http://img214.imageshack.us/img214/3230/vojnaindustrija.jpg

UNIS-PRETIS-Sarajevo - fabrika granata i raketa

http://www.pretis.ba/

IGMAN -Konjic - Fabrika municije

http://www.igman.co.ba/index.htm

BNT-TMiH d.d. Travnik- Tvornica Orkan vozila

http://www.bnt-tmh.com.ba/

TRZH d.o.o. proizvodnja sljemova i pancira- Hadzici

http://www.trzh.com/proizvodnja.html


M87 Orkan

http://www.military-today.com/artillery/m87_orkan.jpg

Top m84 Nora

http://www2.webng.com/security2/velikeslike_osbih/152_d20.jpg

^^ Made in BiH :cheers:

http://img37.imagefra.me/img/img37/2/2/27/emx77/f_444ynblevsm_5ce1545.jpg

http://img269.imageshack.us/img269/5817/neu1t.jpg

nedavno na Future Weapons (Discovery Kanal) bila je emisija o nekim vozilima koja se koriste protiv mina... i testirali su to vozilo... i koristili su mine koje se proizvode u BH... :D

Congratulations for having your own factories and weapons, my country prefers to buy the junk of Russia and other countries... :doh:

In a better world, no weapon-factories would be needed - but currently however it is necessary that all areas of the industry have to be developed to exploit the existing potentials and bring people in work. We are a country that is still in the stage of reconstruction and transformation of economy - in particular the branches of industry for export are there in focus.

Turci nude UNIS-u zajedničku proizvodnju oklopnih vozila

Direktor "UNIS Grupe" Emir Smajilović i direktor federalne Direkcije za namjensku industriju Fahrudin Smailagić nedavno su posjetili Tursku, na poziv turskog državnog podsekretara za namjensku industriju gdje su, kako kažu, imali prilično konstruktivne razgovore o razvoju namjenske industrije u BiH. Kako za "San" kaže direktor Smajilović, ova međudržavna saradnja i konkretni prijedlozi će dovesti ponovo bh. namjensku industriju na zelenu granu. Naime, Smajilović i Smailagić su posjetili tursku firmu "Best Group" koja je izrazila želju za zajedničkom proizvodnjom oklopnih vozila.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/oklopno_vozilo.jpg

"Ali detalje ove saradnje možemo iznijeti tek kad je konkretno definišemo i potpišemo ugovor", kaže Smajilović. Akcent u razgovorima sa turskim podsekretarom je stavljen na projekte koji su već u toku, a posebno na izvoznu dozvolu koju čeka bh. kompanija "Zrak". "Zrak", naime, pravi optičke nišane i periskope i trenutno ide probna serija.

"Direktor "Zraka" Suvad Osmanagić i ja putujemo uskoro u Tursku da dogovorimo i potpišemo novi ugovor o isporuci novih količina koji bi prema našim saznanjima i sadašnjim ponudama trebao da vrijedi preko dva miliona dolara. To je zaista nešto konkretno, ali i profitabilno za dalji razvoj `Zraka`", tvrdi Smajilović i podvlači da su posjetili i tursku firmu "Makina kemija" koja treba da dostavi završne podatke kako bi bh. kompanija "Igman" mogla da aplicira za uvoznu dozvolu za posao.

Već je dogovoreno da "Igman" uvezuje komponente, proizvodi metke i isporučuje ih ovoj turskoj firmi.

"`Makina kemija` nam pomaže da nabavimo određene komponente koje smo ranije nabavljali iz okolnih zemalja po značajno višim cijenama koje su nam smanjivale konkurentnost. Također, spremamo i iznos određenog materijala u saradnji sa turskim partnerom za jednu treću državu. Ali o tome će biti riječi kad utvrdimo detalje",- rekao je Smajilović za "San".


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/339104)

My ISP blocks the petris site. LOL

Pomoć za namjensku industriju

Vlada FBiH danas je zaključkom obvezala Federalni zavod za zapošljavanje da izdvoji sredstva u iznosu od 243.600 konvertibilnih maraka na ime jednokratne finansijske pomoći za tri privredna društva iz oblasti namjenske industrije.


Riječ je o "Igmanu " d.d. Konjic kojem će biti izdvojeno 100.200 KM (334 radnika po 300 KM), "Binasu" d.d. Bugojno - 75.000 KM (250 radnika po 300 KM), te "Pretisu" d.d. Vogošća - 68.400 KM (228 radnika po 300 KM).


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341039)

Postoje li kakve zvanične statistike o izvozu oružja/municije iz BiH??

U Sarajevu konferencija o izvozu i uvozu naoružanja

U Sarajevu će danas biti održana konferencija o temi "Regionalni izvještaj o uvozu/izvozu naoružanja i vojne opreme - aktivnosti institucija BiH", u organizaciji Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH.
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Cilj organizovanja konferencije je upoznavanje o regionalnom izvještaju o uvozu/izvozu naoružanja i vojne opreme, kao i rasprava o aktivnostima institucija BiH u toj oblasti, saopšteno je iz parlamenta BiH.

Suorganizatori skupa su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Regionalni centar za kontrolu malog i lakog naoružanja u jugoistočnoj Evropi i UNDP.

Početak konferencije koja će biti održana u zgradi zajedničkih institucija BiH zakazan je za 11.00 sati.

sa-x.com

Namjenska industrija: Prihodi manji za 7 posto

Namjenska industrija u Federaciji je u 2009. ostvarila ukupan prihod od 73, 4 milijuna KM ili sedam posto manje u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim obavezama obračunate, a neisplaćene plaće iznose 16.639.819 KM ili 26 posto više, a za PIO/MIO, poreze i zdravstvo 49.544.798 KM ili 18 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Stručnjaci ističu da je tim bolja vijest za namjensku industriju da je na račun Federacije konačno legao novac od iračkog duga koje su kompanije iz ove branše zaradile još prije rata. Ukoliko se bude poštovala odluka Parlamenta FBiH, veći dio novca od naplaćenih 41,44 miliona američkih dolara iračkog duga bit će usmjeren na uvezivanje staža radnika namjenske industrije u firmama koje su ga zaradile u Iraku.

Ipak, budući da ne postoji konkretna raspodjela tog novca ostaje da se vidi gdje će on biti usmjeren nakon što se formira nova vlada.

"Stara" Vlada, koja je u tehničkom mandatu, jučer se također razmatrala stanje u namjenskoj industriji. Na sjendici je istaknuto da se namjenska industrija suočava s mnogobrojnim problemima od zastarjele tehnologije do nedovoljne iskorištenosti kapaciteta. Sve to, kao i česte blokade transakcijskih računa, ovu industrijsku granu su doveli u izuzetno tešku situaciju.

Ipak, činjenica da je izvoz u ovoj industrijskoj grani za četiri puta veći od uvoza, svrstava je u sami vrh uspješnih izvoznika u BiH.

Iz tog razloga svi koji dobro poznaju stanje u ovoj industriji ističu da bi dodatno angažovanje i aktivnije sudjelovanje najviših državnih struktura na stvaranju povoljnijeg ambijenta poslovanja tvornica namjenske industrije, kao i na promociji ove značajne industrijske grane u svijetu, izvoz bi mogao biti veći od uvoza i za petnaest puta.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/373880)

Turkey, Bosnia to boost ties on military and defense

Turkish National Defense Minister Vecdi Gonul met with Bosnia-Herzegovina's Defense Minister Selmo Cikotic in Sarajevo on Thursday.

After the meeting, Gonul and Cikotic held a press conference.

Gonul said that they discussed cooperation between the two countries in the areas of defense and military.

There has been a great transformation in Bosnia-Herzegovina and Turkey was pleased to see that Bosnia-Herzegovina gained importance in the international platform, he said.

"Bosnia-Herzegovina has a developed infrastructure in the defense industry. Technical delegations of the two countries will conduct a research on how the two countries will make joint production," he said.

The ministries of the two countries agreed to boost their cooperation in the areas of military and defense, Gonul added.

Cikotic said that Turkey and Bosnia-Herzegovina had a great cooperation and it was reaffirmed in their meeting.

Cikotic said they decided to improve cooperation in training, military exercise, mine clearance and defense industry, stating that Turkey would increase its assistance to Bosnia-Herzegovina on its path to NATO membership.

Turkey has taken very important steps in the areas of economy, politics, technology and culture in the past 20 years and has become a global actor, Cikotic said.

Link (http://www.worldbulletin.net/news_detail.php?id=67189)

Pažnju posvetiti namjenskoj proizvodnji

Prilikom usvajanja izvještaja o poslovanju privrednih društava namjenske industrije, Vlada FBiH je zaključila da će insistirati kod Vijeća ministara BiH da se u 2011. godini nastavi započeti proces sklapanja međudržavnih sporazuma o saradnji u oblasti namjenske proizvodnje, prioritetno sa zemljama bivše SFRJ. Mnogobrojni problemi u namjenskoj industriji od zastarjele tehnologije do nedovoljne iskorištenosti kapaciteta, kao i česte blokade transakcijskih računa, ovu industrijsku granu su doveli u izuzetno tešku situaciju.

Tako je u 2009. godini ostvaren ukupan prihod od 73.488.043 KM ili sedam posto manje u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnim obavezama obračunate a neisplaćene plaće iznose 16.639.819 KM ili 26 posto više, a za PIO/MIO, poresku upravu i zdravstvo 49.544.798 KM ili 18 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.
U izvještaju koji se odnosi na energetski sektor konstatira se da je BH-gas ostvario zadovoljavajući finansijski rezultat. Svi potrošači su bili uredno snabdjeveni prirodnim gasom, a fizički obim prodaje gasa manji je za 25 posto u odnosu na 2008. godinu zbog pada industrijske potrošnje i blage i relativno kratke zime. Prihod od prodaje gasa bio je niži 27 posto zbog smanjene potrošnje i prodajnih cijena koje su bile smanjivane u dva navrata.

zna li se sta je sa ovom ponudom s strane turske za proizvodnju oklopnih vozila? hoce li biti sta od toga...nadam se da hoce, i moramo sto vise se okrenuti turskoj...jer ipak oni su svijetska sila...koja nam sigurno moze samo pomoci na putu prema NATO;u .

Ma mi smo daleko od proizvodnje takvih oklopnih vozila. To bi bila savremena oklopna vozila koja bi se mogla parirat sa bilo cemu americkom ili europskom.

A kao sto vidis jedino sto nasa vojska ima savremeno to je uniforma. cak su im i puske 25 godina stare. One M16A1

Ako ovo krene sa oklopnajkom nama ce dati da pravimo presvlake za sjedista ili eventualno nesto kao sarafe za kocnice.

Ma mi smo daleko od proizvodnje takvih oklopnih vozila. To bi bila savremena oklopna vozila koja bi se mogla parirat sa bilo cemu americkom ili europskom.

A kao sto vidis jedino sto nasa vojska ima savremeno to je uniforma. cak su im i puske 25 godina stare. One M16A1

Ako ovo krene sa oklopnajkom nama ce dati da pravimo presvlake za sjedista ili eventualno nesto kao sarafe za kocnice.

Zašto smo daleko?.:nuts: Prije rata su se proizvodila, u ono vrijeme savremana vozila, u BiH (u Hrasnici). To nebi proizvodila vojska. :ohno:

Zašto smo daleko?.:nuts: Prije rata su se proizvodila, u ono vrijeme savremana vozila, u BiH (u Hrasnici). To nebi proizvodila vojska. :ohno:

savremena vozila u ono vrijeme. hmmmmm. nisam siguran. ali ako su bila savremena tad nisu vise. a prije je bilo lakse imati nesto savremeno nego sad. prije napravis haubicu i ona je savremena. i nju su mogli narpaviti 100 zemalja. danas, savremenu haubicu zna naravit mozda 10 zemalja.

savremeno oklopno vozilo zna napravit mozda isto tih 10 zemalja.

nismo jedne od tih zemalja.

ono sto sad pravimo je neke granate i projektile koje su naravno i one i ta tehnlologija zatarjela.

nije lako od toga skocit u pravit neke oklopnjake. ako nam turci ista daju da pravimo nece biti nesto visoko tehnisko.

^^ Očigledno nisi dovoljno upućen u to šta se sve proizvodilo i može proizvoditi u BiH, a posebno u vojnoj (bolje reći namjenskoj) industriji. Pošto sam po struci mašinac, a zbog posla sam posjećivao često mnoge fabrike iz tkz. namjenske industrije i radio nešto za njih, volio bih da mi kažeš šta je to savremeno što se nebi moglo proizvoditi i zašto. Istina je da su mnoge fabrike porušene ili promijenile proizvodni program ali to se svakako može riješiti izgradnjom novih fabrika, sa savremenom tehnologijom, u saradnji sa nekim (npr. Turskom). Školovanih kadrova sa iskustvom još ima, a školuju se i novi. Općenito metalski sektor u zemlji se "diže", oživljava. Što se tiče proizvodnje transportera za njih su u Sarajevu proizvođeni motori (licenca Mercedes), oklopi, transmisije i mnogo drugog. Molim te nemoj pričati o tome kao da je Spejs šatl.:nuts: Da se tako ranije razmišljalo nebi nikad ništa bilo proizvedeno.:ohno:

^^bravo....moj stari je prije rata radio u zraku....tu se proizvodili sve i svasta za vojnu industriju....BH je bila glavna zona za vojnu industriju za bivsu JNA... pravili smo sve...bili smo 4 najveca sila u Evropi po oruzlju...a da se ne moze praviti savremen transporter u BH to je glupost...jer turska vec proizvodi svoj novi tenk (Altay)....vrlo savremen tenk... koji se moze uporediti sa novim tenkovima danas u svijetu..

http://en.wikipedia.org/wiki/MİTÜP_Altay

isto tako prave novi avion koje ce koristiti za vojnu obuku pilota...turksa u sklopu sa Amerikom danas proizvodi mnogo oruzlja u Turskoj...kao Cobra Attack Helicoptere...

Turska ima ljude koji mogu pokrenuti tako nesto u BH...kad slovenija moze da proizvodi transportere, zasto nebi BH sa Turskom mogla...

:okay:Da. ZRAK je, prije rata, imao proizvodnju možda najkvalitetnije optike (u saradnji sa Karl Zajs iz Njemačke). Vidim da i sada nešto rade. Proizvodili smo i mi tenkove (i to veoma dobre) u saradnji sa Đurom Đakovićem iz Sl. Broda. U BRATSTVU su rađene topovske cijevi i dijelovi oklopa i dr. Mi smo, u BiH, imali najjaču metalsku industriju u tadašnjoj Jugoslaviji. Takođe su se proizvodili dijelovi za avione, helikoptere, eksplozivi, topovi, haubice, raketni lanseri, nišanske sprave, elektronika, razna municija i dr. Remontovani su i avionski motori (Rols Rojs) u ORLU.
Slovenija je tada radila samo neke manje dijelove za transportere.:)

Cajavec je jednom radio djelove za tenkove

BiH je imala nekad jako razvijenu vojnu industriju

Nekazem da nije imala nesto nekad. Bilo smo sila kad se uporedi sa danas. A te price o cetvrtoj vojnos sili ha. to je prica za partijske sastanke 1970-ih

dobro, vecina sto smo pravili ako ne i sve, je bilo pod nekom licencom. I to smo sklapali u neko oruzje koje kako vidimo nije se pokazalo kao nesto premocno ni protiv civila ni protiv neke vojne sile.

samo uporedim sta srbija pravi od namjesnke industrije kao neki raketni sistem protiv tenka. to je smijesno i zastarijela tehnologija a oni ga tek sad prave ili imaju neke prototipe. znaci kasne 25 godina. a mi smo daaaaaleko izpod njih i tim industrijama.

To je tacno da Turska moza sve to pravit i dobro sam upucen u sta sve turska moze i ima. Ali da ce ona to podijeliti snama cisto sumljam. Sta god dodje nama do se dijeli i sa srbijom i sa hrvatskom i ko zna skim drugima, jer smo lako podkupljivi i zbog prisutnosti spijuna iz tih susjednoh zemalja.

znaci zbog toga a i zbog mnogo drugih razloga turska nema namrjeru snama nista podijeliti u vezi sa visokom tehnologijom. jer i oni su cak tu tehnlogiju skupo platili da bi je imali. a ko smi im mi. niko i nista.

al eto zbog nekih kulturnih veza vjerujem da ce nam dati da tu nesto cackamo. mozda i sklapamo neke kocnice ili mjenjace brzina. samo sam to htjeo rec.

Nekazem da nije imala nesto nekad. Bilo smo sila kad se uporedi sa danas. A te price o cetvrtoj vojnos sili ha. to je prica za partijske sastanke 1970-ih

dobro, vecina sto smo pravili ako ne i sve, je bilo pod nekom licencom. I to smo sklapali u neko oruzje koje kako vidimo nije se pokazalo kao nesto premocno ni protiv civila ni protiv neke vojne sile.

samo uporedim sta srbija pravi od namjesnke industrije kao neki raketni sistem protiv tenka. to je smijesno i zastarijela tehnologija a oni ga tek sad prave ili imaju neke prototipe. znaci kasne 25 godina. a mi smo daaaaaleko izpod njih i tim industrijama.

To je tacno da Turska moza sve to pravit i dobro sam upucen u sta sve turska moze i ima. Ali da ce ona to podijeliti snama cisto sumljam. Sta god dodje nama do se dijeli i sa srbijom i sa hrvatskom i ko zna skim drugima, jer smo lako podkupljivi i zbog prisutnosti spijuna iz tih susjednoh zemalja.

znaci zbog toga a i zbog mnogo drugih razloga turska nema namrjeru snama nista podijeliti u vezi sa visokom tehnologijom. jer i oni su cak tu tehnlogiju skupo platili da bi je imali. a ko smi im mi. niko i nista.

al eto zbog nekih kulturnih veza vjerujem da ce nam dati da tu nesto cackamo. mozda i sklapamo neke kocnice ili mjenjace brzina. samo sam to htjeo rec.

Nismo sklapali nego prizvodili.:) Možda neznaš da su se proizvodili kompletni motori po licenci Mercedesa i ugrađivani su u transportere i tenkove. U FAMOSU na Koreanu (Pale) proizvodile su se i radilice za te motore, a možda neznaš da je njihova proizvodnja možda i najkomplikovanija.:)

To što Srbija ima sada nije ništa i otome nema svrhe raspravljati

Nemoj nagađati o namjerama Turske. To neznamo, ali je činjenica da dolaze i žele da se nešto radi zajednički.:ohno:

PS. Pomalo mi i ti pišeš kao i ovaj "što se sam pozlatio". Nismo mi toliko loši i bezvrijedni kako tebi sad izgleda. Drugi to znaju (npr. Turska).:)

Cajavec je jednom radio djelove za tenkove

BiH je imala nekad jako razvijenu vojnu industriju

:okay:

Da.. malo je off.. ali meni se čini da smo mi prije 30 godina imali patente i proizvode koji recimo danas traže korejci ? Vijest iz 2009 ;

ENERGOINVESTOVA TEHNOLOGIJA PRIVUKLA KOREJU

Sarajevska kompanija Energoinvest s uspjehom je okončala višemjesečne pregovore s korejskom kompanijom Iljin Electric Ltd koja je pokazala interes za licencnu proizvodnju Energoinvestovog visokonaponskog prekidača.

Taj patent Energoinvest je osvojio i zaštitio još prije više od trideset godina kada se probio među prvih šest kompanija u svijetu koje su razvile vlastiti model visokonaponskog prekidača. Kako će Korejcima za ovladavanje proizvodnjom visokonaponskog prekidača trebati najmanje dvije godine, ugovorom je precizirano da u tom razdoblju prekidače kupuje od Energoinvestove tvornice u Meksiku Energomex, koja je u 100-postotnom vlasništvu sarajevske kompanije.

Energomex zapošljava oko 80 radnika, a godišnji prihod kompanije iznosi oko 25 miliona dolara.
Također je dogovoreno da dvije kompanije zajednički rade na ovladavanju novog tipa (245 kV) visokonaponskog prekidača, za čiju su proizvodnju podjednako zainteresirani i Energoinvest i njegov novi partner iz Koreje.
Prvu licencu za proizvodnju visokonaponskog prekidača Energoinvest je prodao još prije 25 godina nizozemskoj kompaniji Holec Coq, što je u poslovnim krugovima Evrope odjeknulo kao prvorazredna senzacija zbog narušenog pravila po kojem se transfer tehnologija odvija sa evropskog zapada na evropski (jugo)istok.

Projekat osvajanja novog visokonaponskog prekidača, u koji se Energoinvest namjerava upustiti s Korejcima, ubraja se u najznačajnije naučnoistraživačke projekte na tlu BiH pokrenute nakon rata. Uspjeh ovog projekta nesumnjivo će doprinijeti novoj regionalnoj afirmaciji Energoinvesta, koji je do pred rat u oblasti prenosa električne energije spadao u sami evropski vrh.
---
Kad sam čitao zvučalo mi je ka sci-fiction.

Mama mi je pričala da je Emerik Blum odstupio sa mjesta CEO kad je trebalo početi raditi sa Islamskim svijetom, jel tačno to ?

Nismo sklapali nego prizvodili.:) Možda neznaš da su se proizvodili kompletni motori po licenci Mercedesa i ugrađivani su u transportere i tenkove. U FAMOSU na Koreanu (Pale) proizvodile su se i radilice za te motore, a možda neznaš da je njihova proizvodnja možda i najkomplikovanija.:)

To što Srbija ima sada nije ništa i otome nema svrhe raspravljati

Nemoj nagađati o namjerama Turske. To neznamo, ali je činjenica da dolaze i žele da se nešto radi zajednički.:ohno:

PS. Pomalo mi i ti pišeš kao i ovaj "što se sam pozlatio". Nismo mi toliko loši i bezvrijedni kako tebi sad izgleda. Drugi to znaju (npr. Turska).:)

nemoj mislit da mi nebi bilo drago da tako misle. :)

^^ Apsolutno ne. To su bile priče. Radio sam u Energoinvestu.

nemoj mislit da mi nebi bilo drago da tako misle. :)

Nemislim. Ali oni ipak dolaze i traže saradnju. Šta će biti od toga-vidjećemo.:)

Namjenska industrija na rubu propasti

Poduzeća namjenska industrije BiH, koja su nekada zapošljavala i do 40.000 radnika i koja su izvozila robu u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, danas su pred stečajem i likvidacijom.

Oko 2.500 radnika, koliko je ostalo u ovoj industrijskoj grani, mjesecima ne primaju plaću, nemaju uvezan radni staž. Jedan od njih je i Nihad Hrnjica, radnik poduzeća “Binas“ iz Bugojna.

„Mi imamo sada oko 100 naših radnih kolega koji očekuju da se uplati radni staž da mogu iskoristiti uslove za penziju da bi bili penzionisani. To bi rasteretilo puno firmu. Imamo i puno dugovanja od prije od države, to je nekih 13,5 miliona ratnih dugovanja, nismo ništa dobili i u velikoj smo dubiozi što se tiče radničkih potraživanja i ostalih dugovanja. Nema drugog način nego da nam država pomogne – jer nam je i dužna“, kaže Hrnjica.

U sličnoj situaciji su i radnici poduzeća „Unis Pretis“ iz Vogošće. Menadžment ovog poduzeća trenutno se bori da naplati svoja potraživanja od 11 milijuna dolara iz Iraka, čime bi se znatno umanjila agonija radnika poduzeća.

„Situacija je što se tiče socijalnog statusa radnika vrlo teška i problematična. Nemamo obratna sredstva. Mi, recimo, sada imamo na stoku jednu ogromnu količinu municije koja je vezana za prethodne ugovore, ne možemo je isporučiti jer nemamo obrtna sredstva da završimo. A naša filozofija vezano za ovaj dug je da imamo sopstvena sredstva i da ne tražimo od vlade ništa“, kaže Mensur Šećirović, direktor Odjela za istraživanje i razvoj municije poduzeća „Unis Pretis“ iz Vogošće.

U Republici Srpskoj situacija je u namjenskoj industriji još poraznija. Fabrika specijalnih transmisija iz Istočnog Sarajeva jedna je od rijetkih firmi koja se uspjela održati.

„Gro fabrika ove vrste su ili pred stečajem ili pred likvidacijom. Ostaje vrlo mali dio onih koji se pod inercijom bivšeg kvalitetnog poslovanja još uvijek održavaju. Dakle, neminovno je da se ovdje nešto desi. Alternativa je da jednostavno zatvorimo ’radnje’ namjenske industrije BiH, što je, naravno, bukvalno kolaps, znači ogroman broj ljudi bez zaposlenja itd“, navodi direktor ovog poduzeća Radomir Kezunović.

Neispunjena obećanja

Radnici namjenske industrije ne pamte gora vremena i njihovom strpljenju došao je kraj, ističu u Sindikatu metelaca BiH.

Ukoliko se nešto ne poduzme, radnici će početi sa štrajkovima širih razmjera, kaže dopredsjednik Sindikata metalaca BiH Bajro Melez.

Tražićemo i tražili smo od vlasti da se konačno namjenska industrija stavi u položaj gdje joj je i mjesto, gdje je i bila. Prije pet, deset godina namjenska industrija u Federaciji BiH daleko je bolje poslovala nego danas. Šta se tu dešavalo i šta se dešava - to je sve do vlasti. Mi smo imali čvrsta obećanja od parlamenta jednog i drugog i od Vlade FBiH da će se poslije rudarstva sve baciti na razvoj namjenske industrije. Međutim, to je mrtvo slovo na papiru“, kaže Melez.

Stručnjaci ističu kako u namjenskoj industriji nije sve izgubljeno. Šanse za njen oporavak još postoje, a dokaz za to je i trenutačni uspjeh namjenske industrije u ukupnom izvozu BiH.

„Naši prijedlozi se moraju kretati u okviru regiona. Mislim da trebamo napraviti pospremanje tih fabrika. Moramo napraviti na nivou Vijeća ministara jednu komisiju koja će odvojiti zdravo od bolesnog, profitabilno od onoga što nije profitabilno i kurentno od onoga što nije kurentno. To je prvo. Drugo, nama iz zemlje sad izlaze viškovi naoružanja i vojne opreme, a da namjenska proizvodnja nije ni ubola nijednog šarafa u to. Dakle, to bio zločin za slučaj da odu viškovi, a da namjenska industrija kroz njih ne inkasira bar 100 miliona dolara i ne zaposli nekoliko hiljada ljudi“, kaže Zijad Fazlagić, predsjednik Grupacije namjenske industrije Vanjsko-trgovinske komore BiH.

U većini zemalja svijeta,važnu ulogu u praćenju rada namjenske industrije imaju i minstarstva obrane.

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić kaže da je njegovo minstarstvo ima suštinske interese da namjenska industrija u BiH dobije što bolje pretpostavke za rad.

„U okviru namjenske industrije u BiH, u jednom i u drugom entitetu, mora da se podigne nivo inventivnosti racionalnije organizacije, da se neke ostavštine privatizacije menadžmenta prevaziđu, da se uđe u tehnološki korak sa trendovima koji su u namjenskoj indutsutriji prisutni u svijetu da bi se bilo kurentno, jer bez toga nemate uslova nositi se ili učestvovati u toj trci“, navodi Cikotić.

Unatoč svemu, u prvih deset mjeseci ove godine firme namjenske industrije ostvarile su izvoz u vrijednosti oko 30 milijuna KM.

Aktivnijim učešćem državnih struktura u saniranju problema ove industrijske grane, izvoz namjenske industrije BiH mogao bi biti i 15 puta veći od veći od uvoza.


Danas (http://www.danas.org/content/bih_namjenska_industrija/2254008.html)

Vlada FBiH: Dio iračkog duga ide za neuvezani staž radnika namjenske industrije

Vlada Federacije BiH donijela je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, odluke kojima se dio sredstava iz pasivnog podbilansa po osnovu iračkog duga dodjeljuje za pokriće neisplaćenih obaveza devet preduzeća namjenske industrije prema Zavodu PIO/MIO. Radi se o ukupnom dugovanju u iznosu od 29.657.883 KM zaključno sa 30.9.2010.godine.

Prema ovim odlukama 4.584.229 KM je za pokriće neisplaćenih obaveza preduzeća "Binas" Bugojno, 4.938.200 KM za dugovanje preduzeća "BNT-Tvornica mašina i hidraulike" d.d. Novi Travnik, 3.601.880 KM za "Pretis" d.d. Vogošća, 491.045 KM za "Tehnički remontni zavod" d.d. Hadžići, 3.423.061 KM za "Unis Pretis" d.o.o. Sarajevo-Vogošća, 5.462.318 KM za pokriće dugovanja preduzeća "Igman" d.d. Konjic, 6.088.459 KM za "Zrak" d.d. Sarajevo, jedan milion za preduzeće PS "Vitezit" d.o.o. Vitez i 68.691 KM za dugovanje preduzeća "Ginex" d.d. Goražde.

Donošenjem ovih odluka i njihovom realizacijom bit će uvezan radni staž za oko 2.000 radnika, a steći će se uslovi i za penzionisanje određenog broja radnika u ovih devet preduzeća namjenske industrije.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/380501)

Industrija oružja u BiH: U 2010. izvezli vojnu opremu vrijednu 40 milijuna dolara


Prije rata namjenska je proizvodnja u BiH proizvodila sve, od šljema do vojnih aviona, ali tvornicama nakon ratnih razaranja zbog poslijeratnog nemara države i privatizacijskih pljački prijeti gašenje. Međutim, unatoč problemima mnogo izvoze.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/namjenska_industrija.jpg

Prijeratna namjenska industrija u Bosni i Hercegovini proizvodila je gotovo svu vojnu opremu, od šljemova do vojnih aviona. U proizvodnji te opreme bilo je zaposleno više od 40.000 radnika, a vrijednost godišnjeg izvoza mjerila se milijardama dolara. Danas je, međutim, ta industrija gotovo pred gašenjem jer država, koja je i dalje većinska vlasnica preostalih tvornica, nema nikakvu strategiju njihova daljeg razvoja i opstanka na tržištu iako mnogi tvrde da unatoč svemu ta privredna grana može vratiti dobar dio prijeratnih pozicija.

Nezaposleni kapaciteti

Tomu u prilog ide i podatak da je stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta samo 10 posto i da je i u tim uvjetima ove godine ostvaren izvoz vrijedan 40 milijuna dolara. Emin Bajramović, sekretar Grupacije namjenske proizvodnje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ističe da je poslovanje u toj industriji jako složeno. Nije, naime, bilo dovoljno narudžbi za namjensku industriju, a nije dovoljno ni obrtnih sredstava da bi se ona mogla pokrenuti u skladu s kapacitetima kojima raspolaže.

"Stupanj iskorištenosti kapaciteta u namjenskoj industriji mogao bi biti i veći kad bi ta grana privrede bila bolje organizirana kao što je u Srbiji i Hrvatskoj, u kojima iza tih tvrtki stoji država sa svim svojim resursima, materijalnim, ali i npr. diplomatskim", kaže Bajramović. Predsjedatelj Grupacije namjenske proizvodnje Zijad Fazlagić tvrdi da je namjenska industrija jedna od najprofitabilnijih grana u privredi, a najveći proizvođači i izvoznici oružja u svijetu na tom području ostvaruju visoku zaposlenost i profitabilnost.

"Među mjerama koje treba provesti radi daljnjeg opstanka i razvoja te industrije jesu izrada i dopuna zakonske regulative, rješavanje dugova i socijalne problematike te problema prijeratnih potraživanja, daljnja privatizacija, investiranje u to područje. Prije svega, treba analizirati sve tvornice i zadržati perspektivne tehnologije", istaknuo je Fazlagić. Posljednji pokušaj države, konkretno Vlade Federacije BiH, da barem na neki način popravi poslovanje tih poduzeća završio je neslavno jer nije bilo novca da se završi započeti projekt. Ideja je bila da se osam poduzeća namjenske industrije, koliko ih još radi u FBiH, ujedini u koncern. Na razini koncerna bile bi djelatnosti marketinga i prodaje, a tvrtke na svim ostalim područjima nastavile bi poslovati kao posebne pravne osobe. To je nakon dugotrajnih izmjena zakona kojim je to regulirano na kraju napravljeno formiranjem tvrtke pod nazivom Unis Gruop. Međutim, drugi dio tog plana nije realiziran iako je mnogo važniji jer je podrazumijevao dokapitalizaciju i ubrizgavanje svježeg obrtnog kapitala u sva ta poduzeća.

Uloga fondova

Dodatnim ulaganjem Vlada Federacije BiH namjeravala je ne samo osigurati potreban novac za investicije i veću proizvodnju nego natjerati i investicijske fondove, koji u mnogim poduzećima imaju znatne udjele, da i oni ulažu novac u njih. Ako u toj situaciji fondovi ne bi pratili ulaganja države, izgubili bi znatan dio vlasništva. Međutim, budući da su izostala ulaganja države, ni fondovi nisu pokazali bilo kakav interes za investiranje. Tako je vlasnička struktura ostala ista, a tvrtke nisu došle do svježeg novca. Uz to propala je i namjera da se ta poduzeća kreditno pomognu sredstvima Razvojne banke FBiH, koja je ostala nijema na zahtjeve tih poduzeća za kreditnu potporu. Komercijalne banke svakako nisu zainteresirane za ulaganja u taj sektor, zbog čega je njihova nelikvidnost dosegnula kritičnu točku.

Sve to pratila je i stranačka bitka za raspodjelu direktorskih fotelja u tim tvrtkama koja je dovela do toga da gotovo nijedna od njih nema stalnu upravu, nego se na njihovu čelu stalno smjenjuju raznorazni vršitelji dužnosti! Zbog svega toga otprilike 2.500 radnika tih kompanija i dalje više nema nego što ima plaću, a golem su problem i tisuće godina nedokupljenog staža te brojne tužbe podnesene zbog toga, što često blokira račun. Nedavno naplaćen 41 milijun dolara iračkog duga koji su uglavnom zaradile upravo te tvrtke napokon bi trebao riješiti problem nedokupljenog staža, ali od države se i dalje očekuje da konačno odluči hoće li i na koji način investirati u razvoj proizvodnje i nabavu modernije tehnologije.

Sporne odgovornosti

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić podsjećana to da to ministarstvo nema direktne ingerencije nad namjenskom industrijom, ali može joj ponuditi upotrebljiva iskustva.

"Ministarstvo obrane ključan je instrument suradnje u namjenskoj industriji u većini svjetskih zemalja, što nije slučaj s BiH, ali to ne znači da mi ne prihvaćamo svaku vrstu komunikacije u sferi namjenske industrije sa svim ministarstvima obrane u svijetu. Država je ključan kupac proizvoda namjenske industrije, ali i regulator uvjeta u kojima ona djeluje, tako da mora prepoznati da će od namjenske industrije dobiti onoliko koliko u nju ulaže, odnosno kakve joj uvjete stvori za rad", istaknuo je Cikotić.I dok su u Federaciji BiH vlasti barem pokušale nešto napraviti, u Republici Srpskoj situacija je još lošija. Radomir

Kezunović, direktor Fabrike specijalnih transmisija iz Istočnog Sarajeva, ističe da se vlasti u tom dijelu BiH sjete namjenske industrije samo kad su u pitanju obveze prema državi.

"Proizvodnje nigdje nema, a kad se usporedi sa Srbijom i Hrvatskom, s kojima smo bili rame uz rame prije rata, situacija je drastično drukčija jer je kod njih proizvodnja za vojnu industriju interes države, zbog čega je strateški važna", rekao je Kezunović.

piše: Admir Mujanović

'Pretisu' prijeti aktiviranje bankovne garancije

http://img687.imageshack.us/img687/9454/pretis1.jpg


Autor Bizon.ba
Četvrtak, 30 12 2010 12:31

Pakistanski partneri pokušavaju spasiti ugovor s "Pretisom", u koji su uložili više od četiri miliona maraka, izjavio je jučer za "Dnevni avaz" Dževher Salim, ambasador Pakistana u Sarajevu.

Pakistanska kompanija "Indento" sklopila je prije nekoliko godina s "Pretisom" posao isporuke artiljerijskih projektila te je na račun bh. firme uplatila avans od 4,3 miliona maraka.

No, nakon nekoliko testiranja pokazalo se da "Pretis" uopće ne može isporučiti traženu robu po ugovorenim standardima. Šta se desilo s avansom koji je uplaćen, pakistanski ambasador ne može reći, ali napominje da postoji bankovna garancija na ugovor.

"Ugovorna strana iz Pakistana ima želju da se ovo riješi na najbolji način, ali nekada samo želja nije dovoljna. Razgovori zainteresiranih strana su u toku i vjerujem da će biti napretka u narednih nekoliko sedmica. Bankovna garancija je u rukama kompanije iz Pakistana i ona će donijeti odluku o njenom eventualnom aktiviranju", kaže Salim.

Ambasador dodaje da se razmatraju različite opcije kojima bi bio spašen ugovor čije je neispunjavanje nanijelo nesagledivu štetu međunarodnom ugledu bh. namjenske industrije.

http://www.bizon.ba/kultura-i-nauka/8966-u-sarajevu-promoviran-novi-rjenik-bosanskog-jezika.html

Još nema natječaja za prodaju naoružanja

"Natječaji za prodaju viška naoružanja Oružanih snaga BiH nisu još raspisani, jer čekamo tumačenje Vijeća ministara BiH u vezi s time tko će ih i na koji način raspisati", izjavio je zamjenik ministra obrane BiH Živko Marjanac. Među viškom naoružanja i opreme su i borbeni zrakoplovi na koje Oružane snage BiH ne računaju. Ranije je spominjana mogućnost da njih kupi Srbija, ali je to, sudeći prema nedavnim izjavama srpskog ministra obrane Dragana Šutanovca, jako nesigurno.

Šutanovac je rekao da je Vojska Srbije zbog ekonomske krize odustala od najavljene kupovine višenamjenskih borbenih zrakoplova i dodao je da sumnja da će i sljedeće godine biti novca za kupovinu ovih letjelica. Budući da Srbija odustaje od nabave novih zrakoplova, teško je očekivati da će se odlučiti i na kupovinu starih letjelica iz BiH, kojima je neophodan skupi remont.

E stvarno smo malouman narod, sto smo dopustili da nam vojna industrija ili vam ga "military complex" totalno propadne, nekada smo proizvodili sve zivo i moguce a danas skoro nista, bitke su se vodile na pocetku rata oko Pretisa i Famosa i Tasa u Sarajevu i okolini zbog masina i uredzaja za vojnu proizvodnju, dosta je stvari i uzeto i nestalo, posebno dokumentacije i nakon svega toga nista uradili nismo u 18 godina da ozivimo i pokrenemo tu istu industriju koja je prija rata bila nas najveci izvoz a da nespominjem Orao i sta je sa njim bilo, sramota...danas zivim u Torontu u Kanadi i poznajem dosta nasih ljudi koji su nekada radili u ovim firmama na visokim pozicijama ukljucujuci mog oca i dosta familije, firme koje su zaposljavale na desetine hiljada inzinjera, mehanicara, metalurga, kovaca, tokara, elektronicara i bile jedne od jacih firmi u Evropi i svijetu a danas nazalost neproizvode i nezaposljavaju ni 10% od onoga sto su nekad bili, znam da je Unis imao oko 9000 zaposlenih, Energoinvest oko 23000 a danas imaju svega po hiljadu svaka pa sad skontajte na sta su nam ozbiljne firme pale a da negovorim o drugim idustrijama i firmama kao sto su Unioninvest, UPI, Sipad i druge, jeza me uhvati svaki put, neznam zasto opste ovo pisem jer se samo bezveze iznerviram i nasekiram!

^^ Sve je to tačno. Nažalost ovi "novopečeni", ne samo da neznaju da pokrenu, nego smišljeno guraju u propast kako bi obezvrijedili te firma, a onda ih pokupovali (rasparčane) što jeftinije. :bash:

Nije to samo stvar "novopecenih", jer namjenska industrija nije poslovala na principima trzisne ekonomije, vec je sve poslove dobijala politickim uticajem tadasne SFRJ u Nesvrstanim, tako da u novim okolostima odmah poslije rata oni nisu znali ni raditi.

A ove garniture koje su bile u periodu npr 2000-2009 su dno dna...

Vidjet cemo da li ce ovo pregrupisavanje dati rezultata? Ovih 40 miliona $ godisnje je mizeran rezultat u odnosu na kapacitete.

^^ apsolutno

sjecam se dobro sta mi je tata pricao, koji je 50ih/60ih radio u FAMOSu

Nije to samo stvar "novopecenih", jer namjenska industrija nije poslovala na principima trzisne ekonomije, vec je sve poslove dobijala politickim uticajem tadasne SFRJ u Nesvrstanim, tako da u novim okolostima odmah poslije rata oni nisu znali ni raditi.

A ove garniture koje su bile u periodu npr 2000-2009 su dno dna...

Vidjet cemo da li ce ovo pregrupisavanje dati rezultata? Ovih 40 miliona $ godisnje je mizeran rezultat u odnosu na kapacitete.

Pa i sada dobivaju poslove političkim uticajem, pa vidi šta rade. :ohno: (Ugovori sa Malezijcima, Pakistancima,... a možda i sa Turskom).

Na sajmu u Abu Dabiju predstavljena namjenska proizvodnja BiH


Vanjskotrgovinska komora BiH je u suradnij sa pet bh. kompanija predstavila namjensku proizvodnju Bosne i Hercegovine na sajmu IDEX 2011 u Abu Dabiju.
Sajam u Abu Dabiju jedan je od najvećih svjetskih sajmova naoružanja i vojne opreme na kojem se predstavilo više od 900 izlagača iz cijelog svijeta.

Na zajedničkom izložbenom prostoru, pored Vanjskotrgovinske komore BiH, uspješno su se predstavile firme PRETIS d.d. Sarajevo - Vogošća, UNIS PROMEX d.o.o Sarajevo , UNIS Institut Sarajevo, UNIS GINEX d.d Goražde i Tehnički remontni zavod d.d. Hadžići.

Bosanskohercegovački izložbeni prostor posjetilo je više od 60 predstavnika raznih kompanija iz SAD-a, Kanade, Južne Afrike, Turske, Hrvatske, Crne Gore, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine, Pakistana, Malezije, Srbije, Jordana i drugih zemalja, pri čemu je dobijeno 19 zahtjeva za davanje konkretnih ponuda iz programa male municije, granata od 40, 70, 90 i 150 mm.

Ministar odbrane BiH Selmo Cikotić je na poziv potpredsjednika države, premijera i ministra odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda Bin Rašida Al Maktuma, u pratnji generala Dragana Vukovića, obišao sajam i posjetio štand namjenske proizvodnje BiH.

Posjeta sajamu bila je prilika da se vidi u kojem pravcu se očekuje razvoj namjenske proizvodnje u svijetu te šta bh. kompanije trebaju uraditi da bi opstale na velikom tržištu, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110302106)

Italijani žele da posluju sa vogošćanskim Pretisom

Na sajmu u Abu Dabiju predstavilo se više od 900 izlagača iz cijelog svijeta, među kojima su i firme namjenske industrije iz BiH. Bh. izložbeni prostor posjetilo je više od 60 predstavnika raznih kompanija iz cijelog svijeta, koji su dostavili svoje ponude za dalju saradnju u programu male municije, granata od 40, 70, 90 i 150 milimetara.


Ponude je dobio i vogošćanski Pretis u kojem kažu da je posjeta sajmu sjajna prilika da se sretnu ljudi iz branše i da vide kakav je interes za određene proizvode. Generalni direktor Pretisa Enver Alibegović, tvrdi za "San" da se za njihov proizvod prilično zainteresavala talijanska firma koja će za nekih 15 dana dostaviti svoju ponudu i cijenu.


"Na sajmu je malo klasične municije koju mi nudimo, a za kojom vlada interes. Pretis će aktivirati i ugovore vezano za isporuku američkoj firmi MLM iz Vašingtona. Oni su velika trgovačka firma i imaju svoja predstavništva širom svijeta", kazao je Alibegović ne precizirajući suštinu ugovora dok sve to ne bude realizovano. Međutim, ono što je posebno razočaralo radnike Pretisa na sajmu, jeste to što je iza svake svjetske firme namjenske industrije stajalo njihovo državno ministarstvo odbrane, jedino je iza BiH Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.


Kako za "San" kaže jedan od radnika Pretisa, smiješno je da je vojna industrija u pogrešnom resoru i još je dodatno vodi pogrešan čovjek, aktuelni ministar Vahid Hećo, koji je kriv za njenu propast. A, za lošu politiku nadležnog ministarstva prema namjenskoj industriji okrivljuje i državu, koja ne ulaže u namjensku industriju. S druge strane, navodi dobar primjer odnosa Srbije prema ovoj oblasti, koja je na sajmu svojim firmama dala garanciju od 450 miliona dolara za eventualno sklapanje poslova.


"BiH nema ni državu iza sebe, a ne novčanu garanciju. Iako imamo perspektivan program zahvaljujući lošoj politici i bivšoj upravi upali smo u katastrofalnu situaciju. Sada imamo novo rukovodstvo, ali ono nema finansijsku potporu Vlade FBiH", tvrdi sagovornik San-a i podvlači da je upravo zbog te bivše politike uprave i ministarstva, Pretis duguje oko 15 miliona KM dobavljačima.


Finansijski oporavak


"Dugujemo bankama, Elektroprivredi, radnicima koji već dvije godine ne mogu ovjeriti knjižicu, jer je bivša uprava nekontrolisano trošila. Čak su nam skoro upropastili i dva odlična ugovora koji nude svojevrsan finansijski oporavak Pretisa. Imamo ugovor zaključen sa Ministarstvom odbrane Pakistana, koji zbog načina na koji je vođena firma, proteklih godina, nije u potpunosti završen. Također, imamo zaleđen ugovor s Malezijom, u pitanju je isporuka municije kalibra 125 milimetara. Nažalost, nemamo dovoljno sredstava da to završimo i isporučimo, a mogli smo zaraditi oko pet miliona dolara", tvrdi sagovornik.


Barut iz Srbije


Generalni direktor Pretisa Enver Alibegović je mišljenja da je krajnje vrijeme da Vlada FBiH povede više računa o vojnoj industriji koja je rame uz rame s metalnom najvitalniji dio razvoja BiH i od nje može da živi veliki broj radnika.


"Zašto da nešto uvozimo kada ne moramo? Recimo, mi uvozimo barut iz Srbije, iako bi to mogao da proizvodi Vitezit, koji je sto posto u vlasništvu države, a koja ne preduzima ništa da aktivira tu fabriku. Kada mi kupujemo barut iz Srbije, spočitavaju nam to stalno, a ništa ne obezbjeđuju", tvrdi naš sagovornik.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/405906)

Шутановцу свака част што је оживео нашу наменску индустрију. Уговорени послови су преко милијарду евра. Истина, не производимо бог зна колико напредно наоружање ,али се нешто макар покренуло и то је добар знак да ћемо у некој догледној будућности имати средстава за модернизацију производа. Немогуће је да пропале фирме одмах крену да праве звездане капије...

...него није ми јасно шта спречава наменску у Босни да стане на ноге? И ви имате ,колико видим , доста потенцијала.

Niko ne zna sta nas sprecava. :)

^^ Svak čast Srbiji. Tako i treba da se radi. :cheers:
Prije rata BiH je imala najveće proizvodne kapacitete u namjenskoj (vojnoj) industriji od svih bivši YU rapublika. Nažalost danas ima malo od toga, a proizvodilo se, gotovo sve, od inicijalne kapisle, raznih eksplozivnih materija i municije do nišanskih sprava, komunikacijske opreme, topova, raketa, transportera, dijelova tenkova, helikoptera i aviona. Nema Famosa, Unisa, Sokola, starog Bratstva .. Ostalo je nešto malo u Konjicu, u Sarajevu (Zrak, dio Pretisa), u Novom Travniku, Vitezu, Goraždu. Neznam šta sada ima u Bugojnu, Banja Luci,.. :ohno:
A šta nas sprečava? Pa kao i u svemu ostalom, domaći nesposobnjakovići (idioti) i strani lobisti. :bash:

I to malo sto je ostalo opet posluje sa Srbijom. Nedavno sam gledao na BPK tv gde kazu da vecinu izvoze u SRB. Bar tako kazu, sad sta je tu je.

^^Neke firme posluju i sa Srbijom što je i normalno, jer su i prije rata poslovali, ali većina ima ugovore sa drugim zemljama (Pakistan, Malezija, Turska,...). Međutim sve je to malo u odnosu na prijeratnu proizvodnju i izvoz. To što si gledao je vjerovatno samo iz Goražda (inicijalne kapisle ?).

Da, moze biti za kapisle. Kad smo kod kapaciteta, ja mislim da je ratio maks 1 ka 10. U GZ kazu da je radilo oko blizu 9000-10000 radnika, dok sad tu radi mozda oko 700-800 ljudi plafon. Tu se izvozilo od Australije do Aljaske.

Vojna industrija značajna za privredni razvoj zemlje

Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH je raspravljala o mogućim posljedicama primjene novog Pravilnika o izvozu naoružanja i vojne opreme koji, po Odluci Predsjedništva BiH, za Vijeće ministara BiH priprema Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.


Zaključeno je da premijer FBiH i federalni ministar energije, rudarstva i industrije, u razgovorima s članovima Predsjedništva BiH, pokušaju naći najoptimalinje rješenje, imajući u vidu značaj koji po ukupnu privredu Federacije BiH ima njena vojna industrija, posebno s aspekta dosadašnjih dobrih izvoznih rezultata i perspektiva ove industrijske grane.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/412723)

Veliki interes stranih kompanija za proizvode bh. namjenske industrije

Nakon što se bh. namjenska industrija početkom ovog mjeseca predstavila na sajmu ove industrije "IDEX 2011." u Abu Dhabiju, koji je jedan od najpoznatijih u svijetu, počeo je rasti i interes za proizvode naših kompanija iz ove oblasti.

Emin Bajramović, tajnik Grupacije namjenske industrije pri Vanjskotrogovinskoj komori BiH, kaže da im je nakon sajma oko 20-tak kompanija poslao zahtjeve za slanje ponuda. Tokom ovih nešto manje od mjesec javio im se određen broj kompanija koje su izrazile želju da dođu u BiH radi daljnjih dogovora.

Danas su im se javile još dvije američke kompanije koje su iskazale interes da posjete BiH i da razgovaraju o sklapanju poslova.

Ipak, sjenu na eventualne nove poslove mogla bi baciti najnovija odluka o obustavi izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz BiH koju je donijelo Predsjedništvo BiH na osnovu upozorenja Obavještajno-sigurnosne agencije i informacija iz diplomatskih izvora o postojanju indicija o izvozu naoružanja koje su suprotne rezolucijama UN-a.

Kompanije iz namjenske industrije, najblaže rečeno, nisu sretne zbog ove odluke jer su na taj način ugroženi poslovi vrijedni nekoliko milijuna KM.

Kako bi se riješio ovaj problem Vijeće ministara BiH je danas zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da u roku od 45 dana izradi i dostavi na usvajanje novi pravilnik kojim će se utvrditi kriteriji izdavanja dozvola za unutrašnji i vanjski promet naoružanjem i vojnom opremom.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/413788)

FIRMI "GINEX" ODOBREN IZVOZ ZA ČETIRI KUPACA

Ministarstvo sigurnosti BiH po osnovu izvoznih dozvola odobrenih prije stupanja na snagu Odluke Predsjedništva BiH o zabrani izvoza naoružanja i vojne opreme, goraždanskoj firmi "Ginex"“ odobrilo je izvoz za četiri kupca. Ovom viješću u "Ginexu" su tek ...
... djelimično zadovoljni i ističu da je to tek 30 posto od onog što imaju ugovoreno za izvoz i što se trenutno nalazi u skladištu ove firme.

„U Ministarstvu vanjske trgovine ništa se nije promijenilo vezano za status izvoznih dozvola koje su bile na odobravanju u trenutku donošenja odluke Predsjedništva i čak ne primaju ni nove zahtjeve iako smo mi u međuvremenu stekli uslove i za njihovo podnošenje“, kazala je Munevera Fočo, izvršna direktorica za ekonomiju i marketing firme "Ginex" dodajući da ova firma već trpi gubitke i da je svaki dan dragocjen.

Zbog toga će, kako je kazala, "Ginex" morati zadržati situaciju koju je donijela Uprava i Nadzorni odbor "Ginexa" a to je da radnici i dalje budu na prinudnom odmoru.

"Ne smijemo ni pomisliti šta bi se moglo desiti da ostane na snazi ova odluka. Direktor je već putovao za Užice i razgovarao s našim kupcem 'Prvim partizanom' da ne odustaje od nas, a takve zahtjeve ćemo uputiti i prema drugim kupcima, ali tržište je neumoljivo", istakla je Fočo uz napomenu da "Ginex" izvozi 83 posto svojih proizvoda, što je dovoljan znak za alarm svima u potrazi za rješenjima.

U rješavanje novonastale situacije oko goraždanskog preduzeća "Ginex" uključile su se sve strukture uključujući i federalne i državne institucije. U Ministarstvu privrede Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) nadaju se brzim reakcijama najviših državnih organa kako privreda u ovom kantonu ne bi trpjela ogromne posljedice.

"Jučer smo dobili informaciju i od Federalne vlade i premijera Federacije i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i trenutno ide taj dio sa starim dozvolama u realizaciju. Imamo obećanje da će se nove dozvole nastojati obezbijediti u nekoj ubrzanoj proceduri i mi ćemo biti u kontaktu i svakodevno ćemo raditi da vidimo šta je u našoj moći da se taj problem riješi", kazao je ministar privrede BPK-a Demir Imamović.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=137946&Itemid=59)

Namjenska industrija: Stari ugovori ostaju na snazi

Odbijeno izdavanje rješenja za isporuku oružja i vojne opreme Ermeniji zbog zabrane OSCE-a

Ministarstvo sigurnosti BiH prije nekoliko dana odobrilo je firmama namjenske industrije u našoj zemlji da isporuče oružje i vojnu opremu samo po ugovorima koji su potpisani prije odluke o zabrani izdavanja dozvola za promet ovom vrstom robe.

Rješenje o odobrenju kretanja oružja i vojne opreme, u ime Ministarstva sigurnosti, potpisao je pomoćnik ministra Ermin Pešto. Ono je proslijeđeno Graničnoj policiji, Upravi za indirektno oporezivanje BiH, Federalnom MUP-u te "Unis grupi". Prema saznanjima našeg lista, firme namjenske industrije koje su još ranije potpisale milionske ugovore o isporuci oružja i vojne opreme jučer su dobile rješenje o izvozu po važećim dozvolama.

Pešto je jučer za naš list potvrdio da je Ministarstvo sigurnosti od Predsjedništva BiH tražilo tumačenje o tome šta je s dozvolama za izvoz oružja koje su izdate prije odluke o zabrani. Međutim, kako tvrde u ovom ministarstvu, odgovor nikada nije stigao. Na zid šutnje naišli su i kada je riječ o Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, od kojeg su, također, zatražili isti odgovor.

- Niko nas nije obavijestio niti je negdje zvanično napisano da su te dozvole stavljene van snage. Na koncu smo donijeli odluku da se po važećim dozvolama može vršiti izvoz robe. Međutim, nismo dozvolili da bude realizirana dozvola za izvoz u Ermeniju, jer za to postoji zabrana OSCE-a - rekao nam je Pešto.

On je potcrtao da se radi o dozvolama za izvoz u "bezopasne" zemlje, odnosno da među njima nema destinacija koje su bile osnova za donošenje ove odluke.

- Ne možemo zaustaviti firme da izvoze metke za životinje ili inicijalne kapisle, odnosno ono što nije eksplozivna materija - obrazložio je Ermin Pešto, pomoćnik ministra sigurnosti BiH odluku Ministarstva.

Prema njegovim riječima, narudžbe ne idu u zemlje opterećene ratom, što znači da neće biti korištene u oružanim sukobima.

"Binas" u posljednji tren spasio ugovor

Nezvanično saznajemo da je odluka Ministarstva sigurnosti BiH jučer u posljednji tren spasila ugovor bugojanskog "Binasa".

Roba je na kraju poslata na dogovoreno odredište.

"Ginexu" odobren izvoz za četiri kupca

Po osnovu ranije izdatih izvoznih dozvola, goraždanskoj firmi "Ginex" odobren je izvoz naoružanja i vojne opreme za četiri kupca. Kako nam je kazao direktor "Gineksa" Jusuf Hubjer, već danas bi jedna pošiljka trebala krenuti prema Čileu, a potom i za Srbiju i druge zemlje.

Ipak, 415 radnika najuspješnije kompanije u bh. namjenskoj industriji ostaje na prinudnom odmoru na koji su upućeni u ponedjeljak, sve dok Predsjedništvo ne izmijeni svoju odluku.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/29603-namjenska-industrija-stari-ugovori-ostaju-na-snazi.html)

Swiss company “TGT” interested in Bosnia Herzegovina

A meeting between representatives of the Swiss company “TGT” and the BiH arms industry companies was held on 13th April at the Foreign Trade Chamber of BiH. The goal of the visit of a three-member delegation of the Swiss company, which presented at the BiH Ministry of Defence its regeneration and modernization of mortar mines called "Exchange Programme", is to meet with the representatives of the arms industry companies in BiH and to discuss the possibilities of presenting BiH products and services in the countries where TGT presents its projects. Source; FIPA

Balkans (http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=101523)

Proizvodnja u Ginexu počinje u ponedjeljak

Radna grupa koju je formiralo Predsjedništvo BiH usvojila pravilnik kojim se regulira promet naoružanja i vojne opreme
Uprava goraždanske kompanije Ginex pozvala je radnike s prinudnog odmora i redovna proizvodnja u fabrici trebala bi početi u ponedjeljak. Ovakvoj odluci prethodilo je usvajanje pravilnika kojim se regulira promet naoružanja i vojne opreme od Radne grupe koju je formiralo Predsjedništvo BiH.

Očekuje se da se o ovom dokumentu već naredne sedmice izjasni Vijeće ministara BiH i da on bude objavljen u "Službenom listu", nakon čega će biti započeto izdavanje izvoznih dozvola.

- Na osnovu usmenih informacija koje sam dobio, za izvoz će biti potrebne saglasnosti još nekih agencija, kao što je OSA. Mislimo da će iduće sedmice pravilnik biti objavljen u "Službenom listu" i da će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa početi s izdavanjem izvoznih dozvola - kazao nam je direktor Ginexa Jusuf Hubjer.

Zbog odluke Predsjedništva BiH Ginex je zabilježio velike gubitke.

- Mislim da se ovo moglo i ranije završiti, jer se komisija sastala tek nakon četiri ili pet dana, a to je mogla i odmah nakon donošenja odluke 17. marta. Izgubili smo određeni broj kupaca, značajnih firmi s kojima smo sarađivali, ali i onih koji su s nama željeli uspostaviti saradnju - ističe Hubjer.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/30984-proizvodnja-u-ginexu-pocinje-u-ponedjeljak.html)

NAMJENSKA INDUSTRIJA U FBIH U BOLJEM STANJU NEGO VEĆINA DRUGIH INDUSTRIJSKIH GRANA

Za razliku od drugih grana u namjenskoj industriji nije bilo većih otpuštanja u prošlom periodu, niti su firme koje se bave ovim poslom zatvarane. Zbog toga postoji određeno zadovoljstvo, ali unatoč tome treba raditi na poboljšanju trenutnog stanja - kaže Hadžić naglašavajući da je Sindikat upoznao Vladu FBiH sa svojim zahtjevima kako bi stvari krenule u željenom pravcu.

- Tražimo od Vlade da se prije svega poboljša zdravstvena zaštita radnika. Također treba pronaći modus za naplatu potraživanja firmi, koja su ogromna. Zbog toga želimo da se u narednom periodu prilikom potpisivanja svakog ugovora, moraju priložiti bankovne garancije - rekao je Hadžić.

Erdal Trhulj, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH istakao je da je Vlada u prvih 30 dana mandata napravila kompletan presjek stanja u namjenskoj industriji.

- Time smo željeli dobiti sliku u kakvom je stanju ova grana, te je očigledno da je situacija zabrinjavajuća. Zbog toga treba poduzeti niz mjera kako bi se to promijenilo i na tome već radimo - kazao je Trhulj, pojasnivši o čemu se radi.

Nova zapošljavanja

- Na sutrašnjoj sjednici Vlade iznijet ćemo 17 mjera pomoću kojih želimo popraviti trenutno stanje. O konkretnim mjerama govorit ćemo nakon sjednice, ali nam je glavni cilj konsolidacija namjenske industrije do kraja ove godine kako bi u 2012 godini mogli početi sa zapošljavanjem novih radnika u ovoj industrijskoj grani - istakao je Trhulj. Jusuf Hubjer, direktor firme Gineks iz Goražda očekuje da Vlada FBiH pruži značajnu pomoć namjenskoj industriji.

- Vjerujem da će ova Vlada voditi puno više računa o nama i pomoći da namjenska industrija postane zaštitni znak BiH. Trenutna situacija nije sjajna, ali sam optimističan što se tiće budućnosti - rekao je Hubjer.

Problem izvoza

Erdal Trhulj rekao je da je pripremljen pravilnik kojim će biti regulisno izdavanje dozvola za izvoz naoružanja.

- Pravilnik je poslan Vijeću ministara BiH, koje bi na narednoj sjednici to trebalo usvojiti. Time će se otkloniti postojeći problemi, te će firme koje posluju transparentno neometano moći izvoziti naoružanje - rekao je Trhulj.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=139715&Itemid=59)

Dozvoljen izvoz oružja iz BiH

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na danas održanoj hitnoj sjednici donijelo Odluku o stavljanju van snage Odluke o obustavi izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da je Vijeće ministara BiH u predviđenom roku, u skladu sa ranijim zaključkom Predsjedništva BiH, izvršilo neophodne izmjene podzakonskih akata kojima se osigurava pouzdana procedura izdavanja dozvola za promet naoružanja i vojne opreme, prestala je potreba za daljom zabranom izdavanja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iz Bosne i Hercegovine. U skladu sa tim, Predsjedništvo BiH stavilo je van snage navedenu odluku.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/433126)

^^ good news

Preduzeća namjenske industrije idu u dokapitalizaciju

Današnjom Odlukom Vlada FBiH je pokrenula postupak dokapitalizacije u privrednim društvima s većinskim državnim kapitalom iz oblasti namjenske industrije za iznos sredstava dodijeljenih iz pasivnog podbilansa u 2010. i 2011. godini. Riječ je o Binasu d.d. Bugojno, BNT - Tvornici mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik, Ginexu d.d. Goražde, Igmanu d.d. Konjic, Pretisu d.d. Vogošća, Tehničkom remontnom zavodu d.d. Hadžići, UNIS Pretisu d.o. o. Sarajevo - Vogošća, PS Vitezit d.o.o. Vitez i Zraku d.d. Sarajevo.

U ovim društvima će povećanje osnovnog u korist državnog kapitala biti izvršeno putem nove emisije dionica, s tim da će drugim postojećim dioničarima biti omogućeno sticanje novih dionica u obimu kojim zadržavaju učešće u osnovnom kapitalu koje su imali prije nove emisije dionica.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/435614)

MEĐUNARODNI SAJAM
NAORUŽANJA I VOJNE OPREME
Partner – međunarodni sajam naoružanja i vojne opreme po peti put će u Beogradu od 28. 06. - 01. 07. 2011. godine,
biti prilika za poslovno povezivanje izlagača i posetilaca,
za demonstriranje tehnoloških dostignuća i razmenu znanja.

Promenjene tehnološke I proizvodne mogućnosti, promenjeni odnosi između postojećih i pojava novih učesnika na tržištu i nova znanja nameću potrebu novih susreta izlagača i posetilaca Sajma naoružanja i vojne opreme PARTNER, a regionalni karakter manifestacije pruža priliku za sveobuhvatnu prezentaciju i detaljan uvid u mogućnosti i potrebe učesnika.
PARTNER 2011 trebalo bi da prevaziđe dosadašnje i potvrdi rastuće kapacitete i potrebe tržišta sredstava naoružanja i vojne opreme Srbije i zemalja Jugoistične Evrope i potrebu njihovog detaljnog i sveobuhvatnog predstavljanja.

Učesnici
Naučnoistraživačke, razvojne, remontne i prateće institucije Ministarstva odbrane Republike Srbije, proizvođači naoružanja i opreme iz Srbije i inostranstva, trgovinska i zastupnička preduzeća

http://www.sajamnaoruzanjapartner.com/

Нова беспилотна летелица за Војску Србије (домаће производње) :cheers:

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-084953.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085027.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085101.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085140.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085326.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085420.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085508.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085602.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085710.jpg

http://tangosixblog.com/wp-content/uploads/2011/06/20110628-085951.jpg

Слике преузете са:http://tangosixblog.com/2011/06/28/live-post-bespilotna-letelica-pegaz-2/

^^


Погрешан форум, Србија ти је преко Дрине =P

Погледај назив теме...

Ljepoje nigdje nije zabranje da komsije postavljaju svoje fotke, sve dok se drze teme...

Ljepoje nigdje nije zabranje da komsije postavljaju svoje fotke, sve dok se drze teme...


Dakle nama iz BiH i HR je "dopušteno" otvarati naprimijer teme poput "Vojvodina il Sandžak", il postavljati slike vezane za Hrvatsku il Bosnu? :):):):)


Iako su se oni potrudili i otvorili temu "Република Српска" na svom Srbijanskom forumu .. Kakvo licemjerstvo:nuts:

mislim da si me pogresno razumijo

prvo sta drugi moderatori rade na svojim sekcijama mi nemamo bas puno moci da zaustavimo... ova prica je stara i starija od ovog foruma... ovdje vec ima sekcija za Sandzak i bilo je par fotkih... ali mi se drzmo nasi pravila...

mi dopustavama da ljudi postavljalju fotke, sad ovaj forumas je postavio fotke njihovih vojnih proizvoda... bujrum fino vidjeti ali nista nam neskodi...

ako neko sa drugih sekcija dodje da prosipa svoje frustracije ili neke iluzije onda cu reogovati...

sad mladic je doso da pokaze nesto sta komsije prave i to je to... nevidim da mi sad moramo dizati tenzije nepotrebno...

a to sto vidis na drugim sekcijama, jedino to mogu poruciti nemoje se dzabe uzbudjivati zbog tudzih iluzija...

:) Хвала ономе ко је обрисао постове, да се ја не мучим :)

mislim da si me pogresno razumijo

prvo sta drugi moderatori rade na svojim sekcijama mi nemamo bas puno moci da zaustavimo... ova prica je stara i starija od ovog foruma... ovdje vec ima sekcija za Sandzak i bilo je par fotkih... ali mi se drzmo nasi pravila...

mi dopustavama da ljudi postavljalju fotke, sad ovaj forumas je postavio fotke njihovih vojnih proizvoda... bujrum fino vidjeti ali nista nam neskodi...

ako neko sa drugih sekcija dodje da prosipa svoje frustracije ili neke iluzije onda cu reogovati...

sad mladic je doso da pokaze nesto sta komsije prave i to je to... nevidim da mi sad moramo dizati tenzije nepotrebno...

a to sto vidis na drugim sekcijama, jedino to mogu poruciti nemoje se dzabe uzbudjivati zbog tudzih iluzija...

:cheers:

:) Хвала ономе ко је обрисао постове, да се ја не мучим :)


Игра без граница :nuts:

nazad na temu...

mislim da si me pogresno razumijo

prvo sta drugi moderatori rade na svojim sekcijama mi nemamo bas puno moci da zaustavimo... ova prica je stara i starija od ovog foruma... ovdje vec ima sekcija za Sandzak i bilo je par fotkih... ali mi se drzmo nasi pravila...

mi dopustavama da ljudi postavljalju fotke, sad ovaj forumas je postavio fotke njihovih vojnih proizvoda... bujrum fino vidjeti ali nista nam neskodi...

ako neko sa drugih sekcija dodje da prosipa svoje frustracije ili neke iluzije onda cu reogovati...

sad mladic je doso da pokaze nesto sta komsije prave i to je to... nevidim da mi sad moramo dizati tenzije nepotrebno...

a to sto vidis na drugim sekcijama, jedino to mogu poruciti nemoje se dzabe uzbudjivati zbog tudzih iluzija...

Moja završna riječ

Suma-sumarum > Dakle, nepoštuje se propise jednakopravnosti / Sandžak je autonomna oblast/regija i unutrašnjo pitanje Republike Srbije / Dovoljno je "komšija" iskazao,pokzao i dokazao tokom 92 - 95.

http://www.ginex.com.ba/public_html/Images/logo-gif.gif UNIS "GINEX" d.d. Goražde
http://www.ginex.com.ba/

http://www.ginex.com.ba/public_html/Images/kapisle.gif http://www.ginex.com.ba/public_html/Images/proizvodi.gif



http://www.pobjeda.com/templates/black_zak_74/images/logo_kauboj.png
«POBJEDA-RUDET» d.d. GORAŽDE
www.pobjeda.com

http://www.pobjeda.com/media/original_temp.jpg?1113377195 http://www.pobjeda.com/images/stories/slike/psed.png http://www.pobjeda.com/media/display_temp.jpg?89872326



http://www.pobjeda.com/images/banners/Pobjeda-sport.png
Pobjeda Sport dd Gorazde
http://www.pobjeda-sport.com.ba

http://www.pobjeda-sport.com.ba/images/stories/9mmluger.gif http://www.pobjeda-sport.com.ba/images/stories/pistolj6mm314x201.gif

Da, moze biti za kapisle. Kad smo kod kapaciteta, ja mislim da je ratio maks 1 ka 10. U GZ kazu da je radilo oko blizu 9000-10000 radnika, dok sad tu radi mozda oko 700-800 ljudi plafon. Tu se izvozilo od Australije do Aljaske.

Добар рад фабрике се не мери тиме колико радника запошљава већ колико производи по раднику. Знамо да је Југа као и све комунистичке земље имала изузетно неефикасну економију и да је запошљавала људе чисто да би вештачки смањила незапосленост. Мени је драже да имамо фабрику која запошљава 100 људи и има пара да инвестира у модернизацију производње (што је нашој наменској и те како потребно) него да запосли 1000 људи чисто да би се хвалило бројем радника и да списка сав профит на плате тих 900 непотребних радника.

Podržana Strategija razvoja namjenske industrije


Vlada Federacije BiH podržala je danas u Sarajevu Strategiju razvoja namjenske industrije FBiH u periodu 2012. - 2022. godine.
Kako je na konferenciji za novinare izjavio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, resorno ministarstvo je još na početku mandata poduzelo čitav niz mjera radi stabilizacje stanja u namjenskoj industriji.

Određeni rezultati se već vide: namjenska industrija u devet mjeseci ove godine povećala je proizvodnju za 18,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, bez obzira na probleme u vezi sa zabranom izvoza naoružanja. Čak je došlo i do povećanja broja uposlenih u ovoj industriji.

Kako je kazao Trhulj, prvi cilj strategije je sanacija postojećih finansijskih obaveza namjenske industrije te da se izvoz s područja Federacije BiH poveća s dosadašnjih 40 na 100 miliona KM godišnje do 2017. godine, odnosno do 200 miliona KM godišnje do 2022. godine.

Jedan od ciljeva je da se uvoz repromaterijala smanji za 20 posto do 2017. godine, odnosno za 50 posto do 2022. godine.

Predviđa se, također, uvezivanje namjenske industrije po svim segmentima sa strateškim partnerima iz inozemstva, a pritom da se zadrži minimum 51 posto kapitala u državnom vlasništvu.

"Mislimo da se ovakvim pristupom može značajno unaprijediti rad namjenske industrije i da ona ispuni svoju misiju. Ona je u svakoj zemlji najvitalniji dio privrede koji je generator razvoja, u tehnološkom, naučnom i ekonomskom smislu", kazao je ministar Trhulj.

Vlada Federacije BiH donijela je četiri zaključka u vezi s Elektroprivredom HZHB Mostar. Naime, ova elektroprivrda vrši proizvodnju isključivo iz hidropotencijala, a prošle godine hidrološka situacija je bila veoma loša.

Uz takvu situaciju, naveo je Trhulj, naredne godine mogla bi se osigurati proizvodnja od svega 1.370 gigavat- sati, što je čak za 50 posto manje u odnosu na 2010. godinu, kada je proizvedeno 2.860 gigavat- sati.

Iz tog razloga će Elektroprivreda HZHB Mostar zaključiti odgovarajuće ugovore za osiguranje sigurnog i kontinuiranog snabdijevanja električnom energijom svih potrošača koje ona snabdijeva.

Također, zadužena je uprava da sačini izvještaj o zatečenom stanju u privrednom društvu Elektroprivreda HZHB Mostar na dan primopredaje dužnosti i o tome upozna Vladu Federacije BiH u roku od 15 dana, a da će se mjere za prevazilaženje stanja koje je posljedica loše hidrologije razmatrati na Vladi, kazao je ministar Trhulj.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/vlada-fbih-podrzana-strategija-razvoja-namjenske-industrije/111222118)

Zanimljivo.

100 miliona KM do 2016 i 200 KM do 2022 mi jako malo zvuci, mislim da su pretjerano suzdrzani ^^

Ove godine je rast cca 20%, i ako ga zadrze i slijedece, sto ce vjerovatno biti slucaj jer su rijeseni neki veliki nagomilani problemi, vec 2012. bi mogli doci do tih 100 miliona KM :cheers:

dosadasnjih 40
40mil + 20% = 48mil + 20% = 56mil

56mil nije isto sto i 100mil druze leopol :)
Da bi dosli do 100mil treba im rast od 150%.

"Problem" je sto je do sada bio 70 miliona a ne 40, koliko ja znam ^^

Prilikom usvajanja izvještaja o poslovanju privrednih društava namjenske industrije, Vlada FBiH je zaključila da će insistirati kod Vijeća ministara BiH da se u 2011. godini nastavi započeti proces sklapanja međudržavnih sporazuma o saradnji u oblasti namjenske proizvodnje, prioritetno sa zemljama bivše SFRJ. Mnogobrojni problemi u namjenskoj industriji od zastarjele tehnologije do nedovoljne iskorištenosti kapaciteta, kao i česte blokade transakcijskih računa, ovu industrijsku granu su doveli u izuzetno tešku situaciju.

Tako je u 2009. godini ostvaren ukupan prihod od 73.488.043 KM ili sedam posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Kako je kazao Trhulj, prvi cilj strategije je sanacija postojećih finansijskih obaveza namjenske industrije te da se izvoz s područja Federacije BiH poveća s dosadašnjih 40 na 100 miliona KM godišnje do 2017. godine, odnosno do 200 miliona KM godišnje do 2022. godine.

Zanimljivo.

100 miliona KM do 2016 i 200 KM do 2022 mi jako malo zvuci, mislim da su pretjerano suzdrzani ^^

Ove godine je rast cca 20%, i ako ga zadrze i slijedece, sto ce vjerovatno biti slucaj jer su rijeseni neki veliki nagomilani problemi, vec 2012. bi mogli doci do tih 100 miliona KM :cheers:

Bila je rijec o izvozu a ne proizvodnji.

Bila je rijec o izvozu a ne proizvodnji.

To mi je ocito promaklo :wallbash:

BiH vodeći izvoznik oružja u južnokavkaske zemlje: Ermeniji prodali dvije stotine minobacača


Sudeći prema informacijama iz Registra o konvencionalnom oružju Ujedinjenih naroda, Bosna i Hercegovina vodeći je opskrbljivač oružjem južnokavkaskih zemalja.

Tako smo saznali da je BiH od 2005. do 2010. godine Ermeniji prodala čak dvije stotine 75 milimetarskih minobacača i 35 komada drugog artiljerijskog naoružanja, javljaju tamošnji mediji.

Ispred Ukrajine

Time je BiH došla na prvo mjesto izvoznika oružja u južnokavkaske zemlje, ispred Ukrajine, Češke, Bugarske i Bjelorusije. Više informacija o ovim aranžmanima u prodaji naoružanja nismo mogli dobiti iz Ministarstva odbrane BiH, jer, kako su nam kazali, u ovom predmetu nisu nadležni.

- Ministarstvo odbrane u procesu izvoza naoružanja učestvuje u davanju saglasnosti u smislu narušava li određeni izvoz odbrambenu sposobnost BiH. Mi nismo zaduženi da vodimo računa o tome je li neka zemlja pod embargom na uvoz oružja ili ne - rekao nam je ministar odbrane Selmo Cikotić.

Usvojen zaključak

U Parlamentu BiH prije više od mjesec usvojen je zaključak kojim se obavezuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da dostavi Komisiji za odbranu i sigurnost detaljne izvještaje o realiziranim dozvolama za promet oružja, vojne opreme i proizvoda dvojne namjene za 2008., 2009. i 2010. godinu, potvrđeno nam je iz Komisije. No, kako nam je rečeno, takav izvještaj još nisu dobili.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/73372-bih-vodeci-izvoznik-oruzja-u-juznokavkaske-zemlje-ermeniji-prodali-dvije-stotine-minobacaca.html)

BiH vodeći izvoznik oružja u južnokavkaske zemlje: Ermeniji prodali dvije stotine minobacača




Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/73372-bih-vodeci-izvoznik-oruzja-u-juznokavkaske-zemlje-ermeniji-prodali-dvije-stotine-minobacaca.html)

:cheers:

:cheers:

Kolika je cijena jednog komada?

Vijest je dobra, jedini problem je sto ne postoje minobacaci od 75 mm...

Kolika je cijena jednog komada?

Iskreno nemam pojma, ali kao čovjeku kome je stalo do BiH posebno me raduju uspjesi BH vojne industrije, bili oni mali ili veliki.

Iskreno nemam pojma, ali kao čovjeku kome je stalo do BiH posebno me raduju uspjesi BH vojne industrije, bili oni mali ili veliki.

Kad bismo godisnje 2000 isporucivali bio bi jako dobar uspjeh. Mislim da ce se uskoro razgovarati s Indijom o tome:cheers:

Orao širi krila prema Zapadu

Vazduhoplovni zavod "Orao" iz Bijeljine, čija je finansijska stabilnost lani poljuljana nenaplaćenim poslovima u Libiji, u 2012. bi mogao ponovo da "raširi krila" kroz poslove u Francuskoj, koji bi mu otvorili i druga razvijena tržišta Zapada.

U menadžmentu "Orla" izrazili su očekivanje da će uskoro s renomiranom francuskom kompanijom "Ventane Aerospace" sklopiti ugovor o realizaciji komercijalnih poslova iz programa vazduhoplovne industrije.

"Usaglašavanja još traju, ali sve ide u dobrom pravcu i očekujem da će doći do potpisivanja ugovora koji nam je važan, ne toliko zbog njegove vrijednosti, već reference koja će nam otvoriti tržišta Francuske, Njemačke i Austrije, a želimo i da se vratimo na tržišta SAD i Kanade", kazao je Milan Prica, direktor "Orla".

On kaže da Francuze interesuje proizvodni program i laboratorija bijeljinskog zavoda, odnosno da "Orlu" povjere uslužne poslove za njihovo tržište, napominjući da ne može iznositi više detalja o konkretnim poslovima zbog potpisanog ugovora o tajnosti.

"Već su nas obišli i uvidjeli da imamo kapacitete da zadovoljimo njihove potrebe. Zbog toga planiraju da nas postepeno uvode u poslove i sertifikuju", ističe Prica.

Komentarišući ranije informacije o zainteresovanosti kompanije "Ventana Aerospace" za privatizaciju "Orla", Prica je kazao da Francuze u ovom trenutku prije svega zanimaju komercijalni aranžmani, ne isključujući mogućnost da u budućnosti dođe i do kupovine državnog kapitala.

"Orao" do polovine godine očekuje i završetak veoma važnog projekta galvanizacije, prečišćavanja voda i nabavke tri mašine posljednje generacije, za šta su u julu prošle godine dobili kredit Investiciono-razvojne banke RS u iznosu od 3,7 miliona KM. Pored toga, napominje Prica, u Bijeljini grade i stanicu za ispitivanje manjih avio-motora, u šta ukupno ulažu pet miliona KM vlastitih sredstava.

On podsjeća da je "Orao" veoma dobro poslovao i redovno isplaćivao plate za 420 radnika do izbijanja ratnih sukoba u Libiji, koji im je "zbrisao" tri zarađene bruto plate. Dodatni finansijski pritisak na preduzeće bilo je skidanje novca sa bankarskih računa od strane Uprave za indirektno oporezivanje BiH zbog, kako kaže, neplaćanja PDV-a za uslužne poslove Zavoda za standardizaciju i metrologiju RS.

"Uprava za indirektno oporezivanje BiH nam je sa računa već skinula jednu bruto platu iako imamo sudsku presudu da je `Orao` tu oštećen i da Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, odnosno Zavod, koji radi pod njihovim okriljem, to mora nadoknaditi", tvrdi Prica.

On je izrazio očekivanje da će "Orao" na proljeće 2012. prevazići probleme i vratiti se na stare staze uspjeha.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518851)

Vijest je dobra, jedini problem je sto ne postoje minobacaci od 75 mm...

Moze biti da su pobrkali malo pojmove i da se ipak radi o (bnt-ovom?) minobacacu M75!?

Dugovanja radnicima Zraka: Prodajom do para

Kada se provede zaključak Vlade FBiH od 22. decembra 2010, radnici Zraka d.d. Sarajevo bi konačno mogli naplatiti potraživanja za neisplaćene plate. Prema dvije izvršne sudske presude, radnicima se ukupno duguje oko četiri miliona KM za plate od 2006. do maja 2010. godine.

Vlada FBiH je prigovorom uspjela spriječiti sudsku prodaju pet cjelina Zraka, te pokrenuti procjenu šta je to perspektivno, a šta ne za Zrak.

"U zadnji čas smo uspjeli na sudu zaustaviti prodaju imovine Zraka, jer postoji zakonsko ovlaštenje za to", kazao je Erdal Trhulj, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, za Oslobođenje, te objasnio da je formirana radna grupa koja će tražiti najbolje rješenje za sve.

"Cilj je da niko ne bude oštećen, da se Zrak kao bitan segment namjenske industrije sačuva, te da ne prodaje kako ko i šta hoće. Uspjeli smo tome stati ukraj", kaže Trhulj i ističe da je radna grupa odredila šta je perspektivno, a šta ne za daljnji rad Zraka.

"Analiza je napravljena i sad se treba parcelisati neperspektivna imovina. Biće poštenije ako se ta imovina bude mogla i zakonski prepisati povjeriocima kako se ne bi prodala u bescjenje", kaže Trhulj.

On neće da prejudicira koliko se može dobiti prodajom neperspektivne imovine Zraka, te kaže da će se tek nakon procjene stvarne tržišne vrijednosti vidjeti je li to realno za namirivanje duga.

Pravni zastupnik radnika Zraka Esad Hrvačić očekuje da će Vlada FBiH uputiti zahtjev sudu i da će sud već u toku ovog mjeseca zakazati ročište za prodaju.

"To bi mnogo značilo i za radnike i za sam Zrak", kaže Hrvačić.

V.d. direktor Zraka Husein Hasibović također ističe da je potrebno procijeniti neperspektivnu imovinu Zraka.

"U budžetu nema sredstava za zarađene, a neisplaćene plate radnika i zaključak Vlade FBiH je korak da se bar malo pomogne radnicima i popravi njihovo materijalno stanje. Teško je sada reći koliko bi se novca moglo i dobiti prodajom, biće to utakmica i gledaćemo da što više dobijemo, da cijena nikako ne bude manja od realne. Ja se nadam samo najboljem u interesu radnika, fabrika i države", kazao je Hasibović.

Bajro Šljivo, sindikalac Zraka, podsjetio je na to da je prvu tužbu diglo 155 radnika za neisplaćene plate od 2006. do 2008. godina, a drugu 120 radnika za neisplaćene plate od 2008. do maja 2010. godine, te da su obje teške po oko dva miliona KM.

"Slažemo se sa najnovijim zaključkom Vlade FBiH da se prodajom neperspektivne imovine Zraka izmiri dio naših potraživanja i očekujemo da Vlada FBiH povuče prigovor na već ranije započetu prodaju pet parcela. O sve ostalom smo spremni dogovarati se", rekao je Šljivo, koji smatra kako bi se planiranom prodajom pet cjelina, koje podrazumijevaju parking ispred Zraka i nekoliko limenih magacina, moglo zaraditi najmanje 1,5 miliona KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/520913)

Do danas vrijednost potpisanih ugovora fabrika namjenske industrije, za 2012. godinu, iznosi nešto više od 85.000.000 KM čija realizacija će značiti povećanje izvoza za 50 posto u odnosu na 2011.. Ovo će rezultirati i otvaranjem novih 400 do 500 radnih mjesta u 2012. u namjenskoj industriji Federacije BiH, izjavio u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

Erdal Trhulj
U toku 2011. godine, posebno u drugoj polovini godine, kao rezultat poduzetih mjera, fabrike namjenske industrije su imale značajan trend rasta izvoza sredstava naoružanja i vojne opreme te tržišnih artikala i usluga.

"Preliminarni rezultati pokazuju da je u 2011. godini ostvaren ukupan izvoz u vrijednosti 57.800.047 KM ili za 18.311.466 KM više nego u 2010. godini, što predstavlja povećanje od 46,37 posto u odnosu na 2010. Uz ovo treba istaći da je ovim rezultatom namjenska industrija Federacije BiH ostvarila devizni suficit od čak 62,8 posto ali i otvorila novih 300 radnih mjesta", istaknuo je Trhulj.

Po njegovim riječima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije se već na početku mandata suočilo sa nagomilanim problemima u namjenskoj industriji koji su prijetili zatvaranjem fabrika i otpuštanjem velikog broja radnika. Nagomilani finansijski gubici iz proteklih godina, gubitak tržišta i veoma mala vrijednost ugovorenih radova početkom 2011. godine nisu davali nimalo izgleda za optimizam.

S obzirom na zatečeno stanje i na tendenciju stalnog slabljenja ove izuzetno značajne industrijske grane neophodne su bile hitne mjere za zaustavljanje negativnog trenda, stvaranje uvjeta za stabilizaciju stanja i nakon toga njen razvoj.

U svim zemljama u svijetu namjenska industrija ostvaruje visoku zaposlenost i profitabilnost te stoga, ministar Trhulj zaključuje, da nema razloga da tako ne bude i kod nas.

"U prvih 60 dana izvršili smo kompletnu analizu stanja namjenske industrije u FBiH, obišli gotovo sve fabrike, održali niz sastanaka sa upravama, radnicima i sindikatima i upoznali se sa gotovo svim problemima sa kojima se susreću u svom radu. Vladu Federacije BiH smo redovno upoznavali sa svim aktivnostima pri čemu moram istaći da smo imali punu podršku svih ministara u Vladi. Posebnu senzibilnost za rješavanje ovih problema pokazao je premijer Nermin Nikšić čija nam je pomoć značajno olakšala realizaciju utvrđenih ciljeva", naveo je Trhulj.

Također podsjeća kako su na početku, u više navrata, rekli da nisu čarobnjaci koji će preko noći riješiti sve nagomilane probleme. Međutim, preliminarni rezultati rada namjenske industrije u 2011. godini potvrdili su i pokazali da je napravljen jedan veliki i značajan rezultat.

"Ovaj rezultat postaje još značajniji kada se zna da je vrijednost subvencija u 2011. godini bila za 80 posto manja od subvencija u 2010. godini. U 2011. godini subvencije su bile oko milion KM a u 2010. godini subvencije su bile više od šest miliona KM", naglašava ministar Trhulj.

Najbolje rezultate u ostvarenom izvozu u u prošloj godini postigao Igman Konjic a nakon njega Unis Ginex Goražde i BNT-TMiH Novi Travnik.

Ministar Trhulj napominje i podatak da realizacija PS Vitezit Vitez za 2011. godinu iznosi 3.422.023 KM i nije uključena u ukupnu prikazanu realizovanu vrijednost izvoza fabrika namjenske industrije jer je realizovana u unutrašnjem prometu.

"Dobri rezultati iz 2011. godine nas neće zavarati. Jasno nam je da u nekim fabrikama imamo još dosta otvorenih pitanja i problema na kojima moramo raditi. Finansijski dugovi u nekim fabrikama su nam kao kamen oko vrata. Ako u takvim fabrikama dodate i lošu upravu jasno vam je da tu još ima dosta posla. Oni koji ne mogu da osiguraju fabrikama pozitivno poslovanje, radnicima redovne plate i doprinose ili koji ne budu poštovali zakonsku legislativu kojom je uređena ova oblast neće moće ostati u upravama", tvrdi federalni ministar.

On također ističe da je pored postignutih finansijskih rezultata u 2011. neophodno istaći i izradu Strategije razvoja namjenske industrije u FBiH
.
"Donošenjem Strategije razvoja namjenske industrije u FBiH i usvajanjem na Vladi FBIH a nadam se uskoro i usvajanjem od Parlamenta FBiH iskazali smo svoju jasnu opredijeljenost da uz punu transparentnost sistemski radimo na stvaranju održivog razvoja namjenske industrije baziranog na proizvodnji za ino-tržište", navodi ministar Trhulj.

Strategija se zasniva na maksimalnom korištenju postojećih kadrovskih i materijalnih resursa uz povećano korištenje repromaterijala i primjenu savremenih tehnologija ali i poštivanje obaveza u očuvanju životne sredine i zaštite okoliša. Strategijom su obuhvaćeni svi elementi sektora namjenske industrije uvažavajući perspektive da će do kraja planskog perioda koji je obuhvaćen strategijom naša zemlja, po svim aspektima privređivanja, biti usklađena sa evropskim okruženjem i postati ravnopravna članica NATO pakta.

S tim u vezi Strategijom je utvrđeno da je neophodno u namjensku industriju uvesti NATO kodifikacijski sistem te uskladiti naše zakonodavtsvo sa pravnim naslijeđem EU.

Na kraju, ministar Trhulj ističe da će uspješni rezultati u drugoj polovini 2011.godine i donošenje Strategije osigurati kontinuitet poslovanja fabrika namjenske industrije i u 2012. godini.

^^ :cheers:

Namjenska industrija: Jedina koja će u ovoj godini zapošljavati nove radnike

Namjenska industrija jedna je od rijetkih u FBiH koja u ovoj godini očekuje određeni uzlet. Naime, u ovoj oblasti se očekuje, zbog poslova koji su ugovoreni u iznosu većem od 85 milijuna KM, i zapošljavanje nove radne snage.

Jedna od kompanija koja također očekuje napredak je i goraždanska "Pobjeda-Sport" koja proizvodi municiju i start revolvere, odnosno revolvere za zabavu. Oni na strana tržišta izvoze preko 80 posto svoje prozvodnje, a mogući ulazak njemačke kompanije Umarex, koji je pored toga i njihov dugogošnji poslovni partner, u većinsko vlasništvo komanije bit će, navode stručnjaci, poticaj razvoju ove industrije.

Mirsad Klapuh, direktor ove kompanije, kaže da izvoze u gotovo sve zemlje Unije te dosta zemalja Amerike i Afrike. O tome kako se bore sa velikom svjetskom konkurencijom ističe da su i kod njih prisutni isti problemi kao i kod drugih firmi koji se bave proizvodnjom oružja i municije."Međutim, naša specifičnost je da se dugo bavimo ovom proizvodnjom te da se možemo boriti sa konkurencijom kada je u pitanju cijena proizvoda. Činjenica da firma postoji 60-tak godina pokazuje da su kvalitetom zadovolji kupci, ali i mi", navodi Klapuh.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/533175)

Svijet se naoružava: Kome je BiH prodala oružje za 119 miliona dolara?

Svijet se naoružava. Prodaja oružja u svijetu je u proteklih pet godina znatno porasla. Samo Sirija je kupovinu oružja povećala za skoro 600 posto. BiH je prodala oružje u vrijednosti od 119 miliona dolara, piše "Deutsche Welle".

Obim prodaje oružja u svijetu je u periodu od 2007. do 2011. godine bio za 24% veći od onog koji je zabilježen u periodu od 2002. do 2006. godine. Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira SIPRI u svom najnovijem izvještaju prenosi da je ovaj porast rezultat prije svega povećane potražnje u Aziji. Težište izvještaja je na uvozu oružja. Pet najvećih svjetskih uvoznika oružja su azijske zemlje: Indija (10% ukupnog uvoza u svijetu), Južna Koreja (6%), Pakistan (5%), Kina (5%) i Singapur (4%). Na Aziju i Okeaniju otpada 44 odsto globalnog uvoza oružja, slijede Evropa (19%), Srednji istok (17%), Amerika (11%) i Afrika (9%).

Kina je u periodu od 2002. do 2006. bila najveći svjetski uvoznik oružja, ali je danas na četvrtom mjestu po uvozu, što se objašnjava porastom proizvodnje domaćeg oružja, pri čemu se ta zemlja penje na listi izvoznika oružja. Prema statistikama za 2010. i 2011. godinu, Kina je na petom mjestu u svijetu po izvozu.

Rusija naoružava Siriju

Sirija je tokom posljednjih pet godina povećala kupovinu oružja za 580 odsto u poređenju sa periodom prije 2007. godine. Najveći dio oružja ona kupuje od Rusije: 72%, zatim od Belorusije (17%) i Irana (9%). SIPRI prenosi da takozvano „Arapsko proljeće“ nije imalo efekta na isporuke oružja regionu i pored činjenice da su i Bahrein, Tunis i Egipat i dalje bez problema kupovali oružje koje je upotrijebljeno u borbi protiv opozicije. Tako je, na primjer, Egipat dobio oružje velikog kalibra, između ostalog i 45 američkih tenkova tipa M-1A1. Protiv tamošnjih demonstranata su, kako prenosi SIPRI, prošle godine djelovala i oklopna vozila proizvedena po njemačkoj licenci.

“I zemlje u kojima se može zamisliti izbijanje „Arapskog proljeća“, još uvijek se snabdijevaju oružjem”, kaže Piter Vezeman, stručnjak SIPRI za Bliski istok, i ukazuje na Alžir i Saudijsku Arabiju. Alžir, između ostalog, kupuje oružje i od Njemačke. Saudijska Arabija je čak dala 29 milijardi dolara za 84 nova i 70 modernizovanih aviona iz SAD. Izvještajem SIPRI nije obuhvaćena moguća prodaja više od 200 njemačkih tenkova tipa „Leopard 2“ Saudijskoj Arabiji. Riječ je o dilu koji je odobrio Njemački Savjet za bezbijednost – vladino tijelo koje tajno zasjeda – i koji je prošle godine izazvao žestoke diskusije u ovdašnjoj javnosti.

Prodaja oružja kao signal podrške kupcu

Njemačka je treći izvoznik oružja u svijetu. U ovoj zemlji se kontrola izvoza sprovodi nešto strožije nego u drugim evropskim zemljama. Mark Bromli, stručnjak SIPRI, kaže da je Njemačka naravno mnogo opreznija jer posebno vodi računa o bezbijednosti Izraela, tako da je jedno od važnih pitanja za ovu državu da li će prodato oružje moći da ugrozi Izrael ili ne”.

Posmatrači tu vide i motiv za moguću prodaju njemačkih tenkova Saudijskoj Arabiji – ona bi mogla da zastraši Iran koji je neprijateljski nastrojen prema Izraelu. No, bez obzira na to protiv koga će oružje biti upotrijebljeno, isporuka nedemokratskim režimima je principijelno problematična, smatra Peter Vezeman, jer: “svaka prodaja oružja nekoj zemlji može biti shvaćena kao signal podrške kupcu. Ako prodate oružje diktatoru, on će sigurno vjerovati da ste OK s njim.”

Prema podacima SIPRI, u 2010. i 2011. godini najveći svjetski izvoznik oružja su bile Sjedinjene Američke Države – sa zarađenih 18 milijardi i 95 miliona dolara; na drugom mjestu je Rusija (13,7 mlrd), na trećem Njemačka (3,6 mlrd), na četvrtom Francuska (3,29 mlrd,) na petom Kina (2,69 mlrd). Bosna i Hercegovina je prodala oružje u vrijednosti od 119 miliona, a Srbija – 34 miliona dolara, Crna Gora – 14 miliona.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/85748-svijet-se-naoruzava-bih-na-prodaji-oruzja-zaradila-119-milona-dolara.html)

BiH prošle godine izvezla oružja i vojne opreme vrijedne 44,48 miliona KM


BiH je prošle godine izvezla oružja i vojne opreme vrijedne 44,48 miliona KM, što je za 50 posto više u odnosu na 2010. godinu, rekao je direktor sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Zdravko Marinković.
Foto: IlustracijaPozivajući se na podatake iz Uprave za indirektno oporezivanje, Marković je naveo da je prošle godine u BiH uvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti 3,55 miliona KM, dok je 2010. godine uvezeno oružje i vojna oprema vrijednosti 6,1 miliona KM.

"Vidljiv je trend rasta izvoza i pada uvoza, što je pokazatelj kojim trebamo biti zadovoljni", rekao je Marinković za današnje "Nezavisne novine" dodajući da će danas u prostorijama Komore biti održana redovna sjednica grupacije namjenske industrije pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Prema podacima starijeg istražitelja Međunarodnog instuta za istraživanje mira iz Stokholma Marka Brumlija, koji se bavi praćenjem trgovine oružjem, BiH je prošle godine bila na 29. mjestu po izvozu naoružanja u svijetu, a 50. u periodu od 2002. do 2011. godine.

Brumli navodi da je, prema podacima instituta u kom radi, BiH najveći dio izvoza naoružanja prošle godine ostvarila prodajom 60 polovnih i remontovanih haubica 122 milimetra Avganistanu, uz asistenciju i pomoć američke vlade, kako bi se opremila avganistanska vojska.

Prema njegovim riječima, riječ je o izvozu vrijednom 22 miliona dolara, napominjući da to ne znači da je stvarno toliko plaćeno za te topove, nego da se radi o procjeni vrijednosti oružja.

List navodi da je poslednji zvanični dokument koji se bavi izvozom i uvozom naoružanja u i iz BiH, onaj koji se bavi izdatim dozvolama, a koji je Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH razmatrala u oktobru prošle godine, te da je zanimljivo da parlament još nema podatke o realizovanom izvozu iz 2009. godine, iako je već 2012. godina, i iako se radi o starim podacima.

Taj dokument o realizovanom prometu oružja iz 2008. godine, pokazuje da je BiH te godine izveza oružje vrijednosti 24,22 miliona u 34 zemlje.

Vojni analitičar Gostimir Popović smatra da ni danas ne postoji garancija da nema ilegalnog izvoza oružja.

"Svi dokumenti i oficijelne komisije koji se time bave nepotpunu dokumentaciju dobijaju sa zakažnjenjem od dve do tri godine", rekao je on i dodao da je veliki šamar BiH bila tvrdnja Rusije da je BiH prodavala oružje Gruziji, te da sve navode o ilegalnoj trgovini treba istražiti kako bi se pomoglo industriji.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/bih-prosle-godine-izvezla-oruzja-i-vojne-opreme-vrijedne-44-48-miliona-km/120321020)

Fazlagić: Bh. namjenska industrija treba jači državni marketing

Namjenskoj industriji BiH neophodan je jači državni marketing. Iako se u posljednje vrijeme stanje u ovoj industriji nešto popravlja, taj tempo nije dovoljan, rekao je Zijad Fazlagić, predsjednik Grupacije namjenske industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

On je danas na sjednici odbora te grupacije u Sarajevu kazao da bi bh. namjenska industrija, uz podršku državnog marketinga, morala imati nastup i u državama koje su ranije bili njeni konzumenti., dodavši kako su te zemlje, uglavnom, iz reda Pokreta nesvrstanih.

"Kada je riječ o izvozu, posebno se u FBiH bilježi napredak i u ovom momentu dvije do tri fabrike imaju punu zaposlenost za nekoliko narednih godina. To su Igman, fabrika u Bugojnu, a u naznakama su Pretis i Zrak, međutim, imamo još nekih fabrika za koje bi bilo jako značajno da se aktiviraju, posebno u oblasti naoružanja, kao što su BNT, Tehnički remontni zavod Hadžići, Zrak, zatim u RS-u Rudi Čajavec, Fabrika motora na Palama i još neke, ali to bez osmišljenog državnog marketinga veoma teško ide", rekao je Fazlagić.

Dodao je da se u posljednje vrijeme ponovno pojavljuju i neke države gdje je BiH bila dominantan izvoznik proizvoda namjenske industrije, spomenuvši tu, prije svega, Indoneziju, uz napomenu da je doprinos tome dalo Ministarstvo vanjskih poslova.

Prošle godine je izvoz namjenske industrije bio nešto manji od 50 miliona KM, što je, kako ističe Fazlagić, nedovoljno, ako se uzme u obzir činjenica da je 1988. godine izvoz iz BiH bio oko 2,4 milijarde, a da je u namjenskoj industriji bilo uposleno deset puta više ljudi nego sad.

Namjenska industrija BiH i u ovom momentu, po Fazlagićevim riječima, izvozi u 30-ak država, a najzastupljeniji proizvodi u izvozu su pješadijska i artiljerijska municija.

Fazlagić je, kao i ostali članovi odbora Grupacije namjenske industrije BiH, pozdravio donošenje desetogodišnje strategije razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH koju je predložila Vlada, prvenstveno što namjenska industrija tu strategiju uopće nije ni imala.

Njom se računa da namjenska industrija u Federaciji BiH postane pokretač razvoja i rasta privrede uz čuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.

Tako se predviđa povećanje izvoza sa sadašnjih četrdeset i nešto, na 100 miliona KM godišnje do 2018. godine, odnosno 200 miliona KM do 2022. godine, uz ravnopravno učešće društava iz te oblasti.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/fazlagic-bh-namjenska-industrija-treba-jaci-drzavni-marketing/120321120)

*Bump

Namjenska industrija pokreće inicijativu za redovno ugovaranje za Oružane snage BiH

Situacija u namjenskoj industriji u BiH u ovom trenutku nešto je povoljnija nego u prethodnom periodu, ali je neophodno animirati sve strukture vlasti na stvaranju povoljnijih uslova za privređivanje, konstatovano je na jučerašnjoj sjednici Odbora Grupacije namjenske industrije Spoljnotrgovinske komore BiH.

Članovi Grupacije namjenske industrije istakli su da se poboljšanje situacije posebno odnosi na proizvodnju municije i eksplozivnih sredstava, dok su u oblasti proizvodnje naoružanja i remonta vojnih sredstava kapaciteti minimalno iskorišteni, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Posebna inicijativa biće pokrenuta ka Ministarstvu odbrane BiH s ciljem da domaćoj industriji obezbijedi planove za nabavku i remont naoružanja i vojne opreme za potrebe Oružanih snaga BiH, te da provede zakonom propisane procedure i vrši redovno ugovaranje.

Konstatovano je da je, radi povoljnijeg poslovanja, neophodno insistirati kod nadležnih tijela na poštovanju zakonom propisanih procedura za izdavanje saglasnosti neophodnih za pribavljanje dozvola za izvoz odnosno uvoz naoružanja, vojne opreme i sirovina za proizvodnju.

Tretiranje viška naoružanja i vojne opreme potrebno je riješiti tako da se ovoj robi u domaćim fabrikama pokuša stvoriti dodata vrijednost, a roba koja je za to određena da se uništava u domaćim firmama.

Pozitivno je ocijenjen dosadašnji rad na prezentaciji potencijala namjenske industrije BiH na tržištu Indonezije i istaknuta potreba da se, zajedničkim nastupom svih subjekata, a u organizaciji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Spoljnotrgovinske komore BiH, obezbijedi aktivna podrška ovim nastojanjima relevantnih institucija na državnom i entitetskim nivoima.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/550808)

Turska želi pomoći u razvoju naše namjenske industrije

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj danas je, po povratku iz Turske, gdje je boravio s delegacijom BiH na 15. evroazijskom ekonomskom forumu, izjavio Feni da je s tamošnjim zvaničnicima razgovarao o saradnji BiH, odnosno Federacije BiH i Turske u oblasti energije i industrije, a posebno namjenske industrije te da je bilo i konkretnih dogovora.

S pomoćnikom ministra ze energiju Republiku Turske, kako je kazao, održan je sastanak na kojem je upoznat o aktivnostima koje poduzima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u pogledu donošenja seta zakona iz oblasti energije.

"Tu su zakoni o električnoj energiji, o obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, nafti, naftnim derivatima, istraživanju gasa i nafte, o gasu i krovni zakon o energiji i naš cilj je da svi do kraja godine stupe na snagu, i mislim da smo tu na dobrom putu. Neki od tih zakona će već idućeg mjeseca stupiti na snagu i to otvara mogućnost za prave investicije. Cilj je da se određeni projekti koje mogu realizirati bh. elektroprivrede izdvoje i da se realiziraju putem elektroprivreda, a one projekte koje u narednih 10-ak godina ne mogu realizirati elektroprivrede da se realiziraju putem stranih investicija i tu smo ih upoznali o određenim, konkretnim projektima, a pogotovo o kapacitetima kojima raspolažemo.

Tu je 2.500 MW u termoelektranama, 2.400 novih MW u hidroelektranama, zatim značajni kapaciteti u vjetroelektranama i do 3.000 MW te kapaciteti vjetrotroelektrana", kazao je ministar Trhulj.

Istaknuo je da Turska pokazuje veliko interesovanje za ulaganje u energetski sektor BiH te da je dogovoreno da u narednih mjesec dana pri turskom ministarstvu energije bude formirana grupa koja će doći u BiH i zajednički s predstavnicima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije sagledti mogućnosti i stvarne potencijale u BiH, a kasnije se prijaviti i na objavljene javne međunarodne tendere.

Trhulj je istaknuo i da je zajednio s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem imao značajan sastanak s podsekretarom u Ministarstvu odbrane Republike Turske koji je zadužen za namjensku industriju.

"Turska trenutno ima jednu od najznačajnijih vojnih industrija u Evropi i imaju više od 12,5 milijardi eura izvoza pa nam je želja da uz pomoć Ministarstva odbrane Turske ponovo razvijamo našu namjensku industriju, a oni žele da nam tu pomognu kako kroz otvaranje tržišta na kojima oni plasiraju svoje proizvode, tako i kroz razvoj novih tehnologija u bh. fabrikama", rekao je Trhulj.

Pojasnio je da će već tokom dana poslati neke osnovne informacije na osnovu kojih će turska strana napraviti određenu analizu te dodao da će za mjesec do dva ponovno biti održan sastanak dviju strana da bi se utvrdile mogućnosti unapređenja saradnje.

Naglasio je da je u Turskoj imao sastanak i s predstavnicima 15-ak kompanija iz različitih industrijskih grana i da je istaknuo da BiH posjeduje veliki broj praznih fabrika i koje će u procesu male privatizacije ići u prodaju.

Istaknuto je i da BiH ima obučene ljude u raznim firmama, ali da je svježi kapital ono što fali u mnogim firmamam da bi proizvodnja bila pokrenuta.

"Imao sam jedan sastanak s predstavnicima 15-ak velikih kompanija i oni su zaista iskazali spremnost da ih informiramo kada bude došlo do male privatizacije da bi mogli učestvovati na tenderima. Dogovorili smo i da jednom turskom časopisu koji se prodaje u 100 hiljada primjeraka i koji praktično kupuje toliki broj kompanija, a koji prezentira sve šta se događa u industrijskim granama u Turskoj, pošaljemo sve naše objave i one će biti besplatno plasirane", kazao je Trhulj.

Evroazijski ekonomski forum održan je u Istanbulu i Izmiru od 10. do 13. aprila, a delegacija BiH boravila je tamo u organizaciji Marmara fondacije, koja je organizator i pokrovitelj Foruma.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/trhulj-turska-zeli-pomoci-u-razvoju-nase-namjenske-industrije/120413115)

Trhulj je istaknuo i da je zajednio s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem imao značajan sastanak s podsekretarom u Ministarstvu odbrane Republike Turske koji je zadužen za namjensku industriju.

Dobro su se sjetili...

BNT-Tvornica mašina i hidraulike, Zrak i Pretis idu u dokapitalizaciju

Agencija za privatizaciju FBiH pokrenula je proceduru izbora profesionalne konsultantske kuće za provedbu postupka dokapitalizacije tri privredna društva namjenske industrije sa sjedištem u Federaciji BiH. Radi se o preduzećima BNT -Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik, Zrak Sarajevo i Pretis Vogošća.

Kako nam je potvrdio pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju Fikret Talić, konsultantske usluge će obuhvatati izradu potrebnih procedura za dokapitalizaciju, izradu prospekta, te u saradnji sa upravama ovih kompanija, pripremu potrebne odluke i drugih akta koja se odnose na sprovođenje procedure dokapitalizacije.

Izabrani konsultant imat će obavezu nadgledati i pružiti pomoć u cjelokupnom procesu povećanja osnovnog kapitala i emisije dionica putem zatvorene ponude.

Podsjećamo, Vlada FBiH na sjednici održanoj 01.12.2011. godine, s ciljem dokapitalizacije privrednih društava namjenske industrije sa sjedištem u Federaciji BiH, donijela je Zaključak kojim je zadužila Agenciju da, u saradnji sa Federalnom direkcijom za namjensku industriju, izvrši izbor konsultanta za provedbu postupka dokapitalizacije privrednih društava namjenske industrije u FBiH.

"Dokapitalizacija državnog kapitala će se vršiti za iznos sredstava usaglašenih između privrednih društava sa Fondom PIO/MIO po utvrđenoj proceduri i usklađenim spiskovima radnika za uvezivanje staža a na osnovu odluka Vlade FBiH za iznos dodijeljenih novčanih sredstava iz iračkog duga", kazao je Talić.

On je potvrdio da će se dokapitalizacija vršiti i za iznos pokretne i nepokretne imovine (zemljište i objekti) u privrednim društvima "Pretis" d.d. Vogošća, "Binas" d.d. Bugojno, "Zrak" d.d. Sarajevo i "Igman" d.d. Konjic koja nije bila predmetom privatizacije jer nije bila evidentirana u početnim bilansima. U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, bit će omogućeno i ostalim dioničarima da shodno svom vlasničkom učešću izvrše dokapitalizaciju.

U Agenciji za privatizaciju su nam potvrdili da će nakon ovog, biti objavljeni javni pozivi za dokapitalizaciju i za preostala preduzeća iz namjenske industrije: "Binas" d.d. Bugojno, "Tehnički remontni zavod" d.d Hadžići, "Pretis" d.o.o. Vogošća, "Igman" d.d. Konjic, PS "Vitezit" d.o.o. Vitez i "Ginex" d.o.o. Goražde.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/564178)

Namjenskoj industriji otvorena vrata Malezije


Kompanija UNIS Group je na nedavno održanom sajmu vojne industrije u Kuala Lumpuru (Malezija) predvodila osam bh. fabrika iz namjenske industrije koje su se zajednički predstavile na štandu na kojem je bio grb Bosne i Hercegovine.

Na sajmu u Maleziji bio je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj koji nam je nakon povratka iz ove daleke zemlje rekao da je BiH tržište Malezije vrlo interesantno jer je jedno od osnova plasmana naših firmi poput Pretisa i Binasa. Unatoč tome, tržište Malezije je za BiH bilo zatvoreno četiri godine jer su pojedinci iz naše zemlje bukvalno prevarili svoje malezijske partnere sa ugovorom o Pretisu. Upravo je sređivanje odnosa između FBiH i Malezije bio jedan od razloga što je Trhulj otišao na sajam.

Riješeni nesporazumi

"Tada smo dobili avans od 1,3 miliona američkih dolara, dali bankovnu garanciju, a roba nikad nije bila isporučena, pa je ugovor na kraju raskinut. Ministar odbrane Malezije Ahmad Zahid Hamidi, koliko mi je poznato i ranije je imao zahtjeve od bivšeg premijera FBiH Mustafe Mujezinovića i bivšeg ministra Vahida Heće, ali nije želio nikoga da primi. Bio sam uporan u zadnjih šest mjeseci i uspio sam izdejstvovati da mene i mog savjetnika primi na protokolarni sastanak koji je trebao trajati pet minuta. Ipak, naš sastanak je trajao 40-ak minuta i na kojem smo, čini mi se, riješili sve nesporazume. Bila je potrebna samo jedna riječ, izvinjenje, za sve ono što je napravljeno u ranijem načinu poslovanja. Maleziji smo se zahvalili na pomoći u ratu, poslije rata, na investicijama koje su pokretali u BiH, a koje njima nisu donijele nikakvu dobit. Posebno smo se izvinili za Pretis i oni su nam oprostili garanciju od 1,3 miliona američkih dolara", kaže Trhulj.

Ministar Trhulj nam je rekao da je poruka malezijskog ministra odbrane bila da se ministru odbrane BiH Muhamedu Ibrahimoviću prenese da je Malezija za našu zemlju i dalje otvorena u finansiranju školovanja oficira i da se tržište te zemlje ponovo otvara za nas.

"Naša namjenska industrija sada ima tržište u 30-ak zemalja. Naš štand je relativno mali kada se pogledaju štandovi Turske ili Italije. Turska, primjerice, ima tržište od 12,5 milijardi eura, a mi od 30 miliona eura. To se ne može porediti, ali je naše kataloge uzelo više od stotinu posjetilaca. Razgovarali smo sa predstavnicima Indonezije, Australije, Filipina, Turske... Nas karakteriše kvalitetan proizvod. UNIS Ginex smo sačuvali i pozitivno posluje, otvorio je 60 radnih mjesta prošle godine, Igman smo stavili na noge i danas ta kompanija ima pet puta veću proizvodnju nego prije dvije godine. Ta firma je zaposlila više od 300 ljudi prošle godine i danas ima gotovo 700 uposlenih.

Danas Igman ima ugovorenog posla da će svake godine u naredne tri zapošljavati po stotinu ljudi.

Naš cilj u Igmanu je otvaranje druge smjene i više od hiljadu zaposlenih. Također, cilj nam je da se osposobe Pretis, Binas, BNT i Vitezit. Zrak radi pomalo i pregrmio je neke teške stvari", kaže ministar Trhulj.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/namjenskoj-industriji-otvorena-vrata-malezije)

:okay:

"Naša namjenska industrija sada ima tržište u 30-ak zemalja. Naš štand je relativno mali kada se pogledaju štandovi Turske ili Italije. Turska, primjerice, ima tržište od 12,5 milijardi eura, a mi od 30 miliona eura. To se ne može porediti, ali je naše kataloge uzelo više od stotinu posjetilaca. Razgovarali smo sa predstavnicima Indonezije, Australije, Filipina, Turske... Nas karakteriše kvalitetan proizvod. UNIS Ginex smo sačuvali i pozitivno posluje, otvorio je 60 radnih mjesta prošle godine, Igman smo stavili na noge i danas ta kompanija ima pet puta veću proizvodnju nego prije dvije godine. Ta firma je zaposlila više od 300 ljudi prošle godine i danas ima gotovo 700 uposlenih.

Danas Igman ima ugovorenog posla da će svake godine u naredne tri zapošljavati po stotinu ljudi.

Naš cilj u Igmanu je otvaranje druge smjene i više od hiljadu zaposlenih. Također, cilj nam je da se osposobe Pretis, Binas, BNT i Vitezit. Zrak radi pomalo i pregrmio je neke teške stvari", kaže ministar Trhulj.

Ovo bas lijepo procitati :)

da evo i ovdje potvrde za Zrak
Super, svaka cast ovom Trhulju i Vladi

Izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto

Rezultati postignuti u proteklih godinu dana pokazuju da su poduzete adekvatne mjere na saniranju stanja u namjenskoj industriji - izjavio je danas federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj na konferenciji o namjenskoj industriji u Sarajevu.
Na drugoj Konferenciji o statusu, trenutnom stanju i mjerama za unapređenje namjenske industrije, koju je organizirao Sindikat metalaca BiH, analizirano je izvršenje zaključaka s prve konferencije održane prije godinu dana.

Tada je, po riječima ministra Trhulja, konstatovano da je namjenska industrija u minusu negdje oko 140 miliona KM, a praktično osim Ginexa u svim fabrikama bilo je teško stanje, radnici su dugo godina bili bez plaća i neuvezanog radnog staža, a nivo poslova je bio u opadanju.

„Međutim, rezultati u 2011., posebno u drugom polugodištu, pokazuju da je izvoz namjenske industrije uvećan za 50 posto. Ugovori koji su potpisani u 2011. i koji se sada realizuju daju novih 50 posto povećanja izvoza, tako da u prve dvije godine očekujemo 100 postotno povećanje izvoza namjenske industrije", istakao je Trhulj.

Dodao je da je u velikom broju fabrika radnicima uvezan radni staž, a radi se na tome da se pitanje zdravstvenog osiguranja sistemski riješi.

„Vladi smo proslijedili i zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava gdje bi pitanje dugova po osnovu zdravstvenog osiguranja bilo trajno riješeno", istakao je Trhulj.

„Izvoz namjenske industrije u prva tri mjeseca ove godine je bio 6,2 miliona eura, dakle gotovo 12,5 miliona KM i ako imate u vidu da je za isti period prošle godine, koja je bila 50 posto bolja od 2010., napravljeno nekih 2,5 miliona eura, očito je da je za čak više od 60 posto povećan izvoz u odnosu na prvi kvartal 2011.", kazao je Trhulj.

„Mislim da su to rezultati koje prepoznaju radnici i sindikat, ali još smo daleko od toga da možemo reći da smo u potpunosti riješili stanje u namjenskoj industriji i na tome radimo", dodao je Trhulj.

Dopredsjednik Sindikata metalaca BiH i koordinator za namjensku industriju Federacije BiH Bajro Melez ocijenio je da je stanje u namjenskoj industriji loše, ali nešto bolje u odnosu na prethodnu godinu.

Stanje je, po njegovim riječima, bolje jer je u preduzećima zaključivanjem dobrih ugovora omogućeno zapošljavanje, kao što je to slučaj s preduzećima „Igman" i „Ginex".

„Duplo više radnika radi u odnosu na prošlu godinu, a ohrabruju i ugovori koje su zaključili Igman iz Konjica i Ginex iz Goražda, a uz to pripreme za velike ugovore imaju Pretis i Zrak tako da je namjenska industrija u usponu", dodao je Melez.

Prioriteti sindikata su zapošljavanje i izmirivanje obaveza prema radnicima i u tom smislu konačno rješavanje obaveza po osnovu zdravstvenog osiguranja, kao i da se Razvojna banka stavi u funkciju razvoja preduzeća putem povoljnih kreditnih aranžmana.

„Tražimo da se kompletan državni aparat uključi da bi se omogućilo da namjenska industrija konačno zauzme mjesto koje joj pripada", kazao je Melez.

Predsjednik sindikalne organizacije privrednog društva "Igman" Konjic Senad Bjelevac kazao je da se stanje u Igmanu značajno popravilo u odnosu na situaciju prije dvije godine.

„Radnici su zadovoljni, imamo 330 stalno zaposlenih, a u jednom periodu smo imali i do 700 radnika. Posla imamo do kraja godine, a radi se i na ugovaranju poslova za narednu godinu", istakao je Bjelevac.

Sindikat Igmana je zadovoljan s upravom društva i neke probleme iz ranijeg perioda u vezi sa zdravstvenim osiguranjem i izostalim plaćama, nastoje postepeno riješiti i očekuju da će to biti završeno do kraja godine.

I radnici u Ginexu su, po riječima predsjednika sindikalne organizacije ovog preduzeća Džeme Tire, zadovoljni i imaju dovoljno posla. On je dodao da Ginex zapošljava više od 400 radnika, dobro posluje i izvozi u 34 zemlje.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/trhulj-izvoz-namjenske-industrije-uvecan-za-50-posto)

Orao: Novi objekti od 6,5 miliona KM


U Vazduhoplovnom zavodu Orao Bijeljina u toku je izgradnja objekta za reparaciju dijelova i ispitne stanice za ispitivanje turbomlaznih motora i gasnih turbina čija je vrijednost oko 6,5 miliona KM.

Direktor Vazduhoplovnog zavoda Milan Prica rekao je Srni da je Orao za ovu investiciju dobio kredit Investiciono-razvojne banke Republike Srpske od 3,7 miliona KM, a ostatak novca izdvojiće ovo preduzeće.
"Da bismo opstali na svjetskom tržištu počeli smo proces proširenje tehnoloških mogućnosti izgradnjom objekta za reparaciju gdje je glavni dio vezan za galvanizaciju i izgradnju ispitne stanice za ispitivanje turbomlaznih motora i gasnih turbina", rekao je Prica.
On je istakao da, uvođenjem novih objekata i tehnologija, ovo preduzeće želi da podigne razvojnu tehnologiju na viši nivo, s obzirom na to da godinama nije ulagano u ovo preduzeće.
"Ovi poslovi su veoma specifični i traženi u svijetu pod uslovom da zadovoljavaju najveće vazduhoplovne standarde koji se traže u ovoj oblasti i time stvaramo preduslove da možemo raditi sa zapadnim kompanijama i da možemo opstati na ovom tržištu", rekao je Prica.
Rukovidilac stručnog tima ovog preduzeća za izgradnju novih objekata Dubravka Banjac rekla je da će se u objektu za reparaciju djelova, čija je površina oko 1.200 metara kvadratnih, odvijati procesi galvansko-hemijske zaštite.
"Specifični smo po tome što ćemo, u odnosu na cijelo okruženje, jedino mi imati galvanizaciju sa više od 20 vrsta galvansko-površinskih zaštita na metalnim dijelovima, dok u okruženju svi koriste zaštitu plastičnim dijelovima", precizirala je Banjac.
Ona je dodala da je, uz objekat galvanizacije, izgrađeno i najsavremenije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što zadovoljava sve evropske standarde po pitanju ekologije i zaštite životne sredine.
"Ovakav objekat sa toliko različitih procesa galvansko-hemijske zaštite ne postoji u okruženju i mislim da ćemo biti otvoreni da, sem sopstvenih potreba, pružamo usluge i trećim licima u okruženju", rekla je Banjac. Orao je firma sa dugom vazduhoplovnom tradicijom. Osnovana je 1944. godine, a danas ima oko 420 radnika.

Epilog tužbe protiv firme "Đuro Đaković": FBiH će od Hrvatske naplatiti 12,5 miliona dolara


Vlada FBiH očekuje naplatu 12,5 miliona dolara po osnovu tužbe iz 2007. godine protiv hrvatske firme "Đuro Đaković" iz Slavonskog Broda zbog prodaje 13 tenkova koje je ova kompanija početkom devedesetih godina isporučila Kuvajtu, saznaje "Dnevni avaz".

Odluka po žalbi

Riječ je o 13 oklopnih vozila koja su povučena s vukovarskog ratišta i upućena u Kuvajt, a u njihovoj proizvodnji učestvovale su bh. kompanije: sarajevski "Zrak" i "Famos" te novotravnički BNT. Senad Rahimić, direktor Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća FBiH, potvrdio je za "Avaz" da se ova presuda nalazi pred Ustavnim sudom Hrvatske, koji treba donijeti presudu po osnovu žalbe od Visokog trgovačkog suda u Zagrebu.

- Radi se o tužbi koju je Agencija za privatizaciju u FBiH podnijela u ime Vlade FBiH još 13. maja 2007. Tužili smo Hrvatsku, tačnije firmu "Đuro Đaković". Tenkovi su povučeni s ratišta i preko Rijeke i Bara prevezeni u Kuvajt. Potražujemo sredstva od ukupno 12,5 miliona dolara i uskoro očekujemo presudu u našu korist - rekao je Rahimić.

Nezvanično saznajemo da je presuda već donesena u korist Federacije te da će zvanična potvrda iz Zagreba stići u narednih nekoliko dana. Rahimić kaže da, dok advokati ne potvrde takve tvrdnje, o tome ne može govoriti.

Veliki uspjeh

- Već sam rekao da očekujemo presudu u našu korist, ali ne treba trčati pred rudu. Sve dok presuda ne dođe na adresu Agencije za privatitzaciju, treba sačekati i biti strpljiv. Ovo je velika stvar za FBiH i naše kompanije. Nakon naplate "iračkog duga", ovo će biti druga presuda koju smo uspješno završili - rekao je Rahimić.

Vlada raspolaže novcem

Rahimić kaže da će pare stići na račun Vlade FBiH te da će onda Vlada morati odlučiti šta će uraditi s njima.

- Hoće li Vlada te pare dati preduzećima ili će se ići s dokapitalizacijom ili nečim sasvim drugim, ne bih znao u ovom trenutku. Važno je da te pare dobijemo, da presuda uskoro bude donesena - rekao je Rahimić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/111180-epilog-tuzbe-protiv-hrvatske-firme-djuro-djakovic-fbih-ce-od-hrvatske-naplatiti-12-5-miliona-dolara-za-tenkove.html)

Jedino preduzeće za proizvodnju gospodarskih eksploziva na Balkanu čeka restruktuiranje

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj posjetio je jučer preduzeće "Vitezit" u Vitezu gdje se sastao s vršiteljicom dužnosti direktora Mirandom Tibold i izvršnim direktorima Aidom Haskić i Perom Đepinom.

"Tema razgovora bili su problemi s kojima se "Vitezit" suočava, a to su u prvom redu pokretanje proizvodnje, isplaćivanje plaća radnicima, plasman robe na tržište uz zaštitu domaće proizvodnje, kao i plasman robe u rudnike koji su pod ingerencijom istog ministarstva", saopćeno je iz "Vitezita".

Tom prilikom Tibold je informirala ministra Trhulja o lošem poslovanju prethodnih uprava "Vitezita", koji su sklapali štetne ugovore po poduzeće i napravili ogromne dugove.

Na sastanku je naglašeno i da je sadašnjoj Upravi društva i članovima Nadzornog odbora u planu da naprave program restruktuiranja društva i proizvodnje da bi jedino preduzeće za proizvodnju gospodarskih eksploziva na Balkanu moglo ne samo podmirivati domaće tržište nego i izvoziti svoje proizvode.

Razgovarano je i o potrebi certificiranja laboratorija i proizvoda, dobivanja CE oznake i zadovoljavanja ISO standarda.

Ministar Trhulj izrazio je zadovoljstvo s postignutim pomacima koje je učinila novoimenovana Uprava za kratko vrijeme.

"Nakon sastanka s Upravom, ministar se sastao i s predstavnicima radničkog Sindikata PS "Vitezit", gdje se razgovaralo o problemima ali i o načinima za njihovo prevazilaženje, pri čemu su predstavnici sindikata naglasili da je sadašnja Uprava napravila pozitivne pomake, te postavila temelje poslovanja na realnim ekonomskim parametrima", navodi se.

Radnici su istaknuli i nepravednu raspodjelu sredstava za uvezivanje staža radnicima u visini od oko dva miliona KM.

"Prema tvrdnjama zaposlenih radnika, radni staž je uvezivan bivšim radnicima koji po zakonu na to nemaju pravo. Dogovoreno je da Uprava društva napravi izvještaj u suradnji s kantonalnim MIO/PIO, te će ga dati na provjeru da bi se utvrdile nezakonitosti i ispravila nepravda i pogreške koje su prethodna Uprava društva i Nadzorni odbor odobrili", ističe se u saopćenju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/622530)

Četiri zemlje iz regiona duguju 118,9 miliona KM bh. firmam

Ukupna vrijednost prijeratnih potraživanja koju su iskazale bh. kompanije na dan 31. decembar prošle godine po osnovu izvoza naoružanja i vojne opreme u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji iznosila je tačno 118.951.397 KM, saznaje "Dnevni avaz".

Ukupno 28 tužbi

Samo u Republici Srbiji, prema podacima Agencije za pasivni podbilans BiH, podnesena je 21 tužba ukupne vrijednosti sporova u iznosu od 60.506.443 dolara, 3.053.005 funti te 278.353 eura, dok su u Hrvatskoj podnesene tri tužbe ukupne vrijednosti 12.976.508 dolara. U Crnoj Gori podnesene su, također, tri tužbe koje iznose 68.733 eura, a u Makedoniji jedna tužba vrijedna 25.000 eura. Međutim, zvuči nevjerovatno da su sudovi za 17 godina uspjeli okončati svega dva predmeta, i to jedan u Srbiji i jedan u Crnoj Gori.

"Dnevni avaz" došao je do spiska kompanija namjenske industrije iz BiH koje su tužile navedene države zbog neplaćanja prijeratnih potraživanja. Najviše potraživanja u Srbiji, ukupno osam, ima sarajevska firma "Unix-Promex", koja proizvodi oružje. Ova kompanija tako je tužila JP "Yugoimport-SDPR Beograd" (Savezna direkcija za promet roba posebne namjene) za isporuku robe Sudanu, a vrijednost spora iznosila je 5.678.809 dolara i 1.806.585 dolara.

Milioni dolara

Istu firmu tužili su i za isporuku robe Etiopiji u vrijednosti od 15.713.711 dolara te 2.329.163 dolara. Tu je i tužba za isporuku robe Kuvajtu u iznosu od 3.355.680 dolara, isporuku robe Kubi u iznosu 3.053.005 funti, Peruu 26.658.176 dolara te Tajlandu 102.304 dolara.

Tužbe su podnijele i firme "Zrak" Sarajevo, "Unix-Ginex" Goražde, "BNT Holding" Novi Travnik, "Famos Holding" Sarajevo, RMU Breza te "Bosnalijek" Sarajevo, čija potraživanja, također, iznose desetine miliona dolara.

Dugovanja Hrvatske

"BNT Holding" Novi Travnik potražuje od hrvatske firme "Đuro Đaković" za isporuku robe Kuvajtu iznos od 3.013.063 dolara, a "Famos Holding" 4.385.751,20 dolara. Sarajevski "Zrak" potražuje 5.577.714,60 dolara. Ove tužbe već se nalaze na Ustavnom sudu Hrvatske, koji će o njima uskoro donijeti presude.


Avaz (http://www.avaz.ba/vijesti/teme/cetiri-zemlje-iz-regiona-duguju-1189-miliona-km-bh-firmama)

Odlicne vijesti sa sjednice Vlade FBiH, zasluzuju boldiranje crvenim ^^

SVE BOLJI REZULTATI POSLOVANJA NAMJENSKE INDUSTRIJE

Vlada FBiH upoznala se danas s Izvještajem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije - Federalne direkcije za namjensku industriju o poslovanju privrednih društava namjenske industrije u FBiH za prvih šest mjeseci 2012. godine.

U ovom periodu je u namjenskoj industriji bilo 2.340 radnika, što je za 421, odnosno za 22 posto, više nego u istom periodu prošle godine. Ostvaren je ukupan prihod od 50.147.089 KM i veći je za 29.832.735 KM ili za 147 posto u odnosu na isti period prošle godine. Prihod od izvoza u vrijednosti od 38.307.516 KM je, također, veći za čitavih 26.650.414 KM ili 229 posto u odnosu na lanjske podatke.

U ovom periodu su privredna društva namjenske industrije u Federaciji BiH ostvarila gubitak od 2.372.386 KM, koji je manji za 4.728.278 KM ili 77 posto u odnosu na prvo polugodište 2011. godine.

Posebno su istaknuti poslovni rezultati privrednih društava “Igman” Konjic, “UNIS Ginex” Goražde, BNT TMiH Novi Travnik i “Zrak” Sarajevo.

Vlada FBiH nastavlja rad na poboljšanju rezultata i ostalih fabrika namjenske industrije.

:cheers:

Vraćanje na staze stare slave: Pretis sklopio posao od 12,5 miliona KM


Ugovorom od 12,5 miliona KM koji je potpisan ovih dana vogošćansko privredno društvo Pretis vraća se na stare staze slave.

Pretis je sklopio posao kojim će na svjetsko tržište plasirati granate novog kalibra, a što je još važnije, biće sačuvano više od 200 radnih mjesta. Ovo je juče Oslobođenju potvrdio ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

"Nakon više od 20 mjeseci borbe za spašavanje privrednog društva Pretis d.d. Vogošća, potpisan je ugovor vrijedan 12,5 miliona KM. Značaj ugovora je proizvodnja novog proizvoda, grana ta novog kalibra koje imaju veliku potražnju na svjetskom tržištu. Ugovorom će se sačuvati radna mjesta i stvoriti realna osnova za razvoj Pretisa, koji će ponovo biti lider namjenske industrije u FBiH. Akreditiv je već otvoren na cijeli iznos, baš kao u slučaju ugovora Igmana Konjic, koji ga je vratio u život", rekao je Trhulj.

Trhulj naglašava da je značaj Pretisa veliki i da bez njega nema ni namjenske industrije u FBiH.

"Ako ćemo konkretno, sa ovim ugovorom možemo pružiti šansu Binasu iz Bugojna, još jednoj fabrici namjenske industrije koja je u teškom stanju. Imamo u planu da ovim ugovorom pokrenemo i jednu livnicu. Ovaj posao vraća Pretis na svjetsko tržište, gdje mu je i mjesto", istakao je Trhulj.

Dodaje da Pretis ima jasnu perspektivu, te da će obaveze odranije biti riješene tako što će zalihe proizvoda i poluproizvoda biti prodate.

Što se tiče ostalih fabrika iz namjenske industrije, Trhulj kaže da je Igman 2012. prvi put nakon 20 godina poslovao sa dobiti, Unis Ginex je jedan od lidera na svjetskom tržištu, a BNT Travnik, uz Pretis, ima najveće mogućnosti.

"U Indoneziji imamo veliku šansu za BNT koji bi, takođe, povukao za sobom još neke fabrike, ali nam je tu Vlada FBiH jedan od najvećih problema. Ne možemo da imenujemo upravu izabranu u zakonskoj proceduri. Teško se upuštati u bilo kakav ozbiljniji posao u takvoj situaciji", ističe Trhulj.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/Vijest/Vijesti/vracanje-na-staze-stare-slave-pretis-sklopio-posao-od-125-miliona-km/1468)

Sjajna vijest! :cheers: :cheers: :cheers:

:applause: Je li poznato o kojem kalibru se radi i o kakvim granatama, tj. za koje oruzje?

Najviše vojne opreme BiH prodaje Saudijskoj Arabiji i Srbiji



BiH godišnje izveze vojne opreme u vrijednosti od preko 57 milijuna eura. Do tog podatka došlo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH temeljem profaktura koje su izvoznici dostavili uz zahtjeve za izdavanje dozvola za izvoz vojne opreme u prošloj godini. Izdane su ukupno 92 dozvole za izvoz vojne opreme u 28 zemalja. Prema podacima iz izvješća koje je dostavljeno Parlamentarnoj skupštini BiH, uglavnom je riječ o streljivu i opremi za postavljanje upaljača. Oružje zauzima manji dio u strukturi izvoza opreme. Vrijednost izvezenog oružja je nešto veća od osam milijuna eura.

Najveći dio vojne opreme prošle godine je izvezen u Saudijsku Arabiju i Srbiju, a oko 93,6 posto vrijednosti cjelokupnog izvoza otpada na sedam zemalja. Vrijednost vojne opreme izvezene u Saudijsku Arabiju je 26,7, u Srbiju 10,7 milijuna eura. Slijedi Švicarska sa 6,7, Afganistan s 5,5, te Španjolska s 1,4 milijuna eura. Na popisu najvećih uvoznika vojne opreme iz BiH još su Bugarska i Kuvajt. Među uvoznicima vojne opreme iz BiH, iako u znatno manjim količinama su i Albanija, Austrija, Crna Gora, Čile, Egipat, Nizozemska, Indonezija, Irak, Italija, Izrael, Mađarska, Malezija, Makedonija, Njemačka, Poljska, Rumunjska, SAD, Slovačka, Tajland, Turska i Velika Britanija. S druge strane, vrijednost uvezene vojne opreme u BiH, prema dostavljenim profakturama uvoznika, znatno je manja pa se može zaključiti da je vojna oprema jedna od rijetkih roba u kojima BiH ostvaruje trgovinski suficit.

Ukupna vrijednost uvoza vojne opreme prema izdanim dozvolama je nešto veća od 3,6 milijuna eura. Izdane su dozvole za uvoz iz ukupno 16 država. Preko 91 posto vrijednosti uvezene vojne opreme otpada na šest zemalja, a prednjači Mađarska, iz koje je BiH uvezla vojne opreme u vrijednosti 1,3 milijuna eura. Drugi izvoznik vojne opreme u BiH je SAD s nešto manje od 600 tisuća eura, a slijede Srbija, Ukrajina, Belgija i Slovenija. Namjenska industrija, na koju se odnosi proizvodnja uglavnom sve vojne opreme koja se izvozi iz BiH, smatra se jednim od većih gospodarskih potencijala BiH. Usprkos spomenutom suficitu u trgovinskoj razmjeni činjenica je da taj potencijal niti izbliza nije iskorišten. Zajedničko povjerenstvo za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH upozorilo je i na potrebu usvajanja zakonskih izmjena kojima bi se ponovno uvela obveza šestomjesečnog izvješćivanja Parlamenta o izdanim i realiziranim dozvolama.

Oružje izvozimo Saudi Arabiji I Srbiji :crazy: drago mi je da kupuju naše Ali moralno gledajući to je katastrofa.

Čudi me da švicarska baca pare na Oružje. I to na naše Oružje. Kad je zadnji put napadnuta? Al ko voli nek izvoli.

Svicarska ima obavezni vojni rok i toliko razvijenu vojsku da to postane jako cudno kada saznas... Imaju kompletna brda "preradjena" u atomska sklonista, sve sa vojnom opremom,hranom, lijekovima...sve spremno za zivot pod brdima ukupnog stanovnistva godinama...
Jednostavno ljudi o tome ne govore :)
A zasto da se ne prodaje Srbiji? Biznis je jedno a ljubav drugo..

BNT-TMiH d.d. Travnik- Tvornica Orkan vozila

http://www.bnt-tmh.com.ba/



^^
Ispravka, BNT TMH se nalazi u Novom Travniku i jedan je od razloga nastanka tog gradica u srcu BiH, i nije samo tvornica orkan vozila...

"Pretis" potpisao tri ugovora vrijednosti veće od 30 mil KM - Slijedi izmirenje obaveza


U posljednih petnaest dana fabrika namjenske industrije "Pretis" potpisala je tri ugovora, ukupne vrijednosti veće od 30 mil KM, što znači da su stvoreni svi preduslovi za izlazak iz krize nekadašnjeg giganta, piše Oslobođenje.

Dva ugovora ukupne vrijenosti 16,5 mil KM odnose se na proizvodnju munucije kalibra 155 mm koja ja veoma tražena na svjetskom tržištu, što će "Pretisu" osigurati ponovno pokretanje i kontuintet proizvodnje, a time i vraćanje nekadašnjeg ugleda.

- Najteže od svega je bilo vratiti povjerenje kupaca na svjetskom tržištu. Prva proizvodnja tzv. 155-ice počela je u 2012. godinia, ali u količinama koje nisu mogle osigurati kontinuitet proizvodnje, pa time ni izmirenje plata radnika i druge obaveze. Sa ovim ugovorom počinje jedna nova i ljepša priča za "Pretis" - kaže Erdal Trhulj, ministar industrije, energije i rudarstva.

Treći ugovor vrijedan 14 mil KM odnosi se na kompletiranje i prodaju zaliha.

- Iz ovih sredstava će se izmiriti nagomilane obaveze iz proteklog perioda - kaže Trhulj.

Ovim ugovorima "Pretis" otvara šansu i drugima. U prvom redu to se odnosi na fabriku "Binas" iz Bugojna. Samo izrada upaljača za potrebe "Pretisovih" ugovora osigurava kontinuitet proizvodnje i opstanak fabrike.

Drago mi je za Pretis! :applause:

Južnoafrički ELW Global kupuje bratunački Tehnički remont?
Izvor: Glas Srpske, 22.01.2013 15:08:38



Poslije kolektivnog godišnjeg odmora, u bratunačom preduzeću "Tehnički remont" jučer su počele su pripreme za nastavak proizvodnje jamskih vagona i pušaka za inostrano tržište, a ovo preduzeće trebalo bi da kupi kompanija "ELW Global" iz Južne Afrike, saznaje Glas Srpske.

Direktor "Tehničkog remonta" Goran Domuz očekuje da će najkasnije za mjesec dana završiti proces privatizacije, koji vodi Vlada RS, kao vlasnik 100% državnog kapitala.

"Vlada RS je 18. decembra prošle godine donijela odluku o prihvatanju programa finansijskog restrukturisanja ovog akcionarskog društva i namjeri pretvaranja potraživanja u akcije, a ona će biti primjenjena kada Vlada RS donese odluku o privatizaciji", rekao je Domuz i istakao da je privatizacija jedini izlaz iz dugogodišnje agonije ovog preduzeća , koje zapošljava 146 radnika.

Domuz nije želio potvrditi ime potencijalnog kupca "Tehničkog remonta", ali je rekao da se radi o ozbiljnom kupcu, koji je već obezbijedio dio sredstava za neto plate zaposlenih, kao i uređenje proizvodnjih hala i upravne zgrade.

"Novi vlasnik je iskazao interes da zadrži sve zaposlene i najavio zapošljavanje još jednog broja radnika. On će preuzeti obavezu da izmiri sve obaveze našeg preduzeća koje nisu obuhvaćene programom finansijskog restruktuisanja", kazao je Domuz, navodeći da su među preuzetim obavezama i neisplaćene neto plate radnika koje su dostigle iznos od oko 1,8 miliona maraka.

Bratunački "remontaši" su već potvrdili stručnu spremnost da rade za budućeg vlasnika ovog preduzeća.

"Izvršili smo remontovanje jedne građevinske mašine koja će se koristiti u Africi za potrebe Ujedinjenih nacija. Ovlašćeni kontrolori su bili izuzetno zadovoljni kvalitetom radova, a poslije toga smo dobili najavu za nove poslove za afričko tržište", rekao je Domuz

Obaveze

Domuz je naveo da "Tehnički remont" ima oko 25.000 m2 prostora za proizvodnju i remont, te da je od ukupnog broja zaposlenih njih oko 80 sada radno angažovano. On je podsjetio da je Vlada RS 2008. godine obezbijedila dva miliona KM za isplatu zaostalih plata radnicima.

http://ekapija.ba/Vijest/Investicije/juznoafricki-elw-global-kupuje-bratunacki-tehnicki-remont-/10179

Vitezit i Unis Pretis: Imovina firmi rasprodavana, gubici gomilani

Imovina firmi namjenske industrije "Vitezit" Vitez i "Unis Pretis" iz Vogošće prodavana je ispod knjigovodstvene vrijednosti, a ova preduzeća godinama su samo gomilala gubitke.

Kazali su to u petak izvori bliski Direkciji za namjensku proizvodnju FBiH nakon što je Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH pozvalo Finansijsku policiju FBiH da uđe u ove firme, jer imaju saznanja da su ranije i sadašnje uprave nezakonito raspolagale imovinom.

Prema informaciji ovog ministarstva, koju je razmatrala Vlada FBiH u četvrtak, u proteklih 13 godina, odnosno od 1999. do 2012. godine, u "Vitezitu" i "Unis Pretisu" poznatom kao "Alatnica", akumulirani gubitak premašio je 33 miliona KM.

"To je samo jedan od razloga zbog kojih je upućen poziv Finansijskoj policiji da utvrdi stvarno stanje u "Vitezitu" i "Unis Pretisu". Ministarstvo je došlo do saznanja da ranije i aktuelne uprave nisu s pažnjom dobrog domaćina brinule o imovini, usljed čega su nastupile štete, iskazivanje enormnih gubitaka, te da su raspolagali sa imovinom na neprimjeren i nezakonit način", stoji u informaciji Vladi FBiH.

U sindikatima i Direkciji namjenske industrije FBiH kazali su da su i proteklih godina davane informacije o nepravilnostima u radu ovih firmi, ali da su se u vlasti tek sada uključili.

Sivro napomenuo da se radnicima duguju doprinosi od kraja rata

"U 'Alatnici' su prodavana osnovna sredstva ispod knjigovodstvene vrijednosti. Osnovna sredstva su objekti, zemljište i mašine. Nisu to bile male vrijednosti. I u 'Vitezitu' je isto rađeno, ali i u drugim firmama namjenske industrije", kazali su upućeni u rad Direkcije za namjensku industriju FBiH.

Safet Sivro, predstavnik Udruženja bivših obespravljenih radika "Vitezita", rekao je u petak da je ulazak Finansijske policije i Federalnog MUP-a u firmu jedan od zahtjeva koji su postavili tokom niza svojih štrajkova.

"Vlada FBiH sveukupno je zadnjih godina dala 14 miliona do 15 miliona KM 'Vitezitu'. Pitanje je gdje je taj novac. Bila je dokapitalizacija i firma je podijeljena na 12 manjih firmi koje ne rade, a trebalo je da pokrenu proizvodnju i zaposle radnike. Pitanje je ko je pravi vlasnik, kako je sve to prodato", naglasio je Sivro.

Napomenuo je da se radnicima duguju doprinosi od kraja rata, a grupi radnika koje predstavlja i od 1993. godine, iako su zarađivali svoja primanja.

Miranda Tibold, v.d. direktora "Vitezita", firme u kojoj je promijenjeno nekoliko direktora za kraće vrijeme, kazala je da nema nekih saznanja o nepravilnostima u preduzeću s obzirom na to da je tu tek šest mjeseci.

Izjavu nadležnih u "Unis Pretisu" ("Alatnici"), koja je nastala nakon što je "Pretis" podijeljen na dva dijela, nismo dobili, jer se niko nije javljao na telefon.

Ekapija

Vitezit i Unis Pretis: Imovina firmi rasprodavana, gubici gomilani


Ekapija

Vrlo zanimljivo desavanje, jer se ovdje ne radi o danasnjim firmama "PS Vitezit" i "Pretis", vec o njihovim prethodnicama "Vitezit" i "UNIS Pretis" koje su unistene i devastirane privatizacijom, tipa da su se odvajale tehnoloske cjeline i prodavala kroz tzv "malu privatizaciju" kao nekretnine sa masinama za rashod ^^^^

Ovim se otvara jedna Pandorina kutija vezano za unistavanje i rasparcavanje velikih sistema kroz privatizaciju: Sipad, Energoinvest, UNIS, itd...

Nije lose, jer ce se vrlo lako kriminal lako dokazati, a samim tim ponistiti mnoge sulude privatizacije pojedinih dijelova preduzeca. :cheers:

Jednog dana, naravno...

02.02.2013.

Izvoz u namjenskoj industriji u ovoj godini iznosit će oko 120 miliona KM, kazao je aktuelni federalni ministar energije, industrije i rudarstva Na današnjoj programsko-izbornoj Konvenciji Stranke demokratske akcije (SDA).
- Izvoz u 2011. godine bilo 60 miliona KM, u 2012. godini bio je 100 miliona, a u četvrtak je potpisan ugovor koji će osigurati izvoz od 80 miliona KM, što ukazuje na to da će izvoz u ovoj godini biti oko 120 miliona KM.

:cheers:

Orao pušta u rad stanicu za ispitivanje turbo mlaznih motora

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević pustiće danas u rad stanicu za ispitivanje turbo mlaznih motora u krugu Privrednog društva "Orao" u Bijeljini.
Puštanje u rad ove stanice omogućiće završno ispitivanje remontovanih motora namijenjenih za potrebe vazduhoplovstva, čime će ovom preduzeću biti omogućeni novi poslovni ugovori, saopšteno je iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske.
Nakon svečanog otvaranja, Kovačević će obići dio pogona Privrednog društva "Orao".
Puštanje u rad ispitne stanice predviđeno je u 12.00 časova u krugu Privrednog društva "Orao".

Izvoz vojne industrije povećan za 110 posto

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je danas da je u protekle dvije godine izvoz vojne industrije povećan za 110 posto i da u tome najveći udio ima preduzeće Igman iz Konjica, koje za ovu godinu ima potpisan ugovor u vrijednosti od 19 miliona eura.

Nikišić je tokom obilaska pogona Igmana rekao novinarima da poslije realizacije tog ugovora slijedi novi za još četiri godine, što znači posao za oko hiljadu radnika.

"Federalna Vlada ima plan za pomoć i ostalim fabrikama namjenske industrije, jer tu imamo stručnu radnu snagu, kapacitete, tehnologiju i tržište", rekao je Nikšić.

Nikišić i ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić razgovarali su danas sa članovima Uprave i direktorom Igmana Džahidom Muratbegovićem i tom prilikom izrazili su zadovoljstvo postignutim uspjesima ove kompanije.

Osmić je rekao da je zadovoljan svim što je vidio u preduzeću Igman u Konjicu. Muratbegović je rekao da je u toku 2012. godine realizovan ugovor od 37.609.357 dolara i da je sva roba bila za strano tržište.

Ugovor je realizovan uz pomoć kreditnih sredstava Razvojne banke FBiH za obrtna sredstva u iznosu od 7.700.000 KM koja su vraćena prije roka, uz ostatak dohotka od skoro dva miliona KM.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/izvoz-vojne-industrije-povecan-za-110-posto/130405088)

Mali off: Godišnji pregled svjetske potrošnje novca na naoružanje i vojne usluge


SIPRI: World Spends Less on Military

But China, Russia Boost Spending

STOCKHOLM — The world spent less on weapons and military services in 2012 than the year before, the first annual drop since 1998, a Swedish think tank said Monday.

But despite the overall decrease, driven mainly by budget cuts in the Western countries, China and Russia both boosted spending last year, the Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI) said.

“We are seeing what may be the beginning of a shift in the balance of world military spending from the rich Western countries to emerging regions,” said Sam Perlo-Freeman, director of SIPRI’s Military Expenditure and Arms Production Program.

“Austerity policies and the drawdown in Afghanistan reduce spending in the former, while economic growth funds continuing increases elsewhere.”

Excluding inflation, world military expenditure fell 0.5 percent to $1.75 trillion (1.33 trillion euros) in 2012 from 2011, according to SIPRI’s data.

However, emerging power China increased its spending by 7.8 percent, while Russia’s spending was up by 16 percent.

In traditional high-tension regions, spending also increased, with the Middle East seeing a rise of 8.4 percent last year.

Asia, which has seen growing friction in areas such as the South China Sea, also recorded an overall rise in spending of 3.3 percent last year.

U.S. military spending last year dropped by 6 percent, falling below 40 percent of the global total for the first time since the collapse of the Soviet Union.

The U.S. decrease was mainly a result of reduced war spending, SIPRI said, adding that it expected the trend to continue in 2013.

“All the indications are that world military spending is likely to keep falling for the next two to three years — at least until NATO completes its withdrawal from Afghanistan at the end of 2014,” said Perlo-Freeman.

“However, spending in emerging regions will probably go on rising, so the world total will probably bottom out after that.”

Despite the new trends, at $682 billion (520 billion euro), U.S. military spending is still more than four times larger than that of No. 2 on the list, China, estimated by SIPRI at $166 billion (127 billion euros).

“The USA and its allies are still responsible for the great majority of world military spending. The NATO members together spent a trillion dollars,” said Perlo-Freeman.

http://www.defensenews.com/article/20130415/DEFREG01/304150012/SIPRI-World-Spends-Less-Military

Potpisan Sporazum o saradnji u oblasti namjenske industrije

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar odbrane Turske Ismet Jilmaz potpisali su danas u Istambulu Sporazum o saradnji u oblasti namjenske industrije između Savjeta ministara BiH i Vlade Turske.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopšteno je da će stupanjem na snagu ovog sporazuma biti stvoreni povoljniji uslovi za saradnju na polju odbrambene industrije poboljšanjem kapaciteta, efikasnijom saradnjom, proizvodnjom, nabavkom i prodajom robe i usluga.

Šarović je, na Jilmazov poziv, posjetio Međunarodni sajam namjenske industrije IDEF 2013 u Istambulu.

U delegaciji BiH koja je posjetila ovaj sajam bio je i ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić.

Šarović i Osmić su tom prilikom sa saradnicima posjetili štand izlagača iz BiH.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/privreda/potpisan-sporazum-o-saradnji-u-oblasti-namjenske-industrije/130507126)