Otvaram ovaj thread u nadi da ako vec i nema nikog s otoka u trenutku otvaranja , da barem se mogu prenosit vijesti vezane uz otoke u dalmaciji (zadarski ..sibenski i srednjodalmatinski arhipelag) i na dubrovackom podrucju (jbg sorry nemate bas neke velike otoke oko dubrovnika pa cete ovaj put u dalmaciju , mordaunt ne ljuti se :D ) :cheers:

Za pocetak cu samo prinit dvi vijesti iz slobodne dalmacije pa vi ostali mozete iskopat jos koju ..i da krstimo ovaj thread :cheers:

......................................
http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/127144/Default.aspx

Nerežišća
Otvoren TC ‘Berica’, najveći na otoku Braču
Otvaranjem trgovačkog centra u Nerežišćima, najvećeg na Braču, tvrtka “Berica“ proslavila je 20. obljetnicu uspješnog djelovanja.

Trgovački centar, koji se prostire na 2500 četvornih metara zatvorenog i 20.000 otvorenog prostora, a nudi 10.000 artikala, simboličnim je rezanjem vrpce otvorio Slobodan Nigoević, vlasnik i direktor tvrtke “Berica“.

Otvaranju je nazočilo više od 200 poslovnih prijatelja, uzvanika i gostiju, među kojima i saborski zastupnik Arsen Bauk. Novootvorene prostore blagoslovio je nerežiški župnik don Ljubomir Galov.

Pozdravni brzojav s najboljim željama i čestitkama slavljeniku je uputila predsjednica Vlade Jadranka Kosor, što je popraćeno burnim pljeskom. “Berica“ je već godinama najuspješnija privatna tvrtka na Braču, zapošljava 80 djelatnika i po tome je bez premca na otoku.

Osim trgovinom, bavi se građevinarstvom i proizvodnjom betonskih elemenata, a u svojem sastavu ima i laboratorij koji kontrolira kvalitetu betona i izradu betonskih elemenata.

U prigodnoj riječi vlasnik je zahvalio svojoj obitelji, poslovnim partnerima i zaposlenicima koji su puno svojeg rada i truda nesebično utkali u napredak i razvoj tvrtke.

− Kad je trebalo birati između otpuštanja 30 radnika i prijevremenog otvaranja trgovačkog centra, kojemu birokracija nije izdala sve potrebne dozvole, zadržao sam radnike pod cijenu plaćanja kazne. Moja borba za otvaranje ovog trgovačkog centra trajala je šest godina – kazao je Slobodan Nigoević.

Zaposlenici su direktoru Nigoeviću uručili umjetničku sliku u znak zahvalnosti za dosadašnju zajedničku uspješnu suradnju. Nakon službenog otvaranja, zajedničko druženje nastavljeno je u restoranu “Velaris“ u Supetru.

nakon sondiranja podmorja POČINJE UREĐENJE STAROGRADSKE LUKE
POČINJE OBNOVA Starom Gradu do ljeta nova riva i vezovi
Radovi na uređenju rive u Starome Gradu na Hvaru, koji su trebali početi prošlog tjedna, odgođeni su za danas jer su konzervatori u međuvremenu sondirali podmorje kako bi otkrili eventualne antičke nalaze.

Potvrdio nam je to Domagoj Maroević, v.d. ravnatelja Županijske lučke uprave Split:

− Riječ je o važnom projektu, vrijednom oko šest milijuna kuna, koji smo odgodili na tjedan dana. Pričekali smo završetak sondiranja i u potpunosti smo poštovali stav konzervatora – kaže Maroević.

Tijekom sondiranja dijela starogradske luke utvrđeno je da taj dio podmorja nema značajnih arheoloških nalaza zbog kojih bi se radovi trebali odgoditi.

Izvođač radova u luci je Pomgrad Inženjering, a Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije investitor je cijelog projekta uređenja rive, od nove rive do starog trajektnog pristaništa.

Time će luka Stari Grad dobiti 30-35 vezova, što će zasigurno značiti i mještanima i gostima koji rado dolaze u starogradsku luku.

Konzervatori su prošle godine dali mišljenje o ovom bogatom arheološkom području, kad je u Starogradskom zaljevu obavljeno rekognosciranje − početak terenskog arheološkog istraživanja koje obuhvaća pregled terena uz bilježenje svih podataka koji upućuju na mjesta gdje se mogu očekivati moguća nalazišta.

Konzervatori smatraju da bi se tijekom sljedećih godina podmorje trebalo sustavno pregledati uz pomoć moderne tehnologije. Iako je veći dio nalaza koji bi se mogao povezati s najstarijom ilirskom i grčkom lukom vjerojatno nestao pod suvremenim obalnim konstrukcijama, na širem prostoru luke, smatraju konzervatori, još uvijek se zapaža veća količina antičkih nalaza koji upućuju na mogućnost novih otkrića.

Podmorje je snimala mr. sc. Irena Radić-Rossi s Arheološkog odsjeka Filozofskog fakulteta u Zadru, koja smatra da je potrebno nastaviti s pregledom podmorja. Nakon arheologa i konzervatora, sada građevinari počinju s radovima u luci kako bi nova riva zablistala u punom sjaju.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/126941/Default.aspx

svakako dobrodošao thread :cheers:

odličan thread:cheers:

http://www.dubrovacki.hr/clanak/25564/popravlja-se-demografska-slika-blata

http://www.dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1294851196BLATO1_MIC_DUV_1201011.jpg

U Blatu je u 2010. godini bilo više umrlih osoba nego rođenih beba, i to skoro jedan i pol put više. Naime, prema podacima iz Matičnog ureda, lani je rođeno 40 djece, a umrlo je 57 osoba. Djece je više rođeno osam, umrlih je manje devet, sklopljena su tri braka više nego 2009. godine.

Kako bi se popravila nepovoljna demografska slika Blata, općina je prije nekoliko godina, uvela veoma poticajnu pronatalnu politiku - dajući značajnu novčanu potporu za svako novo rođeno dijeta. Demografska slika polako, ali sigurno mijenja se na bolje, što pokazuju prošlogodišnji rezultati kada je više rođeno 25 posto djece.

http://www.dubrovacki.hr/clanak/25403/i-vela-luka-usvojila-proracun

Vela Luka usvojila proračun veći od prošlogodišnjeg

http://www.dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1294078693VELALUKA_MIC_DUV_0301011.jpg

Na 19. sjednici Općinskog vijeća u Veloj Luci vijećnici su odradili osam točaka dnevnog reda. Najvažnija točka je bila Proračun za 2011. godinu.

Ana Jobst, voditeljica Odjeljka za financije obrazložila je zašto je planiran veći proračun, u iznosu od 18.5 milijuna kuna. Nakon kratke rasprave proračun je usvojen sa sedam za i jednim suzdržanim glasom, a veći je za 5.5 milijuna od prošlogodišnjeg. Rasprava o najvažnijem dokumentu Općine bila je kratka, jer je od oporbe bio prisutan samo jedan vijećnik, tako da je Proračun usvojen bez ikakvih problema.

Donesena je Odluka o izmjeni odluke o općinskim porezima, pa se u 2011. građani Vele Luke s prebivalištem na području Vele Luke oslobađaju poreza na kuće za odmor. Također, donesena je Odluka o davanju MUP-u na korištenje prostora na Lučici, što je obrazložio načelnik Boris Žuvela. Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o izmjeni i dopuni Statuta Dječjeg vrtića "Radost" koju je obrazložila zamjenica načelnika T. Vučetić jednoglasno je prihvaćena kao i Program za razvoj i jačanje poljoprivrede i gospodarstva Vele Luke.

http://www.zadarskilist.hr/media/base/VIR-opcina-podupire-studente-i-roditelje-novorodjene-djece.jpg

Projektno-tehničkoj dokumentaciji za izgradnje nove školske zgrade i školske sportske dvorane ide 900.000 kuna. Za izgradnju novog dječjeg vrtića odobreno je 1,4 milijuna kuna, a za financiranje postojećih aktivnosti ove iste ustanove izdvojit će se 1,6 milijuna kuna
Foto: Branko BOŽIĆ
Općina Vir ove će godine više sredstava izdvojiti za socijalu, školstvo, sport, kulturu

Općina Vir u ovu je godinu krenula s jednim od najvećih proračuna do sada. Riječ je o 42 milijuna kuna. To znači da će na prijedlog Općinske uprave s načelnikom Kristijanom Kapovićem na čelu pored većih investicijskih ulaganja iz proračunskog "kolača" ove godine više novca otići kulturi, socijali i sportu.
Za stipendije 335 tisuća kuna

Kad je po srijedi kultura onda se može zaključiti kako će se od 620.000 kuna planiranih, najviše 250.000 kuna isplatiti za ljetne manifestacije "Virsko ljeto". Iznosi od po 100.000 kuna otići će na račune domaćeg KUD-a "Sv. Ivan" te domaće muške klape "Vir". Znanstveni rad na daljnjem otkrivanju rodoslovlja Virskih obitelji biti će financiran s 50.000 kuna koliko će se izdvojiti i za doček naredne 2012. godine na otvorenome. Maškare i karneval popratit će se s 55.000 kuna dok će se Župnom uredu Sv. Jurja doznačiti 15.000 kuna za obnovu crkvenih objekata.

Što se tiče socijalne skrbi, pružanja pomoći te zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba na području općine Vir kao i pružanja pomoći organizacijama i udrugama građana koje u svojim programima njeguju slične aktivnosti, planira se ukupno izdvojiti 1,2 milijuna kuna. Od toga 335.000 kuna usmjerit će se za stipendije i školarine kako najboljim i najdarovitijim studentima i učenicima tako i onima koji dolaze iz siromašnih obitelji.

U okviru pronatalitetne politike potpora majkama za nabavu opreme za novorođeno dijete kretat će se u visini od 250.000 kuna. Pomoć u novcu pojedincima i obiteljima imat će na raspolaganju 150.000 kuna, dok će se potpora udrugama građana i ustanovama među kojima je i DDK Vir kretati u iznosu od 50.000 kuna. Ostale naknade iz proračuna bit će isplaćene u iznosu od 25.000 kuna. U ovu kategoriju svrstana je i nabava sadnog materijala za građanstvo za što je planirano izdvojiti 350.000 kuna.
"Zec" dobiva sto tisuća kuna

Kad je u pitanju školstvo i obrazovanje virski općinski planeri za projektno-tehničku dokumentaciju izgradnje nove školske zgrade i školske sportske dvorane planirali su 900.000 kuna. Za izgradnju novog dječjeg vrtića odobreno je 1,4 milijuna kuna, a za financiranje postojećih aktivnosti ove iste ustanove izdvojit će se 1,6 milijuna kuna. Osnovnoj školi Privlaka za realizaciju zajedničkih programa doznačit će se 20.000 kuna dok će se s iznosom od 250.000 kuna sufinancirati javni prijevoz učenika.

Gradnja novih sportskih sadržaja kao i sportske aktivnosti također će biti izdašno popraćeni. Tako je za izgradnju kapitalnog projekta sportsko-rekreacijskog centra planirano milijun kuna. Po 200.000 kuna planira se usmjeriti na račun otočnog nogometnog kluba "Mornar" te boćarskom klubu "Vir". Lovačko društvo "Zec" bit će financirano sa 100.000 kuna.

Održavanje sportsko-rekreacijskih terena stajat će 150.000 kuna te će još toliko biti isplaćeno za potpore ostalim sportskim udrugama i manifestacijama.

Osim toga, Općina Vir kao rijetko koja jedinica lokalne uprave financira javne potrebe u zdravstvu na svom području. To će tijekom ove godine učiniti s iznosom od 830.000 kuna.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/06012011/za-virski-vrtic-14-milijuna-kuna

http://www.zadarskilist.hr/clanci/15012011/za-otkup-privatnog-zemljista-33-milijuna-kuna

Od oko 20 milijuna kuna namijenjenih infrastrukturi, najviše 3,3 milijuna kuna planirano je usmjeriti za otkup privatnog zemljišta na kojemu će niknuti nekoliko bitnih infrastrukturnih objekata kao što su nova škola i turistički sadržaji
Općinski čelnici planirali raspodjelu sredstava prema infrastrukturnim projektima

U projekte gradnje i održavanja otočne komunalne infrastrukture, virske će općinske vlasti s načelnikom Kristijanom Kapovićem ove godine od proračuna teškog 42 milijuna kuna, uložiti rekordan iznos sredstava u visini od oko 20 milijuna kuna.

Od toga najviše 3,3 milijuna kuna je planirano usmjeriti za otkup privatnog zemljišta na kojemu će niknuti nekoliko bitnih infrastrukturnih objekata kao što su nova škola, turistički sadržaji i tome slično. Na konto daljnje izgradnje mjesne vodovodne mreže usmjerit će se 2,6 milijuna kuna, a na daljnju izgradnju kanalizacije i odvodnje fekalnih voda 2,5 milijuna kuna. Budući da su koncem lanjske godine utemeljili općinski DVD na njegov rad kao i na izgradnju novih protupožarnih putova transferirat će se 2,5 milijuna kuna. Za daljnju modernizaciju lokalnih cesta te poglavito za cestu od Virskog mosta do centra Vira investirat će se zajedno s Hrvatskim cestama 1,5 milijuna kuna. Za izgradnju ambulante izdvojit će se 650.000 kuna, za uređenje groblja 100.000 kuna, a izgradnja vrtića koštat će 1,3 miliona kuna, dok će na izgradnju novog sportsko-rekreacijskog centra otići milijun kuna.

Na opremanje javnih površina usmjerit će se 300.000 kuna. Kako za određeni dio navedenih projekata valja prije izraditi svu projektno-tehničku dokumentaciju, za taj će se posao odvojiti milijun kuna, dok će se za izradu detaljnih planova uređenja osigurati također milijun kuna. Prometna studija otoka Vira koštat će 300.000 kuna, dokumentacija za novu školsku zgradu 900.000 kuna, a za izgradnju obalnog pojasa milijun kuna. Za neizostavne poslove deratizacije i dezinsekcije čitavog otoka usmjerit će se 70.000 kuna.

Budući da ono već izgrađeno itekako treba održavati za te namjene virski općinski planeri predvidjeli su oko 5,5 milijuna kuna. Tako će se na održavanje plaža i njihovo pripremanje za početak turističke sezone usmjeriti 350.000 kuna. Održavanje čistoće i uređivanje javnih površina što je ogledalo svake sredine pa tako u ovom slučaju i otoka Vira, trebalo bi dobiti na raspolaganje 1,5 milijuna kuna, dok će se za održavanje nerazvrstanih cesta usmjeriti 500.000 kuna. Na održavanje mjesnog groblja utrošit će se 150.000 kuna, javne rasvjete 1.950.000 kuna, odvoz krupnog otpada popratit će se s pola milijuna kuna, dok će se sadnja sezonskih nasada financirati sa 350.000 kuna.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/31122010/u-novu-godinu-s-rekordnih-50-milijuna-kuna

U odnosu na proračun prošle godine, ovogodišnji je veći za 37 milijuna kuna. Razliku najvećim dijelom čine sredstva koja ćemo dobiti od prethodno ugovorene prodaje nekretnina na lukoranskoj obali, koja je nekoć bila talijanski ljetnikovac, kazao je Jerolimov
Foto: Adam VIDAS
Načelnik Ante Jerolimov - Zacrtali smo velike projekte za 2011. godinu

Proračun Općine Preko za 2011. godinu planiran je na čak 50,104.500 kuna. Prihodi poslovanja Općine Preko planirani su od poreza i prireza na dohodak te od prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

- U odnosu na proračun prošle godine, ovogodišnji je veći za 37 milijuna kuna. Razliku najvećim dijelom čine sredstva koja ćemo dobiti od prethodno ugovorene prodaje nekretnina na lukoranskoj obali, koja je nekoć bila talijanski ljetnikovac. Predviđamo da bi se ugovorena sredstva trebala naći u proračunu, a ako se naši planovi po tom pitanju ne realiziraju, vidjet ćemo što ćemo napraviti jer će nam nedostajati sredstava za sve zacrtane planove i projekte kojih je mnogo, kazao je načelnik Jerolimov. Značajan iznos od 31 milijuna kuna Općina Preko dobit će od Hrvatskih šuma.

Što se tiče raspodjele planiranih sredstava, 20 milijuna kuna bit će raspodijeljeno na dva kredita koja ima Općina Preko, potom za održavanje i postavljanje javne rasvjete te ostale manje izdatke. Za dovršetak izgradnje odvodnje iz programa IPARD osigurana su 4 milijuna kuna, dok su za izgradnju protupožarnih puteva u proračunu osigurana 3 milijuna kuna.

Na području cijele općine djeluje 30 udruga čiji će rad u idućoj godini Općina financirati s iznosom od 600.000 kuna. Za rad dviju turističkih zajednica Općina je osigurala 150 tisuća kuna. Sanacija zgrada mjesnih odbora na Rivnju, Ošljaku i Sestrunju općinu će stajati 90.000 kuna.

- Pored svega toga, općina svake godine financira rad dječjeg vrtića za što je osigurano 600.000 kuna. Za rad komunalne tvrtke Otok Ugljan predviđeno je milijun kuna. Prošle godine stipendirali smo 70 učenika, a za 2011. godinu je raspisan natječaj. Stoga smo za stipendije iz proračuna planirali izdvojiti 210.000 kuna. Za subvencije građana i domaćinstava predviđeno je 540.000 kuna, dok smo za djecu s poteškoćama u razvoju izdvojili 30.000 kuna, navodi Jerolimov, dodavši da je za katastarsku izmjeru predviđen milijun kuna. Iznos od 500.000 kuna planiran je za razvoj mjesta u Općini Preko.

LOPUD - OTOK NADE Za 60 radnih mjesta u hotelu ‘Lafodia’ čak 700 kandidata iz cijele Hrvatske

http://slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-01-19/Dalmacija/laf01.jpg

Više od 700 nezaposlenih iz cijele Hrvatske javilo se na oglas o slobodnim radnim mjestima u hotelu ‘Lafodia’ na otoku Lopudu kod Dubrovnika.

- Interes je zaista ogroman, prijava je toliko da smo i sami iznenađeni. Javilo se puno ljudi s dubrovačkog područja, ali i iz Rijeke i s Kvarnera, iz Istre, Zagreba, Slavonije, odasvuda - kaže Nikolina Curić, članica Uprave ‘Anker Grupe’ u čijem je vlasništvu hotel na Lopudu.

Na Lopudu živi 200 stanovnika

Otvaranje hotela, nakon višegodišnje obnove i uloženih oko 35 milijuna eura, ona najavljuje za početak lipnja.

Za rad u luksuznom hotelu traži se 60-tak djelatnika, uključujući i najtraktivnija managerska mjesta. Između ostaloga, upražnjena je i pozicija direktora hotela.

U nizu crnih vijesti o stalnom povećanju broja nezaposlenih, svaka objava oglasa o poslu izaziva zanimanje, no malo se tko nadao da bi mogućnost zaposlenja na malom otoku 7,5 nautičkih milja udaljenom od Dubrovnika moglo prouzročiti baš toliku pomamu..

Na Lopudu radne snage nema ni približno dovoljno. Otok, poznat i među turistima posebno omiljen zbog toga što na njemu nema automobila, broji samo 200-tinjak stanovnika.

Lopud spada u područje Grada Dubrovnika, iz luke Gruž prema njemu svakodnevno više puta plovi brod pa su veze s kopnom relativno dobre, no putovanje traje skoro sat vremena.

Dio zaposlenika, onih s dubrovačkog područja, svejedno će na posao brodom iz Dubrovnika, no bit će i prilično onih koji će privremeno preseliti na otok. Hotelu je potrebna šarolika struktura radnika kako to već biva prilikom otvaranja takvih objekata.

U oglasu je navedeno da se traže ljudi za rad u administraciji, hotelskom domaćinstvu, na recepciji, u prodaji, osoblje za kuhinju i restoran, kao i vrtlar, mornari, bagažisti, sve do djelatnika “baywatcha”.

Sada 18 zaposlenih

Hotel sada ima osamnaest zaposlenih koji s utu još od prije, a za sve sezonce koji stignu na otok bit će osiguran smještaj, kaže Nikolina Curić.

U proteklih nekoliko godina koliko su talijanski vlasnici iz ‘Anker Grupe’ obnavljali ‘Lafodiu’, Lopud je gubio veliki dio turističkog prometa, no s ponovnim početkom rada hotela sve će opet doći na svoje.

Gostima će biti ponuđen znatno kvalitetniji objekt, sa četiri zvjezdice, zvjezdicom više nego do sada. Hotel ima 182 sobe, restoran, barove, bazen, kongresnu dvoranu sa stotinu mjesta koja može služiti i kao kino, rekreacijsko područje...

- Prije smo imali pretežno goste sa zapadnog tržišta, a isto očekujemo i ubuduće. Najave za ovu sezonu su odlične. Hotel je obnovljen i dugo je bio izvan posla pa predstavlja novi proizvod koji je stranim partnerima vrlo atraktivan, zaključuje Nikolina Curić.

Sociolog Zoran Malenica: Ljudi su sve spremniji radi posla otići na udaljena mjesta
- Očito je da je broj nezaposlenih veliki pa ne čudi da se na oglas za zaposlenje javilo toliko puno ljudi - prokomentirao je lopudski slučaj Zoran Malenica, istaknuti sociolog. On u svemu, međutim, vidi i jednu dobru stvar:

- Meni je vrlo zanimljivo to što su se javili nezaposleni iz cijele Hrvatske. Znači da i kod nas ljudi postaju sve spremniji da zbog zaposlenja postanu mobilniji te odu u mjesta udaljena i više stotina kilometara - zaključio je Zoran Malenica.

Potraga za sezoncima
Potrebe za sezoncima ovih su dana objavili i cavtatski hotel ‘Croatia’, ‘Hoteli Cavtat’ i još neki hoteli na dubrovačkom području. Najava je to velikog vala zapošljavanja u turizmu u kojemu je lani, prema podacima dubrovačkog Zavoda za zapošljavanje, na jugu Hrvatske zaposleno 2700 lokalnih sezonaca te još oko 800 sezonaca iz unutrašnjosti.

Plaće ‘u skladu s tržištem’
Kandidati koji su se javili za posao u Lafodiji najviše se zanimaju za poslove recepcionera i u hotelskoj prodaji. Među prijavljenima je najviše mladih, no znatan je i broj sredovječnih kandidata kao i onih s isustvom na poslovima u turizmu. O visini plaća u Lafodiji ne žele govoriti, kažu tek da će biti u skladu sa tržištem. A tržište je takvo da je lani u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije prosječna plaća iznosila 4336 kuna. Možda s “mančom” na Lopudu bude i koja kuna više.
olivija gustin čuljak

http://slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/127138/Default.aspx

Otvaram ovaj thread u nadi da ako vec i nema nikog s otoka u trenutku otvaranja , da barem se mogu prenosit vijesti vezane uz otoke u dalmaciji (zadarski ..sibenski i srednjodalmatinski arhipelag) i na dubrovackom podrucju (jbg sorry nemate bas neke velike otoke oko dubrovnika pa cete ovaj put u dalmaciju , mordaunt ne ljuti se :D ) :cheers:



uf kad ovo mordaunt vidi :lol:
nadam se da ne ubrajaš Korčulu, Lastovo, Mljet u srednjodalmatinske otoke :)
dubrovački otoci su od Elafita do Palagruže koju pokušavaju oteti :D

btw odličan thread

Korcula i je onako malo srednjodalmatinski otok baren mentalno s tin da je ona onda valjda jedan jedini veliki juznodalmatinski otok jer su ostali veci otoci srednje dalmatinski (brac,hvar,solta i vis) i nemaju polozaj nit vamo nit tamo ka korcula ali mljet je vise dubrovacki otok ko i lastovo ..ipak thread obuhvaca sve otoke od oliba do lokruma ..tako da je u biti svejedno :cheers:

Ipak veci je problem od određivanja dubrovackih otoka (elafiti plus mljet i lastovo teritorij dubrovacke republike) kako odredit sta je kvarner a sta sjevernodalmatinski otok ..ja san osobno mislija na ovo podrucje (http://wikimapia.org/#lat=44.2609373&lon=15.8642578&z=7&l=0&m=h&gz=0;144580078;423341844;2691651;23832810;0;19385538;19006348;0;39221192;811617) ka ono sta thread obrađuje ..rab , krk i ostali imaju vec svoj thread pa onda nek sve juznije ide isto u jedan thread , pa tako obuhvacamo sve otoke u HR :cheers:

Mordaunt se nemora brinit znan ja njegovu nedalmaticnost i prvirzenost posebnoj dubrovackoj regiji sta je i razumljivo s obziron da je to bila republika i uvik posebna regija to i jezik potvrđuje jer je ipak mrvu drugaciji od cakavskog jezika dalmatinskog primorja i otoka sjevernije ..pa ako ima bolji naslov nek kaze moderatoru pa ga prominimo ..evenutalno u Dalmatinski i juznojadranski otoci ..iako meni je ovo dalmatinski jednostavno i sasvin okey a palo mi je prvo na pamet za napisat ka naslov ;)

dubrovački otoci su od Elafita do Palagruže koju pokušavaju oteti :D

btw odličan thread


Palagruža je Viška :tongue: :D :D :D

Faust Vrančić vratit će staru slavu otoku Prviću

http://www.otokprvic.info/graf/orut2.png

Prvić, otok u šibenskom arhipelagu o kojem prosječan hrvatski građanin malo što zna, djeca u školama tražiti će ga po geografskim kartama, srednjoškolci će ga se sjećati po feštama, ali malo tko će ga povezati sa rodnim mjestom Fausta Vrančića, poznatog hrvatskog i svjetskog znanstvenika, izumitelja i književnika.

- U Mađarskoj svi znaju gdje je Faust živio i radio, a njegovo rodno selo rijetki posjećuju i to je uglavnom zbog nemarnosti i ne znanja. Kako bi to promijenili prije pet godina počeli smo graditi veliki spomen park, memorijalni centar Faust Vrančić, ali eto zbog nedostatka novca nikako da ga završimo - otkriva Ivan Nimac, koji se uz dr. Vladimira Lučeva kroz Udrugu građana Narodno zdravlje brine o gradnji budućega Centra.

Stotinjak stalnih stanovnika

Na Prviću preko cijele godine živi tek stotinjak stanovnika tako da bi otvaranje memorijalnog centra jednim dijelom probudio ovaj uspavani otok. Zanimljivo je da je Prvić nekada imao preko tisuću stanovnika i čak dvije osnovne škole, a danas se tek svaku drugu godinu pojavi jedan ili dva pučkoškolca.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2010-12-21/Sibenik/FAUST_VRANCIC-091007_thumb.jpg

Na ulazu u Centar bit će Faustov najslavniji izum, padobran te mlin za mljevenje maslina i to u prirodnoj veličini. Inženjer Jure Radić sagradit će i pokloniti pet metara dug čelični lančani most s dvije kule, kako su najavili u prvićkoj Udruzi građana Narodno zdravlje koja je incirala gradnju tog centra i brine o cijeloj investiciji. Faust Vrančić je, kao što je poznato, prema vlastitoj želji u 17. stoljeću pokopan u crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci.

Osim botaničkog vrta Centar će imati i muzej s pedesetak maketa iz Vrančićeve knjige 'Novi strojevi', čija je originalna verzija pokopana s njim u središtu mjesta. Makete bi bile nadopunjene i video zidom koja bi pričala priču o slavnom izumitelju.

Projekt su odmah prepoznali Ministarstvo mora, koje je izdvojilo 130.000 kuna, Ministarstvo kulture (pod čijom je zaštitom cijeli otok), koje je dalo 60.000 kuna te Grad Vodice, koji je osigurao 1,3 milijuna kuna. Hoće li Faust Vrančić vratiti ponos i slavu stanovnicima ovog malog ribarskog mjesta pokazati će vrijeme, koje kao da je u kamenu i moru Prvića stalo upravo onog trenutka, kada se taj slavni izumitelj padobranom spuštao s visina.

Obzirom na zahtjevnost izvedbe interijera, posebno sustava ventilacije, klimatizacije i elektroinstalacija, te zbog uređenja muzejskog postava, ukupna vrijednost radova iznosit će 1,3 milijuna eura. Zgrada je više-manje sagrađena.

Slijedit će uređenje botaničkog vrta s maketama izuma Fausta Vrančića. Na glavnom trgu dominirat će velika brončana skulptura izumitelja koja je sada u crkvi sv. Marije.


http://www.otokprvic.info/foto/fv-bunari1.jpg

U EUROPSKU POVIJEST UŠAO S PET RJEČNIKA

U europsku povijest Faust Vrančić ušao je s rječnikom pet najuglednijih jezika Europe, i to latinskoga, talijanskoga, njemačkoga , mađarskoga i hrvatskoga koji je Vrančić nazivao dalmatinskim. Njegova knjiga 'Machinae novae' u vrijeme kada je bila napisana bila je najbolji primjer tehnološkog razvitka svijeta.

Ma dajte molin vas ne nasmijavajte me... Dubrovnik nije Dalmacija?
Koji genije je to izvalija?
Istina da je nekad bila Dubrovacka republika, ali to je proslost. Vec vise od 2 stoljeca Dubrovnik se smatra Dalmacijon, Dubrovcani (99% njih) sebe smatraju Dalmatincima, a i na kraju Dubrovnik je danas i SLUZBENO Dalmacija...

A to nece prominit nikakav lik sa interneta zbog kojeg se vi ustrucavate Dubrovnik nazvat Dalmacijon.

Ajme nemojmo sad to , iako je nama dalmatincima tesko priznat ali dubrovcani koji zive generacijama u dubrovniku se ne smatraju dalmacijom ..simpatiziraju dalmaciju ali dosta njih se nesmatra dalmatincima ..prije mislin da se bokeljski hrvati smatraju dalmatincima od dubrovcana

Odlican thread :cheers:

Blizu srcu :banana:

I budi lipa sjecanja :nuts:

Ajmo Lastovo, Hvar, ajmo Ugljan i Dugi otok, ajmo Mljet i Korcula, Brac i Solta.
Ajmo biseri...

Puno je najava o ulaganjima. Nadam se kvalitetnim i na razini lipote otoka...

:nocrook:

Ajme nemojmo sad to , iako je nama dalmatincima tesko priznat ali dubrovcani koji zive generacijama u dubrovniku se ne smatraju dalmacijom ..simpatiziraju dalmaciju ali dosta njih se nesmatra dalmatincima ..prije mislin da se bokeljski hrvati smatraju dalmatincima od dubrovcana

A molin te di si to pokupija da se vecina Dubrovcana ne smatra Dalmatincima??
Bija san u Dubrovniku puno puta iman i prijatelja doli koji bi se i uvridili da in kazen da nisu Dalmatinci...
Ponavljan, Dubrovnik se i sluzbeno smatra Dalmacijon i to vec dva stoljeca, tako da sve te gluposti da je drugacije ne drze vodu...

Zadar ne zeli biti u istoj regiji sa Spliton, Sibenik i Split nisu bas u bajnin odnosima, sad pocinju price od par likova (mozda i jednog) na internetu kako Dubrovnik nije Dalmacija, oni u zaledu su glupi vlaji bez prava glasa, a otoci svake godine sve prazniji...

Lipo Dalmatinci moji, lipo....

Završni radovi u luci Preko

ZADAR/PREKO Za petnaestak dana započet će završni radovi u trajektnoj luci Preko vrijedni četiri milijuna kuna.

Izgradit će se deset ukrcajnih traka za 150 vozila i osam kamiona što je kapacitet jednog trajekta, stanice za četiri autobusa te rotor za izlazak iz lučkog sustava.

Završetak radova očekuje se do Uskrsa. Očekuje se da će nakon ovog zahvata nestati gužve i blokade državne ceste karakteristične tijekom ljeta za luku Preko.

http://www.057info.hr/vijesti/2011-01-26/zavrsni-radovi-u-luci-preko

Ma dajte molin vas ne nasmijavajte me... Dubrovnik nije Dalmacija?
Koji genije je to izvalija?
Istina da je nekad bila Dubrovacka republika, ali to je proslost. Vec vise od 2 stoljeca Dubrovnik se smatra Dalmacijon, Dubrovcani (99% njih) sebe smatraju Dalmatincima, a i na kraju Dubrovnik je danas i SLUZBENO Dalmacija...

A to nece prominit nikakav lik sa interneta zbog kojeg se vi ustrucavate Dubrovnik nazvat Dalmacijon.

Istina da je ta Dubrovačka republika jako dugo bila samostalna i ne vidim razloga za pobunu da Dubovnik nije Dalmacija. I nemoj iznositi podatke koji ne drže vodu počevši od tih 99% dubrovčana.
A konačno... što je to službeno Dalmacija danas uopće... jedino Splitsko-dalmatinska županija u imenu ima "Dalmacija".. ne vidim odakle vadiš samo te podatke. A da ne govorim kako Dubrovčani zasigurno i u budućoj regiji Dalmacija ne žele biti... iz više razloga ali i iz toga jer se ne smatraju nekom Dalmacijom!

Iako ovo nije thread o tome.. al eto!

http://www.sibeniknews.com/2011/01/pocela-gradnja-nove-kanalizacije-u-murteru/

Počela gradnja nove kanalizacije na Murteru

Počeli su radovi na izgradnji sustava odvodnje Murter- Betina, projektu vrijednom 24 milijuna kuna koji će se izvoditi u deset faza. Do kraja studenog ove godine predviđen je dovršetak gradnje dva kilometra cjevovoda, glavnog tlačnog kolektora i crpne stanice, priopćeno je iz Ureda šibensko – kninskog župana.

Do kraja godine Općina bi trebala ishodovati dozvolu za ugradnju uređaja za pročišćivanje i podmorskog ispusta prema uvjetima koje diktira Europska unija. Radovi će krenuti početkom 2012. godine, a do kraja iste godine bi izgradnjom novog pogona trebao biti rješen problem otpadnih voda i započeto spajanje na kolektor.

Sustav odvodnje, uz kredit Svjetske banke na 15 godina, s počekom otplaćivanja od pet godina i kamatom od 1,5 %, sufinancirat će se i nepovratnim zajmom Hrvatskih voda, iz općinskog i županijskog Proračuna, te novcem potrošača kroz „naknadu za razvoj“ prilikom plaćanja računa za potrošnju vode.

Općina Murter- Kornati jedina je lokalna samouprava koja je potpisala ugovor s Hrvatskim vodama o kreditiranju u sklopu projekta „Jadran“ . Uvjet za ulazak u projekt bio je povećanje cijene vode za četiri kune po metru kubičnom, što je uvedeno još prije 3 godine.

Istina da je ta Dubrovačka republika jako dugo bila samostalna i ne vidim razloga za pobunu da Dubovnik nije Dalmacija. I nemoj iznositi podatke koji ne drže vodu počevši od tih 99% dubrovčana.
A konačno... što je to službeno Dalmacija danas uopće... jedino Splitsko-dalmatinska županija u imenu ima "Dalmacija".. ne vidim odakle vadiš samo te podatke. A da ne govorim kako Dubrovčani zasigurno i u budućoj regiji Dalmacija ne žele biti... iz više razloga ali i iz toga jer se ne smatraju nekom Dalmacijom!

Iako ovo nije thread o tome.. al eto!

Ne shvacaj sve doslovno.

Ovih 99% Dubrovcana nije nikakav sluzbeni podatak ni rezultat neke ankete vec moja slobodna procjena. Ka sta san napisa, bija san dosta puta u Dubrovniku i znan, moglo bi se rec, dosta Dubrovcana i to je dojam koji su ti ljudi ostavili na mene... Ajde, kad vec cjepidlacis moga bi smanjit procjenu na 93-95%. :nuts:

Dobro, mozda san se malo zaletija sa rici "sluzbeno", ali opet kad pogledas recimo vremensku prognozu neces nikad cuti da Dubrovnik izdvajaju iz Dalmacije, isto tako Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Dubrovnik/tabid/143/Default.aspx) je pod rubriku "Dalmacija" uvrstila i Dubrovnik i evo npr. HTZ (http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna) isto tako na svojim sluzbenim stranicama drzi Dubrovnik pod Dalmacijon. Znaci, ipak vlada nekakvo javno misljenje da je Dubrovnik dio Dalmacije. I ne vidin razloga zasto bi se sada neko tu triba uvridit jer su dubrovacki otoci svrstani pod dalmatinske.

Eto, samo to.

Ma nisam ni rekao da bi se netko trebao uvridit, daleko od toga. :)

http://i33.tinypic.com/14id9va.jpg

Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet raspisalo je natječaj za petogodišnje koncesije na pet “klasičnih” brodskih linija od kojih se četiri nalaze na dalmatinskom području, a to su pruge koje povezuju Dubrovnik s Elafitima, Orebić i Korčulu, Šibenik sa Zlarinom i Prvićem, te Vrgadu s Pakoštanima i Biogradom.

Brodari koji planiraju održavati linije svoje ponude mogu poslati do 31. svibnja, a čiji će brodovi ploviti na pojedinim prugama trebalo bi biti poznato početkom kolovoza.

Dugo natječajno razdoblje uvedeno je kako bi se, objašnjavaju u Agenciji, brodarima ostavilo dovoljno vremena da se dobro pripreme za prijavu na taj natječaj. Prvenstveno se misli na nabavu novih ili uređenje postojećih brodova.

http://www.dalmacijanews.com/Portals/0/images/2010/07/katamaran.jpg

Ugovor koji bude potpisan s koncesionarima po tom natječaju sadržavat će amandmane prema Direktivi Europske unije i vrijedit će do 2016. godine. Nakon toga bit će raspisan novi natječaj na koji će se, ravnopravno s hrvatskim, nadmetati i brodari iz EU.

http://www.dubrovacki.hr/clanak/25940/propalu-tvoricu-za-predadu-ribe-jadranka-od-hrvatske-postanske-banke-kupila-tvrtka-ostrea-iz-benkovca

Propalu tvoricu za predadu ribe „Jadranka“ od Hrvatske poštanske banke - kupila tvrtka Ostrea iz Benkovca

http://www.dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1296298240JADRANKA_MIC_DUV_2001011.jpg

Nepokretnu imovinu tvornice za preradu ribe „Jadranka – Vela Luka 1892.“, koja je nakon pogubne privatizacije otišla u stečaj početkom 2005. godine, od dosadašnjeg vlasnika Hrvatske poštanske banke, nepokretnu imovinu – kupila je tvrtka „Ostrea“ d.o.o. iz Benkovca. Ona se bavi otkupom sitne plave ribe, soljenjem i prodajom u Italiju i Španjolsku.

Navedenu imovinu Ostrea kupila je za 25 milijuna kuna. Na prostoru bivše tvornice planira formirati otkupnu stanicu za prihvat ribe od velolučkih ribara i pokrenuti proizvodnju slane i konfecioniranje ribe. U ovoj godini planiraju zaposliti od 10 do 40 radnika.

Vlasnici ove firme već su razgovarali s velolučkim ribarima o organizaciji otkupa sitne plave ribe.Potrebnu je napomenuti da su proizvodne hale bivše tvornice stale neiskorištene i prepuštene zubu vremena punih šest godina, nakon što je nad „Jadrankom“ bio otvoren stečaj.

U stečajnom postupku svu imovinu kupila je Hrvatska poštanska banka,koja je ujedno bila i najveći vjerovnik s potraživanjima većim od 25 milijuna kuna.

Pokretnu imovinu – proizvodnje linije od velolučkog riboprerađivača od HPB-e kupila je tvornica za preradu ribe „Adria“ iz Zadra.

Novi vlasnik „Jadranke“ Ostrea je jedna od najvećih proizvođača slane ribe na Jadranu, tijekom ribolovne sezone zapošljava više od 200 radnika. Velolučani se nadaju da će se i u Veloj Luci do početka ljeta nastaviti više stoljetna tradicija soljenja ribe. Podatci o ulovu sitne plave ribe proteklih godina jasno pokazuju da tvornica Jadranka Vela Luka dobrim gospodarenjem nebi otišla u stečaj i danas bila prodana ističu mnogi Velolučani.

Tišnjanska uvala: Sedam tvrtki u utrci za Luke (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/128710/Default.aspx)

Na natječaj za izgradnju i gospodarsko korištenje luke nautičkog turizma u Tisnome, u uvali Luke, koji je hrvatska Vlada raspisala koncem prosinca prošle godine, stiglo je sedam ponuda. Prijavio se (kako se i nagađalo) opatijski ACI, šibenski Marinetek u sastavu NCP grupe, tvrtka Marina Tisno Luke, Intermarket commerce, betinski Future Pharos, tišnjanska Marina Kornati i zagrebački Agram Kaptol.

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-02-06/%C5%A0ibenik&FileName=JEZERA_UVALE-260408.1.jpg&q=1

Planirane investicije natjecatelja iznimno su šarolike. Primjerice, tišnjanska Marina Kornati kani investirati najmanje od svojih konkurenata - 45 milijuna i 750 tisuća kuna, a uprihoditi najviše - čak 31 milijun kuna. ACI je, pak, u rubriku investicija upisao svotu od 92 milijuna i 800 tisuća kuna, a u stavku prihoda najniže u odnosu na druge - oko 12 milijuna i 38 tisuća kuna. Zanimljivo je da je najvišu ponudu, od 111,8 milijuna kuna, jednaku kao i na prethodnom natječaju, poslala Marina Tisno Luke.

I nakane potencijalnih koncesionara, kada je u pitanju zapošljavanje radnika, različite su od tvrtke do tvrtke. Najviše radnika, čak 116, namjerava (stalno) zaposliti ACI, a najmanje Marina Kornati Tisno - samo 10 (uz 17 sezonaca).

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-03-03/%C5%A0ibenik/MARINA_TISNO1-020708_thumb.jpg

Ivan Klarin oprezan

Tišnjanski načelnik Ivan Klarin (SDP) ne krije zadovoljstvo okončanjem ove, iako ponovljene faze, k ostvarenju dugogodišnje težnje Tišnjana i nautičara za uređenjem luke nautičkog turizma. Ipak, poučen dosadašnjim iskustvom, ne krije ni bojazan od povjeravanja gradnje luke ponuđaču koji neće biti na razini zadatka. - “Bum gradnja”, kojoj je po prvom natječaju dodijeljena koncesija, nije bila u mogućnosti pribaviti obvezujuće jamstvo banke, pa je izgubila sva prava na temelju Odluke o koncesiji.

Izgubili smo dragocjeno vrijeme, pa mi preostaje nadati se da će se ovaj put temeljitije preispitati referencije kandidata za koncesiju, ozbiljno prionuti izboru i izuzeti ponude koje zvuče predobro da bi doista bile realne -napominje Klarin. Gradnja marine u uvali Luke jedan je od primarnih razvojnih projekata općine Tisno i ne čudi velika pozornost tišnjanske javnosti oko iščekivanja ishoda procedure izbora koncesionara.

kraj podstanarstva
Jelšanska knjižnica na korak do novih prostorija
Građevinska tvrtka MGA iz Metkovića do početka ljeta dovršit će unutarnje građevinske radove u Domu kulture u Jelsi pa će u te prostorije najvjerojatnije do kraja godine iz privremenog smještaja preseliti Općinska knjižnica i čitaonica.

Dakle, dogodit će se to punih osam godina nakon velikog požara u tadašnjem Općinskom domu kada su plameni jezici progutali čitav njezin fundus, između deset i jedanaest tisuća knjiga.

- Zahvalni smo Ministarstvu kulture, jer je u 2010. za spomenute radove izdvojilo 1.080.000 kuna, ali smo isto tako dobili obećanja da će se projekt financirati do kraja, jer su naše proračunske mogućnosti zaista vrlo, vrlo male.

Prema tome, mi ćemo do Uskrsa napraviti specifikaciju inventara, te je predočiti resornome ministarstvu, a ako bude sve teklo prema planu, knjižnica bi se u nove prostorije mogla preseliti još ove godine – kazao je općinski načelnik Ivo Milatić.

A današnja jelšanska knjižnica sljednica je Narodne čitaonice, osnovane 1. lipnja 1868. godine, pete preporodne čitaonice u Dalmaciji i ujedno najstarije hrvatske narodne čitaonice na dalmatinskim otocima.

Tijekom svoje duge povijesti uvijek je pridonosila kulturnom, prosvjetiteljskom i svekolikom napretku mjesta.

Velikim požarom 2003. godine poharano je sve ono što se godinama stvaralo. Ipak, nakon tragičnog događaja senzibilizirana je cjelokupna hrvatska kulturna javnost i prikupljeno više od 50.000 knjiga, tako da je rad knjižnice nastavljen. Knjižnica bi preseljenjem u adekvatne prostorije trebala postati suvremeni multimedijalni kulturni centar čitavog otoka Hvara.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/128690/Default.aspx

Samo u prvoj godini Faustov centar posjetit će 12 tisuća ljudi! (http://www.novi-tjednik.hr/zupanija/zupanija/6241-samo-u-prvoj-godini-fustov-centar-posjetit-e-12-tisua-ljudi.html)

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-03-17/%C5%A0ibenik/FAUST_VRANCIC-091007_thumb.jpg

Nakon prošlotjednog sastanka radne skupine Grada Vodica i predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja na kojem se raspravljalo o provedbi projekta izgradnje Memorijalnog centra Fausta Vrančića na otoku Prviću, o spomenutom projektu raspravljalo se i u petak 4. veljače u Zagrebu, na Visibility eventu, predstavljanju ugovorenih projekata iz programa 'Poslovna infrastruktura IPA IIIC', a kojeg je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja. Naime, izgradnja Memorijalnog centra na Prviću nalazi se među šest projekata iz cijele Hrvatske koji su dobili sredstva iz ovog programa, konkretno, iz europskog IPA fonda za njegov dovršetak osigurano je 960 tisuća eura.


PREDSTAVLJANJE U ZAGREBU


Na zagrebačkoj prezentaciji sudjelovali su Steve Pantazopoulos, direktor projekta tehničke pomoći HCL Consultants ltd, Marija Tufekčić, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, Richard Masa, šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji Europske unije u RH, Robert Markt, državi tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, te Karlo Gjurašić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Podsjetimo, u projekt čija ukupna vrijednost iznosi 1,3 milijuna eura Grad Vodice do sada je uložio oko 450 tisuća eura, EU spomenutih 960 tisuća eura, a ostatak troškova snosit će Grad Vodice i vodička Turistička zajednica. Rok za njegov dovršetak je 18 mjeseci, a upravljanje projektom i koordinaciju aktivnosti provodit će poseban menadžment tim. Između ostalog, tijekom njegove provedbe vodičko Gradsko vijeće osnovat će ustanovu Memorijalni centar te imenovati Upravno vijeće, dok se za upravljanje operativnim menadžmentom planira angažirati direktor i tehnički suradnik Memorijalnog centra.


POZITVNI EFEKTI


Inače, pozitivni efekti izgradnje Memorijalnog centra trebali bi biti višestruki. To se prije svega odnosi na povećanje broja turista na otoku Prviću, ali i na razvoj tamošnjeg gospodarstva i poduzetništva. Naime, procjenjuje se kako će u prvoj godini Faustov centar posjetiti oko 12 tisuća ljudi, te kako će broj posjetitelja u sljedeće tri godine rasti dodatnih deset posto.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2010-11-06/Sibenik/vod01.jpg

Također, procjenjuje se kako će nakon tri godine, kao posljedica otvaranja Centra, lokalni hoteli, restorani, kafići, trgovine, turističke agencije, ribari i ostale djelatnosti i obrti zaposliti 50 osoba.

projekt od šest milijuna kuna
Stari Grad do ljeta će dobiti nautičku luku

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-02-23/Zupanija/RADOVI%20U%20GRADSKOJ%20LUCI_STAR_thumb.jpg


Radovi na proširenju rive i izgradnji 30 do 35 novih vezova na području Lučice potvrđuju opredijeljenost Grada Staroga Grada da s vremenom postane pravo nautičko središte.

Riječ je o projektu vrijednom oko šest milijuna kuna, a koji bi angažmanom splitskoga “Pomgrada” trebao biti dovršen najkasnije do 1. lipnja 2011. godine.

− Stari Grad će ovim projektom, za koji je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo četiri, a Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije dodatnih dva milijuna kuna, dobiti čak 137 metara nove operativne obale. Dakle, grad će, zajedno s postojećima, imati oko 70 nautičkih vezova, a u Lučici istodobno gradimo i dopadljivo osmišljenu šetnicu s primjerim hortikulturnim uređenjem – kazao je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave, naglasivši da će sve to, uz novu recepciju, a kasnije i sanitarne čvorove, zasigurno značiti primjereniju ponudu za nautičare, ali i mogućnost novog zapošljavanja u našem najstarijem gradu.

Inače, Lučka je uprava od 1. siječnja ove godine preuzela upravljanje cijelom gradskom lukom preko lokalne tvrtke “Komunalno Stari Grad” d.o.o. (izuzimajući istezalište brodica), a do ljeta će odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave biti obavljeno i čišćenje (fanganje) luke.

Ravnatelj Maroević tako očekuje da će se, nakon više od pet desetljeća, s morskoga dna odstraniti prosječno oko dva metra mulja, pa će Starograđani u budućnosti imati znatno dublje i čistije pristanište za svoje brodice i druga plovila.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/130184/Default.aspx

lokacije spremne za poticanu stanogradnju
OSTATI NA ŠKOJU Stanovi POS-a i u Visu

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-02-23/Zupanija&FileName=VIS_LUKA-070108.jpg&q=1

Na prijedlog gradonačelnika Ive Radice, u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Grad Vis donio je Odluku o pokretanju projekta izgradnje stanova po programu poticane stanogradnje (POS). Još krajem 2002. i početkom 2003. godine bilo je pokušaja pokretanja sličnog projekta, ali su propali zbog prostornog plana koji Grad Vis tada nije imao.

Ovoj odluci prethodila je anketa provedena u veljači 2010., tijekom koje je interes za kupnju stanova iz programa POS-a iskazala 41 osoba s područja Grada Visa. Potom je projekt izgradnje u studenom 2010. predstavljen u Visu, u čemu je, uz predstavnike Grada Visa, sudjelovao i Krešimir Žunić, voditelj prodaje u APN-u.

Utvrđene su tri moguće lokacije: na predjelu Sekotovo, površine 4894 metra četvorna (za gradnju više od 25 stanova), iznad gradske pošte, površine 501 metar četvorni (do 25 stanova) te lokacija kod viškog “Konzuma”, površine 254 metra četvorna (za 5-6 stanova).

Gradonačelnik Radica će uskoro imenovati povjerenstvo za provedbu POS-a i donošenje Odluke o kriterijima i mjerilima za kupnju stanova koji će se graditi po spomenutom programu.

Nakon toga uslijedit će provedba javnog natječaja kako bi se formirala lista reda prvenstva za kupnju stana iz programa POS-a, koja će pokazati stvarni interes i kreditnu sposobnost građana za kupnju stana.

Tek tada će se donijeti odluka o odabiru jedne od tri predložene lokacije za gradnju stanova. Prema procjenama, u gradu Visu trenutačno tek 10-15 obitelji ima sve potrebne uvjete za uključivanje u program POS-a.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/130234/Default.aspx

Rekonstrukcija 5,8 kilometara duge PROMETNICE od Žrnova do Pupnata
Zaobilaznica Korčulanima ‘štedi’ 15 minuta vožnje

U radove na, prije dva mjeseca započetoj, rekonstrukciji 5,8 km duge trase državne ceste br. 118 od naselja Žrnovo do Pupnata, na istočnome dijelu otoka Korčule, Hrvatske ceste ulažu 10 milijuna kuna.

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-02-23/Dubrovnik&FileName=DIONICA%20ZRNOVO_REKONSTRUKCI.jpg&q=1

Do sada su napravljene manje korekcije trase radi ublažavanja opasnih krivina, izrađen je sustav za odvodnju, na mjestima je zbog pada nasuta stara prometnica i pokrivena prvim slojem asfalta, izgrađen je i novi priključak (lijevi skretač) na cestu prema uvali Bačva.

Kompletna rekonstrukcija još uključuje obnovu asfaltnog kolnika u dva sloja i dodatno opremanje. Rok završetka radova prema ugovoru je šest mjeseci, ali će izvođač radova, tvrtka PZC d.o.o. iz Splita, obnoviti prometnicu i prije isteka ugovorenog roka.

Radi se o najlošijoj dionici otočne prometnice, posljednji put obnovljene prije trideset godina.

Kada radovi budu gotovi, putovanje će se skratiti za 15-ak minuta. To znači da će Korčulani u 45 km udaljenu Velu Luku stići za pola sata.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/130269/Default.aspx

Podržan projekt za izgradnju srednje škole u Hvaru
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Hvara, vijećnici su jednoglasno podržali inicijativu izgradnje zgrade Srednje škole na zemljištu ukupne površine oko 3000 metara četvornih, ispod rukometnog igrališta Osnovne škole Hvar.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-02-26/Split/skola01.jpg

Idejnim rješenjem planirani školski prostor sastojao bi se od 12 učionica usklađenih s pedagoškim standardom, raspoređenih na dvije etaže, sanitarnih čvorova, zbornice s prostorijama za administrativno osoblje, te polivalentne dvorane veličine košarkaškog igrališta. Izgradnjom tog prostora riješio bi se dugotrajni problem zajedničkog korištenja zgrade Osnovne škole Hvar za potrebe osnovne i srednje škole.

Predstavljajući projekt na sjednici Gradskog vijeća, nositelj inicijative, ravnatelj Osnovne škole Hvar mr. sc. Duško Kovačić, ukazao je na pedagoški značaj i gospodarsku opravdanost novog rješenja. Također je napomenuo da bi iskop terena kod izgradnje školskog prostora u odnosu na izgradnju samog igrališta bio tek 20 posto veći.

Srednja škola već 40 godina nema svoju zgradu i krajnje je vrijeme za njeno udomljenje, što će rezultirati znatnim pomakom u kvalitetnijem radu obiju škola, te radom u jednoj smjeni.
Ušteda 5 milijuna kuna
- Na ovu ideju došao sam tijekom izrade izvedbenog projekta školskog rukometnog igrališta na istoj lokaciji, a u sklopu izgradnje školske športske dvorane Osnovne škole Hvar.

Sada je pokrenut i postupak za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju objekta, koji ima punu podršku Gradskog vijeća, uz napomenu da se fasadno rješenje djelomično promijeni - kazao je projektant Marijan Katanec, d.i.a., dodavši da bi se zgradom srednje škole na toj lokaciji uštedjelo najmanje pet milijuna kuna, dok je gradonačelnik Pjerino Bebić rekao da je upravo on pokrenuo projekt o kojem je riječ, pa će škola zasigurno biti izgrađena, ali onako kako će to najbolje odgovarati djeci iz grada podno Španjole.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/130577/Default.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/132013/Default.aspx

RADOVI NA ŠKOJU ZA HVARANE I GOSTE NOVOSTI NA SUNČANOM OTOKU
Nova hvarska riva do Uskrsa

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-03-13/%C5%BDupanija/DSCN7309_thumb.jpg


Dobre vijesti za Hvar stižu iz Lučke uprave Splitsko- dalmatinske županije. Nakon geotehničkih istraživanja provedenih prošle godine, Lučka uprava počela je s radovima na sanaciji hvarske rive.

Kako doznajemo, projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka “Obala” d.o.o., dok radove izvodi građevinsko poduzeće “Pomgrad” iz Splita.

- Sanacija je neophodna jer je utvrđeno da se riva počela podlokavati još 2008. godine, a potom su se pojavile i pukotine. Očekujemo da ćemo započete radove, vrijedne oko 750.000 kuna, završiti do 15. travnja i da će obnovljena riva u punom sjaju dočekati ovu turističku sezonu – kazao je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.

Gradilište u Hvaru nije jedino na škoju jer se već otprije sanira riva u Starom Gradu, gdje će na svoje doći domaći, ali i turisti. Bit će bolje i nautičarima jer će luka dobiti nove vezove.

Osim starogradske luke, Lučka uprava, prema riječima ravnatelja Maroevića, planira nadogradnju postojećih lukobrana u jelšanskoj luci, ali i proširenje nautičkih kapaciteta u ovom hvarskom mjestu.

Novi izgled luke do Uskrsa

http://img713.imageshack.us/img713/6647/prekotrajekt01.jpg (http://img713.imageshack.us/i/prekotrajekt01.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Godinu i pol dana od posljednjih zahvata na uređenju Trajektne luke Preko jučer su započeli radovi na posljednjoj fazi uređenja. Kako nas je informirao načelnik Općine Preko Ante Jerolimov posljednja faza obuhvaća izgradnju autobusnog kolodvora, autobusnog stajališta, ukrcajnih traka za automobile te kružni tok kojim će omogućiti protočnost prometa.

- Hrvatske ceste su raspisale natječaj, a za izvođača završnih radova je izabrana tvrtka Sarađen d.o.o. iz Stankovaca. Ako se radovi budu odvijali prema planu, do Uskrsa imat ćemo uređenu luku. Inače na ovom se trajektnom pristaništu počelo raditi gotovo od kad sam došao na mjesto načelnika općine. Dakle, kad zbrojimo od kad smo počeli skupljati potrebnu dokumentaciju pa do danas, gotovo deset godina radi se na uređenju luke, navodi načelnik Jerolimov.

Voditelj ispostave Hrvatskih cesta u Zadru Ante Šarić kazao je da je vrijednost radova procijenjena na 3,5 milijuna kuna s PDV-om.

- Završetkom radova trajektna luka u Preku dobit će devet ukrcajnih traka za trajekt koji će moći primiti 140 automobila, potom stajanku za četiri autobusa, autobusnu čekaonicu i kružni tok. Kompletne radove vodit će Institut građevinarstva Hrvatske, pojašnjava Šarić.

Podsjetimo, radovi na projektu proširenja trajektne luke Preko počeli su potkraj 2008. godine. Dovršeno je proširenje postojećeg pristanišnog gata za 27 metara. Gat na kojem trenutačno pristaju trajekti koji prometuju na relaciji Zadar-Preko produžen je s prijašnjih 73, na 100 metara i može bez ikakvih problema primati najveće putničke trajekte koji postoje u hrvatskoj floti.

Na istočnoj strani pristaništa podignut je veliki lukobran, dug 100 metara, koji štiti brodove i trajekte od južnih vjetrova. Predzadnja faza uključila je uređenje parkirališta te su izgrađene poslovne zgrade gdje su smješteni kiosci, trgovina, slastičarnica, cvjećarnica, kladionica, ugostiteljski objekt i kemijska čistionica. Kako je mnogo puta istaknuo načelnik Jerolimov, najveća je vrijednost ovih objekata je što su se otvorila nova radna mjesta te se osigurao ostanak na otoku mladim ljudima i njihovim obiteljima.

Radovi koji su završeni prije godinu i pol dana obuhvatili su asfaltiranje dijela operativne obale koji trenutačno služi kao parkiralište s ukupno 160 parkirnih mjesta. Uskrsne praznike i prve turiste dočekat će primjereno uređeno trajektno pristanište, kako i pristoji Preku.

^^

Bilo bi odlično kad bi se Jadrolinija skompala s Liburnijom i koncesionarom parkirališta i ponudila povoljnije povratne (s otoka) Bus+Ferry i Park+Ferry karte, za kratkotrajne odlaske u Zadar. Ljetujem na Ugljanu, i uz sadašnje cijene: 10kn bus+15kn trajekt+15 kn trajekt natrag+10 kn bus=50 kuna mi se česti izlasci u Zadar ne isplate. Takva akcija bi privukla još više turista u grad i povećala potrošnju.

^^

Bilo bi odlično kad bi se Jadrolinija skompala s Liburnijom i koncesionarom parkirališta i ponudila povoljnije povratne (s otoka) Bus+Ferry i Park+Ferry karte, za kratkotrajne odlaske u Zadar. Ljetujem na Ugljanu, i uz sadašnje cijene: 10kn bus+15kn trajekt+15 kn trajekt natrag+10 kn bus=50 kuna mi se česti izlasci u Zadar ne isplate. Takva akcija bi privukla još više turista u grad i povećala potrošnju.

pa istina , samo meni se čini da mi još nismo na tom levelu suradnje ako tako mogu reći , ne može se to objasniti vlašuriji ...

Vrgadi je potrebna nova riva

http://img854.imageshack.us/img854/4963/brodzavrgadu04.jpg (http://img854.imageshack.us/i/brodzavrgadu04.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Ribarskoj zadruzi „Vrgada" koja s dva broda; „Vrgada" i zamjenskim „Lumbrikata", obavlja putnički prijevoz na liniji Vrgada - Biograd - Pakoštane potrebna je obnova flote. Agencija za obalni linijski pomorski promet objavila je novi natječaj za dodjelu koncesije na ovoj liniji koja će istječi 2016. godine, a potom će se, kao i na drugim linijama i ovdje ravnopravno moči natjecati brodari iz Europske unije. Nabava novih većih brodova nije potrebna samo kao priprema za moguću europsku konkurenciju,već i zbog samih putnika, s obzirom na činjenicu da se ovim brodovima prevozi i teret, a još više zbog toga što otočani nisu u mogućnosti dobiti neke usluge koje ovise o prijevozu brodom.

Ipak, kako pojašnjava Srđan Pudoš, upravitelj Ribarske zadruge Vrgada, nabavka većeg broda, iako predstavlja veliki financijski izazov za zadrugu, manji je problem. Naime, veći brod, kako navodi, ne može pristati.

Hitna pomoć bez ugovora s HZZO-om

-Nama je i danas najveći problem što se nemamo gdje privezati. U Biogradu na rivi moramo zaobilaziti mreže plivarice. Po jugu ne možemo pristati u Pakoštanima, a niti u Biogardu, i onda moramo pristati kod benzinske pumpe gdje ljudi imaju problema s iskrcajem tereta. Novu rivu treba napraviti i u Vrgadi jer na postojeću veći brod me može pristati, upozorava Pudoš.

Na prijevozu putnika zadruga zapošljava osam osoba, a broj godišnje prevezenih putnika iz godine u godinu se povećava, pa je u 2006. prevezeno 36.844, a u 2010. 43.238 putnika.

Pudoš navodi kako je prošlogodišnja brojka putnika taman tolika da djelatnost preživljava. Za postojeći natječaj Agencije za obalni linijski pomorski promet navodi kako je prilagođen ponudi Ribarske zadruge, a na upit bolji li se što za zadrugu, kao malog brodara, donosi ulazak u EU, odgovara kako je ne teško ne bojati se takve neizvjesnosti.

Pudoš napominje i kako Ribarskoj zadruzi nije omogućeno da s HZZO-om sklopi ugovor o prijevozu osoba kojima je potreba hitna medicinska pomoć.

-Njih po ugovoru trebaju prevoziti Lučka kapetanija i Policija, ali oni često nisu u mogućnosti stići dovoljno brzo i mi smo najbrža pomoć i tad prevozimo putnike iz čiste humanosti, navodi upravitelj zadruge „Vrgada" dodajući kako bi u slučaju sklapanja ugovora s HZZO-om mogli makar refundirati troškove goriva koje su ovako prisiljeni naplatiti od osobe kojoj je hitan prijevoz pružen.

Livić: Okupatori gradili, Hrvatska ne ulaže

Eriden Livić (HNS), predsjednik MO Vrgada i opozicijski vijećnik u Općinskom vijeću Općine Pakoštane smatra da se i država i Općina Pakoštane prema potrebama mještana Vrgade odnose maćehinski.

-U Republici Hrvatskoj na otocima živi 125.000 ljudi i to možda nije velik broj, ali država svake godine ubere velike iznose od turizma, a ti turisti dolaze na obalu, na otoke i zbog otoka, a otocima se od novca zarađenog od turizma vrati možda 0,01% na jedan euro. Malo je reći da se u razvitak otoka ne ulaže dovoljno. Svaki okupator koji je došao na Vrgadu, nešto je izgradio; Talijani cisternu, Austrijanci rivu, a naša država Hrvatska nije uložila gotovo ništa. Činjenica je da je država platila varaždinskom Zavodu za ekonomiku izradu elaborata razvitka otoka Vrgade i da je taj elaborat postavio deset točaka po kojima je trebalo raditi, ali u Općini se tog elaborata ne drže. Jedna od tih točaka bila je vodoopskrba i to je jedino donekle napravljeno, ali tu su i povećanje borja linija i sređivanje dva pristaništa. Vrgadi je potreban novi mul dužine 35 do 40 metara i dubine tri do tri i pol metra. Za Vrgadu je u općinskom proračunu za 2011. izdvojeno samo 40.000 kuna i to 20.00 za rad Mjesnog odbora i 20.000 za vjerske zajednice. Tražili smo da se izdvoje sredstva za pripremu projektne dokumentacije za izradu kanalizacijskog sustava. Betonirana su dva kilometra putova i tražili smo da se postavi i javna rasvjeta, izgrađena je škola a nema javnu rasvjetu. Imat ćemo problem jer je po novom zakonu o popisu stanovništva potrebno imati nazive ulica, a mi nemamo table. Lani je za Vranu u ti svrhu bilo izdvojeno 20.000 kuna i trebalo je ove godine izdvojiti i za Vrgadu. Gotov je projekt Elektre za postavljanje glavnog električnog voda pod zemlju što znači da će trebati staviti nove kandelabre. Škola ima nepropusnu septičku jamu koja nema ozračnik i nema odvoda pa će ju u bliskoj budućnosti trebati ispumpavati,a cisterna e do škole ne može pristupiti, navodi Livić pojašnjavajući kako niti ima puta kojim bi cistrena došla do škole, niti uopće može cisterna doći na otok, jer je za brodove koji mogu pristati prevelika, a veći brod ne može pristati na rivu u Vrgadi.

-U tijeku je natječaj za mjere 301 i 302 iz IPARD programa i da nismo bezrazložno svrstani iz kategorije turističkog naselja D u kategoriju C mogli smo preko ovog natječaja riješiti izgradnju kanalizacije, uređenje šetnice uz more i izgradnju dječjeg vrtića. Nije mi jasno kako je Vrgada dospjela u kategoriju C, a Vrana je ostala u kategoriji D, a mi nismo ništa razvijeniji od njih. Vrgada je jednini otok koji je pod posebnom državnom skrbi, jer je Općina Pakoštane područje od posebne državne skrbi, a od toga ništa nismo imali, zaključio je Livić.
KURTOV: U 2011. VRGADI MILIJUN I POL OPĆINSKIH KUNA

- Mi smo prošle godine razvili vodoopskrbni cjevovod kopno - otok Vrgada i u tom projektu Ministarstvo regionalnog razvitka i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sudjeluju s po četiri milijuna kuna, a Općina Pakoštane s milijun kuna. Radili smo mjesnu vodoopskrbnu mrežu koja će koštati barem 2 milijuna kuna i za to smo od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili pomoć od pola milijuna kuna, što znači da 1,5, milijun ide iz općinskog proračuna. Vrgada ima oko 180 stanovnika, izvorni prihodi u proračunu Općine su 15-tak milijuna kuna, a u ovoj godini će otprilike milijun i pol otići za Vrgadu. Ne može cijeli proračun biti za Vrgadu, oni čine 5% stanovništva Općine. Mi smo se potrudili da im riješimo vodoopskrbu, još je ostalo za završiti par stotina metara cjevovoda. Općina nema novca za šetnice i drugo što bi ljudi htjeli. Napravljena je škola, imaju vodu, Elektra je radila na podizanju kvalitete opskrbe, komunalno su opremljeni kao i svi drugi. Drage koje imaju preko 1.000 stanovnika nemaju kanalizaciju i razumljivo je da je prioritetnije kanalizaciju riješiti njima, pa onda Vrgadi, a na samoj Vrgadi je prioritet završiti priključke na vodoopskrbnu mrežu, pa onda ići s drugim projektima. U sklopu proračunskih mogućnosti nastojimo osigurati uravnotežen razvoj svih naselja u Općini i pravično rasporediti sredstva kojima Općina raspolaže, odgovara načelnik Općine Pakoštane Milivoj Kurtov (HDZ).

Kurtov navodi i kako će Općina pokušati s Hrvatskom turističkom zajednicom dogovoriti vraćanje otoka Vrgade u kategoriju turističkog naselja D, no smatra kako ova kategorizacija nije jedina prepreka povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, već su tu na prvom neuređeni katastarski podaci, ali i kapacitet gospodarskih subjekta za povlačenjem europskog novca.

-Točno je da je kod nekih pretpristupnih fondova uvjet D razred. Radi se o tome da je u toj kategorizaciji naseljima podignut razred, jer smo ta naselja komunalno opremili. Mi smo, kao područje posebne državne skrbi. za to i dobili sredstva od države i ne možemo sad reći da se to nije napravilo i „frabati" državu koja je dala novac, rekao je Kurtov.
BARIĆ: POTREBAN DOGOVOR ZA POMOĆ OKO OBNOVE FLOTE

- Bilo bi potrebno da se Zadarska županija, Općina Pakoštane, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo gospodarstva dogovore oko načina na koji je moguće pomoći Ribarskoj zadruzi „Vrgada" da dođe do povoljnog kredita za obnovu flote, kazao je Denis Barić, predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke koji napominje kako bi za sve brodare na Jadranu bilo dobro da im se koncesija produži do 2016. kako bi se imali vremena pripremiti za uvjete na zajedničkom tržištu EU.

Ovo se, napominje Barić, u prvom redu odnosi na koncesionare na brozbrodskim linijama.

pa istina , samo meni se čini da mi još nismo na tom levelu suradnje ako tako mogu reći , ne može se to objasniti vlašuriji ...

Trebali bi otočani malo dići glas. Vidiš one s Hvara, stavili im jedan dan drugi trajekt, i odma krenuli prosvjedovati i prijetiti blokadom luke, a predvođeni načelnikom! :D

Ako je Liburnija isto gradska/državna firma, onda sramota da se ne mogu dogovoriti. Za tu istu relaciju (i mnogo dužu) u Zagrebu koju brže prođem platim samo 8 kuna, a ovdje 25. I ništa popusti na brojnost... baš im se ne sviđa da idem s otoka-na otok nekoliko puta :lol:

Trebali bi otočani malo dići glas. Vidiš one s Hvara, stavili im jedan dan drugi trajekt, i odma krenuli prosvjedovati i prijetiti blokadom luke, a predvođeni načelnikom! :D


To je problem koji se vuče već godinama! Nije to samo taj jedan put bilo:)

Trebali bi otočani malo dići glas. Vidiš one s Hvara, stavili im jedan dan drugi trajekt, i odma krenuli prosvjedovati i prijetiti blokadom luke, a predvođeni načelnikom! :D

Ako je Liburnija isto gradska/državna firma, onda sramota da se ne mogu dogovoriti. Za tu istu relaciju (i mnogo dužu) u Zagrebu koju brže prođem platim samo 8 kuna, a ovdje 25. I ništa popusti na brojnost... baš im se ne sviđa da idem s otoka-na otok nekoliko puta :lol:

slažem s u potpunosti , cijene jesu ajme meni , a ko zna možda se opamete pa to promijene , ipak žele od Zadra i okolice napraviti top destinaciju , elitni hoteli i elitni turizam ...

POS KOMIŽA

http://img204.imageshack.us/img204/8986/stanbenonaseljerogaci01.jpg (http://img204.imageshack.us/i/stanbenonaseljerogaci01.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

^^ Neke dodatne informacije o ovom POS-u? :cheers:

ugl to se radi da mistu bivše vojarne JNA , evo link

http://www.mojotokvis.com/index.php?option=com_content&view=article&id=804:ostati-na-koju-stanovi-pos-a-i-u-visu&catid=36:vis&Itemid=84

Zlatnom ratu prijeti devastacija zbog diskoteke

http://danas.net.hr/2010/06/08/0056007.48.jpg

Na znamenitu plažu Zlatni rat, jedan od hrvatskih zaštitnih znakova, nadvila se potencijalna katastrofa. Naime, planira se gradnja diskokluba na otvorenom što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za taj zaštićeni prirodni fenomen.

Na velikom skupu u Bolu brojni mještani su iskazali veliku zabrinutost zbog namjere da se u srcu stare borove šume na Zlatnom ratu izgrade manji objekti koji bi radili i noću, svojevrsni diskoklub na otvorenom, što bi moglo dovesti do neslućenih posljedica za zaštićeni prirodni fenomen.

Boljani su spremni na revoluciju, a ujedinila ih je plaža Zlatni rat na kojoj je koncesionar, tvrtka Grabov rat, dodjelom posla obrtu Varadero2, dala zeleno svjetlo djelovanju caffe bara s noćnim radnim vremenom. Time je Grabov rat, općinska tvrtka koja spada pod isključivu nadležnost Općinskog vijeća, blagoslovila noćna masovna okupljanja mladeži u srcu šume rata, tek nekoliko desetaka metara od mora.

Dovela se pritom u pitanje opasnost od požara ili svakojakog onečišćenja jedne od najpoznatijih svjetskih plaža. Katastrofa je na pomolu, kažu načelnik općine Tihomir Marinković i Ana Marija Botteri-Peruzović iz Udruge za bolji Bol, ne skrivajući kako je samo slučajno odbačeni neugašeni čik dovoljan za požar koji bi lako mogao progutati kompletnu staru borovinu. Bojazan je to veća što bi devastiranjem šume zbog naleta vjetrova moglo doći i do mijenjanja svjetski prepoznatljivog izgleda rta.

Već se počelo sa rušenjem stabala, kopanjem, postavljanjem temelja za šankove.

''Tražimo hitno poništavanje ugovora između koncesionara i tvrtke koja će tu otvoriti diskoklub, te da se plaža proglasi parkom prirode. Želimo preispitivanje procedure raspisivanja natječaja i sklapanja ugovora, stegovne mjere ako je bilo nelegalnosti. Pozivamo sve hrvatske nadležne službe da se uključe u sprječavanje prijeteće katastrofe'', kaže Botteri-Peruzović.

Načelnik Marinković ne krije kako nadležnost nad radom koncesionara plaže snosi Općinsko vijeće na čelu s HDZ-ovcem Jakšom Marinkovićem Šimićem, ujedno i predsjednikom Skupštine Grabova rata. Marinković Šimić i njegov vijećnički kolega, ali i još jedan član Skupštine koncesionara, također HDZ-ovac Branko Mikulić, s Tomislavom Marčićem, direktorom Grabova rata, i odlučili su o ishodu natječaja, za kojeg su ponude otvarali na tročlanoj sjednici početkom ožujka.

Jedna od odrednica u odabiru Varadera2, umjesto njihova konkurenta koji se vezao jedino uz dnevno poslovanje, bila je ta što je izabrana tvrtka ponudila kvalitetniju dokumentaciju vezanu uz osiguranje plaže, Grabovom ratu vrlo bitne u slučaju noćnog rada. Članove Općinskog vijeća, reklo se na skupu, pritom nije zanimalo to što je pružanje usluga na Zlatnom ratu dano vlasniku bolskog caffe bara koji već dugi niz godina ne poštuje općinske odluke. To je istaknuo i načelnik Marinković, piše Slobodna Dalmacija.

nerežišća pred procvatom
ŠVICARSKO LJEČILIŠTE NA BRAČU Ulog od 276 milijuna eura i 820 zaposlenih

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-03-29/Dalmacija/NEREZISC2_thumb.jpg

Gradnja četiriju specijalističkih zdravstvenih centara, hoteli, urbane vile, wellness, ekskluzivni dućani, niz sportskih terena za raznorazne sadržaje, rasprostranjenih u tri velika kompleksa na milijun četvornih metara zemljišta Vidove gore, nije tek puki ambiciozni plan, već realni projekt bračke općine Nerežišća koja je u suradnji sa švicarskim fondom “Verica Trust AG” pokrenula prve poteze na razvoju centra zdravstvenog turizma.

Prvi dio je napravljen, švicarski investitori od Bračana su već kupili 800 tisuća kvadrata privatnog zemljišta na potezu Prajca-Jerkovica-Pletenik s južne, brdske strane otoka.
...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-03-29/Dalmacija/NEREZISC2_thumb.jpg

nerežišća pred procvatom
ŠVICARSKO LJEČILIŠTE NA BRAČU Ulog od 276 milijuna eura i 820 zaposlenih


Gradnja četiriju specijalističkih zdravstvenih centara, hoteli, urbane vile, wellness, ekskluzivni dućani, niz sportskih terena za raznorazne sadržaje, rasprostranjenih u tri velika kompleksa na milijun četvornih metara zemljišta Vidove gore, nije tek puki ambiciozni plan, već realni projekt bračke općine Nerežišća koja je u suradnji sa švicarskim fondom “Verica Trust AG” pokrenula prve poteze na razvoju centra zdravstvenog turizma.

Prvi dio je napravljen, švicarski investitori od Bračana su već kupili 800 tisuća kvadrata privatnog zemljišta na potezu Prajca-Jerkovica-Pletenik s južne, brdske strane otoka.
...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-03-29/Dalmacija/NEREZISC2_thumb.jpg

mene ovo plasi :( ako se zaista radi o zdravstvenom turizmu, a ne jos jednoj aparmanizaciji pod otkriljem neceg drugog, od 820 zaposlenih vjerovatno ce bit vrhnje radnih mista pokupit stranci.
U bolnicama koje najavljuju ce se uglavnom lijecit penzioneri i hendikepirana dica iz drugih bogatijih zemalja kako je najavljeno u nekim drugim clancima.
Ljecnici i medicinsko osoblje ce radi jezicnih barijera najvecim dilom bit uvezeno, a nasi ce radit kao pomocno osoblje.
Svicarci ce uvest svoje standarde, a nasi likari tome mogu tesko udovoljit.

Mislin da je nazalost drzava puno ljudi privarila ali i mi smo dosli u situaciju da nikome nevirujemo ..no upravu si kad kazes da je lose zaposljavanje stranaca pa da onda domicilno stanovnistvo nema nista od toga ..nista ja neman kontra stranaca koji rade posteno ali nebi tija da domaci ljudi izvise na kraju :(

Paški sir postao hit u Sjedinjenim Državama!

http://img849.imageshack.us/img849/7039/paskisir.jpg (http://img849.imageshack.us/i/paskisir.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Američki dnevni list San Francisco Chronicle objavio je ovih dana vrlo pohvalni tekst posvećen paškom siru, ali još je zanimljivija priča o uvoznici hrvatske ovčje delicije i njezinim dugim okršajima s ovdašnjom administracijom da predstavi hvaljeni sir Amerikancima.

Tekst iz pera gastronomske kritičarke Janet Fletcher, koja je objavila niz knjiga o najboljim svjetskim sirevima, ocjenjuje da je paški sir dosad bio potpuno nepoznat čak i tako upućenim osobama kakva je ona, kao što je i inače slučaj sa sirevima iz našeg dijela svijeta, osim grčke fete. Zahvaljujući njujorčanki Michele Buster to bi se moglo promijeniti, jer je upravo ona odnedavno postala uvoznica "dragulja poznatog kao paški sir" u SAD.

Mjesecima se borila s hrvatskom administracijom

- Pogledajte u atlas i vidjet ćete da je Pag komadić kopna na Jadranu, odmah uz hrvatsku obalu. Buster je putovala tamo na odmor prije nekoliko godina, otišla u najbolji restoran na otoku i naručila lokalni sir. Dobila je odlično sazreli komad sličan talijanskom Parmigiano-Reggianu, zaliven maslinovim uljem, piše SF Chronicle, navodeći da je nakon toga Michele Buster još dva puta putovala na Pag, bezuspješno mjesecima pokušavajući naći proizvođača voljnog za suradnju.

- Nakon što upute i kontakti dobijeni iz Hrvatske gospodarske komore nisu davali nikakvoga ploda, našla je opskrbljivača spremnog za hrvanje s problemima papirologije i transporta, piše Fletcher, dodajući da je prva pošiljka napokon stigla u New York prošle jeseni.

"Miris ovčji, uz notu whiskyja i prženih lješnjaka"

Čudeći se kako ne postoji strogo propisana procedura za dobijanje pravog paškog sira, kritičarka navodi da nepisano pravilo traži da sir bude napravljen od mlijeka ovaca sitnije građe koje su karakteristične za Pag. Dobavljač koji opskrbljuje Michele Buster - SF Chronicle mu ne navodi ime, ali je u hrvatskim medijima svojedobno objavljena njezina suradnja s Paškom siranom - ima, kako piše Fletcher, svoje stado od tri tisuće ovaca, ali kupuje mlijeko i od drugih ovčara.

Ocjenjujući sir s Paga, Fletcher piše da doista iznutra podsjeća na Parmigiano-Reggiano, te da je mirisom nedvojbeno ovčji, "uz notu whiskyja i prženih lješnjaka". Kritičar je, kaže, probala dva uzorka koja su se dosta međusobno razlikovali, jedan je bio slaniji i pikantan, pa ga umjesto služenja u komadu preporučuje kao dosta skupi (50-60 dolara za kilogram) sir za ribanje. Drugi uzorak je bio nešto manje slan, pa je pogodan za serviranje nakon večere, a uz njega preporučuje desertno vino.

Paški sir postao hit u Sjedinjenim Državama!

Dobila je odlično sazreli komad sličan talijanskom Parmigiano-Reggianu, zaliven maslinovim uljem, piše SF Chronicle, navodeći da je nakon toga Michele Buster još dva puta putovala na Pag, bezuspješno mjesecima pokušavajući naći proizvođača voljnog za suradnju.

Ocjenjujući sir s Paga, Fletcher piše da doista iznutra podsjeća na Parmigiano-Reggiano, te da je mirisom nedvojbeno ovčji, "uz notu whiskyja i prženih lješnjaka". Kritičar je, kaže, probala dva uzorka koja su se dosta međusobno razlikovali, jedan je bio slaniji i pikantan, pa ga umjesto služenja u komadu preporučuje kao dosta skupi (50-60 dolara za kilogram) sir za ribanje. Drugi uzorak je bio nešto manje slan, pa je pogodan za serviranje nakon večere, a uz njega preporučuje desertno vino.

ocito da se amerikanci ne razume u sireve :nuts:
Parmigiano Reggiano je kravlji sir i nemoze se nikako uspredjivat sa ovcjin siron ni ukuson, ni izgledon
to je isto kada usporedjujes sok od kruske i jabuke...
a o desertnom vinu uz paski sir bolje da mucin :lol:

Uplovljavanje u uspješniju nautičku sezonu

http://img842.imageshack.us/img842/1497/bozavapatrola11.jpg (http://img842.imageshack.us/i/bozavapatrola11.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Jučer na Dugom otoku otvorila su se dva sezonska međunarodna granična prijelaza druge kategorije, ona u mjestu Sali i u Božavi, kaže kapetan Lučke ispostave Sali, Ivo Švorinić.Naime, kao što je običaj sezonski međunarodni granični prijelazi na Dugom otoku otvaraju se 1. travnja. Ima i iznimaka, poput onih, ako je Uskrs ranijeg datuma, tada i uredi u Salima i Božavi započinju s radom tijekom ožujka.

Talijani najbrojniji

Prema saznanjima kapetana Švorinića očekuje se veliki broj uplovljavanja u ovo predsezonsko nautičko vrijeme i to ne samo u Salima, već i u poznatoj nautičkoj i turističkoj destinaciji Božavi.

Dosadašnja praksa je pokazala da su Talijani na prostoru dugootočnog akvatorija najbrojniji, u postocima čak 85 posto. Ostalih petnaestak posto čine Njemci, Austrijanci i Slovenci. Međutim, nadodaje kapetan Švorinić, moramo se prisjetiti da nautičari paušalnu boravišnu pristojbu izračunatu na osnovi dužine broda i provedenih dana u teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju u ispostavama Lučkoj kapetaniji ili u njenim ispostavama.U posljednje vrijeme, ističe saljski "piloto", nautičke sezone su po broju izdanih vinjeta u porastu i to redovito desetak posto. Na sezonskom međunarodnom graničnom prijelazu u Salima koji obuhvaća južni dio Dugog otoka i otok Ravu, prošle godine izdano je približno 800 vinjeta, dok je uplovljavanja bilo 1.500.

Kapetanu Vjeki Borojeviću, šefu božavske ispostave, u nadležnosti je akvatorij sjevernog djela Dugog otoka, uključujući otoke Žverinac i Rivanj. Važnost dviju dugootočnih ispostava prepoznala je i zadarska Lučka kapetanija. Umjesto dosadašnjeg broda veličine 10,5 metara, na raspolaganju je za ovu nautičku godinu brod calafurija od 14 metara. Osim za redoviti posao novi brod calafurija koji je po svojim kvalitetama postao simbolom plovidbe koristit će se pri traganju i spašavanju osoba, kao i u službi prijevoza bolesnika s otoka u Zadar.

Na pitanje koja je dužnost zapovjednika plovila koji uplovljava u Republiku Hrvatsku morskim putom, kapetan Švorinić odgovara da je zapovjednik dužan najkraćim putem uploviti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet radi obavljanja granične kontrole. Dužnost zapovjednika plovila je da ispuni vinjetu, ovjeri popis posade, putnika i osoba u Lučkoj kapetaniji ili u ispostavi lučke kapetanije.

O vinjetama

Kapetan Švorinić pojašnjava da plovilo mora biti na vidljivu mjestu označeno vinjetom. Vinjetu također mora imati i plovilo čija je duljina tri metra ili veća, kao i plovilo manje od tri metra ako ima ukupnu snagu porivnih strojeva 5 KW ili jaču. Vinjetu ne moraju imati plovila na vesla, bez obzira na svoju duljinu napr: kajak, sandolina, pedalina i sl. Vinjetu ne mora imati ni plovilo koje se čuva u luci ili nekom drugom odabranom mjestu u RH.Rok valjanosti vinjete je godinu dana od dana izdavanja, a za jedno plovilo može se izdati samo jedna vinjeta. Vinjetu izdaje Lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije. Zapovjednik plovila na kojem će se izmjenjivati osobe tijekom plovidbe u RH dužan je lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije ishoditi poimeničan popis osoba koje u razdoblju valjanosti vinjete mogu boraviti i ploviti na plovilu, a ne može biti veći od dvostrukog kapaciteta uvećanog za trideset posto jediničnog kapaciteta. Na pitanje što se događa ako se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da se na plovilu nalazi osoba koja nije navedena na popisu osoba ili ako popis osoba nije ovjeren dijelom vinjete, kapetan Švorinić smatra da se plovilom obavlja kabotaža.

Kapetan Šarunić spominje i kruzere koji plove dugootočnim akvatorijem. U dvije posljednje godine mjesto Sali postalo je susretište kruzera.

- U 2009. i 2010. nautičkoj godini ugostili smo po deset 'plovećih ljepotana'. Raduje me što je ove godine prijavljeno čak 35 kruzera koji dolaze direktno iz Venecije ili Dubrovnika, bez zaustavljanja u Zadru. Razgovarajući s posadama kruzera i samim gostima dolazimo do zaključka da su prezadovoljni s dugootočnim akvatorijem kao i sa Salima, mjestom u kojem možete uživati u ribljim i mesnim delicijama, saljskim užancama, raznovrsnim kulturnim događanjima i ostalim ljetnim dogodovštinama, zaključuje kapetan Švorinić.

Europa će Hvar grijati i hladiti s bespovratnih 2,19 milijuna eura

http://img5.imageshack.us/img5/6408/solarnaelektrana1250608.jpg (http://img5.imageshack.us/i/solarnaelektrana1250608.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Program “Solution Hvar” izravno potiče domaće investitore na otoku Hvaru bespovratnim novčanim sredstvima Europske komisije u iznosu od 2,19 milijuna eura, i to u vezi s projektima povećanja toplinske učinkovitosti zgrada, energetske učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacija (s maksimalno 50 eura po četvornom metru stana), zatim ugradnje solarnih kolektora topline (s maksimalno 250 eura po četvornom metru stana), te solarnih fotonaponskih modula (s maksimalno 750 eura po četvornome metru stana).
I središte otoka iskoristit će sredstava projekta ‘Solution Hvar’


Projekti se moraju realizirati do kraja 2013. godine

- Smisao ovog programa je u smanjenju potrošnje energije barem za 20 posto, a projekti se moraju realizirati najkasnije do kraja 2013. godine. Naravno, prednost imaju oni kućevlasnici koji podnesu skupni zahtjev, te ranije dovrše i certificiraju svoje projekte – kazao je Ivan Vranković, koordinator programa i predstavnik Ic Grupe iz Beča koja zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom (javne zgrade) i HEP-OIE (solarna elektrana) organizira privatne investicije u zgrade, krovnu solarnu elektranu, proizvodnju komposta i bioplina, te bio-solarno grijanje i hlađenje.

A da je Program uistinu zaživio potvrđuje činjenica da se već ovih dana trebaju evaluirati i certicifirati projekti povećanja toplinske učinkovitosti na dvije privatne zgrade u Jelsi i Vrboskoj. Procedura isplate bespovratnih sredstva, otprilike 50 posto uloženog novca, može potrajati najviše osam mjeseci, ali njihovi vlasnici će zasigurno biti zadovoljni što su bili sudionicima Demonstracijskog energetskog programa Europske komisije na otoku Hvaru.

Inače, za energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada (do 18.800 četvornih metara) predviđena su bespovratna sredstva u iznosu od 942.000 eura, za izgradnju solarnih elekrana (do ukupno 780 kWp) ukupno ugradnje solarnih kolektora topline (s maksimalno 250 eura po četvornom metru stana) 975.000 eura, dok za korištenje biomase i sunca ostaje 276.000 eura, a svi ti projekti su u pripremi ili tijeku realizacije.

Prvi vodeni park gradi se u Supetru (http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku%C4%87o-mala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/134414/Default.aspx)

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-04-08/O%20ku%C4%87o%20mala/vod01.jpg


U trci za prvi hrvatski vodeni park pobijedio je brački Supetar u kojem će do sezone 2012., na pet tisuća kvadrata zemljišta unutar kompleksa Supetrus hotela, niknuti projekt ‘težak’ dva milijuna eura. Marion Duzich, vlasnik supetarskog hotelskog resorta, ispunio je obećanje o gradnji zabavnog vodenog centra dano prije dvije godine, a koji je u prvoj zamisli trebao imati 13 tisuća kvadrata.

Supetarska vlast koja je bez problema dala blagoslov novoj hotelskoj zanimaciji, naknadno je ograničila njegove planirane prostorne gabarite, ne umanjivši pritom raznovrsnost sadržaja koji će se nuditi. Bit će tu zabave za sve generacije, navodi Duzich, mudri američki poslovni čovjek, hrvatskog podrijetla, pokazavši nam već prve realizacijske korake. Početak se vezao uz gradnju bazena za najmlađe, s nizom sadržaja, a vrijednost projekta je sto tisuća eura.
Danju djeca - noću odrasli

– Idemo na multifunkcionalnost tako da će bazen tijekom dana biti mjesto dječje zabave, a navečer će se pretvoriti u koktel i šampanj-bar za odrasle. On će biti u funkciji već ove sezone, a za ostalo trebamo srediti još nešto papirologije. To bi trebalo biti gotovo do kraja listopada, nakon čega bi počela gradnja. Prvi gosti već u svibnju naredne godine uživat će u zabavi prvog hrvatskog aquaparka, jedinstvenog i po tome što će koristiti morsku vodu – kaže Duzich.

Park će nuditi niz sadržaja za sve generacije, od mini bazena za bebe, do onih za djecu starije dobi, kojima će pažnju privući i veliki vodeni zmaj ili igraonica. Za odrasle su predviđeni raznorazni tobogani, standardni veliki otvoreni, oni tipa divlje rijeke, te zatvorene tube. Cijeli sustav bit će povezan bazenima, mostićima, barovima, otvorenim šankovima, odmorištima, a zanimljivo je i da će u svom sastavu za atrakciju nuditi i malu tvrđavu, za koju se već po otoku počeo tražiti kamen.

– Naš resort je obiteljskog tipa, pa će i zabava u novom parku biti samo produžetak takve ideje. Dnevno ćemo moći primiti od 600 do tisuću ljudi, koji će kod nas provoditi odmor, a računamo i na školske grupe, te goste s jednodnevnom ulaznicom s otoka i kopna.

Park će biti ograđen, uz njega radimo i parking za 500 vozila, a ni najviši njegovi dijelovi neće narušavati vizure cijelog kraja. Svi sadržaji bit će pokriveni ogradnim zidom, te stablima u koja će doslovce biti uronjen. Na niti jedan način neće se uništiti ljepota pejzaža sjeverne otočne obale – kaže Marion Duzich.

Prvi čovjek supetarskog hotelskog resorta navodi i kako će aquapark povećati kvalitetu njihovih usluga, produžiti sezonu i, što je iznimno važno, zaposliti nove ljude. O cijelom pogonu stalno će se brinuti 15 ljudi, s tim da će se u sezoni broj povećati na 20-ak. Bit će tu posla za mnogobrojne profile, vrtlare, električare, tehničare, informatičare... morat će se voditi računa i o rezervoarima u kojima će se morska voda tijekom sezone, od travnja do studenoga, grijati na 22 Celzijeva stupnja.

Štednja energije

Projekt će postaviti španjolski stručnjaci koji će naknadno educirati naše ljude o svim tajnama vodenog parka.

Duzich ne krije da će se cijeli projekt bazirati na kvalitetnom odabiru vrhunskih materijala, ali i pametnim mjerama štednje, primjerice korištenjem solarne energije koja će zagrijavati morsku vodu u predviđenim cisternama, kanalima, toboganima i bazenima.

Parkom će dominirati dalmatinsko autohtono bilje, a direktno će se preko sjevernog ulaza vezivati uz plažu resorta, koja će dobiti još neke nove sadržaje.

odlicno!

^^ predobro !!!

Već popunjeno 95 posto marine

http://img691.imageshack.us/img691/1782/sutomiscicamarina13.jpg (http://img691.imageshack.us/i/sutomiscicamarina13.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Prije četiri godine na otoku Ugljanu vrata je otvorila Olive Island Marina u Sutomišćici. S obzirom na to da je nautička sezona pred vratima, o stanju u ovoj otočnoj marini razgovarali smo s njenim direktorom Gordanom Perićem i Marijom Dadić, menadžerica.

Od Londona do Sutomišćice

- Marina financijski posluje u blagom plusu s obzirom na to da su cijene energenata u zadnjih nekoliko godina porasle. Tome moramo pridodati da su cijene na otoku veće nego na kopnu. Trenutačno je 95 posto marine popunjeno, a oko 12 vezova je slobodno. Neki brodovi nosivosti preko 30 tona su na servisu u Lamjani ili u Marini Dalmacija u Sukošanu, kazuje Perić.

Gotovo 60 posto popunjenosti čine brodovi koji nose austrijsku i njemačku zastavu, potom ih slijede hrvatski brodovi sa 15 posto. Brodovi s engleskom zastavom zastupljeni su 10 posto, a prema mišljenju Perića, razlog tome je uvođenje niskotarifnih letova Ryan aira. U manjem postotku zastupljeni su slovenski, mađarski, ruski, češki i ukrajinski brodovi.

- Godina 2009. bila je definitivno kruna našeg rada počevši od 2007. kad smo svoja vrata otvorili. Gostovanja na brojnim turističkim sajmovima u Beču, Munchenu, Dusseldorfu, putovanja diljem svijeta, maksimalno davanje svakog djelatnika u rad marine postigli su fenomenalne rezultate tako da se vidjelo već nakon dvije godine da se isplatio naš trud. Te smo godine podignuli ljestvicu kvalitete rada koju i danas moramo pratiti. Dobitnici smo brojnih nagrada, a između ostalog Zadarskog lista i Turističke zajednice Zadarske županije u 2009. godini za 'Najbolji restoran u kategoriji gastroponude', navodi Perić. Prošlogodišnja sezona doista je bila recesijska što se moglo osjetiti i u životu Marine.

- Primijetili smo da su gosti manje trošili, odnosno da ne žele trošiti jer ne mogu. Također, mogli smo vidjeti da su kuhali i hranili se na brodu. Za ovu godinu vjerujemo da bi mogla biti i bolja od 2009., ističe Perić. S obzirom na to da je po cjeniku usluga Olive Island Marina skuplja od ostalih hrvatskih marina pa i od ACI marine, tajnu izvrsnog poslovanja otkrio nam je njezin direktor.

- Gost koji dođe u marinu dobio je uslužnu djelatnost na visokoj razini. Za nas svaki je gost na prvom mjestu. Vrlo je važna komunikacija s njim. To bi značilo da on može u bilo koje doba dana, bez najavljivanja i zakazivanja sastanka kod tajnice, ući u ured i popričati s direktorom. Kontakti s gostima su svakodnevni te nam uvijek mogu uručiti kritiku ili pohvalu. Da ne postoji komunikacija između osoblja i gostiju, brzo bi se gatovi ispraznili, govori Perić, dodajući da je elektronska pošta jedan od načina komuniciranja s gostima u izvansezonskom razdoblju. Često dobiju zamolbe gostiju da im nađu apartman u mjestu jer bi došli na nekoliko dana u Marinu. Brojne je regate dosad ugostila sutomiška marina te je tako postala mjesto ugodnog druženja brojnih zaljubljenika u more i plovidbu.

Položaj Marine, također, je jedan od razloga njenog izvrsnog poslovanja.

- Olive Island Marina ima najbolju lokaciju u Zadarskoj županiji. Mi smo depandansa grada Zadra. Nautičar koji se zasiti grada, ide na brod i za svega nekoliko minuta je na otoku, na drugom svijetu s posve drugačijim mentalitetom, ali i sa svim popratnim sadržajima. Čovjek koji se zasitio Londona i želi se otisnuti na more svojim brodom koji je vezan u marini, od Engleske do Sutomišćice treba putovati oko sat i pol vremena. Nakon što sleti u Zračnu luku Zadar, uzme taksi koji ga doveze do grada, a mi ga gliserom prebacimo na otok, priča Perić.

Pristup za invalidne osobe

Nedavno je u Marini boravila grupa Norvežana, koji su inače kao nacija poznati kao strastveni nautičari, te su se poskidali u kratke rukave i hlače jer je kod njih temperature bila oko -4.

- Treba napomenuti da je u to vrijeme kod nas još trajala zima i puhala je bura, a za njih je počelo ljeto, priča Marija Dadić. Marina u Sutomišćici spada u treću kategoriju, premda je, kako napominje Perić, blizu drugoj.

- Od otvorenja Marine pa do danas malo se toga napravilo i to zbog pomanjkanja sredstava. Ogradili smo marinu te postavili dizalicu za servisiranje brodova. U planu nam je uređenje parkinga i loung bara na terasi te izgradnja bazena. Marina je otvorena 365 dana u godini 24 sata uz noćnu i dnevnu stražu, kazuje Dadić. Faza mirovanja u Marini počinje polovinom studenog do polovice siječnja s tim da menadžment ne miruje.

- To je vrijeme kad gostujemo na sajmovima diljem svijeta jer kako siješ zimi, tako ćeš žeti ljeti. Gosti prate našu nazočnost na tržištu. I to uvijek moramo imati na umu. Udarno razdoblje za nautičare traje od travnja do listopada, dodaje Dadić. Marina se proteže na 52 tisuće četvornih metara, a od toga 25 spada pod kopneni, a 27 četvornih metara na morski dio.

- Marina je opremljena sa svim potrebnim sadržajima od sanitarnog čvora koji se grije, praonice rublja, trgovine, specijalizirane trgovine za nautičku opremu i ostalog. Unutar objekta djeluje restoran gdje se često organiziraju proslave vjenčanja, krstitke, domjenci i ostalo, govori Dadić. Vrijedi istaknuti da cijela marina ima rampe prilagođene invalidnim osobama. Prošle je godine prvi put uplovio brod s invalidnom osobom te je ostao na vezu.

- Ovo je još jedan znak koliko godina smo pričali o tome da je cijela marina pristupačna za invalidne osobe da bi nam se na kraju uloženi trud počeo vraćati. Osim toga, malo je marina na Mediteranu koje imaju pristup za invalidne osobe, napominje Perić. Među većim plovilima koja su se usidrila u sutomiškoj marini je i ona poznatog ruskog tajkuna Romana Abramoviča duga 86 metara.

Za kukljički trg potrebno milijun kuna

http://img98.imageshack.us/img98/2474/kukljicav0001.jpg (http://img98.imageshack.us/i/kukljicav0001.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Prije dva tjedna započeli su dugo iščekivani radovi na uređenju prostora na mjestu bivše tržnice. Izvođač radova je mjesna tvrtka Majpruz gradnja. Načelnica Općine Kukljica Gordana Poropat kazala je da je s izvođačem dogovorena prva faza koja obuhvaća rušenje i vađenje dotrajalih betonskih ploča te formiranje prolaza.

- Druga faza obuhvatit će postavljanje rasvjete i rubnjaka za cvjetne oaze te cementiranje prilaza budućem trgu. Nakon što se povade sve ploče te se očisti sav teren, postavit će se podloga za betonske kocke, kazuje načelnica Poropat.

Podsjetimo da će se jedan dio trga urediti u zelenu površinu, a drugi će biti prolaz, odnosno komunikacija između općinske zgrade i mora. Izvođač daljnjih radova za sada nije poznat, a o njemu će se odlučiti idući tjedan.

- Financijska sredstva određuju zahvat radova na trgu. Za sve ono što imamo u planu napraviti, trebalo bi nam milijun kuna, no toliko osiguranih sredstava nemamo, pojašnjava Poropat. Projektom uređenja trga predviđeno je uklanjanje objekta gdje se trenutačno prodaje kruh. No, kako je u tijeku sudski spor s mjesnim pekarom, objekt za sada ostaje.

- Jedno je sigurno, kad se spor završi, objekt će se srušiti te će na tom mjestu biti zelena površina, a prodajno mjesto krušnih proizvoda bit će premješteno na tržnicu, kazala je na kraju Poropat.

NATJEČAJ: Otočani u utrci za naj-proizvode (http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/134826/Default.aspx)

http://www.prkos.com/gn/slike/gn_slike_3/r1/g2008/m12/x45990190533701345481.jpg

Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” bit će ove godine dodijeljena na jesen u Šibeniku i treba okupiti sve one koji rade nešto što može nositi tu oznaku, govori nam to pročelnica Županijskog upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Jadranka Fržop. Oznaku “Otočni proizvod” dodjeljuje Ministarstvo mora, a projekt vodi Uprava za otoke.

Pročelnicu Fržop očekuje veliki posao na animiranju i okupljanju otočana šibenskog akvatorija, a želja joj je da se šibenski otočni proizvod posebno predstavi i afirmira u prilici kad je ovaj grad domaćin cijele manifestacije.

Brojne ideje

– Već na prvom sastanku s predstavnicima mjesnih odbora naših otoka, čulo se niz ideja o tome čime bi naši otočani mogli konkurirati za oznaku “Otočni proizvod”. Za sada to su samo natuknice, naravno, proizvod ne mora biti prehrambeni, može to biti bilo što uz uvjet da nastaje, da se proizvodi na otoku. Čak je svojedobno i “škrapinig”, kao primjer nematerijalnog proizvoda, dobio oznaku otočnoga proizvoda.

Cilj je potaknuti naše otočane da proizvode, odnosno afirmiraju ono što mogu proizvesti, da se to uključi među proizvode koje nudi već sad formirana Zadruga za otočni proizvod, a upravo se u samom središtu Zagreba uređuje specijalizirana prodavaonica za otočne proizvode – kaže Fržop.

Predsjednica Savjeta projekta “Hrvatski otočni proizvod” Maja Dvornik kaže da se na jesen u Šibeniku dodjela oznaka “Otočni proizvod” organizira peti put – bit će to i njezin mali jubilej.

Od meda do zdjela

– U ovom trenutku imamo oko 200 proizvoda 70 proizvođača i cijelu paletu – od likera, meda, ukiseljenog motara ili kapara, puno vrsta maslinova ulja, tu su zdjele od maslinova drva, prirodna kozmetika, otočne kuharice – dakle u obzir dolazi sve što se može proizvesti na otoku.

Ideja je da ti proizvodi napokon postanu vidljivi i da se prodaju, i to s cijenom koja će ih afirmirati, jer ne treba zaboraviti da je riječ o manufakturi, o proizvodima koji se rade ručno i u malim serijama. Ponekad mi se čini da bi i naši mali proizvođači sami morali shvatiti vrijednost toga što imaju, što rade i što mogu! – kaže Maja Dvornik.

Napominje i kako se malo zna o otočnom proizvodu u samoj regiji te da su s prodajnim mjestom išli najprije u Zagreb (u novom kompleksu koji se gradi na izlazu s Trga bana Jelačića u Vlašku ulicu) jer u samoj Dalmaciji, odnosno na otocima, vlastiti, domaći proizvod, kao nešto notorno poznato, jednostavno – izaziva manje pažnje, znatiželje i motivacije da se kupi.

Manifestacija koncem listopada u Šibeniku, peta po redu, trebala bi dati novi impuls promjeni odnosa prema proizvodu otoka – jer je to iznimno značajan dio njihove revitalizacije.

http://mok.hr/2011/04/novi-lukobran-u-uvali-muna-na-otoku-zirju/

http://mok.hr/wp-content/uploads/2011/04/%C5%BEirje-2-300x225.jpg

Lukobran u uvali Muna na otoku Žirju obnovljen je, a svečano ga je otvorio državni tajnik u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Borić. Ministarstvo je investiralo 2,5 milijuna kuna u obnovu lukobrana, dok je Lučka uprava Šibensko-kninske županije prethodno za potrebnu dokumentaciju izdvojila 400 000 kuna, stoji u priopćenju iz Ureda župana. Postojala je velika potreba za obnovom mula, koji je pod naletom valova često pucao te je prijetila opasnost od urušavanja. Obnovom je s vanjske strane postavljena školjera kako bi se obala zaštitila od udara valova, popločana je riva te postavljeni gumeni bokobrani.
Svečanosti otvorenja lukobrana nazočili su još zamjenik župana Zoran Smolić sa suradnicima, državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić, zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika Petar Baranović i ravnatelj Lučke uprave Šibensko-kninske županije Željko Dulibić. Kako je kazao državni tajnik Josip Borić, ovo je jedna od 67 luka na Jadranu koje su se uspjele u osam godina ili rekonstruirati ili obnoviti, dok su izgrađene i neke nove.

Najavljena sanacija luka Rogoznica, Murter i Tribunj

Jučer su na otoku Žirju također potpisana i tri nova ugovora između Lučke uprave Šibensko-kninske županije i Ministarstava mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o Sporazumu o zajedničkom financiranju sanacije dijela luke Rogoznica otvorene za prihvat ribarskih brodova ukupne vrijednosti 4.000.000,00 kuna, o zajedničkom financiranju sanacije i rekonstrukcije objekata u luci Murter otvorene za prihvat ribarskih brodova ukupne vrijednosti radova 2.600.000,00 kuna, te o zajedničkom financiranju sanacije lukobrana sv. Nikola u luci posebne namjene -ribarskoj luci Tribunj. Potpisivanju sporazuma nazočili su i načelnica Općine Rogoznica Sandra Jakelić, načelnik Općine Tribunj Damir Pilipac i načelnik Općine Murter-Kornati Ivan Božikov.

http://www.novi-tjednik.hr/zupanija/zupanija/6631-ureena-nova-riva-na-butini.html

http://www.novi-tjednik.hr/images/stories/1404-2004-2011/murter-urdjena-nova-riva.jpg

Nakon mjesec dana radova, Murterini su na predjelu Butine dobili novu rivu, po izgledu i funkcionalnosti primjernu današnjem vremenu. Nova riva koja se proteže od centra mjesta do tamošnje benzinske pumpe, na prostoru koji je nasut još osamdesetih godina prošlog stoljeća, završena je u roku, pa će Murter ovog ljeta spremno dočekati goste, ostalo je tek urediti zelene površine.


KOMUNALNI VEZOVI


Projekt vrijedan 1,6 milijuna kuna u cijelosti je financiran iz općinskog proračuna.
- Investicija je, između ostalog, uključivala uređenje komunalnih vezova, pa su lokalni vlasnici brodica napokon dobili primjerene vezove jer se do sada, prilikom svake plime, more, a s njime i brodice, dizalo na razinu same obale – kaže načelnik općine Murter – Kornati Ivan Božikov.
Osim vezova, Murter je završetkom ovog projekta napokon dobio i klasičnu šetnicu uz rivu, s već spomenutim zelenim površinama. Uređeno je i novo asfaltirano parkiralište, što je također veliki plus s obzirom na kronični nedostatak parkirnih mjesta za vrijeme turističke sezone.
- Kako sam već prije kazao, lice svakog dalmatinskog mjesta je njegova obala i riva. Murter je po tom pitanju specifičan s obzirom na njegovu povijest i nekadašnji način života njegovih stanovnika kojima su brodice bile glavno prijevozno sredstvo, pa ja naša riva ispresijecana improviziranim molićima. Međutim, sada smo na jednom dijelu obale dobili modernu rivu sa šetnicom, dok ćemo na drugom dijelu, između Hramine i plaže Luke, sačuvati većinu molića, odnosno, samo ćemo ga upotpuniti šetnicom.


SPOJ MODERNOG I TRADICIONALNOG


To bi, kada taj dio bude gotov, trebalo biti vrlo atraktivno za turiste – kaže Božikov, dodajući kako za uređenje tog dijela rive već postoji idejni projekt kojeg će aplicirati pri Ministarstvu regionalnog razvoja kao kapitalni projekt. Vrijednost te investicije iznosi oko 2,5 milijuna kuna. (pp)

Pristanište u Preku gotovo sredinom svibnja

http://img810.imageshack.us/img810/3796/prekotrajektradovi02.jpg (http://img810.imageshack.us/i/prekotrajektradovi02.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Premda je bilo najavljeno da će završni radovi na četvrtoj posljednjoj fazi uređenja trajektne luke Preko biti završeni do Uskrsa, načelnik Općine Preko Ante Jerolimov informirao nas je da će dio radova biti završen, a ostalo nakon Uskrsa.

- Kompletni radovi na trajektnom pristaništu bit će završeni do 15. svibnja i tada će svi sadržaji biti stavljeni u funkciju, pojašnjava Jerolimov.

Posljednja faza obuhvaća izgradnju autobusnog kolodvora, autobusnog stajališta, ukrcajnih traka za automobile te kružni tok koji će omogućiti protočnost prometa. Izgradnjom devet ukrcajnih traka za automobile riješit će se problem čestih "prometnih čepova" koji su nastajali prilikom čekanja na ukrcaj i iskrcaj automobila iz trajekta. Ukrcajne trake će moći primiti 140 automobila.

- Do sad su automobili čekali ukrcaj na državnoj cesti D110 i svjedoci smo koliki je kaos nastajao, a osobito tijekom ljetne sezone, navodi Jerolimov. Podsjetimo da kompletne radove vodi Institut građevinarstva Hrvatske. Što za otok Ugljan i njegove stanovnike znači ovako uređena trajektna luka, objasnio nam je Jerolimov.

- Trajektna luka za otok i otočane mnogo znači. Prije svega ima primarnu ulogu u povezivanju otoka s kopnom, a time i s cijelim svijetom. Trajektna luka u Preku je najfrekventnija luka na Jadranu te je proširenjem i uređenjem dobila izgled i funkcionalnost koji do sad nije imala. Također, važno je istaknuti da se otvorilo novih 50 radnih mjesta što za otočane ima neprocjenjivu vrijednost. Nakon Psihijatrijske bolnice na Ugljanu, trajektna luka u Preku je druga tvrtka po broju zaposlenih na otoku, istaknuo je Jerolimov. Podsjetimo da su Hrvatske ceste raspisale natječaj za izvođača radova te je izabrana tvrtka Sarađen d.o.o. iz Stankovaca. Vrijednost radova procijenjena na 3,5 milijuna kuna s PDV-om.

Radovi na projektu proširenja trajektne luke Preko počeli su potkraj 2008. godine. Dovršeno je proširenje postojećeg pristanišnog gata za 27 metara. Gat na kojem trenutačno pristaju trajekti koji prometuju na relaciji Zadar-Preko produžen je s prijašnjih 73, na 100 metara te može bez ikakvih problema primati najveće putničke trajekte koji postoje u hrvatskoj floti.

Na istočnoj strani pristaništa podignut je veliki lukobran, dug 100 metara, koji štiti brodove i trajekte od južnih vjetrova. Predzadnja faza uključila je uređenje parkirališta te su izgrađene poslovne zgrade gdje su smješteni kiosci, trgovina, slastičarnica, cvjećarnica, kladionica, ugostiteljski objekt i kemijska čistionica. Kako je mnogo puta istaknuo načelnik Jerolimov, najveća je vrijednost ovih objekata što su se otvorila nova radna mjesta te se osigurao ostanak na otoku mladim ljudima i njihovim obiteljima.

Naša vizija je od Paškog sira napraviti svjetski brend

http://img26.imageshack.us/img26/6583/siranagligorastipesurac.jpg (http://img26.imageshack.us/i/siranagligorastipesurac.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.

Županijska sirana

- Mi se s punim pravom možemo nazvati županijska sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku županiju. Sir se proizvodi ovdje u Kolanu, mlijeko od kojeg se on proizvodi je s Paga, ako je riječ o ovčjem mlijeku, ili iz Bukovice i Ravnih kotara, ako je riječ o kozjem i kravljem. Nama je sasvim prirodno bilo da se okrenemo području u kojem živimo i radimo. To je naša politika od samog početka, prije šesnaest godina. Tada je to bila Sirena mala sirana, priča Ivan Gligora i nastavlja:

- Bili smo pioniri u otkupu mlijeka u Ravnim kotarima. Ljudi su tada držali po jednu-dvije krave. Mlijeko su koristili u domaćinstvu i eventualno bi napravili nešto sira i to je bilo to. Kad smo se mi tamo pojavili i počeli kupovati mlijeko, oni nisu mogli vjerovati. Nisu vjerovali da ćemo mi opstati i da ćemo organizirati otkup mlijeka. Tada smo počinjali smo s malim količinama. Vozili bismo po par stotina litara u renoliću četvorci. Danas otkupljujemo 7.000 litara mlijeka godišnje.

Kako je rasla Sirena mala sirana, koja je prerasla u Siranu Gligora, tako su rasli i mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Posao koji se razvijao tražio je poštovanje standarde i novi pristup poslu. Neki koji nisu pratili ritam su otpali, ali mnogi su se posvetili tome, kako kaže Gligora. U potpunosti je točna njegova ocjena da nije bilo proizvodnje sira koju je pokrenula njegova obitelj, ne bi opstali ni mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Što kroz otkup mlijeka, što kroz posao u tvrtki, obitelj Gligora izravno veže uz sebe 250 obitelji s ovog prostora što je praktično 1.000 ljudi koji su se vezali na viziju i želju za uspjehom jednog čovjeka.

Tri stupa Gligorina uspjeha

Inače Gligora je rođen 1950. godine i nakon završetka osnovne škole u Rijeci je upisao Pedagošku gimnaziju. No školovanje je morao prekinuti jer mu siromašni roditelji nisu mogli pomagati. Školovanje je mogao nastaviti samo uz stipendiju. Kada je doznao da Zagrebačka mljekara traži učenike za kadrove u mljekarstvu i daje stipendije, Gligora se javio, dobio je stipendiju i nastavio školovanje u Mljekarskoj školi u Kranju. Nakon završenog školovanja radio je u Mljekari Zadra, gdje je, kako kaže, proveo najbolje godine života. Upornim radom uz podršku supruge Marije, stalna odricanja za obrazovanje djece Šime i Marije, osnovao je Sirenu - Malu siranu. Mala sirana prerasla je Siranu Gligora iz koje danas izlazi sir koji osvaja medalje na prestižnim natjecanjima. Gligora je prvi put svoj Paški sir izložio 2002. godine na sajmu u Varaždinu i dobio je zlatnu medalju. Nakon toga je dvije godine zaredom pobijedio u grupi mliječnih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu, a onda je u Italiji, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta dobio dvije zlatne medalje. Možemo slobodno reći Tri stupa njegova uspjeha i uspjeha cijele obitelji Gligora su tradicija, obitelj i poduzetništvo. Paški sir po kojem je sirana Gligora najpoznatija predstavlja tradiciju, obitelj je okosnica svega jer bez nje nema ničega, a poduzetnički duh je snaga koja spaja prva dva stupa i tjera ga naprijed.

- Uz sve to za proizvesti vrhunski proizvod treba imati vrhunsku opremu i ljude koji je trebaju upotrijebiti. Rezultat toga su naša priznanja. Mi smo jedini s otoka Paga koji su dobili priznanja za kvalitetu Paškog sira, kaže Gligora.

Dokumentacija od 20 kilograma

Danas se u Sirani Gligora godišnje proizvode 300 tona sira, od čega je 60 tona Paškog. Većinu proizvoda proda se domaćem tržištu. Obitelji Gligora izvoz nije imperativ, već samo ako postoji opravdana ekonomska računica. Proizvodnja se obavlja u novoj, suvremenoj tvornici na čije otvaranje je došla premijerka Jadranka Kosor zajedno sa svojim ministrima kako bi se poklonila poduzetnom Gligori. Novi pogon je na tri etaže s ukupno 1.800 metara četvornih prostora, u što je uloženo tri milijuna eura. U prizemlju nove sirane odvija se proizvodnja, u podrumu je prostor za sazrijevanje sireva, a na katu se nalaze uredski prostori i atraktivna kušaonica Gligorinih sireva. Od cjelokupne investicije Gligora je preko SAPARD-a dobio 40 posto sredstava. Doći do novca EU bio je zahtjevan posao.

- Procedura je bila jako teška. Pripreme su trajale dugo, dvije godine. Ušli smo u zadnji natječaj koji je bio vrlo rigorozan. Period izvršenje bio je pola godine. U tom roku morali smo završiti tvornicu. Zaista nije bilo lako. Mi smo negdje dvadeset kilograma dokumentacije poslali u Zagreb. Kad to radiš oni uzimaju sve pokazatelje firme i pročešljaju sve kao da su porezna uprava. Moraš odgovarati određenim financijskim i ekonomskim parametrima da bi dobio sredstva, ako ne odgovaraš, ne možeš dobiti, kaže Gligora.

Gligora kaže da je njihov idući zadatak od Paškog sira napraviti svjetski brend.

- Paški sir je nepoznat u svijetu. Naša priznanja su otvorila put i ljudi su saznali da postoji neki sir u nekoj Hrvatskoj na otoku Pagu koji je dobio neko priznanje. Mi imamo situaciju da se na televiziji u Londonu prikazuje naš sir i vrhunski njihov kuhar spravlja od njega jela. Mi moramo zaštititi naš Paški sir na europskoj razini. Osnovali smo udrugu proizvođača Paškog sira i radimo intenzivno da ga zaštitimo kao cjelinu.

PROF. DR. SCI. ANTE KOLEGA: S Paškim sirom lako do potrošača

Sirana Gligora uz Paški sir proizvodi i druge vrste sireva kao što su: Figurica, Žigljen, Kozlar i Kolan, koji također nalaze put do potrošača.

- Uz znamku koja je poznata potrošačima kao što je ovdje slučaj s Paškim sirom i drugim proizvodima lakše je pronaći put do krajnjih potrošača, kaže prof. dr. sci. Ante Kolega, stručnjak za agromarketing.

BORO MIOČ, PROFESOR AGRONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Jedinstvo izvornog blaga, područja i tehnologije

Paški sir je vrhunski proizvod, a Gligora se nalazi u samom vrhu njegove proizvodnje, kako kaže prof. dr. sci. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:

- Gligorina sirana u Paškom siru objedinjuje autohtonu pašku ovcu, izvornost područja otoka Paga i izvornu tehnologiju. Zbog toga je Paški sir jedinstven proizvod vrhunske kvalitete. Sirana Gligora zajedno s drugim siranama omogućuje razvoj ovčarstva na otoku Pagu jer bez njih ovčari ne bi imali kome prodati svoju sirovinu.

ZDRAVKO BARAĆ, RAVNATELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE: Gligora lani otkupio 15 posto ovčjeg mlijeka

Sirana Gligora na čijem čelu se nalazi Ivan Gligora odavno je prešla granice Zadarske županije i njeno značenje mjeri se u hrvatskim okvirima kada je u pitanju razvoj ovčarstva i proizvodnja ovčjeg mlijeka, ocjenjuje ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać:

- Od sveukupno otkupljenih 2,8 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka u 2010. godini Sirana Gligora otkupila je petnaest posto. To je svrstava među tri najveća hrvatska otkupljivača mlijeka. Posebno treba naglasiti njihov korektan odnos prema proizvođačima mlijeka, pri čemu prije svega mislim na redovito plaćanje u cijelosti, što same proizvođače dodatno motivira i omogućuje njihov daljnji razvoj.

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.

:applause:

Nije do Uskrsa, ali bit će gotovo do 10. svibnja

http://img683.imageshack.us/img683/4462/trajektpreko1296473164.jpg (http://img683.imageshack.us/i/trajektpreko1296473164.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Radovi na završnoj fazi trajektnog pristaništa u Preku nisu završeni udo Uskrsa kako je to bilo najavljivano od strane investitora koji kažu kako je službeni rok potpisan između Hrvatskih cesta i tvrtke Sarađen istječe 10. svibnja.
- Obzirom na dolazeću sezonu nismo bili spremni produžiti im rok, ali gro radova je završen i posao će biti okončan do ugovorenog roka, doznajemo od Ante Šarića, voditelja zadarska ispostave HC-a. Preostaje izrada signalizacija novog prometnog rješenja u Preku kojim će se dobiti rotor, autobusna stanica te deset ukrcajnih traka za trajekt.
Radovi su počeli u ožujku, nadzirao ih je IGH-a vrijednost posla je 2,8 milijuna kuna.

Naša vizija je od Paškog sira napraviti svjetski brend

http://img26.imageshack.us/img26/6583/siranagligorastipesurac.jpg (http://img26.imageshack.us/i/siranagligorastipesurac.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.

Županijska sirana

- Mi se s punim pravom možemo nazvati županijska sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku županiju. Sir se proizvodi ovdje u Kolanu, mlijeko od kojeg se on proizvodi je s Paga, ako je riječ o ovčjem mlijeku, ili iz Bukovice i Ravnih kotara, ako je riječ o kozjem i kravljem. Nama je sasvim prirodno bilo da se okrenemo području u kojem živimo i radimo. To je naša politika od samog početka, prije šesnaest godina. Tada je to bila Sirena mala sirana, priča Ivan Gligora i nastavlja:

- Bili smo pioniri u otkupu mlijeka u Ravnim kotarima. Ljudi su tada držali po jednu-dvije krave. Mlijeko su koristili u domaćinstvu i eventualno bi napravili nešto sira i to je bilo to. Kad smo se mi tamo pojavili i počeli kupovati mlijeko, oni nisu mogli vjerovati. Nisu vjerovali da ćemo mi opstati i da ćemo organizirati otkup mlijeka. Tada smo počinjali smo s malim količinama. Vozili bismo po par stotina litara u renoliću četvorci. Danas otkupljujemo 7.000 litara mlijeka godišnje.

Kako je rasla Sirena mala sirana, koja je prerasla u Siranu Gligora, tako su rasli i mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Posao koji se razvijao tražio je poštovanje standarde i novi pristup poslu. Neki koji nisu pratili ritam su otpali, ali mnogi su se posvetili tome, kako kaže Gligora. U potpunosti je točna njegova ocjena da nije bilo proizvodnje sira koju je pokrenula njegova obitelj, ne bi opstali ni mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Što kroz otkup mlijeka, što kroz posao u tvrtki, obitelj Gligora izravno veže uz sebe 250 obitelji s ovog prostora što je praktično 1.000 ljudi koji su se vezali na viziju i želju za uspjehom jednog čovjeka.

Tri stupa Gligorina uspjeha

Inače Gligora je rođen 1950. godine i nakon završetka osnovne škole u Rijeci je upisao Pedagošku gimnaziju. No školovanje je morao prekinuti jer mu siromašni roditelji nisu mogli pomagati. Školovanje je mogao nastaviti samo uz stipendiju. Kada je doznao da Zagrebačka mljekara traži učenike za kadrove u mljekarstvu i daje stipendije, Gligora se javio, dobio je stipendiju i nastavio školovanje u Mljekarskoj školi u Kranju. Nakon završenog školovanja radio je u Mljekari Zadra, gdje je, kako kaže, proveo najbolje godine života. Upornim radom uz podršku supruge Marije, stalna odricanja za obrazovanje djece Šime i Marije, osnovao je Sirenu - Malu siranu. Mala sirana prerasla je Siranu Gligora iz koje danas izlazi sir koji osvaja medalje na prestižnim natjecanjima. Gligora je prvi put svoj Paški sir izložio 2002. godine na sajmu u Varaždinu i dobio je zlatnu medalju. Nakon toga je dvije godine zaredom pobijedio u grupi mliječnih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu, a onda je u Italiji, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta dobio dvije zlatne medalje. Možemo slobodno reći Tri stupa njegova uspjeha i uspjeha cijele obitelji Gligora su tradicija, obitelj i poduzetništvo. Paški sir po kojem je sirana Gligora najpoznatija predstavlja tradiciju, obitelj je okosnica svega jer bez nje nema ničega, a poduzetnički duh je snaga koja spaja prva dva stupa i tjera ga naprijed.

- Uz sve to za proizvesti vrhunski proizvod treba imati vrhunsku opremu i ljude koji je trebaju upotrijebiti. Rezultat toga su naša priznanja. Mi smo jedini s otoka Paga koji su dobili priznanja za kvalitetu Paškog sira, kaže Gligora.

Dokumentacija od 20 kilograma

Danas se u Sirani Gligora godišnje proizvode 300 tona sira, od čega je 60 tona Paškog. Većinu proizvoda proda se domaćem tržištu. Obitelji Gligora izvoz nije imperativ, već samo ako postoji opravdana ekonomska računica. Proizvodnja se obavlja u novoj, suvremenoj tvornici na čije otvaranje je došla premijerka Jadranka Kosor zajedno sa svojim ministrima kako bi se poklonila poduzetnom Gligori. Novi pogon je na tri etaže s ukupno 1.800 metara četvornih prostora, u što je uloženo tri milijuna eura. U prizemlju nove sirane odvija se proizvodnja, u podrumu je prostor za sazrijevanje sireva, a na katu se nalaze uredski prostori i atraktivna kušaonica Gligorinih sireva. Od cjelokupne investicije Gligora je preko SAPARD-a dobio 40 posto sredstava. Doći do novca EU bio je zahtjevan posao.

- Procedura je bila jako teška. Pripreme su trajale dugo, dvije godine. Ušli smo u zadnji natječaj koji je bio vrlo rigorozan. Period izvršenje bio je pola godine. U tom roku morali smo završiti tvornicu. Zaista nije bilo lako. Mi smo negdje dvadeset kilograma dokumentacije poslali u Zagreb. Kad to radiš oni uzimaju sve pokazatelje firme i pročešljaju sve kao da su porezna uprava. Moraš odgovarati određenim financijskim i ekonomskim parametrima da bi dobio sredstva, ako ne odgovaraš, ne možeš dobiti, kaže Gligora.

Gligora kaže da je njihov idući zadatak od Paškog sira napraviti svjetski brend.

- Paški sir je nepoznat u svijetu. Naša priznanja su otvorila put i ljudi su saznali da postoji neki sir u nekoj Hrvatskoj na otoku Pagu koji je dobio neko priznanje. Mi imamo situaciju da se na televiziji u Londonu prikazuje naš sir i vrhunski njihov kuhar spravlja od njega jela. Mi moramo zaštititi naš Paški sir na europskoj razini. Osnovali smo udrugu proizvođača Paškog sira i radimo intenzivno da ga zaštitimo kao cjelinu.

PROF. DR. SCI. ANTE KOLEGA: S Paškim sirom lako do potrošača

Sirana Gligora uz Paški sir proizvodi i druge vrste sireva kao što su: Figurica, Žigljen, Kozlar i Kolan, koji također nalaze put do potrošača.

- Uz znamku koja je poznata potrošačima kao što je ovdje slučaj s Paškim sirom i drugim proizvodima lakše je pronaći put do krajnjih potrošača, kaže prof. dr. sci. Ante Kolega, stručnjak za agromarketing.

BORO MIOČ, PROFESOR AGRONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Jedinstvo izvornog blaga, područja i tehnologije

Paški sir je vrhunski proizvod, a Gligora se nalazi u samom vrhu njegove proizvodnje, kako kaže prof. dr. sci. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:

- Gligorina sirana u Paškom siru objedinjuje autohtonu pašku ovcu, izvornost područja otoka Paga i izvornu tehnologiju. Zbog toga je Paški sir jedinstven proizvod vrhunske kvalitete. Sirana Gligora zajedno s drugim siranama omogućuje razvoj ovčarstva na otoku Pagu jer bez njih ovčari ne bi imali kome prodati svoju sirovinu.

ZDRAVKO BARAĆ, RAVNATELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE: Gligora lani otkupio 15 posto ovčjeg mlijeka

Sirana Gligora na čijem čelu se nalazi Ivan Gligora odavno je prešla granice Zadarske županije i njeno značenje mjeri se u hrvatskim okvirima kada je u pitanju razvoj ovčarstva i proizvodnja ovčjeg mlijeka, ocjenjuje ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać:

- Od sveukupno otkupljenih 2,8 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka u 2010. godini Sirana Gligora otkupila je petnaest posto. To je svrstava među tri najveća hrvatska otkupljivača mlijeka. Posebno treba naglasiti njihov korektan odnos prema proizvođačima mlijeka, pri čemu prije svega mislim na redovito plaćanje u cijelosti, što same proizvođače dodatno motivira i omogućuje njihov daljnji razvoj.

konacno se netko probudio

dok jedni rasprodaju didovinu, u hvarskim selima je nastoje sačuvati
ETNO-EKO U obnovu Humca utrošeno više od milijun kuna

Program razvoja etno-eko sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji koindicira s osnivanjem Udruge “Humac” (2004.), a njezin je cilj zapravo i bio revitalizacija tog pitoresknog pastirskog sela iz 13. i 14. stoljeća. Uskoro je Županija organizirala okrugli stol na kojemu su utvrđene smjernice daljnjeg razvoja etno-eko sela uz poticanje gospodarskog razvoja i turističku revitalizaciju (uključujući i okolna ruralna područja), s tim da se zaustavi raseljavanje i osigura povratak domaćeg stanovništva. S vremenom je u Županiji osnovan i posebni fond iz kojega se od 2005. do 2009. godine u 33 etno-eko sela uložilo čak 7,2 milijuna kuna.


http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-04-29/O%20ku%C4%87o%20mala&FileName=VELO%20GRABLJE%20-%20NASELJE%20%281%29.jpg&q=1

− Mi na otoku Hvaru govorimo o etno-eko selima Malo Grablje, Velo Grablje, Zorače, Brusje, Male Rudine i Humac, koji u tom pogledu prednjači, pa smo iz fonda do sada dobili više od milijun kuna. Naravno, novac smo utrošili u stvaranje pretpostavki za daljnju revitalizaciju sela, kao što su geodetsko snimanje, konzervatorska podloga, studija za odabir poslovno-upravljačkoga modela te izrada urbanističkog plana uređenja.

Osim toga, dok drugi rasprodaju djedovinu, mi smo kupili i obnovili zgradu u kojoj je sada etnozbirka predmeta koji su se nekoć upotrebljavali na Humcu, a u novije smo vrijeme također nabavili destileriju za proizvodnju eteričnih ulja, pa će i ona uskoro, nadam se, biti u funkciji – kaže Ivan Grgičević, čovjek koji je od samog početka uključen u realizaciju programa.

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-04-29/O%20ku%C4%87o%20mala&FileName=HUMAC%20-%20KONOBA%20%281%29.jpg&q=1

Najveća prepreka na tom putu svakako su problemi s pripremom dokumentacije jer se, primjerice, samo na UPU-a, unatoč velikoj upornosti i troškovima, radilo pune tri godine. Međutim, sretna je okolnost što se Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije prihvatila izrade kandidature za IPA-in program Jadranske prekogranične suradnje, što je rezultiralo dobivanjem 500 tisuća eura za hvarska etno-eko sela, a taj će se novac “povlačiti” isključivo na temelju programa njihove obnove.

Infrastrukturni radovi

Bespovratna sredstva, koja inače čine 85 posto ukupnog ulaganja, dobivena su na natječaju u sklopu IPA programa Jadranske prekogranične suradnje, objavljenom krajem 2009. godine. Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije je projekt ukupne vrijednosti 3,9 milijuna eura, razradila i prijavila u suradnji s prekograničnim partnerima iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Albanije pod nazivom Adristorical lands. Financiranje Adristorical landsa odobreno je u prosincu 2010. godine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-04-29/O%20ku%C4%87o%20mala&FileName=MALO%20GRABLJE%20-%20MLIN%20ZA%20MASL.jpg&q=1

Aktivnosti predviđene u okviru ovog projekta brojne su, navodi stručna savjetnica u Agenciji Mihaela Tomašević, naglašavajući da su sva ulaganja iz EU fondova pa i ovo, namijenjena jedinicama lokalne samouprave, a ne pojedincima. Ne znači, međutim, da pojedinci, privatni vlasnici kuća u etno-eko selima neće imati direktnu i indirektnu korist od ovog ulaganja.

– Sredstva su namijenjena pripremi dokumentacije za infrastrukturne radove u navedenim etno-eko selima, osnivanje informativnog centra za korisnike (sela) koji bi uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i poduzetničko savjetovanje.

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2011-04-29/O%20ku%C4%87o%20mala&FileName=VELO%20GRABLJE%20-%20JAPJENICA%20%282.jpg&q=1


29.04.2011. | 12:51

dok jedni rasprodaju didovinu, u hvarskim selima je nastoje sačuvati
ETNO-EKO U obnovu Humca utrošeno više od milijun kuna

Program razvoja etno-eko sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji koindicira s osnivanjem Udruge “Humac” (2004.), a njezin je cilj zapravo i bio revitalizacija tog pitoresknog pastirskog sela iz 13. i 14. stoljeća. Uskoro je Županija organizirala okrugli stol na kojemu su utvrđene smjernice daljnjeg razvoja etno-eko sela uz poticanje gospodarskog razvoja i turističku revitalizaciju (uključujući i okolna ruralna područja), s tim da se zaustavi raseljavanje i osigura povratak domaćeg stanovništva. S vremenom je u Županiji osnovan i posebni fond iz kojega se od 2005. do 2009. godine u 33 etno-eko sela uložilo čak 7,2 milijuna kuna.
− Mi na otoku Hvaru govorimo o etno-eko selima Malo Grablje, Velo Grablje, Zorače, Brusje, Male Rudine i Humac, koji u tom pogledu prednjači, pa smo iz fonda do sada dobili više od milijun kuna. Naravno, novac smo utrošili u stvaranje pretpostavki za daljnju revitalizaciju sela, kao što su geodetsko snimanje, konzervatorska podloga, studija za odabir poslovno-upravljačkoga modela te izrada urbanističkog plana uređenja.

Osim toga, dok drugi rasprodaju djedovinu, mi smo kupili i obnovili zgradu u kojoj je sada etnozbirka predmeta koji su se nekoć upotrebljavali na Humcu, a u novije smo vrijeme također nabavili destileriju za proizvodnju eteričnih ulja, pa će i ona uskoro, nadam se, biti u funkciji – kaže Ivan Grgičević, čovjek koji je od samog početka uključen u realizaciju programa.
Najveća prepreka na tom putu svakako su problemi s pripremom dokumentacije jer se, primjerice, samo na UPU-a, unatoč velikoj upornosti i troškovima, radilo pune tri godine. Međutim, sretna je okolnost što se Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije prihvatila izrade kandidature za IPA-in program Jadranske prekogranične suradnje, što je rezultiralo dobivanjem 500 tisuća eura za hvarska etno-eko sela, a taj će se novac “povlačiti” isključivo na temelju programa njihove obnove.
Infrastrukturni radovi

Bespovratna sredstva, koja inače čine 85 posto ukupnog ulaganja, dobivena su na natječaju u sklopu IPA programa Jadranske prekogranične suradnje, objavljenom krajem 2009. godine. Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije je projekt ukupne vrijednosti 3,9 milijuna eura, razradila i prijavila u suradnji s prekograničnim partnerima iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Albanije pod nazivom Adristorical lands. Financiranje Adristorical landsa odobreno je u prosincu 2010. godine.
Aktivnosti predviđene u okviru ovog projekta brojne su, navodi stručna savjetnica u Agenciji Mihaela Tomašević, naglašavajući da su sva ulaganja iz EU fondova pa i ovo, namijenjena jedinicama lokalne samouprave, a ne pojedincima. Ne znači, međutim, da pojedinci, privatni vlasnici kuća u etno-eko selima neće imati direktnu i indirektnu korist od ovog ulaganja.

– Sredstva su namijenjena pripremi dokumentacije za infrastrukturne radove u navedenim etno-eko selima, osnivanje informativnog centra za korisnike (sela) koji bi uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i poduzetničko savjetovanje.
Edukaciju lokalnog stanovništva o poduzetničkim prilikama u etno-eko selima, izradu studije kojom bi se definirali standardi etno-eko sela u cijeloj Jadranskoj regiji. Glavni cilj ovog pilot-projekta je definiranje kategorije etno-eko sela u području ruralnog turizma i uspostava javnog modela upravljanja svakim pojedinim selom, po kojemu će se dalje razvijati etno-eko sela na području cijele Splitsko-dalmatinske županije.

U Agenciji za razvoj naglasit će da je projekt razvoja etno-eko sela predložen i za dobivanje sredstava iz EU strukturnih fondova kao regionalni projekt na razini NUTS2 regije Jadranska Hrvatska. Predložen je također i za financiranje preko EU projekta Lokalnog partnerstva za zapošljavanje preko kojeg bi se provodila edukacija lokalnog stanovništva iz tih sela za različite vrste samozapošljavanja.

pišu Mirko Crnčević i Jadranka Matić
SNIMIO Mirko Crnčević

‘Turizam na selu’

Pojedinci već sada mogu koristiti određene potpore iz HBOR-a i Ministarstva turizma. Spomenimo samo program “Turizam na selu” u sklopu kojega se krediti mogu dobiti na rok i do 15 godina, uz godinu počeka i dva posto kamata za korisnika. A što se nas tiče, mi smo Agenciji već predali predračune za uređenje suvenirnice, no isto tako želimo izgraditi obilaznicu oko Humca, urediti ulice i parkiralište s infopunktom, a da ne govorimo o potrebi elektrifikacije i eventualno sustava odvodnje – dodao je Grgičević, napomenuvši da se zajednička novčana sredstva trebaju utrošiti u sljedeću godinu i pol upravo za te potrebe, što onda mještanima omogućava da se dalje kandidiraju za razne programe, te urede i komercijaliziraju svoje objekte.

Pozlaćena sitna kuhinjska sol Paške solane

http://img848.imageshack.us/img848/144/jporproizvodnipogonsola.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/848/jporproizvodnipogonsola.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na Novosadskom sajmu Solana Pag je osvojila veliku zlatnu medalju za kuhinjsku sitnu sol u pakiranju od jednog kilograma koja se u trgovinama prodaje u kartonskoj ambalaži s oznakom porijekla, odnosno kao paška sol. Bogdan Želehovski, tehnički direktor Solane Pag navodi kako je upravo to važno.

Širenje tržišta

- Na ambalaži te soli piše kako se radi o paškoj soli, dakle o soli koja je proizvedena u Pagu, dok takve oznake nema na krupnoj soli, jer se ona ne proizvodi u Pagu već se samo prerađuje, rekao je Želehovski.U Solani Pag su zadovoljni zbog nagrade koji su osvojili jer je, kažu, to priznanje kvaliteti proizvoda, ali nagrada otvara mogućnost širenja tržišta.

-Za svakog je proizvođača ugodna spoznaja da je njegov proizvod prepoznat i zbog toga nam je drago što smo na stranom tržištu, na tako velikom i važnom sajmu dobili nagradu, rekao je Želehovski.

Nagrada dobivena u Novom Sadu značajna je i zbog toga što je na tržištu Srbije prisutna tuzlanska sol, a Solana Pag želi osvojiti i to tržište.

Salamura već spremna

Kuhinjska sol proizvedena u Solani Pag je visoke kvalitete jer je more u Paškoj uvali, koje je sirovina za proizvodnju soli, jedno od najčišćih na Mediteranu.

- U studiji koja je rađena o kvaliteti mora u Paškoj uvali među ostalim se navodi kako sadržava zanemarivo male količine teških metala, a nema zagađivača i zbog toga je paška sol kvalitetna, rekao je Želehovski.

Bazeni na kojima se odvija proces proizvodnje salamure, mora visoke slanosti od 24 bomea, odnosno postotka, prostiru se na površini od 2. 500. 000 m2. Svake godine u travnju bazeni se pune morem prosječne slanosti 3 bomea koje se isparavanjem pretvara u salamuru. Ove godine se dogodilo nešto do sada nezabilježeno. Prva salamura uobičajeno se dobiva u lipnju, a u dokumentima Solane Pag se navodi kako se samo jednom salamura proizvela 30. svibnja. Međutim, ove godine i taj će se rekord oboriti. Salamura je, naime, već spremna za proizvodnju.

- Ova godina je za solare izuzetno dobra jer slanost salamure već sada iznosi od devetnaest do dvadeset bomea tako da će za nekoliko dana doseći razinu od dvadeset četiri bomea, a tada je salamura spremna za proizvodnju soli, rekao je Želehovski.

Nezabilježeno u povijesti solane

Salamura će se ove godine početi koristiti već 23. svibnja, a to u povijesti solane još nije zabilježeno. Želehovski to objašnjava velikom sušom, nizom toplih i vjetrovitih dana, dakle vremenom kakvom se solari oduvijek raduju. No, čemu se jedni raduju, drugi zbog toga tuguju. Redovnik augustinskog reda Alberto Fortis je 1774. godine u svojoj knjizi "Put po Dalmaciji" zapisao jedno svoje zapažanje o neobičnim suprotnostima na Pagu. Naveo je kako se u Novalji, gdje se živjelo od poljoprivrede, mještani mole za kišu, pa kada bi pala kiša, crkvi su davali milodare. Istovremeno, u Pagu su se molili za sušu jer se živjelo od solarstva, pa se crkvi davalo milodare ako u kasno proljeće i na ljeto ne bi palo previše kiše. Na jednom otoku, na samo desetak kilometara udaljenosti postoje dva svijeta, različite molitve i različite želje, a sve je to potaknuto prirodom koja je prema Pagu bila darežljiva barem u silnoj raznolikosti kakva se malo gdje drugdje može pronaći.

Solana Pag će proizvesti oko 120. 000 kuba salamure i 17. 000 tona soli, premda bi se moglo proizvesti znatno više.

-Proizvodimo onoliko koliko možemo prodati, a svake godine ostavljamo dovoljno salamure u pričuvi kako bismo u slučaju potrebe mogli proizvesti i veće količine, rekao je Želehovski.

U LANCU AGROKORA

Posljednjih godina Solana Pag proizvodnju prilagođava tržištu. Uz kuhinjsku i industrijsku sol, proizvodi se nekoliko vrsta soli sa začinima, sol za perilice suđa i soli za kupanje. Solana Pag dio je zagrebačkog koncerna Agrokor što je za paške solare sretna okolnost jer Agrokor ima dobro organiziranu distribuciju i trgovački lanac.

TISUĆU GODINA BEZ PRESTANKA

Na Pagu se sol proizvodi najmanje tisuću godina. Toliko je, naime, star prvi zapis o proizvodnji soli u Pagu. Po tome je proizvodnja soli u Pagu najstarija na svijetu. Postoje starije solane, ali na svijetu ne postoji solana koja toliko dugo radi bez prestanka.

"Američki san" Paške sirane

http://img14.imageshack.us/img14/8435/paskisir51277273383.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/14/paskisir51277273383.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Zahvaljujući suradnji "Paške sirane" i tvrtke "Forever Cheese", paški sir se prodaje u SAD-u, a nedavno je u SAD-u objavljen i prvi članak o paškom specijalitetu i to u listu "San Francisco Chronicle". Paški sir se opisuje kao sir koji je izgledom sličan siru Parmigiano-Reggiano i koji se radi od mlijeka male paške ovce.

Gastronomska kritičarka Janet Fletcher navodi kako je paški sir bio i njoj nepoznat, premda je objavila nekoliko knjiga o sirevima.

- Pogledajte u atlas i vidjet ćete da je Pag komadić kopna na Jadranu, odmah uz hrvatsku obalu. Buster je putovala tamo na odmor prije nekoliko godina, otišla u najbolji restoran na otoku i naručila lokalni sir. Dobila je odlično sazreli komad sličan talijanskom Parmigiano-Reggianu, zaliven maslinovim uljem, navodi se u članku u San Francisco Chroniclu.

Michele Buster koju spominje Janet Fletcher suvlasnica je tvrtke "Forever Cheese" i specijalizirala se za uvoz sireva iz Španjolske i Italije. Za paški sir je doznala slučajno. Prijateljica joj je pričala o Hrvatskoj kao o vrlo lijepoj zemlji i ona se čudila jer je, kao uvoznica sira iz Španjolske i Italije, dobro poznavala veći dio Europe, ali za Hrvatsku nije čula. Prije tri godine posjetila je Hrvatsku, a obilazeći Hrvatsku došla je i na Pag. U jednom je restoranu kušala paški sir i oduševila se. Preko Hrvatske gospodarske komore stupila je u kontakt s Paškom siranom, dogovorena je suradnja i na jesen prošle godine u SAD su isporučene prve količine paškog sira. U "Paškoj sirani" su zadovoljni suradnjom s Michele Buster i tvrtkom "Forever Cheese".

- U Njemačku i Austriju izvozimo kompletan asortiman naših sireva, a uz paški sir to su sirevi Dalmatinac, Pramenko, Primorac i Trapist. Zadovoljni smo izvozom paškog sira u SAD jer je to dokaz kvalitete naših proizvoda, rekao je Ante Oštarić, savjetnik Uprave "Paške sirane".

Izvoz u SAD velika je prilika za "Pašku siranu", ali proizvodnja paškog sira ovisi o količini ovčjeg mlijeka. Količina ovčjeg mlijeka je ograničena brojem ovaca, a broj ovaca ograničen je pašnjačkim površinama. Na Pagu nema ni pedalj neiskorištenih pašnjaka i zbog toga se ne može povećati broj ovaca niti proizvodnja ovčjeg mlijeka.

U tekstu objavljenom u San Francisco Chroniclu Janet Fletcher navodi kako je paški sir mirisom nedvojbeno ovčji, "uz notu whiskyja i prženih lješnjaka". Probala je dvije vrste paškog sira, stari i mladi. Stari sir opisala je kao slani i pikantan i preporučila ga je za ribanje. Drugi, mladi sir ocijenila je manje slanim i preporučila ga je za serviranje nakon večere. Paški sir na američkom tržištu postiže vrlo dobru cijenu od 50 do 60 dolara po kilogramu.

Odlične vijesti sa Paga,pogotovo izvoz sira u SAD.Jedino je šteta nemogućnost povećanje broja ovaca,odnosno količina proizvodnje sira.Ali zato treba raditi na brendiranju sira te marketingu,odnosno stvoriti svjetski poznat proizvod. U tom slučaju treba ograničenu količinu proizvodnje koja je minus,pretvoriti u plus tako što bi vrhunski sir postizao vrhunsku cijenu na tim tržištima kao svjetski poznat brend.

Pag rules!

Festival čipke otvara ministar kulture Jasen Mesić

http://img193.imageshack.us/img193/6599/jporpaskacipka.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/193/jporpaskacipka.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U organizaciji Grada Paga, Turističke zajednice grada Paga i Društva paških čipkarica "Frane Budak" od 14. do 18. lipnja u Pagu će se održati 2. međunarodni festival čipke na kojem će se predstaviti čipke iz Rusije, Češke, Poljske, Slovačke, Italije, Mađarske i Hrvatske.

- Ove će godine na festivalu sudjelovati više izlagača nego prošle godine i to nas raduje. Želja nam je da festival postane tradicionalna manifestacija u Pagu kao gradu čipke, a to je važno i za turizam jer se festival održava u predsezoni, rekao je Tino Herenda, zamjenik gradonačelnika koji je u projektu festivala zadužen za odnose s javnošću.

Pokrovitelj festivala je Ministarstvo kulture, a supokrovitelji su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. Festival će otvoriti ministar kulture Jasen Mesić.

- U sklopu festivala u parku na Golji postavit će se poprsje Frane Budaka i na taj će se način odati priznanje gradonačelniku Paga s početka 20. stoljeća koji je odigrao važnu ulogu u osnivanju Čipkarske škole u Pagu 1906. godine, rekao je Herenda.

Prema programu, u utorak 14. lipnja u 11 sati na Trgu Petra Krešimira IV. održat će se svečano otvorenje festivala na kojem će nastupiti Gradska glazba Pag, Kolari i klapa "Peružini". Nakon svečanog otvorenja festivala, pojedinačno će se otvoriti izložbe zemalja sudionica. Uz to, u crkvi sv. Jurja otvorit će se izložba fotografija na temu paške čipkarice, a u crkvi Marijinog Navještenja u benediktinskom samostanu sv. Margarite otvorit će se izložba paške čipke u vlasništvu samostana. U 12.30 otkrit će se bista Frane Budaka. U 20.00 sati na Trgu Petra Krešimira IV. održat će se zabavni program u kojem će sudjelovati Gradska glazba Pag i klapa "Sol".

U petak 15. lipnja od 9 do 22 sata na izložbama će se prikazivati izrada čipke, a u 15 sati sudionici festivala će posjetiti Stari grad gdje će im se ponuditi autohtoni paški proizvodi. Navečer će se održati koncert klape "Jargola" i klape "Peružinke".

U četvrtak 16. lipnja u 12 sati gradonačelnik Paga Ante Fabijanić će u svojem uredu prirediti primanje za predstavnike zemalja sudionica festivala, a poslijepodne je za goste organiziran izlet brodom. Navečer će se na Branimirovoj obali održati koncert grupe "Maestrali".

U petak, posljednjeg dana festivala, u 18.30 sati na Trgu Petra Krešimira IV. članovi KUD-a "Družina" izvest će Veli tanac. Velikim tancom označit će se i završetak festivala, a sudionicima će se dodijeliti zahvalnice.

Kalmeta najavio projekt velikih ulaganja na otocima

http://img195.imageshack.us/img195/3835/silbaambulanta3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/195/silbaambulanta3.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U subotu su na otoku Silbu u rad dva za život na otoku značajna objekta: knjižnica i ambulanta. Na svečanosti povodom puštanja u rad sudjelovalo je brojno izaslanstvo državnih i lokalnih dužnosnika na čelu s ministrom mora, prometa i infrastrukture, Božidarom Kalmetom, saborskim zastupnicama Anom Lovrin i Nevenkom Marinović, županom zadarskim Stipom Zrilićem sa suradnicima i gradonačelnikom Zadra, dr. Zvonimirom Vrančićem sa suradnicima. Svih njih, kao i brojne okupljene mještane i njihove goste je na trgu ispred Osnovne škole pozdravila predsjednica Mjesnog odbora Silbe, Ana Lukin.

Ima prostora i za druge funkcije

- Veliko mi je zadovoljstvo što se ovaj naš projekt ostvario. To je bio naš naum uz pomoć Gradske knjižnice i njihovu nesebičnost koji su dio svoje građe dali nama na korištenje da bi mještani Silbe, kao i svi ljubitelji Silbe koji dolaze na otok, imali prigodu posuđivati i čitati knjige i kako bi se kultura dalje razvijala na ovom našem otoku. Tako i ova zgrada dobiva svoju novu funkciju, javnu funkciju, a nadamo se da će i još toga zaživiti jer ima još prostora u njoj i svatko s dobrim idejama je dobro došao, pokušat ćemo sve to objediniti, kazala je Ana Lukin koja je i izrazila želje Mjesnog odbora da se uredi i okoliš, osobito park uz školsku zgradu koji bi se trebalo urediti i postaviti igralište za djecu. Također je zahvalila svima koji su pomogli da se ovaj projekt realizira: ravnatelju Gradske knjižnice Ivanu Peharu, Nadi Radman, Tanji Telesmanić i Nini Supičić te Društvu za zaštitu prirode Silba.

Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Grada Zadra čiji je i Silba administrativni dio, rekao je da je ovo poruka kako se vodi računa o otočanima, koliko god da su udaljeni.

Vrančić: Lovrin zaštitnica Silbe

- Vjerujem da vodimo o vama računa, iako su vjerojatno vaše želje za uređenjem mjesta i nekim malim intervencijama možda i veće nego što mi uspijevamo, ali molim za razumijevanje jer malo je nezgodni financijski trenutak. U skladu s mogućnostima, nastojat ćemo i značajni broj vaših želja realizirati, a vidim i da je vaša predsjednica Mjesnog odbora poduzetna osoba koja lijepo surađuje s nama i tako ćemo nastaviti i dalje. Osim toga imate i veliku zagovornicu u gradskoj upravi, saborsku zastupnicu Anu Lovrin, jer se ni o čemu ne može razgovarati u gradskoj upravi, a da se ne završi sa Silbom, istaknuo je gradonačelnik Vrančić te ustvrdio da ova knjižnica po njemu već jest podružnica Gradske knjižnice, a da će se oko potrebnih proceduralnih i financijskih koraka lako postići dogovor.

U prigodnom kulturno umjetničkom programu koji je uslijedio nastupili su djeca i mještani Silbe, a svi su razgledali prostore novootvorene knjižnice koja će, kako je istaknuto, značajno obogatiti kulturni život otoka i za njegove stanovnike, tako i za brojne goste koji ga pohode.

Nakon svečanosti na trgu ispred škole, državna, županijska i gradska izaslanstva, kao i brojni mještani uputili su se do Vele Pijace na svečanost otvorenja nove zgrade ambulante. Ravnateljica zadarskog Doma zdravlja dr. Renata Bek upoznala je nazočne s tijekom radova i investicija u kojima je sudjelovao i Grad Zadar koji je darovao parcelu na kojoj je ambulanta izgrađena.

"Najvažniji su ljudi"

Dr. Bek je također upoznala nazočne s projektom u kojem su po prvi puta uređene i obnovljene sve ambulante na svim otocima Zadarskoga arhipelaga i svim pojedinim mjestima, izrazivši zadovoljstvo zbog dovršetka ambulante na Silbi, koja je najudaljenija otočna matična ambulanta zadarskog Doma zdravlja. Istaknula kako su zgrada i infrastruktura jako važne ali da su još važniji ljudi koji rade u tim objektima, liječnici, medicinske i patronažne sestre.

Ambulantu je službeno otvorio ministar Božidar Kalmeta, koji se potom obratio okupljenim mještanima, gostima i uzvanicima:

- Ovo su danas dva značajna događaja za ovaj otok, a ja bih iskoristio ovu prigodu i rekao još nešto, a u korist Silbe i svih otoka. Uskoro će biti na Vladi donesena odluka o jednom projektu za koji novac daje Europska investicijska banka, u kojem će svaki otok moći imati dva i to velika projekta, primjerice škole, školske dvorane, vrtiće, projekte odvodnje, vodoopskrbe, odnosno bilo koji projekt iz komunalne i društvene infrastrukture. Stoga koristim ovu priliku te pozivam predsjednicu Mjesnog odbora da razmisli i uputi prijedloge za ta dva projekta koji su potrebni Silbi i upute ih gradonačelniku, jer će ih Grad kandidirati a oni će onda brzo biti realizirani. To se odnosi na sve otoke, a projekt je vrijedan pedeset milijuna eura i s kojim možemo realizirati puno projekata na otocima, istaknuo je ministar Božidar Kalmeta.
Otoke s Gradskom knjižnicom povezati i bibliobrodom

Ravnatelj Gradske knjižnice Zadar, prof. Ivan Pehar, obratio se okupljenima te izrazio svoje zadovoljstvo ovim događajem.

- Za jedno ovako malo mjesto, ovo je veliki iskorak i veliki događaj, da se nakon toliko vremena, nakon 60 godina ipak probudi svijest o potrebi knjige, žeđ za knjigom, koja je jedan povlašten i privilegirani predmet, predmet koji je sačuvao našu nacionalnu svijest i naš nacionalni identitet. Upravo zato smo iz Gradske knjižnice započeli s ovim najsjevernijim otokom dalmatinskog otočja i presretni smo što upravo danas možemo započeti ovdje otvarati, po standardu rečeno, knjižnični stacionar. To je jedna mala knjižnica koja će biti jedna vrst mosta, s internetom, prema nama prema kopnu i surađivat ćemo u svakom slučaju, da knjiga dobije još bolje mjesto, istaknuo je Pehar.

Gradska knjižnica i inače čini sve da u svoju mrežu uključi cijelu Županiju s biliobusom na kopnu, a Pehar se nada da će doći trenutak u kojem će, kao u skandinavskim zemljama, poput bibliobusa na kopnu, knjižnica imati i bibliobrod koji će ići od otoka do otoka. Pehar se založio da ovaj objekt postane i ogranak Gradske knjižnice i time dobije još važniji status.

Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima

Ambulanta na Silbi je izgrađena u okviru projekta Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima koji je izradilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Zavodom za školstvo i Hrvatskim vodama. Kao dio istog projekta izgrađene su nove ambulante u Ugljanu i Neviđanima, izgradnja ambulante na Viru je u tijeku, a rekonstruirana je ambulanta u Božavi, popravljen veći broj područnih broj područnih ambulanti na otocima te izgrađene podružnice Doma za starije i nemoćne u Preku i Salima.

Vrijednost investicije iznosila je 2,8 milijuna kuna od čega je 666 tisuća osigurano kroz dvije godine iz decentraliziranih sredstava Doma zdravlja, 600 tisuća je izdvojila Zadarska županija, a Ministarstvo preostali dio od milijun i 700 tisuća kuna.

Zrilić: Otoci traže poseban pristup

U ime Zadarske županije, nazočne je na otvaranju ambulante pozdravio župan Stipe Zrilić, istaknuvši svoje zadovoljstvo što se nalazi zajedno s mještanima pri ovom za njihovo mjesto važnom događaju.

- Otoci su zasebne prirodne cjeline na kojima se zbog specifičnih uvjeta živi na poseban način, a i planiranje razvoja svega onoga što može služiti životu na otocima traži stoga posebnu pozornost. Traži poseban pristup, a prije svega suradnju svih nas koji možemo pomoći da se dobri projekti dogode ovdje na otoku. Tako je i u realizaciji ovoga projekta sudjelovalo više subjekata, a ovako kako smo radili dosad, nastavit ćemo raditi i ubuduće s ciljem da kvaliteta življenja i ovdje bude dobra, koliko god je to moguće, naglasio je župan Zrilić, zahvalivši ministru Božidaru Kalmeti na potpori koju je njegovo Ministarstvo dalo realizaciji ovog projekta kao i brojnih drugih, upravo na zadarskim otocima.

Lakše i jeftinije do Grčke nego Dugog otoka i Hvara

http://img827.imageshack.us/img827/3448/parasail2panoramazadarp.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/827/parasail2panoramazadarp.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U održivi razvoj otoka godinama se upinje, no, osnovni preduvijet koji bi spriječio odseljavanje mladih i zadržao život na jadranskim biserima, još uvijek nije ispunjen. Loša prometna povezanost s kopnom glavna je kočnica razvoja otoka. Problemi s brodskim vezama različiti su od zadarskog, preko šibenskog do splitskog područja, neki su se uspjeli izboriti za dovoljan broj linija, na brojnim otocima traže uvođenje dodatnih linija, a neke bi preporodilo samo mijenjanje reda vožnje i njegovo prilagođavanje potrebama stanovnika. No, svi imaju istu poruku - da država, ukoliko uistinu želi zaustaviti odumiranje otoka, mora uložiti još veći napor kako bi poboljšala povezanost sa kopnom.

Dugi otok u zadarskom akvatoriju sedmi je najveći hrvatski otok po površini, a četvrti po duljini. - Na Dugom otoku je 1948. godine živjelo 5.000 ljudi, a danas nas je u 12 mjesta manje od dvije tisuće. To sve govori. Polako, ali sigurno, Dugi otok desetljećima odumire i taj proces se ne zaustavlja, a zbog odnosa države prema otocima i ono malo što je ostalo će se uništiti. Ono što nam kronično fali zbog mladih koji su budućnost i čiji odlazak moramo spriječiti, jest večernja linija za Zadar. Mi večernje linije nemamo. Znači, naša djeca se poput drugih ne mogu baviti izvannastavnim aktivnostima, mladi ne mogu otići na izlazak u Zadar, u kino, ništa - kaže Zoran Morović, načelnik Općine Sali. Najviše štete otoku, naglašava, donijelo je ukidanje trajektne linije iz Ancone preko Brbinja do Zadra te katamaranske veze Božava-Sali-Ancona.

Cijene van pameti

- To nas je dotuklo. Veza s Anconom bila je fantastična za turizam i razvoj otoka. Svi apartmani na otoku tada su bili puni, a od kada su veze ukinute, taj dio turista se više nikako ne može nadoknaditi, niti popunjenost ponoviti. A upravo je to ključno za život na otoku, barem ta sezona u kojoj smo bili puni, a ljudi radili. A uz to, sada nam najnoviji udarac dolazi kroz poskupljenje cijene prijevoza. Cijena karata je van pameti. Jedna četveročlana obitelj s automobilom treba platiti 592 kune da dođe do otoka. Za taj novac mogu biti tri dana u apartmanu na kopnu ili dva dana otputovati u Tursku i Grčku s avionom i punim pansionom. I tko će onda doći. Umjesto da se radi na razvoju otoka, posebno turizmu, na nas se još dodatno udara. Nastavi li se ovako, nema za nas sreće - nezadovoljno će Zoran Morović.

Na samo dva kilometra udaljenosti od Šibenika nalazi se otok Zlarin. Najpoznatiji po pjesnikinji Vesni Parun, iako su s njega potekle brojne poznate osobe, danas broji 200-ak stalnih stanovnika, dok se u ljetnim mjesecima broj ljudi na otoku podiže i na nekoliko tisuća. Usprkos činjenici da je Šibeniku najbliži naseljeni otok, i njegovi stanovnici muku muče sa brodskom linijom.

- Uvijek je ista povezanost, i zimi i ljeti. Jedan je problem nedovoljan broj pruga, posebno ljeti, a drugi njihova neusklađenost sa stvarnim potrebama otočana. Na primjer, zadnji brod sa Zlarina ide u 18,40. Nakon toga nema niti jedne linije. To je katastrofa. Mi smo od Šibenika udaljeni 20 minuta, a nemamo kako doći do grada, niti oni koji kod nas dođu, posebno ljeti, ne mogu ostati do večeri. U vrijeme kada su plaže pune i ljudi se kupaju, oni bi trebali trčati na brod. Ili da plivaju do Šibenika - opisuje Zlarinjanin, Vladimir Buneta. Problem je, smatra, na razini države, ali ga nitko godinama ne rješava.

Loš raspored linija

- Prema Zlarinu ima pet isplovljavanja dnevno - u 6, 9,30, 13,30, 15,30 i 19,30, a iz Zlarina četiri, sa zadnjim u 18,30. Linijski prijevoz naprosto nije dobro riješen. Dok je tako mi ne možemo razvijati gospodarstvo. Ne možete imati kvalitetnu turističku ponudu, ugostiteljstvo, neku firmu, bilo kakvu djelatnost, ako radna snaga ne može doći na otok i nakon posla se normalno vratiti kući. Primjerice, ako netko radi na Zlarinu i posao mu počinje u osam, on mora doći brodom u 6 u jutro i valjda sat i pol besciljno tumarati čekajući početak radnog vremena. Ako radi popodne, kući se nema kako vratiti. Jednako je s našim ljudima koji rade u Šibeniku. Posebno ako rade drugu smjenu jer nema broda oko 14-15 sati kojim bi otišli na posao, niti se na večer više mogu vratiti kući. Zbog loše povezanosti naši mladi ne mogu na posao u Šibenik već su prisiljeni na podstanarstvo u gradu, veli Buneta. Nezadovoljavajuće stanje, ističe, ne može se promijeniti bez uvođenja novog broda jer postojeća linija povezuje dva grada i dva otoka.

- Brod Tijat ide na relaciji Šibenik-Zlarin-Prvić-Vodice. S jednim brodom nemoguće je uskladiti plovidbu s našim potrebama. On s ovakvim rasporedom naprosto fizički ne može stići odraditi još jednu liniju niti se išta može mijenjati. A to je katastrofa. Zlarin je na 20 minuta od Šibenika, prvi smo i najbliži otok gradu i nama su prijeko potrebne dodatne linije, i to, važno, usklađene s potrebama, kako bi se otok mogao turistički i gospodarski razvijati, a ne odumirati jer svi zbog posla odlaze na kopno - naglasio je Buneta, poručivši da je rješenje uvođenje još jednoga broda koji bi odvezao prugu oko 9 ili 10 sati, oko 15 sati i u večernjim satima. - Eh, tada bi sve bilo drugačije. Ne da ljudi ne bi odlazili s otoka, nego bi potaknuli ljude iz grada da dođu raditi na Zlarin - zaključio je Buneta.

Dodatne linije neophodne

Zadovoljni nisu niti na dalmatinskom turističkom biseru - otoku Hvaru. Gradonačelnik Pjerino Bebić kaže da upravo traže uvođenje dviju dodatnih katamaranskih linija za turističku sezonu o kojoj ovisi cijeli otok. - Zimi je problem što smo veliki broj dana odsječeni od kopna katamaranskom linijom, a trajekt iz Korčule prolazi pokraj nas, ali se ne zaustavlja. Tražit ćemo da se i to promijeni. No, sada nam je ključno izboriti se za dvije katamaranske linije u turističkoj sezoni koja upravo počinje i nadam se da će u Jadroliniji imati sluha za nas. Katamaranske linije su prerijetke. Zimi iz Hvara idu samo dvije i to ujutro, a ljeti imamo tri linije u 6,30, 7,30 i 14 sati. S tim da su svi katamarani u sezoni prodani dan prije. Iz Splita za Hvar idu u 14 i 16 sati, a ljeti još i u 11,30. To je premalo i dvije dodatne linije su nam neophodne, kaže Bebić. Situacija je slična i u Starom Gradu i Jelsi, dodaje, nastavljajući da su i prilikom zadnjeg posjeta premijerke Jadranke Kosor upozoravali na lošu prometnu povezanost pa se nada nekom rezultatu.

Svaki otok zasebna je priča, sa svojim posebnostima i specifičnim problemima, no onaj koji zajednički dijele upravo je prometna povezanost. Bez čijeg će poboljšanja, poručuju, održivi otočni razvoj ostati samo lijepa želja na papiru.

Bebić: Kako razvijati turizam bez prometnih veza

- Prometna povezanost je ključna za život na otoku. Svaku milju što idete dalje od kopna i što je manji broj brodskih linija, manji je broj rođenih i stanovnika. Mladi će radije izabrati budućnost u Splitu ili Zagrebu nego ovdje. Turizam je naša strateški najvažnija grana, svi se u njega upinju, no ne stvaraju preduvjete za njegov razvoj. Kako ga razvijati kada nemate osnovno, prometne veze. Odgovorni u državnom vrhu uvijek će nabrajati koliko je novca uloženo i projekata realizirano, da se radi, da na otoke treba vratiti život, turizam razvijati, no ako se istovremeno najvažnije ne riješi, odnosno ne omogući kvalitetna veza otoka i kopna, onda mogu samo reći da se usprkos lijepim govorima, loše odnose i prema otocima i prema turizmu, kaže Pjerino Bebić.

Sud i katastar počinju s radom 4. srpnja

http://img87.imageshack.us/img87/9851/jporukolanusuuredenisud.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/87/jporukolanusuuredenisud.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Općina Kolan je pri završetku pet milijuna kuna vrijednog projekta katastarske izmjere parcela na području Kolanjskog polja što je, kako navode u Kolanu, jedan od najvažnijih projekata od osnutka te općine 2002. godine.

Katastarsku izmjeru od oko 300 hektara, a izmjera je trajala više od dvije godine, financirali su Vlada RH i Općina Kolan. Kolanjsko polje prostire se na površini izlaganja katastarskih karti te za upis vlasništva Općina Kolan je uredila prostore za rad suda i katastra koji su opremljeni najsuvremenijom elektronskom i računalnom opremom. Sud i katastar će započeti s radom 4. srpnja 2011. godine. Postupak izlaganja i upisa vlasništva nad parcelama trajat će dvije godine. U Općini Kolan navode da je popis parcela na području Kolanjskog polja bio u lošem i neažuriranom stanju što je bila prepreka za ulaganje u poljoprivredu.

- Izmjera katastra nekretnina na području Kolanjskog polja je povijesni trenutak za Općinu Kolan jer će po završetku tog postupka imovinskopravno biti uređeno preko 90 posto prostora općine Kolan, rekao je načelnik Općine Kolan Josip Zubović Pipe.

Općina Kolan je uložila značajna sredstva i na uređenje poljskih putova na području Kolanjskog polja, a planira se izgraditi i sustav navodnjavanja.

U općini Kolan očekuju da će se nakon rješavanja vlasničkog stanja na parcelama, uređenja pristupa parcelama i navodnjavanja na području Kolanjskog polja potaknuti razvoj poljoprivrede.

Stanovništvo Općine Kolan se bavi stočarstvom, poljoprivredom i turizmom, no posljednjih godina poljoprivreda je izgubila značenje koje je nekada imala.

U Općini Kolan navode da stočarstvo i poljoprivreda trebaju biti u funkciji turizma, a razvojem poljoprivrede želi se obogatiti ponuda raznih tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, a osobito vina.

Paškom turizmu nedostaju hoteli

http://img580.imageshack.us/img580/4084/jporpagimasamopetstotin.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/580/jporpagimasamopetstotin.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na Pagu je počela još jedna turistička sezona bez novih hotela ili bilo kakvih drugih većih turističkih objekata. Obećanja što su ih lokalni političari davali šakom i kapom o izgradnji hotela i raznih drugih turističkih objekata, vila i slično, pokazala su se kao mrtvo slovo na papiru. Pag raspolaže s oko 500 hotelskih ležajeva što turistički djelatnici smatraju nedovoljnim za ozbiljniji turistički razvoj.

Bez strategije razvoja

Primjerice, od Paga znatno manji Rab ima deset puta više hotelskih ležajeva. Prije osam godina, u vrijeme donošenja Prostornog plana grada Paga na sjednicama Poglavarstva i Gradskog vijeća govorilo se o potrebi urbanizacije milijuna metara četvornih pašnjačkih površina radi izgradnje turističkih zona na kojima će, kako se govorilo, "vrlo brzo početi gradnja i turistički razvoj, a samo s jednom zonom osigurat će se oko 200 radnih mjesta." Zanimljivo je kako se od konca devedesetih pa sve do danas politička podrška svakom velikom projektu objašnjava na isti način, najavom otvaranja radnih mjesta. Kada bi se zbrojilo sve što se od 1997. godine do danas obećavalo graditi u Pagu i kada bi se zbrojila sva obećana radna mjesta Pag bi danas imao oko 4.000 zaposlenih, jedanaest hotela, oko 3.000 apartmana i vila, najmanje dvije marine, šest kampova, a manje turističke objekte čija se gradnja obećavala ne treba ni spominjati. Uz sve to, najavljivala se i izgradnja turističkih naselja. No, od svega nije se dogodilo ništa. Investitori čija imena paška javnost ne zna, u posljednjih su pet godina kupili goleme zemljišne površine koje su PP-om grada Paga namijenjene za turističku izgradnju, no vrijeme prolazi, a na zemljištima se ništa ne događa. Neki su uvjereni da su zemljišta kupljena radi mešetarenja, dok drugi smatraju kako su kupci imali ozbiljnu namjeru graditi, ali ih je u tome spriječila gospodarska kriza. Treći smatraju kako se gradnja hotela ne isplati jer se radom u dva do tri mjeseca godišnje ne može ostvariti zarada. Takav stav je neobičan jer je pitanje zašto bi netko davao milijune za kupnju zemljišta znajući kako neće ništa graditi jer se to ne isplati. Možda su najbliži istini oni koji tvrde kako je za sve pogreške krivo to što Pag nema dugoročnu strategiju razvoja. Jedan paški političar s velikim iskustvom u radu gradske uprave, koji je želio ostati anoniman jer se, kaže, ne želi svrstavati ni na jednu političku stranu, smatra kako je temeljna pogreška u tome što se prostorni planovi donose bez dugoročne strategije razvoja.

Hotelski kompleks - jezgra razvoja

- Nije mi jasno kako se mogu raditi i Prostorni plan grada Paga i planovi nižega reda kao što su urbanistički planovi uređenja, a sve bez vizije u kojem bi se smjeru Pag trebao razvijati i što su prioriteti. Kuća se ne gradi od krova nego od temelja. Pagu je potrebna dugoročna strategija razvoja koju trebaju izraditi stručnjaci i onda se mogu raditi i planovi. Ovako se sve to radi doslovno napamet, po sistemu sad ćemo ovo, sad ćemo ono, a nema nikakve vizije razvoja, kaže paški političar.

Na sjednicama Gradskog vijeća nikada se nije ozbiljno raspravljalo o dugoročnoj strategiji razvoja Paga. U Pagu se, smatraju mnogi, važne odluke donose stihijski ili zbog određenih političkih ili nekih drugih interesa i zbog toga se mnogo toga radi pogrešno, a posebice ono što se odnosi na turizam. Prema podacima Turističke zajednice grada Paga prošle godine je u Pagu boravilo oko 90.000 turista i ostvareno je oko milijun noćenja. Te brojke zvuče poput bajke, ali stvarnost je drugačija. Brojku bajkovitim čine gosti iz kampa "Šimuni", a sliku o paškom turizmu u posljednje tri godine spašavaju i tisuće posjetitelja Zrća koji u kolovozu spavaju u Pagu jer u Novalji ne mogu pronaći smještaj. Iz svega toga može se zaključiti kako je paški turizam na niskim granama. Turistički djelatnici smatraju kako je Pagu potreban velik hotel ili kompleks hotela što bi bila jezgra razvoja turizma. Takvom stavu ide u prilog iskustvo s hotelom "Bellewue" koji je izgrađen 1968. godine. Hotel "Bellewue" je imao 370 ležajeva i bio je najveći hotel na otoku. Tako veliki hotel je potakao gradnju drugih, manjih turističkih objekata i obogaćivanje turističke ponude tako da se u samo dvije godine broj turista u Pagu povećao za 400 %. No, u to je vrijeme Pag imao dugoročnu strategiju razvoja u kojoj je, doduše, turizam bio na drugom, a solarstvo na prvom mjestu. Danas je, prema riječima političara, turizam na prvom mjestu, ali se za razvoj turizma gotovo ništa ne radi.

Pramenko i Paški sir se pozlatili u Sloveniji

http://img860.imageshack.us/img860/7925/sirana1309168574.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/860/sirana1309168574.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na 25. stručnom ocjenjivanju kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda u Gornjoj Radgoni u Sloveniji „Paška sirana" je osvojila dva prestižna priznanja za kvalitetu svojih proizvoda i to zlatnu medalju za Paški sir i veliku zlatnu medalju za sir Pramenko.

U „Paškoj sirani" su posebno zadovoljni nagradom za Pramenka jer im je cilj dokazati kvalitetu svih sireva koje proizvode.

- Na ovaj način" Paška sirana" je još jednom potvrdila visoku kvalitetu svojih proizvoda, rekla je Martina Pernar, voditeljica marketinga „Paške sirane".

Nagrada će se članovi uprave Paške sirane dodijeliti 22. kolovoza na 49. Pomurskom sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni. Ovaj međunarodni sajam je najveća gospodarska manifestacija zajednice Alpe-Jadran, glasovite upravo po proizvodnji mlijeka, mliječnih proizvoda i sira na kojoj nastupaju izlagači iz Slovenije, Italije, Mađarske, Švicarske, Austrije i Hrvatske,

Čekaju se velike jahte

http://img193.imageshack.us/img193/3537/brgulje.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/193/brgulje.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Uz pomoć dizalice i platforme ovih je dana na dno brguljske vale na dubinu od oko 20 metara spušten betonski blok težak oko 22 tone.Ubuduće će ovaj vez, sidrište kojem je koncesionar Poljoprivredna zadruga - Brgulje, moći koristiti i veća plovila poput megajahte. Na ovaj se potez odlučio koncesionar zato što je iz godine u godinu sve veći broj uplovljenja na sidrište velikih megajahti.Ako se ukaže potreba, koncesionar će razmotriti pitanje mogućeg postavljanja još nekoliko ovako velikih blokova u okviru zadane koncesijske površine.

Naime, Brguljska vala jedno je od najsigurnijih uređenih sidrišta na ovome dijelu zadarskog otočja pa i šire. Vrlo je dobro zaklonište od svih vjetrova. Nautičari su i inače vrlo zadovoljni pružanjem usluga. Tako se, primjerice, redovno odvozi smeće s plovila, a prema potrebi nautičari mogu koristiti i manje količine vode. Pružena im je mogućnost i korištenja struje za najnužnije potrebe (punjenje akumulatora i sl.). Nautičari rado koriste, dolaskom na kopno, informativni punkt i tuš kabine.

Na usluzi su im trgovina i restoran iako zasad nema većeg broja nautičara. Upravitelj zadruge, koncesionara ovoga sidrišta Branko Šimin, rekao je da je ovo "zatišje pred buru" i da se nada da će sve kapacitete, njih oko osamdesetak plutača - sidrišta, sve bove, uskoro zauzeti domaći i strani nautičari.

Za brguljsku rivu 1,5 milijuna kuna

http://img717.imageshack.us/img717/1777/brguljev0002.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/717/brguljev0002.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U rekordnom je roku završena dogradnja rive - brodskog pristaništa u Brguljama na otoku Molatu.

Naime, radovi na dogradnji ovog pristaništa za putničke brodove započeli su početkom lipnja i prema postignutom sporazumu vrijeme dovršetka svih radova ugovoreno je na 60 dana. Međutim, zahvaljujući djelatnicima SUN ADRIE iz Rijeke čija je tvrtka bila izvođač radova, rok završetka radova skraćen je za gotovo 20 dana.

Naime, već 12. srpnja radnici su napustili Bargumu, uvalu u kojoj su odradili svoj dio posla i krenuli put Vrgade gdje ih očekuju novi poslovi. Novi, dograđeni dio pristana dug je 26, a širok 6 metara. Dubina cijelog pristana kreće se od 3,60 do 4,90 metara te će sada u potpunosti zadovoljavati propise za odvijanje putničkog prometa.

Brguljska bi riva, osobito sada, mogla primati i naše najveće trajekte da je izgrađena rampa za trajekte. Nažalost, trajektna rampa nije predviđena iako je, misle mještani, bila idealna prigoda da se uz minimalne troškove ona i sagradi.Predstoji spajanje stupova vanjske rasvjete i druga "dotjerivanja", a nakon toga i tehnički prijem što bi se moglo očekivati za petnaestak dana. Brguljska će riva tako, nadajmo se, uskoro dobiti i uporabnu dozvolu.

Prve reakcije dijela mještana kao i turista su pozitivne osim, kako ističu dobri poznavatelji ovakvih i sličnih objekata, asfalt nije trebao biti stavljen na završnu ploču pristana. Više bi, zbog niza razloga, odgovarala cementna podloga.Investitor dogradnje pristana u Brguljama je zadarska Županijska lučka uprava. Cijena je ugovorena na 1,5 milijuna kuna.

Ujesen natječaj za novu fazu Lamjane?

http://img405.imageshack.us/img405/2781/lamjana3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/405/lamjana3.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Općina Kali dobila je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na prethodnu studiju utjecaja na okoliš projekta dogradnje Ribarske luke Lamjana, koju je izradila tvrtka Ekoner d.o.o. iz Zagreba.

Naime, u rješenju Ministarstva zaštite okoliša s datumom od 13. srpnja navodi se da "za namjeravani zahvat dogradnje ribarske luke Vela Lamjana nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš".

- Tvrtka " Obala" iz Splita radi glavni izvedbeni projekt i taj je dio posla pri završetku. Sada kad imamo pozitivan odgovor Ministarstva možemo nastaviti raditi prema planu pa će javna rasprava UPU-a XII Ribarske luke Lamjana biti održana 22. kolovoza. Nakon toga UPU ide u Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na ishodovanje suglasnosti, a potom će se ići na raspisivanje javnog natječaja i iznalaženje sredstava za financiranje samih radova, rekao je načelnik Općine Kali Tino Vidov. Projektnu dokumentaciju za dogradnju luke, informira nas Vidov, zajednički su financirali Općina Kali i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Prema njegovoj procjeni industrijska zona Ribarske luke Lamjana u konačnici će koštati oko 20 milijuna kuna, a Općina Kali očekuje da će i ovu fazu u većem dijelu financirati država.

Planiranom dogradnjom povećat će se kapacitet iskrcaja ribe s današnjih 6.000 na 10.000 ribe godišnje. Način rada luke neće se bitno mijenjati, ali će se omogućiti dodatna kvaliteta usluge u luci na način da će se urediti površina od ukupno 9.000 meatra četvornih za odlaganje i održavanje ribarske opreme.

Nadalje, realizacijom UPU-a XII dogradit će se operativni gat duljine 30 metra, a postojeća će se riva produžiti za 120 metara. Zajedno s prvom fazom koja je definirana UPU-om XI, dobit će se ukupno 345 metara privezišnog prostora i završiti izgradnja industrijske zone Ribarske luke Lamjana. Konkretno, planiranom će se dogradnjom izgraditi privez za oko 35 plovila domicilnog stanovništva i za oko 20 plovila za sportski ribolov. Time će problem nedovoljnog broja ribarskih vezova, koji je godinama mučio kaljske ribare, konačno biti u potpunosti riješen.

Paškom siru "Superior taste"

http://img703.imageshack.us/img703/69/jporsimegligoraizvrsnid.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/703/jporsimegligoraizvrsnid.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

International Taste and Quality Institute (ITQI)dodijelila je u Bruxellesu četvrtu godinu zaredom Sirani Gligora iz Kolana priznanje Superior Taste, a Paški sir je počela izvoziti u SAD. Predstavnici Sirane Gligora ranije su nastupili na Croatian Wine Tasting Eventu u New Yorku i Fancy Food Showu u Washingtonu, dok je prošle godine na Sirana na World Cheese Awards u Birminghamu osvojila tri zlatne medalje. Paški sir Sirane Gligora tada je uvršten među deset najboljih sireva na svijetu.

- Nakon prošlogodišnjeg trijumfa na Međunarodnom natjecanju u Engleskoj, nagrada iz Bruxellesa za nas znači potvrdu kako zbilja spadamo među najbolje proizvođače sireva u svijetu, jer ovo je već druga godina za redom da dobivamo tri zvjezdice, a prethodne dvije smo dobili po dvije. Iz toga se vidi da kvaliteta sira proizvedena u Sirani Gligora nije slučajna nego se unapređuje iz godine u godinu kao plod ustrajnog rada i predanosti izvrsnosti, rekao je Šime Gligora, izvršni direktor Sirane.

Sirana Gligora je uspostavila suradnju s tvrtkom Grand Prix Tradingom iz New Yorka koja njezin Paški sir distribuira u SAD.

- U SAD-u smo ove godine ostvarili prvi značajni izvoz Paškog sira. Sir je bez obzira na cijenu odlično prihvaćen i očito je da su kupci prepoznali nagrađivanu kvalitetu. Na Croatia Wine Tasting Eventu smo sudjelovali na poziv američkog organizatora u cilju promocije sira uz najbolja hrvatska vina. Reakcije na naš sir „Gligora" bile su izvrsne. Na poznatom i najvećem sajmu hrane u SAD-u, Fancy Food Show u Washingtonu sudjelovali smo s našim distributerom, rekao je Šime Gligora.

Zbog suše manje Paškog sira

Sirana Gligora godišnje proizvodi oko 300 tona raznih sireva, među kojima je najpoznatiji Paški sir s godišnjom proizvodnjom od oko 60 tona. Uz Paški sir, „Sirana Gligora" proizvodi sireve Žigljen, Kolan, Kozlar i Mladi trapist.

- Ove godine je, nažalost, zbog suše proizvedeno manje Paškog sira u odnosu na lani, jer je bilo manje paše pa tako i ovčjeg mlijeka. Nadamo se dobroj idućoj godini. Paški sir je dokazano vrhunske kvalitete, ali njegova je proizvodnja limitirana brojem ovaca na otoku, odnosno količinom ovčjeg mlijeka, rekao je Šime Gligora.

Murterani: Zrće će postat malo dijete u odnosu na nas! (http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/143718/Default.aspx)

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-07-17/Panorama/zrc01.jpg

Nakon što se uveo red na murterske prometnice uredovanjem prometnog redara i uvođenjem pauk-službe, već prva “Murterska špica” dala je naslutiti da se i kulturno-zabavnoj ponudi ovog ljeta pristupilo profesionalnije i, reklo bi se, timski.

Koncert Darka Rundeka i Isabel na posve neuobičajenom mjestu, u trokutu između kafića “Krešimir”, “Torkul” i “Kezo”, na kojem će se locirati svih šest “Murterskih špica”, privukao je više tisuća ljudi, a zabava je, sasvim legalno, trajala do ranih jutarnjih sati.

Uz osobno zalaganje nove postave Turističke zajednice općine Murter-Kornati, čiji je predsjednik aktualni načelnik Ivan Božikov, a novi direktor Šime Ježina, organizaciji ovoljetne zabave pridružila se i profesionalna zagrebačka tvrtka “Nota”.

- Mislim da će svatko ovog ljeta moći pronaći nešto za sebe. Osmislili smo raznoliku ponudu, od folklora, preko popa, rocka i pjena partyja, do koncerata klasične glazbe, a sve će se odvijati na nekoliko lokacija - reći će direktor TZ-a i, kao veliku novinu, objelodaniti da su i kafići i restorani pristali financijski potpomoći organizaciji.

Na žalost, ne svi, ali oni koji jesu već su zadovoljni učinkom, kaže Ježina. Moglo bi se reći da su “Murtalije”, festival komedije i satire, na velika vrata otvorile “Murtersko ljeto 2011.”. Nakon njih gotovo se svakoga dana u Murteru nešto održava.

Osim svakodnevnih uličnih događanja, u uvali Čigrađa održat će se nekoliko velikih koncerata, primjerice Tonyja Cetinskog, Hladnog piva..., treći Festival slobodne glazbe... U crkvi sv. Mihovila nekoliko koncerata duhovne glazbe, a u crkvi sv. Roka, nakon prošlogodišnje pauze, ponovno se održavaju koncerti klasične glazbe.

Predviđeni su i festivali piva i vina, obrtnički sajam te “Murterski pir” kao velike fešte.

Od mnoštva događanja nemoguće je sve nabrojiti, no valja citirati Hrvoja Huma, direktora “Note”, koji je rekao: “Razvikano Zrće postat će malo dijete u odnosu na ono što ćemo stvoriti u Murteru, naravno, u pozitivnom smislu.” Želji i nastojanju da Murter postane top-destinacija na Jadranu, pridonosi i zajednički nastup svih četiriju mjesta na otoku s plakatom pod sloganom “Murter - otok otoka”.

http://www.novi-tjednik.hr/kultura/kultura/7232-poinje-kola-akavtine-na-otoku-zlarinu.html

http://www.novi-tjednik.hr/images/stories/zlarin.jpg

Večeras na otoku Zlarinu započinje još jedno ljetno izdanje Škole čakavštine koju će po tradiciji voditi karizmatični i najveći otočni čakavac – Mladen Bjažić. Škola čakavštine održavat će se dva puta tjedno, utorkom i petkom, s početkom u 21 sat, a o jezičnoj baštini Lijepe naše polaznici će učiti u kamenitim prostorijama zlarinskog muzeja ili popularnoj Kažermi. Škola započinje 19. srpnja, završava 2. kolovoza, a svi polaznici osim stečenog znanja doma će ponijeti i diplome. (sk)

Dovršena prva faza rekonstrukcije Turističkog naselja Zelena punta

http://img685.imageshack.us/img685/7426/zp1311413341.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/685/zp1311413341.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Tvrtka Coning turizam d.d., članica Coning grupe, krajem lipnja 2011. godine, privela je kraju I FAZU rekonstrukcije postojećih apartmanskih smještajnih jedinica Turističkog naselja Zelena punta u Općini Kukljica na otoku Ugljanu.
Ukupnom investicijom od 28 milijuna kuna, renovirana su i opremljena 132 apartmana s popratnim sadržajima koji su neophodni za funkcioniranje turističkog naselja.Predmetna turistička lokacija je po novom Prostornom planu Općine Kukljica namijenjena turizmu i to kao zona turizma oznake T2, što podrazumijeva rekonstrukciju postojećih objekata, odnosno izgradnju novih apartmanskih zgrada i vila namijenjenih turizmu te drugih pratećih objekata.

Turističko naselje Zelena punta na otoku Ugljanu (ukupne površine preko 65.000 m2), smješteno je na zasebnom poluotoku u borovoj šumi, udaljeno svega nekoliko minuta hoda od centra mjesta Kukljice. Zelena punta pruža mogućnost smještaja u apartmanima i bungalovima s iznimno bogatom izvanpansionskom ponudom i sadržajima. Idealno je mjesto za odmor obitelji s djecom.

Navedeni projekt rekonstrukcije Turističkog naselja Zelena punta izvodi se u dvije faze. Nakon što je uspješno dovršena I FAZA u lipnju ove godine, u II FAZI će se pristupiti nadogradnji novih hotelskih i apartmanskih smještajnih jedinica s bogatim rekreacijskim sadržajima i turističkom ponudom, a ukupna investicije II FAZE procjenjuje se na oko 120 milijuna kuna. Maksimalan broj osnovnih ležaja je 800.

Tvrtka Coning d.d. je 2001. godine, nakon dovršetka privatizacije HUT Kukljica d.d. , kupila na burzi 62.667 redovnih dionica društva HUT Kukljica, koje je kasnije rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu 2006. godine, pripojeno društvu Coning turizam.

Uz turističko naselje Zelena punta, Coning grupa uspješno upravlja turističkim objektima: Hotel Pagus na otoku Pagu, Hotel Art u Senju i Apartmansko naselje Croatia u mjestu Sv. Filip i Jakov.

Brguljci odlučili urediti svoje mjesto

http://img811.imageshack.us/img811/9408/brguljev0001.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/811/brguljev0001.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Ako se ostvari zamisao velikog broja Brguljaca i projektanta plaža Vrulje koja je samo stotinjak metara udaljena od najbližih obiteljskih kuća u brguljskom portu, bit će jedna od najbolje uređenih plaža na otoku Molatu. Da su Brguljci ozbiljno shvatili potrebu uređenja ove lijepe, ali zapuštene uvale što se smjestila ispod najvišeg vrha otoka - Lokardenika, svjedoči i organizirana akcija čišćenja prilaza i okoliša buduće ljepotice Bargumula.

Akcija je održana na inicijativu Športskog ribolovnog društva i Mjesnog odbora Brgulje, a odaziv je bio zadovoljavajući. Našlo se tu i starih, i mladih, i žena, i djece. Nakon završetka akcije čišćenja Vrulja za subotu je zakazan nastavak čišćenja s tim da će se mještani podijeliti u dvije grupe. Jedna će grupa nastaviti uređivati buduću plažu i druge dijelove obale, dok će druga grupa odraditi neke poslove na čišćenju starog dijela sela (čišćenje Ravunca, Saliža, mocira, trave isl).

Spomenimo kako Brgulje, ovo lijepo uređeno otočno mjesto pomalo i turističko, a osobito poznato nautičarima kao sigurno sidrište postaje sve više privlačno i ljudima koji bi htjeli da upravo u ovome mjestu sagrade svoj dom ili vikendicu. Interesantno je da Brguljci bar zasad nerado prodaju svoju djedovinu pa je tako do sada u ovome mjestu na otoku Molatu izgrađen vrlo mali broj kuća vikendica "stranaca". Uređenih plaža, zapravo, na cijelom otoku i nema. Ali otok obiluje nizom malih skrivenih uvalica čija žala privlače ovo malo turista što posjećuju ovaj otok. I radi toga, ali i niza drugih za kakav-takav održivi razvoj otoka potrebnih sadržaja, potrebno je planski prići uređenju ovakvih i sličnih sadržaja. Perspektiva je ovoga otoka, njegova budućnost, naročito u razvoju turizma i to onog najveće kvalitete. A ovi ljudi vjeruju u to da će se vrlo brzo prići realizaciji svih onih sadržaja kojih otoci sada nemaju. I nije tu u pitanju samo voda i povezanost s kopnom. Sporo, vrlo sporo se rješava pitanje hitne liječničke pomoći pa i skrb za starije ljude. Udaljeniji otoci, kao što je to Molat, još su teško dostupni po svim pitanjima važnim za ostanak i opstanak stanovništva na njima. I radi toga sa svih razina treba podupirati inicijative mještan, založiti se i za donošenje hitnih rješenja koja su od interesa za održivi razvoj otoka. I mala uređena plaža korak je bliže ostvarenju cilja.

Trajektna luka Stari Grad, 5.8.2011

http://www.shrani.si/f/V/UJ/1A6m3siU/1/img3860.jpg

http://www.shrani.si/f/s/Yg/2coxDloJ/1/img3862.jpg

http://www.shrani.si/f/T/yU/QpEOLg1/1/img3863.jpg

http://www.shrani.si/f/3l/2f/2AjAiB6T/1/img3865.jpg

http://www.shrani.si/f/V/UJ/1A6m3siU/1/img3876.jpg

Predložen UPU kojim će se ribarska luka u Lamjani povećati za 9 000 metara četvornih

http://img24.imageshack.us/img24/5324/lamjana.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/24/lamjana.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Danas je u Kalima održana javna rasprava na prijedlog Urbanističkog plana uređenja ribarske luke u Veloj Lamjani. Jedna je to stepenica u procesu koji traje već više godina, a koji bi u konačnici godišnje iskrcajne kapacitete Vele Lamjane trebao sa 6 povećati na 10 tisuća tona ribe. Također, ovaj projekt je za ribarstvo Zadarske županije važna karta na putu prema tržištu Europske Unije.

Dogradnja operativnog gata, produžetak obale za 120 metara, izgradnja priveza za 35 ribarskih i 20 sportskih plovila, uređenje objekata za obradu ribe i održavanje ribarske flote- ovo predviđa UPU ribarske luke Vela Lamjana 12. Plan je predstavila Lidija Škec, izvršna direktorica izrađivača plana - Urbanističkog instituta Hrvatske. Napomenula je kako će, prema tom dokumentu, luka biti proširena za 9 tisuća četvornih metara namijenjenih obradi ribe te održavanju koča i plivarica.

Primjedbe desetak nazočnih kaljskih poduzetnika bile su usmjerene ka izjednačavanju uvjeta gradnje budućih ribarskih objekata s onima u susjednoj zoni, a to je gospodarska zona općine Kali - na to je upozorio primjerice Slavko Ivoš iz Kali tune, a više primjedbi bilo je vezano za ekologiju - rješavanje otpadnih voda u uvali. Duško Vidov iz ribarske zadruge Sloga upozorio je kako je to vrlo važno pitanje s obzirom na uvjete koje Europska unija traži kad je o rukovanju ribom odnosno o proizvodnji hrane riječ. A na tom putu k Uniji, odnosno ka dovršetku uređenja luke, nakon procedure oko usvajanja planskih dokumenata je najprije izgradnja Prihvatno distributivnog centra u Veloj Lamjani. Načelnik općine Tino Vidov najavljuje kako se ovih dana priprema sporazum za realizaciju izgradnje centra.

Sucuraj, Hvar:

http://www.nikkibeachhotels.com/ipage/destination_croatia.php?destination=croatia&section_id=resort

???:hm:

^^ ^^

Pogleda san malo ovu stranicu od NikkiBeach i mogu Van rec da to nije lose, samo nisan siguran koliko se taj koncept uklapa u Sucuraj (???).

Ali arhitektura je skroz dobra, nije agresivna ni preglomazna i uklapa se u ambijent...
Mislin da to moze samo bit dobro za Sucuraj i Hvar...

BTW Odma bi otisa u oni Nikki Beach resort na Thailandu...

Novi putevi do boljeg života otočana



Upravni odjel za poljoprivredu i razvoj otoka Grada Zadra prema Zakonu o otocima potiče djelatnosti potrebne da bi otočni razvoj bio održiv. Ivica Katić, pročelnik tog upravnog odjela, priča o Programu održivog razvitka zadarskih otoka i njegovoj provedbi.

Kultura i turizam

- U Programu smo stavili naglasak na razvoj turizma, a poglavito turizma kulturne baštine, sve radi obogaćivanja turističke ponude i produljenja turističke sezone na našim otocima. Zato smo pokrenuli niz projekata i aktivnosti: Projekt razvoja i unaprjeđenja turističke signalizacije, Projekt očuvanja tradicijskih obrta i održavanja tradicijskih manifestacija, Projekt očuvanja i obnove kulturne baštine, Projekt poticanja rada otočnih udruga, zadruga i organizacija te aktivnosti na uređenju i održavanju javnih zelenih površina na otocima, govori Katić.

U okviru pripreme turističke sezone u suradnji s otočnim mjesnim odborima i tvrtkom Nasadi d.o.o. ovaj gradski odjel provodi aktivnosti sadnje cvijeća na javnim zelenim površinama, košnju trave uz mjesne ceste, obnovu krošnji drveća na javnim zelenim površinama i slično.

Da bi se turisti na otocima što lakše snalazili, u protekloj i ovoj godini u svim otočnim mjesnim odborima izrađeno je i postavljeno ukupno 10 panoa planova otoka.

- Na njima su označene sve kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti te ostali turistički sadržaji poput biciklističkih staza, plaža, sportskih igrališta i slično. U drugoj fazi ovog projekta planiramo izradu putokaza i info tabli, kaže Katić.

U projektima je velika pozornost pridana zaštiti, obnovi i uključivanju kulturne i tradicijske baštine u turističku ponudu.

- Potiče se razvoj novih turističkih proizvoda i unaprjeđivanje turističke ponude naših otoka kao prepoznatljive destinacije. Kao rezultat ovih aktivnosti u protekloj i u ovoj turističkoj sezoni održano je niz kulturno-umjetničkih, sportskih i tradicijskih manifestacija čime je uvelike obogaćena turistička ponuda. Poticanjem očuvanja tradicijskih obrta i rada otočnih udruga i zadruga ostvarili smo veliki uspjeh. Naime, iško lončarstvo (izrada glinenog posuđa) i izrada tradicionalne iške obuće dobili su oznaku "Hrvatski otočni proizvod" koja je postala svojevrstan brend, a jamči autohtonost, izvornost i kvalitetu proizvoda. To su prvi proizvođači autohtonih proizvoda s otoka koji administrativno pripadaju Gradu Zadru koji su dobili ove oznake, kaže Katić, dodajući da im je gradski Odjel za razvoj otoka osigurao svu tehničku pomoć oko prijave na natječaj Ministarstva mora, koje dodjeljuje ovu oznaku.

Maslinske i vinske ceste

Radi razvoja poljoprivrede i seoskog turizma na zadarskim otocima provodi se i Projekt obnove starih maslinika te Program izgradnje i održavanja poljskih, šumskih i protupožarnih puteva.

- Samo na uređenje navedenih puteva na našim otocima u prošloj godini utrošeno je 455 tisuća kuna, a u ovoj je godini do sada utrošeno 387 tisuća kuna. Ti putevi se u budućnosti mogu koristiti i kao rekreacijske staze, šetnice, biciklističke staze ili kao maslinske ili vinske ceste, navodi Katić.

Ove godine je pokrenut i Projekt poboljšanja javne infrastrukture na otocima tj. opremanja trajektnih pristaništa čekaonicama.

- Sve ove projekte i aktivnosti vrlo dobro su prihvatili naši otočani i želja nam je da sve ove poticajne mjere doprinesu razvoju poljoprivrede i turizma radi poboljšanja kvalitete života i ostanka mladih na otoku. Da se zaustavi trend depopulacije naših otoka. Tome bi trebala doprinijeti i Lokalna akcijska grupa (LAG) Zadarski otoci i priobalje čije je osnivanje upravo u tijeku. To provodi UNDP kao pripremu za LEADER, program Europske unije za razvoj ruralnih područja, pojašnjava Katić.

Kako dodaje, osnivanje LAG-a trebalo bi doprinijeti i rješavanju ključnih problema zadarskih otoka - vodoopskrbe i odvodnje.

- Kako se radi o financijski zahtjevnim projektima, planiraju se kandidirati na neki od pretpristupnih ili strukturnih fondova EU. U vrednovanju nekog projekta bitnu ulogu imat će LAG koji će izdavanjem pisma preporuke doprinijeti da taj projekt dobije dodatne bodove, što će u pravilu značiti i siguran prolaz projekta na natječaju. LAG bi trebao godišnje izrađivati pet-šest projekata koji bi također trebali doprinijeti razvoju naših otoka, ističe Katić.

Zadarski otoci uklapaju se u još jedan program gradskog odjela za poljoprivredu i razvoj otoka, a to je Program poticanja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U okviru tog programa, potiče se podizanje trajnih nasada, sufinanciraju se kapitalne investicije, tj. nabavka nove poljoprivredne mehanizacije, nove opreme za ribarstvo i uzgoj riba i drugih morskih organizama, investicije u sustave za navodnjavanje i nabavku armature i ogradnih mreža za trajne nasade. Program uključuje i poticanje promocije i plasmana poljoprivrednih proizvoda kroz sufinanciranje organizacije sajmova i ostalih manifestacija te sufinanciranje rada postojećih i pomoć novonastalim zadrugama.

^^ ^^

Pogleda san malo ovu stranicu od NikkiBeach i mogu Van rec da to nije lose, samo nisan siguran koliko se taj koncept uklapa u Sucuraj (???).

Ali arhitektura je skroz dobra, nije agresivna ni preglomazna i uklapa se u ambijent...
Mislin da to moze samo bit dobro za Sucuraj i Hvar...

BTW Odma bi otisa u oni Nikki Beach resort na Thailandu...

jedini problem je da u Sucurju didovina jos nije prodana. Proveo sam mjesec dana ovog ljeta u Sucurju, i znam ljude koji su vlasnici zemljista. Uvala gdje bi se to trebalo gradit zove se Mala Perna i gleda na jednu od najljepsih uvala na Hvaru, na Pernu. Bozanstveno. Naravno, bilo bi to predobro za Sucuraj i taj dio Hvara.

http://www.jutarnji.hr/otkrivamo--ovako-ce-izgledati-najluksuznija-plaza-na-jadranu-/967374/

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/137250/Default.aspx

PS. Tu mi je dide ima polje.

Norvezani govore o 250 000 sqm !!!

Jel moguce da projekt ima toliko velik obuhvat ???

http://www.edgecap.no/index.asp?id=26269

je, moglo bi bit toliko...
ovo bi bilo prvo ozbiljno investiranje u Sucuraj i taj dio Hvara. :cheers::)
sam projekt mi se cini nezamisliv bez brze ceste Sucuraj - Jelsa.

tunel s autoceste na trajekt za Sucuraj i brza cesta Sucuraj-Jelsa-Hvar, i ovaj aerodrom, i Hvar bi mogao zivit od turizma tokom cijele godine. :cheers:

gradonačelnici i općinski načelnici s otoka hvara ‘izabrali’ lokaciju buduće zračne luke
Nova inicijativa s ‘otoka sunca’: turisti će za 5 godina slijetati u hvarsku zračnu luku

Hvarani su još od početka devedesetih zaokupljeni projektom izgradnje zrakoplovne luke na svome škoju, što je i logično s obzirom na to da nemaju nego zemljanu uzletnu stazu za sportske zrakoplove kod Vrbanja, dakle, u Faroskoj hori koja je sada pod zaštitom UNESCO-a.

Bivši premijer Zlatko Mateša je još 1997. godine, prigodom otvaranja novoizgrađenog trajektnog pristaništa u Zapadnoj luci Faros, obećao da će “već sljedećeg ljeta na Otoku sunca slijetati zrakoplovi s turistima”.

Međutim, to se nije dogodilo, ali je tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ipak pokrenulo geotehnička istraživanja terena, postupak odabira najpovoljnije lokacije, izradu studije utjecaja na okoliš, i drugo. Projekt je od samoga početka vođen netransparentno i politikantski, jer se pri donošenju važnih odluka zaobilazilo tijela jedinica lokalne samouprave, pa i “Zrakoplovnu luku otoka Hvara” d.d., u koju su osim njih bile uključene i relevantne hotelske tvrtke s tog područja.

U proračunu RH za 1999. bilo je predviđeno 10 milijuna kuna za gradnju zrakoplovne luke, ali je to kasnije rebalansom prepolovljeno. Svi otočni gradovi i općine (Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj) zagovarali su svoje lokacije, pa je spomenuto Društvo s vremenom stavljeno u stanje mirovanja, osobito nakon što su prije desetak godina Davor Žuvić, bivši koordinator za izgradnju otočnih zrakoplovnih luka, i Zvonimir Vedriš, bivši pomoćnik ministra MPPV-a, bili osumnjičeni za kriminalne radnje, kojima je država navodno bila oštećena za više od 21 milijun kuna.

Ljudi se na Hvaru organizirano bave turizmom još od daleke 1868. godine, otok danas ostvaruje više od 1,1 milijun noćenja, pa je sasvim razumljivo da se gradnjom autoceste Zagreb - Dubrovnik i budućom rekonstrukcijom državne prometnice Sućuraj - Jelsa (d-116) ponovno aktualizira i projekt izgradnje zrakoplovne luke otoka Hvara.

- Na posljednjoj koordinaciji gradonačelnika i općinskih načelnika čvrsto smo dogovorili da ćemo podržati jednu lokaciju zrakoplovne luke, koja će, prema svemu sudeći, biti na području Poljica - Zastražišće, jer je to zapravo kapitalni projekt od primarnoga značenja za daljnji razvoj turističkoga gospodarstva.

Naravno, još uvijek smo nezadovoljni trajektnim i katamaranskim vezama s kopnom, pa punu podršku dajemo i rekonstrukciji otočne žile kucavice s kojom ćemo u skoroj budućnosti biti povezani na autocestu prema Zagrebu i Dubrovniku - kazao je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić, uvjeren da bi se zrakoplovna luka na otoku Hvaru mogla izgraditi tijekom sljedećih pet godina.

Milatić: Sredstva privatnika, države i fondova EU-a

Otočani su za to i zainteresirani, no nije im baš jasno kako će se projekt u uvjetima ekonomske krize financirati. Bivši splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja problem je pokušavao premostiti 2004. kada je sa skupinom talijanskih i ruskih poduzetnika potpisao Protokol o investicijskom programu na otoku Hvaru.

Ta PRIMA grupa najavljivala je izgradnju bescarinske zone i aerodroma, govorilo se o europskom centru za protupožarnu kontrolu, pa čak i o međunarodnoj trgovini dijamantima :bash:, ali opet ništa. - Splitsko-dalmatinska županija je i prije kao najpovoljniju lokaciju zagovarala upravo onu na području Poljica - Zastražišće, a sada je, s obzirom na nasade vinove loze tvrtke “Plančić”, potrebno pomaknuti nešto istočnije, također na državno zemljište. Hvar bi htio slijediti nekadašnji primjer sa susjednog Brača.
Na taj način ćemo izbjeći problem rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s privatnim osobama, a što se investicije tiče jasno je da lokalna samouprava nema novčanih sredstava za izgradnju zrakoplovne luke. Ipak, mi ćemo ustrajno animirati privatne investitore, tražiti pomoć države i koristiti se fondovima Europske unije.

Eto, i vlasnik hotelskih tvrtki u Jelsi Laszlo A. Kerekes nedavno je rekao da je sa svojim partnerima zainteresiran za jedan takav projekt na Hvaru - zaključio je jelšanski načelnik Ivo Milatić.

http://slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/147103/Default.aspx

Nije construction ali :

supetar
POZITIVNI POMAK NA ŠKOJU Prvašića na Braču 20 posto više nego 2010.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-09-13/Zupanija/POCETAK_SKOLE2-050911.2_thumb.jpg

U klupe bračkih osnovnih škola sjelo je 126 prvašića, što je za 20 posto više nego lanjske školske godine. To potvrđuje kako se na Braču događaju pozitivni demografski procesi.

Najveći broj najmlađih osnovaca, i to 35, ima u Osnovnoj školi u Supetru, a pravi je kuriozitet da u područnoj Osnovnoj školi u Nerežišćima ima čak 15 prvaša i po tome su nadmašili središnje osnovne škole u Postirama, Pučišću, Milni, Selcima i Bolu.

U OŠ “Vladimir Nazor” u Postirama prvi razred pohađa 18 učenika, u Pučišćima 11, Milni 10, u Selcima 8 i u Bolu 7 učenika.

Na početku nove školske godine, u pet središnjih i isto toliko područnih osnovnih škola nastavu pohađa 881 učenik. Po broju učenika bez premca je supetarska Osnovna škola u čijim klupama sjedi 314 učenika.

Nažalost, u toj po broju učenika najvećoj školi vladaju najlošiji uvjeti za odgojno-obrazovni proces jer stara školska zgrada bez kabineta ne može udovoljiti sve zahtjevnijim kriterijima u nastavnom procesu.

Iako je puno puta bila najavljena izgradnja nove školske zgrade, sve je ostalo samo na obećanjima.

Poslije supetarske, slijedi pučiška osnovna škola sa 175 učenika, dok je školsko zvonce u klupe osnovnih škola Selca i Bola pozvalo po 127 učenika.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/148783/Default.aspx

Prije 2 mj., al nek se nađe i nešto s Visa. :cheers:

Što se sve napravilo na poboljšanju infrastrukture u gradu Visu?
http://www.mojotokvis.com/images/stories/vijesti/vis/asfaltbetonvis_5.jpg
Šetajući Visom, našu urednicu zanimalo je što se sve u gradu Visu napravilo po pitanju poboljšanja infrastrukture grada. Na rivi je srela viškog gradonačelnika g. Ivu Radicu, te mu postavila ovo pitanje. Gradonačelnik se ispričao što gradska uprava nema baš razvijen kontakt s medijima, ali i susretljivo prepričao sve aktivnosi koje je grad poduzeo na ovom području. Ujedno smo od voditelja odsjeka za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti, g. Orhana Safića, dobili detaljan ispis svih aktivnosti vezanih za poboljšanje infrastrukturnog dijela ovog područja otoka Visa.

Desetak slika i popis izvršenih aktivnosti nalazi se na linku:
http://www.mojotokvis.com/index.php?option=com_content&view=article&id=931:to-se-sve-napravilo-na-poboljanju-infrastrukture-u-gradu-visu&catid=36:vis&Itemid=84

Sirana koja osvaja nagrade i tržišta

http://img854.imageshack.us/img854/4128/jporpaskisirupaskojsira.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/854/jporpaskisirupaskojsira.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na 19. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu koji je trajao od 9. do 11. rujna Paška sirana dobila je nagradu za najvećeg proizvođača ovčjeg mlijeka u kategoriji trgovačkih društava.

Pokrovitelj sajma bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a to je najveća specijalizirana stočarska priredba u zemlji. Na sajmu je bilo oko 400 izlagača iz cijele Hrvatske.

- Ovo je treća godina zaredom kako je Paška sirana dobila ovo prestižno priznanje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, rekla je Martina Pernar, voditeljica marketinga u Paškoj sirani.

Članovima uprave Paške sirane nagradu je dodijelio Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Paška sirana je najstarija sirana na otoku Pagu s najvećim pogonom za proizvodnju sireva i kapacitetom za proizvodnju 800 tona sira godišnje. Uz Paški sir, proizvodi i sireve Primorac, Pramenko, Dalmatinac i Trapist, a nedavno je počela i proizvodnja sira Mediterano koji je obogaćen otočnom kaduljom.

Paška sirana svoje sireve izvozi u nekoliko europskih zemalja i u SAD, a nedavno je Centar za certificiranje Halal kvalitete Paškoj sirani dodijelio Halal certifikat koji je preporuka kvalitete muslimanima diljem svijeta.

Na temelju Halal certifikata Paška sirana svoje sireve može izvoziti u 44 zemlje svijeta u kojima prevladava stanovništvo islamske vjeroispovijesti i na taj je način za Pašku siranu otvoreno novo golemo tržište.

Temelj proizvodnje Paške sirane je Paški sir koji je i najtraženiji, međutim proizvodnja Paškog sira se ne može znatno povećavati jer je ograničena količinom sirovine, odnosno mlijeka paške ovce.

Paška sirana ima vlastito stado od 3.000 ovaca, a mlijeko otkupljuje i od oko 250 otočnih ovčara. U posljednje tri godine mnogi ovčari s Paga većinu mlijeka prodaju otočnim siranama i tako je i Paška sirana uspjela otkupiti veću količinu ovčjeg mlijeka i povećati proizvodnju Paškog sira. Za proizvodnju ostalih sireva sirovina nije ograničena jer se proizvode od ovčjeg mlijeka s kontinenta i od kravljeg mlijeka.

Otoci dobivaju ambulantu hitne

http://img850.imageshack.us/img850/6215/kalifesta11081122.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/850/kalifesta11081122.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U tijeku je žalbeni rok na izbor izvođača radova ambulante hitne medicine koja će se graditi uz prometnicu prema luci Vela Lamjana pokraj Kali. Riječ je o projektu za koji je još 2007. godine izrađena projektna dokumentacija, a koji se u Kalima kao i na cijelom otoku Ugljanu i susjednom Pašmanu čeka još od 70-ih godina prošlog stoljeća.

- To bi bila ambulanta za hitne intervencije u koju bi dolazili pacijenti oba otoka, pa čak i s ostalih otoka poput Iža i Dugog otoka. Objekt će se graditi na općinskom terenu površine 3.000 četvornih metara. Zemljište je dosta prostrano te ima mjesta za parking, pa čak i helidrom, o kojemu se također razmišlja. Razmišlja se i onome što sam već spomenuo, a to je da bi u ambulantu dolazili pacijenti i s drugih otoka. Za tu bi se svrhu osigurao brzi gliser u Lamjani. Ipak, o tom potom, informirao nas je načelnik Općine Kali Tino Vidov.

Sredstva za projekt u iznosu od 2,5 milijuna kuna utvrđena su financijskim planom Doma zdravlja Zadarske županije za 2011. godinu. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi osiguralo je 2.000.000 kuna, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture preostalih 500.000 kuna.

Župan Stipe Zrilić je na zahtjev Upravnog vijeća Doma zdravlja Zadarske županije već dao zeleno svjetlo na ovaj projekt, a još se čeka suglasnost Zadarske županije o kojoj će se odlučivati na prvoj sljedećoj sjednici.

Doznajemo da se na natječaj koji je objavljen 24. kolovoza prijavilo deset ponuđača. Ponude su otvorene 15. rujna te je odabran najpovoljniji izvođač. O kome je riječ, kao i ostali detalji projekta, bit će poznati nakon što završi žalbeni rok i nakon što bude potpisan ugovor s izvođačem radova.

Kali-tuna drži 80 posto uzgoja tuna u Hrvatskoj

http://img714.imageshack.us/img714/8931/tunaschool.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/714/tunaschool.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na hrvatskom dijelu Jadrana uskoro će biti samo tri tvrtke koje uzgajaju tune, s tim da će skoro 90 posto uzgoja biti na zadarskom području! Kali-tuna je, naime, zatražila pokretanje postupka za koncesioniranje pomorskog dobra za uzgoj 3000 tona godišnje kod otoka Lavdara Vela, u Srednjem kanalu.

Kad se taj postupak provede, Kali-tuna će imati kapacitete za uzgoj oko 6500 tona tuna na zadarskom području, a kako ima u planu preuzimanje Drvenik-tune, to znači da će imati kapacitete za čak 8000 tona godišnje. U zadarskom akvatoriju djeluje još samo Jadran-tuna koja ima kapacitete za proizvodnju 1500 tona tuna, a izvan ovih zadarskih tvrtki ostaje još samo Brač-tuna iz Postira na Braču koja može proizvesti oko 1000 tona tuna.

Smanjena kvota ulova Broj uzgajivača tuna se smanjio, no količine tuna koje se namjeravaju proizvesti su u porastu, što izgleda nelogično zbog stalnog smanjenja dopuštene kvote ulova. Prije 15 godina hrvatski ribari su u Jadranu smjeli izloviti 950 tona, prije osam godina čak 1155 tona, a ove godine samo 376 tona. Nedavno je objavljeno da je u mjesec dana dopuštenog izlova kvota ispunjena pa je zabranjen čak i sportski ulov.

Grčka nije potpisnik obveza koje nameće ICCAT, love tune bez ograničenja i velika su konkurencija hrvatskim uzgajivačima na japanskom tržištu. Hrvatski uzgajivači zato velike nade polažu u umjetni uzgoj tune koji je izvan dopuštenih ulovnih kvota. Kali-tuna je nedavno dobila potvrdu da su uspjeli u Jadranu, u kontroliranim uvjetima, uzgojiti jajašca i larve Bluefine tune, odnosno plavorepe tune.

Sad još slijedi složeni posao s mnogo nepoznanica do uzgoja riblje mlađi iz koje će se moći dalje uzgajati tune. Zbog toga već sada traže novo područje za uzgajalište, dok se izrade sve potrebne studije i sredi papirologija za lokaciju kod Lavdare, vjeruju da će uspjeti naći rješenje za uzgoj mlađi tuna.

Rekordna proizvodnja salamure u Paškoj solani

http://img684.imageshack.us/img684/2072/jporubazenimasenalazi15.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/684/jporubazenimasenalazi15.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Solana Pag ove je godine postigla apsolutni rekord u proizvodnji salamure, mora visoke slanosti, odnosno sirovine za proizvodnju soli. Proizvedeno je 150.000 kubičnih metara salamure slanosti od 25 bomea, što odgovara proizvodnji 30.000 tona soli.U Solani Pag imaju podatke o proizvodnji od 1908. godine i od tada do ove godine nije zabilježena tako velika proizvodnja salamure.

- Vrijeme nam je pogodovalo i proizveli smo veliku količinu salamure, ali uz to, ove godine je salamura visoke gradacije i u procesu proizvodnje soli salamuru neće trebati previše zagrijavati. Zbog toga će se koristiti puno manje goriva, a to znači veliku uštedu, rekao je Bogdan Želehovski, direktor proizvodnje u Solani Pag.

Sol se kristalizira kada salamura dostigne 26,5 bomea. Kako se sušno vrijeme nastavilo i u rujnu postotak slanosti se povećao i na bazenima u kojima je ostavljena salamura za pričuvu nakupilo se oko trideset centimetara soli, što je velika količina. No ta se sol neće koristiti.Naime, u Solani Pag sol se proizvodi u tvornici koja je izgrađena osamdesetih godina prošlog stoljeća i tada je napušten tradicionalan način proizvodnje kristalizacijom na bazenima. Sol se od tada proizvodi u tvornici u kojoj salamura prolazi proces zagrijavanja i isparavanja, a proizvedena sol se prerađuje, melje, jodira i pakira. Mjesečno Solana Pag proizvede oko 2.500 do 3.000 tona soli.

- Imamo veliku količinu salamure i mogli bismo proizvesti znatno više soli od prosjeka, međutim, proizvodnja ovisi o tržištu. Proizvodimo onoliko koliko se može prodati, navodi Želehovski.U Solani Pag se nadaju da će zima biti hladna jer bi im to pomoglo u prodaji soli za posipanje cesta.

- Odgovarala bi nam hladna zima jer kada bi se potrošila sol za posipanje cesta koja se uvozi iz Afrike, koristila bi se naša sol, a takav smo slučaj imali prije nekoliko godina kada smo sol za posipanje cesta izvozili u Njemačku i Nizozemsku, navodi Želehovski.Od salamure dobivene na bazenima Solana Pag godišnje proizvede 16.000 tona konzumne soli, a uz to se uveze oko 10.000 tona soli koja se koristi za posipanje cesta.

Počeli završni radovi na Memorijalnom centru Faustu Vrančiću (http://mok.hr/vijesti/sibenik/poceli-zavrsni-radovi-na-memorijalnom-centru-faustu-vrancicu)

http://mok.hr/images/cms/FAUST_VRANCIC-091007_thumb.jpg

Narednih šest mjeseci trajat će građevinski radovi na završetku izgradnje Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću - u mjestu Prvić Luka. Na nedavno raspisanom Natječaju za izvođenje građevinskih radova na Memorijalnom centru kojeg je raspisao Grad Vodice posao je dobila tvrtka Minigradnja d.o.o. iz Vodica. Ugovor je vrijedan 804.744,00 eura (5.955108,87 kn) , a radovi su počeli 16. rujna i predviđeno je da će trajati 6 mjeseci.

Građevinski radovi obuhvaćaju građevinske i zanatske radove, ventilaciju, klimatizaciju, vodovod, kanalizaciju i elektro instalacije, te bi se završetkom građevinskih radova trebali osigurati uvjeti za postavljanje unutarnjeg stalnog postava memorijalnog centra. Završetak izgradnje ovog centra omogućen je dobivanjem bespovratnih sredstava iz europskog pretpristupnog fonda IPA u iznosu od 7 milijuna kuna.

Završetkom Memorijalnog centra Fausta Vrančića kao ekskluzivne moderne institucije otok Prvić - na kojem je Vrančić ljetovao s obitelji i mjesto u kojem je Faust Vrančić pokopan, dobiti će novu ponudu za turiste i poboljšati imidž destinacije što će imati utjecaja na lokalno malo i srednje poduzetništvo, dok će ponuda stalnog postava i kulturna događanja kao što su koncerti, predstave i slično povećati broj noćenja na otoku Prviću.

Počeli završni radovi na Memorijalnom centru Faustu Vrančiću (http://mok.hr/vijesti/sibenik/poceli-zavrsni-radovi-na-memorijalnom-centru-faustu-vrancicu)

http://mok.hr/images/cms/FAUST_VRANCIC-091007_thumb.jpg

Narednih šest mjeseci trajat će građevinski radovi na završetku izgradnje Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću - u mjestu Prvić Luka. Na nedavno raspisanom Natječaju za izvođenje građevinskih radova na Memorijalnom centru kojeg je raspisao Grad Vodice posao je dobila tvrtka Minigradnja d.o.o. iz Vodica. Ugovor je vrijedan 804.744,00 eura (5.955108,87 kn) , a radovi su počeli 16. rujna i predviđeno je da će trajati 6 mjeseci.

Građevinski radovi obuhvaćaju građevinske i zanatske radove, ventilaciju, klimatizaciju, vodovod, kanalizaciju i elektro instalacije, te bi se završetkom građevinskih radova trebali osigurati uvjeti za postavljanje unutarnjeg stalnog postava memorijalnog centra. Završetak izgradnje ovog centra omogućen je dobivanjem bespovratnih sredstava iz europskog pretpristupnog fonda IPA u iznosu od 7 milijuna kuna.

Završetkom Memorijalnog centra Fausta Vrančića kao ekskluzivne moderne institucije otok Prvić - na kojem je Vrančić ljetovao s obitelji i mjesto u kojem je Faust Vrančić pokopan, dobiti će novu ponudu za turiste i poboljšati imidž destinacije što će imati utjecaja na lokalno malo i srednje poduzetništvo, dok će ponuda stalnog postava i kulturna događanja kao što su koncerti, predstave i slično povećati broj noćenja na otoku Prviću.

Napokon, sad ću imat više gostiju.

http://www.dubrovacki.hr/clanak/32846/u-korculi-se-gradi-parkiraliste-i-soping-centar

U Korčuli se gradi parkiralište i šoping centar

Prema ugovoru financijer i budući vlasnik poslovnih objekata će biti Tommy, dok će Grad Korčula kao vlasnik zemljišta dobiti parkiralište uz 260 mjesta u garažama i još dvjestotinjak na otvorenome. Riječ je o projektu koji će sadržavati i veliki opskrbni centar s popratnim sadržajima, za koje se predviđaju troškovi od 30-ak milijuna kuna.

Ovaj izuzetno veliki objekt će po etažama imati: podrum – kompletno parkirališni prostor; prizemlje – parkirališni prostor s gradskom tržnicom i dva manja poslovna prostora; međuetaža – parkirališni prostor; I. kat – manji poslovni prostori i disko klub s posebnim ulazom sa zapadne strane ; II. kat – prodajni centar sa skladištem, kafe barom i restoranom.
Namjena objekta po etažama: podrum – kompletno parkirališni prostor; prizemlje – parkirališni prostor s gradskom tržnicom i dva manja poslovna prostora; međuetaža – parkirališni prostor; I. kat – manji poslovni prostori i disko klub s posebnim ulazom sa zapadne strane ; II. kat – prodajni centar sa skladištem, kafe barom i restoranom.

Poslovni prostori obuvaćaju 25 poslovnih jedinica s pristupnim hodnicima i stubištem, ukupne bruto površine od 6.250,00 m2.

Predviđeni broj zaposlenog osoblja u poslovnim prostorima iznosi 43 osobe.

Parkirališno-poslovni objekt ima cca 12.000 m2, od čega 6.770 m2 otpada na parkirališne površine, što znači da 53% površine objekta čini prometnu funkciju. Na platou kod ulaza će biti i parkiralište za turističke autobuse.

Poslovni prostori obuhvaćaju 25 poslovnih jedinica s pristupnim hodnicima i stubištem, ukupne bruto površine od 6.250,00 m2.Predviđeni broj zaposlenog osoblja u poslovnim prostorima iznosi 43 osobe.

Parkirališno-poslovni objekt ima cca 12.000 m2, od čega 6.770 m2 otpada na parkirališne površine, što znači da 53% površine objekta čini prometnu funkciju,čime će se na jednom mjestu riješi parkiralište za 400 vozila i mogućnost opskrbe građana Korčule,ali i kompletno rješenje dosadašnjih prometnih problema,ističe korčulanski gradonačelnik,pravdajući premještanje sadašnjeg disko kluba na novu lokaciju,čime će strogi centar grada dobiti tišinu i nove sadržaje.




Super vijest

Na redu rekonstrukcija saljskog porta

http://img840.imageshack.us/img840/1497/bozavapatrola11.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/840/bozavapatrola11.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Nakon što su pred mjesec dana Općina Sali i Državna geodetska uprava s tvrtkom Cadcom d.o.o. iz Zagreba sklopile Ugovor o javnim uslugama za obavljanje geodetsko-katastarskih usluga u svrhu izrade katastra nekretnina na području k.o. Božava, vrijedan oko milijun kuna, ovih se dana očekuje sklapanje ugovora za obavljanje geodetsko-katastarskih usluga na području k.o. Sali.

- Natječaj za Sali radio se istovremeno kao i za Božavu. No na onaj za Sali je uložena žalba, koja je u međuvremenu odbačena, pa se uskoro očekuje sklapanje ugovora i za katastarsku izmjeru Sali. Za razliku od Božave, gdje će se raditi izmjera cijelog područja ove katastarske općine, a iz razloga što je k.o Božava relativno mala, u Salima će se kao i u ostalim mjestima raditi izmjera proširenog građevinskog područja, informirao nas je načelnik Općine Sali Zoran Morović koji podsjeća da je prije nekoliko godina izvršena katastarska izmjera katastarskih općina Verunić, Veli Rat, Žman, Soline, Luka i Dragove.

Ovih šest mjesta time je dobilo prve zemljišne knjige u povijesti. Sali i Božava te Savar, Brbinj i Zverinac, tri mjesta koja će na red za izmjeru doći u sljedećem valu, imaju zastarjele zemljišne knjige koje datiraju još iz vremena Austro-Ugarske Monarhije.Osim katastarske izmjere u Općini Sali ovih je dana aktualan još jedan projekt. Riječ je o sanaciji dotrajale prometnice oko saljskog porta duge 700-tinjak metara.

- Ta je cesta prepuna rupa i mogu slobodno reći da na cijelom otoku nema prometnice lošije od ove. Kako je to s morske strane glavni ulaz u najveće mjesto na Dugom otoku potrebno je hitno nešto poduzeti. U Općini tako sad među sobom dogovaramo smjernice što i kako napraviti te ćemo uskoro potražiti projektanta koji će te naše želje staviti na papir. Osim rekonstruirati u planu nam je prometnicu i hortikulturno oplemeniti. Vjerujem da bi radovi mogli započeti već krajem godine ili početkom 2012. godine. U Općinskom proračunu za ovu smo namjenu na proračunskoj poziciji 'uređenje obale i putova' osigurali pola milijuna kuna. Naglasio bih da je riječ o vlastitim sredstvima Općine. Naime, iako smo projekt nominirali u resorno ministarstvo za ovu godinu nismo dobili pozitivan odgovor. Ipak, projekt ćemo nominirati i sljedeće godine jer, iako još ne znamo točnu vrijednost projekta, pola milijuna kuna ni u kojem slučaju neće biti dovoljno, napominje Morović.Načelnik Općine Sali ističe još jednu prometnicu na Dugom otoku, odnosno dio obale u jako lošem stanju. Riječ je o dijelu puta u uvali Barbenica u mjestu Luka koji se pod malo jačom plimom nađe pod morem.

- U planu nam je u što skorijem razdoblju riješiti i ovaj problem zbog kojega dio mještana Luke, a ljeti i njihovih gostiju, periodično ostanu odsječeni od ostatka mjesta. Osim što je tu potrebno ići u podizanje trase puta, ispred dijela koji poplavljuje izgradit će se i školjera kako bi se uvala zaštitila od valova, informirao nas je Morović o trenutačno najzanimljivijim planovima Općine Sali.

Projekt od 20 milijuna eura: Gdinjsko sunce grijat će cili Hvar

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/153242/Default.aspx

Općini Pašman oko 850 tisuća eura za kanalizaciju

Danas 27.10.2011. godine Općina Pašman dobila je rješenje o prihvaćanju kandidiranog projekta za izgradnju sustava kanalizacije u sektoru sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda iz mjere IPARD 301 - predpristupnog programa Europske Unije, te dobila na potpis Memorandum o sporazumijevanju.

Vrijednost prihvaćene investicije iznosi 6.313.000,00 kn tj. 847.780,84 EUR.

Izgradnja kanalizacijskog sustava pomoći će dinamičnom razvoju turizma na otoku i poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva.Natječajnu dokumentaciju za navedeni natječaj pripremala je križevačka tvrtka Forum Invest d.o.o..

Pag: Radovi se odužili zbog nedostatka novca

http://img256.imageshack.us/img256/5835/jamostukatineodvijajuse.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/256/jamostukatineodvijajuse.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Djelatnici tvrtke „Ploter" iz Zadra obavljaju završne radove na obnovi mosta Katine koji spaja staru gradsku jezgru Paga s Prosikom. Uz ogradu, na dvije strane pješačkog prijelaza postavljaju se stepenice, a nakon toga će se u most ugraditi rasvjeta. Most je obnovljen po uzoru na izvorni most koji je izgrađen u 15. stoljeću, obložen je kamenom i ima dva nejednaka luka od kojih je jedan visok četiri metra kako bi ispod mosta mogla prolaziti veća plovila. Radovi na obnovi mosta počeli su 24. studenoga 2008. godine i trebali su biti završeni za dvije godine. No zbog problema s financiranjem radovi su se odužili. Radove na obnovi mosta, vrijedne oko 11 milijuna kuna, trebali su financirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 60, te Ministarstvo kulture i Grad Pag svaki sa po 20 posto sredstava. Međutim, Ministarstvo kulture je odustalo od financiranja, a bilo je problema i sa sredstvima koja je trebalo dostaviti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i zbog toga je najveći dio financiranja radova preuzeo Grad Pag što je opterećivalo gradski proračun. Zbog nedostatka sredstava radovi su kasnili, no do ljeta će sve biti završeno. Obnova mosta odvijala se u dvije faze. U prvoj fazi je srušen stari most i izgrađen je prijelaz za pješake. U drugoj fazi je postavljana podmorska infrastruktura i završena je konstrukcija mosta. Most Katine je prvi put rekonstruiran 1905. godine. Uklanjanjem dijela gornje konstrukcije most je snižen, a uklonjene su i stepenice jer su se u to vrijeme u Pagu počela koristiti veća zaprežna kola na konjsku vuču koja nisu mogla prelaziti preko stepenica.

No, izvorni izgled mosta posve je uništen između šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je skinuta kamena i postavljena željezna ograda, a pješački prijelaz je prekriven asfaltom. Završetkom radova na mostu Katine završit će se obnova obalnog dijela stare gradske jezgre. Naime, prije početka radova na obnovi mosta preuređena je Branimirova obala i luka Mandrač.

VIR:Vrijednost radova na vodovodu 50 milijuna kuna

http://img232.imageshack.us/img232/8810/virkrenulagradnjapodmor.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/232/virkrenulagradnjapodmor.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Nakon što je okončana ovogodišnja više nego uspješna turistička sezona ovih su dana na Viru punom parom nastavljeni poslovi unutar realizacije projekta izgradnje otočne kanalizacije. Riječ je o kapitalnom projektu pokrenutom zajedno s projektom izgradnje mjesne vodovodne mreže početkom 2009. godine čiji je nositelj virsko općinsko komunalno poduzeće Vodovod Vir.

Vrijednost radova procjenjuje se na preko 50 milijuna kuna, a pored Općine Vir njih uglavnom preko državnog proračuna osiguravaju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske vode.

Kako bi se kanalizacijski sustavi I., II. i III. faze što prije stavili u funkciju, odnosno njihove otpadne vode s područja od centra Vira do uvale Prezida preko crpne stanice sprovele u more, upravo se na predjelu zvanom Suva punta u neposrednoj blizini plaže Jadro, otpočelo s polaganjem podmorskog ispusta. Riječ je o sustavu Centar - Jug čija dužina iznosi oko 1.500 metara. Istovremeno s ovim poslovima na kopnenom se dijelu otpočelo s pripremnim radnjama na izgradnji crpne postaje. Nositelj radova o kojima je riječ je specijalizirana zagrebačka tvrtka za ovaj vid poslova Monter-strojarske montaže d.d., a u radovima u svojstvu podizvođača sudjeluje tvrtka Neptun-Sub d.o.o. iz Šibenika. Prema onome što smo doznali u Vodovodu Vir rok za realizaciju ovog projekta je 60 dana, naravno uz pretpostavku da izvođače prate povoljne vremenske prilike. Kada u cijelosti bude izgrađen navedeni pomorski ispust s prepumpnom stanicom stvorit će se svi potrebni uvjeti da se na otoku Viru konačno stavi u funkciju kanalizacijski sustav, što će uz planirani dovod pitke vode na otok u prvom kvartalu iduće godine biti događaj od golemog značenja za otok Vir i njegov budući razvoj.

VIR: (Ne)zatrpani šahtovi

http://img337.imageshack.us/img337/6027/vir4v0002.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/337/vir4v0002.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Već dvije godine otkako je asfaltirana ulica Put bunara ja pokušavam ukazati na nepravilnosti i nemar u izvođenju tih radova, ali me nitko od odgovornih ne shvaća ozbiljno. Načelnik Kristijan Kapović rekao mi je da su svi radovi napravljeni kako treba, ali sad je tu dokaz da sam bio u pravu, kaže virski umirovljenik Milenko Radović kazavši kako je bager taj "dokaz" iskopao na površinu.Naime, uz sam dvorišni zid Radovićeve obiteljske kuće prije svega tri dana započeli su novi radovi, a ovaj put riječ je o zammjeni satrih elektroinstalacijskih kablova koji zbog dotrajalosti otežavaju opskrbu električnom energijom brojnim virskim domaćinstvima. Kako su radni strojevi iskopali rov dubok oko jedan metar te su zakopali i dio prije dvije godine postavljenog asfalta, ispod tog sloja ukazao se metalni šaht telefonskog operatera.

- Ovdje se sasvim jasno vidi o čemu ja govorim. Kada su prije dvije godine dovršeni radovi na postavljanju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, izvođač radova je nasuo dionicu ceste u dužini od 150 metara i nakon toga je, ne mareći što su ispod ostali zatrpani šahtovi, asfaltirao. Time je cesta podignuta za 30 centimetara, a to se može vidjeti i po mom dvorišnom zidu, ističe Radović pokazujući na betonske blokove kojima je sazidan dvorišni zid, a kojih je po četiri u visinu, no s vanjske strane dvorišta, zbog nasipanja terena, vidljiva su samo tri. Zbog tako izvedenih radova, on, ali i još nekoliko njegovih susjeda imaju probleme sa slivnim vodama.

- Kako je cesta viša od moje okućnice, čim padne kiša s nje se kišnica slijeva direktno u moje dvorište, a nekoliko puta mi je voda poplavila i garažu, žali se Radović, a načelnik Kristijan Kapović upitan o čemu je ovdje zapravo riječ i dalje tvrdi da su svi radovi izvedeni sukladno valjanoj dokumentaciji i potrebnim dozvolama.

- Gospodin Radović već je i ranije prigovarao za sve i svašta kao vijećnik Hrvatske stranke umirovljenika. Radovi koje spominje od prije dvije godine izvedeni su po pravilima struke i u skladu sa zakonom što znači da za te radove postoji građevinska dozvola, a što spomenuti gospodin za svoju kuću nema, decidirano je odgovorio Kapović napominjući da je radove temeljem natječaja izvodilo poduzeće Vodoinstalacija. Činjenicu da su asfaltnim slojem debelim 30-ak centimetara prekriveni šahtovi, Kapović je nazvao još jednim nebuloznim Radovićevim prigovorom u nizu.

Zbog nemara uvećani troškovi radova

Milenko Radović, filatelist i kolekcionar, koji je dugi niz godina živio i radio u Njemačkoj, naviknut na red, rad i disciplinu po "njemačkom sistemu" nezadovoljan je i načinom na koji su izvedeni još neki radovi u Viru. Tako je, primjerice, fotografirao i postavljanje šahtova prilikom postavljanja kanalizacijskih cijevi jer i tu zbog loše i nestručno izvedenih radova uskoro očekuje probleme. Osim toga kazao je i da se nemalo iznenadio odnosom radnika koji su postavljali rubnike u jednoj virskoj ulici. Tu su, kaže, a isto potkrepljuje i fotodokumentacijom, radnici porazbijali betonske ogradne stupiće u vrijednosti od oko 30-ak tisuća kuna i nitko nije zbog toga odgovarao, a niti, tvrdi Radović, pokazao ikakav interes ili zabrinutost što se tek tako razbacuju općinski novci.

PAŠMAN: Za izgradnju kanalizacijskog sustava dobili 6, 3 milijuna kuna

http://img513.imageshack.us/img513/986/3851501.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/513/3851501.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Općina Pašman u četvrtak je dobila pozitivan odgovor na kandidirani projekt izgradnje sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda iz mjere IPARD 301, a što se financira iz pretpristupnih fondova Europske unije.

- Riječ je o nastavku izgradnje kanalizacijskog sustava za Ždrelac, četvrte i šeste faze, odnosno osnovnog voda – kazao je Nediljko Medić, načelnik Pašmana i nastavlja:

- Prva, druga i treća faza su gotove, jedan kilometar cijevi za pročišćavanje otpadnih voda iz septičkih jama već je položeno u more. Ove radove financirala je sama Općina, a sredstva smo namaknuli putem kredita.

Vrijednost ove investicije iznosi 6 milijuna i 313 tisuća kuna.

Nakon izgradnje spomenutog voda, u Općini Pašman sljedeće godine planiraju početi sa sređivanjem dokumentacije za izgradnju sekundarne mreže kojom bi i ostalih sedam naselja koja se nalaze pod Općinom dobila kanalizacijski sustav.Na redu je potpisivanje Memoranduma o sporazumijevanju, a u Općini ističu kako će dovršetak ovog projekta poboljšati kvalitetu života tamošnjih stanovnika, a istovremeno će i uvelike pridonijeti razvoju turizma na otoku.

PAG:Veliki mali mljekari

http://img850.imageshack.us/img850/552/jpor20sime20gligora20iz.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/850/jpor20sime20gligora20iz.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U organizaciji Udruge hrvatskih malih mljekara i Sirane "Gligora", a uz potporu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u izuzetno atraktivnom ambijentu kušaonice sira u Sirani „Gligora" u Kolanu održani su 6. dani sireva na kojima su sudjelovali članovi Udruge hrvatskih malih mljekara iz cijele Hrvatske.

Izvorni sirevi

Na svečanom otvorenju nazočni su bili brojni gosti, Zdravko Barač, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, Danijel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije, Vladimir Tomajić, predsjednik Udruge hrvatskih malih mljekara, prof. dr. sc. Neven Antunac s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Stipe Zrilić, župan Zadarske županije i drugi. Domaćin skupa bio je Ivan Gligora, vlasnik Sirane „Gligora", proslavljeni mljekarski tehnolog čiji su sirevi dobili najviša svjetska priznanja, a Općinu Kolan predstavljali su Josip Zubović, načelnik Općine Kolan, i Ivo Butković, direktor Turističke zajednice Općine Kolan i predsjednik Udruge „Suhozid".

- Ponosni smo što se ova manifestacija održava u Kolanu u našoj sirani. Ovo događanje je bitno zbog toga što predstavnici Udruge malih mljekara dolaze iz svih krajeva naše zemlje, a smotra se mogla nazvati i dani hrvatskih izvornih sireva, jer svi imamo u proizvodnim programima proizvodnju sireva iz svojih krajeva. Mali mljekari su škaja koja drži zid, kako bi to rekli naši iz Udruge Suhozid ili sitni kamen bez kojeg zid ne može stajati. Da nema nas, hrvatsko sirarstvo i gospodarstvo bi bilo jako osiromašeno. Mali mljekari, za razliku od velikih sustava, rade s malim proizvođačima mlijeka kojih ima na stotine. Na tisuće ljudi na taj način stječu svoju egzistenciju zahvaljujući upravo ovakvom odnosu malih mljekara, rekao je Ivan Gligora.

Senzorno ocjenjivanje

Prof. dr. Neven Antunac je rekao da je u Udruzi malih mljekara udruženo osamnaest malih mljekara te da udruga ima značajnu ulogu u hrvatskom mljekarstvu i na tržištu.

- Razvojni put udruge nije bilo lagan, ali proizvodni program je specifičan i takav mora ostati i dalje te se specifičnost tehnologije proizvodnje i okusa i na dalje mora razvijati i čuvati. Karakteristike vaših sireva ne smiju poprimiti okuse industrijskih sireva te treba paziti da sirevi istog tipa ne bi bili identični. Ove godine je na senzornom ocjenjivanju sudjelovalo četrnaest proizvođača s trideset dva proizvoda, a ocjenjivao se vanjski izgled, boja, prerez, stanje sirnog tijesta, konzistencija, miris i okus, rekao je prof. dr. Neven Antunac.

Izložene sireve ocjenjivalo je stručno povjerenstvo u sastavu prof. dr. Jasmina Havranek, prof. dr. Dubravka Samaržija, prof. dr. Bogdan Perko, prof. dr. Samir Kalin, prof. dr. Nataša Nikulec i prof. dr. Neven Antunac. Najboljima su proglašena dva sira proizvođača „Euromed" iz Bedenice i to sirevi Dragec, jedan polutvrdi masni sušeni sir s paprom i drugi polutvrdi dimljeni sir, zatim Paški sir iz 2010. i Paški sir iz 2011. proizvođača Sirane „Gligora" i Križevački dimljeni sir proizvođača Križevačka mljekara. U zabavnom programu sudjelovali su izvođači napjeva nakanat, ženska klapa Kolanjke, a prikazan je dio iz tradicionalnih karnevalskih običaja iz Kolana uz sviranje na mišnice.

PROJEKT BONA FIDE UGLJAN

http://img685.imageshack.us/img685/5176/picture3jn.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/685/picture3jn.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img59.imageshack.us/img59/8610/picture11pg.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/59/picture11pg.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img573.imageshack.us/img573/3928/picture2ag.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/573/picture2ag.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Projekt Bona Fide hotelsko – apartmanski resort sa 5 zvjezdica je u svom cijelokupnom planu predvidio ukupnu površinu od oko 15 ha ili 7 ha (68762) m2! Općina Preko je u svom službenom dokumentu potvrdila da je Bona Fide projekt građevina od važnosti za državu i županiju!

Građevinsko zemljište nalazi se na jugozapadnoj strani otoka Ugljana, u uvali Prtljug. Zbog 24-satne povezanosti trajektnom linijom Zadar – Preko, na lokaciju se dolazi vožnjom:

- 25 minuta od Međunarodne zračne luke do Zadra

- 25 minuta trajektnom linijom

U skladu s novom zakonskom regulativom omogućena je gradnja turističkih kapaciteta na obali unutar već postojećih turističkih zona.

Tradicija i inovacija u otočnim proizvodima

http://img341.imageshack.us/img341/6996/mardesicv0001.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/341/mardesicv0001.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U četvrtak su u Vodicama u organizciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture svečano dodijeljene oznake "Hrvatski otočni proizvod" za 87 proizvoda od ukupno 51 proizvođača. U ovom trenutku ovu oznaku nosi 255 proizvoda i proizvodnih linija 101 otočnog proizvođača s dvadeset hrvatskih otoka.I ove godine su proizvođači s otoka u Zadarskoj županiji pokazali svoju vještinu u proizvodnji inovativnih proizvoda koji ujedno s ponosom predstavljaju i tradiciju otoka na kojem nastaju.Oznaku "Hrvatski otočni proizvod" u Zadarskoj županiji dobili su predmeti s Iža, sir i sardine s Dugog otoka te sir, suveniri, tjestenina i slastice s Paga.

Oznaka kvalitete

OPG Žanpera iz Žmana s Dugog otoka dobio je oznake "Hrvatskog otočnog proizvoda" za dva proizvoda. Jednu za kozji sir u maslinovom ulju sa začinskim biljem i jednu za zelene masline. Sad OPG Žanpera ima ove oznake za ukupno pet svojih proizvoda, još za ulje i za dvije vrste sira koje je dobio prošlih godina. Žanpera je i prvi u Hrvatskoj dobio ekocertifikat za maslinovo ulje.

- Proizvod koji nije kvalitetan nikako ne može dobiti ovu oznaku, tako da nam je svaka nova oznaka, novo priznanje za trud, rad i kvalitetu, a i poticaj da ovako nastavimo, kaže Nikica Žanpera koji se s poljoprivredom bavi više od 15 godina.Kako kaže Žanpera, oznaka možda do sad i nije puno pomogla u boljoj prodaji proizvoda.

- Ljeti se prodaje dobro, a zimi lošije. Ipak, sad kad profunkcionira Zadruga "Hrvatski otočni proizvod" i kad se otvori trgovina sa svim tim proizvodima za mjesec dana u Zagrebu, vjerujem da će nam ova markica još više vrijediti, kaže Žanpera.Trgovina sa svim proizvodima koji nose ovu prestižnu oznaku trebala bi se otvoriti u prosincu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Zasigurno će brojni Zagrepčani tamo pronaći božićne darove za svoje najmilije, a osim za hrvatski kontinentalni dio, ova trgovina bi mogla biti put u svijet za hrvatske otočne proizvode.

Tako bi sa polica te trgovine pozornost mogli privlačiti uporabni proizvodi od iške tradicijske keramike te škarpini - karakteristične iške cipele.I keramičke predmete i iške cipele u Velom Ižu izrađuju posljednji znalci tih zanata, Predrag Petrović Pepi i Saša Korolija, pod okriljem Kulturno-umjetničkog društva "Sloga" Veli Iž.Na svečanoj dodjeli je plaketu Ministarstva mora preuzeo Milivoj Škorlić, predsjednik KUD-a "Sloga".

- Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo ove unikatne proizvode karakteristične za naš otok i ovim projektom država uistinu daje značaj tome što radimo. Potrudit ćemo se da tu tradiciju i nastavimo. Nadamo se da će se i mladi zainteresirati za ove zanate, da im to bude vrsta zarađivanja za život, a ujedno i čuvanja stare tradicije svog otoka. Tako promatrano, ovaj projekt zaista može pomoći povratku života na otok, kaže Škorlić.

Škarpini i sardine

U pisanim tragovima, kako priča Škorlić, lončarstvo se na otoku Ižu prvi put spominje 1530. godine uz obitelj Orović, zvanu Lončar.

- Od lončarstva je na Ižu živjelo dosta obitelji. Svoje predmete su mijenjali za robu od Trsta do Boke Kotorske. Neki od tih predmeta su primjerice lopiž za kuhanje brudeta i gulaša, zatim, peka ili čeprnja, ribarsko kuhalo fogun, grijalice za ruke škaldin i lub ili mugar, posuda za čuvanje sira u maslinovom ulju, priča Škorlić.Svi ti uporabni predmeti se rade od gline u koju se doda kalcit "vrsta" što daje mogućnost termičke obrade tih predmeta.Posljednji iški lončar Predrag Petrović već je više puta u javnosti prezentirao ovu zanimljivu starinsku proizvodnju.Škarpini (od tal. scarpa - cipela) drugi je "označeni" otočki proizvod s Iža.

- Škarpini su karakteristične iške cipele koje su se počele proizvoditi krajem 19. stoljeća. Njihova zanimljivost je što su obje iste, nema lijeve i desne cipele. Prvo su potplate bile od volovske kože, ali su one propuštale vodu pa su kasnije zamijenjene s gumenim potplatama. Gornji dio je od tanke kože koja se šiva na drvenom kalupu zvanom 'kopit'. Postoje škarpini za svečane prilike i za 'u polje', kaže Škorlić.

Djed Saše Korolije je bio postolar, a on je sad jedini na Ižu koji i dalje njeguje ovaj zanat.S Dugog otoka su ove godine oznaku "Hrvatskog otočnog proizvoda" dobile i sve konzerve skuše i sardine u proizvodnji ribljih prerađevina Mardešić d.o.o. u Salima. Svi ti proizvodi imaju i oznaku "Hrvatska kvaliteta".Mardešić d.o.o. je jedna od rijetkih riboprerađivačkih tvrtki koje su ostale na otoku, a tvrtka je već sama tradicija s obzirom da djeluje preko 100 godina.

- Oznake koje dobivaju naši proizvodi možda neće biti veliki preokret u prodaji, ali je svakako velika potvrda našeg rada. I poticajno je imati te oznake. Sa zapošljavanjem ljudi i proizvodnjom na jedan način doprinosimo životu na otoku i kad kupci vide oznaku otočnog proizvoda, zasigurno će znati to prepoznati, rekla je Marina Depolo, direktorica tvrtke Mardešić d.o.o.

Dom kulture oživi za Božić

http://img851.imageshack.us/img851/9928/jporradovinauredenjudom.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/851/jporradovinauredenjudom.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U organizaciji paške gradske uprave i Centra za kulturu i informacije Pag obavljaju se radovi na uređenju Doma kulture. Radove na popravljanju unutarnjih zidova, na zamjeni dotrajalih stolica, na uređenju i bojenju pozornice obavljaju djelatnici gradske tvrtke „Pag II".Nakon završetka radova na unutrašnjosti Doma kulture popravit će i krov koji prokišnjava. Za popravak krova utrošit će se oko 100.000 kuna.

- U prosincu se u Domu kulture održavaju predstave u prigodi Božića i Nove godine i taj prostor mora biti prikladno uređen. Veći dio posla je obavljen, no najvažniji je popravak krova, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

U Domu kulture je postavljena i klimatizacija. Dom kulture izgrađen je pedesetih godina 20. stoljeća i imao je veliku, rotirajuću pozornicu s garderobom i 220 sjedećih mjesta. Namjena mu je bila polivalentna. U početku je bio sjedište sportskih klubova i raznih udruga i u njemu su se održavala natjecanja, razne priredbe i kazališne predstave, nastupi folklornog društva i gradske glazbe. U jednoj od prostorija Doma kulture održavale su se i karnevalske zabave. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Dom kulture je preseljeno kino koje se nalazilo u Kneževom dvoru. Kino je radilo gotovo trideset godina i za svake projekcija filma dvorana je bila puna, a kada bi se prikazivao neki filmski hit, dnevno su bile dvije, a ponekad i tri predstave. U Domu kulture su se održavale i razne priredbe, skupovi, sastanci i gotovo uvijek je dvorana bila puna. No, vremena su se promijenila i posljednjih godina Dom kulture nema ulogu kakvu je imao nekada. Centar za kulturu i informacije Pag je u više navrata pokušao obnoviti tradiciju prikazivanja filmova. Dom kulture je besplatno ustupljen tvrtki koja je obavljala poslove projekcije filmova, ali je zbog slabe posjećenosti kino prestalo s radom. Gotovo istovremeno u kinu su se prestali održavati i razni skupovi. Za te svrhe koristi se Gradska vijećnica ili u posljednje vrijeme Velika dvorana Kneževog dvora. No, barem u prosincu Dom kulture nakratko oživi zahvaljujući tradiciji održavanja blagdanskih priredbi za koje je potrebna velika dvorana i pozornica.

Pag grad brendova

http://img856.imageshack.us/img856/2167/jporproizvodnjapecivaub.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/856/jporproizvodnjapecivaub.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Uz pašku čipku, paški sir i tvrdo pecivo baškotin, Pag je bogatiji za još tri proizvoda koji nose oznaku „Hrvatski otočni proizvod".

Naime, na manifestaciji koja je u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održana u Vodicama oznake „Hrvatski otočni proizvod" dobili su kolač štrika i pecivo kolacić koji se rade u benediktinskom samostanu sv. Margarite, te slikovnice o solinarki i kuliku autorice Ljiljane Festini.

Štrika i kolacić

- Nakon paške čipke, paškog sira i baškotina, još tri proizvoda iz grada Paga nose oznaku 'Hrvatski otočni proizvod' i to je dokaz da je Pag grad brendova. Grad će od iduće godine financijski pomoći one koji rade izvorne proizvode i one koji rade proizvode po uzoru na naslijeđenu baštinu i nadam se da će se i iduće godine nekoliko proizvoda kandidirati za oznaku "Hrvatski otočni proizvod", rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.Grad Pag će, onima koji rade izvorne proizvode i koji te proizvode namjeravaju kandidirati za oznaku „Hrvatski otočni proizvod" dodijeliti 10.000 kuna.Od pet proizvoda iz Paga koji nose oznaku „Hrvatski otočni proizvod", tri su iz benediktinskog samostana sv. Margarite.

Tvrdo pecivo baškotin već ima oznaku „Hrvatski otočni proizvod", a sada tu oznaku imaju kolač štrika i pecivo kolacić. Štrika je kolač koji mještani uobičajeno naručuju u osobitim prigodama kao što su krštenje, prva pričest, krizma, vjenčanje, rođendan, ali i u raznim drugim prigodama. Jedna od osobitosti štrike je uz izuzetan okus i to što može trajati dulje od većine kolača. Kolacić je mekano pecivo koje se radi u obliku karike, ima izrazito ugodan miris i okus, a često se jede umočen u bijelu kavu. U obrazloženju dodjele oznake „Hrvatski otočni proizvod" za štriku i kolacić navodi se kako benediktinski samostan sv. Margarite predstavlja riznicu tradicije i još uvijek oživotvorene prakse.

- Izrada kolacića i štrika ima za cilj očuvanje i razvoj specifične, povijesno ukorijenjene kreativne gastronomske vještine kojoj je benediktinska zajednica ishodište, kao i grad Pag. Ovakvi srednjovjekovni specijaliteti su prepoznatljivi jer su to proizvodi vrhunske kvalitete rađeni u malim serijama i isključivo manualne proizvodnje, navodi se u obrazloženju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Slikovnice o solinarki i kuliku

Slikovnice o solinarki i kuliku, autorice Ljiljane Festini, dobile su oznaku „Hrvatski otočni proizvod" jer je, kako se navodi u obrazloženju, u slikovnicama ukoričena povijesno-kulturna tradicija.

- To je hvalevrijedan pokušaj da se za najmlađe sačuva u memoriji niz događaja vezanih za otok Pag, a kroz glavne junake, solinarku, malu ribu koja živi u moru visoke slanosti u bazenima soli i kulika, pticu koja je pred izumiranjem i na Pagu postoji još samo dvadesetak parova. Slikovnice govore o jednom od segmenata života u Pagu ili paškoj prošlosti, navodi se u obrazloženju.

Trčat će se Paška alka

http://img810.imageshack.us/img810/4001/jporpagimadobrosacuvanu.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/810/jporpagimadobrosacuvanu.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Pag ima dobro sačuvanu srednovjekovnu gradsku jezgru izgrađenu u 15. stoljeću koja je turistima vrlo zanimljiva, no kako bi se u toj jezgri i događalo nešto što je povezano s razdobljem srednjeg vijeka, počelo se raditi na velikom projektu pod radnim nazivom „Pag - srednjovjekovni grad".

- Nositelj projekta je Centar za kulturu i informacije, a u ostvarivanje projekta, uz Grad, uključit će se i Turistička zajednica. Osnovni cilj je promjena slike o Pagu, jer se činjenica što je Pag srednjovjekovni grad do sada malo koristila. Ovim projektom obogatit će se turistička ponuda, a gosti će moći vidjeti kako je Pag izgledao u Srednjem vijeku, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

Prvi korak u ostvarenju projekta „Pag - srednjovjekovni grad" je izrada srednjovjekovnih odora kakve su nosili gradski vijećnici, članovi gradske straže, alkari, mornari, a izradit će se i odjeća kakvu je nosilo plemstvo i puk. U ostvarenju projekta surađivat će se sa stručnjacima za srednjovjekovnu povijest, prije svega s prof. dr. Miroslavom Granićem sa Sveučilišta u Zadru koji je najbolji poznavatelj paške povijesti te s etnolozima. Uz izradu srednjovjekovnih odora obnovit će se i stare igre za koje su pronađena pravila. Konačan cilj projekta je obnoviti Pašku alku koja se u Pagu održavala u srednjem vijeku. Paška alka će objediniti sve elemente projekta „Pag - srednjovjekovni grad" i ona će, uz ljetni karneval, biti najatraktivnije ljetno događanje u Pagu. Za vrijeme održavanja Paške alke sudionici natjecanja, ali i mnogi statisti nosit će srednjovjekovne odore.

- Na ovom će se projektu raditi dulje vrijeme, vjerojatno dvije do tri godine, a do ljeta iduće godine imat ćemo dosta toga spremnog što će se moći pokazati turistima, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Povijesna dokumentacija potrebna za ostvarenje projekta „Pag - srednjovjekovni grad" prikuplja se u Državnom arhivu u Zadru, a već su pronađeni crteži većine odora kakve su se u srednjem vijeku nosile u Pagu. Na ljeto iduće godine javnosti će se predstaviti prva serija srednjovjekovnih odora, a najmanje jednom tjedno u tim će odorama paškom rivom, ulicama i trgovima šetati mladići i djevojke. Zahvaljujući ovom projektu Pag će se turistima prikazati kao grad koji ima bogatu povijest i bogatu tradiciju, a upravo na tome će se graditi nova slika Paga.

Prvi sabirni centar za vunu u povijesti Paga

http://img855.imageshack.us/img855/6599/kolanvunanakonstrizenja.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/855/kolanvunanakonstrizenja.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Pred ljeto je na Pagu, nakon dvadeset godina, počeo organizirani otkup ovčje vune, a to bi mogao biti početak ostvarenja znatno većeg projekta. Naime, tvrtka „Kristan nautika" s Krka koja otkupljuje vunu, namjerava na Pagu urediti sabirni centar i to bi bio prvi sabirni centar za vunu u povijesti Paga i paškog ovčarstva. Tvrtka „Kristan nautika" otkupljuje vunu na području cijele Hrvatske i za sada je izvozi kao sirovinu, no dugoročni plan je vunu prerađivati u Hrvatskoj.

Financiranje otkupa vune

- Na Pagu smo prikupili određenu količinu vune, a imali smo vrlo dobru suradnju s upravom „Paške sirane". Djelatnici „Paške sirane" su vozače naših kamiona uputili do pašnjaka na kojem se vrši striža ovaca. S ovčarima smo imali različita iskustva, neki su surađivali, neki su se premišljali, međutim, od većine smo preuzeli vunu i zadovoljni smo, rekla je Karoline Depope-Naso iz tvrtke „Kristan nautika".Želeći potaknuti sve ovčare na suradnju, tvrtka „Kristan nautika" će se, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, uključiti u financiranje otkupa. Naime, prema starom modelu, otkup vune trebale su sufinancirati samo jedinice lokalne samouprave s 1, 5 kuna po kilogramu.

- Želja nam je motivirati ovčare i plaćanjem, a već smo prihvatili njihov prijedlog da se vuna skuplja po pašnjacima, tako da je oni nisu morali sami dovoziti. Na otkupu vune ovčari neće puno zaraditi, ali zaradit će barem nešto, a riješit će problem vune na pašnjacima, navodi Karoline Depope-Naso.

Korist ovčarima i Pagu

Postupak otkupa vune znatno će se pojednostaviti uređenjem sabirnog centra, jer će se vuna moći prikupljati duže vrijeme, a ovčari neće morati čekati na dolazak kamiona. Na Pagu ima oko 30.000 ovaca od kojih se svake godine, u vrijeme striženja dobije oko 40 tona vune koja ostaje na pašnjacima. Procjenjuje se kako se u dvadeset godina, od kada nema otkupa, na pašnjacima nakupilo gotovo 800 tona vune. Početak otkupa vune na proljeće je pozdravio i dr. sc. Zdravko Barač, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije koji je vrlo dobro upoznat s ovčarstvom na Pagu.

- Zadovoljni smo da se pojavio subjekt za otkup vune, to je dobro prije svega zbog činjenice da se vuna godinama neodgovorno baca u okoliš, čime se narušava slika hrvatskog ovčarstva, koja se s druge strane ima podičiti čitavim nizom kvalitetnih proizvoda od mesa do iznimno cijenjenih sireva. Uvjete otkupa, cijenu vune i način sabiranja trebaju izravno dogovarati predstavnici uzgajivačkih udruženja i otkupljivača, a Hrvatska poljoprivredna agencija u okviru svojih djelatnosti može djelovati edukativno po pitanju striže ovaca te načina čuvanja odnosno skladištenja vune, rekao je tada dr. sc. Zdravko Barać.

Tvrtka „Kristan nautika" napravila je prve, možda još uvijek male, ali za otok Pag vrlo značajne korake u eliminaciji golemih količina vune nakupljene na otočnim pašnjacima. Ovčarima je vuna nekada bila glavni izvor prihoda i prodavala se skuplje od sira. No, pojavom sintetičkih materijala tekstilna industrija je prestala otkupljivati vunu koja je od unosne sirovine postala otpad. Vuna se ne može uništiti ni na koji način, čak ni spaljivanjem i zbog toga se nakuplja na pašnjacima. Tvrtka „Kristan nautika" je pokrenula proces koji bi, uz uključivanje jedinica lokalne samouprave, ovčarima i cijelom otoku Pagu mogao donijeti veliku korist, prije svega konačnim uklanjanjem vune s pašnjaka.

Od paške vune Talijani izrađuju tepihe i madrace

Tvrtka „Kristan nautika" vunu isporučuje partnerima iz Italije koja od nje izrađuju tepihe i madrace.

- Pravi bi posao bila prerada vune, a ne izvoz sirovine, ali to je nešto o čemu ćemo razmišljati u budućim godinama. Dobili smo uvjeravanja nadležnih u Ministarstvu poljoprivrede kako bi projekt u doglednoj budućnosti, zaživi li na pravi način, mogao dobiti i neki vid državnih potpora, ali i poticaja iz EU fondova. Hoće li se to dogoditi tek ćemo vidjeti, ali potrebe za tom djelatnošću ima, navodi Karoline Depope-Naso.I nju, kao i mnoge druge, zanima zašto se Talijanima isplati od vune izrađivati tepihe i madrace, dok se to nikome u Hrvatskoj ne isplati, ali na to pitanje nema odgovora. Karoline Depope Naso je zadovoljna suradnjom s talijanskim partnerima.

- Naši su nam talijanski partneri izašli u susret pristajući na neke logističke ustupke koje kasnije, uhodavanjem tog posla trebamo ukloniti. Naime, prikupljenu, očišćenu i sortiranu vunu prije transporta potrebno je prešati i balirati, kaže Karoline Depope Naso.Prve tone vune paških ovaca otpremljene su u Italiju i tamo se od njih već izrađuju tepisi i madraci.

Zašto Ledenik nije postao jedinstveni turistički krajolik?

http://img810.imageshack.us/img810/4628/jajvisidioledenika.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/810/jajvisidioledenika.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Ogoljen burama, posolicom i kišama, Ledenik koji se nalazi na sjevernom dijelu Paga, nedovoljno je iskorišten, a još manje istražen i zaštićen. Ledenik je završna točka sjeverne brdske strukture otoka koja počinje kod Ljubačkih vrata, a strmom i jedva prohodnom kosinom spušta se do Velebitskog kanala u koji i ponire. Na Ledeniku se nalazi golem broj fosila morskog podrijetla što nije čudno jer se taj dio današnjeg otoka Paga nekada nalazio pod morem.

- Otok Pag je relativno mlađe geološke formacije, kao i ostali otoci oko njega i susjedno kopno. U starijim periodima činio je sastavni dio kopna s ostalim susjedinim otocima, u diluviju bio je pod morem, a u poslijediluvijalnom periodu izdizanjem kopna izronile su gorske kose, sa svih strana odvojene morem, koje sačinjavaju otok, navodi pr. dr. Mate Suić.

Neobičan krajolik

Neobičan krajolik Paga koji se proteže uz Velebitski kanal u 18. stoljeću je opisao putopisac Alberto Fortis.

- Olujno more bijesno udara u kamenitu obalu otoka nasuprot planini, s te su strane vrhovi i padine brjegova pusti zbog vjetra, tako da na njima nema ni šume, ni pašnjaka, ni njiva osim na nekoliko mjesta, nego strašno golo kamenje, pusto i nenaseljivo, pokriva gotovo svu površinu, navodi Fortis.

Ledenik je ispunjen brojnim tragovima daleke i bliže prošlosti, fosilima morskih životinja i biljaka iz raznih geoloških razdoblja te ostacima malih, od kamena izgrađenih nastambi. Pretpostavlja se kako se na Ledeniku nalaze ostaci ovčarskih torova iz doba Liburna koji su Pag naseljavali prije dvije tisuće godina. Liburni su na Pag donijeli ovce i proizvodili su tvrdi ovčji sir, preteču današnjeg paškog sira. Naseljavali su se na područjima koja se moglo dobro braniti i koja su bila pregledna, no premda je Ledenik upravo takav, malo je vjerojatno da se na tom, za život krajnje nepovoljnom području, netko ikada naselio. No, ondje su posve sigurno bili pašnjaci, a o tome svjedoče vrlo stare, ali još neistražene ograde i ovčarske nastambe.

Otok kamena i soli

U vrijeme dok se na otoku živjelo od trgovine, solarstva, pomorstva, poljoprivrede, ovčarstva i ribarstva krajolik poput onog kakav je na Ledeniku nije bio zanimljiv. Vrijednost Ledenika, kao savršeno očuvanog krajolika, uočena je u vrijeme kada je na Pagu turizam postao glavna gospodarska grana. U prostorno planskim dokumentima iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Ledenik je označen kao zaštićeni autohtoni krajolik, no ako je netko i imao planove o korištenju Ledenika u turističke svrhe, to se nije ostvarilo.

Ledenik se ni danas ne koristi za turističku promidžbu Paga premda takve kamene pustoši, gotovo bez tragova života, nema nigdje na Mediteranu. Upravo zbog toga u krajoliku Ledenika uživaju samo oni koji do njega dođu slučajno, kao na primjer nautičari koji ljeti prolaze Velebitskim kanalom. Mnogi od njih uplove u neku od obližnjih uvala, prošeću se i fotografiraju. Ledenik je prekriven vapnenačkim strukturama koje zapanjuju nevjerojatnim oblicima i upravo takvo područje na najbolji način potvrđuje sliku o Pagu kao otoku kamena i soli. Ledenik opravdava svoj naziv. Za zimskih dana ondje vjetar s Velebita donosi ledeni planinski zrak i zbog toga je na Ledeniku temperatura zraka za nekoliko stupnjeva niža nego na drugim dijelovima otoka. Udari bure na Ledeniku dvostruko su jači nego u Paškoj uvali, a trostruko jači nego na jugozapadnom dijelu otoka. Ondje nema tla u kojeg bi ponirala kišnica i ona se slijeva niz kamenje. Zbog toga je krajolik Ledenika oblikovan na osobit način i to je jedno od najzanimljivijih područja na otoku Pagu. Na Pagu postoji nekoliko zaštićenih rezervata prirode, jezera Velo blato, Malo blato, Blato rogoza, Lunjski maslinici i šuma Dubrava Hanzine. Nejasno je zašto Ledenik nije zaštićen kao jedinstveni krajolik s bogatstvom fosila i neobične strukture koju je stvorila priroda.

Paška sirana na Russian Wine Fair-u u Moskvi

http://img217.imageshack.us/img217/9461/sajampakisir1319542591.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/217/sajampakisir1319542591.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Paška sirana je predstavila svoje proizvode na još jednom međunarodnom sajmu. Radi se o Russian Wine Fairu koji se održavao od 17. do 19.11 2011. u Moskvi. Russian Wine Fair je jedna od najprestižnijih vinskih manifestacija u Rusiji, a u sklopu ove manifestacije održava se Croatia Gourmet Festival, prva ekskluzivna prezentacija hrvatske gastronomije u Moskvi.

-Ovo nije bio sajam u klasičnom smislu već je prezentacija proizvoda bila u obliku cooking show-a na posebnom štandu od 120 m2 gdje su renomirani hrvatski chefovi poput Deniza Zemba, Biljane Milina i Branka Ognjenovića kuhali za rusku publiku gurmanske specijalitete kontinentalne Hrvatske, Kvarnera i južne Dalmacije. Okuse se upotpunili marinirani inčuni, istarski tartufi, maslinovo ulje, kuleni, pršuti te PAŠKI SIR Paške sirane, najstarije sirane na otoku Pagu.

Kroz cooking show hrvatskih kuharskih zvijezda Croatia Gourmet Festival predstavio je Rusima ne samo hrvatsku gastronomiju i enologiju već i samu zemlju kao poželjnu turističku destinaciju.

Nautičari će ipak svraćati u Tisno

Nakon 20 godina čekanja na početak gradnje luke u Tisnome, konačno se nešto pomaknulo s mrtve točke.

Naime, nakon što je Vlada u srpnju ove godine trgovačkom društvu “Agram Kaptol” d.o.o. iz Zagreba dala ovlaštenje za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene - luke nautičkog turizma u uvali Luke u Tisnom, ovlašteni koncesionar je u zakonskom roku od 60 dana od stupanja Odluke na snagu dostavio garanciju banke u visini 6.894.580 kuna u korist Republike Hrvatske.To je sedam posto vrijednosti ukupne investicije, koja prema Investicijskoj studiji ulaganja iznosi 98.494.000 kuna.Podsjetimo, “Agram Kaptol” koncesiju je dobio na drugom natječaju, jer je prvi poništen, b udući da tada izabrani koncesionar, također zagrebačka tvrtka “Bum gradnja” d.o.o., nije u zadanom roku uspjela pribaviti jamstvo banke.

Razvoj općine

- Luka nautičkog turizma, o čijoj se gradnji govori već desetljećima, izuzetno je važan projekt za turistički, a time i za gospodarski razvoj općine. Taj projekt za Tisno znači novi razvojni zamašnjak, donosi nova radna mjesta, ali i razvoj pratećih djelatnosti i usluga vezanih uz nautički turizam. Konačno se nakon dugog čekanja pojavio ozbiljan investitor, jer dostava garancije je veliki korak i značajan pokazatelj da “Agram Kaptol” misli ozbiljno - kaže zadovoljno Ivan Klarin, načelnik općine Tisno.

Radovi u luci, pak, neće početi sutra, jer “Agram Kaptol” mora pribaviti sve potrebne dozvole. Prema uvjetima natječaja, radovi trebaju početi najkasnije za četiri godine. U prve dvije godine koncesionar treba ishodovati lokacijsku dozvolu, a u druge dvije potvrdu glavnog projekta, odnosno građevnu dozvolu kako bi strojevi uopće stigli na lokaciju.Nadalje, koncesionar je dužan graditi luku prema Detaljnom planu uređenja Luke nautičkog turizma koji je već donesen. Luka će, prema Planu, imati ukupnu površinu od 63.345 četvornih metara, od čega na morski akvatorij otpada 54.510 četvornih metara, s 220 vezova u moru.

Ugovor o koncesiji

Društvo ‘Agram Kaptol, kao ovlaštenik koncesije, obvezalo se plaćati godišnju naknadu za koncesiju od sedam kuna po četvornom metru, što iznosi 443.415 kuna godišnje, te 7,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda luke. Nakon pribavljanja svih dozvola, ovlaštenik koncesije u roku od najviše 24 mjeseca od zaključenja ugovora o koncesiji pomorskog dobra, davatelju koncesije, odnosno Vladi RH, treba dostaviti uporabnu dozvolu.Koncesija će se izdati na rok od 30 godina. Inače, “Agram Kaptol” je najavio ulaganje u vrijednosti od 98,5 milijuna kuna i zapošljavanje 80 radnika. Međutim, ako ne dostavi na vrijeme sve potrebne dozvole, neće se potpisati ugovor o koncesiji i praktički će izgubiti koncesiju.

- Vjerujemo da do toga neće doći, jer onaj tko se upušta u ovako veliki projekt jako dobro zna što ga čeka. Isto tako, zna da će uložena sredstva kroz nekoliko godina vratiti - kaže Klarin.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/155777/Default.aspx

Pag postaje muzejsko središte Mediterana

http://img690.imageshack.us/img690/4273/jporsolana.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/690/jporsolana.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U Pagu će se izgraditi tri muzeja, muzej sira, muzej solarstva i muzej benediktinskog samostana sv. Margarite i na taj će način Pag postati jedno od važnih muzejskih središta na Mediteranu. Zaključeno je to na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici Grada Paga, gradonačelnik Ante Fabijanić, predsjednik Gradskog vijeća Branimir Paro Vidolin, savjetnik Uprave Paške sirane Ante Oštarić, predstavnik Solane Pag Damir Maržić, predstavnica benediktinskog samostana sv. Margarite časna sestra Benedikta Halilović, direktorica Turističke zajednice Željka Miletić i v.d. ravnateljica Centra za kulturu i informacije Pag Ivana Portada. Gradonačelnik Fabijanić je izrazio zadovoljstvo što su već obavljeni mnogi pripremni poslovi za izgradnju triju muzeja u Pagu.

Idejno rješenje za muzej soli

- Ovi projekti su od velikog značenja za Pag i spremni smo pomoći u procesima nastanka muzeja soli, sira i muzeja benediktinskog samostana, a gradske službe će biti na raspolaganju u rješavanju imovinskopravnih poslova kao i svega ostalog što je u nadležnosti Grada, obećao je gradonačelnik Fabijanić.

Na sastanku je rečeno da će se muzej benediktinskog samostana nalaziti u Koludraškoj ulici, a zgrada u kojoj će se nalazit muzej imat će polivalentnu namjenu. Časna sestra Benedikta Halilović je navela da je pri kraju izrada projektne dokumentacije koja se radi u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture. U muzej će se postaviti kolekcija od 160 zaštićenih starih čipki koje su proglašene kulturnim dobrom RH i razne vrijedne umjetnine skupljane kroz šest stoljeća povijesti samostana. U prizemlju zgrade uredit će se suvenirnica koja će biti vezana uz muzej te prodavaonica koludraške štrike, rafiola, kolacića i baškotina. Na prvom katu nalazit će se pekarski pogon koji će ispunjavati kriterije Europske Unije.

- Uređenje zgrade radit će se uz pomoć crkvene financijske institucije. Redovnice nemaju mirovinu i moramo razmišljati o stalnim i sigurnim prihodima kako bi samostan mogao živjeti. Muzej će u turističkom i kulturnom smislu pridonijeti i dobrobiti grada. Naš samostan je povezan s karmelićanskim samostanima iz Venecije i Tomislavgrada te franjevačkim samostanom iz Crne Gore. Ti samostani čine mrežu samostana koji bi bili dio turističke ture. Mi smo dio Paga i iz ljubavi prema Pagu na svoj način želimo pridonijeti tome da se Pag izdigne, rekla je časna sestra Benedikta Halilović.Damir Maržić iz Solane Pag je naveo kako se izrađuje idejno rješenje za muzej soli koji će se izgraditi južno do tvornice soli na Svilnom, na području koje se u dokumentima solane naziva „Broj 1."

- Mjesto za uređenje muzeja predviđeno je na području gdje je, u vrijeme kada se sol proizvodila na tradicionalan način, bilo proizvodno središte solane. Često imamo upite turista koji bi željeli razgledati solanu, ali trenutačno nemamo za to uvjete i turiste moramo odbijati. Zbog toga želimo urediti muzejski prostor, a taj bi prostor bio dopuna Stalnoj izložbi solarstva koju treba usavršiti, rekao je Damir Maržić.

Nova slika Paga

Ante Oštarić iz Paške sirane je naveo da će se muzej sira nalaziti u zgradi u kojoj je sirana počela raditi. Zgrada je izgrađena 1946. godine.

- Idejni projekt muzeja sira je u izradi, ali zgrada je nakon pretvorbe u sporu između Paške sirane i Grada Paga i zbog toga je potrebno najprije riješiti imovinskopravne odnose, rekao je Ante Oštarić.Gradonačelnik Fabijanić je naveo da spor ne smije biti prepreka za uređenje muzeja te će Grad Pag Paškoj sirani prodati zemljište na kojem se nalazi zgrada.Željka Miletić, direktorica TZ-a Paga, navela je kako će muzeji znatno pridonijeti turističkoj ponudi Paga.

- Sve muzeje ćemo uvrstiti u nove turističke kataloge, kao važan oblik turističke ponude, rekla je Željka Miletić.Ivana Portada, v.d. ravnateljica Centra za kulturu i informacije, navela je kako je vrijednost muzeja iznimno velika te kako će njihovo uređenje značiti golem iskorak u vrednovanju naslijeđene baštine.

- Muzeji sira, solarstva i benediktinskog samostana su izuzetno vrijedni jer se radi o tri vrlo duge i neprekinute tradicije Paga koje imaju i znatno šire značenje. Sol se u Pagu, prema prvim poznatim zapisima, proizvodi više od tisuću i sto godina i to je posebnost i u europskim razmjerima, tvrdi ovčji sir se na Pagu proizvodi najmanje dvije tisuće godina, od doba kada su na otoku bili Liburni, a benediktinski samostan u Pagu djeluje preko šest stoljeća i ima kolekciju paške čipke, zapise i vrijednosti od golemog značenja za Pag i dobro je što će se sve to moći prezentirati, rekla je Ivana Portada.Gradonačelnik Fabijanić je rekao da se izgradnja triju muzeja uklapa u projekt stvaranja nove slike Paga. Naveo je da će i tri stara skladišta soli također imati muzejsku namjenu, a u izradi su idejna rješenja. U jednom od skladišta soli postavit će se izložba „Pradavno paško jezero" koju su izradili stručnjaci iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba.

- Izgradnjom triju muzeja i izložbenih prostora Pag će postati važno muzejsko središte što će biti u funkciji razvoja turizma, međutim to je važno i za očuvanje velikih vrijednosti koje Pag ima, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Na moskovskom Russian Wine Fairu degustirao se i Paški sir

Riječ je o jednoj od najprestižnijih vinskih manifestacija u Rusiji zbog čega nam je posebno drago što je naš Paški sir bio dobro prihvaćen, rekla je voditeljica marketinga u "Paškoj sirani" Martina Pernar.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/27112011/na-moskovskom-russian-wine-fairu-degustirao-se-i-paski-sir

Mačjak - Šumljak na prodaji po drugi put: hoće li tko graditi hotel na Ugljanu

http://img804.imageshack.us/img804/472/jerolimov1173184778.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/804/jerolimov1173184778.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

ZADAR- Općina Preko po drugi je put oglasila prodaju 38 hektara zemljišta na području Lukorana. Zona zvana Mačjak - Šumljak namijenjena je u turističke svrhe, ali se tretira kao šumsko područje zbog kojeg je općina Preko dužna platiti tom javnom poduzeću naknadu od 31 milijun kuna.

- Jedinima daju besplatno, a mi moramo skupo platiti, komentirao je Ante Jerolimov, načelnik općine Preko, podsjećajući kako se na prvi natječaj nije nitko javio, a nemaju ni poznatog kupca.

- To je svojedobno bila tvrtka Duboko plavetnilo koja gotovo da je postala vlasnikom terena po natječaju od prije pet godina. Ali onda je krenula kampanja kojom je taj natječaj poništen, jer nije općinsko već državno vlasništvo, odnosno s njim gospodare Hrvatske šume.

I Duboko plavetnilo, tvrtka koja je uz pomoć kapitala iz velike Britanije, izgradila marinu u Sutomišćici, bila je jako zainteresirana da okolnim putem dođu do te uvale, pa su platili izradu planova i onda odustali.S njima je ugovor raskinut, ističe Jerolimov koji strpljivo čeka investitore. Do prije par godina a nje ih nedostalo na otoku Ugljanu i svi su imali engleski predznak. Međutim, Englezi su ipak ostali na svom otoku.

Na drugom natječaju uvjeti prodaje zone Mačjak - Šumljak nisu se mijenjali. Za metar četvori početna je cijena 25 eura, obaveza je uplate Hrvatskim šumama 25 milijuna kuna naknade, te u roku od šest mjeseci podnošenje zahtjeva za lokacijskom dozvolom za hotel od četiri zvjezdice. Ozbiljnost kupca trebalo bi biti i jamstvo od milijun kuna.

evo što piše zadarski list o projektu mačjak-šumljak

"Mačjak-Šumljak" ponovno traži investitore

http://img705.imageshack.us/img705/2662/antejerolimov28061102.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/705/antejerolimov28061102.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Općina Preko sredinom studenog ponovno je, već drugi put ove godine, raspisala natječaj za prodaju zemljišta u uvali Prtljug na području k.o. Lukoran. Riječ je o dvije čestice ukupne površine 38,4 hektara za koje je na snazi prostorno planska dokumentacija ugostiteljsko turističke zone Mačjak-Šumljak koja obuhvaća UPU, DPU i Studiju utjecaja na okoliš.Podsjetimo da je natječaj za prodaju spomenutog zemljišta na kojemu bi se gradilo turističko naselje kategorije s najmanje četiri zvjezdice bio raspisan u srpnju, ali se na njega nije javio ni jedan ponuđač.

Interes na "usmenoj bazi"

- Interesa ima, ali taj interes za sada ne prelazi 'usmenu bazu'. Svi komentiraju da je projekt dobar. No, izgleda, nitko u ovom trenutku nema previše novca. Ako se ni sada nitko ne javi, mi ćemo natječaj za nekoliko mjeseci ponovno objaviti. Na ovaj način potencijalne investitore potičemo da razmišljaju o projektu te će se zasigurno naći i netko tko će ozbiljno "zagristi", kazao je načelnik Općine Preko Ante Jerolimov.Prisjetimo se da se o izradnji turističkog naselja visoke kategorije (najmanje četiri zvjezdice) u uvali Prtljug počelo razmišljati još 2002. godine, no problem su bili neriješeni vlasnički odnosi nad predmetnim zemljištem.

Naime, kad je 2005. godine Općina Preko prvi put raspisala natječaj za prodaju zemljišta turističke namjene te je za najboljeg ponuđača izabrana tvrtka Deep Blue, projekt je stopiran nakon što je Državno odvjetništvo na zemljište postavilo plombu. Tvrtka Deep Blue koja je uložila tri milijuna kuna u dokumentaciju, u međuvremenu je nakon svih zavrzlama odustala od projekta.Država se, naime, pogreškom nije upisala kao vlasnik početkom 90-ih, kad su se inače rješavale procedure oko vlasništva takvih zemljišta. Općina Preko je priznala da je RH vlasnik zemljišta te se nije ulazilo u spor. No bilo je potrebno provesti proceduru izdvajanja zemljišta iz šumsko-gospodarske osnove, koja je Općinu Preko stajala 25 milijuna kuna. I tri godine dragocjenog vremena.

Isti uvjeti natječaja

Uvjeti za izdvajanje zemljišta u uvali Prtljug iz šumsko-gospodarske osnove stečeni su, naime, 2008. godine kada je Ured za upravljanje državnom imovinom dao suglasnost na parcelacijski elaborat i parcelaciju dviju zemljišnih čestica u uvali Prtljug.Prema postojećoj planskoj dokumentaciji turističko naselje Mačjak-Šumljak imalo bi hotel od četiri zvjezdice, 126 vila i 72 paviljona s apartmanima u kojima bi bilo ukupno 2.200 kreveta. Naselje bi omogućilo zapošljavanje 300-tinjak stalnih i oko 150 sezonskih radnika. Kako ističe načelnik Općine Preko Ante Jerolimov uvjeti aktualnog natječaja isti su kao i prethodnog.

Početna cijena je 25 eura po metru četvornom, a kao posebnu obvezu kupca natječaj navodi da se na predmetnom zemljištu izgradi hotel s minimalno četiri zvjezdice. Pravo natjecanja imaju sve (domaće i strane) pravne i fizičke osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu u iznosu od 1.000.000 kuna i dostavile dokaz o uplati jamčevine na žiro-račun Općine Preko. Jamčevina se uračunava u iznos kupoprodajne cijene, a ako povuče ponudu, ponuditelj gubi pravo na povrat jamčevine. Pravo na povrat jamčevine gubi i ako iz bilo kojeg razloga u roku od 15 dana od poziva Općine ne sklopi, odnosno potpiše ugovor o kupoprodaji ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu.

U kupoprodajnu cijenu uračunata je i naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove u iznosu od oko 25 milijuna kuna koju je kupac dužan uplatiti u roku od 15 dana od potpisa kupoprodajnog ugovora.

Magazini soli imat će muzejsko-izložbenu namjenu

http://img404.imageshack.us/img404/430/jpordrugimagazin.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/404/jpordrugimagazin.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U organizaciji Ministarstva kulture i Grada Paga u starim skladištima soli u nekadašnjem pogonu solane, koja se u Pagu nazivaju magazinima, provode se sondiranja i istraživanja kvalitete kamena za izradu konzervatorsko-restauratorskog elaborata i programa desalinizacije. Sondiranja financira Ministarstvo kulture, a poslovi će trajati šest mjeseci.

- Magazini u kojima se nekada držala sol dio su spomeničke baštine Paga. Zbog toga ih je potrebno urediti i odrediti im namjenu, a za to se već rade idejna rješenja, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

U nekadašnjem pogonu solane nalazi se devet magazina koji su izgrađeni u razdoblju od 17. do 19. stoljeća. Do 1946. godine dijelom su bili u privatnom, a dijelom u državnom vlasništvu. Od 1946. godine su preneseni u vlasništvo Solane Pag. Magazini su napušteni osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je na predjelu Svilno četiri kilometra južno od grada Paga izgrađen novi pogon solane. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme pretvorbe i privatizacije Solanu Pag je, zajedno s magazinima, kupio zagrebački koncern Agrokor. No, kako magazini nisu imali nikakvu namjenu, Agrokor ih je 2003. godine prodao Gradu Pagu. Do 1945. godine svaki je magazin imao ime. Nazivali su se Sv. Marko, Sv. Petar, Sv. Pavao, Ferdinand I, Frane Karlo, Frane Josip, Ivan Krstitelj, Ludovik i Ferdinand Maksimilijan, a od 1945. godine se nazivaju po redoslijedu koji zauzimaju u odnosu na staru jezgru Paga, Prvi magazin, Drugi magazin, Treći magazin i tako do devetog. Svi su jednake veličine, dugi 41,5, široki 11,3 i visoki 5,6 metara, a u njih se moglo uskladištiti 22.000 tona soli. U Prvom magazinu je uređena Stalna izložba solarstva, u Petom magazinu se nalazi klub, a u Devetom magazinu je trgovina, no ostalih šest magazina nema namjenu i u lošem su stanju.

Magazini su zaštićeni kao spomenici industrijske arhitekture, a kao cjelina oni su i najveća građevina u Pagu. Određivanje namjene magazinima i uređenje spriječit će njihovo daljnje propadanje. Magazini će imati muzejsko-izložbeno namjenu. U jednom od magazina, najvjerojatnije u Drugom, postavit će izložba „Pradavno paško jezero" Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba, koja se sastoji od brojnih fosilnih ostataka pronađenih u miocenskim naslagama na plaži Crnika, od replika miocenskih biljaka i životinja te od fotografija Crnike. Za uređenje magazina zatražit će se potpora fondova Europske Unije.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/30112011/magazini-soli-imat-ce-muzejsko-izlozbenu-namjenu

Četiri sira - četiri medalje

http://img683.imageshack.us/img683/4128/jporpaskisirupaskojsira.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/683/jporpaskisirupaskojsira.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na Word Cheese Awardsu, svjetskom prvenstvu sireva koji je održan u engleskom gradu Birminghamu „Paška sirana" je osvojila četiri medalje što je najveći uspjeh ove tvrtke na međunarodnim natjecanjima i najveće priznanje koje je dobila od osnivanja 1946. godine.

U kategoriji „Tvrdi ovčji sirevi", Paška sirana je dobila srebrnu medalju za Paški sir i srebrnu medalju za sir Pramenko, u kategoriji „Novi sir na tržištu" dobila je srebrnu medalju za sir Mediterano, a u kategoriji „Sirevi napravljeni od mlijeka više od jedne životinje" dobila je brončanu medalju za sir Dalmatinac. Radi se o iznimno velikom uspjehu jer je na natjecanju sudjelovalo oko dvije tisuće sireva iz cijelog svijeta, a najviše ih je bilo iz Francuske, Španjolske, SAD, Nizozemske, Irske, Italije, Australije, Južnoafričke Republike, Britanije i Islanda. Sireve je ocjenjivalo 200 međunarodnih sudaca.

- Ovo je veliko priznanje Paškoj sirani, pogotovo što su sva četiri sira koja smo poslali na natjecanje osvojila nagradu i to nas čini jako ponosnima. Prvi put smo bili na ovom natjecanju i s velikim smo nestrpljenjem čekali proglašenje nagrada. Natjecanje je za nas bilo vrlo emotivno i napeto i kada smo dobili rezultate bili smo stvarno jako sretni, rekla je Martina Pernar, voditeljica marketinga u Paškoj sirani.
World Cheese Awards je najveće natjecanje sireva na svijetu i održava se u zgradi NEC-a, National Exhibition Centra u Birminghamu u sklopu sajma Fine Food. Natjecanje prate brojni mediji, dobavljači sireva, predstavnici trgovačkih lanaca, hotela i restorana. Sirevi koji na ovom natjecanju osvoje medalje stavljaju se na listu najboljih sireva, a ta lista je preporuka i kupcima.

- Sa svojim smo proizvodima sudjelovali na brojnim sajmovima i natjecanjima i osvajali smo nagrade. Nama je svaka nagrada osvojena na bilo kojem sajmu, domaćem ili međunarodnom, veliko priznanje, ali nagrade osvojene na ovakvom, najvećem svjetskom natjecanju sireva su ipak nešto posebno, rekla je Martina Pernar.Najviše medalja na World Cheese Awardsu dobili su francuski, engleski i američki sirevi, a uz njih su se svrstali i hrvatski sirevi. Zahvaljujući osvojenim nagradama Hrvatska je svrstana među 50 top sirnih destinacija u svijetu. Osvojene nagrade su veliko priznanje za Pašku siranu, ali i za Hrvatsku koja se, kao mala zemlja, uspjela svrstati u društvo proizvođača najboljih sireva na svijetu.

Gligora ponosan na svoje sireve

http://img845.imageshack.us/img845/3930/gligora.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/845/gligora.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

S velikim je zadovoljstvom mljekarski tehnolog Ivan Gligora, vlasnik Sirane Gligora iz Kolana primio vijest kako je na „World Cheese Awardsu" održanom u Birminghamu u Engleskoj sir Žigljen proizveden u Sirani "Gligora" dobio prestižnu nagradu Supergold, zahvaljujući kojoj je uvršten na listu „The World's Best 50 cheeses" na kojoj se nalaze poznati sirevi iz Italije, Engleske, Francuske, SAD, Australije i drugih zemalja. Ivan Gligora ima razloga za zadovoljstvo jer je sir Žigljen u cijelosti sam osmislio.

- Sretan sam zbog velike nagrade jer sam sir Žigljen napravio još dok sam radio u Paškoj sirani. Kada sam krenuo u samostalni posao, prvu godinu sam radio samo taj sir jer nisam imao novaca za nabavu ovčjeg mlijeka s otoka. Sir Žigljen je moj rad i radostan sam zbog najvećeg priznanja koje sir može dobiti, rekao je Ivan Gligora.

Sir Žigljen se radi od ovčjeg i kravljeg mlijeka s kontinenta i može se proizvoditi cijelu godinu.

- Mlijeko za sir Žigljen nabavljamo u Ravnim kotarima. Uvijek radimo s domaćom sirovinom, dakle s domaćim mlijekom po tehnologiji koja slijedi staru tradiciju izrade sira na otoku, navodi Gligora.

Naziv sira nije slučajno odabran.

- Žigljen je kamenita uvala, to je pravi otočni krajolik, a u toj je uvali prije dvadeset godina izgrađena luka koja otok Pag povezuje s kopnom. Sir Žigljen sam radio s puno ljubavi i želio sam mu dati naziv karakterističan za ovo naše područje, navodi Gligora.

Ivan Gligora je prije petnaest godina uz velika odricanja pokrenuo vlastitu proizvodnju sireva. Utemeljio je Sirenu-Malu siranu koja je 2002. godine dobila prvu zlatnu medalju za Paški sir. Od tada je Gligora na domaćim i međunarodnim natjecanjima za svoje sireve dobivao najviša priznanja. Prije dvije godine je uz pomoć sredstava iz SAPARD programa izgradio veliku siranu koja je danas jedno od najbolje opremljenih prehrambenih pogona u Hrvatskoj. Sirana Gligora je obiteljski posao u koji su uključeni svi članovi obitelji. Šime Gligora, sin Ivana Gligore je nakon završetka Agronomskog fakulteta postao izvršni direktor sirane.

Uz Paški sir i Žigljen Sirana "Gligora" proizvodi i sireve Kolan, Kozlar i Figurica.

Proračun Paga dogodine pada za oko deset milijuna kuna

http://img84.imageshack.us/img84/3448/jpormostkatineiobalnidi.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/84/jpormostkatineiobalnidi.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Proračun Paga za ovu godinu iznosio je 34 milijuna kuna, međutim prijedlog proračuna za iduću godinu bit će za oko deset milijuna kuna manji i u skladu s prihodima koje Grad Pag može ostvariti.

Samo dvadesetak dozvola

- Razlog za smanjenje proračuna u odnosu na prošlu godinu je taj što nismo dobili sredstva iz državnog proračuna koje smo trebali dobiti, a uz to imamo velikih problema s prihodima od komunalne naknade jer se u Pagu izdaje vrlo malo građevinskih dozvola. Uz to, za ovu godinu smo planirali više sredstava od poreza na prodaju nekretnina od onoga što smo ostvarili tako da ćemo i te prihode staviti u realnije okvire, rekao je gradonačelnik Ante Fabijanić.Gradski proračun najviše opterećuje obnova starog mosta Katine. Vrijednost radova iznosi oko 11 milijuna kuna, a polovicu sredstava je trebalo osigurati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje to nije učinilo. Zbog toga obnovu mosta financira Grad Pag, a do sada je plaćeno osam milijuna kuna, što je za paške prilike golem iznos.

- Plaćanje obnove mosta je veliki problem s kojim smo se suočili nakon što nam Ministarstvo nije dostavilo sredstva. Velik dio proračunskih prihoda morali smo usmjeriti na plaćanje radova na mostu što nam je onemogućilo ostvarenje nekih drugih projekata koje smo namjeravali raditi, rekao je gradonačelnik Fabijanić.Grad Pag i izvođač radova na mostu, tvrtka „Ploter" iz Zadra sklopili su ugovor prema kojem će se obnova mosta završiti do proljeća iduće godine, a preostalih oko 3,5 milijuna kuna Grad Pag će platiti u dvije godine. Drugi veliki problem je prihod od komunalne naknade. Nekada se u Pagu izdavalo i do 200 građevinskih dozvola godišnje, no ove godine navodno ih je izdano tek dvadesetak. Prihodi od komunalne naknade ove su godine iznosili 1,5 milijuna kuna što je znatno manje od planiranog. Grad Pag je nadležnim županijskim institucijama predložio zapošljavanje još jednog djelatnika na izdavanju građevinskih dozvola kojeg bi plaćao Grad Pag, ali do sada nije stigao nikakav odgovor.

- Spremni smo plaćati jednog djelatnika jer bi se na taj način izdavalo više građevinskih dozvola i to bi nam se dugoročno isplatilo. Županija ne bi imala nikakve troškove, ali svejedno naš prijedlog do sada nije prihvaćen, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Važni projekti idu dalje

Problemi s proračunom ipak neće utjecati na ostvarenje nekih važnijih projekata u Pagu kao ni financiranje nekih za Pag važnih programa kao što su Međunarodni festival čipke, ljetni kulturni i zabavni programi, projekt „Pag-srednjovjekovni grad", ljetni i zimski karneval.

- Mogli bismo napraviti znatno više, ali zbog toga što nam iz Državnog proračuna nisu isplaćena sredstva koja su trebala biti isplaćena, kao i zbog toga što se izdaje vrlo malo građevinskih, Grad ne ostvaruje prihode kakve bi mogao ostvarivati, a obveze moramo podmirivati. Iz tih razloga, na koje ne možemo utjecati, proračun za iduću godinu bit će manji od proračuna za ovu godinu, rekao je gradonačelnik Fabijanić.Grad Pag, usprkos problemima, podmiruje svoje osnovne obaveze i u iduću godinu se neće prenijeti pretjerano velik iznos dugovanja.

Samo nova radna mjesta mogu naseliti Pag

http://img820.imageshack.us/img820/9128/jporpag.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/820/jporpag.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U skladu s odlukom Gradskog vijeća Paga, iz gradskog proračuna ove će se godine za novorođenu djecu isplatiti 18.000 kuna. Prema podacima sa službene internetske stranice Grada Paga, ove godine roditelji su prijavili osamnaestero novorođene djece, a za svako novorođeno dijete isplaćuje se jednokratna naknada u iznosu od 1.000 kuna.

Devet dječaka i devet djevojčica

Uz naknade za prvorođeno dijete iz gradskog proračuna se obiteljima sa četvero djece isplaćuje jednokratna godišnja naknada u iznosu od 1.500 kuna te obiteljima s petero i više djece jednokratna godišnja naknada u iznosu od 2.000 kuna. Zanimljivo je da je ove godine od osamnaestero novorođene djece devet dječaka i devet djevojčica, a jednak broj dječaka i djevojčica rođenih u jednoj godini u Pagu dugo nije zabilježen. Posljednjih godina u Pagu su se u većem broju rađale djevojčice. Broj od osamnaestero novorođene djece je u granicama višegodišnjeg prosjeka.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Pagu je 1981. godine živjelo 3.733, 1991. godine 4.116, a prema najnovijim podacima u Pagu živi 4.350 stanovnika. Na povećanje broja stanovnika utječe mehanički priljev, ali i povratak Pažana koji su svoj radni vijek odradili izvan Paga. Usprkos prosječnom natalitetu podaci iz osnovne i srednje škole pokazuju da Pag nema problema s brojem mladih. Pag ima problema s njihovim zadržavanjem, a mlade se može zadržati samo otvaranjem novih radnih mjesta. Naime, Osnovnu školu Jurja Dalmatinca u Pagu pohađa 260 učenika. Istovremeno je u Srednjoj školi Bartola Kašića upisano 99 učenika. Takav razmjer održava se godinama i ukazuje kako gotovo dvije trećine učenika koji završe osnovnu školu daljnje školovanje nastavlja izvan Paga. Od oko stotinu učenika koji u Pagu završe srednju školu, oko 95% ih odlazi iz Paga. Neki odlaze zbog nastavka školovanja, a neki zbog traženja posla. Od prosječno 260 učenika osnovne škole, u Pagu ih u dobi kada trebaju početi raditi i zasnovati obitelj ostaje samo petnaestak ili oko 6 posto.

Vapaj za investicijama

Prema projekciji razvoja Paga koju je 1989. godine izradio Urbanistički institut iz Zagreba, Pag je 2001. godine trebao prijeći broj od 5.000 stanovnika. Takva projekcija temeljila se na pretpostavljenom broju novih radnih mjesta koja su se trebala otvarati prije svega u turizmu. Broj stanovnika se približio pretpostavljenoj brojci, međutim broj stanovnika se nije povećao stvaranjem novih obitelji, kao što se pretpostavljalo, već zbog mehaničkog priljeva, odnosno doseljavanja i zbog povratka umirovljenika. Upravo zbog toga u Pagu živi sve više osoba starije životne dobi, a sve manje mladih. Kada bi se otvaranjem novih radnih mjesta broj onih koji ostaju u Pagu od 6 povećao na 15 posto, Pag bi za petnaestak godina imao između 6.000 i 6.500 stanovnika. S takvim brojem stanovnika i s potencijalima kojima raspolaže, Pag bi doživio razvoj kakav nije zabilježen od 16. stoljeća, od vremena kada je bio jedan od najbogatijih gradova na Jadranu. No uvjet za takvo povećanje broja stanovnika je otvaranje novih radnih mjesta, a otvaranje novih radnih mjesta ovisi o investicijama. No većih investicija je, barem za sada, premalo.

http://www.dubrovacki.hr/clanak/35225/tommy-centar-u-neposrednoj-blizini-centra-grada

http://www.dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1325838436Gradi_se_opskrbni_i_parking_centar.jpg

Dok se izvode radovi na izgradnji parkirnog i trgovačkog centra u gradskom predjelu Potok, u gradu se sve glasnije spominje da je budući vlasnik Tommy iz Splita uspio dobiti izuzetno atraktivnu lokaciju s površinom od 12.120 m2,koja je vrijedna preko 30 posto kompletne izgradnje i biti će oslobođena od komunalne naknade. Isto tako slabije informirani građani brzo dodaju još koju nepotvrđenu sumnju, kao da će građevina stršiti iznad zaštićenog prirodnog prostora, te da nije ni dobivena građevinska dozvola.Slično pitanje zbog sumnji na malverzacije oko spomenutog projekta uputio je gradonačelniku Korčule vijećnik Tino Andrijić, na nedavno održanoj 10.sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule.Gradonačelnik Mirko Duhović je kazao, da je ovaj projekt dugogodišnja tužna priča u kojoj je početak izgradnje bio politički blokiran. Dvije smo godine bez razloga čekali tumačenje županijskog ureda u Dubrovniku oko izdavanja građevinske dozvole koja je tek nedavno ishođena, iako su im na vrijeme dostavljeni ugovori za gradnju, i nije bilo ništa sporno.Na pitanje Kako se je dogodilo da projekt ne provodi Kerum s kojim je Grad Korčula imao ugovor, gradonačelnik Duhović je pojasnio da je na javnom natječaju tvrtka Kerum dobila pravo izgradnje, nakon. toga je vjerojatno sa svoje poslovne pozicije Kerum odlučio svoj udio na južnom Jadranu prodat tvrtki Tommy.Mi smo tada u gradskoj upravi imali dilemu što bi to značilo za Korčulu koja dugo godina čeka riješiti taj veliki gradski problem, nastavio je odgovor gradonačelnik Duhović, nastavili smo prikupiti razna stručna mišljenja i određene konzultacije i oni koji su sumnjali nije bilo ništa problematično, Kerum je prodavao svoje poslovne udjele i tako je Tommy preuzeo slijedom kupoprodajnog ugovora realizaciju projekta, preuzeo i sve obveze koje su s Kerumom bile dogovorene, osim toga mi sada moramo s tvrtkom Tommy postići ugovor oko korištenja objekta i njegovog funkcioniranja, njihova je izgradnja, mi smo vlasnici garaža a oni poslovnih prostora. to je načelo kojega se treba pridržavati, zaključio je korčulanski gradonačelnik.Sada je Trgovački lanac Tommy iz Splita oglasio prodaju i zakup poslovnih prostora u trgovačkom centru u Korčuli ( koji je u izgradnji),smješten je na užem područje Potok u neposrednoj blizini centra grada na izuzetno atraktivnoj lokaciji. Neto površina građevine iznosi 12.120 m2,unutar koje se nalazi 300 parkirnih mjesta te još 70 vanjskih parkirnih mjesta. U centru se nalazi Hipermarket TOMMY na površini od 1.600 m2.Kako stoji u objavi Poslovni prostori u ponudi su kvadrature od 20 do 600 m2. Trgovački centar omeđen je i povezan glavnim prometnicama Grada Korčule.Tragom poziva za prikupljanje ponuda za poslovne prostore (rok je do 15.siječnja 2012) koji se u tom objektu nude, gradonačelnik Duhović objašnjava da Grad Korčula ima dogovor s investitorom, da se tih 25 prostora prvo ponudi lokalnim gospodarstvenicima kako bi mogli zadovoljiti svoje poslovne potrebe. Poslovni prostori obuhvaćaju 25 poslovnih jedinica s pristupnim hodnicima i stubištem, ukupne bruto površine od 6.250 m2.Namjena prostora: je za trgovine, ugostiteljstvo, disko klub, te uredi za bankarstvo, usluge, agencije i drugo.Računa se da će se u poslovnim prostorima zaposliti oko 50 osoba..Inače, prema izjavi investitora Planirani završetakobjekta se očekuje u lipnju 2012 godine. Tekst i foto : Nikola Perić

Slovenci savjetovali Pažane kako povući sredstva iz fondova EU

U organizaciji gradske uprave Paga i Občine Podčetrtek iz Slovenije u Gradskoj vijećnici u Pagu je za predstavnike otočnih tvrtki, gradskih institucija i udruga u kulturi održano predavanje na temu fondova Europske unije. O iskustvima s fondovima EU-a govorili su Peter Misija, župan Občine Podčetrtek, Zdravko Počivalšek, predsjednik Turističke zajednice Slovenije i Darko Šelekar, direktor tvrtke „Terme Olimia" i predsjednik Turističke gostinske komore Slovenije.

Put prema uspjehu

- Organizirali smo ovo predavanje jer Občina Podčetrtek ima veliko iskustvo u ostvarivanju projekata uz potporu fondova Europske Unije te je u tome jedna od najuspješnijih općina u Sloveniji. Naši gosti su se odazvali pozivu kako bi nam pomogli u pripremi projekata i dobivanju sredstava iz fondova Europske Unije i na tome im zahvaljujemo, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

Peter Misija je rekao da Občina Podčetrtek ima 3.400 stanovnika, a za vrijeme turističke sezone, koja traje cijelu godinu, ostvari 365.000 noćenja. Na dobivanju sredstava iz fondova EU Občina Podčetrtek je počela raditi 2005. godine, a prva sredstva je dobila 2006. godine.

- U to vrijeme smo imali nesređenu komunalnu infrastrukturu i na tome smo prvo počeli raditi. Radili smo projektnu dokumentaciju za ceste i dobili smo sredstva za njihovu izgradnju. Nastavili smo raditi projekte cesta, biciklističkih staza i projekte za sportsku infrastrukturu. I poduzetnici su shvatili da mogu dobiti znatna sredstava, prije svega 'Terme Olimia'. Brzo smo pripremali projekte s građevinskom dozvolom jer nam je cilj bio dobiti što više sredstava iz fondova Europske Unije, a što manje trošiti iz našeg proračuna. Za izradu projekata potrebno je puno raditi i surađivati. Naš grad je mali, ali svi smo mi kao jedna nogometna momčad i svi pucamo u jedan gol. Ne zabijamo sebi autogolove. To je put prema uspjehu, rekao je Peter Misija.Misija je naveo da Občina Podčetrtek surađuje s nekoliko općina u Hrvatskoj.

U projektima i čipka

- Trenutačno surađujemo s Lepoglavom na projektu lepoglavske čipke i u taj projekt ćemo pokušati uključiti i pašku čipku, rekao je Misija.

Zdravko Počivalšek je naveo kako se turizam u Občini Podčetrtek počeo razvijati pedesetih godina prošlog stoljeća na izvoru tople vode. Uz pomoć sredstava uz fondova EU radilo se na izgradnji infrastrukture i u turizmu. Zahvaljujući tome Občina Podčetrtek ima tisuću noćenja dnevno i to cijelu godinu. Naveo je kako oko 40 posto turističkog prihoda Slovenije ostvaruju sela i male općine kao što je Podčetrtek. Počivalšek je rekao kako oko pedeset posto turista odluku o posjeti nekog mjesta donosi na temelju ponude i zbog toga u Občini Podčetrtek, osmišljaju što će turisti raditi cijeli dan jer turisti više ne dolaze samo zbog izvora tople vode.

- Mi živimo uz granicu s Hrvatskom i jedva čekamo da ta granica padne jer tada će se lakše raditi i živjeti i s jedne i s druge strane sadašnje šengenske granice, rekao je Počivalšek.Uz pomoć sredstava EU-a u Občini Podčetrtek je izgrađen novi hotel vrijedan 11 milijuna eura, wellness centar vrijedan 13 milijuna eura i obnovljen je hotel, u što je uloženo 1,5 milijuna eura. Wellness centar Občine Podčetrtek je nominiran za ulazak na listu deset najljepših u svijetu. Počivalšek je rekao kako je tvrtka „Terme Olimia" vlasnik i „Termi Tuhelj" u Hrvatskoj koje imaju vrlo velik potencijal jer se nalaze samo osam kilometra od autoceste i blizu su Zagreba. „Terme Olimia" u „Termama Tuhelj" grade novi hotel.

- Turizam u Sredozemlju će se morati mijenjati i morat će se upotpunjavati ponuda jer nove generacije turista traže nove sadržaje, rekao je Počivalšek.

Duško Dragičević, direktor Komunalnog društva Pag, rekao je kako Komunalno društvo ima gotova četiri projekta vrijedna 40 milijuna kuna.

- Za te projekte je sređena i imovinskopravna dokumentacija i kandidirat ćemo ih za sredstva iz fondova Europske Unije, rekao ja Dragičević.
Gradonačelnik Ante Fabijanić je rekao da Pag ima nekoliko infrastrukturnih projekata te projekata s područja kulture i zaštite spomeničke baštine koje će kandidirati za sredstva iz fondova EU.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/18012012/slovenci-savjetovali-pazane-kako-povuci-sredstva-iz-fondova-eu

U Kneževom dvoru uskoro gradska uprava

Djelatnici tvrtke „Fidal" iz Rijeke obavljaju završne radove na uređenju Kneževog dvora izgrađenog u 15. stoljeću na središnjem trgu u Pagu. Radovi na uređenju Kneževog dvora počeli su 2005. godine i od tada je obnovljen krov, uređena je fasada, atrij, unutrašnjost prizemlja i kata, a u južnom krilu uređena je Galerija paške čipke.

Završni radovi obavljaju se na katu gdje će biti Gradska vijećnica, ured gradonačelnika te uredi djelatnika gradske uprave. Nakon završetka radova, u Knežev dvor će se preseliti sjedište gradske uprave koje se nalazi u zgradi na Branimirovoj obali. Knežev dvor je jedan od najvažnijih dijelova spomeničke baštine Paga. U njemu je od 15. stoljeća do 1797. godine bilo sjedište kneza, Velikog vijeća, kancelara, bilježnika i drugih gradskih dužnosnika, a od 1797. do 1905. godine u Kneževom dvoru je bilo sjedište gradske uprave. Dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća u Kneževom dvoru je bilo sjedište brojnih sportskih društava i udruga, a u njemu je bila osnovna škola i prvo kino na otoku. Nakon preseljenja škole i kina Knežev dvor je prodan riječkoj tvrtki „Brodokomerc" koja je u njemu uredila prvu robnu kuću na otoku. Za vrijeme pretvorbe i privatizacije „Brodokomerc" je zatvorio robnu kuću, otpustio radnike i napustio Knežev dvor koji je godinama propadao.

Smatrajući kako tako vrijedan dio spomeničke baštine treba zaštititi, Grad Pag je 2002. godine od tvrtke Brodokomerc kupio Knežev dvor, a tri godine poslije počeli su radovi na njegovom uređenju. Knežev dvor će imati polivalentnu namjenu. U prizemlju će se održavati izložbe i razni kulturni programi, u atriju će se održavati koncerti i predstave, a na katu će se nalaziti Gradska vijećnica i uredi.

- U Kneževom dvoru se već nekoliko godina održavaju razne manifestacije i kulturni programi jer je najveći dio radova napravljen. U ovoj posljednjoj fazi radova uređuje se kat kako bi se sjedište gradske uprave preselilo tamo gdje je gradska uprava bila četiri stoljeća, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.Radovi na uređenju Kneževog dvora odvijaju se pod nadzorom Konzervatorskog odjela iz Zadra.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/20012012/u-knezevom-dvoru-uskoro-gradska-uprava

Kali tuna otvara novo veliko uzgajalište

Tvrtka Kali-tuna dobila je koncesiju za uzgoj tuna na velikom uzgajalištu kapaciteta 3000 tona godišnje. U pitanju je nova lokacija kod otočića Lavdara Vela u blizini Sali za koju je svojevremeno rađena vrlo zahtjevna Studija o procjeni zahvata na okoliš koju je platilo tadašnjih šest zainteresiranih stranaka.Danas, međutim, interes za uzgoj tuna pokazuje jedino tvrtka Kali tuna čija je ponuda bila jedina pristigla na javni natječaj za dodjelu koncesije te je prihvaćena na Kolegiju župana. Riječ je o šest polja veličine po 56260 metara kvadratnih, odnosno ukupne površine 337 500 kvadrata.

Stalni dio godišnje koncesijske naknade koja će se ostvariti od predmetne koncesije iznosi 337.500 kuna, a promjenjivi 0,50% od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog na pomorskom dobru.Tvrtka Kali tuna je dužna uplatiti i 889.380 kuna u korist osoba koje su financirale Studiju o procjeni zahvata na okoliš - uzgajalište tuna kod otoka Lavdara.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2012-01-24/kali-tuna-otvara-novo-veliko-uzgajaliste

Lijepe vijesti :okay:

Najavljena rekonstrukcija uvale Jazine

Županijska lučka uprava je financijskim planom za 2012. godinu predvidjela prihod od 6.655.000 kuna. Prihodi od djelatnosti iznose 3.600.000 kuna, a transferi od osnivača - Zadarske županije 3.055.000 kuna, rekao je ravnatelj ŽLU-a Marinko Slavić na jučer održanom kolegiju župana, predstavljajući program rada i razvoja i Financijski plan Županijske lučke uprave Zadar za 2012.Od značajnih kapitalnih izdataka Slavić je izdvojio sanaciju glavnog mula u Biogradu na Moru te sanaciju i dogradnju pristaništa u Vrgadi.

Biogradski mul stigao na red

- Biograd je u visokoj fazi realizacije. To bi značilo da je prikupljena sva dokumentacija te je poslana u nadležno ministarstvo. Sada je to Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.Sad čekamo da pozitivan odgovor Europske investicijske banke koja bi kroz program EIB IV trebala financirati sanaciju biogradskog mula vrijednu 12 milijuna kuna, kao i sanaciju i dogradnju pristaništa u Vrgadi, čija je vrijednost procijenjena na 4 milijuna kuna. I za ovaj smo projekt, jednako kao i za glavni mul u Biogradu, kompletirali projektnu dokumentaciju te ju poslali u Ministarstvo, rekao je Slavić. Podsjetimo da se o nužnosti sanacije dotrajalog biogradskog mula starog stotinjak godina zadnjih nekoliko mjeseci često govorilo na aktualnim satovima Županijske skupštine. Na hitnu potrebu rekonstrukcije biogradskog gata u više je navrata ukazivao i dožupan Stanko Zrilić, koji dobre vijesti oko realizacije ovog projekta nije mogao komentirati iz jednostavnog razloga što se na jučerašnjem kolegiju nije niti pojavio.

Ravnatelj Slavić najavio je i skori početak rekonstrukcije pristaništa u Velom Ižu koja bi trebala biti izvedena u tri faze. Vrijednost projekta procijenjena je na oko 2,5 milijuna kuna, a zajednički će ga u omjeru 50 prema 50 financirati Grad Zadar i ŽLU.

- Ove će se godine naručiti izrada glavnog projekta rekonstrukcije uvale Jazine za što je Županijska lučka uprava osigurala 300.000 kuna. Riječ je o potezu od 'Pegle' preko dna uvale prema 'Ljepotici', sve do istezališta. Taj će prostor biti obnovljen prema najvišim standardima i prema napucima konzervatora, rekao je Slavić.U nastavku kolegija župan Stipe Zrilić podržao je prijedlog da se trgovačkom društvu Kali tuna d.o.o. dodijeli koncesija na pomorskom dobru u svrhu uzgoja tuna i na to šest koncesijskih polja kod otoka Lavdara Vela u Srednjem kanalu ukupnog kapaciteta do 3.000 tona godišnje.Visina ponuđenog stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 1 kunu po četvornom metru, a promjenljivi dio koncesijske naknade iznosi 0,5 posto od ostvarenog prihoda na predmetnom pomorskom dobru.

Loša zdravstvena mreža

Stalni dio godišnje koncesijske naknade koja će se ostvariti od predmetne koncesije iznosi 337.500, od čega je jedna trećina prihod Proračuna Zadarske županije. Prihod Županijskog proračuna je i trećina promjenljivog dijela koncesijske naknade od 0,5 posto godišnjeg prihoda.

- Gledano u hrvatskim okvirima Zadarska županija ima najrazvijeniju marikulturu, a treba istaknuti da Kali tuna d.o.o. sa sestrinskim firmama iz Japana i SAD ostvaruje jednu četvrtinu svjetske proizvodnje tuna iz uzgoja. Naša suglasnost na koncesiju jedan je doprinos daljnjim uspjesima Kali tune, rekao je župan Zrilić.Pročelnik za more Jerolim Uroda istaknuo je da je koncesija odobrena na osnovi rezultata studije utjecaja na okoliš na kojoj se radilo više od godinu dana.Župan Stipe Zrilić dao je suglasnost i na Plan davanja koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe u Zadarskoj županiji u 2012. godini.Riječ je o ukupno 28 koncesija u raznim mjestima Zadarske županije, a kako je istaknuo pročelnik za zdravstvo i socijalnu skrb Josip Kraljić realizirat će se tek možda sedam ili osam ovih koncesija.

- Problem je što je mreža loše napravljena. Primjerice, u Sv. Filipu i Jakovu prema bazi podataka ima 3.900 korisnika zdravstvenih usluga, a kod tamošnjeg tima obiteljske medicine prijavljeno je tek 1.300 korisnika, što je ispod standarda. S druge strane, imamo Biograd s oko 5.300 prijavljenih u bazi, a kod liječnika je 10.600 korisnika, pojasnio je pročelnik Kraljić, najavivši da će nakon što se realiziraju koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe Zadarska županija pokrenuti inicijativu za promjenom mreže.

- Iako više nismo među tri subjekta koja ministru predlažu izmjenu mreže, napisat ćemo mišljenje i tim subjektima i samom ministru zdravlja, najavio je dr. Kraljić.

ODOBRENA POMOĆ ZA ZAVRŠETAK VELIKOG MULA U POLJANI

Županijska lučka uprava Zadar dobila je od župana pozitivan odgovor na svoj zahtjev za sufinanciranje sanacije obalnih zidova i produženje obalne konstrukcije Velog mula u Poljani na otoku Ugljanu. Riječ je o projektu ugovorene neto vrijednosti radova od 4.170.971 kune, a radovi su financirani preko dosadašnjeg Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Županijske lučke uprave Zadar. Vrijednost do sada obavljenih radova iznosi 3.785.663,20 kuna, a Zadarska županija će iz Proračuna za 2012. godinu izdvojiti 639.392 kune.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/25012012/najavljena-rekonstrukcija-uvale-jazine

Manjak tuna i snažan jen "nagradili" tunaše

Bila je ovo najuspješnija godina u "Kali-tuni" od osnutka i u količini plasmana i u cijenama. Mnoge su se stvari poklopile i išle nam na ruku, od nestašice odnosno slabije ponude tune na Mediteranu do snažnijeg jena, kazao nam je Miro Mirković najkraće o stanju najveće tvrtke za uzgoj tuna u Hrvatskoj - "Kali-tune", i tvrtke u kojoj je ovaj posao začet u sjevernoj zemljinoj polulopti.
Plasirano je 1.680 tona tuna za put Japana, a dobra količina od 1.200 tona ostavljena je za prirast u kavezima. Uglavnom stanje u Libiji razlogom je izostanka njihove izlovne kvote na tržištu. U Maroku također nije došlo do plasmana. Kvote su putem ICCAT-a bitno smanjene pa je sa Sredozemlja do Japana otišlo oko 8.000 tona umjesto 15 pa i 30.000 koliko je nekad znalo zatrpati tržište.

2.500 tona Jadranske tune u Japanu

Jen je iznimno osnažen, za oko 25 posto u godinu dana, da ne spominjemo ranija razdoblja kada je znao biti i preko 50 posto slabiji.

- Mi smo opredjeljeni i određeni za trogodišnji, odnosno dvije i pol godišnji uzgoj te u tom periodu od 140 dođemo do 1.200 pa i više tona. Naša je politika plasman tuna od 80-90 i više kilograma, kazuje nam Mirković.
Statistika cijele Hrvatske nije još sređena, ali je pretpostavka da je put Japana iz tri ovdašnja uzgjališta (dva s područja Zadarske županije jer je tu uz Kali-tunu i Jadran Tuna) otišlo oko 2.500 tona tuna. Vjerojatno je to temeljni razlog ovako dobre bilance i ovako snažnog rasta izvoza ribe iz Hrvatske jer u drugim segmentima ribari se manje-više žale na niz problema. Dakle samo se ovim može objasniti više od 50 posto rasta izvoza ribe pretvoreno u novac.Inače povod našeg kontakta s Mirom Mirkovićem osim ovog je interes za to dokle se došlo u uzgoju tuna od jajašaca do tova.

- Mi smo posljednje tri godine uspjeli dobiti oplođena jajašca tune te iz njih male tune. Nažalost, s preživljvanjem od svega nekoliko dana. Informaciju o budućem napretku odnosno planovima očekujem uskoro, no zasad ne bih o tome. Uglavnom pregovaramo s jednom istaknutom institucijom s velikim iskustvom oko mriješćenja. Vjerujemo u uspjeh i ne odustajemo od projekta.

Uzgoj iz mlađi - kod Lavdare

Uz njega je kako znam vezana koncesija uz Lavdaru.

- Da. Polovica kaveza, odnosno tri kaveza s mogućnošću uzgoja do 1.500 tona izmriještene tune bila bi u toj namjeni, a ostalo u našem tovu izlovljene tune. Jer kako znate imamo od ICCAT-a dozvolu za uzgoj 1.500 tona koje gajimo kroz tri godine.S obzirom na ICCAT-ova ograničenja izlova kao i perspektive u svijetu, ništa osim vjerovanja u uspjeh kompletnog marikulturnog rješenja - dakle mriješćenja i uzgoja tune iz jajašaca, uzgajivačima i ne preostaje.

- Japanci su uspjeli i već plasiraju u komercijalnom uzgoju tune iz mrijesta težine 40-50 kilograma. Kod ovih tuna neće ni biti ograničenja u plasmanu (sada se smiju prodavati samo tune veće od 30 kilograma). Kod Japanaca je zbog viših cijena svih inputa, kao i bitno više cijene rada, sadašnji plasman granično isplativ. Nama bi već sada, kada bismo u tom uspjeli, to bilo isplativo, tvrdi Mirković.

BIVŠA SALONA - MOŽEBITNI KURIOZITET

"Enciklopedija" hrvatskog brodarstva Marijan Žuvić koji je već dulje u Agenciji za obalni linijski promet, zanimao se za sudbinu starog broda Salona i uveo nas u jedan kuriozitet.Salonu su naime kupili iz Kali-tune s namjerom pretvaranja broda u - mrijestilište ribe. U trogirskom brodogradilištu odrađen je dio posla, prvenstveno u pripremi tankova gdje su prvi put u povijesti uporabljene specijalne boje odnosno premazi za oblaganje tankova koji neće štetiti mlađi ribe. Brod bi bio usidren uz buduće uzgajalište, bez pokretnog motora. Neke radove trebalo bi dovršiti u splitskom brodogradilištu. Mirković nam je potvrdio takve namjere:

- Sada smo u čekanju sljedećih poteza ovisnih i o nekim ugovorima o kojima pregovaramo. Ako bismo to napravili bio bi to jedinstven slučaj u nas, odnosno drugi takav slučaj u svijetu. Naime, Maroko je koristio brod u istu svrhu, ali kao mrijestilište za brancine i podlanice.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/28012012/manjak-tuna-i-snazan-jen-nagradili-tunase

KOLAN/MANDRE : Već raspisan natječaj za zakup poslovnih prostora

U mjestu Mandre u Općini Kolan gradi se Poslovni centar Mandre u kojem će se nalaziti nekoliko poslovnih prostora razne namjene. Općina Kolan je i prije završetka radova raspisala javni natječaj za zakup poslovnih prostora u Poslovnom centru kako bi se što prije pronašli zakupci i kako bi do ljeta Poslovni centar proradio.U Poslovnom centru Mandre nalazit će se ured Turističke zajednice općine Kolan i Turističkog informativnog centra, trgovina, cafe bar i turističke agencije. U Mandrama se ostvaruje najveći dio turističkog prihoda općine Kolan.

- Poslovni centar Mandre doprinijet će razvoju turizma, a ujedno će poboljšati kvalitetu života u Mandrama, kao i u cijeloj Općini Kolan. Potreba za poslovnim centrom postoji već dugo vremena jer ugostiteljska i druga ponuda mora pratiti razvoj turizma i potrebe domaćeg stanovništva. No, za početak gradnje Poslovnog centra trebali su se ostvariti svi uvjeti, a to je određivanje lokacije, izrada projekta i dobivanje građevinske dozvole. Radovi će biti završeni do proljeća, a do tada ćemo imati i zakupce poslovnih prostora jer je raspisan natječaj za zakup poslovnih prostora, rekao je Josip Zubović, načelnik Općine Kolan.

Posljednjih godina Općina Kolan je uložila velika sredstva u razne infrastrukturne i druge projekte kojima je cilj poboljšanje kvalitete života stanovnika općine Kolan i razvoj turizma. Ovčarstvo i turizam su najvažnije gospodarske grane u Općini Kolan. Katastarskom izmjerom Kolanjskog polja omogućen je i razvoj poljoprivrede, osobito vinogradarstva. U prostorno planskoj dokumentaciji Općine Kolan predviđena je izgradnja hotela koji su neophodni za brži razvoj turizma. Općina Kolan želi privući i investitore koji bi gradili hostele namijenjene turistima mlađe životne dobi. U Kolanu postoje dvije sirane, „Sirana Gligora" i Sirana „MIH", a najavljuju se novi projekti u ovčarstvu i mljekarstvu. Općina Kolan, razmjerno veličini, od svih mjesta na otoku Pagu ima najviše visokoobrazovanog stanovništva.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/10022012/vec-raspisan-natjecaj-za-zakup-poslovnih-prostora

Pašmanu 6,3 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava

Općina Pašman koja obuhvaća sedam naselja: Kraj, Pašman (Pašman, Mali Pašman i Barotul), Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, pokrenula je projekt izgradnje sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda za koji je pokraj protekle godine kroz IPARD program Europske Unije odobreno 6.313.000 kuna, odnosno 847.780 eura.

Radovi će trajati pola godine

Nakon Grada Biograda na Moru ova otočna općina je druga jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji kojoj su odobrena bespovratna sredstva iz IPARD programa.U tijeku je prikupljanje ponuda za izvođenje radova te će se nakon isteka roka za prijavu 17. travnja izabrati najpovoljniji ponuditelj koji će odmah potom započeti s radovima, govori Nedjeljko Medić, načelnik Pašmana.
Memorandum o razumijevanju između Općine Pašman i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao provoditelja programa potpisan je sredinom listopada prošle godine.

- Europska Unija svoj novac daje bespovratno i želi biti sto posto sigurna da će ta sredstva biti namjenski utrošena. Isplata 6,3 milijuna kuna uslijedit će tek nakon izvedenih radova, kada završni izvještaj prođe reviziju APPRR-a. Naime, potpisivanjem ugovora o financiranju projekta bespovratnim sredstvima iz EU fondova u provedbi projekta u potpunosti se mora poštovati načela javne nabave, navodi Medić dodajući kako su uz pomoć tvrtke Forum Invest iz Križevaca pripremili zahtjevnu natječajnu dokumentaciju po EU standardima.Svakako treba istaknuti kako iznos od 6,3 milijuna kuna, odnosno visinu iznosa odabranog izvođača radova, Općina Pašman mora osigurati preko kredita koji bi egzistirao do završetka radova, to znači tijekom šest mjeseci koliko je predviđeno trajanje radova.

- Komisija EU fonda pregledat će završeni projekt na terenu i ako bude napravljeno sve kako treba, isplatit će odobrena sredstva kako bi 'zatvorila' kredit, pojašnjava Medić dodajući kako će radovi započeti nakon turističke sezone.Podsjetimo, gradnja kanalizacijskog sustava na području općine Pašman je započela prije otprilike osam godina te su u razdoblju do 2006. godine, od kada se više nije radilo, završene 1., 2., i 3. faza, odnosno mehanički pročišćivač, kilometar dug ispust u more i priključak za prihvat cisterni za pražnjenje septičkih jama.Dobivenim novcem radit će se 4. i 6. faza kanalizacijskog sustava općine Pašman. Riječ je o nastavku izgradnje glavnog voda na području uvale Gladuša i oko morskog tjesnaca Mali Ždrelac.

- Nakon što završimo 4. i 6. fazu financiranu iz spomenutih sredstva, bit će stvoreni temelji za 5. fazu koja obuhvaća izgradnju sekundarne mreže, odnosno priključivanje na kućanstva u mjestu Ždrelac, kazao je načelnik Medić.Općina je proteklu jesen u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, u okviru programa EIB III Europske investicijske banke, uspješno nominirala projekt obnove glavnog lukobrana rive u Neviđanima u vrijednosti od 10 milijuna kuna bez PDV-a.

- Nakon što ga je prihvatilo, Ministarstvo je potom predložilo projekt za sufinanciranje u skladu s procedurom i kriterijima iz programa EIB III. Vjerujemo da će nova Vlada RH nastaviti ovaj međunarodni program te da će se i realizirati projekt u Neviđanima, rekao je načelnik Medić.Ovogodišnji pašmanski proračun predviđen je u iznosu od 15,7 milijuna kuna. Pet posto od poreza i prireza na dohodak, prema posebnom sporazumu, izdvaja se na posebni račun Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) namijenjenih razvoju otočnih sredina, u ovom slučaju općine Pašman, što uključuje sanaciju i izgradnju sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda, zatim, obnovu nerazvrstanih cesta, lukobrana i rive u Neviđanima i Mrljanama, izradu prostorno-planske dokumentacije, izgradnju infrastrukture u radnim zonama na području općine Pašman i drugo.

Općinski prihodi i rashodi

- Riječ je o strogo namjenskim financijskim sredstvima. U okviru ovoga sporazuma dio sredstava je utrošen u neke od završenih projekata poput izgradnje školske športske dvorane u Neviđanima i rekonstrukcije lučice u Pašmanu. Taj sporazum Općina Pašman, zajedno s Općinom Tkon, potpisala je još 2002. godine s tadašnjim Ministarstvom za javne radove, obnovu i graditeljstvo, sada to spada pod Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, objašnjava Medić.Unatoč recesiji od HBOR-a se planira prihod od 2 milijuna kuna, od poreza na kuće za odmor 600 tisuća, od poreza na promet nekretninama 800 tisuća, od zakupa nekretnina 160 tisuća kuna, potom, od komunalnog doprinosa 1,136.651 kuna, od komunalne naknade 250 tisuća kuna, od naknada za priključak vode 300 tisuća kuna...

- Za socijalnu skrb već smo započeli izdvajati predviđeni iznos od 128 tisuća kuna, za šport 74 tisuće, za kulturu 99 tisuća te za školstvo i predškolski odgoj 348 tisuća kuna. Za studentske stipendije je predviđeno 75 tisuća kuna, odnosno 500 kuna mjesečno za svih 15 studenta koji su podnijeli zahtjev, kazao je Medić dodajući kako je za porodiljne naknade za novorođenu djecu predviđeno 30 tisuća kuna.Zbog nedostatka novca, radovi na autobusnim čekaonicama u vrijednosti od 450 tisuća kuna se nastavljaju u ovoj godini.

- Za DVD Pašman predviđen je iznos od 100 tisuća kuna, za sanaciju odlagališta otpada Baštijunski brig planira se izdvojiti 100 tisuća kuna, a za odlaganje i zbrinjavanje otpada planirano je 181 tisuća kuna, nabrajao je načelnik Nedjeljko Medić želeći pokazati kako se Općina Pašman prilagođava recesijskom vremenu na način da izvuče najbolje i najviše iz europskih fondova te da pametno uloži sredstva iz općinskog proračuna.

LED ŽARULJE I SOLARNA RASVJETA

Milijun i 130 tisuća kuna je predviđeno za projekt ugradnje štedno-ekoloških LED žarulja za javnu rasvjetu. Cjelokupna investicija vrijedi 1,780.222 kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je 960 tisuća kuna dok će preostali dio od 818 tisuća kuna podmiriti Općina Pašman u dvadeset i četiri obroka.Od ukupno 639 žarulja, izvođač radova Elektrokovina d.o.o. iz Hrvatskog Leskovca već je montirala oko 450 komada. Na temelju informacija o količini ušteđene energije korištenjem ovih suvremenih žarulja, praktički ćemo svoj trošak u investiciji, koji ćemo podmiriti u 24 jednake rate, svesti na nulu zahvaljujući snižavanjem troškova održavanja javne rasvjete, naglašava načelnik.A kako bi povukli još sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, projekt javne rasvjete na državnoj cesti D-110, koja prolazi uzduž otoka i spaja općinska naselja, realizirat će preko solarne rasvjete, napajanjem sunčevom energijom što će iziskivati gotovo nikakve troškove održavanja, pojašnjava Medić.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07032012/pasmanu-63-milijuna-kuna-bespovratnih-europskih-sredstava

Saljani žele dovršenje nautičkog pristana

Jedna od važnijih i zahtjevnijih investicija koje ulaze u ovogodišnji proračun Općine Sali jest projekt uređenja i dovođenja svrhovitijoj i funkcionalnijoj namjeni saljskog porta. Najkritičnija dionica tog urbanog dijela saljske uvale jest pješački prolaz duž maritimnog ruba čije trenutačno stanje je veoma derutno uz brojne rupe i pukotine postojećeg betonskog sloja uslijed intenzivnog automobilskog prometa koji se tuda odvija.Za projekt sanacije pristanišne obale i životnog prostora uz nju saljski vijećnici i čelništvo trenutačnog općinskog saziva razmatrali su i uzeli u obzir dvije varijante.

- Prva sublimiranija varijanta išla bi na proširenje postojećeg betonskog prolaza uz rušenje potpornog zida prema obalnom rubu. Ona druga varijanta je završetak novog nautičkog privezišta za turistička plovila s definiranjem šljunčanog dijela i zelenog pojasa na njemu s paralelnim uređenjem kamenog ruba rive i betonažom puta cijelom dužinom porta, kazao je saljski načelnik Zoran Morović od kojeg smo doznali da je kod otočana prevladala druga varijanta koja uključuje dovršenje nautičkog pristana i jedinstvenu cjelinu starog i novog dijela rive.

- Uređenje rive i njena potpuna funkcija uvjetovani su dovršenjem cestovne obilaznice preko Bluda, čime će sav automobilski promet biti dislociran dalje od obalnog ruba za čiju su betonsku podlogu dovoljno sudbonosni Kerumovi kamioni s trgovačkom robom za ovdašnju samoposlugu, ali i drugi kamioni koji ovuda prolaze s građevinskim materijalom - pojašnjava načelnik Morović, uz napomenu da će do puštanja u promet obilaznice oko Bluda i dalje važiti sezonski pooštreni režim prometovanja obalom u Salima koji uključuje cjelodnevnu zabranu pristupa automobilima u ljetnim mjesecima, izuzev onih namijenjenih opskrbi i sanitetskom prijevozu u vremenu dolaska brzobrodskih pruga u luku.Trenutačna faza do koje su dogurali poslovi oko uređenja saljske uvale nakon idejnog projekta zapravo je izrada troškovnika i raspisivanje javnog natječaja za najpovoljnijeg ponuđača za izvedbu ovog projekta.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/08032012/saljani-zele-dovrsenje-nautickog-pristana

viško središte ljetnu će sezonu dočekati s novim sadržajima
Vis: proširit će se obala na Kutu za prihvat nautičara

Tvrtka “Issa Adria Nautika” d.o.o. prikuplja ponude za sanaciju i proširenje dijela obale na području Kuta u viškoj uvali.Time će se obalna linija pomaknuti za 15 metara prema moru u ukupnoj dužini od 84 metra, čime će se omogućiti prihvat ne samo plovila domicilnog stanovništva, nego i plovila nautičara koji u sve većem broju posjećuju višku valu, odnosno grad Vis.Novonastali zaobalni prostor površine od oko 750 četvornih metara Grad Vis iznajmit će lokalnim ugostiteljima. Iako je velika, viška luka sada raspolaže sa samo 90 vezova (60 u Luci i 30 na Kutu) te 50 plutača za sidrenje. Radovi na Kutu počet će do kraja ožujka kako bi do početka turističke sezone tu bilo još 15 vezova.Idejni projekt uključuje gradnju lukobrana i uređenje obalnog pojasa Kuta, što će povećati broj vezova s 15 na ukupno 50, te će se nekadašnja peškarija preurediti u recepciju i sanitarni čvor za nautičare.Radove će financirati Grad Vis preko “Issa Adria Nautike” i županijska Lučka uprava.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/166819/Default.aspx

Vela Luka : Kanal straha i opasnosti

http://www.dubrovacki.hr/datastore/imagestore/article_home/article_home_1331577616KANAL_MIC_DUV_1003012.jpg

Prije više od dva mjeseca u sklopu radova na izgradnji II faze kanalizacijskog sustava iskopan je kanal u ulici 56 na Badu. Radnici su dio kanala zaštitili, no problem predstavlja procjep dug 30 metara, širok 2 metra i dubok više od 2,5 metra, koji je i dalje nezaštićen. Kanal je natkriven samo na ulazu u lokalnu radio-postaju"Radioval" , gdje je improviziran mali most za zaposlenike, no i on je ograđen samo plastičnim trakama, što predstavlja veliku opasnost za pješake, pogotovo djecu i starije.

Stanovnici ulice danima protestiraju i negoduju, zgroženi pomanjkanjem odgovornosti mjerodavnih. Bune se zbog nemogućnosti normalnog ulaska i izlaska iz svojih domova, kao i zbog otežanog prometovanja automobilima. Napominju kako je krajnje vrijeme da se taj dio kanala natkrije, prije nego što netko nastrada. Inače, radove izvode radnici "Cetina" d.d. Sinj, a naručitelj je "Komunalac" d.o.o.Vela Luka. mc
http://www.dubrovacki.hr/clanak/37001/kanal-straha-i-opasnosti

:ohno:

Magazini soli "zasluženu mirovinu" provest će kao muzeji

Uz nadzor Konzervatorskog odjela iz Zadra završeno je sondiranje starih skladišta za sol koji se u Pagu nazivaju magazinima, a na temelju provedenih istraživanja izrađen je elaborat za konzervatorske i restauratorske radove. Dio kompleksa nekadašnjih magazina soli trebao bi postati muzejsko središte s Muzejom grada Paga i tematskim muzejskim sadržajima. Vrijednost projekta procjenjuje se na četiri milijuna eura.

- Dio starih magazina namijenjen je za muzejsku djelatnost, a za izradu dokumentacije potrebne za uređenje magazina bilo je potrebno ispitati stanje u kojem se nalaze, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

Sredstva iz europskih fondova

Na temelju elaborata izradit će se projekt uređenja magazina kojim će se Grad Pag natjecati za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske Unije.

- Uređenje magazina je veliki projekt koji zahtijeva znatna ulaganja i zbog toga ćemo se natjecati za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske Unije. Radovi na uređenju magazina trajat će nekoliko godina, rekao je gradonačelnik Fabijanić.Magazini su napušteni nakon što je osamdesetih godina prošlog stoljeća proizvodni pogon "Solane Pag" preseljen četiri kilometra južno od grada Paga. Uz proizvodni pogon izgrađena su i nova skladišta za sol. U vrijeme pretvorbe i privatizacije "Solanu Pag" je kupio koncern "Agrokor" koji ih je u studenom 2003. godine prodao Gradu Pagu za 8,5 milijuna kuna. Devet godina poslije u magazinima su provedena prva znanstvena istraživanja.Kompleks magazina izgrađen je od 17. do 19. stoljeća. Do 1946. godine magazini su se zvali Ferdinand I, Frane Karlo, Frane Josip, Sv. Marko, Sv. Petar, Sv. Pavao, Ivan Krstitelj, Ludovik i Ferdinand Maksimilijan. Od 1946. godine nazivaju se po položaju u prostoru.

Preimenovanje magazina

Magazin Ferdinand I preimenovan je u Prvi magazin, Frane Karlo je preimenovan u Drugi magazin i tako do devetog. U magazinima se skladištila sol koja se jedrenjacima dopremala s bazena. Od sredine 20. stoljeća za dovoz soli se koristila željeznica i Pag je, zahvaljujući solani, bio jedini otok na Jadranu koji je imao željezničku prugu i željeznicu. Magazini su bili dugački 41,5, široki 11,3 i visoki 5,6 metara, a preuređenjima su te dimenzije neznatno promijenjene. U njima se moglo uskladištiti 22.000 tona soli. Magazini Sv. Marko, Sv. Petar i Sv. Pavao izgrađeni su od 1629. do 1797. godine. Magazin Sv. Petar ili Peti magazin dijelom je izgrađen na temeljima opatije Sv. Petra u kojoj se u 12. stoljeću nalazila muška benediktinska zajednica. Prema povijesnim dokumentima 1826. godine vlasnik magazina Sv. Marko bio je Jeronim Kačić, vlasnik magazina Sv. Petar bila je plemićka obitelj Zorović, a vlasnik magazina Sv. Pavao bila je država. Država je od Kačića i Zorovića kupila magazine, a kako tri magazina nisu bila dovoljna za skladištenje proizvedene soli, 1846. godine je izgrađeno šest novih magazina.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/16032012/magazini-soli-zasluzenu-mirovinu-provest-ce-kao-muzeji

http://www.markopolosport.net/index.php?option=com_content&view=article&id=1510:atlantic-grupa-donirala-120-tisua-kuna-za-semafor-u-zimskom-bazena-u-koruli&catid=55:ostalo&Itemid=80

ZAGREB / KORČULA - U ove blagdanske dane još jedan lijep poklon za sportaše grada Korčule. Atlantic Grupa d.o.o. Korčulanina Emila Tedeschia donirala je Ustanovi Športski objekti Korčula iznos od 120 tisuća kuna za nabavku sportskog video display- semafora za potrebe novog Zimskog bazena u Korčuli. Donacija je ostvarena uz pomoć Udruge 'Korčula Pool'' koja je prije nekoliko godina i inicirala izgradnju Zimskog bazena u Korčuli.

- Koristim prigodu da se u ime svih sportaša grada i otoka Korčule, prijatelja spor , Ustanove i u svoje osobno ime zahvalim Atlantic Grupi i gospodinu Tedeschiu na ovoj zaista vrijednoj donaciji- rekao nam je Dalibor Antunović v.d Ravnatelj Ustanove Športski objekti Korčula.
Pritom je dodao će se tom donacijom nabaviti video displey-semafor američkog proizvođača Colorado Times Systems, koji je cijenom puno prihvatljiviji od ostalih proizvođača. Radi se o uređaju širine 2,5 metra visine gotovo dva metra sa video display-om od preko šezdeset tisuća boja, koji u svemu zadovoljava potrebne norme za korištenje pri održavanja i onih najvećih međunarodnih plivačkih i vaterpolo natjecanja.

-Vijest stara par mjeseci; zna li neko jel to konačno gotovo?

NA JUŽNOJ STRANI HVARA Ruski Židov preuzima novi hotel i stotinu vila

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/168479/Default.aspx

Organizirajte vodovodizaciju zadarskih otoka

Od 2008. godine, kada je izgrađena vodosprema Starešin na Ugljanu, nije dalje ništa učinjeno na vodovodizaciji zadarskih otoka. Ako se ove godine nešto ne poduzme, krene u projektiranje i daljnje aktivnosti, izgubit će se najmanje još tri godine, kazali su čelnici Otočnog sabora, predsjednik Denis Barić i Lenko Garbin. Rješavanje nestašice vode vodonoscem je samo kratkotrajno rješenje, otocima je neophodan priključak na vodovodnu mrežu.
Mladen Lucin je podrobno obrazložio na koji bi se način moglo prići nastavku realizacije ovog projekta. Općina Preko je, naime, godinama vukla rješavanje ovog problema, izgrađen je podmorski spoj od Puntamike do Ugljana, vodosprema Starešin i 100 kilometara cjevovoda po Ugljanu.Vodovod je riješen za Ugljan i Pašman u najvećoj mjeri, no treba još izgraditi vodospreme za visoke zone (novo Preko, Kukljica i Ugljan), a potom prići projektiranju i gradnji cjevovoda prema Ižu, Ravi i Dugom otoku, a na drugu stranu na Rivanj, Sestrunj, Zverinac, sjeverozapadni dio Dugog otoka, Molat, Ist, Premudu, Silbu i Olib.

Povoljna cijena cjevovoda

- Postavljanje podmorskog cjevovoda nikada nije imalo ovako povoljnu cijenu kao sada, košta svega 2000 kuna po metru. Treba nastaviti projektiranje cjevovoda, kandidirati se za EU fondove. Ako se to sad ne napravi, dogodine će doći lokalni izbori pa će se na sve zaboraviti, a vrijeme za otoke istječe - kaže Lucin.U već postojećem idejnom projektu vodovodizacije mreža na otocima koji pripadaju Gradu Zadru te Općina Sali nastavljaju se na ono što je izgrađeno na Ugljanu.

- Trebali bi se odrediti prioriteti s obzirom na udaljenost, broj stanovnika i gospodarske aktivnosti. Bez vodovodizacije na otocima nema mogućnosti razvoja. A kako naša lokalna samouprava nema sredstava ni za projektiranje, logično je da županija sve to pokrene i organizira - smatraju u Otočnom saboru.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-03-25/organizirajte-vodovodizaciju-zadarskih-otoka

Je trebalu bi urganizierati ako oču da ljudi ostanu na otokima....

Grad Vis za nogometno igralište dao 100.000 kn

Grad Vis će graditi veliko nogometno igralište u Samogoru, potvrdio nam je Ivo Radica, viški gradonačelnik. U tu svrhu, za početak, iz gradskog proračuna izdvojeno je 100 tisuća kuna, veći dio novca osigurat će županija, a ovaj su projekt Višani kandidirali i prema ministarstvima.

- Mi smo jedini otok u županiji koji nema veliko nogometno igralište. Naš NK VIS, osnovan 2006., ima 70-ak članova koji se uspješno natječu se u kategorijama pioniri i mlađi pioniri. Zbog nedostatka odgovarajućeg igrališta oni su prisiljeni svake subote putovati na utakmice, što iziskuje i napor i velike troškove. Gradnjom velikog nogometnog igrališta na kojem će se postaviti umjetna trava obogatit će se turistička ponuda grada i otoka Visa, smatra Radica, a igralište će moći koristiti i ostali sportski klubovi s otoka, učenici osnovne i srednje škole, kao i studenti veleučilišta VERN.Veliko nogometno igralište novi je korak u realizaciji projekta „Viške akademije sporta“ koji se realizira u sklopu budućeg sportsko-turističkog centra na području bivše vojarne Samogor.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/171886/Grad-Vis-za-nogometno-igralite-dao-100000-kn.aspx

Međunarodni natječaj za Pašman Resort u prvoj polovini 2013.!

Na izložbi Expo Italian Real Estate, koja će se održati od 5. do 7. lipnja u izložbenom prostoru Fiera Milana u sklopu projekta "Be CROactive", koji je 2007. godine pokrenula Hrvatska gospodarska komora, biti predstavljeno više od 20 investicijskih projekata u turizmu te infrastrukturnom i uslužnom sektoru.Među odabranim projektima je i Pašman Resort, projekt gradnje luksuznog odmarališta s 5.000 krevata u dvije uvale na južnom dijelu otoka Pašmana "težak" 700 milijuna eura.Vijest o predstavljanju projekta u Milanu posebno je razveselila načelnika Općine Pašman Nedjeljka Medića koji, kako kaže, na realizaciji ovog projekta zdušno radi od početka svog načelničkog mandata.

600 do 800 stalnih radnih mjesta

- Zadnjih smo godina radili na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa te se Općina uspjela uknjižiti na gotovo 3 milijuna kvadrata pa se tako po novome prijedlogu, kojim se projekt realizira na zemljištu u uređenom vlasništvu Općine Pašman, Pašman Resort neće prostirati na četiri već na dvije uvale na južnoj strani otoka Pašmana, govori Medić napominjući da će i unatoč nešto drugačijem rasporedu obuhvata područja projekta, Pašman Resort biti podjednako grandiozan kao i u prvobitno planiranoj varijanti. Možda će eventualno, kaže Medić, biti nekoliko stotina kreveta manje.

- Ali u svakom slučaju projekt će ako se realizira, a ja se nadam i vjerujem da hoće, značiti pravi preporod za Pašman. Često kažem, a iza toga i stojim, da je Pašman najnerazvijeniji veći otok na Jadranu. Nemamo ni hotela, niti marine. Ništa! Realizacijom projekta u uvalama južnog Pašmana, lokacije koju su Ujedinjeni narodi još 1971. godine izabrali kao najprikladniju na cijelom Sredozemlju za izgradnju naselja najviše kategorije, otvorit će se 600 do 800 stalnih radnih mjesta i tko zna koliko još sezonskih. Tu posao neće naći samo otočani već i mnogi s kopna. Možete samo zamisliti što bi to značilo i za cijelu Zadarsku županiju, ističe Medić.

Rekompozicija granica obuhvata turističke zone

Budući da se obuhvat budućeg turističkog odredišta Pašman Resort usklađuje sa zemljištem uređenog vlasništva, potrebno je novonastalu situaciju uskladiti s prostorno planskom dokumentacijom. Tako su u tijeku izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Pašman gdje je izvršena rekompozicija granica obuhvata turističke zone T2 te se isti postupak provodi i kroz izmjene i dopune prostornog plana Županije koji je također u tijeku. Načelnik Medić procjenjuje da će izmjene općinskog PPU-a biti usvojene do kraja godine do kada se očekuje i završetak postupka izmjena i dopuna prostornog plana Županije.

- Nadam se da će investitori koji će posjetiti izložbu Expo Italian Real Estate u projektu Pašman Resort prepoznati svoju priliku te da će se i nešto konkretno pokrenuti. Sada, naime, imamo i uvjete za to - riješene imovinsko pravne odnose i uskoro usklađenu prostorno plansku dokumentaciju, rekao je Nedjeljko Medić koji očekuje da će se međunarodni natječaj za investitora projekta Pašman Resort raspisati u prvoj polovini 2013. godine.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/27042012/medunarodni-natjecaj-za--pasman-resort-u-prvoj-polovini-2013

Vir u radovima

Ovih dana dodatno su se intenzivirali poslovi izgradnje sustava otočnog vodovoda te kanalizacije i odvodnje, za što je do sada Vlada Republike Hrvatske izdvojila 30 milijuna kuna, a Općina Vir još dodatnih 20 milijuna kuna.

Pitka voda do kraja godine

Po prvotnim predviđanjima pitka voda preko tzv. zapadnog vodoopskrbnog pravca Petrčane - Nin - Privlaka - Vir trebala je na otok stići najkasnije do prvog lipnja ove godine. No, to se ipak neće dogoditi jer je na spomenutoj trasi na predjelu Privlake ostalo još nepoloženih 50 metara cijevi zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa investitora s vlasnikom zemljišta, te se još nije premostio morski prolaz ispod Virskog mosta, to jest kopno - otok Vir u dužini 500-tinjak metara.Kako nam je pojasnio općinski načelnik Kristijan Kapović, svi objekti počevši od glavne vodospreme pa do prepumpnih stanica na samom otoku već su izgrađeni i bez poteškoća će se staviti u funkciju kad za to dođe vrijeme.

- Za nedavnog boravka generalnog direktora Hrvatskih voda Ivice Plišića dobili smo garancije da će sve biti gotovo do kraja ove godine te će pitka voda stići do kraja godine. Mi se nadamo da će tako i biti, kaže načelnik Kapović.Kad je u pitanju kanalizacija i odvodnja, načelnik Kapović nam pojašnjava da se u tom pogledu također dosta napravilo.

- Sustav se sastoji od tri sliva i to južni, koji se odnosi na centar Vira i za koji se sada na zapadnom dijelu plaže Jadro gradi crpna stanica. Sjeverni sliv se proteže od naselja Žitne do naselja Lozice, a treći zapadni sliv će na sebe preuzeti naselja Kozjak, Pedinku i Šepunatku. Svi oni će imati u prepumpnim stanicama separatore i pročišćivače. Na južni sliv bit će priključeno oko 15.000 korisnika, a na njih sva tri oko 63.000 korisnika. Vjerujem da je projekt dobro zamišljen i da je na zdravim temeljima te da će raditi najmanje idućih 25 do 30 godina, tvrdi načelnik Kristijan Kapović.

Valovi pojeli plažu

Inače, pored navedenih poslova ovih se dana u sklopu priprema za nadolazeću turističku sezonu radi na uređenju plaža i kupališta. Najviše se radi na plaži Jadro, koja je "oplemenjena" kamenom i odgovarajućim šljunkom.

- Za svaku intervenciju u moru dužni smo ishodovati suglasnost Lučke kapetanije u Zadru i to smo učinili. Ono što ljudima nije poznato, a pogotovo u ovom slučaju zločestim i nedobronamjernim pojedincima, jest da je upravljanje pomorskim dobrom dano državi i Županiji, ali i jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju našoj Općini. Ovdje se ne radi o poslovima za koje je potrebna građevinska dozvola. Svake godine radimo istu stvar 'dohranjivanja' pogotovo plaže Jadro, koju morski valovi tijekom zime jednostavno 'pojedu'. Zločestim pojedincima koji bi željeli da se na otoku Viru ne radi ništa i da je po onoj narodnoj 'što gore to bolje' moram također reći da smo za radove na plaži Jadro utrošili minimalna sredstva na ono što smo dobili. A dobili smo kudikamo više mjesta za kupanje i sunčanje u odnosu na ranije. Posao na spomenutoj plaži kvalitetno i brzo obavili su djelatnici Općinskog poduzeća Vir održavanje d.o.o. te djelatnici zadarske građevinske tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., koja upravo izvodi milijunske radove na izgradnji vodovoda i kanalizacije na našem otoku, ističe Kapović.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/04052012/vir-u-radovima

Vis: Na proljeće kreće izgradnja stanova za podstanare

http://www.dalmacijanews.com/Portals/0/images/2012/05/pos-vis-2.jpg

Sve je izglednija realizacija projekta izgradnje stanova iz programa poticane stanogradnje i na otoku Visu. Gradonačelnik Ivo Radica nedavno je bio u Zagrebu na sastanku u APN-u na kojem je dogovoreno da će se u lipnju potpisati predugovor o međusobnim pravima i obvezama, a gradnja bi najranije mogla početi na proljeće iduće godine.

No, zbog turističke sezone gradonačelnik bi bio najsretniji kada bi gradnja umjesto na proljeće počela nakon turističke sezone.

- Nadam se da ćemo do lipnja uspjeti riješiti još neka otvorena pitanja i da ćemo u lipnju potpisati predugovor. Teško je reći kada bi gradnja mogla početi, ali ako sve bude kako je planirano radovi bi mogli početi u ožujku iduće godine. No, ja bi bio puno sretniji kada bi taj posao pokrenuli nakon završetka turističke sezone jer se lokacija buduće zgrade nalazi u središtu grada, iza pošte i Hrvatskog doma.

Na sve moguće načine pokušavamo produžiti sezonu, nautičari su nam već počeli dolaziti, a mislim kako bi nam radovi u centru grada, u srcu sezone, mogli loše utjecati na turizam - kazao nam je Ivo Radica.

Na raspisanom natječaju nagrađen je idejni projekt kojeg su izradili Hrvoje Marinović i Zdenka Šarolić iz Arhitektonskog studija Marinović. Lokacija iznad gradske pošte jedna je od tri lokacije koje su bile u užem izboru za gradnju stanova POS-a. Na površini od oko 500 metara četvornih moglo bi se izgraditi do 25 stanova. Radica je dodao kako su do sada zaprimili šest zahtjeva viških podstanara koji su zainteresirani za kupovinu ovih stanova.

- Nakon potpisivanja predugovora projektanti moraju vidjeti koliko bi se stanova moglo smjestiti na tom području. Grad bi uzeo neke prostore u prizemlju zgrade, a ukoliko bi nakon toga ostalo još zainteresiranih podstanara, raspisali bi dodatni natječaj - zaključio je Radica.
http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/87824/Vis-Na-proljece-krece-izgradnja-stanova-za-podstanare-FOTO.aspx

http://www.markopolosport.net/index.php?option=com_content&view=article&id=1819:potekli-prvi-kubici-vode-u-novom-korulanskom-bazenu-&catid=39:plivanje&Itemid=85

KORČULA - U utorak 22.svibnja bio je na određeni način i povijesni dan za korčulanske sportaše , posebice plivače i vaterpoliste. Prekjučer su naime potekli i prvi kubici vode u školjci novog bazena na Ekonomiji . Voditelj tehnike tog objekta Ivan Šegedin javio se kratkom informacijom – sve je u redu - nigdje ne curi …'' Slijedećih nekoliko dana u školjku bazena trebalo bi se uliti 1815 kubika vode koja će stalno cirkulirati i filtrirati se. Postupak punjenja i pražnjena bazena raditi će se inače jednom godišnje. Kako nas je izvijestio Ravnatelj Ustanove Športski objekti Korčula Dalibor Antunović. tehnički pregled objekta zakazan je za 29.svibnja.

Dobrovoljnim prilozima do šetnice

U Pašmanu u predjelu Varoš uz mjesni mul i privez uređeno je 500 četvornih metara šetnice u lijepom bračkom kamenu, a najvrjednije je što je i ovaj posao odrađen dobrovoljnim prilozima i samoorganizacijom mještana.U kombinaciji priloga dijela mještana stalnih stanovnika, mještana s povremenim boravkom te vlasnika kuća iz raznih krajeva, uz nešto sponzorstva, šetnica je zablistala pa su se neki i našalili da uskoro moraju tražiti status grada. Posao je stajao oko 10.000 eura, a svakako unaprjeđuje komunalni izgled mjesta i čini život ljepšim. Neće odmoći ni turističkoj privlačnosti koja znatnom dijelu mjesta predstavlja izvor prihoda.Mještani ne žele nikog posebno isticati inzistirajući na dobrovoljnosti, ali kažu da svakako napišemo da kamen nije nekim čudnim putevima nabavljen u propadajućem Jadrankamenu, već od legalnih privatnih kamenara s Brača.Lani su također u kombinaciji priloga i dobrovoljnog rada uz nešto materijala preuzetog od općine odradili krasno uređenje mula - privezišta sa zaštitnim parapetom. Na njemu čekaju skulpturu svog mještanina fra Jakija Gregova. I na sadašnjoj šetnici ostaje uređenje - ruže vjetrova.U međuvremenu zacrtani su daljnji ciljevi pa je instalirana voda na plaži Jasenice, a očekuje se postavljanje dvaju tuševa. "Napad" šetnicom na plažu sljedeća je ambicija koja bi jednoj od ljepših mjesnih plaža na otoku dala novi sjaj.Inače ovaj je posao odrađen u mjesec dana. U vremenima skromnih mogućnosti većine jedinica lokalne samouprave pa do države, u nas zanemareni volonterski rad i izdvajanje vlastitih sredstava za uljepšanje svog okruženja i života ovim u Pašmanu dat je lijep primjer i ostalima.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09062012/dobrovoljnim-prilozima-do-setnice

Jebaeš asfalt i pločnik,zna se ka je kvaliteta-brački kamen :cheers:

Gradnja kanalizacije u Poljani i dijelu Sutomišćice

Početak izgradnje IV. i V. faze kanalizacijskog podsustava Preko, prema riječima načelnika Općine Preko Ante Jerolimova, očekuje se najesen.Riječ je o 6,7 mlijuna kuna (bez PDV-a) vrijednom projektu koji će se u potpunosti financirati sredstvima iz pretpristupnog fonda IPARD-a. U sklopu faze IV. i V. gradit će se kanalizacijski sustav od kraja Preka do Sutomišćice, s time da će kanalizacijskim sustavom biti pokrivena kompletna Poljana te dio Sutomišćice.Podsjetimo da Općina Preko, koja je izgradnju kanalizacijskog sustava svrstala među svoje najvažnije infrastrukturne projekte, kojim se generira daljnji razvoj gospodarstva i podiže kvaliteta života, fazu IV. i V. kanalizacijskog podsustava Preko za IPARD program, mjeru 301, prijavila uz konzultantsku pomoć Razvojne agencije Sjever iz Varaždina. Nakon što je prijavljeni projekt prošao stroge EU kontrolore u studenom prošle godine je Općina Preko s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH potpisala Memorandum o razumijevanju za izgradnju IV. i V. faze, nakon čega je uslijedio postupak javne nabave te je za izvođača radova izabrana tvrtka Coning, čiji je jedan od osnivača prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.

- Općina Preko u svom razvojnom planu, utvrđenom 2001. godine odlučila se na prioritetnu izgradnju krupne infrastrukture vodovoda i odvodnje, odnosno kanalizacijskog podsustava 'Preko - otok Ugljan'. Cjelokupni projekt odvija se u 14 faza, a izgradnja IV., V., VI. i VII. faze planirana je do ljeta 2013. godine. Do tada će se, naime, izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i odgovarajući ispust u more, rekao je načelnik Jerolimov.Do sada su izgrađene I., II., III., VIII. i IX. faza kanalizacijskog podsustava Preko, a na njih su priključena 474 domaćinstva. Za sada se koristi privremeni ispust u more u blizini otočića Galevca, koji će biti zamijenjen kvalitetnim rješenjem.Izgradnja krupne komunalne infrastrukture u Općini Preko jako je skup i dugotrajan posao. Faze IV. i V. koje objedinjuju dva dijela kanalizacijskog podsustava Preko posebno su zahtjevne. Tu su prve tri faze podsustava, zatim IX., koja je ustvari luka, pristanište i sekundarna mreža Preko. Dok je VIII. faza - naselje Sutomišćica, u cjelini sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

- Izgradnjom te dvije faze kao i uređaja za pročišćavanje i ispusta na ove dionice kanalizacijskog podsustava, mogućnost priključka stječe još 130 domaćinstava, ali i sva domaćinstva na već dosad izgrađenim dijelovima. Do ljeta 2013. godine planiramo realizirati 674 priključka, a sveukupnim završetkom kanalizacijskog podsustava realizirat će se oko 2.251 priključka, kazao je Ante Jerolimov.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09072012/gradnja-kanalizacije-u--poljani-i-dijelu-sutomiscice

raj za nautičare
U novu luku Bol uložit će se 70 milijuna kuna

Splitsko-dalmatinska županija, odnosno ustanove kojima je ona osnivač, Uprava za ceste i Lučka uprava, ulažu gotovo 80 milijuna kuna u kapitalne projekte bračke općine Bol, čime će to mjesto, poznato po čuvenom Zlatnom ratu, dobiti novi zamah u razvoju turizma i gospodarstva. Naime, riječ je o projektu izgradnje nove luke Bol s popratnim sadržajima, projektu vrijednom gotovo 70 milijuna kuna koji će se realizirati u tri faze, a koji će Bol uzdignuti u jednu od najznačajnijih nautičkih destinacija.

- U tijeku je izrada prostornoplanske dokumentacije i odgovarajuće studije utjecaja na okoliš. Realizacijom ovog višemilijunskog projekta općina Bol se penje u sam vrh nautičkog turizma na Jadranu, s oko 180 vezova te novim katamaranskim pristaništem.

Tri faze projekta

Izgradnjom ove luke rasteretit će se operativna obala, a povećanjem kapaciteta povećat će se razvojne mogućnosti luke u nautičkom turizmu, te će se otvoriti prostor za nova radna mjesta - izjavio je ravnatelj Županijske lučke uprave Domagoj Maroević, napominjući kako će se cijeli projekt realizirati u tri faze.U prvoj fazi kreće izgradnja luke otvorene za javni promet kapaciteta 180 vezova, gdje su, među ostalim, u zaobalnoj površini luke predviđeni prateći objekti za kompletnu uslugu prihvata gostiju, ugostiteljskog, servisnog i svih ostalih pripadajućih sadržaja. U drugoj fazi realiziralo bi se područje od Biline kuće do benzinske crpke u dužini od 250 metara na način da bi se postojeći obalni plato u more proširio za 20 metara, gdje će osim prostora za prihvat plovila biti i novi turistički sadržaji.Treća i zadnja faza odnosi se na izgradnju luke Bol, odnosno produljenje postojećeg lukobrana za 70 metara, čime će se značajno podići sigurnost luke u cjelini.Produljenjem glavnog lukobrana i gata omogućit će se prihvat plovila linijske i transferne plovidbe - katamarana, a moći će se alternativno koristiti ovisno o vremenskim prilikama. Boljani ne kriju zadovoljstvo, a kako i ne bi kada ih je Županija stavila visoko na listu prioriteta. Dugogodišnji bolski ugostitelj Stanko Marinković tvrdi kako će broj turista u Bolu izgradnjom ovog projekta, porasti za 20 posto.

Cesta vraća ljude

- Cijeli ovaj projekt Općina i Turistička zajednica, i mi svi skupa u Bolu, trebamo pratiti i poboljšati kulturni, zabavni, noćni, gastronomski i turistički život. Gostima moramo dati veću ponudu. Ovo što sada imamo ne priliči jednom mjestu kao što je Bol. Pogledajte pristanište, kada se more digne, nastaje panika hoće li katamaran pristati ili neće. Bol će dobiti kvalitetne goste, nautičare, a uz novu luku moramo osigurati popratne sadržaje, trgovine, razne servise. Otvorit će se nova radna mjesta te će se rasteretiti postojeća luka - kaže Marinković.Drugi županijski projekt, onaj na izgradnji nove 2,8 kilometara duge ceste do Murvice, već je realiziran u prvoj fazi. Zbog početka turističke sezone radovi su do rujna prekinuti.U Murvici se gradi šest metara široka prometnica, gdje su zemljani radovi i armiranobetonski zidovi već gotovi. To je pojedinačno najveća investicija Županijske uprave za ceste, vrijedna oko 10 milijuna kuna.

- Otok Brač je zadnje dvije godine naš prioritet, radi se pet projekata od kojih je jedan i cesta do Murvice. Ona bi u potpunosti trebala biti gotova do studenoga, a plan nam je u dogledno vrijeme tu cestu proširiti i dalje i spojiti je s Velom Farskom. Od Nerežišća do Vele Farske radi se šest kilometara ceste, to mjesto izlazi na more. Do sada su napravljena oko tri kilometra. Osim razvoja turizma, taj cijeli projekt imao bi veliko značenje u prometnoj povezanosti, jer bi se onda, primjerice, do Bola moglo doći s dviju strana otoka - veli Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste. Da će izgradnjom ove ceste dobiti mnogo, svjesni su u malom mjestu Murvici.

- Postojeća cesta građena je tamo davnih 50-ih godina prošloga stoljeća. Ovo je naša budućnost, i ne samo nas, Bola, nego cijeloga Brača. Gosti koji ovdje dolaze dobit će jedno izletište, mogućnost da uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama mora i plaža, moći ćemo im omogućiti odlazak u vinograde, maslinike. Cesta je civilizacijski minimum. Zbog nje će se vratiti mnoge obitelji koje su otišle. Sve će živnuti u svim pogledima, dobit ćemo osnove za pravi razvojni “bum” - kažu nam jedan od najvećih vinogradara i vinara Hrvoje Baković i ugostitelj iz Murvice Dinko Ružić.

Župan: Ravnomjeran razvoj

Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader kazao nam je kako su ovi projekti dokaz ravnomjernog razvoja i ulaganja u županiji. - Ako gledamo Bol, čiji je Zlatni rat obišao svijet na svim mogućim razglednicama, ali i činjenicu da je to jedna od najboljih naših destinacija, onda su ova ulaganja realna. To mjesto moramo podići na višu razinu, tu su se zadnjih godina dogodila velika ulaganja hotelijera, na primjer Jake Andabaka. Bol će ovim dobiti puno i naša je obveza da razvijamo to mjesto - zaključio je Sanader.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/180421/U-novu-luku-Bol-uloit-e-se-70-milijuna-kuna-.aspx

Skoro milijun kuna za projekt pristaništa u Tkonu

U Tkonu na otoku Pašmanu jučer je potpisan sporazum o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za gradnju prve faze trajektne luke, a za što je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture osiguralo 900 tisuća kuna.Novo bi se pristanište, kako je istaknuto, trebalo graditi 200-njak metara sjeverozapadno od postojećeg, čime bi se regulirale prometne gužve koje nastaju u sadašnjoj trajektnoj luci.Sporazum su potpisali pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić i ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar Marinko Slavić."Tkon je, nažalost, u takvom stanju da su prometovanje vozila i prijem brodova gotovo onemogućeni, odnosno stvaraju se nesnosne gužve za vrijeme ljetnih mjeseci", rekao je Antešić dodajući kako će se premještanjem trajektne luke taj problem trajno riješiti.Inače, projekt u prvoj fazi predviđa izgradnju luke, uređenje dijela kupališta i izgradnju parkirališta.

U Općini Tkon se nadaju da bi građevinski radovi mogli početi za godinu dana, a njihova vrijednost se procjenjuje na oko 15 milijuna kuna."Mještani već godinama čekaju na izmještanje trajektne luke iz središta mjesta. Premještanjem trajektne luke, nestat će one poznate prometne gužve, a sama luka ostaje praktično u središtu Tkona", istaknuo je načelnik općine Tkon Katičin.Dio mještana, pogotovo vlasnici ugostiteljskih objekta uz postojeće pristanište, boje se da će izgubiti poslove.Načelnik Katičin ističe pak da će premještanjem luke dobiti svi mještani, jer će se postojeće potpuno preurediti i dobiti nove sadržaje.Također je rekao kako bi građevinski radovi mogli početi točno za godinu dana. No, projekt neće stati na gradnji pristaništa, kaže Katičin i dodaje da je u dugoročnom planu gradnja ribarske i nautičke luke te uređenje plaže.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-09-12/skoro-milijun-kuna-za-projekt-pristanista-u-tkonu

Memorijalni centar Fausta Vrančića konačno otvara vrata! (http://www.sibenik.in/zupanija/memorijalni-centar-faust-vrancica-konacno-otvara-vrata/4850.html)

Ovog petka 14.rujna u Prvić Luci bit će otvoren Memorijalni centar Faust Vrančić, a svečanosti će prisustvovati i nj.e. Paul Vandoren, šef delegacije EU u Republici Hrvatskoj, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU te Branka Juričev Martinčev, gradonačelnica Vodica.

http://www.otokprvic.info/graf/orut2.png

Memorijalni centar posvećen poznatom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, inženjeru, svećeniku, biskupu FaustuVrančiću, koji je živio na otoku Prviću, i čiji se grob nalazi u crkvi u Prvić Luci, posjetiteljima će ponuditi mnoštvo sadržaja. Tako će se u vanjskom dijelu centra moći razgledati Faustovi izumi u prirodnoj veličini, kao što su viseći most, mlin za masline i padobranac. Stalni muzejski postav ponudit će, uz male makete Faustovih izuma, prikaz života i rada Fausta Vrančića kroz multimedijalni sustav koji će na inventivan način, igrom svijetla, video prikaza, audio podlogom i određenom interakcijom posjetitelja s navedenim komponentama osigurati da osjete svu inventivnost i briljantnost uma Fausta Vrančića. Uz muzejski prostor, ostatak unutarnjeg prostora bit će i skorišten za ugostiteljsku djelatnost, suvenirnicu i prodavaonicu.

Memorijalni centar Fausta Vrančićao bogatit će turističku ponudu, kako otoka Prvića, tako i Vodica, ali i cijele Šibensko-kninske županije.

- Predviđa se značajno povećanje broja posjetitelja na otoku Prviću, što će imati utjecaja na lokalno malo i srednje poduzetništvo. Ponuda stalnog postava i kulturna događanja, kao što su koncerti i predstave, povećat će broj noćenja na Prviću i promovirati kulturni turizam kao instrument produženja turističke sezone – poručili su iz vodičke gradske uprave.

Projekt vrijedan 1,3 milijuna eura proveo je Grad Vodice u partnerstvu s Turističkom zajednicom Vodica, a s 960 tisuća eura sufinancirala ga je i Europska unija kroz program IPA III C.

odlična vijest !!

Vis: otvoren VERN-ov Međunarodni sveučilišni centar

U nazočnosti Luke Brčića, dožupana Splitsko-dalmatinske županije, predstavnika lokalnih vlasti Visa i Komiže, građana Visa, te studenata i profesora u zgradi nekadašnje osnovne škole izgrađene daleke 1901.godine u gradu Visu svečano je obilježen početak rada Međunarodnog sveučilišnog centra VERN-Vis.Realizacija ovog projekta rezultat je uspješne suradnje grada Visa i Veleučilišta VERN', i dio je VERN'ovog projekta "Otočka inicijativa" koji je usmjeren revitalizaciji hrvatskih otoka, te predstavlja jednu od mogućih smjernica za održivi razvoj otoka.Inicijativa za osnivanjem sveučilišnog centra nastala je na činjenici da otok Vis obiluje svim potrebnim resursima za nesmetani akademski rad : ugodnom mediteranskom klimom, očuvanom prirodnom i povijesnom baštinom, neiskorištenim resursima, te zadovoljavajućom prometnom povezanosti, a njihova aktivacija u obrazovne svrhe jedinstveni je regionalni primjer.

"Projekt je zamišljen kao doprinos, s jedne strane oživljavanju i obogaćivanju našeg najudaljenijeg otoka, ali ne turističkim već akademskim sadržajima, a s druge strane obogaćivanju procesa visokog obrazovanja, koje mora biti zahtjevan i zanimljiv proces koji je dinamičan i vodi stjecanju znanja i osobnom ispunjenu svakog studenta.Na Visu nam je želja pokrenuti programe koji će tijekom cijele godine, izuzev ljetnih mjeseci, privlačiti studente i osiguravati stalnu cirkulaciju mladih na otoku. To je maratonski projekt koji će se odvijati postupno, a današnjim otvorenjem Međunarodnog sveučilišnog centra učinili smo prvi korak prema tom cilju", izjavio je Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN-a.Svi budući domaći i strani studenti, te akademski i poslovni stručnjaci koji će boraviti u Sveučilišnom centru, iskusit će jedinstveni model studiranja u posebnom ambijentu koji pruža brojne mogućnosti za nastavne i izvannastavne aktivnosti.Dekan VERN-a Goran Radman je objasnio da je trenutačni cilj "provođenje međunarodnih i nacionalnih projekata koji su više-manje komplementarni redovitim VERN-ovim obrazovnim programima. Tu spadaju programi cjeloživotnog obrazovanja ili dopunskog obrazovanja i usavršavanja.„Imamo puno volje, želja i ambicija ispuniti ovu zgradu studentima i što prije dovesti naše redovite obrazovne programe. Računamo već na slijedeću jesen, ukoliko nam vlast dade dopusnice ovdje na Visu izvoditi dva prijediplomska studija, jedan iz turizma, drugi iz poduzetništva, ali isto tako računamo da ćemo uspjeti kako svojim snagama, nadamo se i razumijevanjem šire zajednice nastaviti radove i dovršiti obnovu ove zgrade do krova", rekao je Radman, te dodao:

„Lokalna zajednica odavno je prepoznala potencijal i društvenu vrijednost ovog projekta, koji omogućava povećani broj dolazaka gostiju i izvan turističke sezone, te potiče rast poduzetničkih aktivnosti na otoku. Stoga se od samog početka aktivno i partnerski uključila u njegovu provedbu“.Obraćajući se nazočnima Ivo Radica, viški gradonačelnik zahvalio je svima koji su ovaj projekt podržavali, te istaknuo kao će proći još neko vrijeme dok on ne zablista u punom sjaju.Dožupan Brčić u kraćem govoru istaknuo je da je ovo veliki dan ne samo za grad i otok Vis i Veleučilište VERN, več i za cijelu SD županiju, te je najavio gradnju nogometnog igrališta u Visu koje će koristiti i buduću studenti Veleučilišta VERN na Visu.U suradnji s Američkim veleposlanstvom u RH, u sveučilišnom centru je već održan Startup Camp za mlade poduzetnike, a trenutno je u tijeku održavanje Erasmus međunarodne ljetne škole, pod nazivom "Osnaživanje za održivost i održivi razvoj u turizmu". Riječ je o trogodišnjem programu ljetne škole koji je u potpunosti financiran iz sredstava mobilnosti za intenzivne Erasmus programe Europske unije i na kojem tijekom dvotjednog ciklusa sudjeluje 50 studenata i profesora iz Finske, Poljske, Slovenije i Hrvatske.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/186773/Default.aspx

erasmus ljetna škola s 35 studenata
Na Visu uče o održivom razvoju u turizmu

Ukupno 35 studenata i 9 predavača iz Slovenije, Finske, Poljske i Hrvatske u VERN’ovom Međunarodnom sveučilišnom centru u Visu sudjeluje u radu Erasmus ljetne škole, pod nazivom “Osnaživanje za održivost i održivi razvoj u turizmu”, čime je MSC Vis postao svojevrsno središte međunarodne akademske razmjene znanja i ideja.Na otvaranju ljetne škole prodekanica za međunarodnu suradnju i cjeloživotno obrazovanje Veleučilišta VERN’, Aida Liha, studentima je poželjela dobrodošlicu i uspješan rad u specifičnim otočnim uvjetima u kojima će studenti u suradnji s predavačima, te lokalnim stanovništvom i poduzetnicima, diskutirati i učiti o konkurentnosti i održivom razvoju.Dekan VERN’a Goran Radman upoznao je studente s poviješću građevine u kojoj se škola održava, a koja je 1901. godine bila otvorena kao osnovna škola, dok danas 111 godina kasnije, prima prvu grupu stranih studenata.

Sudionicima je dobrodošlicu poželio i gradonačelnik grada Visa Ivo Radica, naglasivši značenje ovakvih programa za razvoj otoka Visa.Erasmus ljetna škola trajat će do 15. rujna i provodi se u sklopu Programa za cjeloživotno učenje, Erasmus intenzivnih programa, a sastoji se od niza cjelodnevnih predavanja, zajedničkih radionica, te posjeta viškim poduzetnicima (gospodarstvu obitelji Roki, PZ Podšpilje, te vinogradu u selu Marinje zemlje).Uz profesore s VERN’ovih prijediplomskih studija, predavanja će održati i predavači s partnerskih fakulteta, te viški poduzetnici, a cijeli se program izvodi na engleskom jeziku.Cilj ljetne škole je poticati zajedničku suradnju i razmjenu mišljenja među studentima i profesorima u međukulturalnom i multidisciplinarnom okružju, uz stjecanja novih znanja na području poduzetništva, konkurentnosti, održivog razvoja i zaštite okoliša, te poticanja inovativnosti na tim područjima.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/186454/Na-Visu-ue-o-odrivom-razvoju-u-turizmu.aspx

PAG: Za štedljivu rasvjetu gotovo dva milijuna kuna

U Pagu su počeli radovi na drugoj fazi postavljanja led rasvjete. Projekt je vrijedan gotovo dva milijuna kuna, a financiraju ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 972. 480 kuna, odnosno 53 posto i Grad Pag sa 862. 390 kuna, odnosno 47 posto. Radovi su počeli na području Vodica, a otvorio ih je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

540 led dioda

- Postavljanjem led rasvjete štedimo proračunska sredstva i štitimo okoliš. To je rješenje svih problema s javnom rasvjetom u Pagu. Stara rasvjeta se za vrijeme bure, posolice i kiše gasila i pješaci su imali velikih problema pri kretanju prometnicama. Zimi za nevremena, kada bi se ugasila vanjska rasvjeta, posebno velike probleme su imali učenici koji su se vraćali iz škole. Nakon postavljanja led rasvjete učenici će konačno prolaziti osvijetljenim putem, rekao je gradonačelnik Fabijanić.Proizvođač led rasvjete koja se postavlja u Pagu je tvrtka Philips, a svako rasvjetno mjesto troši 29 W. Dosadašnja rasvjetna mjesta trošila su 100 i 150 W.

- Stara rasvjeta je trošila znatno više električne energije od led rasvjete koja se postavlja i zbog toga će se uštedjeti proračunska sredstva, a uložena sredstva će se otplatiti za dvije godine, rekao je gradonačelnik Fabijanić.Gradonačelnik Fabijanić je naveo kako će mjesečni obroci za javnu rasvjetu biti pet puta manji nego do sada i godišnje će se uštedjeti oko 180.000 kuna. Nakon otvaranja radova postavljeno je šezdeset novih rasvjetnih tijela. Radovi će se nastaviti na predjelu Bašace te na drugim područjima Paga, a postavit će se 540 led dioda.

U Fondu prepoznali projekt

To je početak četverogodišnjeg projekta izmjene javne rasvjete u svim mjestima koja se nalaze u sastavu Grada Paga. Nakon što se led rasvjeta postavi u Pagu, projekt će se nastaviti u Vlašićima, Dinjiškoj, Šimunima, Košljunu i u drugim mjestima. Projekt uvođenja novog sustava javne rasvjete u Pagu pokrenuo je gradonačelnik Ante Fabijanić. Grad Pag se javio na natječaj koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a uz prijavu na natječaj trebalo je za svako rasvjetno mjesto pribaviti potrebnu dokumentaciju i izraditi projekt izmjene rasvjetnih tijela. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je procijenjeno kako je projekt Paga kvalitetan i odobrena su sredstva u visini od gotovo milijun kuna.

- Pagu je potrebna nova, suvremena javna rasvjeta. Led rasvjeta je štedljiva, njenim postavljanjem se čuva okoliš, a otpornija je na vremenske uvjete od stare. Zadovoljan sam što smo uspjeli u natječaju jer sa sredstvima koja smo dobili možemo ostvariti ovaj veliki projekt, rekao je gradonačelnik Fabijanić.Radovi na postavljanju led rasvjete trebali bi biti završeni do 1. studenog ove godine.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/20092012/za-stedljivu-rasvjetu--gotovo-dva-milijuna-kuna

Na Korčuli otvoren natkriveni bazen

U Korčuli je danas uz prigodnu svečanost otvoren natkriveni plivački bazen "Gojko Arneri". Bazen je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, a prigodnoj svečanosti nazočili su i župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačnelnik Korčule Mirko Duhović.Korčulani su zatvoeni plivački bazen čekali više od 30 godina, još otkako je 1978. godine Vaterpolski klub KPK osvojio Kup europskih pobjednika kupova.Radovi na izgradnji počeli su krajem 2009. godine, a bazen je veličine 33x25 metara i u potpunosti odgovara standardima natjecanja u malim bazenima, dok na tribine može stati 400 gledatelja.Vrijednost radova je 40 milijuna kuna.Tri godine je trajala izgradnja zatvorenog bazena u Korčuli. Počela je 9. srpnja 2009. godine, a završila je prije mjesec dana. U njegovu izgradnju uloženo je 40 milijuna kuna od čega je 27 milijuna osigurala Vlada RH, 4 milijuna Dubrovačko-neretvanska županija, a 9 milijuna Grad Korčula.

- Sanjali smo ovo tolike godine i evo ga, imamo zatvoreni bazen - kazao je dr. Livio Balarin, jedan od najstariji Kapekaša, inače predsjednik Udruge Korčula Pool, koja je inicirala izgradnju bazena. Balarin je otvorio bazen simboličnim bacanjem vaterpolske lopte.Svečanom otvaranju 33 metarskog bazena koji će nositi ime 'Gojko Arneri', po legendarnom plivaču i vaterpolisti Korčulanskog plivačkog kluba nazočili su brojni uglednici iz političkog i sportskog života Lijepe naše. Uz Balarina na otvaranju su govorili gradonačelnik Korčule Mirko Duhović, župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić te Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Bili su tu Ratko Rudić, Petar Skansi, Andro Depolo, Mario Todorović...U prvoj povijesnoj vaterpolskoj utakmici odigranoj u novoizgrađemnom zatvorenom bazenu u Korčuli hrvatski prvak, Jug Croatia osiguranje je očekivano pobijedio splitski Mornar Brodospas sa 16:7, baš kao što je hrvatski doprvak, riječko Primorja EB bilo 15:6 uspješnije od zagrebačke Mladosti. Ostat će zabilježeno kako je prvi pogodak u bazenu 'Gojko Arneri' postigao jugov kapetan Miho Bošković.Ove nedjelje prvo se u 17.30 sati igra utakmica za treće mjesto između Mornara i Mladosti, a u 19 sati počinje finale, prvi veliki ogled Jugaša i Primorjaša ove sezone, koji će nakon turnira na Korčuli voditi borbu za tri velika ovogodišnja trofeja, pobjednika Kupa Hrvatske, Jadranske lige te prvaka Hrvatske (Riječani su odustali od nastupa u europskoj Ligi prvaka u kojoj će hrvatski vaterpolo predstavljati samo Jugaši).

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/188304/Na-Koruli-otvoren-natkriveni-bazen.aspx

VIS: Idejno arhitektonsko rješenje za hotel u Visu

MdY0NKE4hSA

VIS: Idejno arhitektonsko rješenje za hotel u Rukavcu

HqwF4gyWVhk

Vis: Za dogradnju vrtića deset milijuna kuna

Temeljem odluke Branka Grčića, potpredsjednika Vlade RH i ministra regionalnog razvoja i i fondova EU-a, gradonačelnik grada Visa Ivo Radica potpisao je ugovor o sufinanciranju projekta dogradnje i nadogradnje dječjeg vrtića „Vis“ i izgradnje jaslica. Ugovorom koji je prethodno potpisao ministar Grčić predviđeno je da ovaj važan projekt za grad Vis zajednički financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja sa 8,75 milijuna kuna i grad Vis sa 1,25 milijuna kuna.Dok bude trajala dogradnja i nadogradnja vrtića, zahvaljući razumijevanju čelnika Doma zdravlja SD županije, najmlađi Višani i petero zaposlenih privremeno će biti smješteni u prostoru viškog Doma zdravlja koji više-manje zjapi prazan.

Sadašnja zgrada vrtića izgrađena je 1969. godine i osim dotrajalog krova svojim kapacitetom ne omogućuje primanje djece u jaslice i organiziranje cjelodnevnog boravka. Sada je u vrtiću 55 djece, što je nešto manje nego u protekle dvije godine, ali veseli podatak da je sada dvadesetak trudnica u Visu.Gradonačelnik grada Visa Ivo Radica najavio je početak radova krajem studenog ove godine i izrazio zadovoljstvo što će napokon i viška djeca napokon dobiti vrtić dostojan vremena u kojemu živimo. Dodao je kako u realizaciji ovog projekta očekuje pomoć i od SD županije.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/189238/Vis-Za-dogradnju-vrtia-deset-milijuna-kuna-.aspx

Inicijativa splitskih inženjera: Mostom i
podmorskim tunelima povežimo Vinišće,
Drvenik, Šoltu i Brač!

http://m.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=680&HomeDirectory=%2fPortals%2f2%2f&FileName=images%2f2012-10-21%2fPSD%2fmos00.jpg

Tek što su rasprave oko povezivanja hrvatskog
sjevera i juga mostom preko Pelješkog kanala
utihnule, među splitskim inženjerima ozbiljno se
raspravlja o sličnoj ideji. Osokoljeni vijestima iz
Bruxellesa da će EU financijski poduprijeti gradnju
pelješkoga mosta, inženjeri predlažu cestovnu vezu između Vinišća, Drvenika velog, Šolte i Brača, koja
bi splitsko i trogirsko područje spojila s otocima. Projekt je u povojima, pa nitko ne želi preuzeti
autorstvo dok ne dobije jasnije konture, a da bi se s
detaljima išlo na uvid pred širi auditorij, no struka ga
pozdravlja kao originalnu ideju koja jest futuristička,
ali je i ostvariva.

Jadranska metropola
Za testiranje medijske javnosti pomno je odabran
tajming, jer se upravo kuhaju izmjene Županijskog
prostornog plana, a u kojem bi se mogle predvidjeti i
situacije da se jednom zaista dogodi povezivanje
Splita i Trogira s otocima ispred njih. Dapače,
izgradnja podmorskih tunela, mostova i cesta kojima bi Split dobio trbuh i postao metropolom
Jadrana, prema grubim procjenama stajala bi manje
od gradnje pelješkog mosta. Poveznica koja se predlaže sastoji se od tunela i
mostova čije je ishodište na obali, u području
Vinišća, odakle bi se potopljenim tunelom, na dubini
između 20 i 30 metara kroz more, oslonjenim na
stupove i naglavnice temeljene na morskom dnu,
povezalo kopno s Drvenikom velim. Zatim bi se otvorenom trasom ceste preko Drvenika velog
ponovno ulazilo u podmorje tunelom istih
karakteristika i gabarita koji izbija na Šoltu. Ta
otočna cestovna trasa izbijala bi na Splitska vrata,
morsku razdjelnicu između Šolte i Brača, a koju bi
prelazila mostom visine 50 metara, da bi se omogućio nesmetan brodski promet i došlo do cilja -
otoka Brača. Ideja vodilja ovog projekta nesagledive su razvojne
mogućnosti srednjodalmatinskih otoka, a poglavito
najvećeg među njima - Brača. Taj otok, koji volimo
uspoređivati s Maltom, pa govoriti da bi mogao biti
“država za sebe” permanentno pogađa depopulacija,
unatoč odličnim trajektnim vezama Split - Supetar. Tako na obalnoj površini veličine Brača egzistira
više od 200.000 stanovnika, što je oko petnaest
puta više od stanovnika najvećeg dalmatinskog
otoka veličine čak 395 kilometara četvornih. I još nešto: realizacijom ove veze naj-turističkiji otok
Hvar bio bi udaljen tek 20-ak minuta, a otok Vis na
40-ak minuta vožnje od “kopna” - trajektnim,
odnosno brodskim linijama. Dakle, ovom se vezom
„proširuje kopno“, obalni dio Županije splitsko-
dalmatinske koji je na mjestima preizgrađen, a to omogućuje privredni i svaki drugi razvoj, u kojem bi
turizam bio perjanica jer bi veze s otocima bile
izvrsne. Da izloženo nije tek puka maštarija zanesenih
inženjera potvrđuje i to da predloženi model
povezivanja kod nas već postoji. Naime, otok Krk,
koji je po veličini sličan Braču, sa svojim mostom
ostvaruje oko deset posto prometa hrvatskog
turizma! Model tunela, istina, znatno manjih dimenzija, postoji već u Bakru, gdje je tunelom
premošćen u podmorju Bakarski zaljev radi
transporta rude za potrebe danas ugasle koksare. Poveznica kojom se predlaže “približavanje Splita
otocima” bila bi višenamjenska: tunelom, trasom i
mostom, te pravilnim gospodarenjem tom
infrastrukturom, mogu se provesti i druge instalacije
kao vodovod, električni i svjetlovodni kabeli, te
konačno i plinovod kao energent budućnosti. Inženjeri ističu da je potrebno proširiti namjenu kako
bi se uključilo što više potencijalnih sufinancijera, jer
bi time ovaj zahtjevni projekt bio bliže ostvarenju.

Ucrtati koridor
- Nakon sveobuhvatne analize, te u slučaju
pozitivnih rezultata, preduvjet za realizaciju je
ucrtavanje predloženog koridora u Prostorne planove
Splitsko – dalmatinske županije - upozorava poznati
arhitekt Dražen Pejković. - Vjerujem da će skoru budućnost obilježiti
dinamične diskusije, koje će potencirati potrebu
osmišljavanja novih razvojnih inicijativa. Autocesta
Zagreb-Split-Dubrovnik promijenila je zemljopisnu
kartu do te mjere, da danas možemo reći da obalno
područje Dalmacije postaje sastavnim dijelom infrastrukturne karte Europe. Slijedi vrijeme u kojem
ćemo tu prednost morati konkretnije gospodarski
iskoristiti. Dugoročno gledajući, naslov teme, ili točnije rečeno
generalni koncepta razvoja, na koji bi se novi
razvojni projekti mogli osloniti, glasi:”Dalmacija -
inteligentna zelena zona EU.”, ističe Pejković i
dodaje da ovaj projekt vidi kao inspirativnu podlogu
za pokretanje diskusije u kojoj će sudjelovati građani, nevladine udruge, sveučilišna zajednica, te
predstavnička tijela i izvršna vlast na razini županije
i države.
http://m.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2012-10-21/PSD/mos01.jpg
Foto : Duje KLARIĆ / CROPIX Dr. sc. Srećko Favro, koji je ispred Hidrografskog
instituta u Splitu bio organizatorom internacionalne
konferencije “Islands 2012”, mišljenja je da je
predloženi projekt izvediv i realan i da sam njim ne
treba čekati. - Projekt povezivanja tunelima i mostom “prvog
reda” srednjedalmatinskih otoka je projekt koji pruža
izniman potencijal za gospodarski razvitak ovog
područja koje je od posebnog državnog interesa.
Projekt bi omogućio razvitak i socio-gospodarski
oporavak zaostalih i depopuliranih otoka kao što je Drvenik veli sa samo 150 stanovnika i Šolta sa
1.500 stanovnika, te omogućio odgovarajuću
valorizaciju iznimnog prirodnog potencijala našeg
trećeg najvećeg otoka - Brača. Izgradnjom infrastrukture i suprastrukture, te
organizacijom upravnih jedinica, lokalnih,
županijskih i dislociranih državnih ovo područje
postaje točka povezivanja udaljenijih otoka, te
istovremeno rasterećujemo Split kao regionalno
središte - tvrdi Favro i pojašnjava da u tom slučaju ne bi trebalo odustati ni od brodskih linija. - Uspostavljanjem međuotočkih brzobrodskih linija
više puta dnevno s “centrima” na Braču i Šolti, te
dodatnim trajektnim linijama praktički bi se
realizirala nedosegnuta misao vodilja da su otoci
nedjeljivi djelovi Hrvatske. S nautičko turističkog
stanovišta ovi otoci postaju interesantni za izgradnju marina kao čarter baza, ali još više za vlasnička
plovila jer praktički dobivaju na dlanu netaknutu
prirodu. SAŠA LJUBIČIĆ

Pejković:
Predloženi projekt spada u tu, uvjetno rečeno, novu
kategoriju prijedloga. Vjerujem da će se uskoro
pojaviti i drugi prijedlozi koji će na sličan način
interpretirati razvojni potencijal kopnenog i otočnog
teritorija Dalmacije. Nadam se i prijedlozima koji će
osjetiti važnost željezničkog prometa i svega vezanog uz taj tip povezivanja.

Favro:
Ne treba zaboraviti da slični projekti postoje dugi niz
godina, pa za ovaj projekt ne bi bilo problema
pronaći investitore iz Norveške, Kine, Japana, gdje
su izgradili najduže mostove (160 i 113km) i
podmorske tunele (54km). Izgradnja tunela na
dubini većoj od 30 metara te mosta višeg od 50 metara ne bi ugrozila pomorski promet.

Kuzmanić:
Nama nedostaje strategija razvoja otoka. Mi
jednostavno ne znamo što bi s njima. Dakle, prvo
treba odrediti strategiju razvoja i urbanističkog
planiranja ne samo za otoke nego i za cijelu
Županiju, a onda ići s ovim prijedlozima koji su u
svakom slučaju dobrodošli.

Naseliti južnu stranu Brača
S prometnog stajališta priključkom na autocestu u
Prgometu i najzaostaliji dijelovi ovih otoka, njihove
južne strane, postaju glavna prometna poveznica
prema drugom i trećem redu otoka srednje
Dalmacije. Razvoj gospodarstva i naseljavanje
stanovništva na južnim, većinom pustim stranama Brača i Šolte, povukao bi za sobom potrebu za
proizvodnjom sto posto čiste ekološke hrane na
otočkim poljima koja su sada samo manjim dijelom
iskorištena. Povećanjem razvojnih mogućnosti cijene nekretnina
višestruko rastu kao i mogućnosti zapošljavanja -
tvrdi dr. Srećko Favro i predlaže da se pojedina
područja proglasi bescarinskim zonama i dodaje da
bi specijalizirani projekti naseljavanja stanovništva
uz razvitak visokoškolskih ustanova i edukacijskih centara dobili i veliku potporu od EU-a, a nešto
slično je već realizirao i VERN na Visu.

http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/191309/Default.aspx

AERODROM U VELOM POLJU
Vis će zračnu luku graditi na mjestu savezničke iz 1944.

Uz logističku potporu udruge “Palagruza”, a u nazočnosti predstavnika Hrvatske udruge inženjera i tehničara za osiguravanje plovidbe zrakoplova, viškog aerokluba “Cumulus”, komiške gradonačelnice Tonke Ivčević i zainteresiranih građana, u komiškoj galeriji “Mardešić” održana je radionica na temu “Revitalizacija aerodroma Vis”.O povijesti i budućnosti viškog aerodroma te o obnovi zračne luke na istome mjestu gdje se u Drugom svjetskom ratu nalazio saveznički aerodrom u Velom polju, govorio je Roman Cvek, član opatijskog aerokluba “Cumulus”, istaknuvši prednosti koje bi lokalna zajednica dobila realizacijom tog projekta (veći broj turističkih noćenja, bolja prometna povezanost, promocija otoka itd.).

- Priča o viškom aerodromu iz 1944. godine sasvim sigurno predstavlja jedno slavno razdoblje ovoga otoka, to je priča koju bi svatko volio poslušati i vidjeti to mjesto gdje se branila današnja civilizacija. Od te činjenice i s tom pričom treba krenuti i danas, što u startu jamči da čitav projekt odjekne i bude prepoznat u široj, europskoj, pa i svjetskoj javnosti - rekao je Cvek, koji je, zajedno s tajnicom viškog aerokluba Marinom Bajči, izvijestio nazočne u kojoj je fazi projekt, te istaknuo odličnu suradnju s viškim lokalnim vlastima.

Projekt će se kandidirati prema fondovima EU-a

Za početak izgradilo bi se 1200 dugo i 60 metara široko uzletište, a pronađena je i dokumentacija iz 1992. godine o gradnji zračne luke na Visu. Cvek je ustvrdio kako je dosad najviše vremena utrošeno za ishođenje dokumentacije koja je osnova za daljnje korake prema revitalizaciji, odnosno kandidiranju projekta prema fondovima EU-a.

- U ovom je trenutku vrlo teško reći kad će na Visu osvanuti aerodrom, ali ako se osvrnemo dvije godine unatrag, ovo je sada već puno bliže i izglednije i ja vjerujem kako bi se to u roku od godinu dana moglo i dogoditi - rekao nam je Cvek.Vinko Šoljan iz aerokluba “Split” na radionici je predstavio jedriličarstvo, jednu od specifičnih i atraktivnih disciplina koja može obogatiti turističku ponudu na otoku. Komižanin Pino Vojković, predsjednik kluba padobranskog jedrenja “Kaleb”, govorio je o razvoju paraglajdinga na Visu, a Srđan Čop, dopredsjednik Udruge hrvatskih zrakoplovnih inženjera i moderator radionice, također je podržao projekt i naglasio potrebu zajedničkog nastupa i prepoznavanja ovog projekta od strane svih relevantnih organizacija i udruga kako bi on bio uspješno realiziran.Tijekom rasprave, viški poljoprivrednik Velimir Mratinić, koji je trenutačno u zakupu “aerodromske” zemlje, podržao je ideju revitalizacije aerodroma Vis te istaknuo kako je spreman raskinuti ogovor o zakupu s Gradom Visom ako mu se omogući zamjensko zemljište.

Tražili izmjenu Županijskog prostornog plana

Podsjetimo, ideja o revitalizaciji aerodroma Vis stara je dvadesetak godina, a prije dvije godine skupina zaljubljenika u letenje i padobranstvo - Jurica Žitko, Pino Vojković i Goran Ratkajec - pokrenula je inicijativu za obnovu aerodroma, upoznavši s time i lokalne vlasti Visa i Komiže, od kojih su dobili snažnu potporu.U međuvremenu, prije godinu dana, u Hrvatskom domu u Visu održana je javna prezentacija projekta, a viško Gradsko vijeće uputilo je prijedloge za izmjene Županijskog prostornog plana u kojima se, umjesto lokacije Poljica za gradnju zračne luke, predlaže lokacija Velo polje.Nadalje, krajem prošle godine osnovan je i viški aeroklub “Cumulus” koji je s Gradom Visom potpisao sporazum o suradnji, a projekt obnove viške zračne luke “Cumulus” i Grad Vis nedavno su zajednički kandidirali za dodjelu nepovratnih sredstava prema Ministarstvu turizma RH.Sudionici radionice su u pratnji svojih domaćina obišli teren u Velom polju gdje se nalazila aerodromska pista iz Drugog svjetskog rata.

http://slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/192213/Default.aspx

Bol gradi novi odvodni kanal

Nakon što je završila turistička sezona, u Bolu su počeli brojni infrastrukturni radovi, osobito na planu dogradnje kanalizacijskog sustava i uređenja cesta te ostalih javnih površina.Tako se gradi odvodni kanal za oborinske vode u istočnom dijelu Bola, iznad plaže Martinica. Radove obavljaju radnici splitskog “Domusa”, koji su najprije očistili i proširili prijašnju trasu zemljanoga kanala, a potom su počeli s betoniranjem korita i oblaganjem kamenom u dužini od 300 metara.

Dok se u istočnom dijelu Bola gradi novi odvodni kanal, dotle u središtu mjesta radnici komunalnog poduzeća “Grabov rat” čiste od trave i drugog raslinja kanal koji je izgrađen prije 121 godinu, te ga fugiraju.Uz taj su kanal Boljani posebno vezani jer je izgrađen nakon dva katastrofalna povodnja, 1792. i 1891. godine, kad je osam ljudi izgubilo život, a nastala je i velika materijalna šteta.Ostalo je zapisano da su taj kanal gradila 104 vojnika i četiri oficira, a car Fanjo Josip potpomogao je njegovu gradnju sa 6000 forinti iz svoje blagajne.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/194893/Bol-gradi-novi-odvodni-kanal.aspx

Od subote Pag i Nin s pet timova imaju 24-satnu hitnu medicinsku pomoć

Od subote na Pagu i Ninu počinju s radom ispostave hitne pomoći koje će pružati uslugu hitne medicinske pomoći 24 sata dnevno građanima dvaju gradova i stanovnicima okolice. Riječ je o dvije od četiri nove ispostave Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koje se otvaraju u idućih mjesec dana. Trenutačno je u tijeku završna edukacija djelatnika koji će za dva dana činiti članove paških i ninskih timova T1 i T2.

- U ispostavi Pag će djelovati tri tima T1 i dva tima T2, dok će u ispostavi Nin djelovati pet timova T2. Tim T1 sačinjavaju liječnik specijalist hitne medicinske pomoći, medicinska sestra i tehničar. Timovi T2 se sastoje od medicinske sestre i tehničara od kojih je jedan vozač, kaže ravnateljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Zadarske županije Davorka Krnčević te pojašnjava što njihovim osnivanjem stanovništvo dobiva:

- Mi smo osnivanjem ovih ispostava povećali broj zaposlenih profesionalaca u sustavu hitne medicine. Konkretno na području ispostave Pag sada, uz postojeće medicinske sestre, tehničara i liječnika koji su do sada pružali zdravstvenu uslugu, uvodimo profesionalce - tri liječnika i sedam medicinskih sestara. Oni će kontinuirano tijekom 24 sata pružati uslugu hitne medicine čime ispunjavamo ciljeve njene reforme.Do sada područje grada Paga nije ujutro bilo pokriveno uslugom hitne medicine već su liječnici iz tamošnjih ordinacija kao i radnici domova zdravlja izlazili na hitne intervencije. Pritom su ostavljali svoje pacijente da u ambulantama čekaju njihov povratak. U slučajevima kada je pacijenta trebalo prevesti u Opću bolnicu Zadar cijelo područje grada Paga bi ostalo bez liječnika i bilo kakve mogućnosti pružanja usluge u sljedećoj hitnoj intervenciji.

- Od subote u Pagu ćemo imati naše profesionalce. Ujutro će dežurati tim T2, a poslijepodne, noću i vikendima imamo cijelu ekipu, odnosno djeluje tim T1, kaže Krnčević.

TEHNIČAR PAŠKOG TIMA - MARIO KLAPOVIĆ IZ LIPIKA

Većina novih zaposlenika hitne medicinske pomoći u Pagu nije iz Zadra. Interes za zasnivanje radnog odnosa bio je malen, a kao jedan od mogućih razloga navodi se najavljeno djelomično ukidanje putnih troškova. Mogućnost za dobivanje posla iskoristili su kontinentalci. Mariju Klapoviću iz Lipika natječaj Zavoda za medicinsku pomoć Zadarske županije bio je prvi na koji se javio u životu i odmah je dobio posao.

- Dobio sam posao kao tehničar u T2 timu u Pagu. Situaciju je u Lipiku što se tiče posla jako teška i nema nikakvih naznaka da će biti bolje. Ne odnosi se samo to na dobivanje posla u struci nego i običnog fizičkog. Završio sam srednju medicinsku školu u Pakracu. Bio mi je cilj što prije pronaći posao i odmah nakon stažiranja počeo sam ga tražiti, kaže Mario Klapović.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/29112012/od-subote-pag-i-nin-s-pet-timova-imaju-24-satnu-hitnu-medicinsku-pomoc

Radovi koji rješavaju vodoopskrbu Paga i Povljane

Šezdeset i četiri milijuna kuna vrijednost je radova na komunalnoj infrastukturi koji se trenutačno izvode ili će se uskoro početi izvoditi na području grada Paga. Njima se za idućih pola stoljeća rješava vodoopskrba područja grada Paga i susjedne općine Povljana te odvodnja u samom gradu Pagu. Posebno su zanimljivi radovi na vodoopskrbnom sustava koji će u budućnosti omogućiti i pokretanje novih gospodarskih aktivnosti.Najteži projekt je izgradnja vodoopskrbnog sustava u Vrčićima koji čine vodosprema kapaciteta 1.000 kubika i šest bušotina. Projekt vrijedan četrnaest milijuna kuna zajednički financiraju Hrvatske vode i Grad Pag. To je najvažniji vodoopskrbni zahvat na Pagu u posljednjih dvadeset i tri godine, točnije od 1989. godine kada je otok povezan s kopnenim vodovodom u Senju. Dosadašnji sustav postao je nefunkcionalan zbog porasta potrošnje vode, osobito u ljetnim mjesecima kada se višestruko povećava broj korisnika.

- Ovim potezom mi rješavamo problem vodoopskrbe južnog dijela otoka i grada Paga u idućih pedeset godina. Radi se o naselju Vlašići, koje trenutačno ima vrlo nekvalitetnu vodoopskrbu, ali se to ovim potezom dugoročno rješava. Uz Vlašiće na sustav se spajaju Dinjiška, Povljana i Pag, kaže gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

- Prije desetak dana započeli su radovi na izgradnji novog vodoopskrbnog sustava Košljun - Sv. Martin vrijedni 12 milijuna kuna. Time se rješava vodoopskrba donjeg dijela otoka od Košljuna do Šimuna. Na tom potezu su prema našim prostornim planovima predviđene turističke zone i marine. Izgradnjom infrastrukture mi stvaramo preduvjete za njihovu realizaciju u budućnosti.Uz to gradi se odvodnja u gradu Pagu kojom će devedeset pet posto kućanstava biti spojeno na kanalizacijski sustav. Radovi na Bašacu, Katinama i Vodicama su počeli, a u ponedjeljak će početi na Lokunju, Sv. Heleni i Sv. Grguru. Svi projekti trebaju biti gotovi najkasnije za šest mjeseci.

DOBAR POSAO GRADSKE UPRAVE

Paški infrastrukturni bum rezultat je dobro odrađenog posla gradske uprave.

- Hrvatske vode su nositelj svih projekata. Imali smo jedanaest gotovih projekata s riješenim imovinskopravnim odnosima, građevinskim dozvolama i raspisanim natječajima. Njih smo nominirali u Hrvatske vode i oni su bez problema prihvaćeni, kaže gradonačelnik Fabijanić.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/29112012/radovi-koji-rjesavaju-vodoopskrbu-paga-i-povljane

Brač: Jako Andabak stare kuće pretvara u luksuznu turističku destinaciju

U selu Stipančići na Braču Jako Andabak namjerava obnoviti pet kuća i crkvu koju je kupio od privatnog vlasnika prije pet godina i staviti u funkciju luksuznog turizma, piše Liderpress.S obzirom da su ti objekti zaštićeni spomenici kulture, ne zna se još u kojem smjeru će smjeti obnavljati, trenutačno traje faza definiranja projekta u dogovoru s konzervatorima. Ovisno o odluci konzervatora, od kuća misli napraviti luksuzne objekte za najam ili čak stanovanje.Selo se nalazi iznad Bola u blizini Murvice na 300-tinjak metara nadmorske visine i kilometar od mora, s pogledom koji puca na Zlatni rat i hvarski kanal.

- Vidjet ćemo uskoro koliko možemo prilagoditi prostor današnjim potrebama turista. Jedan dio zemljišta koje smo kupili je građevinsko, pa bismo u sklopu sela napravili i neke dodatne sadržaje - potvrdio je Andabak za Liderpress.

http://dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/105821/Brac-Jako-Andabak-stare-kuce-pretvara-u-luksuznu-turisticku-destinaciju.aspx

Otvaranje EE info ureda u Pagu

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Grad Pag, 19. prosinca u 10:00 sati, svečano će otvoriti EE info Ureda i EE info pano u Gradskoj upravi Paga, na adresi Branimirova obala 1.

- Otvaranjem EE info točaka u cilju nam je informirati i educirati građane kao i poslovni sektor te utjecati na povećanje potražnje za korištenje energetski efikasnih građevinskih materijala i mjera kao i obnovljivih izvora energije na području grada Paga. EE Info ured mjesto je gdje građani mogu doći i postaviti upit o energetskoj efikasnosti, proučiti edukativne plakate te dobiti i informativno-edukativne brošure a smješten je u Gradskoj upravi, te je otvoren za besplatno savjetovanje svakog četvrtka od 09:00 do 11:00 sati, kazali su iz UNDP-a.Info pano, koji je komunikacijskih sustava u obliku dvostranog City Light display-a, građani će zamijetiti na Gradskoj rivi na području Katina, te pročitati o Sustavnom gospodarenju energije u gradu.

Nacionalni projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama (SGE) provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska), Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu zajedničkih aktivnosti poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj. SGE je usmjeren na zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, a glavni su mu ciljevi primjena modela kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, strateškog planiranja energetike i održivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno doprinosi smanjenju troškova za energente uslijed racionalnije potrošnje energenata, uz istovremeno smanjenje emisija štetnih plinova u atmosferu, a potiče se i razvoj novih djelatnosti i lokalnog poduzetništva.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-12-17/otvaranje-ee-info-ureda-u-pagu

http://lukavelaluka.com/

-ako se napravi 10% od svega navedenoga bit će vrhunski...iako se o nekim stvarima iz ovog plana govori vec goodinama, "nada umire posljednja" ili mozda "strpljen - spašen" bi bilo prikladnije

Saljski proračun će "podebljati" tri milijuna kuna od komunalnog doprinosa

Proračun Općine Sali za 2013. iznosi 12 milijuna kuna što je 4,4 milijuna kuna više od 7,6 milijuna kuna, koliko je nakon rebalansa iznosio proračun za 2012. godinu.

- Razliku u ovogodišnjem proračunu čine prihodi od komunalnog doprinosa. Naime, s obzirom na legalizaciju očekujemo veće priljeve pa smo tako u ovoj prihodovnoj stavci predvidjeli čak tri milijuna kuna. Nadalje, kako je u tijeku katastarska izmjera k. o. Božava i k. o. Sali, pod koju spada i područje mjesta Zaglav, od uplata za katastarsku izmjeru očekujemo 'protočnih' 1,8 milijuna kuna. Protočnih jer će ta sredstva biti uplaćena Općini koja će ih samo proslijediti dalje, pojašnjava načelnik Općine Sali Zoran Morović.Što se tiče rashoda najveća investicija u 2013. godini "u režiji" Općine Sali bit će sanacija dijela saljskog porta za što je predviđeno oko dva milijuna kuna.

Sanacija saljskog porta

- Cijeli saljski porat je zapravo u katastrofalnom stanju, a mi ćemo ove godine ići u popravak najderutnijeg dijela. Dakle sanirat će se potez od ulaza do kraja nove rive na način da će se betonirati dio ispod sadašnjeg puta, koji služi kao prometnica, te će se promet prebaciti na tu dionicu. Onaj dio kojim se sada odvija promet preuredit će se u šetnicu i koristit će se isključivo kao pješačka zona. Naravno, ovo je privremeno rješenje, dok se ne riješi zaobilaznica preko punte Bluda. Tada će se porat u cijelosti postati pješačka zona, kaže Morović koji se nada da bi izgradnja prometne zaobilaznice preko punte Bluda, a s obzirom na to da je ta dionica prema novoj raspodjeli potpala pod državne ceste, mogla krenuti uskoro.Od većih projekata načelnik Morović izdvojio je i izgradnju mrtvačnice u Salima.

- Već imamo idejni projekt za mrtvačnicu, a ove godine očekujemo i njenu izgradnju te smo za tu namjenu u proračunu ostavili oko 800.000 kuna. Iako će se mrtvačnica izgraditi na groblju u Salima moći će je koristiti i ostala mjesta. To se posebno odnosi na situacije kad se pokop odgađa nekoliko dana zbog čekanja da na sahranu dođe netko iz obitelji tko živi u inozemstvo. Dosad su se u takvim slučajevima pokojnici morali odvoziti u Zadar, što izgradnjom mrtvačnice u Salima više neće biti potrebno, kaže Morović.I u 2013. godini Općina Sali nastavlja s radovima na sanaciji nerazvrstanih cesta na Dugom otoku, a u toj skupini investicija najveća je sanacija puta prema uvali Barbenica u mjestu Luka za što je u Općinskom proračunu predviđeno 600.000 kuna.Morović navodi da su znatna sredstva planirana i za kupnju građevinskog materijala koji se namjerava podijeliti mještanima koji žele sanirati mjesne puteve prema svojim kućama. Nastavlja se i s uređenjem protupožarnih putova, za što je ove godine predviđeno 200-tinjak tisuća kuna. Naš sugovornik ističe da se u planiranju aktivnosti u 2013. godini išlo sa stavom da se ulaže u svako mjesto na području općine, pa makar bila riječ i samo o sanaciji nerazvrstanog puta.

Aktivnosti oko vatrogasnog doma

Kad je o protupožarnoj zaštiti riječ, Zoran Morović informira nas da će se ove godine intenzivirati aktivnosti oko rješavanja projektne dokumentacije za vatrogasni dom u Salima.

- Što se tiče socijalnog programa, znatne izdatke smo predvidjeli za sufinanciranje ili financiranje rada dječjeg vrtića, knjižnice, za učeničke i studentske stipendije i slično. Konkretno za Dječji vrtić Orkulica osigurane su 282.000 kuna, a za Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Sali, čiji rad Općina financira u stopostotnom obimu, predviđeno je 229.000 kuna. Osnovnoj školi Petar Lorini Sali Općina će na ime uređenja nastavnog kabineta uplatiti 50.000 kuna, a za sportska događanja i klubove predviđeno je 150.000 kuna. Za stipendije je osigurano ukupno 140.000 kuna, od čega 80.000 kuna za studente i 60.000 kuna za srednjoškolce, nabraja Morović.Porodiljna naknada, kao i dosad, iznosi 2.000 kuna po svakom novorođenom djetetu s tim da će se, ako to sredstva budu dopuštala, ići na uvećanje iznosa za drugo i treće dijete u obitelji.

- Kako Općina svake godine osigura oko 40.000 kuna za božićne poklone kojima darivamo svako dijete mlađe od 11 godina, tako ćemo nastojati kroz rebalanse osigurati i nešto novca kako bismo za Božić razveselili i naše najstarije žitelje. Želja nam je svakom umirovljeniku na području Općine Sali podijeliti božićnicu od barem 200 kuna, kaže načelnik Općine Sali koji napominje da je došavši na mjesto načelnika u općini zatekao dug od 6,5 milijuna kuna koji se kroz protekle četiri i pol godine po malo smanjivao.

- U završnom računu za 2011. godinu vidi se da je čak 1,7 milijuna kuna bilo utrošeno za sanaciju starog duga. Jasno je da smo u toj situaciji imali malo prostora za nove projekte. Ostalo je još oko milijun kuna potraživanja izvođača s kojima smo u sudskom sporu i mislimo da to nećemo platiti jer je riječ o nerealnom iznosu, rekao je Morović ističući da je on kao načelnik koji je vraćao stare dugove dosad bio poput stečajnog upravitelja te da će Općina Sali tek od ove godine, bez utega dugova, napokon moći disati punim plućima.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/13012013/saljski-proracun-ce-podebljati-tri-milijuna-kuna-od-komunalnog-doprinosa

Općina Tkon dobila dozvolu za trajni pogon Fotonaponske elektrane

Elektranu vrijednu oko 300.000 kuna postavila je tvrtka Eol ing d.o.o. iz Splita.Općina Tkon dobila je dozvolu za trajni pogon Fotonaponske elektrane.''Smatramo da će naša fotonaponska elektrana biti prva među gradovima i općinama u Zadarskoj Županiji.Unatoč mnogim preprekama i pogrešno upisanoj snazi elektrane, zbog čega nam je sada prihod po prodaje električne energije manji nego što bi to trebao biti, vjerujem da je puštanje u trajni pogon ipak dobra vijest od interesa svekolike javnosti u Sjevernoj Dalmaciji i Istočnoj Luci'', kazao je načelnik općine Tkon, ******* Katičin, te napomenuo kako se po pitanju prodaje električne energije intenzivno radi.Dozvolom iz HEP-a elektrana stječe pravo na trajni pogon s distribucijskom mrežom pod uvjetima definiranim u izdanoj elektroenergetskoj suglasnosti, navodi direktor HEP grupe, Tomislav Dražić.Elektranu vrijednu oko 300.000 kuna postavila je tvrtka Eol ing d.o.o. iz Splita.

http://www.ezadar.hr/clanak/opcina-tkon-dobila-dozvolu-za-trajni-pogon-fotonaponske-elektrane

ZELENO SVJETLO INVESTICIJI RUSKOG OLIGARHA NA MLJETU

Putinov prijatelj Vladimir Jevtušenko nakon skoro 10 godina čekanja, gradit će na Mljetu

http://dubrovacki.hr/datastore/imagestore/original/1321684869mljet.jpg

Turistički kompleks ruskog milijardera Vladimira Jevtušenka na otoku Mljetu, vrijedan 109 milijuna eura, mogao bi postati jedan od prvih projekata koji bi budući Zakon o strateškim ulaganjima mogao pokrenuti s mrtve točke.

Iako u Vladi za sada ne žele otkriti koje će velike strateške investicije dobiti prioritet, Jevtušenkovo ulaganje ispunjava sve propisane preduvjete: višestruko premašuje zakonom propisanu vrijednost projekta, predviđa zapošljavanje 150 ljudi, pridonosi razvoju turizma, a realizira se na otoku, što je, prema Zakonu, dodatna prednost.

Kupio ledinu upisanu kao šuma

Jevtušenko, koji spada među 10 najbogatijih Rusa, prije sedam godina kupio je dva zemljišta na Mljetu za pet milijuna eura od Općine Mljet, no nije se mogao uknjižiti kao vlasnik, jer je dio zemljišta registriran kao šuma i kao takav nije se mogao prodati strancima. Reagiralo je i Državno odvjetništvo, pa je cjelokupan projekt ostao potpuno blokiran.

“Kvaka” je bila u tome što se uopće nije radilo o šumi, nego o pustoj zemlji koja je u zemljišnim knjigama bila upisana kao šuma. Prostorni plan Općine – u kojoj je na vlasti SDP - na tom je predjelu predvidio turističku zonu, no Dubrovačko-neretvanska županija – u kojoj je na vlasti HDZ - donijela je prostorni plan koji je Mljet ostavio bez ijedne čestice namijenjene turističkoj izgradnji.

Prije dvije godine Županija je u plan vratila jednu turističku zonu, no ona je samo dijelom pokrivala zemljište koje je kupio Jevtušenko. Budući Zakon o strateškim investicijama mogao bi riješiti ovu pat-poziciju, i to odlukom o strateškom upravljanju prostorom.

Obećanja Putinu

Načelnik Općine Mljet Nikola Hajdić, nakon sedam godina bitke sa županijskom i državnom vlašću, nije bio spreman komentirati čitav slučaj. Rezigniran blokiranjem projekta za koji je uvjeren da je mogao Mljetu osigurati novi val razvoja, poručio je tek da su “i do sada se mnogi zakoni mogli primijeniti da se ovaj slučaj riješi, ali se to ipak nije dogodilo”.

Jevtušenkov slučaj puno je puta bio na dnevnom redu razgovora između dviju zemalja na najvišoj razini, a neslužbene informacije govore da je bivša premijerka Jadranka Kosor navodno u dva navrata ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu obećala rješavanje tog problema. Ako uvrsti taj projekt na listu strateških investicija, Vlada bi konačno otklonila stalni kamen spoticanja u odnosima s Rusijom.

Marina Karlović-Sabolić

http://dubrovacki.hr/clanak/47704/putinov-prijatelj-vladimir-jevtusenko-nakon-skoro-10-godina-cekanja-gradit-ce-na-mljetu

Neznam jel ovo već bilo al ako je slobodno brišite ća:nuts:


arh Edo Šegvić
IDEJNI PROJEKT UREĐENJA LUČICE, Stari Grad, Hvar
2011

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/01.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/02.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/03.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/04.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/05.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/06.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/07.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/08.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/09.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/URBANIZAM/STARI%20GRAD/10.jpg

arh Edo Šegvić
VILA STOMORSKA,ŠOLTA
2011
425 m2 neto / 399 m2
Status:Rješenje o uvjetima građenja

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/01.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/02.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/03.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/04.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/05.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/06.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/07.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/08.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/09.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/10.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/11.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/VILA%20STOMORSKA%202010/12.jpg

brutalno :master:

arh Duje Šegvić
STAMBENA ZGRADA, Stomorska, Šolta
Status:Lokacijska dozvola
2008

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/KUCA%20SOLTA%202008/01.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/KUCA%20SOLTA%202008/02.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/KUCA%20SOLTA%202008/03.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/KUCA%20SOLTA%202008/04.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/OBITELJSKE%20KUCE/KUCA%20SOLTA%202008/05.jpg

REKONSTRUKCIJA I NADOGRADNJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA, Rogač, Šolta

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/ugo-objekt-solta/01.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/ugo-objekt-solta/02.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/ugo-objekt-solta/03.jpg

REKONSTRUKCIJA I NADOGRADNJA POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE, Rogač, Šolta


http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/stambena-zgrada-Rogac/01.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/stambena-zgrada-Rogac/02.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/stambena-zgrada-Rogac/03.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/stambena-zgrada-Rogac/04.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/POSLOVNI%20OBJEKTI/stambena-zgrada-Rogac/05.jpg

UREĐENJE DIJELA LUKE ROGAČ, Šolta

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/01.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/02.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/03.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/04.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/05.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/06.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/07.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/08.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/09.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/10.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/11.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/12.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/13.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/14.jpg

http://www.prostor-split.hr/images/stories/reference/JAVNI%20OBJEKTI/Luka-Rogac/15.jpg

^^:cheers::cheers:

Vis: sanira se i širi dio obale na Kutu

Na području Kuta u viškoj uvali odvijaju se radovi na sanaciji i proširenju dijela obale koje, temeljem provedenog natječaja, izvode djelatnici splitske tvrtke “Akropolis” d.o.o. Radove u vrijednosti od tri milijuna kuna financira gradska tvrtka “Issa Adria Nautika”, društvo s ograničenom odgovornošću za pružanje usluga u nautičkom turizmu, uzevši, uz jamstvo Grada Visa, kredit kod HBOR-a.

Realizacijom ovog projekta obalna linija na Kutu će se izmaknuti od već postojeće za 15 metara prema moru, u ukupnoj duljini od 84 metra.Proširenjem obale omogućit će se prihvat ne samo za plovila domicilnog stanovništva već i plovila nautičara kojih je sve više, a planirano je i arhitektonsko uređenje novonastalog zaobalnog prostora, površine od oko 750 metara četvornih, te preuređenje bivše peškarije u recepciju i sanitarni čvor za nautičare.Jelica Linčir, direktorica “Issa Adria Nautike”, kazala nam je da će radovi na Kutu potrajati do početka travnja ove godine. Viška luka trenutno raspolaže tek sa 90 vezova(60 na Luci i 30 na Kutu) i 50 plutača za sidrenje.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/201192/Vis-sanira-se-i-iri-dio-obale-na-Kutu.aspx

U Neviđanima se planira napraviti prava riva

U Neviđanama na Pašmanu priprema se zanimljiv projekt: sada neuvjetno mjesno pristanište trebalo bi se rekonstruirati u pravu rivu sa školjerom koja bi omogućila normalan vez ne samo lokalnim turističkim brodovima nego i nautičarima.

- Pripremamo dokumentaciju za značajno produženje o rive uz koju će biti gaz od pet metara. Projekt nam je upravo dobio suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i sad idemo dalje. Trebamo ishoditi suglasnost za glavni projekt u županijskim uredima za ove poslove, a onda naći novac jer se radi o projektu vrijednom oko pet milijuna kuna - objašnjava načelnik Općine Pašman Nedjeljko Medić.Zasad je pristanište u Neviđanama lokalnog karaktera, nije u nadležnosti Županijske lučke uprave, no ovaj projekt znači da uskoro mora doći do promjene kategorizacije.

- Projekt je značajan za cijeli ovaj dio Pašmana, a očekujemo podršku i Ministarstva pomorstva i infrastrukture. S pripremljenom dokumentacijom kandidirat ćemo se za sredstva EU-a, vjerujem u neki od strukturnih fondova jer ubuduće će u biti svi ovakvi projekti morati proći sličnu proceduru jer više neće biti dosadašnjeg proračunskog financiranja - kaže Medić.Ukupna osna duljina lukobrana nakon rekonstrukcije, kojoj je cilj osiguranje stabilnosti konstrukcije, iznosit će 127 metara. Srušit će se dio lukobrana i iskopati postojeći teren, ugraditi zamjenski materijal, postaviti elementi parapetnog zida, obnoviti školjera i postaviti kamena obloga. Nova riva sa školjerom bit će dobra zaštita od tramontane koja je dosada jako smetala brodovima vezanim u Neviđanama.

http://www.057info.hr/vijesti/2013-02-07/u-nevidanima-se-planira-napraviti-prava-riva

Ima posla: na Dugom otoku čeznu za radnicima

Ljudi dođu, probaju i odu, a rješenje nije u jednokratnim godišnjim naknadama za radnike s prebivalištem na otoku, jer se time ne mogu pokriti ni doprinosi iz plaća, pa to ne može motivirati ljude na zapošljavanje na otocima', objašnjava za Slobodnu Dalmaciju. Direktorica tvornice Marina Depolo kaže kako ima 70 radnika i kako je u stalnoj potrazi za onima koji bi radili u pogonima za preradu ribe.

Otočki sabor traži povećanje subvencija za prijevoz, dostavu vode i cijene brodskih karata. 'Apsurdno je da tvrtka koja na otocima ima trgovine, a registrirana je negdje na kopnu, ne može ostvariti potporu za očuvanje radnih mjesta iako je svima jasno da otočne trgovine veći dio godine rade u posve drukčijim uvjetima od onih na kopnu', dodaje Barić.Cijena vode veliki je problem, uz nedostatke radne snage i tvornici Mardešić. U sušnom razdoblju potreban je vagon vode dnevno za potrebe pogona čija je cijena 800 kuna. Siniša Kulušić, vlasnik tvrtke Benjamin koja je u najmu Tankerkomercove marine u Velom Ižu, traži izjednačavanje otočnih gospodarstvenika s kopnenim. Oni godišnje potroše 120 do 150 vagona vode, a mjesni hotel sto.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2013-02-07/ima-posla-na-dugom-otoku-ceznu-za-radnicima

Idejno rješenje vodoopskrbe otoka uskladiti s promjenama u prostoru

Predstavnici komunalnih društava u čijoj je nadležnosti vodoopskrba otoka (Zadar, Preko, Kukljica, Kali, Pašman i drugi), predstavnici Hrvatskih voda Irina Putica i Toni Carević, projektant Luka Jelić kao predstavnik izrađivača Idejnog rješenja Hidroprojekt-ing iz Zagreba te Dario Ivankov, pročelnik UO za gospodarstvo Zadarske županije sastali su se u Domu županije kako bi razmotrili mogućnosti dovođenja vode na otoke zadarskog arhipelaga, a u skladu s Idejnim rješenjem vodoopskrbe otoka Zadarske županije iz 2004. godine.

- Riječ je, dakle, o poprilično starom dokumentu, koji treba revidirati. Zbog promjena u prostoru spomenuto Idejno rješenje trebat će uskladiti sa svom postojećom projektnom dokumentacijom. Nadalje, u dosadašnjem rješenju nije bilo govora ni o desalinizatorima, dok će se oni u novo idejno rješenje obavezno uključiti, pojašnjava pročelnik Ivankov.Naime, svaka jedinica lokalne samouprave može samostalno izgraditi vodovodnu mrežu unutar svoga područja, izgraditi vodospreme pa tako i koristiti mogućnost desalinizatora za vodoopskrbu. No, projektna dokumentacija se mora raditi za sve predviđene cjevovode (magistralne, podvodne, lokalne), vodospreme kao i za ostale građevinske objekte potrebne u projektu vodoopskrbe zadarskih otoka, znači za sve otoke.

- Jedan od zaključaka sa sastanka je bio da je postojeće idejno rješenje dobro postavljeno kao okvir, da ga treba doraditi te da između ostalog, treba obaviti vodoistražne radove na svim otocima da se utvrde mogućnosti korištenja vode iz izvora koji se pronađu. Dosad su izvršeni neki vodoistražni radovi na Božavi, Molatu, Olibu i Silbi i utvrđeno je da negdje ima vode, ali je bočata, negdje je uopće nema ili je ima u malim količinama. Za naglasiti je da u Božavi postoji izvor koji nitko ne koristi ili se vrlo malo koristi, kaže Ivankov.Tko bi bio nositelj projekta cjelovite vodovodizacije otoka, kao i iz kojih će se sve izvora financirati nije određeno.

- Postoje izvori iz strukturnih fondova EU, iz resornih Ministarstava, Hrvatskih voda, regionalne samouprave, lokalne samouprave i slično. To će se sve morati dogovoriti, najvažnije je da postoji projekt i da se on može upotrijebiti za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova, kaže Ivankov.

IZVOR KRAJ BOŽAVE IMA VODE ZA POLA DUGOG OTOKA?

Jedna od otočnih jedinica lokalne samouprave koja radi na izgradnji vodovodne mreže na svom području je Općina Sali.Uz to što je na izvor na Malom Jezeru još prije osam godina ugrađen desalinizator čime su osigurane količine vode dovoljne za četiri jugoistočna i ujedno najnaseljenija mjesta na Dugom otoku - Sali, Zaglav, Žman i Luku, radi se i na osposobljavanju izvora vode pokraj Božave.

- Postoje naznake da bi uz desalinizator i vodospremu taj izvor imao dovoljno vode za cijeli sjeverozapadni dio otoka. Općina Sali tako ulaže napore kako bi se to što prije i dogodilo. Naime, u tijeku je izrada glavnog projekta za vodovodnu mrežu u Božavi, rješavanje imovinskopravnih odnosa je pri kraju te ćemo uskoro tražiti potvrdu glavnog projekta. U međuvremenu je projekt kanalizacijskog sustava i odvodnje Božave već završen tako da i za taj projekt idemo u traženje potvrde glavnog projekta, kaže načelnik Općine Sali Zoran Morović.On očekuje da bi do ljeta mogli dobiti obje građevinske, odnosno potvrde glavnog projekta.Inače, glavni projekt vodovodne mreže Božave koja uključuje desalinizator i vodospremu zajednički financiraju Hrvatske vode (150.000 kuna) i Općina Sali (17.000 kuna).

http://www.zadarskilist.hr/clanci/08022013/idejno-rjesenje-vodoopskrbe-otoka-uskladiti-s-promjenama-u-prostoru

U Ždrelcu se radi odvodnja, a vikendaši grintaju

Uz most između Ugljana i Pašmana, na pašmanskoj strani uz Mali Ždrelac, ovih se dana intenzivno radi. Bageri kopaju uz samu obalu na predjelu Gladuša, dijelu Ždrelca koji gleda prema Dugom otoku. Stanovnici Pašmana su zadovoljni jer se radi na nastavku projekta odvodnje, a vikendaši su izgleda ogorčeni. Ima među njima takvih koji šalju prosvjedna pisma zbog "stravične devastacije".

- Navodno je riječ o izgradnji kanalizacijskog sustava, no ni na koji način ne mogu shvatiti tko je mogao odobriti potpuno razaranje prirodnog ambijenta koje je more oblikovalo tisućama godina - kaže dr. Marko Špikić koji je iz Zagreba svoje prosvjedno pismo uputio i na adrese raznih zelenih udruga i nadležnih ministarstava.

Različiti pogledi

No ovdje se očito radi o različitim pogledima na život na otoku. Povremeni stanovnici, odnosno vikendaši, željeli bi uživati u netaknutom okolišu kakav je bio kad su prvi put kročili na Pašman, a stalni stanovnici vape za rješavanjem infrastrukturnih problema.U Ždrelcu je u prošlom popisu stanovništva i kućanstava registrirano čak 1069 stambenih jedinica, a od tog broja je samo 265 stalno nastanjeno, riječ je o jednom od najvećih vikendaških područja koja su zimi jednostavno pusta.

- Ne možemo valjda vječno ostati na crnim jamama? Možda onima koji su u prvom redu do mora na Gladuši ne odgovara što se radi na odvodnji, ali tehnički nema drugog rješenja jer na taj glavni vod treba spojiti sve ono što je uzbrdo i onda preko pročišćivača odvesti u more.

- Ovo je projekt koji je počeo davno prije mog mandata, usuglašen sa svim ministarstvima i Hrvatskim vodama, a za ovu fazu koju sad radimo dobili smo bespovratna sredstva IPARD-a, a to nije bilo lako dobiti - kaže načelnik Pašmana Nedjeljko Medić.

Dugoročno rješenje

Općina Pašman inače obuhvaća sedam naselja: Kraj, Pašman (Pašman, Mali Pašman i Barotul), Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, koji će prvi imati mogućnost koristiti sustav odvodnje. Sada se provodi 4. i 6. faza gradnje sustava odvodnje koje IPARD financira s 820 tisuća eura (6,3 milijuna kuna).Dosad su već realizirane prve tri faze projekta koji je dozvolu za realizaciju od nadležnoga županijskog ureda dobio još 2005. godine. Izgrađen je pročišćivač, cjevovod do obale i ispust na dubinu od 60 metara. A sada se gradi glavni pravac uz obalu i gravitacijski cjevovod a zatim u sklopu ovog projekta ide gradnja crpne stanice i tlačnog cjevovoda u Ždrelcu.

- Tek kad to bude sve gotovo ide peta faza u kojoj je predviđena gradnja sekundarne mreže, odnosno priključenja objekata na sustav. Ne razumijem zato one koji sad prosvjeduju, umjesto da su sretni što se dugoročno rješava pitanje odvodnje, kaže načelnik Medić.

http://www.057info.hr/vijesti/2013-02-10/u-zdrelcu-se-radi-odvodnja-a-vikendasi-grintaju

Korak bliže do Olimpijskog centra na Silbi

Predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), Zagrebačkoga sportskog saveza (ZŠŠ) i tvrtke Centar d.o.o. koja je u vlasništvu Saveza predstavili su u Zagrebu projekt izgradnje Hrvatskoga olimpijskog centra na Silbi koji bi se trebao sufinancirati povlačenjem sredstava iz fondove Europske unije.

Nekretnine vrijedne 13,2 milijuna

Izgradnja ovog centra, kako je još jesenas za naš list istaknuo član Vijeća Hrvatskoga olimpijskog odbora Marijan Klanac, riješila bi pitanje adekvatne pripreme sportaša i obuke športskih kadrova kojima je do rata na raspolaganju bio Sportski centar na otočiću Badija kod Korčule bez kojeg je u međuvremenu hrvatski sport ostao, s obzirom na to da je bio izgrađen na zemljištu koje je vraćeno Katoličkoj crkvi.Olimpijski centar na Silbi planira se izgraditi u uvali Sotorišće, na prostoru Omladinskog hotela Mirta i pripadajućega sportskog kampa kojim upravlja tvrtka Centar d.o.o., a koji su u vlasništvu Zagrebačkoga sportskog saveza, kao sljednika SIZ-a za fizičku kulturu.Na prostoru kampa, osim glavne zgrade sagrađene 1955., godine i restorana izgrađenog desetljeće kasnije, smješteno je 10 bungalova kapaciteta 70 ležajeva, te igralište na pijesku za odbojku i rukomet i polivalentno betonsko igralište. U kampu borave uglavnom školska djeca - članovi sportskih klubova i saveza. Tržišna vrijednost kampa i Omladinskog hotela, po elaboratu sudskog vještaka o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine, napravljenom u siječnju 2011., godine prelazi 13.2 milijuna kuna.

Nužna potpuna obnova kampa

- S obzirom na to da gotovo tridesetak godina na objektima u kampu nisu rađeni nikakvi veći zahvati, pripojenjem tvrtke Sport Trade Zagreb d.o.o. 2005. sestrinskoj tvrtki Zagrebačkoga športskog saveza - Centru d.o.o. za športsku djelatnost, pokrenute su aktivnosti kojima se trebala poboljšati infrastruktura, kvaliteta smještaja, te unaprijediti organizacija i upravljanje kampom. Godine 2007. je provedena veća sanacija na objektima, no time problem tereta godina nije riješen. Uoči svake sezone potrebna su nova ulaganja, koja tek neznatno poboljšavaju sliku objekata i sportskih terena, pa je potpuna obnova ovoga kampa nužnost. Zajedničkim dogovorom s HOO-om, krajem 2008. pristupilo se izradi Master plana ŠRC Silba kojim je obuhvaćena izrada idejnog rješenja kao i usklađivanje s prostorno-planskom dokumentacijom, a sve kao podloga za ishođenje daljnjih dozvola i izrade investicijskog programa. Na temelju tog Master plana Zadarska županija je prepoznala važnost ovog sportsko-turističkog projekta za otok Silbu, ali i za cijelu županiju, te je krajem 2011. gdoine donijela izmjene GUP-a kojim se predmetne parcele proglašavaju sportsko-rekreacijskom zonom. Time je omogućena gradnja objekata i na prostoru zone 70 metara od mora, što do tada nije bilo moguće. Zajednička suradnja HOO-a, ZŠS-a i Centra d.o.o. rezultirala je u veljači 2011. potpisivanjem Pisma namjere između svih triju strana kojim je dogovorena suradnja u planiranju i realizaciji projekta HOC Silba, u koji Centar d.o.o. ulazi sa zemljištem, a HOO kao investitor. Predstoji izrada Studije izvodljivosti, te osiguranje financijskih sredstava kako bi se konačni idejni projekt mogao realizirati, navodi se u priopćenju tvrtke Centar d.o.o. iz koje napominju kako su u međuvremenu riješeni imovinsko-pravni odnosi za najveći dio terena obuhvaćenog projektom, ukupne površine do 19.000 metara četvornih, dok se u ovom trenutku još vode sudski postupci nad dvjema česticama, a potrebno je riješiti i pitanje pristupnog puta koji je u privatnom vlasništvu.

Iz fondova i više od 50 posto

- Ulaganje u Hrvatski olimpijski centar Silba odnosi se prvenstveno na športsku, smještajnu i ugostiteljsku infrastrukturu, što bi obuhvatilo izgradnju polivalentne športske dvorane, teretane, bazena, športskih terena na otvorenom, smještajnih, kongresnih i ugostiteljskih kapaciteta, a projektni prijedlog trebalo bi kandidirati za bespovratna sredstva u okviru mjere za ulaganje u poslovnu turističku infrastrukturu, odnosno u okviru mjere za razvoj športsko-rekreacijske infrastrukture, stoji u priopćenju HOO-a u kojem se dodaje i kako će za potrebe aplikacije projekta, ovisno o propozicijama natječaja, biti potrebno osnovati tvrtku ili udrugu sa sjedištem na Silbi, odnosno unutar administrativnih granica Grada Zadra.Vrijednost budućeg Olimpijskog centra bit će poznata tek nakon izrade Studije izvodljivosti projekta, a u Hrvatskom olimpijskom odboru napominju kako sufinanciranje poduzetničkih projekata iz fondova EU može iznositi i više od 50% ukupne vrijednosti ulaganja, pri čemu ostaje i mogućnost dobivanja povoljnog kredita kod HBOR-a.Očekuju, također da će Hrvatska nakon pristupanja EU "otvoriti mjere kojima će omogućiti korištenje fondova Europske unije za ulaganje u športsku infrastrukturu koja doprinosi postizanju općih ciljeva konvergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja", te napominju kako su "razvojni planovi za Hrvatski olimpijski centar Silba u skladu su s ciljevima strategije Europa 2020. i mogu se ostvariti korištenjem instrumenata kohezijske politike Europske unije za razdoblje 2007. - 2013".

http://www.zadarskilist.hr/clanci/12022013/korak-blize-do-olimpijskog-centra-na-silbi

Uskoro radovi na vodovodnoj mreži na Silbi

Nakon velike prošloljetne suše koja je na većini zadarskih otoka gotovo izazvala paniku, ove godine situacija bi trebala biti bolja, jer su se u gradskoj upravi pobrinuli da imaju dovoljno sredstava za plaćanje vodonosca. Osim toga, nadaju se da će zbog obilnih oborina gusterne biti pune, pa će biti i manje potrebe za kupnjom vode.

Dotrajala mreža, gubitak voda

- Nedavno smo bili na Silbi i utvrdili smo gdje nastaju najveći gubici vode i što bi trebalo popraviti. Napravili smo troškovnik radova i očekujemo da bi u ožujku trebali početi sanaciju, rekonstrukciju i dogradnju mjesne vodovodne mreže, rekao je Ivan Katić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i razvoj otoka Grada Zadra dodajući kako bi po troškovniku radovi trebali koštati 250-ak tisuća kuna. Kazao je da su na Silbi bili i predstavnici UNDP-a koji su, također zainteresirani za ulaganje u otok, odnosno da bi oni trebali pomoći sanaciju jedne vodospreme.

- Silba trenutačno ima četiri vodospreme koje napuni vodonosac, a potom se ta voda lokalnom, odnosno mjesnom mrežom distribuira do pojedinih kuća. Ta je mreža, međutim, zbog dotrajalosti propusna i gubi se mnogo vode tako da ćemo je popraviti, ali i nadograditi, odnosno postaviti 400-tinjak metara nove mreže, kazao je Katić.Dodao je da na Premudi postoji vojna vodosprema i da trenutačno pregovaraju s Agencijom za upravljanje državnom imovinom da se Gradu dade pravo služnosti nad njom, čime bi se poboljšala situacija s vodom i na tom zadarskom otoku.Pročelnik je rekao da bi ovih dana trebali otići i do Hrvatskih voda u Split gdje bi trebali uzeti dokumentaciju o vodoistražnim radovima koje su Hrvatske vode radile na Olibu, Silbi i Molatu. Naime, kako je pojasnio, Hrvatske su vode prije devet godina radile bušotine vode na tim otocima, ali Grad nema podatke kakva je ta voda, je li pitka ili ne, koliko je nađeno i slično.

Velike investicije na čekanju

- Podatke nema ni zadarski Vodovod, pa ćemo direktor Matak i ja otići u Split po njih. Nadamo se da će i oni sudjelovati i pomoći nam u uređenju vodovoda na otocima, rekao je Katić. Istaknuo je da su ishodili građevinske dozvole za mjesne vodovodne mreže na Silbi, Olibu i Premudi, te da je u proračunu ostalo još 500-tinjak tisuća kuna za poboljšanje vodoopskrbe. Dio od ovih sredstava trebalo bi se utrošiti na produženje i popravak vodovodne mjesne mreže i u Velom Ižu, gdje bi trebali mjesnu mrežu približiti još većem broju kućanstava.

- Ove smo godine prvo željeli urediti situaciju na Silbi i Velom Ižu, jer su to dva mjesta s najvećom potrebom za vodom, gdje vodonosac najviše dolazi i gdje imamo, posebno tijekom ljeta, najviše korisnika. Upravo zbog cijele situacije želimo urediti vodospreme tako da vodonosac može u jednom dolasku donijeti što više vode i otići do drugog otoka, a da potom mještani polako sami distribuiraju vodu mjesnom mrežom do svake pojedine kuće, objasnio je Katić.U razgovoru se dotaknuo i Malog Iža, čiji su mještani prošloga ljeta muku mučili sa sušom, a koji još uvijek nema uređenu mjesnu vodospremu. Katić je rekao da je svjestan da je maloiška vodosprema u lošem stanju jer je izgrađena prije mnogo godina te je dosta udaljena od vodonosca, što nije najbolje rješenje. Zbog navedenog u gradu planiraju izgraditi novu vodospremu za Mali Iž, ali to će, kako je rekao Katić, morati još pričekati jer Grad Zadar nema novaca budući da je to veća investicija.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/19022013/uskoro-radovi-na-vodovodnoj-mrezi-na-silbi

Kanalizacijom protiv onečišćenja ljekovitog blata

http://img11.imageshack.us/img11/5584/jporizgradnjakanalizaci.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/11/jporizgradnjakanalizaci.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Na području Lokunje u Pagu izgrađen je kanalizacijski sustav na koji se može priključiti osamdeset kuća. Na Lokunji se nalazi ljekovito blato koje se koristi za liječenje reumatskih bolesti i jedan od razloga izgradnje kanalizacije je sprječavanje onečišćenja mora i ljekovitog blata.

Hotel i bazeni

- Ljekovito blato koje se nalazi na Lokunji koristi se za liječenje reumatskih bolesti, a na tom području je u posljednjih tridesetak godina izgrađen velik broj kuća, a kuće imaju septičke jame jer do sada nije bilo kanalizacije. Željeli smo spriječiti onečišćenje mora i ljekovitog blata, a to se moglo samo izgradnjom kanalizacije. Kuće na Lokunji će se priključiti na kanalizaciju i tako će more i ljekovito blato ostati čisto, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.Ljekovito blato na Lokunji stoljećima se koristi za liječenje reumatskih bolesti, a po istraživanjima koja su provedena ne sveučilištu u njemačkom gradu Münchenu, paško ljekovito blato korisno je i za liječenje dermatoloških bolesti. Nedaleko od Lokunje, na mjestu nekadašnjega starog pogona solane, izgradit će se hotel gdje će se ljekovito blato s Lokunje koristiti za liječenje. Uz hotel izgradit će se otvoreni i zatvoreni bazen.

- Izgradnja hotela s bazenima i liječenje ljekovitim blatom je značajan projekt za Pag. Tim projektom turistička sezona će se produžiti od tri na devet ili deset mjeseci i od toga će imati koristi svi koji se bave turizmom. Koristi će imati iznajmljivači soba i apartmana, ugostitelji, obrtnici, a povećat će se i prihodi gradskog proračuna, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Projekt vrijedan 9 milijuna kuna

Kanalizacija na Lokunji proširit će se i na obližnju plažu Prosika, najveću plažu u gradu Pagu. Kuće i ugostiteljski objekti koji se nalaze uz plažu i na plaži dobit će priključak na kanalizaciju što će spriječiti onečišćenje mora. Izgradnja kanalizacije na Lokunji je početak izgradnje znatno većega kanalizacijskog sustava koji vodi do predjela Sveta Jelena i Sveti Grgur. Vrijednost projekta iznosi devet milijuna kuna, a sredstva su osigurale Hrvatske vode u visini od 90 i Grad Pag u visini od 10 posto. Uz kanalizaciju na Lokunji, izgrađen je velik dio kanalizacije na Bašaci, Vodicama, na Macelu te na obalnom dijelu srednjovjekovne jezgre Paga, na šetalištu Katine.

- Pag je turističko mjesto i moramo se brinuti o čistoći mora u Paškoj uvali, a bez dobroga kanalizacijskog sustava to nije moguće. Zbog toga smo pokrenuli ove velike projekte, ali pokrenuli smo ih i kako bi sve kuće te svi ugostiteljski i turistički objekti dobili priključak na kanalizaciju, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/22022013/kanalizacijom-protiv-oneciscenja-ljekovitog-blata

VIS: U blizini sela Žena Glava gradit će se elektrana

Otkako je Grad Vis 2010. godine donio Prostorni plan uređenja grada Visa, zagrebački Končar-obnovljivi izvori d.o.o. razvija projekt izgradnje fotonaponske elektrane na području grada Visa. O suradnji s Končarom viški gradonačelnik Ivo Radica kaže:

- Već treću godinu imamo kontakte s Končarom, a jedna od prvih zadaća vezanih uz ovaj projekt bila je pronaći kvalitetnu lokaciju. Prvo se kao moguća lokacija buduće elektrane spominjalo područje na brdu Sveti Andrija, međutim, zbog prevelikog broja privatnih čestica zemljišta, morali smo odustati od te lokacije jer bi nam rješavanje istih oduzelo previše vremena, pa se pristupilo traženju nove. I napokon smo se odlučili za lokaciju u blizini sela Žena Glava, u srcu otoka Visa, na predjelu Griževa glavica.Uz to što zadovoljava sve uvjete, za razliku od prve lokacije, na ovoj je zemljište (površine oko 50 tisuća metara četvornih) u 100-postotnom državnom vlasništvu.Mi smo tu lokaciju predložili u sklopu Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije i očekujemo da će u Županiji uskoro prihvatiti naše prijedloge. Nakon usvajanja ovih izmjena i dopuna, ići će se, uvjeren je Radica, u daljnju potrebnu proceduru za realizaciju ovog iznimno važnog projekta za grad i otok Vis.Predviđena snaga fotonaponske elektrane na otoku Visu je 3 MW (megavata). Usporedbe radi, cijeli otok Vis tijekom špice turističke sezone ima maksimalno opterećenje od 3,5 MW. Izgradnjom fotonaponske elektrane otok Vis bi, uz svoje izvore pitke vode, postao “neovisniji” u opskrbi električnom energijom, s obzirom da bi se dio energije proizvodio i na otoku, što za sada nije slučaj. Naime, električna energija podmorskim kabelom dolazi s otoka Hvara.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/203301/Default.aspx

SUPETAR:Napokon nastavljena izgradnja školske sportske dvorane u Supetru

Nakon 3,5-godišnje stanke u Supetru su ponovno započeli radovi na izgradnji školske sportske dvorane koja se nalazi u neposrednoj blizini srednje škole Brač.

- Gradnja dvorane je bila obustavljena prije nego što sam izabran za dužnost gradonačelnika zbog brojnih problema i uočenih manjkavosti pa je došlo i do izmjene glavnog projekta. U međuvremenu su sve prepreke uklonjene, a sam prostor je racionalnije iskorišten – kazao je supetarski gradonačelnik Dinko Hržić.Istaknuo je kako su zatečeni stanjem na projektu školske sportske dvorane bili prisiljeni napraviti potrebite izmjene glavnog projekta jer su sudskim vještačenjem i detaljnijom analizom novoangažiranih arhitekata riješili mnoge nedostatke koje je dvorana imala.Školsko- sportsko dvorana prostirat će se na površini od 2035 metara četvornih, a osim osnovcima i srednjoškolcima bit će namijenjena za ostale sportsko-rekreacijske i kulturne potrebe Supetra.

Novina u projektu je suteren tzv. ''podrum'' dvorane koji u prvotnom projektu nije bio obuhvaćen detaljnije već samo u roh-bau sistemu. U suterenu dvorane u kojem će biti smještene tri veće dvorane, svaka će imati površinu od 101 metar četvornih. Zatim četiri ureda za sportske udruge te dvorana za sastanke površine 55 metara kvadratnih. Imat će još i svlačionice, garderobe, frizerski salon za potrebe srednje škole, sanitarne čvorove i dizalo za osobe s invaliditetom.Centralni dio sportske dvorane koristit će se u svrhe učenika srednje škole Brač i ostale udruge te van školske aktivnosti. Dimenzije igrališta bit će 33 metara dužine i 20 metara širine, sa 300 sjedećih mjesta i pripadajućim sanitarnim čvorovima i garderobom.Za potrebe izgradnje dvorane grad Supetar je, usprkos teškoj financijskoj situaciji zbog višemilijunskih ovrha, uspio osigurati 6,6 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska županija dva i pol milijuna kuna, dok će Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova izdvojiti 5,6 milijuna kuna.

- Činimo sve da konačno riješimo gorući problem u našemu gradu jer nedostatak školsko-sportske dvorane stvara mnoge probleme. Učenici su neopravdano zakinuti u tjelesnom odgoju dok je supetarska mladež uskraćena u športskim aktivnostima - istaknuo je gradonačelnik Hržić .Inače, radove izvodi poduzeće "MP Beton" iz Solina, a očekuje se kako će dvorana biti predana na uporabu u prvom tromjesečju iduće godine.

http://www.dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/112437/Napokon-nastavljena-izgradnja-skolske-sportske-dvorane-u-Supetru.aspx

^^

http://img46.imageshack.us/img46/6048/dsc0428kw.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/46/dsc0428kw.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img17.imageshack.us/img17/4523/dsc0429zj.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/17/dsc0429zj.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img855.imageshack.us/img855/2742/dsc0432o.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/855/dsc0432o.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img820.imageshack.us/img820/1473/dsc0437p.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/820/dsc0437p.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img442.imageshack.us/img442/9232/dsc0438fq.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/442/dsc0438fq.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img845.imageshack.us/img845/8898/dsc0448p.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/845/dsc0448p.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img209.imageshack.us/img209/6171/skolskasportska1.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/209/skolskasportska1.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img221.imageshack.us/img221/727/skolskasportska2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/221/skolskasportska2.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img109.imageshack.us/img109/8210/novinaproj.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/109/novinaproj.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Radovi na cesti Jelsa - Poljica bit će gotovi prije roka

Tvrtka “Strabag”, sa svojim podizvođačima, u četvrtom je mjesecu obavljanja radova na rekonstrukciji druge poddionice ceste Jelsa − Poljica (8480 metara). Riječ je o dionici državne ceste Sućuraj − Hvar (d-116), o kojoj se desetljećima govorilo kao o najopasnijoj prometnici na području Splitsko-dalmatinske županije, pa su stanovnici našeg najsunčanijeg otoka s oduševljenjem dočekali taj dugo najavljivani zahvat.Na gradilištu je trenutno 15 rovokopača, 10-ak teških kamiona, a ponekad i do 70 radnika. Koristi se svaki dan da bi napredovali što bolje i radove završili prije roka.

Kompletan iskop

− Do sada smo obavili kompletan iskop na gotovo pet kilometara ceste, dok su betonski radovi završeni do trećeg kilometra. To znači da sve teče u skladu s planiranom dinamikom premda je tijekom siječnja bilo dosta kišnog vremena, što objektivno usporava pripremu materijala za kolničku konstrukciju. Stanovništvo je strpljivo i ne buni se na režim privremene prometne regulacije, odnosno zatvaranje ceste u vrijeme miniranja, pa nam i to ide na ruku, tako da očekujemo da će druga poddionica u potpunosti biti gotova do 15. lipnja iako nam je službeni rok za obavljanje radova 22. studenoga − kazao je Ante Milardović, glavni inženjer gradilišta.Prema tome, Hvarani će ovogodišnje turiste dočekati s osuvremenjenom prometnicom normalnog poprečnog profila širine 6,40 m s kompletnom odvodnjom i svim pratećim elementima što ih jedna moderna cesta podrazumijeva u smislu sigurnosti sudionika u prometu. Prva poddionica ceste Jelsa − Poljica (4890 m), u naravi obilaznica Jelse, bit će “napadnuta” poslije turističke sezone ili, bolje rečeno, 15. rujna. Radovi se financiraju iz zajma Svjetske banke, a njihova ukupna vrijednost na obje poddionice je 63 milijuna kuna, odnosno 79 milijuna uključujući PDV.

− Na drugoj poddionici je oko 80.000 kubika iskopnog materijala, što će se većim dijelom iskoristiti za nasipanje pojedinih dijelova trase, pa će kod odlagališta otpada Prapatna ostati deponirano svega 30.000 kubika. Naravno, to je zanemariva količina ako se razmišlja o potrebama županijske Lučke uprave, o izgradnji lukobrana u Jelsi i proširenju trajektnog pristaništa u Starome Gradu. Ipak, na prvoj poddionici bit će toga puno više, oko 350.000 kubika, tako da je potrebno na vrijeme dogovoriti mjesto odlaganja i način korištenja materijala − dodao je Milardović.

Uz pomoć fondova

− Stanovništvo otoka Hvara, međutim, vjeruje da će i rekonstrukcija ostatka ceste do Sućurja (40 km) ući u sljedeći četverogodišnji program “Hrvatskih cesta”, kao što su to čelnici jedinica lokalne samouprave posljednjih godina najavljivali. Za taj dio bi se trebala koristiti novčana sredstva iz EU fondova, a ako se to pravodobno ne odradi, izostat će i kvalitetnije povezivanje Otoka sunca na buduću autocestu Zagreb − Dubrovnik, te koridor 5C kojim će se promet odvijati prema BiH, Slavoniji i Mađarskoj.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/203499/Default.aspx

Vir ulaže u ceste, vodovodizaciju i odvodnju

U planom predviđene projekte gradnje i održavanja otočne komunalne infrastrukture, virske će općinske vlasti, na čelu s načelnikom Kristijanom Kapovićem, ove godine iz proračuna teškog 53 milijuna uložiti do sada rekordan iznos od 34,5 milijuna kuna.Od toga najviše, 12,5 milijuna kuna, planirano je usmjeriti u projekt daljnje izgradnje i modernizacije otočnih prometnica. Jedna takva, od najvitalnijeg značaja za otok, je ona od Virskog mosta do centra i upravo se radi.Po planovima virskog čelništva, za projekt daljnje vodovodizacije te izgradnju odvodnje i kanalizacije na čemu se zadnjih nekoliko godina na Viru radi punom parom osigurano je osam milijuna kuna. Za otkup privatnog zemljišta, gdje će niknuti nekoliko značajnih infrastrukturnih objekata, kao što su nova škola, sportsko-rekreacijski centar, turistički sadržaji, usmjerit će se 5,7 milijuna kuna.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/12032013/vir-ulaze-u-ceste-vodovodizaciju-i-odvodnju

U pašmanske ceste ulaže se dva milijuna kuna

Općina Pašman je započela projekt asfaltiranja i sanacije nerazvrstanih cesta. Riječ je o jednom od većih projekata koji se u ovoj otočnoj općini namjerava napraviti ove godine. Bit će asfaltirane i sanirane ulice u svim otočnim mjestima - Ždrelcu, Banju, Dobropoljani, Neviđanama, Mrljanama, Barotulu, Pašmanu, Kraju.

- Ukupno će biti asfaltirane 32 ceste površine 18.600 metara četvornih, odnosno ceste u ukupnoj duljini od 5.500 metara. Ugovoreni su radovi vrijedni dva milijuna kuna i upravo se izvode, govori Nedjeljko Medić, načelnik Općine Pašman.

- Uz rješavanje našega gorućeg problema - kanalizacije, modernizacija cesta je, također zadaća kojoj posvećujemo iznimnu pažnju. Postojeće ceste ne zadovoljavaju, pa smo krenuli odlučnije u njihovu modernizaciju, ističe Medić.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/11032013/u-pasmanske-ceste-ulaze-se-dva-milijuna-kuna

Vrijednost radova 19,1 milijun kuna

http://img819.imageshack.us/img819/2102/virvoda.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/819/virvoda.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U "Vodovodu" d.o.o. Zadar potpisan je Ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na vodoopskrbnom području Zadar, s posebnim osvrtom na otok Vir.Ugovor su potpisali načelnik Općine Vir Kristijan Kapović i direktor "Vodovoda" d.o.o. Zadar Tomislav Matek. Ugovor se odnosi na završne radove na izgradnji zapadnog pravca magistralnoga vodoopskrbnog sustava, odnosno vodnih građevina na tom pravcu. Njime se Općina Vir obvezala uplatiti 488.012,02 kuna i dodatno sufinancirati radove na ovom za Vir izuzetno važnom projektu.Ukupna vrijednost radova na koje se odnosi i potpisani ugovor o sufinanciranju iznosi 19.163.080,01 kuna, a investicija će biti ostvarena u omjeru 90% sredstava Hrvatskih voda i 10% sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave na potezu vodoopskrbnog pravca.Po informacijama iz "Vodovoda" Zadar, a koje su se mogle čuti tijekom potpisivanja ovog posljednjeg ugovora, svi bi radovi trebali biti završeni do kraja travnja, a tada bi voda trebala stići u virsku vodospremu.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/08032013/vrijednost-radova-191-milijun-kuna

Što se gradi ovdje na Braču:

http://imageshack.us/a/img7/8687/bracg.jpg

Fotka je od Sanii-ja sa Bračkog phototerheda. :cheers:

Povljanska marina imat će dvjesto vezova

Otok Pag se nalazi na prometnom nautičkom pravcu, ali od toga ima malo koristi jer na otoku postoji samo jedna marina, marina „Šimuni" u Šimunima. No uskoro će marina biti izgrađena i u Povljani. Županijska skupština je donijela Odluku o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke nautičkog turizma - marine Povljana s benzinskom crpkom.

- Izgradnja marine bit će velik poticaj za razvoj turizma u Povljani jer će se značajno povećati broj dolazaka gostiju. S povećanjem brojem gostiju razvijat će se ugostiteljstvo, ali i razne druge uslužne djelatnosti kojih u Povljani trenutačno nema. U Povljani je, kao i u mnogim mjestima na otocima, velik problem iseljavanje mladih koji odlaze jer nemaju gdje raditi. Zbog toga je posebno važno što će se u marini otvoriti određen broj radnih mjesta, rekao je Ivica Pogorilić, načelnik Općine Povljana.Marina u Povljani imat će 200 vezova, a koncesija će se najvjerojatnije dati na dvadeset godina.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/25032013/povljanska-marina-imat-ce-dvjesto-vezova

Što se gradi ovdje na Braču:

http://imageshack.us/a/img7/8687/bracg.jpg

Fotka je od Sanii-ja sa Bračkog phototerheda. :cheers:

Mislim da je to nova tvornica ribe u Postiri od 350 miliona kuna

Paški kanal zapeo na studiji utjecaja na okoliš?

Izgradnja paškog kanala koji bi otok doslovno podijelio na dva dijela, zapela je, čini se, na studiji utjecaja na okoliš. Ideja o gradnji kanala stara je više od 20 godina, a danas je, tvrde na Pagu, podržava tek manji dio građana blizak gradskoj vlasti.Ekološke udruge ljuti su protivnici projekta koji bi, prema procjenama, osigurao 700 novih radnih mjesta. Nakon višegodišnje borbe da se projekt zaustavi, za ekološke je udruge rješenje Ministarstva - pobjeda. U rješenju stoji da studija ima bitne manjkavosti. Sa stajališta kulturno-povijesne baštine, nije utvrđeno kako će se zahvat odraziti na povijesnu cjelinu Paga. Sastavni dio je i odlaganje velike količine iskopanog mulja u duboko more, što može imati negativan utjecaj na okoliš.Ekoudruge ne vide ni korist za građane jer bi sedam godina u gradu imali gradilište.Interes grada Paga u ovom bi projektu navodno bilo otvaranje prostora za nautički turizam te povećanje turističkih kapaciteta. Međutim komentar gradonačelnika nakon rješenja Ministarstva nismo uspjeli dobiti.Sigurno je jedino da će za novu studiju za šestkilometarski kanal, bude li se radila, trebati i dodatnog vremena i novca.Paški slučaj za HRT komentirao je resorni Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode:

- Postoji standardna procedura na temelju koje struka, odnosno Ministarstvo koje je za to zaduženo procijenjuje hoće li i na koji način imati neki zahvat utjecaja na okoliš. U ovom trenutku takav postupak nije u tijeku i ne bih to želio komentirati.

http://www.dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/115031/Paski-kanal-zapeo-na-studiji-utjecaja-na-okolis.aspx

Preko želi biti spremno za turističke investicije

U Općini Preko najavljuju skori početak radova na sustavu odvodnje na podsustavu Preko koji obuhvaća završetak Preka, Poljane i dio Sutomišćice. Za navedeno je već osiguran novac u iznosu od četiri milijuna kuna koja su pronađena putem EU fondova. Paralelno s navedenim u tijeku je dobivanje građevinske dozvole za nastavak izgradnje sustava odvodnje u većem dijelu Sutomišćice, dijelu Lukorana i drugi važni projekti poput izgradnje pristaništa i doma kulture u Ugljanu.Iza ovih podataka nalazi se vizija gospodarskog razvoja općine Preko, koja se u ovom kontekstu nadovezuje na sve što je do sada napravljeno posljednjih godina - izgrađeno više od 100 kilometara vodovoda, 30-ak kilometara javne rasvjete, uređene nerazvrstane ceste, izgrađena nova škola sa sportskom dvoranom i drugo. Realno gledano, Općina Preko je na ovaj način omogućila zapošljavanje 200-tinjak ljudi: u staračkom domu, novom trajektnom pristaništu i u dvije marine u Preku i Sutomišćici.Načelnik Općine Ante Jerolimov ocjenjuje kako je sve to omogućeno dobrom infrastrukturom i kvalitetnim prostornim i urbanističkim planovima. Danas se s radovima nastavlja da bi se nakon završetka krize dočekali prvi investitori koji su spremni ulagati u hotele i apartmansko naselje Prtljug. Turizam je trenutačno jedina grana koju na otoku mogu razvijati, u ovim uvjetima povezanosti s kopnom.

- Troškovi prijevoza na otoku su veliki. Daj Bože, da dođu most ili tuneli o čemu se sada govori, jer je bolja prometna povezanost s kopnom preduvjet za razvoj ozbiljnijeg gospodarstva, govori Jerolimov i otkriva viziju turističkog razvoja općine Preko.

- U Preku na godišnjoj razini bilježimo 250.000 noćenja. Infrastruktura koju smo izgradili i prostor kojim raspolažemo omogućava nam da dođemo do brojke od milijun noćenja godišnje! U našoj općini trebala su se izgraditi dva hotela i apartmansko naselje Prtljug. Nažalost, zbog krize se to nije ostvarilo. Investitori u ovakvim uvjetima teško dolaze do povoljnih kreditnih sredstava kod banaka. Vjerujemo da će se ulaskom Hrvatske u EU situacija promijeniti. Očekujemo hotel u Preku. Koliko imam informacija investitori traže građevinsku.Osim što stvara osnovne preduvjete za razvoj gospodarstva na otoku, Općina Preko nudi i privlačne poticajne mjere investitorima. Osim što su im pravi servis na terenu i u kontaktu s državnim institucijama pružaju se i financijske olakšice. Tako se svakom investitoru koji otvara nova radna mjesta odobrava popust od 90% za komunalni doprinos kod nove gradnje i legalizacije postojeće.

http://www.057info.hr/vijesti/2013-04-01/preko-zeli-biti-spremno-za-turisticke-investicije

Vis više neće imati problema u opskrbi vodom

Stanovnici otoka Visa s velikim su zadovoljstvom dočekali vijesti da su “Hrvatske vode” odobrile dodatnih 4,5 milijuna kuna za početak radova na vodocrpilištu Korita, gdje su u tijeku zamjene svih crpki i radovi na bunarima. Riječ je o nastavku radova započetih 2012. godine, kad su “Hrvatske vode” investirale u vodoopskrbni sustav otoka Visa nešto više od 10 milijuna kuna, a Županija 200 tisuća kuna. Tim je novcem, nakon rekonstrukcije i sanacije, stavljena u funkciju crpna stanica Pizdica, čime se ostvarila mogućnost crpljenja dodatnih sedam litara vode u sekundi u cjelokupni sustav, a otočne vodospreme Smokova, Stupišće, Milna, Podhumlje, Podstražje i Rukavac opremljene su mjernom opremom i opskrbljene energijom iz obnovljivih izvora, te uključene u sustav daljinskog nadzora i upravljanja.

Za bunare u crpnoj stanici Korita isporučene su nove crpke i elektromotori s pripadajućom opremom, ujedno su isporučena i ugrađena dva dizelska agregata kako bi crpilište radilo nesmetano i u slučaju nestanka električne energije. Ovom vrijednom investicijom unaprijeđen je sustav vodoopskrbe otoka Visa, omogućena dodatna količina kvalitetne pitke vode i povećana izdašnost izvora. Slavica Dražić, direktorica otočne tvrtke “Vodovod i odvodnja otoka Visa“, istaknula je da je viška voda kvalitetna, a najavila je da će Hrvatske vode do kraja 2013. godine uložiti još 1,5 milijuna kuna u sanaciju vodoopskrbnog sustava otoka Visa, čime će Višani i njihovi gosti dobiti stabilan sustav te više neće imati problema u opskrbi vodom.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/206678/Vis-vie-nee-imati-problema-u-opskrbi-vodom-.aspx

Višani u Samogoru grade nogometno igralište

http://img820.imageshack.us/img820/6066/imagehandlerashxr.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/820/imagehandlerashxr.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U sklopu realizacije projekta “Viška akademija sporta”, budućega sportsko-turističkog centra, na temelju provedenog natječaja radnici tvrtke “Tilia sport grupa” d.o.o. iz Viškova počeli su pripremne radove za izgradnju velikog nogometnog igrališta u Samogoru.Za prvu fazu radova, koja podrazumijeva postavljanje podloge s umjetnom travom dimenzija 105x68 metara, vratnica i korner zastavica, Županija je osigurala 1,8 milijuna kuna, a Grad Vis 200 tisuća kuna. Rok za dovršetak ovih radova je sredina svibnja ove godine.

U drugoj i trećoj fazi, ovisno financijskim mogućnostima, gradit će se svlačionice, tribine, atletska staza, a planirana je i izgradnja polivalentne dvorane. Za ovaj projekt Višani su, prema riječima gradonačelnika Ive Radice, tri puta pisanim putem tražili pomoć od Ministarstva sporta, ali nisu dobili nikakav odgovor.Otok Vis jedini je otok u županiji koji nema veliko nogometno igralište, a NK Vis, osnovan 2006., ima 70-ak članova koji se uspješno natječu u kategorijama pioniri i mlađi pioniri. Zbog nedostatka odgovarajućeg igrališta, oni su prisiljeni svake subote putovati na utakmice, što iziskuje i napor i velike troškove.Gradnjom velikog nogometnog igrališta ovaj će problem biti riješen, a ujedno će se obogatiti i turistička ponuda grada i otoka Visa jer će igralište moći koristiti i ostali sportski klubovi s otoka, učenici osnovne i srednje škole, kao i studenti veleučilišta VERN.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/206848/Viani-u-Samogoru-grade-nogometno-igralite-.aspx

http://www.digitaljournal.com/article/347494

Nemogu kopirat clanak sad, zato je samo link. :cheers:

http://www.flickr.com/photos/24150143@N05/8430269321/

tvornica u postirama

Supetar: poslovnoj zoni osigurana opskrba vodom

Na prigodnoj svečanosti u Supetru je pušten u probni rad novi vodospremnik koji je izgrađen za potrebe poslovno-servisne zone Žedno Drage. Na tom potezu nalaze se brojni proizvodni, trgovački i servisni pogoni, a po potrebi vodu iz tog vodospremnika koristit će i stanovnici istočnog dijela Supetra.Simboličnim pritiskom na gumb postrojenje je pustio u rad Branko Pejaković, direktor Hrvatskih voda za slivove južnog Jadrana, dok je o važnosti toga objekta koji je poslovnoj servisnoj zoni osigurao urednu opskrbu vodom, kazivao supetarski gradonačelnik Dinko Hržić.

Po njegovim riječima taj će infrastrukturni objekt dati jače impulse razvoju gospodarstva i obrtništva. Nakon probnog rada, uslijedit će tehnički prijam i uporabna dozvola, a sve će to biti obavljeno do početka nadolazećeg turističkog ljeta. Novosagrađeni vodospremnik nalazi se na nadmorskoj visini od 118 metara dok se dva postojeća vodospremnika u Supetru nalaze na nadmorskoj koti od 75 metara.Kapacitet vodospremnika je 200 kubičnih metara vode, a ukupna vrijednost radova iznosi jedan milijun i sedamsto tisuća kuna. Najveći iznos sredstava osigurale su Hrvatske vode, a u zatvaranju financijske konstrukcije sudjelovali su još grad Supetar i Splitsko-dalmatinska županija.Nositelj investicije je bio Vodovod Brač, a radove je izvela bračka tvrtka “Berica” iz Nerežišća. U sklopu te investicije uređen je i stari put prema crkvici sv. Roka u dužini od 340 metara.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/207541/Default.aspx

PAG: U kanalizacijski sustav utrošeno 9,5 milijuna kuna

http://img841.imageshack.us/img841/4570/jporradovinakanalizacij.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/841/jporradovinakanalizacij.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Izgradnja kanalizacijskog sustava Lokunja-Sveta Jelena-Sveti Grgur u Pagu je pri završetku. Na kanalizacijski sustav priključit će se oko stotinu obiteljskih kuća, budući lječilišni centar, kuće koje se nalaze na Prosici i ugostiteljski objekti koji se nalaze uz plažu Prosika. Radovi se odviju u skladu s planom i napravljen je veći dio kanalizacijske trase na Lokunji te od Lokunje do Svete Jelene i Svetog Grgura. Projekt je vrijedan 9,5 milijuna kuna, a zajednički ga financiraju Hrvatske vode sa 90 i Grad Pag sa 10% sredstava.

- More u Paškoj uvali je čisto, a Paška uvala je proglašena jednom od najčišćih na Jadranu i željeli smo spriječiti bilo kakvo onečišćenje, a jedan od mogućih izvora onečišćenja su septičke jame. Kuće na Lokunji, na Svetoj Jeleni i na Svetom Grguru će se priključiti na kanalizaciju i više im neće trebati septičke jame. More na Lokunji i na južnom dijelu Paške uvale bit će i dalje čisto, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/26042013/u-kanalizacijski-sustav-utroseno-95-milijuna-kuna

PAG: Za paški nasip tri milijuna kuna

Županijska uprava za ceste Zadar uložit će tri milijuna kuna u obnovu Ulice Mate Šavra u Pagu, odnosno nasipa koji spaja srednjovjekovnu jezgru Paga s Lokunjom i Prosikom. Nasip je izgrađen za potrebe solane, a kada ga je solana prestala koristiti, postao je jedna od najvažnijih prometnica u Pagu.U posljednjih pedesetak godina na nasipu je izvedeno nekoliko manjih radova kako bi se spriječilo njegovo urušavanje, no urušavanje se nastavilo i u Županijskoj upravi za ceste je procijenjeno kako nasip treba potpuno rekonstruirati. Na nasipu su provedeni pripremni radovi, a tvrtka „Via Factum" iz Zadra je izradila projekt rekonstrukcije. Radovi će biti završeni do početka turističke sezone.

- Na nasipu su provedena istraživanja na temelju kojih je izrađen projekt. Nasip je važna prometnica u Pagu i rekonstrukcijom će se omogućiti bolje i sigurnije prometovanje vozila i kretanje pješaka, rekao je Mile Fabijan, ravnatelj Županijske uprave za ceste.Ulicom Mate Šavra promet se odvija jednosmjerno, a pješačkog prolaza gotovo i nema. Na većem dijelu ulice, odnosno nasipa, nema zaštitne ograde, a dio potpornih zidova je urušen.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/29042013/za-paski-nasip-tri-milijuna-kuna

Potpora luci u Vrgadi

Ministar Hajdaš Dončić s ravnateljima lučkih uprava potpisao je ugovore za izgradnju infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet lokalnog i županijskog značaja, a kojima je obuhvaćena i luka na Vrgadi u Zadarskoj županiji te je i ravnatelj Marinko Slavić nazočio skupu.Ministarstvo je u travnju prema utvrđenim kriterijima među trideset kandidiranih projekata za sufinanciranje za ovu godinu izabralo devet: Valbiska na otoku Krku, Sobra na otoku Mljetu, Vela Luka na otoku Korčula, otok Vrgada, Murter na otoku Murteru, Prizna kod Senja, Jelsa na otoku Hvaru, Martinšćica na Cresu i Makarska.

- Oko dva milijuna za Vrgadu je ono što smo dobili. Naravno da je zahtjeva bilo više, ali nisu na raspolaganju značajnija sredstva. U ostalim programima nastavit ćemo raditi koliko možemo i naravno računati na buduće kandidature, kazao nam je Slavić nakon sastanka.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/10052013/potpora-luci-u-vrgadi

Vis više neće imati problema u opskrbi vodom

Stanovnici otoka Visa s velikim su zadovoljstvom dočekali vijesti da su “Hrvatske vode” odobrile dodatnih 4,5 milijuna kuna za početak radova na vodocrpilištu Korita, gdje su u tijeku zamjene svih crpki i radovi na bunarima. Riječ je o nastavku radova započetih 2012. godine, kad su “Hrvatske vode” investirale u vodoopskrbni sustav otoka Visa nešto više od 10 milijuna kuna, a Županija 200 tisuća kuna. Tim je novcem, nakon rekonstrukcije i sanacije, stavljena u funkciju crpna stanica Pizdica, čime se ostvarila mogućnost crpljenja dodatnih sedam litara vode u sekundi u cjelokupni sustav, a otočne vodospreme Smokova, Stupišće, Milna, Podhumlje, Podstražje i Rukavac opremljene su mjernom opremom i opskrbljene energijom iz obnovljivih izvora, te uključene u sustav daljinskog nadzora i upravljanja.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/206678/Vis-vie-nee-imati-problema-u-opskrbi-vodom-.aspx

:lol:

Obnovljena cesta na Viru

Obnovljena dionica državne ceste D-306 od Virskoga mosta do središta Vira danas je svečano puštena u promet.Cesta u dužini od 4 i pol kilometra, obnovljena je u punom profilu, a na križanju Virskoga puta, Soldatice i Prezide izgrađen je novi kružni tok. U obnovu su Hrvatske ceste i općina Vir uložili 15 milijuna kuna - rekao nam je voditelj zadarske ispostave Hrvatskih cesta Ante Šarić.

Ova cesta je sanirana u dogovoru s općinom iz razloga jer su imali komunalnu infrastrukture za ugraditi u trasu prometnice, vodovod i kanalizaciju i kad je to napravljeno onda smo i ovo drugo. Cesta je sada nešto šira, nego je prije bila, doduše ona je zadržana u gabaritima one bivše osim u zoni ovoga rotora. Općina ima namjeru otkupiti još pješačke staze sa svake strane u širini 2.75 metra, što bi osjetno poboljšalo samu atmosferu ulaska u Vir i napravilo vjerojatno jedan vrlo prostran i elegantan ulaz, istaknuo je Šarić.

http://www.057info.hr/vijesti/2013-05-15/obnovljena-cesta-na-viru

Tumore u klinici u Nerežišćima liječit će ionskom terapijom

http://img842.imageshack.us/img842/3007/nerezisca00.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/842/nerezisca00.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Izgradnja medicinskog centra na području bračke općine Nerežišća sve je bliža realizaciji. Područje izgradnje koje se proteže na 67 hektara zajednički su obišli čelnici tvrtke “Medis Investments” iz Splita koja vodi projekt razvoja destinacije medicinskog turizma na Braču i predstavnici konzultatorske tvrtke “MedAustron” iz Beča za razvoj medicinskog dijela projekta, s posebnim fokusom na razvoj Centra za liječenje tumora najsuvremenijom. ionskom terapijom.Nakon što su obišli lokaciju na području Jerkovica, Prajca i Pletenika, dr. Bernd Mosslacheer iz “MedAustrona” izrazio je zadovoljstvo odabirom lokacije, a na sastanku sa čelnicima nerežiške općine dogovoreni su daljnji koraci u realizaciji tog ambicioznog projekta. Zaključeno je kako će “Medis Investments” ubrzano razvijati prostornoplansku dokumentaciju do razine urbanističkog uređenja prostora.Projekt “Medis Brachia” investicija je vrijedna 275 milijuna eura, a medicinsko-turistički kompleks na Braču bio bi izgrađen po uzoru na švicarsko poznato lječilište Bad Ragaz. Ako se u kompleksu, kako je najavljeno, izgradi i klinika za tumore s izvorom ionskih čestica, vrijednost investicije bit će povećana za još 200 milijuna eura.

U istom paketu zdravstveni i cjelogodišnji turizam

Investitori su prepoznali ljekovite učinke Vidove gore, najvećeg vrha svekolikih jadranskih otoka, na kojoj je već davno postojao odmorišno-zdravstveni centar. Realizacijom tog projekta Hrvatska će se pozicionirati kao cjelogodišnja turistička destinacija. Cjelogodišnji zdravstveni turizam temeljit će se na činjenici da će i pacijenti i osobe u pratnji ostajati na odmoru i zdravstveno tretmanu više tjedana. Namjera investitora je razviti odredište za cjelogodišnju turističku djelatnost uz kombinaciju sadržaja turističke ponude i specijalnih medicinskih tretmana.Projekt pod nazivom “Medis Brachia“ financira se iz sredstava namjenski formiranog fonda kojim upravlja kapital menadžment tvrtka “Verica Trust” sa sjedištem u Zugu, u Švicarskoj. Izgradit će se četiri specijalistička zdravstvena centra, hoteli, urbane vile, wellnes i brojni drugi prateći sadržaji. Tako će se Hrvatska plasirati u elitni klub zemalja koje imaju centre za liječenje tumora ionskom terapijom.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/210290/Default.aspx