CROATIA - Projects, Construction, & Economic News V [Archive]

View Full Version : CROATIA - Projects, Construction, & Economic News V

Pages : [1] 2

OettingerCroat

March 20th, 2006, 07:46 AM

CROATIA - PROJECTS, CONSTRUCTION, & ECONOMIC NEWS V

http://img.photobucket.com/albums/v320/LardySlovenian/Croatia.png

http://www.jadroagent.hr/slike/croatia.gif

Projects/Construction: Things being built that aren't particular to any single city. This includes motorways, railroads, canals, etc.

Economic News: Developments in Croatia related to industry, the Croatian economy, foreign investment, Croatian companies, GDP Growth forecasts, etc.

Military: This mainly includes the purchase of new military equipment for the Croatian Armed Forces, including the Army, Navy, Air Force, and Coast Guard, release of outdated Croatian military equipment, and of any military developments happening within the Croatian Armed forces, such as military showcases, parades, joint practices, etc.

Other: All other miscellaneous developments in the interests of Republic of Croatia, her sovereignty, peace, and prosperity.

LINKS TO PREVIOUS CROATIA DISCUSSIONS:

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News I (http://skyscrapercity.com/showthread.php?t=145332)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News II (http://skyscrapercity.com/showthread.php?t=229345)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News III (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=264499)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News III.V (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=291289)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News IV (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=243933)

mic of Orion's Economic Indicators

2005

GDP US$bn: 37.25
GDP per capita US$: 8270
Purchasing Power Parity US$: 13 400
Average net pay US$: 8670, or 725US$ per month
Current Account Balance: 1.56 US$bn. - 4.2%
Consumer price inflation: 4.26%
Exports: 8 840 million US$
Exports of Goods and Services: 20 240 million US$
Imports of Goods and Services: 21 800 million US$
Total Foreign Exchange Receipts: 21 740 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 9 560 million US$
Import Cover Months: 5.5
Total Foreign Debt: 30.6US$bn.
As % of GDP: 81.6%
Government Foreign Debt: 9 420 million US$
Total debt service: 3300 million US$
% as of Ex. Receipts: 15.2%
% Of Grey Economy: 21.5%
GDP including Grey Economy: 45 720 million US$
Per Capita Incl. Grey Economy: 10 160SU$

2006

GDP US$bn: 40.45
GDP per capita US$: 8980
Purchasing Power Parity US$: 14 700
Average net pay US$: 9000, or 750US$ per month
Current Account Balance: 1.25 US$bn. - 3.2%
Consumer price inflation: 3.25%
Exports: 10 240 million US$
Exports of Goods and Services: 21 500 million US$
Imports of Goods and Services: 23 500 million US$
Total Foreign Exchange Receipts: 23 200 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 10 560 million US$
Import Cover Months: 5.8
Total Foreign Debt: 31.6US$bn.
As % of GDP: 75.4%
Government Foreign Debt: 9 220 million US$
Total debt service: 2800 million US$
% as of Ex. Receipts: 12.4%
% Of Grey Economy: 20.6%
GDP including Grey Economy: 48 780 million US$
Per Capita Incl. Grey Economy: 10 840SU$

2007

GDP US$bn: 54.1
GDP per capita US$: 12 100
Purchasing Power Parity US$: 15 700
Average net pay US$: 9670, or 805US$ per month
Current Account Balance: 1.35 US$bn. -2.5 %
Consumer price inflation: 3.05%
Exports: 11 540 million US$
Exports of Goods and Services: 22 740 million US$
Imports of Goods and Services: 25 600 million US$
Total Foreign Exchange Receipts: 25 240 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 12 560 million US$
Import Cover Months: 5.7
Total Foreign Debt: 32.2US$bn.
As % of GDP: 55.8%
Government Foreign Debt: 9 100 million US$
Total debt service: 2600 million US$
% as of Ex. Receipts: 10.4%

2008 (EU Membership)

GDP US$bn: 58.85
GDP per capita US$: 13 .100
Purchasing Power Parity US$: 17 200
Average net pay US$: 10200, or 850US$ per month
Current Account Balance: 1.5 US$bn. -2.5 %
Consumer price inflation: 2.75%
Exports: 12 870 million US$
Exports of Goods and Services: 24 250 million US$
Imports of Goods and Services: 27 800 US$
Total Foreign Exchange Receipts: 30 240 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 15 240 million US$
Import Cover Months: 6.5
Total Foreign Debt: 28.6US$bn.
As % of GDP: 48.8%
Government Foreign Debt: 8 600 million US$
Total debt service: 2300 million US$
% as of Ex. Receipts: 7.6%

2009

GDP US$bn: 62.1
GDP per capita US$: 13790
Purchasing Power Parity US$: 18 500
Average net pay US$: 10800, or 900US$ per month
Current Account Balance: 1.5 US$bn. -2.4 %
Consumer price inflation: 2.25%
Exports: 14 250 million US$
Exports of Goods and Services: 25 550 million US$
Imports of Goods and Services: 29 600 million US$
Total Foreign Exchange Receipts: 32 520 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 15 600 million US$
Import Cover Months: 6.2
Total Foreign Debt: 28.6US$bn.
As % of GDP: 46.0%
Government Foreign Debt: 8 200 million US$
Total debt service: 2200 million US$
% as of Ex. Receipts: 6.7%

2010

GDP US$bn: 67.5
GDP per capita US$: 15 000
Purchasing Power Parity US$: 20 500
Average net pay US$: 12000, or 1000US$ per month
Current Account Balance: 1.5 US$bn. -2.2 %
Consumer price inflation: 2.05%
Exports: 15 650 million US$
Exports of Goods and Services: 30 200 million US$
Imports of Goods and Services: 32 600 million US$
Total Foreign Exchange Receipts: 38 200 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 16 400 million US$
Import Cover Months: 6.0
Total Foreign Debt: 29.4US$bn.
As % of GDP: 43.5%
Government Foreign Debt: 6 800 million US$
Total debt service: 2300 million US$
% as of Ex. Receipts: 5.8%

LINKS

Croatian Goverment Homepage (http://www.vlada.hr/)

Croatian Motorways (http://www.hac.hr/)

Croatian Railways (http://www.hznet.hr/)

The World Factbook: Croatia (http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/hr.html)

Wikipedia: Croatia (http://en.wikipedia.org/wiki/Croatia)

Croatian National Tourist Board (http://www.croatia.hr/)

Croatian Homepage - www.hr (http://www.hr)

Take it away, kind folks!

:cheers2: :cheers2:

OettingerCroat

March 20th, 2006, 07:56 AM

sorry guys, most of you are just waking up; i posted a heap of new articles in the new thread, so be sure to read them, but make any remarks on this thread, the new thread ;)

thanx :cheers2:

mic of Orion

March 20th, 2006, 07:39 PM

Thanx OC for new thread, looking forward to nice new projects…

Anyone wants to make some sort of update (and re-cap) on all Croatian Projects (well not all, close though) It would be nice…

OettingerCroat

March 21st, 2006, 01:58 AM

Kerum u Italiji gradi jahtu od 33 metra
Cijena nove megajahte koja se upravo gradi u Viareggiu iznosi oko četiri milijuna eura

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/20/kerum_v.jpg

VENECIJA - Iako je među najluksuznijim jahtama na nautičkom sajmu u Veneciji, čije su cijene bile uglavnom iznad milijun eura, najveću pozornost izazivala 23-metarska Maiora 23, njezin vlasnik, splitski poduzetnik Željko Kerum, gradi novu, deset metara dužu jahtu.

Megajahta duga 33 metra, s pet kabina, golemim superluksuznim salonom i najsuvremenijom nautičkom opremom upravo se gradi u brodogradilištu u Viareggiu kraj Genove.

Stajat će, kako neslužbeno doznajemo, oko četiri milijuna eura i bit će spremna za isplovljavanje već u lipnju. Željko Kerum na novinarski upit nije želio reći ništa o postojećoj ljepotici Maiori niti o razlozima kupnje nove jahte.

Međutim, bez obzira na cijenu i ekskluzivni izgled, Maiora 23 još dužinom ne spada u kategoriju megajahti čija se granica računa na dužinu od 24 metra, a već dvojica hrvatskih biznismena imaju jahte duže od 30 metara.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/03/20/kerum_1.jpg http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/03/20/kerum_2.jpg

To je vjerojatno i razlog, uz onaj poslovični da je svaki brod metar prekratak, što je Kerum odlučio svoju sadašnju jahtu zamijeniti za luksuzniju, bržu i deset metara dužu Maioru.

Sadašnja Kerumova ljepotica više je puta opisana i zajedno s vlasnikom slikana za medije iznutra i izvana. Posebno za ovu priliku hrvatska posada, na čelu s kapetanom Sašom Quarantanom, doplovila je jahtom iz Splita u venecijansku lagunu, vezala je među najljepše jahte na sajmu i otvorila posjetiteljima.

Bila je to ujedno i jedina jahta pod hrvatskom zastavom na Salone Nautico Internazionale di Venezia. Najzanimljiviji dio te Kerumove hrvatsko-talijanske sajamske atrakcije bila je unutrašnjost, luksuzni interijer s četiri kabine, uz onu za posadu, izrađen u mramoru i specijalnoj vrsti mahagonija.

Garaža skriva motorni čamac koji razvija do 50 čvorova, a sama Maiora 23 razvija 30 čvorova. Vrijednost jahte cijeni se na dva i pol milijuna eura.

OettingerCroat

March 21st, 2006, 02:04 AM

VIPnet prošle godine privukao 304.000 novih korisnika

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/21/nemsic_v.jpg
(spavajuči) Boris Nemšić

Mobilkom Grupa (čine je pet tvrtki: Mobilkom Austria, VIPnet, slovenski SI.mobil, Mobilkom Lichtenstein i novi član grupe Mobiltel iz Bugarske) ostvarila je prihod u 2005. vrijedan 2,5 milijardi eura, što je 17,1 posto više negoli u 2004., objavila je kompanija.

Dobit tvrtke prije kamata, poreza, amortizacije i smanjenja vrijednosti (EBITDA) iznosila je 969 milijuna eura (rast 26,6 posto), a operativna dobit (EBIT) 552,2 milijuna eura, uz rast od 35,5 posto.

Značajne stope rasta

Kako je objasnio Boris Nemšić, predsjednik Uprave Mobilkoma Austrija i odnedavno šef njezine tvrtke majke Telekoma Austria, tim značajnim stopama rasta uvelike je pridonijela lanjska akvizicija bugarskog vodećeg mobilnog operatera Mobiltela.

Kada bi se gledale brojke bez konsolidacije rezultata Mobiltela, onda je Mobilkom Austria prihodom rastao za 4,8 posto, a operativna dobit veća je za 12,5 posto bez Bugarske.

Nemšić se pohvalio i značajnim rastom broja korisnika: u 2005. on je porastao za 81,1 posto, na gotovo devet milijuna. Ako se izuzme bugarski Mobiltel, rast broja korisnika austrijskog Mobilkoma iznosi 8,5 posto.

O poslovanju VIPneta izvijestila je Marie-Helene Magenschab, predsjednica Uprave kompanije, rekavši da je zadovoljna ostvarenim rezultatima u najtežoj godini dosad. Navela je da je koncem 2005. stopa penetracije (broj mobitela na 100 stanovnika) porasla na 82,9 posto, uz iznimni godišnji rast pentracije u Hrvatskoj od 18,4 posto u odnosu na 2004.

Najteža godina do sada

VIPnetov tržišni udio blago je pao lani i iznosi 44,1 posto, udio T-Mobilea iznosi 52,1 posto, a Tele2 drži 3,8 posto tržišta. U 2005. VIPnet je dobio oko 304.000 novih korisnika, što je rast od 23,3 posto, na 1,6 milijun korisnika.

Prihodi VIPneta u 2005. iznose 422 milijuna eura i rasli su 12,4 posto u odnosu na godinu ranije. VIPnet je lani bilježio rast i u svojoj profitabilnosti, tako da je EBITDA rastao 9,3 posto, na 166,9 milijuna eura, a operativna dobit rasla je po stopi od čak 27,1 posto, pa je operativna zarada VIPneta u 2005. teška 86,4 milijuna eura.

Mobilkom Austria financijski podaci

- Prihod 2,5 milijardi eura, rast 17,1 %
- EBITDA 969 milijuna eura, rast 26,6 %
- EBIT 552,2 milijuna eura, rast 35,5 %
- Broj zaposlenih 6038, rast 66,6 %
- Broj korisnika 9 milijuna, rast 81,1 posto

OettingerCroat

March 21st, 2006, 02:08 AM

U 2006. brodogradnji treba 270 milijuna USD
Sve faze restrukturiranja morat će se predočiti Europskoj komisiji

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/16/brodogradnja_v.jpg

RIJEKA - Odobrenjem 200 milijuna američkih dolara jamstava za dugoročna zaduženja četiriju državnih brodogradilišta u prosincu prošle godine Vlada je i prije usvajanja nacionalne strategije za brodogradnju počela sanaciju nacionalnih navoza.

Ta su sredstva u stvari tek “prva tranša” u već iskazanih milijardu američkih dolara gubitaka, a s tim novcem brodogradilištima je osigurana likvidnost do kraja ožujka ove godine.

Već sada su brodogradilišta iskazala potrebu za novih 270 milijuna dolara kako bi održala likvidnost i ispunjavala ugovorne obveze tijekom 2006. Poznavateljima prilika bilo je jasno da će takva vatrogasna rješenja samo produljiti agoniju domaćih navoza, s obzirom na to da Vlada debelo kasni u donošenju i definiranju programa restrukturiranja brodogradnje.

Izvjesno da je Vlada ovim potezima već prejudicirala konačno rješenje za nagomilane probleme ove industrije i sada je provedba financijske sanacije do kraja - neizbježna. Ako Vlada bude dosljedna u provedbi temeljitog restrukturiranja, onda bi prvi put ovaj novi financijski input u navoze mogao biti i opravdan. Sve do sada ovakve sanacijske operacije, a stajale su državu oko 15 milijardi kuna, nisu dovele do ozdravljenja.

Upravo će sutra u HFP-u otvoriti pristigle ponude, a realno je očekivati da će oni svoj posao odraditi do kraja lipnja. Takvi su angažmani do sada neslavno okončavani, a njihov materijal nikada čak nije ni predstavljen javnosti. Ni ovaj put nije isključeno da će strani savjetnik sugerirati drastično drugačija rješenja od smjernica koje je Vlada prihvatila.

Pri tome je bitna novost da će sve faze restrukturiranja morati biti predočene i Europskoj komisiji.

Veći broj zainteresiranih za posao savjetnika

Prema neslužbenim saznanjima, u HFP je pristigao veći broj ponuda za konzultantski posao. Među njima su i renomirane svjetske konzultantske kuće s iskustovm u restrukturiranju brodogradnje, kao što je First Marine International, Roland Berger, Mc Kinsey, Fraunhofer.

Zainteresirane su i neke od velikih revizorskih kuća koje navodno formiraju konzorcije kako bi se ekipirale za taj posao. Kod odabira vjerojatno neće biti presudna cijena, jer je riječ o jednom od najvažnijih projekata restrukturiranja, već procjena kvalitete pruženih usluga. Odluka se očekuje za petnaestak dana.

bubach_hlubach

March 21st, 2006, 05:22 AM

bubach_hlubach

March 21st, 2006, 05:30 AM

U razvoj 97 milijuna eura

ZAGREB - Projekt razvoja Luke Ploče, vrijedan 97 milijuna eura, koji je jedan od Vladinih razvojnih projekata, trebao bi početi 2007. i dovršiti se do 2011., rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, prigodom predstavljanja Projekta razvoja Luke Ploče. U gradnju infrastrukture Luke Ploče uložit će se 70 milijuna eura a za suprastrukturu 27 milijuna eura. [Ivan Smirčić]

:cheers:

SinCity

March 21st, 2006, 06:46 AM

Thanks Oettinger on the new thread. I like the summary and links. :)

mic of Orion

March 21st, 2006, 08:53 PM

Ovaj Kerum je tezi slucaj bolida. Osim te tesko osporive cinjenice, ne znam uopce zakaj mu se daje prostor u ovom threadu. Tip si gradi jahtu u Italiji, wow. a svoje radnike je sigurno opet zaboravio isplatiti. Ma sere mi se vise od te malogradjanstine :puke: :puke:

Who is this Kerum character is he some sort of Mafioso?
What's wrong with building his yacht in Croatia, I already hate the guy, chauvinistic pig probably, showing his wealth, I'd sent IRS on him. :D

krzamak

March 21st, 2006, 09:33 PM

Događaji dana

Bandićevi stanovi - 1000 eura kvadrat
Piše: Tomislav Galović
--------------------------------------------------------------------------------

http://img473.imageshack.us/img473/2702/bandicv7ef.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB - Zagrebački model poticane stanogradnje, takozvani Bandićevi stanovi trebali bi se početi graditi na jesen, a pri kraju je i izrada kompletne zagrebačke stambene strategije koju po narudžbi Poglavarstva izrađuju stručnjaci Pravnog fakulteta u Zagrebu. Gradit će se između četiri i pet tisuće stanova u Sesvetama i Podbrežju, a neslužbeno doznajemo da četvorni metar stana neće biti skuplji od tisuću eura.
Krediti će biti bez učešća, a osnovna kamata bi trebala biti 5,25 posto. Plan je da se ta kamata dalje smanjuje subvencioniranjem određenih skupina građana. Tako će za svako dijete Grad subvencionirati kamatu za 0,4 posto. Grad će tu subvenciju davati bez obzira na to kada se dijete rodi.
Primjerice, ako obitelj dobije dijete nakon realizacije kredita, Grad će im naknadno umanjiti, odnosno subvencionirati kamatu za 0,4 posto po svakom djetetu. Kako bi se spriječile manipulacije, stanovi se neće, kao što je slučaj s POS-ovim, moći prodavati po cijeni po kojoj su i kupljeni. Naime, ako netko odluči prodati takav stan, Gradu će morati platiti razliku do tržišne cijene.

Socijalni i najamni stanovi

Značajke modela

1000 eura košta četvorni metar
- 5.25 posto kamata
- 0.4 posto subvencija za svako dijete
- 2500 do 3000 stanova gradit će se na Sesvetama
- 600 do 1000 stanova gradit će se u Podbrežju

ČETIRI TOČKE ZAGREBAČKE
STAMBENE STRATEGIJE

- socijalni stanovi
- najamni stanovi
- programi poticanja
- osnivanje Stambenog fonda Grada Zagreba

RAZLIKE U ODNOSU NA POS

- nema učešća
- subvencije
- stanovi se ne smiju preprodavati ( onaj tko ih proda, Gradu mora platiti razliku do tržišne cijene)
- program aktivan ( kamatna stopa se smanjuje čim obitelj dobije dijete)
- određen broj godina prijavljeno prebivalište u Zagrebu

- Brojke koje ste naveli su okvirne brojke oko kojih se trenutno krećemo, ali moguće je da do kraja bude izmjena i zato ne bih o njima pričao dok projekt ne bude gotov. Moramo paziti na svaki detalj i bio bih u nevolji da improviziram. Ali mogu već sada reći da će to biti najjeftiniji stanovi na tržištu.

Cilj nam je dostići uvjete koji postoje u razvijenim zemljama gdje se kamate kreću od 2,5 do 3,75 posto. Nažalost, u Hrvatskoj su takve kamate još nemoguće, ali mi ćemo se potruditi da im se što više približimo - rekao je profesor Gojko Bežovan, koordinator cijelog projekta. Naglasio je kako program nije samo gradnja socijalnih stanova.

- Sastoji od više točaka: gradnje socijalnih stanova, gradnje najamnih stanova i ustroja posebne organizacije pod radnim nazivom Stambeni fond Grada Zagreba - objasnio je Bežovan. Uz socijalne stanove, Poglavarstvo planira graditi i najamne stanove za mlade ljude i one obitelji koje nisu kreditno sposobne, a imaju neriješeno stambeno pitanje.

Rušenje cijena

U najamnim stanovima će se plaćati povlaštena najamnina (oko tri puta manja od tržišne), a najmoprimcima će se nakon tri godine ponuditi i otkup stana. Ako to ne budu željeli ili mogli, i dalje će imati pravo na povlašteni najam.

Grad planira ponuditi i razne programe poticanja, odnosno kupnje stana na tržištu i po tržišnim cijenama, ali s povoljnijim uvjetima kreditiranja. Stručnjaci s Pravnog fakulteta smatraju da je potrebno osnovati i posebnu organizaciju koja bi upravljala svim gradskim stanovima i njihovom daljnom gradnjom.

Slobodan Ljubičić, predsjednik Uprave holdinga GKG, nije želio komentirati detalje zagrebačkog modela poticane stanogradnje.

- Prije nego što prijedlog bude konačno gotov, ne mogu govoriti o njemu. Mogu samo reći da ćemo ponuditi dosta povoljnih stanova i da ćemo tim potezom i prodajom onih stanova koji se već nalaze u gradskom vlasništvu srušiti cijene nekretnina koje nekontrolirano rastu - rekao je Ljubičić.

Stambeni krediti u bankama: kamate od 3,3 do 5,5 posto

Bankari na domaćem tržištu nude sve povoljnije stambene kredite, a najpovoljniji su trenutno krediti za mlade Privredne banke Zagreb sa 3,31 posto kamate na švicarske franke i 4,79 posto za eure. Povoljnija kamat odnosi se na prvu četvrtinu otplate kredita. Inače, trenutno se na tržištu kamate na CHF kreću do 4,6 posto, a za eure se u pojedinim bankama mogu naći i za vrlo povoljnih 5,5 posto.

Većina banaka maksimalno je pojednostavila proceduru uzimanja kredita pa je omjer nekretnina u pravilu jedan naprema jedan, krediti se odobravaju bez depozita uz policu životnog osiguranja umjesto mnogobrojnih jamaca. Kredite je moguće uzeti i na duge rokove otplate do 30 godina.

Inače, prema posljednjim podacima HNB-a krediti građanima su krajem siječnja ove godine iznosili oko 79,3 milijarde kuna, od kojih se čak više od 28 milijardi odnosilo na stambene kredite. Bum stambenog kreditiranja počeo je prije dvije godine spuštanjem kamata na tu vrstu kredita. Istodobno sa smanjenjem kamata krenulo je i pojednostavljenje procedura uzimanja kredita. Bankari i dalje korisnike stambenih kredita smatraju najsigurnijim platišama, a stopa nevraćanja ovih kredita manja je od dva posto.

http://img473.imageshack.us/img473/7362/pos3pn.jpg (http://imageshack.us)

Dropulić prodaje Bandiću projekte za 77 mil. kuna
Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša zatražilo je od zagrebačkog holdinga GKG 77 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju izrađenu za POS-ovo naselje na Sesvetama. Kako je zagrebačko Poglavarstvo vlasništvo nad bivšom svinjogojskom farmom, gdje je trebalo biti POS-ovo naselje, prebacilo na nedavno osnovani gradski holding umjesto na državnu agenciju APN, postalo je sasvim jasno da od POS-a neće biti ništa.

Međutim, kako je dokumentacija za POS u velikom dijelu već napravljena, a nije bila nimalo jeftina, GKG je zatražio od ministarstva otkup dokumentacije. Ovih dana im je iz ministarstva stiglo pismo u kojem pristaju na prijedlog holdinga.

- Mi želimo kupiti tu dokumentaciju inače ju ne bi ni tražili. Samo, cijena mi se čini previsoka i tu se moramo još dogovoriti - rekao je predsjednik uprave GKG- Slobodan Ljubičić. Iz ministarstva su pak rekli kako su zatražili točno onoliko novaca koliko ih je dokumentacija koštala i da se ne misle cijenkati.

OettingerCroat

March 22nd, 2006, 12:34 AM

Thanks Oettinger on the new thread. I like the summary and links. :)

:nocrook: :nocrook: :colgate: :colgate: :colgate: :colgate: :colgate:

bubach_hlubach

March 22nd, 2006, 12:45 AM

Who is this Kerum character is he some sort of Mafioso?
What's wrong with building his yacht in Croatia, I already hate the guy, chauvinistic pig probably, showing his wealth, I'd sent IRS on him. :D

Kerum is a total pig, moral is an unknown humanistic sphere to him! Last year, this ass bought a Bentley (I think) for 200.000 EUR, but guess what? He failed to make payroll for his workers because of the car.

btw, he's not building his yacht in Croatia, than in Italy...but who cares anyway. Let's forget his existence.

- I am sorry i sounded a little too rough, but I am just too alergic to snobs like him that have no respect for his workers! :burn_him_at_the_stake:

:cheers:

OettingerCroat

March 22nd, 2006, 01:59 AM

^^ thats all right, as long as you express yourself the same way regarding Rojs ;)

mic of Orion

March 22nd, 2006, 02:29 AM

Kerum is a total pig, moral is an unknown humanistic sphere to him! Last year, this ass bought a Bentley (I think) for 200.000 EUR, but guess what? He failed to make payroll for his workers because of the car.

btw, he's not building his yacht in Croatia, than in Italy...but who cares anyway. Let's forget his existence.

- I am sorry i sounded a little too rough, but I am just too alergic to snobs like him that have no respect for his workers! :burn_him_at_the_stake:

:cheers:

thanx, nice to know, back to the stuff,

I'll recycle this post once I find some relevant stuff to put here,

Industrial production in February grew at 7.3%, and was 6.6% higher for January and February compared to the same period last year...

bubach_hlubach

March 22nd, 2006, 03:20 AM

thats all right, as long as you express yourself the same way regarding Rojs ;)

Ne mozes ovu dvojicu uopce usporedjivati. Jing-Jang. Nebo i zemlja.
Ljubo se je proslaviJo sa svojom bager divizijom kojoj placa nikad nije kasnila :D
Stoga, nije li se lijepse ponositi bager divizijama, odnosno cestogradnji, nego bezdusnoj tajkunjari koji se preserava naruzbom nekakve talijanske jahte :nono: ;)

:cheers:

bubach_hlubach

March 22nd, 2006, 03:23 AM

Osim iz Lipika, staklo nam pocinje dolaziti i iz susjednog mu Pakraca :) :) :)

Počela raditi pakračka staklana
Rade se stakla za tramvaje, autobuse, jahte te pancirna stakla za novčarske ustanove. Osim toga, sklopljen je sporazum za proizvodnju neprobojnih stakala za MUP i Ministarstvo obrane

PAKRAC – Za staklarsku industriju u Lipiku već desetljećima se zna. No, malo tko zna da je, nakon probne proizvodnje, raditi počela i nova pakračka tvornica stakla, koja je već u startu kupce za svoje proizvode našla kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

Počelo je više nego solidno, pa u novoj pakračkoj tvrtki Staklo SLS ne brinu za budućnost. Iz dana u dan kupaca je sve više, a iz hale Drvne industrije Papuk izlaze staklarski proizvodi namijenjeni domaćem tržištu, ali i onom zemalja bivše Jugoslavije. Rade se stakla za tramvaje, autobuse, jahte te pancirna stakla za novčarske ustanove. Osim toga, sklopljen je sporazum za proizvodnju neprobojnih stakala za MUP i Ministarstvo obrane, a neprobojna stakla iz pakračke staklane našla su svoje mjesto i na strojevima za razminiranje.

Početak je solidan, a jedan od vlasnika, Vladimir Stričević, za nedavnih pakračkih Gospodarskih dana gostima svoje i staklane Dragana Pušćenika iz Lipika te Petra Piletića iz Zagreba kratko je rekao: – Nemamo pravo na neuspjeh. U ovu sam staklanu uložio svoju cjelokupnu imovinu. Slično su učinila i moja dva partnera. Stoga jednostavno nemamo pravo na neuspjeh, jer bismo ostali bez svega.

Izlaskom iz lipičke staklane Stričević i Pušćenik počeli su razmišljati kako svoje znanje i iskustvo stečeno u desetljećima rada u staklani Lipik pretočiti u praksu. Odlučili su se za proizvode koji imaju svoju prođu na tržištu, a od kojih je zbog malih serija Lipik Glas odustao.

Prostor je pronađen i iznajmljen u devastiranoj hali Drvne industrije Papuk i tvrtka Staklo SLS prva je koja je u Pakracu počela koristiti prazne i ratom oštećene Papukove prostore. Do sada u uređenje i nabavu dijela opreme uloženo je 3,5 milijuna kuna, od čega 1,300.000 vlastitih sredstava. Ostalo su krediti namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima. Zanimljivo je da su pakrački staklari cjelokupnu opremu, osim autoclava uvezenog iz Njemačke, napravili sami, a i danas se za pojedina stakla rade kalupi.

– Nije izostala ni podrška grada, ali ni Županije - kaže Stričević. U takvom ozračju u drugoj polovici prošle godine počele su pripreme i probna proizvodnja, a ove prva isporuka stakla za Bosnu i Hercegovinu te države nastale raspadom bivše Jugoslavije, ali i za europske zemlje.
U tvornici radi 13 radnika, a do kraja godine u Staklo SLS-u radno mjesto naći će još 17 ljudi s područja Pakraca i Lipika. Već sada je među zaposlenima dosta bivših radnika Lipik Glasa. Znanje i iskustvo u proizvodnji kaljenoga i laminiranog stakla te ostalih vrsta stakala prenose na mlade.

– Na taj način školujemo novozaposlene mlade radnike i uvjereni smo da će u kratkome roku zahvaljujući znanju i iskustvu njihovih starijih kolega postati vrsni proizvođači stakla - kaže Stričević.

Homologacije za proizvodnju stakla su dobivene, a otvaranjem staklarskog usmjerenja u pakračkoj Srednjoj školi neće nedostajati ni mladih domaćih kadrova. Stoga se već sada da naslutiti da unatoč još uvijek hirovitom i nesređenom tržištu pakračka staklana ima sve preduvjete za dugoročniju proizvodnju, pa bi grad na Pakri, u prošlosti poznat po preradi drva, u budućnosti mogli prepoznavati po staklarskoj industriji.

Zdravko Sever

http://www.vjesnik.hr/html/2006/03/22/Clanak.asp?r=gos&c=2

:cheers:

OettingerCroat

March 22nd, 2006, 03:50 AM

Ne mozes ovu dvojicu uopce usporedjivati. Jing-Jang. Nebo i zemlja.
Ljubo se je proslaviJo sa svojom bager divizijom kojoj placa nikad nije kasnila :D
Stoga, nije li se lijepse ponositi bager divizijama, odnosno cestogradnji, nego bezdusnoj tajkunjari koji se preserava naruzbom nekakve talijanske jahte :nono: ;)

:cheers:

:rofl: :okay:

:cheers2:

OettingerCroat

March 22nd, 2006, 03:52 AM

bubach_hlubach

March 22nd, 2006, 05:07 AM

fuckin awesome news! good news for Pakrac too ;)

:cheers2:

stop swearing, and watch this ;)

HRVATSKI JEEP
Počela proizvodnja terenaca s oznakom "proizvedeno u RH"
Domaći terenac radi Račanov doministar

Autor IVAN CVETKOVIĆ

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060321/gos-1-txt.jpg

Već nekoliko godina priča se kako bi u Hrvatskoj mogla započeti proizvodnja automobila, što bi se uskoro moglo i dogoditi. U projekt proizvodnje prvog hrvatskog automobila, koji to ustvari i nije, ušao je Boris Smrečki, s tvrtkama ZPZ d.o.o. i Matral d.o.o.. Početni posao vrijedan oko 150.000 dolara već je obavljen, pa su i registrirana prva dva "hrvatska automobila".

Flotna prodaja

Boris Smrečki, koji vodi glavnu riječ u čitavom poslu, bio je pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza za zrakoplovstvo u vrijeme Račanove vlade. Smrečki se službeno vodi kao direktor i osnivač tvrtke ZPZ (Zagrebački prometni zavod d.o.o.), dok je direktor Matrala Zoran Gajski. Neslužbeno pak doznajemo kako je Smrečki vlasnik obje tvrtke. Tvrtka ZPZ je odradila consalting, dok je za logistiku i prodaju zadužen Matral, poznatiji po prodaji i servisiranju auta Fiata i Alfa Romea, ali ne u sklopu ovlaštene mreže.

Ideja se rodila početkom protekle godine, s ciljem stvaranja automobila koji bi trebao zadovoljiti hrvatskog kupca, no glavnu riječ trebala bi imati tzv. flotna prodaja. Cilj je vozila prodati Hrvatskim šumama, Elektroprivredi, Odašiljačima i vezama, Hrvatskim vodama, komunalnim poduzećima, vatrogascima...

Malo naših dijelova
Uspije li priča o prodaji automobila tvrtkama u državnom vlasništvu, moći ćemo reći da je odrađen vrhunski posao, bez velikih investicija i ulaganja u infrastrukturu. Jer, od Ministarstva mora dobiveno je rješenje o odobrenju pojedinačne proizvodnje, i to za 1000 komada, dok je plan ovogodišnje prodaje petstotinjak vozila.

- S druge strane, moglo bi biti problema s nazivom automobila. Naime, modeli se nazivaju MAC-UAZ MX-3 i MAC-UAZ MX-5, što se poklapa s nazivom Mazdinog modela MX-5, najprodavanijeg roadstera čija nova generacija ovih dana dolazi i na naše tržište.

Također, jedina dva primjerka dosad registrirana izrađena su, odnosno izmijenjeni su im neki elementi, u servisnoj radionici u Zagrebu. Proizvodne hale zasada ne postoje. Nadalje, mogli bismo upitnim smatrati i naziv hrvatski jer hrvatskih je djelova u tim vozilima iznimno malo. No, naši propisi dopuštaju da se ovakva vozila registriraju kao hrvatska.

Ruska šasija
Oba modela napravljena su na šasijama 3163 i 3159, ruskog proizvođača UAZ-a, u koje je, umjesto benzinskog, ugrađen 2,5-litarski turbodizelaš poljskog dobavljača tvrtke Andoria maksimalne snage 103 KS. Osim pogonskih agregata, od bitnijih elemenata možemo govoriti o drugom mjenjaču.

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/economics/509485/index.do

---------------------------------------------------------------------

lol, nije lose za pocetak ;)
Sad bar mozemo reci, kad je rijec o automobilskoj industriji, imamo i mi svojeg konja za utrku :D

Jos ono sto je najfascinantnije u svemu tome - pokrenuli smo vlastitu auto industriju niti vise niti manje vec drito s terenskim vozilima. wow :applause: :D :okay:

:cheers:

SinCity

March 22nd, 2006, 05:18 AM

^^ :eek: Thats great news, hopefully this will blossom into something on a bigger scale.

It would be a good move when you consider that 4WDs are becoming so popular. Half the cars in the US seem to be 4WDs. Even here in Australia more and more people continue to puchase terrain vehicles over normal passenger vehicles.

mic of Orion

March 22nd, 2006, 05:24 AM

yuck, looks ugly, looks Russian.

bubach_hlubach

March 22nd, 2006, 05:40 AM

hey guys, it is just the very beginning, as we would say " it's still in diapers". But again, who knows, maybe with time, there will be more Croatian parts produced and applied to it, we'll see what's gonna happen :)
All in all, that's a cute news, especially knowning that Croatia doesn't have any car industries.

:cheers:

SinCity

March 22nd, 2006, 05:53 AM

^^ We make motor vehicle parts for all major European car manufacturers anyway so therefore its a matter of pooling resources. Everything is pretty much in place, all we need is someone with vision so therefore it can work. We'll have to see what happens.

bubach_hlubach

March 22nd, 2006, 07:11 AM

^ Yeah, i know we make motor vehicle parts, but we do not have our own car industry that produces or assemble whole cars as final products, especialy not domestic car brands (as Germans have their VW and BMW, Italians FIAT and Alfa, etc).
So, lets hope this new born baby grows up and becomes a real man :okay:

:cheers:

Slavonac-U-Srcu

March 22nd, 2006, 07:40 AM

Great news for Croatia.

But personally i dont like it...its ugly...and i wouldnt buy or take it even if u offered it for free.

Slavonac-U-Srcu

March 22nd, 2006, 07:51 AM

Personally i believe 4x4 are more like personal missles rather than personal automobiles. They should be outlawed from city streets....they represent a real danger for public safety...unless of course you drive one. But for the poor suckers in the other cars...its a real threat...not too mention pedestrians.

Also considering the road toll in Croatia...this could represent a further problem for tackling and reducing deaths on Croatian roads.

bubach_hlubach

March 23rd, 2006, 04:57 AM

Grawe zainteresiran za kupnju Croatia osiguranja

Hrvatsko tržište osiguranja odredit će privatizacija Croatia osiguranja, za čiju je kupnju zainteresiran i Grawe, te konsolidacija između manjih društava, smatra Othmar Ederer

GRAZ - Nakon što Koruška otpusti dio svojeg udjela, Grawe grupa trebala bi postati najveći dioničar Hypo Alpe-Adria banke. Najavio je to Othmar Ederer, generalni direktor Grawe grupe na susretu s hrvatskim novinarima krajem prošloga tjedna u Grazu.
Ederer je objasnio kako Grawe trenutno ima 45,6 posto udjela u Hypo banci, te da će i sami otpustiti dio udjela u banci kako bi poduprijeli njezin izlazak na burzu, što bi se prema predviđanjima trebalo dogoditi kroz godinu dana.
Koncern Grawe koji se inače bavi i poslovima vezanim uz financijske usluge, nekretnine i osiguranja, u svojim daljnjim planovima želi još više proširiti poslovanje na području nekretnina, napomenuo je Ederer.
Govoreći o počecima ulaska na hrvatsko tržište osiguranja, Ederer je napomenuo kako su devedesetih godina postali vodeći u segmentu životnih osiguranja, što je bilo iznimno teško jer je povjerenje Hrvata u tom razdoblju u životna osiguranja gotovo bilo zamrlo.
Veliku pozornost na hrvatskom tržištu namjeravaju usmjeriti u prodaji polica osiguranja preko banaka, a tome će pridonijeti i najavljena snažnija suradnja s Hypo i Slavonskom bankom.
Ederer ističe kako su u Hrvatskoj malo sudjelovali u preuzimanju osiguravateljskih društava, no naglašava i kako su otvoreni za eventualna daljna preuzimanja, kako u Hrvatskoj tako i u susjednim zemljama.
Prema njegovim procjenama hrvatsko tržište osiguranja odredit će privatizacija Croatia osiguranja za čiju je kupnju i Grawe zainteresiran, no detalje nije želio iznositi. Pritom je spomenuo i interes za Hercegovina osiguranje, za koje su, kako kaže, još u fazi ispitivanja.
Kao drugi važan događaj, Ederer je istaknuo i konsolidaciju između manjih društava.
»Ne može se reći da hrvatsko tržište podnosi samo 10 ili 12 osiguravateljskih društava. Tržište podnosi onoliko koliko je potražnja velika«, ističe Ederer.
Smatra i kako ne postoji apsolutna veličina za neko osiguravateljsko društvo, a primjeri svugdje u svijetu govore kako postoje i velika neučinkovita društva i mala učinkovita.
U Grawe procjenjuju kako će se liberalizacijom segmenta osiguranja od autoodgovornosti pojaviti veće napetosti na hrvatskom tržištu, jer iskustva nekih zemalja govore kako su premije za osiguranje od autoodgovornosti jako pale nakon što ih država više nije propisivala. Društva su u tom razdoblju naglo ušla u minus, a za godinu dvije nakon liberalizacije premije su jako porasle, nakon čega su se počele stabilizirati.

Član Uprave Grawe Hrvatska Gernot Reiter kazao je kako je lani Grawe osiguranje u Hrvatskoj ostvarilo dobit od oko 22 milijuna kuna, što predstavlja porast od 10 posto u odnosu na godinu ranije. Neslužbeni podaci, pak, govore kako je lani ostvarena i ukupna zaračunata bruto premija od oko 370 milijuna kuna. Bruto premija u životnim osiguranjima iznosi oko 240 milijuna kuna, a u neživotnim - 130 milijuna kuna. Na autoosiguranja otpada oko 18 posto ukupne zaračunate bruto premije (67 milijuna kuna), a oko 30 milijuna u osiguranjima od nezgode.
Društvo je lani u Hrvatskoj uložilo 1,4 milijarde kuna, odnosno 13,2 posto više nego godinu ranije, a u istom razdoblju isplatili su 131,7 milijuna kuna štete ili 16,7 posto više nego 2004. godine. U prošloj su godini sklopili ukupno 317.076 ugovora od čega138.364 ugovora za životna, te 178.712 ugovora za neživotna osiguranja.
Grawe Hrvatska trenutno na tržištu svih osiguranja ima udio oko pet posto, a to mjesto dijeli s Kvarner Wiener Staedtische osiguranjem.

Ivan Smirčić

===================================================

Nije mi jasno zasto bi se Croatia Osiguranje uopce trebalo privatizirati, i to jos strancima? Nije CO nekakav zastarjeli pogon pred stecajem, pa cemo ga dati strancima u ruke za kunu da uloze dvoje kune u njegovu modernizaciju, i svi sretni i zadovoljni.

CO je strateska hrvatska firma koja drzi preko 50 posto domaceg trzista osiguranja i donosi ogromnu neto premiju drzavi!

Mislim, s ovakvom politikom rasprodaje necemo nikad dostici zapadnjake. :down:

bubach_hlubach

March 23rd, 2006, 05:03 AM

Eko-etno Hrvatska

Slovenske terme, naše more ili austrijske planine Hrvati bi uskoro mogli zamijeniti vikendima na istoku svoje zemlje

Godinama zanemarivani, stanovnici Baranje, Srijema, cijele Slavonije uzeli su stvar u svoje ruke i izgradili sad već solidan broj seoskih turističkih gospodarstava kakvih se ne bi posramile ni bogatije države. Prema posljednjem popisu udruge Hrvatski farmer, samo Osječko-baranjska županija nudi 37 prvorazrednih seoskih turističkih gospodarstava. To su hoteli s četiri zvjezdice, ne znam što je bolje, smještaj ili hrana, kaže Dijana Katica, predsjednica Uprave Udruge Hrvatski farmer
.
Vis su prvi masovno počeli pohoditi Slovenci da bi ga tek potom »otkrili« naši. I istok turističke Hrvatske prvi otkrivaju stranci. Grupama koje plove Dunavom nije teško skočiti do Bilja, Kneževih Vinograda, Kopačeva. Lovci su, isto tako, i prije rata cijenili ovo područje (ne samo zbog lova), lovci i sad znaju prepoznati kvalitetu. Hrvatski građani, sada smo sigurni, tek će otkriti ono u čemu stranci već uživaju, prije svega Bilje gdje je najviše uloženo i koje nudi fenomenalne male objekte obiteljskog tipa.

Krajem 1997., nakon mirne reintegracije, kada smo prolazili Baranjom i Srijemom, stanovnici su govorili: Ovo će jednog dana biti jako turističko područje. Već tada oduševili su nas Kopački rit, lovački specijaliteti, riječna riba, bijelo vino najbolje u državi, pogled na Dunav, osjećaj da će jednog dana i Vukovar biti turistički zanimljiv. Devet godina kasnije, istok Hrvatske još nije ni turistički jak niti poznat, ali je na najboljem putu da to postane.

Turizam istoka diže se vlastitim potencijalom, gotovo bez ičije pomoći i u tome je njegova snaga. Državna pomoć turizmu kontinenta najčešće je bila samo deklarativna, dok se najviše ulagalo i vjerovalo u Jadran, more i obalu. Ljudi, međutim, ulažu, diži kredite, jer vjeruju u vrijednost svoga područja. Oplemenjuju ono što su oduvijek imali. No sad se na vožnju čamcem po kanalima Kopačkog rita ili na pecanje može otići fijakerom, već sad se tamo može provesti prvorazredni odmor. Dobro došli u eko-etno Hrvatsku, možda i prije nego što mislite! :)

:cheers:

mic of Orion

March 23rd, 2006, 05:06 AM

http://www.jutarnji.hr/novac/clanak/art-2006,3,21,burze_regija,17964.jl

Zagreb Stock Exchange 6th. largest in Central Europe with market capitalisation of 14.27€ billion in 2005.

Largest being one in Vienna...

Central European Stock Exchanges by market capitalisation, 2005.

1. Vienna - 118.4€ billion
2. Warsaw - 110.4€ billion
3. Prague - 52.1€ billion
4. Budapest - 31.2€ billion
5. Bucharest - 16.6€ billion
6. Zagreb - 14.27€ billion + Varazdin STE 3.24€ billion = 17.51€ billion
7. Ljubljana - 13.45€ billion
8. Bratislava - 6.72€ billion
9. Riga SE - 5.24€ billion
10. Tallinn SE - 4.87€ billion
11. Vilnius - 4.82€ billion
12. Sofia - 4.72€ billion
13. Belgrade - 4.42€ billion
14. Sarajevo SES - 3.44€ billion
15. Macedonia SE - 1.44€ billion

Albania - N/A
Ukraine - N/A
Moldova N/A

SinCity

March 23rd, 2006, 05:32 AM

Thanks Mic. This is something I have always wondered but never asked. :)

Mic, do you know if any other countries above have 2 functioning stock exchanges like Croatia has with the Zagreb & Varazdin Stock Exchanges?

mic of Orion

March 23rd, 2006, 05:42 AM

^^ thnx SC... :)

Very few countries, 2 stock exchanges is not something very common theses days, either you have one main stock exchange or you got specialised exchanges, but 2 which do everything is unheard of in such small country...

Serbia and Montenegro have 2 exchanges, one in Belgrade which is the main exchange for Serbia and one in Podgorica for Montenegro, Bosnia also has 2, one in Banja Luka and one in Sarajevo, Sarajevo being main one. Banja Luka Stock exchange is very small and has very small insignificant market capitalisation I think in region of 200€ million.

If Zagreb and Varazdin SE's merged it would be 5th largest Se in CE, with 17.5 billion turnover, but this was for 2005, Crobex grew at annual rate of about 32% and Vex at about 25% so both have huge potential, and I do think both will merge either this or follwoing year creating 5th largest SE in Central Europe, with market capitalisation of about 21€ billion and annual turnover over 5.7€ billion Zagreb having 5.2 billion and Varazdin just over 500€ million.

SinCity

March 23rd, 2006, 06:05 AM

^^ Thanks Mic. :)

*Cole*

March 23rd, 2006, 05:36 PM

Realna stopa rasta RH gospodarstva lani 4,1 posto

Realna stopa rasta hrvatskog BDP-a za prošlu godinu, koja će uskoro biti i službeno objavljena, prema procjenama analitičara Hrvatske gospodarske komore iznosila je oko 4,1 posto. Domaći BDP izražen u tekućim cijenama trebao bi doseći oko 222,7 milijardi kuna ili približno 37,5 milijardi američkih dolara, navodi se u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" HGK. Takvo kretanje BDP-a ukazuje na to da je zaustavljen trend usporavanja rasta BDP-a koji je u 2004. godini iznosio 3,8 posto. No, analitičari HGK upozoravaju kako su nam potrebne više stope rasta želimo li u dogledno vrijeme dostići prosjek EU-25.
(pd)

:)

krzamak

March 23rd, 2006, 06:12 PM

Iz CARDS-a 1,3 milijuna eura za jačanje poreznog sustava

ZAGREB - Hrvatska je na putu da uskoro postane članica Europske unije (EU) i zone eura, u čemu će joj Austrija pomoći, ocijenio je u srijedu pomoćnik austrijskog ministra financija Wolfgang Nolz na predstavljanju projekta Jačanje poreznog sustava u području PDV-a, koji se financira sredstvima iz CARDS-a za 2004. godinu.
Radi se o 1,3 milijuna eura vrijednom twinning projektu, čija je provedba počela u siječnju ove godine i koji bi se trebao provoditi do kraja sljedeće godine. Za provedbu projekta zaduženo je Ministarstvo financija, uz potporu Saveznog ministarstva financija Austrije i Europske komisije. Cilj je projekta modernizirati i ojačati hrvatsku Poreznu upravu, kako bi ona, nakon pristupanja EU, uspješno mogla vršiti nadzor nad ubiranjem PDV-a. »Projekt je veoma važan za jačanje hrvatskog poreznog sustava«, istakao je državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman. Dodao je i kako će se on nastaviti provoditi sve do ulaska Hrvatske u EU, što će se dijelom financirati i iz pretpristupnog fonda PHARE.

krzamak

March 23rd, 2006, 06:13 PM

Grawe zainteresiran za kupnju Croatia osiguranja

Hrvatsko tržište osiguranja odredit će privatizacija Croatia osiguranja, za čiju je kupnju zainteresiran i Grawe, te konsolidacija između manjih društava, smatra Othmar Ederer

GRAZ - Nakon što Koruška otpusti dio svojeg udjela, Grawe grupa trebala bi postati najveći dioničar Hypo Alpe-Adria banke. Najavio je to Othmar Ederer, generalni direktor Grawe grupe na susretu s hrvatskim novinarima krajem prošloga tjedna u Grazu.
Ederer je objasnio kako Grawe trenutno ima 45,6 posto udjela u Hypo banci, te da će i sami otpustiti dio udjela u banci kako bi poduprijeli njezin izlazak na burzu, što bi se prema predviđanjima trebalo dogoditi kroz godinu dana.
Koncern Grawe koji se inače bavi i poslovima vezanim uz financijske usluge, nekretnine i osiguranja, u svojim daljnjim planovima želi još više proširiti poslovanje na području nekretnina, napomenuo je Ederer.
Govoreći o počecima ulaska na hrvatsko tržište osiguranja, Ederer je napomenuo kako su devedesetih godina postali vodeći u segmentu životnih osiguranja, što je bilo iznimno teško jer je povjerenje Hrvata u tom razdoblju u životna osiguranja gotovo bilo zamrlo.
Veliku pozornost na hrvatskom tržištu namjeravaju usmjeriti u prodaji polica osiguranja preko banaka, a tome će pridonijeti i najavljena snažnija suradnja s Hypo i Slavonskom bankom.
Ederer ističe kako su u Hrvatskoj malo sudjelovali u preuzimanju osiguravateljskih društava, no naglašava i kako su otvoreni za eventualna daljna preuzimanja, kako u Hrvatskoj tako i u susjednim zemljama.
Prema njegovim procjenama hrvatsko tržište osiguranja odredit će privatizacija Croatia osiguranja za čiju je kupnju i Grawe zainteresiran, no detalje nije želio iznositi. Pritom je spomenuo i interes za Hercegovina osiguranje, za koje su, kako kaže, još u fazi ispitivanja.
Kao drugi važan događaj, Ederer je istaknuo i konsolidaciju između manjih društava.
»Ne može se reći da hrvatsko tržište podnosi samo 10 ili 12 osiguravateljskih društava. Tržište podnosi onoliko koliko je potražnja velika«, ističe Ederer.
Smatra i kako ne postoji apsolutna veličina za neko osiguravateljsko društvo, a primjeri svugdje u svijetu govore kako postoje i velika neučinkovita društva i mala učinkovita.
U Grawe procjenjuju kako će se liberalizacijom segmenta osiguranja od autoodgovornosti pojaviti veće napetosti na hrvatskom tržištu, jer iskustva nekih zemalja govore kako su premije za osiguranje od autoodgovornosti jako pale nakon što ih država više nije propisivala. Društva su u tom razdoblju naglo ušla u minus, a za godinu dvije nakon liberalizacije premije su jako porasle, nakon čega su se počele stabilizirati.
Član Uprave Grawe Hrvatska Gernot Reiter kazao je kako je lani Grawe osiguranje u Hrvatskoj ostvarilo dobit od oko 22 milijuna kuna, što predstavlja porast od 10 posto u odnosu na godinu ranije. Neslužbeni podaci, pak, govore kako je lani ostvarena i ukupna zaračunata bruto premija od oko 370 milijuna kuna. Bruto premija u životnim osiguranjima iznosi oko 240 milijuna kuna, a u neživotnim - 130 milijuna kuna. Na autoosiguranja otpada oko 18 posto ukupne zaračunate bruto premije (67 milijuna kuna), a oko 30 milijuna u osiguranjima od nezgode.
Društvo je lani u Hrvatskoj uložilo 1,4 milijarde kuna, odnosno 13,2 posto više nego godinu ranije, a u istom razdoblju isplatili su 131,7 milijuna kuna štete ili 16,7 posto više nego 2004. godine. U prošloj su godini sklopili ukupno 317.076 ugovora od čega138.364 ugovora za životna, te 178.712 ugovora za neživotna osiguranja.
Grawe Hrvatska trenutno na tržištu svih osiguranja ima udio oko pet posto, a to mjesto dijeli s Kvarner Wiener Staedtische osiguranjem.

krzamak

March 23rd, 2006, 06:19 PM

TOP LISTA MILIJUNAŠA 2006.

50 najbogatijih Hrvata
Nacional šestu godinu zaredom donosi procjenu vrijednosti imetka najbogatijih hrvatskih sportaša, biznismena, ali i njihovih bivših supruga

Piše: Nacionalov istraživački tim
http://img204.imageshack.us/img204/5606/07f8b702c7ec09a592f95b3209ed86.jpg (http://imageshack.us)

Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, ponovno na čelu liste najbogatijih HrvataIvica Todorić, vlasnik Agrokora, ponovno je na čelu liste najbogatijih Hrvata, koju Nacional sastavlja već šestu godinu zaredom, po uzoru na časopis Forbes. Na drugom je mjestu pertokemijski magnat i vlasnik Kutjeva Enver Moralić, dok je treći Ante Vlahović, predsjednik Uprave i najveći pojedinačni dioničar rovinjske Adris grupe. Kao i prijašnjih godina, Nacionalova analiza pokazala je da imutak najbogatijih ljudi ne ovisi o rastu hrvatskog gospodarstva, koje je u prošloj godini imalo skroman rast od oko 4 posto. Ukupna vrijednost imovine 50 najbogatijih hrvatskih tajkuna u posljednjih je godinu dana dosegnula gotovo 3,5 milijardi eura i veća je za oko 20 posto nego lani. Rast vrijednosti imovine hrvatskih tajkuna djelomice se temelji na dobrim poslovnim rezultatima koje su ostvarile njihove kompanije. Međutim, velike prinose mogu zahvaliti ponajprije porastu cijena vrijednosnica na hrvatskim i svjetskim burzama. Osim toga, ovogodišnja Nacionalova analiza pokazala je da se u Hrvatskoj još uvijek isplati ulagati u nekretnine, premda stručnjaci upozoravaju da su njihove cijene prenapuhane. Upravo su to bila četiri glavna kriterija za procijenu bogatstva najimoćnijih Hrvata - polovni rezultat, tržišna vrijednost tvrtke iskazana kroz cijenu dionica na burzi ili financijske ponude potencijalnih kupaca, porast burzovnih indeksa i stanje na tržištu nekretnina.
Iako u Hrvatskoj proizvodnja još uvijek nije među najisplativijim djelatnostima, među prvih deset najvećih milijunaša čak su šestorica svoj imutak stekli na kompanijama koje se bave nekim oblikom proizvodnje.
Najveći gubitnik na ovogodišnjoj listi je Luka Rajić, vlasnik mljekarske industrije Lura. Uz krizu u mljekarskoj industriji, Rajića je pogodila i bračna kriza koja ga je, prema neslužbenim procjenama, stajala 40 milijuna eura. Za taj iznos bogatija je njegova bivša supruga Borna Rajić, ujedno i prva žena koja samostalno, bez bračnog partnera, kotira na Nacionalovoj listi milijunaša.

1. Ivica Todorić - 420 milijuna eura

Sve bogatstvo ima u koncernu Agrokor, najsnažnijoj privatnoj korporaciji u Hrvatskoj. Iako nije biznismen koji izvlači novac iz vlastite kompanije i povećava ga drugdje, što bi mu u prošloj godini donijelo siguran prinos od 20 posto, Todorićevo se bogatstvo danas procjenjuje većim za barem 50 milijuna eura na osnovi ponuda koje ima za prodaju Agrokora (vrijednost 1,2 milijardi eura bez obveza). Poslovanje je donijelo dobre rezultate. Potrošio je dosta novca na restrukturiranje PIK Vrbovca i Belja, ali je povećao tržišni udio u maloprodaji i imao sjajne rezultate s tvrtkama u sklopuu Agrokora. Prema Todorićevim riječima, Agrokor je lani imao 20 posto bolje poslovne rezultate nego godinu prije. Ukupni prihodi iznosili su 13 milijardi kuna. Ali stišću dugovi, zbog čega mu je smanjen kreditni rejting. Agrokoru 2007. na naplatu dospijevaju 210 milijuna eura vrijedne obveznice a prošle godine dugoročni dugovi narasli su na 2,5 milijarde kuna. Ali posljednjih mjeseci Todorić prilagođava bilancu stopi rasta pa je uspio povećati vrijednost Agrokora. Najveći potez - snažni razvoj trgovine u cijeloj regiji.

2. Enver Moralić - 340 milijuna eura

Enver MoralićPovećao bogatstvo u odnosu na prošlu godinu za 90 milijuna eura. Od dijela zarađenog petrokemijskim biznisom u Njemačkoj i Rusiji posljednje dvije godine stvara agrobiznis u Hrvatskoj. Vlasnik je PPK Kutjevo sa 7500 ha zemlje, koje mu je počelo donositi profit, gospodarskog dobra Božjakovina, dvorca Štakorovec blizu Sv. Ivana Zeline, Vile Račić u Cavtatu i golemog turističkog zemljišta u Kaštel Sućurcu kraj Splita. Nedavno je kupio i dvorac u Mokošici kraj Dubrovnika, uz samu obalu, koji Dubrovčani zovu Georg. Kako sam kaže, prošla mu je godina bila vrlo uspješna, što mu je povećalo vrijednost imovine diljem Europe. Tvornicu Kemiplas iz Kopra planira preseliti u Mađarsku, gdje već ima tvornicu iz petrokemijske branše, a atraktivno zemljište prodati. Sada u Kazahstanu kupuje naftna polja i planira graditi proizvodno postrojenje. Nešto imovine u Rusiji održava na dosegnutoj razini. Velike planove ima u Ukrajini, gdje posjeduje tvornicu kemikalija koju širi. S grupom prijatelja u Ukrajini uložio je u 14.000 ha vinograda i 40.000 ha zemlje. Taj agronom ne ulaže u poljoprivredu i turizam radi velike zarade, nego, kako sam kaže, zbog ljubavi prema zemlji i ostvarenja dječačkog sna. Ali to mu ne ugrožava imutak dok god rastu cijene nekretnina i prinosi na zapadnim tržištima kapitala. Na ruku mu je išla i prošlogodišnja konjunktura u petrokemjskoj industriji.

3. Ante Vlahović - 330 milijuna eura

Ante VlahovićBogatstvo predsjednika Uprave i najvećeg pojedinačnog dioničara rovinjske Adris grupe naraslo je lani za 30 milijuna eura, prije svega zahvaljujući dobro uloženom novcu u vrijednosnice na burzama i nekretnine. Vlahović bi ostvario i veći porast imovine da nisu propali dogovori s korporacijom Philip Morris o prodaje Tvornice duhana Rovinj, što je smanjilo tržišnu vrijednost Adris grupe. Odgovor je bio oduzimanje licence TDR-u za proizvodnju Marlbora, čime je rovinjska tvornica izgubila oko 7,5 posto prihoda. Iako je dionica Adris grupe na Zagrebačkoj burzi lani imala najveći promet, njena vrijednost pala je za 7 posto u odnosu na godinu prije. Adris je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario 2,2 milijarde kuna prihoda, prema 2,8 milijardi u cijeloj 2004. Na ruku Vlahoviću nisu išli ni trendovi na tržištu cigareta koje je 2005. palo za 6 posto. Ipak, operativna dobit grupe u tri lanjska tromjesečja iznosila je 658 milijuna kuna. Analitičari procjenjuju da vrijednost tvrtke neće rasti jer TDR gubi borbu u pozicioniranju na regionalnom tržištu gdje su najjači Philip Morris i BAT, čija je baza za regionalnu ekspanziju Srbija. To potvrđuje i nedavno odustajanje TDR-a od kupnje tvornice duhana u Senti. Ali poziciju Adrisa Vlahović je poboljšao otvaranjem pregovora s BAT-om, čime je ostavio realnom mogućnost elegantnog i profitabilnog izvlačenja iz duhanskog biznisa. Vlahović ima 12,5 posto vlasničkih i 18 posto upravljačkih dionica.

4. Dubravko Grgić - 150 milijuna eura

Nagla ekspanzija u svim segmentima financijskog biznisa, koji je u porastu i u Hrvatskoj i u svijetu, Grgiću je lani donjela zaradu od 40 milijuna eura. Sudeći po poslovnim rezultatima koncerna Agram (ukupni prihod 2,7 milijardi a vrijednost 3 milijarde kuna), u kojem ima oko četvrtine vlasništva, Grgićevo poslovno carstvo vrijedno je najmanje 450 milijuna eura. Prema njegovu priznanju, privatna imovina vrijedi mu 10 milijuna eura. U nju spadaju kuća i poslovni prostori u Hercegovini, kuće u Brelima i na Tuškancu u Zagrebu te veliki stan u Importanne Galleriji. Grgić je ostvario najavu širenja biznisa na bankarstvo - od Todorića je kupio Kreditnu banku, u fazi je pruzimanja Nava banke, a na meti mu je još nekoliko manjih banaka. Početna bankarska aktiva procjenjuje se na 2,5 do 3 milijarde kuna. Lani je stabilizirao svoj osiguravajući koncern koji je proširio brojnim akvizicijama i povećao premijski prihod za više od 15 posto. Stalno povećava tržišni udio koji sada iznosi 24 posto i lider je u autoosiguranjima. Lani je imao bruto profit od 234,5 milijuna kuna. Širenjem na leasing i bankarstvo stvorio je najsnažniju privatnu financijsku instituciju u Hrvatskoj sa stabilnim rastom i dinamičnim investicijama, od kojih je najveća gradnja Eurodoma u Osijeku. Najveći bum Grgićeva poslovanja očekuje se ove godine kad se otvori lanac poliklinika vezanih uz njegovo zdrastveno osiguranje. Sljedeće godine očekivani rast prihoda od 20 posto.

5. Luka Rajić - 145 milijuna eura

Dio bogatstva izgubio je zbog razloga koji nemaju veze s biznisom - rastao se od supruge Borne s kojom je podijelio imutak. Kako je Luru stekao prije braka, ona ostaje u njegovim rukama, a s bivšom suprugom morat će podijeliti nekretnine - vilu Okrugljak vrijednu 5 milijuna eura, 250 m2 stana u Bakačevoj u središtu Zagrebu, kuriju u Samoboru vrijedna 7 milijuna eura, stan u Ženevi i još nekoliko stanova u europskim gradovima. Vrijednost Lure u posljednjih se deset godina nije bitno povećavala, ali Rajić je iz tvrtke izvukao novac kroz dividende. Prema neslužbenim izvorima, restrukturiranje Lure prilagodio je uvjetima koje je diktirala bračna kriza pa će Borni Rajić pripasti i dobar dio Rajićeve gotovine. U samo godinu dana promijenio je dva glavna operativca, prodao tvornicu keksa Karolina koju je kupio samo dvije godine prije te se odlučio riješiti dijela Lure koji ima licencu na Pepsi-Colu. Lura je za prošlu godinu prikazala dobit od 158,8 milijuna kn, što je čak 122,5 milijuna viša nego godinu prije. Ali taj porast teško se može pribrojiti dosadašnjem Rajićevu bogatstvu jer je ostvaren uglavnom prodajom Karoline i tvrtke u Livnu te još neke imovine. Iako je na burzi izlistan mali broj dionica Lure, njihova cijena mogla bi biti okvirni pokazatelj vrijednosti Rajićeve kompanije i većeg dijela njegova bogatstva. U veljači je cijena dionice Rajićeve kompanije bila 420 kn, što znači da je tržišna vrijednost Lure 1,26 milijardi kn ili 170 milijuna eura.

6. Plinio Cuccurin - 94 milijuna eura

Donedavnom čelnom čovjeku TDR-a i drugom najvećem pojedinačnom dioničaru Adris grupe bogatstvo je poraslo za deset posto, zahvaljujući lukavom ulaganju novca zarađenog na dividendi. Cuccurin bi bio i bogatiji da nije bilo pada vrijednosti dionice Adrisa prošle godine zbog toga što od prodaje TDR-a Philip Morrisu neće biti ništa. Adris je igubio i Marlboro, a Cuccurin čelno mjesto u TDR-u. Cuccurin u Adrisu ima 7,5 posto vlasničkih i 12,5 posto upravljačkih dionica.

7. Žarko Kraljević - 92 milijuna eura

Od sredine prošle godine većinski vlasnik Diners Cluba Adriatic svake će godine biti bogatiji za najmanje milijun eura. Sredinom prošle godine 38 posto svojih dionica pretvorio je u povlaštene dionice bez prava glasa, ali sa zajamčenom godišnjom dividendom 28 eura po dionici. Nagađalo se da je zbog toga izgubio kontrolu u Dinersu i da je najveći dioničar s pravom glasa Diners Cluba Adriatic postao Slovenac Tomaž Lovše. Ali to nije bila istina, jer centrala Dinersa u SAD-u nije odobrila Lovšeu preuzimanje dionica. Takvim raspletom Kraljević je zadržao kontrolu i bit će na čelu vodeće hrvatske kartičarske kuće bar do 2012. dok mu traje ugovor.

8. Pavo Zubak - 90 milijuna eura

Stalni razvoj i stabilan rast. Imutak stečen uvozom i prodajom vozila marki Audi, Seat, Škoda i Volkswagen, Zubak oplođuje iz godine u godinu tržišnom ekspanzijom. Lani je otvorio prodajne centre u Puli, Slavonskom Brodu i Požegi te uspostavio suradnju s nizom institucija i kompanija, među kojima su T-HT, Vindija, Podravka i Coca-Cola. No prodaja marki vozila čiji je Zubak zastupnik lani je stagnirala. Odustao je od širenja na turizam i prodao hotel Kristal u Umagu.

9. Vjekoslav Gucić - 80 milijuna eura

Vlasnik Getroa, po snazi drugog trgovačkog lanca u Hrvatskoj, uporno odbija prodati svoje poslovno carstvo koje je godinama na udaru stranih trgovaca. Posljednji je odbijen slovenski Mercator, koji bi preko Getroa u Hrvatskoj, uz Todorićev Konzum, zauzeo vodeću maloprodajnu poziciju. Gucić je lani otvorio niz trgovačkih centara, a najava širenja novog diskontnog lanca Getro Family (do 1200 m2) nije se navodno pokazala uspješnom. Dosad je otvoreno šest od predviđenih 30 dućana. Po svemu sudeći, na tome će i ostati.

10. Ivan Ergović - 79 milijuna eura

Predsjednik i većinski vlasnik Nexe grupe iz Našica, u sklopu koje posluje nekoliko tvrtki za proizvodnju građevinskog materijala, lani je nastavio širiti poslovno carstvo na Balkanu. Preko svoje sarajevske tvrtke vratio se na bliskoistočno i sjevernoafričko tržište gradnje cesta, a aktivnije se počeo baviti i stanogradnjom u Slavoniji i Primorju. Revitalizirao je golem komad zemlje u rodnim Feričancima, gdje sada ima vinograde i suvremenu proizvodnju vina. Njegova je grupacija lani ostvarila zaradu od 180 milijuna kuna (24,6 milijuna eura), što je 15 posto više nego godinu prije.

11. Branko Zec - 77 milijuna eura

Glavnom kontroloru financija Adris grupe veći dio financijske imovine su dionice kompanije u kojoj radi. Unatoč trenutačnom smanjenju vrijednosti Adrisa zbog gubitka licence za Marlboro i propalog dogovora s Philip Morrisom, nedavno otvaranje pregovora s drugim globalnim duhanskim divom BAT-om o prodaji TDR-a Adrisu vraća položaj na tržištu. Zec ima 4 posto vlasničkih prava, kao i bračni par Pokrajac, oboje zaposleni u Adris grupi. Peti po redu najveći pojedinačni dioničari su supruga i kćeri pokojnog direktora TDR-a Cerina, koje imaju 2,5 posto dionica.

12. Dragutin Drk - 70 milijuna eura

Vlasnik Vindije iz Varaždina suočen je s gubitkom u peradarskoj industriji. Iako je ublažio negativne efekte straha od ptičje gripe, čime je od većih gubitaka spasio druge proizvođače mesa peradi, ta bolest umanjila je vrijednost dijela njegova poslovnog carstva. Ali porastom vrijednosti ostale imovine i novim proizvodima (Gavelino) kompenzirao je gubitak.

13. Anđelko Leko - 69 milijun eura

Neumornom 70-godišnjaku, suvlasniku i direktoru hotelijerskog poduzeća HUP Zagreb, bogatstvo su vrijedne nekretnine i elitni zagrebački hoteli Westin, Sheraton, Panorama, Jadran i International, čija je vrijednost porasla zbog preuređenja i podizanja kategorije te gradnje Business Centera International u suradnji s Darkom Ostojom. Rast cijena nekretnina i preuzimanje dubrovačkih hotela Mlini i Srebreno, te nova vrijednost koju su preuređenjem dobili njegovi hoteli, donijelo je Leki povećanje imutka od 9 milijuna eura u prošloj godini. Vrlo oprezan u poslovanju.

14. Toni Kukoč - 66 milijuna eura

Najbogatiji hrvatski sportaš i košarkaš kluba Milwaukee Bucks iz NBA potpisao je još jedan jednogodišnji ugovor vrijedan 3 milijuna dolara. Oduzme li se porez od 30 posto, Kukoč je ove godine bogatiji za 1,7 milijuna eura. Tomu treba dodati i prinos na uloženu imovinu koji je ostvario zahvaljujući kvalitetnim savjetnicima.

15. Vlado Čović - 62 milijuna eura

Šibenski poduzetnik, suvlasnik Zagrebmontaže, u sklopu koje posluje devet tvrtki, u vlasništvu ima tvornicu teških kamionskih prikolica u poslovno-industrijskoj zoni Podi kod Šibenika, trgovački centar Dalmare u Šibeniku u koji je investirao 17 milijuna eura. Kupio je i šibensku Krku, a u Garešnici ima tvornicu visokotlačnih ventila. Bogatstvo je stekao i kao pouzdani kooperant u proizvodnji njemačkih tenkova Tigar, a sudjelovao je u izgradnji najveće svjetske teniske dvorane u Hannoveru i novog stadiona nogometnog kluba Schalke 04. Kako je uglavnom ulagao u proizvodne djelatnosti, bogatstvo mu u proteklih godinu dana nije raslo.

16. Emil Tedeschi - 55 milijuna eura

Jedan je od rijetkih hrvatskih tajkuna čija se financijska moć mjeri samo snagom njegove kompanije. Tedeschi godinama zarađeni novac reinvestira u Atlantic grupu pa je valjda jedini milijunaš s Nacionalove liste koji nema ni vikendicu na moru, a očito mu i ne treba. Vlasnički portfelj šefa Atlantic grupe povećan je njemačkom tvrtkom Haleko i manjim distributerom u Britaniji. Njegove tvrtke Cedevita, Neva i nekoliko distributera na čelu s Atlantic Tradeom prošle godine su stabilno poslovali i Tedeschiju donijeli povećanje zarade od 10 posto i stabilizaciju tvrtke.

17. Zvonko Kotarac, 53 milijuna eura

Vlasnik tvrtke Dalkoning najuspješniji je građevinski poduzetnik u Dalmaciji, a za sebe kaže da je najveći splitski graditelj nakon Dioklecijana. Kupuje zemljište, sređuje građevinske dozvole i angažira vanjske tvrtke da naprave objekte. Kad je posao gotov, Kotarac proda proizvod. Što završenih, što u izgradnji Kotarac u portfelju ima 9000 stanova, od čega 3000 u Splitu. Uspio je izgraditi i komunalno urediti cijela nova splitska naselja, Pazigrad, Radoševac, Trstenik. Njegovi projekti su Žnjanski blizanci i Brodarica. Osim u Hrvatskoj, Kotarac gradi u SiCG i BiH.

18. Robert Ježić - 50 milijuna eura

Lani je nastavio ulagati u petrokemijsku industriju Dioki, koju je uz pomoć Hypo Alpe Adria Banke kupio od države i bivših PIF-ova. Otvaranjem novih pogona na Krku i u Zagrebu sustavno podiže vrijednost Diokija, koji je devastiran izvlačenjem novca dok su njime vladali grof Eltz i Darko Ostoja. Ako se ostvare najave o gradnji terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, Ježić bi mogao postati bogatiji za 15 milijuna eura. Zemljište na kojem bi se gradio LNG terminal u vlasništvu je Diokija. Ježić, predsjednik NK Rijeka, planira i gradnju novog gradskog stadiona koji bi po mnogima bio najljepši mediteranski stadion s pogledom sa zapadne tribine na otoke.

19. Marijan Filipović - 49 milijuna eura

Marijan Filipović, "kralj Gorskog kotara i zapadne Bosne" (hrvatskih i bosanskih šuma), korak po korak širi svoje drvno carstvo. Vlasnik je tvrtke Fininvest Corp. u Gorskom kotaru, najvećeg koncesionara na šume u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prigovora mu se što izvozi sirove trupce i daske u inozemstvo a zanemaruje prerađivačku industriju, gdje bi se mogli ostvariti još bolji rezultati. Uz Todorića i Željka Žužića jedan je od rijetkih biznismena koji posjeduju helikopter.

20. Radimir Čačić - 48 milijuna eura

Čačićeva tvrtka Coning, koja se bavi građevinskim inženjeringom, varaždinskom županu donosi stalnu dobit. Doda li se i prinos na privatnu imovinu koji je ostvario pametnim ulaganjem u dionice i druge vrijednosnice, Čačić je ove godine bogatiji za 4 milijuna eura.
Iako je lani napredovao od saborskog zastupnika do župana Varaždinske županije, nema kontrolu nad velikim infrastruktunim i građevinskim projektima. Smanjenje kilaže pokazuje da se sprema za premijersku utrku. S porastom političke moći mogle bi mu se još više poboljšati poslovne perspektive.

21. Goranko i Biserka Fižulić - 47 milijuna eura

Bračni par Fižulić vlasnik je 72 posto trgovačke tvrtke Magma koja im je prošle godine donijela zaradu od 19 milijuna kuna. No zbog dospjelih dugova Fižulići su bili prisiljeni svježi kapital potražiti na burzi. Prvih 30 milijuna kuna prikupili su izdanjem jednogodišnjih komercijalnih zapisa na Zagrebačkoj burzi. Kako su vlasnici niza lokala u elitnim dijelovima zagrebačke Ilice, Fižulići bogatstvo održavaju i rastom vrijednosti nekretnina. Njihova tvrtka Magma najveći je prodavač igračaka i jedna od vodećih maloprodajnih tvrtki na području mode i sporta s razgranatom distributivnom mrežom.

22. Željko Kerum - 46 milijuna eura

Stalni rast. Novac zarađen trgovinom najbogatiji dalmatinski trgovac nastavio je ulagati u turizam i još uvijek visokoprofitabilnu stanogradnju u Splitu, Zagrebu i Zadru. U Zagrebu je donedavna bio vlasnik vrijednog zemljišta blizu jezera Bundek koje je dobro prodao, a i dalje ima zemljište nekadašnje tvornice Nada Dimić na kojem će izgraditi hotel. Vrhunac njegova turističkog ulaganja lanjska je kupnja nekoć najluksuznijeg splitskog hotela Marjan. Iako je hotel platio 170 milijuna kn, trostruko više što nego je HFP tražio na natječaju, vrijednost tog ulaganja je u tome što je uložio vlastiti novac. Zbog atraktivnosti lokacije vrijednost hotela rast će iz godine u godinu. Kerum je i vlasnik splitskih hotela Central i Neva te mnogobrojnih vrijednih nekretnina u Splitu, Dubrovniku i na dalmatinskim otocima.

23. Ivan Čermak - 45 milijuna eura

Središte Čermakova poslovnog carstva je lanac od 26 benzinskih postaja. Tvrtka Tifon veliku je ekspanziju doživjela zahvaljujući izgradnji autoceste Zagreb - Split, duž koje ima koncesije za benzinske crpke i popratne ugostiteljke objekte. Čermakovu tvrtku nagradila je i udruga europskih turističkih novinara. Tifon je uvoznik i distributer naftnih derivata i plina. Bivši glavni logističar Hrvatske vojske od privatne imovine još ima kuću na Pantovčaku i dvorac s velikim imanjem u Zagorju.

24. Darko Ostoja - 45 milijuna eura

Vještom financijskom mešetaru, koji je bogatstvo stekao na kuponskoj privatizaciji, pogodovali su pozitivni trendovi na tržištima kapitala. Kako mu je veći dio imovine uložen u dionice, Ostoja je ove godine bogatiji za 10 milijuna eura.

25. Josip Stojanović - 44 milijuna eura

Najmoćniji biznismen Šibensko-kninske županije nakon Vlade Čovića bogatstvo je stekao maloprodajom. Njegova tvrtka Jolly JBS ima 11 trgovačkih centara u Šibensko-kninskoj županiji, a novac zarađen trgovinom ulaže u turizam i nekretnine. Nedavno je kupio hotelsko poduzeće Vodičanka s hotelima Punta i Olimpija. Jedan je od najvećih investitora u grad Šibenik i vlasnik tamošnjeg trofejnog ženskog košarkaškog kluba, a hobi su mu skupi automobili. Vlasnik je najskupljeg automobila u Hrvatskoj, McLarenova Mercedesa SLR, koji je platio 600.000 eura.

26. Juroslav Buljubašić - 43 milijun eura

Jedan od najmoćnijih ljudi u Dalmaciji agresivno širi poslove u SiCG, BiH i Makedoniji, zasad bez većih financijskih efekata. Vlasnik je i suvlasnik desetak splitskih kompanija za inženjering, montažu, gradnju, najam poslovnih prostora i stanogradnju. Preko tvrtke Split tours ubire stabilnu zaradu i na pomorskoj agenturi i brodarstvu. Dio bogatstva zaradio je lukavim ulaganjem u nekretnine. Velik napredak ostvario je dobivanjem koncesije za najfrekventniju trajektnu liniju prema Braču.

27. Željko Žužić - 42 milijuna eura

Lani je otvorio još jedan kat Solidum centra, koji je financiran kreditom Hypo Alpe Adria banke, na 14.000 m2. Čeka ga velik posao kad počne gradnja autoceste Zagreb - Sisak: glavni opskrbljivač šljunkom bit će njegovo poduzeće koje ima koncesiju na vađenje šljunka iz jezera Čiče kod Velike Gorice.

28. Paško Dodić - 41 milijuna eura

Povećao je svoje bogatstvo zasnovano na trgovini zlatom zahvaljujući ekspanziji Sixt rent-a-cara što ga ima u suvlasništvu s hercegovačkim tajkunom, nekadašnjim Severininim ljubavnikom Milanom Lučićem. Sixt je u dvije godine, zahvaljujući dobrom upravljanju direktora Dennisa Gudasića, povratnika iz Australije, postao vodeći rent-a-car u Hrvatskoj, a vjerojatno i na mnogo širem području. Priča se da bi Gudasić mogao otići jer ima "nemoralne ponude" nekoliko stranih tvrtki koje bi ga željele za glavnog menadžera.

29. Josip Kordić - 40 milijuna eura

Dovršava svoju najveću investiciju - poslovni toranj u Vukovarskoj aveniji u Zagrebu. Porast vrijednosti nekretnina donio mu je 6 milijuna eura. Za razliku od Zdravka Mamića, upustio se u gradnju i rizik. Unatoč višku poslovnog prostora u Zagrebu, navodno ima unaprijed zakupljene prostore.

30. Borna Rajić - 40 milijuna eura

Donedavna supruga "kralja mlijeka" Luke Rajića, nakon podjele imovine stečene u braku, postala je jedna od najbogatijih Hrvatica. Osim stanova u Ženevi i središtu Zagreba te raskošne vile Okrugljak, pripao joj je i golem dio novca što ga je Rajić putem dividende izvlačio iz Lure.

31. Zdravko Pevec - 39 milijuna eura

Kao i većina trgovaca, Pevec godinama pozamašno zarađuje i agresivno se širi na tržištu, zauzimajući čvrste pozicije prije dolaska velikih stranih trgovačkih lanaca. Osnovao je i transportnu tvrtku koja je najveći prijevoznik u Hrvatskoj. Dio zasluga za poslovni uspjeh pripada supruzi Višnji.

32. Braco Radovanović - 38 milijuna eura

Pametnom poslovnom politikom i konzervativnim poslovanjem glavni čovjek Mercedesa i Chryslera u Hrvatskoj i BiH povećao je svoje bogatstvo. Već godinama Nijemci žele kupiti Euroline čiji je on jedini vlasnik. Danas je ta tvrtka, koja je osnovana prije 12 godina, jedna od najuzornijih u hrvatskoj trgovini automobilima.

33. Mirko Grbešić - 38 milijuna eura

Širokobriješki poduzetnik, vlasnik Mepasa, Saponije iz Osijeka, trgovačke kuće Brodomerkur i bjelovarskog Koestlina, u ekspanziji na konditorskom tržištu zaratio je s Krašem. Četvrtine vlasništva nad Kanditom domogao se dokapitalizacijom za 17 milijuna kn. Otprilike isti vlasnički udio u Kanditu Kraš je platio na burzi gotovo 65 milijuna kn.

34. Goran Ivanišević - 37 milijuna eura

Bogatstvo najslavnijeg hrvatskog tenisača topi se iz godine u godinu zbog loših poslovnih poteza. Njegovo nikad dokraja realizirano ulaganje u stanogradnju postalo je mrtvi kapital zahvaljujući katastrofalnim konzultantima. Tko mu je god savjetovao ulaganja, morao bi pred sudom odgovarati zbog neozbiljnosti.

35. Davor Štern - 36 milijuna eura

Osim što je uspješni konzultant za velike poduzetnike, Štern je godinama vješt ulagač na stranim tržištima kapitala i u pozadinskoj igri, prema sudu mnogih, najjači je u Hrvatskoj. Zahvaljujući vrijednim nekretninama, bogatstvo mu je ove godine poraslo za 20 posto.

36. Dragutin Biondić - 36 milijun eura

Uspješnim repozicioniranje Centar banke, koju je postavio u središte poslovnog carstva, stabilizirao je poziciju svoje Heruc grupe. Centar banka mogla bi postati mamac za one koji na skorašnjem natječaju ne uspiju kupiti Splitsku banku. Vrlo oprezan u novim investicijama, jedino je mnogo uložio u gradnju luksuzne kuće na Pantovčaku, kad je staru kuću morao ostaviti bivšoj supruzi Mirni. Nakon rastave ostao je i bez vile u Lovranu.

37. Milan Artuković - 35 milijuna eura

Cijena dionice Francka na burzi stalno raste, što potvrđuje da svoju kompaniju izvrsno vodi. A stalna nagađanja da će Franck preuzeti neka velika kompanija iz inozemstva dokazuju vrijednosti tvrtke u kojoj Artuković ima apsolutnu kontrolu. Unatoč velikom napadu stranih proizvođača, Franck je zadržao, pa čak i pojačao svoju tržišnu poziciju i u Hrvatskoj i u obližnjim zemljama i nijedan od stranih razvikanih brandova ne može mu se ni približiti.

38. Franjo Tomić - 34 milijuna eura

Izvrsnim modelima automobila i dobrim marketingom Tomić je uspio povećati prihode u Hrvatskoj. Izvrsno mu idu i poslovi u Njemačkoj, gdje ima ugovorene izvedbe za velike ventilacijske sustave.

39. Zvonko Zubak - 33 milijuna eura

Najpoznatiji Hrvatski trgovac oružjem izišao je iz vlasničkog dijela tvornice pištolja u Ozlju kad su Karlovčani napravili velik posao sa Springfieldom u SAD-u. Sve je manje vjerojatno da će dobiti novac za raketni sustav S-300 koji je nabavio prije "Oluje" za zaplašivanje Srba vojnom paradom na Jarunu 1995. Bogatstvo mu se nezaustavljivo topi, na što upućuju i pokušaji političkog angažmana.

40. Branko Roglić - 32 milijuna eura

Preuzimanjem distribucije proizvoda Philip Morrisa, Roglić je znatno povećao cijenu svoje Orbico grupe. "Marlboro man" sada pred sobom ima veliku bitku protiv TDR-a i Ante Vlahovića, koji će na svaki način pokušati spriječiti daljnji prodor Marlbora na hrvatsko tržište na kojem je, dok se proizvodio u Rovinju, imao 7 posto udjela.

41. Stipe Gabrić Jambo - 30 milijuna eura

Lukavo se izvukao iz stupica koje mu je postavio "neprijateljski" HDZ. Upozoren je da pazi što radi time što mu je lani izgorjela gospodarska zgrada u Metkoviću. Najveći dio bogatstva stekao je povlaštenom trgovinom s HVO-om. Tako zarađen novac investirao je u nekretnine i poduzeća na jugu Hrvatske. Njegova poslovna pozicija tijesno je povezana s političkim angažmanom pa mu predstojeći županijski izbori mogu donijeti novi prosperitet, ali i nove velike nevolje, koje bi ga mogle odvesti, vjerujemo li zakletim hadezdeovcima, i u zatvor.

42. Hrvoje Petrač - 28 milijuna eura

Prodajom Atlasa i još nekih poduzeća te završetkom najmodernijih vinskih podruma u Zagorju ovaj tajkun, koji se trenutačno "prinudno odmara" u grčkom zatvoru u Ioannini povećao je svoje bogatstvo. U dvije godine koliko je bio izvan Hrvatske, s nekoliko većih poslova u inozemstvu, kako je izjavio, uspio je znatno povećati svoje bogatstvo.

43. Marijan Primorac - 26 milijuna eura

Unatoč katatrofi koju je prouzročio njegov sin usmrtivši auomobilom dvije djevojke u Makarskoj, Primorac je ipak održao razinu prošlogodišnjeg poslovanja.

44. Vladimir Zagorec - 26 milijuna eura

Umirovljeni general HV-a dobro se snašao. Što javno, što prikriveno, investira stečeni novac u građevinske poslove u Hrvatskoj. Novoj supruzi otvorio je luksuzni dućan u središtu Zagreba. U sljedećih nekoliko mjeseci otvara mu se nekoliko velikih afera koje bi ga mogle skupo stajati.

45. Vladimir Smolec - 25 milijun eura

Razmijenio je dio dionica i povećao svoj udio na tržištu marketinga. Osnivač i suvlasnik producentske kuće Media Ring. Sa suprugom Jasnom Hrvić izvrsno vodi poslovanje Digitela.

46. Ivić Pašalić - 25 milijuna eura

U Klari dobro napreduje njegovo stambeno naselje koje gradi za tržište.

47. Tomislav Horvatinčić - 24,5 milijuna eura

Najveći građevinski investitor u Hrvatskoj prodao je Hoto toranj u Savskoj ulici u Zagrebu, zajedno s Castellum Centrom na zelenom valu, Hypo banci. Dotad je od T-HT-a za najam Hoto tornja mjesečno dobivao pola milijuna eura. Tako je mogao financirati svoje veliko luksuzno naselje Hoto vila kod Samobora. Do Nove godine prodao je više od polovice stanova. Priprema gradnju hotela i novih stambenih naselja u inozemstvu i na obali.

48. Boris Vidić - 23 milijuna eura

Agresivnim lobiranjem protiv Zakona o pošti zadržao je jaku poziciju na tržištu kurirskih službi, što mu donosi solidnu zaradu. Na osnovi ponuda koje je imao za City Express njegovo bogatstvo lani je procijenjeno na 20 milijuna eura. Do danas je zaradio još tri.

49. Ninoslav Pavić - 19 milijuna eura

Novinski izdavač, unatoč neuspjehu s poslovnim dnevnikom, povećao je svoje bogatstvo pokretanjem producentskog posla s Digitelom u kompaniji Media Ring i kupnjom Slobodne Dalmacije.

50. Gordan Giriček - 19 milijuna eura

Na osnovi 18 milijuna dolara vrijednog četverogodišnjeg ugovora s košarkaškim klubom Utah Jazz iz NBA Giričeku je dosad isplaćeno 4,5 milijuna dolara. Pribroji li se taj iznos dosadašnjoj košarkaškoj zaradi, Giriček već ima 15 milijuna eura.

mic of Orion

March 23rd, 2006, 06:39 PM

SinCity

March 24th, 2006, 03:01 AM

New office block is currently under construction in Dubrovnik's district "Gruz".

A new master plan for Gruz has it designated as Dubrovnik's official CBD.

Dubrovnik in the next decade is expecting 25% growth in population. Gruz has a number of commercial and retail projects in the pipeline ...

http://www.pgm-ragusa.hr/images/stories/projekti/pos_cent_lapad.jpg

http://www.pgm-ragusa.hr/component/option,com_frontpage/Itemid,1/lang,en/

krzamak

March 24th, 2006, 01:27 PM

INDEKS TRŽIŠTA RADA

Očekuje se više radnih mjesta i brži rast plaća
Nakon godinu dana pesimizma, hrvatsko tržište rada pokazuje prve znakove oporavka. Sudeći prema kretanju Indeksa tržišta rada i poslodavci i posloprimci očekuju bolje dane. Najviše novih radnih mjesta očekuje se na području novih tehnologija

http://img228.imageshack.us/img228/2817/0114007196on.jpg (http://imageshack.us)

Poslodavci očekuju povećanje broja zaposlenih i brži rast plaća

Podindeks za poslodavce u veljači 2006. iznosi 103,4 u odnosu na 94,7 u studenom 2005. godine. Čak 72,2% poslodavaca namjerava povećati broj zaposlenih, što je za 3,7 p.p. više u odnosu na studeni 2005. S druge strane, 61,4% poslodavaca smatra da će u idućem razdoblju morati povećavati plaće barem istom brzinom kojom su ih povećavali u proteklom. Ovaj pokazatelj je također u značajnom porastu u odnosu na zadnji kvartal 2005. godine.

Skoro tri četvrtine posloprimaca smatra da ima dobre šanse za nalaženje (boljeg) posla

U veljači 2006. je 71,4% posloprimaca smatralo da su im izgledi za nalaženje boljeg posla vrlo dobri, dobri ili osrednji, što je za 7,3 p.p. više u odnosu na zadnji kvartal 2005. godine.
Značajan porast oba podindeksa, i za poslodavce i za posloprimce, uzrokovao je ukupni porast Indeksa tržišta rada.

Rast poslovanja - glavni razlog za povećanje broja zaposlenih

Od 72,2% poslodavaca koji će povećati broj zaposlenih u idućih 12 mjeseci, većina će to učiniti zbog rasta poslovanja (62,5%), dok je na drugom mjestu premali broj radnika za postojeće poslovanje (26,9%), nakon čega slijedi restrukturiranje i dr. (10,6%).

Najviše novih radnih mjesta očekuje se na području novih tehnologija

Čak 83,3% poslodavaca iz područja novih tehnologija planira zaposliti nove radnike. Slijede poslodavci iz trgovinskih (77,3%), uslužnih (73,0%) te proizvodnih djelatnosti (70,0%).

krzamak

March 24th, 2006, 01:29 PM

Rast optimizma gospodarstvenika

U Poslovnom centru FIMA u utorak je održana konferencija za novinare povodom objave rezultata Hendal-Liderovog indeksa poslovnog optimizma (HLIPO) za veljaču 2006., koje su nazočnim medijima predstavili glavna direktorica Hendala Nevenka Hendrih, izvršni direktor Hendala Darko Ivančević i glavni urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović

Na konferenciji je istaknuto da vrijednost HLIPO-a za veljaču iznosi 108,5, što je za 1,5 indeksnih poena više nego u siječnju i za 8,5 indeksna poena više nego na početku mjerenja u lipnju 2005. godine. Time se nastavlja trend rasta optimizma hrvatskih gospodarstvenika.

HLIPO u segmentu proizvodnje (102,2), bilježi značajan pad u odnosu na siječanj, dok je najveći porast poslovnog optimizma u odnosu na prethodni mjesec zabilježen u građevinarstvu (124,9), što ukazuje na pozitivan trend koji je ova djelatnost ostvarila u 2005. godini. U trgovini (97,0) je zabilježen pad poslovnog optimizma u odnosu na siječanj, ali i na početak mjerenja (lipanj 2006).

Pad optimizma u odnosu na dva prethodna mjeseca zabilježen je i u sektoru turizma (105,9), te se pretpostavlja da se radi o posljedici sezonskih oscilacija vezanih uz kraj godine. Prijevoz i usluge sa indeksom 120,0 predstavljaju sektor koji je, iza graditeljstva, drugi po veličini u iskazanom ukupnom optimizmu.

Zaključak glavne direktorice Hendala Nevenke Hendrih je da rezultati HLIPO-a za veljaču smještaju poslovni optimizam hrvatskih gospodarstvenika u kvadrant gospodarskog rasta, s obzirom na iskazan optimizam za sljedećih 6 mjeseci (119,2) i blagi pad optimizma u ocjeni trenutne poslovne situacije (98,7).

Izvršni direktor Hendala Darko Ivančević istakao je primjer vodećih svjetskih investicijskih kuća čije se odluke o ulaganjima donose upravo na temelju indikatora sličnih HLIPO-u. Takvi indeksi ključnim donositeljima odluka daju informaciju o budućim kretanjima, a time i vremena da reagiraju, odnosno upravljaju rizicima i neizvjesnostima ključnim u investicijskom bankarstvu. Cilj HLIPO-a je da postane upravo takav relevantni poslovni indikator u donošenju odluka i na hrvatskom tržištu kapitala koje će neminovno rasti uz gospodarski razvoj Hrvatske.

Na konferenciji je sudjelovao i Milan Horvat, predsjednik FIMA Holding d.d. koji je potvrdio važnost indeksa poslovnog optimizma jer on omogućuje brzo i pravilno prepoznavanje smjera i trenutka investiranja. Također je istakao zadovoljstvo činjenicom da je gospodarstvo postalo prioritetna tema o kojem se sve više govori u Hrvatskoj.

krzamak

March 24th, 2006, 01:32 PM

KONAČNO UREĐENJE?

Nova rješenja za Paromlin i Lapad
Rješenje belgijskoga arhitektonskog tima na čelu s Tomom Cortoosom za zagrebački Paromlin te dva rješenja za dubrovačku uvalu Lapad, jedno švicarskoga, a drugo talijanskog tima mladih arhitekata, pobjednici su ovogodišnjeg arhitektonskog natječaja Europan 8 za područje Hrvatske

http://img236.imageshack.us/img236/940/0082007191oa.jpg (http://imageshack.us)
Uređenje Paromlina i uvale Lapad zasad postoji samo 'na papiru'

Kod kompleksa Paromlina, koji je već dugo izazov zagrebačkog urbanizma, zadatak je bio povezati stari i novi centar koji su odvojeni željezničkom prugom.

Prvonagrađeno rješenje Toma Cortoosa predlaže podizanje svojevrsnog grada u gradu s vitkim neboderom, što bi bila najmarkantnija točka na spoju Donjega grada i nastavka grada preko željezničke pruge prema jugu.

Vezu lokacije s gradom iznad pruge Cortoosovo rješenje temelji na pothodniku ispod zgrade Glavnoga kolodvora na koji bi se na mjestu današnjih napuštenih zgrada uz Paromlinsku cestu nastavljala zelena površina u osi od Zrinjevca na sjeveru do donjega trga u nastavku prema Savi, dok su stare i nove zgrade postavljene na način da nastaje raznolikost trgova, aleja, prolaza i praznina.

Uz neboder u kojem bi bili smješteni hotel, restoran, bazen i prostor za rekreaciju s pogledom na cijeli grad, nagrađeno rješenje podrazumijeva još niz preinaka postojećih prostora. Konferencijski centar zamišljen je u podzemlju mlina, dok su gornji katovi zamišljeni za restoran i urede.

Velika dvorana za predavanja između mlina i obližnje stare zgrade osigurala bi 500 mjesta, a nagnut krov atraktivan prostor za tribine na otvorenome. Mlin i toplana mjesto su za bar s pripadajućom terasom, a skladište brašna i silos poslužili bi za uredske i konferencijske prostore.

Za rješenje dubrovačke uvale Lapad bilo je važno uspostaviti međuodnos između nove građevine, postojeće pješačke ulice i gradskoga kupališta.

Stručni žiri nije dodijelio prvu nagradu za tu lokaciju, već je nagradio dva rješenja drugom nagradom. Koncept Haron talijanskog tima na čelu s Manuelom Lodijem podrazumijeva niz ćelija kakve se nalazi u stambenom dijelu grada, a u kojima bi se nalazili različiti sadržaji.

Rješenje švicarskoga tima na čelu sa Chiarom Castellan počiva na sredozemnom načinu života u kojem je život u javnom prostoru nastavak života u kući. Njihovo rješenje za lokaciju na Lapadu je tip parka greenthebay koji čini spoj prirode i infrastrukture.

Novi zeleni park nastavak je divlje prirode okolnih brda, a autori ga zamišljaju kao novo središte za stanovništvo i privlačnu zonu za odmor.

Arhitektonska rješenja na ovogodišnjem Europanu izložena su u prostorima Društva arhitekata Zagreba, a uz nagrađene radove za područje Hrvatske izloženi su i oni nagrađeni u susjednim zemljama – Austriji, Sloveniji i Mađarskoj.

bubach_hlubach

March 24th, 2006, 04:07 PM

U EU nema mjesta za Hrvatsku

Odbijanje ustava EU institucionalno je ograničilo Uniju na 27 zemalja članica, koliko će ih biti s Bugarskom i Rumunjskom. Eurodiplomati ni sami ne znaju što i kako dalje.

BRUXELLES - Usporedno sa sastankom šefova država ili vlada 25 zemalja članica EU u četvrtak navečer u Bruxellesu, odvojeno su se sastali i ministri vanjskih poslova 25-orice kako bi raspravljali o budućnosti Europske unije.

Ranije je bilo predviđeno da ministri raspravljaju o proširenju, ali je u posljednji trenutak odlučeno o promjeni teme.

Prema diplomatskim izvorima, ministri su razgovarali o načinima kako izići iz krize nastale odbacivanjem europskog ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.

Pitanje europskog ustava izravno je povezano i s daljnjim proširenjem EU, jer je Sporazum iz Nice, na kojem funkcionira današnja EU, predviđen za najviše 27 članica, koliko će ih biti nakon ulaska Bugarske i Rumunjske.

Nakon odbacivanja ustava u dvjema članicama, EU je na summitu u lipnju prošle godine zaključio da je potrebno "vrijeme razmišljanja" kako bi se vidjelo što dalje s tim dokumentom.

Prema diplomatskom izvoru iz jedne zemlje članice, ministri su se u četvrtak dogovorili da se ponovno sastanu na neformalnom sastanku u drugoj polovici travnja kako bi pripremili zaključke za lipanjski summit, na kojem će budućnost EU i proširenje biti jedna od glavnih tema.

Prema diplomatskim izvorima, britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je u raspravi rekao, pozivajući se na Sporazum iz Nice, da EU ne može ne primiti neku zemlju kandidatkinju kada ona ispuni sve kriterije, a francuski šef diplomacije mu je replicirao da je za daljnje proširenje potrebno imati odgovarajuće institucije.

Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je u četvrtak sudjelovao na sastanku Europske pučke stranke, izjavio je da proces pristupnih pregovora s Hrvatskom, koji je tehničke naravi, nije u suprotnosti s raspravom unutar EU o njezinoj budućnosti.

Sanader je izrazio nadu da će EU riješiti svoje institucionalne probleme dok Hrvatska završi pregovore, tako da neće biti prepreka za njezin ulazak u punopravno članstvo.

Hina|IskonInternet
24.03.2006.

-------------------------------------------------------------------------

That's a good news :okay:

It's time for our politicians to pay more attention to Croatia than wasting time on EU and their "priorities" :)

:cheers: :cheers: :cheers:

krzamak

March 24th, 2006, 05:02 PM

krzamak

March 24th, 2006, 07:54 PM

Novac
Imovina mirovinskih fondova u veljači povećana na 12,67 milijardi kuna
--------------------------------------------------------------------------------

ZAGREB - Ukupna neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj iznosila je krajem veljače ove godine nešto više od 12,41 milijardu kuna, što je 2,43 posto ili 294,85 milijuna kuna više nego u siječnju.

Neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova povećana je istodobno za 4,24 posto ili 9,43 milijuna kuna te je iznosila više od 231,86 milijuna kuna.

Uz 24,68 milijuna kuna osam zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, imovina hrvatskih mirovinskih fondova u veljači je premašila 12,67 milijardi kuna.

Ballota

March 26th, 2006, 12:52 PM

U prošlom threadu je bio neki člnak o Gotovini i njegovom "krščanskom" duhu.
Tamo sam napisao što mislim o tome, ali nisam skužio da je thread arhiviran, pa dakle:
Jeben ti ja Gotovinu! Jel bija veliki Katolik kad je po Africi i Južnoj Americi klao kao član Legije s(t)ranaca? :puke:

Pola ovih hrvatskih idiota ni nezna šta ta plaćena gamad radi po zemljama traćeg svijeta! Onda se na jednom sitija "obratit" na "pravu" stranu. Sad će meni neki hladnokrvni plaćeni uboica prodavat foru da je Kršćan! FUJ!!! :puke:

Ballota

March 26th, 2006, 02:38 PM

Ima li itko tablice sa dobnom strukturom stanovništva? I to ne onu grubu, tipa 15-65 godina --> 30%, nego malo usitnjeniju. Zanima me koliki je postotak mladih ljudi u Hrvatskoj. Dakle od npr. 18-28 godina.

OettingerCroat

March 26th, 2006, 07:50 PM

Primorčev projekt: Na 'leasing' zatvori, aerodromi i bolnice
Prve škole najvjerojatnije će se graditi u Koprivnici i Varaždinskoj županiji jer su oni najdalje otišli u pripremi, kaže Primorac

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/26/sanader_v.jpg

ZAGREB - Osim objekata u zdravstvu i školstvu, u Hrvatskoj se po modelu javno privatnog partnerstva planiraju graditi i zatvori, aerodromi, ceste i pruge, hoteli, bazeni te stambeni objekti!

Da će se u budućnosti pri dogradnji i izgradnji škola, dječjih vrtića, fakulteta, studentskih domova i bolnica koristiti model javno privatnog partnerstva, dogovoreno je u petak u Vladi na sastanku premijera Sanadera sa županima i gradonačelnicima gradova središta županije.

Vlada je osnovala i posebnu radnu skupinu na čelu s potpredsjednikom Damirom Polančecom. Zadaća joj je razraditi pravila igre, kako bi se prvi objekti počeli graditi u 2007. godini.

Da bi sve škole u državi prešle na rad u jednoj smjeni moramo sagraditi oko 200 novih škola. Prema ovom modelu već iduće godine možemo početi s gradnjom od 50 do 60 škola u svim županijama, pa broj od 200 škola možemo doseći već za tri do četiri godine.

Prema dosadašnjem tempu izgradnje za to bi nam bilo potrebno između 20 i 25 godina - kaže ministar Dragan Primorac. Prve škole najvjerojatnije će se graditi u Koprivnici i Varaždinskoj županiji jer su oni najdalje otišli u pripremi.

Inspiracije za primjenu modela javno privatnog partnerstva dolaze iz Izraela. No, Primorac kaže da je model koji planira razviti Hrvatska najbliži onom koji se primjenjuje u Velikoj Britaniji koja je u primjeni tog modela od svih zemalja članica EU otišla najdalje.

Postoje dva temeljna modela javno privatnog partnerstva, a oba bi koristila Hrvatska. Prema jednom bi se gradili hoteli, domovi, bazeni i stambeni objekti, a prema drugom škole, bolnice, fakulteti, zatvori i slično.

Zajedničko im je to da država ili lokalna samouprava osiguraju zemljište, a privatni kapital podigne objekt i naplaćuje održavanje s cijenom otplate investicije u idućih 25 godina.

Razlika je samo u tome što prema jednom modelu koncesionar usluge naplaćuje od krajnjeg korisnika, a prema drugom od javnog sektora. Nakon isteka razdoblja od 25 godina zgrada pripada državi, lokalnim vlastima ili krajnjim korisnicima.

Postoje već poduzeća i banke zainteresirani za tu vrst ulaganja, pa su već pred osnivanjem, doznajemo od ministra, splitski, zagrebački, varaždinski i riječki konzorciji. Vlada će vjerojatno ići i na međunarodne natječaje. - Ovo je “new deal” za Hrvatsku - smatra Primorac.

Procjena potrebnih ulaganja u sustav obrazovanja i znanosti:

2,812 milijardi kuna - za dogradnju 4163 učionica kako bi sve škole prešle na rad u jednoj smjeni

1,2 milijarde kuna - za nove škole

2,481 milijarda kuna - za sportske dvorane

80 milijuna kuna - za gradnju javnih znanstvenih institucija

1,7 milijardi kuna - za II. fazu gradnje visokih učilišta

1,122 milijarde kuna - za gradnju novih studentskih domova (oko 8000 ležajeva)

480 milijuna kuna - za gradnju novih dječjih vrtića

===> Ukupno: 9,875 milijardi kuna

OettingerCroat

March 26th, 2006, 07:50 PM

^^ something i agree with. its good to see investments in the education and awareness of the public :yes:

:cheers2:

OettingerCroat

March 26th, 2006, 07:56 PM

Hrvati na crnoj listi: Predsjednik lobira za Rojsa i Bagića
Mesić dao inicijativu za ukidanje zabrane ulaska u EU za petoricu Hrvata

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060325/hrv-05-txt.jpg

Hoće li razgovor predsjednika Mesića s britanskim ambasadorom Ramsdenom omogućiti da se petorici hrvatskih državljana, kojima je zbog sumnje da su bili pomagači generala Gotovine zabranjen ulaz u zemlje EU, skine zabrana i da, ako budu imali prilike, mogu normalno putovati, još se ne zna.

Na drugim mjestima
Odluke o tome donose se na drugim mjestima, a predsjednik Mesić očito se osobno založio za to da se stvari promijene, jer više ne stoji većina razloga zbog kojih su tzv. pomagači bili onemogućeni u slobodnom kretanju, a kako je među njima, uz Hrvoja Petrača koji je u zatvoru te Ante Maksana, Željka Dilbera i Ljube Ćesića Rojsa bio i njegov nekadašnji savjetnik Željko Bagić, logično je pitanje nije li Mesićev potez neka vrsta amnestije za njegova bivšeg suradnika.

Ni jednoj od osoba koje su na crnoj listi nije ništa dokazano u vezi s pomaganjem Gotovini, niti se tko ozbiljno bavio sumnjama koje su protiv njih izražene, jer bi u protivnom bilo jasno jesu li ili nisu pomagači, pa bi se znalo i tko ostaje na listi, a tko ne. Ne zna se čak ni kakav je stav Hrvatske prema pitanju pomagača. Je li se odustalo od utvrđivanja u strahu od onoga što bi se moglo pronaći ili i dalje traje neka akcija? Pritom kao da u EU zaboravljaju činjenicu da je general Gotovina u haaškom zatvoru, pa prema tome nema više ni smisla optuživati nekoga da mu je pomagač.

Osim toga, Gotovinina je imovina odmrznuta, a moglo bi se dogoditi da ljudi koji su bili osumnjičeni bez dokaza i dalje ostanu na toj listi, pa se u stvari ne postavalja pitanje što radi EU nego kako se hrvatska država brine za prava svojih građana kaže naš sugovornik, čije je ime na listi.

Preispitati odluku
Mesić nije o tome javno progovorio, ali nema sumnje da bi i za njega bilo dobro da se ta priča dovrši. S jedne strane zato što možda i sam smatra da nema nikakva dokaza da se njegov bivši suradnik na listi našao nazasluženo, a s druge strane zato što se osim medija o stavljanju hrvatskih državljana na bilo kakve crne liste, pa i one o kojima odlučuje EU, trebaju brinuti i državne institucije, koje mogu zatražiti da se odluka preispita, ako su se uvjeti bitno promijenili.

OettingerCroat

March 26th, 2006, 08:11 PM

some really great news for Mali Lošinj... lets just pray now that they turn the Lošinj Airport into an actual, fucntioning, not-just-for-charter-flights-and-rich-bastards airport... ;)

Sanader otvorio Rivu lošinjskih kapetana
Nakon kompletne izgradnje riva će voditi do izlaska iz grada, a gradonačelnik Gari Cappeli nada se da će im županija i država financijski pomoći u tome

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/21/riva.jpg

MALI LOŠINJ - Velik dio Vlade prisustvovao je danas povijesnom trenutku za stanovnike Malog Lošinja. Ondje je svečano otvorena Riva lošinjskih kapetana, za koju je Grad Mali Lošinj izdvojio 27 milijuna kuna, što je dostatno za prvu fazu gradnje. Prilikom otvaranja rive gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli naglasio je da je riječ o obnovljenoj, proširenoj i popločenoj rivi koja će biti najljepši spomenik lošinjskoj pomorskoj povijesti i naslijeđu.

Ona je svojevrsni muzej pomorstva na otvorenom, a u njenim bitvama ugradit će se imena i likovi lošinjskih kapetana - naglasio je malološinjski gradonačelnik.

Obnovljena riva lošinjskih kapetana duga je 416 metara, prosječne širine od 18,5 metara. U korijenu gradske luke izgrađen je i novi obalni zid. U temelje rive ugrađena je i kompletna infrastruktura, a prostor od 6800 četvornih metara popločen je kamenom dolit.

U drugoj fazi izgradnje, koja će se idućih mjeseci dovršiti, riva će voditi do izlaska iz grada. Malološinjski gradonačelnik Capelli zasad ne zna koliko će novca još trebati izdvojiti za kompletno dovršenje Rive lošinjskih kapetana budući da još nije dovršena sva dokumentacija. No, nada se da će u drugoj fazi financijski projekt poduprijeti i županija, odnosno država.

Malološinjski gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo time što se Vlada ovim, ali i sličnim projektima brine za otoke te se nada da će se konačno početi vraćati ljudi na Mali Lošinj. Mještani koji su se u velikom broju okupili na prelijepoj Rivi lošinjskih kapetana pozdravili su ovaj kapitalni projekt te naglasili da njihov grad takvu rivu doista i zaslužuje. Jedan od mještana ponosno nam je izjavio da je nakon dovršenja malološinjska riva postala jedna od najljepših na Mediteranu.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/03/21/riva1.jpg

SinCity

March 27th, 2006, 02:34 AM

Some hugely interesting developments on the Zagreb Stock Exchange tommorrow when it opens for business.

The Icelandic company Actavis will list itself on the Zagreb Stock Exchange in what is becoming a major showdown for the Croatian Pliva Pharmaceutical Group.

Actavis is after Pliva in order to form the largest generic pharmaceutical group in the world. The Croatian government is mustering up all its defences to ensure Pliva stays in Croatian ownership. The potential for Pliva in the future is enourmous. It is currently listed high in the ranking of Top 500 European firms and is the largest pharmaceutical firm in EE.

On a seperate note, Croatian petroleum firm INA is also under a similar attack. Hungarian petrol firm MOL is looking to list itself on the Zagreb Stock Exchange in a battle to take full ownership of INA. Expect some huge rises on the Zagreb Stock Exchange :D ....

I just hope we retain ownership of these 2 strategic firms :yes: ...

Actavis uvrštava dionice na ZG burzu
Piše: Sonja Hodak

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/26/actavis_v.jpg

ZAGREB - U svojoj namjeri da preuzme Plivu, islandska tvrtka Actavis odlučila se za vrlo zanimljiv korak: isplanirala je uvrštenje svojih dionica na Zagrebačku burzu.

Bit će to po mnogočemu značajan događaj. Riječ je o petoj najvećoj svjetskoj generičkoj tvrtki čija je tržišna kapitalizacija (ukupna vrijednost kompanije prema vrijednosti svih dionica na burzi) oko tri milijarde dolara.

Na Zagrebačkoj burzi će odmah postati tvrtka s najvećom tržišnom kapitalizacijom i bit će to ujedno prvo uvrštenje dionica strane kompanije na domaćem tržištu kapitala. Prije nekoliko mjeseci istu je akciju planirao mađarski MOL koji želi postati većinski vlasnik Ine (zasada imaju samo kontrolni paket), čak su inicirali sastanke na Zagrebačkoj burzi, no očito je došlo do odgode, kao što se odgađala i druga faza privatizacije Ine.

Predstavnici Actavisa, koje će predvoditi šef kompanije Robert Wessman, dolaze sutra u Zagreb gdje će se javnosti predstaviti na konferenciji za novinare, a planiran je i odlazak na Zagrebačku burzu da bi se dogovorili detalji uvrštenja Actavisovih dionica.

Prema mišljenju upućenih, to neće biti ni zahtjevan ni dugotrajan proces. Od podnošenja aplikacije i dostave dokumentacije, pa do početka trgovine Actavisovim dionicama moglo bi proći manje od mjesec dana.

Dakle, Islanđani planiraju samo uvrštenje svojih dionica za trgovanje njima u Zagrebu, nije riječ o novoj emisiji dionica kojom se obično skuplja novac za neku veliku akviziciju ili poslovnu akciju. Islanđani su novac već osigurali za potencijalno preuzimanje svoje mete Plive, iako je Uprava Plive, odnosno njezin šef Željko Čović to odlučno odbio. Islandsku tvrtku, kako se može čuti od njima bliskih izvora, to nimalo ne pogađa, već taj “lovac” ustrajano provodi svoj plan za preuzimanje Plive.

Uvijek ističu da će do posljednjeg trenutku pokušavati da to bude prijateljsko, a ne neprijateljsko preuzimanje. Glavni cilj tog preuzimanja jest da se spajanjem dviju tvrtki stvori treća najveća generička kompanija na svijetu.

Glavni cilj pak uvrštenja Actavisovih dionica na Zagrebačku burzu jest gesta prijateljstva prema domaćim investitorima, ali i daljnji pritisak na Plivu.

Actavis, kako sami argumentiraju, želi omogućiti hrvatskim ulagačima da kupnjom Actavisovih dionica zarade tako što će uzeti premiju na Plivinim dionicama kada ih prodaju njima (svako preuzimanje donosi određenu premiju na redovnu cijenu, Actavis nudi preliminarno 570 kuna za Plivinu dionicu i spreman je to još i uvećati za nepoznat iznos).

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/03/26/pliva.jpg

Potom taj novac mogu ulagati, predlažu Islanđani, u Actavisove dionice, odnosno potencijlno u dionice treće najveće generičke kompanije na svijetu, ako se preuzimanje dogodi.

Tu je druga mogućnost zarade, smatraju u Actavisu, jer su posljednjih godina svojim dioničarima osiguravali više od 55 posto godišnjeg povrata na uloženi novac. Na kraju, istaknut će Islanđani, ova akcija uvrštenja na Zagrebačku burzu otvara mogućnost da se dio vlasništva nad Plivom vrati u ruke hrvatskih dioničara.

krzamak

March 27th, 2006, 02:07 PM

Novac

Nekretnine donose najsigurniju zaradu
Piše: Jadranka Šević
--------------------------------------------------------------------------------

http://img236.imageshack.us/img236/1346/grawev8ku.jpg (http://imageshack.us)

GRAZ, ZAGREB - Grawe osiguranje, koje samo u Grazu ima više od 600.000 četvornih metara nekretnina u vlasništvu i još toliko pod upravljanjem, uskoro i u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji namjerava isprobati sličan model.

Nakon što Hypo Alpe Adria potkraj godine izađe na burzu, Grawe, koji trenutačno u banci ima 45,6 posto udjela, ostat će najveći dioničar banke.

Kako se očekuje, to će im omogućiti i jače strateško povezivanje banke i osiguranja u Austriji, ali i u cijeloj regiji, i to na području bankoosiguranja, ali i zajedničkog investiranja. Najavio je to nedavno hrvatskim novinarima u Grazu dr. Othmar Ederer, predsjednik Uprave Grawe koncerna.

Prema njegovim riječima, Grawe je u Hrvatskoj već sad velik investitor, i to na dvije lokacije u Zagrebu. U Beogradu se u gradnju nekretnina planira uložiti 30 milijuna eura, u Bukureštu sedam milijuna eura, a u Sarajevu 10 milijuna eura.

Grawe, koji je lani ostvario bruto dobit od 22 milijuna kuna, do sada je u Hrvatsku uložio više od 1,4 milijarde kuna svojih korisnika. Gernot Reiter, predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, najavljuje skori početak suradnje s Hypo bankom u prodaji osiguranja te posebice investicijskih osiguranja. Grawe u Hrvatskoj, uz dvije zgrade u Zagrebu, planira i skoru gradnju vlastitih zgrada u Puli, Rijeci, Splitu, Osijeku te zajedno s Hypo bankom u Zadru.

- Prinos koji ostvarimo iznajmljivanjem svojih zgrada u Hrvatskoj vratit će se korisnicima. Naše su procjene da dok se na ulaganja u vrijednosne papire na 10 do 15 godina može ostvariti prinos između 3,8 i 4 posto, ulaganjem u investicije može se zaraditi godišnji prinos između 6 i 7 posto - naglasio je Reiter.

Prema njegovim riječima, kada bi temelj prinosa ulaganja životnih osiguranja bile cijene nekretnina i zakupa u Zagrebu, tada bi prinos mogao iznositi od 14 do 15 posto. Naime, cijena zakupa poslovnih prostora u Zagrebu trenutačno je od 20 do 22 eura po četvornome metru, a u drugim je gradovima Hrvatske od 10 do 12 eura po kvadratu.

Grawe Hrvatska dosad je u nekretnine uložila 61,6 milijuna kuna.

Zgrada u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici prvi je pilot - projekt kombirane gradnje poslovnog i stambenog prostora. Završetak gradnje planiran je za početak prosinca ove godine, a dvije etaže od osam predviđene su za stanovanje.

Riječ je o klasičnom najmu po uzoru na austrijski model s dvije najamnine pologa. Kako ističu u Graweu, 20 stanova već je rezervirano, a cijena najma bit će 7 eura po m2 za stanove veličine od 40 do 65 m2. Sav prinos koji se ostvari iznajmljivanjem vratit će se osiguranicima.

*Cole*

March 28th, 2006, 08:04 PM

U RAZVOJ ZAGREBAČKOGA ŽELJEZNIČKOG PRSTENA HŽ DO 2010. ULAŽE 1,2 MILIJARDE KUNA

HŽ planira sagraditi 14 prstena prigradske mreže diljem Hrvatske

U HŽ-u moraju obnoviti postojeću prugu širega zagrebačkog prstena, tj. uložiti oko 300 milijuna eura u obnovu 300 km kolosijeka
Hrvatske željeznice do 2010. godine planiraju uložiti 1,2 milijarde kuna u razvoj nove željezničke mreže koja će Zagreb bolje povezivati sa svim većim gradovima u osam okolnih županija. Projektom "Čvor Zagreb" - kako ga Uprava HŽ-a naziva - Sisak, Karlovac, Zabok, Krapina, Križevac i Kutina postali bi predgrađa glavnoga grada i dobili poticaj za ubrzani razvoj, a unutar 45 - 65 minuta putnici bi iz Zagreba stizali u Slunj, Novsku, Bjelovar, Koprivnicu i Varaždin.
Da bi to postigli, u HŽ-u moraju iznaći način za remont postojećih pruga širega zagrebačkog prstena, odnosno uložiti oko tristo milijuna eura u obnovu 300 kilometara kolosijeka. U izgradnju novih objekata, odnosno još 250 kilometara pruga morat će uložiti četristo milijuna eura, a za elektrifikaciju postojećih i novih pruga (ukupno 400 km) morat će pronaći još 120 milijuna eura. Uprava treba nabaviti i 50 garnitura novih elektromotornih vlakova, vrijednih između 150 i 200 milijuna eura, te sagraditi novi telekomandni sustav na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, čvoru Zagreb i svim priključnim prugama, što će stajati dodatnih 40 do 50 milijuna eura.

Porezni novac
"Kako bismo to ostvarili, prvo moramo postići sporazum o financijskoj podršci između županija, grada Zagreba i ostalih gradova cijelog područja. Dio novca smoći ćemo kreditima IFI (WB, EBRD, EIB) i nastavkom realizacije projekata iz EBIS studije, a dio povući iz ISPA strukturnog fonda za zaštitu okoliša i prometnu infrastrukturu. Financirali bismo se i sredstvima od poreza prema zagađivačima okoliša kao što su Ina i HEP, privatni automobili, kamioni i autobusi, pa i iz državnog proračuna", objašnjava Marijan Klarić, zamjenik predsjednika Uprave HŽ-a. Realizacija tako složenog projekta, dodaje, neće biti moguća bez odlučnih i djelotvornih političara koji će sa znanošću i strukom omogućiti izradu tehničke dokumentacije, etapnu realizaciju cijelog projekta, određivanje vlasničke strukture poduzeća koje će pružati usluge prijevoza, transparentni tarifni sustav prihvatljiv građanima i davateljima usluga prijevoza te organizacijsku formu davatelja prometnih usluga kao samostalnoga poslovnog subjekta s poslovanjem po tržišnim načelima.
"No koliko se to trenutno činilo nemogućim, toliko je zapravo moguće. Investiranje projekta gradskog i prigradskog željezničkog prometa pokazalo se potpuno opravdanima u svim zemljama Europske unije gdje su do sada realizirane. Stoga ne treba zaboraviti na njihovu bespovratnu pomoć s kojom možemo financirati većinu cijele priče", naglašava Klarić.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/7731.jpg

Ekološki pristup
U tako uređenom prostoru, drži, trenutno naseljenom s približno 2,2 milijuna stanovnika, stvorili bi se uvjeti za formiranje satelitskih naselja između Zagreba i gradova u okruženju. No u HŽ-u tu ne staju. Dapače, dodaju, to bi bio tek početak razvoja gradskog i prigradskog željezničkog prometa u RH. Cilj je stvoriti 14 prigradskih prstenova izuzetne željezničke povezanosti. Prvi bi objedinjavao Zagreb, Sisak i Karlovac, drugi bi činio Rijeku, treći Pulu i Pazin, četvrti Gospić, pa Knin, Zadar, Šibenik, Split i Ploče. Gradio bi se i prsten između Varaždina, Čakovca, Koprivnice i Bjelovara, zasebna mreža Virovitice, mreža poveznica Osijeka, Vinkovaca i Vukovara te mreža Slavonskog Broda.
MVP: EU sredstva za razvoj prometa daje iz fondova vezanih uz ekologiju
Da za projekte prigradskih željeznica i slične projekte EU uvijek ima određenu svotu novaca, potvrdio je Dalibor Dvorny iz Ministarstva vanjskih poslova. "Europska unija budućim zemljama članicama sredstva za razvoj prometa daje iz fondova vezanih uz ekologiju pa ne vidim razloga zašto ne bi prihvatila projekt razvoja željeznice koja je najekološkiji oblik prijevoza današnjice. Naravno projekt treba biti maksimalno dobro i detaljno pripremljen te bi se trebao predati na uvid u iduće tri godine kako ne bismo zakasnili. Nismo, naime, jedini koji planiraju sličnu stvar", zaključio je Dvorny.

tonycro

March 28th, 2006, 08:13 PM

Nekretnine u Zagrebu....
http://www.business.hr/show.php?id=6433

krzamak

March 28th, 2006, 10:24 PM

Nekretnine u Zagrebu....
http://www.business.hr/show.php?id=6433

Tony, vrlo dobar link! Sad nam je puno jasnije zašto Eurotower II kasni sa izvođenjem.

SinCity

March 29th, 2006, 03:30 AM

Actavis Enters Stock Exchange in Pliva Bid

16:14 - 28 March 2006 - In an attempt to takeover pharmaceutical producer Pliva, Island-based company Actavis decided to list its shares on Zagreb Stock Exchange (ZSE), Croatia Today reports.

This would definitely be an important event, wrote Jutarnji list, adding that the fifth largest international producer of generic medications Actavis, worth about USD 3 billion, seems quite serious in an attempt to get a hold on Pliva.
At the same time, this would also be the first listing of a foreign company on ZSE.

Similar intention was also expressed several months ago by Hungary's MOL aiming to become majority owner of Croatian Oil Industry INA (they are currently holding a control package of shares in INA), they even scheduled meetings with ZSE officials, but these meetings never took place as the second phase of INA's privatisation was also rescheduled.

Actavis officials, to be headed by the company's chief executive Robert Wessman, arrive in Zagreb this week where they would address media and visit Zagreb Stock Exchange in order to finalise listing of the company's shares on ZSE.

According to Jutarnji list, listing of Actavis's shares would represent an additional pressure against Pliva, as the company would be offering investors in Croatia to sell their stakes in Pliva to Actavis at the preliminary price of Kn 570 per share along with an unspecified bonus.

The second earning option to be offered to investors would be to invest their money later in Actavis shares, if the takeover succeeds.

As claimed by Actavis, they were providing more than 55% return for invested money per year in the past several years.

In the end, Actavis officials said, by selling their Pliva's shares to Actavis and reinvesting in Actavis again, investors could well again end up owning a part of Pliva.

SinCity

March 29th, 2006, 03:39 AM

Croatia growth in 2005 better then expected
28/03/2006

(Zagreb, DTT-NET.COM)-Croatia economic growth was more then four percent last week, more then expected Croatian Prime Minister Ivo Sanader has announced on Tuesday.

Croatian PM has told a meeting of his government that last year growth has reached 4.3 comparing to earlier provisions which said that growth would be between 3.6 and 3.7. :)

In 2004 growth was 3.8, in 2003 4.3.

Croatia is the most developed country in Western Balkans and has launched EU membership talks in October last year.

Croatia has 4.4 million inhabitants. Its GDP last year reached 6.224 million EURO which is almost triple comparing to other Western Balkans states. :D

The total registered unemployment rate in February 2006 was 18,3 percent. :(

bubach_hlubach

March 29th, 2006, 04:45 AM

^^ That's pretty cool we had a 4.3% growth in 2005 instead of 3.7 as economic analysts predicted :)

But the amount showing our nominal GDP of 6.224 EUR for last year is incorrect, because last year (2005) our nominal GDP reached 7.211 EUR.

btw, it sucks we cannot compare our economic figures to EU countries because we still didn't adjust our statistics to Eurostat standards. :(

For this to happen, we will have to wait till 2008 :argh:

------------------------------------------------------------------------

Hrvatska - EU: Novom metodologijom raste BDP i pada deficit

ZAGREB - Hrvatska će do sredine 2008. godine dobiti statistiku javnih financija prema standardima EU. Projekt koji se financira u sklopu CARDS programa s 800.000 eura, ujedinit će prvi put Državni zavod za statistiku, Hrvatsku narodnu banku i Ministarstvo financija.

Projekt fiskalnih statistika po direktivama europskoga statističkog ureda Eurostat prolaze sve zemlje kandidati, a osim Hrvatske, slične projekte imaju Turska, Rumunjska i Bugarska.

Naglasio je to Darko Jukić, v.d. ravnatelja DZS-a, na današnjem predstavljanju programa. Zanimljivo je da će nova metodologija ići na ruku “crnim” hrvatskim brojkama. Tako bi prema novim standardima prošlogodišnji deficit mogao iznositi samo 2,4 umjesto 4,2 posto. Razlog je novi modificirani izračun deficita u domaćem bruto proizvodu, kao i sam rast BDP-a, pojasnio je mr. Zdravko Marić, pomoćnik ministra financija u Zavodu za makroekonomske analize i prognoze.

Prema njegovim riječima, hrvatski BDP bit će povećan uključivanjem crne ili sive ekonomije koja se u Hrvatskoj procjenjuje između deset i 15 posto. Najmanje jedan postotni poen BDP-u će donijeti i uključivanje financijskih usluga u “proizvodnju” zemlje.

Sličan primjer rasta nacionalnog BDP-a bilježi i Slovenija nakon uvođenja europskih statističkih standarda.

Twining partner Hrvatske u tom projektu je Finska, a domaćim će stručnjacima pomagati i statističari Danske i Švedske. Jedinstvena je statistika posebno bitna za komparaciju podataka o deficitu opće države, kao i ostalih podataka potrebnih za izvješćivanje o dugu i deficitu. Hrvatska će dobiti pokazatelje koji će biti usporedivi sa zemljama Unije.

http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,3,21,cards_statistika,17968.jl

:cheers:

SinCity

March 29th, 2006, 05:34 AM

^^ Exactly. I heard we calculate goods only and dont include our services like other countries. Is that correct Bubach?

bubach_hlubach

March 29th, 2006, 06:46 AM

Hrvatine

March 29th, 2006, 07:42 AM

Obrtnici žele ribolovni pojas preko cijelog Jadrana

business.hr
redakcija@business.hr

(objavljeno 28.3.06 15:18)

Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputit će svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru inicijativu za donošenje Odluke o proglašenju Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH (ZERP) na Jadranu u cijelosti.

"Sukladno našem dugogodišnjem traženju proglašenja Gospodarskog pojasa RH, povodeći se našim gospodarskim interesima i očuvanjem bioloških bogatstava Jadranskog mora, predlažemo Hrvatskom saboru da u cilju zaštite hrvatskih ribarskih, ekoloških, a time i nacionalnih interesa, po hitnom postupku donese Odluku o početku primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH u cijelosti, s naznačenim početkom primjene od 3. lipnja 2006.

Time bi naši pregovarači s EU u poglavlju o ribarstvu mogli osigurati temelje za budućnost hrvatskog ribarstva", istaknuo je predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić.

Naime, Hrvatski sabor je još 3. listopada 2003. donio Odluku o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Zatim je 3. lipnja 2004. Sabor donio Odluku o dopuni navedene odluke, koja nalaže primjenu ZERP-a za države članice EU nakon sklapanja Ugovora između RH i EU o partnerstvu u ribarstvu, koji je kao takav izdvojen ili bi trebao biti izdvojen od pristupnih pregovora o ribarstvu.

Ceh za ribarstvo danas je ponovno raspravljao i o novim Propisima u ribarstvu, kako bi oni bili što usklađeniji s opravdanim zahtjevima ribara. Naglašen je i zahtjev za potrebom ukidanja izdavanja novih povlastica za obavljanje svih vrsta gospodarskog ribolova tijekom ove godine. Prema riječima predsjednika Ceha Tončija Božanića, ostavlja se mogućnost da se i ubuduće mogu izdavati povlastice za obavljanje pojedine vrste gospodarskog ribolova, ali samo temeljem rezultata znanstvenih istraživanja. Svi oni koji do dana zabrane izdavanja povlastica uspiju ugovoriti gradnju broda ili sklopiti kupoprodajni ugovor o kupnji broda, izuzet će se iz navedene zabrane.

Ribari također od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva traže da budu izjednačeni s poljoprivrednicima kada su u pitanju uvjeti isplate poticaja.

:applause: :soon:

krzamak

March 29th, 2006, 07:46 AM

Hrvatine, dobro došao na forum!

Hrvatine

March 29th, 2006, 07:51 AM

Most će zadovoljiti i nas i BiH

Hrvatska će graditi most Komarna - Pelješac, ali će naći i rješenje za poštovanje prava BiH na nesmetan prolaz, poručio je premijer Ivo Sanader na početku sjednice Vlade.

Vijeće ministara BiH prihvatilo je mišljenje da bi Pelješki most visine 30 metara ugrozio neškodljiv prolaz u vode susjedne države.

Hrvatska želi naći rješenje koje će zadovoljiti oba prava, s jedne strane pravo Hrvatske da kao svaka suverena država poveže svoj teritorij, te s druge pravo BiH na nesmetan prolaz, istaknuo je Ivo Sanader.

Poručio je da Pelješki most, uz to što će povezati hrvatski teritorij, ima veliki značaj za revitalizaciju Pelješca i jačanje otoka koji mu gravitiraju.

Most Komarna-Pelješac ćemo graditi, ali ćemo naći i rješenje i za poštovanje prava BiH - pravo nesmetanog prolaza, ponovio je premijer.

Naglasio je da je BiH prijateljska zemlja s kojom imamo i najdužu granicu, u kojoj je hrvatski narod konstitutivan i ravnopravan, te zemlja s kojom Hrvatska želi razvijati dobre dobrosusjedske odnose i dati joj punu potporu na putu prema euroatlanskim integracijama.

Izgradite ga sto prije.... :)

MIMICA

March 29th, 2006, 07:55 AM

^^ Is that your new account?

Hrvatine

March 29th, 2006, 07:57 AM

HIDROELEKTRANE NA MURI

Hrvatska će Sloveniji uložiti veto :nono: :nono: :nono:

Piše: Plamenko Cvitić

28.03.2006.

HNS-ov saborski zastupnik Dragutin Lesar obavijestio je hrvatsku vladu o slovenskom projektuU protekla tri mjeseca Slovenija je bez znanja i suglasnosti hrvatske strane započela s pripremama za gradnju osam hidroelektrana na rijeci Muri, čije će posljedice najviše osjećati stanovnici međimurske županije kroz koju protječe rijeka Mura. Budući da nekoliko međunarodnih konvencija regulira projekte s međunarodnim utjecajem na okoliš, najnoviji slovenski postupci po svemu sudeći dovest će do novog spora i zaoštravanja političkih odnosa između dviju država, a konačnu bi ocjenu mogla dati međunarodna arbitraža, budući da će, po najavama iz hrvatske vlade, Hrvatska oštro reagirati u ovom slučaju.

Naime, i Hrvatska i Slovenije potpisnice su tzv. Espoo konvencije, koja propisuje obavezu procjene utjecaja na okoliš prekograničnih projekata. Sukladno toj međunarodnoj konvenciji, Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje pravo veta ako procijeni da joj je slovenski projekt neprihvatljiv, što bi Sloveniju prisililo da odustane od projekta, čime bi se, u političkom smislu, zaoštrili ionako ne odveć prijateljski odnosi dviju zemalja.

A dosadašnji postupci Slovenije pokazuju svojevrsno omalovažavanje hrvatske strane, budući da hrvatska vlada do danas nije dobila niti jednu službenu informaciju o gradnji osam hidroelektrana na Muri. Naime, premda je među poznavateljima slovenske energetske situacije ideja o iskorištavanju vodenog toka rijeke Mure poznata već dulje vrijeme, otpor toj ideji već dulji niz godina pružaju slovenske ekološke nevladine organizacije, koje upozoravaju na sve negativne posljedice koje to donosi. Pritom valja spomenuti da je slovenski tok rijeke Mure dugačak svega šezdesetak kilometara, što znači da bi Slovenija izgradila hidroelektranu na otprilike svakih osam kilometara riječnog toka, a posljednja slovenska hidroelektrana na Muri, kod mjesta Veržej nalazi se samo sedam kilometara riječne udaljenosti od granice s Hrvatskom, a vodeni objekti prostirali bi se do same granične crte. U međuvremenu je i službeno riješeno kome će slovenska vlada dati navedene koncesije, a riječ je o energetskoj tvrtki 'Dravske elektrarne Maribor d.o.o', koja je u vlasništvu holdinga 'Slovenske elektrarne' i Republike Slovenije. Direktor 'Dravske elektrarne Maribor d.o.o', koja je u vlasništvu holdinga 'Slovenske elektrarne' i Republike Slovenije i koja je dobila koncesije na navedene projekte, Danilo Šef tako je nedavno na novinarsku primjedbu da je Mura zaštićena rijeka, i to kroz niz međunarodno važećih sporazuma i projekata kazao je kako novoizgrađene hidroelektrane neće naštetiti okolišu. Nakon toga uslijedilo je pitanje što će na cijeli projekt reći Hrvatska, a mnoge je iznenadio odgovor Danila Šefa, izrečen podrugljivim tonom: 'Vse bo v redu in za kaj bi vprašali južne sosedje'. HNS-ov saborski zastupnik Dragutin Lesar prije desetak dana o slovenskim planovima obavijestio hrvatsku vladu i premijera Ivu Sanadera, a Lesarov sin Igor stupio je u kontakt s predstavnicima nevladinih organizacija iz Slovenije, Mađarske i Austrije, od kojih je zatražio pomoć u borbi protiv kontroverzne slovenske gradnje hidroelektrana. U cijelom slučaju Hrvatska ima legitimno pravo uložiti veto na slovensku odluku o gradnji osam hidroelektrana na Muri.

«Hidroelektrane kompletno mijenjaju ekosustave i to nepovratno, stvaraju se drugi sustavi, druge ptice i ribe, manje kvalitete od izvornih», izjavio je , načelnik Odjela za procjenu utjecaja na okoliš hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dr. Nenad Mikulić.

mic of Orion

March 29th, 2006, 08:03 AM

^^ When it comes to exports we don't count services based on intellectual property and capital, IT industry, financial services, tourism etc, but only physical goods such as foods, farmaceuticals, electronics, ships, oil etc.

Same of the financial sectors from above aren't included in our nominal GDP, not to mention a huge percentage of "grey economy" either.

It's that 'outdatedly' old fashion statistics we still practice - the socialist heritage :D

:cheers:

I have provided both statistical models and my includes grey economy and service exports as well, btw I also predicted Croatian GDP growth of 4.25 in 2005, and I guess I was correct, and all the banks and what not where wrong, lol....

bubach_hlubach

March 29th, 2006, 08:14 AM

krzamak

March 29th, 2006, 08:23 AM

PELJEŠKI MOST
Sanader: Hrvatska ima pravo spojiti svoj teritorij
Piše: Antun Bertić

http://img57.imageshack.us/img57/2928/7cafb47fe268e1c30831f7bdc4c802.jpg (http://imageshack.us)

28.03.2006. 16:16Predsjednik Vlade Ivo SanaderPremijer Ivo Sanader na sjednici Vlade u utorak ponovio je kako Hrvatska ima pravo graditi Pelješki most kako bi spojila svoj teritorij. Sanader se očitovao na stajalište Vijeća ministara BiH da bi taj most u visini od 30 metara ugrozio neškodljiv prolaz. «To je pitanje vjerojatno poprimilo političke konotacije jer se u BiH bliže jesenski parlamentarni izbori», dodao je Sanader i najavio da će o tome još jedanput razgovarati s čelnicima susjedne države.

mic of Orion

March 29th, 2006, 09:35 AM

Mic, can you please find out how if this new stats. method would also affect GDP at PPP rate or it affects only nominal values(?), since PPP and GDP are two different categories. Thank you :)

:cheers:
I can't PPP can't be effected by growth in GDP PHA income, it must be living standard rise, or dramatic fall in unemployment, I like to play sometime what would be the growth in PPP if grey economy is counted in, but this is not how it works... :(

My estimates for PPP are most reliable as it seem as EU has exactly identical estimates, my are actually ,lover by about 250U$....

They won't change substantially unless unemployment falls or employment grows with not major increase in pays but fall in prices, you see the paradox, lol...

I think most EE economies are way overpriced when it comes to PPP data, I think by as much as 20%...
Put it this way, Czechs earn about 45% less than average Croats how come they have nearly 30% higher PPP rate? Same goes for Hungarians who got about 7-8% Higher PPP rate, despite being only paid about 60% of Average Croatian worker..

Only when Croatia started to use EU economic assessment will we really know what kind of economy Croatia has, but you'd be pleasantly surprised Croatia has very high PPP, I estimate to be about 58% of EU 15, but this is only estimate and I can't verify this, I never advertise this to be the case...

PS, Currently Croatia has higher PPP rate than that of Poland, Latvia and Lithuania....

mic of Orion

March 29th, 2006, 09:59 AM

OK, my estimates has slight flow, and some of you might verify this, and ask how come this and that, OK, I predicted government borrowing to be about same as previous year, I was wrong by a huge margin, below are my predictions which I can't change...

I overestimate Service Imports by as much as 9%, this was bc I based my estimates on first quarter consumption, I also estimated Government borrowing will increase, where I estimated this increase in borrowing will come froom foreign sources, I thought domestic market won't be as successful in crediting government borrowing, to my surprise Government has borrowed mostly on domestic markets, and therefore foreign debt of the central state fell by astonishing 1.3 billion over 2004... I have therefore made slight error on this part, well huge 1.1 billion error, lol, I was spot on most other indicators.... Which ain't that bad :D

GDP US$bn: 37.25
GDP per capita US$: 8270
Purchasing Power Parity US$: 13 400
Average net pay US$: 8670, or 725US$ per month
Current Account Balance: 1.56 US$bn. - 4.2%
Consumer price inflation: 4.26%
Exports: 8 840 million US$
Exports of Goods and Services: 20 240 million US$
Imports of Goods and Services: 21 800 million US$
Total Foreign Exchange Receipts: 21 740 million US$
Foreign Exchange Reserves (NB Only): 9 560 million US$
Import Cover Months: 5.5
Total Foreign Debt: 30.6US$bn.
As % of GDP: 81.6%
Government Foreign Debt: 9 420 million US$
Total debt service: 3300 million US$
% as of Ex. Receipts: 15.2%
% Of Grey Economy: 21.5%
GDP including Grey Economy: 45 720 million US$
Per Capita Incl. Grey Economy: 10 160SU$

- data where I got it slightly wrong....

Consumer price inflation as 3.2%
Import of goods and services was lower than exports of goods and services by 200 million U$, meaning Croatia exported more than imported, total foreign debt was only 30.2 billion U$, I was off by 400 million U$ (overestimated) and government foreign debt is only 8.16 billion U$. :cheers:

Walter Wolf

March 29th, 2006, 04:26 PM

aerodrom

March 29th, 2006, 07:23 PM

aerodrom

March 29th, 2006, 07:30 PM

*Cole*

March 29th, 2006, 07:49 PM

Hrvatine

March 30th, 2006, 01:06 AM

HSS: Hitno donošenje ribolovnog pojasa

Piše: Tina Lakić

ZAGREB - Klub zastupnika HSS-a danas je u hitnu saborsku proceduru uputio zahtjev za aktiviranje odluke o proglašenju Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa jer smatraju da Hrvatska ima još dva tjedna vremena da to učini, inače može trajno zaboraviti na ZERP. O tom pitanju zatražili su i očitovanje premijera Ive Sanadera.

- U Bruxellesu je jutros počeo drugi krug bilateralnih pregovora o ribarstvu, odnosno o stavu Europske komisije u pogledu hrvatske ribolovne strategije, a od Hrvatske se očekuje jasan i konkretan odgovor kada će i kako početi primjenjivati ZERP. Kad počnu pregovori, ZERP više ne možemo aktivirati - objasnio je Ante Markov.

Naveo je da su predstavnici Malte, koji su se u pregovorima s EU izborili za ekološko-ribolovni pojas, već upozorili hrvatske pregovarače da ako u idućih nekoliko tjedana ne proglase pojas, to više neće moći učiniti.

HSS-ovci su podsjetili da je Hrvatska proglasila ZERP u širini od 40 milja, ali i da je odgodom njegove primjene za članice EU dopustila da u tom dijelu hrvatskog mora gotovo isključivo love talijanski ribari koji izlove 90 posto ribe, dok hrvatski ribari izlove svega sedam posto.

bubach_hlubach

March 30th, 2006, 03:20 AM

http://www.a4a.info/ArticleView.asp?article_id=871

^^ odlican clanak strucne osobe...
Meni je ta cijela prica stvarno tragicna. Hrvatska koja je jos uvijek daleko od zemalja koje su gradile slicne mostove (SAD, Danska, Japan i ostale navedene u tekstu), misli graditi most, koji bi bio kao prvo neisplativ, kao drugo megalomanski skup, a kao trece dokaz da jos uvijek u takvim projektima vlada politika a ne strucni krugovi. A da ne govorim o tome, da ce se korist mosta osim za stanovnike Peljesca (trajektu treba niti 10min), kada HR i BiH udu u EU i Schengen svesti na minimalu.
Dobro da dalje ne pametujem, mogu samo reci da me takve vijesti iz Hrvatske uzasavaju. Dok u Zagrebu jos uvijek ima skola koje rade u 3 smjene(!!!), neki bi gradili most sa kojim novcem bi se izgradilo dovoljno skola, da se u cijeloj drzavi nastava odrzava u jednoj smjeni. Koje je vaznije za dugorocnu buducnost zemlje prosudite sami.

U potpunosti se slazem s tobom, Cole.

Kada se vec u ulazi u kapitalni projekt ovakvih nebeskih razmjera koji nalaze basnoslovne svote za njegovo ostvarenje, prvo kaj bi se trebalo uzimati u obzir je isplativost i OTPLATIVOST projekta. Megalomanski trosak od 350 milj eura s predpostavkom da bi cijeli projekt u konacnici mogao izaci oko 500 milja eura, se sigurno nece moci otplacivati od same mostarine jer : lokalno stanovnistvo ce ga izbjegavati zbog ustede, zatim ciljana grupa otplatitelja, ili ti ga inozemni turisti; oni ionako u Dubrovnik stizu vecinom zrakoplovnim i brodskim prijevozom.

:cheers:

OettingerCroat

March 30th, 2006, 05:38 AM

samo sam došao reći da ću imati dvije nove petlje završene za vas ovaj vikend.

jedna je iz zagreba, sa slavonske avenije; već sam je obojao i pokazao na zagreb thread ali nikad je nisam napravio da izgleda realistična. ok to je prva.

druga je tzv. petlja kod bosijleva. ova će biti zanimljiva zato jer nije tipična petlja gdje se dvije ceste/dva pravca nađu, nego gdje se jedna odvoji u dvije. sadašnja petlja je posebno sramotna, i projekt je počeo za proširivanje autoceste sa zagreba do ove lokacije, pa je ovako nešto kao što ću nacrtati vrlo potrebno ako se želi pravilno riješiti problem zastoja na ovoj autocesti.

najvjerojatnije ću biti gotove u nedljelju, SF vrijeme

:runaway:

:cheers2:

SinCity

March 30th, 2006, 06:56 AM

Ploce Port Signs Deal w/US Steel

14:16 - 29 March 2006 - For the first time in fifteen years, Ploce Port in Croatia contracted transit cargo for the market of central Europe. Representatives of Ploce Port and US Steel, which is the owner of Slovakian ironworks Kosice, signed a contract on transhipment of 250.000 tonnes of coal and iron, Croatia Today reports.

So far, this port used to generate 90% of the traffic for Bosnia and Herzegovina.

First cargo ship carrying coal for Kosice ironworks is expected at the beginning of April.

sack of spuds

March 30th, 2006, 09:50 PM

4.3.2. Vodnjan is becoming an urban Disneyland Tison – the biggest business park in Croatia is being developed in Istria. The business park will promote the development of entrepreneurship and commerce and will include residential living and entertainment areas. Business Park Tison is being developed east of Vodnjan, on a tract of land bigger than 400 hectares and based on the plans, it will be the new urban development of Istria. A Hungarian company, Aqua Adora, will build an aquatic park on 7.7 hectares. Darko Lorenzin, director of the Istrian Development Agency, said: ‘We are building this zone because Pula is small, but has a large pool of human talent, and we have to think about their employment.”

*Cole*

March 30th, 2006, 10:29 PM

Ide prica dalje...

Kompromis: Most Pelješac bit će preklopni poput novog na Temzi

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/03/30/most.wide.1.jpg

Stručna radna skupina već je izradila prijedlog nižeg mosta (30 metara), a u tijeku je izrada aktualnog preklopnog

ZAGREB - Budući most kopno - Pelješac vjerojatno će biti preklopni. Naime, stručna skupina, kojoj je na čelu državni tajnik Branko Bačić, već je izradila prijedlog nižeg mosta (30 metara) bez prolaza, a u tijeku je izrada aktualnog preklopnog mosta. Nova verzija navodno se radi da bi se naknadno zadovoljili zahtjevi BiH o prolaznosti morem.

Preklopni do Pelješca vjerojatno će nalikovati novom mostu koji se planira sagraditi preko Temze do 2012. godine. Moguće je da će imati manji otvor dužine oko 400 metara. O ideji projekta preklopnog mosta, kako saznajemo, razgovaralo se i na početku rada stručne skupine, ali ta verzija nije prva izrađena.

- Hrvatska nedvojbeno ima pravo sagraditi most i povezati Pelješac s kopnom te na taj način prometno spojiti najjužniji dio Hrvatske suvremenom prometnicom i revitalizirati taj poluotok i otoke koji mu gravitiraju. Pitanje samih tehničkih rješenja, kao što je visina mosta ili eventualna preklopnost, jest pitanje struke koja će ponuditi najoptimalnije rješenje. Radi se istovremeno na nekoliko rješenja, a projekt će biti brzo završen. Gradnja mosta Pelješac - kopno ne isključuje gradnju autoceste Ploče - Dubrovnik - rekao je Vlatko Maček, glasnogovornik Vlade.

Priča oko mogućih vrsta mosta povezana je s otvorenim pitanjima između RH i BiH te Lukom Ploče, Lukom Neum i mostom kopno - Pelješac. Stav je Sarajeva da će predloženi most kopno - Pelješac ometati slobodni pristup moru te gradnju Luke Neum. Najviše su nezadovoljni visinom mosta od 30 metara pa zato u obzir dolazi most visine 60 metara ili preklopni.

Sve je povezano i sa željom BiH za dijelom Luke Ploče i potpisivanjem sporazuma s Hrvatskom. Zbog tih neriješenih odnosa BiH planira i priprema gradnju prometnice od Čapljine do Neuma i gradnju teretne luke u Neumu.

Ispada da svaka strana (BiH i Hrvatska) donosi jednostrane postupke koji nisu usuglašeni, što je u ovom slučaju dovelo do naknadne promjene projekta.

Od ideje visokog mosta (oko 60 metra) navodno se odustalo jer bi on bio vrlo skup. Prema prvoj verziji, most za Pelješac trebao je biti dug 2370 metara, širok 150 metara i protezao bi se 35 metara iznad mora te imao dvotračni kolnik. Cijena gradnje grednog ili ovješenog mosta bila bi između 240 i 280 milijuna eura. Prema procjenema, dvije trećine troškova iznosit će gradnja ispod vode, a tek jednu trećinu iznad vode. Neki smatraju da će razlika u cijeni za novu verziju mosta biti znatno viša.

Službena gradnja mosta počela je u studenome 2005. godine, odnosno Hrvatska je već krenula u gradnju pristupnih cesta. Zanimljivo je i da nikad nije raspisan idejni i arhitektonski natječaj za most.

bubach_hlubach

March 31st, 2006, 01:22 AM

Stvarno vise, hebo ih taj prokleti most :devil:

Nasi zapeli za taj most kao sivonje, umjesto da s istim intenzivitetom i elanom zapnu za neke neophodnije prioritete kojih hvala Bogu ima na pretek!

Nego, smijesno mi je sad vidjeti i Bosance kako uporno lupaju kontru s nekakvim teretnim lukama u Neumu gdje jedva gumeni camac moze uploviti. Ma ziva komedija, ne zna se vise tko je tvrdoglaviji u ovoj cijeloj bespotreboj drami, mi ili Bosanci. Ja kazem da smo tu negdje - podjednaki :D

btw, ovo je moj zadnji komentar u vezi ovog mosta. :goodbye:

:cheers:

OettingerCroat

March 31st, 2006, 01:26 AM

^^ to je jebeno nevjerojatno da bi itko ovo predložio. ima 2.000 ljudi u Neumu. i oni na ovoj slici pokazivaju kako ogromni cruise-liner ide prema ovoj vukojebini od petero ljudi. mrš!!! sramota!!!

i još veći štos... ja sam mislio da će ovaj most imati četiri trake. ali očito po ovom članku, biti će poć-i-doć zajebancija.

štos od štoseva... gradnja luke Neum PFFFFFFFFFFFFT

bože oslobodi, isuse mili dragi oslobodi me ovakvog živciranja... bože dragi primi me k sebi prije nego što se ubijem

:badnews:

SinCity

March 31st, 2006, 05:00 AM

French Delegation Positive on Cooperation, Investments

12:36 - 30 March 2006 - "Integration of Croatia into EU would open up a new economic chapter, which would contribute further to better cooperation with France and attract new investments in Croatia," said Charles Paradis, president of the Chamber for Western Balkans within the France's Association of Employers (MEDEF International) and director of the French company Bouygues Constructions, Croatia Today reports.

The delegation comprised of about 20 important French employers, representatives of large companies, and Francois-Xavier Ortoli, honorary MEDEF International president and former president of the European Commission, were on a two-day working visit to the Republic of Croatia aiming to exchange opinions on economic situation in the country and business relations between these two countries.

French employers were also met by Croatian President Stjepan Mesic, Prime Minister Ivo Sanader, Government Economy Vice President Damir Polancec, Minister Bozidar Kalmeta, Minister Branko Vukelic, state secretary for strategy Martina Dalic, permanent IMF representative to Croatia A. Vamvakidis and Croatian Chamber of Commerce President Nadan Vidosevic.

krzamak

March 31st, 2006, 07:37 AM

Događaji dana

Bandić krivi Račanovu vladu za 'Sveučilišnu'
Piše: T. Galović
Foto: Goran Mehkek
--------------------------------------------------------------------------------

http://img51.imageshack.us/img51/2183/bandicv1lh.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB - Čak i ako Vlada bude birala direktore državnih poduzeća putem javnih natječaja, Grad Zagreb to neće činiti i to sada odgovorno kažem - izjavio je danas gradonačelnik Bandić, pojašnjavajući da on "želi sam birati na koga se kladi" jer uspjeh ili neuspjeh direktora utječe i na njega i cjelokupnu gradsku vlast.

- Uzet ćemo najstručnije. Ja nijednog direktora u šest godina nisam pitao iz koje je stranke - rekao je Bandić, naglasivši još jednom da ubuduće direktori promjenom politike i dolaskom novih direktora neće ostajati u tvrtkama.

- To je bio loš običaj i toga više nema. Popapala maca. Pa nije im to mama ostavila - rekao je zagrebački gradonačelnik.

http://img51.imageshack.us/img51/2933/bolnica7ur.jpg (http://imageshack.us)

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić indirektno je optužio bivšu vladu Ivice Račana na današnjoj sjednici Gradske skupštine za kašnjenje dovršetka Sveučilišne bolnice u Blatu. Bandić je izjavio da bi Sveučilišna bolnica već bila završena da se nije išlo u projekt dogradnje Rebra. Iako nije izrijekom spomenuo Račana ni bivšu vladu, bilo je očito na koga misli jer je dogradnja Rebra bio jedan od većih projekata bivše vlade.

- Ja to prvi put sada kažem javno: 75 milijuna eura za gradnju i 75 milijuna eura za opremu na Rebru odgađaju Sveučilišnu. S tih 150 milijuna eura Sveučilišna se mogla završiti do faze ključ u ruke. Po meni je veći prioritet bio završiti Sveučilišnu, nego Rebro, ali nas se u Gradu nije ništa pitalo - rekao je Bandić odgovarajući na pitanje nezavisnog gradskog zastupnika Borisa Mikšića tijekom aktualnog sata.

Čut ćemo Bandića
U SDP-u danas nisu željeli komentirati Bandićeve izjave na sjednici Gradske skupštine i optužbe da je bivša Račanova vlada kriva za nedovršavanje Sveučilišne bolnice u Zagrebu.

- Bivša vlada i te kako je radila oko te bolnice, ona je dio SDP-ova zdravstvenog programa. Međutim, prije nego što komentiramo, moramo čuti što je točno rekao Bandi - prokomentirala je Željka Antunović.

March 31st, 2006, 09:45 AM

Da se i ja javim povodom mosta. Citao sam jedan clanak da novac koji je potreban za most je dovoljan da bi se napravio autoput od ploca do dubrovnika. ako je to tacno ne razumijem uporno insistiranje na mostu prema peljescu koji po meni uopste nije hrvatski prioritete, jer je peljesac kao poluotok vec povezan cestovno sa ostatkom hrvatske.
zar ne bi bilo bolje graditi autoput do dubrovnika?
osim toga bez obzira koliko neum ima sada stanovnika i sta se trenuto nalazi u njemu ili oko njega, projekcije se rade za buducnost. ovim mostom bi bilo kakvi eventualni planovi razvoja neuma kao luke bili onemoguceni.

Walter Wolf

March 31st, 2006, 09:51 AM

Neum sad ima cca. pet tišuća stanovnika.

Walter Wolf

March 31st, 2006, 09:56 AM

it is allready expensive to buy apartmant or hause, but God knows, I want to buy one day, I just love Dubrovnik :)

Gruž is the new Dubrovački "Downtown", it is a place of many future investments ;)

Walter Wolf

March 31st, 2006, 09:58 AM

Walter Wolf

March 31st, 2006, 10:02 AM

Walter Wolf

March 31st, 2006, 10:10 AM

Ima novi arhitektski/dizajn magazin na tržistu - Čovjek + Prostor

Glavni i odgovorni urednik = Krunoslav Ivanišin ;)

OettingerCroat

March 31st, 2006, 07:30 PM

Neum sad ima cca. pet tišuća stanovnika.

jeli bas? cijelih pet tisuca? :lol: velika razlika. to je kao da sad zelimo napraviti luku u malom losinju. ili u pakostane.

AstroBoy

April 2nd, 2006, 04:22 AM

French Companies Plan to Boost Investments

12:30 - 31 March 2006 - Representatives of about 20 big French companies after their visit to Croatia stressed their will to boost economic ties between the two countries, Croatia Today reports.

Francois-Xavier Ortoli, honorary chairman of the French' employers' group MEDEF International, told journalists at the end of the two-day visit that "Europe can go much further in relations with Croatia, where we could have a much greater presence than we currently do."

Economic ties between Paris and Zagreb have already entered a new phase after Croatia opened membership talks with the EU in October, said Ortoli, also a former president of the European Commission.

Charles de Paradis, a director of construction giant Bouygues, said that "European integration will bring to Croatia an increase of structural funds," adding: "We wish to take part in speeding up this development." Other companies participating in the visit included telecommunications equipment maker Alcatel, banking group BNP Paribas and gas producter Gaz de France.

Source: Croatia Today.

aerodrom

April 2nd, 2006, 08:28 PM

the location is a priority, major key, population is minority

OettingerCroat

April 3rd, 2006, 12:04 AM

Ipak švedski gripen
Unatoč dosadašnjem preferiranju američkih F-16, u MORH-u promjena raspoloženja

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060402/nas-iz02-txt.jpg

Hrvatska do 2010. godine mora početi nabavu borbenog zrakoplova koji će zamijeniti zastarjeli MiG-21. Prema neslužbenim informacijama, najizgledniji kandidat je švedski JAS-39 gripen. Novi je to moment u priči koja traje od postanka moderne hrvatske države i vojske. Dosad se prednost davala američkom lovcu F-16, najviše iz političkih razloga s obzirom na skori ulazak RH u NATO.

Počeli kampanju

Predstavnici švedske tvrtke već su počeli kampanju. U posljednjih nekoliko mjeseci održali su dvije prezentacije za MORH i HRZ. S američke strane još nije bilo takvih kontakata. Gripen je moderniji te je, zasad, jedini zrakoplov nove generacije u uporabi. Nalazi se u sastavu švedskog, češkog i mađarskog ratnog zrakoplovstva.

Američkom zrakoplovu, iako se još uvijek može svrstati među najbolje na svijetu, "karijera" je na zalasku pa ga se europske vojske pomalo rješavaju.

Trajnost 40 godina

Jedina europska zemlja koja je u posljednje vrijeme odlučila nabaviti više "šesnaestica" je Poljska. S obzirom na kronični nedostatak novca u proračunu, RH ne bi ni mogla razmišljati o nabavi novih F-16, već bi se morala zadovoljiti polovnim čija je cijena pet-šest milijuna američkih dolara.

Iako je to znatno manje od oko 35 milijuna koliko košta gripen, američki zrakoplovi morali bi se nadograđivati i modernizirati. Hrvatska bi se za 10-15 godina ponovno našla u situaciji da traži novi zrakoplov, dok se vijek trajanja gripena procjenjuje na 30-40 godina.

Konačna odluka o tipu, načinu kupnje i količini zrakoplova (zasad se spominje 12 letjelica), trebala bi biti donesena do kraja ove ili početkom sljedeće godine.

OettingerCroat

April 3rd, 2006, 12:08 AM

Sanader obećao Berlusconiju Istru i Dalmaciju za ulazak u EU

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060402/nas-02-txt.jpg

Za Berlusconijevu potporu Hrvatskoj na putu prema EU, kojim ionako kroči i koji je otvorila upravo koalicijska vlada s Ivicom Račanom na čelu, Ivo Sanader ponudio je Istru i Dalmaciju. Nije bilo dovoljno samo da se po Sanaderovu nalogu za Hrvatsku vojsku kupe talijanski vojni kamioni nego je odlučio dati i dio Hrvatske.

Dok Sanaderovi istomišljenici fascinirano plješću profašistu Berlusconiju, nesvjesni o kakvoj je trgovini riječ, jer Italija samo ispostavlja zahtjeve koje treba odraditi hrvatska Vlada sa Sanaderom na čelu od kupovanja lojalnosti hrvatskih građana talijanskim državljanstvom do privilegija u kupovanju nekretnina netko u Hrvatskoj treba upitati s kojim pravom Ivo Sanader za podršku Berlusconiju smije nuditi Istru i Dalmaciju.

Znamo i odgovor. Jednako kao što je i austrijskom kancelaru Schüsselu nudio za RH nepovoljne sporazume dovodeći u pitanje hrvatske interese i nekretnine izjavila je jučer za Večernji list Željka Antunović, zamjenica predsjednika SDP-a.

Odgovor na uvrede

Žestoka retorika Sanadera na subotnjem skupu u Vukovaru i uvrede bačene i prije toga u lice Ivici Račanu i SDP-u, koje je proglasio glavnim krivicima za sve nedaće koje su snašle Hrvatsku, pa i to što još nije u EU, dočekali su, čini se, jednako žestok odgovor.

Ne treba naime dugo misliti da bi se sjetilo da je Ante Pavelić bio taj koji je talijanskim fašistima predao Istru i Dalmaciju te je aluzija žestoke esdepeovke Željke Antunović više nego jasna.

Do 2000. u izolaciji

Nevjerojatno je što je Sanader u stanju izreći. Pa zar on doista misli da su hrvatski građani zaboravili situaciju iz 2000. godine, vrijeme kad je RH grcala u unutarnjem dugu i vanjskoj izolaciji, kad smo bili svuda gledani kao problematična država kako u političkom tako i u gospodarskom smislu.

U EU sigurno ne bismo bili da je 2000. godine HDZ na čelu s Ivom Sanadeorm došao na vlast, ali je isto tako sigurno da bi Sanader na našem mjestu promptno izručio i bolesnog generala Bobetka, kao što je odmah, čim su mu priprijetili, našao i Gotovinu. Sanader je u dvije i pol godine vlasti pokazao da je spreman hrvatskim interesima plaćati za svoj osobni imidž i da je posve nesposoban pregovarati za Hrvatsku.

Jedino što zna jest nasmiješeno se rukovati i tapšati s političarima po svijetu, što on naziva lobiranjem, a nakon toga Hrvatska uvijek za to plati visoku cijenu kažu ljutiti esdepeovci uvjereni da iza žestokih Sanaderovih napada na SDP stoji prije svega njegova nesigurnost zbog loših rezultata u vođenju države.

OettingerCroat

April 3rd, 2006, 12:14 AM

Benedikt XVI. dolazi nam najranije 2007.
Nakon Sanaderova poziva, hrvatska i vatikanska diplomacija moraju se dogovoriti o detaljima

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060331/hrv-bene-txt.jpg

Kada bi Papa Benedikt XVI. mogao posjetiti Hrvatsku nakon što ga je u četvrtak službeno u posjet pozvao hrvatski premijer Ivo Sanader? Diplomacije dviju zemalja, uz dakako Hrvatsku Biskupsku konferenciju, trebali bi dogovoriti datume posjeta Benedikta XVI. kao i mjestima posjeta uz Zagreb. Hrvatska i vatikanska diplomacija sada će se dogovarati o detaljima posjeta Benedikta XVI. Hrvatskoj, rekao nam je ministar kulture Božidar Biškupić, koji se nalazi u hrvatskom izaslanstvu na kongresu Europske pučke stranke.

Zamijenio Šepera

Papa je, naime, u četvrtak primio u audijenciju više od 500 delegata Kongresa, a hrvatska je delegacija bila u prvim redovima i s njima se Benedikt XVI. osobno pozdravio. To je bila i prilika da Sanader pozove papu u Hrvatsku. Inače, još kao kardinal Ratzinger je već dva puta boravio u Hrvatskoj, više je puta posjetio hrvatski Zavod Sv. Jeronima u Rimu, govorio je o djelovanjuhrvatskog kardinala Stepinca, na položaju pročelnika Kongregacije za nauk vjere zamijenio je 1980. oboljelog hrvatskog kardinala Franju Šepera, pa se iz svega toga lako zaključuje da je dobar poznavatelj Hrvatske.

Dogovoreni posjeti

No, papa ove godine zasigurno neće doći u Hrvatsku. Organizirana su njegova putovanja u Poljsku koncem svibnja i Tursku 30. studenoga. U ljeto bi mogao posjetiti rodnu Bavarsku, premda još to putovanje nije potvrđeno. Naime vlada u Berlinu se, čini se, protivi posjetu pape samo jednoj regiji, pa bi se moglo naći i neko međurješenje između službenog posjeta glavnom gradu Njemačke i ljetnog odmora u Bavarskoj.
U Vatikanskim krugovima vlada mišljene kako Benedikt 16 neće mnogo putovati po svijetu, više po Europi, ali ne više od 3-4 putovanja godišnje. Za slijedeću godinu predviđa se Papino putovanje u Meksiko i još je više država kao Hrvatska pozvala novoga Papu u posjet. Teško je vjerovati da bi do toga posjeta moglo doći i 2007. godine.

bubach_hlubach

April 3rd, 2006, 12:45 AM

Oettinger, dajmo prostora aktualnim projektima kao sto to stoji u naslovu ovog topica, umjesto medjusobnim stranackim podmetanjima na domacoj politickoj sceni. :sleepy:

:cheers:

bubach_hlubach

April 3rd, 2006, 12:46 AM

Brodosplit povoljno ugovorio gradnju četiri broda za Stenu

Ugovorena je cijena od 54,4 milijuna dolara za tanker, što je čak 19 milijuna više nego dosad, a Šveđani će za vrijeme gradnje platiti 50, a ne uobičajenih 30 posto ugovorenog iznosa

SPLIT - Uprava Brodosplit - Brodogradilišta i predstavnici ugledne švedske brodarske tvrtke Stena potpisali su u Göteborgu ugovor za gradnju četiriju tankera za prijevoz nafte i naftnih prerađevina. Tim je ugovorom Brodosplitu osigurana puna zaposlenost do 2009. godine i nastavljen je trend potpisivanja dobrih ugovora. Ugovorena cijena po tankeru je 54,4 milijuna dolara što je u usporedbi s dosadašnjim cijenama oko 19 milijuna više po brodu. Poboljšani su i uvjeti plaćanja pa će tako Stena, umjesto uobičajenih 30 posto, 50 posto ugovorenog iznosa uplatiti za vrijeme gradnje, a drugi dio nakon potpisivanja primopredaje.

Cijena je u ugovoru izražena u eurima radi zaštite od rizika nepovoljnog međuvalutarnog kretanja eura i dolara na tržištu. :applause: "Ovim ugovorima je Brodosplit napravio jedan bitan korak na planu konkretnog gospodarskog oporavka. I dalje slijedi niz promjena na planu unutarnjeg restruktuiranja te osnivanja novog modela ekonomske i učinkovite poslovne organiziranosti", kazao je Goran Vukasović, predsjednik uprave Brodosplita. Ugovoreni tankeri nastavak su serije od šest plovila koja se grade u Brodosplitu, a do sada su isporučena dva, Stena Paris i Stena Provence. Korisna je nosivost tankera 65 tisuća tona, dužina 182 i širina 40 metara. Brzina brodova je 14,5 čvorova, a svi brodovi imaju pojačanu oplatu za plovidbu među ledenim santama.

:cheers:

OettingerCroat

April 3rd, 2006, 12:56 AM

ja sam naprosto mislio da je nevjerojatno strahovito da je Sanader ponudio istru i dalmaciju italiji. i ako procitaš prvi post, piše da se može govoriti o suverenost hrvatske. zadnje, meni kao katolik je drago čuti da će papa doći u hrvatsku.

ali ok, ako vas ne zanimaju ovakve vijesti, neću ih postirati.

bubach_hlubach

April 3rd, 2006, 01:14 AM

^ Ovo je thread iskljucivo o ekonomiji i projektima posredno i neposredno vezanima za istu, znaci : infrastruktura, tvornice, tvrtke turizam, gospodarski trendovi i aktivnosti itd.

Politicka prepucavanja i optuzivanja domacih stranaka u svrhu medjusobnog potkopavanja, odnosno probitka, i to na najperverzniji i najbezkrupulozniji moguci nacin nemaju ovdje sto raditi. Izmedju ostaloga, o takvima bi se dala napisati knjiga sa zutim koricama.

:cheers:

bambam

April 3rd, 2006, 01:05 PM

Benedikt XVI. dolazi nam najranije 2007.
Nakon Sanaderova poziva, hrvatska i vatikanska diplomacija moraju se dogovoriti o detaljima

Totalno nevazna informacija.. doso nedoso sve jedno mi je! Citav taj hype oko njega mi ovako vec ide na xxxxx jer zivim u Njemackoj i samo sto je njemac ovdje svi lude za njim.. suprotiv bi svi pljuvali po njemu jer je taj covijek najlosije sto je se crkvi moglo desiti: S njim se vracamo na ono di je Wojtila poceo kad je posta papa!

Walter Wolf

April 3rd, 2006, 01:18 PM

^^^ playing devils advocate....you can argue that the Pope's visit will an earner for Croatia

long foot

April 3rd, 2006, 03:34 PM

Bambam, slažem se. Hvala bogu da novi papa nije Hrvat ;) Takav udar konzervativizma ova zemlja ne bi preživjela. Njemačka je ipak malo naprednija i ne toliko frustrirana zemlja, poput recimo Poljske, pa Ratzinger njih neće ozbiljnije ugrozit.

bambam

April 3rd, 2006, 05:14 PM

Bambam, slažem se. Hvala bogu da novi papa nije Hrvat ;)

Alaj, alaj.. kako bi rekle stare zene u Bosni dok cefe kavu u hladu ispod neke stare dunje u basci komsinice Fate.. nakon svega sto smo morali doziviti sva sreca pa nas je barem to zaobislo.. hehe

:cheers:

tonycro

April 3rd, 2006, 08:11 PM

Alaj, alaj.. kako bi rekle stare zene u Bosni dok cefe kavu u hladu ispod neke stare dunje u basci komsinice Fate.. nakon svega sto smo morali doziviti sva sreca pa nas je barem to zaobislo.. hehe

:cheers:
Nista ne kuzim ...komsinica Fata.., dolazak Pape u Hrvatsku!
Pa nek dodje ,zasto ne i sto ste ga toliko napali??
Ako smo zanimljivi cijelom svijetu kao top destinacija u turizmu zasto bi bjezali od Pape ,a imamo toliko jako katolicanstvo kao rijetko koja zemlja.
Covjek ce doci u prekrasnu zemlju medju svoje i mi kao narod cemo se ponovo radovati ,a sto ce pricat Fata ispod dunje boli me ona stvar!

bubach_hlubach

April 3rd, 2006, 11:29 PM

^ Ma ne uzbudjuj se Toni, to nasi socijal demokrati malo dizu glas, sekularizam i ini moderni drustveni trendovi su u modi. Kuzis, to danas prolazi, ono...ne, zisku? :D ;)

Inace, slazem se s tobom. Neka Papa slobodno dodje. Moze i komsinica Fata doci, nece ju Papa ugristi - kaze LJ.C. Rojs :D

"Papa posjetio ovu zemlju, te ovu, te onu..." - Takve vijesti bar imaju odjeka u cijelom svijetu, pa kad se spomene i Hrvatska u konacno malo "pozitivnijem" kontekstu, mozda nam to donese i kojeg novog turista. Ako nista drugo, bar ce se cuti za Hrvatsku.
Od viska promicanja imidza sigurne zemlje/turisticke destinacije nikome od nas nece pasti dlaka s glave.

Sve je to business, drugovi moji, no hard feelings :okay:

:cheers:

SinCity

April 4th, 2006, 04:15 AM

Opatija do 2010. dobiva dva nova kvarta u Ičićima i u Voloskom
Piše: Mihajlo Pažanin
Foto: Željko Šop

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2006/04/03/nacrt1.jpg

OPATIJA - Opatija će u iduće tri do četiri godine dobiti dva potpuno nova poslovno-stambena centra koji će svojim brojnim sadržajima značajno obogatiti cijeli grad. Tu je optimističnu najavu javnosti prošlog tjedna iznio opatijski gradonačelnik Amir Muzur, predstavivši idejna rješenja uređenja Tošine na području Voloskog i dijela Ičića na lokalitetu nekadašnje bolnice.

- Opatija mora naprijed, a realizacija ova dva projekta korak je u pravom smjeru - drži Muzur. Po njegovim riječima, na području Tošine Grad bi putem javno-privatnog partnerstva s Hypo bankom dobio novi veliki dječji vrtić koji bi mogao primiti osam grupa djece, a u poslovni toranj koji će se sagraditi na toj lokaciji preselila bi se uprava komunalnog poduzeća Komunalac.

- Na istom području planira se gradnja nekoliko stambenih zgrada sa stanovima na prodaju, sportsko igralište i novi trgovački centar - pojašnjava Muzur, te dodaje da bi svaka od navedenih zgrada imala vlastitu podzemnu garažu.

Takvom bi gradnjom Volosko uz postojeću staru gradsku jezgru dobilo i potpuno novi centar, a osim novih sadržaja i otvaranja niza novih radnih mjesta, otvorila bi se mogućnost za realizaciju drugih projekata važnih za Opatiju.

- Preseljenjem Komunalca stvorili bi se uvjeti da se na njegovoj sadašnjoj lokaciji počne graditi nova sportska dvorana, a postojeća zgrada vrtića u središtu grada idealna je za prenamjenu u hotelsko-ugostiteljski objekt visoke kategorije - primjećuje Muzur.

Što se tiče Ičića, gradonačelnik Opatije ističe da je područje bivše bolnice u cijelosti u vlasništvu Industrogradnje, ali naglašava kako je investitor predložio da Grad sam izabere koje mu se od dvaju postojećih idejnih rješenja više sviđa.

- Iako formalnu odluku o tome pitanju tek moramo donijeti, stav je našeg stručnog povjerenstva da podržimo rješenje koje predviđa manju izgrađenost i maksimalno očuvanje zelenih površina - najavio je Muzur. Upravo takvu viziju tog područja ponudio je opatijski arhitekt Igor Rukavina, čije rješenje predviđa gradnju pet stambenih objekata, dvaju hotela, poslovno-trgovačkog centra, kapelice, otvorenog amifiteatra i parka skulptura. Cjelokupni kompleks bio bi povezan s obližnjom plažom podvožnjakom i nadvožnjakom. Govoreći o Ičićima, Muzur je najavio da će iza bivšeg kompleksa motela u Ičićima Hypo banka sagraditi i šest luksuznih vila.

Grad diktira uvjete gradnje

- Grad ne može zabraniti privatnim investitorima da grade na svojim terenima, ali može diktirati uvjete gradnje kojih se svi moraju pridržavati - ističe Muzur. S obzirom na to, osim procjene svog stručnog povjerenstva za urbanizam, Gradsko poglavarstvo će za spomenute projekte tražiti pozitivno mišljenje i od lokalnih mjesnih odbora, nakon čega će dati zeleno svjetlo za početak radova. - Naša je procjena da se taj proceduralni dio može obaviti u sljedećih mjesec i pol, nakon čega investitori mogu krenuti s izradom operativnih planova - poručuje Muzur.

Vrtić za zemljište

Iako će gradnja velikog dječjeg vrtića na Tošini puno koštati, Muzur kaže da Grad neće imati nikakvih problema u financiranju tog projekta.

- Ne zaboravite da na toj lokaciji raspolažemo zemljištem iznimne tržišne vrijednosti, a ostaje nam i mogućnost prodaje bivše zgrade vrtića u strogom centru grada - pojasnio je gradonačelnik.

bubach_hlubach

April 4th, 2006, 04:31 AM

Do jeseni povezivanje Poštanske i Croatije

ZAGREB - Croatia osiguranje ove godine planira rast ukupne zaračunate premije za 6,3 posto, uz 5,5-postotni porast u neživotnom te 13,5-postotni rast u životnim osiguranjima, čemu bi velikim dijelom trebali pridonijeti upravo novi kanali distribucije preko banaka i stanica za tehnički pregled.

Hrvoje Vojković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare rat bankama koje preferiraju osiguranja s kojima su vlasnički povezane. S većinom banaka CO nije uspio dogovoriti prodaju svojih polica koje se sve češće vežu uz kredite, a bude li potrebno, naglasio je, jednake uvjete prilikom prodaje polica osiguranja zatražit će od HNB-a ili Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Niža lanjska stopa rasta u segmentu životnih osiguranja, prema riječima člana Uprave Davorina Prpića, posljedica je i činjenice da CO nema vlasničkih odnosa ni s jednom bankom u Hrvatskoj, za razliku od konkurencije koja je upravo na taj način ostvarila najveći dio rasta. To je potkrijepio podatkom da se od 180 milijuna kuna vrijednih polica koje su prve tri po veličini hrvatske banke prošle godine prodale klijentima, samo 9600 kuna odnosilo na CO.

Vojković je stoga najavio veću stratešku povezanost s Hrvatskom poštanskom bankom u projektu zajedničke stambene štedionice te vlasničku povezanost kroz društva Croatia Leasing, HPB Invest i CO dobrovoljnog mirovinskog društva. Suradnja CO-a i HPB-a i dalje će se intenzivirati, rekao je Vojković, a razmišlja se i o kapitalnom povezivanju.

Kako neformalno doznajemo iz izvora bliskih Vladi, Vojković je dobio zeleno svjetlo političara za kapitalno povezivanje državne banke i osiguranja, ali i Hrvatske pošte. Postoji nekoliko modela povezivanja: od dokapitalizacije i društva kćeri do osnivanja klasičnog holdinga.

Strateško povezivanje trebalo bi biti gotovo do jeseni, a sve to priprema je stare ideje o zajedničkoj prodaji državne banke i osiguranja. Predsjednici uprava HPB-a i CO-a vjeruju, a za to navodno imaju i podršku vladajućih, kako i dalje postoji velika vjerojatnost privatizacije konzorcija domaćih tvrtki.

Vojković ne odustaje ni od gradnje 50 stanica za tehnički pregled, a najavu Hanfe o višegodišnjim policama osiguranja i tehničkim pregledima smatra neozbiljnom.

Do toga vjerojatno neće doći, naglasio je, s obzirom na to da za sigurnost u prometu nije nadležna Agencija, nego MUP koji se već suprotstavio takvoj ideji. Hanfa bi, smatra, trebala obratiti pozornost na bolji pristup klijenata policama svih osiguravatelja, posebice u stanicama za tehnički pregled.

CO je lani povećao neto dobit za 11 posto, na 98,2 milijuna kuna, uz 3,3-postotni rast iznosa ukupne zaračunate premije na 2,82 milijarde kuna. Premija neživotnih osiguranja pritom je povećana 2,4 posto, na 2,55 milijardi kuna, a u životnima 12,7 posto, na 242,9 milijuna kuna. Lani su obrađene 274.284 štete, od čega je 81,8 posto riješeno te je klijentima isplaćeno 1,78 milijardi kuna.

=======================================================

Ipak nista od najavljivanog udruzivanja i stvaranja snaznog domaceg bankarskog diva. Sve ide na bubanj, i to vjerovatno za bagatelu kao i uvijek. Koji god stranac se docepa ovog paketa, bogme ce fino obrati vrhnje.

:cheers:

bambam

April 4th, 2006, 09:40 AM

Nista ne kuzim ...komsinica Fata.., dolazak Pape u Hrvatsku!
Pa nek dodje ,zasto ne i sto ste ga toliko napali??
Ako smo zanimljivi cijelom svijetu kao top destinacija u turizmu zasto bi bjezali od Pape ,a imamo toliko jako katolicanstvo kao rijetko koja zemlja.
Covjek ce doci u prekrasnu zemlju medju svoje i mi kao narod cemo se ponovo radovati ,a sto ce pricat Fata ispod dunje boli me ona stvar!

Ok.. vidim da ne kuzite nista a i nemozete skuziti o cemu je stvar jer ne zivite u Njemackoj i sasvim ste izvan dogadja.. tako je i meni kad neke stvari cujem koje su vezane uz Hrvatsku. No kad bi zivio ovdje znao bi koliko njemci glorificiraju tu cinjenicu da je on njemac. Nazisti i Fasisti ga dizu u nebesa jer je bio u Hitlerovoj omladini i govore o tome da je napokon ispravljenja pogreska sto je ikako izabran poljski Papa. Bio to CSU iz Bayerna koji ga koristi u svakom mogucem trenu za propagandu i promociju njihove stranke kao sto to CDU na drzavnoj razini (bez Bavarske) cini.. bilo to da novine tiskaju na jednoj stranici "MI SMO PAPA" (sa tim misle na njemacku naciju i da je svaki njemac simbolizira papu) a na istoj stranici pljuju po crkvi i religiji.. znaci da papa nije njemac nebi ga sljivili ni 1%... itd itd itd... svega toga mi je stvarno vec vise dosta!

Zapamti, Ratzinger nije Wojtila! Wojtila je velik covijek koji je toliko ucinio dobroga za crkcu i za svijet i sa time si izborio mjesto u povijesti. To je moje osobno misljenje. Sadasnji Papa, gospodin Ratzinger, nije do sada nista napravio pozitivnog za crkvu niti je bilo sta ucinio da zasluzi polozaj kojeg je zauzeo Wojtila u povjesti. Ratzinger nije reformator nego antireformator koji uporno radi na tome da sve dobro sto je Wojtila stvorio se ponovo vrate na na stanje kako je bilo prije nego sto je Wojtila postao papa. Dok je narod volio starog papu, koliko god ovo smijesno zvucilo, crkvi se njegov liberalni polozuaj ocito nije dopao. Popularnost gospodina Ratzingera jos uvijek se crpi iz ogromne ljubavi i postovanja koji je uzivao Wojtila.

Njemci su poznati po tome da nemaju dlaku na jeziku kad je rijec o kritiziranju crkve itd.. upravo je to i bio razlog zasto su izabrali njemaca kao papu! Trebao im je konzervativan covijek koji ce biti kontra starog Wojtile a uz to da bude njemac znajuci da ce onda kritike na racun crkve biti manje! Druga stvar je sto je iz jedne od najbogatije katolicke zemlje iz dana u dan sve vise ljudi izlaze iz crkve jer nisu spremni ili nemaju novaca da daju prosjecno 73 € svoje place crkvi svaki mjesec.. itd itd itd

Ima tu jos mnogo toga kojeg bi se moglo napisati i detalji koje bi mogao navesti no mislim da je svatko od nas sposoban sam sa sobom raspraviti o takvim temama bez da se odmah osjeca uvrijedjen. Ako ne dozvoljavas kritiku i nemozes se podnositi s ironicnim izjavama o jednom sistemu ili jednoj organizaciji a crkva nije nista drugo nego jedna organizacija onda znaj da si u dobrom drustu s bivsim petokrakama. Papa nije crkva niti je papa religija! Papa je covijek a ne svetac. I samim tim sklon je da i ponekad napravi greske...

No fascinanto je vidjet kako se u ljudima mogu na tren rasplamsati primitivni osjecaji koji se izrazavaju u psovkama, agresiji itd. Zapali zastavu jedne nacije, samo spomeni ime pape, opsuj nekoga u porodici ... religija, nacija i potomstvo ... zbog toga su se ratovi vodili, pokreti radjali, masa manipulirala ... itd itd itd

Da dalje ne razvlacim.. ovdje se radi o arhitekturi a ne dali ce koji predsjedink, papa itd dolaziti ili ne u Hrvatskoj.. zbog toga je ta informacija ovdje deplacirana ;)

tonycro

April 4th, 2006, 11:54 AM

Ratzinger nije Wojtila! ..To mi je jasno!
Wojtila je bio jedan i neponovljiv!
Ratzingera treba pustiti da sluzi Bozju volju i izbjegavati teme poput hitlerove mladezi, nacisti , fasisti , socijalisti..itd !
Pa da ,covjek je Njemac i odmah treba postaviti sve rezerve u glavi i krenuti od negativnih predspostavki , kao da ce crkva propasti kao kula od karata jer je vodi totalni antireformator , konzervativac , nedaj Boze tezih rijeci... , a nakraju i Njemac.
Unutarstranacke borbe u svojatanju Benedikta koje se desavaju u Njemackoj uopce nebi komentirao.
A da su Njemci u ekonomskoj , a ja mislim i moralnoj krizi vec dugo svi znamo!
Eto , desio im se Papa , sad ce i Nogometno prvenstvo , pa ima jos nade za nasu veliku sekicu Njemacku... :)

krzamak

April 4th, 2006, 12:05 PM

Ljudi, ostavite se Pape i rimokatoličke crkve, to je institucija stara 2000 godina i stvarno nije tema za ideološka i dnevnopolitička raznorazna prepucavanja. Ovi današnji ideološki nazori, stranačka opredjeljenja i drugo su samo jedan hip u dugoj povijesti civilizacije. Ipak će institucija katoličke crkve nadživjeti svaku od tih prolaznih ideologija i stranaka, a posebice će nadživjeti trenutni trend globalizacije u svijetu. Htjeli mi to priznati ili ne, upravo je katolička civilizacija ono na čemu se temelji najprosperitetniji dio čovječanstva, normalno u pozitivnom smislu!

bambam

April 4th, 2006, 02:28 PM

Htjeli mi to priznati ili ne, upravo je katolička civilizacija ono na čemu se temelji najprosperitetniji dio čovječanstva, normalno u pozitivnom smislu!

Zbog cega smo to mi najprosperitetniji? Jer smo u nasoj povijesti toliko ratovali i dan danas ratujemo da nam je ratna industrija kroz to dospjela na vece vrhunce od drugih pa smo imali laku igru u tome da ih porobimo i pljackamo. Zapad nebi ovakao daleko dospijo da bi Vatikan imao sta reci. Zasto se toliko govori o crnom srednjem vijeku? Zbog crkve koja je tada bila na cenitu njene moci! Usput, jeste li jednom vidjeli Film "King Arthur"? Od kada je Europa pocela da se razvija? Od onda kad je moc crkve opadala i pocela reformacija! Zaboravljas da kao sto nema onog jednog standardnog muslimana tako i kod nas krscana nisu svi krscani isti i dosta se razlicimo jedan od drugoga. Ne postoji katolicka civilizacija! To su suludne ideje postojanja neceg zajednickog na jednoj osnovi da bi se stvorilo nesto vece kao sto je to bio panslavizam (iz koga potice Jugoslavija i Cehoslovacka), pankatolicizam, panislamizam, pan.. pan... pan. Prosperitetne "krscanske" zemlje su mahom reformirane zemlje.. Dali stvarno mislis da su Amerikanci, Kanadjani ili Skandinavci rimo katolici?

Opet malo nesto iz povijesti.. dali ja kao katolik moram sutjeti i za dobro uzeti da je jednom jedan Papa odobrio da se sa vojnicima krizarskog rata (Kreutzritter) razori krscanski Zadar (zbog zelje Venecije) pa zatim pravoslavnog Konstantinopel (zbog prokletosti za zlatom Vatikana i drugim velikana) sto je onda rezultiralo tim da su ga turci osvojili i iz toga rezultirao niz egzoduza cijelog krscanskog puka koji je zivio na dijelu jugoistocne Europe? Pa cak i rat na nasim prostorima ima svoje korijene iz tog doba! Uvjeren sam da nemoram i osudjejem takvo nesto sto je se desavalo u proslosti u ime boga i kroz to si uzimam pravo i da kritiziram nesto sto sada ne valja u crkvi ili na onome sto cini gospdoin Ratzinger ili crkva u Hrvatskoj/svijetu. Za sutenje sam suvise emanzipovana osoba za klanjanje prema papi i crkvi suvise dobro poznajem bozije zapovijedi u kojoj prva zvuci:

"Nemoj imati drugih Bogova uza me."

Vječni, živi i nedokučivi Jehova koji nema ni početka ni kraja, koji nije neko stvoreno biće, jedini je Izvor života i Tvorac svega stvorenog, Onaj koji sve održava, i samo njemu se treba klanjati i obožavati Ga. Ljudima je zabranjeno da bilo kome ili bilo čemu drugom daju prvo mjesto u svojoj naklonosti ili službi. Ako cijenimo i volimo bilo što drugo što na neki način vodi smanjivanju naše ljubavi prema Bogu ili ide na uštrb službe koju Mu dugujemo, tada već od toga stvaramo sebi drugog boga.

A da su Njemci u ekonomskoj , a ja mislim i moralnoj krizi vec dugo svi znamo!

Zbog cega moralnoj krizi i u kojoj?

long foot

April 4th, 2006, 04:10 PM

Ubio vas bog, kakva je ovo rasprava? Mada se slažem s bambamom oko većine stvari (križarski ratovi koji su srušili Bizant i otvorili Turcima vrata Europe, grijesi crkve u srednjem vijeku, pretjerano glorificiranje Ratzingera u Njemačkoj i Wojtile u Poljskoj itd), mislim da je riječ o nesporazumu. Nemam ja ništa protiv pape i crkve - tko vjeruje neka vjeruje, tko ne vjeruje neka ne vjeruje. Naše je društvo sekularno i svatko ima pravo vjerovati u što hoće. Ipak, kao što je devedesetih naglo porastao broj katolika u Hrvatskoj, tako bi i sada, da je kojim slučajem Bozanić izabran za papu, ti katolici postali još uvjereniji, još tvrđi, i bilo bi još manje dijaloga među religijama. A to me već smeta. Kao što me smeta i petljanje crkve u sve i svašta (recimo pitanje rada nedjeljom) ili činjenica da se crkva (ne samo katolička, već i pravoslavna i druge vjerske zajednice) financira iz državnog proračuna, dakle i od novca ateista.

A i Wojtili bi se dalo štošta prigovorit, ali neću sad o tome ;)

p.s. bubachu, nismo mi socijaldemokrati, već, hm hm, zadnji izdanci komunističke revolucije :D

tonycro

April 4th, 2006, 04:49 PM

Pa sta bi ja vama sada trebao reci...
Njemci glorificiraju Papu....sto je tu lose...??..njihova je krv!
Mozda ce novi krizarski ratovi????
Nemojte mi pricati o TVRDOCI katolika?? Ko to mjeri , sto je to??
Ja sad branim nekakve satro tvrde stavove katolicanstva , ja koji 3-5 puta godisnje odem u crkvu , a vi ste izdanci komunističke revolucije ?Sigurno se niste bili ni rodili za Titovo , komunisticko (socijalisticko) vrijeme

pretjerano glorificiranje Ratzingera u Njemačkoj i Wojtile u Poljskoj...???
I mi smo glorificirali Tita 50 godina zato sto je bio Hrvat , a sjetimo se Blajburga...itd.!
Bambam nemozes u jednom postu isfurati 2000 godina onako ko od sale...
Tvoj citat:
na onome sto cini gospdoin Ratzinger ili crkva u Hrvatskoj/svijetu. Za sutenje sam suvise emanzipovana osoba za klanjanje prema papi i crkvi suvise dobro poznajem bozije zapovijedi u kojoj prva zvuci:

"Nemoj imati drugih Bogova uza me."
Daj mi objasni STO CINI??..Sta on ima drugih Bogova uza se??
Moralna kriza u Njemaca??!
Jednostavno mislim da su malo izgubljeni ko guske u magli u zadnjih 10-tak godina !Oni su uz globalizaciju dozivjeli i jedno veliko ujedinjenje i bojim se da ih je to jakko puno kostalo :runaway:

long foot

April 4th, 2006, 05:12 PM

Tony, zezam se u vezi komunizma, naravno da je to mrtva ideologija. Danas se samo neki opskurni likovi koji ne shvaćaju da se povijest ne može vratiti izjašnjavaju kao komunisti. Isprobali smo i nije išlo, jebiga. Idemo dalje. Ne volim glorificiranje nikoga, ni Tita ni pape. Zato mi je muka kad vidim frustrirane Poljake kako svršavaju svaki put kad se spomene Wojtila. Nemaju ništa, ali imaju papu. Nije čudno da su 99 posto Poljaka katolici. Da je Bozanić izabran za papu, broj katolika bi naglo porastao, a to je već lažna pozicija. Pravi vjernik je bio onaj tko je bio i u komunizmu i danas. Oni koji su se poslije prešaltali su lažnjaci, a svi dobro znamo koliko ih ima u Hrvatskoj. Osobno znam ljude koji su se krstili u svojoj 50 i nekoj godini, jer je to naglo postalo politički korektno, dok prije nije bilo. Eto, o tome govorim, o vanjskom faktoru koji utječe na stvaranje mase vjernika i neke religiozne atmosfere, a ne o unutarnjem osjećanju boga, koje bi trebalo biti ključni faktor u vjeri.

krzamak

April 4th, 2006, 05:50 PM

Kaj bumo od ovog foruma napravili "religijske zidne novine"!?

Pustimo religiju i politiziranje, to bi trebala biti unutarnja stvar svakog čovjeka ponaosob!

Vratimo se mi "našim" temama i interesima: Ima li tko novih fotki Zagrebtowera, Almerie?

tonycro

April 4th, 2006, 06:15 PM

Eto ga , necu vise o Papi i o sudaru svijetova kroz prizmu vjerskih osjecaja :)
:cheers:

aerodrom

April 4th, 2006, 06:54 PM

aerodrom

April 4th, 2006, 06:56 PM

aerodrom

April 4th, 2006, 07:00 PM

wht is going on with a street and city lights nad also lightning sysytem in subsrub areas?

*Cole*

April 4th, 2006, 09:01 PM

MODERNIZACIJA

Tvrtka Metronet započela projekt kojim će se potpuno umrežiti sve gradske institucije

Varaždin prvi digitalni grad

Mihovil Prpić, predsjednik uprave Metronet telekomunikacija, i varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok jučer su potpisali ugovor kojim se i formalno počeo provoditi projekt Varaždin inteligentni grad. Riječ je o projektu kojim će se optičkim kabelima povezati sve gradske institucije i tvrtke u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu.
Samo na telekomunikacijskim uslugama ostvarit će se uštede do 50 posto u usporedbi s dosadašnjima. Omogućit će se veća konkurentnost gospodarstva i unaprijediti život građana. Nakon uspostave nove digitalizirane telekomunikacijske infrastrukture, očekuje se umreživanje svih škola, potpuna informatizacija gradske uprave i arhiva u digitalnom obliku, moći će se primjenjivati telemedicina, interaktivna televizija rekao je Želimir Piberčnik, direktor regionalnog centra Metroneta u Varaždinu. Obraćajući se nazočnima, varaždinski gradonačelnik dr. Ivan Čehok napomenuo je da se projektom Varaždin inteligentni grad otvara novo poglavlje u pristupu internetu i formiranju digitalne zajednice.

Prije nekoliko godina sudjelovao sam na regionalnoj konferenciji o inteligentnim koridorima u Nagykaniszy gdje su već tada govorili o inteligentnim autocestama. Varaždin je tim projektom postao nezaobilazno odredište na toj autocesti. Dok se drugi bave ustašama i partizanima, mi ovdje stvaramo tehnologiju sutrašnjice. Tko danas za tim razvojem kasni, kasni nepovratno zaključio je Čehok.

:)

Coffee Stain

April 5th, 2006, 01:52 AM

Za Berlusconijevu potporu Hrvatskoj na putu prema EU, kojim ionako kroči i koji je otvorila upravo koalicijska vlada s Ivicom Račanom na čelu, Ivo Sanader ponudio je Istru i Dalmaciju. Nije bilo dovoljno samo da se po Sanaderovu nalogu za Hrvatsku vojsku kupe talijanski vojni kamioni nego je odlučio dati i dio Hrvatske.

Dok Sanaderovi istomišljenici fascinirano plješću profašistu Berlusconiju, nesvjesni o kakvoj je trgovini riječ, jer Italija samo ispostavlja zahtjeve koje treba odraditi hrvatska Vlada sa Sanaderom na čelu od kupovanja lojalnosti hrvatskih građana talijanskim državljanstvom do privilegija u kupovanju nekretnina netko u Hrvatskoj treba upitati s kojim pravom Ivo Sanader za podršku Berlusconiju smije nuditi Istru i Dalmaciju.

Znamo i odgovor. Jednako kao što je i austrijskom kancelaru Schüsselu nudio za RH nepovoljne sporazume dovodeći u pitanje hrvatske interese i nekretnine izjavila je jučer za Večernji list Željka Antunović, zamjenica predsjednika SDP-a.

Kaj je to..... "Ivo Sanader ponudio je Istru i Dalmaciju???" :wtf: Ne razumijem, jer je sanader mislio ozbiljno "Ponudit" pola hrvatska??? :drunk:

Berlusconini is very dengerous, this guy is worst than Al Capone

lol yup, EVERY Italian in Toronto i know that is involved or keeps up with italian politics tells me this EVERY day :cheers2:

mic of Orion

April 5th, 2006, 03:35 AM

^^
CS, I think it is April's fools,

BTW this is not, lol

OK, I just found out Croatian GDP might have reached 32€ billion in 2005, I'm not 100% cretin but some estimates put it to be over 230 billion Kuna, or 7000€ PHA per head if this be the case than Croatia has caught up with Hungary as grey economy which is also included in Hungarian GDP has not been calculated in to Croatian economic data if we include this as well than GDP is in region of 272.4 billion Kuna or 36.7€ billion at 2005 Exchange rate or PHA of about 8170€ which is the same as Hungarian or Czech Income per head and about 58% of Slovene PHA..

http://www.iskon.hr/novac/page/2006/03/31/0017006.html

bubach_hlubach

April 5th, 2006, 03:41 AM

^^ Je, istina je. Stvarno je zelio dati Dalmaciju i Istru Talijanima, Slavoniju i Baranju Madzarima, sredisnju Hrvatsku Austrijancima, a Zagreb je trebao uci u nekakvu labavu konfederaciju s bratskim Tadjikistanom, a kao alternativa se jos spominjao Pimpek Njeznicki.

:cheers:

OettingerCroat

April 5th, 2006, 03:48 AM

^^ lol bubach wow.... :rofl: that was shockingly random.

Ballota

April 5th, 2006, 02:59 PM

Ballota

April 5th, 2006, 03:06 PM

mic of Orion

April 5th, 2006, 03:31 PM

As to my knowlage Hungary has 10.200$ GDP, Czech Republic 10.400$ and Poland is at 6.300$.

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29_per_capita

Euro, Mate, Euros, 8170 Euros (€) = 10100 Euros (€)...

I've done it in € bc Croatian government no longer publishes its data in U$, this is due to economic harmonisation on statistical information gathering, all 25 members and 3 candidate countries do the same thing, has to do with some EU directive or something rather...

Coffee Stain

April 6th, 2006, 01:33 AM

CS, I think it is April's fools,

lol dam didnt quite catch that

OettingerCroat

April 6th, 2006, 02:13 AM

Euro, Mate, Euros, 8170 Euros (€) = 10100 Euros (€)...

I've done it in € bc Croatian government no longer publishes its data in U$, this is due to economic harmonisation on statistical information gathering, all 25 members and 3 candidate countries do the same thing, has to do with some EU directive or something rather...

be careful, its 4 candidate countries.

and i believe u meant USD 10100

bambam

April 6th, 2006, 10:05 AM

Daj mi objasni STO CINI??..Sta on ima drugih Bogova uza se??
Moralna kriza u Njemaca??!

S tim sam mislio da ljudi umjesto u boga vjeruju vise u papu i njegovu rijec uzimaju za boziju sto ona nije! Svaka kritika na papu se gleda kao izdaja nad citavom religijom i boga samoga. Znaci u tom obozavanje pape ljudi su sebi stvorili pokraj boga jednog zemaljskog, vidljivog boga. Znaci doslo je do te mjere da je se prekrsila prva bozija zapovijed: Nemaj drugih bogova uza mene. Pogledaj samo onu masu vjernika na trgu sv Petra.. kako stoje i cekaju da se papa pokaze na prozoru kao da ce im se sam bog prikazati a ne ljudsko bice. Nije bog postavio papu niti je papa bog nego je on izabrana osoba od sasvim normalnih ljudi kao sto smo ti i ja. Kuzis sta hocu s tim da kazem?

Neznam dali si bio kada u dijaspori na misi. Da ti se zgrozi! Umjesto sluzenje svete mise to ti je samo jeftino politicko insciniranje di se sa strahom ljudi prema bogu pokusava manipulirati mozak. Bilo to u korist jede stranke kojoj sada necu imenovati. Bilo to izjave s kojima diskrimicira osobe druge vjere ili nacionalnosti ili bilo to s opasnim izjavama koji mogu ugroziti zivot di si zdrav covijek stvarno mora misliti dali onaj gore za oltarom stvarno zna o cemu prica? Evo ti na primjer jedan biser kojeg sam pokupio prosli bozic:

"Bolest depresija ne postoji, to je izmisljenja bolest. Jer ljudi koji su depresivni su izgubili ljubav i vjeru u boga!" Svi znamo da depresija nema veze s religijom nego je to bolest koja se mora i moze lijeciti sa psihofarmikama. Onaj koji takvo nesto izjavi nista drugo ne cini nego salje ljude u siguran suicid. Kako ja znam je upravo porodica crkvi sveta onda se barata sa takvim stvarima sto vodi do propast samo da bi se ljude vezalo vise na crkvu nego im se savjetuje ono sto je tocno.

Da se razumijemo, takvo stanje nije samo kod nas rimokatolika! To je problem koji je obuhvatio nas istom mjerom kao sto je muslimane, pravoslavce pa i zidove! Fascinantno u toj prici je, da je to opcenito problem onih religija koji poticu iz istog korijena! Malte ne se dobiva osjecaj kao da su sve te navedene religije pune komplexa i upravo je to hrana ekstremnih struja u njima. To je nesto poput komplexa koji srbi imaju sa Kosovom. Povijesno je dokazano da srbi nisu pobjedili na kosovkom polju nikakvu bitku. Oni su je izgubili jer suprotiv nebi bili dio Turskog Carstva. Znaci taj dogadjaj je toliko nanio kompleksa toj naciji da je se ta bitka kroz godine preokrenula u pobjedu i s tom laz kompenzirao nedostajuce samopouzdanje. Upravo je i taj dogadjaj izvor velike mrznje prema muslimanima koji je ponovo izbio 90tih u ratovima koji su srbi vodili u Bosni i na Kosovu. Sva danjasnja zbivanja imaju znaci svoj korijen duboko u proslosti...

E sad ako se netko pita sta imaju srbi i kosovska bitka sa kompleksima katolika, zidova, pravoslavaca i muslimana? Da ne odugovlacim, odgovori ce biti jako kratki.

krscanstvo v zidovi = Sva zbivanja koja su se desila oko smrti isusova. U tadasnje vrijeme krscani su bila sekta koja je prijetila ne sema zidovima (svecanstvu i kralju Heroldu) nego su ta zbivanja oko Jehovinog Hrama prijetili i rimskom carstvu. Znaci ono sve sto znama kako je Pilat oprao svoje ruke itd.. zaboravi.. tako se to nije desavalo. Za oni koji hoceju da saznaju malo vise o tome neka si malo pogleda wikipediu itd.. Vidio sam vec par dokumentaraca, ucio na fakultetu... jako zanimljivo! Od tog dana su zidovi dozivljavali egzodus po katolickoj Europi koji je se zavrsio sa zbivanjima oko drugog svjetskog rata.

pravoslavci v muslimana, katolika = Sama rijec "prava slava" nista drugo ne znaci nego da samo pravoslavci vjeruju u pravu vjeru boziju! Samim tim se stavlja u superiornupoziciju poziciju prema krscanima. Dali je itko od vas do sada znao da je Moskva sagradjena da bi postala novi Konstantinopel (Carigrad/Istambul)? Rana koju su muslimani nanijeli pravoslavskoj crkvi u tome da su osvojili njihov vjerski centar Konstantinopel je izazvala svakakve osjecaje koje su duboko zakorijenjene. Isto tako se nije ni zaboravilo da je upravo papa i katolicka crkva sa svojim krizarskim "vojnicima" bili oni koji su napali kao prvi Konstantinopel i opljackali ga. Upravo zbog tog dogadjaja turci su imali laku igru oko toga da porobe taj grad.

muslimani v katolici = Tu se nema sta puno pricati. Potice sve oko krizarskih ratova. Koji je sa strane vatikana bio iniciran kao oslobadanje svete zemlje a u biti je se samo radilo o pljacki.

Eto, mislim da bi bilo krajnje vrijeme da se svi mi prisjetimo toga sta jesmo i to ljudska bica. Vjeru drzati privatno jer u biti je to nesto sasvim intimno bez uplecanja drugih i postovati tudje. Biti slobodni u kritiziranju vjerske vodje, popova, fratera, imane.. itd da se bace politike i vrate svom poslu... to nema veze niti sa komunistima niti sa bilo kakvim sozializmima nego sa humanizmom.

.... eto to bi bilo to... amen :cheers:

tonycro

April 6th, 2006, 11:09 AM

mic of Orion

April 6th, 2006, 11:44 AM

be careful, its 4 candidate countries.

and i believe u meant USD 10100

thanx, I meant 10100 U$...

As to candidate states,

Croatia, Turkey and Macedonia, I don't know if any other nation has received candidate status?
I must admit since my Uni days I have cared little for EU politics and have sort of rusted away when it comes to EU issues, I read sometimes on the latest developments with in EU, I am particularly interested in freedom of speech, freedom of information, and privacy laws and legislation with in EU, and I have been following this primarily bc of my rather liberal attitudes. As to general EU directives and Agreements, EU to me is way over bureaucratic and corrupt, I'm all for EU integrations don't get me wrong, but I'm also for plural and free decision making process with in EU, otherwise what would be the point..

long foot

April 6th, 2006, 02:55 PM

Bambam, iznio si par zanimljivih teza, ali budući da se uglavnom slažem s tobom, neću raspravljati dalje, osim toga moram se obrijati ;)

P.S. Da nisi čitao "Svetu krv sveti gral"?

OettingerCroat

April 6th, 2006, 07:26 PM

^^mic u pravu si, moja greska. zapravo ima pet. Hrvatska, Makedonija, Rumunjska, Bugarska, i Turska. ali ja mislim da si ti htio reci da su Rumunjska i Bugarska vec "acceding countries," pa ih nisi listao ;)

:cheers2:

bubach_hlubach

April 7th, 2006, 12:26 AM

OK, I just found out Croatian GDP might have reached 32€ billion in 2005, I'm not 100% cretin but some estimates put it to be over 230 billion Kuna, or 7000€ PHA per head if this be the case than Croatia has caught up with Hungary as grey economy which is also included in Hungarian GDP has not been calculated in to Croatian economic data if we include this as well than GDP is in region of 272.4 billion Kuna or 36.7€ billion at 2005 Exchange rate or PHA of about 8170€ which is the same as Hungarian or Czech Income per head and about 58% of Slovene PHA..

http://www.iskon.hr/novac/page/2006/03/31/0017006.html

My speciality ;) :D

Now lets start from 2004 when the Croatian GDP (nominal) was 6.450 EUR or 7.700 US dollars per head (regarding 2004's exchange rate).
If Croatia had adopted the Maastricht criteria in 2004 and added additional values into its GDP, Croatia's GDP would've been around $9.150 per head, and
Croatia still wouldn't have reached Czech Rep. or Hungary in terms of GDP.

Speaking of 2005, our GDP was 7.000 EUR or $8.450 (also regarding 2005's exchange rate), and by the Maastricht criteria and stuff, i agree it would be around $10.100. But you can't compare our figures from 2005 to Czech's figures from 2004 ;) Because their GDP values have also risen in the meantime, don't know how much, but you may wanna find out and compare their 2005 GDPs to ours with everything included of course :)

p.s i have some feeling our nominal GDP is gonna surpass our PPP value pretty soon - the PPP value according to CIA's kitchen of course :D

:cheers:

bubach_hlubach

April 7th, 2006, 01:44 AM

S tim sam mislio da ljudi umjesto u boga vjeruju vise u papu i njegovu rijec uzimaju za boziju sto ona nije! Svaka kritika na papu se gleda kao izdaja nad citavom religijom i boga samoga. Znaci u tom obozavanje pape ljudi su sebi stvorili pokraj boga jednog zemaljskog, vidljivog boga. Znaci doslo je do te mjere da je se prekrsila prva bozija zapovijed: Nemaj drugih bogova uza mene. Pogledaj samo onu masu vjernika na trgu sv Petra.. kako stoje i cekaju da se papa pokaze na prozoru kao da ce im se sam bog prikazati a ne ljudsko bice. Nije bog postavio papu niti je papa bog nego je on izabrana osoba od sasvim normalnih ljudi kao sto smo ti i ja. Kuzis sta hocu s tim da kazem?

Istina, Papu odabiru ljudi od krvi i mesa stvoreni na bozju sliku i priliku, kao ti i ja uostalom ;)
Nego, znas li ti uopce kaj Papa predstavlja, i otkud prvi Papa dolazi, i koja mu je namijena, te tko mu je tu namjenu dodjelio? ;)

Neznam dali si bio kada u dijaspori na misi. Da ti se zgrozi! Umjesto sluzenje svete mise to ti je samo jeftino politicko insciniranje di se sa strahom ljudi prema bogu pokusava manipulirati mozak. Bilo to u korist jede stranke kojoj sada necu imenovati. Bilo to izjave s kojima diskrimicira osobe druge vjere ili nacionalnosti ili bilo to s opasnim izjavama koji mogu ugroziti zivot di si zdrav covijek stvarno mora misliti dali onaj gore za oltarom stvarno zna o cemu prica?

Bio sam ja nekoliko puta, i nisam nikada dozivio nista slicno.

No, ako je to stvarno istina ovo sto govoris da se misa, ili nazovimo ju pseudo misom u ovom slucaju, svodi na politiku koja izaziva mrznju i netoleranciju prema ostalim nacijama ili vjerama, onda je to protiv religijskih nacela, jer krscanska religija ne propagira takve stvari, vec im se u samom korijenu - postulatu protivi.

Evo ti na primjer jedan biser kojeg sam pokupio prosli bozic:

"Bolest depresija ne postoji, to je izmisljenja bolest. Jer ljudi koji su depresivni su izgubili ljubav i vjeru u boga!" Svi znamo da depresija nema veze s religijom nego je to bolest koja se mora i moze lijeciti sa psihofarmikama.

Tko je to "SVI (znamo)". Koliko ti to ljudi predstavljas na ovom forumu? :D ;)

Bambam, moral je daleko najugrozenija supstanca jednog drustva. S padom morala dolaze sve moguce bolesti, necu ici u neke preduboke analize, vec su samo povrsno spomenuti samo neke od bolesti drustva socijalnog tijela - otkad je covjecanstva pa sve do danas, a to su - pohlepa, mrznja, posesivnost, ljubomora i ostale varijacije na temu - u biti sve su u bliskoj srodnosti, savrseno se ispreplicu i nadopunjavaju jedna na drugu. Dok depresija je najcescim dijelom samo posljedica ovih gore navedenih simptoma.

Da skratim pricu, mnogo ljudi je bas vjerom u Boga dobilo na samopouzdanju i vjeri koje ih je preko duhovnog preobrazaja izlijecilo od depresije. Ovdje mislim na prave vjernike, a ne na one koje nose kriz oko vrata kao ukras i hvale se da su vjernici, jer kao takvi jos uvijek nisu izlijeceni jer i dalje pate od sindroma laznog predstavljanja, odnosno nezadovoljni su onim kaj jesu. A bas takvi rade protiv crkve i opcenito protiv religije, bilo svijesno ili nesvijesno. S druge strane, umjesto crkve, mogli su naci nekakav drugi drustveno-moralni paravan. (hint hint)

E sad, ti koji kategoricki tvrdis da se depra moze izlijeciti samo lijekovima i nikako drugacije, si u biti isti kao i onaj "fanatik" cija ti se izjava nije svidjela. Jedno i drugo vode u ekstremizam. Znaci u neku ruku sa svojim krutim stavom vec narusavas temelje covjekove intimne slobode uskracujuci njegov prirodni odabir sredstva izljecenja od depre (primjer), a sto je najsmijesnije obojica ste u samom startu (ovdje) vec prekrsili bit krscanskog vjerovanja. ;)

Inace, svatko ima svoj izbor, koliko se sjecam to stoji i u Bibliji. (hint)

p.s. primjera radi, eno ti Medjugorje u BiH, pa vidi koliki su se izljecili ne samo od depresije, vec i od najgorih vrsti raka.

Da se razumijemo, takvo stanje nije samo kod nas rimokatolika!

Opet mnozina? :nono: :D

Svatko ima svoj put. Niti se ti mozes svercati preko mojih ledja, niti ja preko tvojih ;)

Inace, svidja mi se tvoj idealisticki pragmatizam. Lijepo zamisljeno, ali tesko ostvarivo - previse "ljudi", a premalo "covjeka"...bilo "vjernika" ili "idealista humanista"

:cheers:

mic of Orion

April 7th, 2006, 03:49 AM

My speciality ;) :D

Now lets start from 2004 when the Croatian GDP (nominal) was 6.450 EUR or 7.700 US dollars per head (regarding 2004's exchange rate).
If Croatia had adopted the Maastricht criteria in 2004 and added additional values into its GDP, Croatia's GDP would've been around $9.150 per head, and
Croatia still wouldn't have reached Czech Rep. or Hungary in terms of GDP.

Speaking of 2005, our GDP was 7.000 EUR or $8.450 (also regarding 2005's exchange rate), and by the Maastricht criteria and stuff, i agree it would be around $10.100. But you can't compare our figures from 2005 to Czech's figures from 2004 ;) Because their GDP values have also risen in the meantime, don't know how much, but you may wanna find out and compare their 2005 GDPs to ours with everything included of course :)

p.s i have some feeling our nominal GDP is gonna surpass our PPP value pretty soon - the PPP value according to CIA's kitchen of course :D

:cheers:

I agree Czech GDP for 2005 should be in region of 10800 - 11200 U$, Hungarian about 10 300- 10 500 U$,
but looking in retrospect, Croatian GDP has caught up with Czech and Hungarian GDP, in 2006 Croatian economy is excepted (latest data I got GDP for 2005 - 230.8 Billion Kuna) should hit 250 billion Kuna, if this was to happened and most likely is to happened than including grey economy Croatian GDP would be hitting around 285-300 billion Kuna GDP in Euro this is about 39-41€ billion, giving average income per head in region of 9300€ or about 11 580 U$...

As to PPP, use mine estimates, they are based on Living standard and EU has come with same conclusions, well add 500 € more to mine and there you have EU assessments of Croatian PPP...

bubach_hlubach

April 7th, 2006, 07:36 AM

As to PPP, use mine estimates, they are based on Living standard and EU has come with same conclusions, well add 500 € more to mine and there you have EU assessments of Croatian PPP...

I am not using anybody's PPP figures anymore. :D

In our media there were informations from Zagreb Economy university that our PPP in 2002 was 10.000 EUR, while CIA states it was 11.200 USD in 2005. I mean, every source offers a drasticaly different picture. So i am gonna wait until our chamber of economy finally publishes the exact PPP figures set to the EU standards. Until then i don't believe a thing.

:cheers:

mic of Orion

April 7th, 2006, 01:49 PM

I am not using anybody's PPP figures anymore. :D

In our media there were informations from Zagreb Economy university that our PPP in 2002 was 10.000 EUR, while CIA states it was 11.200 USD in 2005. I mean, every source offers a drasticaly different picture. So i am gonna wait until our chamber of economy finally publishes the exact PPP figures set to the EU standards. Until then i don't believe a thing.

:cheers:

lol, I can understand how you feel, well PPP is easy to calculate as long you know average price of top 200 products and services, you can compare the prices to average price of same products in USA, Germany, France or UK. You should get quite good indication how well Croatian living standard is doing, I came with formula to calculate Croatian PPP rate, I only need to input few info about current pay increases and inflation rate, and bob's your uncle, my Current estimate puts Croatian PPP at 14700 U$, well this an estimate for 2006, for 2005 my estimate was 13400 U$, although my estimate as I said was around 500€ under EU estimate which puts it at 14200 U$. In 2008 I estimate Croatian PPP should be in region of 17500 U$ or about 58% of EU average...

EU estimates Croatian PPP rate to be 48% of top 15EU Members, or about 14200 U$, for 2006 there is no data, but it should not change dramatically I presume 50% of EU 15...

Singidunum

April 7th, 2006, 07:56 PM

Da li neko zna u kojoj meri je izgradjena crkva hrvatskih mucenika na Udbini?
http://www.arhitektura.info/ARHIT/prilozi/06/Udbina/print4.jpg

AstroBoy

April 8th, 2006, 04:22 AM

Croatian President Mesic recently visited South Korea in an effort to expand economic ties between the two countries. A number of projects are under strong consideration from the South Koreans. Firstly, the Port of Rijeka, once construction on its expansion is completed will allow the Koreans faster shipment of their goods into Europe. Rijeka being the most direct port for many Asian countries into Europe.

Secondly there were major talks with Korean corporations such as Samsung opening productions plants in Croatia for products such as Plasma TVs, Daewoo opening up the possibilty of car assembly plants in Croatia for the European market. SK Telekom production of telecommunication products, in addition to Korean shipbuilders entering the Croatian market as both countries have a strong tradition in ship building.

Croatia is proving ripe for greenfield investments on the eve of its looming entry into the EU. The South Koreans amongst many are looking to invest in Croatia. :)

Samsung u Hrvatskoj želi proizvoditi plazma TV kakav je dobio Mesić
Predsjednik Mesić u Koreji je čelnike Samsunga i SK Telecoma pozvao na ulaganje u hrvatsko gospodarstvo

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/07/samsung_v.jpg

SUWON, BOONDANG - Predsjednik Republike Stjepan Mesić bio je u petak, tijekom posjeta Južnoj Koreji, u dvije vodeće korejske telekomunikacijske i elektroničke tvrtke, Samsungu i SK Telecomu, te ih pozvao da ulažu u hrvatsko gospodarstvo.

Vodeći ljudi tih tvrtki zanimali su se za geografski položaj Hrvatske i mogućnosti da svoje poslovanje, uključujući i proizvodnju, ostvare na hrvatskom tržištu.

Samsung, snažna multinacionalna kompanija osnovana 1969. koja zapošljava 128.000 radnika, već je prisutna u Hrvatskoj. Poklonivši predsjedniku Mesiću plazma televizor, direktor digitalnih medija Samsunga Che Dzi Song najavio je da će razmotriti mogućnost da proizvodnju upravo te vrste televizora premjeste u Hrvatsku.

Sličan interes pokazali su i vodeći menadžeri tvrtke SK Telecom, svjetski poznate telekomunikacijske kompanije, koja djeluje na globalnom tržištu, a poznate po inovativnim rješenjima u suvremenim telekomunikacijama.

Hrvatski se predsjednik sastao s čelnicima brodogradilišta Daewoo, u čijem su sastavu po veličini drugo i treće brodogradilište svijeta. Prema Mesićevim riječima, ta će tvrtka u Hrvatsku poslati tim stručnjaka koji će ispitati mogućnosti ulaganja i druge oblike suradnje s hrvatskom brodograđevnom industrijom.

Čelnike Daewooa zanimaju proizvodnja i remont brodova u Hrvatskoj, koja bi, prema njihovu mišljenju, trebala specijalizirati svoja brodogradilišta za gradnju posebnih vrsta plovila.

Dio koncerna Daewoo je automobilska industrija, pa se spominjala i mogućnost proizvodnje dijelova za automobile te marke u Hrvatskoj. (Hina)

AstroBoy

April 8th, 2006, 04:57 AM

Croatia with over EUR billion worth investments in 2005

Zagreb, 08:08

Direct foreign investments in Croatia in 2005 totaled 1.237 billion euro, which marks an increase of 334 million euro compared with 2004.

According to the data released by the National Bank of Croatia, Austria tops the list of largest foreign investors, followed by Hungary.

Overall influx of direct foreign investments in Croatia in the 1993-2005 period totaled 11.3 billion euro.

Most of the foreign capital has been invested in the financial sector, and telecommunication, pharmaceutical and oil trade sectors were also in the focus of foreign investors' interest.

The investment operations undertook by Croatian companies abroad reached 142.7 million euro, which is 50% less comparing the previous year. Overall Croatian investments abroad since 1993 amounted to 1.65 billion euro. /end

AstroBoy

April 8th, 2006, 04:58 AM

Retail Chain Konzum Triples Revenues to Kn 129,4m

13:22 - 06 April 2006 - The largest Croatian retail chain posted last year Kn 129,4 million in net revenues, according to the company's financial report, which is up by three times on net revenues than a year before, which totalled Kn 42,9 million, Croatia Today reports.

Total company's revenues increased by Kn 1 billion, or by 13,4% to Kn 8,52 billion, while expenses at the same time increase by 12% to Kn 8,35 billion.

Konzum also reported increased domestic sales of 14,3% to Kn 7,87 billion, while foreign sales reduced by Kn 7,5 million to Kn 42,6 million in total.

The Company's financial expenses decreased last year from Kn 81,9 million in 2004 to Kn 74,4 million last year.

Pre-tax revenues amounted to Kn 167,2 million. A year before, pre-tax revenues were lower by as much as Kn 113,3 million.

Konzum Management said in a statement that retail sale revenues increased in 2005 by 16%, while wholesale revenues increased by 10% compared to 2004.

Last year, Konzum reported 68% of revenues from retail sale, while the rest was achieved in wholesale.

Source: Croatia Today.

bubach_hlubach

April 10th, 2006, 05:13 AM

Besplatno korištenje javnih govornih usluga i Interneta

ZAGREB - Tvrtka Metronet, u suradnji s lokalnim partnerima Magic telekomom i Gradom Varaždinom, izgradit će u Varaždinu prvi optički grad koji će omogućiti besplatno korištenje javnih govornih usluga i Interneta.

Metronet je utemeljen 2005. godine u Zagrebu uz investicije devet vodećih hrvatskih tvrtki, ulagača u Quaestus fond. Tvrtka je u manje od godinu dana u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu izgradila više od 500 kilometara optičke mreže temeljene na IP tehnologiji, s namjerom širenja na cijelu Hrvatsku.
Komunikacijska rješenja Metroneta namijenjena su poslovnim korisnicima koji u svome djelovanju trebaju različite vrste integriranih komunikacijskih i IT rješenja.

Metronet nudi MetroBusiness uslugu, kod koje Metronet preuzima ulogu kućne centrale kao i brigu o svim glasovnim servisima te pruža stalni pristup Internetu, brzinama 2,5 ili 10 Mb/s, i to po najpovoljnijim cijenama na tržištu. MetroOffice usluga predstavlja cjelokupno rješenje za glasovne usluge i pristup Internetu, a namijenjena je manjim tvrtkama do 24 korisnika. MetroVoice usluga omogućuje spajanje kućne centrale na Metronet glasovnu mrežu, uz što se ostvaruje mogućnost korištenja Metronet glasovnih tarifa, koje su najpovoljnije na tržištu.

MetroVPN usluga predstavlja suvremen i učinkovit način razmjene podataka između poslovnih lokacija. MetroInternet usluga pruža ultra-brzi pristup Internetu, zadovoljavajući sve potrebe za pouzdanom poslovnom komunikacijom i proširenjem poslovanja.

MetroFastData je moderna zamjena za tradicionalne iznajmljene vodove, a pruža velike brzine prijenosa podataka (od 2Mb/s do 10Gb/s).
Inače, za potrebe Varaždina, bit će izgrađena VPN mreža koja će umrežiti sve navedene institucije, a omogućit će besplatno korištenje usluga javne govorne usluge, prijenosa podataka i Interneta između navedenih lokacija.

Time će porasti kvaliteta i konkurentnost gospodarstva, uz smanjenje troškova Grada za oko 40 posto, a krajnji cilj je stvaranje uvjeta za poboljšanje kvalitete života građana. [M. P.] :)

:cheers:

bubach_hlubach

April 10th, 2006, 05:28 AM

EU: Hrvatska ne ispunjava obveze oko kupnje nekretnina za strance

Na sutrašnjem sastanku vijeća o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU, koji se na nivou ministara vanjskih poslova održava u Luksemburgu, Hrvatska će dobiti pohvale za ispunjavanje većine odredbi tog sporazuma, ali i kritike za neispunjavanje nekih obveza, i to iz područja koja su osjetljiva u hrvatskoj javnosti, kao što su nekretnine i državne potpore u brodogradnji i željezarama.

To stoji u nacrtu pozicije EU čije je dijelove Jutarnji list jučer objavio. Kako su sastanci vijeća o SSP-u i predviđeni za analizu stanja u provedbi tog sporazuma, sutra će u Luksemburgu ministrica Kolinda Grabar-Kitarović i njezini kolege iz država članica EU iznijeti svoje viđenje te provedbe.

Problematične subvencije

Europska Unija potvrđuje da je Hrvatska općenito ispunila svoje obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pridonijela je da dobro funkcioniraju razna zajednička tijela. No, EU kritizira Hrvatsku za neispunjavanje obveza oko kupnje nekretnina za građane EU u Hrvatskoj te upozorava i na potrebu hitnog restrukturiranja programa za željezare i brodogradnju, koji moraju biti u skladu sa SSP-om. EU podsjeća da su od stupanja na snagu privremenog sporazuma u slučaju nepostojanja takvih programa državne potpore u tom sektoru ilegalne.

Italija je još prije nekoliko tjedana uputila pismo Europskoj komisiji gdje se žali da Hrvatska diskriminira Talijane pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj

. Čini se da je upravo to pismo i bilo razlogom što će EU danas Hrvatskoj reći da ne ispunjava svoje obveze iz područja slobode kretanja kapitala.

“EU bilježi da se Hrvatska ne pridržava svojih obveza iz članka 60 SSP-a da omogući punu i brzu primjenu svojih postojećih procedura, odnosno da građani EU mogu stjecati nekretnine u Hrvatskoj”, stoji u dokumentu Europske Unije.

Zato će EU pozvati Hrvatsku da primijeni odredbe o nediskriminaciji i da ubrza proceduru za sve postojeće zahtjeve građana EU. Koliko kod je osjetljivo pitanje stjecanja nekretnina za građane EU u Hrvatskoj, i koliko god se o tome spekulira i manipulira u javnosti, od 2009. godine građani EU će pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj biti izjednačeni s pravima hrvatskih građana, i to bez obzira hoće li Hrvatska ući u EU ili ne.

EU će Hrvatsku sutra pozvati i da ukine diskriminaciju i restrikcije u trgovini i da ne diskriminira kompanije iz svih država EU ni na financijskom tržištu.

Hrvatski prigovori zbog sporosti

Sutra se očekuju i razgovori u daljnjem procesu pregovora o članstvu Hrvatske u EU. Europska Unija pozdravlja pripremljenost Hrvatske za proces screeninga i naglašava da ovaj proces teče po planu. No, Hrvatska je jasno dala do znanja da nije zadovoljna dinamikom procesa. To je rekao čak i premijer Sanader tijekom svojeg posljednjeg boravka u Bruxellesu. Hrvatska smatra da se njezin slučaj u pregovorima komplicira zbog Turske te očekuje da se ovi slučajevi odvoje.

Austrijski diplomat EU je rekao da “hrvatski prigovori o sporosti u ovom trenutku još nisu opravdani”, ali je priznao da je proces očigledno “kompliciraniji nego što se mislilo”.

Očekuje se da će hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović iskoristiti sastanak vijeća o SSP-u za ponavljanje hrvatske želje i ambicije da se proces pregovora o članstvu odvija brže. Na sastanku će biti riječi i o situaciji u regiji, pregovorima o statusu Kosova i situaciji u Crnoj Gori. EU je zadovoljan hrvatskim doprinosom stabilizaciji u regiji te očekuje da će Hrvatska i dalje svoje stavove po tim pitanjima prilagoditi stavovima Europske Unije.

:cheers:

aerodrom

April 10th, 2006, 07:31 PM

bubach chlubach, hvala za nove, ili bolje reci, obnovljenje informacije o kupovanju nekretnina za (nas ) strance :)

bubach_hlubach

April 11th, 2006, 04:24 AM

Podravki priznanje "Superbrand Slovačka"
10.4.2006.

Nakon priznanja "Superbrand" u Poljskoj, Mađarskoj i Rusiji, Podravka je to priznanje dobila i na tržištu Slovačke, objavili su iz te kompanije.

Za razliku od dosadašnjih, kada je bila nagrađena za marku Vegeta, ovaj put nagrađena je marka Podravka, a riječ je o istom proizvodu dodatka jelima, no pod imenom Podravka.

Ova je nagrada, kako su pojasnili u kompaniji, dobivena od vodećih slovačkih eksperata za robne marke, koji su Podravku rangirali u sam vrh konkurencije od 1.200 robnih marki na tržištu Slovačke.

Prema Podravkinoj organizacijskoj strukturi, tržište Slovačke spada, zajedno s Poljskom i Češkom, u Sektor Centralne Europe, koji je u 2005. godini ostvario ukupni prihod od prodaje u iznosu od 470 milijuna kuna, što čini oko 14 posto u ukupnom prihodu od prodaje Grupe Podravka.

:cheers:

SinCity

April 11th, 2006, 04:56 AM

Jadran Films, after many years in the doldrums is making a gradual comeback. Recently it went into partnership with a Hollywood firm that will co-produce films in a newly built studio in Zagreb.

Now after its Hollywood deal, comes the new Bollywood deal. ;)

Many people know that India produces the largest amount of movies anywhere in the world (1000 productions each year :eek: ). Jadram films is in talks to help co-produce a number of these films in Zagreb :) .....

POVRATAK KOPRODUKCIJA Na inicijativu našeg veleposlanika u Indiji i 'gazde' Jadran-filma indijska 'tvornica filmova' stiže i u Lijepi našu
Debeljuh i Grubišić dovode Bollywood u Hrvatsku!

Autor EMINA BASARA

http://www.vecernji-list.hr/system/galleries/pics/060410/sce-bolli-txt.jpg

ZAGREB - Bollywood bi uskoro mogao doći u Hrvatsku i dio svojih filmova početi snimati i u našoj zemlji! pohvalio se u subotu na promociji video CD-a "Croatia Calling" hrvatski veleposlanik u Indiji Dino Debeljuh. Debeljuh, koji je Hrvatsku proglasio "jeftinijom Švicarskom", pozvao je indijske filmaše da se na licu mjesta uvjere kako je Hrvatska raj na zemlji u kojem će profitirati ne samo zbog prirodnih ljepota, nego i zbog znatno nižih troškova snimanja.
Debeljuh je već obavio i neke konkretne razgovore - citirao je tako bollywoodskog veterana, redatelja i producenta Deva Ananda, koji je kazao kako "postoji velika mogućnost da Indijci počnu snimati na najljepšim hrvatskim lokacijama".

Za snimanje u Hrvatskoj navodno su zainteresirani i producentska kuća Mukta Arts Subhasha Ghaija te Vinod Chopra Productions, koji razmišljaju o tome da kod nas snime dio nastavka filma "Munnabhai MBBS". Dobre vijesti koje su stigle iz Indije prokomentirao nam je Vinko Grubišić, predsjednik uprave Jadran-filma, koji se i sam angažirao na dovođenju indijskih filmaša u Hrvatsku:

Ne mogu ništa konkretno reći dok ne provjerim s našim Indijcima u Bollywoodu. Tamo se snimi više od 1000 filmova godišnje i često neke dijelove snimaju u Europi, koja je omiljeno odredište romantičnih putovanja njihovih filmskih zaljubljenih parova. Od toga gotovo 90 posto snimi se u Švicarskoj i Engleskoj.

I mi preko našeg partnera u Indiji, gospodina Ramesha, već dulje vrijeme radimo na tome da se dio snima i u Hrvatskoj, i negdje smo pred realizacijom, tako da je svaka inicijativa, a naročito ova našeg ambasadora, za svaku pohvalu. To nam može samo pomoći i to je pravi način na koji naša veleposlanstva trebaju djelovati.

Ipak je indijska kinematografija kvantitativno jača i od američke kaže Grubišić.

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/scena/523913/index.do

bubach_hlubach

April 11th, 2006, 08:56 PM

Agrokor i adriatica.net grupa dogovorile dugoročnu poslovnu suradnju
11.4.2006.

Agrokor, najveći hrvatski poslovni sustav, i adriatica.net grupa, grupa turističkih agencija, potpisali su danas sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji koji će omogućiti povezivanja najpoznatije domaće robne marke s nacionalnim hotelskim kućama i ostalim pružateljima hotelsko-turističkih usluga, partnerima adriatica.net-a.

Sporazum je još jedan dokaz snažnog okretanja Agrokora suradnji s turističkom industrijom u kojoj leže ogromni potencijali za rast hrvatskog gospodarstva, kao i rast Agrokora, istaknula je izvršna potpredsjednica za strategijske poslove Agrokora Ljerka Puljić.

U Agrokoru procjenjuju da će u opskrbi hotelskih kuća ove godine ostvariti oko 500 milijuna kuna prihoda, a Puljić ističe kako se u tom segmentu iz godine u godinu bilježi snažan rast.

Agrokor trenutno ima dogovorenu suradnju u opskrbi niza velikih hotelskih kuća kao što su Riviera Poreč, Sunčani Hvar, Solaris itd., a adriatica.net grupa ima ugovorenu suradnju s oko 380 hotelskih kuća u Hrvatskoj, od kojih je više od stotinu malih obiteljskih hotela, suradnju s privatnim iznajmljivačima, odnosno oko 13.000 smještajnih kapaciteta u apartmanima, sobama, oko 300-tinjak brodova, 50 jedrenjaka, a uskoro će u ponudi imati i kampove.

U ovoj godini adriatica.net grupa očekuje porast od 30 posto u prodaji hrvatskog turističkog proizvoda, odnosno očekuju da će u Hrvatsku dovesti 250 do 300 tisuća gostiju, ističe predsjednik Uprave adriatica.net grupe Marko Vojković.

Cilj je turistima u gastronomskoj ponudi pružiti autohtoni hrvatski proizvod, što je ključno za razlikovanje Hrvatske kao destinacije od njoj konkurentnih destinacija, ističu i Puljić i Vojković.

Želja je Agrokora kroz već postojeću suradnju s hotelskim kućama, kao i suradnju s partnerima adriatica.net-a ponuditi proizvode maksimalno prilagođene zahtjevima turista, regionalne brandove kao primjerice beljski kulen, istarski sir, istarsko vino i itd.

Uz to Agrokor je ostvario veliki iskorak i u ponudi svježeg mesa, a tu su već poznati Agrokorovi brandovi kao npr. Jamnica i sl.

:cheers:

tonycro

April 11th, 2006, 10:21 PM

Svaka cast! Godine su trebale proci da bi netko umrezio usluge s proizvodnjom u turizmu! :master: Valjda ce sad biti vise love za slavonske seljake ,a ne sugave export-import veleprodaje svakakvog smeca uvoznog :bash:

bubach_hlubach

April 13th, 2006, 04:18 AM

TRGOVINA Preokreću se potrošački trendovi u regiji: lani se udvostručila vrijednost PDV-a vraćenog stranim kupcima, koji su nam u šopingu ostavili 300 milijuna kuna

Srbi, Mađari i Slovenci kod nas u kupnji

Hrvati više ne idu masovno u kupnju u susjedne države, a nakon što je Hrvatska širom otvorila vrata stranim trgovačkim centrima, potrošački trendovi u regiji polako se okreću u korist Hrvatske. Austrija, Mađarska i Slovenija prestale su biti potrošačka meka za Hrvate, štoviše građani tih država sve češće dolaze kod nas u kupnju.

Potvrđuju to podaci Porezne uprave Ministarstva financija koji pokazuju da se posljednjih pet godina udvostručila visina povrata PDV-a što ga država isplaćuje strancima. Lani su stranci iz državnog proračuna povukli oko 30 milijuna kuna PDV-a, što je dvostruko više nego 2000. godine, kad je povrat iznosio 14,9 milijuna kuna.

Slovenci u Zagrebu
Trgovačke kuće također potvrđuju pojačano zanimanje stranih kupaca. Dragutin Mamić, savjetnik uprave Mercatonea, tvrdi da su u prva dva mjeseca ove godine u osječkoj robnoj kući registrirali 1240 povrata PDV-a, što je dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Veći broj stranih kupaca zabilježen je i u Zagrebu, pogotovo u razdoblju kad su u Sloveniji prodavaonice nedjeljom bile zatvorene.

U Slavoniji sve više kupuju Mađari i Srbi, i to tehničku robu i opremu za kućanstvo, koji su kod nas povoljniji, dok Slovence u Zagreb dovodi jeftinija sportska odjeća i bolji izbor obuće kaže Mamić
Procjenjuje se da su prošle godine stranci u kupnji ostavili oko 300 milijuna kuna, ne računajući potrošnju koja je vezana uz turizam. No to je i dalje puno manje nego što Hrvati potroše u inozemstvu: procjenjuje se da hrvatski građani još uvijek preko granice odnose dvije do tri milijarde kuna godišnje.

Kako je naš mjesečni promet u trgovini na malo oko deset milijardi kuna, proizlazi da vrijednost godišnjeg šopinga ne premašuje trećinu mjesečnog prometa kod kuće. Ne kupuju se u inozemstvu hrana i špeceraj kao nekad, nego odjeća, namještaj ili lijekovi koji nisu na recept. Posljednja analiza Hrvatske narodne banke iz 1999. godine pokazivala je da je vrijednost godišnje kupnje u inozemstvu bila oko 1,2 milijarde dolara, ali Dragutin Mamić smatra da se u prtljažnicima krilo trostruko više neocarinjene robe. Da nije tako, kaže, na tržištu ne bi opstali brojni trgovački centri koji su otvoreni proteklih šest-sedam godina.

Globalno refundiranje
Ti su centri povukli potrošnju koja se odvijala preko granice ističe Mamić, koji vjeruje da će Hrvatska biti sve zanimljivije tržište za građane susjednih država.

Stranci kod nas mogu ostvariti povrat za pojedinačni iznos veći od 500 kuna mjesečno. Povrat mogu dobiti pojedinačno, ali i preko posredničkih društava.

Hrvatske su pošte uključene u sustav Global Refund, a glasnogovornik tvrtke napominje da imaju sve više korisnika koji se koriste tom uslugom, kako Hrvata tako i stranaca. Plaćeni se porez može povući u sto poštanskih ureda u Hrvatskoj.

:cheers:

SinCity

April 13th, 2006, 04:24 AM

^^ Very good to see all of our neighbours spending their money in Croatia. :D

Thats why there is nothing wrong with opening up new shopping centre after centre, in particular in Zagreb. By doing this, you are creating a form of tourism, ie - the shopping tourist from nearby countries.

Croatia with its perfect location will easily become a shopping mecca where people will come all year round to purchase from a wide range of goods. Bigger competion will also lead to better pricing for all consumers. A major drawcard.

It will make for cheaper goods to locals, more jobs and another reason for people to visit Croatia.

bubach_hlubach

April 13th, 2006, 04:33 AM

^^ So much about Croatia being an expensive country ;) :D

:cheers:

bubach_hlubach

April 13th, 2006, 04:34 AM

Pokrenut najsuvremeniji reciklažni pogon u Europi

ZAGREB - U industrijskoj zoni Jankomir u srijedu je pokrenut novi pogon za reciklažu metalnih ostataka i otpada tvrtke C.I.O.S., vrijedan 230 milijuna kuna.

Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, istaknuo je da će novi pogon doprinijeti ljepoti Hrvatske te gospodarskom zamahu države. »Nadam se da će ovaj projekt, koji će riješiti sav metalni otpad u Hrvatskoj, pridonijeti da sav reciklirani metal završi u hrvatskim željezarama«, rekao je Vukelić. Dodao je kako je taj projekt dokaz da Njemačka gleda Hrvatsku kao zemlju pogodnu za ulaganje.

Naime, novi pogon C.I.O.S.-a rezultat je suradnje direktora i suvlasnika tvrtke Petra Pripuza i njemačkog suvlasnika Ulricha Berndta Scholza. Njemački suvlasnik istaknuo je da se radi o najsuvremenijem pogonu za reciklažu metalnog otpada u Europi. [Relja Dušek]

:cheers:

aerodrom

April 13th, 2006, 07:06 PM

^^ So much about Croatia being an expensive country ;) :D

:cheers:
well, no wonder why, in Serbia, devalavation , inflation is dissaster
Hnagaira nad Slovenia are in EU

Croatia is so far the best place for shoping, until become a memeber of EU, than the econimcal situation will changed , like it does happnes to all memeber of EU, until than, enjoy the neighbours shoppers :)

Recycling plant is a such great and smart invesmemnt , neccesary too :)

OettingerCroat

April 13th, 2006, 07:15 PM

dobra vijest uvezi pogona za reciklažu

krzamak

April 13th, 2006, 08:08 PM

Novac

Pozitivan trend gospodarskog rasta
Piše: V. Vresnik
--------------------------------------------------------------------------------

ZAGREB - Većina makroekonomskih pokazatelja iz prva tri mjeseca ove godine pokazuje da je nastavljen pozitivan trend iz 2005., koja je završila s neočekivano visokom stopom gospodarskog rasta, rekla je jučer, predstavljajući najsvježiju statistiku, direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jasna Belošević Matić.

U prva dva mjeseca ove godine, rast ukupne industrijske proizvodnje od 6,6 posto (lani 2 posto) rezultat je rasta proizvodnje unutar dvije trećine grana industrije.

Godišnja je razina inflacije od 3,6 posto u veljači bila nešto niža nego prethodnog mjeseca, uslijed visoke baze iz prošle godine.

U veljači je broj zaposlenih porastao za 21.246 osoba, dok je broj nezaposlenih smanjen za 16.556 osoba. Time se već sedmi mjesec uzastopce bilježi pad nezaposlenosti i četvrti mjesec zaredom porast zaposlenosti.

krzamak

April 13th, 2006, 08:14 PM

Na meti HT-a telekomi u Srbiji, Sloveniji i BiH
Objavljeno prije 9 sati

http://img140.imageshack.us/img140/9449/telekomdeutschev4ah.jpg (http://imageshack.us)

T-HT JE službeno potvrdio da preuzima Iskon Internet, a prema neslužbenim informacijama, već je kupio stratešku udio u tvrtki. Po svemu sudeći, najstariji T-HT-ov konkurent prvi je u nizu na listi želja telekoma u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma. Spekulira se kako su na meti HT-a svi telekomi u Srbiji, Sloveniji i BiH, koji će ići u privatizaciju ili na prodaju.

U HT-u su potvrdili preuzimanje Iskon Interneta koje bi se trebalo okončati za otprilike mjesec dana. Nakon transakcije Iskon će zadržati samostalnost, a najveća domaća telekom kompanija omogućit će mu daljnji razvoj. O financijskim detaljima u HT-u nisu željeli govoriti.

Već godinama san HT-a je postati regionalni lider unutar grupacije Deutsche Telekoma, koji bi vodio ključnu ulogu u preuzimanjima telekoma u bližim zemljama, piše Jutarnji list. Trenutno vodeći u regiji je mađarski telekom, također u većinskom vlasništvu DT-a.

HT navodno promatra sve telekome u Sloveniji, Srbiji i BiH, a najaktualniji je natječaj za Mobis, mobilnog operatera u Republici Srpskoj koji bi se trebao objaviti u vrlo kratkom roku. Za Mobis je zainteresiran i austrijski Mobilkom, pa će biti vrlo zanimljivo pratiti rasplet događanja.

HT se nada i konsolidaciji svog vlasništva koje već ima u BiH. Riječ je o 30 posto udjela u HT Mostaru te 49 posto u Eronetu, a trenutačno se razmatra mogućnost da se te dvije kompanije udruže te da se udjeli nove tvrtke podijele razmjerno procjeni vrijednosti.

U Sloveniji je na meti HT-a jedna manja tvrtka, a čeka se i početak privatizacije nacionalnog telekoma u toj zemlji te u Srbiji.

bubach_hlubach

April 14th, 2006, 04:10 AM

Svako hrvatsko kućanstvo ima 2,4 mobitela

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/13/mobiteli1-tadic-v.jpg

Prema rezultatima istraživanja Agencije za istraživanje tržišta GfK, čak 98 posto hrvatskih kućanstava ubraja mobitel u obvezne uređaje. Čak 66 posto ispitanika spava s uključenim uređajem

ZAGREB - Za razliku od prvih mobilnih telefona koji su prije petnaestak godina, bez obzira na tadašnji neatraktivan izgled i veličinu, bili pravi statusni simbol koji se koristio uglavnom u poslovne svrhe, mobilni telefoni danas se koriste bez obzira na materijalni status, pa je popularni “mobač” postao uobičajena igračka čak i djeci od nekoliko godina.

Potvrdili su to i rezultati najnovijeg istraživanja o korištenju mobilnih telefona koje je provela Agencija za istraživanje tržišta GfK, a prema kojima svako kućanstvo u Hrvatskoj u prosjeku posjeduje 2,4 mobitela. I dok velik broj kućanstava na raspolaganju još uvijek nema uređaje kao što su DVD ili perilica suđa, fiksni i mobilni telefoni očito se ubrajaju u obvezne aparate koje posjeduje 98 posto svih hrvatskih kućanstava. Dobra je vijest da se popravlja i prosjek računala koja, prema podacima GfK, danas posjeduje 48 posto kućanstava. :okay:

A koliko su i Hrvati postali ovisni o mobitelima, dokazuju podaci iz istraživanja prema kojima ih čak 66 posto mobitel ostavlja uključen prije spavanja, 34 posto tvrdi da bi im život bio puno kompliciraniji bez mogućnosti telefoniranja u svako vrijeme i na svakom mjestu, dok je 20 posto priznalo da im je nezamislivo funkcionirati bez mobitela.

Tri milijuna korisnika

Kada se analiziraju navike Hrvata u korištenju mobitela, čak i istraživači GfK ističu kako je za potrebe istraživanja danas teško naći osobu koja nema mobitel.

- Mobilni telefon koriste svi, a dobna granica se spušta prema mlađoj populaciji, pa velik broj djece već od sedam ili osam godina ima svoj mobitel - ističe dr. sc. Igor Matutinović, pojašnjavajući istraživanje GfK.

Uz podatke dvaju najvećih mobilnih operatera u Hrvatskoj - VIPneta i T-mobilea - prema kojima imaju oko tri milijuna korisnika, i istraživanje GfK je pokazalo da se mobilni telefoni danas koriste bez obzira na materijalni status.

Naime, mobilne telefone uz prepaid bonove moguće je kupiti i koristiti već za minimalnu i očito svima prihvatljivu cijenu. S druge strane, na tržištu su i mobilni telefoni koji dosežu cijenu od nekoliko tisuća kuna pa, naročito kada su u ograničenim šminkerskim serijama poznatih proizvođača, definitivno postaju statusni simbol. Istraživanje GfK je potvrdilo da je upravo tarifa na bonove koja se koristi proteklih nekoliko godina napravila “boom” u širenju tržišta mobilnih telefona. Prema njihovim rezultatima, početkom ove godine tek svaki peti korisnik mobitela, odnosno njih 21 posto, koristio je mjesečnu pretplatu, dok ih 79 posto razgovara koristeći prepaid bonove.

Mobitel u svakom trenutku

Dobra je vijest da se 37 posto korisnika ne javlja na pozive tijekom vožnje. Razgovarajući s mobitelom u ruci za vrijeme vožnje, zakon krši 24 posto Hrvata, dok ih 12 posto koristi handsfree ili bluetooth slušalicu. Stariji korisnici češće isključuju mobitele prije spavanja i ne uključuju budilicu.

Naime, uz 66 posto korisnika koji ostavljaju uključen mobitel prije spavanja 32 posto ih podešava budilicu, dok ih samo 25 posto želi mir pa gase mobilni telefon.

43 posto korisnika najviše razgovara s obitelji, 32 posto s prijateljima, a 19 posto s poslovnim partnerima. Stoga ne čudi niti da većina korisnika bira mobilnog operatera upravo prema tome čije usluge koriste njegovi najbliži. Prema analizi GfK, Hrvatima je kod korištenja mobitela najvažnije trajanje baterije.

Hrvati priznaju i da im je jako važno da mobitel imaju na raspolaganju u svakom trenutku tijekom dana.

Što se pak tiče samih karakteristika mobitela, važna im je veličina memorije. Nešto manje im je važno da mobitel ima ekran u boji ili pak da ima ugrađen fotoaparat.

Memorija Hrvatima najvažnija

Proizvođači mobitela proizvode sve sofisticiranije uređaje koji su zapravo skup nekoliko različitih uređaja. Hrvatima je najvažnije da mobitel ima veliku memoriju za spremanje kontakata ili primanje SMS poruka, a manje im je važno je li, primjerice, zaslon u boji ili ima li mobitel ugrađen fotoaparat.

OettingerCroat

April 14th, 2006, 05:56 AM

^^wow. 2.4 ....

a koliko ljudi ima u svakom kućanstvu? bit će isto toliko

bubach_hlubach

April 14th, 2006, 09:19 AM

^^wow. 2.4 ....

a koliko ljudi ima u svakom kućanstvu? bit će isto toliko

Ne znam stvarno. No mogu ti dati jedan primjer.

Sindikati kad racunaju potrosacku kosaricu uzimaju 4 osobe po kucanstvu, po cijoj logici prosjecno kucanstvo znaci uz dvoje roditelja ima i dvoje djece.......a istovremeno se kuka o demografskim predvidjanjima katastrofalnih razmjera zbog niskog nataliteta. Pa sad ti znaj tko je u ovoj predstavi lud :D

:cheers:

OettingerCroat

April 14th, 2006, 08:15 PM

Za Uskrs na Jadranu 50.000 turista

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/14/opatija_v.jpg

PULA - Gotovo 50 tisuća turista i brojna gradilišta ono su što naša turistička mjesta mogu očekivati za uskrsne blagdane.

Prema informacijama prikupljenim od hotelskih kuća i turističkih zajednica, duž naše obale tijekom uskrsnih blagdana boravit će između 40 i 50 tisuća turista, no njihov će konačan broj dobrim dijelom ovisiti i o vremenu. Bude li sunčano tijekom nedjelje, moglo bi biti i više vikend-gostiju.

Brojke će ovog Uskrsa biti znatno povoljnije u odnosu na lanjske uskrsne blagdane, no riječ je o teško usporedivim podacima s obzirom na znatno raniji termin lanjskog Uskrsa, ali i izuzetno loše vremenske prilike i hladno vrijeme. Ipak, konačni podaci o posjetu bit će vjerojatno čak i nešto slabiji u odnosu na Uskrs 2004. godine, uglavnom zbog brojnih zatvorenih hotela, posebice u Dalmaciji.

Dobar dio hotela koji se preuređuju poput onih u Brelima, Baškoj Vodi i Bolu svoja će vrata početi otvarati tek u svibnju, a obnova četiriju hvarskih hotela bit će dovršena najesen. Prema procjeni direktora istarske turističke zajednice Tomislava Popovića, na tom će području ovog vikenda boraviti oko 19.000 turista, uglavnom tradicionalnih gostiju iz Italije, Slovenije i Austrije.

U TZ-u Primorsko-goranske županije najavljuju oko 11 tisuća turista koji će boraviti u 73 otvorena hotel od Opatijske rivijere do Novog Vinodolskog te na otocima i u Gorskom kotaru. Samo u Opatiji za uskrsne su blagdane otvorena 23 hotela, u kojima će do ponedjeljka boraviti oko 3200 gostiju, a na Malom Lošinju očekuju ih 2700.

U zadarskim i biogradskim hotelima Uskrs će provesti oko 1300 gostiju, u Šibenskoj županiji najavljeno ih je oko 2000, a na području Splitsko-dalamatinske županije očekuju oko 10.000 turista. Prema riječima Milija Razovića, direktora TZ-a ove županije, posebno je velik porast broja gostiju iz Francuske.

Upravo na području ove županije najviše je hotela koji za Uskrs zbog obnavljanja neće moći dočekati goste. Brojni novi mali i obiteljski hoteli djelomice popunjavaju prazninu, ali nedovoljno, kaže Razović.

Hoteli u Dubrovniku popunjeni
Dubrovački Jadranski luksuzni hoteli najavili su dobru popunjenost svojih hotela za Uskrs. Hotel Kompas je u potpunosti popunjen, slično je i u hotelu Excelsior dok će u hotelu Dubrovnik Palace biti popunjeno više od tri četvrtine soba. Među gostima najviše je Španjolaca i Japanaca a iza njih slijede gosti iz Velike Britanije.

Turistima pince na dar
TZ Istarske županije tradicionalno će u subotu darovati uskršnje goste koji će u Hrvatsku ući preko istarskih graničnih prijelaza. No za razliku od prethodnih godina kada su se uz promotivne materijale dijelile pisanice ove su ih godine zbog negativnih konotacija vezanih uz ptičju gripu zamjenile male pince. Pripremljeno je tri tisuće pinci i pet tisuća primjeraka prvog broja informatora Enjoy Istra koji će biti podjeljeni tijekom sutrašnjeg dana.

OettingerCroat

April 14th, 2006, 08:19 PM

Mate Granić dovodi golfere na Hvar

http://www.slobodnadalmacija.hr/20060414/images/eu1.jpg

POSAO OD 100 MILIJUNA EURA Pismo namjere je potpisano i to je korak dalje u ambicioznom projektu čija bi ukupna investicija, ako se ostvare planovi, svakako prelazila 100 milijuna eura - kaže dr. Mate Granić, čija tvrtka Magra je konzultant britanskih investitora

Britanska investicijska tvrtka RAM Investment Group PLC, objavila je preko informativnog servisa londonske burze Dow Jones kako je napravila korak naprijed u svome nastojanju izgradnje golfskih igrališta na otoku Hvaru.
RAM je, naime, s tvrtkom Parallel Media utemeljio zajedničku kompaniju European Golf Resorts Limited te ističu da su potpisali pismo namjere o dobivanju zemljišta na otoku Hvaru.

Gradit će se i hoteli

Uz izgradnju golfskih igrališta, RAM spominje i izgradnju hotela na najsunčanijem jadranskom otoku.

Informaciju oko potpisivanja pisma namjere potvrdio nam je u četvrtak i dr. Mate Granić, nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova čija tvrtka Magra je konzultant spomenutih britanskih investitora.

Pismo namjere je potpisano i to je taj korak dalje u ambicioznom projektu čija bi ukupna investicija, ako se ostvare planovi, svakako prelazila 100 milijuna eura - prokomentirao nam je dr. Mate Granić, nagovještavajući kako bi spomenuto ulaganje "podiglo razinu ponude hvarskog turizma" te "donijelo Hvaru organizaciju Europskog kupa u golfu".

Čitava priča oko zainteresiranosti britanskih investitora krenula je preko švicarske odvjetnice hrvatskog podrijetla Nataše Murić-Maier.

Ona je pravna zastupnica britanskih investitora, a Magra je angažirana kao konzultant - pojašnjava dr. Granić. Po njemu, najbitnije je što je projekt "transparentno predstavljen i što je gradonačelnik Pjerino Bebić u sve uključio Gradsko vijeće koje je podržalo potpisivanje pisma namjere".

Ekološki principi

Sve će biti jasnije početkom lipnja kada bi britanski investitori trebali posjetiti Hvar i do kada bi trebao biti dovršen prostorni plan. Ako sve bude po planu, golfski tereni, dva hotela i određeni broj vila bili bi izgrađeni u roku od tri godine, a investitori će se obvezati da bi tada prednost pri zapošljavanju imalo domicilno stanovništvo - kaže Granić. Na upit o eventualnom negativnom utjecaju na okoliš, dr. Granić je inzistirao kako će se "strogo poštovatiekološki principi".

Investitori će dovesti arhitekte s iskustvom gradnje golfskih terena koji će dati svoje prijedloge, a nakon toga i po dovršetku prostornog plana grad Hvar i Vlada mogu raspisati natječaj za izdavanje koncesije - zaključio je dr. Mate Granić.

OettingerCroat

April 15th, 2006, 08:33 AM

NP Brijuni: U povijesno golf-igralište uložit će se 200 tisuća kuna
Umjesto devet rupa, nakon rekonstrukcije golf-igrališta koja će prema najavama biti završena krajem travnja, imat će 18 rupa

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/11/golf_v.jpg

BRIJUNI - Na Brijunima je u tijeku projekt rekonstrukcije povijesnoga golf-igrališta iz 1922. godine s postojećih 9 na 18 rupa u koji Javna ustanova Nacionalni park Brijuni ulaže 200 tisuća kuna.

Tom rekonstrukcijom i dosad jedinstveno golf-igralište, na kojem se moglo igrati cijele godine, ovako obnovljeno zadovoljit će i one najzahtjevnije igrače.

Golf-igralište sagradio je 1922. godine tadašnji vlasnik Paul Kupelwieser, a prvi turnir odigran je već godinu poslije. Tada je to bio prvi golf-resort (igralište vezano uz hotele) u svijetu.

Igralište je od 1923. do 1933. redizajnirano četiri puta, a zadnji, ujedno najveći i najkvalitetniji redizajn, povjeren je jednima od najboljih svjetskih golf-arhitekata toga doba Georgu Thomasu i Tomu Simpsonu.

U Drugom svjetskom ratu brijunsko je otočje bilo bombardirano, a među ostalim su bili uništeni i dijelovi golf-igrališta. Nakon 60-ak godina na Brijunima su započeli ponovnu rekonstrukciju, i to po nacrtima Georga Thomasa i Toma Simpsona.

Radovi na rekonstrukciji bit će završeni krajem travnja. - Kad se govori o brijunskom golf-igralištu, potrebno je istaknuti da je ono jedno od rijetkih ekoloških igrališta koje danas postoje, te s ponosom možemo reći da će se taj trend nastaviti.

Ne koriste se pesticidi, ni umjetna gnojiva, nema čak ni zalijevanja, tako da i zelenilo igrališta ovisi o vremenskim uvjetima. Održavanje se obavlja bez mehanizacije, osim košnje igrališta tri puta godišnje - istaknula je Morena Milevoj, viša savjetnica za odnose s javnošću Javne ustanove NP Brijuni.

aerodrom

April 15th, 2006, 07:13 PM

AstroBoy

April 16th, 2006, 02:56 AM

while the conversation is leading toward a tourism on croatians' islands, I hears , almost a 2 yeras ago, that GOLI OTOK will be open as a tourist attraction, and that tourist will spend few days as people who spent own jail-time, that means no fnacy food and relaxation, wierd :)

They canned that idea because it was being disrespectful to those political prisoners that suffered there during Tito's dictatorship.

Ballota

April 16th, 2006, 02:58 PM

Vijadukt Limska Draga, Istra

http://www.viadukt.com/ldraga.jpg

Dužine 552m (80+100+160+100+80m) s visinom najvišeg nosača od 120m.

http://www.viadukt.com/limdrah.htm

Dobro sam ja rekao! 120m! Majko mila! :eek2:

AstroBoy

April 17th, 2006, 05:46 AM

That is one wicked viaduct

SinCity

April 19th, 2006, 06:44 AM

Croatian firm Paulana has ditched plans for a factory in the city of Sisak. Instead it will be manufacturing seating for Boeing, EADS, Embraerr Aircraft Industries, DC, Volkswagen, Renault, Fiat, Peugeot, Adria Mobil in the city of Slavonski Brod ...

Proizvodnja sjedala za VW i Boeing seli se iz Siska u Brod
Piše: Mate Piškor

SISAK - Ništa od projekta “Paulana” u Sisku. Godinu dana uzalud čekam odgovor od gradskih vlasti, koje su se bavile sobom i preuzimanjem vlasti, a ne razvojem i investicijama. Kako je vrijeme novac, više ne mogu čekati.

Odlazim u Slavonski Brod gdje sam već riješio problem poslovnog prostora i gdje ću u roku od nekoliko mjeseci pokrenuti proizvodnju koja je mogla preporoditi Sisak - tim nam se riječima obratio Krešimir Budinski, direktor tvrtke Paulana, potvrdivši vijest da u Sisku neće početi proizvodnja sjedala za automobile i zrakoplove po inovativnoj tehnologiji, o čemu smo pisali sredinom prošle godine.

Naime, u praznim vojnim hangarima u sisačkom naselju Novo Praćno Paulana je planirala pokrenuti proizvodnju sjedala za prijevozna sredstva. Kako je tada isticao direktor Budinski, ideju su podržali u BICRO-u, Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske, koji je za realizaciju projekta odobrio dva milijuna kuna bespovratnih poticajnih sredstava te osigurao kreditnu liniju HBOR-a u iznosu od 9,9 milijuna kuna.

Nije odobren status

Ministarstvo gospodarstva trebalo je Paulani zbog tog projekta dati status nositelja poticajnih mjera, što bi Gradu Sisku omogućilo da bez javnog natječaja i naknade Paulani dodijeli odgovarajući poslovni prostor: prazne vojne hangare u Novom Praćnu.

No, upravo u tome i jest problem. Ministarstvo gospodarstva nije Paulani odobrilo status nositelja poticajnih mjera, nije u tom projektu pronašlo vrijednost, pa ni Grad Sisak nije mogao dodijeliti zemljište i hangare bez natječaja i naknade. Kako je naglašeno na sjednici Gradskoga poglavarstva, Sisak je tražio konkretne poteze, a ne samo obećanja te je uvjetovao svoju pomoć uspjehom u realizaciji projekta, doznajemo od Milana Stojića iz tvrtke Poslovne zone Sisak, donedavnog v.d. pročelnika za gospodarstvo.

- Nije mi jasan tvrd stav gradske vlasti koja uvjetuje davanje zapuštenog zemljišta i napuštenih vojnih hangara te traži godišnji najam od milijun kuna.

Nema fleksibilnosti

Grad u kojemu godinama nema novih investicija i novih proizvodnih pogona, trebao bi biti mnogo fleksibilniji prema ovakvim projektima koji imaju potporu Poslovno-inovacijskog centra BICRO - istaknuo je Krešimir Budinski. Stojić opovrgava njegove navode, ističući kako je Sisak bio vrlo dobrohotan kada je Budinskom davao hale od 9000 četvornih metara i pet hektara zemljišta, što bi mu prepustio bez naknade kada bi dopremio strojeve i pokrenuo proizvodnju.

Lov u mutnom

- U Sisku su me na kraju optužili da želim loviti u mutnom, uzeti zemlju, opteretiti je i otići. To nije točno jer sam nudio vrijedan projekt i posao za više stotina ljudi - izjavio je Budinski.

Ustvrdio je također kako su prednosti sjedala Paulana velika. Kontakte je ostvario je s Boeingom, EADS-om i Embraerr Aircraft Industries, a klijenti tvrtke su DC, Volkswagen, Renault, Fiat, Peugeot, Adria Mobil i drugi.

bubach_hlubach

April 19th, 2006, 06:59 AM

Great news :)

Wish Sisak was more agile about this, but Slavonski Brod ain't a bad option either :okay:

:cheers:

SinCity

April 19th, 2006, 07:25 AM

^^ I agree. Either city should be seen as the winner. I just hope the local government in Sisak learns from this when considering any other future greenfield developments.

*Cole*

April 19th, 2006, 12:53 PM

INVESTICIJE: PREGOVORI S IZRAELSKO-MAĐARSKOM GRUPACIJOM O GRADNJI TURISTIČKOG PARKA

Čehok i Štern pokreću gradnju Mini Hrvatske pokraj Varaždina

'Grupaciji smo ponudili zemljište oko Varaždinskih Toplica, ali i u Varaždinu. Prikupili smo podatke od država koje imaju slične projekte i nijedna od njih takvom investicijom nije izgubila', kaže Čehok

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i gradonačelnik Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjčec pregovaraju s izraelsko-mađarskom investicijskom grupom o gradnji Mini Hrvatske - goleme makete koja bi europskim turistima u tranzitu na Jadran prikazivala Hrvatsku u malom. Izraelci, koje je s Čehokom povezao privatni financijski savjetnik Davor Štern, sličnu stvar rade u Mađarskoj, na području od 60.000 četvornih metara. Ideja je, doznajemo od Čehoka, da se na sjevernom ulazu u Hrvatsku sagradi turističko edukativni park koji bi turistima zorno prikazao najveće adute Hrvatske: nacionalne parkove, morske i zimske sadržaje poput nedavno revitaliziranog Sljemena. Sadržavao bi i povijesne znamenitosti poput Dubrovačkih zidina, Dioklecijanove palače i Kninske tvrđave, a turisti bi po njihovu razgledavanju pomnije odlučili što žele razgledati u stvarnom svijetu. Korist bi, drži Čehok, bila višestruka - osim Varaždina i županije, osjetili bi je ostali dijelovi Hrvatske čije će znamenitosti sadržavati maketa.
"Grupaciji smo ponudili zemljište oko Varaždinskih Toplica, ali i nekoliko parcela u samome Varaždinu. Prikupili smo određene statističke podatke od država koje imaju sličnu stvar i nijedna od njih takvom investicijom nije izgubila", kaže Čehok. Dodaje da je riječ o cjelogodišnjem turizmu koji se ne bi zadržavao samo na maketi već bi ona bila jezgra poptuno novih sadržaja poput go-terena, obnovljenih toplica i sličnog.

Štern pak objašnjava da bi se u cijelu priču ubacili i multimedijalni projekti koji bi činili svojevrsan šlag na torti novonastale makete. "Različitosti države koja u isto vrijeme može ponuditi skijanje na FIS stazi i kupanje pod Dubrovačkim zidinama moramo iskoristiti, jer smo jedina zemlja koja tako nešto nudi na ovako malom prostoru. A upravo je to ono što oduševljava strane turiste", drži Štern. Kako bi Mini Hrvatska utjecala na promet Varaždinskih Toplica, jučer nismo uspjeli doznati, jer nam njihov gradonačelnik Dragutin Kranjčec nije bio dostupan. No odgovor na to pitanje nije teško dati pogleda li se stanje Varaždinskih Toplica danas, te usporedi s web-stranicom talijanskog Fantasy Worlda, zabavnog parka koji između ostalog nudi i makete Italije u malom. Prostire se na 200.000 četvornih metara i zamišljen je kao cjelodnevna relaksacija i zabavna učionica. Posjetiteljima nudi razgledavanje Vatikana, Verone, Sicilije, Milana, i mnogih drugih turističkih destinacija po kojima su prekomorski susjedi poznati. Jednodnevnu kartu naplaćuju deset eura za odrasle, pet za djecu i promet im jednostavno cvjeta. Hoće li tako uskoro biti i u Hrvatskoj, ostaje vidjeti.

Pozdrav iz Varazdina!!!

:)

bubach_hlubach

April 19th, 2006, 06:14 PM

Thanks Cole! :)

p.s. It is always Varazdin that doesn't know when to "stop", it makes me mad while comparing it to the other places in the country :argh: :jk:

Awesome job, Varazdin - our crown of unstoppable and rapid progress :okay:

:cheers:

aerodrom

April 19th, 2006, 08:20 PM

They canned that idea because it was being disrespectful to those political prisoners that suffered there during Tito's dictatorship.

AstroBoy, thank you, bit opening an Goli otok as an Alcatraz for visits , would be show some respect and add some informations based on truth this time :)

bubach_hlubach

April 19th, 2006, 08:29 PM

AstroBoy, thank you, bit opening an Goli otok as an Alcatraz for visits , would be show some respect and add some informations based on truth this time :)

I totaly agree with you, but some people from even present Croatian political scene wouldn't agree with us. Why? Because many of them are reformed ex-communists that were either directly or indirectly involved in Goli Otok in some ways :D

So i say, let's wait for another 10 years when this generation of the oldies will FINALLY get replaced by fresh and more objective 'blood'.

:cheers:

aerodrom

April 19th, 2006, 08:56 PM

I totaly agree with you, but some people from even present Croatian political scene wouldn't agree with us. Why? Because many of them are reformed ex-communists that were either directly or indirectly involved in Goli Otok in some ways :D

So i say, let's wait for another 10 years when this generation of the oldies will FINALLY get replaced by fresh and more objective 'blood'.

:cheers:

thank you man, I truly respect you comment :)

SinCity

April 20th, 2006, 01:54 AM

^^ I agree too. Visitors to Croatia can learn about treatment of prisoners during Tito's rule. Help people understand the dark side of Yugoslav communism.

SinCity

April 20th, 2006, 04:42 AM

New industrial zone on the perimetres of Petrinje. The location sits mid way between Sisak and Petrinje and very close to the interchange for the new Zagreb-Sisak motorway which is now under construction. :) ....

Na bivšem minskom polju gradi se nova poslovna zona
Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/19/mosc_v.jpg

PETRINJA - Nakon pirotehničara koji su dvostrukom akcijom čišćenja i kontrole pregledali više od osam hektara zemljišta na kraju Mošćenice, uz cestu koja od Siska vodi do Petrinje, na bivše minsko polje uskoro dolaze građevinski strojevi.

Grad Petrinja, uz potporu Sisačko-moslavačke županije i Ministarstva gospodarstva, na nekadašnjem minskom polju gradi veliku poslovnu zonu koja će u prvoj fazi zauzimati 78.000 četvornih metara. Čim Grad Petrinja promijeni prostorne planove, zona će narasti na 40 hektara površine.

Mnogostruke prednosti

- Puno je prednosti ove poslovne zone jer leži uz državnu cestu Sisak - Petrinja, a 500 metara od nje bit će veliko čvorište autoceste Zagreb - Sisak koja upravo kod poslovne zone završava. Nastojat ćemo da poslovna zona Poljana u Mošćenici bude prva, najveća i najopremljenija na područjima od posebne državne skrbi. I to je također naša prednost jer su zbog toga statusa velike porezne olašice. Blizu smo Zagrebu, a kada dobijemo autocestu, čak manje od pola sata - istaknuo je petrinjski dogradonačelnik Darinko Dumbović. Petrinja je Ministarstvu gospodarstva poslala svu potrebnu dokumentaciju za gradnju nove poslovne zone jer želi biti prva koja će dobiti poticajna bespovratna sredstva za uređenje zone.

Kratki rokovi

- Izračunali smo da će za uređenje zone gradnjom sve potrebne infrastrukture, uključujući vodovod, ceste, struju i plin, trebati oko 15 milijuna kuna. Petrinja je u proračunu osigurala 3,4 milijuna, u proračunu Županije također je osigurana potpora, a nadamo se potpori države od oko deset milijuna kuna.

U roku od godinu dana sve mora biti gotovo kako bi prvi zainteresirani investitori mogli ući u zonu - naglasio je Dumbović.

U prvoj fazi razvoja zone planira se uređenje 20-ak parcela za proizvodnju i uslužne djelatnosti, a posao u zoni naći će najmanje 300 Petrinjaca.

SinCity

April 20th, 2006, 05:04 AM

Big win for INA and a positive prospect for Kosovo :) ....

Croatia’s oil company to take over fuel depot in Kosovo
19/04/2006

(Prishtina, DTT-NET.COM)- Croatian oil company INA signed an agreement on Wednesday with UN mission in Kosovo (UNMIK) to takeover from UNMIK the possession, control and use of the Snake Fuel Depot in UN administrated territory.

Under the UNMIK-INA Agreement INA is to pay to the Kosovo Consolidated Fund through UNMIK a fixed monthly concession fee of 22,000 Euros, the UN mission said in a statement.

“INA’s takeover of the Depot will be of significant value to the Kosovo economy. Its proven track record as a major regional player in the fuel sector should provide for efficient management of this important commercial facility. INA will ensure that a strategic fuel reserve for Kosovo is maintained at all times for use in case of need,” said the UNMIK chief, SOren Jessen Petersen.

The depot is located in Bardosh/Devet Jugovica( north of Prishtina capital), which is a state or publicly owned property, has been since late 1999 under temporary administration and control of KFOR until KFOR withdrew from Snake Fuel Depot and handed it over to UNMIK.

UNMIK in close consultation with KFOR and the PISG has determined that the most appropriate operator would be INA, which is a major producer and distributor of oil products in the Western Balkan region with an impressive business record.

Since 2000 INA has invested substantial resources in the reconstruction of Snake Fuel Depot. INA is granted exclusive possession and control of the fuel depot for commercial use for a term of five years which may be renewed.

It was agreed that INA will carry out at its own expenses all the necessary service, repairs, maintenance and cleaning works on the storage facilities, plants and technological units.

Croatia’s oil company to take over fuel depot in Kosovo (http://www.dtt-net.com/en/index.php?page=view-article&article=1389&CMSSESSID=b18c7a56fe55c023f2625f5bef48261d)

Walter Wolf

April 20th, 2006, 08:50 AM

http://www.business.hr/?MOD=show&id=489

;) :okay:

bubach_hlubach

April 21st, 2006, 03:35 AM

Vlada neće prodavati svoj portfelj u Plivi

Na odluku Uprave Actavisa o povećanju ponude utjecali su razgovori koje su Islanđani vodili s najvećim dioničarima Plive

ZAGREB - Komentirajući najnoviju, za 11 posto veću cijenu ponude islandske farmaceutske kompanije Actavis o kupnji dionica Plive, premijer Ivo Sanader kazao je u četvrtak da Vlada ostaje pri svojoj dosadašnjoj odluci.
»Vlada ne namjerava prodavati svoj portfelj u Plivi«, kratko je odgovorio premijer novinarima koje je zanimalo kako će Vlada reagirati na najnoviju ponudu islandske tvrtke Actavis.

Actavis Grupa u četvrtak je naime objavila novu, poboljšanu preliminarnu ponudu za kupnju svih raspoloživih dionica Plive na Zagrebačkoj burzi i svih GDR-a na Londonskoj burzi. U toj novoj ponudi Actavis nudi 630 kuna u gotovini za dionicu Plive te procjenjuje vrijednost hrvatske kompanije na 1,85 milijardi američkih dolara.
»Ovo je zadnja revizija naše ponude i ovisi o mogućnosti obavljanja dubinske analize, due diligence«, navodi se u Actavisovu priopćenju, u kojem se ocjenjuje da je nova ponuda iznimno atraktivna te da će omogućiti Plivinim dioničarima kvalitetan i trenutačan povrat njihovih ulaganja.
»Na odluku Uprave da se poveća preliminarna ponuda Plivi utjecali su razgovori koje smo imali s najvećim dioničarima Plive u posljednjih nekoliko tjedana, ali i neki dodatni argumenti na koje su nam ukazali menadžment Plive i njihovi savjetnici«, kazao je Robert Wessman, predsjednik i glavni izvršni direktora Actavisa, izrazivši nadu da će njihovu zadnju reviziju ponude Pliva prihvatiti te im omogućiti početak dubinske analize tvrtke i predstavljanje ponude Plivinim dioničarima.

Wessman je dodao kako Actavis od početka naglašava da želi prijateljski razgovarati o spajanju dviju kompanija te da odluka o povećanju preliminarne ponude pokazuje da je islandska farmaceutska tvrtka iznimno ozbiljno pristupila projektu.

Wessman je vjeruje da će ta »nova, poboljšana i finalna ponuda dodatno povećati već postojeću podršku koju imamo kod Plivinih dioničara«. Osim toga, čelnik Actavisa je uvjeren da će spajanje hrvatske i islandske kompanije odgovoriti trenutku koji je ključan za opstanak u generičkoj industriji. »Ako uskoro ne budemo u mogućnosti početi suradnju s menadžmentom Plive i njihovim savjetnicima, bit ćemo prisiljeni da ispunjenje naših strateških ciljeva potražimo negdje drugdje«, zaključuje Wessman.
Inače, taj novi revidirani prijedlog predstavlja povećanje za 11 posto u odnosu na prethodnu ponudu, upućenu Plivi 13. ožujka, u kojoj je nuđeno 570 kuna po dionici. Također, on obuhvaća i 40 posto premije na cijenu Plivine dionice od 7. ožujka, dakle dan prije nego što su se pojavile glasine da je hrvatska kompanija primila i ponudu treće strane. Osim toga, Actavis nudi 48 posto premije povrh prosječne cijene Plivine dionice u protekla tri mjeseca, zaključno sa 7. ožujkom ove godine te 63 posto premije na prosječnu cijenu Plivine dionice u proteklih 12 mjeseci, zaključno s istim datumom.

Čović: Ponuda ne odražava stvarnu vrijednost Plive
Unatoč tomu što je nova Actavisova ponuda povoljnija od prethodne, ocjenjujemo da ona i dalje ne odražava stvarnu vrijednost Plive. No, pažljivo ćemo je razmotriti, a naš menadžment će stupiti u kontakt s Actavisom i zatražiti detaljnije pojašnjenje. Izjavio je to Željko Čović, predsjednik Uprave Plive, na "brifingu" za novinare, istaknuvši da i dalje nije riječ o prijateljskom preuzimanju.

Napomenuo je da će menadžment od Actavisa zatražiti razjašnjenja o načinu financiranja, o položaju i budućnosti Plive s obzirom na najavljeno restrukturiranje islandske tvrtke. Dodao je da Plivin menadžment sa savjetnicima iz Dutsche Bank razmatra niz drugih opcija, budući su se obratile i neke druge tvrtke s prijateljskom ponudom.

Čović je ponovio da je kod Actavisa nužan dodatni oprez s obzirom na dug koji ima islandska kompanija. Najavu suradnje Fonda Qauestus i Actavisa ocijenio je marketinškim projektom i pokušajem dodatnog pritiska.

Vesna Antonić

bambam

April 21st, 2006, 08:27 AM

ŠIBENIK Gospodarska zona Podi trebala bi biti uređena i opremljena do kraja listopada - Tisuću radnika čeka posao u zoni

ŠIBENIK Oko tisuću radnika trebalo bi biti zaposleno kod 29 poduzetnika koji svoje pogone žele sagraditi u gospodarskoj zoni Podi, čije je infrastrukturno uređenje i opremanje počelo prije dva mjeseca. Poduzetnici bi sljedeći tjedan trebali dobiti lokacijske dozvole, a nakon toga će potpisati kupoprodajne ugovore za zemljište koje Grad Šibenik prodaje po 5 eura za metar četvorni.

Radovi na Podima, koje sa 1,550 milijuna eura financira Europska unija, bit će gotovi do kraja listopada pa se očekuje da će potom početi i gradnja pogona. Usto, uskoro će biti poznat i izvođač uređenja infrastrukture, koju sa 7 milijuna kuna financira Grad Šibenik, te s tri milijuna kuna Ministarstvo gospodarstva.

Javilo se desetak tvrtki, odabran je najpovoljniji ponuđač, no čeka se žalbeni rok. Poduzetnici koji čekaju lokacijske dozvole zainteresirani su za 40 od ukupno 138 hektara zemljišta koliko je u vlasništvu grada. U drugoj polovici godine Grad će raspisati novi natječaj za prodaju parcela na Podima.

Uz tisuću novih radnika, koliko bi trebalo biti zaposleno na Podima, važno je i to što 95 posto budućih korisnika zone podiže proizvodne pogone, a tek manji dio imat će skladišne prostore ili neku uslužnu djelatnost kaže gradonačelnica Neda Klarić.

Uz povoljnu cijenu zemljišta, gradska se uprava u pokretanje gospodarske zone uključila i oslobađanjem poduzetnika od komunalnog doprinosa.

SinCity

April 21st, 2006, 08:51 AM

^^ Very good news. Šibenik is one of those cities that needs this kind of greenfield development the most. :okay:

bubach_hlubach

April 22nd, 2006, 03:43 AM

U Hrvatsku se uvodi sustav kontrola granica u skladu sa Schengenom

ZAGREB - Nakon provedenog natječaja iz CARDS programa 2002., MUP, u suradnji s Europskom komisijom, sklopio je ugovor s konzorcijem Siemens i SV Group radi uvođenja prve faze Nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje granicom (NBMIS) u Hrvatskoj, vrijednog 12 milijuna kuna, priopćeno je iz Siemensa.

Cilj uvođenja NBMIS sustava jest da omogući unaprijeđene i modernizirane uvjete rada graničnoj policiji, kao što su kontrola putnika, putnih dokumenata, prijevoznih sredstava i stvari.

NBMIS predstavlja važnu nadogradnju na već postojeći sustav, a obuhvaća čitače putnih isprava i otisaka prstiju, sustav automatskog očitavanja registarskih oznaka vozila i sustav za automatsko brojenje i klasifikaciju vozila, telefonske centrale, poslužitelje te ostalu IT infrastrukturu. (Hina)

:cheers:

Walter Wolf

April 23rd, 2006, 01:36 PM

bubach_hlubach

April 25th, 2006, 04:14 AM

U e-Europi

U javnim servisima na internetu, e-Hrvatska će uskoro dostići e-Europu, od čega ćemo svi imati koristi

http://www.vjesnik.com/html/2006/04/25/grakalicNova.jpg

DUBRAVKO GRAKALIĆ

E-Hrvatska napreduje ubrzanim koracima. Nakon što je najširi krug građana i poduzetnika upoznao javne informacijske i internetske servise, poput Hitro.hr-a ili e-pravosuđa, agilni Vladin Središnji ured za e-Hrvatsku najavljuje provedbu novih projekata i usluga koji nas uvode u moderno informatičko društvo.

Operativni plan provedbe programa e-Hrvatske 2007. za ovu godinu, usvojen prošli tjedan, ambiciozan je popis projekata koje će nam olakšati život i pokazati ozbiljnu namjeru da se primjena informatičke tehnologije digne na još višu razinu. Brzina kojom se strategija ostvaruje doista bi mogla već iduće godine Hrvatsku smjestiti u e-Europu, kako je projekt informatizacije svojih članica nazvala Europska unija.

U najvažnije dijelove operativnog plana pripada isticanje potrebe da se lokalne zajednice, općine i gradovi, uključe u razvoj interneta i informatike na svome području. Uvođenje širokopojasnog interneta korisno je zbog uvođenja sadržaja za javnu upravu, obrazovanje i zdravstvo, te kao motor za poticanje rada na daljinu i razvitka poduzetništva. Lokalnim se zajednicama, kroz projekte digitalnih gradova, savjetuje izgradnja infrastrukture za širokopojasni internet, te se kao model financiranja preporučuje privatno-javno partnerstvo.
Nije zaboravljena ni digitalna zemaljska televizija čiji signal, eksperimentalno, stanovnici većeg dijela zemlje već mogu pratiti. Ta tv omogućava kvalitetno emitiranje više programa na jednoj frekvenciji i uvođenje novih usluga, što potiče informatizaciju društva. Cjelokupna strategija uvođenja digitalne tv bit će izrađena u 2007. godini.

Ipak, najveća pozornost daje se projektima e-javna uprava, e-pravosuđe i e-poslovanje. Od njih će koristi imati najširi krug građana, a očekuje se da će povećati i učinkovitost rada državne uprave. Kroz projekt e-javna uprava razvija se, primjerice, Digitalni arhiv mrežnih izvora, kroz čiji će se e-katalog moći pratiti donošenje propisa, posebno onih koji se usklađuju s EU-om, pronalaziti obrasci i indeksirani službeni državni dokumenti.

Do kraja godine dovršit će se projekt digitalizacije gruntovnica i katastara, koji će svi biti online
Zemljišni sudovi opremit će se u potpunosti računalnim mrežama u koje će ovlašteni pristup imati javni bilježnici. Dakle, čekanju po gruntovnicama je kraj. Istodobno, krenut će projekt informatizacije bolnica.
Projekt Hitro.hr, odnosno e-poslovanje, proširit će se predajom porezne i carinske dokumentacije te nekih drugih javnih usluga preko interneta. Tu se prije svega misli na mnoštvo usluga koje su građanima često potrebne, od predavanja zahtjeva za osobnu iskaznicu, mirovinu, registraciju vozila, do građevinskih i lokacijskih dozvola, čija će dostupnost preko interneta biti uskoro moguća.
Vladinim operativnim planom, naime, nadležna su ministarstva obvezana ubrzati pružanje usluga preko interneta, što će, nema sumnje, olakšati život građanima i smanjiti teškoće koje u »vađenju papira« susreću poduzetnici. Hrvatska je projektom one-stop-shop pretekla EU, gdje je preporukom Europske komisije od kraja 2005. članicama preporučeno da naprave svoje verzije tog servisa. U javnim servisima na internetu, e-Hrvatska će uskoro dostići e-Europu, od čega ćemo svi imati koristi.

:okay: :)

:cheers:

bubach_hlubach

April 25th, 2006, 04:37 AM

Uljanik plovidba ne odustaje od Uljanika

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/24/brod_v.jpg

Piše: Nevenka Horvat
Foto: Tea Cimaš

ZAGREB - Najmlađa hrvatska kompanija s trgovačkom flotom, Uljanik plovidba osnovana prije 15 godina pod okriljem moćnog Uljanikova holdinga, ušla je u snažan investicijski ciklus s ambicijama koje nadrastaju brodarsku djelatnost. Strateški plan tvrtke je do 2015 udvostručiti flotu i “preuzeti” nekadašnju “majku” - vodeći hrvatski brodograđevni sustav.

Potvrđuje nam to direktor kompanije Dragutin Pavletić, koji u pomorskim krugovima slovi za jednog od najuspješnijih brodarskih direktora mlađe generacije kojeg je iz vlastitog kadrovskog inkubatora svojevremeno na čelo Uljanik plovidbe inaugurirao osobno Karlo Radolović, najdugovječniji i najuspješniji hrvatski brodograđevni menadžer.

- Mi smo HFP-u ponudili model privatizacije Uljanika i od tog projekta ne odustajemo. No, nas ta privatizacija zanima isključivo kroz poziciju strateškog partnera, a ne manjinskog suvlasnika. Želimo najmanje 51 posto vlasništva, ali, naravno, po prihvatljivim financijskim uvjetima, a u ponudi smo se obvezali da, sve dok traje sustav državnih subvencija za brodogradnju, nećemo iz Uljanika izvlačiti dobit. Zašto brodogradilište? Zato što smo uvjereni da je brod vrhunski hrvatski proizvod - ističe Pavletić.

Ambicija i samouvjerenost menadžmenta Plovidbe zasniva se na sve boljim poslovnim rezultatima. Prošla godina za njih je, kako ističe Pavletić, u svim segmentima bila najuspješnija. Preuzeli su tri novogradnje iz riječkog 3. maja, ostvarili 29 milijuna kuna dobiti zahvaljujući odličnoj zaposlenosti flote, i to 360 dana u godini, dakle iznad svjetskog prosjeka, koji iznosi 340 dana. Brodovi su u charteru kod stabilnih i uspješnih svjetskih kompanija, tržište vozarina u oba segmenta djelatnosti rasutog tereta i naftnih produkata i dalje je dobro.

- Sada imamo osam brodova, ugovorili smo u riječkom brodogradilištu još četiri novogradnje ukupne vrijednosti 200 milijuna američkih dolara, planiramo još dvije novogradnje, a trenutačno smo na tržištu s prodajom jednog starijeg broda i kupnjom dva mlađe generacije, ne starija od tri godine. U ovom trenutku, dakle, naš je investicijski plan vrijedan 270 milijuna dolara - ističe Pavletić.

Dodaje da je riječ o ciljanom i dobro procijenjenom razvoju i širenju na tržištima koja dugoročno imaju stabilnost, pogotovo tankerskom, gdje 2010. iz eksploatacije moraju izaći svi brodovi s jednostrukom oplatom.

Sa svojim tankerima zadnje generacije, Plovidba će stoga imati sigurnu zaposlenost. Tri već preuzeta tankera angažirali su u čvrste petogodišnje ugovore o najmu, tako da do tada mirno spavaju, a brodovi bi kroz taj period morali vratiti uloženo. A što nakon 2015. godine? - Pisat ćemo nove planove. Razvoj nam ostaje prioritet. Dakle, idemo naprijed - odgovara Pavletić.

Viktor Lenac dobra investicija
Na pitanje koja je uloga Plovidbe u Uljanikovu projektu spašavanja i vlasničkog preuzimanja Viktora Lenca, Pavletić kaže da su to otpočetka vidjeli kao zanimljiv projekt. - U trenutku kada se Uljanik uključio, bili smo zadovoljni jer je ponuđen model spašavanja te tvrtke koja treba i svim hrvatskim brodarima, a ima i sigurno mjesto na remontnom tržištu u ovom dijelu Mediterana. Naravno da nitko, pa ni Uljanik, nigdje neće biti prisutan samo vlasništva radi, nego isključivo ako ima interes. Na isti način u tom projektu vidim i moguću ulogu Uljanik plovidbe, i to nemam razloga ne reći otvoreno - ističe Pavletić.

:cheers:

SinCity

April 26th, 2006, 01:27 AM

Sabunjar

April 26th, 2006, 02:13 AM

^^ Thats good news. It has always interested me as to why we dont have a huge merchant ship fleet. Just look at all of the shipping the Greeks operate. We should be doing the same, even more so because we build cargo ships. Correct me someone if I am wrong, the only one I know is Tankercomerc which runs successfully out of Zadar.

This will eventually happen in time, there are many merchant sailors from Croatia who work for Northern European & US shipping lines, a few of my cousins are captains on foreign ships.

There are a few other shipping lines e.g. Atlanska Plovidba from Dubrovnik

http://www.atlant.hr/welcome.shtml

bubach_hlubach

April 26th, 2006, 05:52 AM

Umjesto iz uvoza, Hrvati će jesti Jaffa kekse iz Siska

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/25/jaffa-v.jpg

Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš

SISAK - Grad Sisak dodatno će pomoći pokretanje proizvodnje Jaffa keksa u Sisku.

Kada proizvedete prvi keks, donijet ćemo odluku da vas oslobodimo plaćanja komunalne naknade za ovu godinu, dok imate velike troškove, a prihode male -rekao je Dinko Pintarić, gradonačelnik Siska nakon susreta s Elmirom Klaićem, vlasnikom i Zlatkom Horvatom, direktorom tvrtke Euro Food Markt.

Osim toga, Sisak će tvrtku osloboditi plaćanja cjelokupnog iznosa komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, sa 50 posto iznosa u drugoj i 25 posto u trećoj godini poslovanja.

Prema čvrstom obećanju Elmira Klaića, tvrtka u prvoj godini poslovanja planira zaposliti 50 radnika, a kada se proizvodnja uhoda, još toliko. - Iako se za 50 radnih mjesta, koliko smo raspisali, javilo više od tisuću kandidata, nismo dobili dovoljno prehrambenih tehnologa. Oni će uskoro u Nizozemsku na obuku, a proizvodnja mora početi najkasnije u drugoj polovici kolovoza - rekao je Klaić. Sada je u tijeku unutarnje uređenje velike hale bivšeg radničkog restorana Željezare Sisak, koju je tvrtka EFM kupila i prilagođava je za proizvodnju.

Kapaciteti proizvodnje bit će blizu 3500 tona Jaffa keksa godišnje, a sada su hrvatske potrebe oko 1500 tona. Ostatak će u izvoz, prije svega u BiH, Švedsku, Englesku. Kako je istaknuo Elmir Klaić, već je sada, prije početka proizvodnje, osigurana prodaja više od 30 posto ukupne proizvodnje. - Prednost tvrtke EFM je u tome što smo veliki uvoznici Jaffa keksa, znamo tržište, veliki kupci znaju nas, pa će sada i Kaufland, Billa, Getro i Konzum Jaffa kekse kupovati od nas jer će naša cijena biti najpovoljnija, bez posrednika i troškova uvozničkog lobija, a naša tehnologija je najsuvremenija tehnologija 2006. godine, koju nema nijedan od pet velikih proizvođača Jaffa keksa u svijetu - rekao je Klaić.

Sve od domaćih proizvođača
Gradonačelnik Pintarić istaknuo je veliku važnost zapošljavanja u proizvodnji, ističući kako će dobra proizvodna tvrtka u novoj poslovnoj zoni privući druge investitore.

Pokretanje proizvodnje Jaffa keksa u Sisku pomogla je i Sisačko-moslavačka županija, subvencioniranjem 1 posto kamate, a investicija, uređenje hale i kupnja opreme stoji oko dva milijuna eura. Sva sirovina, osim kakao mase, a riječ o jajima, brašnu, mlijeku, bit će od domaćih dobavljača.

:okay:

--------------------------------------------------------------------

Inace, bas sam nasao jednu fotku Siska u Jutarnjem, te oznacio zgradicu s neobicnim krovom :

Sisak :

http://img269.imageshack.us/img269/4716/sisak0s9s9s4nw.jpg

Isto podosta krovova ovakvog tipa postoji u Karlovcu i Zagrebu

Karlovac :

http://img135.imageshack.us/img135/4232/karlovacdidudud5xs.jpg

----------

Zna li tko gdje se jos u Hrvatskoj ili opcenito moze naci ovakvih identicnih krovova???

:cheers:

OettingerCroat

April 26th, 2006, 05:58 AM

^^ ski lodges!!! :lol:

bubach_hlubach

April 26th, 2006, 06:26 AM

^ phantom lodges ;)

:cheers:

Mi1os

April 26th, 2006, 06:29 AM

Samo je jedan Jaffa Keks;)

http://www.madeinserbia.co.yu/photo/c259_p1008m.jpg

http://www.jaffa-ad.co.yu/

bubach_hlubach

April 26th, 2006, 06:35 AM

Zadnji put kad sam bio u HR, preciznije u shoppingu u Mercatoneu ( Emmezeti) u Stupniku, na polici su imali jedno 3-4 razlicite vrste jaffa keksa. Od toga jedna vrsta je bila iz Hrvatske, jos par komada ostalo - sve planulo kao halva :D
Tak da mi je gornji clanak malo neobican kad veli "prvi hrvatski jaffa keksi".

:cheers:

SinCity

April 26th, 2006, 07:18 AM

The new A1 motorway is bringing a lot of interest to once forgotten Šibenik. On top of new pre-committed industrial zones, 500 new apartments will soon commence construction. Love the aerial shot below (If only it was bigger) :)

Šibenik: Gradi se 500 stanova
Piše: Stanko Ferić
Foto: Stanko Ferić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/04/25/sibenik_v.jpg

ŠIBENIK - Grad Šibenik je nakon četvrt stoljeća zatišja doslovce preko noći postao zanimljiv poduzetnicima koji kapital ulažu u gradnju stanova za tržište usprkos statističkim podacima koji ukazuju na pad broja stanovnika, još aktualnu krizu gospodarstva i zabrinjavajuće velik broj nezaposlenih. Štoviše, trenutno se čak tri poduzetnička projekta oštro nadmeću za kupce.

Tako Zagrebmontaža na prostoru bivše tvornice Poliplast u gradskoj četvrti Šubićevac počinje gradnju oko 160 modernih, komfornih stanova sa svom pripadajućom infrastrukturom, istodobno na obližnjim Meterizama splitski Dal-koning investira u gradnju 200 stanova u trokatnicama, a ubrzo bi trebala, udruživanjem domaćeg i stranog kapitala, početi i gradnja novog stambenog naselja na prostoru Jamnjaka iznad Šubićevca. Šibenik bi, dakle, u nekoliko sljedećih godina trebao dobiti čak između 500 i 700 stanova.

Spremnost investitora da ulažu novac u gradnju stanova usprkos tome što se u Šibeniku prema aktualnim procjenama broj stanovnika tako dramatično smanjio da je sada ravan stanju iz 1967. godine najvjerojatnije je odraz svijesti ulagača o gospodarskim potencijalima Šibenika i uvjerenja da će gospodarska kriza vrlo brzo biti prebrođena.

Stručnjaci koji prate stanje na tržištu nekretnina uvjereni su, međutim, da će tako oštra konkurencija, a neki govore i o hiperprodukciji, rezultirati padom cijena stanova na šibenskom tržištu jer će ponuda premašiti potražnju. Uostalom, najave gradnje stanova na Šubićevcu, Meterizama i Jamnjaku, gdje bi uskoro trebala početi i gradnja stanova za branitelje, već su dovele do stagnacije cijena nekretnina u Šibeniku.

Cijena stana u novogradnji oko 1500 eura

Cijene stanova u novogradnjama kreću se oko 1500 eura po četvornom metru. U širem gradskom centru, gdje se prepliću stara zdanja i novije zgrade (najmlađe su podignute prije više od 20 godina), četvorni metar stana prodaje se od 1000 do 1300 eura, a stare kamene kuće se u pravilu ne prodaju po kvadratu nego se trže kao objekti.

Nekretnine u gradskim četvrtima poput Crnice i Meteriza nisu tražene. Vrijednost kuća uništila je stihijska gradnja, prenaseljenost, problemi sa strujom, vodom i kanalizacijom, akutno pomanjkanje parkirališta i nizak društveni standard pa se tu “kvadrat” sasvim solidne kuće može naći već i za 300 do 350 eura.

bubach_hlubach

April 27th, 2006, 01:37 AM

Prihod od cestarina 1,2 milijarda kuna
26.4.2006.

Ukupni prihodi od naplate cestarina na hrvatskim autocestama u 2005. godini iznosili su 1,49 milijardi kuna, bez PDV-a, što je za 23,6 posto više nego u godini prije, dok je promet vozila na autocestama lani porastao za 5,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarina (HUKA).

Takvo povećanje prihoda od cestarina rezultat je porasta prometa, puštanja u promet novih dionica autocesta kao i manjih korekcija cijena na nekim autocestama, navode iz HUKA-e.

Tako je na autocestama broj lakih vozila u područjima naplate 2005. iznosio 43,3 milijuna, što je porast za 4,9 posto, dok je teških vozila bilo 6,2 milijuna ili 12,8 posto više nego u godini prije.

Ukupna izgrađena mreža autocesta u Hrvatskoj krajem 2005. iznosi 1.020,5 kilometara, od čega pod naplatom nije 20,8 kilometara (obilaznica Zagreba).

Po podacima koje objavljuju iz HUKA-e, u 2006. u promet će se pustiti ukupno 30 kilometra novih autocesta i 13 kilometara polu-autocesta te 10,4 km dopune na puni profil.

U 2006. uz nastavak izgradnje iz prethodne godine predviđen je početak radova izgradnje na novih 105,7 km autocesta i 44,3 km na puni profil.

Za 2006. predviđena su ulaganja u nove dionice autocesta u iznosu većem od 2,4 milijarde kuna te u izgrađene dionice od 2,5 milijardi kuna.

U Hrvatskoj su lani u promet puštene nove dionice autocesta i polu-autocesta u ukupnoj dužini od 93,3 kilometra.

Investicije u izgradnju novih autocesta u 2005. iznosile su ukupno nešto manje od 4,2 milijarde kuna, dok su investicije u izgrađene dionice iznosile 976 milijuna kuna.

Izgradnja autocesta u prošloj godini najvećim je dijelom financirana iz kredita i prihoda od cestarina, a Hrvatske autoceste financiraju izgradnju autocesta i iz naknade u cijeni goriva (0,60 kuna po litri).

http://info.croatiabiz.com/clanak.php?ID=28740

:cheers:

bubach_hlubach

April 27th, 2006, 01:39 AM

Agrokorova Jana na Forbesovoj listi najinteresantnijih flaširanih voda
26.4.2006.

Agrokorova Jana Skinny Water uvrštena je na listu devet najinteresantnijih flaširanih voda na američkom tržištu, koju je napravio američki časopis Forbes.

Flaširana je voda u SAD-najbrže rastuća kategorija bezalkoholnih pića. Po podacima njujorške konzultantske tvrtke Beverge Marketing Corporation (BMC), prihodi od prodaje flaširane vode na američkom tržištu u 2004. iznosili su 9,2 milijarde američkih dolara.

"Industrija flaširanih voda u 2005. porasla je 10 posto, dok su se prihodi od gaziranih pića uglavnom ne mijenjaju" kazao je Gary Hemphill, direktor BMC-a. "Jasno je da nekoliko stvari utječe na tržište, jedna od njih je činjenica da ljudi vole sa sobom imati zamjenu za vodu iz slavine no zapravo se radi o njihovoj potrebi da imaju zdraviju alternativu svoj sili bezalkoholnih pića koje tržište nudi".

Isporuka Jane u Ameriku započela je sredinom drugog kvartala 2005.

Američki potrošači mogu birati između širokog spektra flaširanih voda i to ne samo između gazirane, pročišćene i arteške vode iz Hrvatske već i niza drugih voda poboljšanih svojstava koje su navodno za zdravlje mnogo korisnije nego li obična čaša H2O.

Nekada su vodu proizvodile samo male kompanije kao što je Evian, sada podružnica francuske skupine Danone, dok danas švicarski gigant Nestle dominira tom granom industrije. Prema navodima BMC-a, Nestle je s 2,7 milijardi dolara prihoda od veleprodaje ostvarene 2004. najveći proizvođač flaširane vode na američkom tržištu.

Kreiranje inovativnih voda nije samo nusprodukt kompetitivne industrije flaširanih voda. Cijene voda također su pod povećanim pritiskom. Dok gazirana pića kompanija kao što su Pepsi Bottling Group i Coca Cola obično stoje od 1 do 1,50 dolara za bocu od 1,5 litre, cijena za istu količinu vode tih dviju kompanija kreće se od 49 centi do dolara.

Potrošači vode poboljšanih svojstava, pak, bocu od 1,5 litara plaćaju i do 2,5 dolara. Agrokorova Jana Skinny Water prodaje se na američkom tržištu po cijeni od 1,59 do 1,79 dolara.

:okay:

April 27th, 2006, 02:00 AM

bubach_hlubach

April 27th, 2006, 02:58 AM

^ Na samom proizvodu/ambalazi, za zemlju porijekla, je pisalo Hrvatska.

No opet, moze biti da je proizvedeno u nekoj tvornici u inozemstvu koja je u hrvatskom vlasnistvu, po receptu jaffa keksi.

:cheers:

April 27th, 2006, 11:09 AM

jaffa, bas jaffa se ne proizvodi u HR. a to cije je vlasnistvo nad fabrikom ne moze da bude mjerilo po kojem se pise porijeklo proizvoda.
onda bi na svakoj coca-coli pisalo made in USA

bubach_hlubach

April 27th, 2006, 07:33 PM

Jaffa je recept koji je s vremenom prerastao u opci brand. Tako danas postoji sigurno stotinjak jaffa proizvoda. Samo u Hrvatskoj sam ih vidio 4/5 i to od razlicitih proizvodjaca.

A kaj se tice etiketa "porijeklo proizvoda - Hrvatska", to nije nikakva novost. Podravka i Agrokor napr. takvu praksu provode vec godinama kad se radi o proizvodima po njihovom receptu proizvedenim u njihovim tvornicama u inozemstvu.

:cheers:

April 27th, 2006, 11:40 PM

pa zato sam i rekao bas jaffa. pod imenom jaffa se ne proizvodi u HR.

bubach_hlubach

April 28th, 2006, 02:22 AM

ZABA i BA-CA kreditiraju Vjetroelektranu Trtar-Krtolin
27.4.2006.

Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Bank Austria Creditanstalt AG i Zagrebačka banka d.d. sklopili su danas ugovor o dugoročnom financiranju u iznosu od 13 milijuna eura za financiranje projekta vjetroelektrane nazivne snage 11,2 MW pored Šibenika.

Osnivači i vlasnici Vjetroelektrane Trtar-Krtolin d.o.o. su njemačke tvrtke WPD International GmbH i Enersys Gesellschaft für regenerative Energien mbH.

Razvoj projekta, koji je započeo još 2001. i početna faza izgradnje elektrane, financirani su kapitalom investitora.

Ta, druga vjetroelektana u Hrvatskoj, gradi se na brdima Trtar i Krtolin u šibenskom zaleđu, a sastojat će se od 14 vjetroturbina nazivne snage od po 800 kW.

Procjenjuje se da će ukupna godišnja proizvodnja iznositi 32.000 MWh što zadovoljava potrebe oko 10.000 domaćinstava. Otkup električne energije osiguran je Ugovorom o kupoprodaji električne energije sklopljenim 24. listopada 2004. s Hrvatskom elektroprivredom d.d.

Projekt je u cijelosti realiziran u okviru EU standarda za projekte ove vrste, aposebna vrijednost projekta je u ekološkom aspektu korištenja vjetra kao čistog i obnovljivog izvora energije.

Građevinske i elektro radove na izgradnji vjetroelektrane obavljaju hrvatske tvrtke, a u projektu kao savjetnici sudjeluju Institut Građevinarstva Hrvatske i Energetski institut Hrvoje Požar. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin d.o.o. sklopila je Ugovor o sponzorstvu s Gradom Šibenikom, te će 0,5 posto godišnjeg prihoda od proizvodnje električne energije izdvajati kao potporu projektima u Šibeniku.

Financiranje izgradnje Vjetroelektrane Trtar-Krtolin strukturirano je u modelu projektnog financiranja, čime je omogućeno kreditiranje projekata temeljem novčanog toka koji generira sam projekt. Rok otplate kredita vjetroelektrane je 14 godina od završetka izgradnje.

Hina

bubach_hlubach

April 28th, 2006, 02:28 AM

Tunel Grič drugi u Europi!

http://www.vjesnik.com/html/2006/04/28/Gric1.jpg

Od ostalih hrvatskih tunela testirana je i Mala Kapela, također na autocesti Zagreb - Split koji je - unatoč tome što mu je u prometu samo jedna cijev - dobio ocjenu dobar i smjestio se oko 20. mjesta

Tunel Grič, kraj Perušića, na autocesti Zagreb - Split osvojio je visoko drugo mjesto u ovogodišnjem EuroTAP-ovu testiranju sigurnosti tunela. Ova pozicija dobiva na još većoj važnosti kad se zna da su početkom 2006. ukupno testirana čak 52 tunela na važnijim europskim cestama u 12 europskih zemalja.
Rezultati testiranja bili su sljedeći: 21 tunel ocijenjen je s vrlo dobar, deset s ocjenom dobar, osam ih je bilo zadovoljavajućih, pet slabih, a čak osam ih je ocijenjeno vrlo slabim, u čemu prednjače talijanski tuneli.

Inače, Hrvatsku ukupna dužina svih tunela (više od 40 kilometara) i čak jedanaest tunela većih od 1000 metara - stavlja na osmo mjesto u Europi. Osim toga, treba napomenuti da je Hrvatska jedina sudionica EuroTAP-ova testiranja koja nije unutar Europske unije.

Tunel Grič je - osvojenim drugim mjestom - najbolje ocijenjeni hrvatski tunel otkad se provodi EuroTAP-ovo testiranje (1999.). Dosad je najbolju ocjenu držao tunel Plasina, koji je 2005. zauzeo treće mjesto. Inače, pobjednik i »idealni primjer tunela« ove godine je španjolski tunel M-12, koji je dobio maksimalan broj bodova po gotovo svim kategorijama. Treba, međutim, napomenuti kako je M-12 u promet dovršen i pušten tek ove godine u promet i odmah poslan na testiranje, što mu je uvelike i pomoglo u ovako visokoj ocjeni, s obzirom na to da je građen prema svim novim europskim propisima i direktivama.»Grič je također dobio maksimalan broj bodova kao i M-12, ali male zamjerke je dobio na račun razmaka između aparata za gašenje požara i telefona za nuždu «, rekao je Darko Brozović, zamjenik voditelja EuroTAP-ovog projekta za Hrvatsku.

»Teško je išta dodati na ono što je rečeno i ono što su rezultati pokazali. Ovo samo pokazuje da planiramo, projektiramo, gradimo i upravljamo svim našim tunelima na način koji je potpuno usmjeren prema korisnicima. Svi daljnji tuneli bit će građeni u skladu s novom europskom direktivom«, rekao je Silvio Žagar iz HAC-ova Sektora za promet.

Od hrvatskih tunela testirana je i Mala Kapela, također na autocesti Zagreb - Split koja je - unatoč tome što mu je u prometu samo jedna cijev - dobio ocjenu dobar i smjestio se oko 20. mjesta. Upravo činjenica da ima samo jednu cijev u prometu te kontrola ventilacije i također prevelika udaljenost između aparata za gašenje požara i telefona za nuždu bile su jedine mane Male Kapele. »U ovoj konkurenciji 20. mjesto je ravno tome kao da smo s dvije cijevi u samom vrhu. Ono što imamo implementirano u tunelu sam je europski vrh. Tunel je od prošlog ljeta, kad je pušten u promet bio bez ijednog incidenta«, rekao je Josip Mostovac, HAC-ov operater tunela Male Kapele.
Za Kapelu je gradnja druge cijevi predviđena za 2010., čime će joj ocjene automatski biti još bolje.

Inače, od 1. svibnja ove godine stupa na snagu europska direktiva o tunelima i svi koji budu građeni u budućnosti morat će biti dvocijevni, a svi postojeći će do 30. travnja 2014. morati biti s njome usklađeni.

Bojan Terglav

snupix

April 28th, 2006, 07:49 AM

Za Kapelu je gradnja druge cijevi predviđena za 2010.

Super, makar ne znam zašto tek tada! :bash:

bambam

April 28th, 2006, 12:55 PM

Tunel Gri? drugi u Europi!

Upravo se to moze danas procitati u svim njemackim novinama. Mada su i druge istocne zemlje dobro prosle na ovom testu no fokus u njemackim novinama je stavljen naravno na one zemlje di njemci rado idu na godisnji odmor kao sto je Hrvatska di su prosle godine boravili 1.5 miliona turista. Hrvatsku su u tim novinama posebno istaknuli i predstavili je kao zemlji di se uz dobar odmor, sigurno da putovati. Bolji marketing nemozes dobiti jer su ljudi pogotovo u Njemackoj, Austriji i Svicarskoj jako senzibilizirani. Sto se tice nasih susjeda... Itaija je sokirala Europu sa svojim kako kazu "tunelima treceg svijeta". Cak sam procitao jedan komntar di usporedjuju talijanske tunele sa vladom Berlusconijem... korumpirano, marodno... hehe.. znaci uz cehinja nece nam faliti ni na njemicama ;)

Mate.. blago se tebi :cheers:

bambam

April 28th, 2006, 01:11 PM

Nazalost i ovo se cita o Hrvatskoj u danasnjim novinama:

Kroaten-Hools planen Schlacht in Berliner Straßen (Hrvatski holigani planiraju masovnu tucnjavu na Berlinskim ulicama. U tekstu pise da preko 1500 holigana iz Hrvatske planiraju doci na utakmicu sa Brazilom. Zanimljivo u svemu tome je, da.. hmmm.. pojma nemam kako bi preveo Innensenator na nas.. to je ministar za unutarnje poslovo kao policija itd.. nevidi vise nikakvu opasnost od holigana iz Engleske, Nizozemske ili Poljske nego eksplizidno samo sa strane Hrvata!

Nadajmo se da su to samo suludne spekulacije i da nece doci do bilo kakvih nereda sa strane tih kretena. Ne samo zato sto bi ugled hrvatske zajednice, koja je jedna od najcjenjenijih medju strancima sa strane njemaca, a preko nje i same Hrvatske bio unisten. Nego i zato sto bi se mogli oprostiti od bilo kojih snova da bi sa Madjarima dobili Euro 2012 a i stim napokon cetiri nova i lijepa stadiona.

Sta vi mislite o tome?

-------------------------------------------------------------------------------------
Cijeli tekst za one koji znaju njemacki:

Alarmstufe Rot: Schläger könnten Fan-Meile aufmischen
Berlin - Es sind noch 42 Tage, bis die Hauptstadt zum Treffpunkt von Fans aus aller Welt wird. Jetzt warnt Innensenator Ehrhart Körting (SPD) vor kroatischen Hooligans. Er rechnet schon nach dem ersten WM-Spiel mit Prügel-Attacken in Berlin ...
Sechs Spiele wird es in unserer Stadt geben. Das erste am 13. Juni. Im Olympiastadion tritt Weltmeister Brasilien gegen das Team aus Kroatien an. Hunderttausend Menschen werden in Berlin erwartet, darunter hochrangige Staatsgäste – und leider auch unzählige Hooligans.
Doch es ist nicht die bekannte Gefahr aus England, Holland oder Polen, vor der Innensenator Körting jetzt warnt. Er rechnet damit, dass etwa 1500 kroatische Hooligans zum Spiel gegen Brasilien nach Berlin kommen wollen. Krawalle inklusive. Und zwar nicht im Stadion, sondern auf der Fan-Meile am 17. Juni.
Für die Polizei gilt in den vier WM-Wochen Alarmstufe Rot. Kein Urlaub und etliche Überstunden. Klaus Eisenreich (58) von der Gewerkschaft der Polizei: "Die Beamten werden maßlos überfordert sein, denn es gibt in Berlin keine Reserven."
Etwa 1000 Hools sind in Berlin registriert. Hinzu kommen die Chaoten aus Polen, England, Holland und Italien. Niemand weiß, wie viele es sein werden.

Ljubljana City

April 28th, 2006, 01:40 PM

Yeah, I heard Germans fear Croats :lol:

http://www.delo.si/blog/zagreblog/images/user/90.jpg

And Maltese still aren't calm after what happened last year :lol:

A small joke ;)

bambam

April 28th, 2006, 01:51 PM

A small joke ;)

vrag te zel kranjec .. hehe .. slika je super :)) LOL

bubach_hlubach

April 28th, 2006, 07:04 PM

Coffee Stain

April 28th, 2006, 10:00 PM

And Maltese still aren't calm after what happened last year

A small joke

haha...to su sigurno nashi....you guys should have seen the dinamo fans at the ACC in Toronto for the Dinamo/Rangers game :)

Coffee Stain

April 28th, 2006, 10:02 PM

Croatia Airlines May Cease Operations

--------------------------------------------------------------------------------

13:34 - 27 April 2006 - The executive director of low-budget airliner Wizz Air Jozsef Varadi said that air traffic market consolidation would happen soon in the region of central Europe, Croatia Today reports.

He said that among low-cost carriers operating in the region, only one would survive, alongside Ryanair claiming that euphoria after EU expansion in 2004 decreased, while adding that many carriers were forced to reduce operations.
He also said that the market is currently overcrowded and only Wizz Air or the company's main regional competitor Sky Europe would survive.

He added that consolidation would mainly concentrate on regular airliners, estimating that even small national flag carriers would have difficulties surviving the deregulation and EU air traffic liberalisation, including the Croatian national air carrier.

"In three to five years I think you will be witnessing disappearance of many carriers, such are Hungary's Malev, Croatia Airlines or Bulgaria Air," claimed Varadi.

Rising crude oil prices of over $70/barrel would speed up this consolidation and that many carriers would not be able to transfer such increased costs to passengers, he added.

Source: Croatia Today, Reporter.gr

Coffee Stain

April 28th, 2006, 10:15 PM

Decency ban urged in Croatia resort
Thursday, April 27, 2006

The Associated Press

ZAGREB, Croatia -- A bishop on a northwestern Croatian island has asked authorities to declare a "decency zone" in the city's center, to ban regular summertime promenades of tourists wearing nothing but swimsuits.

Ivan Kordic, bishop of Krk island, said "scarcely dressed" people "harm the morale, the spirit and the soul" of other people in the city, in a letter to city officials.

Krk authorities have not responded to the letter yet.

But tourist officials and many residents have already rejected the idea, arguing that in Krk, as most other Croatian tourist resorts, city centers are adjacent to beaches and it is therefore normal for people to walk around, have a drink or do some shopping in their swimsuits. Besides, a dress code could put off tourists, who are responsible for most of the island's -- and the country's -- hard currency income, they said.

"It's quite logical that one should be dressed decently when entering a holy place," Majda Sale, a local tourist worker, told a local newspaper. "But walking in public places is a question of personal freedoms and a good taste."

The Roman Catholic church is highly influential in Croatia, where about 90 percent of people are members. The church has so far successfully protested against yoga classes in schools, an AIDS program that taught pupils how to use condoms and shopping on Sundays.

o man what to say here :bash:

mic of Orion

April 29th, 2006, 12:09 AM

fucking church and paedophiles who hide behind the altar, if they can't stand bit of flesh exhibition perhaps they should move to some place where there are no tourist, perhaps Iraq... lol

I hate religion, I guess it shows. :D

Coffee Stain

April 29th, 2006, 12:15 AM

^^ LOL i would nominate this one for the "best post" award

bambam

April 29th, 2006, 10:40 AM

?uro ?akovi? Montaži u Libanonu posao vrijedan 6,3 milijuna eura

?uro ?akovi? Montaža proteklog je tjedna u Beirutu službenim potpisivanjem ugovora osigurala na tržištu Libanona posao za izvo?enje montažnih radova u vrijednosti od 6,3 milijuna eura. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Cimentarie Nationale S.A.L. Pierre Doumet u ime naru?itelja posla, a ispred ?uro ?akovi? Montaže direktor tvrtke Darko Kati? i direktor libanonske podružnice Montaže u Libanonu Mladen Palada. Po?etak radova predvi?en je za 22. svibnja.
-------

Hotel Dubrovnik Palace nominiran za turisti?ki oskar

Hotel Dubrovnik Palace iz Dubrovnika prvi je hrvatski hotel nominiran za nagradu prestižnog World Travel Awardsa, tzv. turisti?ki oskar u kategoriji najbolji resort hotel u Europi, gdje se našao oštroj konkurenciji 19 luksuznih hotela iz Španjolske, Italije, Francuske, Gr?ke i drugih, objavili su iz te tvrtke. Uz nominaciju u ovoj, jednoj od najatraktivnijih kategorija World Travel Awardsa, Dubrovnik Palace je ponovno nominiran i u kategorijama za najbolji hotel u Hrvatskoj te najbolji SPA resort u Hrvatskoj, u kojima je 2005. i nagra?en. Završetak glasovanja predvi?en je za 16. lipnja.

krzamak

April 29th, 2006, 12:50 PM

Šuker: Moguć gospodarski rast veći od pet posto

http://img160.imageshack.us/img160/6241/gossukertxt1zw.jpg (http://imageshack.us)

ZAGREB - Gospodarski rast u prva tri mjeseca ove godine mogao bi premašiti pet posto, procijenio je ministar financija Ivan Šuker na današnjoj sjednici hrvatske Vlade.

Tu optimističnu procjenu temelji na podatku da je industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca 2006. rasla po stopi od 6,4 posto.

Šuker je te podatke iznio u okviru Vladine odluke da se osnuju nove carinarnice u Karlovcu i Otočcu.

Dobre vijesti imao je i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić.

Pozivajući se na istraživanja Svjetske banke, naveo je da je administrativna korupcija u Hrvatskoj najmanja među 20 tranzicijskih zemalja, uključujući i nove članice EU-a.

Palarić je to rekao povodom donošenja Etičkog kodeksa državnih službenika koji od službenika traži da se prema građanima ponašaju profesionalno, nepristrano i pristojno.

Na neodgovarajuće ponašanja službenika, građani će se moći potužiti njihovu šefu koji će procijeniti treba li pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti.

Jednom godišnje javnost će dobiti izvješće o takvim pritužbama te mjerama koje su s tim u svezi poduzete.

Vlada je Hrvatskom saboru predložila donošenje zakona kojim bi se osnovalo sveučilište u Puli.

Sveučilište bi, kaže premijer Ivo Sanader, bilo malo i fleksibilno, a činili bi ga pulski Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Filozofski fakultet, Visoka učiteljska škola i Sveučilišna knjižnica u tom gradu.

Hrvatska trenutno ima 160 tisuća studenata, a trebala bi ih najmanje još toliko, istaknuo je ministar obrazovanja Dragan Primorac, potvrdivši da je Hrvatska iz najznačajnijeg znanstvenog programa EU povukla više novca nego iznosi njezina članarina, te je najbolja od država u tranziciji, a i među nekim novim članicama EU.

Hrvatski su znanstvenici povukli 5,9 milijuna eura, a Hrvatska je uplatila 3,1 milijun eura članarine.

tonycro

April 29th, 2006, 03:05 PM

Brojka (stevilka :D) od 1500 huligana mi zvuci uzasno pretjerano, mislim da su u taj broj ukljuceni svi navijaci, a poistovjecivati huligane s obicnim navijacima nije u redu. Huligani su uglavnom mala skupina "navijaca" koja voli inicirati nerede, a buduci da vecina istih je vec uknjizena u bazu podataka, mislim da prije tekme bi im nasa policija eventualno trebala oduzeti putovnice kao kaj je to praksa u Engleskoj kad sumnjivci idu na gostovanje :)

Osim toga, hrvatski navijaci prije par godina, po svojim postupcima, ophodjenjem prema ostalima, su bili jako cjenjeni u Portugalu i sa strane organizatora i ostalih navijackih skupina. Tak da ne vidim mjesta za paniku i neke vec izgrede ;)

:cheers:
Bubach , nemoj zaboraviti da u Berlinu ima oko 22-23 tisuce Hrvata koji zive i rade tamo! Na tekmi sa Brazilom ce biti sigurno preko 10 tisuca "vatrenih" navijaca sto iz Berlina sto iz ostalih Njemacih gradova , a vjerujem da ce ih iz Hrvatske doci bar jos 5 tisuca :D
Biti ce to invazija na Berlin!!!

p.s. ja nisam uspio sredit karte bez obzira sto mi je pola rodbine tamo :bash:

p.p.s. Huligana ce biti mozda 1% :bash:

krzamak

April 29th, 2006, 03:25 PM

Procjene nas u Njemačkoj je da će ispred stadiona u Berlinu biti čak 20-25 000 hrvatskih navijača, što iz Njemačke, što iz Hrvatske i ostalih zemalja. Velika brojka, možda i veća, se očekuje i u "mom" Stuttgartu, gdje živi u gradu i okolici mnooogo Hrvata. Inače, ja imam sve tri karte i idem sa ekipom na prve tri tekme, a poslije bumo vidjeli.

tonycro

April 29th, 2006, 03:42 PM

krzamak

April 29th, 2006, 03:53 PM

Imam, ali sam dobio preko Vfb Stuttgarta, prijavio sam se za te karte na samom početku. Svi Nijemci sa kojima razgovaram osuđuju glup i kompliciran način da se nabave te karte, stvarno je to moglo ići puno jednostavnije.

Sabunjar

April 29th, 2006, 04:52 PM

OettingerCroat

April 29th, 2006, 06:03 PM

ajde recite mi, što vi mislite da su šanse da HR ide do round of 16? a do četvrtfinale?

:cheers2:

tonycro

April 29th, 2006, 06:29 PM

ajde recite mi, što vi mislite da su šanse da HR ide do round of 16? a do četvrtfinale?

:cheers2:
Bez problema do cetvrtfinala! ;) :okay:

Sabunjar

April 29th, 2006, 06:35 PM

I am expecting to qualify for the Round of 16 and a quarter final appearance is a possibility. A lot will depend on injuries, bookings & fitness. If Croatia can have its first choice XI available we can make an impact at this World Cup

car-zg

April 29th, 2006, 06:39 PM

Coffee Stain

April 29th, 2006, 06:55 PM

ajde recite mi, što vi mislite da su šanse da HR ide do round of 16? a do četvrtfinale?

Mislim da imamo dobru šansu za round of 16, trebali bi popijedit protiv Japana i sigurno protiv Australije, Brazil če biti problem....

Coffee Stain

April 29th, 2006, 06:59 PM

ko ti daje pravo kao Židovu da vrijeđaš Kršćane, prekini s tim, dižeš mi živacOriginally Posted By car-zg

?????????? kaj je to?????

car-zg

April 29th, 2006, 07:19 PM

to je rečenica

bambam

April 29th, 2006, 07:46 PM

Bubach , nemoj zaboraviti da u Berlinu ima oko 22-23 tisuce Hrvata koji zive i rade tamo! Na tekmi sa Brazilom ce biti sigurno preko 10 tisuca "vatrenih" navijaca sto iz Berlina sto iz ostalih Njemacih gradova , a vjerujem da ce ih iz Hrvatske doci bar jos 5 tisuca :D
Biti ce to invazija na Berlin!!!

p.s. ja nisam uspio sredit karte bez obzira sto mi je pola rodbine tamo :bash:

p.p.s. Huligana ce biti mozda 1% :bash:

I ja nisam dobio.. jos sam furao Nürnberg i Stuttgart.. sta ces.. :(

Coffee Stain

April 29th, 2006, 08:03 PM

to je rečenica Originally Posted by car-zg

čuj, to razumijem...ali ne razumijem zašto si ga napisao.....kaj imaju Zidovi veze s komentara od mica???? Ne vrijeđa on Isusa i Kršćane, samo generalno religiju kao organizacia.....i za to, svaka mu čast....

bubach_hlubach

April 29th, 2006, 11:16 PM

Nisam neki narociti vjernik, i nemam previse simpatija za nasu crkvu, ali smatram da nacin na koji se je Mic izrazil je krajnje neukusan i netolerantan!

Svi mi imamo pravo izraziti osobno misljenje i stav naspram drugih religija/crkvi i politike/ideologija itd, ali civilizaranim argumentima i dijalogom bez direktnog vrijedjanja/psovanja suprotne strane, jer to je goli ekstremizam, u ovom slucaju izrazen pod velom toboznje demokracije, pa je to onda okay?
Primjera radi izdvojicu zidove. kad se nekaj veli protiv njih, a kamoli opsuje, onda te se po defaultu proglasava nacistom - hitlerovim stovateljem. a kad se psuje napr. institucija katolicke/pravoslavne/protestanstke crkve onda si svjetski covjek modernih svjetonazora - napredan. :sleepy:

Kad religiozni i nereligiozni pojedinci konacno shvate da nisu svi "savrseni" kao oni sami, onda ce se tek moci govoriti o toleranciji i DEMOKRACIJI!

:cheers:

OettingerCroat

April 30th, 2006, 04:30 AM

to je rečenica

lol

Sabunjar

April 30th, 2006, 10:16 AM

Mislim da imamo dobru šansu za round of 16, trebali bi popijedit protiv Japana i sigurno protiv Australije, Brazil če biti problem....

Don't underestimate Australia (there are likely to be 7 Croats in the Australian NT squad :) ).

In Stuttgart it will be Croatia A v. Croatia B :lol:

Also whilst we are better than Japan, their style of play can cause us problems, I think for that match Cico should consider having Luka Modric in midfield because of his pace and his defensive cover whilst still keeping him as a valuable option when pushing forward.

krzamak

April 30th, 2006, 11:34 AM

Pošto se bliži turistička sezona, evo i mog prijedloga za univerzalnu razglednicu Hrvatske, ha ha!

http://img228.imageshack.us/img228/4233/03780072323zc8qi.jpg (http://imageshack.us)

Sabunjar

April 30th, 2006, 11:57 AM

^^ :lol:

Ljubljana City

April 30th, 2006, 01:58 PM

hahaha... good one :lol::lol:

tonycro

April 30th, 2006, 02:58 PM

Pošto se bliži turistička sezona, evo i mog prijedloga za univerzalnu razglednicu Hrvatske, ha ha!

http://img228.imageshack.us/img228/4233/03780072323zc8qi.jpg (http://imageshack.us)

Bravo majstore...!!!! :okay: :lol: :yes:

Coffee Stain

April 30th, 2006, 04:58 PM

hahaha nice one ^^ ....

Don't underestimate Australia (there are likely to be 7 Croats in the Australian NT squad ).

In Stuttgart it will be Croatia A v. Croatia B

Also whilst we are better than Japan, their style of play can cause us problems, I think for that match Cico should consider having Luka Modric in midfield because of his pace and his defensive cover whilst still keeping him as a valuable option when pushing forward.

Yea thats true....we have to be careful with teams that might seem an easy win...as for Japan thats an excellent point, but we shall see....

sun&sun

April 30th, 2006, 05:20 PM

bubach_hlubach

May 2nd, 2006, 04:23 AM

Karlovačko - prvo hrvatsko pivo u švedskim trgovinama

Šveđani, ljubitelji piva, iz široke palete svjetski poznatih proizvođača sada mogu izabrati i jedno hrvatsko - Karlovačko pivo.
Prvi kontigent, u kojemu je bilo 50.000 boca, stigao je tamošnju maloprodaju tek nakon što je Karlovačka pivovara prethodno ishodila dopusnicu za uključenje u državni monopol prodaje alkoholnih pića u Švedskoj - Systembolaget.

"Prodajom piva, metodom 'boca po boca', Karlovačka je pivovara postigla izvrstan poslovni iskorak jer je riječ o prvom hrvatskom pivu unutar švedskog sustava maloprodaje alkohola", ističe Andrzej Jakubiec, direktor marketinga i izvoza u Karlovačkoj pivovari. "Prvi kupci bili su hrvatski iseljenici, no sve je više i Šveđana koji kupuju Karlovačko", kaže te podsjeća da u ukupnom izvozu svih hrvatskih pivorara Karlovačka sudjeluje sa čak 70 posto.
Da bi dobili ulaznicu za tržište, na kojem se godišnje popije više od 200 milijuna litara piva, Karlovačka pivovara morala je poštovati niz uvjeta, od jamstva ujednačenosti kakvoće piva do prihvaćenosti na tržištu od strane kupaca, što su pak morali svjedočiti podacima o ujednačenoj prodaji piva u sve četiri regije Švedske.

Kroz sustav Systembolaget, u kojemu je umreženo 400 trgovina, na švedskom je tržištu dostupno oko 2000 proizvoda iz 38 zemalja, a samo piva je više od 200 vrsta. "Nakon što je Karlovačko proglašeno najomiljenijim pivom među stranim turistima, privilegij ulaska u Systembolaget još je jedan dokaz prepoznavanja kvalitete i vrijednosti našeg piva i izvan Hrvatske", zadovoljno naglašava Jakubinec.

http://img407.imageshack.us/img407/3502/3fff9ya.jpg
Pivovara u Karlovcu

:)

bubach_hlubach

May 2nd, 2006, 04:40 AM

Splićani grade cruisere za Amerikance

SPLIT - »Brodosplitovo« brodogradilište specijalnih objekata (BSO) gradit će tri cruisera za poznatu američku kompaniju »Grand Circle Cruis Line« iz Bostona, čiji su čelnici najavili mogućnost gradnje još tri ploveća hotela u splitskom škveru.

Prvi od tri ugovorena cruisera, ukupne vrijednosti oko 18 milijuna eura, Splićani će isporučiti do kraja ožujka iduće godine, a zbog iznimno zahtjevnog posla na gradnji luksuznih plovila za američku komapaniju, morali su »iskočiti« iz državnog Programa obnove bijele flote, u sklopu kojeg su trebali graditi trajekt za riječku »Jadroliniju«.

Dosadašnji radovi na projektnoj dokumentaciji za gradnju prvog cruisera oduševili su čelne ljude američke kompanije koji su, za nedavna posjeta »Brodosplitu«, pohvalili splitske brodogaditelje, njihovo iskustvo i stručnost, te najavili kako bi već tijekom svibnja moglo doći do potpisivanja ugovora o gradnji još tri istovjetna plovila.

Alan E. Lewis, vlasnik kompanije »Grand Circle Cruis Line«, u splitskim brodograditeljima vidi dugoročne poslovne partnere, koji mogu obaviti najzahtjevnije zadaće u zadanim rokovima, zbog čega će im ponuditi nastavak suradnje i nakon što BSO isporuči tri ugovorena cruisera, te posljednji od triju opcijskih brodova.
Svaki od triju dosad ugovorenih cruisera, koji će biti luksuzno opremljeni i imati sve sadržaje koji ga čine plovećim hotelom, vrijedan je oko 6 milijuna eura. [D. S.]

:cheers:

bubach_hlubach

May 2nd, 2006, 05:15 AM

Skoro milijarda eura ulaže se u turizam

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/05/01/hotel_v.jpg

PULA - Ova će godina najvjerojatnije ponovno biti zapamćena po rekordnoj posjećenosti, ali možda još više po velikim investicijama kako u turističke objekte tako i u komunalnu infrastrukturu. Prema službenim procjenama, riječ je o 5,8 milijardi kuna ili gotovo 800 milijuna eura, a neslužbeno se govori o popularnoj i okrugloj milijardi eura koja bi se ove godine uložila u turizam.

Oko 3,2 milijarde kuna trebalo bi se, prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, uložiti u obnovu postojećih i gradnju novih objekata, uglavnom hotela i apartmanskih naselja. Ove bi godine prvi put Hrvatska službeno trebala dobiti i više od milijun turističkih ležajeva. U velikim hotelima u trendu je uređenje wellness centara i zatvorenih bazena, ugradnja klima-uređaja, povećanje soba i kupaonica.

Mali i obiteljski hoteli posebna su priča, ove će ih sezone, prema podacima Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela, biti barem tridesetak više nego lani. Javni sektor se također ove godine potrudio, 2,5 milijardi kuna utrošit će se u poboljšanje komunalne i prometne infrastrukture dok će sustav turističkih zajednica u ovu turističku sezonu uložiti 129 milijuna kuna. Nedovoljan broj kreveta u hotelima, samo 116 tisuća, a posebice onih sa 4 i 5 zvjezdica, najveći je problem naše turističke ponude. 0

Ove ćemo sezone ulaganjima u obnovu postojećih objekata dobiti dvadesetak novih hotela s četiri zvjezdice, a hotel Bellevue u Dubrovniku bit će jedini novi hotel s pet zvjezdica izuzemo li hotel splitski Grand Hotel Lav u sklopu lanca Le Meridien, koji će biti otvoren tek potkraj godine. U Istri se ove godine u turizam ulaže 1,8 milijardi kuna, od čega se na ulaganja istarskih hotelskih kuća odnosi nešto više od jedne milijarde.

Najviše u svoje objekte u Rovinju i Vrsaru investira Maistra, turistička kompanija Adris Grupe, 550 milijuna kuna. Na Kvarneru se u turizam ove godine ulaže 1,1 milijarda kuna, od čega se na privatni sektor odnosi 825 milijuna kuna. Riječ je o hotelima Agava u Opatiji, hotelu Excelsior u Lovranu te hotelu Therapia u Crikvenici, koji odreda dobivaju četvrtu zvjezdicu.

Središnja Dalmacija ove je godine također veliko gradilište. Najveće pojedinačno ulaganje odnosi se na stavljanje u funkciju hotela Lav. U ovaj se projekt ulaže 55 milijuna eura. Tvrtka Blue Sun u vlasništvu Jake Andabaka ulaže 20 milijuna eura u obnovu svojih hotela u Bolu i Brelima. Na Hvaru će ove godine ORCO Grupa uložiti 20 milijuna eura.

SinCity

May 2nd, 2006, 05:32 AM

Splićani grade cruisere za Amerikance:cheers:

:banana: :cucumber: :carrot: :banana2:

Thats excellent. I'm glad they are straying away from just commercial freight ships and now are expanding towards passenger crusiers. I'd love for us one day to roll out some of those huge luxury ships that the Scandanavian countries have recently produced. :yes: :cheers:

*Cole*

May 2nd, 2006, 11:41 AM

http://www.liderpress.hr/Uploads/1/3/2594/uvodnik_470.jpg

Prvi cargo centar u Hrvatskoj gradit će se u Varaždinu?

Varaždinski gradonačelnik Čehok u tajnim je dogovorima za cargo centar u Varaždinu. On drži da je Zagreb previše zagušen, a Varaždin se nalazi uz auto cestu i u trokutu je koji omogućuje dobre veze s Mađarskom i Slovenijom. Pregovori su već počeli i prvi cargo centar "kopnena luka"u Hrvatskoj gradit će se u Varaždinu. Sve je ostalo poslovna tajna, ali Čehok ne skriva zadovoljstvo razgovorima s potencijalnim partnerima.

Prema njegovim riječima izbor Varaždina za gradnju cargo centra smatra logičnim, Zagreb je prometno zagušen, a Varaždin se nalazi uz autocestu koja vodi prema Zagrebu, Beogradu i Rijeci. Osim toga, u trokutu je koji omogućuje dobre veze s Mađarskom i Slovenijom.

Iz Varaždina se prije stiže do Karlovca nego do Zagreba a posljedice prometne zagušenosti Zagreb će zasigurno osjećati i sljedećih godina.

Varaždin je zato u prednosti, jer je na dobrom položaju, nudi solidnu infrastrukturu, nema administrativnih problema s imovinsko-pravnim odnosima, a potencijalnim ulagačima može ponuditi nekoliko lokacija na ulazu u grad, naglasio je Čehok za LIDER.

Varaždin može ponuditi i svu potrebnu infrastrukturu, jer je kroz cijeli grad proveden optički kabel, a kao što kaže gradonačelnik, nije zanemarivo ni to što je Varaždin prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo učenje stranog jezika od prvog razreda osnovne škole.

Slovenija nema cargo centar. Mađarska ima jedan u gradu Soprunu, oko 200 kilometara od granice sa Slovenijom. Najbliži je Cargo centar Graz, golemi logistički centar za južnu europu, koji leži uz autocestu, 12 kilometara prije Graza.

AstroBoy

May 2nd, 2006, 12:49 PM

long foot

May 2nd, 2006, 01:15 PM

long foot

May 2nd, 2006, 01:17 PM

I give Čehok all due credit. The man is brilliant in everyway possible so as to benefit the people not only of Varaždin, but also the rest of Croatia.

Next to the Biotechnological Park, this will be his next major accomplishment.

Čehok for Croatian President. :master:

rekoh ja, klonirati ga treba :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :master: :D