Evo neki stari članak o Villi Union:

Zgrada bivše Ortopedske bolnice ponovno je zarasla u travu i korov, razbijeni prozori prekriveni su paučinom i zabarikadirani iznutra ormarima i bolničkim krevetima, a zidovi su obrasli bršljanom i drugim raslinjem. Kroz pokidanu ogradu puca pogled na razbijene boce alkoholnih pića i ostalo smeće. Ovom situacijom najnesretniji su stanari Reisnerove, koji se suočavaju s brojnim problemima koje nosi "suživot" s napuštenim objektom.

- Ograda bivše bolnice je izlomljena i primjećujem da se mladi provlače i 'muvaju' oko objekta, što rade tamo - bolje da ne znam. Sigurno se ne okupljaju kako bi očistili smeće i počupali korov - kaže nam starija sugrađanka iz Reisnerove.

Umjesto kulturnog dobra, ovaj objekt zbog kompliciranih vlasničkih odnosa i birokracije ostaje tako i dalje ruglo šireg središta grada i sramota cijeloga Osijeka! Podsjetimo, bivša je Ortopedska bolnica napuštena od rujna 1998. godine, a do danas je prati problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Vlasnik je dijela bolnice bio dr. Julije Batory, a njegov sin Ivan zatražio je povrat imovine. Na zahtjev mu je 4. veljače 2003. Ured za imovinsko-pravne odnose donio pozitivno rješenje. Drugi dio građevine, pak, pripada državi. No, Ministarstvo zdravstva uložilo je žalbu na tu odluku. Pojedini objekti, naime, koji služe za obavljanje zdravstvenih, kulturnih i još nekih djelatnosti izuzeti su od povrata, a vlasniku se nadoknađuju novčanim iznosom ili na neki drugi način. Naravno, ako imovina u trenutku zahtjeva za povratom služi takvoj svrsi.

- Bez obzira na to čija je, Vilu Batory bi, kao građevinu od kulturnog i povijesnog značenja, koja je dio urbane tradicije grada, trebao obnoviti Grad Osijek. U svakom slučaju, nešto se napraviti mora, budući da je riječ o placu koji je, osim što je sramota za grad, i izvor brojnih drugih problema. Ne treba zaboraviti ni na dotrajale instalacije i mogućnosti požara - kaže Ljiljanka Mitoš-Svoboda iz Press centra za okoliš Hrvatske.

S dr. Ivanom Batoryjem, nažalost, nismo uspjeli stupiti u kontakt jer živi i radi u Švicarskoj. I dok papiri čekaju svoj red u ladicama, ovo vrijedno zdanje i dalje propada... Može li birokracija i nedostatak novca (koji trošimo na druge potpuno beznačajne projekte) doista otkrhnuti i pretvoriti u prah još jedan dio osječke povijesti!?

http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=8514

7 katova ako sam dobro izbrojao,nije loše :)

Villa Union je ja mislim u privatnom vlasništvu,ali se do vlasnika nemože doći :ohno:

7 katova ako sam dobro izbrojao,nije loše :)


Po+P+5

7 katova ako sam dobro izbrojao,nije loše :)

Villa Union je ja mislim u privatnom vlasništvu,ali se do vlasnika nemože doći :ohno:

NE, to je EKSTREMNO LOSE, jer je okruzeno jebenim prizemnicama i jebeno mi je nevjerojatno da je GUPom za tu ulicu predvidjena max katnost od 3 KATA, a ovo se gradi vece nego zgrade na Strosiki. *ebeno, stvarno.
Odlucili su sjebati zadnju pristojnu ulicu u Centru, svaka cast. :bash::bash::bash::bash::bash::bash:

Malo je blesavo vidjeti katnicu među malim prizemnicama, a to je u Osijeku česta pojava.

Aha...nisam skonto kakva je okolina...

OKRUGLI STOL GLASA SLAVONIJE O TRŽIŠTU NEKRETNINA

Pravo je vrijeme za kupnju nekretnina u Slavoniji, cijene su im rekordno niske

Kakvo je stanje na tržištu nekretnina u Osijeku i Slavoniji i Baranji, traže li se rabljeni ili novi stanovi, što je uzrok smanjenoj prodaji nekretnina, kako se ona može povećati, koliko su sigurni kupci, kakve su cijene seoskih kuća, vikendica pa čak i grobnica..., na okruglom stolu u Glasu Slavonije pokušali su odgovoriti agenti posrednici u prometu nekretninama Marijan Matijević, Ljiljana Dimitrijević i Domagoj Brljačić te predstavnik investitora - Miroslav Lazarević. Na žalost, premda su bili pozvani i predstavnici nekoliko poslovnih banaka, pozivu se nisu odazvali.
Marijan Matijević direktor je osječke agencije za posredovanje u prometu nekretninama Ljubek. Ljiljana Dimitrijević vlasnica je osječke agencije Estate. Domagoj Brljačić agent je agencije Nekretnine Osijek, a Miroslav Lazarević direktor je tvrtke S-Nekretnine koja je investirala u gradnju kompletnog novog stambenog naselja u Osijeku - Retfala Nova.


GLAS SLAVONIJE: Kakvo je stanje na tržištu nekretnina u Osijeku?

MATIJEVIĆ: - Na području grada Osijeka promet nekretninama je sigurno najlošiji u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj. Prema službenim podacima, prosječna tržišna cijena stana u Osijeku je 950 eura za četvorni metar. Međutim, taj se statistički podatak vjerojatno odnosi na prošlu godinu i držim kako je zastario za trenutačnu situaciju. No, stvarne cijene kojima se prometuje sigurno su manje od onih cijena koje prodavatelji traže. Poslovne prostore i ostale nekretnine tog tipa ne bih ni komentirao, jer opće je poznato u kakvoj smo gospodarskoj situaciji, jako puno tvrtki je propalo ili se prodaju te se rješavaju svojih poslovnih prostora. Nitko ih, naravno, ne želi kupiti jer, postavlja se pitanje - čime se danas baviti.

DIMITRIJEVIĆ: - Bojim se da ovako slab promet nekretninama nikad nismo imali. Što se tiče prosjeka cijena, kolega Matijević je dao prosjek koji je donekle realan. Međutim, doista moramo uzeti u obzir da cijene nekretnina koje se oglašavaju u tisku, i cijene koje se utvrde u direktnim pregovorima - nikada nisu iste. Tako se zapravo stječe kriva slika čitanjem raznih oglasnika, internet-stranica itd. Često si i agencije za promet nekretninama prave medvjeđu uslugu. Neki sam dan imala oštar upit jednog kolege - zašto agencije na prodaju primaju nekretnine koje su skupe i tržišno neprolazne. Odnosno, s tim se nekretninama stvara privid cijena koje nisu stvarne. Odgovorila sam mu kako je to individualna stvar agenta i da je to tržišna utakmica i borba za nekretninu.

GLAS SLAVONIJE: Neko vrijeme su rabljeni stanovi bili čak traženiji od novogradnje?

DIMITRIJEVIĆ: - Imam osjećaj da se i dalje kupci okreću rabljenoj gradnji, iako je po meni još uvijek racionalna razlika između nekretnine u koju morate uložiti, jer naprosto ima svoj vijek, i nekretnine koja je potpuno nova. No, postoji određeni skepticizam prema određenim investitorima, ljudi imaju nekakva loša iskustva, iako držim da se to ne može gledati globalno. Imamo vrlo kvalitetnih investitora, profiliranih izvođača i imamo nekretnine koje su životnog vijeka 3 - 4 godine i koje su se pokazale bez većih mana i s manje garancijskih upita. Tako da ne bih podržavala takav skepticizam - da ne treba kupovati novogradnju. No, ponavljam da mi je još uvijek čudno, kao dugogodišnjem agentu, da je jako mala razlika u cijeni između nove građevine i postojeće gradnje u koju kupac treba još uložiti najmanje 100 - 150 eura po četvornom metru.

GLAS SLAVONIJE: Jesu li pojave stambenih naselja jedan od odgovora?

LAZAREVIĆ - S-Nekretnine su tvrtka koja pripada Škojo grupi i koja se bavi isključivo prodajom svojih stanova. Znači, ne posredujemo u prodaji nekretnina. Sagradili smo naselje sa 160 stanova i 60 garaža. Od toga smo prodali 153 stana, ostalo je još sedam neprodanih stanova i imamo još 21 neprodanu garažu. Ova kriza je dovela do toga da smo s početnom cijenom, koja je na neki način bila realna, išli na niže, tako da se ona sada kreće od 1.000 do 1.100 eura po kvadratu, ovisno o načinu plaćanja. No, ova nas je situacija sa stanjem na tržištu nekretnina dovela do toga da razmišljamo hoćemo li uopće pristupiti nekom novom projektu.

GLAS SLAVONIJE: Kupuju li Osječani stanove?

BRLJAČIĆ - Koliko sam uspio primijetiti, a priznajem relativno sam nova osoba u ovom poslu, posla ima. Ljudi zovu, dolaze, žele ući i vidjeti kao izgledaju stanovi, znači novca imaju. Ali kad dođe ključni trenutak, kada treba staviti sve na stol, povlače se, ne javljaju, odlaze i čekaju neku drugu priliku.

GLAS SLAVONIJE: Jesu li se u ovoj krizi pojavili kupci s gotovinom?

BRLJAČIĆ: - U našem slučaju oko 70 posto ljudi koji dođu u našu agenciju ima gotovinu.
DIMITRIJEVIĆ: - Sad izlaze na površinu oni kojima nije bilo čak ni bitno riješiti odmah stambeno pitanje, čekali su spuštanje cijene, pratili su stanje na tržištu.
MATIJEVIĆ: - Može se reći da su se neki i preračunali i smatraju da još treba čekati. Oni su problem, jer dogodit će se to da pouzdani investitori, primjerice poput S-Nekretnina, za sada neće graditi. Vi najbolje znate (obraća se Lazareviću) da se, pogotovo uz aktualni zakon o novogradnji, ne može sagraditi četvorni metar stana za manje od tisuću eura. A zašto se onda prodaju po 900 eura po kvadratu? Samo zato da se investitori izvuku iz krize, da skinu “banku s vrata”, da mu ne dođe onih 4 - 5 kupaca koji su kupili stan, a ne mogu se u njega useliti... I oni će vjerojatno zbog nastale situacije jeftinije prodati stanove jer tržište ih može apsorbirati, i maknut će se sa scene. Možda je to i dobro, jer će ostaviti prostor onima koji mogu vlastitim snagama i uz kreditiranje banke pouzdano “izvući” jednu stambenu zgradu i prodati stanove po tržišnoj vrijednosti.

GLAS SLAVONIJE: Osim stanova, u Osijeku je mnogo neprodanih parkirališnih mjesta i garaža

DIMITRIJEVIĆ: - Često kažem investitoru kako smo sami sebi krivi što nam parkirna mjesta ostaju neprodana. Parkirna mjesta znamo da su pripadak, ona ne mogu biti knjižena zasebno, ona moraju ići uz stan. Savjetujem da onda radije ponudi kupcu taj parking po sniženoj cijeni, da parkiralište veže nužno uz neku stambenu jedinicu i uklopi u cijenu koštanja nekretnine. S garažom se može kombinirati, međutim, mnogi investitori i sada daju akcije na garaže u centru grada koje ne mogu prodati i nisu ih prodali. Nagovarala sam investitore da ako je kupac veće platežne moći i kupuje primjerice trosoban stan, da vežu garažu uz taj stan. Jer mlađi bračni par koji kupuje jednosoban/jednoipolsoban stan, to će im biti zadnja financijska “kap”, oni jednostavno nemaju novca za garažu. Ali investitor je sam sebi kriv što nije kroz kupoprodaju sam prezentirao ovaj način u kojemu će uz cijenu stana biti garaža sa spuštenom cijenom.
BRLJAČIĆ:- Vlasniku stana, osim garažiranja automobila, garaža služi i kao pomoćna prostorija. Imamo primjere ljudi koji su nam pokazali kako su ondje napravili još jednu ostavu, primjerice za zimske gume, školsku opremu, za vrtne stolice s balkona. Oni su s garažom dobili kvalitetan sadržaj za sedam do osam tisuća eura.
DIMITRIJEVIĆ: - Vi dakle kupcu, ali i investitoru, koji najčešće nije dobar prezenter, morate složiti priču. Kupca morate uvjeriti da ako ima 70 - 80.000 eura za stan, da onda ima i za garažu i da mu to daje dodatnu kvalitetnu života. A investitor mu je tada neće prodati za osam, nego će cijenu spustili na 6.500 eura. I niste ništa izgubili, a prodali ste veliki stan s garažom.
LAZAREVIĆ: - Dok se gradilo naselje, onda smo prodavali stanove i prodavali smo garaže. Onog trenutka kad se pristupilo etažiranju, garaže smo normalno upisali kao zasebno knjižno tijelo, vlasništvo, a parkirna mjesta smo, prema veličini tih stanova, pripojili određenim stanovima. Tako da sada imamo upravo sva ta parkirna mjesta kao pripadak stana, a tamo gdje je bio višak parkirnog mjesta, ostavili smo ih kao zajednička parkirališta.

GLAS SLAVONIJE: Postoji li u Osijeku još uvijek velika potreba za tzv. studentskim stanovima?

BRLJAČIĆ:- Imamo klijenata baš za te stanove, jednosobne ili dvosobne od 45 - 56 kvadrata u blizini studentskog kampusa. I takvi stanovi se brzo prodaju. Kupci tih stanova doista su ljudi izvan Osijeka, koji dolaze s gotovinom u torbi i koji znaju što traže.
MATIJEVIĆ: - I dalje se traže stanovi u centru grada. Doista dobro idu mali stanovi, i to na početku školske godine. Međutim, vrlo ih se malo sagradi u neposrednoj blizini okruženja fakulteta. Međutim, kada bi netko ušao u takav projekt, sigurno bi pogriješio. Evo, kolega Lazarević zna, sagraditi jednu stambenu zgradu s garsonijerama, jednosobnim i jednoipolsobnim stanovima površine do 45 kvadrata, bilo bi preskupo. S obzirom na zakonske uvjete nemoguće je osigurati tako veliko zemljište za tako veliki broj malih stanova, pa i s već spomenutim parkirnim mjestima.

GLAS SLAVONIJE: Što se događa sa "studentskim stanovima" nakon završetka školovanja njihovih vlasnika? Dolaze li u te stanove pod stare dane živjeti njihovi roditelji iz okolice Osijeka?

MATIJEVIĆ: - Vlasnici takvih stanova iz Požege, Našica, Virovitice itd., u 70 posto slučajeva nakon završetka školovanja svoje djece pokušaju taj stan iznajmljivati.

DIMITRIJEVIĆ: - Kod nas prođe po 2-3 generacije takvih ljudi i onda znamo tijek zbivanja. Ljudima kojima djeca završavaju školovanje ostaje kvalitetna nekretnina (garsonijera ili jednosoban stan), koja postiže cijenu visine kao dvosoban i trosoban stan. No ljudi nemaju strpljenja "baktati" se s podstanarima. Iako je tu glavni jaz u zakonskom regulativi. Jer naši odnosi oko najma i zakupa nisu baš dobro regulirani. A i kod onog što jest, ljudi se toga ne pridržavaju. Kad kažem vlasniku stana: "Zaključimo ugovor o najmu i ovjerimo kod javnog bilježnika", oni odgovaraju: "Pa zar se baš to mora", jer onda podliježu plaćanju poreza. A kada dođe do problema s podstanarima, onda nas pitaju zašto nemamo pravnu podlogu. Iako cijeli zapadni svijet "počiva" na najmu nekretnina, jer tamo izrazito bogati ljudi kupuju nekretninu.

MATIJEVIĆ: - U većini slučajeva najmodavci ne žele imati trošak od recimo 1.500 do 1.600 kuna sastavljanja ugovora kod javnog bilježnika. U tom trenutku imaju ovršnu ispravu koja se aktivira u slučaju da podstanar ne plaća najamninu ili režije. Ako nemaju ovršnu ispravu, onda podstanara mogu tužiti i voditi parnicu po nekoliko godina... Tu je svakako i drugi problem, što u slučaju ugovora o najmu realiziranog kod javnog bilježnika vlasnik stana mora plaćati porez na najamninu.

GLAS SLAVONIJE: Postoje li kakve birokratske barijere koje usporavaju prodaju nekretnina?

DIMITRIJEVIĆ: - Nema klasičnih birokratskih prepreka. Najveće su prepreke banke i uvjeti kreditiranja. Govorim to već nekoliko godina. Pad prometa nekretnina dogodio se zbog teške gospodarske situacije, gubitka egzistencije i došlo je do općeg straha ljudi od ulaska u kredit. Naravno da su tu i banke s visokim kamatama i teškim uvjetima boniteta za tražitelje kredita. Primjerice dvoje mladih ljudi, oboje zaposlenih i to u kvalitetnim tvrtkama, ili još bolje - na državnim jaslama, a banke obožavaju takve komintente, dižu kredit od najviše 50.000 eura. Što oni kupuju? Mali dvosoban stan, dakle ni to nije rješenje njihova životnog stambenog pitanja. No oni dižu kredit na 30 godina, nose taj teret kao svoju grbicu na leđima cijeli život, i naravno da si, kao posljedicu toga, smanjuju kvalitetu života. Onda se pitamo zašto se ljudi ne odlučuju za kredite. Neki uopće nemaju uvjete jer su im preniski osobni dohotci, a neki iz čistog straha, jer i psihološko okruženje je loše.
MATIJEVIĆ: - Složio bih se s kolegicom da banke trebaju odigrati ključnu ulogu u povećanju prometa nekretninama. Nedavno je premijerka razgovarala s predstavnicima banaka o kamatnim stopama na kredite, pa se govorilo o kamati od 4,95 posto. Zašto se s tim do sada čekalo? No posve je jasno kako ne možete banke koje dobro posluju natjerati da snize kamate zbog gospodarske situacije u svom okruženju. Treba osnažiti gospodarstvo, dati ljudima radna mjesta, onima koji rade dati dobre plaće i onda će oni biti kreditno sposobni. Tada nema veze je li kamata pet, šest ili sedam posto. Nažalost, ove vladine mjera poticanja prodaje stanova pomoći će onima koji već jesu bonitetni, samo će ih još malo pogurati, a onaj tko nema posla ili ima malu plaću, za njega ta mjera ne znači ništa. Tako da ćemo opet imati mali broj ljudi koji su već mogli podići kredit, ali je i pitanje hoće li ga željeti podići zbog nekakvog straha.

GLAS SLAVONIJE: Koliko su kupci stanova sigurni u to što kupuju? Je li bilo onih koji su platili ali nisu i dobili stan?

MATIJEVIĆ: - Dolazimo do ključne stvari. Sam pojam ugovora, transparentnost i instrument osiguranja kupca u Hrvatskoj uopće ne postoji. Zauzimam se za nešto što bih nazvao - transparentnom prodajom stanova u projektiranoj gradnji, financiranom od poslovne banke. Dakle, investitor i izvođač radova ne može prodavati stan. On gradi zgradu, banka je financira, a ovlašteni posrednik prodaje stanove. Pravi se trilateralan ugovor u kojemu se zna što se gradi, kakva će biti oprema stana, itd. Novac od prodanog stana uplaćuje se na depozitni račun, a banka kontrolira investitora kako bi on namjenski trošio taj novac na gradnju stanova. Prema ovom modelu za 100 posto bi oživjela prodaja stanova u projektiranoj novogradnji. "Sveto pismo" mora biti kupac. Mi jednostavno nemamo instrument osiguranja za kupca, a to banke mogu riješiti i uvjeren sam da bi se prodaja ne samo u Osijeku nego i u cijeloj Hrvatskoj pokrenula, ne u onoj mjeri kakva je prije bila, ali bi dala veći efekt nego mjere u poticanju gradnje. Uspio sam OTP bankom dogovoriti takvu prodaju u jednoj zgradi. Kupcu se jamčilo da njegov stan ne može imati teret nakon što se zgrada završi, prođe tehnički pregled i kada se stan uknjiži. Smatrao sam da je u slučaju propasti posla kupčev novac siguran, dakle, cijela filozofija u prodaji nekretnine u projektiranoj gradnji odnosi se na to kako zaštititi kupca.
LAZAREVIĆ: - Mogu reći kako su u našem slučaju, po prodaji stanova sva sredstva sjedala isključivo na naš tekući račun, s tim da je to bila velika obveza. Obveza u smislu da se tim novcem dobro raspolaže, da se upravo tim sredstvima vraća kredit banci sukladno skidanju hipoteka. Tako da nemamo ni jedan problem niti smo ga imali po pitanju skidanja hipoteka. Međutim, važno je pritom reći kako se radi o Škojo grupi, a to je tvrtka koja postoji i želi dalje investirati. Stanovi su između ostalog prodavani prijateljima, kolegama, itd., i normalno je da u tvrtki žele i dalje ostati u dobrim odnosima s kupcima stanova. Čuo sam da druge tvrtke imaju problema sa skidanjem založnih prava i da je to veliki problem i nesigurnost za kupce. Na svakom našem stanu i garaži imamo hipoteku. Ako kupac uplati kaparu, tog trenutka skidamo hipoteku, jer imamo sredstava i možemo je skinuti. To drugi ne mogu...

GLAS SLAVONIJE: Kakva je situacija sa seoskim kućama i vikendicama?

DIMITRIJEVIĆ: - Trend je kupovanje starih baranjskih kuća s okućnicama. Pojedinci su uložiti sredstva i napravili od tih kuća seoska gospodarstva za turizam, a neki su si stare kuće doista uzeli za bijeg iz grada, jer su to bile jeftine nekretnine. Međutim, određenim naseljima kao što je Karanac, Tikveš i slična znatno rastu cijene jer postoji trend kupovanja u samoj prirodi, a relativno blizu većeg mjesta. Te kuće su pretežno stare i neuređene, one jesu lijepe i autentične po cijeni za starinu, ali cijena zapravo ovisi o veličini placa. Od 15-ak do 40-50 tisuća eura. Vikendice dobro idu. Klasične vikendice kakve se nalaze u okolici Aljmaša, prema mojim saznanjima, sada stoje od 15 do 20 tisuća eura. Tamo više nemate ni jednu vikendicu s cijenom do 5.000 eura.
BRLJAČIĆ: - U ponudi imamo kuće i zemljišta u Tenji, Sarvašu..., ali opet sve je pitanje potražnje... To su jedan-dva telefonska poziva, ali i to je rijetko. Primjerice u ponudi imamo kuću u Tenji - dvjestotinjak kvadrata, kompletno renovirana s dvorištem parcela 700 "kvadrata" za 55.000 eura... Imamo dosta ponuda za prodaju kuća u Baranji, pola Zmajevca je na prodaju, ali - nema kupaca.
MATIJEVIĆ: - Nadovezat ću se još jednim zgodnim primjerom. U Vuki, dakle neposrednoj blizini Osijeka, u ponudi je peterosobna visokoprizemnica iz obnove, znači s prizemljem i neuređenim potkrovljem. Iznutra je onako kako obnova završi - glazura, ožbukana, stavljene pločice, instalacije, stambene površine oko 90 četvornih metara, plac je 780 četvornih metara, s kolnim ulazom. Cijena joj je 22.000 eura. No, dok vi to sredite, ona cijenom dođe blizu ove kuće koja su nudi za 55.000 eura. No, očito ne prolazi ni jedna ni druga kuća... Po tome se može znati kakva je situacija s tržištem nekretnina u okolnim selima. Prije su ljudi prodavali dvosobne stanove u Osijeku na Jugu 2 i kupovali trosobne, četverosobne kuće u Tenji. Toga više nema.

GLAS SLAVONIJE: Koliko se trguje grobnicama i grobnim mjestima?

MATIJEVIĆ- To je više kao svojevrsna ekskluzivna priča o načinu razmišljanja malih ljudi. Ljudi imaju minuse na računima, životne probleme, ne mogu održavati grobnice i nadgrobne spomenike koji su sada već oronuli i općenito neodržavani. Nekoliko je primjera gdje su klijenti s Aninog groblja ekshumirali pokojnike na Centralno groblje. Ondje grobno mjesto plate nekoliko tisuća kuna, a grobnicu prodaju za nekoliko tisuća eura. Klijent tako riješi svoj životni problem, a ni pokojnici im sigurno nisu zamjerili...

GLAS SLAVONIJE: Za kraj, možete li iznijeti svoje zaključke o gradnji i prometu nekretninama.

BRLJAČIĆ: - Budućnost gradnje u Osijeku nije na Strossmayerovoj ili po vrlo lijepoj Ružinoj ulici, nego tamo gdje će zemljište sigurno biti jeftinije, gdje će se slagati veća naselja za humano stanovanje. Standard u Osijeku pokazuje da prosječno dolazi 1,30 automobila po obitelji. Dakle kupac očekuje dovoljno parkirnih mjesta, želi nakon obavljenog posla živjeti u humanom naselju, nije bitno da li u kući ili u stanu, ali ne blizu velikih prometnica i tramvaja...
LAZAREVIĆ: - Kao investitori mi ćemo čitavu svoju aktivnost usmjeriti na prodaju preostalih sedam stanova. S nekim novim investicijama u Škojo grupi pričekat ćemo neka bolja vremena, premda imamo zemljišta na kojima možemo graditi. Kao tvrtka u dobroj smo situaciji - nismo u kreditima da moramo vraćati dugove i plaćati kamate, pa onda da bi morali ući u novi posao kako bi vraćali te dugove i još se više zaduživati. U situaciji smo - da čekamo.
MATIJEVIĆ: - U Bjelovaru se cijena stanova kreće od 1.400 do 1.500 eura za kvadrat, a u Osijeku ne možeš stan prodati ni za tisuću eura. Moram priznati da se sramim zbog toga. Treba zaštititi investitore i izvođače, prestati pričati da će cijene nekretnina pasti na razinu na koju jednostavno ne mogu pasti... Realna cijena je između 1.100 i 1.200 eura za četvorni metar stana i mislim da je sada pravi trenutak za one koji mogu kupiti nekretninu da to i učine, jer boljih prilika neće biti. Nema boljeg poticaja za kupnju nekretnine od njezine niske cijene.
DIMITRIJEVIĆ: - Kada se investitori budu izvukli iz problema, ostat će nam građevinske tvrtke koje će graditi vjerojatno kvalitetno, po mojim procjenama za 1.200-1.300 eura kvadrat, na svim lokacijama. Ako se po zakonu o građenju za svaki stan mora osigurati jedno i pol parkirno mjesto, dakle veća građevinska površina, veća zelena površina u odnosu na zgrade koje su građene s ukupno tri parkirna mjesta, sada će biti potrebno i 1.500 kvadrata zemljišta da se sagradi jednaka količina stanova. Nadamo se, dakle, trendu humanije izgradnje stambenih naselja.

NE, to je EKSTREMNO LOSE, jer je okruzeno jebenim prizemnicama i jebeno mi je nevjerojatno da je GUPom za tu ulicu predvidjena max katnost od 3 KATA, a ovo se gradi vece nego zgrade na Strosiki. *ebeno, stvarno.
Odlucili su sjebati zadnju pristojnu ulicu u Centru, svaka cast.

^^

STANOVI ISTINE U OSIJEKU

Kontraplan - nova filozofija gradnje

S provokativnim pitanjem: “Koliko je zapravo kvalitetnih stambenih rješenja na našem tržištu”, tvrtka Kontraplan, investitor stambene zgrade u Dubrovačkoj 33, u Osijeku, kao da želi isprovocirati potencijalne kupce, ali i distancirati se od recentne osječke stambene ponude u kojoj se počesto gradilo bez uvažavanja osnovnih građevinskih standarda, te se znalo i nedopustivo škrtariti na ugrađenim materijalima.
- Prigodom projektiranja i izgradnje naše stambene zgrade, tvrtka Kontraplan, u suradnji s partnerskom tvrtkom Omega, odlučila se, međutim, implementirati najviše građevinske standarde. Građevina je projektirana tako da može podnijeti potres za osmu seizmičku zonu u Hrvatskoj. Proračun fizike zgrade za očuvanje energije i toplinsku zaštitu, te zaštitu od buke, na najvišoj je razini. Posebno se vodilo računa o pregradnim zidovima između stanova koji su projektirani tako da se praktično onemogući prolaz zvuka između stanova i stubišta, kaže nam Mira Miškić, direktorica Kontraplana.
Riječ je o peterokatnici s ukupno 46 stanova (jednosobni od 39, dvosobni od 46, trosobni od 62 do 78, te peterosobni stanovi od 110 četvornih metara) i osiguranim parkirnim mjestima.
- Moramo konstatirati sa zadovoljstvom da smo od početka godine svjedoci povećane potražnje za stanovima. Rezervirano je ili prodano nekoliko stanova u tom razdoblju, a i cijene se stabiliziraju sukladno predviđanjima analitičara koji su najavili određeni porast cijena do kraja ove godine. Kako se bliži dan dovršenja zgrade u Dubrovačkoj, (kraj svibnja op.a.), potencijalni kupci mogu steći bolji uvid u konačni izgled stambenih prostora, te se osobno uvjeriti u činjenicu kako i u završnoj fazi realizacije projekta inzistiramo na kvalitetnim rješenjima, naglašava Miškić.

Kvalitetni materijali

- Pri opremanju stanova jamčimo primjenu kvalitetnih materijala i novih tehnologija, primjerice kvalitetni parketi, granit, odlična vanjska i unutarnja termo i zvučna izolacija, fasada vrhunske kvalitete... Ovakav pristup finalizaciji projekta, vjerujemo, trebao bi osigurati trajno zadovoljstvo svih naših kupaca, objašnjava Miškić. Arhitektonsko rješenje omogućuje kvalitetnu orijentaciju stanova s obzirom na osunčanost, te atraktivne vizure - dio stanova ima otvoren pogled na katedralu. Pješice su dostupni praktično svi sadržaji potrebni za komforno obiteljsko stanovanje.


:cripes::doh:

:cripes::doh:

^^
Citirat cu samo zadnji dio tvog posta jer nemam drugi komentar - oni koji su dovoljno glupi zaduziti se za takvo sranje, cestitka. Mozda da takvima i ovakvim investitorima postavimo na Trgu A. Starcevica spomenik uz Grupu gradjana i rappera Antu :nuts: :bash:

Ma što višlje to bolje... Bilo bi dobro da dopuste 10 katova ak može :cheers:

Po+P+5

Onda ovi renderi nevaljaju...

Onda ovi renderi nevaljaju...

Onaj donji "kat", iznad podrumskih prozora, se računa kao prizemlje, a gornji "penthouse" (:lol:) stanovi se izgleda ne računaju, iako mislim da bi trebali. Jer realno ima 6 katova (+ to prizemlje).

Onaj donji "kat", iznad podrumskih prozora, se računa kao prizemlje, a gornji "penthouse" (:lol:) stanovi se izgleda ne računaju, iako mislim da bi trebali. Jer realno ima 6 katova (+ to prizemlje).

Pa o tome i pričam... ;) A znam šta je prizemlje jbt... :D

danas sam prolazio istarskom i primjetio jako loš odabir ovih metalnih-žičanih klupa. mogli su puno bolje klupe stavit
stavljene su možda prije koji tjedan a već pred emšom sam vidio da su udubljene od sjedenja i da su tu i tamo popucale, bit će isavijane sam je pitanje vremena :nuts:

danas sam prolazio istarskom i primjetio jako loš odabir ovih metalnih-žičanih klupa. mogli su puno bolje klupe stavit
stavljene su možda prije koji tjedan a već pred emšom sam vidio da su udubljene od sjedenja i da su tu i tamo popucale, bit će isavijane sam je pitanje vremena :nuts:

po izvješću odvaljena su dva stupića iz betona,na većinu znakova su stavljene naljepnice,a jedan znak je pogođen kamenom pa se udubio..:nuts:

Pa o tome i pričam... ;) A znam šta je prizemlje jbt... :D

Ma kontam da znaš :D ali se ranije spominjalo nekih 7 katova, a toliko sigurno nema xD

Što se istarske tiče, barem se nova trava više-manje još zeleni. A te klupe se i čine nekako neizdržljivo, posebno kad na tom prostoru svaki dan hrpetina učenika i studenata prolazi koji vjerovatno misle koristiti te klupe.
Ali osim toga, cijeli taj dio je sad odličan :)

Stvarno loše klupe, ali s obzirom da se nalaze pored Emše pouzdano znam da ni dijamantne nebi dugo preživjele... ;) Tako da neće ni ove... :D

krstova 21 po+p+5

http://i55.************/v2v12c.jpg

http://i53.************/2qsb287.jpg

http://i56.************/egbe5d.jpg

http://i52.************/coz2a.jpg

Eo u ožujku se uklanja odašiljač koji je bio u dvorištu pošte. Visok je 70 m! :)

http://i44.************/w6xpuw.jpg

Pogled

http://i42.************/ftojg7.jpg

http://i43.************/nci9nt.jpg

na ovoj prvoj slici izgleda višlje od konkatedrale i kao da ima 100 metara.

Pa još 20-tak metara i bili bi na istome:)

Super pogled,ajde orion pitaj likove da te puste gore da fotkaš prije nego što sruše :D
Znamo svi da voliš tu antenu :D

Nek je rastave i onda stave na Eurodom :D 132m :cool:

:lol:

Ili s druge strane Drave :cool:

Ili ga postaviti negdje kod silosa, tamo bi idealno sjeo :D

Evo jedna usporedba nekih najvišljih objekata u Osijeku :)

Udaljenost: Eurodom 190m, Katedrala 190m, Šećerana dimnjak 170m, Toplana dimnjak 360m udaljenosti.

http://img214.imageshack.us/img214/2374/2n7qzdk.jpg (http://img214.imageshack.us/i/2n7qzdk.jpg/)

http://i43.************/nci9nt.jpg

NOVA TEHNOLOGIJA PREGAZILA OPREMU STARU 38 GODINA

T-HT uklanja 70-metarski antenski stup

U dvorištu 99-godišnje Poštanske palače u Stepinčevoj ulici svoje zadnje dane broji antenski stup koji će početkom ožujka biti uklonjen i sačuvan jedino na starim razglednicama. Iako se stršeći 70 metara iznad krovova nije uklapao u secesijsko zdanje zgrade glavne pošte, služio je telekomunikacijskoj svrsi, no kako ga je nova tehnologija pregazila, Hrvatski Telekom odlučio ga je sasvim ukloniti. U Hrvatskoj pošti, čiji radnici svakodnevno prolaze ispod antenskog stupa i kroz prozor gledaju metalnu grdosiju staru 38 godina, doznajemo kako se stup, iako u poštanskom dvorištu, zapravo nalazi na HT-ovoj katastarskoj čestici. Naime, s razdvajanjem Hrvatske pošte i telekomunikacija 1998. godine na HP i HT potonjem je pripao antenski stup. “Na navedenoj lokaciji nalazi se antenski stup visine 70 metara, u vlasništvu HT-a, koji je izgrađen 1973. godine te je služio za ostvarivanje radiorelejnih veza. Od početka 90-ih godina stup se koristio za potrebe mobilnih mreža HT-a te je redovito održavan i saniran nakon oštećenja tijekom Domovinskog rata. U međuvremenu HT je, uvažavajući kulturno-povijesne vrijednosti ovog dijela Osijeka, izgradio dodatne bazne stanice u gradu te zahvaljujući modernizaciji opreme unaprijedio mrežu, što je smanjilo potrebu za korištenjem ovog stupa. Krajem prošle godine donesena je odluka o njegovu uklanjanju. Nakon izrade projektne dokumentacije i dobivanja dozvole za uklanjanje, dogovorena je demontaža stupa za početak ožujka 2011. godine”, najavljuju u Odjelu za odnose s javnošću T-Hrvatskog Telekoma.

OSJEČANI PREDLAŽU, GRAD REALIZIRA PRIORITETE

Nova, za građane sigurnija stajališta za vozila GPP-a!

Osijek će ove godine postupno dobivati nova stajališta za vozila gradskoga prijevoza - dio čeka izmještanje, a desetak vapi za ugibalištem radi nesmetanog i sigurnog prometovanja. “Gradska je inicijativa da novo tramvajsko stajalište (južno) s peronom izvan ceste bude uređeno u Hadrijanovoj, kod raskrižja sa Svačićevom, gdje je nekada stajalo. Ovih dana razgovaramo o novoj tramvajskoj postaji na južnoj strani Strossmayerove kod Ćićarijske, gdje će Gradnja sagraditi objekt i planira investirati u gradnju perona. Do 15. ožujka Osijek-Koteks će izgraditi novu tramvajsku postaju u Kačićevoj kod novog Autobusnog kolodvora, što znači izmještanje sadašnje postaje južnije”, najavljuje Josip Nađ, zamjenik direktora osječkog GPP-a. S gradskim planovima uređenja stajališta i ugibališta za vozila gradskog prijevoza lani se, kaže, suglasio GPP, a o konkretnom ostvarenju potreba građana izjašnjavali su se GČ i MO, dok investiranje u 2011. godini ovisi o komunalnim prioritetima i kapitalnim investicijama koje će Grad usvajati ovoga proljeća. “U GČ Retfala treba novo stajalište s ugibalištem u Kapelskoj ulici (istočno od Marjanske ulice) i ugibalište (sjeverno i južno) kod Svilajske. Istočnije planiramo izmjestiti dva stajališta u Sljemenskoj ulici kod “Grafičara”, u Višnjevcu izgraditi ugibalište i stajalište (zapadno prema Josipovcu) kako bi razmak stajališta s 1.000 metara smanjili na 500. Kod tramvajskog okretišta planirana je gradnja tramvajsko-autobusnog terminala. U Tenji su tražili sanaciju okretišta, a na ulazu u Osječkoj ulici treba novo stajalište s ugibalištem”, nabraja Nađ.

Nove lokacije stajališta

“Sarvašani zahtijevaju okretište, no ondje je problem što su sva stajališta na cesti bez ugibališta! Ugibališta trebaju i dva stajališta u Svačićevoj kod kampusa. Nužne su i investicije u nadstrešnice tramvajskih stajališta u Vinkovačkoj ulici (zapad) i Divaltovoj na polaznom stajalištu na Bikari. Tri stajališta u Europskoj aveniji čekaju izmještanje. Prema Renconovom izvedbenom projektu stajališta kod Zagrebačke bila bi izmještena na južnoj i sjevernoj strani te ono kod Tvrđe pomaknuto izvan osi ceste 50-ak metara kod Srednjoškolskog igrališta”, kaže Nađ.

Vezano uz dvorac:

http://www.sib.hr/images/stories/kolumne/skidamo-prasinu/dvorac%20pejacevic.jpg

http://www.sib.hr/Skidamo-Prasinu/osjecki-perivoji-sjene-starih-perivoja-1.html

Osječki perivoji 1. dio - Sjene starih perivoja

Omeđuje ga nepregledna ravnica, bogatstvo mu pruža rijeka Drava, osobnost su mu stvorili njegovi ljudi, a čaroliju, koju je osjetio svatko tko se barem jednom našao u njemu, Osijek dobiva od svojih parkova i drvoreda. Zelenilo koje dominira gradom, cvjetni perivoji, stoljetna stabla i šetališta važan su dio identiteta Osijeka. Tijekom vremena brojni su perivoji nastajali, nestajali i mijenjali svoja imena. Ono što je utjecalo na to u prvom redu je industrijalizacija, te ratovi kojima je grad bio pogođen. Zbog svoje ljepote i namjene, perivoji su desetljećima bili glavna okupljališta građana, a osim toga svojim prirodnim svojstvima pozitivno su utjecali na čistoću vanjske gradske atmosfere. Upravo zbog toga, grad mora biti svjestan važnosti zelenih površina kojima je prijeko potrebna obnova.

Što se tiče terminologije, u brojnoj literaturi susrećemo se s različitim izrazima za imenovanje uređenih gradskih zelenih površina. Često se pojmovi park, perivoj i vrt pojavljuju kao istoznačnice, ali ipak među njima postoje određene razlike. Te razlike očituju se u namjeni, vlasništvu i stilskom obilježju. „Vrtom se obično naziva prostor usko vezan uz objekt (dvorac, vilu, palaču, kuriju), koji ga uljepšava i upotpunjuje. Vrt ima estetsku vrijednost i znak je raskoši i socijalnog statusa."

Prema Sonji Jurković riječ „park" upotrebljava se kada se odnosi na gradske prostore. Definiramo ga kao vanjski prostor, posebno oblikovan za boravak i šetnju većeg broja ljudi, za druženja i uživanje u prirodi. Za razliku od vrta kojemu je korisnik poznat, park je javni prostor za sve korisnike. Kada se spominje izraz perivoj, misli se na visokokultivirani zeleni prostor, prostor koji je nešto između parka i vrta, a služio je kao središnje mjesto društvenih zbivanja. Tu su se održavale priredbe, koncerti, predstave i slično.

Danas se površina osječkih perivoja procjenjuje na 39,4 ha što jasno očitava bogatstvo zelenih površina grada Osijeka.

Često se postavlja pitanje zbog čega u Osijeku ima toliko parkova, a odgovor možemo pronaći u povijesti nastanka samoga grada. Obzirom da je Osijek bio sastavljen od više gradskih cjelina (Tvrđa, Donji grad, Gornji grad i Novi grad) koje su bile međusobno odvojene, parkovi su bili poveznica među njima. Na početku su ulogu veze imali brojni drvoredi, a kasnije su se razvili parkovi koji su povezivali određene dijelove grada u raskošnu cjelinu.
SJENE STARIH PERIVOJA

Iako mnogi perivoji danas svojom raskoši upotpunjuju cjelokupnu sliku grada, većina ljudi nije upoznata s tim gdje su se nalazili i kako su izgledali svojevremeno najblistaviji osječki perivoji. Danas su nam preostali samo njihovi poneki tragovi, koji kao svjedoci prošlih vremena ne dopuštaju da padnu u zaborav. To je primjerice hrast lužnjak u dvorištu gimnazije Gaudeamus, tisa u predvrtu Filozofskog fakulteta te tisa na Gajevom trgu koji su bili dio Generalskog vrta.

Gradski vrt

(Gradski perivoj, Varoški perivoj, Gradski park, Gradska bašča, Stadtgarten)

Naziv Gradski vrt poznat je ljudima diljem Hrvatske, a povezuju ga, kao i većina Osječana, uglavnom s nogometnim stadionom izgrađenim na tom području nakon II. svjetskog rata. Izgleda Gradskog perivoja malo se još tko sjeća, ne postoji puno zapisanih podataka, a skromne informacije dobivamo s fotografija i razglednica iz toga vremena.

*
*
*
*
*
*


(kliknite za veću fotografiju)

Gradski vrt smatrao se jednim od najljepših perivoja Osijeka, bilo je to omiljeno okupljalište Osječana i središte društvenog života, a ubraja se u najstarije europske gradske perivoje. Nastao je najvjerojatnije 1750. godine, utemeljen od strane gradskog poglavarstva, a uređen je u francuskom stilu s očitim utjecajem vrtne arhitekture parka u Schoenbrunnu. Nalazio se na području tadašnjeg Novoga grada, omeđen današnjim ulicama Martina Divalta sa sjevera, Woodrova Wilsona s istoka, Delničkom ulicom s juga i Stadionskim naseljem sa zapada.

Izgled ovoga perivoja bio je vrlo dojmljiv što se zamjećivalo odmah na samom ulazu. Ulazom je dominirala raskošna klasicistička zgrada izgrađena 1804. godine. U njoj se nalazila najveća i najljepša plesna dvorana u Osijeku. Krasio ju je veliki kristalni empirni luster, raskošna zrcala na zidovima, namještaj obložen crvenim baršunom i ornamentirani parket. Zgrada je uništena u požaru 1858. godine. Gradsko poglavarstvo na istom je mjestu podiglo novu zgradu, ali ona svojim izgledom nije mogla parirati prethodnoj. Nakon prvotnog oduševljenja ulazom, put je vodio dalje u raskošni barokni perivoj s cvjetnim nasadima različitih oblika i stazama s drvoredima povezanima u složeni sustav šetnica s raznovrsnim detaljima poput posebno lijepih bijelih klupa. Postojao je tu i staklenik, zvan staklenjak, velik i dobro uređen, streljana i kuglana. Vrt je sadržavao drveni glazbeni paviljon, drvenu sjenicu za odmor posjetitelja, te posebno značajan secesijski granitni zdenac osječkog arhitekta Hofbauera. Zdenac je sagrađen 1903. godine, a darovao ga je grof Pavao Pejačević.

Nakon II. svjetskog rata ležao je u dijelovima, sve dok nije prenesen 1970. na travnjak Šetališta kardinala Franje Šepera (uz Dravu). To secesijsko zdanje predstavljalo je zaštitni znak samog Gradskog vrta, a zanimljiv je i u okvirima europske vrtne arhitekture, te je važno da se obnovi i kao povijesni spomenik vrati na svoje prvotno mjesto.

Prethodno spomenuti glazbeni paviljon bio je dio bujnog zelenila, a drvored iza njega vodio u je drugi dio vrta. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća prenesen je u tadašnji Park kulture (Perivoj kralja Tomislava), ali je sredinom stoljeća potpuno uništen. Vrijeme je pokazalo da je ta odluka da se paviljon prenese bila kriva, što je doprinijelo njegovu uništenju, a danas nam o tome svjedoče samo poneki zapisi i fotografije.

Perivojem su dominirali cvjetnjaci različitih geometrijskih oblika, obrubljeni živicom od šimšira, drvoredi divljih kestena, graba, javora, jablana, lipe, posebno je lijepa bila aleja ruža. Za bilje se brinuo jedan vrtlar, a nazivan je perivojnik, dok su na red i dobro ponašanje građana brinuli redari. Kako je bio središte kulturnog i društvenog života, u Gradskom vrtu su se organizirali različiti događaji i svečanosti, a neke od njih su svečanost povodom proglašenja Osijeka slobodnim kraljevskim gradom, zatim Prva osječka gospodarska izložba te različite glazbene i plesne manifestacije.

Taj najveći i najljepši osječki perivoj doživio je nesretnu sudbinu 1950. godine kada je uništen kako bi se sagradio nogometni stadion i nekoliko stambenih objekata. Tadašnja vlast smatrala je takav perivoj buržujskim i zastarjelim. Ono što se tada cijenilo bio je fizički rad koji je bio u svakoj suprotnosti s uživanjem i šetnjama koje je perivoj nudio. Htio se uništiti taj duh prošlih vremena koji se smatrao dekadentnim, a bilo je moguće samo ulaganje u budućnost. Športski objekti i stambene zgrade smatrane su simbolom napretka. Sve je to rezultiralo sravnjivanjem Gradskog vrta i uništenjem velikog dijela tradicije, načina života i identiteta grada.

Generalski vrt

(Hortus generalis, Generalsgarten)

Na području Gornjeg grada prostirao se u drugoj polovici 18. stoljeća Generalski vrt između današnje Kapucinske ulice, Europske avenije, Jägerove ulice te na istoku donekle prelazio Radićevu ulicu.

U prošlosti je vrt bio ustupljen vojnim generalima na korištenje koji su mogli po želji preuređivati određene dijelove. Vojska je njime upravljala sve do 1883. godine kada je nakon brojnih peticija Ministarstvu rata u Beču, gradsko poglavarstvo dobilo dozvolu da rasparcelira prostor Generalskog vrta i izgradi različite objekte. Poglavarstvo je smatralo da je stvaranje tih parcela nužno za daljnji razvoj grada, a urbanizacija koja je zatim uslijedila dovela je do uništenja vrta. Biometrijskom metodom utvrđeno je da su hrast lužnjak na uglu Školske i Jägerove ulice, te tise kod Filozofskog fakulteta i na Gajevom trgu starije od 170 godina što je očit pokazatelj da su bile dio Generalskog vrta. Kao takva, danas su ta stabla zaštićena zbog svoje kulturno-povijesne i botaničke vrijednosti kao spomenik hortikulture grada.

Perivoj grofa Pejačevića u Retfali

Godine 1801. izgrađen je u Retfali dvorac, a zajedno s njim je uređen i perivoj koji mu je pripadao. O njemu nemamo dovoljno podataka, ali se zna da je bio uređen u barokno – klasicističkom stilu te da je također kao i Gradski vrt često uspoređivan sa Shoenbrunnom. Osječani su voljeli dolaziti u ovaj perivoj jer im je bio bliži nego Gradski vrt ali i zbog toga što im je grofovska obitelj dopuštala boravak u perivoju. „Priča se da su se Osječani, kada bi nedjeljom ulazili u perivoj, uvijek duboko naklonili prema grofovskoj obitelji, koja je običavala ljeti u nedjeljno poslijepodne sjediti sa svojim gostima na terasi dvorca."

Nakon što je vlastelinstvo nasljedio Manfred grof Clary-Aldringen perivoj se počeo zapuštati, a nakon II. svjetskog rata banka je rasparcelirala zemljište i uništila perivoj. Time je perivoj sveden na svega pola hektara dok nas danas još samo jedan stari hrast i paulovnija podsjećaju da je u neka davna vremena na tom mjestu živio divan perivoj.

TEKST: Ivona Blatančić i Ana Mikolaš

krstova 21 po+p+5

http://i55.************/v2v12c.jpg

http://i52.************/coz2a.jpg

ovo je žalosno...sramota me nekad da imam istu
diplomu kao netko ko je lupio žig na ovaj projekt

ovo je žalosno...sramota me nekad da imam istu
diplomu kao netko ko je lupio žig na ovaj projekt

Nažalost, tu očito nema pomoći.

Za 50 godina kad se netko (nadam se) pismeniji od ovih koji lupaju žigove bude osvrtao na na ovu "arhitekturu" i bude pokušao klasificirati ovo razdoblje na temelju društvenog konteksta, estetike, relevantnosti radova, vizije i da ne nabrajam... vjerojatno će samo uzdahnuti i početi nabrajati anomalije koje su do ovoga mogle dovesti...

Ovo razdoblje ostat će poznato samo po lošem uz par, realno gledajući, osrednjih iznimaka. Jug IV. - zadnja nada.

Da ,taj problem je u cvijeloj HR.Pogledaj malo Zagreb...gdje vlada mišljenje kvaliteta je skupa,što nije istina,dobar raspored i lijepa (zanimljiva zgrada) ne moraju koštati puno,npr POS u Delnicama recimo.
ALi to se vidi i po najtčejima gdje (očito) špobijeđuje rad čijiautor ima neke veze i vezice.
Dovoljno je pogledati rad za kampus (u ZG) gdje je pobijedioo "grad na livadi" a daleko zanimljivi rad "kampus na jezeru je izvisio na neko xy mjesto.
I odui pokaži ovu zgradu nekima ovdje,zbunjeno će pitati "što joj fali"
To je na razini države,hoću reći.

Meni se čini da se gotovo ništa nije promjenilo u arhitekturi na našem području, pa usudio bih se reći čak od vremena moderne. Ove zgrade bi mogli za 50 godina nazvati "šareni socijalizam i komunizam". :lol:

Nažalost, tu očito nema pomoći.

Za 50 godina kad se netko (nadam se) pismeniji od ovih koji lupaju žigove bude osvrtao na na ovu "arhitekturu" i bude pokušao klasificirati ovo razdoblje na temelju društvenog konteksta, estetike, relevantnosti radova, vizije i da ne nabrajam... vjerojatno će samo uzdahnuti i početi nabrajati anomalije koje su do ovoga mogle dovesti...

Ovo razdoblje ostat će poznato samo po lošem uz par, realno gledajući, osrednjih iznimaka. Jug IV. - zadnja nada.

Takva "arhitektura" bi još možda i prošla da je u okviru nekog naselja gdje su slične zgrade, gdje je urbanizam prilagođen toj stb. arh. Međutim kao interpolacija NIKAKO ne prolazi. Dobrim djelom zbog VISINE a onda i zbog arhitekture.
Meni samo jedna stvar nije jasna. Gdje je bila struka kad se određivao GUP? Ko je dozvolio P+5 tamo? Ta uličica podnosi maksimalno P+2 (koji je zapravo P+3 zbog "potkrovlja").

tekst o aquaparku u danasnjem glasu ;)

šta piše?

šta piše?

Nevolim te više!

:D

Ima neka ogromna fotografija i dosta teksta kako je ovo jedinstvena prilika, kako računaju na 180 tisuća posjetitelja godišnje itd itd :)

VODENI PARK U OSIJEKU: SKUP ALI OSTVARIV GRAĐEVINSKI POTHVAT KOJI BI OSIJEK PRETVORIO U ZABAVNO SREDIŠTE EUROREGIJE

Aquapark na Kopiki: Projekt budućnosti za milijuna kuna!

Prvo pitanje s kojim smo suočili direktora osječkih Športskih objekata Zvonka Ibriksa o temi “Aquapark na Kopiki” bilo je radi li se o utopiji ili projektu koji ima budućnost. Riječ je o krajem prošle godine predstavljenom projektu čija se vrijednost prema procjenama kreće čak do 7,35 milijuna eura (54,5 milijuna kuna), a kojim bi se prvi put u ovom dijelu jugoistočne Europe realizirao jedan takav veliki zabavni park.
Ideja je stigla iz španjolske tvrtke Action Park, a Ibriks kaže:
- Ne mislim da je to utopija. Dapače, unatoč recesiji (ili baš zato), treba dobro “zagristi”, aktivno traži ti investitora, a Grad napraviti sve da olakša realizaciju projekta. Općenito uzevši, u svakom trenutku trebamo razmišljati o velikim projektima, jer ako ne pokušavamo, nećemo ih ni ostvariti. Španjolci su ozbiljna tvrtka. I prije nego što su nam se obratili napravili su temeljitu analizu, a Osijek su odabrali zbog njegova geostrateškog položaja. Zbog vodenog parka bi ljudi dolazili u Osijek, bio bi jedini takav u ovoj euroregiji, a riječ je o projektu u kojemu bi, pokazala je studija isplativosti, investitor našao svoj interes. Kao lokalna zajednica mogli bi ga povezati s turističkom ponudom, a uz sam park vezat će se i ostale djelatnosti, od građevine do trgovine i ugostiteljstva.

Iskusni Španjolci
Osnovna je ideja, dakle - što viši cilj postaviš, više bi potencijalno mogao i ostvariti. Interes postoji, studija isplativosti dala je “palac gore”, no još je - treba to reći - puno posla prije nego se bude moglo definitivno reći: Osijek će postati “gardaland”. Stoga, ne ulazeći u špekulacije o datumima (reći ćemo ipak da je javno iskazana želja Action Parka i gradskih čelnika da aquapark zaživi već u ljeto sljedeće godine!), predstavljamo zamišljeni izgled toga “sna”. Najvažnije podatke, tijekom dvosatnog izlaganja, na prosinačkoj je prezentaciji iznio generalni direktor spomenute španjolske tvrtke Alfonso Ribarrocha. Action Park je, inače, tvrtka s tridesetogodišnjim iskustvom u industriji vodene zabave, a čak 200 njihovih vodenih parkova nalazi se diljem cijelog svijeta, od Južne Amerike do Azije. Osječki Aquapark bio bi najveći u ovom dijelu Europe, a prema projekcijama, prema njemu bi gravitirali posjetitelji u krugu od 300-350 kilometara oko Osijeka! Orijentacije radi, evo udaljenosti nekoliko gradova od Osijeka: Beograd 180 km, Cluj 305 km, Budimpešta 260 km, Maribor 291 km, Sarajevo 273 km, Zagreb 280 km.

Tobogan od 20 metara
Želja je projektanta, prije svega, uklopiti novi zabavni park u postojeće okružje Kopike. Sačuvala bi se većina postojećih stabala te današnji pješački koridori (šetnica uz Dravu). Na sjeverozapadnom dijelu Kopike bilo bi veliko parkilište, a tereni bi se izmjestili istočnije, na područje u blizini restorana koje bi i ubuduće bilo javno gradsko kupalište. Osim šetnice uz samu rijeku, projekt predviđa i očuvanje zamišljene linije obilaska Kopike. Ta bi staza, međutim, bila i jedna od zanimljivosti parka - većim bi ga dijelom obilazila, no i pješaci bi se u jednom trenu našli na vrhu zgrade usred kompleksa odakle bi mogli promatrati događanja u parku. Na zapadnom ulazu je predviđen restoran i noćni bar; “novo okupljalište osječke mladeži željne zabave”, kako je predstavljeno. Na tome djelu vodenog parka bio bi i najupečatljiviji dio parka (koji, valja naglasiti, neće biti dostupan najmlađima) - tobogani. Koloplet tobogana (koji bi činilo čak 15 “cijevi”!) uzdizao bi se više od 20 metara u zrak, te bio podijeljen na one u kojima se kupači spuštaju sa “splavi” (rafta) ili bez nje. Prvi dio, s izlazima na 6,6 metara visine, činili bi tobogani “simpatična” naziva (mala) Kamikaza (otvoreni vrh), Giant Slide i Hidrotube (zatvorena cijev). Do njih su smješteni, 16,35 metara visoki, (velika) Kamikaza, Hidrotube-Kamikaza te “četverotračni” Spider. Vrh (Crest) konstrukcije je na 20,6 metara, a kupač se do bazena “vozi” punih 155,5 metara! Nešto niži (14,4 metara), ali uvjeravaju Španjolci, ništa manje zabavni su Black Hole, Crazy River i kombinacija ta dva zavojita tobogana.

Tri tematska bazena
Istočni, veći dio parka razveslit će cijele obitelji, prije svih mališane. Na početku, na mjestu danas postojećeg bazena bit će bazen s valovima, a neposredno do njega područje za opuštanje - bazen nepravilna oblika s prirodnim elementima i skrovitim kutevima. Tu je predviđen i središnji restoran s velikom terasom s koje puca pogled na dječje carstvo. Planirana su tri tematska dječja bazena (bila bi formirana od postojećeg bazena), objedinjena nazivom “Pannonian Sea Tale” (Priče Panonskog mora). Prvim će dominirati “Vodeni dvorac”, a drugim struktura od kombinacije tobogana i prirodnih elemenata (stabla, spilje, školjke). Svi dekorativini detalji bit će vezani uz Panonsko more. Treći je, pak, bazenčić za one najmlađe s opremom za igru. Cijelo to područje, ujedno, okruživat će umjetna rijeka (“lazy river”). Na najistočnijem dijelu još su dva manja tobogana...


Po jednoj sezoni više od 180.000 posjetitelja
Osim vizualnog, dizajnerskog dijela priče oko vodenog parka, jednako je zanimljiva bila i prezentacija u - brojkama. Najveća među njima je, logično, procjena ukupne investicije: 54,5 milijuna kuna! Studija isplativosti govori o povratu investicije kroz nešto više od pet godina. Zbog ovdašnje klime, očekuje se da bi park mogao biti otvoren 120 dana (od sredine svibnja do sredine rujna). Maksimalni kapacitet parka je 3.500 posjetitelja (može se povećati na 4.000), a očekuje ih se prosječno 1.550 dnevno, dok projekcije spominju 185.000 posjetitelja po sezoni. Dnevna ulaznica za odrasle iznosila bi 60 kuna, dok bi se za djecu moralo odvojiti 40 kuna. Desetak osoba bi bilo stalno zaposleno, a park bi zapošljavao i 50-ak sezonaca, na četiri mjeseca.

Vrdoljak: Ovo je prilika koju moramo iskoristiti
Osječki dogradonačelnik Ivan Vrdoljak izrazio je svoje oduševljenje idejom i čvrstu želju da se projek realizira. “Grad Osijek uvijek će biti inicijator i partner ovakvih projekata. Kao što želimo od Osijeka ponovo napraviti industrijsko središte, tako želimo u bliskoj budućnosti Osijek isprofilirati i kao centar zabave ovog dijela Hrvatske i Europe. Jamčim da ćemo osigurati što povoljnije uvjete za potencijalnog investitora. Zemljište nećemo prodavati, već ćemo ga dati u koncesiju, to je potencijal koji grad treba iskorisiti. Treba istaknuti da ova euroregija - isto kao i u projektu tvornice etanola - može 'podnijeti' samo jedan takav vodeni park i stoga moramo učiniti sve kako bismo iskoristili priliku koja nam se pruža. Vjerujem da će i investitori prepoznati svoj interes, a mi ćemo napraviti sve da s projektom upoznamo što širi krug potencijalnih investitora”, zaključio je Vrdoljak.



Mario MIHALJEVIĆ

http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=3&ID_VIJESTI=9547

Gospodarska zona bit će gotova do kraja svibnja

Najvažniji projekt koji je sve bliže konačnoj realizaciji na području općine Antunovac - izgradnja gospodarske zone - bit će svojevrsni pokretač općine u kojemu će se zaposliti 30 - 40 osoba, rečeno je na jučerašnjem sastanku predstavnika Općine Antunovac i Županije osječko-baranjske. Prema riječima načelnika općine Ivana Anušića, za sada su za smještanje u gospodarsku zonu zainteresirane četiri tvrtke.

Uz pogon Perutnine Ptuj, u zoni će se smjestiti i dvorana za svatove s restoranom, predstavništvo tvrtke koja još nije prisutna u našoj regiji te proizvodni pogon. Zona će biti i mala, takav interes vlada, pa ćemo ju proširiti sa sadašnjih 14 za još pet hektara. Kompletna infrastruktura bit će gotova do 30. svibnja, a očekujem i da će prvi objekti biti izgrađeni ove godine, kaže Anušić.

Govorilo se i o projektu izgradnje biciklističke staze, koja bi mogla povezati četiri jedinice lokalne samouprave Osijek, Antunovac, Ernestinovo i Čepin. Župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić rekao je da će se o tome sigurno još razgovarati jer je riječ o projektu koji je sigurno svima zanimljiv. Također, najavljen je sastanak na kojemu će se načelnici i gradonačelnik Osijeka dogovarati oko provedbe projekta.

Najavljeno je i širenje vodoopskrbne mreže u ulice koje još čekaju pitku vodu, a kao velik problem općine izdvojeni su kanali za navodnjavanje i odvodnju koji su izvan funkcije jer su velikim djelom minirani. Za kompletno čišćenje miniranih površina u općini Antunovac, rečeno je, potrebno je 60 do 70 milijuna kuna pa se očekuje pomoć države i fondova EU-a.

Pred par mjeseci se vodila ovdje rasprava o Županijskoj ulici i onim nakaradnim prizemnicama tamo. Uglavnom, jedna od teorija je bila da su možda veće zgrade srušene u bombardiranju krajem WW2, ali to ipak nije točno. Naime, naletio sam na fotke Osijeka iz 1941, i tamo se vidi da krezuba gradnja nije samo današnji problem:lol:

Ugl:

http://i55.************/2h3agjr.jpg

Pred par mjeseci se vodila ovdje rasprava o Županijskoj ulici i onim nakaradnim prizemnicama tamo. Uglavnom, jedna od teorija je bila da su možda veće zgrade srušene u bombardiranju krajem WW2, ali to ipak nije točno. Naime, naletio sam na fotke Osijeka iz 1941, i tamo se vidi da krezuba gradnja nije samo današnji problem:lol:

Ugl:

http://i55.************/2h3agjr.jpg

Ma Županijska u bombardiranjima nije bila stradala, barem ne znatno. Najbliža veća razaranja bila su na Zrinjevcu i ako se dobro sjećam, na Vinkovačko i đakovštini jer su gađali prugu.

Krezuba gradnja je bila i onda, naravno. Očito je bilo praktičnije i jeftinije kupiti plac na novom zemljištu prema Tvrđi gdje su parcele bile prostranije i urbanije, za razliku od uskih i dugačkih kakve su postojale u starim gornjogradskim ulicama. Tako da se Gornji grad širio prema istoku, a stare ulice su ostale prizemne. Županijska, eto, od ulice H. Republike, a Ilirska, Pejačevićeva. dobar dio Strossmayerove, Šamačka, Anina danas izgledaju uvelike kako su izgledale prije 150 godina uz ponešto novije gradnje koje čak narušavaju tu poluurbanu idilu. Što je ustvari najlošije rješenje. Ili ih je trebalo podići skroz na katnost još prije 50ak godina i potpuno integrirati u gradsko središte ili ih je trebalo konzervirati kakve jesu. To je naročito tragično kada je u pitanju donji grad, jer su te ulice do iza 1945. godine, uključujući i kuće, velikim dijelom potjecale iz 18. stoljeća, a danas je to jedva vidljivo.

Bilo bi dobro kada bi se te prizemnice (stračare) podigle za kat, ili ponovno izgradile, da se dolje prilagode za trgovine, a gore za urede ili stanove, ali stilom i fasadama prilagođenim za dio grada.

Ma Županijska u bombardiranjima nije bila stradala, barem ne znatno. Najbliža veća razaranja bila su na Zrinjevcu i ako se dobro sjećam, na Vinkovačko i đakovštini jer su gađali prugu.





Stradao ti je Donji Grad dosta...potez od bolnice prema Zelenom polju...ali to nije blizu Zupanijskoj...tek sam sad vidio da si se fokusirao na ono sto je blizu.:)

Stradao ti je Donji Grad dosta...potez od bolnice prema Zelenom polju...ali to nije blizu Zupanijskoj...tek sam sad vidio da si se fokusirao na ono sto je blizu.:)

Znam ja ponešto o bombardidranjima, bez brige. :)

Bilo bi dobro kada bi se te prizemnice (stračare) podigle za kat, ili ponovno izgradile, da se dolje prilagode za trgovine, a gore za urede ili stanove, ali stilom i fasadama prilagođenim za dio grada.

Evo ga opet. I što bi se time dobilo? Prije svega dobar dio tih prizemnica u centru nema nikakvu spomeničku vrijednost, trošne su, čak i opasne, i treba ih rušiti. Po tvom prijedlogu njihov "novi" izgled kao bio bi kao da su kao takve izgrađene 1910, a nisu nisu. Unatoč tvom i sličnom mišljenju da se takva gradnja uklapa u okoliš i time je primjerena, prema načelima konzervatorske struke to narušava postojeću spomeničku funkciju izvornih objekata. Eto, vjerovao ti to ili ne, ali to je tako. S druge strane, ti "novi" objekti kao čisti fejk onemogućit će stvaranje autentičnih građevina koje će same imati nekakvu spomeničku vrijednost u budućnosti. Umjesto toga, imat ćemo Osijek kakav bi nam bilo možda drago da je bio 1910... a što će nam kojeg vraga to? Čemu pre/popravljanje prošlosti? To ti je kao da kao da skladaš danas baroknu glazbu i onda njome želiš nadomjestiti nedostatak majstorskih glabenih djela na hrvatskom prostoru u 17. i 18. stoljeću, štoviše smatrati svoj uradak relevantnim doprinosom glazbenoj baštini (ili čak relevantnijim) od moderne produkcije ozbiljne glazbe zato jer baroknu glazbu smatraš (iz tko zna kojih razloga i pobuda) superiornijom. Sori, to o čemu ti pričaš nema veze s vezom. Molim te shvati ovu moju kritiku kao dobronamjernu.

Osim toga, čitava organizacija prostora na tom potezu je problematična. Parcele i njihovu izgrađenost treba drugačije koncipirati. Trenutačna organizacija prostora je pomalo ruralna: uske i dugačke parcele okupljene u velike blokove i potječe još iz 18. stoljeća kada je gornji grad i bio naselje više ruralnog tipa. Nažalost, bilo je prilike u drugoj polovici 20. stoljeća da se zahvatima centar grada preuredi. Umjesto toga, dobili smo opet stambena naselja primjerenija periferiji, a ne centru grada, od kojih je najveća glupost Blok centar, ali ima i drugih. Tako imamo ulice s prizemnicama, a unutar blokova stambena naselja. Bože dragi tko je to osmislio....

U svakom slučaju te velike blokove treba presjeći, kao što je učinjeno s novom ulicom koja spaja Hr. Republike i Gundulićevu.

Kako je i Linea rekao, sad imamo tu županijsku takva kakva je zbog toga jer se grad u potezu istok zapad, kraj drave, te slabo prema jugu. Tu i tamo koja zgrada ovo sve ostalo užas.

a šta kad bi se išao na produžetak jagerove,al prema jugu?zatvoriti onu malu vijugavu ulicu za promet i staviti pješačku zonu..

a šta kad bi se išao na produžetak jagerove,al prema jugu?zatvoriti onu malu vijugavu ulicu za promet i staviti pješačku zonu..

http://i53.************/m8cr5x.jpg

Pa komunikacija sjever-jug i nije tako problematična, unatoč činjenici da postoji pruga, zato što je infrastruktura na tim mjetsima protočnija i ravomjerno raspoređena i dakako manje opterećena. Istok-zapad je glavni problem. Ondosno činjenica da je prema zapadu usko grlo Šamačka, a kad se ide prema istoku ima puno skretanja i semafora jer se najuži centar zaobilazi. Tu će trebati meštar da izvede to kako spada. Bilo je čak i prijedloga za podvožnjak od kraja kapucinske do početka Strossmayerove. Tko zna, ako bude para jednom (puno para), tko zna... To bi onda rješilo sve probleme i za automobile i za pješake.

Produžetku Jägerove ispriječila se ona simpatična historicistička katnica koju bih ja ostavio. Eto, koji je feler Bok Centar I i II. Upravo su tu negdje mogli probiti novu ulicu koja bi išla do Gundulićeve, a koja je do Hr. Republike mogla danas biti pješačka zona s dućanima i restoranima :D. A šta je tu je.

EDIT:
Ulica koja od Županijske vodi prema Kappi je dobro rješenje jer je i taj blok prevelik, a još i ima neizgrađenog prostora ko u priči.

ja bi jedino još zatvorio županijsku za promet i napravio pješačku zonu

http://i56.************/287jb15.jpg

Evo ga opet. I što bi se time dobilo? Prije svega dobar dio tih prizemnica u centru nema nikakvu spomeničku vrijednost, trošne su, čak i opasne, i treba ih rušiti. Po tvom prijedlogu njihov "novi" izgled kao bio bi kao da su kao takve izgrađene 1910, a nisu nisu. Unatoč tvom i sličnom mišljenju da se takva gradnja uklapa u okoliš i time je primjerena, prema načelima konzervatorske struke to narušava postojeću spomeničku funkciju izvornih objekata. Eto, vjerovao ti to ili ne, ali to je tako. S druge strane, ti "novi" objekti kao čisti fejk onemogućit će stvaranje autentičnih građevina koje će same imati nekakvu spomeničku vrijednost u budućnosti. Umjesto toga, imat ćemo Osijek kakav bi nam bilo možda drago da je bio 1910... a što će nam kojeg vraga to? Čemu pre/popravljanje prošlosti? To ti je kao da kao da skladaš danas baroknu glazbu i onda njome želiš nadomjestiti nedostatak majstorskih glabenih djela na hrvatskom prostoru u 17. i 18. stoljeću, štoviše smatrati svoj uradak relevantnim doprinosom glazbenoj baštini (ili čak relevantnijim) od moderne produkcije ozbiljne glazbe zato jer baroknu glazbu smatraš (iz tko zna kojih razloga i pobuda) superiornijom. Sori, to o čemu ti pričaš nema veze s vezom. Molim te shvati ovu moju kritiku kao dobronamjernu.

Osim toga, čitava organizacija prostora na tom potezu je problematična. Parcele i njihovu izgrađenost treba drugačije koncipirati. Trenutačna organizacija prostora je pomalo ruralna: uske i dugačke parcele okupljene u velike blokove i potječe još iz 18. stoljeća kada je gornji grad i bio naselje više ruralnog tipa. Nažalost, bilo je prilike u drugoj polovici 20. stoljeća da se zahvatima centar grada preuredi. Umjesto toga, dobili smo opet stambena naselja primjerenija periferiji, a ne centru grada, od kojih je najveća glupost Blok centar, ali ima i drugih. Tako imamo ulice s prizemnicama, a unutar blokova stambena naselja. Bože dragi tko je to osmislio....

U svakom slučaju te velike blokove treba presjeći, kao što je učinjeno s novom ulicom koja spaja Hr. Republike i Gundulićevu.

Ma razumijem ja, ali što bi se po tvome trebalo onda učiniti u Županijskoj? Ima tamo gdje koja zgodna koja bi se mogla ostaviti, a s ovima bez vrijednosti nek se grade ovakve, moderne zgrade, pa makar prizemnice, samo da ulaz bude ljepši. :)

Ma Županijska u bombardiranjima nije bila stradala, barem ne znatno. Najbliža veća razaranja bila su na Zrinjevcu i ako se dobro sjećam, na Vinkovačko i đakovštini jer su gađali prugu.

Najbliže što izvori govore o rušenju, jesu kako si naveo, Županijska i Reisnerova. Za zapadni dio grada nema nikakvih podataka, barem ne u literaturi, al sve mi se čini da ću uskoro opet u hemeroteku :) Bila je pretpostavka da su tamo možda postojale višlje građevine, jer ovi, pa najbolje da se izrazim, zidani kiosci, i ne izgledaju toliko stari. Inače sam pogledao masu starih fotografija, al ko za vraga, rijetko je prikazan na njima južni dio Županijske. Sad znam i zašto, tko bi pobogu fotkao tu rugobu od arhitekture :)

http://i56.************/287jb15.jpg

Ova paralelna ulica sa Gundulićevom i ulicom H.R. mi baš i nema nekog smisla, radije bi samo povezao to parkiralište u dvorištu IPK sa ovom ulicom kod Kappe. Sumnjam da će se u bližem vremenu rušiti ona zgrada di je Siemens, a pogotovo sumnjam da bi itko rušio ovu zgradu nasuprot Ružine. Također je u međuvremenu od te fotke sa GE nastalo još ponešto građevina u tom prostoru, tako da sumnjam da će ikada biti nešto od toga.

Kažu da gradnja južne obilaznice krece u svibnju :banana: :lol:

Istu vijest smo dobili i za kolovoz 2010 pa smo dobili govance :)

Pa ako oni kažu neka inaprave,ali neće ništa biti o toga ;)

Kažu da gradnja južne obilaznice krece u svibnju :banana: :lol:

Istu vijest smo dobili i za kolovoz 2010 pa smo dobili govance :)


Mislim da bi sad ipak moglo biti nešto od toga, ipak je izborna godina. Tak su oko riječke obilaznice drkali, natezali, izmotavali se, pa kad su krenuli sa gradnjom napokon su je i napravili.

Mislim da bi sad ipak moglo biti nešto od toga, ipak je izborna godina. Tak su oko riječke obilaznice drkali, natezali, izmotavali se, pa kad su krenuli sa gradnjom napokon su je i napravili.

Pa da, jedino bi to mogao biti dovoljan razlog da to krene :)

VIDEO: Mladi Osječani oduševljeni noćnim linijama GPP-a

t5tpFRpKn7M

Gradski prijevoz tijekom noći žila je kucavica nekoga grada. Njegovo korištenje olakšava povratak kući mladih ljudi iz noćne zabave, ali i zasigurno smanjuje broj prometnih nesreća po gradu. Subota. Oko 3 sata u noći. Osijek spava. Ili ipak ne – dijelovi grada tek u ovo doba žive punim plućima. Mladi, koji su za ovu noć završili noćni život krenuli su kućama i to – tramvajem ili autobusom. Posebna je to noćna linija baš za njih – kako bi na odredište stigli sigurno, a i jeftino. Vožnja stoji tek – 2 kune.
Što se tiče ponašanja mladih putnika u sitnim noćnim satima GPP ističe najvažnije – ne uništavaju vozila, ne smetaju vozačima i, za sada, nema razloga razmišljati o promjenama linija niti cijene.

Podsjećamo, noćna je vožnja četvrtkom, petkom i subotom uvedena krajem studenoga prošle godine i to baš na inicijativu mladih. Vrlo se brzo to pokazalo dobrom odlukom!
"Tri tramvaja i jedan autobus prijeđu preko 300 km u toj noći i prevezu preko 500 – 600 putnika što je odličan rezultat." - ističe direktor Medić.
Odličan rezultat za GPP, a odlična usluga za mlade putnike.
A najveće je dobro u svemu tomu što se mladi iz noćnoga života više ne moraju vraćati ili pješice ili alkoholizirani sjedati za upravljač automobila.

http://www.sib.hr/Osijek/mladi-osjecani-odusevljeni-nocnim-linijama-gppa.html

Pa da, jedino bi to mogao biti dovoljan razlog da to krene :)

Danas:

6. Nacrt Odluke o prodaji k.č.br. 9780/4 k.o. Osijek Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb u svrhu dogradnje južnog kolnika Južne obilaznice Grada Osijeka

U svibnju napokon počinje dogradnja južne obilaznice
Objavljeno: 28.2.2011

Je li prva polovina ovogodišnjeg svibnja termin kada će konačno početi gradnja južnog kolnika južne obilaznice? Josip Škorić, član Uprave Hrvatskih cesta, uvjeren je u to.

Škorić, naime, kaže kako će tijekom sljedećih nekoliko dana biti raspisan novi natječaj za izvođača radova, a kako su s gradskom upravom riješeni gotovo svi imovinsko-pravni odnosi (“Postoji još jedan objekt, no sve je riješeno, stvar je procedure, a i to će biti riješeno na idućoj sjednici Gradskog vijeća”, kaže Škorić, ujedno i gradski vijećnik), uskoro očekuje dobivanje građevinske dozvole. Tako bi, do kraja travnja - nakon što se “odradi” sva procedura javne nabave i žalbeni rokovi - trebao biti poznat izvođač, a radovi započeti u prvoj polovini svibnja. Riječ je, inače, o drugom natječaju. Prvi, okončan 29. rujna, je poništen. “Nakon odabira najpovoljnije ponude, stigle su žalbe te smo poništili natječaj kako bismo ubrzali postupak. Tada se, međutim, na poništenje žalila tvrtka koja je dala tu ponudu, što je odužilo stvar”, pojašnjava Škorić. Prema procjeni, građevinski radovi su vrijedni 190 milijuna kuna (dakle, bez instalacija i opreme što je procijenjeno na dodatnih 30-ak milijuna, a za što je će biti raspisan poseban natječaj), a odnose se na cijelu 12,23 kilometra dugu dionicu (od čvorišta s autocestom Slavonika do iza čvorišta Tenjska). Projekt je, inače, podijeljen u tri faze, no, pojašnjava Škorić, želja je bila ugovoriti cijelu dionicu kako se ne bi dogodile vremenske “rupe” između pojedinig faza. Odbacuje teze o odugovlačenju projekta s političkim predznakom.

- Nema tu mjesta politici. Novac je osiguran, a ni ja osobno sigurno ne bih radio protiv svoga grada. Dapače, činimo sve kako bi se projekt realizirao što prije. Također, gradska uprava bila je iznimno korektna, sve što je bilo potrebno promtno se rješavalo - zaključuje Škorić.

M.Mihaljević

Da se malo sjetimo kako to treba izgledati :cheers:

11438180

I danas

10153505

:nuts:
Rrpg-5XPznI

Jedino ce ovaj dio ostati kakv i je.

qsKI9mk0kR8

Kažu da gradnja južne obilaznice krece u svibnju :banana: :lol:

Istu vijest smo dobili i za kolovoz 2010 pa smo dobili govance :)


sve u svemu,opet ćemo čekati 5 godina da se napravi cijela obilaznica,jer ide u etapama..umjesto da naprave odmah sve

65. KOLEGIJ GRADONAČELNIKA

Održan je 65. sastanak radi razmatranja predloženih materijala i akata. Iz dnevnoga reda izdvajamo prihvaćanje prijedloga Rješenja o odobrenju akontacije sredstava iz proračuna Grada Osijeka za 2011. za rad Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Osijeka.

Prihvaćen je Nacrt Odluke o prodaji k.č.br. 9780/4 k.o. Osijek Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb u svrhu dogradnje južnog kolnika Južne obilaznice, a riječ je o dijelu zemljišta i ruševne kuće uz Vinkovačku ulicu.
Razmotren je, i prihvaćen, prijedlog Rješenja o sklapanju Ugovora o izradi prometnih projekata semaforizacije križanja. Projekti se odnose na Divaltovu ulicu, blizu OŠ F.K. Frankopana, i križanje Europske avenije i Vijenca Ivana Mažuranića.

Prošao je i prijedlog Rješenja o odabiru najpovoljnije ponude za nabavu financijskih sredstava - novčani kredit. „I najveći optimisti bili bi iznenađeni ponudom koju je dala Zagrebačka banka, s efektivnom kamatnom stopom od 3,12%“, istaknuo je gradonačelnik Krešimir Bubalo dodavši kako je ovo svojevrsna nagrada Gradu Osijeku i gradskim tvrtkama za odgovorno i sigurno poslovanje.

Blaženka Alerić

Vise nista ne vjerujem, pocet cu vjerovati kad vidim bagere.

Žalosno da si im ikada i vjerovao!?

Ma razumijem ja, ali što bi se po tvome trebalo onda učiniti u Županijskoj? Ima tamo gdje koja zgodna koja bi se mogla ostaviti, a s ovima bez vrijednosti nek se grade ovakve, moderne zgrade, pa makar prizemnice, samo da ulaz bude ljepši. :)

Pa sve katnice u Županijskoj jućno od Ul. H. Republike su čist ok. Trebalo bi, kao što sam već i rekao, dići Županijsku i Gundulićevu od Zrinjevca do S. Vraza u vis, a i Reisnerovu. To je investicijski pothvat jer treba okrupniti parcele koje su sitne. I inzistirati na javnim i poslovnim objektima, da ne gledamo balkone na fasadama u centru grada.

Statistički gledano na području Grada Osijeka je: cca 250 km nerazvrstanih cesta,pješački most preko rijeke Drave, 13.000 parkirališnih mjesta na javnim površinama, 336 parkirališnih mjesta označenih za potrebe invalida na 180 lokacija, cca 10.000 slivnika, 2 prepumpne stanice (podvožnjak na Trpimirovoj i Vinkovačkoj), cca 600 km nogostupa, 78 semafora, cca 3.500 prometnih znakova, 169 autobusnih stajališta (u samom gradu je 108, a u prigradskim naseljima 61) od kojih njih 52 ima nadstrešnice, 54 tramvajska stajališta od kojih 24 ima nadstrešnice i cca 25 km biciklističkih staza.


Izgradnja intrazonske prometnice (Kašičeva - Vinkovačka) - Osijek-Koteks d.d.

Osijek izvodi radove na izgradnji intrazonske prometnice od Kašičeve do Vinkovačke ceste. Proveden je postupak javne nabave i 2008. je sklopljen Ugovor u iznosu od 4.695.372,37 kn (s PDV-om). Radovi su zaustavljeni u trenutku kad nije bilo moguće dogovoriti sa HŽ-om uklanjanje objekata u njihovom vlasništvu koji su se nalazili na trasi buduće intrazonske prometnice.
Objekti su konačno uklonjeni (6. prosinca 2010.) i HŽ je dobio obeštećenje za dio skladišnih prostora i prostora za stanovanje. Osijek-Koteks d.d. ponovo je nastavio s ugovorenim radovima na izgradnji prometnice. Radovi su pri završetku. Asfaltiran je prvi sloj prometnice (BNS), podloga ispod pješačke staze, ravna teren okoliša. Kada vremenski uvjeti dozvole asfaltirati će se drugi sloj kompletne dionice.

Rekonstrukcija Trpimirove ulica (od južne obilaznice do raskrižja s Drinskom
ulicom)

Ishođena je potvrda glavnog projekta, rebalansom proračuna Grada Osijeka
planirana su sredstava za izvođenje radova. Sa Županijskom upravom za ceste, kao nositeljem izvođenja radova, potpisan je Ugovor o zajedničkom financiranju radova. Izvršeno je 8. srpnja 2010. uklanjanje dva objekta u koridoru prometnice i rješavanje imovinskopravnih odnosa za bespravno izgrađene objekte na zemljištu u vlasništvu Grada Osijeka -uložena je tužba sudu radi predaje u posjed zemljišta i čeka se na presudu suda.

Projektna dokumentacija za spojnu cestu između Svilajske ulice i Ulice sv. L. B.Mandića („S“ cesta) - Izrađena je projektna dokumentacija za spojnu cestu između Svilajske ulice i Ulice sv. L. B. Mandića („S“ cesta).

Lokacijska dozvola dobivena je 8. lipnja 2007.Izrada Glavnog i Izvedbenog projekta ugovorena je s Rencon d.o.o. u iznosu od 195.200,00 kn (sPDV-om). Dobivena je Građevinska dozvola 1. prosinca 2010. Pri završetku je izrada izvedbenog projekta. Može se ići u postupak javne nabave za izvođenje radova.Duljina prometnice iznosi 1,94 km. Početak trase nalazi se na postojećem nadvožnjaku preko južne obilaznice u produžetku Svilajske ulice, dok je završetak trase nalazi na spoju s Ulicom sv. L. B. Mandića. Prometni koridor spojne ceste čine elementi:prometnica, pješačka staza, oborinska odvodnja, zaštitno zelenilo i javna rasvjeta.

Objekt bazena Gradski vrt u Osijeku

Nakon provedenog idejnog, arhitektonskognatječaja sklopljen je Ugovor za izradu projektne dokumentacije sa Sveučilištem u Zagrebu,Arhitektonskim fakultetom, Zavodom za arhitekturu u iznosu od 1.223.850,00 kn (s PDVom)
i u tijeku je izrada projektne dokumentacije.

Objekt Paviljona Gradski vrt

Izrađen je idejni projekt za lokacijsku dozvolu u iznosu od 65.559,00 kn (s PDV-om). Tvrtka Fibra d.o.o. izradila je projekt statičke sanacije objekta te provjeru stabilnosti u iznosu od 63.775,50 kn (s PDV-om). Provedena je javna
nabava, sklopljen Ugovor s Uredom ovlaštenog arhitekte Brune Andrišića na izradi glavnog projekta rekonstrukcije objekta Paviljona Gradski vrt u iznosu od 82.902,00 kn (s PDV-om). Završena je izrada glavnog projekta.
U tijeku je i izrada konzervatorske studije od strane Hrvatskog restauratorskog zavoda u ugovorenom iznosu od 69.965,00 kn (oslobođeni plaćanja PDV-a).

Objekt Sokolskog doma

Izrađen je idejni projekt u iznosu od 79.950,00 kn (s PDVom), dobivena je lokacijska dozvola, izrađena je studija isplativosti (PPP Centar d.o.o. Zagreb), u tijeku je ishođenje suglasnosti Agencije za javno-privatno partnerstvo, nakon čega se pokreće postupak javno-privatnog partnerstva.

Rekonstrukcija Trga Slobode

Proveden je postupak javne nabave i potpisan je Ugovor za izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju Trga Slobode - izradu idejnog,glavnog i izvedbenog projekta s tvrtkom Rechner d.o.o. Osijek u iznosu od 664.612.05 kn (s PDV-om).
Projektna dokumentacija za izgradnju dva višestambena objekta u Umaškoj ulici za potrebe Grada Osijeka - Proveden je postupak javne nabave i potpisan je Ugovor za izradu glavnog projekta i troškovnika s tvrtkom Biro Ulični d.o.o., Slavonski brod u iznosu od 306.885,00 kn (s PDV-om).

Projektna dokumentacija za rekonstrukciju Vinogradske ulice u Osijeku

Nakon provedene javne nabave za izradu projektne dokumentacije (idejnog, glavnog i izvedbenog projekta) za rekonstrukciju Vinogradske ulice u Osijeku potpisan je Ugovor s tvrtkom Rencon d.o.o. Osijek u iznosu od 110.085,00 kn (s PDV-om). Izrađen je idejni projekt i predan je za lokacijsku dozvolu.

Projektna dokumentacija za izgradnju nove ulice između Divaltove i ulice za
„Metro“ u Osijeku

Nakon provedene javne nabave za izradu projektne dokumentacije za
izgradnju nove ulice između Divaltove i ulice za „Metro“ u Osijeku potpisan je Ugovor s Građevinskim fakultetom iz Osijeka u iznosu od 34.317,00 kn (s PDV-om). Izrađen je idejni projekt i predan je za lokacijsku dozvolu te se očekuje skoro izdavanje lokacijske dozvole.

Izrada idejnog rješenja i vizualizacije cestovno-pješačko-biciklističkog mosta
preko rijeke Drave u Osijeku

Proveden je postupak javne nabave i ugovorena je izrada idejnog rješenja i vizualizacije cestovno-pješačko-biciklističkog mosta preko rijeke Drave u
Osijeku s tvrtkom „Institut IGH“ d.d. Poslovni centar Osijek u iznosu od 84.747,00 kn (sPDV-om. Predmet izrade Idejnog rješenja i vizualizacije cestovno-pješačko-biciklističkog mosta preko rijeke Drave u Osijeku obuhvaća geodetsko snimanje karakterističnih visinskih točaka i izradu geodetske situacije za potrebe izrade idejnog rješenja mosta i pristupnih cesta
mostu, izradu idejnog rješenja mosta sa pristupnim cestama na lijevoj i desnoj obali i rješenje čvorišta, kao i izradu vizualizacije konstrukcije mosta u 3D prikazu.

Projektna dokumentacija za novi trg i spomen obilježje palim braniteljima i
civilima domovinskog rata Jug II

Proveden je postupak javne nabave i ugovorena je izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za novi trg i spomen obilježje palim braniteljima i civilima Domovinskog rata Jug II s tvrtkom Rechner d.o.o., Osijek u iznosu od 12 178.473.00 kn (s PDV-om). Idejni projekt sadrži: idejni arhitektonski projekt trga, idejni elektrotehnički projekt, idejni projekt manipulativnih površina i oborinske odvodnje s ploha trga, kao i trodimenzionalnu vizualizaciju. Glavni projekt sadrži: arhitektonski projekt, elektrotehnički projekt, projekt manipulativnih površina i oborinske odvodnje s ploha trga, a Izvedbeni projekt sadrži: arhitektonski projekt, elektrotehnički projekt, projekt
manipulativnih površina i oborinske odvodnje s ploha trga.

Projektna dokumentacija za rekonstrukciju raskrižja Ulice lipik te Ulice sv. L.
B. Mandića

Za izradu glavnog i izvedbenog projekta za rekonstrukciju raskrižja Ulice lipik te Ulice sv. L. B. Mandića 23. kolovoza 2010. upućeni su pozivi za dostavu ponude Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek, Građevinskom fakultetu, Renconu d.o.o. Osijek, Graviji d.o.o. Osijek te Cesta projektu d.o.o. Zagreb. Dana 7. rujna 2010. potpisana je narudžbenica za izradu glavnog i izvedbenog projekta raskrižja Sv. L. B. Mandića i Ulice Lipik s najpovoljnijim ponuditeljem Cesta projekt d.o.o. Zagreb. Dana 11. studenoga 2010. zaprimljen je građevinski projekt rekonstrukcije raskrižja Ulice lipik te Ulice sv. L. B. Mandića, projekt oborinske odvodnje, projekt javne rasvjete i projekt distributivne telefonske kanalizacije i dana 25. studenoga 2010. Grad Osijek je podnio zahtjev za potvrdu Glavnog projekta za rekonstrukciju raskrižja Ulice lipik te Ulice sv. L. B. Mandića. Dana 1. prosinca 2010. donesen je od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i
gradnje Grada Osijeka Zaključak kojim se izdavanje potvrde glavnog projekta Gradu Osijeku kao investitoru uvjetuje dostavljanjem slijedeće dokumentacije: ovjerenog parcelacijskog elaborata uz potvrdu o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevnečestice, dokaz da se ima pravo graditi na građevnoj čestici i ispunjen obrazac Hrvatskih voda IM (iskaz mjera za obračun vodnog doprinosa).

Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu) Dvorište Ulica Gundulićeva Osijek Prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu) Dvorište Ulica Gundulićeva Osijek Prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu) Dvorište Ulica Gundulićeva Osijek Prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu) Dvorište Ulica Gundulićeva Osijek Prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu) Kuća br. 28 i dvor. u Ulici Gundulićeva Osijek Prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu) Dvorište Ulica Gundulićeva Osijek Prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu i Slavičekov prolaz) Kuća i dvor. Ulica Gundulića Osijek pravo služnosti doživotnog uživanja u naravi oranica, moguća prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu i Slavičekov prolaz Oranica Osijek moguća prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu i Slavičekov prolaz Kuća, dvije zgrade i dvor. Gundulićeva ulica 48 Osijek moguća prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu i Slavičekov prolaz) Oranica Ulica Gundulićeva Osijek moguća prodaja u paketu
Blok centar II (uz Gundulićevu ulicu i Slavičekov prolaz) Kuća, Gundulićeva 52, i dvor. i dvije zgrade Osijek,moguća prodaja u paketu

^^koliko se vidi,dosta moramo očekivati u projektu Sunčana vrata..do 2.svibnja se moraju predati radovi..treba držati fige da ovo neće zabrljati..:cheers:

Centar II zapušteni je i nerekonstruirani dio grada koji se počeo izgrađivati u zadnjih 20-ak godina. Obiteljske potleušice i ostatke nekadašnjih obrta zamjenjuju stambeno-poslovne zgrade. Zaštićene povijesne zgrade u ovom prostoru još uvijek nisu obnovljene (Ugostiteljska škola, zgrade u Županijskoj i Gundulićevoj ulici, zgrada Litokartona).

Povijesna Sunčana ulica uređena je pješačka zona u kojoj se postepeno supstituira dotrajali postojeći uglavnom prizemni građevinski fond. Na južnom ulazu u Sunčanu ulicu dva su neizgrađena građevinska zemljišta koja su predmet ovog Natječaja.

Osječka tvrtka „Gradnja“ d.o.o. uspješna je građevinska tvrtka koja želi unutar granice zahvata stvoriti novu urbanističku i arhitektonsku vrijednost. Smatrajući ovaj prostor izuzetno atraktivnim i važnim za budući razvoj gradskog središta, Raspisivač Natječaja „Gradnja“ d.o.o. iz Osijeka želi ovim Natječajem dobiti jedinstveno rješenje koje će postati sastavni dio urbane slike i gradskih vertikala Osijeka početkom 21. stoljeća.

Svrha i cilj Natječaja je dobivanje najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja novog poslovno-stambenog kompleksa radnog naziva „SUNČANA VRATA“ i najboljeg parternog rješenja okolnih površina (izuzev partera Sunčane ulice koji se zadržava, budući je ista prije 4 godine rekonstruirana).

Važan cilj Natječaja je i sagledavanje prometa u zoni zahvata kako bi se ponudilio realno i provedivo rješenje prometa u kretanju i mirovanju koje će servisirati zonu zahvata Natječaja, tj. buduću zgradu „SUNČANA VRATA“, odnosno rješenje kolnog pristupa samoj lokaciji (pristup u podzemnu garažu kompleksa).

Novi poslovno-stambeni kompleks „SUNČANA VRATA“ treba biti atraktivno oblikovan uz kvalitetan ukupni prostorni i funkcionalni koncept te originalan arhitektonski izraz. Na osnovi rješenja koje se ocijeni kao najbolje, izradit će se svi potrebni projekti za izgradnju „SUNČANIH VRATA“ i uređenje lokacije.

Parternim uređenjem okolnog prostora želi se formirati kvalitetna javna površina (pristupni plato, pristupne pješačke staze) s kojih se može pristupiti u kompleks „SUNČANA VRATA“.

Želja investitora je da „SUNČANA VRATA“ postanu jedinstven i prepoznatljiv projekt na području Osijeka i šire okolice, koji bi obuhvatio atraktivne trgovačke i poslovne sadržaje te stanovanje u središtu grada Osijeka.

Zona zahvata obuhvaća cca 6.095 m2.

Na katastarskim česticama u vlasništvu „Gradnje“ d.o.o. planira se gradnja poslovno-stambenog kompleksa „SUNČANA VRATA“. Na katastarskim česticama u vlasništvu Grada Osijeka planira se parterno uređenje.

Katastarske čestice u vlasništvu „Gradnje“ d.o.o. čine dva zemljišta na istočnom i zapadnom uglu križanja Sunčane i Gundulićeve ulice. Istočni dio čine čestice 5347/1 i 5347/2, a zapadni dio čini čestica 5351/1. Budući se između ova dva zemljišta nalazi pješačka Sunčana ulica predviđeno je njihovo:
- podzemno spajanje na način formiraja jedinstvene podzemne garaže,
- nadzemno spajanje na način formiranja spojnog mosta iznad javnog
prostora Sunčane ulice.

Lokacija novog poslovno-stambenog kompleksa je unutar građevinskog područja grada Osijeka, u samom gradskom središtu, neposredno uz važnu gradsku prometnicu u smjeru istok – zapad s južne strane (Gundulićeva ulica) te okomito na uređenu pješačku ulicu kojoj bi novoplanirana zgrada svojom atraktivnošću trebala povećati ambijentalnu vrijednost i značaj unutar središnjeg gradskog tkiva.

http://i52.************/9zrdpt.jpg

BROJ ETAŽA,POVRŠINA I NAMJENA

-2=2.500,00*
-1=2.500,00*
0 galerija=3.500,00
+1=1.700,00
+2=1.700,00
+3=1.700,00
+4=1.700,00
+5=1.700,00
+6=1.700,00
+7=1.700,00
+8=1.700,00
+9=1.700,00

SVEUKUPNO:

cca netto 23.800,00
cca brutto 26.500,00

GARAŽA / PARKIRALIŠTA,SERVISNI I TEHNIČKI PROSTORI (TRAFOSTANICA, INSTALACIJE …),SANITARIJE (M, Ž, INVALIDI),VERTIKALNE I HORIZONTALNE KOMUNIKACIJE, HALLOVI,TRGOVAČKA NAMJENA,UGOSTITELJSKA NAMJENA,OSTALO (SPA, FITNESS…),UREDSKI PROSTORI,STAMBENI PROSTORI

:cheers:

Kandit Grupa odlučila je otkupiti dug Robne kuće IPK na Sjenjaku prema Gradu Osijeku koji je narastao do 2 milijuna i 400 tisuća kuna. Time je riješeno pitanje jednog od najvećih neplatiša Gradu - rečeno je na današnjem sastanku gradonačelnik Bubala s pročelnicima upravnih odjela. Kandit Grupa ima namjeru obnoviti ovaj zapušteni objekt u središtu najnapučenijeg gradskog naselja Sjenjak.

http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=30567#ixzz1FLVOfVLW

Super,samo da vidimo rendere ako bude bilo išta od toga :)
Neka bude malo višlja zgrada,ono neka bude iznad 5 katova :D

Super,samo da vidimo rendere ako bude bilo išta od toga :)
Neka bude malo višlja zgrada,ono neka bude iznad 5 katova :D

čitaj broj etaža..:)

šteta što nije barem 15 katova :)

čitaj broj etaža..:)



Znaci visina kao Kappa.

Hoće se Sokolski dom na kraju dograditi prema originalnim vanjskim nacrtima?

Znaci visina kao Kappa.

visina zgrade/zgrada nije određena u metrima već brojem etaža,s tim da visina stambenih etaža se navodi da bude 3 metra,dok visina uredskih prostora može a i trebala bi biti veća od 3 metra..
tako je moguće da bude više zgrada,a ne samo jedna..prema gupu tamo je dozvoljeno do 10 etaža pa sad možemo nagađati..:)..neznam koliko kappa ima..

@ esseker mislim da sokolski dom neće biti odrađen prema originalnim nacrtima,al tko zna hoće li to uopće biti pokrenuto

:cheers:

čitaj broj etaža..:)

jao brate,nisam skonto :D

Samo da kreneeee :banana::banana:

Puno dobrih vijesti!! Naravno zvuci lijepo kao u bajci, ali imam osjecaj da ce to ici :banana: :cheers:

Cuo sam da su sunčana vrata trebala imati 20 katova, al smanjili su. Iako je i 10 super :cheers: Ako bude visine ko kappa bit ce to i više no odlično:)


Projektna dokumentacija za spojnu cestu između Svilajske ulice i Ulice sv. L. B.Mandića („S“ cesta) - Izrađena je projektna dokumentacija za spojnu cestu između Svilajske ulice i Ulice sv. L. B. Mandića („S“ cesta)

Rekonstrukcija Trpimirove ulica (od južne obilaznice do raskrižja s Drinskom
ulicom)

Izgradnja intrazonske prometnice (Kašičeva - Vinkovačka) - Osijek-Koteks d.d.

Objekt Paviljona Gradski vrt

Objekt Sokolskog doma

Rekonstrukcija Trga Slobode


:cheers: I još nova cesta do Metro, pa Vinogradsku srediti, novi most :|, trg na jugu II :cheers:

Sve mi se više čini da je krenila visokogradnja u Osijeku,kad pogledate u nazad par godina nismo imali ništa,a sad imamo Kappu i 60m Eurodom što uopće nisu niske građevine,i još izgledaju super moderno,pogotovo kappa.
Ovaj Blok centar će izgledati mrak ako se tamo budu gradili neboderi a ne kao u Zg da svaki neboder na drugoj strani grada :nuts:
Još da popune prostor kod Bijele Lađe i Promenada Centar :D

Cuo sam da su sunčana vrata trebala imati 20 katova, al smanjili su. Iako je i 10 super :cheers: Ako bude visine ko kappa bit ce to i više no odlično:)



^^to je bilo u odbijenim projektima zbog gupa prošle godine ili pretprošle godine...
do 4 kata trebaju biti poslovni i trgovački prostori,od 5 do 9 kata stambeni prostori a na zadnjoj restoran,s tim da preko sunčane ulice ide spojni most ili mostovi,ovisno o radu
te da broj etaža tih mostova/mosta nije ograničen

:)

Sve mi se više čini da je krenila visokogradnja u Osijeku,kad pogledate u nazad par godina nismo imali ništa,a sad imamo Kappu i 60m Eurodom što uopće nisu niske građevine,i još izgledaju super moderno,pogotovo kappa.
Ovaj Blok centar će izgledati mrak ako se tamo budu gradili neboderi a ne kao u Zg da svaki neboder na drugoj strani grada :nuts:
Još da popune prostor kod Bijele Lađe i Promenada Centar :D

Bome :)

Hehe još je tu i toranj silosa tvornice etanola :)

Hehe još je tu i toranj silosa tvornice etanola :)

Pojasni? :D

Pa nevidim neke velike silose kraj tvornica etanola. Sve su mi nekako na "isti kalup" :D

http://www.oceanpacificcapital.com/images/ethanol.jpg

Naša će biti glavna tvornica za širu regiju i pokrivat će 25 manjih tvornica kako sam čuo.
Kamen temeljac ove godine u 8mj a proizvodnja u ljeto iduće godine ;)

Znaci mozda bude ovako :D

http://i48.************/28a3tle.jpg

Sve mi se više čini da je krenila visokogradnja u Osijeku,kad pogledate u nazad par godina nismo imali ništa,a sad imamo Kappu i 60m Eurodom što uopće nisu niske građevine,i još izgledaju super moderno,pogotovo kappa.
Ovaj Blok centar će izgledati mrak ako se tamo budu gradili neboderi a ne kao u Zg da svaki neboder na drugoj strani grada :nuts:
Još da popune prostor kod Bijele Lađe i Promenada Centar :D



Vec sad izgledaju dobro ovi postojeci neboderi u centru kada se pogleda npr. sa obilaznice kod Filipovice...Kappa je dobrano popravila situaciju, a jos jedna zgrada te visine bi odlicno sjela.:)

Dobro je što u Osijeku i dalje ima dosta praznog mjesta za gradnju :)

Ništa,držimo fige za taj projekt :)


Daj nemojte mi silose neke :D
Dosta mi ih je,ja sam imo silos nekoliko stotina metara od kuće :D

Znači reko je lampaš da ovo premjestim ovdje pa evo materijala za raspravu

---
Da se mene pita (a nepita se :cry:),ja bi tržnicu stavio na mjesto kod bijele lađe s time da bi to bilo i nešta kao pothodnik na trgu (znači da su dolje trgovine odjećom ili čime već a gore da su tipično voće,povrće itd)

http://img718.imageshack.us/img718/3999/sssssdd.jpg (http://img718.imageshack.us/i/sssssdd.jpg/)

(plavo bi bio parking koji bi se maknio i tamo bi se sagradila podzemna garaža..)

Ma Rocky, centar grada će uskoro izumrijeti u ekonomskom smislu, svi se sele u te famozne šoping centre, mislim da se u samom centru još dugo neće graditi ništa trgovačkog tipa...

Pija nikad ne umire! :D
Pa mislim di da idu oni koji prodaju voće povrće i to?
Mislim na tržnici možeš naći puno bolje,zdravije i nekad čak i jeftinije stvari nego u tim šoping centrima..

NOVO VIJEĆE GČ DONJI GRAD UTVRDILO PLAN RADA ZA 2011. GODINU

Sanacija kolnika u Cvjetkovoj, novi asfalt u Vinogradskoj ulici i obnova tri parkirališta

Vijeće gradske četvrti Donji grad, čiji je novi predsjednik Marko Bagarić (HDSSB), predstavilo je plan rada za ovu godinu. Iz svog budžeta četvrt će u 2011. godini najviše sredstava uložiti u pješačke staze, javnu rasvjetu, obnovu kolnika i očuvanje parkova. “Iako smo zadovoljni onime što su naši prethodnici činili po pitanju komunalnih problema, pred nama je još mnogo posla. Ove ćemo godine raditi nekoliko pješačkih staza, a među njima je svakako najvažnija ona u Vukovarskoj ulici. Dosta će biti uloženo i u popravak nerazvrstanih cesta. Imamo u planu konačnu obnovu Cvjetkove ulice u cijeloj njenoj dužini koja je zasigurno trenutno jedna od ulica u Osijeku koje su najgorem stanju zbog prevelikog prometnog opterećenja. Također među prioritetima nam je i sanacija devastiranih parkirališta na području četvrti s obzirom na to da problem parkiranja na području oko KBC-a Osijek ne jenjava. Tako će se raditi na popravku parkirališta na Trgu bana Jelačića ispred prostorija gradske četvrti, parkirališta na Vijencu Murse i u Krstovoj ulici ispred kućnog broja 17”, najavljuje Bagarić, te dodaje kako četvrt kreće i u akciju uređenja okoliša. U tom obliku prvi projekt koji će uskoro biti realiziran je uređenje zelene površine na raskrižju Livadske ulice i Ulice Olimpije. I u ovoj godini gradska četvrt Donji grad dio novca utrošit će na rješavanju komunalnih problema stanovnika Vinogradske ulice koji su novoizabranom Vijeću uputili zamolbu za sanaciju trenutno najkritičnijeg dijela ulice. “Riječ je o području od kućnog broja 21 do 27 za koje ćemo osigurati asfaltiranje. No, valja napomenuti kako Grad za ovu godinu planira modernizaciju kolnika u cijeloj Vinogradskoj ulici”, kaže Bagarić.

danas od križanja gupčeve i cvjetkove prema donjogradskom trgu su počeli stavljati novu javnu rasvjetu (samo gornji dio) :)

Ej jel ima kaj novo o dvorcu (palači) Pejačević???Ajmo s informacijama na sunce:lol::lol::lol::lol::lol::lol::cheers:

Ej jel ima kaj novo o dvorcu (palači) Pejačević???Ajmo s informacijama na sunce:lol::lol::lol::lol::lol::lol::cheers:

Jedino što pouzdano znam, a smijem reći, jest da nisu odustali :)

A smiješ bar reći namjenu dvorca?

A smiješ bar reći namjenu dvorca?

A to tome znam kao i svaki drugi iz novina... da će ondje biti nekakva privatna klinika.

Današnje GV sa puno informacija za ovaj forum - o kamati, AM, Eurodomu, Istarskoj...

http://www.sib.hr/Osijek/video-gv-o-novom-mostu-eurodomu-a-mallu.html

^^
Vinkovačko est 2011? :nuts: :lol:

A jesu ga oni zapeli za taj most a ima puno bitnijih stvari koje bi se mogle napraviti za taj novac..

Ne znam jel bilo, ali mi kolega iz Gradnje kaže, da se nakon Portanove sele na Eurodom... e sada....

bar je bila civilizirana rasprava,i to je uspjeh.....

O Natječaju za Sunčana vrata odsad i na netu

http://gradnja.hr/index.php?mact=News,cntnt01,detail,0&cntnt01articleid=1258&cntnt01origid=51&cntnt01returnid=73

Meni su jako interesantne ove kamate za kredit koje je Grad dobio. Baš sad čitam ovo:

zadar kojeg svi kao hvalimo pred bankrotom:
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/114930/Grad-Zadar-skoro-bankrotirao.html


http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122010/grad-zadar-je-vec-platio-sest-milijuna-eura-kamata

...od 2008. do sad, Grad Zadar je platio 6 milijuna eura samo na račun kamata na obveznice. Kamata na zaduženje Hypo banci iznosila je tad 5,5 posto. Kamata se plaćala u polugodišnjim ratama u iznosu 508.000 eura, a za otplatiti su još ostale dvije tranše, ukupno oko milijun eura.

Dao sam si truda pa sam na GE označio većinu stvari šta se napravilo u Osijeku od 2006 (otkad je uslikana slika na GE)

http://img535.imageshack.us/img535/5597/autobusnikolodvor.jpg (http://img535.imageshack.us/i/autobusnikolodvor.jpg/)

http://img145.imageshack.us/img145/1184/blokl.jpg (http://img145.imageshack.us/i/blokl.jpg/)

http://img191.imageshack.us/img191/1162/38472612.jpg (http://img191.imageshack.us/i/38472612.jpg/)

http://img8.imageshack.us/img8/1757/campusf.jpg (http://img8.imageshack.us/i/campusf.jpg/)

http://img580.imageshack.us/img580/6184/61620599.jpg (http://img580.imageshack.us/i/61620599.jpg/)

http://img576.imageshack.us/img576/9563/79684006.jpg (http://img576.imageshack.us/i/79684006.jpg/)

http://img171.imageshack.us/img171/6084/hutlerova.jpg (http://img171.imageshack.us/i/hutlerova.jpg/)

http://img508.imageshack.us/img508/1874/jug2.jpg (http://img508.imageshack.us/i/jug2.jpg/)

U kvadratu je ono što je porušeno

http://img24.imageshack.us/img24/1356/novadivaltova.jpg (http://img24.imageshack.us/i/novadivaltova.jpg/)

http://img15.imageshack.us/img15/317/stcs.jpg (http://img15.imageshack.us/i/stcs.jpg/)

http://img268.imageshack.us/img268/9271/partz.jpg (http://img268.imageshack.us/i/partz.jpg/)

http://img806.imageshack.us/img806/226/83436121.jpg (http://img806.imageshack.us/i/83436121.jpg/)

I sad 2 najveća gradilišta

http://img713.imageshack.us/img713/811/divaltova.jpg (http://img713.imageshack.us/i/divaltova.jpg/)

http://img14.imageshack.us/img14/8122/61417574.jpg (http://img14.imageshack.us/i/61417574.jpg/)

:cheers:

Meni su jako interesantne ove kamate za kredit koje je Grad dobio. Baš sad čitam ovo:

zadar kojeg svi kao hvalimo pred bankrotom:
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/114930/Grad-Zadar-skoro-bankrotirao.html


http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122010/grad-zadar-je-vec-platio-sest-milijuna-eura-kamata

...od 2008. do sad, Grad Zadar je platio 6 milijuna eura samo na račun kamata na obveznice. Kamata na zaduženje Hypo banci iznosila je tad 5,5 posto. Kamata se plaćala u polugodišnjim ratama u iznosu 508.000 eura, a za otplatiti su još ostale dvije tranše, ukupno oko milijun eura.



Izgradnja dvorane na Višnjiku stajala je 300 milijuna kuna, a 240 milijuna kuna iznosio je proračun Grada 2004, kada se Grad zadužio obveznicama.


:nuts:


Ovako bi i nas grad mogao isfinancirati obilaznicu...:lol:

GRADSKO VIJEĆE ODOBRILO PODIZANJE 70 MILIJUNA KUNA KREDITA

Proizvođačima ubuduće manji komunalni doprinos

Gradsko vijeće odobrilo je gradskoj upravi ulazak u dugoročno zaduženje na ukupno 70 milijuna kuna, kojima će se u idućem razdoblju financirati kapitalni gradski projekti.
Tim novcem, između ostaloga, financirat će se obnova Trga slobode, trga na Jugu 2, izgradnja S-ceste, nastavak projekta obnove osnovnih škola, razvoj gospodarskih zona, most preko Drave..., upravo oko potonjeg projekta bilo je najviše prijepora i on je bio razlog zbog kojega dio oporbe, na inače vrlo mirnoj i konstruktivnoj sjednici (primjerice, gradonačelnikovo polugodišnje izvješće usvojeno je jednoglasno!), nije podržao prijedlog gradske uprave. “Da ne bude sve idilično, premda sam u načelu za gradnju mostova, pitanje je trenutka gradnje, te neću podržati ovu točku”, poručio je SDP-ov Alen Prnjat. Ipak, i pojedini oporbeni vijećnici izrazili su zadovoljstvo postignutom kamatom. Podsjetimo, na prvom natječaju (kredit je podjeljen na dva jednaka dijela) PBZ je ponudio kamatu od 3,81 posto, a na drugom ZABA tek 3,12 posto. Gradonačelnik Krešimir Bubalo otkrio je i zašto je natječaj “prepolovljen”.
- Ovo će biti investicijski jaka godina, a bit će nam realno dovoljno 35 milijuna, dok ćemo preostalih 35 iskoristiti u idućoj godini. Razbili smo kredit upravo kako bi na drugom natječaju dobili još povoljniju kamatu, no ima i caka. Dio novca oročit ćemo po većoj kamati dok ga ne budemo koristili - otkrio je Bubalo.
“Zadovoljan sam i sadržajem i formom”, rekao je Bubalo, govoreći o opširnom (na 55 stranica) izvješću o radu gradske uprave u drugoj polovici prošle godine. Tijekom te točke potvrđena je i informacija da gradska uprava priprema izmjene odluke o komunalnom doprinosu, kojima će se izići ususret projektima vezanim uz proizvodne djelatnosti. Takvu incijativu podržao je i Josip Škorić (HDZ).


“NA ČEMU SI TI?!”

Dragan Kovačević (HDZ) nije se pojavio na sjednici Vijeća, a njegovi stranački kolege objasnili su kako su razlog dužnosti u Saboru. Škorić je, međutim, nekoliko puta izlazio za govornicu, no najzanimljiviji je bio trenutak kada je zahvalio gradonačelniku zbog promptnog rješavanja čestice potrebne Hrvatskim cestama za izgradnju južnog kolnika južne obilaznice, na što je Prnjat dobacio: “Na čemu si ti danas!?”, čime je nasmijao cijelu vijećnicu.

STROSSMAYER

Najzanimljiviju incijativu tijekom aktualnog sata iznio je prof.dr. Josip Vrbošić (HSLS). On je, naime, upozorio kako će 2015. godine biti 200 godina od rođenja Josipa Jurja Strossmayera, te je predložio da se Osijek pokuša kandidirati za Europski grad kulture te godine. “B” varijanta je, dodao je, Europski mjesec kulture. Toj varijanti je skloniji i Bubalo.

Meni su jako interesantne ove kamate za kredit koje je Grad dobio. Baš sad čitam ovo:

zadar kojeg svi kao hvalimo pred bankrotom:
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/114930/Grad-Zadar-skoro-bankrotirao.html


http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122010/grad-zadar-je-vec-platio-sest-milijuna-eura-kamata

...od 2008. do sad, Grad Zadar je platio 6 milijuna eura samo na račun kamata na obveznice. Kamata na zaduženje Hypo banci iznosila je tad 5,5 posto. Kamata se plaćala u polugodišnjim ratama u iznosu 508.000 eura, a za otplatiti su još ostale dvije tranše, ukupno oko milijun eura.
HA,HA i na vlastitom portalu hvališ nadređene "Optimist, 04 ožu 2011, 11:20
Re: VIDEO: GV o gradnji mosta, Eurodomu, A. Mallu...
Kamata od 3,12 % [:super]

Meni su jako interesantne ove kamate za kredit koje je Grad dobio. Baš sad čitam ovo:

Zadar kojeg svi kao hvalimo pred bankrotom:
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/114930/Grad-Zadar-skoro-bankrotirao.html


http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122010/grad-zadar-je-vec-platio-sest-milijuna-eura-kamata

...od 2008. do sad, Grad Zadar je platio 6 milijuna eura samo na račun kamata na obveznice. Kamata na zaduženje Hypo banci iznosila je tad 5,5 posto. Kamata se plaćala u polugodišnjim ratama u iznosu 508.000 eura, a za otplatiti su još ostale dvije tranše, ukupno oko milijun eura."

Barem kad radiš copy/paste upozori i to prikaži kao citiranje ovako je previše prozirno. Bože,Bože...

A gdje ja sakrivam tko sam ja?
Jel netko jučer od oporbe rekao šta protiv tih kamata?
Svi pohvalili a ja ne smijem?
Aj uslikaj nekad nešto ili nešt pametno napiši na ovaj forum a ne samo mene pratiti gdje i šta pišem :cheers:

Nije poanta u tome dali se skrivaš tko si već u favoriziranju svojih nadređenih na svakome forumu gdje te susrečem. Kako nemam stranačkih obveza prema nijednoj opciji tako nemam ni fotić da uslikavam po gradu.Al vjeruj mi svakodnevno sam u svakom kutku grada i vidim kako i koliko se gradi. Također mladiću znam "čitati" i između redova a tako i zaključujem o svemu što radi hehe gradonačelnik.Reci mu da je pretjerao,počeo je i iz paštete iskakati. "Ja pa Ja".... :-))))))

Ok ;)

Ajmo mi dalje sa temom...

Na današnjem 66. sastanku gradonačelnika, održanom u prostorijama Grada Osijeka, ponovo je bilo govora o rješavanju problematike prilazne ceste do trgovačkog centra Avenue Malla.

Slijedom toga prihvaćeno je Rješenje o ovjeri elaborata za formiranje novih katastarskih čestica koridora raskrižja Ulice sv. L.B. Mandića i ceste za Avenue Mall te evidentiranje stvarnog stanja na postojećim česticama na ovom području. Još je jednom istaknuta brzina reakcije Gradske uprave u svakom dosadašnjem koraku realizacije ovog projekta, kao i želja za što skorijim otvaranjem sva tri nova trgovačka centra (Avenue Malla, Portanova i Eurodom), ponajprije zbog činjenice da se njihovim otvaranjem otvaraju i toliko potrebna nova radna mjesta u našem gradu.

Iako spor na postojećim česticama još nije razriješen, donesena je i Odluka o početku otvorenog postupka javne nabave velike vrijednosti radova na rekonstrukciji raskrižja Ulice svetog L.B. Mandića i Ulice Lipik. No, dok god se ne riješi vlasničko pitanje na spornim česticama, neće moći biti izdana potvrda Glavnog projekta.

Pokreće se i otvoreni postupak javne nabave velike vrijednosti za izvođenje radova na odlagalištu Sarvaš, a nakon njegove provedbe s najboljim ponuditeljem biti će sklopljen okvirni sporazum.
Grad Osijek i ove će godine sklopiti Ugovor s Udrugom „Pobjede“ (ujedno i dobitnikom javnog priznanja Zahvalnice Grada Osijeka za 2010. godinu) o sufinanciranju rada Udruge u 2011., odnosno za rad Azila za napuštene pse u Nemetinu, za koji je ove godine Grad izdvojio 100.000,00 kuna.
Prihvaćena je i Odluka o sufinanciranju izrade Elaborata o stanju konstrukcije, prijedlog mjera sanacije i idejni projekt za zgradu T2 projekta Tehnopolis Osijek, u iznosu od 50.000,00 kuna.

Gradonačelnik je iznio i jednu novu ideju koja bi, nakon što bude definirana Pravilnikom, uskoro mogla u postupak realizacije. Mladim obiteljima s područja Grada Osijeka, koje ne posjeduju ni jednu nekretninu, omogućilo bi se po simboličnoj cijeni (ili čak bez naknade) otkupiti jednu od 27 građevinskih parcela koje Grad posjeduje u Ulici jela, za izgradnju obiteljske kuće.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Lovoković izvijestila je o svom radnom sastanku u Novom Sadu, s kojim će se Grad Osijek u partnerskom odnosu prijaviti za uvrštavanje Tvrđe i Petrovaradina na popis UNESCO-ve baštine.

Jasenka Mađarević

Još bi ja dodao i po meni najbolju vijest o kojoj se priča neko vrijeme:

Olakšanje se želi ponuditi i velikim proizvođačima. Stoga je najavljeno kako se planira u značajnoj mjeri smanjiti komunalni doprinos za tvrtke koje zapošljavaju više radnika

kad će fotke cinestara?



http://photos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/183324_10150100663968021_152324413020_6327202_7996730_s.jpg

moze u utorak?

može :)

A smiješ bar reći namjenu dvorca?

DVORAC PEJAČEVIĆ MEDIKOL GRUPA ADAPTIRA U DIJAGNOSTIČKI CENTAR

Radnici otkrili 200-godišnje zidne oslike jedinstvene u RH

Dvorci čuvaju tajne, a retfalački dvorac Pejačević tek sada suvremenicima otkriva vrijednost, budući da o njemu ima vrlo malo sačuvanih pisanih izvora od 1801. godine, kada ga je sagradio grof Sigismund I. Pejačević.
Istražnim su radovima na zidovima i stropovima južnog katnog salona u siječnju pronađeni originalni klasicističko-iluzionistički oslici s početka 19. stoljeća, jedinstveni u Hrvatskoj i rijetki u Europi! Klasicistički dvorac sagrađen je iznad još starijeg podruma vlastelinstva (1750. darovano Pejačevićima) u koji se ulazi iz predvorja! U budućnosti će podrum biti povezan podzemnim hodnikom, a on se planira graditi ispod dvorca preko dvorišta do buduće građevine na južnoj strani dvorišta. Naime, u tijeku je adaptacija dvorca u poslovnu građevinu, koju je naručila Medikol grupa d.o.o. Zagreb, nakon što je Poliklinika Medikol kupila od Družbe Marijinih sestara čudotvorne medaljice dvorac sa zemljištem (oko 20.000 kvadrata i pripadajućim objektima sagrađenim na 2.500 četvornih metara). “U prvoj fazi adaptacije prostora za smještaj budućeg dijagnostičkog centra za tumorske bolesti Poliklinike Medikol, djelatnici osječke tvrtke Monte-Mont obavljaju radove od podruma do tavana, gdje se planira smještaj ambulanti do iseljenja časnih sestara iz susjednog objekta. Dvorac se adaptira tako da uz smještanje najsuvremenije dijagnostičke tehnologije zadrži uređene zidove i stropove s početka i kraja 19. stoljeća. I stolarija će biti obnovljena prema konzervatorskoj studiji koja je podloga projektu za adaptaciju što ga je izradila ovlaštena tvrtka Dies iz Valpova”, pojašnjava dipl.arhitekt i ak. slikar Tone Papić, autor “Konzervatorske studije dvorac Pejačević”.
U šetnji radilištem na katu, Papić ukazuje na onovremeni trend u dekoracijskom iluzionističkom slikarstvu - pejsažnu kompoziciju motiva iz lova s fragmentima smeđeg drveta, pauna, zelene palme izuzetno, kao nigdje u Hrvatskoj, dobro očuvane ispod boje i žbuke, originalne s početka 19. stoljeća. "Na katu je bio privatni prostor s foajeom i sačuvanim kaminom u uglu kojim su zagrijavane kaljeve peći u trima sobama, a sve će biti rekonstruirano. Dimovod ognjišta adaptira se za dizalo. Foaje vodi u južni salon ili dnevni boravak, gdje su originalni oslici, kakvi postoje jedino u bečkom i mađarskom dvorcu”, pojašnjava Papić.

Interijer

Svečana dvorana u prizemlju (oko 200 kvadrata) krajem 19. stoljeća obnavljana je i iz tog vremena su parapetne pozlaćene drvene obloge na zidovima, na stropu gipsani vijenci, ornamentalni ukrasi od papier-mashea. Ispod zadnjeg sloja žbuke je stariji oslik sa stupovima u klasicističkom slogu. Dvorana će prezentirati uređenost s kraja 19. stoljeća. I susjedni “zeleni” salon s ostacima zelene boje i bordura s imitacijom kazetiranog stropa i trima plavim rozetama za lustere obnavlja se - kaže Papić.

Grof prodao arhivu u stari papir

“Grof Edmund Clary-Aldringen 20-ih godina prošlog stoljeća rasprodao je pokretnine, a izvornu građu o dvorcu prodao sa starim papirom i pouzdano se ne zna vrijeme obnove posjeda, koji je kupila Jugoslavenska eskontna banka. Nađeni papier-mashe u crvenoj, žutoj, zelenoj boji demontiran je i u obnovi salona će na strop biti postavljene gipsane ploče i replike ornamenata. U istočnom, nekad gospodarskom, krilu objekta adaptiraju se uredi s uređajima za dijagnostiku (MR, PET CT), a u potkrovlju na novopostavljenim čeličnim gredama ambulanta”, otkriva Papić.

Ahahah, u istu sekundu stavimo :D

NOVI ZNAČAJAN PROJEKT GRADSKE UPRAVE
Grad će mladim obiteljima darovati parcele za kuće?!

Nakon projekta pomoći mladim obiteljima pri kupnji prvog stana (Grad daje do 10.000 nepovratnih kuna), gradska uprava pokreće još jedan sličan projekt: stimulativne cijene gradskih zemljišta za mlade obitelji za gradnju kuće.
- Grad potiče kupnju prve stambene jedinice za mlade obitelji, no razmišljamo i o neiskorištenim gradskim parcelama u rubnim dijelovima grada. Za sada pripremamo 27 parcela u Ulici jela. Mladim ćemo obiteljima na temelju natječaja zemljišta davati uz minimalnu ili gotovo nikakvu cijenu. Parcele u Osijeku stoje i po 50.000 eura, a to je previše za prosječnu mladu obitelj - kazao je gradonačelnik Krešimir Bubalo.
Bubalo je jučer potpisao i parcelacijski elaborat za formiranje novih čestica kod raskrižja Mandićeve i pristupne ceste za Avenue Mall. Istovremeno Grad je raspisao natječaj za izgradnju toga raskrižja. Premda jedna čestica još uvijek ima sudsku zabranu raspolaganja zbog procesa povrata imovine Kajetanu Šeperu, pojasnila je tajnica Grada Jadranka Nikolov, ne postoje zapreke za parcelaciju i raspis natječaja no, dodala je, radovi neće moći započeti dok se ne skine sudska zabrana. Ponudu tvrtke Zagorje Tehnobeton da daruje te radova, dodala je, Grad ne može prihvatiti jer to nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. “Napravili smo veliki korak, parcelaciju, što je jedan od osnovnih preduvijeta za realizaciju projekta, ali i dokaz da Grad radi sve što je u okviru naših mogućnosti. Međutim, ostaje pitanje zabrane raspolaganja. Želimo to što prije riješiti, ali u skladu sa zakonom”, rekao je Bubalo. Investitor, tvrtka GTC pozdravlja parcelaciju, te najavljuju skoro rješavanje preostalih problema i otvaranje centra.M.Mihaljević

Glas Slavonije

:)

:)

:)

Jesi sad stavio i ovu drugu vijest pa si editirao post? :lol:

Jesi sad stavio i ovu drugu vijest pa si editirao post? :lol:

:)

http://i51.************/k0jytz.jpg

http://i51.************/negavt.jpg

zna li se šta će biti tu,koja tvrtka?

Vidim da se radi i na spajanju petefijeve sa štrosmajerovom.

^^Jel vec nije spojena tamo kod INA pumpe?:)

Šteta što će dvorac biti dostupan samo nekima...ovo je greška grada Osijeka koji je trebao uložiti u njegovo uređenje što bi bila direktna korist zajednici...ali etio,nadam se da je ovo zadnji dovrac koji će na ovaj način zatvoriti vrata javnosti.

^^Jel vec nije spojena tamo kod INA pumpe?:)

^^sa druge strane :)

Citao sam vise puta o tom spoju, ali neznam gdje tocno ce biti taj novi spoj.
Na drugom kraju se spaja sa onom cestom sto vodi prema Pampasu pa je i tamo vec spojena na neki nacin sa Strosikom...to ce znaci biti treci spoj?

Evo sitne stvari koje će se radit u Gornjem gradu:

http://img585.imageshack.us/img585/9116/img026e.jpg
http://img219.imageshack.us/img219/3562/img028d.jpg

zna li se šta će biti tu,koja tvrtka?

^^
investitor je akter.d.o.o

http://www.akter.hr/

Citao sam vise puta o tom spoju, ali neznam gdje tocno ce biti taj novi spoj.
Na drugom kraju se spaja sa onom cestom sto vodi prema Pampasu pa je i tamo vec spojena na neki nacin sa Strosikom...to ce znaci biti treci spoj?

http://i52.************/6zv59w.jpg

http://i51.************/e5qwiq.jpg

http://i51.************/1z4ia6r.jpg

http://i55.************/dylhfr.jpg

http://i53.************/4jsw7s.jpg

http://i52.************/23mamnc.jpg

http://i55.************/kcnu3k.jpg

A lažeš me da je već pod skelama :nuts:
Neka,samo neka to naprave brzo i kvalitetno :)

Dupli post

http://i55.************/332a0pz.jpg

http://i56.************/6ixkq9.jpg

http://i54.************/16bkgut.jpg

http://i52.************/zsonea.jpg

http://i52.************/2h3quk9.jpg

http://i55.************/2cmnp0p.jpg

http://i56.************/2edxmw2.jpg

http://i53.************/34qmc8p.jpg

http://i55.************/23rscph.jpg

http://i56.************/2ns5fdg.jpg

http://i56.************/11tajyp.jpg

http://i53.************/4jsw7s.jpg


Bome se radi:cheers: Fino ce to izgledati :okay:

Lampaš mogu te zamoliti da kada srede dvorac (i okolicu) da s istog mjesta slikaš
http://i51.************/e5qwiq.jpg

Lampaš mogu te zamoliti da kada srede dvorac (i okolicu) da s istog mjesta slikaš
http://i51.************/e5qwiq.jpg

Možda dvorac zaslužuje zasebnu dretvu :)

A lažeš me da je već pod skelama :nuts:
Neka,samo neka to naprave brzo i kvalitetno :)

Treba kucniti tri puta u drvo. :D

Možda dvorac zaslužuje zasebnu dretvu :)

E imaš pravo:banana::banana:

malo gospodarskih vijesti :)

ŽUPANIJSKI SAVJET MLADIH NA PRAGU VELIKOG USPJEHA

Tvrtka Microsoft u Osijeku otvara istraživački centar!

Županijski savjet mladih na pragu je velikog uspjeha jer bi, na njihovu inicijativu, do kraja godine u Osijeku mogao biti otvoren istraživački centar informatičkog giganta Microsofta!
Prema riječima predsjednika Savjeta mladih Osječko-baranjske županije Marija Marolina, preliminarni dogovori već su odrađeni, a sve ide u smjeru da će Osijek, uz Varaždin i Split, postati treći grad u Hrvatskoj s Microsoft istraživačkim centrom. Voditelj projekta je Alen Pekić, Microsoftov student-partner i student diplomskog studija poslovne informatike Ekonomskog fakulteta u Osijeku - najavljuje Marolin te dodaje da na području modernih tehnologija ima radnih mjesta i potencijala za daljnji razvoj.
Među ovogodišnjim aktivnostima Savjeta mladih tako se nalazi i organiziranje velike IT konferencije, trodnevne konferencije kojoj će Osijek, u partnerstvu s Microsoftom, biti domaćin u listopadu ove godine. Planirano je i održavanje Business management challengea, projekta kojim se želi unaprijediti kvalitetu fakultetskog obrazovanja, uvođenjem praktičnog rada u nastavni plan i program.

modernizacija i unapređivanje fakultetskog obrazovanja

“Želimo unaprijediti i modernizirati fakultetsko obrazovanje, približiti programe realnim zahtjevima tržišta rada i na taj način omogućiti studentima lakše zapošljavanje jednom kada dođu do diplome. Također, studente ćemo educirati kako pisati životopis i koristiti društvene mreže u promoviranju sebe i svojih sposobnosti”, objašnjava Marolin.
Microsoftovim istraživačkim centrom.- Naši planovi idu u smjeru profiliranja Osijeka kao važnog središta za moderne tehnologije, a cilj je povezati poslodavce, studente, sveučilište i jedinice lokalne i regionalne samouprave kako bi stvorili pozitivno poduzetničko ozračje. Ideju podupiru Grad i Županija, a kako stvari stoje, do kraja godine Osijek će biti treći grad u Hrvatskoj

CIJENA HRANE TJERA VELIKE TVRTKE U POTRAGU ZA SIROVINOM

Španjolci u Slavoniji žele kupovati uljarice

OSIJEK - Rast cijena hrane utjecao je u cijelom svijetu na povećan interes tvrtki za osiguranjem što više sirovina za potrebe prerađivačke industrije. Moglo se to, između ostalog, iščitati iz posjeta Osječko-baranjskoj županiji predstavnika najveće španjolske poljoprivredne zadruge ACOR iz regije Casstila i Leon, kojoj je krajem prošlog tjedna domaćin bila HGK-Županijska komora Osijek.
Predstavnici ACOR-a u Slavoniju su došli posredovanjem hrvatskog veleposlanstva u Španjolskoj, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, a u Županijskoj komori Osijek održali su sastanak s predstavnicima najvećih hrvatskih agrarnih tvrtki i poljoprivrednih zadruga s ovog područja - Beljem, Novim agrarom, Granoliom, Gorupom, PZ Osatinom, PZ Lovasom, osječkim Poljoprivrednim institutom i drugima.
Španjolska zadruga ACOR, kako je naveo njezin generalni direktor Julio del Rio Velasco, ima 7.200 kooperanata koji ukupno obrađuju 500.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Prije deset godina ACOR je imao dvostruko više kooperanata, no taj je broj 2000. godine smanjen zbog reforme tržišta šećera. Na godinu proizvode, uz navodnjavanje, 750.000 tona šećerne repe koju prerade u vlastitom pogonu dnevnog kapaciteta 12.000 tona.
- Nakon smanjena površina pod šećernom repom prije pet godina okrenuli smo se više proizvodnji biodizela, a za tu proizvodnju su nam potrebne uljarice. U ACOR-u inače stalno radimo na novim projektima, a nedavno smo se udružili i s francuskom poljoprivrednom zadrugom koja također ima šećeranu. U Hrvatskoj planiramo uspostaviti suradnju s poljoprivrednim tvrtkama i zainteresirani smo za ulaganja u proizvodnju i otkup uljarica i žitarica i to na duži rok, uz stabilne uvjete i konkurentne cijene, rekao je Julio del Rio Velasco te dodao kako ACOR ima mogućnost uskladištiti na godinu 760.000 tona uljarica.
Predstavnici španjolskog ACOR-a, kako je naveo Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, došli su s vrlo ozbiljnim namjerama i najavili su da će uskoro dostaviti svoj prijedlog ugovora o suradnji s pojedinim tvrtkama.
- Iako trenutno Hrvatska nije konkurentna niti ima dovoljno uljarica za svoje potrebe, nama je svaka suradnja i svaki potencijalni kupac izuzetno važan, jer nam je i cilj cjelokupnu poslovnu strategiju usmjeriti što više prema izvozu, rekao je Nad.

SURADNJA ŠPANJOLSKIH I OSJEČKIH ZNANSTVENIKA

U sklopu dvodnevnog posjeta Osječko-baranjskoj županiji predstavnici španjolskog ACOR-a posjetili su Belje gdje su obišli suvremene farme muznih krava i vinski podrum u Kneževim Vinogradima, poljoprivrednu braniteljsku zadrugu Agrovladislavci te Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. U Zavodu su imali prigodu obići jedan od najsuvremenijih laboratorija, gdje su, na njihovo iznenađenje, imali prigodu i čuti o suradnji i poznanstvima osječkih i španjolskih znanstvenika koji traju već duže vrijeme.

Radi se svašta u Retfali

http://img801.imageshack.us/img801/6800/img2740j.jpg (http://img801.imageshack.us/i/img2740j.jpg/)

Ona zgrada kod crkve sv. Roka

http://img25.imageshack.us/img25/7070/img2741b.jpg (http://img25.imageshack.us/i/img2741b.jpg/)

Kalvinistička crkva,meni je ta crkva predivna i lokacija je odlična :)

http://img689.imageshack.us/img689/2668/img2763ai.jpg (http://img689.imageshack.us/i/img2763ai.jpg/)

http://img42.imageshack.us/img42/1064/img2764ds.jpg (http://img42.imageshack.us/i/img2764ds.jpg/)

http://img708.imageshack.us/img708/5351/img2767np.jpg (http://img708.imageshack.us/i/img2767np.jpg/)

:)

@ Rocky, ona zgrada je Biskupijski vikarijat, tj sjedište pomoćnog biskupa, a inače poznato kao staro sirotište, bit će lijepo kad se sredi, samo da se i Štrosika sredi cijela.

E tnx ;)
Znao sam da je prije bilo neko sirotište ali nisam znao šta je danas..Ah ta štrosika,najveći problem je nogostup i parking..Cijela ulica je prekrivena blatom...

http://img42.imageshack.us/img42/1064/img2764ds.jpg (http://img42.imageshack.us/i/img2764ds.jpg/)

http://img708.imageshack.us/img708/5351/img2767np.jpg (http://img708.imageshack.us/i/img2767np.jpg/)

:)

Joj kakva je ta crkva prije bila, zapuštena užas, i sad se još vidi. Super da ju sređuju :cheers:

Da Da Da Nisam bio tamo nepamtim čoeče :gaah:
E sad se sjetio kako to da se nije pratio projekt izgradnje Crkve Sv. Čirila i Metoda u Divaltovoj :uh:
S obzirom da je ta župa največa u Osijeku a i sama Crkva je pored katedrale rekao bi največa i najbolje opremljena u gradu :hm: ??

Joj kakva je ta crkva prije bila, zapuštena užas, i sad se još vidi. Super da ju sređuju :cheers:

ja sam izdaljine mislio da su je cijelu obnovili ali su samo toranj,no dobro,samo da se radi na obnovi,to mi je drago :)

S obzirom da je ta župa največa u Osijeku a i sama Crkva je pored katedrale rekao bi največa i najbolje opremljena u gradu :hm: ??

Kontam da je crkva Sv Obitelji na jugu 2 druga najveca u gradu :)

^^ Nekontam... Pa crkva sv. Ćirila i Metoda nije ni dovršena... Kako može bit najopremljenija kad ima plastične stolice unutra i goli beton...

Kontam da je crkva Sv Obitelji na jugu 2 druga najveca u gradu :)

Župa Sv.Obitelji - JUG II
...Crkva ima gornji i donji dio. Gornja crkva: lađa ima oblik elipse 28x20m. Građena je u modernom stilu. U donjem dijelu objekta je kapelica u kojoj se mise služe radnim danom, vjeronaučne dvorane, sakristija, predvorje i sanitarni čvor...

Link
http://www.svetaobitelj.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=1

Župa Sv. Čirila i Metoda
Nova crkva je okrenuta licem prema Divaltovoj ulici i veličine je 28 x 28 metara. Središnji crkveni prostor u mogućnosti je primiti i do 1500 vjernika, a uz njega su i dodatni prostori: zimska kapela, dnevna kapela, prostor za majke s djecom, galerije, sakristija.

Link
http://www.cirilimetod.hr/portal2/povijest-upe.html

Uglavnom nisam siguran koja je veča :):)
Al sam projek kao projekt je meni bio izuzetno zanimljiv od samog početka iako sam kad se sve to počimalo radit još uvijek "vuko pišu po pijesku " :lol:

^^ Nekontam... Pa crkva sv. Ćirila i Metoda nije ni dovršena... Kako može bit najopremljenija kad ima plastične stolice unutra i goli beton...

Pa dobro čoeče sorry na netočnoj tvrdnji nije još gotovo ...
Trebaš vidjet mramorne podove i zidove , župne urede a u WC bi ženu vodio na medeni mjesec ... daje naslutit kako če sve odlično izgledat kad se dovrši ...

http://www.poslovni.hr/vijesti/portanova-jedini-centar-koji-ce-se-otvoriti-u-ozujku-174097.aspx

9. ožujak 2011.

Portanova jedini centar koji će se otvoriti u ožujku

U gradnju triju trgovačkih centara u najvećem slavonskom gradu uložit će se najmanje 250 milijuna eura

Od najavljivanih sedam trgovačkih centara, u Osijeku će se otvoriti tek njih tri, od kojih, unatoč najavama, u ožujku tek jedan i to Portanova 24. ožujka. S gradnjom 85.000 četvornih metara poslovno-kulturnog centra Eurodom u vrijednosti 89 milijuna eura, koncern Agram počeo je još 2006. Tri godine kasnije, osječki poduzetnik Željko Biloš osnovao je tvrtku Amplitudo radi izgradnje trgovačkog centra Portanova. Investicija u 79.000 četvornih metara iznosi 80 milijuna eura. Iste godine, izgradnju je počeo poljski investitor GTC, čija investicija u osječki Avenue Mall veličine 62.000 četvornih metara iznosi 60 milijuna eura, a projekt prati Europska banka za obnovu i razvoj.

Iako se prvo očekivalo otvorenje Eurodoma, on do danas nije dovršen, a kada će biti otvoren ne znaju niti u Agramu. Krajem prošle godine Jurica Vrdoljak, direktor tvrtke Eurodom, izjavio je kako bi se centar mogao otvoriti u ožujku. Iako službeni odgovor što se događa s Eurodomom, inače jednom od najviših građevina u Osijeku, nismo dobili, u Agramu neslužbeno doznajemo kako se investicija popela na gotovo 100 milijuna eura, što i u samoj Upravi smatraju iznosom koji je izmaknuo kontroli. Kada se dovrši, izvjesno je jedino da će se u njegov poslovni toranj useliti tvrtke iz Agrama dok zbog probijanja svih rokova zainteresiranih zakupaca gotovo da i nema. Uz to, Eurodom i dalje ima problem kulturnog centra, zasebne zgrade koja je cjelina kompleksa Eurodom, a koja je u vlasništvu Grada Osijeka. No, Grad trenutno nema novca dovršiti objekt, za što je potrebno oko 20 milijuna kuna, a da bi Eurodom dobio uporabnu dozvolu, kulturni centar mora imati fasadu. Sada je u roh-bau ...

ako je netko preplatnik Poslovnog neka kopira sve

Pa dobro čoeče sorry na netočnoj tvrdnji nije još gotovo ...
Trebaš vidjet mramorne podove i zidove , župne urede a u WC bi ženu vodio na medeni mjesec ... daje naslutit kako če sve odlično izgledat kad se dovrši ...

Sumnjam da će bit tako raskošno kroz cijelu crkvu...

^^ Ja već gledam otkad tri kad su aktivni samo Avenue Mall i Portanova.. na Eurodom sam već sasvim zaboravio :lol: Pa stvarno strašno koliko se to oteglo. Prolazio sam danas i jedino što sam vidio da se radi su neki radnici uz stuc koji su postavljali i rezali ploče u prolazu između ED i stuca. I to mislim da je čak bilo u sklopu radova na Istarskoj, ne Eurodoma :nuts:

^^ Prolazio sam danas i jedino što sam vidio da se radi su neki radnici uz stuc koji su postavljali i rezali ploče u prolazu između ED i stuca. I to mislim da je čak bilo u sklopu radova na Istarskoj, ne Eurodoma :nuts:

rade nove stepenice kod ulaza u slastičarnu...javljeno je da bi se trebalo kroz koji dan asfaltirati ulica,danas su je čistili

Mora biti 4-5 dana temp iznad 5 stupnjeva da asfalt bude kvalitetan. Isto je i za neke dijelove oko kolodvora

POJAČANA SURADNJA S TALIJANSKIM GRADOM VICENZOM

Gradonačelnik Krešimir Bubalo, sa suradnicima, boravi u službenom posjetu talijanskoj Vicenzi, gdje je s gradonačelnikom Vicenze Achilleom Variatijem potpisao Pakt o prijateljstvu.

Grad Vicenza, talijanski je grad koji je u ratnom razdoblju i odmah poslije rata pomagao Gradu Osijeku u humanitarnom smislu te donacijama za obnovu HNK u Osijeku i Tekstilne škole.
Suradnja je uspješno nastavljena, a novopokrenuti projekt „Art & Earth“ kojim se promiču aktivnosti utemeljene na Milenijskim razvojnim ciljevima UN-a, a koji se financira sredstvima EU-a, uspješno provode partneri gradovi Osijek i Vicenza. Budući da su iskustva suradnje na ovom EU projektu izuzetno pozitivna plan je nastaviti suradnju kroz novi projekt „European School of Singing“.
U skladu s navedenim gradonačelnici su pokrenuli inicijativu potpisivanja Pakta o prijateljstvu ovih dvaju gradova, a svečanom potpisivanju ovog Pakta prethodio je i radni sastanak u službenim prostorijama Grada Vicenze.
Jedna od tema razgovora na sastanku gradonačelnika Krešimira Bubala i Achillea Variatia je mogućnost povezivanja našeg HNK-a i obnavljanje suradnje Škole za tekstil i dizajn u Osijeku s kompatibilnim institucijama s područja Vicenze.
Vicenza je grad poznat po malom i srednjem poduzetništvu (do prije godinu dana na svakih 9 stanovnika postojalo je jedna tvrtka, ali se na žalost u vrijeme krize i to mijenja) te je na dnevnom redu bila i mogućnost organizacije zajedničkog Foruma malog i srednjeg poduzetništava. Gradonačelnik Bubalo domaćinima je predstavio gospodarske zone i mogućnosti poslovanja u Osijeku. Jedna od mogućnosti o kojima se raspravljalo je i mogućnost organizacije studijskog putovanja malih proizvođača sira s našega područja u Vicenzu, kojoj je to jedna od osnovnih grana.
Osim navedenog, utvrđene su i druge točke buduće suradnje, a to su: razvoj industrije, poglavito vezano uz izgradnju pročišćivača u Osijeku, razvoj tehnologija za uštedu energije, aktivno će se raditi na jačanju trgovinske razmjene, obrazovanja, zdravstva, te povezivanju lokalnih sveučilišta, isto tako radit će se na povezivanju komunalnih poduzeća, kao i gospodarskih komora, te na području sporta s naglaskom na nogometu.
Jedna od najvažnijih točaka sastanka bila je i kandidatura Tvrđe za UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine. Naime, Vicenza je od 1994. godine pod zaštitom UNESCO-a te bi nam njihova iskustva, kao i pisana, ali usmena potpora, dobro došla te je ovim povodom organiziran i sastanak s tvrtkom Vicenza É, koja se brine o kulturnoj baštini Vicenze, uvrštenoj na UNESCO-ovu listu.
Utvrđeno je da će u budućnosti turizam i turistička promidžba biti jedan od vidova suradnje, a dogovoreno je da će se putem turističkih zajednica izmijeniti i programi turističkih posjeta koji će biti ponuđeni turističkim agencijama da ih uvrste u svoju turističku ponudu, gdje će se svakako svoje mjesto imati i lovni turizam. Gradonačelnik Bubalo istaknuo je kako bi na ovogodišnjem OLJK-u svakako volio vidjeti i goste iz Vicenze.
Nakon službenog posjeta Vicenzi gradonačelnik Bubalo će s predstavnicima Rektorata i Osječko-baranjske županije posjetiti i tehnološki park VEGA u Veneciji. Svrha studijskog posjeta parku VEGA je prikupiti „know how“ za budući tehnološki park u Osijeku.

PREUZIMANJE JOŠ JEDNE HALE MIO STANDARDA

Spas od nemira u Tunisu Benetton traži u Osijeku

Tvrtka Benetton dio proizvodnje iz stranih zemalja planira preseliti u Osijek. Iz više izvora potvrđen nam je interes te velike tekstilne tvrtke za najam hale (navodno površine 6.000 četvornih metara) MIO Standarda koja bi za početak služila kao skladišni prostor, no čim stignu strojevi, pokrenula bi se i proizvodnja. To, jasno, podrazumijeva nova radna mjesta. Znakovito je i da naši izvori bliski Hypo banci (koja ima založna prava po osnovi kreditnog zaduženja) tvrde da je dogovor vrlo blizu realizaciji. “Zbog problema u Tunisu Benetton dio svoje proizvodnje povlači u sigurnije dijelove Europe, a u Osijeku su aktivni već više od deset godina”, otkriva pozadinu priče naš izvor. U cijelu priču intenzivno je uključen i direktor RRA, Stjepan Ribić, koji potvrđuje većinu spomenutih informacija. “Koliko mi je poznato, plan je da to u početku budu skladišta, no čim se ispune određeni preduvjeti, počela bi i proizvodnja. To je sigurno dobra vijest, to je velika tvrtka s kojom nikada nije bilo problema. Benetton je uvijek redovito isplaćivao plaće, doprinose i ostala davanja. Problemi su bili s kooperantima”, kaže. Još u listopadu Glas je pisao o “procesu prostorne racionalizacije” u MIO-u, odnosno planu koncentriranja sve proizvodnje u dvije hale kako bi se višak slobodnog prostora, u dogovoru s bankom, mogao staviti na tržište. Već tada se kao jedan od zainteresiranih u neformalnim razgovorima spominjao tekstilni gigant. Zanimljivo, tih je dana najavljeno i da Benetton namjerava u Osijeku graditi - tvornicu namještaja. Gradonačenik Krešimir Bubalo pozdravlja eventualnu realizaciju ovog plana. “Osijek je sjecište europskih puteva i kao takav, vjerujem, poželjna lokacija. Svako proširenje proizvodnje dobra je vijest te se nadam da će se ovaj projekt što prije realizirati i tako otvoriti nova radna mjesta”, kaže Bubalo te potvrđuje dosadašnju dobru suradnju s Benettonom.

POMOĆ GRAĐANIMA PRI RJEŠAVANJU STAMBENOG PITANJA

Nova agencija za poticanu stanogradnju

Uz jednokratnu pomoć mladim obiteljima za kupnju prve nekretnine te uvođenje olakšica prvi kupnji zemljišta za kuću, Grad Osijek već iduće godine planira uvesti treću mjeru pomoći građanima pri rješavanju stambenog pitanja, riječ je o poticanoj stanogradnji.
Dogradonačelnik Ivan Vrdoljak podsjeća kako su programi poticajne stanogradnje u Hrvatskoj krenuli prije 7-8 godina, a onda su "malo usporili". "No postoje gradovi u Hrvatskoj koji koriste beneficije poticajne stanogradnje u onoj mjeri u kojoj je to moguće danas napraviti. Predviđamo da će iduće godine, kada se sastavi nova vlada Republike Hrvatske, lokalne uprave moći ponovno bolje i jače koristiti poticanu stanogradnju u svim gradovima. Među njima je i Osijek", kaže. Zato će osječki gradski čelnici do kraja lipnja pripremiti osnivanje pravnog subjekta koji je nužan da bi POS zaživio u Osijeku. "Do kraja lipnja moramo osnovati agenciju kao neprofitnu organizaciju, prema uzoru na nekadašnji APN, kako bismo kandidirali što planiramo graditi u 2012. godini i za to dobiti pomoć države", dodaje. Istodobno, do lipnja će pronaći točne lokacije u rubnim dijelovima Osijeka gdje će biti objekti iz programa poticane stanogradnje. "Model je takav da država sufinancira 25 posto troškova izgradnje, a ako Grad nema svoje zemljište, država daje i do 35 posto. U ovom slučaju stanovi, koji su predviđeni za tržište, u sklopu POS-a bit će mnogo povoljniji za kupce. Time će Grad napraviti korektiv tržišne cijene stanova u Osijeku, pri čemu cijena kvadrata neće prelaziti 1.000 eura, a država bi sufinancirala s 250 eura. Uz povoljne kamate bit će mnogo obitelji, ne samo mladih, koje će za to biti zainteresirane", uvjeren je Vrdoljak.

POS - model za Jug 4

Već na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, najavljuju u Gradu, planiraju i službeno osnovati agenciju za POS, što znači da do tada moraju pripremiti sve potrebne materijale. "POS je, prema mojem mišljenju, mnogo realniji model za realizaciju projekta novog stambenog naselja na Jugu 4 i drugih stambenih naselja u Osijeku nego oni koji su do sada bili", zaključuje dogradonačelnik.

jug 4 i retfala jug su projekti koji se ne smiju zbrljati,pogotovo retfala jug

STUDIJSKI POSJET ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKOM PARKU VEGA U VENECIJI

Radni posjet gradonačelnika Krešimira Bubala, sa suradnicima, Italiji i Gradu Vicenzi bio je prigoda da se s rektoricom Sveučilišta Gordanom Kralik i dožupanom Osječko-baranjske županije Željkom Kraljičkom posjeti i Znanstveno-tehnološki park VEGA u Veneciji.

Svrha ovoga studijskog posjeta osnivača TERA TEHNOPOLISA parku VEGA bila je prihvatiti „know how“ za budući tehnološki park u Osijeku, koji bi se u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2012.-2013. trebao realizirati na lokaciji nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta, na Tenjskoj cesti.
Projekt TEHNOPOLISA trebao bi se realizirati u četiri faze, nakon prve predpristupne faze, u kojoj bi se trebala pripremiti projektna dokumentacija i potrebne dozvole za izgradnju i rekonstrukciju, slijede tri faze izgradnje i opremanja u okviru strukturnih fondova, pri čemu je procijenjena vrijednost investicije u svakoj fazi 30 milijuna eura. Ukupna površina zgrade procjenjuje se na više od 20.000 m2 uredskog, laboratorijskog i proizvodnog prostora. Imamo razrađen plan o strategiji budućeg razvoja, no ono što nam treba je i „know how“ kako bi taj cilj što uspješnije ostvarili.
S tim je ciljem organiziran studijski posjet tehnološkom parku VEGA u Veneciji koji se prostire na 2200 ha površine, a prigodom posjeta organiziran je susret s predstavnicima Gospodarske komore Regije Veneto te niz predavanja o radu i organizaciji parka, kao i obilazak „Nanofab“ postrojenja nanotehnologije.
„Osim saznanja o načinima financiranja, važno je poznavati i zakonodavstvo EU-a“, istaknuo je Ilaria Abrami, savjetnik za komunikacije VEGA parka. Izrazio je nadu da će Hrvatska uskoro postati članica EU-a te da Regija Veneto u subjektima s područje Hrvatske vidi poželjne partnere i zato je potrebno odrediti prioritete i uskladiti projekte kojima ćemo moći zajednički nastupati. „Nije važno samo biti konkurentan, već je jednako važan i zajednički nastup u zajedničkim projektima, kojima će se privlačiti sredstva iz fondova EU-a“, rekao je u svom izlaganju. Više od 460.000 kompanija djeluje na području Regije Veneto, a da bi mogli imati koristi od EU-a moraju znati i na koji način ugraditi i svoju ulogu u politici EU-a.
Isto tako, istaknuto je da će u razvoju strategije zajedničkog nastupa prema EU fondovima važnu ulogu imati i ured Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije u Bruxellesu.

PREUZIMANJE JOŠ JEDNE HALE MIO STANDARDA

Spas od nemira u Tunisu Benetton traži u Osijeku

.

:okay: I mi imamo koristi od nemira tamo :D

Tvornica Benetton namještaja u Osijeku? Nisam znao da oni proizvode namještaj :D ali bilo bi super kad bi se to realiziralo...

E, kad bi barem proizvodili namještaj, ali mislim da će opet zaposliti žene koje će radit za minimalce, ak ne i za manje...

neće Benneton otvarat nove pogone nego samo skaldište. Pogone su otvorili ove godine i zaposlili 60ak ljudi a ova hala je za skladište i to je 20ak radnih mjesta

Do 27 lipnja Osijek bi trebao dobiti spomenik crvenom fići :)

http://www.croatia.ch/iskopine/images/060626/Osijek-01.jpg

waPKqHl42C0

neće Benneton otvarat nove pogone nego samo skaldište. Pogone su otvorili ove godine i zaposlili 60ak ljudi a ova hala je za skladište i to je 20ak radnih mjesta

BENETTON HRVATSKA POTVRDIO DA NAMJERAVA ŠIRITI KAPACITETE U OSIJEKU

Benetton zapošljava 20-ak osoba u skladištu za istočnu Europu!

Službeno je - Benetton uistinu namjerava uskoro proširiti svoje kapacitete u Osijeku, odnosno iznajmiti halu susjednog MIO Standarda te ju pretvoriti u svoje regionalno skladište sirovina za cijelu istočnu Europu. Tehnički direktor Benettona Hrvatska Daniele Cadamuro otkriva da se u taj prostor ipak neće “useliti” i proizvodnja, no ističe da će to biti “živo” skladište sa stalnim protokom roba u kojemu će biti smješteno 80 vrsta sirovina i oko 150 boja te će ujedno otvoriti i 20-ak novih radnih mjesta. “Tijekom prošle godine u osječku tvornicu instalirano je sedam novih, velikih tkalačkih strojeva koji su nam omogućili da zaposlimo još 52 osobe (broj zaposlenih u 2010. tako je povećan s 260 na 312). Cijela akcija provedena je u dva mjeseca” - otkriva Cadamuro te potvrđuje da Benetton privremeno izmješta dio aktivnosti iz nesigurnih područja. Dolazak novih strojeva i ljudi “skučio” je postojeći prostor te je Benettonu bio neophodan novi prostor za drugu fazu projekta - veliko skladište sirovina. Do kraja ove godine Benetton planira zaposliti 12 osoba, od kojih će šest morati ići na posebnu obuku. “Projekt će trajati dvije-tri godine”, kaže Cadamuro te pojašnjava da 'vijek trajanja' ovisi o ulasku RH u EU. “Budući da RH danas nije u EU-u, ne možemo odavde slati sirovine u određene zemlje, što nam stvara poteškoće. S druge strane, ako RH uđe u EU, možda će nam trebati još veće skladište”, kaže.

Do 27 lipnja Osijek bi trebao dobiti spomenik crvenom fići :)

http://www.croatia.ch/iskopine/images/060626/Osijek-01.jpg

waPKqHl42C0

USKORO DVADESETA GODIŠNJICA ČINA KOJI JE POSTAO SIMBOL OTPORA AGRESORU

Osijek će konačno dobiti spomenik “crvenom fići”

Sjećate li se što se dogodilo 27. lipnja 1991. godine? A ako spomenemo crvenog fiću? Toga je dana, neposredno uoči početka Domovinskog rata, JNA tenkovima demonstrirala silu na gradskim ulicama, a snimka događaja koji se zbio na raskrižju Vukovarske i (danas) Trpmirove ulice obišao je svijet. Mali fićo neustrašivo je stao na put neusporedivo jačem tenku. Grdosija nije imala milosti. Ipak, mali je fićo ušao u legendu - postao je simbol otpora građana naoružanih samo srcem i hrabrošću u borbi protiv nadmoćnog neprijatelja - a čudovište zauvijek istjerano iz grada. 27. lipnja ove godine napunit će se 20 godina od toga događaja. To bi, ujedno, nada se predsjednik gradskog Odbora za branitelje Miljenko Kolobarić, trebao biti datum otkrivanja spomenika crvenom fići. “O toj se ideji, na inicijativu građana i branitelja, priča već nekoliko godina. Riječ je o događaju koji je prepoznatljiv, te je, poput grafita “Osijek - Nepokoreni grad” simbol otpora u obrani grada, simbol hrabrosti hrvatskog naroda koji je ustao protiv moćnog agresora. Obitelj pokojnog Branka Breškića, koji je fiću postavio na put tenku, dala je dozvolu, dobili smo potporu gradonačelnika te dogradonačelnica Lovoković i ja intezivno tražimo rješenja” - kaže Kolobarić. Otkriva da se razmišlja o varijantama restauriranog fiće na postolju s odgovarajućim tekstom, fiće s ovaj put tenkom u podređenom položaju, te o multimedijalnom stupu na kojemu bi se, među ostalim, 'vrtila' poznata snimka. Kolobarić kaže da projekt neće biti preskup, odnosno da vjeruje da će se dobar dio sredstava osigurati donacijama. Spomenik će, naravno, biti smješten uz križanje Vukovarske i Trpmirove, preko puta “Ljepotice”, uz Drvljanik.

grafit je baština

Odbor za branitelje Grada Osijeka traži modele trajne zaštite zida/grafita na uglu Trpimirove i Divaltove ulice “Osijek - Nepokoreni grad”. Želja je, kaže Miljenko Kolobarić, uvrstiti ga pod okrilje Konzervatorskog odjela MInistarstva kulture, kao urbanu spomeničku baštinu grada Osijeka.

Nadam se iskreno da će se realizirati ideja o spomeniku kakav se spominje u tekstu, a ne da mi nakaleme dvije cijevi i jedan ventil te me pokušaju uvjeriti kako to simbolizira taj događaj :ohno:

Žalosno je da je u Osijeku malo pravih spomenika braniteljima koji na nešto liče. Jedini koji mi se stvarno sviđa, i kod kojeg mi je uvijek drago proći jer djeluje dostojanstveno i lijepo, jest onaj na Drinskoj.

Nadam se iskreno da će se realizirati ideja o spomeniku kakav se spominje u tekstu, a ne da mi nakaleme dvije cijevi i jedan ventil te me pokušaju uvjeriti kako to simbolizira taj događaj :ohno:


Slažem se, danas se spomenici rade kako autor spomenika zamisli, prema njegovim idejama i onda 99% ljudi gleda u to i treba skontati sto je on htio "reči".

Ako se vec radi spomenik neka ze radi za narod, onako kako to narod pamti i da bude jednostavan.

ŽELJEZNIČKI KORIDOR Vc I RAZVOJ GRADA

Hrvatska komora inženjera građevinarstva organizirala je okrugli stol na temu „Željeznička pruga koridora Vc kao poticaj razvoja grada“. Sudionike skupa pozdravio je gradonačelnik Krešimir Bubalo.

U svojim pozdravnim riječima gradonačelnik Bubalo istaknuo je važnost ovoga međunarodnog koridora kada je riječ o razvoju grada, ali i cijele regije, ponovivši potrebu brže realizacije određenih projekata Hrvatskih željeznica, što naravno ovisi o efikasnosti Vlade RH, posebice stoga što se bliži završetak pregovora i slijedi ulazak Hrvatske u EU.
Među temama ove rasprave, izdvajamo predavanje zamjenice gradonačelnika Danijele Lovoković, pod naslovom „Utjecaj prometa na prostorno oblikovanje grada“. Uz pregled povijesnog razvoja grada Osijeka te osvrt na prirodna prometna ograničenja, predavanje je ponudilo prometne studije, moguća rješenja i nekoliko pozitivnih primjera drugih urbanih sredina. „Za rješavanje kritičnih točaka u gradu Osijeku, poput Mandićeve, Svačićeve i Vukovarske, gdje se presijecaju cestovni i željeznički pravci, rješenja postoje, no zasad nedostaje novac“, zaključila je zamjenica Lovoković.

barem se razgovara,i to je nešto

jel ima tko možda tu prezentaciju?tomo?

Slažem se i nadam da će spomenik biti jasan, s fićom u crvenoj boji!
I meni se ne sviđaju spomenici gdje čovjek mora mislit što je umjetnik zapravo htio reći.

ŽELJEZNIČKI KORIDOR Vc I RAZVOJ GRADA

Hrvatska komora inženjera građevinarstva organizirala je okrugli stol na temu „Željeznička pruga koridora Vc kao poticaj razvoja grada“. Sudionike skupa pozdravio je gradonačelnik Krešimir Bubalo.


jel ima tko možda tu prezentaciju?tomo?


stavit cu kasnije detalje ali razgovori idu k tome da se izmjesti teretni promet koridora 5c izvan Osijeka a sad najnovija informacija je da Grad pokušava preuzeti Poligon C i tamo smjestiti teretni terminal za vlakove ali i kamione tj. tamo bi bila još jedna poslovna zona .


18.3. će biti točno godinu dana kako je država obećala dati OSiejku zemljište za zonu Nemetin ali još nisu potpisali ugovr o tome :S pa je poslan još jedan dopis da se to ubrza.

Baš ti dopisi prema HŽ i INi koji su slani u zadnje vrijeme napokon su urodili plodom pa u idućih 10ak dana na razgovre u grad dolaze i direktori INE i HŽ a kako sam čuo sa T-HT om je postignut neki dogvor i oni su obećalki dosta investicija u Osijek

Dogradonačelnica D.Lovoković govorila je o aktualnim gradskim problemima, Avenue Mallu....i proljeću koje stiže u grad. Razgovarao Samir Klasiček.


http://www.hrt.hr/index.php?id=475&tx_ttnews[tt_news]=107910&tx_ttnews[backPid]=474&cHash=17ec6cb002

68. SASTANAK GRADONAČELNIKA

Na današnjem sastanku gradonačelnika prihvaćen je Dodatak III. Ugovoru o izvođenju radova na izgradnji intrazonske prometnice od B. Kašića do Vinkovačke ulice. Prema ovom, ujedno i zadnjem dodatku Ugovoru, svi radovi (uključivo i tehnički pregled), moraju biti završeni do 1. travnja 2011.

Ovim je otvoreno i pitanje roka otvaranja Autobusnog kolodvora, koji je u nekoliko navrata također pomaknut, no gradonačelnik je naglasio kako nema više nikakve zapreke te da očekuje njegovo najskorije otvorenje.
Izvijestio je o i namjeri Grada Osijeka za potpunim izmještanjem željezničkog prometa izvan grada te njegovim čvorištem blizu poligona C, o čemu je bilo riječi i na okruglom stolu „Željeznička pruga koridora Vc kao poticaj razvoja grada Osijeka“, održanom danas u Hotelu Osijek.
Kako su u gospodarskoj zoni Tenja ostale još tri slobodne parcele, raspisuje se otvoreni poziv za prodaju građevinskog zemljišta, čime će ova gospodarska zona u 2011. biti završena. S druge pak strane, Vlada RH prije godinu dana donijela odluku kojom prenosi vlasništvo na dijelu zemljišta potrebnog za izgradnju poslovne zone Nemetin na Grad Osijek, no do danas još nije sklopljen ugovor o tom prijenosu. Grad u ovaj projekt ulazi u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom i već je uložio početna sredstva za njegovu realizaciju.
Za održavanju javnih fontana u Proračunu Grada za 2011. planirano je 299.976,34 kuna, a ove poslove obavljat će Unikom d.o.o. kao i o poslove održavanja prometne signalizacije i opreme nerazvrstanih cesta na području Grada Osijeka u 2011., za što je predviđeno 900.000,00 kuna.
Sklopit će se i Ugovor o održavanju sustava video nadzora i daljinske kontrole događaja na Trgu A. Starčevića, Pothodniku i Trgu Pape Ivana Pavla II. uz obvezu čuvanja snimljene dokumentacije 30 dana.
Prihvaćena je i obveza potpisivanja Povelje o pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom, kojim se potpisnik obvezuje ukloniti postojeće barijere, a na čemu će Grad i dalje uznastojati, kako je naglasio gradonačelnik

KORIDOR 5C: JE LI ŽELJEZNIČKA PRUGA POTICAJ ILI PREPREKA?

Željeznička pruga nekad je nedvojbeno pridonosila gospodarskom i urbanom razvoju grada, no teče 101. godina kako se nije napravilo ništa. Grad je prerastao prugu, ona je urasla u tkivo grada i kao takva danas je prepreka razvoju grada.
Razmišljanja su to dogradonačelnice i arhitektice Danijele Lovoković, iznesena na jučerašnjem okruglom stolu Hrvatske komore inženjera građevinarstva, pod nazivom “Željeznička pruga koridora 5C kao poticaj razvoja grada Osijeka”. Lovoković je u svome izlaganju dala povijesni pregled razvoja grada, s pojašnjenjem zašto je on longitudalnog oblika, te odgovorima o suživotu grada s rijekom i prugom. “Pruge su prastare, a sad očekujemo promet od 160 km/h. Jasno, pitamo se što će to značiti za našu cestovnu mrežu i gradsko tkivo. Tu je i pitanje sigurnosti, jer što će na takvoj pruzi biti s opasnim teretima koji iz Luke Ploče budu išli prema sjevernoj Europi”, istaknula je Lovoković. Svi koji su sudjelovali u raspravi slažu se kako (barem) teretni promet treba “izbaciti” iz gradske jezgre. Mario Crnjak još je jednom upozorio kako se danas ne smiju raditi sparatne, već integralne studije razvoja svih oblika prometa. Jednu takvu već je predložio IGH. “To je jedno od mogućih rješenja. Ono, između ostaloga, predviđa izmještanje teretnog prometa izvan grada, te formiranje kamionsko-željezničkog terminala na prostoru C poligona. On bi se naslonio na sadašnju gospodarsku zonu, a omogućio kraće vožnje, manje zagađenje okoliša, te brži i sigurniji promet u samom gradu”, zaključio je Crnjak.

Bubalo: Teretni promet mora izvan grada

Želimo što prije “izbaciti” željeznički teretni promet izvan grada - poručio je gradonačelnik Krešimir Bubalo, koji je pozdravio okupljene na okruglom stolu. Gradska uprava, dodao je, želi i izgradnju čvorišta kod C poligona, odnosno izgradnju gradskog distributivnog terminala na tom području. “Od 1910. željeznice nisu ništa ulagale u Osijek. Teče 101. godina, postoji 101 problem i oni se moraju početi rješavati”, poručio je, te otkrio kako je za 21. ožujka dogovoren sastanak s upravom HŽ-a.


HRVATSKE ŽELJEZNICE POTPUNO IGNORIRAJU NUŽNA ULAGANJA U SLAVONIJU I BARANJU

Ljudi ginu, Grad nudi HŽ-u pomoć, a oni ni na dopise ne odgovaraju!

Hrvatske željeznice u prometnom smislu “kidaju” ovaj grad - poručio je, uz niz kritika na odnos HŽ-a prema Osijeku, odnosno Slavoniji i Baranji u cijelosti, gradonačelnik Krešimir Bubalo.
Mnogo je razloga za njegovu ljutnju na HŽ, no neposredni povod ovakvoj javnoj reakciji je - smrt jedne mlade žene. Riječ je o osobi koja je prije dva i pol mjeseca poginula na pružnom prijelazu u Josipovcu - prijelazu za koji je Grad tražio dodatnu zaštitu i prije i ponovno nakon toga tragičnog događaja. “HŽ se nije udostojio ni odgovoriti”, grmio je Bubalo nedavno.
- HŽ se učestalo oglušuje na sve naše dopise, upozorenja i zahtjeve. Prije dva i pol mjeseca jedna je osoba stradala na prijelazu u Višnjevcu, a mi tražimo da se zaštiti i taj i svi drugi opasni prijelazi. Međutim, investitor takvih projekata mora biti HŽ, a Grad je spreman sufinancirati da se na takva opasna mjesta postavi signalizacija, rampa i sve potrebno za povećanje sigurnosti naših građana - poručio je Bubalo.
Ipak, kapitalno najveći je projekt obnove željezničkog kolodvora, a za koji je, prema Bubalovim riječima, Grad također ponudio financijsko sudjelovanje. “HŽ mora shvatiti da Osijek ne može imati kolodvor iz 17. ili 18. stoljeća. Spremni smo se, sredstvima iz spomeničke rente, uključiti u obnovu pročelja zgrade”, poručuje Bubalo. Problem su i, kako ih je nazvao, gordijski prometni čvorovi, odnosno spojevi željezničke pruge i prometnica. “Spremni smo sufinancirati i projekte denivelacije pružnih prijelaza. HŽ mora shvatiti da je došlo vrijeme za Osijek i Slavoniju te da mora početi ulagati u našu regiju”, poručio je Bubalo.

Bubalova strategija javnog prozivanja “velikih” - nakon sastanka s čelnicima T-HT-a, stižu predstavnici Ine

kolodvor tek 2013.?

Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Holdinga i direktor HŽ Carga, ističe kako HŽ provodi niz aktivnosti u cilju smanjenja broja nesreća poput edukativne akcije “Vlak je uvijek brži”, a za prijelaz u Josipovcu kaže da je osiguran znakom stop i Andrijinim križem te trokutom preglednosti. “Predviđen je za podizanje razine osiguranja sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom, sukladno financijskim mogućnostima”, dodaje. Govoreći o željezničkom kolodvoru, kaže kako je prema konzervatorskoj studiji određeno rušenje dijela zgrade, te je u tijeku postupak dogovaranja dodatne tehničke dokumentacije. “Pretpostavljamo da bi se potrebna dokumentacija mogla završiti do kraja 2012.”, poručuje Rogožar. Što se tiče denivelacija, dodaje, ako one nisu dio nekog velikog željezničkog projekta, onda se rješavaju na lokalnoj razini. “Dakle, denivelacije nisu u našoj nadležnosti nego Grada Osijeka i nadležne uprave za ceste”, zaključuje.

ČELNICI GRADA, ŽUPANIJE I SVEUČILIŠTA POSJETILI ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI PARK VEGA U VENECIJI

Venecija pomaže pri otvaranju osječkog Tehnopolisa

Više od 460.000 kompanija djeluje na području Regije Veneto, no da bi imale koristi od EU, moraju znati na koji način ugraditi svoju ulogu u politici EU - poručuje Ilaria Abrami, savjetnik za komunikacije Znanstveno-tehnološkog parka VEGA u Venciji, kojega su posjetili gradonačelnik Krešimir Bubalo, dožupan Željko Kraljičak te rektorica Sveučilišta Gordana Kralik. Svrha posjeta je prikupljanje znanja za rad budućeg tehnološkog parka u Osijeku, Tera Tehnopoliosa, koji bi se trebao otvoriti na lokaciji nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta. Riječ je, podsjetimo, o investiciji ukupno vrijednoj gotovo sto milijuna eura. “Osim načina financiranja, važno je poznavati i zakonodavstvo EU”, istaknuo je Abrami te izrazio nadu da će Hrvatska uskoro postati članica EU jer u RH vide nekoliko poželjnih partnera. “Nije važno samo biti konkurentan, jednako je važan i zajednički nastup u projektima, kojima će se privlačiti sredstva iz fondova EU”, istaknuo je. Kako prenose članovi delegacije, među kojima je bio i direktor RRA Stjepan Ribić, Abrami je pozdravio činjenicu da već funkcionira regionalni ured u Bruxellesu, s obzirom na to da će on “imati važnu ulogu u razvoju strategije zajedničkog nastupa prema EU fondovima”. Delegacija se sastala i s čelnicima Gospodarske komore Regije Veneto te obišla “Nanofab” postrojenja nanotehnologije.

uhh, da se to pokrene :cheers:

KORIDOR 5C: JE LI ŽELJEZNIČKA PRUGA POTICAJ ILI PREPREKA?

Željeznička pruga nekad je nedvojbeno pridonosila gospodarskom i urbanom razvoju grada, no teče 101. godina kako se nije napravilo ništa. Grad je prerastao prugu, ona je urasla u tkivo grada i kao takva danas je prepreka razvoju grada.
Razmišljanja su to dogradonačelnice i arhitektice Danijele Lovoković, iznesena na jučerašnjem okruglom stolu Hrvatske komore inženjera građevinarstva, pod nazivom “Željeznička pruga koridora 5C kao poticaj razvoja grada Osijeka”. Lovoković je u svome izlaganju dala povijesni pregled razvoja grada, s pojašnjenjem zašto je on longitudalnog oblika, te odgovorima o suživotu grada s rijekom i prugom. “Pruge su prastare, a sad očekujemo promet od 160 km/h. Jasno, pitamo se što će to značiti za našu cestovnu mrežu i gradsko tkivo. Tu je i pitanje sigurnosti, jer što će na takvoj pruzi biti s opasnim teretima koji iz Luke Ploče budu išli prema sjevernoj Europi”, istaknula je Lovoković. Svi koji su sudjelovali u raspravi slažu se kako (barem) teretni promet treba “izbaciti” iz gradske jezgre. Mario Crnjak još je jednom upozorio kako se danas ne smiju raditi sparatne, već integralne studije razvoja svih oblika prometa. Jednu takvu već je predložio IGH. “To je jedno od mogućih rješenja. Ono, između ostaloga, predviđa izmještanje teretnog prometa izvan grada, te formiranje kamionsko-željezničkog terminala na prostoru C poligona. On bi se naslonio na sadašnju gospodarsku zonu, a omogućio kraće vožnje, manje zagađenje okoliša, te brži i sigurniji promet u samom gradu”, zaključio je Crnjak.

Iskreno se nadam da je ovo neka sala ili krivo tumacenje novinara - izmijestati putnicki promet iz grada je grijeh nad grijesima! Treba ponovno ozivjeti prigradsku i gradsku zeljeznicu, integrirati je s tramvajskim i busnim prometom, a ne izmjestati! I to jos s tako odlicne lokacije gdje vec postoji svojevrsni prometni terminal - bus, vlak i tramvaj, u centru grada.


Za teretni se u potpunosti slazem - treba ga izmjestiti i veliki palac gore za ideju kamionsko-zeljeznickog terminala na Poligonu C. Takav ne bi bio los ni u Nemetinu gdje je prije rata i postojao takav terminal - taman dovrsen pa ratom unisten...

Novi drvored na jugu 2

http://img810.imageshack.us/img810/8603/dsc07608l.jpg (http://img810.imageshack.us/i/dsc07608l.jpg/)


http://img580.imageshack.us/img580/4674/dsc07607a.jpg (http://img580.imageshack.us/i/dsc07607a.jpg/)

:)

http://www.javnanadmetanja.com/freetext.php?id=341381&K=7&page=&

Datum zatvaranja: 18.3.2011.

Nadmetanje raspisao: CROATIA LEASING d.o.o.

Objavljeno u: Večernji list, 4.3.2011.

OGLAS ZA PRODAJU NEKRETNINE

PREDMET PRODAJE:

Poslovno-proizvodni kompleks sa zemljištem upisano u Općinskom sudu Osijek, z.k.ulošci br. 17639,17739 i 16933 k.o. Osijek u Osijeku, Ulica Adama Reisnera 115a-117. Nekretnine u naravi predstavljaju: dvije upravne zgrade (neto površine 569,10 m2+689,40 m2) i tri tvorničke zgrade (2.491,30 m2) s pomoćnim prostorima i zemljištem ukupne površine 28.188,00 m2 (bivša tvornica šibica "Drava"). Nekretnine se nalaze u zoni mješovite namjene.
Moguća izgradnja: stambene zgrade, javne i društvene zgrade, športsko-rekreacijske, gospodarske (proizvodne, poslovno-uredske, uslužne, trgovačke, servisne), ugostiteljsko-turističke građevine i javne garaže.
Koeficijent izgrađenosti u zoni mješovite namjene iznosi Kig 0,5 (50% zemljišta pod objektima), visina građevina planirana je do max. 6 nadzemnih etaža.

115 a, gdje bi to bilo?

pa piše ti dolje boldano..upravna zgrada je preko puta onih preko što se bila zapalila.

sad vidim da je osječko-baranjska županija diže kredit u iznosu od 14.493.000,00 kuna za investicije :

Ekos d.o.o. za gospodarenje otpadom
Revizija studije opravdanosti i izvodivosti investicije izgradnje višenamjenskog hidrotehničko sustava za uređenje vode i zemljišta (VS Osijek) i studije procjene utjecaja na okoliš,
Izgradnja županijske luke u Aljmašu
Prostorno prometna studija cestovno-željezničkog prometnog sustava šireg područja grada Osijeka
-Ugostiteljsko-turistička škola u Osijeku (druga faza-nastavno-športska dvorana)_7 000 000 kn

pa piše ti dolje boldano..upravna zgrada je preko puta onih preko što se bila zapalila.


Znam, sam nisam kontao koja strana ulice.

Budi i ti dio Kohortine akcije "Uljepšajmo Osijek"!

Nedjelja, 13.03.2011. 19:00
Kohorta nastavlja sa svojom akcijom "Uljepšajmo Osijek", a prvi na meti navijačkih kistova i boja jest išarani zid na zgradi preko puta "Ljepotice".

Putem svoje web stranice i foruma Kohorta je pozvala sve sugrađane na pomoć u realizaciji ove akcije. Ono što je najbitnije jest poziv Kohorte da svi zainteresirani šalju svoje skice i prijedloge tako da možda baš vaša ideja bude narednim generacijama krasila taj dio grada!

Uljepšajmo Osijek!

Dragi sugrađani! Svoj voljeni grad i okolicu uljepšali smo već na mnogim lokacijama. Mnoštvo neuglednih zidova i pročelja oživjeli su naši simboli. Kako je proljeće donijelo lijepo vrijeme, tako i mi želimo nastaviti ovu akciju. Prva lokacija je zid na zgradi preko puta popularne "Ljepotice". Odlukom Udruge i dogovorom sa stanarima dobili smo dozvolu za njegovo uljepšavanje. Kako je riječ o jednoj od najfrekventnijih lokacija u gradu, tako želimo uključiti sve vas u realizaciju onoga što će ubuduće krasiti taj zid, koji je danas devastiran mnoštvom besmislenih natpisa.

Stoga pozivamo sve zainteresirane sugrađane da nam kroz slijedeća tri tjedna šalju svoje ideje, prijedloge i skice u JPG formatu na e-mail adresu grafiti@kohorta.netOva e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Pri izradi skica obratite pozornost na to da su dimenzije zida 14 x 3,70 m. Osim tog zida, planiramo ukrasiti još nekoliko zapuštenih lokacija, no za takvo što nam je potrebna materijalna pomoć, jer trenutno naša zaliha boja i materijala nije dovoljna za obujam radova koji smo predvidjeli. Nadamo se da će ovaj projekt prepoznati i oni subjekti koji su u mogućnosti donirati potrebni materijal – akrilne boje (fasadex, takril), četke, kistove, autolakove, krep trake itd. Također je akciji moguće financijski pripomoći uplatom na žiro račun udruge u RBA br. 2484008-1101638217 sa naznakom 'Za grafite'. Svaka pomoć je dobro došla!

http://www.sib.hr/images/stories/lifestyle/zid495.jpg

http://www.sib.hr/Ostalo-Lifestyle/budi-i-ti-dio-kohortine-akcije-uljepsajmo-osijek.html

Zgrada na Sjenjaku kod pruge

http://img28.imageshack.us/img28/9063/img3071s.jpg (http://img28.imageshack.us/i/img3071s.jpg/)

ČEKA SE SAMO POTPIS MINISTARSTVA FINANCIJA

Trg na Jugu 2: Radovi počinju 30. svibnja!

Čim iz Ministarstva financija stigne suglasnost za podizanje kredita, koji je nedavno odobrilo Gradsko vijeće, bit će raspisan natječaj za izvođača radova za gradnju novog trga na Jugu 2, te spomenika u čast braniteljima i žrtvama Domovinskog rata iz toga dijela grada. U gradskoj upravi ističu da je “sve spremno”, odnosno pripremljena je sva dokumentacija za projekt vrijedan oko 3,5 milijuna kuna. Kada je riječ o izgledu trga, podsjetimo da je odabran rad arhitekta Brune Rechnera, u kojemu se ističe futurističko rješenje spomenika. Ideja je da kvadrati popločenja u nekoliko nijansi sive simboliziraju ratne rane grada, a crveni spomenik srce Jugovaca. “Nadam se da će suglasnost Ministarstva stići u razumnom roku da bi radovi mogli početi 30. svibnja, na Dan GČ Jug 2. Vjerujem da će biti završeni do Dana grada”, kaže predsjednik gradskog Odbora za branitelje Miljenko Kolobarić. Spomenik je kocka dimenzija tri puta tri puta tri metra od debelog kaljenog stakla s “provučenim” optičkim kabelima (projektor će prikazivati siluetu vojnika uz prigodan tekst koji će sadržavati legendarnu 'U boj, u boj dečki s Juga 2'). “Ovo je jedna od četvrti koja je najduže tražila spomenik, a kako sam i osobno emotivno vezan uz taj dio grada, u proteklim godinama bio sam protiv postavljanja spomenika u mali park pokraj prostorija Četvrti. Mjesto mu je na trgu. Nije megalomanski, no dovoljno je upečatljiv i vidljiv, dostojan doprinosa i žrtvi Juga i njegovih stanovnika”, zaključuje Kolobarić. Dogradonačelnica Danijela Lovoković kaže da se novi trg pokraj Konzuma prostire na oko 1.800 četvornih metara. Paralelno je pripremana i dokumentacija za gradnju zgrade na južnoj strani, čime će se trg “zaokružiti”, odnosno dobiti sva obilježja “dnevne sobe” toga dijela grada, a gradska uprava povećat će svoj stambeni fond za zbrinjavanje socijalno ugroženih građana.

e super,taman će se možda i neki jugovci onda pokrenuti :)

Da li je netko došao na ideju da se Vukovarskoj ulici od križanja sa Radićevom do križanja sa Stepinčevom napravi još jedna prometna traka? Dobili bi neprekidnu četverotračnu aveniju. Kod raskrižja sa radićevom u desnoj traci dozvoliti prolazak ravno, kod križanja sa Zagrebačkom u lijevoj traci također dozvoliti ravno, prednost prolaska u odnosu na Gundulićevu, uskladiti semafore i milina :cheers:
Jedino bi problem mogle predstavljati autobusne stanice sa obje strane, ali mislim da bi se to moglo riješiti.


Znači ovaj dio:

http://img6.imageshack.us/img6/4465/osijekh.jpg (http://img6.imageshack.us/i/osijekh.jpg/)

Ovo ne bi bila uopće loša ideja, prostora bi se našlo da sruše onaj raspadajući zid na Gajevom i da se izmjesti benzinska, posebice jer su nedavno vođene polemike oko nje zbog gradskog zemljišta koje INA bespravno koristi.

Sjećam se da je pred koju godinu bila priča o preregulaciji autobusnog prometa, da bi se autobusi kompletno maknuli iz ulice Republike i Gajevog te preusmjerili na Gundulićevu, ali kako mi se čini to je palo u zaborav.

da al zašto bi je proširivali ako za nju nema potrebe?srušiti zid da,da se otvori prostor prema odjelima,izmjestiti benzinsku i hortikulturno urediti kako spada...

već onda bi to bilo bolje

Taj zavoj je jako opasan

da al zašto bi je proširivali ako za nju nema potrebe?srušiti zid da,da se otvori prostor prema odjelima,izmjestiti benzinsku i hortikulturno urediti kako spada...

već onda bi to bilo bolje

Kako nema potrebe, ovako nastaje usko grlo, pogotovo kod križanja sa Radićevom gdje se u desnoj traci mora desno što zbunjuje 99% stranaca pa se ubacuju lijevo, onda ovi što idu u radićevu ne mogu skrenut od njih i sl., osobno sam to danas dvaput iskusio.

http://i51.************/nb7pkh.jpg

Lijepo je to sređeno :cheers: Sam one klupe kod emše mi djeluju nekako slabo :/ Sumnjam da ce dugo izdržati.

Super izgleda ulica :cheers:

Ali i da stave armirano-betonske klupe pored EMŠE draga dječica bi našla način da i to unište :bash:

prije crta

http://i54.************/1zf79cz.jpg

Tu mi uopce neliči na Istarsku :D Zbog kuta fotke.

:okay:

Tu mi uopce neliči na Istarsku :D Zbog kuta fotke.

:okay:



Fakat!
Da sad nisi napisao tesko bi prepoznao.:nuts:

DVORANE NISU MOGLI NAPUNITI NI GORAN IVANIŠEVIĆ I IVAN LJUBIČIĆ

Tri sportske dvorane svaki mjesec završe s gubitkom od 800.000 kuna

Iako je nastavno-sportska dvorana Gradski vrt najbolje iskorištena od svih sagrađenih u povodu Svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj 2009., sve tri osječke dvorane – dakle uz Gradski vrt, i Zrinjevac i Jug – mjesečno posluju s gotovo 800 tisuća kuna gubitka.
Zvonko Ibriks, direktor Športskih objekata kaže kako troškovi upravljanja i održavanja mjesečno iznose 4,7 milijuna kuna, pri čemu Gradski vrt stoji 2,65 milijuna, Zrinjevac oko 1,35 milijuna, a Jug 750 tisuća kuna. Istodobno, prihodi su mnogo manji – Gradski vrt mjesečno u prosjeku prihoduje 3,1 milijun kuna (od čega je čak 1,9 milijuna kuna dogovorena dotacija Grada), Zrinjevac 800 tisuća, a Jug samo 80 tisuća kuna. "Gubitke najviše generira dvorana Jug jer u njoj gotovo uopće nemamo nikakvih događanja izvan treninga i utakmica pojedinih klubova te ponekad rekreacije građana. Koncerti, sajmovi i ostali događaji, kao i nastava tjelesnog odgoja za srednje škole i fakultete mahom se odvijaju u ostale dvije dvorane", objašnjava Ibriks. Unatoč navedenom, tvrdi, sve tri dvorane su, bar što se tiče popunjenosti kapaciteta, jako dobro iskorištene. Dvorana Gradski vrt gotovo svakoga dana više-manje puna je od 7 sati ujutro do ponoći, a i u ostalima redovito vježbaju i utakmice igraju osječki sportski klubovi i društva te rekreativci. "Najveći je problem što Osijek ima samo dva prvoligaša među dvoranskim sportovima – muške odbojkaše i malonogometaše. Druga liga malo koga zanima. No, čak i posjećenost prvoligaških utakmica bude slaba. S druge strane, nedavna teniska ekshibicija između Gorana Ivaniševića i Ivana Ljubičića te Svjetski kup u gimnastici također nisu privukli velik broj gledatelja. Očito ljudi nemaju novca, recesija je... U takvoj situaciji ovakvi mjesečni gubici nisu niti veliki, dapače mi odlično poslujemo u odnosu prema ostalim gradskim sportskim ustanovama u Hrvatskoj", zaključuje direktor.

4,7 milijuna kuna mjesečno stoji upravljanje i održavanje tri dvorane
3,9 milijuna kuna mjesečno u prosjeku zarađuju tri dvorane

još jedna dvorana

Unatoč navedenim brojkama, direktor Zvonko Ibriks naglašava kako je Osijeku ipak potrebna bar još jedna gradska sportska dvorana, a rješenje se možda krije na – Pampasu. "Trenutačne potrebe osječkih sportskih klubova za terminima iznose oko 400 sati mjesečno, a mi im u sadašnjoj situaciji možemo ponuditi oko 300 sati. Zato bi još jedna dvorana bila idealna, a čini mi se da bi taj problem više-manje mogla riješiti buduća multifunkcionalna dvorana na Pampasu. Ne znamo još njezinu točnu namjenu, ali sigurno će udomiti neke sportove, kao što je stolni tenis", kaže Ibriks.

sport u Osijeku je na aparatima..

Prodaja neizgrađenog građevinskog zemljišta u Osijeku

NATJEČAJ o prodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta

1.) Uske njive - zapadni dio Stambena namjena
- k. č. br. 9873/113 oranica Uske njive površine 535 m2

2.) Zagrebačka ulica Za spajanje - nema pristup na prometnu površinu
- k. č. br. 5900/1 dvorište, nadstrešnica, garaža
Zagrebačka ulica površine 76 m2

3.) Svilajska ulica Gospodarska namjena - poslovna

- k. č. br. 9177/6 oranica Frigis II površine 1418 m2
-k. č. br. 9176/1 oranica Frigis II površine 3148 m2
- k. č. br. 9177/5 oranica površine 1418 m2
- k. č. br. 9178/3 oranica Frigis II površine 1303 m2
- k. č. br. 9181/3 oranica Frigis II površine 2602 m2

4.) Petruš - nekretnine se nalaze na području važenja Urbanističkog plana uređenja područja između Južne obilaznice i "S" ceste u Osijeku
-1/2 suvlasničkog dijela k. č. br. 9607/1 oranica Petruš površine 5728 m2
-1/2 suvlasničkog dijela k. č. br. 9607/3 oranica Petruš površine 56 m2
- k. č. br. 9612/1 put Petruš površine 663 m2
- k. č. br. 9612/3 put Petruš površine 162 m2
- k. č. br. 9617/1 oranica Petruš površine 4989 m2
- k. č. br. 9615/1 oranica Petruš površine 2615 m2

zvonimirova,nema više parkiranja na stazu i na zelenu površinu

http://i55.************/2v30gfk.jpg

zvonimirova,nema više parkiranja na stazu i na zelenu površinu

http://i55.************/2v30gfk.jpg

:cheers:
Poslo sam im mail prošli tjedan sa onim slikama :)

odlično,ovako su na novi asfalt samo razvlačili blato...sva sreća pa kiša pada...

NOVI PRAVILNIK O OBRAČUNU KOMUNALNOG DOPRINOSA

Grad se odriče dijela zarade i privlači nove investitore!


U narednih mjesec dana trebala bi biti završena izrada nove Odluke o komunalnom doprinosu kojom bi se “otvorila vrata” proizvođačima, a koju je nedavnoj sjednici Gradskog vijeća pozdravila je i oporba.
Nova odluka predviđa značajno smanjenje troškova u prvoj fazi projekta za sve koji namjeravaju proizvoditi i zapošljavati. “Grad, osim što je u poduzetničkim zonama proizvođačima koji su ispunili određene uvjete osigurao čak i besplatna zemljišta, priprema uvođenje četvrte zone naplate komunalnog doprinosa. To bi za proizvođače do značilo značajno manja izdavanja do građevinske dozvole” - kaže dogradonačelnica Danijela Lovoković. Izvjesno je da će u toj zoni, kao nova velika gradska proizvodna zona, biti GZ Nemetin te lučko područje oko Slobodne zone. “To su prostori za pogone i zapošljavanje. Interes je Grada da ih napuni i pokrene proizvodnju”, kaže Lovoković. Neki od uvjeta za ulazak u taj “režim”, bit će vrsta objekta, njegovi gabariti, namjena i vrsta proizvodnje. “To je osjetljivo područje te i dalje tražimo mehanizme zaštite, kako bi onemogućili zloupotrebe. Što ako se, primjerice, naknadno dogodi prenamjena? Sala za svatove, karikiram, ne može dobiti ovakav poticaj”, dodaje dogradonačelnica. Ovakav model poticanja proizvodnje nije nepoznanica u europskim zemljama (pr., KIA u Poljskoj), tako da će se uzeti u obzir i inozemna iskustva. U inozemstvu se traže i ulagači. “Postoje svjetski poznate tvrtke koje još uvijek traže lokacije u RH. Kroz razgovore s jednom velikom tvrtkom, rekli smo kako ćemo biti čak i upola jefitniji nego u nekim drugim mjestima u RH. Ima još nekoliko tvornica s kojima razgovaramo (tvornica urbane opreme, elemenata za automobile, solarne panele, op.a.) i vjerujem da ćemo takvim pristupom privući nekoga. Jedna tvornica može “riješiti” 30 posto nezaposlenih s našeg biroa” - smatra Lovoković.
Upravo stoga, zaključuje, raduje činjenica da je tvornica etanola nedavno dobila lokacijsku dozvolu. “Oni možda trebaju 50-ak zaposlenika, no trebat će i oko 800 posredno uposlenih, kooperanata te imati potrebu za 60 posto proizvodnje kukuruza u OBŽ. Treba razmišljati šire, i zato za taj projekt moramo učiniti sve što možemo”.

Posao ili cesta?

Moramo biti svjesni da Grad živi zbog građana koji rade. Gradu nije interes samo uzeti novce od komunalnog doprinosa i graditi infrastrukturu. Pa, tko će ju koristiti?! Ne dvojim što bi većina odgovorila na pitanje “želite li posao ili novu cestu?”. Prioritet je u ovom mandatu rješavanje socijalnih problema i razvoj gospodarstva. Stoga, da, Grad se odriče određenog novca, ali u korist onih ljudi koji će u tim tvornicama danas-sutra raditi - kaže dogradonačelnica na konstataciju da ovim potezom Grad sam sebi izbija novce iz proračuna.

U dubrovackoj kod krizanja s reisnerovom ruse dvije stracare u nizu

Zgrada u Srijemskoj,bit će zelene boje :)

http://img813.imageshack.us/img813/4091/img3423m.jpg (http://img813.imageshack.us/i/img3423m.jpg/)

izbijanje petefijeve na stossmayerovu ulicu

http://i56.************/b6enwi.jpg

http://i55.************/2v1w96o.jpg

KRAJ AGONIJE ZA RADNIKE NEKADAŠNJE IPK-OVE ROBNE KUĆE

Kandit isplaćuje radnike RK IPK, oni povlače tužbe

Većinski pojedinačni vlasnik bivše IPK-ove robne kuće na Sjenjaku, IPK Kandit, koji se nalazi u sustavu osječke tvrtke Žito, ovih dana raščišćava dugovanja koja su se zbog velikih poteškoća u poslovanju nagomilala proteklih godina.
Kandit je dijelu preostalih radnika bivše IPK Robne kuće isplatio sva njihova potraživanja, otpremnine i jubilarne nagrade, a u tijeku su i pregovori oko preuzimanja vlasničkih udjela radnika. Od nekadašnjih 130 djelatnika, radi njih samo šestero, tri su radnika na bolovanju, a četvero ih je “iznajmljeno” jednom od rijetkih zakupaca jer robna kuća duže vrijeme zjapi prazna. Radnici IPK Robne kuće postali su njezini vlasnici prije šest godina uz pomoć IPK Kandit, koji im je bio jamac za kredite. U privatizaciji je sudjelovalo 42 od tada 49 zaposlenih radnika koji su kupili udjele po početnoj cijeni od 4,8 milijuna kuna. U međuvremenu su radnici vodili nekoliko sporova (neki su još u tijeku) jer su smatrali da su obmanuti. Naime, spletom niza čudnih okolnosti ubrzo nakon privatizacije njihov vlasnički udjel sa 100 posto, pao je na 28 posto (za što su optužili Upravu), a tvrtka koja im je bila jamac u kupnji postala je vlasnik 44 posto udjela. Usporedno s vlasničkim problemima nizale su se i teškoće u poslovanju jer je glavna djelatnost Robne kuće bila iznajmljivanje prostora, a budući da je većina prostora duže vrijeme prazna, nije bilo moguće pokriti ni iznose za bruto-plaće ni režijske troškove. Krajem godine Uprava je krenula dijeliti otkaze zbog teške gospodarske situacije. Očajni radnici obratili su se za pomoć novom suvlasniku - osječkom Žitu, koji je u međuvremenu postao vlasnik IPK Kandit. Radnici su dogovorili povlačenje tužbi u sudskim sporovima koji još nisu okončani, a IPK Kandit će otkupiti njihove vlasničke udjele tako da će uspjeti vratiti i ono što su uložili. Raspletom događanja u bivšoj IPK-ovoj robnoj kući zadovoljni su i u Sindikatu trgovine jer je Kandit, kako ističe Zlatica Štulić, ispao vrlo korektan i podmirio sva potraživanja radnika.

još jedna etaža?

U gradskoj upravi potvrđuju da je Kandit grupa počela s realizacijom dogovora oko otplate dugova IPK Robne kuće za komunalnu naknadu. Riječ je o nešto više od 2,4 milijuna kuna, u što je uključen iznos duga na kraju prošle godine, kamata te komunalna naknada za tekuću godinu. Grad je prihvatio obročnu otplatu, na temelju koje će Kandit “očistiti” dug kroz deset obroka do kraja godine. Kao osiguranje ponuđene su zadužnice Kandit grupe i Žita. U kuloarima se priča kako će Žito temeljito obnoviti objekt, a spominje se čak i mogućnost podizanja još jedne etaže.

nema sumnje da će to pipunić dovest u red

Počelo je proljeće i mnogo toga se radi,šta je s aqua parkom..nešta se šuti o tome :?

treba nam investitor...

69. KOLEGIJ GRADONAČELNIKA

Održan je 69. sastanak radi razmatranja predloženih materijala i akata. Iz dnevnoga reda izdvajamo prihvaćanje prijedloga Rješenja o sklapanju Ugovora o pružanju usluga suzbijanja komaraca na području grada Osijeka u 2011. godini.

„Grad Osijek je za ovu godinu planirao 9.400.000,00 kuna za suzbijanje komaraca i ovo je naš maksimum“ istaknuo je gradonačelnik Krešimir Bubalo te opetovano pozvao Vladu RH da se ozbiljno uključi u sufinanciranje ove aktivnosti, budući da najezde komaraca na području cijele regije uzrokuju poteškoće svakom građaninu.
Prihvaćen je prijedlog Odluke o početku postupka javne nabave velike vrijednosti odvjetničkih usluga. „Riječ je o deset odvjetnika i odvjetničkih ureda koji će svoju uslugu moći naplaćivati ovisno o uspješnosti rješavanja spora, što dosad nije bio slučaj“, pojasnila je tajnica Grada Jadranka Nikolov. Između ostaloga, prihvaćen je prijedlog Rješenja o odabiru najpovoljnije ponude u otvorenom postupke javne nabave velike vrijednosti radova na rekonstrukciji raskrižja Ulice sv. L.B. Mandića i Ulice Lipik, a najpovoljnija ponuda pristigla je od tvrtke Tolo Trade d.o.o. iz Imotskog.

Lijepo je to sređeno :cheers: Sam one klupe kod emše mi djeluju nekako slabo :/ Sumnjam da ce dugo izdržati.

Istina je..preslabe su klupe,nas troje je sjedilo na njoj,nakon što smo se ustali ostale su udubine po cjeloj klupi..

:(((

POMPOZNO NAJAVLJIVANI PROJEKT I DALJE STOJI
Nizozemci ispali iz igre za stanogradnju na Jugu 4!?

Grad više ne može čekati nizozemskog partnera - ako Nizozemci uskoro ne krenu u realizaciju, mogli bi ispasti iz projekta Jug 4. Na sastanku čelnicima tvrtke Ymere u kolovozu u Nizozemskoj, kaže dogradonačelnica Danijela Lovoković, obećana je izrada nove studije isplativosti do prosinca. “Ožujak je, a povratnih informacija nema. Tražit ćemo izmjenu ugovora prema kojoj bi se smanjila uloga i prava Nizozemca ili čak njihov potpuni izlazak iz projekta. Grad bi tada samostalno, modelom POS-a, gradio stanove za tržište i socijalno ugrožene sugrađane”, kaže Lovoković. “Uglavnom bi to bile urbane vile i kuće u nizu koje u Osijeku nisu građene od '70-ih godina. Površina bi im bila od 80 do 120, možda 150 četvornih metara, bile bi modularno građene. Prethodno je potreban urbanistički natječaj, izrada prostornih planova i parcelacija. Ako bi se projekt radio preko POS-a, Grad bi mogao osigurati povoljne kreditne linije i sredstva iz državnog proračuna” - pojašnjava dogradonačelnica. Upitana za evenutalne penale za raskid (međunarodnog) ugovora, Lovoković odgovara kako je ugovor “pjesnički napisan”. Njime nisu osigurani mehanizmi zaštite, odnosno definirani rokovi u kojima dvije strane moraju ispuniti svoje obveze. “Oni govore o stotinama tisuća potrošenih eura, koji su nama dosta imaginarni. Zatekli smo taj ugovor kada smo preuzeli vlast, pokušat ćemo ga realizirati s najmanjom štetom za Grad”, zaključuje.M.Mihaljević

:( dajte,nemojte odustati,mora započeti projekt juga 4!

Danas sam skonto da su posadili drvo u Divaltovoj! :banana:
3 godine nije posađeno ništa i sad su posadili prvo drvo..nalazi se ispred ljekarne kod kružnog toka :)

Popravljena rasvjeta fontane na Trgu A.S.

http://www.sib.hr/images/stories/vijesti/osijek/fontana495.jpg

Od 1. travnja u Osijeku će proraditi jedanaest gradskih fontana i vodoskoka. Nakon zimske stanke svaki uređaj se detaljno pregledava, Unikom sanira oštećenja i među prvim fontanama u rad će biti puštene one na Trgu Ante Starčevića i kružnom toku na Đakovštini i Mačkamami, barokni zdenci u Tvrđi i fontana na Rondelu velikana.

“Unikom je s Gradom dogovorio da do travnja sve gradske fontane budu u funkciji. Na kružnom toku Đakovština sanirana su oštećenja ruba bazena i na rub su vraćene kamene ploče, a u pripremnoj fazi za puštanje u rad je vodoskok na Mačkamami čije smo korito očistili, pregledali pumpe, mlaznice i reflektore. Zaštitna drvena oplata skinuta je s fontane od Zolnay keramike u Parku kralja P. Krešimira IV., popravili smo rasvjetu fontane na Trgu A. Starčevića, gdje su bili oštećeni snopovi optičkih vlakana”, pojašnjava Hrvoje Vidaković iz Unikoma.
Upitan hoće li proraditi zadnji niz rešetki fontane na središnjem trgu, Vidaković odgovora kako one imaju funkciju skupljanja vode, a ne da iz njih izlazi voda.

“Prošle godine proračunska sredstva namijenjena za održavanje fontana iznosila su 400.000 kuna s PDV-om, dok za ovu godinu za održavanje fontana, javnog WC-a i kompe još nije potpisan ugovor”, kaže Unikomova glasnogovornica Tatjana Elez.

TEKST: (N.Š.), www.glas-slavonije.hr

FOTO: Kristijan Kro

A Hvala Bogu! :cheers:

ipak je uspjelo pljuvanje grada po Ini..odlučili su predstavit novi plan ulaganja u osijeku,s tim da će se riješiti benzinske na Gajevom trgu i Petefijevoj...

^^

RADNI SASTANAK: GRAD OSIJEK – INA d.d.

U roku od sljedećih mjesec dana INA d.d. dostavit će Gradu Osijeku plan svojih ulaganja na području grada, potvrđeno je na sastanku gradonačelnika Krešimira Bubala i predsjednika Uprave INE d.d. Zoltana Sandora Aldotta, sa suradnicima.

„U proteklih 15ak godina INA – Industrija nafte d.d. ostvarila je minimum ulaganja na području grada Osijeka. Želimo to promijeniti, želimo surađivati, ponuditi neka nova rješenja za ključne točke u gradu poput pumpe na Gajevu trgu ili skladišta na lokaciji Zeleno polje-Vukovarska“ rekao je gradonačelnik Bubalo ponudivši punu suradnju i partnerstvo. „Ne tražimo od INE da učini nešto što nije profitabilno, već da Osijek, koji je upravno, gospodarsko i sveučilišno središte regije, s gotovo 22 tisuće studenata, i u dugoročnim planovima INE zauzme mjesto koje mu pripada“ zaključio je gradonačelnik uz riječi zamolbe kako u sljedećih mjesec dana očekuje konkretne odgovore.
Predsjednik Uprave INE-Naftne industrije d.d. Zoltan Sandor Aldott složio se kako odgovornost leži na poslovanju INE i kako je bilo propusta u dosadašnjem planiranju investicija. „Osobno ću se angažirati u vezi sa situacijom u Osijeku“ rekao je Aldott najavivši u roku prijedloge pronalaženja načina uspješne suradnje i zajedničkih ulaganja na dobrobit građana Osijeka. U prvome redu, riječ je o lokacijama pumpi na Gajevu trgu i u Petefijevoj ulici, potom skladišta na Zelenom polju i pumparnice na rijeci Dravi.

^^Zalosno da INU treba potaknuti da sami ulazu u svoje...neke pumpe su im toliko odvratne da ne zelim uopce na njima sipat gorivo.
Posebno mi je odvratna ona Trpimirovoj gdje su pistolji za tocenje prljavi, crijeva zapetljana...sramota!

IVAN ŠAPINA, BIVŠI VLASNIK ESSEKER CENTRA:
I
zgubio sam sve - posao, kapital i nekretninu

Priče zlobnika i zavidnika, kako je glasine o problemima u poslovanju Esseker centra prije dvije godine nazvao tadašnji vlasnik Ivan Šapina, pretvorile su se u realnost.
Naime, više od pola lokala u tom atraktivnom prostoru, pompozno otvorenom u ožujku 2007. godine, prazno je, odnosno preseljeno u Portanovu. Nekad impresivno zdanje Esseker centra sada je gotovo sablasno prazno, ostao je još pokoji zakupnik i za sada se situacija, čini se, ne pomiče s mrtve točke. Štoviše, Ivan Šapina, vlasnik Esseker centra, potvrdio nam je da on s "dnevnim boravkom grada" nema više ništa!
- Mene to više ne zanima! Objekt je preuzelo Immorent osiguranje, a zastupa ga Spieller Farmer iz Zagreba. Točnije, mi smo u posjedu još neko kraće vrijeme, a tada je gotovo. Sada tvrtka Panteon traži nove poslove, a kad je u pitanju Esseker centar, izgubili smo posao, kapital i nekretninu i, eto, to je moja uloga u svemu tome - rekao je Šapina.
Smatra da bi tek promjena politike zakupa prostora poboljšala trenutačnu situaciju s tim, 94 milijuna eura "teškim" objektom, a sve dok se ne pojavi dodatni kapital koji će, kaže, “pokrenuti novu filozofiju poslovanja” uz otkup okolnoga zemljišta, prosperiteta trgovačkog centra u središtu grada neće biti. Panteon, kaže, traži nove poslove i daje naslutiti da će biti sasvim drukčiji od dosadašnjih.
Najveći suvlasnik Esseker centra, Erste Group Immorent, posao revitalizacije povjerio je developerskoj tvrtki CCS iz Zagreba. Ta će tvrtka upravljati komercijalnim dijelom centra, a tvrtka Spiller Farmer iznajmljivat će prostor zakupnicima. Tvrtka REIWAG upravljat će objektom u tehničkom smislu, a, kako doznajemo iz tvrtke CCS, iskustvo koje su stekli u upravljanju trgovačkim centrima, iskoristit će u osmišljavanju sadržaja. Revitalizacija prostora s ciljem privlačenja novih zakupnika i zadržavanja starih jedan je od ciljeva koji si je postavio CCS i prema čijim bi se vizijama Esseker centar oporavio.

Esseker 2 ni u planovima

“Ovakav posao u centru Osijeka nema perspektivu, posebno kada je riječ o dva velika centra poput postojećeg i najavljenog Essekera 2. Ne postoji ekonomska logika, a vjerojatno će tako biti sve do oporavka tržišta”, smatra Šapina. Podsjetimo, Esseker 2 ili Promenada centar trebao je biti ekonomski isplativ te je zamišljeno da će se na prve tri etaže nalaziti trgovine, a od četvrte do šeste stanovi. Međutim, od svega nema ništa, a na zemljištu na kojem je danas parkiralište stoji ploča da se prostor prodaje.
a

Ja s "dnevnim boravkom grada" nemam više ništa! Mene to više ne zanima...

^^
Posebno mi je odvratna ona Trpimirovoj gdje su pistolji za tocenje prljavi, crijeva zapetljana...sramota!

SASTANAK ČELNIKA GRADA I NAFTNE TVRTKE

Ina: Priznajemo, nismo dovoljno ulagali u Osijek

U sljedećih mjesec dana Ina će izraditi konkretne i detaljne dugoročne planove ulaganja na području grada Osijeka, a gradska uprava očekuje da se određeni projekti realiziraju već ove godine. Rezime je to jučerašnjeg sastanka čelnika Grada i Ine, održanog u Osijeku nakon nekoliko pisama Upravi Ine te javnih kritika lokalne uprave zbog investicijskog zapuštanja Osijeka. “Uprava Ine do Uskrsa će se očitovati o nekoliko prioritetnih lokacija te očekujemo da se određeni problemi počnu rješavati već ove godine”, kazao je gradonačelnik Bubalo. Ina, istaknuo je predsjednik Uprave Zoltan Aldott, želi održati kvalitetne odnose s velikim hrvatskim gradovima. “Nakon određenog zastoja u investicijama Ina sada uistinu nastoji ulagati u svoje kapacitete. Shvatili smo da u Osijeku nije bilo dovoljno investirano, zbog čega je konkurencija ojačala. Ovaj sastanak bio je važan korak u utvrđivanju zajedničkih planova za ulaganje i razvoj ovoga grada”, kazao je Aldott te potvrdio kako će za mjesec dana biti održan novi sastanak na kojemu će Ina predstaviti konkretne planove. Bubalo je otkrio kako će se neke postaje u gradu vjerojatno zatvoriti, a druge rekonstruirati. Istaknuo je problem skladišta na Vukovarskoj koje je oštećeno još za vrijeme rata (“Očekujemo da ga ili uklone ili obnove”), te dodao kako će biti riješena i pitanja oko vlasništva nekih zemljišta (primjerice, Gajev trg). Darko Markotić, Inin izvršni direktor za trgovinu na malo, otkriva kako su jučer obišli postaje na Gajevom trgu i Trpimirovoj te razgovarali o onima na Čepinskoj i Kanižlićevoj.

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/#map_x=672981.375&map_y=5048504.25&map_sc=1785&layers=DOF,ZU,LPIS_200,LPIS_210,LPIS_310,LPIS_320,LPIS_410,LPIS_421,LPIS_422,LPIS_423,LPIS_424,LPIS_490,LPIS_900

Tu sam danas na mjestu gdje je predviđena gradnja stambenjaka vidio oko 5 bagera :)

IVAN ŠAPINA, BIVŠI VLASNIK ESSEKER CENTRA:
I
zgubio sam sve - posao, kapital i nekretninu

Priče zlobnika i zavidnika, kako je glasine o problemima u poslovanju Esseker centra prije dvije godine nazvao tadašnji vlasnik Ivan Šapina, pretvorile su se u realnost.
Naime, više od pola lokala u tom atraktivnom prostoru, pompozno otvorenom u ožujku 2007. godine, prazno je, odnosno preseljeno u Portanovu. Nekad impresivno zdanje Esseker centra sada je gotovo sablasno prazno, ostao je još pokoji zakupnik i za sada se situacija, čini se, ne pomiče s mrtve točke. Štoviše, Ivan Šapina, vlasnik Esseker centra, potvrdio nam je da on s "dnevnim boravkom grada" nema više ništa!
- Mene to više ne zanima! Objekt je preuzelo Immorent osiguranje, a zastupa ga Spieller Farmer iz Zagreba. Točnije, mi smo u posjedu još neko kraće vrijeme, a tada je gotovo. Sada tvrtka Panteon traži nove poslove, a kad je u pitanju Esseker centar, izgubili smo posao, kapital i nekretninu i, eto, to je moja uloga u svemu tome - rekao je Šapina.
Smatra da bi tek promjena politike zakupa prostora poboljšala trenutačnu situaciju s tim, 94 milijuna eura "teškim" objektom, a sve dok se ne pojavi dodatni kapital koji će, kaže, “pokrenuti novu filozofiju poslovanja” uz otkup okolnoga zemljišta, prosperiteta trgovačkog centra u središtu grada neće biti. Panteon, kaže, traži nove poslove i daje naslutiti da će biti sasvim drukčiji od dosadašnjih.
Najveći suvlasnik Esseker centra, Erste Group Immorent, posao revitalizacije povjerio je developerskoj tvrtki CCS iz Zagreba. Ta će tvrtka upravljati komercijalnim dijelom centra, a tvrtka Spiller Farmer iznajmljivat će prostor zakupnicima. Tvrtka REIWAG upravljat će objektom u tehničkom smislu, a, kako doznajemo iz tvrtke CCS, iskustvo koje su stekli u upravljanju trgovačkim centrima, iskoristit će u osmišljavanju sadržaja. Revitalizacija prostora s ciljem privlačenja novih zakupnika i zadržavanja starih jedan je od ciljeva koji si je postavio CCS i prema čijim bi se vizijama Esseker centar oporavio.

Esseker 2 ni u planovima

“Ovakav posao u centru Osijeka nema perspektivu, posebno kada je riječ o dva velika centra poput postojećeg i najavljenog Essekera 2. Ne postoji ekonomska logika, a vjerojatno će tako biti sve do oporavka tržišta”, smatra Šapina. Podsjetimo, Esseker 2 ili Promenada centar trebao je biti ekonomski isplativ te je zamišljeno da će se na prve tri etaže nalaziti trgovine, a od četvrte do šeste stanovi. Međutim, od svega nema ništa, a na zemljištu na kojem je danas parkiralište stoji ploča da se prostor prodaje.
a

Ja s "dnevnim boravkom grada" nemam više ništa! Mene to više ne zanima...

Ode Šaponja..... Koji je to promašaj! Koliko je toga nasilu napravio. Sjetimo s eonog kestena na mjestu Essekera kojeg su njegove gorile pod okriljem noći srušile, skoro ubile klošu koji je stanovao u onoj ruševini, a uništiše terasu Davosa. Pa je od Randezvousa skoro napravio klizište... i sve za ludu.

ako je jučer bila tolika gužva kod Portanove,zamislite gužvu na Čepinskoj na otvorenju Avenue malla na kojem će svirati Crvena jabuka a pored toga to je petak-radni dan..

pod hitno nam je potrebna S-cesta i nova obilaznica.

p.s. eurodom počeo sa obnovom fasada...i kakve su ono skele na crvenim zgradama na početku ulice Reihl-Kira?

^^Strah me i pomisliti kako ce izgledati promet kod Avenue Malla...mislim da takav kolaps ni Zagreb nije vidio.:lol:

Definitivno nam je potrebna i ta S cesta. Koja ce rasteretiti čepinsku, koja je sada vec preprepreopterečena. A kako ce tek izgledati otvaranjem AM :nuts:

Obilaznica 4 trake
S cesta
Čepinska 4 trake.

To bi bilo jako dobro rješenje! ;)

Nitko ne želi u Liku i Viroviticu

Rekorder po broju četvornih metara po stanovniku je Zagrebačka županija sa 3,16 m2 po stanovniku

Investitori su u zadnjih deset godina podnijeli 192 zahtjeva za gradnju velikih trgovačkih centara u Hrvatskoj. Kako navodi Dubravka Radanović, iz Odjela za razvoj trgovine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u razdoblju od 2002. do početka ove godine je odobren 161 zahtjev. "Iz zahtjeva podnesenih Ministarstvu u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je planirana izgradnja oko četiri milijuna četvornih metara prodajnog prostora što čini 0,90 kvadrata po stanovniku", kazala je Dubravka Radanović. Ono što karakterizira investicije u ovom sektoru je što su vezane samo uz velika gradska središta. Osim Zagreba, koji je bez premca, trgovački centri su planirani u Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu. Od 47 zahtjeva za gradnju trgovačkih centara u Zagrebu, Ministarstvo gospodarstva je odobrilo njih 43. U zagrebačkom prstenu je odobreno 17 zahtjeva, slijede Osijek i Rijeka s po 15 trgovačkih projekata te Sisak, Slavonski Brod i Zadar s po deset.

Najmanji postotak kvadrata po stanovniku, uz Liku i Podravinu koje nemaju trgovačkih centara, je u Vukovaru s 0,05 četvornih metara te u Bjelovaru s 0,07 kvadrata.Trgovina zauzima između 9,5 i 10 posto hrvatskog BDP-a, a po zaposlenosti je na drugom mjestu iza industrije.

U zadnjih desetak godina su najveća strana ulaganja bila usmjerena upravo u taj sektor i otvaranje velebnih trgovačkih centara u Zagrebu, a u novije vrijeme i u ostatku zemlje. U Hrvatskoj trenutno egzistira oko 40.600 prodavaonica raznih veličina prema čemu na jednu prodavonicu ide 108 stanovnika. No, problem je što velik broj malih mjesta u Hrvatskojh nema niti jedan oblik prodavaonica, a osobit problem su neatraktivna brdska i otočna područja. U stukturi tih prodavonica u zadnje vrijeme u Hrvatskoj je vidljiv trend rasta velikih prodajnih prostora koji rastu na račun manjih trgovina i njihovih vlasnika.Statisike pokazuju da supermarketi drže 28 posto ukupnog tržišta u Hrvatskoj, a slijede ih hipermakreti sa 21 posto i male trgovine sa 33 posto. Pod velikim trgovinama Ministarstvo podrazumijeva prodavaonice površine veće od 3000 četvornih metara, odnosno 1500 kvadrata ako se nalaze u trgovačkom centru.http://http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/148755.jpg

dizalica od nekih 70-80 metara demontira toranj kod pošte...:)

Skele na neboderu,istočna strana je obnovljena

http://img819.imageshack.us/img819/580/img3747f.jpg (http://img819.imageshack.us/i/img3747f.jpg/)

Divaltova,u zadnjih tjedan dana su napravili neka 2-3 kata..

http://img822.imageshack.us/img822/9750/img3748dk.jpg (http://img822.imageshack.us/i/img3748dk.jpg/)

Nove lampe u Podravlju

http://img25.imageshack.us/img25/93/img3655u.jpg (http://img25.imageshack.us/i/img3655u.jpg/)

Divaltova,u zadnjih tjedan dana su napravili neka 2-3 kata..

http://img822.imageshack.us/img822/9750/img3748dk.jpg (http://img822.imageshack.us/i/img3748dk.jpg/)


Ove dvije kuce pored...:nuts:

@ Esseker centar... ne znam nikog iz njega ali rekao bih da se jednostavno radi o lošem poslovodstvu i marketingu koji se nije isticao ničim posebnim, a i uređenje trg centra je bilo sablasno uvijek. Šteta velika šteta starog kestena i krčme koja se tamo nalazila, a mogla je biti vrijednija turistički i trgovački od ove zgrade...

@ zgrada u Divaltovoj... pa dobro do kad će živit te krezube ulice? Zašto se te zgrade ne grade samo tamo gdje već postoje više kuće? A ove ulice tipa Divaltove i Štrosike se trebaju urbanizirati tipski, blokovski, a ne da svaki investitor gradi po jednu malu katnicu.

A ona kuća u Dubrovačkoj na križanju s naseljem G.Zobundžije je najveća šaka u oko u centru grada... strašno, u toj uskoj ulici zgradurina od 5-6 katova nakerena na ulicu :nuts:

http://i55.************/2d7au08.jpg

http://i55.************/2d7au08.jpg

Isse, šta je ovo u prizemlju :ohno:

Tko su ti arhitektiiii :bash:

Pa ova ideja nije loša - kupiti parcelu, sagraditi neku bezveze zgradu, prodati stanove - kolika financijska dobit!

Uopce nije bez veze

IPA: Ugovor o tehničkoj pomoći u obnovi pristaništa luke Osijek

EU fond financirat će projekt tehničke pomoći sa 144 tisuće eura, a ukupna je vrijednost projekta 188 tisuća eura


Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) potpisala je s grčkom tvrtkom Planet S.A, okvirni ugovor za projekt „Tehnička pomoć obnove južnog pristanka riječne luke Osijek“ ukupne vrijednosti 188.044 eura, objavio je SAFU na svojoj internet stranici. Radi se o projektu financiranom iz programa IPA IIIa komponente – Operativni program za promet. Iznos od 144.033 eura predstavlja udio u financiranju iz EU fonda, a ostali dio se financira iz nacionalnih sredstava.

Ugovor se odnosi na pregled već postojeće dokumentacije - studije utjecaja na okoliš, idejnog projekta, studije omjera troška i koristi, te studije isplativosti i prethodi ugovoru o uslugama u okviru kojeg će se izraditi glavni projekt za budući ugovor o radovima na obnovi južnog pristaništa luke Osijek.

Cjelokupni projekt odnosi se na unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, pri čemu bi se trebalo obnoviti i južno pristanište luke Osijek u svrhu sigurnosti luke.

U konačnici bi obnova južnog pristaništa riječne luke Osijek trebala povećati kapacitete luke duž Koridora VII kako bi se kvalitetnije moglo odgovoriti rastućoj potražnji za prometom. Isto tako, ovaj projekt će uvelike doprinijeti poboljšanju cjelokupnog sustava unutarnje plovidbe i lučke infrastrukture, zaključuje se u priopćenju SAFU-a.

Srijemska ulica,skoro je gotova :)
Ta ulica se baš promjenila i to na dobar način :)

http://img69.imageshack.us/img69/5489/img3750s.jpg (http://img69.imageshack.us/i/img3750s.jpg/)

Zgrada u Kirovoj

http://img94.imageshack.us/img94/5944/img3878f.jpg (http://img94.imageshack.us/i/img3878f.jpg/)

Divaltova

http://img140.imageshack.us/img140/5332/img3877j.jpg (http://img140.imageshack.us/i/img3877j.jpg/)

:)

Uopce nije bez veze

Svatko ima vlastiti ukus. :)

Na parkiralištu Kauflanda počela se graditi autopraonica.

http://img10.imageshack.us/img10/7547/60960894.jpg (http://img10.imageshack.us/i/60960894.jpg/)

Uopce nije bez veze

Pa ono, čak nije ni stvar ukusa. Zgrada ovagvog dizajna na nekoj drugoj lokaciji kao samostojeći objekt (bez ovako kretenski riješenog prizemlja) bi bila i ok. Ne vrhunac arhitektonskog dostignuća, ali ok. No problem je što se takva gradnja događa krajnje sithijski, bez vizije kako bi čitav potez izgledao u budućnosti. Po meni je neprimjereno, prije svega, graditi tolike balkone na fasadnoj strani, pogotovo one koji strše izvan gabarita. Parcele bi trebale biti veće. Katnost koliko toliko ujednačena i druge stvari za postizanje skladnijeg izgleda.

Mislim da bi ovaj tekst najvise mogao zanimati Komaricu :)

Radnome sastanku između Grada Osijeka i Hrvatskih željeznica, koji je sazvao gradonačelnik Krešimir Bubalo sa suradnicima, odazvala su se trojica predsjednika Uprava u sustavu HŽ-a, sa suradnicima.

Ovaj podatak dovoljno govori o važnosti sastanka, a s ciljem definiranja prioriteta u razvoju željeznice u Osijeku te rješavanja ključnih problema. Na poziv gradonačelnika Bubala, na sastanak su došli Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastruktura i Renato Humić, predsjednik Uprave HŽ Putnički prijevoz.
„Prioritet Grada Osijeka je riješiti sjecište u Ulici L.B.Mandića, u suradnji s HŽ-om i ŽUC-om investirati i realizirati denivelaciju pružnog prijelaza“ naglasio je gradonačelnik Bubalo. Predstavnici HŽ-a složili su se da se zajednički uskladi troškovnik i krene u rješavanje problema. Isto tako, Grad je izrazio spremnost za sufinanciranje rekonstrukcije zgrade Željezničkog kolodvora. HŽ je pak, predložio Gradu da napravi analizu javnoga prijevoza te da se uvede jedinstvena tarifna unija za gradski i prigradski prijevoz željeznicom. U tu svrhu HŽ je kupio i nove moderne vlakove, a jedan takav u skorom vremenu prometovat će na relaciji Osijek – Vinkovci.

Blaženka Alerić

^^
Pratim, pratim :)

Ajde da je od HŽ došla inicijativa za revitalizcijom željezničkog prigradskog i gradskog prometa. Trebalo bi pripaziti da se onda Lovokovićki i ostalima ne omakne opet izjava da željeznicu treba hitno izbaciti iz grada, pa čak i putnički promet :nuts:

Zamislite si kako bi odličnu mrežu prijevoza imali s paralelnom trasom željeznice i tramavaja duž cijelog grada. Terminali mogu biti na Zelenom polju/Bikari , Glavnom kolodvoru i Višnjevcu. Silaziš s tramvaja i presjedaš na vlak i sl. Ne mora se graditi puno nove tramvajske pruge nego se samo iskoriste sve tračnice koje već imamo. Bilo bi potrebno samo povezati željeznički i tram prugu na Zelenom polju i u Višnjevcu.
Pada mi na pamet da bi još jedan terminal mogao biti kod Sjenjaka/Eurdoma/Trpimirova.
Imali bi idealno riješen javni prijevoz u tom slučaju.
Jedna karta za sve.

Ako koga zanima, može malo proučiti kako funkcionira Zurichski javni prijevoz (inace, redovito istican kao najbolji primjer gradskog prijevoza u svijetu, mislim cak da se radio o najguscem redu polazaka/odlazaka). Ne treba znanstvena fantastika za tako nesto, samo punoooo dobre volje i nesto novca.

Inače, grad nam stvarno otužno izgleda........ svi ovi pusti i napušteni izlozi od trgovina preseljenih u Portanovu, golublja sracka po svuga, prljavo, razdrkani kolnici i oronule fasade... brrr, bas sam se neugodno iznenadila ovu nedjelju :(

Na parkiralištu Kauflanda počela se graditi autopraonica.

ovo je retardirano..šta grade na parkiralištu ako imaju onu šikaru iza :nuts:

^^Na stranu sad to sto grade na parkingu, ali dobro ce doci tom djelu grada jer nema kao ni Donji Grad...ova na Divaltovoj kod crkve nije bas neka.


Edit:

Sad sam se sjetio da i u Slavonskom Brodu kod Konzuma i Kauflanda na Svacicevoj ima isto praonica na parkingu.

Ima još jedna autopraona na divaltovoj,nedaleko moje kuće..ali da dobro bi došla..

Meni su praonice "Slavonija" odlicne...unazad 7-8 godina perem auto iskljucivo na taj nacin i super bude opran...i brzo sto je najbitnije.
Moj auto koji je sad oko 4 godine star neznam jel 2-3 puta dozivio spuzvu :lol: ...nadam se da ce ovu praonicu otvoriti vlasnik navedenih praonica iz ostalih dijelova grada.:)

HŽ ULAŽE U OSIJEK NAKON 100 GODINA

OSIJEK Neće proteći i 101. godina bez ozbiljnijih ulaganja u željezničku infrastrukturu na osječkom području, na jučerašnjem sastanku čelnika Grada i HŽ-a okvirno je dogovorena dinamika realizacije niza zajedničkih projekata u ovoj i idućoj godini. Predsjednik Uprave HŽ-a Zlatko Rogožar jučer je poručio da Osijek neće izgubiti status regionalnog prometnog sjedišta.
– Mogu odgovorno kazati, nema seljenja i nisu upitna radna mjesta. Osijek je važna točka koridora 5C. Nema mjesta panici, kazao je Rogožar. Dapače, dodao je kako HŽ planira povećati teretni promet u gradu s 400 na 700 tisuća tona godišnje. (M. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285B2863285A28582859285928632890289A28632863285D285C285F285D2858286028632863286328592863P


:cheers:

HŽ ULAŽE U OSIJEK NAKON 100 GODINA

OSIJEK Neće proteći i 101. godina bez ozbiljnijih ulaganja u željezničku infrastrukturu na osječkom području, na jučerašnjem sastanku čelnika Grada i HŽ-a okvirno je dogovorena dinamika realizacije niza zajedničkih projekata u ovoj i idućoj godini. Predsjednik Uprave HŽ-a Zlatko Rogožar jučer je poručio da Osijek neće izgubiti status regionalnog prometnog sjedišta.
– Mogu odgovorno kazati, nema seljenja i nisu upitna radna mjesta. Osijek je važna točka koridora 5C. Nema mjesta panici, kazao je Rogožar. Dapače, dodao je kako HŽ planira povećati teretni promet u gradu s 400 na 700 tisuća tona godišnje. (M. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285B2863285A28582859285928632890289A28632863285D285C285F285D2858286028632863286328592863P


:cheers:

OSIJEK OSTAJE PROMETNO SJEDIŠTE

Nakon 100 godina, HŽ počinje ulagati u grad

Neće proteći i 101. godina bez ozbiljnijih ulaganja u željezničku infrastrukturu na osječkom području - na jučerašnjem sastanku čelnika Grada i HŽ-a okvirno je dogovorena dinamika realizacije niza zajedničkih projekata u ovoj i idućoj godini.
Osim toga, predsjednik Uprave HŽ-a Zlatko Rogožar, jučer je poručio da Osijek neće izgubiti status regionalnog prometnog sjedišta. “Mogu odgovorno kazati- nema seljenja i nisu upitna radna mjesta. Osijek je važna točka koridora 5C. Nema mjesta panici”, kazao je Rogožar. Dapače, dodao je kako HŽ planira povećati teretni promet u gradu s 400 na 700 tisuća tona godišnje. “Mi, pak, procjenjujemo da ćemo u idućim godinama prijeći milijun tona godišnje, kako zbog luke tako i nekih velikih investicija koje su u planu”, dodao je gradonačelnik Krešimir Bubalo. Prvi veliki zajednički projekt je sufinanciranje izrade Prostorno-prometne studije. HŽ će snositi 20 posto troškova, a u projekt će biti uključeni Grad, Županija, HC, HAC, Lučka uprava...
- Željeznica, u prometnom smislu, kida grad na nekoliko mjesta. Svaki dan imamo 85 kompozicija u gradu, a godišnje se preveze 450.000 putnika. Ova studija je preduvjet za izmještanje teretnog prometa izvan grada - kazao je gradonačelnik Bubalo. Ideja je, podsjetimo, gradnja kamionsko-željezničkog terminala na prostoru C poligona.
Grad će, ponovio je, biti partner na uređenju željezničkog kolodvora, te zatražio brzo rješavanje pitanja nezaštićenih pružnih prijelaza. Razgovaralo se i o denivelaciji Mandićeve ulice. “Zbog velikog broja zaustavljanja stvaraju se prometni čepovi, a očekuje se da će se dnevni broj vozila ove godine popeti s 20.000 na 25.000. Projekt je vrijedan 50 milijuna kuna, a za izvlaštenja potrebno je još 30 milijuna kuna. Vjerujem da ćemo doći do zajedničkog rješenja”, poručuje Bubalo

Integrirani promet

Već sljedećeg tjedna očekuje se potpisivanje prvog od sporazuma za željezničke projekte u Osijeku. Rogožar je, pak, otkrio kako HŽ radi na projektu integriranog gradskog i prigradskog prometa, čija je osnovna ideja kupovinom jedne karte povezati cestovni, tramvajski i željeznički promet. Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, zaključio je kako je budućnost HŽ-a u sredstvima iz EU fondova.

:cheers:

^^

http://www.hznet.hr/izaslanstvo-hz-a-u-osijeku


IZASLANSTVO HŽ-a U OSIJEKU
Dana 28. ožujka u Osijeku održan je radni sastanak predstavnika HŽ-a i Grada Osijeka.

Na radnom sastanku koji je 28. ožujka bio održan u Osijeku dogovorene su smjernice intenzivnije suradnje Hrvatskih željeznica i Grada Osijeka te ulaganja u željezničku infrastrukturu. Sastanak je održan na najvišoj razini, nazočni su bili svi članovi Uprave HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o. na čelu sa Zlatkom Rogožarom, predsjednikom Uprave, Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture i Renato Humić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, Ivana Bulimbašić Paulin, ravnateljica Ureda Uprave te Krešimir Bubalo, gradonačelnik grada Osijeka, sa svojim zamjenicima i pročelnicima odjela.
Dogovorena je suradnja na izradi prometne studije o regulaciji željezničkog prometa na gradskom području budući se Osijek nalazi na željezničkoj trasi Vc paneuropskog prometnog koridora.
Jedno od bitnih pitanja je povećavanje razinu osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza u Vukovarskoj ulici i na Biljskoj cesti, a iz Grada su zatražili da se kao prioritet zajednički krene u projekt izgradnje podvožnjaka ispod Ulice sv. Leopolda Mandića, jedne od najprometnijih osječkih ulica. HŽ-ovi predstavnici složili su se da se nakon obavljenih svih predradnji potrebnih za dobivanje dozvola i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, zajednički uskladi troškovnik, nađe model financiranja i krene u što bržu realizaciju. Inače, na sva tri spomenuta prijelaza ugrađeni su uređaji za osiguravanje prijelaza, a za daljnje aktivnosti potrebna je konkretna suradnja s mjerodavnom upravom za ceste, budući su oni zaduženi za osiguravanje financijskih sredstava i planiranje radova denivelacije ŽCP-a.
Govorilo se i o rekonstrukciji zgrade željezničkog kolodvora u Osijeku, a Grad je izrazio spremnost za sufinanciranje rekonstrukcije. Sljedeći korak bit će izrada dodatne tehničke dokumentacije i provođenje potrebnih zakonom propisanih postupaka. Grad je pokazao interes za postavljanjem muzejske lokomotive iz fundusa Hrvatskoga željezničkog muzeja.
Vezano uz teretni prijevoz na području Osijeka, Rogožar je rekao da se može govoriti o organizaciji i racionalizaciji poslovanja, da HŽ Cargo u Osijeku ostaje s istim brojem zaposlenih, a očekuje se znatno povećanje teretnog prometa s današnjih 450 na 700 000 tona. U skladu s planovima razvoja HŽ Carga, u dogledno vrijeme radit će se na izmještanju teretnog promet iz centra grada na prostor C poligona čime bi se utjecalo na smanjivanje buke i poboljšavanje ostalih ekoloških elemenata.
Razgovaralo se i o planovima razvoja putničkog prometa na osječkom području. Uprava HŽ Putničkog prijevoza predložila je uvođenje jedinstvene tarife za gradski i prigradski prijevoz željeznicom te najavila investicije kojima će unaprijediti svoje poslovanje. Jedna od investicija je nabava novih vlakova, a jedna nova garnitura će uskoro voziti na relaciji Osijek - Vinkovci. Predloženo je i potpisivanje Ugovora o subvencioniranju troškova prijevoza građana željeznicom, modalitet koji već niz godina dobro funkcionira u mnogim hrvatskim gradovima. Prednost subvencioniranja troškova prijevoza prvenstveno bi imali učenici srednjih škola, studenti i radnici.

Vijesti OSTV:
-Avenue Mall
-juzna obilaznica
-studentski dom
-nove ploče

http://www.youtube.com/watch?v=nuHqyyyLEgo

Vijesti OSTV:
-Avenue Mall
-juzna obilaznica
-studentski dom
-nove ploče

http://www.youtube.com/watch?v=nuHqyyyLEgo


U ovo sam prestao vjerovati...kao da netko sabotira ovaj bitan problem.

Znači, trebalo je 100 godina da se vratimo u stanje koje je bilo prije 100 godina. :D

divaltova

http://i54.************/24zkvpv.jpg

http://i53.************/296dfgx.jpg

Počelo uređenje Kopike

Najpopularnije kupalište u Osijeku - Copacabana i ove će kupališne sezone prve kupače dočekati bez velikih novosti. Kako kaže direktor Športskih objekata Zvonko Ibriks Kopika će, kao i lani, biti ograđena te će se naplaćivati ulazak. “Za djecu do 12 godina ulazak se neće naplaćivati, mladi od 12 do 18 godina ulazak će plaćati dvije kune dok ulaznica za starije od 18 godina stoji pet kuna. Taj je model prošle godine dobro prihvaćen i uveo je red na kupalište”, kaže Ibriks. Uređenje Kopike je počelo, bazeni će biti obojeni, a olimpijski bazen dobit će nove pločice. Uz sadnju gotovo 150 mladih stabala odrađenu prošlog vikenda, najveće novosti ove kupališne sezone mogli bi biti novi zabavno-sportski sadržaji, razna natjecanja i rad animatora vikendima. “O datumu otvaranja nezahvalno je pričati jer ovisimo o vremenskim prilikama i vodostaju koji nam je prošle godine znatno poremetio planove jer nismo mogli napuniti bazene. No, proslavu Praznika rada (1. svibnja) Kopika će dočekati uredna i pripremljena, a otvaranje bazena može se očekivati krajem svibnja ili početkom lipnja”, kaže Ibriks

GRADSKA ČETVRT RETFALA LANI NIJE USPJELA POTROŠITI 190 TISUĆA KUNA

I sa znatno manjim proračunom svi retfalački prioriteti bit će realizirani

Može li Grad nepotrošenu svotu novca predviđenu za odrađivanje komunalnih prioriteta u prošloj godini "prebaciti" za realizaciju u 2011. godini? Pitanje je koje muči Retfalčane jer lani nisu uređeni svi nogostupi kako je planirano i 191.631 kuna je ostala neiskorištena. Naime, krajem veljače Vijeće GČ Retfala razmatralo je Program prioritetnih potreba u održavanju komunalne infrastrukture u 2010. godini za koje je Grad osigurao 650.000 kuna, a za održavanje nogostupa potrošeno je 458.368 kuna, dok 191.631 kuna nije utrošena! “Namjenska sredstava su nepotrošena i ne znamo mogu li biti prenesena u 2011. godinu? Ionako nam je Programom prioriteta za 2011. godinu iznos smanjen za 150.000 kuna u odnosu na 2010. godinu. Čini se da je GČ Retfala ove godine uskraćena dvostruko”, kaže Željko Lijić, predsjednik GČ Retfala. Zbroji li se tzv. krizno umanjenje, Retfala je u "minusu" za 340.000 kuna, što je gotovo cijeli iznos za, recimo, MO Josipovac za prioritete u 2011. godini! U Gradu doznajemo kako je lani sezona odrađivanja prioriteta kasnije krenula i Unikom nije stigao završiti planirano. “Grad Osijek ove će godine ranije početi s radovima na realizaciji programa prioriteta mjesne samouprave kako bi na vrijeme bili izvršeni. Premda neutrošena sredstva neće biti prenesena, svi će se neizvršeni radovi realizirati iz programa redovnog održavanja. To vrijedi za Gradsku četvrt Retfala i za sve druge mjesne odbore i gradske četvrti u kojima je ostalo neizvršenih radova”, pojašnjava Siniša Gregoran, zadužen u Gradu za mjesnu samoupravu.

PROJEKT DRUŠTVA ARHITEKATA I SVEUČILIŠTA

Priprema se utemeljenje arhitektonskog fakulteta

Društvo arhitekata grada Osijeka tijekom proljeća priprema tri značajne izložbe, a istovremeno u suradnji sa Sveučilištem J.J.Strossmayera aktivno radi na stvaranju preduvjeta za utemeljenje arhitektonskog fakulteta. Fakultet bi za početak djelovao uz Građevinski te bi zajednički provodili opće predmete. “Slažemo nastavne planove, problem je kadar. No pregovori sa sveučilištima s kojima naše sveučilište surađuje daju dobre rezultate te vjerujem da će uskoro sve biti pripremljeno. Rektorica je pokazala izuzetno dobru volju”, kaže članica DAO-a, dogradonačelnica Danijela Lovoković. Za realizaciju ovoga projekta potrebno je i osigurati sredstva na razini Ministarstva. Društvo organizira i izložbu radova akademika Branka Kincla, koji je, kada je riječ o Osijeku, autor Komercijalno-distributivnog centra Tvornice duhana Rovinj. Akademik Kincl ujedno je i arhitekt novog aerodroma Pleso i stadiona Maksimir. “On ima nekoliko kontroverznih projekta, no većina njegovih radova uistinu je jako vrijedna”, kaže dogradonačelnica Danijela Lovoković. Detaljan popis projekta i biografiju B.Kincla može se pogledati na web stranici HAZU-a. Nakon toga slijedi izložba arhitektonskih realizacija iz 2010. godine, odnosno domaćih “arhitektonskih Oscara”. “Riječ je o izložbi projekata završenih u prošloj godini, uz prezentaciju nagrađenih radova. Nakon toga organizirat ćemo izložbu najbolje arhitekture u Hrvatskoj u proteklih deset godina”, otkriva Lovković. Doprinos “mjesecu kulture-arhitekture”, kako u Društvu već kolokvijalno nazivaju cijeli ciklus događaja, mogao bi dati i nedavni posjet gradonačelnika Bubala Vicenzi. Tamo je, naime, postignut načelni dogovor o gostovanju izložbe radova velikog talijanskog arhitekta Andree Palladija, autora glasovite Rotonde. K tomu, dogovorena je i izložba radova Branka Ružića, autora “Grupe građana”.

Sunčana vrata

Društvo arhitekata, uz ostalo, provodi natječaj i aktivno sudjeluje u realizaciji projekta “Sunčana vrata”. Riječ je o “Gradnjinom” projektu koji će, priča se u stručnim krugovima, biti jedan od najznačajnijih u gradu u sljedećem razdoblju. “Stiglo je više od 80 natječajnih elaborata i zahtjeva za natječajnu podlogu. To znači da je projekt dobar, no i da nema posla. U svakom slučaju, očekujemo brojne zanimljive radove i atraktivnu izložbu s toga natječaja”, kaže Lovoković.

Samo neka ta sunčana krene,kako izgleda nećemo imati mnogo projekata koji se rade zato jer se sve završava pa čak i onaj nesretni eurodom koji nikako da otvore...