http://3.bp.blogspot.com/_G_SFsPCdyxY/Sj6K_4rfZzI/AAAAAAAABDA/IiKUal6v5C4/S227/Grb%2520Ze-do%2520kantona%2520pravi.jpg


Rekonstrukcija i proširenje kapaciteta hotela "Aquaterm" Olovo

http://img687.imageshack.us/img687/9464/bild001tma.jpg

http://img69.imageshack.us/img69/7533/bild016qr.jpg

Izgradnja u Žepču

Stambeno-poslovni centar LIBERTAS

http://zepceonline.com/images/Libertas_.JPG


Sportska dvorana KŠC Don Bosco: Sportski i školski objekt koji je u završnoj fazi izgradnje koji će imati oko 1500 sjedećih mjesta, gradi se uz pomoć Vrhovne salezijanske provincije, Vlade RH i Općine Žepče.

http://zepceonline.com/images/dvorana_ksc.JPG

Ovaj ''Libertas'' je gotov ima vec 2 godine.

Dolinom rijeke Bosne kroz Maglaj je od davnina prolazilo više puteva koji su vodili prema Sarajevu, Brodu, Tuzli i Banja Luci. Uz sve puteve su podizani i hanovi. Dva su hana ostala zapamćena u maglaju, u Donjoj čaršiji Uzeirbegov konak i na lijevoj obali Bosne Delibegov han koji se nalazi na mjestu zvanom Skela. Hanovi su služili sve dok se putovalo pješke ili karavanima na konjima, odnosno sve do pojave željeznice.

Uzeirbegov konak je sagrađen u starobosanakom stilu XIX vijeka negdje oko 1875. godine.

Prizemlje je urađeno od tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša.

Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salihbeg Uzeirbegović.

Od kako je 2006. godine općina Maglaj ustpila objekat JU Dom kulture "Edhem Mulabdić“ počeli su radovi na njegovom uređenju. Značaj konaka za kulturu i historiju Maglaja i BiH prepoznala je i Švedska fondacija za zaštitu kulturnog naslijeđa koja je 1999. godine obezbijedila sredstva za prvu fazu rekonstrukcije.

"Želja nam je da objekat bude otvoren za sve Maglajlije i putnike namjernike, za one koji dođu posjetiti naš lijepi grad. Na jednom mjestu ovdje možete naći starine koje su koristili naši stari, kao da pričaju priču o vremenu iz kojeg su, o životu koji se tada živio i načinu na koji se živjelo. Hvala građanima koji su pomogli da se Konak uredi darujući vrijednosti iz svojih domova kako bi to bilo dostupna široj javnosti" – istakla je u svom obraćanju prisutnim gostima, direktorica Doma kulture "Edhem Mulabdić" Rašida Mulalić.

Uređenje konaka nije bio nimalo lagan posao. Kroz objekat su prolazili i mladi i stari i svako od njih ostavljao je svoj pečat, kojim je objekat gubio svoju vrijednost. Radovi na unutrašnjem i vanjskom uređenju prostora, rađeni su pod nazorom stručnih lica Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, tako da je Uzeirbegovom konaku danas vraćen izgled kakav mu i dolikuje.

Otvorena izložba slika "maglajskog zeta" Muhameda Mizića

Danas je i otvorena i izložba pod nazivom "Stare slike pričaju" autora Muhamede Mizića iz Sarajeva. Mizić je rođen u Cazinu, živi i radi u Sarajevu gdje je završio Fakultet političkih nauka, smjer opće novinarstvo.

Fotografijom se bavi već pet godina. Tehnika kojom se bavi je crno-bijela, za koju Muhamed tvrdi da se upravo na taj način može pokazati koliko se svjetlost igra sa objektima. U svojoj kratkoj karijeri imao je dvije izložbe koje su bile izuzetno dobro popraćene i od posjetilaca ali i medija. Njegov rad na BHT1 vezan je za velike projekte Sarajevo film festival, Eurosong i veliki regijski festival.

Muhamed je i maglajski zet a već pri pvom dolasku u Maglaj, zaljubio se u ovaj grad i njegovo kulturno-historijska obilježja, pa je tako nastala i ova izložba.

http://img841.imageshack.us/img841/1285/konak2011.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/841/konak2011.jpg/)

http://img641.imageshack.us/img641/364/konak20117.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/641/konak20117.jpg/)

http://img4.imageshack.us/img4/5733/konak20118.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/4/konak20118.jpg/)







bron: www.maglaj.net

1.
http://img684.imageshack.us/img684/9954/maglajzgrada.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/684/maglajzgrada.jpg/)

2.
http://img10.imageshack.us/img10/4083/maglaj3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/10/maglaj3.jpg/)

Ispod objekta se nalazi pekara Non-Stop i caffe slasticarna.

3.
http://img535.imageshack.us/img535/2707/maglajcato1.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/535/maglajcato1.jpg/)


4.
http://img88.imageshack.us/img88/8073/maglajcato2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/88/maglajcato2.jpg/)

5.
http://img62.imageshack.us/img62/7375/maglajmujo1.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/62/maglajmujo1.jpg/)

6.
http://img841.imageshack.us/img841/2710/maglajmujo2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/841/maglajmujo2.jpg/)

7.
http://img29.imageshack.us/img29/5506/maglajsenad1.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/29/maglajsenad1.jpg/)

8.
http://img815.imageshack.us/img815/460/maglajsenad2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/815/maglajsenad2.jpg/)

:cheers:

Svečano otvoren obnovljeni Eminagića konak u Tešnju

Obnovljeni Eminagića konak u Tešnju je svečano otvoren nakon dvogodišnje obnove u okviru MDG-F programa Kultura za razvoj, kao jedan od najstarijih i najljepših predstavnika rezidencijalne arhitekture 19. vijeka.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110521012.3_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110521012.4_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110521012.6_mn.jpg

Eminagića konak je izuzetan primjer kako se historijsko i kulturno nasljeđe može iskoristiti za unapređenje lokalne turističke ponude i doprinos razvoju lokalne zajednice. Interaktivnost kulturnog sadržaja i brojnost lokalnih učesnika koji su prošli obuku o starim zanatima, lokalnim vještinama obrade drveta i pripremanja jela na starinski način, sve zajedno povećavaju vrijednost lokalnih proizvoda kojima se teži oživljavanju autentičnosti datog historijskog perioda.

Eminagića konak su svečano otvorili Fuad Šišić, načelnik općine Tešanj, Toribio de Prado, zamjenik ambasadora Kraljevine Španije, Siniša Šešum, viši programski oficir UNESCO-a, Armin Sirčo, pomoćnik rezidentnog predstavnika UNDP-a i Mirsad Mujić, savjetnik Federalnog ministra kulture i sporta.

"Pronašli smo u Glasu komuna, regionalnim novinama od 14. oktobra 1970. godine, da načelnik Skupštine općine Tešanj iznosi planove o ugostiteljskim sadržajima u Eminagića konaku. Pa evo, vrijeme će svjedočiti da su vrijedni Tešnjaci uz podršku bosanskih vlasti i Vlade Španije, i uz podršku velikog broja ljudi sa raznih strana koji su bili uključeni u ovaj projekat, obnovili ovaj konak koji je bio pred samim urušavanjem“, rekao je Fuad Šišić, načelnik općine Tešanj.

Obnova ovog spomenika izuzetne vrijednosti je počela svečanim potpisivanjem sporazuma između UN agencija (UNESCO, UNDP i UNICEF), odabranih opština koje učestvuju u programu Kultura za razvoj i nadležnih ministarstava. Učešće MDG-F programa Kultura za razvoj iznosi oko 130,000 KM, dok je ukupna vrijednost obnove mnogo veća, finansirana sredstvima Vlade Federacije BiH i općine Tešanj.

Program Kultura za razvoj je trogodišnji program finansiran putem španskog Fonda za ostvarenje Milenijumskih razvojnih ciljeva. Program u okviru partnerskog odnosa, provode tri organizacije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini: UNDP, UNESCO i UNICEF, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, Federalnim Ministarstvom za kulturu i sport, Ministarstvom za obrazovanje i kulturu RS, kao i sa drugim institucijama nadležnim na polju obrazovanja i kulture u državi, saopšteno je iz UN-a.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110521012#1)

^^

http://img855.imageshack.us/img855/8921/eminagicakonak03.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/855/eminagicakonak03.jpg/)

http://img854.imageshack.us/img854/7587/eminagicakonak6560x372.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/854/eminagicakonak6560x372.jpg/)

^^ Travnik ima svoj thread.

Svidja mi se ovaj objekat u Tesnju:

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110521012.6_mn.jpg

Maglaj-gradska dzamija

1.
http://img690.imageshack.us/img690/3488/vakantie2011059.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/690/vakantie2011059.jpg/)

2.
http://img706.imageshack.us/img706/7373/vakantie2011060.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/706/vakantie2011060.jpg/)

Novouradjeni su plavi mozaici na dzamiji.Izbliza izgledaju pravo lijepo i kvalitetno uradjeni. Trenutno se radi uvodjenje grijanja, enorman otvoreni prostor koji treba ugrijati...
Nemam informaciju za kada je planirano uredjenje prostora oko dzamije, radi se o prilicno velikom prostoru u srcu centra grada koji treba sto prije uljepsati, po mom skromnom misljenju, najbolje bi bilo napraviti jedan lijep park sa drvecem...

Kompleks gradskih bazena, sportskih terena i poslovnih sadržaja

Općina Maglaj odlučila je ponuditi zemljište na ekskluzivnoj lokaciji u samom centru grada po cijeni od samo deset maraka po metru kvadratnom investitoru koji dostavi najozbiljniju ponudu za izgradnju kompleksa bazena sa pratećim sadržajima.

Ovu informaciju za poslovni portal eKapija potvrdio je Nermin Bešlagić, savjetnik načelnika Maglaja, povodom objavljivanja javnog poziva za izgradnju kompleksa gradskih bazena, sportskih terena i poslovnih objekata – sadržaji koji su Maglaju više nego neophodni.

"Općina u ovom slučaju ima jasan interes, a to je da što prije dođe do kvalitetnog rješenja za izgradnju kompleksa na parceli površine sedam hiljada metara kvadratnih. Početna cijena je deset KM po metru kvadratnom, a svi će se složiti da je prava rijetkost da se zemljište u centru grada nudi po tako primamljivoj cijeni", ističe Bešlagić.

Što se tiče ponude, cijena neće biti ključni faktor. Ponuđač će morati dostaviti i idejno rješenje, a prednost će imati oni koji se budu obavezali na veća ulaganja i zapošljavanja lokalnog stanovništva.

Lokalna zajednica, osim što je ponudila krajnje nisku cijenu za zemljište na atraktivnoj lokaciji, spremna je obezbijediti i potrebne dozvole za građenje po ubrzanoj proceduri. Ovim nastoje stvoriti povoljan ambijent za ulaganje i pomoći realizaciju projekta, koji će biti od obostranog interesa i za potencijalne investitore i za građane Maglaja.

Budući sportski kompleks bazena nalazit će se u blizini sportske dvorane i osnovne škole, a ovi objekti predviđeni su i regulacionim planom Maglaj - južni dio grada.

Što se tiče sadržaja, u prvoj fazi planira je gradnja otvorenog bazena olimpijskih dimenzija, zatim dječijeg igrališta te teniskih terena. U nastavku, u kompleksu bi trebao biti izgrađen i zatvoreni bazen, kao i poslovni objekti sa pratećim ugostiteljskim, trgovačkim i zabavnim sadržajima.

U općini Maglaj nadaju se dobrom odazivu na javni poziv, s obzirom da su neki investitori i ranije pokazali interes za učestvovanjem u ovom projektu. Istovremeno, Maglajlije se raduju što će napokon imati prostor gdje će moći provesti vruće ljetne dane.

bron:www.ekapija.ba

Gradsku dzamiju u Maglaju su stvarno fino napravili. Svaka cast turcima i Republici Turskoj za ovo. Mislim da imamo na dosta biti zahvalni Erdoganu i njegovoj vladi, od kako je on preuzeo vladu tamo dosta turci investiraju u Bosni.

Nemam informaciju za kada je planirano uredjenje prostora oko dzamije, radi se o prilicno velikom prostoru u srcu centra grada koji treba sto prije uljepsati, po mom skromnom misljenju, najbolje bi bilo napraviti jedan lijep park sa drvecem...

Nema potrebe, sta imaju bacati pare na uredjenje okolisa!

Da to treba uraditi, valjda bi to prvo uradili oko svojih kuca, jel tako?

:ohno:

Proteklog petka je u Brezi svečano otvorena obnovljena zgrada Policijske stanice i nova Šalter sala za usluge građana. Svečanosti su prisustvovali čelni ljudi ZE-DO kantona, MUP-a F BiH, ZDK i Kantona Sarajevo, načelnici općina i mnogobrojni građani Breze.
Slijede novi projekti u Kaknju, Zenici...
Svečanost je bila u okviru ovogodišnjeg obilježavanja Dana policije ZDK. Ceremonija otvaranja novih prostorija započela je postrojavanjem pripadnika PS Breza, nakon čega je komandir PS Breza, viši inspektor Fahrudin Pušina, predao raport ministru MUP-a ZDK Rifatu Deliću.
“Impresioniran sam onim što sam vidio. Dobili smo objekat koji je finansiran iz sredstava za kapitalne projekte, ali i uz pomoć Općine Breza i građana ove općine. Obnovljeni objekat će pomoći svim građanima Breze u boljoj i bržoj usluzi. Ovo je prvi veliki projekt završen u ovoj godini. Slijede radovi na izgradnji novih šalter sala u Zenici, Žepču i Zavidovićima te novog objekta Policijske stanice u Kaknju,” rekao je ministar Delić.
Zahvalnost prošloj i novoj vlasti
Kako je istaknuto na svečanosti, projekt je pokazatelj i potvrda velikog rada i truda, kao i ulaganja na usavršavanju rada policijskih službenika, stvaranju što boljih uslova za rad i profesionalno postupanje i djelovanje policijskih službenika, koji obavljaju jedan od najčasnijih, ali sigurno i najteži i najopasniji posao, a to je očuvanje lične i imovinske sigurnosti građana, te stvaranje visokog stepena bezbjednosti na području cijelog kantona.
“Završetkom ovog projekta u Brezi, konačno je zaokružen proces pružanja usluga građanima. Pored Šalter sale, odnosno Centra za pružanje usluga građanima u zgradi Općine Breza, od sada imamo i Šalter salu u PS Breza. Projekt je započet krajem septembra prošle godine, u vrijeme dok je premijer Kantona bio Miralem Galijašević, a ministar MUP-a Aziz Brotlija. Dovršen je dolaskom nove Vlade koja je, što bih posebno naglasio, objeručke i svesrdno prihvatila dovršetak ovog objekta, odnosno iznalaženje sredstava za njegov završetak. U projektu su učestvovali i brezanski privrednici, pa čak i uposlenici PS Breza, koji su u svom slobodnom vremenu uradili vanjsko uređenje zgrade,” kazao je načelnik Općine Breza, Seid Smailbegović, koji je komandiru Fahrudinu Pušini uručio statuu rudara, kao nagradu za sve ono što je urađeno u proteklom periodu.
Prisutni su uživali u prigodnom kulturno-umjetničkom programu koji su pripremili članovi folklornih sekcija OŠ “Safvet-beg Bašagić” i OŠ “Enver Čolaković” iz Breze.

http://img683.imageshack.us/img683/6853/brezanovimup.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/683/brezanovimup.jpg/)

bron: www.nasarijec.ba

Načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović i direktor češke kompanije "Mevos“ Josef Pikola potpisali su danas Ugovor o saradnji na projektu "Upotreba obnovljivih resursa energije za sistem centralnog snabdijevanja toplotom u Nemili“. Ugovorom se planira izgradnja Toplane na biomasu s pratećom infrastrukturom u roku od tri godine.

Vlada Češke Republike će putem Češke razvojne agencije u projekt investirati 1,48 miliona eura.



"Projekt predstavlja prvu fazu izgradnje sistema centralnog grijanja u Nemili, kapaciteta tri MW toplotne energije. Ovom fazom se predviđa priključenje javnih objekata, kao što su osnovna škola, Dom zdravlja, Policijska stanica, Društveni dom i privatni objekti koji se nalaze u blizini toplovodnih trasa.

Sistem centralnog grijanja s kotlovnicom na bazi biomase smanjit će broj lokalnih izvora toplote koji koriste goriva niskog kvaliteta, što će značajno doprinijeti poboljšanju kvaliteta zraka i zdravlja stanovništva u Nemili“, izjavio je načelnik Smajlović.

Svečanosti potpisivanja ugovora, koji će implementirati konzorcij čeških preduzeća "Mevos“, "VHS Brno“ i "Eveco Brno“ prisustvovao je ambasador Češke Republike u BiH Tomaš Szonyog.

Izjavio je da vlada njegove države investiranje u BiH doživljava kao prioritet o čemu svjedoče i investicije koje na godišnjem nivou iznose od dva do dva i po miliona eura.

bron:www.zenicablog.com

OTVORENA KUĆA SUSRETA NA BIJELOM BORJU









BIJELO BORJE, 5. kolovoza 2010. - U idiličnom okružju Bijelog Borja Jelena i Mathias Odenwald su otvorili jedinstven terapeutsko-turistički objekt. Više o otvorenju možete pročitati u novom broju Bobovca, a o samom objektu i pokretačkoj ideji cijelog projekta na stranicama www.kucasusreta.com.

Ovdje donosimo Mathiasov govor s otvaranja, a ne sumnjamo da ćemo uskoro dobiti još vijesti s Bijelog Borja. Dakle, Mathias:



ZAŠTO UOPĆE BOSNA...

Vrlo poštovani gosti!

Moja supruga Jelena i ja se jako radujemo što ste došli da danas, skupa s nama, proslavite otvorenje "Kuće susreta".

Srdačno vas pozdravljam i za početak Vam želim reći par riječi o motivima zašto smo mi ovo ovdje napravili. O tome nekoliko dogodovština:







Kada smo prije 21-22g. odlučili doseliti u BiH, često sam pitan od ljudi koji su znali za našu namjeru - Zašto baš Bosna?

Mogu li oni tamo opet jedni sa drugima?

Zar se tamo lako ne naleti na minu?

Šta ti namjeravaš tamo raditi?

Tada sam mislio da bih, zbog visoke nezaposlenosti u BiH, najprije mogao početi nešto s radnom rehabilitacijom. A to je u vezi sa mojim prijašnjim poslovima koje sam radio kao socijalni psihijatar.

U međuvremenu više nisam siguran da je to bila dobra ideja.

Zbog toga smo odlučili da prvo posmatramo sve oko sebe da bi otkrili što je to što se u ovoj zemlji zove "rad".

Rad ovdje vdje u Bosni znači na primjer i ovo: Vi dolazite u normalnom radnom vremenu negdje da nešto obavite i na vratima visi obavijest "Pauza", ta obavijest visi često i duže vrijeme...

Ili: Vi dolazite u normalno radno vrijeme negdje i želite nešto. Onda se sazna: To radi kolega, ali on je danas bolestan / na godišnjem / na putu. Mi drugi se, nažalost, u to ne razumijemo...

Ili: Jedan nešto radi, a najmanje njih četvorica gledaju da li on to dobro radi - tako smo mi mislili, ali, onda smo došli do zaključka da se ovdje ne radi o kontroli, jer na kraju se vidi da tu nije rezultat važan, važna je zezancija, razgovor, pauze, bezbrojni vicevi i pri svemu tome se u najdivljijim varijacijama jedno drugom ukazuje šta inače muškarac i žena u posebnim situacijama jedno s drugim rade.

Još jedna dogodovština: Više mjeseci po našem dolasku su nas naši susjedi vrlo srdačno pozvali na kafu. Dannima prije toga smo, po mom sjećanju, samo stalno sjedili negdje i pili kafu, pri čemu se pod " piti kafu" podrazumijeva piti bistru tečnost koja jako miriše na šljivu. Ja sam imao nešto u planu i bio sam ljut što me se opet izbacuje iz koncepta, pa sam našem komšiji doviknuo: " Mi nismo penzioneri! Imamo kamaru posla za obaviti!" Na to komšija odgovori kiselo:

"Bogu hvala, ja sam od iduće godine u penziji i ne moram više raditi".

Tokom vremena smo došli do spoznaje da posao ovdje u Bosni i nije toliko važan. Primjetili smo da se ovdje više radi o onom međuljudskom - ko, kad, zašto i s kim. O tome se radi u Bosni. I kad se pri prvom kontaktu razjasne porodični odnosi, i to najmanje do petog koljena, onda se može krenuti dalje.

Naprimjer, u cafeu, na pijaci, u bašti, na klupi u parku, na potpuno zasmetljenom potoku, pored vatre, ispod drveta u hladu, pred crkvom, pored džamije...

To ostavlja dojam na jednog neumornog Nijemca koji u svojoj glavi uvijek ima idući termin, iduću zadaću. Ali stani, mislim se, ovdje je bio taj rat u kome se događalo da komšija protiv komšije..., ma tu nešto ne štima!

Proturiječna je ova zemlja!

Tako smo i dalje studirali zemlju i narod. To radimo i danas i stalno dolazimo do različitih rezultata, a upoznali smo i druge ljude i vidjeli da i oni to isto čine, ili žele činiti. Mogli bi mi to zajedno raditi - istovremeno, na jednom mjestu, na jednom mjestu susreta.

Zbog toga Kuća susreta!

Odlučili smo stvoriti to takvo mjesto, i kada smo prešli s riječi na djelo isplanirali ovu građevinu, počela je gradnja. Kada je počela gradnja morali smo naše kvazi iskustvo, naše spoznaje s ovdašnjim radnim svijetom radikalno revidirati. Odjednom vidimo jedno gradailište na kojemu svako nešto radi! Stalno. To je išlo tako dalje, s malim iznimkama, puna četiri mjeseca. Najzaslužniji za ovo čudo, onaj koji je ovo napravio, znači taj dompter koji sve utjeruje u menažeriju, taj čovjek koji koji stoji na rubu građevine i sa svojim glasom, sa mobilnim telefonom - njegovim alatom i rukama diriguje zanatski i mašinski orkestar i time sve u masi navede da rade - on je ovdje, i zove se Ibrahim Hodović, naš Ibro i njegov sin Amer. Njima jedno veliko hvala!

Na ovom mjestu bi se moralo nastaviti s jednom velikom listom ljudi koji su zajedno doprinijeli da nam ovo uspije. Nima svima također jedno veliko hvala. Tu veliku listu ljudi ću vam danas uštedjeti, ali Jeleni neću.

Zamislite samo što je sve bilo potrebno da bi ovo danas ovdje stajalo, kako stoji. Govorit ćemo kasnije o tome, a sada hajde da se zajedno, svi radujemo, zato što je uspjelo.

www.kucasusreta.com

bron: http://www.vares.pp.se/bobovac/bobindex.htm

http://maglaj.net/maglajn.php?akcija=vise&id=3968&jezik=1

bron:www.maglaj.net

Zahvaljujući projektu Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona, park prirode Tajan trebao bi postati jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija, ne samo na području Ze-do kantona nego i šire.

http://img687.imageshack.us/img687/7658/tajan.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/687/tajan.jpg/)


Projekt "TAJAN- Tourism, Adventure, Joy, Attractions, Nature" je u avgustu 2010. sa 350 000 eura podržala Delegacija Evropske unije u BiH, a dodatnih 118 000 eura osigurali su partneri - Općina Zavidovići, JP "Šumsko-privredno društvo" ZDK i SNIK "Atom", tako da ukupna vrijednost projekta iznosi 468 000 eura.

- Osnovna ideja projekta jeste ponuditi prirodni lokalitet parka prirode Tajan kao turistički proizvod na tržištu, koji će biti jedinstveno iskustvo posjetiocu i doprinijeti povećanju ekonomske koristi za lokalno stanovništvo, ističu iz Turističke zajednice ZDK.

Kroz projekt će se raditi na izradi turističkog proizvoda, kombinirajući razvoj turističke infrastrukture, koordinaciju i razvoj ljudskih resursa, te segmentaciju tržišta.

- Ovakav pristup će obezbjediti nastup na novim tržištima (promatranje divljine, biciklizam, planinarenje, hodanje na krpljama, avantura, speleološki događaji, ekoturizam, događanja i drugo), te povećati tržišni udio destinacije na domaćem, regionalnom i međunarodnom tržištu, pa samim tim i udio BiH na regionalnom i međunarodnom tržištu. Krajnja ideja projekta u dugoročnom smislu je kreiranje modela održive turističke destinacije za Tajan, koji će omogućiti lokalnim upravljačima i vlasnicima da unaprijede ovaj proizvod, da stvaraju nove proizvode i sistematski promoviraju destinaciju, navode iz TZ ZDK.

http://img80.imageshack.us/img80/7302/sanacijajezeratajan.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/80/sanacijajezeratajan.jpg/)

*sanacija jezera

Od početka realizacije projekta završene su sve obuke koje su predviđene, nabavljena je oprema za GSS spasavanje, speleo oprema i 25 bicikala za brdski biciklizam koji će biti na raspolaganju turistima koji budu dolazili da uživaju u ljepotama Tajana. Na Tajanu je u maju ove godine održana biciklistička utrka "Tajan 2011" na kojoj je učestvovalo 55 takmičara i 25 rekreativaca, a u junu devetodnevni speleo kamp u kojem je učestvovalo 29 istraživača iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Jedna od važnijih projektnih aktivnosti koja će uveliko poboljšati atraktivnost, kao i sadržaj ponude Tajana, jeste razvoj integrisanog sistema planinskih staza pod nazivom "Tajan tour". Do danas je markirano ukupno 182 kilometara staza za razne namjene (planinarenje, biciklizam i turno skijanje).

- Razvoj i markiranje staza se vrši u skladu sa propisima koje je izdala Komisija za planinarske putove BiH, a poštujući Zakon o šumama FBiH, kao i Zakon o zaštiti okoliša FBiH. Sve staze su pokrivene GPS navigacijom, što je svakako jedinstveno na našem području, navode iz TZ ZDK.

Važan set aktivnosti koje se realizuju u sklopu projekta je i izgradnja infrastrukture.

- Trenutno se na Tajanu rade staze do pećina, vrši se sanacija jezera Mašica i njegovo vanjsko uređenje, te se završava unutrašnje uređenje pećina. Ove sedmice počinje izgradnja Turističkog informacionog centra, kao i osmatračnica i eko kompostnih toaleta, ističu iz Turističke zajednice ZDK.

Uporedo sa edukacijom, nabavkom opreme i infrastrukturim radovima, radi se na marketing promociji u vidu uspostavljanja saradnje sa turističkim agencijama, koje su već pokazale interes da djeluju kroz uključivanje u planiranje aktivnosti na Tajanu.

http://img80.imageshack.us/img80/2034/vanjskouredjenjejezerat.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/80/vanjskouredjenjejezerat.jpg/)

*uredjenje okoline jezera

Po završetku navedenih aktivnosti u vidu izgradnje planirane infrastrukture, planirana je agresivnija marketinška promocija tokom 2012. godine koja će nesumljivo dovesti veliki broj kako domaćih, tako i inostranih turista. Planirano je sedam različitih promotivnih događaja, koji će destinaciju Tajan učiniti vidljivijom za prvenstveno domaće, ali i za strane turiste, saopćavaju iz Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona.

bron: www.biznis-monitor.ba

Nacrt budžeta za 2012. godinu u ZDK 275 miliona KM


Sinoć je prekinuta 13. sjednica Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, a predsjedavajući Miralem Galijašević, najavio je da bi nastavak sjednice trebao uslijediti vrlo brzo, najkasnije za 15 dana.
ZenicaTokom zasjedanja, delegati Skupštine ZDK-a, s 24 glasa za i 8 protiv usvojili su Nacrt budžeta ZDK-a za 2012. godinu uz Nacrt Zakona o izvršavanju budžeta za narednu godinu.

Prema Nacrtu budžeta, planirani prihodi u 2012. godini iznose 275 miliona KM, što je za 10,5 miliona KM više u odnosu na projekcije ovogodišnjeg budžeta. Ministrica finansija ZDK-a Amra Babić izjavila je da veliki problem za budžet ZDK-a predstavljaju tužbeni zahtjevi budžetskih korisnika po osnovu kolektivnih ugovora, koji su dostigli 43 miliona KM.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/clanak/111020047)

Sa načelnikom Općine Vareš Hamdom Fatićem razgovarali smo o situaciji u kojoj se nalazi privreda ovog grada, perspektivama razvoja Vareša te problemima sa kojima se suočavaju Varešani.

NR: S obzirom na to da ste već treći mandat načelnik Općine Vareš, koje biste rezultate posebno pomenuli, od dana kada ste došli na ovu funkciju, pa do danas?

FATIĆ: Vareška privreda je „na koljenima“, zbog zastarjelosti tehnologije u rudniku i željezari “Vareš”, koja je bila nosilac prosperiteta i razvoja. Od 9.500 uposlenih, 3.500 je radilo u rudniku i željezari “Vareš”. Vlada FBiH je 1997. godine ugasila tu firmu, a u rješenju stoji da će to pomoći općini Vareš. Nažalost, u Varešu se ništa nije „kvalitetno“ privatiziralo, nego se samo vršio upis dionica. Nema kapitala, nema nikakvih ulaganja... Od poslijeratnog vremena nam je ostala samo standardna problematika radnika, koji imaju uslove za penziju, a nemaju plaćene doprinose. Tvornica rezervnih dijelova i Elektro kontakt su jedine dvije firme u Varešu, koje su na prikladan način privatizirane, a dobro i rade. Tvornica rezervnih dijelova je u pregovorima oko sklapanja poslovne saradnje sa Kuvajtom i sa 166 uposlenih, ova firma bi u narednih pet godina upošljavala 300 radnika.

Ova godina će, nadam se, biti prekretnica za Vareš. Ima najava da će se u Varešu ponovo početi prerađivati vareško drvo iz vareških šuma. Dolaze investitori iz Kine i Turske i to je već aktuelno. Poslali smo prijedlog ugovora u Kinu i sada čekamo njihov odgovor. Dobili smo pismo engleske firme “Meneco”, koja radi rudnike u Srebrenici i Bratuncu. Ići će u kupovinu bivšeg rudnika olova, cinka i barita u Varešu i tako ponovo pokrenuti rad u ovom rudniku.



Naši strateški pravci su – turizam i industrija

NR: Koliko je nezaposlenih bilo prijavljeno na Birou na kraju prvog polugodišta ove godine, te kakva je perspektiva mladih Varešana?

FATIĆ: Nezaposlenih je 1.240, a zaposlenih oko 1.800, imamo i oko 2.200 penzionera. Zajednički problem Olova, Vareša i Breze je što graničimo sa Sarajevskim kantonom, a udaljeni smo od Zenice, centra Kantona, kojem inače pripadamo. Mladi, a u zadnje vrijeme i sve veći broj starijih stanovnika općine Vareš se prijavljuju u Sarajevo formalno, radi boljih uslova za život, liječenje, socijalnu pomoć i ostala prava koja žele ostvariti. Ali, to u konačnici znači i raseljavanje mladih Varešana. Sa visokom stručnom spremom nemamo mnogo mladih na evidenciji. Nedavno smo u Općinu zaposlili dvoje magistara arhitekture i dvije pravnice. U komunalno preduzeće su primljeni pravnik i ekonomista. Želim kazati da zaposliti mlade ljude sa atraktivnim zanimanjima nije problem, ali je veliki problem naći posao onima, koji su diplomirali na društvenim smjerovima, naprimjer na Fakultetu političkih nauka. Mladima savjetujem da studiraju tehničke fakultete - mašinstvo, šumarstvo ili građevinu.

NR: Hoće li Vareš u budućnosti biti grad drvne industrije ili je njegova razvojna šansa turizam?

FATIĆ: Naši strateški pravci su - turizam i industrija. Neko će reći da to nije spojivo, ali u slučaju Vareša jeste. Ukoliko rudnici počnu sa radom, to je hiljadu novih radnih mjesta. Ostaće nam za razvoj turizma veliki raspoloživi prostor, predivna priroda, mogućnost razvoja seoskog turizma. Doista imamo ogromne turističke potencijale i ukoliko ih iskoristimo na pravi način, možemo posati atraktivna turistička destinacija, sa vrijednim spomenicima kulturno-historijskog naslijeđa koje svaki bh građanin treba da posjeti. Sa potpisom sporazuma gdje je 19 učesnica, na čelu sa Federalnim ministarstvom za okoliš i turizam, urađen je master plan. Forsiramo regionalni put prema Bobovcu, koji bi postao centar turizma i gdje bi djeca imala časove historije. Imamo kovačnice, stare crkve i džamije a ako nam vrijeme dozvoli u Dolima ćemo imati i skijalište.Već radimo na tome. Što se tiče seoskog turizma, već smo zabilježili dosta posjeta. Da bismo sve to ostvarili i da bi to sve funkcioniralo trebaju nam dobri putevi, a kada to kažem, onda se moram vratiti na problem uređenja države.

bron:www.nasarijec.ba

Tokom prigodne svečanosti danas su kamen temeljac za zgradu Dnevnog centra za djecu i osobe sa posebnim potrebama u Visokom položili premijer ZDK, Fikret Plevljak, ambasadorica Savezne Republike Njemačke u našoj zemlji, Ulrike Maria Knotz i načelnik Općine Visoko, Munib Alibegović. Svečanosti su, kao implementatori projekta, prisustvovali i predstavnici njemačkih i bh nevladinih organizacija, kao i načelnici susjednih općina : Kakanj, Vareš, Breza i Olovo.
- Izgradnjom Dnevnog centra za djecu i osobe sa posebnim potrebama u Visokom otvoriće se nove životne perspektive za ovu populaciju školskog uzrasta, koji zbog svojih posebnih potreba ne mogu pohađati redovnu školsku nastavu i to sa područja općina Visoko, Kakanj, Breza, Vareš i Olovo, ali i za određeni broj odraslih osoba sa posebnim potrebama sa istog prostora, koji nisu osposobljeni za rad, ističe Mirko Trifunović, ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK.
Ovim projektom Vlada ZDK i resorno kantonalno Ministarstvo nastavlaju politiku razvoja zaštite osoba sa posebnim potrebama, a ovaj strateški pristup predviđa postepenu izgradnju mreže decentralizovanih struktura i usluga za pomenutu ciljnu grupu na području ZDK, a u saradnji vladinog i nevladinog sektora sa ino donatorima.
Vrijednost gradnje Centra u Visokom je oko 1 milion i 600.000 maraka, u čemu je većinski investitor Vlada Savezne Republike Njemačke sa oko 600.000 eura.
Vlada našeg kantona u projektu učestvuje sa oko 150.000, općina Visoko sa 175.000, a njemačka organizacija Bilt Hilt sa 60.000 maraka.
- Ako sve bude išlo po planu, mi bi već naredne jeseni imali izgrađenu zgradu ovog Centra i prve korisnike u njoj, napominje ministar Trifunović.

bron:www.rtvze.ba

Radnici firme "Geo put" Maglaj privode kraju radove na asfaltiranju dionice puta Donja Bočinja - Gornja Bočinja, u dužini od 600 metara.
Ukupna dužina ovog puta je 4,5 kilometra, a do sada je asfaltiran jedan kilometar. Mještani, povratnici srpske nacionalnosti, ne kriju oduševljenje, a jedan od njih Milorad Jevtić nada se da se na ovom neće stati. "Put je asfaltiran, sada se nasipaju i valjaju bankine i čiste kanali. Bio je loš put, naročito u zimsko vrijeme, kada ne mogu saobraćati ni autobusi što predstavlja problem najviše učenicima koji idu u Maglaj u školu", rekao je Jevtić.

http://img5.imageshack.us/img5/2584/geoput.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/5/geoput.jpg/)


Ministar za raseljene osobe i izbjeglice Federacije BiH Adil Osmanović prilikom svoje nedavne posjete općini Maglaj i povratnicima u Bočinju, obećao je asfaltiranje dijela puta i pomoć povratničkim porodicama srpske nacionalnosti nabavkom poljoprivredne mehanizacije za održiv povratak.

Danas su počeli radovi i na rekonstrukciji puta u naselju Ošve, koje je u sastavu mjesne zajednice Misurići i gdje se vraćaju porodice srpske nacionalnosti. Na putu dužine osam kilometara, od kraja asfaltnog puta u Misurićima do kraja naaselja Ošve, biće urađeno nasipanje, čišćenje propusta i kanala. I ove poslove finansira pomenuto federalno Ministarstvo, a podržava općina Maglaj koja je rekonstrukciju puta kroz naselje Ošve i do sada kandidovala kod međunarodnih i domaćih organizacija i institucija. Ovim će se dijelom olakšati povratnički život u Ošvama, pospješiti povratak porodica čije su kuće sanirane i omogućiti brži razvoj ovog kraja.

http://img338.imageshack.us/img338/3707/geoput2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/338/geoput2.jpg/)



Uz ove, danas su počeli poslovi na uređenju mostova u naselju Tujnica na rijeci Liješnica. Na dva mosta koji spajaju ovaj kraj, dio Čustog Brda i selo Crnojevići gdje se nalaze povratnici sve tri nacionalnosti, biće postavljena zaštitna ograda uz izgradnju pješačke zone na oba mosta.
Uz ovo, na jednom od mostova biće sanirana kompletna nosiva kula. Poslove u cjelosti finansira općina Maglaj, a radove izvodi firma “Hajdić” Maglaj.

http://img155.imageshack.us/img155/7279/geoput3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/155/geoput3.jpg/)



Prelazak preko ovih mostova, naročito u zimskom periodu, predstavljao je pravi rizik i problem svima koji žive u tim krajevima. Rijetki su putničkim automobilima smjeli prelaziti preko mostova, dok su se autobusi zaustavljali i pri prvoj poledici.
Ni na jednom od njih nema ni zaštitne ograde, a preko mosta svakodnevno prelaze učenici koji pohađaju školu u Tujnici i dalje, radnici i svi koji tu žive, tako da je bezbjednost mještana, naročito djece, bila ugrožena.

bron:www.maglaj.ba

U općini Olovo danas je svečano položen kamen temeljac za proizvodni kompleks - fabriku pločastog namještaja od bukve, fabriku laminiranih lijepljenih greda, fabriku peleta, fabriku paleta i sušaru.

Prije desetak dana u krugu ŠIP Stupčanice u Olovu započela je proizvodnja u primarnom dijelu rezane građe.

Nove investicije doprinijet će privrednom razvoju Olova i otvaranju novih radnih mjesta, sopćeno je iz kompanije Prominvest.

Današnjim polaganjem kamena temeljca, kompanija Prominvest iz Konjica, nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji proizvodnog pogona ŠIP Stupčanica d.d. u stečaju u septembru ove godine, započinje novi investicioni ciklus u ovom preduzeću.

Polaganju temeljca prisustvovali su generalni direktor Prominvesta Enver Bećirović, stečajni direktor ŠIP Stupčanice Senad Alečković, načelnik Općine Olovo Alija Hadžiabdić te brojni poslovni partneri.

Prema Bećirovićevim riječima, prvi investicioni ciklus, koji obuhvata izgradnju proizvodnog kompleksa, trebalo bi da bude završen do 1. juna, kada je planirano puštanje u rad.

Planirano je da nakon toga počne izgradnja hotelskog kompleksa Garden City 2.

Načelnik općine Olovo izrazio je zadovoljstvo zbog pokrenutih investicija i rekao da je kompanija Prominvest svojim ulaganjem dovela do realizacije strateški najznačajnijeg projekta u poslijeratnom periodu u ovoj općini.
bron:www.biznis-monitor.ba

U općini Olovo danas je svečano položen kamen temeljac za proizvodni kompleks - fabriku pločastog namještaja od bukve, fabriku laminiranih lijepljenih greda, fabriku peleta, fabriku paleta i sušaru.

Ovo je velika vijest za Olovo, ali i za cijelu zemlju. Potreban nam je proporcionalni razvoj, inace ce se regionalni centri getoizirati, a provincija opustjeti. Iskreno se radujem za Olovo.

:cheers::cheers::cheers:

Neki novi rudncki kop blizu zavidovica

http://img72.imageshack.us/img72/26/img0743f.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/72/img0743f.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img62.imageshack.us/img62/7726/img0744ms.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/62/img0744ms.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

http://img802.imageshack.us/img802/3406/img0745p.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/802/img0745p.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Predstavnici češkog konzorcija ''VHS Brno-Evco Brno–Mevos'' danas su u zeničkom naselju Nemila, delegaciji Općine Zenica predali opremu i tehničku dokumentaciju za realizaciju projekta ''Korištenje obnovljivih izvora energije za sistem centralnog grijanja u Nemili'', koji podrazumijeva izgradnju lokalne toplane i toplovodne mreže. Događaju su prisustvovali načelnik Općine Zenica, Husejin Smajlović i češki ambasador Tomaš Sunjog.

Tako je počela prva faza projekta, tokom koje će se uspostaviti sistem daljinskog grijanja javnih objekata u ovom naselju, osnovne škole, policijske stanice, objekata mjesne zajednice i oko 850 domaćinstava. Ukupna vrijednost izgradnje toplane na biomasu, kapaciteta 3 megavata je 1,5 miliona eura, a finansirat će se iz sredstava Vlade Češke Republike. Toplana će se graditi u naredne tri godine, a prema osnovnom projektnom planu, bit će moguća nadogradnja kapaciteta za dodatna tri megavata.

Stručnjaci češkog konzorcija ''VHS Brno - Evco Brno – Mevos'' pripremili su kompletnu tehničku dokumentaciju, tehnološki projekt za kotlovnicu i međuskladište biomase, projekat lokalne toplovodne mreže, studiju izvodljivosti i dostupnosti biomase za toplanu.

Izgradnja toplane u Nemili projekat je koji je Općina Zenica dogovorila sa Češkom agencijom za razvoj, tokom ovogodišnjih privrednih susreta u Zenici.

ovo ide dosta brzo ! :cheers:

bron: www.rtvze.ba

Načelnik općine Visoko Munib Alibegović potpisao je Ugovore o izvođenju radova na komunalnoj infrastrukturi i nabavci materijala za izvođenje kanalizacije, a prema ranije utvrđenim Programima. Kako su poručili iz Općine Visoko, nakon provedene procedure, stekli su se uslovi za potpisivanje Ugovora za realizaciju velikog broja projekata, koji se uglavom odnose na rekostrukciju brojnih ulica i dijelova puta na području cijele opštine, a radove će uglavnom obavljati firme “Mušinbegović” d.o.o. Visoko i “MGV-GRADNJA” d.o.o. iz Zavidovića. Vrijednost radova je oko 240 hiljada KM, a potpisani su ugovori i za izvođenje radova na izgradnji vodozahvata na Podvinjskom potoku, lokalitet Sastavci i vrijednost ugovorenih radova je 56.786 KM, dok je izvođač radova “TB Inženjering” d.o.o. Breza. Osim toga, izvršiće se nabavka i isporuka kanalizacionog materijala mjesnoj zajednici Čekrekčje, vrijednosti 33.193 KM, a dobavljač će biti “BOSNA PLAST” d.o.o Sarajevo. Radovi bi trebali krenuti s početkom građevinske sezone, naravno ukoliko vremenske prilike budu povoljne. N.K.

Bron:www.nasarijec.ba

Nakon nedavno održanog okruglog stola na kome je ponovo prezentovana ideja o izgradnji postrojenja za termičku obradu proizvodnog otpada, u Visokom je održana i javna rasprava koja je okupila veliki broj Visočana. Članovi raznih udruženja, vijećnici i građani su svojim jasnim “NE” poručili šta misle o ideji izgradnje spalionice, zbog straha za zdravlje svoje djece i njih samih.

Raspravu je organizovalo Federalno ministarstvo za okoliš, koje su predstavljali Suada Numić, Boris Livančić i Drago Đurković, dok su u ime Preventa ideju o izgradnji spalionice prezentovali Selma Mašnić i Mustafa Babić, vođa za izradu studije o spalionici, te predstavnik firme iz Italije, koja je projektovala spalionicu.

bron:www.nasarijec.ba

Proteklih dana na ulazu u Žepče u funkciju je stavljena pasarela. Pješački most – nadvožnjak preko regionalne ceste Žepče – Zavidovići, izgrađen je po želji stanovništva iz žepačkih naselja Opšenik, Karaula. Riječ je o projektu kojeg su zajednički realizovali Općina Žepče i Zeničko – dobojski kanton, odnosno resorno kantonalno ministarstvo. „Odavno postoje želje i zahtjevi stanovništva za gradnjom takvog objekta koji će doprinijeti većoj sigurnosti prometa, prije svih pješaka“, kaže Mato Zovko, načelnik Općine Žepče. Izradu projekta i uređenje zemljišta osigurala je žepačka administracija, dok je radove finansirao Zeničko – dobojski kanton. A.M.

bron:www.nasarijec.ba

Radovi na izgradnji sportske dvorane KŠC „Don Bosco„ u Žepču, čija gradnja je započela prije nešto više od četiri godine, u završnoj su fazi. Objekat na kojeg se godinama čekalo, služit će potrebama škola u sklopu KŠC-a, ali i potrebama šire društvene zajednice obzirom da Žepče nema adekvatnu dvoranu za sportske, rekreativne i kulturne sadržaje. Dvorana sa popratnim sadržajima obuhvata oko 7.000 metara kvadratnih površine, a kapacitet bi trebao biti oko 1.500 gledalaca. Idejno rješenje izradio je akademik Andrija Mutnjaković, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 2.500.000 eura. Dvorana se gradi isključivo doniranim sredstvima, a izgradnju su do sada pomogli : Vlada Hrvatske, Vlada FBiH i Vrhovna uprava salezijanske družbe iz Rima. Ove sedmice će biti postavljena gumena podloga, a očekuje se i postavljanje modernog semafora.

bron:www.nasarijec.ba

Administrativno sjedište najveće žepačke MZ Željezno Polje, naselje Mjestova Ravan dobilo je uličnu rasvjetu. Projekt elektrifikacije Mjestove Ravni finanisirala je općina Žepče, a dijelom su u finansiranju učestvovali i mještani. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 26.000 KM. Radove na elektrifikaciji administrativnog centra Željeznog Polja izvelo je žepačko preduzeće „Elmont“. Radovi su obuhvatili postavljanje 36 električnih stubova i rasvjetnih tijela. Završeni projekt rasvjete u Mjestovoj Ravni svečano su na drugi dan Kurban-bajrama u funkciju pustili općinski načelnik Mato Zovko, predsjedavajući Općinskog vijeća Žepče Muhamed Jusufović i predsjednik MZ Amer Ahmić. Svečanosti su prisustvovali i pomoćnici općinskog načelnika, te vijećnici Općinskog vijeća Žepče.

bron:www.nasarijec.ba

Ambasador Češke u BiH Nj.E. Tomaž Sinjog (Tomas Szunyog) direktorici KJD Maglaj, Amiri Zukić predao je ključeve savremenog vozila za odvoz otpada, vrijednog 300 hiljada maraka. Vozilo je dio nabavljene tehničke opreme za KJD Maglaj kroz projekt Lokalne akcione grupe regije Doboj – Maglaj - “Poboljšanje upravljanjem otpadom u općinama Maglaj i Doboj” vrijednog gotovo 800 hiljada eura. Općine Maglaj i Doboj u projektu učestvuju sa 10 odsto sredstava. Na osnovu tog projekta Doboj dobija regionalnu deponiju koja će pokrivati 14 općina, a Komunalno javno društvo Maglaj tehničku opremu, kamione za odvoz smeća, kontejnere, prese i slično. N.B.

bron:www.nasarijec.ba

Turistička zajednica ZE-DO kantona je krajem 2011. godine, a u saradnji sa Vladom ZDK-a, realizovala projekt postavljanja jarbola sa državnom zastavom na pet tvrđava u našem kantonu.
Na ostatke tvrđave na brdu Visočica postavljen je jarbol sa državnom zastavom pa je Visoko ušlo u projekt zajedno sa Vrandukom, Maglajem, Bobovcem i Tešnjom.

“Jarbol je postavljen na vrhu Visočice, na mjestu gdje je nekada bila postavljena velika zvijezda, koje se sjećaju svi Visočani. Oni mlađi će sada imati priliku da upamte i jarbol sa državnom zastavom koja se vijori iznad grada. Zastava je vidljiva je iz svih dijelova grada, a to će biti još bolje kada nastupi ljepše vrijeme i nestanu magle koje su sada česte,” kazala nam je Mersiha Čabaravdić, stručni saradnik u Turističkom uredu u Visokom. N.K.

bron:www.nasarijec.ba

Arhitektonski biro AKSA d.o.o. Zenica je izradio idejni i glavni projekat za ovaj objekat.

Investitor je Medžlis Islamske zajednice Žepče, Džemat Orčevići.


1.
http://img24.imageshack.us/img24/9590/dzamijaorevicizepce.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/24/dzamijaorevicizepce.jpg/)

2.
http://img843.imageshack.us/img843/2988/dzamijaorevicizepce2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/843/dzamijaorevicizepce2.jpg/)

3.
http://img821.imageshack.us/img821/1277/dzamijaorevicizepce3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/821/dzamijaorevicizepce3.jpg/)

4.
http://img534.imageshack.us/img534/4324/dzamijaorevicizepce4.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/534/dzamijaorevicizepce4.jpg/)

5.
http://img6.imageshack.us/img6/3105/dzamijaorevicizepce5.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/6/dzamijaorevicizepce5.jpg/)

6.
http://img23.imageshack.us/img23/2315/dzamijaorevicizepce6.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/23/dzamijaorevicizepce6.jpg/)

jos jedna svemirska dzamija... po meni jos jedna katastrofa. Ali eto mozda se nekom i svidi; jer ukus je ko "guzica" - podijeljena na dva dijela

:crazy:

lol - jesul' ovo nekakvi radari na krovu?

^^
Moguce kupola koja bi onda iznutra bila ukrasena ornamentima...

ova im je krasna - ali ova gore...??

http://aksa.ba/site/content/projects/ensar004.jpg

Ova gore izgleda kao neki Soping Centar stvarno ce pogrijesiti ako ovo naprave ovako...

Ova donja mi se vise svidza.

Ležišta Očekali i Prgoševo u općini Olovo vrijedna milione maraka, niko ne koristi iako je prošlo 15 godina nakon rata. Područje je minirano, infrastruktura uništena, a stavljanje rudnika u pogon iziskuje ulaganja od oko 15 miliona maraka.

Svjesni činjenice da je bogatstvo na dohvat ruke, Vlada ZDK je prošle godine krenula sa mrtve tačke. Na 32. Sjednici donijela je Odluka o davanju saglasnosti na postojanje javnog interesa i uslovima za provođenje postupka dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju metaličnog mineralnog resursa-ceruzita na ležištima Očekalj i Prgoševo. Ubrzo je raspisan i tender za izbor koncesionara. Stigla je jedna ponuda od kompanije Geomet iz Srebrenice, koja je zbog izrazito niske cijene morala biti odbačena i tender je poništen.

Znajući da će od pokretanja malog rudnika bogatstva svi profitirati, građani, Kanton, opština, investitor, Vlada je usvojila novu odluku o umanjenu cijene zemljišta sa jedne na 0,60 KM za neeksploatisano i sa 2,50 KM na dvije KM za eksploatisano zemljište. Tender za izbor koncesionara je ponovo raspisan.

Nermin Ćosić, stručni saradnik za koncesije u Vladi ZDK za ekapija.ba kaže da se radi o zaista vrijednom projektu koji traži velika ulaganja, a koji za rezultati ima i ogromnu dobit jer ruda olova eksploatisana u ležištima Očekali i Prgoševo ne može se naći u regionu. Slična nalazišta postoje jedino u Španiji i Turskoj.

"Od investitora se očekuje da deminira teren, što prema predviđanjima iznosi oko tri miliona maraka, te obnovi uništene objekte u što je potrebno uložiti između tri-četiri miliona KM", ističe Ćosić, pojašnjavajući kako je koristi daleko veća, jer se cijena rude olova po jednoj toni kreće oko 3.000 dolara. S obzirom da Prgoševo prema procjenama raspolaže sa 324.565,00 toba A-kategorije, B-kategorije 466.809,00 i C1-kategorije 540.680,00 rude ceruzita, a ležišta Očekalj A-kategorije 470.757,00, B-kategorije 728.921,00 i C1-kategorije 1.070.366,00 što ukupno čini 3.502.098,00 tona ceruzita, lahko je zaključiti da će budući koncesionar u kratkom roku opravdati investiciju i zaraditi milione.

"Proizvodnja, kada se rudnik aktivira u punoj snazi, bi bila preko 100.000 tona rude ceruzita, a sa ovom proizvodnjom godišnje, vijek trajanja rudnika bio bi minimalno 25 godine, s tim da će koncesionar dopunskim istraživanjima ovaj vijek značajno produžiti prevođenjem vanbilansnih u bilansne rezerve, te dopunskim istraživanjem okolnih lokaliteta koji nesumnjivo postoje", pojašnjava Ćosić.

On pojašnjava kako bi 30 posto od od cijene eksploatacije koja se vraća Kantonu mogli biti finasirani direktno ostali projekti koji su vezani za rudnik, a to su putna komunikacija, rasvjeta...

"Vrijeme trajanja koncesije na istraživanje je tri godine (deminiranje, prikupljanje i izrada projektne dokumentacije, bušenje, sanacija pristupnog puta, izgradnja postrojenja za separaciju), a na eksploataciju je 25 godina, računajući od dana potpisivanja koncesionog ugovora, s tim da Vlada Zeničko-dobojskog kantona vrijeme eksploatacije može produžiti još za polovinu vremena na koje je data koncesija, bez objavljivanja novog javnog poziva", ističe Ćosić.

Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju domaća i strana pravna lica koja su registrirala firmu u Bosni i Hercegovini i imaju registrovanu djelatnost iz područja rudarstva.

bron:www.ekapija.ba

Ako uspiju ovo preuradit ja mislim da bi to bio veoma dobar dobitak za investitora, jer ovakva vrsta rude je trazena svjetskom i Evropskom trzistu stim da bi sav novac koji ce uloziti vratiti nazad i jos ce zaradit dobru lovu. Najvise me raduje da ce ljudi koji budu tu zaposleni imati redovna primanja, naravano ako nadzu nekog imalo normalnog investitora koji ce se pobrinuti da mu radnici budi socijano i zdravsveno osigurani samo "zadovoljan radnik je dobar radnik" ali kako znam nase takozvane investitore nema od toga nista.....Nadam se da sve ovo nece progutati magla i ostati samo mrtvo slovo na papiru....

Na inicijativu Općine Tešanj jučer je u Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacija i zaštitu okoline ZDK održan sastanak na temu realizacije projekta rekonstrukcije i semaforizacije glavne raskrsnice u Jelahu. Radi se o raskrsnici magistralne ceste M-4 i regionalne ceste R 474 i magistralne ceste M-4 sa krakom regionalne ceste pored Doma kulture u Jelahu.

Kako je saopćeno iz općine, sastanku su prisustvovali predstavnici JP Direkcija za ceste FBiH, Ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacija i zaštitu okoline ZDK Raif Seferović, te direktor Kantonalne direkcije za ceste Rasim Kovač, pomoćnik Općinskog načelnika općine Tešanj Suad Huskić sa saradnicima i zastupnik u Parlamentu FBiH Senad Subašić.

Dogovoreni su daljnji koraci u realizaciji ovog projekta gdje je u budžetu Općine Tešanj predviđeno 50.000 KM za sufinansiranje ovog projekta, iako ove ceste nisu u lokalnoj nadležnosti. Obavezu za provođenje javne nabavke i realizaciju kompletnog projekta je preuzela Kantonalna direkcija za ceste, te su dogovoreni daljnji koraci i pojedinačne obaveze.

Bron:www.ekapija.ba

U Žepču je u prostorijama
Medžlisa islamske zajednice potpisan ugovor za izgradnju Alibegove
ili Trzanske džamije u Žepču. Izvođač radova će biti poduzeće
Građevinar „Fajić“ Mostar, a vrijednost ugovora iznosi 999.999,00
KM, dok je početak radova planiran u aprilu 2012. godine.
Potpisivanju ugovora nazočili su glavni imam Medžlisa islamske
zajednice Žepče, Izet efendija Efendić, predsjednik Izvršnog odbora
MIZ Žepče Armin Beća, predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju džamije Mustafa Čaušević, direktor
poduzeća Građevinar „Fajić“
načelnik općine
Žepče Mato Zovko, predsjedavajući Općinskog vijeća Žepče Muhamed
Jusufović, savjetnik u Federalnom ministarstvu za izbjeglice i raseljena
lica Nurđehan Šahinović, brojni gosti, te predstavnici medija. Od
2009. godine Alibegova džamija je pod zaštitom kulturnih spomenika
BiH i gradit će se u autentičnom obliku u kakvom je nekada bila.

bron:www.superinfo.ba

Turska agencija za međunarodni razvoj i saradnju TIKA finansirat će sa milion maraka projekt razvoja pčelarstva na području Željeznog Polja u općini Žepče. Početak realizacije projekta “Organsko pčelarstvo” obilježen je prigodnom svečanošću kojoj su prisustvovali predstavnici TIKA-e, Privredne komore Turske, općine Žepče i Zeničko-dobojskog kantona, te Udruženja pčelara – poljoprivrednika Željezno Polje, koje je nosilac projekta.

Lokalnim pčelarima bit će dodijeljena kompletna oprema za proizvodnju meda te skoro 1.600 košnica. Kroz projekt će biti zaposleno 80 osoba, koje će u prve dvije godine imati obuku i stručni nadzor donatora. Dvadesetorici pčelara osigurat će se stručno osposobljavanje u Turskoj, a dvojica najuspješnijih osposobit će se za proizvodnju pčelinjih matica.

Cilj projekta, kako je kazao predstavnik TIKA-e Mahmut Čevik, jeste da se ljudima u ruralnim sredinama pomogne da osiguraju životnu egzistenciju.

Sama ideja o pokretanju pčelarstva na području Željeznog Polja rodila se prije godinu, a inicijatori su bili Mujo Aganović, 100-postotni ratni vojni invalid, i Mujo Šišić, predsjednik mjesnog udruženja pčelara. Zahvaljujući TIKA-i, put od ideje do realizacije projekta nije trajao dugo, a zajedničkim radom i trudom pčelarstvo u Željeznom Polju, kako kaže Šišić, može postati ekonomski isplativa djelatnost.

Ovom prilikom mjesno udruženje pčelara proglasilo je i počasne članove, a to su: predstavnik TIKA-e Mahmut Čevik, premijer ZDK Fikret Plevljak i načelnik Žepča Mato Zovko. (dnevni-avaz/biznis-monitor)

www.biznis-monitor.com

Općinsko Vijeće Tešnja je usvojilo urbanistički projekt "Tešanj-Centar" kojim je predviđena nadogradnja hotelskog kompleksa i izgradnja stambeno – poslovne zgrade. Hotelski kompleks će se prostirati na na površini od 2235 m2, a stambeno-poslovni objekt, koji će se graditi, bit će na površini od 1673 m2.

Što se tiče hotelskog kompleksa iz Općine Tešanj navode da se ne radi o izgradnji novog objekta nego o adaptaciji i nadogradnji već postojećeg hotela koji od rata nije u funkciji. Inače, hotel i zemljište je u vlasništvu tešanjske firme Farex koju je njegovu imovinu kupila u stečaju.

Urbanističkim projektom je predviđena izgradnja potpuno novog stambeno-poslovnog objekta "Grič" na već spomenutoj parceli od 1673 m2. Ovaj objekt će se graditi na neuređenom zemljištu iza hotela.

Planom je predviđena izgradnja objekta sa tri kata u sklopu kojeg bi bio garažni prostor za stanare, a u suterenu tog objekta će se nalaziti garažni prostor sa 16 mjesta za potrebe hotela. Stambeni prostor će se moći, kažu iz Općine, ukoliko bude bilo interesa, pretvoriti i u hotelski sadržaj.

Kako saznajemo, investitor tj. kompanija Farex, je već podnijela zahtjev za urbanističku suglasnost shodno usvojenom urbanističkom projektu, a nadležna služba bi trebala razmatrati zahtjev. Ukoliko budu dobili suglasnost Općinsko vijeće će nakon toga dodijeliti potrebne sadržaje i onda će se ići na dobijanje građevinske dozvole.

U urbanističkom projektu je navedeno da građevinska linija na stambeno-poslovnom objektu "Grič" može biti promijenjena samo radi eventualne ugradnje vanjskog lifta za invalidna lica, na mjestu i na način dat na prilogu mreže građevinskih i regulacionih linija.

Urbanistički projekt je radio Institut za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu.

bron:www.ekapija.ba

http://www.ekapija.ba/dokumenti/hotel_zvecaj_2101111.jpg

Fuad Šišoć, načelnik Općine Tešanj, jučer je primio vlasnika i direktora firme NORD ENT Tešanj, te zainteresovanog novog investitora iz Holandije za lokaciju sadašnje kompanije NORD ENT.

Na sastanku je istaknuto da bi u toku ove godine trebala početi investicija nove kompanije u novi pogon i novu liniju modernog namještaja koja bi uposlila 35 radnika.

Općinski načelnik je obećao punu podršku administracije kod registriranje firme, izdavanja potrebnih odobrenja za gradnju, kao i osposobljavanje potrebnih radnika sa Mješovitom srednjom školom iz Tešnja.

bron:www.ekapija.ba

Općina Tešanj i firma Chemonics: Zajedno u projektima od obostranog interesa

Delegacija firme Chemonics koja je jedna od vodećih međunarodnih kompanija za razvoj i konsultantske usluge je posjetila općinu Tešanj.

Delegaciju Chemonics-a je predvodio Angus Olson, direktor za Europu i Euroaziju u društvu Dušana Kulka, Sama Stevensa i Nermina Zukića.

Goste je primio Ismar Alagić, savjetnik općinskog načelnika za pristup EU-fondovima u društvu pomoćnika Općinskog načelnika Suada Huskića i Hamzalije Hojkurića.

Tema razgovora su bile pripreme za projekte iz područja lokalnog ekonomskog razvoja i razvoja malih i srednjih preduzeća. Gosti su bili dali pozitivne komentare na rezultate općine Tešanj u području kreiranja mjera za unapređenje poslovne konkurentnosti u lokalnoj zajednici, kao i razvojem alata za elektronsku upravu.

Dogovorena ja projektna saradnja u predstojećem periodu na projektima od obostranog interesa.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553459)

Tešanj: SSAM plast planira graditi nove hale i zapošljavati

Načelnik Opštine Tešanj sa saradnicima posjetio je u utorak, 27. marta firmu SSAM plast u industrijskoj zoni Ciglana u Jelahu koja se bavi izradom ceradi, tendi, kao i izradom natpisa za različite namjene.

Tokom posjete, vlasnik firme Mehmedalija Kantić upoznao je Općinskog načelnika sa osnovnim podacima o firmi, trenutnim aktivnostima, ali i planovima za naredni period - proširenje kapaciteta, izgradnja nove hale i zapošljavanje novih radnika.

"Sretan sam u Tešnju postoji ovakva firma koja nudi profesionalne usluge sa savremenom opremom kada je reklama u pitanju. Posebno mi je drago da se razmišlja o uvođenju nove djelatnosti, ali i proširenje postojeće, kao i povećanje broja uposlenih", kazao je Općinski načelnik Fuad Šišić.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553841)

Industrija građevinskog materijala “IGM” Visoko upriličila je u Visokom “Dan otvorenih vrata” u svom novom Stambeno-prodajnom objektu Carica. Tom prilikom svi zainteresovani su imali priliku da uz stručnjake IGM-a obiđu novu zgradu, pogledaju ukupno 15 stanova, te se uvjere u kvalitet ugrađenih materijala, ali i upoznaju se sa finansijskim pogodnostima prilikom kupovine stana.
Kako je istakao Adnan Imamović, referent za marketing i informacione tehnologije, “Dan otvorenih vrata” je bio namijenjen svakome ko je imao pitanja u vezi sa stanovima i poslovnim prostorima te izrazio zadovoljstvo interesovanjem građana.
Kada je novi objekat u pitanju, posebna pažnja je posvećena ugradnji visokokvalitetnih materijala prije svega IGM-ovih proizvoda cigle, stiropora i stolarije, ali i ostalih materijala. Glavni adut u ovom dijelu jeste izuzetna termika ugrađena u zidove, podove i stropove što će sigurno dati ovome objektu karakteristiku energetski najefikasnijeg objekta u Visokom. Također, izuzetno je bitno da je objekat izvan gradske gužve i zainteresovanim garantuje ugodno stanovanje u smislu mirnijeg života bez previše buke, kazao je Imamović. N.K.

http://img832.imageshack.us/img832/3372/caricavisokoigm.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/832/caricavisokoigm.jpg/)



bron:www.nasarijec.ba

Ministrica Galijašević obećala podršku Vlade ZDK ● Školu pohađa 450 učenika raspoređenih u 20 odjeljenja ● Učenikom generacije proglašena je Šejma Kamerić

Polaganjem kamena temeljca jučer (ponedjeljak) je svečano obilježen početak radova na izgadnji sportske dvorane Osnovne škole „Alija Nametak“ u Begov Hanu kod Žepča. Prve lopate betona u temelje buduće sportske dvorane ugradili su direktor Škole Adil Gačić, te načelnik Općine Žepče Mato Zovko i kantonalna ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Bernadeta Galijašević.
Izgubljeni talenti
Škola od osnivanja i izgradnje, 1979. godine, nema fiskulturnu salu. Učenici su prinuđeni da nastavu tjelesnog odgoja izvode na otvorenom u dvorištu, ukoliko to vremenske prilike dozvoljavaju, ili, pak, u skučenim učionicama.
„Od osnivanja, kroz ovu školu je prošlo više od trideset generacija učenika kojima nije pružena prilika da pokažu za šta su sve talentirani. Možemo samo nagađati koliko je talenata ostalo neotkriveno i koliko bi pojedinačnih životnih priča imalo sasvim drukčiji epilog da smo imali normalne uslove za izvođenje nastave tjelesnog odgoja i razvoj sporta“, kaže Gačić.
Kako je prošle godine na svečanosti Dana škole i obećao načelnik Zovko, prošle godine izrađen je projekt, a u ovogodišnjem Budžetu Općine opredijeljeno 60.000 KM za izgradnju Sportske dvorane sa tribinom od 500 sjedećih mjesta, koja će mnogo značiti za OŠ „Alija Nametak“, ali i širu društvenu zajednicu.
„Dok se omladina u urbanim sredinama rekreira upražnjavajući razne vraste sportova u modernim sportskim halama, mladi u MZ Begov Han su prinuđeni da zakazuju termine u Nemili ili Žepču“, kaže direktor Gačić.
Povodom 91. godišnjice obrazovanja u Begov Hanu i 15. aprila - Dana OŠ Alija Nametak u skučenom prostoru školskog hola održana je priredba kojoj su prisustvovali brojni ugledni gosti, kao što su savjetnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Federacije BiH Nurdžehan Šahinović, ministri u Vladi ZDK Bernadeta Galijašević, Amra Babić, Jusuf Duraković, Samir Selimović i Suad Omerašević, načelnik Mato Zovko i predsjedavajući OV Žepče Muhamed Jusufović, te mnogi drugi prijatelji i partneri Škole.
Na samom početku svečanosti prisutnima se obratio direktor Gačić, koji se zahvalio aktuelnom sazivu Općinskog vijeća na čelu sa načelnikom Zovkom, koji su podržali projekt vrijedan oko 600.000 KM, koji znači temelj razvoja sporta u Begov Hanu.
„Za početnu fazu radova Općina Žepče je izdvojila 60.000 KM, a nastavak, pored pomoći koju očekujemo od kantonalnih i federalnih institucija, zavisit će od angažmana svih nas. Pozivam vas da se u ime naše djece, naše budućnosti, svako na svoj način uključite i date doprinos u realizaciji ovog projekta, za kojeg će vam biti zahvalna buduća pokoljenja“, poručio je direktor Gačić.

http://img210.imageshack.us/img210/2623/temeljacbegovhan.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/210/temeljacbegovhan.jpg/)



bron:www.nasarijec.ba

Pored postojećih Centara za gradnju i uređenje doma u Zenici, Varešu, Jajcu i na Vlašiću dana 17.04.2012. godine otvoren je novi prodajni centar u Maglaju. Centar se nalazi u Liješnici uz magistralni put M17.

Svečanom otvaranju, pored poslovnih partnera i kupaca, prisustvovao je i Općinski načelnik Maglaja Mehmed Mustabašić sa saradnicima.

Preduzeće “PERO” Zenica d.o.o. je privatno preduzeće koje posluje od 1996. godine.

Osnovna djelatnost preduzeća je promet građevinskim materijalima i inženjering u građevinarstvu, te proizvodnja kamenih kućnih brojeva.

Više saznajte na web stranicama kompanije www.pero.com.ba

http://img837.imageshack.us/img837/3117/perocentarmaglaj180412.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/837/perocentarmaglaj180412.jpg/)


bron:www.maglaj.net

Ima li infrastrukturnih projekata
koje smatrate prioritetnim u
ovom periodu i koje ćete nastojati realizirati
u periodu koji je pred nama?


Period koji dolazi ispred nas biti će označen
kao vrijeme velikih investicija i velikih ulaganja
u općini Doboj Jug. Nedavno smo potpisali
sporazum (općina Tešanj, Usora i Doboj Jug)
o izgradnji zajedničkog prečistača otpadnih
voda. Ovo je jedinstven primjer saradnje više
općina u BiH na ovom polju. U toku ove godine
planiran je nastavak izgradnje primarne
kanalizacione mreže u visini od 1 milion KM,
već su potpisani ugovori za tri projekta vrijednosti
230.000 KM vezanih za rješavanje sekundarne
kanalizacije i oborinskih voda. Ukoliko
bude napredovala izgradnja kanalizacije u
ulici Bosanska, očekivati je ove godine da će
se pristupiti rekonstrukciji iste do kraja godine.
Vrijednost ovog projekta je oko 600.000 KM.
Kupovinom poslovnog objekta u Matuzićima
otvorila se mogućnost da se izgradi park za
tenkove i organizuje spomen soba ili muzej.
Kroz projekat Omladinske banke biti će implementirano
oko 11 novih projekata u realizaciji
naše omladine. Završetkom industrijske
zone stvorili su se uslovi za dodjelu zemljišta
investitorima. S obzirom da ima zainteresiranih
ulagača ove godine očekujemo da će se
početi graditi najmanje dvije nove proizvodne
hale.Uz pomoć naše bratske općine Sindžan i
TIK-e iz Turske, ove godine očekujemo početak
izgradnje islamskog centra, vrijednog blizu
3 miliona KM. Generalno bez obzira na teško
vrijeme, ja sam ipak optimista i vjerujem će
ova godina biti godina laganog izvlačenja iz
recesije za našu općinu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović danas poslijepodne u naselju Biljevina, u Mjesnoj zajednici Željezno Polje, zajedno sa direktorom Turske agencije za razvoj i međunarodnu saradnju „TIKA“ za Istočnu Evropu i Balkan Alijem Maskanom na svečan način otvorio je projekt “Organska proizvodnja meda – Pčelarstvo 2012“.

Turska TIKA je za ovaj projekt u sklopu kojeg je za 110 porodica Željeznog Polja donirano po 15 košnica sa pčelama, kao i kompletna oprema za pčelarstvo, osigurala milion KM.

U sklopu donacije, za željeznopoljske pčelare TIKA je osigurala i transportno vozilo, a opremljena je i otkupna stanica.

Kako su istaknuli direktor Maskan i predsjednik Udruženja pčelara Željeznog Polja, Mujo Šišić, projekt bi trebao biti realiziran u naredne dvije godine.

„Narod Željeznog Polja je pokazao da se od svoga rada može živjeti. Nakon uspjeha sa razvojem prizvodnje malina, sada će egzistenciju osiguravati i pčelarstvom. Ovo je lijep primjer jer pola poljoprivrednog zemljišta u BiH je neobrađeno, puno je povratnika koji nemaju posla, koji dobiju svoju zemlju, a ne mogu da žive od nje. Dvije trećine hrane mi uvozimo u BiH, četiri petine mliječnih proizvoda uvozimo u našu državu. Projekt TIKA-e je šansa da se takve anomalije popravljaju. Preko stotinu familija će u Željeznom polju kroz proizvodnju meda ostvariti svoju egzistenciju, a ja ću im biti prvi kupac. Ovo je samo jedan vid pomoći prijateljske Republike Turske narodu BiH“, između ostalog je u svom obraćanju rekao predsjedavajući Izetbegović koji je ponovio kako je nedavno u Turskoj razgovarao o projektu „3P“ – proizvodnja, poljoprivreda i povratak.

Osim u BiH, projekt pčelarstva „TIKA“ realizuje i u Makedoniji gdje po riječima, Alija Maskana, godišnji prihodi od meda dostižu 100.000 eura.

bron:www.7dana.info

Ajvatovica / asfaltiranje:

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/28421_118963384787987_2775098_n.jpg

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/28421_118963398121319_6959104_n.jpg

http://a3.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/28421_118965238121135_2995896_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/28421_118965604787765_1483483_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/28421_118965614787764_6121416_n.jpg

http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/28841_119222301428762_1081836_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/28841_119222291428763_8270455_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/28841_119222298095429_5997193_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/30311_125875394096786_1216825_n.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/30311_125875430763449_2437578_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/30311_125875460763446_6427658_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/36194_133107813373544_3799482_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/36194_133107840040208_5759272_n.jpg

Sanacija bedema Starog Grada u Pruscu

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/24899_109831692367823_3036759_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/24899_109831712367821_1333631_n.jpg

Ovuda ce biti setaliste

http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/59881_155129094504749_1315098_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/59948_155129214504737_4266883_n.jpg

Svaka cast! :cheers: Divno za vidjeti.

Samo su taj put mogli barem jos pola metra prosiriti

slazem se, pogotovo jer sa obje strane ima trotoar, mogli su skoro uduplati sirinu ceste a ostaviti samo jedan trotoar

Na slici 3,4 i 5 se jasno vidi da je sirina ceste sasvim dovoljna da se dva auta mimoidju.

U okviru projekta upravne odgovornosti “GAP” u Olovu je završena adaptacija Centra za kulturu i informiranje, smještenog u dijelu zgrade Doma kulture. U prisustvu gostiju, rad Centra su ozvaničili presijecanjem crvene vrpce premijer Fikret Plevljak, Mario Vignjević, predstavnik Agencije za koordinaciju međunarodnog razvoja “SIDA” i načelnik Olova Alija Hadžiabdić.

Saradnjom “GAP”- a i Općine Olovo, koja je obuhvatala izgradnju moderne šalter- sale i instaliranje nove opreme, učinjen je znatan iskorak u omogućavanju boljih uvjeta u pružanju usluga građanima.

U svim fazama projekta, uz općinu Olovo, Vladu ZDK i Fondaciju “Odraz”, “GAP” je dao nemjerljiv doprinos u njihovoj realizaciji, te na kraju svog mandata u našoj zemlji i na ovom primjeru pokazao da je u potpunosti ispunio svoju misiju, istakao je načelnik Alija Hadžiabdić.

Inače, u prvoj fazi u aprilu 2010. godine završeni su radovi u prizemlju zgrade Općine, te izgradnja Centra za pružanje usluga građanima i Centra za dozvole. Druga faza je obuhvatala rekonstrukciju sprata Općine i dijela prostorija Doma kulture, odnosno, Centra za kulturu i informisanje Olovo.

Pres služba ZDK

bron:www.rtvze.ba

Maglaj by Rambo:

Kruzni tok na ulazu u grad i MAG trzni centar


http://img690.imageshack.us/img690/3682/zomervakantie2012151.jpg


Novogradnja:


http://img98.imageshack.us/img98/599/zomervakantie2012127.jpg

http://img716.imageshack.us/img716/7182/zomervakantie2012156.jpg

http://img9.imageshack.us/img9/8620/zomervakantie2012162.jpg

http://img545.imageshack.us/img545/9701/zomervakantie2012128.jpg

http://img196.imageshack.us/img196/6961/zomervakantie2012131.jpg

http://img204.imageshack.us/img204/5340/zomervakantie2012164.jpg

http://img208.imageshack.us/img208/2940/zomervakantie2012168.jpg

http://img38.imageshack.us/img38/196/zomervakantie2012163.jpg

Renovirane fasade

http://img692.imageshack.us/img692/3568/zomervakantie2012171.jpg

http://img594.imageshack.us/img594/5826/zomervakantie2012135.jpg

http://img195.imageshack.us/img195/1925/zomervakantie2012129.jpg

http://img443.imageshack.us/img443/2245/zomervakantie2012130.jpg

http://img801.imageshack.us/img801/2676/zomervakantie2012160.jpg

http://img706.imageshack.us/img706/9670/zomervakantie2012158.jpg

Uredjena obala Bosne:

http://img204.imageshack.us/img204/7224/zomervakantie2012177.jpg

http://img443.imageshack.us/img443/6973/zomervakantie2012178.jpg

Gradski park:

http://img826.imageshack.us/img826/7260/zomervakantie2012166.jpg

http://img204.imageshack.us/img204/5468/zomervakantie2012167.jpg

:okay: cool!

http://img545.imageshack.us/img545/9701/zomervakantie2012128.jpg

Jako ružna zgrada :ohno:

gdje li će u Maglaju uspjeti ugurati Bingo centar

A da li bi trebali da otvaraju u Maglaju? Bila je neka prica poodavno da bi trebali doci u ovaj MAG centar. Tamo je prije nekog vremena bio u prizemlju veliki supermarket , mislim DP ali su se oni preselili u mnogo manji prostor kod autobuske stanice u Maglaju.

1.
http://img526.imageshack.us/img526/6217/zomervakantie2012152.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/526/zomervakantie2012152.jpg/)

2.
http://img18.imageshack.us/img18/3299/zomervakantie2012153.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/18/zomervakantie2012153.jpg/)

Samo ga prefarbati u Bingo boje,lokacija je idealna na ulazu u grad, ima svoj parking, unutra je prostor prilicno veliki..

Uskoro u Maglaju nova dječija igrališta
20.07.2012

Općina Maglaj privodi kraju aktivnosti na relizaciji projekta postavljanja novih dječijih igrališta. Na gradskom području biće postavljena četiri nova dječija igrališta, a u planu su i neke mjesne zajednice, koje su iskazale interes da uz pomoć općine naprave mjesta za igru i zabavu mališana.

bron:www.maglaj.ba

Maglaj

http://www.maglaj.ba/slike/proljece7.JPG

http://www.maglaj.ba/slike//proljece6.JPG

http://www.maglaj.ba/slike//proljece5.JPG

http://www.maglaj.ba/slike//proljece8.JPG

http://www.maglaj.ba/slike//proljece3.JPG

http://www.maglaj.ba/slike//proljece4.JPG

Taj Mag je od Sabixa a zna li ko šta ima tamo umjesto DP ili su stavili ključ u bravu

^^
Mislim da je prazan. Taj Sabix drzi unutra salon namjestaja. Steta je da ovako veliki objekat zjapi prazan a Maglaj osim VF-a (Konzum) i nema drugog trznog centra. Ne da je potrebno vise ali ukoliko bi Bingo usao u MAG (ili ga cak otkupio?!) to bi privuklo i druge radnje u MAG.

u sudskom registru imaju registriranu podružnicu
Gdje kada će otvarati jedino da nam amplicin kaže

Kakanj

Dvorana postalo veliko gradilište

U sportskoj dvorani se trenutno radi na tri fronta: rekonstrukcija parketa, zamjena dijela stolica i zamjena oštećenih staklenih portala

Otišli smo u Sportsku dvoranu sa namjeramo da vidimo kako se odvijaju radovi na rekonstrukciji parketa, a onda se naprosto iznenadili dodatno otvorenim poslovima. Pored rekonstrukcije parketa, počeli su radovi na zamjeni stolica i zamjeni oštećenioh staklenih portala.
- Čekajući završetak procedure, po Zakonu o javnim nabavkama, za rekonstrukciju parketa, otvorili smo još dva posla: zamjenu dijela stolica i zamjenu svih staklenih portala na dvorani. Ovi su portali bili toliko oštećeni da više nismo mogli strahovati nad mogućnošću povrjeđivanja sportista i službenih lica, a dio stolica je bukvalno bio totalno uništen, tako da smo se odlučili na zamjenu izvjesne količine, rekao nam je Elvedin Šehagić, direktor Javnog preduzeća Kakanj - Sport.
Primjetili smo da su zaposlenici ovog preduzeća već zamijenili polomljene stolice i to stolicama koje su upotrjebljive, a demontirane sa centralnog dijela tribine. Pošto nema dovoljno novca da bi se zamijenile sve stolice, ovoga puta će za centralni dio biti nabavljeno 310 novih stolica.
U toku su i radovi na zamjeni staklenih portala. Sa svih strana dvorane ova oštećena stakla zaista su bila konstantna prijetnja za rekreativce, takmičare i službena lica. Nakon što se izvrši zamjena planirana je njihova dodatna rešetkasta zaštita.
Na našim fotografijama se vidi da su radnici Kakanj Sporta demontirali kompletnu parketnu površinu, a radovi na rekonstrukciji će biti nastavljeni nakon što se okonča tenderska procedura.

Slike u linku: http://www.kakanjlive.com/vijestiPrikaz.php?subaction=showfull&id=1343647506&archive&start_from&ucat=15

Maglaj bolje izgleda, znam kada sam prija 5 godina prolazio kroz grad sve same rusevine.

Bilo bi dobro kad bi Bingo preuzeo ovaj MAG centar, ili barem otvorio hipermarket u istom.

http://img543.imageshack.us/img543/6680/1004426.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/543/1004426.jpg/)


U Centralnom parku, "Parku ljiljana", omiljenom sastajalištu Maglajlija tokom ljetnih mjeseci, općina Maglaj je omogućila besplatan pristup internetu svim zainteresovanim.

Korisnici prijenosnih računara i mobilnih telefona, internet mogu koristiti od 0 - 24 sata, a potrebno je samo da na svom uređaju pronađu predajnik "Wireless Free".

Općina Maglaj, prvenstveno mladim sugrađanima ali i svim posjetiocima parka i gostima grada pruža mogućnost pregledanja štampe, mailova, socijalnih mreža,i drugih aplikacija a sve u ugodnom ambijentu centralnog parka.

bron:www.maglaj.ba

Njemačko preduzeće Car Trim, najveći strani investitor u općini Žepče, pokrenulo je izgradnju fabrike za proizvodnju presvlaka za putničke automobile, koja treba da bude završena do kraja ove godine.

To će ujedno biti prvi izgrađeni objekat u industrijskoj zoni Polje, u kojoj je Car Trim kupio 40 dunuma zemlje, odnosno najveću od ukupno pet građevinskih parcela.

Car Trim jedan je od vodećih evropskih i svjetskih proizvođača kože i tekstila za prvu ugradnju u automobile. U Žepču su osnovali istoimenu firmu Car Trim d.o.o. Žepče, a jedan dio proizvodnje se odvija u zakupljenom prostoru bivše tvornice Mahnjača.

Izgradnjom novog pogona u zoni Polje realiziraju najavljene planove o proširenju proizvodnje, te otvaranju novih radnih mjesta.

Na projektu izgradnje tvorničke hale angažovane su brojne domaće kompanije, a glavni izvođač radova je žepačka kompanija Elchy-Tex.

"Radovi, koji su počeli prije otprilike tri mjeseca, odvijaju se prema predviđenoj dinamici. Cilj nam je da završimo investiciju bez naknadnih radova, te ukoliko ne bude većih vremenskih nepogoda, objekat bi trebao biti završen do 31. decembra ove godine“, kazao je za eKapija šef gradilišta Ilija Lekić.

Osim kompanije Elchytex koja je glavni ugovarač poslova, investiciju realizuju i firma Profil-isolation Žepče, koja radi krovne i zidne panele, za vanjsko uređenje zadužena je firma Beton-Ćurić Žepče, građevinske, armirano-betonske i instalaterske radove radi firma Tadić, također iz Žepča. Kompanija Krivaja Metali iz Zavidovića zadužena je za čeličnu konstrukciju i bravarske radove, dok će unutarnje i završne radove raditi Elchy-Tex.

U sredini objekta, kako objašnjava Lekić, nalazit će se upravni dio zgrade od oko 600 kvadrata, dok će ostali dio zgrade ukupne površine od oko 6.000 kvadrata biti proizvodni kapaciteti.

Lekić nije želio iznositi detalje o vrijednosti projekta, navodeći da se radi o poslovnoj tajni.

Inače, Car Trim grupacija koja se u automobilskoj industriji specijalizirala za unutrašnje uređenje automobila, a najveći postotak od toga čini šivenje sjedišta, ima pet pogona u Njemačkoj i dva u Češkoj.

Grupacija razvija i proizvodi visoko kvalitetne komponente za automobilsku i avionsku industriju. To uključuje proizvodnju metalnih konstrukcija i sigurnosnih komponenti kao i proizvodnju presvlaka od tekstila i kože za automobile i avione.

N.Voloder

bron:www.ekapija.ba

Rekonstruiran put Pope - Varda - Kakanj

Deset dana prije ugovorenog roka završeni radovi na rekonstrukciji puta Pope - Varda - Kakanj.

Danas su završeni radovi rekonstrukcije puteva Pope –Varda- Kakanj. Dionica prolazi kroz naseljeno mjesto Pope prema trafo stanici Varda, a zatim se spušta pored Gradskog groblja, ulicom Melente Bošnjaka i završava priključivanjem na glavnu gradsku saobraćajnicu kod ugostiteljskog objekta Pojata.
Rekonstrukcijom ove saobraćajnice ulicom Melente Bošnjka otklonjena su dosadašnja sužavanja na kolovozu, a cijelom dužinom urađen je trotoar sa stazom za pješake i kvalitetni propusti za vodu. Definitivno, poslije dugo vremena i vozači i pješaci, ali i stanovnici koji žive pored ove saobraćajnice mogu se osjećati i sigurnije i ugodnije. Nermin Zaimović, rukovodilac radova, rekao nam je da su poslovi završeni deset dana prije roka. Ugovorm, koji je poptpisan sa Općinom Kakanj, bilo je predviđeno da se rekonstrukcija završi 20. ovog mjeseca, a pošto je to bajramsko praznično vrijeme, u Trgošpedu, izvođaču radova, maksimalno su se potrudili, da ovaj posao završe prije isteka mjeseca Ramazana.
Sredstva za rekonstrukciju ove saobraćajnice obezbjeđena su od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (GSM licenca). Ugovoreni iznos za dionicu Varda - Pope i Kakanj - Varda je 249.355,48 KM.

Galerija u linku: http://www.kakanjlive.com/vijestiPrikaz.php?subaction=showfull&id=1344524938&archive&start_from&ucat=15

Premijer Fikret Plevljak sa ministrima Raifom Seferovićem i Đemilom Ugarkom ugostio je Zao Kechenga, direktora firme “Bluhend wood” Sarajevo. Riječ je kompaniji kineskih investitora koja je vlasnik pilane na Ponikvama u općini Vareš u koju je, u protekle dvije godina, investirala 2 miliona eura i uposlila 20 radnika iz evidnencije Biroa za zapošljavanje.

U cilju daljnjeg investiranja i u konačnici dobivanja dozvole za rezanje, kineski vlasnici vareške pilane su izradili novu projektnu dokumentaciju i nadležnom Kantonalnom ministrarstvu podnijeli zahtjev za dobivanje urbanističke i građevinske saglasnosti.

„Potrebne su nam dozvole do 1. septembra kako daljnje investiranje ne bi bilo upitno. Iz sjedišta naše korporacije u Kini postavljaju nam pitanja o toku naših poslova u Varešu i dobivanju dozvole za rezanje“, rekao je Kecheng.

“Bluhend wood” je zatražio dozvolu o legalizaciji od nadležnog Ministarstva prostornog uređenja ZDK. Obzirom da je izvršena promjena namjene objekta cjelokupna procedura je iznova provedena.

„Imate dobra projektna rješenja. Želim da što prije pristupite investiranju. U toku naredne sedmice možete dobiti urbanističku saglasnost, a potom ćemo pristupiti dobivanju građevinske dozvole. To možemo završiti do kraja ovog mjeseca. Mi ne želimo da ugrozimo vaše investicije na području općine Vareš“, dodao je ministar Seferović.

Potom će biti potrebno izdavanje upotrebne dozvole iz nadležnosti Ministarstva privrede ZDK o čemu su već uspostavljeni kontakti, potvrdio je ministar Ugarak.

„Želimo ukloniti sve administrativne prepreke ulaganjima u našem kantonu. Za svaku vrstu konsultacija imate na raspolaganju naše ministre. Do početka septembra imat ćete potrebne dokumente i mi ćemo vam ih lično uručiti u Varešu“, naglasio je na kraju premijer Plevljak.

bron:www.zenica24sata.com

Protokol o međunarodnoj saradnji Zeničko-dobojskog kantona, Općine Vareš, Rudnika željezne rude Vareš i kompanije Kroger Resurses iz Kanade o pokretanju istražnih radova, projektiranja, aksploatacije i koncentracije željezne rude u okviru eksploatacionog polja rudnika željezne rude Vareš potpisan je danas u sjedištu Zeničko-dobojskog kantona. – Protokolom su precizirane sve obaveze, a kompanija iz Kanade riješit će zaostala dugovanja rudnika po osnovu poreza, doprinosa i radničkih potraživanja, te sve ostale obaveze koje će proisteći iz pokretanja proizvodnje, - kazao je Fikret Plevljak, premijer ZDK. Planirano je da investitor za radnička potraživanja uloži oko 4 miliona KM, za istraživanje oko 25, a za ulaganje u proizvodnju oko 200 miliona maraka. - Riječ je o jednoj od najvećih investicija na području našeg kantona, koja bi trebala rezultirati boljim poslovnim ambijentom i zapošljavanjem nove radne snage, - kazao je premijer.

bron:www.rtvze.ba

ŽEPČE – Od ove školske 2012/13 godine polaznici svih generacija Onovne i Srednje “Glazbene škole Katarina Kotromanić Kosača” mogu biti i više nego zadovoljni. Razlog za zadovoljstvo je novoizgrađeni objekat namjenjen isključivo Muzičkoj školi.

Zvaničan naziv škole je “Glazbena škola Katarina Kotromanić Kosača”. Osnovana je prije tačno 15 godina. Do unazad godinu dana Glazbena škola imala je samo Osnovno muzičko obrazovanje, a sa školskom 2011/2012.godinom proširila je svoju djelatnost, pa je registrirana tako da su u jednom pravnom subjektu i Osnovna i Srednja muzička škola.


Mirko Matijević – Direktor škole




Direktor škole Mirko Matijević jedan je od najzaslužnijih ljudi za izgradnju nove Muzičke škole. Direktor Matijević ističe da je ove godine 1.generacija Srednje glazbene škole uspješno završila prvu školsku godinu. U prvoj godini imali smo jedno odjeljenje sa tri odsjeka (gitara, violina i solo pjevanje), a predstojeće školske godine planiramo uvesti i novi odsjek – odsjek flaute.

Škola broji oko 500 učenika koje pokriva 9 područnih odjela (Novi Šeher, Ozimica, Lug-Brankovći, Globarica, Begov Han, Željezno Polje, Zavidovići, Kraljeva Sutjeska, Usora) i ima dovoljan broj stručnog kadra. Posebno čime se Škola može pohvaliti jesu odlični rezultati na svim takmičenjima, a pretežno su to specijalne i prve nagrade.

Na završnom koncertu u julu, direktor Mirko Matijević Zahvalio se Općini Žepče na pomoći i saradnji kao i žepačkoj župi i njenim svećenicima u čijim je prostorijama škola radila cijelo vrijeme od svog osnivanja. Tom prilikom Direktor Matijević je rekao kako financijska pomoć Kantona i dalje izostaje. „U 16 godina postojanja nismo dobili ni pfeninga“, istakao je.

Novu školsku 2012/2013 godinu Glazbena škola u Žepču će započeti u novoizgrađenim prostorijama.

bron:www.zenica24sata.com

U prisustvu velikoj broja vjernika u Moševcu, mjestu na području općine Maglaj, uz magistarlni put M- 17, proteklog vokenda, otvorena je novosagrađena džamija. Gradnja ovog vjerskog objekta počela je u julu 2003. i dosada je investirano 404 000 KM, od čega se 339 000 KM odnosi na dobrovoljne priloge Bošnjaka.

http://img580.imageshack.us/img580/9919/mosevac3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/580/mosevac3.jpg/)

bron:www.zdk.ba

Fino izgleda stvarno. Drago mi je da vidim da su ljudi dosta otvoreniji po pitanju dizajna ovakvih objekata posljednje vrijeme. Sve vise se vide primjese modernog dizajna.

Steta sto ove klime nisu polozili na "prvu etazu" tako da izvana budu nevidljive ...

Treba da se vidi da imaju klime, klime su tuu:lol::lol::lol:

Postoje planovi za daljnji razvitak centra grada Maglaja, pored Gradske dzamije i Konzuma . Slucajno nabasah na idejno rjesenje SPO Zenickog arhitektonskog biroa Entasis na ovom linku http://www.entasis.ba/entasis/_ba/arh/stambeni/zgrada_maglaj.php

Obrati paznju na sliku nr 3 radi boljeg razumijevanja...
Ne izgleda lose :cheers:

Postoje planovi za daljnji razvitak centra grada Maglaja, pored Gradske dzamije i Konzuma . Slucajno nabasah na idejno rjesenje SPO Zenickog arhitektonskog biroa Entasis na ovom linku http://www.entasis.ba/entasis/_ba/arh/stambeni/zgrada_maglaj.php

Obrati paznju na sliku nr 3 radi boljeg razumijevanja...
Ne izgleda lose :cheers:

Entasis ima zanimljive projekte inace, mislim da ima i projekat centra Zenice negdje na forumu. Samo sve je to nekako idejno... Slabo da se nadju kakve finansije pa da se nesto pokrene. Konkretne stvari uglavnom radi Aksa.

Investicija od 4 miliona KM: Britanski "Ionix Systems" otvorio pogon u Maglaju

Ionix Systems, britanski specijalizovani dizajner i proizvođač žičanih formi, danas je zvanično otvorio svoj proizvodni pogon u Maglaju, uz prisustvo glavnog izvršnog direktora Ionix Systems Williama Taylora, britanskog ambasadora u Bosnia i Hercegovini Nj. E. Nigela Caseya, načelnika Općine Maglaj Mehmeda Mustabašića kao i mnogih građana općine Maglaj.

Ova nova britanska investicija vrijedna je 4 miliona KM i u konačnici bi trebala osigurati do 200 novih radnih mjesta za građane sa područja općine Maglaj.


Proizvodni pogon u Maglaju već zapošljava 52 uposlenika, a planirano je značajno proširenje kapaciteta do kraja tekuće godine što će umnogome doprinijeti razvoju lokalne privrede.


Tokom ceremonije otvaranja, ambasador Nigel Casey izrazio je zadovoljstvo što vidi britansku kompaniju koja ulazi na ovo tržište i proširuje svoje proizvodne kapacitete ovdje, u periodu velikih privrednih izazova širom Evrope.


"Ovo je jasan signal povjerenja u potencijal Bosne i Hercegovine da privuće druge investitore u sličnim sektorima. Ionix je odabrao da dođe ovdje zato što je pronašao obrazovanu, sposobnu i cijenovno povoljnu radnu snagu na evropskom podneblju. Ovaj primjer pokazuje šta se može postići ukoliko svi zajednički rade kako bi osigurali uslove koji će firmama kao što je ova omogućiti poslovanje i uspjeh", istakao je Casey.


Ispred Ionix Systems Limited ceremoniji je prisustvovao glavni izvršni direktor William Taylor.


"Počastvovan sam što je Ionix Systems uspostavio novi proizvodni pogon u Maglaju, u Bosni. Imamo velika očekivanja da će se na ovoj lokaciji proizvoditi proizvodi visokog kvaliteta i da će ovo biti izuzetno efikasan pogon. Naš prvobitni plan bio je da uposlimo 50 radnika. Mi trenutno imamo 52 radnika i zadovoljstvo mi je da najavim da sada očekujemo povećanje do 100 uposlenika do kraja decembra 2012. Mi već razmatramo mogućnosti preuzimanja dodatnog prostora koji bi podržao naše planove rasta u budućnosti. Uzbuđen sam zbog onog što stoji pred nama i radujem se bliskoj saradnji sa Bosnom i Hercegovinom u godinama ispred nas", izjavio je gospodin Taylor.

http://img62.imageshack.us/img62/2204/ionixsystem050912.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/62/ionixsystem050912.jpg/)




Mehmed Mustabašić, načelnik Općine Maglaj, je veoma počašćen činjenicom da je Ionix Systems odabrao Maglaj za lokaciju svog novog proizvodnog pogona i poželio je firmi uspjeh u daljnjem radu.

"U vremenu kada se u Bosni i Hercegovini zatvaraju firme, u Maglaju se otvara novi proizvodni pogon sa više od 60 radnih mjesta što za jednu malu sredinu ima poseban značaj. Raduje nas najava investitora da se na ovom broju uposlenih neće stati. U tome ćemo im pružiti punu podršku kao što smo to učinili i u vrijeme pregovora o otvaranju pogona. Ovo je još jednom potvrdilo općinsku politiku spremnosti i pune kooperativnosti prema stranim ulagačima. Desetak firmi iz Maglaja je dijelom ili u potpunosti izvozno orijentirano sa pokrivenošću uvoza izvozom od preko 450%. Ne krijem zadovoljstvo što se nizu uspješnih poslovnih subjekata pridružio i Ionix Systems", rekao je načelnik Mustabašić.

On je obećao da će Općina Maglaj biti pouzdan partner u realizaciji poslovnih ideja i ciljeva Ionix Systems.

bron:www.ekapija.ba

:banana::banana::banana: odlicna vijest

Pravi se sehidski spomenik u Ahmicima

Lnpa2UnL-GY

Predstavnici međunarodne kompanije “Balamara”, Miloš Bošnjaković, jedan od vlasnika i Ajdin Neradin, predstavnik “Balamare” za Zeničko-dobojski kanton boravili su u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje su ih ugostili premijer Fikret Plevljak i Đemil Ugarak, ministar za privredu.
Predstavnici “Balamare” informisali su premijera i ministra o planovima vezanim za investiranje u Bosnu i Hrecegovinu, a posebno u Vareš kao destinaciju sa vrlo bogatim ležištima metaličnih mineralnih resursa koji bi mogli postati zamajac razvoja ne samo općine Vareš već i Zeničko-dobojskog kantona. Ova kompanija namjerava u istraživanje i eksploataciju ovih resursa uložiti najmanje 10 miliona eura u početnoj fazi. Inače, “Balamara” je berzanska firma listirana na berzi u Sidneju (Australija) i Frankfurtu (Njemačka). U svom posjedu imaju rudnik cinka, olova i bakra u Australiji, a takođe i rudnik u Mojkovcu –Crna Gora u koji je za 14 mjeseci investirano blizu dva miliona eura u istraživanje. “Balamara” također obnavlja proizvodnju i u bivšem rudniku “Brskovo” u Mojkovcu, a u njihovom vlasništvu je i rudnik blizu Krakova (Poljska) gdje se vrše istraživanja rezervi bakra, a ubrzo kreće i proizvodnja u ovom rudniku.

Premijer Plevljak i ministar Ugarak pozdravili su namjeru ove kompanije da investira na našem području i kazali da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona učiniti sve sa svoje strane da se realiziraju ovakvi poslovni planovi jer će time oživjeti i privreda Vareša.

bron:www.zenica24sata.com

Kompanija Prominvest iz Konjica, zvanično je 14. septembra pustila u rad svoje novoizgrađene prozvodne kapacite u pogonima nekadašnjeg Šumsko industrijskog preduzeća Stupčanica u Olovu.

(Pogon u Stupčanici)

Iako je kompanija Prominvest pretežno prepoznatljiva po proizvodima namijenjenim građevinskoj industriji, ima jako širok spektar proizvoda od kamena i metala, te je prisutna i u uslužnom sektoru. Kupovinom proizvodnog kompleksa, nekadašnjeg ŠIP Stupčanica, Prominvest ulazi u drvnu industriju.

Naime. nekadašnji nosilac privrednog razvoja općine Olovo ŠIP Stupčanica, odlaskom u stečaj slijedio je već viđen scenarij propadanja velikih drvnih industrija širom BiH. Kupovinom ovog proizvodnog kompleksa Prominvest je uz milionska ulaganja, nekada nerentabilan i napušten kompleks, pretvorio u referentni pogon drvne industrije u Bosni i Hercegovini.

Na preko 120.000 m2 smješten je cijeli proces proizvodnje od trupca do finalnog proizvoda. Stari proizvodni pogoni su modernizovani ili u fazi modernizacije uz izgradnju preko 10 000 m2 novih objekata. Projekat je izradilo i realizovalo preko 15 stručnjaka i inžinjera raznih profila.


(Enver Bećirović)

Zatvoren proizvodni proces, uz 100%-no iskorištenje sirovine, proizvodi visokog stepena finalizacije, visokoakumulativni proizvodi, tehnologija najnovije generacije, sve je to ono što ovaj kompleks čini drugačijim od prethodnog.

Za 10 mjeseci koliko je trajala gradnja i modernizacija, preko 100 uposlenika na gradilištu napravilo pravi građevinski podvig.

Proizvodnja rezane građe, paleta, europaleta, ambalažnih proizvoda, lamelnih greda i nosača i masivnih ploča započinje sredinom mjeseca septembra, dok tvornica peleta i briketa sa proizvodnjom počinje do kraja godine. Već sada kompleks upošljava preko 70 uposlenika a nakon pokretanja svih pogona u jednoj smjeni bit će upošljeno preko 250 uposlenih. Treba napomenuti da je cilj novog postrojenja postići proizvodnju u 2 odnosno 3 smjene.

Prilikom obraćanja prisutnim zvanicama i gostima, vlasnik i generalni direktor Prominvesta Enver Bećirović je istakao da je u nove pogone Prominvest-Stupčanica u Olovu, uloženo preko 15.000.000 KM. Prema njegovim riječima ovo nije kraj investicija Prominvesta u Olovu. Nakon izgradnje prozvodnih kapacite kompanija ulazi u još veću investiciju, a to je izgradnja hotelsko-turističkog kompleksa Garden City 2 u Olovu.


(Budući kompleks City Garden2 u Olovu)

"Gradićemo hotel sa 5 zvjezdica, gdje će biti 400 soba, 400 apartmana i 28 predsjedničkih apartmana sa tri bazena i svim osalim sadržajima", najavio je Bećirović.

Nemar i nezainteresovanost vladajućih struktura kao i finansijskih institucija, prvenstvno Razvojne banke FBIH za projekte u Olovu primorao je kompaniju Prominvest da izgradnju finansira putem inostranih finansijskih institucija i banaka.

Naviknuti na ovakav odnos prema privrednim društvima, koja aktivno rade na razvoju Bosne i Hercegovine, od strane institucija koje u svom prefiksu imaju riječ razvojni, Prominvest već godinama svoj rast i razvoj isključivo duguje predanom radu te implementiranju novih i inovativnih tehnologija. S toga uspjeh projekta u Olovu za kompaniju ima izrazitu težinu i vrijednost, poručuju iz ove kompanije.

bron:www.ekapija.ba

Premijer Fikret Plevljak ugostio je danas predstavnike kineske korporacije "Bluhend wood", koja preko dvije godine investira na području općine Vareš. Džao Kečeng (Zhao Kecheng) je već boravio u sjedištu ZDK, dok je Jen Čeng Cjang (Yan Cheng Qiang) prvi put u Bosni i Hercegovini, saopćila je press služba Vlade ZDK.

Tokom susreta u sjedištu ZDK kineski investitori su izrazili spremnost za daljnje investiranje u domenu kotlovskih postrojenja, za što su potrebne saglasnosti nadležnih organa, ali i obezbijeđenje tržišta.

"Nudimo vam sve mogućnosti saradnje i bićemo vam potpuna podrška. Želimo da investirate, da pravite fabrike na dobrobit Bosne i Hercegovine i Kine, ali i da zajedno nastupamo na trećim tržištima. Naše mogućnosti su u mašinogradnji i metalopreradi. Možemo napraviti opremu koja bi po kvalitetu zadovoljavala naše potrebe, a bila bi jeftinija od uvozne", kazao je premijer Plevljak.

Prvi projekat kineskih investitora u Zeničko- dobojskom kantonu je djelovanje korporacije "Bluhend wood", a sada žele i dalje investirati u energetski sektor pri tome dovodeći i druge kineske investitore. Kako su istakli gosti iz Kine, imaju mnogo odjela u koje se može usmjeriti investiranje, ali je potrebno izraditi okvir ulaganja.

"Imamo odobrenje od kineskih vlasti da možemo ovdje investirati i razvijati posao. Zeničko- dobojski kanton će, definitivno, biti na prvom mjestu budućih investicija. Spremni smo dalje investirati u energetskom sektoru sa drugim investitorima iz Kine. Mi ćemo biti njihov uvod u investiranja u BiH, odnosno, Zeničko- dobojskom kantonu", istakli su kineski investitori.

bron:www.ekapija.ba

Hocemo Kineze i za KTG ! :banana:

HE Vranduk dobio urbanističku suglasnost: U pripremi tender za izvođače radova


Nakon više od dvije godine uzaludnih pokušaja na završavanju potrebnih procedura Elektroprivreda BiH dobila je urbanističku suglasnost za izgradnju hidroelektrane Vranduk na rijeci Bosni. Sada su u fazi raspisivanja tendera za izvođača radova, potvrdio je za eKapiju Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede BiH, ali niije precizirao kada bi tender trebao biti raspisan.
Izgradnju ove hidroelektane planiraju početkom sljedeće godine. Radi se o investiciji od 126 milijuna maraka. Podsjetimo, izgradnja ove HE je trebala početi još 2010. godine, ali je zbog nemogućnosti dobivanja potrebnih suglasnosti već dva puta bilo odgođeno. Ugovor o koncesiji je potpisan tek prije dva mjeseca, a zaključen je na 30 godina, uz mogućnost produženja.

Izgradnja HE Vranduk koja je u odlukama Vlade Federacije definirana kao prioritet, planirana je u naredne četiri godine. Ukupna snaga HE iznosit će 19,63 MW dok je predviđena godišnja proizvodnja električne energije 96,38 GWh. Prilikom potpisivanja ugovora o koncesiji istaknuto je da će posebna pažnja biti posvećena umanjenju negativnog utjecaja izgradnje postrojenja na povijesnu baštinu, a u skladu s Projektom pejzažnog uređenja prostora. Projekt pejzažnog uređenja vanjskog prostora mora biti sastavni dio Glavnog projekta HE "Vranduk", navedeno je prethodno iz Elektroprivrede.

Razlog zašto izgradnja HE Vranduk nije mogla početi bilo je negativno mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika i Federalnog ministarstva za kulturu i spor. U njemu se navodi da koncept izgradnje HE Vranduk, svojom strukturom i obuhvatom ulazi u zonu zaštićene prirodno - ambijentalne spomeničke sredine Stari grad Vranduk, u kojoj nije dopušteno nikakvo izvođenje radova istražnog karaktera, kao ni pripremni ili građevinski radovi.
Zbog izgradnje HE Vranduk ekološko udruženje Otpor najavilo je kampanju u lokalnim zajednicama kako bi upoznali mještane sa negativnim utjecajima koje će oni i buduće generacije imati od izgradnje ovog objekta.

ekapija.ba

^^
:cheers:

Kompanija Prominvest, graditelj impozantnog hotela Garden City u Konjicu, u narednom periodu planira uložiti 100 miliona KM u izgradnju novog turističkog kompleksa u Olovu.

Ovom investicijom obuhvaćena je izgradnja modernog i ekskluzivnog turističkog kompleksa-hotela sa pet zvjezdica uz prateće sadržaje (bazeni, wellness, sportsko rekreativni tereni, ekskluzivni restorani, kuglana, INZAR i drugi sadržaji).

Kompleks će se graditi na lokaciji Olovske luke u Olovu, pored nedavno otvorenog proizvodnog kompleksa Prominvest Stupčanica. Graden City 2 u Olovu će zapremati površinu od 40.000 metar kvadratnih, objekat hotela tlocrtno zaprema 7900 metar kvadrtnih, a izgrađena površina (P+P+6) preko 30.000 metara kvadratnih. Kapacitet je projektovan na 400 soba+25 apartmana.

U kompaniji Prominvest za eKapiju ističu da prvi hotel, Garden City u Konjicu, nije zamišljen kao usamljen i jedinstven turistički kompleks, već da je on dio sveobuhvatne vizije pod nazivom Garden City hotels ans resorts.

"Po planiranju prvog kompleksa vođeni smo idejom da kreiramo lanac hotela koji će hotelijerske usluge u BiH podići na veći nivo te tako doprinjeti razvoju turizma u BiH, posebno područja van prepoznatljivih turističkih centara u BiH. Smatramo da se razvoj turizma u BiH može postići samo kvalitetnim sadržajima i smještajnim kapacitetima , posebno u dosada neafirmisanim područjima, a uz kvalitetan marketinški i promotivni pristup", navode u kompaniji Prominvest.

Projekcija investicije na bazi planiranog kapaciteta i karakteristika prelazi iznos od 100 miliona KM., Uzimajući u obzir investicije u oblasti turizma ovo će biti jedna od kapitalnih i najozbiljnijih investicija u sektor turizma u BiH od 1996. godine.

Projektom je planirano upošljavanje oko 150 direktno uposlenih i oko 400 vanjskih saradnika, odnosno kooperanata.

"Početak radova usko se veže za kompletranje projektne dokumentacije, obezbjeđenje potrebnih dozvola, što obzirom na administraciju u BiH zna da bude izuzetno težak i dugotrajan proces. Nadamo se da će nadležne strukture prepoznati ovaj projekat kao razvojni te ubrzati procedure oko izdavanja dozvola", ističu u Prominvestu.

Podsjećamo, Prominvest je tokom 2011. godine ušao je novi investicioni ciklus. U kompaniji navode da su na osnovu analizama potencijalnih pravaca ulaganja odabrana drvna industrija i sektor turizma, a upravo Olovo omogućava optimalne uslove za razvoj ovih industrija.

Prije nekoliko dana otvorena je renovirani proizvodnu kompleks Stupčanica, u kojem je smješten cijeli proces proizvodnje od trupca do finalnog proizvoda drveta. Nakon modernizacije pogona drvne industrije, uslijedit će realizacija turističkog segmenta.

"Olovo po sebi ima izuzetne preduslove za razvoj turizma. Izdašna i očuvana priroda, termalni izvori, blizina Sarajeva i Tuzle, tradicija banjskog turzima. Sve su to parametri koji su doprinijeli da baš Olovo bude sljedeća lokacija kopleksa Garden City 2", kažu predstavnici investitora.

Kompleks u Olovu će kapacitetom biti znatno veći od postojećeg u Konjicu, ekskluzivniji sadržajima te će obuhvatati širi sektor usluga.

Prominvest je jedna od vodećih proizvodnih kompanija u BiH. Preko 350 različiti proizvoda svakodnevno izlazi iz devet poslovnih jedinica, četiri proizvodna kompleksa sa više proizvodnih pogona.

Koliko je širok dijapazon djelatnosti ove firme, ilustruje činjenica da proizvode betonske željezničke pragove, betonske konstrukcije ali i mašinske dijelove, europalete, drvene lamelne grede, grantine kocke i ploče, fontane, pelet, armaturne mreže, protuprovalna vrata, trafo stanice.

Izgradnja kompleka Garden Citya u Konjicu, koji je otvoren prije godine, odvijala se u isto vrijeme kada i uređenje stare gradske jezgre i Starog mosta, tako je Konjic u veoma kratkom periodu napravio izuzetan pomak u oblasti turizma.

Istovremeno, privredna slika je dobila pozitivan impuls. Turistički kompleks koji zapošljava direktno preko 50 uposlenika uz preko 100 kooperanata ekvivalent je tvornici koja upošljava 150 uposlenika i izvozi preko 50 posto proizvoda.

Postoji idejno riješenje o povećanju kapaciteta hotela za dodatnih 60 soba koje usljed sve veće potražnje poprima imperativ.

Poslovne jedinice preduzeća Prominvest nalaze se u Salakovcu, Jablanici, Konjicu i Olovu, a u njihova poslovna filozofija jeste da grade i razviju područja van većih centara, kako bi na neki način korigovali nerazvijenost tih područja, a ljudima pružili mogućnost da rade u vlastitom gradu.

Nermina Voloder

bron:www.ekapija.ba

Ne vidim baš kako gradnja Turističkih kompleksa u mjestima kao što je Olovo može nekom da bude isplativa o.0

U svakom slučaju bit će bar lijepo za pogledat :)

Olovo pretendira da postane druga Fojnica!

"Olovo po sebi ima izuzetne preduslove za razvoj turizma. Izdašna i očuvana priroda, termalni izvori, blizina Sarajeva i Tuzle, tradicija banjskog turzima. Sve su to parametri koji su doprinijeli da baš Olovo bude sljedeća lokacija kopleksa Garden City 2", kažu predstavnici investitora.

1.
http://imageshack.us/a/img703/266/pjesackastazaporedbosne.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/703/pjesackastazaporedbosne.jpg/)

pjesacka staza pored Bosne

2.
http://www.maglaj.ba/slike//p280912_11-32_-01.jpg

glavni gradski trg


ostale (zanimljive) slike na:
http://maglaj.ba/vijesti.php?akcija=vise&id=1094&jezik=1

malo starija vijest ali vrijedi postaviti..

U petak, 21.09.2012. godine, u 10,00 sati, bit će upriličeno svečano otvaranje i puštanje u rad novoizgrađenog objekta Policijske uprave Žepče u Žepču, u kojem će biti smještene prostorije lokacije za izdavanje ličnih dokumenata, nove prostorije Odsjeka za administraciju Žepče, prostorije Policijske stanice Žepče kao i pritvorske prostorije.

http://www.mupzdk.gov.ba/slike/objekat%20pu%20%20zepce1.jpg

Nekako mi je prilicno malena :/
http://www.mupzdk.gov.ba/slike/objekat%20pu%20%20zepce1.jpg

Ali ne izgleda lose :) trebala bi zadovoljiti njihove potrebe

Javni poziv za dodjelu zemljišta u općini Donji Vakuf, na kojem će se graditi tržni centar i auto salon, bit će objavljen prvog januara 2013. godine, potvrdio je za eKapiju načelnik ove općine Huso Sušić.

Radi se o parceli na kojoj se već trideset godina nalazi nedovršena zgrada Doma kulture, a za koju je općinsko vijeće utvrdilo da ne postoji javni interes niti finansijska mogućnost za nastavak izgradnje.

Interes za preuzimanje zemljišta pokazala je njemačka kompanija "HL grupa", koja na tom području planira izgraditi tržni centar i auto salon sa servisnim centrom. Prema tvrdnjama iz općine, ovaj investitor bez obzira na interes neće imati nikakve povlastice, te da će zemljište biti dodijeljeno firmi koja dostavi bolju ponudu.

Zemljište će se prodavati po cijeni od 30 KM po metru kvadratnom, što je za načelnika Donjeg Vakufa, dobra cijena za zemljište u užoj jezgri grada.

"Dom kulture se nalazi na atraktivnoj lokaciji u centru grada , a ujedno je najveće ruglo u gradu. Jako nam je stalo da se na tom mjestu otvore nova radna mjesta, ali također nam je bitno da se napokon promijeni slika grada", ističe Sušić.

Javni poziv bit će specifičan po tome što se zemljište prodaje kao neizgrađeno građevinsko zemljište, iako se na njemu nalazi objekat površine 4.800 metara kvadratnih koji se treba srušiti. To će u konačnici značiti da će investitor morati preuzeti obavezu rušenja objekta, a potom izgradnje novih poslovnih prostora.

No, općina je predvidjela određene olakšice u vidu smanjenja obaveza plaćanja naknade za pogodnosti i za uređenje građevinskog zemljišta.

"Investitor će biti oslobođen plaćanja komunalnih naknada za 4.800 kvadratnih metara za budući objekat, koliko iznosi površina Doma kulture. Ukoliko bude izgradio objekat veće površine, morat će platiti razliku", objašnjava Sušić.

On očekuje da će, ukoliko sve bude teklo po planu, u novim objektima biti zaposleno najmanje 50 radnika.

N.Voloder

bron:www.ekapija.ba

U sklopu projekta "Prošlost za budućnost", u Maglaju bi naredne sedmice trebala početi obnova Delibegovog hana, kulturno-historijskog spomenika devastiranog tokom rata.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/Delibegov_han_Maglaj_231012.jpg

Obnovu će finansirati Evropska unija putem Programa za očuvanje i obnovu kulturne baštite u području sukoba u zemljama Zapadnog Balkana za 2010. godinu. Projekat implementira Razvojna agencija REZ Zenica, a partner i sufinansijer projekta je općina Maglaj.

Pomoćnik načelnika za urbanizam u općini Maglaj Fuad Hajrulahović potvrdio je za eKapiju da je projekat u fazi zaključivanja ugovora sa kompanijom Coning iz Maglaja, koja je izabrani izvođač radova.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/Delibegov_han_projekat_2310.jpg

"Delibegov han ne radi više od dvadeset godina, od objekta je ostao samo jedan kameni zid. Stoga je u ovoj fazi radova predviđeno rušenje postojećeg objekta i izgradnja novog od temelja do krova, sa završenim vanjskim uređenjem. Kada obezbijedimo dodatna sredstva, nastavit ćemo sa radovima na unutrašnjosti", kazao je Hajrulahović.

On navodi da je obnova Delibegovog hana trebala početi u maju ove godine, ali je odgođena zbog procedura javnih nabavki. Zvaničan početak radova planiran je za sedam dana, a rok za završetak je 60 radnih dana.

Prema projektu, u prizemlju budućeg objekta nalazit će se restoran, na spratu pet spavaćih soba sa pokrovljem u kojem će se nalaziti prostor za izložbe i druge kulturne manifestacije.

Delibegov han je sagrađen oko 1850. godine i u svoje vrijeme bio je jedina kuća na lijevoj obali rijeke Bosne. Prema zapisima Kreševljakovića bio je situiran na mjestu zvanom "Skela". Sve do 1886. godine prelazilo se skelom preko Bosne u Maglaj. Skela je s desne strane polazila ispod slapova pod tvrđavom s mjesta tkzv. "kovačnice" i izlazila ispred "Delibegova hana" na lijevoj strani, navodi se projektu kojeg je uradio Stilprojekt iz Zavidovića.

Objekat se zbog ratnih dejstava i nemara tokom dužeg peroioda, nalazi u potpuno devastiranom stanju. To je sada zgrada koja djelimično ima kamene zidove prizemlja, jer su zidani od čvrstog materijala.

Općina Maglaj i REZ-Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH u sklopu Projekta "Past for the Future" (Prošlost za budućnost) su pokrenuli aktivnosti kako bi se spasila ova značajna historijska građevina, te obogatila sadržajima koji nedostaju gradu Maglaju.

Ovim projektom se postiže zaštita kulturno-historijskog naslijeđa kroz predmetnu rekonstrukciju i revitalizaciju Delibegovog hana, povećava smještajni kapacitet grada Maglaja i njegovo dizanje na viši nivo, te povećava turistička ponuda i daje doprinos raznolikosti turističke ponude.

Ovim projektom se postiže i da Delibegov han, koji svojom jedinstvenom pozicijom na obali rijeke Bosne pravi vezu sa prošlošću i budućnošću, čini najznačajniju kulturno-historijsku i turističku tačku u gradu od koje će polaziti i završavati svaka posjeta gradu Maglaju, kao što je to i vijekovima bilo.

N.Voloder
bron:www.ekapija.ba

Odlicno

Čestitka CRS tima Sarajevo
17.10.2012

Stanovnici Maglaja naviknuti su da im je grad uređen bez obzira na godišnje doba. Cvijetne aleje, platani i stabla koja nikada nisu zapuštena, svakodnevno čišćenje ulica grada, redovan odvoz smeća i ostali poslovi na uređenju grada od strane radnika Komunalnog javnog društva Maglaj na čijem je čelu direktorica Amira Zukić, ne ostaju nezapaženi ni od strane onih koji dolaze u ovaj grad ili su u prolazu. To povrđuje i čestitka upućena od strane CRS tima iz Sarajeva.

Poštovani,



Prolazili smo prema Derventi tim CRS-a, 11.10.2012. i vidjeli odabir hortikulturnih elemenata kao dio vanjskog oblikovanja prostora i uređenja a na ulazu u vašu Općinu Maglaj.

Svi smo bili složni da trebamo čestitati na ideji i realizaciji.



S poštovanjem,

CRS tim Sarajevo

http://www.maglaj.ba/slike/jelovacka-petlja1.JPG

bron:www.maglaj.ba

Ministar za prostorno uređenje, saobraćaj i komunikacije i zaštitu okoline ZDK Raif Seferović i šef Ureda premijera Dženan Begović ugostili su predstavnika kompanija “Kun feng mining” d.o.o. i “Glanz investment” d.o.o., sa sjedištem u Sarajevu, Ronalda Dan Hona sa saradnicom. Investitori iz Malezije i Kine su zainteresirani za istraživanje olova na području olovske općine.

U Bosni i Hercegovini počeli su poslovati prije 13 godina, te su postali vlasnici dijela “Željezare” u Ilijašu i fabrike mašina u Konjicu. U posljednje tri godine zainteresirati su za oblast rudarstva, tako da su osnovali kompaniju “Kun feng mining” sa kojom, u saradnji sa kineskom kompanijom koja se bavi zlatom, učestvuju na tenderu za rudnik zlata u Fojnici.

- Zainteresirani smo za rudarstvo u Bosni, odnosno, željezo i sve mineralne rude. U Srednjoj Bosni imamo dozvolu za istraživanje, tako da smo prije dva mjeseca doveli tim geologa za istraživačke radnje u Gornjem Vakufu i u Fojnici. Tražimo mogućnosti za investiranje u Bosni, znamo da je područje Olova bogato olovom i zato smo ovdje. Ukoliko mogućnosti budu otvorene, zainteresirani smo za koncesiju u Olovu, kazao je Dan Hon.

Ministar Seferović je istakao da se u Zeničko- dobojskom kantonu nalaze najbolji rudnici mrkog ulja u BiH, da je pokrivenost uvoza izvozom veoma dobra, da u ZDK posluje najveći proizvođač čelika “Arcelormittal” u Zenici, kao dobar primjer urađene privatizacije “Natron-Hayat” u Maglaju, “Tvornica cementa” u Kaknju i grupacija “Prevent” u Visokom. Uz Termoelektranu Kakanj, Zeničko- odobojski kanton posjeduje snažne bazične sisteme, a cijena toga je, nažalost, aerozagađenje.

- Zeničko- dobojski kanton stoji na raspolaganju za sve iskrene poteze za investiranje, pa i u omogućavanju potrebnih dozvola. Od vas očekujemo pismo namjere kako bismo i mi prikupili sve potrebne informacije u cilju daljnje, nadam se, uspješne saradnje, istakao je ministar Seferović – saopćila je Press služba ZDK. (7DANA.info)

www.7dana.info

Početkom radova na rekonstrukciji objekta Delibegov han, nastavljena je implementacija projekta “Past for the Future“ (Prošlost za budućnost) koji je finansiran od strane Europske unije, a implementira se u partnerstvu REZ Agencije i Općine Maglaj, koja je ko-finansijer projekta. Podsjećamo, projekt je odobren u okviru EU programa pod nazivom “Pripremne radnje za očuvanje i obnovu kulturne baštine u području sukoba u zemljama Zapadnog Balkana za 2010. godinu“.

Rekonstrukcija objekta Delibegov han ključna je aktivnost Radnog paketa br.1 projekta. Početak radova kasni zbog neočekivano duge procedure odabira izvođača radova. Nakon što je sklopljen ugovor sa izvođačem radova (Coning ag d.o.o. iz Maglaja) i odabrano nadzorno tijelo, radovi su službeno započeli 1. novembra ove godine. Predviđeno trajanje ugovorenih radova na prvoj fazi rekonstrukcije je 89 radnih dana, odnosno do 15. februara 2013. godine.

Ostale aktivnosti u okviru projekta “Past for the Future“ odvijaju se prema projektom utvrđenom planu.

http://img28.imageshack.us/img28/9434/16646201.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/28/16646201.jpg/)

http://img835.imageshack.us/img835/9504/11780174.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/835/11780174.jpg/)


bron:www.maglaj.ba

U mjesnoj zajednici Misurići, u naselju Hadžići, asflatirano je 250 metara Bunarske ulice. Vrijednost projekta je oko 21 hiljadu KM, pola je učešće općine a pola samih mještana ovog dijela mjesne zajednice.

Na poslovima su angažovani radnici i mehanizacija firme “Hajdić”. Mještani sretni, nakon decenija života pored makadamskog puta, dočekali su da pored njihovih kuća prodje asflatirani put. Istina, pričaju stariji, bilo je i ranije pokušaja da se kroz ovaj dio mjesne zajednice put asflatira, ali sve je ostalo na tome. Ono što je još važno naglasiti jeste da put vodi do kuće teško bolesnog Mirze Mehinovića kojem tako više neće biti dovedeno u pitanje prijevoza sa I na dijalizu posebno tokom zimskih mjeseci.

“Za nas koji ovdje živimo 30-tak godina današnji dan je poseban. Normalno je da će Mirzi biti lakše, ali ne samo njemu nego i svim ostalim mještanima ovog dijela Misurića", priča Mirzin otac Faruk.

Salim Hadžić
Mještanin Salim Hadžić, među starijim je stanovnicima. “Održavali smo put koliko smo mogli, i ja star ću uživati, a kako neće ovi mlađi”, priča Salim.

Aziz Hasanić
Mještani prikupili deset hiljada maraka
“Put smo popravljali koliko smo mogli, ali asflat je riješio naš problem na duži niz godina. Mještani koji žive uz put prikupili su 10 hiljada KM, a općina nam je odobrila još 11 hiljada. Asflatirano je 250 metara puta širine od 2,5 do 3 metra”, pojašnjava Aziz Hasanić, predsjednik Vijeća MZ Misurići.

Planova za poboljšanje uslova života mještana na ovom području ima još. Sa novim putem naselje Hadžići postalo je jedno od ljepših u MZ Misurići, pa se uskoro planira realizacija projekta ulične rasvjete.

http://img641.imageshack.us/img641/6605/61251510.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/641/61251510.jpg/)



N.Br.

bron:www.maglaj.ba

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Fikret Plevljak sa saradnicima, razgovarao je u ponedjeljak sa grupom poslovnih ljudi iz Kine i Malezije koji su zainteresirani da ulažu u eksploataciju ruda na ovom području.

Nastavak je to razgovora sa predstavncima kompanije “Southland Mining” i “Glanz Investment” d.o.o. Sarajevo o iskazanoj namjeri kineskih i malezijskih kompanija da investiraju u istraživanje olova. Ovom sastanku su prisustvovali i prvi ljudi još dvije kompanije sa ovog područja, “Peng Lai Mining-a”, članice grupacije “Shandong Gold Group” i “Yantai Hua Xin Real Estate-a”.

U pratnji geologa, menadžeri su obišli rudnik u Olovu, nakon čega su potvrdili svoju zainteresovanost za ulaganje u istraživanje i drugih ruda u Bosni i Hercegovini, kao što su željezo i zlato. Drugi susret premijera Plevljaka i investitora bio je prilika za dodatnim upoznavanjem o poslovnim prilikama za investiranje na području olovske općine.

- Učinit ćemo što možemo da napravimo dobar poslovni rezultat. U Olovu postoji više ležišta ruda, a Zeničko-dobojski kanton posjeduje i bogata nalazišta željezne rude u Varešu i mrkog ulja na granicama općina Kaknja i Zenice. Mi smo spremni razgovorati o ulaganju u naš kanton i stojimo na raspolaganju svim ozbiljnim partnerima, - kazao je premijer Plevljak, prenosi Press centar.

bron:www.rtvze.ba

U Ulici Ivana Pavla II završena je rekonstrukcija i izgradnja ulične rasvjete, tako da je i ova ulica osvijetljena u noćnim satima na zadovoljstvo velikog broja građana općine Maglaj.
http://img856.imageshack.us/img856/5640/rasvjeta.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/856/rasvjeta.jpg/)

bron:www.maglaj.ba

Dana 15.11.2012.godine u radnoj posjeti Općinskom načelniku boravio je direktor «TIKE» iz Republike Turske gospodin doktor Zulkuf Oruč. Razgovaralo se o restauraciji Jusuf-pašine kuršumlija džamije, kao i izgradnji šadrvana u okviru te džamije. Općinski načelnik je iskoristio priliku da direktoru «TIKE», predstavi trenutne aktivnosti na nivou općine Maglaj, kao i da predloži daljnji angažman «TIKE» na uređenju Starog grada i drugih projekata na nivou lokalne zajednice.

bron:www.maglaj.ba

Na proizvodnoj hali, koju za svoje potrebe gradi Tekstilna kompanija Bositex na lokalitetu Golubinja u Žepču, završeni su građevinski i grubi radovi, a čeka se kredit za unutrašnje opremanje.

"Trenutno smo predali zahtjev za kredit, od Vlade Zeničko- Dobojskog kantona smo dobili odobrenje, pa sad čekamo da nam "Razvojna banka" odobri novčana sredstva, koja bismo iskoristili za opremanje. Čim dobijemo kredit, krećemo u realizaciju. A kad će se to tačno desiti, ne zavisi puno od nas, već od banke", kazao je eKapiji Ferid Ajan, vlasnik firme Bositex.

Izvođač radova na hali bila je firma Prograd d.o.o. Žepče, a za unutrašnje opremanje već razmatraju pristigle ponude od firmi koje su zainteresovane.

Tekstilna kompanija Bositex bavi se proizvodnjom medicinske konfekcije, radne odjeće za medicinske radnike, bolničkih plahti te drugih tekstilnih proizvoda namijenjenih zdravstvenim ustanovama. Svoje proizvode samo izvoze, i to najviše u Švedsku, ali imaju u planu i proširiti se na domaće tržište. Trenutno zapošljavaju 50 radnika, dok u narednom periodu imaju cilj udvostručiti taj broj.

Ferid Ajan ističe kako su zadovoljni poslovanjem, kako radnici na vrijeme dobijaju plate, a godinu prema prvim rezultatima završavaju u plusu.

bron:www.ekapija.ba

Fabrika košulja "Bontex" na proljeće otvara još jednu novu firmu u Maglaju, zajedno sa švicarskim poslovnim partnerom u kojoj bi vlasničko učešće Bontexa iznosilo 50% i koja bi do kraja 2013. godine zaposlila oko 180 radnika. Ovo je za eKapiju potvrdio Izudin Hadžić iz firme "Bontex".

"Vizija "Bontex"-a je postati jedna od vodećih organizacija u proizvodnji muških košulja i ženskih bluza na području jugoistočne Evrope do 2017. godine", kazao je Hadžić, te dodaje da su im ciljevi do kraja 2013. godine povećati broj zaposlenih na 200 i zadržati sadašnji omjer učešća izvoza u ukupnom prihodu (95%) i u narednih pet godina.

Inače, trenutno imaju 175 radnika, a na sedmičnom nivou šiju oko 4.500 komada košulja i bluza. Do sada su isporučivali košulje poznatim firmama širom Evrope, kao što su švicarski trgovački lanci Manor i PKZ, šili su košulje za uniforme državnih službi u Švicarskoj, kao i za firmu Weder- Meyer, košulje za pilote avio kompanije Lufthanse, dok su od domaćih firmi šili za Bellissimu.

"Izrada kvalitetnih tekstilnih proizvoda usklađenih sa sadašnjim i budućim potrebama inostranih i domaćih kupaca ostaje misija Bontexa", zaključuje Hadžić.

Organizaciju "Bontex" d.o.o Maglaj je 2004. godine osnovao Senajid Husić. Iako djelatnost organizacije obuhvata široku lepezu aktivnosti, počevši od izrade raznih vrsta proizvoda, izgradnje objekata, prometa na veliko i malo i različitih uslužnih djelatnosti, "Bontex" d.o.o Maglaj se isprofilirao i postao poznat kao vodeća organizacija u FBiH, u proizvodnji tekstilnih odjevnih predmeta modne konfekcije (muških košulja i ženskih bluza).

A. Šulović

bron:www.ekapija.ba

Počeli radovi na sanaciji Kapi kule
07.12.2012

http://www.maglaj.ba/slike/kapi-kula.jpg

Općina Maglaj i firma DKM gradnja potpisali su Ugovor o sanaciji Kapi kule smještene na maglajskoj Gradini.
Ovaj projekat općina Maglaj je kandidovala Federalnom ministarstvu turizma i okoliša, zašto je odobreno 50 hiljada KM, a sredstva su izdvojena iz ukupnog iznosa koje je na ime turističkih naknada dobila Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona. Radovima će biti obuhvaćeno popunjavanje većih pukotina smjesom manjih komada kamena, zidanje urušenih kamenih zidova sa postojećim kamenim blokovima, unutrašnjem stepeništu te popločavanje poda kule, zamjena oštećenih dijelova pokrova, ugradnja rešetkastih vrata od kovanog željeza na ulazu u Kapi kulu u svrhu trajne zaštite gornjeg grada i sl. Maglajska gradina spada u bolje očuvane srednjovjekovne gradske utvrde, međutim, zbog zuba vremena i oštećenja na njoj su potrebni i još veći sanacioni radovi. Posljednji veći radovi na iskopavanju i rekonstrukciji urađeni su 1963. godine

bron:www.maglaj.ba

Ugovori za dovršetak projekta obnove stambenih objekata za 12 povratnika i raseljenih osoba na područje ZDK, čije je i prijeratno prebivalište bilo na prostoru ovog kantona, danas su potpisani u sjedištu kantonalne Vlade u Zenici.

Potpisali su ih predstavnici Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, korisnici ovog projekta, kao i predstavnci općina u koje će se povratnici vratiti. Ukupan budžet projekta je 270.000 KM, što daje Vlada ZDK, a ostatak potrebnih sredstava osiguraće općine.

- Projekat je započet tokom ove godine i namjeravamo do početka naredne okončati proceduru oko izbora izvođača radova, te sredstva doznačiti općinama da bi bila operitvna, navodi resorni kantonalni ministar Ivica Ćurić, dodajći da projekat podrazumijeva gradnju ili rekonstrukciju devastiranih stambenih objekata po modelu „ključ u ruke“.

Inače, na javni poziv za prijavu na ovaj projekat zaprimljeno je 139 prijava, a odabrano je 12 raseljenih osoba, koji su zadovoljavali ranije utvrđene opšte i posebne kriteterije, te su danas potpisali ugovore.

bron:www.rtvze.ba

Ono što su prije četiri mjeseca najavili britanski investitori, koji su i u Maglaju otvorili pogon “Ionix systems”, polako se ostvaruje. Broj uposlenih stalno raste – sa početnih 50-tak radnika taj broj je narastao do nešto više od 110 radnika u proizvodnim halama ove kompanije.
Ova britanska investicija vrijedna je četiri miliona KM i u konačnici bi trebala osigurati do 200 novih radnih mjesta. Kolektiv je jako mlad, a većina radnika je prošla određenu prekvalifikaciju jer su godinama kao trgovci, frizeri ili ekonomski tehničari bili na evidenciji nezaposlenih, a iskorišteni su i neki poticaji Federalnog zavoda za zapošljavanje. Većina uposlenih ima završenu srednju školu, ali nisu rijetki ni radnici sa fakultetskim diplomama, koji su godinama bili na Birou, a rade na mjestu koje zahtjeva srednju stručnu spremu. “Ovaj tip proizvodnje jedinstven je u BiH. Radimo kabalovske sisteme od komponenti i materijala koje dobijamo iz uvoza. Sve što proizvodimo se izvozi za već poznatog kupca – auto industriju ili teške mašine”, pojašnjava rukovoditelj proizvodnje Suad Ahmetspahić.

bron:www.nasarijec.ba

Dana 12.12.2012.godine Općinski načelnik je u zgradi Hotela «Zenica» potpisao Ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH za realizaciju Programa i projekata iz područja zaštite okoliša za 2012.godinu a koji su po objavljenom Javnom konkursu odobreni za općinu Maglaj.
Napominjemo da su za Općinu Maglaj odobreni projekti i to: Nastavak radova na izgradnji fekalne kanalizacije naselja Misurići u vrijednosti od 150.000,00 KM. Drugi projekat se odnosi na uređenje i izgradnju drvoreda u vrijednosti od 50.000,00 KM, a nosilac aktivnosti je Komunalno javno društvo. Treći projekat će implementirati «Natron-Hayat», a vezan je za zaštitu voda i okoliša u vrijednosti od 100.000,00 KM.

bron:www.maglaj.ba

Do kraja januara kompanija "Car Trim" u Žepču započet će raditi u novoizgrađenoj fabrici u industrijskoj zoni "Polje". "Car Trim" posluje u sastavu njemačke kompanije koja u svjetskoj proizvodnji kožnih i tekstilnih enterijera za automobile i avione te u proizvodnji metalnih sigurnosnih dijelova za autoindustriju zauzima vodeće mjesto.



Nova oprema



Kompanija je 2007. godine počela proizvodnju u Žepču, a trenutno zapošljava skoro 250 radnika sa proizvodnjom organiziranom u unajmljenim pogonima nekadašnjeg žepačkog tekstilnog preduzeća "Mahnjača" i hali kompanije "Zovko" u naselju Brankovići.

Prema riječima direktora "Car Trima" Andreja Kajića, u toku je tehnički prijem novosagrađene fabrike, nakon čega će uslijediti preseljenje proizvodnih pogona, opreme, radnika i uprave firme.

- U dvogodišnju gradnju fabrike koja se prostire na skoro 6.400 kvadrata, zajedno s novom opremom i savremenim mašinama, investirano je skoro 10 miliona KM - kazao je Kajić.

Potpisan ugovor

Perema njegovim riječima, s njemačkim proizvođačem automobila "Volkswagen" potpisan je početkom godine novi sedmogodišnji ugovor.

- S ovim ugovorom već u aprilu omogućit ćemo zapošljavanje novih 60 radnika. Nakon što instaliramo novu opremu, početkom naredne godine planiramo proširivanje proizvodnje i zapošljavanje dodatnih 500 osoba - kazao je Kajić.

Presvlake za Audi Q7

U "Car Trimu" trenutno se rade presvlake za Audi Q7 te kožna galanterija za Golf GTI 6 i zaštita za vrata novog Golfa 7.

Već sada jedna trećina presvlaka za Audi Q7 izlazi iz proizvodnih pogona ove firme u Žepču.

bron:www.avaz.ba

Nedavno je na Konferenciji Saveza općina i gradova, održanoj u Fojnici, a kojoj su prisustvovali načelnici općina Federacije BiH te zvaničnici FBiH, kao i diplomatskog kora u našoj zemlji, načelnica Općine Doboj Jug Jasminka Begić dobila veliki aplauz za prezentaciju dva projekta. O kakvim je projektima riječ, kazala nam je koji detalj više načelnica Begić, prilikom naše nedavne posjete Općini Doboj Jug.

Podrška za projekte zapošljavanja

- Prezentirala sam projekt „Gender u lokalnoj zajednici“. Riječ je zapravo o dva projekta, u čijoj implementaciji učestvujem – prvi se realizira u saradnji sa tekstilnom firmom Trendtex, a odnosi se na kupovinu šivaćih mašina, na kojima će se obučavati dvadesetak žena, od kojih će se u ovu firmu zaposliti njih deset. Uglavnom, u pitanju su žene, koje su godinama na evidenciji biroa za zapošljavanje. Vrijednost ovog projekta je oko 56 hiljada KM. Drugi projekt realizira Udruženje žena „Žena 21. vijeka“ Doboj Jug u saradnji sa NVO Aced Banja Luka. Želimo pokrenuti proizvodni kapacitet prerade i sušenja voća, a krajnji ishod je osnivanje jedne mini sušare voća. Cilj ovog projekta je samozapošljavanje žena. Projekt „Gender u lokalnoj zajednici“implementiramo u saradnji sa holandskom organizacijom za razvoj SNV i „Genderom Federacije BiH“. Oba projekta u općini Doboj Jug realizirat će se u ovoj godini – kaže načelnica Begić.

Podršku implementaciji ovih projekata načelnica Begić na pomenutom skupu dobila je i od švajcarskog ambasadora u BiH – Andre Schailer-a.

Njegova ekselencija Andre Schailer je nakon ovog skupa u Fojnici obećao da će posjetiti općinu Doboj Jug te susjednu općinu Doboj Istok. A pošto će Vlada Švicarske u skoroj budućnosti započeti sa realizacijom nekih novih projekata, u koje će biti uključeno dosta žena i mladih, obećao nam je podršku.

Bolji status žena

Načelnica Begić ne krije zadovoljstvo, da kada je riječ o statusu žena u pomenutoj općini, stvari se mijenjaju na bolje.
- Sa realizacijom ovih projekata, ali i inače u općini Doboj Jug, došlo je do znatnog pomaka kada je u pitanju učešće žena na rukovodećim mjestima. Tako je, nakon 12 godina, u novom sazivu OV Doboj Jug, ponovo jedna žena, što mi je izuzetno drago i mislim da je to veliki uspjeh i evo, nakon 15 godina, od kada je formirana Općina Doboj Jug, po prvi puta izabrana je načelnica općine.

bron:www.nasarijec.ba

Zahvaljujući angažmanu hfz Senaida Zajimovića, direktora Vakufske direkcije BiH, obezbijeđen je veći dio sredstva za izgradnju nove džamije u Matuzićima, u Općini Doboj Jug. Sredstva u vrijednosti od 98.750 Kuvajtskih dinara (više od 500.000 KM).

Donator sredstava je institucija Bejtu Zekat iz Kuvajta koja djeluje u sastavu Ministarstva vakufa države Kuvajt. U novembru prošle godine potpisan je ugovor o finansiranju izgradnje džamije i pristupilo se izradi glavnog izvedbenog projekta za što je bio zadužen tešanjski arhitekta Osman Rakić. Svi pripremni radovi su uspješno okončani, a iz Medžlisa IZ Doboj je obećano da će uvođenju izvođača radova u poslove, što će se desiti 22. februara, biti prisutan Kuvajtski ambasador u BiH, nj.e. Mohammad Fadel Khalaf , predstavnici Vakufske direkcije, Muftiluka zeničkog, Medžlisa IZ Doboj, Općine Doboj i druge brojne zvanice. Rok za izvođenje radova je kraj ove godine.

bron:www.nasarijec.ba

Danas je u Maglaju boravio NJ.E. Tomaš Sunjog, češki ambasador u BiH sa predstavnicima Češke razvojne agencije, predstavnicima firme Geotest d.o.o. Brno i Sarajevo,firme Kobit, predstavnicima LAG regije Doboj : potpredsjednikom RS-a Enesom Suljkanovićem, načelnikom opštine Doboj Obrenom Petroviće i izvršnom direktoricom LAG Majom Mišić. Razlog posjete bio je realizacija projekta "Poboljšanje upravljanja otpadom u opštinama Doboj i Maglaj". Ocijenjeno je da se ovaj međuopštinski i međuentitetski projekat realizuje uspješno.



Današnja posjeta iskorištena je i za primopredaju kamiona Komunalnom javnom društvu Maglaj čija je vrijednost oko 230 hiljada KM.
Tokom posjete Maglaju, gosti su obišli i Prvu osnovnu školu Maglaj koja je jedna od osam škola iz dobojske i maglajske opštine uključena u edukativnu kampanju prikupljanja i reciklaže starog papira, odnosno plastične ambalaže.



bron:www.maglaj.ba

Kompanija „Kovan“ M.I. iz Gračanice, ovih je dana u Olovskim Lukama pustila u probni rad liniju za proizvodnju peleta. Inače, ova renomirana kompanije prošle je godine kupila kompleks auto-baze od ŠIP „Stupčanice“.

-Tokom proteklih mjeseci vršili smo instalaciju strojeva za preradu drvne mase i pakovanje peleta. Ono što je bitno napomenuti je da smo otkupili velike količine drveta te da smo nesmetano krenuli u proizvodnju, kaže Said Karalić, vlasnik kompanije.



Sirovinu isporučuje lokalno stanovništvo



Pogon u Olovskim Lukama trenutno zapošljava dvadeset radnika. Puštanjem i druge linije priliku za zaposlene dobit će još toliko radnika. Pored stalno uposlenih u proizvodnji, veliki broj lokalnog stanovništva ima mogućnost da ostvari zaradu skupljajući šumski otpad koji se koristi za proizvodnju peleta. Kako ističe Karalić, kompanija se specijalizovala za proizvodnju kotlova za zagrijavanje stambeno poslovnih i industrijskih objekata uz korištenje isključivo obnovljivih izvora energije. Prozvodi ove kompanije već su našli svoje kupce u regionu te na tržištu Austrije i Njemačke.



Lider u prozvodnji kotlova



-Nakon istraživanja tržišta i uporednog projektovanja, na tržište smo plasirali toplovodne kotlove za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora na biomasu-pelet, koji zadovoljavaju sve evropske standarde u pogledu tehničkih karakteristika, kao i najviše standarde zaštite okoliša, a po svojim tehničkim karakteristikama, pristupačnim cijenama i efikasnim servisom dostupni su i domaćim kupcima-ističe Karalić.



U periodu od samo pet godina „Kovan“ je postao lider u proizvodnji kotlova za korištenje obnovljivih energenata. Proizvodni program obuhvata “Ekoline” kotlove na biomasu – pelet, kamine na biomasu- pelet i solarne kolektore.



Pored kupovine kompleksa auto baze, kompanija iz Gračanice ovih je dana završila proceduru oko kupovine i Zemljoradničke zadruge Olovo.

bron:www.nasarijec.ba

Nakon što je kompanija „Prominvest“ iz Konjica prije dvije godine kupila zastarjele prozvodne kapacitete olovskog ŠIP „Stupčanica“ za 3.700.000 KM, te pokrenula primarnu preradu drveta, za nepunu godinu dana izgrađena je i tvornica za prozvodnju laminiranih lijepljenih ploča, euro paleta, elemenata za pločasti namještaj, peleta i briketa. U nove pogone „Prominvest-Stupčanice Olovo“ uloženo je preko 15 miliona KM.

Nova zapošljavanja

Ono što odlikuje ovu kompaniju je kvalitet proizvoda, koji lako nalaze put do kupca. Otvaranjem novih pogona i prozvodnih linija prilika je za novo zapošljavanje.

-U primarnoj preradi i novim pogonima za finalizaciju drvnih sortimenata trenutno je zaposleno 150 radnika. Proizvodnja ploča i lameliranih greda je počela i postepeno usavršavamo njihov kvalitet jer nam je cilj da imamo najbolji proizvod na tržištu. Proizvodnja paleta i briketa ide planiranom dinamikom. Nedavno smo potpisali ugovor za kupovinu opreme za pelet. Naš cilj je da trupac bude iskorišten 100 odsto. Iz tog razloga je naša proizvodnja izuzetno kompleksna. Trenutno pregovaramo sa jednom austrijskom firmom koja nam je ponudila značajne poslove i u nama vide sigurnog partnera za buduću saradnju- ističe direktorica Jasmina Karagić.

Plasman na ino tržište

- Naši proizvodi pronalaze tržište van granice BiH, to je uglavnom austrijsko i manjim dijelom hrvatsko i slovenačko tržište, što dovoljno govori o kvalitetu naših proizvoda koji ispunjavaju sve zahtjeve inostranih kupaca što je i naš prvenstveni cilj. Samo deset odsto proizvoda plasiramo na domaće tržište - kaže Karagić. Zahvaljujući dobroj saradnji sa Šumskim privrednim društvom ZDK, kako ističu čelni ljudi kompanije, nemaju problema ni kod obezbjeđenja sirovine. Kako najavljuju u „Prominvestu-Stupčanici“ do kraja godine imaju velike planove koje će zajedno sa svojim radnicima nastojati ostvariti.

bron:www.nasarijec.ba

U Maglaju je u trznom centru MAG u prostorima bivseg DP-a otvorena Skafa.

ITC doo Zenica izvodi radove na instalacijama grijanja u jednom dijelu fabrike Natron Hayat Maglaj.

Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona organizira ceremoniju povodom završetka projekta T.A.J.A.N. ("TAJAN – Tourism, Adventure, Joy, Attractions, Nature"), koji finansira Evropskog unija i zvaničnog otvaranja turističkog Info centra, u petak, 10. maja u mjestu Kamenica, Zavidovići, na području Spomenika prirode Tajan.





Događaj će biti prilika da se zvanice bolje upoznaju sa brojnim aktivnostima koje su sprovedene na uređenju turističke destinacije Tajan, raznolikoj ponudi sadržaja i opreme koja se nudi posjetiteljima u novom turističkom Info centru te atraktivnim destinacijama na planini Tajan.



U okviru svečane ceremonije otvaranja, koja se organizuje u sedmici obilježavanja Dana Evrope, najavljeno je obraćanje šefa Delegacije EU u BiH/specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena, te dužnosnika Zeničko-dobojskog kantona i Općine Zavidovići, kao i Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona.



Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona godinama intenzivno radi na unapređenju turističke ponude zaštićenog Spomenika prirode Tajan, u saradnji sa partnerskim organizacijama i uz finansijsku podršku EU.



Spomenik prirode Tajan osim prirodnih ljepota sada nudi i aktivnosti kao što su: promatranje divljine, brdski biciklizam, planinarenje, hodanje na krpljama, speološki događaji, ekoturizam i drugo.

bron:www.zenicablog.com

U Brezi je potpisan Ugovor o nabavci novog mehanizovanog širokočelnog kompleksa za Rudnik mrkog uglja Breza. Javno preduzeća Elektroprivreda BiH je za ovu namjenu izdvojilo oko 19,5 miliona maraka. Nove mašine osigurat će rudarima humaniju i efikasniju proizvodnju. Kapacitet širokog čela je 1.500 tona na dan, a stvorit će preduvjete za veću i jeftiniju proizvodnju uglja iz podzemne eksploatacije u narednih 10 godina. Direktor Rudnika mrkog uglja Breza Suad Čosić istakao je da su na ovu opremu čekali 31 godinu.

“Nabavkom nove opreme proizvodnja u rudniku penje se na 750.000 tona uglja i možemo reći da ćemo se vratiti na prijeratnu proizvodnju. Sigurnost rudara na otkopu će biti mnogo veća i eliminirat ćemo povrede na radu. Ova oprema je veoma važna i za grad Brezu, jer poznata je krilatica, ako rudnik dobro radi razvija se i Breza”, kazao je Ćosić.

Ugovor o nabavci mehanizovanog širokočelnog kompleksa potpisali su Suad Ćosić, direktor RMU “Breza”, i predstavnici kompanije Kopex s.a. iz Poljske Iwona Pisarek, direktorica Odjeljenja za vanjsku trgovinu Kopexa, i Andrzej Meder, član Odbora Kopexa, a ceremoniji su prisustvovali i premijer FBiH Nermin Nikšić i direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica.

Na realizaciju ovog projekta čekalo se tri godine, zbog složenog postupka nabavke, jer je komplikovan Zakon o javnim nabavkama u BiH. Nabavka nove opreme realizovana je iz programa dokapitalizacije, na osnovu kojeg se Elektroprivreda BiH obavezala da će u sedam rudnika u Koncernu uložiti 204 miliona KM.

Generalni direktor EPBiH Elvedin Grabovica je naglasio da je ovo jedan od najvećih projekata Koncerna, jer se na to čekalo više od 30 godina. “Kada je riječ o ulaganju u rudnike Elektroprivrede na prvom mjestu nam je čovjek – rudar. Hoćemo da radi sigurno i s najboljom opremom i da za svoj rad bude adekvatno nagrađen. Ulazimo u korporativno upravljanje i EPBiH ne insistira samo na proizvedenim tonama uglja, već insistiramo na ostvarenim finansijskim rezultatima i po tome mjerimo uspješnost rudnika. Planiramo da u rudnik “Breza” uložimo još 12,5 miliona KM”, rekao je Grabovica.

(federalna.ba)

Rukovodstvo Nogometnog kluba (NK) "Vitez" iz Viteza, nakon najvećeg klupskog uspjeha i plasmana u Premijer ligu BiH, odlučilo je danas da će ekipa prve premijerligaške utakmice, kao domaćin, igrati na stadionu Kamberovića polje u Zenici ukoliko do 27. jula, kada počinje novo prvenstvo, ne bude završena rekonstrukcija Gradskog stadiona.

U toku su intenzivne pripreme za pokretanje radova na sanaciji i uređenju Gradskog stadiona, a procjenjuje se da će investicija biti vrijedna oko 400.000 KM.

bron:www.zenicablog.com

Zenicki ITC doo je angazovan na radovima u tvornici Natron Hayat Maglaj

Izvođenje radova na izradi bazena rashladnog tornja TG 3, temelja pumpi i temelja oslonaca cjevovoda i cijevnog mosta u Natron Hayat-u.

Rok izvođenja radova: 20 dana



http://img716.imageshack.us/img716/4985/itcmaglaj.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/716/itcmaglaj.jpg/)

bron:www.itc.ba

http://img839.imageshack.us/img839/8386/drummaglaj.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/839/drummaglaj.jpg/)

U subotu 01.06.2013.godine,počeli su radovi na revitalizaciji dionice Antičkog Druma: Oruče-Krvavi Hrastovi-Cerova Ravan-Strupina u dužini cca 4,4 km čijim završetkom će se izvršiti spajaje Novošeherskog područje i naselja općina Tešanj, Maglaj i Doboj-Jug, u smislu njihovog povezivanja i obnavljanja historijskih veza odnosno poboljšanja dostupnosti i uslova za život ovih naselja.

bron:www.maglaj.ba

U okviru programa Omladinske banke Žepče, koji partnerski podržavaju Općina Žepče i Fondacija „Mozaik“, ove godine za projekte mladih odobreno je osam od prijavljenih 12 projekata. Tim povodom Omladinska banka Žepče upriličila je u Žepču ceremonija uručivanja čekova i potpisivanja ugovora s predstavnicima neformalnih grupa mladih općine Žepče. Ukupna vrijednost sredstava osiguranih za ovaj projekt iznosi 30.045 KM od čega je iznos od 16.134 KM osiguran od strane neformalni grupa mladih, dok je iznos od 13.911,50 KM osiguran iz fonda Omladinske banke Žepče. Ove godine odobreni su projekti: uređenja autobusnog stajališta, igrališta za djecu i mlade, mini fitness centar,nogometno igralište, sportsko igralište, uređenje sportske sale, uređenje nogometnog terena i terena oko igrališta.

bron:www.nasarijec.ba