Vrachar
November 1st, 2006, 09:15 PM
Beograd-Regensburg-Dresden-Berlin-Stockholm-Kopenhagen-Hanover-Beograd
Termin: 17.09.-05.10.2006.
Ukupna dužina puta: 5500 km
Dragi moji forumski prijatelji,
Želeo bih da vam u slici i reči predstavim put sa koga sam se upravo vratio. Pošto nam kumovi žive u Stokholmu i više puta su nas zvali u posetu, supruga i ja smo pre par meseci odlučili da u septembru odemo do njih. Tokom planiranja puta odabrali smo varijantu da na put krenemo svojim kolima i usput posetimo različite evropske gradove. U planiranju ovog krupnog poduhvata, svojim savetima i idejama mi je puno pomogao naš Stevan Gartenzwerg, i ovim putem bih mu se puno zahvalio.
Pošto smo pribavili sva potrebna dokumenta (vize, međunarodne vozačke dozvole, zeleni karton, ...) i spakovali se, seli smo u kola i zaputili se put "belog sveta".
Pokušaću u više threadova da vam pokažem slike koje sam tokom putovanja slikao i prenesem svoje utiske sa puta.
Part 2: Berlin:
Pošto smo poslepodne proveli u Dresdenu, teškog srca smo napustili ovaj predivan grad i nastavili dalje autoputem ka Berlinu. Do Berlina ima oko 200 km i taj put smo brzo prešli. Žurili smo da stignemo u Berlin do 18h do kada nam je važila rezervacija u hotelu. Inače, slobodne hotele (Regensburg&Berlin) smo pronašli preko Interneta i tim putem izvršili i rezervacije. Po dolasku u njih soba nas je uredno čekala a plaćanje se vršilo tek po napuštanju hotela.
Hotel u Berlinu smo birali po lokaciji tako da nam se nađe na putu ka Stokholmu, da se ne bismo previše zavlačili po nepoznatom gradu. Idealna lokacija po ovom kriterijumu je bio Lichtenberg, naselje u širem centru Istočnog Berlina. Po Berlinu smo se relativno lako snašli jer je sve odlično obeleženo (kao i u celoj Nemačkoj uopšte) a i zahvaljujući Google Earthu, jer sam dobro prostudirao trasu i zapamtio zgrade kod kojih je trebalo skrenuti.
Hotel je stara fabrička hala koja se nalazila usred grada (baš kao npr. IKL u Beogradu) a sada je adaptirana u hotel. Adaptacija je odrađena izvrsno, na način na koji to samo Nemci mogu. Hotel ima svoj parking sa rampom, tu smo parkirali kola a grad smo istraživali vozeći se metroom.
Hotel spolja:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/00.jpg
Hotel iznutra:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/00a.jpg
Gradski prevoz u Berlinu je veoma razgranat i funkcioniše besprekorno. Za čas je moguće prebaciti se sa jednog kraja grada na drugi. Uzeli smo kartu "Berlin CityTourCard 48" koja važi 48h na svim linijama i u svim vidovima prevoza (u-bahn, s-bahn, tramvaj, autobus, DB vozovi na gradskoj teritoriji) u zonama A i B, koje obuhvataju šire gradsko jezgro. Na svega 200m od hotela nalazi se U i S-bahn stanica Lichtenberg sa koje se za 10min stiže do Alexanderplatza, centra Istočnog Berlina, mesta na kome se mnoge linije ukrštaju. U-bahn stanica Lichtenberg:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/00b.jpg
Alexanderplatz, centar nekadašnjeg Istočnog Berlina. Rekonstrukcije su prisutne na svakom koraku, a bageri i mešalice za beton ovde su uobičajena pojava. Na slici se vidi veliki putnički terminal gde se ukrštaju U-bahn, S-bahn i tramvajske linije. Odavde je moguće dosegnuti bilo koji deo Berlina.
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/01.jpg
Berliner Fernsehturm, TV toranj bivše istočnonemačke televizije, svojom visinom dominira prestonicom. Visok je 368m i napravljen je da dominira i berlinskim etrom:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/02.jpg
Na vrhu se nalazi restoran, a ove pegice je dobio ovog leta zbog fudbalskog prvenstva:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/03.jpg
Prizemlje tornja - sportski centar, radnje, kladionice, ....
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/04.jpg
Još jedna zaostavština iz bliske prošlosti na Alexanderplatzu - Weltzeituhr (Svetski časovnik) koji istovremeno pokazuje vreme u svim časovnim zonama na svetu. Ovde vidimo našu zonu (13.10h):
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/05.jpg
Pogled na drugi deo Alexanderplatza:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/06.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/07.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/08.jpg
Tek sam sa prilične udaljenosti uspeo ceo toranj da spakujem u kadar:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/09.jpg
Nama bivšim Titovim pionirima dobro znane čike. Za one mlađe od 25 godina, ove čike su Karl Marks i Fridrih Engels, ideolozi sistema samoupravljanja radnika i seljaka i sveopšte jednakosti u društvu:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/10.jpg
Pogled na reku Špreju i turističke brodiće. Sa desne strane se vidi "Palast der Republik", sledeća tema:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/11.jpg
Dakle, "Palast der Republik" odnosno Palata republike - bivši parlament bivše Istočne Nemačke, predmet je žestokih polemika na nemačkoj političkoj sceni. Izgrađena je 1976. na mestu nekadašnjeg dvorca pruskih kraljeva, koji je teško oštećen tokom bombardovanja Berlina 1945. godine a potpuno je srušen 1950. od strane komunističkih vlasti jer je viđen kao simbol pruskog imperijalizma. Ostavljen je samo jedan balkon koji je inkorporiran u Palatu republike. Nova zgrada parlamenta DDR je izgrađena od ogromne količine azbesta što je trebalo da je učini neuništivom. Posle pada komunizma, DDR-a i ujedinjenja Nemačke, Palata republike je služila kao mesto za kulturne događaje, uglavnom kao slikarska galerija. Godine 2003. iz zgrade je izvađen sav azbest. Teške političke polemike izazvala je ideja da se sruši ova zgrada i na njenom mestu ponovo izgradi pruski kraljevski dvorac. Na sreću ili na žalost (vreme će pokazati) pobedila je ova opcija i u februaru je počelo demoliranje Palate:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/17.jpg
Rušenje traje veoma sporo jer se Palata nalazi na rečnom ostrvu, a sav materijal se odvozi brodovima. Predviđeno je da rušenje traje 15 meseci i koštaće oko 12 miliona evra. Koliko će koštati izgradnja velelepnog kraljevskog dvorca, ne smem ni da zamislim.Dokle se stiglo sa rušenjem Palate možete videti ovde (http://www.dhm.de/zcam/):
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/18.jpg
Preko puta Palate se nalazi Berlinska katedrala, izgrađena 1905. godine:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/13.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/12.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/19.jpg
Još jedan osvrt na Istočni Berlin i njegov centar:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/20.jpg
Altes Museum (Stari muzej) predstavlja deo "Ostrva muzeja" - kompleksa više muzeja na rečnoj adi:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/14.jpg
Početak čuvene berlinske ulice "Unter den Linden" koja vodi ka Brandenburškoj kapiji. U ovoj ulici se nalaze mnoge poznate gradske građevine:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/15.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/16.jpg
Arsenal muzej, najstarija zgrada u Unter den Lindenu:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/21.jpg
"Neue Wache" - zgrada kraljevske garde, danas muzej žrtvama WW2:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/22.jpg
Humbolt Univerzitet, osnovan 1810 godine:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/23.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/24.jpg
Katedrala Sv. Hedviga:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/01.jpg
Statua Frederika Velikog, pruskog kralja iz 18. veka.
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/02.jpg
I napokon Brandenburška kapija, simbol Berlina, izgrađena je 1791. godine. Tokom hladnog rata bila je granica između Istočnog i Zapadnog Berlina, tačnije nalazila se na ničijoj zemlji. Do ovog mesta odakle slikam, mogli su da priđu građani Istočnog Berlina a o prolasku kroz kapiju mogli su samo da sanjaju. Građani Zapadnog Berlina (npr. naš Sale81) gledali su kapiju iza zida, pošto je zid bio iza kapije a još iza je počinjao Zapadni Berlin.
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/03.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/04.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/05.jpg
Kvadriga koja nosi Nike (lat. Viktorija), boginju pobede:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/06.jpg
I evo nas sada sa zapadne strane, u nekadašnjem Zapadnom Berlinu. Mesto gde se nalazio Berlinski zid, vidno je obeleženo linijom načinjenom od kaldrme:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/07.jpg
Ova linija precizno pokazuje putanju kuda je prolazio zid, odnosno nekadašnju graničnu liniju:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/08.jpg
Na pojedinim mestima su postavljene i memo-ploče:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/12.jpg
Pogled na Nike (Viktoriju) sa zapadne strane:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/09.jpg
U blizini Brandenburške kapije nalazi se i Rajhstag koji je stajao sa zapadne strane odmah do zida. Na ovoj slici stojim na putanji zida okrenut leđima Rajhstagu a u pravcu B. kapije:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/10.jpg
Isto mesto slikanja ali sa druge strane, Rajhstag je sa leve strane. Napred se vidi reka Špreja i novosagrađena zgrada gradske Biblioteke:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/11.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/13.jpg
Pogled na Istok:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/14.jpg
Na ovom mestu je pre deceniju i po bila poljana i zid pored reke. Ova strana je pripadala Zapadu a suprotna Istoku. Most koji spaja dva dela zgrade simbolizuje ujedinjenje:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/15.jpg
Rajhstag, parlament savezne republike Nemačke slikan sa obale reke Špreje:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/16.jpg
Tog dana je bilo zasedanje parlamenta i sve je vrvelo od ljudi oko Parlamenta. Turisti su tu da prave dodatnu gužvu:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/17.jpg
Vraćamo se do B. kapije i nastavljamo da pratimo putanju zida. Ovaj put idemo u suprotnom pravcu od Rajhstaga, ka čuvenom Potsdamer platzu:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/18.jpg
Potsdamer platz, pre rata veoma važna i frekventna raskrsnica (poput Slavije u Bgdu). Za vreme hladnog rata, zid je prolazio tačno po sredini trga što je od njega napravilo najveću zabit u Berlinu. Sve okolne zgrade su srušene da bi se izgradio široki pojas oko zida. Posle pada komunizma i uklanjanja zida, Potsdamer platz je postao najveće gradilište u Berlinu. Ovo je danas skyscraper centar Berlina, mesto gde se nalaze kule velikih svetskih kompanija kao što su npr. Daimler-Chrysler i Sony. Na trgu su za uspomenu ostavljeni delovi zida na istom mestu gde se zid nalazio:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/20.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/19.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/21.jpg
Potsdamer platz je danas veoma fancy mesto, puno mladih ljudi ovde provodi vreme u radu ili provodu. Različite restorane, šoping centre, bioskope i muzeje nudi ovo mesto a tu se nalaze i Filmska akademija i filmski muzej, kao i 3D bioskop.
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/22.jpg
Ispod Potsdamer platza se nalaze tri velike podzemne stanice - U-bahn, S-bahn i podzemna železnička stanica "Potsdamer platz" koja ima konekciju sa Hauptbahnhof-om, novom glavnom žel. stanicom Berlina:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/23.jpg
Evo kako podzemna železnička stanica "Potsdamer platz" izgleda iznutra:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/23a.jpg
Under the skyscrapers:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/24.jpg
Nastavljamo dalje putem Berlinskog zida, zaleđe Potsdamer platza:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/25.jpg
Jedna od novosagrađenih zgrada u zaleđu Potsdamer platza:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/01.jpg
... idemo dalje ...
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/02.jpg
... i dolazimo do jednog zapanjujućeg mesta. "Topografija terora" - mesto gde su pronađene tajne ćelije u kojima je Gestapo mučio svoje zatvorenike:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/03.jpg
Jedna od iskopanih ćelija. Slike okolo, dokumentuju dešavanja u to strašno vreme:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/04.jpg
Tajne ćelije Gestapoa su otkrivene ispod samog Berlinskog zida, ima li veće ironije?
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/05.jpg
Idemo dalje od ovog jezivog mesta. Ovde se vidi balon sa kojim se možete vinuti u visine i razgledati grad iz ptičje perspektive (19 EUR je pola sata). Balon je statičan, samo se popne gore i zatim spusti, nema vožnje unaokolo:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/06.jpg
Dolazimo do čuvenog Checkpointa "Charlie", simbola hladnog rata, mesta gde su saveznici kontrolisali ulaz u Zapadni Berlin. Na panou se vidi slika američkog vojnika jer je on bio prvo lice koje biste sreli prelazeći na Zapad, dok se sa druge strane panoa nalazi slika sovjetskog vojnika čije biste lice prvo ugledali prelazeći na Istok. Na ovom mestu je danas muzej posvećen zidu:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/09.jpg
Pogled na drugu stranu, gde je nekad stajao sovjetski kontrolni punkt a kasnije (1980+) i čitav granični prelaz Istočne Nemačke. Kako je ovo isto mesto izgledalo pre 20-tak godina možete videti ovde (http://www.pohl-projekt.de/G_M_F/G_MF046b.jpg). Razlog zašto sa zapadne strane nije bilo graničnog prelaza je taj što Zapadna Nemačka nikada nije htela da prizna podelu Nemačke na dve zasebne države (u svom Ustavu je ostavila član koji dozvoljava ujedinjenje sektora) pa je Istočnu Nemačku zvala "Sovjetskim sektorom" a međusobnu granicu "granicom sektora." Istočna Nemačka je sa druge strane granicu smatrala međudržavnom i tako se i ponašala. Danas na ovom mestu nema ni traga od nekadašnjeg graničnog prelaza DDR-a:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/10.jpg
Replika nekadašnje čuvene table:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/11.jpg
Takođe replika nekadašnje kućice na kontrolnom punktu:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/12.jpg
Ovu sliku sam uslikao sa panoa pored Checkpoint-a Charlie:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/07.jpg
... i zatim pokušao sa istog mesta da uslikam današnji prizor:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/08.jpg
Malo dalje, par blokova, nalazio se još jedan poznati granični prelaz "Heinrich-Heine-Strasse". Pogled je ka Istočnom Berlinu, a pre 20-tak godina ovo mesto je izgledalo ovako (http://www.pohl-projekt.de/g_m_hh/g_m_hh/hh-strasse_b.jpg). Danas opet ni traga od prelaza, osim linije koja pokazuje putanju zida:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/14.jpg
Na drugom kraju grada nalazi se Bernauer strasse, jedina ulica gde je ostala očuvana kompletna struktura zida (50m zida):
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/15.jpg
Preko puta zida se nalazi nalazi muzej sa osmatračnicom, odakle se može videti njegova struktura:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/16.jpg
Dakle, berlinski zid je bio zid samo u terminološkom smislu. Zapravo se radilo o kompleksnoj strukturi od više elemenata. Gledano sa dna slike prema vrhu (odnosno od Zapada ka Istoku), prvo se nalazio spoljašnji zid koji je išao tačno po graničnoj liniji. On je visok oko 4m i stanovnici Zapadnog Berlina su mogli da priđu skroz do njega, pa je zid često bio išaran grafitima. Posle toga ide travnati pojas koji je bio miniran a na njegovom obodu (do staze) su bili postavljeni antitenkovski ježevi. Stazom su se kretali istočnonemački vojnici i nadgledali situaciju. Staza je noću bila osvetljena. Iza staze se nalazi tzv. unutrašnji zid koji je služio da fizički odvoji Istočni berlin od spoljašnjeg zida. Ovakvu strukturu nije bilo moguće probiti ni na koji način. Stanovnici Istočnog Berlina nisu imali prilaz ni unutrašnjem zidu jer je iza njega bila još jedna ograda:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/17.jpg
Put i trotoari sa obe strane su pripadali Zapadnom Berlinu a kuće sa suprotne strane od mesta slikanja Istočnom. Da bi se izgradila struktura zida, ceo red kuća je srušen a pored njih je srušena i jedna crkva, preorano groblje, čak je i cela železnička stanica (Norderbahnhof) srušena jer se našla na putu zidu. Na ovoj slici se vidi groblje koje je nekada bilo skroz do ulice:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/18.jpg
Sa druge strane je mesto gde je bila crkva a kako je izgledalo njeno rušenje, možete videti ovde (http://www.kirche-versoehnung.de/bilder/sprengfa.jpg). Posle rušenja berlinskog zida ostao je ogroman prazan prostor što se ovde odlično vidi:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/19.jpg
Pogled na Istočni Berlin preko zida, kao nekada:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/20.jpg
Centar Zapadnog Berlina. Kada čovek uporedi centar zapadnog i centar istočnog dela Berlina (vidi gore sliku 06.jpg) ima utisak kao da se radi o dva različita grada koji se eventualno nalaze i na priličnoj udaljenosti.
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/21.jpg
Memorijalna crkva Cara Vilhelma (1895.), ostavljena kao uspomena na rat i bombardovanje. Kraj nje je posle rata izgrađena nova crkva:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/22.jpg
Jeziva ruševina:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/23.jpg
Posle 2 dana koje smo proveli u Berlinu spremamo se za put dalje. Poslednje veče u ovom fascinantnom gradu provodimo slikajući noćne verzije njegovih obeležja.
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/24.jpg
Weltzeituhr (Svetski časovnik) na Alexanderplatzu noću:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/25.jpg
Berlin noću je nesvakidašnji doživljaj, znamenitosti su fenomenalno osvetljene a po umetnosti kombinovanja svetlosti i boja ubedljivo prednjači Potsdamer platz. Nažalost, napuštamo ovaj grad sa mnogo toga čije će upoznavanje morati da sačeka neki drugi put.
Berlin je grad sa oko 3,5 miliona stanovnika zvanično ali se ima utisak prostranstva i širine u njemu kao u gradu od 5 i više miliona stanovnika. Za 2,5 dana koliko smo tamo proveli, videli smo tek deo njegove bogate ponude. Dosta toga je ostalo nedorečeno i sačekaće neke buduće momente da bi se iskazalo.
Iz Berlina smo krenuli oko 22h ka sledećem odredištu, a to je Stokholm - grad na hiljadu ostrva sa svojim posebnim šmekom, svojstvenim hladnoj Skandinaviji. O tome u partu 3.
Termin: 17.09.-05.10.2006.
Ukupna dužina puta: 5500 km
Dragi moji forumski prijatelji,
Želeo bih da vam u slici i reči predstavim put sa koga sam se upravo vratio. Pošto nam kumovi žive u Stokholmu i više puta su nas zvali u posetu, supruga i ja smo pre par meseci odlučili da u septembru odemo do njih. Tokom planiranja puta odabrali smo varijantu da na put krenemo svojim kolima i usput posetimo različite evropske gradove. U planiranju ovog krupnog poduhvata, svojim savetima i idejama mi je puno pomogao naš Stevan Gartenzwerg, i ovim putem bih mu se puno zahvalio.
Pošto smo pribavili sva potrebna dokumenta (vize, međunarodne vozačke dozvole, zeleni karton, ...) i spakovali se, seli smo u kola i zaputili se put "belog sveta".
Pokušaću u više threadova da vam pokažem slike koje sam tokom putovanja slikao i prenesem svoje utiske sa puta.
Part 2: Berlin:
Pošto smo poslepodne proveli u Dresdenu, teškog srca smo napustili ovaj predivan grad i nastavili dalje autoputem ka Berlinu. Do Berlina ima oko 200 km i taj put smo brzo prešli. Žurili smo da stignemo u Berlin do 18h do kada nam je važila rezervacija u hotelu. Inače, slobodne hotele (Regensburg&Berlin) smo pronašli preko Interneta i tim putem izvršili i rezervacije. Po dolasku u njih soba nas je uredno čekala a plaćanje se vršilo tek po napuštanju hotela.
Hotel u Berlinu smo birali po lokaciji tako da nam se nađe na putu ka Stokholmu, da se ne bismo previše zavlačili po nepoznatom gradu. Idealna lokacija po ovom kriterijumu je bio Lichtenberg, naselje u širem centru Istočnog Berlina. Po Berlinu smo se relativno lako snašli jer je sve odlično obeleženo (kao i u celoj Nemačkoj uopšte) a i zahvaljujući Google Earthu, jer sam dobro prostudirao trasu i zapamtio zgrade kod kojih je trebalo skrenuti.
Hotel je stara fabrička hala koja se nalazila usred grada (baš kao npr. IKL u Beogradu) a sada je adaptirana u hotel. Adaptacija je odrađena izvrsno, na način na koji to samo Nemci mogu. Hotel ima svoj parking sa rampom, tu smo parkirali kola a grad smo istraživali vozeći se metroom.
Hotel spolja:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/00.jpg
Hotel iznutra:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/00a.jpg
Gradski prevoz u Berlinu je veoma razgranat i funkcioniše besprekorno. Za čas je moguće prebaciti se sa jednog kraja grada na drugi. Uzeli smo kartu "Berlin CityTourCard 48" koja važi 48h na svim linijama i u svim vidovima prevoza (u-bahn, s-bahn, tramvaj, autobus, DB vozovi na gradskoj teritoriji) u zonama A i B, koje obuhvataju šire gradsko jezgro. Na svega 200m od hotela nalazi se U i S-bahn stanica Lichtenberg sa koje se za 10min stiže do Alexanderplatza, centra Istočnog Berlina, mesta na kome se mnoge linije ukrštaju. U-bahn stanica Lichtenberg:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/00b.jpg
Alexanderplatz, centar nekadašnjeg Istočnog Berlina. Rekonstrukcije su prisutne na svakom koraku, a bageri i mešalice za beton ovde su uobičajena pojava. Na slici se vidi veliki putnički terminal gde se ukrštaju U-bahn, S-bahn i tramvajske linije. Odavde je moguće dosegnuti bilo koji deo Berlina.
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/01.jpg
Berliner Fernsehturm, TV toranj bivše istočnonemačke televizije, svojom visinom dominira prestonicom. Visok je 368m i napravljen je da dominira i berlinskim etrom:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/02.jpg
Na vrhu se nalazi restoran, a ove pegice je dobio ovog leta zbog fudbalskog prvenstva:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/03.jpg
Prizemlje tornja - sportski centar, radnje, kladionice, ....
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/04.jpg
Još jedna zaostavština iz bliske prošlosti na Alexanderplatzu - Weltzeituhr (Svetski časovnik) koji istovremeno pokazuje vreme u svim časovnim zonama na svetu. Ovde vidimo našu zonu (13.10h):
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/05.jpg
Pogled na drugi deo Alexanderplatza:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/06.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/07.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/08.jpg
Tek sam sa prilične udaljenosti uspeo ceo toranj da spakujem u kadar:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/09.jpg
Nama bivšim Titovim pionirima dobro znane čike. Za one mlađe od 25 godina, ove čike su Karl Marks i Fridrih Engels, ideolozi sistema samoupravljanja radnika i seljaka i sveopšte jednakosti u društvu:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/10.jpg
Pogled na reku Špreju i turističke brodiće. Sa desne strane se vidi "Palast der Republik", sledeća tema:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/11.jpg
Dakle, "Palast der Republik" odnosno Palata republike - bivši parlament bivše Istočne Nemačke, predmet je žestokih polemika na nemačkoj političkoj sceni. Izgrađena je 1976. na mestu nekadašnjeg dvorca pruskih kraljeva, koji je teško oštećen tokom bombardovanja Berlina 1945. godine a potpuno je srušen 1950. od strane komunističkih vlasti jer je viđen kao simbol pruskog imperijalizma. Ostavljen je samo jedan balkon koji je inkorporiran u Palatu republike. Nova zgrada parlamenta DDR je izgrađena od ogromne količine azbesta što je trebalo da je učini neuništivom. Posle pada komunizma, DDR-a i ujedinjenja Nemačke, Palata republike je služila kao mesto za kulturne događaje, uglavnom kao slikarska galerija. Godine 2003. iz zgrade je izvađen sav azbest. Teške političke polemike izazvala je ideja da se sruši ova zgrada i na njenom mestu ponovo izgradi pruski kraljevski dvorac. Na sreću ili na žalost (vreme će pokazati) pobedila je ova opcija i u februaru je počelo demoliranje Palate:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/17.jpg
Rušenje traje veoma sporo jer se Palata nalazi na rečnom ostrvu, a sav materijal se odvozi brodovima. Predviđeno je da rušenje traje 15 meseci i koštaće oko 12 miliona evra. Koliko će koštati izgradnja velelepnog kraljevskog dvorca, ne smem ni da zamislim.Dokle se stiglo sa rušenjem Palate možete videti ovde (http://www.dhm.de/zcam/):
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/18.jpg
Preko puta Palate se nalazi Berlinska katedrala, izgrađena 1905. godine:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/13.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/12.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/19.jpg
Još jedan osvrt na Istočni Berlin i njegov centar:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/20.jpg
Altes Museum (Stari muzej) predstavlja deo "Ostrva muzeja" - kompleksa više muzeja na rečnoj adi:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/14.jpg
Početak čuvene berlinske ulice "Unter den Linden" koja vodi ka Brandenburškoj kapiji. U ovoj ulici se nalaze mnoge poznate gradske građevine:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/15.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/16.jpg
Arsenal muzej, najstarija zgrada u Unter den Lindenu:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/21.jpg
"Neue Wache" - zgrada kraljevske garde, danas muzej žrtvama WW2:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/22.jpg
Humbolt Univerzitet, osnovan 1810 godine:
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/23.jpg
http://i20.photobucket.com/albums/b223/dljgmail/berlin1/24.jpg
Katedrala Sv. Hedviga:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/01.jpg
Statua Frederika Velikog, pruskog kralja iz 18. veka.
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/02.jpg
I napokon Brandenburška kapija, simbol Berlina, izgrađena je 1791. godine. Tokom hladnog rata bila je granica između Istočnog i Zapadnog Berlina, tačnije nalazila se na ničijoj zemlji. Do ovog mesta odakle slikam, mogli su da priđu građani Istočnog Berlina a o prolasku kroz kapiju mogli su samo da sanjaju. Građani Zapadnog Berlina (npr. naš Sale81) gledali su kapiju iza zida, pošto je zid bio iza kapije a još iza je počinjao Zapadni Berlin.
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/03.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/04.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/05.jpg
Kvadriga koja nosi Nike (lat. Viktorija), boginju pobede:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/06.jpg
I evo nas sada sa zapadne strane, u nekadašnjem Zapadnom Berlinu. Mesto gde se nalazio Berlinski zid, vidno je obeleženo linijom načinjenom od kaldrme:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/07.jpg
Ova linija precizno pokazuje putanju kuda je prolazio zid, odnosno nekadašnju graničnu liniju:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/08.jpg
Na pojedinim mestima su postavljene i memo-ploče:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/12.jpg
Pogled na Nike (Viktoriju) sa zapadne strane:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/09.jpg
U blizini Brandenburške kapije nalazi se i Rajhstag koji je stajao sa zapadne strane odmah do zida. Na ovoj slici stojim na putanji zida okrenut leđima Rajhstagu a u pravcu B. kapije:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/10.jpg
Isto mesto slikanja ali sa druge strane, Rajhstag je sa leve strane. Napred se vidi reka Špreja i novosagrađena zgrada gradske Biblioteke:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/11.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/13.jpg
Pogled na Istok:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/14.jpg
Na ovom mestu je pre deceniju i po bila poljana i zid pored reke. Ova strana je pripadala Zapadu a suprotna Istoku. Most koji spaja dva dela zgrade simbolizuje ujedinjenje:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/15.jpg
Rajhstag, parlament savezne republike Nemačke slikan sa obale reke Špreje:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/16.jpg
Tog dana je bilo zasedanje parlamenta i sve je vrvelo od ljudi oko Parlamenta. Turisti su tu da prave dodatnu gužvu:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/17.jpg
Vraćamo se do B. kapije i nastavljamo da pratimo putanju zida. Ovaj put idemo u suprotnom pravcu od Rajhstaga, ka čuvenom Potsdamer platzu:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/18.jpg
Potsdamer platz, pre rata veoma važna i frekventna raskrsnica (poput Slavije u Bgdu). Za vreme hladnog rata, zid je prolazio tačno po sredini trga što je od njega napravilo najveću zabit u Berlinu. Sve okolne zgrade su srušene da bi se izgradio široki pojas oko zida. Posle pada komunizma i uklanjanja zida, Potsdamer platz je postao najveće gradilište u Berlinu. Ovo je danas skyscraper centar Berlina, mesto gde se nalaze kule velikih svetskih kompanija kao što su npr. Daimler-Chrysler i Sony. Na trgu su za uspomenu ostavljeni delovi zida na istom mestu gde se zid nalazio:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/20.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/19.jpg
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/21.jpg
Potsdamer platz je danas veoma fancy mesto, puno mladih ljudi ovde provodi vreme u radu ili provodu. Različite restorane, šoping centre, bioskope i muzeje nudi ovo mesto a tu se nalaze i Filmska akademija i filmski muzej, kao i 3D bioskop.
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/22.jpg
Ispod Potsdamer platza se nalaze tri velike podzemne stanice - U-bahn, S-bahn i podzemna železnička stanica "Potsdamer platz" koja ima konekciju sa Hauptbahnhof-om, novom glavnom žel. stanicom Berlina:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/23.jpg
Evo kako podzemna železnička stanica "Potsdamer platz" izgleda iznutra:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/23a.jpg
Under the skyscrapers:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/24.jpg
Nastavljamo dalje putem Berlinskog zida, zaleđe Potsdamer platza:
http://i11.photobucket.com/albums/a166/vljgmail/berlin2/25.jpg
Jedna od novosagrađenih zgrada u zaleđu Potsdamer platza:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/01.jpg
... idemo dalje ...
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/02.jpg
... i dolazimo do jednog zapanjujućeg mesta. "Topografija terora" - mesto gde su pronađene tajne ćelije u kojima je Gestapo mučio svoje zatvorenike:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/03.jpg
Jedna od iskopanih ćelija. Slike okolo, dokumentuju dešavanja u to strašno vreme:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/04.jpg
Tajne ćelije Gestapoa su otkrivene ispod samog Berlinskog zida, ima li veće ironije?
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/05.jpg
Idemo dalje od ovog jezivog mesta. Ovde se vidi balon sa kojim se možete vinuti u visine i razgledati grad iz ptičje perspektive (19 EUR je pola sata). Balon je statičan, samo se popne gore i zatim spusti, nema vožnje unaokolo:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/06.jpg
Dolazimo do čuvenog Checkpointa "Charlie", simbola hladnog rata, mesta gde su saveznici kontrolisali ulaz u Zapadni Berlin. Na panou se vidi slika američkog vojnika jer je on bio prvo lice koje biste sreli prelazeći na Zapad, dok se sa druge strane panoa nalazi slika sovjetskog vojnika čije biste lice prvo ugledali prelazeći na Istok. Na ovom mestu je danas muzej posvećen zidu:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/09.jpg
Pogled na drugu stranu, gde je nekad stajao sovjetski kontrolni punkt a kasnije (1980+) i čitav granični prelaz Istočne Nemačke. Kako je ovo isto mesto izgledalo pre 20-tak godina možete videti ovde (http://www.pohl-projekt.de/G_M_F/G_MF046b.jpg). Razlog zašto sa zapadne strane nije bilo graničnog prelaza je taj što Zapadna Nemačka nikada nije htela da prizna podelu Nemačke na dve zasebne države (u svom Ustavu je ostavila član koji dozvoljava ujedinjenje sektora) pa je Istočnu Nemačku zvala "Sovjetskim sektorom" a međusobnu granicu "granicom sektora." Istočna Nemačka je sa druge strane granicu smatrala međudržavnom i tako se i ponašala. Danas na ovom mestu nema ni traga od nekadašnjeg graničnog prelaza DDR-a:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/10.jpg
Replika nekadašnje čuvene table:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/11.jpg
Takođe replika nekadašnje kućice na kontrolnom punktu:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/12.jpg
Ovu sliku sam uslikao sa panoa pored Checkpoint-a Charlie:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/07.jpg
... i zatim pokušao sa istog mesta da uslikam današnji prizor:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/08.jpg
Malo dalje, par blokova, nalazio se još jedan poznati granični prelaz "Heinrich-Heine-Strasse". Pogled je ka Istočnom Berlinu, a pre 20-tak godina ovo mesto je izgledalo ovako (http://www.pohl-projekt.de/g_m_hh/g_m_hh/hh-strasse_b.jpg). Danas opet ni traga od prelaza, osim linije koja pokazuje putanju zida:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/14.jpg
Na drugom kraju grada nalazi se Bernauer strasse, jedina ulica gde je ostala očuvana kompletna struktura zida (50m zida):
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/15.jpg
Preko puta zida se nalazi nalazi muzej sa osmatračnicom, odakle se može videti njegova struktura:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/16.jpg
Dakle, berlinski zid je bio zid samo u terminološkom smislu. Zapravo se radilo o kompleksnoj strukturi od više elemenata. Gledano sa dna slike prema vrhu (odnosno od Zapada ka Istoku), prvo se nalazio spoljašnji zid koji je išao tačno po graničnoj liniji. On je visok oko 4m i stanovnici Zapadnog Berlina su mogli da priđu skroz do njega, pa je zid često bio išaran grafitima. Posle toga ide travnati pojas koji je bio miniran a na njegovom obodu (do staze) su bili postavljeni antitenkovski ježevi. Stazom su se kretali istočnonemački vojnici i nadgledali situaciju. Staza je noću bila osvetljena. Iza staze se nalazi tzv. unutrašnji zid koji je služio da fizički odvoji Istočni berlin od spoljašnjeg zida. Ovakvu strukturu nije bilo moguće probiti ni na koji način. Stanovnici Istočnog Berlina nisu imali prilaz ni unutrašnjem zidu jer je iza njega bila još jedna ograda:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/17.jpg
Put i trotoari sa obe strane su pripadali Zapadnom Berlinu a kuće sa suprotne strane od mesta slikanja Istočnom. Da bi se izgradila struktura zida, ceo red kuća je srušen a pored njih je srušena i jedna crkva, preorano groblje, čak je i cela železnička stanica (Norderbahnhof) srušena jer se našla na putu zidu. Na ovoj slici se vidi groblje koje je nekada bilo skroz do ulice:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/18.jpg
Sa druge strane je mesto gde je bila crkva a kako je izgledalo njeno rušenje, možete videti ovde (http://www.kirche-versoehnung.de/bilder/sprengfa.jpg). Posle rušenja berlinskog zida ostao je ogroman prazan prostor što se ovde odlično vidi:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/19.jpg
Pogled na Istočni Berlin preko zida, kao nekada:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/20.jpg
Centar Zapadnog Berlina. Kada čovek uporedi centar zapadnog i centar istočnog dela Berlina (vidi gore sliku 06.jpg) ima utisak kao da se radi o dva različita grada koji se eventualno nalaze i na priličnoj udaljenosti.
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/21.jpg
Memorijalna crkva Cara Vilhelma (1895.), ostavljena kao uspomena na rat i bombardovanje. Kraj nje je posle rata izgrađena nova crkva:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/22.jpg
Jeziva ruševina:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/23.jpg
Posle 2 dana koje smo proveli u Berlinu spremamo se za put dalje. Poslednje veče u ovom fascinantnom gradu provodimo slikajući noćne verzije njegovih obeležja.
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/24.jpg
Weltzeituhr (Svetski časovnik) na Alexanderplatzu noću:
http://i138.photobucket.com/albums/q252/dljjh/berlin3/25.jpg
Berlin noću je nesvakidašnji doživljaj, znamenitosti su fenomenalno osvetljene a po umetnosti kombinovanja svetlosti i boja ubedljivo prednjači Potsdamer platz. Nažalost, napuštamo ovaj grad sa mnogo toga čije će upoznavanje morati da sačeka neki drugi put.
Berlin je grad sa oko 3,5 miliona stanovnika zvanično ali se ima utisak prostranstva i širine u njemu kao u gradu od 5 i više miliona stanovnika. Za 2,5 dana koliko smo tamo proveli, videli smo tek deo njegove bogate ponude. Dosta toga je ostalo nedorečeno i sačekaće neke buduće momente da bi se iskazalo.
Iz Berlina smo krenuli oko 22h ka sledećem odredištu, a to je Stokholm - grad na hiljadu ostrva sa svojim posebnim šmekom, svojstvenim hladnoj Skandinaviji. O tome u partu 3.