CROATIA - Projects, Construction, & Economic News IV [Archive] - Page 2

*Cole*

January 29th, 2006, 06:51 PM

Jana preplavila New York

Odluka da se Janu predstavi kao “europsku”, a ne “hrvatsku” vodu vjerojatno je donesena zbog marketinških razloga. Naime, brojni Amerikanci još smatraju da Europljani bolje od njih znaju što stavljaju u usta

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/01/28/jana1.jpg

Boca vode koja viri iz džepa ili torbe ili se jednostavno nosi u ruci, predstavlja neizostavni modni detalj svakog stanovnika New Yorka koji drži do sebe. Naravno, i među vodama ima raznih kategorija: od jeftine pročišćene, preko mineralne i izvorske do statusnih simbola poput tridecilitarske bočice Eviana ili San Pellegrina.

Na američkom tržištu flaširanih voda, koje je u nevjerojatnom porastu, od prošle je godine prisutna i hrvatska Jana. Voda iz izvora Sv. Jane u plastičnim bocama od pola, jedne, te jedne i pol litre, smještenim u pakiranja po šest boca, velikim teretnim brodovima kreće iz Rijeke kako bi preko Sredozemlja i Atlantskog oceana stigla do luke Elizabeth u New Jerseyju. Kad stigne na američko tlo, vodom Jana bavi se poduzeće Creative Enterprises kojemu je Agrokor ugovorom iz kolovoza 2004. prepustio distribuciju i marketing na novom tržištu. Kako bi dočarali svježinu i čistoću, na njihovim su kamionima nacrtani lopoči i boca hladne vode na kojoj piše: “Jana, european artesian water”. Na poleđini boce nacrtana je karta Hrvatske i označen Zagreb.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/01/28/ja.jpg

Odluka da se Janu predstavi kao “europsku”, a ne “hrvatsku” vodu vjerojatno je donesena zbog marketinških razloga. Naime, brojni Amerikanci još smatraju da Europljani bolje od njih znaju što stavljaju u usta. Michael Salaman, direktor Creative Enterprisesa, ispričao je kako su ga na početku marketinške kampanje u SAD-u svi pitali gdje se nalazi Hrvatska, pa čak i je li dio Rusije. Odnedavno mnogo njihovih “Jana kamiona” juri Manhattanom.

Za izbirljive potrošače

Najnagrađivaniju hrvatsku vodu Amerikanci mogu kupiti samo u New Yorku, a uskoro će to vjerojatno moći učiniti i u nekim gradovima Floride i Kalifornije. Što se tiče New Yorka, voda Jana može se naći na policama oko 400 trgovina, među kojima su brojni veliki lanci supermarketa poput Fairways, Whole Foods, Walgreens i The Food Emporium. Cijena varira od dućana do dućana i u prosjeku iznosi 1,29 dolara za pola litre, 1,39 za litru te 2,29 za litru i pol. Po cijeni Jana spada u grupu svjetski poznatih i cijenjenih voda, poput Eviana i Fijija. Jana se u Sjedinjenim Američkim Državama može kupiti i putem Interneta gdje je distribucija prepuštena Amazon.comu. Cijena je malo niža, ali troškovi usluge “pred vrata” iznose šest dolara po pakiranju.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/01/28/jan.jpg

- Do kraja 2006. godine namjeravamo biti prisutni sa svojim proizvodima, i to ne samo vodom Jana, nego i najnovijom Skinny Water te Janom s okusom jagode, guave i limuna, u najmanje 1000 dućana na Manhattanu. Naročito se nadamo dobroj prodaji Skinny Water, novog proizvoda koji pripada podgrupi tzv. funkcionalnih voda koje, osim što utažuju žeđ, vrše i druge funkcije, u ovom slučaju pomažu mršavljenju. Naime, prema podacima ispitivanja sveučilišta Georgetown, konzumiranjem vode Skinny pola sata prije jela smanjuje se želja i potreba za hranom - izjavio je Michael Salaman.

On je uvjeren da će se iznimno mek i bistar okus vode iz izvora Sv. Jane dopasti američkim potrošačima, naročito onom izbirljivom dijelu koji živi u gradovima. Prehrambeno sve osvješteniji dio američkog tržišta traži što prirodnije, odnosno zdravije proizvode. O tome svjedoči anketa, prilikom prezentacije Jane na Union Squareu, kada su brojni Newyorčani o njoj govorili kao o “čistoj, ukusnoj i svježoj vodi”.

U vezi s planiranim povećanjem potražnje u SAD-u, tvornica Jamnica, u vlasništvu Agrokora, investirala je oko deset milijuna dolara u novi moderni pogon za punjenje, koji bi trebao krenuti s radom u lipnju 2006. godine. Nešto prije, u travnju ove godine, predviđen je početak agresivnije marketinške kampanje u New Yorku, Miami Beachu i Los Angelesu, s jumbo-plakatima, sponzorstvima, plakatima na gradskim autobusima i u stanicama podzemne željeznice, kao i oglašavanjem putem Interneta.

Tržište vode u usponu

Čini se kako dosad nevjerojatna predviđanja o tome da će voda postati najdragocjenija roba na Zemlji, skuplja od nafte, postaju stvarnost. Kako bismo se uvjerili da je tržište vodom u usponu, dovoljno je pogledati police bilo kojeg dućana. Posljednjih nekoliko godina bilježi se bum i u prodaji tzv. chic-voda. Amerikanci naročito vole i troše vode obogaćene mineralima, vlaknima i vitaminima, koje obećavaju vitku liniju i ljepotu. Ako su uz to roze, žute ili plave, uspjeh je zajamčen.

Prema podacima britanske organizacije Zenith International, sljedećih nekoliko godina znatno će opasti potrošnja gaziranih pića, a potrošnja vode s prošlogodišnje 163 milijarde boca u svijetu, narast će na 217 milijardi 2009. godine. Predviđanja kažu da će najveći porast biti zabilježen u Aziji. Kinezi i Indijci oduzet će zapadnim Europljanima titulu najvećih vodopija.

Jana cijenjena poput Eviana

Cijena varira od dućana do dućana, a po prosječnoj cijeni od 1.29 dolara za pola litre, 1.39 za litru te 2.29 za litru i pol Jana spada u grupu svjetski poznatih i cijenjenih voda poput Eviana i Fijija.

Jana na stolovima u NATO-u

Da se Jana etablirala na američkom tržištu, uvjerio se i predsjednik Mesić kad je bio u SAD-u. U sjedištu NATO-a na stolovima je ugledao Janu, a potom je istu vodu vidio i u restoranima u koje su ga vodili.

Ambiciozni plan Agrokora i Jamnice ne staje, međutim, na tome. Štand Jane bit će ove godine na sajmu u Dubaiju, a nadaju se da će to otvoriti jedno od najvećih i “najžednijih” tržišta. Plan je i širenje u Europu, prije svega u Portugal. No, za te planove treba prije svega proširiti proizvodni pogon u Jamnici, za što su nove linije već naručene. (B. S.)

_________

Ajde sad vi tamo preko bare odmah na Amazon (http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/B000AREGV2/sr=1-1/qid=1138557016/ref=sr_1_1/002-0272656-7160846?%5Fencoding=UTF8&n=3760931&s=hpc&v=glance) za malo potpore Todoricu :hahaha:

bubach_hlubach

January 29th, 2006, 10:44 PM

^^ Hvala Cole na clanku :)

Bogme, Jana (Agrokor) je fakat fino penetrirala na americko trziste :okay:

Evo i video reklame za doticni proizvod :)

http://www.creativepi.com/janavideomp4.htm

:cheers:

*Cole*

January 29th, 2006, 11:04 PM

Mmmm me like Jana water! :hahaha:
http://www.janawater.com/images/events/events01.jpg

http://www.janawater.com/images/events/events08.jpg

http://www.janawater.com/images/events/events09.jpg

*Cole*

January 29th, 2006, 11:23 PM

I have to admit Agrokor is pushing Jana in US hard!
_________________________________________________

March 25, 2004
Creative Enterprises International, Inc. signs exclusive worldwide agreement to market and bottle Jana Skinny Water™, an enhanced diet water

June 4, 2004
Creative Enterprises International, Inc. CEO interviews to air on Steve Crowley's American Scene Radio discussing launch of new enhanced bottled water "Jana Skinny Water"!"

June 8, 2004
Leading Global Marketing and Promotion Company - Arno NA - Retained By Creative Enterprises International,Inc. to Develop Distribution Plan For New Enhanced Bottled Beverage "Skinny Water"®

October 26, 2004
Creative Enterprises International signs exclusive agreement with the Agrokor Group, one of the largest food and beverage conglomerates in Europe
Partnership gives creative enterprises entry into the multi-billion dollar North American bottled water market

January 4, 2005
Creative Enterprises International, Inc. Signs Distribution Agreement with Big Geyser, Inc.
Largest Independent Beverage Distributor in New York Metro Area to launch Jana Premium European Artesian Water

February 7, 2005
Creative Enterprises International, Inc. announces that Jana Water awarded prestigious Eauscar Award for "Highest Quality" at Aqua-Expo, Paris, France
Jana European Artesian Water set to make United States debut

Creative Adds Experienced Management Focused on Sales, Marketing, and Distribution

April 5, 2005
Creative Enterprises International, Inc. places 1,000,000+bottle opening order for award-winning Jana Natural European Artesian Water
US market introduction of Jana Water slated for April 26, 2005

New York, N.Y. (April 5, 2005) Creative Enterprises International, Inc. [ www.creativepi.com stock symbol: CEII ], an international marketing and distribution company, is the exclusive North American distributor of Jana Natural European Artesian Water. The company today announced that it has placed an initial order of over 1,000,000 bottles from the European bottler, Jamnica, a division of the multi-billion dollar Agrokor Group.

Creative Enterprises International, Inc. Successfully Launches Jana Natural Artesian Water in New York City Market.
Prepares Summer Launches in Miami and Los Angeles

June 27 , 2005
NEW YORK, NY (June 27, 2005) - Jana Natural European Artesian Water, recent winner of the prestigious "EAUSCAR Award" for the world’s “Highest Quality” water at the 2005 Paris Aqua Expo, is exclusively imported from Croatia by Creative Enterprises International, Inc., (OTC:CEII), www.creativepi.com, through an exclusive agreement with the Agrokor Group, one of Europe’s largest food and beverage conglomerates. In April 2005, CEII announced an exclusive partnership with Big Geyser, Inc. to distribute Jana Water throughout the New York Metro Area and Nassau and Suffolk County.

August 3, 2005
JANA TAKES THE HAMPTONS BY STORM
"Jana Water Stars at Various Benefits this Weekend."

NEW YORK, NY (August 3, 2005) - Jana Natural European Artesian Water ("Jana Water"), exclusively imported from Croatia from Creative Enterprises International, Inc.(OTC: CEII), and winner of the prestigious "EAUSCAR Award" for "Highest Quality" at the 2005 Paris Aqua Expo, was the exclusive water sponsor this past weekend at two major philanthropic events in the Hamptons on Long Island's fashionable East End.

August 9, 2005
DRINK “SKINNY WATER” & LOSE WEIGHT NATURALLY

Creative Enterprises International and 7-Eleven Introduce SKINNY WATER Into Participating 7-Eleven® Stores Nationally August 1st.

New York, NY August 9, 2005 - Creative Enterprises International, Inc. (www.creativepi.com) (OTC: CEII), announces the nationwide launch of its new product, Jana “Skinny Water”, initially into participating 7-Eleven® (NYSE: SE) stores across the U.S. starting August 1. CEII owns the exclusive worldwide rights to market “Skinny Water,” (www.skinnywater.com) which is made with the Award-Winning Jana Natural European Artesian Water, with the added all-natural ingredient “Super CitriMax.” Drinking “Skinny Water” 30-60 minutes before each meal helps suppress the body’s appetite, increase metabolism, and block carbohydrate absorption.

August 18, 2005
Creative Enterprises International Increases Financing To $ 3.0 Million to Meet Market Demand

Jana Skinny Water Rolls Out Nationally into 7-Eleven Stores, Expected To Be In Most Locations

New York, New York - August 18, 2005, -Creative Enterprises International, Inc. ( www.creativepi.com )(OTC: CEII), the exclusive worldwide marketer of Jana Skinny Water ( www.skinnywater.com ) and the North American exclusive distributor of Jana Natural European Artesian Water (www.janawater.com) announced that it has concluded their $3 million financing.

The proceeds from this initial offering will be used to aggressively implement the marketing and distribution efforts for the nationwide launch of both Jana Water and Skinny Water.

September 1 , 2005
Jana Natural European Artesian Water Donates 25,000 Bottles To The New Orleans Emergency Relief Effort

(New York, NY September 1, 2005)-Creative Enterprises International, Inc (OTC:CEII) has shipped 25,000 bottles of Jana Natural European Artesian Water (www.janawater.com) to assist those area residents hit hardest by the devastation caused by Hurricane Katrina. "Having a fresh supply of bottled water is a priority during this catastrophic situation, and anything we can do to assist the people of New Orleans during this disaster, will be done," said Michael Salaman, President of CEII.

September 15, 2005
Creative Enterprises International Annouces the Launch of Jana Skinny Water in the NY Metro Area

Big Geyser Will Introduce Skinny Water to its 20,000 Accounts

NEW YORK, Sept. 15, 2005 -- Creative Enterprises International, Inc. announces the New York City area launch of its innovative new product, Jana Skinny Water (http://www.skinnywater.com). Big Geyser, the largest independent beverage distributor in the five boroughs, including Nassau and Suffolk Counties, with over 20,000 accounts served, will act as the main distributor of Jana Skinny Water. ``Big Geyser is very excited to be launching Jana Skinny Water in the NYC and Long Island markets,'' said Lewis Hershkowitz, Big Geyser's President. ``We believe that Jana Skinny Water is one of the new age items that will have mass appeal and provide health benefits.''

October 20, 2005
Creative Enterprises International Annouces the National Distribution Deal with GNC

NATION'S LARGEST HEALTH AND VITAMIN CHAIN TO INTRODUCE JANA SKINNY WATER

November 1, 2005
Creative Enterprises International, Inc. Announces Partnership With Safeway Stores to Sell Jana Skinny Water

Jana Skinny Water on Target to be in 15,000 Retail Outlets by First Quarter 2006

NEW YORK--(BUSINESS WIRE)--Nov. 1, 2005--Creative Enterprises International, Inc. (OTC: CEII) has completed a deal with Safeway Stores (NYSE: SWY) to sell Jana Skinny Water in all of the grocery chain's 1,500 stores, including Vons, Pavilions, Genuardi's, Carrs, Dominick's, Randall's, Tom Thumb and Pack 'n Save Foods. With the completion of this deal, Jana Skinny Water is on target to be available in 15,000 retail outlets by first quarter 2006, propelling Jana Skinny Water to critical mass.

November 10, 2005
Creative Enterprises International Partners with Amazon.com to Support its Brands Online

Amazon.com to Manage All E-Commerce Sales and Advertising for Janawater.com and Skinnywater.com
NEW YORK, Nov. 10, 2005 (PRIMEZONE) -- Creative Enterprises International, Inc. (Pink Sheets:CEII) has concluded a transaction with Amazon.com (Nasdaq:AMZN) to administer the online sales and fulfillment for Jana European Artesian Water and Jana Skinny Water, in addition to manage the Company's online inventory purchasing, warehousing, and customer care requirements.

November 16, 2005
Jana Water Makes a Splash at the Country Music Awards
The Natural European Water Proved to be a Favorite Amongst Country Music's Best

New York, New York - November 16, 2005 - Nashville collided with The Big Apple last night as the world's top country music performers played to a sold out house at Madison Square Garden during the 39 th annual Country Music Awards. And Jana Water was there to quench these accomplished artists' thirst with their award winning natural European artesian water.

January 25, 2006
Creative Enterprises International, Inc. Secures Additional Bottling Capacity for Jana Waters(TM) and Jana Skinny Water®

Agrokor's subsidiary, Jamnica Investing approximately $ 10 Million In New Bottling Line And Invests in Creative's Brand Marketing Campaign for Jana(TM) and Jana Skinny Water®

January 25, 2006 Creative Enterprises International, Inc., www.creativepi.com (CEII.PK) announced today that it has secured additional bottling capacity for its North American distribution of Jana Waters(TM) and Jana Skinny Water®.

Jamnica, d.d., a subsidiary of Agrokor, a large beverage conglomerate in southeast Europe, is investing approximately U.S. $10 Million in a modern, aseptic bottling facility planned to be operational by June 2006 and which is currently under construction. This new facility will be used to fulfill anticipated demand for Jana waters(TM) and Jana Skinny Water®, primarily generated from the U.S. sales generated by Creative Enterprises.

SinCity

January 30th, 2006, 03:54 AM

Pula has some of the finest Roman ruins in Europe, now there is more with the uncovering of many more important relics from Roman times during the excavation for an underground carpark. The new finds will be incorporated in the project as a exhibition. Pula has a complete Roman arena and a temple of Augustus amongst a number of many fine Roman structures ....

Pula: U novoj garaži najveća arheološka kripta na svijetu
Piše: Nataša Urošević
Foto: Goran Šebelić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/01/27/garaza_v.jpg

PULA - Na gradilištu garaže na pulskoj Rivi, nakon senzacionalnih arheoloških nalaza rimskih termi i čak 1800 amfora u temeljima antičke rezidencije, nastavljaju se radovi.

Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i posebno osnovana gradska komisija dali su zeleno svjetlo za izmjenu projekta prve pulske garaže koja će u podrumu dobiti najveću arheološku kriptu na svijetu!

Cijeli arheološki park

- Tražili smo da se zbog iznimne vrijednosti nalaza, umjesto podzemne garažne etaže, u podrumu formira arheološki park na 2200 četvornih metara. Cijela garaža stajat će na konstrukciji stupova, između kojih je rekonstruiran nekadašnji izgled rimske patricijske vile s pronađenim eksponatima i amforama. Projekt obuhvaća i poseban ulaz s biljetarnicama, kojim će se posjetitelji spuštati u podzemlje. Malo dalje bit će rampe za ulaz automobila - rekao je konzervator Ivan Matejčić.

Tim projektanata iz GEI Istringa osmislio je sustav nosivih stupova, ukopanih i do 20 metara, koji nose garažnu konstrukciju tako da ne ugrožavaju arhitektonsku cjelinu vile i vrijedne mozaike.

- Sve je poduzeto kako se ne bi oštetili vrijedni eksponati. Kompletna arheologija bit će zaštićena vrećama i slojem pijeska te preko toga drvenom konstrukcijom i skelama. Nakon restauratorskih radova i osmišljavanja muzejske scenografije, bit će to jedan od najljepših i najvjerojatnije najveći podzemni muzej na svijetu - naglasio je Matejčić.

Timovi arheologa i arhitekata pokušat će rekonstruirati originalni izgled vile, podignuti zidove i osmisliti razgledavanje muzeja kao šetnju kroz prostor i vrijeme u nekoliko ambijentalnih cjelina.

Dogradnja jednog kata

Iako se protiv gradnje garaže na arheološkom lokalitetu pobunio dio kulturne javnosti, građana i ekoloških udruga, sugovornici su nas uvjeravali da slične arheološke parkove imaju Ravenna, Barcelona, Ženeva i Pariz. S investitorima iz PZ Ulaganja riješeno je da se, umjesto podzemne etaže, dogradi još jedan kat, pa će krajnja visina objekta biti otprilike na razini susjedne Gradske knjižnice.

- Bili smo strpljivi dosad pa ćemo pričekati još tri mjeseca da arheolozi zaštite lokalitet te da ishodimo građevinsku dozvolu. Dosad smo platili više od pet milijuna kuna za arheologiju, ali nije nam žao jer to je fantastično nalazište - zaključio je investitor Roman Binder.

Važno je sačuvati lokalitet

Smatram da je dobro svako rješenje koje štiti spomeničku baštinu. Bitno je da se lokalitet sačuva te spriječe njegova devastacija i učestale krađe amfora.

Potrebni su multidisciplinarni pristup i puno ulaganja kako bi se osmislila fizička i klimatska zaštita eksponata, posebno 1800 amfora koje treba desalinizirati i restaurirati - komentirala je dr. Vesna Girardi-Jurkić, voditeljica MIC-a Brijuni-Medulin.

SinCity

January 30th, 2006, 05:19 AM

bubach_hlubach

January 30th, 2006, 05:46 AM

^ Now, if our clumsy government had a bit of brain, they would built this terminal on their own, so they actually own it and control it, and then maybe even define the prices of gas that would be transported from Africa to CE countries! This is how Croatia can pay off this investment quickly and make a lot money of it. Not every country would miss this chance.

:cheers:

SinCity

January 30th, 2006, 05:51 AM

^^ Very good point Bubach.

mic of Orion

January 30th, 2006, 11:52 AM

Hungary, Croatia to Replace Russia’s Gas by Gas of Africa

Hungary and Croatia have sealed an energy cooperation memorandum. Among other provisions, the document is aimed at reducing their dependence on gas of Russia, Interfax reports.

Hungary set to looking for alternative sources of blue fuel prompted by curtailed deliveries of Russia’s gas via Ukraine. The project under consideration suggests shipping liquefied natural gas from North Africa to the Croatian coast of the Adriatic Sea and then to Hungary and requires construction of a LNG terminal.

Construction of the terminal will cost at least a billion of euros, said Croatian Prime Minister Ivo Sanader. Other countries that depend on Russia’s gas, including Slovakia and Austria, are welcome to join the project, the prime minister specified.

Another country of Europe, Poland, is also seeking alternative to Russia’s gas, Vremia Novostei reports, studying the chances to lay a pipeline from Norway via the bottom of the Baltic Sea. Poland annually consumes 14 billion cubic meters of gas, including 9 billion cubic meters shipped from Russia or by companies where Russian operators have some interest.

:applause:

cool stuff, LNG Terminal can be built in Omis Harbour where Oil terminal is, well not far from it... good find SC, nice one :) :okay: :cheers:

BTW interesting news bambam found...

Avioprijevoznik Dubrovnik Airline povećao flotu s tri na pet aviona

Lani osnovani dubrovački avioprijevoznik Dubrovnik Airline, koji je u većinskom vlasništvu Atlantske plovidbe, povećao je svoju flotu s tri na pet aviona. Dva nova zrakoplova trebala bi na dubrovačku pistu sletjeti sredinom veljače, odnosno ožujka, a od Uskrsa u toj kompaniji očekuju početak iznimno naporne sezone.

- Od Uskrsa za nas počinje sezona u punom jeku, a letjet ćemo iz Dubrovnika, Splita, Rijeke i Pule. Glavno tržište za nas će u idućem razdoblju biti Francuska, gdje je dogovoreno oko 60 posto naših letova, a uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora s turoperatorima iz Engleske, Španjolske, Švicarske i Švedske - rekao nam je Zeno Singer, direktor Dubrovnik Airlinea.

Credit for Article goes to bambam, :okay: :cheers: :cheers: :cheers:

Dubrovnik Airlines increased its fleet to 5 Aircraft..

Dubrovnik Airlines increased its airline fleet to 5 (yet unspecified) aircraft. 2 new aircraft are set to join the fleet in February and March respectively. Airline expects extremely bussy tourist season starting with Easter Holidays. Airline is set to fly from Pula, Split, Dubrovnik and Rijeka primarily to France where 60% of all flights have been contracted to, soon though, Airline is set to agree with tour operators from UK, Spain, Sweden and Switzerland on flights to these countries...

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,1,29,avio_dubrovnik,8445.jl

SinCity

January 31st, 2006, 03:36 AM

^^ Thanks Mic. :)

Overwhelming number of Croats reject new Balkan economic union. :applause: ......

VEČERNJAKOVO Istraživanje Većina građana protivi se regionalnoj inicijativi iz Bruxellesa
Hrvati neće novu uniju na Balkanu
Autor DEANA KNEŽEVIĆ

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060130/prv-hrvatska.jpg

Plan Bruxellesa o formiranju zone slobodne trgovine na zapadnom Balkanu nije osobito uznemirio hrvatsku javnost. Večernji list je ispitao raspoloženje građana prije nego što je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn objavio taj plan, a isto je istraživanje provedeno nakon toga događaja, 29. siječnja.

Opredijeljenost građana za ulazak Hrvatske u EU uopće nije opala, nego je čak blago povećana, pa je za EU trenutačno 44,7 posto građana, prema 36,4 posto onih koji se protive.

Za širu suradnju
Na sam spomen zapadnog Balkana reakcije su puno burnije. Samo petina građana smatra da je formaliziranje zone slobodne trgovine na tom prostoru dobra ideja, dok ih oko 45 posto drži da je to guranje u neku novu jugoslavensku asocijaciju. Javnost se ne protivi slobodnoj trgovini, ali većina ih smatra (oko 56 posto) da tu ideju ne bi trebalo omeđivati balkanskim brdima, nego je proširiti i na druge države, kao što bi rado učinila Sanaderova vlada.

Međunarodna zajednica inzistira, međutim, na prostoru zapadnog Balkana. No njezini motivi, prema tvrdnjama vanjskopolitičkih analitičara, nisu stvoriti novu Jugoslaviju, nego iskoristiti instrumente slobodne trgovine za političko stabiliziranje toga prostora. U tome je, smatra se, naglašen utjecaj SAD-a koji želi da se to krizno žarište sanira. Analitičari s tim povezuje i navodnu naslonjenost koordinatora Pakta o stabilnosti Erharda Buseka na Ameriku.

No nikakva američka orijentiranost Buseka ne bi dovela do toga da ideja o zapadnom Balkanu bude službeno prezentirana s govornice Europske komisije da ta ideja nema podršku unutar EU.

Interes kapitala
I mnogima u Europi čini se da bi zamjena bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini jednim multilateralnim sporazumom amortizirala napetosti koje će se možda povećati kad se intenziviraju razgovori o statusu Kosova i Crne Gore, te sudbini BiH. Nema sumnje da bi ujednačavanje pravila trgovanja na tom prostoru bilo i u interesu zapadnog kapitala, koji time dobiva i jednostavniji pristup i veće tržište.

U Hrvatskoj se ni vlast ni oporba ne protive zoni slobodne trgovine, ali proširenje CEFTA-e lakše bi prošlo na unutarnjem planu, a više bi donijelo na vanjskopolitičkom. Naime, dok je mehanizam sporazumijevanja oko zone na zapadnom Balkanu još u magli, o funkcioniranju CEFTA-e sve se zna, a države koje se žele uključiti ipak moraju ispuniti bar minimalne političke i ekonomske kriterije.

bubach_hlubach

January 31st, 2006, 05:08 AM

Evo kako su neki mediji slikom ilustrirali reakciju na najnoviji plan stvaranja Balkanske unije :D

http://img229.imageshack.us/img229/7707/untitled7vp.jpg

--------------------------------------------------------------------

E da se sad malo uozbiljimo.

Ono kaj mene kopka bi podboldao iz prilozenog clanka iznad:

"Međunarodna zajednica inzistira, međutim, na prostoru zapadnog Balkana. No njezini motivi, prema tvrdnjama vanjskopolitičkih analitičara, nisu stvoriti novu Jugoslaviju, nego iskoristiti instrumente slobodne trgovine za političko stabiliziranje toga prostora."

Ne znam kaj nam kuha EU, ali ja jednostavno ne vidim razloga za Hrvatsku, koja je politicki i gospodarski ful stabilna drzava, da bude dio ovog lonca sastavljenog od nedefiniranih i nestabilnih drzava. A to i EU jako dobro zna!

Nerijesen status Kosova i Crne Gore, Makedonije i albanske manjine, post-daytonske BiH itd. Sve to skupa cini jedno veliko (potencijalno) krizno zariste za nove politicke potrese i makljazu, ili kako bi ostali "zapadnjaci" rekli - "bure baruta". A za to vrijeme mi bi trebali igrati ulogu nekakvog promatraca koji ce svojim primjerom i sarmom odgovarati "zapadnjake" od suludih politickih ideja i pogubnih ispada dok god medju njima konacno ne procvijeta ljubav zbog manijakalne zauzetoscu trgovanjem.

Puste price tipa da bi Hrvatska trebala biti toboznji primjer, odnosno lokomotiva ostalim "zapadnjacima" na putu za EU, jednostavno ne drzi vodu.
Hrvatska se pridrzava obveza iz SSP-a o regionalnoj suradnji, pa cak i sama promice cvrscu regionalnu suradnju sa zemljama iz regije, i toboznje regije. Sve pet! Ali, neka se svatko brine za sebe, i neka se postuje induvidualan napredak zasebno, a ne da jedna drzava mora biti taoc nesredjenih odnosa i politickih napetosti zemalja s kojima cak niti ne dijeli granicu i nema ama bas nista zajednickog.

Eh, jos jedan mali osvrt na problematiku proizasle iz aktualne teme.
EU nas gura u balkansku trgovinsku uniju, a glavna izvozna i uvozna trzista Hrvatske su na prvom mjestu - Italija, zatim Njemacka, te Austrija, BiH i Slovenija.
(4 zemlje iz EU, i jedna sa zapadnog Balkana). Sad vise stvarno ne znam tko je ovdje lud :bash:

--------------------------------------------------------------

btw, rezultat ankete u emisiji Otvoreno na HTV-u su iznosili 95:5 u korist opozicije pristupanju novim balkanskim integracijama, svaka cast :applause:

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060130/prv-hrvatska.jpg :cheers: :cheers: :cheers:

bambam

January 31st, 2006, 09:42 AM

Bubach, nisam mogao naci clanak koji sam neki dan mogao procitati u njemackim novinama o toj ideji i gdje su obrazlozili sta bi svaka drzava zapadnog Balkana od toga dobila. Sto se tice Hrvatske, ona bi ekonomski puno toga dobila. Bili bi jedina zemlja Evropske Zajednice koja bi imala takav dogovor sa zapadnim Balkanom. Hrvatska ti je exportna drzava sirovina. Kod nas talijani sjeku sume, da bi od tog drveta, kad ga za jeftin novac uveze u Italiji, napravili skup namjestaj za export. Doduse mozes kupiti Vegetu i Podravkin govedji gulas po turskim prodavnicama po Njemackoj i fajront.

Pogledaj Sloveniju, ona se kao zlocudni tumor prosirila i dalje se prosiruje preko cijelog prostora bivse Jugoslavije. Zahvaljujuci Merkatora potice export slovenskih prehrambenih proizvoda koji ne zadovoljavaju evropskim standardima, kupuju tvornice, kombinate itd po bivima. Ako stvarno netko misli da su Slovenci svoje "bogatstvo" stekli na tome jer su osvojili evropska trziste sa svojim vrhunskim i svima po Evropi poznatim brandovima onda je on za mene slijep ili budala. Slovenci osim Gorenje u Austriji, Njemackoj i Italiji nemaju niti jedan branding koji je poznat i uspjesan u Evropi! Dobro, to sto sam rekao nije skorz tocno. Zahvaljujuci ex YU dijaspore mozes u jednom od najvecem njemackom prehrambenom lanzu "REWE-Penny" da kupis Droginu pilecu pastetu "Argeta". Tamo di dijaspore nema, neces ni Argetu ni za lijeka.

Slovenija je mudro prepoznala da bez osvajanja bivseg trzista u Evropi nece daleko dogurati. Ne zbog ljubavi prema bivsim "hej slavenima.." nego zbog osobnog interesa da skupi prijeko potreban novac za modernizaciju svojih pogona s ciljem da jednog dana budu konkurentni evropskim proizvodima, ona je krenula u osvajanje trzista bivseg SFRJ-ota. Zbog te taktike je i privatizacija u Sloveniji isla najsporije od svih zemljama u tranziciji koji su sada dio EU-a.

Zasto tako nesto nebi i Hrvatska iskoristila? Pogotovo kad bi se Hrvatskoj kroz taj prijedlog otvorilo puno vise mogucnosti od bilo kakov bilateralnog dogovora kojeg je Slovenija do sada mogla steci jer se sa svojim kvotama i sagradjenim zastitnim mehanizmama veoma razlikuje od prijedloga koji sada lezi na stolu. Za moj pojam u Hrvatskoj se premalo radi na toma da se ta trzista po uzoru Slovenije osvaja i preuzmu od nje. Naprotiv umjesto da (sry ako ovo zvuci malo radikalno) drzave kao Bosnu, Srbiju i Crnu Goru pretvaramo u nase Kolonije iz koje cemo mi crpiti jeftinu sirovinu za proizvode koje cemo u Hrvatskoj graditi i skupo prodavati zapadu a one nekonkurentne priko nasih trgovackih lanaca prodavati upravo tim zemljama, mi preostavljamo sve Slovencima zbog neke iluzije da mi nase trziste i proizvodnju trebamo odmah usmjeriti zapadu bez pouzdane podloge "prosirenog" domaceg trzista. Od samog turzima i rasprodaji svojih prirodnih resursa Hrvatska nece moci prezivjeti.

Nemogu isto tako da razumijem zasto se svi odmah plase stvaranja nove Jugoslavije cim neko malo nesto prdne o nekoj multilateralnoj suradnji kao sto je eto ova carinska unija ili slobodno trziste. Koliko mi god bjezali i sada dizali prasinu i paniku oko "Juge", svima mora biti jasno da ce na tiha vrata, kad sve zemlje zapadnog Balkana udju u EU panslavizam koji je stvorijo Jugoslaviju svoj preporod naci u panevropejizaciji samo u malo modificiranom obliku. Hrvati ce smjeti zivjeti i raditi u Srbiji, Makedoniji.. a isto tako ce svaki Srbin dobiti pravo da rad i zivi u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni... Ne samo to! Ako fiktivan gospodin Lazarevic koji je rodjen u Kragujevcu se sa svojom porodicom preseli u Hrvatsku, kod nas radi i vec duze od 6 mjeseci u jednoj opcini zivi, dobiva pravo, kao drzavljanin EU-a, da dadne na hrvatskim birlaistima a ne u srbskom konzulatu svoj glas na izborima za evropski sabor! Da ta osoba isto tako u Hrvatskoj stjece pravo na lokalnoj jedinci da glasa kad su u pitanju neki izbori, referendumi itd.. Isto takvo pravo dobiva i Albanac na Kosovu u Albaniji.. Hrvat iz Hrvatske u Srbiji... itd!

Od svega toga se nece moci pobjeci, znaci budimo dovoljno kurve i iskoristimo maksimalno sve sto nam se pruza!

:cheers: zivjeli

long foot

January 31st, 2006, 10:12 AM

Walter Wolf

January 31st, 2006, 10:51 AM

bambam

January 31st, 2006, 11:12 AM

Bambam, da ne duljim s odgovorom, evo zašto smo protiv: Hrvatska već ima ugovore o slobodnoj trgovini sa svim tim zemljama i već sasvim lijepo posluje, dakle nikakva nova asocijacija nije potrebna s ekonomskog stajališta. Ovo trpanje u balkanski koš je čista politika, a ne ekonomija, i samo pokazuje da oni imaju još puno trikova da nas zaustave na putu u uniju. Prvo su bila ljudska prava, pa gotovina, pa izbjeglice, pa ovo pa ono, a kad je sve to riješeno, netko je izvukao ovo sranje iz ladice. Vjerojatno će nam uskoro poslati jasnu poruku: ako ne prihvatite balkansku uniju, pozdravite se s Europskom unijom. Tako to ide, takvih smo se ultimatuma naslušali u zadnjih 10 godina koliko hoćeš. Zapravo ispada da smo bez veze skidali gaće i guzili se s gotovinom, kad su tu sasvim druge stvari u igri, a ne suradnja s Haagom.

LF ti bilateralni dogovori o slobodnoj trgovini nisu toliko slobodni kao sto bi im ime naslutilo. Uzmi primjer o dogovoru slobodne trgovine sa Makedonijom. Taj dobovor je pun nekih kvota i zastitih mehanizama da ne zasludjuje onaj dio slobodnog u imenu. A sta je sa Bosnom? Niko tko redovito cita novine ili prati vjesti mi nemoze reci da taj zdogovor funkcionira kako bi trebao? Malo po malo nekome se u Bosni digne rep i odma ze taj zdogovor instrumentalizira da bi se vrsio pritisak na Hrvatsku. Da sad neidem dalje u detalje. Sva ta sranja bi s ovim prestala!

Opet kazem, nitko ne govori o Balkanskoj Uniji ovdje na zapadu. Samo o carinskoj unij i slobodnoj trgovini to je sve! Ako je vjerovati njemackim medijama onda je Hrvatskoj zakazano da ce 2009 postati clanica EU. Neznam zasto bi se taj datum toliko vrtio ovdje da nebi nesto bilo tocnog oko toga. Pogotovo u pogledu da bi Hrvatska 2009 trebala isto tako da postane clanica NATO-a.

Hrvatska je sto se tice Gotovine bila taoc regije. Nikoga nebi zuljaljo dali je Gotovina u Haagu ili ne, da nebi Karadic i Mladic bili jos na slobodi. Samo zbog njih i kao primjer Srbiji je se tako strogo reagiralo prema Hrvatskoj. Iza svake price lezi nesto puno vise. Suvise smo mi mal narod da se nebi netko usudio priko nasih ledja da stvara neke druge, vece ili sta ti ja znam ciljeve.

bambam

January 31st, 2006, 11:15 AM

:applause:

LF, slažem s tebom!

ako dođe euro, cjiene če skočniti, jedan kuna če biti jedan euro, i plača uzaš!

jadan naše mladi građanin, kada nemožu kupiti kro preko glave, i stranci kupuju.

Evropski union neče nam dati taj ekonomski reform što nam triba.

eu = silovanje

E ako je tako.. onda ucite od te EU i cinite slicno u onim krajevima koje vam se otvaraju tako da spremniji docekate te promjene koje ce vas uhvatiti!

bambam

January 31st, 2006, 11:18 AM

Hey kad smo vec o tome.. mozete li mi reci dali ce u Hrvatskoj biti raspisan referendum o prikljucenu Hrvatske EU i NATO-u?

:cheers:

bambam

January 31st, 2006, 11:18 AM

Olli Rehn podržao Sanaderovu inicijativu

Premijer se zalaže za okupljanje unutar Cefte, jer bi se time izbjegla svaka spekulacija o stvaranju nove Jugoslavije

»Vijeće ministara pozdravlja prijedlog o regionalnoj zoni slobodne trgovine na Balkanu kao dobar temelj za daljnju raspravu«, zaključak je okupljanja ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Bruxellesu. Istodobno, EU će nastaviti s praktičnim mjerama koje trebaju zemlje jugoistoka približiti Uniji.
Time je službeno prijedlog Europske komisije o regionalnoj zoni slobodne trgovine na Balkanu u ponedjeljak proslijeđen u proceduru. Vijeće ministara nije objeručke i bez rezerve prihvatilo prijedlog Europske komisije, nego je svoje mišljenje »omotalo« u potpuno ublaženu formulaciju koja se u Uniji upotrebljava kada se želi naglasiti da prijedlog tek treba istinski razmotriti i sagledati sa svih strana. Tako uopćena formulacija znači da će na višoj razini države članice imati više osjećaja i za druge inicijative, prije svega hrvatsku, koja se zauzima za okupljanje zemalja jugoistoka kroz Ceftu.
Nakon najave Ollija Rehna prošlog tjedna o mogućoj trgovinskoj uniji na Balkanu, premijer Ivo Sanader razgovarao je u petak s povjerenikom za proširenje i objasnio hrvatske stavove.
Sanader je dobio Rehnovu podršku i za hrvatski prijedlog. Isto tako, šef hrvatskoga pregovaračkoga tima Vladimir Drobnjak razgovarao je prije desetak dana s Rehnom i obavijestio ga o konkretnim hrvatskim inicijativama, koje je europski povjerenik podržao. Prije svega, Sanader se zauzima za to da se gospodarska suradnja u regiji odvija putem Cefte. U tu organizaciju bi se trebale uz SCG, Makedoniju, BiH i Albaniju pridružiti i Moldova. Kad Rumunjska, Bugarska i Hrvatska uđu u članstvo EU-a, druge zemlje ostat će članice Cefte, pa će i na taj način nastaviti svoj put prema EU.
»Uputio sam poziv svim zemljama da se uključe u tu inicijativu. Budući da od 1. siječnja Rumunjska predsjedava Ceftom uskoro ću razgovarati s rumunjskim premijerom, kada ćemo imati sastanak na kojem bi se realizirala ideja. Sve su zemlje prihvatile naš prijedlog«, kazao je u Sanader.
Taj dogovor postignut je još u prosincu prošle godine i uskoro će doći i do provedbe i uključivanja svih zainteresiranih zemalja u Ceftu. Ta organizacija može sama postavljati uvjete za članstvo i prilagoditi se okolnostima, a takvo raspoloženje i postoji u Cefti.
Makedonija je već praktično članica Cefte, a i ostale zemlje lakše mogu ući u nju nakon što su »olabavljeni« kriteriji, prije svega onaj da članica može postati i država koja nije članica WTO-a. »Tako bismo izbjegli spekulacije o novoj Jugoslaviji, jer to nije europska namjera«, kazao je Sanader.
Premijer kaže da bi okupljanje u sklopu Cefte za Hrvatsku bilo od koristi, jer ima ionako najsnažnije gospodarstvo u regiji. »Za nas je bitno samo to da nema nikakvih političkih implikacija u smislu novih saveza. A toga nema i neće biti ni sa Ceftom niti bez nje. I treba na to sve ipak gledati bez nervoze«, kazao je Sanader u Bruxellesu.
Početkom ožujka u Salzburgu, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, bit će govora o prijedlogu Europske komisije, ali i o hrvatskom prijedlogu koji gospodarsko okupljanje zemalja jugoistoka vidi kroz Ceftu. Međutim, o hrvatskim inicijativama razgovarat će se sredinom veljače i u Zagrebu, kad će predsjednik Europske komisije Juan Manuelo Barroso i Olli Rehn doći u službeni posjet Hrvatskoj.

Walter Wolf

January 31st, 2006, 12:05 PM

bambam,

ako se nalaziš u njemačkoj, ondak češ znati kako je bio život prije eu i poslje eu :)

ima plus i negative....političiki oni garaju nas na vražiju put

long foot

January 31st, 2006, 12:08 PM

Hey kad smo vec o tome.. mozete li mi reci dali ce u Hrvatskoj biti raspisan referendum o prikljucenu Hrvatske EU i NATO-u?

:cheers:

za nato nisam siguran, ali za EU se referendum mora raspisati, jer Ustav tako nalaže. i ne samo to, već 2/3 od ukupnog broj birača (ne onih koji iziđu, već svih birača) mora reći DA kako bi referendum prošao ;)

Walter Wolf

January 31st, 2006, 12:37 PM

E ako je tako.. onda ucite od te EU i cinite slicno u onim krajevima koje vam se otvaraju tako da spremniji docekate te promjene koje ce vas uhvatiti!

kako če eu dati nam bolje standard života? kada ču nam plače povečati? na taj dan što uspijemo uči u union?

evo sada se nalazim u dubrovnik, bio sam u starom gradu sinoč, i je mrtvo! Nema "Dubrovčani". Naše mladih su totalno začarani, puno stranci su kupili stanovi i zgrade i nema nitko tko živi u njih, samo u ljeto.....Hrvatska je veča nego turizam, za to ja krivim naše sljepi političićari...zato su otvorili nam svijeta pre rano bez ikakav zaštita!

ove "foreign ownership" zakone u hrvatsku treba radikalno primjeniti, da osiguramo naši identit i kulturu.

ljepo sve to izgleda izvana ;)

bambam

January 31st, 2006, 01:11 PM

bambam,

ako se nalaziš u njemačkoj, ondak češ znati kako je bio život prije eu i poslje eu :)

ima plus i negative....političiki oni garaju nas na vražiju put

Dragi moj Walter, nemoj me praviti starijim nego sto jesam ... :) Ja ti iskreno receno samo znam zivot u EU jer sam prije 28 godina kao beba dosao u Njemacku. Za mene Hrvatska se nebi trebala zuriti toliko brzo da udje u EU sve dok njeni gradjanji nebudu barem 150% spremni za to. Puno malo se govori otvoreno o tome sta Evropa donosi a sta ne. Nekako mi se cini da nasi politicari misle da s tim trenom kad udjemo u uniju sve ce se pretvoriti u cjetne livade gdje tece med i mlijeko. Takvo nesto su culi i istocni njemaci od bivseg kancelara Kohl. Svi znamo di smo dogurali u Njemackoj od tog silnog cvjeca, meda i mlijeka ;) Zato se zalazem za to da Hrvatska nesmije ka neka baba trlati dlan da joj svane evropski dan nego se sama osposobiti do te mjere da nitko nece biti uskracen sa nase strane kad budemo jednog dana clanica toga. Mislim, mi nismo Norveska koja posjeduje plodno more i bogato podmorje. Niti smo bogata Svicarska. Tesko cemo doci do tog stupnja i da si mozemo priustiti ostati neovisni pored EU. No ako nam je vec zakazana sudbina u njoj onda mudro, pametno i ravnopravno sa drzavama kao sto su Austrija, Belgija, Nizozemska itd.. a ne kao drugoklasni evropljani prosaci. Znam, sve sam ja to lijepo napisao i bla bla bla.. no previse je vremena s nase strane izgubljeno, puno je privatizirano u svoje i prijateljske dzepove... zato nebi bilo lose kad bi si Hrvatska uzela malo predaha.. :cheers:

bambam

January 31st, 2006, 01:14 PM

za nato nisam siguran, ali za EU se referendum mora raspisati, jer Ustav tako nalaže. i ne samo to, već 2/3 od ukupnog broj birača (ne onih koji iziđu, već svih birača) mora reći DA kako bi referendum prošao ;)

hehe.. kako ono bi stara pucka: Dvanest sati ... posa momak Kati ... ne voli je ... pa se opet vrati ;)

Znaci, nece nis biti od toga .. jadna Kata :cheers:

bubach_hlubach

January 31st, 2006, 03:43 PM

za nato nisam siguran, ali za EU se referendum mora raspisati, jer Ustav tako nalaže. i ne samo to, već 2/3 od ukupnog broj birača (ne onih koji iziđu, već svih birača) mora reći DA kako bi referendum prošao ;)

Milsim da se radi o 50(1) posto birackog tijela za (ne)prolaz referenduma za pristup EU.

Primjer Norveske kod koje referendum ne moze proci, jer im uvijek prakticki fali glas ili dva da bi se premasilo 50 posto.

:cheers:

bubach_hlubach

January 31st, 2006, 04:29 PM

Bubach, nisam mogao naci clanak koji sam neki dan mogao procitati u njemackim novinama o toj ideji i gdje su obrazlozili sta bi svaka drzava zapadnog Balkana od toga dobila. Sto se tice Hrvatske, ona bi ekonomski puno toga dobila. Bili bi jedina zemlja Evropske Zajednice koja bi imala takav dogovor sa zapadnim Balkanom.

Ulazak u trgovinsku uniju sa zapadnim Balkanom bi bio dobar na kratkorocno vrijeme, dok na duze staze - pusiona! A to je sve i LF lijepo objasnio : imamo bilateralne ugovore sa svakom zemljom, kao i te zemlje medju sobom, tako da nema potrebe za jnedim jedinstvenim multiteralnim sporazumom. Inace, za uspjesnu provedbu multirale treba proci nekoliko godina prilagodbe - govori se o 3 do 4 godine! A to znaci da bi Hrvatska svoje gospodarstvo trebala prilagoditi zapadnom Balkanom, a ne u EU! Kuzis spiku? Gdje se tu nadzire onda taj bajni ulazak u EU, ako se svi napori usmjeravaju u kontra smjeru, kako kod kuce, tako i u EU administraciji. Kad se jednom udje u takvu jednu asocijaciju, nema vise van. Ne znam kako ti to jos nije jasno.

Osim toga, ovo pitanje zadire u hrvatski Ustav, koji po jednoj stavci strogo zabranjuje bilo kakve asocijacije s balkanskim drzavama.

Hrvatska ti je exportna drzava sirovina. Kod nas talijani sjeku sume, da bi od tog drveta, kad ga za jeftin novac uveze u Italiji, napravili skup namjestaj za export. Doduse mozes kupiti Vegetu i Podravkin govedji gulas po turskim prodavnicama po Njemackoj i fajront.

Bambam, Hrvatska izveze preko 1.5 milijardu ojra robe i usluga u Italiju, a da ne govorimo o 1.3 milijuna talijanskih turista u RH.
Za sirovine (drvo) se slazem, ali to ti je tek 1/50 od cijelukupnog izvoza u Italiju.

Pogledaj Sloveniju, ona se kao zlocudni tumor prosirila i dalje se prosiruje preko cijelog prostora bivse Jugoslavije. Zahvaljujuci Merkatora potice export slovenskih prehrambenih proizvoda koji ne zadovoljavaju evropskim standardima, kupuju tvornice, kombinate itd po bivima. Ako stvarno netko misli da su Slovenci svoje "bogatstvo" stekli na tome jer su osvojili evropska trziste sa svojim vrhunskim i svima po Evropi poznatim brandovima onda je on za mene slijep ili budala. Slovenci osim Gorenje u Austriji, Njemackoj i Italiji nemaju niti jedan branding koji je poznat i uspjesan u Evropi! Dobro, to sto sam rekao nije skorz tocno. Zahvaljujuci ex YU dijaspore mozes u jednom od najvecem njemackom prehrambenom lanzu "REWE-Penny" da kupis Droginu pilecu pastetu "Argeta". Tamo di dijaspore nema, neces ni Argetu ni za lijeka.

Slovenija se prosirila po Balkanu, jer u vecini balkanskih drzava je vladalo i jos uvijek vlada ekonomsko/pravno rasulo koje su Slovenci iskoristili na vrijeme, a da ne spominjemo korumpirane lokalne vlasti i snazne uvozne lobije istih. Da je kojim slucajem Balkan malo stabiliziraniji, ne vjerujem da bi se Slovenija samo tako "obogatila" na ustrb "bureta baruta".

Od samog turzima i rasprodaji svojih prirodnih resursa Hrvatska nece moci prezivjeti.

Turizam cini oko 20 posto hrvatskog BDP-a.

Nemogu isto tako da razumijem zasto se svi odmah plase stvaranja nove Jugoslavije cim neko malo nesto prdne o nekoj multilateralnoj suradnji kao sto je eto ova carinska unija ili slobodno trziste. Koliko mi god bjezali i sada dizali prasinu i paniku oko "Juge", svima mora biti jasno da ce na tiha vrata, kad sve zemlje zapadnog Balkana udju u EU panslavizam koji je stvorijo Jugoslaviju svoj preporod naci u panevropejizaciji samo u malo modificiranom obliku. Hrvati ce smjeti zivjeti i raditi u Srbiji, Makedoniji.. a isto tako ce svaki Srbin dobiti pravo da rad i zivi u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni... Ne samo to! Ako fiktivan gospodin Lazarevic koji je rodjen u Kragujevcu se sa svojom porodicom preseli u Hrvatsku, kod nas radi i vec duze od 6 mjeseci u jednoj opcini zivi, dobiva pravo, kao drzavljanin EU-a, da dadne na hrvatskim birlaistima a ne u srbskom konzulatu svoj glas na izborima za evropski sabor! Da ta osoba isto tako u Hrvatskoj stjece pravo na lokalnoj jedinci da glasa kad su u pitanju neki izbori, referendumi itd.. Isto takvo pravo dobiva i Albanac na Kosovu u Albaniji.. Hrvat iz Hrvatske u Srbiji... itd!

Igra "roken rol" cela Jugoslavija :D

Ajde mi sad objasni, kakve ovo ima veze s Hrvatskom ili njenim prosperitetom kaj bi nam se opet stranci naseljavali po zemlji? Ustalom, i danas svi oni, kao i HR gradjani mogu dobiti radne dozvole, i otvarati firme po tim drzavama bez problema. Ja mogu slobodno otvoriti firmu u Srbiji, Sloveniji ili Makedoniji, isti je slucaj s njihovim gradjanima u Hrvatskoj. Big deal.

Od svega toga se nece moci pobjeci, znaci budimo dovoljno kurve i iskoristimo maksimalno sve sto nam se pruza!

:cheers: zivjeli

Slazem se, ali pod razumnijim okolnostima :okay:

:cheers:

bambam

January 31st, 2006, 05:13 PM

Igra "roken rol" cela Jugoslavija :D

Ajde mi sad objasni, kakve ovo ima veze s Hrvatskom ili njenim prosperitetom kaj bi nam se opet stranci naseljavali po zemlji? Ustalom, i danas svi oni, kao i HR gradjani mogu dobiti radne dozvole, i otvarati firme po tim drzavama bez problema. Ja mogu slobodno otvoriti firmu u Srbiji, Sloveniji ili Makedoniji, isti je slucaj s njihovim gradjanima u Hrvatskoj. Big deal.

Dragi moj Bubach nema to veze s prosperitetom. Nego kad otvorim ove novine koje se mogu dobiti u dijaspori covijek dobije osjecaj kao da je EU vec klonirala mrtvog TITA i njegovu Jovanku da bi juznoslavesnkom narodu ponovo donijeli mir i blagoslov. Zato se moramo pozuriti da dok mali TITO i mala Jovanka ne narastu (ipak to ide brzo s vjestackim koncentratima itd) udjemu u tu EU. Ako nam to uspije onda nikad vise necemo skupa zivjeti u jednoj drzavi.. ili tako nesto slicno..

Sta hocu s tim da reknem? Puno toga se prica protiv te Balkanske Unije, puno tih argumenata protiv jednostavno ne pale. Kao ta nova tvorevina Jugoslavija, kad cemo tu Jugoslaviju i Veleslaviju dobiti jednog dana kad svi juznoslavenski narodi budu obuhvaceni unutar EU-a. Nedostaje mi jednostavno kostruktivna raspravo o tome. Gdje god pogledas samo ces vidjet neke ljude crvene glave i puni emocije. Rasprave se ne vode emocijama jer onda jednostavno prestajes biti konstruktivan. (Bog me podario, pa ja ovo tocno rekao na hrvatski ;) )

Turizam cini oko 20 posto hrvatskog BDP-a.

E sad te pitam bubach, dali je taj nas BDP kakav je danas nama dovoljan? Zar nebi bio ljemspe da je BDP blizi onom slovenskom? Naravno, Hrvatska ima jos potencijal da razvije svoj turizam. Tu vise mislim na Zagreb, Slavoniju, Liku, Zagorje.. Obalu necemo moci bezkonacno stopati s jos vise turistima. Jedino ako izmislimo dvoetazne plaze. Mislim da je Hrvatska dosla do svoje krajne granice podnosljive mase, sada se treba raditi na tome dobiti produziti sezonu i dovesti bogate turiste koji upravo izbjegavaju tu masu. No sve to nece moci podici da se BDP udvostruci! Zato ostajem pri tome.. od samog turizma mi nemozemo zivjeti kako bi smo si zeljelji!

:cheers:

bubach_hlubach

January 31st, 2006, 06:36 PM

Dragi moj Bubach nema to veze s prosperitetom. Nego kad otvorim ove novine koje se mogu dobiti u dijaspori covijek dobije osjecaj kao da je EU vec klonirala mrtvog TITA i njegovu Jovanku da bi juznoslavesnkom narodu ponovo donijeli mir i blagoslov. Zato se moramo pozuriti da dok mali TITO i mala Jovanka ne narastu (ipak to ide brzo s vjestackim koncentratima itd) udjemu u tu EU. Ako nam to uspije onda nikad vise necemo skupa zivjeti u jednoj drzavi.. ili tako nesto slicno..

Niti ja ne znam kakve to veze ima s prosperitetom. Ti si to mjesanje/useljavanje naroda spomenuo u siroko pozitivnom kontekstu. Ja u tome bas nista pozitivnog ne vidim za Hrvatsku. Dapace, promatrano kroz ekonomsku prizmu, to bio moglo imati cak i negativne konotacije po zaposljavanje domace radne snage, a to se vec i dogadja.

Sta hocu s tim da reknem? Puno toga se prica protiv te Balkanske Unije, puno tih argumenata protiv jednostavno ne pale. Kao ta nova tvorevina Jugoslavija, kad cemo tu Jugoslaviju i Veleslaviju dobiti jednog dana kad svi juznoslavenski narodi budu obuhvaceni unutar EU-a. Nedostaje mi jednostavno kostruktivna raspravo o tome. Gdje god pogledas samo ces vidjet neke ljude crvene glave i puni emocije. Rasprave se ne vode emocijama jer onda jednostavno prestajes biti konstruktivan. (Bog me podario, pa ja ovo tocno rekao na hrvatski ;) )

Ja sam ti izmedju ostalog u upisu iznad naveo racionalne gospodarske razloge zbog kojih Hrvatska ne bi trebala uci u balkansku trgovinsku uniju.
Hrvatska treba teziti globalnoj konkuretnosti i usvajati standarde razvijenijih zapadnih zemalja, kaj podrazumijeva integraciju cijelokupnog drustva, ili pojednostavljeno - mentaliteta, obrazovanja itd.
Ja bi radje Hrvatsku vidio u EU i da nam se otvori trziste od 400 milijuna ljudi, nego da se cijelo drustvo i gospodarstvo pretvori u jos jedan inertniji mehanizam zbog svijesti o gazdi na Balkanu.
Kad/ako Hrvatska udje u EU, nestaju carine, omogucava se laksi i brzi protok kapitala, sto ce bitno utjecati na povecanje vanjsko trgovinske bilance s EU!
Hrvatska ima konkurentne firme i proizvode, i ima sto ponuditi EU, samo sto je to do sad manje izrazeno upravo zbog carinskih i inih barijera s istom.
A nakon ulaska, tko nije dovoljno konkurentan ce ispasti iz igre na samom pocetku, a takvih ce biti dosta. Medjutim, na duze staze, ovo ce pomoci Hrvatskoj svijesti da se transformira u jedno moderno i odgovorno drustvo ; mentalno nasljedje iz bivseg socijalizma ce s vremenom nestati kad konacno shvate da drzava ne otvara radna mjesta, vec da oni sami moraju postati poduzetniji/konkurentniji ako zele prezivjeti.

E sad te pitam bubach, dali je taj nas BDP kakav je danas nama dovoljan? Zar nebi bio ljemspe da je BDP blizi onom slovenskom? Naravno, Hrvatska ima jos potencijal da razvije svoj turizam. Tu vise mislim na Zagreb, Slavoniju, Liku, Zagorje.. Obalu necemo moci bezkonacno stopati s jos vise turistima. Jedino ako izmislimo dvoetazne plaze. Mislim da je Hrvatska dosla do svoje krajne granice podnosljive mase, sada se treba raditi na tome dobiti produziti sezonu i dovesti bogate turiste koji upravo izbjegavaju tu masu. No sve to nece moci podici da se BDP udvostruci! Zato ostajem pri tome.. od samog turizma mi nemozemo zivjeti kako bi smo si zeljelji!

:cheers:

Bambam, BDP nam je takav, kakav je. S obzirom na blizu proslost (rat, tranzicija itd), mogao je biti veci, ali isto tako i manji (pogledaj neke zemlje iz regije u kojima prakticki niti jedan metak nije bio ispaljen pa gdje su iza nas po BDP-u, pa cak i pojedine clanice EU (poljska, slovacka, litva, latvija).

Glede obalnog turizma, tu jos uvijek mjesta za velik rast - nadogradnja postojecih i gradnja novih smjestajnih kapaciteta, prosirenje ponude + obavezno produljenje turisticke sezone po uzoru na Istru.
I naravno, ogroman potencijal kontinentalnog turizma nam godinama zjapi neiskoristen, kaj je velika steta, iako se u zadnje vrijeme i na tome pocelo vise raditi.

btw, gore sam ti vec rekao, turizam cini oko 20 posto BDP Hrvatske, kaj naravno nije zanemarivo; puno nasih ljudi zivi i posredno i neposredno od turizma, i na kraju krajeva dobro dodje za krpanje rupa u proracunu ;) :D

I za kraj, ne slazem se da Hrvatska ne bi mogla dobro zivjeti samo od turizma.

Prijatelju, Hrvatska je selendra na globalnoj karti, proporcionalno gledajuci; nesto tipa Donja Pusca u Hrvatskoj. Nas ima samo 4 milijuna, a pogledaj nam zemlju od resursa ( voda, tlo pogodno za ekolosku proizvodnju itd), do klime, i raznovrsnosti i ljepote zemlje gdje se god okrenes, neposredna blizina zapadne Europe, itd.

E sad, hipotetski gledano :
kad bi se cijelo gospodarstvo i pripadajuca politika podredila samo turizmu - usmjerila svu raspolozivu energiju samo na to (promentu infrastrukturu, pametniju poreznu politiku (hint, hint, hint ;), ekolosku proizvodnju, te ostaviti recimo proizvodnju na nekih 20 posto BDP-a dovoljno da pokriva zahtijeve domaceg trzista i turizma (brodogradnja, prehrambena industrija, poljoprivreda, proizvodnja namjestaja i gradjevinskog materijala napr. za potrebe smijestajnih kapaciteta i odrzavanje istih i sl.) Nikakva specijalno visoka tehnologija nam ne treba. I naravno, turisticku ponudu svestrano dotjerati do maksimuma od maksimuma. Mi bismo mogli biti, niti manje, niti vise - Monte Carlo.

:cheers:

Ljubljana City

January 31st, 2006, 07:45 PM

interesting reading :)

I still think a special agreement with other southern countries could bring a lot of good to Croatia and it's economy... At least till it becomes a full member of EU. Nobody is talking about new Yugoslavia (thank God) ;)

long foot

January 31st, 2006, 09:00 PM

Jebemu, jesmo se usrali, kao da nam Tito i partija već kucaju na vrata :D U biti ja razumijem argumente vas obojice, ali iskreno mislim da je bolje da se prilagođavamo Uniji nego Balkanu. Zašto?
- zato što tržište unije obuhvaća oko 400 milijuna bogatih potrošača, a Balkan 20 milijuna sirotinje
- zato što prilagođavanjem Balkanu i sami postajemo Balkan, umjesto da se rješavamo naslijeđa koje smo nakupljali 70 godina (korupcije i inih specijalnosti) mi radimo korak unatrag
- zato što se ipak ne možemo riješiti asocijacija na stvaranje neke nove Jugoslavije (iako znamo da je to samo nedosanjani san nekih političkih faktora u EU)

Ne znam zašto u našoj javnosti prevladava mišljenje kako Hrvatskoj ovakva unija ide u prilog jer mi kao bolje poznajemo tržište i navike potrošača na Balkanu. Ili pak da stanovnici dotičnih zemalja naprosto obožavaju hrvatske proizvode? To su sve gluposti! Ljudi ne kupuju naše proizvode jer se rado sjećaju Jugolavije, već kupuju ono što je jeftino i kvalitetno (odnosno biraju najbolji odnos između cijene i kakvoće) bez obzira odakle proizvod dolazi. Ja osobno ne želim kupovati hrvatski proizvod samo zato jer je hrvatski, već ako je kvalitetan i jeftiniji od strane konkurencije, inače ispadam sentimentalna budala i iz nacionalnih razloga plaćam nečiju nesposobnost. Kupujte hrvatsko makar bilo 50 posto skuplje! E neću, bogami, kupit ću jeftinije i kvalitetnije, pa makar bilo iz Vijetnama. Stara mudrost kaže da za ideale pare daju samo budale!

P.S. Čemu uopće stvaranje takve unije ako HR ionako ulazi u EU oko 2009? Ili su to ipak samo pusta obećanja?

bubach_hlubach

January 31st, 2006, 10:14 PM

Jebemu, jesmo se usrali, kao da nam Tito i partija već kucaju na vrata :D

Stvarno daj si zamisli da nam pocnu dolaziti na vrata kao u doba informbiroa -"jeste li za balkansku ili za europsku uniju?" :D

P.S. Čemu uopće stvaranje takve unije ako HR ionako ulazi u EU oko 2009? Ili su to ipak samo pusta obećanja?

Sve je to izgleda jedno veliko "ako", bar za sad kako stvari stoje...do slijedece prilike :D
Ne znam koliko je ono mjeseci proslo od otpocinjanja pregovora s EU, a vec se (istovremeno) vade kojekakvi 'alternativni' ugovori iz ladica.

:cheers:

bubach_hlubach

January 31st, 2006, 10:57 PM

Bambam, evo nesto i za tebe iz danasnjeg Vecernjeg lista ;)

USPJEH Nakon deset godina požeški Plamen počeo povećavati broj zaposlenih
Povećani izvoz 30 posto još će se povećati

Autor Ljiljana MARIĆ

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060131/sla-03-txt.jpg

POŽEGA Požeški Plamen ili kako ga najčešće zovu Ljevara, koji je prije desetak godina jedva preživljavao, danas je postao jedna od najboljih tvrtki u Požeško-slavonskoj županiji. Nakon deset godina ta tvrtka koja danas ima 450 radnika prvi će put povećati broj zaposlenih tri posto, a svake godine u njoj će posao naći 30 mladih koji će zamijeniti generacije koje odlaze u mirovinu.
Prošle godine prodali smo robe vrjednije od 20 milijuna kuna, a proizvodnju smo povećali sedam posto u odnosu prema prethodnoj godini uz osam posto manje radnika. Prihod je na hrvatskom tržištu ostao isti kao i 2004., ali smo 30 posto povećali izvoz. Pretprošla godina bila je prva u kojoj smo imali veću realizaciju vani nego na domaćem tržištu, a prošle godine samo smo u Italiji kao najvažnijem kupcu imali veću realizaciju nego u Hrvatskoj.

Od cjelokupnog izvoza 85 posto ostvarili smo na zapadnoeuropskom tržištu. Ulaganjima u nove linije prošlogodišnji izvoz od 11,5 milijuna eura ove ćemo godine dići na 14 milijuna eura. Tako se primičemo cilju da na domaćem tržištu ostvarimo jednu trećinu prihoda, a ostalo na stranom tržištu. Sada na domaćem tržištu ostvarujemo 40 posto prihoda ističe Vinko Matijević, član uprave Plamen Internationala.

Iako je Plamen nakon nabave jedne od najsuvremenijih linija prije godinu i pol dana postao tehnološki spreman za ulazak u Europsku uniju, ulaganja će se nastaviti i ove godine na elektrotalionici.

Iduće godine moguće je proširenje kapaciteta jer je trenutačna tražnja za njegovim proizvodima veća od ovogodišnje planirane proizvodnje koja će biti od 11,5 do 12 tisuća tona. Trenutačno bi mogli prodati još tri, četiri tisuće takvih proizvoda. Zbog toga se u požeškom Plamenu radi u sve tri smjene.

:cheers:

bambam

February 1st, 2006, 09:48 AM

Niti ja ne znam kakve to veze ima s prosperitetom. Ti si to mjesanje/useljavanje naroda spomenuo u siroko pozitivnom kontekstu. Ja u tome bas nista pozitivnog ne vidim za Hrvatsku. Dapace, promatrano kroz ekonomsku prizmu, to bio moglo imati cak i negativne konotacije po zaposljavanje domace radne snage, a to se vec i dogadja.:

Bubach ja pojma nemam di si ti u mojim argumentima mogao nesto procitati sto bi slutilo na siroko pozitivnom kontekstu o mjesanju/useljavanje naroda? To sto sam napisao nije pozitivno nego je to cinjenica koja ce se desiti kad Hrvatska udje u EU. Nemozes ti birati clanstvo "a la carte" pa sebi izabrati ono sto ti godi, a ono sto nebi zelio odbiti.

Ja sam ti izmedju ostalog u upisu iznad naveo racionalne gospodarske razloge zbog kojih Hrvatska ne bi trebala uci u balkansku trgovinsku uniju. Hrvatska treba teziti globalnoj konkuretnosti i usvajati standarde razvijenijih zapadnih zemalja, kaj podrazumijeva integraciju cijelokupnog drustva, ili pojednostavljeno - mentaliteta, obrazovanja itd.
Ja bi radje Hrvatsku vidio u EU i da nam se otvori trziste od 400 milijuna ljudi, nego da se cijelo drustvo i gospodarstvo pretvori u jos jedan inertniji mehanizam zbog svijesti o gazdi na Balkanu.
Kad/ako Hrvatska udje u EU, nestaju carine, omogucava se laksi i brzi protok kapitala, sto ce bitno utjecati na povecanje vanjsko trgovinske bilance s EU!
Hrvatska ima konkurentne firme i proizvode, i ima sto ponuditi EU, samo sto je to do sad manje izrazeno upravo zbog carinskih i inih barijera s istom.
A nakon ulaska, tko nije dovoljno konkurentan ce ispasti iz igre na samom pocetku, a takvih ce biti dosta. Medjutim, na duze staze, ovo ce pomoci Hrvatskoj svijesti da se transformira u jedno moderno i odgovorno drustvo ; mentalno nasljedje iz bivseg socijalizma ce s vremenom nestati kad konacno shvate da drzava ne otvara radna mjesta, vec da oni sami moraju postati poduzetniji/konkurentniji ako zele prezivjeti.

Bubach budi iskren koliko firma su kod nas stvarno konkurenti a koliko ih je u stecaju ili ovisi o drzavnim "infuzijama"? Za konkurentne i jeftine poizvode trebas modernizirati svoje pogone. No odkud velikom djelu privrede taj novac? Ja nevidim nista pogresnog u tome dio svoje proizvodnje okrenuti ne prema Evropi nego prema Balkanu. Na Balkanu smo mi technoloski desetljeca ispred svih drugih drzava u regiji pa cak i Rumunjskoj ili Bugarskoj. Zasto to nebi iskoristili? Ti zaboravljas Bubach da kad Hrvatska udje u EU carina koja je stitila domace proizvode ce isto da spane. Hrvatska nema nista sta bi mogla ponuditi u velikom stilu Evropi a da ona to vec nema ili ne uvozi iz Kine! Novac za modernizaciju da svojih pogona neces zaraditi na evropskom trzistu. Tamo ti proizvodi moraju biti na visoj razini nego li su to u Hrvatskoj i puno jeftiniji od onih cijena koje nasi traze na domacem trzistu. No taj novac za modernizaciju od negjde mora da doci i njega je lakse ubrati na divljem zapadnom balkanu nego li na zajebanom zapadu.

Bambam, BDP nam je takav, kakav je. S obzirom na blizu proslost (rat, tranzicija itd), mogao je biti veci, ali isto tako i manji (pogledaj neke zemlje iz regije u kojima prakticki niti jedan metak nije bio ispaljen pa gdje su iza nas po BDP-u, pa cak i pojedine clanice EU (poljska, slovacka, litva, latvija)..

Bubach, kad bi to tako lako islo s usporedbom ;) Svaku drzavu moras uzeti za sebe i analizirati. Sve ove navedene drzave su imali sasvim drugi ekonomski sustav nego li je ga imala bivsa Jugsolavija. Upravo na primjerku baltickih drzava, koji su morali 99% svoje privrede da iznova izgrade i to bez rata, onda njihov BDP uopste ne izgleda toliko malen. Hrvatska je imala prednost u vec postojecem ekonomskom sustavu i turzimu koji joj je poslije rata dosta toga pomogao da sto brze sebe izgradi.

A da malo razbijemo iluziju o Slovackoj, kojeg se u EU naziva "evropskim tigrom" i Hrvatskoj (podatci dolaze sve iz CIA World Factbook:

Slovacka / Hrvatska
GDP (purchasing power parity):$85.14 billion/$53.29 billion(2005 est.)
GDP (official exchange rate):$43.69 billion/$35.77 billion (2005 est.)
GDP - real growth rate: 5.1%/3.2%(2005 est.) (ovo ni tocno)
GDP - per capita: purchasing power parity - $15,700/$11,600 (2005 est.)

Da koga jos zanima, Poljski GDP - per capital je $12,700 (2005 est.)

Poljsku isto tako nemozes usporedjivati s Hrvatskom ili s bivsom Jugoslavijom, jer niti u onoj bivsoj drzavi niti u samoj Hrvatskoj nije 1990 vise od 40% stanovnistva se bavilo poljoprivredom kao sto je to bilo u Poljskoj.

Glede obalnog turizma, tu jos uvijek mjesta za velik rast - nadogradnja postojecih i gradnja novih smjestajnih kapaciteta, prosirenje ponude + obavezno produljenje turisticke sezone po uzoru na Istru.
I naravno, ogroman potencijal kontinentalnog turizma nam godinama zjapi neiskoristen, kaj je velika steta, iako se u zadnje vrijeme i na tome pocelo vise raditi.
btw, gore sam ti vec rekao, turizam cini oko 20 posto BDP Hrvatske, kaj naravno nije zanemarivo; puno nasih ljudi zivi i posredno i neposredno od turizma, i na kraju krajeva dobro dodje za krpanje rupa u proracunu ;) :D

Koji veliki rast Bubach? Kad bi svako mjesto koje imamo na oblai se razvilo kao Novalja ili Makarska u ljeti, di bi onda ostala ta ljepota Hrvatske obale? Evo ja sam prije dvije godine htio s prijateljima u Vodice. Krenuli smo od Vodica i zavrsili izjebani i totalno nazivcirani u Brelama di je jos samo jedan Apartman bio slobodan. Mjesta di smo porlazili su bili krcati a o plazama da ni ne govorim. Ok, bilo je odmah uz magistralnu ulicu izmedju Split i Omisa pokraj Copacabane par apartmana di bi si morao djeliti vc s nikm cesima.. "e nes, fala!" Prosle godine na Malom Losinju sam se morao boriti ujutru u 7 sati da dobijem mjesto na onoj maloj plazici ako neces da lezis na plocniku. Hrvatska mi obala sve vise ide na masu. Tome treba stati na kraj ili ce za par godina Hrvatska brzo izgubiti pravo lice u tom vrtlogu i postati drugi Bandirom ili Maljorka! Sto se tice kontinentalne Hrvatske tu mislim da se svi slazemo da se prema njemu nase turisticke zajednice ponasaju kao maceha prima djetetu.

I za kraj, ne slazem se da Hrvatska ne bi mogla dobro zivjeti samo od turizma.

Prijatelju, Hrvatska je selendra na globalnoj karti, proporcionalno gledajuci; nesto tipa Donja Pusca u Hrvatskoj. Nas ima samo 4 milijuna, a pogledaj nam zemlju od resursa ( voda, tlo pogodno za ekolosku proizvodnju itd), do klime, i raznovrsnosti i ljepote zemlje gdje se god okrenes, neposredna blizina zapadne Europe, itd.

Nemoj zaboraviti da je lakse urediti stan sa 3 sobe, nego li kucu sa 3 kata ;) I nije tocno da nas ima samo 4 milijuna! Ima nas 4.5 u Hrvatskoj a oko 5 milijuna u dijaspori .. skupa ispada znaci da nas ima 9 milijuna ;) hehe.. i to je veliki izazov! Dio dijaspore vratiti u zemlju.. no nemislim one priko 60 koji su vec u mirni.. oni i samo od sebe se vracaju.. nego omladinu ;)

:cheers:

E sad, hipotetski gledano :
kad bi se cijelo gospodarstvo i pripadajuca politika podredila samo turizmu - usmjerila svu raspolozivu energiju samo na to (promentu infrastrukturu, pametniju poreznu politiku (hint, hint, hint ;), ekolosku proizvodnju, te ostaviti recimo proizvodnju na nekih 20 posto BDP-a dovoljno da pokriva zahtijeve domaceg trzista i turizma (brodogradnja, prehrambena industrija, poljoprivreda, proizvodnja namjestaja i gradjevinskog materijala napr. za potrebe smijestajnih kapaciteta i odrzavanje istih i sl.) Nikakva specijalno visoka tehnologija nam ne treba. I naravno, turisticku ponudu svestrano dotjerati do maksimuma od maksimuma. Mi bismo mogli biti, niti manje, niti vise - Monte Carlo.

E moj crni Bubach! Od ovog hipotetskog gledanja samo ti se moze ukociti vrat i nista drugo ;) hehe ... netrebas me poslusati nego me samo saslusaj :) Sta ako se desi kisna godina, zemljotres, izbije pticija gripa, netki islamist podstavi bombu itd.. sta mislis sta bi se desilo s nasim turizmom? A pogotovo sta bi se desilo s Hrvatskom kad bi joj zivot ovisio o njemu? Evo u Njemackoj sam neki dan procitao da su 80% rezervacija u Turskoj stornirana. Sve zbog pticije gripe. Koliko su porali Egipat, Tunis itd da pretrpe zbog teroristickih napada gubitaka od njima toliko potrebnog turistickog kapitala? Ne, Bubach... turizam se treba gledati kao dobrodasao dzeparac. No ako cijelu nasu energiju i proizvodnju samo usmjerimo na turizam onda ce nam vanjskotrgovinska bilanca biti onakva a mozda jos i gora nego sto je vec i sada .. u kurcu! Hrvatskoj fali industrija kao sto je si u zemlju dovela Slovacka. Pogledaj si malo razliku..

Slovacka
Exports: $32.39 billion f.o.b. (2005 est.)
Imports: $34.48 billion f.o.b. (2005 est.)

Hrvatska
Exports: $10.3 billion f.o.b. (2005 est.)
Imports: $18.93 billion f.o.b. (2005 est.)

:cheers:

long foot

February 1st, 2006, 10:06 AM

Jebem vam postove od 3 stranice. dok pročitam jedan, kava mi se ohladi :D

Odgovorit ću samo na jedan dio Bambamovog posta, onaj o tome kako će nas strani proizvodi preplaviti kad uđemo u Uniju jer će nestati carine i ivuznwe kvote. Bambam, nas su strani proizvodi već preplavili početkom 90-ih, uz snažan uvozni lobi i jeftinu robu od svugdje koja čini više od 50 posto robe u svim dućanima, naša se industrija već navikla na jaku stranu konkurenciju. A kad konačno nestane carina i naši će poizvodi moći slobodno u Uniju i vjeruj mi da će mnogi od njih biti konkurenti (primjer je naš šećer koji se toliko dobro prodaje u Uniji da su razmišljali nakon liberalizacije da nam opet uvedu manje kvote). I to je ono gdje je bubach u pravu: bolje da opstane nekoliko dobrih i ozbiljnih firmi koje će se prilagodit visokim standardima i uspješno poslovat, nego da stalno dajemo infuzije nekim gubitašima koji ionako već desetljećima prodaju maglu i žive od državnih subvencija i na račun socijalne osjetljivosti države stalno traže pomoć. Mene slobodno tržište EU-a uopće ne plaši: imamo jeftiniju radnu snagu od njih (još uvijek), pa ako su ostali faktori izjednačeni (dakle nema carina i subvencija ni kod njih ni kod nas) onda će naš proizvod biti konkurentan. Ako ipak nije, jebi ga, očito firma ne zna to bi sama sam sobom.
I da završim s komentarom o uvozno-izvoznoj bilanci. Da je bilanca stvarno ovakva kakvom si je prikazao, mi bismo davno bankrotirali. Dodaj ovom izvozu i oko 8 milijardi zarađenih od turizma (koji se iz nekog razloga nikad ne računaju) i izvoz će biti jednak uvozu ;)

bambam

February 1st, 2006, 10:16 AM

Jebemu, jesmo se usrali, kao da nam Tito i partija već kucaju na vrata :D U biti ja razumijem argumente vas obojice, ali iskreno mislim da je bolje da se prilagođavamo Uniji nego Balkanu.

Ma LF, neradi se o tome da se Hrvatska treba prilagoditi Balkanu. No ako mozemo postici ono sto je Austrija postigla u istocnoj Evropi na zapadnom Balkanu, a to je biti vodeca nacija na tom prostoru, onda se pitam zasto ne? LF iskreno te pitam, dali je Austrija se i jednog trena prilagodila Hrvatskoj ili su njezine banke, tvrtke itd prilagodile Hrvatsko trziste tamo gdje im je bilo potrebno Austriji??? Istina je, ako se bude Hrvatska kroz tu Balkansku Uniju pocela prilagodjavati Balkanu.. onda ga mozes prosto receno jebat! No radi se o tome da Hrvatska kroz takvo nesto treba tu regiju mudro i vjesto treba prilagoditi za svoje potrebe upravo kao sto su to Austrijanci cinili! I zapadni Balkan ce jeodnog dana biti dio tog EU-a i stim trziste kojoj se Hrvatska okrece. Kranji cilj svega toga ce uvijek biti prilagodjavanje na EU!

:cheers:

long foot

February 1st, 2006, 10:27 AM

Upravo to ti ja govorim ;) Austraja vlada Balkanom, ali sa sigurne udaljenosti iz EU. Zašto nama treba balkanska unija da bismo im se gospodarski nametnuli?

bambam

February 1st, 2006, 10:40 AM

Jebem vam postove od 3 stranice. dok pročitam jedan, kava mi se ohladi :D

Kava se i onako cefi, kako bi se reklo u Bosni ;)

Odgovorit ću samo na jedan dio Bambamovog posta, onaj o tome kako će nas strani proizvodi preplaviti kad uđemo u Uniju jer će nestati carine i ivuznwe kvote. Bambam, nas su strani proizvodi već preplavili početkom 90-ih, uz snažan uvozni lobi i jeftinu robu od svugdje koja čini više od 50 posto robe u svim dućanima, naša se industrija već navikla na jaku stranu konkurenciju. A kad konačno nestane carina i naši će poizvodi moći slobodno u Uniju i vjeruj mi da će mnogi od njih biti konkurenti (primjer je naš šećer koji se toliko dobro prodaje u Uniji da su razmišljali nakon liberalizacije da nam opet uvedu manje kvote).

Vidis LF ti znas jednu pricu o seceru, ja znam drugu pricu o seceru! Nas secer je toliko dobar da su nase secerane prodavali sav nas secer u EU a za domace trziste kupovali jeftin i nekvalitetan secer. To se zove vjestacki napuhivanje trzista. Tome je se htjelo doci kraju sa tim kvotama. Druga stvar je, ako je netko zapazio, u Evropi su snizili za 80% subvencije poljoprivrednicima koji su uzgajali secernu repu zbog WTO-a.

I to je ono gdje je bubach u pravu: bolje da opstane nekoliko dobrih i ozbiljnih firmi koje će se prilagodit visokim standardima i uspješno poslovat, nego da stalno dajemo infuzije nekim gubitašima koji ionako već desetljećima prodaju maglu i žive od državnih subvencija i na račun socijalne osjetljivosti države stalno traže pomoć.

E sve je to ok.. samo problem je u tome da su neki ljudi nesposobi dovesti adekvatnu zamjenu za one firme koje su vec davno propale. Mislim na to da jednostavno suvise malo u mojim ocima investicija teku u HRV. Nemojmo gledati investicije u turizam, bankarstvo i telekomunikacije.. mislim na one proizvodne investicije koji momci iz Varazdina vjesto dovlace na kopno ;) Problem je u tome da je stopa nezaposlenih u HRV veoma visoka i zbog toga se politicari ne usudjuju prestati subvencionirati iz bojaza da bi izgubili vlast.

I da završim s komentarom o uvozno-izvoznoj bilanci. Da je bilanca stvarno ovakva kakvom si je prikazao, mi bismo davno bankrotirali. Dodaj ovom izvozu i oko 8 milijardi zarađenih od turizma (koji se iz nekog razloga nikad ne računaju) i izvoz će biti jednak uvozu ;)

LF, ja se samo pitam.. ako svaka zemlja uvrstava turizam u svoju uvozno-izvoznu bilanzu zasto onda mi moramo kontra toga? Nemogu povjerovati da su samo nasi bili toliko ludi ga ne uracunati u tu bilanzu. Mislim da se mi samo zbot toga drzimo dobro jer imamo veliku unutarnju potrosnju koja potice zbog turizma. Na drugu stranu, nevjeruj ni jednoj bilanzi koju sam nisi sminko ;)

E da ne zaboravim... LF Hrvatska je jeftinija nego EU po radnoj snagi.. do daleko je skuplja od Poljske, Slovacke, Latvije, Estonije, Litve, Rumunsjke, Bugarske... :cheers:

bambam

February 1st, 2006, 10:42 AM

Upravo to ti ja govorim ;) Austraja vlada Balkanom, ali sa sigurne udaljenosti iz EU. Zašto nama treba balkanska unija da bismo im se gospodarski nametnuli?

Bilo bi dovoljno da te drzave dodju u CEFT-u ;)

bambam

February 1st, 2006, 01:40 PM

Više od 55 posto ukupnih stranih ulaganja u naše gospodarstvo tijekom 2004. i prve polovice 2005. godine činile su greenfield investicije, istakao je u utorak pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za poticanje ulaganja i izvoz Slobodan Mikac.
Radi se o preokretu u odnosu na dosadašnje trendove inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Naime, u Hrvatskoj su dosad dominirala brownfield ulaganja, odnosno privatizacija postojećih tvrtki, dok je greenfield investicija, odnosno ulaganja »od nule«, čiji je rezultat u pravilu povećanje proizvodnje, izvoza i zaposlenosti, bilo razmjerno malo. Kada se greenfield ulaganjima pribroje i joint venture ulaganja, ulaganja proizvodnog tipa u hrvatsko gospodarstvo u 2004. i prvoj polovici 2005. dosežu 81-postotni udio u ukupnim ino-ulaganjima, izračunali su u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
»Ova će godina biti u znaku pravog ulagačkog "booma" u hrvatsko gospodarstvo«, ocijenio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, dodavši kako Hrvatska ima »dobar rejting i dobru investicijsku klimu«.
Svoj optimizam ministar, među ostalim, temelji na skorim izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, koji bi trebao dati dodatni impuls ulaganjima u naše gospodarstvo. Vukelić je pojasnio da će novi Zakon o poticanju ulaganja ići u pravcu omogućavanja da pravo na porezne i carinske povlastice ostvare ne samo novootvorene, već i postojeće tvrtke. Namjera je Vlade veće povlastice dati ulagačima u onim regijama u kojima je veća nezaposlenost. Dosadašnjom je primjenom Zakona o poticanju ulaganja pravo na povlastice ostvarilo preko 40 projekata. Ukupna vrijednost tih investicija je oko pet milijardi kuna, a njima je otvoreno više od 7000 radnih mjesta, tvrde u Ministarstvu.
Osim izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, namjera je Vlade potaknuti ulaganja i izmjenama Zakona o slobodnim zonama. U Hrvatskoj već postoji 15 slobodnih zona, čije će poslovanje trebati uskladiti s pravnom stečevinom EU. Tome će pridonijeti i projekt »Strateški plan dugoročnog razvoja postojećih slobodnih zona u Hrvatskoj«, koji se financira sredstvima iz CARDS-a za 2002. Ulaganja bi trebalo potaknuti i postojanje 255 poduzetničkih zona, u koje je dosad uloženo više od 225 milijuna kuna i u kojima radi 14.000 ljudi.

bambam

February 1st, 2006, 01:57 PM

MARIJA BLAGOJEVIĆ U SOPOTU NA JAVNOJ GRADSKOJ POVRŠINI DRŽI SITNU PERAD I SVINJU KOJOJ SE NE PIŠE DOBRO

http://www.novilist.hr/images/clanci/2006/2/177341.jpg

"Ma, recite svima koji su protiv moga pajceka, da idu doma i jedu blitvu", poručila je vlasnica svinje!

U drvenoj kolibi, tik uz novozagrebačke nebodere u Sopotu, 60-godišnja Marija Bogojević već 15 godina na javnoj gradskoj površini drži patke, kokoši i svinju, što je jučer nagnalo udrugu »Prijatelji životinja« da je prijave veterinarskoj inspekciji i komunalnim redarima. Zaštitare životinja zgrozila je činjenica da je 60– godišnjakinja baš ovih dana planirala u strogo urbanoj zoni zaklati svoju svinju, pa su krenuli poslikati spornu lokaciju na kojoj drži domaće životinje.

– Neshvatljivo je i sramotno za grad Zagreb da godinama dopušta građanima da samovoljno i protuzakonito koriste javne gradske površine za držanje životinja na ekstremnim hladnoćama i u ponižavajućim uvjetima te tolerira njihovo klanje usred grada, navode »Prijatelji životinja«.

Za razliku od uzrujanih aktivista, čini se da 60-godišnju uzgajivačicu svinje u urbanoj sredini, prijava ni medijska halabuka nisu previše uzrujali.

– Istina je da držim svinju, ali sve je zatvoreno i ne vidim ništa sporno. Susjeda preko puta također ima svinju i nitko se ne žali. Jest da živimo u , ali par stotina metara dalje je selo gdje ljudi normalno uzgajaju domaće životinje, kazala nam je Bogojević.

Potvrdila je, usto, da životinje drži na javnoj gradskoj površini dodavši da za to u posljednjih petnaest godina nikada nije imala problema.

Gospođa Bogojević je najavila klanje svinje već ovaj tjedan, ali će je u tome vrlo vjerojatno spriječiti veterinarska, stočna i sanitarna inspekcija, ali i komunalni redari.
Gradska odluka o komunalnom redu jasno navodi da na urbanom području nije dopušteno držanje domaćih životinja. Neučinkovitost komunalnih redara vidljiva je na nizu primjera. Postariji pastir godinama dovodi šezdesetak krava simentalki na javnu površinu uz savski nasip nedaleko od nebodera na Savici, koji nam je i sam naveo da »kravice katkad odlutaju u smjeru naselja«.

Još je gore stanje na Jakuševcu: tamo brojna kućanstva drže svinje koje se nerijetko može zateći kako se hrane na obližnjem gradskom smetlištu.

»Prijatelji životinja« od inspekcija traže da Mariju Bogojević i sve slične slučajeve sankcioniraju novčanim kaznama, da predlože pokretanje prekršajnog postupka te da joj se trajno onemogući držanje, uzgoj i klanje životinja na površini koja nije u njezinom vlasništvu.

Neka oni jedu blitvu ja necu!
Koliko građani strahuju od intervencije komunalnih redara zbog držanja domaćih životinja na gradskom betonu, najbolje dokazuje telefonski razgovor s Marijom Bogojević. Nakon što smo je uputili kakve je sankcije očekuju zbog uzurpacije javne površine, opušteno se upustila u polemiku.

– Tko me prijavio? Prijatelji životinja? Ma, recite svima koji su protiv moga pajceka, da idu doma i jedu blitvu, odgovorila je vlasnica svinje među novozagrebačkim neboderima.

NO COMMENT ! :bash:

Walter Wolf

February 1st, 2006, 02:47 PM

bambam,

kada ti sumljaš da kavlilteta života u "europska hrvatska" če biti na ista standard u zapadna europa????

bambam

February 1st, 2006, 03:19 PM

bambam,

kada ti sumljaš da kavlilteta života u "europska hrvatska" če biti na ista standard u zapadna europa????

Hmm, to nije lako procijeniti. Jer upravo pitanje kvaliteta zivota je sasvim individualno i treba se prvo tocno precizirati?!?

long foot

February 1st, 2006, 04:24 PM

MARIJA BLAGOJEVIĆ U SOPOTU NA JAVNOJ GRADSKOJ POVRŠINI DRŽI SITNU PERAD I SVINJU KOJOJ SE NE PIŠE DOBRO

Beli Zagreb grad :D :lol:

bubach_hlubach

February 1st, 2006, 04:58 PM

Bubach budi iskren koliko firma su kod nas stvarno konkurenti a koliko ih je u stecaju ili ovisi o drzavnim "infuzijama"? Za konkurentne i jeftine poizvode trebas modernizirati svoje pogone. No odkud velikom djelu privrede taj novac? Ja nevidim nista pogresnog u tome dio svoje proizvodnje okrenuti ne prema Evropi nego prema Balkanu. Na Balkanu smo mi technoloski desetljeca ispred svih drugih drzava u regiji pa cak i Rumunjskoj ili Bugarskoj. Zasto to nebi iskoristili? Ti zaboravljas Bubach da kad Hrvatska udje u EU carina koja je stitila domace proizvode ce isto da spane. Hrvatska nema nista sta bi mogla ponuditi u velikom stilu Evropi a da ona to vec nema ili ne uvozi iz Kine! Novac za modernizaciju da svojih pogona neces zaraditi na evropskom trzistu. Tamo ti proizvodi moraju biti na visoj razini nego li su to u Hrvatskoj i puno jeftiniji od onih cijena koje nasi traze na domacem trzistu. No taj novac za modernizaciju od negjde mora da doci i njega je lakse ubrati na divljem zapadnom balkanu nego li na zajebanom zapadu.

Kakvo ukidanje carina ce ugroziti Hrvatsku, molim te mi reci? :lol:
Znas li ti koliko je snazan uvozni lobij u Hrvatskoj, moj crni Bambam?
Nikakvo spustanje carina nas nece ugroziti, jer kod nas vec odavno te carine prakticki niti ne postoje zbog ovih uvoznjaka.

A da malo razbijemo iluziju o Slovackoj, kojeg se u EU naziva "evropskim tigrom" i Hrvatskoj (podatci dolaze sve iz CIA World Factbook:

Slovacka / Hrvatska
GDP (purchasing power parity):$85.14 billion/$53.29 billion(2005 est.)
GDP (official exchange rate):$43.69 billion/$35.77 billion (2005 est.)
GDP - real growth rate: 5.1%/3.2%(2005 est.) (ovo ni tocno)
GDP - per capita: purchasing power parity - $15,700/$11,600 (2005 est.)

Da koga jos zanima, Poljski GDP - per capital je $12,700 (2005 est.)

Ti si tu pomjesao kruske i jabuke, moj Bambam :D
Nominalna vrijednost BDP-a nema apsolutno nista s PPP vrijednostima.
Moras nauciti razlikovati ovo dvoje.

BDP ti je inace "Bruto Domaci Proizvod", odnosno skup svih novcanih vrijednosti ostvarenih gospodarskim aktivnostima unutar jedne zemlje, koji se onda djeli s brojem stanovnista te zemlje, pa tako dobijes BDP (GDP) per capita.

Dok PPP je indikator pariteta kupovne moci.

Nego, vratimo se na BDP per capita (2004) :

Hrvatska - $7.800

Slovacka - $7.400

Poljska - $6.700

Litva - $6.100

Latvija - $5.800

Osim toga, za razliku od navedenih drzava, Hrvatska jos uvijek nije uklopila postotak sive ekomonije u svoj BDP, dok ostali jesu, jer Maastrichtski kriteriji tako zahtijevaju. Znaci uzmi, da nam je realan BDP za 2004 bio negdje izmedju $9.500 i $10.000 :)

Koji veliki rast Bubach? Kad bi svako mjesto koje imamo na oblai se razvilo kao Novalja ili Makarska u ljeti, di bi onda ostala ta ljepota Hrvatske obale? Evo ja sam prije dvije godine htio s prijateljima u Vodice. Krenuli smo od Vodica i zavrsili izjebani i totalno nazivcirani u Brelama di je jos samo jedan Apartman bio slobodan. Mjesta di smo porlazili su bili krcati a o plazama da ni ne govorim. Ok, bilo je odmah uz magistralnu ulicu izmedju Split i Omisa pokraj Copacabane par apartmana di bi si morao djeliti vc s nikm cesima.. "e nes, fala!" Prosle godine na Malom Losinju sam se morao boriti ujutru u 7 sati da dobijem mjesto na onoj maloj plazici ako neces da lezis na plocniku. Hrvatska mi obala sve vise ide na masu. Tome treba stati na kraj ili ce za par godina Hrvatska brzo izgubiti pravo lice u tom vrtlogu i postati drugi Bandirom ili Maljorka! Sto se tice kontinentalne Hrvatske tu mislim da se svi slazemo da se prema njemu nase turisticke zajednice ponasaju kao maceha prima djetetu.

Kakve veze imaju tvoje osobno iskustvo i realne pretpostavke za rast turizma, koji i ionako uz godine u godinu sve vise raste ( iako bi mogao i brze, da se svi nedostatci uklone)?

Ne, Bubach... turizam se treba gledati kao dobrodasao dzeparac. No ako cijelu nasu energiju i proizvodnju samo usmjerimo na turizam onda ce nam vanjskotrgovinska bilanca biti onakva a mozda jos i gora nego sto je vec i sada .. u kurcu! Hrvatskoj fali industrija kao sto je si u zemlju dovela Slovacka. Pogledaj si malo razliku..

Slovacka
Exports: $32.39 billion f.o.b. (2005 est.)
Imports: $34.48 billion f.o.b. (2005 est.)

Hrvatska
Exports: $10.3 billion f.o.b. (2005 est.)
Imports: $18.93 billion f.o.b. (2005 est.)

:cheers:

Kojim slucajem, jako dobro poznajem situaciju u Slovackoj, pa cu ti odgovoriti/postaviti pitanje :

A sto stvarno ima Slovacka od te industrije koju si je donjela u zemlju? Jeftina radna snaga za multinacionalne tvornice i firme. Koliku vrijednost doista ta zemlja ostvari, i da kapital ostaje u istoj? A da ne spominjemo malo i srednje poduzetnistvo koje takoreci nikada nije niti zazivjelo u toj zemlji, a koje je u biti je glavni motor gospodarstva u visoko razvijenim zemljama.
Osim toga, Slovacka ima vecu nezaposlenost od nas, a place su im duplo manje od nasih.

btw, pogledaj si Meksiko koliko izvozi, sigurno duplo vise od Hrvatske, a usporedi standard i nominalni BDP nas i Meksika.

:cheers:

Walter Wolf

February 1st, 2006, 06:08 PM

Hmm, to nije lako procijeniti. Jer upravo pitanje kvaliteta zivota je sasvim individualno i treba se prvo tocno precizirati?!?

kada če moje pišljivi 4.000 Kuna biti 4.000 Eura na mjesec....toj je moj znak za standard Života.

na "Maslow's Heirachy of Needs" ja sam na dno!

ljepo da ljudi iz EU može piti od naša bunara prije nas. ako nema vizija i plan za ovake pitanje ondak čemo biti požareno!

bubach_hlubach

February 1st, 2006, 06:49 PM

^ Hmm, da. U nacelu se slazem. Jos samo kad bi mi netko objasnio mit o zemlji gdje se u prosjeku zaraduje neto od 4.000 eura na mjesec :D

:cheers:

bambam

February 1st, 2006, 07:28 PM

^ Hmm, da. U nacelu se slazem. Jos samo kad bi mi netko objasnio mit o zemlji gdje se u prosjeku zaraduje neto od 4.000 eura na mjesec :D

:cheers:

Hehe... i ja bi odmah tamo otisa da zivim ;)

bubach_hlubach

February 1st, 2006, 07:41 PM

E sve je to ok.. samo problem je u tome da su neki ljudi nesposobi dovesti adekvatnu zamjenu za one firme koje su vec davno propale. Mislim na to da jednostavno suvise malo u mojim ocima investicija teku u HRV. Nemojmo gledati investicije u turizam, bankarstvo i telekomunikacije.. mislim na one proizvodne investicije koji momci iz Varazdina vjesto dovlace na kopno ;) Problem je u tome da je stopa nezaposlenih u HRV veoma visoka i zbog toga se politicari ne usudjuju prestati subvencionirati iz bojaza da bi izgubili vlast.

Proizvodnja gdje god dodje - dobro je dosla. Samo je pitanje kakva proizvodnja? Mnoge greenfield investicije po istocnoj/centralnoj Europi se odnose na sklapanje (polu)gotovih proizvoda od vec gotovih komponenti, sto ne zahtijeva prijenos visoke tehnologije. Pozitivne strane takvih greenfield ulaganja su (trenutno) smanjenje nezaposlenosti. Dok nakon nekog vremena, kad standard naraste, proizvodnja se seli tamo gdje je jeftinija, znaci istocnije.
Po toj logici, vecina istocnih zemalja nece nikad dostici zapadnjake, jer ce istok ostati jeftina radna snaga, a zapad - mozak :D

LF, ja se samo pitam.. ako svaka zemlja uvrstava turizam u svoju uvozno-izvoznu bilanzu zasto onda mi moramo kontra toga? Nemogu povjerovati da su samo nasi bili toliko ludi ga ne uracunati u tu bilanzu. Mislim da se mi samo zbot toga drzimo dobro jer imamo veliku unutarnju potrosnju koja potice zbog turizma. Na drugu stranu, nevjeruj ni jednoj bilanzi koju sam nisi sminko

Iako nisam LF lol, ne znam zasto Hrvatska ne uracunava turizam pod izvoz. Vjerovatno zbog moguceg gubitka argumenata i podmetanja na relaciji HDZ - SDP :D
Ako moze jedna Spanjolska ili Italija racunati turizam pod izvoz, moze i Rvatska.
Turizam je cisti izvozni proizvod u obliku izvoza usluge, jer se inozemnim novcem placaju domace usluge :
Kada Hans s obitelji unajmi Matin apartman na dva tjedna za cca. 700 eura, znaci Mate je prodao svoju uslugu tom strancu. Tako da stvarno ne znam kaj je ovdje toliko sporno.

Kaj se tice izvoza, nezaposlenosti, placa, BDP-a, inflacije i ostalih ekonomskih parametara, treba na sve zemlje primjeniti istu metodu racunanja, a ne selektivno kako se kome prohtije.

:cheers:

OettingerCroat

February 2nd, 2006, 01:17 AM

Hrvatsku 2005. posjetilo 10 milijuna turista

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/01/dubrovnik.jpg

ZAGREB – Hrvatsku je tijekom prošle godine posjetilo gotovo 10 milijuna turista, koji su ostvarili 51,42 milijuna noćenja, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku o fizičkom turističkom prometu za 2005.

Prema tim prvim podacima, u Hrvatskoj je u 2005. registrirano 9.995.070 turista u svim komercijalnim smještajnim objektima, čime su se praktično ostvarila predviđanja turističkih dužnosnika da će u hrvatskom turizmu 2005., osim brojnih rekorda (noćenja, zarade, regionalnog ujednačavanja prometa i drugih), biti zabilježen i onaj o dolasku 10 milijuna turista.

Usporede li se prvi podaci Zavoda o ukupnom ostvarenom turističkom prometu prošle godine, proizlazi da je turista došlo oko 600 tisuća ili 6,3 posto više nego u 2004., dok je noćenja bilo oko 3,6 milijuna ili oko 7,5 posto više.

U ukupnom broju turističkih dolazaka strani su gosti zastupljeni s gotovo 85 posto, a u noćenjima s 89 posto.

Stranih je turista prošle godine u Hrvatsku došlo 8,46 milijuna ili oko 7 posto više nego u godini prije, dok su s 45,98 milijuna noćenja u odnosu na podatke za 2004. ostvarili i veći porast, od oko 8 posto.

Domaćih je turista bilo 1,52 milijuna ili oko 1,3 posto više, a povećao se i broj njihovih noćenja, za oko 2,4 posto, na 5,43 milijuna.

Samo u lanjskom prosincu, prema prvim podacima Zavoda, u Hrvatsku je došlo nešto malo više od 138 tisuća turista, ostvarivši 315,5 tisuća noćenja. To je u odnosu na podatke za isti mjesec 2004. povećanje od oko 4 posto u dolascima i oko 5 posto u noćenjima.

bubach_hlubach

February 2nd, 2006, 02:28 AM

Oettinger, ajde pliz pitaj striku kol'ko smo soldi zaradili od proslogodisnje sezone ;)

:cheers:

bubach_hlubach

February 2nd, 2006, 02:36 AM

DUHANSKI DIV IZ ROVINJA NAJAVLJUJE NOVE INVESTICIJSKE ISKORAKE

Rovinjska Adris grupa povezuje se sa slovenskim Mercatorom?

Nakon što se namire Crkva i zaposlenici, vrlo je izgledno da ostatak portfelja CO-a preuzme Adris

Kojem će se razvojnom projektu uskoro okrenuti jedan od financijski najmoćnijih subjekata u nacionalnom gospodarstvu, rovinjska Adris grupa?

Znatiželja takve naravi raste ovih dana, kako u gospodarskim tako i medijskim kuloarima, a dijelom je podgrijava nekoliko (ne)očekivanih projekcija. Naime, najskuplja investicija u novijoj povijesti Adris grupe, gradnja tvornice u Kanfanaru, čija vrijednost iznosi oko milijardu kuna, gotova je. Paralelno pokrenuta ulaganja u elitne turističke sadržaje, procijenjena na oko 400 milijuna kuna, odvijaju se planiranim ritmom. Znači, Adris uskoro mora izabrati kamo će tijekom ove, ako ne i sljedećih godina, usmjeravati novostvarani višak kuna. Da je investicijski potencijal Adris grupe golem, nesporno je već godinama. Operativna dobit za prvih devet mjeseci lanjske godine iznosila je 658 milijuna kuna. Dobit za 2004. premašila je 897 milijuna dok je godinu dana prije bila nešto niža, dosegnula je tek 829 milijuna kuna. No kada se spominje investicijska snaga Adrisa, spomenuti iznosi tek su “sitniš” uzmu li se u obzir činjenice da se kapital grupe procjenjuje na više od milijardu eura te da kompaniju prati supervisoki rejting, koji jamči kreditne aranžmane o kakvima glavnina domaćih gospodarskih imena može samo sanjati. Hoće li Adris svoje nove, dugoročne ambicije usmjeriti prema najstarijem nacionalnom osiguravatelju Croatia osiguranju? Ili će pak, što se posljednjih dana sve intenzivnije provlači medijskim prostorom dviju susjednih država, prihvatiti izazov partnerskog povezivanja sa slovenskim trgovačkim gigantom Mercatorom? Hoće li odabrati samo jednu od ovih opcija ili će ipak “zagristi” u oba projekta? Banski su dvori, po obvezama prema MMF-u, još lani trebali završiti plan privatizacije CO. Ta će zadaća zbog važnosti i tržišne snage CO biti odrađena tijekom 2006. godine, objasnio je svojedobno u Poslovnom dnevniku ministar Ivan Šuker. I dok na Markovu trgu vlada muk u vrhu najstarijega domaćeg osiguravatelja moguće je ipak doznati kako se doista razgovara o mogućnosti ulaska Adrisa u vlasničku strukturu CO.

Rok od tri mjeseca
Država je još vlasnik 82 posto dionica CO. Kontrolni paket CO namijenjen je Crkvi, kao nadoknada za dio oduzete imovine, a nakon što se podmire obveze na otkup dionica prema sadašnjim i bivšim zaposlenicima, ostatak portfelja vrlo je izgledno preuzima Adris, potvrdio je Poslovnom jedan član Uprave CO. Naš izvor vjeruje kako će svi detalji o konačnoj privatizaciji državnog udjela u CO biti konkretizirani tijekom sljedeća tri mjeseca. Za prvih 11 mjeseci 2005. godine CO je ostvario premijski prihod u iznosu 2,26 milijardi kuna uz dobit od 89,6 milijuna kuna. Tržišna vrijednost Croatije procjenjuje se na oko 300 milijuna eura, što znači da državni udjel vrijedi do 240 milijuna eura. Uđe li Adris sa Sanaderovom Vladom doista u tu transakciju za otkup dionica CO morat će izdvojiti između 60 i 100 milijuna eura, ovisno hoće li se raditi o kontrolnom ili nešto većem paketu. Premda slovenski mediji povezivanje Adrisa i Mercatora najavljuju vrlo izvjesnim, a o tome sve glasnije govore i gospodarski kuloari u Hrvatskoj, s ovdašnje razine taj se projekt i ne čini baš realnim. Naime, Adris je svojom poviješću dokazao kako ih zanima samo onaj biznis koji donosi brz povratak investiranog, a trgovina to nije. Mercator je u hrvatsku stigao početkom 2000. godine i još posluje s gubitkom. Premda u kompaniji ne žele otkriti koliko iznosi, dosadašnji poslovni minus taj se podatak može posredno isčitati iz izjave Žige Debeljaka, koji je za nedavna posjeta Zagrebu rekao da su Mercator-Hrvatska lani dokapitalizirali sa 635 milijuna kuna ;). Kao spojnicu Adrisa i Mercatora mediji izvlače prethodnu kupnju Getroa od strane rovinjskog duhanskog diva. Međutim, iz Getroa su jučer Poslovnom izričito opovrgli da vlasnik tog trgovačkog lanca Vjekoslav Gucić razgovara o prodaji tvrtke. Getro nije na prodaju premda je zbog odlično dislociranih objekata i dobrih poslovnih rezultata već neko vrijeme meta mnogih kupaca, kažu u toj tvrtki te naglašavaju kako imaju vrlo jasan strateški plan daljnjeg samostalnog razvoja.

Povezivanje Adrisa i Mercatora stoga je izglednije izvan hrvatskih prostora, odnosno na tržištu Srbije gdje se slovenska tvrtka već pozicionirala i koje je dugoročno primamljivije obzirom da je dva puta veće od hrvatskog i skoro pet puta od slovenskog. Nedavne najave o povezivanju Agrokora, Mercatora i srbijanske Delte možda ipak donesu obrat u kojem će Adris zapravo podržati Mercator u preuzimanju Delte.

Nacionalni intertes
Ključni čovjek Adris grupe, samozatajni Ante Vlahović tijekom posljednjih pet godina dao je samo tri intervjua. Upravo u posljednjem istupu (prosinac 2004.) Vlahović je znakovito najavio da Adris želi postati vodeći igrač u srednjoj i istočnoj Europi, te da ih uz duhan i turizam intenzivno zanima prehrambena industrija, osiguranje i trgovina. Adris namjerava iskoristiti sve mogućnosti strateških partnerstava obzirom da ocjenjuje da je uistinu došao krajnji trenutak da se prekine totalno prepuštanje hrvatskog tržišta stranom kapitalu, rekao je te naglasio da Adris namjerava djelovati i u nacionalnom interesu jer, buduća konkurentna pozicija hrvatskog gospodarstva unutar proširene EU uvelike će ovisiti o stvaranju nekoliko konkuretnih i uspješnih hrvatskih tvrtki. Te Vlahovićeve najave, čini se stigle su u fazu realizacije.

:cheers:

SinCity

February 2nd, 2006, 03:28 AM

Sisak obnavlja kolodvor: Gradit će se otočni peroni i pothodnik
Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/01/kolodvor_v.jpg

Sada su putnicima za ulazak u vlakove potrebne ljestve ili pomoć suputnika, jer se u visoke vagone penju s razine tla

SISAK - Hrvatske željeznice vrlo su ozbiljno shvatile problem s kojim se svakodnevno suočavaju stotine putnika na glavnom sisačkom željezničkom kolodvoru.

Stoga je u tijeku pribavljanje građevinske dozvole kako bi se prvi uredili i sagradili otočni peroni koji bi bili povezani pothodinkom. Sada su putnicima za ulazak u vlakove potrebne ljestve ili pomoć suputnika, jer se u visoke vagone penju s razine tla. U Sisku, koji je još prije 144 godine dobio prugu na glavnom kolodvodu, nema uređenih perona.

- To ćemo promijeniti i sigurno je da će već iduće godine Siščani imati potpuno nov glavni kolodvor - rekao je prekjučer u Sisku Marijan Klarić, potpredsjednik Uprave HŽ-a.

HŽ i Grad Sisak dogovorili su sufinanciranje daljnjeg uređenja i modernizacije sisačke željezničke stanice. U skladu s tim dogovorom, HŽ je isprojektirao rekonstrukciju kolodvora izvođenjem triju velikih zahvata.

Prvi je podizanje razine prvog kolodvora, kako bi se putnicima olakšao ulazak u vlak. Drugi je gradnja drugog otočnog perona za putnike. Taj će peron biti dugačak 310 metara i bit će natkriven.

Za taj zahvat HŽ će morati ukloniti treći kolosijek. Treći veliki zahvat je gradnja pothodnika između 1. i 2. perona. Postoji mogućnost da se taj pješački pothodnik produži do obližnjeg autobusnog kolodvora. Projektiranje i ishođenje svih potrebnih dozvola trebalo bi biti dovršeno ove godine i, kako je prekjučer potvrdio Marijan Klarić nakon razgovora u Gradskom poglavarstvu, velika rekonstrukcija željezničkog kolodvora u Sisku zapravo počinje.

Sisački je kolodvor stariji i od zagrebačkog

Prije četiri godine, prigodom obilježavanja 140. obljetnice izgradnje pruge Zidani Most - Zagreb - Sisak, HŽ je uredio povijesnu zgradu sisačkog željezničkog kolodvora.

HŽ je u te radove uložio više od 3,5 milijuna kuna, a postavljena je nova fasada, promijenjen je krov te je uređena nadstrešnica nad prvim peronom, čime je zgrada kolodvora, koja je starija od zgrade glavnog kolodvora u Zagrebu, zablistala punim sjajem i prestala je biti ruglo Siska.

SinCity

February 2nd, 2006, 04:19 AM

Hungarian-Croatian gas pipeline to get off to a quick start

Tuesday, 31, January 2006 09:56:00 AM

Croatian press agency Hina has reported that the planned 1.5 billion cubic metre annual capacity high-pressure natural gas pipeline between Hungary and Croatia will be 296-kilometre long and would cost EUR 135 million. The Hungarian section of the pipeline will be longer, and building the 215-km section would cost EUR 100 million. MOL's potential contribution is still unclear.

Hina has also reported that the Croatian government has already set up a workgroup to manage potential tasks related to building the LNG storage facility on Krk island.

While it now seems that the project, agreed by the Croatian and Hungarian governments last week, will get off to a quick start in the absence an official announcement from MOL the potential contribution of MOL is still unclear, said Péter Tordai, analyst at K&H Equities.

“What is certain is that opening up a new direction in Hungary's gas supply could be beneficial for MOL through higher transmission revenues, although at the moment we are unable to give an estimate on this due to the lack of information on the total length of new deliveries and the planned schedule of the pipeline construction," he added.

Tordai said he maintained his ‘Hold' rating on the stock with a target price of HUF 22,650.

SinCity

February 2nd, 2006, 05:24 AM

Croatia: Insurance Market Grows By 12.2% Y/Y In 2005
Source: ISI Emerging Markets

Domestic insurance companies collected HRK7.4 billion (€1 billion) premiums in 2005, which represented a growth by 12.2% year-on-year, the preliminary data released by the Croatian Agency for Supervision of Financial Services showed. The state-owned Croatia osiguranje remained the biggest insurance company on the domestic market with premium revenues of HRK2.8 billion, up 3.3% y/y. The next in the list were Erste osiguranje with HRK841.4 million premium revenues (up 15.6% y/y) and Allianz with revenues of HRK751.5 million (up 35.7% y/y). Life insurance posted faster growth of 22.2% y/y to HRK1.9 billion while life insurance premiums increased by 9.1% y/y to HRK5.5 billion in 2005. The number of insurance companies in the country is 24.

Kommandant Mark

February 2nd, 2006, 05:39 AM

Hrvatsku 2005. posjetilo 10 milijuna turista

I ja jedan od njih. :cheers:

Jedna od mojih slicica iz Dubrovnika...postavicu sve uskoro:

http://img143.imageshack.us/img143/9359/dubrovnik15ek.jpg (http://imageshack.us)

Kommandant Mark

February 2nd, 2006, 05:41 AM

HRZ : nabavka novih aviona za osnovnu obuku

Rec je o Ceskom Zlin 242L
$125.000USD komad
a u pitanju je 4 aparata

http://www.slovenskavojska.si/images/poklicna/enote/pdriu_lets/lets_06.jpg

bambam

February 2nd, 2006, 08:44 AM

Dok mi raspravljamo o Balkanskoj Uniji, Kosorka i HDZ vam svoju varijantu Balkanske Unije sprema :bash:

Da bi Hrvatska u sadašnjoj situaciji, u kojoj žena za života prosječno rodi tek 1,4 dijete, zadržala postojeći broj stanovnika, svake bi godine trebala imati 15.000 useljenika više nego iseljenika!

Budući da je, prema procjenama, danas broj useljenika i iseljenika jednak, država treba pronaći način da stimulira 15.000 osoba godišnje da se dosele u Hrvatsku.

Takve je namjere najavila i ministrica Jadranka Kosor, rekavši kako će jedna od mjera Nacionalne demografske politike, koju ministrica najavljuje već dvije godine, biti i plan useljavanja ciljnih skupina.

Tečajevi hrvatskog jezika

- Prema mojem mišljenju, Hrvatska se treba pozabaviti kontroliranim useljavanjem, što čine i ostale zemlje sa sličnim problemima. Treba odlučiti kakva joj populacija treba i tada reći, primjerice, stimulirat ćemo useljavanje, ali ne starijih od 40 godina i ne nepismenih - objašnjava demograf Jakov Gelo, ujedno i član Vladina Savjeta za demografsku politiku.

Pritom, kaže, država će napraviti ozbiljnu analizu i vidjeti iz kojih država želimo stimulirati useljenike, kako bismo dobili kompatibilnije skupine od spontanih useljenika, odnosno skupine koje će se lako integrirati u naše društvo i smatrati Hrvatsku svojom domovinom.

- Nama su svakako najinteresantnije zemlje koje bilježe tendenciju povećanog iseljavanja mladih i kojima je istodobno Hrvatska financijski atraktivnija od domicilne zemlje.

To su očito zemlje nove Europe - Ukrajina, Bugarska, Rumunjska, Srbija, BiH, Kosovo - objašnjava demograf Gelo. Dakle, dodaje, Hrvatska može motivirati tamošnje stanovnike za dolazak mjerama poput organiziranja tečajeva hrvatskog jezika u njihovim zemljama, olakšavanjem dobivanja državljanstva, osiguravanjem posla i sličnim.

Rađanje bolje od useljavanja

Međutim, Gelo upozorava da useljavanje ne može biti nadomjestak za novorođene u Hrvatskoj, na čijem povećanju Hrvatska mora sustavno raditi.

- Stimuliranje useljavanja je “jeftinije” od stimuliranja rađanja, no to je samo kratkoročno rješenje. Naime, useljenici iz nama zanimljivih zemalja vrlo se brzo prilagođavaju našem načinu života i našim prokreacijskim navikama. Valja znati da je u njihovim zemljama pak stopa nataliteta još niža nego kod nas - objašnjava Gelo.

Uz to, dodaje, Hrvatska će kao mjeru populacijske politike svakako donijeti i plan povratka svojih iseljenika, kao i jasnu politiku redistribucije stanovništva kako bi stimulirala naseljavanje slabo naseljenih područja poput Like ili otoka.

BROJKE:

- žena rodi 1,4 dijete
- 2100. godine Hrvatska će imati 1,5 milijuna stanovnika manje
- Hrvatskoj treba 15.000 useljenika godišnje da bi održavala broj stanovnika
- poželjne skupine: mladi i obrazovani
- ciljane države: Ukrajina, Rumunjska, Bugarska, BiH, Srbija i Kosovo

-----------------------------

Ovo je stvarno cista glupost! Upavo u 90-tima smo vidjeli koliko srbi prihvacaju Hrvatsku kao njihovu domovinu. Kad vidim kako se koje od tih skupina ponasaju u Njemackoj.. Bugari se getoiziraju i samo se sa svojima druze... Ukrajinci su poznati da bez cakije ne izlaze van na ulicu i uz ruse se kao stranci najvise vole baviti kriminalom... kojeg vraga ce nam to! U inozemstvu zivi vise Hrvata nego u domovini i tu se treba traziti useljenike. Povlasticama poticati da se ispalti (ili bolje receno da ne boli po novcaniku) tak da jedna obitelj bude u stanju da rodije, obuce i skoluje 2 -3 djece.

long foot

February 2nd, 2006, 09:49 AM

Bambam, bez panike! ;) Da pogodim odakle je taj članak? Iz Večernjeg :D

Inače ja sam protiv bilo kakvog organiziranog i kolektivnog useljavanja bilo koga zbog već spomenute getoizacije. Sve treba ići prirodnim procesom, bez ikakvog poticanja. A ako već moramo nekoga useljavati, dovedimo onda natrag naše iseljenike i njhovu djecu iz latinske Amerike koji tamo zbog lošeg ekonomskog stanja ne vide neku perspektivu.
A možda da raspišemo i tjeralicu za Sincityjem pa da ga vratimo u Zadar :D

bambam

February 2nd, 2006, 10:21 AM

Bambam, bez panike! ;) Da pogodim odakle je taj članak? Iz Večernjeg :D

Inače ja sam protiv bilo kakvog organiziranog i kolektivnog useljavanja bilo koga zbog već spomenute getoizacije.

Hehe.. nije iz vecernjaka :) nego iz Jutarnjih Novina... neznam koji ugled taj tabloid ima u Hrvatskoj.. U Hrvatskoj citam pretezito Vjesnik.. no on se u Njemackoj prodaje uvijek sa jedan dan zakasnjenem i zbog toga si prisiljen, ako zelis biti aktualan, da citas Jutranji, Slobodnu Dalmaciju ili Vecernjak. A od tih troje navedenih mi se naj vise dopada Jutarnji.

Inače ja sam protiv bilo kakvog organiziranog i kolektivnog useljavanja bilo koga zbog već spomenute getoizacije. Sve treba ići prirodnim procesom, bez ikakvog poticanja. A ako već moramo nekoga useljavati, dovedimo onda natrag naše iseljenike i njhovu djecu iz latinske Amerike koji tamo zbog lošeg ekonomskog stanja ne vide neku perspektivu.
A možda da raspišemo i tjeralicu za Sincityjem pa da ga vratimo u Zadar :D

Hehe.. da cu i ovo dozivjeti da se mi absolutno slazemo u nasim pogledima ;)

:cheers:

long foot

February 2nd, 2006, 10:35 AM

Hehe.. nije iz vecernjaka :) nego iz Jutarnjih Novina... neznam koji ugled taj tabloid ima u Hrvatskoj.. U Hrvatskoj citam pretezito Vjesnik.. no on se u Njemackoj prodaje uvijek sa jedan dan zakasnjenem i zbog toga si prisiljen, ako zelis biti aktualan, da citas Jutranji, Slobodnu Dalmaciju ili Vecernjak. A od tih troje navedenih mi se naj vise dopada Jutarnji.

Jao, kako sam mogao tako strašno pogriješiti? :weird:
Inače, razlika između večernjeg i jutarnjeg je mizerna - tek politički predznak (večernji je desničarski, a jutarnji ljevičarski list) ali oba su smeće od novina.

Hehe.. da cu i ovo dozivjeti da se mi absolutno slazemo u nasim pogledima ;)

:cheers:
Pa mi se i inače slažemo, barem generalno, razilazimo se tek oko nekih sitnih detalja ;)

Kommandant Mark

February 2nd, 2006, 06:15 PM

Pa samo ovde u Torontu imate preko 100.000 Krajisnika (Srbi iz Krajine)...dakle nema zime za Hrvatsku ako se svi oni vrate. Neki moji prijatelji su se vec vratili za Knin.

long foot

February 2nd, 2006, 06:20 PM

da ipak malo ne pretjeruješ? ;)

bubach_hlubach

February 2nd, 2006, 09:06 PM

Bratic iz Njemacke mi je bio na 6 mjesecnoj humanitarnoj misiji u Zadarskoj i Sibenskoj zupaniji pod pokroviteljstvom njemacke vlade. Za dva mjeseca covjek ide na Cipar, a zatim na Sri Lanku:D

Anyway, svrha misije je bila nadgledanje i pomaganje povratka hrvatskih i srpskih izbjeglica/povratnika. Situacija kakvu mi je on opisao iz prve ruke bas ne ide u prilog srpskim povratnicima; to su vecinom starci koji zive u izoliranim mjestima, zatim onih par mladjih koji se odluce vratiti, uglavnom su bez posla i izlozeni raznim vrstama diskriminacije - jednom rijecju; zive kao gradjani drugog reda, nesto kao americki Indijanci u SAD-u.
Takodjer, velika vecina srpskih povratnika u ove dvije zupanije, nakon obnove i povrata njihove imovine, isti se odlucuju za instant prodaju ili zamjenu imovine s Hrvatima iz BiH, i sele naravno za Republiku Srpsku ili za Srbiju.
Tako da u zadarskom i sibenskom zaledju najvise upravo ima Hrvata doseljenika iz BiH. :)

:cheers:

tonycro

February 3rd, 2006, 12:06 AM

Za nekoliko godina kad Hrvatska udje u EU biti ce i Hrvata iz bh, i Srba "povratnika" i stranaca sa hrpom love i novim vilama....mora proci jos neko vrijeme da se taj kotac okrene ,a dotle treba raditi i raditi i samo raditi!
Ne vjerujem ja demografima da je slika nacije bas tako crna!

OettingerCroat

February 3rd, 2006, 12:35 AM

Oettinger, ajde pliz pitaj striku kol'ko smo soldi zaradili od proslogodisnje sezone ;)

:cheers:

moze prijatelju ;)

bambam

February 3rd, 2006, 08:46 AM

Radnici Specijalnih vozila mogu napokon odahnuti, jer je u četvrtak kasno popodne potpisan ugovor između »Đure Đakovića« i Hrvatskih željeznica, vrijedan oko 250 milijuna kuna. Naime, nakon tri mjeseca odgađanja i ovotjednog mirnog prosvjeda radnika, ugovorena je proizvodnja 300 vagona za HŽ. Saborski zastupnik Zdravko Sočković istaknuo je da je prosvjed bio nepotreban i dodao da je ovo vjerojatno posljednji puta da »Đaković« dobiva ovako vrijedan posao, pod tako povoljnim uvjetima. Naime, ugovoreno je avansno plaćanje od 25 posto, a za svaku isporuku vagona, rok plaćanja je 30 dana. Predsjednik Uprave Hrvatskih Željeznica Davorin Kobak, naglasio je da ugovor nije nikada bio upitan što se tiče HŽ-a.

bambam

February 3rd, 2006, 08:48 AM

Premda će proces ulaska u EU sljedećih godina potaknuti strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, nije realno očekivati njihov velik rast, upozorava se u najnovijim prognozama zagrebačkog Ekonomskog instituta. Razlog tome je malo tržište, kao i manja atraktivnost Hrvatske u usporedbi s većinom novih članica Unije.
----------------
Upravo tako! No necu da pocenem opet pricu o tome kako bi se to moglo rijesiti ;)

:cheers:

bambam

February 3rd, 2006, 08:54 AM

Nakon kraće stanke, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ponovno se vratio Hrvatskoj, posvetivši joj proteklih dana jedno pismo i jedan autorski članak. Pismo je Rupel uputio Ursuli Plassnik, ministrici vanjskih poslova Austrije, zemlje koja trenutačno predsjedava Europskom unijom, a što je u njemu napisao, predstavio je prije nekoliko dana u svom članku objavljenom u slovenskom dnevnom listu Delo.
U tom programskom tekstu Rupel je nerješavanje otvorenih pitanja između dviju susjednih zemalja (u vezi s granicom, bankama, nuklearkom) povezao s »upitnom privrženošću Hrvatske europskim vrijednostima«. Da ne bi pak sve ostalo na sada već uobičajenom tužakanju susjeda, slovenski ministar vanjskih poslova otišao je i korak dalje te zatražio od kolegice Plassnik da ubuduće, sve odluke koje se tiču ispunjavanja »zajedničkih europskih vrijednosti« država koje budu pristupale EU, »moraju biti prihvaćene konsenzusom«.
U prijevodu, Rupel traži da, primjerice, Hrvatska ne može napraviti niti jedan novi korak prema EU bez prethodnog odobrenja Slovenije. Taj Rupelov prijedlog novost je u odnosu na trenutno stanje po tome što implicira neke dodatne mehanizme provjere svake od kandidatkinja za tu asocijaciju u vezi s ispunjavanjem »zajedničkih europskih vrijednosti«. Također, taj prijedlog znači i definitivno odustajanje Slovenije od solističkih pokušaja blokade naše zemlje na njenom putu prema EU.
Još donedavno se, naime, iz Ljubljane put Zagreba vrlo ozbiljno prijetilo referendumom kojim bi Slovenci navodno blokirali Hrvatsku. Kako se toj varijanti u više navrata, i unatoč žestokim kritikama tamošnjih medija, usprotivio slovenski predsjednik Janez Drnovšek, ocijenivši je tek ucjenom koja bi samo pogoršala odnose, sada Rupel pokušava isti učinak postići na zaobilazni način. Pritom igra i na kartu rastućeg protivljenja širenju Europske unije.
Slovenskom ministru vanjskih poslova mora se priznati smisao za sastavljanje relativno dobrih taktičkih rješenja kad je riječ o sporovima s Hrvatskom. Ono, međutim, u čemu je danas jednako slab kao i ranijih godina jesu - argumenti kojima potkrepljuje svoje teze. Tako je Rupel, da bi dokazao kako Hrvatska, eto, nije privržena europskim vrijednostima, ustvrdio da to, među ostalim, potvrđuje preimenovanje Piranskog zaljeva u Savudrijsku valu te onemogućavanje poslovanja slovenskim bankama u Hrvatskoj.
Što se Savudrijske vale tiče, taj prigovor je isto toliko opravdan kao kada bi Franuzi prigovarali Britancima zašto La Manche zovu Engleskim kanalom. Kad je o bankama riječ, u Hrvatskoj ne može poslovati samo Nova ljubljanska banka i to dok ne vrati oduzetu štednju hrvatskih građana. S obzirom da je Slovenija taj potez provela diskriminirajući štediše prema nacionalnom podrijetlu, time se sada bavi i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Što se, pak, zajedničke nuklearke tiče, spor o dugu za neisporučenu struju sada je pred odgovarajućim tijelom u Washingtonu.
Hrvatska odavno predlaže da se na taj način, izlaskom primjerice, pred Međunarodni sud u Haagu, riješi i spor o razgraničenju na moru. Uostalom, na taj je način svoje granične sporove riješila i većina sadašnjih članica EU. No, umjesto izlaska pred sud trećega, Rupel radije piše pisma u kojima traži pravo na političku blokadu Hrvatske. Na taj način želi prisiliti našu zemlju da prihvati rješenja međusobnih sporova koja odgovaraju Sloveniji. No, sve je više onih i u deželi koji ne vjeruju u uspjeh takve politike.

bambam

February 3rd, 2006, 08:55 AM

bambam

February 3rd, 2006, 09:11 AM

Hrvatski robni izvoz u prošloj godini iznosio je gotovo 52,5 milijardi kuna ili više od 8,8 milijardi dolara.

Riječ je o porastu izvoza 8,5 posto u kunskim, odnosno 9,8 posto u dolarskim iznosima u odnosu na 2004. godinu. Lani je najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner bila Europska unija, u koju je hrvatski izvoz porastao 5,6 posto u dolarskim iznosima, na nešto manje od 5,5 milijardi dolara. Europska je unija u 2005. u ukupnom hrvatskom izvozu sudjelovala sa 62,1 posto. Među članicama Unije najviše trgujemo s Italijom, Austrijom i Njemačkom. Jedine članice EU s kojima smo ostvarili suficit su Cipar, Grčka, Latvija i Malta. Znatan porast robne razmjene zabilježili smo i u trgovini s Bugarskom i Rumunjskom, zemljama koje zajedno s Hrvatskom čine CEFTA-u. Naš je izvoz u zemlje CEFTA-e lani iznosio više od 120,6 milijuna dolara, što je 23,6 posto više nego u 2004. godini.

Dvoznamenkastu stopu rasta izvoza Hrvatska je lani zabilježila jednino u trgovini sa Srbijom i Crnom Gorom, 33,8 posto, i Makedonijom, 10,1 posto. U BiH smo lani izvezli robu u vrijednosti većoj od 1,26 milijardi dolara.

bambam

February 3rd, 2006, 09:23 AM

Hrvatska je još u lipnju 2005. godine potpisala dokument o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine na području zapadnog Balkana, Rumunjske, Bugarske i Moldavije.

To, naime, stoji u zaključku konferencije ministara trgovine jugoistočne Europe održanom u Sofiji 10. lipnja te godine, a na tu nas je činjenicu uputio mr. Neven Mimica, predsjednik saborskog Odbora za europske integracije.

Na tom je sastanku, održanom u okviru Pakta o stabilnosti, hrvatsku stranu zastupao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimir Vranković. U tom se dokumentu podsjeća da je još 14. listopada 2003. na ministarskoj razini dogovoreno da “Radna grupa za trgovinu preporuči dodatne korake za liberalizaciju i olakšavanje trgovine... kako bi se osigurala ekonomski efikasna zona slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi”.

Nepotrebna paranoja

Pozivajući se na to, ministri u Sofiji zaključuju da bi “jedinstveni sporazum o slobodnoj trgovini unaprijedio regionalnu suradnju”, te nalažu Radnoj grupi da “unaprijedi razgovore o jedinstvenom sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi bio utemeljen na tekstu Sporazuma o slobodnoj trgovini u srednjoj Europi (CEFTA, op. Ž. T.)”.

Također, ministri zaključuju da bi takav sporazum mogao biti zaključen tijekom 2006. godine. No, prema informacijama iz Pakta o stabilnosti, pregovori su još u ranoj stručnoj fazi, pa postoji sumnja da bi mogli biti dovršeni u planiranom roku.

Pakt o stabilnosti je u trenutku osnivanja (Sarajevo, 1999. godine) kao jedan od temeljnih ciljeva postavio regionalnu suradnju te olakšavanje trgovine u cilju ubrzanog gospodarskog razvoja, što je rezultiralo sklapanjem 31 bilateralnog ugovora o zoni slobodne trgovine na području zapadnog Balkana.

Mala korist

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/02/organizacije_karte_1.jpg

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/02/organizacije_karte_3.jpg

Europska komisija pak u svojoj komunikaciji pod naslovom “Zapadni Balkan na putu prema EU: konsolidiranje stabilnosti i poticanje napretka” u poglavlju pod naslovom “Regionalna trgovinska integracija” navodi da je na tom planu došlo do značajnog napretka zahvaljujući mreži bilateralnih sporazuma.

U posljednjem pasusu teksta stoji kako “Komisija podržava ove inicijative”, što se odnosi na gore navedene zaključke ministara trgovine iz Sofije.

Neven Mimica ističe da je cijela priča izazvala nepotrebnu političku paranoju u Hrvatskoj i dala priliku malim strankama da skupljaju političke poene.

Naime, tekst EK jasno navodi da je temelj politike Bruxellesa prema zapadnom Balkanu definiran u Solunu 2003. godine, a to znači individualni ulazak zemalja u EU, ističe Mimica.

Dodaje također da je ideja proširenja CEFTA-e na područje jugoistočne Europe dobra, ali da Hrvatska neće imati veće koristi od toga. Naime, BiH je već suspendirala značajan dio bilateralnog sporazuma, a Makedonija traži prostor za dodatnu zaštitu.

Busek podržao Sanaderovu ideju o širenju CEFTA-e

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/02/organizacije_karte_2.jpg

Erhard Busek, koordinator Pakta o stabilnosti, podržao je danas ideju hrvatskog premijera o širenju CEFTA-e na zemlje zapadnog Balkana, Moldaviju, a možda i Ukrajinu. A premijer Ivo Sanader još je jednom, nakon sastanka s Busekom, odbacio svaku primisao o obnovi Jugoslavije kroz inicijativu o zoni slobodne trgovine na Balkanu.

- Hrvatski prijedlog o širenju CEFTA-e je vrlo zanimljiv i Hrvatska je na taj način pokazala da ima vodeću ulogu u regiji na putu prema EU - rekao je Busek u Zagrebu, doputovavši na Sanaderov poziv kako bi hrvatskoj javnosti objasnio spornu inicijativu o stvaranju zone slobodne trgovine. Busek je jasno poručio da su jedini ciljevi inicijative jačanje političke stabilnosti u regiji i stvaranje boljih uvjeta poslovanja.

- Nitko u EU ne razmišlja o obnovi Jugoslavije ili bilo koje druge slične kreacije - rekao je Sanader

sack of spuds

February 3rd, 2006, 10:17 AM

Croatia: EU Grants €51 mn for Infrastructure Projects

17:11 - 31 January 2006 - The Croat government announced that it had received its first funds as an official candidate country for European Union (EU) membership as the country expects to receive a total of €245 million from the EU by the end of 2006 for such projects.

As part of the accession package, candidate countries are eligible for funding to prepare them for joining, including funds earmarked for infrastructure improvements and structural reforms.
Of the initial package of €51 million, €29 million will be used for a much larger project to rebuild a railway line linking the eastern city of Vinkovci with the Serbian border.

Another project to be funded by the EU is the development of a water supply project in the central town of Karlovac.

The EU's first progress report on Croatia was positive, stating that the country is seen to be taking the necessary steps to prepare for accession.

The majority of infrastructure funds are initially intended to go towards war reconstruction.

Depending on the efficiency with which Croatia succeeds in implementing structural reforms and improving its infrastructure, the country is expected to join the bloc by 2009.

AstroBoy

February 4th, 2006, 02:25 AM

Croatia: A 'New Deal' for Transport Infrastructure
February 03, 2006 23 10 GMT

http://web.stratfor.com/images/cis/art/2_3_croatia_889.jpg

Summary

Croatia will begin an infrastructure-improvement project by the end of 2006 that is ambitious enough to be dubbed the "New Deal" by Transport Minister Bozidar Kalmeta. Consisting of an expansion of railways and waterways, the project will position Croatia as the fastest inland route from Asia to Central Europe. The economically favorable project will solve many transportation problems facing the entire region, such as congested transport in the Bosporus and unstable transport through Serbia. And as Croatia begins its accession talks with the European Union, these projects will further solidify its bid.

Analysis

Croatia will begin an ambitious construction project of rail, road and waterways that will make the country the fastest inland route from Asia to Central Europe -- a plan baptized the "New Deal" by Croatian Transport Minister Bozidar Kalmeta. The projects include a large rail line from Rijeka, Croatia, to Barcs, Hungary; an expansion of the Croatian ports of Rijeka and Vukovar on the Adriatic Sea; and a channel connecting the Danube and Sava rivers.

The economically favorable projects will solve many transportation problems for the entire region, such as congested transport in the Bosporus and the unstable state of transport through Serbia. As Croatia begins its accession talks with the European Union, these projects further solidify its bid.

Croatia is one of the few countries from the former Yugoslav bloc with a functioning economy and no outstanding political issues, making its bid to join the EU as early as 2008 a shoo-in. In addition to furthering Croatia's economic development, these projects will reduce government spending on road projects, increase gross domestic product (GDP) and create many new jobs throughout the nation -- especially in the high-unemployment region of Slavonia, where the channel is to be built. They will also fit in with a shift in EU transportation policies over the past few years from road transport to rail and river due to cost and ecological issues.

The first project is a $740 million channel connecting the Danube and Sava rivers, set for completion in 2013. The channel will begin in the Danube port of Vukovar, cut across Slavonia and connect to the Sava port of Slavonski Brod -- reducing the distance goods must travel between the ports by 259 miles. At present, the Danube and Sava transport only a small percentage of their capacity. Thirty-two million tons a year transit the Danube, though it has a capacity to transport 92 million tons. The Sava river transports under a million tons a year, though it has the capacity to transport 15 million tons. And the channel will have a 12 million ton capacity. The difference in transport capacity between the Danube and Sava rivers will be dealt with by using the port of Vukovar to load containers on smaller ships for transit on the Sava and larger ships for transit on the Danube.

Vukovar, which serves both Croatia and Bosnia-Herzegovina, is already a highly important port. And once the channel is complete -- along with the connecting rail projects -- Vukovar will be even more important as a key port connecting the North, Black and Adriatic seas. Currently, 850,000 tons per year transit Vukovar. After the planned expansion, however, this will grow to 2.5 million tons by 2015 and 6.5 million tons by 2025.

The second segment of Croatia's construction project is a $1.3 billion rail line beginning at the port of Rijeka, crossing the Sava in Zagreb and ending in Barcs. A rail line built in 1873 follows a portion of this route; 5 million tons of goods per year transit this route. The proposed line follows a more direct route that will cut the travel time in half, and will have the capacity to transport 25 million tons a year. The port of Rijeka will begin transporting more than 30 million tons of goods a year, making it one of the most important ports in Central and Eastern Europe -- more than the ports in Trieste, Italy, or Kopar, Slovenia.

Upon the completion of both projects, Rijeka and Vukovar will create a corridor able to cut transportation time from the Black Sea to Europe by a week. Moreover, the new route will solve the European Union's transportation problems through the Bosporus and Serbia. The Bosporus, which links the Black Sea with the Mediterranean, is one of the most-used and most-congested cargo routes from Asia to Europe, resulting in constant delays.

Serbia has also constituted a transport obstruction since the 1999 NATO bombings wiped out most of the infrastructure along its highly used section of the Danube. This included the bombing by NATO of several bridges, which blocked commercial traffic. Debris from the bombings remains, still hindering transport; the bombing also affected sections of the riverbed. Serbia is currently preoccupied with its own political instability as it faces independence referendums from two of its territories, Montenegro and Kosovo. Europe can reopen its transportation routes from the region -- and more securely -- with Serbia's neighbor, Croatia.

For its part, Croatia faces the predicament of financing its large projects, projects due to begin by the end of the year. The planned budget is not entirely out of Croatia's pocket, since the projects will lead to reduced spending on road-building, greatly increased GDP and lower unemployment. And the EU will more than likely step in to aid the investments, if not fully subsidize them, especially since Croatia is expected to join the European Union eventually and the projects reduce EU dependence on outside factors, such as Turkey and Serbia.

http://www.stratfor.com/products/premium/read_article.php?id=261789

long foot

February 5th, 2006, 08:52 AM

Čitam u novinama jučer da je odgođena gradnja autoceste Zagreb-Sisak koja je trebala početi u veljači i to iz dva razloga:
- na natječaj za izvođača radova pristigla je samo jedna ponuda (da bi natječaj bio valjan, moraju pristići najmanje dvije)
- gradska skupština Zagreba još nije usvojila izmjene Prostornog plana oko južnog ulaza autoceste u Zagreb koja bi se tunelom ispod ranžirnog kolodvora trebala vezati na Sarajevsku. Novi prostorni plan poslan je u gradsku skupštinu, ali se zbog nedostatka kvoruma nije glasalo o njemu :sleepy:

bambam

February 5th, 2006, 09:27 AM

Jupiter Adria procjenjuje da će ukupna investicija u predloženi razvitak na Visu biti oko 100 milijuna eura te da bi se mogla realizirati u idućih pet godina, nakon čega bi Vis postao najpoželjnije odredište na Sredozemlju

Švicarska holding kompanija Jupiter Adria ponudila je Gradu Visu da joj se pridruži kao "joint venture partner" na natječaju Fime za prodaju 75,4 posto redovnih dionica hotelske kuće "Vis", u čijem sklopu posluju hoteli Issa i Tamaris, te da joj bude partner u realizaciji razvoja i adaptaciji ključnih turističkih objekata u vlasništvu Visa d.d. i Grada Visa. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a do tada će i varaždinska Fima odlučiti hoće li prodati te hotele ili ne.

Razvoj koji predlaže Jupiter Adria na Visu, umjesto postojeće 223 hotelske sobe s dvije zvjezdice, nudi otprilike 400 hotelskih soba, 300 vezova u marini, 140 apartmana, 85 vila i gradskih kuća, dodatne prostore s hranom, pićem i sportskim sadržajima u kategoriji s 4 i 5 zvjezdica. Jupiter Adria procjenjuje da će ukupna investicija u predloženi razvitak na Visu biti oko 100 milijuna eura te da bi se mogla realizirati u idućih pet godina, nakon čega bi Vis postao najpoželjnije odredište na Sredozemlju.

Također, Jupiter Adria je zainteresiran i za kupnju komiškog hotela Biševo, koji bi uredili u wellness terapijski hotel, a predložili su i gradnju lukobrana u Komiži.

Vlasnik Jupiter Adrije je Commerz Banka

Jupiter Adria osnovan je u srpnju prošle godine, s kapitalom od 100 tisuća švicarskih franaka, a sjedište mu je u Luzernu.

Pod šifrom CH-100.3.785.398-2 ta je švicarska tvrtka registrirana za financijske djelatnosti, promet nekretninama, realizaciju turističkih projekata, graditeljstvo, trgovanje vrijednosnim papirima... Stvari izgledaju znatno ozbiljnije iz podataka da je Jupiter Adria tvrtka kći Jupiter International Group PLC, međunarodnog društva za upravljanje imovinom, sa sjedištem u Londonu, ali u vlasništvu njemačke Commerz Bank. Jupiter International Group upravlja imovinom vrijednom čak 17 milijardi eura.

SinCity

February 6th, 2006, 04:14 AM

... into huge Financial institution that will attemp buy out Splitska Banka (6th largest) and a bunch of other Croatian firms .....

Spojene CO i HPB kupuju Adris, Agrokor i Podravka
Pišu: Sonja Hodak, Andrea Koščec

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/05/co_v.jpg

ZAGREB - Croatia Osiguranje i Hrvatska poštanska banka udružit će se u jednu kompaniju, čime bi Hrvatska dobila vrlo snažnu financijsku grupu. Vladin plan za udruživanje CO i HPB-a neposredna je posljedica neuspjeha prethodnog plana, da ta dva podzueća kupe Splitsku banku, da je, de facto, ponovo pdoržave.

“Preko mene mrtva,” poručio je šef Misije MMF-a za Hrvatsku Dimitri Demekas kada mu je rečeno da Vlada želi podržaviti Splitsku banku. Plan je bio da u aktualnoj prodaji Splitske sudjeluju CO i HPB,dakle dvije snažne državne firme, uz pomoć jakih hrvatskih tvrtki, ali MMF nije želio pristati da privatna banka postane opet državna.

Vlada stjerana u kut tim stavom, ali i činjenicom da je Splitska jednostavno prevelik zalogaj (procjena vrijednosti oko 700 milijuna eura), ovih je dana dobila spasonosno rješenje.

Budući da Sanader i njegov gospodarski tim u Vladi žele snažnu hrvatsku financijsku grupaciju naspram stranih bankara, skovan je plan da se udruže Croatia osiguranje i HPB te da se od njih stvori respektabilnog igrača.

Spajanje osiguranja i banaka već je dosad pokazalo iznimno dobre učinke za obje branše, a i takvo se objedinjavanje smatra budućnošću. Kada se stvori tvrtka majka koja ima kćerke CO i HPB, a navodno je ministar Ivan Šuker već dobio zadatak da to provede, ići će se u njezinu dokapitalizaciju.

To znači da će se pozvati privatni jaki hrvatski investitori u partnerstvo s državom. Njih će predvoditi Adris grupa uz pratnju Agrokora i Podravke, a mogli bi se pridružiti Kraš, Gavrilović i drugi. U toj dokapitalizaciji privatnici bi uložili gotov novac i stekli većinski 51 posto vlasništva, dok bi država zadržala 49 posto tvrtke majke. U posljednjoj, trećoj fazi, država bi dio svojih dionica ponudila javnom ponudom (IPO) na burzi, a dio bi možda i zadržala.

Opcije za Crkvu
Ova opcija otvara mogućnost i da se Crkvi isplati dio duga koji je nemoguće vratiti u naturi. Moguće je da Crkva prihvati manjinski paket i postane dioničar kao što je jednom davno u povijesti CO-a to već bio slučaj, a može se i dug namiriti novcem iz te transakcije. Važno je reći da Crkva nije željela prihvatiti nikakv veći paket dionica Croatia osigura-nja kako se ne bi našla u situaciji da odgovora za poslovanje te tvrtke

Vojkoviću ne ide vođenje
Značajni padovi tržišnih udjela Croatia osiguranja poklapaju se s dolaskom Hrvoja Vojkovića (HSLS) na čelo te kuće. U zadnjoj propaloj privatizaciji, onoj iz 2001., CO je imala psihološki, a i financijski, vrlo značajan ukupni tržišni udio iznad 50 posto.

Nakon njegova dolaska udjeli su počeli padati u raznim segmentima, a ukupno je u 2004. jedva održana razina od 40-tak posto, da bi lani skliznula i niže od 40. Osiguravateljni stručnjaci iz te kuće otpočetka upozoravaju da je Vojković vrlo malo angažiran oko biznisa, više se bavi raznim sponzorstvima i zapošljavanjima. Čak je njegova uprava ovih dana preko novina zakukala da ne zna gdje im je predsjednik.

Vrijednost Croatije i HPB-a
U tvrtki majci koja objedinjuje CO i HPB, zasada samo CO ima više ili manje poznatu vrijednost. Po tržišnoj kapitalizaciji CO vrijedi 1,8 mlilijardi kuna, a država u tim svim dionicama drži udjel od 80-tak posto. Za 51 posto CO-a u zadnjoj privatizaciji Triglav je nudio 105 milijuna eura, a Allianz 56 milijuna eura. Na toj propaloj privatizaciji, finalne j eponude otvarao Hrvoje Vojković, tadašnji ministar gospodarstva.

Je li ikada netko ozbiljno procjenjivao vrijednost HPB-a nije poznato, no obično se banka prodaje po vrijednosti iz knjiga umnoženoj sa faktorom tri. Za HPB je nepoznato i hoće li se spojiti s Croatia bankom, što bi dodatno povećalo vrijednost, no teško je reći koliko.

:applause:

SinCity

February 6th, 2006, 05:01 AM

Centar za praćenje brodova zaživio i u Vukovaru
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/05/vukovar_v.jpg

U hrvatski VTS sustav utrošeno je 3 milijuna kuna, a za njegovu kupnju i vani ima zainteresiranih

VUKOVAR - Instaliranjem posebnog sustava za praćenje plovidbe Dunavom i Dravom iz Lučke kapetanije Vukovar odnedavno je moguće praćenje svih brodova, putnika i tereta koji njima prometuju.

Veća sigurnost plovidbe

Takav sustav postoji još samo u Beču, a za instalaciju i usavršavanje uređaja za potrebe Centra za praćenje plovidbe Dunavom, nazvanog i VTS centar, u protekle dvije godine utrošeno je čak tri milijuna kuna.

- Sustav omogućuje povećanu sigurnost plovidbe na svakom metru Dunava i Drave kroz Hrvatsku, ali i daje punu logističku potporu lukama, špediciji, policiji, carinskim službama. U svakom trenutku mogu znati koji brod uplovljava u naše teritorijalne vode, koliko putnika prevozi, kakav je teret na njemu i kolika je njegova količina - tvrdi Damir Obad iz vukovarskog Centra za praćenje plovidbe Dunavom.

Hrvatski proizvod

Sustav je u potpunosti hrvatski proizvod, a za njegovu kupnju već postoji zanimanje u inozemstvu. Najzainteresiraniji su za njega u Beogradu, no cijena VTS sustava za sada je poslovna tajna.

- Preduvjet za praćenje brodova jest ugradnja posebne opreme, tzv. AIS transpondera na svakoga od njih. Takvim automatskim identifikacijskim sustavom brod se javlja našem centru, a mi na digitalnim kartama očitavamo njegov položaj i sve nužne informacije. U slučaju havarije, primjerice, istog trena takvu informaciju možemo prenijeti policiji i hitnoj službi kako bi mogle pravodobno reagirati - dodao je Obad.

Obveza posjedovanja identifikacijskog sustava na brodovima još ne postoji, no ohrabruju vrijesti koje stižu iz Austrije. Od početka 2007. godine nijedan brod neće moći proći kroz tu zemlju, a da ne posjeduje takvu opremu pa se očekuje da će takva obveza biti uvedena i cijelim tokom Dunava.

Vučedolska golubica za mjesec dana na Dunavu
Sigurnosti plovidbe Dunavom pridonijet će i riječni brod Vučedolska golubica, koji je za potrebe Agencije za plovne putove unutarnjih voda u Vukovaru sagrađen u brodogradilištu Kraljevica. Taj 10 milijuna kuna vrijedan brod koristit će se za nadzor plovnog puta i plovidbe na Dunavu tijekom cijele godine, a njegov se dolazak u Vukovar očekuje za mjesec dana.

bubach_hlubach

February 6th, 2006, 05:24 AM

SinCity

February 6th, 2006, 06:55 AM

^^ I agree with you on this Bubach. This period of foreign banks owning the whole Croatian Financial sector needs to end. They have played their role in the changes but its time to return this to some form of Croatian ownership. From this we can play our part in dominating the regions banking sector including our own. Fingers crossed this happens and that Splitska Banka returns as our own. Its an opportunity not to miss.

Personally I dont give a fuck what the IMF have to say about it either.

OettingerCroat

February 6th, 2006, 07:06 AM

bubach_hlubach

February 6th, 2006, 08:02 AM

I agree with you on this Bubach. This period of foreign banks owning the whole Croatian Financial sector needs to end. They have played their role in the changes but its time to return this to some form of Croatian ownership. From this we can play our part in dominating the regions banking sector including our own. Fingers crossed this happens and that Splitska Banka returns as our own. Its an opportunity not to miss.

Personally I dont give a fuck what the IMF have to say about it either.

Yup, that's it, and you said it all - exactly my point. :)

:cheers:

SinCity

February 7th, 2006, 03:07 AM

High speed express trains will roar 160 kph across Slavonia towards the border with Serbia in a new project to be jointly financed by the EU and the Croatian government. This is part of the plans in upgrading Corridor X.

All I can say is that with the recent annoucement of a new high speed rail line from Budapest to Rijeka via Zagreb, on top of a number of other rail infrastructure projects and new trains ...... Croatian Railways is entering a new golden age :okay:

Vlakovi će Slavonijom juriti 160 km na sat
Piše: Tomislav Jurilj
Foto: Damir Glibušić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/06/pruga_vel.jpg

VINKOVCI - Zahvaljujući znatnoj financijskoj pomoći EU-a, Hrvatske će željeznice obaviti 76 milijuna eura vrijednu rekonstrukciju posljednje neobnovljene dionice međunarodnog X. koridora na putu kroz Hrvatsku, a riječ je o 34 kilometra pruge od Vinkovaca do Tovarnika i granice sa SCG.

- Bez pomoći EU-a, koja bespovratnim sredstvima za izgradnju infrastrukture sufinancira 38 posto te investicije, ili 28,8 milijuna eura, Hrvatska i HŽ to ne bi mogli učiniti još duže vrijeme.

Usko prometno grlo

Radovi koje će u potpunosti obavljati domicilne tvrtke trebali bi početi 1. kolovoza ove godine, a puštanje tog prometnog pravca u punu funkciju planirano je za 1. siječnja 2008. - objasnio je ministar prometa Božidar Kalmeta. On je istaknuo kako je taj dio pruge postao usko prometno grlo na tom izuzetno važnom paneuropskom pravcu koji preko Hrvatske povezuje austrijski Salzburg sa Solunom.

- Činjenica da je zadnja rekonstrukcija pruge Vinkovci - Tovarnik obavljena daleke 1974. dovoljno govori u kakvom je stanju ta dionica koja je pretrpjela štete tijekom Domovinskog rata. Vlakovi tih 33,5 kilometara pruge trenutno prolaze brzinom od samo 40 km/h, što je najsporije na cijelom X. koridoru, a nakon rekonstrukcije jurit će maksimalnom brzinom od 160 km/h - objasnio je Kalmeta.

Obnovit će se i kolodvori

Prema njegovim riječima, osim rekonstrukcije samih tračnica i podloge, opsežan projekt rehabilitacije obuhvaća i obnovu brojnih pružnih prijelaza, ali i gradnju novih sigurnosnih rampi. - Cijela će dionica biti elektrificirana, opremljena modernim telekomunikacijskim sustavima, a bit će postavljena i nova prometna signalizacija. Osim toga, znatan dio novca uložit će se u sanaciju i obnovu nekoliko kolodvora na toj dionici - dodao je ministar prometa.

Očekuje se porast prometa

Kalmeta je posebno naglasio činjenicu da je željeznički pravac do sada imao značajnu konkurenciju u paralelnom cestovnom pravcu upravo zbog brzine prometovanja, što uskoro više neće biti slučaj, pa se očekuje znatan porast prometa roba i ljudi tom dionicom, kao i preusmjeravanje tih tokova na jeftiniji i ekološki prihvatljiviji način prijevoza.

Kommandant Mark

February 7th, 2006, 04:51 AM

Od Zagreba do Beograda za 2 i po sata?
Do Ljubljane za jos pola? Lepo lepo:)

Ovog zadnjeg leta, putovali smo 14+ sati na relaciji Beograde-Zagreb-Zidani Most-Ormoz-Ljutomer. I tri - cetiri presedanja. Nikad vise:D

Majevčan

February 7th, 2006, 05:08 AM

High speed express trains will roar 160 kph across Slavonia towards the border with Serbia in a new project to be jointly financed by the EU and the Croatian government. This is part of the plans in upgrading Corridor X.

All I can say is that with the recent annoucement of a new high speed rail line from Budapest to Rijeka via Zagreb, on top of a number of other rail infrastructure projects and new trains ...... Croatian Railways is entering a new golden age :okay:

Vlakovi će Slavonijom juriti 160 km na sat

VINKOVCI - Zahvaljujući znatnoj financijskoj pomoći EU-a, Hrvatske će željeznice obaviti 76 milijuna eura vrijednu rekonstrukciju posljednje neobnovljene dionice međunarodnog X. koridora na putu kroz Hrvatsku, a riječ je o 34 kilometra pruge od Vinkovaca do Tovarnika i granice sa SCG.

- Bez pomoći EU-a, koja bespovratnim sredstvima za izgradnju infrastrukture sufinancira 38 posto te investicije, ili 28,8 milijuna eura, Hrvatska i HŽ to ne bi mogli učiniti još duže vrijeme.

Usko prometno grlo

Radovi koje će u potpunosti obavljati domicilne tvrtke trebali bi početi 1. kolovoza ove godine, a puštanje tog prometnog pravca u punu funkciju planirano je za 1. siječnja 2008. - objasnio je ministar prometa Božidar Kalmeta. On je istaknuo kako je taj dio pruge postao usko prometno grlo na tom izuzetno važnom paneuropskom pravcu koji preko Hrvatske povezuje austrijski Salzburg sa Solunom.

- Činjenica da je zadnja rekonstrukcija pruge Vinkovci - Tovarnik obavljena daleke 1974. dovoljno govori u kakvom je stanju ta dionica koja je pretrpjela štete tijekom Domovinskog rata. Vlakovi tih 33,5 kilometara pruge trenutno prolaze brzinom od samo 40 km/h, što je najsporije na cijelom X. koridoru, a nakon rekonstrukcije jurit će maksimalnom brzinom od 160 km/h - objasnio je Kalmeta.

Obnovit će se i kolodvori

Prema njegovim riječima, osim rekonstrukcije samih tračnica i podloge, opsežan projekt rehabilitacije obuhvaća i obnovu brojnih pružnih prijelaza, ali i gradnju novih sigurnosnih rampi. - Cijela će dionica biti elektrificirana, opremljena modernim telekomunikacijskim sustavima, a bit će postavljena i nova prometna signalizacija. Osim toga, znatan dio novca uložit će se u sanaciju i obnovu nekoliko kolodvora na toj dionici - dodao je ministar prometa.

Očekuje se porast prometa

Kalmeta je posebno naglasio činjenicu da je željeznički pravac do sada imao značajnu konkurenciju u paralelnom cestovnom pravcu upravo zbog brzine prometovanja, što uskoro više neće biti slučaj, pa se očekuje znatan porast prometa roba i ljudi tom dionicom, kao i preusmjeravanje tih tokova na jeftiniji i ekološki prihvatljiviji način prijevoza.

Sounds very interesting :)

SinCity

February 7th, 2006, 06:40 AM

Sjedište Jadranske euroregije u Puli?

VENECIJA - Potpisom zajedničke deklaracije o namjeri, u ponedjeljak su u Veneciji predstavnici šest zemalja (Hrvatska, Slovenija, Italija, Albanija, Crna Gora i BiH) i službeno potvrdili namjeru osnivanja zajedničke, Jadranske euroregije. Jednom osnovana, ona će pokrivati sedam hrvatskih obalnih županija, slovenske primorske općine, po sedam talijanskih regija i albanskih pokrajina uz Jadran, cijelu Crnu Goru, te Hercegovačko-neretvanski kanton u BiH. Područje na kojem živi oko 22 milijuna stanovnika.

Predloženim Statutom određeno je da će to biti neprofitna pravna osoba, u kojoj su svi osnivači ravnopravni. Sjedište će joj najvjerojatnije biti u Puli, gdje je za 2. srpnja ove godine dogovoreno i njezino osnivanje, a izvršni odbor zasjedat će svaki put u drugoj državi.

Očekuje se da bi za prvog predsjednika Jadranske euroregije mogao biti izabran istarski župan Ivan Jakovčić, koji se značajno angažirao na njezinu osnivanju, predsjedavajući posljednjih godina i tzv. Privremenom jadranskom vijeću, tijelu koje obavlja sve potrebne pripreme za osnivanje. Cilj je te integracije, za koju je inicijativa pokrenuta još 2002. u Opatiji, na ljetnoj školi Skupštine Europskih regija, usuglašavanje aktivnosti korištenja i očuvanja zajedničkih resursa, ponajprije Jadrana kao najvrednijeg zajedničkog prirodnog bogatstva.

Potpisnici Deklaracije kroz nju će nastojati svoje projekte uključiti u programe s financijskom podrškom Europske unije, a među zajedničkim ciljevima naglasak je na očuvanju stabilnosti svih uključenih regija, jačanju socijalne i gospodarske kohezije te održivom razvoju. U gospodarskom području radit će se na unaprjeđenju poljoprivrede, ribarstva i turizma, s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša, a konačni politički cilj je integriranje svih zemalja članica Jadranske euroregije u Europsku uniju. [D. Knapić]

SinCity

February 8th, 2006, 04:53 AM

Dubrovnik: Novi izgled kampusa nagrađen u Rotterdamu
Piše: Lidija Crnčević

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/07/dubrovnik2.jpg

Prema projektu, sveučilišni kompleks ne bi bio zagrađena ‘enklava’ grada, nego bi omogućio kvalitetan i živ suživot studenata s domaćim stanovništvom

DUBROVNIK - Studio 3LHD u kojemu radi i dubrovački arhitekt Marko Dabrović u sklopu projekta “Novi svjetionici hrvatskoga Jadrana”, koji objedinjuje sedam hrvatskih arhitektonskih rješenja na obali, obradio je i osmislio izgled sveučilišnog kampusa na potezu od Parka Gradac do prostora stare bolnice. S tim su projektom nastupili na bijenalu u Rotterdamu, gdje su predočena hrvatska rješenja održivog razvoja jadranske obale pod pritiskom masovnog turizma dobila drugu nagradu.

- U dogovoru s gradskom upravom na čelu s gradonačelnicom Dubravkom Šuicom odlučili smo osmisliti arhitektonsko-urbanistički projekt prostora stare bolnice koja je GUP-om namijenjena znanosti, odnosno dubrovačkom Sveučilištu. Ono je kompatibilno turističkom ljetno-zimskom ritmu u Dubrovniku, kojemu bi dolazak 5 tisuća studenata puno značio - rekao je Dabrović.

Osnovna ideja vodilja cijeloga arhitektonskog rješenja bila je otvorenost prostora koji ne uključuje samo prostor kompleksa stare bolnice, nego i zapušteni park u neposrednoj blizini, potom gradski park Gradac, Danče i drugo. Riječ je o gotovo 110 tisuća kvadrata javnog prostora i paviljonskom tipu objekata u koje bi se smjestili različiti sadržaji. Arhitekti su ih osmislili prema postojećim idejama i potrebama Sveučilišta s kojima ih je upoznao rektor Mateo Milković, a među kojima su i prostor za Institut za istraživanje mora, Glazbena akademija, laboratoriji, studentske kantine, smještajne jedinice za gostujuće profesore i nevladine udruge. Na takav način sveučilišni kompleks ne bi bio zagrađena “enklava” grada, nego bi omogućio kvalitetan i živ suživot studenata s domaćim stanovništvom.

Vićan: Grad neće odustati od bolnice

- Stvari treba nazvati pravim imenom i reći da se ovdje radi o sukobljavanju različitih interesa - rekao je dogradonačelnik Pero Vićan, komentirajući odugovlačenje preseljenja Sveučilišta u prostor stare bolnice.

Vićan tvrdi da Grad neće odustati od znanstvene namjene toga prostora, iako postoje snage i u Dubrovniku i u Zagrebu koje svim silama i lobiranjima nastoje da se ne dogodi Sveučilište u staroj bolnici, a pri tome su vođeni jedino kapitalom. Da se u ovom kompeksu dogodi bilo koji i čiji hotel, to bi bila tragedija za mlade ovoga grada.

Uz dogradonačelnika Antuna Kisića i rektora Matea Milkovića, Vićan je bio gost tribine o staroj bolnici, sveučilišnom kompleksu Dubrovnika održane u večernjim satima 6. veljače u organizaciji Art radionice Lazareti, ali na njoj nije bio nitko u ime Županije.

SinCity

February 8th, 2006, 05:15 AM

Varaždinske Toplice gradit će nove terme
Piše: Nedjeljko Krčar
Foto: Željko Hajdinjak

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/07/terme.jpg

Tvrtka je osnovana radi pripreme gradnje novog kompleksa hotela, bazena, wellness centara, sportskih terena i drugih sadržaja

VARAŽDIN - Skupština Varaždinske županije danas je donijela odluku da bude suosnivač tvrtke Forum toplice d.o.o. iz Varaždinskih Toplica i time je zapravo počeo postupak gradnje novih termi, neovisno od sadašnje Specijalne bolnice i hotela Minerva. Tvrtka je osnovana radi pripreme gradnje novog kompleksa hotela, bazena, wellness centara, sportskih terena i drugih sadržaja.

- Ovo je jedan od najvećih projekata gospodarskog razvoja Županije, a možda i države. Do sada na tom planu nije učinjeno ništa, jer to nije tako jednostavno sagraditi, pošto je mnogo toga izvan utjecaja Županije. Ako bude otkupljeno zemljište, onda Varaždinska županija garantira najatraktivnije toplice kod nas. Otkup zemljišta ovisi o građanima Varaždinskih Toplica, koji moraju prepoznati daljnji razvoj, tim više što gotovo 75 posto termalnih voda odlazi u kanalizaciju - rekao je danas župan Radimir Čačić vijećnicima skupštine.

Tvrtku Forum toplice zajednički osnivaju Grad Varaždinske Toplice, Specijalna bolnica i Županija s jednakim udjelima. Za privremenog direktora imenovan je Željko Gjud, član Gradskog poglavarstva Varaždinskih Toplica.

Zamjenik župana Predrag Štromar, koji je potpisnik društvenog ugovora o osnivanju, rekao nam je da su osnovni poslovi tvrtke da otkupi zemljište, pripremi idejne projekte, potakne promjene u prostornim planovima, te da se na temelju idejnih projekata pronađe strateški partner. Uz to, Forum toplice d.o.o. moraju od države zatražiti i dobiti koncesiju za korištenje geotermalnih voda, koje bolnica sada koristi ispod 30 posto. Štromar je napomenuo kako već postoji interes nekoliko potencijalnih strateških partnera, ali da se najprije treba otkupiti zemljište i izraditi idejni projekti kako bi se s njima moglo razgovarati.

Ballota

February 8th, 2006, 01:37 PM

O low-cost kompanijama:
http://img148.imageshack.us/img148/4939/dsc011573cv.th.jpg (http://img148.imageshack.us/my.php?image=dsc011573cv.jpg) http://img205.imageshack.us/img205/3185/dsc011584uo.th.jpg (http://img205.imageshack.us/my.php?image=dsc011584uo.jpg) http://img143.imageshack.us/img143/7448/dsc011593zz.th.jpg (http://img143.imageshack.us/my.php?image=dsc011593zz.jpg)

:cheers:

SinCity

February 9th, 2006, 03:53 AM

Thanks Mate. :okay:

Another new bridge to be built over the Cetina river, part of the new Split-Dubrovnik motorwar now under construction ...

Nad Cetinom se diže most od 140 metara
Piše: Vedrana Bekavac Šuvar

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/08/most-v.jpg

BLATO NA CETINI - Gradnja autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik na dionici od Biska prema Šestanovcu u dužini od 26 km napreduje planiranom dinamikom.

Na toj će dionici biti sagrađeno više od 20 objekata, od čega tri vijadukta, tri umjetna tunela, dva tunela, deseci prolaza, propusta i podvožnjaka te jedan most. Upravo most preko kanjona rijeke Cetine izaziva najviše pozornosti. Njegova gradnja je počela, trenutačno se kopaju temelji, a već početkom ožujka počinju armirano-betonski radovi.

Složen pothvat

MOST
Cijena - 75 milijuna kuna
Visina - stotinjak metara
Raspon luka - 90 metara
Rok završetka - ljeto 2007.
Most, dug 140 metara s glavnim rasponom od 90 metara s jedne i druge strane kanjona, kapitalni je objekt zbog načina gradnje i zbog toga što premošćuje prirodnu barijeru kanjona na jedinstven način. Sama investicija gradnje iznosi oko 75 milijuna kuna.

- Zbog konfiguracije terena poslovi oko gradnje prilaznih putova za dolazak teške mehanizacije izrazito su složeni. U kanjonu Cetine neće biti nikakvih zahvata ni skela. Tehnologija gradnje je tzv. slobodna konzolna gradnja - objašnjava glavni inženjer projekta gradnje mosta u ime investitora Hrvatskih autocesta Veljko Nižetić.

Odron u rijeku

Gradnja mosta povjerena je hrvatskoj tvrtki Konstruktor inženjering, provjerenom graditelju mostova. Glavni inženjeri i šef gradilišta ing. Željko Ljutić svakodnevno nadgledaju sve što se radi. Pogled nad liticama kanjona dubokog stotinjak metara pomalo je zastrašujući. Bagerima se pokušava zaustaviti što više kamenih gromada kako se ne bi odronile u kanjon. Nažalost, poneki kamen ipak završi na dnu kanjona.

- Strogo se pazi na uvjete zaštite okoliša koji su iskazani u Studiji utjecaja na okoliš. Radovi na iskapanju temelja mosta izvode se primjerenom tehnologijom kako bi se, koliko je god moguće, smanjilo upadanje materijala iz iskopa u korito rijeke. Investitor i izvođač će po završetku radova poduzeti mjere kako bi se korito vratilo u prvobitno stanje - napominje inženjer Nižetić.

Most na rijeci Cetini, na lokaciji Šćadin, zajedno s autocestom do Šestanovca svečano će biti predan na korištenje u ljeto 2007.

OettingerCroat

February 9th, 2006, 04:11 AM

i just checked on my croatian wallmap, this bridge is immediately before Šestanovac, the end of this stretch of motorway. so for a year, travelers will be able to exit the motorway soon after passing over a tall, impressive bridge, which always leaves a good impression ;)

OettingerCroat

February 9th, 2006, 04:21 AM

the new high speed line Hungarian Border-Koprivnica-Zagreb-Rijeka, as part of the 5b corridor will make up the majority of the rail traffic in Central Europe :eek:

and i fully agree with Kalmeta that railways are "absolutely more important for the transportation of freight than motorways" :yes: :okay:

Koridor 5B preuzet će velik dio prijevoza iz srednje Europe

Gradnja nove pruge Botovo Rijeka na tzv. koridoru 5B, koju je nedavno najavio ministar Božidar Kalmeta, u interesu je HŽ-a i njihove jadranske orijentacije.

Razvoj koridora 5B i 5C vrlo su bitni HŽ-u, posebno 5B koji cijeli prolazi kroz RH. Za razliku od tranzitnih koridora, ovi uključuju i razvoj hrvatskih luka, brodara, špeditera, što puno znači za razvoj RH, a tu puno veću ulogu ima smjer Rijeka Botovo objašnjava Marijan Klarić, član uprave HŽ-a.

Novom nizinskom prugom prema Rijeci povećali bi se kapaciteti teretnog prijevoza te bi se mogao preuzeti prijevoz robe iz Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i čak južnog dijela Njemačke za prekomorske destinacije. Dodaju da bi povećanim kapacitetom taj smjer donosio najviše prihoda HŽ-u.

Postoje dvije varijante, kupska i drežnička trasa, za koje su već izrađeni idejni projekti, ali je prioritet dobila drežnička, koja je već određena i prostornim planovima kaže Klarić.

Gradnja i modernizacija pruge Botovo Rijeka mogla bi početi već 2007., rekao je Kalmeta, a njezin završetak može se očekivati 2010. godine. U budućem razvoju HŽ-a prioritet je povezivanje morskih i riječnih luka, kaže Kalmeta, a željeznice su apsolutno važnije za prijevoz tereta od autocesta. (J. Bo.)

(Večernji list)

SinCity

February 9th, 2006, 05:04 AM

^^ Bravo Oettinger! :applause: :applause:

Croatia is in a strategic position to exploit this kind of potential :yes:

Kommandant Mark

February 9th, 2006, 05:41 AM

No professional theater work in Croatia? No problem, Serbia is always looking:yes:

=================================

Scena - VECERNJI LIST

08.02.2006 18:53
ULOGA SNOVA Hrvatska glumica dobila angažman u srpskoj predstavi 'Tko se boji Virginije Woolf'
Mia Begović: Glumim u Beogradu, ali na - hrvatskom !
Autor Želimir CIGLAR

ZAGREB - Priznajem, glumim u Beogradu u predstavi Edvarda Albeea „Tko se boji Virginije Woolf”, čija će premijera biti 29. travnja u Sava Centru, kazala nam je jučer Mia Begović, glumica kazališta Kerempuh, i dodala kako im je baš htjela postaviti svoj uvjet kad su joj organizatori to sami ponudili: da Milan Gutović, Mina Lazarević i Milan Tomić glume na srpskom, a ona na svome - hrvatskom jeziku! Već je bila na čitačim probama i tvrdi kako im jezik nije bio nikakva prepreka.

Presudno je bilo to što mi je moj direktor Duško Ljuština dopustio angažman otkriva Mia, koja svoj angažman u susjedstvu ne smatra nimalo dvojbenim:

Prije mene u Beogradu su radili i Ksenija Pajić, Snježana Banović, svoje su radove promovirali i Matija Dedić, Alka Vuica, Juliana Matanović, Arsen Dedić... Mislim da nam je samo kompliment to što nas zovu da surađujemo priča Mia, koja je u Beogradu vrlo popularna i zbog uloge u „Villi Mariji”.

Pitanja o honoraru smatra nepristojnim, ali dodaje da u Beogradu ima osobnog vozača i automobil na raspolaganju. Redatelj je arhitekt i filmski redatelj s praškom diplomom Stojan Stojčić, poznat po režiji „Nečiste krvi” sa Šerbedžijom u glavnoj ulozi. O ozbiljnosti projekta pod okriljem producentske kuće Singidunum svjedoči i podatak da glazbu sklada - Kornelije Kovač.

Mia glumi ulogu Marte, koju je na filmu šezdesetih glumila Elizabeth Taylor i koju na Broadwayu trenutačno igra Kathleen Turner. No, čuveno Martino psovanje, koje je gospođu Taylor zamalo stajalo Oscara, danas nikoga ne sablažnjava. A Mia će psovati na hrvatskom... i to usred Beograda! Mia priznaje da je njezina uloga Helene Jurak u „Villi Mariji” pridonijela angažmanu u predstavi.

Ta je sapunica u Srbiji vrlo gledana, a Helena je na listi popularnosti dobila ocjenu 9,8. Ipak, kaže da prije svega pripada teatru, a budući da zasad nema za nju uloge u Kerempuhu i domaćim teatrima, svoj radoholičarski nerv rado iskušava u susjedstvu.

Nego, kakvo je to psovanje na hrvatskom? Zar ce nam trebati prevodioc da gledamo ovu predstavu?:lol:

bubach_hlubach

February 9th, 2006, 06:10 AM

S obzirom koliko clanaka na hrvatskom dnevno prolistas, tebi niti ne treba prevoditelj. Ti s hrvatskim vec vladas kao mala beba zveckom :D

:cheers:

bambam

February 9th, 2006, 03:10 PM

Ovo stvarno nije normalno! Stvarno neznam koji kurac je se Nacionalu nadigao da tiska te karikature nakon toga svega sto je se vec desilo u arapskom svijetu. Pa zar stvarno moze neko biti toliko glup i naivan da umijesto da se prci i tura nosa tamo di mu nije mjesto. Pogotovo "Nacional" koji toliko poznat po cijelom svijetu za svoje internationalno priznat veliki standard jurnalisma. Nemogu tom listu vjerovati da je htio samo da informise ljude koje te karikature nisu u mogucnosti da vide. Bullshit.. tko ih nije vidio na televizoru vidio ih je priko interneta.

Ono sto se desava u arapskom svijetu pa i evo sada u Sarajevu ja nikako ne podrzajem niti hocu da komentiram, jer mislim da bi to upravo trebali muslimani sami da cine i potaknu raspravu o tome.

Bez da komentiram o karikaturama, neznam dali je nasem Nacionalu ikako svjesno da je "Jyllands-Posten" ultradesnicarske novine sa otvorenom nacionalistickom tenzijom. "Jyllands-Posten" je se i prije istaknuo s ispadima, provokacijama i parolama protiv stranca (u tu rubriku padamo i mi Hrvati jer nismo evropljani u njihovim ocima), rimokatolicima, muslimanima, zidovima, istospolno sexualno orijentiranima, romima.. Mislim da je pogresan signal se solidarizirati upravo sa "Jyllands-Posten"??? A da "Jyllands-Posten" nema nista protiv toga da otiska karikature o Holocaustu... necudi me ni najmanje!!!

bubach_hlubach

February 10th, 2006, 03:18 PM

^ :okay:

Mnoge clanice slavnih Nesvrstanih jos uvijek pozitivno percipiraju Hrvatsku kao ravnopravnog partnera :D ;)

Nego, umjesto izvoznog kvantinteta clanaka o politickim sukobima na lokalnim razinama, treba vise medijskog prostora ostaviti clancima posvecenim "egzoticnim" doseljenicima i njihovom zivotu u Hrvatskoj :)

:cheers:

AstroBoy

February 11th, 2006, 05:22 AM

Stakla za Ferrari, Bentley, Bugatti i Lamborghini iz Lipika

Da bi se još više učvrstio na izbirljivom tržištu autoindustrije, a partnerima jamčio dostignutu kvalitetu, Lipik Glas je ovih dana potpisao ugovor o suradnji s Institutom »Ruđer Bošković«

Zahvaljujući ubrzanoj obnovi, uvođenju suvremene tehnologije, obrazovanju i usavršavanju isključivo mladih stručnjaka, poboljšanju organizacije rada te suradnji sa znanstvenim krugovima, u svega četiri godine Lipik Glas je prerastao okvire hrvatskih granica. Svojim visoko sofisticiranim proizvodima postao je sada nezaobilazni čimbenik u svjetskoj autoindustriji.

Staklima te hrvatske tvrtke u posljednje dvije godine opremaju se modeli vrhunskih automobilskih marki kao što su Ferrari i Bentley. U Lipiku se pripremaju preuzeti proizvodnju stakala za još dvije marke iz niskoserijskih, a visokokvalitetnih vozila - Bugatti i Lamborghini, koje kao i Bentley pripadaju grupi Volkswagen. Time će tvornički kapaciteti u cijelosti biti ispunjeni proizvodnjom automobilskih stakala visoke vrijednosti čija je cijena u skladu s kvalitetom i zahtjevima kupaca.

Za sve proizvode poslovni partneri iskazuju priznanja tvornici u Lipiku, koja ima i certifikat za proizvodnju stakala za sva osobna vozila grupe Volkswagen.
Da bi se tvrtka još više učvrstila na izbirljivom tržištu autoindustrije, a poslovnim partnerima jamčila dostignutu kvalitetu pa i više od toga, početkom ovog tjedna generalni direktor Lipik Glasa Danijel Zadjelović i direktor Instituta »Ruđer Bošković« prof. dr. Mladen Žinić potpisali su ugovor o suradnji.
No, i prije su stručnjaci Ruđera dolazili u Lipik, a ugovorom se sada ta suradnja učvrstila.

»Današnja proizvodnja stakla je visoko zahtjevna. Zbog toga smo pokrenuli inicijativu da prvo potpišemo krovni sporazum kojim je načelno dogovorena suradnja, a za svaki pojedinačni projekt potpisivat će se konkretni ugovor«, izjavio je Zadjelović.

Već sada u Lipik Glasu navode nekoliko konkretnih projekata od izrade softvera za automatsku registraciju svih parametara u proizvodnji stakala do kemijske analize sirovine i gotovih proizvoda, kao i mjerenja energetske transmisije stakla. Spominje se i suradnja vezana uz doktorat budućeg mladog znanstvenika koji će svoje radno mjesto naći u tvornici u Lipiku. Ipak, najviše će se koncentrirati na područje autoindustrije gdje će se zajedničkim snagama rješavati i definirati poteškoće u proizvodnji.

»Koliko je nama je potrebna pomoć jer bez znanosti ne možemo dalje u proizvodnji, toliko će to koristiti i Institutu jer će se upoznati s proizvodnjom i stanjem na terenu«, kaže Zadjelović, ističući da su zahvaljujući Ruđeru postali članovi Udruge proizvođača obnovljive energije u Hrvatskoj. Za korištenje solarne energije tržištu nude i solarno staklo.

»Zahvaljujući suradnji s Institutom kupcima ćemo moći ponuditi nova tehnološka poboljšanja u proizvodnji. Time se potvrđuje dio naše strategije usmjeren na tehnološki zahtjevnije proizvode koji sadrže veći udjel dodatne vrijednosti«, napominje Zadjelović.

Ideju Uprave da se u proizvodnji povežu s Ruđerom podržao je većinski talijanski vlasnik. Od Zadjelovića doznajemo da Isoclima namjerava pomoći u osnivanju zavoda pri Institutu koji bi se bavio staklom.
U Lipik Glasu u međuvremenu pripremaju proizvodnju stakla za dva nova Ferrarijeva modela koji bi se na tržištu trebali pojaviti ove godine. Samo lani Ferrariju je iz lipičkih pogona isporučeno 3000 setova, a Bentleyju 4000. Da bi se u tako kratkom razdoblju postigli zavidni proizvodni rezultati, već nakon kupnje 18. listopada 2001. Isoclima s 50,5 posto udjela te drugi talijanski vlasnik Finest sa 24,96 posto i zagrebačka Ingra sa 17,54 posto dionica, uložili su 4,5 milijuna eura u prvoj godini. U drugoj godini u sanaciju i nabavu opreme investirano je novih tri milijuna eura. U trećoj godini za ulaganja je osigurano milijun i pol eura, a lani u, četvrtoj godini poslovanja još 3,5 milijuna eura. Ove godine u novu tehnologiju planira se uložiti daljnjih tri milijuna eura.

Nakon početnih ulaganja u nabavu tehnologije, rasli su i prihodi. Tako je 2004. ostvaren prihod od 60 milijuna kuna, 2005. je narastao na 95 milijuna kuna, a u ovoj godini namjeravaju dostići 98 milijuna. Plan je da 2007. zarade sto milijuna, a godinu kasnije 104 milijuna kuna. Iako rezultati za 2005. još nisu potpuni, čini se da će biti najmanje dva milijuna kuna dobiti. Većinski vlasnik Isoclima želi i dalje razvijati lipičku tvornicu te u idućem razdoblju osigurati stalni posao za 300 radnika. O svemu tome idućih će dana uslijediti razgovori sa sindikatom s kojim se namjerava potpisati ugovor.

Premda zbog zasićenosti tržišta većinski vlasnik nije započeo graditi novu tvornicu flot stakla, Lipičani su, budući da imaju radna mjesta i redovne plaće, zadovoljni poslovanjem sadašnje tvornice. Ističu i da su zadovoljni zato što iz hrvatskog gradića podno Psunja, koji još osjeća teret ratnih rana i razaranja, u svijet odlaze visoko kvalitetni proizvodi. I dok je nekad Lipik bio poznat širom Europe po termama, danas to, zahvaljujući suradnji s Ferrarijem i Bentleyjem, te uskoro Bugattijem i Lamborghinijem, uspješno čini staklarska industrija.

Zdravko Sever

mic of Orion

February 11th, 2006, 03:10 PM

A Liquid Natural Gas Terminal to be built in Rijeka,

http://www.iskon.hr/2006/02/10/0135007.17.jpg

A LNG Terminal is set to be built in Rijeka at cost of staggering billion U$. Construction is set to start in 2011 on location near present oil terminal in Omis on Island of Krk...

Terminal is set to have huge capacity to deal with European Demand, a predicted output it set to reach 2 billion U$ annually...
A LNG Terminal is a vital strategic requirement for Croatia which depends for half of its LNG supplies coming from Russia, which has lately proved to be volatile to political machinations.

A steady supply of LNG from Africa and ME would eliminate Russian supply and overnight open new markets for resale of this vitally needed source of energy, Austria, Hungary, Czech Republic, Slovenia and Slovakia all depend on Russian supply of Natural Gas, with completion of this LNG terminal in Rijeka this will no longer be the case...

Hungary is interested to co-finance half of the terminal cost.

http://www.iskon.hr/novac/page/2006/02/10/0132006.html

OettingerCroat

February 12th, 2006, 07:56 PM

The Sunday Times: Hrvatska je zvijezda Mediterana

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/12/dubrovnik-v.jpg

U današnjem broju Sunday Timesa Hrvatska je prikazana jednim od najpoželjnijih odredišta Britanaca i favoritom među mediteranskim zemljama.

Nakon najava o uspostavljanju izravnih zrakoplovni letovi Wizz Aira iz Londona za Hrvatsku po doista niskim cijenama, naša je zemlja postala zanimljivija i bliža Londonu.

Autor priloga o Hrvatskoj, James Stewart u gotovo poetskom prikazu, pomalo neobičnom za naš način razmišljanja, predstavlja Hrvatsku kao bajkovitu, egzotičnu zemlju koja jednako pripada Balkanu kao i mediteranskom kulturnom okružju.

Jeste li ikada bili u Dubrovniku? Želite li obići unutrašnjost Istre, nasade vinove loze na Pelješcu ili posjetiti sanjivi Vis na kojemu se tek budi turizam' - prilog u britanskom časopisu raspaljuje znatiželju budućih posjetitelja.

U zemlji koja je stvorena na ostavštini Rimljana, Mlečana i Habsburgovaca, mnogi tragovi prošlosti pozivaju turiste u obilazak. Uske uličice srednjovjekovnih gradova, blistave plejade otoka oplakanih kristalno bistrim morem, lagodan životni stil mještana koji će rado zapjevati u klapama nakon dnevne fjake i nekoliko rakija – to je ono što budi znatiželju i čini se neobično privlačnim i drugačijim.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/12/karta.jpg

Nude se organizirani turistički obilasci ili putovanja po vlastitom izboru.

Preporučena su mnoga odredišta koja odgovaraju obitelji s djecom ili pak itinereri samo za odrasle.

Na putu od priobalja do kontinentalne Hrvatske - zadovoljni će biti i oni koji vole ljenčariti na suncu i zaljubljenici u akciju.

Hrvatsku kulturu smatraju bogatom poput – božanskog brudeta. Začinjena jednakim količinama Balkana i Mediterana, zahvaljujući svojoj savršenoj klimi, Hrvatska je zavodljiva kao 'blagdanski dan iz snova'. Riječ je o zemlji s brdovitim predjelima po kojima tumaraju medvjedi, a bjeloglavi supovi nadlijeću kotline, istovremeno i o pitomim nizinama živopisnima poput narodnih legendi, o zemlji u kojoj se hvatamo u koštac s trendovskim francuskim riječima kao što su butici i gastronomija.

Naši meniji su nespojivi – istovremeno nudimo odreske sa žara, svježu ribu, tjesteninu i pizzu pripremljenu na 'rustikalan' način. Neobične ljetne festivale održavamo u gotovo svakom mjestu, gdjegod se sakupe skupine ribarskih zborova u nježnom suglasju, a dragi su nam i prizori neobuzdanih srednjovjekovnih svetkovina.

I, kao što autor napominje, hrvatska je mediteranska koliko je navikla biti, idilična je i sigurna pa mladi mogu biti prepušteni sebi bez stroge kontrole.

Nedirnuta morska obala, oblutci na mirnim plažama, lijeni koraci opijeni vrućinom podsjećaju na daleka sretna djetinjstva. Međutim, mnogi vodeni sportovi pružit će zadovoljstvo akcije i današnju PlayStation generaciju držati na vrhovima prstiju.

Uz svaku napomenu o poželjnim mjestima za odmor autor upliće neku zanimljivost ili legendu, ponekad vrlo slobodno interpretiranu.

Čarobnica Medeja, zaljubljena u kradljivca zlatnog runa Jazona, razbacala je po moru udove svoga jadnog brata i tako su nastali otoci Cres i Lošinj. Oni su predstraža kvarnerskom otočju na kojima vlada savršena rustikalna idila - carstvo dupina, ljubitelja ronjenja i ptica grabljivica. Prema Georgeu Bernardu Shawu kornatski arhipelag nastao je od božjih suza, zvijezda i daha.

Preporuka Britancima:
Villa Favorita, ljetna rezidencija Habsburgovaca, u Malome Lošinju

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/12/villa-favorita.jpg

Dubrovnik i grad Korčula romantični su primjeri srednjovjekovnog Mediterana i odlično polazište za istraživanje poluotoka Pelješca i njegovih vinskih putova ili veslanja na Mljetu.

Napokon, tu je i sam Dubrovnik zarobljen u vremenu, grad bijelog kamena i iskričavog svjetla. Očaravajući sofisticiran Dubrovnik u kojemu svatko zaboravlja ono što ga brine.

Poziv na obilazak grada 'džepnog formata' i njegovih zidina, akvarija s morskim psima u Pomorskome muzeju, otočića Lokruma

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/12/106-dubrovnik.jpg

Oni koji žele obići što više mjesta – neka urone u istarski seoski život na nekoliko dana i posjete Grožnjan, glasoviti Motovun i Hum, najmanji grad na svijetu.

'Kada je kapetan Morgan u 15. st. pobjegao s Kariba, rekao je da će uroniti svoju kuku u Limski kanal'. Prema gusaru koji se navodno borio protiv Uskoka nazvana je vila u Grožnjanu.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/12/kapetan.jpg

Nacionalna himna i pjesnici pozdravljaju kontinentalnu Hrvatsku kao izvor duhovnih vrijednosti zemlje, tumači autor. Pojavljuje se krajobraz ravno sa stranica dječjih vilinskih bajki. Zagorje, s termalnim vodama i brojnim dvorcima, privlačno je za zaljubljena srca. A ostali mogu istražiti vinsko područje u Međimurju, pokraj baroknog Varaždina, i kupovati suvenire naivnih slikara u umjetničkom selu u Hlebinama.

Novouređeni Regent Esplanade hotel u Zagrebu može se uklopiti u ugođaj romana Agathe Christie

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/12/esplanada.jpg

Brzaci i slapovi rijeke Korane, Mrežnice i Zrmanje viđeni su u njemačkim vesternima o Winnetouu. Hrvatska je i zemlja prekrasnih slapova i jezera, a čudesna Plitvička jezera su na popisu Unescovih nacionalnih parkova.

No, naša obala i otoci ipak su turistima najprivlačniji. 'Hrvatska ima 1.185 otoka na kojima možete pronaći svoj osobni komadić neba. Jedan od njih otopit će vaš stres kao sladoled: priče o masovnom turizmu samo su priče, a noćni život uglavnom je sveden na šetnje po korzu ili potragu za svježim morskim delicijama u lučici okupanoj mjesečinom. Pa što još čekate? ' poručuje Sunday Times.

Na internetskoj stranici Hidden Croatia (http://www.hiddencroatia.com/) Britanci mogu pronaći niz zanimljivih pojedinosti o zemlji i načinu putovanja.

mic of Orion

February 13th, 2006, 04:02 AM

^nice one OC, can you put short-line in English - 50-100 words so everyone on this forum can understand what this article is about, thanxx.

bubach_hlubach

February 13th, 2006, 05:11 AM

Dubrovnik, Hvar, Korcula, Opatija, Istra, Hvar, Korcula, Istra, Dubrovnik, Hvar, Opatija, Dubrovnik, Dubrovnik, Hvar, Hvar, Hvar, Plitvice, te eventualno Zagreb, ali bez okolice naravno.

I na ovom kalupu se tako ustalio vec predvidljivi niz atraktivnih hrvatskih destinacija :sleepy:
Zasto nigdje nema spomena o carima prekrasnog Gorskog Kotara, Zagorskih brega, Zumberka, Plesivickog gorja i mali milijun ostalih bisera kontinentalne Hrvatske. :gaah:

Kad ce vise nauciti da "Lijepa nasa" nije samo obala, vec i dobrim dijelom unutrasnjost.
--------------------

Neka se ti novinarcici lijepo sjednu na vlak u Zagreb i opice do Rijeke za promjenu. Voznja Zagreb - Karlovac traje oko 40-45 minuta, i ne nudi stvarno nikaj posebno atraktivne prizore. Ali zato malo nakon Karlovca pridruzit ce im se rijeka Dobra koja ce ih pratiti do Ogulina i dalje do Gorskog kotara koji je opet svijet za sebe. Mene je ova dionica doslovno opila svojim bajkovitim carima, sumnjam da bi bilo tko ostao imun na sirokogrudnost majke prirode u ovakvim proporcijama.

:cheers:

OettingerCroat

February 13th, 2006, 06:03 AM

^^ slazem se 130%

Slavonachr

February 13th, 2006, 06:34 AM

ČLAN HRVATSKOG IZASLANSTVA U VIJEĆU EUROPE NAJAVLJUJE ODGOVOR ZAGREBA NA TALIJANSKO PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENE EKO ZONE

Hrvatska će uskoro aktivirati ribolovni pojas na Jadranu

Vlada će znati zaštititi naš interes i proglasiti stupanje na snagu našeg pojasa koji je proglašen još 2003. godine, najavio je našem listu Frano Matušić, saborski zastupnik HDZ-a i član hrvatskog izaslanstva u Vijeću Europe

RIJEKA – Hrvatska će na jednostrani potez talijanske strane o proglašenju zaštićene ekološke zone odgovoriti skorim aktiviranjem hrvatskog ekološko-ribolovnog pojasa, koji je proglašen još 2003. godine, ali je odgođen početak njegove primjene. »Hrvatska vlada znat će zaštititi naš interes i proglasiti stupanje na snagu našeg pojasa«, najavio je našem listu Frano Matušić, saborski zastupnik HDZ-a i član hrvatskog izaslanstva u Vijeću Europe.
Matušić nam je kazao da će Hrvatska sa susjedima dogovoriti odgovor na talijanski jednostran i nenajavljen potez. Na naše upozorenje da je Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo da je bilo upoznato s talijanskom namjerom proglašenja ekološke zone, Matušić odgovara da su namjere jedno, a konačan potez nešto sasvim drugo.

Jednostrani čin Italije

Hrvatska stranka prava pak smatra da je proglašenje talijanske ekološke zone u Jadranskom moru zbunilo i zateklo hrvatsku vladu i diplomaciju, iako je riječ o potezu pripremanom tijekom čitave 2005. godine. »Ovaj jednostrani čin Italije ujedno jasno pokazuje koliko su bili besmisleni prigovori HSP-u zbog zahtjeva za jednostrano proglašenje hrvatskog gospodarskog pojasa«, ističe u jučerašnjem priopćenju HSP, dodajući da je proglašenje hrvatskoga gospodarskog pojasa HSP uvijek predstavljao kao poziv Italiji, Crnoj Gori i Albaniji da i one proglase svoje gospodarske pojase, te da time preuzmu odgovornost za zaštitu Jadranskog mora. Italija kroz proglašenje svoje ekološke zone čini upravo to.
Međutim, HSP podsjeća da je Hrvatska proglasila svoju zaštićenu ekološko-ribolovnu zonu još 2003., ali je njena primjena već dva puta odgođena, dok su u međuvremenu i Slovenija i Italija proglasile svoje ekološke zone. Vlada Republike Hrvatske, smatraju u HSP-u, stoga je dužna obrazložiti zastupnicima Hrvatskog sabora, ali i čitavoj hrvatskoj javnosti radi čega oteže sa aktiviranjem hrvatskog gospodarskog pojasa, odnosno barem njegova ekološkog dijela.

Hrvatska u inferiornom položaju

S obzirom na to da je na dnevnom redu Hrvatskoga sabora još od rujna 2005. prijedlog HSP-a za aktiviranje ekološkog dijela hrvatskog gospodarskog pojasa, HSP zahtijeva od predsjednika Hrvatskog sabora da se o ovom prijedlogu HSP-a raspravlja i glasuje prije kraja ove saborske sjednice, stoji u priopćenju HSP-a o talijanskoj ekološkoj zoni, što ga potpisuje potpredsjednik HSP-a Tonči Tadić.

I Neven Mimica, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar europskih integracija, koji je sudjelovao u proglašenju hrvatske ekološko-ribolovne zone 2003. godine, smatra da aktiviranje ekološkog dijela hrvatskog pojasa »uopće nije loš prijedlog«. »S pravne strane, situacija na Jadranu izuzetno je komplicirana, a Hrvatska je u inferiornom položaju«, mišljenja je Mimica, koji ističe da bi novonastalu situaciju valjalo iskoristiti kako bi sve zainteresirane strane na Jadranu sjele zajedno i dogovorile barem ekološku zaštitu Jadranskog mora. »Sve iznad toga, primjerice dogovor o ribolovu, ima puno manje šanse za zajednički dogovor«, uvjeren je Mimica.

Denis ROMAC

About time i say.. :) :)

krzamak

February 13th, 2006, 12:53 PM

Planovi za vraćanje života na lijevu obalu Kupe uključuju informatičkog diva i zimski turizam
IBM stiže u idilu pokupskog

http://img214.imageshack.us/img214/7355/zg03txt6ae.jpg (http://imageshack.us)

Pokupsko, malo mjesto na granici Zagrebačke županije, danas je gotovo pusto. U cijeloj općini živi tek 2500 stanovnika, trećina broja od prije tridesetak godina.
Napušteni Kanići
Pokupsko je usto i prilično stradalo u Domovinskom ratu pa se mladi iz njega još brže iseljavaju, ponajprije u Zagreb, ali i Karlovac te Sisak. No, dugodišnji načelnik općine Božidar Škrinjarić otkrio nam je svoje planove kako će vratiti život na lijevu obalu Kupe.

Pozvao sam IBM da sagradi regionalni ured za razvoj softvera u Pokupskom. Darovali bismo tvrtki zemljište za pogon i napuštene kuće u selu Kanićima za smještaj radnika rekao je Škrinjarić, koji tvrdi da su u IBM-u zadovoljni ponuđenim.

Taj bi se projekt mogao realizirati nakon završetka prvog dijela autoceste Zagreb Sisak. Njome bi se od Pokupskog do Zagreba stizalo za samo 30 minuta pa Škrinjarić vjeruje da će to dati dodatnu težinu njegovoj ponudi.

Ne želimo u Pokupskom zagađivače i zato je informatička industrija idealna za naš kraj tvrdi Škrinjarić.

S njim bi se svakako složili i vlasnici 800 vikendica uz Kupu koji ljeti udvostruče populaciju Pokupskog. No, ljetni turizam i vikendice nisu dovoljne da bi se mjesto razvijalo pa u Pokupskom namjeravaju sagraditi i skijaški centar. Već su nabavili snježne topove i osnovali skijaški klub, a za sljedeću sezonu namjeravaju kupiti i dvije vučnice za prijevoz skijaša.

Četiri knjižnice
Osim što je načelnik Pokupskog, Božidar Škrinjarić i predsjednik je ogranka Matice hrvatske, koja svake godine organizira kulturnu manifestaciju "Svibanjski susreti". Škrinjarić nam je otkrio otkud tako živ kulturni život u Pokupskom.

U vrijeme Vojne krajine časnici su iz Gline dolazili kod našeg župnika na kartanje. Donosili su novosti i iz kuture, pa je valjda nešto od tog duha ostalo u mjestu rekao je Škrinjarić. U očekivanju bolje budućnosti, Pokupsko, pogotovo zimi, spava. U njemu i nema baš previše zabavnih sadržaja, izuzmemo li nekoliko kafića. No, stanovnici imaju na raspolaganju izniman broj knjižnica. Naime, rade čak četiri knjižnice: školska, općinska, crkvena i bibliobus koji dolazi iz Velike Gorice. Prosjek od 800 stanovnika po knjižnici nešto je čime se teško mogu pohvaliti i bogatija mjesta.

Dolazimo po lektiru i igrati se na računalima povjerili su nam Marko, Katarina, Martina i Maja dok su isprobavali najnovije igre. Od kompjutora ih je uspio odvojiti tek dolazak autobusa koji će ih izlokanim cestama odvesti do kuća u nekom od 14 naselja općine Pokupsko.

Ballota

February 13th, 2006, 02:15 PM

Kad ce vise nauciti da "Lijepa nasa" nije samo obala, vec i dobrim dijelom unutrasnjost.

:cheers:

E, to mi je baš upalo u oči!

Konstantno forsiraju obalu!

No, dok god forsiraju BILO ŠTO dobro je, mada pomalo ide na živce!

:sleepy: :sleepy: :sleepy:

SinCity

February 14th, 2006, 12:45 AM

Ukapljeni plin: Godišnji promet dvije milijarde dolara
Piše: Nevenka Horvat

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/02/13/plin_mala.jpg

RIJEKA - Osim što bi imala novi opskrbni pravac te osigurala energetsku neovisnost, Hrvatska bi gradnjom LNG terminala dobila i gospodarski subjekt visoke financijske moći, ističu u upravi Ine.

Prema riječima Steve Kolundžića, savjetnika predsjednika Uprave, kalkulacije na bazi sadašnje cijene plina pokazuju da bi za 20 godina rada LNG terminal ostvario promet od 40 milijardi američkih dolara ili dvije milijarde godišnje. :)

Na taj iznos centralna država i lokalna samouprava ubrale bi pozamašne prihode po osnovi doprinosa koje plaćaju i drugi gospodarski subjekti, a generira se i novi prihod za niz djelatnosti vezanih uz poslovanje takvog terminala, od kontrolnih kuća, lučkih pristojbi do prihoda od korištenja novih plinovoda preko Hrvatske.

Stav lokalne vlasti

Kao najupućenija osoba u projekt LNG-a koji bi u Hrvatskoj gradio konzorcij europskih plinaša, Kujundžić vidi i dugoročne perspektive koje bi takav terminal otvorio Hrvatskoj.

- Hrvatska bi tako postala energetsko raskrižje za taj izuzetno važan i traženi energent :). Smatram da lokalna vlast nema pravo na a priori odbijanje projekta koji je zajednička potreba, pogotovo što gradnju terminala prate i stroge procedure izdavanja građevinskih dozvola.

Mogu shvatiti razmišljanje lokalnog stanovništva koje na svom terenu već ima razvijenu industrijsku zonu kao i pitanje što će dobiti gradinjom još jednog postrojenja. Odgovor je novi gospodarski subjekt koji će donijeti i novi prihod, nova radna mjesta i mogućnost razvoja novih djelatnosti.

Rast GDP-a

Nema moderne države bez industrije i nemamo šanse dostići 10.000 eura GDP-a bez nove strukture gospodarstva.

Gradnja terminala stajala bi do 700 milijuna dolara, a investiciju bi relizirao konzorcij u kojem je Ina jedan od partnera. Državu taj projekt ne bi koštao ništa.

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/13/plin_v.jpg

Župan i Eko Kvarner protiv terminala u Omišlju

Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina danas se oštro usprotivio gradnji LNG terminala u Omišlju ako država ne osigura ekološke, energetske, ekonomske i ostale prednosti za županiju.

- O LNG terminalu možemo razgovarati samo u kontekstu modernizacije i plinofikacije postrojenja Ine Urinju te termoelektrane. Želimo da se i u županiji primijene europski standardi, a Ina i država moraju izraditi studiju sigurnosti te dokazati da je baš Krk jedina prihvatljiva lokacija za takvo postrojenje.

I Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner, smatra da je Omišalj neprihvatljiva lokacija za LNG terminal jer ga namjeravaju graditi pokraj postojećih petrokemijskih postrojenja, što bi ugrozilo sigurnost, i jer se planirana lokacija nalazi na seizmički nestabilnom tlu.

- Postoje i druga rješenja kao što su terminali na otvorenom moru ili na nenaseljenom podru-čju - kaže Piršić. (I. B., L. B.)

SinCity

February 14th, 2006, 12:58 AM

Končarov prijenosnik opet najjači na svijetu
Piše: S. Španović
Foto: Davor Pongračić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/14/niko-v.jpg

Zagrebački proizvođač računala uskoro predstavlja ‘novi adut’ čija će cijena biti veća od 20.000 kn

Novo prijenosno računalo koje će prema specifikacijama postati najjače u svijetu predstavit će za mjesec i pol dana zagrebački proizvođač računala Končar Elektronika i Informatika.

Laptop koji se još testira nastavak je nove politike Končara o proizvodnji prijenosnika za najzahtjevnije korisnike, a stajat će više od 20.000 kuna. Naime, prije otprilike godinu dana Končar je proizveo laptop pod imenom Končar Niko, koji je svojedobno bio najjači u svijetu, te je dobio mnoge nagrade stručnjaka, među kojima i za najbolji hrvatski laptop od VIDI-ja.

- U trenutku plasiranja na tržište Niko je bio najsnažniji u svijetu, ali danas se na tržištu nalazi podosta novih prijenosnika koji su snažniji i bolji od njega. Zbog toga smo se odlučili za proizvodnju novog prijenosnika koji će ponovno biti najjači - rekao je je Danijel Terbus, voditelj marketinga Končar INEM-a. Izrada novog računala počela je prije tri mjeseca, a u sljedećih mjesec dana proći će sva potrebna testiranja. Kako će se zvati, zasad još nije poznato.

- Za ime se još nismo odlučili. Naime, postoji mogućnost da laptop dobije kuma ili sponzora iz javnog života, pa da po njemu dobije ime - objasnio je Terbus koji nam nije želio previše otkrivati specifikacije novog prijenosnika. Otkrio je samo da će se raditi o računalu s LCD monitorom velikim 19 inča, koji će biti namijenjen najzahtijevnijim korisnicima. Novo prijenosno računalo Končar će plasirati i na međunarodno tržište.

:applause:

bambam

February 14th, 2006, 08:59 AM

U trenutku kada Hrvatska postane članica Europske unije, IDS će u cijelosti otvoriti pitanje regionalne autonomije Istre. Imat ćemo nove političke odnose, doći ćemo lakše do saveznika i imat ćemo mogućnosti da u EU obitelji, koja već ima regije s iskustvom autonomije, lakše riješimo istarsko pitanje rekao je Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a, na rođendanskom balu održanom u Poreču, na kojemu je proslavljeno 16. godina postojanja stranke.

Ovlasti županija trebale bi biti sukladne prihodima, dakle ovlasti bi trebale imati u gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, zaštiti okoliša..., naravno ne one ovlasti koje obilježavaju državu, primjerice u vanjskoj politici, obrani, monetarnoj politici, ali bi i dio ovlasti unutrašnjih poslova, poput projekta policajac u zajednici, trebao pripasti županiji.

Nije to ništa spektakularno jer i ustavna određenja jamče visok stupanj županijske autonomije, koju, međutim, ni ova, ni prethodna vlada nisu oživotvorile. Mi ne želimo ići protiv nacionalnih interesa RH i zaustaviti njen ulazak u Europu, a ovo pitanje želimo riješiti u suradnji s Vladom kazao je Jakovčić.
-----------------------------------

Pa dobro koliko talijana zive u Istri pa da se toliko vrti oko te autonomije Istre? Za mene je to sve glupost! U biti Hrvatska ima jednostavno suvise puno Zupanija i to bi se trebalo skresati na 5 do 6 + Zagreb. Sva ova teznja za nekom autonomijom potice iz nase povijesti u zajednickoj drzavi SFRJ i njenog ekonomskog sustava. Lokalni politicari su i onda priko "preduzeca" mogli mnogo toga da manipulirali i dobivali na politickoj tezini na lokalnoj razini. Za mene Ivan Jakovčić je covijek koji zna da ono sto bi zelio, a to je doci na sam vrh, nikad nece postici u Hrvatskoj i zato si prvai kutak di bi mogao dobiti ono sto mu na republickom terenu nije sudjeno.

To ne znaci da sam protiv ikakve regionalizacije. No cak i u ovim okolnostima koje imamo sada jedan Varzdin ili Suhoplje cvjetaju dok drugi misle da im drzava s jede strane treba da stvori i rasirenih ruku kukaju i traze da im se da a na drugu stranu bi htjeli toliko visok stupanj autonomije da bi se tretirali kao samostale drzave koje sacinjavaju saveznu republiku Hrvatsku = SHR (nesto poput SFRJ).

Svaki put kad procitam izjave nekih seljaka (nemislim na poljoprivrednike) koji kazu: zasto bi Slavonci sav novac slali u Zagreb.. bogati koda da se radi o jednoj od najbotijoj regiji u Evropskoj Zajednici s BDP-om od 40,000€ da bi bez pomoc drzave mogla samostalno da prezivi. A ista stvar je i sa Istrom! Mislim nije IDS toliko zaduzan za dobru ekonomsku sliku kao sto je to turizam i cinjenica da je Istru zaobisao rat barem sto se tice materijalni steta kao sto su to druge regije u Hrvatskoj morali pretrpjeti.

Bili zivi pa vidjeli kako ce nase "mudre" politcke glave to rijesili!

krzamak

February 14th, 2006, 12:17 PM

long foot

February 14th, 2006, 03:17 PM

istra je po kvaliteti života jednaka zagrebu. oni previše seru po tom pitanju. problem je zapravo tih 20 tisuća talijana + lokalni hrvati koji se po nacionalnisti više osjećaju istrijanima nego hrvatima. a jakovčić igra upravo na te sentimente. zato bi trebalo potpuno ukinuti istarsku županiju skupa s još 15-ak drugih koje su nepotrebne, pripojiti je rijeci i primorju i nek onda cmizdre za autonomijom koliko hoće. pogreška je načinjena već u početku kad je tuđman iz povijesnih razloga uveo županijski ustroj po uzoru na onaj u staroj monarhiji, koji pak, s 20. i 21. stoljećem nema nikakve veze. tako se izrodila i ta istarska županija koja nikad do 1991 nije postojala. valjda će se ulaskom u EU promijeniti i ustroj države, pa ćemo reći zbogom i istarskoj županiji.

bambam

February 14th, 2006, 06:50 PM

Ma to Ivan samo skuplja jeftine političke poene! Sigurno je da će u narednom periodu zatražiti nešto krupnije od državne vlasti u Zagrebu, uvijek do sada je tako bilo, a ta priča o autonomiji je samo sredstvo za "ucjenu" Zagreba. Pa ljudi moji, u Istri se živi bolje već u Deutschlandu!

Mislim da se to nesmije uzeti na lako rame.. dok on skuplja svoje pojene on polako realizira ono sto je si naumio!

@LoogFoot
Upravo tako i ja razmisljam. Hrvatska je mala zemlja a rasstrkala se sa zupanijama koda da je velika ka Amerika. Kod beme bi to ovako izgledalo:
http://img491.imageshack.us/img491/5302/mapcroatia6ot.th.gif (http://img491.imageshack.us/my.php?image=mapcroatia6ot.gif)

Administrativni Centri bi bili:

Regija Zapad: Opatija
Regija Centar: Petrinja
Regija Sjever: Krizevci
Regija Istok : Djakovo
Regija Jug : Dubrovnik
Regija Jadran: Hrvatski San ili Knin (jer se Dalmatinci nikad nece moci zdogovoriti o tome dali Zadar ili Split a mozda i Sibenik.. tako da nam nista drugo ne preostaje nego ispuniti Matinu zelju i sagraditi Hrvatski San :) )

To bi bilo to, fajront!

Ballota

February 14th, 2006, 09:00 PM

Dalmatinci nikad nece moci zdogovoriti o tome dali Zadar ili Split a mozda i Sibenik.. tako da nam nista drugo ne preostaje nego ispuniti Matinu zelju i sagraditi Hrvatski San :)

:lol:

bubach_hlubach

February 15th, 2006, 03:44 AM

bambam

February 15th, 2006, 07:58 AM

Ajmo ljudi probati postedjeti ovaj thread od jeftinih senzacionalizama i slicnih novinarskih mamaca za naivce. Umjesto toga bismo mogli raspravljati o konkretnim i aktualnim dogadjanjima i projektima Rvatske, kojihdapace ima na tone po medijima, a ne se stalno loviti na neke marginalne i prolazne politicke pojave.
Pa nismo babe :D

:cheers:

E moja bakice onda daj navedi neki tih projekata... u ostalom.. mislim da ako jedna tema, kao sto je to sa Istrom, cak i u njmackim novinama bude ostampano onda mislim da to nije samo neka finta bubach ;)

krzamak

February 15th, 2006, 08:31 AM

FARMACEUTI

Pliva od jučer generička tvrtka
Glaxo preuzeo Plivin institut

http://img222.imageshack.us/img222/817/gos02txt7rg.jpg (http://imageshack.us)

Nakon što je prošle godine Pliva promijenila strategiju, odustajući od skupih istraživanja i novih lijekova, jučer je definitivno, prodajom Istraživačkog instituta, postala generička tvrtka koja proizvodi kopije lijekova. Kupac je globalna kompanija GlaxoSmithKline koja je Plivine patente, istraživače, opremu i započeta istraživanja platila 35 milijuna, uvjetno još 15 milijuna dolara. Plivi će pripasti i određeni rojaliteti, ovisno o komercijalizaciji pojedinih istraživačkih projekata Instituta.
Zaposlenici zadovoljni
GSK će preuzeti i svih 130 Plivinih zaposlenika. Razgovarao sam s njima i oni su vrlo zadovoljni što će karijeru nastaviti u tako velikoj kompaniji. Vjerujem da će GSK i dalje zapošljavati nove istraživače rekao je jučer Željko Čović, predsjednik Uprave Plive, nakon što je noć prije potpisao ugovor s GSK.

Pliva, koja je godišnje u istraživanja ulagala 80 milijuna dolara, više nije mogla izdvajati enormna sredstva u riskantno istraživanje, a GSK ima oko pet milijardi dolara proračuna za istraživanje novih lijekova. U godinu je dana Pliva, nakon promjene strategije, oko koje su se lani lomila koplja u Nadzornom odboru, prodala sve svoje akvizicije u zapadnoj Europi i Americi, a ostavila one u Poljskoj i Češkoj.

Profitira znanost
Čović kaže da tvrtka kreće u nove akvizicije i to na tržištima na kojima već jest i da za to ima novca. Ne iznosi brojke koliko je Plivu stajala velika ekspanzija, pa potom povlačenje, ali tvrdi da je tvrtka sad na pravom putu po veličini 12. u svijetu i 6. u Europi farmaceutska kompanija. GlaxoSmithKline u Europi ima tri centra, a nakon preuzimanja Instituta Zagreb postaje četvrti, od čega će profitirati cijela znanstvena zajednica.

krzamak

February 15th, 2006, 08:39 AM

Labuđi pjev Croatia Airlinesa?

http://img207.imageshack.us/img207/1011/0013007170bh.jpg (http://imageshack.us)

Ulazak low cost kompanija na hrvatsko tržište mogao bi značiti početak kraja uspješnog poslovanja nacionalnog avioprijevoznika. Zaposleni strahuju za plaće. Hoće li uskočiti Lufthansa?

Poslovne rezultate za 2005. Croatia Airlines, piše Poslovni dnevnik, još kriju kao zmija noge. Ako je suditi prema informacijama iz same tvrtke, za vratom su im ozbiljni financijski problemi, koji bi mogli rezultirati konačnom privatizacijom tvrtke
u koju je država uložila stotine milijuna dolara.

Početkom prošlog tjedna pročula se vijest da je zbog toga Croatia Airlines prodao motor Germanwingsu, što je glasnogovornica tvrtke Ksenija Žlof demantirala.

"Croatia Airlines uopće nije prodao motor Germanwingsu. Stručnjaci tehničkih sektora Croatije Airlinesa sredinom prosinca 2005. godine obavili su uslugu zamjene motora na zrakoplovu Germanwingsa i ta je usluga Germanwingsu naplaćena prema tržišnoj cijeni. Naglašavamo da je riječ isključivo o tehničkoj usluzi spomenutom avioprijevozniku, za što je hrvatska zrakoplovna tvrtka ovlaštena prema certifikatu EASA part 145", rekla je Žlof za Poslovni.

Međutim, nije objašnjeno tko je vlasnik motora - Croatia Airlines ili Germanwings ili Lufthansa, koja je vlasnik Germanwingsa.

Na upit o financijskom poslovanju tvrtke u 2005. Poslovni je dobio odgovor da Croatia Airlines, kao i drugi redovni avioprijevoznici, prolazi kroz iste teškoće zbog rasta cijene mlaznoga goriva i sve nižih cijena zračnog prijevoza.

Na godišnji izvještaj trebat će pričekati kraj prvog tromjesečja u 2006. kada će ovlaštena revizorska tvrtka obaviti reviziju poslovanja.

Bez obzira koliki će biti iskazani gubitak, činjenica je da Croatia Airlines takvim načinom poslovanja ne može spremno dočekati konkurenciju.

U situaciji kada low cast avioprijevoznici poput mađarskog Wizz Aira koji je nedavno došao na hrvatsko tržište ostvaruju popunjenost kabine više od 80 posto, Croatia Airlines nema nikakve šanse sa svojim rezultatima između 50 i 60 posto.

Još jedanput se pokazalo da su državne subvencije i dokapitalizacije kojima je tvrtka spašavana od osnutka Croatiji Airlinesu zapravo nisu pomogle nego odmogle jer je tvrtka naučila poslovati isključivo uz državnu pomoć.

Najavljena su smanjenja plaća menadžmentu i zatvaranje nekih poslovnica u inozemstvu, a zaposlenici očekuju da restrikcije neće stati na tome, nego da će plaće biti smanjene svima, piše Poslovni.

Croatia Airlines pritom nije nikakva izminka. Većina državnih kompanija nalazi se u sličnim problemima. Prema nekim izračunima zrakoplovne kompanije u prošloj godini izgubile su 6 milijardi dolara, a 2005. bila je peta godina u kojoj se bilježi minus.

S druge strane, low cost kompanije koje su se znale prilagoditi tržištu ostvaruju sve veće prihode. Primjerice, Ryanair 18 posto, a Easyjet 9 posto, ali njima pridodati Lufthansu kojoj se također povećala dobit i koja je za Croatiju Airlines vrlo važna s obzirom na povezanost u - za nekima spornom - Star Alianceu. Sve su glasnija nagađanja da će upravo ta tvrtka preuzeti Croatiju Airlines, piše Poslovni dnevnik.

IskonInternet

krzamak

February 15th, 2006, 03:16 PM

Pliva kupila španjolsku tvrtku Uso Racional

http://img205.imageshack.us/img205/6701/pliva7tt.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB – Farmaceutska tvrtka Pliva d.d., dan nakon što je objavljeno da je prodajom Istraživačkog instituta GlaxoSmithKleinu izašla iz proprietary poslovanja, odnosno da postaje isključivo globalna generička kompanija, objavila je u srijedu da je kupila španjolsku generičku tvrtku Uso Racional.

Ugovor je sklopljen s kompanijom Sandoz, generičkom kompanijom u sklopu Novartisa, za ukupni iznos od 21,5 milijuna eura.

Očekivana ovogodišnja prodaja Uso Racionala u ovoj godini je oko 12 milijuna eura, a tvrtka, navode iz Plive, ima mali prodajni tim, komplementaran proizvodni portfelj i atraktivne proizvode u razvoju.

Poslovanje te španjolske kompanije strateški se dobro uklapa u Plivino poslovanje na španjolskom tržištu, pa u Plivi očekuju da će ta akvizicija znatno pridonijeti jačanju Plivinog tržišnog položaja i rezultata.

bubach_hlubach

February 15th, 2006, 03:23 PM

Ma okay Bambam, ali uz Istru, to se pitanje pocelo povlaciti u Slavoniji...sutra ce to biti Zadar, a prekosutra i Republika Pescenica :D
Zbilja nije vrijedno komentiranja.

:cheers:

bubach_hlubach

February 15th, 2006, 03:27 PM

Barroso: Mi držimo riječ, a vi napravite svoje!

http://www.iskon.hr/2006/02/15/0174007.17.jpg
(pokazuje li samo koliko je kukuruz naras'o ili nesto drugo, vidjet ce se... :D)

'RH je vrlo razvijena, vlast je odlučna, ali ne podcjenjujte teškoće preuzimanja acquisa. Ulazak 2009. ambiciozan je cilj. Treba ekonomski surađivati u regiji.'

STRASBOURG - Europska unija će održati svoje obećanje, a na Hrvatskoj je da obavi svoj dio posla kako bi postala punopravnom članicom, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

"Moja poruka hrvatskom narodu jest da se mi držimo svoje riječi. Mi, s naše strane, možemo ohrabrivati Hrvatsku da postigne što je moguće veći napredak, a nadam se da će do njega i doći, a Europska komisija će ispuniti svoje obveze ako Hrvatska obavi svoj dio posla", odgovorio je Barroso na pitanje što se može dogoditi ako Hrvatska bude spremna za članstvo, a EU je ne bude mogla primiti zbog svojih unutarnjih ograničenja.

Upitan vjeruje li da Hrvatska može postati članicom EU 2009. godine, Barroso je rekao: "Ne bih želio biti neoprezan s datumima, Hrvatska je relativno vrlo razvijena zemlja, a mi smo svjesni odlučnosti hrvatskih vlasti da posao obave što prije. Međutim, tražim od svih da ne podcjenjuju poteškoće u preuzimanju acquis communatairea, poteškoće 35 poglavlja europskog pravnog poretka, da se ne podcjenjuju reforme potrebne za provedbu acquisa, tako da mi se taj cilj čini vrlo ambicioznim. U svakom slučaju, želim ohrabriti hrvatske vlasti i hrvatski narod da nastave što je moguće brže s procesom, ali u ovom trenutku ne mogu predvidjeti buduće korake", izjavio je Barroso uoči svog prvog službenog posjeta Hrvatskoj.

Barroso dolazi u srijedu popodne u Zagreb, prvu postaju svoje turneje na kojoj će posjetiti Beograd, Prištinu, Skopje, Tiranu i Sarajevo. U njegovoj će pratnji biti i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn i glavni europski pregovarač Michael Leigh.

"Vjerujem da je budućnost ove regije u Europi. Mi smo ovdje da vas podržimo, a vi morate uložiti napore. Dolazim u regiju kako bih ohrabrio sve države da se što je moguće više približe EU. Također je jako važno pokazati vezu između ekonomske i političke suradnje u regiji s integracijom u EU", rekao je Barroso.

"Europska je unija uvijek podržavala i tražila od svih regija s kojima je surađivala da se integriraju unutar sebe, to nije ništa novo ni specifično za zapadni Balkan. To također ima ekonomskog smisla, jer je nonsens imati mala razmrvljena tržišta, a sada u regiji ima 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini, što je vrlo loše za poslovanje", rekao je Barosso, zamoljen da komentira inicijativu o stvaranju zone slobodne trgovine na zapadnom Balkanu.

-----------------------------------------------------------

Tko umije citati izmedju redova, znat ce automatski o cemu se radi :sleepy:

:cheers:

krzamak

February 15th, 2006, 09:07 PM

Zagreb Kninjanima obnavlja glavni trg

http://img102.imageshack.us/img102/1729/kninv5mw.jpg (http://imageshack.us)

KNIN - Grad Zagreb, koji je 1998. godine platio uređivanje i popločavanje Trga Ante Starčevića u središtu Knina, do blagdana sv. Ante i Dana grada 13. lipnja potpuno će promijeniti izgled središta Knina.

Spomenik Oluji

Idejno rješenje Trga koje će stajati tri milijuna kuna, kako doznajemo u zagrebačkom Poglavarstvu, osmislio je arhitekt Mihajlo Kranjc, a u skladu s tim raspisat će se natječaj za izvođača radova.

Uskoro počinju obimni radovi na preuređenju Trga. On više neće biti neugledan jer će Grad Zagreb u njegovu središtu sagraditi veliku fontanu, bit će podvrgnut hortikulturnom oplemenjivanju, a na njemu će biti postavljen i javni sat koji Kninjani dugo priželjkuju.

Kako doznajemo od gradonačelnice Josipe Rimac, kninska gradska Uprava animira donatore, stručnjake i umjetnike sa željom da se na obnovljenom Trgu A. Starčevića podigne spomenik “Oluji”.

- Osim toga, aktualna je i inicijativa hrvatskih kipara i arhitekata da Knin dobije i spomenik kralju Zvonimiru.

Stradalnik rata

Prijedlog je dala Družba hrvatskog zmaja, koja je predložila i podizanje spomenika knezu Branimiru u Benkovcu - rekla je Rimac te dodala da namjeravaju imenovati stručno tijelo kako bi arhitekti predložili najbolju lokaciju za spomenik. Rimac je istaknula da ne sumnja da će te ideje uroditi plodom te da će Knin vrlo brzo, uz spomenik Marku Maruliću, dobiti spomenike “Oluji” i kralju Zvonimiru.

U zagrebačkom poglavarstvu smo doznali da Grad Zagreb ulaže u Knin zato što je, kao i Vukovar, jedan od najvećih stradalnika Domovinskog rata.

OettingerCroat

February 16th, 2006, 01:11 AM

DO DAVDE ŽITO RASTE!!!!!!!

http://www.iskon.hr/2006/02/15/0174007.17.jpg

SinCity

February 16th, 2006, 03:25 AM

^^ LOL :D

Anyway, back to business. A recent study has shown that the town of Knin located in the Dalmatian hinterland has the potential to become a winter ski resort. Plans are underway to open up the slopes on the Dinara mountains not even 10kms away from the town centre into the next lucrative Croatian tourism venture. The establishment of ski resorts in Croatia will hopefully lead to full all year round tourism. Currently Croatia is the darling of European Summer tourism with a long coast that includes over 1100 islands. Winter tourism can help promote cities and towns located within continenatal Croatia :)

Knin dobiva vrhunsko skijalište na Dinari
Piše: Stanko Ferić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/15/dinara-v.jpg

KNIN - Grad Knin ima sve uvjete za razvoj zimskog turizma i gradnju vrhunskog skijališta na Dinari, udaljenog samo desetak kilometara zračne linije od najstrožeg centra grada.

Da skijalište na Dinari nije samo fikcija svjedoče konkretni planovi i projekti Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te HTZ-a.

Izrada projekta povjerena je tvrtki “Studije Modrić” iz Zagreba koja je razvila projekt popularnog skijališta u Krasnom na Velebitu. Stručnjaci te tvrtke cijelu su godinu proučavali Dinaru, njezina klimatska svojstva, učestalost padanja snijega i njegovo zadržavanje na tlu, a rezultati su pokazali da je gradnja skijališta na padinama Dinare ekonomski sasvim isplativa. Zanimljivo je da prvoj projektiranoj stazi na Dinari nedostaje samo 30 metara dužine da ispuni uvjete za utrke Svjetskog kupa.

I u samom Kninu, gdje se intenzivno radi na razvoju turizma, s odobravanjem gledaju na taj projekt. Do najbližih padina pogodnih za skijanje stiže se dobro prohodnim, 17 kilometara dugim putem i već sada tamo ima brojnih skijaša-avanturista.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,2,15,knin_skijanje,11989.jl

bubach_hlubach

February 16th, 2006, 04:46 AM

Dubrovnik ispred Pariza i Venecije!

http://www.vjesnik.com/html/2006/02/16/Ddubr18.jpg

DUBROVNIK – Sherman"s Travel Lee, vodeći američki oglašivač specijaliziranih turističkih putovanja, koji tjedno ima više od tri milijuna registriranih ulaza, ugodno je iznenadio grad Dubrovnik i sve zaljubljene u njemu – čestitkom za Valentinovo.

Dubrovnik je na njihovoj ljestvici »Top10 Romantic Escapes to Love« (»Najboljih 10 mjesta za romantičan bijeg«) zauzeo treće mjesto! Prvi je Buenos Aires, druga Bora Bora, dok je Pariz šesti, a Venecija tek deseta.
Turistička zajednica Grada Dubrovnika lani je elektronskim putem dostavljala informacije o gradu u kojemu bračni parovi, mladenci i svi zaljubljeni doista mogu doživjeti romantični bijeg.

U Sherman"su kažu da parovi koji traže romansu »hrle prema ovom čudesnom gradu na najjužnijem dijelu hrvatske obale, privučeni njegovom ljepotom za koju je slavni irski pisac George Bernard Shaw jednom izjavio: »Ako želite vidjeti raj na Zemlji, dođite u Dubrovnik«. [K. B.]

:cheers:

Walter Wolf

February 16th, 2006, 07:30 PM

Viva Ragusa
Viva Sv. Vlaho
Viva Hrvatska!

krzamak

February 17th, 2006, 08:15 AM

Projekt visokog turizma

http://img142.imageshack.us/img142/6647/zdposedarjev4zy.jpg (http://imageshack.us)

Potpredsjednica Uprave Ingre Jasna Ludviger obećala je ostvarenje tog projekta koje bi donijelo 300 radnih mjesta

POSEDARJE - Zagrebačka Ingra, koja je na međunarodnom natječaju izabrana za ulagača u prvu greenfield turističku investiciju Posedarje rivijera, jučer je mještanima i javnosti predstavila prijedlog projekta visokog turizma u koji bi se za tri godine uložilo 100 milijuna eura.

Bit će to i model javno-privatnog partnerstva u kojem sudjeluje i Ministarstvo turizma, u ime kojeg je državni tajnik Zdenko Mičić jučer istaknuo potrebu povećanja kapaciteta upravo ovakvim projektima.

Prema konceptu koji je izradio dubrovački Alfaplan, na 40 hektara zemljišta izgradio bi se hotelski kompleks s četiri zvjezdice sa 750 ležajeva, dok bi se tisuću ležajeva dobilo u luksuznim vilama te ribarskom selu. Uz mnogobrojne rekreacijske, zdravstvene i zabavne sadržaje, projekt predviđa i marinu sa 183 veza za koju je koncept izradio Veljko Barbieri, začetnik ACI-jeva lanca marina, i procijenio da bi gradnja marine stajala 2,5 milijuna eura.

Potpredsjednica Uprave Ingre Jasna Ludviger obećala je ostvarenje tog projekta koje bi donijelo 300 radnih mjesta. Općina Posedarje u buduće trgovačko društvo Posedarje rivijera unosi zemljište koje će Ingra platiti 470 tisuća eura.

car-zg

February 17th, 2006, 06:54 PM

Napokon neke grenfield investicije kojih u Hrvatskom turizmu nije bilo skoro 20 g.

btw. thread o Hrvatskoj (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=318311)

krzamak

February 19th, 2006, 02:18 AM

U Zagrebu najviše stanova, na obali poslovne zgrade

Zagreb još pati za stambenim prostorom, a najveći je problem što nema kvalitetnih velikih parcela nego se gradi puno manjih zgrada, dok u isto vrijeme na more stiže moda gradnje luksuznih poslovnih prostora

http://img78.imageshack.us/img78/5281/projekti5vel4em.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB - Sva hrvatska gradska središta, slažu se svi analitičari biznisa nekretninama, vrlo živo trže stanovima; cijene kvadrata životnog prostora rastu, a građevinari se trude zadovoljiti potražnju - i masno zaraditi, jer su cijene stanova praktički već dostigle maksimum kupovne moći građana, a profiti su veliki.

Ograničenja kao što su nesređeni imovinsko-pravni odnosi parcela za gradnju polako nestaju, jer se sređuju zemljišne knjige, kapitala ima jer su banke spremne pratiti graditeljski biznis u kojem je u gradovima potražnja za stanovima osjetno veća od ponude, a ne nedostaje ni kupaca, jer se najmanje dvadeset godina stanovi u Hrvatskoj nisu gradili planski. I 2006. bit će godina rasta stanogradnje, a vjerojatno će za nekoliko postotaka narasti i cijena kvadrata stana čak i u Zagrebu, u kojem je već iznimno visoka.
Zagreb: bez velikih projekata

Iako je potražnja znatno veća od ponude, u Zagrebu niti u 2006. neće biti velikih projekata stanogradnje jer nedostaje kvalitetnih velikih parcela za gradnju ozbiljnijeg stambenog fonda, a investitori spremno pokazuju prstom prema lokalnoj upravi, koju optužuju za nedovoljnu aktivnost u planiranju i donošenju detaljnih GUP-ova koji određuju njihove buduće poteze. Zbog toga će i sljedeću godinu u Zagrebu obilježiti velik broj malih projekata (po jedna, dvije ili tri zgrade) te tek nekoliko ozbiljnijih.

Gradnja prvih pet zgrada stambenog naselja Medvedgrad na sjevernom dijelu grada već je počela, i to će sigurno biti jedan od većih poslova u stanogradnji u 2006. Do kraja 2007. niknut će 15 zgrada, odnosno 90 stanova od 32 do 96 četvornih metara. Riječ je o posljednjoj velikoj građevinskoj parceli u podsljemenskoj zoni. Četvorni metar stoji 1700 eura, dok će se kvadrat u prizemlju prodavati za 1600 eura.

Kreću Vrbani III

http://img86.imageshack.us/img86/5756/projekti4vel6ry.jpg (http://imageshack.us)

Druga velika gradnja s "mirisom" luksuza je ona Ingre, koja najavljuje gradnju 16 urbanih vila sa po četiri stana u samom centru grada, na Srebrnjaku. Stanovi će biti luksuzno opremljeni, a cijena četvornog metra bit će u skladu s opremljenošću i lokacijom, očekuje se od tri do četiri tisuće eura.

Osim ta dva projekta, 2006. će u Zagrebu donijeti konačni početak gradnje prije dvije godine najavljenog projekta novog naselja Vrbani III. Arhitekt tog jedinog "ozbiljnijeg" projekta je profesor Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Tihomir Jukić, koji je osmislio naselje za pet do šest tisuća stanovnika.

- U centralnom dijelu naselja postavili smo stambene objekte s vrtićem, osnovnom i srednjom školom, bankom, ambulantom i poštom u sredini, a na nešto više od osam hektara zemlje na istočnoj strani zamislili smo gradnju sportskog centra. Na zapadu će dominirati reprezentativni poslovni blok - rekao je Jukić.

Na Jarunu Pionir pored jezera gradi trinaest zgrada sa prosječno po dvadesetak stanova, a nastavlja se i gradnja Pionirova mini naselja u Španskom. Veliki objekt sa 200-tinjak stanova i pet ulaza gradit će se u Horvaćanskoj. Ostale investicije u metropoli uglavnom su "pojedinačna" gradnja, a sve zajedno je znatno manje od potreba tržišta.

Stambeno-poslovni prostor Zagrad u samom središtu Rijeke ulazi u svoju završnu fazu i luksuzni stanovi i poslovni prostori bit će završeni u 2006. Kompleks gradi hrvatsko-austrijska tvrtka Austrograd.

Rijeka: uredi kod kuće

http://img78.imageshack.us/img78/1884/riwtczgradamrkic9hh.jpg (http://imageshack.us) http://img78.imageshack.us/img78/8066/projekti3velika0yd.jpg (http://imageshack.us)

Zagrad nudi i 27 superluksuznih stanova, mahom na dvije etaže, od 80 do 180 kvadrata, za 2000 eura po kvadratu. Svaki stan imat će izlaz na krov, odnosno terasu. U sklopu kompleksa su i stambeno-poslovne jedinice, dakle prostori koji imaju i stan i poslovni prostor, što je pogodno za liječničke ordinacije, odvjetničke urede i slično..

Višenamjenski WTC Shopping Center Rijeka na Pećinama, vrijedan oko 150 milijuna eura, prema najavama, bit će dovršen u prvoj polovici 2006., zapošljavat će oko 1300 osoba u 160 trgovina na devet velikih trgovačkih površina. Imat će deset multiplex kinematografskih dvorana, restorane, fitness centre, dvoranu za kuglanje...

U sklopu kompleksa gradi se i poslovno stambeni toranj na 15 katova. Do centra će Grad Rijeka sagraditi i jednosmjernu cestu oko cijelog kompleksa, koja će omogućiti brz i neometan automobilski promet.

Zadar: tisuću novih stanova

U Zadru se 2006. planiraju podići nova stambena naselja u kojima je predviđeno ukupno tisuću stanova. Iduće godine počet će gradnja na Relji - predio Jazine, a nastavit će se na Višnjiku. Na Relji, gdje nekoliko investitora planira gradnju 420 stanova, zbog jako skupog zemljišta četvorni će metar biti iznad zadarskog prosjeka od 1600 eura. Na Višnjiku se nastavlja gradnja četiri zgrade sa po 80-ak stanova te počinje gradnja novog kompleksa od 200-tinjak stanova. Uz dovršenu zgradu Lignuma, iskopani su temelji za prvu od dvije zgrade, a iza te investicije od 16 milijuna eura stoji Hypo-Alpe-Adria banka. Tvrtka Jadran-invest, koja okuplja hrvatske građevinske poduzetnike i umirovljenike iz Australije, uložit će 18 milijuna eura u gradnju 200-tinjak stanova.

Zadarski Lignum iduće godine planira zgrade sa 50 stanova na Smiljevcu te 12 urbanih vila u uvali Dražanica.

Novih 67 elitnih stanova, kojima će cijena kvadrata biti 1950, pa i 2000 eura iduće bi se godine sagradilo u trećoj zgradi nove stambeno-poslovne zone TIZ-a, na Branimirovoj obali

Split: poslovni luksuz

http://img86.imageshack.us/img86/9642/stbrodaricaprojekt11kv.jpg (http://imageshack.us)

Split je prije nekoliko dana nakon 27 godina dobio novi GUP, koji je ocijenjen kao pobjeda tamošnjeg građevinskog lobija - naime, od prijedloga je na kraju veći za 90.000 kvadrata.

Split će, nakon Zagreba, postati drugi grad u Hrvatskoj koji će dobiti kompleks od šest vrhunskih kinodvorana, u novom poslovnom centru Brodarica, a investitor je Željko Kerum. Centar se gradi na mjestu nekadašnje tvornice Diokom, imat će 54.000 četvornih metara, a vrijedi 50 milijuna eura.

- Moj će centar biti kao četiri Kaptol centra. Već smo potpisali ugovor s Broadway kinima Zagreb koji će opsluživati dvorane, a za najam prostora zainteresirani su Siemens, Scavolini, DM, Limoni i brojni drugi. Centar će imati i naš hipermarket, a bit će otvoren na blagdan Vele Gospe u kolovozu - najavljuje Kerum. Nedaleko od Brodarice, na superatraktivnoj lokaciji u centru grada Kerum započinje gradnju drugog poslovnog zdanja, staklene poslovne zgrade u obliku periske, vrijedne oko 20 milijuna eura. U vrhunski opremljenoj zgradi na 15 razina četvorni metar prostora prodaje se za 5000 eura. Zgrada će imati 13 katova i dva nivoa podzemnih garaža.

OettingerCroat

February 19th, 2006, 06:56 AM

Zlatna Janica jača od bolesti
Pridržavali su je dok je hodala, ali na skijama nije bilo brže od nje

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/18/janicav.1.jpg

TORINO - Janica Kostelić, najuspješnija skijašica svih vremena, do svoje je najnovije zlatne medalje stigla prolazeći kroz ozbiljnu dramu u proteklih nekoliko dana.

Virus koji se nastanio u njezinu organizmu tijekom utrke Svjetskog kupa u njemačkom Ofterschwangu (gdje je također pobijedila crpeći zadnje atome snage), nakratko je nestao, u stvari se pritajio tijekom Janičina boravka na moru u Novom Vinodolskom. Otac Ante i majka Marica vjerovali su da je morski zrak i ovaj put pravo rješenje i da će svoju kćer za nove pothvate uspješno spremiti. No, to se nije dogodilo.

Ubrzani puls

Janica je u Sestriere stigla bolesna, no ona i bolesna nastupa, trenira i radi sve ono za što inače sportašima, a posebno sportašicama treba puna snaga. Obavila je dva spusta treninga na olimpijskoj stazi, nije baš bila brza i već tada je bilo jasno da nešto nije u redu.

Drama je nastala kada je treći trening propustila zbog ubrzanog pulsa i općenito slabosti koju je osjetila na startu. Dakle, već je bila spremna još jednom riskirati, ali joj je otac rekao da spremi skije i da se pod hitno vrati u krevet privatnog apartmana nasuprot olimpijskom selu u Sestriereu.

Nitko točno nije znao o čemu se radi, jer ako je virus ponovno tu, a bilo je očito da jest, otkud pojačani puls, simptom toliko tipičan za bolesnike s problemima štitnjače. Nagađali smo svašta, znajući i za Janičinu nestašnost zbog koje ponekad preskoči tabletu što joj život znači. Službena liječnica naše reprezentacije dr. Nataša Desnica više nije pronalazila riječi kojima bi zadovoljila znatiželjne novinare; priča o virusu jednostavno je bila pretanka, Janica je izgledala puno, puno lošije i već su počele razne priče.

Ne, nisam trudna, u to možete biti sigurni. Uostalom, možemo i provjeriti - rekla je Janica, velika pobjednica, nakon još jedne demonstracije svega onoga što je čini vjerojatno najboljom sportašicom svijeta u ovom trenutku, nakon kombinacijske pobjede u Sansicariju. A do nje je došla ponovno na čudesan način, pronalazeći snagu kada su već svi oko nje, uključujući trenere i roditelje, mislili da je nema.

Posebno se to vidjelo tijekom slalomskih utrka u petak. Nakon dvije vožnje bila je fantastična druga, ali nije imala snage prehodati stotinjak metara od cilja do bokseva u kojima su stajali novinari čekajući poneku rečenicu. Pridržavali su je dok je hodala.

Dobro nam je došla ova odgoda spusta, sada sam posve sigurna da Janica ne bi mogla izdržati još i to u istom danu - rekla je dr. Desnica u petak navečer, pripremajući nove doze osvježenja ne bi li veliku pobjednicu “reinkarnirala” i osposobila za subotnji spust.

Imala dovoljno snage

Subota u Sestriereu donijela je novi snijeg i taman kad smo svi, a Janica vjerojatno najviše, poželjeli odgodu za nedjelju ili ponedjeljak, Talijanima se ukazalo sunce i novi termin je pronađen. Skijašice startaju u 15.30 sati.

Danas je Janica dovoljno bolje, što je jako daleko od zdravlja. Ipak, rekla mi je da ima snage za cijelu vožnju i to je veliki napredak - ponovno nas je izvijestila dr. Desnica. Janicu nije uplašila fantastična izvedba Šveđanke Pärson, znala je da može, da bi bilo, kako je kasnije rekla, glupo sada propustiti priliku kada se već toliko mučila dan ranije u slalomima. Pobijedila je još jednom, nastavivši niz kombinacijskih trijumfa, neprekinut još od Salt Lake Cityja 2002. godine. Ipak, smogla je snage na kraju reći da za nedjeljni superveleslalom nema svježine.

mic of Orion

February 19th, 2006, 05:25 PM

Jadrolinija, (Adriatic Line)- Croatian Ferry Company

Jadrolinija is ferry company based in Rijeka, Croatia.
Company was established in early 1900's and got present name in early 40's.
It is one of the largest ferry companies in Europe, with over 8.5 million passengers, and 3 million cars transported each year.

Jadrolinija is vital for many Croatian islands as it is only link they have with the outside world.
Jadrolinija fleet consist of 57 large ferries and 15 Hydro Buses and Catamarans.

Fleet:
Sv. Kresevan class, Cres, Supetar, Marijan, Sv. Kresevan, Tin Ujevic + order for 8-10 more ships of this class from local shipbuilder.
Dimensions: 87.7m long, 17.5 wide, Speed: 16.6knts, Displacing: 3200 GRT, Capacity: 100 cars and 700 passengers.

http://www.faktaomfartyg.com/tin_ujevic_2002_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/tin_ujevic_2002_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/tin_ujevic_2002_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/sveti_krsevan_2004_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/sveti_krsevan_2004_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/supetar_2004_4.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/cres_2005_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/marjan_2005_3.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/marjan_2005_3.jpg

M/S Petar Hektorović Class
Dimensions: 92.7m long, 18m wide, 3.8 breath, Speed: 16knts, Displacing: 9520 GRT, Capacity: 120 cars and 1000 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/petar_hektorovic_1989_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/petar_hektorovic_1989_4.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/petar_hektorovic_1989_5.jpg

M/S Zadar,
Dimensions: 116m long, 19m wide, Speed 18.5knts. Displacing: 9300 GRT + 2500, Capacity: 280 cars and 1200 passengers..
http://www.faktaomfartyg.com/zadar_1993_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/zadar_1993_5.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/zadar_1993_4.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/zadar_1993_3.jpg

MS Marko Polo Class: Marco Polo, Dubrovnik
Dimensions: 128.7m long, 20m wide, 5.5 breath, Speed: 19knts, Displacing: 11370 GRT, Capacity: 280 cars and 1200 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/marko_polo_1973_8.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/marko_polo_1973_9.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/marko_polo_1973_10.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/dubrovnik_1979_6.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/dubrovnik_1979_7.jpg

Liburnia Class, Liburnia, Istria
Dimensions: 92.6m long, 16.4m wide, 5.5 breath, Speed: 19knts, Displacing: 4100 GRT, Capacity: 120 cars and 800 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/liburnija_1965_3.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/liburnija_1965_5.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/istra_1966_4.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/istra_1966_5.jpg

Ivan Zajc Class
Dimensions: 101.7m long, 16.4m wide, 4.5 breath, Speed: 18knts, Displacing: 5250 GRT, Capacity: 100 cars and 800 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/ivan_zajc_1970_5.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/ivan_zajc_1970_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/ivan_zajc_1970_4.jpg

M/S Lastavo class: . Lastovo, Sis, Valun, Lovrinenac, Mate Balota, Vladimir Nazor, Lubenice, Brestova, Jazine, Sv. Juraj
Dimensions: 72.7m long, 13.7m wide, 3.5 breath, Speed: 16knts, Displacing: 1250 GRT, Capacity: 70 cars and 500 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/lastovo_1969_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/lastovo_1969_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/mate_balota_1988_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/mate_balota_1988_3.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/vladimir_nazor_1986_3.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/vladimir_nazor_1986_4.jpg

Valun is different class, but it is in same category...
http://www.faktaomfartyg.com/valun_1983_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/valun_1983_4.jpg

Sveti Juraj Class, Sveti Juraj, Vanga, Vis, Bartol Kasic, Ero, Hanibal Lucic, Bozava, Borik, Jazine, Lovrijenac, Nehaj,
Dimensions: 57.7m long, 15m wide, 3.3 breath, Speed: 15knts, Displacing: 1650 GRT, Capacity: 50 cars and 500 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/vis_1965_2.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/vis_1965_4.jpg

Olea, Dubravka, Judita, Zman, Zverinac, Karolina, Novalija,
Dimensions: 41.7m long, 11m wide, 2.7 breath, Speed: 45knts, Displacing: 550 GRT, Capacity: 350 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/dubravka_1991_3.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/dubravka_1991_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/novalja_1991_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/karolina_1989_2.jpg

Silba, Adriana, Mediteran, Lara
Dimensions: 40.0m long, 10.1m wide, 1.5 breath, Speed: 36knts, Displacing: 470 GRT, Capacity: 320 passengers..

http://www.faktaomfartyg.com/silba_1990_1.jpg
http://www.faktaomfartyg.com/silba_1990_2.jpg

there are about dozen or so other smaller ferries but they are being withdrawn from the service, over next 10-15 years all but largest ferries will be replaced by Sv. Kresevan class of ferries...

bubach_hlubach

February 19th, 2006, 09:06 PM

^ Thats a cool info, thanks Mic :)

:cheers:

dadekhr

February 19th, 2006, 09:55 PM

D A L M A T I N A

Svježe slike dionice sa novopostavljenim burobranima:

http://img99.imageshack.us/img99/366/p21727295na.jpg (http://imageshack.us)

http://img99.imageshack.us/img99/798/p21727307va.jpg (http://imageshack.us)

http://img99.imageshack.us/img99/5185/p21727318vs.jpg (http://imageshack.us)

http://img101.imageshack.us/img101/701/p21727325ce.jpg (http://imageshack.us)

http://img356.imageshack.us/img356/3739/p21727339zx.jpg (http://imageshack.us)

http://img428.imageshack.us/img428/9562/p21727356qg.jpg (http://imageshack.us)

http://img428.imageshack.us/img428/8417/p21727343df.jpg (http://imageshack.us)

http://img428.imageshack.us/img428/2998/p21727363rm.jpg (http://imageshack.us)

http://img356.imageshack.us/img356/2862/p21727371wz.jpg (http://imageshack.us)

http://img474.imageshack.us/img474/3448/p21727383he.jpg (http://imageshack.us)

http://img526.imageshack.us/img526/191/p21727393bp.jpg (http://imageshack.us)

Pa sad, vidjet ćemo... Nije problem da li ti profili izdrže vjetar od 250km/h, nego strahovite udare i vrtloge koja bura stvara tom brzinom. Ona se u stanju podvuć pod auto, podići ga s tla i doslovno ga baciti u drugu traku. Osobno sam to doživio na Masleničkom mostu 1998. kada je Feliciju ispred mene jednostavno u sekundi bacila s desne na lijevu traku, dok mene nije niti dohvatio taj udar. Brrr... još sad se naježim kad se toga sjetim, a most je tada bio otvoren za osobne automobile. Sva sreća da nikoga nije bilo u lijevoj traci.. :runaway:

bubach_hlubach

February 20th, 2006, 05:30 AM

Hvala za slike Dadek :)

bubach_hlubach

February 20th, 2006, 05:33 AM

Hrvat iz SAD-a otvara tvornicu mikročipova

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/17/v.jpg

Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš
--------------------------------------------------------------------------------

Applied Ceramics iduće godine u Hrvatskoj pokreće proizvodnju za Intel i Microsoft

SISAK - Dvanaest inženjera i tehničara te jedan diplomirani ekonomist iz Siska i Zagreba sljedećih će šest mjeseci provesti na specijalizaciji u tvrtki Applied Ceramics iz Fremonta, Kalifornija.

Konkurenti Slovačka i Izrael

Njih 13 bit će baza za pokretanje proizvodnje keramičkih komponenti za proizvodnju mikročipova u Sisku, u novoosnovanoj Južnoj industrijskoj zoni.

Oni će zajedno sa stručnjacima iz kalifornijske centrale tvrtke Applied Ceramics pokrenuti proizvodnju čim završe specijalizaciju, bit će to prije kraja godine, a kada za godinu i pol do dvije krene puna proizvodnja, nova tvrtka Applied Ceramics Hrvatska zapošljavat će sto radnika. Vrijednost ukupne proizvodnje iznosit će oko 50 milijuna dolara godišnje, a kupci su vodeće svjetske kompjutorske kompanije Intel, Microsft, Philips, Samsung, ističe direktor tvrtke Applied Ceramics Hrvatska Mladen Peleš.

Već je osiguran prostor za smještaj nove tvornice u Južnoj industrijskoj zoni, riječ je o zgradi nekadašnjeg instituta za metalurgiju Željezare Sisak, a stručnjaci tvrtke Poslovne zone Sisak obavljaju sve potrebne poslove ovog investicijskog projekta kod nadležnih državnih tijela.

Tvrtka Applied Ceramics sa sjedištem u Fremontu, osim matične tvrtke, proizvodnju komponenti za proizvodnju mikročipova ima organiziranu u Tel Avivu i Moskvi, velike poslovne objekte u Tokiju, na Tajvanu, u Dresdenu. U konkurenciji između Slovačke i širenja postojećeg objekta u Tel Avivu, vodstvo tvrtke odabralo je Sisak. Kao razlozi odabira Siska navode se industrijska tradicija Siska, postojanje pogodnih objekata i prostora, stručne radne snage, a ključnu prednost Sisku daje činjenica što je većinski vlasnik tvrtke Applied Ceramics Fremont Darko Sertić rodom iz Siska.

Korist za cijelu Hrvatsku

Od dolaska tako ugledne high-tech tvrtke u Sisak koristi će imati cijela Hrvatska jer će, kako ističe prof. Lidija Ćurković, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, ona za sobom povući nove investitore, a koristi će imati fakulteti strojarstva, metalurgije i kemijske tehnologije.

Direktora Applied Cheramics Hrvatska Mladena Peleša, koordinatora cijeloga projekta Marijana Nekolu i 13 putnika u SAD primio je jučer gradonaečlnik Siska Dinko Pintarić.

Siščanin predsjednik Applied Ceramicsa
SISAK - Applied Ceramics je tvrtka u privatnom vlasništvu osnovana 1994. godine u Silicijskoj dolini. Sjedište tvrtke je u gradu Fremontu, a predsjednik kompanije je Darko Sertić. On je prije 49 godina rođen u Sisku, a većinski je vlasnik Applied Ceramicsa s 51 posto vlasničkog udjela. (M. P.)

:cheers:

SinCity

February 20th, 2006, 06:47 AM

^^ :applause: :applause: :applause:

Excellent news article Bubach. :okay:

OettingerCroat

February 20th, 2006, 07:06 AM

^^ lol, in a couple of years we'll get the ireland syndrome, which is a good thing :lol:

Elilo

February 20th, 2006, 07:18 AM

great news for the probably ugliest town in Croatia :cheers:

OettingerCroat

February 20th, 2006, 07:30 AM

which town, sisak? yah your right :lol:

Elilo

February 20th, 2006, 07:38 AM

which town, sisak? yah your right :lol:

You've already been to sisak??

Ballota

February 20th, 2006, 11:19 AM

http://img356.imageshack.us/img356/2862/p21727371wz.jpg

Ova slika je zbilja "svemirska"!

Bravo!

:okay:

bubach_hlubach

February 20th, 2006, 03:18 PM

Don't srach too much about Sisak! :D

There are far more uglier towns than Sisak : Ploce, Knin, Slavonski Brod, Slatina and Kutina ;)

Sisak :

http://img479.imageshack.us/img479/6353/sisak0s9s85759cl.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=sisak0s9s85759cl.jpg)

http://img479.imageshack.us/img479/1747/sisak0sis8s7s5jh.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=sisak0sis8s7s5jh.jpg)

http://img114.imageshack.us/img114/7846/sisak03i2822sf.th.jpg (http://img114.imageshack.us/my.php?image=sisak03i2822sf.jpg)

http://img114.imageshack.us/img114/7404/sisak9s8s7ss6if.th.jpg (http://img114.imageshack.us/my.php?image=sisak9s8s7ss6if.jpg)

http://img479.imageshack.us/img479/227/sisak9s8s7s3ib.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=sisak9s8s7s3ib.jpg)

http://img479.imageshack.us/img479/9573/sisak9s89s7ss6qe.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=sisak9s89s7ss6qe.jpg)

http://img479.imageshack.us/img479/5314/sisak90s8s7s7s8cd.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=sisak90s8s7s7s8cd.jpg)

http://img114.imageshack.us/img114/4101/sisak04847445in.th.jpg (http://img114.imageshack.us/my.php?image=sisak04847445in.jpg)

http://img479.imageshack.us/img479/8930/sisak6353540mc.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=sisak6353540mc.jpg)

http://img149.imageshack.us/img149/457/mradakovicsisak32xg.th.jpg (http://img149.imageshack.us/my.php?image=mradakovicsisak32xg.jpg)

evo i Hrvatske Kostajnice :)

http://img479.imageshack.us/img479/8306/hrvatkostajnca1do.th.jpg (http://img479.imageshack.us/my.php?image=hrvatkostajnca1do.jpg)

http://img114.imageshack.us/img114/3439/hrvatsakostajnicas8up.th.jpg (http://img114.imageshack.us/my.php?image=hrvatsakostajnicas8up.jpg)

http://img479.imageshack.us/img479/6387/hrvatskakostajnica0sosis91wh.jpg

a gdje su tek jos brojne autohtone moslavacke hize :okay:

:cheers:

OettingerCroat

February 20th, 2006, 06:03 PM

You've already been to sisak??

oui, j'avais sept ans et je déteste toujours Sisak. Trop industriel, trop gris, trop alésant, eughh...

OettingerCroat

February 20th, 2006, 06:06 PM

page is too long and takes too long to load....

start again in 3

OettingerCroat

February 20th, 2006, 06:07 PM

and now 2........

OettingerCroat

February 20th, 2006, 06:07 PM

ok now the final one... i'm doing you all a favor so dont bark at me.....

the next post will be on a fresh page

OettingerCroat

February 20th, 2006, 09:32 PM

DOLAZI LI NAM I ’RIBLJE LUDILO’!?
LJUDI SIGURNI Dobra je vijest jedino što se, barem prema dosadašnjim saznanjima, ni VHS, ni neko drugo virusno oboljenje ne može s neke riblje vrste proširiti na čovjeka

http://www.slobodnadalmacija.com/20060220/images/NOV3A.jpg

SPLIT - Zaraza opasnim virusima nije zaobišla ni riblju vrstu. Stručnjaci su, naime, potvrdili kako je zbog velikih količina uvozne ribe kojom se hrane tune u mediteranskim ribogojilištima i autohtona riba u Mediteranu izložena egzotičnim virusima.

Prve na udaru - srdele
Objašnjavaju kako se s uvoznom ribom mogu unijeti i virusi na koje domaće riblje vrste, i to ponajprije srdele, ne bi bile imune, što bi se moglo negativno odraziti na cijeli jadranski ekosustav.
Najveća je prijetnja VHS virus (Viral Haemorrhagic Septicaemia) koji je izoliran kod slatkovodnih, ali i petnaesetak vrsta morskih riba, od kojih je jedna haringa. A upravo se smrznuta haringa iz hladnijih sjevernih voda u velikim količinama uvozi u Hrvatsku kao hrana uzgajanoj tuni.
VHS virus, upozoravaju stručnjaci, može stoga uzrokovati pomor više autohtonih ribljih vrsta, zbog čega je realna prijetnja mediteranskim ribljim populacijama, ali i egzistenciji ribara na Jadranu.
Dobra je vijest jedino što se, barem prema dosadašnjim saznanjima, ni VHS, ni neko drugo virusno oboljenje ne može s neke riblje vrste proširiti na čovjeka.

Ribi nema spasa
Iako za sada nema ni jadranskog izolata VHS-a, taj se virus nalazi na prioritetnoj listi Međunarodnog ureda za epizootije, čija je Hrvatska članica. Prema našim zakonima, VHS spada među bolesti koje treba prijaviti i kada samo postoji sumnja da se pojavila.
Infekcija VHS-om, prema podacima iz Međunarodnog ureda za epizootije, za ribe je obično smrtonosna, a javlja se s kliničkom slikom oteknuća i krvarenja.
Virus se multiplicira u krvotvornom tkivu, krvnim žilama, leukocitima i stanicama bubrega zaražene ribe. Češće napada mlađu ribu i to u pravilu pri temperaturnom rasponu vode od 4 do 14 Celzijevih stupnjeva, odnosno u proljeće.

Elilo

February 20th, 2006, 10:49 PM

Don't srach too much about Sisak! :D

There are far more uglier towns than Sisak : Ploce, Knin, Slavonski Brod, Slatina and Kutina ;)

:

Nah, doubt that.
Ploce and Knin have better settings and less mosquitos but at least sisak has a very important history and i love it for a special reason.

Grad hrvatskih pobjeda :banana2:

bambam

February 20th, 2006, 11:29 PM

E.ON plant Bau von LNG-Terminal in Kroatien

"Wir prüfen den Bau eines LNG-Terminals in Kroatien", sagte Konzernchef Wulf Bernotat der "Financial Times Deutschland" (Montagausgabe). Das hierfür notwendige Investitionsvolumen beläuft sich auf rund 500 Mio. Mit der Anlage in Kroatien würde Eon für Südosteuropa erstmals eine Alternative zur fast vollständigen Abhängigkeit von russischem Gas haben.

-----------------

Kako izgleda njemacki energetski gigant E.ON zeli u Hrvatskoj da sagradi LNG-Terminal za tekuci plin. Ako je za povjerovati oni bi taj terminal htjeli graditi za svoje potrepstine. Kao sa tim terminalom bi E.ON za juznoistocnu Evropu prvi put stvorio jednu alternativu za ruski plin. To je me sada iznenadilo.. nikad se nije u HRV spominjalo da ce to graditi E.ON za svoje potrebe tako da bi on mogao nadbijevati klijente u ovom dijelu Evrope. Mislim tu se iz ovisnosti od ruskog plina u ovisnosti jedne kompanije mjenja. Barem sam ja mislio da takvo nesto bi trebalo ostati u sklopu Luke Rijeke, INE ili slicno.. no dobro mozda se i varam i oni ce ovaj terminal sagraditi uz ili u kooperaciji s nasima :dunno:

bubach_hlubach

February 21st, 2006, 03:35 AM

Neka slobodno dodje E.ON i sagradi LNG terminal, bilo za dilanje plina po regiji ili kao alternativni izvor/koridor. Dapace, ovo bi bio jos jedan solidan izvor dodatnih prihoda drito u djep Hrvatske :)

:cheers:

bubach_hlubach

February 21st, 2006, 03:51 AM

Nah, doubt that.
Ploce and Knin have better settings and less mosquitos but at least sisak has a very important history and i love it for a special reason.

Grad hrvatskih pobjeda :banana2:

Sisak bi mogao postati simpatican turisticki gradic, hvala Bogu ima sve predispozicije za to. Najveci uteg ovom gradu su bila ratna razaranja 90'ih i Inina rafinerija koja je konacno dosla pod noz - temeljnu modernizaciju :)

I ja volim Knin, iako je grad objetkivno ruzan, volim ga iz istih razloga kao i ti Sisak :okay:

:cheers:

SinCity

February 21st, 2006, 04:39 AM

Dobrodošli u hitrokraciju

Uz pomoć Hitro.hr do sada je u Hrvatskoj otvoreno oko 1100 tvrtki, kazao je premijer Sanader

Od ponedjeljka ujutro ured servisa Hitro.hr postoji u svakom hrvatskom županijskom središtu.

Uz postojećih osam, premijer Ivo Sanader iz Banskih je dvora, uz poruku »zaboravite birokraciju, dobrodošli u hitrokraciju«, otvorio preostalih 15 ureda, i to u Čakovcu, Kutini, Krapini, Koprivnici, Karlovcu, Kninu, Puli, Šibeniku, Sisku, Varaždinu, Virovitici, Zadru, Pazinu, Požegi i Slavonskom Brodu.

U 22 hrvatska grada tako su od ponedjeljka u poslovnicama Fine dostupne usluge Hitro.hr servisa namijenjene građanima i poduzetnicima. Uz mogućnost jednostavnog otvaranja tvrtki ili obrta, dostupne su i internetske usluge E-gruntovnice, E-katastra, E-Regosa i elektroničke prijave PDV-a.
Prema najavama premijera, uskoro će na raspolaganju biti i mogućnost elektroničke prijave i odjave zaposlenika te prijave poreza na dohodak i poreza na dobit.

Uz pomoć Hitro.hr, rekao je Sanader, do sada je u Hrvatskoj otvoreno oko 1100 tvrtki, a postojanje ovog servisa za nedavnog je posjeta, kazao je premijer, pohvalio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
Od članica EU-a Barroso je zatražio da do 2007. godine otvore one-stop-shopove, što u Hrvatskoj već postoji upravo kroz program Hitro.hr.
»Čak 90 posto korisnika servisa kazalo je da je servis ili u potpunosti zadovoljio ili premašio njihova očekivanja«, rekao je premijer Sanader. Dodao je da su korisnici najzadovoljniji transparentnošću, odnosno time što nema mita i korupcije, ali i ljubaznošću zaposlenih.

Premijer je najavio i da će se uskoro pokrenuti projekt kojim bi se smanjila administrativna opterećenja u poslovnom sektoru.
Svi nazočni otvorenju dobili su na ulasku u dvoranu »štoperice« kojima su mogli izmjeriti vrijeme potrebno za dobivanje prvih informacija o otvaranju tvrtke ili obrta. Za to je, rekao je glasnogovornik Vlade Ratko Maček, potrebo oko devet minuta.

Otvaranje 15 novih ureda Hitro hr. u Banskim dvorima vizualno i zvučno osmislio je redatelj Krešimir Dolenčić.
Svi uzvanici, među kojima i velik broj veleposlanika, na ulasku u dvoranu prošli su kroz starinski ured prepun registratora sa službenicom koja plete iza natpisa »pauza«, dok telefoni nesmiljeno zvone.

Nasuprot tome, nakon otvaranja novih ureda, nemotiviranu službenicu zamijenile su nasmijane djevojke, registratore neonska svjetla, a stari pisaći stroj - suvremena kompjutorska oprema.

[Branka Valentić]

Elilo

February 21st, 2006, 05:02 AM

Sisak bi mogao postati simpatican turisticki gradic, hvala Bogu ima sve predispozicije za to. Najveci uteg ovom gradu su bila ratna razaranja 90'ih i Inina rafinerija koja je konacno dosla pod noz - temeljnu modernizaciju :)

I ja volim Knin, iako je grad objetkivno ruzan, volim ga iz istih razloga kao i ti Sisak :okay:

:cheers:

you're originally from Knin? :)

Sisak could be a tourist destination but not due to the town itself. The town lacks in having interesting sights except of the Stari Grad and of course the Trznica wich is the cultural center of Sisak:colgate: Petrinja looks much nicer.
It could be something like a starting point for the unknown natural treasures like lonjsko polje.

bubach_hlubach

February 21st, 2006, 06:41 AM

you're originally from Knin? :)

Kroz Knin sam prosao mozda 3 puta u zivotu; zadnji put 2001 godine. Grad je fakat izgledao MRAK u doslovnom smislu te rijeci :D

BTW, iz Zagreba sam, a ti pretpostavljam iz Siska (?) :)

:cheers:

bubach_hlubach

February 21st, 2006, 06:43 AM

bubach_hlubach

February 22nd, 2006, 04:21 AM

U hrvatski turizam - 800 milijuna eura :)

http://www.vjesnik.com/html/2006/02/22/intern2.jpg

Dobra je stvar što svi investitori razmišljaju dugoročno pa grade moderne objekte. Svi preuređeni hoteli imat će spa i wellness centre. Procjena je da će preventivna briga za zdravlje obilježiti turizam 21. stoljeća

Bez novih investicija nema ni konkurentnog turizma i zapravo se teško može držati korak sa sredozemnom konkurencijom koja i u objekte, proizvod, ali i u reklamu, ulaže mnogo više od Hrvatske. S druge strane, ovogodišnjih 800 milijuna eura koliko će Hrvatska uložiti u turističku sezonu, respektabilna je svota i za države bogatije od naše.
Najveću investiciju lani je država napravila završivši autocestu Zagreb-Split. Sada je red na drugoj fazi - ulaganjima u objekte i proizvod kako bi ta skupa autocesta imala smisla. Dakle, od spomenutih 800 milijuna eura, 440 potrošit će turističke tvrtke na preuređenje smještajnih kapaciteta, odnosno izgradnju novih.

Ovdašnji turizam vapi za novim hotelskim krevetima najviših kategorija. Dosadašnja su iskustva pokazala da su najbolje popunjeni upravo ti, najkvalitetniji i najskuplji hoteli. S druge strane, porazna je struktura smještajnih kapaciteta. Posljednja statistika pokazuje da raspolažemo s 909.000 turističkih kreveta, od toga samo 116.000 hotelskih.
Kreveta privatnih iznajmljivača sada je čak 400.000. Hrvatski bi turizam, dakle, pod hitno, da ne kažemo pod svaku cijenu, trebao dobiti bar još 100.000 visokokvalitetnih hotelskih kreveta.
Dobra je stvar što svi investitori razmišljaju dugoročno pa se grade moderni objekti. Svi hoteli koji će biti preuređeni ove godine, imaju spa i wellness centre, što postaje ultimativni motiv dolaska u neku destinaciju.
Recimo, samo u razdoblju od jedne sezone čak je trećina više Nijemaca pokazala zanimanje za hotele koji imaju wellness. Biraju se hoteli koji imaju takve i slične sadržaje, a procjene govore da će preventivna briga za zdravlje obilježiti turizam 21. stoljeća.
Lokalne uprave i samouprave u svoj segment odgovornosti ove godine ulažu 320 milijuna eura. Novac će se, uz ostalo, potrošiti na uređenje šetnica i plaža, nova parkirališta, zelene zone... Dvadeset milijuna eura Hrvatske turističke zajednice također će otići na uređenja javnih površina, čišćenje podmorja, zaštitu kulturnih i povijesnih lokacija i slično.

Glavne investicije

Donosimo popis glavnih investicija u hrvatski turizam u 2006. Neki hoteli već rade, no većina će ih biti otvorena ove godine. Uglavnom, do 2008. bit će završeni svi projekti.

• Hotel »Istra« u Rovinju (22 milijuna eura). Objekt s četiri zvjezdice bit će otvoren ove godine. Zamišljen je kao hotel obiteljskog tipa s 288 soba, SPA i wellness centrom i kongresnom dvoranom.
• Kamp »Park« u Umagu, bivši Ladin Gaj (šest milijuna eura). Imat će i 458 luksuznih parcela, 128 mjesta za »mobilne kuće« te bazen na 1350 četvornih metara.
• Rezidencija »Skiper« u Savudriji (100 milijuna eura). Projekt 2005. do 2008. Partner je Kempinski, a rezidencija će imati 1500 kreveta, hotel i vile s pet zvjezdica, bazene, turističko naselje, SPA i wellness centar, igralište za golf s 18 rupa te kongresni centar.
• »Liburnia riviera hoteli« u uređenje hotela ulaže osam milijuna eura. »Excelsior« i »Kristal« dižu se na kategoriju četiri zvjezdice, preuređuje se »Palace«, »Admiral« dobiva novi wellness centar, a objekt će također imati četiri zvjezdice.
• Hotel »Luna« u Novalji, objekt s četiri zvjezdice (osam milijuna eura). Kapacitet 180 kreveta, wellness centar i 42 nova radnika.
• »Falkensteiner hotels & resorts Borik« u Zadru (48,5 milijuna eura). Hoteli preuređeni na razinu četiri zvjezdice. Krajem listopada 2005. stopa popunjenosti preuređenih hotela bila 95 posto.
• »Le Meridien Lav« u Podstrani imat će pet zvjezdica. Projekt će biti završen ove godine, a investicija vrijedna 55 milijuna eura. To je kompleks s 382 sobe i 1000 kreveta, koji će imati SPA i wellness centar, unutarnje i vanjske bazene površine 4700 »kvadrata«, veliki kongresni centar, novu marinu, casino i noćni klub.
• »Grand hotel Elaphusa« u Bolu (15 milijuna eura). Nekadašnji ponos Bola nakon temeljita preuređenja dobit će četiri zvjezdice. Hotel će, uz ostalo, imati 612 kreveta, unutarnje i vanjske bazene, wellness centar na 1800 »kvadrata« i novi fitnes centar.
• Tuheljske Toplice (10 milijuna eura). Investicijom zahvaćeni hotel »Mihanović«, gradnja i rekonstrukcija bazena, vodene atrakcije, dok će još pet milijuna eura biti potrošeno na novi wellness centar.
• Toplice Sveti Martin (11 milijuna eura), za dva nova bazena, objekt sa 140 soba i poseban smještaj za poslovne goste. Do 2008. ukupno će se potrošiti 20 milijuna eura, ponajprije za hotel s četiri zvjezdice.
• Hotel »International« u Zagrebu bit će završen ove godine, imat će četiri zvjezdice, a investicija je "teška" 15 milijuna eura. Uz ostalo, imat će 217 modernih soba i kongresnu dvoranu s 400 sjedala.

:cheers:

SinCity

February 23rd, 2006, 06:20 AM

Gradnjom novog mosta riješit će se prometne gužve u središtu Siska
Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/22/most_v.jpg
Idejno rješenje novog mosta

SISAK - Hrvatske ceste prihvatile su nakon jučerašnjeg razgovora s izaslanstvom Grada Siska da gradnja novog mosta preko rijeke Kupe u Sisku postane projekt Hrvatskih cesta. Do sada je gradnju mosta financirao samo Sisak, a novim dogovorom sasvim je izvjesno da će ona vrlo brzo početi.

Grad Sisak do sada je uložio više od tri milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, odabir i otkup idejnog projekta, te potrebna geofizičkog mjerenja. Još treba riješiti imovinskopravne odnose s Inom i HŽ-om zbog gradnje pristupnih cesta, te ishoditi građevinsku dozvolu, kako bi se iduće godine izabrao izvođač radova i počela gradnja mosta, koji će u konačnici, zajedno s pristupnim cestama, stajati približno 70 milijuna kuna.

Autori idejnog rješenja novog mosta u Sisku su Maja Koturak i Darko Grabovac. Novi most preko Kupe u Sisku zamišljen je kao viseći. Bit će širok 14,5 metara, dugačak 171 metar i smješten 15-ak metara nizvodno od postojećeg željezničkog mosta na Kupi.

Gradnjom novoga mosta, te oko dva kilometra pristupnih cesta, Sisak će dobiti prsten prometnica koji će gradsko središte rasteretiti prometne gužve, a most i pristupne ceste spojit će dvije državne ceste, prema Popovači i prema Petrinji. Do mosta će voditi nova cesta od Vatrogasne ulice, odnosno gradske obilaznice, koja će ići između pruge i zgrade HAK-a. S druge strane Kupe, pristupna cesta ići će trasom stare pruge uz ogradu Rafinerije, između groblja i sjevernog dijela Rafinerije nafte, i izlazit će na Kovačićevu ulicu, odakle će se nastaviti nova Školska ulica i spoj na Petrinjsku.

S pristupnih cesta bit će odvojci prema Starom gradu, do kojeg je sada teško doći, zatim prema Lađarskoj ulici koja će postati javna cesta, a bit će bitno skraćen i pojednostavljen pristup objektima Rafinerije i Termoelektrane.

Gradnjom još jednog cestovnog mosta preko Kupe, uz postojeća dva, te svih potrebnih pristupnih cesta, u Sisku će ostati praktički samo jedno usko prometno grlo - stari most preko rijeke Odre na cesti prema Zagrebu, koji će zamjenu dobiti gradnjom autoceste Sisak - Zagreb, završetak koje je planiran za 2008. godinu. Tada bi trebao biti pri kraju i novi most preko Kupe.

krzamak

February 24th, 2006, 10:38 PM

Novac

Erste pretekla RBA, a Hypo banka HVB

http://img54.imageshack.us/img54/3474/banke5dn.jpg (http://imageshack.us)

Rang-lista prvih deset banaka ostala je, prema nerevidiranim podacima HNB-a, i lani nepromijenjena, a prve dvije najveće banke (Zagrebačka i Privredna) zauzele su 42,78 posto domaćeg tržišta

ZAGREB - Hrvatske banke (njih 34) ostvarile su lani 4,1 milijardu kuna bruto dobiti i povećale svoju ukupnu imovinu za čak 13,64 posto, i to usprkos svim ograničenjima i restrikcijama koje im je nametala monetarna vlast.

Rang-lista prvih deset banaka ostala je, prema nerevidiranim podacima HNB-a, i lani nepromijenjena, a prve dvije najveće banke (Zagrebačka i Privredna) zauzele su 42,78 posto domaćeg tržišta.

No, najveće banke i dalje gube svoje tržišne udjele. Tako je Zaba lani, usprkos rastu aktive za oko šest milijardi kuna, pala na 24,41 posto tržišnog udjela. Ona je potkraj 2001. godine, primjerice, zauzimala 30 posto tržišta, na kraju 2002. godine 29 posto, a krajem 2003. godine 26,23 posto domaćeg tržišta.

Pad Zabe i PBZ-a

Puno se bolje drži Privredna banka, koja je lani s Međimurskom bankom zauzela 19,22 posto tržišta. Njezin pad je bio neznatan, a banka je i od 2001. godine izgubila samo 1,5 posto tržišta, za razliku od Zabe, koja je izgubila gotovo 5,5 posto. Na trećem mjestu je već drugu godinu zaredom Erste banka. No, opće je poznato da uprava banke ima sklonost “napuhavanju” bilance krajem godine jer je obično potkraj rujna iza RBA, koju je sada prestigla za pola postotka tržišnog udjela.

Na petom mjestu je također, već drugu godinu zaredom, Hypo banka sa Slavonskom, a iza nje slijedi HVB Splitska, koja je lani izgubila više od jedan posto tržišnog udjela i vratila se na razinu iz 2002. godine. Mađarska OTP banka, kao i Hrvatska poštanska, ostale su lani s gotovo nepromijenjenim udjelima. Inače, prvih osam banaka zauzelo je lani 91,5 posto tržišta, a prvih 10, uključujući još Volksbank i Podravsku, ukupno 93,8 posto tržišta. Samo 9 banaka od 34 zauzima više od jedan posto tržišta.

Najveći rast Vabe

Zanimljivo je da je, prema podacima HNB-a, najveći rast aktive lani ostvarila Vaba, i to čak od 122 posto, a zatim slijedi Banka Sonic s 32,6 posto i HPB s 31,7 posto. Od većih banaka među brzorastuće se može ubrojiti i Privredna s rastom od 16,4 posto i Erste sa 17,8 posto.

Talijani preuzeli Sonic banku

Talijanska Banco Popolare di Verona e Novara kupila je ovaj tjedan 81,1 posto dionica Banke Sonic za 30 milijuna eura. Potvrdio je to za Jutarnji list jučer Branko Ostović, većinski vlasnik banke. Prema njegovim riječima, talijanska banka planira uložiti još 10 milijuna eura u temeljni kapital banke i ostvariti 10 dodatnih poslovnica. Ta se banka, kao i Sonic, također bavi isključivo poslovima za obrtnike i građane. Sonic je lani ostvarila neto dobit od 2,2 milijuna eura.

mic of Orion

February 25th, 2006, 02:02 AM

Ukupna štednja hrvatskih građana mogla bi sljedeće godine premašiti 100 milijardi kuna, premda postoci njezina rasta iz godine u godinu padaju u korist drugih oblika ulaganja. Ovakva je prognoza realna, bude li se tržište ponašalo u skladu s istraživanjem koje je za potrebe Zagrebačke banke napravila tvrtka GfK. Rast depozita

U Zabi, na koju se od 88,5 milijardi kuna depozita građana odnosi gotovo trećina, odnosno 29,1 milijarda kuna, prognoziraju da bi im ove godine depoziti mogli rasti sedam posto, na 31,1 milijardu kuna, a sljedeće s rastom od šest posto premašiti 33 milijarde kuna. Ako i ostatak tržišta bude jednako "disao", na kraju godine depoziti bi trebali biti veći od 94 milijarde kuna, a dogodine premašiti 100,3 milijarde kuna.

Najveći je danak štednja dala rastu investicijskih fondova, a slično se očekuje i ubuduće. U Hrvatskoj uopće ne štedi 58 posto građana, a od onih koji štede, 21 posto novac je povjerilo bankama, 13 posto odlučilo se na životno osiguranje, a čak svaki deseti čuva novac "u čarapi". Udio građana koji misle da je "madrac" najsigurnije mjesto za čuvanje ušteđevine u padu je, no u središnjoj je Europi ta je navika potpuno iskorijenjena i postoji samo u nekoliko zemalja bivše Jugoslavije. Stambenu štednju ima šest posto ispitanika, po jedan posto ulaže u investicijske fondove ili štedi u banci izvan Hrvatske, a dionicama trguje tek 0,5 posto građana. To je stvarnost.

Nekretnine u modi
No, da mogu, gotovo trećina sugrađana najradije bi uložila u nekretnine, 27 posto novac bi oročilo, a 26 posto sklopilo bi životno osiguranje. Čini se i da su žene konzervativnije, jer preferiraju oročavanje, za razliku od muškaraca koji bi radije kupili nekretnine. Ipak, suprotno aktualnim statistikama, čak se 74 posto ispitanika izjašnjava da neće biti u stanju štedjeti u sljedećih godinu dana. Valjda se poslije predomisle.

Croats saved over 100 billion Kuna (just under 15€ billion)ise...

mic of Orion

February 25th, 2006, 02:03 AM

BRUXELLES - Hrvatska će do kraja ove godine u sklopu priprema za članstvo u EU-u izgraditi Schengenski akcijski plan, izjavila je u četvrtak hrvatska pregovaračica za poglavlje sloboda, pravda i sigurnost Snježana Bagić.

"Od zemalja kandidata se očekuje da izrade Schengenski akcijski plan. Mi smo rekli i toga ćemo se držati, da ćemo ga izraditi i usvojiti do kraja ove godine", rekla je Bagić u Bruxellesu, gdje u četvrtak završena bilateralna faza screeninga za poglavlje sloboda pravda i sigurnost.

U protekla tri dana hrvatski su predstavnici upoznali Europsku komisiju s razinom usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a u tom području.

"Naša prezentazcija je bila vrlo dobro primljena i nije bilo pitanja na koja nismo mogli dati adekvatan odgovor", rekla je Bagić.

Ovo poglavlje obuhvaća pitanja azila, viza, migracija, pravosudne suradnje u građanskim stvarima, uključujući i suradnju u području droga, carinsku i policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnja u kaznenim stvarima, borbu protiv terorizma te pitanja vezana uz vanjske granice koja su regulirana Schengenskim sporazumom.

Financijski najzahtjevnije područje je pitanje granica, a Hrvatska će trebati zaposliti veliki dodatni broj graničnih policajaca, budući da su njezine vanjske granice koje će s ulaskom u EU postati i vanjske granice EU-a duge 1480 kilometara. U Schengenskom akcijskom planu bit će navedena dinamika zapošljavanja novih ljudi, planovi za tehničko opremanje, raspored zaposlenih i sl. Dio acquisa u pogledu granica mora biti usvojen do dana ulaska u članstvo u EU-u, a preostali dio do ulaska su Schengensku zonu, područje bez unutarnjih granica u EU-u.

Snježana Bagić je rekla da su predstavnici Europske komisije upoznati s činjenicom da se bivša policijska postaja u Kutini prenamjenjuje u prihvatni centar za azilante. Osim toga centra, Hrvatska razmatra mogućnost gradnje još dva tranzitna centra - na granici s BiH i Srbijom i Crnom Gorom, rekla je Bagi

Croatia adopting Schengen Action Plan

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060223/gos-bagic-txt.jpg

Croatia is adopting plan of action with aim of implementing new Schengen directive on immigration, asylum and border control...
Plan calls for Croatian Border police to be trained and equipped to deal with all eventualities to monitor and control its external border which with Croatia's entry in to EU are becoming also external borders of EU... Croatia is expected to enter on January 1st 2009 and by than Croatia needs to adopt all necessary EU legislations concerning borders, Asylum policy and issues of crime, drugs and illegal immigration. It is estimated 60-65 000 illegal immigrants enter Croatia each year many of them ending in EU, in last few year this number has been cut dramatically but it still present a real problem.

Croatia thus has to deal with issue of border control more thoroughly before it becomes full member of EU and member of Schengen Agreement...

bubach_hlubach

February 25th, 2006, 02:41 AM

Kreće obnova dvorca Eltz i centra Vukovara

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/24/eltz_v.jpg

VUKOVAR - Muzejska građa iz vukovarskoga dvorca Eltz, povijesne građevine iz 18. stoljeća čija opsežna obnova počinje uskoro, bit će premještena u upražnjeni prostor dječjeg vrtića u četvrti Borovo naselje.

Osim Eltzova dvorca, uskoro bi u okviru projekta “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok - Vukovar - Vučedol” trebala početi i obnova vukovarske barokne jezgre pa će obnovljeni vrtić u Velebitskoj ulici biti od višestruke koristi u tom zahtjevnom poslu.

- Grad Vukovar će sve do okončanja toga projekta osigurati prostor za smještaj uprave, demontiranih eksponata i cijelih muzejskih zbirki. Neiskorišteni prostor vrtića dajemo na korištenje bez naknade, a predviđeno je da realizacija cijeloga projekta obnove spomeničke baštine traje četiri godine - potvrdio je Zlatko Hegeduš, pročelnik vukovarskog Odjela za društvene djelatnosti.

Predviđeno je da se u najužem središtu Vukovara obnovi i kvalitetno iskoristi ukupno 12 povijesnih građevina, od čega će samo na dvorac Eltz biti utrošeno 135 milijuna kuna, a za ostale je objekte planirano 40 milijuna kuna. Cijeli je projekt financijski “težak” 276 milijuna kuna, od čega hrvatska vlada financira četvrtinu iznosa, dok je ostatak osiguran kroz zajam Razvojne banke vijeća Europe.

Osim kulturne baštine, projekt bi se trebao reflektirati i na razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma, a planirano je i otvaranje novih muzejsko-galerijskih cjelina i arheoloških parkova.

Osim obnove dvorca Eltz, barokne jezgre Vukovara i kompletnog uređenja arheološko-turističkog lokaliteta Vučedol planirano je, nakon okočanja projekta, stari srednjovjekovni grad Ilok predložiti na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika kulture. :)

:cheers:

bubach_hlubach

February 25th, 2006, 03:11 AM

Generički lijekovi su jeftiniji, a jednako su kvalitetni kao originalni

Izuzetno je skupa klinička faza istraživanja, jer regulatorne agencije traže da se lijek provjerava na sve više pacijenata. Zato je kliničko istraživanje privilegij najjačih / Pliva će i dalje u istraživanje i razvoj ulagati 80 milijuna dolara na godinu, više nego što se ulaže u cijelu hrvatsku znanost, više nego što je ukupni prihod mnogih kompanija

http://www.vjesnik.com/html/2006/02/25/COViCZ6.jpg

Prodaja Plivina Istraživačkog instituta u Zagrebu dočekana je s podijeljenim stavovima. Upućeniji u kolanje kapitala farmaceutske industrije razumiju takav poslovni potez jedne od najmoćnijih tvrtki u ovom dijelu Europe, ali javnost se čudi odricanju od vrhunske znanstvene ustanove i njezinih istraživača koji su stvorili u svijetu poznati antibiotik azitromicin, popularniji pod nazivom Sumamed. Tim povodom razgovarali smo sa Željkom Čovićem, predsjednikom Uprave Plive d.d.
• Zašto ste prodali Institut? Kako se istraživanje novih lijekova isplati drugima, a Plivi ne?
- Najprije objasnimo što je prodano. Pliva je prodala smo samo dio istraživanja koji se bavio fundamentalnim istraživanjem novih lijekova. Takva su istraživanja izuzetno skupa, dugotrajna i poslovno rizična. Razvoj novog lijeka košta milijardu dolara i tko razumije brojke, bit će mu jasno da je to za Plivu bilo nemoguće i nedohvatljivo. Osim novca, nemamo ni dovoljno znanja za klinička istraživanja novih lijekova.
Danas se u farmaceutskoj industriji provode raznorodna istraživanja i više nije moguće pratiti znanstvena dostignuća na svim područjima biomedicinskih znanosti. Vrlo se malo zemalja i kompanija može upuštati u tako zahtjevna istraživanja. Za Plivu, istraživanje i razvoj i nadalje ostaje jedan od najvažnijih segmenata poslovanja, no odlučili smo posvetiti se primijenjenim istraživanjima generičkih lijekova, s posebnim naglaskom na onkologiju, biotehnologiju, sterilne oblike itd. Na istraživanjima nastavlja raditi više od 450 stručnjaka, a namjeravamo i povećati ulaganja u taj segment i zaposliti nove istraživače.
Dakle, prodana je samo četvrtina istraživačkih resursa. Plivina je strategija od osnutka bila iskoristiti znanja u kemiji te tražiti partnera čim se dođe do nove molekule za daljnji razvoj. Upravo to smo napravili i ovom prodajom: sve molekule koje smo doveli do određene razine istraživanja, prodali smo tvrtki GlaxoSmithKline. I s azitromicinom je bila slična stvar kad smo licencu 1984. prodali Pfizeru. Sad bi se povijest mogla ponoviti: ako se jedna od sada prodanih molekula pokaže uspješnicom, Pliva će imati pravo na tzv. rojalitete, udio od prihoda iz te molekule.
• Koliko je molekula prodano i kakvi bi to mogli biti lijekovi?
- Ima ih na stotine, od onih protiv infekcija i upala do antiasmatika. Na GSK-u je da ih selekcionira i nastavi istraživanje. Prema tome, Pliva je prodala projekte i molekule, a ne i zgradu na kojoj će, nadamo se, naš znak ostati i sljedećih 100 godina. GSK je unajmio dio zgrade u kojima rade istraživači novih molekula, a zadržavamo više od 60 posto prostora Instituta.
• No, zadržavate li i imidž istraživačke tvrtke?
- Naravno. Pod istraživanjem se podrazumijeva najširi spektar znanstvene aktivnosti, ne samo nove molekule. Pliva u generičkoj industriji sve češće patentira svoje izume bilo da su to tehnološki postupci, nove formulacije ili drukčiji način proizvodnje. Sa 450 istraživača Pliva je i dalje velik istraživački pogon koji ćemo i povećavati jer ćemo ulagati u to. Pliva ne mijenja poslovnu filozofiju, već se usredotočuje na uže područje.
Danas je nemoguće raditi sve, i u farmaceutskoj industriji događa se specijalizacija. Najveće kompanije, nekad sa po 15 terapijskih područja istraživanja, danas se fokusiraju na tri do četiri.
• Jesu li strašno visoke cijene novih lijekova doista objektivne ili je to posljedica monopoliziranih tržišta?
- Danas je jako teško doći do novog lijeka, jer mora biti znatno bolji od postojećih kako bi se isplatila ulaganja. Kompanije istražuju na tisuće novih molekula, a na kraju ih se na tržištu pojavi dvadesetak. Znači, ulažu silni novac s neizvjesnim svršetkom i moraju u cijenu ugraditi i rizik. Izuzetno je skupa klinička faza istraživanja, jer regulatorne agencije traže da se lijek provjerava na sve više pacijenata. Nekad bi bilo dovoljno nekoliko stotina bolesnika, a sada ih mora biti na desetke tisuća. Zato je kliničko istraživanje privilegij najjačih. Neke od srednje jakih kompanija u toj su utakmici nestale.
• Kakva je u toj tržišnoj utakmici općenito budućnost farmaceutske industrije?
- U prvoj od dvije moćne lige desetak je globalnih kompanija sposobnih za razvoj novih lijekova, u drugoj su također globalne, generičke kompanije iz razvijenih zemalja kojima, na dvanaestom mjestu, pripada i Pliva. Ispred su tri njemačke, četiri američke, jedna izraelska, itd. Elita je vezana uz najrazvijenije jer to su znanost, najnovije tehnologije i golema ulaganja.
Pliva će i dalje u istraživanje i razvoj ulagati 80 milijuna dolara na godinu, više nego što se ulaže u cijelu hrvatsku znanost, više nego što je ukupni prihod mnogih kompanija. To najbolje govori o tome koliko je istraživanje važno Plivi.
• Koja su vaša tržišta, uz dakako hrvatsko?
- To je globalno tržište, bez obzira što se govori. Naša se strategija i vizija nisu mijenjale posljednjih desetak godina od kada govorimo o Plivi kao jednoj od vodećih globalnih generičkih kompanija. Svoje operacije danas imamo u više od 30 zemalja i među rijetkima smo iz regije koji imaju poslovne aktivnosti u zemljama kao što su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Španjolska... do Kine. Nalazimo se na gotovo svim važnim tržištima generičkih lijekova, a neka želimo ojačati, primjerice španjolsko.
• Jeste li stoga kupili španjolsku tvrtku?
- Bila je to kompanija u vlasništvu Sandoza koji ima Novartis. Sandoz je nakon spajanja s najvećom njemačkom kompanijom Hexal morao reducirati višak tvrtki u Španjolskoj.
Na taj potez smo se odlučili zbog dobrih odnosa s veledrogerijama kao i širenja našeg asortimana proizvoda. Time smo ojačali tržišnu poziciju u Španjolskoj. Naše je domicilno tržište malo, svega 4,5 milijuna ljudi, pa smo među globalnim generičkim kompanijama hendikepirani, za razliku od Amerikanaca s tržištem od 300 milijuna ljudi ili Nijemaca s 80 milijuna. Da bismo iskoristili kapacitete, moramo širiti tržište. S obzirom da se Hrvatska pridružuje EU, mislim da je Pliva izlaskom na zapadna tržišta prošla dobru pripravnu utakmicu za onu pravu kad se otvori veliko europsko tržište. Mi smo se već potvrdili i nemamo straha od pridruživanja. U EU ostvarujemo 40 posto prihoda, a 85 posto prihoda od lijekova dolazi sa svjetskog tržišta, samo 15 posto iz Hrvatske.
• Priča se da Pliva više nije hrvatska tvrtka…
- Pita li tko je li Coca-Cola američka ili Nokia finska? Kompanija je onoliko nečija gdje je njezino sjedište i gdje se plaćaju porezi, čije obilježje nosi. Pliva je ponosna što je hrvatska i što je jedan od rijetkih igrača u ovom dijelu svijeta koji gradi globalni imidž. Pliva je druga po veličini izvoza iz Hrvatske.
• Poklapa li se to i s državnim interesima?
- Vlada podržava razvoj znanosti i tehnologije, što je za nas jedini mogući put na globalno tržište i u tome se interesi vjerojatno poklapaju.
• No, tko su vlasnici Plive?
- Stotine dioničara. Više od 60 posto dionica kotira na Londonskoj burzi gdje se dnevno kupuju i prodaju. Najveći pojedinačni dioničar s otprilike 14 posto je HZMO, a ostalo su dioničari širom svijeta. Tko ima novca, može kupovati naše dionice.
• Kako je na kotaciju utjecala nedavna prodaja instituta i kupnja u Španjolskoj?
- To nisu promjene koje bi trenutačno utjecale na rast ili pad vrijednosti dionica. No, analitičari su prodaju GSK-u pozitivno ocijenili, jer velika je mogućnost da se uz njih ponovi uspjeh kao što je bio u dijelu istraživanja s azitromicinom.
• Je li to jedan od razlog prodaje Instituta toj kompaniji?
- U igri je bilo nekoliko kompanija, a za GSK smo se odlučili zbog odlične petogodišnje suradnje na istraživačkim projektima, među kojima je bio i jedan novi antibiotik. Drugo, GSK je po broju novih molekula vodeća tvrtka u svijetu i treće, ponudila nam je najprihvatljivije uvjete, posebno vezano uz preuzete molekule koje bi mogle postati novi lijekovi.
• No, priča se da ste dobili manje nego što ste uložili.
- Prema našim knjigama, prodali smo dio koji vrijedi 15 milijuna dolara, a dobili smo 35 milijuna pa je kapitalni dobitak 20 milijuna.
• Prodali ste i istraživače?
- Cijeli je projekt dobitnička kombinacija za sve; zaposlenike jer nastavljaju karijeru u jednoj od najboljih svjetskih kompanija kao dio globalne znanstvene zajednice s mogućnošću dobrog napredovanja; za Plivu jer je zaradila sada, a mogla bi ubuduće znatno više od rojaliteta. Dobitak je to i za hrvatsku znanost, jer GSK bi mogao povećavati broj zaposlenih u Hrvatskoj zbog biomedicinskih istraživanja. Žao mi je što to neki ne vide i projektu pripisuju negativne konotacije.

Budućnost farmaceutike
• Europa početkom idućeg mjeseca uvodi mnogo strože propise za registraciju biosimilarnih lijekova, odnosno biogenerika. Što to znači za vaš biogenerik eritropoetin koji ste registrirali u Hrvatskoj, a proglasili ste se i prvom biogeneričkom kompanijom u Europi?
- Pliva je započela istraživati biogenerike prije pet, šest godina što je bio pionirski pothvat. Poštovali smo sve što se prije tri godine u nas tražilo u kliničkom ispitivanju takvog lijeka te ga registrirali.
Novi europski propisi nalažu više kliničkih studija i mi ćemo ih poštovati radi širenja na europsko tržište. Rezultati postignuti ovdje u Hrvatskoj potpuno opravdavaju očekivanja: Plivin Epo siguran je i učinkovit u odnosu na original. Prošle srijede prekinuli smo suradnju na tom lijeku s partnerskom tvrtkom Mayne jer su troškovi ispitivanja za Europu premašili sredstva koja je ona planirala. S Maynevom smo nastavili surađivati na onkološkom lijeku G-CSF-u, također biogeneriku, a za eritropoetin tražimo drugog partnera za Europu. Nisu u pitanju samo troškovi ispitivanja, već i dobra distributivna mreža na tim tržištima gdje Pliva, a jer riječ je o bolničkim lijekovima, nema većeg iskustva.
No, ostajemo na području biosimilara, biogenerika jer oni su budućnost farmaceutike, a s Epom uskoro izlazimo na hrvatsko tržište.
Da bismo umanjili moguću nelagodu među pacijentima i liječnicima vezano uz neopravdane sumnje u učinkovitost, pratit ćemo svakog pacijenta pojedinačno.
Uvođenje tog lijeka dobrobit je i za hrvatsko zdravstvo jer će biti 40 posto jeftiniji od originala. Upravo zbog cijene danas se na tom originalnom lijeku štedi i svi ne dobivaju preporučene doze.
• No, pojavljuju se sumnje u mogućnost proizvodnje biosimilarnih lijekova.
- Nažalost, no riječ je o neodgovornom ponašanju pojedinaca zbog neznanja i kampanje multinacionalnih kompanija kojima ne odgovara razvoj biogeneričke proizvodnje. Lobira se po medijima kako bi se o njoj stvorila negativna slika, ali oni dolaze i ništa ih neće zaustaviti. To su jednako dobri lijekovi uz znatno nižu cijenu. Danas je u SAD-u više od 50 posto svih tableta generičkog podrijetla.
• Kako u tom smislu vidite hrvatsku politiku lijekova?
- Inicijativa resornog ministarstva da se uvedu generički lijekovi potpuno je razumna. Ako država ima problema sa zdravstvenim proračunom, ne može si dopustiti luksuz podržavati potrošnju originalnih skupih lijekova, to prije što domaća tvrtka nudi jeftinije i jednako kvalitetne generike. Pliva će ih ove godine lansirati dvadesetak novih što će biti velika ušteda zdravstvenom osiguranju. Licemjeri su oni koji kukaju zbog premalo zdravstvenog novca, a onda zagovaraju originale bez ijednog argumenta.
• Ali, tvrde da je nemoguće iskopirati živu molekulu.
- Ako je u ispitivanju pokazala identične učinke i sigurnost prema međunarodno prihvaćenim uzancama, u čemu je onda problem?

Biserka Lovrić

:cheers:

OettingerCroat

February 25th, 2006, 07:02 AM

mic of Orion

February 27th, 2006, 04:02 PM

ZAGREB - Hrvatska je tijekom prošle godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 52,48 milijardi kuna ili 8,8 milijardi američkih dolara, dok je uvoz u Hrvatsku u 2005. iznosio 110,43 milijarde kuna ili 18,54 milijardi dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na 2004. godinu, lani je hrvatski izvoz, izražen u kunama, povećan za 8,5 posto, a izražen u dolarima za 9,8 posto. Istodobno je uvoz, u kunama, porastao za 10,4 posto, a u dolarima 11,8 posto. Tako je prošla godina završena s vanjskotrgovinskim deficitom u iznosu od 57,95 milijardi kuna ili 9,7 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 47,5 posto.

http://www.poslovni.hr/4732.aspx

Croatian Exports grew at 9.8% and Imports at 11.8% last year, in Kuna terms Exports reached 52.48 billion Kuna or 8.8 billion U$, Imports in other hand where twice as large and stood at 110.4 billion Kuna or 18.5 billion U$... Deficit in trade thus reached all time high of 9.7 billion U$.

This year Croatia is excepted to export in excess of 9.5 billion U$ or 58.5 billion Kuna and Imports are expected to reach 120 billion Kuna or 19.5 billion U$...

From 2007 Croatia is standardising its economic and statistical assessment, and from than on Exports of Services will also be included in to overall exports figure... Croatian service exports are larger than Croatian good experts by as much as 30%...

mic of Orion

February 27th, 2006, 04:26 PM

krzamak

February 27th, 2006, 10:14 PM

NEBODERI - nazivanje i imenovanje

http://img132.imageshack.us/img132/3674/neboderi011pt.jpg (http://imageshack.us)

Osim što mu je glavna značajka da se određuje visinom, neboder se imenuje i naziva. Među prizemnicama i jednokatnicama, već viša višekatnica, koja s nekoliko etaža nadvisuje okolne, kao uglovni i interpolirani blokovski; ili samostojeći objekt - važi kao "neboder". Kao takvi se neboderi pojavljuju u Zagrebu u vremenu od tridesetih do šezdesetih godina 20. st.

Da bi se naglasila razlika izmedu "obične" kuće i "nebodera" u nekom bloku, ili naselju, reklo bi se da je netko "iz nebodera", ili stanuje "u neboderu". Budući da takvih viših, odnosno visokih zgrada, na okupu nije bilo mnogo, znalo bi se obično na koju se adresu takva napomena odnosi.
U takvom razlikovanju (stambenih) nebodera i okolnih mu prizemnica, jednokatnica, dvokatnica, trokatnica prednosti se daju, ili neboderu, ili pak maloj kući; kao nova i čvrsta zgrada novog boljeg vremena neboder i zamjenjuje trošne kućice, u njemu je građevno bolje nego li npr. u "limenkama" i sl.
S druge strane, iz viših katova nebodera čeznutljivo se gleda (pogotovo ako nema batkona ili logia) na malu kuću, ma koliko skromnu vrtom, kojim stablom - kao na napušteni, ili neostvareni san.

U urbanističkom i graditeljskom (ali i u filmskom i medijskom) govoru preuzimaju se strani izrazi, najprije iz njemačkog (Hochhaus), a danas iz engleskog jezika. U hrvatskom jeziku nema pogonih razlikovanja izmedu "tall buildings", "high.rise buildings" i "skyscrapers". Relativno nadvisivanje još uvijek je glavno i za "tall buildings". U nazivanju se stoga neboderi u nas uzvisuju, ili nebu pod oblake, ili se i spuštaju do tek vidljivih visinskih isticanja. Vidikovce, obeliske, antene, odašiIjače i razne instalacijske sklopove ma koliko bili visoki i veliki, neće se nazivati neboderima.

U arhitektonskom i u kolokvijalnom govoru neboderima su po nazivanju bliski pa i istovrsni: tornjevi, kule, soliteri, štapići ("štapićasti urbanizam"), vertikale... Kao štapići i vertikale neboderi su, naime, bili predodređeni da postižu kompozicijsku ravnotežu grada, imajući ponegdje pravo prvenstva.
Lokacija pojedinog nebodera nije određena kućnim brojem, već nazivom i imenom.
Od tipološkog određivanja nebodera kao građevine čini se da je važnije nazivanje, ili imenovanje nebodera. Do toga vode dosta zagonetni procesi spontanog i medijski usmjerenog uobličavanja njegovog identiteta.

Tako se u Zagrebu šezdesetih godina impoznatnom neboderu na kraju Končareve (danas Ozaljske) tepa "Trešnjevačka Ijepotica". Tu Ljepoticu se vidjelo u urbanističkom i ideološkom obrascu kao željenu suprotnost tada još periferijski iznivelirane, uglavnom (stambeno) niske Trešnjevke, kao doličnu, sadržajnu upotpunu, ali i protutežu industrijskom kompleksu (tvornice, energane, željeznica) zapadnog dijela grada.

Neboderima u lokalnim razmjerima u pedesetim, šezdesetim godinama pridavana je i označiteljska funkcija društvenog standarda, pa je tako primjerice, na fasadi najviše zgrade na Sigečici pisalo ROBNA KUĆA - da se izdaleka već vidjelo kako je tu u toj zgradi mjesto nabavku za uže i šire područje. Iznimno je naziv nebodera upućivao i na urbanističku pretenziju da se neboder gleda na obzorju i(ili s njega (Hotel PANORAMA).
Za svojevremeno glavni zagrebački neboder, onaj u središtu ostalo je (kao nekad najvažnije, a danas tek nužno, usputno) da je on Ilički.

Za nazivanje/imenovanje nebodera može odlučujući biti njegova boja, ili građevni materijal. Spomenut će se tada npr. žuti, zeleni, plavi ili ljubičasti, crni neboder. Takva se odredenja u Zagrebu baš ne čuju.
Ali zato neboder na uglu Martićeve i Smičiklasove bio nazvan ne po njegovom projektantu, već po građi: "drveni neboder" (iako su samo sekundarni gradevni dijelovi te zgrade drveni).
Mjesno određenje (kao spomenuta "Trešnjevačka ljepotica") ne iscrpljuje daljnje mogućnosti, pa i to da neboder zastupa ponos grada.
Antologijski neboder na uglu Savske i Vukovarske ubrzo je, usprkos neslavnoga građevinskog dogotovljenja, i u službenom govoru usvojen kao "Zagrepčanka". (Zove se tako i obližnje tramvajsko stajalište).
Bio je to prvi (a i ostao jedini) neboder s uvaženim mandatom za (novi) "image" Zagreba.
Sada pretenzije na to ima očekivani neboder ZAGREB TOWER na uglu Vukovarske i Radničke.
Shodno strukovnoj tradiciji (arhitektura, povijest umjetosti) da se (pogotovo istaknute) zgrade identificiraju i nazivaju prema arhitektima i/ili posjednicima, neboderi su nazivani i po projektantima (Lowijev, Jelinekov, Richterov, Vitićev, Kneževićev, Hržićev, Barićev, Filipovićev itd.).

Međutim, kada je duh suvremenosti bio snažniji, ime projektanta zamijenila bi metafora. Tako su Richterovi neboderi u Slavonskoj aveniji asocijativno viđeni "raketama" i tako proglašeni. Toranj preko puta Tehnčkog muzeja postao je medutim Cibonin, a ne Hržićev. Bez obzira na sve posjedovne i vlasničke pretvorbene transformacije, neboder na uglu Heinzelove i Vukovarske u govoru je ostao "Chromosov". Ostao je TEŽ-ov i onaj na Sigečici usprkos tome što je žaruljama sada bliski susjed rekreativna streljana. Početak Radničke krasi neboder "Plinare", a nižu se daljnji gdje će nazive tek trebati upamtiti. Vjerojatno će se plasirati razne znakovne i tekstualne oznake za određene nebodere, marketinški pripremljene (kao HOTO, VMD, itd.).
Hoće li one ostati glavne, ili jedine, ili će se zvati popularnije - vidjet će se.

Da se neboderi i općenito zamašne ,građevine nisu u Zagrebu češće nazivale po njenim nositeljima i korisnicima, razlog je i taj što se odustajalo na samoj zgradi jače isticati znak glavnog korisnika (npr. za Industrogradnju u neboderu na Savskoj pokraj Gagarinovog puta). Iznimka je za sada npr. zgrada Euroherca i HT-mobile u Ulici grada Vukovara. Nisu nazivani/imenovani samo neboderi, već i druge istaknute, prvenstveno velike, zgrade. Koliko su općenito u govoru zadržana nekadašnja imenovanja velikih stambeno-poslovnih zdanja, zanimljivo je pitanje. Na web-stranici (i inače) Travnog zadržana je "mamutica".

Što znači mlađm generacijama što je naziv zgrade "super Andrija" u Sigetu (tamo preko puta, na zapadnom kraju godinama očekivanog Parka južnog Zagreba).
Naziva "Željpoh" i "Ferimport" u označavanju nije se mogla riješiti zgrada arhitekta Fabrisa pokraj Muzeja za umjetnost i obrt za svo vrijeme njenog postojanja, pa niti u okviru natječaja za Muzičku akademiju u Zagrebu.

Da tradicija imenovanja značajnih zgrada po nositelju, odnosno investitoru, ili vlasniku, u Zagrebu ima dobro uporište čuje se sada: jedva da će tko locirati određene nebodere, a da pritom ne reče: Horvatinčićev, Mamićev, Kordićev, itd. (sve dok investitori uopće požele da su poznati).
Nazivanja i imenovanja nebodera stvaraju i otkrivaju na svoj način značenja i obilježja urbanog tkiva grada, istovremeno predstavljajući namjere svojih nositelja i raspoloženja gradana.

Majevčan

February 28th, 2006, 02:08 AM

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/vijest.2006-02-24.4898054995

Croatian foreign debt reached 25.7€ billion and was larger than last years Debt by 254€ million. Foreign Debt represented 82.6% of GDP which in 2005 stood at 30.2€ billion or 37.4 billion U$... Foreign debt is expected to hit 26.5€ billion or 31.6 billion U$ when in 2007 should fall as domestic crediting will play major part in government and banks borrowing... GDP in 2006 is expected to hit 39.2 billion U$.

It is confusing me, because another source tells me that it was larger for 2,7 billion€

Vanjski dug Hrvatske u 2005. narastao do 25,5 milijardi eura, 12 posto više nego u 2004.
Objavljeno prije 5 sati

PREMA najnovijim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, vanjski dug Hrvatske je potkraj 2005. iznosio čak 25,5 milijardi eura, što je za 2,7 milijardi eura odnosno gotovo 12 posto više od kraja 2004. godine.

Zanimljiv je i podatak da su krajem 2005. po visini inozemnog duga državu su, uz banke, ?pretekle? i hrvatske tvrtke.

Naime, zahvaljujući orijentaciji države prema financiranju na domaćem tržištu smanjen je vanjski dug države u 2005. godini. Krajem 2004. godine po visini vanjskog duga državu su pretekle banke, a godinu dana nakon toga i tvrtke.

Tako je vanjski dug države od kraja 2004. do kraja 2005. smanjen za 189,4 milijuna eura, čime je i udio državnog duga u ukupnom vanjskom dugu smanjen s 31,8 posto na 27,7 posto. Najveći udio u vanjskom dugu i dalje imaju banke s 35,2 posto odnosno 8,99 milijardi eura, a slijede ih tvrtke s 27,9 posto odnosno 7,1 milijardi eura.

HNB procjenjuje da će u 2006. na naplatu doći ukupno 6,7 milijardi eura vanjskog duga, dok će samo za kamate otići gotovo pola milijarde eura, konkretno 492 milijuna eura.

Država će za otplatu dijela vanjskog duga u prva tri mjeseca 2006. godine morati izdvojiti nemalih 736,5 milijuna eura.

Novi podaci koje je objavila HNB još jednom su zorno pokazali da velik dio hrvatskog društva živi ?na kredit?, pa mnogi opravdano postavljaju pitanje hoćemo li se i kada rješiti nagomilanih dugova.http://www.index.hr/clanak.aspx?id=309273

Can you help me out Mic:?

bubach_hlubach

February 28th, 2006, 02:20 AM

Posljednji stand-by aranžman s Hrvatskom :) :) :)

ZAGREB - Trenutačni stand-by aranžman Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda lako bi mogao biti posljednji aranžman te vrste sklopljen s tom financijskog institucijom. Athanasios Vamvakidis, MMF-ov stalni predstavnik u Zagrebu, smatra da uskoro dolazi i vrijeme za redefiniranje MMF-ove uloge u Hrvatskoj.

- Prilike su se u posljednje vrijeme promijenile i sljedeće godine i Hrvatska i MMF vjerojatno će razmišljati o varijanti suradnje koja ne mora nužno uključivati novi stand-by sporazum - kaže Vamvakidis.

Obuzdan rast vanjskog duga

Postojeći stand-by sporazum Hrvatske i MMF-a istječe u travnju, no očekuje se da će odbor MMF-ovih direktora u Washingtonu odobriti njegovo produljenje do kraja ove godine. Razgovori o mogućim drugim varijantama suradnje počet će već ovog proljeća, nakon što MMF dobije na uvid svježe podatke o gospodarskim trendovima u Hrvatskoj.

Razgovori o nastavku suradnje do kraja ove godine bit će prije svega usmjereni na privatizaciju preostalih državnih poduzeća koja stvaraju dugove i reformu zdravstva, a prema MMF-ovim očekivanjima, provodit će se postupno nekoliko sljedećih godina.

Međunarodni monetarni fond ostat će u Hrvatskoj sigurno do njezina ulaska u Europsku Uniju. Nakon toga ured će vjerojatno biti zatvoren, a suradnja će se nastaviti prema nekom od mnogih drugih modela, koji će uključivati povremene posjete MMF-ovih stručnjaka iz središnjice u Washingtonu.

MMF je u načelu zadovoljan razvojem prilika u Hrvatskoj. Ubrzan rast inozemnog zaduživanja znatno je usporen, a središnja banka uspjela je zadržati kunu na niskoj inflacijskoj razini, uz relativno dobru stopu rasta koja se na godišnjoj razini ne spušta ispod četiri posto.

MMF ovih dana s Vladom usklađuje posljednje detalje pisma namjere o čijem će sadržaju MMF-ovi direktori raspravljati 24. ožujka u Washingtonu.

:cheers:

bubach_hlubach

February 28th, 2006, 05:28 AM

Profesor s Harvarda moći će predavati Varaždincima

Piše: Helena Hrman
Foto: Željko Hajdinjak

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/27/jenkac-v.jpg
Ivan Jenkač, voditelj projektnog tima

Uvođenjem Metro mreže u Varaždinu grad dobiva mnoge prednosti

VARAŽDIN - Spora birokracija, brojna papirologija i dugotrajna čekanja u redu uskoro će za građane Varaždina i Varaždinske županije postati prošlost. Naime, u Gradu je upravo u pripremi projekt Metro mreže kojim će Varaždin uspostaviti vlastitu gradsku net-mrežu i tako usluge građanima učiniti bržima i dostupnijima.

Metro mreža

- Uspostavom gradske Metro mreže, koja će se temeljiti na uspostavi propusnih optičkih veza, javni službenici zapravo će početi raditi u virtualnom kontakt centru, gdje će upiti građana biti brže proslijeđeni do odgovarajućih osoba bez velikog broja dokumenata i čekanja u redovima - objašnjava Ivan Jenkač, voditelj projektnog tima za Metro mrežu grada Varaždina. - Tako će, primjerice, zainteresirani kupac za neko građevinsko zemljište moći na jednom mjestu saznati je li to zemljište uopće u zoni gradnje, je li komunalno opremljeno, je li pod hipotekom te sve ostale pojedinosti jer će umreženost svih gradskih institucija to omogućavati - rekao je Jenkač. Dodao je da će se i cijena troškova tada smanjiti jer neće biti potrebno s dokumentacijom prolaziti toliko šaltera kao dosad.

- Početna ideja o uvođenju Metro mreže u Varaždinu potekla je od stručnih službi Grada i privatnih poduzeća Magić Telekom te Metro-net, koji će uvođenjem besplatne infrastrukture postaviti temelje za krajnji cilj ovog projekta, a to je uspostava inteligentnog grada - ustvrdio je Jenkač. Inteligentni grad podrazumijeva uvođenje informacijskih sustava zahvaljujući kojima će se brzo i kvalitetno izmjenjivati informacije na svim razinama, od lokalne do državne, jer se uspostava takve mreže planira u svim hrvatskim županijskim središtima.

Informatička autocesta

- To će biti svojevrsna informatička autocesta koja će povezivati sve centre županijske vlasti i sve veće gradove u Hrvatskoj te na taj način stvoriti jedinstvenu komunikacijsku, informacijsku i gospodarsku cjelinu - rekao je Jenkač. U Varaždinu se prva umreženost između gradskih institucija očekuje za godinu dana te je u gradskom proračunu za ovu godinu, za taj projekt, namijenjeno 200 tisuća kuna.

Futuristički, ali izvedivo

Nabrajajući prednosti ovakve umreženosti, Jenkač je dodao da će zbog velike propusnosti takvih kablova u Varaždinu, nakon uvođenja Metro mreže, putem videolinkova biti moguće i, primjerice, asistencije liječnika iz inozemstva kod operacija u varaždinskoj bolnici ili će pak profesor s američkog Harvarda studentima varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike moći održati predavanje. - Sve ovo zvuči futuristički, ali je itekako moguće, tim više jer se zna da je cijela Sjeverna Amerika umrežena takvim informacijskim sustavima, a mi ćemo se potruditi da Varaždin bude jedan od prvih gradova u Hrvatskoj umrežen na takav način - zaključuje Jenkač. (H. H.)

:applause:

:cheers:

mic of Orion

February 28th, 2006, 02:57 PM

It is confusing me, because another source tells me that it was larger for 2,7 billion€

Can you help me out Mic:?

simple it means that Foreign borrowing in first month of 2006 grew by 200+ million Euro,

PS,

but what is most important is State debt which is only 7.2€ billion or 8.55 billion U$.

If state pays its dues, than country is doing fine, as long this is possible, what banks owe and companies owe is not an imperative issue, there assets are already tied with foreign borrowing, meaning at worst bank not paying its debt would push main branch in Germany, Austria or Italy to cover the loss, after all this banks are owned and run by foreign banks.

Foreign debt these banks create is basically foreign crediting of Croatian populace, it is not unusual, if Croatian banking market is still to expensive for domestic crediting than obviously banks will use there assets and reserves to prop up the demand, as they say supply and demand, as long as domestic banking market is to expensive this will continue to happened, although in 2005 the turnaround happened where domestic borrowing has started to increase and foreign borrowing has started to slow down, all due the to the low interest rates in Croatia.

What is worrying though is Corporate landings, this can only lead to credit dependency and credit rating of company could suffer if they can't repay loans, this is the sector I'd be most worried ad would have stringent controls to prevent Croatian companies getting easy loans abroad. :cheers: :)

Majevčan

February 28th, 2006, 07:30 PM

^^thanks

SinCity

March 1st, 2006, 03:14 AM

U Gospinu polju stadion, dva bazena i dvorana
Piše: Goran Cvjetinović
Foto: Mateo Rilović

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/28/dubrovnik_v.jpg

DUBROVNIK - Gradsko poglavarstvo prihvatilo je prostorno-programsku studiju sportsko-rekreacijskog parka Gospino polje, koju je izradila tvrtka Geng arhitektura.

Studija pokriva područje gdje se još od bivše države namjerava raditi sportski centar, ali se u međuvremenu dogodila bespravna gradnja Atlasove stanice za tehnički pregled vozila te su otkrivene mnogo imovinsko-pravne zavrzlame.

No, imovinski odnosi ni do danas nisu potpuno razriješeni, pa će gradski čelnici najprije raditi onaj dio koji je u njihovu vlasništvu te istodobno otkupljivati privatnu i crkvenu zemlju. Privatnici u ovom području imaju 30, Crkva 40, a Grad 30 posto zemljišta.

Središnji je dio budućeg centra trodijelna sportska dvorana koja se nalazi na gradskom terenu. Uz njen istočni dio, na mjestu gdje se nalaze teniski tereni i boćalište, neće biti velikih promjena. No, gradit će se otvoreni i zatvoreni bazen. Zapadno od bazena preuredit će se dva postojeća nogometna igrališta i dosadašnji malonogometni tereni.

Ovi posljednji će se urediti da se na njima mogu igrati i košarka i odbojka. No, najveći će zahvat biti oko gornjeg, sada pješčanog stadiona. Na tom se području namjerava sagraditi igralište s tribinom za oko 3500 gledatelja, ali i garaža s oko 400 parkirnih mjesta. Taj bi stadion, prema riječima dogradonačelnika Pera Vićana, trebao biti prije samo namijenjen atletici, pa čak i tenisu.

Što se tiče prometne infrastrukture, postojeća prilazna cesta će se zadržati, s time da će se vjerojatno proširiti za najviše metar. Nova će cesta biti ona kojom će se pristupati garaži pored stadiona, a načinit će se niz pješačkih staza. Jedan dio ovog sportskog kompleksa ostavljen je i za komercijalne sadržaje.

Nepoznata cijena centra

Nitko od gradskih čelnika nije spominjao okvir u kojemu će se kretati cijena pojedinog dijela centra ili centra u cjelini. Gradonačelnica Dubravka Šuica ustvrdila je kako iza ove studije kreće izrada detaljnog urbanističkog plana za ovo područje. No, realizacija samog projekta mogla bi se protegnuti na nekoliko godina.

- Nitko ne bi bio sretniji od nas kada bismo mogli završiti za našeg mandata. No, prepreka su nam imovinsko-pravni odnosi - zaključila je Šuica i dodala kako će se većina preostalog zemljišta morati otkupiti po tržišnim cijenama.

SinCity

March 1st, 2006, 03:40 AM

Končar će izvoziti vjetroelektrane

http://www.vjesnik.hr/html/2006/03/01/Vjetrr125.jpg

Kako bi stekli reference za izvoz, odlučili su najprije izraditi najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj, za koju će prototip biti gotov do kraja 2006. godine.

Uz niskopodni tramvaj, jedan od glavnih novih izvoznih aduta Končara, koji spada u najveće hrvatske izvoznike, sljedećih bi godina trebala postati vjetroelektrana. Posebnu zanimljivost tom poslovnom planu daje činjenica da u Hrvatskoj zasad postoji samo jedna vjetroelektrana, po čemu stojimo na gotovo na začelju europske ljestvice.

Zato smo Darinka Bagu, predsjednika Uprave Končara, upitali kako su se odlučili za takav na prvi pogled pomalo neobičan projekt.
»Prateći razvoj svjetske energetike prije nekoliko smo godina zaključili da će obnovljivi izvori u svijetu i u Hrvatskoj morati imati znatno veću ulogu od današnje. Zbog toga, kao i zbog činjenice da Končar već proizvodi velik dio potrebnih dijelova (generatora, pretvarača, transformatorskih stanica, informatičke opreme itd.), krenuli smo u razvoj vlastite vjetroelektrane«, kaže Bago. Prvo su gotovo dvije godine tražili strateškog partnera. Zbog iznimno agresivnog nastupa stranih kompanija nisu ga mogli naći pa su odlučili samostalno napraviti vjetrofarmu. Kad su dovršili razvoj vlastitog proizvoda probali su tu tehnologiju vjetroelektrane plasirati na svjetsko tržište.

Kako su im za to nedostajale odgovarajuće reference odlučili su najprije izgraditi najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj. Naime, na sličan su način proteklih godina gradnjom velikih 400 kilovoltnih trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec za HEP stekli reference za gradnju takvih velikih objekata po svijetu. Nakon mjerenja vjetra na nekoliko lokacija izabrali su najbolju u zaleđu Splita i već rade prototip prve domaće vjetroelektrane koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine.

Potom slijedi njegova montaža i ispitivanje te postavljanje još desetak stupova u što će Končar uložiti 70 do 80 milijuna kuna.
Time namjeravaju steći neophodnu referencu, iskustvo i znanje kako bi potom svoj novi proizvod mogli prodavati na svjetskom, ali i na domaćem tržištu. Jer u Hrvatskoj je već počela ili se priprema gradnja nekoliko vjetroelektrana, a planira ih se još više, tako da ćemo se ubrzo maknuti s europskog začelja.
»Kod toga očekujemo pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

S njima izvanredno surađujemo pa vjerujemo da će nam moći pomoći da na međunarodnim natječajima možemo ponuditi podjednako povoljne uvjete financiranja projekta kao i strana konkurencija. Naime, većina europskih država ulažu golem novac u poticanje takve proizvodnje i pomažu svoje proizvođače s vrlo bespovratnom pomoći, vrlo povoljnim zajmovima i subvencijama kamata. Ako želite kupiti vjetroelektrane iz Njemačke, Španjolske, Nizozemske, Danske, Finske i drugih zemalja dobit ćete iznimno povoljne kredite koji odstupaju od uobičajenih uvjeta jer je to politika tih država«, kaže Bago.

Kako najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj namjeravaju izgraditi prije svega kako bi stekli referencu i eventualno da im neko vrijeme posluži kao probni poligon, zasad je ne planiraju trajno zadržati u svom vlasništvu i HEP-u prodavati proizvedenu struju.

Prvotno je bilo najava da bi država kod dodjele poticaja za razvoj obnovljivih izvora energije zbog poticanja vlastitog gospodarstva mogla uvjetovati da se kod njihove gradnje mora ugraditi određeni postotak domaće opreme.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da EU u pregovorima ne bi blagonaklono gledala na takvo protežiranje domaćih tvrtki na račun stranih pa je takva mogućnost otpala.

Željko Bukša

Walter Wolf

March 1st, 2006, 05:20 AM

bambam

March 1st, 2006, 08:53 AM

Među poduzećima rangiranima po prihodu u 2004. godini nalaze se još tri hrvatske tvrtke - na 79. mjestu su Hrvatske telekomunikacije, na 85. Hrvatska elektroprivreda te na 86. Konzum

Na ljestvici 101 najveće tvrtke u srednjoj Europi, koju je uz pomoć ostalih časopisa iz grupe Bonnier sastavio poljski list Puls Biznes, od hrvatskih poduzeća nabolje kotira Ina Industrija nafte d.d koja se nalazi na 19. mjestu. Među poduzećima rangiranima po prihodu u 2004. godini nalaze se još tri hrvatske tvrtke - na 79. mjestu su Hrvatske telekomunikacije, na 85. Hrvatska elektroprivreda te na 86. Konzum. Listu najvećih predvodi poljski naftni koncern Naftowy Orlen koji je ostvario prihod veći od 10 milijardi eura.

Drugi je mađarski Mol (7,9 milijardi eura), treća češka Škoda (5,1), slijede Naftagaz (4,8) iz Ukrajine, Telekomunikacije Poljska (4,5), Volkswagen Slovačka (4,5), Elektroenergetyczne Poljska (3,9), Audi (3,9) i Flextronics International (3,3) iz Mađarske te CEZ (3,2) iz Češke. Puls Biznes je sastavio tablicu na temelju izvještaja o prihodu 25 najboljih tvrtki iz 13 tranzicijskih država srednje Europe. Među hrvatskim kompanijama na prvom mjestu je Ina s prihodom od 2,3 milijarde eura i dobiti od 178 milijuna eura koju ostvaruje 16.147 zaposlenika. Slijedi HT s prihodom od 1,09 milijardi eura, 251 milijun eura dobiti i 8862 zaposlenih, HEP s 998 milijuna prihoda, 3,9 milijuna dobiti i 14.933 zaposlenih te Konzum s 903 milijuna prihoda, 4,2 milijuna dobiti i 8370 zaposlenih.

Među 101 poduzećem nalazi se ukupno 10 iz regije, a najbolje je plasirana Naftna industrija Srbije na 18. mjestu, odmah ispred Ine. Još jedno poduzeće iz Srbije i Crne Gore - Elektroprivreda Srbije nalazi se na listi. Iz Slovenije su se uvrstila četiri poduzeća, kao i iz Hrvatske, 45. je Mercator, 52. Petrol, 97. Gorenje i 99. Revoz. Slovenska poduzeća inače prednjače na ljestvici među regionalnim tvrtkama, čak ih je 18 uspjelo ući među 200 najvećih. Hrvatska ima 13 tvrtki u prvih 200 među kojima su, osim spomenutih, Pliva (105.), Zagrebačka banka (138.), T-Mobile (158.), HEP-distribucija (159.), Privredna banka Zagreb (161.), Hrvatske željeznice (162.), Podravka (165.), Vipnet (176.), HEP-proizvodnja (190.) i tako dalje. (Poslovni.hr)

krzamak

March 1st, 2006, 02:56 PM

Događaji dana
'Elitni vrtovi': Crkva ulazi u biznis sa shopping centrom

http://img378.imageshack.us/img378/127/vrtoviv3zv.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB - Golemi zjapeći građevinski iskop u Tkalčićevoj ulici, između pješačke zone i Centra Kaptol, zvat će se Prebendarski vrtovi, imat će oko 4000 četvornih metara poslovno-trgovačko-stambeno-ugostiteljskog sadržaja i dosad je investitor u njih, u tzv. prvoj tranši, uložio oko osam milijuna eura.
Zemlja je crkvena, odnosno Zbora prebendara prvostolne crkve zagrebačke, koju su prebendari dali na koncesiju na 99 godina tvrtki Molteh iz Zagreba. - Zbor prebendara crkvena je ustanova, na neki način crkveni red, osnovan polovicom 13. stoljeća.
Dosad nije imao ni vijećnicu, ni mjesto za osamstoljetni arhiv, već se ti sadržaji sele i drže na improviziranim mjestima - rekli su nam danas u Prebendarskom zboru, dodajući kako su još u vrijeme nadbiskupa Kuharića razradili plan i dobili lokacijsku dozvolu za gradnju poslovnih prostora na dijelu Prebendarskih vrtova, a u sklopu kojih bi bili njima prijeko potrebni prostori.

Zbor postaje vlasnik

Rat je omeo sve planove, a nakon rata napravljeno je idejno rješenje. - Budući da Zbor nema novca za gradnju, raspisan je natječaj za najpovoljnijeg investitora. Naime, zemljište ostaje trajno u vlasništvu Zbora, a investitor ima pravo gradnje i uživanja dijela sagrađenog prostora na 99 godina, a dio sagrađenih prostora odmah daje Zboru, koji će na kraju stupiti trajno u posjed i vlasništvo sagrađenoga - pojasnili su prebendari.
Najbolju ponudu dala je tvrtka Molteh iz Zagreba, kojoj je na čelu direktor Roman Binder. - Na žalost, u dogovoru s direktorom i projektantima informacije ćemo moći davati tek za dva-tri mjeseca - rekla nam je danas Ivana Vukelić, tajnica u Moltehu, koji ima sjedište u susjednom Centru Kaptol.
No, doznajemo da je projekte izradio arhitekt Goran Rako i da službeno već nose naziv Prebendarski vrtovi. Osim poslovnih i ugostiteljskih prostora u njemu će biti poseban dio namijenjen Prebendarskom zboru, kao što je vijećnica i biblioteka te prostorije za Zakladu bl. Augustina Kažotića.

Zagorac prodao svoje udjele

Stopostotni vlasnik investitora je fond Sintra Invest Estabilishment, a vlasnik udjela u fondu je austrijsko-švicarski konzorcij, kojim upravlja mr. Hermann Gabriel.
- Uz ovaj projekt povlači se i ime Vladimira Zagorca. On je bio osnivač društva Molteh, ali do ožujka 2005., kada je prodao svoje udjele, pa je tada 100-postotni osnivač Sintra Invest Estabilishmenta, na čelu s gospodinom Gabrielom - odgovorili su nam u Prebendarskom zboru na pitanje kakve veze s projektom ima nekadašnji general Vladimir Zagorac, čije se ime spominje s prvim danima iskopa u Tklačićevoj ulici.

Građevina bi trebala biti gotova do Uskrsa sljedeće godine.

I Tkalčić je bio prebendar
Ivan Krstitelj Tkalčić (1840.-1905.), po kojemu Tkalčićeva, jedna od najpoznatijih zagrebačkih ulica, nosi ime, također je bio prebendar zagrebačkog Kaptola, a ostat će zabilježen kao vrstan povjesničar i izdavač mnogobrojnih isprava o Zagrebu i Zagrebačkoj biskupiji.
- Budući da se radi o izuzetno značajnoj osobi za Crkvu i Zagreb, sadašnja generacija prebendara odlučila je podići spomenik Tkalčiću - rekli su nam danas u Prebendarskom zboru.

Vlasnici atraktivnih zemljišta

Prebendarske kurije počinju s Ulicom Nova Ves (na Kaptolu su kanoničke kurije), a prebendari su, uz kanonike, najbliži suradnici zagrebačkog nadbiskupa. Njihove su kurije prave male povijesne riznice starije gradske arhitekture, a najzanimljiviji dio su im upravo - vrtovi.
Svaka kurija na Novu Ves gleda svojim pročeljem, iza kojega se dolje, prema Tkalčićevoj ulici, od pogleda skrivaju vrtovi u kojima neki, premda su u središtu grada, imaju voćnjake i uzgajaju povrće...
Inače, prebendari su kroz povijest bili veliki zemljoposjednici, a neki su im atraktivni posjedi ostali i danas, poput, primjerice, atraktivnih zemljišta na zagrebačkom Ksaveru, od kojih je jedno poklonjeno za gradnju palače Apostolske nuncijature.

krzamak

March 1st, 2006, 03:00 PM

Događaji dana
Velika Britanija ukida Hrvatima vize za boravak kraći od pola godine

http://img396.imageshack.us/img396/8243/ramsv8pu.jpg (http://imageshack.us)

Velika Britanija 22. ožujka ukida vizni režim za hrvatske državljane koji ondje žele boraviti manje od 6 mjeseci. Od toga dana viza neće biti potrebna za tranzit te turistički, poslovni i obiteljski posjet i studiranje kraće od šest mjeseci.
Britanski ministar unutarnjih poslova Charles Clarke danas je o toj odluci obavijestio britanski parlament. Razlog je uvođenja i ukidanja viza, kažu Britanci, imigracijski.
- Smatram da hrvatski državljani više ne predstavljaju nikakvu značajnu prijetnju našoj imigracijskoj kontroli. Stoga sam donio odluku za ukidanje viznog režima - rekao je ministar Clarke. Hrvatski državljani koji u Veliku Britaniju budu ulazili bez viza i dalje će morati prolaziti imigracijsku kontrolu jer je ona predviđena za osobe koje dolaze iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Vize su i dalje potrebne za boravak u Velikoj Britaniji dulji od šest mjeseci i za nastanjivanje u toj zemlji, a za zapošljavanje će i dalje biti potrebna valjana radna dozvola, objasnio je britanski veleposlanik u Hrvatskoj Sir John Ramsden.
Vize su Hrvatima uvedene 1999. zbog golemog imigracijskog pritiska i zaštite od zloporabe britanskog azilantskog sustava. Osim pritiska za useljavanje ljudi iz Hrvatske, velik su problem bile tisuće zahtjeva osoba s hrvatskim državljanstvom iz BiH i SCG. Prosječan broj hrvatskih zahtjeva za britanske vize je 15 tisuća godišnje.

krzamak

March 1st, 2006, 03:06 PM

Događaji dana
Europska komisija: Pomicanje screeninga nije odgoda

http://img484.imageshack.us/img484/4914/rehn2cg.jpg (http://imageshack.us)

BRUXELLES - Europska komisija potvrdila je danas da pomicanje screeninga za poglavlje pravosuđa i ljudskih prava s ožujka na rujan "nije odgoda već vremenska preraspodjela tehničkog sastanka za kasniji datum".
"Ne radi se o odgodi nego o vremenskoj preraspodjeli tehničkog sastanka za kasniji datum, iz tehničkih razloga, što je urađeno u dogovoru s hrvatskom stranom. To će omogućiti bolju pripremu hrvatskih pregovarača za to područje", rekla je glasnogovornica europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna, Krisztina Nagy, odgovarajući na upit hrvatskih novinara u Bruxellesu.
Predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Ivica Račan i glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak izvijestili su jučer da je, na prijedlog Europske komisije, za rujan odgođen screening za poglavlje pravosuđa i ljudskih prava, kako bi Hrvatska popravila stanje u tom području i dobila povoljnije izvješće Komisije.
Drobnjak je sinoć u Bruxellesu izjavio kako ta odluka Europske komisije nije političke nego tehničke prirode. "Razlozi pomicanja datuma nisu političke, nego su tehničke prirode, a odluka je donesena u tijesnim konzultacijama Europske komisije s našim i turskim pregovaračkim timom", rekao je Drobnjak.
Ovom odlukom Hrvatska dobiva dodatno vrijeme da nastavi s provedbom reforme u pravosuđu i da osigura što bolju startnu poziciju i kvalitetniji nastup na screeningu "i na nju treba gledati kao na saveznički potez Europske komisije, a nipošto kao kaznu za neispunjavanje političkih kriterija", dodao je Drobnjak. On je naglasio da to neće nimalo usporiti cijeli postupak dubinske analize usklađenosti zakonodavstva, koji treba završiti do početka listopada.
Da se radi o preraspodjeli unutar dogovorenog okvira screeninga a ne o odgodi izjavili su i hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović i šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert. Račan je nakon sjednice Nacionalnog odbora izjavio da su razlozi odgode prije svega u tome da bi Hrvatska dobila više vremena popraviti stanje u pravosuđu, posebno što se tiče zaostalih predmeta i korupcije.

krzamak

March 1st, 2006, 03:09 PM

Potpisana Deklaracija o koridoru V

ZAGREB - Ministar prometa i razvitka Božidar Kalmeta potpisao je danas na sastanku kvadrilaterale u Trstu zajedno s ministrima Italije i Slovenije i zamjenikom državnog tajnika za promet Mađarske Deklaraciju o koridoru V.

Ovime su se države obvezale na usklađivanje programa gradnje prometne infrastrukture i izrazile zalaganje za preusmjeravanje prometa s cesta na ekološki prihvatljivije načine prometa kao što su pomorski, željeznički i kombinirani promet. Kalmeta je najavio da će 2008.

Hrvatska dovršiti puni profil autoceste Zagreb - Rijeka u dužini od 55 km te u istoj dužini autocestu od Osijeka do Sredanaca. Na željezničkom dijelu V. b koridora planira se gradnja drugog kolosijeka, a na V. c modernizacija 60 km pruge.

sack of spuds

March 1st, 2006, 07:54 PM

Easy Jet enters Croatia (Rijeka) :)

EasyJet PLC, Europe's second largest no frills airline, has added three new routes outside of the EU.

From this summer the Luton-based carrier will fly to Marrakech in Morocco, Istanbul (Sabiha Gokcen International Airport) in Turkey and Rijeka, Croatia's third largest city.

A daily service from London Luton to Istanbul will start on June 29, while a daily service from London Gatwick to Marrakech will commence on July 4. easyJet said it will be the first major European low fares airline to start services from London to these cities.

A four-times-a-week service from London Luton to Rijeka will start on June 30 and a four-times-a-week service from Basel, Switzerland, to Istanbul will kick off May 24.

'This is probably our most significant expansion since the start of our new routes to central and eastern Europe in May 2004,' said chief executive Andrew Harrison.

'Croatia, Turkey and Morocco are forging an ever-closer relationship with the UK and Europe. As a consequence, the demand for low-fares to these countries is growing quickly.'

SinCity

March 2nd, 2006, 02:29 AM

Đuro Đaković gradi najveći kompenzator na svijetu
Piše: Franjo Lepan
Foto: Danijel Soldo

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/02/28/komp-v.jpg

SLAVONSKI BROD - Đuro Đaković Kompenzatori d.o.o., dobitnici Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore za 2005. godinu u kategoriji srednjih poduzeća, nemaju vremena za slavlje.

Snažna konkurencija i kratki rokovi tjeraju oko 160 radnika te privatne tvrtke na sve veći angažman. Ovih dana u pogonu na 3500 četvornih metara rade najveći kompenzator na svijetu. Riječ je o pravokutnom kompenzatoru 9,5 x 9,2 metra, a bit će isporučen japanskoj tvrtki Toshiba.

- Svi strojevi i alati koje koristimo za gradnju kompenzatora, a težine su od nekoliko grama do 15 tona, napravljeni su u vlastitim pogonima. Možda tehnologijom pomalo zaostajemo za svjetskim tvrtkama, ali kvaliteta koju postižemo, drži nas u samom svjetskom vrhu proizvođača kompenzatora. Naši su kompenzatori u cijelom svijetu, od Japana do Amerike.

Privatizirana firma

Ugrađeni su u brojne cjevovode za transport plina i sirove nafte, odnosno svugdje gdje su nazočne velike temperaturne promjene, pa do brodskih i avionskih motora - rekao je Danijel Brajdić, direktor Kompenzatora. Tvrtka Đuro Đaković Kompenzatori, u potpunosti privatizirana, nastala je davne 1974. godine kao rezultat zajedničkog poslovnog ulaganja Đure Đakovića i proizvođača kompenzatora Teddington Bellows Ltd. iz Velike Britanije. Danas Kompenzatori imaju 162 radnika, a proizvodnja je gotovo u cijelosti namijenjena izvozu.

:okay:

OettingerCroat

March 2nd, 2006, 03:48 AM

^^ good news about britain and about the compensator, actually the compensator story is kinda funny.

and now we get a THRID version of what will happen with the zagreb-rijeka line: now it says they'll simply be adding a second line! wtf!!! :bash: these uncoordinated stupid fuckin journalists!!!

Slavonachr

March 2nd, 2006, 05:52 AM

OettingerCroat... never believe what is written in the media.

Zivi bili, pa vidjeli...

bubach_hlubach

March 2nd, 2006, 06:16 AM

Trazio sam webstranicu tvrtke IM Metal iz Ozlja (Karlovacka zupanija), tvrtka se je proslavila svojim HS Produktom, u Hrvatskoj i svijetu znan kao HS2000, a u Americi se prodaje pod "XD".
Sluzbenu stranicu nazalost nisam pronasao, ali zato jesam nekolicinu americkih foruma posvecenom ovom proizvodu. Evo jednog foruma kalibra SSC o nasoj "pljuci" http://www.hs2000talk.com :)

par fotki s njihovog foruma :

http://img230.imageshack.us/img230/8559/medium5ce.jpg

http://img128.imageshack.us/img128/230/madeincroatia8hq9oc.jpg

Ozalj - stari grad :

http://img230.imageshack.us/img230/1997/200622323214104zk.jpg

btw, nisam niti znao da je ovaj gun sluzbeno oruzje policije u 6 americkih saveznih drzava :okay:

edit : hs2000 je takodjer sluzbeno oruzje FBI-a :runaway:

:cheers:

long foot

March 2nd, 2006, 09:56 AM

jebote, ovi ameri su bolesni, otvorili su cijeli forum posvećen našem samokresu :D
ali koja koincidencija, ja sam sinoć također tražio site IM metala i nisam ga našao. ali da je hrvatski samokres zbilja pištoljčina, vide se po tome što se nalazi na svim relevantnim siteovima o oružju i što ga nosi američka murija. jedino mi nije jasno jesu li naši počeli naoružavati pandure s njim?
samo još trebamo vidjeti kakav će odjek imati njihova nova automatska puška koja je nedavno predstavljena javnosti...

SinCity

March 3rd, 2006, 05:41 AM

Croatia: Atlantic Group Acquires British Sports Direct Co.

14:03 - 02 March 2006 - Croatian consumer goods distributor Atlantic Group announced that it raised its stake in the British food company Sports Direct to 100% by byuing out the 50% equity owned by a UK businessman for an undisclosed price.

Atlantic bought the first 50% in Sports Direct in June when the Croatian company bought German nutrition products maker Haleko.
The negotiations to buy the remainder stake have been completed.

Sports Direct supplies its food products for athletes to more than 600 fitness clubs in England.

Last year, its sales totaled 4.5 million euro.

gwinczlav

March 3rd, 2006, 10:35 PM

Tečajni rizici: Brodogradnji nebitni, ostalima sve popularniji

Cijeli industrijski sektori, poput brodogradnje, ništa ne poduzimaju u zaštiti od tečajnih rizika - lakše je za dio gubitka optužiti tečaj i račun ispostaviti državi, piše novi broj časopisa Banka
Direktor jednog velikog državnog poduzeća svojedobno je o mogućnosti zaštite od tečajnog rizika izjavio: „Zašto bih uopće hedgirao? Ako zaradim, nitko mi neće reći hvala, ako izgubim, to će se iskoristiti da me se makne s pozicije". Upravo je zato postalo normalno da cijeli industrijski sektori, poput brodogradnje, ništa ne poduzimaju u zaštiti od tečajnih rizika - lakše je za dio gubitka optužiti tečaj i račun ispostaviti državi, objašnjavaju za mjesečnik Banka brokeri iz InterCapitala.

Na sreću, sve je više i drugačijih primjera. U Hrvatskoj su se posljednjih pet godina razvili terminski ugovori, tzv. forward i svake godine, kaže Dalibor Fell, zamjenik izvršnog direktora Sektora riznice u Raiffeisenbanci, promet višestruko poraste. Terminske poslove, kaže, uglavnom ugovaraju velika i srednja poduzeća - ponajviše trgovačke tvrtke, no sve više i turistička industrija te fondovi, o čemu piše novi broj časopisa Banka.

Podravka koristi različite oblike zaštite od tečajnih rizika, aktivno od 2001. Najčešće su to forward, opcije… , a ove godine planiraju dalje jačati suradnju s vodećim banakama. U Agrokoru kažu kako koriste mjere zaštite od tečajnih rizika, a lani su ostvarili 59 mil. kn pozitivnih tečajnih razlika. Iz Siemensa odgovaraju kako ne koriste klasični hedging nego samo oblik valutne klauzule u ugovorima u kojima su izloženi tečajom riziku.
(Bankamagazin)

- - - - - - - -
Bravo, bravo!!!!!, god bless the ones that are practicing : :applause: .

Slavonachr

March 4th, 2006, 01:25 AM

Riječka luka dostigla koparsku

Dolazak svjetskih brodara u Rijeku znak je da se oni žele na vrijeme pozicionirati na prometnom pravcu gdje će biti sve više tereta
Luka Rijeka prošle je godine pretovarila 12 milijuna tona tereta te se po tonaži izjednačila s najvećim konkurentom - Lukom Kopar. Doduše, ta slovenska luka ima godišnji promet od 150.000 tona kontejnera, a Rijeka upola manje, a uz to kroz Kopar godišnje prođe i tristo tisuća automobila.

Ipak, sama činjenica da je riječka luka od 2,5 milijuna tona tereta ostvarenog 1999., prošle godine povećala pretovar na 4,8 milijuna tona svjedoči o njezinu uspješnom oporavku. Prema riječima predsjednika Uprave Luke Rijeka Denisa Vukorepe, u 2006. planiraju ostvariti promet od 5,1 milijun tona tereta. Da će to postići, a možda i osjetno prebaciti, potvrđuje podatak da je u prva dva mjeseca ove godine pretovareno 990 tisuća tona tereta, ili čak 35 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Usporedbe radi, u prva dva mjeseca 2002. promet je iznosio svega 483 tisuće tona.

Luka, prema procjenama, ima kapacitete za godišnji pretovar više od 30 milijuna tona, od toga oko 25 milijuna tona tekućeg. Vukorepa napominje da Luka Rijeka u sljedećih pet godina planira ostvariti i godišnji promet od 150.000 kontejnera, a gradnjom novog kontejnerskog terminala on bi se još mogao osjetno povećati.

S druge strane, koparski kontejnerski terminal sada je dosegnuo svoj limit pa se očekuje da će Rijeka i u tom segmentu biti bolja od konkurentske slovenske luke. Uz to, moguće je povećati pretovar rasutog tereta u Bakru za milijun tona izgradnjom novog skladišta. Svjetska banka odobrila je kredit od 150 milijuna dolara za gradnju riječkog prometnog pravca 2003. godine. Od toga je 50 milijuna dolara namijenjeno za modernizaciju Luke Rijeka koja je već sada tehnološki konkurentna Kopru i Trstu čija luka godišnje prebaci 40 milijuna tona tereta, od toga devet milijuna tona rasutog.

Luka Rijeka je od posebnog državnog značaja za međunarodni promet. Osim toga, 75 posto pretovarenog je roba u tranzitu, a tek 25 posto je domaći teret.

Od tog tranzitnog tereta 45 posto je talijanski, ponajviše ugljen koji u Bakar dolazi velikim brodovima, a zatim se manjim brodovima prevozi do Italije. Slijedi mađarski teret sa deset posto udjela, slovački i češki sa po šest posto, austrijski četiri posto, te pet posto prometa koji se odnosi na još nekoliko zemalja.

Prije pet godina riječka luka bilježila je promet od više nego skromnih 8900 kontejnera. U 2003. taj se broj utrostručio na 28.000, u 2004. na 60 tisuća, a u 2005. na 76 tisuća kontejnera.

Samo u posljednje dvije godine na riječki prometni pravac vraćeno je 35 tisuća kontejnera uglavnom za tvrtke u Hrvatskoj, BiH i SCG-u, koji su do tada išli preko Kopra. Procjenjuje se da još ima barem 15 tisuća domaćih kontejnera koje bi trebalo što prije preusmjeriti sa stranih luka na Rijeku.
Osim preko Kopra, ti kontejneri domaćih naručitelja dolaze čak i preko sjevernoeuropskih luka. Kakva je računica u pitanju, najbolje znaju oni koji tu robu naručuju.

Vukorepa napominje da se u riječkoj luci nikada neće veseliti eventualnom padu prometa u konkurentskim lukama jer bi to značilo i pad prometa na sjevernojadranskom pravcu. Doduše, osim što taj pomorski smjer sveukupno bilježi povećanje tereta koji je dijelom pripao i Rijeci, najveća hrvatska luka uzela je dio tereta i svojoj konkurenciji. Odnosno, samo je vratila promet koji je bio izgubljen u vrijeme Domovinskog rata i nekoliko kasnijih godina.
Riječka luka u odnosu na Kopar ima i prirodnu prednost - dubinu mora od čak 18 metara koja omogućuje pristajanje i najvećih brodova matica sedme i osme generacije. Naposljetku, koparska luka nastala je produbljivanjem zaljeva koji je na tom mjestu vrlo plitak pa je postignuta najveća dubina mora od 12 metara.

Preko Rijeke ide i teret iz Poljske za zemlje Sredozemlja i Dalekog istoka. To je jeftinije, jer u protivnom poljska roba morala bi prolaziti kroz Gibraltar.
No, smatra se kako samo modernizacija Luke Rijeka te svjetska kvaliteta usluge i konkurentne cijene neće značiti ništa ako i Hrvatske željeznice ne postignu kvalitetne ugovore sa željeznicama susjednih zemalja. Jer, prijevoz željeznicom još je osjetno jeftiniji od cestovnog. Dakle, potrebno je sagraditi nizinsku prugu od Rijeke do Zagreba, odnosno uposliti željeznički prometni pravac prema Mađarskoj. Među velikim svjetskim brodarima koji uplovljavaju u Rijeku, prisutni su CMA-CGM, Maersk, Evergreen, Hapag Lloyd, Lloyd Triestinote ZIM Norasia. Njihov dolazak znak je da se oni žele na vrijeme pozicionirati na prometnom pravcu gdje će biti sve više tereta.

U posljednje dvije godine Luka Rijeka pozitivno posluje i njezinih 970 zaposlenika (Kopar ima 650) prima prosječnu plaću od 4300 kuna.

Inače, zanimljiv je podatak da od 1100 dolara koliko košta prijevoz kontejnera od Zagreba do Malte sto dolara pripada Luci, a tisuću svim ostalima na tom prometnom pravcu - od države do željeznice, brodara, špeditera...

:applause: :okay: :okay:

krzamak

March 4th, 2006, 11:53 AM

Svjetska banka: Rijeka luka kao jadranski ulaz u Europu

DOVRŠETKOM obnove do 2009. najveća hrvatska luka Rijeka bi po svemu trebala nalikovati na velike svjetske lučke centre poput španjolske Barcelone i američkog Baltimorea, rekla je u petak Svjetska banka (WB) podsjećajući na projekt započet prije skoro tri godine.

Projekt Riječki prometni pravac koji je u srpnju 2003. pokrenula hrvatska Vlada u suradnji sa Svjetskom bankom trebao bi dramatično izmijeniti luku Rijeka i učiniti je jednom od glavnih luka za središnju i istočnu Europu.

Njegov cilj je povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva poboljšavanjem međunarodnog teretnog i putničkog prometa u Rijeci, modernizacijom povezanosti luke sa cestovnom mrežom te revitalizacijom i privatizacijom poslovanja u luci.

Ukupna vrijednost projekta Rijeka Gateway, koji bi trebao biti dovršen u rujnu 2009., je 266 milijuna dolara, od čega 156,5 milijuna dolara kroz zajam osigurava Svjetska banka.

Novi putnički terminal u središtu luke će moći primati brodove za krstarenje do 500 putnika i druge putničke brodove, kaže Svjetska banka, a do 2009. Rijeka bi trebala imati potpuno moderniziran kontejnerski terminal u istočnom i moderni teretni terminal u zapadnom dijelu luke.

Dio luke poznat kao Delta trebao bi biti pretvoren u komercijalno područje s hotelom i poslovnim i uslužnim sadržajima namijenjenim građanima i gostima, a na području stare luke zvane Porto Baroš gradila bi se marina, navodi WB.

"Razvitak luke je već započeo i buduće povećanje komercijalnih aktivnosti u Delti i Porto Barošu trebalo bi donijeti zajednici značajne koristi", rekao je ravnatelj lučke uprave Bojan Hlača.

Projekt Riječki prometni pravac stvorit će dominantni prometni pravac u Hrvatskoj povezujući morske putove s europskim cestovnim i željezničkim koridorima.

S učlanjenjem Hrvatske u Europsku uniju njezino gospodarstvo i prometni sustav će postati integralni dio transportne mreže EU-a, a rast Luke Rijeka će ovisiti o ulozi i važnosti tranzitnog prometa koji Hrvatska bude u stanju privući kao zemlja članica, ocjenjuje se u tekstu o projektu Rijeka Gateway koji je objavljen na web-stranici Svjetske banke.

krzamak

March 4th, 2006, 12:41 PM

http://img209.imageshack.us/img209/6269/730009mu.jpg (http://imageshack.us)

3.3.2006
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU OBJAVIO PODATKE O VELIKIM RAZLIKAMA U STUPNJU GOSPODARSKE RAZVIJENOSTI IZMEĐU HRVATSKIH ŽUPANIJA
Gotovo trećina hrvatskog BDP-a ostvaruje se u Gradu Zagrebu

ZAGREB - Velike razlike u stupnju gospodarske razvijenosti među pojednim krajevima u Hrvatskoj potvrđuju i prvi put objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o bruto domaćem proizvodu po županijama za razdoblje od 2001. do 2003. koji pokazuju da je BDP po stanovniku u Zagrebu tri puta veći nego u županiji s najnižim BDP-om po stanovniku. Prilikom sagledavanja tih podataka treba imati na umu da BDP po stanovniku na razini županije mjeri proizvodnost, a ne životni standard u županiji. Bruto domaći proizvod po stanovniku u 2003. u Hrvatskoj je iznosio 44.689 kuna ili 5.909 eura. Gotovo trećina hrvatskog BDP-a ostvaruje se u Gradu Zagrebu u kojem je BDP po stanovniku u toj godini iznosio 80.069 kuna, odnosno 10.586 eura. To je za 79,2 posto više od prosjeka države, a za 3,1 put više nego u županijama s najnižim BDP-om po stanovniku - Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji u kojima je BDP po stanovniku u 2003. bio nešto manji od 3.400 eura. Uz Zagreb, samo su još tri županije iznad državnog prosjeka, a 17 ih je ispod prosjeka Hrvatske, i to od 4,2 posto do 42,5 posto. S 8.122 eura BDP-a po stanovniku Istarska županija premašuje državni prosjek za 37,5 posto, a u toj se županiji ostvaruje 6,5 posto hrvatskog BDP-a. Slijedi Primorsko-goranska županija sa 6.977 eura BDP-a po stanovniku u 2003., što je 18,1 posto više od prosjeka Hrvatske. Ta županija pak ostvaruje 8,1 posto hrvatskog BDP-a. Zanimljivo je da je po mjerilu BDP-a po stanovniku na četvrtom mjestu Ličko-senjska županija, sa 6.109 eura, no u toj se županiji realizira najmanji postotak ukupnog hrvatskog BDP-a, samo 1,2 posto. Blizu državnog prosjeka, prema podacima za 2003., bile su Koprivničko-križevačka županija s 5.661 i Varaždinska županija s 5.564 eura BDP-a po stanovniku. Splitsko-dalmatinska županija, koja ostvaruje osam posto hrvatskog BDP-a, u 2003. imala je BDP po stanovniku od 4.446 eura, 24,7 posto manje od državnog prosjeka, a gotovo istih 4.447 eura imala je i Osječko-baranjska županiji, koja realizira 5,6 posto od ukupnog BDP-a Hrvatske. Najniže su pak BDP-ove po stanovniku imale Vukovarsko-srijemska županija s 3.397 eura i Brodsko-posavska županija s 3.398 eura po stanovniku, što je za 42,5 posto manje od državnog prosjeka. Prosječan BDP po stanovniku u Hrvatskoj u 2003. (od 5.909 eura) bio je pak za 7,2 posto veći nego u 2002., a za 18,3 posto ili 914 eura veći nego 2001. Gledano po županijama, ta su se povećanja (u 2003. u odnosu prema 2001.) kretala od 4,9 posto u Sisačko-moslavačkoj do 52,4 posto u Ličko-senjskoj županiji. Zahvaljujući takvom porastu, koji je prije svega rezultat gradnje autoceste, Ličko-senjska županija se s 10. mjesta u 2001. u 2003. svrstala u natprosječne županije po BDP-u po stanovniku. Visok rast bilježi i Zadarska županja, čiji je BDP po stanovniku s 3.601 eura 2001. porastao na 4.734 eura u 2003. ili za 31,4 posto. Visok rast u tom razdoblju od 29,4 posto, odnosno 29,3 posto ostvarile su Šibensko-kninska (na 4.115 eura) i Zagrebačka županija (na 4.385 eura), a porast od 20,9 posto, odnosno 20,1 posto zabilježili su Istarska županija i Grad Zagreb. Kada se pak gledaju apsolutne brojke ostvarenog BDP-a u pojednim županijama, razlike su mnogo veće. Tako je u Gradu Zagrebu u 2003. ostvaren BDP u iznosu od 62,4 milijarde kuna (ili 31,5 posto od ukupnog hrvatskog BDP-a), što je pak 25,5 puta veći iznos od BDP-a ostvarenog u Ličko-senjskoj županiji, od 2,4 milijarde kuna.

krzamak

March 4th, 2006, 12:43 PM

http://img209.imageshack.us/img209/1797/726809kx.jpg (http://imageshack.us)

2.3.2006
TIJEKOM PROŠLE GODINE HRVATSKI GRAĐANI POVEĆALI SVOJE DEPOZITE, ALI I KREDITNE OBVEZE U BANKAMA
Dug stiže štednju
Prema podacima Hrvatske narodne banke, hrvatski su građani tijekom 2005. 'podebljali' svoje devizne i kunske račune kod banaka za više od 8,7 milijardi kuna (kunske za 4,1 milijardu, devizne za 4,6 milijardi kuna nominalno). Ipak, devizni i kunski depoziti stanovništva još su uvijek za 10,1 milijardu kuna veći od kredita koje građani imaju kod banaka, a koji su krajem 2005. iznosili 78,5 milijardi kuna s godišnjom stopom rasta od 20,3 posto. No, smanjuje se taj iznos 'viška' depozita u odnosu prema kreditima. Godinu prije, krajem 2004. ta je razlika u korist depozita iznosila 14,5 milijardi kuna.
U nedostatku pokazatelja o tome tko ima novac u bankama, a tko se kod banaka zadužuje, zanimljivi su posljednji rezultati istraživanja zagrebačkog GfK u kojem je 58 posto ispitanika izjavilo da ne štedi, a njih 42 posto da štedi. Pritom je njih 21 posto izričito navelo da štedi u bankama u Hrvatskoj.

DALJNJI RAST KUNSKE ŠTEDNJE
Godinu 2005. obilježio je inače postojan rast kunskih štednih i oročenih depozita kod banaka koji su na kraju prošle godine iznosili 28 milijardi kuna, od čega se gotovo 56 posto odnosi na štedne i oročene depozite stanovništva. Devizni su depoziti kod banaka na kraju 2005. iznosili 86,8 milijardi kuna, u čemu su devizni depoziti stanovništva zastupljeni s oko 84 posto, pa su građani i dalje glavni izvor deviznih sredstava poslovnih banaka.
Kunski su depoziti u prosincu ostvarili godišnju stopu rasta od 24,5 posto, prestigavši iznos od 27,99 milijardi kuna. U odnosu prema mjesecu prije, to je smanjenje za oko milijardu kuna, dok su na godišnjoj razini kunski depoziti povećani za 5,5 milijardi kuna.
Kretanje kunskih depozita u posljednjem mjesecu 2005. odredila je transakcija isplate dividende dioničarima Hrvatskih telekomunikacija, pa su oročeni kunski depoziti poduzeća smanjeni za 1,4 milijarde kuna te su na kraju prosinca iznosili 7,9 milijardi kuna, što je za 5,9 posto manje nego u prosincu prethodne godine, podaci su iz posljednjeg Biltena HNB-a.
Istodobno je godišnja stopa rasta kunskih depozita stanovništva na kraju prosinca 2005. iznosila 35,9 posto. Građeni su na kraju prošle godine u bankama imali ukupno 15,6 milijardi kuna štednih i oročenih kunskih depozita, što je za 4,1 milijardu kuna više nego prije godinu dana.

SPORIJI RAST DEVIZNIH DEPOZITA
Devizni su depoziti kod banaka u 2005. imali tek nešto sporiji rast nego u godini prije. Ako se isključi utjecaj tečaja, godišnja stopa rasta deviznih depozita u prosincu 2005. iznosila je 8,2 posto, dok je u 2004. bila 8,5 posto.
Porast deviznih depozita u prošloj godini, u nominalnom izrazu, ostvaren je zahvaljujući rastu depozita stanovništva, čija je godišnja stopa u prosincu iznosila 6,1 posto, dok su devizni depoziti poduzeća smanjeni za 1,8 posto.
Devizni depoziti stanovništva na kraju 2005. iznosili su 72,97 milijardi kuna, što je za 4,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju godine prije.

krzamak

March 4th, 2006, 12:46 PM

http://img209.imageshack.us/img209/3104/730540sp.jpg (http://imageshack.us)

3.3.2006
RALPH FRANK, VELEPOSLANIK SAD-A, IZNOSI STAJALIŠTE WASHINGTONA O PUTU HRVATSKE U EUROATLANTSKE INTEGRACIJE
Hrvatska je regionalni lider

Ralph Frank, četvrti američki veleposlanik u Hrvatskoj, odmjereniji je i samozatajniji od svojih prethodnika u javnim nastupima, rjeđe govori za novine, no u razgovoru je srdačan, opušten i izvrsno pripremljen.
* Hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović upravo se vratila iz Washingtona s ne baš čvrstim jamstvima za hrvatski ulazak u NATO.
- Ne slažem se s vašom tvrdnjom. SAD čvrsto podupire ulazak Hrvatske u NATO, unatoč određenim usponima i padovima i nekim političkim pitanjima. Od stjecanja hrvatske neovisnosti dali smo 400 milijuna dolara kao pomoć Hrvatskoj, uvijek smo je podupirali, čak i u teškom razdoblju suradnje s Tribunalom u Haagu. Uvijek smo podržavali ulazak Hrvatske u NATO, a isto mislimo i danas. Hrvatska se treba usmjeriti na ostvarivanje Akcijskog plana za članstvo - što ga je sama donijela - kako bi u trenutku kada NATO bude spreman na širenje i Hrvatska bila spremna pridružiti nam se.

TRI ZEMLJE DIJELE ZAJEDNIČKI CILJ
* Postoje li nakon uhićenja generala Gotovine neki novi uvjeti za Hrvatsku? Pomoćnik državne tajnice Nicholas Burns spominje korupciju i stanje u pravosuđu.
- Ta su pitanja uvijek bila važna, jer nakon vojnih uvijek dolaze društveni, ekonomski i politički kriteriji. Složit ćete se da je i u tim područjima Hrvatskoj potreban brži napredak. Hrvatska treba nastaviti s radom u tim područjima. Osim toga, kada je pomoćnik državne tajnice Burns spominjao te preduvjete, on je govorio o tri zemlje članice Jadranske povelje, Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji.
* Što Hrvatska ima zajedničkoga s Albanijom i Makedonijom, osim činjenice da sve tri zemlje nisu u NATO-u?
- Sve tri zemlje dijele zajednički cilj, sve žele biti dijelom NATO-a i Europske unije. Jedna od stvari do kojih je NATO-u stalo jest pokazati da zemlje mogu raditi zajedno. Povijesno, to je dobra prilika za te tri zemlje.

IRAK BI DOBIO HRVATSKIM ISKUSTVOM
* I Makedonija i Albanija imaju svoje vojnike u Iraku, Hrvatska ih nema. Vaš komentar?
- O tome odlučuju vlade tih zemalja. Pitanje je želimo li pomoći iračkom narodu da učvrsti demokraciju, nakon teškog rata. Irak bi samo dobio kada bi se mogao koristiti nekim hrvatskim iskustvima, koja su bolno slična onim iračkima. Hrvatska je također prošla kroz težak rat, a prošla je i kroz problem pomirenja između različitih etničkih grupa. No do hrvatske je Vlade da odredi način kako želi sudjelovati. Poziv za pomoć već je poslan. Inače, hrvatski policijski instruktori već su u Jordanu, a iračka djeca već su bila na liječenju u Hrvatskoj.
* Planirate li uključiti BiH i SCG u Jadransku povelju?
- Obje države željeli bismo vidjeti u NATO-u i EU, zbog stabilnosti cijele regije, no njih još čeka velik posao na tom putu.

NATO NIKAD NIJE TRAŽIO VOJNE BAZE
* Međutim, u Hrvatskoj je više građana koji su protiv ulaska Hrvatske u NATO. Što predlažete za taj problem?
- Ako bolje pogledate te ankete, vidjet ćete da je zapravo malen broj onih koji su protiv, dok je više onih koji su neodlučni ili nisu dobro informirani. Upravo na to se sada mora vaša vlada usmjeriti, objasniti ljudima što je, zapravo, NATO, i što on nije. NATO nikad nije tražio vojne baze u Hrvatskoj, ne postoji veza između NATO-a i poziva za slanjem vojnika u Irak, jer NATO je u Iraku u malom opsegu, i to u području obuke vojnika. Ne postoji ni veza između NATO-a i potpisivanja sporazuma o neizručenju američkih vojnika. Također, zbog NATO-a Hrvatska neće morati mijenjati svoj Ustav.
* Čija je krivnja što je NATO neprivlačan građanima Hrvatske?
- Mislim da je ponajprije riječ o nedostatku iskustva i neopravdanom povezivanju NATO-a s ratom u Iraku. Međutim, NATO jest za rat protiv terorizma i razvijanja oružja za masovno uništenje.
* Postoji trend prema kojem nove članice NATO-a šalju svoje vojnike u Irak, dok ih stare članice povlače iz te zemlje.
- Nisam siguran da su vaši podaci točni.
* Čak je i Slovenija poslala svoje vojnike u Irak.
- Da, četvoricu.

DOPRINOS STABILNOSTI REGIJE
* Kada će premijer Ivo Sanader u službeni posjet u Washington?
- Čitao sam o tome u novinama. Mogu potvrditi da obje zemlje žele da dođe do posjeta na visokoj razini, no ne želim reći ništa više.
* Vidi li SAD u Hrvatskoj regionalnog lidera, osobito nakon uhićenja generala Gotovine?
- Mislim da je Hrvatska bila regionalni lider i prije toga. Hrvatska je donijela mnoge teške političke odluke, pridonijela je stabilnosti cijele regije u kojoj mnogo toga još treba dovršiti. Jednostavno, napravila je neke stvari bolje od drugih.
* Amerika je odigrala važnu ulogu u rješavanju ratne krize u regiji u devedesetima. Možete li objasniti kakva je vaša sadašnja uloga u regiji?
- Naglašavam da danas s hrvatskom Vladom dijelimo iste ciljeve vanjske politike. Primjerice, mir i stabilnost u regiji, ekonomski razvoj i mnoge druge stvari. Tek na kraju te liste su neka pitanja o kojima nemamo identične stavove.
* Ipak, mnogi u Hrvatskoj imaju osjećaj da SAD drži Hrvatsku na ledu.
- U čemu? Možda tako misle zato što neki stalno spominju neke datume i termine, ali SAD nikad nije sudjelovao u tome. Uvijek smo govorili da Hrvatska mora ispuniti sve preduvjete kako bi se pripremila za euroatlantske integracije. Hrvatska i SAD imaju vrlo čvrst odnos, dobro surađujemo oko svih pitanja, dobro se razumijemo, u mnogo toga se slažemo, a i onda kada se razilazimo, razumijemo zašto je to tako.

ZBOG NEREDA MARINCI IZBAČENI IZ VOJSKE
* A potpis na sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu?
- Više od stotinu zemalja potpisalo je takav sporazum. U Hrvatskoj se to pitanje povezivalo s problemom odnosa Hrvatske prema Haškom tribunalu, no mislim da obje institucije, i Međunarodni kazneni sud i Haški tribunal, odražavaju manjak povjerenja da zemlje mogu suditi ratnim zločincima. Situacija se u Hrvatskoj promijenila, pa Haški tribunal prenosi slučajeve u Hrvatsku, a Australija i SAD Hrvatskoj izručuju optužene za ratne zločine. Naš je stav otpočetka jasan: imamo vrlo snažan civilni i vojni pravosudni sustav. Za Abu Ghraib suđeno je 25 osoba, vrlo brzo i djelotvorno, a mnoge od njih završile su u zatvoru. Postoji još jedan primjer koji će vam biti zanimljiv, jer riječ je o slučaju nereda što su ga napravili američki marinci u Rijeci prije nekoliko godina. Dok je hrvatskom pravosuđu trebalo tri godine da privede te ljude pravdi i da ih u odsutnosti osudi na 18 mjeseci zatvora, oni su na američkom sudu već bili osuđeni, poslani u zatvor i izbačeni iz vojske. Dakle, američki je sud odlučan i djelotvoran.

NEMA DOKAZA ZANOVU JUGOSLAVIJU
* Što mislite o balkanskoj zoni slobodne trgovine?
- Mislimo da je svaki prijedlog koji osigurava više trgovine i više posla u regiji dobar prijedlog.
* U Hrvatskoj se boje stvaranja neke nove Jugoslavije?
- Vidio sam to, no nisam našao nikakav dokaz za takve tvrdnje.
* Zabrinjava li vas rastući antiamerikanizam u Europi, pa čak i u Hrvatskoj?
- Mislim da je to stvar prošlosti, da smo to ostavili za sobom. Nakon što smo morali donijeti neke vrlo teške odluke, poput one o akciji u Iraku, mislim da su se stvari promijenile. Europska unija i SAD shvatili su da imaju toliko zajedničkih interesa, pa se tako, primjerice, SAD potpuno oslanja na EU kada je riječ o krizi s Iranom.

Autor: Denis ROMAC

Morate više vojnikaslati u krizna područja
* Bi li hrvatski vojnici u Iraku promijenili položaj Hrvatske u Washingtonu?
- Važno je da Hrvatska postane aktivan čimbenik i da bude za stolom za kojim će se donositi važne odluke o globalnim problemima, a ne samo da sjedi sa strane. Upravo tako čitam poruku Nicholasa Burnsa iz Washingtona da Hrvatska mora preuzeti aktivniju ulogu u svjetskim problemima. Hrvatska ima svoje vojnike u misijama u Africi i Aziji, no kada pogledate brojke, vidjet ćete da je broj hrvatskih vojnika u takvim misijama proporcionalno manji nego u drugim zemljama NATO-a.

krzamak

March 5th, 2006, 02:31 PM

TVRTKA ZA TRANSPORT ENERGENATA GRADIT ĆE SPREMNIKE ZA NAFTU I MODERNIZIRATI SUSTAV UPRAVLJANJA

Janaf u Sisak investira milijardu kuna

U četiri će se spremnika nalaziti nafta strateških državnih rezervi, a tri se spremnika grade za potrebe uslužnog korištenja nafte, najviše za potrebe Ine i OMV-a

http://img476.imageshack.us/img476/3584/61450tf.jpg (http://imageshack.us)

SISAK - U idućih pet godina na području grada Siska Janaf će izgraditi sedam novih spremnika za naftu, a u izgradnju tih spremnika te modernizaciju uložit će se oko milijardu kuna. U četiri će se spremnika nalaziti nafta strateških državnih rezervi, dok se tri spremnika grade za potrebe uslužnog korištenja nafte, najviše za potrebe Ine i OMV-a. "Samo će se za izgradnju spremnika uložiti oko 500 milijuna kuna. U ovoj ćemo godini kupiti zemljište na području Siska u blizini našeg Terminala i ishoditi sve potrebne dozvole kako bi već sljedeće godine krenula izgradnja prvih dvaju spremnika", najavio je generalni direktor Janafa Dubravko Tkalčić. Osim gradnje spremnika, Janaf planira i modernizaciju sustava nadzora i upravljanja. Uvođenjem takva novog sustava, objašnjava Jakov Despot iz Janafa, povećat će se sigurnost naftovoda i zaštite okoliša. Naime, Despot kaže kako je u posljednjih 27 godina kroz Janaf prošlo više od 140 milijuna tona nafte i da je bilo jako malo gubitaka u naftovodima te da su ti gubici u mreži manji od gubitaka u mreži zapadnih naftovoda. "Inteligentnim 'pigom' proveli smo cjelovito ispitivanje cjevovoda te smo snimili stanje stijenki. Sva uočena stanjenja stijenki naftovoda sanirana su i više neće dolaziti do ekoincidenata", dodao je Despot. Janaf već godina surađuje sa županijama i gradovima u kojima su njihovi terminali, pa je tako Tkalčić najavio i suradnju s Gradom i Sisačko-moslavačkom županijom. "Financirat ćemo projekte koji su važni za lokalnu zajednicu. Gradovi nam sami predlažu svoje projekte, a naša će komisija uskoro odlučiti koji ćemo projekt prihvatiti. To može biti obnova infrastrukture, škole ili vrtića. Već bi se tijekom ovog mjeseca mogli potpisati ugovori o donacijama", zaključio je Tkalčić. Županica Marina Lovrić zadovoljna je najavama ulaganja u sisački Terminal te je izjavila kako će domaći obrtnici moći raditi za tvrtke što će, uz modernizaciju Rafinerije nafte, dovesti do "procvata gospodarstva".

krzamak

March 5th, 2006, 03:32 PM

Novac
Hoteli: U tri godine uložit će se 4 milijarde kuna

http://img393.imageshack.us/img393/9493/hotelv2mb.jpg (http://imageshack.us)

PULA - Vlada je konačno prihvatila nastavak programa kreditiranja malog poduzetništva u turizmu “Poticaj za uspjeh”.
Sredstva kredita u novoj će se fazi ponajprije koristiti za ulaganja u male obiteljske hotele, pansione i kampove. U programu se izričito naglašava da se krediti ne mogu koristiti za gradnju kuća ili apartmana. Time se pokušava destimulirati apartmanizacija i bezglava gradnja. Također, tim se programom privatnim iznajmljivačima ukazuje na potrebu preorijentacije u vlasnike malih hotela i pansiona.
“Poticaj za uspjeh”, koji je započela još Pave Župan-Rusković, jedan je od rijetko dobro prihvaćenih programa, a početak njegove druge faze već odavno nestrpljivo iščekuje najmanje 150 poduzetnika iz cijele Hrvatske, tvrdi Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela.
Dosada je taj program otvario oko dvije tisuće novih radnih mjesta, a Hrvatska je dobila stotinjak novih malih hotela. U roku od dvije do tri godine očekuje se otvaranje 300 novih malih hotela i pansiona s najmanje tri zvjezdice, u koje će biti uloženo gotovo četiri milijarde kuna. Plan je do ulaska u EU otvoriti oko tisuću objekata, kaže Klarić i najavljuje da bi za ovu sezonu moglo biti otvoreno već 30-ak hotela.

bubach_hlubach

March 6th, 2006, 01:13 AM

Evo narode skidajte video zapis s obrisima bozanske ljepote i savrsenom glazbeno-zvukovnom podlogom :) :) :) :) :)

http://press.croatia.hr/datoteke/2298.wmv

Uradak je sam po sebi odlican, samo da su jos ubacili pokoju scenu novijeg datuma (Ston, Split i Zagreb)!

:cheers:

krzamak

March 6th, 2006, 09:18 AM

SFC: Hrvatska među europskim top destinacijama

http://img221.imageshack.us/img221/8081/gradsplitrivav5tm.jpg (http://imageshack.us)

SVAKE godine San Francisco Chronicle donosi najnoviji i najpotpuniji pregled najboljih destinacija u Europi koje pravi ljubitelji putovanja nikako ne smiju propustiti.

Natuknice uključuju najnovije atrakcije koje turisti mogu posjetiti u Italiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Portugalu, Istočnoj Europi i Danskoj,

Tako se među nezaobilaznim europskim destinacijama i najnovijih turističkih atrakcija u Istočnoj Europi, našla dalmatinska obala i otoci koja je postala dostupnija i popularnija, osobito među Amerikancima.

Zahvaljujući novoj autocesti i pogodnostima željezničkog prijevoza koji povezuju sve putove od Zagreba do Splita se može stići u manje od šest sati, a osim toga, ostaju i brojni avio-letovi piše autor članka, Rick Steves.

Među natuknicama, posebno je izdvojena mogućnost plovidbe novim trajektom koji povezuje Split s jednim od najljepših hrvatskih otoka, Korčulom, četri puta tjedno.

Naravno, kakvo bi to bilo putovanje kroz Hrvatsku, a da turisti ne posjete Dubrovnik i ne osjete jedinstveno iskustvo i povijest koje donosi ovaj uvijek privlačan mediteranski grad na krajnjem jugu Jadranske obale.

Trenutačno se njegovi veliki, skupocijeni hoteli nalaze u fazi renovacije kako bi mogli dodati još koju zvjezdicu i podići cijenu do astronomskih visina, stoji u tekstu.

U protivnom, turistima ostaje i veliki izbor soba koje pružaju noćenje i doručak u privatnim kućama, koje svakim danom sve više niču.

SinCity

March 8th, 2006, 02:57 AM

Hehe, I love it. The Croats are slowly and surely giving the Slovenes a good run for their money regarding economic investments on the territory of former Serboslavia ....

Hrvatska od Slovenije gospodarski jača samo na tržištu BiH
Pišu: Tina Lakić, Željko Trkanjec

Ljubljansko Delo upozorilo je da Hrvatska dostiže Sloveniju po ulaganjima i robnoj razmjeni na Balkanu

ZAGREB - Premda po pitanju robne razmjene i ulaganja Hrvatska posljednjih godina bilježi vrlo pozitivan trend u zemljama regije, čini se da je komentator ljubljanskog Dela Boris Jež ipak malo pretjerao kada je u nedjeljnom izdanju tog dnevnika ustvrdio da Hrvatska pokušava istisnuti Sloveniju s pozicije dugogodišnjeg gospodarskog lidera na Balkanu.

Potkrijepio je to navodom da je Hrvatska iz BiH već potisnula Slovence, a da sada to isto radi i u Srbiji. Ekonomski pokazatelji Hrvatske gospodarske komore govore da je Slovenija još gospodarski lider u regiji, s izuzetkom Bosne i Hercegovine.

S BiH Hrvatska ima veću robnu razmjenu pa je izvoz u prošloj godini dosegnuo milijardu i 47,7 milijuna eura, dok je slovenski izvoz u BiH iznosio 453 milijuna eura. Slovenci nešto bolje stoje s ukupnim ulaganjima u BiH u koju su do 2004. uložili 217 milijun eura, dok je Hrvatska do kraja 2005. uložila 209 milijuna eura u BiH.

Drugdje Slovenija i dalje prednjači i u ulaganjima i u robnoj razmjeni te bilježi suficit sa svim zemljama u regiji, dok Hrvatska suficit u robnoj razmjeni ima s BiH i Srbijom i Crnom Gorom.

U SCG je Slovenija lani izvezla 474 milijuna eura, pri čemu je uvoz iz SCG bio 161 milijun eura, dok je hrvatski izvoz bio 327 milijuna, a uvoz 140 milijuna eura. U SCG je Hrvatska ukupno uložila 145,6 milijuna eura, dok su slovenska ulaganja dosegnula 291 milijun eura.

- Osim u BiH, za sada su pokazatelji doista išli u korist Slovenije, ali komentator Dela je donekle u pravu jer Hrvatska doista bilježi vrlo pozitivan trend kako u ulaganjima tako i u robnoj razmjeni sa SCG.

Ne smijete zaboraviti da smo na tržište SCG praktički počeli ulaziti tek 2000. godine, kada je robna razmjena bila svega pedesetak milijuna dolara - pojasnio je predsjednik HGK Nadan Vidošević, navodeći da je riječ o dinamičnom tržišu na kojem se trenutno hvataju pozicije prije ulaska velikih multinacionalnih igrača.

- Hrvatska ima šansu, ali je za uspjeh važan dogovor politike i privatnog sektora jer samo organizirani možemo nešto napraviti. Danas je na tržište SCG jednako teško ući kao na bilo koje tržište u EU - ocijenio je Vidošević koji u tom smislu vidi i TDR-ovo odustajanje od kupnje srbijanske Sente te neuspjeh Peveca u pokušaju kupnje zemljišta u Novom Sadu.

Uspjeh Slovenije u regiji ekonomist Dražen Kalogjera tumači činjenicama da su Slovenci zadržali proizvodne i gospodarske potencijale i neopterećeni politikom iskoristili visoki rejting koji su imali na tržištima bivše Jugoslavije te ofenzivu na tim tržištima započeli bitno prije Hrvatske.

- Hrvatska je iz razumljivog razloga zakasnila, ali sada intenzivno napreduje, što govore primjeri Agrokorova ulaska u Frikom i širenje Nexe grupe - naveo je Kalogjera.

No, napredak Hrvatske Slovenci i dalje prate u stopu. Tako njihova prehrambena tvrtka Žito očekuje da će ove godine najveći rast ostvariti na tržištima Hrvatske, Srbije, BiH i Makedonije. Mercator, jedan od najvećih slovenskih aduta u regiji, sada snažno zagovara ideju povezivanja s hrvatskim Agrokorom i srbijanskom Deltom kako bi sačuvali regionalno liderstvo.

Koliku pak pozornost slovenske tvrtke polažu tržištu Srbije, možda najbolje potvrđuje posjet 16 čelnika najvećih slovenskih kompanija Beogradu sredinom veljače, kada je dogovoren cijeli niz novih poslova. Nekoliko dana potom građevinska tvrtka Primorska kupila je tvrtku u Pančevu. Inače, koperski će konzorcij Istrabenz vrlo vjerojatno biti graditelj dugoočekivanog projekta malih hidrocentrala na Neretvi.

Hrvatska od Slovenije gospodarski jača samo na tržištu BiH (http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,3,7,slovenija_hrvatska,15502.jl)

bubach_hlubach

March 8th, 2006, 04:11 AM

^ Hrvatska treba navaliti na Albaniju i Kosovo, iz razloga sto su nam Albanci politicki jako naklonjeni, a trziste im je u povojima s ogromnim potencijalima. A da jos ne spominjeno gotovo nepostojecu prometnu i komunikacijsku infrastrukturu u toj regiji. Albanija i Kosovo bi mogli postati meka za nase trgovacke lance, projektantske i gradjevinske tvrtke!

:cheers:

SinCity

March 8th, 2006, 04:17 AM

^^ Very good point Bubach. They also hold us in high regards. The new Kosovo president was also a former Croatian general. :D

Kommandant Mark

March 8th, 2006, 04:18 AM

bubach_hlubach

March 8th, 2006, 04:30 AM

^ They live in SbCG? I serisouly didnt have a clue that most of them have already left Canada and Australia just to live in SbCG :D

:cheers:

bubach_hlubach

March 8th, 2006, 04:33 AM

^^ Very good point Bubach. They also hold us in high regards. The new Kosovo president was also a former Croatian general. :D

lol, that's one more reason that proves my point :D

anyway, the guy was raised and educated in Croatia, somewhere in Zadar region, and is also married to a Croat woman.

:cheers:

bubach_hlubach

March 8th, 2006, 04:47 AM

Za razvoj otoka više od milijarde kuna

Obnavljaju se i grade sustavi odvodnje i vodoopskrbe, škole, ambulante, domovi zdravlja, sportske dvorane, luke i heliodromi

Ove godine samo iz Uprave za otoke Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u hrvatske otoke uložit će se 150 milijuna kuna, a gledajući na ukupna ulaganja svih ministarstava, javnih poduzeća i subvencija ulaganja u otoke godišnje iznose 1,1 milijardi kuna, koliko je zabilježeno lani. Ukupno će se sredstvima Ministarstva mora ove godine financirati 160 projekata na otocima.

»Otoci su područja na kojima su danas velika gradilišta, jer se grade škole, ambulante, domovi zdravlja, ceste, luke, helidromi, čiju gradnju sufinancira i Ministarstvo mora«, napominje pomoćnik ministra u Upravi za otoke Josip Borić.
Objašnjava da je cilj svake godine uložiti milijardu kuna u otoke, i time popraviti kvalitetu života otočana. Ove godine se najveći dio novca Ministarstva ulaže u sustave vodoopskrbe i odvodnje. Trenutačno se izvodi 13 sustava odvodnje u Novalji, Kalima, Povljani, Starigradu, Jelsi, Sućuraju, Povlji, Orebiću, Vela Luci, Milni, na Ugljanu, Pašmanu i Visu, a u pripremi je još seda, kaže Borić. U sustave odvodnje Ministarstvo će ove godine uložiti 44 milijuna kuna.

Od sustava vodoopskrbe u fazi izvođenja su oni na Rabu, Krku, Ugljanu, Susku i Braču. U njih će ove godine samo ministarstvo uložiti 22 milijuna kuna, a prioritetno će ih se graditi na malim zadarskim otocima, napominje Borić. Ove godine na Susku, Iloviku, Unijama, Istu, Olibu, Velom Ižu, Lopudu, Koločepu obnavljat će se i graditi devet škola, kažu u Ministarstvu.
U fazi izrade je projektna dokumentacija za škole šibenskih otoka. Ove godine gradit će se i sportske dvorane u Supetru na Braču i u Malinskoj na Krku. U otočne škole uložit će se šest milijuna kuna.
Što se ambulanti tiče, ove će se godine najviše graditi i obnavljati one na zadarskim otocima. Tako će se graditi ambulanta na Viru, obnavljati ambulante u Božavi, Neviđanima na Ugljanu i Dugom otoku. Gradi se dom zdravlja na Visu i u Jelsi, te projektira dogradnja domova u Veloj Luci i na Korčuli.

Domovi za starije osobe gradit će se u Preku, Salima, Starigradu, na Visu i Krku. Ukupno će Ministarstvo u te objekte uložiti 8,5 milijuna kuna u ovoj godini.
U Upravi ističu da će u suradnji s Primorsko-goranskom županijom izgraditi i dva centra za dijalizu - na Rabu i u Malom Lošinju - koje će Ministarstvo sufinancirati s 2,2 milijuna kuna.
Kako bi se omogućilo lakše i bolje povezivanje otoka s kopnom, kažu u Ministarstvu mora, ove godine završit će se luka Prapratno i do ljeta pustiti u promet.

Projektira se dogradnja luka u Veloj Luci, Rogaču, na Kaprijama, a izvode se radovi u lukama na Olibu, Žigljenu na Pagu, Meragu na Cresu, te luci Stinica. Uskoro će se otvoriti i luka na Velom Ižu. Ove godine u luke će Ministarstvo uložiti 25 milijuna kuna. Uskoro se priprema i početak gradnje helidroma Janjina na Pelješcu, a u fazi projektiranja su helidromi na Visu, Susku, Molatu, Silbi i Iloviku.

bubach_hlubach

March 8th, 2006, 04:49 AM

Traže se informatičari i elektrotehničari

Razvojna agencija Sjever - DAN raspisala je natječaj za inženjere tehničke struke koji će u Varaždinu odrađivati projekte s Europskom svemirskom agencijom (ESA). Do ove je suradnje došlo nakon posjeta Simeona Smida, operativnog menadžera francuske kompanije INBIS, koja u Varaždinu otvara svoj ured koji će biti središte podrške njihovim klijentima u srednjoj i istočnoj Europi.

INBIS pruža savjetodavne usluge, od upravljanja nacionalnom mrežom britanskog ministarstva trgovine i industrije do korištenja svemirske tehnologije u suradnji s ESA-om.
»U prvoj fazi INBIS zapošljava 10 inženjera elektrotehnike, strojarstva, informatike, odnosno raznih tehničkih usmjerenja te aviomehaničare. Predmet poslovanja jesu avio i svemirska tehnologija, a mi ćemo pokušati pronaći dvadesetak inženjera na tržištu ne samo u Varaždinu, nego i u cijeloj regiji koju pokriva Razvojna agencija Sjever. Neke životopise, koje su nam zanimljivi, već smo i pronašli«, ističe direktor DAN-a Andrija Petrović.

Iako će INBIS zaposliti dva ili tri čovjeka s iskustvom, svoju šansu ovdje mogu tražiti i osobe koje su tek završile fakultet, bez radnog iskustva ili čak studenti. Na čemu će točno raditi, još se ne zna, jer francuska kompanija ima pregršt projekata za koje žele da ih rade stručnjaci izvan njihove zemlje.
Inženjeri koji uspiju dobiti posao za Francuze educirat će se u inozemstvu, no nijedan od njih, kaže Petrović, ne bi smio ostati u inozemstvu, nego će se vratiti u Hrvatsku.

INBIS je za otvaranje središnjeg ureda za ovaj dio Europe odabrao Varaždin, jer ima educiran kadar i svu potrebnu infrastrukturu. Prije toga su bili u Poljskoj i Rumunjskoj zbog jeftinije radne snage, no zbog nedovoljnog iskustva i poslovne klime od tih su zemalja odustali. [Mihaela Zagoršćak]

:cheers:

Slavonachr

March 8th, 2006, 05:00 AM

Hey, as long as Croatia invests its "kune" (rabbits?) into Serbia & Montenegro, and takes back the hundreds of thousands of Croatian Serb refugees currently living in SCG, its fine in my book:okay: :yes:

No thanks, you can keep them. After all 'we did get rid of them':nuts:, why would we want them back. :hahaha: :hahaha: :hahaha:

Slavonachr

March 8th, 2006, 05:09 AM

bokiii

March 8th, 2006, 05:14 AM

^^ Very good point Bubach. They also hold us in high regards. The new Kosovo president was also a former Croatian general. :D

The present sitation is as described: 'With the downfall of Milosevic's policy in Kosovo and with the exodus of most of the Serb population, the survival of the remaining Croat population also became uncertain. Albanian plunderers from neighbouring villages terrorised them and as a result they asked Croatia to help them leave Letnica collectively' [1]

There is an attempt in progress to find proper place for them in Croatia, and to enable it to take them all together on secure ground. :dunno:

Inace cujem da ih je u Dalmaciji i Istri pun kurac a svi veoma dobro znamo sta se desi kad postanu vecina na teritorijama koje su kobajagi bile njihove.Tako da bas ne bi na vasem mjestu s prevelikom dozom odusevljenja govorio.Afterall kako Ameri kazu samo par stotina kilometara su od vas a ne par hiljada...

SinCity

March 8th, 2006, 05:29 AM

Sincity...give it a couple of years...and Croatia will be the dominate force economically and politically in the western balkans.

Croatia will claim its rightful place as the 'regional power' in that part of europe. In my opinion it already has.

Croatia is becoming a very confident nation. You only have to see some of the sporting achievements as of late. Gradually we are regaining our position in the economic development of the region. :)

SinCity

March 8th, 2006, 05:32 AM

The present sitation is as described: 'With the downfall of Milosevic's policy in Kosovo and with the exodus of most of the Serb population, the survival of the remaining Croat population also became uncertain. Albanian plunderers from neighbouring villages terrorised them and as a result they asked Croatia to help them leave Letnica collectively' [1]

There is an attempt in progress to find proper place for them in Croatia, and to enable it to take them all together on secure ground. :dunno:

Inace cujem da ih je u Dalmaciji i Istri pun kurac a svi veoma dobro znamo sta se desi kad postanu vecina na teritorijama koje su kobajagi bile njihove.Tako da bas ne bi na vasem mjestu s prevelikom dozom odusevljenja govorio.Afterall kako Ameri kazu samo par stotina kilometara su od vas a ne par hiljada...

.... from "Greater Serbia" to a "Greater Belgrade" ..... oh how the mighty have fallen. :|

You need to stop posting dribble in this thread Bokiii, its really boring and totally unrelated to the topic. ;)

SinCity

March 8th, 2006, 05:36 AM

Some major investment projects this year will see the revival of Sisak located in the south eastern proximity to Zagreb. A new motorway between Sisak and Zagreb is in final planning which no doubt will help the city futher evolve :) ....

S obnovom Rafinerije graditeljska renesansa
Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/07/rafinerija_v.jpg

SISAK - Godinama već u Sisku nema velikih investicija, nema dizalica na gradilištima. Proteklih godina jedine sisačke investicije bili su uređenje komunalne zone, gradnja nekoliko trgovačkih kuća, gradnja dviju zgrada poticane stanogradnje, zahvati na kanalizaciji, asfaltiranju i uređenju prometnica i gradnja dviju benzinskih crpki. Ove, a posebno iduće godine slika će biti drukčija, pokazuju planovi gradske uprave.

Stanje na terenu pokazuje da je izgradnja već počela. U Komunalnoj zoni zagrebački Getro proširuje postojeću robnu kuću u nekoliko puta veći i moderniji prodajni objekt.

Čim to dopusti vrijeme, na drugom kraju grada, u Petrinjskoj, počet će gradnja velikog Konzumova robnog centra, a u Komunalnoj zoni uskoro će početi gradnja robne kuće njemačkog Liedla. Promijenjen je urbanistički plan kako bi se omogućila gradnja velikog trgovačkog centra uz obilaznicu, na nekadašnjem prostoru Graditelja.

Nastavlja se gradnja prometnica u Komunalnoj zoni, pristupne ceste do nove obrtničke škole te rekonstrukcija kanalizacije u središtu grada, a nesumnjivo najveća komunalna investicija ove godine u Sisku bit će početak gradnje vakuumske kanalizacije u Galdovu. Planirana je i gradnja velikog parkirališta uz groblje Viktorovac, postavljanje nove “passarele” pješačkog mosta preko pruge u Capragu. Na Zelenom brijegu počet će gradnja Dječjeg vrtića, a gradsko odlagalište otpada postat će veliko gradilište.

Ove godine počet će velika rekonstrukcija i modernizacija Rafinerije nafte Sisak, otvorit će se tvornica keramičkih dijelova za proizvodnju čipova u zgradi nekadašnjeg Instituta za metalurgiju, tvornice za proizvodnju Jaffa keksa, uredit će se odlagalište starog željeza, što je dobar uvod u reindustrijalizaciju, odnosno gospodarski preporod Siska.

To će, pak, biti dobar uvod u 2007. godinu, koja bi Sisku trebala donijeti i graditeljsku renesansu. Te godine počet će gradnja nove zgrade Policijske uprave u Tomislavovoj, novog mosta preko Kupe, obrtničke škole i sportske dvorane i novoga groblja u Staroj Drenčini; najavljena je gradnja infrastrukture u industrijskoj zoni, kao i početak gradnje mosta preko Odre i pristupne ceste prema čvorištu Sisak buduće autoceste, koja će biti obilaznica naselja Odra, Stupno i Sela, odnosno pristupna cesta velikoj poslovnoj zoni koja je planirana za to područje.

bubach_hlubach

March 8th, 2006, 05:42 AM

Inace cujem da ih je u Dalmaciji i Istri pun kurac a svi veoma dobro znamo sta se desi kad postanu vecina na teritorijama koje su kobajagi bile njihove.Tako da bas ne bi na vasem mjestu s prevelikom dozom odusevljenja govorio.Afterall kako Ameri kazu samo par stotina kilometara su od vas a ne par hiljada...

Ne radi se o odusevljenju, vec o gospodarsko-razvojnoj pragmatici.

A kaj se tice domacih Albanaca, s njima nema, niti je ikada bilo problema u Hrvatskoj, stovise oni RH jako cijene i postuju, prihvatili su je kao svoju domovinu kao i sve ostale nacionalne manjine u RH, osim jedne koja se stalno povodi kojekavim "Nacertanijama" i inim debilizmima.

:cheers:

bokiii

March 8th, 2006, 05:46 AM

Ne radi se o odusevljenju, vec o gospodarsko-razvojnoj pragmatici.

A kaj se tice domacih Albanaca, s njima nema, niti je ikada bilo problema u Hrvatskoj, stovise oni RH jako cijene i postuju, prihvatili su je kao svoju domovinu kao i sve ostale nacionalne manjine u RH, osim jedne koja se stalno povodi kojekavim "Nacertanijama" i inim debilizmima.

:cheers:

I oni po centralnoj Srbiji i Vojvodini su isto takvi al kad prerastu u vecinu znamo sta se onda desava.Izgleda da ih dovoljno dobro ne poznajete. :cheers:

Kommandant Mark

March 8th, 2006, 05:46 AM

Kad vec govorimo u Slovenackim i Hrvatskim ulaganjima u Srbiju i Crnu Goru...evo jedan interesantan danasnji clanak iz B92:

Od Triglava do Kopaonika
7. mart 2006. | Ekonomist magazin
Drugi talas slovenačkih investitora u Srbiji predvodi Holding Slovenske elektrane - tako da nije teško pretpostaviti šta je njihov strateški cilj. Ali, poslovni ljudi iz Slovenije sve su više zainteresovani za pojedinačne stručnjake i manje ekspertske timove i lokaciju u Beogradu, kojeg vide kao budući biznis centar regiona

http://www.b92.net/news/pics/2006/03/1930000092440da24463e9e268100940_160x164.jpg

Drugi talas slovenačkih investitora stigao je u Srbiju.

Posle onog prvog, prepoznatljivog po potrošačko-statusnim simbolima kakvi su Merkator i Gorenje, sada stiže slovenačka teška industrija i usluge - energetika, mašinogradnja, telekomunikacije, fondovi, osiguranje... U danu kad su u Beograd stigli direktori moćnih kompanija, kao što su Holding Slovenske elektrane, Petrol, Luka Koper, Litostroj, Vegrad, Gradis... objavljene su dve vesti vezane za nova poslovna interesovanja. Prva, da je Telekom Slovenije ozbiljno zainteresovan za kupovinu većinskog učešća u Telekomu Srbije i druga, da Nova Ljubljanska banka namerava da u Srbiji osnuje svoj penzioni fond u zajednici sa još nekim slovenačkim firmama.

Danko Đunić: Dobro došli draga braćo Slovenci

Drugi poslovni talas iz Slovenije s različitim filingom dočekan je u Beogradu. Na svečanoj prezentaciji (16. februar) u hotelu Interkontinental vlast je demonstrirala skromnu zainteresovanost za investitore čija se ovogodišnja težina ulagačkih namera meri stotinama miliona evra. U dobrodošlici slovenačkim poslovnim ljudima ministar privrede Predrag Bubalo priznao je da su za Srbiju “strane investicije od životne važnosti, da želimo u našem dvorištu sve igrače koji donose kapital i tehnologije i da nemamo razloga da nekoga diskvalifikujemo ili favorizujemo”.

A zatim je nezgrapno uvijeno izneo stav “srpskih privrednika” o kosovskom angažmanu slovenačkog predsednika Janeza Drnovšeka: “Privrednici vrlo argumentovano zahtevaju od političara da neke stvari menjaju i rade na dobrobit privrede, a bogami neke stvari i kritikuju. U privrednim odnosima između Srbije i Slovenije ne sme da stoji ništa na putu, pa čak i neozbiljne izjave nekih političara koji misle da su završili stvar u svom dvorištu, pa sada treba da rešavaju probleme i u tuđem dvorištu. Mislim da privrednici treba takvim političarima da skrenu pažnju da im, ako već ne pomažu, bar ne kvare pozicije i odnose”. Ministar Bubalo je na kraju napravio i mali diplomatski skandal napuštajući skup upravo u trenutku kad ga je sa govornice pozdravljao organizator skupa, slovenački ambasador Miroslav Luci.

Marko Križanovski: Dobar dan prijatelji

Za razliku od vlasti, srpska poslovna zajednica ponela se, da tako kažemo, domaćinskije. U ime te zajednice Danko Đunić, šef neprofitne organizacije “Privrednik” (40 najjačih poslovnih ljudi u Srbiji koji pod kontrolom imaju tri do četiri milijarde dolara kapitala i drže preko 50 odsto društvenog proizvoda u privatnom sektoru, bar tako tvrdi Đunić) slovenačkim kolegama poželeo je dobrodošlicu rečima: “dobro došli draga braćo Slovenci”, a zatim izrazio uverenje da će uskoro preovlađujući termin u odnosima biznismena dve zemlje biti merdžovanje, a ne akvizicija. Ali, i taj tim srpskih poslovnih ljudi (Aleksandar Vlahović, Danko Đunić, Dragan Tomić, Srđan Mihajlović, Zoran Drakulić, Vuk Hamović) izgledao je, po broju zainteresovanih, kao trećina pristigle slovenačke biznis reprezentacije u čije je ime Marko Križanovski, predsednik Uprave kompanije Petrol, na Đunićevu dobrodošlicu uzvratio sa: “dobar dan prijatelji”.

Regionalni biznis centar

Upadljiva ignorancija vlasti ne bi trebalo da bude posledica nezadovoljstva ponašanjem slovenačkih investitora u Srbiji. Naprotiv, srpska vlada zaista nema razloga da se žali na angažman slovenačkih investitora. U prethodnih pet godina, prema računicama direktora slovenačke Gospodarske zbornice u Beogradu Dmitra Polovine, u Srbiju je došlo više od 350 slovenačkih firmi, one su uložile više od pola milijarde evra inicijalnih investicija i još toliko u tekuće poslovanje i razvoj, te firme zapošljavaju 15-tak hiljada srpskih radnika, Slovenci su kao pojedinci, firme i fondovi najbrojniji igrači na Beogradskoj berzi, a Slovenački poslovni klub već je ugovorio (sada već tradicionalne) prezentacije za celu 2007. godinu.

Do sada nije bilo ni sumnjivih i spornih privatizacija, preuzimanja i zajedničkih ulaganja koja bi bacila ružno svetlo na slovenački investicioni angažman u Srbiji. Istina, postoje dva gotovo smešna pokušaja srpskih samoupravljača da vrate socijalističke proizvodne odnose sa “smetlišta istorije”, ali to nije karakteristika odnosa samo prema slovenačkom kapitalu. Radi se, naime, o prošlogodišnjim pokušajima grupe sindikalno organizovanih akcionara Valjaonice aluminijuma “Impol-Seval” iz Sevojna da umesto vlasnika (slovenačkog “Impola”, koji je 2005. uložio u razvoj 40 miliona evra) upravljaju kompanijom kako bi saznali koliki je profit i gde idu “njihove” pare.

Drugi primer je indikativniji. Petnaestak radnika fabrike “Ekonom” iz Ušća nezadovoljni smanjenjem plata, povećanjem proizvodnih normi i poslovnom politikom slovenačkog vlasnika firme “Primat” iz Maribora, početkom decembra zauzeli su firmu i smenili direktora, većinom glasova izjasnili se za raskid sporazuma o regulisanju odnosa između “Primata” i te fabrike koji je potpisan 5. februara 2003. godine i zatražili reviziju privatizacije. Posle dve nedelje samoupravljanja dogodio se obrt - ti isti radnici pozvali su upravu “Primata” u Mariboru s molbom da se u Ušću obnovi proizvodnja i pristali da ostanu bez zarade za vreme štrajka. U dogovoru sa upravom uspeli su jedino da “izboksuju” novog direktora.

I to je sve od srpsko-slovenačkog privrednog varničenja.

Telekom

Telekom Slovenije ozbiljno je zainteresovan za kupovinu većinskog učešća u Telekomu Srbije. “Sve mogućnosti širenja u tom delu Evrope uzimamo ozbiljno i za njih smo zainteresovani”, potvrdila je Darinka Pavlič Kamien iz Telekoma Slovenije

Da bi prema srpskim vlastima dodatno pojačao utisak “biznis lule mira” koju donosi iz Ljubljane, predsednik uprave Holdinga Slovenske elektrane (HSE) Jože Zagožen u svečanom govoru posebno je istakao “da je bilo sumnje sa srpske strane da hoćemo da budemo neki savremeni kolonizatori. Slovenačka preduzeća nemaju nameru, niti su objektivno u stanju, da budu opasna za suverenitet srpske privrede. Nije svrha dolaska samo u traženju jeftine radne snage, nego da se aktiviraju znanje, inovativnost, stvaralački potencijal srpskih ljudi. To će biti i dobra osnova za izbalansiranje robne razmene naše dve zemlje”.

Iako je drugi slovenački biznis talas šarolik po zastupljenosti privrednih segmenata (energetika, mašinogradnja, transport, građevinarstvo, inženjering, turizam, osiguranje), nije teško prozreti gde bi taj talas trebalo da “udari”. Posmatračima sa strane bila je tako očita “liderska” pozicija Jože Zagožena, prvog čoveka HSE, da nije bilo sumnje da je najznačajnija meta interesovanja ove grupe investitora Elektroprivreda Srbije. Otuda valjda nije puka slučajnost što je pred najavljenu privatizaciju EPS-a, u Beogradu otvoreno predstavništvo Holdinga Slovenske elektrane.

Penzioni fond

Nova Ljubljanska banka namerava da u Srbiji osnuje svoj penzioni fond u zajednici sa još nekim slovenačkim firmama. Pozivajući se na izvore iz najveće slovenačke banke, ljubljanski list Dnevnik navodi da su za zajednički posao na tržištu penzionog osiguranja u Srbiji zainteresovani i osiguravajuća kuća Zavarovalnica Triglav, Gorenjska banka, Banka Celje i preduzeća Iskratel i Iskra Avtoelektrika.
NLB se sa makedonskom Tutunskom bankom, čiji je većinski vlasnik, prošle godine uključila u reformu penzionog sistema u Makedoniji i osvojila 47 odsto tržišta.

Ali, bilo bi previše jednostavno posetu ovolike grupe investitora svesti samo na energetiku. Jedan od najuticajnijih ljudi slovenačke poslovne zajednice u Beogradu (želeo je anonimnost) uporno zagovara ideju da prvo njegova kompanija, a zatim i ostale velike firme, bukvalno presele u Beograd svoje uprave za poslovanje od Sutle do Moskve. “Beograd već jeste, ali će narednih godina biti još značajniji regionalni centar biznisa i ko sad dođe i zauzme pozicije, taj je obavio veliki posao”, ova teza mogla se čuti u razgovorima sa mnogim predsednicima uprava i direktorima kompanija koje su 16. i 17. februara imale svoje prezentacije u Srbiji. Dakle, nikoga ne bi trebalo da čudi ako, na primer, kompanija “Gorenje” uskoro sve svoje poslove van Evropske unije preseli u Beograd.

U nastavku ove teme, Ekonomist magazin je razgovarao sa vodećim ljudima nekoliko ključnih slovenačkih firmi koje su nedvosmisleno pokazale interes za investiranje i sve druge vidove poslovne saradnje sa firmama iz Srbije.

Temu pripremili: Ivana Petrović, Miša Brkić

Stvarno bi super bilo za Srbiju i Crnu Goru ako bi se sad Slovenija i Hrvatska pocele takmiciti ko ce vise da ulozi para:yes:

Eto, Slovenci su vec ulozili oko 2 milijarde evra...ajde, vi Hrvati mozete barem 3, ako ne 4-5 milijardi:okay:

OettingerCroat

March 8th, 2006, 07:48 AM

^ They live in SbCG? I serisouly didnt have a clue that most of them have already left Canada and Australia just to live in SbCG :D

:cheers:

pffffft rofl hahahahah :rofl:

OettingerCroat

March 8th, 2006, 07:55 AM

Croatia invests its "kune" (rabbits?) into Serbia & Montenegro

oooh you know what, that's right, you guys still need to live off of slovenian and croatian money to function. sounds strangely familiar.

long foot

March 8th, 2006, 08:55 AM

90 posto tih hrvatskih i slovenskih investicija u Srbiji su trgovina i slična sranja od kojih Srbija nema puno koristi. Istu stvar zapadnjaci rade kod nas, otvaraju shopping centre i kupuju banke. Pravih greenfield investicija je vrlo malo.

BTW uopće ne razumijem ove patetične fraze: Dobro došli draga braćo Slovenci, Dobar dan prijatelji i slično. U poslu nema prijateljstva ni bratstva, samo novac. Hvala bogu da je kod nas vrijeme takvog zanosa ("Danke Deutschland") davno prošlo.

krzamak

March 8th, 2006, 07:24 PM

Novac
Pravilnik o ambalaži: Pago, Rauch i Red Bull lobiraju protiv Hrvatske

http://img214.imageshack.us/img214/6353/ambalazav8tl.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB - Moćni austrijski proizvođači pića Pago, Rauch, Red Bull, Pfanner i mnogi drugi okupljeni u austrijskoj Udruzi proizvođača pića krenuli su u široku ofenzivu na Hrvatsku zbog nedavno uvedenog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Kako neslužbeno doznajemo, austrijska udruga potužila se Europskoj komisiji, a Austrijska gospodarska komora poslala je oštro prosvjedno pismo austrijskom Ministarstvu gospodarstva. Osim toga, angažirali su u europskim okvirima poznatog pravnika Boba Smitza koji je ustvrdio kako se Pravilnik o ambalaži kosi s mnogim europskim propisima.

Austrijanci se uglavnom žale na pravilnik uz tvrdnju da je diskriminirajući za izvoznike koji prodaju u Hrvatskoj. Prvenstveno se tuže na uvođenje naknade za nepovratnu ambalažu, potom da je propis zbrzano donesen i da im nije ostavljeno vrijeme za prilagodbu na njega, i konačno da pravilnik stvara trgovinske barijere.

Navode i kako oni sami primjenjuju propise Europske Unije, a hrvatski je njima kontradiktoran. Ukratko, Austrijanci su krenuli u lobističku akciju jer je nakon uvođenja pravilnika njihovo poslovanje u Hrvatskoj nešto skuplje i kompliciranije.

Njemački propis

Kao krunski argument protuzakonitosti hrvatskog pravilnika, Austrijanci navode sličan njemački propis o kauciji koji je Europski sud ukinuo u 2004.

- Ma, znate što, ti se stranci u Hrvatskoj znaju počesto ponašati kao da smo mi nekakva banana-republika. Evo, kada se tiče Njemačke, baš ću vam ispričati sve o tome jer sam upravo prošli tjedan tamo sve snimao.

Dakle, koriste identičan sustav u otkupu nepovratne ambalaže, slikao sam i račun i Coca-Colu - jasno, jeftiniju nego u Hrvatskoj - koju sam kupio. Sve je isto, samo se tamo vraća 15 centi (euro) po komadu, što je više od kune, a kod nas povrat iznosi 50 lipa. Razgovarao sam s Nijemcima, oni tvrde kako je taj sustav fantastičan za zbrinjavanje nepovratne ambalaže - ispričao nam je danas Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša.

Na naš upit je li pravilnik usklađen s europskim propisima i sadrži li kakvu diskriminacijsku odredbu prema stranim uvoznicima pića, Mladineo kategorično tvrdi da je pravilnik u svakom pogledu “čist”.

Štoviše, tvrdi Mladineo, u praksi se pokazalo da sustav funkcionira. Do sada je u zemlji skupljeno više od 35 milijuna samo boca, a kada se zbroji sva ambalaža, onda je premašeno 100 milijuna komada.

- Do obrade 16. ožujka očekujemo da se skupi više od 150 milijuna komada ambalaže. Dakle, u samo par mjeseci prikupila se količina koja se nekada skupljala u dvije-tri godine. A što je nabolje, ta će se ambalaža preraditi i pretvoriti u novu, ovdje u Hrvatskoj. Godišnji uvoz ambalaže prije je u Hrvatskoj iznosio 20 milijuna eura. Sada se grade tvornice i zapošljavaju ljudi u Hrvatskoj, a uvoz nestaje. Što bolje može biti od toga? - zaključuje Mladineo.

Iako Mladineo razložno postavlja svoju priču o ambalaži, valja znati da su Austrijanci uvjerljivi u borbi za svoje interese, napose vole istaknuti da su najveći ulagač u Hrvatskoj. Uz to upravo su Austrijanci predsjedavajući u Europskoj Uniji.

Kommandant Mark

March 9th, 2006, 03:07 AM

Ufff...koliko sam tih Pago i Rauch sokova popio ovog leta. Muka mi je samo kad pomislim...dobri su stvarno, posebno Rauch/Pago od kajsije.

Austrijanci mlate silne pare sa njima.

SinCity

March 9th, 2006, 03:27 AM

U Vukovaru će graditi velike riječne cruisere
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/08/vuk_v.jpg

VUKOVAR - Dunavom će uskoro zaploviti i veliki turistički i teretni brodovi sagrađeni u Vukovaru, a u tom bi brodogradilištu posao moglo naći i do 400 Vukovaraca.

Rezultat je to zajedničkoga projekta trogirske tvrtke RLE i vukovarskoga Borova, a cijela bi investicija poslovne partnere stajala između 40 i 50 milijuna eura.

Partneri iz Trogira

- Svojim bismo partnerima u najam ili u sklopu drukčijeg aranžmana ponudili 30.000 četvornih metara kapaciteta Borova uz samu obalu Dunava. Trenutačno traju intenzivni razgovori o međusobnim odnosima, obostranim ulaganjima, poslu, ali i definiranju tržišta. Za Borovo je ta investicija velik iskorak i prelazak na druge vrste poslova koji se više neće odnositi samo na obuću, gumu, klinasto remenje - potvrdio je Mirko Ćavara, direktor Borova.

Dodatna obuka za radnike

Vukovarsko bi brodogradilište, prema zamisli investitora, bilo smješteno na potezu između poduzeća Borovo i Luke Vukovar, a radilo bi sve vrste brodova različitih namjena i sadržaja, pa čak i velike riječne cruisere. Dva partnera otvorila bi novu zajedničku tvrtku, a već su krenuli poslovi na izradi projektne dokumentacije i ishođenju koncesije.

- Brodogradilišta na rijekama nisu ništa novo i sve to nije nemoguća investicija. Dunav kao veliku prometnu transverzalu treba u potpunosti iskoristiti, ali i poduprijeti smanjenje stope nezaposlenosti. Uz vlastiti kadar i VKV radnu snagu iz Vukovara, posebice u dijelu metalskih i elektro-radova, potražit ćemo stručnu pomoć iz bliže okolice, ali i organizirati dodatnu obuku za radnike - najavljuje Ćavara.

Dva partnera vjeruju da bi pripremna dokumentacija mogla biti gotova za pola godine, nakon čega počinju radovi na izgradnji brodogradilišta. Optimistične prognoze govore da bi se prvi brodovi na Dunavu u Vukovaru mogli početi graditi već iduće godine.

Radnici će na obuku na more

Trogirski bi RLE na Dunavu u Vukovaru gradio teretne i putničke brodove do 100 metara duljine, ali i jahte i tegljače. Planiran je i remont velikih brodova. - Već sada imamo predbilježbe za gradnju sedam novih brodova u Vukovaru, a svaki od tih brodova vrijedi sedam milijuna eura. Samo nam treba prostor, a ideje, projekti i novac su osigurani - tvrdi vlasnik toga poduzeća Mirko Rapić. Ako cijeli posao zaživi, s vukovarske burze rada Trogirani bi odabrali ljude i odveli ih u brodogradilišta na moru, gdje bi ih obučili za gradnju brodova.

- Namjera nam je iskoristiti Dunav i parirati konkurenciji u Apatinu, Novom Sadu, Mitrovici - ističe Rapić.

SinCity

March 9th, 2006, 03:52 AM

Varaždinskom obilaznicom već od 2008.
Piše: Damir Ivančić
Foto: Dubravko Darabuš

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/08/obilaznica_v.jpg

VARAŽDIN - Varaždin će do 2008. godine imati izgrađenu kompletnu gradsku obilaznicu, rečeno je u utorak kada su počeli radovi na drugoj fazi gradnje jugozapadne cestovne obilaznice Varaždina.

Nakon gradnje prvog dijela od Hrastovljana do Gojanca, početak radova na preostalom dijelu obilaznice nagovještava završetak kompletne jugozapadne cestovne obilaznice grada.

Taj dio od Gojanca do priključka na autocestu Goričan - Zagreb dug je 8,4 kilometra, a ukupna vrijednost radova je oko 150 milijuna kuna. Na tom dijelu izgradit će se pet zahtjevnih cestovnih objekata, od kojih će najveći biti nadvožnjak iznad Zagrebačke ulice i željezničke pruge u dužini od 152 metra.

Radove financiraju Hrvatske ceste, a izvođači radova su varaždinske tvrtke Cesta i Zagorje tehnobeton te zagrebački Dalekovod. Početak radova svečano je otvorio ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, koji je tom prilikom rekao da je varaždinska obilaznica dio većeg projekta brze podravsko-podunavske ceste od Ormoža do Iloka.

Druga faza jugozapadne obilaznice kasnila je zbog problema s otkupom zemljišta, ali i zbog loše planske dokumentacije. Naime, u prvobitnoj planskoj dokumentaciji nisu bile ucrtane peradarske farme Koke, pa je obilaznica trebala ići između dvije farme. Kako je to neizvedivo, morao se napraviti novi projekt u kojem je u obzir uzeto stanje na terenu, a ne u papirima.

Nakon toga je bio poništen i natječaj za nadzor radova zbog uložene žalbe i procedura oko izbora je kasnila. Tako je bila izgubljena cijela građevinska sezona. Dovršetak kompletne jugozapadne obilaznice Varaždinci će ipak dočekati s olakšanjem jer će sav tranzitni kamionski promet biti preusmjeren na obilaznicu i tako će se zaobići gradska jezgra.

SinCity

March 9th, 2006, 03:58 AM

Varaždin just never sleeps .... do they? Always thinking up some new ventures :D . I'm very proud of this city's progressive attitude :yes: ....

Varaždin postaje središte nove kreativne industrije
Piše: Sanja Zegnal
Foto: FaH

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/08/cehok_v.jpg
Čehok the Legend :)

Kreativna industrija obuhvaća izradu projekta od ideje do realizacije

VARAŽDIN - U Varaždinu će se za osam dana održati prvi hrvatski seminar o kreativnim industrijama.

Do kraja godine, prema riječima gradonačelnika Ivana Čehoka, Varaždin bi trebao postati središte kreativne industrije za jugoistočnu Europu i time dopuniti epitete inteligentnog rada umreženog u vlastitu mrežu kompjutora u gradu informatike u kojem je sjedište Microsofta.

- Kreativna industrija obuhvaća izradu projekta od ideje do realizacije, uključujući razvoj, izradu proizvoda, marketing i njegovu prodaju. Riječ je o rastućoj novoj gospodarsko-poduzetničkoj grani koja je, primjerice, u Velikoj Britaniji nekoliko posljednjih godina otvorila više od milijun radnih mjesta - kaže Čehok.

U zemljama zapadne Europe postoje specijalizirane tvrtke koje se bave kreativnom industrijom, a ona se posebno izučava i na fakultetima. Čehok kaže da bi za Varaždin bila posebno zanimljiva kreativna industrija u turizmu.

- Tu bi se ideja mogla povezati s projektom Varaždin kao brand, zato smo na seminar pozvali nekoliko predavača iz gradova koji su u turizmu koristili prednosti kreativne industrije - kaže Čehok, navodeći primjer Amsterdama.

Hrvatska bez većih energetskih ili rudnih izvora trebala bi, prema Čehoku, znati iskoristiti mogućnosti svojih građana i gradova poput Varaždina, koji uz nekoliko odrednica može postati središte projekta kreativne industrije u jugoistočnoj Europi. U taj se projekt uklapa i tehnološki park u sklopu Razvojne agencije Sjever i gradnja biotehnološkog parka.

Na skorašnjem seminaru gostovat će i predavači iz Austrije i Amsterdama te još nekoliko zemalja zapadne Europe u kojima je projekt kreativne industrije davno zaživio, a seminar bi trebao predstaviti konkretne načine na koji se i u Hrvatskoj mogu iskoristiti prednosti i ideje na kojima se vani otvaraju nova radna mjesta i ostvaruje velika dobit.

OettingerCroat

March 9th, 2006, 04:45 AM

hej ljudi sada sam napokon naučio kako dobiti dodatna hrvatska slova na klavijaturi: downloadiraš dodatne jezike, upališ ih, i onda se tipke promjenu. kao npr:

šuti žuti mačak sve dok mu đuro ne kaže da pođe ća. :lol:

OettingerCroat

March 9th, 2006, 04:49 AM

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/08/cehok_v.jpg

whoa shit, ovoga ne bih iz kupusa izgonio :eek:

bubach_hlubach

March 9th, 2006, 05:43 AM

Oettinger, ne baljezgaj! :D

Da nam je samo klonirati Cehoka, i instalirati ga bar u 1/3 Hrvatske, razlike bi preko noci postale dramaticno osjetne u super pozitivnom kontekstu, naravno.

:cheers:

SinCity

March 9th, 2006, 06:37 AM

:master: :master: :master: http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/08/cehok_v.jpg

Ballota

March 9th, 2006, 11:00 PM

Do you see the resemblance?
http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/08/cehok_v.jpg http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/47/Cor-jesus.jpeg/200px-Cor-jesus.jpeg

:D :D :D

OettingerCroat

March 10th, 2006, 12:47 AM

^^ omg of all ppl to compare him to :lol: :|

:cheers2:

Slavonachr

March 10th, 2006, 01:07 AM

Mate....dobar si. HA HA HA

OettingerCroat

March 10th, 2006, 01:16 AM

Cesta Rijeka - Zagreb bit će gotova 2008.

Povrat kredita od 210 milijuna eura za 44 km od Kikovice do Stare Sušice financirat će se isključivo iz naplaćene cestarine

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/09/bageri_v.jpg

RIJEKA - Premijer Ivo Sanader prisustvovao je danas potpisivanju Ugovora o financiranju Autoceste Rijeka - Zagreb kojim se konačno privodi kraju autocesta čija je gradnja počela prije gotovo četiri desetljeća.

Riječ je o iznosu od 210 milijuna eura namijenjenih financiranju gradnje punog profila autoceste od Rijeke do Zagreba, odnosno o 44 kilometra dionice od Kikovice do vijadukta Stara Sušica. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave AC Rijeka - Zagreb, Jurica Prskalo, i potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth, koji je potom s ministrom financija Ivanom Šukerom potpisao i ugovor o državnom jamstvu za taj zajam.

Riječ je o iznimno povoljnom zajmu s rokom vraćanja od 25 godina i počekom od pet godina. Povrat sredstava, naglašeno je, vršit će se isključivo od prihoda od naplaćene cestarine budući da je riječ o jednoj od najprometnijih i zasigurno najisplativijih hrvatskih prometnica. Završetak radova te dionice autoceste Rijeka - Zagreb očekuje se do kraja 2008. godine.

Opovrgavajući izjave lokalnih čelnika da se država prema Rijeci odnosi maćehinski, ministar mora Božidar Kalmeta rekao je da će ukupna ulaganja u cestovnu infrastrukturu na tom području od 2005. do 2008. godine iznositi 3,7 milijardi kuna, što je više od 10 posto svih ulaganja u hrvatske ceste.

Nakon potpisivanja ugovora premijer je s ministrima, ali i predstavnicima lokalne uprave i samouprave bio na zajedničkom ručku na kojem su razgovarali i o drugim otvorenim pitanjima.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/03/09/Aurocesta.jpg

SinCity

March 10th, 2006, 02:55 AM

So where is Tajci these days? :D Click Here ... (http://news.enquirer.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060309/LIFE/603090334/1086)

bubach_hlubach

March 10th, 2006, 04:43 AM

^ I know her......she used to be my guest here in MI :naughty:

seriously!

:D

my wife knows her, too

:cheers:

bubach_hlubach

March 10th, 2006, 04:59 AM

U Varaždinu će se graditi kampus za 6700 studenata

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/09/varazdin.jpg
Arhitekt Zoran Hebar

Prema riječima Ivana Čehoka, uskoro će se raspisati arhitektonski natječaj, a zatim natječaj za projekte pa bi ujesen mogla početi gradnja

VARAŽDIN - Sveučilišni kampus s tri fakulteta i 5500 studenata, rektoratom, studentskim domovima u 10 paviljona s po 120 studenata, stanovima za nastavnike, te sportsko-rekreacijski park sa sportskom dvoranom sa 4500 gledatelja, bejzbol igralištem, različitim terenima, parkiralištima i restoranima od jeseni će se graditi na 35 hektara površine uz rijeku Dravu u Varaždinu.

Ovaj je projekt danas, kao jedina točka dnevnog reda, prezentiran na sjednici Gradskog poglavarstva.

Kako je rekao gradonačelnik Ivan Čehok, u investiciju se kreće nakon džentlmenskog dogovora Grada i Županije da se na tom prostoru uz sportski centar gradi i sveučilišni kampus. Prema njegovim riječima, uskoro će se raspisati arhitektonski natječaj, zatim natječaj za projekte pa bi u jesen mogla početi gradnja, iako u ovom slučaju, kaže Čehok, brzina nije vrlina.

Najveća investicija u povijesti

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/03/09/varazdin1.jpg

Zbog zajedničkog projekta prvi put je radu sjednice Gradskog poglavarstva prisustovao župan Radimir Čačić koji je rekao da Varaždin nije imao tako veliku investiciju u prošlosti niti je predviđena u skorijoj budućnosti te je konstatirao da se s ovim projektom definiraju temelji za jedan drugi grad, s drugom strukturom građana.

Urbanističko rješenje za projekt na području zvanom Ribnjak i šumi Jelačićka izradio je Urbanistički zavod Grada Zagreba, prema narudžbi gradskih vlasti Varaždina. Prostor se nalazi s desne strane željezničke pruge prema Čakovcu, između prometnice za Koprivnicu i korita Drave. Autor projekta, arhitekt Zoran Hebar, rekao je da je polazište imao u obližnjoj lokaciji budućeg autobusnog kolodvora u Miškininoj ulici, s kojeg su uz šesto metara hoda dostupni svi predviđeni objekti.

Posebna važnost zaštite okoliša

Drugi zadatak prilikom izrade bio je sačuvati šumu Jelačićku i iskoristiti je za rekreaciju građana. Prema riječima Miroslava Benka iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, ova šuma nije zakonom zaštićena, ali ima posebnu ekološku vrijednost jer ovaj kraj ne obiluje šumama, što su Grad i Županija prepoznali.

Zaštićena park-šuma
Šuma će biti zelena zona između sveučilišnog kampusa i sportske dvorane na samoj obali Drave. Time će se Varaždin konačno približiti svojoj rijeci i sa susjednom, preko pruge i ceste smještenom i zaštićenom park-šumom te s kupalištem i budućim trgovačkim centrom Vindije činiti jednu cjelinu.

Čehok je spomenuo da dio javnog mnijenja zbog udaljenosti ne odobrava gradnju sportskog centra na toj lokaciji, ali se nada da će se Varaždinci na to priviknuti jer se gradi novi Varaždin. Spomenuo je da su se prije 100 godina na južnom području u Brezju vidjeli vukovi, a danas se tamo gradi biotehnološki park.

:cheers:

SinCity

March 10th, 2006, 05:24 AM

^ I know her......she used to be my guest here in MI :naughty:

seriously!

:D

my wife knows her, too

:cheers:

I would never have figured she would end up a complete opposite from her previous life ....

http://cmsimg.enquirer.com/apps/pbcsi.dll/bilde?Site=AB&Date=20060309&Category=LIFE&ArtNo=603090334&Ref=H3&Profile=1086&MaxW=315&border=1

bubach_hlubach

March 10th, 2006, 06:19 AM

lol, everybody seems to be so surprised with her transformation :D

Ona vec godinama ima turneje po crkvenim ustanovama, nije to bas neka velika novost.

Inace, zenska je prva liga, zraci siroko pozitivnim nabojem i neopisivom dozom vedrine i iskrenosti. :master:
Jednostavno ne mozes biti u "bedu" u njenom prisustvu :)

Dok se njenog supruga ne moze bas opisati tim rijecima, bar sto se tice dojma kojeg sam ja stekao.

:cheers:

OettingerCroat

March 10th, 2006, 06:48 AM

amje što me je dosadno... na radni dan, u večer, sav domaći rad završen... hrvati spavaju.... dođe mi skočiti kroz prozor.... :bash:

krzamak

March 10th, 2006, 08:46 AM

Preneseno sa www.mmtpr.hr

Hrvatske ceste proširuju pristupnu cestu na A1 od Solina do Dugopolja
SPLIT, 9. ožujka 2006.

Hrvatske ceste započele su s proširenjem i rekonstrukcijom državne ceste D1 od Solina do Dugopolja, duge 15 kilometara - pristupne ceste autocesti Split - Zagreb.

Glavni inženjer Hrvatskih cesta na toj dionici Mislav Vučković podsjeća da su radovi vrijedni 400 milijuna kuna i dio su projekta izgradnje paralelne cestovne mreže - spojnica na autocestu.

Izgradnja se odvija u dvije faze, od kojih bi prva, kaže Vučković, trebala biti dovršena do ovogodišnje turističke sezone, a druga do kraja 2006. godine.

Prva faza obuhvaća proširenje ceste od Klisa do Dugopolja u četverotračnu brzu cestu, a druga, teža, dogradnju postojeće trotračne brze ceste od Solina do Klisa.

Od Klisa do Dugopolja već se grade dva nova vozna traka sa zapadne strane, a na dosadašnjoj brzoj cesti Solin - Klis u tijeku je probijanje dviju novih cijevi uz postojeće tunele i dogradnja jednog - zapadnog traka.

Na tom dijelu brze ceste, kako je planirano, do kraja 2006. godine trebala bi se izgraditi četverotračna brza cesta u punom profilu, s deset vijadukata, četiri tunela i podvožnjakom u čvoru Mravince, zbog čega izgradnja i traje duže, rekao je Vučković.

Usto, od Dugopolja do Dicma, prema Sinju, u dužini od 2 kilometra, također će se postojeća cesta proširiti u brzu četverotračnu.

Nakon dovršetka te značajne prometne investicije, Split će napokon dobiti suvremenu vezu s autocestom koja se sada odvija preko zastarjele dvotračne prometnice.

bubach_hlubach

March 11th, 2006, 08:19 AM

Gospic nam se je u zadnje vrijeme nekako "pofriskio" :)

http://i2.tinypic.com/r769e1.jpg

http://i2.tinypic.com/r76b9i.jpg

http://i2.tinypic.com/r76bk9.jpg

http://i2.tinypic.com/r76bo9.jpg

http://i2.tinypic.com/r76btz.jpg

http://i2.tinypic.com/r76bzs.jpg

http://i2.tinypic.com/r76c5c.jpg

http://i2.tinypic.com/r76ccg.jpg

http://i2.tinypic.com/r76crd.jpg

Sigurno upadaju u oci nova rasvijetna tijela modernistickog dizajna na glavnom trgu. U dlaku isti tip rasvijete se nalazi u Osijeku i Ogulinu. Vuce na aferu sa stolcima iz Lisinskog :D

Ogulin :

http://i2.tinypic.com/r76fti.jpg

http://i2.tinypic.com/r76g08.jpg

Osijek :

http://i2.tinypic.com/r76ipz.jpg

http://i2.tinypic.com/r76j6e.jpg

:cheers:

krzamak

March 11th, 2006, 12:54 PM

BIVŠE SVINJOGOJILIŠTE U SESVETAMA PREBAČENO U ZAGREBAČKI HOLDING

U Sesvetama Bandićevi umjesto Čačićevih stanova

http://img238.imageshack.us/img238/7560/65862xt.jpg (http://imageshack.us) http://img238.imageshack.us/img238/2569/mrbean6xf6fw.gif (http://imageshack.us)

Sa 2700 gradskih stanova cilj je srušiti cijene na tržištu, a S. Ljubičić kaže da će uz pomoć kredita ili investicijskih fondova banaka zatvoriti financijsku konstrukciju
Područje bivše svinjogojske farme u Sesvetama površine 390,4 tisuće četvornih metara ili 39,4 hektara zagrebačko Poglavarstvo je jučer prebacilo u svoj holding trgovačkih društava, Gradsko-komunalno gospodarstvo. To zemljište, koje ju gradsko vlasništvo, već četiri godine bilo je rezervirano za projekt Poticane stanogradnje(POS) i na njemu je trebalo niknuti oko 2700 tzv. Čačićevih stanova, ali je Grad ipak odlučio prepustiti ga holdingu kako bi on gradio stanove.
Temeljni kapital
Stanovi ne bi trebali biti građeni po famoznom, ali nikad zaživjelom Zagrebačkom modelu, nego je izbor novog modela prepušten GKG-u. Temeljni kapital holdinga povećao se za 113,4 milijuna kuna, na koliko je procijenjena vrijednost zemljišta. Nedavno je u GKG prebačeno i 17 hektara propale tvornice Sljemena, koje čine susjednu parcelu i na njoj će biti oformljena poduzetnička ili slobodna zona. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je da nema ništa logičnije da grad razvije poduzetničku uz stambenu zonu, ali nije htio otkriti na koji način će graditi, nego je najavio da će sve biti definirano u roku od mjesec dana. Njegov bliski suradnik i predsjednik GKG-a Slobodan Ljubičić bio je rječitiji.
"Gradit ćemo stanove u partnerstvu s bankama kako bismo srušili cijene stanova na tržištu koje su previsoke. Zemljište je već pripremljeno za gradnju i izdane su dozvole za gradnju, a mi ćemo se pridržavati plana po kojem bi u Sesvetama trebalo biti oko 2700 stanova. Tek ćemo definirati hoćemo li dizati hipotekarni krediti na zemljište ili ćemo bankama ponuditi partnerski odnos ulaganja putem njihovih investicijskih fondova", potvrdio je Ljubičić.
Stambena zona
Grad je zemljište svinjogojske farme kupio prije sedam godina, a zatim se uz protivljenje Bandića i građana Sesveta ono na inicijativu HNS-a prenamijenilo u GUP-u 2003. iz gospodarske u stambenu zonu. Osnovni Bandićev argument je bio da se ne isplati graditi 30 zgrada kada nema cesta i infrastrukture. Više puta gradonačelnik je istaknuo da ne želi geto i zato grad nikada nije prebacio zemljište u vlasništvo APN. Unatoč tome, pred parlamentarne izbore HNS-ovci u Poglavarstvu koji su gurali projekt na bagerima otvorili su gradilište, ali do danas je sve ostalo na tome. Grad i država se nisu mogli složiti niti tko treba graditi vrtiće i škole u novom naselju Sopnica - Jelkovec. Bandić je jučer tvrdio da problema nema. "Ne treba se brinuti za infrastrukturu jer ćemo je graditi paralelno. Ulica Ljudevita Posavskog se proširuje, a ubrzano ćemo nastaviti dovoditi ostalu infrastrukturu. U roku godinu i pol dana oba projekta u Sesvetama trebala bi zaživjeti", rekao je Bandić.
Micanje ćevapa i kruha iz centra
Poglavarstvo je na Bandićevu inicjativu usvojilo i odluku da se za otvaranje nove ili prenamjenu postojeće djelatnosti u zaštićenim kulturnim dobrima, mora tražiti suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Donji i Gornji grad koji čine centar Zagreba su zaštićene kulturne cjeline, a Bandić kaže da će poglavarstvo ubuduće određivati što će biti u krugu od 500 metara od Trga bana Jelaćića. Gradonačelnka je naljutilo što se u centru otvara sve više pekarnica i ćevabdžinica, dok nestaju deficitani obrti. Tradicijski i deficitarni obrti, suvenirnice i dućani u kojima se ne prodaje trećerazredna roba imat će ubuduće prioritet za odobravanje poslovanja u centru.

krzamak

March 11th, 2006, 01:46 PM

http://img213.imageshack.us/img213/8838/photoview6gm.jpg (http://imageshack.us)

2011. AVIOMOSTOVI Iz zgrade zračne luke putnike će do zrakoplova voditi jedanaest aviomostova

Novi zagrebački aerodrom

Za dvije godine počinje gradnja nove Zračne luke: bit će veća pet puta, stajat će 212 milijuna eura, a otvara se 2011.

Pisao: Boris Orešić
Snimio: Darko Tomaš

Najkasnije početkom 2011. Zagreb će napokon dobiti novu modernu zgradu zračne luke, koja će se nalaziti dva i pol kilometra sjeveroistočno od postojeće, a od nje će biti veća čak pet puta. Iz kanadskog arhitektonskog studija Scott Associates Architecture ovih je dana stigla nova studija s prvim skicama arhitektonskog rješenja futurističkog zdanja površine 65.600 četvornih metara koje Globus ekskluzivno objavljuje. Direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković otkriva da se nedavno sastao s ministrom mora turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom, zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, njihovim najbližim suradnicima te predstavnicima nekoliko konzultantskih tvrtki da bi dogovorili model financiranja projekta vrijednog 212 milijuna eura. No, s obzirom na to da će ZLZ svojom akumulacijom kroz cijeli period izgradnje osigurati dio potrebnih sredstava, vrijednost investicije bit će oko 167 milijuna eura. Prema njegovim riječima, odlučeno je da će dio tog iznosa, oko 52 mlijuna eura, osigurati država i Grad Zagreb. Ostatak će se financirati kreditom koji će otplaćivati Zračna luka prihodima od svoga poslovanja.
NADOGRADNJE
Napokon je posve sigurno da se aerodrom neće davati u koncesiju niti će se privatizirati. Budući da je već postignut dogovor s vojskom o ustupanju zemljišta na Plesu gdje se danas nalazi vojna baza i gdje će niknuti nova zgrada, u idućih desetak dana očekuje se još samo konačno potpisivanje službenog sporazuma o sufinanciranju između predstavnika Zračne luke, Grada i Vlade. Odmah nakon toga počinju aktivnosti oko ishođenja lokacijske i građevinske dozvole te izrade sve potrebne projektne dokumentacije, a ako taj proces bude trajao kraće od dvije godine, vrlo je izvjesno da će za prihvat putnika zgrada biti spremna i prije 2011., s obzirom na to da su za izvođenje građevinskih radova potrebne oko tri godine.
Konačnoj odluci o gradnji prethodilo je nekoliko godina opsežnih priprema tijekom kojih je izgrađeno nekoliko studija na temelju kojih je odabran najbolji model financiranja i tehničkih rješenja novog terminala, koji će nakon dovršetka prve faze, najkasnije 2011., imati kapacitet za prihvat do 3,3 milijuna putnika godišnje, što je dvostruko više od aktualnog broja putnika zagrebačkog aerodroma. Prema kanadskoj studiji, brojku od 3,3 milijuna putnika godišnje ZLZ bi trebao dostići prije 2020. Projekt stoga omogućava daljnje nadogradnje kojima bi se osiguralo povećanje kapaciteta do čak 12,5 milijuna putnika, godišnje što bi trebalo zadovoljiti potrebe Zagreba barem do 2060. Za te nadogradnje po sistemu lego-kocaka već je osiguran prostor. Sadašnji vojni prostor prenamijenit će se u civilni i u budućem prostornom planu Grada Velike Gorice.
FUTURISTIČKA FANTAZIJA
Skicu je izradio animator "Gospodara prstenova"
Studija kanadske tvrtke Scott Associates Architecture i prve slike novog aerodroma trebale bi biti podloga za natječaj koji će biti raspisan za odabir konačnog arhitektonskog rješenja.
Kanadska je tvrtka, koja je osmislila rješenja za velik broj aerodroma širom svijeta, projekte napravila posve besplatno jer je riječ o suradnji s kanadskom vladom koja na taj način financira promociju svoga gospodarstva u svijetu.
U Hrvatskoj je Scott iz Toronta dosad bio angažiran na projektiranju zadarskog aerodroma. Autor slika poznati je kanadski dizajner Ted Nasmith koji se proslavio animacijama i vizualnim rješenjima za filmove "Gospodar prstenova".
SKOK PREKO OCEANA
Od 2007. izravna veza sa Sjevernom Amerikom
Direktor Boško Matković ističe kako je prošle godine ZLZ ostvario kumulativno 312 milijuna kuna prihoda i oko 19 milijuna kumulativne dobiti nakon oporezivanja. To su, dodaje, vrlo dobri poslovni rezultati, a u ovoj i idućim godinama planira dodatno povećanje broja putnika od 10-ak posto godišnje, što je dvostruko više od europskog prosjeka. U prva dva zimska mjeseca ove godine putnika je bilo 10 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, što je porast koji je nadmašio sva očekivanja. U Zagreb slijeću zrakoplovi većine važnijih europskih aviokompanija, a uskoro bi mogao dobiti još nekoliko izravnih linija, primjerice letove za Portugal. S kompanijom Emirates iz Ujedinjenih Arapskih Emirata intenzivno se pregovara oko uspostave linije Zagreb-Dubai, a američka Delta, kaže Matković, ozbiljno razmišlja o otvaranju redovnih linija za Zagreb 2007., čime bi glavni grad Hrvatske napokon dobio svoj prvi izravni prekooceanski let, odnosno vezu sa SAD-om.
"Unatoč brojnim ograničenjima koja nam nameće rad u staroj zgradi, ZLZ je jedna od najefikasnijih europskih zračnih luka koja je kašnjenja zrakoplova uspjela svesti na minimum", ističe Matković odbacujući nedavne napise o velikim kašnjenjima. Naime, tijekom cijele prošle godine trajalo je postupno prebacivanje zagrebačke Kontrole leta na novi radarski sustav, što je, potvrđuju to i podaci vodećih europskih organizacija za civilni zračni promet, uzrokovalo znatna kašnjenja aviona koji su na svojim rutama prelijetali Hrvatsku.
Od travnja će se Kontrola leta u potpunosti prebaciti na novi sustav, što bi joj trebalo omogućiti normalno opsluživanje svih zrakoplova unatoč predviđenom velikom povećanju prometa iznad Hrvatske u odnosu na prošlu godinu. ZLZ je, otkriva Matković, lani imao 19.087 polijetanja pri čemu su zrakoplovi u polasku kasnili ukupno 162.392 minuta, no zračna luka je bila odgovorna za samo 7666 minuta, što je u prosjeku 0,4 minute po zrakoplovu. Smanjenju kašnjenja u velikoj je mjeri pridonijelo uvođenje novog sustava za slijetanje i polijetanje po magli. Drugi je bitan faktor i uvođenje efikasnog sustava kvalitete, koji sustavno eliminira uočene pogreške u procesima.

http://img213.imageshack.us/img213/9421/photoview18oo.jpg (http://imageshack.us)
MODERNA PISTA Novi će se aerodrom, najavljuje direktor Matković, koristiti postojećom pistom, koja ima najmoderniju opremu

AVIOMOSTOVI

Matković naglašava da će novi putnički terminal imati središnju halu i dva krila, iz kojih će putnike do zrakoplova voditi 11 aviomostova, što je rješenje koje primjenjuje većina modernih aerodroma. Imat će dvije nadzemne etaže, gornju za odlazni i donju za dolazni promet, čime će biti vrlo pregledan i jednostavan za snalaženje. U središnjem dijelu zgrade i u aneksima bit će, uz čekaonice, i sve potrebne aerodromske službe, i dovoljno prostora za brojne dućane, restorane, kafiće, frizerske salone, putničke agencije, apoteke, banke, mjenjačnice i sve ostale prateće sadržaje bez kojih se suvremena zračna luka teško može zamisliti, poput luksuznih salona za putnike business-klase. Konačan broj trgovačkih i ugostiteljskih objekata znat će se kad zgrada bude gotova, no sigurno je da će se iza staklene fasade nalaziti baš sve što putnicima nude veliki europski aerodromi.
GARAŽA I HOTEL
U sklopu terminala nalazit će se velika garaža u kojoj će putnici moći ostaviti svoje automobile. U manjoj zgradi koja je predviđena ispred putničkog terminala uz garažu bit će i hotel koji će hodnicima biti izravno povezan s aerodromskom zgradom. Planira se da će hotel i garaža biti otvoreni istodobno kad i novi terminal. Novi će se aerodrom, najavljuje direktor, koristiti postojećom pistom, dugom 3252 i širokom 45 metara, koja je u dobrom stanju i ima najmoderniju opremu za slijetanje i polijetanje.
Od početka je, kaže on, bilo jasno da model financiranja uz pomoć kredita uz državno jamstvo ne dolazi u obzir jer bi se time povećao vanjski dug države, što je u ovom trenutku nedopustivo.
Njemačka konzultantska tvrtka Roland Berger napravila je, na temelju cjelokupnog uvida u poslovanje ZLZ-a, studiju kojom je razradila nekoliko modela financiranja i projekciju poslovanja do 2030. Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka prošlog su ljeta prezentirana dva modela - davanje zračne luke u koncesiju te pronalaženje strateškog partnera koji bi izgradio novi terminal i postao suvlasnik aerodroma.
SAMOFINANCIRANJE
"Tada sam predložio da treba istražiti i mogućnost samofinanciranja jer su projekcije poslovanja pokazale da bi zračna
luka mogla samostalno generirati dovoljno novca za otplatu kredita. Smatram da nije mudro predati zračnu luku u ruke privatnog partnera jer je vrijednost njezine infrastrukture trenutno prilično mala. Osim toga, imamo dovoljno iskustva i znanja u vođenju toga posla da nam po svaku cijenu ne treba strani partner koji bi donio svoje znanje. Najbolji partner u ovom projektu ZLZ-u svakako su država i Grad Zagreb, što su nam na kraju potvrdili i konzultanti iz tvrtke Deloitte koji su izradili tzv. vlastiti model financiranja novog putničkog terminala", objašnjava Matković.
STARI MASTERPLAN
Stoga se neće ni mijenjati sadašnja vlasnička struktura po kojoj je aerodrom u 55-postotnom vlasništvu države, 35 posto vlasništva ima Grad Zagreb, a po pet posto Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija.
"Zračna luka bit će poduzeće koje će garantirati otplatu kredita, za što treba uvesti nova pravila dugoročnog poslovanja. Već smo razgovarali s nekoliko domaćih i stranih banaka koje su vrlo zainteresirane za kreditiranje projekta", kaže Matković.
Prilikom izrade projekta, dodaje direktor, bio je uzet u obzir i master-plan novog terminala koji je 1997., kad se prvi put ozbiljno zahuktala ideja o gradnji, izradila nizozemska tvrtka Naco. Iako je realizacija projekta tada bila odgođena za neka bolja vremena, studijom je jasno utvrđeno da nema smisla rekonstruirati postojeću zgradu nego treba graditi novu. Iako se stara zgrada, sagrađena još 1962. i nekoliko puta nadograđivana, stalno obnavlja kako bi mogla služiti svrsi, ona je po svojoj koncepciji zastarjela i u najboljem slučaju može podnijeti promet od dva milijuna putnika godišnje. S obzirom na to da su studije nekoliko uvaženih europskih instituta pokazale da zagrebački aerodrom još nekoliko godina može računati na godišnji rast broja putnika za oko deset posto, brojka od dva milijuna putnika bit će dostignuta već za tri godine. Zagrebački Prometni fakultet, kaže Matković, procijenio je da ZLZ u ovakvom stanju teško može kvalitetno servisirati više od 1,5 milijuna putnika na godinu, a ta je brojka u 2005. premašena. U svakom slučaju, krajnje je vrijeme za gradnju novog terminala koju ovaj put, čini se, ništa ne može zaustaviti.
LOW-COST TERMINAL
Stara zgrada za jeftine zračne prijevoznike
Na staroj zgradi, čija je ukupna površina oko 15.000 kvadrata, i sad se rade rekonstrukcije dolaznih terminala kako bi još pet godina, do otvaranja nove, mogla zadovoljavati potrebe prometa. Matković otkriva kako se već razmatra ideja da se, kad nova zgrada bude dovršena, stara koristi kao terminal za niskobudžetne avioprijevoznike koji imaju osjetno niže prohtjeve od tradicionalnih mrežnih operatera. Konačna odluka o budućoj namjeni bit će donesena ovisno o potrebama i stanju na tržištu za pet godina.
Prije naglog razvoja niskotarifnih kompanija, razmišljalo se o pretvaranju stare zagrade u terminal za teretni promet, a ta je mogućnost i dalje otvorena.

http://img213.imageshack.us/img213/2360/photoview26zn.jpg (http://imageshack.us)
PLAN ŠIRENJA Brojka od 3,3 milijuna putnika godišnje trebala bi se dostići prije 2020. Daljnje nadogradnje obavljat će se po sistemu lego-kocaka

PUNI PROCVAT

Da bi nova zgrada dobila svoj puni smisao i da bi se osiguralo dovoljno prihoda za poslovanje i otplatu kredita, važno je privući u Zagreb što više putnika i aviokompanija. Zagrebački aerodrom, napominje Boško Matković, realno može očekivati dolazak sve većeg broja niskotarifnih kompanija, ali i ostalih prijevoznika. Procvatu zračnog prometa pridonijet će, prema njegovu mišljenju, i skora liberalizacija sustava letenja koja će svim europskim kompanijama omogućiti letenje u Hrvatsku bez ograničenja koja trenutno nameću bilateralni međudržavni ugovori.
Zbog vrlo ograničenih kapaciteta i skučenosti zagrebački aerodrom danas samo 15 posto svojih prihoda ostvaruje od neprometnih, odnosno servisnih, djelatnosti kao što su trgovina, ugostiteljstvo, parkiranje i marketing. U novoj zgradi bi se, planira Matković, taj udio mogao povećati na oko 30 posto kao što je slučaj u većini modernih europskih aerodroma. Također ističe stalni porast prihoda od marketinga, jer jake kompanije u Hrvatskoj sve više uviđaju prednosti reklamiranja na zračnoj luci.
BROJ ZAPOSLENIH
Prema Matkovićevim riječima, novi terminal neće stvoriti potrebu za povećanjem broja zaposlenih, kojih je u ZLZ d.o.o. trenutno 881.
Konačnu realizaciju barem 15 godina stare ideje o novom aerodromu na Plesu pratit će i izgradnja potrebnih prometnica koje će ga povezati s gradom. Najbrži put od središta Zagreba bit će Heinzelovom i produženom Radničkom cestom preko budućeg Domovinskog mosta novom četverotračnom cestom koja će se spajati na zagrebačku obilaznicu. Gradskim je planovima predviđena i gradnja brze željenice između grada i aerodroma koja će pratiti trasu ceste. Realna su očekivanja da će novi aerodromski terminal i prometna infrastruktura pridonijeti ubrzanom razvoju tog, jugoistočnog, danas nedovoljno iskorištenog, dijela Zagreba.

krzamak

March 11th, 2006, 02:04 PM

Ljudi,

umro je SLOBODAN MILOŠEVIĆ zvani SLOBO,

najveći "socijalista" ovih prostora.

P.S. Ovo sam morao objaviti!

Ballota

March 11th, 2006, 04:05 PM

SRCE MI SE CEPA!!!

:D :D :D :D :D

Singidunum

March 11th, 2006, 04:23 PM

Haha nije on bio socijalista nego fasista prema svima osim sebi :D E konacno i taj 1/3 da ode.

krzamak

March 11th, 2006, 11:57 PM

Zagreb
U četverogodišnjem programu nove škole, ceste i ambulante

--------------------------------------------------------------------------------

Program mjera unapređenja u prostoru, kojim su definirani planovi izgradnje objekata, cesta i infrastrukture do 2010. godine, donijelo je Županijsko poglavarstvo Zagrebačke županije. To je jedinstven dokument koji uokviruje planove iz svih prostornih planova, kapitalne i manje infrastrukturne projekte.
Tako je predviđena gradnja sportske dvorane u Samoboru i Ivanić Gradu, dogradnja osnovne škole u Božjakovini i gradnja srednje škole u Ivanić Gradu. Dugoročno, planira se i gradnja zgrada osnovnih škola sa sportskom dvoranom u Gradcu, Klinča Selu, Dugom Selu te gradnja sportskih dvorana u Jastrebarskom, Ivanić Gradu i Graberju Ivanićkom. Dvoranu će, uz dogradnju postojeće školske zgrade, dobiti i područne škole u Strmcu i Rakitju.
Do 2010. planirana je i gradnja novih ambulanti u N. Čiću, Rakitju, Bedenici, Zaprešiću, Pisarovini i Zdenčini. Tim se programom do 2007. planira izmjestiti državna cesta D30 iz centra Velike Gorice, te gradnja zaprešićke obilaznice, kao i postavljanje zidova za zaštitu od buke na dionici autoceste Zagreb - Bregana i na trasi obilaznice.

Singidunum

March 12th, 2006, 04:03 PM

^ I know her......she used to be my guest here in MI :naughty:

seriously!

:D

my wife knows her, too

:cheers:
Hahaha poznajes Tajci? Steta sto vise nece da peva "Hajde da ludujemo". Mislim da sam cak imao i kasetu negde :D

krzamak

March 12th, 2006, 04:32 PM

Arheološki nalaz neće usporiti gradnju plinovoda

Prema prvim informa-cijama dobivenim od arheologa, neće trebati mijenjati trasu plinovoda

ZAGREB - Kad se nakon dobivanja posljednje građevinske dozvole za plinovod Pula - Karlovac činilo da će taj vrlo važan cjevovod biti gotov do sljedeće sezone grijanja, neočekivano su se pojavili novi problemi.
Na njegovoj je, naime, trasi u Istarskoj županiji otkriveno arheološko nalazište - antičko imanje površine od gotovo dva hektara koje je nastalo između 1. i 3. stoljeća. Zato su učestala pitanja neće li to oduljiti gradnju pa čak i uvjetovati promjenu trase tog magistralnog plinovoda, koji bi iduće zime do potrošača trebao dopremiti sve potrebnije dodatne količine plina iz Jadrana i osloboditi dio kapaciteta u plinovodu kroz Sloveniju za povećanje uvoza.
Prema prvim informacijama dobivenim od arheologa koji istražuju nalazište, neće trebati mijenjati trasu plinovoda, što bi donijelo i dodatne probleme s imovinsko-pravnim odnosima, povećanje troškova i produljavanje rokova gradnje, doznajemo od Branka Radoševića, predsjednika Uprave PlinaCroa.
Prema njegovim riječima, ne bi trebalo doći ni do produljavanja planiranih rokova gradnje jer bi arheološka istraživanja trebala završiti 15. ožujka, a PlinaCro predviđa 28. ožujka potpisati ugovor s izvođačem radova na posljednjoj dionici od plinskog terminala kod Vodnjana do blokadne stanice Bateli dugoj deset kilometara. Rokovi bi eventualno mogli doći u pitanje ako se pojave nova otkrića.
PlinaCro s 1,1 milijun kuna financira arheološka istraživanja duž trase plinovoda i poštivat će sve odluke arheologa o zaštiti otkrića.
Ako ne dođe do nekih novih otkrića, u PlinaCrou očekuju da će gradnja plinovoda biti gotova u rujnu. Tada slijedi spajanje s plinovodom koji od plinskih polja na Jadranu do Pule gradi Ina te ispitivanja, kako bi prije sljedeće sezone grijanja plin iz Jadrana izravno stigao do potrošača.

krzamak

March 12th, 2006, 07:59 PM

Project Statistics

Project Title Sisak Bus Station
Company Tower 151 Architects

Project date 2002
Project duration one month
Location Town of Sisak - Croatia
Finnancing Agency Ministry of transport and Municipality of Sisak
Contract Sum *
Service Design
Scope of Project New Bus Terminal with retail units. (Competition - runners-up)

Sisak Bus Station
The terminal is located on Zvonimirova Ulica with the main bus parking and bay areas to the West. The terminal has 3 principle access points: A: Passenger/Public Entrance B: Bus Entrance and Exit Points C: Car Park.

As a provincial terminal the function of the terminal are designed to interact with the immediate Urban environments providing shops, rental commercial spaces (for small business).
The Entrance lobby is set up as an immediately walk-in environment in which (double heisht9 one can view monitors for Arrival and departure instantly. To the left ramp ascends to the main passenger hall to allow for trolleys and such-like . To the right a staircase and lifts provide access up to the Hall and down to the garage level.
At Hall level the passenger can go immediately to a central informstion Island (ellipse) and be directed to Ticket office and departure ramp. For those meeting arrivals the arrival ramp is located to the right of the Hall. (Please note: in this proposal we have suggested that the main ramp from the entrance may also be constructed to access the garage level - this should be considered now as optional)
Kiosks, WC and small cafe-bar are located around the hall with the main Administration ''wing'' accessible adjacent to the departure ramp - with security management and accounting staff facilities. A similar suite of rooms is located above this wing at a +2 level.
At garage level there are two main areas, Departure and Arrival. Departure is located under the western wing tip of the ''wing'' roof access by the ramp for the terminal Hall above. The Arrival area is immediately the Terminal Hall with access up either the ramp.

North terminal

This area is considered as a commercial option for the project. With mechanical and maintenance facilities as garage level. This is drawn to show possible configuration of commercial space at Ground/ Road level.

Methodology

Places and transport are inseparable and therefore must be principle in the design of a new place for transport. The Terminal is both a place as destination and place of interchange. Destination as a place for the traveller and a place itself.
We approach the new bus station in Sisak with the basic concept of interchange and place both as which we enhance in the development of the project.

The main principle of the design focus on:

- Place
- Interchange
- Terminal Object in Landscape
- Action
- Motion
- Moving

This criteria is taken in the design process and is identified as:

- Object
- Focus
- Circulation
- Elements
- Garage
- Access

Morphology and Typology.

Sisak is a town in transition - with the dissolution of industry and increase in traffic, being

The principles of the site locate the design:

- The Site cross section
- The Street
- The Landscape
- The Urban typology

The Site located on the north of the town Sisak, is clear with an approximate 3m level difference between the road (Zvonimirova ulica) and the existing truck park. We use this depression in the site for the Section.
The street provides an edge to the Urban morphology. We complete the ''street'' by placing entrance, commercial functions and cops in the faced facing Zvonimirova.
The programme calls for large areas of parking and vehicle turning areas. To model with we bus turning circles as a positive condition to model the landscape. The terminal acts as a catalyst in this modelling.
Urban Typology is one of edge to the town . The new terminal lies as an interchange on this edge

http://img64.imageshack.us/img64/7983/sbs2v4pt.jpg (http://imageshack.us)

http://img394.imageshack.us/img394/1028/sbs3v9nw.jpg (http://imageshack.us)

http://img394.imageshack.us/img394/816/sbs4v1kr.jpg (http://imageshack.us)

http://img394.imageshack.us/img394/7785/sbs5v8od.jpg (http://imageshack.us)

http://img64.imageshack.us/img64/1128/sbs6v4mg.jpg (http://imageshack.us)

http://img64.imageshack.us/img64/8723/sbs7v0ub.jpg (http://imageshack.us)

http://img64.imageshack.us/img64/2230/sbs8v9wl.jpg (http://imageshack.us)

http://img64.imageshack.us/img64/9496/sbs9v5mh.jpg (http://imageshack.us)

http://img64.imageshack.us/img64/4980/sbsv1qs.jpg (http://imageshack.us)

P.S. Zna li tko možda što je sa ovim projektom u Sisku, da li je izveden ili se gradi i ako je, u kojoj je fazi!?