Gradacac

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Coat_of_arms_of_Grada%C4%8Dac.svg/301px-Coat_of_arms_of_Grada%C4%8Dac.svg.png

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0d/Location_Grada%C4%8Dac.svg/631px-Location_Grada%C4%8Dac.svg.png

Povodom započetih radova na uređenju gradskog parka u Gradačcu Služba za privredu, budžet i finansije obaviještava građanstvo o toku realizacije započetih aktivnosti koje vam prenosimo u cjelosti.

Općina Gradačac je kandidovala projekat rekonstrukcije gradskog parka u okviru Programa raspodjele namjenskih sredstava Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša TK za 2010-u godinu. Na ime sufinansiranja projekta „Oživjeti park“ općin Gradačac od pomenutog ministarstva su dodijeljena namjenska sredstva od ekoloških naknada a u skladu sa Odlukom o odobravanju sredstava Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša TK, broj 12/1-14-6768/10 od 29.10.2010 i potpisanim ugovorom od 15.11.2010. godine u iznosu od 150.000 KM.

Vrjednost cjelokupne realizacije projekta je cca 250.000 KM, od čega će općina Gradačac nakon utrošenih dodijeljenih sredstava ponovno aplicirati ka resornom ministarstvu za nastavak realizacije projekta.

U svrhu pokretanja realizacije projekta na osnovu odluke broj 02-14-4178/10 od 10.11.2010. godine pokrenut je i proveden postupak javne nabavke za izvođenje radova na uređenju Gradskog parka u Gradačcu. U skladu sa tehničkim opisom u datim u nastavku:


TEHNIČKI OPIS

UVOD

Prostor je nešto što za arhitektu, urbanistu, predstavlja širi, veliki, «dnevni boravak», ali u exterijeru. To znači da mora biti tako riješen da zadovoljava potrebe i zahtjeve svih ukućana, u ovom pogledu svih njegovih korisnika, direktnih i indirektnih. Naravno da je to veoma teško ako znamo da ga koriste ljudi različitih, prije svega, želja, potreba, različite starosne dobi, ljudi različite kategorije (uposleni, nezaposleni, penzioneri, školarci, djeca najmanjeg uzrasta itd.).

U ovom slučaju se radi o uređenju gradskog parka sa svim njegovim karakteristikama.

Gradski park u Gradačcu je sastavni dio uže gradske jezgre i smješten je na sjevernoj strani bedema stare kule Zmaja od Bosne. Sam park, iako je smješten u samom centru grada, svojom konfiguracijom i oblikom odiše jednom jednostavnošću i smirenošću što u današnje vrijeme, u doba velike žurbe i utrke za nečim, ima izuzetno veliki značaj.

Gledajući od rata 1992-1995god. pa na ovamo u parku se nije ništa značajno dešavalo i tok vremena je uzimao svoje.U zadnje vrijeme došlo je do modernizacije gradskog parka.

Jednim dijelom je urađeno popločavanje pješačkih staza betonskim profilisanim elementima oivičene betonskim ivičnjacima. Ali došao je trenutak kad se nastavlja dalje sa modernizacijom gradskog parka. U ovom zahvatu biće obuhvaćeno mnogo detalja kao što su dalje popločavanje pješačkih staza, postavljanje novog mobilijara (klupe, kante za otpad), izrada dječijeg igrališta, šahovskog polja za penzionere, nova parkovska rasvjeta, zasađivanje novih sadnica listopadnog i zimzelenog karaktera te mnoge druge stvari.

Gledajući situaciju postojećeg i budućeg stanja, uočit ćemo neke dodatke kao što su: izgradnja novog pješačkog mosta, dodavanje šah polja, dječijeg igrališta, škole u prirodi, novog stepeništa itd. Kada bolje pogledamo na liniji gradsko kino-stari spomenik-gradska kafana-Hadžiefendina voda, vidjet ćemo jedan prekid komunikacije, pa je iz tog razloga nastala ideja o novom pješačkom mostu. Ovom idejom bi se postigao jedan kontinuitet u hodanju pješaka, prolaznika bez ikakvih obilaznica. Ali ovim bi se na neki način uvukao još veći broj posjetitelja, prolaznika u park što nam je cilj od samog početka.

Pješačke staze u parku predstavljaju jedan splet komunikacija koje su na osmišljen način isprojektovane i uravnotežile hodanje pješaka, da u što kraćem vremenu dođu sa jednog mjesta na drugo. Ako stanemo u centralni dio parka i pogledamo u bilo kojem smjeru, prema kuli od Gradačca, prema školi na kojem se putu nalazi i sportsko-rekreativni poligon, ili prema starom spomeniku pa dalje prema gradskoj kafani, ili ako se nađemo na jednom od ovih mjesta, vidjet ćemo da su sve međusobno, jedna sa drugom, povezane i da možemo u kratkom vremenu doći do drugih.

Izgradnja šah polja za stariju populaciju – penzionere, dječijeg igrališta za mljađu populaciju, je također nešto što će vremenom privući veliki broj posjetitelja u sami park. To su mjesta gdje će osobe jednostavno doći i opuštati, relaksirati se.

Kada pogledamo, vidjet ćemo da je park prostor koji objedinjuje mnoge objekte, kulturnog, sportsko-rekreativnog, vjerskog i drugog karaktera što nam ukazije na to da park ima izuzetan značaj u ovom prostoru kako za ljude tako i za sami grad.

Obrada pješačkih površina

Nedavno je urađeno popločanje centralnog dijela parka sa profilisanim betonskim elementima – flasterima oivičeno betonskim parkovskim ivičnjacima. Da nebi došlo do kolizije u odabiru materijal kod novog poločavanja ostalog dijela staza parke, pribjeglo se upotrebi istog kao i kod centralnog dijela. Te pješačke staze koje su predviđene u ovom dijelu projekta se nalaze ispod samih zidina kule Zmaja od Bosne a preko rijeke Gradašnice, gledajući iz centralnog dijela parka. Popločanje staza bi se vršilo također betonskim profilisanim elementima – flasterima, oivičene parkovskim ivičnjacima. Na nekim dijelovima staza bi se pribjeglo koristenju i granitnih kocki dim. 8x8 cm da bi se razbio efekat monotonije i dalo pješaku bolji doživljaj pri šetanju.

Rasvjeta pješačkih površina

Ovim projektom je obuhvaćena i javna rasvjeta pješačkih zona koja se može podijeliti u tri segmenta i to: rasvjeta na stubovima visine 3,5m, podna rasvjeta i usmjerena rasvjeta, rasvjeta kojom bi se naglašavali pojedini dijelovi parka, zidine Kule Zmaja od Bosne ..

Rasvjeta na stubovima visine 3,5m formira se uz sve pješačke pravce – staze, kao što se može vidjetu u projektu.

Podna rasvjetna tijela bi se koristila za naglašavanje pojedinih segmenata parka, kao npr. kod novoprojektovanog mosta, ili kod platoa ispred starog spomenika palim borcima. Tako da bi se s tom rasvjetom postigli posebni efekti parka.

Usmjerena rasvjetna tijela – reflektori su također predviđeni. Koristila bi se za osvjetljenje krošnji drveća, zidina Kule Zmaja od Bosne.

Urbani mobilijar

Pod urbanim mobilijarom podrazumijeva se sve ono što može pripomoći prolazniku, šetaču ili individui pri samom korištenju javnih površina a da pri tome ne dođe u koliziju sa istom.

Ovim projektom je predviđena zamjena već dotrajalog urabanog mobilijara (klupe, kanta za otpad) kao i raspored novog.




Jedan dio mobilijara je predviđen za centralni dio parka, dok bi se drugi rasporedio u nešto mirniji ambijent parka. Osim novih klupa i kanti za otpad, predviđen je i novi dodatni mobilijar (šah polje za penzinere, dječija igrališta – ljulje, klackalice, tobogani) kako bi se prostor javnih površina parka što bolje obogatio sadržajima i privukao što veći broj korisnika.

Hortikultura parka

Iz mnogih stvari ali i samo posjete javnoj površini gradskog parka, se može konstatovati da je tok vremena učinio svoje. Mnoge sadnice su, ako možemo reći učinile svoje, odnosno, da su vremenom ostarile i izgubile vizuelni efekat u ambijentu ali i na samog posmatrača, prolaznika.

U ovom potezu će se selektivno zamjenjivati stare sadnice sa novim, pažljivim odabirom i sadnjom, tako da ćemo na kraju dobiti željeni ambijent, ugodnijim za oko posmatrača, prolaznika, šetača.

Zaključak

Iz svega gore navedenog i opisanog, se može konstatovati, da će, na kraju svih ovih zahvata, korisnici dobiti jedan kvalitetan javni prostor, obogaćen raznim sadržajima, primjeren svim uzrastima ljudske populacije, gdje će moći da se relaksiraju, druže, upražnjavaju slobodno vrijema nakon teškog i napornog dana.

Hortikulturalno uređenje

Uređenje zelenih i cvijetnih površina u centralnom dijelu grada, park općine Gradačac, predviđa rješenja kako za jesenski tako i proljetni period i tu je moguća zamjena, u cvijetnom aranžmanu (sofa, kamenjarka) nakon dotrajalih jesenskih cvijetnica za proljetne, u prvoj varijanti.

U drugoj varijanti, sofu je moguće urediti sa trajnim cvijetnicama (ruže-lilimarlin), žarko crvena boja ili pak kombinacija nijansi. Vrijedno je pomenuti da je uređenje parka predviđeno u simbolici proteklog nam vremenskog perioda i svojim crnogoričnim, listopadnim i cvijetnim masivim, ostavljat će jaku poruku budućim generacijama kao i ostalim građanima i posjetiocima.

U tom smislu je potrebno prilagoditi hortikulturno uređenje što bi u cjelini prostora sve trebalo izgledati vrlo reprezentativno. Samo uređenje je dopunjenog karaktera. Naime, u postojećem prostoru je potrebno zadržati kako listopadna tako i crnogorična pa i grmolika stabla koja svojom energijom i veličinom garantuju duži opstanak.

Činjenica tu su i neke forme koje su prevaziđene izgledom i starošću (klasični čempres) te neke samostalne forme kao ljeska i zova koje je potrebno ukloniti i zamijeniti novim i kvalitetnijim formama. Također su u pitanju i neki oblici koji su prestarili i ostavljaju vrlo ružan dojam u ukupnoj kompoziciji kao što su ciparis horizontalis oko samih spomenika i tija rhengold.

U konkretnom uređenju nebi bilo zastupljene određene kao osnovne hortikulturne biljke koja dominira. Konkretni prostor zahtijeva raznoliku kompoziciju uz prilagođavanje postojećem stanju obzirom da je prostor za uređenje sačinjen od osam cjelina razdvojenim stazama za šetnju kao i linija Gradašnice dijelom čitave dužine parka.

Sadnice predviđenje za sadnju su egzotičnog karaktera i otporne su na vremenske prilike te su tokom čitave godine u nijansama zalene mase. U zoni 2 i 4 predviđemne su dvije kamenjarke sa uvezanom sofom kao zasebne cjeline a ipak čine zajedničku, osvježavajuću kompoziciju u kompletnom projektu.

U ulaznim i izlaznim stazama parka naglašava se šimšir (taksus bakata) od 5god starosti što će dati posebnu svježinu kao i prisustvo himelajskog kedra i rizonskog čempresa.Postojeće ruže su neuredno organizovane i iste su iz porodice čajevki, ruže koje rastu i do 1,2m što nije za parkovsku sadnju. U jednoj od varijanti tu mogu doći ruže lilimarlin, žarko crvene boje sa nijansama, visine do 0,5m u gustom sklopu što daje vrlo bogatu kompoziciju.

Uvidom na licu mjestra, potrebno je i dopunjavanje u zoni 8 do osnovne škole Ivan Goran Kovačić što također predstavlja produženu cjelinu sa parkom. Potrebno je napomenuti da je ovo uređenje potrebno urediti adekvatno autoritetu objekta koji se graniče u okruženju parka.

Predračun je urađen sa dijelom tolerancije za dopunu, obzirom da je potrebno obaviti nivelisanje terena na ukupnoj površini parka, naročito linije pored Gradašnice i zone 5 iz pravca škole. Šimšir posebno ističemo zbog svoje historijske upotrebe u bosanskoj arhitekturi ali i zbog zelenila koje daje svojim lišćem i koje je cjelogodišnje. Pored njih tu su i crvene ruže koje će svojim utiskom davati snažan dojam na posmatrača. Postojeće stanje sadnica, sadnice koje je potrebno odstraniti te one koje je potrebno dopuniti kao i izgradnja kamenjarki koje će biti osvježenje za jednu savremenu kompoziciju kao i novi sadni materijal, prikazan je projektnom dokumentacijom kojom se odnosi na hortikulturno uređenje.

Projektanti:

Sahačić Enes dipl. ing. arh.

Karić Osman dipl. ing. arh.

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/PARK1_HORTIKULTURA.jpg
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/paark1.jpg
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/paark2.jpg
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/ppark1.jpg
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/ppark2.jpg
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/ppark3.jpg

odobrio sam ti postove, sad se prikazuju :)

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/423163

Gradsko kino prerasta u moderni kulturni centar

Radna grupa sastavljena od arhitekata, kulturnih radnika, državnih službenika i predstavnika nevladinih organizacija izradila je projektni zadatak za izgradnju kulturnog centra u Gradačcu, a naredni korak je raspisivanje javnog poziva za izradu idejno-urbanističkog rješenja.

Ovu informaciju je potvrdio Adnan Begović, stručni saradnik za komunalnu infrastrukturu i poduzetništvo u općini Gradačac, koji je također precizirao da će javni poziv za idejno rješenje biti raspisan tokom naredne sedmice. Konkurs će biti otvoren mjesec dana, a nagradni fond za tri najbolja rada iznosi 5.500 konveritibilnih maraka.

Što se tiče finansiranja, općina Gradačac u budžetu za ovu godinu nije planirala sredstva za izgradnju Kulturnog centra, a novac namjeravaju osigurati apliciranjem prema državnim i međunarodnim fondovima.

"Ove godine više smo se fokusirali na pribavljanje sve potrebne dokumentacije za izgradnju centra. U ovom trenutku, ne znamo koliko će biti vrijednost projekta, ali pretpostavljamo da može iznositi i nekoliko miliona. Ta sredstva, lokalna zajednica ne može sama izdvojiti, pa tako planiramo aplicirati za fondove Evropske unije, kao i na javne pozive za dodjelu grantova sa viših nivoa vlasti u BiH", istakao je Begović.

Kulturni centar gradit će se na lokaciji starog gradskog kina, koji se nalazi u centru Gradačca i koji će se rušiti za potrebe gradnje novog objekta. Prema projektnom zadatku, u sklopu centra trebala bi se nalaziti multifunkcionalna sala, dvorana za koncerte, kino projekcije, pozorišne predstave, kongresna sala i gradska biblioteka.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/425080)

Na lokalitetu Porebrice-Arizona ovoren Bosansko-kineski tržni centar


Investicija vrijedna dva miliona KM

U Gradačcu je otvaren Bosansko-kineski tržni centar u sklopu gradačačke "Nove pijace" d.o.o. na lokalitetu Porebrice-Arizona. Ovaj moderni tržni centar nalazi se na površini od 7.500 kvadratnih metara, od čega je 3.500 zatvorenog prostora sa pratećim segmentima.

Zahvaljujući zajedničkim ulaganjima kineskih i bh. firmi, kompleks je izgrađen u rekordnom vremenu, za mjesec i po. Ukupna investicija je dva miliona KM. U ovom tržnom centru u značajnoj mjeri bit će prisutan asortiman roba proizvedenih u Kini. U 12 prostranih hala očekuje se otvaranje novi 40 do 50 firmi sa mogućnošću zapošljavanja 100 radnika.

Tržni centar svečano su otvorili načelnik općine Fadil Imširović, predsjednik Udruženja kineske dijaspore u BiH Čen Čunfeng (Chen Chunfeng) i glavni menadžer projekta Nusret Mešić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/36119-na-lokalitetu-porebrice-arizona-ovoren-bosansko-kineski-trzni-centar.html)

."predsjednik Udruženja kineske dijaspore u BiH Čen Čunfeng (Chen Chunfeng)"..

:? nisam znao da ovo postoji, koliko Kineza ima u BiH, od prilike ?

^^
ima ih ko' kineza :lol:

Prvi savremeni hipodrom u regiji otvara se u Gradačcu

Gradačac će 4. juna 2011. godine biti domaćin jednog nesvakidašnjeg događaja koji će zasigurno privući brojne znatiželjnike baš u ovaj grad. Naime, Hipodrom "Vuković" svečanom ceremonijom i bogatim kulturno-zabavnim programom zvanično će otvoriti vrata svim posjetiteljima i ljubiteljima konjičkog sporta. Centralna aktivnost otvaranja hipodroma bit će trka Trial Stakes Gradačac BiH.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/b_110602055.jpg

Hipodrom "Vuković" nalazi se na površini od 40 hektara zemljišta, a prostor je uređen po najzahtjevnijim svjetskim standardima. U sklopu hipodroma radi Konjički klub "Vuković Team", čija je primarna djelatnost stvaranje ergele za uzgajanje i treniranje punokrvnih galopera. Stručni tim ljudi svakodnevno radi na obuci i pribavljanju što kvalitetnijih konja, kako bi uvijek bili među najboljima. Vlasnik konjičkog kluba, Suljo Vuković, ističe da je sve ovo nastalo kao rezultat dugogodišnje ljubavi prema punokrvnim galoperima, a sada se taj san i realizuje.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110602055.1_mn.jpg

Na samoj ceremoniji otvaranja, u subotu 4. juna, očekuje se prisustvo oko 10.000 ljudi koji sa nestrpljenjem čekaju otvaranje prvog savremenog hipodroma u regionu.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110602055.2_mn.jpg

Kapije za sve posjetitelje otvaraju se u 10 sati, a od 12 do 14 sati bit će upriličen zabavni program uz najave ekipa, gostiju i tombole. Sve informacije vezane za propozicije takmičenja gostima će biti dostupne na licu mjesta. U 15 sati počinje prva trka, od ukupno pet, koje će biti završene svečanom dodjelom pehara i nagrada. Nagradni fond iznosi 16.000 KM. U 19 sati počinje muzički program koji će trajati dva sata, nakon čega slijedi vatrometni spektakl.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110602055.3_mn.jpg

Ugledajući se na čuveni Longchamp, hipodrom u Gradačcu potrudit će se da posjetiocima pruži pun ugođaj provoda na konjičkim trkama. Posljednja riječ tehnike bit će prisutna na kladionici u Hipodromu.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110602055.4_mn.jpg

Ovaj događaj sa interesovanjem pratit će i veliki broj uvaženih gostiju, a među njima će biti i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i Željko Komšić, kao i drugi predstavnici diplomatskog kora.

zest! otisao bi da ne radim do 2 u subotu :(

Meni se svidja!

Bravo Gradacac:cheers:

rglkjhdij

Prvi savremeni hipodrom u regiji otvara se u Gradačcu

preee dobro izgleda, svaka cast, vidio sam "hipodrome" u Kaliforniji i Bostonu, i ako je cijeniti po slikama, ovaj je u najmanju ruku u istoj kategoriji

:cheers:

Prvi savremeni hipodrom u regiji otvara se u Gradačcu

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/249915_228421360502071_145813052096236_1008683_684667_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/253077_228137070530500_145813052096236_1006971_2765786_n.jpg

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/254572_228137183863822_145813052096236_1006977_5975797_n.jpg

http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/249787_228137243863816_145813052096236_1006980_4201000_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/246897_228137320530475_145813052096236_1006983_8118202_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/247087_228137363863804_145813052096236_1006985_5304848_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/254027_228137770530430_145813052096236_1007007_5753104_n.jpg

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/254937_228138133863727_145813052096236_1007026_5290372_n.jpg

Krasno!

Ovaj Hipodrom baš izgleda "svjetski". :cheers: Biće izgleda ljepši od onog u Dubaiu. :)

Hipodrom je super.

Svaka cast za Gradačac, jer ovo je melem za oci i trebate biti ponosni na onoga ko je ovo napravio. Daj Boze da docekam ovakav hipodrom u Bihaću, jer imamo dobro razvijene konjičke utrke.

^^ bas sam na to pomislio kad sam ugledao ove slike :D

nice

Halid Beslic pravi jos mocniji kod Sarajeva,mada je i ovaj u Gradacu bas ono svijetski.Za pohvalu svakako.

http://gradacac-x.com/content/view/1408/119/


FOTO: Idejna rješenja "Kulturni centar u Gradačcu"
15.06.2011. 21:51
Konkurs za izradu idejno arhitektonskog rješenja Kulturnog centra u Gradačcu zatvoren je 01.06.2011. godine. Pristiglih deset radova na Konkurs izloženo je u Bošnjačkoj zajednici kulture "Preporod" u periodu od 13. do 17.06.2011. godine. U knjigu utisaka građani mogu iznijeti svoja zapažanja o izloženim i nagrađenim radovima.

Svoje učešće na izradi idejnog rješeja dali su mnogi diplomirani inžinjeri arhitekture.Sa najviše bodova komisija je ocijenila idejno rješenje koje je ponudil firma Arhikon d.o.o. Gradačac. Radove možete pogledati u terminu od 09:00 do 15:00 sati.

Svoja idejna rješenja na ovom konkursu ponudila su sljedeća pravna i fizička lica:

Arhikon d.o.o. Gradačac - Enes Sahačić, Osman Karić i Adnan Begović

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/arhikon-gradacac-mala.JPG
Firma d.o.o. Sarajevo
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/arhikon-gradacac.JPG
AG Inžinjering d.o.o. Gradačac
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/firma-doo-sarajevo.JPG
Geoput d.o.o. Banja Luka - Vladimir Baroš, Bojan Vučen, Dijana Grujić, Biljana Vuković
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/ag-inzinjering-gradacac.JPG
Urbis Centar d.o.o. Banja Luka - Goran Dimitrić, Vesna Lazić
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/groputbanjaluka.JPG
Arris d.o.o. Sarajevo - Izudin Avdičević. Selver Kamberović
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/urbis-centar-banjaluka.JPG
Projekt - Banja Luka - Mihailo Lunjak, Mladen Pešić, Iva Marković
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/aris-sarajevo.JPG
Pactus Domus d.o.o. Gradačac - Petar Simić
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/projekt-banjaluka.JPG
CIM d.o.o. Gradačac
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/pactus-domus-gradacac.JPG
Isaković Sanela Sarajevo
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/cim-gradacac.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/sanela%20isakovic.jpg

^^ Zadnji najbolji!

http://www.ekapija.ba/dokumenti/stadion_gradacac_120711.jpg
Ljetnu pauzu između dvije sezone, sportski radnici NK "Zvijezda" i odgovorni u Općini Gradačac pokušavaju iskoristiti na najbolji mogući način kako bi početak naredne sezone dočekali u boljim uvjetima za rad i takmičenje. Ovih dana intenzivirani su radovi na izgradnji i rekonstrukciji infrastrukture stadiona, a koji obuhvataju izgradnju adekvatnog parking prostora, te ugradnju neophodnih sjedalica.

Završetkom ovih radova će se ispuniti uvjeti, da ovaj stadion stane „rame uz rame“ najboljim objektima ove vrste u našoj zemlji.

Trenutni radovi na izgradnji parkinga dio su projekta koji košta 169.452,50 KM, a koji zajednički sufinansiraju Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH i Općina Gradačac.

Federalno Ministarstvo prometa i komunikacija je obezbijedilo 140.000 KM sa pozicije sredstava naplaćenih za izdavanje GSM licenci za 2009. i 2010. godinu, dok je ostatak planiran Budžetom Općine.

Općinski načelnik Fadil Imširović je u pratnji zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH, Amira Fazlića, posjetio je Stadion gdje su ga domaćini i izvođači radova upoznali sa dinamikom i rokovima završetka pojedinih radova.

U ime domaćina NK "Zvijezda", Nurdin Peštalić je upoznao goste da su u toku građevinski radovi na pripremi istočne tribine stadiona za postavljanje sjedalica. Preostaje da se gletuje postojeća podloga, izvrši njena zaštita adekvatnim bojama, koje su naručene iz Njemačke, te da se pričvrste već nabavljene sjedalice, koje je uradila firma "Bekto" iz Goražda.

http://www.mojatuzla.ba/images/stories/sport/ostalo/Plakatkk.jpg

Velika Konjička trka „Gradačački derby“ bit će održana u nedjelju 17. jula 2011. godine na Hipodromu Vuković koji se nalazi u Ledenicama Donjim kod Gradačca. Za sve ljubitelje konjičkih utrka ovo će sigurno biti nezaboravan događaj. Novina na našim prostorima bit će i prodajna trka po utvrđenim standardima, a tu je nagradni fond, do sada najveći u regiji u iznosu od oko 35.000 KM. Dostignuti visoki nivo natjecanja u velikoj mjeri će doprinijeti razvoju konjičkoga sporta u BiH.

Kako ističu organizatori, Hipodrom Vuković uložio je velike napore kao i sredstva u premijernoj sezoni. Po prvi put na prostorima Bosne i Hercegovine, upis trke obavezuje učesnike na urednu registraciju grla i trkačkih boja, kao i dostavu i provjeru rezultata. Džokej Klub formiran sa tim ciljem, bit će nosilac razvoja galopskog sporta u BiH. Gradačački derby je planiran da pored popularizacije galopa i konjičkog sporta obavlja i svoju prvobitnu ulogu vrhunskog testa generacije za kasniji odgoj engleskog punokrvnjaka u regiji. Trkački program na dan derbija pružit će i širok izbor vlasnicima da pronađu mjesto za svoja grla.

Za sve posjetitelje bit će organizirana i velika nagradna igra: „Kupi ulaznicu, uđi i…vozi!“ Svaka ulaznica za trkački dan 17. jula ulazi u izvlačenje velike premije auta CHRYSLER PT CRUISER. Da bi bio potpun ugođaj provoda na konjičkim utrkama, bit će biti instalirana i kladionica.

mojatuzla.ba

Pitanje za ekipi iz Gradacca: Ima li neki spomenik u gradu Kapetanu Gradascevicu, naravno osim njegove gradine. Postoji li ikakva ideja da se napravi?

Pitanje za ekipi iz Gradacca: Ima li neki spomenik u gradu Kapetanu Gradascevicu, naravno osim njegove gradine. Postoji li ikakva ideja da se napravi?

Nema spomenika HKG, sem gradine, i sahat kule. nez dal imaju u planu šta

Najstarija privredna manifestacija u BiH Međnarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajam šljive, održat će se od 01.09.-04.09.2011.godine.

Na narednom 38. Sajmu u Gradačcu nastupiće:

- proizvođači sjemenskog i sadnog materijala,
- proizvođači i prerađivači voća i povrća,
- proizvođači mesa i mesnih prerađevina,
- proizvođači mlijeka i mliječnih prerađevina,
- proizvođači bezalkoholih i alkoholnih pića,
- proizvođači alata i mehanizacije,
- proizvođači mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava,
- proizvođači ambalaže za prehrambenu industriju,
- uzgajivači domaćih životinja,
- finansijske, naučne i prometne ustanove i organizacije.

Sajam u Gradačcu je mjesto bogate ponude i potražnje, mjesto i prilika za brojne i sadržajne poslovne kontakte, mjesto promocija novih proizvoda i tehnologija, mjesto i prilika susretanja proizvođača sa trgovcima i potrošačima, mjesto neposrednih susreta građana sa naučnicima i finansijskim institucijama i prilika za kontakte građana i vlasti.

Za kvalitet izložbenih proizvod, dodijelit će se odgovarajuća priznanja.

Iz Gradačačkog sajma žele srećnu i uspješnu 2011. godinu, sadržajan nastup te žele dobrodošlicu svim učesnicima i posjetteljima.

(gradacac-X.com/Gradačački sajam)

Pretty Stallion pobjednik prvog Gradačačkog derbyja


Grlo Pretty Stallion, koje je u vlasništvu Ferdinanda Karpfa, sa džokejom Gambarotom Walterom osvojilo je prvi Gradačački derby, koji je u nedjelju održan na hipodromu Vuković u Ledenicama kod Gradačca.

U posljednjoj utrci dana grla su se takmičila na dionici od 2.400 metara, a učestvovalo je ukupno šest konja. Vlasnik Pretty Stalliona dobio je i novčanu nagradu u iznosu od 9.600 KM.

Prvi Gradačački derby izazvao je veliko interesovanje publike pa je, tako, utrke posmatralo nekoliko hiljada posjetilaca, a takmičilo se 60 konja iz BiH, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Austrije.

U prvoj utrci "Top sprint“ na 1.000 metara takmičilo se osam konja, a pobjedu i novčanu nagradu od 2.400 KM odnijelo je grlo Paradiso, vlasnika KK Bihać sa džokejom Đorđem Perovićem.



U drugoj, iznimno zanimljivoj i neizvjesnoj utrci "Sprint elite“, najbržih galopera na najkraćoj distanci od 1.000 metara, na veliko iznenađenje svih posjetitelja i kladioničara, pehar i nagradu od 3.000 KM odnio je Magic Lighting, vlasnika Avdije Ćenovića sa džokejom Aleksandrom Šašićem.

Prvi put na našim prostorima organizirana je i prodajna utrka "Alija Kalja“ na 1.600 m,
a pobjedu je odnio Shakiro, vlasnika Rasima Rakovića sa jahačem Gambarottom Walterom.

Nakon utrke održana je i aukcija, a kupljeno je grlo Muamer za 12.000 KM, vlasništvo Vuković Teama.

U četvrtoj utrci "Dubai race – Šeikh m.r.m“, na 1.600 m dobitnik prve nagrade od 5.400 KM je Artisto, grlo u vlasništvu štale Tešić sa džokejom Željkom Ilićem.

Grlo Ost star u vlasništvu BH-MA-KFT-PECS odnijelo je pehar i novčanu nagradu od 3.000 KM u utješnom derbiju "Stable darley – Sheikh m.r.m" na 1.800 metara.

Pored veoma zanimljivih utrka, posjetioci su mogli uživati i u ostalim sadržajima koje nudi najljepši hipodrom u regiji.

Evo nekoliko slika koje sam uslikala prosle sedmice pri posjeti Gradačcu

http://i52.tinypic.com/344fncw.jpg

http://i55.tinypic.com/2hcmeu0.jpg

http://i56.tinypic.com/24xnscg.jpg

http://i53.tinypic.com/2nbrned.jpg

http://i54.tinypic.com/8ydfdi.jpg

http://i54.tinypic.com/2cirnt.jpg

http://i54.tinypic.com/34e9utu.jpg

http://i54.tinypic.com/2cirnt.jpg
Krasno :cheers:

Krasno :cheers:

Cura, ili ulica??:D

cura :D

cura :D

ccc, ja se maxuz potrudim uslikam, ubacim slike, a oni samo curu vide cc ^^

hvala ti na tome ;)

Užurbano se renovira stadion Zvijezde u Gradačcu
Pred sam početak prvenstva u Premijer ligi BiH u Gradačcu je jako aktivno. Dok Dragan Jović sa svojim pulenima završava pripreme za početak prvenstva, građevinski radnici užurbano završavaju radove na "Banji Ilidži".

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/b_110804010.jpg

Nova tribina koja ja je u izgradnji polako dobija željeni izgled. Za sad je pola tribine premazano zaštitnom emulzijom, a počelo se i sa postavljanjem prvih sjedišta sa naslonjačima.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110804010.1_mn.jpg

Nova tribina trebala bi biti spremna da primi prve gledaoce u utakmici protiv Širokog Brijega 13. augusta u novom ruhu

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110804010.2_mn.jpg

Završava se i asfaltiranje parkinga ispred stadiona, kao i postavljanje ograde oko cijelog kompleksa. Uprava FK Zvijezde Gradačac ne misli stati na ovome, već se planira postavljanje umjetne trave na pomoćnom terenu, koja je već nabavljena. U narednom periodu planira se pokrivanje tribina, kao i postavljanje semafora i reflektora.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110804010.3_mn.jpg
Budući izgled stadiona

http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/premijerliga/clanak/110804010

Odlicno. :)

Radovi na stadionu u Gradaccu

Asfaltiranje parkinga, ostao jos jedan manji dio da se asfaltira
http://img31.imageshack.us/img31/7866/40557171.jpg

Izljevanje betonskog zida na vrhu tribine
http://img69.imageshack.us/img69/7894/66909244.jpg

Umjetna trava za pomocni teren
http://img51.imageshack.us/img51/8512/37859284.jpg

http://img217.imageshack.us/img217/2478/50362632.jpg

Nova ograda oko cijelog kompleksa
http://img832.imageshack.us/img832/9576/93475193.jpg

Nova tribina
http://img193.imageshack.us/img193/1056/91614422.jpg

Postavljanje stolica
http://img845.imageshack.us/img845/9834/43469985.jpg

Farbanje tribine
http://img688.imageshack.us/img688/2672/13059217.jpg

Iza gola treba da se gradi tribina za goste
http://img842.imageshack.us/img842/6133/37526192.jpg

Stara tribina
http://img546.imageshack.us/img546/3213/dscf8539s.jpg

U pozadini se vidi saniranje brane jezera Vidara
http://img155.imageshack.us/img155/6075/dscf8540.jpg

Super slike :okay: Samo tako nastavi...

Iza gola treba da se gradi tribina za goste
http://img842.imageshack.us/img842/6133/37526192.jpg

Znas li slucajno kad bi to otprilike trebalo da se desi?
Fala za fotke!

Respect, Gradačac!

Znas li slucajno kad bi to otprilike trebalo da se desi?
Fala za fotke!

Hvala svima na reakcijama :)

Ne znam tacno, vjerovatno kad se zavrsi ova nova tribina i pomocni teren.
Na staroj tribini postoji dio predvidjen za goste, nekih 300 mjesta ja mislim.

U toku je i saniranje brane jezera Vidara

http://img687.imageshack.us/img687/2242/04082011121.jpg

http://img818.imageshack.us/img818/1662/04082011125z.jpg

Nivo vode je nizi za 4-5 metara zbog ispustanja vode

http://img94.imageshack.us/img94/4943/04082011123.jpg

http://img405.imageshack.us/img405/6189/04082011124.jpg

Ovaj grad je uvijek bio prosperitetan i lijepo uređen. Sarajevo tako daleko, a ni Tuzla nije blizu, ali se ovaj grad između brdovite Bosne i ravne Posavine dobro drži.

Niskogradnja, hvala na lijepim rijecima o mom rodnom gradu :okay:

Ma dobro... nekih sat vremena treba do Gradacca od Tuzle... nije toliko strasno

kvalitetna reportaza Rotterdam, nastavi tako...

Evo nekoliko slika koje sam uslikala prosle sedmice pri posjeti Gradačcu


http://i56.tinypic.com/24xnscg.jpg

Hermosa Gradacac

Međunarodna sajamska manifestacija Sajam šljive održat će se u Gradačcu od 1. do 4. septembra na oko 13000 metara kvadratnih otvorenog i zatvorenog prostora.

Kako ističe direktor Gradačačkog sajma, Husein Topčagić, utvrđen je program 38. međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajma šljive. Pored tradicionalnog susreta izglagača sa premijerom FBiH i resornim federalnim ministrom, ove godine će biti upriličeni i poslovni susreti poduzetnika Vukovarsko-srijemske županije i regije Sjeveroistočna Bosna.

- Zahvaljujući našim partnerima i sponzorima među kojima su već dugi niz godina Sarajevska pivara i Fabrika duhana Sarajevo te Solana iz Tuzle uspjeli smo pripremiti sadržajne nastupe i zanimljive susrete. Očekujemo da će izlagači i posjetioci imati priliku uživati u pripremljenim sadržajima. Očekujemo da će posebnu pažnu poljoprivrednih proizvođača, a zbog izuzetno teške sezone i problema oko otkupa i plasmana tržnih viškova, pobuditi tradicionalni susreti sa stručnim radnicima i predstavnicima vlasti u organizaciji Ministarstva poljoprivrede TK i Petrokemije iz Kutine, koja je sa nama od prvog sajma u Gradačcu, rekao je direktor Husein Topčagić.

Tradicionalno će se održati niz okruglih stolova i stručno-naučno savjetovanje agroTECH, kao I razgovori o stanju agrara i zadrugarstvu.

I ove godine će biti dodijeljena prestižna priznanja i medalje za kvalitet Sajma šljive a rok za dostavu proizvoda za ocjenjivanje je 20 avgust.

Organizatori iz Gradačakog sajma očekuju da će ovogodišnja najstarija sajamska manifestacija u BiH biti na nivou prošlogodišnje, kada se predstavilo oko 250 izlagača iz BiH i inostranastva.

Oficijelni sponzori 38. međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajma šljive su: Sarajevska pivara, Solana Tuzla i Petrokemija Kutina (Hrvatska).
Generalni sponzori: FDS i Unimedia Gradačac.

Sponzori: BSO, Dukat, TMD Ai Gradačac, NLB Tuzlanska banka, BH Telecom i Turistička zajednica TK.

Medijski pokrovitelji: FTV i RTV TK.

(gradacac-X.com/GS)

U GRADAČCU SE GRADI NA SVE STRANE
Gradačac je ovoga ljeta postao veliko gradilište. Gradski park je dobio novi izgled. Užurbano se radi na saniranju i proširenju ulice Kadić Mahala a brana jezera Vidara također je okupirana građevinskim strojevima. Na nogometnom stadionu Ilidža svakim danom se nešto novo uradi. Radovi vrijedni pohvale.
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/gradilista1.jpg
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/gradilista2.JPG
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/gradilista3.JPG
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/gradilista4.JPG
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/gradilista5.jpg

gradacac-x.com

Poslovni susret sa poduzetnicima iz Hrvatske
U Gradačcu će biti održan Poslovni susret preduzetnika iz Vukovarsko srijemske županije iz Hrvatske i sjeveroistočne BiH. Poslovni susret će biti održan u okviru zvaničnog programa 38. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajma šljive, koji se održava od 01. - 04.09.2011. godine u Gradačcu.

Inače, Poslovni susret se održava u sklopu implementacije projekta „Zajedničkim snagama do inovativnog okruženja“ koga implementiraju Udruženje Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac i Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije - HRAST d.o.o. Vinkovci (Hrvatska).

„Projektom se želi unaprijediti poslovno okruženje područja sjeveroistočne BiH i Vukovarsko srijemske županije, tako da postanu vodeća inovativna okruženja. Između ostalog, tu se, prije svega, misli na potrebu poboljšanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP), kao i stvaranje uslova i postizanje dugoročne i održive saradnje preduzetnika i potpornih institucija za razvoj preduzetništva MSP u ovom dijelu BiH i Vukovarsko-srijemskoj županiji u Hrvatskoj“, rekao je izvršni direktor NBR-a Enver Sarvan.
Ukupna vrijednost Projekta je 226.886,95 EUR-a. Iz sredstva IPA fonda za prekograničnu saradnju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ovaj projekat finansira Europska unija sa 84,18 posto, dok će preostali iznos od 15,88 posto obezbijediti implementatori.
Vrijednost Projekta za BiH iznosi 109.673,74 Eura, od čega EU finasira 92.323,35 Eura ili 84,18 posto. Trajanje Projekta je 14 mjeseci, navode u NBR-u.
„Na Poslovnom susretu u Gradačcu očekuje se učešće značajnijih preduzetnika iz Hrvatske i BiH koji će, pored razmjene informacija o djelatnostima i kontakt podataka, pokušati uspostaviti i konkretne veze koji bi se mogli pretočiti i u poslovne sporazume i ugovore. Takođe, Susretu će prisustvovati predstavnici privrednih i obrtničkih komora, udruženja privrednika i poslodavaca, te razvojnih agencija i drugih potpornih institucija iz oba prekogranična podučja. Očekujemo da će se, učesnicima Poslovnog susreta, obratiti predstavnici nadležnih lokalnih ministarstava i predstavnik Vukovarsko-srijemske županije“, ističe Sarvan.
Poslovni susret preduzetnika iz Vukovarsko srijemske županije iz Hrvatske i sjeveroistočne BiH će se održati trećeg dana Sajma šljive, u subotu 3.septembra 2011. godine u 13,00 sati u konferencijskoj sali Gradačačkog sajma.

gradacac-x.com

@rotterdam,

Odlicne slike :okay: hvala

Svidja mi se vrlo sistematski pristup modernizaciji stadiona, prvi put u BiH vidim da je neko prvo uradio parking pa tek onda krenuo dalje :)

A Gradacac je jedan lijepi i jako, jako uredni grad, i sa sto je za BiH neobicno, izrazito urednim selima okolo :applause:

leopol :okay:

Realizacija projekata iz oblasti zaštite okolice: Pola miliona KM za Gradačac i Sapnu

Načelnici općina Gradačac i Sapna, kao i predstavnici javnih preduzeća kojima su odobrena sredstva za finansiranje projekata iz oblasti zaštite okoliša danas su u prostorijama Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona potpisali ugovore o dodjeli sredstava. U skladu sa Programom raspodjele namjenskih sredstava Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice za 2011. godinu kao i odlukama Ministarstva danas su potpisani ugovori u ukupnoj vrijednosti od 514.868,26 KM.


"Svjesni smo da su ova sredstva nedovoljna za kompletnu realizaciju projekata koji su ove godine kandidirani, te se nadamo da ćemo slijedeće godine biti u prilici da u Budžetu Tuzlanskog kantona za ove namjene planiramo značajniji iznos sredstava", istakla je u svom obraćanju ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Senija Bubić, koja je u ime Ministarstva i potpisala današnje ugovore.

Za projekte iz oblasti zaštite okolice Općini Gradačac je odobreno ukupno 245.772,50 KM, i to 123.541,00 KM za II fazu uređenja gradskog parka, 96.631,50 KM za sanaciju, rekultivaciju i modernizaciju pješačke staze "Aleja kestenova u Gradačcu" i 25.600,00 KM za čišćenje putnog pojasa.

Općini Sapna za projekte iz oblasti zaštite okolice, odobreno je ukupno 25.367,76 KM i to: 8.867,76 KM za čišćenje divljih deponija u MZ Kovačevići "Strana"i "Trnjak", 8.200,00 KM za prokres, košenje korova i sakupljanje otpada na regionalnim putevima u općini Sapna, te 8.300,00 KM za Prokres, košenje korova i sakupljanje otpada na lokalnim putevima u općini Sapna.

Kada su u pitanju Javna preduzeća Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice je javnim preduzećima koja imaju sjedište, obavljaju djelatnost i realiziraju projekte na području Tuzlanskog kantona, a koja su kandidovala projekte iz oblasti zaštite okolice radi dodjele sredstava, odobrilo ukupno 243.728,00 KM.

ekapija.ba

Gradmontu posao od tri miliona KM

Građevinska kompanija Gradmont iz Gradačca prvog septembra počinje izgradnju skladišta gotovih proizvoda jedinog bosanskohercegovačkog proizvođača jestivog ulja Bimal.

Novi objekat površine pet hiljada metara kvadratnih gradit će se u krugu ove fabrike u Brčkom, a ugovor o izvođenju radova kojeg su potpisali predstavnici Gradmonta i Bimala vrijedan je tri miliona konvertibilnih maraka.

Kako je za eKapiju potvrdio Mustafa Hadžiađulović, direktor Gradmonta, radovi koji počinju prvog septembra, prema ugovorenoj dinamici, bit će završeni do 31. januara 2012. godine.

Uglednu firmu iz Gradačca koja se bavi proizvodnjom prefabrikovanih elemenata za sve vrste objekata, na mjesto najpovoljnijeg ponuđača kvalifikovale su odlične reference i kvalitet potvrđen međunarodnim certifikatom. Naime, Gradmont je uspješno završio proces uvođenja oznake EN 206-1, koja se odnosi na proizvodnju betona, čime je ova kompanija stekla uslove da armirano-betonske prefabrikovane elemente može izvoziti u evropske zemlje.

"Za dobijanje milionskog posla u Brčkom presudno su bili i kratki rokovi za završetak objekta te izvrsni ekonomsko-finansijski pokazatelji o solventnosti firme", kaže Hadžiađulović za eKapiju.

Gradmont se inače bavi izgradnjom mostova, proizvodnjom betonske galanterije, izgradnjastambenih objekata, industrijskih objekata, škola, bolnica, motela, hotela, upravnih zgrada, pumpnih stanica, tržnih centara, garaža, farmi, vjerskih objekata, autobuskih stanica i niza drugih objekata.

Osim poslova za druge investitore, firma Gradmont aktivno radi i na proširivanju vlastitih proizvodnih kapaciteta i jačanju konkurentnosti na stranom tržištu. Tokom prošle godine na lokaciji Donja Ledenica u blizini Gradačca izgradili su novi pogon za proizvodnju armirano-betonskih montažnih konstrukcija ukupne površine 3.500 metara kvadratnih, a ove godine nastavljaju sa izgradnjom dodatnih šest hiljada metara kvadratnih fabrike.

Procjene su da će ova investicija povećati njihov izvoz na strana tržišta za trideset posto, a u novom pogonu naredne godine bi se trebalo otvoriti 20 novih radnih mjesta. Vrijedno je spomenuti i da će proizvodna hala biti opremljena tehnologijom sa adhezionim prednaprezanjem konstruktivnih elemenata koji će biti ugrađivani u nadvožnjake i mostove Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu.

gradacacx.com

Par slika sa jucerasnje utakmice Zvijezda-Olimpic.
Samo neznam zasto ne postavljalju stolice na preostala dva dijela, a vidjeo sam da su stolice koje jos nisu postavljene u skladistu, a i umjetna trava na pomocnom jos nije poceta pstavjati se.
http://desmond.imageshack.us/Himg28/scaled.php?server=28&filename=foto4750.jpg&res=medium

http://desmond.imageshack.us/Himg835/scaled.php?server=835&filename=foto4751.jpg&res=medium

http://desmond.imageshack.us/Himg703/scaled.php?server=703&filename=foto4752.jpg&res=medium

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110804010.3_mn.jpg
Budući izgled stadiona

http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/premijerliga/clanak/110804010[/QUOTE]

HaHaHa
Realno stadion je OK, nema sta fino to izgleda...ali me iznerviralo to sto vidim atletsku stazu ... mhm ne znam gde bi stavili tu atletsku stazu jer bi onda staza morala biti na mijestu gdje je trava...

Mhm da to ne treba da se pravi....samo smeta a i ruzno je za vidjeti...

I jos imam jednu zamjerku.....sad ne znam dali je ovo gradski stadion ili stadion od kluba ZVZ....ako je vec od kluba onda su trebali staviti boje stolica u boje kluba crvena i bijela...a ne zelena....

Al ovako gledajuci ima te bolji stadion od Prijedora i mnogih vecih gradova...Svaka cast

Atletska staza se nece ni praviti a mislim da je vlasnik klub zvz jer ona samo od klubova iz gradacca igra na ovom stadionu

super gradacac samo na prijed...

Grad je vlasnik stadiona. Zato su stolice u ovoj boji. Domaci kazu da pocetkom 2012 pocinje postavljanje krova.

Atletska staza se nece ni praviti a mislim da je vlasnik klub zvz jer ona samo od klubova iz gradacca igra na ovom stadionu

Oke, mozda bi bilo bolje da su boje stolica uskladili sa bojama kluba, ali mhm da to nema veze...uglavnom tribina je super...isto tako mi se svidja onaj hipodrom...

I moram te pohvaliti da zivis u jednoj od (bar meni) najlijepsih zemalja evrope...:)

I moram te pohvaliti da zivis u jednoj od (bar meni) najlijepsih zemalja evrope...:)

I po meni su austria i svicarska jedne od naljepsih i najuredjenih zemalja evrope i hvala na pohvali.

ŠKOLA NA GRADINI - GIMNAZIJA

Sjaši Murta da uzjaše Kurta, ovim riječima je bosanski narod dočekao okupaciju Bosne od strane Austro-ugarske monarhije. Više od 500 godina Bosna je bila u Turskom carstvu i kad se to carstvo počelo raspadati, umjesto da Bosanci dočekaju dugo sanjanu slobodu, padoše pod milisot i nemilost drugog osvajača. I narod reče… sjaši Murta da uzjaše Kurta.

Ali kako svemu dođe kraj, tako je doąao i kraj Austro-Ugarskoj monarhiji. Bosna je bila pod ovom okupacijom nepunih 40 godina, ali se mora priznati da je za tako kratko vrijeme ostvaren pravi preporod i to u skoro svim segmentima tadašnjeg društva. Naime, za vrijeme turske carevine Bosna je bila prilično zaostala i ekonomski nerazvijena zemlja, pa austro-ugarske vlasti preduzimaju niz aktivnosti u cilju stvaranja moderne bosanske države. Udaraju se temelji novoj državnoj upravi, sudstvu i savremenom školstvu. Otvaraju se nove tvornice i rudnici, razvija se drvna industrija, sprovodi se agrarna reforma. Na planu saobračajne infrastrukture grade se nove ceste i pruge. Na našem području gradi se put od Gradačca do Šamca, kao i put od Modriče do Šamca. Strani kapital se ulaže u Bosnu, a nove tehnologije traže i nove stručnjake. Iz Austro-Ugarske dolaze inženjeri, ljekari i pravnici, kao i razni drugi profili obrazovanih ljudi. Cijela Bosna postaje jedno veliko gradilište, ali mi će mo se ograničiti samo na naš grad i vidjeti šta je urađeno u Gradačcu za tih 40 godina Austro-Ugarske vlasti.

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/Gimnazija1.jpg

Krenimo ovim redom: Jedna od prvih zgrada koju je sagradila Austro-Ugarsaka u Gradačcu je ova lijepa građevina, smještena u krugu zidina kule Husein-kapetana Gradašcevića. Izgrađena je krajem 19 stolječa, odnosno 1888. godine i tada je imala prizemlje i jedan sprat. a 1956 godine je dograđen i drugi sprat. Za vrijeme svog postojanja imala je različite svrhe. U austro-ugarskom periodu služila je za smještaj sreskog suda, poreske uprave i gruntovnice sa katastrom. U podrumskim prostorijama su bile zatvorske ćelije, a sa zadnje strane je kamenim zidovima ograđeno dvoriąte za zatvorenike. Ista ili slična namjena bila je i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. U novoj jugoslavenskoj državi dograđuje se još jedan sprat i služi za školske potrebe, a naročito za smještaj Gimnazije. Zato iskoristimo priliku i recimo nešto o nastanku te poznate i cijenjene gradačačke škole. Počnimo sa Građanskom školom koja je osnovana za vrijeme prve Jugoslavije, izmedju dva svjetska rata, tačnije 1920. godine. Bila je smještena u zgradi na Varoši, u kojoj je nekad sa svojim radom otpočela modna konfekcija “Kula”. Ta zgrada je takođe poticala iz austro-ugarskog doba, ali je ona poružena i mnogi je se, vjerovatno, i ne sječaju. Građanska škola se može smatrati pretečom Gimnazije jer je odmah poslije Drugog svjetskog rata, u istoj zgradi, otpočela sa radom Niža realna gimnazija. Kasnije je preseljana u zgradu na Gradini. Niža realna gimnazija je trajala tri godine i u nju su se upisivali učenici poslije zavrąenog četvrtog razreda osnovne škole. Na inicijativu tadašnje prosvjetne radnice Angele Kunc, 1951. godine škola prerasta u punu gimnaziju i zvala se Državna realna gimnazija. U školsku 58/59 godinu škola ulazi sa nazivom "Hasan Kikić". Za vrijeme svog rada nekoliko puta je preseljavana u zgradu "Crvene škole" i opet se vraćala na Gradinu. Godine 1974. udružuje se sa školom učenika u privredi i tako nastaje Srednjoškolski centar "Hasan Kikić", a 1978. godine se preseljava u novu zgradu na lokaciji Vida II, na putu prema Modriči. Poslije toga, u zgradi na Gradini se otvara osnovna skola "Veljko Vlahović". Godine 1983. sve gimnazije u tadaąnjoj Jugoslaviji su zakonom ukinute, da bi njihov rad ponovo bio omogučen 1991. godine, kada se ona opet osniva i u Gradačcu. Zbog ratnih prilika 1992. godine gimnazija na kratko prestaje sa radom, a od 1993. godine dobiva naziv Gimnazija "Mustafa Novalić". Poslije rata Gimnazija nastavlja rad u svojoj bivšoj zgradi na Gradini, zajedno sa Osnovnom školom "Hasan Kikić", a 2005. godine prelazi u novu zgradu, u blizini autobuske stanice, s lijeve strane puta za Šamac. Stara zgrada na Gradini je napuštena i čekajuči svoju novu namjenu polako umire. Neka ovo bude moj mali doprinos da ovu lijepu znamentost našeg grada otrgnemo od zaborava umiranja.

(gradacac-X.com)

Moj tata je tu isao. Nadam se da ce se obnoviti.

Gradačac u vrijeme Austro-Ugarske uprave

Nije mi namjera pisati o historijskoj politici stvaranja, kako velikih carstava, tako i malih država, ali pošto je na redu moje pisanje o znamenitostima Gradačca za vrijeme Austro-Ugarske uprave Bosnom i Hercegovinom, ipak se osvrnimo na okolnosti, zbog kojih je Bosna došla pod Austro-Ugarsku upravu. Svi znamo da je to bilo na Berlinskom kongresu 1878. godine, ali krenimo nekim hronološkim redom. Berlinskom kongresu je prethodio San-Stefanski ugovor, potpisan 3.marta.1878. godine, kojim je završen rat između Rusije i Turske. Po tom ugovoru, kojeg je pretežno diktirala Rusija, Turska je trebala izgubiti veliki dio svog teritorija na Balkanu, a istovremeno bi se, kao ruski satelit, stvorila Velika Bugarska, koja bi uključila najveć dio današnje Makedonije, te dijelove Srbije do Niša, Albanije i grčku Makedoniju, osim Soluna.


Bosna je trebala ostati pod turskim suverenitetom, ali bi dobila značajnu autonomiju. Ovoliki utjecaj Rusije na ovom području Europe nikako nije odgovorao zapadnim silama te Engleska i Austro-Ugarska, zajednički traže održavanje Berlinskog kongresa, na kojem bi se i uz njihovo učešće, ponovo razmatralo uređenje pomenutih teritorija. Prisiljena međunarodnim pritiskom, Rusija je morala popustiti i Sanstefanski-ugovor biva poništen, a uređenje Balkana počinje iznova. Ishod pregovora je bio Berlinski sporazum potpisan 13. septembra 1878. godine. Njime je izmijenjeno ili poništeno 18 od ukupno 29 tačaka San-Stefanskog ugovora. Time su bile priznate Rumunija, Srbija i Crna Gora kao suverene države, a Bugarska je podijeljena na južni dio koji je ostao pod turskim suverenitetom, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneževina Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dato na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj. Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga, Niški, Pirotski, Toplički i Vranjski, a Crna gora je dobila Nikšić, Pdgoricu i Bar. Berlinskim sporazumom drastično je smanjena moć Turske u Europi. Utjecaj Rusije također je smanjen u korist Austro-Ugarske, što je povećalo napetosti između dva carstva.


Zbog ovakvog uređenja Balkana ubrzo je došlo do novih nemira na tom području, što će uroditi Balkanskim ratovima, a potom će djelomično dovesti i do Prvog svjetskog rata.

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/Gradacac%20za%20vrijeme%20Austrougarske%20uprave%20BiH.jpg

gradacac-x.com

Gradačačke crkve...

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/izgradnja%20crkava.jpg

Obzirom da je u prošlosti u Gradačcu živio neznatan broj hriščanskog stanovništva u gradu nije bilo crkava, što ne znaći da ih nije bilo na podrućju Gradačačke kapetanije. U samom gradu, pravoslavno i katolićko stanovništvo je bogosluženje obavljalo uglavnom po privatnim kućama. To je, inače, bio period u kojem hrisčanima nije bilo lako graditi svoje bogomolje, jer socijalne norme tog vremena su diktirale da sultan odobri konstrukciju bilo kojeg neislamskog religijskog objekta.

Uvidjevš da je to težak i mukotrpan proces, Husein kapetan Gradščević se odlučio da u nekoliko slučajeva sam odobri izgradnju nekih hriščanskih škola i vjerskih objekata. U to doba to su bile uglavnom kapele ili kako su ih tada zvali “ćelije”. Izgradnja velike crkve u Tolisi je izgrađena poslije Gradaščevićeve smrti i uz sultanovu dozvolu, a dvije crkve u Gradačcu, naselje Varoš, izgrađene su za vrijeme austrougarske vlasti, o čemu će biti riječi kasnije.

(gradacac-X.com)

Moj tata je tu isao. Nadam se da ce se obnoviti.

I ako je obnove vjerovatno nece tu biti vise skole, jer gimnasija je premjestena u novu zgradu pored srednje mjesovite.

Odlicne su ti ovi reportaze Edine, posebno mi se svidja Pravoslavna crkva nakon obnove.

I ako je obnove vjerovatno nece tu biti vise skole, jer gimnasija je premjestena u novu zgradu pored srednje mjesovite.

Osnovna skola brate. Znam ja gdje je gimnazija, moja rodica je tu uciteljica.

Odlicne su ti ovi reportaze Edine, posebno mi se svidja Pravoslavna crkva nakon obnove.

Nisu moje reportaze vec su sa gradacac-x.com

Dukat otvorio u Gradačcu savremeno skladište

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/dukat1%20small%202.jpg

Zаhvаljujući investiciji vrijednoj 800.000 KM, Dukаt je u Grаdаčcu otvorio nаjsаvremeniji sklаdišni prostor u domаćoj mliječnoj industriji

Sklаdišni prostor, kаpаcitetа 2.365 pаletnih mjestа, pustili su u rаd аmbаsаdori Frаncuske i Hrvаtske u BiH Rolаnd Žil i Tonči Stаničić te člаn Uprаve Dukаtа Tjeri Zuršer.

"Ovа investicijа je od izuzetnog znаčаjа kаko zа Dukаt, tаko i zа nаše potrošаče širom BiH. Rаdi se o visokom regаlnom sklаdištu, jedinstvenom nа području BiH, koje je projektovаno i izvedeno premа EU stаndаrdimа i direktno je povezаno s proizvodnjom", rekаo je direktor mljekаre Dukаt Jozef Dominik Goić.

Osim što je rukovanje finalnim proizvodima svedeno na minimum, te je onemogućena deformacija proizvoda prilikom njihova skladištenja, ovo je visoko regalno skladište i nužan preduvjet za provođenje izvoznih operacija Dukat mljekare na tržištima Evropske unije.

„Imajući u vidu skori ulazak susjedne Hrvatske u sastav Europske unije, te sagledavajući Hrvatsku kao jedno od najvećih izvoznih tržišta, kako Dukat mljekare tako i domaće mljekarske industrije, Dukat mljekara intenzivno se prilagođava strogim zahtjevima Europske unije.

Tako Dukat mljekara već danas zadovoljava postavljene EU standarde, a izvoznički broj očekujemo tokom 2012. godine“, zaključio je Goić.

Indikator.ba

ZGRADA JAVNE BIBLIOTEKE

Ovu lijepu zgradu koja se nalazi, možda i na najljepšem mjestu, u krugu zidina Gradine napravila je Austrougarska u zadnjoj deceniji 19. stoljeća. Sagrađena je za potrebe sreske uprave tadalšnjeg kotara (sreza) Gradačac. Kotar je bio naziv za upravno-teritorijalnu jedinicu veću od opštine. Sastojao se od više gradskih ili seoskih opština. U gradačački kotar ušla je i Modriča, a Šamac i nešto kasnije Srebrenik, postali su kotarske ispostave. Za ove tri opštine austrougarske vlasti formirale su kotarsku upravu, odnosno administraciju koja je brojala od 20 do 25 izvršilaca i većina njih su bili smješteni upravo u zgradi o kojoj pišemo. Na čelu kotara Gradačac najduži period su bili Camilo baron Maleomes i Julije Bitto. Ovaj drugi je bio sedam godina, odnosno sve do propasti Austro-Ugarskog carstva. Treba napomenuti da su na čelu kotara uvijek bili stranci, dok su načelnici opština bili domaći kadrovi. U Gradačcu su to uglavnom bili ljudi iz loze Gradaščevića, da bi od 1912. do 1914. bio hafiz mustafa ef. Duraković, a od 1915. do 1918. načelnik Gradačca je bio Izet-beg Jahić.

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/Zgrada%20Javne%20biblioteka.jpg

zmeđu dva svjetska rata, kao i jedan duži period nove Jugoslavije, zgrada je služila za razne namjene, a jedno vrijeme i kao zgrada za stanovanje. Danas su u njoj smješteni javna biblioteka, radio stanica i dio sačuvanih eksponata muzejske zbirke.

Inače, prva biblioteka u Gradačcu osnovana je davne 1839. godine, a njen osnivač bio je Fadil-paša Šerifović koji se u to vrijeme vrijeme nalazio na funkciji upravnika Sarajevske oblasti, u čijem sastavu se nalazio i Gradačac. Biblioteka je imala i svog vlastitog bibliotekara i radila je preko pedeset godina. Posebno želim naglasati da je Gradačac bio drugi grad koji je, poslije Sarajeva, imao namjenski izgrađenu zgradu za biblioteku. Za tu staru biblioteku slobodno moľemo reći da je bila preteča današnje Javne biblioteke "Alija Isaković". Kad je riječ o Radio stanici Gradačac, pomenimo da je otpočela sa radom 06.06.1965. godine i prije nego će preseliti u prostorije zgrade o kojoj pišemo, nalazila se u objektu poznatim pod nazivom Dom kulture. Možda je interensantno pomenuti da je prvi glas spikera otišao u eter upućen od Dr. Muhameda Lalića, koji je u to vrijeme kao učenik gimnazje radio i kao spiker radio stanice. Zajedno sa njim, kao spiker bila je i Dr. Ljiljana Mokrić iz Slatine kod Šamca, koja je u to vrijeme pohađala gradačačku gimnaziju. Interensantno, prva dva spikera naše radio stanice postadoše doktori medicine.
(gradacac-x.com)

Crvena škola u Gradačcu

Ova zgrada, u narodu poznata kao Crvena škola potiče iz doba austro-ugarske uprave Bosnom, a sagrađena je 1886. godine. Naziv „Crvena škola“ je dobila zbog toga što je zgrada izgrađena sa fasadom crvene boje. Bila je u privatnom vlasništvu, ali je općina kupuje 1890. godine od hafiz Hakije Hadžihafizovića i tokom mnogih godina služila je za različite namjene. Poslije Drugog svjetskog rata u nju je smještena osnovna škola Jovan Jovanović Zmaj, koja u kontinuitetu svoj rad nastavila pod nazivom Ivo Andrić. Godine 1974. škola preseljava u novu zgradu, a stara zgrada se prilagođava za potrebe političkih organizacija, odnosno partija. Od 1993. godine osnovna škola je nastavila sa radom pod imenom Dr. Safet-beg Bašagić. Obzirom da je ova zgrada dosta vremena služila za potrebe školstva, recimo nešto više o obrazovanju na području našeg grada.

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/Crvena%20skola.jpg

U daljoj prošlosti, pismenost i obrazovanje nisu imali masovni karakter i uglavnom su bili vezani za pojedince koji su se time bavili po samostanima i crkvama. U tursko doba počinje masovnije obrazovanje, ali je sistem školovanja bio organizovan isključivo na vjerskoj osnovi. Kada je u pitanju ovo doba onda treba spomenuti da je prva osnovna škola na širem području Gradačca vezana za ime Husein kapetana Gradaščevića uz čiju je saglasnost sagrađena 1823. godine u Tolisi kod Orašja. U Gradačcu je prva osnovna škola otvorena 1845. godine. Tek sa austro-ugarskom upravom počinje organizacija državnih škola za koje se propisuju programi i nastavni planovi. Austrija je željela da u BiH što prije potisne konfesionalne škole pa je već do 1881. godine otvorila 32 državne škole, a 1912. godine donosi i prvi zakon o osnovnim školama. Prvi domači udžbenik pojavio se 1883. godine. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije školstvo ne ide u obrazovnom razvoju kao što će se to desiti tek poslije Drugog svjetskog rata. Krajem 1945. godine u Gradačcu je bilo svega nekoliko osnovnih škola, ali su do 1956. godine već izgrađene 22 nove škole. Treba napomenuti da je osnovno obrazovanje u tom periodu još uvijek trajalo četiri godine, te da je prva osmogodišnja škola počela sa radom 1858. godine.

(gradacac-X.com)

Restuaracija džamije Husejnije u Gradačcu
Početkom mjeseca oktobra pokrenuta je prva faza restauracije Husein-kapetanove džamije u Gradačcu, nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

„Restauracija džamije realizirat će se u fazama, koje će diktirati finansijske mogućnosti investitora. Prva faza obuhvata zamjenu pokrivača na džamiji. Biti će skinut bakarni pokrivač sa kupole i zamijenjen olovnim pokrivačem. Troškovi završetka prve faze iznose oko 300 hiljada maraka. Dio sredstava osigurala su federalna ministarstva za kulturu i prostorno uređenje. Izvođač radova je firma Građevinar Fajić iz Mostara. Radovima rukovodi Građevinski odbor na čelu sa predsjednikom hadži Raif ef. Huskićem. Nadzor nad radovima vrši Abdulah Aliefendić, dipl.ing.građ. iz Gradačca“, kazao je za naš portal mr. Nusret ef. Kujraković – imam džamije Husejnije.

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija1.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija2.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija3.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija4.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija5.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/husejnija6.jpg

Podsjećanja radi, džamija Husein – kapetana Gradaščevića , koja je po njenom osnivaču među mještanima poznata kao Husejnija džamija, nalazi se ispod same gradske kapije. To je u Gradačcu najveća, najljepša i arhitektonski najuspjelija džamija. Ona ima veliku kamenu munaru, jednu veliku i tri male kupole. Unutrašnji prostor objekta iznosi 11,20 x 11,30 metara.

Njezin visoki mihrab izveden je u veoma lijepoj plastičnoj dekoraciji. Prozori su u tri etaže od kojih su oni u sredini veoma lijepo i dekorativno perforirani u gipsanim odljevima. Minber i manhfil su od drveta, ali veoma ukusno izrezbareni. Specifičnost džamije predstavlja kapetanova niša, u kojoj je klanjao kapetan. Pred džamijom je šadrvan , a nedaleko od njega manja zgrada, koja je krajem četvrte decenije prošlog vijeka bila smještena biblioteka ovog mjesta, jedna od prvih u BiH, koja je imala vlastitu zgradu, poseban vakuf i stalnog bibliotekara. Negdje u krugu džamije postojala je ranije i česma osnivača biblioteke Fadil - paše Šerifovića, čija je natpisna ploča nedavno pronađena . Džamiju Husejniju je sagradio Husein – kapetan Gradaščević, zadnji kapetan Gradačačke kapetanije. Prema natpisu nad ulazom, džamija je podignuta 1826 .godine Narodna predaja kaže da je malo niže Husejnije bila ranije jedna džamija i kada je ona sagorjela, Husein – kapetan je sagradio svoju džamiju.

Pretpostavlja se da je nakon definitivne izgradnje grada kule u njemu porušena tvrđavska džamija, pa je Husein – kapetan u naknadu za spomenutu džamiju, podigao svoju džamiju. 20.1.1951.upisana u registar spomenika kulture. 18.4.1962.g. stavljena pod zaštitu države.
(gradacac-X.com)

Kutaku radosti donirali kombi vozilo
Radost i osmijeh na licima korisnika usluka Kutka radosti izmamilo je kombi vozilo, koje im je danas donirano od strane Omladinskog kulturnog centra Gradačac.

Nakon nedavne posjete, članovi udruženja OKC Gradačac sagledali su potrebe i probleme sa kojima se susreće ovo udruženje i odlučili da potraže donatre za nabavku ovakovog vozila koje će im koristiti za putovanja na sportska takmičenja i izlete. Kombi je kupljen u Njemačkoj i koštao je oko 6.000 eura, kazao je između ostalog Nisad ef. Drndić, predsjednik OKC-a Gradačac.
Pored ove aktivnosti OKC Gradačac će danas u 17 sati u sali za sjednice Gradačačkog sajma , povodom dana borbeprotiv AIDS-a, održati javnu tribinu na temu "Stop SIDA", a gost je gdin Edin Tule, profesor teolog-psiholog.
Posljednji podaci govore da u našoj zemlji ima 185 oboljelih od HIV-a, dok je na području Tuzlanskog kantona registrovano je 17 HIV pozitivnih osoba.
(gradacac-X.com)

ZGRADA PRVE BOLNICE U GRADACCU
Koliko puta smo prošli pored ove lijepe zgrade zadržavajuči svoj pogled na njenoj arhitekturi, a tako malo znamo o njoj. Zato, otrgnimo od zaborava njenu prošlost sa osnovnim podacima od vremena kad je izgrađena pa sve do danas.

Vrijeme njene gradnje pripada dobu austrougarske uprave Bosnom i Hercegovinom, a napravljena je od strane famelije Gradaščevića, jer se pouzdano zna da je bila u vlasništvu Osman-bega Gradaščevića, koju je on naslijedio od svoje matere Zumrut-hanume, o čemu je pisao i mr. Esad Sarajlić. Namjena ove zgrade je bila različita i mnogobrojna, ali mi će mo pomenuti samo neke.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća u ovoj zgradi je bila smještena Privredna banka DD Gradačac. Da, da, dobro ste pročitali. Vlasnici banke, na temelju dioničkog kapitala, bili su Čedo Popovič i Osman-beg Gradašćević.

Poslije je ova zgrada prešla u vlasništvo trgovačke porodice Šakića (Muharem-age i Avdage). Za vrijeme Drugog svjetkog rata oni je iznajmljuju novim vlastima i u nju biva smještena Partizanska bolnica, formirana 1943. godine. U periodu između Drugog svjetskog rata, pa do danas, u zgradi su se smjenjivale različite djelatnosti. Duže vremena bio je smjšten Dom za ratnu siročad, Sud za prekršaje, Crveni krst, Šah klub, Crveni križ i sl.
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/Prva%20bolnica%20u%20Gradaccu.jpg
Obzirom da sam ovu priču naslovio kao Zgrada prve bolnice u Gradačcu, recimo onda nešto više o razvoju zdravstva na području našeg grada.

Po dobivenim informacijama od Dr. Esada Zukića, prvi ljekar u Gradačac došao je 1889. godine i zvao se Leon Zarzicki. Uoči Drugog svjetskog rata u Gradačcu rade dva ljekara, ali ipak se smatra da je osnovu razvoja današnjeg Doma zdravlja dala partizanska bolnica formirana 1943. godine. Bila je smještena u ovu zgradu i tu je funkcionisala sve do 1956. godine. Kraj rata je dočekan samo sa jednim ljekarom i nekoliko medicinskih radnika. Kao ljekar radio je Dr. Hamdija Bravo, koji je ujedno bio i šef Zdravstvebe stanice. Već 1949. godine u Zdravstvenoj stanici radi 13 radnika, od čega je jedan ljekar, jedan stomatolog i jedan farmaceut. Godine 1956. Zdravstvena stanica mijenja svoj status i prerasta u Dom narodnog zdravlja. Te godine Dom narodnog zdravlja se seli u zgradu današnjeg Dječijeg obdaništa. Tek 1963. godine izgrađena je nova zgrada, a otpočeli su i radovi na izgradnji porodilišta sa stacionarom. Pored porodilišta, 1969. godine se gradi i zgrada za potrebe polikliničkih službi. Završetkom banjskog objekta 1980. godine, Dom zdravlja se transformiše u medicinski centar i u njegov sastav ulazi Banja Ilidža, da bi kasnije ponovo došlo do razdvajanja. Ove hronološke podatke upotpunimo sa napomenom da je prvi zubar, u Gradačac dosao tek poslije Drugog svjetskog rata. Zvala se Božana Balog. Poslije nje je došao zubar Sabrija Izetbegovic, a od prvih stomatologa pomenimo Dr. Miroslava Bakića. Prvi apotekar koji je došao u Gradačac zvao se Mihael Hožda. Došao je iz Austrije i ovo prezime mu vjerovatno nije pravo, več ga je uzeo kako bi bio što bliži narodu. Pored apotekarske djelatnosti imao je pecaru rakije i špiritanu. Pecara rakije je bila smještena u prigradskom naselju Rakija, koje je to ime, vjerovatno, i dobilo po proizvodnji rakije iz tog doba. Poslije Mihaela Hodže dosao je mr. Artur Kraus, a poslije Drugog svjetskog rata apoteka prelazi u državnu svojinu i u njoj je dugo godina radio mr. Hans Weis. Starije generacije se sječaju ovog divnog čovjeka koji je volio naš grad i ostao u njemu sve do odlaska u penziju. Na dan odlaska iz Gradačca, kupio dvadeset kutija bombonjera, stao na aleju pored parka i svakome ko je naisao dao je jednu kutiju za poklon. Nije imao svoje porodice i otišao je u Zagreb, u Dom penzionera, gdje ce naći vječni mir.
(gradacac-X.com)

FOTO: Industijska zona II - opravdan projekat za nova radna mjesta

Industrijska zona II u Gradačcu uskoro bi u potpunosti mogla biti spremna za domaće i strane investitore. Nakon što je na inicijativu Udruženja privrednika općine Gradačac urađena projektna dokumentacija za uspostavu saobraćajnica, kanalizacije, regulacije rijeke za Industrijsku zonu, koja se proteže na površini od 42,7 hektara zemljišta, krenulo se sa gradnjom fabrika.


Zahvaljujući ulaganjima sa viših nivoa vlasti, Općine Gradačac te investicijama uspješnih gradačačkih privrednika Industrijska zona II ovih dana poprima novi izgleda, upravo onakav kakvim je predstavljan građanima na javnim prezentacijama.


Nedavno je u ovoj zoni sagrađena tvornica fine obrade metala za autoindustriju – TMD Group, koja je ovih dana počela sa proizvodnjom. Također, prema našim saznanjima, ovih dana se radi na pripremi zemljišnog prostora za gradnju nove fabrike, a riječ je o poznatoj njemačkoj tvornici za proizvodnju mliječnih proizvoda „ZOTT“, čija će poslovnica biti smještena upravo u ovoj zoni. Pored toga, radi se na popločavanju riječnog korita rijeke Gradašnice te pripremi na asfaltiranju pristupnog puta u navedenoj zoni.


Prema planskoj dokumentaciji, industrijska zona će biti podijeljena na četiri glavna sektora i to: metaloprerađivački, prehrambeni, građevinski i zanatski.
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/zonaII/0.jpg
bingo
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/zonaII/1.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/zonaII/2.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/zonaII/3.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/zonaII/6.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/zonaII/7.jpg
(gradacac-X.com)

^^

Također, prema našim saznanjima, ovih dana se radi na pripremi zemljišnog prostora za gradnju nove fabrike, a riječ je o poznatoj njemačkoj tvornici za proizvodnju mliječnih proizvoda „ZOTT“, čija će poslovnica biti smještena upravo u ovoj zoni. Pored toga, radi se na popločavanju riječnog korita rijeke Gradašnice te pripremi na asfaltiranju pristupnog puta u navedenoj zoni.

AKO BOG DA! :)

cuo sam da jos neke kompanije iz njemacke i svedske zele da grade tvornice u toj ind.zoni2

a zott gradi fabriku ili skladište gotovih proizvoda?

a zott gradi fabriku ili skladište gotovih proizvoda?

fabriku za proizvodnju

hmm Gradacac sustize Gracanicu sa ovom industrijskom zonom :)

Nedavno je u ovoj zoni sagrađena tvornica fine obrade metala za autoindustriju – TMD Group, koja je ovih dana počela sa proizvodnjom. Također, prema našim saznanjima, ovih dana se radi na pripremi zemljišnog prostora za gradnju nove fabrike, a riječ je o poznatoj njemačkoj tvornici za proizvodnju mliječnih proizvoda „ZOTT“, čija će poslovnica biti smještena upravo u ovoj zoni. Pored toga, radi se na popločavanju riječnog korita rijeke Gradašnice te pripremi na asfaltiranju pristupnog puta u navedenoj zoni.




Zaista vrlo dobre vijesti! :cheers:

sljedeci koji pocne o radnoj snagi ide u brig

reko sam vam da nastavite na ekonomskok dretvi

ne ovdje

^^ :okay:
I ja mislim da je dalja diskusija besmislena, pogotovu ovdje, ali ako žele nastaviti, prebaci im ove postove u "Ekonomiju".

Gradačac, grad Zmaja od Bosne: Kada će BiH dočekati svog kapetana Husein-bega?


Ovih dana vrijedni neimari u Gradačcu, na sjevernoj kapiji Bosne, ruše staru i dotrajalu Gradsku kafanu koju su vlasti bivše Jugoslavije sagradile tik uz Gradinu Husein-kapetana Gradaščevića, Zmaja od Bosne, i tik uz džamiju Husejniju, obje građevine proglašene nacionalnim spomenicima kulture.

Tu se više neće točiti alkohol, a vlasti gradačačke općine najavljuju gradnju trga koji će nositi ime Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva RBiH. U okviru budućeg trga bit će i džamija Husejnija, koja se ovih dana također obnavlja. U sastav trga trebalo bi ući i turbe Husein-kapetanu, vođi Pokreta za autonomiju Bosne.

Tužan i ljut

Prošlo je skoro 180 godina od smrti Husein-kapetana Gradaščevića u Istanbulu, a kada će on u svom rodnom gradu naći vječni smiraj, još niko tačno ne zna.

Direktni potomak Husein-kapetana Muhamed Bego Gradaščević (77) sa suprugom i danas živi u dobro očuvanoj kući u blizini Kule, sagrađenoj 1786., u kojoj se rodio Husein-kapetan. Divanhane, demirlije, tagare, ibrici, peškuni, jambezi, sve iz doba kapetana, brižljivo se čuva.

Muhamed Bego Gradaščević je predusretljiv, iskren, ali pomalo tužan i ljut, jer, veli, Zmaj od Bosne zaslužio je puno više. Sve dozvole za prijenos posmrtnih ostataka postoje, ali...

- Mi smo u BZK "Preporod" u Gradačcu ideju o prenošenju posmrtnih ostataka Husein-kapetana pokrenuli prije tačno deset godina. Ništa nismo radili na svoju ruku, obratili smo se svim relevantnim institucijama i organima, od Islamske zajednice u BiH, koja nam je dala nesebičnu podršku, do Tuzlanskog kantona, Federacije i države, Zavoda za zaštitu spomenika. Svi su nas bezrezervno podržali. Instrukcije su nam dali prof. dr. Šaćir Filandra, muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović, i mi smo mislili da će to ići brže, ali onda su se ispriječile općinske vlasti Gradačca. Ustvari, one nisu protiv, ali obrazloženje je uvijek da se nema para za trg, pa tako ni za turbe - kaže Muhamed Bego Gradaščević.

Turbe i tabija

Šef službe za geodetske poslove Općine Gradačac Ferid Durmišević priznaje da se do sada malo uradilo na revalorizaciji dijela velikog borca za Bosnu.

- Glavna ulica u gradu nosi njegovo ime, Kula je obnovljena poslije rata, džamija Husejnija došla je na red, ali mislim da je za čovjeka koji je Bosnu i njezinu opstojnost volio više od sebe trebalo uraditi više, od općine do države - kazuje Durmišević dok pokazuje maketu budućeg trga Alije Izetbegovića, gdje je planirana gradnja turbeta i tabije.

Bosanski sin

Na Kuli bijeloj zatekli smo poznatog gradačačkog sevdaliju Džavida Pamukovića, vrijednog člana "Preporoda", koji je o Gradačcu i Husein-kapetanu otpjevao brojne sevdalinke. Kao umjetnik, učinio je što je bilo do njega.

- U Institutu sevdaha Omera Pobrića uradio sam snimke brojnih pjesama. Pjesmu "Sa Gradačca kule bijele, Zmaja od Bosne" pjevam gdje god da se pojavim i svi me zovu Zmaj. Opčinjen sam stihovima jedne druge narodne pjesme u kojoj Husein-kapetan kaže: "Neću nikad vazal biti, nikome služiti, ja sam bosanski sin i tu ću ostati" - kaže Pamuković, predsjednik ovdašnjeg Kulturno-umjetničkog društva.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/72221-gradacac-grad-zmaja-od-bosne-kada-ce-bih-docekati-svog-kapetana-husein-bega.html)

Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema

Zgrada na ovoj slici je izgradjena za vrijeme Austro-Ugarske ili tačnije rečeno 1893. godine. Srušena je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tako da se mlađe generacije ove zgrade ne mogu ni sječati, a i neki stariji naši sugrađani su vjerovatno već zaboravili na njeno postojanje. Prvobitno je namijenjena za osnovnu školu, a kasnije će poslužiti i za smještaj drugih vrsta škola. To je četvrta zgrada izgrađena u Gradačcu u doba austrougarske uprave koja je služila za potrebe školstva.

Za vrijeme stare Jugoslavije, odnosno 1921. godine, u ovoj zgradi otpočinje sa radom Trgovačka škola, koja ce kasnije prerasti u Građansku školu trgovaškog smjera. U to vrijeme postojala su tri tipa Građanskih škola i to: trgovački, poljoprivredni i zanatsko-industrijski. Građanska škola je bila u rangu niže realne gimnazije, što znači da je trajala tri godine i da su se u nju upisivali učenici poslije završenog četvrtog razreda osnovne škole. Rješenjem Ministarstva prosvjete u novembru 1945. godine ukinute su građanske škole i umjesto njih otvorene su niže realne gimnazije, tako da u ovoj zgradi otpočinje sa radom i gradačačka niža realna gimnazija. Godine 1951. niža realna gimnazija će prerasti u punu, četverogodišnju školu u koju će se upisivati djeca poslije osnovne škole u trajanju od osam godina.

Ali vratimo se našoj građanskoj školi i recimo jos koju rijeć o njoj. Građanska škola u Gradačcu radila je oko 15 godina i za to vrijeme dala je izuzetan doprinos u stvaranju kadrovske osnove za privredni i društveni razvoj Gradačca i okolnih mjesta. Ovu školu pohađali su i učenici iz Modriče, Bos. Šamca i drugih susjednih mjesta. Mnogi polaznici koji su završili ovu školu u Gradačcu, zauzimat će vrlo značajne pozicije u mnogim privrednim preduzećima i ustanovama u decenijama koje su slijedile poslije Drugog svjetskog rata. Po ukidanju građanske škole, rekli smo da je ovdje radila niža realna gimnazija, ali ona je ubrzo pretvorena u punu gimnaziju i prebačena u zgradu na Gradini.
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/kultura/Zgrada%20na%20Varosi.jpg
Sa radom u zgradi iz ove naše priče počinje internat u kojem su stanovala djeca iz reda ratnih siročadi. Prisjetimo se doma za siročad Melća Mustafić, o čemu smo ranije pisali. U peridu kad su djeca porasla, muški su prebačeni u ovu zgradu na Varoši, a djevojke su ostale u prostorijama stare bolnice. Kad je došlo vrijeme da su se sva djeca iškolovala prestao je sa radom i internat.
Tada se u prostorije ove zgrade useljava zanatska krojačka zadruga Kula, što je preteća današnje modne konfekcije Kula. Izgradnjom nove tvornice Kule, koja je smještena u industrijskoj zoni grada, neko je sebi dao za pravo da se sruši ova stara zgrada, misleći valjda da će time zatrti i jedan dio naše historije.

(gradacac-X.com/Mirza Avdičević)

Katilička crkva u Gradačacu
U starijoj prošlosti Gradačca katoličko stanovništvo je uglavnom živjelo po okolnim selima, a samo jedan mali broj je bio nastanjen u njegovoj čaršiji. To je bio razlog da se župa Gradačac osnuje tek 1868. godine, kada je u gradu živjelo svega 14 katoličkih obitelji i 65 vjernika. Inače, sam pojam župe lijepo je definisao naš sugrađanin prof. Franjo Kristić, koji u svojoj knjizi Tramošnićki spomenar… kaže: “Za katoličkog vjernika župa je nešto kao topli dom njegove vjere, nešto što je ptici gnijezdo a pčelama njihova košnica i matica. Po uzoru na pčele, župa se često naziva i matica.”

Današnja crkva u Gradčcu je izgrađena 1888. godine i posvečena je sv. Marku kao glavnom patronu i zašitniku župe Gradačac. Građena je od tvrdog materijala, a dobrim dijelom od kamena koji je skidan sa zidina Gradine. Iste godine započeta je i gradnja nove crkve u Tramošnici za koju je takodje uziman kamen sa gradačačke gradine. O tome piše gosp. Mijo Lozanović u svom diplomskom radu iz 1987. godine, sa nazivom Povijest katoličke župe Tramošnica, kojeg je branio kod Prof. dr. Franje Šanjeka iz Zagreba. On kaže: “Crkva je sagrađena u gotskom stilu od tvrdog klesanog kamena i cigle. Kamen za crkvu poklonila je Visoka zemaljska vlada za BiH, od razorene gradačačke tvrđave. A ktome još dala je i novčanu pomoć. Vjernici su prevezli materijal i davali radnike”.

U svojoj knjizi Tramošnički spomenar prigodom dvjestaobljetnice osnivanja župe (1802-2002.). izdane 2002. god. prof. Franjo Kristić piše: “Največe građevinske radove poduzeo je domaći sin fra Ilija Čavarović, koji je s prekidima bio župnik u Tramošnici 21 godinu. Fra Ilija je, dobivši dozvolu od austrijskih vlasti 1888. otpočeo smiono gradnju nove velike crkve u novogotskom stilu. Zidovi crkve i temelji bili su od masivnog kamena koji su Tramošnjani, dozvolom austrijskih, vlasti dovozili sa zidina tvrđave u Gradačcu. Iste godine crkva je bila pokrivena, a slijedeće 1889, blagoslovljena i stavljena u djelimičnu upotrebu”

U svojoj knjizi Gradačac sa okolinom u prošlosti, mr.Esad Sarajlic pise:”Tada je tvđava u Gradačcu bila ozbiljno ugrožena. Prijetila je opasnost da se sa njezinih zidova razvuče kamen za razne potrebe. Bošnjački predstavnici u gradskim vlastima, kao i građani Bošnjaci, su oštro reagovali. Pisane su peticije austrijskom caru, pa je odnošenje kamena sa tvrđave obustavljeno. Kasnije, umjesto kamenih blokova, u dijelove jugoistočnih bedema ugrađena je cigla”.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/kultura/Katolicka%20crkva.jpg
Iznoseći ove podatke, htio sam reći kako “Svako vrijeme ima svoje breme”. Da bi gradili nešto svoje, rušimo tuđe. Za vrijeme osmanske imperije mnoge crkve su pretvorene u džamije, za vrijeme austrougarske upreve, zatiralo se tursko obilježje, a niko nije bio imun od sličnih stvari ni u novije doba, što je naročito došlo do izražaja u poslednjem ratu.

Bilo, kako bilo, katolička crkva u Gradačcu predstavlja jedan dio naše historije i spada u dragulje znamenitosti našeg grada. Ovako obnovljena, sa prvobitnim izgledom, dominira područjem u kojem se nalazi.

(gradacac-X.com/Mirza Avdičević)

Pravoslavna crkva u Gradačcu
S obzirom da je u prošlosti u Gradačcu živio neznatan broj pravoslavnog stanovništva u gradu nije bilo crkve, već se bogosluženje obavljalo u jednoj privatnoj kući u Varošici, nedaleko od današnje postojeće pravoslavne crkve. Ta kuća od 1839. godine služila je kao ćelija, tj. kao prva srpska škola, ali istovremeno i kao popovska kuća. Od 1850. godine služi isključivo za crkvene potebe. Gradnja sadašnje pravoslavne crkve, s nazivom sv. proroka Ilije, otpočela je za vrijeme austrougarske uprave, 1882. godine, a osveštena je 1887. godine.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/kultura/Pravoslavna%20crkva.jpg
Za vrijeme svog postojanja, crkva je više puta obnavljana, a poslednje njeno renoviranje, koje je bilo potrebno zabog oštečenja u ratu, izvršeno je 2009. godine. Osim ove crkve na području opštine Gradačac, sve do 1992. godine bilo je još šest pravoslavnih crkava i to u : Tolisi, Skugriću, Krečanama, Srnicama Donjim, Zelinji Gornjoj i Pelagićevu. Ove bogomolje opsluživala su tri sveštenika, koji su bili nastanjeni u Gradačcu, Pelagićevu i Skugriću.


(gradacac-X.com/Mirza Adičević)

Gruntovnica i katastar
Gradačac, mali grad, a pun znamenitosti koje o njegovoj historiji priču pričaju. Mnogo toga je već porušeno, ali i dovoljno ostalo da se prošlost ne zaboravi. Zgrada o kojoj danas pišemo plijeni svojom ljepotom i prepoznatljivim stilom gradnje iz vremena njenog nastanka. Napravljena je u doba austrougarske uprave Bosnom i preživjela je sve nedaće koje su je snašle, zajedno sa njenim gradom. Bila je vlasništvo poduzetnika i trgovca Pepa Anaigla, koji je u toj zgradi imao dućan, ali je ujedno bila i kuća u kojoj je stanovao. Inače, obitelj Anaigla se, u Gradačcu, prvi put pojavljuje 1884. godine što se vidi iz tadašnjeg registra zanatskih i trgovinskih radnji u kojem su objavljena sva imena poduzetnika, među kojima se nalazi i ime Josipa Anaigla. Godine 1915., kao obrtničar i proizvođać šljivovice se pojavljuje Josef Aneigel. Moguće je da se radi o istoj osobi.

No, vratimo se našoj zgradi i recimo da je poslije Drugog svjetskog rata, sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, služila kao sjedište OK SKJ. Jedno vrijeme je bila napuštena, da bi ponovo zablistala svojim sjajem 2007. godine, kada je renovirana i kad su u nju smještene općinske službe gruntovnice i katastra. Pominjući ove dvije institucije, koristim priliku da kažem kako i one potiču iz perioda austrougarske uprave Bosnom.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/kultura/Gruntovnica%20i%20katastar.jpg
Austrougarska je imala namjeru izvršiti agrarnu reformu, ali se ona nije mogla sprovesti bez premjeravanja zemljišta i uvođenja katastra. Premjer zemljišta je trajao od 1880. do 1884. godine, a uspostavljanje gruntovnih knjiga završeno je 1888. godine. Na pitanje, kakva je razlika između katastra i gruntovnih knjiga, najkraći odgovor bi mogao glasiti ovako: Zemljišne knjige pokazuju ko je vlasnik pojedinih nekretnina i ko ih može prodati, a katastar pokazuje ko pojedine nekretnine drži u posjedu i ko je dužan da na njih plaća porez. Kategorije vlasništva i posjedovanja se provlače još iz turskog doba. Naime, begovi i drugi veleposjednici su bili vlasnici zemlje i mogli su je prodavati ili izdavati pod zakup, a lica koja su primala tu zemlju pod zakup, stupali su u posjed i zvali su se posjednici, odnosno, kmetovi. Čini se da ponovo dolazi vrijeme veleposjednika, a samim tim i kmetova, ali to je već politika i nećemo o njoj, jer mi smo ovdje radi znamenitosti našeg Gradačca, koje nas čekaju da ih otrgnemo od zaborava.

(gradacac-X.com/Mirza Avdičević)

Аустроугари су имали доста фин еуропски начин градње, који је требао по мени и више бити заступљен у нашој земљи јер гео-политички припадамо Европи. И њихове објекте треба и чувати и обнављати.
Е када смо код тога, има нека занимљива прича, пре годину, две, згради ја мсм општине у Требињу је истекла гаранција, тако да је дошао допис од владе Аустрије да је тој згради истекла гаранција(била је стара преко 100 година) и да више није сигурна за људе. На том примеру се види колико су били озбиљни и напредни у архитектури. Веома их поштујем због архитектуре.

Аустроугари су имали доста фин еуропски начин градње, који је требао по мени и више бити заступљен у нашој земљи јер гео-политички припадамо Европи. И њихове објекте треба и чувати и обнављати.


Pa zar nije zastupljeno u svakom gradu i gradiću na našem podneblju?
Inače se slažem potpuno - mada svaka epoha i svaki stil ima svoje opravdanje, jer je jednostavno dio našeg realiteta...čak i betonski sociorealizam.


Е када смо код тога, има нека занимљива прича, пре годину, две, згради ја мсм општине у Требињу је истекла гаранција, тако да је дошао допис од владе Аустрије да је тој згради истекла гаранција(била је стара преко 100 година) и да више није сигурна за људе. На том примеру се види колико су били озбиљни и напредни у архитектури. Веома их поштујем због архитектуре.

kulturno - nema šta

U gradacu ima dosta tih zgrada i kuca i iz tog perioda vecina su obnovjene kao sto su: zgrada katastra i gruntovnice, crkve dvije, skola ucenika u privredi, popovicka tj zgrada opcine, posta, stara bolnica sada crveni kriz, djecije obdaniste, crvena skola, javna biblioteka, gimnazia na gradini to su kojih se ja mogu sjetiti i koje su u odlicnom stanju i dan danas sluze za upotrebu i te su zgrade obnovljene, a znam da jos u gradu ima i porodicnih kuca iz tog perioda.

U gradacu ima dosta tih zgrada i kuca i iz tog perioda vecina su obnovjene kao sto su: zgrada katastra i gruntovnice, crkve dvije, skola ucenika u privredi, popovicka tj zgrada opcine, posta, stara bolnica sada crveni kriz, djecije obdaniste, crvena skola, javna biblioteka, gimnazia na gradini to su kojih se ja mogu sjetiti i koje su u odlicnom stanju i dan danas sluze za upotrebu i te su zgrade obnovljene, a znam da jos u gradu ima i porodicnih kuca iz tog perioda.

Па супер, свака част Градачцу:)

У Градишци где сам ја има стара зграда општине
http://www.kukoleca.net/gal/wp-content/uploads/2011/02/logo1.jpg
Веома фин објекат, али нажалост, осим тога и неких старих кућа на спрат, два нема ништа, све је порушено, и те куће су у јако лошем стању и све више се руше за стамбену изградњу. То све треба некако заштити... :ohno:

Па супер, свака част Градачцу:)

У Градишци где сам ја има стара зграда општине
http://www.kukoleca.net/gal/wp-content/uploads/2011/02/logo1.jpg
Веома фин објекат, али нажалост, осим тога и неких старих кућа на спрат, два нема ништа, све је порушено, и те куће су у јако лошем стању и све више се руше за стамбену изградњу. То све треба некако заштити... :ohno:

И да колико знам то је била синагога, али мислим да је у том периоду грађена... ^^

kod nas su neke srusene a znam da je opcinsko vijece smjesteno u kuci iz tog perioda koja je obnovjena.

Uredjenje gradskog parka:

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/park-c.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/park-d.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/park-e.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/park-f.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/park-g.jpg

Otvoren bazen u Banji Ilidzi:

http://www.banjagradacac.com/velike/21.jpg

http://www.banjagradacac.com/velike/1.jpg

http://www.banjagradacac.com/velike/23.jpg

http://www.banjagradacac.com/velike/24.jpg

Aleja kestenja u Gradačcu
U vrijeme Austrougarske monarhije, pored građevinskih objekata, građene su i ceste kojima se omogučvalao lakše kretanje stanovništva i snabdijevanje gradova robom. Tada je izgrađena, odnosno produžena i cesta od zgrade kina do Varoši. Prije toga na Varoš se išlo ulicom koja skreće kod kina u desnu stranu, pa uz brdo pored sadašnjeg kafića Puls. Istovremeno je pored novoizgrađene ceste napravljeno šetaliste i zasađeni su divlji kesteni. Tako je Gradačac dobio čuvenu aleju koja i danas čini dušu grada.

Na betonskoj ploči dimenzija 30x30 cm. koja se nalazi na brijegu aleje, pored samih stepenica za ulaz u gradačačku Skenderiju, zapisano je: „Zejnil Dž. 28.08.1908“. Taj rukopis na ploči odveo me je do našeg sugrađanina Adema Džaferovica koji živi u Vidi, nedaleko od poznatog izvora Točak. U razgovoru sa ostarjelim Ademom, koji je još uvijek u dobrom zdravlju, ispričo mi je da je Zejnil njegov djed i da je u to vrijeme bio nadzornik komunalnih radova, te da je neposredno učestvovao u sadnji kestena. Takođe mi je rekao da su cesta i aleja izgrađeni na zemljištu koje je bilo u vlasništvu hafiza Mustafe Durakovića. U kasnijem periodu Mustafa Duraković će jedno vrijeme biti i načelnik grada. Iz dugih izvora sam došao do podataka da je te godine kotarski predstojnik bio Austrijanac Camilo baron Malcomes, a gradonačelnik Bećir-beg Ibrahimbegović.Na uređenju aleje angažirao se i Muharem Gromić sa jednim austrijskim inženjerom po imenu Steringer, koji je ustvari i projektovao tu cestu zajedno sa alejom. I Muharem Gromić će kasnije biti gradonačelnik Gradačca i to u dva mandata. U isto vrijeme kad je sađena aleja, kesteni su zasađeni i na bivšoj stočnoj pijaci, koji su na žalost nedavno isječeni, a na tom mjestu podignuta je stambena zgrada.

Vratimo se za trenutak našoj aleji i recimo kako se ona nadovezuje na savremeno uređeni park i u ljetnim danima građanima omogućava ugodnu šetnju debelom hladovinom i odmor na ponekoj od postavljenih klupa. Ali ne samo za šetnju i odmor. U nju su ulazili i mladi parovi, da bi se po prvi put za ruke uhvatili, zagrlili i poljubili. U nju su ulazili nesigurnih koraka i sa srcem u grlu, a izlazili preobraženi, sigurniji i sa rukom u ruci. Valjda je na to uticao i opojni miris bijelih i ružičastih cvjetova divljeg kestena, koji su onako čunjastog oblika i uspravno stoječi, djelovali inponzantno.

Mnogi su tu poslije šetali sa svojom djecom, a kasnije i sa unučadima. Sa osmjehom na usnama sjećali su se mladosti.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/kultura/aleja_gradacac.jpg

Kao putnik koji je pristigao na svoje odrediste i ja sam, bezbroj puta prošao ovom alejom i u savršenom miru poželio da joj nema kraja, kao sto joj u svojim mislima, ne znam ni početka.

(gradacac-x.com/Mirza Avdičević)

Nice :cheers:

FOTO:Gradačac prekriven snijegom
Snijeg koji neprestano pada prijeti potpunim saobraćajnim kolapsom u mnogim općinama Bosne i Hercegovine.

Situacija u Gradačcu je još uvijek pod kontrolom, mada se otežano saobraća na svim putevima širom općine. Zbog visokih minusa zimske službe rade otežano.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/snijeg.JPG
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/snijeg1.jpg
U ovom trenutku snijeg još uvijek intenzivno pada, a meteorolozi najavljuju padanje i narednih dana. Vozači se upozoravaju da na put ne kreću bez zimske opreme i ako je moguće da odgode planirano putovanje.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/snijeg2.JPG
Jučer je u Gradačcu bio visok minus, ali to je odgovaralo "kupačima" na jezeru Hazna.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/snijeg3.JPG
(gradacac-X.com)

kuca u gradaccu iz au perioda
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/kultura/Kuca%20Taslidjica.jpg

Tihić s Federalnim ministrima posjetio Gradačac
Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić i ministri SDA iz Vlade Federacije BiH posjetili su danas općinu Gradačac gdje su s općinskim načelnikom Fadilom Imširevićem i lokalnim gospodarstvenicima razgovarali o aktualnim ekonomskim, socijalnim te pitanjima obnove i povratka.

"Mi smo danas tu da sagledamo kakve sve vidove pomoći možemo pružiti ovoj općini koja je dobar primjer razvoja, napretka, sposobnih ljudi, a imamo i posebnu obvezu prema onome što je sve Gradačac uradio kada je u pitanju odbrana Bosne", kazao je Tihić.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/tihi1.jpg

Dodao je kako je bilo riječi o pomoći Gradačcu po pitanju izgradnje industrijske zone koja će stvarati preduvjete za otvaranje novih tvornica i novih radnih mjesta, kao i o održivom povratku izbjeglica iz Gradačca u Tarevce kod Modriče u Republici Srpskoj.
http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/tihi2.jpg

http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/tihi3.jpg
U izaslanstvu Vlade Federacije BiH bili su ministar prostornog uređenja Desnica Radivojević, ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanović, ministar obrazovanja, kulture i sporta Salmir Kaplan i ministar industrije, energetike i rudarstva Erdal Trhulj.

(gradacac-X.com/Fena/Z.Matkić)

Nastavljaju se radovi na stadionu "Banja Ilidža"
Ovih dana na stadionu Banja Ilidža nastavlja se sa radovima na infrastrukturi. Od upravitelja stadiona Envera Mehića (Doktor) saznajemo šta je to aktuelno pred početak proljetnog dijela prvenstva.
Od unutrašnjih radova prioritet je dat uređenju prostorija za igrače i trenere, prostorija za fizioterapiju te wc-i za publiku. Također će se ugraditi stolarija u glavnom holu te izgraditi tunel za izlaz na stadion. Postavljaju se i betonske pločice na glavni ulaz u stadion, te se izgrađuju i naplatne kućice.
Od radova na samom stadionu u ovom trenutku mijenjaju se zaštitne mreže iza golova (stare mreže sa glavnog terena idu na pomoćni a nove se kupuju za glavni teren).
Najavljeni su i budući radovi o kojima ćemo vas redovno izvještavati.

http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/13/11022012stadion1.jpg

http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/13/11022012stadion2.jpg

http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/13/04022012stadion3b.jpg

http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/13/11022012stadion3.jpg

http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/13/11022012stadion4.jpg
ocicen snijeg sa tribina
http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/28/DSC01727.JPG

http://nkzvijezda.ba/media/k2/galleries/28/DSC01728.JPG

Koliki je kapacitet stadiona?

Hocel raditi krov na stadionu?

Koliki je kapacitet stadiona?

5000 mjesta

Hocel raditi krov na stadionu?

hoce al nez kada posto se sve radi u fazama svake god nest. novo

5000 mjesta

Odlično,hvala na brzom odgovoru :okay:

Nastavljeni radovi na uredjenju unutrasnjih prostorija stadiona Banja Ilidza
http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_1.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_2.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_3.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_6.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_7.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_4.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_8.JPG

http://www.nkzvijezda.ba/images/clanci/fotogalerija/radovi_stadion/stadion_radovi_26022012_9.JPG

Sviđa mi se unutrašnjost :okay:

Privode se kraju radovi na uredjenju unutrasnjih prostorija stadiona Banja Ilidza gradacac
http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/418419_10150567252280964_333390280963_9105327_1597697333_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/421797_10150567253830964_333390280963_9105335_1128561943_n.jpg

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/429359_10150567252695964_333390280963_9105329_1261555886_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/422563_10150567251440964_333390280963_9105323_1581362659_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/403017_10150535801440964_333390280963_9000830_498674544_n.jpg

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/417121_10150564667340964_333390280963_9098412_2100567326_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/419908_10150567251715964_333390280963_9105325_87529947_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/425599_10150567252920964_333390280963_9105330_785074198_n.jpg

Nice!:)

Hvala Edo. Stadion je vrh vrhova!
Nego,znas li sta je ono na vrhu tribine u gornjoj desnoj strani i kad ce se to sredjivati? Cuo sam da ce tu biti neki restoran ili VIP-loza,nisam siguran.
Kakva je situacija s krovom?

Hvala Edo. Stadion je vrh vrhova!
Nego,znas li sta je ono na vrhu tribine u gornjoj desnoj strani i kad ce se to sredjivati? Cuo sam da ce tu biti neki restoran ili VIP-loza,nisam siguran.
Kakva je situacija s krovom?

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110804010.3_mn.jpg
Evo kako bi trebao izgledati kada se zavrsi.
bice neki restoran ili cafe nisam siguran od to dvoje sta, a kada ce se sredjivat ostatak nezz posto se sve radi u etapama. Sada su uredjivali unutrasnje prostorije ispod tribine, krov neznam kada ce radit, ali uglavnom uvijek se nesto radi. Znam samo da ce ove godine pravit jos jedan pomocni teren sa umjetnom travom koja je vec stigla a od radova na stadionu nezz.

Buduci kulturni centar
http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/arhikon-gradacac-mala.JPG

http://gradacac-x.com/images/stories/2011/drustvo/projekti/arhikon-gradacac.JPG

Delegacija privrednika turskog grada Sivasa posjetila Gradačac

Nakon prošlogodišnje započete saradnje turskog grada Sivasa i Općine Gradačac jučer je ponovo delegacija navedenog grada posjetila Gradačac, ali ovaj put uz prisustvo privrednika Sivasa koji su nakon obilaska grada održali zajednički sastanak sa gradačačkim privrednicima.

Bila je ovo prilika da gradačački privrednici ponude svoje resurse i iskažu želju za saradnju. Turski privrednici došli sa ciljem sagledavanja situacije i eventualnog naknadnog investiranja u našu općinu.

Osman Yildirm, predsjednik privredne komore Sivasa kazao je kako su ovo tek prvi koraci sagledavanja ekonomskih potencijala, a nakon sagledavanja nadaju se nastavku saradnje sa gradačačkim privrednicima.

Delegacija je nakon sastanka posjetila i Oklopni voz te nastavila razgovore uz zajedničku večeru.

http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/sivas2.JPG

http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/sivas4.JPG

http://gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/sivas3.JPG

gradacacx.com

stadion je vrh, svidja mi se pravo... a pogotovo njegovo okruzenje

NAJAVA: Panel diskusije o europskim inicijativama za razvoj ruralnih zajednica


Udruženje Vesta, realizator projekta „Panel diskusije o europskim inicijativama za razvoj ruralnih zajednic“, u okviru programa Europske unije „Upoznajmo EU“ („Get to Know EU“), i Općina Gradačac pozivaju Vas da učesvujete na prezentaciji i panel diskusiji na navedenu temu. Prezentacija bi trebala doprinijeti boljem upoznavanju i razumijevanju EU, njenih politika i programa ruralnog razvoja, kao i koristi koje imaju zemlje kandidati i zemlje članice Europske unije u tom smislu.

Prezentacija sa diskusijom će se održati u četvrtak, 05.04.2012. godine u Konferencijskoj sali d.o.o. Gradačački sajam (Husein kapetana Gradaščevića), Gradačac, u vremenu od 16:00 do 17:30 sati.


Učešćem na prezentaciji biti ćete upoznati sa prednostima približavanja BiH Europskoj uniji, posebno kada je riječ o razvoju poljoprivrede i ruralnih zajednica, te ulaganjima u projekte ruralnog razvoja. Također ćete imati priliku iznijeti vlastito stajalište o prednostima prilagođavanja EU standardima u razvoju poljoprivrede i diskutovati o mogućnostima unaprjeđenja poljoprivrednog i ruralnog razvoja u Općini Gradačac.


I naša država na putu približavanja EU već sada može svoje tendencije ruralnog razvoja prilagoditi europskim normativima, pripremiti se za dolazeće fondove podrške razvoju, te u skladu sa europskim standardima stremiti daljnjem unapređenju ukupne kvalitete življenja i rada u ruralnim područjima.

(gradacac-X.com)

sa jednog drugog foruma nezz dal smijem staviti ime:
""Njemacka firma Zott ,trebala bi da otvori pogon u Gradacu i da bude glavni sponzor Zvijezdi sa 200.000 eura godisnje.i Zvijezda bi u nastavku imena nosila i naziv sponzora Zvijezda zott,znaci dodatnih oko 400.000 maraka za Zvijezdu,citam neke informacije da su potpisali ali to su nepouzdane"".
posle:
""ugovor je potpisan mislim da je za mastuluka provjerena informacija""
usput svi radnici tehnolozi i ostali iz nekih firmi presli u zott jer treba sada nekad da pocne proizvodnja.

Jedva cekam fabriku Zotta!

sa jednog drugog foruma nezz dal smijem staviti ime:
""Njemacka firma Zott ,trebala bi da otvori pogon u Gradacu i da bude glavni sponzor Zvijezdi sa 200.000 eura godisnje.i Zvijezda bi u nastavku imena nosila i naziv sponzora Zvijezda zott,znaci dodatnih oko 400.000 maraka za Zvijezdu,citam neke informacije da su potpisali ali to su nepouzdane"".
posle:
""ugovor je potpisan mislim da je za mastuluka provjerena informacija""
usput svi radnici tehnolozi i ostali iz nekih firmi presli u zott jer treba sada nekad da pocne proizvodnja.

Za mustuluka si!
Znas li mozda gdje ce se tacno nalazit taj pogon?

stadion je vrh, svidja mi se pravo... a pogotovo njegovo okruzenje

+1 !


Prirodna ljepota :|

Za mustuluka si!
Znas li mozda gdje ce se tacno nalazit taj pogon?

u industrijskoj zoni 1, pored euro profi prodavnice.

evo još koja nova sa okolicom.
http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/399060_10150620235405964_333390280963_9285395_1091282290_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/548517_10150620234835964_989770111_n.jpg

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/535805_10150620234650964_333390280963_9285381_1708451058_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/552334_10150620235355964_333390280963_9285393_1667462231_n.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120414092.22_mn.jpg

kako danas komentator tv-prenosa iz Gradacca (Zvijezda - Zeljo) rece "Gradacacka VIP-tribina" :lol:


I sada bez zajebancije, stadion vam je bombona. :applause:
Nadam se da cete radove na glavnoj tribini sto prije zavrsiti., pa tu istu tribinu i natkriti, a nadam se i krenuti sa slijedecom fazom, to jeste rekonstrukcijom ove manje tribine koja nakon zavrsetka radova treba izgledati poput ove nedavno izgradjene. I svaka cast Gradaccu koji je uspio da uz privucene (za nase uslove jake) sponzore stvori vrlo stabilan klub uz odlicnu infrastrukturu! Iako mi tesko pada sta cu sada napisati, ali moja Tuzla bi upravo vas mogla uzeti kao uzor.

Prelijepo! Uredjeno nema sta.

O sebi, pri sebi, svaka cast :cheers:

SVEČANO OTVOREN REKONSTRUISANI OBJEKAT CRVENOG KRIŽA OPĆINE GRADAČAC
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/otvaranjeCK_1.jpg
Danas je u 11.00 h upriličena svečanost otvaranja adaptiranog objekta Crvenog križa općine Gradačac. U obnavljanje prostorija uloženo je 20 000 KM. Rekonstrukciju je finansirao Ured švicarskog crvenog križa u Bosni i Hercegovini u iznosu od 12 000 KM i Općina Gradačac u iznosu od 8 000 KM. Rekonstrusan je ulazni dio objekta, hodnici, kancelarija za održavanje sjednica, sala za obuku polaznika za polaganje prve pomoći i prostor za volontere. Preostalo je još da se preuredi mokri čvor i magacin.

Na svečanosti otvaranja obratili su se Općinski načelnik Fadil Imširović, šefica Ureda švicarskog crvenog križa u BiH Mihela Hinić, predsjednica Skupštine crvenog križa općine Gradačac Samira Muftić i predsjednik Crvenog križa Tuzlanskog kantona Sead Jamakosmanović. U ime domaćina dr. Samira Muftić je pozdravila prisutne i zahvalila se Uredu švicarskog crvenog križa u BiH i Općini Gradačac na doniranim sredstvima za rekonstrukciju objekta. Osvježene prostorije će svakako, prema riječima dr. Muftić, omogućiti daleko bolje uslove rada i pomoći našim građanima i osoblju Crvenog križa u servisiranju potreba građana. Općinski načelnik je kazao da je ponosan na izgled novih prostorija Crvenog križa. Zahvalio je svim osobama koje su uključene u humanu misiju djelovanja Crvenog križa i uputio poruku volonterima da se svakodnevno educiraju u pružanju prve pomoći i humanitarnog rada i poželio da im ta znanja nikada ne zatrebaju u praksi.

Mihela Hinić je, u ime Crvenog križa Švicarske, uputila poruku o neophodnosti angažmana na polju humanitarnih aktivnosti i izrazila opredijeljenost institucije koju predstavlja na permanentnom pomaganju osobama u nevolji.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/otvaranjeCK_2.jpg
Predsjednik kantonalnog Crvenog križa dr. Sead Jamakosmanović je iskazao neke maksime koje predstavljaju ideje vodilje u djelovanju Crvenog križa. Gradačački Crveni križ je uvijek bio prepoznatljiv u okruženju po obimu poduzetih aktivnosti i humanosti njegovih volontera, zaključio je dr. Jamakosmanović.

Čast svečanog presijecanja vrpce pripala je predstavnicima donatora gospođi Miheli Hinić i mr. Fadilu Imširoviću. Općinski načelnik je svoju ulogu presijecanja vrpce prepustio dr. Jamakosmanoviću.

Poslije svečanog otvaranja uslijedio je obilazak rekonstruisanih prostorija.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/ck2a.JPG

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/295191_319948121408379_100001795804311_788918_2064294125_n.jpg

Nova stambena zgrada
http://static.panoramio.com/photos/large/57953716.jpg

http://mw2.google.com/mw-panoramio/photos/medium/57952844.jpg

Hazna jezero
http://static.panoramio.com/photos/large/57295165.jpg
http://static.panoramio.com/photos/large/57295139.jpg
grad
http://static.panoramio.com/photos/large/24235664.jpg

PROJEKTNI ZADATAK ZA ZAŠTITU STAROG GRADA

Na poziv i inicijativu Općinskog načelnika danas je u Gradačcu započeta procedura izrade projektnog zadatka za restauraciju i adaptaciju Starog grada, odnosno kompleksa Gradine. U posljednje vrijeme aktuelizirani su pozivi za izradu projektne dokumentacije za zaštitu i restauraciju kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Tim povodom Općinski načelnik je upriličio sastanak sa rukovodiocem Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje pri Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu docentom Mevludinom Zečevićem i saradnicima instituta docentima Amirom Čauševićem i Aidom Idrizbegović. Institut je ovlašten od strane Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine za izradu projektne dokumentacije za sanaciju i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.

U postratnom periodu saniran je objekat Kule Husein kapetana Gradaščevića i jednim dijelom ostali objekti u kompleksu Starog grada. Aktuelnim projektnim zadatkom akcenat je stavljen na zidove i bedeme Starog grada, Sahat kulu i Gradinu.

Poslije sastanka u Općini sa načelnikom i saradnicima stručnjaci Instituta su obišli kompleks Starog grada kako bi ustanovili opis za izradu projektnog zadatka.
gradacac.ba (www.gradacac.ba)

Ja pomislio da hoce ponovo da izgrade poruseni stari grad na kojem su napravili parking (koji cak nije ni asfaltiran), a oni kompleks Gradine nazivaju stari grad :nuts:
Zna li neko sta je sa mezarom Husein-kapetana Gradascevica? Hoce li ikad biti ostvaren plan da se premjesti u Gradacac?

Ja pomislio da hoce ponovo da izgrade poruseni stari grad na kojem su napravili parking (koji cak nije ni asfaltiran), a oni kompleks Gradine nazivaju stari grad :nuts:
Zna li neko sta je sa mezarom Husein-kapetana Gradascevica? Hoce li ikad biti ostvaren plan da se premjesti u Gradacac?

hahaha ja kako znam da stari grad (gradina) nije ni porusen i da u komleksu starog grada (gradina) nema parkinga i usput svi putevi u zoni satarog grada (gradine) su poplocani nekim kamenom, a vi vjerovatno mislite na mjeso ispod gradine i taj parking ispred konzuma, jer na mjestu tog parkinga se planira napraviti trg.
Sto se tice mezara Husein kapetana Gradascevica pokrenute su neke aktivnosti oko toga mislim da sam negdje to citao.

hahaha ja kako znam da stari grad (gradina) nije ni porusen i da u komleksu starog grada (gradina) nema parkinga i usput svi putevi u zoni satarog grada (gradine) su poplocani nekim kamenom, a vi vjerovatno mislite na mjeso ispod gradine i taj parking ispred konzuma, jer na mjestu tog parkinga se planira napraviti trg.
Sto se tice mezara Husein kapetana Gradascevica pokrenute su neke aktivnosti oko toga mislim da sam negdje to citao.

Od kada se Gradina naziva starim gradom? Ja sam odrastao u Gradaccu i nikad nisam cuo za taj pojam.
Stari grad je bas taj parking ispred Konzuma, i umjesto da prave trg, bolje da ga ponovo izgrade u identicnom obliku kakvom je bio. Taj stari grad su srusili komunisti poslije drugog svjetskog rata, jer njima nikakvo historijsko nasljedje nije bilo bitno. Maketa tog starog grada postoji, nalazi se negdje ili u opstini ili u Skenderiji. Ponovna izgradnja tako necega bi se desetostruko isplatila, u svakom slucaju bolje nego trg, a trg se moze pravit na drugom mjestu...
Nadam se ovo za mezar da ce se ostvarit, jer bi bio podsticaj za turizam.

Od kada se Gradina naziva starim gradom? Ja sam odrastao u Gradaccu i nikad nisam cuo za taj pojam.
Stari grad je bas taj parking ispred Konzuma, i umjesto da prave trg, bolje da ga ponovo izgrade u identicnom obliku kakvom je bio. Taj stari grad su srusili komunisti poslije drugog svjetskog rata, jer njima nikakvo historijsko nasljedje nije bilo bitno. Maketa tog starog grada postoji, nalazi se negdje ili u opstini ili u Skenderiji. Ponovna izgradnja tako necega bi se desetostruko isplatila, u svakom slucaju bolje nego trg, a trg se moze pravit na drugom mjestu...
Nadam se ovo za mezar da ce se ostvarit, jer bi bio podsticaj za turizam.
Nezz samo znam da neko govori gradina neko stari grad. Ja nisam ni roden u bih ali sam porijeklom iz gradaca, gradacac posjetim kada dolazim u bih pretezno ljeti i praznicima. meni se licno vise svida da se izgradi trg jer gradacac nema trg, samo nezz na koju bi lokaciju onda stavo trg jedino negdje na periferiju ali onda to nebi bilo to.
usput da mozda nije to taj stari grad.
https://lh3.googleusercontent.com/-AHyqom2Xolg/T3J_ID-83iI/AAAAAAAABek/o7wj2ZMd-oo/s720/Hotel%2520-%2520720.jpg

Nezz samo znam da neko govori gradina neko stari grad. Ja nisam ni roden u bih ali sam porijeklom iz gradaca, gradacac posjetim kada dolazim u bih pretezno ljeti i praznicima. meni se licno vise svida da se izgradi trg jer gradacac nema trg, samo nezz na koju bi lokaciju onda stavo trg jedino negdje na periferiju ali onda to nebi bilo to.
usput da mozda nije to taj stari grad.
https://lh3.googleusercontent.com/-AHyqom2Xolg/T3J_ID-83iI/AAAAAAAABek/o7wj2ZMd-oo/s720/Hotel%2520-%2520720.jpg

Slika se ne vidi

U Gradačcu je nedavno objavljan Elaborat o opravdanosti osnivanja Muzeja odbrane Bosne i Hercegovine u kojem je, između ostalog, predviđena i gradnja turbeta Husein-kapetana Gradaščevića.

Posmrtni ostaci Husein kapetana Gradaščevića se nalaze na mezarju Ejub u Istanbulu, u Republici Turskoj, a ideja o njihovom prenošenju u BiH pojavila se još u Drugom svjetskom ratu, iz kojeg perioda potiče i ova mala fotografija zapuštenog Huseinovog mezara.

Ta ideja nije nikada realizovana, pa je u novije vrijeme pokrenuta slična inicijativa, ali su se pojavili određeni problemi u pronalasku tačne mikrolokacije mezara Husein-kapetana Gradaščevića. Kako sam, sticajem okolnosti, bio u kontaktu sa Dr. Anidom Erhan Kazaz iz Istanbula, predložio sam joj da pokuša pronaci Huseinov mezar i da fotografiše njegovu lokaciju.

Na moje iznenađenje, ona mi je rekla da živi u neposrednoj blizini tog mezarja i da tačno zna gdje se nalazi njegov mezar, te da će još u toku sutrašnjeg dana otići, da našem Huseinu prouci fatihu, kao i da će napraviti fotografiju mezara. Obećanje je ispunila i na svojoj stranici facebook-a postavila tekst sa fotografijom, a mene o svemu tome obavijestila. Kao što vidimo, mikrolokacija mezara Husein-kapetana Gradaščevića je ipak poznata.
www.okc-gradacac.com
http://www.okc-gradacac.com/images/stories/istorija/A6%20Smrt%20Husein-kapetana%20Gradascevica%20i%20njegov%20mezar%20720.jpg

Nezz samo znam da neko govori gradina neko stari grad. Ja nisam ni roden u bih ali sam porijeklom iz gradaca, gradacac posjetim kada dolazim u bih pretezno ljeti i praznicima. meni se licno vise svida da se izgradi trg jer gradacac nema trg, samo nezz na koju bi lokaciju onda stavo trg jedino negdje na periferiju ali onda to nebi bilo to.
usput da mozda nije to taj stari grad.
https://lh3.googleusercontent.com/-AHyqom2Xolg/T3J_ID-83iI/AAAAAAAABek/o7wj2ZMd-oo/s720/Hotel%2520-%2520720.jpg

Nisam siguran jel to ovo na slici.
Uglavnom to su bile dvije, tri ulicice sa zanatskim trgovinama, brijacnicom i sl. Nesto kao mini Bascarsija. Mislim da su cak postojali planovi da se to ponovo izgradi, bila je i maketa.. al izgleda da se odustalo od toga.
A trg bi se mogao praviti na drugoj lokaciji, npr. na lokaciji kruznog toka kod hotela. Mogla bi se konacno glavna ulica zauvijek zatvorit za saobracaj, a trg napravit kod hotela, i prosirit ga u pravcu novog spomenika. To bi po meni bilo idealno.

http://static.panoramio.com/photos/large/24235664.jpg

Evo i slikovito, ovdje treba pravit trg i ako je potrebno prosirit ga u pravcu parka, prema novom spomeniku. A ovu ulicu zatvorit za saobracaj.

http://historijagradacac.blogger.ba/
Evo ovdje ima nekih starih slika gradacca

vise je i vrijeme da se vrati tjelo Husein-kapetana nazad u Bosnu, usput treba vratiti i tjelo Kraljice Katarine i njece cerke koja je sahranjena u Skoplju...

nazalost niko se ne brine o tim stvarima, od ovih... vecih glavonja

sumnjam da bi i Rim ikad dopustio tako nesto

Potpisana izjava o politici energetske efikasnosti i zaštiti okoliša
Općina Gradačac u zadnje vrijeme usko sarađuje sa Centrom za za razvoj i podršku(CRP) u cilju unapređenja energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. I prije uspostavljanja saradnje sa CRP-om poduzete su odgovarajuće mjere koje su rezultirale znatnim uštedama električne energije u uličnoj rasvjeti. Strateško opredjeljenje općine Gradačac je postizanje visoke efikasnosti u potrošnji električne energije i zaštite okoline. Zbog toga, Općina Grdačac će provoditi niz aktivnosti kojima će uspostaviti Sistem upravljanja energijom u svim njegovim/njenim dijelovima.

Na tragu realizacije navedenog opredjeljenja Općinski načelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća danas su potpisali Izjavu o politici energetske efikasnosti i zaštite okoline. Ovim strareškim opredjeljenjem namjeravaju se smanjiti troškovi za utrošenu energiju u iznosu od 5% svake godine tokom sljedećih 5 godina. U istom razdoblju cilj je smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 2 000 tona na godinu. Cilj je, kroz upravljanje troškova za energiju, poboljšati ekonomsku efikasnost i kontinuirano raditi na očuvanju okoline.

Kroz redovno praćenje ostvarenja ciljeva i javno izjašnjavanje uspostavit će se saradnja sa osobama educiranim za praćenje provođenja energetske efikasnosti. Također će se uspostaviti sistem mjerenja i potrošnje energije i njen uticaj na okolinu.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/EE_izjava.jpg
Projekti domaćih i međunarodnih organizacija koji se nominuju u domenu energetske efikasnosti i zaštite životne sredine kao jednu od referenci neminovno zahtijevaju i strateško opredjeljenje potencijalnih aplikanata, na čijem je tragu danas potpisana izjava.

Provedba politike energetske efikasnosti i zaštite životne sredine počinje 01.05.2012. godine i aktivno će se provoditi sljedećih pet godina.

(gradacac-x.com/Općina Gradačac)

Vozači oprez: ZABRANA VOŽNJE KROZ CENTAR GRADA
Od prvog maja stupila je na snagu odluka Općinskog vijeća o ljetnom režimu saobraćaja kroz centar grada, kojom se nalaže obustava saobraćaja vozilima kroz Ulicu "Husein kapetana Gradaščevića", i to petkom, subotom i nedjeljom u vremenu od 20,00 do 24,00 sata. Izuzetak čine stanari koji stanuju u navedenoj ulici te moraju prići svojim objektima. Policija će kontrolisati saobraćaj te kažnjavati one koji se ne budu pridržavali saobraćajnih pravila.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/ilustracije/zabrana-kroz-centar.jpg
(gradacac-x.com)

Video/foto: Gimnazijalci obilježili zadnji dan škole
Uz vrisku , galamu, jurnjavu autima, te stihove pjesama "Rastajemo se mi", gradačački Gimnazijalci su danas proslavili zadnji dan nastave.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/obrazovanje/gimnazijalci.maturanti.jpg
Maturanti su prodefilovali gradom, a građani su zastajkivali i začuđenim pogledima posmatrali te se prisjećali svojih maturantskih dana.

Jedne generacije odlaze a druge dolaze, i tako godinama...
HUATSZol4J8&feature=player_embedded
Na adresu naše redakcije stiglo je pismo kojim Đorđe Damjanović obavještava maturante Gimnazije iz 1982. godine da će se 30. godišnjica mature obilježiti okupljanjem generacije i profesora u restoranu Gradačačkog sajma na dan 09.06.2012.g. u 18.00 sati, a druženje se nastavlja u restoranu Centar Špar.
(gradacac-x.com)

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/539865_113442468792945_100003815766079_75347_1662593664_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/398334_113442488792943_100003815766079_75348_750151271_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/318254_113444138792778_100003815766079_75371_1162294860_n.jpg

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/551833_113444922126033_100003815766079_75382_116426139_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/575020_113445442125981_100003815766079_75391_179971568_n.jpg

Učenici MSŠ „Hasan Kikić“ donijeli 10 diploma sa Državnog takmičenja
U Doboju je 12.5.2012. godine održan Četvrti festival rada srednjih tehničkih i stručnih škola Bosne i Hercegovine. Na Festivalu je učestvovalo 88 škola iz 50 gradova BiH sa ukupno 1054 takmičara, a gradačačka MSŠ "Hasan Kikić" je ostvarila izuzetne rezultate.


Takmičili su se učenici iz 23 zanimanja i 24 stručna zvanja iz oblasti teorijskog dijela nastave, praktičnog rada i izložbe učeničkih radova iz redovne nastave i vannastavnih aktivnosti.
Učenici Mješovite srednje škole „Hasan Kikić“ iz Gradačca ostvarili su odlične rezultate. Kući su donijeli ukupno 10 diploma sa Državnog takmičenja. Diplome su osvojili:
- Taletović Mujo, elektrotehničar računarske tehnike i automatike
I mjesto
- Mustafić Emina, prehrambeni tehničar I mjesto
- Mešinović Emina, poljoprivredni tehničar I mjesto
- Ahmetović Ibrahim, voćar-vinogradar I mjesto
- Alatović Azra, građevinski tehničar II mjesto
- Dedić Larisa, cvjećar II mjesto
- Kukuruzović Senada, tekstilni tehničar III mjesto
- Mešanović Almin, stolar III mjesto
- Mustafić Mirsad, metalostrugar III mjesto
- Izložba učeničkih radova iz redovne nastave i vannastavnih aktivnosti I mjesto.
Učenike su za takmičenje pripremali profesori: Šakić Amela, Omerović Vahida, Kujović Esma, Huskić Suada, Čićkušić Riad, Ćelosmanović Pemba, Hećić Jasmina, Hadžimuhamedović Neđmija i nastavnik praktične nastave Ibreljić Senad.
Izložba radova učenika MSŠ „Hasan Kikić“ osvojila je 495 od mogućih 500 bodova. Radove za izložbu su pripremili:


- Mujanović Hasan /mentor : Hadžimuhamedović Neđmija/,
- Osmanlić Naida i Mujčinović Samira /mentori: Muminović Aida i Sivić Majda/
- Taletović Mujo i Djedović Asim / mentor: Mujkanović Nedžad/
- Bešić Vejsil /mentor: Omeragić Munever/
- Dedić Larisa /mentori: Ćelosmanović Pemba i Huskić Suada/

Dokumentarni film „ Škola u pozadini“ članova filmske sekcije Škole s mentorima Šećić Nedžadom i Mujkanović Nedžadom osvojio je četvrto mjesto u konkurenciji od 28 srednjih škola iz cijele BiH.
gradacac-X.com

Imali ista od fabrika ZOTTa?

Imali ista od fabrika ZOTTa?

mislim da je zavrsena sada nekad treba pocetkom ljeta krenuti sa radom.
znam da je zott zvijezdi sponzor i da je postavljena njihova zastava na stadionu.

mislim da je zavrsena sada nekad treba pocetkom ljeta krenuti sa radom.
znam da je zott zvijezdi sponzor i da je postavljena njihova zastava na stadionu.

Znaci gradi ce se:cheers:

Znaci gradi ce se:cheers:

znam da je bilo da ce zott zvijezdi godisnje davati 400 000 neznam jeli KM ili eur.

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/561237_339582939444530_100001784796225_873899_186789921_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/561237_339582939444530_100001784796225_873899_186789921_n.jpg

wauw, prelijepa slika :cheers:

Projekat Delegacije EU „Evropa na točkovima“ u Gradačcu
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/DanEvrope1.jpg
U Gradskom parku u Gradačcu danas je organizovana prezentacija projekta Delegacije Evropske unije. Naziv projekta „Evropa na točkovima“ jeste i simbolična poruka i opredjeljenje zemalja članova Evropske unije. Projekat je realizovan u organizaciji EU info centara u Bosni i Hercegovini. Cilj projekta je upoznavanje lokalne zajednice sa evropskim integracijama.
Današnja prezentacije je posljednja u nizu koju su EU info centri u BiH organizovali obilježavajući tzv. evropsku sedmicu, odnosno 9. maj, Dan Evrope. U skladu s tim EU info centri zajedno sa Delegacijom Evropske unije obilaze gradove u Bosni i Hercegovini sa ciljem upoznavanja građana o EU.
Direktorica EU info centra Tuzla Dragana Šarić na otvaranju prezentacije iznijela je osnovnu ideju projekta i pozvala građana da se kroz promotivne materijale upozanaju sa organizacijskom strukturom i temeljnim vrijednostima Evropske unije. Gradačačanima su podijeljeni promotivni materijali sa evropskim sadržajima, priređen kviz znanja o EU a svim zainteresovanim su dodijeljene simbolične nagrade sa logom EU.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/DanEvrope2.jpg
Pored promocije evropskih vrijednosti predstavljene su i lokalne kulturne vrijednosti. U našim školama trenutno se obilježava manifestacija „Sedmica mira“, tako su učenici gradačačkih osnovnih škola prezentirali svoje, izuzetno dobro uvježbane, kulturno-zabavne sadržaje. Gradskim parkom, i daleko van njega, mogla se čuti navijačka pjesma BiH „Hajmo Bosno Bosno hajmo Hercegovino“ i pjesma sa porukom „Samo da rata ne bude“. Kroz igrokaze i folklorne tačke naši osnovci su ispoljili svoje izuzetne potencijale. Veliku pažnju prisutnih gradačačana kao i predstavnika EU info centara privukao je igrokaz kojim su učenici pozdravili prisutne na jezicima svih nacionalnih manjina u BiH, noseći zastave zemlje čije pozdrave upućuju.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/DanEvrope3.jpg
Na zidinama Gradačačke kule postavljena je zastava Evropske unije dimenzija 18x12 metara. U svrhu završetka projekta obilježavanja evropske sedmice u BiH zastava je spuštena a poruka sa obilježavanja evropske sedmice u BiH može biti da je Gradačac kao „kapija Bosne“ otvorio vrata zemlje prema Evropskoj uniji kao zajednici zemalja koja simbolizira mir, slobodu i ekonomsko blagostanje.

http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/obrazovanje/de2.jpg

Potpisan projekat: Štedi energiju- sačuvaj klimu i novac
U sklopu projekta Štedi energiju- sačuvaj klimu i novac u petak 18.05.2012. godine u Tuzli, devet nevladinih organizacija iz općina Gradačac, Brčko Distrikt, Prnjavor, Derventa i Gračanica potpisali su ugovore za realizaciju projekata o Energetskoj efikasnosti u okviru „Sub grant CRP 001”. Predstavnici općine Gradačac na ovom sastanku bili su predstavnici Udruženja KULT Gradačac i Udruženja Ekorazvoj Gradačac.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/kult1.jpg
Ovaj projekat je podržan od strane Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini( Evropski instrument za demokratizaciju i ljudska prava-EIDHR) i ima za cilj uvođenje sistema energetske efikasnosti u pet bh. gradova (Gračanica, Gradačac, Derventa, Prnjavor i Brčko).

Općina Gradačac također podržava ovaj projekat i zalaže se za korištenje inovativnih pristupa pri rješavanju problema na lokalnom nivou kroz uvođenje sistema energetske efikasnosti.

Kroz ovaj projekat općina Gradačac će sistemskim upravljanjem ostvariti uštede smanjenjem javne potrošnje, te iste usmjeriti u druge potrebe.Građani će naučiti da energetski efikasno koriste energiju i time ostvare uštede, koje mogu usmjeriti u druge potrebe kojim će smanjiti zagađenje okoliša.

Zahvaljujući ovome projektu lokalna udruženja razvit će kapacitete iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljvih izvora energije i postat će partneri u implementaciji projekata iz oblasti energetske efikasnosti, finansiranih od međunarodnih donatora.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/kult2.jpg
Nevladine organizacije iz navedenih općina su članica koalicije „Štedi energiju - sačuvaj klimu i novac”. Pored potpisivanja ugovora članice koalicije su održale i koordinacioni sastanak na temu prepreka sa kojima se suočavaju vlasti u procesu uvođenja sistema energetske efikasnosti. Cilj je da članice koalicije prodiskutuju i sumiraju rezultate održanih radionica sa pravnim kosnultantom sa predstavnicima lokalnih vlasti, te definišu konačno mišljenje i stav koalicije po ovom pitanju.

(gradacac-X.com)

Foto: Jezero Vidara - zapostavljena turistička odrednica
Primjer neiskorištenog turističkog potencijala
Jezero Vidara je jedno od dva vještačka jezera u Gradačcu. Zbog svog izuzetno povoljnog položaja na svega dva kilometra nadomak centra grada, u potpuno prirodnom okruženju, predstavlja jedinstven primjer neiskorištenog turističkog potencijala.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/vidara.jpg
Vidara je nakon posljednjeg rata bila glavnom odrednicom i kupalištem građana u vrućim ljetnim danima. Godine 2007. brana i priobalni pojas su bivali krcatim od posjetitelja, što pokazuju i priložene fotografije.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/vidara3.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/vidara4.jpg

Posljednih godina jezero zapušteno i zabranjeno za kupanje zbog nedovoljnog kvaliteta vode za kupanje. Onemogućenju kupanja je doprinijelo i napuknuće brane u decembru 2010. i radovi koji su uslijedili na istoj do početka ove godine. Planova oko uređenja jezera ima, no svi oni staju na ideji i priči. Istražili smo kakve nam se mogućnosti nude oko uređenja, i ima li ilegalne gradnje na obali jezera.

Jedinstvena prilika da se uredi obala jezera

Prilikom ispuštanja vode, radi saniranja brane, ponuđena je jedinstvena prilika da općina Gradačac sanira barem dio obale jezera, popravi turističku sliku i omogući Gradačanima kupalište u vlastitom gradu. Dobar primjer ovome mogla bi poslužiti Panonika u Tuzli, gdje su općinske vlasti od zapuštene zemljišne površine smislile i napravile kupalište, koje u sezoni posjećuju desetine hiljada kupača i turista.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/vidara1.jpg
„Ilegalna gradnja je jedan od gorućih problema na jezeru Vidara. Pored ilegalne gradnje šumski pojas uz Vidaru se redovno posijeca. Uz jezero se gradi sve veći broj objekata koji nemaju dozvole, a najveći problem je što nemaju regulisanu higijensko-sanitarnu infrastrukturu. Pored navedenog, u blizini jezra se nalazi i veliki broj voćnjaka koji se oprskuje raznim hemijskim sredstvima, koji se u vrijeme kišnih padavina slijevaju i do jezerske vode. Znači, jezero nema zaštitnu zonu, ilegalna gradnja uz jezero je u ekspanziji, a nadležni organi skoro ništa ne poduzimaju kako bi se zaštila ova prirodna ljepota” kazao je vijećnik u Općinskom vijeću Gradačac i istakmuti borac po pitanju turizma općine Gradačac Safet Emić.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/vidara2.jpg

Potrebno dodatno poribljavanje

Prošle godine, u augustu prilikom radova na sanaciji brane jezera kojom je rukovodila Vodoprivreda BiH, greškom ili iz nehata naglo je otvoren ventil za ispuštanje mulja, a ispuštena jezerska voda za sobom je povukla sav riblji fond. Nošena vodenim valom riba je dospjela u rječicu Gradašnicu, a potom i u laterarni kanal gdje ih na hiljade uginulo. Vidara se ovih dana ponovo puni vodom, ali sa znatno slabijim ribljim fondom.
„Jezero je ukleto jer je pod njim ostalo čitavo naselje?˝
Prema pričama i mišljenjima određenog broja Gradačana, jezero je prokleto jer je pri igradnji 1971. godine potopilo čitavo jedno naselje. U septembru prošle godine, u vrijeme kada je voda iz jezera ispuštena radi saniranja brane, zabilježena je nesvakidašnja priča. Naime, prošlo je više od 40 godina od kada je voda akumulacije jezera Vidara potopila rodnu kuću, oranice i šljivike Sulejmana Okanovića iz Vide kod Gradačca. U osmoj deceniji života želja mu je bila popiti kafu na pragu rodne kuće.

Njegov bratić, Mirsad Okanović - Kićo, čuo je za amidžine želje i pripremio mu veliko iznenađenje. Majci je rekao da pripremi kafu i kolače, a on će amidžu sa bajram namaza dovesti na kućni prag za kojim je godinama maštao. Ovu nesvakidašnju priču, na prijedlog Gradačačkog info portala, zabilježio je gradačački novinar Zoran Matkić te proslijedio za TV Liberty.
u3DKWsepnec#!
Brana i jezero su izgrađni prvenstveno kao zaštita od poplava

Brana na jezeru “Vidara” je izgrađena je 1971. godine. Osnovna namjena brane i akumulacije je zaštita grada i industrijske zone od poplavnih voda koje izaziva rijeka Vidara i njene pritoke (bujični vodotoci), a kasnije je preuzela i funkciju snabdijevanja vodom
industrijskih kapaciteta.
(gradacac-x.com)

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/577675_358309464236482_100001722931803_1014611_1077174987_n.jpg

kako napreduju radovi na parku

1.faza radova je zavrsena, radi se 2. faza, izgradjen je amfiteatar, poplocavaju se staze uz zidine gradine i mijenjaju se stare sadnice novim. Radovi se privode kraju

Danas otvaranje Dječijeg parka u Gradačcu
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/djecijipark1.jpg
Povodom 1. juna Svjetskog dana mlijeka Mliječna industrija «Dukat» gradačačkim mališanima daruje sprave i igračke koje će uljepšavati Dječiji park. Mlijeko kao simbol zdravlja i fizička aktivnost djece kroz igru ovaj put će komplementarno ispuniti svrhu da se kod djece formiraju ispravne životne navike.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/djecijipark2.jpg
Opredjeljenje Općine Gradačac jeste da se rekonstruisani Gradski park uljepša sadržajima koji će obradovati mlađe gradačačane koji bi kroz igru i zabavu konstituisali svoje tijelo. Motiv je da se kroz Dječiji park unapređuje razvoj sporta u perspektivi, a koji je u Gradačcu zadnjih godina u velikoj ekspanziji. Dječiji park predstavljat će integralni dio Gradskog parka i bit će smješten na prostoru dosadašnje igraonice za djecu ispod Gradskog kina. Dosadašnje sprave i igračke iz igraonice bit će dislocirane u prostor Dječijeg obdaništa «Kolibri».

Radovi na pripremi za sutrašnje otvaranje intenzivno traju a na slikama možete vidjeti neke od sprava koje se postavljaju. Za svečanost otvaranja predviđeno je dosta zanimljivih sadržaja, a vjerovatno će najveću pažnju naših mališana, pored igračaka, primamiti šarolika odjeća klounova i njihova igra sa balonima. Iz Dukata su planirali da, pored Dječijeg parka, prisutnim gradačačkim mališanima daruju i 2 000 pakovanja mlijeka.

Napominjemo da je svečanost otvaranja Dječijeg parka predviđena je za petak, 1. juni u 10:00 sati.
gradacac.ba

Podrška progamu Općine Gradačac za poboljšanje pristupa predškolskom obrazovanju od strane UNICEF-a

Na osnovu Javnog poziva za općinske prijedloge za poboljšanje pristupa predškolskom odgoju i obrazovanju iz februara ove godine objavljenog od strane UNICEF-a, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova, oba entitetska ministarstva obrazovanja, Distriktom Brčko i 10 kantonalnih ministarstava obrazovanja, te uspješnog koordiniranog apliciranja od strane Tima za projekte općine Gradačac uz podršku resornih službi općine Gradačac i Obdaništa Kolibri, UNICEF je među 12 uspješnih aplikacija svrstao i program povećanja obuhvata djece 3 - 6 godina, predškolskim dogojem na području općine Gradačac.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/obrazovanje/UnicefGradacac.jpg

UNICEF će podržati 12 izabranih općinskih programa za predškolski odgoj i obrazovanje te sufinansirati do 80% njihove ukupne vrijednosti, ili do 50. 000 BAM. Programi imaju za cilj povećanje obuhvata predškolskim obrazovanjem, sa posebnim fokusom na ugrožene porodice. Komisija za procjenu koja se sastojala od 18 predstavnika iz ministarstava obrazovanja na svim nivoima, Ministarstva civilnih poslova, Brčko Distrikta i UNICEF-a, je uzela u razmatranje 65 aplikacija iz općina-opština.

Odabrani programi su iz: Bijeljine, Tuzle, Laktaša, Cazina, Viteza, Žepča, Teslića, Višegrada, Zavidovića, Gradačca, Vukosavlja i Jajca. Ukupan iznos je 520.000 BAM. Oficijelna svečanost koja će označiti početak implementacije programa će biti organizovana u junu u Sarajevu.

''Procjena da skoro 90% djece u BiH nema pristup predškolskom odgoju i obrazovanju bila je poziv na akciju jer prve godine života predstavljaju najvažniji prozor mogućnosti za puni razvoj djece.'' – rekla je predstavnica UNICEF-a u BiH, Florence Bauer. ''Ohrabrujuće je vidjeti da su gotovo 50% općina u BiH predstavile prijedloge za proširenje obrazovanja u ranom djetinjstvu i da su ministarstva obrazovanja na svim nivoima bila uključena u proces odabira. Ovo potvrđuje da postoji želja na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšalo obrazovanje u ranom djetinjstvu u državi. Naša zajednička odgovornost je da omogućimo djeci u Bosni i Hercegovini najbolje moguće uslove za obrazovanje u ranom djetinjstvu,'' dodala je gđa. Bauer.

Cilj ovog javnog poziva bio je da se doprinese stvaranju jednakih mogućnosti i povećanju stope upisa u obrazovanje u ranom djetinjstvu djece od 3 do 6 godina.

U Bosni i Hercegovini oko 10% djece pohađa predškolsko obrazovanje, pretežno u urbanim područjima, što je najniža stopa među susjednim zemljama (u odnosu na Hrvatsku i Srbiju sa oko 45%, Makenodiju sa 25% i znatno ispod OECD prosjeka od 77%).

Globalna istraživanja pokazuju da je predškolsko obrazovanje jako važno kako bi se osigurao uspjeh djece u školi, kao i najbolji početak u životu. Ekonomisti također sugeriraju da izdvajanje sredstava za razvoj i obrazovanje djece u ranom djetinjstvu daje najbolji povrat na investiciju.

Opširnije o ovom pozivu na: www.unicef.org



(gradacac-X.com/gradacac.ba)

FOTO: Premijer Nikšić posjetio industrijsku zonu u Gradačcu
U sklopu dvodnevne posjete Tuzlanskom kantonu Federalni premijer Nermin Nikšić sa delegacijom danas je posjetio općinu Gradačac. U Gradačcu su učestvovali na okruglom stolu na temu "Mogućnosti bržeg razvoja privrede na općini Gradačac".
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/privreda-gradacac.jpg
Delegaciju Vlade FBiH su činili premijeri Sarajevskog, Zeničko - dobojskog, Bosansko - podrinjskog i Tuzlanskog kantona te direktori Elektroprivrede BiH, Autocesta FBiH, Skupu, koji je iniciran od strane Općinskog vijeća Gradačac te Udruženja privrednika općine Gradačac, prisustvovao je veliki broj privrednika i ostalih građana.

Obraćajući se skupu, Fadil Novalić - predsjednik Udruženja privrednika općine Gradačac, skrenuo je pažnju na stanje gradačačke privrede, barijere za razvoj i mogućnosti. Potcrtano je da Gradačac ima ogromne potencijale za daljnji razvoj privrede te da nije dovoljno da kompanije budu samo interno konkurentne nego da na tržištu one trebaju u sebi nositi konkurentnost svog okruženja tj. svoje države.

Premijeri TK i FBiH su obećali u narednom periodu, u skladu sa budžetskim mogućnostima, dati podršku razvoju gradačačke privrede.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/privreda/gradacac-privreda3.jpg
Delegacija se prije okruglog stola uputila u pravcu industrijske zone u Gradačcu gdje je prvo posjetila livnicu TMD -AGS. Livnica je postala pouzdan isporučioc aluminijskih odlivaka za automobilsku industriju, industriju kućanskih aparata, industriju namještaja, grejnih tijela, industriju ručnih bravarskih alata (brusilice bušilice...) itd. Posljednjih godina AGS je postao prepoznatljiv brend u ovoj grani metalske industrije.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/ags/ags1.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/ags/ags2.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/ags/ags3.jpg
Delegacija je posjetila i novu fabriku u Industrijskoj zoni II - “Kovgrad” , koja je sastavni dio kompanije TMD-Group. Ona je opremljena sa četiri linije za kovanje ¨ring waltz¨. Jedna linija je za pojedinačno kovanje, pri čemu će uskoro biti instalisani svi potrebni kapaciteti za struganje. Ovih dana novoizgrađenu fabriku su posjetili i predstavnici njemačke automobilske industrije koji su dali pozitivne ocjene što je prvi korak za potpisivanje ugovora za buduću saranju.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/kovgrad/kovgrad1.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/kovgrad/kovgrad2.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/kovgrad/kovgrad3.jpg
Po završetku posjete u novoj industrijskoj zoni delegacija ne čelu sa Federalnim premijerom Nerminom Nikšićem posjetila je i novoizgrađenu fabriku Zoot, koja je sastavni dio velike njemačke kompanije za proizvodnju mliječnih proizvoda.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/zott/zott1.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/zott/zott2.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/zott/zott3.jpg
(gradacac-X.com)

VIDEO: Gimnazijalci brinu za planetu Zemlju
http://www.gradacac-x.com/images/stories/ilustracije/gimnazija.jpg
Učenici drugog razreda Gimnazije Mustafa Novalić iz Gradačca, Kurtić Hidajeta i Sendić Rijad, povodom nedavnih blagih zemljotresa koji su zahvatili područje naše općine te Svjetskog dana zaštite okoliša prikladnom videoprezentacijom nastoje građanima skrenuti pažnju na čovjekovu ulogu u svemu što nam se događa.

U nastavku pogledajmo video kojeg su učenici priredili!
5n6BOtOxko4
(gradacac-x.com)

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/601225_3243014558471_234553902_n.jpg

U Gradačcu uskoro novi kapaciteti za proizvodnju voća i povrća

Poljoprivredna zadruga PMG VIP iz Gradačca zainteresirana je da kupi Novi srednjoškolski centar, kako bi proširila svoje kapacitete u oblasti proizvodnje, prerade i prodaje voća i povrća.

Radi se o prostoru gdje se nekada nalazila fiskulturna sala, koja je nakon rata obnovljena i prilagođena za poljoprivredne svrhe. Iako je promijenjena namjena, parcela je zadržala nekadašnji naziv `Srednjoškolski centar`.

U općini Gradačac saznajemo da se ovaj objekat dat pod zakup poljoprivrednoj udruzi PMG VIP do 2020. godine, no kako uskoro planiraju da investiraju u izgradnju hladnjača, sušara, skladišta, odlučili su se za kupovinu objekta.

"Općinsko vijeće Gradačca na osnovu njihovog interesa donijelo odluku da se raspiše javni poziv za prodaju ove nekretnine. On je naravno otvoren za sve ponuđače, koji su u slučaju pobjede na tenderu, dužni da ispune sve uslove navedene u tenderu“, objašnjavaju u nadležnoj Općinskoj službi za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Naime, ugovorena mjesečna zakupnina plaćena je unaprijed u iznosu od 290.533,61 KM za cijeli period trajanja ugovora, na ime ulaganja u devastirani objekat.

Početna prodajna cijena nekretnina formirana je tako što se ukupna tržišna cijena umanjuje za ostatak duga na ime ulaganja, a u visini neplaćenih zakupnina u iznosu od 176.460,00 KM počev od 01.07.2012.godine, do isteka trajanja zakupa.

Ukoliko imovinu kupi neko ko nije sadašnji sadašnji zakupac, on je obavezan održati na snazi već zaključeni ugovor o zakupu. U slučaju sporazumnog raskida tog ugovora, obavezan je zakupcu isplatiti iznos u visini neiskorištene unaprijed plaćene zakupnine.

Objekat koji je predmet prodaje ima površinu 742,18 metara kvadratnih, a a njegova cijena je iznosi 333.981,00 KM. Uz objekat, također se prodaje zemljišta površine 4487 m2, koje se prodaje za 40 KM po metru kvadratnom (179.480 KM).

Ukupna tržišna cijena za objekat i zemljište iznosi 513.461,00 KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/590660)

Objekat oko kojeg su se vodile zestoke borbe za vrijeme rata, prva linija odbrane :okay:
Zato i jeste srednja skola napravljena na drugoj lokaciji.

Načelnik sa saradnicima boravio u Sivasu
http://www.gradacac.ba/danes/slike/photo/sivas_2.jpg
U okviru saradnje između Općine Gradačac i grada Sivasa iz Republike Turske, a koji su 1995. godine potpisali sporazum o bratimljenju, delegacija Općine Gradačac na čelu sa načelnikom, boravila je u Sivasu 27. i 28. juna tekuće godine. Povod posjete bio je potpisivanje Protokola o saradnji kojim će se konkretizirati ranije postignuti sporazum o dodjeli donacije za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu.

Obzirom da Bosna i Hercegovina i Republika Turska baštine mnoge zajedničke kulturne vrijednosti i da je to linija koja povezuje ove države i narode, a na osnovu izražene volje naših prijatelja iz Turske da u Gradačcu izgrade neki spomenik materijalne kulture, općinske vlasti iz Gradačca su predložile izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu. Kroz njega bi se intenzivirala saradnja između gradova i zemalja a svojom ulogom bi postao stjecište razvoja kulture i duhovnosti općenito.

Tako su, prilikom prošlogodišnje posjete delegacije Općine Gradačac prijateljskom Sivasu, na sjednici Skupštine grada odobrena sredstva u iznosu od 500.000 € za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu. Obzirom da je finalizirana urbanisitičko-građevinska dokumentacija, kao preduvjet za pristupanje realizaciji projekta, na red je došlo potpisivanje dokumenta o implementaciji donatorskih sredstava.

Uz srdačnu dobrodošlicu u Uredu gradonačelnika Sivasa gosp. Doana Urgupa potpisan je Protokol o saradnji između dva grada koji je stavio u obavezu stranama potpisnicama realizaciju predviđenih sredstava za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu. Obzirom da je legislativnim aktima Republike Turske predviđeno da svi projekti koji se implementiraju van granica zemlje moraju proceduralno proći kroz evidenciju i kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Turske, dok se završi predviđena procedura realizirat će se sredstva u iznosu od 200.000 € , a preostali dio sredstava u iznosu od 300.000 € u narednom periodu.
http://www.gradacac.ba/danes/slike/photo/sivas_1.jpg

Poslije čina potpisivanja Protokola gradonačelnik Doan je zaželio blagoslov za realizaciju projekta načelniku Imširoviću i izrazio podršku Turske i turskog naroda građanima Bosne i Hercegovine, te naglasio da narod Bosne i Hercegovine u Turskoj uvijek ima velikog prijatelja. Načelnik Imširović zahvalio je gosp. Doanu i građanima Sivasa na bratskoj podršci koju pružaju Gradačcu i naglasio da će njihova pomoć u izgradnji Kulturnog centra predstavljati obavezu za sve one koji će kroz Centar realizirati projekte iz domena kulture, umjetnosti i svih oblika duhovnosti, da, pored ostalog, nastave i unapređuju saradnju između prijateljskih zemalja.
http://www.gradacac.ba/danes/slike/photo/sivas_3.jpg
http://www.gradacac.ba/danes/slike/photo/sivas_4.jpg

Turska pomaže izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu
http://www.ekapija.ba/dokumenti/sastanak_gra_090712.jpgU okviru saradnje između Općine Gradačac i grada Sivasa iz Republike Turske, a koji su 1995. godine potpisali sporazum o bratimljenju, delegacija Općine Gradačac na čelu sa načelnikom, boravila je u Sivasu 27. i 28. juna tekuće godine. Povod posjete bio je potpisivanje Protokola o saradnji kojim će se konkretizirati ranije postignuti sporazum o dodjeli donacije za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu.

Obzirom da Bosna i Hercegovina i Republika Turska baštine mnoge zajedničke kulturne vrijednosti i da je to linija koja povezuje ove države i narode, a na osnovu izražene volje naših prijatelja iz Turske da u Gradačcu izgrade neki spomenik materijalne kulture, općinske vlasti iz Gradačca su predložile izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu. Kroz njega bi se intenzivirala saradnja između gradova i zemalja a svojom ulogom bi postao stjecište razvoja kulture i duhovnosti općenito.

Tako su, prilikom prošlogodišnje posjete delegacije Općine Gradačac prijateljskom Sivasu, na sjednici Skupštine grada odobrena sredstva u iznosu od 500.000 eura za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu. Obzirom da je finalizirana urbanisitičko-građevinska dokumentacija, kao preduvjet za pristupanje realizaciji projekta, na red je došlo potpisivanje dokumenta o implementaciji donatorskih sredstava.

Uz srdačnu dobrodošlicu u Uredu gradonačelnika Sivasa gosp. Doana Urgupa potpisan je Protokol o saradnji između dva grada koji je stavio u obavezu stranama potpisnicama realizaciju predviđenih sredstava za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu. Obzirom da je legislativnim aktima Republike Turske predviđeno da svi projekti koji se implementiraju van granica zemlje moraju proceduralno proći kroz evidenciju i kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Turske, dok se završi predviđena procedura realizirat će se sredstva u iznosu od 200.000 eura , a preostali dio sredstava u iznosu od 300.000 eura u narednom periodu.

Poslije čina potpisivanja Protokola gradonačelnik Doan je zaželio blagoslov za realizaciju projekta načelniku Imširoviću i izrazio podršku Turske i turskog naroda građanima Bosne i Hercegovine, te naglasio da narod Bosne i Hercegovine u Turskoj uvijek ima velikog prijatelja. Načelnik Imširović zahvalio je gosp. Doanu i građanima Sivasa na bratskoj podršci koju pružaju Gradačcu i naglasio da će njihova pomoć u izgradnji Kulturnog centra predstavljati obavezu za sve one koji će kroz Centar realizirati projekte iz domena kulture, umjetnosti i svih oblika duhovnosti, da, pored ostalog, nastave i unapređuju saradnju između prijateljskih zemalja.
http://www.ekapija.ba

Zott pokrenuo proizvodnju u BiH, uloženo blizu 29 miliona KM

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120806044.jpg
Ugledna njemačka mljekarska kompanija Zott počela je proizvodnju mlijeka u Gradačcu. Cijeli projekt do sada je koštao blizu 29 miliona KM.

Indira Omeragić, Teo Vujčić, Matko Dropuljić, Anto Hammer i Herve Massot na potpisivanju ugovora Nakon izgradnje modernog objekta, njemačka mljekarska industrija Zott počela je proizvodnju mlijeka u svojim pogonima u Gradačcu. Iako nam predstavnici ove firme nisu htjeli otkriti zašto su izabrali baš BiH i ovaj grad, ipak su nam otkrili neke detalje.

"Više od 90 posto proizvodnje namijenjeno je za izvoz. U cijeli projekt do sada je uloženo skoro 29 miliona maraka i Zott ima namjeru ulagati još sredstava u pogon u Gradačcu. Trenutno, imamo 28 zaposlenih", kaže Indira Omeragić, suvlasnica firme Mliječni put, koja predstavlja Zott u našoj zemlji.

Osim Omeragićeve, u cijeli projekt uključeni su i Teo Vujčić, direktor Zotta za jugoistočnu Evropu i nekadašnji direktor proizvodnje u Dukatu, te Matko Dropuljić. Zott je na teritoriji BiH prisutan sa snažnom prodajom svojih proizvoda a od sada, prvi put u regiji, ima i svoje pogone.

"Trenutno proizvodimo tetrapak mlijeko i imamo oko 250 kooperanata", pojašnjava Omeragić za Klix.ba.

U budućnosti će, tvrde, proizvoditi i ostale mliječne proizvode po kojima je Zott poznat.

http://www.klix.ba/biznis/news/zott-pokrenuo-proizvodnju-u-bih-ulozeno-blizu-29-miliona-km/120806044

Zott otvara tvornicu u BiH u blizini Dukatovih pogona

Proizvodi iz Gradačca trebali bi se izvoziti u Tursku, s kojom BiH ima ugovor o bescarinskom uvozu

Njemačka mljekarska industrija Zott u rujnu otvara tvornicu u Gradačcu u Bosni i Hercegovini. Osim što je riječ o prvoj Zottovoj proizvodnji u ovoj regiji, gdje je taj proizvođač dosad bio prisutan sa snažnom prodajom svojih proizvoda, vijest je zanimljiva i zbog činjenice da se pogoni grade svega nekoliko stotina metara od Dukatove tvornice Inmer u Gradačcu, na području Federacije BiH.
Iz sjedišta Zotta u njemačkom gradu Mertingenu u Bavarskoj Poslovnom dnevniku nisu odgovorili na pitanja o kakvoj se investiciji i kapacitetima radi te zašto su odlučili graditi tvornicu baš u Bosni i Hercegovini.

Od upućenih u Gradačcu doznaje se da je Zott zemljište za gradnju tvornice kupio od nekolicine privatnih vlasnika te da je riječ o ukupnoj površini oko 50.000 četvornih metara. O tome pak što misle o Zottovoj investiciji upitani su i u Dukatu i Vindiji, no iz dvije vodeće mljekarske tvrtke u Hrvatskoj nije bilo komentara.

Prema nekim informacijama, sve što Zott proizvede u BiH trebalo bi navodno ići za izvoz u Tursku pa najjače mljekare u regiji, među kojima su i Dukat i Vindija, ne bi trebale strahovati od jačanja konkurencije. BiH ima ugovor o bescarinskom izvozu u Tursku pa se Zottov potez i čini logičnim.

Ipak, za očekivati je da će se i dalje zaoštravati tržišna utakmica među mljekarskim industrijama u regiji. Iako se sve donedavno činilo da će srbijanske mljekare Imlek biti prodane Campini, Salford na kraju nije potpisao ugovor s Nizozemcima. To sad i ne isključuje mogućnost da Salford opet uđe u pregovore s francuskim Lactalisom, koji je vlasnik Dukata.

Zott je na hrvatskom tržištu prisutan još od 1992. godine, a njegovu je distribuciju prva u nas imala tvrtka Stanić, da bi mu je prije nekoliko godina oteo koncern Agrokor. Riječ je o distribuciji oko 50 proizvodnih jedinica, s tim da za neke od njih Agrokor pruža i marketinšku podršku.

Lani je najavljeno da bi se poslovna suradnja između Zotta i Agrokora mogla još produbiti na način da Abc sir, koji proizvodi tvrtka Belje, a koji posljednjih godina bilježi rekorde u proizvodnji, Zott mogao plasirati na tržišta gdje i sam izvozi.

Zott je poznat po proizvodnji jogurta, deserta i sireva a riječ je o obiteljskom koncernu koji izvozi u više od 75 zemalja diljem svijeta. Prema podacima s njihove web stranice, Zottovi neto prihodi tijekom 2011. godine iznosili su 815 milijuna eura, a koncern zapošljava 1810 djelatnika. Zott je lani preradio više od 860 milijuna kilograma mlijeka.

Usporedbe radi, u čitavoj Hrvatskoj je lani otkupljeno nešto više od 620 milijuna kilograma mlijeka. Vindija izvan Hrvatske nema proizvodnju mlijeka, a nedavno je iskazala interes da investira 15 milijuna eura u mljekaru u Senti.

Dukat je mljekaru u Gradačcu kupio 2007. godine, a ima i niz pogona u regiji - od tvornice Somboled u Srbiji do mljekare Ideal Šipka u Makedoniji, La Dorne u Rumunjskoj… Dukat ne mora brinuti ne samo zbog razgranate proizvodnje u regiji, nego i zbog činjenice da ima itekako jakog vlasnika u pozadini. Prihodi Lactalisa, naime, trenutno iznose 15 milijardi eura. (Poslovni dnevnik)

http://www.jatrgovac.com/tag/gradacac/

Zott pokrenuo proizvodnju u BiH, uloženo blizu 29 miliona KM

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120806044.jpg


http://www.klix.ba/biznis/news/zott-pokrenuo-proizvodnju-u-bih-ulozeno-blizu-29-miliona-km/120806044

Zott otvara tvornicu u BiH u blizini Dukatovih pogona



http://www.jatrgovac.com/tag/gradacac/ ovo je super vijest :cheers:

Ako je blizu da neko poslika te pogone:P

Super za Gradacac, idu vam te mljekare pravo, nadam se uskoro domacoj Jogobeli :D

Nova SPO:

http://oi50.tinypic.com/2lwm9zd.jpg

http://oi47.tinypic.com/fu9yiw.jpg

http://oi45.tinypic.com/2ujpphe.jpg

Odlicna :cheers:

Mlekara Gradachac ima odlichan jogurt, kupio sam ga u Tuzli proshli mesec, jao shto je dobar jogurt, pravi, gust, pun ukus onako! Kupio bih josh jogurta gradachachkog, ovde se kod nas svi proizvodjachi pokvarili! Nish' ne valja jogurt! :(

FOTO: Teku radovi u Industrijskoj zoni 2
Nakon nedavne posjete* delegacije Vlade FBiH Industrijskoj zoni 2 u Gradačcu, kojoj su
prisustvovali premijer Nermin Nikšić i Ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić dogovoreno
je finasiranje asfaltiranja jednog od pristupnih puteva ka Industrijskoj zoni 2 u kojoj je i njemački
Zott nedavno pokrenuo proizvodnju.
Izvođač radova, koji će biti završeni do kraja ovog mjeseca, je gradačačka firma Balegem
d.o.o..
http://www5.picturepush.com/photo/a/8999023/640/8999023.jpg

http://www2.picturepush.com/photo/a/8999025/640/8999025.jpg

http://www3.picturepush.com/photo/a/8999026/640/8999026.jpg

http://www5.picturepush.com/photo/a/8999018/1024/Anonymous/put-ka-sibovcu1.jpg
gradacac-x.com

Gradačac: Danas se otvara 39. Sajam šljive
U srijedu 29. augusta u 12 sati službeno će u Gradačcu biti otvoren ovogodišnji 39. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive.
Ovu najstariju sajamsku manifestaciju u BiH otvorit će predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u prisustvu brojnih zvaničnika, gospodarstvenika i izlagača.
http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120828083.jpg
Otvaranju Sajma šljive nazočit će ministri poljoprivrede Republike Hrvatske Tihomor Jakovina, i Crne Gore Tarzan Milošević, zamjenik ministra Turske Kutibettin Azru, kao i zamjenica veleposlanika Republike Poljske u BiH Emanuele Suprowicz. Svečanoj ceremoniji prethodit će tradicionalni prijem zvanica, u 10 sati na kuli Husein-bega Gradaščevića "Zmaja od Bosne", a domaćin je općinski načelnik Fadil Imširović.

Na 13.000 četvornih metara otvorenog i zatvorenog sajamskog prostora svoje proizvode predstavit će oko 250 izlagača iz BiH, zemalja regiona i Njemačke. U četiri sajamska dana prosjetioci će moći vidjeti izložbene štandove proizvođača hrane i pića, alata i mehanizacije, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava, ambalaže za prehrambenu industriju i drugo.

I ove godine predstavit će se financijske, znanstvene i prometne organizacije i ustanove koje podržavaju i unapređuju poljoprivredni razvoj u Bosni i Hercegovini. Drugog dana gradačačkog sajma poljoprivrede bit će dodijeljene priznanja za kvalitet izloženih proizvoda.

Ovu privredno-turističku manifestaciju pratit će bogat kulturno-zabavni program u organizaciji Općine Gradačac. Plave gradačačke noći započinju u srijedu tradicionalnim vatrometom sa kule "Zmaja od Bosne", a na centralnoj bini na poligonu malih sportova Luke predstavit će se članovi kulturno-umjetničkog društva "Gradačac".

http://gradacac.ba/danes/slike/photo/20120822_vosen.jpg
IN MEMORIAM Josef Vosen

Sa dubokim žaljenjem obavještavamo građane Gradačca da je 21. avgusta, u 69. godini života, preminuo gosp. Josef Vosen, bivši gradonačelnik našeg prijateljskog i partnerskog grada Düren-a. Gosp. Vosen dugo godina bio je gradonačelnik Düren-a. U vrijeme uspostavljanja prijateljskih odnosa dva grada bio je na poziciji gradonačelnika i svojim autoritetom presudno je uticao na izgradnju naselja Düren u Gradačcu. Za izuzetne napore na uspostavljanju intezivne saradnje Düren-a i Gradačca Općinsko vijeće Gradačca proglasilo je gosp. Vosena za počasnog građanina Gradačca.

Općinski načelnik je porodici preminulog uputio izraze saučešća. Između ostalog rečeno je da svi gradačačani duboko suosjećaju njihovu tugu i bol svjesni plemenitosti i dobrih djela koja je činio Vaš i naš Josef. Mnogo je ljudi u Gradačcu pronašlo toplinu doma i osjećaj pažnje u beznadežnim postratnim vremenima zahvaljujući Josefovoj brizi. Mi u Gradačcu smo ga istinski doživljavali svojim sugrađaninom i za njegov plemeniti lik su uvijek bila širom otvorena vrata svih gradačačkih domova, kao što će i ubuduće biti otvorena za sve građane našeg prijateljskog Düren-a.

Sahrana Josefu Vosenu je u četvrtak 30. avgusta 2012. godine.

Svečano otovren "Sajam šlljive" i fabrika TMD Hanibal
Danas je na svečan način otvoren 39. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu. Ovu najstariju specijalizovanu sajamsku manifestaciju je otvorio predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u prisustvu brojnih zvaničnika, privrednika i izlagača. Otvaranju Sajma šljive su prisustvovali ministri poljoprivrede Republike Hrvatske* Tihomor Jakovina, i Crne Gore Tarzan Milošević, te zamjenik ministra Turske Kutibettin Azru. Sajamsku vrpcu su zajednički presjekli Bakir Izetbegović, dopremijer i ministar poljoprivrede u FBiH Jerko Ivanković-Lijanović i Fadil Novalić, predsjednik Udruženja privrednika općine
Gradačac i generalni direktor CIMOS TMD-Ai Gradačac, dugogodišnji sponzor sajma šljive. «2012. godina nije bila dobra za poljoprivrednike i proizvođače hrane. Logično je da ljudi pitaju šta država čini, može li vlast pomoći da se posljedice ublaže, da se pomogne poljoprivrednicima u ovim vanrednim okolnostima. Iako poljoprivreda nije u našoj nadležnosti, zakazao sam iduće
sedmice sjednicu Predsjedništva na kojoj ćemo tražiti od izvršne vlasti na svim nivoima da učine maksimum i pomogne poljoprivrednicima i proizvođačima hrane u granicama realnih mogućnosti», dodao je Izetbegović.
«Prvoklasna zemljišta u dolinama naših rijeka Une, Sane, Save, Drine, Neretve, Bosne, Vrbasa, Spreče – potencijali su za najraznovrsniju proizvodnju žitarica, voća i povrća, ljekovitog i industrijskog bilja, te štalski uzgoj stoke. Sve to treba raditi planski, uz korištenje svih resursa i izgradnju modernih sistema navodnjavanja, a za takve zahvate i investicije treba novac», kazao
je Izetbegović. U cilju podrške poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i povratku, Izetbegović je naglasio da je od Turske vlade i premijera Erdogana uspio dobiti vrlo povoljan kredit u iznosu od 100 miliona eura, a on se upravo realizira.
«Nazvao sam ga tri «P» - poljoprivreda, proizvodnja i povratak. Svi oni koji imaju kvalitetne projekte, mogu aplicirati i vrlo povoljno dobiti sredstva i zaposliti nove radnike, povratnike, i u RS, a i u Federaciji BiH.»
Prisutnim se obratio i Jerko Ivanković-Lijanović, koji je pozvao sve ministre finansija kantona da izmire dugove prema poljoprivrednicima, tako da bi se u jesen isplatili podsticaji za 2012. On je dodao da će to biti potvrda da vlasti dobro rade svoj posao. Premijer TK Sead Čaušević je upozorio na tešku situaciju u kojoj se nalazi poljoprivreda i uputio poziv svim poljoprivrednim proizvođačima, naučno-istraživačkim radnicima i predstavnicima
vlasti da se zajednički okupe kako bi našli najbolji način za rješavanje ovakvog teškog stanja. Općinski načelnik Gradačca Fadil Imširović je naglasio da je Sajam šljive vremenom postao referentna manifestacija na području poljoprivrede i prehrambene industrije, koja osim promocije, također postavlja i nove trendove bosanskohercegovačkog agrara. «Na sajmu će se predstaviti stari učesnici, ali ima i novih. Na sajmu će se obnoviti stara i
uspostaviti nova partnerstva, kao i do sada. Učesnicima i gostima želim sadržajan i koristan boravak na Sajmu i u gradu, da vide i zapamte ono što valja, da se naoružaju optimizmom tako potrebnim za budućnost. Neka vam taj optimizam udahne ovaj sajam i ovaj grad», kazao je Husein Topčagić, direktor Gradačačkog sajma. Sajmu šljive će se predstaviti 250 izlagača iz BiH, zemalja regiona i Njemačke na 13.000 metara kvadratnih otvorenog i zatvorenog prostora. U četiri sajamska dana prosjetioci će moći vidjeti izložbene štandove proizvođača hrane i pića, alata i mehanizacije, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava, te ambalaže za prehrambenu industriju. I ove godine predstavit će se finansijske, naučne i prometne organizacije i ustanove koje podržavaju i unapređuju poljoprivredni razvoj u Bosni i Hercegovini. Gradačački sajam je mjesto koje doprinosi unapređenju u proizvodnji i preradi hrane, kao strateškom opredjeljenju naše države. Tome u prilog ide i činjenica organizovanja stručno-naučnih savjetovanja i brojnih okruglih stolova na kojima se govori o najnovijim naučnim dostignućima i primjeni novih tehnologija u oblasti proizvodnje i prerade hrane. Poljoprivredni proizvođači i izlagači će na stručnim skupovima imati priliku upoznati se sa najaktuelnijim temama iz oblasti agrara. Na VII Savjetovanju o proizvodnji i preradi hrane «agroTECH2012» sa međunarodnim učešćem, u organizaciji Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva i tehnološkog fakulteta iz Tuzle, bit će predstavljeni karta upotrebne vrijednosti zemljišta kao faktor prostornog planiranja i ruralnog razvoja te izvori i uslovi kreditiranja u poljoprivredi. Kako bi se promovirala domaća proizvodnja bit će govora o tipičnim autohtonim proizvodima kao osnovi za poboljšanje života u ruralnim područjima. U organizaciji Udruženja proizvođača* sjemena i sadnog materijala u FBiH održat će se okrugli sto na temu "Stanje poljoprivredne proizvodnje, plasman i uvoz sjemena i sadnog materijala u FBiH". Svečanoj ceremoniji otvaranja prethodio je tradicionalni prijem zvanica, na kuli Husein-bega Gradaščevića «Zmaja od Bosne», a domaćin je općinski načelnik Fadil Imširović. Ovu privredno-turističku manifestaciju pratit će bogat kulturno-zabavni program u organizaciji Općine Gradačac. Plave gradačačke noći započinju u srijedu tradicionalnim vatrometom sa kule «Zmaja od Bosne», a na centralnoj bini na poligonu malih sportova Luke predstavit će se članovi kulturno-umjetničkog društva «Gradačac». Drugog dana gradačačkog sajma poljoprivrede, dakle sutra, bit će dodjeljena priznanja za kvalitet izloženih proizvoda. Pored navedenog, danas je u u okviru Sajma šljive svečano otvorena fabrika TMD Hanibal. Svečanu vrpcu su presjekli Bakir Izetbegović, član Presjedništva BiH i Hanić Sead - Hanbal, vlasnik ove fabrike.

Završena izgradnja pristupne saobraćajnice u Industrijskoj zoni II
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/mlijecniput_5.jpg
Na osnovu projekta Općine Gradačac za izgradnju pristupne saobraćajnice koja povezuje magistralni put Gradačac-Bosanski Šamac i lokalni put kroz Sibovac, uz općinska sredstva saobraćajnicu su sufinansirali i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija te Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/mlijecniput_1.jpg
Radovi na izgradnji saobraćajnice su završeni u predviđenom roku. Izvođač radova bila je firma Doo Balegem. Postavljena je neophodna vertikalna i horizontalna signalizacija.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/mlijecniput_4.jpg
U povodu završetka izgradnje ove vitalne putne komunikacije za Industrijsku zonu II, kao i za stanovništvo Mjesne zajednice Sibovac, danas je na mjestu izvođenja radova sa delegacijom Općine Gradačac boravio i mr.Zaim Hećo pomoćnik ministra za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u Federalnom ministarstvu saobraćaja i komunikacija.
gradacac.ba

Zasađeno drvo prijateljstva partnerskih gradova Gradačca i Castanedola
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/drvoprijateljstva1.jpg
U posjeti općini Gradačac od 1-4. septembra boravi delegacija našeg partnerskog grada Castenedolo iz Italije. Saradnja je započela još u vrijeme agresije 1994. godine kada je u Gradačac došla gospođa Monica Romano – Salomon u sastavu humanitarne misije. Od početka agresije 1992. pa do dolaska u Gradačac 1994. godine humanitarnu aktivnost je obavljala u Sarajevu. U našem gradu gospođa Monica je ostala sve do 1997. godine. Mnogi gradačačani se prisjećaju njene humanosti i nesebične pomoći koju su imali u hrani, odjeći, lijekovima itd. Pod "kišom granata" sa našim građanima dijelila je turobnu bosansku stvarnost. Bila je rado viđen gost u domovima svih naših građana.

Gospođa Romano – Salomon je predstavnica italijanske humanitarne organizacije Blaženi konstruktori mira. Na njen prijedlog u Gradačcu je formirano Udruženje građana «Bosit» koje je posredovalo u humanitarnoj misiji. Veći dio svog boravka u Gradačcu gospođa Monica je provela u porodičnoj kući gospođe Bahrije H. Ađulović. Zajedno su, rizikujući vlastiti život, dolazile do gradačačana koji su bili u stanju potrebe za pomoć. Za nesebičnu pomoć i humane geste Općinsko vijeće Gradačac je Monici Romano – Salomon 2002. godine dodijelilo najviše općinsko priznanje «počasni građanin Gradačca».

Na inicijativu Općinskog načelnika Fadila Imširovića odlučeno je da se u okviru aktuelne posjete u Gradskom parku zasadi «drvo prijateljstva» partnerskih gradova Gradačca i Castenedola. Pošto je Castenedolo dobio naziv po kestenu koji dominira u njegovoj flori, danas je zasađeno stablo kestena, kako bi se pored upućene poruke prijateljstva simbolično osvrnuli i na osobinu po kojoj je naš prijateljski i partnerski grad prepoznatljiv. U ime Castenedola drvo je zasadila gospođa Monika a u znak dugogodišnje saradnje i doprinosa u pružanju pomoći i unapređenja saradnje gradova partnera Općinski načelnik je čin sadnje drveta prijateljstva ukazao gospođi Bahriji H. Ađulović. Upućena je zajednička poruka «da nam drvo prijateljstva vječno živi i svjedoči o vremenu prijateljstva i zbratimljenosti i da svojom ljepotom plijeni pažnju i podsjeća na čuvanje i unapređenje saradnje».

U okviru svoje posjete prijatelji iz Castenedola će obići Dječije obdanište «Kolibri» i «Kutak radosti», ustanove koje su pomagane u proteklom vremenu. Takođe će posjetiti i nekoliko porodica do čijih domova je doprla njihova humanost.
gradacac.ba

Počeli radovi na uređenju Aleje kestenova u Gradačcu
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/aleja2.jpg
Poslije agresije u gradskoj aleji nisu izvođeni neki značajniji radovi. Pored aleje, prošle i ove godine, izvođeni su radovi na modernizaciji Gradskog parka koji je dobio nove sadržaje i postao svrhovitiji i funkcionalniji. Poslije njegove rekonstrukcije postao je mnogo posjećeniji i uveliko je upotpunio životni ambijent unutar uže gradske jezgre. Tok vremena je uzimao svoje tako da su postala neophodna modernizacija i rekonstrukcija Aleje kestenova. Općina Gradačac je završila projektnu dokumentaciju i aplicirala kod Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona. Projekat je odobren, a na početak radova se čekalo do danas zbog održavanja Gradačačkog sajma. U prvoj fazi predviđena je modernizacija u dijelu od Centralnog spomen obilježja šehidima, palim borcima i civilnim žrtvama rata do Gradskog kina.
http://gradacac.ba/danes/slike/photo/aleja1.jpg
U ovom zahvatu biće obuhvaćeno mnogo detalja kao što su: popločavanje trotoara i Aleje kestenova, postavljanje novog mobilijara (klupe, kante za otpad), nova rasvjetna tijela, zasađivanje novih sadnica listopadnog i zimzelenog karaktera i mnoge druge stvari. Gledajući situaciju postojećeg i budućeg stanja promjene se desiti u pravcu formiranja nove Aleje kestenova sa širim prostorom za šetanje, nova mjesta za postavljanje parkovskih klupa, oivičenje sadnica kestenova parkovskim ivičnjakom i td. Namjera je da se oivičenjem sadnica kestenova odvoji pješačka zona od saobraćajnice za automobile gdje bi se pješak osjećao sigurnije.

Da ne bi došlo do kolizije u odabiru materijala kod novog popločavanja aleje kestenova, koji je trenutno prekriven asfaltom, planirano je popločavanje betonski profilisanim elementima kao i u Gradskom parku. Da bi se razbio osjećaj monotonije u nekim dijelovima će se pribjeći popločavanju granitnim kockama. Nagib pješačke staze preme zidiću koji odvaja park i aleju će se smanjiti u odnosu na postojeći i na predviđenim mjestima će se ugraditi slivnici putem kojih bi se voda prikupljala i odvodila u gradski kolektor. Postojeće sadnice u aleji su ostrile i izgubile vizuelni efekat u ambijentu. Selektivno će se stare sadnice zamjenjivati novim kako bi dobio željeni efekat

Aleja kestenova i Gradski park bit će prostor koji objedinjuje mnoge objekte kulturnog, sportsko-rekreativnog vjerskog i drugog karaktera što ukazuje na činjenicu da aleja kestenova ima izuzetan značaj u ovom prostoru kako za ljude tako i za sami grad.

Iz svega gore navedenog se može konstatovati da će, na kraju svih ovih zahvata, korisnici dobiti jedan kvalitetan javni prostor, obogaćen raznim sadržajima i primjeren svim uzrastima populacije, gdje će moći da se relaksiraju, druže i upražnjavaju slobodno vrijeme.
gradacac.ba

http://desmond.imageshack.us/Himg99/scaled.php?server=99&filename=trotoar3.jpg&res=landing

http://desmond.imageshack.us/Himg690/scaled.php?server=690&filename=trotoar1.jpg&res=landing

http://desmond.imageshack.us/Himg99/scaled.php?server=99&filename=trotoar3.jpg&res=landing

Gradacac nocu
https://fbcdn-sphotos-c-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash4/281848_3883832527422_1378641510_n.jpg

Gradski park
https://fbcdn-sphotos-f-a.akamaihd.net/hphotos-ak-snc7/582668_4474245540647_1986620537_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-h-a.akamaihd.net/hphotos-ak-snc6/182373_394299820607671_1467838692_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-b-a.akamaihd.net/hphotos-ak-snc7/577491_404281362926346_1249981814_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash4/603410_334154483341637_1230259786_n.jpg

Gradina
https://fbcdn-sphotos-c-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/644672_4065085818746_1221812459_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-g-a.akamaihd.net/hphotos-ak-prn1/564502_134661826678993_1823186511_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-e-a.akamaihd.net/hphotos-ak-snc6/166054_3842524195973_2095608022_n.jpg

Grad
https://fbcdn-sphotos-f-a.akamaihd.net/hphotos-ak-snc7/s720x720/487331_2226838606193_2127956960_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-d-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/s720x720/542187_399722280048921_946066734_n.jpg

Hazna see
https://fbcdn-sphotos-f-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash4/285432_113958568754228_940763939_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-a-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash4/297818_113958608754224_862404998_n.jpg

https://fbcdn-sphotos-g-a.akamaihd.net/hphotos-ak-snc7/393475_4034925624760_385392297_n.jpg

ko' bombonica!

Turski grad Sivas donirao Gradačcu 500 tisuća eura za izgradnju Kulturnog centra


Načelnik općine Gradačac Fadil Imširović i gradonačelnik partnerskog turskog grada Sivasa Dogan Urgup potpisali su danas Protokol o donaciji 500 tisuća eura za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu.

Gradonačelnik Sivasa Dogan Urgup kazao je kako su Odluku o donaciji 500 tisuća eura za izgradnju Kulturnog centra u Gradačcu glasovali svi vijećnici u Gradskom vijeću Sivasa, te da je ovo dar Gradačcu svih njegovih sugrađana.
Dodao je da će suradnja između Gradačca i Sivasa biti intenzivnije nastavljena u narednom periodu posebice u oblastima kulture, sporta i gospodarstva.

Izrazio je žaljenje što u idućem razdoblju Imširović neće biti općinski načelnik i dodao kako se nada da će budući načelnik učiniti za Gradačac barem ono što je učinio sadašnji načelnik. Zahvalivši na donaciji, načelnik Imširović je istaknuo da se u Gradačcu ne mijenjaju stvari ovisno o tome tko će biti načelnik.

"Bilo tko od budućih načelnika neće znatno mijenjati pravac razvoja ove sredine . Ovo što smo mi započeli će prihvatiti i nastaviti bolji i sposobniji ljudi i to će još brže napredovati i ovaj će projekt sigurno biti realiziran u potpunosti", kazao je Imširović. Nakon potpisivanja Protokola o donaciji, izaslanstvo grada Sivasa, u kojem su osim gradonačelnika i skupina gradskih vijećnika i gospodarstvenika, posjetilo je lokaciju izgradnje budućeg Kulturnog centra.

e-kapija.ba

Nastavljaju se radovi na rekonstrukciji Aleje kestenova

Radovi na rekonstrukciji Aleje kestenova rađeni u septembru mjesecu rezultirali su završetkom radova na popločavanju dijela Aleje ispred parka u centru grada.

Ovih dana nastavljaju se radovi u dijelu Aleje ispred poligona Luke, a prema našim saznanjima ovaj dio aleje će biti proširen i biti će zasađen novi drvored od strane poligona Luke, što se vidi i na riloženoj fotografiji.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/aleja1.jpg
Prisjetimo se i radova u gornjem dijelu Aleje.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/2012/drustvo/aleja2.jpg
gradacac-x.com

http://sphotos-f.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/559010_313921705388315_146170810_n.jpg

http://sphotos-c.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/281848_3883832527422_1378641510_n.jpg

http://sphotos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/387721_4976855463027_542052961_n.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/430118_450005011718666_161840149_n.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/430118_450005011718666_161840149_n.jpg

http://sphotos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/525752_392443047491343_58483765_n.jpg

http://sphotos-b.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/560819_4352312017708_1160115798_n.jpg

http://sphotos-c.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/427775_4397182259774_361461220_n.jpg

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/534588_447495115297247_1429162977_n.jpg

http://sphotos-b.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/66567_392445410824440_255871876_n.jpg

Lijep, lijep gradic! Svaka cast!

Prelepo izgleda tvrdjava i ovi jesenji motivi su jako dobri, voleo bih Gradacac da vidim.

svaka cast!

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/12278_4332572545642_891748633_n.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/252347_133503390139992_1911889047_n.jpg

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/430886_133501796806818_376935880_n.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/17998_176229232522899_799924789_n.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/480558_445956458786495_1961811032_n.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/64692_500994983254983_715612159_n.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/577825_500994133255068_1729715197_n.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/486913_500993209921827_866608040_n.jpg

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/28020_500992153255266_911446328_n.jpg

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/549534_4580964213870_1165226159_n.jpg

Radovi na Banja Ilidži u punom jeku
Poslednjih nekoliko dana uveliko se radi na infrastrukturi stadiona na Banji "Ilidži". Intenzivirani su radovi na izgradnji teretane, restorana kao i radovi na zatvaranju čeone strane kompletnog stadiona stolarijom, tako da će stadion u skorom vremenu dobiti potpuno novu dimenziju.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/stadion/3.JPG
Trenutno, tj. danas, radi se na izradi ploče u teretani, postavljaju se prozori na restoranu, a bušilice i kompresori rade na pripremi odvodnih i kanalizacionih cijevi u restoranu. U prilogu smo vam postavili nekoliko fotografija koje najbolje interpretiraju intenzitet radova na stadionu.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/stadion/4.JPG

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/stadion/1.jpg

(gradacac-X.com)

Teku radovi na izgradnji trotoara pored Bambija
Ovih dana teče prva faza izgradnje trotoara na relaciji Bambi - Policijska stanica Gradačac. Riječ je o nastavku dijela projekta rekonstrukcije gradske aleje kestenova – I faza.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/trotoar/2.jpg
Podsjećanja radi, riječ je o projektu izgradnje trotoara na relaciji Bambi - Policijska stanica. Predviđeni su radovi na uklanjanju postojećeg zida ispred stambene zgrade „Bambi“ i zgrade „Općinskog vijeća“ Gradačac. Pješačka staza bi se trebala izgraditi u širini 3,0 metara, te izgraditi novi potporni zid. Pješačka staza će se popločati identično popločanjem kao na aleji (betonske kocke u kombinaciji sa granitnim kockama).
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/trotoar/1.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/trotoar/2.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/trotoar/3.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/trotoar/4.jpg

gradacac-x.com

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/740977_465091433527832_827691198_o.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/740445_10200201822479313_248074738_o.jpg

Stadion nekad pre godinu i nes u proljece
http://photos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/s720x720/542119_484014304978537_1998068788_n.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/775237_466272890098478_1409802537_o.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/616222_466271840098583_2111835900_o.jpg

Poplocana nova pjesacka staza
http://www.gradacac-x.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1025:poploana-nova-pjeaka-staza&catid=117:razno&Itemid=197

http://img13.imageshack.us/img13/8224/34705772.jpg

FEYKquxR3S8

Unutrasnji radovi na stadionu Banja Ilidza
http://photos-c.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/388622_493417200704914_1483076920_n.jpg

http://photos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/s720x720/74694_493417220704912_1071272708_n.jpg

http://photos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/s720x720/549884_493417310704903_1764095016_n.jpg

http://photos-f.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/s720x720/601189_493417357371565_1814541386_n.jpg

http://photos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/s720x720/550124_493417404038227_1555431974_n.jpg

http://photos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/s720x720/530709_493417640704870_317844081_n.jpg

http://photos-f.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/s720x720/394790_493417660704868_1606162638_n.jpg

http://photos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/s720x720/314786_493417700704864_2014861786_n.jpg

http://photos-f.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/s720x720/67033_493417747371526_647014532_n.jpg

Najviše deminiranih površina u Gradačcu i Lukavcu

Na posljednjoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona, poslanici su usvojili Informaciju kantonalne uprave civilne zaštite o ostvarenim rezultatima u procesu deminiranja. Prema svim relevantnim informacijama naš kanton je jedan od najzagađeniji minama, ali je i ostvaren najbolji rezultat kada je u pitanju deminiranje terena.

U 2012. godini okončano je ukupno 26 projekata, a ukupno je očišćeno milion i 381 hiljada metara kvadratnih. Najviše očišćenih površina u ovoj godini je na području općine Gradačac 679.387 metara kvadratnih, zatim u Lukavcu 437.473 metra kvadratna, Gračanici 80.825, Tuzli 78.604, Banovićima 58.459, Sapni 40.592 te Kalesiji 6.658 metara kvadratnih. Prošle godine deminiranja terena nije bilo na području Kladnja, Čelića, Doboj Istoka, Živinica, Teočaka i Srebrenika.

Kada je u pitanju proces deminiraja od 1997. pa sve do 2012. godine, vrijedi istaći da su demineri očistili oko 11 miliona metara kvadratnih površina. Uzmemo li ukupan zbir očišćenih površina je najviše u Gradačcu 4.307.759 metara kvadratnih, zatim u Lukavcu 2.032.132, Gračanici 1.004.719, Kalesiji 1.003.141 metar kvadratni. Najmanje očišćenih površina je na području Doboj Istoka svega 62.492 metra kvadratna za petnaest godina.

odlicna vijest

imali iko statistiku kako napreduje deminiranje...

U skoroj budućnosti treba da se u Gradačcu izgrade impresivna statua i monument posvećeni Gradaščeviću.

ko ima vise informacija o tome ?

http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/5524_136444173189767_1948090148_n.jpg

Vidara
http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/575355_204672493011906_94457470_n.jpg

Banja Ilidza Gradacac
MckZZiQn1UU

http://s9.postimage.org/dmwtz5ud7/hadziefendijina.jpg (http://postimage.org/image/dmwtz5ud7/)

http://s9.postimage.org/kren871mj/kuca_imama.jpg (http://postimage.org/image/kren871mj/)

http://s9.postimage.org/xwu5eavi3/medresa.jpg (http://postimage.org/image/xwu5eavi3/)

http://s9.postimage.org/gktssv20r/robna_kuca.jpg (http://postimage.org/image/gktssv20r/)

http://s9.postimage.org/p4d6qmad7/sud.jpg (http://postimage.org/image/p4d6qmad7/)

http://s9.postimage.org/8hvmhjhff/image.jpg (http://postimage.org/image/8hvmhjhff/)

http://s9.postimage.org/3xe1gcn3v/trg.jpg (http://postimage.org/image/3xe1gcn3v/)

http://s9.postimage.org/lopnut2ij/trg02.jpg (http://postimage.org/image/lopnut2ij/)

http://s9.postimage.org/r1ei8xqez/trg03.jpg (http://postimage.org/image/r1ei8xqez/)

http://s9.postimage.org/dbjz053az/trg04.jpg (http://postimage.org/image/dbjz053az/)

http://s9.postimage.org/k4kbweu4b/turbe.jpg (http://postimage.org/image/k4kbweu4b/)

U Gradačcu je 02.03.2013.relizirana trening radionica turističkih pratitelja koji će raditi na prezentaciji i promociji turističkih vrednota općine.
Tema radionice su bili kulturtno-hostorijski motivi starog grada, znamenite ličnosti Gradačca, Gradačac kroz epohe kao i najznačajnije manifestacije koje se održavaju u Gradačcu.
Alma Šakić, Zerina Prljača, Selma Osmanović, Admira Smajić, Danijela Đukić , Amra Kadrić, Maida Ademović, Adnan Terzić, Sulejman Rabić, Adnan Nezić i Mevludin Halilović ubrzo će biti spremni da dočekaju prve posjetioce u Gradačac.
„Brunch“ d.o.o Gradačac i učesnici radionice-turistički pratitelji posebno se pripremaju za prihvat školskih ekskurzija osnovnih i srednjih škola gdje se pojedinim zanimanjima pored obilaska znamenitosti Gradačca nudi i stručna posjeta nekoj od fabrika u Gradačcu. Učenicima metalne struke nudi se obilazam „TMD Cimos“ fabrike-jedne od najmodernijiih fabrika u autoindustriji, učenicima tekstilne stuke nudi se obilaza proizvodnih kapaciteta „Kula“ , medicinska struka možeupoznati posebnosti u banjskom liječenju Banja Ilidža u Gradačcu, poljoprivredno-prehrambene škole mogu obići najmodernije uređene voćnjake i farme z Gradačcu.
Općina Gradačc, resorno ministarstvo i TZ TK da li su podršku ovom projektu a očekivanja su da će po završetku ove edukacije polaznici nastaviti rad na upoznavanju truističkih potencijala Srebrenika, Gradačanice, Tuzle, Lukavca i drugih općina TK kako bi se ponuda školskih ekskurzija mogla upotpuniti sa ponudom boravka od nekoliko dana.
http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-18.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-17.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-12.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-11.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-5.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-3.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-2.jpg

http://doznajemo.com/wp-content/uploads/2013/03/Gradacac-vodici-1.jpg

http://sphotos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/861473_592555147440601_1507800149_o.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/861004_576543082358019_115280626_o.jpg

http://sphotos-d.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/10145_457824234286557_2076903071_n.jpg

par proljetnih fotki :)
http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/429601_4655732642385_1179706333_n.jpg

http://sphotos-b.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/531850_250182548460900_1782808066_n.jpg
Jezero Hazna (jos uvjek nije potpuno puno vodom)
http://sphotos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-frc1/400713_10201003039100613_1296524930_n.jpg
I za kraj
http://sphotos-f.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/523930_4366828979602_2059650330_n.jpg

Zavrsena teretana u sklopu nogometnog stadiona "Banja Ilidža" Gradacac
http://sphotos-h.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/420587_530520416994592_3304086_n.jpg

http://sphotos-b.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/391056_530520433661257_681313669_n.jpg

http://sphotos-a.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-frc1/532140_528065490573418_1292751264_n.jpg

http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/534935_528065503906750_819745891_n.jpg

http://sphotos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/528313_528065510573416_1479244100_n.jpg

http://sphotos-c.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/557986_528065520573415_1939346990_n.jpg

Najviše deminiranih površina u Gradačcu i Lukavcu

Na posljednjoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona, poslanici su usvojili Informaciju kantonalne uprave civilne zaštite o ostvarenim rezultatima u procesu deminiranja. Prema svim relevantnim informacijama naš kanton je jedan od najzagađeniji minama, ali je i ostvaren najbolji rezultat kada je u pitanju deminiranje terena.

U 2012. godini okončano je ukupno 26 projekata, a ukupno je očišćeno milion i 381 hiljada metara kvadratnih. Najviše očišćenih površina u ovoj godini je na području općine Gradačac 679.387 metara kvadratnih, zatim u Lukavcu 437.473 metra kvadratna, Gračanici 80.825, Tuzli 78.604, Banovićima 58.459, Sapni 40.592 te Kalesiji 6.658 metara kvadratnih. Prošle godine deminiranja terena nije bilo na području Kladnja, Čelića, Doboj Istoka, Živinica, Teočaka i Srebrenika.

Kada je u pitanju proces deminiraja od 1997. pa sve do 2012. godine, vrijedi istaći da su demineri očistili oko 11 miliona metara kvadratnih površina. Uzmemo li ukupan zbir očišćenih površina je najviše u Gradačcu 4.307.759 metara kvadratnih, zatim u Lukavcu 2.032.132, Gračanici 1.004.719, Kalesiji 1.003.141 metar kvadratni. Najmanje očišćenih površina je na području Doboj Istoka svega 62.492 metra kvadratna za petnaest godina.

Zanči, za 15 godina u TK Deminirana jedna kocka, 3.3km sa 3.3km.

A u 2012 su deminirali oko 1,000 kvadrata dnevno. Hmmmm