http://i14.tinypic.com/2mhep9s.jpg

[Rijeka] - construction update I (http://skyscrapercity.com/showthread.php?t=198631&highlight=rijeka)
[Rijeka] - construction update II (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=323886)

Ljudi ovaj novi dio zaobilaznice je fenomenalan,može se voziti brzo,ali je ljepše pomalo i guštati.Još kad naprave do Križišća

^^ Jel imaš fotki sa obilaznice? :)

Ovo mi je nekaj najgore; obasipanje superlativima na slikoviti nacin bez slikovne podloge :D :devil:

to je kak da ti zenska pokaze sise, a onda ti veli bus ih dotakel neki drugi put ak i onda :D :lol: :nuts: :nuts: :nuts: :bubach seljacina:

:cheers:

^^
:lol: slazem se , :nisi selak::D

:lol: slazem se , :nisi selak::D

I ja se slazem. Bijo sam selak iznad, a sad ispod sam jopet pravi kavalir :ljubim ruke: :D

:cheers:

I ja se slazem. Bijo sam selak iznad, a sad ispod sam jopet pravi kavalir :ljubim ruke: :D

:cheers:

ma koga si biJo????? :lol:

Šta ste nervozni,biće fotki,pomalo

Početkom 2007. Rijeka dobiva veletržnicu ribe
Piše: Iva Balen
Foto: Tea Cimaš


Dovršava se gradnja burze ribe u lučici bivše tvornice Torpedo

RIJEKA - U prvim mjesecima iduće godine u Rijeci se otvara veletržnica ribom, mjesto gdje će vlasnici restorana, preprodavači ili prerađivači ribe sistemom licitacije kupovati ribarski ulov.

Veletržnica ribom još nema u Hrvatskoj, a riječka bi mogla biti prva takva burza u nas. Naime, burza ribe dovršava se i u Poreču i također bi u prvom kvartalu 2007. trebala krenuti s prvim licitacijama pa je još neizvjesno koja će ponijeti titulu “prve”.

Kao svojevrsna podružnica riječke burze riba trebala bi zaživjeti i veletržnica u Malom Lošinju ako se na vrijeme adaptira za odabrani prostor. U siječnju će se osnovati i trgovačko društvo za poslovanje ulovljenom ribom “Veletržnica ribe Rijeka”.

Jednake dijelove u novom društvu, po 25 posto, imat će županija, četiri ribarske zadruge te Grad Rijeka i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ministarstvo će, kako sada stvari stoje, u buduću tvrtku nakon osnivanja uložiti gotovo milijun kuna. Burze se uglavnom grade sredstvima talijanskih fondova osnovanih za pomoć balkanskim državama poslije rata, no i Županija i Grad ulažu sredstva.

Riječka je burza tako “teška” oko 5 milijuna kuna, a u nju će se instalirati oprema vrijedna dodatnih 100 tisuća eura. Lošinjska će, ako je bude, dobiti jednako vrijednu opremu, a za adaptaciju prostora tamošnji udruženi ribari pokušavaju dobiti kredit.

Da bi sve profunkcioniralo početkom godine, Grad Rijeka spojit će burzu na vodovod i kanalizaciju, odnosno sagraditi još dvjestotinjak metara mreže.

Burza ribe trebala bi pomoći ribarima da bolje prodaju svoj ulov, posebice zimi, često ribu prodaju daleko ispod realne tržišne cijene, a društvo koje će upravljati veletržnicom prema planovima dobit će početi ostvarivati nakon dvije do tri godine.

Naše burze bit će umrežene s talijanskima, a djelatnici buduće burze već su prošli tečajeve, naime obrazovani su za rad na burzi ribe u Italiji.

Ovo je ulaz na obilaznicu na Vežici

http://img504.imageshack.us/img504/7913/dsc027561ha7.jpg

dolazak na čvor Draga iz smjera Vežice

http://img315.imageshack.us/img315/4802/dsc027591jb5.jpg

http://img173.imageshack.us/img173/2036/dsc027601kd7.jpg

pogled na viadukte Draga u smjeru Bakra

http://img173.imageshack.us/img173/2364/dsc027611vm9.jpg

prolaz ispod viadukta Draga u smjeru Orehovicehttp://img283.imagesh
ack.us/img283/9651/dsc027621if6.jpg

dolazak na Orehovicu

http://img261.imageshack.us/img261/2985/dsc027651hq4.jpg


uključivanje u smjeru Orehovice

http://img78.imageshack.us/img78/3431/dsc027631od7.jpg

prolaz ispod viadukta Draga


http://img108.imageshack.us/img108/9752/dsc027621tx7.jpg

^^ Cool photos Gorgoroth. :okay:

Gorski kotar bukiran mjesecima unaprijed
Sljedećih će se dana u goranski kraj sliti nekoliko tisuća gostiju željnih zimskih radosti

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/12/19/plitvice1.jpg
Plitvička jezera

FUŽINE - Turistički radnici na cijelom teritoriju Gorskog kotara već sada zadovoljno trljaju ruke jer zimska turistička sezona upravo počinje, a svi su kapaciteti mjesecima bukirani do posljednjeg mjesta.

Iako za sada nitko ne izlazi sa službenim brojkama, jasno je da će se idućih dana nekoliko tisuća gostiju sliti u sve dijelove goranskog kraja.

Dobrom raspoloženju Gorana prekjučer su pridonijele i prve pahulje snijega, pa će po svemu sudeći Božić, Novu godinu i zimske blagdane Gorski kotar dočekati u pravom zimskom ambijentu.

Kad bismo imali i pet puta više kapaciteta na raspolaganju, uvjeren sam da bismo i njih bez problema rasprodali - tvrdi predsjednik Turističke zajednice Fužina, koje su se proteklih godina pretvorile u turističku prijestolnicu Gorskog kotara.

O kolikom se interesu radi, najbolje pokazuje činjenica da će ga za Novu godinu pohoditi oko tisuću registriranih gostiju, a kada se tom broju dodaju i oni koji se tu zateknu “na crno“, lako se može izračunati da će idućih dana broj turista premašiti broj domicilnih stanovnika.

Ljudi najviše traže kuće za odmor u koje mogu doći sa svojim prijateljima i njihovim obiteljima, tako da je takva vrsta smještaja apsolutni hit među našim gostima - kaže Cuculić.

Iako je iskustvo pokazalo da interes za dolaske uopće ne ovisi o vremenskoj prognozi, najava snježnih oborina stigla je kao naručena da bi ugođaj bio do kraja upotpunjen. Zimsku turističku sezonu s optimizmom očekuju i u Begovu Razdolju, popularnom skijalištu Gorskog kotara, koji je također odavno popunio sve svoje kapacitete.

Već sada znamo da idućih dana u naš kraj na odmor dolazi 400-tinjak gostiju, ali je ta brojka u stvarnosti uvijek barem još malo veća - kaže Željko Cuculić iz tamnošnje TZ.

Uz malo sreće idućih bi dana i na skijalištu moglo pasti dovoljno snijega za otvorenje skijaške sezone, a s obzirom na pogodan raspored ovogodišnjih blagdana, u Begovu Razdolju očekuju da će se špica dolazaka nastaviti još mjesec dana.

Da su zimski dočeci Nove godine u trendu, dokazuje i primjer popularnog riječkog zimovališta na Platku, gdje se za iduće dane više ne može dobiti ni jedno mjesto.

zgradnja Autotrolejeve auto-baze na Srdočima ne mora biti konačno rješenje
ms
Srijeda, 20 Prosinac 2006
Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je Konačni prijedlog Odluke o Urbanističkom planu uređenja komunalno-servisnog područja Srdoči, unutar kojeg je predviđena izgradnja suvremene auto-baze Komunalnog društva Autotrolej.


S obzirom na to da ni Poglavarstvo nije u potpunosti zadovoljno predviđenom lokacijom auto-baze, a vodeći se činjenicom da se tijekom narednih nekoliko godina neće krenuti u njezinu izgradnju, Poglavarstvo smatra da bi se adekvatnija lokacija, u dogovoru sa susjednim gradovima i općinama, mogla naći kroz izmjene prostornog plana PGŽ.

Prema riječima člana Poglavarstva zaduženog za komunalni sustav Ivice Plišića, problem današnjeg smještaja Autotrolejevih servisno-garažnog sadržaja na Školjiću želi se riješiti već dulji niz godina. Naime, na površini od oko 2 hektara na Školjiću se obavlja servisno i remontno održavanje, a većim dijelom i parkiranje vozila ovog komunalnog društva, dok bi prema urbanističkim procjenama i uvriježenim standardima za racionalno i efikasno funkcioniranje suvremene auto-baze za opsluživanje i smještaj javnog prijevoznika veličine riječkog Autotroleja bilo potrebno osigurati najmanje 7 do 8 hektara.

Iako se razmišljalo o nekoliko lokacija, između ostalih i o Rujevici, Prostornim planom uređenja grada Rijeke donesenim 2003. godine predloženi su Srdoči.

Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel naglasio je činjenicu da je tijekom javne rasprave o prijedlogu urbanističkog plana i kroz druge javne istupe dio građana iskazao nezadovoljstvo predloženom lokacijom auto-baze.

"Svjesni prostorne ograničenosti Rijeke, ni sami nismo u potpunosti zadovoljni ovom lokacijom, ali nemamo velikih mogućnosti izbora. Izgradnja autobaze na Srdočima neće u potpunosti riješiti problem auto-baze, jer zbog specifičnog položaja Rijeke treba razmišljati o mogućnosti da se adekvatna lokacija nađe na istočnom dijelu Rijeke," kazao je Obersnel, dodajući kako će se nastojati iskoristiti mogućnost naredne izmjene prostornog plana PGŽ-a, i u dogovoru s drugim jedinicama lokalne samouprave iznađe kvalitetnija lokacija. S obzirom da se radi o urbanističkom, a ne detaljnom planu uređenja, čak i na lokaciji Srdoči može doći do smanjenja područja predviđenog za izgradnju autobaze, sada planiranom s veličinom od 12 hektara.

Poglavarstvo je prihvatilo Listu prioriteta korištenja sredstava za programe sanacije i obnove pročelja i krovova građevina pojedinačno registriranih kao kulturno dobro te građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline grada Rijeke za 2007. godinu. Za obnovu devet zgrada iz sredstava spomeničke rente utrošit će se 3 milijuna kuna, dok će se preostali iznos osigurati proračunom Grada Rijeke i učešćem vlasnika zgrada. Suvlasnici zgrada koji su se odazvali pozivu Grada Rijeke za sufinanciranje, a nisu imali svu potrebnu dokumentaciju, pozvat će se na podnošenje dopunjenih prijava tijekom 2007. godine.

Kao i proteklih godina, Grad Rijeka će u 2007. godini financirat će prijevoz osoba s invaliditetom s prebivalištem na području Grada Rijeke, za što će se iz proračuna izdvojiti 420 tisuća kuna. Prijevoz se obavlja specijalnim kombi-vozilom za prijevoz osoba s invaliditetom, nabavljenog još 1999. godine. Također, Grad Rijeka već desetak godina financira i organizira prehranu za najugroženije kategorije građana, a u posljednje vrijeme usluge Pučke kuhinje obavljaju se preko Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. S Crvenim križem postignut je sporazum da cijena obroka u 2007. godini ostane na razni protekle godine, tj. 11 kuna za topli obrok, a 11,50 kuna za lunch-paket, pa će se za ovu svrhu iz proračuna u 2007. godini izdvojiti 2,8 milijuna kuna.

Nakon drugog kruga natječaja za financiranje projekata udruga iz područja demokratizacije i razvoja civilnog društva, promicanja i zaštite ljudskih prava te djelovanja mladih i za mlade, Poglavarstvo je od ponuđenih 35 prihvatilo financiranje četiri projekta udruga u ukupnom iznosu od 82 tisuće kuna. Projekte je predložio Odbor za koordinaciju nevladinih organizacija i Grada Rijeke, koji je u prvom krugu natječaja vrijednima potpore ocijenio šest projekta.

Današnja sjednica bila je posljednja održana ove godine, a Poglavarstvo bi se sljedeći put, ukoliko ne bude potrebe za hitnim donošenjem odluka, trebalo sastati 8. siječnja 2007. godine.(rijeka.hr)

Does anybody have a map of the motorway network around Rijeka, icluding the new "Obilaznica"? It feel like a jungle of motorways, so it would be good how it looks like on a map... :-)

Does anybody have a map of the motorway network around Rijeka, icluding the new "Obilaznica"? It feel like a jungle of motorways, so it would be good how it looks like on a map... :-)

Nibnub, click below, its a map from the Croatian Motorways thread ...

http://skyscrapercity.com/showpost.php?p=10951070&postcount=183

Thanx SinCity...

Započeo projekt koji će promijeniti vizuru grada
Piše: Mihajlo Pažanin

Gradonačelnik Rijeke i direktor Autotransa potpisali su sporazum o gradnji garaže Zagrad II.

RIJEKA - Potpisivanjem ugovora između riječkog gradonačelnika Obersnela i direktora Autotransa Krmpotića o gradnji garaže Zagrad II, danas je na simbolički način počeo opsežni projekt koji će u idućih pet godina potpuno promijeniti sadašnji izgled zapadnog dijela središta Rijeke.

Naime, potpisivanjem ovog ugovora i formalno je počeo otkucavati sat za preseljenje Autotransove garaže s lokacije u Barčićevoj ulici na njezinu novu lokaciju na Škurinjama, što je preduvjet da se na istoj lokaciji počne graditi nova garaža s tristotinjak parkirališnih mjesta koja će uključivati i novi poslovno-stambeni kompleks.

Autotrans će zauzvrat dobiti novu lokaciju za gradnju novog autobusnog kolodvora na prostoru zapadne Žabice, koji će, jednom kad bude gotov, osim pratećih zgrada i 16 dolaznih perona, uključivati i veliku podzemnu garažu s tisuću parkirališnih mjesta.

Ambiciozan plan predviđa postupno preseljenje sadašnjeg autobusnog kolodvora na Žabici i kompletni “redizajn“ tog dijela grada.

- Riječ je o iznimno važnim projektima za Grad Rijeku, a potpisivanjem ovog ugovora oni su se počeli i ostvarivati - rekao je na svečanom potpisivanju riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku pred dovršenjem je stjecanje prava vlasništva nekretnina od HŽ-a na području zapadne Žabice, a istodobno je u tijeku izrada detaljnog plana uređenja i projektne dokumentacije.

- S obzirom na opseg poslova koji treba obaviti, nezahvalno je govoriti o preciznim rokovima, ali već sada znamo da bi proces iseljavanja Autotransa iz Barčićeve ulice trebao biti dovršen u idućih pola godine i prvi bi radovi na području zapadne Žabice trebali početi u 2008. - najavio je Obersnel.

Dodao je da će za njihovo dovršenje trebati najmanje dvije godine. Jednom kada budu budu gotovi, Rijeka će u središtu grada dobiti još 1300 parkirališnih mjesta.

Dragi Primorci , Istrani i Gorani SRETAN VAM BOŽIĆ :cheers:

Istrani, Primorci, Gorani
SRETAN BOŽIĆ!!!!!

Istrani, Primorci, Gorani:

SRETAN BOŽIĆ!

http://i10.tinypic.com/33tiel1.gif

srecan bozic...

super izgleda obilaznica... rijeka je generalno na atraktivnoj lokaciji...
zanima me da li je obilaznica celom duzinom izgradjena kao pun profil autoputa?

srecan bozic...

super izgleda obilaznica... rijeka je generalno na atraktivnoj lokaciji...
zanima me da li je obilaznica celom duzinom izgradjena kao pun profil autoputa?

Sretan Bozic svima

Ne Rijecka zaobilaznica nerma treci zaustavni trak, tako da se svrstava u kategoriju brzih cesta di su dozvoljene brzine do 110 km/h.

Jos malo unutrasnjosti rijeckog tower centra :)

http://i18.tinypic.com/344410h.jpg

http://i14.tinypic.com/2eztm49.jpg

http://i18.tinypic.com/4cda4vb.jpg

:cheers:

Times proglasio Riječki karneval najegzotičnijim događajem u mjesecu siječnju

Piše D.Š.l 27 Dec 2006 (Vijesti)

Engleski Times je na popis najegzotičnijih mjesta za zabavu koje treba posjetiti u 2007. godini uvrstio i riječki karneval.

Times je za svaki mjesec u nadolazećoj godini izabrao po dva mjesta tj. događaja, a karneval u Rijeci opisuje kao "zabavu koja traje mjesec dana, a ima 100-godišnju tradiciju".

"Zbog prometne izoliranosti regije karneval je ostao lokalnog karaktera s uličnim zabavama, koncertima i natjecanjima za najružniju masku", piše Times koji navodi i cijenu sedmodnevnog boravka u opatijskom hotelu Milenij te informaciju da EasyJet leti do Rijeke.

Podvožnjak Podmurvice u izgradnji.Prave ga a kada će ga pustiti u promet to sami Bog zna.Valjda od jedne od najprometnijih cesta u Hrvatskoj imaju neki veći prioriteti,to samo oni znaju


http://img453.imageshack.us/img453/8505/dsc030081co2.jpg



http://img363.imageshack.us/img363/2937/dsc030091vf6.jpg

^^ Thanks Gorgoroth. :okay:

Obersnel: Svjetski kup na Platku moguć 2012.
Piše: Darko Santini
Foto: Karmen Mrkić


Primarna nam je želja da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke svrhe, a tek kada to ispunimo, možemo razmišljati o utrci Svjetskoga kupa koja neće biti tako glamurozna ni tako skupa kao ona na Sljemenu, kaže Obersnel

RIJEKA - Mnogim je Riječanima nakon velikog, gotovo povijesnog uspjeha Ane Jelušić sigurno jedna misao bila na pameti - može li i Platak dobiti utrku svjetskoga kupa.

Svi Riječani, Primorci i Istrani koji redovito godinama dolaze na Platak znaju da je to skijalište daleko od svjetskih standarda i da su nerealna očekivanja dovođenja svjetskog skijaškog “cirkusa” u riječko zaleđe po ubrzanom ritmu. Slično misli i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel jer je, naravno, bolje upućen u financijske analize obnove Platka.

- Grad Rijeka, Županija primorsko-goranska i Općina Čavle, na čijem se području nalazi sportsko-rekreacijski centar Platak, imaju jasan stav. Svi namjervamo pomoći da se u sljedećih nekoliko godina na Platku uredi i infrastruktura, sagradi niz popratnih ugostiteljskih i drugih objekata i uredi cesta, a do sljedeće zime dovede u funkciju još jedna natjecateljska staza. Platak smatramo razvojnim projektom, ali kroz javno-privatno partnerstvo. Dakle, ulaganja u Platak kao skijalište i rekreacijski centar za cjelogodišnje poslovanje trebalo bi ići u etapama. Mislim da prije 2012. godine na Platku ne možemo stvoriti uvjete kakve zahtijeva utrka svjetskoga kupa skijaša ili skijašica - kaže Vojko Obesnel pojašnjavajući još neke odnose.

- Teorijski, u roku od dvije godine moglo bi se u Platak “upucati” stotinjak milijuna eura (jednogodišnji proračun grada Rijeke), no to je najmanje moguća opcija. Dovedemo li utrku svjetskoga kupa na Platak u roku četiri-pet godina, ta utrka neće biti ni tako skupa ni tako glamurozna poput Snježne kraljice na Sljemenu. Dakle, primarna nam je želja stvoriti uvjete da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke i rekreacijske svrhe, a tek kada sve to zadovoljimo, možemo razmišljati o utrci svjetskoga kupa. Nije to samo moje mišljenje, slično razmišljaju i iskusni skijaški djelatnici upućeni u problematiku Platka - zaključuje Obersnel. Doajen riječkoga skijanja Milan Tumara koji je na Platak još 50-ih godina dovodio europske skijaše, a 80-ih čak i Bojana Križaja te cijelokupnu slovensku elitu, također smatra da jadranskim slalomom (FIS utrka) treba održavati kontinuitet natjecanja na Platku.

Budući da se s vremenom poboljšavati uvjeti, smatra on, treba dovesti prvo utrku europskog kupa, a tek potom postupno sve pripremiti za svjetski kup.

- Mislim da možemo realno očekivati utrku svjetskog kupa na Platku 2012. godine. Prije toga treba zadovoljiti niz uvjeta.

Treba urediti infrastrukturu, gdje je voda najveći problem, proširiti cestu i probiti se na sjevernu stranu Platka gdje snijeg tijekom normalne zime ostaje do travnja. Srećom, barem što se natjecanja tiče, krenuli smo iznimno dobro jer smo doveli olimpijsku pobjednicu Janicu lani na jadranski slalom, a tu je bio i Ivica Kostelić te još niz izvrsnih skijaša. Jadranski slalom treba s vremenom prerasti u utrku europskog kupa koja nije mnogo manje zahtjevna od svjetskoga kupa, no ipak je samo stepenica prema svjetskom kupu- zaključuje Tumara.
Potpora predsjednika Mesića, Županije i Opatije

Na Sljemenu je radilo više od 2000 ljudi u organizaciji utrke, pripremi staza, logistici, press centru... Nemojmo biti neskromni, na Platku smo dobro počeli, a podrška nadležnih institucija te lokalne samouprave čvrsta je i za nekoliko će godina, kada Platak osvane u novom “ruhu”, to skijalište biti spremno za utrku svjetskog kupa.

Usto, jadranski slalom podupiru i predsjednik Mesić te Županija primorsko-goranska, Grad Rijeka, Grad Opatija i Općine Čavle. Zajedničkim ćemo snagama uspjeti stvoriti uvjete za dovođenje najboljih svjetskih skijaša na naše skijališe na kojem će, zaobilazeći zastavice, natjecatelji moći uživati u pogledu na Kvarnerski zaljev - kaže Tumara. Riječani će tada, uz “svoju” skijašicu, u svjetskom kupu imati i elitno skijalište.

Multipleks kino tek u kolovozu

Piše D.Š.l 09 Jan 2007 (Vijesti)

Iako su uoči otvorenja Tower centra iz Blitz-CineStara najavili da će multipleks kino u ovom riječkom trgovačkom centru biti otvoreno oko Uskrsa ove godine, otvorenje prvog riječkog multipleks kina odgođeno je, i to najranije za srpanj ove godine.

Zapravo, u Blitz-CineStaru su nam kratko kazali da im je cilj multipleks kino u Rijeci otvoriti u srpnju, no neslužbeno doznajemo da će se to dogoditi tek tijekom kolovoza, a takav podatak, doduše, piše i na internetskim stranicama Blitz-CineStara.

No, bilo to u srpnju ili kolovozu, našim starim single kino dvoranama crno se piše, a to nam najavljuje i direktor »Rijekakina« Miroslav Tatić.
– Praksa je to svugdje u svijetu pokazala, svugdje gdje je otvoren multipleks, single dvorane su propale. No, to ne znači da ćemo istog dana kad se otvori multipleks prestati s kino projekcijama u »Croatiji« i »Teatru Fenice«. Pokušat ćemo raditi dva-tri mjeseca, pa makar i s gubitkom, ali sam čvrsto uvjeren da single kino dvorane u Rijeci nakon otvaranja multipleksa zaista nemaju šanse za opstanak, multipleks kina trend su u svijetu, kaže nam Tatić.

Inače, Tatić je još lani, kad je riječka tvrtka »Rijekatekstil-domus« kupila 95 posto vlasničkih udjela »Rijekakina«, govorio da »Rijekakino« s postojeće dvije kino dvorane, i unatoč činjenici što oko 50 posto svojih prihoda ostvaruje najmom, iskazuje gubitke u poslovanju.

Također, na negodovanje brojnih Riječana zbog zatvaranja postojećih kina, Tatić je odgovarao primjerom Zagreba, u kojemu od otvorenja multipleksne kino dvorane sva single kina posluju sa značajnim gubitkom.
– Zato ne vidim smisao da u Rijeci, nakon otvorenja multipleks dvorane, što će imati 150 tisuća kvadrata i sve prateće sadržaje, zadržavamo single dvorane koje već sad posluju s gubitkom – kaže Tatić, i iznova dodaje da će ipak pokušati.

Podsjetimo još jedanput na to da će se riječko multipleks kino prostirati na 4.946 četvornih metara na petoj etaži Tower centra, imat će osam kinodvorana ukupnog kapaciteta od oko 1.800 sjedala.

Investitori najavljuju da će neke dvorane biti opremljene digitalnim kinoprojektorima, te da će sve dvorane biti opremljene prema CineStarovim Premium standardima, što podrazumijeva »wall to wall« filmska platna, dolby digital ex (6+1) i DTS vrhunske zvučne sustave te amfiteatarski raspored sjedala poznatog svjetskog proizvođača Quinette. Vrijednost ukupne investicije multipleksa iznosi 55,5 milijuna kuna. (Novi list)

Ilija Šmitran za 3,5 milijuna eura kupuje EPU i bivši Fenixve?

Piše D.Š.l 11 Jan 2007 (Vijesti)

Poznati riječki poduzetnik i vlasnik tvrtke IND-EKO Ilija Šmitran u završnoj je fazi pregovora oko kupnje riječke tvrtke EPU, čiji je vlasnik austrijski državljanin Dierk Heinz Grundmann.

Šmitran je zainteresiran za tvrtku EPU zato što je u njenom vlasništvu, u ovom trenutku, najatraktivnije građevinsko zemljište u strogom centru grada. Radi se, naime, o terenu od oko 1.200 četvornih metara na prostoru bivšeg Feniksvea, odnosno na novoj garaži Stari Grad, u neposrednoj blizini Kosog tornja, na kojem je dozvoljena gradnja stambeno-poslovnog objekta sa čak 5000 četvornih metara.

Uz taj teren, EPU je vlasnik i terena na kojem će se graditi sveučilišna knjižnica, a Ilija Šmitran potvrdio nam je svoju poslovnu zainteresiranost za kupnju te tvrtke.

– Istina je da sam zainteresiran te da pregovaram s vlasnikom EPU-a Heinzom Grundmannom oko kupnje tvrtke. Još uvijek nismo finalizirali sve detalje pa ni cijenu koja će dakako biti stvar dogovora. Da bi ugovor bio potpisan jasno je da obje strane moraju biti zadovoljne i tome u pregovorima upravo težimo, kaže Ilija Šmitran koji će ovaj tjedan s Grundmannom i Hypo bankom, prema našim informacijama, održati ključni sastanak oko cijene i uvjeta kupoprodaje.

Prošle godine EPU je obje nekretnine kupio od tvrtke Austrograd, investitora u projekt garaže Zagrad i Stari Grad i u stambeno-poslovni objekt iznad kina Teatro Fenice. Prodaja je tada obavljena uz posredovanje kreditora Hypo Alpe Adria banke, koja je preko svoje tvrtke Hypo Alpe Adria Consultants Croatia (HCC) 20 postotni suvlasnik i Austrograda i tvrtke EPU.

Naime, pored Austrijanca Karla Preimessa koji je 80 postotni vlasnik Austrograda, kao i pored Austrijanca Grundmana koji je 80 postotni vlasnik EPU, 20 postotni suvlasnik i Austrograda i EPU je Hypo Alpe Adria Consultants, koja je trenutno kao tvrtka možda i najveći pojedinačni vlasnik brojnih nekretnina u Istri, na Kvarneru, u Zadru i okolici te u Zagrebu i Osijeku. Kao što je naš list objavio, HCC je trenutno u prodaji koja se u Klagenfurtu provodi preko bečkog konzultanta ASP-a. Iako je HCC manjinski, 20 postotni vlasnik i Austrograda i EPU, upravo na njegovu intervenciju Preimess je prošle godine Grundmanu prodao nekretnine bivšeg Fenixvea, a sada je prilično izvjesno da će temeljem iste intervencije Grundmann cijelu tvrtku s tim nekretninama prodati Iliji Šmitranu.

Prema poznatim informacijama, 2006. godine Austrograd je EPU prodao obje nekretnine na Fenixveu za oko 1,8 milijuna eura, a Ilija Šmitran sada pregovara o cijeni od oko 3,5 milijuna eura. Na čestici od 1200 četvornih metara planirana je gradnja stambeno-poslovnog objekta u čijem bi prizemlju bile trgovine, na prvom, drugom i trećem katu uredski prostori, a na četvrtom i petom stanovi. Sveukupna površina cijelog objekta iznosila bi oko 5.000 četvornih metara koji bi se, prema sadašnjem stanju na tržištu, prodavali po prosječnoj cijeni od oko tri i pol tisuće eura. Takve povećane cijene četvornog metra naspram prvotnih koje su bile planirane u gotovo dvostruko manjem iznosu, rezultat su prodaje stambenih i poslovnih prostora u Zagradu, ali i u Tower centru, po cijenama od čak pet tisuća eura za četvorni metar poslovnog prostora. Vjerojatno je upravo zbog tako velikih povećanja cijena četvornih metara koji se prodaju, procjena vrijednosti tvrtke EPU naglo skočila s 1,8 milijuna eura na oko 3,5 milijuna eura, za koliko pregovara Ilija Šmitran.

No dok je cijena četvornih metara koji se prodaju otišla nebu pod oblake, cijena gradnje i dalje je ista i kreće se oko 1000 eura po četvornom metru, što investitoru u stambeno-poslovni objekt na Fenixveu otvara mogućnost ostvarivanja ekstra dobiti.

Na tom istom prostoru splitski poduzetnik Željko Kerum prošle godine je od Finvesta za preko 10 milijuna kuna kupio prizemni poslovni prostor, no s mogućnošću dogradnje još pet etaža, gdje će se graditi također stambeno-poslovni objekt s velikim Kerumovim marketom u samom prizemlju. (Novi list)

Građevinska ekspanzija u Kostreni

Piše D.Š.l 10 Jan 2007 (Vijesti)

Nedostatak stanova na tržištu, bujanje građevinskog biznisa i sve skuplji četvorni metri vidljivi su i u Kostreni, nekada malome pitoresknom mjestu uz istočnu granicu Rijeke, a danas elitnoj lokaciji gdje svoj dom traže uglavnom dobrostojeće obitelji.

Prema općinskim podacima, tamo su od 2002. godine izdana 184 rješenja o komunalnom doprinosu, odnosno sagrađeno je toliko objekata, i to uglavnom s više stanova. Ondje je i svima znana “Aleja bogataša” gdje su obiteljska gnijezda svili bivši direktor Riječke banke Ivan Štokić i dr. Ognjen Šimić.

Prema prostornim planovima, u toj zoni ima još podosta mjesta za gradnju, a prvi tereni već su ispod kostrenske osnovne škole. Valja napomenuti da se cijena četvornog metra u građevinskoj zoni kreće oko 200 eura. Građevinske su zone i u Doričićima, Pavekima te Šodićima na Glavanima. Uglavnom, može se graditi uz sve već postojeće stambene zone. Uz samo more ipak neće biti stambenih novogradnji jer se taj pojas čuva za sportsko-rekreativnu namjenu i turizam. No, kao i svugdje, i u Kostreni građevinska ekspanzija donosi raznorazna kršenja zakona i propisa.

Nerijetko se događa, tvrdi načelnik Kostrene Miroslav Uljan, da investitori uz građevinsku dozvolu za dva stana u objektu, koliko je bilo dopušteno starim urbanističkim planovima, sagrade do šest, a poslije etažiranjem i legaliziraju gradnju.

Novi prostorni plan Kostrene dopušta tri stana po objektu. Sada je u završnoj fazi donošenja i čeka se zeleno svjetlo Ministarstva graditeljstva, odnosno njegovo usklađenje s odredbom o zaštićenom obalnom pojasu 1000 metara od mora.

Načelnik Uljan je ogorčen na institucije koje dopuštaju takvo izvrtanje pravila. Ističe da se iznad “pumpe” u Kostreni grade dva ista objekta koja evidentno imaju previše stanova.

Općina Kostrena investitore je prijavila Građevinskoj inspekciji u listopadu, no odgovora još nema, a kuće se i dalje grade. Uljan je ogorčen i na razne “komunalce”, primjerice na riječki Vodovod i kanalizaciju koji, iako objekti imaju građevinsku dozvolu za dva stana, daju po četiri ili šest priključaka za vodu. U Vodovodu i kanalizaciji, pak, tvrde da se takve stvari ne događaju te da oni postupaju isključivo prema legalnoj dokumentaciji, odnosno da se u građevinskoj dozvoli vidi koliko pojedini objekt može imati priključaka.

Ljiljana Buljan iz Ureda državne uprave navela je kako se priča koju spominje načelnik Uljan mogla odvijati putem etažiranja objekata, no izmjenama zakona iz srpnja prošle godine to je onemogućeno te se “priznaju” objekti samo ako su u skladu s građevinskom dozvolom.

Čini se da kostrenska industrija ni najmanje ne smeta građevinskom boomu jer je gradnju tek malo usporila odredba o zaštićenom obalnom pojasu s kojom se trebaju uskladiti prostorni planovi, a to još traje.

Rijeci od države ni dinara, ni kune

Piše D.Š.l 13 Jan 2007 (Vijesti)

Prema podacima koje smo dobili iz riječke gradske uprave ni u vrijeme socijalizma, a ni u vrijeme kapitalizma država nije izdvojila ni dinara, ni kune za gradnju riječke sportske infrastrukture. U Odjelu gradske uprave za sport i tehničku kulturu potvrdili su da su sportski objekti građeni ili sredstvima samodoprinosa ili je njihovu gradnju financirala nekadašnja Općina Rijeka. Slično je i danas. Ono što se gradi ili će se graditi financirat će se novcem iz gradskog budžeta, a kao dodatna mogućnost navodi se partnerstvo s privatnim sektorom. Rijeka nije imala sreću kao neki gradovi, Zagreb i Split, da bude domaćin »velikim« sportskim natjecanjima (Univerzijada i Mediteranske igre) pa da u vrijeme mraka izgradi uz pomoć državnih sredstava sportsku infrastrukturu. U Rijeci se za deficit, kada su sportski objekti u pitanju, optužuju i gradske vlasti, s razlogom, zbog toga što im dugo vremena njihova gradnja nije bila prioritet. No, očito je da, eto, i danas, za razliku od nekih drugih gradova milijih Banskim dvorima, grad na Rječini mora sam graditi svoja plivališta, dvorane, nogometne stadione... Najbolji dokaz državnog protekcionizma, a koji izostaje kada je Rijeka u pitanju, je gradnja bazena na Kantridi za što je Grad Rijeka izdao municipalne obveznice u vrijednosti od 180 milijuna kuna.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel morao je potpisati izjavu da neće tražiti od države financijsku pomoć kada je u pitanju domaćinstvo Europskog prvenstva u plivanju koje će se održati samo dva mjeseca prije Svjetskog prvenstva u rukometu, a isto je napravljeno kada je u pitanju riječka kandidatura za Mediteranske igre. Grad Rijeka će svojim sredstvima u potpunosti graditi plivački kompleks vrijedan za sada oko 250 milijuna kuna. Što bi riječka vlast tek dala za mogućnost da joj država omogući izvlaštenje kada je gradnja sportskih dvorana u pitanju. Naime, gradnja dvorane na Zametu očekuje se desetljećima. Lokalni političari često su demagoški pričali o tom objektu pa je početak gradnje kasnio godinama zbog političkih obmana. No, kada je napokon zatvorena financijska konstrukcija i kada je izabrano idejno rješenje, zapelo se kod otkupa zemljišta. Dio parcele je u privatnom vlasništvu, a vlasnici su s pravom tražili pravičnu nadoknadu.

Kako to već biva, neki od njih su zahtijevali astronomske iznose zbog čega je cijeli projekt zakočen. Sve bi se to izbjeglo da je Sanader donio sličan rukometni zakon za Rijeku jer bi država omogućila izvlaštenje zemljišta pa bi cijela procedura bila skraćena ne za mjesece, nego za godine. Koliko bi se tek na vremenu uštedjelo kada se ukine potreba raspisa javnog natječaja za izbor izvođača radova. U svakom slučaju Rijeka još uvijek nema novu dvoranu ni nakon više od desetljeća, a da je ušla u krug domaćina Svjetskog rukometnog prvenstva, mogla ju je na bilo kojoj lokaciji izgraditi za manje od dvije godine i uz to ušićariti i nešto državnog novca. Ovako se građani jedino s nostalgijom mogu sjećati nekadašnjih samodoprinosa kojim je sagrađena većina riječkih sportskih objekata. Rijeka nema Sanadera da joj nešto daruje, nije imala ni Račana, a nema više ni samodoprinosa. Preostaje joj jedino uzdati se u samu sebe.

Prvi radovi već u travnju
Piše: Iva Balen

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/01/15/cesta1.jpg
Počinje gradnja ceste koja zapadni dio grada od Zametskog groblja preko Srdoča povezuje s Kastva

RIJEKA - Dugoočekivana cesta koja zapadni dio Rijeke od zametskoga groblja preko naselja Grpci i Srdoči povezuje s Kastvom, bit će dovršena 2010. godine.

Gradnja ceste “teške” 30 milijuna kuna na riječkoj strani kreće u travnju, a kada bude dovršena, ta će prometnica bitno rasteretiti zagušene ceste zapadnoga dijela grada. Cesta 233 bit će duga 2150 metara, a njezina je gradnja podijeljena u tri dijela: dva od njih gradi Grad Rijeka, a treći Grad Kastav i tamo su radovi već počeli.

Grad Rijeka gradit će drugi i treći dio, a pročelnica za komunalni sustav Irena Miličević rekla je kako su obje dionice projektirane, no prva će u gradnju ići druga, i to njezin dio koji prolazi kroz naselje Srdoči, što bi trebalo biti dovršeno do kraja godine.

- Cesta 233 zauzimat će ukupno 15.600 četvornih metara, a projektirana je za vožnju do 60 kilometara na sat, dakle za vožnju kroz naselja. Bit će široka sedam metara, a sa svake strane ima 1,5 metara širok pješački dio.

U njezin trup ugradit će se oborinska i fekalna kanalizacija, napravit će se javna rasvjeta i vodovod te izvesti kompletno polaganje električnih i DTK kabela - istaknula je Irena Miličević. Dodala je da je Grad Rijeka u protekle tri godine za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi buduće ceste utrošio oko pet milijuna kuna.

- Riječ je uglavnom o vrtovima i dvorištima, a na dijelu ceste koji prvi kreće u gradnju preostala je još jedna čestica koja je u postupku izvlaštenja, ali to bi trebalo biti dovršeno do ožujka - objasnila je Irena Miličević te napomenula da prosječna procijenjena vrijednost terena na trasi ceste iznosi 35 eura po četvornome metru.

Na tu cestu spajat će se buduća lokalna prometnica GP 16, duga 273 metra, čija gradnja također uskoro počinje, a kvalitetno će spojiti cestu 233 s osnovnom školom na Srdočima.

Financiranje
Grad Rijeka gradnju ceste 233 financira izdavanjem korporativnih obveznica gradskog trgovačkog društva Rijeka-promet. Na isti način financirat će se i gradnja druge faze Ulice Ivana Pavla II., dijela ceste Rujevica - Marčelji, zatim tunelski priključci na Tower centar, kružni tok na Škurinjama i garaže Zagrad B te Zapadna Žabica.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,1,15,cesta_rijeka,58407.jl

Tunel Bobovo i viadukt Martinšćica ja mislim da se tako zove



http://img62.imageshack.us/img62/4391/dsc030691zb3.jpg

^^ Looks cool. I like how the tunnel shoots out onto the viaduct. :)

Izložba natječajnih radova Društveno-kulturnog centra Sveučilišnog kampusa na Trsatu

Rijeka, 17. siječnja 2007.
U malom salonu u Rijeci otvorena je izložba natječajnih radova Društveno-kulturnog centra Sveučilišnog kampusa na Trsatu u Rijeci. Radi se o natječaju za izradu arhitektonskog rješenja posljednjeg u nizu objekata iz ciklusa prve faze izgradnje kampusa, za koji se izrađuje dokumentacija, budući da je za sve ostale objekte obuhvaćene tom fazom već u tijeku ishođenje građevnih dozvola. Prema riječima rektora Danijela Rukavine, taj će objekt biti buduće srce kampusa, a u njemu će se u različitim prostorima i sadržajima, odjednom moći okupiti i do 1.500 studenata, profesora ili gostiju.

http://i10.tinypic.com/2yzndq1.jpg



Prvonagrađeni radu autora: Zvonimira Kralja d.i.a. iz Zagreba i Ivana Ljubića d.i.a. i Boška Opalića, stud.arh.

Kako je na otvorenju izložbe naglasio akademik Rukavina, već se krajem 2008.g. u kampusu planira boravak između 6-8 tisuća studenata, a 2010 će na tom području dnevno boraviti čak 12 tisuća studenata, pa će ovaj će objekt služiti kao centralno mjesto okupljanja u kojem će potencijal mladih ljudi doći do punog izražaja.
Investitor natječaja je Sveučilište u Rijeci, a natječaj je provelo Društvo arhitekata Rijeka. Cilj natječaja bio je dobivanje najboljeg idejnog rješenja građevine Društvenokulturnog centra, u skladu s natječajnim programom, koje će poslužiti kao podloga za izradu cjelokupne projektne dokumentacije potrebne za izdavanje građevne dozvole i izgradnju.

http://i14.tinypic.com/48ptu8g.jpg

Budući da će se u okviru Centra svakodnevno odvijati kulturna i društvena događanja, izložbe, scenske i glazbene izvedbe, radionice, tribine, rasprave kao i ostali oblici javnih druženja, on će svojim sadržajem i programima usmjerenim na najšire društvene i kulturne aktivnosti doprinijeti da kampus postane jedinstveno mjesto unutar kojeg će cvjetati svi oblici profesionalnog života i društvenih aktivnosti akademske zajednice.

Drgonagrađeni rad autora Randić-Turata arhitektonskog biroa d.o.o. Rijeka.
Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu prof.dr.sc. Hildegard Auf-Franić d.i.a., (predsjednica), Ivana Blažeković, Serđo CapellettI d.i.a., Dario Gabrić d.i.a., Igor Rožić d.i.a. i Hrvoje Giaconi d.i.a. (zamjenik člana) donio je jednoglasno odluku kojom se umanjena prva nagrada u netto iznosu od 70.000,00 kn dodjeljuje radu pod šifrom "08" , autora: Zvonimira Kralja d.i.a. iz Zagreba i Ivana Ljubića d.i.a. i Boška Opalića, stud.arh.

Umanjena druga nagrada u netto iznosu od 40.000,00 kn dodijeljena je radu pod šifrom "03" autora Randić-Turata arhitektonskog biroa d.o.o. Rijeka. Treća nagrada nije dodijeljena.

Hildegard Auf-Franić, Vojko Obersnel, Zvonimir Kralj, Daniel Rukavina, Ivan Ljubić, Zlatko Komadina

Prof.dr.sc. Hildegard Auf-Franić d.i.a. predsjednica Ocjenjivačkog suda je naglasila da je gradnja kampusa za svaki grad pa tako i Rijeku stoljetni zadatak i pothvat za povijest. Na natječaj je pristiglo 9 radova, od kojih su dva koja su nagrađena, radovi bliske kvalitete i pristupa i sadrže upravo one elemente koje takav objekt treba imati kako bi se uklopio u cjelinu kampusa kao svojevrsna poveznica svih objekata.


Hildegard Auf-Franić , Vojko Obersnel. Srđan Škunca, Daniel Rukavina, Zlatko Komadina

Gradonačelnik Obersnel je naglasio da je odabir idejnog rješenja korak bliže zajedničkom cilju, a to je izgradnja kampusa čije je dovršenje od najvećeg značaja za budućnost Rijeke i njen daljnji razvoj. Obersnel je kazao da je to još jedna potvrda, usprkos svojedobnim sumnjama mnogih, da se ustrajnost u opredjeljenju da se prostor vojarne na Trsatu prenamjeni u kampus, pokazalo kao prava odluka.
Župan Zlatko Komadina je istaknuo kako je dužnost županije da ponudi kvalitetne uvjete studiranja svim budućim studentima, bez obzira od kuda dolazili. Rijeka je još jednom dokazala, naglasio je župan, kao grad u kojem se kapitalni objekti grade temeljem natječaja , a svim autorima daje ista mogućnost da ponude svoje kreativno viđenje, čime se u konačnici dobiva najbolje rješenje.

U istom će se prostoru u četvrtak 25. siječnja u 13 sati održati i okrugli stol na temu natječaja.
(I.N.)

^^ dobro izgleda

Tunel Pećine



http://img265.imageshack.us/img265/1141/dsc030861qp3.jpg




http://img291.imageshack.us/img291/3180/dsc030841zb6.jpg

Nasipavanje Brajdice





http://img206.imageshack.us/img206/7334/dsc030851ol3.jpg

Hvala na slikama gorgoroth: Nego znas li mozda ca se gradi (poceli su nekakvi zemljani radovi) tamo na potezu izmedu konzuma i getroa na Škurinjama.Znam da bi tamo negdje trebao biti rotor i i nova cesta za Merkator ali ne vjerujem da su to jos poceli gradit.

Pozdrav

Pozdrav.Mislim da je to cesta ,nisam siguran.Proći ću jednom pa ću vidjeti

Obersnel: Svjetski kup na Platku moguć 2012.
Piše: Darko Santini
Foto: Karmen Mrkić


Primarna nam je želja da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke svrhe, a tek kada to ispunimo, možemo razmišljati o utrci Svjetskoga kupa koja neće biti tako glamurozna ni tako skupa kao ona na Sljemenu, kaže Obersnel

RIJEKA - Mnogim je Riječanima nakon velikog, gotovo povijesnog uspjeha Ane Jelušić sigurno jedna misao bila na pameti - može li i Platak dobiti utrku svjetskoga kupa.

Svi Riječani, Primorci i Istrani koji redovito godinama dolaze na Platak znaju da je to skijalište daleko od svjetskih standarda i da su nerealna očekivanja dovođenja svjetskog skijaškog “cirkusa” u riječko zaleđe po ubrzanom ritmu. Slično misli i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel jer je, naravno, bolje upućen u financijske analize obnove Platka.

- Grad Rijeka, Županija primorsko-goranska i Općina Čavle, na čijem se području nalazi sportsko-rekreacijski centar Platak, imaju jasan stav. Svi namjervamo pomoći da se u sljedećih nekoliko godina na Platku uredi i infrastruktura, sagradi niz popratnih ugostiteljskih i drugih objekata i uredi cesta, a do sljedeće zime dovede u funkciju još jedna natjecateljska staza. Platak smatramo razvojnim projektom, ali kroz javno-privatno partnerstvo. Dakle, ulaganja u Platak kao skijalište i rekreacijski centar za cjelogodišnje poslovanje trebalo bi ići u etapama. Mislim da prije 2012. godine na Platku ne možemo stvoriti uvjete kakve zahtijeva utrka svjetskoga kupa skijaša ili skijašica - kaže Vojko Obesnel pojašnjavajući još neke odnose.

- Teorijski, u roku od dvije godine moglo bi se u Platak “upucati” stotinjak milijuna eura (jednogodišnji proračun grada Rijeke), no to je najmanje moguća opcija. Dovedemo li utrku svjetskoga kupa na Platak u roku četiri-pet godina, ta utrka neće biti ni tako skupa ni tako glamurozna poput Snježne kraljice na Sljemenu. Dakle, primarna nam je želja stvoriti uvjete da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke i rekreacijske svrhe, a tek kada sve to zadovoljimo, možemo razmišljati o utrci svjetskoga kupa. Nije to samo moje mišljenje, slično razmišljaju i iskusni skijaški djelatnici upućeni u problematiku Platka - zaključuje Obersnel. Doajen riječkoga skijanja Milan Tumara koji je na Platak još 50-ih godina dovodio europske skijaše, a 80-ih čak i Bojana Križaja te cijelokupnu slovensku elitu, također smatra da jadranskim slalomom (FIS utrka) treba održavati kontinuitet natjecanja na Platku.

Budući da se s vremenom poboljšavati uvjeti, smatra on, treba dovesti prvo utrku europskog kupa, a tek potom postupno sve pripremiti za svjetski kup.

- Mislim da možemo realno očekivati utrku svjetskog kupa na Platku 2012. godine. Prije toga treba zadovoljiti niz uvjeta.

Treba urediti infrastrukturu, gdje je voda najveći problem, proširiti cestu i probiti se na sjevernu stranu Platka gdje snijeg tijekom normalne zime ostaje do travnja. Srećom, barem što se natjecanja tiče, krenuli smo iznimno dobro jer smo doveli olimpijsku pobjednicu Janicu lani na jadranski slalom, a tu je bio i Ivica Kostelić te još niz izvrsnih skijaša. Jadranski slalom treba s vremenom prerasti u utrku europskog kupa koja nije mnogo manje zahtjevna od svjetskoga kupa, no ipak je samo stepenica prema svjetskom kupu- zaključuje Tumara.
Potpora predsjednika Mesića, Županije i Opatije

Na Sljemenu je radilo više od 2000 ljudi u organizaciji utrke, pripremi staza, logistici, press centru... Nemojmo biti neskromni, na Platku smo dobro počeli, a podrška nadležnih institucija te lokalne samouprave čvrsta je i za nekoliko će godina, kada Platak osvane u novom “ruhu”, to skijalište biti spremno za utrku svjetskog kupa.

Usto, jadranski slalom podupiru i predsjednik Mesić te Županija primorsko-goranska, Grad Rijeka, Grad Opatija i Općine Čavle. Zajedničkim ćemo snagama uspjeti stvoriti uvjete za dovođenje najboljih svjetskih skijaša na naše skijališe na kojem će, zaobilazeći zastavice, natjecatelji moći uživati u pogledu na Kvarnerski zaljev - kaže Tumara. Riječani će tada, uz “svoju” skijašicu, u svjetskom kupu imati i elitno skijalište.


Ovo je odličan članak! Stvarno sam se sad zamislio u vezi tog projekta! Bilo bi super kad bi imali utrke Snow Queen/King u ZG i još FIS Queen/ King of Adria u RI. samo...ima tu jedna caka...Navodno se i Bjelolasica priprema da jednog dana održi Svjetski kup u veleslalomu, pa jel FIS spreman dopustiti ovako jednoj (ne)alpskoj državi kao što je Hrvatska 3 natjecanja u Svjetskom kupu? Nije mi drago što ću to reći, ali možda je to sve iluzija! 'ko zna da li bi uopće dobili i Sljeme da nemamo tako dobre skijaše, a mi već razmišljamo o 3 Svjetska kupa?:(

Gradnja bazena napreduje



http://img222.imageshack.us/img222/6991/dsc0309515ix.jpg


http://img264.imageshack.us/img264/5822/dsc0309618rx.jpg


http://img208.imageshack.us/img208/9182/dsc0309716ui.jpg


http://img218.imageshack.us/img218/6262/dsc0309819jc.jpg


http://img218.imageshack.us/img218/4795/dsc0309914we.jpg

Gorgo, dobar update! Znaš li kada je rok za dovršetak bazena možda?

Hvala.Radovi bi trebali biti gotovi u prvom kvartalu 2008 ,a bazeni bi se tada pustili u rad.Kompleks bazena bi trebao biti u cijelosti gotov do održavanja europskog prvenstva u plivanju koncem 2008

DKC će biti ‘srce’ kampusa na Trsatu
Predstavljeni idejni projekti Društvenog-kulturnog centra

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/01/17/rijeka_v.jpg
Arhitekti Ivan Ljubić i Zvonimir Kralj

RIJEKA - U Malom salonu na riječkom Korzu otvorena je izložba idejnih projekata Društveno-kulturnog centra, jednog od najvažnijih objekata sveučilišnog kampusa na Trsatu.

U okviru DKC-a, smještenog na samom ulazu u kampus, svakodnevno će se odvijati kulturna i društvena događanja, izložbe, scenske i glazbene izvedbe, radionice i tribine, a sam Centar predstavlja mjesto integracije grada i kampusa. Njegova važnost posebno će doći do izražaja pri završetku prve faze gradnje kampusa, kada će, do kraja 2008. godine, u tom prostoru svakodnevno obitavati oko 8000 studenata.

Riječ je o dvoetažnom objektu s prizemljem, ukupne površine 4770 četvornih metara, u kojem će se smjestiti i polivalentna dvorana s 500 sjedećih mjesta te dvije dvorane do 100 mjesta, kao i osam manjih dvorana za potrebe studentskih udruga, televizije, radija i slično. U prizemlju DKC-a bit će zabavni centar za studente, internet caffe, kavana i restoran , banka, knjižara, trgovina te galerijski prostor.

U DKC-u će se fokusirati cijelokupni društveni, kreativni i zabavni život akademske zajednice, što bi zajedno sa stručnim usavršavanjem trebalo pridonijeti tome da naši studenti postanu lideri u gradnji modernog humanističkog društva 21. stoljeća - istaknuo je rektor Daniel Rukavina.

Iako je riječ o objektu koji nema strogo nastavne fukcije, prema riječima akademika Rukavine, on će zasigurno biti “srce kampusa” koji neizrecivo važan za izgradnju studenata u kompletne ličnosti.

Na natječaj je prijavljeno devet radova, a stručni ocjenjivački sud pod presjedanjem Hildegard Auf-Franić izabrao je rad mladih zagrebačkih arhitekata Zvonimira Kralja, Ivana Ljubića i Boška Opalića.

Na samom projetku radili smo oko dva mjeseca, a kako je riječ o tako značajnom objektu, oduševljeni smo što je upravo naš rad izabran - rekao nam je Ivan Ljubić.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/01/17/dkc.jpg

Građevinske dozvole

U konačno idejno rješenje autori će morati uvrstiti neke izmjene na temelju primjedbi ocjenjivačkog suda, a na riječkom sveučilištu nadaju se da bi, nakon izrade glavnog izvedbenog projekta, građevinske dozvole mogle biti gotove do ljeta pa bi se u jesen krenulo s natječajem za izvođače radova.

Ostali objekti prve faze poput Filozofskog i Građevinskog fakulteta su pred pribavljanjem građevinskih dozvola i u proljeće bi se trebalo početi i njihova gradnja.

gorgoroth, hvala na slikama! vidim da su se radovi zahuktali na Brajdici. kad će terminal biti gotov?

Pozdrav.Mislim da je to cesta ,nisam siguran.Proći ću jednom pa ću vidjeti

http://i11.tinypic.com/2n9x5vp.jpg

Evo slike tih radova na Skurinjama.Mozda je zaista zapocela izgradnja Merkatora?

http://i10.tinypic.com/44loohv.jpg


A ovako bi trebao izgledati rotor.Ako je to pocetak gradnje Merkatora malo mi je cudno jer je najprije trebao biti napravljen rotor.Ionako su enormne guzve u tom dijelu grada ,a ovo ce samo jos pogorasti stanje.

Misliš kontejnerski terminal.On bi po najavama lučke uprave trebao biti gotov tek 2011.To mi je nekako daleko s tim da je sve više prometa ,pogotovo kontejnerskog.Terminal bi se produžio za nekih 300 m,pa bi mogla pristati dva velika broda.Evo jedne slike da vidite koje su to grdosije




http://img100.imageshack.us/img100/2591/dsc0311823sm.jpg

Izgleda da su ga stvarno počeli raditi,a rotor će valjda zajedno napraviti,jer bez njega će doći do raspada sistema na Škurinju

odličan posao radite riječani, bravo

Istra i Primorje
40 milijuna kuna za riječki prometni čvor
Piše: Iva Balen
Foto: Karmen Mrkić


Prvo gradsko poduzeće u RH koje financira projekte komercijalnim zapisima


RIJEKA - Riječka tvrtka Rijeka promet prvo je gradsko poduzeće u Hrvatskoj koje za potrebe financiranja svojih projekata izdaje komercijalni zapis u nominalnom iznosu od 40 milijuna kuna.

Dealer izdanja je Privredna banka Zagreb, Grad Rijeka je jamac za prvu tranšu komercijalnih zapisa, a ovoga tjedna izlazak gradske tvrtke na financijsko tržište bit će prezentiran i u Zagrebu.

Dakle, u prvoj fazi izdaju se komercijalni zapisi vrijedni 40 milijuna kuna, a novac će se iskoristiti za financiranje gradnje ceste koja će zapadni dio Rijeke povezati s Kastvom (233) te dionice ceste od Rujevice prema Marčeljima. Novac će se utrošiti i za financiranje tunelskog priključka kojima će se Tower centar spojiti na tunel ceste u gradnji D 404, ali i otkupiti zemljišta te napraviti projektna dokumentacija za dvije nove gradske garaže.

U drugoj fazi izdavat će se 287 mil. kuna kroz korporativne obveznice, čime će se financirati sama gradnja garaža - Zagrad B i Zapadna Žabica, gradnja Ulice Ivana Pavla II. i kružno raskrižje Parkovi na Škurinjama.

Na prošlotjednoj prezentaciji gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da je Rijeka lider u primjeni novih oblika financiranja. Tako je podsjetio i na prošlogodišnje izdavanje municipalnih obveznica kojima se financira gradnja gradskih bazena. Nove oblike financiranja Rijeka primjenjuje zbog restrikcija koje, kaže, nameće centralna vlast.
Prve kamate od municipalnih obveznica

Prošlog tjedna isplaćena je i prva kamata investitorima koji su upisali municipalne obveznice Grada Rijeke sredinom prošle godine, a prikupljenim novcem grade se riječki bazeni. Inače, iako je bilo planirano zaduženje od ukupno 300 milijuna kuna, Vlada je dala suglasnost za ukupni iznos od 180 milijuna kuna. Tako je u 2006. izdano obveznica u vrijednosti od 60 milijuna kuna.

Tunel Pećine s istočne strane



http://img441.imageshack.us/img441/6347/dsc0315015ky.jpg

Tunel Bobovo


http://img403.imageshack.us/img403/3818/dsc0315114bc.jpg

^^ Thanks Gorgoroth. Those tunnels look cool. :okay:

Rijeka u fokusu britanskih medija

Rijeka, 25. siječnja 2007.
Uz nedavno objavljeni članak u britanskom časopisu Sunday Times koji je Riječki karneval proglasio atrakcijom 2007. i zabavom koju treba posjetiti, u najnovijem jubilarnom broju Business Travellera, jednog od najpopularnijih specijaliziranih magazina za poslovna putovanja u Europi, na tri je stranice objavljena velika reportaža o gradu Rijeci, za koju priznati britanski novinar Tom Chesshyre kaže da je zaboravljeni grad s odličnim noćnim životom, vrhunskim restoranima i prekrasnom obalom kojeg tek treba otkriti.


Tijekom svog boravka u Rijeci ovaj je britanski novinar odsjeo u Grand hotelu Bonavia kojega preporuča po vrhunskoj kvaliteti usluge i smještaju i kojeg ocjenjuje najboljim hotelom.

- Soba je bila izvrsna, nalazila se na sedmom katu, s balkonom koji gleda na luku. Vidio sam svjetla trajekta u luci i crvene krovove starih kuća koji su se protezali sve do trga gdje su se ljudi okupljali, uživajući u petku navečer. Sjeo sam u mali dio sobe koji podsjeća na staklenik i provjerio e-mailove na besplatnom internetu osluškujući pripreme grada za veliki provod te večeri – opisuje britanski novinar.


- Noćni život u Rijeci je fantastičan. Ljudi koji žive u okolici dolaze se isplesati u riječkim barovima i klubovima, koji su ispunjeni do ranih jutarnjih sati (barem je tako bilo za vrijeme mog posjeta). Najbolji se lokali nalaze u blizini luke, a nedostatak turista samo im daje veći šarm: u njima se zabavljaju lokalni stanovnici što je dobrodošla promjena od većine drugih odredišta na Mediteranu – govori britanski novinar.

govoreći o svojim iskustvima u Rijeci - gradu za koji kaže da se povratkom turista ponovno budi, poznati novinar naglašava da je Rijeka od prošle sezone još dostupnija britanskim turistima otkako je uvedena niskobudžetna linija koja povezuje Rijeku s Velikom Britanijom.


Britanski novinar koji širom Europe otkriva zanimljiva odredišta koristeći povoljne avio aranžmane, što je sve veći trend među poslovnim ljudima, čitateljima Business Travellera preporuča što u Rijeci obavezno posjetiti, gdje odsjesti, što pojesti, gdje se provoditi, koju literaturu pročitati, a daje i mnoge druge korisne savjete, primjerice o jeftinom taksiju uz napomenu da je Rijeka grad koji definitivno treba posjetiti.


Business Traveller specijalizirani je časopis za poslovna putovanja koji je upravo ovim brojem obilježio 30 godina od izlaženja prvog broja 1976. godine. Godišnje izlazi deset brojeva Business Travellera, specijaliziranog časopisa s najvećom mrežom net prodaje u svom sektoru u Velikoj Britaniji i u Europi s više od 50 tisuća primjeraka po broju. Osim u Velikoj Britaniji i još 10-ak drugih europskih zemalja Business Traveller tiska se i u SAD-u te zemljama Bliskog i Dalekog Istoka.

Thanks Acy. Thats very good coverage of Rijeka in a well known international business journal.

I've too have heard that Rijeka has some of the best nightlife in Croatia. :)

Džamonjina džamija na kraju grada

Piše D.Š.l 28 Jan 2007 (Vijesti)

Islamski centar u Rijeci mogao bi se do kraja ove godine početi graditi 22 godine nakon predaje zahtjeva tadašnjoj Općini Rijeka za ponudu zemljišta.

Po riječima pročelnika gradskog Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđana Škunce dogovorena konačna lokacija na Rujevici utvrđena je Generalnim urbanističkim planom.

GUP bi trebao biti prihvaćen na Gradskom vijeću u veljači, nakon čega ulagač, Islamska zajednica Rijeka (IZR) može pribaviti lokacijsku dozvolu.

Predsjednik riječke Islamske zajednice Mujo Isić je izrazio nadu da će, kad pribave i građevnu dozvolu i ako postupak ne bude nepredviđeno zastao, temeljni kamen biti postavljen do kraja ove godine.

Sadašnje mjesto budućeg centra, uz riječku obilaznicu na sjeverozapadnom dijelu grada, već je treće na kojem se planira graditi, a dosadašnja nastojanja IZR-a da izgradi centar pratila su brojne teškoće. Prvu lokaciju, također na Rujevici, ali ne na istom mjestu kao sada, Islamska je zajednica odabrala od 12 ponuđenih 1991. Izabran je i idejni projekt, koji je karakterizirao izrazit orijentalni arhitektonski izraz. S tadašnjom općinom sklopljen je ugovor o ustupanju zemljišta ako u roku od tri godine počnu radovi.

No tada je počeo rat u Hrvatskoj te u BiH, pa se Islamska zajednica, kaže umirovljeni glavni riječki imam Adem Smajić, posvetila dobrotvornom radu i pomoći izbjeglicama. Gradnja je stavljena u drugi plan te je istekao trogodišnji ugovorni rok. Sada već grad Rijeka je raskinuo ugovor i vratio zemljište u svoj posjed.

IZR je pokrenuo sudski postupak za povrat zemljišta koji ni do danas nije završen, a u međuvremenu su 1998. počeli razgovori o pronalasku nove lokacije.

Od dviju ponuđenih IZR je odabrao Hostov Breg na Gornjem Zametu, no stanovnici su organizirali prosvjede i potpisivanje peticije protiv gradnje centra u svojem susjedstvu. Nezadovoljstvo nekoliko tisuća građana u te aktivnosti uzrok je nove, zadnje promjene lokacije, blizu koje nema stambenih zgrada.
Nova zapreka gradnji pojavila se pri provedbi novog natječaja za idejno rješenje centra kad je utvrđeno da je prvonagrađeno rješenje autorica Danijele Antolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje plagijat postojeće građevine. Zato se odustalo se od provedbe, a izlaz je pronađen u dogovoru grada i IZR-a u prihvaćanju idejnog projekta kipara Dušana Džamonje te arhitekata Darka Vlahovića i Branka Vučinovića izvan natječaja, izravnom pogodbom. Tada se navodilo da je taj rad poslan na natječaj, ali da je zakasnio na rok za prijavu.

Po tom rješenju centar s ukupno 2400 četvornih metara bit će dvoetažan, s minaretom visine 20 metara. Sadržavat će molitveni dio za 1500 do 2000 vjernika, knjižnicu i čitaonicu, kongresnu dvoranu, restoran za članove Islamske zajednice, dječji vrtić i tri prostorije za vjeronauk te četiri stana - dva za domaće imame i dva za goste.

Centar bi trebao služiti oko 12.000 vjernika islamske vjeroispovijesti, koliko se procjenjuje da ih je u Primorsko-goranskoj županiji, ali i onima iz udaljenijih krajeva.

Ukupni troškovi, po procjenama od četiri do pet milijuna eura, IZR će prikupiti ponajviše među članstvom, ali i uz prijeko potrebnu pomoć islamskih zajednica u zapadnoj Europi, Sloveniji, BiH, Srbiji i Kosovu te druge potpore iz svijeta. (Tekst i Foto: net.hr)

Posljednja faza muzejske sapunice

Piše D.Š.l 28 Jan 2007 (Vijesti)

Dva tisućljeća kontinuiteta nastanjenosti grada, burna povijesna i politička previranja, tehnološka dostignuća kao i utjecaji raznih naroda koji su ovdje ostavili nešto svoga, nisu dovoljna da Rijeka bude turistički primamljiva. Malo Riječana zna da se u užem centru grada krije reprezentativan i jedinstven svjetski primjer rimske vojne komande iz razdoblja kasne antike (Pretorij). Tom informacijom raspolaže tek uža stručna javnost i mali broj zaljubljenika u povijest grada, dok se većina čudi stršećem luku (Stara vrata) koji se grubo izvija iz zidova nekih novijih zgrada.
To je tek jedan primjer zapostavljenog spomenika kulture, no onaj na kojem bi pozavidjeli, i obilato na njemu zaradili, mnogi.

Grad Rijeka nedavno je osnovao katedru Povijesti umjetnosti, otvorio i Akademiju primijenjenih umjetnosti, pokrenuo realizaciju niza kapitalnih projekata u kojima novo nastaje na uštrb starog. Nekadašnje središte znanja i duhovnosti najužeg centra grada transformirano je za navodne komercijalno-poslovne potrebe stanovnika 21. stoljeća, a u tom istom stoljeću pravog muzeja sa stalnim fundusom, osim Prirodoslovnog, Riječani još uvijek nemaju.

U 19. stoljeću muzej je izmaknuo za dlaku jer je zbirka Lavala Nugenta, namijenjena muzejskoj pohrani na Trsatu kao prvom hrvatskom muzeju, raznesena diljem nekih drugih gradova. Ipak, 2008. godina, koja je veoma blizu, trebala bi konačno odlučno razriješiti dugove prošlosti i otvoriti vrata novome Muzeju moderne i suvremene umjetnosti koji bi trebao osvanuti na mjestu nekadašnjeg industrijskog kompleksa »Rikard Benčić«, odnosno »T-objekta« tog kompleksa, prema projektu riječkog arhitektonskog dvojca Saša Randić – Idis Turato.

Rušenja su počela, no građevinske dozvole još uvijek nema. Očekivanjima iscrpljena javnost, kao i brojni stručnjaci okupljeni oko projekta izgradnje muzejske zgrade – svi međusobno sukobljeni oko raznih pitanja koje ovaj projekt otvara – ipak se u jednom slažu. Definitivno je svima dosta muzejske sapunice, a najznačajnije je da će se riječki muzej konačno početi graditi.

No, gdje je stalo? Srđan Škunca iz Gradskog odjela za urbanizam, kaže da su svi uvjeti za stjecanje građevinske dozvole zadovoljeni, pa stoga zapreke za njeno ishodovanje nema te se kroz 4 do 5 mjeseci očekuje završetak pregovora i dobivanje dozvole.

Od samih početaka u priči oko novog riječkog muzeja prisutno je i Ministarstvo kulture. Pače, MMSU je bio jedan od kapitalnih projekata Ministarstva još prošle godine, dok se u 2007. ne spominje. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel napominje da je potpisanim sporazumom o sufinanciranju realizacije prenamjene »T-objekta« u Muzej moderne i suvremene umjetnosti definirano zajedničko financiranje ovog projekta od strane Ministarstva kulture i Grada Rijeke u omjeru 50 – 50 posto. Gradonačelniku predstoji sastanak s ministrima s kojima će se definirati daljnji tijek financiranja, a jedna od mogućnosti je i model javno-privatnog partnerstva.

Srđan Škunca napominje da se u projektu ne radi samo o muzejskoj arhitekturi, već detaljan plan obuhvaća i muzejski trg te garažu, gradsko područje omeđeno Ulicom Nikole Tesle sa zapadne strane, Manzonijevom ulicom s istočne, Krešimirovom s južne i Ulicom V. C. Emina sa sjeverne strane.

Podzemna javna garaža kapaciteta 230 parkirnih mjesta ispod »T-objekta« u koji će se smjestiti MMSU samo je jedna cjelina javnog natječaja za pravo građenja u kompleksu »Benčić« koji je objavio grad Rijeka, dok se druga odnosi na pravo građenja trgovačko-poslovnog kompleksa, s mogućnošću izgradnje hotela i pripadajuće garaže kapaciteta oko 130 parkirnih mjesta.

U ožujku ove godine završena je i priča oko zaštite područja »Benčić« – Konzervatorski odjel koji je prvotno odobrio projekt, a potom se usprotivio rušenjima na tom području, usuglasio se s Detaljnim planom.
– U posljednje je vrijeme samo bio sporan tretman bloka koji je trebalo usuglasiti s Konzervatorskim odjelom u Rijeci, a odnosio se na tretman cijelog kompleksa »Benčić« te se čekalo se da se završi i usvoji Detaljni plan – ističu arhitekti Randić i Turato.

– Mi smo zapravo cijelo vrijeme vrlo dobro surađivali s Gradom Rijekom i konzervatorima te sama kuća nije bila sporna kao zgrada, nego je zapravo bilo sporno da li se zadržavaju okolne zgrade ili ne, i da li se garaža radi ispod zemlje ili nadzemno. Sačuvat će se ciglena zgrada i zgrade uz restoran »Viktorija« jer je to bilo dosta teško vlasnički riješiti, a ostalo se ruši, što je definirao Detaljan plan koji je grad radio u proteklih nekoliko godina.

Plan je donesen, a mi smo sada u tijeku ažuriranja projektne dokumentacije prema novim zakonima koji su u međuvremenu donijeti te ćemo za koji tjedan predati zahtjev za građevnu dozvolu, a kada se ona dobije bilo bi moguće krenuti s radovima – navodi Turato.

Ravnatelj muzeja Branko Franceschi imao je nekoliko zamjerki na projekt – najspornija su bila pitanja transporta umjetnina i kretanja kroz muzej te prostora stalnog postava smještenog na prvom katu, što je ujedno i najspornija točka projekta.
Iako će Srđan Škunca reći kako je veliki dio projekta bitno promijenjen, napominjući vlastite napore u traženju rješenja da bi »svi zahtjevi bili prihvaćeni te bitno reduciran broj zahtjeva koji nisu ispunjeni«, arhitekti napominju da se apsolutno ništa nije promijenilo ni u tehničkom, pa čak ni u vizualnom smislu.
U Odjelu za urbanizam – koji inače nema muzejskog iskustva – smatraju da je za finaliziranje arhitekture dijela muzeja koji će pohraniti stalni postav, nužno najprije definirati taj stalni postav.

U muzeju smatraju drukčije. Prema riječima ravnatelja MMSU Branka Franceschija, javni postav bi trebao biti neprekidno dinamičan, trebao bi se u segmentima mijenjati kako bi bio atraktivniji publici. Ono što u pripremnoj fazi preseljenja predstoji muzeju upravo je definiranje javnog postava, a pripreme poput otkupa radova odvijale su se postepeno, dok se pojačano kupovalo u posljednje tri godine. Ta je kupovina, prema riječima Franceschija, bila usmjerena na medij fotografije, videa i multimediju. Muzej je kupio i sliku Vlahe Bukovca jer smatraju nezamislivim prezentaciju nacionalne moderne i suvremene umjetnosti bez radova Bukovca.
U cijeloj priči oko novog riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti čudno je to što zasad ne postoje barem grube financijske kalkulacije koliko će se troškovi njegova funkcioniranja povećati u odnosu na današnje stanje. Takvi izračuni postoje, ali u smislu hladnog pogona i održavanja institucije. No paradoksalno je što ne postoji nikakva financijska konstrukcija o sredstvima namijenjenih postavu, restauraciji umjetnina, ili programskim sadržajima potrebnim za atraktivan i nacionalno, odnosno međunarodno relevantan muzej.

Bez tih nužnih i znatno uvećanih financijskih sredstava u odnosu na današnja, čarolija nedosanjanog muzeja, u kojeg mnogi vjeruju kao u magiju bajke, mogla bi se rasplinuti i aktualnom postati tek u kakvim alegorijskim kolima popularnog nam karnevala. (Novi list)

Dr. Nada Šišul: Rijeka pred četvrtim razvojnim ciklusom

Piše D.Š.l 28 Jan 2007 (Vijesti)

Prof. dr. Nada Šišul, umirovljena profesorica Ekonomskog fakulteta u Rijeci, davne se 1961. godine zaposlila na Ekonomskom fakultetu kao asistent i tako svoju sveučilišnu i znanstvenu karijeru započela kada i prva generacija studenata. Dakle, nakon Medicinskog i Tehničkog fakulteta Rijeka je 1961. godine dobila i Ekonomski fakultet.

Prof. dr. Šišul diplomirala je 1956. godine. Prisjećajući se toga vremena, kaže, bilo je to doba »trećeg razvojnoga ciklusa« Rijeke koja je ubrzano napredovala u svim segmentima. Posao se nije čekao, svoje je prvo zaposlenje dobila u »3. maju«, svega 17 dana nakon diplome što danas djeluje poput priče za najveće naivce. Štoviše, bilo je to radno mjesto referentice za vanjsku trgovinu i voditeljice deviznog odsjeka. Od 1961. do 1998. godine, kada je umirovljena, radila je na Ekonomskom fakultetu gdje je vodila nastavu iz predmeta: Suvremene ekonomske teorije, Teorija tržišta i cijena te Uvod u znanstveni rad. Bila je dekanica Sveučilišnog centra za ekonomske i organizacijske znanosti od 1981. do 1983. godine te u dva mandata (1992. do 1996.) dekanica Ekonomskog fakulteta. Dugačak je popis svih njenih znanstvenih radova i funkcija, a i danas je angažirana, kako u struci tako i u društvenom životu grada.

Ekonomski fakultet, koji je svoju 45. godišnjicu obilježio koncem prošle godine, priča nam prof. dr. Šišul, osnovan je u projekciji razvoja i decentralizacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
– Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je izvan Zagreba dobio Medicinski i Tehnički fakultet i jasno da je tu trebao biti i Ekonomski. Naime, Rijeka je bila vrlo potentna u industrijskom smislu i nakon rata je te resurse trebalo obnoviti što se vrlo brzo učinilo, i jednostavno se osjećala velika potreba za visokoobrazovanim i stručnim kadrom. Rijeka relativno brzo afirmira višeslojne dimenzije svoje specifičnosti. Za ilustraciju: ukupni proizvodni rezultat Rijeke i njenog užeg gravitacijskog područja u stadiju razvojne zrelosti mjeren vrijednošću društvenog proizvoda dostiže učešće izvoza od 70 posto. Tako da je Rijeka uporedo obnavljajući i razvijajući industrijske nove procese morala dobiti i tu znanstvenu bazu, jer Sveučilište je ekonomskom terminologijom ustvari poduzeće za proizvodnju znanja i njegovu diseminaciju. Osnivačka prednost riječkog Sveučilišta je u osloncu na vlastiti ljudski resurs koji je stasao u mnogobrojnim, djelatnošću različitim poduzećima sekundarnog i tercijarnog sektora proizvodnje koji poznaje razvojnu primjenu stručne korisnosti u praksi privređivanja, gospodarenja i kvalitete življenja. Rijeka je uvijek imala u svojim industrijskim ciklusima poslovnu i tehničku elitu, no tih godina mladi ljudi Rijeke počeli su dobivati visoku naobrazbu, a naročito je došla do izražaja ženska populacija.

Treba naglasiti da je Rijeka imala visoke stope zaposlenosti u »špicevima« razvojnih ciklusa, a u tom trećem, od 1950. do 1990. godine, imala je oko 92 tisuće radnih mjesta, no najzanimljivije je što je čak 48 posto bilo žena, podsjeća prof. dr. Šišul.
Evocirajući uspomene na prve dane osnutka Fakulteta ne može, kaže nam, zaboraviti taj stvaralački zanos i nevjerojatan entuzijazam prve generacije studenata, pa tako i njihovih profesora.

– S tom prvom generacijom osjećam veliku bliskost jer smo počeli zajedno. Za mene je to ipak bio jedan drugi život jer je život u brodogradilištu bio nešto sasvim drugo što sam također voljela, jer ste na neki način bili u vezi s čitavim svijetom. No, taj osjećaj na Fakultetu, da smo svi počeli od samog početka, bio je poseban i stvarao je golem entuzijazam. Studenti su radili s profesorima na skriptama, jer naravno, tada još nije bilo toliko udžbenika, ključna su bila predavanja. Osim toga i profesori su imali jedan respekt koji je proizlazio iz činjenice da su svoje znanje iz prakse trebali na pedagoški način prenijeti mladima. Za nimljivo je i to što smo se mi razlikovali od zagrebačkog po tomu što je jaki naglasak bio na predmetima koji se tiču poduzeća i poduzetništva i to smo dugo njegovali.

Na pitanje ima li razlike između ekonomije danas i tog vremena procvata, odgovara kako nema, jer je temelj svake ekonomije poduzeće, međutim ono kao jedina privredna institucija društva nema opcije jer ne može uopće postojati i funkcionirati ako nema točno deklarirani tržišni proizvod s kojim može kroz međunarodnu podjelu rada ući u orbitu svjetskog tržišta ili kao dio proizvodno-privrednog lanca ili s fiskalnim proizvodom.

– Kako sam spomenula u tom »trećem razvojnom ciklusu« Rijeka je s »udruženim snagama« kreativnog iz prošlosti aktualizirala svoj treći razvojni uspon. S time je Rijeka i u tom razdoblju pripremila solidnu osnovu za iduće etape svog razvoja odnosno materijalnog i duhovnog osuvremenjivanja. I sve to unatoč činjenici da je u vremenskom razdoblju od 250 godina Rijeka promijenila sedam državno-pravnih režima pod kojima je živjela i živi. Dakle, to novo razdoblje, od 1990. do 2000. godine moglo bi se promatrati ako određeno »umirovljenje« Rijeke, ako forma s kojom država svoju ekonomski »živu« aktivu prebacuje u pasivu. Što više na toj se prelaznoj granici aktiva – pasiva razvilo u nas jedno vrlo pokretljivo razmeđe gdje se stvorila merkantilistička praksa trgovanja, zapravo cjenkanja s godinama radnog staža: dokupi, otkupi, otpremnine, zbrinjavanja »viška« zaposlenih.

Tako je izvan ekonomskog korištenja opstalo praktično iskustvo ljudi u mnogim ključnim privrednim institucijama odnosno poduzećima Rijeke. Kolikom se brzinom ta aktivna masa obrazovanih, iskusnih i vještih smjenjivala, tolikom se brzinom na strani pasive povećalo »socijalno parkiralište«. Njegova veličina u nas kontinuirano osporava narodnu mudrost »od viška glava ne boli«. I te kako boli! I to sve aktere gospodarske politike. I državu i poduzeće i pojedinca, ali na različiti način. Pojedinac nema opcije jer ako nema dovoljno sredstava za život kroz mirovinu tada prelazi na karitativnu skrb, živi od milosrđa.

Međutim, gospodarska aktivnost države je pred novim opcijama. Država, naime, kao eminentni predstavnik općeg interesa društva i integriteta nekog nacionalnog ili političkog teritorija ne može više ni iznutra, ni izvana, kontrolirati kako se kroz mikroekonomsku strukturu vrše, primjerice, razne ekonomske, financijske, informatizacijske, komunikacijske integracije u različitim aktivnostima ljudi. Polidimenzionalnost i polivalentnost tih integrativnih procesa prevladava »državnu snagu« jer je ona istovremeno prevelika i premala. »Prevelika« i ekonomski neracionalna da se upušta u kontroliranje mnogobrojnih i kompliciranih procesa koji se razvijaju lokalno među gradovima, među regijama. Istovremeno i »premala« da zatvorenošću vlastitog teritorija izdrži dinamičan hod integrativnih procesa ne samo interkontinentalnog već i planetarnog prostora. Zbog toga odnosi između makro i mikrogospodarske politike postaju vrlo osjetljivi za razvoj jednog društva odnosno zajednice. Naime, dinamiku društva nosi njegova mikroekonomska struktura pa se suglasno tomu može smatrati poželjnom takva makrogospodarska politika države koja ne ometa razvoj, pojašnjava prof. dr. Šišul, zaključujući kako ekonomiju moraju voditi ekonomisti, a ne političari, te kako unatoč ne pretjerano optimističnim trendovima Rijeka zna što su porazi koji su bili grozni i kako se ona s naporom ipak osposobljava za svoj četvrti razvojni ciklus. (Novi list)

Grad i Rijekapromet opsežnim projektima najavljuju rješavanje prometne gužve u Rijeci
Autor Elena ČULJAT

RIJEKA - Rijekapromet, kao prva tvrtka u Hrvatskoj koja je pronašla model financiranja putem komercijalnih zapisa, počinje realizaciju sedam ključnih projekata za rješavanje prometne gužve u Rijeci. Za tako što potrebna je suradnja s državom, a ona u ovom trenutku nije onakva kakvu građani Rijeke žele. Vjerojatno će nakon parlamentarnih izbora s nekom drugom vladom pitanje cesta postati prioritet - kazao je na jučerašnjem predstavljanju planiranih projekata riječki dogradonačelnik Đani Poropat.

Kritika je upućena zbog riječke obilaznice jer je, kazao je Poropat, apsurdno da Rijeka ima autocestu do Rupe, zasad nažalost poluautocestu do Zagreba, a između njih obilaznicu koja je najopterećenija.

- U Rijeci je sada registrirano 70.000 vozila što je za grad golema brojka, kazao je Nikola Modrić, direktor Rijekaprometa. Svrha je smanjiti promet u gradu deset do 15 posto. Predstavljeno je sedam ključnih projekata kao odgovor na sadašnje probleme. (E. Č

Gradilište novih bazena na Kantridi u oku web kamere
Autor: Marko Stanić
Četvrtak, 01 Veljača 2007
Zahvaljujući web kameri koju je postavila tvrtka Strabag, priča o gradnji novih riječkih bazena na Kantridi dobila je dodatnu „slikovnu“ dimenziju. Naime ta tvrtka koja ima gradilišta širom Europe na svojoj je web stranici uvrstila i link na kameru koja svakodnevno bilježi stanje na gradilištu bazena. Kamera se osvježava svakih sat vremena, a slike koje zabilježi slažu se poput foto albuma u kalendar koji vjerno prikazuje svakodnevni rast ovog objekta.

Bazenski kompleks koji se gradi obuhvaća čak pet odvojenih bazena, od kojih će najveći imati pomični krov. U sklopu ove investicije uredit će se plaža i šetnica uz more, izgraditi garažno poslovni kompleks.

Otvaranje bazena predviđeno je u prosincu 2008. kada će se u Rijeci održati prvenstvo Europe u plivanju. No bazeni se ne grade samo zbog sportaša i prvenstava, već radi Riječana kojima će oni pružiti mogućnost da koristeći njihove sadržaj unaprijede kvalitetu života u gradu. Nakon završetka izgradnje Rijeka će dobiti novi prostor namijenjen zabavi i sportskoj rekreaciji - jedan od najljepših objekata takve namjene na čitavom Mediteranu, a riječki plivački sportovi dobiti izvanredne uvjete za postizanje vrhunskih sportskih rezultata.(rijeka.hr)

Eto sad je dovoljno samo doc na internet i pogledat kako napreduje gradnja bazena :)

http://baustelle.strabag.at/(0cs5pyulxwbyti55uqepasz3)/Default.aspx?CATEGORY=KROATIEN

Evo jedne slike sa strabagove web kamere


http://img405.imageshack.us/img405/5672/hrlw9.jpg

Neznam da li je netko već stavio ove fotke bazena,ali evo ih



http://img163.imageshack.us/img163/8166/650891147ih1.jpg



http://img359.imageshack.us/img359/1126/670805586uh7.jpg

AWSOME man I go by that city everytime I go to Pula I think I should stop in the city and mabye go for a swim in the new pool next time I am there.

Zanimljive slicice Rijeke(ima dosta i starih slika)


http://www.gradri.hr/~mgredelji/Slike/Rijeka/Rijeka.html

Zanimljive slicice Rijeke(ima dosta i starih slika)

http://www.gradri.hr/~mgredelji/Slik...ka/Rijeka.html

Bok.NIŠTA NE OTVARA

http://www.gradri.hr/~mgredelji/Slike/Rijeka/Rijeka.html

Odlicnih slika ima ;)

Gradnja pos-ovih stanova na Rujevici



http://img53.imageshack.us/img53/8387/dsc035472rc0.jpg

^^ kakvi če biti ovi stanov, ak ima kakva sličica?..

I ovaj bazen izgleda baš super!!! jel to onaj za mediteranske igre il neki drugi??
:cheers:

Bok antenor.Već sam jednom stavio sliku ovih stanova,a evo je još jednom za tebe.A što se tiče bazena on je za europsko prvenstvo u plivanju 2008, a ako dobijemo mediteranske igre i za njih




http://img263.imageshack.us/img263/1953/5107080vbb3xz0.jpg

Do ljeta se otvara putnički terminal
Piše: Luka Benčić
Foto: Željko Šop

Uz restoran i kancelarije, u sklopu terminala bit će i drugi sadržaji iz trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, kao i carina i policija

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/02/16/gate.wide.jpg

RIJEKA - Gradnja novog putničkog terminala na Riječkom lukobranu, koja se vrši u sklopu Gateway Projekta, u poodmakloj je fazi, a grubi radovi trebali bi biti gotovi do srpnja ove godine, rečeno je na konferenciji u petak Lučke uprave Rijeka koja je održana na drugom katu budućeg terminala, gdje će biti restoran.

Do početka sezone također se očekuje da će biti saniran jedan dio obale, kako bi uz lukobran već mogao pristati određeni broj putničkih brodova na kružnim putovanjima. Na konferenciji se govorilo o dinamici radova na Gateway Projektu, koji će promijeniti vizuru riječke luke i u potpunosti otvoriti grad prema moru, a rokovi za završetak cjeloukupnog projekta su krajem 2009. godine.

Uz restoran i kancelarije, u sklopu terminala bit će i drugi sadržaji iz trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, kao i carina i policija, a riječki će lukobran postati šetnica, uz još jedan vez i dvije mobilne dizalice. Trenutačno se gradi samo zapadni blok terminala, koji se proteže na 2500 četvornih metara, a nedostaje istočni dio na 1700 četvornih metara, koji će se graditi sukcesivno.

Kako je rečeno, najnovija su istraživanja pokazala da je “Zagrebačka obala” u mnogo lošijem stanju nego što se mislilo, pa će sanacija tog dijela luke kasniti najmanje šest mjeseci od predviđenog roka, rujna 2009. godine. Dodatne probleme u realizaciji Gateway projekta stvorilo je i proglašenje Delte i Porto Baroša kulturnim dobrom, što će promijeniti način izvođenja radova na tom području, jer je rušenje zabranjeno.

Inače, uz lučku, Gatawey projekt podrazumijeva i gradnju nove cestovne infrastrukture. Za realizaciju projekta, Hrvatska je vlada 12. srpnja 2003. godine potpisala sa Svjetskom bankom ugovor o trima kreditima ukupne vrijednosti 156,5 milijuna dolara, a zajmoprimci su Lučka uprava, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/02/16/gate.jpg

Osim modernizacije lučkog područja, predviđena je gradnja cestovnih prometnica prema riječkoj luci. Među najvećim aktivnostima u projektu treba istaknuti sanaciju infrastrukture riječke luke i zamjenu opreme za manipuliranje teškim teretom, omogućavanje ponovnog razvoja graničnog područja između luke i grada, poboljšanje upravljanja i sigurnosti lučkog prometa i zaštite okoliša, dovršenje zapadnog dijela riječke zaobilaznice i gradnju spojne ceste luke te sanaciju Krčkog mosta.

Rekonstrukcijom Luke Rijeka pridonijet će se povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva kroz riječki prometni pravac za teretni i putnički promet.

Lu?ki dio Rijeka Gateway Projekta (RGP) ostvaruje se prema planu i bit ?e završen do roka, odnosno po?etka 2010., kazao je danas na konferenciji za novinare ravnatelj rije?ke Lu?ke uprave Bojan Hla?a.

RGP se dijelom financira zajmom Svjetske banke, dijelom iz državnog prora?una. Svjetska je banka odobrila za taj projekt zajam od 155 milijuna dolara, od ?ega 100 milijuna dolara za izgradnju i modernizaciju pristupnih prometnica do rije?ke luke te 55 milijuna dolara za rekonstrukciju i modernizaciju rije?ke luke.

U pripremi je nastavak i proširenje projekta, odnosno RGP 2.

Po rije?ima Hla?e, za lu?ki dio projekta utrošeno je do sada 68 posto odobrena novca.

Me?u ostalim o?ekuje se da ?e glavni gra?evinski radovi na novom putni?kom terminalu i zgradi, koja se gradi na korijenu rije?kog lukobrana, biti pri kraju do srpnja ove godine.

Nakon izgradnje, u zgradi putni?kog terminala obavljat ?e se na jednom mjestu svi poslovi, od prodaje karata do usluga raznih servisa, a novi ?e terminal omogu?iti uplovljavanje najve?ih putni?kih brodova.

Stalni carinski nadzor na lukobranu bit ?e nakon završetka izgradnje putni?kog terminala ukinut, pa ?e taj dio luke biti pristupa?niji gra?anima i šeta?ima.

Radovi na novom kontejnerskom terminalu, odnosno Zagreba?koj obali, kasne jer je utvr?eno da je tlo porozno, ali ?e taj problem uskoro biti riješen, pa se o?ekuje da ?e radovi, iako ?e kasniti nekoliko mjeseci, ipak biti u skladu s planom, kazao je Hla?a.

samo da kažem nešto oko bazena:....europsko prvenstvo 2008 biti će u eindhovenu a za mediteranske igre 2011 natjecaju se još volos in mersin, tko će pobjedit saznat će se ove godine na jesen =)

samo da kažem nešto oko bazena:....europsko prvenstvo 2008 biti će u eindhovenu a za mediteranske igre 2011 natjecaju se još volos in mersin, tko će pobjedit saznat će se ove godine na jesen =)

U Rijeci se održava europsko prvenstvo u plivanju 2008

Benčić i dalje mrtvi kapital

22 Feb 2007 - Vijesti

Na natječaj za pravo građenja prve faze u kompleksu »Rikarda Benčića« nije se javio ni jedan investitor, iako je rok bio produžen, pa će taj prostor, nakon što ga je Grad Rijeka kupio sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, i dalje ostati mrtvi gradski kapital. Pravo građenja daje se na 99 godina, a cijena je oko 3,5 milijuna eura. V.d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca izrazio je razočaranje zbog toga što nije pristigla ni jedna ponuda iako su se za vrijeme dok je natječaj bio raspisan investitori raspitivali o projektu, a neki su od njih pokazali i veliko zanimanje.

– Ne znamo u čemu je problem i zbog čega nitko nije dostavio ponudu. Teško je reći jesu li problem uvjeti koji su određeni Detaljnim planom uređenja, cijena za pravo građenja ili nešto drugo. Pokušali smo »razbijanjem« cijelog projekta privući potencijalne investitore pa smo ovaj put na natječaj dali realizaciju prve faze koja uključuje gradnju nove građevine, odnosno hotela, s garažom od oko 130 parkirnih mjesta, te stavljanje u komercijalnu funkciju Teatrina, ciglene građevine, H građevine i građevina uz Manzonijevu ulicu. Podnijet ćemo izvješće Poglavarstvu, a vjerojatno ćemo razmisliti o nekom drugom obliku natječaja, odnosno razmišljamo o provođenju natječaja u nekoliko faza. Najprije bismo išli na prikupljanje obvezujućih ponuda, a onda tek raspisali drugi natječajni krug. No, vidjet ćemo što će Poglavarstvo odlučiti – kazao je Škunca.

Budući da se u »Benčiću« već izvode pripremni radovi za gradnju zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koje financira, zanimalo nas je hoće li barem Grad u suradnji s državom početi graditi taj objekt i možda na taj način privući privatne investitore koji bi trebali uložiti novac u revitalizaciju južnog dijela »Benčića«.

– Očekujemo da će se glavni projekt izraditi za mjesec i pol dana, a nakon toga će ići na reviziju. Mi već sada provodimo parcelizaciju zemljišta i vodimo pregovore s komunalnim društvima kako ne bismo gubili vrijeme oko uvjeta. Realno je očekivati da će se građevinska dozvola za gradnju zgrade MMSU-a, trga i podzemne garaže zatražiti u četvrtom-petom mjesecu ove godine. Što se tiče početka gradnje, teško je reći kada će ona krenuti jer projekt Muzeja financiraju u jednakom omjerima Grad i država. Što se tiče izgradnje trga i javne garaže, vidjet ćemo hoće li Grad to sam financirati ili će potražiti zainteresirane investitore. Nadamo se da će do kraja godine radovi početi jer bi to možda bio najbolji poticaj potencijalnim investitorima za kupnju prava građenja u južnom dijelu »Benčića« – kazao je Škunca.

Projekt uređenja »Rikarda Benčića« osmišljen je prije nekoliko godina. No, od samog početka nije išlo kako treba. Najprije je krenuo rat s konzervatorima oko uređenja upravne zgrade, pa su konzervatori i gradski urbanisti ušli u otvoreni sukob oko uvjeta gradnje, a i oko izgradnje nove zgrade MMSU-a se izgubilo previše vremena, a pitanje je kada će se i taj projekt početi realizirati, iako je naveden kao kapitalni projekt gradske vlasti. Očito je da je vrijeme nepovratno izgubljeno, a investitori koji su bili zainteresirani za ulaganje svoj kapital investirali su negdje drugdje. Iako u Rijeci nedostaje hotelskih kapaciteta, čudno je da nikome nije interesantno uložiti novac u gradnju takvog objekta gotovo u samom središtu grada. Možda je problem u tome da tvrtke ne razmišljaju na isti način o razvoju urbanog turizma kao što razmišlja gradska vlast koja priča panegirike o toj okosnici budućeg razvoja Rijeke. Nažalost, novac je u Rijeku došao kada je trebalo graditi bezlične trgovačke centre, ali je očito puno teže naći investitora koji bi uložio u sadržaje na višoj razini. (Novi list)

Počeli radovi na zgradi Jadrolinije



http://img367.imageshack.us/img367/6702/dsc036521uy4.jpg

Putnički terminal



http://img526.imageshack.us/img526/7042/dsc036531mc6.jpg



http://img123.imageshack.us/img123/5913/dsc036541ha1.jpg

Radovi na istočnoj fasadi tower centra




http://img483.imageshack.us/img483/7247/dsc036601vx4.jpg

Pogled s tower centra



http://img171.imageshack.us/img171/8207/dsc036671et9.jpg

Radovi na isto?noj fasadi tower centra
http://img483.imageshack.us/img483/7247/dsc036601vx4.jpg

Meni se ova fasada na TowerCenter nikako ne dopada.. izgeda nekako kao da je iz 60tih.. nimalo vizualno atraktivno :(

Zato što još nije gotova.Južna je završena i baš je dobra ,barem za moj ukus

svojen Generalni urbanistički plan grada Rijeke
Autor: Marko Stanić
Petak, 23 Veljača 2007

Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je novi Generalni urbanistički plan grada Rijeke, koji uz Prostorni plan donesen 2003. godine predstavlja ključni dokument za razvoj Rijeke u narednih 20 godina. Generalnim urbanističkim planom predviđen je niz projekata čiji je cilj promijeniti lice grada, kao što su izgradnja zone Delte s Porto Barošem, daljnji razvoj Sveučilišnog kampusa, stvaranje sekundarnog gradskog središta na Rujevici, te razvoj zone Preluka i bivše Tvornice Torpedo.

U aktualnom satu vijećnik HSLS-a postavio je pitanje hoće li Grad Rijeka, po uzoru na Sisak, tužiti INA-u i državu zbog onečišćenja zraka i trovanja građana. Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel odgovorio je kako Poglavarstvu neće predložiti takvu tužbu, budući da je kvaliteta zraka u gradu poboljšana s treće na drugu kategoriju, što se smatra prihvatljivom razinom za urbanu sredinu. Vijećnike je zanimalo i kada mještani Drage mogu očekivati spajanje na plinsku mreže te kada će se provesti izbori za dio vijeća mjesnih odbora.

Kako je uvodnom izlaganju istaknuo v.d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca, Generalnim urbanističkim planom (GUP) utvrđene su osnovne funkcije područja grada. Tako su definirani odnosi prema rezidencijalnim područjima, uvjeti razvijanja infrastrukture, tretiranje vrijednih područja ili pak planiranje prostora na kojima bi se u budućnosti mogli izgraditi zdravstveni, obrazovani ili sportski objekti.

Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo što se dugoočekivani prijedlog GUP-a napokon našao pred vijećnicima. Iako se na javnoj raspravi našao još 2002. godine, u isto vrijeme kad i prostorni plan, tada nisu usvojena najavljivana zakonska rješenja o prostornom i generalnom urbanističkom planu kao jednom dokumentu, pa je trebalo pristupiti dodatnom definiranju GUP-a. Relativno dugi postupak donošenja plana uvjetovan je i činjenicom da su se u međuvremenu dogodile promjene u odnosu na Prostorni plan Primorsko-goranske županije, kao hijerarhijski viši plan na kojem se GUP temelji. Upravo zbog nešto duljeg vremenskog razdoblja, 2005. godine provedena je i druga javna rasprava, koja je izazvala veliki interes javnosti. Tijekom obiju javnih rasprava podneseno je čak 820 primjedbi, velik dio kojih je i prihvaćen.


Govoreći o glavnim postavkama plana, gradonačelnik je izrazio optimizam da će se uspješno realizirati, a posebno se dotaknuo projekata koji će doprinijeti potpuno drugačijem izgledu Rijeke. Jedan od njih je svakako izgradnja zone Delte s Porto Barošem, kao novim licem grada prema moru, koji će na svom sjevernom dijelu na površini od 4 hektara imati park, dok će se na južnom dijelu će se razviti stambeni i uslužno-trgovinski sadržaji, kao i izgradnja kulturnih i zabavnih sadržaja i hotelskih kapaciteta. Kao važniji projekt istaknut je razvoj Rujevice kao sekundarnog gradskog središta, u kojem će se razviti društveni i javni sadržaji, a među ostalim na jednom dijelu prostora mogao bi se izgraditi i novi stadion.

Upravo je projekt Delte i Porto Baroša izazvao dosta rasprave, jer su članovi Zelene inicijative građana, čije je dvije peticije koje su se dijelom odnosile na tu temu, ovog tjedna Poglavarstvo ocijenilo neutemeljenim, željeli istupiti pred vijećnicima. Budući da za to nije bilo uporišta u poslovniku, predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić-Bukovac nije im dopustila da istupe, a nakon što su po drugi puta prekinuli vijećnike u raspravi, aktivisti Mićo Antolović i Zoran Licul zamoljeni su da napuste vijećnicu.

Na budući izgled lučkog područja osvrnuo se u ime kluba zastupnika HDZ-a Bojan Hlača, koji je istaknuo kako je GUP neuravnotežen, jer za prostore na kojima je Grad Rijeka vlasnik dopušta veliki raspon sadržaja, dok se prema drugim područjima, među njima i lučkim, prilično restriktivno odnosi. Dok je Hlača inzistirao da se iz GUP-a izbaci rečenica da je kontejnerski terminal na Brajdici označen tek kao privremen, drugi vijećnici opozicije imali su primjedbi na planiranje prometa, preveliko trošenje prostora ili su pak dovodili u pitanje isplativost izgradnje velikog stadiona na Rujevici.

Tijekom rasprave o Generalnom urbanističkom planu najviše vremena vijećnici su posvetili Terapijskoj zajednici na Pulcu, budući da su vijećnici HDZ-a i HSLS-a u svojim komentarima izrazili stav da se takav sadržaj ne bi trebao nalaziti u blizini središta jednog velikog grada. Gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako se terapijska zajednica nalazi u GUP-u zbog toga što se radi o izgrađenom objektu koji još samo treba dobiti uporabnu dozvolu i čija izgradnja nije ovisila o Gradu Rijeci. Također je ocijenio neprimjerenim stavove vijećnika koji su zagovarali izbacivanje terapijske zajednice s područja grada, budući da se radi o ljudima kojima treba pomoć. Obersnel je ujedno izrazio razočaranje razinom rasprave o najvažnijem dokumentu za budući razvoj Rijeke, budući da se niz primjedbi koje su vijećnici iznosili odnosio na sadašnje stanje, a ne na prijedloge koji su ugrađeni u GUP s tendencijom da se sadašnje stanje promijeni, poput veličine parkovnih površina i broja dječijih igrališta.

Što se tiče stava kluba HDZ-a o Delti, gradonačelnik je pojasnio kako su se morala definirati pravila budućeg uređenja tog dijela grada, za koji će se još morati izraditi detaljni urbanistički plan, kako bi se na taj način spriječilo da se direktno pogoduje nečijim interesima. Komentirajući zahtjev za izbacivanjem privremenog statusa kontejerskog terminala, Obersnel je istaknuo kako se već ovakvom definicijom izašlo u susret Lučkoj upravi, budući da je prostor Brajdice u Prostornom planu PGŽ označen potpuno drugačijom namjenom.

Unatoč svim neslaganjima oporbe s pojedinim odredbama GUP-a, vijećnici su sa 19 glasova za, jednim protiv i 8 suzdržanih usvojili Generalni urbanistički plan, čime je Rijeka dobila novi i ujedno najvažniji planski dokument kojim će se omogućiti brži i kvalitetniji razvoj grada.(rijeka.hr)

:okay: :okay: :okay:

Grad daje 1,8 milijuna kuna za palaču Jadran
Piše: Jasmin Đečević
Foto: Željko Šop

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/02/23/rijeka.wide.jpg
Grad Rijeka iz spomeničke će rente sufinancirati radove na upravnoj zgradi Jadrolinije, sagrađenoj 1897.

RIJEKA - Upravna zgrada Jadrolinije, jedna od najljepših, najreprezentativnijih i najpoznatijih riječkih građevina, do kraja godine trebala bi zasjati novim sjajem.

Na zgradi Palazzo Adria, koja je registrirana kao kulturno dobro, u tijeku je obnova fasade, prozora i roleta, a projekt obnove ukupno je vrijedan nešto više od 5,5 milijuna kuna. Sredstva će zajednički osigurati Jadrolinija i Grad Rijeka, a na brodu Liburnija danas je potpisan i ugovor o sufinanciranju, kojim će Grad u obnovi sudjelovati s 1,8 milijuna kuna, a ostatak pokriva Jadrolinija.

Grad će novac za obnovu izdvojiti iz sredstava prikupljenih naplatom spomeničke rente. Uz zgradu Jadrolinije, tim će se novcem, i to s ukupno 3,5 milijuna kuna, ove godine sufinancirati još sedam projekata.

Vojko Obersnel i Slavko LončarBudući da je Palazzo Adria vrijedan dio kulturne baštine grada na Rječini te je registrirana i kao kulturno dobro, tijekom cijelog projekta sanacije, od izrade projektne dokumentacije do izvođenja radova, prisutni su predstavnici Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Već su obnovljeni unutrašnjost zgrade, elektro-toplinske instalacije i glavni ulaz.

- Riječ je o iznimno važnom projektu jer je uz Palaču Jadran vezana i reputacija Rijeke kao pomorskog središta svjetskih razmjera. Osim toga, građevina je dio riječke, ali i hrvatske povijesne baštine - istaknuo je tijekom potpisivanja ugovora Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Morska strana fasade, odnosno južni i istočni dio, trebali bi biti sanirani do početka turističke sezone, a ostatak do kraja godine.

- Palača je važan dio vizure samoga grada tako da njezina obnova puno znači za sve nas. Projekte koji će se sufinancirati sredstvima spomeničke rente odabralo je stručno povjerenstvo i to je jedan od načina da vratimo dio sredstava onima koji plaćaju rentu. Ovakav oblik sufinanciranja nastavit će se svake godine - rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Figure venecijanskog kipara iz 19. stoljeća

Palača Jadran sagrađena je 1897. godine prema projektu Franje Matiasića kao sjedište prvoga ugarskog pomorskog poduzeća Adria.

Pročelje je ukrašeno figurama koje je izradio venecijanski kipar Sebastiano Bonomi, a njegovi kipovi predstavljaju kontinente i pomorska zanimanja - kapetana, pilota, kormilara i strojara. Sa strane ulaznog portala postavljene su dvije gigantske figure Atlanta, a te masivne figure predstavljaju najkvalitetnije rukotvorine od sveukupne arhitekturne plastike izrađene u Rijeci pretkraj 19. stoljeća.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,2,23,rijeka_jadrolinija,63831.jl

Srušen Benčićev dimnjak!

24 Feb 2007 - Vijesti

U sklopu uklanjanja građevina u prostoru bivšeg kompleksa Rikarda Benčića, jučer je srušen dimnjak nekadašnje kotlovnice, a njegov odlazak u povijest izazvao je interes stotinjak žitelja Rijeke, koji su sa znatiželjom popratili miniranje i rušenje dimnjaka.

Rušenje građevina nekadašnjeg industrijskog kompleksa, čiji počeci sežu u 16. stoljeće kada je na tom prostoru započela s radom šećerana, investicija je »teška« milijun i pol kuna, a u skladu s Detaljnim planom uređenja na kojega su suglasnost dali konzervatori, posao rušenja obavlja viškovska tvrtka Rad-Gradnja. Postupak rušenja trebao bi biti završen kroz nekoliko tjedana, a sve je to priprema za gradnju nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, čija će gradnja zajedno s trgom i garažom koštati oko 130 milijuna kuna. U prvoj fazi uređenja tog prostora riješit će se gotovo 50 posto ukupne površine »Benčića«, na kojoj će se ispod javnog trga smjestiti garaža s 230 parkirnih mjesta, čija bi ukupna površina trebala iznositi 6.500 četvornih metara, dok će Muzej biti površine od 9.200 četvornih metara. Sve će to biti smješteno na sjevernom dijelu nekadašnjeg Benčića, dok se na južnom dijelu predviđa izgradnja hotelsko-trgovačko-poslovnog kompleksa s internom podzemnom garažom kapaciteta oko 130 parkirnih mjesta.

No, cjelokupna investicija, kao i jučerašnje rušenje stoljećima starog dimnjaka nisu prošli bez negodovanja javnosti, a prvi su glas protiv miniranja dimnjaka podigli pripadnici Kreativne republike Rijeka, ocjenivši rušenje barbarskim činom Grada Rijeke i uništavanjem simbola riječke industrijske arhitekture, bez kojeg će Rijeka postati bezlični grad. – Smatramo da su konzervatori kompleks Benčića trebali zaštititi kao cjelinu.

Cjelokupni je pristup tom zdanju kriv, jer to je bila mirna oaza u središtu Rijeke, a sada će to postati obezvrijeđen ambijent. Ruše se posljednji ostaci riječke povijesti da bi se izgradila garaža. Predlagali smo da se od dimnjaka napravi kaleidoskop. To bi bilo nešto specifično i zanimljivo, no nije prihvaćeno. Imat ćemo još jednu garažu, objekt koji imamo na svakom koraku, zaključuje Antolović najavljujući da prostiranje povijesne riječke zastave neće biti posljednji pokušaj Kreativne republike Rijeka da zaustavi devastaciju riječke industrijske baštine.

Pala i povijesna riječka zastava

Zajedno s dimnjakom jučer je pala i stara povijesna riječka zastava, koju su na vrh dimnjaka postavili članovi Kreativne republike, a prema najavama Miće Antolovića, u znak prosvjeda i odupiranja rušenju riječke kulturno-povijesne baštine članovi Kreativne republike u utorak će zastavu donijeti pred zgradu Grada Rijeke, uoči sjednice Poglavarstva. (Tekst: Novi list, Foto: Jutarnji.hr)

Rijeka - buđenje kvarnerske ljepotice iz starog industrijskog diva

Piše D.Š.l 24 Feb 2007 (Vijesti)

Nedavno ispitivanje javnog mišljenja koje je za Grad Rijeku provela agencija Puls, pokazalo je kako se grad na Rječini u Hrvatskoj još prrije svega percipira kao industrijski, “prljavi”, grad.

To i nije podatak koji čudi uzme li se u obzir da je na udaljenosti od svega pet kilometara u samom srcu grada bilo smješteno nekoliko golemih industrijskih postrojenja. Od Torpeda preko rafinerije na Mlaki, luke, Tvornice “Rikard Benčić”, “Rade Končar” do Tvornice papira, Rijeka je živjela industriju i od industrije.

Rijeka, dapače, svoj razvoj i napredak u godinama bivših režima i bivših država duguje upravo industriji. Nekadašnja gradnja Tvornice papira ili Torpeda stvorila je modernu Rijeku čiji se razvojni procvat direktno vezao uz industriju i riječku luku koja je za sobom povukla prometni i tehnološki napredak. Međutim, današnja Rijeka raskrstila je s gospodarskom tradicijom 19. i 20. stoljeća. Industrijski divovi odavno su otišli u ropotarnicu povijesti, a činjenica da je u Rijeci proizveden prvi torpedo ili da se cigaretni papir riječke Hartere izvozio na sve kontinente i u jednom trenutku pokrivao šest posto svjetske proizvodnje sada su samo zanimljivosti iz povijesti grada. Luka, doduše, još uvijek živi industriju, ali uz nju je od “teške” industrije u gradu ostalo još samo brodogradilište 3. maj te rafinerija na Mlaki.

Priču o Rijeci kao gradu koji se želi riješiti svog industrijskog predznaka najbolje se može pogledati kroz prizmu valorizacije i revitalizacije iznimno bogatog industrijskog nasljeđa. Veliki kompleksi zamrlih socijalističkih tvornica godinama su propadali i zjapili prazni. Dobar dio tih postrojenja, pogotovo oni vezani uz lučku infrastrukturu, imaju veliku arhitektonsku vrijednost jer su za njihovu gradnju u Rijeku dolazili neki od tada najpoznatijih svjetskih arhitekata koji su se prilikom gradnje koristili za to vrijeme najmodernijim tehničkim rješenjima.

O cjelovitoj promjeni imidža grada na Rječini ne može se govoriti sve dok se ne osmisle novi sadržaji i nova namjena za desetke tisuća četvornih metara bivših tvorničkih lokaliteta. Na tom se poslu upravo intenzivno radi.

Prostori nekadašnje Tvornice “Rikard Benčić”, smješteni preko puta željezničkog kolodvora, na dobrom su putu da od skupine ruševina i zapuštenih zgrada postanu jedan od novih centara kulturnog života Rijeke. Na tom bi lokalitetu kroz nekoliko godina trebao niknuti novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a ubrzo bi trebala biti ishodovana građevinska dozvola. Sam Muzej bit će smješten u “T-objektu” sagrađenom 1867. godine. Objekt će biti obnovljen prema projektu arhitekata Saše Randića i Idisa Turata, a njime će dominirati stakleni krov otvoren za razne javne sadržaje. U sklopu “Benčića” nalazi se i iznimno zanimljiva upravna zgrada bivše rafinerije šećera. Riječ je o jedinstvenoj velebnoj kasnobaroknoj upravnoj palači koja je zbog vrijednih zidnih oslika u unutrašnjosti već godinama pod budnim okom konzervatora. Tek po završetku istaživanja moći će se osmisliti njezina buduća namjena.

Projekt revitalizacije “Benčića” obuhvaća i gradnju muzejskog trga, podzemne garaže sa 230 mjesta, a upravo traje natječaj za pravo građenja koji investitorima omogućuje i gradnju hotela u sklopu kompleksa. Na sličnom putu prenamjene su i prostori na mjestu bivše tvornice Torpedo - prve takve u svijetu. Taj bi lokalitet uskoro trebao dobiti detaljan plan uređenja, a prema trenutnim razmišljanjima ta bi zona mogla postati novi riječki “izlaz na more”.

Dio prostora već se koristi pa se tamo nalaze uredi Regionalne razvojne agencije Porin, Inkubator za nove tehnologije i tvrtka Saipem. Posebnost ove zone bit će prva hrvatska burza ribe, koja će krenuti s radom vrlo brzo, te pripadajuća joj ribarska lućica. Velike proizvodne hale previđene su za dvorane višenamjenskog sadržaja poput sajamskog prostora, a jedan dio iskoristit će se i za ugostiteljske ili trgovačke usluge.

Posebna zanimljivost ove zone je lansirna rampa za torpedo koja je trenutno u derutnom stanju. Vrijednost ovog objekta je velika, ali su potencijali tog objekta još veći. Naime, prema trenutačnim planovima lansirna rampa u budućnosti postaje multimedijalni muzejski prostor u kojem bi se mogla ispričati priča o torpedu, ali i o Rijeci. Iako se već godinama priča o stvaranju branda koji bi povezao ime grada s činjenicom da je ovdje proizveden prvi torpedo (koji jest ubojito oružje, ali je isto tako i nevjerojatno genijalan izum) - od toga još ništa. No riječki gradonačelnik posebno je zainteresiran za ovu lokaciju:

- Lansirna rampa nesumnjivo je nešto što bi trebalo obnoviti kao jedan od zaštitnih znakova Rijeke, ali ona je vlasnički nesređena. Nalazi se na pomorskom dobru na kojem nema vlasništva, a formalno se vodi u knjigama Torpeda u stečaju pa se ne zna tko bi o njoj trebao voditi računa. Grad nije vlasnik niti može pokrenuti ikakve aktivnosti. Financirali smo izradu elaborata kojim je utvrđeno sadašnje, ali i originalno stanje i izgled. Jednog dana kada se krene u obnovu imat ćemo relevantne podatke - najavljuje gradonačelnik Vojko Obersnel.

Najviše prašine vezano uz riječko industrijsko naslijeđe podiglo se svojedobno zbog namjere rušenja povijesnih skladišta u riječkoj luci, pogotovo kompleksa Metropolis, sagrađenog početkom 20. stoljeća. Gradnja tog kompleksa jedan je od najvećih graditeljskih pothvata izvedenih u Rijeci, a skladišta obiluju detaljima dekoracije mađarske secesije, što ih čini jedinstvenim u svijetu. U doba gradnje Metropolisa eksperimentalno je primijenjen armirani beton, s konstrukcijom velike nosivosti i potpuno modernom unutrašnjosti.

Međutim, lučkoj upravi stara su skladišta postala neupotrebljiva i namjeravala ih je rušiti, ali su onda registrirana kao kulturno dobro i stavljena pod zaštitu. Iako su ona među najvrednijim primjerima industrijske baštine, njihova inkorporacija u gradsko tkivo bit će najteži problem. Skladišta se nalaze u srcu lučke infrastrukture i u nadležnosti su lučke uprave pa su u sadašnjoj situaciji u potpunosti odsječeni od grada i do osmišljavanja njihove nove uloge, prema mišljenju stručnjaka, proći će barem još desetak godina.

Za razliku od lučkih skladišta, prostor nekadašnje Tvornice papira polako se vraća u život. Prije dvije godine na tom je lokalitetu pokrenut umjetnički festival “Hartera” iz kojeg se izrodila ideja o stvaranju “grada mladih”. Iako taj dio nije pod zaštitom, pokrenut je inteligentan proces - Grad je kupio zonu Marganova i bivšu tvornicu Parafinka, čime su stvoreni uvjeti da se za taj prostor zainteresiraju i drugi privatni investitori. Većina objekata u tom prostoru sada ima vlasnike pa se tamo već sada nalazi privatni stambeni objekt i punionica vode. Tijekom ove godine očekuje se detaljan plan uređenja cijele zone, a do kraja sljedeće godine profunkcionirao bi projekt Marganova.

U slučaju Hartere stvara se gotovo idealna kombinacija kulturno-sportskih ali, kao i uvijek, neizbježnih komercijalnih sadržaja. Ne postoji univerzalni recept, a prednost Hartere je taj što se ona nalazi u jednoj “rupi” gdje, primjerice, buka kao problem ne postoji. To je prednost tog prostora, ali za ostale treba osmisliti druge sadržaje jer ne mogu svi biti rezervirani za kulturu ili muzeje - ističe predsjednik Društva arhitekata Saša Randić. Velike promjene čekaju i drugu obalu Rječine, odnosno postrojenja u Vodovodnoj ulici. - Prostor tvornice “Rade Končar”, koji je Grad kupio za 22 milijuna kuna, mogao bi u revitalizaciju relativno brzo jer postoje dogovori s HŽ-om da se proširi nadvožnjak na ulazu u tu ulicu i omogući bolji spoj tog dijela s ostatkom grada. Dok se ne riješi taj prolaz, što će, nadam se, biti napravljeno do kraja godine, teško je očekivati ozbiljnije investicije - objašnjava gradonačelnik Obersnel.

Dugoročno rješenje za Vodovodnu, u kojoj objekti nisu pojedinačno zaštićeni kao kulturno dobro, ali taj dio grada spada u zaštićenu urbanističku cjelinu, jest selidba Autotrolejove garaže i micanje željezničkog nasipa koji je doslovno odsjekao taj dio od ostatka grada. Pruga bi ostala na istoj trasi, ali bi se postavila na stupove. Inače, na tom će lokalitetu najvjerojatnije niknuti novi stambeni prostori uz prateće uslužne sadržaje. Rijeka je nesumnjivo u procesu velike transformacije.

Industrijska postrojenja vraćaju se gradu i njegovim stanovnicima, a njihovom prenamjenom mijenja se i identitet grada. -Rijeka više nikad neće biti industrijski grad, ali to ne treba doživljavati s negativnim konotacijama. Industrija, bilo velika ili mala, smjestit će se u prstenu oko Rijeke i ne treba se bojati da neće biti radnih mjesta. To je rezultat tranzicijskih procesa i bilo bi suludo, čak i da se nije dogodio stečaj Torpeda, i dalje inzistirati na proizvodnji traktora tik uz morsku obalu.

Hartera: Oaza urbane glazbe

Vizualno dojmljivi prostor bivše Tvornice papira u kanjonu Rječine ima više sadržajnih cjelina. No tom bi lokalitetu prema “scenariju” arhitektonskog dvojca Randić - Turato dominirali mladi sa svojom urbanom scenom. Ostatak prostora već je pronašao novu namjenu kroz poduzetničku inicijativu.

Tvornica ‘Rikard Benčić’: Muzej, garaža, hotel

Desetak tisuća četvornih metara još jedne ugašene socijalističke tvornice postaje novi riječki kvart s nizom sadržaja. Osim muzejskog prostora, u planu je i niz komercijalnih sadržaja, od novog garažnog kompleksa do gradskog hotela kakav Rijeci u njenoj želji za izgradnjom turističkog imidža, definitivno nedostaje.

Vodovodna ulica: Novi stambeni prostori

Tim lokalitetom dominiraju davno napuštene proizvodne hale Rade Končara, a u dnu inače zapuštene, za stanovanje neatraktivne ulice u uskoj gradskoj jezgri nalazi se vjerojatno jedna od najljepših Riječkih zgrada, upravna zgrada Mesokombinata te bivša centralna zgrada Termoelektrane. Za revitalizaciju Vodovodne preduvjet je rušenje željezničkog nasipa koji je tu ulicu potpuno odvojio od ostatka Grada. Inače, na tom će lokalitetu najvjerojatnije niknuti novi stambeni prostori uz prateće uslužne sadržaje.

Torpedo: Muzej i sajam

Taj bi lokalitet trebao postati novi izlaz Rijeke na more. Ribarska luka s burzom ribe već je u fazi uređenja. Velike hale riješile bi problem nedostajućeg sajamskog prostora, a dio su već preuzeli novi ambicozni poduzetnici. Posebna atrakcija je lansirna rampa torpeda koja je potpuno devastirana i traži brzu reakciju ali se ne zna tko bi taj “povjesni spomenik” nekada moćne industrijske Rijeke trebao revitalizirati jer nema vlasnika. Formalno pripada tvornici u stečaju, na pomorskom je dobru a Grad je vidi kao muzej.

Zato što još nije gotova.Južna je završena i baš je dobra ,barem za moj ukus

pa onda di su slike sa juzne strane???

pa onda di su slike sa juzne strane???

Biti će jednom.Nezgodno je za snimiti jer je cesta,drveće zgrade ali ću se potruditi

Biti ?e jednom.Nezgodno je za snimiti jer je cesta,drve?e zgrade ali ?u se potruditi

hej vec unaprijed ti hvala ;)

Panorama Bakra



http://img243.imageshack.us/img243/3918/dsc037251pj0.jpg

Sjeverna i istočna strana towera




http://img363.imageshack.us/img363/8269/dsc037241zg9.jpg

Južna strana towera



http://img138.imageshack.us/img138/9352/dsc037211jf7.jpg






http://img154.imageshack.us/img154/6603/dsc037231cr3.jpg


evo bambam,je li u redu

Ovo stvarno puno bolje izgleda.. hehe.. puno ti hvala gorgoroth ;)

Stvarno ne izgleda loše.

Thanks for all of the photos Gorgoroth. :okay:

Super fotke Gorgoroth, pogotovo ona "bakrena" :okay:

Tower Centre s ovako modrom fasadom je definitivno nadmasio moja ocekivanja :)

Slijedeci put kad bus u blizini, ak se sjetis, probaj okinuti fotku cijelog TC-a sa zeljeznickog stajalista ;)

:cheers:

Hvala .Probati ću ga slikati cijeloga

^^
Jako dobre fotke gorgoroth :bow:
Ak se mozda zaletis da Crikve baci koju fotku ;)

Oho, pa ja previđam Riječki thread.. Sad kad sam ga opet uvidio - pridružujem se pohvalama! ;)

ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO ODOBRILO TVRTKI MATE MARKANOVIĆA DODATNI ROK ZA GRADNJU NOVIH SADRŽAJA NA KANTRIDI
Do 2009. marina, hotel i helidrom

Uprava brodogradilišta spremna sufinancirati izradu novog DPU-a koji će se odnositi na morski dio zahvata, upravo u cilju ubrzanja cijele procedure


RIJEKA – Županijska vlada odobrila je jučer vlasniku Brodogradilišta Kantrida Mati Markanoviću produženje roka za gradnju marine i hotela na Kantridi za naredne dvije godine. S obzirom da su uvaženi Markanovićevi objektivni razlozi za prolongiranje početka gradnje novog kompleksa na Kantridi, članovi Županijskog poglavarstva odustali su od oduzimanja koncesije, o čemu se u medijima spekuliralo, te se može očekivati da do kraja 2009. godine u novoj sportsko-rekreacijskoj zoni uz novi kompleks bazena bude izgrađen i novi hotel s pet zvjezdica te marina s pedeset vezova i servisom. Staro brodogradilište će stoga nestati s te lokacije.
Pojašnjenja radi, Županija je Brodogradilištu Kantrida 2003. godine odobrila koncesiju za luku posebne namjene na rok do 2023. godine, ali uz obavezu da u roku od tri godine u skladu s novim prostornim planovima Grada i Županije na toj lokaciji umjesto brodogradilišta niknu novi sadržaji. U međuvremenu je Grad Rijeka ubrzano krenuo u gradnju novog plivališta na Kantridi, pa je, radi brzine ishođenja potrebnih dozvola, reduciran obujam DPU-a i time isključeni zahvati u moru i na samoj planiranoj luci, odnosno marini. Uprava Brodogradilišta Kantrida to je navela kao razlog za traženje odgode početka radova, a u Poglavarstvu su obrazloženje prihvatili, pa je jučer odobren dodatni rok od dvije godine. Pritom je uprava brodogradilišta u svojim dopisima pojasnila da je spremna sufinancirati izradu novog DPU-a koji će se odnositi na morski dio zahvata, upravo u cilju kako bi se cijela procedura ubrzala.


Mega-jahte od 20 do 40 metara

Član Poglavarstva zadužen za urbanizam Georg Žeželić upitao se hoće li dvije godine biti dovoljne za gradnju cijele marine i hotela, no pročelnik za pomorstvo Nikola Mendrila odgovorio je da je to realan rok. Zamjenik župana Luka Denona, koji je i ranije izjavljivao da bi se ova koncesija trebala oduzeti jer se ne poštuju rokovi, i jučer je zaključio da Markanoviću koncesiju treba oduzeti ako imalo prekorači zadani rok. Ipak, u upravi brodogradilišta su zadovoljni.
– Ja sam jako zadovoljan ovakvom odlukom Poglavarstva jer nam je dvije godine i više nego dovoljno za realizaciju projekta – kaže Mate Markanović, čija tvrtka planira graditi hotel sa sto dvokrevetnih soba i wellness centrom te marinu za, kako se on nada, mega-jahte veličine od 20 do 40 metara. Postojeći DPU mu dopušta da krene s radovima na kopnu, pa će tako do kraja godine biti izrGoran Milić na otvorenju veletržnice ribe?!

Projekt veletržnice ribe napreduje zadovoljavajuće, svi radovi će biti dovršeni u roku, dakle do kraja lipnja, a s obzirom da će za neke građevinske radove biti potrebni i dodatni radovi, s tvrtkom Zanatservis bit će izravnom pogodbom ugovoreno još 573.000 kuna radova. Zakonski limit za izravno ugovaranje je 25 posto od ukupnog iznosa, tako da je ovakva pogodba zakonski utemeljena, kazao je pročelnik Nikola Mendrila. Inače, s obzirom da je u emisiji Gorana Milića na HTV-u rečeno da će u Komiži proraditi prva veletržnica ribe na Jadranu, što nije točno jer se riječka otvara već za tri mjeseca, članovi Poglavarstva su se složili da novinara Milića pozovu na otvorenje u Torpedo.
ađeno kompletno idejno rješenje i studija utjecaja na okoliš, kao i ostale potrebne studije za cijeli projekt. Dotad se očekuje i rješavanje pitanja novog DPU-a, no Markanović ističe da novi plan nije problem zbog toga što će se na moru raditi montažni objekt koji će se u vrlo kratkom roku moći izgraditi.


Elitna klijentela s helikopterima

Inače, županijski prostorni plan predviđa gradnju 50 komercijalnih vezova, a Markanović ističe da bi struka trebala utvrditi što to konkretno znači za buduću marinu. Naime, on smatra da bi zbog blizine plaže i kupališta ova marina trebala biti namijenjena elitnoj klijenteli i većim jahtama koje more zagađuju manje od malih glisera, a to znači da je moguća i gradnja lukobrana na čijoj bi vanjskoj strani mogli pristajati i manji brodovi obalnog linijskog i turističkog prijevoza. To je u skladu s planovima Županije o uvođenju dužobalne linije od Opatije do Kostrene, no Markanović ističe da je u njegovim planovima i gradnja helidroma na kraju toga lukobrana.
– Za vlasnike 40-metarskih jahti nije nikakvo čudo da na brodovima imaju i helikoptere, a ako se zna da će cijeli ovaj kompleks u blizini stadiona i bazena biti okrenut ka sportašima, izgradnja helidroma itekako ima smisla – kaže Markanović.
Tihana TOMIČIĆ

^^ Pod hitno treba donijeti Detaljni urbanisticki plan Kantride! :banned: Ono je sad vec kaos. Nabacani bazeni izmedju mora i magistrale, obiteljske kuce, limenke s cevapima, stambenjaci, stadion i onda pufff, jos i heliodrom!

I zamisli te goste u marini, dodju na odmor, a ono svako malo im se helkac spusta! :nuts:

Do sredine ove godine vozni park Autotroleja bogatiji za 32 nova autobusa

http://aycu26.webshots.com/image/11745/2005062647155024605_rs.jpg

Rijeka, 5. ožujka 2007.

Do sredine ove godine Komunalnom društvu Autrotrolej trebala bi biti isporučena 32 nova autobusa, a temelj za njihovu nabavku što će rezultirati poboljšanjem standarda javnog gradskog prijevoza u Rijeci i okolici stvoren je potpisivanjem triju ugovora. Naime, direktor KD-a Autotrolej Ćiril Jurišić potpisao je ugovor o dugoročnom kreditu s Privrednom bankom Zagreb – Podružnica Riadria Rijeka, dok su ugovori o javnoj nabavi autobusa potpisani s tvrtkama Euroline i MAN Importer Hrvatska.

http://aycu26.webshots.com/image/10705/2002938169807112936_rs.jpg

Potpisivanje ugovora o nabavi financijskih sredstava

Vodeći se zakonskom regulativom koja propisuje da se djelatnost cestovnog prijevoza putnika od 1. siječnja 2012. godine može obavljati samo vozilima mlađim od 18 godina, KD Autotrolej d.o.o. Rijeka je nakon izvršene analize starosne strukture voznog parka predložio Nadzornom odboru i Skupštini Društva njegovu obnovu. Naime, Autotrolej trenutno u svom voznom parku ima 187 autobusa, od čega 69 zglobnih, 106 solo i 12 minibusa, a prosječna starost voznog parka iznosi 13 godina.


Kako bi se udovoljilo zakonskim propisima, Skupština Društva je u studenom 2006. godine donijela odluku o namjenskom povećanju cijena prijevoza za prosječno deset posto od 1. siječnja 2007. godine. Sredstva će se odvajati na poseban žiro račun Društva, a isključivo će služiti za otplatu novčanog kredita. Istom odlukom Skupština Društva obvezala je KD Autotrolej da provede postupak javne nabave za nabavu financijskih sredstava za kupovinu novih autobusa, te postupak javne nabave za nabavku novih autobusa. Na natječaj za nabavu financijskih sredstava zaprimljena je samo ponuda PBZ-a, a na natječaju za 12 zglobnih autobusa najpovoljnija bila ponuda tvrtke Euroline, dok će se 20 novih solo autobusa nabaviti putem tvrtke MAN Importer Hrvatska.

Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom, za Privrednu banku potpisali su Vesna Badurina, direktorica Podružnice Riadria Rijeka i Robert Stepančić, pomoćnik direktora Podružnice, a ugovore za isporuku autobisa za tvrtku Euroline direktor Paul Quinton Jomain Kennedy, a za MAN Importer Hrvatska direktor Bogdan Tihava.


Kako je istaknuo direktor KD-a Autotrolej Ćiril Jurišić, nabavkom novih autobusa starost voznog parka smanjit će se na 10 godina. Obveza Autotroleja je da do zakonom propisanog roka zamjeni sve preostale autobuse starije od 18 godina. Valja istaknuti da će ovom nabavkjom po prvi puta u našem gradu voziti tzv. niskopodni autobusi čime će se uvelike poboljšati pristupačnost osoba s poteškoćama i standard javnog gradskog prijevoza.


Potpisivanju ugovora prisustvovao je i gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel sa suradnicima te predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić-Bukovac i predstavnici suvlasnika Autotroleja, čelnici gradova i općina iz riječkog prstena, gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, gradonačelnik Kastva Dean Jurčić, načelnik Jelenja Branko Juretić te načelnik Klane Ivan Šnajdar.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je ovom prigodom kako se po prvi puta iz cijene javnog gradskog prijevoza dio sredstava odvaja za razvoj, što znači da je dio iznosa od kupljenih autobusnih karata namijenjen nabavci novih autobusa. Izrazio je nadu kako će se i u narednih nekoliko godina nastaviti s obnovom voznog parka, kao što je to bio slučaj i u proteklom razdoblju. Zadnja veća nabavka autobusa bila je 2005. godine, kada je nabavljeno 28 autobusa, dok je u 2006. godini kupljeno 5 minibusa. Gradonačelnik Obersnel ujedno je najavio kako će se uskoro na riječkim ulicama, uz 32 nova autobusa u javnom gradskom prijevozu, naći i turistički autobus,prvi takve vrste na području Hrvatske.
Obersnel se posebno zahvalio PBZ što je prepoznala značaj projekta KD Autotrolej, javivši se na natječaj za nabavku kreditnih sredstava u trenutku dok su ostale banke kalkulirale s politikom Hrvatske narodne banke, omogućivši nabavku novih autobusa još tijekom 2007. godine. Izrazio je i zadovoljstvo što će se u voznom parku riječkog javnog gradskog prijevoznika zadržati prestižne marke autobusa, dok su predstavnici nabavljača zahvalili Gradu Rijeci na ukazanom povjerenju.

(S.R.)

Pogled na Rijeku s Pećina




http://img149.imageshack.us/img149/2968/dsc038723mw9.jpg

dobra fotka! koji skyline:cheers:

NASTAVLJENO UKLANJANJE OBJEKATA U BIVŠOJ TVORNICI
Rušenje zapadnog zida oko Benčića

Zasad neizvjesno hoće li Rijeka promet privremeno širiti parkiralište
http://img256.imageshack.us/img256/6743/254780kc3.jpg (http://imageshack.us)

RIJEKA – Nakon što je desetljećima bio barijera, i vizualna i komunikacijska, prema »Rikardu Benčiću«, napokon je počelo rušenje zida oko nekadašnje tvornice koja bi trebala postati ekskluzivan prostor gdje će se izgraditi novi muzej, javni trg, dvije garaže te niz komercijalnih i trgovačkih sadržaja. Trenutno je izvjesno da će se graditi muzej, ali nakon dva raspisana natječaja nitko nije dostavio ponudu za kupnju prava građenja u južnom dijelu kompleksa, gdje bi se realizirali komercijalni sadržaji. Građevinski strojevi gotovo tri mjeseca ruše objekte koji su Detaljnim planom uređenja predviđeni za uklanjanje, a taj posao bi trebao trajati još desetak dana.
V. d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca je kazao da se zid neće rušiti u cijelosti, već da će se ostaviti do visine parapeta zbog sigurnosnih razloga, ali i kao podsjetnik na jedno vrijeme kada su u Rikardu Benčiću bili proizvodni pogoni.
– Još preostaje rušenje trafostanice i vjerujemo da će do sredine ožujka cijeli ovaj zahvat biti gotov. Prostor koji je dobijen uklanjanjem objekata bi se mogao iskoristiti kao prošireno parkiralište, ali o tome mora odlučiti Rijeka promet. Oni moraju procijeniti isplati li im se ulaganje u privremeno parkiralište zbog toga što bi radovi na gradnji nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti trebali početi najkasnije za godinu dana, kazao je Škunca.

Super je ova slika!

Stanari Plavog niza konačno odahnuli

Dosadašnje smetlište uskoro postaje ograđeno gradilište na kome će izraelski poduzetnik izgraditi dva objekta sa po pedesetak stanova i poslovnim prostorom


RIJEKA – Već mjesecima nezadovoljni stanari Plavog niza na Krnjevu upozoravaju na gomilanje otpada u dvorištu u Zametskoj ulici u koje gledaju sa svojih prozora. Osim ružne slike, brine ih, kažu, i to što bi taj otpad, ukoliko se hitno ne ukloni, mogao biti izvor zaraze, pa kada se nitko nije odazvao na njihove javne apele, pokrenuli su proceduru za rješavanje ovoga problema putem MO Sveti Nikola kome su prijavili ovaj komunalni problem. Prema proceduri, prijava je proslijeđena komunalnom redarstvu ali ono je, kaže ravnatelj gradske Direkcije za komunalno redarstvo Zdenko Pleše, nemoćno bilo što učiniti jer je riječ o privatnoj, a ne javnoj površini. Cijeli slučaj navodno je stigao i do inspekcije zaštite okoliša, no čini se da inspekcijska intervencija ipak neće biti potrebna.
Prije desetak dana izdana je, naime, građevinska dozvola tvrtki Koren koja će na tome prostoru graditi stambeno-poslovni blok pa će vrlo brzo cijelo područje postati ograđeno gradilište, a sporne vreće s otpadom bit će odvezene na odlagalište otpada. Doznajemo to od Tomislava Kukina, projektanta objekta koji će na ovom prostoru graditi izraelski poduzetnik Eliahu Koren.
– Kao i odvjetničko društvo Vukić koje zastupa gospodina Korena, i mi smo upoznati s primjedbama zbog otpada u dvorištu, ali nismo mogli ništa učiniti dok nismo dobili dozvolu za početak građenja, kaže Kukina. Objašnjava kako su svjesni da je riječ o prostoru koji sada nagrđuje izgled toga područja, tim više što su objekti koji se na njemu nalaze već polusrušeni, iako je dozvola za njihovo uklanjanje stigla tek nedavno.
Na zemljištu koje graniči s Kauflandom, a koje je tvrtka Koren, odnosno Toranj Krnjevo kako se zove od srpnja prošle godine, kupila od Rijekatanka, prema riječima projektanta, izgrađena će biti dva objekta sa po pedesetak stanova i poslovnim prostorima u prizemlju. Između njih bit će široki pješački prolaz, a u suterenu garaža. Zgrade će biti sagrađene terasasto od Zametske ulice prema gornjoj, Crnčićevoj ulici, a izgradnjom cijelog bloka bit će dovršen cijeli taj prostor na način kako je zamišljen DPU-om toga područja.
Izgradnja novog stambeno-poslovnog bloka startat će u svibnju, najavljuje Kukin, i trajat će otprilike 18 mjeseci, što znači da će biti završena najkasnije krajem 2008. godine.
Slavica BAKIĆ

Krz kaj je s Rujevicom? :D

^^ This new residential project for Rijeka, does anyone know how many floors high it will be?

Novogradje na Gornjem Zametu





http://img72.imageshack.us/img72/3706/dsc039751lt0.jpg

što predstavlja ovaj kostur u obliku piramide? neka crkva u izgradnji ili?

Neka crkva je,samo sam zaboravio koja.Evangelička ili tak nekaj.

To vam je baptistička crkva.Evo kako će izgledati.





http://img356.imageshack.us/img356/2231/0002pg4.jpg

Bio sam blizu :D

Poglavarstvo usvojilo plan aktivnosti na razvoju prometne mreže do 2010. godine


Rijeka, 13. ožujka 2007.
Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je prijedlog prometnih projekata i zahvata za 2007. godinu kao i plan aktivnosti na razvoju prometne mreže u razdoblju do 2010. godine, koji će ovisiti o izgradnji i povezivanju cesta D403 i D404 na gradsku cestovnu mrežu. Radi se o državnim prometnicama, za čiju su realizaciju odgovorne Hrvatske ceste, a Grad Rijeka će usporedo pokrenuti niz projekata, poput izmještanja autobusnog polazišta s Jelačićevog trga ili izgradnje nove prometnice od ceste D403 preko Škurinja do Potoka, čiji je cilj poboljšanje protočnosti prometa u Rijeci.

Državna cesta D404 povezivat će istočni dio gradskog središta s autocestovnom mrežom, a njezin je dovršetak izgradnje planiran na jesen ove godine, a njezino povezivanje u sustav gradskih prometnica predviđeno je unutar godine dana. Stoga je Grad Rijeka radi što bolje integracije ceste D404 u postojeću gradsku cestovnu mrežu naručio niz elaborata, kojima je predviđeno premještanje autobusnog terminala s Jelačićevog trga ina postojeću lokaciju privremenog autobusnog terminala javnog gradskog prijevoza na Delti.


Kako je istaknuo član Poglavarstva zadužen za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem Ivica Plišić, objedinjavanje terminala, omogućit će preuređenje “oslobođenog” dijela Jelačićevog trga u pješačku zonu. Time se na potezu Scarpina – Adamićeva – Trpimirova ulica otvara mogućnost uređenja dvosmjernog prometa samo za javni gradski autobusni prijevoz, dok bi se promet ostalih vozila usmjerio na ulice Riva i Ivana Zajca, također u dvosmjernom režimu. Realizacija ovakvog rješenja koje daje prednost javnom prijevozu u središtu grada bit će moguća izgradnjom novog autobusnog kolodvora na prostoru zapadne Žabice, što se planira do 2010. godine. Rasterećenje danas zagušene Krešimirove ulice u zoni željezničkog kolodvora, planira se postići izgradnjom produžetka Ulice Riva prema Mlaci.

http://aycu11.webshots.com/image/11130/2004073679699859443_rs.jpg
Trasa brze spojne ceste D403 od čvorišta Škurinje do novog planiranog lučkog
terminala na Zagrebačkoj obali - od ceste D403 odvaja se nova prometnica kroz zonu Škurinja


Na sličan način kao što cesta D404 povezuje istočni dio grada s obilaznicom i autocestom, tako bi i državna cesta D403 trebala zapadni dio grada, te novoplanirani lučki terminal na Zagrebačkoj obali povezivati na mrežu autocesta. Cesta D403 povezana je s Osječkom i Zvonimirovom ulicom, a od te prometnice se odvaja nova cesta kroz zonu Škurinja do Potoka.

U plan razvoja prometne mreže uklapa se i županijska prometnica Rujevica – Viškovo – Marčelji, čija bi izgradnja trebala započeti početkom 2008. godine sredstvima prikupljenim prodajom korporativnih obveznica KD-a Rijeka promet, a planirano je i prometno rasterećenje Trsata koje prati razvoj Sveučilišnog kampusa. Stručne službe Grada Rijeke već koordiniraju izradu dokumentacije za izgradnju nove Sveučilišne aleje koja omeđuje zonu Kampusa sa zapadne strane, te dokumentacije za izgradnju produženja Dukićeve ulice koja se spaja na Sveučilišnu aleju. Izgradnja nove prometnice koja bi se spajala na Ulicu Kačjak te predstavljala najkraću vezu prema gradskoj autocesti planira se do 2010. godine, a uz to se nadovezuje potreba dogradnje čvora Orehovica na lokalne prometnice.


Kako realizacija planiranih aktivnosti ne ovisi isključivo o Gradu Rijeci, Poglavarstvo je istaknulo neophodnost ubrzanja aktivnosti Hrvatskih cesta na rješavanju riječkog prometnog čvora. Tako je Poglavarstvo još jednom istaknulo potrebu hitne izgradnje južnog traka riječke zaobilaznice, te ponovno ukazalo na činjenicu da u planu Hrvatskih cesta do 2008. godine za tu svrhu nisu osigurana dostatna financijska sredstva. Također, inzistira se i na dogradnji čvora Orehovica, kojim će se sukladno projektu koji je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, on povezati s lokanim cestama.

"Poglavarstvo inzistira i na intenziviranju aktivnosti oko izgradnje ceste D403, budući da je bez te prometnice nemoguće planirati širenje riječke luke, a ona ujedno predstavlja i drugi priključak gradskih prometnica na mrežu autocesta. Ujedno ose d Lučke uprave Rijeka i Trgovačkog društva Luka Rijeka, kao potpisnika Rijeka Gateway projekta očekuje kooperativnost u rješavanju prometnih problema vezanih za priključenje ceste D404 na gradske prometnice," istaknuo je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Na sjednici je također dana suglasnost za proširenje javnog parkirališta pod naplatom koje se nalazi na području bivše tvornice Rikard Benčić. Naime, u sklopu realizacije DPU-a područja Rikard Benčić uklonjen je dio građevina, a do realizacije novih objekata moguće je povećati broj parkirnih mjesta, pa će se ubuduće, umjesto na 147 moći parkirati na oko 320 mjesta.

(S.R.)

Rijeci je potrebna nova gradska pruga

Rijeka Završni sastanak projekta Urban Environmental Menagement plans for the South EU Area tzv. Enviplans održan je jučer u Rijeci. Prioriteti za kvalitetno upravljanje riječkog urbanog okoliša su unapređenje kakvoće zraka, smanjenje buke, unapređenje sustava gospodarenja otpadom, smanjenje pritiska prometa u središtu grada, povećanje stupnja pročišćivanja otpadnih voda i, konačno, unapređenje sustava javnog gradskog prijevoza. Za razliku od konfiguracije nekih kontinentalnih gradova u zemlji, gabariti Rijeke nalažu da se javni gradski prijevoz mora reorganizirati tako da se u gradu gradi nova dvotračna pruga. Rijeka je prije pet godina čak i potpisala s ondašnjim čelništvom HŽ-a dugoročne i skupe ugovore o modernizaciji pruge prema EU (od kojih bi realizacija jednog zahvatila i modernizirala gradsku prugu), no investicije nisu ostvarene. "Modernizacija pruga gradu bi omogućila da se kroz centar brže prolazi jer bi se povećao broj korisnika javnog gradskog prijevoza, koji bi bio konkurentniji", zaključio je gradonačelnik Obersnel.

http://www.poslovni.hr/36863.aspx

Autobusi s ‘Jelačića’ preselit će na Deltu
Autor: Marko Stanić
Srijeda, 14 Oľujak 2007
Rijeka će početkom idućeg desetljeća imati više potpuno novih cesta kojima se prilazi gradu, odnosno gradskih prometnica, a danas su prometna rješenja prezentirana na sjednici riječkog poglavarstva.Najvažnije nove gradske prometnice koje diktiraju gradnju cesta kroz grad su ceste D 404 i D 403, ceste od državne važnosti, koje će riječku luku na istočnom, odnosno zapadnom dijelu povezivati s riječkom zaobilaznicom. Obje se grade u sklopu projetka revitalizacije riječke luke Rijeka Gateway, a realizacija prve, D 404, je pri kraju i povezivat će istočni dio luke s novosagrađenim istočnim krakom zaobilaznice.

Kako bi se ta cesta spojila na gradsku mrežu, potrebno je današnji autobusni kolodvor s Jelačićeva trga preseliti na područje Delte. Tako će Jelačićev trg dobiti veće pješačke površine, bit će povezan s Mostom branitelja, povećat će se i “cestovni” dio za gradski promet. Promet će se odvijati cestom D 404 prema Ribarskoj ulici i Jelačićevu trgu do Scarpine ulice.

Kasnije će trg, kada se sagradi novi autobusni kolodvor i oslobodi prostor na kojem je sada, ali i cijeli potez Scarpina - Adamićeva - Trpimirova ulica, postati rezerviran isključivo za dvosmjerni autobusni promet, dok će osobna vozila prometovati ulicama Riva i Ivana Zajca, također dvosmjerno. Kada se napravi novi kolodvor, produžit će se i Ulica Riva prema Mlaci.

Što se tiče cestovnog povezivanja novog putničkog terminala koji se gradi na korijenu Riječkog lukobrana, ono će se odvijati s njegove istočne strane preko Delte.

Cesta D 403 zapadni dio luke spajat će s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici i bit će najvećim dijelom u tunelu. Bit će povezana sa Zvonimirovom i Osječkom ulicom, a od čvora Škurinje sagradit će se i nova cesta kroz Škurinje - četverotračna koja će se spajati na Osječku, Kresnikovu, Tizianovu i ulicu Prvog maja. Gradi se i nova cesta od Rujevice preko Viškova do Marčelji.

I na prostoru novog sveučilišnog kampusa na Trsatu gradit će se ceste kojima će se to područje spojiti na ul. Kačjak te čvor Orehovica zaobilaznice gdje je predviđena dogradnja lokalnih priključaka.(jutarnji.hr)

Krajem 2008. Riječani će dobiti pet novih bazena
Autor: Marko Stanić
Četvrtak, 15 Oľujak 2007
Na gradilištu novih riječkih bazena užurbano se radi, od nekadašnjih kontura plivališta na Kantridi prepoznatljiv je jedino stari bazen natkriven balonom nad kojim se vrte kranovi dizalica.Iskopana je rupa koju će popuniti novi bazen s pomičnim krovom, postaju jasniji i obrisi garaže, a definirana je i linija nove gradske plaže.Gradilište je danas obišao i gradonačelnik Vojko Obersnel i kaže kako je ovo trenutno najveći i najsloženiji sportski objekt koji se gradi u zemlji, no usprkos tome nije u centru pažnje, nego su to projekti vezani uz rukometno prvenstvo.

Svako toliko prezentiraju se nova rješenja vezano uz rukometno prvenstvo u Splitu i Zagrebu, a u Osijeku je sve stalo zbog Vlade - kaže gradonačelnik, dodajući kako se riječki bazeni grade bez ikakvog angažmana Vlade i sve je u redu te se projekt realizira u definiranim rokovima.

Planirano otvaranje novih riječkih bazena je u prosincu 2008. godine kada će Rijeka biti domaćin EP-a u plivanju u malim bazenima.

Na Kantridi će biti pet odvojenih bazena, a najveći olimpijski bazen imat će pomični krov. Ostaje i postojeći bazen, a bit će tu i onaj za neplivače te manji za zagrijavanje natjecatelja.

Inače, riječki bazeni grade se novcem prikupljenim izdavanjem gradskih municipalnih obveznica, a Grad Rijeka zatražio je od Ministarstva financija, kasnije i same Vlade da se planirana dinamika izdavanja obveznica promjeni.

Naime, zbog inteziteta radova veća su sredstva potrebna u ovoj no u idućoj godini pa je tako traženo da se ove godine umjesto odobrenih 60 mil. kuna obveznica izda 99 milijuna, a u 2008. da bude manja tranša.(jutarnji.hr)

Drugi trak riječke zaobilaznice do 2009.

12 Mar 2007 - Vijesti

Već za nekoliko mjeseci projekt gradnje nedostajućeg traka riječke zaobilaznice između Diračja i Orehovice trebao bi po ubrzanoj proceduri biti prebačen iz Hrvatskih cesta u ingerenciju Društva Autocesta Rijeka-Zagreb, a takva odluka užurbano se priprema za hrvatsku Vladu. U pomalo zamršenoj proceduri, objedinila bi se postojeća autocesta od Rupe do Jušića, s dionicom zaobilaznice Diračje-Orehovica pod okriljem tvrtke Hrvatske autoceste, a zatim bi se čitava prometnica uvrstila pod ingerenciju »Autoceste Rijeka Zagreb«.

Ukoliko se ovakve najave ispune, rješavanje najvećeg riječkog prometnog problema počelo bi daleko ranije od očekivanja, jer se dosad procjenjivalo da ove godine sigurno neće biti završena vrlo komplicirana procedura prebacivanja projekta pod okrilje »Autoceste«. Ubrzano rješavanje problema najavio je prije nekoliko dana ministar prometa Božidar Kalmeta, istaknuvši da će vrlo brzo »Autocesta« preuzeti riječku zaobilaznicu. Taj plan detaljno pojašnjava Zdravko Livaković, državni tajnik za razvitak i desna ruka ministra Kalmete u cestogradnji. Livaković prije svega potvrđuje da je nedostajući trak golem prometni problem ne samo za Rijeku, već i za Hrvatsku.

– To je građevinski iznimno teška dionica s puno objekata na nepristupačnom terenu. Projekt je jako skup. Sadašnji proračuni govore da bi nedostajući trak stajao više od 100 milijuna eura, iako je riječ o dionici dugoj svega osam kilometara. Svjesni smo prometne važnosti zaobilaznice i smatramo da se mora maksimalno ubrzati realizacija projekta. Građevinske dozvole sada praktično imamo ili ćemo uskoro imati, što znači da moramo riješiti financiranje, govori Livaković, dodajući zatim da »Autocesta« ima dobre prometne i financijske rezultate, daleko bolje od očekivanih, a zbog toga ima i prostora za dodatno zaduživanje koje ne bi povećalo državni deficit, jer je »Autocesta« koncesijsko društvo za razliku od Hrvatskih cesta. Vlada bi zbog svega toga najkasnije za nekoliko mjeseci trebala usvojiti odluku o proširenju koncesijskog područja »Autoceste Rijeka-Zagreb«. Nihovo bi se pravo upravljanja, građenja i održavanja proširilo na prometnicu od Lučkog do hrvatsko-slovenske granice na Rupi, u što je uključena i riječka zaobilaznica.

To znači da bi iz Hrvatskih autocesta pod okrilje »Autoceste Rijeka-Zagreb« bila prebačena autocesta Rupa-Rijeka, gdje bi cestarinu naplaćivala »Autocesta Rijeka-Zagreb, ali bi ova tvrtka dobila i obvezu potpuno završiti dionicu Diračje-Orehovica, koja bi iz statusa državne ceste prešla u status autoceste koja neće biti u režimu naplate. U svemu tome postojao je problem izrazito komplicirane pravno-formalne procedure zbog čega se procjenjivalo da »Autoesta Rijeka-Zagreb« neće dobiti zaobilaznicu barem do kraja godine. Sada će se to dogoditi najkasnije za nekoliko mjeseci, a ubrzana procedura potvrđena je i mišljenjima pravnih eksperata, koji smatraju da Vlada i bez javnog natječaja može dodijeliti obilaznicu »Autocesti Rijeka-Zagreb«. Problem je bio u tumačenju Zakona o javnim cestama, koji isključuje mogućnost dodjele koncesija bez javnog natječaja. Kako objašnjava Livaković, potvrđeno je mišljenje i kod pravnih eksperata da ovdje nije riječ o novoj koncesiji, već proširenju i produženju ugovora o koncesiji koji je sklopljen još 1998. godine. Državni tajnik dodaje da će mišljenje o legalnosti postupanja prije odluke Vlade biti zatraženo i od Državnog odvjetništva.

Riječ je o aneksu ugovora, a ta situacija nije presedan jer je slično riješen status zagrebačke obilaznice, koja nije pod naplatom iako je održavaju Hrvatske autoceste, tvrtka koja gradi samo prometnice pod naplatom. Neovisno o detaljima pravno-formalne procedure realno je upitno ima li raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije ikakve svrhe s obzirom na to da je teško očekivati da bi se bilo tko osim koncesijskog društva u vlasništvu države mogao natjecati za dodjelu koncesije na gradnju dionice koja neće biti u režimu naplate.

– Čim se dogodi teža nezgoda između Diračja i Orehovice cijela Rijeka je u prometnoj blokadi. Želimo biti maksimalno efikasni. Ovo je izborna godina, a sve bi se još više odužilo kad bi zaobilaznica bila ostavljena na brigu idućoj vladi. Nakon odluke o proširenju koncesije »Autoceste Rijeka-Zagreb« Vlada bi bila spremna promptno odobriti državna jamstva »Autocesti« za obilaznicu i već za nekoliko mjeseci »Autocesta« bi mogla početi pregovore o kreditiranju te pripremati natječaje za gradnju, koja bi tako barem na pojedinim lokacijama mogla početi do kraja ove godine. Realno bi tada bilo da nedostajući trak Diračje-Orehovica bude u prometu do kraja 2009. godine, zaključuje Livaković

Autobusi s ‘Jelačića’ preselit će na Deltu
Autor: Marko Stanić
Srijeda, 14 Oľujak 2007

Kako bi se ta cesta spojila na gradsku mrežu, potrebno je današnji autobusni kolodvor s Jelačićeva trga preseliti na područje Delte. Tako će Jelačićev trg dobiti veće pješačke površine, bit će povezan s Mostom branitelja, povećat će se i “cestovni” dio za gradski promet. Promet će se odvijati cestom D 404 prema Ribarskoj ulici i Jelačićevu trgu do Scarpine ulice.

Kasnije će trg, kada se sagradi novi autobusni kolodvor i oslobodi prostor na kojem je sada, ali i cijeli potez Scarpina - Adamićeva - Trpimirova ulica, postati rezerviran isključivo za dvosmjerni autobusni promet, dok će osobna vozila prometovati ulicama Riva i Ivana Zajca, također dvosmjerno. Kada se napravi novi kolodvor, produžit će se i Ulica Riva prema Mlaci.

jutarnji.hr)

Ovo je katastrofa!!!! Delta je centar centra grada. Da npr. tamo bude neki lijepo uredjen trg ili park, to nikom nije palo na pamet. :nono: :baaa:

Ja sam za pjesacku zonu od Delte do Brajde, autobusni kolodvor van centra! I riva bez auta, s pogledom na Cres!! :guns1:

Pa di si Acy,nije te dugo bilo.Pozdrav

Ovo je katastrofa!!!! Delta je centar centra grada. Da npr. tamo bude neki lijepo uredjen trg ili park, to nikom nije palo na pamet. :nono: :baaa:

Ja sam za pjesacku zonu od Delte do Brajde, autobusni kolodvor van centra! I riva bez auta, s pogledom na Cres!! :guns1:

Pa ja mislim da ce i bit park, sve do danasnje nove ceste D404,a ovo je samo privremeno.Bilo bi dobro da je ispod parka garaza jer smo nauceni tamo parkirat :lol:

Pa di si Acy,nije te dugo bilo.Pozdrav

Bilo je puno posla:bash: pa se nisam stigao javit:banana:

Gradilište Mercatora







http://img54.imageshack.us/img54/1692/dsc040911sf7.jpg







http://img375.imageshack.us/img375/6297/dsc040921le5.jpg

Dizalice na gradilištu POS-ovih stanova na Rujevici






http://img294.imageshack.us/img294/5681/dsc041041rg8.jpg

Upozadini dizalica je Drenova

Zanimljive slike,gorgoroth:) Kad se već ovdje spominje gradnja još jednog trgovačkog centra na Škurinjama,evo članka iz jutarnjeg lista o rotoru koji bi se tamo trebao izgraditi te donekle olakšati prometovanje tim dijelom grada,a u kojem se definitivno nalaze previše tih centara!


http://aycu18.webshots.com/image/10897/2005847997211849312_rs.jpg


RIJEKA - Gradnja rotora na Škurinjama u Osječkoj ulici kojim će se rasteretiti prilazi ovoj prometnici krenut će u travnju, najavljuje pročelnica Grada Rijeke za komunalni sustav Irena Miličević, a za početak radova gradsko vlasništvo treba postati i posljednja čestica budućeg gradilišta.

Naime, Grad godinu dana pregovara s Inom oko 140 četvornih metara zemljišta potrebnog za gradnju rotora, a koje je u vlasništvu ove kompanije.

- Ina ne želi prodati teren jer traže da se napravi novo prometno rješenje prema kojem će njihova pumpna stanica biti spojena direktno na Osječku ulicu, a ne na rotor - objašnjava Miličević, dodajući kako je u međuvremenu pokrenut postpak izvlaštenja Ine, a rješenje je donijeto prije dva-tri mjeseca.

- Ina se žalila na rješenje o izvlaštenju i to je u postupku, no mi se i dalje pokušavamo dogovoriti s tom tvrtkom i da bi udovoljili njihovom zahtjevu i još nam nedostaje samo suglasnost Županijske uprave za ceste da bi radovi mogli započeti - kaže pročelnica te nastavlja kako je odabran i izvođač radova, tvrtka GP Krk.

Inače, na području Škurinja uz Osječku ulicu već je sagrađeno više velikih trgovačkih centara, a gradi se još jedan, slovenski Mercator čija je pristupna cesta vezana za rotor te “dućan” ne može otvoriti svoja vrata dok se ne završi infrastruktura.

Miličević objašnjava kako tu neće biti problema jer se radovi mogu obavljati u fazama, odnosno da se prvo sagradi pristupna cesta za Mercator.

Vrijednost investicije je ukupno 8,1 milijuna kuna
Kružno raskrižje na Škurinjama bit će “produžetak “ Osječke ulice sa spojevima na trgovačke centre. Projektom je obuhvaćena gradnja rotora vanjskog promjera 70 metara, rekonstrukcija dijela Škurinjske ceste u duljini od 220 metara te uređenje spojeva na postojeće ceste.

Budući da će se raditi i na području na kojem je korito Škurinjskog potoka, ono će se izmjestiti u duljini od 100 metara. Ukupna vrijednost ove investicije je 8,1 milijun kuna.

Ne daj Bože novih investicija

17 Mar 2007 - Vijesti

Ovih je dana riječki gradonačelnik sa suradnicima obišao gradilište plivališta na Kantridi, trenutačno najveće sportsko gradilište u Hrvatskoj, kako se tvrdi. Zaključeno je da radovi teku prema zacrtanom planu, no manje je vjerojatno da je obilazak upriličen kako bi se Obersnel i njegovi kolege divili školjki bazena, kavernama i garaži, a mnogo je više realno da su se na to odlučili kako bi Vladi i Ministarstvu financija još jednom uputili apel za financijsku podršku projektu kojem za ovu godinu nedostaje 40 milijuna kuna.

Iako je riječki proračun ove godine veći nego ikad, oko 900 milijuna kuna, i ponosno drži drugo mjesto u državi – iza Zagreba, a ispred znatno većeg Splita – Rijeci ipak nedostaje spomenutih 40 milijuna za novi bazen. Poznato je također da će ovo biti jedan od skupljih plivališnih kompleksa u Europi – najmanje 220 milijuna kuna, no gradska vlast je inzistirala da se novi bazeni grade baš na Kantridi u sklopu buduće šire sportsko-rekreacijske zone, pa koliko koštalo, da koštalo. Sada je jasno da megalomanija ima svoju cijenu, i financijsku i političku, a gradska uprava više ne može sakriti činjenicu da joj ni grandiozni ovogodišnji budžet nije dovoljan da pokrije sve potrebe. Stoga obilazeći gradilište gradonačelniku doista ne preostaje drugo nego da lijepo zamoli Sanadera i Šukera da odobre promjenu dinamike plasmana municipalnih obveznica, kako bi Grad Rijeka ove godine izdao 99 milijuna kuna, a ne 60 kako je odredila Vlada.

U tom slučaju bi u idućoj godini tranša iznosila svega 21 milijun kuna, ali bi se već ove godine pokrila većina troška za bazen, pa u 2008. godini i ne bi bilo potrebno više od 21 milijuna. Naravno, HDZ-ova Vlada ne odgovara na ove zahtjeve, kao što je prošle godine stalno prolongirala i samo odobrenje za izdavanje obveznica, a ako se netko u Ministarstvu financija i predomisli, bit će to samo zato što je ovo izborna godina, pa će za HDZ dobro zvučati da je »spasio« jedan od dva trenutačno najveća riječka projekta (drugi je Gateway, koji muči svoju muku).

Opozicija ispravno upozorava da je zbog nedostatka ovog novca već lagano zavladala panika u redovima gradske vlasti, što i ne čudi ako se zna da nedostajućih 40 milijuna za bazen praktički čini ekvivalent od pet posto proračuna. Iz PGS-a tvrde da se očajnički traže alternativni načini za krpanje ovih financijskih rupa, a pritom se spominju dva izvora – ili povećanje prireza, koji je u Rijeci danas još među nižima u Hrvatskoj, ili pak zaduživanje gradskih komunalnih poduzeća. Da je to točno, pokazuje činjenica da je Rijekapromet već krenuo u izdavanje svojih komercijalnih zapisa, a uskoro će izdati i korporativne obveznice kako bi imao novca za svoje investicije, a logično je da će se s vremenom i drugi »komunalci« početi autonomno zaduživati za svoje programe i projekte jer preopterećeni gradski budžet jednostavno neće moći pratiti njihove potrebe kao dosad.

Novi problem u tom kontekstu je i Energov dug od 6,5 milijuna kuna prema građanima kojima je nezakonito podigao cijenu grijanja. Taj novac sad treba vratiti, ali nema se odakle, unatoč svoj dokapitalizaciji i ulasku stranih partnera, pa je očito da je na gradskom financijskom »cjedilu« propustila još jedna rupa. Naravno, municipalne obveznice, korporativne obveznice, operativni leasing... to su sve nazivi za istu stvar – novo zaduživanje, koje će morati otplatiti riječki porezni obveznici.

Gradska vlast međutim ne odustaje od novih ambicioznih planova, pa je i dalje aktualna kandidatura za Mediteranske igre, a bogme i za EP u nogometu 2012. godine, za što je Rijeka već preuzela obavezu gradnje sto milijuna eura vrijednog novog stadiona na Rujevici. S obzirom na tešku financijsku situaciju u gradskoj kasi i drugim izvorima, danas već vjerojatno netko u lokalnoj vlasti moli Boga da Rijeka ne dobije barem EP, ako već četvrta kandidatura za MIR urodi plodom. Srećom je Rijeku na koncu zaobišla obaveza da gradi dvoranu i za SP u rukometu 2009. Bolje da se s tim »bakće« Bandić nego mi. (Novi list - Tihana Tomičić)

Malo prosao Pecinama pa malo stao da vidim napredak radova na d404 na dionici od južnog portala tunela "Pećine prema Brajdici. Tempo radova je usporen. Zeljeznički nadvožnjak "Brajdica " se gradi od prošlog ljeta. Problem je zadnji, najlakši dio trase, od samog nadvožnjaka do Kazališta gdje postoji spor imzeđu Luke i Hrvatskih cesta. Zbog tog spora će D 404 biti gotova najranije krajem ove godine. Novi nasip se počeo koristiti kao kontejnerski terminal.


http://www.imagehosting.com/out.php/i358904_viadukt3.png (http://www.imagehosting.com)

http://www.imagehosting.com/out.php/i358872_viadukt1.png


http://www.imagehosting.com/out.php/i358892_viadukt2.png

Turistička ulaganja na Kvarneru 1,5 milijardi kuna
Autor: Marko Stanić
Srijeda, 21 Oľujak 2007

Na Kvarneru će ove godine u hotelske objekte i turističku infrastrukturu biti uloženo ukupno oko 1,5 milijardi kuna, pokazuje anketa koju je provela primorsko-goranska Turistička zajednica.Pritom će hotelske i ugostiteljske tvrtke uložit u svoje objekte oko 950 milijuna kuna, lokalna uprava u komunalnu infrastrukturu oko 520 milijuna kuna, a turističke zajednice će za pripremu sezone izdvojiti oko 30 milijuna kuna.Podaci o ulaganjima predstavljeni su danas na sjednici Turističkog vijeća kvarnerske Turističke zajednice.

Hotelske i ugostiteljske tvrtke ulagat će u izgradnju i obnovu hotela, poboljšanje i podizanje kategorija smještajnih kapaciteta i drugih sadržaja te u redovito održavanje objekata.

Lokalna uprava ulaže uglavnom u komunalnu infrastrukturu, vodoopskrbu, obnovu spomenika kulture, javnih površina, uređenje šetnica i plaža, a turističke zajednice najviše u promidžbu i uređenje okoliša.

Od većih ulaganja istaknuta je obnova hotela Meridional u Lovranu radi stjecanja kategorije pet zvjezdica, izgradnja hotela u Malinskoj s 50 luksuznih apartmana, obnova hotela Miramar i Park u Crikvenici, gradnja hotela s pet zvjezdica u sklopu Novi Resort & Hotels u Novom Vinodolskom, izgradnja manjeg obiteljskog hotela Arbiana u Rabu, izgradnja više manjih objekata u Gorskom kotaru te uređenje kampova na Cresu i Lošinju.

Među većim ulaganjima u nove ili postojeće objekte na Kvarneru iz Turističke zajednice naveli su još ulaganje u trajektno pristanište za otok Rab u Stinici, u izgradnju novog riječkog putničkog terminala u sklopu Rijeka Gateway Projekta te u završetak punog profila autoceste Rijeka-Zagreb.(croatiabiz

RIJEKA - Pomalo zaboravljene brodske linije koje su prije više desetljeća spajale Rijeku s okolnim mjestima i otocima, prema planovima Primorsko-goranske županije, mogle bi ponovno zaživjeti.

Naime, ispituju se mogućnosti uvođenja brodske linije koja bi tijekom cijele godine Rijeku povezivala s Voloskim, Opatijom, Ičićima, Lovranom, Medvejom i Mošćeničkom Dragom te Porozinom na otoku Cresu, a prošlog su se tjedna predstavnici Županije, uključenih gradova i općina, Ministarstva i Lučke kapetanije uputili i na probnu vožnju

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,3,21,brodske_linije,67378.jl

Grad Rijeka je za projekte vodoopskrbe u 2007. osigurao 70 milijuna kuna


Rijeka, 21. ožujka 2007.
U povodu Dana voda koji se obilježava 22. ožujka na Vodospremi Streljana na Drenovi Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija predstavili su projekte vodoopskrbe na riječkom području. Tako će se u 2007. godini za projekte vodoopskrbe, kao što su izgradnja novog tlačnog cjevovoda od Crpne stanice Kozala do Vodospreme, rekonstrukcija cjevovoda od izvora Rječine do Zoretića, odnosno dovršetak sustava otoka Krka, izdvojiti 70 milijuna kuna, čime će se uvelike poboljšati kvaliteta vodoopskrbe na području Rijeke i okolice.

O vodoopskrbi i odvodnji govorili su direktor KD-a "Vodovod i kanalizacija" Željko Mažar i gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, a konferenciji su nazočili i pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević i član Poglavarstva Grada Rijeke zadužen za komunalni sustav Darko Crnković.

Direktor Mažar je istaknuo kako se do 2009. godine planira realizacija 50 projekata vodoopskrbe i odvodnje u vrijednosti od 315 milijuna kuna, od čega su 20 projekti vodoopskrbe vrijedni 168 milijuna kuna.
"Realizacijom ovih projekata nastoji se osigurati stopostotna priključenost domaćinstava na javni vodoopskrbni sustav, povećati stupanj sigurnosti i ekonomičnosti usluge, stvoriti uvjete za razvoj grada Rijeke i okolice putem osiguravanja infrastrukture za kapitalne objekte, te povećati stupanj zadovoljstva potrošača", kazao je Mažar, dok se gradonačelnik Obersnel osvrnuo na rezultate dosadašnjih ulaganja. Tako je realizacijom niza vodoopskrbnih projekata postignuto je da riječkog vodovoda ima gubitak vode od 19 posto, dok se gubitak u vodovodnim sustavima u Hrvatskoj kreće oko 43 posto. Nastavkom ulaganja cilj je taj postotak spustiti ispod 15 posto, i na taj se način približiti se standardima zemalja Europske unije, gdje se gubici u vodoospkrbnim sustavima kreću od 10 do 15 posto.

Za predstavljanje ulaganja u projekte vodoopskrbe izabrana je Vodosprema Streljana, koja predstavlja centralnu građevinu riječkog sustava vodoopskrbe, a služi za pohranjivanje količina voda koje se dopremaju opskrbim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima. Vodosprema je otvorena 2001. godine, a uz zagrebačku spada među najveće vodospreme u ovom dijelu Europe.

"Prilikom otvaranja Vodospreme mogla su se čuti razmišljanja kako se radi o nepotrebnom objektu, koji ne služi svojoj svrsi i samo propada. Danas je ovaj objekt u funkciji i predstavlja centralnu vodospremu u vodoopskrbnom sustavu Rijeke. Protekle godine otvorili smo Crpnu stanicu Kozala, a pred nama je njezino povezivanje novim cjevovodom s Vodospremom", kazao je Obersnel.
Naime, Vodosprema se opskrbljuje gravitacijskim cjevovodom iz izvorišta rijeke Rječine u zaleđu Rijeke, dok će se u ljetnim mjesecima vodoopskrba vodospreme ubuduće vršiti tlačnim cjevovodom iz vodocrpilišta Zvir u Rijeci. Dok se čeka na dobivanje građevinske dozvole za izgradnju tlačnog cjevovoda koji će omogućiti povećanje kapaciteta CS Kozala na 490 l/s, teku pripremni radovi na krčenju trase i osiguravanje pristupa priključcima na CS Kozala i Vodospremu Streljana. Na ovaj način, istaknuli su Mažar i Obersnel, u ljetnim mjesecima kada presušuje dotok vode s izvora Rječine, osigurat će se maksimalna opskrbljenost vodospreme Vodospremu s dostatnim količinama pitke vode. Ugovorena vrijednost radova je 10,3 milijuna kuna (bez PDV-a), projektant je tvrtka IPZ Zagreb, izvođač radova GP Krk, dok će nadzor vršiti Geoprojekt Opatija. Rok izgradnje tlačnog cjevovoda iznosi osam mjeseci.

Među većim projektima izdvaja se rekonstrukcija cjevovoda izvor Rječine – Zoretići, a za te radove trenutno se provodi postupak ishođenja građevinske dozvole. Vrijednost radova, čiji je rok izvedbe 1. listopada 2008. godine, iznosi 25 milijuna kuna bez PDV-a. Jedan od važnijih projekata je izgradnja vodoopskrbe otoka Krka, koja obuhvaća realizaciju ukupno tri dionice cjevovoda s pripadnim građevinama. Radovi su završeni na dionici Sopalj-Uvala Sršica te dionici Uvala Sršica, za što je izdvojeno 20 milijuna kuna, dok se uskoro očekuje izdavanje građevinske dozvole za završnu dionicu duljine 3.200 metara od Oštra do spoja na most Krk. Planirana vrijednost investicije je 24,5 milijuna kuna, od čega Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija osiguravaju 12,5 milijuna kuna, a ostatak INA i Hrvatske vode.

U sklopu ulaganja u vodoopskrbni sustava planiraju se i projekti kojima će se osigurati kvalitetna vodoopskrba kapitalnih objekata, kao što su Centralna zone za gospodarenje otpadom Marišćina, bazenski kompleks na Kantridi i Sveučilišni kampus na Trsatu, a planirana je i izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbu Skijaškog centra na Platku.
Gradonačelnik Obersnel je naglasio kako će se rekonstrukcijom vodovoda i vodospreme Kantrida, osim što će se osigurati dostatne količine sanitarno ispravne vode za plivalište Kantrida, poboljšati kvaliteta vodoopskrbe u naseljima Kantrida i Turanj. Rekonstrukcijom će se dobiti nova vodosprema kapaciteta tisuću metara kubnih, a predviđena vrijednost investicije iznosi 5 milijuna kuna. Uskoro bi trebala biti izdana i građevinska dozvola, a intenzivni radovi na rekonstrukciji cjevovoda očekuju se već ovog proljeća. Predviđa se da će ukupni radovi, koji će se uskladiti s dinamikom radova na izgradnji plivališnog kompleksa na Kantridi, trajati oko godinu dana.
Treću skupinu projekata čini program Voda 3, čija jedinstvenost i značaj leži u solidarnosti jedinica lokalne samouprave baziranoj na njihovim stvarnim potrebama, neovisno o njihovoj financijskoj moći i novčanom iznosu koji je svaka pojedina jedinica lokalne samouprave osigurala iz dijela cijene vode namijenjene za razvoj komunalne infrastrukture. U proteklih desetak godina na području općina i gradova tzv. riječkog prstena izvedeni su radovi na vodoopskrbnom sustavu ukupne dužine 54 kilometra i vrijednosti 62,8 milijuna kuna.
Ove godine osigurano je 11,5 milijuna kuna za realizaciju programa Voda 3, što je gotovo dvostruko više nego proteklih godina. U narednih nekoliko godina cilj je izgradnjom oko 11 kilometara novih cjevovoda postići stopostotnu priključenost objekata na sustav javne vodoopskrbe, a bezuvjetni prioritet pri planiranju i izgradnji novih vodovodnih ogranaka i osiguranju pitke vode putem javnog vodovoda na području Grada Rijeke imaju naselja Gornji Pulac, Turan i Minakov put te naselja na području Pavlovac – Ljubljanska ulica.

U novi KBC Rijeka investirat će se 300 milijuna eura

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/31691.jpg
Na Trsatu će se izgraditi devet bolničkih građevina bruto površine 240 tisuća četvornih metara

Nakon proširenja zagrebačkog Kliničkog bolničkog centra koji polako ulazi u posljednju fazu izgradnje, državni proračun očekuje još jedno veliko opterećenje, investicija izgradnje novog KBC-a Rijeka koja je prema idejnom projektu vrijedna oko 300 milijuna eura. Izuzetno loši uvjeti koji danas vladaju u riječkoj bolnici, čini se, više ne trpe odgađanje zbog kojeg pada kvaliteta zdravstvene zaštite u tom dijelu Hrvatske, a pacijenti po pomoć mahom odlaze u Zagreb.

Politička volja
Dinamika izgradnje novog KBC-a najviše će ovisiti o političkoj volji, a u idealnim uvjetima čitav posao trebao bi biti gotov do 2020. godine. Nova bolnica izgradit će se na parceli površine 8,40 hektara, a obuhvaća postojeću površinu bolničkog kompleksa i dio površine vojarne Trsat. Prema idejnom projektu što ga je u protekle dvije godine izradila tvrtka "Zo Invest", izgradit će se devet bolničkih građevina bruto površine oko 240.000 četvornih metara, uključujući smještaj za oko 1800 vozila u podzemnim garažama. Za usporedbu, sadašnji KBC proteže se na pedesetak tisuća kvadrata na tri lokacije jer je centar nastao spajanjem triju bolnica, dječje bolnice Kantrida, opće bolnice "Braće dr. Sobol" i opće bolnice "Dr. Zdravka Kučića".

Kako doznajemo od dr. Anđelka Đirlića, pomoćnika ravnatelja KBC Rijeka, nova bolnica bila bi omeđena s trima cestama i imala bi pet do šest kolnih ulaza što će rasteretiti prometne gužve. "Tri lokacije će se objediniti na jednu u kojoj će biti oko 900 kreveta s tim da se odnosi površine i broja postelja novog objekta i sadašnje bolnice ne mogu uspoređivati jer su normativi potpuno drukčiji od onih s početka ili sredine prošlog stoljeća kad je bolnica građena", ističe Đirlić. Međunarodni natječaj za izradu projektne dokumentacije buduće bolnice na Trsatu Ministarstvo zdravstva trebalo bi objaviti ovih dana s tim da će projektna dokumentacija proći dodatnu recenziju.

Iz državnog proračuna
Nakon što je srušen stari, već ove godine započet će izgradnja novog Odjela za hemodijalizu i kotlovnice, a iz proračuna Primorsko-goranske županije za ovu godinu izdvojeno je milijun kuna za izgradnju Centra za baromedicinu. Najvećim dijelom izgradnja bolnice financirat će se iz državnog proračuna, a Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija potporu će dati osiguravanjem zemljišta, izgradnjom komunalne infrastrukture te bržim svladavanjem administrativnih barijera. Čim budu definirani modeli financiranja, u planu je da Grad Rijeka potpiše ugovor s KBC-om o prepuštanju prava građenja bez naknade, a Grad je preuzeo i obvezu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na površini od 3500 četvornih metara koji su još u privatnom vlasništvu.

Projekt bolnice u obliku češlja
Objekt je projektiran u obliku češlja. Nova bolnica imat će polikliničke, dijagnostičke i terapijske sadržaje. Predviđena je dnevna bolnica s jednodnevnom kirurgijom, centralni operacijski blok s 12 dvorana i 9 operacijskih dvorana u okviru zasebnih funkcionalnih cjelina. Idejni projekt predviđa izgradnju centralnog objekta jedinice intenzivnog liječenja, hitne medicinske službe, laboratorijske dijagnostike, sadržaje medicinske opskrbe (ljekarna, transfuzija, bolnička kuhinja i praonica rublja) te sadržaji uprave, nastave i istraživanja. Projektiran je i "pogonski" dio bolnice - termoenergetski blok, servisni i skladišni prostori, centralni nadzorni sustav te pogon za zbrinjavanje otpada.

http://www.poslovni.hr/37521.aspx

Evo kako ce to izgledat za par godina u Rijeci


http://i11.tinypic.com/2qdxt0g.jpg
http://i11.tinypic.com/3y7zfiw.jpg

The Delta should be developed into offices/residential/retail. I hope they dont put the bus station down there. :(

Thanks Acy for the info. :)

The Delta should be developed into offices/residential/retail. I hope they dont put the bus station down there. :(

Thanks Acy for the info. :)

As I understud Bus station will be there only temporarely.This place is reserved for huge park which will be on the nord side of Delta

IZMJENA PROMETNOG RJEŠENJA DONIJELA VEĆU SIGURNOST PROMETA NA RIJEČKOJ ZAOBILAZNICI
http://img391.imageshack.us/img391/1198/orehovicagj8.jpg (http://imageshack.us)

Evidentiran bitno manji broj pogrešaka vozača koji su zbog loše signalizacije masovno pogrešno skretali, a zatim kočili te stvarali opasnost u prometu vožnjom unatrag


RIJEKA – Nakon što je proteklo mjesec dana od uvođenja izmjena prometnog rješenja na čvoru Orehovica evidentiran je bitno manji broj pogrešaka vozača, koji su zbog loše riješene signalizacije ranije masovno pogrešno skretali, a zatim kočili te stvarali povećanu opasnost u prometu vožnjom unatrag. U hrvatskim cestama bilo je planirano da će upravo na temelju prvih nekoliko mjeseci promatranja situacije u prometu biti odlučeno hoće li novo prometno rješenje postati trajno, odnosno sve dok se ne izgradi nedostajuća prometna traka između Diračja i Orehovice. Matija Glad, šef ispostave Hrvatskih cesta u Rijeci ističe kako sadašnja učestalost prometnih prekršaja na čvoru Orehovica ipak ukazuje da je riječ o nepažnji i nediscipliniranom ponašanju samih vozača, a ne stanju prometnice.
– Prema podacima iz kontrolnog centra na Čavlima odakle se putem videokamera stalno kontrolira situacija na Orehovici dnevno imamo jedno do dva pogrešna skretanja. Uglavnom je riječ o ljudima koji skrenu prema lokalnom izlazu Orehovica umjesto da nastave prema Škurinju. Najvažnije je da više nema kočenja i vožnje unatrag. Definitivna odluka o tome hoće li ovo biti trajno rješenje još nije usvojena, iako sve upućuje kako nema potrebe nešto bitnije mijenjati, ističe Glad dodajući kako se planiraju još neke promjene na Orehovici ukoliko se ovo prometno rješenje usvoji kao trajno. Riječ je o tome da se odmah nakon prolaza velikog zavoja kod Svilnog moraju na stupovima postaviti viseći prometni znakovi iznad ceste koji bi prije dolaska na Orehovicu upozorili na smjerove kretanja. Tada bi ovo rješenje postalo trajno, preciznije rečeno trajalo bi barem do kraja 2009. godine kada bi u najboljem slučaju mogla biti izgrađena i puštena u promet nedostajuća traka između Diračja i Orehovice. Ova dionica jest objektivno najveći riječki prometni problem i njegovo ubrzano rješavanje poglavito ovisi o tome kada će Autocesta Rijeka – Zagreb proširiti koncesiju i dobiti obvezu gradnje nedostajuće trake. Prema sadašnjim najavama iz ARZ-a i hrvatske Vlade gradnja bi najranije mogla početi krajem ove godine i završiti u roku od dvije godine.
D. PAJIĆ

IZMJENA PROMETNOG RJEŠENJA DONIJELA VEĆU SIGURNOST PROMETA NA RIJEČKOJ ZAOBILAZNICI

Da, ono što je bilo prvo je bilo katakatastrofalno, a sada je samo katastrofalno :ohno:

Sredili su iz smjera Grobnika, ali iz smjera Trsata (iz tunela) je još uvijek jako loše - imate brzu cestu (po kojoj bi trebalo biti ograničenje 100, ali je uglavnom 80/60) i odjednom na izlasku iz tunela mali znakić 40 i oštro skretanje (lom ceste, nije ni zavoj) od kojih 40°. :ohno:

http://img300.imageshack.us/img300/7320/dragawz6.jpg (http://imageshack.us)
Do lipnja u funkciji četiri prometna traka

Plan je asfaltirati oko 400 metara ceste na klizištu te ukinuti privremenu prometnu signalizaciju kojom je reguliran dvosmjerni promet na dva traka


RIJEKA – Nakon što je zbog klizanja tla kod mjesnog draškog groblja otvorenje dionice riječke zaobilaznice između Orehovice i Sv. Kuzma kasnilo pet mjeseci, ovih dana sanacija klizišta ušla je u završnu fazu. Kako bi se uopće moglo početi odstranjivati klizište, mjesecima su ugrađivani betonski piloti kojima se učvršćivalo tlo, a prije nekoliko dana konačno je započelo i fizičko odstranjivanje velikog brda koje se nalazi na samoj cesti. Prema neslužbenim procjenama s gradilišta očekuje se da bi u roku od dva mjeseca, odnosno do kraja svibnja, cijeli posao trebao biti završen. Tada bi trebalo biti asfaltirano oko 400 metara ceste na klizištu te ukinuta privremena prometna signalizacija kojom je reguliran dvosmjerni promet na dva traka. Tako bi prije ulaska u turističku sezonu novootvorena dionica riječke zaobilaznice trebala dobiti punu funkciju, što znači da će i na lokaciji između čvora Draga i čvora Sv. Kuzam biti uređena četiri prometna traka.
Materijal s klizišta svakog dana će se odvoziti prema kontejnerskom terminalu Brajdica, gdje se intenzivno nasipava more i gradi površina kojom će proći dio ceste D-404 odmah kod zapadnog izlaza iz tunela Pećine. Procjenjuje se da će oko 22.000 kubika zemljišta biti prevezeno iz Drage do Brajdice. Međutim, to, nažalost, nije garancija da će gradnja ceste D-404 biti efikasno okončana, jer još uvijek nije razriješen problem oko dodjele koncesije Hrvatskim cestama za prolaz koridora ceste D-404 preko Delte i Brajdice. Cijeli proces se odužio i zbog administrativne pogreške HC-a i krivo navedenih zemljišnih čestica u zahtjevu za dodjelu koncesije. Uz to, još uvijek traju pregovori HC-a i HŽ-a o tome kako će ove dvije državne tvrtke među sobom podijeliti troškove, obveze i odštete pa sve to upućuje na to da više ne postoje realni izgledi da se gradnja ceste D-404 završi na vrijeme, odnosno do kraja ove godine kako je to bio prije nešto više od tri mjeseca obećao predsjednik Uprave HC-a Stjepko Boban. Sada ostaje samo nagađati kada će ova prometnica biti izgrađena, a zbog toga treba podsjetiti da su rokovi ovog projekta više puta pomicani, kao i da sada kašnjenje premašuje godinu dana od onoga što se u početku predviđalo.

Berečki umjesto Kalčića
Slavko Kalčić više službeno ne obnaša dužnost direktora projekta riječke regije, a umjesto njega imenovan je Josip Berečki, koji je ranije vodio projekt gradnje osječke zaobilaznice. Berečki je ovih dana stigao u Rijeku pa je primopredaja dužnosti u tijeku. Kalčić će do daljnjega biti asistent novog direktora projekta, a zatim bi trebao biti prebačen na novi posao, također u HC-u na projektima gradnje cesta na području Istre.

Š-evi na Rastočinama




http://img162.imageshack.us/img162/650/dsc044131nd1.jpg

^^ Odlično, gorgoroth :cheers:

:bow: :bow:

Š-evi na Rastočinama




http://img162.imageshack.us/img162/650/dsc044131nd1.jpg

Ideš , zakon .... :bow: :master: :okay:
Sam pucaj takve ..Rijeka je mrak !
:cheers:

Inače su bile (a valjda i dalje jesu) najviše stambene zgrade bivše YU, simbol moći i poleta Rijeke. Koliko stanovnika ima u jednom tornju? 29 katova x 5 stanovax 4 stanara/stan=500-600?

Inače su bile (a valjda i dalje jesu) najviše stambene zgrade bivše YU, simbol moći i poleta Rijeke. Koliko stanovnika ima u jednom tornju? 29 katova x 5 stanovax 4 stanara/stan=500-600?
Minimalno 90m visine? a mozda i vise
Zna netko tocno ?

Inače su bile (a valjda i dalje jesu) najviše stambene zgrade bivše YU, simbol moći i poleta Rijeke. Koliko stanovnika ima u jednom tornju? 29 katova x 5 stanovax 4 stanara/stan=500-600?



neka me netko ispravi ako griješim,zar nisu najviše stambene zgrade u Rijeci one u ulici Franje Čandeka 23A i 23B,ne znam im visinu ali tako sam čuo!!??

http://aycu01.webshots.com/image/11360/2004533544639129693_rs.jpg

^^ Ja sam isto cuo da su najvise ove na Turniću.

Najviše zgrade u Rijeci su plavi neboderi u Čandekovoj-Turnić(28 katova,dvije zgrade) a Š-evi su drugi sa 26 katova i ima ih pet

Nisam znao da se zovu "plavi neboderi" jer su u biti sivo-bijeli. Kod njih me fasicinira sto su tako tanki. :nuts:

Nisam znao da se zovu "plavi neboderi" jer su u biti sivo-bijeli. Kod njih me fasicinira sto su tako tanki. :nuts:

Kako vidiš imaju plave rolete pa se zato tako zovu

http://img130.imageshack.us/img130/931/picturnic32jpla4.jpg

Vjeruj mi da sam tamo prolazio svaki dan konstantno tri mjeseca za redom i da nisam to primjetio. My mistake :clown: Tad je bila neka vijest na TV da s njih pada betonska oplata u vidu parsto kila teskih ploca, pa sam nastojao izbjeci blize suocavanje. :runaway:

To ti je padalo s ovih zgrada,u stvari sa one u pozadini


http://img254.imageshack.us/img254/5224/picturnic25dur8.jpg

http://img130.imageshack.us/img130/931/picturnic32jpla4.jpg

Još dok sam do prije desetak godina neko vrijeme živio u blizini ovih grdosija ,jednom sam bio i na vrhu baš ovog 'malca':) , i bilo mi je....:nuts: , ali zato je pogled bio :eek2:

S vrha se valjda vidi milano ;) :tongue4:

E, a moze neko od vas slikat stari susacki kolodvor, rekli su da ce se rusit! Mozda ga sruse prije nego sto ja opet dodjem u Ri :ohno:

E, a moze neko od vas slikat stari susacki kolodvor, rekli su da ce se rusit! Mozda ga sruse prije nego sto ja opet dodjem u Ri :ohno:[/QUOTE]


------------------------------------------------------------------------------
evo,skinuo sam s neta dvije manje sličice(nisu neke),starog sušačkog kolodvora

http://aycu30.webshots.com/image/12549/2000554421836006467_rs.jpg


http://aycu33.webshots.com/image/13992/2000524049501453010_rs.jpg

Wow :omg:

^^ Its sad to see the Susak train station get knocked down because of that road. I wonder why it hadn't occured to someone to move the new roadway more to the side of it.

Those Rijeka highrise's look awesome, even more so because they sit on the heights above Rijeka. :okay"

Posao ENT-a u Lučkoj upravi Rijeka vrijedan 10 mln kn

29 Mar 2007, Vijesti

Ericsson Nikola Tesla je s Lučkom upravom Rijeka ugovorio isporuku cjelovitoga radarsko-komunikacijskoga sustava kontrole pomorskoga prometa, priopćeno je iz Ericssona NT. U priopćenju se navodi kako je vrijednost ugovora veća od 10 milijuna kuna, a nakon završetka projekta Lučka uprava Rijeka će raspolagati vrhunskom radarskom bazom.
Dogovoreno je instaliranje, montaža i puštanje u pogon automatskog sustava identifikacije brodova, te sustava komunikacije između izdvojenih lokacija riječke luke, a puštanje sustava u rad predviđeno je za kraj ove godine.

Ericsson NT će projekt realizirati s norveškim partnerom Konsberg Nortcontrol, a dio je Rijeka Gateway projekta kojim se iz zajma Svjetske banke financira modernizacija riječke luke i prometnog pravca prema srednjoj Europi. (poslovni.hr)

Novi most za otok Krk

http://aycu24.webshots.com/image/13423/2001073179158447922_rs.jpg
31 Mar 2007 - Vijesti

piše današnji Novi list:

Primorsko-goranska županija već će tijekom ove godine i službeno pokrenuti razgovore s mjerodavnim državnim tijelima te Hrvatskim autocestama o mogućnosti gradnje novog krčkog mosta.

– Definitivno smo zainteresirani za ozbiljne razgovore kojima bi se trebao utvrditi državni interes »provlačenja« novog kraka unutar mreže hrvatskih autocesta prema otoku Krku, našem najturističkijem otoku, koji sam nosi 8 posto nacionalnog turističkog prometa, ali i prema vrlo ambiciozno zamišljenom projektu gradnje, odnosno širenja trajektnog pristaništa Valbiska kojim će se uskoro znatno bolje prometno povezati Krk, Cres, Lošinj i Rab, istaknuo je jučer župan Zlatko Komadina tijekom obilaska krčkih vodoopskrbnih gradilišta.

Župan je rekao i da je više nego jasno da su postojećem krčkom mostu dani odbrojani te da je zbog njegove nedostane prometne propusnosti, ali i zbog evidentne konstrukcijske istrošenosti objekta kojim bi se doprlo barem do točke u kojoj se postojeća državna cesta D102 grana prema gradu Krku, odnosno trajektnom pristaništu Valbiska.

– Držim da je već danas nužno ukinuti naplatu mostarine na krčkom mostu. Zastoji na naplatnim kućicama tijekom ljetne sezone nepotrebno usporavaju promet, a jasno je i da se prihod već odavno ne troši na održavanje mosta već tko zna gdje. Most ovakav tempo prometovanja može podnijeti najviše petnaest do dvadeset godina, a Hrvatske autoceste, država i Županija moraju postići dogovor oko gradnje novog objekta, napomenuo je župan, dodavši da će Županija već u sklopu predstojećih izmjena svog prostornog plana predvidjeti novi most za Krk.

Ravatelj Županijskog zavoda za prostorno planiranje Mladen Črnjar potvrdio je da će gradnja novog mosta biti važan dio dugoročnijih županijskih razvojnih planova. Na primjedbu da je na nedavni članak u našem listu o mogućnosti gradnje ovog važnog objekta reagirao prilično rezervirano, Črnjar je istaknuo da su se njegove rezerve odnosile na davno odbačenu mogućnost dovođenja željeznice na otok Krk.

– Naši planovi ne predviđaju dovođenje željezničkog prometa do Krka. Što se cestovnog prometovanja tiče, tu je situacija bitno drugačija i realizacija ovog projekta, koji je zasad tek u inicijalnoj fazi, zapravo će ponajviše ovisiti o interesu Hrvatskih autocesta za gradnjom objekta koji bi bio dio naše nacionalne brze cestovne mreže. Tu je i pitanje isplativosti daljnjeg održavanja sadašnjeg mosta, kojemu će trebati tražiti alternativu, napomenuo je Črnjar.
(Mladen Trinajstić) Novi list

Prometniji od autoceste Zagreb-Split

Koliki je današnji pritisak na gotovo tri desetljeća staro betonsko zdanje krčkog mosta,potvrđuje i podatak koji je nedavno iznio načelnik Policijske postaje Krk Ivan Katalinić.Prema službenim podacima,tijekom 22.srpnja,odnosno prošlogodišnjeg 'vršnog dana',Krčkim je mostom prošlo nešto više od 27 tisuća vozila,dok je autocestom Zagreb-Split u najprometnijem danu zabilježen prolazak 26.836 vozila!

Predviđena i željeznica

Prije dva mjeseca naš list je prvi pisao da je Ministarstvo graditeljstva dalo zadatak Hrvatskim autocestama da izrade neslužbeni dokument o varijantama razvoja riječkog prometnog pravca.Taj se dokument na određeni način smatra strateškom prometnom razvojnom osnovom za cestovni i željeznički promet,pri čemu je važna njegova implementacija na razvoj lučkog bazena u Rijeci,ali i na otoku Krku.
Prema tom materijalu,predviđena je izgradnja novog krčkog mosta,koji bi se smjestio oko kilometar južnije od postojećeg.Točnije,na kopnenoj strani početak mosta bio bi između Črišnjeva i Jadranova,a drugi krak na poluotoku Lanterna,negdje oko Voza,u blizini tamošnjeg kamenoloma.No,novi most,prema jednoj od neslužbenih varijanti,bio bi kombiniran,odnosno koristio bi se za cestovni,ali i željeznički promet.Pored toga,trup mosta iskoristio bi se za plinovod,ali i za izgradnju infrastrukture za potrebe naftovoda i eventualno LNG-a.Osim izgradnje mosta,isto je tako zanimljiva željeznička pruga koja bi njime prvi put došla na neki od hrvatskih otoka,a njena je gradnja,prema planovima,isključivo vezana za lučke potrebe oko Omišlja. R.F.

^^ Super vijest! Znači, mogli bi uskoro vidjeti i neke rendere novog mosta. Super...:okay:

wau fora:), nisam bio na Krku al most mi je uvijek impresivno izgledao, ne sumnjam da če biti novi most isto tako lijep.. Evo Jedno glupo pitanje, jel otok još uvijek otok ako je mostom povezan sa kopnom:D?

edit: ajoj da kako sam glup:clown:

da otok je mora biti kopno okruzeno morem sa 3 strane da bude poluotok

wau fora:), nisam bio na Krku al most mi je uvijek impresivno izgledao, ne sumnjam da če biti novi most isto tako lijep.. Evo Jedno glupo pitanje, jel otok još uvijek otok ako je mostom povezan sa kopnom:D?

edit: ajoj da kako sam glup:clown:

Antenor, tko to mora opet u školu?!??:) he,he,... :okay:

Riječki kralj hamburgera kupio Bevandin restoran

01 Apr 2007 - Vijesti

Restoran Bevanda, koji je tijekom nešto više od tri desetljeća postao ne samo jedan od simbola Opatije nego i ugostiteljstva u Hrvatskoj, uskoro dobiva novog vlasnika. Riječki poduzetnik Zoran Maržić proteklog je tjedna “kaparirao” milijun eura i potpisao ugovor s dosadašnjim vlasnikom, legendarnim ugostiteljem i bivšim motociklističkim “asom” Brankom Bevandom, a kupoprodaja vrijedna oko pet milijuna eura bit će realizirana za mjesec dana.

Prodaja Bevande i nije nešto neočekivano, jer su, uz zdravstvene probleme, vremešnog Bevandu pritisnuli i porezni dugovi, a novi vlasnik Maržić najavljuje da za sada neće mijenjati ništa u poslovanju kultnog restorana koji, iako neki restorani možda ponekad dobivaju bolje recenzije gastronomskih stručnjaka, definitivno spada među najbolje i najpoznatije u Hrvatskoj.

Ova nam je transakcija bila povod za razgovor s riječkim poduzetnikom Zoranom Maržićem, 45-godišnjakom koji već 18 godina konstantno širi svoje poslovno carstvo. Danas je jedan od najmoćnijih riječkih poduzetnika, no zbog nesklonosti medijima i samoreklamiranju, fizički je ostao nepoznat široj javnosti.

- Kod Bevande sam gost već dvadeset godina i riječ je o restoranu u kojem se još uvijek odlično jede. Cilj mi je zadržati postojeću kvalitetu, uz sadašnje osoblje koje vrlo dobro radi - rekao je Zoran Maržić, dodajući da mu ne pada na pamet mijenjati ime restorana.

- Branko Bevanda je fascinantan čovjek, jedan od rijetkih čije je prezime simbol u cijeloj Hrvatskoj - napomenuo je Maržić.

Novi vlasnik Zoran Maržić prilično je samozatajan poduzetnik, iako očito živi prilično luksuzno, a Bevanda je samo još jedna nova stuba u njegovoj poslovnoj karijeri koja uključuje ugostiteljstvo i građevinarstvo.

Vlasnik je restorana brze hrane Hamby na Korzu i Brajdi, uz koji se vežu njegovi poslovni počeci, restorana **** food u najvećem shopping centru *****, restorana Zlatna školjka i pizzerije Bracera, suvlasnik bara Hemingway na riječkom Korzu, a za dvadesetak dana otvorit će još jedan restoran u sklopu Towera.

Njegovo građevinsko poduzeće izgradilo je, između ostaloga, poslovni centar Prima Standa u Splitu u partnerstvu s Kerumom, zgradu “Mladosti” na riječkom Korzu, a za mjesec dana započet će gradnju još jednog poslovno-stambenog objekta u središtu Rijeke, u neposrednoj blizini Osnovne škole “Nikola Tesla”, što će biti najveći objekt tog tipa u gradu.

Inače, nadogradnja pet katova zgrade “Mladosti” bila je okarakterizirana kao riječki posao desetljeća. U građevinskim pothvatima surađuje s poznatim hrvatskim arhitektonskim tandemom Saša Randić - Idis Turato.

Uz karijeru Zorana Maržića ne veže se niti jedan skandal, što je također rijetkost u vodama domaćeg biznisa. Sa svojom obitelji, suprugom Dijanom Pedišić Maržić, inače liječnicom u riječkom KBC-u, i četverogodišnjom kćerkicom Marom živi u luksuznoj vili izgrađenoj na elitnoj lokaciji na Pećinama, na hridima iznad samog mora, a “na putu” im je još jedno dijete.

Maržić vozi Mercedes CL, a hobi mu je dizajn, pa tako “potpisuje” uređenje svojeg ureda u zgradi pokraj hotela Bonavia, koji s crnim parketima i polukatom u potkrovlju izgleda doista impresivno, kao i još nekih poslovnih prostora u njegovom vlasništvu.

- Sve je počelo 1989. godine, kada sam otvorio jednu pizzeriju u Malinskoj. Nakon toga, ‘90. odnosno ‘91. otvorio sam restoran brze hrane Hamby u središtu Rijeke - rekao je Zoran Maržić.

Inače, valja napomenuti da je Hamby bio prvi restoran brze hrane u Rijeci koji još i dan danas bilježi izvrstan promet. Dobar je posao napravio i devedesetih, otvorivši lanac od 26 trgovina s talijanskom odjećom Invictus, koje je u međuvremenu prodao.

- Od devedesetih na ovamo zapošljavao sam, ovisno o fazi, između 100 i 200 ljudi, a trenutno imamo 120 zaposlenika. S novim projektima broj će se povećati na 150 - najavio je riječki poduzetnik.

U vođenju poslovnog carstva pomaže mu nećak Marin Brajković, kojega polako uključuje u svoje poslove, s namjerom da preuzme ugostiteljski dio.

- U zgradi na Brajdi, gdje je smješten Hamby, imamo postrojenja za proizvodnju hrane od mesnice do pekare i sami proizvodimo hranu za sve svoje restorane. U ugostiteljstvu mi je cilj imati zaokruženu cjelinu, od proizvodnje hrane do onoga što gosti dobiju na tanjur - istaknuo je Zoran Maržić.

Poslovno-stambeni kompleks na šest katova koji će početi graditi pokraj škole “Nikole Tesla” bit će dvostruko veći od njegove zgrade na Korzu, a na dva kata bit će izgrađeni najluksuzniji stanovi u Rijeci. Za nove ga poslovne poteze, ističe, više ne motivira novac.

- Ne znam kako to drugačije objasniti, svaki novi posao za mene je izazov. Novac tu više nije bitan jer ga imam dovoljno za ugodan život moje obitelji. Sve to ide samo po sebi, kreneš i ne možeš se zaustaviti - rekao je Zoran Maržić i dodao da je za njegov uspjeh u velikoj mjeri bila zaslužna poslovna hrabrost.

- Prvi sam počeo s brzom hranom, prvi sam prodavao talijansku robu na popularan način, ne ustručavam se graditi na specifičnim lokacijama u samom središtu grada - objasnio je Maržić.

Inače, kako nam je sam rekao, upravo je u pregovorima za kupnju jedne velike riječke tvrtke, no ne želi govoriti o detaljima jer još ništa nije potpisano. S obzirom da ima samo 45 godina i da je tijekom 18 godina uspješne poslovne karijere potvrdio da zna dobro utržiti i razviti biznis u više segmenata, od trgovine preko ugostiteljstva do građevinarstva, o Maržiću će se najvjerojatnije još puno toga čuti. (Jutarnji.hr)

Stanovi riječkog POS-a na Rujevici bit će dovršeni do ljeta 2008. godine


Rijeka, 2. travnja 2007.

Gradonačelnik Vojko Obersnel sa suradnicima te predstavnicima izvođača radova obišao je gradilište prvih dviju zgrada s ukupno 124 stana, koje po programu Društveno poticane stanogradnje u Rijeci za period od 2006. do 2010. godine, gradi Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke. Radi se o stanovima čije je dovršenje predviđeno u lipnju 2008. godine, a koje će Grad Rijeka otkupiti i dati u najam građanima prema Listi prioriteta za davanje stana u najam utvrđenoj za razdoblje od 2002. do 2006. godine.

Grad Rijeka je 2005. godine osnivao Agenciju za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke (APOS), kako bi mogao na izravniji način sudjelovati u programu Društveno-poticane stanogradnje od izgradnje stanova do njihove prodaje. Iz tog razloga Grad Rijeka je na Agenciju prenio pravo vlasništva zemljišta za građenje dva stambena objekta na Rujevici, predviđena već Detaljnim planom uređenja (DPU) stambenog bloka Rujevica izrađenim u siječnju 2005. godine od strane Građevno-projektnog zavodu d.d. Rijeka. Planom uređenja predviđena je izgradnja šest objekata, od čega su prvom fazom planirani stanovi koji se sad grade, dok će druga faza obuhvatiti preostala četiri stambena objekta s ukupno 80 stanova.

Predstavnici Grada Rijeke s novinarima razgledali su gradilište dviju zrcalno simetričnih stambeno-poslovnih građevina sa 20 jednoipol-sobnih, 46 dvoipol-sobnih i 58 stanova troipol-sobnih stanova sa stambenom površinom od 10.666,26 metara četvornih. U sklopu tih dviju zgrada, koje se nalaze u neposrednoj blizini Pravnog fakulteta, bit će izgrađeno i 6 poslovnih prostora sa 416,63 metara četvornih i zatvorenu garaža veličine 5.506,81 metara četvornih sa 186 garažnih parkirnih mjesta za vozila i 67 motorkotača. Garaže će biti smještene u dvije suterenske etaže, u prizemlju zgrade nalazit će se poslovni prostor i sedam stanova, dok je na svakom od pet katova predviđeno 11 stanova. Krov zgrade je ravan. Svi stanovi imaju spreme, odnosno drvarnice u gornjoj suterenskoj etaži. Svaki stan ima dva dimnjaka, jedan na kruto gorivo za dnevni boravak, odnosno kuhinju, i u kupaonici plinski dimnjak za individualno etažno grijanje. Zgrade će biti priključene na instalaciju miješanog plina.


http://aycu08.webshots.com/image/11647/2003645485097549208_rs.jpg
Predstavnici Grada Rijeke, Agencije i izvođača s novinarima u obilasku gradilišta


Obilazak gradilišta predvodio je predstavnik izvođača radova, direktor Novotehne Miloš Milić. Prema Ugovoru o građenju sklopljenom između Agencije kao investitora i Novotehne d.d. predviđeno je vrijeme izgradnje od 540 dana, što znači da se dovršenje građevina planira do lipnja 2008. godine. Do sada je, kako je i predviđeno terminskim planom, izvedeno otprilike 13 posto predviđenih radova. Nakon pripreme gradilišta, privremenih priključaka i izgradnje pristupnih puteva, pristupilo se izradi zemljanih radova. Široki iskop s odvozom materijala izveden je, uprkos lošim vremenskim prilikama, u roku. Nakon pregleda terena od strane geometehničkog nadzora pristupilo se izvođenju temelja. Nakon polaganja temeljne kanalizacije betonirana je donja ploča druge suterenske etaže. Betonirani su stupovi i u izradi su AB zidovi donje suterenske etaže.



Gradnja dviju zgrada na Rujevici financira se poticajnim sredstvima Republike Hrvatske u iznosu od 13,6 milijuna kuna, kreditom Erste & Steiermarskische bank d.d. u iznosu od 73 milijuna kuna te sredstvima Grada Rijeke u iznosu od gotovo 2,7 milijuna kuna. Otplata kredita poslovne banke u 40 tromjesečnih rata započet će u rujnu 2008.godine., dok se otplata kredita ostvarenog poticajnim sredstvima Republike Hrvatske otplaćuje na rok od 10 godina i teče nakon otplate kredita banci, od rujna 2018. godine do kolovoza 2028. godine. Kamata na kredit je 2 posto za vrijeme počeka, dakle prvih 10 godina i 5 posto na poticajna sredstva tijekom otplate slijedećih deset godina. Ukupni troškovi građenja i nadzora te uređenja komunalne infrastrukture iznose 94,9 milijuna kuna.


http://aycu28.webshots.com/image/12787/2003636142021247791_rs.jpg
Simulacija dviju zgrada na Rujevici

Kako je prilikom obilaska gradilišta stanova kazao gradonačelnik Obersnel, prema do sada poznatim troškovima, koji uključuju učešće Grada u troškovima građenja i izlicitiranu cijenu gradnje i nadzora, vrijednost četvornog metra stana iznosit će od 722 do 725 eura po metru četvornom, no konačna cijena bit će poznata tek po okončanju izgradnje stanova.

Stanove i poslovne prostore u građevinama po izgradnji će sukladno Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji otkupiti Grad Rijeka i dati ih u najam građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na drugačiji način, a uvršteni su na Listu prioriteta za davanje stana u vlasništvu Grada Rijeke u najam za razdoblje od 2002.-2006. godine. Da bi ušli na Listu, građani su, uz ostale uvjete, morali zadovoljiti kriterij da sva primanja obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva ostvarena po bilo kojoj osnovi ne prelaze dvostruki iznos posljednjeg objavljenog iznosa prosječne mjesečne netto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj.

http://aycu14.webshots.com/image/14893/2003699249393613893_rs.jpg
Radovi se odvijaju sukladno planiranoj dinamici


Gradonačelnik Obersnel je najavio kako bi, prođe li upravo raspisani natječaj za izvedbu projektne dokumentacije bez problema, do kraja godine trebala započeti izgradnja ostale četiri zgrade na Rujevici.

"U ovom trenutku je teško reći hoće li ti stanovi biti dani u najam kao što je slučaj s prvih 124 stana, ili će se naći na tržištu u sklopu Programa poticane stanogradnje. Za sada pretpostavljamo kako će se stanovi ipak prodavati, kako bi zadržali dinamiku rješavanja stambenog pitanja u Rijeci i putem najma i putem POS-a. S obzirom da su cijene stanova na tržištu precijenjene, potrebna je intervencija države, odnosno jedinica lokalne samouprave provođenjem ovakvih programa stanogradnje", kazao je Obersnel.



Dodao je kako se obično oštrica kritike usmjerava na jedinice lokalne samouprave, prozivajući ih da neopravdano podižu poreze i ostale namete, no neupitna je činjenica da je izgradnja stanova na Rujevici poskupila za 1,7 milijuna zbog vodnog doprinosa, nameta koji je uvela država.

Grad Rijeka, od samog početka provedbe Zakona o društveno poticanoj stanogradnji aktivno sudjeluje u provedbi Zakona, te su do sada realizirana dva programa izgradnje prema programu POS-a s izgrađenih 207 stanova. U kontekstu stanogradnje, ovome treba pribrojiti i 90 stanova na Drenovi izgrađenih u suradnji s riječkim Sveučilištem.

(S.R.)

Viadukt Brajdica

Moraju jos samo dva stupa preskociti i to je to.
Tunel Pećine se naveliko betonira. Preostao je najlaksi dio, ova zeljeznicka skladista. Tu je doslo do spora izmedju HC i Luke Rijeka, zapravo je navodno netko dao dozvolu gradjenja ali se to odnosilo na krivu zemljišnu cesticu:ohno: :bash:
http://www.imagehosting.com/out.php/i467777_Brajdica3.png (http://www.imagehosting.com)

http://www.imagehosting.com/out.php/i467776_Brajdica2.png (http://www.imagehosting.com)

http://www.imagehosting.com/out.php/i467775_Brajdica1.png (http://www.imagehosting.com)

Palača Adria je počela pokazivati svoje umiveno lice, Schönbrunn-žute boje, potvrđujući pečat Monarhije u gradu na Rječini...
Lijep kontrast, sivilo i žutilo
http://img240.imageshack.us/img240/7731/palazzoadriabu2.png (http://imageshack.us)

Tunel Pećine je "provirio" zapadno od TCR-a. Riječ je o jednom od dva predviđena spoja. Ovim spojem će vozila iz TCR ulaziti u tunel u pravcu čvora Draga. Gradnju ovog spoja financira Grad Rijeka.
Drugi spoj (izlaz iz tunela Pećine iz pravca centra) bi prema prijedlogu Grada trebale financirati Hrvatske ceste no one nemaju sluha za to. Ovaj drugi bi trebao izaći ispod kružnog toka, kod istočnog dijela kompleksa.
Čini mi se da je spoj pomalo uzak (cca 2 m širine i poprilično strm-15%).


http://img111.imageshack.us/img111/4006/tcrtunel1py7.png (http://imageshack.us)

http://img380.imageshack.us/img380/9929/tcrtunel2vv9.png (http://imageshack.us)

Viadukt Brajdica

Moraju jos samo dva stupa preskociti i to je to.
Tunel Pećine se naveliko betonira. Preostao je najlaksi dio, ova zeljeznicka skladista. Tu je doslo do spora izmedju HC i Luke Rijeka, zapravo je navodno netko dao dozvolu gradjenja ali se to odnosilo na krivu zemljišnu cesticu:ohno: :bash:


Nadam se da će se to uskoro riješiti.

Palača Adria je počela pokazivati svoje umiveno lice, Schönbrunn-žute boje, potvrđujući pečat Monarhije u gradu na Rječini...
Lijep kontrast, sivilo i žutilo
http://img240.imageshack.us/img240/7731/palazzoadriabu2.png (http://imageshack.us)

Odlično! :okay: Sviđa mi se ova fasada iako baš i ne volim tradicionalnu arhitekturu... :cheers:

^^ Super vijest! Znači, mogli bi uskoro vidjeti i neke rendere novog mosta. Super...:okay:

Kažu da će most biti kilometar južnije od postojećeg!
Ovo su, dakle, lokacija...i dužina:
http://i12.tinypic.com/48ggc5e.jpg

:cheers:

^^ Hvala Mate!
Nadam se da će budući most kad se jednog ˝lijepog dana˝ izgradi biti jednako impresivan kao i ovaj,jer prema ovome što kažu,izgleda da će biti kraći!?!
Odlična mi je stvar i ideja Županije da se četverotračna prometnica koja stiže do Križišća,produži i dalje u istom profilu preko mosta do odvojka prema trajektnom pristaništu Valbiska na Krku(trajektno pristanište za Cres,Lošinj a ubrzo i Rab) :cheers:

Ukupno će biti kraći, ali raspon će biti dosta veći, jer je samo jedan!
Sadašnji most ima drugi najveći raspon lučnog mosta NA SVIJETU!!!

Ako novi most također bude lučni, biti će najveći takav ikad sagrađen! :banana:

Kažu da će most biti kilometar južnije od postojećeg!
Ovo su, dakle, lokacija...i dužina:
http://i12.tinypic.com/48ggc5e.jpg

:cheers:

Hvala stari! :okay: :D

Odlično! :okay: Sviđa mi se ova fasada iako baš i ne volim tradicionalnu arhitekturu... :cheers:

Kako netko ne moze ne voljeti tradicionalnu arhitekturu, pogotovo ovakvu 'damu', u uskoro jos prefriganijem izdanju :devil: :D

Jos samo da se sredina procelja s najdramaticnijim prikazom zgotovi i otkrije...jedva cekam :)

http://img240.imageshack.us/img240/7731/palazzoadriabu2.png

:cheers:

Palača Adria je počela pokazivati svoje umiveno lice, Schönbrunn-žute boje, potvrđujući pečat Monarhije u gradu na Rječini...
Lijep kontrast, sivilo i žutilo
http://img240.imageshack.us/img240/7731/palazzoadriabu2.png (http://imageshack.us)

Naj ljepša zgrada u Rijeci a tek kada zablista u svoj ljepoti..............

Kažu da će most biti kilometar južnije od postojećeg!
Ovo su, dakle, lokacija...i dužina:
http://i12.tinypic.com/48ggc5e.jpg

:cheers:

Kaj nije logičnije da bude još južnije gdje je ovaj mali "pimpek" isturen?

Kaj nije logičnije da bude još južnije gdje je ovaj mali "pimpek" isturen?

od tog pimpeka kako si ga ti nazvao ima samo 570m do kopna

Palača Adria je počela pokazivati svoje umiveno lice, Schönbrunn-žute boje, potvrđujući pečat Monarhije u gradu na Rječini...
Lijep kontrast, sivilo i žutilo
http://img240.imageshack.us/img240/7731/palazzoadriabu2.png (http://imageshack.us)

Oh kako to volim vidjeti...kada se stare facade popravljaju! :cheers:
Koliko imamo takve stare zgrade oko lijepe nase kaj samo cekaju :lol:

^^ I have always waited for the day to see the renovation of the Jadrolinija building in Rijeka. This is by far the most grand and most beautiful of all buildings in the city. Can wait to see the final product. :okay:

novi vatrogasni toranj




http://img259.imageshack.us/img259/7716/dsc050031tp8.jpg

Putnički terminal



http://img201.imageshack.us/img201/8640/dsc050111zk0.jpg

^^ Very nice. :)

^^
Fuuuuul dobro mi izgleda putnički terminal:cheers: Jedva čekam da profunkcionira:banana: rekli su lipanj:)

^^ Dobro jel to znači da kad uzmem Jadrolinijin trajekt za Split 30.7. ove godine, da ću proći kroz novi terminal, ili je to za nešto drugo? :cheers:

^^ Dobro jel to znači da kad uzmem Jadrolinijin trajekt za Split 30.7. ove godine, da ću proći kroz novi terminal, ili je to za nešto drugo? :cheers:
Ja mislim da će se od novog putničkog terminala polaziti za ST,a i ovi cruiseri će isto biti tamo.A najbolje od svega toga je što će se moći slobodno šetati lukobranom,a tamo je najljepši pogled na grad.

^^
Fuuuuul dobro mi izgleda putnički terminal:cheers: Jedva čekam da profunkcionira:banana: rekli su lipanj:)
Mislim da je ipak srpanj termin za puštanje u rad.

^^
Useljenje u putnički terminal već u srpnju


Dovršavaju se radovi na velikom riječkom terminalu ukupne površine 2500 četvornih metara, u što je utrošeno čak pet milijuna dolara, a koji će biti i bogat sadržajima

http://aycu25.webshots.com/image/15344/2001109960245206884_rs.jpg


RIJEKA - Najveći objekt koji se gradi u riječkoj luci - impozantna zgrada Putničkog terminala - u završnim je radovima. Kako doznajemo od Bojana Hlače, ravnatelja Lučke uprave koja je i investitor ovog objekta, terminal će biti gotov u srpnju ove godine. Prvi useljava Lučki kontrolni toranj koji se upravo “puni” najsuvremenijom opremom za nadzor i kontrolu lučkog prometa.

Za komercijalnu upotrebu, dakle za prijem građana i putnika terminal će biti spreman tek kada se obave radovi na sanaciji obale i lukobrana. - Zbog kašnjenja u ishodovanju potrebne dokumentacije još ne možemo raspisati inače spreman natječaj za odabir investitora. Novi pokretni most je gotov, no sama sanacija lukobrana trajat će prema procjeni oko 10 mjeseci. Dakle, u punoj funkciji terminal će biti pred ljeto sljedeće godine - kaže Hlača.

Ukupna površina ovog objekta koji bitno mijenja sadašnji izgled putničke luke iznosi 2500 četvornih metara, od toga će 1700 biti za razne komercijalne sadržaje, od restorana do prodavaonica i uslužnih agencija.

Gradnjom ovog terminala ukupne vrijednosti više od pet milijuna američkih dolara Riječani će dobiti i izlaz te šetnicu u dosad nedostupnom području luke. Kako kaže Hlača, planiraju uređenje lukobrana u cijeloj dužini i on postaje šetnica za Riječane.

Na pitanje što je s postojećim carinskim prijelazom, odgovara da će on ubuduće biti u statusu povremenog. To znači da će carinska rampa biti spuštena samo kada doplove brodovi iz stranih destinacija.


Završnica gradnje terminala za ovo je ljeto onemogućila prihvat brodova na kružnim putovanjima, kakvi su zadnjih nekoliko godina bili stalni gosti riječke luke. Nakon što svi radovi budu gotovi, uz lukobran se očekuju i veliki “cruisseri” kakvi do sada nisu imali dovoljno prostora za vez, a već se rade i akvizicije tih brodova.

Uz zgradu putničkog terminala preselit će se i rampa za prihvat brodova Jadrolinije u stalnim dužobalnim servisima. Time se više prostora oslobađa za izletničke brodice kojih je na desetke svako ljeto u riječkoj luci. Prvi put, dakle, Rijeka dobiva modernu i funkcionalnu putničku luku, a građani izlaz na more koji im je sada uskraćen jer je prostor lukobrana još uvijek u funkciji teretne luke.
(Jutarnji list)

Odlično. :okay: Hvala na informacijama delfino. :cheers:

Malo sam razočaran što je otvorenje tek sljedeće godine, al što je tu je... :nuts:

Malo sam razočaran što je otvorenje tek sljedeće godine, al što je tu je... :nuts:

Tako ti je to snupix u ovome gradu sve počinje s zakašnjenjem a onda još i prolongiraju završetak.Tako je bilo s Tower centrom a da o novoj zagrebačkoj obali i ne govorim.Tu je i riječka zaobilaznica,tunel Pećine......................

Grad otkupio tri stana u Starome gradu za 240.000 eura

25 Apr 2007 - Vijesti

Poglavarstvo Grada Rijeke dalo je suglasnost Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem da za više od 2.000 eura po kvadratu otkupi tri stana u Starome gradu kako bi se privela kraju imovinsko-pravna priprema za izgradnju poslovno-trgovačko-stambenog kompleksa i podzemne garaže s oko 900 mjesta na lokaciji Gomila.
– Tijekom imovinsko-pravne pripreme za ovaj projekt trebalo je riješiti otkup nekoliko stanova. Preostala su tri stana. Investitor, Bononia 3M, osigurao je 2.000 eura po kvadratu koji će se isplatiti vlasnicima, ali to je nedostatan novac za stanove koji su preostali. Riječ je o manjim stanovima, kojih nema na tržištu, a ako se pojave, onda im je cijena veća od 2.000 eura po kvadratu. Zbog toga će Odjel za urbanizam osigurati 10 posto više novca, a razgovarat ćemo s predstavnicima Bononije 3M o povratu tog novca, kazao je v.d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je naglaso kako se radi o izuzetno složenom i velikom projektu.
– Temeljem predugovora s Bononijom 3M uprihodovat ćemo više od 20 milijuna kuna. Uz to je investitor osigurao 6,5 milijuna kuna za troškove imovinskopravne pripreme. Tome treba dodati prihode koje će gradski proračun ostvariti od komunalnog doprinosa i komunalne naknade. Sagledavajući projekt u cjelini, više od 2.000 eura po metru kvadratnom za otkup stanova nije velik novac, iako se, ako izvučemo priču iz konteksta, može i te kako steći dojam da je riječ o vrlo visokom iznosu. Benefiti od projekta su takvi da je cijena ipak prihvatljiva. Alternativa je postupak izvlaštenja, a što bi dovelo do dugogodišnjeg sporenja. Takav rasplet bi mogao dovesti u pitanje realizaciju projekta pa je otkup stanova najracionalnije rješenje – ocijenio je Obersnel.
Stan u Ulici Marka Marulića 11 ima 31 metar kvadratni, a vlasniku će se isplatiti 70.000 eura, a isti iznos za stan iste veličine je osiguran i vlasniku stana u Krojačkoj 1. Vlasniku stana Pod kaštelom 25, veličine 46 metara kvadratnih, isplatit će se 100.000 eura. Budući da je Bononia osigurala otkup do 2.000 eura, razliku nešto veću od 20.000 eura osigurat će Odjel za urbanizam.
Gradska vlada je odobrila zahtjev tvrtki Teri Crotek, u kojoj je zaposlen bivši pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Milorad Milošević, da dug komunalne naknade od 150.000 kuna koji je nastao u razdoblju od rujna prošle godine do ožujka ove godine podmiri obročnim plaćanjem. U Teri Croteku su naveli da dug ne mogu podmiriti u cijelosti, već obročno, zbog financijskih poteškoća u poslovanju i blokade računa do koje je došlo zbog prisilne naplate po rješenju o ovrsi.
Obročno će gotovo 150.000 kuna prema Gradu Rijeci plaćati i tvrtke Simona i Reful koje imaju ugostiteljske objekte u samom središtu grada. Simona nije plaćala komunalnu naknadu i naknadu za korištenje terase pa je stvoren dug od gotovo 50.000 kuna, dok je tvrtka Reful, koja drži Opium Budha Bar, ostala dužna gotovo 100.000 kuna zbog toga što cijelu prošlu godinu nije plaćala naknadu za ugostiteljsku terasu. (Novi list)

U blizini Rupe i Pasjaka gradit će se intermodalni robni terminal

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/34744.jpg
Riječka županija želi biti partner državi, kaže župan Komadina, a u projektu ima mjesta i za privatnike

Uz postojeću Industrijsku zonu Bakar, u sklopu koje djeluje i slobodna zona, na zapadnom ulazu u zemlju, u blizini graničnih prijelaza Rupa i Pasjak gradit će se potpuno novi punkt za ubrzavanje prometa ljudi i roba tzv. Intermodalni robni terminal. Posljedica je to potreba korisnika ovog prometnog pravca, pod kojim se podrazumijevaju i turisti i građani, ali prije svega poduzetnici te posebno korisnici usluga Luke Rijeka preko koje prometuje velik broj kontejnerskog i rasutog tereta, ali i uvjeta koje Europska unija postavlja Hrvatskoj.

Objediniti djelatnosti
Ti se uvjeti, prema TTFSE programu, odnose na osiguravanje kvalitetnog prihvata i ubrzanje protoka roba i nameću hitnu gradnju Intermodalnog robnog terminala neposredno uz granicu, u blizini graničnih prijelaza Rupa i Pasjak te željezničke postaje Šapjane. Terminal nužno mora udovoljavati traženim standardima cestovnog i željezničkog prometa, kvalitetno objediniti sve djelatnosti kako bi funkcionirao jaki logistički centar u ubrzanju prometa roba, trgovine, tranzita i turizma. Tako će na jednom mjestu, na intermodalnom terminalu, funkcionirati carina, inspekcijske službe, otpremnici, banka, pošta i trgovine.

Izgradit će se i motel s restoranom te parkiralištem, a korisnici će se moću poslužiti i sportsko-rekreacijskim sadržajima koji će im biti na raspolaganju. Posebno će se u sklopu terminala graditi otvoreni i zatvoreni skladišni prostori za sve vrste roba, zatim remontni centar za teška vozila, te industrijski i željeznički kolosjeci. Prema dostupnim informacijama, pripreme su već započele. Riječka gradska tvrtka Rijeka promet, koja iskoračuje i na tržište kapitala izdavanjem komercijalnih zapisa s planom izdavanja vlastitih obveznica, vodit će realizaciju i ovog projekta i poslije njime vjerojatno upravljati. U projekt je uključena i Agencija za razvoj poduzetništva Porin, kao i općina Matulji koja je prije nekoliko godina prva aktualizirala ideju osnivanja novog intermodalnoga punkta na zapadnom ulazu u Hrvatsku. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ističe da se o modelu upravljanja zonom još raspravlja jer je zemljište na kojem će nastati ovaj intermodalni punkt u vlasništvu države, a nalazi se u dijelu Primorsko-goranske županije. Hoće li županija ući u partnerski odnos u ovom slučaju s državom ili će država ustupiti vlasništvo nad zemljištem, model je čija je definicija u tijeku.

Optimalni model
"U ovoj je fazi Primorsko-goranska županija iskazala Republici Hrvatskoj našu najmeru da budemo partneri. Naš je prijedlog da se županiji ili dopusti pravo građenja u tom dijelu na određeni broj godina ili da država ustupi vlasništvo nad tim zemljištem kako bi mogli efikasnije operacionalizirati vođenje i upravljanje zonom, koja se nalazi u općini Matulji", komentira župan Komadina. Kako se očekuje veliki poduzetnički interes za ulaganje u ovu pograničnu zonu, potrebno je naći optimalan model upravljanja koji će objedinjavati i javni i privatni sektor. "Intermodalni terminal je prije svega potreba, ali i velika razvojna prilika za PGŽ jer će se nalaziti uz autocestu prema granici, na raskrižju prometnih pravaca, na mjestu gdje u Hrvatsku ulazi veliki broj turista ali i prolazi teret koji se doprema preko luke" navodi župan Komadina.

U Primorsko-goranskoj županiji 25 zona
Primorsko-goranska županija po broju industrijskih i poduzetničkih zona na svome teritoriju, a ima ih 25, zauzima prvo mjesto u Hrvatskoj. U Primorsko-goranskoj županiji prije 32 godine kreirala se prva u zemlji Industrijska zona Kukuljanovo, iznad Bakra, na planiranih 5,000.000 četvornih metara. Značenje ove zone u zaleđu Rijeke dobiva nove konture s obzirom na strateški izbor razvoja grada, koji se odlučio za reindustrijalizaciju premještanjem proizvodnje u rubna područja grada te za razvoj urbanog turizma i uslužnih gospodarskih grana u središtu Rijeke.

http://www.poslovni.hr/40972.aspx

U svibnju početak gradnje rotora na Škurinjama i prva vožnja riječkog turističkog autobusa

Rijeka, 27. travnja 2007.
Na svojoj redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel još je jednom naglasio važnost izdavanja 2. tranše gradskih obveznica, kojima se financira gradnja novih riječkih bazena, a koje za kupce, posebno građane, predstavljaju dobar način ulaganja. Obersnel se osvrnuo i na odluke Gradskog vijeća o preoblikovanju Rijeka prometa u dioničko društvo, te o osnivanju TD Rijeka sport, a za svibanj najavio početak radova na rotoru na Škurinjama,što će olakšati vožnju tom zonom. Osim toga rotor je i preduvjet za nastavak širenja Škurinjske ceste, odnosno Osječke ulice, najavio je danas riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Osim rotora, u svibnju će Rijeka dobiti i prvi turistički autobus.

Tako ti je to snupix u ovome gradu sve počinje s zakašnjenjem a onda još i prolongiraju završetak.Tako je bilo s Tower centrom a da o novoj zagrebačkoj obali i ne govorim.Tu je i riječka zaobilaznica,tunel Pećine......................

Da, Rijeka je totalno zapostavljena... Mislim da je to zato što vam uglavnom dobro ide pa kao "oni si mogu pomoći sami", a većina novca se usmjerava u Dalmaciju...

U svibnju početak gradnje rotora na Škurinjama i prva vožnja riječkog turističkog autobusa

Rijeka, 27. travnja 2007.
Na svojoj redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel još je jednom naglasio važnost izdavanja 2. tranše gradskih obveznica, kojima se financira gradnja novih riječkih bazena, a koje za kupce, posebno građane, predstavljaju dobar način ulaganja. Obersnel se osvrnuo i na odluke Gradskog vijeća o preoblikovanju Rijeka prometa u dioničko društvo, te o osnivanju TD Rijeka sport, a za svibanj najavio početak radova na rotoru na Škurinjama,što će olakšati vožnju tom zonom. Osim toga rotor je i preduvjet za nastavak širenja Škurinjske ceste, odnosno Osječke ulice, najavio je danas riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Osim rotora, u svibnju će Rijeka dobiti i prvi turistički autobus.

:okay:

^^ evo još malo o novom turističkom autobusu:cheers:


U luksuznom double deckeru s otvorenim gornjim katom, koji se u slučaju kiše natkriva prozirnom “tendom”, može se voziti do 80 osoba, a o gradskim atrakcijama turisti će slušati na čak 10 jezika. Autobus je, naime, opremljen priključcima za slušalice na svakom sjedalu preko kojih se mogu čuti informacije na odabranom jeziku.

Autobus će, prema planovima Turističke zajednice, voziti riječke, ali i opatijske turiste po ulicama ta dva grada.

Obilazit će gradske znamenitosti, poput zgrade kazališta, Guvernerove palače i, naravno, Trsata. Imat će više stanica u Opatiji i Rijeci.

U planu je i njegovo korištenje za organizirane izlete grupa turista, ali i učenika te studenata. U tu svrhu će preko slušalica u busu i djeca moći čuti svoj prilagođeni program.

Autobus je formalno kupilo gradsko prijevozničko društvo Autotrolej i brinut će se za vožnju, održavanje i garažiranje, no Turistička zajednica osigurat će program, osmisliti rutu.

Autobus vrijedan 2,5 milijuna kuna nabavio je MAN Importer, a proizveden je u španjolskoj tvornici Sercar.

Karte za vožnju ovim posebnim double deckerom prodavat će se u Turističkom informativnom centru Rijeka, opatijskim i riječkim hotelima ili u samom autobusu.

Cijena karte bit će 70 kuna. Djeca do 3 godine neće plaćati kartu, a ona od 4 do 12 godina imaju 50 posto popusta.


Specifična promidžba

Autobus će biti oslikan radovima poznatog riječkog slikara Voje Radoičića, a u tom bi stilu trebala biti uređena i autobusna stajališta, pa čak i vozač te ostalo “osoblje” busa.

Radi se o novom, specifičnom načinu promidžbe Kvarnera i Rijeke, no i cijele Hrvatske budući da će turisti u autobusu moći slušati i o povijesti zemlje.:)
(jutarnji list)

The Draga landslide was the main reason for the 6 months' delay in the opening of the easteren branch of the Rijeka by-pass. On 200 m traffic flows only on one carriageway.

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Klizite2.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Klizite3.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Klizite4.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Klizite5.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Klizite6.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Klizite7.jpg

S ovim materijalom nasipavaju Brajdicu

Autotrans je uveo novost u paleti svoje ponude


S obzirom na početak turističke sezone, Autotrans je uveo novost u paleti svoje ponude: svakoga su dana organizirane redovite linije iz Baške, Punta, Krka, Malinske, Njivica, Omišlja, Rijeke i Cresa te Veloga i Maloga Lošinja koje skreću prema prema zračnoj luci Rijeka, a po prvi puta obuhvaća i transfer od riječkoag aerodroma do Karlovca i Zagreba. Tako će minimalno dva puta dnevno domaći i strani avio gosti moći putovati na ovoj relaciji i povezivati se s ostalim destinacijama.

Gradonačelnik kupnjom obveznica označio početak prodaje 2. izdanja Riječkih obveznica

Rijeka, 4. svibnja 2007.
Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel ponovno je kao prvi kupac u poslovnici Privredne banke Zagreb simbolično označio početak prodaje 2. izdanja Riječkih obveznica u svim poslovnicama banke. Građani će obveznice moći kupovati do 15. svibnja u 16 sati, a njihovom će kupovinom ostvariti povoljan oblik sigurne štednje te sudjelovati u projektu izgradnje bazenskog kompleksa na Kantridi.

Naime, prodajom druge tranše Riječkih obveznica osiguravaju se sredstva za nastavak izgradnje Novih bazena na Kantridi. Kako je rečeno prilikom najave druge tranše obveznica, bazeni i prateća infrastruktura bi trebali biti gotovi do sredine 2008. godine, budući da će krajem sljedeće godine ugostiti značajan sportski događaj, Europsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima.

http://aycu36.webshots.com/image/15355/2005635593377183681_rs.jpg


http://aycu17.webshots.com/image/14856/2005667852642033836_rs.jpg


http://aycu36.webshots.com/image/15355/2005658234401344391_rs.jpg

^^ Odlično, baš mi je drago zbog toga! :) ;)

^^ Odlično, baš mi je drago zbog toga! :) ;)

Moje riječi također :cheers:

Zoran Maržić će graditi 200 stanova na Rešetarima

Piše D.Š.l 08 May 2007 (Vijesti)

Prema informacijama iz Luke Rijeka, pulska tvrtka »Plava oaza nekretnine«, čiji su vlasnici izraelski biznismeni, jučer ujutro odustala je od partnerstva s Lukom za gradnju 200 stanova na terenu u Rešetarima, što se smatra najvećim pojedinačnim projektom stanogradnje u Rijeci.

Kao razlog izraelskog odustajanja od natječaja, kako saznajemo, navodi se puno nepoznanica oko prostorno-planske dokumentacije i imovinsko-pravnih pitanja. Odnosno, problem su neriješeni vlasnički odnosi na većini čestica na kojima je planirana gradnja, jer je među ostalim dio njih u povratu bivšim vlasnicima. Obzirom da je »Plava oaza nekretnine« jučer definitivno, i pomalo neočekivano, odustala od partnerstva s Lukom, a pritom je, što je zanimljivo, dala najbolju ponudu na javnom natječaju, u igri je sada ostala jedino još tvrtka »Projekt Zapad«, na čijem je čelu poznati riječki biznismen Zoran Maržić koji u toj investiciji još okuplja neke riječke tvrtke.

Maržić je jučer ujutro razgovarao s predstavnicima Luke, što nam je i potvrdio.

– Točno je da sam razgovarao s ponuditeljem. Stojim pri svojoj ponudi koju sam već dao. Nadam se da će se ponuda »Projekta Zapad« izabrati kao najbolja, kaže Maržić. Dodaje da je spreman uložiti u projekt gradnje stanova na Rešetarima bez obzira na golemi posao koji mu predstoji, a to je izrada i donošenje urbanističkih planova, ali i rješavanje komunalnih problema, prije svega kanalizacije.

Jučerašnji razgovori s tvrtkama »Plava oaza nekretnina« i »Projekta Zapad« uslijedili su nakon što je Uprava Luke od Nadzornog odbora dobila suglasnost da u pregovorima s te dvije tvrtke pokuša postići još bolju cijenu od one koja je ponuđena na natječaju. Iako se još uvijek ne zna koliko su ponudile obje tvrtke, poznato je kako se realizacija cijelog projekta procjenjuje čak i do 50 milijuna eura.

Osim izraelskih biznismena koji su odustali kad su već skoro pobijedili na natječaju, još je nekoliko tvrtki koje su otkupile natječajnu dokumentaciju također odustalo od ulaganja u stanogradnju na Rešetarima. Prije svega se to odnosi na GP »Krk« koji je na natječaju dao ponudu, ali namjerno nekompletnu kako bi, po svemu sudeći, na taj način protestirao protiv natječaja s mnogo nepoznanica i rizika. Upravo je rizik, kako saznajemo, glavni razlog odustajanja »Plava oaza nekretnina« od riječke stanogradnje. Luka Rijeka je, naime, očekivala da će ta pulska tvrtka dodatno povećati ponudu, no uslijedio je obrat. Predstavnici »Plava oaza nekretnina« rekli su odgovornima u Luci Rijeka da nakon brojnih stručnih konzultacija oko problema s projektom od svega naprosto odustaju. Rekli su i kako im povećanje cijene u odnosu na onu koju su ponudili na samom natječaju nije problem, ali su potencijalni problemi uoči i u samoj gradnji preveliki da bi se upuštali u takvu investiciju.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa kazao nam je jučer popodne kako još ne zna točno što se dešava u pregovorima s »Plava oaza nekretninama« i »Projektom Zapad«, no tijekom današnjeg dana, poručio je, javnost će dobiti kompletnu informaciju. (Novi list)

Dali ima netko svježe slike izgradnje bazena ;)

Mozes pogledat na onlineu na
http://www.grad-rijeka.hr/default.asp

Hvala :okay:

Zoran Maržić će graditi 200 stanova na Rešetarima


Samo nek se gradi...

Samo nek se gradi...

Samo što će trebati godine i godine da se ti stanovi izgrade,što je slučaj s većinom investicija u ovome gradu

A dobro ne morate bit tako pesimistični. Stvari buju se promjenile nabolje! Bute vidli! :cheers:

A dobro ne morate bit tako pesimistični. Stvari buju se promjenile nabolje! Bute vidli! :cheers:

Taj pesimizam je opravdan(riječka zaobilaznica,cesta d-404,tower centar,zagrad još nije gotov,zagrebačka obala............).A valjda će se i to popraviti
:ohno: :ohno: :ohno: :ohno: :ohno:

Taj pesimizam je opravdan(riječka zaobilaznica,cesta d-404,tower centar,zagrad još nije gotov,zagrebačka obala............).A valjda će se i to popraviti
:ohno: :ohno: :ohno: :ohno: :ohno:

Ma ima i u Zagrebu milijon takvih primjera

Balkan uber alles

Ma ima i u Zagrebu milijon takvih primjera

Balkan uber alles

Definitivno... al opet treba se nadat boljem. Nema čovjek niš od toga ako gleda pesimistično na sve....

Treba bit strpljiv, ko ceka taj i doceka. Primjer je autoput ZG-RI Dugo se vec gradi ali druge godine ce bit zavrsen.Dosta toga ovisi i o politickoj situaciji tj tko je na vlasti, a ove godine su izbori.Cemo vidit :)

Treba bit strpljiv, ko ceka taj i doceka. Primjer je autoput ZG-RI Dugo se vec gradi ali druge godine ce bit zavrsen.Dosta toga ovisi i o politickoj situaciji tj tko je na vlasti, a ove godine su izbori.Cemo vidit :)

Slažem se. :cheers:

Sve lijepša



http://img233.imageshack.us/img233/8452/dsc054741ux7.jpg

Slažem se. :cheers:Apsolutno se slazem...:cheers:

Definitivno... al opet treba se nadat boljem. Nema čovjek niš od toga ako gleda pesimistično na sve....

To stoji, ne gledam ni ja pesimisticno, malo sam razocaran oko nekih stvari, ali uvijek se nadam da ce biti bolje

To stoji, ne gledam ni ja pesimisticno, malo sam razocaran oko nekih stvari, ali uvijek se nadam da ce biti bolje

Tak treba :okay:. Ma uvijek će nas neš kod njih razočarat al nikako ne treba gubiti nadu i optimistično razmišljanje. :cheers:

Sve lijepša



http://img233.imageshack.us/img233/8452/dsc054741ux7.jpg

Prelijepo bu bilo kad se maknu skele...

Sve lijepša
http://img233.imageshack.us/img233/8452/dsc054741ux7.jpg

Krasno izgleda, baš mi je drago, lijepota arhitekture sad doista dođe do izražaja :okay:!! :cheers:

Aula pape Ivana Pavla II





http://img501.imageshack.us/img501/880/dsc055381gb3.jpg

Kaj je to "aula" :?

Ne znam, tako piše

Čudno,mislio sam da je tipfeller

Evo našao sam nešto pa ti možda pomogne
U sklopu njegove izgradnje, samostanski kompleks dobit će i novi ulaz, veliki parking, bit će tu i ugostiteljski objekt, a napravit će se i pješačka zona u Ulici fra Serafina Schona. Novi Pastoralni centar nosit će ime Aula pape Ivana Pavla II. i u svom će zdanju imati veliku dvoranu sa 400 sjedećih mjesta, četiri manje dvorane sa 50 sjedećih mjesta, kao i prateće sadržaje, a graditi se na istočnom dijelu Perivoja Gospe Trsatske.

I Grad Rijeka uključio se u gradnju Pastoralnog centra, kupnjom franjevačkog zemljišta u Dragi i na Orehovici osigurana su početna sredstva, a danas su gradski poglavari odlučili ponovno pomoći franjevcima, i to s milijun kuna donacije. Posebnost trsatskog Pastoralnog centra jest i njegova “oplata” koja će se sastojati od cigli, no postavljenih poput “čipke”, odnosno tako da kroz njih ulazi svjetlost. Fra Serafin Sobol, idejni začetnik pastoralnog centra, kaže kako bi se već u rujnu tamo trebalo održati veliko hodočašće.

Inače, samo u ovoj godini svetište je organizirano posjetilo 90 tisuća osoba, a posjetitelji su stigli i iz svih europskih zemalja, ali i Kine, Japana, Indonezije, Južne Koreje i Brazila.

Gradnja Pastoralnog centra počela je u listopadu ove godine i predviđeno je da radovi budu gotovi do svibnja 2007., a njihova ukupna vrijednost iznosi 9,3 milijuna kuna.

Zagrad




http://img511.imageshack.us/img511/8928/dsc055621ip0.jpg

Na mjestu autoservisa Beretich niče još jedna garaža




http://img525.imageshack.us/img525/8900/dsc055631lc5.jpg

Evo našao sam nešto pa ti možda pomogne
U sklopu njegove izgradnje, samostanski kompleks dobit će i novi ulaz, veliki parking, bit će tu i ugostiteljski objekt, a napravit će se i pješačka zona u Ulici fra Serafina Schona. Novi Pastoralni centar nosit će ime Aula pape Ivana Pavla II. i u svom će zdanju imati veliku dvoranu sa 400 sjedećih mjesta, četiri manje dvorane sa 50 sjedećih mjesta, kao i prateće sadržaje, a graditi se na istočnom dijelu Perivoja Gospe Trsatske.

I Grad Rijeka uključio se u gradnju Pastoralnog centra, kupnjom franjevačkog zemljišta u Dragi i na Orehovici osigurana su početna sredstva, a danas su gradski poglavari odlučili ponovno pomoći franjevcima, i to s milijun kuna donacije. Posebnost trsatskog Pastoralnog centra jest i njegova “oplata” koja će se sastojati od cigli, no postavljenih poput “čipke”, odnosno tako da kroz njih ulazi svjetlost. Fra Serafin Sobol, idejni začetnik pastoralnog centra, kaže kako bi se već u rujnu tamo trebalo održati veliko hodočašće.

Inače, samo u ovoj godini svetište je organizirano posjetilo 90 tisuća osoba, a posjetitelji su stigli i iz svih europskih zemalja, ali i Kine, Japana, Indonezije, Južne Koreje i Brazila.

Gradnja Pastoralnog centra počela je u listopadu ove godine i predviđeno je da radovi budu gotovi do svibnja 2007., a njihova ukupna vrijednost iznosi 9,3 milijuna kuna.

Hvala na trudu,sad mi je jasnije :okay:

I drugi put prijatelju.:) :) :) :)

Hvala na info i fotkama,gorgoroth:okay: nisam znao da grade garažu tamo,jel znaš tko je investitor? Nadam se da će biti nešto jeftinija od one u Zagradu:? :) no,u svakom slučaju-jako dobro,još jedna garaža u samom središtu grada!:)

Hvala na info i fotkama,gorgoroth:okay: nisam znao da grade garažu tamo,jel znaš tko je investitor? Nadam se da će biti nešto jeftinija od one u Zagradu:? :) no,u svakom slučaju-jako dobro,još jedna garaža u samom središtu grada!:)

Ništa delfino.To ti piše u Novom Listu od 5.2 subota.Ja ne mogu otvoriti članak jer je za preplatnike.Ako neko zna kako nek javi.:ohno: :ohno:

thanx gorgoroth na slikama :okay:!

Viadukt Brajdica po malo dolazi kraju ali kada će biti u funkciji to nitko nezna :bash: :bash: :bash: :bash: :bash: :ohno: :ohno: :ohno: :ohno:





http://img522.imageshack.us/img522/8202/dsc055731xg6.jpg

POS-ovi stanovi na Rujevici :) :) :) :) :) :)





http://img163.imageshack.us/img163/7087/dsc055771cl8.jpg

[QUOTE=gorgoroth;13146816]Viadukt Brajdica po malo dolazi kraju ali kada će biti u funkciji to nitko nezna :bash: :bash: :bash: :bash: :bash: :ohno: :ohno: :ohno:







http://img525.imageshack.us/img525/8215/dsc055731aj8.jpg

^^ thanx :okay:

[QUOTE=gorgoroth;13147390][QUOTE=gorgoroth;13146816]Viadukt Brajdica po malo dolazi kraju ali kada će biti u funkciji to nitko nezna :bash: :bash: :bash: :bash: :bash: :ohno: :ohno: :ohno:



Da,nažalost:ohno: Tu je još i stari Sušački kolodvor preko kojeg je predviđeno da prođe cesta D404,a za kojeg bi mi bilo žao da ga sruše ,što će opet prolongirati gradnju ako se odluče sačuvati ga!Problem za problemom na ovoj kratkoj dionici ceste D404 koja je trebala da bude najjednostavnija što se građevinskih radova tiče:bash:
Ma samo nek se to riješi što prije!!!

Tu sada sama luka koči a njima je najvažnija ova cesta.Hoče da dobiju neku naknadu za skladišta što moraju rušiti.Izgleda da su nesposobni za voditi luku.
Danas u Novom listu kukaju da će odbijati brodove zbog zakrčenosti terminala,Kao da se ne mogu malo bolje organizirati.Kopar i Trst samo čekaju.

Tu sada sama luka koči a njima je najvažnija ova cesta.Hoče da dobiju neku naknadu za skladišta što moraju rušiti.Izgleda da su nesposobni za voditi luku.
Danas u Novom listu kukaju da će odbijati brodove zbog zakrčenosti terminala,Kao da se ne mogu malo bolje organizirati.Kopar i Trst samo čekaju.

^^ Da,znam! Pročitao sam to danas:bash: :bash:

Tu sada sama luka koči a njima je najvažnija ova cesta.Hoče da dobiju neku naknadu za skladišta što moraju rušiti.Izgleda da su nesposobni za voditi luku.
Danas u Novom listu kukaju da će odbijati brodove zbog zakrčenosti terminala,Kao da se ne mogu malo bolje organizirati.Kopar i Trst samo čekaju.

Hehe I wouldn't say that for Koper. It is already overloaded and has to transfer traffic to Trieste.

Ova slika vijadukta s Rijekom u pozadini je fenomenalna:applause:
BTW Dali se taj Sušački kolodvor još koristi?

Ova slika vijadukta s Rijekom u pozadini je fenomenalna:applause:


^^ Meni isto. :okay:

Ova slika vijadukta s Rijekom u pozadini je fenomenalna:applause:
BTW Dali se taj Sušački kolodvor još koristi?

Ne nema nikakvu korist tj upotrebu.

Slikat ću jednom taj kolodvor

Evo kolodvora





http://img87.imageshack.us/img87/2476/dsc055901md1.jpg

Shit,stvarno je u lošem stanju :ohno:

Evo kolodvora





http://img87.imageshack.us/img87/2476/dsc055901md1.jpg

Užas... Ja sam il za obnovu il za rušenje i ponovnu gradnju novog. :cheers:

^^ The disused Šušak station is supposed to be knocked down because its in the path of an important roadway in Rijeka approaching the port. Such a pity ... :cry: