Norvežani izabrani za konsultanta na tenderu za istraživanje nafte
23. avgust 2011.


Norveški konzorcijum, kojeg čine Simonsen Advokatfirma i Bridž konsalt , izabran je za konsultanta za sprovođenje tendera za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorju Crne Gore.

Norveški konzorcijum je, kako je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva ekonomije, pobijedio na tenderu za izbor konsultanta, na koji su se bili prijavili i firma iz Velike Britanije i konzorcijum hrvatskih i američkih preduzeća. Ukupna vrijednost ugovora je 400 hiljada eura.Iz Ministarstva ekonomije su kazali da će norveški konzoicijum, između ostalog, pomagati Vladi u pisanju modela ugovora, ali i promociji tendera.Tender za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa trebalo bi da bude raspisan do kraja godine.

Vlada traži nove lokacije za razvoj poslovanja na kojima će važiti niz olakšica (http://www.vijesti.me/vijesti/vlada-trazi-nove-lokacije-razvoj-poslovanja-kojima-ce-vaziti-niz-olaksica-clanak-35428)

Sljedeće godine kreće izgradnja vjetrenjača na Krnovu (http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/36511-sljedee-godine-kree-izgradnja-vjetrenjaa-na-krnovu.html#CommentForm)
07. septembar 2011.


Izgradnja 30 vjetrogeneratora na Krnovu vrijednih 110 miliona eura počeće najkasnije na proljeće sljedeće godine, saopštio je Portalu Analitika dr Igor Kovačević predstavnik Ministarstva ekonomije. Vjetrenjače će izgraditi japanska kompanija Micubiši, koji je ujedno i proizvođač vjetroelektrana.

- Ugovorom je predviđena izgradnja vjetroelektrana instalisane snage 50 MW, uslovno 72 MW. Crnogosrki elektroenergetski sistem je izdao elektroenergetsku saglasnost na instalisanu snagu 72 MW. Planirano je da se postave vjetrogeneratori instalisane snage 2,4 MW, ukupno njih 30. Očekivana proizvodnja električne energije VE Krnovo je oko 160 GWh, odnosno povećanje oko 5 odsto bilansirane domaće proizvodnje, saopštio je Kovačević. Prema njegovim riječima, na Krnovu će se proširiti pristupni put, asfaltiraće se putevi između vjetrogeneratora.

- Crna Gora će povećati instalisani snagu elektrana, ali će ovaj projekat biti ujedno i novi izazov za crnogorski elektroprenosni sistem, jer upravljanje vjetroelekranama u elektroenergetskom sistemu je novost u Crnoj Gori. Nadati se da će izgradnje VE Krnovo pomoći većoj valorizaciji ovoga područja. Odustalo se od predloženog mjesta priključenja VE Krnovo u trafostanici Nikšić, nego se odabralo rješenje u Brzni, gdje je planirana i velika trafostanica 400/110 kV na delekovodu od primorja do Pljevalja, najavio je Kovačević.

Teoretski potencijal vjetroenergije u Crnoj Gori je ogroman. Međutim, tehnički potencijal je mnogo manji. Neke procjene govore da je moguće izgraditi vjetroelektane do 400 MW instalisane snage (kapaciteta preko 30 %), ali je trenutno postojeći elektroenergetski sistem ograničavajući faktor.

- Izgradnja vjetroelektrana zahtjeva jak elektroenergetski sistem, a kako su u toku velike investicije u izgradnji interkonektivnih dalekovoda između Crne Gore i susjednih zemalja, očekivati je da će se podići i tehnička mogućnost integracije vjetroelektrana u elektroenergetski sistem, zaključio je Kovačević.

EKSKLUZIVNO!

Plantaže u Kinu izvoze 1.000.000 flaša vina (http://www.vijesti.me/vijesti/plantaze-kinu-izvoze-1-000-000-flasa-vina-clanak-37688)

U Kini su inostrana vina vrlo popularna. Raste i domaće tržište vina

Direktorica Plantaža AD Podgorica Verica Maraš rekla je“Vijestima” da je potpisan ugovor o prodaji milion flaša vina koji bi do kraja ove godine kompanija trebalo da isporuči na tržište Kine.

AD Plantaže, u prvih šest mjeseci ove godine, ostvario je neto profit od 1.025.549 eura, što je za oko devet odsto bolji rezultat u odnosu na uporedni period prošle godine.

Osnovna djelatnost kompanije je proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda, promet i ugostiteljstvo.

U Kini su inostrana vina vrlo popularna. Raste domaće tržište vina, ali eksperti u industriji kažu da će se potrošnja udvostručiti u roku od sljedećih pet godina.

Da Kinezi pažljivo motre na proizvođače u regionu, pokazuje i zainteresovanost velike korporacije "Guangan" za vina "Vršačkih vinograda" u Srbiji.

Iz te korporacije su istakli da pri sklapanju posla presudnu ulogu ima ukus vina, a ne cijena, prenijeli su mediji.

Navodi se da stanovnici sjevernih djelova Kine više vole crvene sorte vina, dok je jug zemlje, zbog specifične ishrane, okrenut osvježavajućim suvim bijelim vinima.

Tender za istraživanje i proizvodnju nafte biće raspisan u decembru (http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=199914)


Tender za dodjelu ugovora o koncesijama za istraživanje i proizvodnju nafte u crnogorskom podmorju trebalo bi da bude raspisan u prvoj polovini decembra, najavljeno je iz Vlade, čiji predstavnici očekuju veliko interesovanje naftnih kompanija.

Pomoćnik ministra ekonomije, Vladan Dubljević, rekao je agenciji MINA-business da bi tender za dodjelu koncesije za proizvodnju nafte, u skladu sa planom, u svakom slučaju trebalo da bude objavljen prije božićnih praznika.

“Očekujemo veliko interesovanje naftnih kompanija, jer su svi preduslovi za privlačenje investitora u toj oblasti ispunjeni. Pismo zainteresovanosti za učešće na budućem tenderu već je poslalo dvadesetak naftnih kompanija, a koliko će ih dostaviti ponudu zavisi od njihove procjene sopstvenog investicionog rizika koji nosi projekat”, kazao je Dubljević.

Iz Ministarstva je ranije saopšteno da su među renomiranim svjetskim kompanijama, koje su dostavile pismo o zainteresovanosti za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, američki ExxonMobile, ruski Gasprom i norveški Statoil.

Dubljević je naveo i da je Ministarstvo u fazi potpisivanja ugovora o pružanju konsultantskih usluga sa norveškim konzorcijumom, kojeg čine Simonsen Advokatfirma i Bridge Consult, kao i da bi taj posao trebalo da bude završen tokom sedmice.

Ukupna vrijednost ugovora o pružanju konsultantskih usluga je 400 hiljada eura, a norveški konzorcijum, koji je krajem avgusta izabran za konsultanta za sprovođenje tendera za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa u podmorju Crne Gore, ima obavezu da pomogne Vladi u pisanju modela ugovora, ali i promociji tendera.

Norveški konzorcijum je, prema riječima Dubljevića, obavezan da do februara naredne godine dostavi finalne verzije tri modela ugovora - o dodjeli koncesije za proizvodnju, za istraživanje, kao i o zajedničkim operacijama.

Ugovor o koncesiji za proizvodnju podrazumijeva fazu istraživanja, verifikacije rezervi i proizvodnje, što obično traje do 30 godina i njega će na kraju verifikovati Parlament.

Predrag Sekulić: Tivat primjer drugima
Srijeda, 12. Oktobar 2011

U radnoj posjeti Tivtu danas je boravio Predrag Sekulić ministar održivog razvoja i turizma. On je je održao sastanak sa gradonačelnikom Miodragom Kabnkarašem a zatim i sa tivatskim privrednicima. Sastanci su bili zatvoreni za javnost a po završetku ministar i gradonačelnik su održali kraću press konferenciju

„Zadovoljstvo je kada čujete da se svi projekti koji su planirani u Tivtu odvijaju na zadovoljavajući način, i da ono što se tiče planske dokumentacije rješava bez ikakvih problema u u planiranim rokovima. Što se tiče infrastrukture u Tivtu je puno uradjeno. Nekih većih problema tu nema. Takodje i što se tiče planske dokumentacije. Tivat mnogima može biti primjer. Mislim da su to zadovoljstvo podjelili i investitori koji su prisustvovali današnjem sastanku“ – rekao je ministar Sekulić.

Odgovarajući na naše pitanje da li Vlada ima namjeru da fiskalnom politikom natjera vlasnike hotela da dodatnim ulaganjima povećaju nivo svojih svojih usluga, ministar Sekulić je odgovorio:

„Imao sam priliku da čujem žalbu zašto je hotel „Mimoza“ sa tri pao na dvije zvjezdice. Mislim da bismo napravili uslugu kad bi HTP“Mimoza“ potpuno zatvorio. Investitor mora biti svjestan da ne može na obali mora da bude hotel sa dvije zvjezdice. Jedini način da utičemo na vlasnike je tom fiskalnom politikom, odnosno da pokušamo da kroz poresku politku ih natjeramo da unaprijede svoje poslovanje“ – kaže Sekulić.

Tivatski gradonačelnik Miodrag Kankaraš ističe veoma dobru saradnju opštine i ministarstva održivog razvoja i turizma, u oblasti u kojoj Tivćani imaju čime da se podiče.

„Sve ono što smo dosad uradili i što planiramo da uradimo pokazuje da smo na dobrom putu, da su pravci razvoja dobri, i da nema bojazni da se ti planovi neće ostvariti. Prostorno planska dokumentacija, ekologija i turizam, u sva ova tri segmenta koja pokriva Ministarstvo su oblasti u kojima naša opština ima čime da se pohvali. Bilo je dosta interesantnih tema na današnjem sastanku. Ja bih izdvojio diskusiju o potrebi specifične radne snage na području opštine Tivat i naporima u cilju edukacije nedostajućih kadrova i smanjenju broja nerezidenata koji rade na oviom prostorima. To ćemo zajedno raditi sa Zavodom za zapošljavanje uz svesrdnu pomoć resornog Ministarstva“ – rekao je Kankaraš.

U ime predstavnika investitora koji su prisustvovali današnjem sastanku novinarima se obratila Svetlana Poznanović iz kompanije „Kataro diar“, koja je vlasnik hotela „Plavi horizont“. Ona pozdravlja ovakav vid komunikacije sa resornim Ministarstvom i najavljuje...

„U toku je izrada urbanističko tehničke dokumentacije. Rokovi će zavisiti od termina izrade i daljih planova kompanije. Uvjereni smo da ćemo ispoštovati sve rokove i da ćemo hotel otvoriti u junu 2014. godine. Svi tenderi su u toku. Radi se intezivno“ – rekla je Svetlana Poznanović.


Radio Tivat

Turisti Tivtu dali najvišu ocjenu

Četvrtak, 13. Oktobar 2011

Turistička organizacija Tivta danas je na press konferenciji porezentirala Informaciju o rezultatima turističke sezone i tracionalne turističke ankete.

„Za prvih osam mjjeseci ove godineTivat je posjetilo 38.630 gostiju, što je šest posto više nego lani, a ostvareno je 310.764 noćenja ili čak 37 posto više nego u istom periodu prošle godine. U tradicionalnoj anketi 1542 anketirana gosta su našem gradu dali prosječnu ocjenu 3,77 najviše otkako se anketa sprovodi. To su rezultati sa kojima možemo itekako biti zadovoljni .Ovo je bila jedna od najuspješnijih sezona, možda i najuspješnija od 1990. godine. Dakle, vidjeli su se rezultati rada lokalne uprave i javih preduzeća i ustanova. Sve je to dolprinijelo uspješnosti sezone. Raduju visoke ocjene za ljubaznosz osoblja, čistoću grada i kulturno ljeto Centra za kulturu, a zabrinjavaju konstantno slabije ocjene za organizaciju saobraćaja“ – rekao je Miodrag Kankaraš gradonačelnik i predsjednik TO Tivta.

Prema riječima vd direktorice Turističke organizacije Bernarde Moškov „Za ovako dobre rezultate sezone dijeloom je zaslužna i dobro osmišljenja i vodjenja propaganda kampanja Turističke organizacije. Bili smo prisutni i na turističkim sajmovima u inostranstvu. Početkom juna mjeseca otvorili smo tri turističko informativna punkta u Radovićima, Krašićima i Lastvi. Zaposlili smo u njima i tri radnika mladja od 25 godina čime smo se uključili u program Zavoda za zapošljavanje da zapošljavamo mlade ljude iz naše zemlje“ – rekla vd direktorica TO Tivat Bernarda Moškov.

Današnjoj press konefernciji prisustvovali su i članovi Izvršnog odbora Turističke organizacije i ditrektori HTP“Primorje“ i „Mimoza“. Na pitanje novinara kako komentariše jučerašnju izjavu ministra Predraga Sekulića u Tivtu o nužnosti povećanja standarda hotela HTP“Mimoza“ izvršni direktor Marko Petričević je rekao...

„Neminovnost te trke za kvalitet svakako stoji. Mimoza mora da uhvati korak sa razvojem koji je prisutan u opštini Tivat. Ja sa pozicije izvršnog direktora mogu da kažem da smo mi dali sve od sebe i da smo opravdali očekivanja gostiju, što govore i ove ankete. A na donosiocima odluka je nam pomognu i da svi zajedno izadjemo iz trke za kvalitetom kao pobjednici.


Radio Tivat

Budvu za prvih osam mjeseci 2011. posjetilo preko 500.000 turista


Koncerti, festivali, organizacija tradicionalnih manifestacija, raznovrsna kulturno-zabavna ponuda, zadržala je Budvu na liderskoj poziciji


Da je Budva i dalje najatraktivnija i najposjećenija destinacija na gotovo cijelom Jadranu, najbolje svjedoči podatak da ju je za prvih osam mjeseci ove godine posjetilo 500.604 turista, što predstavlja povećanje od deset odsto u odnosu na isti period prethodne godine, zvanični su statistički podaci koje je juče objavila Turistička organizacija Budve.

Smanjen broj reklamacija i žalbi, a visok stepen zadovoljstva gostiju, kako je istakla direktorka Turističke organizacije Budve Jelena Rađenović, najbolje potvrđuje podatak ankete TO, da je 94 odsto ispitanika na pitanje “da li biste ponovo došli u Budvu”, odgovorilo sa “da”.

Upravo činjenica da je polovina od ukupnog broja gostiju koji su posjetili Crnu Goru ljetovala u Budvi, kao i podaci o uspješnijoj postsezoni, govore, kao je rekla Rađenović, da je ovogodišnja sezona bila znatno duža od prethodne.

“Popunjenost kapaciteta na našoj rivijeri u septembru, prema procjeni, bila je 16 odsto bolja nego prethodne godine. Kada dodamo podatak da je početkom oktobra u hotelima na budvanskoj rivijeri odmaralo više od 5.000 gostiju, onda sa sigurnošču možemo govoriti o produženoj turističkoj sezoni”, istakla je Rađenović.

Kvalitetom i raznovrsnom ugostiteljskom ponudom u hotelima, restoranima, barovima, plažama, rekla je ona, i ove sezone Budva je ostala prepoznatljiva, popularna i omiljena destinacija.

“Koncerti, veliki broj festivala, organizacija tradicionalnih manifestacija, generalno raznovrsna kulturno-zabavna ponuda, zadržala je Budvu na liderskoj poziciji”, istakla je Rađenović.

Turistička organizacija je tokom sezone sprovela anketu na uzorku od 1.290 ispitanika, uglavnom inostranih turista koji su boravili u Budvi.

Od ukupnog broja ispitanih samo njih 52, ili četiri odsto je kazalo da ne bi ponovo došlo u Budvu, a dva odsto, ili 26 turista, je kazalo da bi razmislilo, odnosno odgovorili su sa “možda”. Kulturno-zabavnom ponudom grada i manifestacijama zadovoljno je 90 odsto ispitanih, dok se deset odsto izjasnilo negativno. Čak 91 odsto ispitanih zadovoljno je turističko-ugostiteljskom uslugom.


Vijesti

Interesantno...


Ministarstvo saobraćaja i pomorstva posjetili grčki privrednici
Grčki brodovlasnici dolaze u Crnu Goru

PODGORICA - Grčki privrednici zainteresovani su za ulaganje u pomorski sektor Crne Gore, kao i mogućnost preregistracije njihovih brodova pod crnogorskom zastavom.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva saopštili su da je na sastanku sa delegacijom grčkih privrednika interesovanje za preregistraciju pokazalo 20 brodovlasnika, čiji bi brodovi mogli biti upisani u crnogorski upisnik već naredne godine.

Sastanku je prisustvovao i predsjednik „Lalizas grupe“ Stavros Lalizas, čija se kompanija bavi proizvodnjom i prodajom nautičke i brodske opreme.

- Ta kompanija, koja je prisutna u mnogim zemljama, zainteresovana je za otvaranje iste takve firme i u Crnoj Gori - rekli su iz Ministarstva.

Oni su dodali da bi ta kompanija zapošljavala preko 100 radnika.

E. R.

Brod “Kotor” gotov do kraja ove, a “Bar” u martu naredne godine

Nakon što je proveo par dana u brodogradilištu u Šangaju, gdje se grade dva broda za crnogorsku flotu, predsjednik Borda direktora Crnogorska plovidba AD Kotor, kapetan Miodrag Kršanac kaže za Radio Jadran da se posao odvija po planu. Dva nova broda finansiraju i grade Kinezi, a biće završeni do kraja ove, odnosno u martu iduće godine.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/novembar_2011/1011kotorok.jpg

- Po dinamici prvi brod od 35 hiljada tona očekujemo krajem godine, eventualno s nekoliko dana kašnjenja zbog kišnog perioda u Šangaju. Nema odstupanja od ugovora, iako je po njemu predviđena mogućnost od 45 dana kašnjenja - ističe kapetab Kršanac.

Gradi se i drugi brod, spajaju se blokovi i trebalo bi da se postavi kobilica za mjesec. Rok isporuke je kraj marta i početkom aprila. Iako su brodovi još u Kini za njih se već raspituju brokeri.

- Tačno je! Mi smo već u konatktu sa dosta brokera, najjačim koji su na tom tržištu, iz Londona, Hamburga, Pireja, Roterdama…Tako da i mi tražimo one koji će nam dati najbolje uslove. Naš brod je isplativ sve preko 12 hiljada dolara dnevno za vozarinu - ističe Kršanac i podsjeća i da je delagcaija Crne Gore na čelu sa ministarom pomorstva i saobraćaja, Andrijom Lomparom bila u Bjelorusiji. Tamošnji partneri ponudili su dosta tereta i dugogodišnje ugovore novim crnogorskim brodovima. Predstoji dogovor oko cijene koja treba da je povoljna za eksploataciju brodova.

Posada od 21 člana za prvi brod već je skoro određena. Kompanija je dobila već sve sertifikate za plovidbu. Na pitanje kako će se zvati brodovi i gdje će biti krštenje kapetan Kršanac odgovara:

- Prvi brod se zove “Kotor”, a drugi je dobio ime “Bar”. Krštenje će biti prilikom isporuke u Šangaju. Još treba Vlada Crne Gore da odluči ko će biti kum.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/novembar_2011/1011brodkotorok.jpg

Kako je na svakom brodu najvažnije ko je zapovjednik, a ko upravitelj stroja kapetan Kršanac kaže da od četiri iskusna pomorca još niijesu odlučili ko će to biti. Odluku će donijeti za desetak dana. Radio Jadran podsjeća da pored toga što grade Kinezi i finansiraju izgradnju prvih novih crnogorskih brodova nakon mnogo godina. Oni će biti nosivosti 35 hiljada tona, pogodni za prevoz rasutih tereta (žitarica, drva, ruda), biće dugački 180, a široki 28 metara.

- Kredit “Exim” banke je po veoma povoljnim uslovima. Rate se poštuju. Poslije isporuke prvog broda imamo grejs period od tri godine, a za to vrijeme možemo akumulirati dovoljno sredstava da bez problema vraćamo glavnicu kada ona krene 2015. godine - ističe Kršanac.

Sa ova dva broda otpočeće proces obnove crnogorske flote. Sa Poly grupacijom u Pekingu bilo je riječi i o kupovinu još dva ista ovakva broda. Konačni razgovori o tome uslijediće u decembru, potvrdio je za hercegnovski radio predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidbe, Miodrag Kršanac

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/42258-brod-kotor-gotov-do-kraja-ove-a-bar-u-martu-naredne-godine.html

Opa! Prijatna vest a i lepa imena novih brodova :okay:

Dosta moje rodbine iz Boke su pomorci - moj brat recimo, koji je zavrsio kotorski pomorski fakultet, je dogurao cak do cina prvog oficira na jednom grckom brodu, a ujak je glavni elektricar na svom brodu, takodje stranom - valjda ce sada konacno neko od njih imati cast da sluzi i na domacem brodu, koji plovi pod crnogorskom zastavom :yes:

Fijatovi automobili iz Kragujevca preko Luke Bar u Italiju


Sredinom naredne godine, preko Luke Bar će početi izvoz automobila italijanskog Fijata, koji će biti montirani u kragujevačkoj fabrici, kazao je za Pobjedu izvršni direktor te kompanije, Slobodan Pajović.

- Gosti iz Italije su posjetili Luku Bar, obišli skladišni prostor koji je određen za lager automobila i uvjerili se da je luka potpuno spremna da odgovori svim zahtjevima u vezi ovog posla - rekao je Pajović.

On kaže da je planirano da se za prve dvije godine preko Luke Bar pretovari u prosjeku po 50.000 vozila.

- Plan je da u narednim godinama broj pretovarenih automobila ide uzlaznom linijom. To će zahtijevati dolazak dva do tri broda sedmično, da bi se u četvrtoj i petoj godini dostigao pretovar od oko 200.000 automobila.

Na pitanje koliki prihod od ovog posla zajednički očekuju njegovi realizatori u Crnoj Gori - Luka Bar, Željeznica i špediteri, Pajović kaže da je to, u ovom trenutku, teško predvidjeti.

- Za očekivati je da zbirni prihodi na godišnjem nivou budu između dva i tri miliona eura u toku prve dvije godine rada. Nakon četiri ili pet godina, prihod bi, po sadašnjim računicama, dostigao osam do deset miliona eura - smatra direktor Luke Bar i dodaje da ni taj, niti bilo koji drugi posao, ne može biti ugrožen odnosom zaposlenih "koji bi imao karakter neprofesionalnosti".


http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/43027-fijatovi-automobili-iz-kragujevca-preko-luke-bar-u-italiju.html

Samo mali info - Slobodan Pajovic nije izvrsni direktor FAS-a. Ko je doticni g-din, ne znam, ali direktor, te jos izvrsni nije. Takodje, nista jos nije dogovoreno niti se ista zna, a sve ce zavisiti od toga ko preuzme primarnu logistiku.

^^
On je izvrsni direktor Luke Bar nego je taj novinar lose napisao.

Kako je sastavio recenicu, poceo sam da se pitam kad se promenilo rukovodstvo u fabrici. :lol: U svakom slucaju, ne mislim nista lose, samo stvarno nista nije dogovoreno, niti je pregovarano, a kamoli potpisano. Do kraja godine doduse ce se znati kome ce sve FIAT poveriti logistiku i za koja trzista.

Izraelci zainteresovani za crnogorsku vodu i vino

http://www.vijesti.me/data/slika/9/85278.jpg

Crnogorska voda i vino uskoro bi se mogli naći na izraelskom tržištu, jer su investitori iz te zemlje posebno zainteresovani da ulažu u te oblasti, saopštio je u Tel Avivu ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Tarzan Milošević.

On je, u okviru konferencije Vrata ka Crnoj Gori, predstavio investicione mogućnosti u sektoru poljoprivrede Crne Gore.

Prema njegovim riječima, Izrael je država koja troši značajne količine vode iz uvoza.

"Imamo velike količine vode na raspolaganju i siguran sam da će njihova zainteresovanost dovesti do toga da će se vrlo brzo crnogorska voda i vina iz Plantaža naći i na ovom tržištu", rekao je Milošević.

On smatra da postoji prostor za zajedničku saradnju u tim oblastima, kroz pitanje strateškog partnerstva ili direktan uvoz u Izrael.

"Posebno se radujemo da ćemo te kapacitete konačno staviti, barem djelimično, u funkciju, u odnosu na potencijal koji ima Crna Gora", kazao je Milošević.

On je siguran da je zajednička ambicija ljudi koji žele da investiraju i onih koji se bave poljoprivredom u Crnoj Gori da naprave supstituciju uvoza i na taj način se poveća poljoprivredna proizvodnja, smanji uvoz i dovedu kvalitetni partneri.

Milošević smatra da u sektoru mljekarstva postoji prostor za investicije iz Izraela, u prerađivačkom sektoru voća i povrća, ali i u ribarstvu.

Izraelci su zainteresovani za, kako je kazao, ulaganje u farme vezane za živinarstvo i govedarstvo. Na taj način bi, smatra Milošević, podstakli značajno mesnu industriju.


- Vijesti

A mi ne uvozimo vodu... :nuts:

kavaricu je sve smijesno, vazda nasmijan. po njegovoj reakciji nama cvjetaju ruze na sve strane.
ko god strajkuje, on to podnese uz osmijeh, kad se god spomene bankrot, opet osmjeh...neko odje nije normalan

Italijanska kruzer kompanija dovodi 50.000 turista u Kotor

http://www.vijesti.me/data/slika/9/85771.jpg

Kompanija MSC Crociere najavila je dolazak 50.000 turista u Kotor tokom 2012. godine, u okviru turističkih paketa sa polaskom iz luke u Ankoni.

Na konferenciji za štampu, održanoj u Ankoni, predstavnici te kompanije saopštili su da je prvi polazak zakazan za 12. maj 2012, a planirani su polasci svake subote zaključno sa 27. oktobrom – što znači da će u Kotor naredne godine stići ukupno 25 tura MSC Crociere iz Ankone.

Maršrute će biti iste kao i tokom ove godine: pored Kotora, predviđen je obilazak 4 destinacije u Grčkoj, i finalno zaustavljanje u Veneciji pred povratak u Ankonu.

Najavljena kruzerska putovanja biće obavljana brodom MSC Armonia, koji raspolaže sa 780 kabina, i može prevesti do 2.200 putnika i 700 članova posade.

Na brodu se nalaze 3 restorana, 7 barova, dva bazena, dvije hidromasažne kade, diskoteka, zone posvećene djeci i tinejdžerima.

Na Armoniji postoji i mogućnost igranja mini-golfa, tenisa, košarke, odbojke, a na raspolaganju turista su i teretana, solarijum i spa centar.

http://www.vijesti.me/vijesti/italijanska-kruzer-kompanija-dovodi-50-000-turista-kotor-clanak-48781

Prije jedno mjesec, plaža na Župi je bila puna smeća, sa logom ove kompanije... :ohno:

Najviše izvozili u Mađarsku, Srbiju i Grčku

PODGORICA- Od 380 miliona eura vrijednog crnogorskog devetomjesečnog izvoza najviše robe je plasirano na tržište Mađarske- 73,3 miliona , Srbije 65 i Grčke 37,7 miliona eura, pokazuju podaci Monstata.

U izvozu prednjače obojeni metali sa 156 miliona i gvožđe i čelik u iznosu 23,7 mil.eura.
Izvoz je u ovom periodu povećan 47,4% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena bila je 1,89 milijardi eura, od čega je uvoz 1,51 milijarda eura što znači da je pokrivenost uvoza izvozom 25,1%

U uvozu, glavni spoljnotrgovinski pojedinačni partneri su Srbija (435,2 miliona eura), Grčka (127) i Bosna i Hercegovina (116,7 miliona eura vrijednosti ). Ukupno gledano razmjena je bila najveća sa potpisnicama CEFTA sporazuma i Evropskom unijom.

U strukturi uvoza prema klasifikaciji SMTK (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najviše su zastupljeni proizvodi sektora 0 – Hrana i žive životinje u iznosu od 290,9 mil.eura (koji čine: Meso i prerade od mesa u iznosu od 58.5 mil.eura i Žitarice i preparati žitarica u iznosu od 48.1 mil. Eura) .
Podaci Monstata takođe pokazuju da je najviše novca izdvojeno za uvoz hrane i živih životinja – 290,9 miliona eura.

- Za uvoz mesa i prerade od mesa I mesnih prerađevina potrošeno je 58,5 miliona žitarica i preparata žitarica 48,1 milion eura, navodi se u izvještaju statistike.

I.Kv.


http://www.pobjeda.me/2011/11/25/najvise-izvozili-u-madarsku-srbiju-i-grcku/

Brod iz Kine stiže u januaru
Objavljeno: pet, 25. nov, 2011.

PODGORICA – Prvi od dva broda za prevoz rasutih tereta koji se grade sa kineskim partnerima biće isporučen početkom januara naredne godine, a drugi krajem aprila, saopšteno je juče nakon sjednice Vlade, koja je u okviru projekta obnove crnogorske trgovačke mornarice usvojila Informaciju o realizaciji gradnje brodova za AD „Crnogorska plovidba“ Kotor.

Prema ugovoru o gradnji dva broda za prevoz rasutih tereta sa kineskim partnerima, prvi će biti isporučen početkom januara 2012. godine, a drugi krajem aprila 2012. godine. Vlada je prihvatila predlog ugovora o konverziji učešća Vlade Crne Gore u finansiranju nabavke brodova u akcijski kapital, u ukupnom iznosu od 7.183.754 eura, po nominalnoj cijeni od 10 eura po akciji, navodi se u saopštenju.

Nakon konverzije učešća Vlade u akcijski kapital, objaviće se, kako navode, i javna ponuda za prodaju akcija „Crnogorske plovidbe“ u iznosu od 1,5 miliona eura, po nominalnoj cijeni od 10 eura po akciji.

- Na taj način će se obezbijediti sredstva za pokretanje prvog broda, ocijenjeno je na sjednici Vlade.
Vlada Crne Gore prihvatila je ugovor o kreditu između Erste banke i Željezničkog prevoza u iznosu od 3,5 miliona eura, namijenjen realizaciji investicionog održavanja voznih sredstava.
Iz Biroa za odnose sa javnošću je saopšteno da je Vlada, podržavajući planiranu investiciju, ocijenila da će se poboljšanjem stanja voznih sredstava značajno unaprijediti bezbjednost i kvalitet prevoza putnika.

Mr.M.

http://www.pobjeda.me/2011/11/25/brod-iz-kine-stize-u-januaru/

U Šavniku privreda propala, nove šanse na vidiku

Kroz privatizaciju ili stečaj nestala je, praktično, sva šavnička privreda – nekadašnji nosioci razvoja: „Sinjavina“, Trikotaža, Šumarstvo i Građevinsko-zanatsko preduzeće, što je još više ubrzalo raseljavanje. Ali, nadu ulivaju novoizgrađena magistrala od mora do Durmitora i novi trendovi u korišćenju vode, turizmu i proizvodnji zdrave hrane…

Statistika upozorava da nije zaustavljeno raseljavanje u šavničkoj opštini. Sada je 2077 stanovnika, 30 odsto manje nego prije sedam godina, kada je broj za petinu smanjen od popisa 1991. Odavde se već pola vijeka samo odlazi – još od vremena industrijalizacije zemlje i, potom, višedecenijske priče o potapanju Šavnika zbog gradnje elektrane na Komarnici. Uzaludni su bili neki nedovoljno osmišljeni pokušaji da se zaustavi migracija, koju su pospješila i najnovija zbivanja. Kroz privatizaciju ili stečaj nestala je, naime, ionako nejaka šavnička privreda, ali Šavničane orhabruju nove šanse, koje im pružaju novoizgrađena magistrala od mora do Durmitora i savremeni trendovi u korišćenju vode, turizmu i proizvodnji zdrave hrane.

Govoreći o tome za „Pobjedu“ predsjednik opštine Mijomir Vujačić podsjeća da je u nekadašnjim nosiocima razvoja („Sinjavina“, Trikotaža, Šumarstvo i Građevinsko-zanatsko preduzeće) radilo oko 320 radnika, od kojih je više od 300 ostalo bez posla i većina napustila Šavnik. Agoniju je podstaklo to što novi vlasnici nijesu „oživjeli“ preuzete firme.

- Međutim, izgradnjom magistrale Risan – Žabljak javlja se i interesovanje investitora za izgradnju turističkih kapaciteta. Već su podignuta eko naselja u Pošćenju, Petnjici i Timaru, a novo „niče“ u Miloševićima, kao i ugostiteljski objekti u Kruševicama i Mokrom. Nadamo se da će se taj trend nastaviti, jer postoji još dosta atraktivnih mjesta, prvenstveno na području oko kanjona Nevido, koji godišnje posjeti više od deset hiljada turista – kaže Vujačić, najavljujući da će i opština uraditi projekat kampa u Komarnici, čija bi se prva faza mogla završiti do iduće sezone.

On ukazuje i na značajno vodno bogatstvo. Već su dodijeljene tri koncesije za flaširanje vode. U prvoj fabrici „Gorska“ u Gornjoj Bukovici povremeno radi pet radnika, a u obližnjoj „Divi“ je 30 zaposlenih, dok je firma „Deus kom“ na izvorištu u Donjoj Bukovici prije četiri godine započela pripremne radove i – stala.

Podsjećajući na probleme u modernizaciji i održavanju oko 300 kilometara lokalnih puteva (od kojih je tek trećina asfaltirana ), Vujačić naglašava potrebu da se čim prije asfaltira put Dubrovsko – Bezuje, kako bi turisti lakše iz pravca Plužina dolazili do kanjona Nevidio i drugih znamenitosti šavničke opštine. Nakon nedavne modernizacije puta Boan – Bukovica, dragocjeno bi bilo rekonstruisati i dionicu ka Mioskoj, a prvenstveno probiti davno započeti tunel Semolj, čime bi se dobila kvalitetna veza i sa jadranskom magistralom.

Neophodno je, takođe, rekonstruisati gradski vodovod i kanalizacionu mrežu u Šavniku, na koju je priključeno svega 60 odsto naselja, a fekalije se ispuštaju u rijeke. Nije ekološki ni odlaganje čvrstog otpada na neuredjenoj deponiji, svega 800 metara od naselja, što će biti riješeno tek izgradnjom regionalne deponije u Nikšiću, koja je predviđena i za opštine Plužine i Šavnik.

Opština je, po riječima Vujačića, u saradnji sa Ministarstvom za turizam i održivi razvoj i UNDP, pristupila izradi Prostorno-urbanističkog plana, koji bi trebalo da se završi do proljeća, a do kraja idućeg mjeseca i Strateški plan razvoja opštine do 2017. godine.

- Imamo hidroenergetske, turističke i poljoprivredne potencijale i želimo da ih iskoristimo, uz pomoć države. Nećemo više da kukamo i gledamo samo u državnu kasu – kaže Vujačić, uz poziv stručnjacima: „Budući da nedostaju inženjeri građevinske, saobraćajne, geodetske i hidro struke, ljekari i pravnici, za njih je konkurs stalno otvoren. Pozivamo prvenstveno mlade porijeklom iz naše opštine, ali i stručnjake iz drugih krajeva, da dođu u Šavnik, gjde će sigurno moći da se stručno iskažu“.

Gojko Knežević


http://www.pobjeda.me/2011/11/28/u-savniku-privreda-propala-nove-sanse-na-vidiku/

Iduće godine koncesije na rožajske šume

ROŽAJE – Ministar poljoprivrede Tarzan Milošević najavio je davanje koncesije na šume u području Rožaja.

- Naša je ambicija da u sljedećoj godini konačno definišemo status rožajskih šuma da koncesije damo na duži period i na taj način stvorimo uslove da se zaposli više ljudi s jednom sigurnošću da mogu u tom sektoru da rade i privredjuju na duži rok – rekao je ministar Milošević u utorak u Rožajama.

Rekao je da se sa domaćinom – predsjednikom opštine Nusretom Kalačem dogovorio o tome kako podržati sve grane poljoprivrede u toj opštini rekavši „da je u pitanju opština koja je u prošloj godini imala rast poljoprivredne proizvodnje u iznosu gotovo 50 odsto vezano za zasijanost površine, kao i otkup mlijeka i mliječnih proizvoda“.

F.Kalić


http://www.pobjeda.me/2011/11/29/iduce-godine-koncesije-na-rozajske-sume/

Crna Gora ispunila sve uslove za članstvo u STO (http://www.pobjeda.me/2011/12/05/crna-gora-ispunila-sve-uslove-za-clanstvo-u-sto/)
Objavljeno: pon, 05. dec, 2011.

ŽENEVA – PODGORICA – Crna Gora je ispunila sve uslove za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), što će i formalno biti potvrđeno na Ministarskoj konferenciji koja će se održati od 15. do 17. decembra u Ženevi.

Saglasnost da Crna Gora, nakon šest godina pregovora, može postati članica STO data je danas u Ženevi, na sastanku Radne grupe za pristupanje naše zemlje ovoj Organizaciji, kojem je prisustvovao i ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Predsjedavajući Radne grupe Andrej Logar ocijenio je da je Crna Gora završila sve pregovore koje je obavljala u izuzetno teškim uslovima, u periodu ekonomske krize i pod blokadama koje na početku nijesu bile očekivane.

-Pokazali ste se kao kompetentan partner. Vaša država raspolaže sa izvrsnim stručnjacima po raznim resorima, što je bilo krucijalno da je, ipak, završila u rekordno kratkom roku, iako to sa vaše strane izgleda sporije – kazao je Logar, podsjećajući da je Slovenija pregovarala sedam godina, Ruska Federacija 18…

Tek sad u EU

Logar je, kako navode iz Ministarstva ekonomije, istakao da je ulazak Crne Gore u STO značajan, jer tek nakon toga može ozbiljno da se razmišlja o početku pregovora za Evropsku uniju.

-Ovaj korak značajan je u smislu širih političkih procesa u Crnoj Gori, prije svega evropskih i evroatlantskih integracija, kojima Vlada teži i za to ima podršku međunarodne javnosti. To je u suštini i najbitniji doprinos ulaska Crne Gore u STO – ocijenio je Logar.

Ministar ekonomije Crne Gore Vladimir Kavarić rekao je da su u Ženevi danas prepoznati napori Vlade Crne Gore na planu učlanjenja u STO, kao jednom od spoljno-političkih prioriteta države.

Kako navode iz Ministarstva ekonomije, među prvima koji su na sjednici Radne grupe, čestitali Crnoj Gori prijem u STO bili su predstavnici EU, Kine i Sjedinjenih američkih država.

Otvorena vrata investicijama

Čestitajući Crnoj Gori na naporima i istrajnosti u prevazilaženju problema, predstavnici EU ocijenili su da će članstvo Crne Gore ojačati međusobne trgovinske veze i stimulisati investitore.

Predstavnik Kine rekao je da Crna Gora i njegova zemlja imaju dobre bilateralne odnose, kao i da od danas naša zemlja ulazi u multilateralni trgovinski sistem.

Crna Gora, uprkos svim preprekama na putu ka STO, dokazala je prema mišljenju predstavnika SAD, da je sposobna da se integriše u novi sistem trgovine.

Crna Gora je zahtjev za članstvo u STO podnijela u decembru 2004. godine. Do sada je održano sedam sjednica Radne grupe, na kojima je provjeravana usklađenost crnogorskog zakonodavstva sa pravilima STO.

Paralelno su obavljani bilateralni pregovori o pristupu tržištu roba i usluga sa svim zainteresovanim stranama i zaključeni sa EU, SAD, Kinom, Norveškom, Švajcarskom, Japanom, Brazilom, Kanadom, Salvadorom, Hondurasom i posljednji u novembru ove godine sa Ukrajinom.

Autor: I.Kv.

Crna Gora – Ukrajina: U fokusu buduće saradnje energetika (http://www.pobjeda.me/2011/12/10/crna-gora-ukrajina-u-fokusu-buduce-saradnje-energetika/)
Objavljeno: sub, 10. dec, 2011.


http://www.pobjeda.me/wp-content/uploads/2011/12/Ukrajina-Crna-Gora-sporazum-300x169.jpg

PODGORICA - Predstavnici Crne Gore i Ukrajine potpisali su juče sporazume iz oblasti kulture, turizma, odbrane, prosvjete i vazduhoplovstva, a premijeri dvije države Igor Lukšić i Mikola Azarov ocijenili da su na taj način ostvareni uslovi za široku saradnju. Na pres konferenciji, nakon parafiranja sporazuma, konkretizovano je i da bi energetika mogla da bude prva oblast gdje se poklapaju interesi Crne Gore i Ukrajine.

- U oblasti energetike, ali i jednog broja drugih industrija pokušaćemo da uspostavimo saradnju i iskoristitimo mogućnosti koje se otvaraju kroz formiranje odgovarajućih biznis zona i zadovoljavanja potencijalnog interesa ukrajinskih investitora – ocijenio je Lukšić.

- Ukrajina je spremna da pruži cio komplet opremanje, instalacije i puštanje u pogon objekata, počevši od najmanjih hidroelektrana, termo i solarnih elektrana, koje bi omogućilo stabilnost vašeg energetskog sektora – precizirao je Azarenko.

Lukšić je kazao da su nedavno postignuti bilateralni sporazum o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organiziji, kao i pet potpisanih u Podgorici, potvrda dobre saradnje dvije države. Crnogorski premijer je najavio da će u cilju proširenja ekonomske saradnje biti pripremljeni novi sporazumi, a uskoro bi mogla uslijediti i uzvratna posjeta delegacije crnogorske Vlade Ukrajini.

- Dogovorili smo se da formiramo zajedničku ukrajinsku-crnogorsko komisiju za ekonomska pitanja. Biznismeni iz naših zemalja su zainteresovani da učestvuju u zajedničkim projektima, a takođe i da povećaju robnu razmjenu u svim privrednim oblastima – kazao je Azarov prilikom prve zvanične posjete Crnoj Gori.

Odgovarajući na pitanje ukrajinskih novinara Lukšić je kazao da će Crna Gora uraditi sve što bude mogla kada su u pitanju evropske ambicije Ukrajine.

Autor: D.Ć.

Foto: Bojana Ćupić

U Tivtu će obučavati kadrove za turističku industriju (http://www.vijesti.me/vijesti/u-tivtu-ce-obucavati-kadrove-turisticku-industriju-clanak-51524)

- Vijesti online
- Piše: Siniša Luković
- Objavljeno: 13.12.2011

http://www.vijesti.me/data/slika/10/91047.jpg

U Opštini Tivat potpisan je sporazum o otvaranju Centra za obuku kadrova, prvenstveno iz turističke djelatnosti, ali i IPA projekata i Rehabilitacioni centar za obuku teže zapošljivih kadrova.

Sporazum su potpisali gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš, direktor hercegnovske kancelarije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Stevo Lazarević, direktor i vlasnik poslovnog sistema “Papilot” iz Slovenije Stojan Zagorc, i Helmut Kronika, generalni direktor austrijske kompanije “Best”.

“Otvaranje ovog centra ima za cilj da se pomogne turističkoj privredi i hotelskim preduzećima da na što lakši način dođu do kvalitetne radne snage”, kazao je Kankaraš, naglasivši da je za početak, najbitnija prekvalifikacija i dokvalifikacija kadrova za turističko-ugostiteljske djelatnosti, posebno neka deficitarna zanimanja iz te oblasti za koje se svake godine angažuje veliki broj radnika.

Vlasnik slovenačkog “Papilota” Stojan Zagorc kazao je da je plan da kroz budući Trening centar prođe više stotina učesnika iz regiona.

“Cilj nam je da se u razvojnim projektima iz turizma u Tivtu i šire, osposobi što više kadrova. Centar početi sa radom krajem januara ili početkom februara naredne godine, a prva obuka će biti iz područja pripreme razvojnih projekata za korišćenje evropskih sredstava”, istakao je Zagorc.

Direktr kancelarije ZZP Crne Gore u Herceg Novom Stevo Lazarević objasnio je da je Opština Tivat za rad budućeg Trening-centra za turizam i korišćenje evropskih fondova, obezbijedila dva poslovan prostora ukupne površine 200 kvadrata.

Prvi hipermarket na sjeveru Crne Gore (http://www.pobjeda.me/2011/12/15/prvi-hipermarket-na-sjeveru-crne-gore/)
Objavljeno: čet, 15. dec, 2011

http://www.pobjeda.me/wp-content/uploads/2011/12/VOLI-BIJELO-POLJE-300x143.jpg

BIJELO POLJE – Preko 13.000 artikala raspoređenih na 2.500 kvadrat savremenog prodajnog prostora. Zaposleno preko 90 radnika koji su stanovnici Bijelog Polja i okoline. Realizovana politika lokalne uprave koja otvara vrata investitorima i ruši biznis barijere. Omogućeno da se na izloženim policama nađu proizvodi ovdašnjih domaćina

Ovo je dio učinaka nakon otvaranja hipermarketa kompanije „Voli“ u Bijelom Polju. Svečanu vrpcu su presjekli Aleksandar Žurić, predsjednik opštine Bijelo Polje i Dragan Bokan, generalni direktor i vlasnik „Volija“. Nakon marketa u Kolašinu, u svojoj „sjevernoj ofanzivi“, „Voli“ je sa hipermarketom stigao u Bijelo Polje – magsitrala u Nedakusima, postala je adresa gdje se „kupuje srcem“.

Generalni direktor „Volija“, Dragan Bokan je kazao da su u realizaciji ovog projekta vrijednog 3,5 miliona eura imali podršku lokalne uprave, ali i građana.

Dr. D.

Crna Gora punopravna članica Savjeta Biroa Zelene karte (http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=218345)

16 Dec 2011. 14:03 | Izvor: CdM

Na Generalnoj Skupštini Savjeta Biroa (Council of Bureau – CoB), poznatijeg kao međunarodni sistem zelene karte, održanoj u Dubrovniku jednoglasno je donesena odluka da se Nacionalni Biro Osiguravača Crne Gore NBOCG prihvati kao punopravni član , bez prelaznog perioda, Savjeta Biroa počev od 1. januara 2012.

NBOCG je na taj način postao 46. član savjeta CoB-a.

"Mi smo uspjeli da izbjegnemo 10 godišni monitoring period koji podrazumijeva da smo pridruženi član bez prava glasa. Ovo je jedan od prvih uspjeha jedne branse sa ovih prosora koja se na ovaj nacin pozicionirala medju uvazeni razvijeni poslovni svijet Evropske unije. Ovako smo postigli punopravno članstvo sa svim pravima i obavezama koje iz toga proističu. Nacionalni Biro Osiguravača Crne Gore će, na osnovu ove odluke Savjeta Biroa, od 1.januara 2012. godine izdavati zelene karte svojim članicama, koje će ih dalje distribuirati vlasnicima motornih vozila sa registarskom oznakom Crne Gore“, rekao je izvršni direktor NBOCG Boris Šaban.

Prema njegovim riječima vlasnicima motornih vozila će za putovanje vozilom u inostranstvo biti potrebna zelena karta izdata po ovlašćenju Nacionalnog Biroa Osiguravača Crne Gore na kojoj je upisana međunarodna oznaka naše zemlje, odnosno, MNE.

"Svi vlasnici motornih vozila kojima regitracija ističe 1. januara 2012. godine i kasnije moraju posjedovati novi obrazac zelene karte koji mogu preuzeti od osiguravača kod koga su osigurali svoje vozilo. Napominjemo da svi već izdati obrasci zelenih karti važe pojedičano svaka do datuma naznačenog na obrascu” , zaključuje Šaban.

Nacionalni Biro je preuzeo obaveze po “Sporazum o obavljanju poslova Garantnog fonda, zelene karte autoodgovornosti i proširivanju teritorijalnog važenja osiguranja autoodgovornosti”, potpisanog 2. novembra 2006. godine između Ministarstva finansija Crne Gore i Udruženja osiguravača Srbije.

Po ovom sporazumu interesi Crne Gore u međunarodnom sistemu Zelene karte autodogovornosti realizujovali su se posredstvom Udruženju Osiguravača Srbije.

Od 1. januara sljedeće godine se raskida i Sporazum sa Udruženjem osiguravača Srbije u dijelu zastupanja društava iz Crne Gore u ovom sistemu, te će Akcionarska društva za osiguranje, članice Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore, obrađivati i regulisati odštetne zahtjeve za štetu od vozila sa inostranim tablicama na teritoriji Republike Crne Gore.

Tender za istraživanje nafte naredne godine (http://www.pobjeda.me/2011/12/14/tender-za-istrazivanje-nafte-naredne-godine/)
Objavljeno: sri, 14. dec, 2011.

PODGORICA – Tender za dodjelu ugovora o koncesijama za istraživanje i proizvodnju nafte u crnogorskom podmorju trebalo bi da bude raspisan u prvoj polovini naredne godine, saopštio je premijer Igor Lukšić.
On je, u obraćanju parlamentu, podsjetio da je Vlada sa norveškim ekspertima uredila oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.
- Očekujemo da naredni korak – objavljivanje tendera za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore – realizujemo u prvoj polovini naredne godine. Uspješna realizacija ovog projekta donosi dugoročnu stabilnost ekonomiji Crne Gore – rekao je Lukšić.

Iz Vlade je ranije saopšteno da se očekuje veliko interesovanje naftnih kompanija, jer su svi preduslovi za privlačenje investitora u toj oblasti ispunjeni. Pismo zainteresovanosti za učešće na budućem tenderu već je poslalo dvadesetak naftnih kompanija, među kojima američki Ekson mobajl, ruski Gasprom i norveški Statoil.

R. E.

Pljevlja prodaju poslovne prostore koji se ne koriste (http://www.vijesti.me/vijesti/pljevlja-prodaju-poslovne-prostore-koji-se-ne-koriste-clanak-52007)
Vijesti online

Piše: Goran Malidžan
Izmjena: 16.12.2011

http://www.vijesti.me/data/slika/7/60460.jpg

U cilju prevazilaženja teške finansijske krize, Skupština Opštine Pljevlja nedavno je usvojila zaključak kojim se predviđa prodaja svih poslovnih prostora koji nijesu u funkciji lokalne uprave i javnih službi, a direktor Agencije za stambeno-poslovni fond opštine Darko Gazdić smatra da prodaja izdatih poslovnih prostora ne bi bila dobar potez.

On zaključke Skupštine opštine tumači da su poslovni prostori koji nijesu u funkciji oni koji nijesu izdati i da garaže ne spadaju u poslovne prostore.

„Gledano iz mog ugla, svega sedam osam atraktivnih lokala u glavnoj ulici bi se moglo prodati, a ostali nisu zanimljivi tržištu. Prodajom bi se dobilo od 800.000 do milion eura. To bi bilo dovoljno za tri plate u lokalnoj upravi, ali da li je to razlog da se ugrozi funkcionisanje Agencije za poslovno-stambeni fond koja je neophodna gradu.

Agencija nema drugi značajan izvor finansiranja osim izdavanje lokala i održavanje objekata uz pomoć kojih je prethodnih godina uspijevala da posluje na ivici rentabilnosti. U Agenciji radi 30 ljudi i njihovo otpuštanje bi podrazumijevalo otpremnine, što je opet trošak za lokalnu upravu“, kaže Gazdić.

Agencija značajna i neophodna

Prema njegovim riječima, u drugom slučaju ako bi Agencija ostala bez prihoda morala bi da pređe na opštinski budžet, što je, kako kaže, mač sa dvije oštrice.

Gazdić kaže da je Agencija značajna i neophodna gradu, jer se bavi hitnim i redovnim intervencijama i održavanjem etažnih objekata u saglasnosti sa vlasnicima.

„Većina zgrada u gradu je stara nekoliko decenija. Fasade, krovovi, vodovodne i instalacije za grijanje su prilično dotrajali, tako da su svakodnevno neophodne intervencije. Ukidanjem Agencije teško bi funkcionisalo održavanje stambenih zgrada“, ističe Gazdić.

Gazdić smatra da bi bolje rješenje bilo detaljnija procjena imovine, koja ne uključuje samo Agenciju, već i sva javna preduzeća i čitavu imovinu opštine.

„Potrebno je da se nakon temeljne obuhvatne procjene vidi šta je u funkciji, a šta nije. Tehnička služba Agencije je poslala mišljenje opštinskoj Direkciji za imovinu, izdvojivši lokale koji nisu u funkciji, a to se odnosilo samo na poslovne prostore koji trenutno nijesu izdati“, rekao je Gazdić.

Ne mogu da se izdaju, a kamoli prodaju

Gazdić smatra da prodajom poslovnog prostora Opština ostaje bez trajnog izvora prihoda, kao i mogućnosti da se eventualno kreditno zadužuje, dajući ih pod hipoteku.

„U užem centru grada imamo dvadesetak poslovnih prostora koji nisu atraktivni i nemaju, po mojoj procjeni, gotovo nikakvu tržišnu vrijednost. Tu spada 16 lokala u Bezistanu iza zgrade stare Robne kuće, a DUP-om je predviđeno da se oni ruše.

Ovi lokali se nalaze u privremenim objektima koji nemaju elementarne uslove za obavljanje poslova, zato se izdaju po minimalnim cijenama.

Tu je i „krug“ od deset kvadrata kraj Breznice koji takođe nijesu privlačni kupcima, što se vidi i po tome da njih osam nije izdato“, rekao je direktor Agencije.

Prema njegovim riječima, postoji i nekoliko poslovnih prostora smještenih u zajedničkim prostorijama stambenih zgrada u Moćevcu i Gagovića imanju, na periferiji grada koji nijesu u funkciji.

Privreda hoće razvojnu banku (http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=218681)

18 Dec 2011. | Izvor: CdM/Dnevne novine

Privrednici smatraju da je Crnoj Gori neophodna razvojna banka. Takav stav pravdaju niskim kreditiranjem, nelikvidnošću i visokim kamatnim stopama.

Međutim, Vlada i dalje tvrdi da bi to samo značilo veće zaduživanje, a nije izvjesno da bi se na taj način spriječila kriza, podsjećaju Dnevne novine.

Unija poslodavaca navodi da u trenutnim okolnostima u kojima posluju privredni subjekti u Crnoj Gori, posebno imajući u vidu visok nivo nelikvidnosti, nizak nivo kreditnih aktivnosti komercijalnih banaka, otežan pristup kreditima i visok nivo kamatnih stopa, potrebno je osnivanje razvojne banke.

Iz Privredne komore podsjećaju da je privatizacijom bankarskog sektora u Crnoj Gori napravljen sistemski previd i da su strane banke koje su došle na ovaj prostor imale interes da se bave isključivo komercijalnim bankarstvom uslovljenim strukturom njihove pasive koju dominantno čine kratkoročni depoziti.

Za osnivanje razvojne banke prvo se založila Centralna banka Crne Gore, uz nju su stali i privrednici, dok se Vlada tom protivi.

Crnogorski Telekom potpisao ugovor sa kineskom kompanijom Huawei (http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=218944)

19 Dec 2011.| Izvor: CdM

Crnogorski Telekom je danas potpisao ugovor sa kineskom kompanijom Huawei o uvođenju novih tehnologija i unaprijeđenju prenosne mreže Crnogorskog Telekoma.

Iz Crnogorskog Telekoma je saopšteno da je projekat vrijedan više od milion eura i predstavlja jedan od ključnih koraka ka uvođenju LTE tehnologije, odnosno mobilnih servisa četvrte generacije.

Ovaj projekat će, uz već započetu unaprijeđenje pristupne T-Mobile mreže, korisnicima omogućiti veće brzine prenosa podataka kao i pristup broadband servisima tamo gdje do sada nije bilo moguće njihovo korišćenje, kao i na novim lokacijama i područjima. Uz to će dodatno biti povećan kapacitet prenosa i nivo pouzdanosti pristupne mreže.

“Naši korisnici su već navikli da uživaju u najinovativnijim servisima i superiornom kvalitetu mreže. Ovaj projekat će im omogućiti pristup još širem spektru savremenih usluga i tehnologija, s obzirom da je nova oprema spremna za 4G“, kazao je Rudiger J. Šulc, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma.

Ovim projektom će svim postojećim, kao i budućim, 3G stanicama, biti omogućeno uvođenje HSDPA+ sa brzinama od 21Mbps i više.

U saradnji sa kineskom kompanijom biće zamijenjana kompletna postojeća oprema za prenos mobilnog saobraćaja, opremom najnovije generacije, a biće implementiran najsavremeniji sistem nadzora mreže.

"Zadovoljstvo nam je što smo u mogućnosti da radimo na ovom projektu i što će naša tehnologija služiti korisnicima u Crnoj Gori. Ove godine proslavili smo 10 godina postojanja u Evropi, a sada imamo dodatni razlog za slavlje – strateško partnerstvo sa Crnogorskim Telekomom“, izjavio je Gavin Dai, regionalni direktor kompanije Huawei Technologies.

Ugovor sa Huawei-om, koji je jedan od od vodećih svjetskih proizvođača radio opreme, potpisan je na pet godina, a predviđeno je da tokom 2012. i 2013. bude završeno 90 odsto modernizacije mreže.

Podsjećamo, nedavno je u saradnji sa kompanijom Erikson Nikola Tesla započela opsežno unaprijeđenje pristupne T-Mobile mreže, kojim je predviđeno da se postojeća oprema na 350 baznih stanica zamijeni najsavremenijom opremom, što će T-Mobile korisnicima garantovati da i ubuduće imaju mogućnost pristupa najnaprednijim servisima nove generacije.

Turisti sa kruzera u Kotoru trošili po 43 eura dnevno (http://www.vijesti.me/vijesti/turisti-sa-kruzera-kotoru-trosili-43-eura-dnevno-clanak-53064)

- Vijesti online
- Izmjena: 23.12.2011

http://www.vijesti.me/data/slika/9/80841.jpg
(Foto: Siniša Luković)

„Turisti koji kruzerima posjećuju Kotor, tokom prethodne turističke sezone, za boravak u prosjeku su trošili 43 eura po osobi, ne računajući brodske troškove koji se plaćaju luci i izletničku taksu, javlja radio Kotor.

Polovina turista je kupila suvenir, nešto manje od trećine – odjeću, a skoro svaki peti – razglednicu“ – saopšteno je na konferenciji za novinare koju je Crnogorska nacionalna organizacija održala u Podgorici.

Po objavljenim podacima, Kotor posjećuju turisti i posade različitih nacionalnosti, a najbrojniji su Englezi (čak 24 odsto).

Slijede gosti iz Španije, Italije, Francuske, Njemačke i ostalih zemalja.

Turisti koji su posjetili Kotor na brodskim kružnim putovanjima kao naše najveće konkurente su naveli Veneciju, Dubrovnik, Hrvatsku u cjelini, Monte Karlo, Italiju u cjelini te Španiju i ostale mediteranske turističke zemlje.

Za godinu dana priliv stranih investicija smanjen za 31 odsto (http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=220286)

26 Dec 2011. | Izvor: CdM

Prema preliminarnim podacima neto priliv stranih direktnih investicija u periodu od januara do oktobra ove godine, iznosio je 309,7 miliona eura i za 30,8 odsto je manji nego u istom periodu 2010. godine, pokazali su preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore CBCG.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 398,6 miliona eura.

"Tokom deset mjeseci ove godine priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 288,1 milion eura odnosno 23,3 odsto manje nego u istom periodu 2010. godine“, saopšteno je iz CBCG.

Priliv u formi interkompanijskog duga iznosio je 94,2 miliona eura što je za 27 odsto manje nego u uporednom periodu 2010. godine.

Investicije u preduzeća i banke iznosile su 146,9 miliona eura, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 141,1 milion eura.

U CBCG-u kažu da je priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu iznosio je 16,3 miliona eura.

Ukupan odliv stranih direktnih investicija u posmatranom periodu iznosio je 88,9 miliona eura, što je za 1,9 odsto više nego u 2010. godini.

"U strukturi odliva 26,8 miliona eura se odnosilo na ulaganja rezidenata u inostranstvu, dok je odliv po osnovu povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u našu zemlju iznosio 62 miliona eura“, ističu u CBCG.

Intervju – Tarzan Milošević: Možemo za pet godina postati izvoznik hrane


Crnogorska mesna industrija trebalo bi do sredine godine da dobije mogućnost za plasman svojih proizvoda na tržište Evropske unije – najavio je u intervjuu za Pobjedu ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević. Rekao je da potrebe za junećim i pilećim mesom možemo podmiriti za tri do pet godina, a za 70 odsto smanjiti uvoz mlijeka.

http://www.pobjeda.me/2012/01/06/intervju-tarzan-milosevic-ministar-poljoprivrede-za-pet-godina-mozemo-postati-izvoznik-hrane/

Stvaranje crnogorske flote: Vlada naručuje još dva “zelena” broda
09. januar 2012.


Crna Gora će od kineskih kompanija naručiti još dva nova broda, čime će crnogorska flota imati četiri nova broda, saznaje Portal Analitika.



Crnogorska delegacija predvođena predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem i ministrom saobraćaja Andrijom Lomparom, otputovala je jutros za Šangaj kako bi 12.januara prisustovala svečanoj ceremoniji primopredaje prvog crnogorskog broda “Kotor” čija je izgradnja završena krajem prošle godine.

Prema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, u okviru posjete Kini biće riječi da kineske firme, za potrebe Crnogorske plovidbe sagrade još dva nova “zelena” broda. Na taj način bi crnogorska flota imala ukupno četiri broda. Posao oko nabavke još dva nova broda crnogorska delegacija bi trebala da dogovori sa kineskom Eksim bankom i Poli grupacijom u čijoj luci su sagrađeni prvi crnogorski brodovi.

“Zeleni” brodovi su ona plovila koja u potpunosti poštuju sve ekološke standarde.

Drugi brod “Bar”, prema ranijim planovima, se završava 31. marta ove godine. Posada od 21 člana za prvi brod “Kotor” već je skoro određena. Kompanija je dobila već sve sertifikate za plovidbu.

Oba broda ploviće pod crnogorskom zastavom i kompletna posada biće crnogorska. Oba broda su nosivosti 35 hiljada tona, dugački su 180, a široki 28 metara. Njihovu izgradnju finansirali su Kinezi, kreditom “Exim” banke po veoma povoljnim uslovima.

Uslovi crnogorskog kredita od 57 miliona dolara koji je crnogorska plovidba dobila od Kineza za gradnju dva identična broda veoma su povoljni. Nakon grejs perioda od 5 godina, treba ga vratiti u narednih 15, uz kamatu od 3 odsto.

Brodovi su crvene boje, sa nadgrađem žućkaste boje, sa dimnjakom na kojem će biti znak Crnogorske plovidbe. Imaju po četiri dizalice i 5 skladišta.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/47572-stvaranje-crnogorske-flote-vlada-naruuje-jo-dva-zelena-broda.html

ponedeljak 9.01.2012 | 18:52
Rusi drže 40 odsto nekretnina u CG (http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2012&mm=01&dd=09&nav_id=572392)
Izvor: Tanjug

Moskva -- Oko 40 odsto nekretnina u Crnoj Gori u vlasništvu je državljana Rusije, uglavnom političara i državnih službenika, tvrdi list Novaja gazeta.

Novinari tog lista su u saradnji sa Centrom za istraživanje korupcije načinili svojevrstan popis imovine ruskih zvaničnika i ljudi bliskih režimu.

Crna Gora je odavno stekla slavu "ruskog VIP odmarališta", a u ovdašnjim agencijama za trgovinu nekretninama, koje su specijalizovane za crnogorsko primorje, ističu da je Budva medju najatraktivnijim i najtraženijim lokacijama.

U zemljišnim knjigama u Budvi među vlasnicima zemljišta, kuća i stanova upisano je više desetina osoba sa imenima istovetnim onima koje nose istaknuti građani Rusije, među kojima su poslanici Dume, visoko rangirani partijski funkcioneri, zvaničnici ministarstava, kao i biznismeni i zaposleni u državnom sektoru.

List navodi, pozivajući se na podatke iz katastra Herceg Novog, da najveći ruski zemljoposednik ima 5,7 hektara u svom vlasništvu, kao i da se cene za kvadratni metar zemlje na crnogorskom primorju kreću od 500 do 1.500 američkih dolara za kvadratni metar, dok su cene stanova od 1.500 do 3.000 dolara po kvadratu.

Među atraktivnim lokacijama za koje su zainteresovani ruski državljani navedena su i naselja u opštini Tivat, gde je usidren veliki broj luksuznih jahti, takođe u vlasništvu Rusa.

Cudno, ja nisam ni politicar niti drzavni sluzbenik:D

Drzavljanin Rusije - check.
Nekretnine u Crnoj Gori - check.

Inace, cifra deluje malo naduvano. Cetrdeset posto? Puno je to.
Koliko je uopste u stranom vlasnistvu?

Imaju dosta nekretnina, ali taj broj sigurno nije 40%.

SEKTORU RIBARSTVA UZ POMOĆ EU VEĆI ZNAČAJ U CRNOJ GORI (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=636:sektoru-ribarstva-uz-pomo-eu-vei-znaaj-u-crnoj-gori&catid=35:vijesti&Itemid=1)
srijeda, 11 januar 2012

http://www.radiojadran.com/images/stories/ribarstvo.jpg

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u godini iza nas u razvoj sela i agrara uložilo je iz agro budžeta preko 15 milona eura i skoro isto toliko međunordnih donacija za razvoj poljoprivrednih projekta.

Najave za ovu godinu, bez obzira na teškoće koje se očekuju su optimistične kada je riječ o nastavku ulaganja.

Ministar Tarzan Milošević ocjenjuje da i ministrstvo i Vlada kao i poljoprivredni proizvođači očekuju više u 2012 godini.

On ističe da je poljoprivreda u zemlji radno intezivna i da igra veliku ulogu socijalnog stabilizatora sa 49.000 seoskih domaćinstava i oko 120.000 ljudi koji se bave i žive od poljoprivrede.

I ovoj godini će se nastaviti značajni projekti u svim oblastima poljoprivrede,kao i subvencionisanje svih poljoprivrednih proizvođača.

Sektor ribarstva će prema najavama Miloševića pretrpjeti značajne izmjene uz pomoć eksperata iz Evropske unije.

Podaci o uvozu ribe u Crnu Goru, u iznosu između 5 i 7 milona eura govore da se u ovoj oblasti mora više raditi.

Prvo treba iznaći način kako pomoći ljudima da nabave kvalitetnu opremu za ribarenje i da smanjimo uvoz ribe - smatra Milošević. Zato je zajednička obaveza svih relevantnih institucija da zainteresuju ljude da naprave pogone za preradu ribe i da ulov bude veći.

Samo tako će sektor ribarstva dobiti onaj značaj u Crnoj Gori koji uz sve relevantne činjenice treba da ima.

Cudno, ja nisam ni politicar niti drzavni sluzbenik:D

Drzavljanin Rusije - check.
Nekretnine u Crnoj Gori - check.

Inace, cifra deluje malo naduvano. Cetrdeset posto? Puno je to.
Koliko je uopste u stranom vlasnistvu?mozda 40% od onog u stranom vlasnistvu

Milošević: Nećemo morati da uvozimo meso (http://www.vijesti.me/vijesti/milosevic-necemo-morati-da-uvozimo-meso-clanak-56349)
Vijesti online

Piše: Marijana Camović | Objavljeno: 16.01.2012

Crna Gora bi mogla nakon tri godine aktivnog rada i ministarstva i poljoprivrednika da obezbijedi uslove u kojima ne bi bilo potrebe za uvozom svježeg junećeg, goveđeg i pilećeg mesa jer nema razloga da ogromne količine novca koje se troše za to meso ne ostaje u Crnoj Gori, kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević.

On je u razgovoru za "Vijesti" kazao da je za povećan uvoz hrane tokom protekle godine “odgovorna” bolja turistička sezona, a ne smanjenje domaće proizvodnje.

Uvoz mlijeka i prerađevina 40 miliona

"Imali smo veći broj gostiju pa samim tim je i potrošnja hrane bila veća. Uvozimo gotovo 40 miliona eura mlijeka i mliječnih prerađevina, to znači da nemamo dovoljno prerađivačkih kapaciteta kao ni krava i ovaca koje bi mogle da nadomjeste taj uvoz. Međutim, u mesnoj industriji objektivno Crna Gora ima šansu da u sljedeće tri godine sama obezbijedi dovoljno junećeg i goveđeg i pilećeg mesa. To možemo da uradimo ali ne možemo da nadomjestimo oko 40 miliona eura uvoza svinjskog mesa jer nijesmo podneblje koje može da ima takve farme", kazao je Milošević i dodao da se zahvaljujući proizvodnji pršuta oko 70 odsto uvezenog svinjskog mesa opet izvozi.

Vlada je proteklih godina ulagala u mesnu industriju i u toj oblasti postoje značajni prerađivački kapaciteti ali posao nije urađen do kraja jer se sirovina mora uvoziti. Milošević je svjestan tog problema.

Povećati subvencije za uzgoj stoke


"Počeli smo sa subvencijama za tov junadi koje su oko 120 eura po jednom grlu. Siguran sam da treba razmišljeti o subvencijama za svinjogojstvo, živinarstvo i to bi pospješilo razvoj jer se uvozi oko šest miliona kilograma pilećeg mesa", kazao je on.

Ministarstvo pomaže tov oko 3.000 junadi, a Milošević tvrdi da je interesovanje veliko i ubijeđen je da će 2012. godine imati najmanje 4.500 grla.

"Ako bi napravili veći podsticaj pa da subvencioniramo po 200 eura kao što je u zemljama regiona sigurno bi u roku od tri godine mogli to da supstituišemo. Da bi smanjili uvoz potrebno nam je da za Crnu Goru imamo oko 10.000 junadi. Isto to možemo da uradimo za tov piladi jer nema razloga da to meso uvozimo. To je izazov ali je tako", kazao je on.

OBRNUTI ROBIN HUD
Vlada Crne Gore predložila olakšice za bogate

http://www.vijesti.me/vijesti/vlada-crne-gore-predlozila-olaksice-bogate-clanak-58463
http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=226924

Crna Gora se priključuje Južnom toku

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=227794

Znači 2015 ćemo se spasit tiranije elektro-privrede

Kompanije vampiri isisavaju budućnost Crne Gore (http://www.vijesti.me/vijesti/kompanije-vampiri-isisavaju-buducnost-crne-gore-clanak-59416)
Vijesti online


Piše: Mila Radulović | Objavljeno: 06.02.2012

http://www.vijesti.me/data/slika/9/80892.jpg
KAP (Foto: Luka Zeković)

Iako su vladini zvaničnici u više navrata pokušavali da demantuju činjenice (i po cijenu da se posluže falsifikatima) koje pokazuju da su u posljednje četiri godine otpisali više od 12 miliona eura poreza Elektroprivredi, istina je neumoljiva. Podaci do kojih je došao projekat „Pod lupom” pokazuju da su oni bili vrlo široke ruke i u drugim slučajevima.

I ne samo to. Nadležni državni organi nekim su firmama (Crnagoraput, na primjer) davali poslove na tenderima iako su znali da one nijesu platile poreze i doprinose državi, što je nezakonito.

Da se Vlada rukovodila čudnim parametrima kada je odlučivala o otpisu poreskih obaveza pokazuje i podatak da su firmi u većinskom državnom vlasništvu „Montenegrobonus” oprostili dugove, da bi potom Uprava policije njenom bivšem direktoru podnijela krivičnu prijavu za utaju poreza.

Po podacima „Pod lupom”, Ministarstvo finansija oprostilo je 2010. godine 9,6 miliona eura KAP-u i Rudnicina Boksita na ime poreza na dobit i dohodak. Obje firme su toliko dobro i „uspješno” privatizovane pa Vlada sada umjesto da inkasira stotine hiljada od poreza na profite koje su zaradili MNSS i Oleg Deripaska, mora da im oprašta troškove od kojih, faktički, država živi.

Zato se građanima nameću nova poskupljenja i porezi, kako bi se nadoknadio nedostajući novac i pripunila državna kasa.

S druge strane, Vlada i Ministarstvo finansija, na čijem je čelu bio sadašnji premijer Igor Lukšić, su od 2007.do 2011.otpisali 46,3 miliona eura za akcize, carine, doprinose i poreze privatizovanim kompanijama poput KAP, EPCG, javnim preduzećima Aerodromi Crne Gore, Montenegro erlajns, RTCG, ali i privatnim firmama “Mesopromet” , „Atlas mont banka”, ”Oli prom” ....

:cheers:

Lompar: Sjutra potpisivanje Ugovora o izvozu Fijatovih automobila preko Luke Bar
22. februar 2012.

Predstavnici Luke Bar, Montekarga, Fijata i Grimaldija, potpisaće sjutra Ugovor o izvozu Fijatovih automobila iz kragujevačke fabrike preko barske luke, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar.

Izvoz iz Kragujevca preko naše luke, bi trebao da počne u maju, a prve godine bi trebalo da se izveze do 90.000 automobila.

- Broj izvezenih automobila bi rastao postepeno, da bi na kraju treće godine izvoz narastao na 200.000 automobila godišnje. Proizvodnja u kragujevačkoj fabrici je projektovana na 250.000 do 300.000 automobila godišnje, a oko 95 odsto ukupne proiyvodnje bi bilo izvezeno preko barske luke. Ono što je značajno za Luku Bar i teretni prevoz Montekargo, je da će jedan dio opreme koji se ugrađuje u Fijatove automobile biti uvezeno preko Luke Bar, što znači da će naša luka biti korišćena u oba pravca, objasnio je Lompar, dodajući da će prihodi od ovoga posla biti značajni.

- U prvoj godini prihodi od ovog posla za Montekargo biće oko 700.000 eura koliko će iznositi i za Luku Bar. U narednim godina ti prihodi će biti značajno povećani na dva do četiri milliona eura, u zavisnosti od broja prevezenih automobila. Ovaj ugovor je značajan zbog reputacije cijelog transportnog lanca. Nakon dugo godina, mi dobijamo jedan stabilan dugoročan posao i na ovaj način Luka Bar iskorištava svoj ogromni potencijal, objasnio je Lompar.

Prema njegovim riječima, ro-ro operator Grimaldi je velika kompanija koja pokriva značajan dio svjetskog tržišta.

- Sa pojavom Grimaldija, može doći do otvaranja novih pomorskih linija u prvom redu između turskog Izmira i Luke Bar. O tome smo već razgovarali sa predstavnicima Fijata i Grimaldija i ministarstva saobraćaja Turske, pojasnio je Lompar.

Luka Bar je tehnički i kadrovski spremna za izvoz Fijatovih automobila iz kragujevačke fabrike. Za ovaj posao je pripremljen vez na kome će se prihvatiti brodovi i ukrcavati vozila. Luka Bar posjeduje adekvatnu opremu , opredijeljen prostor površine 2,2 hektara koji je korišćen prije 20 godina za izvor automobila Jugo za Ameriku.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/52220-lompar-sjutra-potpisivanje-ugovora-o-izvozu-fijatovih-automobila-preko-luke-bar.html

BPomWo8tS0E

Crna Gora u 2011. izvezla u Njemačku 220 odsto više robe nego 2010. godine (http://m.vijesti.me/vijesti/crna-gora-2011-izvezla-njemacku-220-odsto-vise-robe-nego-2010-godine-clanak-62174)

Vijesti online | Objavljeno: 25.02.2012

Njemačka je iz Crne Gore prošle godine uvezla robu vrijednu 16,88 miliona eura, što je u odnosu na 2010. povećanje od čak 220,1 odsto, saopšteno je iz Delegacije njemačke privrede u Srbiji.

Iz Delegacije koja ima nadležnost i za tržišta Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije agenciji Mina-business je saopšteno da je, prema podaci njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomiju i tehnologiju, ukupna robna razmjena između Crne Gore i Njemačke prošle godine iznosila 78,07 miliona eura, pri čemu je izvoz u Crnu Goru dostigao vrijednost od 61,19 miliona eura.

"Time je smanjen deficit Crne Gore u prošloj godini, koji je iznosio 44,31 milion eura", kazali su iz Delegacije njemačke privrede u Srbiji i podsjetili da je deficit za 2010. iznosio 54,97 miliona eura.

Iz Delegacije njemačke privrede u Srbiji ocjenjuju da postoje potencijali za mnogo snažniju saradnju.

"Kao primjer može da se navede činjenica da, prema našem saznanju, ima određeni broj crnogorskih kompanija koja svoje proizvode za Njemačku izvoze indirektno odnosno preko svojih partnera-posrednika iz okolnih zemalja. Te kompanije šalju poluproizvode svojim posrednicima, a oni ih dalje dorađuju i potom izvoze“, kaže Milan Vučković iz Delegacije njemačke privrede u Srbiji.

Privredna saradnja između dvije zemlje, kako je najavljeno, biće dalje intenzivirana s obzirom na to da će naredne sedmice u radnu posjetu Podgorici stići predstavnici Delegacije njemačke privrede predvođeni direktorom Mihaelom Šmitom /Michael Schmidt/.

У Луци Бар свађа због Фијата

Бар -- Извршни одбор синдиката АД Контејнерски терминал и генерални терети оптужио је колеге из АД Лука Бар да су им отели посао експорта возила Фијата из Крагујевца.
Синдикалци КТГТ траже ревизију Уговора и да овај посао припадне том предузећу, у супротном најављују блокаду луке.
"Правилником о међусобним односима дефинисано је да Луци Бар припадну течни и расути терети, а КТГТ контејнери и генерални терети у које спадају и возила. И поред тога, наше дојучерашње колеге из Луке дебело потпомогнуте од стране најодговорнијих људи из Владе, отеше нам тај посао не размишљајући да и наше породице треба да се хране" , каже председник ИО синдиката КТГТ Доброслав Орландић.
Потписивању спорног уговора у барској луци присуствовао је премијер Игор Лукшић.

Орландић је додао да је сам процес реструктурирања нанео огромну неправду АД КТГТ „што се јасно види и у зарадама и у осталим показатељима пословања“. Он и његове колеге тражи да се уговор о послу са аутомобилима промени.

"У супротном, принуђени смо да обавестимо потписнике Уговора да је тај посао под знаком питања, јер су наши запослени заједно са својим породицама спремни да блокирају улаз возила и бродова у Луку".

Напомињући да је уговор главни повод реакције синдиката, Орландић је додао да разлога за овакво реаговање има много, исказавши наду да ће о њима разговарати на састанку са премијером и министром саобраћаја „који ћемо иницирати у што краћем року“.


http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2012&mm=02&dd=25&nav_id=585590

Postoji li ijedan razlog zašto to sve nije jedno preduzeće ?

Bilo je do 2009, kad su zavrsili proces restruktuiranja Luke Bar.

Japanci mogući kupci nikšićke pivare (http://www.vijesti.me/vijesti/japanci-moguci-kupci-niksicke-pivare-clanak-62262)

Vijesti online | Piše: Rajko Milić | Objavljeno: 26.02.2012

http://www.vijesti.me/data/slika/12/111550.jpg
Nikšićka "Trebjesa" (Foto: Ivan Petrušić)

Engleski fond CVC kapital partners želi da proda pivare koje posjeduje u devet zemalja istočne i srednje Evrope, među kojima i nikšićku “Trebjesu”, a među najozbiljnijim kupcima su japanske pivarske kompanije Asahi i Suntori.

Pivare koje su predmet prodaje, kako podsjeća Rojters, CVC je prije dvije i po godine kupio od giganta AB InBeva, koji će sada imati pravo preče kupovine. Ipak, agencija prenosi da su sada japanske pivare najozbiljniji kupci i da bi transakcija za sve pivare mogla da košta oko tri milijarde eura. Za otprilike toliko ih je i kupila od AB InBeva.

Rojters ističe da je Asahi proizvođač Super draja, najprodavanijeg piva u azijsko-pacifičkoj regiji, te da ima plan da proizvodnju u inostranstvu poveća za 20 do 30 odsto.

Njihov rival za evropske pivare, Suntori u potrazi je za dinamičnim tržištima van svog matičnog koji je jako konkurentan. Oni imaju i plan da povećaju svoj udio na vinarskom tržištu Francuske, gdje posluju posljednjih godinu dana.

Počele pripreme za projekat podmorskog kabla
06. mart 2012.

Crnogorski elektroprenosni sistem počeo je pripreme za izgradnju trafostanice u Lastvi Grbaljskoj i dalekovoda od Lastve do Pljevalja s ciljem poboljšanja prenosne mreže, ali i kako bi se stekli potrebni preduslovi za puštanje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije 2015. godine.

Kako je kazano Portalu Analitika iz CGES-a, tender za nabavku transformatora za trafostanicu Lastva je u toku.

- U cilju poboljšanja prenosne mreže u Crnoj Gori, CGES planira da izgradi novu trafostanicu 400/110/35 kV Lastva, kao i novi 400 kv dalekovod od Lastve Grbaljske do Pljevalja.Tim aktivnostima prethode, naravno, poslovi vezano za eksproprijaciju, nabavku dijela opreme, pripremu tenderske dokumentacije i odabir najpovoljnijeg izvođača. S tim u vezi, Crnogorski elektroprenosni sistem objavio je 15.11. 2011. godine poziv u otvorenom postupku javne nabavke, za izbor najpovoljnije ponude za isporuku i ugradnju dva trofazna, uljna autotransformatora (400+8x1.25%/115/10.5kV300/300/xMVA), sa stabilizacionim namotajem i regulacijom pod opterećenjem, za spoljnu ugradnju, u kompletu sa pratećom opremom za TS 400/110/35 kV Lastva u Tivtu, saopšteno je iz CGES-a.

U samom procesu, tendersku dokumentaciju je otkupilo 13 potencijalnih ponuđača, od kojih je na javnom otvaranju, održanom 1. marta 2012. godine, trazenu dokumentaciju podnijelo sedam ponuđača.

- Od tih sedam ponuđača, tri su ujedno i proizvođači transformatora, dok su četiri ponude dostavile trgovačke firme. U kompaniji su zadovoljni kako brojem prispjelih ponuda, tako i fabrikama transformatora koje su dostavile ponudu, bilo direktno, ili preko ovlašćenih dilera. Posebno zadovoljstvo izaziva činjenica da je iznos većine ponuda niži od planiranog. U toku je detaljan pregled prispjelih ponuda i njihova ocjena, navode iz CGES-a.

Prema dogovoru vlada Crne Gore i Italije kabl najsavremenije tehnologije HVDC 2 X 500 megavata bi trebalo da bude završen do 2015. godine. Kabl, čija je vrijednost oko 758 miliona eura, će biti postavljen na relaciji Lastva Grbaljska- Peskara, a gradiće ga italijanska nacionalna kompanija Terna u saradnji sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Shodno ugovoru CGES će sagraditi trafostanicu u Lastvi i dalekovod do Pljevalja, a Terna postaviti kabl na relaciji Lastva- Peskara.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/53651-poele-pripremne-aktivnosti-za-projekat-podmorskog-kabla.html

http://www.vijesti.me/data/slika/8/71215.jpg

Mojkovačka fabrika oružja Tara Aerospace And Defence Products a.d. uspješno se predstavila na sajmu naoružanja i vojne opreme na Tajlandu.

Kako je kazao jedan od direktora Dejan Marković, proizvodi te fabrike dobro su prihvaćeni od potencijalnih kupaca.

"Već smo dobili inicijalnu porudžbinu za komercijalno-civilno tržište Tajlanda u količini od nekoliko stotina komada već prvog dana.

Veliko interesovanje naši proizvodi izazvali su kod predstavnika vladinih službi Tajlanda: Kraljevske Kopnene Vojske Tajlanda, Kraljevskog Ratnog vazduhoplovstva, Policije Tajlanda i nekih njihovih sigurnosnih agencija (DSI)… Oni su izrazili želju da uvezu po nekoliko komada našeg oružja radi testiranja u njihovim uslovima čime bi se stvorili uslovi za kupovinu", rekao je Marković.

On je dodao da je bilo interesovanja od strane nekoliko njihovih kompanija da kupe linencu za mojkovačko oružje.

"Pored Tajlanda dobili smo i nekoliko zahtjeva od strane drugih zemalja ovog regiona: Indonezija, Malezija, Indija, Filipini, za uspostavljanje saradnje sa njima, u dijelu predstavljanja naše fabrike i proizovoda u njihovim zemljama.

U svakom slučaju prva promocija na inostranom tržištu, novih proizvoda, naročito puške i pištolja prolazi veoma zapaženo i moramo istaći zadovoljsto.

Svakako su naša očekivanja da ćemo tokom narednih nekoliko dana donijeti i nešto novih ugovora što će nam omogućiti da nastavimo sa planiranom serijskom proizvodnjom u najskorije vrijeme", očekuje Marković.

Mojkovački proizvođači oružja su se na sajmu Defense end Security na Tajladnu prestavili rame uz rame sa eminentnim kompanijama u toj oblasti.

Među izlagačima bili su Lockheed Martin, Saab, Rosoboronexport, Am General, Harris, MBDA, IMI, Rafael, BrahMos, Thales, DCNS, KIA Motor …

Izvor: Vijesti.me (http://www.vijesti.me/vijesti/tajlandani-zainteresovani-oruzje-mojkovca-clanak-63454)

Predstavnici vlada Crne Gore i Turske potpisali su danas pet sporazuma koji imaju cilj produbljenje međusobne saradnje, sa posebnim ciljem da se robna razmjena, koja je u prošloj godini iznosila 42 miliona američkih dolara poveća na 100 miliona.

Ugovori su potpisani u prisustvu premijera dvije zemlje Taipa Erdogana i Igora Lukšića, koji su na konferenciji za štampu naveli da je saradnja dvije zemlje moguća u više segmenata, uključujući energetiku, aerodromsku infrastrukturu i kulturu.

Erdogan je pozvao turske investitore da razmotre opcije za ulaganje u Crnu Goru, dodajući da će, u cilju poboljšanja ekonomskih i ukupnih odnosa, državna aviokompanija Turkiš erlajns ubrzo povećati broj avio linija prema Podgorici.

Lukšić će, tokom trodnevne zvanične posjete Turskoj, u petak u Istanbulu razgovarati sa više turskih investitora, a na pitanje o konkretnim projektima, on je kazao da će potpisani sporazumi imati poseban značaj u tom smislu.

"Ovo je prilika da turski investitori budu ohrabreni da razmotre šanse za ulaganja i u nikšićku Željezaru, aerodromsku infrastrukturu, prije svega aerodrom u Beranama za koji je već pokazano interesovanje, ali i niz drugih projekata kako bi naša trgovinska razmjena dostigla veći nivo", kazao je Lukšić.

Aviokompanije da sarađuju

Erdogan je naveo da će sve zajedničke projekte razmatrati ministarstva dvije zemlje kroz konsultacije.

"Mi treba da podstaknemo dvije aviokompanije da sarađuju. Turkiš erlajns je sedma aviokompanija po veličini na svijetu, sa modernom flotom i povećanjem linija prema Crnoj Gori možemo podstaći protok stanovništva I povećanje prijateljstva", kazao je Erdogan.

Dva premijera su najavili i vojnu saradnju. Lukšić je kazao da podrška Turske ulasku Crne Gore u NATO predstavlja “ozbiljno ohrabrenje” da se nastave dalja prilagođavanja tom savezu. Lukšić je zauzvrat najavio da će Crna Gora podržati člaanstvo Turske u Savjetu bezbjednosti UN.

Ministri Crne Gore i Turske potpisali su sporazume o uzajamnoj promociji i zaštiti investicija, o vazdušnom saobraćaju, socijalnom osiguranju, o radu i Memorandum o razumijevanju u oblasti civilnog vazduhoplovstva, investicija i razvojnih ulaganja u avio-kompanije i aerodromsku infrastrukturu.

Državna delegacija Crne Gore stigla je u Ankaru danas popodne, a zvaničnu posjetu završavaju u petak, nizom sastanaka u Istanbulu.

http://www.vijesti.me/data/slika/12/116509.jpg
Lukšić sa Erdoganom u Istanbulu (Foto: Rojters)

Izvor: Vijesti.me (http://www.vijesti.me/vijesti/robna-razmjena-crne-gore-turske-se-povecava-100-miliona-clanak-64820)

Kontejnerske terminale želi 20 kompanija, rast cijene akcija na berzi
19. mart 2012.


Veliko interesovanje za privatizaciju barske kompanije u predtenderskom postupku uticalo je na rast akcije ove kompanije na berzi. Tako je dionica ove kompanije 1.marta vrijedila na berzi 36 centi, a jutros je porasla na čak 49 centi.

Za privatizaciju i davanje u koncesiju barske kompanije Kontejnerski terminali i generalni tereti, zainteresovano je 20 stranih kompanija, saznaje Portal Analitika.

-Kontejnerski terminali i generalni tereti su zanimljivi ponuđačima na tržištu. Dvadeset preduzeća su zainteresovana za ovu firmu, navodi se u saopštenju holandske kompanije Rebel koja je konsultant Ministarstvu pomorstva i saobraćaja na ovom projektu.

Veliko interesovanje za privatizaciju barske kompanije u predtenderskom postupku- uticalo je na rast akcije ove kompanije na berzi. Tako je dionica ove kompanije 1.marta vrijedila na berzi 36 centi, a jutros je porasla na čak 49 centi.

Inače, kompanija Rebel je kontaktirala sa svim potencijalno zainteresovanim partnerima za privatizaciju Kontejnerskih terminala. Raspisivanje tendera se očekuje krajem marta ili početkom aprila.

Uslovi kupoprodajnog ugovora i ugovora o koncesiji su u odnosu na prethodni tender koji je propao- u jednom dijelu su izmijenjeni. Naime, u Kontejnerskim terminalima je sproveden Socijalni program kojim je, uz pomoć EBRD, optimizovan broj radnika u toj kompaniji. Kredit EBRD je iskorišćen i za nabavku nove opreme tako da su to razlozi ovolike atraktivnosti barske kompanije.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/55033-kontejnerske-terminale-eli-20-kompanija-rast-cijene-akcija-na-berzi.html

TO Kotor očekuje 200 hiljada eura od izletničke takse
http://www.vijesti.me/vijesti/to-kotor-ocekuje-200-hiljada-eura-izletnicke-takse-clanak-66398

Ruski ambasador: Crnogorci su molili "braćo kupite KAP", a sada nas teraju (http://www.blic.rs/Vesti/Politika/314360/Ruski-ambasador-Crnogorci-su-molili-braco-kupite-KAP-a-sada-nas-teraju)
Beta | 28. 03. 2012.

Ambasador Rusije u Podgorici Andrej Nastarenko ne razume politiku Vlade Crne Gore, zbog najave da će sa ruskom Centralno-evropskom aluminijskom kompanijom (CEAC) biti raskinut kupoprodajni ugovor o Kombinatu aluminijuma u Podgorici (KAP).

http://www.blic.rs/data/images/2012-03-28/229410_andrej-aleksandar-nesterenko-ambasador-rusije-u-crnoj-gori_ff.jpg?ver=1332923199
Ambasador Rusije u Podgorici Andrej Nastarenko: Ne razumem politiku Vlade Crne Gore

Nastarenko je za podgorički list "Dan" izjavio da bi to moglo da ugrozi odnose Crne Gore i Rusije, kao i da su Crnogorci ranije "molili" Ruse da uzmu KAP, da su se pozivali na istoriju, a sada hoće da "oteraju" ruske investitore.

- Tada su nas molili "uzmite KAP", pozivali se na istoriju, govorili da su Rusi i Crnogorci braća, da treba sačuvati crnogorsku ekonomiju, jer je KAP pojas njenog spasavanja, a sada nas teraju - rekao je Nastarenko.

Prema rečima Nastarenka, nije logično to što Crna Gora, navodno, poziva Ruse da investiraju u Crnoj Gori, što poziva ruske turiste a, s druge strane hoće da CEAC "otera" iz KAP-a.

List "Dan" je ranije preneo tvrdnje ruskog ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua da je ostanak CEAC-a u KAP-u "politički interes Rusije".

Predsednik opozicionog Pokreta za promjene Nebojša Medojević je, takođe, ranije ocenio da Crna Gora ne treba da sarađuje sa "ruskom mafijom", kao i da direktor KAP-a, predstavnik vlasnika CEAC-a Aleksej Kuznjecov, radi za rusku obaveštajnu službu.

Neki mediji su ranije objavili da odlazak Rusa iz KAP-a žele Amerikanci koji, kako je preneseno, smatraju da su predstavnici CEAC-a ruski obaveštajci.

Skupština Crne Gore je na vanrednoj sednici krajem februara prihvatila odluku Vlade Crne Gore da preuzme otplatu kredita KAP-a, odnosno CEAC-a, u iznosu od 22 miliona evra kod Dojče banke.

Skupština je, takođe, zaključila da treba raskinuti kupoprodajni ugovor o KAP-u sa CEAC-om, na čijem je čelu Oleg Deripaska.

Ja vjerujem da ih jesu molili i sad to skupo placamo. Rusku mafiju, Deripasku i njemu slicne moze samo Putin da kontrolise. Bice muke sad da se istjeraju is KAP-a.

Inace ovo je najbolji odgovor ovom Nastarenku:

Radulović: Nesterenko, ajde prošetaj! (http://www.portalanalitika.me/politika/vijesti/56019-radulovi-nesterenko-ajde-proetaj.html)
28. mart 2012.


Komentarišući izjavu ambasadora Rusije u Podgorici Andreja Nesterenka da bi neuspjeli dogovor Vlade sa Rusima oko Kombinata aluminijuma mogao da ugrozi bilateralne odnose između Rusije i Crne Gore, potpredsjednik PZP-a Branko Radulović mu je poručio- da prošeta!

- Jednostavno bih se nasmijao tome i rekao mu- ajde prošetaj.

Radulović je u izjavi za Radio Slobodna Evropa ocijenio da je konačno došlo vrijeme da se Crna Gora okrene sebi i da ne zavisi, kako je naveo, ni od čijeg uticaja.

- I sa Istokom i sa Zapadom treba da ima partnerske, uvažavajuće odnose, da budemo uvažen međunarodni faktor, a ne prepoznatljiv po korupcionaškim poslovima, ne stjecište ruske i ostale mafije, nego zemlja gdje će pravo i pravda dominirati, naveo je Radulović.

Direktiva Erdogana: Turske firme direktno da ulažu u Crnu Goru


Šesnaesta ekonomija svijeta Turska, koju ponekad nazivaju i evropskom Kinom, predstavlja ekonomsku i političku sponu Istoka i Zapada.

Privredni rast Turske u 2011. godini iznosio je osam odsto, dok ta cifra za Evropsku uniju EU nije prešla 1,5 odsto.

Turski javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 odsto bruto društvenog proizvoda BDP, dok je on za EU dostigao vrijednost od 82,2 odsto.

Iz Turske se u posljednje vrijeme najavljuje da njihovi investitori planiraju da ulažu u privrede zemalja Balkana.

CdM-u su iz ministarstava ekonomije i saobraćaja i pomorstva kazali da Crna Gora ima izuzetne bilateralne odnose sa Turskom te da postoje više nego povoljni uslovi za jaču ekonomsku saradnju dvije države.

“Turska je zemlja u ekonomskoj ekspanziji i investicije iz ove države su značajne za privredu regiona. Što se tiče naše države, imamo dobre bilateralne odnose sa Turskom što je rezultiralo da premijer Turske Redžep Tajip Erdogan da direkciju turskim firmama da direktno ulažu u Crnu Goru”, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva ekonomije.

Prema ocjeni Ministarstva ekonomije to je svakako dobra poruka za našu državu i rezultat je dobrih političkih odnosa dvije zemlje.

Takođe, i ministar ekonomije Turske Zafer Čaglajan je potvrdio da privatizacija u Crnoj Gori privlači pažnju turskih investitora.

“Turski investitori iskazali su interesovanje za ulaganje u industriju prije svega, kao i za druge oblasti kao što su energetski sektor, s obzirom da će izgradnjom podmorskog kabla, Crna Gora biti povezana sa Italijom, odnosno Evropskom unijom EU, sektor rudarstva, pomorstva i saobraćaja, turizma”, ističu u Ministarstvu ekonomije.

Iz Ministarstva saobraćaja pomorstva CdM-u su kazali da je u ranijim susretima sa turskim privrednicima kao i prilikom zadnje posjete premijera Igora Lukšića i ministara saobraćaja i pomorstva, i ekonomije Andrije Lompara i Vladimira Kavarića, kao i ministra bez portfelja Rafeta Husovića Republici Turskoj, tamošnji investitori pokazali su interesovanje za investiranje u Crnu Goru prvenstveno u projekte iz oblasti saobraćaja i ekonomije.

“Kao što ste upoznati, investitori iz Turske pokazali su konkretno interesovanje za aerodrom Berane i Montenegro Airlines ali je riječi bilo i o ulaganjima u pomorski sektor. Preciznije ponude biće poznate nakon završetka druge sjednice Crnogorsko-turskeMješovite komisije koja je zakazana 19. april u Ankari. Sjednici će prethoditi investicioni forum u Istanbulu čije je održavanje planirano 18. april 2012. godine”, rečeno je CdM-u iz Ministarstva saobraćaja i pomorsrva.

Tokom posjete je potpisano više bilateralnih sporazuma između Crne Gore i Turske u oblasti investicija, infrastrukture, saobraćaja, socijalnog osiguranja i rada.

U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva tvrde da je saradnja između Crne Gore i Turske više nego na zavidnom nivou pa je realno očekivati porast investicija i veću zainteresovanost njihovih privrednika za ulaganja u Crnu Goru.

Isplativo ulagati u Crnu Goru

“Osim toga, Crna Gora ima i konkretne komparativne prednosti za privlačenje stranih investicija koje se ogledaju u činjenici da ulaganje u Crnu Goru znači ulazak na mnogo veće tržište, kroz naše članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju ali i kroz sporazume o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom, članicama EFTA (Island, Lihteštajn, Norveška i Švajcarska), CEFTA, CEI i drugo, a osim Srbije, Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja ima potpisan Ugovor o slobodnoj tgovini sa Rusijom. U završnoj fazi su pregovori sa Bjelorusijom i Kazahstanom koji zajedno sa Rusijom čine carinsku uniju. Poznato je i da Crna Gora ima prilično dobru poziciju na mnogi indeksima konkurentnosti kao što je Duing biznis, kanadski Frejzer institut, Indeks globalne konkurentnosti«, kazali su CdM-u iz Ministarstva ekonomije.

Planiraju ekonomsku saradnju sa Srbijom i BiH

Prema najavama iz Srbije i Bosne i Hercegovime investitori iz Turske zainteresovani su jaču privrednu saradnju i sa ove dvije države.

U Sarajevu je danas potpisan Sporazum o saradnji između Vanjskotrgovnske komore BiH (VTKBiH) i Komore za trgovinu i industriju Burse (Republika Turska) koji predviđa ojačavanje i unapređivanje privredne saradnje između BiH i Turske.

Šesnaesta ekonomija svijeta Turska, koju ponekad nazivaju i evropskom Kinom, predstavlja ekonomsku i političku sponu Istoka i Zapada.

Turska planira značajne investicije u Srbiji u narednom periodu, a u prošloj godini Srbija je imala rekordni izvoz u Tursku.

Nedavno su turski privrednici prilikom posjete Srbiji istakli da su zainteresovani za ulaganje u privredu te države, tekstilnu industriju, građevinarstvo i prehrambenu industriju, kao i Koridor 10 u Srbiji odnosno izgradnju hotela i drugih turističko - ugostiteljskih objekata od Beograda do Niša i Dimitrovgrada.

Evropska Kina

Šesnaesta ekonomija svijeta Turska, koju ponekad nazivaju i evropskom Kinom, predstavlja ekonomsku i političku sponu Istoka i Zapada.

Privredni rast Turske u 2011. godini iznosio je osam odsto, dok ta cifra za Evropsku uniju EU nije prešla 1,5 odsto.

Turski javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 odsto bruto društvenog proizvoda BDP, dok je on za EU dostigao vrijednost od 82,2 odsto.

Bruto društveni proizvod BDP 18. ekonomske sile u svijetu po glavi stanovnika porastao je sa 8.255 dolara, koliko je iznosio u 2003. godini, na 13.577 dolara.

Stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji prošle godine kretala se oko 9,8 odsto, odnosno dva odsto manje nego prethodne godine.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=239240

SARADNJA SA DŽINOM

Potpisani sporazumi: Za početak Kina pomaže sa 2 miliona

“Kina podržava kineske kompanije da investiraju u Crnu Goru i istovremeno pozivamo crnogorske kompanije da pokrenu svoje poslove u Kini”, poručio je Liangu

Predstavnici vlada Crne Gore i Kine, potpisali su danas više sporazuma i memoranduma koji, kako je ocijenjeno, predstavljaju dobru osnovu za dalje unaprijeđenje saradnje dvije zemlje.

Potpisani su Memorandum o razumijavanju u oblasti poljoprivrede, Program kulturne saradnje za period 2012-2016, okvirni sporazum o ekonomsko-tehničkoj saradnji, a razmijenjena su i pisma u vezi sa obukom diplomatskih kadrova.

Okvirni sporazum o saradnji potpisali su i predstavnici Plantaža i kineske kompanije Sinochem.

otpredsjednik Vlade, Vujica Lazović ocijenio je da su današnjim susretom zvaničnici dvije zemlje pokazali snažnu opredjeljenost za jačanje saradnje na svim nivoima.


On je podsjetio da je vrijednost kineskih investicija u inostranstvu prošle godine bila 68 milijardi dolara i da se one u proteklih deset godina porasle deset puta.

“Evropa je izuzetno značajna destinacija za kineske ulagače i u tom pogledu mi u Crnoj Gori osjećamo šansu da privučemo investitore iz najveće i najbrže rastuće ekonomije na svijetu”, rekao je Lazović.

On je dodao da su prestavnici crnogorske Vlade tokom razgovora sa kolegama iz Kine uputili otvoreni poziv kompanijama i investitorima iz te zemlje da se uključe u konkretne projekte iz oblasti energetike, izgradnje termoelektrana i hidroelektrana kao i projekte privatizacije putnog terminala, izgradnje putne infrastrukture i turističkih i hotelskih kapaciteta.

“Iskoristili smo ovu priliku da pokažemo našu otvorenu spremnost za saradnju sa kineskim kompanijama u proizvodnji čelika i eksploataciji rude boksita”, dodao je Lazović.

On smatra da je danas potpisani Memorandum o razumijevanju i Program kulturne saradnje dobra osnova za saradnju.

“I okvirni sporazum o ekonomsko-tehničkoj saradnji, u okviru kojeg smo od Kine dobili bespovratnu pomoć od dva miliona eura, dobar je osnov saradnje”, smatra Lazović i dodaje da je dio tog novca po ranijim sporazumima opredijeljen za organizaciju četiri seminara na kojima su se usavršavali službenici Vlade Crne Gore u Kini.

Ostatak novca, kako je rekao Lazović, oko 1,4 miliona eura Vlada će iskoristiti za nabavku solarnih sistema za javnu gradsku rasvjetu za dva crnogorska grada o čemu se trenutno i vode razgovori.

“Novi sporazum obuhvata novih milion eura bespovratne pomoći, a o konkretnim projektima ćemo se naknadno odlučiti”, rekao je Lazović.

On je dodao da su zvaničnici dvije zemlje danas razmijenili i pisma u vezi sa obukom diplomatskog kadra u okviru kojih će se crnogorski obučavati u Kini, a za to će kineska Vlada opredijeliti 1,5 miliona kineskih juana.

Liangu: Cilj je i realizacija

Lazović je objasnio da okvirni sporazum o saradnji Plantaža i Sinochema ima za cilj unaprijeđenje saradnje po pitanju uvoza repromaterijala za vinarsku proizvodnju.

“S obzirom na to da kinesko tržište predstavlja najznačajnije tržište za izvoz vina računamo da će ovo biti dobar signal za sve proizvođače vina u Crnoj Gori i da ćemo shvatiti, s obzirom na kapacitet kineskog tržišta, da Crna Gora pomoću vinograda i vina može značajno da unaprijedi svoj ekonomski razvoj”, naveo je Lazović.

Potpredsjednik Vlade Kine Hui Liangu saopštio je da nije cilj samo potpisivanje sporazuma, već njihova realizacija.

On je dodao da se tokom pet godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore politički i ekonomski odnosi uspješno razvijaju.

“Kina podržava kineske kompanije da investiraju u Crnu Goru i istovremeno pozivamo crnogorske kompanije da pokrenu svoje poslove u Kini”, poručio je Liangu.

http://www.vijesti.me/vijesti/potpisani-sporazumi-za-pocetak-kina-pomaze-sa-2-miliona-clanak-67109

Kanadska kompanija Molson Cooors novi je vlasnik monopolske firme za proizvodnju piva u Crnoj Gori- nikšićke Trebjese AD, prenijeli su svjetski mediji.

Prethodnih nekoliko mjeseci spekulisalo se da će japanski investitori kupiti Trebjesu koji su i bili u posjeti kompaniji u Nikšiću.

Pivaru je prodao fond CVC partners, koji je do danas bio većinski vlasnik nikšićke kompanije.

Izvor: Vijesti.me (http://www.vijesti.me/vijesti/kanadani-kupili-niksicku-pivaru-clanak-67663)

Pobjeda komunista :cheers: :D

FOKUS NA INVESTICIJE

Kinezi kreću ka Evropi preko Crne Gore

Kineski privrednici u koordinaciji sa nadležnim komitetima Komunističke partije Kine već duže se pripremaju za dolazak u ovaj dio Evrope

Iako njihovi sunarodnici mahom ne znaju gdje se na mapi svijeta nalazi Crna Gora, kineski privrednici u koordinaciji sa nadležnim komitetima Komunističke partije Kine već duže se pripremaju za dolazak u ovaj dio Evrope, sa fokusom na investicije u oblasti infrastrukture i energetike, kao i na Luku Bar.

I dok se postavlja pitanje koji je interes najmnogoljudnije zemlje i jedne od najbrže rastućih ekonomija svijeta da ulaže u Crnu Goru, izgradnja boljih trgovinskih i ekonomskih odnosa Podgorice i Pekinga je takođe “visoko na listi prioriteta” Crne Gore.


Tako piše u Izvještaju o spoljnopolitičkim priotitetima Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI), u kojem stoji da je riječ o privredi sa “izuzetno dinamičnim razvojem”.

“Vijestima” je jedan član državnog vrha ranije nezvanično saopštio da je namjera Kine da ima dobre pozicije i bliske odnose sa Crnom Gorom, računajući da bi ona mogla u dogledno vrijeme biti dio Evropske unije.

U Podgorici je prije par sedmica bio potpredsjednik Vlade Kine Hui Liangju, a prije tri dana Delegacija Odjeljenja za međunarodne odnose Centralnog Komiteta Komunističke Partije NR Kine.

S obzirom na činjenicu da je Kina među prvim zemljama koja je sa zvaničnom Podgoricom uspostavila diplomatske odnose nakon obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine, namjera je i zvaničnog Pekinga, kako je saopšteno iz kineske ambasade u Crnoj Gori, da sačuva tradicionalno dobre odnose.

“I da ih podigne na jedan novi nivo i kvalitet, uz svestrani razvoj prijateljske saradnje u svim oblastima na osnovu principa ravnopravnosti, uzajamne koristi i međusobnog poštovanja, bez obzira na razliku u veličini i stepenu razvijenosti između naše dvije zemlje”, tvrdi kineski ambasador u Podgorici Ži Žaolin.

Opširnije u štampanom izdanju

http://www.vijesti.me/vijesti/kinezi-krecu-ka-evropi-preko-crne-gore-clanak-69402


Sa turskim investitorima o Željezari, Montenegro erjlansu, Luci Bar...
15. april 2012.

Predstavnici crnogorske Vlade tokom naredne sedmice će sa turskim investitorima u Ankari i Istanbulu razgovarati o privatizaciji Željezare, Montenegro erlajnsa /Airlines/, Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, gradnji hidroelektrane i otvaranju Aerodroma Berane.

Planirani su i sastanci sa delegacijom Vlade Turske. Iz Vlade su agenciji Mina-business kazali da će u prijestonici Turske biti održana druga redovna sjednica Mješovite komisije za ekonomsku saradnju koja je mehanizam za konkretizovanje modaliteta za realizaciju što većeg broja ranije dogovorenih projekata. Delegaciju crnogorske Vlade prevodiće potpredsjednik Vujica Lazović, koji je kopredsjedavajući Komisije.

U delegaciji će biti i ministri finansija i saobraćaja, Milorad Katnić i Andrija Lompar. Crnogorska strana je veoma zainteresovana za privlačenje investicija iz Turske, a odnosi dvije zemlje su intenzivirani na svim nivoima, o čemu svjedoči i skora posjeta delegacije Vlade Crne Gore na čelu sa premijerom Igorom Lukšićem. S obzirom na dobre političke odnose i raniji interes turskih investitora u Vladi očekuju ulaganja u oblastima energetike, saobraćaja i turizma.

Turska je samo u oblast energetike uložila preko šest milijardi EUR, a imajući u vidu potencijale Crne Gore u ovoj oblasti, iz Vlade kažu da je realno očekivati da će turski investitori prepoznati taj sektor kao jedan ključnih u saradnji. Crna Gora i Turska su potpisale Sporazum o ekonomskoj saradnji 11. decembra 2009. godine na Cetinju. Turska ekonomija, koja je 17. svijeta, zabilježila je brz oporavak od globalne finansijske krize. U prvih devet mjeseci prošle godine turska ekonomija je rasla 9,6 odsto. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda ove godine ta zemlja može očekivati ekonomski rast od 2,2 odsto.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/57901-sa-turskim-investitorima-o-eljzari-montenegro-erjlansu-luci-bar.html

http://www.vijesti.me/data/slika/13/127916.jpg
"Radoje Dakić" pravio bagere

Kada se, nedavno, na društvenoj mreži Fejsbuk pojavila mapa SFRJ sa iscrtanim logotipima brendova koje je imala, stariji su se na čas sjetili da su nekad živjeli u zemlji koja nije izvozila samo balvane ili sirovi aluminijum.

Mlađi bi, pri pogledu na tu mapu, na kojoj Crna Gora po broju uspješnih preduzeća ne zaostaje za ostalim jugoslovenskim republikama, mogli biti iznenađeni činjenicom da je ova zemlja nekad nešto i proizvodila.

http://www.vijesti.me/data/slika/13/127869.jpg

Da se makar dio ovih firmi održao, danas bi se i u Evropi mogla sresti oznaka “Made in Montenegro”. Ali su u međuvremenu došli “mladi i lijepi”.

Duvan, mašine, namještaj i aluminijum

Najviše preduzeća koja su uspjela da se probiju na stranim tržištima bilo je, razumljivo, u Podgorici.

Prije rata, u Podgorici se proizvodio nadaleko poznat duvan. Još 1903. godine počela je gradnja zgrade duvanskog monopola u Podgorici, na desnoj obali Ribnice. Odmah poslije rata, 1945. godine dopremljene su nove mašine iz Zagreba i 1. maja 1946. godine puštena je u proizvodnju nova fabrika duvana.

Postojala je u to vrijeme i duvanska stanica u Baru. 1. aprila 1956. godine svi pogoni integrisani su u zajedničko preduzeće, a godinu kasnije preduzeće je dobilo naziv Duvanski kombinat Titograd.

http://www.vijesti.me/data/slika/1/6095.jpg

U neposrednoj blizini Duvanskog kombinata radila je velika i poznata fabrika namještaja. Marko Radović je osnovan 1946. godine uredbom Vlade Jugoslavije, u početku sa skromnih stotinjak radnika koji su pravili stolice i stolove...

Radoje Dakić je osnovan kao mašinska radionica 1946. godine. Neki stariji radnici svjedoče da su prve alate uzimali od okupatora, i tako formirali preduzeće koje će nekoliko decenija kasnije biti svjetski poznat proizvođač utovarivača, bagera, snjegočistača i drugih mašina. 1981. godine je proizveo čak 692 takvih mašina.

"O tome koliko su ove mašine bile konkurentne govori činjenica da su izvožene u dvadesetak zemalja, od evropskih do Iraka, Sirije ili Kube. Jedan od naših radnika išao je u Indiju 1967. godine da demonstrira koliko je dobra naša mašina, da bi tri godine kasnije prodali licencu", priča predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca Milan Vukčević.

Bivši radnici, koji danas šetajući ulicama Podgorice traže zaostale plate, pamte legendarne direktore Marka Lekovića i Petra Sinanovića Nagiba.

Dan-danas njihove mašine rade na raznim gradilištima po svijetu, što ne čudi ako se zna da su u “zlatno vrijeme” one stizale čak do SSSR-a, Poljske Njemačke, Španije, Mađarske, Indije, Indonezije, Iraka, Egipta, Turske, Bugarske, Kube, Alžira, Gvineje, Burme

Izvor: Vijesti.me (http://www.vijesti.me/vijesti/crnogorski-brendovi-koji-su-nestali-posljednjih-20-godina-clanak-70510)

Obod je definitvno bio najjaci crnogorksi brend. I ubijedjen sam da su njihovi frizideri bolji i kvalitetniji od 90% prisutnih na trzistu danas.
Inace upoznao sam jednu djevojuku Albanka iz Skadra i pricala mi je kako imaju frizider Obod Cetinje (znala je ime) koji ima preko 30 godina i radi.

^^ Upravo mi je u kući jedan Obodov frižider, star 28 godina. Neka što radi, nego vrhunski radi, ledi, bez ijednog kvara...

Vala ako je nešto moglo da opstane - to je Obod... :ohno: Gorenje je živi dokaz za činjenicu da Obod nije uništilo tržište, već nesavjesan odnos vlasti i menadžmenta prema firmi...

Za Radoje Dakić je pitanje da li je bilo moguće opstati... Tu imam ograničene informacije, jer nemam pojma kakav je pritisak Kine i ekipe na tržište građevinskih mašina. Mislim na pritisak cijenom, jer tehnologija u toj oblasti nije mijenjana decenijama...

Najveći žal je za Jugooceanijom iz Kotora. Brodovi te kompanije su donosili u CG novca koliko i KAP, ali onakve sankcije ukombinovane sa onakvim lopovčinama zaduženim za "hibernaciju" kompanije dok sankcije prođu - ta firma nije mogla preživjeti... Tuga...

Sa ove mape, KAP je opstao i životari, al je to firma od ogromnog uticaja na CG ekonomiju, pa je neophodno održavati u životu. Željezara takođe na aparatima. Te dvije firme, koje čine CG metalurgiju, su potencijalna razvojna šansa, pa se nadam da će dočekati neka bolja vremena, i postati baza za prerađivačku industriju.

Crnagoracoop vjerovatno posluje pozitivno, ali nikako da napravi ozbiljniji "proboj", jer je konditorske firme i proizvođači kafe iz Srbije opasno marketinški poklapaju. Plantaže su toliko zdrava firma da je nemoguće uništiti je, i pored poslovične crnogorske kleptomanije, i takva dominacija kvalitetom, brendom i imidžom bi trebala da bude za uzor. To donekle važi i za pivaru Trebjesa - jak i omiljen brend, sa kvalitetnim proizvodom, nemoguće ga je uništiti.

To je to, što se krupne industrije tiče, ako ne računamo energetiku, koja je takođe neuništiva, po prirodi stvari zagarantovanog tržišta. To je možda i dovoljno za malu Crnu Goru - uz obnovu pomorskog sektora, i kalemljenja prerađivača na metalurgiju, ostalu industriju bi trebao činiti mittelstand - mali do srednji proizvođači ovoga i onoga, pogotovo u prehrani i proizvodnji vode, mada uskrsnuće Fabrike Elektroda iz Plužina govori da nije nemoguće u CG organizovati i specijalizovanu proizvodnju...

P.S. Stepen "opstanka" SFRJ kompanija je izuzetan u SLO. Svaka čast! :master:

Za Crnagoracoop resenje bi mozda bilo da h kupi neka jaka srbijanska industrija, a za KAP i zeljezaru ne razumijem kako je toliko lose stanje, glavni stubovi razvoja u BiH su Aluminij Mostar i Zeljezara.

Zeljezaru ce vjerovatno kupiti Turci, a sto se KAP-a tice tu je komplikovana situacija. On bi mogao itekako dobro da posluje ali je neophodno da ima svoj izvor elektricne energije. Prvo treba otjerati Ruse, a to nece biti lako.

^^ Upravo mi je u kući jedan Obodov frižider, star 28 godina. Neka što radi, nego vrhunski radi, ledi, bez ijednog kvara...

Vala ako je nešto moglo da opstane - to je Obod... :ohno: Gorenje je živi dokaz za činjenicu da Obod nije uništilo tržište, već nesavjesan odnos vlasti i menadžmenta prema firmi...

Za Radoje Dakić je pitanje da li je bilo moguće opstati... Tu imam ograničene informacije, jer nemam pojma kakav je pritisak Kine i ekipe na tržište građevinskih mašina. Mislim na pritisak cijenom, jer tehnologija u toj oblasti nije mijenjana decenijama...

Najveći žal je za Jugooceanijom iz Kotora. Brodovi te kompanije su donosili u CG novca koliko i KAP, ali onakve sankcije ukombinovane sa onakvim lopovčinama zaduženim za "hibernaciju" kompanije dok sankcije prođu - ta firma nije mogla preživjeti... Tuga...

Sa ove mape, KAP je opstao i životari, al je to firma od ogromnog uticaja na CG ekonomiju, pa je neophodno održavati u životu. Željezara takođe na aparatima. Te dvije firme, koje čine CG metalurgiju, su potencijalna razvojna šansa, pa se nadam da će dočekati neka bolja vremena, i postati baza za prerađivačku industriju.

Crnagoracoop vjerovatno posluje pozitivno, ali nikako da napravi ozbiljniji "proboj", jer je konditorske firme i proizvođači kafe iz Srbije opasno marketinški poklapaju. Plantaže su toliko zdrava firma da je nemoguće uništiti je, i pored poslovične crnogorske kleptomanije, i takva dominacija kvalitetom, brendom i imidžom bi trebala da bude za uzor. To donekle važi i za pivaru Trebjesa - jak i omiljen brend, sa kvalitetnim proizvodom, nemoguće ga je uništiti.

To je to, što se krupne industrije tiče, ako ne računamo energetiku, koja je takođe neuništiva, po prirodi stvari zagarantovanog tržišta. To je možda i dovoljno za malu Crnu Goru - uz obnovu pomorskog sektora, i kalemljenja prerađivača na metalurgiju, ostalu industriju bi trebao činiti mittelstand - mali do srednji proizvođači ovoga i onoga, pogotovo u prehrani i proizvodnji vode, mada uskrsnuće Fabrike Elektroda iz Plužina govori da nije nemoguće u CG organizovati i specijalizovanu proizvodnju...

P.S. Stepen "opstanka" SFRJ kompanija je izuzetan u SLO. Svaka čast! :master:

Ja nisam znao da je Crnagorakop ziv !

Elem Plantaze su uspjele da stvore brend, samo da ih sin, necak, sestricna, kum, sluzbena auta i sluzbena putovanja ne uniste...

Sto se KAP-a tice.... Koja je to glavobolja ljudi moji. Pametan covjek da sjedne jedan dobar dan i samo da razmislja o tome, i opet da ne iznadje koje je rjesenje najpametnije. Ako opstane, dali ce se ikad sanirati ekoloski problemi, i to ogromni, ako ne opstane, dali da se upustimo u rizik opstanka na usluznom sektoru a na tako maloj ekonomiji. Realno postoje svi uslovi, i reklo bi se da je nelogicno da se KAP ugasi kada se boksit jos moze eksploatisati, ali sa druge strane, to je jedan gigant na obodima Podgorice, star ko zna koliko, koji je ekoloska crna rupa, i ostace ekoloski problematican cak i ako se ugasi i razmontira, zbog crvenog mulja i ko zna cega sve ne...

U svakom slucaju, ekonomija nam je po gradjane katastrofalna, trziste na kojem dominiraju domaci monopolisti bez konkurencije, a stranih investicija nema... Najgora varijanta...

A sta je nestalo solana bajo sekulic ,MTRZ Sava Kovacevic TIVAT nekada donosio veliki devizni prihod ,bokeljka,rivjera sapuni,plocice i keramika buljarica ,namjestaj marko radovic,plastika podgorica nesjecam se tacno naziva,kosuta obuca ,ciglana berane ,vunarski kombinat,pola drvne industrije je upropasceno, tuga samo da nadjem udzbenik iz geografije

Čelebić: EIB odobrio IRF-u kredit od 50 miliona eura
25. april 2012.


Kreditna aplikacija Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore za sredstva Evropske investicione banke (EIB) od 50 miliona je odobrena i uskoro se očekuje njena realizacija, potvrdila je za Potal Analitika savjetnica premijera i portparolka Vlade Anđela Čelebić.

Kako je Čelebić pojasnila, ovaj kredit će doprinijeti značajnom povećanju kreditnog potencijala IRF-a i predstavljaće dodatni izvor za finansiranje mikro, malog i srednjeg biznisa.


- Uslovi pod kojima će potencijalni korisnici moći da koriste pomenuta sredstva biće definisani nakon sprovođenja adekvatne procedure i odgovarajućih analiza. S obzirom da se radi o kreditnom aranžmanu i da Investiciono-razvojni fond Crne Gore preuzima obavezu povraćaja sredstava iz sopstvenih izvora, plasman sredstava će se realizovati shodno donesenim procedurama i poslovnoj politici IRF-a i EIB, pridržavajući se principa finansiranja održivog biznisa i ekonomske opravdanosti - dodala je portparolka Vlade.

Odobrenu kreditnu podršku vide kao priznanje ulozi i značaju IRF-a u podršci i razvoju biznisa u Crnoj Gori, ali i uspješnosti Vlade u obezbjeđivanju konkurentnog i inspirativnog privrednog ambijenta koji prepoznaje značaj i ulogu mikro, malog i srednjeg biznisa, a koji čini okosnicu i temelj dugoročno održivog razvoja svake privrede.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/58940-eib-odobrio-irf-u-kredit-od-50-miliona-eura.html

Crna Gora punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije (http://www.vijesti.me/vijesti/crna-gora-punopravna-clanica-svjetske-trgovinske-organizacije-clanak-71361)
http://www.vijesti.me/slika-w180/vijesti/crna-gora-punopravna-clanica-svjetske-trgovinske-organizacije-slika-129396.jpg

Crna Gora punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije (http://www.vijesti.me/vijesti/crna-gora-punopravna-clanica-svjetske-trgovinske-organizacije-clanak-71361)
http://www.vijesti.me/slika-w180/vijesti/crna-gora-punopravna-clanica-svjetske-trgovinske-organizacije-slika-129396.jpg

E pa,braco,svaka cast,cestitamo.:applause:

Kao sto rekoh ranije...

Turci kupili Željezaru za 15 miliona i 100 hiljada eura (http://www.vijesti.me/vijesti/turci-kupili-zeljezaru-15-miliona-100-hiljada-eura-clanak-71610)

Luka Bar sa nestrpljenjem očekuje strane partnere koji bi uložili novac u njenu infrastrukturu i zbog toga je posebno okrenuta turskim investitorima koji mogu da ostvare značajan interes u Crnoj Gori, saopštio je izvršni direktor kompanije, Slobo Pajović.

On je za specijalizovani turski portal koji objavljuje istraživačke tekstove o svim aktuelnim temama sa Balkana i šireg regiona, Izmir strategic research center (IZSAM), kazao da je urađena planska dokumentacija za izgradnju novog tečnog terminala, koji ce biti korišćen za skladištenje i distribuciju tečnih tereta, prije svega goriva.

“Smatramo da bi, na primjer Luka Izmir, imala velike koristi od ulaganja u ovaj terminal. Planirali smo da izgradimo nadzemni terminal od 250 hiljada kubnih metara i duplo veći podzemni terminal. To je ukupno 750 hiljada metara kubnih, a nedavno smo se i lično uvjerili u Luci Izmir da oni imaju rafineriju”, rekao je Pajović.

Prema njegovim riječima, Luka Bar bi prije svega zbog geografskog položaja mogla da bude odličan partner turskoj kompaniji.

Pajović smatra da je Luka Bar spremna da distribuira mnoge terete ka istočnoj i zapadnoj Evropi.

“Ono što se u ove destinacije sada distribuira kamionima i vozovima iz Turske, moze se po znatno nižim cijenama distribuirati brodovima do Bara, a onda željeznicom i kamionima dalje u Evropu”, dodao je Pajović.

Tokom 2011. pretovareno 924,2 hiljade tone tereta

Za turske investitore, kako je naveo, posebno moze biti zanimljiv i dio slobodne zone Luke Bar.

U Luci Bar je u decembru prošle godine sa 17 brodova pretovareno ukupno 102,9 hiljada tona tereta, od čega je 82,6 hiljada tona rasutih, 16 hiljada tona tečnih i 4,3 hiljade tona generalnih tereta.

“Ove brojke pokazuju da smo mi mali u odnosu na Luku Izmir, ali to može da bude i motiv više za uspješnu saradnju”, rekao je Pajović.

U Luci Bar je u čitavoj prošloj godini sa 190 brodova pretovareno ukupno 924,2 hiljade tone tereta.

Više od polovine ukupnog pretovara otpada na rasute terete kojih je bilo 670,3 hiljade tona, slijede tečni sa 201,3 hiljade tona, dok je generalnih tereta pretovareno 52,6 hiljada tona.

http://www.vijesti.me/data/slika/2/13928.jpg

Izvor: Vijesti.me (http://www.vijesti.me/vijesti/luka-bar-ocekuje-strane-investitore-clanak-72152)

Davidović: U Duvanski ulažemo 10, a u Boksite minimum 12 miliona

Nikšić – Kompanija Neksan za nekoliko dana dostaviće Vladi ponudu za preuzimanje Duvanskog kombinata i ukoliko odgovor bude pozitivan zajedno sa stranim partnerima sagradiće nove hale i nabaviti dio opreme, tako da bi fabrika bila spremna za proizvodnju do 31. decembra.

Vlasnik Neksana Miodarag Davidović kazao je na konferenciji za novinare da u novi kombinat treba uložiti od 8 do 10 miliona eura koje će obezbijediti sa stranim partnerima. Davidović je rekao da neće biti potrebe za novim radnicima, jer Duvanski kombinat ima briljantne stručnjake iz oblasti prerade duvana, izvanredne inženjere, kao i dio menadžmenta.

- Ubijeđen sam da ćemo sa našim partnerima iz svijeta, obezbijediti da kombinat funkcioniše besprekorno i da sve što proizvede proda. Duvanski mora da radi, ali suštinsko pitanje danas nije više proizvesti, već prodati, a ja imam način za plasman proizvoda zajedno sa svojim partnerima, koji su se već oglasili da su spremni preuzeti robu, poručio je Davidović.

Vlasnik Neksana najavi je da će danas sa predstavnicima Vlade i Sindikata nastaviti razgovore oko preuzimanja Rudnika boksita u koji će, kako je istakao, ući jedino ukoliko svi radnici podrže preuzimanje Boksita. Davidović je istakao da ni u jednu kompaniju ne ulazi na silu ili sa tuđim novcima i da u svaku Neksanovu firmu radnici dobijaju platu za odrađeni mjesec. Prema njegovim riječima, prva runda pregovora o preuzimanju Rudnika bila je jako korektna, ali su radnici tražili izmirenje potraživanja od vlasnika Vlade i CEAK-a. Davidović je istakao da je sahvatio da je Vlada spremna da riješi problem duga i socijalnog programa za 113 prekobrojnih, čime bi situacija u Boksitima bila potpuno stabilizovana.Ponovio je da je spreman uposliti 200 radnika i da za dvije godine lageruje rudu uz obezbjeđenje plata, goriva i investicionog održavanja mašina, kao i sve ostale troškove.

- Za dvije godine neophodno se zadužiti minimum 12 miliona eura i imamo obećanje banaka da će nas podržati. Od odluke Vlade zavisi da li će i kada moći da obezbijedi sredstva za zaostala primanja i kad taj problem bude prevaziđen, i radnici se pozitivno izjasne o našoj ponudi, Neksan je spreman da preuzme brigu o Rudnicima boksita. Dakle, ako misle da sa nama treba da naprave ugovor, ako misle da mi možemo da im pomognemo i da smo respektabilna kompanija, u redu. U suprotnom za nas bi najveća usluga bila da radnici kažu da sa nama neće, jer bi sa našim kapitalom radili neke druge poslove, mnogo efikasnije i isplativije. Ali, rekli smo da hoćemo da pomognemo Boksitima i držimo se date riječi, kazao je Davidović.

Vlasnik Neksana najavio je da će Željezaru novom vlasniku turskoj kompaniji Toščelik predati na upravljanje 16. maja sa osjećajem velikog zadovoljstva, jer su završili sve obaveze prema poslovnim partnerima i radnicima, čime je zaokružen ciklus spašavanja i uhljebljenja fabrike.

Fabrika glinice biće aktivirana

- Za mene su Boksiti bili i biće velika kompanija koja može da pravi profit u budućnosti. Trenutne teškoće najvećim dijelom su subjektivnog karaktera i može sa nama postati jedna od najrespektabilnijh kompanija u Crnoj Gori. Naša je namjera da novi Rudnici budu velika zaloga za rad fabrike glinice i KAP-a i sve ćemo uraditi da tako i bude. Ukoliko Neksan dobije šansu da upravlja Rudnicima boksita sledeći korak je aktiviranje fabrike glinice. Ukolko KAP ne želi da kupuje glinicu od nas prodaćemo je u inostranstvu, jer je mnoge firme u Evropi nemaju, a bave se proizvodnjom aluminijuma, rekao je Davidović.

http://www.pobjeda.me/2012/05/09/davidovic-u-duvanski-ulazemo-10-a-u-boksite-minimum-12-miliona/

http://www.barinfo.me/images/galerija/29.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/30.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/31.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/32.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/33.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/34.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/35.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/36.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/37.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/38.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/39.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/40.jpg

http://www.barinfo.me/images/galerija/41.jpg

Preko Bara je rađen i uvoz automobila u SFRJ - prvi kontingenti japanskih vozila, te “lade” iz SSSR za Kragujevac, gdje su prepravljane za naše tržište.

Izvor: http://www.barinfo.me/text.php?kategorija=1&id=12

Super slike :cheers: Nadam se da cemo uskoro gledati novi 500 L na tim parkinzima.

extra slike
kakve prepravke na ladama su radjene?

Fantasticne slike - koliko sam samo vremena proveo trazeci nesto slicno :cheers:

Ufff jos samo malo i gledacemo ovakve prizore ponovo :rock:

Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, podržao je inicijativu dalje biznis integracije kao i sve konkretne projekte saradnje kompanija sa prostora jugoistočne Evrope (JiE), koji će doprinijeti konkurentnijem regionu, boljim proizvodima i uspešnijem nastupu na trećim tržištima.

Vujanović je u Porto Montenegru primio delegaciju Upravnog odbora Samita 100 biznis lidera JiE i podržao dalju poslovnu integraciju regiona koja za konačni cilj ima stvaranje boljih privrednih i životnih uslova na ovim prostorima.

Vujanoviću je, kako su saopštili iz njegovog Kabineta, predstavljen i prvi konkretan rezultat Samit100, osnivanje slovenačko-srpskog građevinskog konzorcijuma Feniks u Beogradu, 25. januara.

"Feniks je inicijalno okupio preko 40 srpskih i slovenačkih preduzeća sa ciljem saradnje i zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Inicijatori projekta su srpski PSP Farman i slovenačka korporacija Hidria", navodi se u saopštenju.

Tom konzorcijumu su se, tokom ove sedmice pridružile i građevinske firme iz Bosne i Hercegovine (BiH), a uskoro će se formalizovati saradnja i sa hrvatskim kompanijama.

Samit 100 biznis lidera JiE – Dogovor za novo doba, koji je na jednom mestu okupio poslovne lidera iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Makedonije i Crne Gore, prvi put je održan u hotelu Izvor u Aranđelovcu u oktobru prošle godine.

Ideja Samita100 je da artikuliše glas i interes privrede i da kroz konstruktivan dijalog sa političkim liderima doprinese stvaranju konkurentnijeg regiona i boljih privrednih i životnih uslova na ovim prostorima.

Drugi godišnji Samit 100 biće održan 2. i 3. oktobra ove godine u hotelu Izvor u Aranđelovcu.

u2FUUb25SIQ

Izvor: vijesti.me (http://www.vijesti.me/vijesti/vujanovic-podrzao-dalju-poslovnu-integraciju-regiona-clanak-74500)

Renomirana crnogorska kompanija „13. jul – Plantaže“ dobitnik je tri značajne nagrade, devet zlatnih i pet srebrnih medalja na 79. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, koji će danas biti zatvoren.

Komisija za ocjenu kvaliteta vina na dodijelila je kompaniji „13. jul – Plantaže “ Veliki šampionski pehar, za prikazan visok kvalitet širokog asortiman ocijenjenih vina. Takođe, u kategoriji Najbolji u agrobiznisu, „Plantažama“ su pripale nagrade za Najbolji regionalni brend i Regionalnog lidera u proizvodnji vina, lozove rakije, vinskog i stonog grožđa autohtonih sorti.

Pored Velikog šampionskog pehara u ocijenjivanju kvaliteta, vina „Plantaža“ su dobitnici devet zlatnih i pet srebrnih medalja. Zlatne medalje dobila su vina Cabernet 2009, Merlot 2009, Medun 2007, Val ekstra suvi 2008, Val polu suvi 2008, Vranac Barrique 2008, Vranac Pro Corde 2009, Vranac Pro Corde 2010 i Vranac Reserve 2005. Srebrne medalje dobili su Chardonnay Barrique 2008, Krstač 2010, Rose 2010, Sasso Negro 2007 i Vranac 2009.

Nagrade su sinoć dodijeljene na ceremoniji održanoj u Srpskom narodnom pozorištu, a
generalni direktor Sajma Goran Vasić naglasio je tom prilikom da su za vrhunski kvalitet zaslužni prije svega izlagači, i dodao da će od 18. do 24. maja 2013. godine biti održan 80. međunarodni poljoprivredni sajam, kada će zemlja partner biti Hrvatska.

Izvor:Portalanalitika.me

Neoliberalni ekonomski koncept doveo je do apsurda da Crna Gora uvozi čak i vodu za piće, koju ima u izobilju iz domaćih izvora

Prema izvještaju Monstata, spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore sa inostranstvom je pala 0,5 odsto na 642,4 miliona od januara aprila ove godine, u odnosu na isti period prethodne godine. Pri tom je zabilježen pad izvoza od čak 21,4 odsto na 115,6 miliona i rast uvoza 5,6 odsto na 526,8 miliona. Loše je i to što je smanjena pokrivenost uvoza izvozom, koja je sa prošlogodišnjih 29,5 odsto pala na jedva 22 odsto, tako da je deficit za svega četiri mjeseca iznosio 411 miliona eura.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da su trendovi vrlo nepovoljni i za to vidi dva osnovna razloga.

"Smanjenje investicione potrošnje kao direktne posljedice recesionih tendencija u Evropi i regionu je značajno uticalo na smanjenje spoljnotrgovinske razmjene Crne Gore, ali su negativne tendencije iz prethodnih godina ostale i dalje se produbljuju, što je vrlo nepovoljna okolnost. Objektivizovane su u obliku rasta uvoza i smanjenja izvoza, odnosno pada pokrivenosti uvoza izvozom”, kazao je Kostić "Vijestima".

Ovakve tendencije, smatra on, odražavaju stanje crnogorske privrede koja je visoko uvozno zavisna, time i podložna spoljnim uticajima i šokovima, što sve na kraju može da rezultira visokim stepenom nestabilnosti.

"Trgovinski deficit je faktički postepeno davanje hipoteke na budući dohodak strancima. Kada se kupuje više nego što se prodaje, onda se prodavcima mora nadoknaditi ta razlika. Čime? Pa, našom imovinom. Zato se za trgovinski deficit i kaže da on znači u krajnjem neto smanjenje imovine zemlje dužnika. Ovo jasno upućuje na to koja je ključna implikacija trgovinskog deficita odnosno rasta uvoza nad izvozom”, upozorio je Kostić.

On precizira da je trgovinski deficit način na koji jedna ekonomija postaje neto dužnik, jer se dug jednom mora platiti, pa se ključna posljedica takvog stanja odnosi na direktan odliv domaćih resursa.

"Što duže bude postojao trgovinski deficit, jasno je da će i odliv resursa biti veći, a mi u cjelini biti u ekonomski lošijoj situaciji”, precizirao je Kostić, dodajući da, osim toga, činjenica da država postaje “neto dužnik” izlaže visokom stepenu rizika od finansijske krize kada god se poljulja povjerenje investitora, „a to može da bude vrlo stresno”.

Na pitanje kako se takvo stanje može ublažiti, ako već nijesmo postali previše zavisni od uvoza, Kostić kaže da se to može u dugom roku prevazići cjelovitim programom državnih mjera koje moraju biti makroekonomskog i mikroekonomskog karaktera.

„One treba rezultirati unapređenjem mikroekonomskih osnova prosperiteta u vidu posticanja rasta i razvoja preduzetništva, promjenama određenih politika do restrukturiranja samih preduzeća i unapređenja njihove konkurentske sposobnosti. Ipak, podsjetiću, lakše je reći nego učiniti jer se radi o problemu koji nije od juče već decenijski i strukturalni pa ga treba rješavati sinhronizovano i koordinirano – cjelovito”, zaključio je Kostić.

Neoliberalni ekonomski koncept doveo je do apsurda da Crna Gora uvozi čak i vodu za piće, koju ima u izobilju iz domaćih izvora. Zbog jakih uvozničkih lobija, čak se i domaće fabrike flaširane vode gase ili prodaju, zbog nemogućnosti da se izbore sa nelojalnom konkurencijom na potpuno liberalizovanom tržištu. Crna Gora je samo u prošloj godini uvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od preko 400 miliona eura.

Izvor: vijesti.me (http://m.vijesti.me/vijesti/crna-gora-sve-manje-izvozi-a-sve-vise-uvozi-clanak-75271)

Privredna situacija u Evropi i njen uticaj na zapadni Balkan i Crnu Goru, tema je dvodnevne konferencije koja sjutra počinje u budvanskom “Splendidu”.
Stanje nacionalne ekonomije i potrebe za nalaženje odgovora na najvažnija ekonomska pitanja koja su aktuelna u Crnoj Gori, povod su za sazivanje ovog skupa, kažu u Privrednoj komori Crne Gore, koja je organizator skupa.

Na konferenciji pod nazivom “Ekonomija Crne Gore - Put do privrednog rasta” biće, pored ostalog, razmotreni potencijali i stepen razvoja crnogorske ekonomije, odnos države i biznisa i osnove privrednog rasta.
Skup će pratiti ugledni domaći i strani privrednici, ekonomisti, univerzitetski profesori, nezavisni ekonomski analitičari i predstavnici Vlade.
Konferenciju, će, kako je najavljeno, otvoriti premijer Igor Lukšić i predsjednik PKCG, Velimir Mijušković.

radiojadran.com (http://www.radiojadran.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1209:ekonomija-crne-gore-put-do-privrednog-rasta&catid=35:vijesti&Itemid=1)

Fijat preko Luke bar tek u avgustu
29. maj 2012.

Prevoz novih automobila Fijat "500L" do Luke Bar bi trebalo da krene početkom avugusta, kažu u Željeznici Srbije.

Istovremeno, Željeznice Srbije će polovinom juna početi da transportuju auto-djelove za potrebe Fijata, preko Šida za Kragujevac.

Planirano je da svake nedjelje u Kragujevac stiže po jedan voz sa auto-djelovima, izjavio je direktor Medija centra željeznice Nenad Stanisavljević.

Predviđeno je, prema njegovim rečima, da početkom septembra počne i željeznički transport gotovih automobila iz Kragujevca za Suboticu i dalje ka Njemačkoj.

"Ovo je nova dinamika prevoza auto-djelova za Kragujevac i automobila iz Kragujevca za potrebe Fijata, koju su Željeznice Srbije na sastancima održanim proteklih dana usaglasile sa učesnicima u ovom poslu", rekao je on.

Početak transporta uslovljen je, kako je rekao, tehničkim pripremama za uspješnu realizaciju izuzetno značajnog i velikog posla za srpske željeznice, ali i za čitavu Srbiju.

Za sutra je u Željeznicama Srbije planiran i novi sastanak predstavnika srpskih železnica i njemačke firme MAR, koja treba da obezbijedi odgovarajuće željezničke vagone za prevoz novog automobila "500L", čija proizvodnja počinje u Kragujevcu, dodao je Stanisavljević.

U Fijat automobilima Srbije kažu da se sve odvija po planu u vezi sa tim poslom.

Novi model Fijata će se proizvoditi samo u fabrici u Kragujevcu.

IZVOR: TANJUG,B92

Toščelik uplatio svih 15,1 milion za Željezaru

Turska kompanija Toščelik uplatila je preostalih 13,6 miliona eura, od ukupno 15,1 miliona eura za koliko je krajem aprila kupila nikšićku Željezaru.

Stečajni upravnik Veselin Perišić podsjetio je da je Toščelik prethodno uplato 1,5 miliona eura, dan uoči licitacije kako su i predviđala pravila javnog nadmetanja.

Perišić je obavijestio Privredni sud da je novi vlasnik Željezare uplatio sav predviđeni novac, nakon čega je započeta procedura prenosa vlasništva imovine fabrike na Toščelik.

Kako je kazao Perišić, u toku je završnica nacrta glavne diobe za raspodjelu novca povjeriocima od prodaje Željezare.

Prema njegovim riječima, nakon okončanja tog posla nacrt će biti dostavljen stečajnom sudiji i povjeriocima na razmatranje i eventualni prigovor, nakon čega slijedi isplata ukoliko niko ne uloži žalbu.

Prema ranije formiranoj listi, radnici su u prvom isplatnom redu, kojima je bivši vlasnik, kompanija Montenegro Speciality steels (MNSS), ostala dužna oko šest miliona eura.

U drugom isplatnom redu je Poreska uprava (PU), koja potražuje oko osam miliona eura.

Potraživanja od Željezare prijavilo je ranije više od 880 povjerilaca kojima se duguje 193 miliona eura, od čega je stečajni upravnik priznao oko 125 miliona EUR.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=253886

8hqEt7NRlSY

Najavili povećanje zaposlenosti i proizvodnje


Turski Tosjali investiraće u naredne tri godine 35 miliona eura u nikšićku Željezaru, povećati zaposlenost i godišnju proizvodnju, najavio je predsjednik tog holdinga Fuat Tosjali.

Tosjali je danas na konferenciji za novinare u Nikšiću najavio da će zaposlenost povećati sa sadašnjih 308 na 550 radnika, a godišnju proizvodnju sa 120 hiljada na 400 hiljada tona i tako dostići promet od 500 miliona eura.

On je, na na svečanosti povodom preuzimanja Željezare, naveo da namjeravaju da postanu regionalni lideri u sektoru čelika i ukazao da je saradnja koju su započeli premijeri Turske i Crne Gore dovela do kupovine nikšićke fabrike.

Cilj im je, kako je kazao, da se razvijaju u Evropi, a geografski položaj Crne Gore iskoristiće kako bi u najkraćem roku isporučivali proizvode u Srbiju, Grčku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Rumuniju i Tursku.

Prema njegovim riječima, cilj je da nikšićka Željezara postane veoma važna u proizvodnji čelika, koja će biti organizovana na osnovu tržišnih potreba.

"Namjera nam je da izvoz naše fabrike bude jednak ukupnom trenutnom izvozom Crne Gore. Naš prvi cilj je da zaštitimo ovu prelijepu prirodu i u naredna tri mjeseca ćemo raditi na završetku sistema za otprašivanje“, najavio je Tosjali.

On je kazao da će se javiti i na tendere za prodaju nekadašnjih pogona Željezare - Livnice, Hladne valjaonice – Tehnostila i Radventa, jer žele da sve firme u njenom fabričkom krugu i koje su pripadale tom kompleksu budu u njihovom vlasništvu.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić rekao je da poslovanje nikšićke Željezare više nije problem, već da je ta fabrika sada jedna od najvećih razvojnih šansi u Crnoj Gori.

Kavarić je podsjetio na učinjeno i napore u proteklom periodu kako bi se sačuvala Željezara koja, kako je ocijenio, ima veliki tržišni potencijal i značaj ne samo za njene radnike, već i brojne manje firme i velike sisteme, kao što su Željeznica, Luka Bar.

"Stvorili su se uslovi da Željezara dugoročno uspješno posluje i drago nam je što se potvrdilo naše predviđanje da uvođenje stečaja u fabriku nije njena smrt. Željezara sada ima renomiranog vlasnika, optimalan broj zaposlenih i novu perspektivu“, rekao je Kavarić.

Tosjali je holding sa 15 firmi, među kojima posluje i Toščelik, koji je za 15,1 milion na javnom nadmetanju kupio nikšićku Željezaru, u kojoj će proizvodnju organizovati početkom jula.

http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=25&news=254870

http://www.img.cdm.me/sites/cdm.bild-studio.me/files/styles/galleria_image_662x420/public/multimedia/foto/2012/03/euri55_0_0_468x10000_4.jpg

Privredni odnosi između Crne Gore i Hrvatske se intenziviraju, što potvrđuje stalni rast ukupnog spoljnotrgovinskog prometa.

"U 2011. godini Crna Gora i Hrvatska razmijenile su roba u iznosu 138,7 miliona eura, što predstavlja rast od 64,7 odsto u odnosu na 2010. godinu. Izvoz je iznosio 45,9 miliona eura i 10 puta je veći, dok je uvoz iznosio 92,8 miliona eura i ostvaren je rast od 12,2 odsto u odnosu 2010. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 51 odsto“, saopšteno je na sastanku privrednih komora bivše Jugoslavije koja se održala u Zagrebu.

Najzastupljenije robe u crnogorskom izvozu u Hrvatsku su aluminijum (91odsto), koža, mašine i mehanički uređaji, voće, drvo i proizvodi od drveta, farmaceutski proizvodi, pića i alkoholi, a u uvozu mineralna goriva, cement, razni proizvodi za ishranu, električni aparati i oprema, brodovi, prerađevine od mesa, staklo itd.

Od početka 2012. godine Crna Gora ima potpuno slobodnu trgovinu sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom BiH, Makedonijom, Kosovom, Albanijom i Moldavijom, dok sa Hrvatskom ima asimetrični pristup liberalizacije u korist Crne Gore.

To podrazumijeva potpuno slobodan plasman crnogorskih proizvoda na hrvatsko tržište, a za plasman hrvatskih proizvoda na snazi je gotovo potpuna liberalizacija, osim za jedan mali broj osjetljivih proizvoda za koje je dogovorena niža stopa (to su: živinsko meso, soljeno, sušeno ili dimljeno meso, prerađevine od mesa, pojedini proizvodi iz grupe mlijeko i mliječne prerađevine, krompir, paradajz, grožđe, lubenice, breskve, kivi, voda, voda sa dodatkom šećera, pivo i duvan).

Nakon ulaska Hrvatske u EU, uvoz i izvoz roba odvijaće se u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i asocijaciji koji Crna Gora primjenjuje u trgovini sa svim članicama EU.

U odnosu na uslove definisane CEFTA Sporazumom, to znači iste uslove trgovine za svu robu, osim posebnih uslova (kvota i carina) na izvoz goveda, goveđeg mesa, šećera i vina u Hrvatsku definisanih Sporazumom sa EU. Uslovi trgovine se neće bitno ograničiti imajući u vidu praksu da se izvoz u okviru kvote, po stopi od nula odsto, do kraja ne koristi.

Izvor: novi.cdm.me (http://www.novi.cdm.me/ekonomija/raste-spoljnotrgovinska-razmjena-izmedu-crne-gore-i-hrvatske)

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković predvodi privrednu delegaciju, u okviru zvanične posjete Malti predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića. Članovi delegacije su predstavnici kompanija Aerodromi Crne Gore, Fabrike vode Lipovo, HTP Mimoza AD Tivat, Jadranskog sajma, Jadroagenta Bar DOO, Kontejnerskog terminala i generalnih tereta AD, Luke Bar AD, Nimont DOO i Plantaža AD – saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.

Posjeta i poslovni forum na Malti je jedna od aktivnosti u skladu sa Sporazumom o saradnji Privrednih komora Crne Gore i Malte, koji je potpisan prije dvije godine u Podgorici. Na otvaranju foruma, koji je izazvao veliko interesovanje malteški privrednika, obratili su se predsjednici Crne Gore i Malte Filip Vujanović i Džordž Abela.

Kako je istaknuto Crna Gora i Malta imaju odlične državne i bilateralne odnose, koje treba iskoristiti za unapređenje ekonomske saradnje, koja je moguća u oblastima turizma, pomorstva i energetike. Dragocjena su i iskustva koja Malta može ponuditi u procesa pristupanja EU.

http://www.radiotivat.com/ekonomija/crnogorski-privrednici-na-malti

7T8qFeIg6Y8

Kanađani bi da grade hidrocentralu

Kanadski ambasador u Crnoj Gori Roman Vaščuk kaže da će iza eventualnog dogovora stati kanadska država.


Kanada je zainteresovana za valorizaciju hidroenergetskih potencijala Crne Gore, a ponuda o gradnji hidrocetrala po modelu privatno – javnog partnerstva već je dostavljena crnogorskoj Vladi, kazao je ambasador te zemlje Roman Vaščuk Televiziji Crne Gore.

Prema njegovim riječima, kanadska korporacija REV, i jedan značajan strani investitor razmatraju i izgradnju drugog bloka u termoelektrani Pljevlja.

Vaščuk je kazao da je kompanija REV, koja će graditi hidroelektrane u Srbiji u Brodarevu na Limu, predložila crnogorskoj Vladi sličan projekat za Crnu Goru.

On je kazao da će iza eventualnog dogovora stati kanadska država.

“To je naša najjača inženjerska firma koja sa državnom garancijom može da razvija partnerstvo u hidroelektrani u Crnoj Gori”, kazao je Vaščuk.

Prema njegovim riječima, Kanađani pregovaraju i o izgradnji drugog bloka u termoelektrani Pljevlja.

Javni servis prenosi, da bi prema nezvaničnim informacijama, u taj posao mogli ući i Kinezi.

“U toku je faza pregovora”, kazao je Vaščuk.

Upitan da li je došao konkretan odgovor na tu inicijativu od crnogorske Vlade, Vaščuk je kazao da Vlada sada ozbiljno čita i provjerava propozicije.“ I čekamo na dobar i pozitivan odgovor”.

Bez obzira na odgovor, naveo je da je kanadski princip poslovanja jasan-sve je transparentno i ozbiljno.

“Porto Montenegro je simbol kanadskog načina investiranja, koji je konkretan, dugotrajan društveno odgovoran projekat, koji je sada vrijednosti oko 200 miliona EUR, koji je sada u drugoj fazi i ima veliku budućnost”, zaključio je Vaščuk.

http://www.cdm.me/ekonomija/kanadani-bi-da-grade-hidrocentralu

14.06.2012

Predsjednici Crne Gore i Malte Filip Vujanović i Džordž Abela istakli su danas u Valeti na otvaranju poslovnog foruma privrednika dvije države da su turizam, pomorstvo i energetski sektor oblasti u kojima bi Crna Gora i Malta mogle uspješno da sarađuju.

Na poslovnom forumu koji je okupio veliki broj privrednika iz Crne Gore i Malte, Vujanović je istakao da odlične državne i bilateralne odnose dvije zemlje treba iskoristiti za unapređenje ekonomske saradnje, izdvojivši pri tom kao oblasti za ovu saradnju turizam, pomorstvo i energetski sektor.

“Turizam i u Crnoj Gori i na Malti predstavlja važan dio naših ekonomija. Malta ima velikog iskustva u toj oblasti i zahvalni smo na ponudi da nam prenese ta iskustva”, naveo je Vujanović.

On je ukazao privrednicima Malte na veliki potencijal sjevera Crne Gore kada je u pitanju zimski turizam i ohrabrio ih da ulažu u ovu zemlju. On je skrenuo pažnju i na Luku Bar koja ima slobodnu carinsku zonu.

Vujanović je podsjetio da između dvije države već postoje dva najvažnija ugovora za podsticaj ekonomske saradnje – sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o podsticaju i zaštiti investicija.

Crnogorski predsjednik rekao je da ga raduje što je u dvije godine došlo do dva susreta privrednika dvije države i rekao da je to dokaz spremnosti dvije zemlje da učine sve da ekonomska saradnja “dobije svoju punoću”.

http://www.balkans.com/sr/open-news.php?uniquenumber=148140

Visoka delegacija privrednika iz korejske kompanije KOIMA, koja boravi u našoj zemlji, obišla je više turističkih destinacija, među kojima je i Porto Montenegro, a delegaciju je danas primio predsjednik Skupštine opštine Tivat Ivan Novosel.

Gosti iz Koreje izrazili su veliko interesovanje za saradnju sa privrednicima iz naše zemlje, posebno u oblasti trgovine i turizma. Odlične uslove za saradnju u oblasti turizma, kako je danas istaknuto, pruža Tivat, kako u postojećim kapacitetima, tako i u sklopu intezivnih investicionih ulaganja. Interesovanje korejskih turista za posjetu i boravak u našoj zemlji je značajno, iskustva su pozitivna, pa valja očekivati i dinamičniju saradnju u narednom periodu - istaknuto je u razgovoru dlegacije KOIMA sa domaćinima u Tivtu.

http://www.radiotivat.com/images/Privrednici_Koreje.jpg

http://www.radiotivat.com/opstina/novosel-primio-korejske-privrednike

Tender za istraživanje nafte i gasa za dva mjeseca
05. jul 2012.

Na današnjoj sjednici Vlade odlučeno da će prvi tender za istraživanje nafte i gasa biti raspisan već za dva mjeseca a pobjednik bi naftu i gas tražio kod Ulcinja. Država očekuje velike prihode tek 2017. javlja Radio Antena M.

- A najveći dio prostora koji će biti objavljen na tenderu pripada nekadašnjem ulcinjskom bloku u kome je stepen poznavanja geoloških uslova na tom nivou da mi možemo odmah, bez problema, potpisati ugovor za istraživanje i proizvodnju, kazao je pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević.

Dubljević očekuje da će državni budžet početi da se puni samim raspisivanjem tendera jer kompanije prvo moraju da plate učešće. Pobjednik tendera, čim ugovor bude potpisan, plaćaće nadoknadu za zakup površine na kojoj će istraživati. Dubljević dodaje da glavni prihod dolazi s početkom proizvodnje.

- A to bi značilo, u najboljem slučaju, da raspišemo tender za dva mjeseca, pa onda godinu dok Parlament donese odluku o davanju ugovora za proizvodnju naftnim kompanijama a od toga trenutka još tri godine do početka proizvodnje. Mislim da je objektivno očekivati velika sredstva od nafte i gasa početkom 2017.


Vlada je usvojila i prijedlog fiskalne politike upstream industrije. Pomoćnica ministra finansija Biljana Šćekić tvrdi da je posrijedi najbolja praksa za oporezivanje nacionalnog resursa. Ukoliko kompanija koja pobijedi na tenderu pronađe naftu ili gas, država će od toga imati najveće koristi, kaže Šćekić.

- Ovom politikom se uspostavlja sistem koji podrazumijeva prihode za državu i to 70 odsto od profita kompanija.

Kako bi što bolje unovčila nacionalni resurs, prijedlogom fiskalne politike upstream industrije predviđen je i ekstra porez na dobit.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/66234-tender-za-istraivanje-nafte-i-gasa-za-dva-mjeseca.html

Ne daj bođe da nađu naftu i gas!!!

Predsjednik Vlade Crne Gore, Igor Lukšić primio je danas na bazenu „Purobič“ u marini Porto Montenegro Mihaela Špindelegera, vicekancelara i ministra spoljnih poslova Austrije. Lukšić je šefa austrijske diplomatije i austrijske privrednike dočekao pošto su u marinu uplovili jahtom, a zatim je održan sastanak sa crnogorskim i austrijskim privrednicima u rezidencijalnom dijelu „Purobiča“.

Crnogorski premijer se nakon sastanka sa Špindelegorom zahvalio Austriji na podršci Crnoj Gori u otvaranju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

„Otvaranje poglavlja 23 i 24 je veoma važno za jačanje pravne sigurnosti u Crnoj Gori koje ima svoje praktične aspekte. To znači kvalitetniji rad institucija koje treba da zadovolje potrebe naših građana, ali i privrede. Imali smo zadovoljstvo da razmijenimo mišljenja i o ekonomskoj saradnji i o statusu ekonomskih projekata i da razgovaramo sa jednim brojem od dvadesetak investitora iz Austrije u Crnoj Gori. Podijelili smo zadovoljstvo zbog prisustva austrijskih investitora u mnogim oblastima, ne samo u finansijskom sektoru i bankarstvu i osiguranju, već i u energetici i drugim oblastima. Možemo se nadati još plodotvornijoj saradnji u budućem periodu“, rekao je Lukšić dodajući da su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima austrijske privredne zajednice i privrednicima iz Crne Gore koji su partnerskim vezama povezani sa Austrijom. „Bez obzira na jedan broj sugestija kako bi dodatno mogli popraviti ili podstaći investicije, mislim da je Crna Gora uspjela da izgradi povoljan ambijent. Na takvoj platformi treba nastaviti raditi i pokušati da ne samo u bankarstvu, osiguranju i građevinarstvu gdje smo ostvarili pozitivan efekat već da i u drugim oblastima podstaknemo ekonomsku saradnju“, rekao je Lukšić.

Austrijski vicekancelar je rekao da je ponosan što je njegova zemlja dala podršku za početak pristupnih preogovara Crne Gore sa EU. „Znam da ima puno stvari u koji treba da se rješavaju dok Crna Gora ne postane dio EU, ali ovo je za Crnu Goru bio odlučujući korak. Prenio sam vašem premijeru zvaničan stav da će moći računati i dalje na podršku Austrije“, rekao je Špindelger. On je istakao da Crnu Goru „očekuju brojni izazovi u procesu integracije i da je u pitanju dug proces“.

„Želim puno sreće premijeru Lukšiću i želim da zna da u tom procesu nije sam“, zaključio je Špindelger.

Lukšić je istakao da je austrijsku delegaciju dočekao u Tivtu kako bi gostima „predstavio dobar primjer ekonomskog razvoja“.

O posjeti Špindelegar Lukšić je u Tivtu govorio kao novoj lijepoj vijesti za Crnu Goru. „Dobra je vijest bila preuzimanje Željezare i to što smo dobili dobrog investitora koji će uložiti novac, zaposliti ljude i povećati izvoz. Nakon otvaranja pristpnih pregovora, dobra vijest je i uspješan početak turističke sezone. Te vijesti sa razlogom mogu da obnove optimizam jer nam na vrsta pozitivne energije treba da bi dali još jedan impuls razvojnim projektima koji nas očekuju od septembra mjeseca, kako bi uticali na obnavljanje ekonomskog rasta.

http://www.radiotivat.com/images/stories/Luskic_i_Spindeleger.jpg

http://www.radiotivat.com/politika/sastanak-premijera-luksica-sa-austrijskim-vicekancelarom-u-purobicu

Aqua Bianca izvozi vodu u Englesku

Kompanija Aqua Bianca danas je počela izvozi proizvode u Englesku, gdje su već isporučene prve količine.

“Izvozom u Englesku ostvaruju se neki od osnovnih ciljeva kompanije, a to su širenje tržišta i promocija vrijednosti domaće proizvodnje”, saopšteno je iz komapnije.

Prema riječima izvršnog direktora Aqua Biance Zorana Ilića do saradnje je došlo na inicijativu engleskog partnera koji je bio oduševljen kvalitetom i dizajnom njihovih proizvoda. “I pored jake globalne konkurencije na tržištu flaširanih voda uspjeli smo da dugogodišnji posvećeni rad na svim segmentima našeg proizvodnog programa učinimo prepoznatljivim i konkurentnim”, naglasio je on.

Ilić je istakao i da engleski partner zastupa premijum brendove u veleprodaji i maloprodaji, ted a je specijalizovan za snabdijevanje golf i teniskih klubova.

http://www.cdm.me/ekonomija/aqua-bianca-izvozi-vodu-u-englesku

Tender za istraživanje nafte i gasa u naredna dva mjeseca (http://www.vijesti.me/vijesti/tender-istrazivanje-nafte-gasa-naredna-dva-mjeseca-clanak-81375)

Tender za istraživanje nafte i gasa na primorju trebao bi da se raspiše u naredna dva mjeseca, dok se glavni prihod od proizvodnje tih sirovina očekuje 2017. godine.

To je kazao danas pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević nakon sjedice Vlade na kojoj je usvojena poreska politka za proizvodnju nafte i gas (fiskalna politika upstrim industrije ugljovodonika), kao i odluka određivanju blokova za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju nafte i gasa.

Dubljević je objasnio da je područje za eksploataciju nafte i gasa podijeljeno na blokove ukupne površine 300 kvadratnih kilometara i da će na prvom tenderu biti 13 blokova površine tri hiljada metara kvadratnih od kojih najveći dio pripada ulcinjskom bloku.

„Kompanije koje budu učestvovale na tenderu moraće da plate naknadu za učešće, kada potpišu ugovor za istraživanje i proizvodnju stiže plaćanje naknade za zakup, a glavni prihod počinje kad počne proizvodnja“ objasnio je Dubljević, dodajući da Skupština treba da donese odluku o davanju ugovora za proizvodnju naftnim kompanijama.

Pomoćnik ministra finansija Biljana Šćekić rekla je da se definisanjem fisklane politke planira uvesti naknada za proizvodnju nafte u iznosu od pet do 12 odsto i gas dva odsto, kao i ekstra porez na dobit od 59 odsto na ostvareni profit od proizvodnje nafte i gasa.

„Fiskalnom politikom za proizvodnju nafte i gasa definiše se stabilnija poreska politika na dugi rok. Ukupni prihod koji će država uzimati od oprezovanja tog resursa biće do 70 odsto“ rekla je Šćekić.

Planirano je da se osnuje posebni Fond koji bi upravljao prihodima od naftnih aktivnosti što bi se uredilo posebnim zakonom. Dokument o poreskoj politici je uvod za usvajanje Zakona o ekstra porezu za proizvodnje nafte i gasa koji priprema ministarstvo finansija.

http://www.vijesti.me/data/slika/10/92490.jpg

Ne daj bođe da nađu naftu i gas!!!

Tek onda nebi nista radili :D

Uvozili bi Srbe da rade na platformama, a djetici bi skijali i kupali se ;)

Ako pronađe naftu, koncesionar će davati državi 70 odsto svog neto profita
06. jul 2012.

Ukoliko na teritoriji Crne Gore budu pronađeni komercijalne količine nafte i gasa, budući koncesionar uplatiće državi godišnje oko 70 odsto svog neto profita.

Prema dokumentu dostavljenom Portalu Analitika, novac od nafte biće uplaćivan u specijalni fond, a oko petina prihoda ide direktno u budžet.

- Uporedna analiza pokazuje da se ukupni prihodi koje države ostvaruju od proizvodnje ugljovodonika kreću do maximalnih 75 odsto od neto profita, koje naftne komanije ostvaruju po tom osnovu. Imajući u vidu nerazvijeno tržište Crne Gore, polazište je da ovaj procenat bude između 65 i 70 odsto od neto profita naftnih kompanija, piše u dokumentu.

U dokumentu se kaže da Crna Gora treba da osnuje specijalni fond za upravljanje sredstvima od naftnih aktivnosti, što bi trebalo regulisati posebnim zakonom.

- Osnivanje fonda treba da bude prije ili u isto vrijeme kada se uvede ekstra porez na “upstream” aktivnosti. Pored rada fonda, navedenim zakonom će se propisati i način raspodjele i upotrebe sredstava. U narednom periodu usvojiće se Zakon o ekstra porezu na ugljovodonike

U Norveškoj četiri odsto sredstava dobijenih po ovom osnovu se uplaćuje u tekući budžet, ostatak ide u specijalmi fond.

Prema propisima, naknada za naftu je progresivna i kreće se u rasponu od pet do 12 odsto prihoda, a ekstra porez za ovuindustriju 59 odsto. Naftne kompanije će plaćati naknade za učešće na tenderu, potom naknadu na površinu koju će koristi na osnovu ugovora o koncesiji za proizvodnju inaknada za proizvodnju nafte i gasa.

Koncesionar treba da plati porez na dobit ali i fond za troškove napuštanja ležišta i naknadu za zagađivanje životne sredine. Tender za istraživanje nafte biće raspisan za dva mjeseca, a interesovanje u predtenderskom postupku pokazalo je 18 kompanija.

http://www.portalanalitika.me/component/content/article/111-slideshow-extra-tv/66319-ako-pronae-naftu-koncesionar-e-davati-dravi-70-odsto-svog-neto-profita.html

Mljekara „Krisma milk“ dobila novog vlasnika, uskoro privatizacija „Zore“
08. jul 2012.

Bjelopoljska mljekara „Krisma milk“ dobila je novog vlasnika, a uskoro bi trebalo da se privatizuje beranska fabrika mlijeka „Zora“, javila je TVCG.

Kupovinom fabrike „Krisma Milk“ koju je za 225.000 eura kupio biznismen Milovan Kadović, radnici se nadaju da će im biti isplaćena zaostala dugovanja.

Ministar poljoprivrede Tarzan Milošević potvrdio je, gostujući u Drugom dnevniku TVCG da je mljekaru „Krisma milk“ kupio Milovan Kadović.

- Siguran sam da će pitanje sa zaostalim dugovanjima radnika, biti riješeno za desetak dana. Što se tiče mljekare „Zora“ imamo zainteresovanih za kupovinu. Nadam se da ćemo tu transakciju završiti tokom jula, objasnio je Milošević, dodajući da su u pitanju dva veoma značajna subjekta zbog broja radnika i kooperanata.


Milošević je ponovio da je u toku tender za Duvanski kombinat, a da je 2.avgusta otvaranje ponuda.

- Naš cilj je da do 31.januara dobijemo novu fabriku Duvanskog kombinata. Ima nekoliko zainteresovanih za kupovinu tenderske dokumentacije, a u pitanju su respektabilne kompanije, naveo je Milošević, podsjećajući da je Crna Gora nekada prizvodila 1.500 tona duvana a sada svega oko 100 tona.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/66530-mljekara-krisma-milk-dobila-novog-vlasnika-uskoro-privatizacija-zore.html

Ne daj bođe da nađu naftu i gas!!!

Brzo bi se sjetili da je Milo nedemokratičan i moralo bi se odma intervenisati :)

Sto da intervenisu kad ce to svakako dobiti neka od kompanija sa zapada :)

Od zakupa Kumbora u budžet ide 12 miliona eura

Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić i predstavnik azerbejdžanske naftne kompanije SOCAR-a Gafar Gurbanov potpisali su u o dugoročnom zakupu lokaliteta kasarne „Orjenski bataljon“ u Kumboru.

Kako je saopštio ministar Sekulić, nakon što Skupština potvrdi ovaj ugovor, azerbejdžanska kompanija SOCAR uplatiće oko 12 miliona eura po osnovu fiksne zakupnine za 45 godina unaprijed.

Ugovor o zakupu je zaključen na 90 godina, a varijabilna zakupnina u iznosu od pet odsto dobiti koju zakupac ostvari iz poslovanja na lokalitetu.

“Na tom području imaćemo hotele visoke kategorije i nadamo se da će to uz niz drugih investicija biti poseban podsticaj razvoju turizma”, poručio je Skulić.

Ambasador Azerbejdžana Eldar Hasanov saopštio je da je današnji ugovor podstrek svim investitorima da ulažu u Crnu Goru.

“Ubjeđeni smo da će ova investicija kako otvoriti nova radna mjesta tako i poboljšati ekonomski razvoj Crne Gore” kaže Hasanov.

Na pitanje novinara televizije Vijesti da li azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR ima slične turističke komplekse u svijetu, Hasanov je poručio novinarima da objektivno izvještavaju.

“Bez obzira što ispoljavate određenu agresiju prema meni ja vas uvažavam”, poručio je Hasanov novinarki TV Vijesti.

On je saopštio da je riječ o renomiranoj kompaniji, dok je ministar Sekulić dodao da nije važno da li se ta kompanija bavi turizmom.

“Nije neuobičajno da neke druge naftne kompanije ulažu u turizam”, poručio je Sekulić.


http://www.cdm.me/ekonomija/od-zakupa-kumbora-u-budzet-ide-12-miliona-eura

Kinezi hoće da rade drugi blok termoelektrane

Drugi blok termoelektrane trebalo bi da grade kineske kompanije, saznaje Dan iz više izvora.

Radi se o projektu dvije države, zamišljenom kao joint venture, koji bi koštao 330 miliona eura.

Ta se investicija odnosi se na gradnju drugog bloka i proširenje kapaciteta Rudnika uglja. To je 190 miliona više nego što je predvidjela vladina Strategija razvoja energetike do 2025. godine, kojom je gradnja drugog bloka termoelektrane u Pljevljima bila predviđena do kraja naredne godine.

Plan iz Strategije ne bi bio poštovan ni u ovom slučaju, jer je planiranio da gradnja drugog bloka traje dvije i po do tri godine, odnosno da bude završen do 2016. godine. Izrada studije izvodljivosti ovoga projekta je u toku i trebalo bi da bude završena u septembru, najkasnije početkom oktobra.

Zadatak studije izvodljivosti je i da u ovom svjetlu sagleda odnose države i A2A kao partnera u EPCG i Rudniku uglja, u svjetlu ulaska države Kine u projekat izgradnje drugog bloka termoelektrane.

Do sada su figurirale dvije opcije pripajanje pljevaljskog rudnika EPCG i izdvajanje Termoelektrane i Rudnika iz EPCG i, uz preuzimanje duga KAP-a od 42 miliona eura, prelazak u vlasništvo države.

Za uzvrat, udio A2A u ostatku EPCG trebalo bi da bude povećan za četiri odsto na 47,7 procenata, a državni smanjen na 51 odsto.U Crnoj Gori već tri decenije nije izgrađen nijedan novi energetski objekat. Posljednji je bio upravo prvi blok termoelektrane.

http://www.cdm.me/ekonomija/kinezi-hoce-rade-drugi-blok-termoelektrane

Uskoro biznis zone za Cetinje i Nikšić, investitorima poreske olakšice i subvencije za osam godina
23. jul 2012.

Crnogorska Vlada proglasiće uskoro biznis zonama grad Nikšić i prijestonicu Cetinje, potvrđeno je Portalu Analitika iz Ministarstva ekonomije.

- U cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta, izmjenama i dopunama poreskih zakona, investitori u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, su oslobođeni plaćanja poreza na dobit u prvih osam godina poslovanja, a takođe porez na dohodak fizičkih lica se umanjuje za pola u prvih 8 godina poslovanja. Takođe, Vlada Crne Gore je usvojila ’Plan razvoja biznis zona’, kojim želi podstaći razvoj mikro i malih preduzeća na infrastrukturno opremljenom zemljištu, povećanje zaposlenosti u manje razvijenim opštinama, kao i aktiviranje kapitala domaćih i inostranih investitora koji bi prepoznali interes za sprovođenje i unapređenje ovog projekta, kažu u Ministarstvu ekonomije.

Šta je biznis zona: Ministarstvo ekonomije je u saradnji sa lokalnim samoupravama, definisalo lokacije za razvoj biznis zona i trenutno su u procesu razrade. Biznis zonu prije svega karakteriše: prostor koji je u cjelosti ili dijelom infrastrukturno opremljen, orjentisanost na proizvodne djelatnosti i povoljni uslovi investiranja.

- Planirano je da biznis zona obuhvati biznis inkubatore, tehnološke parkove i industrijske zone, čime bi se omogućilo povezivanje kompatibilnih djelatnosti i olakšalo poslovanje novoosnovanih mikro i malih preduzeća. Korisnici zone biće mikro, mala i srednja proizvodna preduzeća, inovativni preduzetnici sa naglaskom na ICT, mikro i mala preduzeća koja se bave naučno-istraživačkom djelatnošću. Investiciono razvojni fond podržava aktivnosti Vlade Crne Gore na implementaciji Projekta razvoja biznis zona u Crnoj Gori kao značajnog generatora razvoja malog i srednjeg preduzetništva i s tim u vezi podsticaja ravnomjernijeg regionalnog razvoja i povećanja zaposlenosti. Investiciono razvojni fond je izrazio spremnost da u zavisnosti od daljeg razvoja biznis zona u Crnoj Gori, definiše posebnu kreditnu liniju za investitore koji iskažu spremnost da ulažu u biznis zone. Takođe, preduzeća u biznis zoni dobijaju subvenciju za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, napominju u Ministarstvu ekonomije..


Za sada, donijete su Odluke o proglašenju dvije biznis zone, i to u Kolašinu, biznis zona ’Bakovići’, kao i Beranama, biznis zona ’Rudeš’.

- U narednom periodu se očekuje proglašenje biznis zone Nikšić, kao i Prijestonice Cetinje, nakon čega će ove biznis zone biti otvorene za ulaganja, navode u Ministarstvu ekonomije.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/68083-uskoro-biznis-zone-za-cetinje-i-niki-investitorima-poreske-olakice-i-subvencije-za-osam-godina.html

TVrKKSvoLg0

Svaki put kad neki političar lupi da je neka odluka neustavna, a to naravno nema blage veze s vezom, trebalo bi ga tući ustavom po glavi. Stvarno mora da se uvede neka kazna za zloupotrebu pojma neustavnosti.

Ja naravno, predlažem vješala :D

LysOEEElTbM

Vode u izobilju, ali je CG uvezla 23 miliona, a izvezla jedva milion eura tog proizvoda (http://www.vijesti.me/vijesti/vode-izobilju-ali-je-cg-uvezla-23-miliona-a-izvezla-jedva-milion-eura-tog-proizvoda-clanak-85277)

http://www.vijesti.me/slika-519x316/vijesti/vode-izobilju-ali-je-cg-uvezla-23-miliona-a-izvezla-jedva-milion-eura-tog-proizvoda-slika-157804.jpg

Crna Gora je u protekle tri godine uvezla mineralne i gazirane vode iz inostranstva u vrijednosti od skoro 23 miliona eura, dok je izvoz tog proizvoda kojeg u državi ima u izobilju iznosio jedva milion eura.

Prema podacima Monstata koji su dostavljeni “Vijestima”, Crna Gora je prošle godine za uvoz flaširane vode potrošila 7,5 miliona eura, dok je taj iznos u 2010. bio 7,43 miliona. Najviše je uvezeno 2009. godine, kada je za uvoz potrošeno skoro osam miliona eura.

Snažan nivo uvoza vode zabilježen je i u ovoj godini: u prvom kvartalu uvoz vode bio je vrijedan 3,34 miliona, u odnosu na 3,82 miliona, koliko je iznosio u istom kvartalu prošle godine.

Izvoz flaširane vode je mizeran iako je, prema podacima Monstata, registrovano čak 28 kompanija koja se bavi tom djelatnošću.

Posebno nizak nivo izvoza zabilježen je prošle godine - svega 270 hiljada eura. U 2010. godini on je iznosio 384, a 2009. godine 382 hiljade eura. U prvom kvartalu 2012. izvezeno je vode u vrijednosti 266 hiljada eura, što je za trećinu manje nego u istom periodu prošle godine.

U periodu od 2009. do danas najviše vode se uvozi iz Srbije, od ukupno 7,5 miliona u prošloj godini, čak 7,25 miliona se odnosi na uvoz iz te susjedne zemlje. Srbija je na prvom mjestu i na listi zemalja u koju Crna Gora izvozi svoju vodu, pa od 270 hiljada eura ukupnog izvoza 152,8 hiljada čini izvoz za tu državu.

Na drugom mjestu po uvozu je Hrvatska, iz koje je prošle godine kupljeno vode u vrijednosti 194,19 hiljada eura, a slijede Francuska, Slovenija i Njemačka.

Kada je izvoz u pitanju, poslije Srbije našu vodu piju i Njemačkoj, gdje je prošle godine izvezeno flaširane vode u vrijednosti od 51,61 hiljadu eura, ali i Ujedinjenim Arapskim Emiratima ( 41,38 hiljada). Na kratkoj izvozničkoj listi su samo još Kosovo (16 hiljada eura) i Albanija (4,42 hiljade eura).

Iz Monstata nije bilo moguće dobiti podatak koje kompanije su najveći uvoznici vode, jer kažu da ih zakon sprečava da ih objave, s obzirom da su te informacije povjerljive i predstavljaju službenu tajnu.

Niko u državi nema odgovor zašto je porazna situacija kada je izvoz domaćih proizvoda u pitanju. Osim nezvaničnog saopštenja, baziranog na propalom neoliberalnom ekonomskom konceptu, da tržište funkcioniše samo za sebe te da država ne može da utiče, iz Vlade nijesmo mogli da dobijemo drugi odgovor.

Enorman uvoz vode i milionski spoljnotrgovinski deficit u trgovini vodom je samo dio onoga što je domaćem tržištu donijela potpuna liberalizacija trgovine i faktičko ukidanje carina na uvoz hrane i prehrambenih proizvoda.

“Vijesti” su nedavno objavile podatak da je prošle godine potrošeno čak 440 miliona eura za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, i tako za osam odsto povećala uvozničku zavisnost u odnosu na godinu ranije. Taj iznos čini preko 14 odsto ukupnog domaćeg bruto proizvoda.

I domaći trgovci javno nerado pričaju o uvozničkim lobijima, pojedinačnim ili udruženim kompanijama čiji su vlasnici bliski političkim centrima moći, koji zarađuju milione na uvozu prehrambenih proizvoda. Kažu da nemaju dokaze za to, mada sumnjaju, jer nikome osim uvoznicima nije interes tolika razlika između uvoza i izvoza.

"Pitanje koje se samo od sebe prirodno nameće u opisanoj situaciji jeste: zar država nije mogla zastititi taj dio industrije, odnosno proizvodnju vode? Ako malo bolje 'oslušnemo', vidjećemo da skoro i nema oblasti ili sektora u domaćoj privredi koji ne bi iziskivao neki oblik protekcionizma, odnosno državne zaštite, ukoliko bi to zaista bilo moguće”, smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Biznis s vodom je, prema njegovim riječima, po mnogo čemu specifičan, prije svega po jedinično niskoj vrijednosti proizvoda što uslovljava da transportni troškovi budu relativno visoki po jedinici proizvoda.

“To uslovljava da biznis s vodom sam za sebe teško može opstati, pa obično mora biti dio proizvodnog programa (proizvodnja sokova i sl.) što opet samo za sebe znači novo ulaganje i novu konkurenciju”, naveo je Kostić.

Komercijalni direktor bjelopoljske „Bjelasica Rade“ Tamara Lakićević ranije je “Vijestima” kazala da je ogroman uvoz flaširane vode iz zemalja regiona dobio zabrinjavajuće razmjere, prije svega zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi (CEFTA).

“Težnja za globalizacijom tržišta zemalja jugoistočne Evrope, kao prirodan put ka onoj većoj, na nivou Evropske unije, maloj zemlji, kao što je naša, nameće hitnost razmišljanja, a to je kako ne postati samo 'prošireno tržište' za veće zemlje i kako zaštititi sopstveni proizvod”, navela je Lakićević.

Ona je kazala da država „valjda postoji da zaštiti domaći produkt“, čime brani sopstveni proizvod, sopstvenu ekonomiju, a kroz proizvod i sopstveni identitet.

“To se prije svega može učiniti tako što će spriječiti necarinske barijere, upravo od Srbije, jer proizvođači nemaju ni moć ni mehanizme da ih dokažu. Ali, prije toga, ili paralelno sa tim, svejedno, imamo jedan ozbiljniji zadatak, a to je da domaći kupac ima svijest da strana voda ne može biti kvalitetnija i bolja od domaće, bez obzira na marketing i lobiranja”, dodala je Lakićević.

Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođala Dragoljub Nenezić smatra državu odgovornom za sve veći uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i teži plasman domaće hrane.

"Ambijent koji je kreirala država, a koji se ogleda kroz izuzetno niske carinske stope, znatno niže nego u zemljama Evropske unije, kao i sve druge mjere kojima Vlada ne pokušava da zaštiti tržište je idealno za uvoz svih vrsta roba. Logično da se trgovci radije opredjeljuju za plasman strane robe, jer su marže na nju znatno veće, što znači i veći profit”, ukazao je Nenezić.

Teško je sada štititi domaću proizvodnju

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da su mehanizmi zaštite domaće proizvodnje na trenutno nivou razvoja ograničeni, prije svega jer je Crna Gora potpisnica međunarodnih ugovora o slobodnoj trgovini koji isključuju takvu mogućnost.

“Drugi razlog, po mom mišljenju ne manje značajan, jeste nekonkurentnost domaće proizvodnje. Naime zahtjev za zaštitom znači da se na tržištu formira cijena koja je viša od tržišne, što će reći da bi u tom slučaju potrošači plaćali veću cijenu štićenog proizvoda, odnosno potrošački višak bi bio smanjen - plaćali bi višu cijenu nego inače”, upozorio je Kostić, dodajući da je pitanje da li potrošač radije bira uvozne a jeftinije, ili domaće a skuplje.

On navodi da je moguće da postoji "vezana" trgovina, koja znatno doprinosi porastu uvoza, gdje pojedini vlasnici brendova uslovljavaju isporuke glavnog brenda kupovinom drugih manje atraktivnih proizvoda kao što je voda.

“U svakom slučaju, problem domaće proizvodnje je prije svega u nedovoljnoj konkurentnosti i on će sve više biti izražen što se više budemo približavali evropskom tržištu”, ocijenio je Kostić.

Može li Crna Gora živjeti od nafte znaće se 2017. (http://www.vijesti.me/vijesti/moze-li-crna-gora-zivjeti-nafte-znace-se-2017-clanak-86317)

http://www.vijesti.me/data/slika/16/159394.jpg
Da li će ih biti na crnogorskom primorju?: Naftna platforma (Foto: Shutterstock)

Prvi tender za istraživanje nafte i gasa koji će se raspisati u septembru biće otvoren devet mjeseci, a u ponudi za istraživanje naći će se površina od 3.100 kvadratnih kilometara kazao je u razgovoru za “Vijesti” pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević.

U završnoj fazi je izrada tenderske dokumentacije i instrukcija za ponuđače, dok uslove tendera Ministaratvo ekonomije ne želi da saopštava do njegovog raspisivanja.

Područje za eksploataciju nafte i gasa podijeljeno je na blokove ukupne površine oko 300 kvadratnih kilometara i na prvom tenderu biće 13 blokova.

"Dio ovog posla biće i promotivna kampanja tako da pripremamo i članke koji će se naći u prestižnim časopisima koji se bave istraživanjem i proizvodnjom nafte. Za sada imamo interesovanje oko 20 kompanija iz Amerike, Velike Britanije, Rusije, Italije, Francuske, Grčke, Norveške... Ali, kada raspišemo tender i uputimo pismo sa tenderskom procedurom na adrese 200 kompanija koje smo odabrali, onda možemo govoriti o ozbiljnijem interesovanju", rekao je Dubljević.

U fazi istraživanja nafte i gasa država neće imati nikavih troškova već će cjelokupan rizik biti, kao je objasnio Dubljević, na kompaniji koja dobije taj posao. Ozbiljniji prihod od nafte i gasa očekuje se 2017. godine.


"Tenderska procedura će trajati devet mejseci. Možda se taj rok čini veliki, ali za kompaniju koja treba da rizikuje 200 ili 300 miliona mora se ostaviti dovoljno vremena da prikupi sve podatke u vezi sa tim poslom i da ih analizira. Za to je potrebno vrijeme. Sljedeći tenderi koji budu raspisivani imaće kraći rok jer će biti na raspolaganju više informacija", objasnio je Dubljević.

Država će, kako je pranirano, od naftnih kompanija ubirati 70 odsto njihovog profita na godišnjem nivou kroz unaprijed definsane naknade i poreze. Obavezna nepovratna naknada koja se plaća prilikom prijave na tender za dodjelu koncesije za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa kretaće se u rasponu između 30.000 do 50.000 eura.

Druga naknada je za površinu koja se koristi za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa, a plaćaće se jednom godišnje unaprijed za narednu kalendarsku godinu uz obračun kamate za neblagovremeno plaćanje. Za prvih sedam godina ona će iznositi 300 eura po kilometru kvadratnom, a za osam godina i više 3.000 eura.

"Dalje, jedan od prihoda je naknada za proizvedenu naftu i gas koja će se kretati u rasponu od pet do 12 odsto što će zavisiti od dnevne proizvodnje", kazao je Dubljević.

Koncesionari će plaćati naknadu za pokriće troškova u slučaju napuštanja ležišta. Ta naknada treba da se definiše u svakom ugovoru posebno, jer će zavisti od broja blokova, ležišta i bušotina koji su obuhvaćeni pojedinačnim ugovorima. Biće definisana i naknada za zagađenje životne sredine.

Kada su u pitanju porezi koncesionari će plaćati porez na dobit čija stopa iznosi devet odsto i posebni porez na ekstraprofit koji će se regulisati posebnim zakonom, a koji će iznositi 50 odsto. Taj akt je u fazi pripreme i biće urađen za najviše dva mjeseca.

Većina prihoda neće u budžet da se ne potroše

“Od ukupnog novca koji će država dobijati po osnovu oporezivanja nafte i gasa 80 odsto će se slivati u posebni Fond za upravljanje novcem od naftnih aktivnosti, dok će 20 odsto ići u državni budžet za tekuću potrošnju. Cilj Fonda je da se štiti ekonomija od pretjeranog novca i da se on raspoređuje generacijama koje dolaze, a ne da se troši za tekuću proizvodnju kako je to bilo u vrijeme ekonomskog buuma 2008. i 2009. kada su se slile velike količine novca koje nijesu iskorišćene na pravi način. Time se štiti rasvoj ostalih privrednih grana. U svijetu imamo primjere zemalja koje nijesu iskoristile na pravi način prihod od nafte pa su uništene, poput Nigerije”, rekao je Dubljević.

Poslovanje Fonda mora biti u potpunosti transparentno tako da će se pripremiti posebni zakon o njegovom radu kojim će se definisati sve aktivnosti upravljanja novcem.

Za crnim zlatom na Primorju se traga već 50 godina

Još 60-ih godina prošlog veka u Buljarici kod Petrovca su rađena istražna bušenja zemljišta, ali nijesu pronađene komercijalne količine nafte. Tadašnja tehnika nije omogućavala bušenje dublje od 4.000 metara, a i cijena nafte je bila niska da bi se izvodila skupa bušenja.

Sadašnja tehnika omogućava bušenja na velikim dubinama, a i cijena nafte može pokriti takve troškove. Traganje za naftom kotorski Jugopetrol je počinjao s američkim naftnim kompanijama i krajem sedamdesetih godina.

Nedaleko od Budve još tada je pronađena nafta ali, opet ne i u komercijalnim količinama. I kod Ulcinja je osamdesetih godina tražena nafta, ali bez uspjeha. Kotorski Jugopetrol je 2002. zajedno s engleskom kompanijom Remko Energy najavio nastavak istraživanja, ali ubrzo grčki Helenik petroleum kupuje kontrolni paket akcija Jugopetrola i Vlada sa njima sklapa ugovor.

Helenik i Jugopetrol su bili obavezni da prvu bušotinu počnu već potkraj 2002. godine, ali to nijesu uradili. Rok je produžavan ali je ponovo prekršen, pa je ugovor raskinut. Prošle godine je pismo o namjerama za istraživanje Vladi poslalo 17 kompanija iz cijelog svijeta, a koliko ih je zaista zainteresovano biće poznato na novom tenderu.

Istraživanja nafte i prirodnog gasa i u hrvatskom dijelu Jadrana obavljana su prethodnih decenija. Kompanija INA i sada obavlja istraživanje lokaliteta na oko 60 kilometara od Dubrovnika.

Studija Hrvatskog geološkog instituta 2009. otkrila je na području Dubrovačko-neretvanske županije značajne zalihe prirodnog gasa, koji može biti povezan sa naftom.

Tražiće kredit od EBRD za gradnju vjetroelektrane na Krnovu (http://www.vijesti.me/vijesti/trazice-kredit-ebrd-gradnju-vjetroelektrane-krnovu-clanak-86988)

Preduzeće za posebne namjene Krnovo Grin Enerdži namjerava da od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) traži kredit za finansiranje gradnje vjetroelektrane na Krnovu.

Izgradnja vjetroelektrane Krnovo, kako je navedeno u opštem obavještenju o radovima, djelimično će se finansirati od kredita, a KGE namjerava da pozove predkvalifikovana i zajednička preduzeća da predaju ponudu za sklapanje ugovora o izgradnji vjetroelektrane na Krnovu.

Poziv za predkvalifikaciju će se moći preuzeti poslije 17. avgusta sa sajtova www.ivicom-consulting.com i www.akuoenergy.com.

Početak radova planiran je za april naredne godine, a svi radovi moraju biti završeni do jula 2014.

Kreditom bi se finansirali radovi na spojnoj infrastrukturi, koji obuhvataju inženjering, isporuku i gradnju transformatorskog postrojenja vjetroelektrane Krnovo.

Radovi na spoljnoj infrastrukturi obuhvataju i inženjering, isporuku i gradnju visokonaponskog voda koji spaja transformatorsko postrojenje vjetroelektrane Krnovo sa transformatorskim postrojenjem operatora prenosnog sistema Brezna.

Inženjering, isporuka i gradnja transformatorskog postrojenja operatora prenosnog sistema Brezna takođe su obuhvaćeni radovima na spojnoj infrastrukturi.

Kompanija Krnovo Grin Enerdži dio je kompanije Ivikom konsalting /Ivicom Consulting/ sa sjedištem u Beču, a osnovana je sa ciljem da gradi vjetroelektranu Krnovo od 72 megavata (MW).

http://www.vijesti.me/slika-519x316/vijesti/trazice-kredit-ebrd-gradnju-vjetroelektrane-krnovu-slika-37356.jpg

Preko Luke Bar 208 "fijatovih" vozila naći će put do kupca (http://www.vijesti.me/vijesti/preko-luke-bar-208-fijatovih-vozila-naci-ce-put-kupca-clanak-87309)

http://www.vijesti.me/data/slika/13/126064.jpg

rJQFyoU5hlE

U Luku Bar danas je stigao voz sa prvih 208 automobila FIAT 500 L proizvedenih u kragujevačkoj Zastavi, čime je počela realizacija četvorogodišnjeg ugvora FIAT-a, Luke i brodarske kompanije Grimaldi o izvozu tog modela preko Crne Gore.

^^:cheers:

samo sto je ZASTAVA sada FIAT, u svakom slucaju :cheers:

Када дође велика инвестиција, цео регион профитира, због тога ми нису јасни људи који гледају само да комшијама цркне крава.

na osnovu kog posta si dosao do zakljucka da bi komsije pozelele da nam crkne krava? Ja ni kod jednog

na osnovu kog posta si dosao do zakljucka da bi komsije pozelele da nam crkne krava? Ja ni kod jednog

Има екстрема на све стране, само траже мане у пројектима и инвестицијама у суседним земљама. Нисам мислио на ЦГ, само ми је ово добар пример како се инвестиција у једну земљу осећа и у другој.

^^

Pa ima, tako mnogi godinama predvidjaju krah naseg turizma ( i ekonomije generalno) i rado bi to vidjeli ali nece im se zelja ispuniti.

Meni je drago sto se FIAT izvozi preko Luke Bar i podrzavam svaku slicnu investiciju koja moze da pomogne ekonomijama Crne Gore i Srbije.

Nastavak obnove trgovacke flote - danas je u Sangaju preuzet jos jedan teretni brod i potpisan ugovor za jos dva, cija se isporuka ocekuje 2014-e :cheers:

_ngj2UMGmcg

Nadam se da ce ovi Kinezi uzeti da grade elektrane kod nas jer to su nam trenutno jedine vece investicije na koje mozemo da se nadamo. Prvo ce se ici na drugi blok TE Pljevlja, tj. Maoce.


Kavarić: Do kraja septembra ponuda Kineza za drugi blok TE Pljevlja
29. avgust 2012.


Ministar ekonomije Vladimir Kavarić u ime Vlade Crne Gore potpisao je danas u Kini sa predstavnicima China Gezhouba Group Corporation (CGGC) Memorandum o razumijevanju, koji je crnogorska Vlada usvojila prije mjesec i po dana. Kavarić očekuje da će do kraja septembra dobiti konkretnu ponudu CGGC-a za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, prenijeli su crnogorski mediji.

Kavarić je novinarima u Kini kazao da je velika prednost što je veći dio iz Memoranduma već realizovan. Na pitanje da li će biti dostavljena ponuda i za Maoče Kavarić je rekao da je analizom na terenu utvrđeno da je u ovom trenutku najbolje početi sa realizacijom projekta za Drugi blok TE, a da će u drugoj fazi biti obuhvaćeno i Maoče.

- Očekujemo da do kraja septembra dobijemo konkretnu ponudu China Gezhouba Group Corporation (CGGC) za izgradnju drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Više detalja biće poznato kad dobijemo konkretnu ponudu. Takođe, dok ne vidimo ponudu ne znamo koliko će cijeli projekat koštati, naveo je Kavarić.

Ministar ekonomije je naglasio da će Vlada Crne Gore insistirati da “naše učeše može da bude samo na bazi garancija koje se odnose na proizvedenu elektičnu energiju” što znači, kako je istakao Kavarić, da nikakvog državnog učešća u smislu garancija China Gezhouba Group-i ne bi trebalo da bude.

“Insistiramo na učešću Elektoroprivrede i do sada smo čuli jako dobre informacije i signale po tom pitanju, tako da do kraja septembra očekujemo da dobijemo ponudu za izgradnju Drugog bloka Termoalektrane Pljevlja, da se ta investicija odnosi na proizvodnju od 300 mgh, da taj projekat bude zasnovan isključivo na komercijalnim garancijama koje se odnose na struju proizvedenu u budućoj termoelektrani koju gradimo”, rekao je Kavarić ističući da se tim projektom počinje na najbolji mogući način realizovati energetski potencijal.

Ministar ekonomije je podvukao da su to determinante na bazi kojih očekuje ponudu China Gezhouba Group-e do kraja septembra i da će, kada bude finalizovana, sva javnost, i stručna i laička, kao i sve nadležne institucije, Vlada Crne Gore i republički Parlament, biti upoznati sa svim detaljima ponude na osnovu koje će donijeti relevantnu odluku.

Što se tiče detalja ponude, ministar Kavarić je istakao da je osnova za ponudu da China Gezhouba Group finansira i izgradi Drugi blok TE Pljevlja, da će ta ponuda da bude na bazi garantovane isporuke električne energije, što znači da se ne radi o državnim ili bankarskim garancijama.

“U tom dijelu imamo najbolju moguću komercijalnu valorizaciju ovog projekta, odnosno, komercijalni rizik je u potpunosti kod investitora. To su i glavni gabariti koji nas interesuju u ovom dijelu” rekao je ministar ekonomije dodajući da bi postojao i “neki rok otplate po vrlo preferabilnim kamatnim stopama i uslovima plaćanja. Sve ostalo su detalji koji će biti poznati kada bude dostavljena ponuda.“

“Ono sa čime smo vrlo zadovoljni je da ćemo ponudu dobiti do kraja septembra kao i time da ne postoji insistiranje EXIM banke na bilo kakvom većem učešću države, već se radi o projektu koji bi trebalo da bude usmjeren u pravcu EPCG” zaključio je ministar ekonomije danas u Pekingu, nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između China Gezhouba Group i Vlade Crne Gore.

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/71997-kavari-do-kraja-septembra-oekujemo-ponudu-kineza-za-drugi-blok-te-.html

UPLATA KROZ DVIJE TRANŠE

Vlada dala saglasnost da IRF uzme kredit od 50 miliona eura

Vlada je dala saglasnost da Investicono – razvojni fond (IRF) uzme kredit od 50 miliona eura od Evropske investicione banke, a tim novcem bi se realizovali infrastrukturni projekti i pomogao sektor malihi srednjih preduzeća.

Ministar finasija Milorad Katnić kazao je da će novac biti uplaćen kroz dvije tranše od po 25 miliona eura.


“Uslov je i da IRF obezbiejdit 50 miliona eura za ovaj aranžman kroz četiri godine tako da ćemo imati ukupno 100 miliona. Zo je za Vladu značajan projekt koji treba da doprinese novom zapošljavanju”, objasnio je Katnić danas nakon sjednice Vlade.

Kredit od EIB -a će biti na period od osam godina uz grejs period od dvije godine po kamatnoj stopi od 2,5 do 3,5 odsto što će zavisi kada će se novac povlačiti.

“Planirano je da IRF poveća ročnost kredita na 10 godina i da se poveća maksimalni iznos sa 500.000 na milion eura. Usaglasil ism ose da je potrebno povećati podršku privredi i da se poveća iznos po pojedinačnom kreditu.Energetika i turizma su isto bitni i treba im dati značajnu podršku” kazao je Katnić.

http://www.vijesti.me/vijesti/vlada-dala-saglasnost-da-irf-uzme-kredit-50-miliona-eura-clanak-91493

Krajem septembra tender za naftu i gas

Nacrt tendera za istraživanje nafte i gasa na crnogorskom podmorju, koji bi trebalo da bude objavljen krajem septembra, Ministarstvo ekonomije je u četvrtak poslalo tenderskoj komisiji, kazao je u intervjuu za Pobjedu pomoćnik ministra ekonomije Vladan Dubljević.

Nakon što taj dokument usvoji Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, biće poslat Vladi na usvajanje. Kada Vlada da zeleno svijetlo, objavljuje se tender za istraživanje nafte i gasa na crnogorskom podmorju kojim će biti obuhvaćeno 13 blokova, ukupne površine do tri hiljade kilometara kvadratnih.

"Prvi tender, koji bi do kraja septembra trebalo dabude objavljen, biće otvoren devet mjeseci jer prvi put izlazimo na tržište. Za devet mjeseci smo se opredijelili zato što naftnim kompanijama treba ostaviti dovoljno vremena da procijene rizik ulaganja kapitala, da se upoznaju sa regionom i geologijom, finansijskim i ekonomskim i političkim okruženjem... Ozbiljna ponuda iziskuje veliko vrijeme“, rekao je Dubljević.

U finalnoj fazi pred objavljivanje, a nacrt sadrži sve što je neophodno po zakonu. Uz poziv smo poslali sve instrukcije za ponuđače. Sad smo u proceduri usvajanja dokumenta, što može trajati dvije do tri nedjelje.

Prema njegovim riječima na tenderu će biti ponuđen najveći dio teritorije koji pripada bivšem ulcinjskom bloku.

Po novoj podjeli koja je izvršena u skladu sa novim sistemom, blokovi su izdijeljeni na male oko 300 kilometara kvadratne površine. U ovom prvom tenderu će biti objavljeno 13 blokova, ukupne površine oko 3.000 kilometara kvadratnih. Odluku o blokovima koji će biti objavljeni na tenderu već je donijela Vlada.

http://www.cdm.me/ekonomija/krajem-septembra-tender-za-naftu-i-gas

TE Pljevlja: Kinezi hoće da grade drugi blok
M. D | 23. septembar 2012. 23:23


Kineska državna kompanija “Gezuba” dostviće do kraja septembra ponudu za izgradnju drugog bloka u TE “Pljevlja”. Posao vredan 330 miliona evra

PLjEVLjA - Kineska državna kompanija “Gezuba” dostaviće Vladi Crne Gore do kraja septembra ponudu za izgradnju drugog bloka Termoelektrane “Pljevljima”. Prema dogovoru Vlade i Kineza, izgradnja drugog bloka termoelektrane neće opteretiti državni budžet u smislu davanja državnih garancija za taj posao. Kinezi su prihvatili da državne garancije bude - proizvedena struja u tom energetskom objektu, a u Vladi su voljni da, ukoliko bude potrebno, potpišu Kinezima hipoteku na prvi blok sve dok drugi blok ne počne da prozvodi struju - saznaje portal “Analitika”.

Ukoliko bude prihvaćena kineska ponuda, tender za izgradnju drugog bloka ne bi bio raspisan, već bi to bila forma sporazuma između dveju vlada. Kineske kompanije u inostranstvu isključivo posluju na principu državnih sporazuma, što znači da bi se o sporazumu o izgradnji trebala izjasniti i Vlada i Skupština.

Kinezi su analizom na terenu utvrdili da je u ovom trenutku najbolje početi sa realizacijom projekta za drugi blok TE - u neposrednoj blizini postojećeg bloka, a da će u drugoj fazi biti obuhvaćeno i “Maoče”. Uprkos tom stavu, kineski partneri su osim dokumentacije za drugi blok Termoelektrane “Pljevlja”, preuzeli i dokumentaciju za “Maoče”.

Prema preliminarnim podacima, izgradnja drugog bloka koštaće 330 miliona evra, radovi će trajati najkasnije tri godine. Taj novi energetski izvor proizvodiće 1,3 milijardu kilovat-sati struje, koliko u energetskom bilansu nedostaje struje Crnoj Gori.

STIGLA PONUDA

Kinezi bi u drugi blok TE uložili 300 miliona

Ponuda kineske kompanije sadrži predlog tehničkog rješenja za dvije opcije izgradnje drugog bloka Termoelektrane

http://www.vijesti.me/slika-519x316/vijesti/kinezi-bi-drugi-blok-te-ulozili-300-miliona-slika-176422.jpg
TE Pljevlja (Foto: Goran Malidžan)

Iz najbrže rastuće ekonomije na svijetu, Kine, juče je Vladi stigla ponuda za izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima vrijedna oko 300 miliona eura, saopšteno je sinoć “Vijestima” iz izvršne vlasti.

“China Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd dostavila je Ministarstvu ekonomije ponudu za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja, na osnovu Memoranduma o razumijevanju između vodeće kineske kompanije u oblasti termopotencijala i Vlade Crne Gore koji su, 29. avgusta ove godine, u Šangaju, potpisali ministar ekonomije Vladimir Kavarić i potpredsjednik China Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd, Ši Li”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Ponuda kineske kompanije, koja je dostavljena, sadrži predlog tehničkog rješenja za dvije opcije izgradnje drugog bloka TE Pljevlja.

Uvecaj!
“Prva je izgradnja instalisane snage 220 megavata, a druga 300 MW, dok je predviđena vrijednost investicije znatno povoljnija od prvobitne procjene”, naveli su iz Ministarstva ekonomije.

Prvobitna procjena, koja je rađena za Elektroprivredu, iznosila je oko 340 miliona, a starom Strategijom razvoja energetike je bilo predviđeno oko 170 miliona za drugi blok jer je završena trećina infrastrukture.

Izvor “Vijesti” iz Vlade objašnjava da je vrijednost ukupne investicije u prvoj varijanti nešto manja od 300 miliona, a u drugoj preko tog iznosa.

“Tehničko rješenje je već dostavljeno EPCG na procjenu. Sljedeći korak je dogovor oko finansijskog aranžmana na bazi preliminiranih razgovora koji su vođeni u Kini, u smjeru povraćaja sredstava iz električne energije koja će biti proizvedena u budućoj TE. Drugi blok TE Pljevlja jedan je od projekata kojim je Ministarstvo ekonomije apliciralo za program 12 mjera za podsticanje saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope”, naglasili su iz Ministarstva.


Na samitu u Varšavi je dogovoreno učešće Crne Gore u programu za koji je Vlada Kine izdvojila ukupno 10 milijardi dolara za sve istočnoevropske države.

“Ministarstvo ekonomije je, projektima u oblasti termopotencijala, kao što je drugi blok TE, ali i hidropotencijala koji podrazumijeva valorizaciju potencijala Komarnice i Morače, pozicioniralo Crnu Goru kao prvu zemlju u regionu koja je prijavila konkretne projekte i aplicirala za fond od 10 milijardi dolara”, podsjetili su iz Ministarstva ekonomije.

Vraćanje investicije kroz državni kredit ili udio u EPCG

Sa kineskim partnerima tek naknadno treba da se definiše model vraćanja ovog ulaganja. Moguće je da će to biti kredit koji će vraćati Vlada ili Elektroprivreda Crne Gore.

Nije isključena ni mogućnost da se Kinezima ponudi i vlasnički dio u EPCG s tim što bi u toj varijanti prethodno bili obavezni razgovori sa italijanskom kompanijom A2A koja kontroliše blizu 44 odsto vlasništva.

U svakom slučaju, ukoliko Vladi bude prihvatljiva kineska ponuda o modalitetima vraćanja investicije naknadno će se pregovarati.

http://www.vijesti.me/vijesti/kinezi-bi-drugi-blok-te-ulozili-300-miliona-clanak-94184

Pokreću postupak za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa


Tenderska komisija za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u podmorju Crne Gore usaglasila je tekst Obavještenja o pokretanju postupka za dodjelu prava na istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u podmorju Crne Gore što predstavlja finalizaciju u tenderskoj proceduri. Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da je obavještenje upućeno Savjetu za privatizaciju i kapitalne investicije na razmatranje.

Javni poziv za dostavljanje ponuda sa pratećom tenderskom dokumentacijom će biti dostupni potencijalnim investitorima u roku od 45 dana od dana objavljivanja Obavještenja.

"Obavještenjem je definisano da će površina, lokacija, trajanje ugovora, obavezni radni progam, i drugi uslovi koji se odnose na blok biti predviđeni od strane Vlade i uključeni u određeni Ugovor o koncesiji za proizvodnju“, ističu iz Ministarstva ekonomije.

Ponude za dodjelu Ugovora o koncesiji za proizvodnju mogu se podnositi samo za definisane površine ograničene geografskim koordinatama u odnosu na Blokove. Ugovori o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika mogu biti dodijeljeni pravnim i fizičkim licima koji ispunjavaju uslove definisane Javnim pozivom i Tenderskom dokumentacijom.

Takođe, Ugovor o koncesiji za proizvodnju može biti dodijeljen stranom ponuđaču, pod uslovom da su informacije i podaci o poslovanju, vlasništvu, finansijska i fiskalna evidencija u zemlji u kojoj taj ponuđač, kao i njegova povezana lica, ima sjedište ili prebivalište transparentni.

Objašnjeno je da će uspješni ponuđač biti dužan da obezbijedi finansijsko obezbjeđenje za ispunjavanje obaveza koje će preuzeti u skladu sa Ugovorom o koncesiji, kao i za svaku odgovornost vezano za realizaciju upstream operacija.

Veliki broj inostranih kompanija je i zvanično iskazao interesovanje i spremnost da investira u projekte istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju. Na poziv za iskazivanje zainteresovanosti za učešće na tenderu, prijavilo se 20 kompanija. Najveći broj zainteresovanih investitora su izuzetno renomirane naftne kompanije, a pet od njih spadaju u kategoriju najvećih naftnih kompanija na globalnom nivou.

Podsjećamo da je Vlada Crne Gore u saradnji sa norveškim ekspertima u potpunosti uredila oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, usvajanjem Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika i seta podzakonskih akata.

http://www.cdm.me/ekonomija/pokrecu-postupak-za-istrazivanje-i-proizvodnju-nafte-i-gasa

Zanimljivo:
Regionalne razlike u Crnoj Gori - Al Jazeera Balkans

_4mF5hyuRlk&

Rusi snegočistačima prebijaju dug prema Crnoj Gori (http://www.blic.rs/Vesti/Politika/346751/Rusi-snegocistacima-prebijaju-dug-prema-Crnoj-Gori)
Tanjug | 08. 10. 2012. - 19:41h | Foto: Ilustracija | Komentara: 25

Rusija će izručiti Crnoj Gori 13 snegočistača, ukupne vrednosti 2,7 miliona dolara, u okviru preostale isplate klirinškog ruskog duga prema Crnoj Gori, saopšteno je danas u Podgorici.

Iz crnogorskog Ministarstva inostranih poslova saopšteno je da su danas iz Rusije u Podgoricu stigla dva snegočistača, a treći je na putu.


Preostalih deset traktora-snegočistača prolaze proceduru carinjenja i očekuje se da narednih dana stignu u Podgoricu, gde će biti isporučeni Ministarstvu unutrašnjih poslova, navodi se u saopštenju.


Ovom isporukom, kako je saopšteno, biće formalno okončana isplata duga Ruske Federacije prema Crnoj Gori u okviru međuvladinog Sporazuma o regulisanju obaveza bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ, u iznosu od 18,6 miliona evra.

Makar cemo dobiti nove snjegocistace. Inace nam je falilo mehanizacije prosle zime kad je bio onaj veliki snijeg.

Radi se o traktorima TERRION АТМ 4200 koji dolaze sa dopunskom opremom.

http://agro.terrion.ru/d/37657/d/1584418_6.jpg

Pazite proizvodjace opreme ugradjene u ove "ruske traktore":
Deutz(GER)-motor
Bosch(GER)-ubrizgavanje i hidraulika
ZF(GER)-transmisija(mjenjac)
Carraro(ITA)-prednji most
itd. itd.

Pa da nije tako raspali bi se prvi dan

Kineska ponuda kvalitetno pripremljena, sljedeće sedmice o tehničkim detaljima drugog bloka (http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/76500-epcg-kineska-ponuda-kvalitetno-pripremljena-sljedee-sedmice-o-tehnikim-detaljima-drugog-bloka-.html)
10. oktobar 2012.

U kineskoj ponudi postoje određene tehničke nejasnoće, u dijelu veće energetske efikasnosti novog pogona kao i manjih detalja. Tokom sljedeće sedmice, predstavnici kineske kompanije posjetiće Crnu Goru, gdje će biti održan sastanak sa predstavnicima EPCG, Vlade i A2A i slovenačkih eksperata, kako bi se o određenim tehničkim parametrima dodatno razmotrili i usaglasili svi elemente tehničke ponude.

EPCG je temeljno razmotrila ponudu koju je Čajna Gezupo Grupa dostavila za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja. Ponuda je, prema procjenama eksperata u EPCG, ozbiljna i kvalitetno pripremljena, saznaje Portal Analitika iz više izvora bliski Vladi i EPCG.

U ponudi postoje određene tehničke nejasnoće u dijelu veće energetske efikasnosti novog pogona kao i manjih detalja. Tokom sljedeće sedmice očekuje se sastanak sa predstavnicima kineske kompanije kako bi se o određenim tehničkim parametrima dodatno razmotrili i usaglasili svi elemente tehničke ponude

Sastanku bi, kako se očekuje, pisustvovali relevantni eksperti iz Vlade, EPCG, A2A i slovenačke kompanija koja radi studiju izvodljivosti.

Očekuje se da će se na tom sastanku, nakon usaglašavanja pojedinih tehničkih komponenti projekta, definisala dinamika strukture projekta a nakon čeka bi uslijedio i plan finansijskog dijela projekta.

Prema prvim analizama, drugi blok će biti veće energetske efikasnosti od prvog bloka TE Pljevlja (oko 10 odsto) i urađen bi bio po svim najvećim ekološkim standardima u skladu sa direktivama EU. Gradnjom drugog bloka Crna Gora bi imala izbalansiran elektroenergetski sistem i rješilo bi se pitanje energetske nezavisnosti države.

Podsjećamo da je premijer Igor Lukšić, na Kinesko-istočnoevropskom samitu koji je održan u Varšavi, dogovorio učešće Crne Gore u ovom programu za koji je Vlada Republike Kine izdvojila 10 milijardi dolara.

Ministarstvo ekonomije je, projektima u oblasti termopotencijala, kao što je Drugi blok TE Pljevlja, ali i hidropotencijal koji podrazumijeva valorizaciju potencijala Komarnice i Morače, pozicioniralo Crnu Goru kao prvu zemlju u regionu koja je prijavila konkretne projekte i aplicirala za fond od 10 miljardi dolara.

Tri decenije bez novog izvora struje. Prvi blok termoelektrane u Pljevljima je pušten u rad oktobra 1982.godine, što znači da u Crnoj Gori pune tri decenije nije izgrađen izvor energije! Prema elektronergetskom bilansu Crnoj Gori nedostaje oko 30 odsto od ukupne potrošnje električne energije ui upravo je nedostatak električne energije - kao i najavljena gradnja podvodnog kabla prema Italiji - motivisala je Kineze da uđu u finansiranje ovog projekta.

I ne samo to. Ispostavilo se da je uvoz električne energije najveći energetski problem - ne samo Crne Gore već i u regiona - a deficit električne energije redovno prati povećanje cijena energije na međunarodnom tržištu. Tako je sa 40 eura po megavatčasu (€/MWh), koliko je iznosila prosječna cijena uvoza u 2009. godini već 2010. godine prosječna cijena uvezene električne energije iznosila 44 €/MWh (eura po megavatčasu), da bi u 2011. godini dostigla 55 €/MWh, što je povećanje od, skoro 40 odsto.

Eventualnom izgradnjom drugog bloka TE Pljevlja i planiranim smanjenjem potrošnje KAP-a na 50 odsto, Crna Gora bi konačno imala izbalansiran elektroenergetski sistem kojim bi se dodatno garantovala sigurnost napajanja svih potrošača.

Kad ova vlada planira da prestane sa fantomskim kinezima

Kad ova vlada planira da prestane sa fantomskim kinezima
Mozda poslije izbora

U.S. Invenergy mulls first 5-10 MW solar park in Montenegro, Podgorica says


11.10.2012 17:42:00 | Author/Source www.seenews.com

PODGORICA (Montenegro), October 11 (SeeNews) - Montenegro said on Thursday that U.S.-based Invenergy is interested in building the first solar park in the Adriatic country, with installed capacity of 5.0 to 10 megawatts.

The investor is also interested in harnessing the energy potential of the Moraca, Komarnica and Maoca rivers, the Montenegrin government said in a statement issued after prime minister Igor Luksic met with Invenergy CEO Michael Polsky in Podgorica.

66HUTWD_tA0

Prysmian wins 400 mln euro deal in Montenegro-Italy power link project


1.11.2012 15:53:00 | Author/Source www.seenews.com

PODGORICA (Montenegro), November 1 (SeeNews) - Energy and telecom cable producer Prysmian Group said it has won a contract worth some 400 million euro ($517.5 million) in relation to the MON.ITA. project for a new submarine power link between Montenegro and Italy.

The contract has been awarded following the public tender issued by Terna Rete Italia, the group said on its website on Tuesday.

Stigli ruski snjegocistaci :)

http://www.pobjeda.me/wp-content/uploads/2012/11/therion.jpeg

http://www.pobjeda.me/2012/11/01/ruska-federacija-prakticno-izmirila-klirinski-dug-prema-crnoj-gori/

Rusi hoće da zatvore KAP

Izvršni direktor podgoričkog Kombinata aluminijuma Jurij Mojsijev najavio je da će od Odbora direktora zatražiti zatvaranje fabrike.

Katanac će zahtevati, jer nije obezbeđeno snabdevanje električnom energijom za narednu godinu.

Sa ovakvom namerom Mojsijev je upoznao i predstavnike radnika, a kako je Novostima kazao Rade Krivokapić, predsednik sindikata Aluminijuma, oni su spremni da preduzmu i radikalne mere.

Kombinat aluminijuma za utrošenu struju duguje Elektroprivredi Crne Gore više od 60 miliona evra, a iz energetske kompanije su pre par meseci ograničili isporuku struje zbog čega je KAP morao da smanji proizvodnju.

Od početka godine ugašeno je oko 200 ćelija u pogonu elektroliza, a trenutno je od 1.200 zaposlenih više od trećine - višak.

"Mojsijev najavljuje zatvaranje fabrike, dok sa druge strane premijer Milo Đukanović kaže da Kombinat ne treba gasiti i da će se do kraja sedmice znati rezultati pregovora sa turskim "Toščelikom“ i nemačkim HGL", kaže Krivokapić.

Po njegovim rečima, radnici više nemaju razumevanja za ponašanje ruskih vlasnika KAP. Oni očekuju da vlada koja je, kako naglašava Krivokapić, podjednako vlasnik koliko i Rusi, konačno reši pitanje Kombinata aluminijuma.

"Rusi su nam natovarili na leđa dugove od 300 miliona evra, duguju za struju više od 60 miliona, dužni su nam tri miliona evra iz stambenog fonda, a sindikatu duguju 150.000 evra. Neka vrate dugove pa neka idu. Mi više namamo razumevanja već tražimo od vlade da natera menadžment da izmiri dugovanja i raskine ugovor sa Rusima, da ne bismo mi počeli da radimo posao vlade", kaže Krivokapić.

On naglašava i da radnici neće prihvatiti smanjenje plata koje je najavio ruski menadžment.

Uprava Kombinata aluminijuma saopštila je pre nekoliko dana da će za isplatu decembarskih plata 15. januara nedostajati 300.000 evra i predložila sindikatima da se radno neangažovanima iz svih organizacionih celina ne obračunavaju stimulacije za decembar, kako bi se ublažili finansijski problemi kompanije.

Kako su obrazložili, svaka druga varijanta dovela bi u pitanje nabavku sirovina, a i proizvodni proces. U tom slučaju svi koji su bili radno angažovani u decembru primili bi punu mesečnu platu.

"Naravno da nećemo dozvoliti smanjenje plata jer na to nemaju pravo ni po kolektivnom ugovoru, ni po Zakonu o radu. Ukoliko 15. januara zaposleni prime umanjene plate, menadžmentu nema mesta u fabrici", kaže Krivokapić.

On naglašava da su zaposleni spremni na radikalne mere jer im je prekipelo. Predsednica Sindikata KAP Sandra Obradović kaže da stimulans na zarade u KAP nije kategorija kojom se vrednuje dodatni doprinos u radu, već korekcija zarade s obzirom na to da poslodavac od 2007. ne poštuje odredbu kolektivnog ugovora da se napravi analitička procena radnih mesta.

"Dokle god je tako, stimulans je nama sastavni deo zarade koju poslodavac ne sme da dira. Za tih, navodno, nedostajućih 300.000 evra, menadžment neka se snađe i ne zavlači ruke u naše džepove jer su do sada enormno zarađivali, gasili fabrike i zatvarali radna mesta", kaže Obradovićeva.

Đukanović: Gašenje KAP-a ne dolazi u obzir

Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je da gašenje Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) nije opcija o kojoj Vlada Crne Gore razmišlja, dodajući da očekuje da se uskoro nađe održivo rešenje za tu fabriku.

Đukanović je novinarima u Bijelom Polju kazao da u Vladi Crne Gore detaljno sagledavaju pitanje KAP-a, kao i da opcija gašenja fabrike nije `ni pod tačkom razno`.

"Mislim da ćemo narednih dana definisati ono rešenje koje će biti najizglednije sa stanovišta dugoročne održivosti i otvaranja perspektive da se u KAP-u u budućnosti može održati određeni nivo zaposlenosti i stvarati perspektiva za razvoj prerađivačke industrije" , rekao je on.

Đukanović nije želeo da komentariše predlog menadžmenta da KAP bude ugašen, navodeći da Rusi imaju pravo da to predlažu, jer im pripada deo fabrike, ali isto tako pripada i Vladi Crne Gore koja za fabriku ima drugačije planove.

"Rusi imaju određen procenat vlasništva u KAP-u, ali ni manje ni više nego što ima Vlada Crne Gore. Uz to postoje i ostali partneri" , kazao je on.


Izvor: http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=141&nav_id=672190

Počeo izvoz prvog crnogorskog pištolja: „Tara” ide u Paragvaj

http://img248.imageshack.us/img248/1453/prvicrnogorskipistoljta.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/248/prvicrnogorskipistoljta.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)


Prije Nove godine, ili u prvoj sedmici januara, ići će drugi kontigent, ovog puta za Filipine, a nakon te isporuke, u skladu sa narednim ugovorima, uslijediće dalja prodaja. Menadžment „Tare” će se, sjutra, tim povodom, oglasiti saopštenjem, rečeno nam je u kompaniji.

Serijska proizvodnja pištolja TM 9 počela je u novembru, a do tada je kompanija imala potpisana tri izvozna ugovora. Prototip pištolja zvanično je predstavljen 5.oktobra prošle godine, u krugu mojkovačke fabrike. Čast da ga, tada, prvi isproba imao je tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.

Pobjeda

http://www.pobjeda.me/2012/12/25/kompanija-tara-pocela-sa-izvozom-prvog-crnogorskog-pistolja/

Pitanje za forumase iz Crne Gore, ako se ugasi KAP, sta to konkretno znaci za ukupan privredno-finansijski sistem u Crnoj Gori? Kako ce se to ,recimo, odraziti na prosecne plate u CG u nekom periodu od recimo godinu dana,kakav ce biti platni bilans, s obzirom da bi se gasenjem KAPa izgubio znacajan izvozni priliv itd,itd.?

Već samo piso na jednom forumu što ce se desit ako ugasimo KAP. Prvo moraš znat da KAP se može jednino ugasit i ako se Vlada saglasi sa tim. Evo moj pogled na te stvari, ako KAP bude ugašen, CG, ce biti blizu ugašenja( ne bukvalno naravno). KAP čini 2 % BPD CG, Vlada je projektovala budžet, za 2013 godinu rast od 2.5%, (sto je nerealno to se već vidi, maksimun 0.5 % i to da se lupamo nogama u guzici, bili bi bolji na Balkanu),. Znači mi se zadužujemo, na projektovanih 2.5 % i 55% državnog duga, ako se KAp ugasi odše ovih 2.5, ostade samo 0.5(realno je vec pao na -1.5 % BPD, no da uzmemo Vladine proračune), znači zadužili smo se 1.5% BDP, više no što nam treba, tu raste makasimalo javni dug i sve ostalo sto to vuče.
KAP se nece ugasit jer je to prevelik rizik i za veće EKonomije od CG, jer on čini 25% izvoza CG. Nadam se da sam malo približio Apokalipsu ako bi se sada dogodila.
Kap ugasiti samo onda kada CG ima realan rast od 4% BDP bez njega, ali ako KAP ima svoj izvor energije, e to je vec posebna prica tu KAP postaje ekonomski održiv i veoma dobra firma, izvoznička

Pitanje za forumase iz Crne Gore, ako se ugasi KAP, sta to konkretno znaci za ukupan privredno-finansijski sistem u Crnoj Gori? Kako ce se to ,recimo, odraziti na prosecne plate u CG u nekom periodu od recimo godinu dana,kakav ce biti platni bilans, s obzirom da bi se gasenjem KAPa izgubio znacajan izvozni priliv itd,itd.?

Tesko je na to odgovoriti.
Prije svega zbog toga sto CG dok je KAP u funkciji ne moze da proizvede dovoljnu kolicinu struje iz sopstvenih izvora.Pa tako mora da uvozi 1/3 od potrebne elektricne energije za CG.Potpunim gasenjem KAP-a nestaje potreba za uvozom struje(koja je uz to veoma skupa) i onda mozemo da zadovoljimo nase potrebe za el.energijom iz domacih kapaciteta.
To je samo jedan aspekt price o KAP-u, a ona je preduga

Hvala na odgovorima, ma znam ja da nije jednostavno odgovoriti na takvo pitanje, nego mislio sam bukvalno ovako par makro-ekonomskih pkazatelja u slucaju da se KAP ugasi. Ovo kako vi kazete , to bi bilo zajebano, nadamo se da nece i da se desi.
Pozdrav

Ako ga ubrzo ne uzme neki ozbiljni investitor koji ce da ulozi dobre pare u investicije, KAP ce morati da zatvore. Za sad postoji interesovanje njemacke HGL grupe kao i turskog Toscelika koji je mozda i jos ozbiljnije zainteresovan od ovih njemaca.

U slucaju da ga nijedan investitor ne uzme, mislim da ce ga vlada vjestacki odrzavati par godina dok ne budemo imali malo veci rast ekonomije pa ce ga onda zatvoriti.

Ima tu i treća strana, a to je da je KAP ekološka crna rupa. Rak rana Podgorice

KAP ne treba zatvarati... Ne zato što je danas bog zna kako koristan, već zato što je KAP potencijalno razvojna šansa. A da bi postao razvojna šansa, potrebno je sagraditi novi izvor struje...

Ovo kako danas funkcioniše je posredno zaduživanje, kao da emitujemo obveznice. Država garantuje dugove KAP-a, i na kraju će ih i platiti, ovako ili onako - dakle mi se zadužujemo. Ne dobijamo keš za budžet, kao kod obične pozajmice, već keš ulazi u CG kao prihod od izvoza, pa se kotrlja kroz CG ekonomiju kroz plate i plaćanja repro lancu...

To je na dugi rok neodrživo, jer je to fingirani izvoz. Dakle, alfa i omega svih planova oko KAP-a je tjeranje Rusa i gradnja novog izvora struje...

A što se izvora struje tiče, Tara i dalje mnogo bolja opcija od Morače. Nego sad RS gradi na Drini, znači li to da potencijal Tare opada ?

da se podsjetimo ekoloških problema

Bazen crvenog mulja nadomak Podgorice. Niko me ne može ubijedit da obični povjetarac ne raznosi ovo okolo

Zbog teške industrije tokom 20. vijeka je vezan i porast kancerogenih oboljenja

http://www.dodaj.rs/f/2s/OZ/eVp4ZFf/untitled.png

Žugić: Fiskalnim mjerama ušteda od 30 miliona eura, krizni porez na plate iznad 400 eura

Vlada Crne Gore planira da kroz mjere fiskalnog prilagođavanja ostvari uštedu od oko 30 miliona eura, što čini trećinu planiranog budžetskog deficita od 95 miliona eura. Vlada je za narednu godinu preporučila i uvođenje krizog privremenog poreza na zarade od tri odsto koji se odnosi na primanja iznad 400 eura bruto zarade- saopštio je ministar finansija Radoje Žugić.



- Limit koji se neće teretiti kriznim porezom jeste 400 eura bruto zarade. Sve iznad toga će se koz poreske propise oporezovati za nova 3 procentna poena, dakle umjesto devet, imaćemo 12 i to za 2013. godinu- saopštio je ministar Žugić novinarima, pojašnjavajući da će to važiti ne samo za primanja u državnim organima, nego i za privatne firme.

Zaključci Vlade koji su danas zvanično verifikovani, podrazumijevaju i agresivnije suzbijanje zone sive ekonomije i efikasniju naplatu javnih prihoda što će biti prioritet u prvom kvartalu naredne godine. Na pitanje koja je projektovana budžetska ušteda po osnovi predloženih Vladinih mjera, Žugić je naveo:

- Efekti mjera po ovom osnovu su nešto oko jedne trećine budžetskog deficita koji je planiran na nivou od 95 miliona eura. Dakle nešto oko 30 miliona eura.

Vlada će kako je saopštio Žugić posebno voditi računa o penzionerima sa najnižim primanjima za koje su predviđene odgovarajuće subvencije, odnosno jednokratna novčana pomoć po osnovu participacije u dijelu izgradnje. „Za ostale penzionere je predviđeno kroz zakonsku proceduru zamrzavanje penzija za jedan lični bod u narednoj godini“- naveo je Žugić.

Novim paketom mjera štednje koje su pratile ovogodišnji rebalans budžeta koji će važiti u narednoj godini, predviđeno je smanjenje plata poslanicima za sedam odsto. Plate zaposlenima u svim regulatornim agencijama prema zaključcima Vlade moraju se svesti na nivo zarada koje su u državnoj upravi, a višak prihoda koje regulatori ostvare davaće državnom budžetu.

Vlada je zaključila i da je neophodno obezbijediti deprofesionalizaciju članova Odbora direktora za privredna društva i javne ustanove kao i ostale oblike organizovanja u kojima država nije većinski vlasnik. „Uz preporuke da se naknada predsjednika Upravnog odbora definiše do nivoa prosječne zarade u Crnoj Gori a nadoknada za člana upravnog odbora do nivoa 50 odsto prosječne zarade. Takođe da se definiše naknada za izvršne direktore do dvije prosječne zarade u republici“- kazao je Žugić.

Zaključci Vlade su i da se vrijednost koeficijenta za obračun fiksnog dijela zarade harmonizuje, čime se prema riječima Žugića, obezbijeđuje identična startna osnova za sve zaposlene u državnoj upravi. „Ove mjere fiskalnog prilagođavanja važe za 2013. godinu i mi ćemo tokom te godine sagledavati stanje i trendove ključnih fiskalnih parametara“.

Žugić je napomenuo da nivo potrošnje nije održiv zbog čega su i krenuli sa dodatnim mjerama fiskalnog prilagođavanja. „Mjere su usmjerena ka tome da se smanji projektovani budžetski deficit, on je u predlogu budžeta 2,73 odsto. Da se desi preokret u dinamici javnog duga, te da se poveća i osnaži održivost javnih finansija a time i makroekonomska stabilnost“.

Na novinarsko pitanje da li je neko od predstavika Luke Bar i Željeznice vratio bonuse, čime bi se takođe ostvarila određena ušteda, Žugić je kazao. „ Dobra vijest je da su predstavnici Luke Bar prema informacijama koje mi imamo vratili svoje bonuse i da je proces u Željeznici u toku“.

Portal Analitika

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/85283-ugi-mjerama-fiskalnog-prilagoavanja-uteda-od-30-miliona-eura.html

U vezi sa KAP - om: prije par dana čitam da je prosječna plata tamo oko 1000 evra, pa je smanjena ovog mjeseca na cca 700.
Za uslove RS, Srbije i Crne Gore to je više nego dobra plata za većinu ljudi. Pa me buni, kako to da oni "propadaju", a ovakve plate?

Iskreno ne znam da je palta u KAP 1000 e, radnicima. A propadaju možda su uzeli kredite, zadužili se, a sigurno ce njih 500 dobit otkaz, uz opreminu, koju sam ja čuo mogla ic i do 40 000 eura, e sad se tu vodi velika borba, za Vladu je to mnogo, da im daju.A novi vlasnik oce samo njih 500-600 radnika. A po ugovoru o radu imaju pravo na to. Pa ce mo viđet, ovo je nezvanično, ima podgoričana tu možda imaju nekog ko radi u KAP, pa da nam to malo bolje objasni.

Žugić: Fiskalnim mjerama ušteda od 30 miliona eura, krizni porez na plate iznad 400 eura

Лепо богами. У правној држави не може бити никаквих једнократних, привремених, "антикризних" и сл. пореза. Порези су или стални или их нема. Класични разбојнички манири власти која у грађанима види углавном стадо оваца за шишање. :bash:

^^

Naravno da ima antikriznih poreza i uvodjeni su u pojedinim evropskim drzavama. Mislim da su i kod vas donosili odredjenje antikrizne mjere koje su podrazumijevale povecanje poreza.

E sad, druga stvar je to sto je ovaj pristup pogresan jer su mogli da udare po onima koji imaju najveca primanja i da drasticno da oporezuju visak imovine. Naravno to nisu uradili jer bi udarili na sebe.

Žugić: Fiskalnim mjerama ušteda od 30 miliona eura, krizni porez na plate iznad 400 eura


Pa ako je prosecna plata u Crnoj Gori 478 evra , to prakticno znaci da je ogroman broj ljudi oporezovan?
Koji procenat zaposlenih u Crnoj Gori ima platu preko 400 evra , zna li se taj podatak?

^^

Naravno da ima antikriznih poreza i uvodjeni su u pojedinim evropskim drzavama. Mislim da su i kod vas donosili odredjenje antikrizne mjere koje su podrazumijevale povecanje poreza.

E sad, druga stvar je to sto je ovaj pristup pogresan jer su mogli da udare po onima koji imaju najveca primanja i da drasticno da oporezuju visak imovine. Naravno to nisu uradili jer bi udarili na sebe.

Повећање постојећих пореза - да (ПДВ повећан са 18% на 20%), увођење ванредних, привремених пореза - не. Последњи ванредни, једнократни порез био је онај Ђелићев о опрезивању екстрапрофита.

Сам концепт опорезивања плате је погрешан, било би много боље да су повећали ПДВ, ефекат би био далеко већи и на пореске приходе и на платни биланс Црне Горе, тим пре што је то законито, једнократни порез на плате је недемократски, незаконит, разбојнички порез.

Iskreno ne znam da je palta u KAP 1000 e, radnicima. A propadaju možda su uzeli kredite, zadužili se, a sigurno ce njih 500 dobit otkaz, uz opreminu, koju sam ja čuo mogla ic i do 40 000 eura, e sad se tu vodi velika borba, za Vladu je to mnogo, da im daju.A novi vlasnik oce samo njih 500-600 radnika. A po ugovoru o radu imaju pravo na to. Pa ce mo viđet, ovo je nezvanično, ima podgoričana tu možda imaju nekog ko radi u KAP, pa da nam to malo bolje objasni.

Hvala. Iznos plate sam procitao u podgorickim Vijestima. Nije iz prve ruke.
Koliko znam, slican kombinat je i u Mostaru? I tamo je nekako toplo-hladno, barem sa vijestima koje dolaze do javnosti.

Повећање постојећих пореза - да (ПДВ повећан са 18% на 20%), увођење ванредних, привремених пореза - не. Последњи ванредни, једнократни порез био је онај Ђелићев о опрезивању екстрапрофита.

Сам концепт опорезивања плате је погрешан, било би много боље да су повећали ПДВ, ефекат би био далеко већи и на пореске приходе и на платни биланс Црне Горе, тим пре што је то законито, једнократни порез на плате је недемократски, незаконит, разбојнички порез.


Po meni je ovo bolje, nego da se dignu porezi, jer je ovo samo jedna godina, porez mora ostat mali u za državu poput CG. Ova mjere bi trebale smanjit budžetski deficit, koji je posto veoma velika opanost CG, i po meni prvi put da se na vrijeme reagovalo, vec za 6 mjeseci bi bilo kasno, dato uradimo.

Mnogo su nam manji porezi nego u HR, ove godine smo prestigli Hrvate po stranim ulaganjima, jedan dio toga i je upravo zbog poreza.

E sad sto je budžet urađen površinski, i sto nisu najbogatiji najviše oporezovani više, to loša stvar budžeta.

Još jedna loša stvar je što još nema Đukanovićevog zakona o dodatnom oporezivanju investicija kaje stoje.

Pa ako je prosecna plata u Crnoj Gori 478 evra , to prakticno znaci da je ogroman broj ljudi oporezovan?
Koji procenat zaposlenih u Crnoj Gori ima platu preko 400 evra , zna li se taj podatak?



Gigi to je bruto plata je 400 evra. A neto plata koja se oporezuje je oko 280 evra i svako ko je prima placa 10-12 evra mjesečno. Znači plata je manja svaki mjesec za 10 evra

Повећање постојећих пореза - да (ПДВ повећан са 18% на 20%), увођење ванредних, привремених пореза - не. Последњи ванредни, једнократни порез био је онај Ђелићев о опрезивању екстрапрофита.

Сам концепт опорезивања плате је погрешан, било би много боље да су повећали ПДВ, ефекат би био далеко већи и на пореске приходе и на платни биланс Црне Горе, тим пре што је то законито, једнократни порез на плате је недемократски, незаконит, разбојнички порез.

Ma nema vezе, šišaj vlado. Dobro je da su juče imali puno razumijevanja za Žugića u parlamentu. To saglasje. Pa pozivaju vladu da ih pozove u pomoć, da "sarađujemo" da iznađemo najbolje rješenje za krizu. A ovaj kao "hvala vam kolege poslanici što ste mi poslali ove fine sugestije". Možda bi smo mogli da smanjimo plate poslanicima šta mislite ? Pa se javlja Danilović "nije u nama poslanicima problem poštenima, nego onima iz DPS-a koji primaju po 3 plate u odborima". Svi se slože. Super. Mi života mi nemamo opoziciju. Nakon 23 godine se nije pojavio čovjek koji shvata da ako DPS-u pružiš prst oni ti uzmu ruku. Koji shvata da se sa DPS-om može jedino voditi totalni rat i podgrijavati mržnja, i ne sarađivati ni oko izbora salveta.

ove godine smo prestigli Hrvate po stranim ulaganjima, jedan dio toga i je upravo zbog poreza.

To smo mi u našim snovima prestigli HR po stranim ulaganjima.

E sad sto je budžet urađen površinski, i sto nisu najbogatiji najviše oporezovani više, to loša stvar budžeta.

Pa to nije "e sad, što je" nego je to najbitnija stvar na svijetu. Budžet je rađen šarlatanski, i takva će nam i bit naredna godina. Ali za godinu dana će se zaboravit i izbori i sve, pa će opet moć građani da krive vladu itd... ;)

To smo mi u našim snovima prestigli HR po stranim ulaganjima.



Pa to nije "e sad, što je" nego je to najbitnija stvar na svijetu. Budžet je rađen šarlatanski, i takva će nam i bit naredna godina. Ali za godinu dana će se zaboravit i izbori i sve, pa će opet moć građani da krive vladu itd... ;)[/QUOTE]



Ako je Svetska banka naši snovi onda dobro. Po stranim ulaganjima smo posle Slovenije, to možeš provjerit. Reci mi i jednu veliku investiciju u Hrvatskoj, nema je, nažalost.(Sad što ivesticije nisu dovoljne da pokriju deficit to treba pitati Vladu)

Prvo nije cijeli budžet odrađen saratanski vec pojedini njegovi djelovi. Naredna godina ce na bit loša, to nije tajna, ali da se sad nije ovo uradilo idece godine bi bilo 5 puta gore.

Prvo nije cijeli budžet odrađen saratanski vec pojedini njegovi djelovi. Naredna godina ce na bit loša, to nije tajna, ali da se sad nije ovo uradilo idece godine bi bilo 5 puta gore.

Ja ne kažem da su ove mjere naročito loše same po sebi, već da se po običaju popravlja situacija u zadnji čas, koja je ionako rezultirala zabušavanjem zadnjih 12 godina, a naročito poslednjih par. Samim tim ja neam što da budem zadovoljan što su oni eto to uradili da ne bi iduće godine bilo 5 puta gore. Naprotiv, opet je udareno po običnom narodu, a bogati i posluju još bolje nego ranije.

Navedi mi jednu stranu investciju u CG za ovu prethodnu godinu ?!?!?

Željezara, ako uvalimo KAP iduće godine Turcima ili Njemcima bicemo na konju.Luštica, Porto. SOCAR i komplex u polje u Tivat, koji treba da se radi. Ovo Hrvatska nema 5 godina, e sad je problem što imamo preveliku potrošnju koje ove ivesticije i kapital sa strane ne može da podmiri, previše trošimo i ovo se moralo uradit.

Ja kažem i tu se slažem sa tobom da se trebalo drugačije raspodjelit novac, po meni je trebalo podić, da se oporezuje sa 300 eura neto palate , a, sa 268 eura, skratiti budžet tamo đe nije hitno, da se novac da. I tamam bi popunili razliku između 268-300 eura.


Ove ivestici gore Hrvatska nažalost može smo sanja, da ti odma odgovorim na tvoje iduće pitanje " Ali Željezara nije počela da poroizvodi punim kapacitetom? I nije niko pametan trebo očekivat, da bi Željezara počela proizvodit, treba reogranizacija kompanije, koja je u užasnim uslovima. Kada Željezara bude radila punim kapacitetom za godinu dvije, izvovice ko crnogorski turizam ima priliv deviza.

Ponavljam ne hvalim vladu, nisam glaso nikad za njih, do duše ni za jedne, ali pisem ono sto je evidetno.

Željezara, ako uvalimo KAP iduće godine Turcima ili Njemcima bicemo na konju.Luštica, Porto. SOCAR i komplex u polje u Tivat, koji treba da se radi. Ovo Hrvatska nema 5 godina, e sad je problem što imamo preveliku potrošnju koje ove ivesticije i kapital sa strane ne može da podmiri, previše trošimo i ovo se moralo uradit.

Ja kažem i tu se slažem sa tobom da se trebalo drugačije raspodjelit novac, po meni je trebalo podić, da se oporezuje sa 300 eura neto palate , a, sa 268 eura, skratiti budžet tamo đe nije hitno, da se novac da. I tamam bi popunili razliku između 268-300 eura.


Ove ivestici gore Hrvatska nažalost može smo sanja, da ti odma odgovorim na tvoje iduće pitanje " Ali Željezara nije počela da poroizvodi punim kapacitetom? I nije niko pametan trebo očekivat, da bi Željezara počela proizvodit, treba reogranizacija kompanije, koja je u užasnim uslovima. Kada Željezara bude radila punim kapacitetom za godinu dvije, izvovice ko crnogorski turizam ima priliv deviza.

Dakle, sve "on hold" osim Porta. Koji je uzgred budi rečeno i jedini zaposlio ljude, Toščelik nije zaposlio već ih je i otpustio.

Opet, ja se potpuno slažem da ne smije porez da se povećava nipošto, to svako realan zna da se ne smije raditi, osim jedino ko oće da izigrava neke populističke mjere, i onda na kraju za 5 godina da nam presuši i ovo malo sredstava.

Ali me interesuje zašto se sad pribjegava ovim mjerama, a ne prije 3 godine kad je 5 miliona utrošeno na toranj da dajbabskoj gori. tih 5 miliona ti je šestina od ovih 30 miliona koje ćemo mi da uštedimo sa ovim mjerama. Pa onda slobodno da uračunamo još propalih investicija, poput 2 kružna na marezu, 2 kružna kod aerodroma, da ne nabrajam dalje.

Da je samo malo mozga bilo, mi bi smo u 2013. ušli bez posebnih opterećenja i rizika, bez potreba za kresanjima, em bi građanima bilo bolje, em bi DPS-u bilo bolje. Njima ni iz džepa ni u džep zato što nema tornja na dajbabskoj i 2 kružna na marezu !

Ponavljam ne hvalim vladu, nisam glaso nikad za njih, do duše ni za jedne, ali pisem ono sto je evidetno.

Potpuno nebitno, tebi niko ne brani ni da hvališ vladu što se toga tiče, znači slobodna rasprava bez predrasuda :) .

Slažem se sa tobom oko toga se trebalo početi sa stednjom prije dvije tri godine, ali to je najosjetivnija tema u Vladi svakoj na svijetu, i svaka Vlada to radi ko zadnje što joj je ostalo, što nimalo ne pravda ovu Vladu.

Mene brine zato što se Vlada zadužila na 2.5 % GDP, a Svjetska banka je prognozirala 0.8 %, sada me brine da ce morat na rebalans ili novo zaduživanje. Kada bi uvali KAP bilo bi dobro

Tuščelik je i reko da ce opuštat radnike kad je kupio fabriku, da je polovina višak, što bi i ja uradio da sam vlasnik željezare, cijena radne snage je druga poslije energenata, koja utiče na cijenu proizvoda tako da je to realno. Isto tako ce i KAP da ih opusti 500-600 radnika.

Uvoz živih životinja, jaja, mesa i mlijeka i njihovih prerađevina za 11 mjeseci ove godine iznosio je 141 milion eura i bio je za 20 miliona veći od izvoza obojenih metala gdje se ubraja i strateški crnogorski proizvod aluminijum. Ukupan uvoz hrane i pića za ovaj period iznosio je 374 miliona i bio je za 40 miliona veći od cijelog izvoza crnogorske privreda ili čak tri puta illi 253 miliona veći od izvoza Kombinata aluminijuma, kompanije kojoj Vlada novcem građana plaća subvencije za struju, oprašta dugove i plaća kredite.

Da su te subvencije odobrene crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima možda bi imali domaće hrane za svoje potrebe ili čak i za izvoz.

Iako je poljoprivreda u vladinim dokumentima već godinama strateška grana, značajne podrške nema, a ogroman novac se i dalje troši na ono što bi se moglo proizvoditi u Crnoj Gori i na čemu bi moglo raditi i više ljudi nego šta sada radi u Kombinatu aluminijuma.

U KAP-u sada radi oko 1.300 radnika, a najavljen je višak od 500 zaposlenih.

Uvoz mesa i mesnih prerađevina je sa 65 povećan na 74 miliona eura, mliječnih proizvoda i jaja sa 43 na 45 miliona eura, a ribe sa 9,5 na 10,2 miliona. Uvoz žitarica i proizvoda od žitarica je ostao na istom nivou od 52 miliona, dok je uvoz voća i povrća smanjen za milion i po na 34,4 miliona. Uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina je smanjen za šest miliona, na 33, dok je uvoz šećera, proizvoda od šečera i meda ostao na istom nivou, od 11 miliona. Uvoz stočne hrane povećan je za skoro dva miliona, na 16,9 miliona, kao i raznih proizvoda za ishranu sa 23 na 25 miliona.

Ukupan deficit u trgovinskoj razmjeni za ovaj period iznosi je milijardu i 346 miliona ili 105 miliona više nego u prethodnoj godini. Na ovaj deficit najviše je uticalo smanjenje proizvodnje u Kombinatu aluminijuma i izvoza ovog metala za 46 miliona. Samanjen je i izvoz mineralnih ruda za šest miliona, električne energije za 12 miliona, gvožđa i čelika za 10 miliona...

Porastao je uvoz hrane za šest miliona, nafte i naftnih derivata za osam, električne energije za pet, plastičnih masa i industrijskih mašina za po tri miliona eura, električnih mašina za četiri, drumskih vozila za tri, ostalih transportnih sredstava za 20 miliona...

http://www.vijesti.me/vijesti/uvoz-hrane-tri-puta-veci-izvoza-kap-a-clanak-106431

Ali me interesuje zašto se sad pribjegava ovim mjerama, a ne prije 3 godine kad je 5 miliona utrošeno na toranj da dajbabskoj gori. tih 5 miliona ti je šestina od ovih 30 miliona koje ćemo mi da uštedimo sa ovim mjerama. Pa onda slobodno da uračunamo još propalih investicija, poput 2 kružna na marezu, 2 kružna kod aerodroma, da ne nabrajam dalje.
Podzemni prolaz u PG, itd., itd.
Problem je sto se ova prica nastavlja:kruzni na CT umjesto recimo autobuske, planirani tunel kroz Goricu, pa opet neki kruzni, ...

Za žičaru Kotor - Cetinje (http://www.vijesti.me/vijesti/za-zicaru-kotor-cetinje-stiglo-devet-ponuda-clanak-107085)stiglo 9 ponuda


http://www.vijesti.me/vijesti/za-zicaru-kotor-cetinje-stiglo-devet-ponuda-clanak-107085

http://www.vijesti.me/vijesti/za-zicaru-kotor-cetinje-stiglo-devet-ponuda-clanak-107085

Crna Gora se zadužila 40 miliona €

Vlada Crne Gore saopštila je da se zadužila 40 miliona evra kod Erste banke i Sosijete ženeral banke.

Tamošnja vlada se zadužila u cilju obezbeđenja sredstava za stvaranje fiskalne rezerve za prvi kvartal 2013. godine.

Iz Ministarstva finansija su saopštili da kreditni aranžman sa Erste bankom iznosi 30 miliona evra, koji će se otplaćivati pet godina, uz grejs period od šest meseci.

Taj kredit odobren je uz kamatnu stopu od 7,03 odsto.

Ministarstvo finansija je navelo da je sa Sosijete ženeral Montenegro bankom zaključen kreditni aranžman na iznos od deset miliona evra.

Period otplate tog kredita iznosi takođe pet godina, sa grejs periodom od šest meseci, navodi se u saopštenju.

Izvor: http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2013&mm=01&dd=02&nav_id=674116

Ovi se zaduzuju losije i od Dinkicevih uslova.Ovo je za danasnje uslove jezivo skupo zaduzivanje.:ohno:

E to zaduživnje ćE nam doći glave!

Predrag Drecun: Ovo će biti godina pozitivnih iznenađenja


Novi-stari premijer Đukanović unio je optimistički duh. Primjetan je zaokret u vođenju ekonomske politike, bolje reći u vrednosnom sistemu na kojem on zasniva ekonomski sistem. Mislim da je shvatio da uloga države mora biti mnogo značajnija, u ekonomskom, a ne u administrativnom smislu, kaže za Pobjedu Predrag Drecun


Razgovarao: Goran Popović

PODGORICA – Predrag Drecun je prije desetak godina napustio politiku, iako je od opozicionara stigao do pozicije potpredsjednika crnogorske vlade. Posljednju deceniju proveo je radeći u biznisu, bankarstvu, a nerijetko je u crnogorskim medijima bio tretiran i kao referentan politički analitičar.


To je bio povod za razgovor u kojem Drecun za Pobjedu govori o tome šta nas čeka u godini koja je počela, komentariše najavljene fiskalne i mjere štednje nove Đukanovićeve Vlade, apostrofira najvažnije mjere za oporavak od krize i strateške pravce razvoja i resurse Crne Gore, podsjeća na svoje političko djelovanje u turbulentnim 90-im godinama prošlog vijeka…


POBJEDA: Kako komentarišete budžetski koncept za 2013. godinu, koji je restriktivan u javnoj potrošnji, a donosi i dodatni, krizni porez?


DRECUN: Može se zavoditi red u ekonomiji sa dvije strane – štednjom, odnosno restrikcijama ili stimulacijom rasta. Pođite od svog domaćinstva – ako nemate novca, ili ćete smanjiti izdatke za obuću, odjeću, za ogrijev, ili ćete raditi više kako biste više zaradili da pokrijete sve te troškove.


POBJEDA: Kako da se radi više?


DRECUN: Ako Crna Gora nema šta da ponudi, onda smo mi beznadežan slučaj. Ali, to nije tačno. Realno postoji tražnja za onim što Crna Gora može da ponudi i ja mislim da je Đukanović kao novi-stari premijer, bar po konceptu koji je iznio u ekspozeu, shvatio da prve godine treba stegnuti kaiš, jer je nemoguće za godinu napraviti takav scenario koji će podići rast ekonomije na potreban nivo, ali je pokrenuo i mnoge razvojne projekte.


POBJEDA: Svjetska banka, međutim, sugeriše još restriktivniju potrošnju i veće poreze…


DRECUN: Tako je, vidimo da Svjetska banka nema baš optimistički stav kad je u pitanju naš rast. Ali mislim da je Đukanović unio taj optimistički duh. Primjetan je taj zaokret u vođenju ekonomske politike, bolje reći u vrednosnom sistemu na kojem on zasniva ekonomski sistem.

Mislim da je shvatio da uloga države mora biti mnogo značajnija. U ekonomskom, a ne u administrativnom smislu. I mislim da će ova godina biti možda godina iznenađenja. Pozitivnih, naravno. Očekujem da će se dogoditi neke investicije, koje su ranije osporavane, usporavane i odlagane…


POBJEDA: O kakvom zaokretu govorite?


DRECUN: Mislim da je povratak gospodina Đukanovića na mjesto premijera u stvari priznanje da postoje problemi koje drugi ljudi nijesu mogli da riješe. Ne bih rekao da su loše radili, ali jednostavno sa nekim problemima se nijesu mogli nositi. Njegove najave zvuče optimistično, ali mislim da on sigurno ima osnovu za takav stav.


POBJEDA: I ministar Brajović je ovih dana najavio čak i početak izgradnje auto-puta još ove godine. Da li je to realno očekivanje?


DRECUN: Prema nekim mojim saznanjima, možda rizikujem da javnost informišem više nego što to meni pripada, mislim da će se još tokom prvog kvartala „zapakovati“ priča o auto-putu, znaće se ko će dobiti tu koncesiju.

Zato mislim da ima razloga za optimizam kod gospodina Brajovića. S tim u vezu dovodim i izjavu premijera još u predizbornoj kampanji da se očekuje nekih 40.000 novozaposlenih. To je u četvorogodišnjem periodu realna procjena, ukoliko iskoristimo sve svoje potencijale, a oni nijesu mali


POBJEDA: Šta još vidite kao značajniji razvojni impuls u novom konceptu Vlade?


DRECUN: Vidljiv je i akcenat na poljoprivrednu proizvodnju. Taj akcenat je vrlo primjetan i zbog toga što je na čelo tog ministarstva došao gospodin Petar Ivanović, čovjek koji je strateški ekonomski ekspert. Jer danas poljoprivreda, kao dio društvenog proizvoda, nije samo zbir poljoprivrednih domaćinstava koje drže po pet ili 10 krava. Danas je, mjereno savremenim aršinima, poljoprivreda nešto što je sublimacija dostignuća u raznim naučnim oblastima i na kraju tržišta. Zato mislim da takav sveobuhvatni pristup poljoprivrednim potencijalima, a to podrazumijeva i učešće države u subvencionisanju poljoprivredne proizvodnje, stimulacije putem kreditnih aranžmana, može dovesti do toga da već tokom ove godine supstituišemo domaćom proizvodnjom sadašnji uvoz mesa za blizu 20 odsto.


POBJEDA: Šta bi to značilo na duži rok?


DRECUN: U predstojećem četvorogodištu, ovih 500 miliona eura koliko se sada daje na uvoz hrane, mislim da bismo, ako ne u cjelini, ono bar u dvotrećinskom omjeru, mogli supstituisati taj uvoz domaćom proizvodnjom. To bi bio fantastičan rezultat jer bismo na taj način snizili spoljnotrgovinski deficit. Jer kad nemate monetarnu politiku u svojim rukama, onda preostaje samo realna ekonomija kao izlaz iz krize i svih problema koje ona nosi.


POBJEDA: Neki respektabilni ekonomisti misle da bi se taj spoljnotrgovinski deficit još efikasnije „ispeglao“ samo manjim podizanjem procenta iskorišćenosti crnogorskih energetskih potencijala…


DRECUN: Naravno, ali to je danas daleko od realnih mogućnosti…


POBJEDA: Zašto, kad znamo da je, recimo, projekat Buk Bijele bio svojevremeno sasvim realan?


DRECUN: Da, ali su se onda pojavili neki međunarodni faktori koji su našli svoje eksponente u Crnoj Gori. To su bili neki energetski lobiji koji ne žele da forsiraju ove obnovljive izvore energije. Došlo je do velike dreke, a kasnije se negdje i otkrilo da je nevladina organizacija koja je bila lider u suprotstavljanju tom projektu finansirana upravo od strane tog lobija. To su velike igre i za našeg građanina koji samo gleda TV ili čita novine te stvari su nedokučive. Sve izgleda kao nevjerovatna priča, ali mislim da Crna Gora nije slučajno u zoni tako niske iskorišćenosti svog energetskog potencijala, naročito vodnog. Prosto je neshvatljivo da nemamo zatvoren energetski bilans makar sopstvenih potreba.


POBJEDA: Iako neshvatljivo, to je činjenica. Kako to promijeniti?


DRECUN: Crna Gora, da bi imala održiv ekonomski sistem, mora da zatvori dva bilansa. Da bi bila ekonomski nezavisna država mora da zatvori bilans hrane i bilans energetike. To se, uostalom, danas izdiže na nivo ljudskih prava – potreba za hranom i potreba za energijom. A potencijala imamo i za jedno i za drugo. Ponavljam, neshvatljivo je da dozvoljavamo da uvozimo energiju i da uvozimo skoro dvije trećine hrane. Treba raditi na tome. I ja mislim da smo upravo sada, sa konceptom koji je predstavio Đukanović, svjedoci početka jedne nove filozofije koncipiranja ekonomske politike…


POBJEDA: Ipak, u okviru tog koncepta je najavljeno i novo zaduživanje. Kako to komentarišete?


DRECUN: Kad se nađete u situaciji da nema novca postoji brzi način prevazilaženja tog problema, a to je zaduživanje. Ali ako se oslanjate samo na taj koncept, onda vas u budućnosti čekaju još veći problemi. Nije loše zadužiti se ako nemate drugo rješenje, pogotovu na kratak rok. Jer u kratkom roku nemoguće je izgraditi hidrocentralu, ili auto-put ili potrebne hotelske kapacitete. U kratkom roku od godinu dana efekte može dati jedino poljoprivredna proizvodnja…


POBJEDA: Ali, ministar Ivanović je baš ovih dana izjavio da je razvoj poljoprivrede evolucija, a ne revolucija…


DRECUN: Da, naravno, ali evolucija se pravi u načinu shvatanja odnosa prema poljoprivredi. Jer poljoprivreda mora da bude jedan od osnovnih elemenata razvoja Crne Gore. Naročito će to biti važno u okviru Evropske unije. Zato treba učiniti sve da do pristupanja EU Crna Gora zatvori svoj bilans hrane. Treba dostići taj kvalitet, a mi to možemo. U međuvremenu može biti i efekata u kraćem roku.


POBJEDA: Da se vratimo novom zaduživanju…


DRECUN: Ako zaduživanje bude samo jedna etapa u ovom četvorogodišnjem ciklusu, a objektivno u ovom trenutku se na drugi način ne mogu prevazići problemi koje imamo, to je prihvatljivo. Ali ako se nastavi sa zaduživanjem, a bojim se da postoji pritisak svjetskih finansijskih centara moći da se Crna Gora što više zaduži, to neće biti dobro.


POBJEDA: Zašto strahujete od tih pritisaka?


DRECUN: Pa, to je trend na ovim prostorima. Evo, imate podatak da je Titova Jugoslavija bila zadužena nekih 20 milijardi dolara, a danas su bivše članice te Jugoslavije ukupno zadužene oko 200 milijardi.

Ali kažem, kad se zadužujete i znate zašto to radite, kad imate jasnu viziju kako ćete vratiti novac, da ćete možda otvoriti neki razvojni ciklus, onda to nije loše. A već sam rekao da novi koncept Vlade ide baš u tom pravcu, i to ohrabruje.


POBJEDA: Kao bankar, kako gledate na ulogu finansijskih institucija u tom nekom budućem razvojnom konceptu?


DRECUN: Sve crnogorske banke su privatne. Nemamo ni jednu državnu banku, osim što je možda Prva banka, kao jedina domaća banka, bila na određeni način implicitno označena u javnosti kao da je državna. Ona je imala, rekao bih, tu zlu kob da je svi doživljavaju kao domaću banku i da svi traže od nje da se tako i ponaša. Ali kad je u jednom trenutku država stala iza te banke, digla se ogromna halabuka, potpuno neopravdano, jer su sve države u svijetu pomogle svoje banke. Radi poređenja, u krizi tokom 2008. i 2009. godine oko osam hiljada milijardi funti Britanija je upumpala u svoje banke.

Na žalost, u Crnoj Gori ne postoji državna banka. Mislim da zemlje koje su završile tranziciju već šalju signale da treba imati neku tzv. državnu banku.


POBJEDA: Kakav je danas bankarski sistem u Crnoj Gori?


DRECUN: Mislim da je bankarski sektor isključivo orijentisan na crnogorsko tržište, a ono je suviše malo za toliko banaka. Zato se dešava nešto što bih ja nazvao efektom protočnog bojlera. Cirkulišu isti klijenti. Ako uđu u problem kod banke A, idu kod banke B i taj problem riješe, pa onda dalje… Tako da kod pet ili šest velikih banaka koje danas imamo u Crnoj Gori imate gotovo iste klijente.

Potrebno je, po mom mišljenju, da dođe do ukrupnjavanja bankarskih institucija, do njihovog spajanja. Neko od renomiranih gostiju iz svijeta, mislim da je to bio gospodin Isak Adižes, nedavno je rekao da Crna Gora može da bude centar za finansijski konsalting u regionu, kao što je, recimo, Luksemburg za EU.

Slažem se sa tim, čak sam i ja to ranije predlagao. Ovdje treba privući najveće regionalne banke, dati im određene uslove. Mislim da bismo mogli zbog raznih okolnosti postati lider u regionu kad je ova oblast u pitanju.


POBJEDA: Ipak, danas imamo situaciju da banke imaju novac, ali ga nerado plasiraju, a i kad ga plasiraju preskup je. Zašto?


DRECUN: To je tako. Sve banke u Crnoj Gori, izuzev Prve banke, uglavnom imaju izvore ne od depozita crnogorskih građana, iako neke možda jesu na 50 odsto tog depozita, već iz kredita ili od depozita koje im daju banke-majke iz inostranstva. Ti krediti i ti depoziti nijesu jeftini, plaćaju se po pravilu preko pet odsto, uz skupu bankarsku regulaciju, i onda se sva ta kamata, sa dodatnim troškovima, prebacuje na krajnjeg korisnika.

Ekonomski održivi projekti mogu da izdrže kamatu od osam do maksimalno 10 odsto. U poljoprivredi čak ni toliku i zato poljoprivreda mora da bude dodatno briga države. Banke će finansirati i te projekte, ali im neko mora subvencionisati razliku između realne kamate i one koju mogu da izdrže ti projekti u poljoprivredi.

Za ostale privredne grane postoji inicijativa, u okviru tog dogovora među bankama, da se dođe do niže kamatne stope. U to se čak i Centralna banka umiješala u posljednjem kvartalu prošle godine. Rekao bih malo nespretno, ali sa dobrom namjerom.


POBJEDA: Možete li konkretno reći zašto su banke danas tako suzdržane u kreditiranju privrede, nekih razvojnih projekata?


DRECUN: Pa, evo, ako ja kao bankar moram da platim šest odsto na depozit koji je oročen na godinu, ako moram da pokrijem svoje troškove koji su, što zbog regulacije, što zbog nekvalitetnog menadžmenta na nivou države uopšte, koji iznose najmanje 3,5 do četiri procenta, onda je to već skup novac. Uračunaju li se i faktori rizika, to su dodatnih dva ili tri odsto i ako se još doda taj minimalni euribor, ne možete doći do realne kamate ispod 13 do 14 odsto. Kako ćete nekoga ko je svoj kapital uložio u banku natjerati da daje kredite ispod te cijene. Jednostavno, nema logike za tako nešto.


POBJEDA: Kako onda Centralna banka, odnosno država može na to uticati?


DRECUN: Da država ima mehanizme monetarne politike mogla bi primarnom emisijom da se upliće u to tržište. Ovako ostaje samo da radi nešto poput ovoga što je pokušala Centralna banka. To je oročena mjera i vidjećemo kakve će rezultate dati. Bojim se da će se samo stvoriti neko pojačano crno tržište novca, a lihvarstvo ili zelenašenje u Crnoj Gori nije nepoznato još od davnih vremena.


Zašto nije uspjela privatizacija Rudnika uglja u Beranama


POBJEDA: U jednom trenutku bili ste i potpredsjednik Vlade zadužen za privatizaciju. Kako danas ocjenjujete dovršene ili nedovršene privatizacione procese koji su se desili u međuvremenu?


DRECUN: Ko se nije bavio procesom privatizacije ne može da razumije koliko je to kompleksan proces. Svaka privatizacija ima nekoliko ciljeva. U zavisnosti od toga gdje se nalazi država u određenom momentu, potenciraju se ili brzina, ili efikasnost, ili finansijski efekat, ili strateški partneri, ili transparentnost, ili socijalna pravda… Nekad su ti ciljevi jako konfliktni između sebe.

Osnovni naš problem je što smo privukli mali broj strateških partnera. Ima ih, ali malo. Neke koji su htjeli da dođu smo otjerali. Kao društvo smo se ponašali vrlo neodgovorno. Tu jednako mislim na vlast i na opoziciju. Možda je taj nedostatak dijaloga između vlasti i opozicije uticao da se to dešava. Mislim da treba da napravimo jedan nacionalni savjet za investicije, ili kako god već da se nazove, za izbor strateških partnera gdje će učestvovati svi. Jer, mi nemamo pravo na luksuz da se neodgovorno odnosimo prema potencijalnim investitorima. Zapravo, tu nemamo ni velikog izbora. Jedini naš izbor je da nam treba svjež, zdrav novac


POBJEDA: Premijer je najavio preispitivanje nekih privatizacionih ugovora. Osjećate li se i Vi prozvanim zbog Rudnika u Beranama?


DRECUN: Zahvaljujem na tom pitanju jer napokon imam priliku da javno objasnim o čemu se tu radi. Bio sam devet mjeseci direktor Balkan energija, vlasnika Rudnika uglja u Beranama. Taj grčki vlasnik, odnosno investitor Restis grupa, imala je namjeru da na tom basenu sagradi termoelektranu kapaciteta 110 megavata. Dakle, ugalj iz Petnjika i Police trebalo je da se koristi u toj termoelektrani.

Grčki investitor u tom projektu nije mogao da dobije garanciju države za otkup proizvedene struje po cijeni od oko 75 eura po megavat satu. Tada nije bilo spremnosti, rekao bih ni hrabrosti od strane države da dâ takve garancije. A vidite šta se dešava danas: ne možete nigdje kupiti megavat sat ispod sto eura, a u jednom trenutku ta cijena je bila i na nivou od 150 – 160 eura. To je bila loša vizija, nedostatak hrabrosti.

Ponoviću, mnogo smo dobrih investitora otjerali, bolje reći mnogo njih nije došlo jer nijesmo imali hrabrosti da im garantujemo njihove investicije.


POBJEDA: Ima li šanse da se taj projekat reaktivira?


DRECUN: Šanse uvijek ima. Ukoliko vlasnik Restis grupe, gospodin Viktor Restis ovdje bude dočekan makar sa dobrodošlicom, a ne sa štrajkovima oko Svetog Stefana, šanse ima. Jer on, u principu, može jednostavno da zaboravi sve svoje investicije u Crnoj Gori i da ne osjeti da je mnogo izgubio, možda jedino malo od svog ličnog investitorskog zadovoljstva ili nekog poslovnog imidža, ali u materijalnom smislu neće se mnogo potresti.

A nama bi značilo mnogo ukoliko bi on došao i razvio sve te investicije, jer je on jedan od onih koji su najviše realnog, živog novca uložili u Crnu Goru.


Pobjeda


http://www.pobjeda.me/2013/01/05/predrag-drecun-ovo-ce-biti-godina-pozitivnih-iznenadenja/

Više od 90% prodatog piva u Crnoj Gori dolazi iz Nikšića (http://www.vijesti.me/vijesti/vise-90-prodatog-piva-crnoj-gori-dolazi-niksica-clanak-107933)

Pivara Trebjesa ostala je i tokom prošle godine lider u prodaji piva na crnogorskom tržištu, a značajan rast zabilježen je na izvoznim tržištima u regionu, saopšteno je iz kompanije .

“Vijesti” nezvanično saznaju da piva iz asortimana “Trebjese (koji, osim popularnog Nikšićkog piva, sadrži i Jelen pivo, Becks i Staropramen) pokrivaju više od 90 odsto tržišta, što znači da se od 100 litara svih prodatih piva, više od 90 odnosi na njena. Iz pivare su naveli da su rezultati na tržištu Crne Gore tradicionalno dobri ali su posebno ponosni na rast prodaje u zemljama regiona.

http://www.vijesti.me/data/slika/17/167761.jpg

„Veliki izazov i cilj u prošloj godini bilo je širenje na tržišta regiona, u čemu je Pivara Trebjesa i uspjela kroz značajan rast udjela na tim tržištima, posebno u Albaniji”, navodi se u saopštenju . Uspjeh, kako su naveli, nije tajna - dobar proizvod u čiji se razvoj stalno ulaže.

“U prošloj godini investirali smo oko pet miliona eura. Ulaganja se odnose na osavremenjavanje proizvodnog procesa, izgradnju novih silosa i inovacije u pakovanju naših piva. Nakon nekoliko godina redizajnirali smo bocu Nikšićkog Piva, na veliko zadovoljstvo naših kupaca“, navodi se u saopštenju . Cijene piva u Crnoj Gori su od 1. januara uglavnom više, što je posljedica povećanja državnih nameta (akcize) za čak 43 odsto, sa 3,5 eura na 5 eura po hektolitru.

U “Trebjesi” kažu da to nije iznenađenje, jer je primjena povećane akcize bila samo odložena do ove godine. “Nužno povećanje cijene piva, uz aktuelnu ekonomsku situaciju u zemlji i regionu i pad kupovne moći građana, ne može pozitivno uticati na poslovni rezultat Trebjese u narednom periodu i to će dodatno opteretiti budžet krajnjeg potrošača”, kazali su iz “Trebjese”.

* * *

Rekordan izvoz Plantaža van regiona (http://www.cdm.me/ekonomija/rekordan-izvoz-plantaza-van-regiona)

“Indeksi pokazuju povećanje od čak 41 odsto u odnosu na prodaju iz 2011. godinu, čime su prošlogodišnji planovi nadmašeni 19 odsto”, rekli su za agenciju MINA-business predstavnici Plantaža.

Oni su dodali da izvoz čini 70 odsto ukupne prodaje Plantaža, koja se realizuje u skoro 30 zemalja svijeta.

Nakon država regiona, kako su naveli, najznačajnija izvozna tržišta su Rusija, Sjedinjene Američke Države SAD, Kina kao i zemlje EU.

“Najveće stope rasta prodaje bilježe se u Rusiji i Kini prema kojima se usmjerava najveći dio naših prodajnih napora, s obzirom da se radi o tržištima sa najvećim prodajnim potencijalom”, objasnili su iz Plantaža.

Cilj kompanije, kako su naveli, je osvajanje novih tržišta uspostavljanjem kontakata sa kvalitetnim partnerima koji bi brend Plantaža učinili jačim i prepoznatljivim, bez obzira na dio svijeta u kome se nalaze.

Iz Plantaža su poručili da se i pored dobrog poslovanja stalno suočavaju sa barijerama posebno na međunarodnom tržištu.

“Najveći problem jeste nepoznatost zemlje porijekla i efikasnija državna strategija za promociju izvoza, koja bi uz našu kompanijsku izvoznu politiku, dala jos veće benefite”, objasnili su predstavnici Plantaža.

Oni smatraju da bi država, sa aspekta izvoza, trebalo da insistira na zaključivanju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, kako bi izvoz Plantaža bio oslobođen carina ili se carinio po nižim stopama.

“Uspostavljanje fonda koji bi finansirao izvoznu promociju, kao što rade sve relevantne vinske zemlje u svijetu, jeste imanentnost budućeg razvoja crnogorskog izvoza. Takođe, država treba da uradi puno na edukaciji novih kadrova sposobnih da se nose sa sve većim tržišnim izazovima”, zaključili su iz Plantaža.

http://www.img2.cdm.me/sites/cdm.bild-studio.me/files/multimedia/foto/2012/03/vinograd_podgorica.jpg

Pršut na putu ka Zapadu: Evropljani zamjeraju da je preslan

Procenat soli do prije par godina, priznaju bio je visok - i do 9 procenata

Crnogorski pršut, bez koga je nezamisliva svečanija domaća trpreza, jedan je od tradicionalnih proizvoda koji bi mogao naći put do zahtjevnog zapadnoevropskog potrošača i tržišta. Vodeći računa o standardima vezanim za bezbjednost hrane, Evropljani mu zamjeraju da je preslan, piše Radio Slobodna Evropa.

Domaći proizvođaći, međutim kažu da je procenat soli, zahvaljujući modernizovanoj proizvodnji-kontrolisan. Pršut time, što je najvažnije, ne gubi na ukusu, već naprotiv prepolovljene količine soli ističu miris i ukus ovog tradicionalnog proizvoda.


Veliki procenat soli koja je čuvala pršut od kvarenja i pomagala mu da brže sazri, već godinama je, kod ozbiljnijih proizvođača i izvoznika u Crnoj Gori, prevaziđen način sušenja pršuta. Izlazak na zahtjevnija tržišta i priprema za evropsko, natjerao je ovdašnje proizvođače da se prilagode.

Procenat soli do prije par godina, priznaju bio je visok - i do 9 procenata. Evropa, međutim traži da se on prepolovi, što nije lako, kažu ovdašnji proizvođači.


"Mi sada još proizvodimo pršut sa novom tehnologijom koja predviđa kontrolu soli, ali ipak ne idemo na tako mali procenat jer vjerujete da je naše tržište itekako naviklo na pršut koji mora da ima slaniteta, ali ne previše. Ako se prisjetimo, u nazad nekoliko godina taj slanitet je kod nekih prozvođača dosezao od 7 pa i do 8 posto.

Ne može se odjednom preći na neki polu-slanitet. Ali u svakom slučaju, kada bi se sjutra pojavili kupci i ako bi se otvorilo tržište EU, mi možemo da usmjerimo slanitet ka tim kupcima. Čak možemo da idemo ispod 4 posto", kazao je za RSE Dragan Čavor - iz cetinjskog “Niksena”.

Domaći proizvođači čekaju provjeru kvaliteta od strane stručnjaka Evropske komisije, poslije koje će znati koliko su blizu ili daleko od evropskih izvoznih brojeva i gdje su sa kvalitetom svojih proizvoda.


Vijesti


http://www.vijesti.me/vijesti/prsut-putu-ka-zapadu-evropljani-zamjeraju-da-je-preslan-clanak-108291

Heritidž fondacija: Crna Gora na 70. mjestu po ekonomskim slobodama, birokratija ograničava preduzetničke inicijative

Prema indeksu ekonomskih sloboda za 2012. godinu, koji tradicionalno izdaju američka Heritidž fondacija i poslovni list Vol Strit žurnal, Crna Gora se nalazi na 70. mjestu na svijetu. Crnogorska "sloboda" se poboljšala za 0,1 boda pa smo "skočili" za šest mjesta, s obzirom da smo 2011. bili na 76. poziciji.

Analiza ekonomskih sloboda obuhvata 177 zemalja, a Crna Gora se nalazi u kategoriji umjereno slobodnih ekonomija sa 62.6 boda, što je iznad svjetskog prosjeka. Od zemalja regiona, ispred nas su Makedonija na 43. i Albanija na 58. mjestu, dok su slabije plasirane Slovenija (76.), Hrvatska (78.), Srbija (94.) i BiH (103.) Crna Gora je, prema 19-tom godišnjem indeksu ekonomskih sloboda, na 33. mjestu od ukupno rangirane 43 evropske zemlje.

“Rezultat Crne Gore je u suštini isti kao i prošle godine, uz primjetan napredak u oblastima kontrole javne potrošnje, poslovnih sloboda i slobodi od korupcije, što je izbalansirano padom u slobodama na tržištu rada, monetarnim i trgovinskim slobodama. Tranzicija Crne Gore ka slobodnoj tržišnoj ekonomiji je olakšana strukturnim reformama i sve jačim privatnim sektorom. Uz politike koje otvaraju zemlju ka globalnoj trgovini i prometu, niske fiksne poreske stope i unaprijeđen regulatorni sistem doprinijeli su dinamiziranju i širenju ekonomske ekspanzije”, navodi se u analizi ekonomskih sloboda.

Kako se dodaje, “iako je regulatorno okruženje generalno u skladu sa principima tržišne ekonomije, birokratija ograničava preduzetničke inicijative”.

-Vlada je uvela reformske mjere za zaustavljanje hronično visoke državne potrošnje i poboljšanje efikasnosti javnog sektora, ali je ukupni napredak bio spor. Uprkos relativno dobro održavanoj vladavini prava, tempo zakonodavne i pravosudne reforme je bio spor, dok se korupcija i dalje percipira kao značajan problem- zaključuje se u analizi.

Portal Analitika

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/86482-heritid-fondacija-crna-gora-na-70-mjestu-po-ekonomskim-slobodama-birokratija-ograniava-preduzetnike-inicijative.html

Ponuda od 275 miliona za drugi blok u Pljevljima (http://www.portalanalitika.me/ekonomija/tema/90628-ponuda-od-275-miliona-za-drugi-blok-u-pljevljima.html)
15. februar 2013.

Prema kineskoj ponudi, izgradnja drugog bloka bi trajala 50 mjeseci, a elektrana bi proizvodila oko 1,3 milijarde kilovatsati. Procjene govore da bi izlazna cijena megavatsata struje bila 42 eura, što je povoljnije nego sada iz prvog bloka - oko 50 eura po megavatsatu. Predstavici crnogorske i kineske strane trebalo bi u narednih petnaest dana da se sastanu u Crnoj Gori, kako bi dogovorili ostale pojedinosti, saznaje Portal Analitika.

Kineski konzorcijim kompanija dostavio je juče Elektroprivredi izazovnu ponudu za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja snage 220 megavata. Vrijednost projekta iznosi 275 miliona eura i u većem dijelu je u skladu sa idejnim projekatom i Studijom opravdanosti urađenoj za potrebe EPCG, ekskluzivno saznaje Portal Analitika.

Prema detaljima kineske ponude, izgradnja drugog bloka bi trebalo da trajae 50 mjeseci, a elektrana bi proizvodila oko 1,3 milijarde kilovatsati. Shodno procjenama, izlazna cijena megavatsata struje biće 42 eura, što je povoljnije nego sada iz prvog bloka - oko 50 eura po megavatsatu (MWh). Novac za taj projekat bi išao iz kineskog fonda za investicije u Jugositočnu Evropu, gdje su Kinezi obezbijedili čak 10 milijardi eura.

Kako sada stvari stoje, drugi blok bi bio izgrađen sistemom „ključ u ruke“, a za uzvrat Kinezi bi dobili dugoročni ugovor o isporuci struje sa garantovanom cijenom od strane EPCG. Sistemom „ključ u ruke“ je prije tri decenije izgrađen prvi blok termoelektrane, a podrazumijeva da Kinezi upravljaju projektom od početka, pa sve do puštanja u rad drugog bloka. Prema informacijama Portala Analitika, kineska ponuda je u većem dijelu u skladu sa idejnim projekatom i studijom opravdanosti koje je, za potrebe EPCG, uradio slovenački konzorcijum.

Objedinjavanje Rudnika i TE uslov investicija: Preduslov ove velike investicije je objedinjavanje Rudnika uglja i TE Pljevlja u jednu organizacionu cjelinu, čime se osigurava dugoročno snabdijevanje potrošača električnom energijom i obezbjeđuje kontinuitet proizvodnje.

Ideja o ujedinjenju rudnika i termoelektrane nije nikakva novost, niti predstavlja neko odstupanje od međunarodnih standarda: svi rudnici uglja u regionu posluju u sastavu termoelektrana ili kao dio mješovite korporacije, i radi se o kapacitetima sličnog obima kao TE Pljevlja i Rudnik uglja. Te dvije kompanije bi trebalo da budu jedna tehnološka cjelina, prvenstveno zbog budućeg poslovanja obje kompanije na slobodnom tržištu.

U Vladi su duboko svjesni ove činjenice, pa će, u skladu sa pozitivnim propisima, ubrzati proces objedinjavanja te dvije kompanije, saznaje Portal Analitika.

Za ubrzanje projekta potreban lex specialis: No, prije izvođenja projekta biće neophodne i neke zakonske intervencije. Naime, kada je riječ o ovakvim investicijama, međunarodna praksa je da država definiše specijalni zakon (takozvani lex specialis), u skladu sa evropskim standardima, koji bi pratio i ubrzao ovaj projekat, ali i ostale investicije u narednom periodu.

Kineske kompanije u inostranstvu isključivo posluju na principu državnih sporazuma, što znači da bi se o sporazumu o izgradnji trebala izjasniti i Vlada i Skupština. Tehnički gledano, ukoliko bude prihvaćena kineska ponuda, tender za izgradnju drugog bloka ne bi bio raspisan, već bi to bila forma sporazuma između dvije vlade.

Izgradnja drugog bloka poštovaće ekološke standarde: Prema pouzdanim saznanjima Portala Analitika, kineska Studija sa tehničko, ekološkom i investicionom dokumentacijom za drugi blok termoelektrane, uvažava postavljene ciljeve za izgradnju novog bloka snage od 220 MW.

- Studija apsolutno poštuje postavljene Vladine ciljeve: obezbjeđuje elektroenergetsku nezavisnost države, eliminiše aktuelni deficit električne energije, poboljšava sigurnost snabdijevanja potrošača kao i stabilnost i održivost elektroenergetskog sistema Crne Gore, kaže za Portal Analitika izvor iz crnogorske Vlade.

Naš izvor dodaje da je Studija uticaja na okolinu potvrdila, da je objekt prihvatljiv za okolinu i da će njegov uticaj biti znatno manji u odnosu na postojeću TE Pljevlja.

- Novi blok će odgovarati svim zahtjevima i uslovima savremene tehnologije i zaštite okoline prema normama u EU i Crne Gore. A u međuvremenu će se raditi na dodatnom podešavanju postojećeg filtera i nastavak rekultivacije deponije Maljevac, tvrdi izvor Portala Analitika iz Vlade.

Potrebna niža cijena tone uglja: Da bi projekat bio isplativ, jedan od uslova - kako piše u Studiji - je i smanjenje trenutne cijene uglja (u početku oko 10 odsto). U suprotnom, energija iz TE Pljevlja ne bi bila konkurentna, dok bi sa druge strane, i konkuretnost Rudnika uglja bila problematična na slobodnom tržištu. Zato je praksa da dva ovakva objekta budu jedna tehnološka cjelina, jer je projekt osjetljiv na prodajnu cijenu električne energije i nabavnu cijenu uglja.

Pored toga, izgradnjom drugog bloka obezbjeđuje se i zamjena za postojeći blok, koji zbog dotrajalosti izlazi iz pogona do 2025. godine. Prema kineskim planovima, izgradnja novog energetskog objekta bila bi završena za 50 mjeseci.

Ono što ide u prilog projektu je da je tokom izgradnje prvog bloka, izgrađeno i 25 odsto pripadajuće infrastrukture - za oba bloka. Novi blok prostorno je tako postavljen da se može tehnološki povezati sa postojećim tehnološkim i infrastrukturnim objektima.

Tri decenije bez novog izvora struje: Podsjetimo, prvi blok termoelektrane u Pljevljima je pušten u rad daleke 1982. godine, što znači da u Crnoj Gori pune tri decenije nije izgrađen izvor energije!

Prema elektronergetskom bilansu, Crnoj Gori nedostaje oko 30 odsto od ukupne potrošnje električne energije i upravo je taj nedostatak električne energije, kao i najavljena gradnja podvodnog kabla prema Italiji – ključno motivisala je Kineze da uđu u finansiranje ovog projekta.

I ne samo to. Ispostavilo se da je uvoz električne energije najveći energetski problem - ne samo Crne Gore, već i u regiona - a deficit električne energije redovno prati povećanje cijena energije na međunarodnom tržištu. Izgradnjom drugog bloka TE Pljevlja i planiranim smanjenjem potrošnje KAP-a na 50 odsto, Crna Gora bi konačno imala izbalansiran elektroenergetski sistem kojim bi se dodatno garantovala sigurnost napajanja svih potrošača. Osim benifita države i građana veliku korist imao bi i grad Pljevlja, jer bi se kroz repro-lanac sa Rudnikom uglja, tokom gradnje, i kasnije uposlilo više stotina radnika.

S druge strane, kineska investicija bi imala i političke reperkusije. Pismo o namjerama za izgradnju drugog bloka ranije su poslali predstavnici čeških i slovačkih kompanija, što praktično znači da je izgradnja drugog bloka sasvim izvjesna. Samo će Vlada Crne Gore morati da donese odluku koja ipak neće biti tako laka: da li prihvatiti primamljivu ponudu iz Kine ili čekati da pristignu konkretne ponude iz Češke ili Slovačke, država članica Evropske unije?

Od '82-e bez novih energetskih postrojenja?
Fino, nema sta...a ja se cudim zasto nam usred zimske sezone
skijalista ostaju bez struje :doh:

Za žičaru Kotor - Cetinje (http://www.vijesti.me/vijesti/za-zicaru-kotor-cetinje-stiglo-devet-ponuda-clanak-107085)stiglo 9 ponuda


http://www.vijesti.me/vijesti/za-zicaru-kotor-cetinje-stiglo-devet-ponuda-clanak-107085

http://www.vijesti.me/vijesti/za-zicaru-kotor-cetinje-stiglo-devet-ponuda-clanak-107085

Нисам знао за овај пројекат :cheers:
Јел може неко да ми појасни где у Котору би кретала жичара, да ли би стајала на тврђави горе и код Његошевог маузолеја?

Imat ce 4 stanice, na Cetinju, Kotoru, Ivanovim koritima i stanica Kuk koja dodje tacno iznad zaliva ako sam dobro razumio.

Žičara inače na jednom mjestu prolazi preko autoputa :)

Ti znaci bas ne vjerujes da ce biti izgradjena :D

Previše kul da bi bilo izgrađeno kod nas + jedini ozbiljni projekti iza kojih je stala Vlada a koji su se desili u CG otkad ja pamtim(nije dugo ali je dovoljno :) ) su regionalni Vodovod i tunel Sozina.

Ja mislim da ce je raditi s obzirom da EBRD podrzava projekat. Inace ova zicara bi bila pravo osvjezenje u nasoj turistickoj ponudi.

Inace ova zicara bi bila pravo osvjezenje u nasoj turistickoj ponudi.

Apsolutno! Čak mi padaju neke lude ideje na pamet tipa širenje žičare do Žabljaka :D

Cetinje-Cevo-Niksic-Savnik-Zabljak :D

I onda lancem žičara i malih aerodroma povezati sve gradove CG, puteve ukinuti, po gradovima tramvaji. Prva država na svijetu bez automobila :D

A KAP ugasiti da bi za sve to bilo struje :)

Uskoro fabrika za proizvodnju biodizela

Barski Hemosan, u saradnji sa izraelskom kompanijom Green City, uskoro bi trebalo da otvori pogon za proizvodnju biodizela iz korišćenog jestivog ulja, najavio je njegov vlasnik Zoran Nikitović, prenosi Mina-business.

On je, na sastanku sa predsjednikom barske Opštine Žarkom Pavićevićem, saopštio da će Izraelci obezbijediti savremenu opremu, vrijednu dva miliona eura, kako bi pogon zadovoljio najstrože evropske standarde za zaštitu životne sredine.

"Uskoro nas očekuje potpisivanje sporazuma o saradnji sa Grin sitijem, a namjeravamo da sa još jednim partnerom iz Izraela otvorimo pogon za preradu autoguma i reciklažu vozila u slobodnoj zoni", kazao je Nikitović.

Kako je dodao, postoje još neki strani investitori koji se interesuju za mogućnost ulaganja u ekološko projekte u Baru i Crnoj Gori, kao i da se o tome pregovara.

Pavićević je na sastanku poručio da će lokalna uprava Bara biti partner domaćim i stranim investitorima koji žele da u tom gradu otvore proizvodne pogone.

"Uslov je da ti pogoni ne zagađuju životnu sredinu. Spremni smo da investitorima ponudimo povoljne uslove, jer otvaranje porizvodnih pogona znači i nova radna mjesta", rekao je Pavićević.

Hemosan, koji uskoro obilježava 20 rada, jedina je kompanija u Crnoj Gori koja se bavi zaštitom mora, kao i prihvatom komunalnog i opasnog otpada sa brodova.

Nove najavljene investicije u Baru ,sve za izvoz u EU
Nimont i Sandenit


Kompanija “Nimont” d.o.o. iz Bara je prošle godine u Baru otvorila fabriku za proizvodnju praškastih građevinskih materijala za završne radove.

Do sada je firma izvezla u Italiju preko 3.000.000 tona kamena, koji je dobijen u kamenolomu Volujica, odgovara svim evropskim standardima kvaliteta i nosi oznaku CE. Dobar dio tog kamena je u Italiji korišćen baš za proizvodnju građevinskih materijala na bazi cementa.

Poučeni tim iskustvom, i u želji da Crna Gora ne bude samo sirovinska baza, vlasnik kompanije Ljubomir Kočović se odlučio za otvaranje ovakvog pogona. U doba krize preduzetnici se teško odlučuju na nove investicije. Međutim, “Nimont” je uložio u proizvodnju, jer je siguran u kvalitet svojih sirovina i proizvoda. Sve proizvodne mašine ispunjavaju EN norme i posjeduju oznaku CE. Proizvodi su atestirani od ovlašćene institucije za ispitivanje građevinskih materijala. Potvrda kvaliteta je i uspješno započeti izvoz “Sandenit” proizvoda na Maltu, koja strogo provjerava da li proizvodi ispunjavaju evropske standarde.

Pod brendom “Sandenit”, kompanija “Nimont” doo proizvodi mašinski malter za unutrašnje malterisanje, ljepila za unutrašnje i spoljašnje postavljanje keramike, ljepila za lijepljenje i gletovanje stiropor ploča, kao i eštrih, odnosno gotovu cementnu košuljicu sa vlaknima.

Proizvodi se već po veoma povoljnim cijenama uspješno prodaju u Ulcinju, dok se u Baru “Sandenit” proizvodi mogu naći u novootvorenom stovarištu “Cerovo”.

Željeznica opet na putu cvjetanja

Izvoz od 120.000 automobila su danas na sastanku u Beogradu najavili generalni direktor Železnica Srbije Dragoljub Simonović i delegacija crnogorskih željeznica, sastavljena od čelnih ljudi tri željeznička preduzeća, Luke Bar i Kontejnerskih terminala iz Crne Gore. Željeznički prevoz putničkih automobila iz Kragujevca za Bar se uspješno realizuje, rečeno je, i od sredine avgusta do kraja prošle godine prevezeno ih je skoro 15.000.

Početkom ove godine najavljen je i prevoz 600.000 tona nikla iz Luke Bar, oko 50.000 tona pijeska iz Srbije za Crnu Goru, 50 kontejnerskih vozova iz Beograda za Luku Bar i oko 100.000 tona boksita iz Crne Gore za Mađarsku. Takođe, biće povećan i prevoz glinice iz Zvornika za Podgoricu, a nastaviće se i željeznički transport žitarica, otpadnog gvožđa i petrol koksa barskom prugom.

Na pruzi Beograd - Bar očekuje se povećanje teretnog željezničkog saobraćaja u narednom periodu, pa nove transporte srpske i crnogorske željeznice moraju spremno dočekati, kažu u Železnicama Srbije.

U putničkom saobraćaju manji je i broj vozova i broj putnika na barskoj pruzi, ali zajednički je interes da se podignu kvalitet i brzina putovanja između Beograda i Bara, kako bi se oni ponovo vratili na željeznicu.

“Zahvaljujući ruskom kreditu mi ćemo tokom 2014. i 2015. godine remontovati i modernizovati prugu Beograd - Bar kroz Srbiju i značajno skratiti vrijeme putovanja vozova na međunarodnom Koridoru 11, a na taj način vratiti robu i posebno putnike na ovaj željeznički pravac i biti konkurentniji od drumskog prevoza na transportnom tržištu”, najavio je Simonović.

On je naglasio da se sva otvorena pitanja moraju rješavati odmah ili u precizno definisanim rokovima, kako se ne bi došlo u situaciju da željeznice imaju šta da prevoze, ali to ne mogu da učine zbog nedostatka vagona ili stanja infrastrukture.

Zna li se zasto MONSTAT jos nije objavio podatke o prosecnoj plati za januar? Najavili su na svom sajtu da ce to da objave 26.februara , ali nisu objavili i na kraju nema ni objasnjenja zasto nisu.

Vjerovatno ce objaviti ovih dana. Danas su izasli podaci o potrosackoj korpi koja sada iznosi 800 eura :nuts:

@gygy11

Evo izaslo je danas

Prosječna zarada u januaru iznosila 490 eura (http://www.cdm.me/ekonomija/prosjecna-zarada-u-januaru-iznosila-490-eura)

@gygy11

Evo izaslo je danas

Prosječna zarada u januaru iznosila 490 eura (http://www.cdm.me/ekonomija/prosjecna-zarada-u-januaru-iznosila-490-eura)

Pa ako je proslog januara prosecna plata bila 505 evra i uz postojecu inflaciju u prethodnoj godini od preko 4%, znaci da je realan pad zarada u odnosu na januar 2012. preko 7% , ali u ovom saopstenju MONSTATa nema te "kalkulacije".
Statistika nasa dika , pravi bikini.:lol:

Hvala bratskom narodu Kine koji nam svako malo salje donacije :D

Kinezi doniraju carinske skenere od 5 miliona eura (http://www.cdm.me/drustvo/crna-gora/kinezi-doniraju-carinske-skenere-od-5-miliona-eura)

Lepo od njih mada bio bi visestruko srecniji da istu sumu investiraju u kakvu-takvu proizvodnju.

Lepo od njih mada bio bi visestruko srecniji da istu sumu investiraju u kakvu-takvu proizvodnju.
Kako kad je Vlada Crne Gore "alergicna" na bilo kakvu proizvodju u CG.Kad im se spomene kakva fabrika(proizvodja) muka ih hvata.

Evo i Indusa

Indijski konzorcijum IL&FS Transportation Networks Limited zainteresovan je za saradnju sa crnogorskom Vladom u projektu izgradnje autoputa Bar-Boljari.

Na sastanku predstavnika ITNL i ministra saobraćaja i pomorstva Ivana Brajovića, dogovoreno je da partneru iz Indije bude proslijeđeno idejno rješenje autoputa Bar-Boljari i omogućen obilazak rute, kako bi stekli uvid u stanje na terenu i geografski položaj trase.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva je saopšteno da su indijski partneri ponudili zaključivanje memoranduma o razumijevanju, koji tek treba da se razmotri, kako bi se analizirala mogućnost buduće saradnje.

Brajović je predstavnicima ITNL pojasnio značaj gradnje autoputa i težinu tog projekta s aspekta crnogorske ekonomije. On je podsjetio da se do sada razgovaralo sa velikim brojem eminentnih i renomiranih kompanija, kojima je predođeno da su prioriteti prilikom odabira partnera održivost finansijske ponude u okviru crnogorskog budžeta, brzina početka i realizacije projekta i reference partnera, kojima pokazuju da su kvalitetno realizovali slične projekte.

Osim autoputa, saradnja sa indijskim partnerima, kako je zaključeno na sastanku, moguća je i u projektima izgradnje brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja i Jadransko-jonskog autoputa.

Konzorcijum ITNL osnovan je 2000. godine, a osnivački udio u njemu imaju Centralna banka Indije i Ministarstvo za podršku i razvoj čeličnoj i željeznoj industriji.

Crnogorski pršut na ruskom tržištu

Podgorica - Šest crnogorskih proizvođača mesa i mesnih prerađevina dobili su konačnu saglasnost inspekcijskih organa da proizvode mogu izvoziti na tržište Ruske federacije.

Kako je saopšteno Pobjedi iz ambasade Crne Gore u Moskvi, mogućnost izvoza proizvoda na veliko tržište dobile su kompanije Goranović iz Nikšića, Mesopromet iz Bijelog Polja, Gradina kompani iz Rožaja, Interptodukt i Nani prom sa Cetinja, kao i Pantomarket iz Herceg Novog.

"Ovo je zvanična odluka Federalne službe za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu Ruske federacije koja je donijeta nakon ranije preliminarne saglasnosti iz 2012, a koja je podrazumijevala niz koraka u ispunjavanju neophodnih uslova", pojasnio je ambasadaor Crne Gore u Rusiji Zoran Jocović.

Procedura za dobijanje dozvole za izvoz pokrenuta je prije tri godine, a dobijanju saglasnosti prethodilo je dodatno usaglašavanje standarda.

Izvor: http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2013&mm=03&dd=20&nav_id=697026

xTjSQNRP5y4#!

Spoljnotrgovinska razmena Crne Gore u 2012. manja za 4% nego 2011. godine

Ukupna spoljnotrgovinska razmena u Crnoj Gori u prošloj godini je iznosila 2,19 mlrd EUR, što je 4% manje u odnosu na 2011. godinu, pokazuju konačni podaci Monstata.

Izvezeno je robe u vrednosti od 366,9 mil EUR, ili za 19,3% manje, a uvezeno za 1,82 mlrd EUR, odnosno 0,1%manje. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 20,1%i manja je nego lane, kada je bila 24,9%.

U strukturi izvoza, najviše su zastupljeni proizvodi, u iznosu od 154 mil EUR, koji čine obojeni metali u iznosu od 128,6 mil EUR i gvožđe i čelik 16,3 miliona.

U strukturi uvoza, preovlađivali su hrana i žive životinje u iznosu od 356,6 mil EUR, koju čine meso i prerade od mesa 84,3 mil EUR i žitarice i preparati žitarica 57,1 mil EUR.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri pojedinačno, bili su Hrvatska sa 83,5 mil EUR, Srbija sa 83,4 miliona i Slovenija sa 28,9 mil EUR, a u uvozu, glavni partneri bili su Srbija sa 532,9 mil EUR, Grčka sa 159,2 miliona i Kina sa 130,6 mil EUR.

http://www.ekapija.com/website/sr/page/710620/Spoljnotrgovinska-razmena-Crne-Gore-u-2012-manja-za-4-nego-2011-godine

CG povećava PDV sa 17 na 19 odsto

Podgorica -- Potpredsednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku Vujica Lazović najavio je povećanje poreza na dodatnu vrednost (PDV) sa sadašnjih 17 na 19 odsto.

Lazović je kazao da bi povećanje PDV-a trebalo da se realizuje do početka leta, dodajući da Vlada Crne Gore planira da na taj način prikupi dodatnih 40 miliona evra.

Lazović je rekao da je njegovo lično mišljenje da Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) nema budućnost i da veštačko održavanje proizvodnje u KAP-u samo može doneti veće štete.

Svi nekako u uvijenoj formi saopštavaju da treba održati kontinuitet proizvodnje, ali je ekonomska realnost neumitna i ja mislim da treba zamrznuti ćelije u KAP-u i napraviti socijalni program koji ćemo finansirati od prodaje viška elektične energije, kazao je on podgoričkim medijima.

Ulazimo u jednu agoniju koja svakog dana može doneti samo veće štete, naveo je Lazović.

http://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2013&mm=04&dd=18&nav_id=706394

Ocekivano.

Ocekivano.

I ja mislim da je ocekivano, cak mislim da ce korekcija morati da se izvede jos jednom u narednih 18 meseci , verovatno na 21% , jer je deficit sve veci i veci , a proizvodnja pada, raste broj nezaposlenih , zaduzenost raste , a nema jasne strategije za smanjenje zaduzenosti u narednih 5 godina. Izvoz pada , uvoz raste , pa samim tim raste spoljnotrgovinski deficit , sto su sve losi znaci. Generalno u CG ekonomiji nema dobrog signala vec skoro 2 godine.:bash:

Najbezbolnije za vlast je odmah posle izbora :)

Gledao sam na TV podpresjednika vlade Lazovića; izjave su mu bile tragi-komične. :ohno:
Novinar ga je makar 5-6 puta uhvatio u laži!!

Ponedjeljak, 06.05.2013. | Izvor: RTCG

Iz Ministarstva ekonomije su agenciji Mina kazali da je zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova predat.
„Prema našim informacijama uskoro se očekuje izdavanje urbanističko-tehničkih uslova“, rekli su iz Ministarstva ekonomije.

Ugovor o zakupu zemljišta u državnoj svojini i izgradnji vjetroelektrana za lokalitet Krnovo potpisan je prije skoro tri godine sa konzorcijumom kojeg čine japanska kompanija Micubiši hevi indastris, i Ivikom konsalting iz Beča. Sa ciljem da gradi vjetroelektranu Krnovo od 72 megavata (MW) osnovana je kompanija Krnovo Grin Enerdži.

I za izgradnju vjetroelektreana na Možuri se očekuje predavanje zahtjeva za urbanističko-tehničke uslove, čije će izdavanje diktirati dinamiku implementacije projekta.

Iz Ministarstva su podsjetili da je na lokalitetu Možura došlo do određenog odlaganja na osnovu unutrašnje reorganizacije investitora.

Za gradnju vjetroelektrana na Možuri, u opštinama Ulcinj i Bar, zadužen je španski konzorcijum Fersa enerhias Renovables, sa kojima je ugovor zaključen u julu 2010. godine. Ugovorom je predviđena gradnja vjetroelektrane instalisane snage do 46 MW. Period zakupa je 20 godina, sa mogućnošću produženja za maksimalno deset godina.

Za izgradnju vjetroelektrana, kako su objasnili iz Ministarstva, potrebno je vrijeme.

„Za projekte izgradnje vjetroelektrana potrebno je određeno vrijeme, od perioda davanja u zakup zemljišta, preko obimnih istražnih radova, do izgradnje i priključenja na elektroenergetski sistem“, objasnili su iz tog Vladinog resora.

http://www.rtcg.me/upload/boxImageData/2013/05/6/15137/Vjetroelek.jpg

link (http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/11443/uskoro-pripremni-radovi-za-vjetroelektrane.html)

u1u6mLZzK1o

Plantaže su primjer kako treba da cvjeta ostatak privrede u Crnoj Gori!!
Tačno sam ponosan na to što imamo najveći vinograd u evropi. :cheers:

Ili najveći u jednoj cjelini.

Luka Bar danas - ukrcavanje vozila na brod za Baltimor:

20Xg53OFJis

Iz Ministarstva finansija i privrede Srbije saopšteno je da će Fijat na mjesečnom nivou izvoziti 3.000 automobila u SAD, upravo preko crnogorske luke.

http://www.vijesti.me/data/slika/28/277234.jpg

http://www.vijesti.me/data/slika/28/277235.jpg

http://www.vijesti.me/data/slika/28/277236.jpg

izvor (http://www.vijesti.me/vijesti/fiatovi-automobili-preko-luke-bar-otplovili-sad-clanak-127831)

Koliko kasnimo sa ovim. Da su ovo usvojili prije 6-7 godina siguran sam da bi danas bila drugacija situacija.


Vlada: Objekti od državnog interesa oslobađaju se plaćanja komunalija (http://www.pobjeda.me/2013/05/16/vlada-objekti-od-drzavnog-interesa-oslobadaju-se-placanja-komunalija/)

PODGORICA – Izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je Vlada usvojila u četvrtak, predviđeno je da se plaćanja komunalija oslobađaju objekti od državnog interesa, investitori se oslobađaju svih troškova administrativnih taksi u 15 procedura za gradnju objekata. Prepolovljeni su i rokovi za izdavanje građevinskih dozvola – kazao je nakon sjednice Vlade ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

Zakonskim rješenjem je precizirano šta su to objekti od državnog interesa.

Gvozdenović je kazao da su to auto-put, energetski i tuistički objekti – hoteli sa četiri i više zvjezdica, turistička naselja, etno sela, proizvodni kapaciteti sa više od 50 zaposlenih, škole, bolnice, sportski i objekti kulture…

Skraćeni su i rokovi za izdavanje građevinskih dozvola i urbanističko tehničkih uslova. Građevinske dozvole ubuduće će se izdavati u roku od 30, umjesto važećih 60 dana a urbanističko tehničkih uslovi za 30 umjesto dosadašnjih 45 dana – objasnio je ministar i ocijenio da će ove izmjene ubrzati ekonomske aktivnosti.

^^
A jesu li ukinute i komunalije iz stavke "a koliko sam ja tu dobar" ?
Juce sam bio u nekom drustvu i jedan covjek, kojeg prvi put srijecem, je ispricao sljedecu stvar.Tako da ako su mene lagali i ja lazem vas.
On je vlasnik gradjevinske firme sa kojim je drzava sklopila ugovor vrijedan oko 1,7 miliona EUR za rekonstrukciju podgorickih domova zdravlja.Neposredno nakon sklapanja ovog ugovora izabran je novi direktor PG doma zdravlja Dr Nebojsa Kavaric.Ubrzo nakon toga u kancelariju vlasnika ove gradjevinske firme dolazi novi direktor DZ PG, kojeg tada ovaj gradjevinac po prvi put vidi i za njega cuje.Tada mu Dr bez ikakvog uvoda mucajuci(DR ima govornu manu) trazi svojih 10 % ili nema nista od posla.U pocetku nije htio da mu da pare(jer je posao vec sklopljen) ali kada je vidio da od posla vjerovatno nece biti nista daje mu 170.000 EUR, i rekonstrukcija DZ krece.

STRATEGIJA: Izgradnjom podmorskog kabla do Italije BDP Crne Gore za pet godina porašće 13 odsto (http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/101332-strategija-izgradnjom-podmorskog-kabla-do-italije-bdp-crne-gore-za-pet-godina-porae13-odsto.html)
17. maj 2013.

Izgradnjom podmorskog kabla do Itallije, BDP Crne Gore u toku petogodišnjeg perioda porašće za 13 odsto, odnosno 390 miliona eura, navodi se Nacrtu strategije razvoja energetike do 2030.godine, koju je juče usvojila Vlada. Prihodi od prenosa na osnovu povećanja kapaciteta i efikasnije primjene metoda za upravljanje zagušenjima iznosiće od 5 do 11 miliona eura godišnje.

U odjelu “Analiza efekata izgradnje pomorske HVDC interkonekcije između Italije i Crne Gore” se potencira Scenario 3 koji pretpostavlja izgradnju podmorskog kabla HVDC kapaciteta 1.000 MW između Crne Gore i Italije.

Nosioci posla su CGES i kompanija Terna, italijanski operator prenosnog sistema.

-Izgradnja kabla i pratećih objekata trajaće 5 godina a investicije u Crnoj Gori zajedno sa dokapitalizacijom CGES iznose 334 miliona eura, od čega investicije CGES iznose 100 miliona eura. Cilj ove analize je da se kvantifikuju efekti promjena do kojih će doći realizacijom projekta izgradnje podmorske HVDC interkonekcije te da se dobijeni rezultati uporede sa procjenama o rastu BDP-a u slučaju da je HVDC izgrađen sa nekom drugom državom umjesto sa Crnom Gorom.

-U cilju procjene direktnih efekata, kreiran je makroekonomski model i procijenjen multiplikator investicija od 1,17, što praktično znači da investicija od 334 miliona eura povlači za sobom povećanje BDP za 390 miliona eura ili prosječno 78 miliona eura godišnje. Na osnovu svog makroekonomskog modela utvrđen je i koeficijent elastičnosti budžetskih prihoda u odnosu na BDP u nivou od 0,28. Kako je prema prethodnom utvrđeno povećanje BDP-a u periodu od 5 godina za 13 odsti, to implicira i povećanje budžetskih prihoda u istom periodu za 3,54 odsto ili oko 41 miliona, piše u Nacrtu strategije koju je Vlada usvojila juče.

Prema Nacrtu, prihodi od prenosa na osnovu povećanja kapaciteta i efikasnije primjene metoda za upravljanje zagušenjima iznosiće pet do 11 miliona eura godišnje. Uz to, izgradnjom kabla i dalekovoda Tivat-Pljevlja dovešće do smanjenja tehničkih gubitaka u prenosnoj mreži u procijenjenoj vrijednosti od 1,5 miliona eura godišnje.

Pored toga smanjenje ukupne neisporučene energije, odnosno povećanje sposobnosti sistema da isporuči električnu energiju za kojom postoji potražnja, donijeće oko 825 000 eura godišnje. U Nacrtu se potencira i ostala smanjenja troškova u sistemu.

- Smanjenje operativnih troškova prenosa po osnovu povećanja količine prenesene električne energije i smanjenja učešća domaćih potrošača u pokrivanju ovih troškova: 2 do 3 miliona eura. Dok će prihod budžeta po osnovu naplate poreza na novostvorene objekte i infrastrukturu iznositi 1,15 miliona eura. U slučaju nerealizacije projekta ili realizacije u nekoj od susjednih zemalja, izgubljeni dohodak bi iznosio najmanje 10–15 miliona eura godišnje, piše u Nacrtu. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 780 miliona eura, a radove kroz crnogorski dio teritorije finansiraće EBRD i KFW banka.

Port of Bar: Large Potential for Further Development


Posted on May 17th, 2013 team of editors of World Maritime News has paid a visit today to one of the major ports of the Adriatic coast, the Port of Bar in Montenegro.

Luka Bar AD rated this year’s business operation as less successful than that recorded last year. The management believes that this will be significantly improved by development of transport infrastructure with the inland part of the region.

Namely, the Port is linked by railways to Serbia, and from Serbia to the countries of the Eastern Europe, making it one of the relevant port structures of the South East Europe.

http://www.dredgingtoday.com/wp-content/uploads/2013/05/Port-of-Bar.jpg

Considering its strategic position as a bridge between the Eastern Europe and the Mediterranean Sea, the Port of Bar will be involved in the analysis of the competitiveness of multi-modal transport as viable alternative to road traffic in a route characterized by the crossing of the EU and non EU countries.

The Port takes part in numerous international projects, such as Ecoport 8 and Ten Ecoport and it boasts of excellent cooperation with the Port of Rijeka in terms of training of personnel.

When speaking about investments, Stanisic Rade, Development Division Engineer of the Port commented: ”An investment of € 4 million in port capacity development included the purchase of Liebherr cranes for loading bulk cargo as well as Caterpillar loaders and a Stihl forklift.”

With respect to future plans, the possibility of receiving Panamax ships to the bulk terminal would open new doors of opportunity for the Port. The structure of the bulk terminal is such that, in case of need, it enables further deepening and dredging so as to reach the necessary depth of 17 meters, the current depth being 14 m.

All of these facts indicate that the Port of Bar has a great potential for further development and new business partnerships.

Over the past five years, the port management was divided into two operators, Luka Bar AD and AD Container Terminal.

http://www.dredgingtoday.com/wp-content/uploads/2013/05/Port-of-Bar..jpg

The state owns 54% of the Port of Bar AD’s corporate shares, while this percentage is somewhat higher when it comes to AD Container terminal, equaling to 62%.

The Port of Bar disposes of a container terminal, timber terminal, grain terminal, bulk cargo terminal, liquid cargo terminal, Ro-Ro and passenger terminal, along with a general cargo terminal. In addition, a feasibility study on the Port’s capability to receive cruisers is under way.

The most important strategic partner of the Port is Grimaldi, a transporter of Fiat vehicles manufactured in Kragujevac, Serbia, intended for the Mediterranean countries and the U.S. market.


http://www.dredgingtoday.com/2013/05/17/port-of-bar-large-potential-for-further-development-montenegro/

KVGlaW3OqLk

[QUOTE=filip__pg;103349521]STRATEGIJA: Izgradnjom podmorskog kabla do Italije BDP Crne Gore za pet godina porašće 13 odsto (http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/101332-strategija-izgradnjom-podmorskog-kabla-do-italije-bdp-crne-gore-za-pet-godina-porae13-odsto.html)
17. maj 2013.

"Strategijom podmosrskog kabla" - struja će poskupiti!!!