Poslije dobrog obroka u moru, ležaljka i suncobran na plaži za Karetu

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2012/06/morska-kornjaca-kareta-kareta1.jpg
morska kornjača Kareta-kareta

Atrakcija u Bokokotorskom zalivu već par godina pored delfina, a prošle jeseni i zalutalog kita, je već odomaćena morska kornjača i to Kareta-kareta.
U našem moru ovo je najčešća od tri vrste, objašnjava za Skala radio Vesna Mačić, naučna saradnica u kotorskom Institutu za biologiju mora.
Pa i pored atrakcije nije prijatan susret kupača sa Karetom, čiji oklop može da bude dugačak i do 80 centimetara.
Na naše pitanje koliko je ova morska kornjača opasna, Vesna Mačić je odgovorila da je bezopasna za čovjeka i da neće napasti, ali ukoliko se na primjer zapetlja u ribarsku mrežu ili bude povrijeđena, onda može biti agresivna i ima veoma oštre zube.
Ova kornjača u moru hrani se mušuljama, ribom, pliva i dosta se kreće mijenjajući staništa.
Ponekad izlazi i na plažu da se odmori i da se sunča, a pješčana ili šljunkovita plaža treba joj za polaganje jaja.
Na naše pitanje otkud Kareta kod nas, Mačićeva je odgovorila da je vjerovatno zalutala u zaliv pa ne umije da izađe.
Ono što zasigurno zna jeste da tamani sitnu plavu ribu i mušulje u uzgajalištima.
Nezgoda po njih je što često stradaju od propela brodova i jahti koji ih ne vide i pređu preko njih, pa ih povrijede.
Ova vrsta morske kornjače može da živi nekoliko desetina godina, zaključila je Mačićeva za Skala radio.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2012/06/morska-kornjaca-kareta-kareta.jpg

http://skalaradio.com/2012/06/26/poslije-dobrog-obroka-u-moru-lezaljka-i-suncobran-na-plazi-za-karetu/

Britanski Daily Mail o Crnoj Gori, novinari oduševljeni Svetim Stefanom, Kotorom. Porto Montenegro je "konfekcija"

Dok se crnogorski zvaničnici diče apartmanskim naseljem i marinom Porto Montenegro u Tivtu kao ogromnim dostignućem u razvoju domaćeg turizma, novinari stranih medija ne dijele oduševljenje kompleksom ultraskupih stanova za prodaju na tržištu. Na prestižnoj lokaciji u srcu Tivta već pet godina gradi ih kanadski milijarder Piter Mank i njegovi partneri.

Britanski dnevnik „Daily Mail“ objavio je reportažni tekst o turističkoj ponudi Crne Gore pod naslovom „Puna Crna Gora – zvrndave plaže i uvale skrivene u vrletima“ iz pera Marka Palmera. Britanski novinar sa suprugom je stigao u Tivat automobilom iz Dubrovnika „nakon nekoliko sati truckave vožnje“ i odmah je slijedio putokaze koji su ga vodili do Porto Montenegra.

Kompleks koji Palmer opisuje kao „plišanu marinu koja se još gradi“, nije ostavio naročit utisak na njega uprkos tome što navodi imena ruskog oligarha Olega Deripaske i britanskog bankara Natanijela Rotšilda kao suinvestitora kompleksa u kome je Rotšild „pozvao bogate prijatelje i supermodel Naomi Kempbel da proslave njegov 40. rođendan prošlog ljeta“.

„Ideja ovog projekta je da se napravi nešto u stilu Puerto Banusa u Španiji – novi grad sa uvezenim sadnicama palmi, razmetljivim hotelima, barovima, restoranima i prodavnicom kupaćih kostima koje dizajnira Hajdi Klajn, te cijenama vezova za jahte i do 30 odsto nižim nego u ostalim za nautičare atraktivnim destinacijama na Mediteranu. Cijelu ovu konfekciju doživjeli smo kao potpuno bezdušnu i jedva smo čekali da odemo dalje iz Porto Montenegra”, piše u Palmerovom tekstu u „Daily Mailu“.

Za razliku od Porto Montegra, britanskom novinaru se svidio autentični Sveti Stefan do koga je došao prošavši pored „predivnog starog grada Budve nad kojim dominiraju građevinski kranovi koji istinski određuju crnogorsku budućnost“.

„Neke od novih zgrada su nemaštovite, druge su pak odvratne, ali nastavite ići dalje niz ono što se danas naziva balkanskom rivijerom i doći ćete do Svetog Stefana, nevjerovatno lijepog Amanovog rizorta koji je otvoren prošle godine na privatnom ostrvu do kojeg se dolazi uskim nasipom sa crvenkastim šljunkovitim plažama sa obje strane.

Ostanite ovdje noć ili dvije ako ikako možete, iako nije nimalo jeftino. Nas je Sveti Stefan prosto oduševio“, piše Palmer koji obližji restoran „Kraljičina stolica“ opisuje jednim od najljepših mjesta na svijetu.

Oduševljeni Kotorom

Britanski novinar preporučuje posjetu Kotorskom zalivu koji naziva „jezerom Kuomo sa stavom“, starom gradu u Kotoru, baroknom Perastu i svetilištu Gospe od Škrpjela.

Posjetili su poluizgrađeno naselje koje će biti naseljeno isključivo Rusima, uz konstataciju “došlo nam je da se pomolimo Bogu da Rusi ostave Crnu Goru na miru.“

http://www.vijesti.me/vijesti/britanski-novinari-pomolimo-se-bogu-da-rusi-ostave-crnu-goru-miru-clanak-79936

Pored španskih i portugalskih mondenskih ljetovališta, Marbelje, Palma de Majorke i Viljamure i Tivat je odnedavno na svjetskoj mapi eksluzivnog plažnog brenda „Purobič“. Ovaj „bič operator“ sa vrhunskom reputacijom od 15.juna preuzeo je upravljanje „Lido Mar“ bazenom u Porto Montenegru. Vlasnik poznatog svjetskog turističkog brenda koji njeguje urbani stil plažnog luksuza, Mats Valstrom otkriva za Rdaio Tivat dio svojih planova sa „Purobičom“ u Crnoj Gori. „Tek smo otvorili i u velikom smo iščekivanju svečanog otvaranja 30.juna. Očekujemo oko 2.000 zvanica, poznatih i uticajnih javnih ličnosti iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, ali i Njemačke, Engleske, SAD“, kaže Valstrom. PR menadžer David Madiljan otkriva nam da su na listi zvanica premijer Igor Lukšić, pojedini ministri, predsjednik opštine Miodrag Kankaraš, ali i poznata lica estrade Kristina i Nataša Bekvalac, Marija Karan, Duška Jovanović, Marija Kilibarda, Niggor i ostali.

„Ovaj projekat je za mene izuzetno uzbudljiv. Crna Gora je za mene nepoznat dio Mediterana, ali je neobično primamljiv i lijep. Vraća zaboravljeni sjaj Balkana na svjetsku turističku mapu. Projekat koji realizujemo sa „Porto Montenegrom“ u ovom prelijepom okruženju je tek počeo. Fantastično je što smo dio toga“, kaže vlasnik i osnivač „Purobiča“. Vlastrom najavljuje da će „Purobič“ u atraktivnom ambijentu najljepšeg bazena na Crnogorskom primorju ovoga ljeta imati poseban cjelodnevni program sa poznatim di džejevima, međunarodnim majstorima kulinarstva, „Majami gril“, „suši“ večere i zabave. „Imamo zanimljiv jelovnik od pristupačnih specijaliteta mediteranske kuhinje, pasta i salata do veoma skupih morskih specijaliteta pripremljenih na neponovljiv način“, kaže vlasnik „Purobiča“.

U „Purobič“ lancu je i „Puro Oasis“ hotel u Palma de Majorci, a Valstrom kaže da bi volio da nešto slično izgradi i u Crnoj Gori. „Vjerujem da naš dolazak u ovaj region najava novog i nove vrste turizma“, rekao je Valstrom.

http://www.radiotivat.com/images/stories/Bazen_Lido_Mar_buduci_Purobeach_Porto_Montenegro_klub.jpg

http://www.radiotivat.com/turizam/purobic-donosi-u-tivat-novi-talas-svjetskog-turizma

Ležaljka skuplja od kreveta (http://www.vijesti.me/vijesti/lezaljka-skuplja-kreveta-clanak-80240)

Ideja da se crnogorska kupališta oslobode mobilijara, te da plastificiranje obale, po kome je najljepši primorski resousr svih prethodnih godina prepoznat, ni ovoga ljeta neće zaživjeti. I dalje, plaže su bukvalno zatrpane mobilijarom, iako je Pravilnikom o uređenim i izgrađenim kupalištima jasno precizirano da svaki zakupac, izuzev hotelijera, mora osloboditi polovinu kupališta od ležaljki i suncobrana.

Kako je "Vijestima" saopšteno u Morskom dobru ukupno je na crnogorskoj obali 302 kupališta, od kojih su 217 uređenih i izgrađenih, u okviru kojih je 32 hotelska kupališta, dok je 85 prirodnih plaža, na kojima nema mobilijara.

http://www.vijesti.me/data/slika/15/147790.jpg
U Budvi dvije ležaljke i suncobran od pet do 15 eura dnevno (Foto: Vuk Lajović)

Sve u svemu, i ove godine na sceni je apsurdna situcija, da su cijene iznajmljivanja plaćnog mobilijara bukvalno veće od iznajmljivanja ležaja u privatnom smještaju.

Naime, turisti koji dođu u Budvu, platiće za neke plaže iznajmljivanje ležaljke i suncobrana više nego što će ih koštati ležaj, koji je u privatnom smještaju od osam do 15 eura, u zavisnosti od dijela Budve ili drugih mjesta duž budvanske rivijere.

"Vijesti" su se uvjerile da je cijena para ležaljki i suncobrana, najprihvatljivija, na najpopularnijem bečićkom kuplištu „Stefan braun“, koja je pet eura za dan. Ta cijena je ujendo i najniža u odnosu na sva ostala kupališta.

Cijene plaćenog mobilijara na Slovenskoj plaži u zavisnosti od kupališta su od osam do 12 eura. Na najpopularnijoj budvanskoj plaži Mogrenu, iznajmljivanje para ležaljki i suncobran košta 15 eura, koliko staje i zakup plažnog mobilijara na hotelskoj plaži bečićkog "The Queen of Montenegro".

Činjenica je da su hotelska kupališta relaksirana odredbe da polovinu prostora moraju osloboditi od mobilijara, te ulaz na ove plaže, ujedno je uslovljena i obaveznim korišćenjem mobilijara.

Duplo veće cijene u odnosu na "Kraljicu" su na hotelskoj plaži u Pržnu, ispod elitnog hotela "Maestral", gdje iznajmljivanje suncobrana i ležaljki košta 30 eura. Turista koji bude namjeravao da se okupa nedaleko od Masetrala, na Kraljevoj plaži, koja je takođe hotelska, ispod vile"Miločer", to će ga koštati 75 eura, koliko staje iznajmljivanje mobilijara.

http://www.vijesti.me/data/slika/14/133867.jpg

Na hotelskoj, zapadnoj plaži, grad hotela Sveti Stefan, cijene su "skromnije" nego u Miločeru, pa tako iznajmljivanje mobilijara košta 50 eura, koliko košta bogata večera za dvoje u nekom od popularnih budvanskih restorana.

Najljepša crnogorska plaža Kraljičina, nažalost, i ove godine je zatvorena za sve smrtnike, pa će u čarima azurnog mora ove ljepotice moći da uživaju samo gosti vile "Miločer" i Svetog Stefana, kao i privilegovani pojedinci.

Cijene mobilijara na plažama barske rivijere su od dva eura za ležaljku, odnosno pet eura za suncobran i dvije ležaljke. Na plažama Utjehe u Sutomoru i Čanja, za suncobran i dvije ležaljke treba platiti od šest eura do osam eura.

Na plaži plažnog bara Odisej-plaža Sirena, iznajmljivanje ležaljke košta eura, toliko treba platiti i za suncobran. Zakupac plaže Radoš Đikanović kaže da je sve uradio u eko fazonu po projektu Morskog dobra, da je to koštalo, ali gostiju još uvijek nema.

Cijene plažnog mobilijara na hercegnovskoj rivijeri su raznolike. Najskuplji je na plaži Club hotela Riviera u Njivicama. Cjelodnevno iznajmljivanje ležaljke košta 6, a suncobrana 4 eura.

Na ostalim plažama za ležaljku na plaži treba izdvojiti od 2,5 do 5 eura, dok je iznajmljivanje suncobrana od 1,5 do 3 eura. Neke od plaža na hercegnovskoj rivijeri u Meljinama, Baošićima i Đenovićima su, suprotno preporukama, skoro sto postotno "prekrivene" ležaljkama, pa je nemoguće sjesti na plažu, a kamoli prostrijeti peškir.

Neke manje popunjene plaže još uvijek ne naplaćuju korišćenje ležaljki, ali je zato na drugim "režim" njihovog korišćenja rigorozan. Tako se žalila jedna majka djeteta od godinu da joj na jednoj plaži na Toploj nijesu dozvolili da pomjeri plažni stočić da bi na njegovo mjesto stavila kolica sa djetetom, kako bi ispod suncobrana bilo zaštićeno od sunca.

Iako ulaz na plažu ne smije da se naplaćuje – umjesto toga na pojedinim je uvedena obavezna konzumacija od 5 eura, koja važi cijeli dan. Uz to, naravno, naplaćuje se i plažni mobilijar.

Na nekim plažama, kao onoj hotela Riviera, kupači mogu donijeti i raširiti svoj suncobran, a na drugim je to “strogo zabranjeno”. Za očekivati je da će plažni mobilijar u špicu sezone biti još skuplji.

Skupo na Almari i Purobeach kupalištu

Turistima i domaćoj populaciji na Tivatskoj rivijeri ovog je ljeta na raspolaganju petnaestak uređenih i prirodnih kupališta na kojima se izdaje i plažni mobilijar. Među najjeftinijima su plaže hotela "Kamelija" u Donjoj Lastvi i hotela "Mimoza" u centru grada, gdje iznajmljivanje dviju ležaljki i suncobrana košta pet eura.

Na plaži hotela „Palma“ iznajmljivanje dviju ležaljki i suncobrana košta šet eura, koliko i na plaži Kalardovo, odnosno kupalištu "Solila" na Obali Đuraševića. Cijene mobilijara na najpopularnijem kupalištu na Tivatskoj rivijeri – plaži Plavi horizont u uvali Pržna iznose osam eura dnevno za komplet od dvije ležaljke i suncobran, iznajmljivanje malog suncobrana košta 2 eura.

http://www.vijesti.me/data/slika/15/147791.jpg

Na Plavim horizontima parking za automobile košta tri eura. Među najskupljima je jedno od najekskluzivnijih kupališta na Tivatskoj rivijeri, ali i Crnogorskom primorju uopšte – plaža "Almara Beach" u uvali Oblatna.

Do kraja juna dvije ležaljke i suncobran treba platiti 10 eura dnevno, dok iznajmljivanje posebnih baldahina po kojima je "Alamara" poznata košta 25 eura. Od 1. jula do kraja avgusta su nove cijene predviđene za špic sezone pa će iznajmljivanje mobilijara na "Almari" tada biti duplo skuplje.

Za one sa najdubljim džepom namijenjen je 65-metarski otvoreni bazen "Lido Mar" u tivatskoj marini "Porto Montenegro" koji će ovog ljeta poslovati u sklopu lanca ekskluzivnih kupališta "Purobeach" iz Španije.

Iznajmljivanje jedne ležaljke uz bazen kod "Purobeacha" košta 30 eura, ležaljke-kreveta 60 eura dnevno, a iznajmljivanje posebne kabane, kakvih je na raspolaganju samo četiri, treba platiti čak 500 eura dnevno. Uz klasične i ležaljke-krevet, dobija se poseban "paket dobrodošlice" sa svježim voćem, vodom i sokovima, dok iznajmljivanje kabane podrazumijeva i značajno veći uključeni paket konzumacije u plažnom restoranu.

Naplaćuju ulaz na Adu Bojanu

Iako suprotno važećim zakonskim propisima i ovog ljeta u Ulcinju ulaz se naplaćuje na ulaznoj kapiji nudističkog naselja na Adi i na poznatoj Ženskoj plaži u blizini hotela "Albatros".

Vlasnici i zakupci takav potez pravdaju posebnošću naselja i popularnog ženskog kupališta na kome postoje izvori sumporne vode koja ljekovito djeluje na sterilitet. Cijena ulaza u nudističko naselje ista je kao i prošle godine- pet eura za vozilo a euro po osobi. Na svim ostalim kupalištima duž Ulcinjske rivijere, ulaz je slobodan, a cijene plažnog mobilijara vrlo popularne.

Tako na zvanično najljepšoj crnogorskoj plaži, Safariju, dvije ležaljke i suncobran možete iznajmiti za pet eura dnevno, dok je parking u hladovini ispod stoljetnih borova besplatan. Ista cijena je i na ostalim kupalištima na Velikoj plaži, dok isti mobilijar na Maloj plaži košta euro više na dan.

Na istoj plaži, za euro možete iznajmiti ležaljku, a suncobran za tri eura. Na najpopularnijem sastajalištu mladih, čuvenoj Ibici u Borovoj šumi, dvije ležaljke i suncobran koštaju pet eura.

Na Tivatskom festivalu najbolje predstave iz regiona (http://www.vijesti.me/kultura/na-tivatskom-festivalu-najbolje-predstave-regiona-clanak-80384)

U sklopu 'Purgatorija' biće premijerno izvedene i dvije nove pozorišne predstave u produkciji Centra za kulturu Tivat i to 28. jula komad 'Penelopijada' koju režira Dragana Varagić, odnosno predstava 'Čovjek iz Lemura' u adaptaciji i režiji Erola Kadića, kako je kazala direktorica CZK Tivat Milena Radojević na jučerašnjoj konferenciji za novinare predstavljajući program ovogodišnjih “Purgatorija”.

Radojević je naglasila da će ovogodišnje “Purgatorije“ imati i nikada jaču takmičarsku konkurenciju u sklopu Međunarodnog festivala mediteranskog teatra u kojoj će biti izvedeno čak 11 predstava koje je odabrala selektorka Tanja Mandić-Rigonat.

U konkurenciji su komad “Otac na službenom putu“ beogradskog “Ateljea 212“, “Lukrecija iliti Ždero“ Gradskog pozorišta Podgorica, “Penelopijada“ Centra za kulturu Tivat, “Antigona“ Hrvatskog narodnog kazališta “Ivan plemeniti Zajc“ iz Rijeke, “Iza kulisa“ pozorišta „Boško Buha“ iz Beograda, “Prizori sa jabukom“ u produkciji festivala “Dubrovačke ljetnje igre“ Dubrovnik, “Kurba“ Gledališća “Glej“ iz Ljubljane, “Leda“ zagrebačkog kazališta “Gavella“, “Moj prvi put“ pozorišta “Vuk Karadžić“ iz Beograda, “Kad sam bio mrtav“ Slovenskog narodnog gledališća iz Ljubljane i predstava “Sumnjivo lice“ u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta Beograd.

Producent u CZK Neven Staničić je naglasio da ih posebno raduje činjenica što će festival ove godine imati i zvaničnog inostranog promotera – državu Kanadu, koja je preko svog diplomatskog predstavništva u Crnoj Gori podržala “Purgatorije“, što podrazumijeva i predstavljanje kanadskih umjetnika u okviru manifestacije.

“Nadamo se da ćemo takvu praksu nastaviti i narednih godina, odnosno da će festival svake godine imati drugu državu, stranog partnera i promotera“, kazao je Staničić dodajući da ovogodišnje “Purgatorije“ sadrže poseban segment nazvan “Dani Kanade u Tivtu“, pa će tako i festival biti otvoren izložbom radova Dušana Petričića, kanadskog karikaturiste, ilustratora i dizajnera, porijeklom sa ovih prostora, koji će se predstaviti u nedjelju u 20 i 30 u galeriji tivatskog ljetnjikovca “Buća-Luković“.

Osim Petričićeve izložbe, u okviru “Dana Kanade u Tivtu“ premijerno će biti izvedena i predstava “Penelopijada“ rađena po tekstu kanadske spisateljke Margaret Atvud, a trećeg jula na programu je književno veče Davida Albaharija koji živi i stvara u Kalgariju u Kanadi i u Beogradu.

Likovni, književni i filmski program

Tokom naredna dva i po mjeseca u Tivtu će izlagati slikari Milutin Kopanja, Milo-Mićo Vuković, Željko Brguljan, Peko Nikčević i skulptor Joveta Ljumović, koncerte će, pored ostalih, održati Gibonni i Vlatko Stefanovski, Glazbeno-prosvjetno društvo “Tivat“, horovi “Viva Vox“ i “Obilić“, te sastav Kraljevskih gudača Svetog Đorđa, dok će premijerno biti prikazan i novi dokumentarni film u režiji Vladimira Perovića “Život je...“ u produkciji Centra za kulturu Tivat.

Među književnim programima ističu se promocije monografija “Podmorničarstvo Jugoslavije“, “Pravoslavni manastiri u Crnoj Gori“ i “Podmorje Crne Gore“, te književne večeri Davida Albaharija i Gojka Čelebića.

Sezona u Novome živnula, ali domaći kao da još nijesu uhvatili zalet. Ako se u TO hvale da su dobro predstavili ponudu Herceg Novog na raznim sajmovima turizma, onda nije za pohvalu to što su često nudili i “mačka u džaku”. Ako su još promovisali turističku ponudu onako kako to čine u info punktovima, “mrka kapa”.
Evo i dokaza kojeg nam je danas u slici i riječi poslao stalni slušalac i posjetilac našeg sajta Mirko Kosić.
Ovo je fotografija info turističkog punkta na Škveru napravljena 1. Jula u 13.15 h! Na slici se jasno vidi da je punkt zatvoren i da čak nema istaknuto radno vrijeme na vratima!!!!
- Znam iz pouzdanih izvora da su ovi info tur. punktovi opštinski budžet tj.građane Herceg Novog koštali jako puno, sa čak instaliranom klimom! Mada svuda u svijetu nigdije nisam vidio nepristupačniji ( bunkerski tip) turistickog info punkta. Naprotiv, info punkt je otvoren sa svih strana, pristupačan i sa mnoštvom prospekata i ostalog propagandng materijala koji promoviše lokalne turističke atrakcije - kaže Kosić i dodaje:
-Ovaj na Škveru je “opremljen” kao što su bili snabdjeveni supermarketi u 90-tim prije privatizacije, a probajte od zaposlenih kada ih “uhvatite” dobiti informaciju tipa br. tel Aerodroma Tivat, Rent a Car agencije, satnicu brodića koji voze za Žanjice, đe prijaviti tek pristiglog gosta... itd, a možda još sve to na Engleskom, Španskom ili Italijanskom!!?! SRETNO!


- I onda kako ne upitati nadležne, kome i zašto služe ovakvi turisticki info punktovi, ko i po kojim osnovama “radi” u njima i da li je ipak bolje da ne rade kada već nijesu u funkciji, a i kada jesu slaba vajda za novske goste, smatra Kosić
- Ili mi mislimo da naši gosti ne zaslužuju taj vid usluge i kako mislimo da privučemo i bolje platežnu klijentelu kad nismo u stanju da zadržimo ni ovu sadašnju!? Ovo je samo na žalost jedan od primjera koji nam ne služi na čast! Ili se naši turistički radnici odnose prema gostima po onoj...
“Bolji odoše boljima, a vi jedva i nas dopadoste” - zaključuje Kosić.

Radio Jadran, sva pitanja našeg slušaoca potpuno opravdava. Proslijeđujemo ih putem našeg sajta nadležnima u TO Herceg Novi. Zašto? Zato što su najčešće danima nedostupni kada ih pozivamo. Sa medijima upravo najradije kontaktiraju putem friziranih i šturih saopštenja o broju gostiju ili promocijama preko svog sajta. Valjda psojećuju i druge, a ne samo sopstveni.

http://www.radiojadran.com/images/stories/toinfo2.jpg

http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1373:turistiki-info-punktovi-u-herceg-novom-zatvoreni&catid=35:vijesti&Itemid=1

U četvrtak. 5 jula u Porto Montenegro će doći čuveni britanski modni dvojac – Hajdi Gosman i Peni Klajn, autorke izuzetno popularnog londonskog brenda Hajdi Klajn, kako bi obišle svoju radnju u marini i organizovale koktel za prijatelje i odabrane medije sa početkom u 19:30.

Ljubitelje mode širom svijeta brend HajdiKlajn je obradovao prvi put 2002. i ubrzo postao poznat kao „one stop shop“za savršenu prazničnu garderobu. „Bilo da tražite šik golih stopala ili glamur super jahti, Hajdi Klajn nudi širok spektar elegantnih, a ipak praktičnih kupaćih kostima, odjeće i pribora. Od bikinija i šešira, papuča i bade mantila u Hajdi Klajnu ćete naći sve što je potrebno da se spakujete za praznike na suncu, tokom cijele godine“, piše na internet stranici ovog popularnog brenda.

http://www.radiotivat.com/images/stories/Heidi_Klein_bikini_top(1).jpg

http://www.radiotivat.com/zanimljivosti/hajdi-i-klajn-u-porto-montenegru

Svakodnevno Kotor posjećuje rijeka turista, pa je prema riječima turizmologa prof. dr Milenka Pasinovića, naš grad metropola izletničkog turizma, i to inostranih turista.
Oni su najbolji promoteri Kotora kao turističke destinacije na do sada malo poznatim i malo prisutnim turističkim tržištima, kao što su prije svega tržišta Istočne Azije, Tajvana, Kine i Japana.
Na naše pitanje koliko Kotor zarađuje od ove vrste turizma, Pasinović je odgovorio da je potrošnja prije svega vezana za ponudu, jer sigurno nije riječ o slabo platežnim turistima koji sa drugog kraja planete dolaze da vide Kotor.
Probleme prof. Pasinović vidi u, kako kaže, banalnim stvarima kao što je parking, budući da su turistički autobusi parkirani na brojnim mjestima gdje se ne naplaćuje parkiranje.
Samo naizgled Kotor oskudijeva parking prostorim,a objašnjava on, i podsjeća na više potencijalnih mjesta u gradu kao što je parking ispred “Jugooceanije”, “Fjorda”, zatim na čitav potez od “Fjorda” do Opšte bolnice.
Ovo je prioritetni zadatak menadžmenta Opštine, kazao je Pasinović.
Kotor je grad-muzej i zato je posebno interesantan turistima.
Izuzetan kapital su gradski bedemi, ali na žalost nedovoljno iskorišćeni.
Oni su u dosta zapuštenom stanju, pa se profesor Pasinović pita da li postoje projekti za njihovu sanaciju i pravu funkciju i da li se koristi mogućnost IPA fondova.
Primjera radi, dubrovački bedemi donose prihod gradu u iznosu oko 8 miliona eura godišnje.
Oni su uređeni, u njih je investirano i sada se ta investicija vraća.
Dugo godina Kotor nije imao magućnosti naplate izletničke takse i konačno se izborio za ovaj prihod.
Ako je Kotor grad-muzej, onda je red da se plati ulaznica, makar euro, bez obzira da li će turista posjetiti neku od kulturnih institucija, spomenik ili crkvu, zaključio je prof. Pasinović.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2012/07/Turisti-u-Kotoru.jpg

http://skalaradio.com/2012/07/03/kotor-metropola-izletnickog-turizma-ali-ne-i-bogate-kase/

Od danas do kraja avgusta lokalana Turistička organizacija sprovešće tradicionalnu Anketu turista. Biće to 48. put da se na ovaj način provjerava koliko su gosti zadovoljni ponudom u Herceg Novom, ali ove godine i prvi put ćemo detaljnije saznati i kakvog su ekonomskog, socijalnog i profesionalnog statusa gosti koji dolaze u Herceg Novi.
Anketari Turističke organizacije Herceg Novi na oko stotinjak lokaliteta će anketirati oko 1.200 gostiju, a Stručna služba Turističke organizacije će pripremiti završni materijal, koji će biti prezentovan u Skupštini Opštine Herceg Novi. Nakon prezentovanja Ankete turista u Skupštini Opštine Herceg Novi, ona će biti objavljena i na zvaničnom sajtu Turističke organizacije, sa kojeg i prenosimo ovu informaciju.

http://www.radiojadran.com/images/stories/Herceg_Novi.jpg

http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1379:ko-su-koliko-su-imuni-i-ta-e-rei-turisti-o-ponudi-novog-&catid=35:vijesti&Itemid=1

Turistički časopis, koji je istovremeno i turistički vodič i informator za turiste i poslovne ljude koji borave u Crnoj Gori, čiji je izdavač tivatska firma “Avakom” iz, prezentovan je danas u hotelu “Mimoza”.

“Godinama se baveći, između ostalog, turizmom i pružanjem usluga shvatili smo da jedna ovakva publikacija nedostaje na tržištu Crne Gore u moru neuspjelih pokušaja da se predstave samo neke informacije. Naš favorit je sveobuhvatnost, kvalitet informacija i zanimljivost sadržaja ("korisnost publikacije"), a naravno i kvalitet štampe”, kazao je direktor, Zlatko Vučinović navodeći da će časopis izlaziti tromječeno.
Prvi broj, koji je štamapan u pet hiljaad primjeraka, je besplatana i distribuiraće se u lukama, aerodromima, preko lokalnih turističkih organizacija, na info punktovima, hotelima, turističkim i agencijama za nekretnine, preko izdavaoca privatnog smještaja, restorana. Drugi broj koji bi iz štampe trebao izaći u drugoj polovini septembra distribuiraće se na kisoscima i neće biti besplatan.
“TopMontenegro” je namijenjen i za domaće stanovništvo, ali i za sve one koji

bilo kakav interes za informacijom ili interesantnim člankom vezanim za Crnu Goru, pa na neki način predstavlja i određenu vrstu biznis direktorijuma.

"U prvom broju fokus je stavljen na ljeto 2012 i turističku ponudu Crne Gore, odnosno 10 top destinacija sa prevashodnim ciljem da se taj kulturni i istorijski dar predstavi turistima, ali i ciljem da takvi tekstovi budu zanimljivi i domaćoj čitalačkoj publici, makar iz razloga da se ono što imamo ne zaboravi”, kazao je urednik časopisa, dr Andrija Petković naglasivši da očekuju da će tokom jula i avgusta časopis vidjeti brojni turisti, što je i bio jedan od prevashodnih ciljeva.

U cilju što bolje promocije Crne Gore kao turističke destinacije “TopMontenegro” se može čitati i na interne adresi www.topmontenegro.com u kompletnom izdanju.

Na jučerašnjoj prezentaciji govorio je vlasnik i direktor Radio Skale, Slavko Mandić, koji je kazao da u poplavi šunda i svakojake medijske ponude, čiji je cilj brza zarada ili politička ostrašćenost, uz obavezno prisustvo neprofesionalizma koji se najčešće ogleda kroz sentzacionalizam i neistinito izvještavanje o svemu i svačemu, pa i našoj turističkoj zbilji, koja nam je okosnica stvaranja budućnosti, na medijskom nebu pojavio se –TopMontenegro”. Samo na prvo prelistavanje učiniće se da sličnih ima i da je ovo još samo jedan u nizu, ali na sreću nije tako. TopMonteengro obiluje tekstovima, koji jedinstvenu Crnu Goru predstavljaju čitaocu na način kojim se ističu univerzalne vrijednosti, ali i sve posebnosti, koje je kandiduju za jednu od značajnih turističkih destinacija.

http://www.radiotivat.com/drustvo/predstavljen-casopis-tom-montenegro

http://www.topmontenegro.com/wp-content/uploads/2012/06/topmontenegro.png

http://www.topmontenegro.com/

Kada se tokom sezone u svim primorskim opštinama, ponegdje i udvostruči broj stanovnika dolaskom turista, onda je zdravstvena zaštita posebna briga domaćina. U hercegnovskom Domu zdravlja otvaraju turističke ambulante, koje će raditi do 1. septembra i produžavaju radano vrijeme kako bi obezbjedili bolju zdravstvenu zaštitu tokom sezone.
Direktor dr Vladimir Vodovar kaže nam da spremno ulaze u vrelo ljeto. Već 13. jula otvoriće turističku ambulantu u samoj zgradi Doma zdravlja na Toploj, gdje će gostima biti dostupni svakog dana od 7 do 21 h. - Ambulanta će se nalaziti u centralnoj zgadi, u prostoru medicine rada, koji je pogodan za tu službu, jer je blizu glavnog ulaza. Iz iskustva znamo da treba pojačati pedijatrijsku zaštitu, jer najviše pacijenata su nam djeca, tako da će ta služba raditi svakog dana, subotom i neđeljom od 7 do 21 h - ističe za Radio Jadran, dr Vodovar.
On dodaje i da će zdravstvena ambulanta u Bijeloj u turističkoj sezoni raditi i vikendom, a ostale službe Doma zdravlja biće sa kompletnim osobljem, s obzirom da će biti iskorišćeni godišnji odmori.
- Na ovakvav način imaćemo kvalitenu zdravstvenu zaštitu turista i relaksiraćemo službu Hitne medicinke pomoći, koja radi u podmlađenom sastavu, požrtvovani su, rade dobro i ako sve završimo do 21 h onda će hitnoj službi biti lakše tokom noći - kaže dr Vodovar.
Prvi put ove godine u hercegnovskom Domu zdravlja pobrinuće se i za zdravlje izletnika koji hrle brodićima ka atraktivnim mjestima poluostrva Luštica, Dobreču, Arzi, Rosama i Mirištu. Otvoriće turističku ambulantu na Žanjicama.
- Na Luštici bude više od 2000 gostiju i bilo bi veoma rizično da ostavimo te ljude bez zdravstvene zaštite. Otvaramo za koji dan ambulantu koja neće biti za opšte preglede već za urgentne stvari, ujede insekata, povrede... Imaćemo ove godine i podršku policije, agažovanjem glisera koji je moćan i koji iz Zelenike na Žanjice dođe za 4-5 minuta. Odatle eventualno ćemo pacijente transportovati, ako bude bilo potrebe i do bolnice Meljine - objašnjava naš sagovornik.
Dom zdravlja i opština Herceg Novi su potpisali sporazum o sufinansiranju ovakvog programa zdravstvene zaštite u turističkoj sezoni, u vrijednosti od 9000 eura. To će znatno pomoći da se program realizuje i to sopstvenim snagama. Jedino će na Luštici biti angažovan ljekar sa strane. U Domu zdravlja u Herceg Novm sada ima 116 zaposlenih, od toga su 34 ljekara i 70 mediciskih sestara. Nedostaje jedan psihijatar, a kada 7 ljekara završe specijalizaciju biće bolje i na pedijatriji, gdje sa nestrpljenjem očekuju dolazak dva specijalizanta.

http://www.radiojadran.com/images/stories/dom_zdravlja_hn.jpg

http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1395:bolja-zdravstvena-zatita-turista-u-herceg-novom&catid=35:vijesti&Itemid=1

0bWOQ1VEIpE

evo, mislim da sam pogodio temu...
pismo podrske projektu virtuelne izgradnje Crne Gore koje nam je uputila nasa mila Nacionalna turisticka organizacija Crne Gore.
Licno sam totalno nezadovoljan njihovim sadrzajem, iz prostog razloga sto famozno pismo ne obavezuje nidje nikoga na nista.

Na zalost sam pogresno shvatio ciljeve navedene organizacije :
"kordiniramo i objedinjavamo informativnu i promotivnu aktivnost svih subjekata u
oblasti turizma i saradjujemo sa turističkim organizacijama u zemlji i inostranstvu".

http://i146.photobucket.com/albums/r267/mndigital/pismopodrskeNTO.jpg

Kotor i Santa Barbara su destinacije u koje dolaze turisti iz cijelog svijeta i to je zajedničko ovim gradovima, ocijenila je gradonačelnica ovog kalifornijskog ljetovališta i univerzitetskog centra, Helen Šnajder, koja namjerava sedam dana da borvi u Kotoru. Ona će sa domaćinima podijeliti primjere dobre prakse iz oblasti turizma, posebno kulturnog.
- Takođe razgovaraćemo i o tome koliko i kako lokalna samouprava može da sarađuje sa malim preduzećima u cilju unaprijeđenja turizma, a zanima nas i da se povežemo sa ženama koje se bave nezavisnim biznisom i kako da unaprijedimo ekonomsku nezavisnost žena - kazala je Helen Šnajder, Mini-business.
Kotor i Santa Barbara kao gradovi pobratimi još 2009. godine uspostavili su saradnju u oblasti kulture, sporta, turizma i pomorstva.
Gradonačelnicu Sanata Barbare Kotor je očarao zadivljujućom arhitekturom pa kao i Santu Barbaru to ovaj grad čini privlačnim za turiste iz cijelog svijeta.
Ona navodi da je kao i većinu gradova u svijetu, i Santa Barbaru pogodila ekonomska kriza što je rezultiralo smanjenjem budžeta za brojne stavke.
Kotor i Santa Barbara do sada su sarađivali u projektu Kulinarske akademije u kojem su učestvovala djeca iz Zavoda za rehabilitaciju sluha i govora.
Predsjednica Kotora, Marija Ćatović, rekla je da se ubuduće nada značajnijim projektima. Ona je za koleginicu Šnajder i još pet žena iz administracije grada, kao i za vaterpolo tim iz Santa Barbare, u hotelu Kataro u Starom gradu sinoć priredila prijem.

http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1408:jaaju-veze-kotora-i-santa-barbare&catid=35:vijesti&Itemid=1

Dileri soba ružna slika, prosjačenje vidno suzbijeno (http://skalaradio.com/2012/07/16/dileri-soba-ruzna-slika-prosjacenje-vidno-suzbijeno/)

U Kotoru trenutno boravi 1750 turista, kao i prošle godine u ovo doba.
Sezona po riječima turističkih poslenika Kotora protiče kako su i očekivali, grad je prepun turista, naročito izletnika, a novi turistički servis to jest panoramski autobusi su opravdali očekivanja.
Perast, Rimske mozaike i osatale lokalitete koji su uključeni u ovaj projekat dnevno posjeti 120 turista, kazala je za Skala radio Dragana Maslovar iz lokalne Turističke organizacije.
I u Kotoru, kao i u ostalim primorskim mjestima, posebno izražen problem ovoga ljeta su dileri soba, pa su turistički radnici uputili dopis turističkoj inspekciji i ostalim službama da izađu na teren kako bi se što prije uklonili sa ulica, jer predstavljaju ružnu sliku.
Dugogodišnji problem prosjačenja ovoga ljeta je vidno suzbijen.
Što se tiče cijena, u privatnom smještaju u Kotoru sobe se kreću se od 10 do 15 eura, apartmani od 30 do 100 u zavisnosti od mjesta i njihove opremljenosti.
Cijene smještaja u hotelima niže kategorije su od 30 do 60 eura, a u hotelima visočije kategorije kreću se od 65 do 200 eura, kazala je Maslovar.

http://img841.imageshack.us/img841/3394/63411051.jpg

Folklor na Pjaci od rive i muzička dobrodošlica turistima (http://skalaradio.com/2012/07/16/folklor-na-pjaci-od-rive-i-muzicka-dobrodoslica-turistima/)

Kotorska Turistička organizacija i Folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora postigli su sporazum da u cilju afirmacije bogatog nacionalnog folklora za vrijeme turističke sezone ovaj ansambl nastupa četvrtkom na glavnom gradskom trgu ili Pjaci od rive od 10 i 30 do 11 sati.
Podsjećamo i na saradnju lokalne Turističke organizacije sa kotorskom Gradskom muzikom koja svake druge subote od 11 do podna za turiste priređuje promenandni koncert gradskim ulicama i trgovima.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2012/07/Folklorni-ansambl1.jpg
Folklorni ansambl "Nikola Đurković"

Panoramski autobusi kruže zalivom (http://skalaradio.com/2012/07/17/panoramski-autobusi-kruze-zalivom/)

Za mjesec dana, koliko zalivom kruže turistički panoramski autobusi Kotor open tour, zadovoljni su u menadžmentu, ali i turisti koji koriste vožnju otvorenim autobusima od Kotora do Risna.
Najviše interesovanja za ovu novu turističku ponudu grada pokazuju turisti sa kruzera.
Prema riječima Dušana Samardžića, generalnog menadžera ovog preduzeća, neizbježna je posjeta Rimskih mozaika u Risnu koju ostvaruju u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom.
Zbog nedostatka vremena u zavisnosti od zadržavanja broda, turisti za sada zaobilaze Perast i tamošnji muzej, iako ih hostese upućuju na neizbježne lokalitete, kao što su peraški školji.
U vaučer po cijeni od 20 eura uključen je i odmor na kupalištu Bajova kula sa popustom od 10 odsto na usluge plažnog bara, kao i posjeta suvernirnici RR u starom gradu i obilazak Kotora sa vodičima, podsjetio je Samardžić.
On vjeruje da će tokom jesenjih mjeseci, kada padne vrućina, biti još veće interesovanje turista za ovu ponudu, uz podatak da je dnevno u prosjeku oko 120 turista koji koriste otvorene autobuse za obilazak zaliva.

... jedna od suvenirnica...

http://img6.imageshack.us/img6/1218/suvx.jpg

http://img259.imageshack.us/img259/8153/suv1k.jpg

http://img688.imageshack.us/img688/1043/suv2.jpg

http://img27.imageshack.us/img27/83/suv3.jpg

http://img844.imageshack.us/img844/3900/suv4.jpg

xroXljado0k

Koje su smaRACI ovi u suvernicama nebi im dao ni da sisaju zelenilo.Bazen je ludilo

^^
Faberže... :D

z3GzKIg3RAE

http://img24.imageshack.us/img24/7342/dsc0081mu.jpg

http://img31.imageshack.us/img31/4878/dsc0084tt.jpg

Sve za turiste kvalitetno na nivou da se skotrljaju da li u ta 3e ulazi i osiguranje

Bzy45ALd-eA
^^
Gospođa s početka videa, peraška domaćica gostima sa Rai televizije je prof. dr Marija Grego Radulović. Meni je predavala Pomorsko javno pravo.

Manje prelazaka na graničnom prelazu Debeli brijeg (http://www.vijesti.me/vijesti/manje-prelazaka-granicnom-prelazu-debeli-brijeg-clanak-84075)

http://www.vijesti.me/data/slika/16/155944.jpg
Granični prelaz Debeli brijeg (Foto: Slavica Kosić)

Špic sezone na našoj obali već godinama počinje oko 20. jula, ali ako bi procjenjivali samo po broju prelazaka državne granice onda bi mogli zaključiti da je posjeta slabija od lanjske.

Granicu na Debelom brijegu - najprometnijem prelazu u Crnoj Gori - proteklog vikenda prošlo je 37.146 osoba ili skoro 33 odsto manje nego lani, i 9.084 vozila ili 29 odsto manje nego u istom periodu (vikend) prošle godine.

edan od razloga vjerovatno je i sve više Albanaca koji rade u zemljama Zapadne Evrope koji ove godine na odmor na Kosovo koriste autoput kroz Srbiju jer mogu da korsite kosovske dokumente, što do ove godine nije bio slučaj.

Prethodnih godina skoro isključivo su birali puteve i granice kroz Hrvatsku i Crnu Goru.

Juče smo ipak zabilježili prelazak nekoliko Albanaca koji, kao i prethodnih godina, Crnu Goru koriste kao tranzit za odlazak na odmor na Kosovo.

Ipak više turista

Stiče se utisak da je ipak više onih koji kao turisti dolaze u našu zemlju.

Porodica iz Mađarske će odmor provesti u Budvi, bračni par Italijana u Kotoru, a par iz Slovenije se odlučio za Cetinje.

Petar Radović pomoćnik rukovodioca Ekspoziture Granične policije Sutorina ističe da dužih čekanja nema. Putnici na hrvatskom graničnom prelazu Karasovići ponekad čekaju duže zbog radova na Jadranskoj magistrali od Čilipa do Karasovića, jer se saobraćaj odvija naizmjenično.

Na Debelom brijegu je pet prilaznih traka i 4 izlazne, a granični policijaci imaju računarsku opremu koja omogućava brzu kontrolu dokumenata.

Granični prelazi na Sitnici i Kobili koji takođe pripadaju Ekspozituri Sutorina, bilježe povećanje broja prelazaka. Prelaz na Kobili, koji je pored Debelog brijega još jedna granica prema Hrvatskoj, koristilo je 25 odsto više putnika i 30 odsto vozila nego lani.

Povećanje putnika od pola odsto i vozila od 8,68 odsto zabilježeno je i na Sitnici – granici prema BiH.

Iako je preko graničnog prelaza u luci Zelenika ove godine uplovilo manje brodova za skoro 4 odsto, broj putnika je povećan za 29 odsto.

IZLETNIKE IZ DUBROVNIKA “ZAUSTAVLJAJU” U NOVOM SAMO NA KANLI KULI (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1486:izletnike-iz-dubrovnika-zaustavljaju-u-novom-samo-na-kanli-kuli&catid=35:vijesti&Itemid=1)

http://www.radiojadran.com/images/stories/kanli_kula_vani.jpg

Ko zna da li bi bilo bolje da Herceg fest nije izdao Kanli kulu u zakup, ali nesporno je samo da zahvaljujući privatnoj firni “Foto Žare” već nekoliko godina, bar mali dio od nekoliko stotina hiljada izletnika koji iz Dubrovnika idu na “Montengero turu”, svraćaju i u Herceg Novi. Ali, ne smao oni, već i izletnici koji obično brodićima stižu iz Budve.
Kanli Kulu, poznatu po filmskim i muzičkim događajima, godišnje obiđe preko 30 000 turista. To je mnogo više nego je bilo prije nego je valorizaciju jedinstvenog istorijskog spomenika preuzeo privatnik, ali i mnogo manje nego što bi mogla da privuče atraktivna tvrđava iz 16-tog vijeka, pretvorena u jednu od najljepših pozornica na Jadranu.

Odavno hercegnovski turistički poslenici uzaludno nastoje da u stari grad skrenu bar dio rijeke izletnika koji hrle prema Kotoru. Iz agencije La Bosta, vlasnica Stanka Lazarević nam kaže da kao vodičkinja uprvao goste iz Dubrovnika vodi u Perast, Kotor i kroz Crnu Goru, jer prosto u Herceg Novom nema mjesta za parkiranje turističkih autobusa.
Ipak, opština i TO su prije sedam godina Kanli Kulu povjerili na korišćenje Nenadu Vitomiroviću vlasniku firme Foto Žare d.o.o.
- Dosta smo uložili u marketing, učinili da Kanli kula i stari grad budu predstavljeni u ponudi turističkih agencija kao neizostavna destinacija na izletničkim turama - kaže Vitomirović. Otvorivši prilaz s južne strane iz centra grada do Kule - uz putokaze i brošure, spotove, turistima je tek malo približena jedinstvena atrakcija.

http://www.radiojadran.com/images/stories/Knli_kula1.jpg

Za fantastičan pogled sa Kanli Kule na zaliv i stari grad, treba se popeti uz 500 stepenica od Škvera gdje stižu brodom do ljetne pozornice na površini od 4.900 metara kvadratnih.
- Dnevno bude i po dvjesta izletnika, koji uprkos vrućini žele da se uspenju i vide kako nakon pola milenijuma izgleda - 800 metara zidina, turski zatvor sa uklesanim crtežima zatvorenika, ali i pogled na sve četiri strane svijeta.
Vitomirović kaže da turiste na Kuli dočekuje domaćin, vodič koji ih upućuje šta se mogu vidjeti i čuti o 6-ovjekovnoj istoriji Herceg Novog.

http://www.radiojadran.com/images/stories/kanli_kula2.jpg

Kanli kula potiče iz 16. vijeka, bila je zatvor. Njeno ime na turskom jeziku i znači "krvava kula”, 1966. godine rekonstruisana je u ljetnu pozornicu. Međutim, monumentalni objekat treba i održavati - pukotine se opasno šire, stepeništa tonu. To je obaveza opštine, a “kozmetičke“ popravke, možda i skupe, prepušene su privatniku. Riječ je o jedinstvenom spomeniku kulture, koji propada i traži hitno opsežnu sanaciju. U protivnom svakim danom Kanli Kula će biti i sve manje bezbjedna za posjetioce.

http://www.radiojadran.com/images/stories/kanli_kula_puca.jpg

Uzavrela avgustovska karnevalska fešta u Kotoru (http://skalaradio.com/2012/07/24/uzavrela-avgustovska-karnevalska-festa-u-kotoru/)

Kotorski internacionalni ljetnji karneval, po 11. put, počinje svečanim otvaranjem ispred glavnih gradskih vrata 1. i trajaće do 4. avgusta.
Nakon ceremonije otvaranja, uz podizanje karnevalske zastave i uz pozdravnu riječ Kapa od karnevala Luke Knezovića, fešta se nastavlja tradicionalnom mušuljadom na Prčanju uz Trio Gušt.
Za 2. avgust je predviđen abrum ulicama staroga grada, na kome će učestvovati gradska muzika iz Šibenika, koja je gost ovogodišnjeg ljetnjeg karnevala, kao i maskirana grupa iz Italije koji će sa mažoretkama obići grad.
Poslije abruma je muljanska fešta od gavica na tamošnjoj rivi.
Noć prije karnevala, 3. avgusta, na glavnom gradskom trgu biće svečano predstavljanje karnevalskih grupa, a u subotu 4. velika karnevalska povorka koja će se kretati od hotela “Fjord” glavnom saobraćajnicom preko Tabačine i ulicama starog grada doći do Pjace od rive, gdje će u karnevalskoj noći nastupiti Montenegrosingersi i grupa Taliri iz Dubrovnika.
Na ovogodišnjem ljetnjem kotorskom karnevalu učestvovaće, osim domaćih snaga, dvije makedonske karnevalske grupe iz Strumice, karnevalisti iz Pančeva, Riječki karneval sa dvije karnevalske grupe i karnevalska grupa iz Italije sa Sicilije, kao i karnevalska grupa sa Korčule, kazao je za Skala radio u ime organizatora predsjednik NVO Fešta, Vasilije Bajrović.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2011/08/karneval-9.jpg
iz arhive: karnevalisti iz Italije u Kotoru (foto R.Milić)

Od izletničke takse za pola godine prihodovano oko 92 hiljade eura, do kraja godine u planu je 200 hiljada
(http://skalaradio.com/2012/07/24/od-izletnicke-takse-za-pola-godine-prihodovano-oko-92-hiljade-eura-do-kraja-godine-u-planu-je-200-hiljada/)

Kotor je lider izletničkog turizma i svakodnevno u naš grad slije se rijeka turista koji dolaze velikim kruzerima u prosjeku dva broda dnevno, do kraja godine predviđeno je 350 brodova, i turističkim autobusima kojih je 20 do 25 dnevno.
Najbrojniji posjetioci Kotora su iz Francuske, Velike Britanije, Rusije, Njemačke, Španije, Japana, a od ove godine povećan je broj dolazaka turista iz Tajvana i Sjedinjenih američkih država.
Od 2007. godine je ustanovljena izletnička taksa za turiste u iznosu od 50 centi, a od početka 2012. ona iznosi jedan euro, podsjeća za Skala radio Mirza Krcić, direktor lokalne Turističke organizacije.
Ovo je značajan prihod za opštinu Kotor, po riječima Krcića, uz podatak da je za prvih šest mjeseci ove godine Kotor posjetilo blizu 92 hiljade izletnika.
Do kraja godine planirano je 200 hiljada izletnika, to jest 200 hiljada eura u kasu Turističke organizacije, i do sada je, tačnije do 1. jula već preko 50 odsto ispunjen plan.
Na pitanje gdje ide ovaj novac Krcić je odgovori da se za sajamske i promotivne aktivnosti izdvaja 35 hiljada eura, za izdavačku i propagandnu djelatnost je predviđeno 45 hiljada eura.
Iz ovih sredstava finansiraju se brošure i vodiči, kao što je mapa Kotora na 8 jezika, zatim mapa Boke Kotorske, katalog smještaja, gastro vodič, zatim vodič Perasta i Risna.
Za studijske posjete predviđeno je 15 hiljada eura, prošle godine Turistička organizacija je ugostila TV ekipu iz Japana koja je mjesec dana snimala propagandni film o Kotoru koji je tri puta prikazan na nacionalnoj televiziji Japana.
Za sufinansiranje projekata i sponzorstva po osnovu prihoda iz izletničke takse je predviđeno ukupno 102 hiljade eura, i to za promociju kulturno-zabavnih programa u saradnji sa mjesnim zajednicama kotorske opštine 10 hiljada eura, za Bokejsku noć takođe 10 hiljada eura, ljetni karneval 5, a zimski 10 hiljada eura, kaže Krcić.
Za adaptaciju info punkta Turističke organizacije, to jest kamenog kioskana ulazu u grad, izdvojeno je 5 hiljada, a za Rimske mozaike 10 hiljada eura.
“Kotor za sva doba” naziv je turističkog filma o Kotoru u režiji Dušana Vulekovića, za koji je izdvojeno 8 hiljada eura, a sufinansiraju ga Turistička organizacija, Luka Kotor i Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
Snimanje je počelo 1. jula ove godine i biće završeno u maju sljedeće, kazao je Krcić.
On vjeruje da će ovim filmom Kotor dobiti pravu turističku promociju.

Puna jedra turističke plovidbe u Pomorskom muzeju CG Kotor (http://skalaradio.com/2012/07/27/puna-jedra-turisticke-plovidbe-u-pomorskom-muzeju-cg-kotor/)

Pomorski muzej Crne Gore Kotor ovih julskih dana je jedna od najposjećenijih kuća u gradu, budući da brojni turisti posebno sa velikih kruzera svakodnevno od 9 do 21 sat ulaze u Muzej.
Uz obavezno razgledanje gradskih bedema, bazilike Svetog Tripuna i crkve Svetog Nikole, turisti grupno posjećuju palatu Grgurina u kojoj je smješten Muzej u čijim salonima i vitrinama je dah i duh duge i slavne pomorske tradicije Boke.
Ove godine zaposleni u Muzeju su veoma zadovoljni grupnim posjetama, ali je podbacila individualna, i mnogo je manje indvividulanih posjetilaca u odnosu na prošla ljeta, kazala je za Skala radio mr Mileva Pejaković-Vujošević, direktorica Muzeja.
Uz programe jubilarne 65. godišnjice postojanja Muzeja, ova ustanova je aktivno uključena i u ovogodišnji Kotor Art i gotovo svakodnevno na terasi palate Grgurina se održavaju redovne konferencije za novinare.
Brojne poznate ličnosti i visoke delegacije iz svijeta ovih dana takođe posjećuju Muzej, čijom ljepotom i svim onim što je izloženo u Muzeju, kao i gradom Kotorom je impresioniran i Ban Ki Mun, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, kazala je Pejaković-Vujošević.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2012/02/Pomorski-muzej.jpg

PRVI VODIČ O CRNOJ GORI NA HOLANDSKOM (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1499:prvi-vodi-o-crnoj-gori-na-holandskom&catid=35:vijesti&Itemid=1)

Prvi turistički vodič o Crnoj Gori na holandskom jeziku, pod nazivom “Crna Gora” objavila je holandska izdavačka kuća „Boekscout“. Autor vodiča je dugogodišnji turistički novinar Paul Wennekes, a fotografije su rezultat rada Marianne van Twillert.
Na 280 stranica opisane su prirodne ljepote primorja, zaleđa i planinskog dijela Crne Gore. U vodiču su date i praktične informacije za turiste, spisak i preporuka manifestacija, važni brojevi telefona, ali i posebno korisne informacije za turiste koji su ljubitelji pješačenja, biciklizma i kampovanja, kao i uopšte aktivnog odmora u prirodi. Pisac predlaže posjetu autentičnim mjestima i upoznavanje sa tipičnom kulturom gradova i sela. Pet nacionalnih parkova su ishodišta priče o Crnoj Gori, tako da dio koji se odnosi na turističke teme sa posebnim senzibilitetom daje sliku o prirodi i kulturi. Izuzetno mjesto u vodiču je posvećeno gastronomiji kao i mogućnostima noćenja.
Autor je podatke o Crnoj Gori koncipirao više u vidu romana nego klasičnog vodiča. Poseban osvrt je dao na istorijska kretanja u namjeri da približi holandskim čitaocima: “Uticaj izuzetno bogate istorije na zemlju crnih planina. Samo kada znaju istoriju, putnici mogu da shvate zašto su ovdašnji ljudi upravo takvi: gostoprimljivi, malo ležerniji, ali uvijek spremni za pomoć ili razgovor”.
Paul Wennekes, koji je odabrao Crnu Goru za zemlju stanovanja, nakon studijskih posjeta medija koje je organizovala NTO i brojnih samostalnih putovanja, mišljenja je da će holandski turisti svakako željeti da posjete Crnu Goru ili da joj se ponovo vrate.
Crnu Goru je prošle godine posjetilo preko 6 600 turista sa holandskog tržižišta koji su ostvarili blizu 31 500 noćenja što je 45% više u odnosu na 2010. godinu.

http://www.radiojadran.com/images/stories/Naslovna_strana_vodica_Montenegro.jpg

lTOiHd2RJ74

„TRAVEL CHANNEL“ U CRNOJ GORI SNIMA EPIZODU „CRUISE TODAY“ (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1529:travel-channel-u-crnoj-gori-snima-epizodu-cruise-today&catid=35:vijesti&Itemid=1)

U saradnji sa turističkom organizacijom Kotora, Nacionalna turistička organizacija je u okviru aktivnosti na obezbjeđivanju boljeg marketinškog predstavljanja karakterističnih vidova odmora, kao što je kruzing turizam, ali i ostalih turističkih potencijala, organizovala posjetu poznate televizijske kuće iz Velike Britanije „Travel Channel“. Ovaj, jedan od vodećih svjetskih medija u oblasti turizma i putovanja u Crnoj Gori snima epizodu specijalnog serijala „Cruise Today“.
Četvoročlana ekipa „Travel Channel“-a je prvi put u našoj zemlji ili po njihovim utiscima, iznenađeni su neočekivanom ljepotom Bokokotorskog zaliva i kombinacijom planine i mora koje sa isčekivanjem planiraju da istraže profesionalno i kao turisti. Rado će preporučiti Crnu Goru - kaže nam PR nacionalne turističke organizacije, Jelena Popović. Programom snimanja obuhvaćene su atraktivne lokacije za turiste koji dolaze kruzerima u kotorsku luku: Stari grad Kotor, Perast, Gospa od Škrpjela, Porto Montenegro itd. Atraktivna polučasovna emisija posvećena je krstarenju, kruzerima po interesantnim destinacijama.
Inače, svaka emisija je bazirana na zanimljivim pričama, odnosno lukama u svijetu kruzinga, kao i trendovima koji se javljaju kod ovoga sve popularnijeg vida odmora.
Dugogodišnja saradnja ove telvizijske kuće sa NTO je i doprinjela da se relaizuje ideja koja će naredne 2013 godine, pomoći većoj promociji Crne Gore - kaže nam Popovićka.
„Travel Channel“ pravi emisije u vidu turističkih vodiča, dokumentaraca, posvećenih enogastronomiji, avanturizmu, luksuznim putovanjima i specijalizovanim vidovima turizma u 125 zemalja, na 21 jeziku.
Na mjesečnom nivou „Cruise Today“ se prikazuje najmanje sedamnaest puta na teritoriji Velike Britanije što će dati dobre promotivne efekte posebno za razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori. Serijal je koncipiran tako da predstavlja sve vrste plovnih sredstava na rijekama, jezerima ili morima. „Cruise Today“ se svrstava po kvalitetu realizacije u vrh svjetskih serijskih programa ovoga tipa.
A da se ni Herceg Novi ne zapostavlja u promocijama na inostranom tržištu, kazuje informacija iz NTO. Od 15. do 22. avgusta na studijsko putovanje stižu njemački novinari i fotografi iz uglednog magazina „Adventure under rajzer“, koji će zabilježiti sve atraktivne lokacije u opštini i to u nekom od narednih izdanja predstaviti potencijalnim budućim turistima.

http://www.radiojadran.com/images/stories/travel_chanel.jpg

PRVE PROCJENE

TO Budva i hotelijeri: Sezona uspjela, strahujemo za sljedeću

Najveći dio gostiju u Budvi čine turisti iz Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, nakon njih najbrojniji su gosti iz regiona

Prema podacima lokalne Turističke organizacije, priča o "špicu" ljetnje turističke sezone u Budvi obistinila se i ovog ljeta. U Budvi, poručuju iz Turističke organizacije, boravi oko 60.000 gostiju.

"To je, kada upoređujemo sa istim periodom prošle godine, za dva odsto više", rekla je Jelena Rađenović iz TO Budva.

Najveći dio gostiju u Budvi čine turisti iz Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, nakon njih najbrojniji su gosti iz regiona, najviše iz Srbije.

"Kad nastane kolaps, onda se gubimo"

Haos na ulicama i prepuni parkinzi svjedoče da turista u Budvi na fali, a gostima u "metropoli turizma" gužva na ulicama očigledno ne smeta, pa većina njih bez većih zamjerki prelazi preko budvanskih "boljki".

Prolaznici na šetalištima i gosti na plažama sa kojima je razgovarala ekipa Vijesti zadovoljni su uslovima i cijenama, neki se žale na višak smeća, nekima smetaju gužve u saobraćaju.

Zabrinuti za 2013.

I hotelijeri smatraju da je sezona uspjela, ali i najavljuju probleme koji, zbog ekonomske krize, tek predstoje.

"Sezona je otprilike na onom nivou koji se i planirao. Na onom nivou koji je i moguć, a to je nekih 680, 700 miliona eura zvanično, a nezvanično i preko milijardu", smatra Žarko Radulović, suvlasnik hotela "Splendid".

On prethodnu turističku sezonu ocjenjuje kao "lakšu, jednostavniju, predvidljiviju".

"Ali ova će vjerovatno biti bolja", rekao je i dodao da je već sada zabrinut za uspjeh ljetnje turističke sezone u 2013. godini.

ed_SCWMJkGg



http://www.vijesti.me/vijesti/to-budva-hotelijeri-sezona-uspjela-strahujemo-sljedecu-clanak-86089

^^
Budva je prsla!
Sutomore, Petrovac, Ulcinj vrve od turista, ali Budva NE!
Štaviše u BD je ((mnogo manje)) gostiju nego lani!

Ulcinj je krcat.

Šoping vikend u Tivtu: Popusti, zabava i kokteli (http://www.vijesti.me/caffe/soping-vikend-tivtu-popusti-zabava-kokteli-clanak-85983)

Kompanija Porto Montenegro u istimenoj tivatskoj marini danas i sjutra će prirediti drugi ovogodišnji šoping vikend.

“Posjetioce očekuju popusti, specijalne ponude, brojni modni i zabavni programi i kokteli dobrodošlice u svim modnim radnjama. U subotu u 20 sati je svečani koktel povodom otvaranja radnje luksuznog nakita sa “rock and roll” notom - Zoe & Morgan u zgradi “Tara”.

U 21:30 beogradski Supermarket organizovaće modni performans na kome će se sa po dvije kreacije predstaviti 10 crnogorskih dizajnera i to: Nataša Pejović, Lazar Ilić, Ivana Murišić, Milena Đurđić, Marta Miljanić, Violeta Basta, Andrea Ilinčić, Boris Ćalić, Anastazija Miranović i Sanja Matijević. Sat kasnije, Vesna Dedić će predstaviti roman “Ti si meni sve” - najavio je PR Porto Montenegra Danilo Kalezić. Otvaranju radnje Zoe & Morgan prisustvovaće vlasnica prestižnog brenda i Rut Sibold, bivši model.

U nedjelju u 19 sati ispred dječje radnje Noe & Zoe biće upriličen program za najmlađe, sa muzikom, animatorima, balonima i osvježenjima. Od 20 sati Marija Božović će zabavljati publiku, a u 21 sat radnje nakita i torbi Mawi, Carolina Bucci, Zoe&Morgan i Saddlers Union predstaviće nove kolekcije uz koktele.

“Specijalna gošća biće poznata italijanska dizajnerka nakita Karolina Buci koja će u nedjelju u periodu od 20 do 21 sat razgovarati sa ljubiteljima istoimenog brenda u njenoj radnji u naselju”, kazao je Kalezić. U 21:30 u nedjelju zaljubljenici u modu moći će da uživaju u koktel prijemima u nekoliko radnji. Posjetioci će imati priliku i da posjete izložbu radova čuvenog američkog likovnog umjetnika Endija Vorhola “15 minuta slave” u galeriji Pizana, čiji će ulaz biti besplatan, a najveće kupoholičare očekuju nagrade.

^^
Budva je prsla!
Sutomore, Petrovac, Ulcinj vrve od turista, ali Budva NE!
Štaviše u BD je ((mnogo manje)) gostiju nego lani!

Popravila se i Budva zadnjih nedelju dana, rekoh ja avgust nas uvijek izvuce.

Čuvajte novčanike, sve više džeparoša na primorju (http://www.vijesti.me/vijesti/cuvajte-novcanike-sve-vise-dzeparosa-primorju-clanak-86266)

Barska policija nedavno je razotrkrila kriminalnu grupu koja se bavila džeparenjem. Taj način krađe je sve češća pojava na crnogorskom primorju. Profili "džeparoša" su različiti, posljednju grupu uhapšenih džeparoša činile su žene.

"One su za jedan veoma kratak vremenski period izvršile više krađa na drzak način koje se popularno zovu "džeparenje". Krale su novčanike iz torbi, u kojima su bila, osim novca, i lična dokumenta, tako da su određene oštećene osobe smatrale da su izgubile stvari, a nisu imali osjećaj da su pokradeni", rekao je Ekan Jasavić, rukovodilac kriminalistike barske policije.

Kamera u jednom marketu zabilježila je kako nedavno uhapšene Bugarke osmatraju žrtvu, a zatim kreću u akciju.

Jasavić objašnjava da među uhapšenim džeparošima ima državljana Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine...

"Svi koriste gužvu i ljeto da nešto sebi prisvoje", smatra rukovodilac kriminalistike u Baru.

Brošure ne pomažu

On džeparoše opisuje kao "inteligentne, perfidne, organizovane i profesionalne".

Iz policije ističu da su prije početka turističke sezone pokušali da upozore turiste dijeleći brošure o tome kako da se zaštite od krađa. Upozorenja nisu dala željene rezultate.

"Apelujem na građane da u toku turističke sezone više pažnje obrate na lične stvari i lični prtljag, naročito kada se nalaze na destinacijama na kojima cirkuliše više ljudi, a to su hipermarketi, prodavnice, autobuska stajališta, željezničke stanice, tržne pijace...", upozorava rukovodilac barke kriminalistike.

Krađa novčanika i torbica

Prošlog mjeseca su u Baru uhapšene tri osobe zbog krađa.

Dvije Bugarke, majka i kćerka, za samo sat vremena u Baru počinile su četiri krađe.

Gena Jordanova (47) i njena ćerka Stanka (21), tražile su “žrtve” i krale novčanike na teritoriji opštine Bar i Ulcinj.

Policija je u Baru uhapsila i Ružicu Rakić (40) iz Zrenjanina zbog sumnje da je na plaži u Šušanju Podgoričaninu Acu Barjaktareviću ukrala torbicu.

qKRRXNMCES8

Grupa turista zapalila most na Mamuli: Grede ložili za roštilj (http://www.vijesti.me/vijesti/grupa-turista-zapalila-most-mamuli-grede-lozili-rostilj-clanak-86467)

http://www.vijesti.me/data/slika/6/59210.jpg
Na ostrvu i veliki broj uginulih zečeva (Foto: Anto Baković)

Grupa turista nedavno je na Mamuli zapalila grede drvenog mosta koji vodi u tvrđavu. Most je lani popravljen kako bi posjetioci mogli bezbjedno da uđu u tvrđavu, ali se ove godine neko „dosjetio“ pa drvene grede iz mosta iščupao i iskoristio za potpalu roštilja.

U hercegnovskom javnom preduzeću “Čistoća”, koje brine o ostrvu, trebalo bi ovih dana da to poprave.

„Iskoristi, uživaj i uništi“ – mogao bi biti moto za najveći broj posjetilaca ostrva. Iako su početkom jula radnici “Čistoće” očistili, pokosili i dezinfekovali ostrvo, a NVO “Plavi” skoro svakodnevno odnose smeće, ali samo ono koje je ostavljeno na ulazu u tvrđavu, otpad je vidljiv na svakom mjestu.

Poražavajuće je da posjetioci nemaju poštovanja ni prema prostorijama u tvrđavi koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata bile tamnice za naše rodoljube. Iako je briga o ostrvu i čistoći na njemu problematična i iziskuje više angažmana, trebalo bi je riješiti na bolji način od dosadašnjeg. To bi značilo i bolji i osmišljeniju turističku valorizaciju tog područja.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/grupa-turista-zapalila-most-mamuli-grede-lozili-rostilj-slika-59216.jpg

Posjetioci upozoravaju da je na ostrvu znatan broj uginulih zečeva koji predstavljaju opasnost od zaraze. Zečevi su na ostrvo doneseni prije dvadesetak godina, gdje su se brzo razmnožili, i danas je na njemu oko 70 jedinki.

Uglavnom se hrane zelenilom, ali i jajima galebova koji se gnijezde na ostrvu. Iz “Čistoće” tvrde da su zečevi najvjerovatnije stradali od napada galebova.

Ostrvo Lastavica na ulazu u Bokokotrski zaliv omiljeno je izletište Novljana, njihovih gostiju i turista. Iako nema atraktivne plaže turisti se rado kupaju u čistom i prozirnom moru oko ostrva.

http://www.vijesti.me/data/slika/6/59212.jpg

Na njemu je tvrđava Mamula - najbolje očuvana fortifikacija iz Austrougarskog doba na Jadranu. Sredinom XIX vijeka austrijski general i namjesnik Dalmacije baron Lazar Mamula podigao je utvrđenje, nakon čega su i ostrvo i tvrđava dobili naziv – Mamula, ali je u pomorskim kartama ostao stari naziv ostrva.

Tvrđava je zaštićeni spomenik kulture II kategorije.

- Sraman je naš odnos prema ovom ostrvu i zdanju na njemu. Moja pokojna baba je kao partizanka bila u tamnici ove tvrđave.

Bar još bez šanse da uđe u kruzing biznis, Kotor i dalje privilegovan (http://www.vijesti.me/vijesti/bar-jos-bez-sanse-da-ude-kruzing-biznis-kotor-dalje-privilegovan-clanak-86384)

http://www.vijesti.me/data/slika/16/159331.jpg
"Ima nešto da ponudi": Stari Bar (Foto: Arhiva "Vijesti")

Od prvog julskog četvrtka, u Kotoru je našim turistima omogućeno da se ukrcavaju na luksuzne kruzere kompanije „Costa Cruises“. Kruzing biznis u Crnoj Gori tako je dobio novi zamah, no, u ovom trenutku ostaje i dalje privilegija samo Kotora.

“Ponosni smo što smo sa ’Costa Cruises’ postigli dogovor na našu inicijativu i u dogovoru sa našom agencijom, da tokom jula i avgusta možemo krcati putnike u Kotoru na kruzer ’Costa Classica’. Ti pregovori su bili još od prošle godine, sad smo dobili odobrenje i mislimo da je to izvanredna stvar za promociju crnogorskog turizma“, kazao je „Vijestima“ Mihailo Vukić, direktor barske turističke agencije “Allegra Montenegro”, koja je u posljednje dvije godine ostvarila izvanredne rezultate na promociji kruzing turizma u Crnoj Gori.

Ta agencija je nedavno dobila veoma prestižno priznanje - nagradu kruzing kompanije „Costa Cruises“ za najveći porast broja putnika u odnosu na broj stanovnika u Evropi.

Komentarišući pitanje da li ima prostora da konačno i Bar bude ucrtan na mediteransku kruzing mapu brodarskih kompanija, s obzirom da posjeduje veliku luku i brojne kulturno-istorijske spomenike i zanimljivosti, Vukić je rekao da je, „nažalost, u ovom trenutku samo Kotor prepoznao značaj kruzing-turizma”.

“Postaje dosadno da ponavljam da Bar ima nešto da ponudi. Bio sam u nebrojeno luka po svijetu koje su neuporedivo lošije od Bara, sa skromnijim i prihvatom putnika i lučkim kapacitetima i samom ponudom turistima, ali kod njih pristaju ovi brodovi”, kaže Vukić.

http://www.vijesti.me/data/slika/14/139349.jpg

Ističići da je Kotor, sa svoje strane, „sve uradio vrhunski i za grad i za državu“, on dodaje da “u Boki godišnje imaju 360 dolazaka kruzera, što je fascinantno, dok u Dubrovnik sa paluba kruzera silazi milion turista godišnje, pa vidite koliko se novca vrti u tom vidu turizma“.

“Ova naša priča o Baru ni u kom smislu ne dovodi u pitanje dolaske kruzera u kotorsku luku. Insistirali smo da brodovi i dalje dolaze u Kotor, ali i da jednog dana bude ukrcaj u Baru, no, sada od toga nema ništa”, kaže Vukić.

On napominje da „svakako ima 15 do 30 manjih brodova od onih koji dolaze u Kotor, pa ako u Bar ne može da pristane kruzer dug 300 metara sa 4.000 putnika, može da dođe brod sa 600 putnika, dug 150 metara.

“Međutim, nama je uvijek neko drugi kriv, ne stižemo da iskoristimo resurse Starog Bara, Skadarskog jezera i Velike plaže”, nastavlja Vukić.

Protivnici ovog vida turizma su saglasni u ocjeni da putnici sa kruzera ništa ne troše. Vukić odgovara da je to „tako daleko od istine“.

“Ne može se očekivati da neko u Kotoru potroši za tih par sati 500 eura. To su manja trošenja - kafići, picerije, suveniri, razglednice, izleti brodovima ili autobusom. Moramo prvo nešto da ponudimo da bi oni potrošili. U Bar dođe đačka ekskurzija u dva autobusa, pa se vidi odmah, a zamislite kako bi bilo da odjednom dođe 2.000 ljudi od kojih 1.500 ide na razne izlete, 500 ostane da šeta, tu je i hiljadu članova posade koji dobiju izlazak da kupe potrepštine za sebe. Neka potroše samo po deset eura, to je 30.000 eura. Što se tiče trošenja ljudi sa kruzera, u Kotoru kažu da troše u prosjeku 43 eura. To se množi sa 2.000 putnika, pa puta 360 brodova, pa se ne treba čuditi što sezona u Kotoru traje od prvog marta do prvog novembra i zašto je grad stalno pun”, kazao je Vukić.

Prihodna lista se tu ne završava, slijede zarade od turističke takse, zarade Luke Kotor i lučkih pilota.

“Amerikanci i Evropljani su već bili svugdje po svijetu i oni moraju nešto novo da vide - to je karta na koju bi Bar mogao da igra. Boka je sama po sebi veliki adut i to će uvijek da traje, ali neke manje kompanije i neki manji brodovi uvijek uslužuju nove destinacije. Evo, čak su i ’Costa’ i ’MSC’ za sljedeću godinu uvrstile Sarandu iz Albanije u svoje itinerere. Dakle, i Albanija je otvorena”, kaže direktor „Alegre“.

Problemi u prihvatu brodova

“Kao rođeni Baranin razočaran sam kompletnim razvojem situacije u gradu, od najmanjih ribolovaca koji nemaju gdje da pecaju u luci, do ribara koji nemaju gdje da vežu barke, do kruzera koje nemamo gdje da prihvatimo. Dakle, od najvećeg do najmanjeg plovila imamo probleme za prihvat”, razočaran je Vukić.

Cilj je da se Luka Bar afirmiše kao luka za kruzere, budući da Bar ima potencijala da primi najmanje 1.500 ljudi odjednom. Skoro cijeli prostor Zapadnog Balkana bi mogao preko Bara da se ukrca na kruzere, mnogo lakše i jeftinije nego preko Savone, Đenove i Barselone koje su sada glavne polazne tačke krstarenja.

Dolazak kruzera u Luku Bar, imao bi veliki značaj i za ekonomiju cijelog grada, jer bi sa minimalnim troškovima, benefite osjetili cio lanac ugostitelja i davalaca servisnih usluga, smatraju u Ministarstvu pomorstva i saobraćaja povodom prijema Lučke uprave Crne Gore za redovnog člana „Med Cruise“ asocijacije.

U Budvi 60 hiljada turista (http://www.vijesti.me/vijesti/u-budvi-60-hiljada-turista-clanak-87158)

Na budvanskoj rivijeri, prema najnovijim podacima Turističke organizacije Budva (TOB), boravi oko 60 hiljada gostiju, što je na istom nivou kao prošle godine.

Od ukupnog broja turista, stranaca je 85 odsto.

Najviše gostiju, 45 hiljada, boravi u privatnom smještaju, što je jedan odsto više nego u istom periodu prošle goodine.

Od tog broja, 36,77 hiljada su strani turisti.

Iz TOB-a je saopšteno da u hotelima na budvanskoj rivijeri boravi ukupno 13,83 hiljade gostiju, isto kao i prošle godine, od čega je 98 odsto stranaca.

U kampovima je registrovano 370 gostiju, što je 38 odsto manje nego u uporednom periodu, dok su u odmaralištima smještena 204 gosta.

SUPER PROMOCIJA

Crna Gora među pet najboljih novih destinacija za jahtaše

Sent Trope neće nikad izaći iz mode... ali, je evidentan pomak tražnje prema nekonvencionalnim, eksperimentalnim jahting destinacijama
Specijalizovani internet sajt za mega i super jahte www.superyacht.com prenio je informaciju da je prestižna britanska kompanija "Y.CO" koja se bavi čarterom najluksuznijih jahti, uvrstila Crnu Goru u pet najboljih novih destinacija na Mediteranu koje bi trebalo da posjete jahtaši.

„Sent Trope neće nikad izaći iz mode, niti će Kan ikada izgubiti svoju strastvenost, ali, prema izvještajima kompanije za čarter luksuznih jahti "Y.CO", ovog ljeta evidentan je pomak tražnje prema nekonvencionalnim, eksperimentalnim jahting destinacijama. Jedna od tih pet destinacija koje izdvaja ekspert "Y.CO" Tristan Raderford je Tivat i Porto Montenegro u Crnoj Gori“, piše superyacht.com, dodajući da će sve te destinacije posebno biti u fokusu pažnje jahting čarteraša za narednu sezonu.


Prema navodima sa tog sajta, Tivat ima veliku prednost zbog svog aerodroma “na manje od dvije milje od centra grada, a privatni avioni koriste tivatsko obalno šetalište da bi se vizuelno orijentisali i poravnali za slijetanje na pistu tamošnjeg aerodroma.“

"Leti se dovoljno nisko da bi putnici, iz komfora svog „Gulfstream" aviona, mogli vidjeti bašte restorana na tivatskoj rivi. Ipak, insistiranje ove oblasti da samu sebe nazove Monte Karlom Jadrana promašuje suštinu stvari – obala Crne Gore je jedinstveni rajski miks moćnih fjordova i dugačkih pješčanih plaža. Kako će se lično uvjeriti i svi oni unajmitelji jahti koji vole istraživati kulturu novih destinacija, obala Crne Gore je krcata bogatom prošlošću“, prenosi superyacht.com preporuku kompanije "Y.CO".

Uvecaj!"Starine servirane uz crnogorske osmjehe": Detalj iz Boke
Napominje se da su izgled Tivta i ostalih primorskih gradova u Boki oblikovali Mlečani i Austro-Ugari, posjećivali su ih Rusia “sada je sve to servirano uz crnogorske osmijehe“.

“Svako selo na tom brdu je povezano spektakularno lijepim pješačkim stazama koje uključuju i rutu dugu 14 kilometara od Tivta preko Vrmca koja se vijugavo onda spušta do nekadašnje venecijanske luke Kotor. Oni među čar terašima koji su posvećeni fitnesu, nešto slično neće naći nigdje drugdje na Mediteranu", preporučuje ekspert „Y.CO-a" Tristan Raderford, opisujući Vrmac.

Njegova impresija je da duh starog Tivta oživljava nova muzejska Zbirka pomorskog nasljedja Arsenala u marini Porto Montenegro.

„Pojedini eksponati ovdje izloženi otopiće i srca najtvrđih mornara – od mašina iz Hamburga, razglednica iz Portsmuta do raznih sitnica koje su koristili mornari iz bivšeg SSSR-a. Među čudnim izloženim stvarima su i ronilica jednosjed u obliku torpeda, za prevoz podmorskih diverzanata – sovjetska verzija SeaDoo podvodnog skutera“, nabraja Raderford, netačno opisujući nekadašnju originalnu jugoslovensku ronilicu R-1 koja je među eksponatima muzeja u Tivtu.

"Okolni bivši mornarički dokovi nekad su opsluživali i libijske ratne brodove. Danas se oni rekonstruišu i prilagođavaju opsluživanju superjahti u sklopu ultra-hip marine Porto Montenegro“, završava Raderford svoj prikaz Tivta i Boke.

Kako je austro-ugarski admiral zadužio Tivat

U najveće atrakcije Tivta „Y.CO" ubraja nekadašnji Mornarički, a današnji Veliki gradski park kojeg je 1892. podigao autro-ugarski admiral Maksimilijan Daublebski fon Šternek. Podsjeća se da je on naredio austro-ugarskim pomorcima da sa svojih putovanja širom svijeta, pri povratku u Tivat, donose i u parku zasađuju primjerke rijetkih i aktaktivnih biljnih vrsta.

"Y.CO" kao atrakcije koje se moraju vidjeti “a leže samo kratku vožnju čamcem dalje od grada“, nabraja tivatsku Prevlaku sa ostacima srednjovjekovnog benediktinskog samostana i kasnijeg pravoslavnog manastira, ostrvo Sveti Marko “sa jezivo-napuštenim Club Med kampom bungalova koji bi uskoro trebalo da postane Banyan Tree turistički resort ranga šest zvjezdica“, kao i brdo Vrmac.

http://www.vijesti.me/vijesti/crna-gora-medu-pet-najboljih-novih-destinacija-jahtase-clanak-87224

NEMA REKORDA U BUDVI, ALI SEZONA JE KAO LANI (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1593:nema-rekorda-u-budvi-ali-sezona-je-kao-lani&catid=35:vijesti&Itemid=1)

Najave s početka ljeta da će biti dostignuti rekordi u posjeti nijesu se obistinili u Budvi, ali učinci sezone biće na nivou lanjskih ocjenjuju iz TO. To je u vremenu krize dovoljno za zadovoljstvo.
Tako tvrde u TO Budva, i kažu da je metropolu turizma za ljetovanje trenutno odabralo 59 000 registrovanih gostiju.
- Očekivanja su nam ispunjena i imati goste na prošlogodišnjem nivou nas raduje - kaže nam PR u TO Budva, Aleksandra Petković.
- Sve je manje pritužbi gostiju i ono za što nas kritikuju u hodu odmah ispravljamo. Tokom vikenda Budva bilježi veliki broj turista koji ili su samo u prolazu ili ostaju, pa su izraženi “saobraćajni čepovi” kada se na ulaz u grad čeka i po 20 minuta.
- To je problem malih gradova kakav je Budva i to možemo samo da ublažimo, ali ne i da potpuno uklonimo. Parking mjesta su bolna tačka kao i u svim ostalim primorskim mjestima, tako je i Budvi, iako ih ima 5.000 - podsjeća Petkovićka.
Ove sezone Budva je osigurala još 1.000 mjesta za parkiranje. Nova garaža je u centru grada, a tu je i veliki praking kod Slovenske plaže. U TO Budva, svake godine nastoje da im predsezona počne ranije, ali i da je produže i to uspjeva, kroz brojne zabavno muzičke manifestacije koje organizuju.
Koliko je prepoznatljiva po manifestaciji Grad teatar Budva, pučkim svečanostima, toliko je zapamćena po koncertima i folk pjevača, ali i vječitih zvijezda poput Zdravka Čolića koji je ovog vikenda digao diskoteku Top Hil na noge.
Za kraj turističke sezone spremaju se za spektakl, fešta nad feštama - Petrovačka noć.
- Ima dugu tradiciju i ta narodska zabava uvijek privlači veliki broj gostiju. A kako i ne bi, kada vam se na predvnoj obali pruži šansa da uživate u ribi i vinu - ističu u TO Budva.
Posljednje avgustovske večeri biće posluženo pola tone ribe, 800 litra vina, 500 litara piva a sve to pratiće odlična zabava za koju će se pobrinuti klapa „Kastel nuovo“, koja će nastupiti ispred zgrade „Crvena komuna“, dok će na centralnoj bini ispred hotela „Palas“ goste zabavljati pop zvezde iz Crne Gore Milena Vučić i Vanja Radovanović, kao i hrvatska pop zvezda Toni Cetinski.

Kotor: Za sedam mjeseci 123.000 izletnika

Autor/izvor: SEEbiz / Portal Analitika / Pobjeda
Datum objave: 17.08.2012. - 09:21:21


KOTOR - Već više godina izletnički turizam u Kotoru je u ekspanziji. Po prometu ostvarenom od izletničkog turizma drevni grad Kotor drži primat nad svim ostalim mjestima naše države. Za pr*vih sedam mjeseci ove godine taj biser svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNES*CO-a posjetilo je više od 123 hiljade izletnika. Najveći broj čine oni koji su u Kotor stizali kruzerima.
- Planirali smo da ove godine ukupno imamo oko 200 hiljada izletnika, ali već svi dosadašnji parametri ukazuju da će ih biti mnogo više. Računamo da će ih do kraja ove godine biti između 230 i 250 hiljada onih izletnika koji su u obavezi da plaćaju izletničku taksu. To su dakle, izletnici koji dolaze u grupama i koji plaćaju jedan euro, dok oni koji pojedinačno dolaze u posjetu nemaju tu obavezu. Naša je procjena da će u ovoj godini kroz Kotor ukpno proći više od 300 hiljada posjetilaca, štoje impo*zantna cifra za jednu opštinu koja ima 23.000 stanovnika - ka*zao je Pobjedi direktor TO Kotor Mirza Krcić.

Od ove godine izletnička taksa je jedan euro tako da se nadaju da će Turistička organizacija po tom osnovu prihodovati više od 200 hiljada eura, sa kojima u cjelosti raspolaže lokalna TO.

- Sve što prihodujemo po tom os*novu mi opet na neki način vraćamo našim gostima. Štampamo razni propagandni i informativni materijal za turiste, mapu grada na osam jezika, koju dijelimo našim gostima, kaže Krcić, napominjući da od boravišne takse imaju minimalne prihode, obzirom da Ko*tor ima svega pet hiljada kreveta namijenjenih turistima. Od toga 1.500 u hotelima, a ostalo u privatnom smještaju. Direktor TO ističe da su zado*voljni takvom ekspanzijom izletničkog turizma, ali su ujed*no i zabrinuti o njegovoj budućnosti.

- Osjećamo izvjesne poteškoće koje nam stvara veliki priliv izletnika u jednom danu. Već ovoga ljeta imali smo situaciju da smo četvrtkom imali između šest i osam hiljada posjetilaca, koji su došli sa tri do četiri velika broda. Smatram da smo već na jednoj ivici maksimuma gdje možemo da prihvatimo toliki broj turista. Na primjer pošta je jedno od „uskih grla", jer turisti su često u prilici da ne mogu iz Kotora poslati razglednicu. Slična je situacija i sa bankama. Tolikim dnevnim prilivom i život naših građana biva znatno poremećen. Svjesni smo da kao izletnička destinacija moramo sve to da istrpimo, ali isto tako da uložimo maksimalan napor da se što bolje pripremimo za kvalitetno servisiranje tolikog broja posjetilaca istovremeno - ističe direktor TO Kotor Mirza Krcić.

U Kotoru sa zadovoljstvom ističu da su i ove godine imali bogato kulturno ljeto u opštini. Počeli su sa Festivalom pozorišta za djecu, nakon kojeg je nastu*pio Kotor Art sa Don Brankovim Danima muzike. Bio je bogat pozorišni i muzički program, ljetnji karneval koji je privukao više od 30 hiljada ljudi, Festival klapa u Perastu, Fašinada, brojne fešte i ribarske večeri duž zaliva... Sve to će biti začinjeno najstarijom feštom, koja traje 300 godina, a to je Bokeška noć koja će se održati u subotu, 18. avgusta.


http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor1-1.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor2-1.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor3-1.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor4.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor5.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor6.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor7.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor8.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor9.jpg

http://img.photobucket.com/albums/v127/Pupin11/kotor10.png

Tako sam ja čekajući na red u pošti u starom gradu, završio kao pisar jedne starice... Ona je diktirala a ja pisao njenoj porodici u Cincinnatiju... :)
Kotor: Za sedam mjeseci 123.000 izletnika

Autor/izvor: SEEbiz / Portal Analitika / Pobjeda
Datum objave: 17.08.2012. - 09:21:21

- Osjećamo izvjesne poteškoće koje nam stvara veliki priliv izletnika u jednom danu. Već ovoga ljeta imali smo situaciju da smo četvrtkom imali između šest i osam hiljada posjetilaca, koji su došli sa tri do četiri velika broda. Smatram da smo već na jednoj ivici maksimuma gdje možemo da prihvatimo toliki broj turista. Na primjer pošta je jedno od „uskih grla", jer turisti su često u prilici da ne mogu iz Kotora poslati razglednicu. Slična je situacija i sa bankama. Tolikim dnevnim prilivom i život naših građana biva znatno poremećen. Svjesni smo da kao izletnička destinacija moramo sve to da istrpimo, ali isto tako da uložimo maksimalan napor da se što bolje pripremimo za kvalitetno servisiranje tolikog broja posjetilaca istovremeno - ističe direktor TO Kotor Mirza Krcić.

KOTORANI NA SLATKIM MUKAMA (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1611:kotorani-na-slatkim-mukama&catid=35:vijesti&Itemid=1)

Kruna sezone u Kotoru! Od juče kada je grad preplavilo skoro deset hiljada izletnika i članova posade sa kruzera – pa sve do Bokeljske noći sjutra veče.
Direktor TO Kotor Mirza Krcić za naš radio kaže da je broj posjetilaca i turista u Kotoru na nivou prošlogodišnjeg, ali i da bilježe porast broja izletnika za 3% u odnosu na isti period prošle godine. Velika posjećenost gradu pod zaštitom UNESCO-a ne treba da čudi, s obzirom da su se opština i turistički poslenici ove godine zaista potrudili da imaju raznovrsnu i bogatu kulturno - zabavnu ponudu, koja već godinama unazad bilježi samo pohvale i najviše ocjene turista.
Završavaju se pripreme za centralnu kulturnu manifestaciju grada, za “ličnu kartu” Kotora - čuvenu Bokešku noć. Fešta, tradicije duge tri vijeka, počeće sjutra veče u 21 h u akvatoriju kotorskog zaliva. Kako nam Krcić kaže, u “povorci” će ove godine učestvovati preko 40 ukrašenih barki, sa neizostavnim osmominutnim vatrometom na kraju. Povorka barki kretaće se od muljanske rive do Lučke kapetanije, a nagradni fond je 3.000 eura.
“Očekujemo da će za Bokeljsku noć doći između 30 i 40 hiljada posjetilaca. Biće dosta posjetilaca iz regiona koji su “navikli” da prisustvuju ovoj noći, planiraju godišnje odmore da bi je ispratili. Veliki je priliv gostiju i iz unutrašnjsoti Crne Gore, koji je sa nestrpljenjem očekuju, a to će ujedno biti i najava podsezone u Kotoru” - kaže za Rdaio Jadran, Krcić.
Ništa manje “aktivna” biće i podsezona - septembar i oktobar, jer u Kotoru već imaju najave velikog broja izletnika sa područja Dubrovnika, uz neizostavne kruzere, pa će to biti prava “ekspanzija izletničkog turizma”, dodaje Krcić.
Međitim, i dalje ostaje problem gužve u saobraćaju, pogotovo četvrkom kada je najviše kruzera, jer Kotor ima samo jednu saobraćajnicu.
“Pa svakako ono što vide turisti, to trpimo i mi dugi niz godina, to je velika gužva u saobraćaju. Prolazak kroz grad je malo otežan, ali to je u Kotoru sasvim “normalno”. Mi kao dobri domaćini to moramo da “istrpimo”, ali i da na što kvalitetniji način izletnike prihvatimo i što bolje predstavimo Kotor i našu državu” - priča Krcić.
Pored gužve u saobraćaju, problem je i mala pošta, koja zauzima svega 15 kvadrata, pa se i tu stvaraju gužve kada turisti žele da koriste poštanske usluge. Tu je još i dugogodišnji problem oko parking prostora, pogotovo od kada su prodati lokaliteti “Jugooceanije“ i “Fjorda”. Prema Krcićevim informacijama i taj bi se dio mogao koristiti za parking, da se na lokalitetu Benovo naprave spratne garaže, koje naravno ne bi ugrozile ambijent grada.
- Kotor je tako urbanistički isplaniran da i nema nekog većeg prostora za parkiranje, ali i iz javnog-komunalnog preduzeća se intenzivno trude da čistoća grada bude na zavidnom nivou, kako u centru, tako i izvan njega. Dodatni napori se ulažu na čišćenju puta ka Njegušima, obzirom da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma planom i programom smanjilo finansijska sredstva za projekat “Neka bude čisto” - ističe naš sagovornik.

TELEFON CALL CENTRA 1300 STALNO ZVONI - TEK PO KOJA POHVALA (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1609:telefon-call-centra-1300-stalno-zvoni-tek-po-koja-pohvala&catid=35:vijesti&Itemid=1)

http://www.radiojadran.com/images/stories/phone.jpeg

Oni koji mogu na osnovu brojnih poziva domaćih i furešta biti indikator kakva nam je sezona jesu u Call centru NTO. Rade danonoćno uz telefon 1300 i slušaju primjedbe, predloge i tek po koju pohvalu. Sve proslijeđuju nadležnima u opštinama, ali, na žalost, nemaju ni uvid niti ingerencije, da utiču na lokalne institucije da valjano odreaguju.
Tako je prema riječima saradnice u Call centru Nikoline Radulj od početka avgusta primljeno ukupno 526 poziva. Od toga 195 poziva odnosilo se na pritužbe gostiju, 325 na pružanje informacije, a bilo je i “čak” 5 pohvala.
Najviše pritužbi stiglo je iz Budve, zatim Herceg Novog, pa Kotora i na kraju Tivta. “Kritike i prigovori su u svim gradovima djelimično isti, odnose se na dilere smještaja, na nepoštovanje pravila “50-50” na kupalištima, zatim na naplatu parkinga i njegovu cijenu, kao i cijenu plažnog mobilijara, na neizdavanje fiskalnih računa. Bilo je i zamjerki na gomilanje smeća, buku sa otvorenih šankova i brodica koje reklamiraju obilaske primorja i slično, kao i primjedbi na buku zbog građevinskih radova” - kaže nam Radulj.
Opština Herceg Novi, pored dosta prigovora mještana i gostiju je dobila i po koju pohvalu, koje su vezane isključivo za kulturne i zabavne manifestacije. Radulj kaže da je ove godine stiglo manje pritužbi za plaže i plažni red, nego prošle godine u istom periodu.
U Call centru pamte i komične situacije - kada su se turisti iz Kotora žalili Call centru na lavež psa iz komšijskog dvorišta, ili kada uđu u more da se voda zamuti.
Iz Call centra napominju da rade 24 sata svih 365 dana u godini, a da im se i domaći i turisti mogu obratiti putem telefona 1300.

KOTORANI NA SLATKIM MUKAMA (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1611:kotorani-na-slatkim-mukama&catid=35:vijesti&Itemid=1)

Kruna sezone u Kotoru! Od juče kada je grad preplavilo skoro deset hiljada izletnika i članova posade sa kruzera – pa sve do Bokeljske noći sjutra veče.
Direktor TO Kotor Mirza Krcić za naš radio kaže da je broj posjetilaca i turista u Kotoru na nivou prošlogodišnjeg, ali i da bilježe porast broja izletnika za 3% u odnosu na isti period prošle godine. Velika posjećenost gradu pod zaštitom UNESCO-a ne treba da čudi, s obzirom da su se opština i turistički poslenici ove godine zaista potrudili da imaju raznovrsnu i bogatu kulturno - zabavnu ponudu, koja već godinama unazad bilježi samo pohvale i najviše ocjene turista.
Završavaju se pripreme za centralnu kulturnu manifestaciju grada, za “ličnu kartu” Kotora - čuvenu Bokešku noć. Fešta, tradicije duge tri vijeka, počeće sjutra veče u 21 h u akvatoriju kotorskog zaliva. Kako nam Krcić kaže, u “povorci” će ove godine učestvovati preko 40 ukrašenih barki, sa neizostavnim osmominutnim vatrometom na kraju. Povorka barki kretaće se od muljanske rive do Lučke kapetanije, a nagradni fond je 3.000 eura.
“Očekujemo da će za Bokeljsku noć doći između 30 i 40 hiljada posjetilaca. Biće dosta posjetilaca iz regiona koji su “navikli” da prisustvuju ovoj noći, planiraju godišnje odmore da bi je ispratili. Veliki je priliv gostiju i iz unutrašnjsoti Crne Gore, koji je sa nestrpljenjem očekuju, a to će ujedno biti i najava podsezone u Kotoru” - kaže za Rdaio Jadran, Krcić.
Ništa manje “aktivna” biće i podsezona - septembar i oktobar, jer u Kotoru već imaju najave velikog broja izletnika sa područja Dubrovnika, uz neizostavne kruzere, pa će to biti prava “ekspanzija izletničkog turizma”, dodaje Krcić.
Međitim, i dalje ostaje problem gužve u saobraćaju, pogotovo četvrkom kada je najviše kruzera, jer Kotor ima samo jednu saobraćajnicu.
“Pa svakako ono što vide turisti, to trpimo i mi dugi niz godina, to je velika gužva u saobraćaju. Prolazak kroz grad je malo otežan, ali to je u Kotoru sasvim “normalno”. Mi kao dobri domaćini to moramo da “istrpimo”, ali i da na što kvalitetniji način izletnike prihvatimo i što bolje predstavimo Kotor i našu državu” - priča Krcić.
Pored gužve u saobraćaju, problem je i mala pošta, koja zauzima svega 15 kvadrata, pa se i tu stvaraju gužve kada turisti žele da koriste poštanske usluge. Tu je još i dugogodišnji problem oko parking prostora, pogotovo od kada su prodati lokaliteti “Jugooceanije“ i “Fjorda”. Prema Krcićevim informacijama i taj bi se dio mogao koristiti za parking, da se na lokalitetu Benovo naprave spratne garaže, koje naravno ne bi ugrozile ambijent grada.
- Kotor je tako urbanistički isplaniran da i nema nekog većeg prostora za parkiranje, ali i iz javnog-komunalnog preduzeća se intenzivno trude da čistoća grada bude na zavidnom nivou, kako u centru, tako i izvan njega. Dodatni napori se ulažu na čišćenju puta ka Njegušima, obzirom da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma planom i programom smanjilo finansijska sredstva za projekat “Neka bude čisto” - ističe naš sagovornik.

Samo je greota što grad poput Kotora živi od izleta i praznika :ohno:

AVGUST SPEKTAKULARAN

Turisti zakrčili Ulcinj

Neki zakupci plaža zbog slabije posjete već bili sklonili dio mobilijara, a neke radnike poslali kući

Niko u Ulcinju nije ni slutio da će kraj avgusta biti tako spektakularan- prema zvaničnoj statistici u Ulcinju boravi 26 hiljada gostiju, što je za 280 odsto više nego lani u isto vrijeme. Nezvanične procjene ulcinjskih turističkih poslenika kažu da u gradu trenutno boravi i više od 100 hiljada gostiju.

U prilog takvim procjenama idu prizori sa jučerašnjih ulica, bulevara, trotoara i plaža. Po nesnosnoj vrelini, ljudi se opet tiskaju uskim ulicama dok su na bulevarima rijeke automobila zarobljene u kilometarskim kolonama- nezapamćene gužve na svakom koraku i metru.

Stanjem u gradu prijatno je iznenađen i direktor lokalne TO Minir Karamanaga koji je kazao da je očekivao porast broja gostiju poslije ramazana i Bajrama, ali ne ovoliko.

"Tokom mjeseca ramazana, muslimanskog posta, imali smo u kontinuitetu slabiju posjetu u odnosu na uporedni period što je bilo i za očekivati jer nam najviše gostiju dolazi sa Kosova, Bosne i Sandžaka. Uradili smo neke dobre stvari na Kosovu po pitanju prezentacije našeg turističkog proizvoda i očekivali smo porast. Ali, ovo je pravi bum" kazao je Karamanaga “Vijestima”.

Naveo je da su neki zakupci plaža zbog slabije posjete već bili sklonili dio mobilijara, a neke radnike poslali kući.

"Sada čujem da su morali da vrate i mobilijar na plaže i radnike na posao. Neki ugostitelji već trljaju ruke a ako ovako nastavi, nema sumnje da ćemo biti bolji nego lani" uvjeren je Karamanaga. U prilog tome, kako kaže, ide i informacija da školska godina na Kosovu, upravo zbog odmora, ove godine kasni i počinje tek 10. septembra.

"To je dobar znak za nas, jer je očigledno da zbog ramazana i Bajrama mnogi nijesu došli na more. Sad imaju priliku" kazao je Karamanaga.

I mještani su sada zadovoljniji ali pošto je prošao špic, morali su da obore cijene smještaja tako da se krevet ovih dana može naći za 5 do 6 eura i u najatraktivnijim djelovima grada.

Prema zvaničnoj statistici, u hotelima se odmara 84 odsto više gostiju u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme. U kampovima boravi 71 odsto više dok ih je u privatnom smještaju tri puta više uz indeks 303 odsto.

http://www.vijesti.me/vijesti/turisti-zakrcili-ulcinj-clanak-88927

Evo iz Lijepe nase poslednjih turistickih vijesti. Znam da je ovo CG forum, ali mi se ucinjelo izuzetno interesantnim, pa zato i kacim ovdje:

Kako prenosi Dnevnik.hr Vijeće Hrvatske turističke zajednice donijelo je marketinški plan za turističku 2013. Ministar i predsjednik HTZ-a Veljko Ostojić, pohvalio se da je to najranije donesen plan od kad je Hrvatske.
Plan je, istaknuli su, inovativan i orijentiran na on-line komunikaciju i oglašavanje. Smanjit će se broj sajmova na kojima se sudjeluje kao i broj predstavništava, a taj će se novac usmjeriti na internet.

Bio ja za vikend na Kraljičinoj plaži, ali onoj kod Čanja, lokalno poznatoj kao Perčin. Par slika...


http://img89.imageshack.us/img89/8527/img201208261831091024x7.jpg

http://img811.imageshack.us/img811/5451/img201208261655071024x7.jpg

http://img41.imageshack.us/img41/1258/img201208261654581024x7.jpg

Fino uklopljen kafić...

http://img819.imageshack.us/img819/860/img201208261654481024x7.jpg

Plaža je dostupna jedino brodićem koji kreće svakih 15-ak minuta sa zapadnog kraja plaže u Čanju (povratna karta za kratku vožnju oko stijena košta 2 EUR). Komplet ležaljke i suncobran 5 EUR.

Voda ne da je čista i prozirna nego je to fenomenalno. Jasno se vide ježevi na dubini od 5m. Kompleti ležaljki komotno odmaknuti jedni od drugih. Trećina plaže oslobođena mobilijara, po zakonu. Jedini problem je što je to divljnina bez infrastrukture, pa nema priključka na vodovod, a samim tim nema ni tuševa, espresso i nes kafe ( :D ) itd... Stvarno svaka preporuka. Plus za Podgoričane je što od kretanja iz PG do brčkanja u vodi treba ukupno sat vremena, kroz Sozinu.

Ono što je loše je što se mora proći kroz Čanj, i gledati ona bijeda. Ja sam ostao šokiran. Takve ciganije nisam skoro gleda, Sutomore na steroidima. Straćare pored "šetališta" se obično zovu "gostionice", sa tablama koje reklamiraju jagnjeće pečenje, sa sve slikom jagnjećeg pečenja. "Šetalište" je bivši put uz plažu, sa uredno obilježenom isprekidanom linijom, zaostao iz srećnih SFRJ vremena, kad su na čitavom Čanju bila samo dva hotela. Inače se sa tog puta kolima skreće direktno na plažu, koja je jednim dijelom i parking. Uz put od plaže ka magistrali, kao i iznad magistrale, su nanizane favele, kamp prikolice preuređene u trajne objekte (skinuti točkovi, dodata tenda za "uživanje" uz kaficu ispred) i nedovršene kuće pod pločom, bez fasade, ali sa eloksiranom bravarijom. Jad, čemer, tuga i bijeda.

Da se niko ne uvrijedi, ali sve je to popunjeno "turistima" najniže moguće platežne moći, iz manjih mijesta u Srbiji, što se lako može zaključiti po autima i tablicama. Molim da se više niko ne sprda sa Skadrom na mojoj reportaži. Nemamo se čemu sprdat.

Sva manja mjesta između Petrovca i Ade Bojane su nedostojna postojanja, i treba ih kad tad sravniti sa zemljom...proglasiti viši interes, pa polako. Buljarica, Čanj, (Sutomore je gradina), Dobre Vode, Štoj...ni kamen na kamenu da ne ostane.

Primjećujem da se CG mediji često bave brojem turista, kao nekakvim mjerilom sezone. To su takve gluposti da nemam riječi. Ovo je najbolja sezona od 1989, jer broj turista stagnira, a hoteli su bukirani od maja do oktobra i raste promet na aerodromima. Da sva mjesta slična Čanju (od Baošića i Đenovića, preko Čanja i Dobrih Voda, pa do Štoja) ostanu bez i jednog jedinog turiste - Crna Gora bi imala 30% manje turista, 5% manje prihoda od turizma, i jednu komfornu turističku priču, gdje infrastruktura nije opterećena, i gdje je čitava ponuda na većem nivou. Navijam za manji broj turista! :cheer:

Fina reportaza, hvala :okay:

Fina reportaza, hvala :okay:

Moolim, molim! :Cheers:

Zaboravih link na lokaciju plaže (http://goo.gl/maps/Qeb94)!

Zanimljiva opcija, slična pomenutoj, jer i ostrvo Havaji naspram Budve. Već dvije godine postaje popularna varijanta - jeftina karta za brodić, dobri kafići i restorani na ostrvu, i kristalno čista voda...

Inače, ove godine sam najviše bio u Budvi (sve zajedno 15-ak dana), i - isto je kao prošle godine. Ne stoji da je Budva skupa - Budva je džabe! Na šankovima ispred starog grada je koktel 7 EUR, a nema toga Crnogorca koji će popit preko 3 komada, dok su dva sasvim dovoljna. U restoranima u rezidencijalnom dijelu (Tabu, Brera...) su vrhuunske pice i pašte oko 6 EUR, dok se dobar roštilj (Parma, Kužina, Kangaroo) može pojesti i za 5 EUR.

Ono što je skupo je taxi - 4-5 EUR od Potkošljuna do centra, ili od centra do Top Hill-a. Kompleti ležaljki su oko 5 EUR, što takođe nije puno. Sok 2-2,5 EUR, kafa do 1,5 EUR. Parking na plažama oko 2,5 - 3 EUR.

Što se provoda tiče - Top Hill drma, bolje je nego prošle godine. Čolić je napravio najveći haos, vjerovali ili ne... Tačno vidim da će Italijani da zajašu dolje, svake godine ih sve više upoznam, i svi se vraćaju... Ove godine sam sreo i par Turaka...naravno, Rusa ne fali.

Što se budvanskih plaža tiče, tu je manje više sve poznato, a ja sam naviše visio na Jazu, kod mog prijatelja koji je vlasnik restorana i plažnog bara "Stefan"...

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/263358_244816705539184_7086247_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/296493_244816802205841_54793_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/312550_244816892205832_2232642_n.jpg

http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/293438_257975814223273_2828963_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/313489_257975970889924_4037143_n.jpg

Inače, PG ekipo - sad je pravo vrijeme za kupanje. Voda je pretopla, manje turista = manja gužva i čistija voda, brže se stiže... Koristite ova dva naredna vikenda...

Inače, PG ekipo - sad je pravo vrijeme za kupanje. Voda je pretopla, manje turista = manja gužva i čistija voda, brže se stiže... Koristite ova dva naredna vikenda...

Planiram ja koliko je sjutra da podjem, bas sam mislio na Jaz :)

@ Podgoričanin

Čmanj je stvarno tuga pregolema :ohno: . Pogotovo ako si imao priliku da oslušneš zvukove koji dolaze iz lokala uveče. Nevjerovatno da se onakva favela nalazi na primorju. Naspram onoga, sutomore još ima strašnu perspektivu

Planiram ja koliko je sjutra da podjem, bas sam mislio na Jaz :)

Da oće jednom napravit obilaznicu oko Budve - Jaz bi nam bio gradska plaža! :D

@ Podgoričanin

Čmanj je stvarno tuga pregolema :ohno: . Pogotovo ako si imao priliku da oslušneš zvukove koji dolaze iz lokala uveče. Nevjerovatno da se onakva favela nalazi na primorju. Naspram onoga, sutomore još ima strašnu perspektivu

Nisam bio uveče, niti ću. A od prekjuče imam mnoogo više poštovanja za Sutomore...

Sutomore je elitna destinacija... :D

http://static.panoramio.com/photos/original/69074388.jpg

Čanj izgleda ovako (nisu moje slike):

http://static.panoramio.com/photos/original/26666227.jpg

Šteta, sama po sebi - IZUZETNO lijepa plaža...

http://static.panoramio.com/photos/original/23207066.jpg

S poljskog foruma... (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1541513&highlight=tivat)

Ne jenjavaju gužve izletničkih turista ni prvih dana septembra u Kotoru (http://skalaradio.com/2012/09/04/ne-jenjavaju-guzve-izletnickih-turista-ni-prvih-dana-septembra-u-kotoru/)

Prve septembarske dane u Kotoru i dalje karakterišu brojne posjete turista starom gradu.
Servisne informacije turisti dobijaju na turističkom info punktu ispred glavnih gradskih vrata gdje ih dočekuju besplatne mape grada i Boke Kotorske na više svjetskih jezika.
Najčešća pitanja su kako do Pomorskog muzeja, katedrale Svetog Tripuna i ostalih sakralnih objekata, zatim kojim putem do nacionalnog parka Lovćen i kako najbrže do Cetinja.
Turisti pitaju i gdje da odlože svoj prtljag, našto im zaposleni na kamenom kiosku lokalne Turističke organizacije odgovaraju da je za odlaganje i čuvanje prtljaga najbezbjedniji prostor na autobuskoj stanici u Škaljarima, kazao je za Skala radio Đorđe Tomović – zaposlen u info punktu Turističke organizacije Kotor.
Interesovanja turista su i za biciklističke staze kojih nema u Kotoru, kao i oko naplate ulaska u stari grad.
Pojedinačne posjete starom gradskom jezgru su besplatne, a grupne u saradnji sa turističkim agencijama su jedan euro po osobi.

Za tri mjeseca 744 jahte dovele preko 10.000 gostiju u Porto Montenegro (http://www.vijesti.me/vijesti/za-tri-mjeseca-744-jahte-dovele-preko-10-000-gostiju-porto-montenegro-clanak-91189)

Tokom protekla tri ljetnja mjeseca, odnosno špica nautičke sezone, najveću našu marinu – Porto Montenegro u Tivtu, posjetile su ukupno 744 jahte – saopšteno je "Vijestima" iz menadžmenta Porto Montenegra.

Najviše jahti – 342, u tivatskoj marini boravilo je tokom jula, a avgustu je uplovilo 213 brodova, a u junu je bilo 189 jahti. Tog mjeseca u Porto Montenegru je boravila i najveća jahta koja je ove ljetnje sezone uplovljavala u Tivat – ultralukszuzna 93 metra duga „Mayan Queen IV“, od 3.879 tona, meksičkog milijardera Alberta Baileresa. Tada je na njegovoj jahti Boki boravila porodica najbogatijeg čovjeka na svijetu – meksičkog magnata Karlosa Slima.

Iako je Porto Montenegro koncipiran kao marina za mega i super jahte, odnosno brodove duže od 30 metara, većinu jahti koje su se ovog ljeta vezale uz njegove gatove čine uslovno rečeno, mali brodovi – dužine izmedju 10 i 20 metara. U taj tržišni segment spada više od pola jahti koje su u protekla tri mjeseca koristile usluge Porto Montenegra gdje je uplovila 391 jahta dužine između 10 i 20 metara. Nakon tih, najviše je bilo brodova dužine između 20 i 30 metara koji takođe ne spadaju u mega jahte, a takvih se ukupno 153 tokom juna, jula i avgusta vezalo uz gatove tivatske marine.

http://www.vijesti.me/data/slika/17/166365.jpg

Što se mega-jahti tiče, bilo ih je ukupno 170 od čega su 82 broda bila dužine do 40 metara, 44 jahte duge do 50 metara, 24 jahte duge do 60 metara, te 14 jahti dugih do 70 metara.

Tokom protekla tri mjeseca u Porto Montenegru boravilo je i pet jahti dugih do 80 metara i pomenuta „Mayan Queen IV“ koja je duža od 90 metara. Među brodovima koji su ljetos posjećivali Porto Montenegro bilo je i izuzetno zanimljivih jahti poput ultraskupe „ekološke“ 50,5 metara duge jedrilice „Better Place“- najveće jedrilice na svijetu napravljene od karbonskih vlakana ili najvećeg katamarana na svijetu, 44-metra duge jedrilice „Hemisphere“.

http://www.vijesti.me/data/slika/17/166366.jpg

Iako u Porto Montenegru nisu mogli saopštiti precizan podatak o broju gostiju koji su sa jahtama tokom ovog ljeta stigli u najveću crnogorsku marinu, izvjesno je da se ta cifra (računajući i broj članova posade jahti) kreće oko 10 hiljada.

Među posjetiocima tivatske marine ovog su ljeta bila i mnoga poznata imena iz svijeta politike, ekonomije, sporta i šou biznisa, poput holivudske zvijezde Toma Kruza, bivšeg trenera „Barselone“ Pepa Gvardiole, jednog od direktora „Ajaksa“ Ronalda de Bura, izraelskog biznis magnata Idana Ofera, austrijskog vicepremijera Mihaela Špindelegera, te čitave plejade lokalnih, balkanskih selebritija....

Prodaju Mediteran za 62 miliona eura (http://www.vijesti.me/vijesti/prodaju-mediteran-62-miliona-eura-clanak-91166)

Luksuzni bečićki hotel Mediteran, vlasništvo budvanske firme Maestral turs biznismena Blaža Dedića, čije se poslovanje vezuje za odbjeglog Darka Šarića, optuženog za šverc droge, ponuđen je na prodaju za nevjerovatnih 62 miliona eura.

Informacija o prodaji Mediterana je objavljena na sajtu za kupoprodaju nekretnina www.4321.co.il.

“Vijestima” su potvrdili u hotelu da prodaju hotel, ali nijesu željeli da saopšte cijenu.

Dedića su “Vijesti” kontaktirale na broj telefona koji je poznat redakciji, ali je juče bio nedostupan.

Potencijalnim kupcima je ponuđena parcela od ukupno 16.020 kvadrata, kao i petospratni hotel sa svim pratećim sadržajima, koji su u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine Crne Gore upisani kao vlasništvo kompanije Maestral turs.

Hotel, koji je u jeku privatizacionog talasa prije deceniju od tadašnjeg hotelsko-turističkog preduzeća Budvanska rivijera kupila za par miliona njemačkih maraka firma Maestral turs, postao je jedan od najluksuznijih kapaciteta na crnogorskoj obali. Hotel ima veliki vodeni park, spa i velnes centar, kongresnu dvoranu, te niz pratećih sadržaja, od otvorenih i zatvorenih bazena do noćnih klubova i sportskih terena, potrebnih za prestižne četiri plus zvjezdice, sa koliko je kategorisan.

http://www.vijesti.me/data/slika/17/166470.jpg
Hotel Mediteran (Foto: Zoran Đurić)

Zanimljivo...


Štete od kruzera nikoga ne zanimaju

Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Datum objave: 23.09.2012. - 14:54:36

DUBROVNIK - Nakon što su u petak ujutro Lapađani dojavili o pojavi velike smeđe mrlje u moru oko kruzera MSC "Divina" u Gruškom zaljevu, sumnjajući na fekalno onečišćenje, iz Lučke uprave Dubrovnik izvijestili su kako se radi o zamućenju mora zbog rada snažnih bočnih motora prilikom uplovljavanja talijanskog putničkog broda. Nadležni iz dubrovačke Lučke uprave ističu kako je riječ o novom brodu koji prilikom manevriranja jače nego ostali kruzeri zamućuje more, te dolazi do efekta zamućenja. Uvjeravaju nas kako svi prekooceanski turistički brodovi koji posjećuju Dubrovnik iznimno paze na ekološku komponentu. Iz agenture kompanije MSC krstarenja Hrvatska samo su kratko izjavili da je riječ o mulju, a ne o fekalnom zagađenju. Ovaj događaj potaknuo je stare dvojbe koje Dubrovčani imaju otkad su Grad počeli pohoditi kruzeri – imamo li od njih više štete ili koristi?
Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osam puta više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju - šokantan je podatak iz višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu. Njegov je zaključak da su zagađenja od kruzera višestruko opasnija i veća od klasičnog, kopnenog masovnog turizma, a obrazlaže to činjenicom da sveukupni smještajni kapaciteti u Dubrovniku broje oko 25.000 postelja, a još ih toliko dođe na kruzerima.

- Hvale se time, a oni ne plaćaju boravišnu pristojbu, niti išta od čega, osim Luka, netko ima koristi. Tu je nekoliko paradoksa – kruzeri plaćaju, primjerice, odvoz smeća, a znamo kako i gdje se to smeće odvozi, na deponij koji ne funkcionira. Osim toga, što se događa sa zadovoljstvom postojećih gostiju koji su skupo platili boravak u Dubrovniku u privatnom ili hotelskom smještaju? Je li njihov interes tolika gužva koja se stvara kada Dubrovniku još jedan Dubrovnik dođe u posjet? – pita se dr. Hrvoje Carić, koji je u svojem istraživanju za doktorsku disertaciju dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.

Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da je prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje se ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana i slično.

- Većina problema zagađenja s kruzera je rješiva, ali ako ih ne nadziremo, ne možemo ih ni rješavati. Ja jesam za to da se cruising u Dubrovniku događa, ali da zarađujemo više, a zagađuje manje. Mora postojati vizija i cilj, kojih nema – zaključuje dr. Carić.

Carićev istraživački rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu i lučkim upravama, kako za vrijeme istraživanja, tako i nakon obrane disertacije. Incident s kruzerom američkog brodara "Crystal cruises" 2009. godine u dubrovačkom akvatoriju dokazuje indiferentnost nadležnih prema problemu koji je golem, a nikako zanemariv.

"Crystal Serenity" ispustio je veliku količinu pepela iz brodskog dimnjaka, što je dokumentirano i videozapisom jednog Dubrovčanina koji je alarmirao Lučku kapetaniju i javnost. Incident, koji je šokirao sve prisutne, dogodio se ispred Svetog Jakova u Dubrovniku, a plaža je nakon ispuštanja crnog dima izgledala kao poslije erupcije vulkana.

Premda je tadašnji lučki kapetan ustvrdio da bi američki brodar, da je ovo učinio u španjolskim ili francuskim vodama, morao platiti kaznu od 200 tisuća eura, "Crystal cruises" platio je tek 62 tisuće kuna novčane kazne (!) koju mu je odredila Lučka kapetanija Dubrovnik.

Za oko 400 učesnika 62. po redu godišnje Skupštine Njemačkog turističkog društva DRV koja se održava u Budvi, danas je priredjeno krstarenje zalivom Boke Kotorske. Na najveći izletnički brod u Crnoj Gori „Le coche d eau“ tivatskog preduzeća „ParisKotor“, danas poslijepodne u Tivtu se ukrcalo oko 200 njemačkih turističkih agenata, turoperatera i turističkih novinara koji su krstarili Bokom do Kotora. Tamo se na brod ukrcala druga, ista tolika grupa njemačkih turističkih poslenika koji su se sa „Le coche d eau“ vratili do Tivta, usput razledajući najatraktivnije predjele bokokotoskog zaliva. Na brodu je gostima iz Njemačke priredjeno i posebno posluženje a za dobru atmosferu pobrinula se kotorska klapa „Grota“, pa njemački turistički poslenici nisu krili zadovoljstvo ljepotama Boke koje će njihove agencije i operateri ponuditi klijenteli na tom najznačajnijem svjetskom emitoivnom turističkom tržištu.
(Petak, 16 Novembar 2012)

izvor (http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/6835-krstarenje-bokom-za-njemake-tur-operatere.html)

Kotorski Fakultet za turizam i hotelijerstvo duže od deceniju organizuje kurseve za turističke vodiče, ali je novina da se od ove godine kursevi organizuju po novom programu koji je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima.
Kandidati, njih 40, koji su se ove godine upisali, pohađaju kurs sa obimnijim gradivom koji se sastoji iz tri dijela, opšteg, posebnog i praktičnog, podsjetila je za Skala radio Đurđica Perović, novoizabrana dekanica ovog Fakulteta.
Ona je kazala da obrazovanje turističkih vodiča na ovaj način obezbjeđuje znanje i kompetencije iz opšte kulture – istorije svijeta, osnova istorije, arhitekture i kulture, turističkih regija svijeta, komunikacionih tehnika i vještina, ali i posebna znanja koja se odnose na prostor Crne Gore, poput istorije Crne Gore, turističke geografije, kulturne baštine, ekonomije.
Kandidati su obavezni i da obave praksu u agencijama sa kojima Fakultet ima potpisan ugovor o saradnji i time steknu i neophodne vještine za bavljenje poslovima turističkih vodiča.
Licence za turističke vodiče izdaje Ministarstvo turizma i održivog razvoja, nakon položenih 17 ispita predviđenih obukom.
“Moramo biti svjesni koliko je važna obuka za turističke vodiče, jer su oni ambasadori i promoteri naše zemlje i destinacije, i neadekvatna prezentacija Crne Gore koja je ponekad posljedica neznanja i nepoznavanja prostora je nedopustiva”, zaključila je Perovićeva.

http://skalaradio.com/2012/11/28/nova-generacija-licenciranih-turistickih-vodica-do-kraja-godine/

Telegraph: Od 10 najboljih pogleda u svijetu jedan je u Crnoj Gori

LONDON – Britanski Telegraf rangirao je novi luksuzni projekat Boka grupe (vile sa 2, 3 i 4 spavaće sobe), kao jedan od ukupno 10 izabranih vila sa najboljim pogledom na svijetu.

- Crna Gora ima šarm jadranske obale, iako prostranstvom dosta manja nego Grčka, Hrvatska ili Italija. Ove lijepe (Kavač) vile imaju nevjerovatan pogled na jedan od najljepših zaliva u Južnoj Evropi. Locirane su samo 10 minuta od projekta Porto Montenegro i Kotora, grada koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a – navodi se u Telegrafu.

Džon Kenedi, osnivač Boka hrupe, reagovao je na ove snažne potvrde riječima: „Svijet se budi i okreće prema Crnoj Gori spoznavajući nevejrovatne potencijale ove jedinstvene države do kojih je lako doći i kao što smo imali priliku da vidimo ima jedan od najljepših pejzaža na svijetu“.

- Prihvatanje našeg projekta, kao i zemlje u cjelini, je od velike važnosti za nas. Telegraf je novina koju čitaju u većini ekonomski i intelektualno aktivni članovi britanskog društva i upravo su oni ti koji po profilu odgovaraju kao promoteri elitnog turizma – kazao je on.

- Boka grupa, kao investitor u Crnoj Gori, vjeruje da ova država nudi potencijal za investiranje u rangu sa ostalim visoko profitabilnim destinacijama i jasno je da čak i u periodu globalne krize, nezavisni komentatori prepoznaju šta Crna Gora ima da ponudi – ocijenio je Kenedi.

http://www.pobjeda.me/wp-content/uploads/2012/11/vila-kotor-na-stranici-telegrafa.jpg

http://www.pobjeda.me/2012/11/30/the-telegraph-od-deset-najboljih-pogleda-u-svijetu-cetiri-su-u-crnoj-gori/

Promovisan Vodič kroz Kotor za osobe sa invaliditetom

Povodom 3. decembra, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, danas je u opštini Kotor promovisan “Vodič kroz Kotor za osobe sa invaliditetom”, čiji su urednici Zoran Radimir, Ljuba Šljuka i Ivan Orlando.
Zoran Radimir je za Skala radio kazao da je ovo prvi vodič takve vrste u Crnoj Gori, rađen po uzoru na zemlje okruženja, uz korišćenje međunarodnih simbola i znakova u kome je obuhvaćeno preko 70 objekata u opštini Kotor.
Grafički su prikazane fasade objekata i njihovi ulazi a niz grafičkih simbola ukazuju na karakteristike objekata, npr. da li imaju lift, zatim na širinu vrata, rampe, broj stepenika itd, objašnjava Radimir.
Vodič prventsveno obuhvata objekte zdravstva, školstva, kulture, sporta i rekreacije, trgovine, i namijenjen je kako za osobe sa invaliditetom u Kotoru i okruženju, tako i za sve veći broj gostiju koji kruzerima stižu u Kotor a koriste elektro motorna kolica.
Lokalne uprave su zakonom obavezne da objekte prilagode osobama sa invaliditetom. Upornošću članova Udruženja paraplegičara opštine Kotor prilagođeni su prilazi Domu zdravlja, apoteci i pošti u Dobroti, kao i neki trotoari u užoj kontakt zoni grada, a prilaz je omogućila i Luka Kotor.
Udruženje je preko opštinskog Sekretarijata za urbanizam poslalo zahtjeve na preko 30 adresa u našem gradu za prilaz objektima koji su prioritet osobama sa invaliditetom.
Radimir je podsjetio da je od kulturnih institucija u Kotoru jedini Pomosrki muzej osposobio jednu prostoriju u prizemlju sa rampom i video bimom. On je kazao da su čak i hoteli veoma slabo opremljeni za prijem invalida, a u Kotoru nema javnog toaleta za lica sa invaliditetom, osim u Šoping centru “Kamelija” i u gradskoj kafani “Dojmi” koji imaju sve uslove za ova lica, zajključio je Radimir.

http://skalaradio.com/2012/12/03/promovisan-vodic-kroz-kotor-za-osobe-sa-invaliditetom/

* * *

Markiranje staza na Luštici

Opština Tivat je u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore, opštinom Herceg-Novi, Planinarskim savezom Crne Gore i predstavnicima preduzeća „ Luštica Development“ počela realizaciju projekta obilježavanja i izradi karte planinarskih staza na poluostrvu Luštica.
Za očekivati je da će se realizacijom projekta turistička ponuda tog područja značajno poboljšati i omogućiti novi vidovi aktivnog turizma u kombinaciji kako planinarenja tako i biciklizma uz njegovanje istorijskih vrijednosti pomenutog lokaliteta i oživljavanja starih seoskih struktura, kazala je sekretar Sekretarijata za zaštitu i uređenje životne sredine, Tanja Jelić navodeći da se staze prostiru na kompletnom dijelu Luštice, koja većim dijelom pripada opštini Herceg Novi, manjim dijelom Tivtu, a treći dio, prema Bigovi, pripada opštini Kotor. Intencija je, navela je Jelić, da se u projekat uključi i kotorska opština i na tome će se raditi u narednom periodu.
Poslije identifikacije i obilježavanje staza na terenu i njihovog prenošenja na karte što je urađeno uz gps tehniku u opštini očekuju da će se saradnja proširiti na međuopštinski projekat jer su njegovi benefiti više nego očigledni. U nastavku slijedi markiranje pa čišćenje i krčenje staza od kojih su dosta stari austrougarski putevi jer je većina tih staza prohodna samo za pješake. „Nakon toga uslijediće klasifikacija u smislu težine staza jer su neke manje, a neke više zahtjevne po pitanju kondicionih priprema“, objasnila je Jelić navodeći da bi završetak tog posla podrazumjevao izradu plana signalizacije i nejno postavljanje.
Markirano je devet staza u dužini od oko 120 kilometara. Nije donešen konačan stav da li će se raditi fazno, staza po staza ili u kompletu upravo iz razloga što se očekuje učešće tri opštine, objasnili su iz opštinskog sekretarijata. Realizacija posla počela je u septembru ove godine pa će se u narednom periodu, u saradnji tri opštine, rješavati detalji u njegovoj konačnoj realizaciji.
Zahvaljujući gps tehnici te staze će biti prenesene na grafičku podlogu na osnovu čega će u narednom periodu biti urađena mapa, koja bi mogla biti sastavni dio turističko-propagandnog matetrijala, što je i bio jedan od prvih ciljeva kada se ulazilo u projekat. Međutim njegovom razradom otvara se više mogućnosti od kojih je jedan vrlo značajan za područje Luštice, u slučaju potrebe, korišćenje tih koridora u protiv požarne svrhe.

http://www.radiotivat.com/index.php/drustvo/49-drustvo/7095-markiranje-staza-na-lutici.html

Projekat Valorizacija kulturnog turizma, koji realizuju kotorska opština i Turistička organizacija u saradnji sa Zajednicom Italijana u Crnoj Gori, trebalo bi da doprinese jačanje turističkih potencijala, osnaživanju ponude u privatnom smještaju i kvalitetnijoj usluzi turističkih vodiča.

Projektom, vrijednim 77 hiljada eura, predviđeno je, između ostalog, povezivanje izdavaoca privatnog smještaja na teritoriji Opštine Kotor sa onima iz italijanske regije Friuli-Venecija-Đulija, koja je pokrovitelj projekta, kao i razmjena njihovih iskustava i primjera dobre prakse, prenosi MINA-business.

To će, kako je objašnjeno, omogućiti izdavaocima smještaja iz Kotora da se detaljnije informišu o načinima integrisanja i plasiranja ponuda privatnih izdavaoca u italijanskoj regiji. Planirane su i obuke za zainteresovane izdavaoce u oblasti menadžmenta i marketinga u turizmu.

U okviru projekta, koji se realizuje od jula, biće omogućeno dodatno usavršavanje za 20 turističkih vodiča sa teritorije kotorske Opštine.

Direktor kancelarije za međunarodnu saradnju i EU integracije iz regije Friuli-Venecija-Đulija, Sandro Perelli, saopštio je da su projekti koje realizuju u saradnji sa kotorskom Opštinom su mali, ali veoma značajni, posebno sa aspekta ekonomske isplativosti.

Direktor Turističke organizacije Kotor Mirza Krcić kazao je da je ta italijanska regija u projekte u Crnoj Gori do sada uložila preko pola miliona eura, kako bi podržala proces evropskih integracija i razvoj na lokalnom nivou.

On je naveo da je 80-tih godina prošlog vijeka tu italijansku regiju pogodio zemljotres, nakon kojeg su nenaseljene kuće restaurirane i pretvorene u takozvane difuzne hotele.

Takav vid integrisanog privatnog smještaja u Italiji prepoznat je kao model od interesa za vlasnike smještajnih objekata, ali i za grad, zbog čega bi se mogao uspješno primijeniti i u Kotor.

Krcić smatra da bi projekat mogao da zaživi, s obzirom na to da Kotor ima 3,5 hiljada kreveta u privatnom i 1,5 hiljada u hotelskom smještaju.

Projekat bi trebalo da se završi do marta.

http://www.img2.cdm.me/sites/cdm.bild-studio.me/files/styles/362x270/public/multimedia/foto/2012/03/kotor_2.jpg

http://www.cdm.me/turizam/projekat-za-doprinos-turistickim-potencijalima

Olivera BRAJOVIĆ: Za turizam 2,5 milijardi eura investicija

U cilju unaprjeđenja hotelskih kapaciteta visoke kategorije, prioritetne aktivnosti su usmjerene na izgradnju velikih turističkih kompleksa sa svim pratećim sadržajima koji bi omogućili poboljšanje ponude i stvorili uslove za produženje turističke sezone tokom cijele godine. Neke od vodećih investicija su Porto Montenegro, Luštica Bay Resort i Plavi horizont. Od 2013. godine planirane su dalje investicije u hotel „AS“, „Kraljičinu plažu“ u Miločeru i „Jadran“ u Ulcinju, kao i turistički kompleks „Kumbor“, kaže za Portal Analitika Olivera Brajović, pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma.

Prošle i ove godine, i pored krize, započeti neki od ključnih investicionih projekata u oblasti turizma i ugostiteljstva. Kao ilustraciju navodi podatke Svjetskog savjeta za turizam i putovanja – WTTC, prema kojima je učešće turizma u ukupnim investicijama u Crnoj Gori u 2011. godini iznosilo je 33,4 odsto, sa rastom po prosječnoj stopi od osam odsto, kaže Olivera Brajović, pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma.

- Planirani iznos ugovorenih investicija u turizmu u ovom trenutku je oko 2,5 milijarde eura. Neke od vodećih investicija su Porto Montenegro, zatim Luštica Bay Resort i projekat Plavi horizont. Pored ovih, od 2013. godine planirane su dalje investicije na rok od tri do pet godina, i to u hotel „AS“, zatim „Kraljičinu plažu“ u Miločeru i „Jadran“ u Ulcinju, kao i turistički kompleks „Kumbor“.

Već nekoliko mjeseci Brajović nalazi na mjestu pomoćnika ministra, a za Portal Analitika govori o planiranim investicijama koje bi trebalo da unaprijede turističku ponudu kroz poboljšanje kvaliteta usluga i raspoloživih kapaciteta.

- U cilju unaprjeđenja hotelskih kapaciteta visoke kategorije, prioritetne aktivnosti su usmjerene na izgradnju velikih turističkih kompleksa sa svim pratećim sadržajima koji bi omogućili poboljšanje ponude i stvorili uslove za produženje turističke sezone tokom cijele godine.

Investicije sa puno zvjezdica: Prema najavama, vodeći investicioni projekti planirani u narednom periodu biće u kategoriji pet ili šest zvjezdica. Crnogorska turistička ponuda biće bogatija za nove turističke komplekse i hotelske kapacitete, golf terene, marine i ostale prateće sadržaje turističko-ugostiteljskih kapaciteta visoke kategorije u opštinama Tivat, Budva, Herceg Novi i Podgorica

Samo na području Tivta planirana je izgradnja turističkog kompleksa, ljetovališta delux klase na lokalitetu ostrvo Sveti Marko, koje će krasiti šest zvjezdica. Ovo ljetovalište će raspolagati hotelom, 71 vilom, 100 bungalova sa 640 ležajeva i sadržajima poput bazena, spa centra, vinarija, sportskih terena. U Porto Montenegro, investiciju vrijednu oko 100 miliona eura, do sada je uloženo više od 15 miliona eura, a u naredne tri godine planirane su investicije u iznosu od 50 miliona eura. Tivat bi sa ove dvije investicije, kao i planiranom izgradnjom golf terena vrijednih oko 182 miliona eura u prvih devet godina, mogao postati izuzetno mjesto, koje bi svojoj ponudi nautičkog turizma mogao pridodati i sadržaje jednog resort ljetovališta.

Brajović ističe da će daljim investicijama u Porto Montenegro biti izgrađen hotel sa oko 100 hotelskih jedinica, spa centar i drugi prateći sadržaji, kao i povećanje kapaciteta marine.

Boka – za elitne turiste: U tivatskoj opštini realizuje se još jedan projekat: Luštica Bay, ekskluzivno turističko naselje u zalivu Trašte,investicija vrijedna oko milijardu eura. Prema riječima Brajović, planirana je izgrednja su osam hotela sa 2.200 soba, 1.600 apartmana i 750 vila, zatim gradski centar sa svim neophodnim objektima, dvije marine i golf terenom.

I ekskluzivni turistički kompleks Beyon Horizont, na mjestu nekadašnjeg hotela „Plavi horizont“, predstavlja investiciju vrijednu oko 250 miliona eura, koja bi trebalo da sadrži 100-120 smještajnih jedinica, ranga pet i šest zvjezdica, kao i niz rezidencijalnih vila i apartmana, trgovinskih, ugostiteljskih i sportsko-rekreativnih sadržaja.

U Kumboru ukupno je zakupljeno 241.695 kvadratnih metara zemlje za istoimeni kompleks. Idejnim rješenjem predviđeno je da će se graditi marina sa 353 veza, tri do četiri hotela sa pet zvjezdica, rezidencijalni i dio za sport i rekreaciju, park, a planirano je i značajno povećanje plažnog kapaciteta. Za osam godina, kako su najavili, SOCAR će uložiti 258 miliona eura, a u prve četiri - 52 miliona. Od zakupa lokacije ove godine se očekuje 12 miliona eura, od čega 30 odsto pripada opštini – dodaje pomoćnik ministra.

Uz to, podsjeća da je hotelska grupa Aman Sveti Stefan, koja je u zakup na 30 godina uzela ostrvo Sveti Stefan, kao i hotele „Miločer“ i „Kraljičinu plažu“, do sada je uložila više od 45 miliona eura. Brajović kaže da su u toku radovi na Bloku 25, gdje je planirana rekonstrukcija i unaprijeđenje postojećih kapaciteta, za koje se očekuje da će imati kategoriju pet zvjezdica.

Konačno, rekonstrukcija nekadašnjeg hotela „Crna Gora“ u Podgorici, koji će poslovati pod brendom hotelske grupe „Hilton“, predstavlja investicija vrijedna oko 20 miliona eura. Hotel „Hilton Podgorica“ će imati pet zvjezdica, a kapaciteti će biti povećani na 197 soba, 23 apartmana sa lounge barom i ekskluzivni predsjednički apartman. Hotel imati i devet kongresnih sala, wellness i fitness centar, kao i spa blok sa zatvorenim bazenom, restoranom i aperitiv barom.

Veći nameti za neodgovorne: Brajović podsjeća da, nakon formiranja Sekretarijata za razvojne projekte sredinom godine, Ministarstvo ima zadatak i da preispita dosadašnje investicione ugovore i potpomogne kreiranju poslovnog ambijenta za izgradnju neophonih turističkih kapaciteta, prije svega, visoke kategorije. Među spornim investicionim projektima su hoteli „Fjord“, „Tamaris“, „Igalo“, „Rožaja“ i „Lipke“. Ona, pak, ističe i pozitivan primjer hotela „Otrant“ iz Ulcinja, koji je sada u vlasništvu NLB InterFinanz banke iz Švajcarske, ali je dat u zakup i povjeren na upravljanje, „čime je ostavren kontinuitet u radu ovog hotela, omogućeno zaposlenje dosadašnjim radnicima“.

- Planira se formiranje radne grupe koja će preispitati privatizacione ugovore čija realizacija ne teče planiranom dinamikom. Ovaj model svakako ne isključuje mogućnost raskida neefikasnih privatizacionih ugovora, ali mora dati i prijedlog daljih aktivnosti nakon eventualnog raskida – ističe Brajović.

Pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma precizira da će se restriktivnim mjerama poreske politike stimulisati realizacija planirane dinamike investicija kroz povećanje poreza do 150 odsto na neizgrađeno građevinsko zemljište. Ona napominje i da je Vlada donijela Odluku o utvrđivanju prioritetnih turističkih lokaliteta, čija primjena počinje 1. januara 2014. godine, kojom će biti omogućeno da se za nepokretnosti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost nižeg kvaliteta utvrdi viša poreska stopa od propisanih.

S druge strane, eliminisanju biznis barijera doprinijeće i smanjenje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

- Praksa čak i potpunog ukidanja naknada za komunalno opremanje nije nepoznanica u većini zemalja koje žive od turizma, već naprotiv – standard. Na to se odlučuje država koja želi da privuče kvalitetnog, renomiranog i odgovornog investitora, sa jedne strane, a istovremeno „kazni“ one kojima je dat na korišćenje ovako ograničeni resurs Crne Gore, a koji nije na adekvatan način valorizovan – zaključuje Brajović za Portal Analitika.

Kristina JERKOV

Portal Analitika

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/84602-olivera-brajovi-za-turizam-25-milijardi-eura-investicija.html

^^
Kakav Sveti Marko, kad od toga nema ništa... Kumbor takođe smiješna priča.

Za Kumbor ce mo još viđet, najveca trepnja je tu što to nafta kompanija treba gradit, ali je dobra vijest je da ta kompanija stoji odlično u Evropi, mislim da je Socrat, posle Gasproma sa najviše srdstava u Evropi.

Što se tiče svetog Marka, vec sam prije ljudima govorio da je to obecanje ludo radovanje, čim su to uzeli Rusi, nema od toga ništa. Ista stav ko sa onim naseljem u Baru, činimi se da je kao trebalo ulaganje bit 200 miliona, evo još ni kamen temeljac da udare.
Da me neko pogrešno ne razumije, nemam ama baš nista protuv Rusa, samo protiv oligaha.

^^
azerbejdžanski SOCAR, ali... I ovo sa Lušticom je više no comment... Plave poravnali, i za sad ništa, stoji tako...

Pa kad počnu s onom šupljom: "uložili smo u pristupne puteve toliko i toliko, za humanitarne svrhe smo dali toliko" - dobijem ospice.

Gledaš li molo 1? Đe su giga mega jahte?

Mar šjor moraš svatit, da danas da danas veoma malo ljudi ulaže pare u nešto ozbiljno. Evo naprimjer Luštica vrijedi minimalno 1.1 milijardu, to je ozbiljan novac, budžet ove naše države, je 1.25 milijarde.
Moramo i mi svatit da nije baš lako uložit novac u Evropu kada danas su objavali da Francuska druga ekonomija Evrope i peta u Svijetu ide Italijinim stopama, da Italiju vjerovatno slijedi scenario Štanije, a Španije scenario Grčke. Da budem iskren i ja bi malo prikočio da sam na njihovim mjestima, to je za nas malo teže prihvatit.
Nalazimo se na nažalost trenuto lošem podneblju za investicije, evo CG je prestigla Hrvatsku po ulaganjima, svi bježe sa Balkana, moramo to svatit.

Ako je nešto za utjehu to da je ulaganje u Turizam na Mediteranu, još uvjek ispalatljivo, pa se nadamo da ce se sve to završit, Luštoca oce sigurno, i plavi bi trebalo, ako im je onaj prodo zemlju što ih je kočio


Sjecaš se Mar, kad su najvljivali Porto, ja sam bio prvi koji je pričo kako je to Milov projekat za nezavisnost i sad me je sram, vjeruj mi, sram me je. A vidi što smo dobili sa portom. Đe je bio Tivat prije?

Nadam se da će se sve dobro završit po nas i Evropu da ce postat jedno od top destinacija za ljetovanje.

Ja pokušavama da shvatim, i znam da moramo bit realni ali... Iritira me što se ne govori istina; što ne kažu tako je i tako stanje, projekat je na čekanju, a sva je prilika da se odustane... Ja bi to shvatio.

Ali ne, baš suprotno, tim se projektima krasi opštinski bilten. Ostali smo bez najvećeg hotela; i šta ako katarovci odustanu ili u najboljem slučaju budu odugovlačili sa realizacijom?

Porto... radovao sam se hotelu/hotelima, a danas, istina gradi se prvi ali znatno manjih gabarita od onog o čemu se govorilo. Imamo jahte i stambeno naselje. Možemo da šetamo Portom, i gledamo u izloge sa krpama paprenih cijena. Jedino mi valja ona bonela, tamo volim da kupim ledene kocke i zeljanicu. :D

(ne kažem, ima i pozitivnih efekata ali generalno od 2006. su uradili malo - praktično našminkali postojeću infrastrukturu. organizuju razne evente, to je lijepo ali to ne može da zasjeni činjenicu, da generalno nisu učinili mnogo, pa mogu da objavljuju spisak učinjenog koliko god hoće.)

Priča se o bulevaru, koji zaista nije neophodan, a bez zaobilaznice je i bezvrijedan. Dovoljno je da sadašnju magistralu opeglaju i prošire/učine funkcionalnijim raskrsnice.

A famoznu autobusku više niko ni ne pominje. O čemu više da pričamo?

^^
Sad se razumijemo,ja sam pošo preko Ekonomske strane, a ti Sociološke

Tivat da bi bio mjesto po mejri čovjeka treba dosta još ulagat, ali da smo se pomakli sa DNA đe smo bili to jesmo.

Za Autobusku se slažemo, bilo je pitanje na Hrvatskog Milionera, "Koji grad u Jugoslaviji je imao Aerodrom a nije imao Autobusku?" Ti pogodi ? :)

Slažem se za Hotele, mislim da fale CG i na Jugu i Sjeveru.

Nemoj mislit da branim DPS u TV, boli me uvo, ali smo se pomakli sa DNA đe smo boravili od 1991 do 2007 godine.

Tivat funkcioniše super, iznadjprosječno u odnosu na CG nivo. Opština bez finansijskih poteškoća, raducka se solidno (nema prevelike provincije jer je najmanja opština), grad izgleda vrlo dobro u odnosu na CG standard, primorje da ne pominjemo. Pa onda, kod vas su se javile neke super ideje tipa biciklističke staze i stajališta za iste , dok kod nas u PG možemo da sanjamo takve ideje.

Međutim, za ambicije kolike bi CG trebala da ima, investicija je malo, a i to što ima nije bog zna koja cifra. Ove godine za turizam i ekologiju opredijeljeno 3% budžeta (to nam je glavna grana privrede). I dalje se zaradi svega 500 miliona godišnje što je sramno mala cifra, 24 puta manje nego Hrvaska. U sivu ekonomiju ode bog zna koliko.

Dakle treba više kvalitetnih investicija, umjesto ovih Šnj lokalnih koje samo zauzimaju zemljište a ne donose građanima ništa osim crkavicu.

Ono što vas može da pogodi, jer da vam se uskraćuju sredstva, da bi se podmirivale opštine bez prihoda, što se ja vjerujem i radi uveliko.

Ja mislim da Tivat odlicno prolazi, ako pogledate u Portu i ostalim firmama koje su tamo otvorile razne restorane, kafice, prodavnice i ostalo zaposleno je preko 1000 ljudi, a najavili su otvaranje jos dosta radnih mjesta.

Ovo naravno znaci da ce ljudi i iz ostalih krajeva CG tamo potraziti posao, jer je Porto trenutno najveca investicija u CG.

Opštinama polovina prihoda iz zone morskog dobra

Pedeset posto prihoda, koji se ostvare na području jedne opštine, od 1 januara naredne godine biće preko trezora Crne Gore usmjerena na opštinske račune, saopšteno je iz JP “Morsko dobro”.
Direktor Morskog dobra, Rajko Barović je povodom zakonskog rješenja da polovina prihoda iz zone morskog dobra ide primorskim opštinama, kazao da je veoma važno učiniti napor da se tim sredstvima, koja se ubiraju sa prostora morskog dobra u svim lokalnim samoupravama, ne gubi trag.
Javno preduzeće je ovih 20 godina, koliko radi, ubiralo ta sredstva i “mi smo ih u stoprocentnom iznosu vraćali i ulagali u zonu morskog dobra. Zato postoji i dokumentacija svih ovih godina”, kazao je Barović.
Novim zakonskim rješenjem htjelo se izaći u susret lokalnim samoupravama jer se, kako kaže Barović, često komentarisalo zašto opštine nemaju veći upliv u prihodovana sredstva.
Zakon o morskom dobru jasno kaže, “ta sredstva se obali uzimaju, ali se obali i vraćaju”, poručio je Barović.
Prema njegovim riječima, svaka opština je ove godine dobila po 20 posto sredstava, koji se ubiraju u zoni morskog dobra. Tu je sigurno milion eura “i mi ne znamo gdje je taj novac i zašto utrošen”, istakao je na kraju direktor budvanskog javnog preduzeća.

Radio Tivat

http://www.radiotivat.com/index.php/drustvo/49-drustvo/7411-optinama-polovina-prihoda-iz-zone-morskog-dobra.html

^^

Jedna od boljih vijesti

Kad bi opstine to ulagale u infrastrukturu, a ne u krpljenje budzeta svake godine bi mogli da izgrade ponesto korisno.

Dodjela godišnjih nagrada za doprinos kvalitetu, afirmaciji i promociji turističke ponude Crne Gore "Wild Beauty Award 2012" upriličena je sinoć u hotelu "Palas" u Petrovcu. Ujedno je organizovana i proslava "Turističke Nove godine" u saradnji sa Crnogorskim turističkim udruženjem.
Dobitnici nagrada "Wild Beauty Award 2012" su boutik hotel „Hippocampus" u Kotoru, kao najbolji novi hotel u primorskom dijelu Crne Gore, hotel „Franca" u Pljevljima najbolji je novi hotel na sjeveru, dok je boutik hotel „Ziya" u Podgorici najbolji novi hotel u centralnom dijelu. Za najbolji mali hotel proglašen je „Trebjesa" u Nikšiću. U kategoriji etno sela prvu nagradu dijele etno selo „Izlazak" u selu Rudinice u Plužinama, te etno selo „Vuković" u Vraneškoj dolini u Tomaševu.
Hotelsko-turističko preduzeće sa najboljom novom ponudom i doprinosom u razvoju turizma je HG "Budvanska rivijera", turoperator koji dovodi najveći broj turista u Crnu Goru R-Tours, dok je najbolja turistička agencija "Explorer"iz Kolašina. Turističko preduzeće, odnosno agencija sa najboljim rezultatima u oblasti MICE turizma, je "Congress travel" iz Podgorice.
Kampanja, koja je doprinijela promociji, unaprjeđenju imidža i podizanju kvaliteta turističke ponude Crne Gore je DRV kongres (Crnogorski kongresni biro).
Takođe, na predlog Kongresnog biroa Crne Gore (Montenegro Convention Bureau) i NTO CG, Savjet je odlučio da posebno istakne kompanije koje su doprinijele uspjehu ovog događaja a to su: Crnogorsko turističko udruženje sa svojim članovima, Opština Budva, Lokalna turisitčka organizacija Budve, hoteli "Splendid Conference&Spa", "Queen of Montenegro", "Avala Resort&Villas" i "Mediteran", Montenegro Airlines, Congress Travel, NVU "Sarenice" iz Pljevalja, brojni sponzori među kojima su Aerodromi Crne Gore, Plantaže, Elektroprivreda, USAID, T-Com, Aqua Monta, Rada a naravno i svim ostalim turistickim agencijama, hotelima i restoranima, kao i brojnim vodičima i volonterima.

Za najbolju turističku manifestaciju u Crnoj Gori proglašen je doček 2012 Nove godine u Budvi. Najbolja plaža je "Almara Beach Club" – Oblatno kod Tivta, a ovaj grad je i najbolje turističko mjesto.
Najbolji turistički web sajt: je www.riders.me, a medij, odnosno autorsko djelo, serija „Budva na pjenu od mora" u režiji Milana Karadžiča. The Luxury Collection – DOO „RLC" Podgorica, je najbolji štampani medij, a najbolji projekat "Unapređenje turističke ponude u NP Biogradska gora", NP Biogradska gora.
Priznanja su pripala i diskoteci "Top Hill", najbolji investicioni projekat u turizmu je „Lustica Development"- Orascom, dok je događaj sa najvećim promotivnim efektom za Crnu Goru odličje Ženske rukometne reprezentacije Crne Gore na Olimpijskim igrama i Evropskom prvenstvu.
Priznanja su dobili i EU Ecolabel standard, LTO Bar, a posebno je pohvaljena „Monografija Šavnika", autora Igora Šuntića i manifestacije: „Lake Fest" i „Pivsko posijelo".
Dodjelu prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovio je Savjet za turizam Vlade 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.
Dodjela ovog nacionalnog priznanja se održala osmu godinu za redom pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
Predsjednik Vujanović je u svom obraćanju čestitao cjelokupnoj privredi na ostvarenim rezultatima, posebno rukometašicama koje su dale snažan impuls promociji Crne Gore i istakao da je ova godina u uslovima krize bila izuzetno uspješna, što pokazuje i 690 miliona prihoda.
Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović najavio je za narednu godinu oslanjanje razvoja turizma na one subjekte koji nude visok kvalitet ponude, kreativnost i dobre rezultate, kao i sprovođenje projekata koji će održati Crnu Goru na poziciji jedinstvene destinacije sa perspektivnom budućnosti kada je riječ o turizmu, radnim mjestima i investicijama. Kako je naveo, cilj tokom 2013. godine je ostvarenje 10 miliona noćenja i 1,5 miliona turista. "Ovo okupljanje slavi kontinuitet uspješne turističke priče obzirom da je Crna Gora na svjetskoj turističkoj mapi održala i unaprijedila pozicije na značajnim emitivnim tržištima." rekao je direktor NTO CG Saša Radović u svom obraćanju.
Odluku o kategorijama i nagrađenima za 2012. godinu donio je Savjet za dodjelu "Wild Beauty Award 2012" kroz 14 kategorija, u sastavu: Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma, uvaženi profesori: doc. dr Silvana Đurašević, prof. dr Borislav Uskoković, prof. dr Stevan Popović, predstavnici medija: Gorica Šaković, Marijana Kadić-Bojanić, Nikola Perković, kao i predstavnici turističke privrede Mile Stijepović, Branko Kaženegra, Žarko Radulović i Predrag Jelušić, navodi se u saopštenju NTO dostavljenom Portalu Analitika.

http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/info/62050-tivat-najbolje-turisticko-mjesto-.html

BAS se pitam sto je oblatno najbolja plaza

Organizacija Dočeka Nove godine na otvorenom u Kotoru, koji je na dva gradska trga okupio oko 5 hiljada ljudi, protekao je u lijepoj atmosferi i zaokruženim finansijama.
Program je koštao 23 ipo hiljade eura i zahvaljujući sponzorima Opštini Kotor i Turističkoj organizaciji nakon pet godina ovaj lijep običaj je vraćen u Kotor i sve je proteklo u najboljem redu, kazao je za Skala radio Mirza Krcić, direktor lokalne Turističke organizacije.
Dalje aktivnosti Turističke organizacije Kotor biće usmjerene na realizaciju pilot projekta elektronske prijave boravka stranaca u kotorskoj opštini.
Pred kraj prošle godine lokalna Turistička organizacija je uputila zahtjev Ministarstvima unutrašnjih poslova i turizma da se Kotor zajedno sa Tivtom, Barom i Budvom uključi u ovaj veoma važan projekat i podsjetio na prošlogodišnje probleme i lutanja stranaca i njihovo negodovanje oko procedure prijave boravka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo je samo jednog inspektora za ove aktivnosti i Turistička organizacija Kotora je, prema riječima Krcića, u potpunosti spremna da preuzme poslove iz ove oblasti koje su u nadležnosti MUP-a i budu pravi servis za sve goste.
Punktovi bi bili u starom kotorskom gradu, zatim u Risnu i Lastvi Grbaljskoj, a ideja je da se punktovi za prijavu boravka stranaca prošire i na Sveti Stasije i Prčanj.
Ovaj projekat obezbijedio bi uredniju evidenciju i mnogo bolju naplatu boravišne takse.
Krcić je naveo primjer Tivta, gdje je zahvaljujući pilot projektu tokom prošlog ljeta na osnovu boravišne takse prihod porastao 70 odsto.
On vjeruje da će nadležna ministarstva dati pozitivno mišljenje na zahtjev Turističke organizacije, i da će Kotor u idućoj sezoni imati i bolju evidenciju i više prihoda od boravišne takse, zaključio je Krcić.

http://skalaradio.com/2013/01/09/kotor-uskoro-u-realizaciji-projekta-elektronske-prijave-boravka-stranaca/

Privatizacioni ugovori pod "lupom"

Vlada Crne Gore će u narednom periodu oformiti radni tim koji će pregledati privatizacione ugovore i za sve projekte u turizmu koji se ne realizuju planiranom dinamikom, a mogućnost raskida nije isključena, saopštili su iz resornog Ministarstva.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma je saopšteno da su urađeni preliminarni pravci ovih projekata, koji će dati predloge rješenja za svaku privatizaciju pojedinačno i na osnovu nađenog stanja i drugih bitnih parametara biće formulisani modeli dalje realizacije investicija.

Očekuje se i gradnja marine i golf igrališta na Luštici, novog ekskluzivnog resorta na lokaciji Plavi horizonti u Tivtu, hotela sa pet zvjezdica u Kotoru, na lokalitetu nekadašnjeg hotela URC Slavija, nove VIP marine na lokaliteu NTC u Kotoru.

Jedan od najznačajnijih projekata je i početak gradnje ekskluzivnog resorta u Kumboru sa minimalnom investicijom od 258 miliona EUR. Ovome svakako treba dodati i značajne turističke projekte koji su već započeti prije ovogodišnje ljetnje turističke sezone kao što su izgradnja hotela Cristal u Petrovcu, hotela Regent u kompleksu Porto Montenegro u Tivtu i Hilton u Podgorici", kazali su iz Ministarstva.

Radio Tivat

http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/7568-privatizacioni-ugovori-pod-qlupomq.html

Turistički vodiči – deficitarni kadar u Crnoj Gori

Đurđica Perović

Na kotorskom Fakultetu za turizam i hotelijerstvo 34 kandidata koji su upisali kurs za turističke vodiče po novom programu do kraja januara završiće polaganje preostalih ispita i dobiti licence od Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Dekanica kotorskog Fakulteta Đurđica Perović je za Skala radio kazala da je najviše kandidata odabralo engleski, ruski i italijanski jezik, a od ostalih jezika zastupljeni su njemači, francuski, španski i portugalski.

Nakon završene teorijske i praktične obuke, novi turistički vodiči su spremni za obavljanje poslova za koje će ih angažovati turističke agencije.

Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru nastaviće organizovanje kurseva za edukaciju turističkih vodiča i uskoro će raspisati novi konkurs, uvažavajući deficitarnost ovog kadra, kazala je Perovićeva.

Obuka je, kako ona kaže, bila veoma zahtjevna s obzirom na veliki broj teorijskih i praktičnih ispita, među kojima su između ostalih bili turistička geografija Crne Gore, turističke regije svijeta, istorija umjetnosti i kulture, opšta i nacionalna istorija, komunikacija, vođenje osoba sa posebnim potrebama.

Praktični dio podrazumjevao je obuku u turističkim agencijama.

Na kotorskom Fakultetu su ponosni na ovaj kurs i smatraju da je ova generacija turističkih vodiča obučena da kompetentno obavlja poslove za koje su dobili kvalifikacije.

Skala Radio

http://skalaradio.com/2013/01/10/turisticki-vodici-%E2%80%93-deficitarni-kadar-u-crnoj-gori/

Njujork tajms je rangirao Crnu Goru na visoko 12. mjesto na svijetu kao turističku destinaciju koju taj list predlaže kao nezaobilazne u 2013. godini.

Vodeći američki list je napisao da će Porto Montenegro i Tivat zasijati u punom sjaju, posebno kad se otvori luksuzni hotel „Regent“. Njujork tajms napominje da su cijene u Crnoj Gori i dalje pristupačne – noćenje u hotelima košta 75 dolara i manje.

Prvi na listi preporučenih destinacija u 2013. godini našao se Rio de Žaneiro.

http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/7599-njujork-tajms-tivat-i-porto-montenegro-e-zasijati.html

PRIJEM NA PANTOVČAKU (http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=15805&Itemid=1)

"Gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović prisustvovala je prijemu koji je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović priredio za predstavnike Međunarodnog festivala turističkog filma, gradova dobitnika i nominiranih za Zlatni cvijet Evrope 2013., dobitnike Međunarodne turističke nagrade Zlatni Interstas 2012. i dobitnike Međunarodne turističke nagrade Povelja F.E.S.T.2012. Na prijemu, održanom u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku, posebno je istaknut značaj Međunarodnog festivala i dodijeljenih priznanja za doprinos razvoju turizma. Naglašen je uspjeh ovogodišnje manifestacije, na kojoj je predstavljen rekordan broj od 69 zemalja sa svih kontinenata.Susretu su prisustvovali predstavnici više gradova iz zemalja regiona – Srbije, Crne Gore, Bosne i Hrvatske, pa je to bila i prilika za razmjenu iskustava i postizanje dogovora o saradnji među gradovima regiona.Čestitajući laureatima i dobitnicima, predsjednik Josipović ocijenio je djelatnost Međunarodnog festivala i cjelokupne manifestacije vrlo značajnim za promocoju turističke privrede, kao i zemlje u cjelini.Predsjednica Ćatović prijemu je prisustvovala kao dobitnica Povelje Međunarodne federacije turističkih novinara, za izuzetan doprinos razvoju culture u funkciji unaprijeđenja turizma”, saopšteno je iz kabineta predsjednice Marije Ćatović.

http://radiokotor.info/mn/images/stories/catovic_u_zagrebu_jan_2013.jpg

Veliko interesovanje Slovaka za Tivat (http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/7779-veliko-interesovanje-slovaka-za-tivat.html)

Na sajmu turizma, „ITF SLOVAKIATOUR”, koji je počeo juče u Bratislavi, na zajedničkom štandu primorskih lokalnih Turističkih organizacija, do 27. januara predstavlja se i tivatska turistička ponuda za sezonu 2013.

Prema sajamskom kalendaru, koji je usvojila Turistička organizacija, svoju ponudu slovačkom tržištu predstavljaju i tivatska hotelska preduzeća „Mimoza“ i „Primorje“ , kao i mali privatni hoteli i privatni smještaj. Za nastupe na zimskim turističkim sajmovima i berzama, Turistička organizacija je pripremila dvije nove brošure, na tri jezika: “Otkrijte Tivat” i “Tivat na svakom koraku” kao i katalog privatnog smještaja, novi posteri manjeg formata, razglednice sa novim motivima, reprint izdanja info letaka na 8 jezika i drugi vidovi reklamnog materijala. Turistička organizacija će za ovogodišnju markentišku kampanju izdvojiti preko 47 odsto od ukupnog budžeta za tekuću godinu.

„Prvog dana sajma posjeta je bila izuzetno velika. Štand su posjetili i predstavnici novoformirane slovačko – crnogorske asocijacije, turističkih agencija i medija, koji su bili izuzetno zadovoljni našim nastupom i cjelokupnom ponudom sa kojom smo se predstavili u Bratislavi. Tradicionalno dobri odnosi i ovog puta su doveli do sklapanja brojnih poznanstava i saradnje. Dogovoreno je da predstavnici medija i turističkih agencija posjete Crnu Goru u maju 2013. i tako se direktno upoznaju sa ponudom i predstave je slovačkoj javnosti”, ističu u tivatskoj TO.

Turističke organizije Tivta, Budve, Herceg Novog, Bara i Ulcinja već treću godinu za redom nastupaju zajedno na sajmu turizma u Bratislavi ITF Slovakia koji se ove godine održava od 23. do 27. januara 2013. godine.

PROF.DR KVAK JANG HUN POSJETIO KOTOR (http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=15908&Itemid=1)

Na poziv gradonačelnice Marije Ćatović Kotor je posjetio predsjednik Upravnog odbora Svjetske organizacije gradova prof. dr Kvak Jang Hun. Prenosimo vam u cjelosti saopštenje koje je tim povodom proslijeđeno našoj redakciji iz Opštine Kotor:
"Predsjednik Upravnog odbor Svjetske organizacije gradova, prof. dr Kvak Jang Hun boravio je u dvodnevnoj posjeti Kotoru, 25. i 26.januara, na poziv gradonačelnice Marije Ćatović. Hun je takođe i predsjednik Upravnog odbora Asocijacije gradova puteva svile, kao i Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija.
Gradonačelnica Ćatović je tom prilikom organizovala radnu večeru gdje je zajedno sa svojim saradnicima potpredsjednikom Opštine Tvrtkom Crepuljom, savjetnicom za međunarodnu saradnju Brankom Todorović i direktorom Turističke organizacije Mirzom Krcićem govoreno o mogućnostima aktivnije saradnje u okviru organizacija u kojima je Kotor član, a profesor doktor Kvak Jang Hun predsjednik, sa posebnim akcentom na promociju Kotora kao atraktivne turističke destinacije u svijetu i grada drevne istorije i kulture. Predložene su i konkretne aktivnosti u tom pravcu koje će se realizovati u okviru programa kotorskih kulturnih manifestacija.
U okviru dvodnevne posjete, Hun je posjetio Stari grad Kotor, katedralu Svetog Tripuna, Pomorski muzej, tvrđavu Sveti Ivan i Perast."

KOTOR JEDAN OD 25 NAJROMANTIČNIJIH GRADOVA EVROPE (http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=15941&Itemid=1)

Američki časopis Travel+Leisure uvrstio je Kotor na listu dvadeset pet najromantičnijih gradova u Evropi. „Ukoliko to do sada niste uradili, evo prilike da organizujete romantični vikend. Jedan od predloga je posjeta Kotoru, gradu ribara u Crnoj Gori“ , navodi se u tekstu.
Između ostalih, među predlozima su i gradovi u Italiji, Irskoj, Britaniji, Austriji, Holandiji, Švajcarskoj, Češkoj, Španiji, Francuskoj.

http://radiokotor.info/mn/images/stories/kotor.jpg

EDTLNwFFNsI

TCeNuG2Fopk

qoL3UDUmGMY

ZA GODINU 127 PRITUŽBI (http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=16006&Itemid=1)

“Pružili smo četiri hiljade sto sedamdeset sedam informacija i evidentirali hiljadu devesto dvadeset pet pritužbi” – kazala je za Radio Kotor Nikolina Radulj iz ovog turističkog servisa.
Prema njenim riječima, u pomenutom periodu zabilježeno je sto dvadeset sedam pritužbi iz Kotora, što je osam odsto od ukupnog broja zabilježenih iz čitave Crne Gore.
“Najviše pritužbi odnosilo se na: preglasnu muziku iz kafića, nepoštovanje radnog vremena ugostiteljskih objekata, gomilanje smeća i stvaranje deponija uz put, nelicencirane turističke vodiče, neizdavanje fiskalnih računa, neprijavljivanje gostiju, kvalitet smještaja i izlivanje kanalizacije” – kazala je Radulj. Kako je navela, pohvale su se uglavnom odnosile na kulturne manifestacije i turističku ponudu grada. “Zabilježili smo pohvale na račun KotorArta i Kotorskog festivala pozorišta za djecu, a tokom decembra turisti i gosti pozitivno su komentarisali ponovno organizovanje dočeka Nove Godine na gradskim trgovima u Kotoru” – rekla je Radulj.
Podsjetimo, „Montenegro kol centar“ je svim gostima i građanima u Crnoj Gori na usluzi sedam dana u nedjelji tokom 24 sata na broju 1300.
Prema izvještaju „Montenegro kol centra“ tokom protekle 2012. godine zabilježeno je šest hiljada dvije stotine četiri poziva turista i građana od kojih su sto dvije bile pohvale.

http://radiokotor.info/mn/images/stories/ko16.jpg

* * *

TO Kotor: Prezentacija Kotora na sajmovima u Pragu, Beogradu, Budimpešti, Varšavi, Berlinu i Budvi (http://skalaradio.com/2013/02/04/to-kotor-prezentacija-kotora-na-sajmovima-u-pragu-beogradu-budimpestivarsavi-berlinu-i-budvi/)

Sajamskim aktivnostima u regionu i dalje, Turistička organizacija Kotor nastavlja prezentaciju turističke ponude grada, bilo samostalnim nastupom ili zajedno sa ostalim lokalnim i Nacionalnom turističkom organizacijom.
Do sada je Turistička organizacija Kotor potvrdila učešće na sajmovima u Pragu, Beogradu, Budimpešti,Varšavi, Berlinu i Budvi.
Prvi po redu je sajam turizma u Pragu u trajanju od 6. do 10. februara i na ovom sajmu će kotorska Turistička organizacija nastupiti zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama Tivta, Budve, Bara i Ulcinja.
Kotor će biti predstavljen kroz promociju digitalnog i štampanog materijala, koji se sastoji iz mape Kotora, Risna i Perasta, kulturne mape Boke Kotorske, brošure o Rimskim mozaicima, kataloga smještaja, gastro vodiča i CD prezentacije Kotora.
Poslije Praga, slijedi sajam turizma u Beogradu pred kraj februara, a potom i sajam turizma u Budimpešti od 23. februara do 3. marta, kazala je za Skala radio Sanja Branković, iz kotorske Turističke organizacije.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2013/02/kotor-pogled.jpg

* * *

ANKETIRANJE TURISTA (http://radiokotor.info/mn/index.php?option=com_content&task=view&id=15998&Itemid=1)

U cilju sagledavanja prednosti i nedostataka turističke ponude na nivou kotorske opštine, lokalna Turistička organizacija (TO) je kao i ranijih godina anketirala turiste. Prema riječima savjetnice u TO Kotor Sanje Branković u anketi, realizovanoj od maja do septembra 2012. godine, učestvovalo je hiljadu ispitanika odnosno turista. “Na osnovu obrađenih anketnih listića 88,4% ukupnog broja turista čine stranci, od čega je 17,9% ruskih, britanskih je 10,3%, italijanskih 12,5%, francuskih 9,%, španskih 8,5 %, turista iz Srbije 5,4%, iz SAD 6,4%, a preostali procenat čine turisti iz Holandije, Poljske i BiH”, precizirala je Branković.
Od ukupnog broja anketiranih, navodi ona, gotovo 60% turista je već provodilo svoj odmor u Kotoru, a 40% njih je prvi put boravilo u našem gradu. Prosječan boravak turista u Kotoru traje 8-10 dana. Najveći broj turista je u privatnom smještaju (47,7%), 19,3% je u hotelima, a preostali broj boravilo je u sopstvenim vikendicama, kampovima i na jahtama. “Prosječna ocjena kvaliteta smještaja je 4,50 što je vrlo afirmativno”, mišljenja je Branković. Broj onih koji su platili boravišnu taksu je nešto veći nego ranijih godina i iznosi 70,2%. Prosječna ocjena ukupne ponude grada je takođe visoka (4,20) što je više nego prethodne godine, dok je 90% anketiranih jako zadovoljno sa kulturnom ponudom grada.
“Od ukupnog broja anketiranih, njih 98% izjavilo je da bi preporučilo Kotor kao mjesto za odmor svojim prijateljima”, kaže Branković. Na osnovu rezultata ankete, čistoća grada i uređenost plaža nisu bili na zadovoljavajućem nivou. Turisti su iznijeli i veliki broj pohvala koje su se odnosile na ljepotu i atraktivnost grada, bogat kulturno-zabavni program. Kritike su bile upućene na račun neljubaznosti osoblja u ugostiteljskim objektima, visokih cijena, nedostatka parking prostora i izlivanja kanalizacije u Starom gradu i neposrednoj blizini.

http://radiokotor.info/mn/images/stories/kotor_5_02_13.jpg

Nekad... kad su nicali hoteli...

H-IpHC269go

Tivat
http://www.airpano.ru/files/Montenegro/start_e.html?onstart=loadscene(scene_6,null,MERGE)

Marina Porto Montenegro
http://www.airpano.ru/files/Montenegro/start_e.html?onstart=loadscene(scene_6,null,MERGE)

Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe
http://www.airpano.ru/files/Montenegro/start_e.html?onstart=loadscene(scene_6,null,MERGE)

Perast
http://www.airpano.ru/files/Montenegro/start_e.html?onstart=loadscene(scene_6,null,MERGE)

Stari grad Kotor
http://www.airpano.ru/files/Montenegro/start_e.html?onstart=loadscene(scene_6,null,MERGE)

Zaliv sa 1300m
http://www.airpano.ru/files/Montenegro/start_e.html?onstart=loadscene(scene_6,null,MERGE)

Budvanskom turističkom naselju Slovenska plaža uručeno je priznanje jednog od najznačajnijih turoperatora sa tržišta Češke, agencije Vitkovice tours, za prvoklasne usluge u turističkoj sezoni 2012. godine.

Turističkom naselju Slovenska plaža, koje posluje u sastavu hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera, priznanje je uručeno na Međunarodnom sajmu turizma Holidej vrld /Holiday World/, koji se održava u Pragu.

Direktor marketinga u HG Budvanska rivijera, Sanela Kahrović, rekla je agenciji Mina business da je priznanje rezultat ocjene čeških gostiju i stručnjaka, koji su prošle sezone boravili u Slovenskoj plaži, a koji su bili jako zadovoljni pruženim uslugama i koji će zbog toga i ove sezone doći u još većem broju.

Kako je pojasnila, priznanje je na Sajmu primio izvršni direktor HG Budvanska rivijera, Vule Tomašević, koji je prisutne upoznao sa novim kvalitetom ponude te kompanije, kao i sa dobijenim sertifikatom Eco label za turističko naselje Slovenska plaža u Budvi i sertifikatom Evropske unije za brigu i očuvanje zaštite životne sredine.

Prema informacijama čeških partnera turoperatora Vitkovice turs, Kovoturs, Čedok, Viktorija i CK Poznani, dodala je ona, interesovanje čeških gostiju za ovogodišnju turističku sezonu je veliko, pa se očekuje porast njihovog broja za desetodsto u hotelima HG Budvanska rivijera.

Kahrović je saopštila i da će prvi češki turisti stići će sredinom maja.

http://www.img2.cdm.me/sites/cdm.bild-studio.me/files/multimedia/foto/2012/03/slovenska-plaza.jpg

Izvor: CdM (http://www.cdm.me/turizam/priznanje-slovenskoj-plazi)

Utorak, 19.03.2013. | Izvor: Skala radio

Lokalitet Rimski mozaici u Risnu zbog interesovanja turista bili su prvi put otvoreni i tokom zime, a u prošloj godini Rimske mozaike iz II vijeka p.n.e. posjetilo je oko 14,5 hiljada turista.
Pojedinačnih posjeta je bilo 36 %, dok su grupne posjete iznosile 64%, gdje su obuhvaćene agencijski organizovane i individualne posjete.
Uporedni podaci iz Turističke organizacije Kotor govore da je sve više turista zainteresovano za ovaj lokalitet i da se broj istih uvećao za 45 u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći broj turista došao je iz Engleske, zatim iz Rusije, Poljske, Njemačke, Italije, Francuske, Španije, Mađarske.
Primjetan je osjetan porast posjetilaca iz USA i Australije, kazala je za Skala radio Ema Radulović, koordinatorka za Rimske mozaike.
Povećanju broja posjetilaca na mozaicima u Risnu značajno su doprinijeli turisti koji su dolazili u sklopu jednodnevne ekskurzije Kotor open tour, čiji vaučer obuhvata kupon za Rimske mozaike.
Zabilježene su i grupe posjetilaca koje su posjetile lokalitet u cilju stručnog usavršavanja, kao i učeničke grupe.
Rimski mozaici su dio kulturno-istorijske baštine Boke Kotorske i po njima je Risan prepoznatljiv i TO Kotora će i dalje svojim inicijativama i aktivnostima uticati na što kvalitetniju turističku valorizaciju pomenutog lokaliteta, kazala je Radulovićeva.
Za lokalitet Rimski mozaici su odrađene brošure na engleskom, francuskom, italijanskom, njemačkom, ruskom i crnogorskom jeziku.
U drugom kvartalu tekuće godine, planirano je publikovanje brošure na poljskom i španskom jeziku, radi povećanog broja posjetilaca iz tih zemalja.
Pored pomenute brošure, za potrebe posjetilaca urađena je mapa Risna i Perasta, kvalitetne ulaznice-razglednice, audio vodič, kao i flajeri koji su se besplatno dijelili svim zainteresovanim licima.
Pored promotivnog materijla, na info punktovima je i bogat izbor suvenira i razglednica, auto karti, turističkih karti, kao i knjige o gradovima primorja i Crne Gore.
Prošle godine TO Kotora je izradila web stranicu rimskih mozaika, www.risanmosaics.me gdje se mogu vidjeti fotografije mozaika sa istorijskim podacima, kao i informacije vezane za radno vrijeme lokaliteta, kao i dodatne usluge.
Sajt sadrži i virtuelnu prezentaciju svake prostorije unutar lokaliteta.
Prezentacija je odrađena na crnogorskom i engleskom jeziku, a u planu je i prevod stranice za posjetioce ruskog govornog područija.
Promotivne kampanje u elektronskim i štampanim medijima obuhvatiće medije u Crnoj Gori i regionu (Srbija, BiH, Makedonija, Slovenija).
Posebna pažnja biti posvećena i inostranim TV kućama koje su česti gosti TO Kotor, a dio su nacionalne promotivne kampanje, kazala je Radulovićeva za Skala radio.
Unutar lokaliteta, na slobodnoj zidnoj površini planirano je instaliranje video bima, gdje ćemo prezentirati istorisjke i kulturne znamenitosti lokalitata i kvalitetne fotografije sa iskopavanja i istraživanja mozaika, kao i nekadašnjeg izgleda kompletnog lokaliteta.
U kotorskoj Turističkoj organizaciji prikupljaju materjal, fotografije, snimke do poljskih arheologa koji zadnjih godina obavljaju istraživanja i
iskopavanja u Risnu.
Redovna aktivnost podrazumijeva i uređenje, obnavljanje i održavanje zelenila unutar atrijuma i ispred lokalieta u žardinjerama.
Stoga će se TO obratiti JKP Kotoru za donaciju određene količine sadnica sezonskog cvijeća, zaključila je Radulovićeva.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2013/02/Bog-sna-Hipnos.jpg
Bog sna Hipnos

link (http://skalaradio.com/2013/02/19/hipnos-u-risnu-i-zimi-vise-ne-spava/)

http://www.montenegro.travel/sites/montenegro.travel/files/multimedia/www_montenegro_bild_studio_me/stranice/foto/2012/02/dsc_0801.jpg

http://www.montenegro.travel/sites/montenegro.travel/files/multimedia/www_montenegro_bild_studio_me/stranice/foto/2012/02/dscn9897.jpg

http://www.montenegro.travel/me/content/kotor-open-tour

Petak, 01.03.2013. | Izvor: Radio Tivat

Na 36. Međunarodnom sajmu turizma „UTAZAS“, koji se od 28.februara do 03. marta održava u Budimpešti, na zajedničkom štandu nastupaju lokalne turističke organizacije Tivta, Kotora, Herceg Novog, Budve, Bara, Ulcinja, na kojem se predstavlja turistička ponuda pomenutih gradova, a i cjelokupna ponuda Crne Gore kao turističke destinacije.

Zajedničko predstavljanje turističkih organizacija Tivta, Kotora, Herceg Novog , Budve, Bara i Ulcinja podržao je veliki broj privrednika, kako učešćem sa svojim promotivnim materijalom, tako i ličnim prisustvom. Od privrednika na našem štandu, prvog dana sajma su prisustvovali predstavnici Budvanske rivijere i Hungest Sun Resort hotela iz Herceg Novog. Drugog dana sajma na našem štandu pridružiće se i predstavnici LTO sa sjevera, z Berana, Pljevalja i Kolašina.

Već prvog dana sajma održani su brojni poslovni susreti sa predstavnicima mnogih turističkih agencija i turističkih operatora: Haris Travel Club, Adria Tours Kft., Holiday-Egertourist Kft., Paradis Travel, Kiraly Tours, Delta T-Tours, Thomas Cook, Neckermann, Neverland Travel Kft. i drugi.

Takođe prvog dana sajma naš štand posjetili su Ambasador Crne Gore u Mađarskoj g-din Mirsad Bibović i sekretar Ambasade gospođa Borjanka Simićević.

Posjetiocima našeg štanda u okviru 36. UTAZAS-a ponuđen je i raznovrstan propagandni materijal na mađarskom jeziku. Na 36. Međunarodnom sajmu turizma u Budimpešti učestvuje 500 izlagača iz 30 zemalja.

http://www.radiotivat.com/images/stories/budimpesta.JPG

link (http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/8365-tivani-na-sajmu-turizma-u-budimpeti-.html)

Ponedjeljak, 25.02.2013. | Izvor: Radio Tivat

Tivat je dobio svoju prvu Android aplikaciju pod nazivom „Tivat Scout“, koja promoviše turističku ponudu Tivta. Autor ove aplikacije za tu vrstu mobilnih uređaja je Andrej Karadžić, učenik četvrtog razreda gimnazije SMŠ „Mladost” iz Tivta, jedini predstavnik Tivta na državnom takmičenju učenika srednjih škola u programiranju koje će se održati 3. marta u Podgorici“,saopštili su iz TO Tivta

Android aplikacija može se preuzeti sa Google Play prodavnice. Pored informacija o Tivtu, lokalnih atrakcija, muzeja, galerija, važnih informacija i brojeva telefona, sadrži i bazu podataka svih hotela, restorana i kafića, a planira se dodavanje izdavalaca privatnog smještaja koji budu izrazili interesovanje. Sadržaj aplikacije će često biti osvježavan i dopunjavan.

„Za sada, aplikacija podržava samo engleski jezik, ali će uskoro biti dostupna i na našem jeziku“, javljaju iz TO.

Takođe je urađen i QRkod koji, kad se skenira vodi korisnika direktno na Google Play prodavnicu gdje se može preuzeti aplikacija.

Izradu ove aplikacije podržala je Turistička organizacija Tivat, a podaci koji su korišćeni u izradi uglavnom su sa sajta www.tivat.travel, brošura „Otkrijte Tivat“, Tivat na svakom koraku“, kataloga smještaja.

http://www.radiotivat.com/images/stories/tivat_scout.jpg

link (http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/8297-qtivat-scoutq-programerska-majstorija-andreja-karadia.html)

PpobrQniXW0

Nesto me net zeza pa samo ovo danas turisticka karta tivta
http://www.dodaj.rs/f/9/vu/1kYpqwR8/2/dsc08135.jpg

Utorak, 12.03.2013. | Izvor: Radio Tivat

http://www.radiotivat.com/images/stories/TOT_na_sajmu_u_Berlinu.jpg

U periodu od 06. do 10. marta godine Turistička organizacija Tivta je na štandu Nacionalne turističke organizacije, a zajedno sa ostalim lokalnim turističkim organizacijama, predstavila svoju turističku ponudu na 47. po redu međunarodnom sajmu turizma u Berlinu.

„ITB Berlin“, kao najveća internacionalna turistička berza u svijetu, svake godine okupi veliki broj posjetilaca. Ovogodišnji sajam je bio koncipiran tako da su prva tri dana sajma bila predviđena za poslovne posjete, dok su preostala dva dana bila otvorena za javnost odnosno sve zainteresovane posjetioce. Sajam je bio izuzetno dobro posjećen, kako prvih tako i posljednjih dana i pokazano je veliko interesovanje za Crnu Goru. Turistička organizacija Tivta promovisala je svoj grad kao atraktivnu turističku destinaciju, koja svojim turistima nudi bogat sadržaj za odmor i rekreaciju. Pored mapa grada, info flajera, kataloga privatnog smještaja i opšteg kataloga grada Tivta, veliku pažnju privukle su brošure i plakati ŠB „Jadran“, koji je izgrađen u periodu od 1931. do 1933. godine u Hamburgu i koji ove godine slavi 80 godina svoga postojanja. Grad Tivat je kao destinacija prepoznatljiv njemačkim posjetiocima i po avio konekcijama. Naime, i ove godine će „Air Berlin“ nastaviti sa čarter letovima iz Berlina, Diseldorfa, Kelna, Hamburga i Beča preko Minhena do Tivta u periodu od 14. maja do 01. oktobra 2013. godine.

Na štandu Crne Gore su za vrijeme trajanja sajma bili prisutni ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, direktor NTO CG Saša Radović, ambasador CG u Njemačkoj Vera Joličić Kuliš, direktor predstavništva NTO CG u Frankfurtu Karlo Petelin i direktori LTO. U cilju što kvalitetnije promocije i upoznavanja njemačke javnosti sa novitetima u turističkoj ponudi Crne Gore u toku sajma su organizovani razni sastanci sa vodećim njemačkim medijima iz oblasti turizma, brojnim turoperatorima, predstavnicima Njemačkog turističkog udruženja (DRV) i predstavnicima Svjetske turističke organizacije pri Ujedinjenim nacijama (UNWTO.

Zanimljiva je činjenica da je i pored izuzetno velikog broja izlagača Crna Gora, mnogima bili željena destinacija, bilo da se radi o onima koji su je nekada već posjetili ili o onima koji imaju u planu da to urade - kaže se u saopštenju TOTa dostavljenom našoj redakciji...

link (http://www.radiotivat.com/index.php/turizam/36-turizam/8552-tot-na-sajmu-turizma-u-berlinu.html)

64087590

“Flamingosi se nalaze na Aneksu I Ptičje direktive i predstavljaju vrstu od posebnog značaja za zaštitu u Evropskoj uniji"

http://www.vijesti.me/data/slika/25/248632.jpg
Jato flamingosa od preko 960 jedinki na Solani (Foto: Centar za zaštitu i proučavanje ptica)

izvor (http://www.vijesti.me/vijesti/na-solani-uskoro-prvi-ptici-flamingosa-clanak-127337)

Tivat: Raj i za plitak džep
IZVOR: NOVOSTI.RS
Nautičko-turistički centar „Porto Montenegro“, koji je izgradio kanadski milijarder Piter Mank, dobija nove objekte. Elitna turistička naselja u okolini grada - na Luštici i u Pržnu
http://www.b92.net/news/pics/2013/05/09/210098556518bbfdd80629553384422_orig.jpg
Tivatski turistički korak meri se – miljama. Prvi čovek HTP „Mimoza“ u najmlađem bokeljskom gradu, Marko Petričević, kaže da taj brzi skok u turizam i novo izazovno vreme, pored meštana, uočavaju svi oni koji su do pre nepunu deceniju imali prilike da ovuda prolaze. Tada se govorilo da su Mojkovac i Tivat, iako bitno različiti, gotovo po svemu i prilično udaljeni jedan od drugog, slični u jednom: svi tuda prolaze, a ne svraćaju. A onda se Tivat naglo i mnogo promenio. Naravno, nabolje. Nekadašnje izletište kotorske gospode, potom grad vrednih brodograditelja i pomoraca, izrastao je u respektabilni turistički centar.

Nogu je „povukao“ kanadski milijarder Piter Mank sagradivši ekskluzivni nautičko-turistički centar „Porto Montenegro“ na prostoru nekadašnjeg remontnog zavoda „Arsenal“. I neprestano ga širi i dograđuje. Usidrene luksuzne jahte bogatih i poznatih, koje tokom sezone zauzmu sve vezove, raskošne rezidencijalne vile, bazeni, butici, galerije, restorani, svakodnevno privlače i one sa malo para koji stižu da bi videli „tivatsko čudo“.

Tokom leta dnevno ovim centrom prodefiluje između 7.000 i 10.000 ljudi. A „Porto“ se i dalje gradi i dobija nove sadržaje. U toku je izgradnja luksuznog hotela „Ridžent“, proširuje se marina koja dobija nove vezove, za koji dan startuje gradnja šeste po redu rezidencijalne vile sa poslovnim objektima i luksuznim stanovima.

"Tivat, što je, čini se, pravo rešenje, ima selektivnu ponudu. Pored elitnog „Porta“, tu su naši hoteli, uglavnom sa tri zvezdice, u kojima ima mesta za goste s plićim džepovima. Prvenstveno one koji stižu iz regiona i koji mogu za relativno male pare da borave u Tivtu tokom sezone" kaže za „Novosti“ Petričević.
Reč je o hotelima „Mimoza“ i „Pine“, koji su već otvoreni i „Kameliji“ koja je svoje kapije odškrinula tokom praznika. Tako će, recimo, goste „Kamelije“ polupansion u predsezoni stajati 26, a u špicu 28 evra. Turisti koji letos budu boravili u ovom hotelu imaće poseban „vanpansionski program“. Za njih će „espreso“ stajati samo 70, domaća kafa 50, pivo 90 centi, koka--kola 1,20... Jeftinije nego u najjeftinijim kafićima u unutrašnjosti.

"Na naše cene potencijalni gosti su već reagovali i očekujemo letos 50.000 noćenja, deset odsto više nego lane. A posle sezone krećemo u renoviranje hotela „Pine“ koji se nalazi na samoj gradskoj rivi. Sa šest novih luksuznih apartmana i drugim izmenama u enterijeru, hotel će imati četiri zvezdice" kaže Petričević.

Treći nivo tivatske turističke priče su nova elitna turistička naselja, koja će i te kako obogatiti okolinu grada. I ukupnu turističku ponudu Crne Gore. Na poluostrvu Luštica, na tivatskoj strani, već su u toku radovi iz prve faze velikog naselja „Luštica bej“, koju gradi egipatski „Oraskom“ preko svojih firmi u Švajcarskoj i Crnoj Gori. Biće to raj za turiste, turistički grad sa svim sadržajima od hotela i renta vila do zdravstvenog centra, škola i trgovina, i drugih objekata u koji će biti uloženo više od milijardu evra.
Elitno naselje uz Pržno

Elitno naselje biće izgrađeno i uz čuvenu plažu Pržno. Hotel „Plavi horizonti“, decenijama jedan od najinteresantnijih za strane i domaće turiste, lane je porušen. Ostao je „na nogama“ samo mali restoran na plaži koji će na leto opsluživati kupače. Firma „Katar dijar“ iz Katara, u pripremama je za gradnju ekskluzivnog turističkog naselja, koje će imati brojne sadržaje koje savremeni turistički svet traži.
Više Rusa

U Tivtu ovoga leta očekuju znatno više Rusa nego lane. Tome će, između ostalog, doprineti i vize koje će Hrvatska, ulaskom u EU, najverovatnije uvesti za područje Rusije. Bogati Rusi, koji su se u priličnom broju odmarali na hrvatskoj obali prošle i ranijih godina, dobrim delom će se seliti na južni Jadran.
http://www.b92.net/putovanja/zanimljivosti.php?yyyy=2013&mm=05&dd=10&nav_id=712333

Tivat: Spektakl u slavu žućenice
U Tivtu održana još jedna gastro-fešta posvećena autohtonoj primorskoj divljoj jestivoj travihttp://www.vijesti.me/slika-519x316/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279956.jpg
Ta tvoja barka mala,što pušta na sve strane, ja sam je brodom zvala... a jedva u nju stanem!“- kao da su taktovi starog hita koji je odvirala Gradska muzika Tivat simbolično opisali atmosferu koja je preksinoć vladala na tivatskom Trgu od kulture gdje je održana centralna manifestacija ovogodišnjeg „Žućenica festa“ – veliki gastro-događaja pod nazivom „P(i)jat od žućenice“.

Poput male barke iz pjesme, i Trg od kulture sinoć je bio pretijesan da primi sve zainteresovane domaće i brojne "furešte" koji su došli da se još jednom poklone delicijama od autohtone primorske divlje jestive trave – žućenice.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279972.jpg
A imali su zaista što vidjeti i probati, ako su bili među sretnicima koji su se u prvih 10-tak minuta zatekli najbliže stolovima sa izloženih preko 200 raznovrsnih jela od žućenice – toliko je naime trebalo publici, da poput termita „počisti“ sve pred sobom i ostavi prazne pijate i gomilu komplimenata onima koji su ta jela spremali.

Feštu od žućenice priredili su Radio Tivat i Organizacija žena Tivat uz podršku Opštine i lokalne Turističke organizacije.

Domaćice iz tivatske Organizacije žena opet su imale najveći i najbogatiji štand sa gomilom slatkih, slanih i „neutralnih“ đakonija od žućenice – počev od tradicionalne bokeške salate od freške žućenice, preko raznih pita i savijača, do rižota, ribe i liganja sa žućenicom, te kolača i palačinki sa primjesom ove biljke.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279960.jpg
Gradonačelnik je na dijeti, pa mora paziti što jede“ – dovikivale su vrijedne aktivistkinje Organizacije žena Tivat koje su sa posebnom pažnjom probranim jelima uslužile vidno raspoloženog prvog čovjeka Tivta Dragana Kankaraša kada je posjetio njihov štand.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279961.jpg
Dok je u blizini potocima teklo crno vino i rakija koje su obezbijedili Turistička organizacija i sponzori, domaći gosti i turisti, guštali su u jelima ali i primorskom melosu koji su im priuštli Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“, kultni ansambl “Egzodusi”, plesna grupa “Belisima” i KUD „Boka“.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279962.jpg
Internacionalni duh u feštu unijeli su kuvari iz poljskog grada Skočova koji su spremali poljske specijalitete i bili jedna od atrakcija sa visokim plamenom koji se dizao iz njihovih posuda prilikom flambiranja.

http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279959.jpg
Slično – vatreno, bilo je i na štandu Više i Srednje ugostiteljske škole „Sergije Stanić“ iz Podgorice čije su učenice flambirale palačinke sa žućenicom, a preko puta njih posjetioci su prvo „opustošili“ bogati štand konobe „Bokeški gušti“ sa Prčanja, poznate po njihovim sjajnim morskim specijalitetima, ovaj put dodatno oplemenjenim sa žućenicom.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279965.jpg
Interesantno, za štandom muškog društva ribara iz SRD „Pagar“ i ribarnice „Montefish“, po pravilu su zastajkivale samo pripadnice ljepšeg pola svih starosnih dobi. „Očito ima nešto u onim starim pjesmama o ribarima i njihovim gaćama...“ – vragolasto su komentarisali ribari trudeći se da što prije usluže posjetioce slanom ribom, priganim sardunima i ulignjima, salatom od žućenice, sušijem i sličnim đakonijama.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279964.jpg
Jedan od najreprezetativnijih i najbogatijih štandova imale su i članice Kola srpskih sestara iz Tivta koje su se maksimalno potrudile da posjetiocima prirede pravu domaću bokešku atmosferu: „Imamo ovdje priganice za dobrodošlicu, imamo razne pite sa žućenicom i sirom, savijače, proju, dvije vrste palačinki, razne rolate, kuglice i bombice punjenje žućenicom. Napravile smo i nekoliko salata,a posebno ističem ovu našu domaću bokešku salatu od boba i žučenice.“- kaže Mirjana Štilet iz Kola srpskih sestara koje su se pobrinule da se i brojni zapadnjaci navikli na "cheese cake" ne nađu uskraćeni pa su im ponudile tortu od sira sa žućenicom.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279968.jpg
Odmah do njih manji,ali takođe bogato „nakrcan“ sto sa jelima koje su pripremile dame sa posebnim osjećajem za muziku –profesorice tivatske Muzičke škole i članice ženske klape „Bellezza“. Poput starih kompozitora koji su uvijek imali neke svoje „male zanatske tajne“ ni profesorica Pina Bubanja nije željela da otkrije „ono nešto drugo što smo malo stavili“ u razne salate bazirane na žućenici, a na njihovom štandu posjetioci su mogli probati vrlo originalne kreacije – crni kruh sa žućenicom i raznim drugim sastojcima, sataraš od više vrsta povrća sa žućenicom, rižot sa žućenicom i tunjevinom ...
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279955.jpg
Bogati štand NVO „Harlekin“ iz Donje Lastve u kojoj je i njegova supruga, „nadgledao“ je ambasador Nikola Ciko sa svojim ljubimcem – vučjakom Astorom. Maja Ramljak iz „Harlekina“ poduže je nabrajala što se sve nalazi na maštovito dekorisanim ovalima – savijače, salate, kruh, pogače, proja, lignje i razna riba sa žućenicom.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279971.jpg
Što bi kapetan bio najbitniji čovjek na brodu ? I kogo (kuvar) može da vozi brod, ali kapetan teško da može da kuva ako to ne zna.“- logicira profesor Marjan Brčić iz Srednje pomorske škole Kotor koja je drugu godinu za redom, na „Žućenica fest“ došla osvjetlavši obraz svima koji znaju da ljudi na brodu zaista polažu puno na dobar zalogaj. Rižot sa žućenicom i škampima, slana riba, plodovi mora sa žućenicom, baklava i paštašuta sa žućenicom večinom su plod ruku muškaraca – profesora Srednje pomorske kojima su tek ponegdje pomagale njihove ljepše polovine i legendarna Joke – čuvena glavna čistačica i domaćica kotorske škole.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279963.jpg
Sa druge strane „sve muška“ posada broda-restorana „Le coche d eau“ , predvođena kapetanom Rajkom Čavorom, na svom je štandu imala možda i najmanje žućenice- tek poneko pero te biljke krasilo je bogate ovale sa sirom i velikim bajlagama pršuta. „Nije nam se dalo odit` u brdo sa nožićem i brat` žućenicu. Ipak, ovaj je pršut od pračevine koja je uzgojena isključivo na žućenicu na Njeguše.“ - prokomentarisao je kapetan Čavor kome ipak nije manjkalo gostiju, posebno Italijana koji su u slast smazali „pršut odgojen na žućenici“.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279958.jpg
Agilne članice Organizacije žena Risna i ove su se godine rado odazvale pozivu Tivćanki i donijele gomilu ukusnih jela od žućenice. „Žene Tivta i žene Risna sjajno sarađuju i već 8.juna one će biti naše gošće na Fešti od makarula u Risnu .Sve što smo donijeli spremljeno je sa srcem i ljubavlju, ima toga puno, ali bih istakla možda ovo jedno neobično jelo žućenicu sa pečenom krtolom pod koru.“- kaže Anka Perović, predsjednica risanske Organizacije žena.

Rado viđen gost na preksinoćnjoj fešti bio je i jedan od najboljih barskih maslinara Božo Šaltić iz Sustaša. Uz razna maslinova ulja, crne i zelene masline spremljene na više načina, suve smokve, pekmez od smokava i poznatu „Šaltu“ - salsu od pamidora i maslina čija se receptura ljubomorno vjekovima čuva u njegovoj porodici, Božo je na feštu u Tivat premijerno donio i kolač koji se zove slastica sa maslinovim uljem. Izuzetno ukusan kolač jednostavnog izgleda, ima čak 12 saastojaka od kojih je ključno maslinovo ulje koje mu daje izvanrednu i jedinstvenu aromu.

Na fešti „P(i)jat od žućenice“ učestvovali su i Pčelarsko društvo „Pelin“ Tivat“, ZOPT sa ručno urađenim suvenirima i ukrasnim predmetima, HTP „Mimoza“ i kafe bar „Theodorus“, kao i „Bonela“ iz Porto Montenegra.
http://www.vijesti.me/slika-w519/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-slika-279957.jpg
Ovogodišnji, deveti po redu festival karakteriše rekordan broj jela, a u kvalitetu tih jela je postignut zavidan nivo što će u narednom periodu biti teško dostići ili eventualno prevazići“, kazao je jedan od idejnih tvoraca “Žućenica festa” Mašo Čekić istakavši da je ove godine bilo neočekivano mnogo slatkih jela od žućenice – flambirane i palačinke u šatou, kreme i sladoled od žućenice i mnoštvo kolača na bazi te biljke.
http://www.vijesti.me/vijesti/tivat-spektakl-slavu-zucenice-clanak-129419

http://farm8.staticflickr.com/7323/8751853812_db40096830_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751853812/)
Aman Sveti Stefan (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751853812/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm6.staticflickr.com/5451/8751853782_c0eae66307_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751853782/)
Aman Sveti Stefan (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751853782/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm6.staticflickr.com/5443/8751853850_30d68543a1_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751853850/)
Aman Sveti Stefan (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751853850/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm4.staticflickr.com/3670/8750749113_a7ff8b9487_c.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8750749113/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8750749113/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm9.staticflickr.com/8140/8750749151_6ea2a33225_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8750749151/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8750749151/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm9.staticflickr.com/8414/8751884062_34215248dd_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884062/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884062/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm3.staticflickr.com/2840/8751884084_937b7d926f_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884084/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884084/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm6.staticflickr.com/5447/8751884138_0049326095_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884138/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884138/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm3.staticflickr.com/2877/8751884022_3b57b6c12d_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884022/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8751884022/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

http://farm3.staticflickr.com/2825/8750749227_7fea5d64b3_b.jpg (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8750749227/)
Aman Sveti Stefan - Secret Dalmatia (http://www.flickr.com/photos/secretdalmatia/8750749227/) by Secret Dalmatia Travel (http://www.flickr.com/people/secretdalmatia/), on Flickr

Lijepo su ga sredili nema sta neko ce se nacistiti iglica od bora iz bazena

http://www.radiotivat.com/images/stories/Buduce_skijaliste.jpg

http://www.radiotivat.com/index.php/foto-prica-sve/10034-na-upi-nie-skijalite-na-vodi.html

Imaju li dozvolu za to to je vec bilo najavljivano mogli bi taj ruzni kontis obloziti drvetom ili bar ofarbati da se uklopi da na nesto lici

Petak, 24.05.2013. | Izvor: Skala radio

Kotorskim starim gradom ovih majskih dana mogu se čuti gotovo svi jezici svijeta, jer ga dnevno u prosjeku posjeti oko 40 turističkih grupa, koje su posebno brojne kada stižu velikim kruzerima.

Izletnici takođe stižu bronjim turističkim autobusima, a najčešća pitanja koja postavljaju na kamenom kisoku – info punktu Turističke organizacije je kojim putem do bedema i tvrđave San Đovani i što je najvrijednije za vidjeti u Kotoru.

Kada po pravilu posjete katedralu baziliku Sv Tripuna, crkvu Sv Luke, Pomorski muzej i osvježe se na terasama brojnih kafića turisti – izletnici se raspituju koja obližnja mjesta mogu posjetiti, pa ih turistički poslenici upućuju u Perast, Cetinje, Budvansku rivijeru i Herceg Novi, u zavisnosti od njihovog raspoloživog vremena.

Posebna atrakcija su od prošle godine i otvoreni turistički autobusi sa ustaljenom turom Kotor – Perast – Rimski mozaici u Risnu.

Turisti na ulazu u stari kotorski grad na kamenom kiosku dobiju besplatnu mapu grada na 12 jezika i mapu Boke Kotorske, gastro vodiče i vodiče namijenje za smještaj gostiju, podsjeća za Skala radio Jelena Lončar, referentica za izletničku taksu u lokalnoj Turističkoj organizaciji.

Izletnička taksa i ovoga ljeta iznosi jedan euro po osobi, a za sve grupe koje broje više od 5 ljudi agencija koja ih dovodi je dužna da dostavi vaučer.

Ako ga nema onda se izletnička taksa plaća kešom, a grupa se kreće od 7, 20 pa do 50 turista, kazala je Lončareva.

http://skalaradio.com/wp-content/uploads/2013/05/Turisti-u-Kotoru.jpg

link (http://skalaradio.com/2013/05/24/kotor-grad-izletnickog-turizma/)

Kotor 2013

pzy3LAizmGI

Budva 2013

UiLnVuy736k

Kakva razlika...

Sa druge strane, Kotor ni danas nema hotel :ohno:, dok je Budva popunjena još u Maju... :ohno:

Pa kad catovicka nevoli hotele znas to dovodi turiste i pravi guzu gdjec ti toliki gosti

Zidine kriju toliko malih, šarmantnih i autentičnih hotela... :D

Zidine kriju toliko malih, šarmantnih i autentičnih hotela... :D

Nema ništa bez ponude, sajmova, websajtova. ..

Zar nije skoro najavljen pocetak izgradnje nekog hotela u Kotoru. Neki americki investitori cini mi se.

Dok nevidm bar 2 nivoa iznad zemlje nevjerujem

NDQB02X5fbo

Vodiči iz regiona bez licence vode turiste po Crnoj Gori

Crnogorskim vodičima prije nekoliko godina kolege iz regiona gotovo da su preuzele posao. I dok našim vodičima nije bilo dozvoljeno da vode ture po susjednim zemljama, njihovi vodiči su bez problema vodili turiste u obilazak crnogorskih znamenitosti. Da ta praksa nije potpuno iskorijenjena, ispričali su “Vijestima” iz nekih turističkih organizacija, pa agencije iz regiona vodiče ne traže i ne angažuju jer dovedu svoje.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma istakli su da je kroz zakon i kontrole inspekcije takva pojava suzbijena.

http://www.vijesti.me/vijesti/vodici-regiona-bez-licence-vode-turiste-crnoj-gori-clanak-64317

Turistički vodiči – deficitarni kadar u Crnoj Gori

Na kotorskom Fakultetu za turizam i hotelijerstvo 34 kandidata koji su upisali kurs za turističke vodiče po novom programu do kraja januara završiće polaganje preostalih ispita i dobiti licence od Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Dekanica kotorskog Fakulteta Đurđica Perović je za Skala radio kazala da je najviše kandidata odabralo engleski, ruski i italijanski jezik, a od ostalih jezika zastupljeni su njemači, francuski, španski i portugalski.

Nakon završene teorijske i praktične obuke, novi turistički vodiči su spremni za obavljanje poslova za koje će ih angažovati turističke agencije.

Fakultet za turizam i hotelijerstvo u Kotoru nastaviće organizovanje kurseva za edukaciju turističkih vodiča i uskoro će raspisati novi konkurs, uvažavajući deficitarnost ovog kadra, kazala je Perovićeva.

Obuka je, kako ona kaže, bila veoma zahtjevna s obzirom na veliki broj teorijskih i praktičnih ispita, među kojima su između ostalih bili turistička geografija Crne Gore, turističke regije svijeta, istorija umjetnosti i kulture, opšta i nacionalna istorija, komunikacija, vođenje osoba sa posebnim potrebama.

Praktični dio podrazumjevao je obuku u turističkim agencijama.

Na kotorskom Fakultetu su ponosni na ovaj kurs i smatraju da je ova generacija turističkih vodiča obučena da kompetentno obavlja poslove za koje su dobili kvalifikacije.

http://skalaradio.com/2013/01/10/turisticki-vodici-%E2%80%93-deficitarni-kadar-u-crnoj-gori/

^^Ovo je toliko debilno da ja nemam reci. Sada profesor istorije svoje ucenike u Beogradu ne sme da vodi u setnju kalemegdanom bez vodica. Retardirano. Ista doktrina i u CG, pretpostavljam da nam iz Jevrope dolazi.

Pa nije to loše. Profesor istorije neće imati problema kad vodi ekskurziju iz CG, ali oće vodič iz Albanije koji će pokazati ljudima iz Francuske Kalemegdan i objasniti im da je to "sve albanska zemlja privremeno pod okupacijom tamo nekih divljaka". Kao što će i vodič iz HR objasniti ljudima iz Francuske "da ne zna ni zašto smo uopšte prešli ovamo, jeste da je to u brošuri ali ovdje zaista nemate šta da vidite sve je to nerazvijeno i žive medvjedi".

@Mar

Pitanje, ako može: Da li znaš malo više o golf - vježbalištu u blizini Tivta? Našao sam nešto u novinama da je otvoreno, ali mi nije jasno gdje se nalazi tačno (negdje kod Tivta) i da li je otvoreno, tj. da li će biti otvoreno ove sezone? Ako nešto znaš iz prve ruke, bilo bi odlično. Hvala Ti unaprijed.

Pa nije to loše. Profesor istorije neće imati problema kad vodi ekskurziju iz CG, ali oće vodič iz Albanije koji će pokazati ljudima iz Francuske Kalemegdan i objasniti im da je to "sve albanska zemlja privremeno pod okupacijom tamo nekih divljaka". Kao što će i vodič iz HR objasniti ljudima iz Francuske "da ne zna ni zašto smo uopšte prešli ovamo, jeste da je to u brošuri ali ovdje zaista nemate šta da vidite sve je to nerazvijeno i žive medvjedi".

Bas me briga sta ce neki tamo albanac da kaze albancima. Sta to mene briga? To ce dovesti do toga da cu ja da zanemarim vodice, i sam kopam po alternativnim istorijama drzava koje posecujem, prosto jer ce vodici biti dogmatizirani kompjuteri koji citaju drzavne brosure i tako rade svoj posao. Ja to ne zelim kao turista.

Aman, aman... :D Što se zalijepiste za Hrvate i Albance i šta će oni da pričaju Francuzima? :nuts: Suština je nešto sasvim drugo, pobogu.

Suština je da se uposle naši vodiči nije sporno. Uostalom to je dio planskog turizma koji se nudi strancima u sklopu aranžmana i nema veze sa slučajnim ili namjernim posjetama ekskurzija isl.

Znam koliko i ti. ;)

Da, vježbalište postoji, na ovoj lokaciji (http://binged.it/177f6ZO). Otvoreno je neđe u ovo doba, prošle godine.

Video:
X4JsLcyuaHU

Sajt: http://www.lusticabay.com/in-detail.html#in-detail

Takođe, na lokaciji Montepranzo Bokaprodukt u Tivtu je planirano ovo:

http://www.img2.cdm.me/sites/cdm.bild-studio.me/files/multimedia/foto/2012/04/izgled_buduceg_golf_kompleksa_2.jpg

http://www.cdm.me/ekonomija/tivat-dobija-golf-kompleks
@Mar

Pitanje, ako može: Da li znaš malo više o golf - vježbalištu u blizini Tivta? Našao sam nešto u novinama da je otvoreno, ali mi nije jasno gdje se nalazi tačno (negdje kod Tivta) i da li je otvoreno, tj. da li će biti otvoreno ove sezone? Ako nešto znaš iz prve ruke, bilo bi odlično. Hvala Ti unaprijed.

Kad vec pominjemo vodice.


Tokom sezone pooštrena kontrola i turističkih vodiča (http://www.cdm.me/turizam/tokom-sezone-poostrena-kontrola-i-turistickih-vodica)

Tokom predstojeće turističke sezone na crnogorskom primorju će biti pooštrena kontrola za vodiče, koje će inspektori novčano kazniti ukoliko na vidnom mjestu ne istaknu licence ili kod sebe ne budu imali validnu akreditaciju, rečeno je tokom sastanka glavne turističke inspektorke Svetlane Šljivančanin sa predstavnicima Udruženja Asocijacije turističkih vodiča Budve.

Predstavnici Udruženja Asocijacije turističkih vodiča Budve, imali su danas razgovor sa glavnom turističkom inspektorkom Svetlanom Šljivančanin.

Ona je, kako je rečeno iz ovog udruženja, pozdravila osnivanje ovakvog društva, koji bi poslužio kao spona između Ministarstva turizma, Uprave za inspekcijske poslove i vodiča, u svrhu rješavanja brojnih pitanja sa kojima pojedinci ne mogu sami da se izbore.

"Za početak, iznijeli smo činjenicu da postoji određeni broj vodiča koji radi bez licence. Takođe se može primijetiti i nestručno turističko vođenje: ne daju se tačne informacije o lokalitetima koji se posjećuju i na značajnim lokacijama organizovane grupe posjetilaca prepuštene su same sebi, bez vodiča... Ukratko, postoje situacije kada se krše osnovna pravila regulisana Zakonom o turizmu Crne Gore", ističe se u saopštenju ovog Udruženja.

Glavna inspektorka je bavijestila Udruženje da će tokom predstojeće turističke sezone na crnogorskom primorju biti pooštrena kontrola za vodiče, koje će inspektori novčano kazniti ukoliko na vidnom mjestu ne istaknu licence ili kod sebe ne budu imali validnu akreditaciju.,

"Dogovoreno je da udružimo snage i radimo na tome da se razriješe sve nedoumice, da se usaglase prava i obaveze vodiča, na način koji će odgovarati svim stranama", zaključuje se u saopštenju ovog udruženja.

A i ti vodiči su ponekad baš pametni, pa je tako povremeno Generalštab u Beogradu stradao u zemljotresu, ako su turisti Ameri ;)

http://www.radiotivat.me/images/joooid/driving_range_lustica_bay_golf_poligon_lustica2.jpg

http://www.radiotivat.me/images/joooid/ucenje_golfa_na_poliginu_lustica_bay_driving_range.jpg

http://www.radiotivat.me/index.php/foto-prica-sve.html

Srijeda, 19.06.2013. | Izvor: Vijesti online

Tivat će za dvadesetak dana postati jedan od rijetkih evropskih gradova koji svojim gostima može ponuditi zaista neuobičajeno iskustvo – detaljan obilazak velike podmornice - muzejskog eksponata, te ulazak u unutrašnjost tog uvijek tajnovitog i ubojitog ratnog broda.

U Zbirci pomorskog nasljeđa nekadašnjeg tivatskog Arsenala u marini Porto Montenegro, privodi se kraju opremanje i uređenje velike dizel-električne podmornice P-821 „Heroj“ nekadašnje Jugoslovenske Ratne mornarice, za posjete turista i svih onih koji iz prve ruke žele da dožive i vide kako je to bilo služiti kao podmorničar, da osjete kako je ploviti, živjeti i raditi na podmornici kao najkomplikovanijem i najopasnijem ratnom brodu.

Ekipa „Vijesti“ imala je čast da među prvima zaviri u još potpuno nedovršenu unutrašnjost podmornice „Heroj“ u koju je već instalirano preko 90 odsto opreme i uređaja koji su na toj podmornici bili za vrijeme njene operativne upotrebe od 1968. do 1991. godine.

„Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra ovog će ljeta, negdje od početka jula, dobiti jednu od najvećih atrakcija koje će znatno doprinijeti obogaćivanju turističke ponude kako Tivta i Porto Montenegra, tako i cijele Crne Gore.

Ovakvih eksponata kao što su to dvije podmornice koje imamo mi ovdje – velika P-821 „Heroj“ i mala, tzv. diverzantska podmornica P-912 „Una“ za koju se nadamo da će u dogledno vrijeme i ona biti spremna za posjetioce u svojoj unutrašnjosti, nema niko u regionu.

Najbliža slična atrakcija je podmornica P-913 „Soča“ u Muzeju vojaške zgodovine u Pivki u Sloveniji, a sljedeća je tek u Milanu u Italiji, gdje je na sličan način izložena jedna italijanska podmornica klase „Totti“, slične veličine kakav je i naš „Heroj“”, kaže kustos Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegro Dražen Jovanović.

Proteklih mjeseci on je sa nekolicinom bivših jugoslovenskih podmorničara predvođenim posljednjim komandantom 88. Flotile podmornica i bivšim komandantom Mornarice VCG, kapetanom bojnog broda Rajkom Bulatovićem, uložio velike napore da se „Heroj“ pripremi za posjetioce koji će podmornicu moći da obiđu već početkom jula.

To je bio veliki i skup poduhvat u kome su osim podmorničara, učestvovali i nekadašnji radnici tivatskog Arsenala, kompanija Porto Montenegro i Ministarstvo odbrane Crne Gore u čijem je podmornica i dalje vlasništvu.

Ratni brod koji je iznutra, prije samo par mjeseci bio manje-više samo velika prazna cijev, jer se „Heroj“ u takvom stanju zatekao završetkom oko 90 odsto generalnog remonta u kojem je ta podmornica bila kada je Arsenal prodat Piteru Manku, ponovno je postao „prava podmornica“ sa vraćenom i instaliranom gotovo kompletnom pripadajućom opremom i uređajima.

http://www.vijesti.me/data/slika/29/287630.jpg
Radovi u toku: Podmornica "Heroj" (Foto: Siniša Luković)

U jednu od torpednih cijevi uskoro će radi opšteg utiska, biti vraćen i jedan torpedo, a na prostoru ispred podmornice, izložiće se torpedo i morske mine koje je ona koristila dok je bila u upotrebi JRM.

Ekipa „Vijesti“ imala je priliku da među prvima zaviri u još potpuno nedovršenu unutrašnjost podmornice „Heroj“. Strmim privremenim stepenicama (koje će zamijeniti mnogo komformnija i šira drvena platforma) popeli smo se do na lijevoj pramčanoj strani trupa podmornice, izrezanog velikog otvora – vrata kroz koja će ubuduće ulaziti turisti.

Ista takva vrata su u specijalnom čeliku tzv. čvrstog trupa podmornice „Heroj“ debelom 28 milimetara, napravljena i na krmenom dijelu gdje će posjetioci izlaziti iz podmornice nakon što prošetaju kroz njenu skučenu i raznovrsnim uređajima i opremom nabijenu unutrašnjost.

Unutra mogu vidjeti sve – četiri torpedne cijevi kalibra 533 mm na pramcu, tzv.centralu – odnosno prostor iz koga se rukovodilo podmornicom, kormilarsku stanicu sa kormilom pravca i dubine, glavnu razvodnu sklopku, borbene stanice poslužioca PEL-a i PEG-a, analizator zvučnog snopa, radio-kabinu, mašinski prostor sa dva velika „maybach“ dizel-agregata i elektromotorni prostor prema krmi gdje je smješten glavni električni pogonski motor „Heroj“, a odmah iza njega i jedina toalet-šolja na cijelom brodu.

http://www.vijesti.me/data/slika/29/287638.jpg

Tuš-kabine nema, kao ni posebno odvojene kuhinje, a o nivou “luksuza“ na brodu najbolje svjedoči podatak da je jedini koji je imao kakvu-takvu ličnu kabinu na podmornici, bio njen komandant. Njegova kabina uz lijevi bok broda u centrali, dovoljna je tek toliko da se u nju nagura jedan ležaj sa par fijoka pod njim.

Ostalih 27 podmorničara koji su činili posadu „Heroja“, nisu mogli imati ni to već su po sistemu tzv. toplih kreveta, međusobno se po dvojica, smjenjivali u jednom od ukupno desetak sličnih skromnih sklopivih ležajeva koji su razbacani svuda po unutrašnjosti gdje se moglo naći mjesta – sa strane torpednih cijevi, iznad motora itd.

Podmornica „Heroj“ duga je 50,4 metara, široka 4,7 metara i visoka 9,75 metara. Ovaj ratni brod težak 706 tona porinut je 21. avgusta 1967. godine u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu gdje je podmornica izgrađena po projektu inženjera Žarka Alujevića Feđe i Brodarskog instituta iz Zagreba.

P-821 zvanično je uvrštena u Flotnu listu JRM na svečanosti 10. septembra 1968. godine.

Ručak na torpedu

Umjesto stola za ručavanje, posada “Heroja” je u centrali najčešće jela na jednom od torpeda koje je tu ležalo čekajući svoj red da bude ubačeno i ispaljeno iz torpedne cijevi...

Ipak, u podmornici je postojala klimatizacija, a koja će sada, uz pomoć vanjske jedinice, hladiti i turiste koji budu obilazili unutrašnjost podmornice i slušali priču vodiča o tome kako je funkcionisao taj impozantni ratni brod i na njemu čak i do mjesec dana bez prekida u izuzetno teškim i napornim uslovima, živjela posada od 28 ljudi.

DVA puta oko Zemlje

U skoro 23 godine aktivne službe prije nego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, podmornica „Heroj“ je imala ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.

Uz „Heroja“ u Tivtu će od početka narednog mjeseca biti izložena i mala, takozvana diverzantska podmornica P-912 „Una“ čime će ovaj grad dobiti izvanrednu turističku atrakciju kakvih nema u zemljama okruženja.

link (http://www.vijesti.me/vijesti/turisticka-atrakcija-obilazak-podmornice-heroj-tivtu-clanak-134262)