EagleX
January 31st, 2012, 02:34 PM
Žuta kuća
Subotica
NAMENA: objekat visokog obrazovanja
ARHITEKTA: Titus Mačković
ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 1880.
VISINA: ?
SPRATOVI: 2
Posle niza pokušaja 1868. godine je prihvaćen statut prve subotičke banke, a 30.3.1869. godine je počela sa radom Štedionica i pučka banka (Takarékpenztár és Népbank). U prvim godinama rada, rukovođena po odlukama dvojice najzaslužnijih osnivača, Bodoga Corde (Czorda Bodog) i Đerđa Gulna (Guln György), banka je imala izuzetno veliki promet, ali i dividendu za deoničare. To je opredelilo upravu banke da sagradi vlastitu palatu.
Kupljen je 1880. godine prazan plac za 12.128 forinti. Arhitekta Titus Mačković iste godine je projektovao najveću palatu u ulici. Po okončanju izgradnje njena procenjena vrednost iznosila je 187.877 forinti.
Slobodnostojeća zgrada, monumentalnih dimenzija i pročelja, zauzima čitav jedan urbani blok sa dva unutrašnja dvorišta. Fasade su oblikovane u stilu neorenesanse i orijentisane su na četiri ulice.
U zgradi se pored banke nalazila pošta, poreski ured, nekoliko stanova i Nacionalna kasina do 1884. godine. U svesti građanstva ova zgrada češće se vezuje za činjenice iz bliže istorije. U njoj je u godinama Drugog svetskog rata bilo sedište specijalne policije mađarske vojske, zatvor i mučilište, te zgrada i svoj karakteristični naziv nosi iz tog vremena.
http://static.panoramio.com/photos/original/46812906.jpg
http://i985.photobucket.com/albums/ae338/EagleX_photos/30.jpg
http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/slike/1281.jpg
http://www.gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2011/12/lepa.jpg
gradsubotica (http://www.gradsubotica.co.rs/strava-zute-kuce-kad-bi-zidovi-pricali-2/)
http://www.gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2011/12/213_001.jpg
gradsubotica (http://www.gradsubotica.co.rs/strava-zute-kuce-kad-bi-zidovi-pricali-2/)
Subotica
NAMENA: objekat visokog obrazovanja
ARHITEKTA: Titus Mačković
ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 1880.
VISINA: ?
SPRATOVI: 2
Posle niza pokušaja 1868. godine je prihvaćen statut prve subotičke banke, a 30.3.1869. godine je počela sa radom Štedionica i pučka banka (Takarékpenztár és Népbank). U prvim godinama rada, rukovođena po odlukama dvojice najzaslužnijih osnivača, Bodoga Corde (Czorda Bodog) i Đerđa Gulna (Guln György), banka je imala izuzetno veliki promet, ali i dividendu za deoničare. To je opredelilo upravu banke da sagradi vlastitu palatu.
Kupljen je 1880. godine prazan plac za 12.128 forinti. Arhitekta Titus Mačković iste godine je projektovao najveću palatu u ulici. Po okončanju izgradnje njena procenjena vrednost iznosila je 187.877 forinti.
Slobodnostojeća zgrada, monumentalnih dimenzija i pročelja, zauzima čitav jedan urbani blok sa dva unutrašnja dvorišta. Fasade su oblikovane u stilu neorenesanse i orijentisane su na četiri ulice.
U zgradi se pored banke nalazila pošta, poreski ured, nekoliko stanova i Nacionalna kasina do 1884. godine. U svesti građanstva ova zgrada češće se vezuje za činjenice iz bliže istorije. U njoj je u godinama Drugog svetskog rata bilo sedište specijalne policije mađarske vojske, zatvor i mučilište, te zgrada i svoj karakteristični naziv nosi iz tog vremena.
http://static.panoramio.com/photos/original/46812906.jpg
http://i985.photobucket.com/albums/ae338/EagleX_photos/30.jpg
http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/slike/1281.jpg
http://www.gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2011/12/lepa.jpg
gradsubotica (http://www.gradsubotica.co.rs/strava-zute-kuce-kad-bi-zidovi-pricali-2/)
http://www.gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2011/12/213_001.jpg
gradsubotica (http://www.gradsubotica.co.rs/strava-zute-kuce-kad-bi-zidovi-pricali-2/)