CROATIA - PROJECTS, CONSTRUCTION, & ECONOMIC NEWS IX

http://img.photobucket.com/albums/v320/LardySlovenian/Croatia.png

http://www.jadroagent.hr/slike/croatia.gif

Projects/Construction: Things being built that aren't particular to any single city. This includes highways, railroads, etc.

Economic News: Developments in Croatia related to industry, the Croatian economy, foreign investment, Croatian companies, GDP Growth forecasts, etc.

Military: Newly added to the discussion. This mainly includes the purchase of new military equipment for the Croatian Armed Forces, including the Army, Navy, Air Force, and Coast Guard, release of outdated Croatian military equipment, and of any military developments happening within the Croatian Armed forces, such as military showcases, parades, joint practices, etc.

Other: All other miscellaneous developments in the interests of Croatia.

LINKS TO PREVIOUS CROATIA DISCUSSIONS:

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News I (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=145332)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News II (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=229345)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News III (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=264499)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News IV (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=243933)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News V (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=328970)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News VI (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=8624489)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News VII (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=373417)

CROATIA - Projects, Construction, & Economic News VIII (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=405906)

:cheers:

Croatian brokerage house "Auctor" purchases Hypo Consultants, sister firm of Hypo-Alpe-Adria Bank.

Croatian firm "Auctor" now has ownership of 50 properties across Croatia and Serbia, covering 2 million sqms of property space including a number of new planned projects. :)

Auctor kupio Hypo Consultantsa

Foto: Davor Pongračić

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/03/29/hypo.wide.jpg

Portfelj nekretnina Hypo Consultantsa uključuje više od 50 projekta površine dva milijuna četvornih metara

ZAGREB - Zagrebačka brokerska kuća Auctor novi je vlasnik Hypo Alpe-Adria Consultantsa u Hrvatskoj i Srbiji, priopćeno je u srijedu iz Hypo Alpe-Adria-Groupa. Ugovor je sklopljen prošli petak i time je završena prodaja tvrtke kćeri Hypo banke, koja je trajala nekoliko mjeseci. Cijena po kojoj je obavljena transakacije nije objavljena.

- Zanimanje za našu tvrtku kćer Hypo Consultants bilo je ogromno i na kraju smo se odlučili za ‘visokokaratnog’ kupca koji je uvjeren u dokazanu uspješnost strukture i razvojne filozofije grupacije - istaknuo je izvršni direktor Hypo Groupa Sigfried Grigg te dodao kako za Hypo Group prodaja znači fokusiranje na core business banke.

Ova akvizicija označava ključni korak prema razvoju tržišta nekretnina te će u jugoistočnu Europu privući vodeće svjetske ulagače i fondove za ulaganja u nekretnine - tvrde u Auctoru.

Tvrtka Hypo Consultants osnovana je 1997. i svoje poslovanje temelji na ulaganjima u strateške vlasničke udjele. Specijalizirala se za kupnju, razvoj i prodaju projekata komercijalnih nekretnina.

Portfelj nekretnina Hypo Consultantsa uključuje više od 50 projekta površine dva milijuna četvornih metara, od čega se dvije trećine odnosi na Hrvatsku. U njemu su, pojašnjava se u propćenju, osim nesagrađenih zemljišta, poslovni, stambeni i turistički projekti.

Prodaja tvrtke kćeri Hypo banke, koju su u Hypo Groupu prozvali kodnim imenom “operacija Cherry”, počela je još u jesen prošle godine. Među zainteresiranim kupcima spominjala su se mnoga zvučna imena, kao što je talijanska grupacija Pirelli, Zagrebačka banka, Anto Nobilo... Hypo Groupa, koliko se moglo u srijedu iščitati iz priopćenja, nastavit će financirati projekt iz portfelja Hypo Consultantsa. (jl)

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,3,28,auctor_hypo,68367.jl

Ericsson Croatia wins 3G contract in Montenegro
28 March 2007 | 12:45 | Source: cellular-news.com

ZAGREB -- Ericsson Nikola Tesla has won a contract from T-Mobile Montenegro for the delivery of 3G and 2G equipment.

It includes the necessary implementation services, equipment integration, including the solution and project management, as well as the IP Broadband Network Design (IPBN Network Design).

Under the contract Ericsson Nikola Tesla will also change the CC/MCC codes within the network operated by T-Mobile Montenegro.

This is Ericsson Nikola Tesla's first 3G contract outside the Republic of Croatia.

"It goes without saying that signing of the contract is only the first phase of this complex and strategic job. Now we are facing the phase of implementation, integration and putting into operation of the contracted equipment and training of the T-Mobile Montenegro staff. However, judging by our former professional experience, I am positive that we shall manage to fulfill our obligations within the committed deadlines and quality framework," points out Davor Rogić, Ericsson Nikola Tesla's acting marketing and sales director in Montenegro market.

Sweden's Ericsson owns 49 percent of Ericsson Nikola Tesla, with the rest held by investors and floated on the Zagreb Stock Exchange.

http://www.b92.net/eng/news/globe-article.php?yyyy=2007&mm=03&dd=28&nav_category=123&nav_id=40390

Thanks SC for starting the new thread and for providing us with this news... :cheers:

Tondach završio gradnju tvornice u Đakovu

OSIJEK – Godinu dana nakon što je u stopostotno vlasništvo preuzela đakovačku ciglanu Wienerberger Ilovac d.d., tvrtka Tondach Hrvatska d.d., članica grupacije Tondach Gleinstattena, austrijskog proizvođača glinenog crijepa, je na mjestu staroga postrojenja izgradila najmoderniju tvornicu glinenog crijepa, u što je uloženo 147 milijuna kuna.

To su u četvrtak na konferenciji za novinare istaknuli čelnici Tondacha pojasnivši kako je Tondach Hrvatska dio Đakova već godinama jer je vlasnik tvornice biber crijepa, u koju su uložili šest milijuna eura. »Sa dvije tvornice u Đakovu i jednom u Bedekovčini, Tondach Hrvatska danas zapošljava 275 radnika«, kazao je Franz Olbrich, predsjednik uprave Tondach Gleinstatten d.d., dodavši kako tvrtka u Hrvatskoj bilježi stalan rast prihoda koji je 2006., u odnosu na godinu ranije, povećan 18 posto te je iznosio 191 milijun kuna.

Mladen Koprek, direktor Tondacha Hrvatska, kazao je kako tri Tondachove tvornice crijepa u Hrvatskoj imaju godišnji kapacitet proizvodnje 60 milijuna komada glinenog crijepa, čime su postali vodeći proizvođač u Hrvatskoj, sa procijenjenim udjelom na tržištu pokrova većim od 50 posto.

[Maja Sajler Garmaz]

http://www.vjesnik.com/html/2007/03/30/Clanak.asp?r=gos&c=3

:cheers:

Croatia osiguranje brzo se širi na Kosovu

Croatia osiguranje veoma brzo širi svoje poslovanje na Kosovu nakon što je prije samo dvije godine osnovala podružnicu u ovoj pokrajini. Croatia osiguranje je prije dvije godine u Prištini osnovala Croatia sigurimi koja je u srijedu preseljena u nove prostorije u središtu glavnog kosovskog grada. Direktor službe za prodaju osiguranja Nenad Crnković izjavio je za Hinu kako se Croatia osiguranje u pokrajini kvalitetno širi što znači da je ova hrvatska tvrtka veoma dobro prihvaćena na kosovskom tržištu.
“Mislim da Croatia sigurimi svojim osigurateljnim znanjem i novim proizvodima koje ćemo ubrzo donijeti na Kosovo zasigurno ćemo zainteresirati i naići na pažnju kosovskih osiguranika”, rekao je Crnković. Crnković navodi kako su planovi ove hrvatske osigurateljne tvrtke daljnje širenje u svim proizvodima osiguranja.

(Hina)

http://www.poslovni.hr/38298.aspx

Za gradnju Crkve Mučenika potrebno je 35 milijuna kuna


UDBINA - Kod temelja buduće Crkve Hrvatskih Mučenika u Udbini danas je najavljeno održavanje prvog koncerta “Uskrs u Ciboni”, koji će se održati 12. travnja u Zagrebu u 20 sati i čiji će sav prihod od ulaznica biti uplaćen za gradnju crkve u Udbini.

Uz gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića, veliku uskrsnu kulturnu manifestaciju u Košarkaškoj dvorani Dražena Petrovića najavio je zamjenik gradonačelnika Zagreba i direktor Cibone Ivo Jelušić, koji će biti glavni supokrovitelji koncerta uz Hrvatski sabor. - Nakon 18 božićnih koncerata u Ciboni odlučili smo ove godine uvesti novu tradiciju održavanja uskrsnog koncerta u Ciboni. Sav prihod bit će uplaćen za gradnju Crkve Hrvatskih Mučenika u Udbini, koja zaslužuje pružanje ruke pomoći jer je to nacionalni projekt - rekao je dogradonačelnik Zagreba Ivo Jelušić.

Gospićko-senjski biskup Mile Bogović rekao je da će prihod od koncerta u Ciboni dobro doći jer za gradnju Crkve Hrvatskih Mučenika u Udbini potrebno je ukupno prikupiti 35 milijuna kuna. - Bogati obećavaju, a siromašan mali čovjek najviše će pomoći - rekao je biskup Mile Bogović tijekom obilaska gradilišta crkve.


http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,3,28,Uskra_Cibona,68323.jl

Udbinjani pjevanjem grade crkvu

UDBINA – Na poticaj msrg. dr. Mile Bogovića, gospićko-senjskog biskupa, za gradnju Crkve hrvatskih mučenika u hrvatskoj Udbini, odgovorili su hrvatski pjevači i uprava Košarkaškog kluba Cibona. Dvanaestog travnja u 20 sati u Košarkaškom centru Dražena Petrovića bit će prvi Uskrsni koncert s kojega je prihod namijenjen gradnji udbinske crkve.

Dobri ljudi grade

– Crkvu su prema projektima zadarskog arhitekta Nikole Bašića i njegovih suradnika mnogi dosad pomogli. Prikupljeno je 15 milijuna kuna, što je gotovo polovica novca, a od toga je polovica već utrošena na radove. Slijedi teži dio, sama gradanja. Domicilnoj smo općini Udbina, bez riječi platili komunalni doprinos jer je tako najbolje – rekao je biskup Bogović okupljenim novinarima uz temelje nove crkve.

Zamisao za tu crkvu temelji se na idejama pape Ivana Pavla II., koji je cijenio Hrvate i njihov doprinos katoličanstvu. Bit će to suvremena građevina, poput broda koji se usidrio u luci na 840 metara visokoj Udbini na južnom rubu Krbavskoga mora.

Iz povijesnih činjenica može se zaključiti da je krbavsko, ali i ličko, tlo natopljeno krvlju ponajboljih hrvatskih vojnika i plemića koji su 9. rujna 1493. željeli spriječiti prodor osmanlijskih osvajača. Krvi i stradanja bilo je i stoljećima poslije, sve do Domovinskoga rata.

Junaci i mučenici

Bit će to crkva za sve junake i mučenike za domovinu Hrvatsku, bez obzira kojoj su vjeri i kojem narodu pripadali.
Njima, i prešućivanim pojedinostima iz slavne, a ponekad zatajene hrvatske povijesti, bit će posvećen poseban dio prostora u samoj crkvi.

:)

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/istra/772641/index.do

Mostar prepustio vlasništvo nad HRT županijama

http://www.brandsoftheworld.com/brands/0000/7376/brand.gif


Prema ovoj odluci 45 posto udjela vlasništva nad HRT-om Mostar ustupljeno je Hercegovačko-neretvanskoj županiji, 40 posto Zapadnohercegovačkoj, a 15posto vlasničkog udjela dobila je Hercegbosanska županija.


MOSTAR – Gradsko vijeće Mostara na svojoj je današnjoj sjednici usvojilo Odluku o prijenosu osnivačkog udjela Hercegovačke radiotelevizije (HRT) d.o.o. Mostar trima županijama.

Prema ovoj odluci 45 posto udjela vlasništva nad HRT-om Mostar ustupljeno je Hercegovačko-neretvanskoj županiji, 40 posto Zapadnohercegovačkoj, a 15 posto vlasničkog udjela dobila je Hercegbosanska županija.

Nekretnine kojima se trenutno koristi HRT Mostar ostat će u vlasništvu Gradu, dok će se naknada za njihovo daljnje korištenje regulirati posebnim ugovorom između Grada i HRT-a.

Odluku je podržalo 19 gradskih vijećnika, 11 je bilo protiv, a tri suzdržana. Protiv su glasovali vijećnici Stranke za BiH i SDA, no Odluka je prošla zahvaljujući glasovima vijećnika stranaka s hrvatskim predznakom te glasovima tri SDP-ova vijećnika.

Prije samog glasovanja Klub bošnjačkih vijećnika zatražio je da se Gradsko vijeće o Odluci izjašnjava po načelu vitalnog nacionalnog interesa, što nisu prihvatili klubovi hrvatskog i srpskog naroda, pa se glasovalo redovitom procedurom.

Skupštine i vlade Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije već su izrazile spremnost preuzeti vlasnička prava i obveze, dok Hercegovačko-neretvanska županija o tome još nije odlučivala s obzirom da nova vlast u toj županiji još nije uspostavljena.

Ovim je dva dana prije isteka roka kojeg je postavio posebni izaslanik visokog predstavnika Norbert Winterstein, riješen status HRT-a Mostar, jedine javne televizije u BiH na hrvatskom jeziku.

http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=46583



:banana: :banana: :banana: :banana: :cheers:

Završena nova tvornica Tondacha u Đakovu vrijedna 147 milijuna kuna

Predstavljene su tri nove vrste crijepa, koje će se prodavati pod krilaticom 'Bez konkurencije u poznatom svemiru'
Franc Olbrich (lijevo)

Od idućeg tjedna na hrvatskom tržištu Tondach će kupcima pod krilaticom "Bez konkurencije u poznatom svemiru" ponuditi svoja tri nova proizvoda popularno prozvana "svemirski program", odnosno crijepove Veneru, Saturn i Jupiter. Prvi crijepovi iz toga programa proizvedeni su prije četiri tjedna u novosagrađenoj Tondachovoj tvornici II u Đakovu, a koju su Austrijanci preuzeli prije godinu dana od tvrtke Wieneberger. Sada se u njoj radi sa 70 posto kapaciteta, a puni kapacitet omogućit će proizvodnju od oko 20 milijuna komada crijepova godišnje što će Tondachu pomoći da preuzme liderski položaj u proizvodnji crijepa na hrvatskom tržištu. "Na mjestu stare tvornice, unutar godine dana, instalirali smo potpuno novu tvornicu u koju smo investirali oko 147 milijuna kuna, odnosno oko 20 milijuna eura", izvijestio je jučer u Osijeku Franz Olbrich, predsjednik Uprave Tondacha. Novi proizvodi, koji će se moći odabrati i u željenoj boji, imaju veliki format uz pomoć kojega je moguće kvadrat krova pokriti sa oko 10 crijepova. Đakovačka tvornica crijepa, u kojoj je primijenjena tehnologija H kaseta, svojom će proizvodnjom primarno opskrbljivati tržište Hrvatske i susjednih država, BiH i Mađarske. Crijepovi će nositi oznaku hrvatske kvalitete, ali ne i izvorno hrvatskoga proizvoda jer su napravljeni u suradnji s austrijskim know-how. Već je poznato kako je Tondach u Hrvatsku kročio još 1996. godine s austrijskom tvrtkom Ziegelwerke Gleinstatten koja je kupila dio dionica nekadašnje tvrtke Zagorka iz Bedekovčine, a koja se bavila proizvodnjom opeke i crijepa. Dokapitalizirala ju je prvo sa 15 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a godinu dana kasnije sklopljen je i drugi ugovor o dokapitalizaciji za još 30 milijuna njemačkih maraka.

Svoju ekspanziju na hrvatskom tržištu Tondach je potom nastavio 2000. godine preuzimanjem tvornice vučenoga crijepa u Đakovu u koju je investirano oko 6 milijuna njemačkih maraka, da bi, konačno, početkom prošle godine Austrijanci preuzeli i ovu, najnoviju tvornicu II u Đakovu. Prema jučer iznesenim rezultatima u Osijeku, Tondach je u Hrvatskoj do sada u svoje dvije tvornice crijepa, u Bedekovčini i Đakovu, proizvodio oko 45 milijuna komada glinenoga crijepa godišnje, što je odgovaralo površini krova od oko 2,2 milijuna kvadrata, i zauzimao je tržišni udio veći od 50 posto. U novom đakovačkom pogonu zaposleno je 50 radnika čime se i ukupan broj zaposlenih u Tondachu Hrvatska zaokružio na 275. Rezultiralo je to i povećanjem ukupnoga godišnjeg prihoda u 2006. godini koji je iznosio oko 191 milijun kuna, što je povećanje za oko 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Na razini grupe Tondach Gleinstatten d.d., koji u Europi zapošljava više od 3200 radnika u 34 tvornice u 10 zemalja, tijekom prošle ostvaren je ukupan godišnji prihod od 218 milijuna eura. Istovremeno je ukupan proizvodni kapacitet iznosio oko 454 milijuna komada glinenoga crijepa i oko 300 milijuna NF opeke.

http://www.poslovni.hr/38398.aspx

http://public.carnet.hr/ss-krapina/aktivnosti/zsi/04/sponzori/konzum.jpg

ČITLUK - Konzum d. d. otvorio je svoje prve prodavaonice u Hercegovini, što je rezultat postignutog sporazuma s tvrtkom Mališić d. o. o. iz Čitluka.
Konzumova maloprodajna mreža tako se povećala za novih sedam maloprodajnih objekata ukupne prodajne površine 2000 četvornih metara, koji pokrivaju Čitluk, Međugorje i okolicu. Osim maloprodajnih objekata Konzum će preuzeti i veleprodajni centar koji se nalazi u Prodajnom centru Mališić, površine 3800 četvornih metara, čije se otvaranje planira za 3. travnja.

Tvrtka Mališić d. o. o. jedna je od najistaknutijih trgovačkih kompanija u Hercegovini, a s Konzumom i Agrokorom dogovorila je i dalju partnersku suradnju i zadržavanje svih 100 radnika do sada zaposlenih u objektima tvrtke Mališić d. o. o.

Današnjim otvaranjem prvih Konzumovih prodavaonica počelo je Konzumovo maloprodajno poslovanje u Hercegovini, čime će se Konzum još više pozicionirati kao regionalni lider u maloprodaji hrane. Tako je poznata hrvatska trgovačka tvrtka Konzum i službeno počela djelovati u Hercegovini, što su kupci dočekali s velikim oduševljenjem.

Kako bi skrenuli pozornost i proslavili događaj, u petak i subotu predstavnici Konzuma i njihovi poslovni partneri ispred Prodajnog centra Mališić na Tromeđi za buduće kupce upriličili su višesatnu degustaciju jela s roštilja, različitih vrsta piva, sokova, sladoleda i drugih proizvoda. Uz to hostese su svim kupcima dijelile maslinove grančice za današnji blagdan Cvjetnicu.

Nakon što su bivše Mališićeve prodavaonice u Čitluku i na Tromeđi već jučer otvorile vrata prodaji Konzumovih i drugih proizvoda, od kojih su neki prilično jeftiniji nego dosad, cijeli su jučerašnji dan kupci iz svih krajeva Hercegovine jednostavno opsjedali prodavaonicu na Tromeđi kako bi se i sami u to uvjerili.

Doznali smo da je Konzum od PC-a Mališić preuzeo i veletrgovinu u prizemlju Mališićeve robne kuće na Tromeđi, gdje će se i dalje moći opskrbljivati pravne osobe iz cijele BiH.

http://www.vecernji.hr/***sroom/***s/bih/774032/index.do


:banana:

@Herceg: OK su vijesti i sve, ali ajde ako nije problem postaj vijesti iz Hrvatske u ovaj thread, a ne iz BIH. :cheers:

^^ Zar nije Konzum Hrvatski brend i tvrtka ? Zar nije Todoric iz Hrvatske? Zar nije Hrvatski tisak (Vecernji) objavio ovu vijest?

The above article concerns Croatia moreso than it does BiH.

U cemu je stvar ?

Ma bil sam umoran u 5 ujutro... nisam dobro ni vidil o čem se radi... Učinilo mi se da se radi samo BIH. Sve ok. :cheers:

U Zagrebu ugovor za naftovod Trst - Constanza

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/01/naftovod-v.jpg

ZAGREB - Predstavnici Hrvatske, Italije, Rumunjske, Srbije i Slovenije te povjerenik Europske komisije za energetiku Andris Piebalgs u utorak će potpisati Memorandum o razumijevanju za projekt PEOP (Pan-European Oil Pipeline).

Čin potpisivanja predviđen je u sklopu Foruma o energetskoj sigurnosti i suradnji koji Hrvatska organizira kao zemlja predsjedateljica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). PEOP je strateški projekt predviđen za transport nafte iz kaspijskog područja do europskih tržišta.

Ruta naftovoda prolazila bi kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju u dužini od oko 1856 km, od čega na Hrvatsku otpada 435 km. Početna točka naftovoda je rumunjska crnomorska luka Constanza, a završna točka je luka Trst gdje se spaja na europske cjevovode. Uz postojeće kapacitete, trebalo bi sagraditi dijelove od Rumunjske do Srbije te spojnicu od Hrvatske preko Slovenije do Trsta. Početak izgradnje očekuje se iduće godine.

Tema Foruma u Zagrebu bit će ‘Jugoistočna Europa energetski most između Ruske Federacije, Mediterana, kaspijskog i srednjoistočnog područja i Europske unije’. Energetski forum će, uz ministre nadležne za područje energetike zemalja sudionica SEECP-a, ugostiti i ministre iz zemalja izvoznica energije te država koje su važne zbog tranzita energije preko njihova područja.

Na istome mjestu okupiti će se predstavnici najvećih energetskih kompanija te predstavnici financijskih i znanstvenih institucija iz područja energetike.

http://www.jutarnji.hr/novac/clanak/art-2007,4,1,nafta_peop,68821.jl

Plitvička jezera očekuju čak 250.000 noćenja
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/01/plitvice.wide.jpg

Svi su kapaciteti za Uskrs popunjeni. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Italije i Japana, kaže ravnatelj NP-a Plitvička jezera B. Perica

PLITVIČKA JEZERA - Ako je suditi po prvih 80 dana ove godine NP Plitvička jezera ove godine može očekivati veliku turističku žetvu. Iako ova zima prolazi bez snijega i najveći se plitvički slap niti jednom nije zaledio, što se ne pamti u povijesti Parka, tako da su gosti ostali uskraćeni u uživanju u zimskim čarolijama plitvičke prirode.

To nije smetalo da je Park od početka godine posjetilo 7500 gostiju, što je u usporedbi s prošlom godinom 100 posto više što, turističkim radnicima u našem najposjećenijem nacionalnom parku ulijeva nadu da bi Plitvička jezera ove godine mogla oboriti rekord u posjećenosti i financijskoj dobiti.

Koliko su Plitvice turistički mamac govori podatak da je pretprošli vikend park obišlo 1500 gostiju, što je, izračunali su u Parku, 658 posjeta više nego prošle godine. U samo dva otvorena hotela Jezero i Grabovac od početka godine ostvareno je 4,5 tisuće noćenja.

- Broj noćenja će se naglo povećati jer za uskrsne blagdane otvaramo vrata hotela Plitvice i Bellevue, restorana Lička kuća i Borje. Svi su smještajni kapaciteti za Uskrs popunjeni, još ako bude lijepo vrijeme očekujemo pravu uskrsnu turističku invaziju na Plitvička jezera. Najviše gostiju očekujemo iz Italije, Japana i Njemačke - kaže ravnatelj NP Plitvička jezera Borislav Perica.

Menadžment parka radi s oko 1400 turističkih agencija širom svijeta i od njih stižu povratne informacije o ovogodišnjem velikom interesu za posjetom, hrvatskom prirodnom fenomenu. Tako se očekuje da bi Plitvice ove godine moglo posjetiti više od 900 tisuća turista i ostvariti više od 250.000 noćenja. - Zbog zaštite prirode imamo ograničenja u posjetama. Da se posjeti rasporede kroz cijelu godinu onda bi mogli primiti više od milijun gostiju - dodaje Perica.

Plitvicama Zlatna hrvatska kuna

Hrvatski institut za poslovna istraživanja Nacionalnom Parku Plitvička jezera prošli tjedan dodijelio je Zlatku hrvatsku kunu koja se dodjeljuje ustanovama koje ostvaruju iznad prosječne prihode i stvaraju nove gospodarske vrijednosti, što Plitvička jezera čine posljednjih godina, jer je Park iz dugova izašao kao najprofitabilnija hrvatska javna ustanova. Ravnatelj parka Borislav Perica Zavod za poslovna istraživanja uvrstio je u prošloj godini u zlatnu knjigu najboljih hrvatskih menadžera.

http://www.jutarnji.hr/sredisnja_hrvatska/clanak/art-2007,4,1,plitvicka_jezera,68782.jl

Hrvatska u rujnu aktivira ZERP za zemlje EU
Piše: Tina Lakić
Foto: FaH

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/01/zerp-v.jpg

ZAGREB - Hrvatska bi Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas za zemlje članice EU-a, ponajprije Sloveniju i Italiju, mogla aktivirati već u rujnu te time izbjeći da pitanje ZERP-a postane jedna od glavnih tema izborne kampanje.

Premda ovakav razvoj događaja nitko u Vladi još ne želi i službeno potvrditi, više visokopozicioniranih dužnosnika navelo je to kao realnu mogućnost.

Primjena ZERP-a mora zbog odluke Sabora, ali se lako mogla dogoditi i situacija da vladajuća stranka tijekom kampanje tvrdi da neće biti kašnjenja s obzirom na to da je rok tek početak siječnja te da se kontroverzno pitanje aktivacije ZERP-a ostavi idućoj vladi.

Da se takvo što ne planira, dali su u svojim istupima naslutiti državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević, ali i resorni ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Biščević je u više navrata potvrdio da se razgovori s Talijanima o modalitetima primjene ZERP-a razvijaju u pozitivnom smjeru. Čobanković je obećao da aktiviranje sigurno neće biti prazno predizborno obećanje te da ZERP samo može biti proglašen prije roka koji je Sabor naveo.

Račune vladajućih mogla bi pomutiti i susjedna Slovenija koja je posljednjih nekoliko tjedana u više navrata podsjetila na upozorenje EK-a da Hrvatska u pogledu ZERP-a ne bi trebala poduzimati jednostrane poteze.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,4,1,vlada_zerp,68827.jl

Hrvatska najbolja po razvoju ICT sektora u regiji

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/32583.jpg
Prema najnovijem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se na ljestvici pomaknula za 11 mjesta

Hrvatska ima najbolje uvjete za razvoj ICT sektora u Jugoistočnoj Europi. Regulativa je znatno unaprijeđena, a država, tvrtke i velik dio građana koriste ICT tehnologije. Podatci su to Svjetskog gospodarskog foruma, koji je Hrvatsku u svom najnovijem izvješću pomaknuo za 11 mjesta naprijed na ljestvici zemalja s najrazvijenijim infromacijskim društvom na svijetu.

Kontinuirani napredak
Sada se nalazimo na 46. mjestu od ukupno 122. zemlje obuhvaćene istraživanjem. Kontinuiran napredak Hrvatske vidljiv je po tome što smo godinu prije bili na 57. mjestu, a 2004. na 58. mjestu. Država s najboljim uvjetima za razvoj ICT-a i u kojoj tvrtke i građani od te branše imaju najveću korist je Danska. Slijede Švedska, Singapur, Finska i Švicarska. Najveći pad na ovoj ljestvici zabilježio je SAD, koji je 2005. bio na vrhu, a sada je tek na sedmom mjestu.

U Svjetskom gospodarskom forumu navode da je glavni uzrok takvom padu SAD-a nedostatak ulaganja u informatičko obrazovanje. Od zemalja u okruženju najbolju poziciju osigurala je Slovenija (30.), potom Mađarska (33.) i Italija (38.). Iza Hrvatske su pak Rumunjska (55.) i Bugarska (72.), te Srbija i Crna Gora (74.), Makedonija (81.) i Bosna i Hercegovina (89.). Ovakav poredak zemalja na jugoistoku Europe gotovo da se nije mijenjao unazad tri godine. Izuzetak je jedino Rumunjska. Naime, ta zemlja već treću godinu zaredom stagnira, kako u odnosu na zemlje u regiji, tako i u odnosu na ukupan svjetski poredak. Rumunjska se 2003. godine po uvjetima za razvoj ICT-a našla na 53. mjestu na svijetu, odnosno šest mjesta ispred Hrvatske. Godinu kasnije, Hrvatska je sustigla Rumunjsku, a sada su po prvi put uvjeti za razvoj ICT-a daleko bolji u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj. Vodimo za čak devet mjesta.

Projekti e-Hrvatska
Dobroj poziciji Hrvatske najviše su pridonijeli projekti Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Naime, na pokazatelje razvoja informacijskog društva najviše utječu projekti e-Države i razvoj poticajne regulative za razvoj ICT-a. S druge strane, po prvi put u posljednje tri godine snažno je povećana potreba domaćih tvrtki za ICT tehnologijama. To potvrđuju i preliminarni rezultati agencije IDC Adriatics. Po njihovim podatcima, vrijednost IT tržišta u 2006. godini popela se na 4,9 milijardi kuna, odnosno 890 milijuna dolara. U odnosu na godinu prije riječ je povećanju IT potrošnje za gotovo milijardu kuna. Preliminarni podaci za TK sektor tek se očekuju.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/32584.jpg

http://www.poslovni.hr/38499.aspx

Hrvatski investitori grade brodogradilište u Šri Lanki

ZAGREB Prema riječima ministra za promociju investicija Šri Lanke Saratha Amunugama, u tijeku su pregovori lokalnih vlasti i investitora iz te otočne azijske države s hrvatskim investitorima o ulaganju u brodogradilišta u toj zemlji, kako prenosi centralni poslovni portal u Šri Lanki - lankabusinessonline.com. Pregovori između dviju strana obavljeni su prošli tjedan, a ministar Amunugama je objasnio kako su zainteresirani za suradnju s Hrvatima jer je Hrvatska u Top 6 svjetskih brodograditeljskih nacija.

http://www.poslovni.hr/38481.aspx

Tri Končarova generatora za HE Magpie u Kanadi

Ovih dana isporučen je i posljednji od tri generatora koja je hrvatska tvrtka Končar izgradila za partnera u Kanadi, izvjestile su iz Končara. Ugovor o isporuci opreme za kanadsku hidroelektranu Magpie obuhvaćao je isporuku triju sinkronih generatora snage 14 MVA, napona 13,8 kV te s 225 o/min te pripadajućih sustava uzbude ukupne vrijednosti 5,7 mil kanadskih dolara. Uz Inženjering za energetiku i transport, isporukom opreme i izvođenjem radova u poslu sudjeluju Društva Generatori i motori, te Elektronika i informatika. Nakon potpisivanja ugovora u siječnju 2006. odmah su započele pripreme za proizvodnju. Tijekom godine generatori su rađeni u slijedu pa su segmenti prvog generatora, teškog ukupno 125 tona, otpremljeni iz tvorničke hale 20. siječnja ove godine. Iz Končara objašnjavaju da prema ugovoru sva tri generatora moraju biti sinkronizirana na mrežu u listopadu ove godine.

http://www.poslovni.hr/38519.aspx

Hrvatska u rujnu aktivira ZERP za zemlje EU
Piše: Tina Lakić
Foto: FaH

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/01/zerp-v.jpg

ZAGREB - Hrvatska bi Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas za zemlje članice EU-a, ponajprije Sloveniju i Italiju, mogla aktivirati već u rujnu te time izbjeći da pitanje ZERP-a postane jedna od glavnih tema izborne kampanje.

Premda ovakav razvoj događaja nitko u Vladi još ne želi i službeno potvrditi, više visokopozicioniranih dužnosnika navelo je to kao realnu mogućnost.

Primjena ZERP-a mora zbog odluke Sabora, ali se lako mogla dogoditi i situacija da vladajuća stranka tijekom kampanje tvrdi da neće biti kašnjenja s obzirom na to da je rok tek početak siječnja te da se kontroverzno pitanje aktivacije ZERP-a ostavi idućoj vladi.

Da se takvo što ne planira, dali su u svojim istupima naslutiti državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević, ali i resorni ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Biščević je u više navrata potvrdio da se razgovori s Talijanima o modalitetima primjene ZERP-a razvijaju u pozitivnom smjeru. Čobanković je obećao da aktiviranje sigurno neće biti prazno predizborno obećanje te da ZERP samo može biti proglašen prije roka koji je Sabor naveo.

Račune vladajućih mogla bi pomutiti i susjedna Slovenija koja je posljednjih nekoliko tjedana u više navrata podsjetila na upozorenje EK-a da Hrvatska u pogledu ZERP-a ne bi trebala poduzimati jednostrane poteze.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,4,1,vlada_zerp,68827.jl


Sto prije to bolje .... !

Da se kladimo da će ga opet odgoditi? ;)

Najveći svjetski prodajni lanac namještaja za dvije godine i kod nas

IKEA stiže u Hrvatsku

http://www.ikea.com/img/logos/logo92x33.gif

Vodeći svjetski prodajni lanac namještaja IKEA uskoro stiže u Hrvatsku, a prema sadašnjem planu, nekoliko prodajnih centara bit će otvoreno u sljedeće dvije do četiri godine. Osim na hrvatsko, IKEA bi trebala stići i na slovensko te srbijansko tržište, najavio je izvršni direktor IKEA-a Anders Dahlvig u intervjuu za Reuters.

"Hrvatska, Slovenija i Srbija su nam sljedeća ciljana tržišta i tamo ćemo otvoriti trgovine u sljedeće dvije do četiri godine. Veliki potencijal ima i Japan gdje ćemo, pored dva već postojeća centra, otvoriti još njih", rekao je Dahlvig.

Pored širenja na nova tržišta, IKEA planira obogaćivanje svog asortimana pa će se tako u njihovim trgovinama, osim namještaja, uskoro naći flat-screen televizori i DVD playeri.

IKEA ove godine očekuje zaradu od 20 milijardi eura, a ostvarit će ju kroz svojih 237 prodavaonica smještenih u 35 zemalja svijeta. Svake se godine otvori 20 novih prodajnih centara, a toliko ih se očekuje i do kraja 2007.

Najveći ovogodišnji projekt svakako je otvaranje dviju ogromnih prodavaonica od 40 000 četvornih metara u Kini. Širenje IKEA-e s temeljnih tržišta SAD-a, Velike Britanije i Njemačke počelo je još 1999., a ekspanzija se očekuje i u nadolazećim godinama.

(A.Be.)

http://www.vecernji.hr/home/manager/774746/index.do

^^ Evo sad Ikea, još malo pa će i ostali...H&M, C&A+ ostali. Evo...to je sve zbog ulaska u EU. Ak niš drugo od EU-a, barem ćemo biti lijepo obučeni, imat dobar i jeftin namještaj te dobiti par neboderčića nakon što strane firme odluče malo uložiti u ZG, a i Hrvatsku:banana: :banana:

Najveći svjetski prodajni lanac namještaja za dvije godine i kod nas

IKEA stiže u Hrvatsku


http://www.vecernji.hr/home/manager/774746/index.do

The same news by Vecernji list was also quoted by several Slovenian media today. Great news! :cheers:

Pretpostavljam da će biti negdje u zagrebačkom predgrađu i to na zapadnoj strani grada, da bi bila dostupna i slovenskim kupcima.

^^Actually there'll be stores in Slovenia, Croatia and Serbia.

^^Actually there'll be stores in Slovenia, Croatia and Serbia.

Wait a second. Are there already stores of Ikea in SLO? I haven't seen them, or? :?

No, Slovenians currently drive to Graz to get to Ikea.. :tongue2:

If they're planning to enter the Slovenian, Croatian and Serbian markets means they'll open stores in all the countries, IMO. Otherwise they have already entered the Slovenian market, since a LOT of Slovenians shop at Ikea in Graz.

No, Slovenians currently drive to Graz to get to Ikea.. :tongue2:

If they're planning to enter the Slovenian, Croatian and Serbian markets means they'll open stores in all the countries, IMO. Otherwise they have already entered the Slovenian market, since a LOT of Slovenians shop at Ikea in Graz.

Croats as well! :lol:

BTW congrats for 2,000 posts! :okay:

Pretpostavljam da će biti negdje u zagrebačkom predgrađu i to na zapadnoj strani grada, da bi bila dostupna i slovenskim kupcima.

Pa koliko se ja sjećam, bilo je govora da će se smjestiti u Shoping city Zagreb kraj Zaprešića.

@Masonic: Oh thanks, hehe, didn't even see that! :D

^^ Evo sad Ikea, još malo pa će i ostali...H&M, C&A+ ostali. Evo...to je sve zbog ulaska u EU. Ak niš drugo od EU-a, barem ćemo biti lijepo obučeni, imat dobar i jeftin namještaj te dobiti par neboderčića nakon što strane firme odluče malo uložiti u ZG, a i Hrvatsku:banana: :banana:

Samo kaj smo onda svi isto obučeni... I ovako imam problema s majicama iz H&M-a jer mi se bar jednom mjesečno dogodi da naletim na nekog s istom majicom... :nuts: :lol:

Pa koliko se ja sjećam, bilo je govora da će se smjestiti u Shoping city Zagreb kraj Zaprešića.

I ja mislim... Ali što je s onim zemljištem kraj Samobora koje su kupili prije petnaestak godina? Otad stoji ploča IKEA, a ništa se nikad nije radilo...

Pretpostavljam da će biti negdje u zagrebačkom predgrađu i to na zapadnoj strani grada, da bi bila dostupna i slovenskim kupcima.

I to je moguće, za kupce koji žive bliže Zagrebu nego Ljubljani. Carina tada više ionako neće biti, pa to neće stvarati problem... :cheers:

The same news by Vecernji list was also quoted by several Slovenian media today. Great news!

Certo!

Pa koliko se ja sjećam, bilo je govora da će se smjestiti u Shoping city Zagreb kraj Zaprešića.

I thought that would be the case too. Shopping City Zagreb also includes a large retail park which will house these kind of mega stores.

Anyway, its good news as IKEA produce high quality products at very competitive pricing. :)

No, Slovenians currently drive to Graz to get to Ikea.. :tongue2:

If they're planning to enter the Slovenian, Croatian and Serbian markets means they'll open stores in all the countries, IMO. Otherwise they have already entered the Slovenian market, since a LOT of Slovenians shop at Ikea in Graz.

So your 2,000th post contains that smily? How predictable. :tongue2: :D

Oh well, if we do or dont get Kincl's design for the Zagreb Arena, we are certainly going to get this cool complex in the city of Poreč for the Handball Championships in 2009 .... :D

Gradnja dvorane počet će 23. svibnja
Piše: Konstanca Mitrović
Foto: Konstanca Mitrović

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/02/dvorana.wide.jpg
Vlada je spremna sufinancirati najam dvorana, održavanje i prateće režijske troškove, kaže gradonačelnik Edi Štifanić

POREČ - Na sastanku u ponedjeljak gradonačelnika Edija Štifanića s novinarima, tijekom kojeg je najavio ovomjesečne aktivnosti Gradskog poglavarstva, najviše riječi bilo je o Sportskom parku Žatika i gradnji dvorane za SP u rukometu.

Kako je tom prigodom istaknuo gradonačlenik Štifanić, Grad je predao zahtjev za lokacijske dozvole za sportsku dvoranu, bazen i pristupnu cestu. Također, novinarima je rečeno da je upućen i dopis Vladi sa zahtjevom za proglašenje interesa RH na tom području, što znači da će se platiti naknada Hrvatskim šumama, te izvršiti izdvajanje iz šumsko-gospodarske zone. Zemljani radovi u zoni Sportskog parka Žatika počet će 23. svibnja, a gradilište će biti otvoreno do dolaska inspekcije Svjetske rukometne federacije krajem lipnja.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/04/02/porec.jpg

- U srijedu smo imali sastanak u Vladi s ministrom gospodarstva Polančecom s kojim smo razgovarali o detaljima vezanim uz gradnju dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo.

Do sredine svibnja svi gradovi moraju dostaviti Vladi način financiranja, a Vlada je spremna sufinancirati najam dvorana, održavanje i prateće režijske troškove - rekao je novinarima porečki gradonačelnik Štifanić. Takav pristup Vlade, koja je obećala pomoći u gradnji dvorane, ocijenio je korektnim. Dovršetak gradnje kružnog raskrižja u Špadićima najavljen je za 6. travnja, a ovog mjeseca počet će i gradnja novog rotora kod tržnice.

Gradnja rotora kod benzinske postaje OMV-a i raskršća Finide, kako je planirano, počet će nakon sezone. Prema riječima gradonačelnika, idućih dana završit će se polaganje donjeg stroja u industrijskoj zoni Bujići - Žbandaj, kompletirana je projektna dokumentacija porečke obilaznice, za Dan grada otvara se novo prošireno groblje u Novoj Vasi te uskoro počinje uređenje malog parka ispod kafića La Rive.

Ovog mjeseca postavit će se i javna rasvjeta na lokaciji od restorana Vila Arlen do raskršća u Varvarima. Grad Poreč ovog mjeseca raspisuje i nekoliko natječaja, za izradu detaljnog plana uređenja otoka Sv. Nikola, područja Finida - sjever i zone kod OMV-a, te za idejno rješenje starog nogometnog igrališta, a natječaj za sanaciju odlagališta otpada Košambra raspisat će se ponovno.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,4,2,dvorana_porec,68913.jl

Samo kaj smo onda svi isto obučeni... I ovako imam problema s majicama iz H&M-a jer mi se bar jednom mjesečno dogodi da naletim na nekog s istom majicom... :nuts: :lol:


Mislim da svi imamo takav problem :lol: :lol: :lol: :okay:

Hrvatska ekonomski osvaja Srbiju

Unatoč političkom riziku i traumatičnim ratnim zbivanjima iz bliske prošlosti, Srbija je postala prvi izbor većine hrvatskih poduzetnika koji kreću u regionalnu ekspanziju. U posljednjih 15 godina hrvatske kompanije uložile su 281,6 milijuna eura u Srbiju, a od 98 milijuna eura prekograničnih investicija u prvih devet mjeseci 2006. čak 93 posto (91,3 milijuna eura) realizirano je u Srbiji.

Kako to da je baš Srbija postala najpoželjnija inozemna meta hrvatskih investitora? Jedan od glavnih razloga je povoljna investicijska klima u Srbiji, a na to se nadovezuju komparativne prednosti koje posjeduju hrvatski investitori: nepostojanje jezične barijere, komplementarnost hrvatskog i srpskog gospodarstva koja datira iz bivše države, održavanje poslovnih veza iz prošlosti...

Sve navedeno, uz ekonomsku superiornost Hrvatske nad Srbijom, rezultiralo je velikim pohodom hrvatskih poduzetnika prema Srbiji. Usprkos činjenici da pretežiti dio hrvatskih inozemnih investicija završava u Srbiji, Hrvatska je tek na 11. mjestu među stranim ulagačima u Srbiju. Najveći investitori, s više od milijardu dolara ulaganja u 2006. su Norveška, Njemačka i Grčka, a od regionalnih igrača ispred Hrvatske je Slovenija, s 450 milijuna eura.

Agrokor probio led

Prva skromna ulaganja u Srbiju zabilježena su 1998, a prve ozbiljnije akvizicije ostvario je Agrokor 2003. preuzimanjem proizvođača smrznute hrane Frikom i tvornice ulja Dijamant. Nakon nekoliko akvizicija, Agrokor je realizirao i prvu 'greenfield' investiciju – otvaranje hipermarketa Idea. Snažan prodor na srpsko tržište ostvarila je našička Nexe grupa kupujući udjele u nekolicini kompanija iz građevinske industrije, među kojima se ističe tvornica keramike Toza Marković i kamenolom Jelen. Prije nego što je postao lovina i Rajićev Dukat (tadašnja Lura) pojavio se kao lovac u Srbiji, preuzevši tvornicu sladoleda Somboled.


Agrokor je 2003. preuzeo tvornicu smrznute hrane Frikom

Prema podacima srpske Agencije za privatizaciju, hrvatskim poduzetnicima je prodano šest kompanija iz Srbije. Među njima je i sporna privatizacija Tvornice papira iz Beograda koju je kupio PAN Papir, ali bi transakcija zbog neispunjavanja obveza iz ugovora mogla biti poništena. Posljednju veću akviziciju realizirala je turistička agencija Adriatica.net kupnjom srpske turističke agencije Jolly travel.

Osim strateškim investitorima, Srbija je u posljednje vrijeme sve zanimljivija i hrvatskim financijskim investitorima, koji priliku vide u ulaganjima na Beogradskoj burzi. Dok je hrvatsko tržište kapitala već prilično precijenjeno, srpsko dioničko tržište na početku je razvoja i dugoročno pruža dobre potencijale rasta. Među institucionalnim investitorima koji su usmjerili svoje portfelje na dionice srpskih kompanija ističe se otvoreni investicijski fond ZB Aktiv koji raspolaže s kapitalom većim od milijardu kuna.

http://www.taboomagazine.org/upload/images/frikom.jpg

Srpski kapital još ne prelazi granicu

Unatoč otvorenosti prema hrvatskim investitorima, u Srbiji se sve češće postavlja pitanje reciprociteta. Dok hrvatski poduzetnici ubrzano osvajaju srpsko tržište, srpski poduzetnici nisu još načinili ni prvi korak u proboju na hrvatsko tržište. Savjetnik za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da neravnoteža ulaganja Hrvatske i Srbije ne leži u zakonskim preprekama, već u političkoj rezerviranosti srbijanskih ulagača. Osim političke barijere, prepreka su i gospodarski činitelji. Hrvatska je, uz Sloveniju, ekonomski lider u regiji i prirodno je da slovenski i naši poduzetnici prednjače u regionalnoj ekspanziji.


Miroslav Mišković se ozbiljno priprema za investicije u Hrvatsku

Prvi srpski tajkun koji bi mogao probiti barijeru prema Hrvatskoj je Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga i jedini poslovni čovjek iz bivše države koji se nalazi na Forbsevoj listi globalnih milijardera. Nedavno je objavljeno da je Mišković pred zaključenjem ugovora o kupnji jedne manje prerađivačke tvrtke iz mesne industrije u Hrvatskoj, ali još se ne zna o kojoj kompaniji je riječ niti kada će transakcija biti realizirana.

U prilog tvrdnji da bi Mišković mogao biti prvi veći srpski investitor u Hrvatsku govori i jačanje poslovne suradnje njegovog Delta holdinga i Todorićevog Agrokora. Zasada je dogovorena zajednička investicija Agrokora i Delte u gradnju tvornice kave u Staroj Pazovi, a daleko su otišli i pregovori o povezivanju trgovačkih lanaca Konzuma i Delta M. Osim želje za širenjem svojeg trgovačkog carstva i u Hrvatsku (bilo s Konzumom bilo samostalno), Mišković je iskazao interes za investiranje u prehrambenoj industriji i poljoprivredi.

:cheers:

http://www.tportal.hr/fset.html

253 IKEA stores in 35 countries/territories and soon in Croatia

http://www.ikea-group.ikea.com/corporate/about_ikea/ikea_group_stores.html

I ja mislim... Ali što je s onim zemljištem kraj Samobora koje su kupili prije petnaestak godina? Otad stoji ploča IKEA, a ništa se nikad nije radilo...




Čini mi se da sam čitao da su ga prodali prije 2 godine i rekli su da nemaju planova s HR. Ovakav kasan dolazak u Cro i Slo je skroz kriva poslovna procjena. Kupovna je moć puno viša nego u nekim zemljama u koje su otišli, no, bolje ikad nego nikad.

Hrvatska članica NATO-a
Piše: Iz Bruxellesa Augustin Palokaj

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/03/nato.wide.jpg

Dok se u Hrvatskoj nastavlja debata o tome treba li održati referendum o članstvu u NATO-u ili ne, u Bruxellesu se približava trenutak odluke o mjestu i točnom vremenu održavanja sljedećeg summita, kada će Hrvatskoj uputiti pozivnicu za članstvo.

Jutarnji list saznaje da je blizu trenutak kada će NATO i službeno obznaniti da će se sljedeći summit održati u proljeće 2008. u Bukureštu, iako neke države još uvijek smatraju da je možda bolje organizirati ga u Lisabonu. Kao što je bilo najavljeno na zadnjem summitu u Rigi, sa sljedećeg će se summita odaslati pozivnice za članstvo državama koje u tom trenutku ispune kriterije. To se prije svega odnosi na Hrvatsku, ali i na Albaniju i Makedoniju.
Druga važna odluka, koja neće biti donesena brzo, ali o kojoj se ozbiljno razmišlja, jest ona da se summit 2009., na kojem će se obilježiti 60. godišnjica osnivanja NATO-a, održi u Berlinu. Tu mogućnost Jutarnjem su listu potvrdili izvori u NATO-u.

Tako u NATO-u smatraju realnim scenarij prema kojem bi Hrvatska dobila pozivnicu za članstvo na summitu za godinu dana u Bukureštu. Nakon toga bi države članica NATO-a ratificirale to članstvo te bi Hrvatska sudjelovala na berlinskom summitu 2009. kao punopravna članica.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/04/03/NATO---infografika1.jpg

Jutarnjem potvrđeno da će Hrvatska dobiti pozivnicu na summitu NATO-a u Bukureštu na proljeće 2008.

Obično se ceremonijalni summiti na važne godišnjice održavaju u Washingtonu, gdje je i potpisan washingtonski sporazum, s izuzetkom onog iz 1979. u Haagu i 1989. u Bruxellesu. Vjerovalo se da će i summit 2009. biti također u Washingtonu, ali je sve veća potpora za Berlin zbog izuzetno važnog simboličkog značenja toga grada i za povijest NATO-a, transatlantske odnose, pa i za proširenje.

- Tako 2009. godine možemo proslaviti ujedinjenje Europe u kojem je NATO odigrao važnu ulogu kroz proteklih 60 godina. Možemo proslaviti i to što će tada sve države Europe biti ili u punopravnom članstvu u NATO-u ili partneri. Imat ćemo možda čak i tri nove države s Balkana u članstvu, i to je velik uspjeh - rekao je jedan od NATO-ovih diplomata.

Hrvatska je jedina država od tri aspiranta koja je, kako priznaju mnogi, već ispunila kriterije za dobivanje pozivnice za članstvo u NATO-u. Nedavno je Jutarnjem listu i Nicholas Burns, američki državni podtajnik, potvrdio da je njegova država već dala potporu hrvatskom članstvu, ali je prvi put priznao da “što se tiče Albanije i Makedonije, trebamo još vidjeti hoće li se do tada kvalificirati za pozivnicu”.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/04/03/natzo-infogr-2.jpg

Hrvatska je jedina ispunila kriterije za NATO pa postoji mogućnost da Albanija i Makedonija ne dobiju pozivnicu

Sjedinjene Američke Države prije su najviše zagovarale zadržavanje zajedničkog paketa Hrvatske, Albanije i Makedonije. No sada niti SAD ne isključuje mogućnost da se, ako se Makedonija i Albanija ne kvalificiraju, pozove u članstvo samo Hrvatska.

Makedonija je, ocjenjuju diplomati, usporila tijek reformi, a Albanija ima ozbiljnih problema s političkom kulturom gdje se zbog sukoba suparničkih političkih stranaka ne mogu održati niti izbori po demokratskim standardima.

Tako će Makedonija i Albanija biti pod pritiskom da u sljedećih godinu dana ubrzaju reforme, prije svega političke, inače mogu ostati bez pozivnice za NATO. Ipak, njihovo pozivanje u članstvo bitno je i za pitanje stabilnosti i sigurnosti u regiji u trenutku kada će se ubrzo Kosovo osamostaliti.

Problem: Potpora hrvatskih građana

Iako ispunjava gotovo sve uvjete, niti Hrvatska nije bez prepreka za članstvo u NATO-u. Za Hrvatsku je najproblematičnije pitanje stava javnog mijenja i premala potpora za članstvo. NATO se ne želi izjasniti treba li neka država ili ne referendum za članstvo jer je to stvar suverene države. No u NATO-u priznaju da, ako protivljenje članstvu bude preveliko, neće biti mudro pozvati takvu državu u članstvo. Neke države vjeruju da će se potpora za članstvo povećati približavanjem datuma za članstvo. Druge, promatrajući slučaj Slovenije, misle da će potpora najviše porasti nakon slanja pozivnice. Međutim, neke države u NATO-u smatraju da i prije samog slanja pozivnice treba vidjeti kolika je potpora javnosti.

SCENARIJ

proljeće 2008.
- trebao bi se održati sljedeći summit NATO-a u Bukureštu s kojeg će Hrvatskoj biti upućena pozivnica za članstvo

2008./2009.
- nakon upućivanja pozivnice Hrvatskoj, države članica NATO-a trebaju ratificirati to članstvo

2009.
- summit NATO-a na kojem će se obilježiti 60. godišnjica osnivanja trebao bi se održati u Berlinu. Hrvatska bi sudjelovala na berlinskom summitu 2009. kao punopravna članica

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,4,3,NATO_Hrvatska,69127.jl

Danas potpisan memorandum o gradnji PEOP-a

Resorni ministri Rumunjske, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije potpisali su danas u Zagrebu memorandum o gradnji 1856 kilometara dugog Paneuropskog naftovoda, koji će preko navedenih zemalja povezati crnomorsku luku Constanzu sa i s Trstom. Potpisivanje se održalo u hotelu Sheraton, gdje je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziralo Forum o energetskoj sigurnosti i suradnji u sklopu SEECP projekta, kojemu su, osim navedenih zemalja, prisustvovali i visoki dužnosnici Bugarske, Moldavije, Makedonije, pa čak i Rusije i SAD-a, a počasni gost skupa bio je povjerenik Europske komisije za energetiku Andris Piebalgs.

Samom činu potpisivanja nazočio je i premijer Sanader, koji je kazao da se vrijednost projekta, ovisno o kapacitetu naftovoda (40 do 90 milijuna tona nafte godišnje) procjenjuje na 2,5 do 3 milijarde eura. Hrvatska, kroz koju će prolaziti 435 kilometara trase, u njegovu će gradnju morati uložiti između 550 i 980 milijuna dolara, također ovisno o kapacitetu naftovoda.
„No, zato će Hrvatska od PEOP-a imati direktne koristi između 1,3 do 2,5 milijardi dolara te postati bitan strateški faktor zemljama središnje Europe, Europske Unije uopće, pa čak i Sjedinjem Američkim državama“, zaključio je Sanader.

Nakon stavljanja svojih potpisa, predstavnici pet zemalja zajednički su pozvali privatne investitore, odnosno naftne kompanije koje god to žele, da im se pridruže u što ranijoj realizaciji projekta.

http://www.poslovni.hr/38680.aspx

-------------------------------------------------------------------------

IEA: LNG terminal rješenje za Europu

BUDIMPEŠTA - Terminal prirodnog ukapljenog plina u Hrvatskoj, na Jadranu, bio bi najbolje rješenje za postizanje što raznolikije opskrbe Europe koja je vrlo ovisna o ruskome plinu, izjavio je u utorak u Budimpešti šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Claude Mandil. Terminal bi, naime, mogao primiti tankere iz cijeloga svijeta i opskrbljivati središnju i zapadnu Europu.

[Hina]

Uz tradicionalne zaljubljenike Jadrana Slovence, Nijemce, Mađare, Austrijance i Čehe, na šibensku rivijeru u sve većem broju vraćaju se i Francuzi, a u Vodice stižu Japanci

Uskrsna turistička prognoza za šibensku rivijeru je izvanredna. Iz Vodica najavljuju: s istoka im u Puntu stiže veća grupa Japanaca. Nakon što je za tradicionalnu Uskrsnu regatu Jollyjeva "Olympija" ugostila 300 gostiju, Darko Bastić, direktor hotela, kaže da je za ovu godinu već prodana polovica kapaciteta ovoga hotela.
- Sve u svemu, predsezona je počela bolje nego lani - kaže.
I u susjednom Imperijalu trljaju ruke. Do sada je već ostvareno šest tisuća noćenja, više nego ikada do sada.

http://www.slobodnadalmacija.com/20070404/sibenik01.asp:)

Pretpostavljam da će biti negdje u zagrebačkom predgrađu i to na zapadnoj strani grada, da bi bila dostupna i slovenskim kupcima.

Da, spomenuto je u novinama da imaju već neko zemljište u Svetoj Nedjelji...

Hrvatska ekonomski osvaja Srbiju

http://www.tportal.hr/fset.html

Sviđa mi se ovaj naslov... :banana: :banana: :banana:

Sviđa mi se ovaj naslov... :banana: :banana: :banana:

:lol:

Za tri tvrtke HŽ-a početna cijena 167 milijuna kuna

Za Željezničko ugostiteljstvo traži se 144,4 milijuna kuna, za RVR 22,77, a za PZZ Inženjering 642.600 kuna

Hrvatski fond za privatizaciju objavio je tendere za kupnju stopostotnih udjela u prve trim tvrtke izdvojene iz sustava Hrvatskih željeznica, kompanijama Željezničko ugostiteljstvo d.o.o., RVR - Uslužne djelatnosti d.o.o. te PZZ Inženjering d.o.o. Rok za podnošenje ponuda za sve tri tvrtke istječe 14. svibnja ove godine.

Ugostiteljstvo i turizam

Kako se navodi u natječaju, jedini član i imatelj poslovnih udjela u tim trima tvrtkama je HŽ Infrastruktura d.o.o., a natječaji su raspisani temeljem Vladine odluke o privatizaciji ovisnih društva HŽ-a od 9. lipnja 2005. Najvišu početnu cijenu - 144,4 milijuna kuna - ima Željezničko ugostiteljstvo, čiji je temeljni kapital tijekom ožujka povećan sa 5,5 milijuna kuna na sadašnjih 131,1 milijun kuna, a u tijeku je upis te promjene temeljnog kapitala u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Osnovna je djelatnost te tvrtke, sa 315 zaposlenika - ugostiteljstvo i turizam, a od 2001. djeluje i kao putnička agencija. Na kraju 2006. ukupna aktiva Željezničkog ugostiteljstva iznosila je 21,43 milijuna kuna, a ukupne obveze 13,88 milijuna kuna. Tvrtka RVR ponuđena je za početnih 22,77 milijuna kuna, njen je kapital 14,7 milijuna kuna, ima 474 zaposlenika, a prema podatcima HFP-a aktiva joj je na kraju 2006. iznosila 21,45 milijuna kuna, dok su obveze bile na razini od 12,2 milijuna kuna. Osnovna djelatnost te tvrtke održavanje je unutarnjeg reda na željezničkom području i pružanje usluga zaštite imovine i osoba, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje unutarnje i vanjske hidrantske mreže, kemijsko i mehaničko čišćenje pružnog pojasa na prugama HŽ Infrastrukture, kao i u širem području regije, hortikulturno uređenje unutarnjih i vanjskih prostora te proizvodnja dendrološkog, dekorativnog i sezonskog bilja. I u ovom je društvu temeljni kapital nedavno povećan, s prijašnjih 6,4 milijuna kuna, te je upis te promjene u sudski registar također u tijeku.

Građevinski radovi

Tvrtka PZZ Inženjering, sa 254 zaposlena, nudi se za 642.600 kuna, koliko iznosi i temeljni kapital, dok je njena aktiva krajem 2006. iznosila 47,5 milijuna kuna, jednako kao i ukupne obveze društva. Tvrtka se bavi projektiranjem, gradnjom, nadzorom, popravakom i održavanjem građevinskih objekata, kao i graditeljstvom, održavanjem i upravljanjem nekretninama, proizvodnjom građevinske stolarije te ambalaže od drva, podizanjem zgrada (visokogradnja), gradnjom objekata niskogradnje, podizanjem i pokrivanjem krovnih konstrukcija, instalacijskim radovima te završnim građevinskim radovima.

Radnicima i povlastice u prometu

Za sva tri društva ponuditelji se trebaju obvezati da će, među ostalim, zadržati njihove osnovne djelatnosti, kao i sve zaposlenike na rok od 3 godine od preuzimanja te moraju preuzeti obvezu imenovanja predstavnika radnika u Nadzorni odbor novog društva. Ujedno, trebali bi podmiriti obveze prema državnim vjerovnicima i ponuditi program podmirenje obveza prema ostalim vjerovnicima, a moraju se obvezati i da će zaposlenicima ponuditi pravo na povlastice na domaći željeznički prijevoz.

Temeljni kapital

Željezničko ugostiteljstvo - 131,1 milijun kuna
RVR - Uslužne djelatnosti - 14,7 milijuna kuna
PZZ Inženjering - 642.600 kuna

http://www.poslovni.hr/38562.aspx

RONČEVIĆ U KUVAJTU
Đuro Đaković bi mogao modernizirati tenk M-84 za Kuvajt

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/070405/tenk-hrv-txt.jpg

Izaslanstvo Ministarstva obrane RH na čelu s ministrom Berislavom Rončevićem boravilo je u trodnevnom posjetu Kuvajtu tijekom kojega je razgovaralo o vojnoj suradnji uključujući modernizaciju tenka M-84 u Hrvatskoj.

Izaslanstvo se tijekom posjeta od 2. do 4. travnja sastalo s najvišim dužnosnicima Kuvajta, emirom Sabahom Al-Ahmadom Al-Jaberom Al-Sabahom i privremenim premijerom, ministrom obrane i unutarnjih poslova šeikom Jaberom Al-Mubarakom Al-Hasmadom Al-Sabahom, priopćeno je u četvrtak iz MORH-a.

Kuvajtskom suverenu je ministar Rončević predao pismo predsjednika Stjepana Mesića kojim ga poziva u Hrvatsku, dok su teme razgovora s kuvajtskim ministrom obrane, prema priopćenju, bile bilateralna suradnja, napredak koji je Hrvatska napravila u reformama obrambenog sustava, razmjena iskustava, mogućnosti vojno-tehničke i poslovne suradnje s hrvatskim tvrtkama i mogućnosti kuvajtskih ulaganja u gospodarstvo Republike Hrvatske.

Na planu vojno-tehničke suradnje razmatrana je mogućnost modernizacije tenka M-84 u Hrvatskoj, pri čemu je ministar Rončević dao jamstvo Vlade RH kuvajtskoj strani da je tvrtka Đuro Đaković-specijalna vozila d.d., kao izvorni proizvođač tenka, sposobna profesionalno obaviti modernizaciju tenka prema zahtjevu naručitelja, navodi se u priopćenju.

Osim o mogućnosti suradnje na modernizaciji tenka M-84, razgovaralo se i o drugim aspektima bilateralnih odnosa na vojnom planu, a kuvajtska strana je pokazala iznimnu zainteresiranost i za druge hrvatske proizvode naoružanja i vojne opreme koje je predstavilo hrvatsko izaslanstvo, kaže se na kraju priopćenja.

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/777781/index.do

Ove godine od turizma oko 7 milijardi eura!

Ove godine planirano je povećanje prihoda za 315 milijuna eura, a očekuje se i oko 200.000 novih gostiju

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o lanjskih 6,3 milijarde eura turističkog prihoda potvrđuju da je turizam bez ikakve konkurencije daleko najjača gospodarska grana države.

»Turizam je toliko jak da može progutati sve što gospodarstvo proizvede«, kaže Ante Markov, predsjednik Odbora za turizam Hrvatskog sabora.
Ove će se godine, bude li sve išlo prema planu, prihod povećati za 315 milijuna eura i približiti se rekordnom iznosu od sedam milijardi eura, a očekuje se i oko 200.000 novih gostiju. Riječ je, dakle, o sektoru bez premca koji, također prema HNB-u, sudjeluje s 19 posto u ukupnom BDP-u. S obzirom na to da zauzima petinu BDP-a, nepotrebno je navoditi važnost turizma za državnu blagajnu. Stručnjaci će, međutim, drukčije analizirati brojku.
»Tih 19 posto udjela u BDP-u izuzetna je pohvala sektoru, ali i podatak da nešto nije u redu s ukupnim gospodarstvom. Krajnje je vrijeme da se ostatak gospodarstva aktivnije involvira u turizam. Očito je da se vrlo jako tržište premalo koristi. Turizam je daleko ispred ostatka gospodarstva« tvrdi Ante Markov. U ekonomski razvijenijim državama udio turizma u BDP-u ne prelazi 10 do 11 posto. Tamo su stvari drukčije raspoređene. Jedan od boljih primjera je Španjolska gdje je cjelokupno gospodarstvo u funkciji turizma. S mnogim proizvodima, koje je lansirao i proslavio sektor, poput poznate crne šunke, izašli su na međunarodno tržište. I u Turskoj je sve podređeno tom sektoru. Turci vode računa o turizmu, pa su tako donijeli zakon prema kojem se hoteli mogu graditi samo od domaćeg materijala. Dopušta se tek 20 posto materijala i opreme iz uvoza.

Zaštititi domaću proizvodnju

»Činjenica je da je država mnogo uložila u ceste, infrastrukturu, trudi se dovesti goste. S druge strane, otvara se pitanje želimo li biti tržište za strane proizvode ili ćemo štititi domaću proizvodnju i, zahvaljujući turizmu, potaknuti rast cjelokupnoga gospodarstva«, ističe Markov. On predlaže da se subvencioniraju domaći proizvođači usko vezani uz turistički sektor. Popis strateških grana je podulji, jer u turizmu mogu sudjelovati gotovo sve djelatnosti, od proizvođača hrane do tekstilne i drvne industrije. Ako se stvari dobro poslože, udio turističkog sektora u BDP-u padao bi prema željenih desetak posto. Ne treba zaboraviti da će sektor i dalje jačati i da će za nekoliko godina prihod vjerojatno dosegnuti 10 milijardi eura.

http://www.vjesnik.hr/html/2007/04/06/Clanak.asp?r=unu&c=1

@LF: Ako se sjećaš prije si me pitao zašto se turizam ne računa kao izvoz pa ti nisam do kraja to objasnio :nuts:... U međuvremenu sam naučil neke nove stvari na faksu :) pa bum ti sad rekao. Postoji nešto kaj se zove platna bilanca i to je agregirani popis vrijednosti svih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine. Ona se sastoji od 1. računa telućih transakcija i 2. računa kapitalnih transakcija. U račun tekućih transakcija spada 1. trgovinska bilanca (izvoz i uvoz roba), 2. bilanca usluga (izvoz i uvoz usluga; tu spadaju prihodi i rashodi od turizma), 3. investicijski dohodak i dividende (prihodi i rashodi) i 4. neto transferi. S druge strane bilanca kapitalnih transakcija je financijski račun koji uključuje 1. neto direktne investicije, 2. neto portfolio tokove i 3. ostale investicije. Iz ovoga vidiš da turizam definitivno spada u izvoz, ali ga se ne svrstava u izvoz ako se govori samo o vanjskotrgovinskoj bilanci (misleći samo na razmjenu roba), a ako uzmemo izvoz roba i usluga tad se i turizam svrstava u kategoriju izvoza... Samo eto kaj za konačni saldo neke zemlje od transakcija s inozemstvom ne treba gledati samo vanjskotrgovinsku bilancu već cijelu platnu bilancu (iako je vanjskotrgovinska bilanca u slučaju Hrvatske i većine zemalja njezin najbitniji dio) :cheers:

I just wanted to add few things about Croatian defense procurement'.

Croatia aims to spend 15 billion Kuna over next 7 years on defense procurements, but this is not final figure.

It is highly probable spending on defense will increase with the inflation rate and needs of the armed forces.

originally according to the defense plan only 3.4 billion kuna was to be spend on land army but this has now almost doubled, it is very likely Croatia will spend on its armed forces over next 8 years in excess of 20 billion Kuna or 3.6 billion U$. Land Army is to be reduced to 10500 personal and 8000 volunteers and reservist.

http://www.army-technology.com/contractor_images/iveco/2-LMV.jpg

Programs and procurements for land army:

M84A1 modernization - 77M84/M95 to be upgraded and modernized to 3rd generation MBT - cost 150 million U$
New Assault Riffle - 50 million U$ for 50 000 new 5.56mm NATO standard assault rifle.
70x Iveco light combat vehicles for peacekeeping operations, reconnaissance and logistics. - cost 30 million U$ (number might increase)
250x 5t trucks - 30 million U$
200x 4WD vehicles, - 10 million U$
126x Patria 8x8 APC's - 350 million U$
42x Pandur II 6x6 APC's - 85 million U$ (to appease Americans)
NBC equipment to equip one battalion - 25 million U$
Modernsiastion of 104 M80A1 IFV's - 150 million U#
18x 155mm Bofors Archer SPH. - 55 million U$ (not decided which system - I am guessing this, as Croatia traditionally buys Swedish stuff)
Upgrading existing artillery - 50 million U$
3x Ground radars - 15 million U$
3 Bridge layers - 15 million U$
Engineering Equipment equipping 2 battalions - 50 million U$
Night Vision Equipment - for 5 infantry companies. - 5-10 million U$

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/3/3f/Degman_01_v.jpg

total: 1045 million U$

Navy -
4x Corvettes Gowind 200, - 500 million U$ (talks are ongoing with France)
2xGothenburg Class Gunboats class Gunboats (free - Sweden is donating them to Croatia if JAS39 procurement gets go ahead)
2x Minesweepers - 25 million per boat, (one is almost finished)
Modernization of 2 king Class Gunboats, - 20 million U$
Naval Helicopter - 10-12 helicopters for ASW ,SAR and MR roles, (4x3) - not sure, depending which helicopter and what equipment - standard ASW/SAR helicopter cost in region of 18 million U$. - could be as much as 300 million U$.

total - 570 million U$ (might be as high as 885 million U$)
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1132006/bpictures/Gowind_1.jpg
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1132006/bpictures/Gowind_2.jpg



Airforce -

14x JAS39 Gripen C/D - 1000 million U$ (12+2 or 10+4)
12x Mil 171 (Russian Debt) 65 million U$
Modernization of 15 Mil 8 Hips (installation of western cockpits and Night flying capability) - 75 million U$ - program is half way through.
Procurements of Zlin 242L as a replacement for Utva 75 basics trainers - 2 million U$ for 12 aircrafts.
Procurements and updating existing Radar Network - FPS-117 radars - Program is at its end, - cost of 120 million U$ (2005-2007)
Modernization of 22 PC9's - 44 million U$
3x S300 SAM and Upgrade to existing 2 systems - 50 million U$
Procurement of short/medium range SAM system, Rolland most likely candidate - 10-12 systems - 60 million U$.

total - 1296 million U$

Grand Total - 3186 million U$


http://www.canit.se/~griffon/aviation/img/saab/gripen/gall99/gripen_g53-57.jpg

But these are only current programs, there are few more which I forgot to put here, and some that have already been agreed on, way back in 2003/5.

Army - 10500 personal
Navy - 2500 personal
Air Force - 3200 personal
Logistics, MOD and HQ - 6000 personal
Civilians - 2200
Reserves and Volunteers - 8000
total armed forces - 32400

Total Defense Budget for 2007 - 5.2 billion Kuna - 945 million U$ (2% of Croatia's Nominal GDP in 2006)

S-300 System
http://i20.photobucket.com/albums/b250/GREEK-AIRBORNE/ENOPLES%20DYNAMEIS/S_300_KRHTH.jpg

Croatian Army in 2015 Should look something like this:

82x M95A2 Main Battle Tanks (5 Tank Companies)
104x M80A3 Infantry Fighting Vehicles
126x Patria Wheeled Armored Personal Carriers
42x Pandur II APC's
150x Iveco MCV's
1200x Trucks (5, 7 and 12 tons)
550x 4WD jeeps
16x Rolland Anti Aircraft Systems
18x Bofors Archer 155mm Self Propelled Howitzer's
18x 155mm L33 Citer Howitzers (modernized)
48x 105mm M56 Howitzers (modernized)
72x 120mm Mortars (modernised)
2X ORKAN m87 12x262mm Multiple Launch Rocket Systems
12x LOV BIV APC's





I'll update this a bit when I have more time... happy easter everyone.

@LF: Ako se sjećaš prije si me pitao zašto se turizam ne računa kao izvoz pa ti nisam do kraja to objasnio :nuts:... U međuvremenu sam naučil neke nove stvari na faksu :) pa bum ti sad rekao. Postoji nešto kaj se zove platna bilanca i to je agregirani popis vrijednosti svih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine. Ona se sastoji od 1. računa telućih transakcija i 2. računa kapitalnih transakcija. U račun tekućih transakcija spada 1. trgovinska bilanca (izvoz i uvoz roba), 2. bilanca usluga (izvoz i uvoz usluga; tu spadaju prihodi i rashodi od turizma), 3. investicijski dohodak i dividende (prihodi i rashodi) i 4. neto transferi. S druge strane bilanca kapitalnih transakcija je financijski račun koji uključuje 1. neto direktne investicije, 2. neto portfolio tokove i 3. ostale investicije. Iz ovoga vidiš da turizam definitivno spada u izvoz, ali ga se ne svrstava u izvoz ako se govori samo o vanjskotrgovinskoj bilanci (misleći samo na razmjenu roba), a ako uzmemo izvoz roba i usluga tad se i turizam svrstava u kategoriju izvoza... Samo eto kaj za konačni saldo neke zemlje od transakcija s inozemstvom ne treba gledati samo vanjskotrgovinsku bilancu već cijelu platnu bilancu (iako je vanjskotrgovinska bilanca u slučaju Hrvatske i većine zemalja njezin najbitniji dio) :cheers:

hvala, sad mi je malo jasnije o čemu je riječ. u biti kad nam preko medija plasiraju informacije da izvoz pokriva samo 50 posto uvoza, tu nije uračunat turizam, jer mediji (uglavnom polupismeni) uvijek plasiraju samo vanjskotrgovinsku bilancu ;)

Ma nije to stvar medija (iako je istina da su polupismeni :))... Pokrivenost uvoza izvozom je stvarno u Hrvatskoj 48,5 %. Turizam ti ulazi u izračun tekućeg računa platne bilance koji je bolji i točniji pokazatelj, a najbolji pokazatelj bi bio deficit odnosno suficit cjelokupne platne bilance. Kad se spomene uvoz ili izvoz onda se prvenstveno misli na uvoz i izvoz roba, a ne i usluga. Ali opet moraš znati da turizam ima i prihode, ali i rashode (odnosno i naši građani su turisti u drugim zemljama; doduše manje nego inozemni građani kod nas).. Sad ti je nadam se sve jasno. :cheers:

Ma nije to stvar medija (iako je istina da su polupismeni :))... Pokrivenost uvoza izvozom je stvarno u Hrvatskoj 48,5 %. Turizam ti ulazi u izračun tekućeg računa platne bilance koji je bolji i točniji pokazatelj, a najbolji pokazatelj bi bio deficit odnosno suficit cjelokupne platne bilance. Kad se spomene uvoz ili izvoz onda se prvenstveno misli na uvoz i izvoz roba, a ne i usluga. Ali opet moraš znati da turizam ima i prihode, ali i rashode (odnosno i naši građani su turisti u drugim zemljama; doduše manje nego inozemni građani kod nas).. Sad ti je nadam se sve jasno. :cheers:

Zasto bi se uopce potrosnja domacih turista u inozemstvu trebala racunati pod turisticke rashode u HR gospodarstvu kad svojom potrosnjom u inozemstvu niti ne utjecu direktno na prihode HR turizma?

:cheers:

@Bubach: Zato jer je platna bilanca agregirani popis vrijednosti svih transakcija s inozemstvom, a to uključuje i usluge koje su došle iz inozemstva građanima Hrvatske (između ostalog tu je i turizam). Naši prihodi od inozemnih turista su ujedno rashodi za zemlje iz kojih ti rezidenti dolaze. :cheers:

Zasto bi se uopce potrosnja domacih turista u inozemstvu trebala racunati pod turisticke rashode u HR gospodarstvu kad svojom potrosnjom u inozemstvu niti ne utjecu direktno na prihode HR turizma?

:cheers:

Usluge se ne troše, one se ostvaruju i naplaćuju i zato sam spomenuo transakcije. :cheers:

Usluge se ne troše, one se ostvaruju i naplaćuju i zato sam spomenuo transakcije. :cheers:

Kako ne? Inozemni turisti ostvaruju potrosnju u HR kroz koristenje usluga. Napr. Hans iz Frankfurta unajmi Simin apartman kod Zadra na tjedan dana, i za to naravno plati. Znaci, Sime je prodao Hansu gotov proizvod u obliku usluge. Osim toga, hotelijerstvo je usluzna djelatnost ak' se ne varam ;) :)

Dobro, malo smo se zaigrali rijecima, ali u praksi postoji znak jednakosti izmedju ostvarivanja i trosenja usluga.

:cheers:

Igra riječi - istina :) al kad se kaže potrošnja onda se primarno misli na robu, a ne na usluge... BTW proizvodi (roba) nisu isto što i usluge i zato se i odvojeno promatraju u okviru tekućeg računa platne bilance... :cheers:

BTW znam da je vama to uglavnom isto - proizvodi i usluge i u osnovi među njima nema neke velike razlike (i jedno i drugo generira profit) ali LF me pitao da mu objasnim zašto turizam se ne računa kao izvoz i da bih to razjasnio morao sam naglasiti jasnu razliku između proizvoda i usluga. :cheers:

BTW znam da je vama to uglavnom isto - proizvodi i usluge i u osnovi među njima nema neke velike razlike (i jedno i drugo generira profit) ali LF me pitao da mu objasnim zašto turizam se ne računa kao izvoz i da bih to razjasnio morao sam naglasiti jasnu razliku između proizvoda i usluga. :cheers:

Istina, nama koji nismo toliko ekonomski potkovani, ne vidimo neku bitniju razliku izmedju potrosnje robe i koristenja usluga, jer kako i sam velis - oboje stvaraju profit. 'Nazalost' namece se jos jedno "ali"; cemu onda toliko cesto spominjan (sluzbeni) termin izvoz usluga i roba :D

Sve mi se cini da nas HR sluzba obmanjuje. Kad se sluzba lol dogovori oko sluzbene metodologije, onda mozemo i mi forumasi dalje razgradjivati ovu temu :D

:cheers:

Hrvatski burzovni indeks osmi po brzini rasta
Piše: Jadranka Šević

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/06/burza.wide.1.jpg
Promet dionicama na zagrebačkoj burzi do ožujka premašio polovicu prošlogodišnjeg koji je bio rekordan

ZAGREB - Zagrebačka je burza do kraja ožujka ostvarila ukupan promet od 20,6 milijardi kuna. Pritom je redoviti promet dionicama, koji je premašio iznos od 4,8 milijardi kuna, gotovo dostigao polovicu ukupnoga godišnjeg prometa dionicama u rekordnoj 2006. godini.

U usporedbi pak s prvim tromjesečjem prošle godine, promet dionicama narastao je za 65 posto. Službeni burzovni indeks Crobex bilježi nevjerojatan rast od čak 74,2 posto, pa je u prva dva i pol mjeseca ove godine, prema podacima jednog od vodećih svjetskih Data Vendora, na osmome mjestu po brzini rasta među 90 svjetskih burzi. Podaci o prometu su, ističu na Burzi, iznad svakog očekivanja. :)

Dionicama Ine je ostvaren najveći promet od 517,5 milijuna kuna (udio oko 11 posto) uz rast cijene od gotovo 30 posto. Cijena je prelazila 3000 kuna, a prosjek je 2965 kuna. Povlaštena dionica Adris grupe ostvarila je 453,9 milijuna kuna prometa (9 posto udjela), a cijena joj je porasla 26,5 posto na 540 kuna. Podravkinih je dionica prodano za 217,8 milijuna kuna (udio od oko 4 posto), uz rast cijene od 19,1 posto na 560 kuna.

Ipak, dionice s najvećim porastom cijenom većinom su one s kojima se inače vrlo malo trguje. Tako su do kraja ožujka najveći dobitnici Bagat trgovina, a najveći pad cijene dionica ima hotel Haludovo kojemu je cijena pala sa 125 na 55 kuna.

Na prošlogodišnji bum utjecao je početak pregovora Hrvatske s EU, a ponajviše Pliva i nešto manje IPO Ine. Interes je povećan do neslućenih granica, pa su se za dionice zainteresirali i obični ljudi.

Josip Galinec, direktor tvrtke To-one za financijsko savjetovanje ističe da su omjeri cijene i zarade nakon prošlogodišnjih 27 posto povećani početkom ove godine na čak 35 posto što je dvostruko više nego u zemljama srednje i istočne Europe.

Ono što zabrinjava jest pad profita tvrtki koji je 35 posto niži nego u regiji. To upućuje, ističe Galinec, da su hrvatske dionice “kule u zraku” iza kojih ne stoji stvarna vrijednost tvrtki. Analitičari kažu da je s obzirom na veću potražnju od ponude u ovoj godini sve moguće.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,4,6,burzovni_indeks,69542.jl

[SIZE="4"][COLOR="Navy"]

Ono što zabrinjava jest pad profita tvrtki koji je 35 posto niži nego u regiji. To upućuje, ističe Galinec, da su hrvatske dionice “[B]kule u zraku” iza kojih ne stoji stvarna vrijednost tvrtki. Analitičari kažu da je s obzirom na veću potražnju od ponude u ovoj godini sve moguće.

[/url]

Ovo nipošto nije točno :ohno:. Tržišna cijena je najbliža fer cijeni dionice pojedinog poduzeća. Što je dionica više likvidna (što se njome više trguje) to je cijena bliža fer cijeni. Postavlja se problem realnosti cijena nelikvidnih dionica (al to je tak na svim burzama), a i u izračun CROBEXa ulaze samo najlikvidnije dionice. Sve cijene dionica na ZSE odredilo je tržište odnosno princip ponude i potražnje i baš iz tog razloga je blesavo zaključivati da su cijene nerealne. A mogu usput i napomenuti jednu stvar... Financijski izvještaji se uvijek ušminkavaju (pogotovo izvještaji financijskih institucija) i to je jedan od razloga zašto je ova tržišna cijena puno realnija od knjigovodstvene (važan je razlog i to što se ona računa po nabavnoj a ne sadašnjoj cijeni, ali da vas ne zamaram previše...). Tako da je jako upitan ovaj podatak da domaća poduzeća ostvaruju 35% manji profit od poduzeća u regiji. BTW kaj se tiče analitičara... oni su za 2006. spominjali da bu gora od 2005. a svi znate da je bila najbolja dosad. Pa nadalje za ovu godinu su prognozirali da nema šanse da se ponovi opet 2006., a kako i sami vidite rezultati su još i puno bolji... Ako se mene pita kome ću više vjerovati - tržištu ili analitičaru uvijek ću se opredjeliti za tržište. :cheers:

Turistička bi sezona mogla biti rekordna

SPLIT Sudeći prema broju gostiju za uskrsne blagdane te jahti i brodova koji su uplovili u luke Splitsko-dalmatinske županije, ovogodišnja turistička sezona u srednjoj Dalmaciji bit će bolja od rekordne prošlogodišnje. Direktor županijske Turističke zajednice Mili Razović rekao je jučer da produljene uskrsne blagdane u četrdesetak otvorenih hotela na obali i otocima provodi oko 6000 turista. Među njima je najviše Austrijanaca i Slovenaca, rekao je Razović. Ističe da broj turista za uskrsne blagdane, koji označavaju početak predsezone, ohrabruje i daje nadu da će sezona, ako se tako nastavi, za Splitsku županiju biti oko tri posto bolja od rekordne prošlogodišnje.

http://www.poslovni.hr/39143.aspx

U travnju od turizma 200 milijuna €

Profilu kune u travnju doprinosi i uskrsni rast gotovine u opticaju

Euro je prema kuni prošli tjedan najprije ojačao sve do 7,43, što je najviša razina tečaja u posljednjih pola godine, a potom je u drugom dijelu tjedna ipak otklizao ispod 7,40. Prvotno jačanje eura bankari uglavnom pripisuju narasloj korporativnoj i institucionalnoj potražnji. Neki analitičari pritom podsjećaju na niže pokriće robnog uvoza izvozom u prva dva mjeseca 2007., a neki apostrofiraju i naraslu potražnju banaka za devizama. Kad je pak tečaj dosegnuo 7,42, pojavio se, kažu, zavidan broj institucionalnih klijenata koji su iskoristili trenutak za prodaju eura i uzimanje profita. Ipak, povratak pritisaka na jačanje kune uvelike se pripisuje intenziviranju turističkih aktivnosti vezanih uz Uskrs te rastu korporativne ponude deviza.

I ovotjedne prognoze mahom su u znaku utjecaja uskrsnih blagdana na rast (za kunu) aprecijacijskih pritisaka. U većini banaka, naime, tečaj euro/kuna na kraju ovog tjedna vide na nešto nižoj razini u odnosu na prošli tjedan. "Uskrsni blagdani donijet će prvi znatniji priljev deviza od turizma u 2007., a tome treba dodati i pojačani dolazak naših radnika na radu u inozemstvu. Dodajući tim čimbenicima nastavak rasta potražnje za kunama na međubankarskom tržištu, trend jačanja kune predviđaju i u Privrednoj banci, Raiffeisen te Hypo banci.

U PBZ-u pritom računaju na trgovanje u rasponu 7,37-7,40, a u HAAB-u na 7,38-7,42 kune za euro. U travnju bi turistički priljev mogao premašiti 200 milijuna eura nasuprot 80-ak milijuna eura u ožujku, procjenjuju u Hypu. Dodaju kako profilu kune doprinosi i uskrsni rast gotovine u opticaju za sedamstotinjak milijuna kuna u odnosu na ožujak. I na mjesečnoj razini većina analitičara očekuje da će priljev, tj. ponuda deviza, nadjačati potražnju za njima pa ih većina i u roku mjesec dana tipuje na blago slabljenje eura prema kuni.

Nekoliko tjedana nakon uskrsnih blagdana padaju prvomajski praznici. U PBZ-u vjeruju da će daljnji rast potražnje banaka za kunama spustiti euro prema 7,35 kuna, a usto podsjećaju kako rast kunskih kamata privlači strane investitore. "Usprkos kreditnim aktivnostima koje ne djeluju poticajno na ponudu deviza, na mjesečnoj razini ipak možemo očekivati povećanje ponude deviza", objašnjavaju u RBA-u.

http://www.poslovni.hr/39129.aspx

Na početku godine u Hrvatskoj bilo 13 % više turista iz inozemstva

Noćenja stranih turista više je za devet posto, a domaćih turista za jedan posto

U Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju i veljači boravilo deset posto više turista nego u istom razdoblju 2006. godine. Turisti su u komercijalnim smještajnim objektima ostvarili i četiri posto više noćenja. Ove je godine zabilježeno 157.811 domaćih turista (povećanje od osam posto u odnosu na 2006.) te 104.468 stranih turista, što je povećanje od 13 posto u odnosu na 2006. Ukupno je bilo 642.596 noćenja, od čega su 59,4 posto ostvarili domaći turisti, a 40,6 posto strani turisti, koji su ukupni broj svojih noćenja povećali za devet posto.

Najviše noćenja među strancima ostvarili su turisti iz Italije (15,6 posto), Slovenije (12,5 posto), Bosne i Hercegovine (12,4 posto), Austrije (10,6 posto), Njemačke (8,2 posto), Srbije (4,6 posto), Ujedinjenog Kraljevstva (3,6 posto) i SAD-a (3,2 posto), što je ukupno 70,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 29,3 posto noćenja. U kolektivnim smještajnm kapacitetima odsjelo je 253.320 turista. Od toga najviše u hotelima (196.045), pansionima (5512), hostelima (4094), turističkim naseljima (2741), itd.

U privatnim kućanstvima odmaralo se 8746 gostiju, a u seljačkim domaćinstvima njih 213. Organizirano je u Hrvatsku stiglo 30.454 stranih gostiju, dok ih je 74.014 došlo individualno. Na isti način je na odmor u drugi kraj Hrvatske otišlo 118.762 domaćih turista, dok ih je 39.049 povjerilo organizaciju svog odmora nekoj instituciji. U lukama nautičkog turizma bilo je ukupno 1126 turista, 102 domaća i 1024 stranca.

http://www.poslovni.hr/39163.aspx

Za usklađivanje u području zaštite okoliša Hrvatska treba 11 mlrd. eura

Novac će se pribaviti iz proračunskih i izvanproračunskih sredstava te fondova EU-a, a iz IPA-e će se osigurati 27 mil. eura

Hrvatskoj će za potpuno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom u poglavlju Okoliš trebati velika financijska sredstva koja se procjenjuju na 10-11 milijardi eura. Prošloga tjedna Hrvatska je od predsjedništva EU-a dobila mjerilo koje će morati ispuniti da bi otvorila pregovore o tom poglavlju. Ta će se sredstava, pojasnili su iz hrvatskog pregovaračkog izaslanstva, trebati namiriti iz više izvora - iz proračunskih i izvanproračunskih sredstava te iz fondova EU.

Iz programa IPA Hrvatskoj će kroz sljedeće tri godine biti na raspolaganju 27 milijuna eura za zaštitu okoliša od čega će najveći dio ići za centar za gospodarenje otpadom te za sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Nakon ulaska u EU, Zagrebu će iz fondova EU biti na raspolaganju veća sredstva, ali će se Hrvatska morati dobro pripremiti kako bi bila sposobna apsorbirati novac. Postoje primjeri zemalja koje su 2004. ušle u EU i tijekom prve dvije godine nisu uspjele izvući ni centa od Bruxellesa jer se nisu dovoljno pripremile, naglašeno je.

Ukupna je ocjena u izvješću za poglavlje Okoliš, kažu u pregovaračkom izaslanstvu, da je Hrvatska u velikom dijelu usklađena, a mjerilo koje je Hrvatskoj postavljeno je da nastavi razvijati administrativne kapacitete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te da predstavi financijski plan koji će pokazati na koji način, u kojem vremenu i kojim sredstvima Hrvatska ima namjeru provesti zacrtano. Što se tiče izvora financiranja, upravo za jačanje administrativnih kapaciteta, odnosno za zapošljavanje novih ljudi, jačanje inspekcijske službe, školovanje te otvaranje ureda za zaštitu okoliša na razini gradova ili županija trebat će izdvojiti novac iz proračuna. Dio novca izdvojit će i privatni sektor, dio će se ulaganja i kompenzirati, a određeni sustavi moraju biti i samoodrživi. "Uz inicijalna ulaganja, ulaganja iz EU, uključivanjem privatnog sektora i samoodrživim sustavom trebao bi se riješiti financijski okvir", rečeno je.

Što se tiče pojedinačnih dijelova poglavlja Okoliš, za kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, zaštitu prirode i GMO, Hrvatska je dobila dobre ocjene o usklađenosti, dok se, primjerice, na području kakvoće voda govori o "određenoj usklađenosti", a na području industrijskog onečišćenja traži "dodatni napor". Kakvoća voda jedno je od područja u koje treba puno uložiti.

Hrvatska je već tijekom screeninga naglasila da će trebati uložiti velika sredstva upravo u područje industrijskog i energetskog sektora, te na području kakvoće voda. Europska komisija u izvješću je uvidjela i određeni problem podjele nadležnosti za zaštitu okoliša između ministarstava i drugih tijela, te misli da bi to moglo usporiti proces prilagodbe zbog čega sugerira Hrvatskoj da o tom problemu razmisli.Iako je Hrvatska izrazila želju za prijelaznim razdobljima za usklađivanje određenih područja poglavlja Okoliš, tek po zatvaranju pregovora o ovom poglavlju vidjet će se što će moći i hoće li uopće nešto moći ishoditi. Inače, budući da je riječ o vrlo zahtjevnom i opsežnom poglavlju, kako se procjenjuje najtežem uz Poljoprivredu i ruralni razvoj, ne očekuje se da će ovi pregovori brzo napredovati, a njihovo otvaranje očekuje se tek početkom sljedeće godine.

Hrvatska je od predsjedništva EU-a krajem protekloog tjedna dobila i poziv da dostavi svoje pregovaračko stajalište u poglavlju Transeuropske mreže. Odbor stalnih predstavnika (COREPER), tijelo koje čine veleposlanici država članica EU-a, zaključio je na svom sastanku da je Hrvatska dovoljno pripremljena za otvaranje pregovora u poglavlju Transeuropske mreže, stoga je hrvatskoj Vladi upućeno pismo s pozivom da dostavi svoje pregovaračko stajalište. Transeuropske mreže novo su poglavlje, koje u prethodnom krugu proširenja nije postojalo. Odnosi se na suradnju država članica EU-a u razvijanju energetskih i prometnih mreža. Acquis se u ovom poglavlju svodi samo na jednu uredbu u kojoj su dana osnovna pravila za financijsko sudjelovanje EU-a u razvitku transeuropskih mreža te nekoliko odluka o smjernicama za njihovo definiranje.

Hrvatska je dosad otvorila pregovore u šest poglavlja, a u dva od tih šest pregovori su već privremeno zatvoreni. Od 27 poglavlja koja su prošla proceduru u Vijeću EU-a, Hrvatska sada ima ukupno u devet poglavlja mjerila za otvaranje, a u 18 poglavlja mjerila nije dobila. Hrvatska je do sada predala svoje pregovaračke pozicije za ukupno 14 poglavlja, a od sada se radi na pregovaračkim stajalištima za još 4 poglavlja. U jednom od poglavlja u kojima ima mjerilo za otvaranje, Sloboda, pravda i sigurnost, Hrvatska je već dostavila što se od nje tražilo za otvaranje pregovora za što je od Komisije već dobila pozitivnu ocjenu, a sada je to u postupku verifikacije u Vijeću EU-a. Europska komisija izrađuje nacrt zajedničkih pozicija EU-a za osam poglavlja. Pregovori se mogu otvoriti nakon što ti nacrti pregovaračkih stajališta EU-a budu jednoglasno usvojeni na COREPER-u.

Četiri mjerila za poglavlje Sigurnost hrane

U poglavlju Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika postavljena su četiri mjerila. U prvom mjerilu se traži donošenje okvirnih zakona o hrani i zakona o veterinarstvu, a ti se zakoni već nalaze u postupku usvajanja u Saboru. Drugim mjerilom traži se izrada strategije za transponiranje i provedbu acquisa u ovom poglavlju. U trećem od Hrvatske traži uvođenje odgovarajućeg sustava za identifikaciju i registraciju svinja, koza i ovaca. Također se traži da se prezentiraju provedene mjere na uspostavi sustava za registraciju i identifikaciju goveda. Kao četvrto mjerilo traži se klasifikacija svih objekata za proizvodnju hrane po kategorijama temeljenim na acquisu, a ta bi klasifikacija kasnije trebala poslužiti kao temelj za budući program unaprjeđenja objekata za proizvodnju hrane. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika najopsežnije je poglavlje europske pravne stečevine s više od 120 stranica. Poglavlje uključuje detaljna pravila u području sigurnosti hrane, higijene u proizvodnom lancu, veterinarskoj službi koja je važna za zdravlje životinja i sigurnost hrane životinjskog podrijetla.

http://www.poslovni.hr/39112.aspx

Ina dobila konzorcijski zajam od milijardu dolara

Domaća naftna kompanija Ina je jučer u Zagrebu potpisala Ugovor o obnovljivom konzorcijskom zajmu u visini od milijardu dolara, priopćeno je sa Zagrebačke burze. Zajam će imati rok dospijeća od pet godina uz opcionalna dva jednogodišnja produljenja (5+1+1). Kako napominju iz Ine, sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene (najvećim dijelom za modernizaciju rafinerija). Bank of Tokyo-Mitsubishi, Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, Privredna banka, Societe Generale Corporate & Investment banking su nominirani vodeći aranžeri zajma.

http://www.poslovni.hr/39529.aspx

Četvrt milijarde kuna za kulturni turizam

U toku je provođenje projekta obnove kulturoloških znamenitosti na području Vukovara, pod nazivom Vukovar - Vučedol - Ilok. Završetkom ovog projekta, koji je započet 2005. a trebao bi biti završen 2008., regija će dobiti ozbiljan kulturno-turistički sadaržaj. Svi poslovi vrijedni su 30,215.654 eura, a financiraju ih Vlada sa 25% i Razvojna banka VE sa 75%. U sklopu projekta obnovit će se srednjovjekovna jezgra Iloka, bit će sagrađen tematski park na arheološkom lokalitetu Vučedol, a obnovit će se i spomenici u samom Vukovaru, uključujući dvorac Eltz.

Vukovar postaje važno turističko središte

http://www.poslovni.hr/39501.aspx

A ovo su novi Irisbus autobusi za Pulu i Rijeku, iz ZET-ovih novina:

http://img85.imageshack.us/img85/4724/dsc6290iek6.jpg

Sviđa mi se ovaj naslov... :banana: :banana: :banana:

umm nee

Novac Svjetske banke ide za razminiranje

Kako bi Hrvatska razminirala priroritetnih 250 četvornih kilometara miniranih područja, u sljedećih pet godina bilo bi neophodno osigurati godišnje po 450 milijuna kuna, što je jedan od ključnih ciljeva Hrvatskog centra za razmiranje, istaknuo je na jučerašnjem proširenom kolegiju na Petrovoj gori ravnatelj HCR-a Otto Jungwürt. Budući da je Vlada za ovu godinu za financiranje razminiranja predvidjela 291 milijun kuna, Jungwürt je istaknuo nužnost iskorištenja dodatnih 15,5 milijuna eura, koje je u sklopu 60 milijuna eura vrijednog programa socioekonomske obnove područja posebne državne skrbi još 2005. Hrvatskoj odobrila Svjetska banka. Taj iznos za financiranje razminiranja dolazi na red tek sada, pojasnio je Jungwürt, jer nije bilo potreba za aktiviranjem tih sredstava kroz kategoriju oživljavanja gospodarskih programa.

http://www.poslovni.hr/39440.aspx

Za ukidanje trosmjenskog rada u školama treba 650 mil. kuna

Projekt obuhvaća dogradnju ili izgradnju 72 osnovne i srednje škole, rekao je Primorac

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac predstavio je jučer u Splitu projekt dogradnje, rekonstrukcije i izgradnje 72 osnovne i srednje škole kojemu je cilj dokidanje trosmjenskoga rada uz ulaganje od oko 650 milijuna kuna u sklopu vladina projekta razvoja sustava odgoja i obrazovanja. Projekt će se financirati udruženim sredstvima državnoga proračuna i zajma Svjetske banke od 80 milijuna dolara. Četrnaest škola izgradit će se ili dograditi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je najviše od svih županija, a razlog je dosadašnje zanemarivanje ulaganja u školsku infrastrukturu na tom području, kazao je Primorac podsjetivši da su u Splitu posljednji put škole građene 1993., dvije osnovne i dvije srednje. Za to je predviđeno ukupno 187 milijuna kuna. S današnjim danom treća smjena odlazi u povijest. Dogradnjom i rekonstrukcijom postojećih te izgradnjom novih osnovnih i srednjih škola svako dijete u svakom kraju Hrvatske, neovisno je li riječ o urbanoj ili ruralnoj sredini, o Vukovaru, Rijeci, Zagrebu ili Senju, imat će jednake uvjete školovanja kao što to imaju i djeca u, primjerice, Finskoj, poručio je Primorac.

http://www.poslovni.hr/39479.aspx

Nezaposlenost najviše smanjena u Varaždinskoj i Krapinskoj županiji

U ožujku nezaposlenost smanjena u svim županijama, a u godini dana u njih 19

U protekloj godini razina nezaposlenosti smanjena je u 19 županija, najviše u Varaždinskoj (13,8 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (13,3 posto). Potkraj ožujka u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 291.642 nezaposlenih, što je za 7133 osobe ili 2,4 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 19.669 osoba ili 6,3 posto manje nego u ožujku 2006. godine, objavio je HZZ. U ožujku se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 14.647 osoba, što je 12,1 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 16 posto manje nego u ožujku lani. Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je ukupno 21.780 osoba ili 28,3 posto više nego u veljači te 10,3 posto više nego u ožujku 2006. Zbog zapošljavanja evidenciju je napustilo 15.667 osoba, a 6113 osoba brisano je iz ostalih razloga. Prema ugovoru o radu u ožujku je zaposleno ukupno 15.135 osoba, što je 57,6 posto više nego u veljači te 15,4 posto više nego u ožujku 2006. godine. Po djelatnostima, najviše je osoba zaposleno u trgovini na veliko i malo (20,1 posto), prerađivačkoj industriji (19,7 posto), građevinarstvu (11,8 posto) te hotelima i restoranima (11,5 posto). Po županijama u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (12,1 posto), Osječko-baranjska županija (11,3 posto) te Splitsko-dalmatinska županija (11 posto). U ožujku je u odnosu na mjesec prije evidentirana nezaposlenost smanjena u svim županijama, a najviše u Istarskoj (5,9 posto i Varaždinskoj županiji (4,3 posto).

http://www.poslovni.hr/39487.aspx

Polančec: TLM prodan domaćem konzorciju zato što je - domaći!


Zlomrex uzima splitsku željezaru, Granolio Zdenačku farmu, a kupac KIM-a bit će odabran u paketu s Vupikom

Jednoglasno je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na jučerašnjoj sjednici izabrao konzorcij pet hrvatskih tvrtki za kupca šibenskog TLM-a i poljski Zlomrex za splitsku željezaru, a na natječaju za kupnju Zdenačke farme iz Velikih Zdenaca prihvatio je ponudu tvrtke Granolio. Odabir najboljeg ponuđača na natječaju za karlovačku mljekaru KIM, koji je zatvoren prije svih navedenih, održat će se u "paketu" s Vupikom, čija je prodaja u tijeku. Iako je iz analize koju je pred Upravnim odborom elaborirao potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac jasno da je litavska grupacija Ukio Banko Investicione dala financijski kvalitetniju ponudu, ključno za izbor domaćeg konzorcija koji čine Dalekovod, Zagreb Montaža, AluFlex, Feal i Konstruktor inženjering, bilo je upravo to što je riječ o hrvatskim tvrtkama. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora Damir Polančec predložio je da se prihvati njihova ponuda, navodeći kako je riječ o hrvatskim poduzećima koja zajedno zapošljavaju više od šest tisuća zaposlenih i koja ove godine očekuju prihod od ukupno milijardu eura, koja imaju odličan rejting i izvrsne rezultate izvan Hrvatske i koje jamče ulaganja u tehnološku obnovu TLM-a u visini od 107 milijuna eura u iduće tri godine. "S tim tvrtkama TLM-u se pruža odlična prilika da osigura budućnost i zaposlenost", dodao je Polančec, naglasivši kako je takav izbor dobar i za hrvatsko gospodarstvo. Zanimljivo je da je potporu toj ponudi dao i sindikalac Ozren Matijašević, novi član Upravnog odbora. On je kao sindikalac sklopio socijalne sporazume s oba ponuđača za TLM, a objašnjavajući zašto daje glas hrvatskoj ponudi, istaknuo je njihov dobar odnos prema zaposlenicima u svom dosadašnjem radu. Nepoznanica je, dodao je Ozrenović, bila jedino bh komponenta u konzorciju, no nakon posjeta te tvrtke iz Širokog Brijega mogao je samo zaključiti kako je riječ o "fantaziji od tvrtke", koja je "Amerika za nas".
U TLM i Željezaru Split investirati će se milijarda kuna u tri godine

Odluku o izboru novog vlasnika TLM-a, s obzirom na vrijednost temeljnog kapitala tvrtke, još će morati potvrditi Vlada, a zbog otpisa nepodmirenih obveza mora dobiti zeleno svjetlo i od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Istu će proceduru proći i odluka o prodaji. U slučaju splitske željezare, u kojoj su u najuži izbor ušle ponude poljskog Zlomrexa, ruskog Mechela i britanskog Stemcora. Osim zbog prednosti u ponuđenoj cijeni za dionice (10 milijuna kuna), cjenovne prednosti te najvišeg ponuđenog iznosa za ulaganja (200 milijuna kuna u tri godine), u poljskom je Zlomrexu potencijal nađen i u činjenici da je riječ o rastućoj kompaniji koja osim dvije željezare i dvije valjaonice u Poljskoj ima i razvijenu vlastitu maloprodaju, te veleprodaju, a i riješeno pitanje nabave sirovine, odnosno starog željeza, čime se rješava još jedno važno pitanje za poslovanje splitske željezare. Tim dvjema odlukama, naglasio je Polančec, oslobodit će se kvota državnih jamstava koja će se moći usmjeriti u druge razvojno potentnije tvrtke. Dosad je Željezari Split državnim jamstvima pokriveno 40 milijuna eura kredita, a u slučaju TLM-a oko 800 milijuna kuna. Izborom kupaca, zaključio je Polančec, u TLM i Željezaru investirat će se kroz tri godine oko milijardu kuna. Zdenačka farma, neaktivna tvrtka izdvojena iz sustava velikozdenačke industrije sira Zdenke, prodana je tvrtki Granolio iz Zagreba premda je na prvi pogled bolju ponudu i po cijeni i visini ulaganja dostavio Farmaland. Analiza stručnih službi Fonda pokazala je, međutim, da je struktura ulaganja ipak povoljnija u ponudi Granolia. Ta tvrtka nudi 28,9 milijuna kuna ulaganja, no vlastitih sredstava za koja je dostavio instrument osiguranja na cjelokupan navedeni iznos, a Farmaland je ponudio 46,8 milijuna kuna ulaganja, ali od toga je 20 posto vlastitih sredstava, od čega je jamstvom pokriven iznos od 6 milijuna kuna.

http://www.poslovni.hr/39603.aspx

Grijehe privatizacije rješavao bih nagodbama

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec proteklih je desetak dana bio prilično zaposlen svime onime što se događalo vezano uz prodaju Dukata Luke Raića francuskom Lactalisu. Nakon prvotne negativne reakcije Vlade čiji su se članovi, prema vlastitom priznanju, osjetili prevareni odlukom da se tvrtka proda bez konzultacija s njima, napetosti su ubrzo smirene. Najprije je uslijedio poziv na “spuštanje lopte na zemlju” kad je Agrokor odlučio raskinuti ugovor s Dukatom, a potom se dogodio razgovor u Parizu s Emmanuelom Besnierom, čelnikom kompanije koja preuzima Dukat. Naposljetku su tonovi znatno spušteni u pokušaju smirivanja napetosti među kooperantima i zaposlenicima Raićeve mliječne industrije i dokazivanja kako Hrvatska nije neprijateljska zemlja za strane ulagače.

Opširnije o intervjuu s Polančecom na http://www.eukonomist.com/index.php?option=com_content&task=view&id=88&Itemid=1

Lani domaći BDP realno porastao 4,8 posto

Hrvatski bruto domaći proizvod u 2006. godini realno je veći za 4,8 posto u odnosu na godinu prije, a ta je stopa rasta veća za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2005. kada je iznosila 4,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku stopu. Rast BDP-a u 2006. godini generiran je prvenstveno rastom izvoza roba i usluga te rastom investicija u fiksni kapital, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".

Pritom napominju kako podaci iz platne bilance pokazuju da je povećanje izvoza roba uz znatno veću stopu nominalnog rasta (16,9 posto) utjecalo približno dva i pol puta više nego povećanje izvoza usluga (6 posto). Investicije u fiksni kapital, sa rastom od 10,9 posto, znatno su potaknute građevinskom aktivnosti.

http://www.poslovni.hr/39681.aspx

Croatia attracts €2.83 billion foreign investment in 2006
14 Apr 2007
bbj.hu

ZAGREB -- Croatia attracted EUR 2.83bn in foreign direct investment in 2006, the Croatian National Bank said Friday.

It is the highest annual foreign direct investment (FDI) since 1993, the statement adds.

The FDI in 2006 is nearly twice the amount in 2005, which is EUR1.42bn, according to figures released by the Croatian National Bank.

From 1993 through the end of 2006, FDI in Croatia amounted to EUR14.2bn.

The Austrians were the most significant foreign investor in Croatia over the past 13 years, with EUR 2.7bn invested between 1993 and 2006, followed by the Netherlands with EUR 2.6bn, Germany with EUR 2.2bn, France with EUR 1.1bn and Italy with a little over one billion euros.

Over the last 13 years, banking was the activity which received the highest amount of direct ownership investment and retained earnings - about EUR 3.6bn, followed by the chemical industry with EUR 1.7bn, and post and telecommunications with EUR 1.5bn.

http://www.bbj.hu/main/news_25190_croatia+attracts+%25E2%2582%25AC2.83+bln+foreign+investment+in+2006.html

TLM i Aluminij: ugovor od milijardu dolara

Koštan: Plan je da TLM postane tvornica srednje veličine u Europi

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/33652.jpg
Predsjednici uprava Brajković i Koštan potpisuju petogodišnji ugovor

Kako doznaje Poslovni dnevnik od predsjednika uprava šibenskog TLM-a i mostarskog Aluminija, Ivana Koštana i Mije Brajkovića, potpisan je ugovor o petogodišnoj poslovnoj suradnji tih tvrtki. Ugovorene su isporuke aluminijske sirovine iz Mostara koja će se prerađivati u Šibeniku, a posao koji će trajati sve do 2012. "težak" je gotovo milijardu dolara, odnosno prosječna godišnja vrijednost sirovine stoji TLM 180 milijuna dolara. Poslovni događaj na relaciji Mostara i Šibenika kojim je upravo reguliran nastavak suradnje nakon što je istekao poslovni ugovor iz 1997. ponosno ističu i Koštan i Brajković. Navode da predstavlja normalan slijed poslovne i tehnološke povezanosti tih dviju tvrtki, ali i pretpostavku za nastajuću snažnu tehnološko-proizvodnu i financijsku grupaciju koja bi, prema tim informacijama, pokrenula gospodarstvo u širem okruženju Šibenika i Mostara povezivanjem s nizom kooperantskih tvrtki te zapošljavanjem oko nekoliko tisuća novih radnika. Koštan napominje da se tim ugovorom TML osigurava u pogledu stabilnih uvjeta za preradu aluminijskih trupaca i blokova za razdoblje do 2012. što je ključna pretpostavka za poslovne i izvozne planove TLM-a nakon privatizacije. Nakon investicija novog vlasnika, kaže Koštan, TLM će očekivano postati tvornica srednje veličine u Europi s godišnjom proizvodnjom većom od 100.000 tona, a od toga će 90 posto izvoziti na zapadno tržište. Što se Aluminijeva interesa tiče, Brajković kaže da je zadovoljen osiguranjem plasmana mostarske proizvodnje. Opisujući važnost ugovora, Koštan podsjeća na kontinuitet suradnje utemeljene na ugovoru iz 1997. kada je TLM financijski pomogao pokretanje elektrolize u Mostaru, a ističe kako je na tim temeljima HFP postao vlasnik 12 posto dionica mostarskog Aluminija.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/33651.jpg
Ovim ugovorom TLM osigurava stabilne uvjete za preradu aluminijskih trupaca i blokova

No kako ugovor dolazi u samoj završnici privatizacije TML-a te predstavlja važnu komponentu ponude domaćeg konzorcija, Koštan kaže da očekuje kako će Vlada ovog tjedna odlučiti o preporuci Upravnog odbora HFP-a. Dok Koštan ne želi komentirati odluku HFP-a u korist domaćeg konzorcija za preuzimanje TLM-a i zbog najavljene žalbe litavskog Ubiga, Brajković ne skriva pozitivan stav. Brajković je smatra kvalitetnom pretpostavkom i za privatizaciju mostarskog Aluminija koji bi također ove godine trebao dobiti privatnog vlasnika. U predstojećoj privatizaciji Aluminija može se očekivati da će interes hrvatske države biti usmjeren prema zadržavanju svog vlasničkog paketa, a postoje najave domaćeg konzorcija da će se uključiti u privatizaciju Aluminija. To može značiti da će doći do čvrstog povezivanja tih predstavnika hrvatske i BiH aluminijske branše, a Koštan potvrđuje kako je "zatvoren tehnološki ciklus od proizvodnje i prerade metala te kaže da se stvaraju uvjeti za finalizaciju valjanih i prešanih proizvoda s mnogo malih kooperantskih tvrtki uz veliko zapošljavanje radnika u Mostaru i Šibeniku". "Realno je očekivati da će niz kooperanata biti vezan u grozdovima uz TLM, posebno u dijelu prešanih proizvoda, čiji će udjel na domaćem tržištu znatno porasti što bi pokrenulo i hrvatsko i bosansko-hercegovačko gospodarstvo. Zbog investicije novog vlasnika trebalo bi doći i do novog zapošljavanja, a ukupno se može raditi i o nekoliko tisuća novih radnika u Šibeniku i Mostaru", zaključuje Koštan.

Do 60.000 t blokova

Prema Koštanovim riječima, TLM je osigurao ugovor s Aluminijem na pet godina za isporuku 51.000 tona aluminijskih blokova i trupaca u 2007. do 60.000 tona u 2011. godini. Uz nabavku 20-ak posto aluminijskih poluga sa svjetskog tržišta za lijevanje u vlastitoj ljevaonici koristeći se vlastitim tehnološkim otpadom koji nastaje u procesu, TLM je u potpunosti riješio sirovinu za idućih pet godina, kaže Koštan.

http://www.poslovni.hr/39717.aspx

Inozemna izravna ulaganja u 2006. premašila 2,8 milijardi eura

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/070416/man-ulaganja-txt.jpg

ZAGREB - Stranci su tijekom prošle godine u Hrvatsku uložili 2,8 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više nego li 2005. godine, te najveći godišnji iznos izravnih stranih ulaganja od 1993. godine, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke (HNB).
Od 1993. do kraja 2006. ukupna su inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku iznosila 14,2 milijarde eura.

Od ukupnih 2,8 milijardi eura inozemnih ulaganja u prošloj godini na vlasnička se ulaganja odnosi 1,7 milijardi eura, na zadržane zarade 701,7 milijuna, a preostalih oko 350 milijuna eura na ostala ulaganja (obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te gotovinu i depozite).

Prema podatcima HNB-a, gotovo 1,1 milijarda eura prošlogodišnjih izravnih vlasničkih ulaganja i zadržanih zarada odnosila se na financijsko posredovanje, odnosno bankarski sektor.

Uz preuzimanje nekoliko manjih banaka, primjerice Gospodarsko-kreditne banke ili Banke Sonic, kao i promjenu vlasništva nad HVB Splitskom bankom koju je od Bank Austria Creditanstalt kupila Societe Generale, prošlogodišnja ulaganja u bankarski sektor obilježena su i dokapitalizacijom pojedinih banaka u stranom vlasništvu.

Prema djelatnostima, po visini prošlogodišnjih inozemnih ulaganja slijedi kemijska industrija s iznosom od 536,6 milijuna eura, a u toj su djelatnosti ulaganja obilježena preuzimanjem Plive od strane farmaceutske kompanije Baar Laboratories Europe, sa sjedištem u Nizozemskoj.

Prema podatcima središnje banke, prošlogodišnja inozemna ulaganja u djelatnost proizvodnje hrane i pića iznosila su 171,1 milijun eura, u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini 121,6 milijuna eura, u vađenju nafte i plina 109,8 milijuna eura.

Podatci HNB-a pokazuju da je najviše inozemnih izravnih ulaganja u prošloj godini pristiglo iz Nizozemske, 1,9 milijardi eura, a s nešto više od milijardu eura slijede ulagači iz Francuske.

Odljev, što može značiti povlačenje zarade ili prodaju, zabilježen je pak kod SAD-a i to u iznosu od 1,1 milijardu eura, te Austrije s odljevom od 435,2 milijuna eura.

Austrijanci su ipak u proteklih 13 godina najznačajniji inozemni ulagači u Hrvatsku s ukupnim ulaganjima u razdoblju 1993.-2006. od 2,7 milijardi eura, a slijede Nizozemska (2,6 milijardi), Njemačka (2,2 milijarde), Francuska (1,1 milijarda) i Italija s nešto više od milijardu eura izravnih ulaganja.

Najznačajnija djelatnost sa oko 3,6 milijardi izravnih vlasničkih ulaganja i zadržanih zarada u proteklih 13 godina je bankarstvo, a slijede kemijska industrija s ulaganjima od 1,7 milijardi i pošta i telekomunikacije sa 1,5 milijardi eura stranih ulaganja.

Prema podatcima HNB-a, hrvatske su tvrtke prošle godine u inozemstvo uložile 167,7 milijuna eura, a u razdoblju od 1993. do kraja 2006. oko 1,9 milijardi eura.

http://www.vecernji.hr/home/manager/783840/index.do

Planirane investicije u autoceste u 2007. godini 3,99 milijardi kuna

Najveća ulaganja predviđaju Hrvatske autoceste (HAC), u ukupnom iznosu od 2,06 milijardi kuna

U Hrvatskoj se u ovoj godini planira u promet pustiti ukupno 77,2 kilometra novih autocesta te 16,2 kilometra dopune na puni profil. Ukupna ulaganja u gradnju autocesta u 2007. predviđena su u iznosu od 3,99 milijardi kuna, od čega 3,22 milijarde kuna u nove dionice, a 776,2 milijuna kuna u postojeće, podaci su koje je objavila Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA).

Najveća ulaganja predviđaju Hrvatske autoceste (HAC), u ukupnom iznosu od 2,06 milijardi kuna. Od toga, 1,51 milijardu kuna HAC planira investirati u nove dionice, a 554,47 milijuna kuna u postojeće. Najveća ulaganja u nove dionice predvidio je koncesionar Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), u iznosu od 1,54 milijarde kuna, dok ukupna predviđena ARZ-ova ulaganja iznose 1,67 milijardi kuna.

Ukupna planirana ulaganja koncesionara Bina Istra za ovu godinu iznose 48,1 milijuna kuna, a koncesionara Autocesta Zagreb - Macelj (AZM) 211,6 milijuna kuna. Prema podacima HUKA, ukupne investicije u autoceste u Hrvatskoj u 2006. godini iznosile su 4,85 milijardi kuna, od čega 4,17 milijardi kuna u gradnju novih dionica, a 680,59 milijuna kuna u postojeće dionice.

Hrvatska, prema podacima s kraja prošle godine, ima sagrađenih 1068,5 kilometara autocesta. Autocestama je, u područjima naplate, lani prošlo 46,8 milijuna lakih i 6,9 milijuna teških vozila. Ukupni prihodi koncesionara od cestarine, bez PDV-a, porasli su u odnosu na 2005. godinu za 16,59 posto i iznosili su 1,7 milijardi kuna. Pritom je najveći prihod, od 1,11 milijardi kuna ostvario HAC. ARZ-ov prihod iznosio je 380,4 milijuna kuna, Bina Istre 120,67 milijuna kuna, a AZM-ov 87,75 milijuna kuna.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/planirane-investicije-u-autoceste-u-2007-godini-3-99-milijardi-kuna

Drvna industrija povećala izvoz 36 posto

U prva dva mjeseca drvoprerađivačke tvrtke ostvarile su izvoz roba u vrijednosti od 139,2 milijuna američkih dolara, što je 36,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Ostvareni uvoz tih roba iznosio je 104,6 milijuna dolara. Najveće povećanje izvoza zabilježili su parketi, prozori i stolice, a u porastu je i izvoz ploča, iverica, kao i ogrjevnog drva. Rast izvoza rezultat je višegodišnjeg zajedničkog djelovanja i nastupa sektorskih tvrtki i nadležnih institucija, a čemu je pomoglo i jače marketinško djelovanje. Na pozitivan izvozni rezultat traga su ostavile i aktivnosti vezane za certificiranje proizvoda, uvođenje sustava kvalitete, dodatna izobrazba kadrova i primjena modernih tehnologija. Doprinos je dao i povećani interes drvoprerađivača za raznim oblicima povezivanja, kroz organiziranje regionalnih udruga, saveza i klastera, kao i okrupnjavanje kapaciteta prije nastupa u inozemstvu.

Mjesečna inflacija u ožujku 0,6%, godišnja 1,8%

Ožujak je već treći mjesec za redom kako je godišnja stopa inflacije ispod dva posto

Mjesečna stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u ožujku je iznosila 0,6%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), što je najviša mjesečna stopa inflacije od studenog prošle godine. Prema namjeni potrošnje, najviše su u ožujku, u odnosu na veljaču, porasle cijene odjeće i obuće (+4,3%), prometa (+1,1%) te prehrane i bezalkoholnih pića (+0,4%), navode u DZS.
Godišnja stopa inflacije iznosila je 1,8% što predstavlja ubrzanje u odnosu na veljaču kad je ona iznosila 1,2%, no ožujak je već treći mjesec za redom kako je stopa inflacije ispod 2 posto. Usporavanje godišnje inflacije moglo se i očekivati s obzirom da je rast potrošačkih cijena posljednjih nekoliko godina diktiran uglavnom porastom cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. No, u posljednjih godinu dana cijena nafte se ponešto stabilizirala. Godišnja inflacija u trećem mjesecu 2006. godine iznosila je 3%.
Ako se u izračun uzme prosjek razdoblja od travnja 2006. do ožujka 2007. godine te se usporedi sa jednakim razdobljem godinu ranije, stopa inflacije je iznosila 2,7%.

U posljednjih godinu dana rastu inflacije najviše su pridonosili rast cijena komunalnih usluga poput opskrbe vodom i odvoza otpada, medicinske i zdravstvene usluge, transportne usluge, ali i cijene mineralnih voda, osvježavajućih pića i sokova te alkoholnih pića poput vina.

U suprotnom smjeru, dakle na pad stope inflacije pritisak je stvarao pad cijena mesa, informatičke opreme te uređaja za reprodukciju zvuka i slike. Uz to, vrlo blago pojeftinjenje zabilježeno je u telekomunikacijskim uslugama.

Podaci DZS pokazuju i to da je godišnja inflacija u Hrvatskoj u veljači, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena zbog usporedivosti podataka sa zemljama članicama Europske unije, bila među nižim stopama u Europi. Samo pet zemalja članica Unije imalo je nižu inflaciju – Malta, Cipar, Francuska, Nizozemska te Finska.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/mjesecna-inflacija-u-ozujku-0-6-godisnja-1-8

Hrvatska za Intesu profitabilnije i naprednije tržište od Slovenije

Nedavnim spajanjem dviju banaka Intesa Sanpaolo postala je prva bankarska grupacija u Italiji

Intesa Sanpaolo, vlasnik PBZ-a, najavljuje nastavak širenja u regiji i zadržavanje liderske pozicije. Nedavnim spajanjem dviju banaka Intesa Sanpaolo postala je prva bankarska grupacija u Italiji, a po tržišnoj je kapitalizaciji, koja iznosi gotovo 75 milijardi eura, četvrta u Europi. Grupa ima ambiciju do 2009. godini zauzeti 30 posto tržišta EU. To je najavio Enrico Salza, predsjednik Upravnog odbora Grupe, na predstavljanju strategije razvoja u sljedeće tri godine.

Vrlo ambiciozan plan govori o 100 milijardi eura novih kredita za gospodarstvenike, više od 18 milijardi eura dividendi za dioničare te najmanje deset milijardi eura novih poreza na dobit. To znači da bi dioničari, umjesto sadašnjih 0,22 eura po dionici, mogli računati na 0,35 eura. Salza nije htio precizirati načine konsolidacije i planove širenja u regiji. Istaknuo je da je riječ o selektiranim akvizicijama.

Iako Hrvatska po drugoj poziciji banke kćeri pripada grupi u koju su uvrštene i Srbija i Albanija, ona se smatra naprednijom od Slovenije. To i ne čudi s obzirom da grupa drži drugu poziciju u Hrvatskoj, a sedmo mjesto na tržištu Slovenije.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/hrvatska-za-intesu-profitabilnije-i-naprednije-trziste-od-slovenije

Dnevno četiri hektara oranica postaju građevinske zone

Poticaji po hektaru gotovo su isti kao oni koje primaju europski seljaci, ali proizvodnja nije bitno povećana

U proračunu za 2007. godinu za isplatu poticaja poljoprivrednim proizvođačima namijenjeno je 2,46 milijardi kuna. To je čak 47,8 posto više nego što je farmerima u posljednjoj godini mandata (2003.) isplatila bivša koalicijska vlast, nije odolio ne spomenuti premijer Ivo Sanader u vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna. Ostvari li aktualna Vlada isplatu kuna rezerviranih za poticaje (budući da smo ušli u sezonu predizbornih obećanja, izgledniji je porast nego zakidanje), za četiri godine njezina mandata korisnici poljoprivrednih poticaja dobit će ukupno 8,52 milijarde kuna.

Moćni lobi

Svede li se taj iznos na pravila koja primjenjuje EU gdje se isplata poticaja veže uz broj obrađenih hektara, proizlazi da će na svaki hrvatski hektar iz proračuna u razdoblju 2004.-2007. biti izdvojeno 7909 kuna, što je na godišnjoj razini po jednom hektaru više od 267 eura. I dok 15 starih članica Unije godišnje svojim farmerima po zasijanom hektaru daje 305 eura, prinos koji oni ostvaruju u svim je proizvodnjama znatno, u mnogima i dvostruko, veći nego u hrvatskih poljoprivrednika koji se svako malo, u pravilu uoči žetve, vole pozivati na visinu poticaja u EU. Iako je Sanaderova vlada za 2007. u odnosu na 2003. poljoprivredne poticaje povećala za 800 milijuna kuna i s iznosom dodijeljenim po hektaru gotovo sustigla vrijednosti koje primaju europski seljaci, a usto je ponudila i nekoliko itekako vrijednih projekata (trajni nasadi, povrtlarstvo i cvijeće, mliječne farme, govedarsko-svinjogojski program, ULO hladnjače), kraj mandata dočekuje s proizvodnjom koja nije povećana sukladno očekivanjima teškim 8,52 milijarde kuna. Bivša koalicijska Vlada mandat je zaključila s obrađenih 1,077.403 hektara oranica (Upisnik potvrđuje da su tvrtke radile 217.208 ha, a obiteljska gospodarstva 860.195 ha). Kako iznosi državna statistika, 2006. sveukupno je bilo obrađeno 856.227 ha, a od toga na tvrtke otpada 147.366 ha i obiteljska gospodarstva 708.861 hektar. Grupa stručnjaka sa zagrebačke Agronomije upozorila je prošle godine da pod sve agresivnijim nasrtajima moćnih građevinskih lobija dnevno u prosjeku nestaju četiri hektara oranica jer toliko se poljoprivrednih površina prenamijeni u građevne zone.

Manji prinosi

Glavninu proizvodnje u ratarskim kulturama i trajnim nasadima, ali i tovu stoke i dalje drže brojna (448.532) obiteljska gospodarstva koja tu proizvodnju zasnivaju na usitnjenim zemljišnim parcelama. Tvrtke, njih 1364, samo u proizvodnji šećerne repe, soje i jabuka pariraju količinama koje na godišnjoj razini tržištu isporuče farmeri. Međutim, zna li se da su primjerice tvrtke lani pod pšenicom imale 43.078 ha s kojih su dobile 226.273 tone pšenice ili prosječno 5,25 t/ha, a farmeri su pšenicom zasijali 132.473 ha i po jednom su hektaru u prosjeku žnjeli 4,37 tona te dobili urod od 578.328 tona. Da su seljaci uspjeli ostvariti prinos koji su postigle tvrtke, urod pšenice u 2006. bio bi veći za dodatnih 117.155 tona. Poljoprivredna kućanstva rabe oko 80 posto oranica, no s prosječnom parcelom velikom samo dva hektara što je ključni problem razvoja nacionalne poljoprivrede. Poslovni subjekti, premda raspolažu tek s jednom petinom ukupnog poljoprivrednog zemljišta, imaju površine u prosjeku velike oko 160 hektara. Okrupnjavanje poljoprivrednih parcela uz modernizaciju proizvodnje imperativ je nacionalne poljoprivrede u razdoblju do ulaska u EU. Dok se to ne ostvari, poticaji, iako iz godine u godinu rastu, neće dati očekivano povećanje prinosa.

http://www.poslovni.hr/39868.aspx

ATS: Hrvatska u SAD-u 'hot' turističko odredište

Osamdeset posto Amerikanaca bira turističku destinaciju prvenstveno po ponudi hrane i pića

Vodeći ljudi američke turističke industrije ovih dana borave u Hrvatskoj, zahvaljujući dvogodišnjem lobiranju i pripremama Hrvatske turističke zajednice i njezina ureda u New Yorku za domaćinstvo godišnje konferencije američke Udruge organizatora putovanja ATS (American Tourism Society). To se smatra prestižem i znakom da su Amerikanci "zagrizli" za Hrvatsku u turističkom smislu. Predstavnici USTOA-e (United States Tour Operators Association) i ASTA-e (American Society of Travel Agents) u Hrvatskoj su od 15. do 20. travnja s predstavnicima hotelskih lanaca poput Marriota, Radissona i Starwooda, organizacija za očuvanje kulturne baštine te američkih novinara. Krenuli su u nedjelju iz Zagreba, a boravit će i u Splitu i Dubrovniku pa će svojim zemljacima i iz osobnih iskustava predočiti turističku ponudu Hrvatske koja je sa sjevernoameričkog tržišta prošle godine upisala više od 154.000 dolazaka i 383.817 noćenja. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, prognozira kako će ih ove godine biti "još više" (ali bez spominjanja konkretnijih brojki), čemu bi trebala doprinijeti upravo i ATS-ova konferencija. Istovremeno, Bulić upozorava kako HTZ nema novca za intenzivniju kampanju na tom području, a nedostaju i izravne zračne veze za Hrvatsku. U sklopu posjeta Amerikanaca održavaju se i poslovne radionice s hrvatskim turističkim subjektima. Hrvatski turizam u Americi ima odličan imidž. Tamošnji nas mediji veličaju, pa je, recimo, Hrvatska lani proglašena novom turističkom destinacijom "broj jedan". Bob Wentley, predsjednik ATS-a, jučer je u Zagrebu poručio kako je Hrvatska "hot" destinacija za američke turiste u 2007. i da su u Hrvatskoj kako bi ukazali na potrebe i želje američkih turista. Inače, ATS postoji 20 godina i posebno su im zanimljiva područja u kojima se turizam razvija, imaju 40 milijuna dolara godišnjeg prihoda, a imaju 1,5 milijuna turista. "Osamdeset posto Amerikanaca bira destinaciju prvenstveno po ponudi hrane i pića. Na drugom mjestu je ljubaznost. Naši turisti vole otkrivati nove destinacije, učiti o narodu i kulturi", poručio je jučer Donald Reynolds, predsjednik USTOA-e, čiji je godišnji prihod 9 milijardi dolara, a broje 11 milijuna putnika. Amerikanci su u vrhu ljestvice najvećih turističkih potrošača u svijetu - godišnje u prosjeku izvan svoje zemlje potroše 65 milijardi dolara.

http://www.poslovni.hr/39884.aspx

Inozemni dug 29,4 milijarde eura

Sredinom 2006. 'vodstvo' po visini stopa rasta poduzeća su 'preuzela' od banaka

Ukupni hrvatski bruto inozemni dug na kraju siječnja ove godine iznosio je 29,4 milijarde eura, što je za 400 milijuna eura više nego na kraju 2006. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na siječanj prošle godine, vanjski je dug na kraju prvog ovogodišnjeg mjeseca bio veći za 3,5 milijarde eura ili za 13,5 posto, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke. Pritom najveći međugodišnji rast bilježe ostali domaći sektori, odnosno poduzeća, čiji je inozemni dug za trećinu ili za 2,4 milijarde eura veći nego godinu dana prije. 'Vodstvo' po visini stopa rasta poduzeća su 'preuzela' od banaka sredinom prošle godine. Bankarski sektor povećao je svoja inozemna zaduženja na godišnjoj razini za 13 posto ili za 1,2 milijarde eura. Istodobno je inozemni dug države u siječnju ove godine bio za 448 milijuna eura ili za 6,3 posto manji nego u istom razdoblju 2006. Orijentacija države na zaduživanje na domaćem tržištu dovela je i do daljnjeg osjetnog smanjenja udjela države u ukupnom hrvatskom bruto inozemnom dugu, sa 27,2 posto na kraju siječnja 2006. na 22,5 posto na početku ove godine. Bruto inozemni dug države na kraju siječnja ove godine iznosio je 6,6 milijardi eura, što je za 43 milijuna eura manje nego u mjesecu prije, a za 448 milijuna eura manje nego u prošlogodišnjem siječnju. Udio banaka u ukupnom bruto inozemnom dugu na godišnjoj razini blago se smanjio sa 35,5 na 35,3 posto. Istodobno, udio ostalih domaćih sektora, odnosno poduzeća u godinu se dana povećao sa 27,8 na 32,6 posto. Tako je ukupni bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju siječnja ove godine iznosio 9,6 milijardi eura i bio je za 236 milijuna veći nego u mjesecu prije, a za 2,4 milijarde eura veći nego u prvom prošlogodišnjem mjesecu. Izravna inozemna ulaganja, pak, na kraju siječnja ove godine iznosila su 2,8 milijardi eura s udjelom u ukupnom bruto vanjskom dugu od 9,5 posto.

http://www.poslovni.hr/39854.aspx

Japan u regiju uložio milijarde, u Hrvatsku ništa

Šanse za japansko ulaganje je projektno financiranje, dakle u konkretne prijedloge kompanija i poduzetnika

Japanske kompanije još nisu zabilježile nijednu izravnu investiciju u Hrvatskoj, rečeno je na jučerašnjem seminaru u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Japanske banke za međunarodnu suradnju (JBIC) "Projektno financiranje JBIC-a". Seminar je namijenjen hrvatskim tvrtkama i institucijama kako bi dobile informaciju o programima JBIC-a, a hrvatska je strana upoznala japanske partnere s investicijskom klimom u Hrvatskoj te instrumentima financiranja i osiguranja izvoza u okviru Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Jednu od šansi japanskog ulaganja u Hrvatsku obje strane vide u projektnom financiranju koje se odnosi na isključive i konkretne prijedloge hrvatskih kompanija i poduzetnika. Ovakve se investicije odnose na konkretan projekt kojemu je lakše naći interesenta, a dug se vraća iz cash-flowa tog projekta. Rizik je diverzificiran na proizvođača, ali i na same ulagače te banke, pa je manja šansa propasti projekta, odnosno ne vraćanja duga. Glavni financijski proizvodi koje bi JBIC mogao ponuditi Hrvatskoj su tzv. izvozni krediti koji se odobravaju japanskim i, u ovom slučaju, hrvatskim izvoznicima te prekomorski ulagački krediti za japanske ulagače i njihove moguće hrvatske suradnike. JBIC u regiji ulaže vrlo mnogo. Tijekom posljednjih godina u Poljskoj je pomoću JBIC-a uloženo oko 1,6 milijardi eura, ustanovljeno je 145 novih tvrtki te zaposleno 20.000 radnika. U Mađarskoj je uloženo 2,5 milijarde dolara za ustanovljavanje sto novih kompanija, a Češka prednjači s uloženih 2,1 milijarde dolara.

http://www.poslovni.hr/39859.aspx

Prva tvornica u Gospodarskoj zoni Sjever


Započela je izgradnja vodovodne mreže u Gospodarskoj zoni Sjever koja se prostire na ukupno 19 hektara površine na izlazu iz Preloga u smjeru Čehovca. Radove vrijedne više od 800.000 kuna, koji bi trebali biti dovršeni do kraja travnja, izvode Međimurske vode, a financira ih grad Prelog, piše internetski portal Međimurske novine. Upravo ovih dana čakovečka Tegra privodi kraju lani započete radove na izgradnji razdjelnog sustava kanalizacijske mreže što će s uređenjem prometnice stajati 7,981.000 kuna. I za to je novac osiguran iz gradskog proračuna, i to od sredstava dobivenih prodajom gradilišta, sredstvima komunalnog doprinosa i novcem dobivenim od Ministarstva gospodarstva. Ono je dosad na račun grada Preloga isplatilo 1,2 milijuna kuna. Pored vodovodne i kanalizacijske mreže u novoj preloškoj Gospodarskoj zoni Sjever, izgrađena je i plinska mreža, a u pripremi je i izgradnja triju trafostanica što će biti trošak od sljedećih 4,5 milijuna kuna. Osim komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Sjever već je počela izgradnja prve tvornice tvrtke LPT, u kojoj će zaposlenje naći 50-ak ljudi.

http://www.poslovni.hr/39903.aspx

ATS: Hrvatska u SAD-u 'hot' turističko odredište

Osamdeset posto Amerikanaca bira turističku destinaciju prvenstveno po ponudi hrane i pića

Vodeći ljudi američke turističke industrije ovih dana borave u Hrvatskoj, zahvaljujući dvogodišnjem lobiranju i pripremama Hrvatske turističke zajednice i njezina ureda u New Yorku za domaćinstvo godišnje konferencije američke Udruge organizatora putovanja ATS (American Tourism Society). To se smatra prestižem i znakom da su Amerikanci "zagrizli" za Hrvatsku u turističkom smislu. Predstavnici USTOA-e (United States Tour Operators Association) i ASTA-e (American Society of Travel Agents) u Hrvatskoj su od 15. do 20. travnja s predstavnicima hotelskih lanaca poput Marriota, Radissona i Starwooda, organizacija za očuvanje kulturne baštine te američkih novinara. Krenuli su u nedjelju iz Zagreba, a boravit će i u Splitu i Dubrovniku pa će svojim zemljacima i iz osobnih iskustava predočiti turističku ponudu Hrvatske koja je sa sjevernoameričkog tržišta prošle godine upisala više od 154.000 dolazaka i 383.817 noćenja. Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, prognozira kako će ih ove godine biti "još više" (ali bez spominjanja konkretnijih brojki), čemu bi trebala doprinijeti upravo i ATS-ova konferencija. Istovremeno, Bulić upozorava kako HTZ nema novca za intenzivniju kampanju na tom području, a nedostaju i izravne zračne veze za Hrvatsku. U sklopu posjeta Amerikanaca održavaju se i poslovne radionice s hrvatskim turističkim subjektima. Hrvatski turizam u Americi ima odličan imidž. Tamošnji nas mediji veličaju, pa je, recimo, Hrvatska lani proglašena novom turističkom destinacijom "broj jedan". Bob Wentley, predsjednik ATS-a, jučer je u Zagrebu poručio kako je Hrvatska "hot" destinacija za američke turiste u 2007. i da su u Hrvatskoj kako bi ukazali na potrebe i želje američkih turista. Inače, ATS postoji 20 godina i posebno su im zanimljiva područja u kojima se turizam razvija, imaju 40 milijuna dolara godišnjeg prihoda, a imaju 1,5 milijuna turista. "Osamdeset posto Amerikanaca bira destinaciju prvenstveno po ponudi hrane i pića. Na drugom mjestu je ljubaznost. Naši turisti vole otkrivati nove destinacije, učiti o narodu i kulturi", poručio je jučer Donald Reynolds, predsjednik USTOA-e, čiji je godišnji prihod 9 milijardi dolara, a broje 11 milijuna putnika. Amerikanci su u vrhu ljestvice najvećih turističkih potrošača u svijetu - godišnje u prosjeku izvan svoje zemlje potroše 65 milijardi dolara.

http://www.poslovni.hr/39884.aspx

Hehe :D. Ovo je tipično za Amerikance... :)

Dubrovačko primorje ne želi umjetni grad
Piše: Lidija Crnčević

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/04/17/ciovo.wide.jpg

DUBROVNIK - Primorci ne žele gradnju umjetnoga grada zapadno od mjesta Doli, tzv. hrvatskog sna, čiji je začetnik Vicenco Blagaić, koji je svoj futuristički projekt prvotno bio namijenio za prostor Čiova.

O interesu splitske tvrtke Profectus da sagradi naselje za koje je svojedobno pismenu suglasnost dao i Jerko Rošin, čelni čovjek Vladina Savjeta za urbanizam, nedavno se raspravljalo na skupu koji je inicirala Općina Dubrovačko primorje s načelnikom Nikolom Dobroslavićem. Iako je skup imao neformalni karakter i nije mu bio nazočan nitko iz splitskog Profectusa, unio je nemir među stanovništvo Dubrovačkog primorja, koje trenutačno broji oko 2000 ljudi.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/04/17/ciovo2.jpg

Na skupu je spomenuto da bi umjetno naselje grad moglo zaposliti oko pet tisuća ljudi, a takva informacija Primorcima nije zazvučala primamljivom. Dapače, smatraju da bi dolazak tolikog broja novog stanovništva potpuno promijenio demografsku sliku Dubrovačkog primorja, a gradnja novog naselja poremetila ambijentalnost prostora.

- Tvrtka Profectus je pokazala interes za investiranjem na našem području, a od početka naših razgovora, prije šest mjeseci, izložili su široki dijapazon ideja i projekata.

Gradnja novog naselja jedna je od njih, a kapacitet od 50 tisuća stanovnika više je bila metafora za potencijal tog prostora. Stav Općine Dubrovačko primorje je da ne želi gradnju umjetnog grada ili naselja, već turističkih kapaciteta za koje je Profectus također zainteresiran - tvrdi Dobroslavić.

- Upravo iz tih razloga Općina za područje Dola traži status turističke zone u izmjenama i dopunama Županijskog prostornog plana. Obećano im je da će ga i dobiti - nastavlja Dobroslavić. Tako bi se s golf-terenom i gradnjom zračne luke na Lisačkim Rudinama, što Općina Dubrovačko primorje nosi u svojem prostornom planu, “zaokružila” turistička vizija ovog područja. Kulturno-umjetničko društvo Primorac također se protivi gradnji umjetnog grada na Jadranu na području Dola.

Blagaić: Ne odustajem

Vicenco Blagaić svojedobno je golemu pažnju izazvao svojim projektom novog grada na Čiovu. Bilo je mnoštvo reakcija na taj projekt nalik Dubaiju.

- Od projekta nisam odustao, iako možda više ne bih govorio o Čiovu. Našli smo neke alternativne lokacije o kojima će se tek čuti, a okupio sam i veliki tim stručnjaka, uz čiju ćemo pomoć naći izvedive varijante tog projekta - ističe Blagaić.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,4,17,blagaic_doli,70813.jl

A svaka čast i njemu.
Čovjek ne odustaje, iako ga maloumni idioti saljeću i sabotiraju sa svih strana... :nuts:

Mislim da će Hrvatska gubitkom Eura izgubiti puno projekata :ohno:

Nebih rekao.Ne vidim vezu između većine projekata i eura.

^^ Slažem se! Malo smo mi previše važnosti dali tom Euru! ;)

I ja tako mislim, HR se tek sada dize na noge i ima strasno bogatu buducnost pred sobom...

Nema veze Euro s projektima u Hrvatskoj... Već kad smo se toga dotakli mislim da je već krajnje vrijeme da osim investicija počnemo misliti na inovacije (odnosno izdvajanja u R&D). Investicije nam neće donjeti golemi uzlet GDPa per capita, ali puno produktivnije ulaganje u R&D bi nam to definitivno omogućilo. :cheers:

Unatoč pozivima na bojkot, Slovenci neće zaobići Hrvatsku

Gotovo da ne postoji turističko odredište u Hrvatskoj koje nije u ponudi najjačih slovenskih turoperatora

Slovenski građani očito ne mare za preporuke nekih političara da ne putuju u Hrvatsku. Turistički aranžmani za našu zemlju vrlo su traženi i izvrsno se prodaju, posebno za predstojeće prvomajske praznike koje Slovenci spajaju već s 27. travnjem - Danom oslobodilne fronte. I ovogodišnje turističke statistike govore kako slovenski turisti ne odustaju od Hrvatske. Doprinijeli su dvoznamenkastom povećanju broja stranih turista u našoj zemlji - 22 posto u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, zajedno s Nijemcima, Austrijancima, Talijanima, državljanima BiH, Amerikancima i Britancima. U ožujku su Slovenci također bili u skupini najbrojnijih hrvatskih gostiju. Podsjetimo i kako je prošla godina bila rekordna za hrvatski turizam na slovenskom tržištu s registriranih 5,5 milijuna noćenja i 940.000 dolazaka. Ove se godine očekuje barem ponavljanje prošlogodišnjih rezultata. To više jer uz optimistične rezultate bukinga ne jenjava intenzivna promidžba hrvatskog turizma u Sloveniji, a vjetar u jedra je i činjenica da Slovenci mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj. "Vrlo su optimistični komentari naših klijenata što nam daje argumente za zaključak da provokativni pozivi slovenskih političara neće ozbiljnije utjecati na dolaske Slovenaca u našu zemlju. I komentari turoperatora i turističkih agencija su optimistični. Najveći turoperatori - Kompas, Relax i Bonus vrlo rano su krenuli s katalozima s izuzetno bogatom ponudom za Hrvatsku. Gotovo da i ne postoji hrvatsko turističko odredište koje nije u njihovoj ponudi, a s bukingom su izuzetno zadovoljni", kaže Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani, i dodaje kako su na slovenskom tržištu počeli s oglasnom kampanjom na televiziji i tisku, održani su promidžbeni koncerti, a nedavno i Hrvatska večer u Ljubljani za 230 uglednih gostiju u Ljubljani. "Hrvatski turizam odlično kotira u Sloveniji, a taj imidž valja očuvati i ne očekivati da će Slovenci tek po inerciji nastaviti dolaziti", ističe Blažić i upozorava kako eventualan razlog za zabrinutost može biti činjenica da konkurentske mediteranske zemlje već preuzimaju dio slovenskih gostiju. Kad su Slovenci u pitanju, predstojeća sezona ovisit će o individualnom gostu, pa na utemeljenije procjene valja još pričekati.

Slovenac kod nas potroši 184 kn na dan

Slovenski zavod za statistiku lani je izračunao kako slovenski turist u Hrvatskoj u prosjeku potroši 184 kune na dan. Hrvatska je, prema tom izvoru, prva turistička destinacija Slovenaca i jedna od najjeftinijih, među ostalim, zbog blizine i manjih troškova prijevoza. Slovenski turisti u 2005. godini ostvarili su 3,9 milijuna privatnih putovanja, od čega 54,4 posto u inozemstvo. Slovenske statistike govore kako su te godine Slovenci u prosjeku najviše potrošili u Turskoj (714 kuna), u Španjolskoj (518 kuna) i Francuskoj (482 kune). 'Najjeftinije' destinacije bile su BiH (135 kuna) i Hrvatska (184 kune). Za jedno privatno putovanje slovenski turist "statistički" je potrošio 1121 kunu, s prosječno ostvarenih 4,6 noćenja.

http://www.poslovni.hr/40028.aspx

Ljudi, sve to stoji! Imat ćemo mi lijep Zagreb i naprednu Hrvatsku, ali činjenica je da bi sve to prije dobili sa Eurom.

Ljudi, sve to stoji! Imat ćemo mi lijep Zagreb i naprednu Hrvatsku, ali činjenica je da bi sve to prije dobili sa Eurom.
Zašto?Ajmo za promjenu mi najprije nekaj napraviti pa se onda kandidirati.

Mislim da će Hrvatska gubitkom Eura izgubiti puno projekata :ohno:

Euro or not, Croatia is progressing very well so therefore dont stress. We certainly are a leader in our region. :)

damn it i dont understand anything. whats going on. i'm so curious. whats up with that thing in dubrovnik?

damn it i dont understand anything. whats going on. i'm so curious. whats up with that thing in dubrovnik?

More or less, it stays a dream...:sleepy:

Zašto taj umjetni grad ne ponudi Zagrebu? Nama bi ovdje dobro došao! :D

Zašto taj umjetni grad ne ponudi Zagrebu? Nama bi ovdje dobro došao! :D

A što bi rekli Teodor i Vera? :lol: A tek stari Trnjani, to bi im zaklonilo pogled na seoski horizont i uništilo pogled u daljinu preko polja kukuruza i kokoši... :lol:

Zamisli ovu mrcinu baš na mjestu starog Trnja, kraj savske obale! :master:
Prodao bih dušu vragu za takvo nešto :D

Zamisli ovu mrcinu baš na mjestu starog Trnja, kraj savske obale! :master:
Prodao bih dušu vragu za takvo nešto :D

Prođe vrijeme,dođe rok...:lol:

I ja :cheers:

I ja bi kozu oderao za to :D
P.S. Jedino kaj bi tesko nekak prihvatio su Stari Trnjani i njihova teska situacija :lol:

Zašto taj umjetni grad ne ponudi Zagrebu? Nama bi ovdje dobro došao! :D

uff...još kako! :D
Meni se stvarno sviđa

Zamisli ovu mrcinu baš na mjestu starog Trnja, kraj savske obale! :master:
Prodao bih dušu vragu za takvo nešto :D

Ma ne samo vragu, nego i svim demonima hehe :lol: :lol: :lol:

Zašto?Ajmo za promjenu mi najprije nekaj napraviti pa se onda kandidirati.

:okay:

Kompleks u Đakovu vrijedan 20 mil. eura

Stambeno-poslovno-hotelski kompleks s prvom podzemnom garažom u Đakovu ondje bi prema najavi trebao niknuti za oko tri godine

Na prostoru staroga kompleksa Đakovštine d.d. u središtu Đakova, a koji je potkraj prošle godine ova prehrambeno-pekarska tvrtka prodala za više od 12 milijuna kuna Projekt gradnji d.d. iz Slavonskoga Broda, sagradit će se stambeno-poslovno-hotelski kompleks. Mlin, silos, nekadašnji pogon pekare i prodavaonica Tena, prostirali su se na površini od 11.200 četvornih metara, a Đakovština d.d. ih je uspjela prodati tek po zaključenju trećega natječaja koncem prošle godine iako su Uprava i Nadzorni odbor tvrtke takvu odluku donijeli još ljetos. Novi vlasnici zemljišta potom su angažirali vinkovačku tvrtku Eurco na rušenju starih objekata kako bi teren pripremili za svoju investiciju vrijednu oko 20 milijuna eura. Poslovno-stambeno-hotelski kompleks s prvom podzemnom garažom u Đakovu ondje bi trebao, prema najavama investitora i projektanata, niknuti za oko tri godine. Sam projekt nazvan je Đakovo Centar, a investitor, brodska tvrtka Projekt gradnja, kako su već prije rekli, na taj način želi oplemeniti gradski prostor. Izrada projekta povjerena je arhitektonskom uredu Rechner d.o.o. iz Osijeka. Prema njemu, navedeni kompleks bi trebao obuhvatiti dva stambeno-poslovna objekta s ukupno 99 stanova, ali i gradnju novoga hotela sa 42 dvokrevetne sobe, tri apartmana, kongresnom dvoranom sa 300 mjesta te bazenom s wellness centrom. Podzemna garaža imat će, pak, 180 parkirališnih mjesta. Đakovo Centar obuhvaćao bi oko 17.000 četvornih metara korisne površine, a imao bi četiri kata. Dok bi u prizemlju i prvom katu, prema najavama projektanata, bili poslovni prostori, ostali bi katovi trebali biti stambeni. Sam hotel, pak, imat će oko 6000 kvadrata bruto površine i trebao bi imati pet zvjezdica. Ulaz u kompleks koji je od đakovačke katedrale udaljen samo oko 200 m, a od pješačke zone u samom središtu grada tek 100-ak metara, planiran je iz Ulice kralja Tomislava. Prema najavama projektanata, objekt neće opterećivati postojeći okolni prostor već će stvoriti novi gradski image. Stvarajući Đakovo Centar, navode projektanti, grupirat će se poslovni prostori na jednom mjestu, podzemnom garažom odvojit će se kolni i pješački promet, dok će grad istovremeno dobiti primjerene stambene prostore koji imaju sunca, zraka i zelenila sa svih strana, ali i novi gradski hotel na novom budućem trgu što će ga oblikovati u turističko-kongresno središte. Tijekom ovih dana podnesen je zahtjev za lokacijskom dozvolom, a građevinska bi se trebala ishoditi do sprnja, kada je planiran i početak same gradnje.

Đakovština prodala stari tvornički krug

Đakovština d.d. s novcem od prodaje svojega starog tvorničkog kruga konsolidirala je tvrtku nakon velikih prošlogodišnjih investicija napravljenih u novom industrijskom krugu gdje je obnovljena Tena - tvornica kruha i peciva u što je iz vlastitih sredstava i pomoću kredita uloženo oko 30 milijuna kuna. Kapacitet tvornice time je povećan na 4000 tona godišnje. Montirana je, također, i nova oprema vrijedna oko 1,5 milijun eura, nakon čega se udvostručio njegov kapacitet pa sada iznosi 250 tona u 24 sata. Vrijednost ukupnih investicija time je u Đakovštini d.d. dosegnula gotovo 50 milijuna kuna.

http://www.poslovni.hr/40215.aspx

Financijski sektor privukao trećinu stranih ulaganja u Hrvatsku

Najveći strani investitor od 1993. je Nizozemska, a prilika za greenfield investicije mogla bi biti autoindustrija

Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u prošloj su godini inozemna izravna ulaganja (FDI) u Hrvatsku dosegnula 2,83 milijarde eura, od čega je nešto više od milijardu eura akumulirano u posljednjem tromjesečju. Navedeni godišnji iznos inozemnih izravnih investicija najviši je do sada. Snažan priljev inozemnih stranih ulaganja u posljednjem tromjesečju najvećim je dijelom (gotovo tri četvrtine, 750 milijuna eura) posljedica kupnje Plive, a ostatak se odnosi na dokapitalizaciju banaka i poduzeća. Inozemna ulaganja u financijski sustav posljedica su dokapitalizacije banaka u većinskom inozemnom vlasništvu.

Izvrsna 2006.

U odnosu na 2005. godinu inozemna izravna ulaganja u 2006. godini gotovo su udvostručena. Oko četvrtine ulaganja u promatranoj godini odnosi se na zadržanu dobit (702 milijuna eura) investitora u Hrvatskoj, a 63 posto na izravna vlasnička ulaganja. U strukturi ukupnih FDI više od 40 posto vrijednosti svih ulaganja usmjereno je na novčarsko poslovanje, slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (22 posto) te proizvodnja hrane i pića (7 posto). Najveći udio izravnih inozemnih ulaganja u promatranoj godini podrijetlom je iz Nizozemske (više od 67 posto) jer je europsko sjedište Barr u Nizozemskoj. Zatim slijedi Francuska s 36,3 posto te Njemačka i Italija, svaka s više od 10 posto. Ukupno je od početka 1993. godine Hrvatska privukla izravnih stranih ulaganja u visini od 14,2 milijarde eura, od čega je četvrtina zbog posljednjih transakcija s Plivom najviše iz Nizozemske (20,4 posto), a Austrija je smanjila svoj udio na 18,1 posto, zadržavajući pritom i dalje visoku drugu poziciju. S obzirom na djelatnosti, trećina ulaganja bila je usmjerena u financijski sektor, 15 posto u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda te 13 posto u telekomunikacije. Zemlje bliske Hrvatskoj međutim nisu je vidjele kao atraktivnu metu za greenfield investicije, pa je tako Slovenija uložila oko 67 milijuna eura, a ta brojka u razdoblju od 1993. do 2006. iznosila je oko 560 milijuna eura. Mađarska je u istom razdoblju u Hrvatsku uložila 922 milijuna eura koje možemo zahvaliti OTP-ovoj kupnji Nove banke 2005. godine za 331 milijun eura te kupnji udjela u Ini 2003. godine za 493 milijuna eura. Prošle je godine Mađarska uložila minornih 20 milijuna eura. Poljska ulaganja su vrlo mala, gotovo nepostojeća, a Češka je zabilježila negativan priljev, odnosno više je Hrvatska uložila u Češku. Unatoč tome, Zdeslav Šantić iz RBA smatra da Hrvatska ne zaostaje nego se, što se tiče investiranja, nalazi pri samom vrhu, na razini novih članica EU. Šantić smatra da je problem u strukturi ulaganja: dosta odlazi na zadržanu dobit korporacija, a ostatak na tzv. brownfield ulaganja, odnosno privatizaciju već postojećih tvrtki. Nedostaju upravo greenfield investicije, a šanse su velike.

Autoindustrija

"Zemlje poput Slovačke, Češke, Poljske i Mađarske izvrsne su rezultate postigle u segmentima industrija gdje su njihove cijene konkurentne, a razina proizvodnosti visoka. Hrvatska bi svoju šansu mogla potražiti u automobilskoj industriji, možda ne u kompletnoj tvornici automobila, ali izrada autodijelova zasigurno bi mogla uspjeti na ovom području, naglasio je Šantić. Troškovi rada u Hrvatskoj za sada su još visoki, velika su i porezna ograničenja, a teško da će pasti razina i same bruto plaće. Potrebno je orijentirati se na proizvode s većom dodanom vrijednosti, odnosno na izvoz te na obrazovanje mladih stručnjaka u IT sektoru te području inženjerskog strojarstva - zanimanja tako potrebnog, ali deficitarnog unutar Hrvatske.

I ove godine iznad dvije milijarde eura

U ovoj godini inozemne izravne investicije prema očekivanjima analitičara Raiffeisen Consultinga trebale bi biti nešto niže, ali uz zadržavanje na visokim razinama iznad dvije milijarde eura. Što se tiče izravnih ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo, u prošloj su godini ona bila nešto niža (14 posto), no u 2005. godini iznose 167 milijuna eura. Više od 85 posto odnosi na izravna vlasnička ulaganja, a većina ulaganja bila je usmjerena na susjedna tržišta Srbije te Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 1993. godine do kraja 2006. ukupno je iz Hrvatske u inozemstvo uloženo 1,9 milijardi eura, a od kompanija su najviše investirali Agrokor, Lura i Nexe grupa.

http://img58.imageshack.us/img58/8940/34022mu7.jpg

http://www.poslovni.hr/40165.aspx

Ugovor Đ. Đaković Specijalnih vozila od 8 mln eura
Đuro Đaković Specijalna vozila potpisala je 8 milijuna eura vrijedan ugovor o isporuci sto teretnih vagona za njemačko tržište, saznaje se od direktora tvrtke Bartola Jerkovića. Ugovor je potpisan ovih dana u Njemačkoj, a riječ je o prvom inozemnom ugovoru za vagone nakon što je prije pet godina ta tvrtka postala nositelj projekta izgradnje teretnih vagona. Vagoni, namijenjeni za prijevoz proizvoda iz čeličana, bit će u cijelosti izgrađeni u halama Đure Đakovića. Prvi će njemačkom kupcu biti isporučen u rujnu, a završetak posla planiran je za veljaču sljedeće godine.
Prema riječima direktora Jerkovića, posao je dobiven u konkurenciji s većim brojem europskih tvrtki. Presudila su dana jamstva o poštivanju dinamike isporuke te primjene najnovijih europskih standarda u proizvodnji, u što se njemački kupac uvjerio tijekom nekoliko posjeta Đakovićevim halama.
(Hina)

www.poslovni.hr

Za kamate odlazi jedna plaća godišnje

Dok HNB naglašava oprez, banke smatraju da je moguć rast kreditiranja

Ukupan dug stanovništva prema bankama na kraju prošle godine iznosio je oko 92,7 milijardi kuna (oko 38 posto BDP-a) i time je bio 10 posto veći od godišnje mase neto plaća. Uz pretpostavljenu kamatu od 7,5 posto, što se smatra prosjekom u današnjoj strukturi tzv. maloprodajnog kreditnog portfelja, građani za servisiranje kamate izdvajaju približno jednu plaću godišnje. Spomenuti podaci polazište su koje su sa svojih pozicija na jučer otvorenoj 10. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište, pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, analizirali i problematizirali predstavnici poslovnih i središnje banke baveći se trendovima, rizicima i perspektivama bankovne maloprodaje, odnosno kreditiranja stanovništva. Prilično očekivano, viceguverner Davor Holjevac je ponajprije naglašavao oprez, a bankari su suviše podcrtavali sposobnost banaka da zadovoljavajuće upravljaju rizicima koji proizlaze iz rasta kreditiranja, kao i kreditni potencijal građana. Tako je Holjevac, među ostalim, iznio podatak o približno 11 milijardi kuna dospjelih nenaplaćenih potraživanja od poduzeća i stanovništva s više od 90 dana zakašnjenja (u tome je udio građana nešto manji, oko 4,7 milijardi kuna). S obzirom na rast kredita, udio nenaplaćenih lani se zapravo blago pogoršao kod poduzeća, kod kojih je i pokrivenost tzv. ispravcima vrijednosti (rezervacijama) nešto manja nego kod građana. No Holjevac je istaknuo kako je zapravo u perspektivi teško sagledati sve potencijalne rizike. Slika platežne discipline u pojedinim je segmentima zamagljena (mobilnost građana po proizvodima i bankama pri zatvaranju dospjelih potražvanja, nedefinirana ročnost prekoračenja po tekućim računima, ograničen uvid u zaduženja po kartičnim kućama), ali pojedine vrste rizika poput valutno induciraih kreditnih rizika svakako pozivaju na oprez. Holjevac je pritom naveo primjer snažna rasta izloženosti tečaju i promjenama kamatnih topa na švicarski franak. A kako stvari izgledaju iz kuta bankara? Damir Odak, predsjednik Uprave OTP banke, na postojeće je stanje zaduženosti simulirao stres test i procjenu potencijalnih troškova kreditnih rizika u segmentu 'retail' poslovanja banaka. Ukratko, njegov je zaključak da je i u scenariju znatna pogoršanja gospodarskog okvira poslovanja (uz pretpostavku rasta tečaja za 10 te pada zaposlenosti za 5 posto i pada cijena nekretnina za 25 posto) hrvatski bankovni sustav robustan i stabilan i da se zbog gubitaka generiranih u maloprodajnom portfelju ne bi narušila stabilnost i kapitalna adekvatnost na razini bankarskog sustava.

Ipak, istaknuo je kako testom nije obuhvatio implikacije pogoršana scenarija na korporativni segment poslovanja i njihov utjecaj. Kao i većina bankara na skupu, Odak je zaključio kako na današnjoj razini zaduženosti ne trebaju previše zabrinjavati upozorenja poput onih Svjetske banke o tome kako daljnji rast duga stanovništva može narušiti stabilnost financijskog sustava, te kako ta stabilnost primarno ipak ovisi o upravljaju rizicima u segmentu poslovnog bankarstva. To i jest posao bankara, kaže Zoran Koščak, član uprave Raiffeisen banke, ističući kako će aktivnijem upravljanju kreditnim rizicima u nas svakako pridonijeti i skorašnja pravil igre za sekuritizaciju, kao i razvoj tržišta izvedenica. Tomica Pustišek, član Uprave Zagrebačke banke, pozabavio se pak pričom o kreditnoj zaduženosti stanovništva kroz usporedbu Hrvatske i zemalja Nove Europe te Eurozone, koju je zaključio tvrdnjom kako je zaduženost građana u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka Nove Europe, ali je dodao i da je rast kredita u nas sporiji nego u usporedivim zemljama NE te da su štednja i ukupna financijska imovina veći od ukupnih kredita stanovništvu. Pustišek je istaknuo i da će projicirane stope rasta financijskih obveza i financijske imovine stanovništva rezultirati čak rastom neto financijske imovine (dakle, očekuje se brži rast imovine nego obveza), sa 40 posto BDP-a u 2005. na 47 posto u 2008. godini. Naglasio je da je rast kredita po stopi od 20-ak posto zbog pada kamatnih stopa i marži banaka rezultirao neizmijenjenim teretom otplate te da očekivana dinamika u kombinaciji s rastom dohotka kućanstava rezultira rastom bruto rasploživog dohotka te otvara prostor za dodatno zaduživanje. U svemu, kaže, treba imati na umu i da je potražnja za kreditima izraženija kod mlađe populacije koja je zaposlena i u prvoj je trećini radnog vijeka. Za razdoblje 2006-2008. Pustišek očekuje da prosječan godišnji rast kredita stanovništvu po stopi od 16 posto, pri čemu u novoj prodaji očekuje dominaciju stambenih kredita s rastom od 21 posto, kod potrošačkih i gotovinskih predviđa stopu od 12 posto.

Uska suradnja Vlade i HNB-a

Problem vanjskog duga glavni je za sve vlade. Nužno je zaustavljanje vanjskog duga jer ako se ne smanji taj dug, povećat će se pad rejtinga zemlje, zaključio je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović na prvom danu konferencije "Hrvatsko novčano tržište". Ističe da su tranzicijska tržišta posebno osjetljiva na špekulativna kretanja kapitala, a kako je naše plitko i nedovoljno iskusno, i mali bi potres snažno odjeknuo. Dubravko Radošević, savjetnik predsjednika Mesića, ističe nužnost smanjenja fiskalnog te deficita platne bilance, odnosno inoduga. "HNB kao nezavisna institucija i Vlada morale bi vrlo usko surađivati da bi se ta dva cilja postigla ako se želimo uz što manje socijalnih troškova izvući iz postojećeg stanja", poručuje Radošević, ističući nužnost konsenzusa. Hrvoje Radovanić iz Ministarstva financija rekao je da je u tri godine deficit prepolovljen, pa prema planu za 2007. on će iznositi 2,8 posto.

Kreditni rizici

- prije ulaska u EU moguća korekcija tečaja

- korekcije cijena usluga koje bi se s privatizacijom javnih tvrtki mogle prevaliti na stanovništvo

- moguće korekcije cijena energenata na svjetskom tržištu

- moguće korekcije cijena nekretnina

- konkurencija banaka koja relaksira uvjete kreditiranja, ali i povećava rizik

http://www.poslovni.hr/40270.aspx

S milijardu dolara kredita Ina kreće u modernizaciju rafinerija

To je najveći konzorcijski zajam koji je dobilo neko hrvatsko poduzeće kao zajmoprimac

ZAGREB Od sredstava kredita vrijednog milijardu dolara, ugovorenog s konzorcijem pet inozemnih i jedne domaće banke, Industrija nafte Ina financirat će program modernizacije svojih rafinerija, a dio će biti iskorišten za refinanciranje postojećeg konzorcijskog zajma od 400 milijuna dolara iz kolovoza 2004. godine, objavili su jučer iz Ine. Kako se navodi u obavijesti objavljenoj na Zagrebačkoj burzi, to je dosad najveći konzorcijski zajam koji je dobilo neko hrvatsko poduzeće kao zajmoprimac, a znatan je i u usporedbi s drugim nedavno sklopljenim transakcijama vodećih naftnih i plinskih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi. Sindiciranje je bilo uspješno jer uz banke s kojima ustaljeno posluje Ina je privukla zanimanje i nekoliko novih zajmodavaca aktivnih u regiji. Ina je objavila da je kredit odobren na pet godina uz mogućnost produženja dva puta po godinu dana. Ugovor je potpisan 11. travnja, a konzorcij s kojim je Ina ugovorila ovaj kredit čine Bank of Tokyo-Mitsubishi, Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, PBZ i Societe Generale, kao ovlašteni ugovaratelji, Citigroup i Societe General zajednički će voditi evidenciju kredita, a Bayerische Landesbank će biti banka zastupnik.

http://www.poslovni.hr/40280.aspx

Hrvatska rasipa novac za razvoj


Estonija je tehnološki razvijenija od Hrvatske iako u istraživanja i razvoj ulaže manji postotak BDP-a

Tri tehnološka tigra u srednjoj i istočnoj Europi za istraživanja i razvoj izdvajaju jednak ili čak manji postotak BDP-a nego Hrvatska. No, Estonija, Slovenija i Češka bilježe veći broj inovacija na milijun stanovnika od naše zemlje, te su kvalitetnije i sustavnije provele reforme. Kao posljedicu toga privukle su značajna ulaganja u svoj ICT sektor što im je dodatno povećalo standard i utjecalo na rast BDP-a. Rezultat je to studije konzultantske tvrtke Roland Berger o utjecaju ICT-a na makroekonomski razvoj država u regiji napravljene u prvom kvartalu 2007. godine. "Postoji snažna korelacija između toga koliko su države tehnološki razvijene, znači njihovih rezultata u području istraživanja i razvoja, i njihovog stupnja društvenog razvoja. Što više države ulažu u ICT, to više razvijaju svoje društvene i socijalne standarde potičući na taj način vlastiti ekonomski razvoj. To se odražava na opću razinu obrazovanja, postotak nezaposlenosti, te potrošnju na istraživanja i razvoj", kaže Julian Potzl, jedan od autora ove studije iz Roland Bergera. Konzultantska kuća ta je saznanja u suradnji s tvrtkom Piepenbrock & Schuster pretočila u CEETI, tehnološki indeks za srednju i istočnu Europu koji na skali od 1 do 6 pokazuje stupanj tehnološkog napretka pojedine države. Hrvatska (2,97) je po tom indeksu na sedmom mjestu, odnosno zajedno s Bugarskom (3,07) u zlatnoj sredini.

Na čelu ovog popisa sastavljenog od 13 zemalja iz regije nalaze se Estonija (4,94), Slovenija(4,49) i Češka (4,19). Te su tri zemlje po svojoj tehnološkoj razvijenosti već sustigle svoje kolege iz zapadne Europe. Primjerice, nalaze se iza Austrije (5,12), ali ispred Njemačke (4,71). Na začelju su pak Srbija (2,48), Ukrajina (2,25), Makedonija (2,19) i BiH (1,62). Države su to koje u istraživanje i razvoj ulažu daleko manji postotak BDP-a nego Hrvatska, a imaju i viši stupanj političke nestabilnosti u odnosu na tehnološki najrazvijenije zemlje u regiji."Slovenija koje je među najrazvijenijima po CEETI indeksu troši do 1,6 posto BDP-a na istraživanje i razvoj, te postiže 15 postotnih poena bolji rezultat u nivou obrazovanja svojih građana od ostatka regije. Takav rast društvenih standarda ima za posljedicu rast kvalitete potražnje što potiče razvoj ICT-a. No, postoji prostor u kojem i vlade drugih zemalja mogu aktivno utjecati na to kako raste njihovo gospodarstvo. Primjerice, ako planski ulažu u ICT i širokopojasni internet", napominje Potzl. Upravo se to može primijetiti u Hrvatskoj, gdje je vlada preko Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku planski potaknula informatizaciju cijele državne uprave. Taj projekt značajno je utjecao na rast hrvatskog ICT tržišta u 2006. godini. No, projekt e-Hrvatska samo je jedan od primjera reformi koje je vlada započela u procesu pristupanja EU. Roland Berger dodaje da je upravo taj proces ključan pokretač razvoja za sve države u regiji. "Glavni pokretač gospodarskog razvoja u zemljama srednje i istočne Europe je proces pridruživanja EU. To se odražava kroz brži i jednostavniji pristup tehnologiji, kroz širi raspon proizvoda i usluga, te ulazak novih tržišnih igrača", zaključio je Potzl.

Regulacija nije dovoljna

Za razliku od informatičkog sektora gdje država svojom potražnjom jača cijelo tržište, u telekomunikacijskom sektoru na to najviše utječe kvaliteta i izraženost potražnje koju stvaraju građani. Roland Bergerova studija pokazuje da se u mobilnim telekomunikacijama počinje osjetiti slaba korelacija između stupnja deregulacije TK tržišta i tehnološkog napretka zemlje, dok na fiksnom TK tržištu te korelacije još nema. Stoga autori ove studije preporučuju vladama u regiji da potiču potražnju za širokopojasnim uslugama obrazovanjem, povoljnom poreznom politikom i razvojem e-Goverment usluga, a ne presnažnom regulacijom TK tržišta.

http://img162.imageshack.us/img162/6682/34214ei3.jpg

http://www.poslovni.hr/40220.aspx

120 million euro mountain/ski resort to be built at "Sveto Brdo" on the southern slopes of the Velebit Mountains north of the Dalmatian city of Zadar. Located at a height between 1500 - 1700 meters above sea level, this particular section of mountain has thick snow cover for over 6 months of the year. The new resort will be open all year round and will make for one of the largest mountain resorts in Europe. Bringing to Croatia all year round tourism. :)

Na južnom Velebitu gradi se zimovalište od 120 milijuna eura
Piše: Željko Popović
Foto: Željko Popović

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/20/velebit.wide.1.jpg
Sveto Brdo - Velebit

LOVINAC - Razminiravanjem terena počeli su pripremni radovi za gradnju budućeg velikog centra planinskog turizma Sveto brdo na južnom Velebitu, čiju su gradnju osmislile dvije male podvelebitske općine Lovinac i Jasenice, a centar će se uz pomoć već osiguranih sredstava Europske komisije sagraditi javno-privatnim partnerstvom.

U gradnja planinskog centra, koji će biti jedan od najvećih u Europi, uložit će se 120 milijuna eura.

- Prvi dio projekta smo kandidirali prema Europskoj komisiji koji je prošao preko programa CARDS 2004. Osigurano je 1,8 milijuna eura, od čega će se na razminiravanje utrošiti milijun eura, a ostatak novca potrošit će se za tehničku pomoć izrade master plana centra, koji će se u drugoj fazi graditi modelom javno-privatnog partnerstva, za koji već vlada interes potencijalnih ulagača - rekao je načelnik općine Lovinac Hrvoje Račić.

Dodao je da je projekt zimovališta, koji će se protezati kroz četiri godišnja doba na Velebitu, male općine Lovinac, Europska komisija ocijenila kao jedan od najboljih i najperspektivnijih od svih kandidiranih projekta u široj regiji.

Hrvoje Račić- U Europskoj komisiji procijenili su da će naš projekt imati velik utjecaj na ogromni razvoj dviju županija, Ličko-senjske i Zadarske. Mi u Lovincu i Jasenicama očekujemo pravi preporod - dodao je mladi načelnik male općine od tisuću stanovnika i godišnjeg proračuna od nekoliko milijuna kuna, kojoj je pošlo za rukom dobiti veliki projekt koji je za mnoge do jučer bio utopija.

- Napravili smo dobar tim i znali smo da projekt planinskog centra na Velebitu mora privući interes Europske komisije jer mi smo tražili novac za nešto što nitko drugi nije - rekao je Hrvoje Račić.

Budući planinski centar na Velebitu sagradit će se na nadmorskoj visini od 1500 do 1700 metara. Prednost je što se prirodni snijeg tamo se zadržava do polovice godine.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,4,20,velebit_zimovaliste,71166.jl

Ne kužim što je to "planinski centar"...

Thank god! That's something what was really necessary for Croatia. Sljeme (10 km of ski pathways) and Bjelolasica(4,5 km of pathways) don't fulfill condition of Croatian skiers. That's just too poor.
So this is great news. :) :cheers:

Ne kužim što je to "planinski centar"...

haha...pa valjda centar (kućica) di mogu doći planinari i malo si popiti nakon napornog penjanja. ;)

Rast industrijske proizvodnje za 9 posto u ožujku

U prerađivačkom sektoru, najvažnijem segmentu industrije, zabilježen je iznadprosječan rast od 11 posto na godišnjoj razini

Prema posljednjim podacima DZS-a u ožujku je industrijska proizvodnja zabilježila godišnji rast od 9 posto. Važno je naglasiti kako je ovogodišnji ožujak imao jedan radni dana manje što je imalo negativan utjecaj na intenzitet godišnjeg rasta proizvodnje. Promatrajući prema glavnim industrijskim grupacijama nastavljen je trend najsnažnijeg rasta kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (čak 34,2 posto) te proizvodnje kapitalnih proizvoda (23,6 posto).

Prema NKD-u, u prerađivačkom sektoru, najvažnijem segmentu industrije, zabilježen je iznadprosječan rast od 11 posto na godišnjoj razini. Proizvodnja hrane i pića, u kojoj se generira 18,5 posto ukupne industrijske proizvodnje, porasla je 10,2 posto.

Najsnažniji relativni rast zabilježen je kod proizvodnje uredskih strojeva i računala od 92 posto te proizvodnje komunikacijskih aparata i opreme od 53 posto. Kod skupine djelatnosti rudarstva i vađenja rast proizvodnje tijekom ožujka iznosio je 13 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i vodom peti mjesec za redom zabilježila pad proizvodnje (-5,2 posto na godišnjoj razini). Pad proizvodnje u navedenoj djelatnosti posljedica je i neuobičajeno toplog vremena za promatrani dio godine, a što je pomoglo ostalim djelatnostima za ubrzavanje rasta.

Promatrajući prosječan godišnji rast u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja je unatoč relativno višoj prošlogodišnjoj bazi zabilježila snažan rast od 8 posto. Navedeni snažan fizički rast proizvodnje uz restrukturiranje same industrije trebao bi povoljno utjecati na rast bruto dodane vrijednosti same djelatnosti odnosno na ubrzavanje rasta BDP-a potencijalno i iznad posljednjih očekivanja analitičara RBA.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/rast-industrijske-proizvodnje-za-9-posto-u-ozujku

Pogon za proizvodnju biodizela u Čepinu, vrijedan 32 milijuna eura

Planirani izvori financiranja bili bi zajmovi HPB-a od 20 milijuna eura te HBOR-a od 12,6 milijuna eura

Početak gradnje novoga pogona za proizvodnju biodizela u IPK Tvornici ulja u Čepinu, vrijednog 32,6 milijuna eura, očekuje se u jesen ove godine, a trebao bi označiti novi smjer u tržišnom pozicioniranju tvrtke, istaknuto je na današnjoj prezentaciji tog projekta u čepinskoj Tvornici ulja. Po riječima direktora tvrtke Stjepana Komara, planirani izvori financiranja bili bi zajmovi Hrvatske poštanske banke (HPB) od 20 milijuna eura te Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) od 12,6 milijuna eura, a planirani rok za izgradnju novoga postrojenja, kapaciteta 60.000 tona godišnje, je godinu i pol dana.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Dragan Kovačević kazao je kako zemlje članice Europske unije do 2020. godine trebaju zamijeniti do 20 posto tradicionalnog goriva iz mineralnih sirovina s biogorivom, a do 2010. godine to treba iznositi 5,75 posto.

Trenutačni hrvatski kapaciteti za proizvodnju biogoriva iznose 28.000 tona godišnje, a i s dodatnih 35.000 tona, koji se planiraju izgraditi na vukovarskom području, to će još uvijek biti nedostatno za 157.000 tona, koliko bismo trebali imati do 2010. godine, napomenuo je Kovačević.

Dodao je kako Ministarstvo stoga podupire izgradnju novoga pogona u Čepinu, uzimajući u obzir i činjenicu da se tvornica nalazi na konkurentnom tržištu, na kojem proizvodnja jestivog ulja više ne može biti jedini smjer, već izlaz treba tražiti u alternativnim proizvodnjama.

Kako je istaknuto, po prvim procjenama isplativosti očekuje se da bi novi pogon, s integriranim postrojenjem za proizvodnju biodizela, mogao ostvariti dobit prije oporezivanja od 6,2 milijuna eura te otvoriti 40 novih radnih mjesta.

Nakon što su obavljeni prvi razgovori s HPB-om, koja je, kako kaže, pokazala zanimanje za financijsko praćenje ovoga projekta, Kovačević je napomenuo kako bi se u idućih 10-tak dana, trebao sastati Nadzorni odbor tvrtke i donijeti odgovarajuće odluke za početak realizacije projekta.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/pogon-za-proizvodnju-biodizela-u-cepinu-vrijedan-32-milijuna-eura

Stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak 16,6 posto

Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti smanjena je za 1,5 postotnih bodova

Stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak ove godine u Hrvatskoj iznosi 16,6 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. To je smanjenje stope nezaposlenosti u odnosu na veljaču za koju je iznosila 17 posto, te za siječanj od 17,4 posto. Na godišnjoj razini ta je stopa smanjena je za 1,5 postotnih bodova, budući je stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak prošle godine iznosila 18,1 posto.

Potkraj ožujka 2007. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 291.642 nezaposlene osobe, što je za 7.133 osobe ili 2,4 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 19.669 osoba ili 6,3 posto manje nego istoga mjeseca 2006. godine.
Tijekom ožujka 2007. ulasci u registriranu nezaposlenost (14.647 osoba) bili su osjetno manji od izlazaka iz nezaposlenosti (21.780 osoba), što je rezultirao značajnim mjesečnim smanjenjem evidentiranog broja nezaposlenih osoba, navode iz HZZ-a.

Napominju da je istodobno nastavljena i tendencija smanjenja evidentirane nezaposlenosti uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, i to na relativno visokoj razini od 6,3 posto.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/stopa-registrirane-nezaposlenosti-za-ozujak-16-6-posto

Vlada potvrdila prodaju TLM-a Konzorciju

Vlada je potvrdila i odluku o prodaji Željezare Split poljskom Zlomrexu koji će za dionice platiti 10,11 milijuna kuna

Na zatvorenom dijelu sjednice održane u četvrtak Vlada je potvrdila prošlotjednu odluku Upravnog odbora HFP-a i, unatoč prigovorima i lobiranjima litvanske grupacije Ukio investicione banko, koja je dostavila financijski kvalitetniju ponudu, prihvatila domaći konzorcij koji čine Dalekovod, Zagreb-Montaža, Konstruktor inženjering, Feal i AluFlex Pack za kupca 80-postotnog udjela u TLM-u.

Domaće tvrtke taj su udjel stekle za 1 kunu, preuzet će dio kreditnih obveza, točnije 10 milijuna eura, a za ostale kreditne i druge nepodmirene obveze državi i ostalim vjerovnicima omogućit će se otpis 99 posto svih dugovanja TLM-a. Time će se omogućiti i realizacija ulaganja u tvrtku koja je konzorcij najavio u iznosu od 107 milijuna eura te posao za 1400 radnika TLM-a na rok od tri godine.

Vlada je potvrdila i odluku o prodaji Željezare Split poljskom Zlomrexu koji će za dionice platiti 10,11 milijuna kuna i uložiti u tvrtku 200 milijuna kuna, i to uglavnom vlastitih sredstava. Država će u sklopu procesa otpisati Željezari 228 milijuna kuna duga, a kupac će preuzeti na sebe obvezu podmirenja svih obveza Željezare prema komercijalnim bankama koje su pokrivene državnim jamstvima, u iznosu od oko 165 milijuna kuna.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/vlada-potvrdila-prodaju-tlm-a-konzorciju

Thank god! That's something what was really necessary for Croatia. Sljeme (10 km of ski pathways) and Bjelolasica(4,5 km of pathways) don't fulfill condition of Croatian skiers. That's just too poor.
So this is great news. :) :cheers:

trebalo bi se i na Papuku ponovno izgraditi skijalište... bilo je prije rata i ima dovoljno snijega kroz godinu da bi se isplatilo... čuj ako mogu biti skijališa u izraelu, može lako i u slavoniji :lol:

trebalo bi se i na Papuku ponovno izgraditi skijalište... bilo je prije rata i ima dovoljno snijega kroz godinu da bi se isplatilo... čuj ako mogu biti skijališa u izraelu, može lako i u slavoniji :lol:

Pa s novcima se sve može... Kao što i sam znaš nije problem izgradit niti skijalište u pustinji :D.

Pa s novcima se sve može... Kao što i sam znaš nije problem izgradit niti skijalište u pustinji :D.

e TAKO je brate, sada si pogodio čavla na glavu :lol:

e TAKO je brate, sada si pogodio čavla na glavu :lol:

hehe :D

Slovaci pozivaju Hrvate da grade autoceste

Tempo i kvaliteta gradnje hrvatskih autocesta bili su vrijedni pozornosti, rekao je slovački premijer
BRATISLAVA (Od Vjesnikova izvjestitelja) - »Premijeru Ivi Sanaderu potvrdio sam velik interes slovačke vlade za suradnju i najam rezervoara nafte na Omišlju na Krku. To je za nas životno važno. Isto tako, pozvao sam hrvatske tvrtke koje su u Hrvatskoj gradile autoceste da se jave na natječaje i u Slovačkoj«, rekao je slovački premijer Robert Fico nakon susreta s Ivom Sanaderom u Bratislavi, gdje je hrvatski premijer u ponedjeljak doputovao u službeni jednodnevni posjet.
»Tempo i kvaliteta gradnje hrvatskih autocesta bili su vrijedni pozornosti«, rekao je premijer Fico i dodao da je sa Sanaderom razgovarao i o cijeni gradnje autocesta. »Ne mogu razumjeti zašto su u Slovačkoj autoceste toliko skupe i mislim da se može napraviti pritisak i u tom pogledu«, kazao je.
»Danas je sto dana otkako smo se premijer Fico i ja susreli u Zagrebu i održavamo visoki intenzitet hrvatsko-slovačkih odnosa, a proći će manje od sto dana da će premijer ponovo doći u Hrvatsku, 6. srpnja u Dubrovnik na konferenciju o NATO-u«, rekao je premijer Sanader.
Sanader je zahvalio Slovačkoj na neprekinutoj potpori Hrvatskoj i ocijenio da su slovačka iskustva vrlo korisna za nas.
»Očekujemo pozivnicu za NATO u travnju sljedeće godine te da do kraja 2009. uđemo u EU«, rekao je hrvatski premijer.
Fico je kazao da Slovačka smatra kako je Hrvatska najbolji kandidat za ulazak u EU. »Podržavamo Hrvatsku da što prije postane članica NATO-a i EU i spremni smo vam govoriti o našim iskustvima da biste izbjegli pogreške koje smo napravili mi«, kazao je slovački premijer.
Slovaci su sa zadovoljstvom primili informacije da će u rijeci i Splitu biti otvoreni slovački konzulati.
»Posljednje godine Hrvatsku je posjetilo 230.000 slovačkih turista i važno je da postoje takve institucije u Hrvatskoj«, rekao je Fico.
Sanader je kazao da je Hrvatska zainteresirana za suradnju na energetskom planu, i u skladištenju obveznih rezervi slovačke nafte u Hrvatskoj i glede naftovoda od Constanze do Trsta, gdje postoji mogućnost suradnje sa Slovačkom. U hrvatskom izaslanstvu u Bratislavu bili su i čelni ljudi Hrvatskih autocesta koji su prenijeli svoja iskustva. »Slovačka je jaka u autoindustriji, a mi u gradnji autocesta i to otvara mogućnost za suradnju, a hrvatske kompanije su zainteresirane i da se uključe u automobilsku industriju u Slovačkoj«, rekao je Sanader. »Mi nudimo i Luku Rijeka kao izvoznu i uvoznu luku za slovačke kompanije«, kazao je hrvatski premijer slovačkom kolegi. Također je iskazan interes za to da Končar sudjeluje na natječaju za proizvodnju tramvaja za slovačko tržište.

POREZ NA DIVIDENDE
»Kada je riječ o porezu na dividende, o tome ćemo u budućnosti morati razmišljati, ali u ovom trenutku prioritet nam je razvoj financijskog tržišta«, rekao je Ivo Sanader u Bratislavi nakon pitanja slovačkog novinara premijeru Ficu o porezu za dividende u Slovačkoj, za što se on zauzima. Fico je pohvalio hrvatski primjer privatizacije u odnosu na slovački, za koji je rekao da je »jedan uzeo sve«, a kako u Hrvatskoj i građani imaju šansu da sudjeluju u privatizaciji. »U Slovačkoj jedinu korist imaju stranci«, kazao je slovački premijer.
Jurica Körbler

To, idemo po Europi graditi autoceste :banana:

^^ Odlična vijest CoffeeStain. BTW evo i linka: http://www.vjesnik.hr/html/2007/04/24/Clanak.asp?r=unu&c=1

trebalo bi se i na Papuku ponovno izgraditi skijalište... bilo je prije rata i ima dovoljno snijega kroz godinu da bi se isplatilo... čuj ako mogu biti skijališa u izraelu, može lako i u slavoniji :lol:

ma i ja kažem...samo nek razviju taj zimski turizam, imamo nešto potencijala i za to. :D

Some of the best-known vineyards in Croatia have reopened after being cleared of mines left over from the war of the early 1990s.
The former leader of Yugoslavia, Josip Broz Tito, owned a villa among the vines, which was used as a base by the notorious Serbian war criminal, Arkan.
The Ilok vineyards by the Danube river, overlooking Serbia, lie near Vukovar, where bitter fighting took place.
The vineyards are already producing wines, including the famous Traminac.
The area is full of history. Marshal Tito used his villa as a base for hunting expeditions and as a refuge from the pressures of running Yugoslavia.
During the break-up of that country in the early 1990s the town of Vukovar became a battlefield. More than 1,000 Croats were killed and dumped in mass graves.
Landmines were laid by both sides. The Serbian paramilitary group known as Arkan's Tigers used Tito's villa as their headquarters for raids into Bosnia. When they left they scattered more mines throughout the area and dynamited the villa.
The building still lies in ruins, but now, all these years later, the mines have at last been cleared.
http://newsimg.bbc.co.uk/media/images/42835000/gif/_42835683_croatia_ilok_0407.gif
At a ceremony to mark the achievement, US ambassador Bob Bradtke said Croatia had "inherited a terrible problem of mines, so in order to put this land back into productive use it's very important to get the mines out".
He praised the "really wonderful Croatian wine, Traminac, Sylvana, Grasavina".
It will take around three years before the last areas to be cleared of mines produce grapes that can be used for the region's famous white wines.
Traminac has been made since 1710, and was served at the coronation of Queen Elizabeth II. Despite the blood that was shed in this area just over a decade ago, Serbian workers now cross the Danube to work alongside Croatians in the vineyards.

http://newsimg.bbc.co.uk/nol/shared/img/v3/email.gif E-mail this to a friend (http://newsvote.bbc.co.uk/mpapps/pagetools/email/news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6583953.stm)http://newsimg.bbc.co.uk/nol/shared/img/v3/print.gif Printable version (http://newsvote.bbc.co.uk/mpapps/pagetools/print/news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6583953.stm)


http://newsimg.bbc.co.uk/shared/img/o.gif

ma i ja kažem...samo nek razviju taj zimski turizam, imamo nešto potencijala i za to. :D

naravno da ima, mogli bi mi znaš kako lagano imati potpuno razvijeni cijelogodišnji turizam, ma bez problema čovjeće... samo političari ne vide dalje od nosa... "guske u magli" baš kako je onaj radić rekao

ŠIBENIK - Današnjom odlukom Gradskog poglavarstva Šibenika o prihvaćanju Prijedloga detaljnog plana uređenja luke nautičkog turizma Kuline - Mandalina i njegovu stavljanju na javnu raspravu počelo je ostvarivanje šibenskog sna o gradnji moderne marine uz obale poluotoka Mandalina u koju će moći uplovljavati i superluksuzne megajahte.

Prema obrazloženju Gustava Červara, pročelnik Ureda za prostorno uređenje, luka nautičkog turizma pod radnim imenom Kuline - Mandalina imat će 400 vezova i sve potrebne sadržaje.

Bit će podijeljena u tri funkcionalne cjeline, od kojih su dvije namijenjene prihvatu standardnih plovila prosječne dužine oko 12 metara, a jedna prihvatu tzv. megajahti dugih do čak 85 metara. Ukupna dužina pontona za privez je 2000 metara, a jedan dio priveznih mjesta nalazi se na području koncesije na pomorsko dobro NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik.

- Javnom raspravom o luci nautičkog turizma Kuline - Mandalina koja će trajati od 10. svibnja do 10. lipnja počinje realizacija jednog od temeljnih izbornih obećanja koje je HDZ iznio u svom izbornom programu na prošlim lokalnim izborima.

http://www.jutarnji.hr/dalmacijaiotoci/clanak/art-2007,4,26,sibenik_jahte,72008.jl

naravno da ima, mogli bi mi znaš kako lagano imati potpuno razvijeni cijelogodišnji turizam, ma bez problema čovjeće... samo političari ne vide dalje od nosa... "guske u magli" baš kako je onaj radić rekao

haha...vide do svog novčanika. ma nema frke...sve će to doći sa vremenom, a i to šta kažeš za turizam tokom cijele godine je super stvar jer bi tome stvarno trebali i težiti! :D :okay:

U iduće dvije godine 100.000 novih kvadrata trgovačkih centara

Prema broju četvornih metara trgovina po glavi stanovnika, iza Hrvatske jedino Bugarska i Rumunjska

Iako će svatko na prvu ruku prosuditi da u Hrvatskoj, a pogotovo u zagrebačkom prstenu, ima i previše trgovačkih centara, brojke pokazuju suprotno. Prema broju kvadrata trgovačkog prostora na jednog stanovnika daleko smo iza zemalja srednje i istočne Europe, ostavivši iza sebe jedino Bugarsku i Rumunjsku, podaci su S Immorent Leasinga. Međutim, ni te brojke nisu baš vjerodostojne ako se uzme u obzir da većina trgovačkih centara u Hrvatskoj zapravo ne zadovoljava potrebne kriterije da bi ih se moglo tako kategorizirati. Pravi su trgovački centri za sada samo King Cross i City Centar u Zagrebu te Tower Centar u Rijeci.

Veliki interes

Upravo je zbog toga velik potencijal našeg tržišta za slične investicije te ih u skoro vrijeme možemo očekivati barem nekoliko. "Do sada je izgrađeno oko 200.000 kvadrata trgovačkog prostora u pravom smislu riječi, a očekuje se još 100.000 novih kvadrata za godinu-dvije", navodi Natalija Vulić, voditeljica odjela za trgovačke centre i industriju u poslovnom savjetovanju Filipović. U Zagrebu se traže i postoji stalno zanimanje za velikim parcelama za centre više od 50.000 kvadrata, no problem je zemljište jer ga nema u tim veličinama, objašnjava Vulić. Zbog toga je Jankomir potencijalno dobra lokacija za nove trgovačke centre, a osim njega traže se zemljišta na Žitnjaku i barem još jedno zemljište u Novom Zagrebu. Upravo je istočni dio grada siromašan trgovačkim centrima, a zbog velike gustoće naseljenosti i razvoja naselja u tom dijelu planira se otvaranje dvaju trgovačkih centara - jednog u Dubravi s Intersparovim hipermarketom i jednog na Žitnjaku. "Na istoku grada u budućnosti postoji potencijal za još sigurno dva centra pod uvjetom da se po ponudi razlikuju od već postojećih centara", procjena je Nataše Dorotić iz King Sturga. Problem nedostatka trgovačkih centara u istočnom dijelu grada je velik, ali ni jugozapadni dio ne stoji ništa bolje, dodaje Dorotić. Potencijalne lokacije su od Laništa cestom prema Karlovcu, a zbog velike koncentracije stanovnika ti bi centri mogli imati regionalni karakter. Ponudu u tom dijelu grada zasigurno će poboljšati TriGranitov trgovački centar Zagreb City Center koji bi se trebao graditi uz rukometnu dvoranu, a čija bi ukupna površina prostora za najam iznosila 50.000 kvadrata u kojem će biti više od 200 trgovina te Ipercoopov hipermarket. Taj bi projekt trebao biti dovršen krajem 2008. godine. No u skoroj budućnosti, već ovoga ljeta, u Novom Zagrebu se otvara Avenue Mall čiji je investitor GTC, a osim trgovačkog centra sadržavat će poslovne prostore i kinodvorane. Odmah iza toga, sredinom rujna, planirano je otvorenje trgovačkog centra Mandi grupe Zamparini, čija je maloprodajna površina 28.000 kvadrata i u kojem je već iznajmljeno oko 80 posto prostora, a osim splitskog supermarketa Tommy imat će i talijanski salon namještaja Mandi na 4500 kvadrata. Grupa Zamparini je pred potpisivanjem ugovora o gradnji još jednog trgovačkog centra koji bi trebao biti veći od centra Mandi, a nalazit će se izvan Zagreba.

City galerija u Zadru

Izvan Zagreba investitorima su najprivlačniji regionalni centri: Split, Rijeka, Zadar, Osijek. Tako će Zadar u 2008. dobiti prvi trgovački centar - City Galerija, čija je prva faza gradnje 18.000 kvadrata već dovršena, a u drugoj će se izgraditi još 27.000 četvornih metara. U Osijeku se također u 2008. planira otvorenje Esseker centra na pet etaža koji će imati 5000 kvadrata trgovačkog dijela, a osim toga imat će i poslovne prostore i stanove. Južno od Zagreba u smjeru Siska planira se gradnja dvaju trgovačkih centara, jednog od 40, a drugog od 20 tisuća kvadrata, no kada će i do realizacije kojeg projekta doći, nije poznato jer pregovori s investitorima traju.

Immobiliawest kupuje osam zemljišta za trgovine

Nedavno je njemačka agencija Immobiliawest objavila oglas da kupuje zemljišta za gradnju trgovačkih centara veličine od 20 do 30 tisuća kvadrata uz glavne prometnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Zadru, Karlovcu, Puli i Osijeku. Riječ je o zemljištima koje kupuju za potrebe jednog investitora, navode iz Immobiliawesta. Ipak, upućeni tvrde da je teško da već postoji jedan kupac za sva zemljišta te da je vjerojatno riječ o tipičnom načinu na koji se zemljišta otkupljuju da bi se nakon toga prodavala investitorima.

http://img255.imageshack.us/img255/1329/34686gw6.jpg

http://www.poslovni.hr/40918.aspx

Dionički fondovi udvostručili imovinu u 2007.

Snažnija izloženost tržištima bivše Jugoslavije ove godine donosi veći rizik, ali i veće prinose

Geografska izloženost može u velikoj mjeri uvjetovati prinose pojedinih fondova što su potvrdili domaći dionički i uravnoteženi fondovi u prvom dijelu ove godine, a sve se više ulaže izvan Hrvatske, i to s naglaskom na tržišta bivše Jugoslavije, može se pročitati u novom broju publikacije Investicijski fondovi brokerske kuće To One i mjesečnika Banka, jučer predstavljenom u Zagrebu. U novom je broju publikacije rezimirano prošlih šest mjeseci na domaćem fondovskom tržištu. Do prije godinu dana tržištem su dominirali novčani fondovi, a u drugom dijelu 2006. godine vodeću poziciju po imovini pod upravljanjem preuzeli su mješoviti. Danas je najviše novca u dioničkim fondovima. Imovina dioničkih fondova u tri mjeseca ove godine se više no udvostručila s 4,3 na 8,7 milijardi kuna, što je 40 posto ukupne imovine fondova u zemlji. Iznimno visoki prinosi ostvareni od kraja 2005. godine do danas potakli su ulaganja u fondove, posebice u dioničke i uravnotežene. Krajem ožujka ove godine 63 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom upravljala su s 21,7 milijardi kuna. U proteklih je godinu dana s radom započelo deset novih investicijskih fondova, a u samo tri mjeseca ove godine imovina kojom upravljaju fondovi porasla je za 6,2 milijarde kuna. Jednu od tema novog broja publikacije, usporedbu prednosti i mana velikih i malih fondova, sažeo je Petar Pierre Matek, predsjednik Uprave ZB Investa. Pojasnio je kako se s vremenom na tržištu fondova sve postavlja u ravnotežu, mali fondovi koji visoke prinose baziraju na maloj imovini zbog visokih prinosa počnu privlačiti sve veći broj udjelničara, te im raste i imovina čime gube svoje konkurentske prednosti malih fondova. Igor Pavlović, član Uprave PBZ Investa, govoreći o mogućem daljnjem razvoju fondovske industrije u zemlji izjavio je kako je u Hrvatskoj dosta prisutno nepovjerenje u obvezničke fondove za što očekuje da će se s vremenom promijeniti. Matek je dodao kako je sigurno da će dugoročno još više rasti dionički i mješoviti fondovi jer ipak se ulagači na ulaganja odlučuju bazirano na prinosima fondova.

http://img396.imageshack.us/img396/4151/34789cq8.jpg

http://www.poslovni.hr/41037.aspx

WOW:
http://img255.imageshack.us/img255/1329/34686gw6.jpg

A mi se žalili na gradnju centara... :eek:

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/04/29/otok-v.jpg
Vlada je opozvala zaključak o preuzimanju 51 posto poslovnog udjela u poduzeću Otok mladosti iz 2003.


ZAGREB - ŠIBENIK - Hrvatska Vlada službeno je izvijestila upravu Grada Šibenika da je donijela zaključak kojim se provođenje Nacionalne strategije djelovanja za mlade i programa Saveza izviđača Hrvatske preusmjereva s otoka Obonjana na otok Kakan.

To znači da će hrvatski izviđači dobiti daleko prikladniji prostor za svoje djelovanje i programe te da je Grad Šibenik dobio zeleno svjetlo za realizaciju projekta Obonjan rivijera težak čak 200 milijuna eura.

Vlada je zadužila Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo finacija te Središnji državni ured za upravljanje imovinom da u suradnji s Gradom Šibenikom, Savezom izviđača Hrvatske i Hrvatskim olimpijskim odborom već za sljedeću sjednicu Vlade pripreme prijedlog za izvršenje njezinog zaključka.

Za koordinatora izvršenja toga kapitalnog projekta imenovano je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Istodobno Vlada je opozvala svoj zaključak iz prosinca 2003. godine o preuzimanju 51 posto poslovnog udjela u poduzeću Otok mladosti koje gospodari otokom Obonjanom.

Zahvaljujći ovoj hrabroj odlici hrvatske Vlade, Grad Šibenik može pristupiti realizaciji projekta Obonjan rivijera za koji su golemi interes pokazali strani investitori među kojima je najveću ponudu u prednatječaju dala korporacija Plaza - Hilton hotela.

Savez izviđača je dobio priliku da konačno realizira svoje projekte za koje je otok Obonjan usprkos tamošnjoj infrastrukturi već odavno postao premalen, a uz sve to ponovno je aktualizirana ideja 7. kontinenta koja je šezdesetih godina prošlog stoljeća izazvala oduševljenje diljem svijeta.

Bršica tranzitna luka između Japana i EU

Već se godinama županija bori da Bršica dođe u rang luka županijskog značenja kako bi se mogla uklopiti u istarske gospodarske tokove

Kada je potkraj prošlog tjedna primio osmočlanu delegaciju japanskoga grada Hekinana, pobratima Pule, istarski župan Ivan Jakovčić, uz brojne druge mogućnosti suradnje prije svega gospodarske, ponudio je i mogućnost korištenja luke Bršica kao tranzitne luke između Japana i Europske unije. Istaknuo je da je ta luka sedamdesetak kilometara udaljena od granice s EU, odnosno velikog zapadnoeuropskog tržišta, da je u blizini zračna luka Pula pogodna za cargo promet, postoji i željeznička veza, a i izgrađen je dobar dio lučke infrastrukture. Ideju je japanska strana prihvatila, dogovoreni su daljnji kontakti, ali u zraku je ostalo visjeti ono što gosti ne znaju, ali domaći sudionici u razgovoru zasigurno vrlo dobro znaju. Naime, luka Bršica bez obzira na sve nabrojene pogodnosti danas, a već je tako petnaestak godina, uglavnom je mrtva luka, uspavana ljepotica uz zapadnoistarsku obalu u sastavu Luke Rijeka, koja joj tu i tamo dodijeli poslovne mrvice, a pravog prometa nema. "Već se godinama županija bori da Bršica dođe u rang luka županijskog značenja kako bi se mogla uklopiti u istarske gospodarske tokove, ali nadležno ministarstvo i Lučka uprava Rijeka protive se takvom rješenju. Nama ne bi bilo bitno tko upravlja lukom kad bi ona bila gospodarski aktivna i zapošljavala barem pedesetak radnika s ovog našeg nerazvijenog područja", ističe načelnik općine Raša Knapiuć. "Međutim, o njezinoj namjeni već se godinama razmatra, izgrađeni su terminali za drvo i stoku, to je jedno vrijeme išlo, a onda prestalo. Sad se tu uglavnom izvozi kamen, trenutno je opet u igri oživljavanje pretovara drvne građe, a bilo je govora i o stoki.
Mi smo željeli da se uz čisto lučku djelatnost tu izgradi slobodna zona i razviju doradbeni i preradbeni pogoni, pa su već bila potpisivana i pisma namjere s nekim zapadnim tvrtkama. Ni od toga ništa", ističe načelnik općine Raša, Pino Knapić. Sada su u tijeku pregovori s Nijemcima o biodizelu. Naime, razmišlja se o brodskom dovozu palmina ulja koje je pogodno ne samo za preradu u vrlo popularan biodizel već i mnoge prehrambene proizvode što bi se sve moglo dorađivati na prostorima luke. "To bi bila zanimljiva opcija, mi dogovaramo, imamo i posebnu komisija koja na tome radi, ali kako zadnju riječ ima opet Uprava u Rijeci, teško ćemo sami nešto odlučiti. Zato i dalje inzistiramo da ovaj veliki kompleks dođe pod županijsku ingerenciju kako bi se što bolje uklopio u prostorne i gospodarske planove toga područja", zaključuje Knapić. Što se pak županove ponude Japancima tiče, ni ta opcija nije nova; prije nekoliko godina bilo je riječi o stvaranju prevozničkog pomorsko-kopnenog mosta između zemalja Dalekog istoka i zapadne Europe, na kojoj relaciji kola sve više roba, a luka Bršica u tom je pogledu na strateškoj poziciji. U igri je bila i ideja o integralnom prijevozu cestovno, željezničko pomorskom između zapadnoeuropskih zemalja, do luke Bršica cestom i željeznicom i dalje do Turske brodovima. I ta je inicijativa poodmakla u pregovorima, ali isto završila negdje u zapečku. Luka Bršica i dalje uglavnom spava i taj vrijedan prostor ne nosi općini na čijem je prostoru ništa.

http://www.poslovni.hr/41756.aspx

INA treća najvrednija domaća kompanija

Prva na listi najvrednijih domaćih kompanija je Zagrebačka banka s tržišnom vrijednošću od 40,7 mlrd kuna

Među domaćim kompanijama čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, INA je po tržišnoj vrijednosti od kraja prošlog tjedna tek treća najvrednija domaća kompanija. Njena tržišna kapitalizacija, po zaključnoj cijeni od 3.289,96 kuna, iznosi 32,9 mlrd kuna, otkrivaju podaci Zagrebačke burze, a na samom čelu liste najvrednijih domaćih kompanija nalaze se dvije najveće domaće banke. Zagrebačka banka ima tržišnu vrijednost od 40,7 mlrd kuna, dok je tržišna vrijednost PBZ 36,2 milijarde kuna.

Među pet najvrednijih domaćih kompanija, čije su dionice izlistane na burzi, na peto mjesto ugurala se još jedna banka, riječka Erste & Steiermärkische banka čija tržišna vrijednost iznosi oko 15,1 mlrd kuna, a tek nešto višu vrijednost, 15,2 mlrd kuna, ima zagrebačka Pliva koja se nalazi na četvrtom mjestu.

Da su financijske institucije najvrednije domaće kompanije potvrđuju i Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka koje se nalaze među deset najvećih domaćih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, a na listu deset najvećih još spadaju Adris Grupa (na 6. mjestu sa kapitalizacijom od oko 9,9 mlrd kuna), Konzum (7. mjesto i kapitalizacija od 7,7 mlrd kuna) te Ericsson Nikola Tesla koji se nalazi na desetom mjestu sa tržišnom kapitalizacijom od 5,2 mlrd kuna.

Među dvadeset najvećih domaćih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji nalaze se, između ostalih, i Podravka, Nexe Grupa, Janaf, Tankerska plovidba, Plava laguna i Riviera Poreč.

Lista najvrednijih domaćih kompanija izgledala bi, svakako, drukčije kad bi na burzu bile uvrštene dionice još nekih velikih domaćih kompanija poput Hrvatskog telekoma, Hrvatskih željeznica, Agrokora, Hrvatske elektroprivrede, Raiffeisen banke ili Société Générale Splitske banke, no i ovakva lista daje barem općenite podatke o tome koje su najvrednije domaće industrije i kompanije.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/ina-treca-najvrednija-domaca-kompanija

U travnju na Jadranu 13 posto više stranih turista

U razdoblju od siječnja do travnja 2007. godine na Jadranu je boravilo ukupno 735.583 gostiju

Prema prvim podacima turističkih zajednica tijekom mjeseca travnja na Jadranu je boravilo ukupno 464.560 gostiju što je 13% više nego prošle godine. Od toga je 82.850 domaćih gostiju, 11% više nego prošle godine te 381.710 stranih gostiju što je 13% više nego u travnju 2006. godine.
U Hrvatskoj (Jadran i Grad Zagreb) je u travnju prijavljeno 509.067 gostiju što je povećanje od 12%. Od toga je domaćih gostiju 94.808, 10% više nego lani, a stranih 414.259, povećanje od 12% u odnosu na travanj 2006.
Tijekom mjeseca travnja na Jadranu je ostvareno 1.447.095 prijavljenih noćenja, od toga 219.554 domaćih te 1.227.541 stranih gostiju.

Ove godine u travnju je zabilježeno 7% više prijavljenih noćenja u odnosu na travanj 2006. Ostvareno je 2% manje noćenja domaćih te 9% više noćenja stranih gostiju. U Hrvatskoj (Jadran i Grad Zagreb) je u travnju ostvareno 1.531.383 noćenja što je 7% više nego prošle godine. Ostvareno je 241.672 noćenja domaćih, 2% manje te 1.289.711 noćenja stranih gostiju, 9% više.

Na prvom mjestu po broju noćenja prijavljenih gostiju u travnju su Nijemci. Zatim slijede Slovenci, Talijani, Austrijanci, Francuzi, državljani Bosne i Hercegovine, Britanci, Poljaci, Nizozemci...

Prema prvim podacima turističkih zajednica od siječnja do travnja 2007. godine na Jadranu je boravilo ukupno 735.583 gostiju što je 13% više nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga je 218.555 domaćih gostiju, 8% više nego prošle godine te 517.028 stranih gostiju što je 16% više nego lani.

U Hrvatskoj (Jadran i Grad Zagreb) je od siječnja do travnja 2007. godine prijavljeno 878.927 gostiju što je povećanje od 13%. Od toga je domaćih gostiju 268.907, 9% više, a stranih 610.020, povećanje od 15% u odnosu na isto razdoblje lani.

Od siječnja do travnja na Jadranu je ostvareno 2.214.093 prijavljenih noćenja, od toga 571.437 domaćih te 1.642.656 stranih gostiju. Ove godine od siječnja do travnja zabilježeno je 7% više prijavljenih noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvareno je 3% manje noćenja domaćih te 11% više noćenja stranih gostiju.

U Hrvatskoj (Jadran i Grad Zagreb) je od siječnja do travnja 2007. godine ostvareno 2.489.409 noćenja što je 7% više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je 665.503 noćenja domaćih, 2% manje te 1.823.906, 11% više noćenja stranih gostiju, priopćeno je iz Hrvatske turističke zajednice.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/u-travnju-na-jadranu-13-posto-vise-stranih-turista

Analitičari EIZG-a o mjerama HNB-a

Ako mjere budu imale za posljedicu neočekivano snažan pad kreditne aktivnosti i rast aktivnih kamatnih stopa, moglo bi doći do usporavanja rasta osobne potrošnje i investicija

U ovoj godini analitičari Ekonomskog insituta očekuju daljni rast investicija i osobne potošnje, brži rast izvoza od uvoza te blago povećanje državne potrošnje, što će, smatraju oni, rezultirati rastom BDP-a od 4,7 posto. Kao glavne rizike u ostvarivanju te dinamike gospodarskog rasta vide u usporavanju provedbi strukturalnih reformi i donošenju populističkih mjera u izbornoj godini te neizvjestan učinak mjera HNB-a za sprječavanje rasta kredita i vanjskoga duga.

Analitičari Ekonomskog instituta,u publikaciji Croatian Economic Outlook Quaterly, ističu da će umjereno ubrzavanje rasta plaća i izdašniji transferi stanovništvu pružiti osnovu za rast osobne potrošnje. No, isto tako procjenjuju da usporavanje kreditne aktivnosti neće imati značajnije negativne učinke na domaću potražnju.

Po njihovom mišljenju jedan od rizika za ostvarivanje projiciranih kretanja su mjere HNB-a. Ako mjere budu imale za posljedicu neočekivano snažan pad kreditne aktivnosti i rast aktivnih kamatnih stopa, moglo bi doći do usporavanja rasta osobne potrošnje i investicija.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/analiticari-eizg-a-o-mjerama-hnb-a

Kvarnerski hotelijeri u objekte ulažu 965 milijuna kuna

Novi resort & hotels u hotel s pet zvjezdica, wellnes i 'dječji grad' investiraju 36 mil. eura

RIJEKA Kvarnerske hotelsko-ugostiteljske tvrtke ove godine u svoje objekte, obnovu, podizanje kategorije ili izgradnju novih ulažu oko 965 milijuna kuna, pokazuju podaci koje je anketom prikupila Turistička zajednica županije. Među većim su ulaganja tvrtke Novi resort & hotels iz Novog Vinodolskog, koja će u gradnju hotela s pet zvjezdica, wellnes centra i 'dječjeg grada' uložiti ukupno 36 milijuna eura. U cjelovitu obnovu hotela Miramare u Crikvenici tvrtka Miramare d.o.o. ulaže oko 18,5 milijuna eura. Prema planu, devastirani secesijski objekt, koji nije u uporabi više od 20 godina, uredit će se u hotel s četiri zvjezdice, s 140 soba. U podizanje kategorije Ville Ambasador, uz postojeći hotel Ambasador s pet zvjezdica, Liburnia Riviera Hoteli uložit će 4,2 milijuna eura. Među većim ulaganjima još su ulaganje u izgradnju luksuznog aparthotela u Malinskoj na otoku Krku, vrijednog 25 milijuna eura, u kojemu će biti 50 apartmana, wellness sadržaji i kongresni centar, te četiri milijuna eura za uređenje malog obiteljskog hotela Arbiana u gradu Rabu, s 29 soba.

http://www.poslovni.hr/41841.aspx

U Hrvatskoj u travnju prodano 7077 novih automobila

U prva četiri mjeseca je prodano 4,25 posto više automobila nego u istom razdoblju 2006.

U Hrvatskoj je u travnju prodano 7077 novih automobila što je približno na razini prošlogodišnjeg travnja kad je prodano 7100 automobila te za 126 više nego u ožujku ove godine, pokazuje analiza agencije Promocija Plus rađena na temelju podataka Ministarstva unutarnjih poslova. U prva četiri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je prodano 27.108 novih automobila, a to je za 1107 ili 4,25 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Vodeći po prodaji novih automobila u travnju je Opel, sa 1352 prodana vozila i tržišnim udjelom od 19,1 posto. S tržišnim udjelom od 10,5 posto slijedi Renault koji je prodao 746 automobila. Volkswagen je prodao 675 primjeraka i ostvario udjel od 9,5 posto, Peugeot je na četvrtom mjestu sa 625 primjeraka i udjelom od 8,8 posto, a listu prvih pet sa 5-postotnim udjelom, odnosno 358 prodanih automobila zatvara Škoda. Među modelima Opel Astra je i dalje na čelu poretka, sa 1029 automobila. Drugi je Renault Clio sa 447 primjeraka, a Peugeot 207 je treći sa 253 prodana automobila. Među popularnim modelima još su Škoda Octavia, Renault Megane, Fiat Punto i Volkswagen Golf. Od svih prodanih novih automobila u travnju 59 posto ih je s benzinskim motorom, a 41 posto s dizelskim. U zagrebačkoj regiji je u prva četiri mjeseca ove godine prodano 9835 novih automobila ili 36% svih novih automobila prodanih u Hrvatskoj u tom razdoblju. Slijede Splitska županija te Primorska županija.

http://www.poslovni.hr/41878.aspx

Polančec: Stope rasta od 2008. do 2011. više od šest posto

Jurčićev program traži nova zaduživanja, a Čačićev ne donosi ništa novo, komentirao je potpredsjednik Vlade

Gospodarski program Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) je jasan i može se vrlo jednostavno objasniti - to su natprosječne stope gospodarskoga rasta koje bi u razdoblju od 2008. do 2011. trebale iznositi više od šest posto i HDZ je duboko uvjeren da to može postići, izjavio je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec. Potpredsjednik Polančec, koji je jučer bio na svečanoj promociji šestoga naraštaja stručnih prvostupnika ekonomije poduzetništva Veleučilišta VERN, osvrnuo se na molbu novinara na gospodarske programe oporbenih političkih stranaka - Socijaldemokratske partije (SDP) i Hrvatske narodne stranke (HNS) te na gospodarski program vladajućega HDZ-a.

Izjednačavanje mirovina

Kad je pak riječ o gospodarskom programu SDP-a koji je predstavio Ljubo Jurčić, Polančec smatra da nije riječ o programu već o "planu želja". Kazao je da je lako postaviti ciljeve i želje, ali nedostatnost je SDP-ova programa što ne sadrži plan ostvarivanja želja i planova. Pri tomu se osvrnuo na Jurčićev prijedlog o izjednačavanju razine mirovina starih i novih umirovljenika, osnivanje novih institucija, minimalnu plaću u radno ekstenzivnim granama poput tekstilne i obućarske koja bi, prema tom prijedlogu, jednim dijelom trebala biti sufinancirana iz državnoga proračuna. S tim u vezi, Polančec je rekao da je analizom došao do zaključka da je za to minimalno potrebno u 2008. dodatnih pet milijarda kuna te da u Jurčićevu programu nema odgovora od kuda će nabaviti te novce. Zato se, smatra, kao zaključak nameće da se to može osigurati jedino novim zaduživanjem, odnosno iz porasta deficita državnog proračuna što pak podrazumijeva porast vanjskoga duga.

Smanjivanje deficita

Što se tiče poreza na kapitalnu dobit, Polančec je rekao da će, ako trebamo dodatnih pet milijarda kuna, tako kako je predstavljen porez na kapitalnu dobit osigurati 200 do 300 milijuna kuna i tu se, istaknuo je, "završava priča". Gospodarski program HNS-a Polančec pak nije imao priliku analizirati, ali smatra da on sadrži elemente koji su potpuno u skladu s onim što HDZ već ostvaruje što pak znači, rekao je, da ne donosi ništa novo. Po Polančecovim riječima, HDZ-ov gospodarski program donosi novine i temelji se na smanjivanju deficita državnoga proračuna, a time se izravno utječe i na smanjivanje ukupnoga vanjskog duga što je, ocijenio je, u ovome trenutku najveći problem.

Privlačenje greenfield investicija

Dodao je da su bitni elementi gospodarskoga programa HDZ-a i razvoj maloga i srednjeg poduzetništva smanjenje nezaposlenosti te konkretno rješavanje najvažnijih problema u gospodarstvu kao što su crna metalurgija, industrija aluminija i brodogradnja. Osim toga, bitna karakteristika HDZ-ova gospodarskog programa je i privlačenje stranoga kapitala s kvalitetnim "greenfield" investicijama na čemu HDZ već radi. Podsjetio je da Agencija za promicanje ulaganja u ovome trenutku koordinira više od 30 vrlo konkretnih projekata "greenfield" investicija "teških" više od dvije milijarde eura. To su, rekao je Polančec, jasne gospodarske poruke HDZ-a i naš odgovor na "plan želja" SDP-a i HNS-a.

http://www.poslovni.hr/41819.aspx

Kak me živciraju ti političari kad se hvale bit će stope rasta GDPa ovakve i onakve :bash:... Pa ne može se to tak ciljat i reć ja hoću takvu stopu i ona će takva bit. Stope rasta su odraz cjelokupnog upravljanja gospodarstvom.

Građani se zadužili za 5 milijardi kuna u prva tri mjeseca

Krediti stanovništvu na kraju ožujka iznosili su 100,6 milijardi kuna, i u odnosu na isti mjesec prošle godine veći su za 19,2 milijarde kuna

Krediti hrvatskih građana u bankama premašili su iznos od 100 milijardi kuna, u prva tri mjeseca ove godine stanovništvo se kod banaka zadužilo za novih gotovo pet milijardi kuna, a oko polovica novog kreditnog zaduženja odnosi se na stambene kredite.

Krediti banaka u Hrvatskoj su na kraju ožujka ove godine iznosili 197,7 milijardi kuna, što je 5,5 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima. Ožujskom znatnom porastu kredita pridonijela su oba najveća sektora - krediti poduzećima u tom su mjesecu u odnosu na mjesec prije povećani za 2,56 milijardi kuna, a stanovništvu za 2,43 milijarde kuna.

Krediti građanima sudjeluju u kreditima banaka sa 50,8 posto. Tako su krediti stanovništvu na kraju ožujka iznosili 100,6 milijardi kuna, i u odnosu na kraj prošle godine veći su za 4,9 milijardi kuna, dok su prema prošlogodišnjem ožujku veći za 19,2 milijarde kuna, što daje godišnju stopu rasta od 23,6 posto.

U strukturi kredita stanovništvu najviši je i dalje rast stambenih kredita, pa se njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu na kraju ožujka povećao na 39 posto, prema 36,2 posto prije godinu dana. Tako su stambeni krediti građana na kraju ožujka ove godine iznosili 39,2 milijarde kuna, što je za 9,7 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani, uz godišnju stopu rasta od 33,1 posto.

Krediti odobreni poduzećima u prava tri mjeseca ove godine porasli su za 3,8 milijardi kuna pa su na kraju ožujka premašili su iznos od 82 milijarde kuna, sa udjelom u ukupnim kreditima od 41,5 posto. Prema prošlogodišnjem ožujku krediti tvrtkama porasli su za 15,9 milijardi kuna uz godišnju stopu rasta od 24,1 posto.

Porast kredita u ožujku, za ukupno 5,5 milijardi kuna, najveći je u zadnjih devet mjeseci, od lipnja prošle godine, no na godišnjoj razini, nominalna stopa rasta u ožujku ove godine bila je ipak manja nego u istom mjesecu lani - oko 20 posto prema 22,2 posto. Na to je utjecalo i smanjenje stanja kredita središnjoj državi koja je na kraju ožujka ove godine imala kod banaka 12 milijardi kuna kredita, što je za 2,2 milijarde kuna ili za 15,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/gra111ani-se-zaduzili-za-5-milijardi-kuna-u-prva-tri-mjeseca

Usporavanje rasta inozemnog duga

Stopa rasta od 12,5 posto s kraja veljače niža je nego prethodnih mjeseci

Krajem veljače inozemni dug Republike Hrvatske dosegnuo je iznos od 29,6 milijardi eura što je 12,5% više u odnosu na kraj veljače 2006. godine. Navedena stopa rasta niža je no prethodnih mjeseci, a mogla bi upućivati na nešto usporeniju dinamiku rasta u 2007. godini. Godišnji rast inozemnog duga od 3,28 milijarde eura dominatno je posljedica povećanja inozemnog duga ostalih sektora odnosno poduzeća (za 2,45 milijardi eura) čije se godišnje
stope rasta peti mjesec za redom zadržavaju iznad 30%. Stoga se i udio ovog sektora u ukupnom inozemnog dugu povećao na 33%.

U apsolutnim iznosima najveći dio duga (gotovo 10,5 milijardi eura) ili 35,4% čini dug banaka prema inozemnim vjerovnicima. U promatranom razdoblju obveze banaka prema inozemnim vjerovnicima porasle su za 8,5% ili 816 milijuna eura. To je najniža godišnja stopa rasta inozemnog zaduženja banaka u posljednjih šest godina.

Na mjesečnoj razini, također je došlo do usporavanja rasta inozemnog zaduženja. U odnosu na kraj siječnja inozemni dug je porastao za 201 milijun eura. Pozitivan doprinos navedenim kretanjima, kao i na godišnjoj razini, došao je od sektora države budući da su i tijekom veljače smanjene inozemne obveze države za 67 milijuna eura.

S ukupno 6,54 milijardi eura inozemnog duga država je svoj udio u ukupnom inozemnom dugu smanjila na 22,1% (u istom razdoblju lani udio je iznosio 26,3%). Ostali sektori (ukoliko izuzmemo središnju banku čiji je udio u inozemnom dugu gotovo beznačajan) zabilježili su porast inozemnog zaduženja na mjesečnoj razini.

U 2007. godini Hrvatska bi trebala otplatiti oko 7,2 milijarde eura duga glavnice te nešto više od 580 milijuna eura kamata. Većina duga dolazi na naplatu u prvoj polovici godine. Tijekom ove godine analitičari RBA očekuju nastavak rasta ukupnog inozemnog duga, ali ipak s nešto sporijom dinamikom nego tijekom 2006. godine. Navedenom usporavanju rasta pozitivno bi trebale pridonijeti posljednje mjere HNB-a te bi mogli zabilježiti i određeno stabiliziranje visine duga na oko 85% BDP-a.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/usporavanje-rasta-inozemnog-duga-1

Thx Astralis :master: ...Kaj punis ovu dretvu :cheers1:

Hehe :D. Nema beda. :cheers1:

Samo nastavi :okay:

Samo nastavi :okay:

Arno.

(potpis :) )

Zagreb Stock Exchange continues to grow and remain stable, while all other regional stock exchanges drop .....

Regionalni burzovni indeksi u padu

Na regionalnim burzama danas je zabilježen znatni pad vrijednosti indeksa. Belex 15, indeks Beogradske burze, zabilježio je danas novi rekordni pad od 6,53 posto. Indeksi Belex line i SRX spustili su se za 5,24, odnosno 7,99 posto. U posljednja četiri dana, Belex 15 je zabilježio kumulativni pad od 14,4 posto. Kompanije sa najvećim padom cijene bile su beogradske Imlek i Bambi Banat te Fidelinka iz Subotice.

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj burzi ostvaren je ukupan promet od 6.411.953,74 KM. Vrijednost indeksa BIFX je pala na 8.401,63 indeksnih bodova, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 1,24 posto. Vrijednost indeksa slobodnog tržišta SASX-10 je pak pala na 5119,11 bodova, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,24 posto. Najveći dnevni pad vrijednosti od 16,92 posto zabilježila je BNT Kovačnica iz Novog Travnika.

Na Banjalučkoj burzi indeks BIRS je danas do 16:08 sati oslabio 1,6 posto na 4658,92 bodova, indeks FIRS 0,95 posto na 11249,15 bodova, a indeks ERS10 je pao 1,14 posto na vrijednost od 5866,3 bodova.

Na Ljubljanskoj burzi također pad, pa je tako glavni ljubljanski indeks SBI20 oslabio 0,57 posto. Na Crnogorskoj burzi, indeks MONTE je oslabio 0,17 posto na vrijednost od 2430,4143 bodova, dok je na Makedonskoj burzi, indeks MBI-10 pao 3,52 posto na vrijednost od 7.772,99 bodova.

U Hrvatskoj ipak malo drugačija situacija. Na Zagrebačkoj burzi danas je indeks Crobex nastavio rast za 0,67 posto i pritom dosegnuo novi rekord od 4.854,7 bodova. Najbolji promet su ostvarile dionice Adrisa, Nava banke i Zagrebačke banke. :)

http://www.poslovni.hr/42119.aspx

Evo samo da dočaram koliko se brzo razvija naše tržište kapitala... U 12. mjesecu 2006. je tržišna kapitalizacija VP na Zagrebačkoj burzi bila oko 200 milijardi kn. Sredinom 3. mjeseca prije spajanja s Varaždinskoj bila je već na 250 milijardi, a nakon spajanja na 300 milijardi. Danas je već na 355 milijardi kn. I onda oni meni hoće uvesti porez na kapitalni dobitak s kojim bi se to sve drastično usporilo - tako retardiranu ekipu na vlasti malo koja zemlja ima privilegiju imat :D... A da ni ne spominjem da ni sami ne znaju kak se zove to kaj bi oni oporezivali. Po njima je to "kapitalna dobit" :lol: :lol: :lol:...

D&B: Rast hrvatskog BDP-a 2007. za 4,7 posto

Ocjena kreditnog rejtinga ostala je DB3d, koja Hrvatsku označava kao zemlju blagog rizika za ulagače

Rast hrvatskog gospodarstva u ovoj će godini ostati približno na razini prošle godine, odnosno iznosit će 4,7 posto, a iduće bi godine mogao usporiti na 4,4 posto, kao posljedica usporavanja gospodarstva koje će morati apsorbirati pojedine strukturne promjene zbog približavanja Hrvatske Europskoj uniji. Stoji to u izvješću za svibanj bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, a u kojem je ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske za svibanj ostala DB3d, koja Hrvatsku označava kao zemlju blagog rizika za ulagače. Prognoze gospodarskog rasta za 2007. u D&B-u temelje na očekivanju da će, kao i u 2006., i ove godine kapitalna ulaganja biti pokretač rasta, ali i na visokoj razini poslovnog optimizma te visokoj konkurentnosti na bankovnom tržištu, koja i dalje osigurava povoljnu cijenu kredita. U ovoj godini analitičari D&B-a očekuju i nastavak snažne osobne potrošnje, potaknute nastavkom učinaka prošlogodišnje isplate duga umirovljenicima, još veće dostupnosti kredita, ali i rasta raspoloživih sredstava kućanstava, uslijed više zaposlenosti, odnosno niže nezaposlenosti. Napori Vlade vezani uz fiskalnu konsolidaciju bit će pod utjecajem činjenice da je 2007. izborna godina, kada je uobičajeno "popuštanje" u nadzoru državne potrošnje. No to ne bi trebalo znatnije utjecati na planirano smanjenje proračunskog deficita ispod razine od 3 posto BDP-a u 2008. godini, procjenjuju u D&B-u. Od znatnijih aktualnih makroekonomskih pokazatelja u D&B-ovu se izvješću izdvaja podatak o rastu prihoda od turizma za 9 posto u 2006. godini, na iznad 6 milijardi eura, te se ističe da sektor turizma, koji upošljava oko 4 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, predstavlja vrlo znatan poticaj za ostatak gospodarstva te ostvaruje prihode koji su na razini od oko trećine ukupnog hrvatskog izvoza. Među 25 ocijenjenih zemalja regije Hrvatska je na 8. mjestu, a istu ocjenu rizika za ulagače nosi i Poljska. Ispred Hrvatske su Češka, Litva i Letonija, s ocjenom DB3a, a iza Bugarska (DB4a) i Rumunjska (DB4a). Na čelu liste je Slovenija, s ocjenom DB2b (mali rizik za ulaganja), a na začelju te liste su četiri države s ocjenom DB6d vrlo visokog rizika za ulaganja - Bjelorusija, Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

http://www.poslovni.hr/42131.aspx

Nastavlja se rast proizvođačkih cijena

ZAGREB Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj u travnju porasle su za 0,4 posto u odnosu na ožujak, a na godišnjoj razini više su za 2,3 posto, objavio je DZS. Rast proizvođačkih cijena na mjesečnoj razini bilježi se od početka ove godine - u siječnju su porasle za 0,8 posto, veljači 0,2 posto, ožujku 0,6, te travnju 0,4 posto. U travnju su u odnosu na ožujak najviše, za 0,7 posto, porasle cijene intermedijarnih proizvoda osim energije, a cijene energije, trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju na mjesečnoj razini porasle su za 0,3 posto.

http://www.poslovni.hr/42146.aspx

Industrijske zalihe 3,1 posto veće nego lani

ZAGREB Zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju ožujka bile su 1,9 posto veće u odnosu na stanje s kraja veljače, dok su u usporedbi sa zalihama na kraju ožujka lani veće za 3,1 posto, prvi su rezultati koje je objavilo DSZ. Promatrano prema područjima djelatnosti, na mjesečnoj razini, odnosno u ožujku prema veljači, zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u rudarstvu i vađenju ostale su na istoj razini, a u prerađivačkoj industriji, koja u strukturi fizičkog obujma zaliha ima udio 95,43 posto, povećane su za 2 posto.

http://www.poslovni.hr/42147.aspx

Građevinske dozvole samo za velike projekte koji utječu na okoliš

Za gradnju kuće do bruto površine od 400 četvornih metara neće trebati ni lokacijska ni građevinska dozvola

Za gradnju kuće do bruto površine od 400 četvornih metara te poljoprivrednih zgrada do 600 četvornih metara ubuduće neće biti potrebna ni lokacijska ni građevinska dozvola, već samo rješenje o uvjetima građenja na osnovi idejnog projekta. Za veće stambene i poslovne objekte više neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvola, već će biti dovoljna samo lokacijska dozvola te potvrda da se gradi u skladu s glavnim projektom. Bitno će se smanjiti broj potrebnih suglasnosti što ih treba ishoditi prije gradnje.

Olakšanje investitorima

Novosti su to iz prijedloga Zakona o prostornom uređenju i građenju koji je u srijedu usvojila hrvatska Vlada i uputila na raspravu u Sabor. Građevinska dozvola slična sadašnjoj bit će potrebna samo za velike i složene projekte kao što su gradnja rafinerija ili autocesta, čija izgradnja bitno utječe na okoliš. Vlada tim prijedlogom, koji će zamijeniti dosadašnji Zakon o građenju i Zakon o prostornom uređenju želi pojednostaviti građenje i olakšati posao investitorima, rekao je premijer Ivo Sanader. Novi zakon uvodi i pravila za urbanu komasaciju, odnosno brže okrupnjivanje usitnjenih građevinskih parcela, što je dosad često bila prepreka ulagačima u graditeljstvu. Više se neće izrađivati generalni planovi, već planovi uređenja za građevinska područja i gradska središta. Detaljni planovi izrađivat će se samo za područja na kojima će se obavljati urbana komasacija. "Ti su detaljni planovi često stvarali probleme. Zagrebački GUP je primjerice predvidio oko 600 detaljnih planova pa su i sami shvatili da je to previše", istaknula je predstavljajući zakon ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Propisuje se i pravo prvokupa, a imat će ga, na području kojem to odrede, sve jedinice od Vlade do općine.

Pravo prvokupa

Država i lokalne jedinice dužne su pak vlasniku susjedne parcele prodati svoje zemljište ako taj dio ne prelazi 20 posto površine planirane građevne čestice. Prodaja će biti bez javnog natječaja, ali po tržišnoj cijeni. Urbana komasacija provodit će se na zahtjev vlasnika malih parcela, a provodit će je jedinice lokalne samouprave. Zakonom će se zbog toga ovlastiti gradovi veći od 35.000 stanovnika za provođenje postupaka davanja prava građenja. Umjesto ureda državne uprave ti će gradovi biti nadležni za prostorno i urbanističko planiranje na svom području, za izdavanje dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja.

U Hrvatskoj 17 velikih gradova

Prema popisu iz 2001., osim Zagreba u skupinu velikih gradova spadaju i Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac, Pula, Sisak, Šibenik, Varaždin, Dubrovnik, Bjelovar, Samobor i Vinkovci. Ministrica Dropulić izvijestila je da je Sanaderova vlada zatekla 113 prostornih planova, a sada ih je dovršeno ili u fazi dovršavanja 539.

http://www.poslovni.hr/42132.aspx

Hrvatska 53. na ljestvici konkurentnosti IMD-a

U istraživanju sudjeluje 55 zemalja, a od Hrvatske su lošije rangirane tek Indonezija i Venezuela

Prema rezultatima Svjetskog godišnjaka konkurentnosti 2007. (World Competitiveness Yearbook 2007) koji objavljuje International Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne Hrvatska je zauzela 53. mjesto od ukupno 55 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Neposredno ispred Hrvatske nalazi se Poljska (52), Rumunjska je na 44. mjestu, dok se iza Hrvatske nalaze Indonezija i Venezuela.

Obzirom na metodološke promjene (uvrštene dvije nove zemlje, nisu uvrštene regije), ocjena i pozicija Hrvatske ostala je gotovo identična u odnosu na prošlu godinu s ukupnim rezultatom od 38,523 posto prvorangirane zemlje SAD-a, u usporedbi s prošlogodišnjih 38,957 posto.

Glavni indeks IMD-a ocjenjuje konkurentnost kroz četiri faktora: efikasnost poslovnog sektora, efikasnost vlade, gospodarski rezultati i infrastruktura.
Od navedena četiri faktora Hrvatska je najbolje rangirana prema infrastrukturi, gdje je zadržala prošlogodišnje 43. mjesto. Prema trima ostalim faktorima pala je za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je ponovno osvojila svoje jedino prvo mjesto među 55 najrazvijenijih zemalja svijeta, a zahvaljujući dobrim rezultatima u turističkoj industriji.

«Ovo istraživanje pokazuje da Hrvatska mora posebno u pojedinačnim područjima kao što su domaća ekonomija, zaposlenost, tržište rada, kompetentnosti menadžmenta te znanstveno-tehnološka infrastruktura
nastaviti s intenziviranjem neophodnih strukturnih reformi, što jedino može dovesti do apsolutne i relativne promjene konkurentske pozicije Hrvatske», istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Najveće poboljšanje u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je ostvarila u području privlačenja stranih investicija, razini cijena, dostupnosti rizičnog kapitala, rezultatima u visokoškolskom obrazovanju, ali i povećanju broja pretplatnika na mobitel.

Na prvom mjestu ovogodišnjeg istraživanja su SAD koje su zadržale prošlogodišnju lidersku poziciju. Već drugu godinu za redom među najkonkurentnijim zemljama svijeta, uz već očekivane zemlje poput Švedske, Danske i Švicarske, pozicionirane su i najdinamičnije tranzicijske ekonomije poput Rusije, Indije, Slovačke i Estonije. Za razliku od njih, bitku s titulom najkonkurentnijih zemalja počele su gubiti neke od najbogatijih zemalja Europske unije poput Italije, Španjolske i Francuske.

Hrvatska je ove godine drugi put uvrštena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji se objavljuje svake godine od 1989. u svrhu analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija i regija da kreiraju i održe okruženje koje održava konkurentnost poduzeća. Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut IMD-a.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/hrvatska-53-na-ljestvici-konkurentnosti-imd-a

Od rujna javna ponuda 20% T-HT-a

Dionice će vjerojatno biti izlistane na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi

Javna ponuda 20 posto dionica T-HT-a započet će krajem rujna, a trebala bi završiti početkom listopada, najavio je u srijedu nakon sastanka Povjerentstva za privatizaciju T-HT-a potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Uz napomenu da taj prijedlog još mora potvrditi i Vlada, Polančec je objasnio da je jesen bolje razdoblje za prodaju dionica putem burze.

"Nakon svih rasprava i analiza i Vladina savjetnika i savjetnika Deutsche Telekoma, dijelim mišljenje da je taj termin bolji. Tržište je nakon ljetne stanke življe, a u tom terminu nema ni puno najavljenih javnih ponuda ni na Londonskoj ni na Zagrebačkoj burzi", rekao je Polančec.

Potpredsjednik Vlade je potvrdio da se na sjednici Povjerenstva razgovaralo i o povlačenju izvanredne dobiti za 2006. godinu. Iako nije želio otkriti detalje o veličini dividende, to ipak ukazuje da je Vlada na pragu rješenja za osiguranje novca kojim će isplatiti treću ratu duga umirovljenicima.

Iako je Skupština T-HT-a donijela odluku da će se iz prošlogodišnje dobiti samo deset posto isplatiti kao dividenda, a ostatak zadržati, Vlada će, kako se neslužbeno doznaje, inzistirati na isplati izvanredne dividende iz koje će se u lipnju pokriti obveza prema umirovljenicima.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/od-rujna-javna-ponuda-20-t-ht-a

Croatia: 2H06 unemployment rate (ILO methodology) declined to 10.5%
Thu, 10 May 2007 15:44:53 GMT
by Alen Kovac

Erste Bank der oesterreichischen Sparkassen AG

http://www.fxstreet.com/fundamental/economic-indicators/croatia-2h06-unemployment-rate-ilo-methodology-dec/2007-05-10.html




The 2H06 unemployment rate measured by ILO methodology presented a positive surprise, recording a decline of 1.3pp compared to 1H06. The number of unemployed people declined to below 200ths, standing at 191ths (-15ths with respect to 1H06).
A more detailed look at the figures shows an increase of both the active and employed population in 2H06, by 60ths and 76ths, respectively (compared to 1H06), resulting in an increase of the activity rate (49.8%, +1.5pp) and employment rate (44.5%, +1.9pp).
Official (Croatian Employment Service) monthly figures indicated solid trends on the labor market. However, our expectations were a little less optimistic. In 2007, we see a continuation of the positive trends and a further decline of the unemployment rate.
The release came as a slight positive surprise, both in terms of the unemployment rate and activity/employment rates. Nonetheless, no market reaction is to be expected.

Evo samo da dočaram koliko se brzo razvija naše tržište kapitala... U 12. mjesecu 2006. je tržišna kapitalizacija VP na Zagrebačkoj burzi bila oko 200 milijardi kn. Sredinom 3. mjeseca prije spajanja s Varaždinskoj bila je već na 250 milijardi, a nakon spajanja na 300 milijardi. Danas je već na 355 milijardi kn. I onda oni meni hoće uvesti porez na kapitalni dobitak s kojim bi se to sve drastično usporilo - tako retardiranu ekipu na vlasti malo koja zemlja ima privilegiju imat :D... A da ni ne spominjem da ni sami ne znaju kak se zove to kaj bi oni oporezivali. Po njima je to "kapitalna dobit" :lol: :lol: :lol:...

Zar nije prijedlog uvođenja poreza na KD došao iz SDP-a a ne od aktualno vladajućih?

Naravno, oporezivanje su odmah podržali i gosn Predsjednik pred grahožderima u Maksimiru 1. svibnja.

Stvarno su neki... upravo sad kad sam zaradio prvih par milijuna...:rock:

Zar nije prijedlog uvođenja poreza na KD došao iz SDP-a a ne od aktualno vladajućih?

Naravno, oporezivanje su odmah podržali i gosn Predsjednik pred grahožderima u Maksimiru 1. svibnja.

Stvarno su neki... upravo sad kad sam zaradio prvih par milijuna...:rock:

Ma da ovi SDPovci točnije Ljubo Jurčić koji je profesor na mom faksu a miješa se tam di mu nije mjesto - u financije... Već sam objasnil da oni samo bi oporezivali nešto a ne znaju ni kak se to zove... :lol: :bash:

Turisti odlaze u destinacije jeftinije od Hrvatske

U Njemačkoj je buking pao 15 posto, pa UHPA upozorava da se cijene za 2008. više ne smiju povećavati

Da će predstojeća turistička sezona biti teška, najavljuju i vodeće domaće agencije. Analize im pokazuju kako je u Njemačkoj, najvažnijem emitivnom tržištu za Hrvatsku, pad bukinga već dosegnuo 15 posto. Smatraju da će na britanskom tržištu postići prošlogodišnji promet kad je porast bio 20 i više posto.

Individualni gosti

I u Francuskoj je opala potražnja za Hrvatskom, a taj trend ide i dalje nizbrdo. Turoperatori iz Skandinavije, Belgije i Nizozemske upozoravaju da smo preskupi otkad su ukinute potpore i povećan PDV za organizirani promet, no očekuje se potražnja u rangu prošlogodišnje. Preskupi smo i Austrijancima gdje je nakon predsezone također opao buking... Budući da ponuđene cijene drže neprimjerenima ponuđenoj kvaliteti i imidžu destinacije, potencijalni, ali i stari hrvatski gosti okreću se drugim tržištima. Uvažavajući činjenicu da u našoj zemlji prevladavaju individualni gosti, kao i da su klimatske promjene dovele do zastoja bukinga u europskim zemljama, uz trend rezerviranja odmora u "zadnji trenutak", istina je i u tome da je država "kumovala" cijeloj priči. Među ostalim, fiskalnim mjerama dobrano je "nagazila" putničke agencije u svojoj zemlji pa su organizirana putovanja u Hrvatsku poskupjela za 20 posto. Ukinute su potpore za sniženje troškova organiziranog prijevoza, stopa PDV-a na agencijske usluge povećana s 0 na 22 posto, a PDV-a za smještaj rezerviran putem agencija s 0 na 10 posto. Loše je to primljeno čak i na vrlo bogatim skandinavskim tržištima, tim više jer unatoč promidžbi Hrvatske kao kvalitetne destinacije turisti kvalitetu nerijetko zatiču tek u prirodi. I dok se u hrvatski turizam ove godine ulaže dvije milijarde eura, nekima još nije jasno da je prodavanje sunca i mora davna prošlost. "Organizatori putovanja koji nakon promjene stopa PDV-a lani nisu uspjeli povećati već objavljene cijene putovanja, povećali su ih za 2007. S povećanjem cijena naših hotelijera dio gostiju to ne želi platiti, odnosno turoperatori koji su nas planirali, s tim povećanim cijenama ne uspijevaju prodati ponuđeno. To se odražava u manjem zakupu smještajnih kapaciteta za ovu godinu, skraćenju sezone naleta čartera jer su ukinuti termeni u pred i po sezoni, ali i seljenju dijela čartera s dubrovačkog na splitsku ili tivatsku zračnu luku. Odražava se to i u bukiranju jeftinijih aranžamana na turama, manjem korištenju transfera i izleta", objašnjavala je Maja Stanić, direktorica UHPA-e na sjednici ovoe udruge. Kaže kako ankete među receptivnim agencijama pokazuju kako se dobro prodaju termini kad su niže cijene, ali u punoj sezoni smo preskupi. Zato UHPA upozorava kako se cijene koje se sada ugovaraju za 2008. više ne smiju povećavati. Prije svega hotelskog i privatnog smještaja, ali i posebno tura, transfera i izleta koji su već znatno poskupjeli zbog promjena stopa PDV-a lani.

Dodatni programi

Ture koje su 2005. imale rast od 32 posto, lani su zbog rasta PDV-a s 0 na 22 posto imale gotovo 8 posto manje putnika. Hrvatske hotelijere kojima je stopa rentabiliteta lani bila skromnih 1,3 posto agencije prozivaju kao predvodnike u poskupljenjima u nastupu na stranim tržištima, i to bez suradnje s domaćim agencijama. Stanić poziva hotelijere da i zbog vlastitog interesa u poslovanje nužno uključe i domaće agencije jer turisti ne dolaze samo zbog smještaja već računaju s punom cijenom putovanja i očekuju dodatne programe. A da nije baš sve tako crno na stranim tržištima, govore podaci prema kojima se nastavlja rast organiziranog prometa iz Rusije, posebno u Istri gdje, ocjenjuju u UHPA-i, nema dovoljno kapaciteta ni kvalitetnih sadržaja. Rast se bilježi iz Ukrajine, Španjolske, Portugala, Japana i SAD-a, pojavljuju se Australci, a počinje se pokazivati zanimanje iz Turske i Cipra.

Mičić: Strani investitori odustaju od našeg turizma

Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić okupljenima je poručio kako njegovo Ministarstvo ulaže goleme napore u razvoj turizma, no da su rezultati slabo vidljivi jer je "neophodna podrška i drugih ministarstava, ali i strateške smjernice i potezi Vlade u tom sektoru bez kojih će turizam stagnirati". Mičić je istaknuo kako su neophodni povoljni monetarno-fiskalni uvjeti za razvoj turizma i upozorio kako strani investitori odustaju od golemih investicija. Naveo je primjer španjolskog lanca hotela Iberostar koji je odustao od ulaganja u Makarskoj jer bi, među ostalim, na povrat kapitala mogli računati tek za nešto više od 20 godina. Prema Mičićevim riječima, zabrinuti su i potencijalni investitori u golf, spremni uložiti i po 100 milijuna eura, te oni koji kane ulagati u kongresni turizam. Ujedno je podsjetio na problem neriješene privatizacije hotelskih kuća koje vape za kapitalom.

http://www.poslovni.hr/42284.aspx

U zemlju ušlo 12,3, a izašlo 11,8 milijuna putnika

ZAGREB Ukupni granični promet putnika na cestovnim, željezničkim, pomorskim, riječnim i zračnim prijelazima u prva tri mjeseca 2007. s obzirom na lanjski veći je 13,7 posto na ulazu i 12,5 posto na izlazu iz zemlje, objavio je DZS. U prva tri mjeseca bilježi se 12,3 milijuna putnika na ulazu u Hrvatsku i 11,8 milijuna na izlazu. Najviše putnika na ulazu - 11,9 milijuna, te na izlazu - 11,5 milijuna, bilo je u cestovnom prometu. Preko cestovnih graničnih prijelaza u Hrvatsku je u prva tri mjeseca ušlo 4,69 milijuna tona robe ili 27,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istovremeno je za 13,9 posto povećan izlaz robe iz Hrvatske, na 3,73 milijuna tona.

http://www.poslovni.hr/42300.aspx

Rashodi u zdravstvu veći pola milijarde kuna

Poslodavci u zdravstvu traže veće rashode za HZZO u rebalansu proračuna

Prilikom prebalansa proračuna za ovu godinu potrebno je povećati rashode za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, odnosno povećati prihode zdravstvenih ustanova, čime će će zaustaviti rast dospjelih dugova. U suprotnom se očekuje veliko pogoršanje uvjeta poslovanja zdravstvenih ustanova, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinikama i zavodima za javno zdravstvo. Porast dugovanja mogao bi izmijeniti i odnos dobavljača prema zdravstvenim ustanovama, upozorava Udruga poslodavaca u zdravstvu koja procjenjuje da će rashodi u zdravstvu ove godine porasti za oko pola milijarde kuna u odnosu na lani.

Povećanje plaće

Najveće pogoršanje poslovanja u ovoj godini mogu očekivati ustanove primarne zdravstvene zaštite jer njihovi rashodi rastu znatno brže od povećanja rashoda HZZO-a, procjenjuje Ivan Lukovnjak, pomoćnik predsjednika Udruge i autor studije o poslovanju u ovoj godini. U sličnoj situacija kao i ordinacije obiteljske i opće medicine naći će se poliklinike i zavodi, a jedino u bolnicama povećanje rashoda bit će pokriveno povećanjem prihoda od HZZO-a. Međutim, Lukovnjak pritom napominje da će doći do daljnje preraspodjele sredstava u korist kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i klinika koji će dobiti veća sredstva za posebne programe poput transplatacija.Zbog dogovora o povećanju plaća u zdravstvu za šest posto koje je dogovoreno nakon prijetnji štrajkom u javnom sektoru, samo za plaće u ovoj će se godini trebati izdvojiti 320 milijuna kuna. Zbog istog razloga za oko 80 milijuna povećat će se i nematerijalni izdatci, jer se oni uglavnom koriste za naknade zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama i doprinose. Udruga očekuje i povećanje materijalnih izdataka za oko tri posto, odnosno za stotinjak milijuna. U odnosu na ostvarene rashode u prošloj godini, u 2007. godini se očekuje čak 378 milijuna veći rashod za bolničku zaštitu, za posebne programe u bolnicama morat će se izdvojiti oko 66 milijuna više, slično je s primarnom zaštitom, dok će na sekundarna zdravstvena zaštita (SKZ- poliklinike, opće bolnice, specijalne bolnice) otići četrdesetak milijuna kuna više. HZZO je i ove godine dobio nešto manje od dvije milijarde kuna manji proračun od plana kojeg je izradilo Upravno vijeće Zavoda. Umjesto 15,8 milijardi, koliko stoji, u planu Zavoda iz proračuna je HZZO za ovu godinu dobio 13,9 milijardi. Rashodi HZZO-a u okviru državnog proračuna iz godine u godinu rastu sporije od prihoda po osnovi doprinosa za zdravstvo, što znači da se kontinuirano sredstva preraspodjeljuju nauštrb zdravstva, zaključuje autor studije.

Krpanje rupa

Ako se u rebalansu državnog proračuna na izdvoji više novca za zdravstvo, jedino što nekim grupama zdravstvenih ustanova može pomoći u poboljšanju uvjeta poslovanja preraspodjela je ukupnih sredstava po pojedinim namjenama unutar budžeta HZZO-a. Za tom je mjerom Zavod i lani posegnuo da bi zakrpao neke rupe, no da bi se jednom dalo, drugom treba uzeti, što neminovno znači pogoršanje uvjeta u nekom drugom sektoru zdravstva.

http://www.poslovni.hr/42323.aspx

Cijene nekretnina u ožujku veće 0,9 posto

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj nakon prošlomjesečnog blagog pada u travnju je opet u porastu. U odnosu na ožujak cijene su porasle 0,9 posto, stoji u indeksu cijena portala CentarNekretnina.net. Na najznatnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene stanova i kuća su u porastu od 1 posto u odnosu na ožujak. Na Jadranu su cijene porasle 0,7 posto. "Novoizgrađenih objekata nema dovoljno, a velika potražnja za stambenim kreditima krajem prošle i početkom ove godine dodatno utječe na potražnju na tržištu nekretnina. Ova dva faktora prouzročila su ponovni rast cijena nekretnina", navodi Željka Ora, voditeljica razvoja poslovanja CentarNekretnina.net.

http://www.poslovni.hr/42336.aspx

IGH i Konstruktor grade autocestu u Omanu

U prva tri mjeseca ove godine Institut građevinarstva udvostručio dobit

Među najvećim planovima Instituta građevinarstva Hrvatska za ovu godinu je projekt željezničke pruge Zagreb - Rijeka, za koji bi u sljedećih 10 dana trebao biti potpisan ugovor, a IGH je dobio natječaj za izradu projekta. Velike planove IGH ima i u Bosni i Hercegovini. ''Ovih dana očekujemo rješenje za idejni projekt autoceste Banja Luka - Doboj, a u tijeku je i natječaj za nadzor nad obilaznicom iznad Sarajeva na koji smo se javili s našim partnerom Institutom za puteve Sarajevo. U Bosni također sudjelujemo na natječaju za gradnju prvih 150 kilometara koridora C5,'' rekao nam je Jure Radić predsjednik Uprave IGH.

Oman i Kazahstan

Jučer je IGH zajedno s Konstruktorom dobio natječaj za gradnju dionica autoceste u Omanu. ''Kazahstan nas je u sklopu građevinskog clustera pozvao da sudjelujemo na natječaju za tisuće kilometara cesta koje planiraju graditi,'' navodi Radić. IGH je u prvom tromjesečju ove godine ostvario dobit nakon oporezivanja u iznosu od 26,8 milijuna kuna, što je na razini planirane dobiti, stoji u izvješću i gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Tvrtka je u prvom kvartalu ostvarila prihode od prodaje u zemlji i inozemstvu obavljanjem svoje redovite djelatnosti (ispitivanje, projektiranje, nadzor i prodaja nekretnina građenih za tržište) u visini od 165 milijuna kuna, dok ukupni prihodi iznose 182,3 milijuna. Ostali prihodi odnose se na prihode od ukidanja dugoročnih rezerviranja i naknadno naplaćenih vrijednosno usklađenih potraživanja. Poslovni prihodi veći su za 28 posto u odnosu na prvi kvartal lani. Prihodi od inozemstva porasli su na 7,6 milijuna kuna dok su prošle godine u istom razdoblju iznosili 2,3 milijuna kuna. Ukupni rashodi su također porasli na 153, 6 milijuna kuna, a rast operativnih troškova za 20 posto proizlazi iz povećanog obujma poslovanja. Zarada po dionici u promatranom razdoblju iznosila je 169,27 kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine zarada bila 89,7 kuna. Tržišna kapitalizacija IGH iznosi 769,1 milijun kuna.

Veliki poslovi

Do kraja godine IGH planira odraditi poslove u vrijednosti oko 600 milijuna kuna, no, prema rezultatima za prvo tromjesečje taj će cilj vjerojatno i premašiti, prognozira Radić. Osim infrastrukturnih objekata, IGH kroz tvrtke kćeri ulaže i u stanogradnju te će uz Bundek graditi poslovno-hotelski kompleks koji će imati stanove i podzemne garaže, a na parkiralištu u Cesarčevoj istražuju mogućnost gradnje poslovno-stambenog kompleksa s podzemnom garažom. U Dubrovniku IGH s partnerima razvija kompleks Radeljević u Gružu, na kojem će graditi pedesetak tisuća kvadrata stambeno poslovnog prostora, a slične projekte planiraju realizirati i u Zadru i Splitu.
Dionice ove godine porasle već 79,5 posto, više nego čitave 2006.
Dionice Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH-R-A) ove su godine porasle 79,5 posto. To je samo još jedno u nizu domaćih izdanja koja su ovogodišnjom izvedbom, suprotno očekivanjima analitičara, uvjerljivo nadmašila prošlogodišnji rast cijene. Ostvarenim rezultatima IGH drži korak za rastućim valuacijama cijene dionica, što najbolje potvrđuju i zbivanja ovoga tjedna, tijekom kojeg su dionice preskočile po prvi puta ključnu psihološku razinu od 7.000 kuna. No dionice su i do tog je trenutka, pružile doista impresivnu izvedbu, koristeći veliki interes ulagača za izdanja građevinskog sektora, usprkos skromnom povećanju obujma trgovine.

http://www.poslovni.hr/42355.aspx

U zemlju ušlo 12,3, a izašlo 11,8 milijuna putnika

ZAGREB Ukupni granični promet putnika na cestovnim, željezničkim, pomorskim, riječnim i zračnim prijelazima u prva tri mjeseca 2007. s obzirom na lanjski veći je 13,7 posto na ulazu i 12,5 posto na izlazu iz zemlje, objavio je DZS. U prva tri mjeseca bilježi se 12,3 milijuna putnika na ulazu u Hrvatsku i 11,8 milijuna na izlazu. Najviše putnika na ulazu - 11,9 milijuna, te na izlazu - 11,5 milijuna, bilo je u cestovnom prometu. Preko cestovnih graničnih prijelaza u Hrvatsku je u prva tri mjeseca ušlo 4,69 milijuna tona robe ili 27,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istovremeno je za 13,9 posto povećan izlaz robe iz Hrvatske, na 3,73 milijuna tona.

http://www.poslovni.hr/42300.aspx

to me je uvijek zanimalo, kako znaju taj broj ljudi, kako to bilježe??

Stopa anketne nezaposlenosti 10,5 posto

Podaci iz Ankete pokazuju smanjenje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti u proteklih godinu dana

Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je u drugom polugodištu prošle godine pala na 10,5 posto sa 11,8 posto koliko je iznosila u prvom dijelu 2006. i 12,3 posto iz drugog polugodišta 2005. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o radnoj snazi koja se temelji na pravilima Međunarodne agencije rada. Istodobno je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u drugoj polovici prošle godine iznosila 16 posto.

Anketa o radnoj snazi temelji se na pravilima i načelima Međunarodne agencije rada (ILO), dok se stopa registrirane nezaposlenosti izračunava iz administrativnih podataka, odnosno podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Prema Anketi o radnoj snazi, u drugom je polugodištu prošle godine u Hrvatskoj bila 191 tisuća nezaposlenih osoba.
To je 92 tisuće osoba manje nego prema administrativnim podacima HZZ-a o 283 tisuće nezaposlenih u tom razdoblju.

Podaci iz Ankete pokazuju smanjenje broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti u proteklih godinu dana. Tako je u drugom polugodištu prošle godine broj anketno nezaposlenih bio za 15 tisuća manji nego u prvom prošlogodišnjem polugodištu, a za 31 tisuću osoba manji nego u istom razdoblju prethodne godine. Prema anketnoj nezaposlenosti pritom je stopa nezaposlenosti muškaraca u drugom prošlogodišnjem polugodištu iznosila 9,3 posto, a žena 11,9 posto.

Podaci iz Ankete o radnoj snazi pokazuju također da je, uz smanjenje broja nezaposlenih, povećan broj zaposlenih. U drugoj polovici prošle godine bilo je zaposleno milijun i 624 tisuća osoba, što je za 44 tisuće više nego u istom razdoblju godine prije. Stopa zaposlenosti u drugoj polovici prošle godine iznosila je 44,5 posto, prema 43,2 posto u drugom polugodištu 2005.

Pritom je osjetna razlika u stopama zaposlenosti žena i muškaraca. Tako je stopa zaposlenosti muškaraca u drugom polugodištu 2006. iznosila 51,2 posto, a žena svega 38,6 posto. Među ukupno zaposlenima ima 881 tisuća muškaraca i 743 tisuće žena.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/stopa-anketne-nezaposlenosti-10-5-posto

to me je uvijek zanimalo, kako znaju taj broj ljudi, kako to bilježe??

I mene to zanima... Valjda imaju neku kameru koja snima broj ulazaka vozila... Ne znam - možda netko ima bolju ideju?

Nepodmirene obveze 12,6 milijardi kuna

Ukupni iznos nepodmirenih naloga povećan je za 12 posto ili za 1,35 milijarde kuna

Nepodmirene naloge za plaćanje, u ukupnom iznosu od 12,56 milijardi kuna, u Hrvatskoj je u ožujku ove godine imalo 22.938 pravnih osoba sa ukupno 28.397 zaposlenih. To je blago povećanje iznosa u odnosu na mjesec prije, za 40 milijuna kuna, a rast insolventnih pravnih osoba kao i nepodmirenih naloga, nastavlja se i u prvom kvartalu ove godine, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA).

Tako je u ožujku ove godine broj insolventnih pravnih osoba bio veći za 9,4 posto ili za njih 1.966 u odnosu na ožujak prošle godine, dok je ukupni iznos nepodmirenih naloga povećan za 12 posto ili za 1,35 milijarde kuna, sa 11,21 milijardi kuna u ožujku prošle na 12,56 milijardi kuna u istom mjesecu ove godine.

Rast nepodmirenih naloga generiran je uglavnom nalozima na osnovi neplaćenih poreza koji čine 35,1 posto ukupno nepodmirenih obveza. Prema strukturi trajanja blokade najveći udio i nadalje imaju obveze koje su nepodmirene više od 360 dana i na njih se odnosi 88,2 posto nepodmirenih naloga, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".

Istodobno je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje broj zaposlenih u nelikvidnim pravnim osobama i u odnosu na ožujak prošle godine broj zaposlenih u nelikvidnim pravnim osobama manji je 6.350 osoba.

Po podacima FINA-e, prema vremenskom trajanju blokada dominiraju one u trajanju dužem od godinu dana, više od polovine odnosi se na pravne osobe bez zaposlenih radnika, a po osnovi nastanka pretežu one temeljene na sudskim rješenjima.

Distribucija blokada prema broju zaposlenih radnika kod nelikvidnih pravnih osoba pokazuje da se, u pravilu, više od 50 posto iznosa nepodmirenih dospjelih obveza odnosi na nelikvidne pravne osobe bez zaposlenih, koje opet brojčano čine više od dvije trećine svih blokiranih.

Pretpostavlja se, navode iz FINA-e, da je riječ o neaktivnim poslovnim subjektima čije se nepodmirene obveze odnose na poslovanje iz proteklih razdoblja.

Tako je krajem ožujka 2007. godine bez zaposlenih bilo 71,6 posto blokiranih pravnih osoba, koje su imale udjel od 58,1 posto u iznosu nepodmirenih obveza.

Najveći dio nepodmirenih obveza i nadalje se odnosi na trgovinu (udio od 45,7 posto), prerađivačku industriju (19,3 posto) te na građevinarstvo (9,8 posto). Ostale djelatnosti pojedinačno imaju nepodmirene obveze manje od 8 posto, odnosno manje od 910 milijuna kuna.

Prema teritorijalnoj podjeli najveća vrijednost nepodmirenih obveza pravnih osoba odnosi se na Grad Zagreb s iznosom nepodmirenih naloga krajem ožujka od 5,5 milijardi kuna (44 posto ukupno nepodmirenih naloga za plaćanje). Slijede Splitsko-dalmatinska županija (7,7 posto), Primorsko-goranska (6,3 posto), Osječko-baranjska (6,1 posto), Zagrebačka (5,3 posto) i dr.

Kao kod pravnih slični su trendovi prisutni i kod fizičkih osoba odnosno obrtnika čije poslovanje karakterizira višegodišnji trend rasta broja insolventnih subjekata, nepodmirenih obveza i zaposlenih radnika.

Tako je krajem ožujka ove godine blokirane žiro račune imalo oko 39.400 fizičkih osoba koje zapošljavaju oko 17.800 radnika, a nepodmireni nalozi iznosili su 4,63 milijarde kuna.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/nepodmirene-obveze-12-6-milijardi-kuna

Jedan od tri najjača dalmatinska trgovca planira gradnju četiriju hotela, a za splitski kaže da će niknuti na vrlo kvalitetnoj lokaciji na Mertojaku, na kojem je GUP-om predviđena gradnja trgovačkog centra i hotela s pet zvjezdica

Nakon Željka Keruma još jedan vlasnik trgovačkog lanca je odlučio okušati sreću u turističkoj branši, tako da bi to već mogao postati trend među dalmatinskim trgovcima. Jozo Milavić, vlasnik Studenca, ove godine je realizirao kupnju hotelskog naselja "Ruskamen", kupio je zemljište na splitskome Mertojaku gdje namjerava izgraditi veliki trgovački centar i hotel s pet zvjezdica, a hotele namjerava graditi na samom ušću rijeke Cetine, u Makarskoj i Duće-Rugaču.

http://www.slobodnadalmacija.com/20070512/biznis01.asp

Ma da ovi SDPovci točnije Ljubo Jurčić koji je profesor na mom faksu a miješa se tam di mu nije mjesto - u financije... Već sam objasnil da oni samo bi oporezivali nešto a ne znaju ni kak se to zove... :lol: :bash:

Ovaj Ljubo Jurčić je bio ministar gospodarstva :ohno: (ili nekog srodnog, nisam 100% siguran) za vrijeme vladavine SDP-a. Svi znamo kako se gospodarstvo ''razvilo'' za vrijeme njihove vlasti. I sad on ima obraza reći u javnosti kako će uvesti nove poreze za naše građane u trenutku kada se ubrzano razvija tržište kapitala te ga tako znatno usporiti.
Naš 'cijenjeni' 'predsjednik' se pokazao još ''pametnijim'' te je takvu glupost provalio pred masom penzionera u maksimiru znajući da će mu oni onda klicati i pljeskati. Kao da se oni bave tržištem i kapitalom.
Znam da takvu vrstu poreza imaju gotovo sve europske zemlje osim luksemburga i možda još nekih, ali zašto bi i mi to trebali imati? Pa vidimo kakav je sada Luksemburg! Ali, ako ga već trebamo uvesti, pričekajmo neko vrijeme da se ovo naše mlado tržište razvije i očvrsne...

Potpis Delmat :okay:. Al kaj je najbolja stvar niti nemaju ga sve razvijene europske zemlje... Nema ga ni Belgija, Grčka, Švicarska... Vjerojatno i još neke zemlje al nemam podatke za to.

Porez na kapitalnu dobit ne mora biti losa stvar ako su drzava i financijske institucije dobro razvijene. Ja nibih imao nista protiv tog poreza da smo razvijeni kao Danska, Svicarska ili Norveska (s kojima nas nasi politicari vole usporedivati kada su u pitanju porezi). Na njihovu razinu cemo sadasnjim tempom doci za 50-tak godina, pa bi tada mogli i uvesti taj porez...

Pa kaj je najbolja stvar po tržišnoj kapitalizaciji VP na tržištu nismo daleko od navedenih zemalja ako nismo i bolji samo nam još nedostaje da puno više poduzeća izleti na burzu kao i da postojeća povećaju postotak dionica kojima se trguje na tržištu. Također nam nedostaje trgovanje izvedenicama te neke najnormalnije stvari u financijama kao što su razvijena sekuritizacija i sl. Prošle godine smo po postotku rasta tržišta kapitala bili negdje oko 5. mjesta u svijetu a kad bi se uveo taj porez možemo zaboraviti tako veliki rast tržišta od 120 % u jednoj godini... Ak bumo imali 30 % bit će dobro. Samo da još jednom spomenem - nije porez na kapitalnu dobit već porez na kapitalni dobitak. :cheers:

Njemačke tvrtke žele ove godine u Hrvatsku uložiti 1,5 milijardi eura

Više od devedeset posto njemačkih poduzeća zadovoljno je sa svojim sadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora provela je godišnje istraživanje među njemačkim i hrvatskim članovima o poslovnoj klimi u Hrvatskoj, a prvi put ispitivane ulagačke namjere u tekućoj godini pokazale su znatnu zainteresiranost njemačkih tvrtki za investiranje u Hrvatsku. Potencijalna ulaganja u 2007. iznose 1,5 milijardu eura, koja bi njemačke tvrtke realizirale nizom infrastrukturnih i turističkih projekata, a prema riječima direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komora dr. Petera Presbera anketa potvrđuje pozitivno ozračje koje se naziralo i lani. "Više od 90 posto poduzeća zadovoljno je sa svojim sadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj, a 60 posto ih smatra da dobro posluje, što je 8 posto više nego prethodne godine. S daljnjim poboljšanjem poslovanja računa 70 posto ispitanika", objašnjava dr. Presber.

Pozitivna prognoza
U Komori navode kako se i u dijelu procjene općenitog stanja u gospodarstvu jasno ocrtava pozitivni trend: 73 posto tvrtki zadovoljno je svojim poslovanjem, a to je 7 posto više nego preklani. Oko trećine ispitanih poduzeća dalo je pozitivnu prognozu gospodarskog razvoja za 2007. godinu. "Pozitivne prognoze reflektiraju se u rastućim investicijama poduzeća koja su sudjelovala u anketi. Gotovo 70 posto ispitanika investiralo je 2006. u Hrvatskoj, a od njih 77 posto ima povećan opseg ulaganja u odnosu na prethodnu godinu. Više od polovine tih poduzeća planira dodatno povećanje ulaganja za 2007., pri čemu je riječ o višemilijunskim iznosima", objašnjava Presber. Komora očekuje dodatne impulse daljnjoj izgradnji njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa započetih lani pod pratonatom politike. U srpnju prošle godine njemačka i hrvatska vlada uspostavile su, prema riječima dr. Presbera, na inicijativu njemačkih poduzeća gospodarsko-politički dijalog između Njemačke i Hrvatske kako bi se podržala strateška suradnja u sektorima kao što su energetika, prijevoz, turizam, zaštita okoliša te malo i srednje poduzetništvo. Formirane su radne skupine u kojima se identificiraju i unapređuju projekti od obostranog interes, a prvi projekti predstavljeni su u studenom 2006. u Berlinu u nazočnosti potpredsjednika hrvatske Vlade Damira Polančeca i parlamentarne državne tajnice u Saveznom ministarstvu za gospodarstvo i tehnologiju Dagmar Wöhrl koji i predsjedaju gospodarsko-političkom dijalogu s hrvatske, odnosno njemačke strane. Tim su dijalogom, a koordinira ga Komora, mobilizirana ponovno neka njemačka poduzeća koja su prije izvjesnog vremena imala idejna rješenja za projekte, ali ih zbog nedostatka pravog partnera i nepovoljnih uvjeta nisu realizirala. Suradnja velikih poduzeća u okviru zajedničkih projekata ima za cilj jačanje hrvatskog gospodarstva i izvoznog potencijala, a prema Komori riječ je o volumenu investicija predloženih samo od njemačkih poduzeća koji dosad iznosi 1,5 milijardu eura, i to u području infrastrukture i turizma.

Obostrani interes
"Zajedno s našim hrvatskim i njemačkim partnerima Komora će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se u obostranom interesu ostvarili ne samo ovi strateški projekti već i povećala mogućnost suradnje za što veći broj srednje velikih poduzeća", zaključuje dr. Presber. U anketi je sudjelovalo 45 hrvatskih i njemačkih poduzeća od ukupno 262, koja čine članstvo inače najbrojnije i najmlađe Komore. Tradicionalno dobri bilateralni odnosi između Njemačke i Hrvatske posljednjih su godina kontinuirano jačali, i to na političkoj i gospodarskoj razini, a otvaranje pregovora s RH u listopadu 2005. dalo je dodatni impuls razvoju gospodarskih odnosa. Robna razmjena kontinuirano raste od 2000., a do sredine 2006. njemačka su poduzeća ostvarila 21 posto svih stranih ulaganja u Hrvatsku, no potencijal je daleko veći kao što pokazuje najnovije istraživanje.

Korupcija i manjak transparentnosti
Što se tiče okvirnih uvjeta vezanih za ulazak investicija u Hrvatsku, tu je za razliku od poslovnih perspektiva prema mišljenju ispitanika došlo do minimalnih pomaka. Korupcija i nedostatak transparentnosti kod javnih natječaja, administracija koja je vrlo često neefikasna te nedostatak fleksibilnosti zakonske regulative vezane uz radno pravo navode se kao glavne prepreke, a najveće zadovoljstvo izražavaju zbog razvoja potražnje na domaćem tržištu, motiviranosti zaposlenika, pristupa drugim tržištima unutar regije te kvalitete i dostatnog broja lokalnih dobavljača. Iako u Komori napominju da su neke procjene okvirnih uvjeta vrlo kritične, ističu kako anketirana poduzeća Hrvatsku smatraju zemljom u kojoj se isplati investirati.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/35983.jpg

First 4 months of 2007 have seen a 13% increase in the number of tourists to Croatia. :)

Kalmeta: Od turizma 5 posto veći prihod nego lani

U prva četiri mjeseca dolazak jahti bio je 22 posto veći nego 2006.

Na Jadranu je 300.000 gostiju, svi hoteli već sada posluju, a i prva četiri mjeseca donijela su porast turističkog prometa od 13 posto u dolascima, a 7 posto u noćenjima što su za Božidara Kalmetu, ministra mora, turizma, prometa i razvitka, najave rekordne turističke sezone. Istaknuo je to predsjedajući sjednicom povjerenstva Vlade za koordinaciju i praćenje pripremnih aktivnosti za turističku 2007. koja je jučer održana u hotelu Alan u Starigradu Paklenici. Poručio je kako više nitko nema pravo reći kako turizam u Hrvatskoj traje samo tri mjeseca. "Gosti u predsezoni više se ne tretiraju kako 'rezervni gosti', oni troše i pedeset posto više od sezonskih gostiju", kazao je Kalmeta. On ove godine očekuje više od deset milijuna turista, porast turističkog prometa od dva posto i prihoda pet posto. Ujedno je upozorio kako bitka za svakog gosta tek predstoji zbog jake konkurencije na Mediteranu. Ministar je apelirao na jedinice lokalne samouprave da goste ne dočekuju s radovima u sezoni, a turističkim zajednicama u gradovima, mjestima i županijama uputio kritiku da su prvenstveno dužne osigurati kvalitetne dodatne sadržaje u destinacijama umjesto da se bave velikom turističkom politikom i obilaze svjetske turističke sajmove. Kalmeta je uime svih turističkih djelatnika izrazio sućut obitelji ubijenog talijanskog turista na Krku. Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, upozorio je kako teško prate trendove. Primjerice, pad je organiziranog prometa u turističkim agencijama 15 posto zbog povećanog broja individualnih dolazaka pa je pozvao agencije na udruživanje. Branko Bačić, državni tajnik za more, iznio je podatke da je pomorski promet veći je za deset posto u odnosu na isto razdoblje lani. Posebno visoke rezultate postigao je nautički turizam - u prva četiri mjeseca dolazak jahti bio je veći za 22 posto, a 47 posto više bilo je nautičara u čarteru. Bačić je kazao da će do konca mjeseca resorno ministarstvo uputiti Vladi prijedlog strategije razvoja nautičkog turizma u kojoj se prednost daje izgradnji marina za megajahte te istaknuo kako je Hrvatska među top-nautičkim destinacijama na Mediteranu.

http://www.poslovni.hr/42567.aspx

Projekt od 10 milijuna eura Radiću
Autor Dražen Ćurić


Institut građevinarstva Hrvatske, kojem je na čelu bivši ministar obnove dr. Jure Radić, pobijedio je na javnom natječaju za izradu idejnog rješenja gradnje željezničke pruge od mađarske granice do Rijeke. Međunarodni natječaj objavile su Hrvatske željeznice, a trajao je četrdeset dana. Bile su, doznajemo, samo dvije valjane ponude.

Dvije ponude
Naša je ponuda najbolja potvrdio nam je dr. Jure Radić, precizirajući da će izrada idejnog rješenja stajati Hrvatske željeznice oko 10 milijuna eura.

Sutra je posljednji dan roka ulaganja žalbe tvrtki koja nije prošla na natječaju. Ne bude li žalbe, do kraja tjedna potpisat će se ugovor Hrvatske željeznice i Institut građevinarstva Hrvatske. Očekuje se da će doći premijer Sanader.

Nakon što se izradi idejno rješenje za cijelu trasu od mađarske granice do Rijeke, počet će gradnja pruge, u etapama. U HŽ-u doznajemo da će se prvo graditi tuneli, koji su najskuplji i tehnički najzahtjevniji, a radovi bi mogli početi najkasnije u jesen ove godine.
Moguće je da radovi počnu i u lipnju optimistični su u HŽ-u.

Najprije bi se trebali početi graditi veliki tuneli, koji su predviđeni na potpuno novom dijelu pruge od Karlovca do Rijeke. Sadašnja je trasa izrazito brdsko-planinska, puna je zavoja, uspona te u konačnici spora. Nova pruga ide potpuno novom trasom, imat će puno tunela, mostova, no zato će biti kraća od sadašnje čak 54 kilometra, dakle gotovo trećinu.

No zato će na njoj biti dosta posla te bi se troškovi mogli popeti na čak sedam milijardi kuna. Na tom će se dijelu bušiti čak 29 kilometara tunela (dva su duga oko 23 kilometra), a čak će 11 kilometara buduće pruge biti na mostovima. Ostali dijelovi pruge nisu toliko zahtjevni, pa će trošak remonta i gradnje drugoga kolosijeka iznositi oko tri milijarde kuna.

Posao od 10 milijardi
Kada projekt bude završen, a prema nekim optimističnim predviđanjima, to bi moglo biti već 2013. godine, pruga će biti dvotračna, vlakovi će u istom trenutku moći voziti u oba smjera. Put od mađarske granice do Rijeke trebao bi trajati nešto više od dva sata jer će se na novoj pruzi razvijati brzine veće od 150 kilometara na sat.

U hrvatskim se poslovnim krugovima već počelo govoriti o poslu stoljeća jer se ukupna vrijednost procjenjuje na više od 10 milijardi kuna. Kada se tome pridoda i rekonstrukcija čvora Zagreb, koji još nije u planu, cijela se investicija penje na vrtoglavih 15 milijardi kuna. O kakvom je pothvatu riječ, možda najbolje govori podatak da je autocesta Zagreb Split od Bosiljeva da Splita stajala oko 17 milijardi kuna.

Naš 'cijenjeni' 'predsjednik' se pokazao još ''pametnijim'' te je takvu glupost provalio pred masom penzionera u maksimiru znajući da će mu oni onda klicati i pljeskati. Kao da se oni bave tržištem i kapitalom.


To se zove jeftina politička demoagogija. Mesić može prodavati narodu priču o porezu na dobit i rulja će mu pljeskati, jer to žele čuti, a on zapravo ne mora učiniti ništa jer to ni nije njegova dužnost. Samo ne znam zašto se onda petlja u ekonomiju o kojoj nema pojma, bolje neka i dalje nastavi svoje politikantske borbe s političkim neistomišljenicima, to mu puno bolje ide...

Pa da... Ti političari se petljaju u sve i svašta i govore ovo i ono a na kraju onda ispadne da i srednjoškolci znaju više od njih o primjerice EU... a i većini ostalih stvari.

Vlada ulaže 1,23 milijarde kuna u projekt e-Hrvatska

Hrvatska u regiji vodi u razvoju informacijskog društva, konkurentnost u primjeni IT-a porasla za 11 mjesta

Vlada će ove godine za ICT izdvojiti rekordan iznos od 1,23 milijarde kuna. Usporedbe radi, 2004. godine najviše izvršno tijelo u Hrvatskoj za ICT je izdvojilo, tada rekordnih, 500 milijuna kuna. Prema Operativnom planu provedbe Programa e-Hrvatska za 2007. godinu, više od milijardu kuna otići će na više od 130 projekata iz područja e-Uprave, e-Obrazovanja, e-Pravosuđa, e-Poslovanja i e-Zdravstva.

Jačanje inovativnosti

"Ciljevi Programa e-Hrvatska 2007. u velikoj se mjeri poklapaju s ciljevima Inicijative i2010 koju je pokrenula EU. To su stvaranje jedinstvenog europskog informacijskog prostora, jačanje inovativnosti i ulaganja u istraživanje ICT-a i izgradnja informacijskog društva koje promovira rast i zapošljavanje. U pripremi ovog dokumenta sudjelovalo je više od 30 tijela državne uprave, a za njegovu je provedbu u ovogodišnjem proračunu planirano 1,23 milijarde kuna", kaže Miroslav Kovačić, državni tajnik za e-Hrvatsku. On dodaje da je Vlada lani u svim područjima postigla znatan napredak u provedbi programa e-Hrvatska, od informatizacije obrazovanja, uprave preko pravosuđa do informatizacije zdravstva. U području e-Obrazovanja stvorena je okosnica za podršku reformama u visokoškolskom obrazovanju i znanosti. Između ostalog, predstavljen je informacijski sustav visokih učilišta, zatim CRO-GRID i hrvatski znanstveni portal. Zatim krenula je prva faza 250 milijuna kuna teške informatizacije zdravstva. Do kraja ove godine trebalo bi biti umreženo oko 2000 liječničkih ordinacija primarne zdravstvene zaštite. Završen je i pilot-projekt integriranog sustava za upravljanje sudskim predmetima, koji je pretpostavka za daljnju reformu sudstva. Najviše projekata realizirano je u području e-Uprave.

Reforma sudstva

Kao rezultat dostupnost javnih usluga na Internetu povećana je više od od 50 posto, a putem usluge HITRO.HR registrirane su brojne tvrtke. Kovačić dodaje da su Vladine uspjehe prepoznale i međunarodne institucije. Statistike Svjetskog gospodarskog foruma, naime, pokazuju da Hrvatska u regiji predvodi u razvoju informacijskog društva, a konkurentnost zemlje u primjeni IT-a lani je porasla za 11 mjesta pa smo sada 46. na toj ljestvici.

Povezivanje škola projektom e-Otoci

"Među najznatnijim projektima koje planiramo dovršiti do kraja godine su Središnji državni portal koji će na jednome mjestu popisati sve procedure i potrebne obrasce za obavljanje javnih usluga. Također tu je i projekt e-Otoci koji će omogućiti da se širokopojasnom tehnologijom omogući povezivanje škola na otocima s matičnim školama na kopnu, a raspisat će se i natječaj za dodjelu poticaja za razvoj širokopojasne tehnologije na područjima posebne državne skrbi", zaključio je Kovačić.

Austrija ima najveću korist od ulaska Hrvatske u EU

Najveću korist od ulaska Hrvatske u Europsku uniju imat će Austrija, izravno je priznao austrijski premijer Alfred Gusenbauer hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću za njegova prošlotjednog službenog posjeta Beču. Priznajući da bi integracija u članstvo EU podigla gospodarski i životni standard Hrvatske, Gusenbauer je izričito naglasio kako bi to ipak najviše odgovaralo Austriji koja se dosad najviše angažirala u napredovanju Hrvatske prema EU. Gusenbauer i ostali austrijski dužnosnici ne skrivaju da se glavni razlog za njihovo bezrezervno zalaganje za Hrvatsku krije u činjenici da je Austrija najveći izravni ulagač u Hrvatsku, s više od dvije milijarde eura izravnih investicija, od čega čak 70 posto odlazi na bankarski sektor. Austrija se prilikom odlučivanja o početku pregovora EU s Hrvatskom izložila velikom riziku da kompromitira svoj politički status zalažući se da Hrvatska otpočne pregovore bez obzira na suradnju s Haaškim sudom, a već tada je bilo jasno da se iza tog političkog prijateljstva krije izravna ekonomska korist. Na Austriju otpada gotovo petina ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku, ukupna vanjskotrgovinska razmjena dviju zemalja iznosila je prošle godine 1,8 milijardi dolara, povećava se uvoz iz Austrije u Hrvatsku, a njegova pokrivenost izvozom lani je iznosila 54 posto. No ovo je prvi put da visoki austrijski dužnosnici tako direktno priznaju kako je upravo njima u najvećem interesu da Hrvatska uđe u Uniju.

http://www.poslovni.hr/42413.aspx

Državi od Ine 67,6 milijuna kuna

ZAGREB Odluka o isplati dividende dioničarima Ine nije predizborni ili predizborni štos, istaknuo je ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Ine Ivan Šuker nakon Glavne skupštine dioničara.Glavna skupština donijela je na prijedlog većinskih dioničara - Vlade i Mola, odluku da se dioničarima isplati dividenda u iznosu 13,08 kuna po dionici. Tu je odluku Šuker objasnio i činjenicom da je prestala vrijediti odredba iz ugovora Vlade i Mola o prodaji 25 posto plus jedne dionice mađarskom Molu da tri godine od ugovora (potpisanog 2003.) neće biti isplate dividende. Odluku je ocijenio i još jednim poticajem razvoju financijskog i tržišta kapitala. To je i poticaj hrvatskim građanima, jer na jesen slijedi i javna ponuda 20 posto dionica HT-a, kazao je Šuker na kraćoj konferenciji za novinare nakon Skupštine. I Šuker i predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević ističu da odluka o isplati dividende neće utjecati na planirane Inine investicije. Prijedlog o izmjeni odluke o raspodjeli prošlogodišnje dobiti Ine na početku Glavne skupštine iznio je Šuker. Prvotno je, naime, bilo planirano da se dobit od 669,5 milijuna kuna upotrijebi za pokriće gubitaka iz prethodnih godina, te u zakonske i ostale rezerve, no na prijedlog Vlade i Mola Skupština je na kraju odlučila da se 118,6 milijuna kuna rasporedi za pokriće gubitaka, 27,5 milijuna u zakonske rezerve, a od 523,3 milijuna kuna prvotno planiranih za ostale rezerve 25 posto ili oko 130 milijuna kuna, za isplatu dividende. Uz dividendu od 13,08 kuna po dionici, državi, koja u Ini ima 51,8 posto dionica, za dividendu će se isplatiti 67,6 milijuna kuna, mađarskom Molu za 25 posto plus jednu dionicu 32,7 milijuna kuna, Fondu branitelja, koji ima sedam posto dionica, 9,1 milijun, a institucionalnim i malim dioničarima ukupno oko 21,2 milijuna kuna.

http://www.poslovni.hr/42433.aspx

Privatizacija HŽ-a: Uslužne djelatnosti kupuju sami zaposlenici

Tvrtke PZZ inženjering i Željezničko ugostiteljstvo opet će se ponuditi na prodaju, po nešto nižim cijenama

Privatizacija prve tri tvrtke koje su izdvojene iz sustava Hrvatskih željeznica po nominalnoj cijeni jučer je donijela i prvog kupca, i to za tvrtku RVR - Uslužne djelatnosti, za koju su ponudu dostavili zaposlenici tvrtke. Druge dvije tvrtke, PZZ inženjering i Željezničko ugostiteljstvo, u prvom pokušaju nisu privukle ozbiljnije kupce, s tim da se za potonju tvrtku zainteresirala samo varaždinska Fima Fortes, koja je otkupila ponudbenu dokumentaciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju, no nije i dostavila ponudu. Te će se dvije tvrtke uskoro ponovno ponuditi na prodaju po nešto nižim cijenama od onih koje su bile istaknute u ovom takozvanom nultom krugu.

Jamstvo Poštanske banke

U slučaju RVR uslužnih djelatnosti, a koje inače obuhvaćaju aktivnosti od održavanja unutarnjeg reda u željezničkom području, zaštite imovine i osoba, servisiranja vatrogasnih aparata, čišćenja pružnog pojasa na HŽ-ovim prugama do hortikulturnog uređenja i proizvodnje cvijeća, od 474 zaposlenih u tom poduzeću ponudu je podnijelo 367 radnika. Oni su preko svojih predstavnika Željka Mića i Ljubice Radić, za stopostotni udjel ponudili 22,8 milijuna kuna, "nijansu" iznad istaknute minimalne početne cijene od 22,768.911 kuna. U transakciji ih prati Hrvatska poštanska banka, čije bankovno jamstvo radnici imaju za kupnju dionica, no za sve ostale elemente u natječaju radnici ne nude jamstvo. Kako su pojasnili u ponudi, smatrali su da to nije potrebno s obzirom na to da je riječ o ponudi zaposlenika, no ako se to od njih zatraži, razmotrit će, kažu, mogućnost davanja nekog instrumenta osiguranja. U ponudi prihvaćaju tražene uvjete zadržavanja djelatnosti i postojećeg broja zaposlenika na najmanje tri godine, uz obvezu provođenja programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika, preuzimaju kolektivni ugovor, o čemu su priložili i sporazum sa sindikatima, a radnicima će ponuditi i pravo na povlastice na domaći željeznički prijevoz, što je traženo natječajem. Kroz razdoblje od idućih pet godina planiraju investicije od ukupno 8,73 milijuna kuna, od čega glavninu u drugom dijelu tog razdoblja, a sva ulaganja odvijat će se iz reinvestirane dobiti tvrtke i kredita banaka.

Preuzeti nepodmirene obveze

Radnici ističu i da su spremni u potpunosti preuzeti sve nepodmirene obveze, koje su, prema podacima iz natječaja, koncem prošle godine iznosile više od 12 milijuna kuna, s tim da ističu kako po njihovim saznanjima ne postoje obveze pokrivene državnim jamstvima. Ipak, utvrdi li se drukčije, dodaju da su spremni osigurati zamjenska jamstva,kako je traženo natječajem. Sporan detalj za radnike je i prodajna cijena. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa s HŽ Infrastrukturom, radnici u pojašnjenju ponude ostavljaju prostor za pregovore. Nude, naime, da od ukupno traženog iznosa od 22,77 milijuna kuna odmah nakon sklapanja ugovora plate 14,7 milijuna kuna koliko iznosi temeljni kapital tvrtke, a plaćanje preostalih 8 milijuna kuna uvjetuju rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, odnosno upisom dijela imovine društva u temeljni kapital tvrtke. Već danas bi Povjerenstvo za odabir ponuda za HŽ-ove tvrtke trebalo razmatrati pristiglu ponudu zaposlenika RVR - Uslužnih djelatnosti za preuzimanje svoje tvrtke, pa će se odmah znati i hoće li se udovoljiti njihovim zahtjevima vezano uz cijenu za vlasnički udjel te je li činjenica da su zaposlenici tvrtke dovoljno jamstvo za realizaciju njihovih obećanja iz ponude.

http://www.poslovni.hr/42548.aspx

LRH najavljuje obnovu hotela, a ne zna koliko će stajati radovi

K. Staničić najavljuje investiciju za drugi dio godine, a radovi bi mogli stajati između 20 i 50 milijuna kuna

Kristijan Staničić, novi predsjednik Uprave LRH, postavljen na tu funkciju sistemom rotacije iz članstva Uprave, sjeo je na "vreli stolac" jer se oko vlasništva nad LRH intenzivira spor na relaciji HFP - SN holding, a u svemu tome i Grad Opatija očekuje ispunjenje premijerova obećanja i predaju paketa dionica LRH od 25 plus 1 posto do 14. lipnja. U neizvjesnoj utrci vezanoj uz vlasništvo LRH d.d. upravlja s 15 hotela na području Opatije, Lovrana, Medveje i Mošćeničke Drage, jednim autokampom te nekoliko vila. Iako Staničić naglašava pokretanje investicija na obnovi hotela već u drugoj polovici ove godine, u ovom trenutku ni približno ne može reći koliki će biti njihov opseg; raspon u ovom trenutku seže od 20 do 50 milijuna kuna potrebnih ulaganja.

Rast dobiti

LRH d.d. od 15 hotela s koliko upravlja u 2006. godini ostvarila je prihod od 193 milijuna kuna te dobit od 11,8 milijuna kuna. Dobit je ostvarena i u 2005. godini no nešto manja - iznosila je 10 milijuna kuna. S obzirom na trend rasta dobiti, čak i da planirane investicije budu na najnižoj razini i iznose oko 20 milijuna kuna, financiranje razvoja isključio iz poslovanja u ovom trenutku nije realno bez potpore neke banke. Tu mogućnost kreditnog zaduživanja aktualizira i Staničić jer kako ističe LRH d.d. je kompanija s niskom zaduženošću te velikim potencijalom kapaciteta. Većina objekata LRH d.d. u ovom trenutku zapravo je na razini osrednje ponude, a nalaze se u rijetkoj elitnoj poziciji na hrvatskom Jadranu koja nema problema s borbom za prepoznatljivost na inotržištu. Pojašnjava da će ove jeseni krenuti u obnovu hotela Marina u Mošćeničkoj Dragi i podizanje kvalitete na 4 zvjezdice, a konzervatori Ministarstva kulture upravo izrađuju studiju prema kojoj bi u 2008. godini trebali početi radovi na renovaciji Kvarnera i Vile Amalia u "lux" kategoriju. U Excelsioru je u tijeku realizacija projekta ulaganja na izgradnji novih wellness sadržaja - bazene, sauna, prostora za spa turizam... Postoji i 60 bungalova u sklopu kampa koji također nužno trebaju ulaganja na podizanju kapaciteta, tumači Staničić.

Spor s gradom

LRH upravlja i s nekoliko objekata oko čijeg se vlasništva spori Uprava s gradovima i općinama, a sporovi bi se anulirali kada bi Grad Opatija dobio paket od 25+1 dionicu LRH d.d. No sporni su po drugoj liniji i hotel Belveder zbog afere vezane uz ulaganja i vlasništvo nad kasinom Rosalia, potom Ambasador jer, kako doznajemo od upućenih izvora, taj hotel uopće nije ucrtan u katastarske knjige već 40 godina. "Očekujem da će Grad Opatija dobiti paket vlasništva koji traži u LRH i da će onda ove tužbe biti povučene, a LRH se upisati kao jedini vlasnik nad svim objektima kojima upravlja", kaže Staničić.

Vrijednost LRH gotovo dvije milijarde kuna

Vrijednost ove kompanije posljednji je put procjenjivana 1992. godine pri izradi elaborata za pretvorbu LRH. Tada je vrijednost LRH procijenjena na 986 milijuna kuna. S ovom se vrijednošću računa i dan-danas kada je vrijednost ukupno svih nekretnina na ovom području skočila najmanje dvostruko. Istovremeno kada se u kolovozu 2005. realizirao sada sporan ugovor između HFP-a i SNH-a, okolne opatijske općine oglasile su javni natječaj za prodaju vila iz sklopa LRH koje se nalaze na njihovu području. Natječaji su poslije poništeni i zbog afere o SNH, no zanimljivo je da je isklična cijena tih nekretnina bila puno viša od procijenjene 1992. godine.

Objekti LRH d.d:

Hotel Ambasador - 5 zvjezdica,
Hoteli Admiral, Kristal i Excelsior - 4 zvjezdice,
Hoteli Kvarner, Imperial, Istra, Palace-Bellevue, Bristol, Marina i Mediteran - 3 zvjezdice
Hoteli Ičići, Belveder i Residence - 2 zvjezdice.
Autokamp Medveja

http://www.poslovni.hr/42541.aspx

Niska kvaliteta usluge u bankama

Hrvatske banke najviše su ocjene dobile za izgled, najniže za brigu o klijentima

Zahvaljujući povećanom interesu za ispitivanju kvalitete usluge u sektoru bankarstva, njemačka 'mistery shopping' tvrtka International Service Check proveo je istraživanje u koje je uključio 8 zemalja središnje Europe: Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Sloveniju i Mađarsku. Istraživanje je provedeno u 86 banaka u 32 grada, te su ukupno obavljena 283 posjeta bankama. Hrvatske banke završile su tako na petom mjestu, dok je najbolja od osam ispitanih banaka u Hrvatskoj bila Erste & Steiermärkische banka. Na drugom mjestu nalazi se Zagrebačka banka, treća je Hypo Alpe-Adria, četvrta OTP, a peta Raiffeisen Bank. Ukupni rezultat usluga u Hrvatskoj je 78,4 posto, što jedva zadovoljava postavljene kriterije, a dobiven je na temelju ispitivanja koje su provodili tajni kupci čiji je zadatak bio ući u prostor banke, ocijeniti ukupan dojam i izgled te zatražiti pomoć glede usluga i proizvoda banke poput otvaranja računa u banci. Hrvatske banke najviše ocjene dobile su za izgled - 89 bodova, nešto manje za uslugu - 76 bodova, te najnižu za brigu o klijentu - 65 bodova. Sve pojedinačne točke koje su odlično ocijenjene odnose se na izgled i čistoću, dok se slabe točke odnose na ponašanje zaposlenika prema klijentu. Ipak, otvaranje računa ne predstavlja potpuno iskustvo korištenja neke banke.

http://img515.imageshack.us/img515/108/36063ku7.jpg

http://www.poslovni.hr/42530.aspx

Rast uvoza i ulaganja fondova protiv pada tečaja

Domaći investicijski fondovi samo su u travnju povećali inozemnu imovinu za čak 2,2 milijarde kuna

Subotnjim padom na 7,3227 kuna vrijednost eura na tečajnici HNB-a (srednji tečaj) prvi je put u ovoj godini pala ispod 7,33 spustivši se na najnižu razinu u posljednjih pet i pol mjeseci. Pad eura na međubankarskom tržištu nadomak razini 7,32 bankari objašnjavaju jačom institucionalnom ponudom deviza te već standardno solidnom korporativnom ponudom zajedničke europske valute. Uz pogoršanje kunske likvidnosti zbog intenziviranja čistog kunskog kreditiranja i s tim povezanog tzv. kraćenja deviznih pozicija, analitičari Hypo Alpe-Adria banke povezuju snažniju institucionalnu ponudu s restrukturiranjem pasive dijela banaka u korist domaćih izvora financiranja koji im omogućuju smanjivanje marginalne pričuve. U to se pak uklapaju i nedavno objavljeni podaci HNB-a o vanjskom dugu banaka koji je u ožujku smanjen za 200-tinjak milijuna eura. Zbog većeg fokusa banaka na dobit (umjesto tempa rasta) očekivati je da će se taj trend barem kratkoročno nastaviti, dodaju u Hypu. Ipak, tijekom ovog tjedna u većini banaka očekuju stabilan tečaj. Tako u Privrednoj banci vjeruju da će očekivani rast priljeva turističkih deviza i potražnja za kunama na međubankarskom tržištu protutežu imati u potražnji fondova i kompanija za devizama koji bi trebali zadržati tečaj upravo oko razine 7,32. I u Raiffeisen banci smatraju da će nastavak aprecijacijskih pritisaka ublažiti nešto jača potražnja za stranom valutom. Tipujući na trgovanje u rasponu 7,30-7,34, u Hypu pak ističu kako je u slučaju snažnijeg pada prema donjem kraju raspona moguća i intervencija HNB-a. Uz moguća unovčavanja dobitaka institucionalnih investitora, na tečaj bi stabilizirajuće moglo djelovati i to što su kunski plasmani banaka odgovorni za 80-ak posto kreditnog prirasta početkom ove godine, mišljenja su u HAAB-u. Analitičari tome dodaju i stabilizirajući utjecaj strukture imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova koji su u travnju rasli za 2,2 milijarde kuna.

http://www.poslovni.hr/42538.aspx

Ericsson Nikola Tesla izborio novi ugovor u Kazahstanu

Riječ je o suvremenom Ericssonovu rješenju za poslovne mreže koje će isporučiti u srpnju

Ericsson Nikola Tesla i dalje nastavlja sa svojim izvoznim aktivnostima na području Zajednice Neovisnih Država, a najnoviji projekt vezan je uz Kazahstan, izvijestili su u ENT-u. Kompanija je potpisala novi ugovor za specijalnoga kazahstanskoga kupca posredstvom kompanije OTC. Ugovor je vrijedan gotovo 3,000.000 kuna, a odnosi se na isporuku dvanaest MX ONE TSW sustava. Riječ je o suvremenom Ericssonovu rješenju za poslovne mreže. Prema ugovoru, oprema će kupcu biti isporučena do kraja srpnja. Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević kazala je da je Ericsson Nikola Tesla snažno usredotočen na prodaju poslovnih sustava jer je riječ o području s velikim potencijalom za profitabilni rast. "Naša baza kompetencija u tom području prepoznata je u korporaciji Ericsson kao jedna od najkvalitetnijih, što nas pozicionira kao vodećega isporučitelja poslovnih sustava na svim našim tržištima", objašnjava Kovačević. Značenje ugovora za kompaniju dodatno je komentirao i Josip Jakovac, potpredsjednik kompanije i direktor prodaje i marketinga za tržišta Zajednice Neovisnih Država, koji je izrazio zadovoljstvo što su uspjeli izboriti ovaj posao. Projekti u području poslovnih sustava vrlo su zanimljivi i konkurenciji koja je u ovom slučaju bila veoma oštra jer u uvjetima rastućega kazahstanskoga gospodarstva predstavljaju sve znatniju referencu. Zapravo, ovaj je projekt preliminarno bio dodijeljen drugom isporučitelju, međutim ENT je u konačnici svojom ponudom bio uspješniji, pojasnio je Jakovac.

http://www.poslovni.hr/42484.aspx

Kroz Hitro.hr za dvije godine otvoreno 17,2 tisuće tvrtki

Od početka ove godine servisom za ubrzanu registraciju osnovane su 2132 tvrtke

U dvije godine rada kroz vladin servis za ubrzano otvaranje novih poduzeća Hitro.hr otvoreno je gotovo 17,2 tisuće novih tvrtki i obrta. To znači da su poduzetnici lani taj servis koristili intenzivnije nego u prvoj godini njegova rada, tijekom koje je, naime, bilo otvoreno nešto više od pet tisuća novih tvrtki i obrta. Kako je objavila Financijska agencija, 566 tvrtki u posljednje dvije godine kroz servis Hitro-hr pokrenuto je stranim kapitalom. Najveći broj stranaca pak Hitro.hr-om koristi se posljednjih pet mjeseci, odnosno od početka ove godine otkada je tim servisom osnovano 2132 tvrtke i obrta, od čega su 234 tvrtke u stranom vlasništvu. Rekord u otvaranju tvrtki i obrta se bilježi u travnju kada je posredstvom Hitro.hr-a otvoreno 219 novih tvrtki i obrta, što je četvrtina svih novoosnovanih tvrtki u Hrvatskoj. Finine statistike bilježe i da u nekim sredinama taj udio u ukupnom broju novoosnovanih tvrtki doseže i 80 posto, a takav je slučaj, primjerice, u Slavonskom Brodu (82 posto). Povratne informacije korisnika tog servisa Fini otkrivaju zadovoljstvo uslugom. Oko 90 posto korisnika zadovoljno je pruženom razinom usluge, a 62 posto izjavilo je da su njihova očekivanja izrazito nadmašena servisom, kroz koji se registracija tvrtke odvija uz uštedu od prosječno tisuću kuna i desetak dana vremena.

http://www.poslovni.hr/42457.aspx

'EU bus' u Puli završio turneju Hrvatskom

U sklopu osmog, posljednjeg dana turneje "EU bus", zajednički projekt Europske komisije (EK), Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, veleposlanstava država članica EU, regionalnih i lokalnih vlasti i nevladinih udruga posjetio je jučer Pulu. Na završnoj konferenciji za novinare ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i voditelj izaslanstva EK u Hrvatskoj, veleposlanik Vincent Degert izrazili su zadovoljstvo tim projektom. "EU bus" posebno je označen i opremljen autobus koji će obišao devet gradova: Sisak, Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, Split, Zadar, Rijeku i Pulu. U gradskim su središtima bili postavljeni štandovi s edukativno-promotivnim materijalom, a održana su i predavanja o europskim integracijama. "'EU bus' pokazao se kao vrlo koristan projekt koji će nam pomoći u daljnjem oblikovanju strategije informiranja građana", istaknula je ministrica Grabar-Kitarović. U sklopu tog projekta održane su mnoge manifestacije u svim hrvatskim županijama, a podijeljeno je oko sto tisuća publikacija i dvadeset tisuća komada različitoga promidžbenog materijala. Tijekom gostovanja "EU busa" djelatnici Odjela za informiranje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija susretali su se s građanima i odgovarali na njihova pitanja. "U razgovoru s građanima pokazalo se da su oni najviše zainteresirani za zaštitu autohtonih proizvoda i za mogućnost regionalnog razvoja putem fondova Europske unije", rekla je ministrica Grabar-Kitarović. No dodala je kako je bilo mnogo pitanja koja su se odnosila na bojazan građana glede životnog standarda i rasta cijena, a u obalnom dijelu građani su izrazili zanimanje za tiskanje posebne tematske publikacije o ribarstvu te o obrazovnim programima. Voditelj izaslanstva EK u Hrvatskoj veleposlanik Vincent Degert također je izrazio zadovoljstvo tim projektom koji je, po njegovoj ocjeni, ostvario iznimno dobre rezultate. "Ovim projektom htjeli smo pružiti građanima mogućnost da dobiju što više informacija o europskim integracijama. Informiranje građana je jedan od naših osnovnih ciljeva, a s obzirom na to da postoji politički konsenzus o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, htjeli smo stimulirati tu pozitivnu energiju", zaključio je Vincent Degert.

http://www.poslovni.hr/42493.aspx

Provedbom reformi Hrvatska u EU do 2010.

'Ključ nisu pregovori u Bruxellesu, nego reforme u Hrvatskoj', rekao je Rehn te istaknuo reformu pravosuđa

Ako Hrvatska uspije provesti reforme s konkretnim i uvjerljivim rezultatima, mogla bi oko kraja ovog desetljeća postati članicom Europske unije, kazao je jučer u Zagrebu europski povjerenik za proširenje Olli Rehn nakon sastanka s Vesnom Pusić, predsjednicom Hrvatske narodne stranke i potpredsjednicom Europske liberalno-demokratske i reformske stranke, čiji je član i Rehn. "Ključ nisu pregovori Bruxellesu, nego reforme u Hrvatskoj", istaknuo je povjerenik EU za proširenje te dodao kako je osobito važna reforma pravosuđa jer je to temelj funkcioniranja cijelog društva, temelj slobode građana, ekonomskog rasta, stvaranja povoljnih uvjeta za rad građana i tvrtki. "Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da najveću zabrinutost hrvatskih građana izazivaju nezaposlenost i korupcija", dodao je napominjući kako su borba protiv korupcije i reforma pravosuđa važni jer mogu omogućiti poboljšanja uvjeta života svih hrvatskih građana.

Tehnički, pregovori Hrvatske s EU u punom su jeku, kazao je jučer Rehn te najavio da će za vrijeme njemačkog predsjedanja Unijom, do kraja lipnja ove godine, biti otvoreni pregovori za još nekoliko poglavlja europske pravne stečevine. Objašnjavajući zašto se susreo s čelnicom HNS-a, Rehn je objasnio da kao povjerenik za proširenje mora surađivati s vladom, ali i s oporbenim strankama kako bi se u Hravtskoj postigao široki politički konsenzus o pristupu EU-a. Istaknuo je da Hrvatska mora poboljšati komunikacije s EU. To je, napomenuo je, zadatak vlade i njezine administracije, ali i oporbenih stranaka. Čelnica HNS-a istaknula je da Rehn kao povjerenik za proširenje ima bitan utjecaj na europsku politiku proširenja i profiliranje Europe u budućnosti. "On je sa svojim odmjerenim, kritičkim i dobronamjernim pristupom, prema Hrvatskoj i prema cijeloj regiji pokazao ono što je smisao ulaska u EU - povećanje kvalitete života i institucija u vlastitoj zemlji", dodala je Vesna Pusić.Rehn je na pitanje o situaciji u Srbiji odgovorio da vjeruje srpskom predsjedniku Borisu Tadiću i premijeru Vojislavu Koštunici i demokratskim snagama da će se uspjeti okrenuti od nacionalističke prošlosti i usmjeriti se prema europskoj budućnosti. Osvrćući se na izbor Tomislava Nikolića, člana Srpske radikalne stranke, za predsjednika Skupštine Srbije, Rehn je rekao da je Srbija u dva dana otišla 20 godina unazad.

http://www.poslovni.hr/42274.aspx

Dvije najveće banke kupuju vlastite dionice

ZABA I PBZ Dvije najveće banke izvijestile su krajem prošlog tjedna Zagrebačku burzu o kupnji vlastitih dionica. Tako je Privredna banka Zagreb d.d. u razdoblju 9. svibnja do 10. svibnja 2007. stekla 3820 vlastitih dionica. Navedene dionice daju 0,02 posto u temeljnom kapitalu banke. Zagrebačka banka d.d. je dana 7., 8., 9.i 10. svibnja 2007. stekla ukupno 2521 redovnu dionicu Zagrebačke banke.

http://www.poslovni.hr/42445.aspx

Mesić obišao najveće greenfield gradilište u RH

Riječ o jednom od najvećih turističkih projekata - hotelskom i golf-kompleksu Kempinski u Savudriji

Predsjednik RH Stjepan Mesić u ponedjeljak poslijepodne posjetio je i razgledao gradilište projekta "Kempinski Hotel Adriatica i Golf Resort" na Crvenom vrhu kod Zagreba. Riječ je o najvećoj greenfield investiciji u Hrvatskoj, teškoj 160 milijuna eura, iza koje stoji poduzetnik Miro Oblak koga prati Hypo Alpe-Adria banka. Uz investitora predsjednika Mesića pozdravili su izvršni direktor Kempinski Hotels S.A. Michel Novatin, regionalni direktor za Europu tvrtke Kempinski Hotels S.A. Rupert Simoner, gradonačelnik Umaga Vlado Kraljević i istarski podžupan Sergio Bernich. Nakon obilaska gradilišta elitnog naselja na jednako atraktivnoj lokaciji predsjednik Mesić očito zadovoljan viđenim rekao je kako nam trebaju kapaciteti tako visoke kategorije, osobito oni koji će se koristiti cijele godine. Ali trebaju nam i sadržaji, dodao je, i za druge kategorije turista kojih se nećemo odreći. Domaćini su predsjedniku Mesiću kazali kako je uz ulaganje nešto iznad milijarde kuna riječ i o jednom od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj - hotelskog i golf-kompleksa Kempinski u Savudriji, koje se odvija prema planu i otvorenje je planirano koncem veljače iduće godine. Investitor je Objakovo društvo Skiper hoteli sa sjedištem u Savudriji koje, zahvaljujući ugovoru o upravljanju s hotelskim lancem Kempinski, ima osiguranu eksploataciju hotelskog kompleksa luksuzne kategorije klijentelom visoke platežne moći. Osim hotela s pet zvjezdica grade se još 22 vile od po 500 do 1000 četvornih metara površine, svaka s grijanim bazenom vodene površine stotinu četvornih metara te četiri rezidencijalna objekta s po pet apartmana. Grade se objekti i sadržaji koji dopunjavaju ponudu destinacije: kongresni centar, privezište kapaciteta 38 vezova te igralište za golf s 18 rupa radi produženja turističke sezone na pred i posezonsko razdoblje. Buduće gradilište za golf prostire se na 12 hektara. Ukupna površina objekata koji se grade je 45.000 četvornih metara što, uz ostalo, potvrđuje visoku kategoriju čitavog kompleksa. Za koji se traži 200 novih radnika koji će se stručno osposobljavati u St. Moritzu.
Predstavljen prvi Golf vodič za investitore
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) jučer je predstavila prvi Golf vodič u Hrvatskoj Tee-Off in Croatia namijenjen potencijalnim investitorima u taj turistički sektor. APIU je taj vodič izradila zbog velikog broja upita stranih investitora za mogućnosti ulaganja u golf. Vodič je zamišljen kao pomoć investitorima, tiskan je na engleskom u nakladi od 1000 primjeraka, donosi prikaz trenutnog stanja tog sektora u Hrvatskoj.

http://www.poslovni.hr/42600.aspx

Uspori, gospe ti! :lol:

Katar postaje drugo po vrijednosti tržište za hrvatske građevinare

Za sljedeću godinu naručeni su radovi u inozemstvu vrijedni 1,744 milijarde kn
Hrvatske građevinske tvrtke i lani su u inozemstvu realizirale poslove vrijedne 801,74 milijuna kuna, što je za 12,3 posto manje nego u prethodnoj godini. Budući da je u 2005. godini državna statistika zabilježila pad vrijednosti obavljenih radova (15 posto) u odnosu na 2004. godinu, tijekom koje je realizirano 1,044 milijarde kuna građevinskih poslova izvan Hrvatske, evidentno je da su se posljednjih godina građevinci više koncentrirali na domaće tržište. Vrijednost novih narudžbi u inozemstvu koncem godine osjetno je porasla, čak za 95,5 posto u odnosu na narudžbe ugovorene godinu dana prije. Vrijednost novih narudžbi iz svijeta iznosi 1,744 milijarde kuna, a glavnina dolazi iz Europske unije točnije iz Njemačke, gdje će građevinari iz Hrvatske obaviti poslove u vrijednosti većoj od 823 milijuna kuna. No ukupnom povećanju narudžbi najviše je pridonio izvanredni posao kojeg je lani zaključio splitski Konstruktor. Po visini vrijednosti ugovorenih novih poslova iza Njemačke izbio je naime Katar, s poslovima vrijednim 671 milijun kuna. Hrvatski su građevinari 2006. godine na tom tržištu ostvarili ukupno 10,4 milijuna kuna, a posao je dobio splitski graditelj ugovorom o gradnji velikog gradskog raskrižja u glavnom gradu Dohi na obali Perzijskog zaljeva.

http://img339.imageshack.us/img339/6056/36129io0.jpg

http://www.poslovni.hr/42591.aspx

Uspori, gospe ti! :lol:

:lol: :lol:

Mjesečna inflacija u travnju 0,7%

Cijene su u travnju bile 2,3% više nego prije godinu dana


Podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju kako je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena na mjesečnoj razini u travnju iznosila 0,7%, dok je u odnosu na lanjski travanj rast cijena iznosio 2,3%. Na mjesečnoj su razini najviše porasle cijene odjeće i obuće (+3,4%), prehrane i bezalkoholnih pića (+1,1%) te prometa (+0,8%), kažu u DZS i dodaju kako su porast cijena ublažile cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva te cijene rekreacije i kulture koje su u travnju u prosjeku niže za 0,1% nego u ožujku.

Mjesečna stopa inflacije skočila je u travnju na najvišu razinu u posljednjih 14 mjeseci, dok je godišnja stopa inflacije najviša od studenoga prošle godine kad je iznosila 2,5%. U travnju 2006. godine godišnja stopa inflacije iznosila je 3,5%, a mjesečna 0,2%.

Kao i na mjesečnoj tako je i na godišnjoj razini na stopu inflacije znatno utjecao rast cijena odjeće i obuće gdje su one u posljednjih godinu dana porasle za 5,3%. Uz to, pritisak na rast inflacije dolazio je i kroz cijene stanovanja i usluga vezanih uz stanovanje, pa su primjerice opskrba vodom i druge komunalne usluge u posljednjih godinu dana poskupjele u prosjeku za 8,3%. Rasle su i cijene automobila (+3,7% u prosjeku) te prometne usluge (+5,2%).

S druge strane gorivo i energija koji su u posljednjih nekoliko godina, zbog rasta potražnje i cijene sirove nafte na svjetskim tržištima, bili glavni generatori rasta cijena, u posljednjih su godinu dana u Hrvatskoj zabilježili pad prosječne cijene od 0,1%.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/mjesecna-inflacija-u-travnju-0-7

HUB: kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u pet zemalja eurozone

Kamatne stope na dugoročne stambene kredite stanovništvu u Hrvatskoj u protekle četiri godine približile se se onima u eurozoni za oko 2 postotna boda

Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu, prije svega na stambene kredite, u Hrvatskoj su u siječnju ove godine bile niže nego u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji, pokazuje analiza koju je Hrvatska udruga banaka (HUB) napravila u suradnji s tvrtkom Arhivanalitika. Ovakve sveobuhvatne analize hrvatskog bankarskog i financijskog sustava, prema najavama iz HUB-a, redovito će se ubuduće objavljivati jednom mjesečno.

Jedan od najvažnijih zaključaka studije koju je predstavio Velimir Šonje, direktor analitičke kuće Arhivanalitika, govori kako su se kamatne stope na dugoročne stambene kredite stanovništvu u Hrvatskoj u protekle četiri godine približile onima u eurozoni za oko 2 postotna boda.

Od toga se oko 1,4 postotna boda može objasniti jačanjem konkurencije na domaćem tržištu, dok se oko 0,6 postotnih bodova može objasniti time što je prosječna kamatna stopa u eurozoni rasla od kraja 2005. naovamo, ali se taj učinak nije prenio na domaće tržište. Analiza pokazuje i kako je u Hrvatskoj razlika kamatnih stopa na stambene kredite osjetno manja, a na dugoročne kredite poduzećima veća, od razlike prinosa na državne obveznice.

Na susretu s novinarima čelnici HUB-a iskoristili su priliku izraziti nezadovoljstvo najavljenim izmjenama Ovršnog zakona kojom bi se vratila odredba o zabrani namirenja preko jedne trećine plaće u ovrsi. U HUB-u smatraju kako se najavljenim izmjenama, koje su inicirali sindikati, zadire u ustavno pravo svakog građanina da raspolaže svojom plaćom, te se ograničava pravo slobodnog ugovaranja koje je dobrovoljna opcija kakvu poznaju sva europska zakonodavstva.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/hub-kamatne-stope-u-hrvatskoj-nize-nego-u-pet-zemalja-eurozone

Tržišna kapitalizacija vrijednosnica u travnju porasla 7,8%

Tržišna vrijednost ukupno 1.053 vrijednosna papira bila je veća za 135,5 posto u odnosu na njihovu nominalnu vrijednost

Tržišna vrijednost hrvatskih vrijednosnih papira, koja je na kraju travnja ove godine iznosila 414,72 milijarde kuna, povećana je u odnosu na kraj ožujka za 7,8 posto, dok je u odnosu na početak ove godine porasla za čak 35 posto, odnosno 107,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Središnje depozitarne agencije.
Tržišna vrijednost ukupno 1.053 vrijednosna papira na kraju travnja ove godine bila je veća za 135,5 posto u odnosu na njihovu nominalnu vrijednost, koja je iznosila 176 milijardi kuna. Krajem prošlog mjeseca tržišna vrijednost ukupno 930 dionica bila je 361,4 milijarde kuna, dok je tržišna vrijednost 58 obveznica iznosila 37,8 milijardi kuna, a 63 zapisa 14,3 milijarde kuna.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/trzisna-kapitalizacija-vrijednosnica-u-travnju-porasla-7-8

Imovina otvorenih fondova u prva četiri mjeseca porasla više nego u cijeloj 2006.

Imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova krajem travnja iznosila je 24,9 milijardi kuna

Najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuju da je neto imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova u prva četiri mjeseca ove godine porasla za čak 8,8 milijardi kuna na ukupan iznos od 24,9 mlrd kuna. U cijeloj 2006. godini imovina fondova povećana je za 7,2 mlrd kuna, dok je porast samo tijekom travnja iznosio 2,66 mlrd kuna.

Glavnina porasta dolazi, očekivano, iz dioničkih fondova s javnom ponudom kojima je imovina u prva četiri mjeseca povećana za 6,4 mlrd kuna, a samo u travnju za 2,13 mlrd. Za rast imovine tih fondova, pak, najzaslužnija su ulaganja u inozemstvu čija je vrijednost tijekom travnja povećana za 1,5 mlrd, najviše zbog ulaganja u dionice i otvorene investicijske fondove. Uz to, za pola milijarde kuna (na ukupno 1,52 mlrd) povećan je iznos koji domaći dionički fondovi drže u depozitima.

Rast imovine fondova rezultirao je u tome da je krajem travnja čak pet fondova imalo pod upravljanjem više od dvije milijarde kuna, dok tri mjeseca ranije toliku imovinu nije imao niti jedan.

Među društvima najvišom imovinom, od 7,1 mlrd kuna upravlja ZB Invest kroz svojih sedam fondova, na drugo se mjesto probio PBZ Invest sa 5,3 mlrd kuna imovine u sedam fondova, dok je na trećem Raiffeisen Invest u čijih se pet fondova nalazi 4,8 mlrd kuna. Uz Erste Invest i novopridošli HPB Invest ovo su jedina društva koja pod upravljanjem u otvorenim fondovima imaju više od milijardu kuna, a zajendički vodećih pet kontrolira više od 82,4 posto tržišta.

Kad bi ovakav daljnji rast imovine fondova bio nastavljen kroz ostatak godine, što je stvarno teško za očekivati, imovina pod upravljanjem otvorenih fondova krajem godine iznosila bi više od 42 milijarde kuna.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/imovina-otvorenih-fondova-u-prva-cetiri-mjeseca-porasla-vise-nego-u-cijeloj-2006

Croatia, Hungary plan sea terminal for EU-bound gas
05.17.07, 12:19 PM ET

ZAGREB (Thomson Financial) - Croatia and Hungary pledged on Thursday to intensify cooperation on the construction of a gas terminal at a Croatian port that would diversify Europe's energy sources.

'We have agreed to continue an intensive exchange of ... cooperation between our experts and companies' on the project, Croatian Prime Minister Ivo Sanader told journalists.

The two likely locations for the terminal were the northern island of Krk and northwestern port of Plomin, Sanader said at the end of a joint session of the two governments in the Croatian capital.

His Hungarian counterpart, Ferenc Gyurcsany, voiced strong support for the project, labelling it a 'strategic issue for Hungary.'

Croatia and Hungary are considering jointly constructing a gas pipeline from the Adriatic Sea to mainland Europe in order to decrease reliance on Russian gas.

The project requires the construction of an LNG terminal which could receive tankers from around the world and would transport gas via pipelines to central and western Europe.

The European Union, which relies heavily on Russian gas imports, has been trying to broaden its sources of energy after suffering supply disruptions in the past two years.

http://www.forbes.com/markets/feeds/afx/2007/05/17/afx3732205.html

Šta ti je politika.HDZ će terminalom u Plominu kupiti IDS-ove glasove na izborima a Omišalj je daleko bolja lokacija što govore stručnjaci a i svi stranci su za term. na Krku.A naš župan Komadina se sada grize .

^^ Nažalost. Svi projekti se rade kada stranka na vlasti ima politički interes a ne kad postoji realna potreba tržišta za tim projektima... :bash:

Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura

Država i banke u 2007. smanjile su inodug za 590 milijuna eura, a kod poduzeća se povećao 760 milijuna

Ukupni vanjski dug Hrvatske na kraju travnja je iznosio 29,42 milijarde eura što je oko 190 milijuna eura manje nego mjesec dana prije. To je ujedno i prvi ovogodišnji mjesec u kojemu je ukupni inozemni dug smanjen, a posljednji mjesečni pad prije toga zabilježen je u kolovozu prošle godine. U odnosu na početak godine ukupni je vanjski dug tako ipak uvećan, ali za samo 1,5 posto ili oko 450 milijuna eura. Budući da su u tom razdoblju država i banke smanjile svoju inozaduženost, i to za gotovo 590 milijuna eura, jasno je (i očekivano) da je za ovogodišnje neto povećanje ponajprije zaslužno vanjsko zaduživanje poduzeća. Naime, s krajem travnja inozemna je zaduženost poduzeća (tzv. ostali sektori) prvi put premašila 10 milijardi eura i od početka godine bilježi povećanje za gotovo 760 milijuna eura (s 9,34 na travanjskih 10,1 milijardu).

Dodatni nameti

To se nesumnjivo može povezati s HNB-ovim ograničenjem stope rasta kredita banaka iznad koje bankama slijede dodatni destimulativni nameti (upis obveznih blagajničkih zapisa za rast kredita nebankovnom sektoru preko utvrđenih 12 posto). Kako se i očekivalo, dio poduzeća banke su preusmjerile inozemnim bankama. Ta se praksa pak donekle odrazila na strukturu rasta domaćih plasmana banaka koji u cjelini također bilježe usporavanje tempa rasta. Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u četiri ovogodišnja mjeseca krediti tzv. nebankarskom sektoru porasli su 5,9 posto, a pritom ponovno brži rast bilježe krediti stanovništvu nakon što su lani rasli nešto sporije od kredita poduzećima. Spomenutih pak 5,9 posto prirasta kredita u četiri mjeseca 2007. je, proporcionalno gledano, nešto brže od HNB-ova limita, ali i znatno sporije od lanjskog tempa kad su krediti porasli 23 posto. K tome, treba reći da dosadašnji prirast kredita uključuje i oko milijardu kuna odobrenih prije nešto više od mjesec dana brodogradnji u sklopu plana sanacije.

Hvatanje limita

Kako god bilo, postojećim tempom banke bi na razini sustava 12 posto rasta dosegnule prije kraja godine pa će u idućim mjesecima biti zanimljivo vidjeti kakvu će taktiku odabrati one koje zasad grabe nešto brže od limita. Lako je pretpostaviti da će jedan od kanala i u nastavku godine biti forsiranje izravnog zaduživanja poduzeća u inozemstvu (kod matičnih banaka). U prva četiri mjeseca ove godine njihov je inozemni dug porastao osam posto, a u posljednjih godinu dana (travanj 2007./travanj 2006.) tvrtke su inozemnu zaduženost povećale 33,5 posto. Ipak, zasad to ne narušava ukupnu sliku o usporavanju inoduga i kredita. Premda je za čvršće zaključke o efektima mjera središnje banke još prerano, ostaje primijetiti da travanjska kontrolna točka trendova govori u prilog usporavanju kao trendu.

http://img185.imageshack.us/img185/3429/36480jr1.jpg

http://www.poslovni.hr/42985.aspx

U dvije godine TK tržište poraslo 20%, na 1,87 milijardi eura

Po penetraciji širokopojasnog Interneta Hrvatska je dvostruko bolja od Grčke, rečeno je na 4. regionalnoj TK konferenciji u Zagrebu

Početak druge faze liberalizacije telekomunikacija (TK) u Hrvatskoj počeo je u velikom stilu. Najveći telekom u Hrvatskoj lansirao je najbrži ADSL na tržištu i prisjetio se prve TK mreže u našoj zemlji, njegov ljuti konkurent predstavio je prvu naprednu poslovnu širokopojasnu uslugu, a vlada je otvorila javnu raspravu o najvećoj reformi regulacije hrvatskog TK tržišta u posljednjih pet godina - novom Zakonu o telekomunikacijama. "Hrvatska je u području telekomunikacija napravila velik korak naprijed, a još veći je očekuje u idućem razdoblju. U posljednje dvije godine TK tržište poraslo je za 20 posto, na 1,87 milijardi eura, a cijene usluga su se praktički prepolovile", izjavio je Dražen Breglec, državni tajnik za promet, na otvaranju 4. regionalne TK konferencije u Zagrebu. Breglec dodaje da smo po penetraciji širokopojasnog Interneta, znači infrastrukture koje je osnova za razvoj suvremenog gospodarstva, dvostruko bolji od Grčke koja je članica EU. Hrvatska ima 287,6 tisuća korisnika širokopojasnog Interneta što je penetracija od 6,47 posto. No još je to malo u odnosu na prosjek EU od 15,7 posto. Odlučujući poticaj daljnjem razvoju širokopojasnog Interneta, dat će država kroz izmjene Zakona o telekomunikacijama čime će nastati novi zakon koji će nositi ime Zakon o elektroničkim komunikacijama. Ključna promjena u novom zakonu bit će u tome što se više neće regulirati tehnologije, već usluge. Najbolji primjer kakve će to promjene donijeti na hrvatsko TK tržište je Homebox. Ta Vipnetova usluga fiksne telefonije za prijenos signala koristi mobilnu TK mrežu. I dok je po postojećem zakonskom okviru to bila upitna usluga, po novom će biti uobičajena. Iako Hrvatska mora usvojiti taj novi Zakon o telekomunikacijama do sredine 2008. godine očekuje se da njegovo usvajanje neće proći tako glatko. Naime, postoji mogućnost da bi novi zakon snažno deregulirao postojeće tržište, nagađa se čak dopustio spajanje ponuda T-Coma i T-Mobilea, a to bi moglo dovesti do snažnih promjena u tržišnim odnosima i utjecati na daljnju liberalizaciju TK. Breglec je to vrlo suzdržano komentirao. "Mi govorimo o regulaciji tržišta zbog liberalizacije, a iz nekih dijelova tržišta te pojedinih članica EU dolaze inicijative za deregulacijom. Meni je to teško komentirati jer treba uzeti u obzir specifičnosti hrvatskog TK tržišta. No uvjeren sam da će se o tome kvalitetno raspraviti u okviru javne rasprave koju je pokrenula Vlada", zaključio je Breglec.

http://www.poslovni.hr/43007.aspx

Banke lani ostvarile 4,2 mlrd kuna dobiti prije oporezivanja

Samo je jedna banka u Hrvatskoj lani poslovala s gubitkom

Hrvatska narodna banka objavila je revidirane podatke o poslovanju domaćih banaka u 2006. godini iz kojih se vidi da su sve domaće banke lani zajednički ostvarile 4,24 mlrd kuna dobiti prije oporezivanja. Među 33 domaće banke tek je jedna zabilježila gubitak - Banka Kovanica koja je godinu završila sa gubitkom od 6,3 mil. kuna.
Usprkos snažnom rastu kreditiranja koji je obilježio prošlu godinu, čini se kako konkurencija na bankarskom tržištu postaje sve jača i jača jer dok je ukupna aktiva banaka porasla za 17% na 304,6 mlrd kuna, ukupna je dobit prije oporezivanja u usporedbi sa 2005. godinom lani bila tek 5% viša.

U 2005. godini sve su banke zajednički ostvarile 4,04 mlrd kuna dobiti, a gubitak je među 34 banke također zabilježila samo jedna, Požeška banka (-50,4 mil. kuna).

Po visini aktive na čelnom je mjestu krajem 2006. bila Zagrebačka banka koja je upravljala aktivom od 70,2 mlrd kuna, a nakon nje dolazi Privredna banka Zagreb s aktivom od 55,7 mlrd kuna. Na trećem mjestu bila je Erste & Steiermärksiche bank (35,7 mlrd kuna aktive), na četvrtom Raiffeisenbank (33,7 mlrd), petom Société Générale Splitska banka (26 mlrd), a na šestom Hypo Alpe-Adria banka s aktivom od 23 mlrd kuna. Popis banaka koje upravljaju aktivom većom od deset milijardi kuna zaključile su Hrvatska poštanska banka (11,3 mlrd) i OTP banka Hrvatska (10,4 mlrd kuna). U odnosu na 2005. godinu jedina promjena bila je baš između ove dvije posljednje banke koje su zamijenile mjesta.

Najviši rast aktive lani su bilježile uglavnom manje banke poput VABA banke (+153,1%), Volksbank (+52%), Banke Brod (+40,2%) ili Nava banke (+34,9%), no među njih sa porastom aktive od čak 54,7% ugurala se i Hrvatska poštanska banka.

Po visini lanjske dobiti prije oporezivanja također se može izdvojiti ovih osam banaka jer je svaka ostvarila više od stotinu milijuna kuna dobiti. Na čelu se opet nalaze Zagrebačka i Privredna banka sa, redom, 1,08 mlrd, odnosno 1,04 mlrd kuna dobiti, a na trećem mjestu se nalazi RBA sa zabilježenom dobiti od 544 mil. kuna. Uz te banke više od pola milijarde kuna dobiti, točnije 506 mil. kuna, ostvarila je još samo ESB. Nakon prve četiri, poredak po dobiti među najvećim domaćim bankama bio je jednak poretku po aktivi.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/banke-lani-ostvarile-4-2-mlrd-kuna-dobiti-prije-oporezivanja

U četiri hrvatske riječne luke će se pretovariti oko 2 milijuna tona

Porast bilježi Luka Vukovar, u njoj je lani pretovareno 915.000, a u četiri mjeseca ove godine 310.000 tona

U četiri hrvatske riječne luke, osječkom Tranzitu, Pristaništu i skladištu Sisak, RTC Slavonski Brod i Luci Vukovar tijekom prošle godine izmanipulirano je ukupno 1,717.500 tona različitih roba, dok se ove godine planira pretovariti oko 2 milijuna tona. Najčešće se prekrcava ugljen, troska, umjetno gnojivo, željezna rudača, željezo, lim, šećer, sirova nafta i šljunak, a najveći porast prometa bilježi Luka Vukovar. U njoj je lani pretovareno 915.000, a u prva četiri mjeseca ove godine 310.000 tona, odnosno povećali su ospeg posla za 15,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Zbog kroničnog problema plovnosti rijeke Drave osječki Tranzit nije ostvario svoj prošlogodišnji plan od 560.000 tona. No u prvom ovogodišnjem polugodištu su, kako je na jučerašnjem sastanku Zajednice za promet na unutarnjim vodama u Osijeku iznio direktor Tranzita Ivica Đeri, ostvarili 223.000 tona što je oko 37 posto realizacije od ukupnoga plana za 2007. godinu. Dok Osječane muči niski vodostaj rijeke Drave kojega se zbog nedostatka padalina pribojavaju i ove godine, Vukovarci su registrirali zastoj određenih roba u Hrvatskoj, primjerice šećera. Na taj proces, kako kaže direktor vukovarske luke Tomislav Mihaljević, ne mogu utjecati. S druge strane, ova luka bilježi porast željeznih roba pa se nadaju kako će do kraja ove godine ispuniti plan od milijun tona pretovarene robe.

Istovremeno se najveći hrvatski brodar Dunavski Lloyd d.d. Sisak, a koji je povećao svoju plovnu flotu s tovarnim objektima, priprema za proširenje osnovne djelatnost koja je usko povezana s riječnom plovidbom. Prema najavi direktora Željka Đeverlije, riječ je o čišćenju plovnih putova kako bi ih podigli na višu razinu. Ovaj je brodar lane riječnim putem prevezao oko 420.000 tona roba, a ovu zaključiti s povećanjem od 20 posto ili, konkretnije, dosegnuti razinu od pola milijuna tona."Pokazatelji za prva četiri mjeseca daju nam za pravo da budemo optimistični jer smo otvorili tržišta izvan Hrvatske u prijevozu derivata, a što je naša dugoročna strategija. U pregovorima smo s Inom i Molom da se više tekućih tereta prevozi Savom, s našičkom NEXE grupom imamo godišnji ugovor. Obavili smo i određene razgovore s koncernom Agrokor gdje postoje određene naznake da bi svoju logistiku mogli organizirati na drugi način u regiji što će utjecati na razmjenu roba, a koja bi se mogla prevoziti riječnim putem", objašnjava Đeverlija. U sisačkom Llyodu smatraju kako potencijal RTC Slavonski Brod leži u Holdingu Đuro Đaković s kojim bi ta riječna luka mogla napraviti veliki iskorak. Zbog slabe plovnosti Drave smanjen je interes brodara za ulazak u osječku luku, dok vukovarska ima malo zaleđe, ali izvrsnu manipulaciju.

Izdavanje 'trećih zastava'

Zbog problema izdavanja 'trećih zastava' na jučerašnjem sastanku Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri HGK-u došlo je do žustre rasprave između dopredsjednika koji je istovremeno i direktor vukovarske luke, Tomislava Mihaljevića, te predstavnika sisačkoga Dunavskoga Lloyda. Naime, pravo na 'treću zastavu', a koja se izdaje stranom brodaru u slučaju da domaći, odnosno hrvatski brodar nema slobodnih kapaciteta, nedavno je zatražila vukovarska luka za srpskoga brodara za prijevoz željezne rudače. Naveli su pri tome kako sisački Lloyd nije imao dovoljno kapaciteta te da su osporavajući 'treću zastavu' zaustavili rad luke. Predstavnici sisačke tvrtke jučer su to demantirali rekavši kako nije bilo nikakve blokade i da time nije nastala nikakva šteta.

http://www.poslovni.hr/43041.aspx

Otvoren prvi Etnoland park u Hrvatskoj

Drniška tvrtka Dalmati d.o.o, koja je nositelj projekta gradnje Etnolanda, zapošljava 20 ljudi čija zvanja mahom odumiru

Izletnički centar Etnoland Dalmati u Pakovu selu kod Drniša, koji se prostire na površini od čak 15.000 četvornih metara, novi je proizvod na hrvatskom turističkom tržištu. Rekonstrukcija je to tipčnog sela šibenske i dalmatinske zagore u kojemu će posjetitelji moći zorno vidjeti kako se nekada živjelo, kušati izvorna pučka jela, upoznati narodne običaje, nošnju i pjesme. Prvi hrvatski etnoland trebao bi oživjeti ovo turistički i gospodarski nerazvijeno područje, povećati izvanpansionsku potrošnju, otvoriti nova radna mjesta za kojima vapi područje opustošeno u vrijeme Domovinskog rata i izloženo stoljetnom odumiranju stanovništva. Drniška tvrtka Dalmati d.o.o, koja je nositelj projekta gradnje Etnolanda, zapošljava dvadesetak ljudi čija zvanja i vještine mahom odumiru i neinteresantna su na domaćem tržištu rada. Kod Lokasa tako posao mogu pronaći, primjerice, kovači i pastiri, tkalje i drvodjelje. Priliku za zaradu otvorio je i za 50 kooperanata, ponajprije proizvođača zdrave hrane, ali i onih koji izrađuju autohotone suvenire. Kako se Etnoland dvije godine u cijelosti gradio tradicionalnim zidarskim tehnikama, riječ je o jednom od najzahtjevnijih građevinskih pothvata u Dalmaciji. Direktor poduzeća Dalmati, Joško Lokas, uskoro očekuje i prve grupe turista i ističe kako je zanimanje turističkih agencija i touroperatera veliko, što je posvjedočila i nedavna prezentacija za turističke djelatnike. Lokas kaže kako je zadovoljan prvim bukingom te da je njegov Etnoland uvršten u agencijske programe. Ne želeći otkriti koliko je dosad uložio u projekt, odgovara tek da "više ni ne broji" i zahvaljuje HBOR-u na povoljnoj kreditnoj liniji, Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka na državnim poticajima, te nizozemskoj vladi koja će sufinancirati projekt preko programa UNDP-a.
Lokas ističe kako će sadržaje iz godine u godinu obogaćivati, a zasad su glavne atrakcije tematskog etnoizletišta stari zanati, izvorne konobe i folklor, vinski podrumi, magarci, ovce, koze, dalmatinski težaci, kovači, tkalje, drvodjelje, kamenoklesari i pastiri, staje, obori, vrtovi te pučki dalmatinski specijaliteti. Od drugih tematskih parkova u Europi, gdje je obično sve umjetno i lažirano, Etnoland Dalmati se bitno razlikuje jer ondje je sve originalno i izvorno. Stada čuvaju pravi pastiri, kovači zapravo kuju, dok će vještine i zanate toga kraja turistima pokazivati ljudi koji ih još njeguju. Uz to, posjetitelji će imati priliku prošetati vrtovima i vidjeti povrće koje će im biti posluženo na originalnom pučkom objedu. Moći će zaplesati s folklorašima Pakova Sela i razgledati bogatstvo atrakcija drniškog kraja i šibenske Zagore. Vidjeti, među ostalim, Muzej Didova kuća u kojoj, kaže Lokas, ništa nije mlađe od stotinu godina, a izgleda u cijelosti kao da se svijet vratio stoljeće unazad. Posebna atrakcija je prostrani amfiteatar koji će biti u službi promicanja ruralne baštine kao turističke atrakcije. Moći će primiti 400 posjetitelja, odlične je akustike i treći je po redu amfiteatar u Šibensko-kninskoj županiji. Prvi su sedamdesetih godina prošlog stoljeća na otoku Obonjanu sagradili izviđači, drugi je znameniti rimski vojni amfiteatar kojega su 2003. godine otkrili arheolozi kod Ivoševaca, a treći je smješten u središtu pakovačkog Etnolanda. Posebna pozornost posvećuje se gradnji suhozida koji je također dodatna atrakcija i okružuje cijeli etnokompleks. Također je građen tradicionalnim zidarskim tehnikama - golim rukama od ručno biranog kamenja.

http://www.poslovni.hr/43028.aspx

Recesija u Mađarskoj mogla bi se odraziti i na hrvatski turizam

Turoperatori s programima za Hrvatsku imaju pad bukinga od 2 do 30 posto

Mađarskim je građanima Hrvatska tradicionalno najvažnija inozemna odmorišna destinacija. Ipak, prošle je godine ovo tržište bilo u minusu i u dolascima i noćenjima. Nakon prošlogodišnjih podbačaja, prva četiri mjeseca govore da su Mađari bili među našim najbrojnijim turistima i po dolascima bili bolji za 12 posto, a noćenjima za 16 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istovremeno, svi mađarski turoperatori koji nude hrvatske programe imaju pad bukinga od 2 do 30 posto. Uza znatan pad bukinga apartmana, ove je godine u porastu buking hotela. Uz činjenicu da su mađarski gosti u Hrvatskoj uglavnom pojedinci, a tek ih nešto više od dvadeset posto dolazi organizirano, procjene za ovu sezonu nije još zahvalno definirati. Standard Mađara je u padu. Inflacija im je u ovoj godini 9 posto, a provode se restriktivne mjere u gospodarstvu kako bi se smanjio proračunski deficit u ovoj godini na 7,4 posto. Glavni teret tih mjera prelomiti će se jasno preko leđa građana, manjih i srednjih poduzetnika. U Mađarskoj je tako ova godina u znaku pada realnih osobnih dohodaka za 7,2 posto, uz usporedno povećanje cijene energije u domaćinstvima za 29 posto, cijene prehrambenih artikala porasle su za 13 posto, a cijene usluga za 7 posto. U predstavništvu HTZ-a u Mađarskoj apeliraju da treba zaustaviti prošlogodišnji pad broja dolazaka i noćenja s mađarskog tržišta gdje ove godine provode posebnu promidžbu - hrvatski je turizam promoviran na tamošnjim najjačim turističkim sajmovima uz pojačanu kampanju u mađarskim medijima. Možda se i okrenu na bolje prošlogodišnji rezultati kad je registrirano 402.782 dolazaka, što je manje za 11 posto, a ostvareno gotovo 2,2 milijuna noćenja - minus od 9 posto, u odnosu na 2005. godinu.

http://www.poslovni.hr/43017.aspx

U siječnju nastavljeno usporavanje javnog duga

Rast od 337 milijuna kuna unutarnjeg zaduženja kompenziran je padom inozemnog dijela za 300 mil. kuna

Krajem siječnja 2007. godine ukupni javni dug Republike Hrvatske (koji uključuje dug opće države, izdana državna jamstva i dug HBOR-a) iznosio je 124,9 milijardi kuna, odnosno oko 48 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda. Ako iz obuhvata javnog duga isključimo državna jamstva, odnosno potencijalni dug, on iznosi 109,7 milijardi kuna (43 posto procijenjenog BDP-a). Objavljeni podaci Ministarstva financija upućuju na nastavak usporavanja rasta javnog duga Republike Hrvatske kako u apsolutnim tako i relativnim iznosima. Naime, tijekom promatranog mjeseca obveze prema inozemnim i domaćim vjerovnicima zajedno s dugom HBOR-a i potencijalnim dugom (jamstvima) gotovo da su se zadržale na razinama s kraja prosinca 2006., a u usporedbi s istim mjesecom prošle godine porasle su za 3,7 milijardi ili 3 posto. Tijekom siječnja nastavljen je i trend smanjivanja udjela inozemne komponente javnog duga koja je na kraju promatranog mjeseca pala na 44,8 posto. Rast od 337 milijuna kuna ukupnog unutarnjeg zaduživanja koje je krajem siječnja dosegnulo gotovo 68,5 milijardi kuna kompenziran je padom inozemnog javnog duga za dodatnih 300 milijuna kuna tijekom promatranog mjeseca. U usporedbi s istim mjesecom 2006. godine pad je iznosio 3,2 milijarde. Ipak, spomenuto smanjenje inozemne komponente na godišnjoj razini nije bilo dovoljno da neutralizira 6,8 milijardi godišnjeg porasta ukupnog unutarnjeg javnog duga. Rast unutarnjeg duga na mjesečnoj razini dominantno je posljedica porasta domaćih jamstava, a na godišnjoj razini osim domaćih jamstava on je posljedica zaduživanja središnje države na domaćem tržištu koja je ujedno i najznatnija komponenta ovako definiranog javnog duga. Ipak, treba istaknuti da je dug središnje države nastavio drugi mjesec zaredom s polaganim trendom smanjivanja vrijednosti spustivši se na 86,7 milijardi kuna. Osim toga, i na godišnjoj razini zabilježen je pad duga središnje države za 810 milijuna kuna (isključivo posljedica smanjivanja inozemnog duga središnje države). Posljedica je to rasta proračunskih prihoda. Dug izvanproračunskih fondova zadržao se na razini nešto višoj od 14 milijardi, a dug HBOR-a iznosi 7,6 milijardi kuna. Najmanja komponenta javnog duga, dug lokalne države ostao je na razini s kraja prošle godine, 1,3 milijarde kuna.

http://www.poslovni.hr/43005.aspx

U Hrvatskoj do kraja 2006. otvoreno 120 punionica autoplina

Oko 45.000 automobila kao pogonsko gorivo koristi autoplin što je 3,1 posto ukupnog broja osobnih vozila

Potrošnja autoplina u Hrvatskoj raste - u 2006. je utrošeno 35.000 tona autoplina, što je znatno više nego u 2005. kada je potrošeno ukupno 22.000 tona ili 2004. kada je utrošeno oko 15.000 tona autoplina, podatci su koje su na nedavnom međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji predstavili djelatnici PROplina, člana INA Grupe. Prema procjenama, u Hrvatskoj oko 45.000 automobila kao pogonsko gorivo koristi autoplin, odnosno mješavinu ukapljenog propana i butana, što je oko 3,1 posto od ukupnog broja registriranih osobnih vozila. Prodajom uređaja i opreme za pogon vozila na autoplin bavi se 15 evidentiranih zastupnika proizvođača, a najveći dio instalacija uvozi se iz Italije. U Hrvatskoj je do kraja 2006. otvoreno 120 punionica autoplina, 200 autoplin servisa, a 58 stanica za tehnički pregled obavljalo je pregled vozila na autoplin. Do kraja 2007. očekuje se otvaranje još oko 80 punionica, posebice malih i srednjih poduzetnika, koji najčešće postavljaju mobilne punionice plina. Prema podatcima iz PROplina, upotreba autoplina u svijetu ima najveći rast u odnosu na korištenje ukapljnog naftnog plina u domaćinstvima, poljoprivredi ili industriji. Procjenjuje se da se autoplin koristi za pogon ukupno 11,4 milijuna vozila raznih namjena - za osobna vozila, javni prijevoz i u gospodarstvu, a od toga je oko 5,8 milijuna vozila u europskim zemljama. U svijetu je u 2005. utrošeno ukupno oko 17 milijuna tona autoplina, od toga u Europi oko 6,7 milijuna tona ili 37,6 posto.

No dok su u Europi poticaji za ugradnju plinske instalacije u automobile uobičajena stvar, hrvatske vlasti dosad nisu pokazivale zanimanje za subvencije prilagođavanja automobila za vožnju na plin iako je riječ o neusporedivo čišćem pogonskom gorivu. Autoplin izgara potpuno, nema čađe ili pepela, ispušni plinovi ne sadrže olovo i ******, a emisije ugljičnog monoksida dva do pet puta su manje nego pri izgaranju klasičnih pogonskih goriva. Upravo zbog toga mnoge države potiču ugradnju instalacije u osobne automobile, vozila javnog prijevoza pa čak i u službene automobile poput policijskih. Umjesto poticaja, država vlasnicima vozila s autoplinom godišnje naplati dodatnih 550 kuna na ime cestarine koja se plaća prilikom registracije vozila. Ugradnja kvalitetnijih plinskih instalacija u automobile u Hrvatskoj stoji između 12 i 15 tisuća kuna, no unatoč visokoj cijeni i izostanku poticaja, broj ugradnji svake godine raste vjerojatno ne zbog ekološke osviještenosti vozača već zbog - cijene autoplina. Litra autoplina u Hrvatskoj stoji 3,35 kuna, što je upola manje od cijene uobičajenog goriva pa vozač već za godinu dana može vratiti uloženi novac.

Energent budućnosti

Plin je pouzdan izvor primarnog i pogonskog goriva, koji najmanje onečišćuje okoliš, a pravci njegova transporta kao i lokalne plinske mreže sve se više razvijaju. Energetska, ekološke i ekonomske prednosti uporabe plina u odnosu na druge energente svrstavaju ga u energent budućnosti. Poznati izvori plina dostajat će do konca 21. stoljeća, a na raspolaganju će biti i značajne količine koje će se dobiti rasplinjavanjem ugljena i otpadnih tvari. Plinski sektor bilježit će uzlet u sljedeća dva desetljeća, predviđaju svjetski energetski stučnjaci. Pretpostavlja se da će između 2020. i 2030. godine preuzeti vodeće mjesto nafti, čiji su derivati još najpoželjnije gorivo.

http://www.poslovni.hr/42889.aspx

Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura

Država i banke u 2007. smanjile su inodug za 590 milijuna eura, a kod poduzeća se povećao 760 milijuna

Ukupni vanjski dug Hrvatske na kraju travnja je iznosio 29,42 milijarde eura što je oko 190 milijuna eura manje nego mjesec dana prije. To je ujedno i prvi ovogodišnji mjesec u kojemu je ukupni inozemni dug smanjen, a posljednji mjesečni pad prije toga zabilježen je u kolovozu prošle godine. U odnosu na početak godine ukupni je vanjski dug tako ipak uvećan, ali za samo 1,5 posto ili oko 450 milijuna eura. Budući da su u tom razdoblju država i banke smanjile svoju inozaduženost, i to za gotovo 590 milijuna eura, jasno je (i očekivano) da je za ovogodišnje neto povećanje ponajprije zaslužno vanjsko zaduživanje poduzeća. Naime, s krajem travnja inozemna je zaduženost poduzeća (tzv. ostali sektori) prvi put premašila 10 milijardi eura i od početka godine bilježi povećanje za gotovo 760 milijuna eura (s 9,34 na travanjskih 10,1 milijardu).

Dodatni nameti

To se nesumnjivo može povezati s HNB-ovim ograničenjem stope rasta kredita banaka iznad koje bankama slijede dodatni destimulativni nameti (upis obveznih blagajničkih zapisa za rast kredita nebankovnom sektoru preko utvrđenih 12 posto). Kako se i očekivalo, dio poduzeća banke su preusmjerile inozemnim bankama. Ta se praksa pak donekle odrazila na strukturu rasta domaćih plasmana banaka koji u cjelini također bilježe usporavanje tempa rasta. Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u četiri ovogodišnja mjeseca krediti tzv. nebankarskom sektoru porasli su 5,9 posto, a pritom ponovno brži rast bilježe krediti stanovništvu nakon što su lani rasli nešto sporije od kredita poduzećima. Spomenutih pak 5,9 posto prirasta kredita u četiri mjeseca 2007. je, proporcionalno gledano, nešto brže od HNB-ova limita, ali i znatno sporije od lanjskog tempa kad su krediti porasli 23 posto. K tome, treba reći da dosadašnji prirast kredita uključuje i oko milijardu kuna odobrenih prije nešto više od mjesec dana brodogradnji u sklopu plana sanacije.

Hvatanje limita

Kako god bilo, postojećim tempom banke bi na razini sustava 12 posto rasta dosegnule prije kraja godine pa će u idućim mjesecima biti zanimljivo vidjeti kakvu će taktiku odabrati one koje zasad grabe nešto brže od limita. Lako je pretpostaviti da će jedan od kanala i u nastavku godine biti forsiranje izravnog zaduživanja poduzeća u inozemstvu (kod matičnih banaka). U prva četiri mjeseca ove godine njihov je inozemni dug porastao osam posto, a u posljednjih godinu dana (travanj 2007./travanj 2006.) tvrtke su inozemnu zaduženost povećale 33,5 posto. Ipak, zasad to ne narušava ukupnu sliku o usporavanju inoduga i kredita. Premda je za čvršće zaključke o efektima mjera središnje banke još prerano, ostaje primijetiti da travanjska kontrolna točka trendova govori u prilog usporavanju kao trendu.

http://img185.imageshack.us/img185/3429/36480jr1.jpg

http://www.poslovni.hr/42985.aspx

Meni je ovo prestrasno. U godinu dana drzava se zaduzila za 3 milijarde EURA a nista nije ucinjeno od te love. Da ne kazem da se 30% proracuna ulaze u kapitalne projekte koji imaju za cilj podci BDP, a rast nam je 4.5%, dok jedna Estonija ulaze 18% proracuna u kapitalne projekte i ima rast od 8%. A da ne kazem koliko je porasao broj nepodmirenih naloga, koliko kasni placanje drzave prema HZZO-u itd.... Toliko o efikasnoj vlasti.

Slažem se. Kod nas je udio izdvajanja za investicije u BDPu dosta visok, viši čak nego i u nekim razvijenim zemljama al je najveći problem kaj su te investicije masom neefikasne. ;)

kad već spominjete BDP...on nije nikako dobar jer nam je industrija u laganoj komi, a znamo da se 1/3 BDP-a odnosi na industriju.
I ovo što spominjete za kapitalne projekte u Estoniji, to nije loša stvar samo što mislim da se u Hrvatskoj čelni ljude boje takvih projekata i otud vam sve kreće. Treba malo i riskirat. :yes:

Ma nema kaj ukupni BDP bit ni dobar ni loš... Jednostavna ti je matematika - po GDPu per capita (PPP metoda) mi imamo oko 7 300 eura što nas svrstava u rang najlošijih zemalja EU25, ali smo opet puno ispred Rumunjske i Bugarske. GDP per capita je najbolji makroekonomski pokazatelj razvijenosti zemlje. Kaj se tiče rasta BDPa od 4,5 % godišnje to uopće nije toliko loše ako je to održivi stabilni konstantni rast u što nas uvjeravaju naši političari - tu vjerojatno i ima istine (ko bi reko da se jednom i to dogodi :D)... Inflacija nam je puno manja nego u zemljama koje ostvaruju više stope rasta. To vam je osnovno pravilo - veći rast BDPa nosi sa sobom i veću inflaciju. Al drugi problem se kod nas javlja... kako bumo mi vraćali naše kredite kad nam je rast tek 4,5 % a kam. stopa je negdi oko 6.5, 7 %... Dakle da sve što stvorimo te godine - odnosno da se samo pokrivamo nama bi rast BDPa trebal bit barem koliko i kamatna stopa na te kredite...

^^ to sve stoji i dakako je točno, ali ja sam samo spomenuo obnavljanje pojedinih grana gospodarstva za povećanje stope rasta BDP-a ;) :cheers:
to je to!

Al drugi problem se kod nas javlja... kako bumo mi vraćali naše kredite kad nam je rast tek 4,5 % a kam. stopa je negdi oko 6.5, 7 %... Dakle da sve što stvorimo te godine - odnosno da se samo pokrivamo nama bi rast BDPa trebal bit barem koliko i kamatna stopa na te kredite...

da, ali nije cijeli rast baziran samo na kreditima. većina tvrtki svoje poslovanje i investicije financira iz svojih vlastitih resursa. ako bi cijela ekonomija funkcionirala samo na kreditima i ako je godišnja stopa oko 7 posto a rast GDP-a 4,5 onda bismo išli unatrag.

INDUSTRIJSKA OAZA U ISTARSKOM KRŠU

Arhitektonski podvig duhanskog diva

NACIONALOVI REPORTERI posjetili su novu tvornicu duhana Adris grupe u Kanfanaru, vrijednu milijardu eura, koja će biti svečano otvorena 20. svibnja

http://i9.tinypic.com/4zjizit.jpg
Autor arhitektonskog rješenja Branko Kincl zamislio je metamorfnu fasadu od različitih geometrijskih oblika,
pa se promatraču čini da zgrada tvornice mijenja oblik

Vozeći se cestom istarski ipsilon iz smjera Zagreba prema Puli, teško je s desne strane u Kanfanaru ne zamijetiti impresivnu građevinu nove tvornice duhana Adris grupe s brižljivo uređenim okolišem. Građevina više sliči multinacionalnoj softverskoj kompaniji u Silicijskoj dolini u Sjedinjenim Američkim Državama, kakve se mogu vidjeti u dokumentarnim filmovima, nego tvornici kakvu bi očekivali u državi u kojoj većina tvornica, koje nisu propale, imaju arhitekturu iz socrealizma. Kada se promatrač udaljava ili približava zgradi, čini se kao da zgrada mijenja oblik, zahvaljujući tzv. metamorfnoj fasadi sastavljenoj od različitih geometrijskih oblika koji razbijaju pravokutnost zgrade. “Adris grupa ne postavlja samo standarde u poslovnom smislu, već i u građevinskom, a naša nova tvornica u Kanfanaru dokaz je toga”, riječi su Damira Vanđelića, investicijskog direktora Adris grupe, koji nas je dočekao u njihovoj novoj tvornici duhana.

Cijena cijelog projekta iznosila je milijardu kuna, a Vanđelić tvrdi da je riječ o najvećoj greenfield investiciji u Hrvatskoj. Svečano otvaranje tvornice očekuje se 20. svibnja, a nazočit će mu i predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić. Ovim je projektom moćna Adris grupa, čije su glavne djelatnosti proizvodnja duhana i turizam, zaokružila svoju proizvodnju smjestivši sve faze proizvodnje duhanskih prerađevina na jedno mjesto.

Prije nego je 2006. godine preselio pogon u Kanfanar, Adris je cigarete proizvodio na dva mjesta, u tvornicama duhana u Rovinju i Zagrebu. Autor ovog arhitektonskog rješenja je profesor na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Branko Kincl i njegov tim. U sklopu kompleksa, koji se prostire na ukupnoj površini od 187 tisuća kvadrata, nalazi se i staklena zgrada Istragrafike, tvrtke koja djeluje u sklopu Adris grupe i koja se bavi proizvodnjom komercijalne kartonske ambalaže. Pakiranja za sve cigarete proizvode se u njoj. Čelni ljudi TDR-a potrudili su se da se tijekom projektiranja posveti velika pažnja očuvanju okoliša. Upravo zato je oko cijele tvornice velika zelena površina tako da su čak i parkirališna mjesta napravljena na travi. Pod zelenom površinom je oko 40 tisuća kvadrata te je zasađeno oko 500 stabala u krugu tvornice. Napravljeno je i 6 tumulusa, odnosno zelenih brdašaca. Tvornica ima moderni sustav za biološko pročišćavanje tehnoloških voda. Pročišćena voda skuplja se u jezeru koje se nalazi ispred tvornice koje prilično lijepo izgleda. Tom vodom se i navodnjava dio zelene površine. Jedan od najvećih problema bio je kako zgradu od 60 tisuća kvadrata uklopiti u okoliš obrastao makijom i kršem, o čemu Vanđelić priča: “Prilično je teško izgraditi ovako veliku zgradu a da ne nagrdi okoliš kakav je ovaj u Istri, pa smo se stoga odlučili za taj metamorfni oblik i dobro osmišljen hortikulturni zahvat. To je, doduše, povećalo troškove gradnje, ali smo iznimno zadovoljni jer nismo željeli nikakva osrednja rješenja”, govori Vanđelić.

http://www.nacional.hr/articles/view/34372/

Go TDR :banana::D

^^ Bravo TDR, potrujte što više ljudi! Siguran sam da i ovaj jadan novinar/ka koji/a je napisao/la tekst, puši vaše cigarete pa joj je mozak toliko spaljen da u naslov stavlja Eure, a u tekst Kune!:fiddle:

Osim što će dati posao onim jadnicima u Istri, što mislite koliko će dobra u svijetu učiniti sa proizvedenih 15 milijardi cigareta u godini? Ali vi sigurno mislite da su se iskupili sa onih par dobrotvornih donacija godišnje!!!!:ohno:

^^ Bravo TDR, potrujte što više ljudi! Siguran sam da i ovaj jadan novinar/ka koji/a je napisao/la tekst, puši vaše cigarete pa joj je mozak toliko spaljen da u naslov stavlja Eure, a u tekst Kune!:fiddle:

Osim što će dati posao onim jadnicima u Istri, što mislite koliko će dobra u svijetu učiniti sa proizvedenih 15 milijardi cigareta u godini? Ali vi sigurno mislite da su se iskupili sa onih par dobrotvornih donacija godišnje!!!!:ohno:

Nije ni tebi lako :bash: :ohno:

^^ Krenuo sam od pitanja zašto novinari uvijek brkaju Kune s Eurima ali nisam mogao odolit da popljujem cigarete, ipak, dobro sam zaradio na Adrisovim dionicana....:cheers:

To je dobra stvar za naše gospodarstvo, ali mesić nije triba prisustvovat otvorenju zbog toga što se većina zemalja sve više ograđuje od duhanske industrije i uvodi im restriktivne mjere. No mesić valjda zna...

Štoviše, to je odlična stvar za naše gospodarstvo, ali zar zaista moramo na bilo koji način veličati proizvodnju i prodaju cigareta? Neka ostanu u sjeni, šute i rade jer gadne navike sigurno neće propast!:cheers:

ISTRAŽIVANJE Financijska imovina 12 zemalja srednje i istočne Europe

Hrvatska kućanstva najimućnija u regiji
Autor Valentina WIESNER MIJIĆ

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/070520/man-kucan-txt.jpg

Među 12 analiziranih zemalja srednje i istočne Europe, prema visini financijskog bogatstva kućanstava prednjači Hrvatska čiji su stanovnici lani povećali svoje neto bogatstvo 26,7 posto, na 46 posto BDP-a. Usto, financijsko bogatstvo rast će nam stopom od 12 posto godišnje te ćemo ostati na čelu ljestvice najbogatijih u regiji u odnosu na BDP i 2009. godine!
Pokazali su to rezultati istraživanja financijskog ponašanja kućanstava u srednjoj i istočnoj Europi koje je Grupa UniCredit predstavila na EBRD-ovoj konferenciji u Kazanju, glavnom gradu Tatarstana.

– Unatoč sve većem zaduženju, financijska imovina hrvatskih građana lani se znatno povećala, zahvaljujući značajnoj ekspanziji alternativnih oblika štednje, potaknutih rastućim prinosom na tržištu dionica. S daljnjim razvojem hrvatskog tržišta kapitala, očekuje se da će se financijska imovina u ovoj godini povećati dodatnih 14,6 posto, s najvećim potencijalom rasta dugoročnih nositelja, posebno dobrovoljnih mirovinskih fondova – najavila je Debora Revoltella, glavna ekonomistica UniCredita za srednju i istočnu Europu.

No, na apsolutnoj razini najveći rast zabilježili su depoziti koji u ukupnoj imovini kućanstava imaju udio od 55 posto. Zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni i rastu pozajmljivanja građana, oni su se povećali iznenađujućih 12,5 posto, no očekuje se da će sljedećih godina gubiti na privlačnosti.

Hrvatska je regionalni lider i u zaduženju i u ulaganjima stanovnika koja su povezana s pristupom tržištu kredita. Revoltella u sljedećim godinama najavljuje usporavanje trenda rasta kredita, zbog već postignutih visokih razina zaduženja, te smanjenje udjela potrošačkih kredita u korist stambenih i revolving kartičarskih kredita. Očekuje se da će stambeni krediti u regiji na godišnjoj razini rasti 22 posto. Tijekom sljedeće dvije godine usporit će se rast imovine građana, u prvoj godini 12,8 posto, a u drugoj 9,6 posto, što se donekle može pripisati smanjenju imovine zbog otplate duga umirovljenicima i isplatama iz Fonda hrvatskih branitelja.

– U Bugarskoj, Poljskoj te odnedavna i u Hrvatskoj pojavljuju se novi štedni tokovi koji pridonose akumulaciji bogatstva. Kućanstva ulažu na neto osnovi, kako u financijsko bogatstvo, tako i u nekretnine – zaključila je analitičarka.

http://www.vecernji.hr/home/manager/807219/index.do

po GDPu per capita (PPP metoda) mi imamo oko 7 300 eura

Ovo ti je BDP u nominalnoj vrijednosti.

Gledano po paritetu kupovne moci u godini 2006, BDP je iznosio nesto preko 12.000 eura.

:cheers:

da, ali nije cijeli rast baziran samo na kreditima. većina tvrtki svoje poslovanje i investicije financira iz svojih vlastitih resursa. ako bi cijela ekonomija funkcionirala samo na kreditima i ako je godišnja stopa oko 7 posto a rast GDP-a 4,5 onda bismo išli unatrag.

Pa naravno da nije cijeli. Al ovo nije točno da većina tvrtki vlastito poslovanje financira iz vlastitih izvora - znači na temelju vlasničke glavnice. BTW samo nek se zna: veći je trošak kapitala pri financiranju iz vlastitih izvora nego iz tuđih izvora što zapravo znači da je s fianancijskog stajališta jeftinije se financirati iz tuđih izvora... ;) Struktura pasive bi u pravilu trebala biti oko 30:70 u korist obveza. Opet to zavisi od poduzeća do poduzeća pa taj broj može varirati al u načelu je otprilike tak.

Ovo ti je BDP u nominalnoj vrijednosti.

Gledano po paritetu kupovne moci u godini 2006, BDP je iznosio nesto preko 12.000 eura.

:cheers:

Evo izvješća Hrvatske gospodarske komore pa nek se vidi:
http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1869

Za GDP per capita ne piše da je prema PPP metodi. Imaš ti kakav link da nam je 12 000 eura?

Evo izvješća Hrvatske gospodarske komore pa nek se vidi:
http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=1869

Za GDP per capita ne piše da je prema PPP metodi. Imaš ti kakav link da nam je 12 000 eura?

Ma kvotal sam ti prijasnji upis u kojem si rekao da nam je PPP 7.300 eura, a u tvojem linku veli da nam je nominalni u 2006 iznosil 7.600 eura .

Kaj se tice ovih 12.000 eura PPP-a za 2006, to sam procitao negdje, no ne mogu se sjetiti gdje. No, umjesto toga, nudim clanak objavljen u Croatia update V - by krzamak - clanak je objavljen 2006, a govori o 2005 godini kad nam je PPP iznosio 11.340 eura.

http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=8501416&postcount=422

Evo toliko za sada. Ja cu i dalje malo pretrazivati clanke na tu temu, pa doznamo mozda i nekaj 'novoga' :)

:cheers:

^^ Krenuo sam od pitanja zašto novinari uvijek brkaju Kune s Eurima ali nisam mogao odolit da popljujem cigarete, ipak, dobro sam zaradio na Adrisovim dionicana....:cheers:

OK peace man :cheers1:

Hrvatska povećala izvoz u Makedoniju

SKOPLJE - Robna razmjena između Hrvatske i Makedonije u prva tri mjeseca ove godine znatno je povećana u korist Hrvatske, istaknuto na sastanku Makedonsko-hrvatskog poslovnog kluba pri Gospodarskoj komori Makedonije, održanom u četvrtak. Izvoz Hrvatske u Makedoniju povećan je u prva tri mjeseca ove godine za 50 posto, a uvoz iz Makedonije za 17 posto. Predsjednik makedonske komore zahvalio je na pomoći koju Hrvatska gospodarska komora daje makedonskoj u njezinu prilagođavanju za EU.

Optimizam na burzi i dalje raste

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/05/20/burza_v.jpg

Hrvatsko tržište kapitala protekli je tjedan zabilježilo iznimnu aktivnost investitora, čime su redovni dnevni prometi Zagrebačke burze premašivali 100 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa CROBEX probila granicu od 5000 bodova.

Netom objavljeni kvartalni financijski rezultati i najavljeni infrastrukturni projekti potaknuli su investitore i dodatno pojačali već prisutnu visoku razinu optimizma.

U žarištu interesa ponovno su se našle dionice građevinskog sektora, koje su ovoga tjedna redom dostizale rekordne razine. Najava izgradnje nizinske željezničke pruge između Zagreb i Rijeke imala je utjecaj na gotovo cijeli sektor. Tako je dionica Viadukta dosegla razinu od 3500 kuna, Ingre čak 42.000 kuna, Tehnike i IGH 12.500 kuna te Hidroelektre 1200 kuna.

Impresivan rast obilježen čestim blokadama trgovanja zaustavljen je krajem tjedna, te su cijene navedenih dionica na kraju tjedna završile na nižim razinama.Povlaštene dionice Adris grupe u ponedjeljak su probile psihološku granicu od 600,00 kuna, nakon čega je ostvaren novi all time high na razini 610,00 kuna uz tjedni promet od preko 52 milijuna kuna.

Poslovni rezultati Croatia osiguranja pokazali su nastavak snažnog rasta prihoda svih vrsta osiguranja te višestruki rast dobiti na 70 milijuna kuna.

Cijene povlaštenih i redovnih dionica prošloga su tjedna dostigle razinu od 20.000,00 kuna, što je predstavljalo dvoznamenkasti postotni rast vrijednosti našeg najvećeg i najstarijeg osiguravatelja. Hrvatsko tržište kapitala postalo je bogatije za još jedan novi vrijednosni papir, dionicu Euroherc osiguranja uvrštenu u usporedno tržište, kojom još nije započelo trgovanje.

Vijesti o nekoliko novih inozemnih poslova te približavanje glavne skupštine mogući su razlozi što je dionica Ericsson NT i ovaj tjedan bila među likvidnijim dionicama na tržištu sa prometom od 34 milijuna kuna uz tjedni porast cijene od 4%.

Titulu jedne od najlikvidnijih ponijela je i dionica Liburnia Riviera Hotela s tjednim prometom od preko 40 milijuna kuna te rastom cijene od otprilike 10% na tjednoj razini.

Protekli je tjedan provedena i prva blok transakcija od uvođenja novog pravilnika, i to paketom dionica Medike vrijednim 47,6 milijuna kuna, što predstavlja nešto više od 9% dionica tvrtke. Iznimna likvidnost dionica Medike rezultirala je cjenovnim rekordom na razini 19.500 kuna te ukupnim tjednim prometom od preko 63 milijuna kuna.

EIB: Za dva projekta u Hrvatskoj 310 mil. eura

Ministar financija Ivan Šuker sastao se jučer na marginama godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Kazanu u Rusiji s potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB) Matthiasom Kollatz-Ahnenom, koji mu je najavio da bi do srpnja EIB trebao odobriti financiranje dvaju projekata u Hrvatskoj vrijedna ukupno više od 310 milijuna eura, priopćeno je u Ministarstvu financija. Kollatz-Ahnen je Šukeru potvrdio da tehnička misija EIB-a ovog i sljedećeg tjedna ocjenjuje dva nova projekta - zajam od 190 milijuna eura za financiranje nastavka izgradnje plinovodnog sustava prema južnoj Hrvatskoj i zajam od 120 milijuna eura za modernizaciju luke Zadar, priopćeno je.

Cilj je da EIB oba projekta usvoji na sjednici 17. srpnja 2007. kako bi se oba ugovora o zajmu potpisala prije kraja srpnja 2007. godine. To će omogućiti početak provedbe oba projekta već ove jeseni, navodi se u priopćenju Ministarstva. EIB je izrazio svoju zainteresiranost financirati projekt izgradnje novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb, modernizaciju željezničke pruge na europskom X. koridoru uz sufinanciranje iz sredstava IPA-e, te daljnje projekte u izgradnji i održavanju autocesta i cesta u Hrvatskoj koje već sada priprema za financiranje u 2008. godini.

Kollatz-Ahnen je Šukera isto tako obavijestio o spremnosti EIB-a da prvi put odobri zajam bez državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, promicanje energetske učinkovitosti te zaštite okoliša, priopćeno je. EIB je spreman i buduće projekte ulaganja u izgradnje vodovoda i kanalizacijskih sustava na lokalnoj razini razmatrati kao izravna financiranja jedinicama lokalne (područne) samouprave ili putem HBOR-a, što znači da ni za takve projekte EIB neće tražiti državna jamstva.

Potpredsjednik EIB-a je pohvalio cjelokupan razvoj Hrvatske, naglasivši da je EIB ponosan što može poduprijeti Hrvatsku na putu prema članstvu u Europsku uniju. Stoga je EIB odlučio pripremiti i u razgovorima s Vladom u Zagrebu usvojiti prvu srednjoročnu strategiju suradnje koja će dati pregled svih planiranih ulaganja u Hrvatsku, kao i budućih okvirnih iznosa zajmova koje je EIB spreman odobriti.
(H)

http://www.poslovni.hr/43108.aspx

For those clowns following the sad debate in the other closed topic :nuts: ....

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/36601.jpg

More here ....

http://www.poslovni.hr/43116.aspx

Thanks SC. These are the most accurate average salaries in the region. Too bad they didn't put Romania and Bulgaria but just for the record - they are around 250 euros...

Pliva prodaje Veterinu, u opciji i model IPO-a

U vaganju između prodaje strateškom partneru i IPO-a Plivini su savjetnici iz RBA već odmakli

Iz faze prizivanja svježe burzovne robe koja bi na tržište kapitala mogla stići kroz javne ponude dionica u drugoj polovici ove godine domaći bi se burzovni akteri napokon mogli suočiti i s 'gužvom' IPO-a. Nekoliko kompanija već neko vrijeme slovi za zrele kandidate, bilo da se radi o prvim burzovnim izlistavanjima postojećeg dioničkog kapitala ili kroz emisije novih dionica. No, toj nekolicini mogli bi se pridružiti i neki manje razvikani kandidati o čijim se namjerama da tako iskoriste situaciju razmjerno visoka vrednovanja i izdašne domaće potražnje, posebice one koja proizlazi iz rasta fondovske industrije, zasad tek neformalno govori. Jedan od takvih je navodno i Dioki. A iz dobro obaviještenih poslovnih krugova doznajemo kako je IPO jedna od ravnopravnih opcija koju već razmatra i Pliva (Barr) u sklopu daljnjeg čišćenja proizvodnog portfelja te fokusiranja na osnovnu djelatnost. Pliva je, naime, već angažirala savjetnike radi odabira najbolje opcije za prodaju Veterine. Taj je posao povjeren stručnjacima Raiffeisen banke koji su, tvrdi se, već prilično odmaknuli u razradi i tzv. cost-benefit analizama triju ključnih opcija; od prodaje strateškom partneru i IPO-a do kombinacije tih modela. Oni bi uskoro trebali Plivi dati i svoj prijedlog najbolje opcije. Iako se prije nekoliko godina, prilikom prvih najava Plivine namjere da proda Veterinu, uglavnom govorilo o potrazi za strateškim investitorom, danas se opcija s IPO-om čini veoma zanimljivom alternativom za tu tvrtku sa 184,5 milijuna kuna temeljnog kapitala i blizu 350 zaposlenih (prema podacima HGK-a) te prihodima koji su još prije dvije-tri godine premašivali 200 milijuna kuna. Neovisno o konačnom odabiru modela, projekt se planira okončati u drugoj polovici godine. U Plivi o svim tim pitanjima zasad ne daju jednoznačne odgovore. "U skladu sa svojom strateškom orijentacijom na matično, farmaceutsko poslovanje, Pliva je još u studenome 2000. osnovala tvrtku kćer Veterinu d.o.o. čime je poslovno područje veterine i agrara reorganizirala u samostalnu kompaniju.
Fokusirajući se isključivo na razvoj i proizvodnju humanih lijekova, Pliva nastoji iznaći najbolju soluciju kako bi Veterini omogućila da bolje i fleksibilnije odgovori na potrebe tržišta i promjene u okruženju te se u budućnosti pozicionira kao tržišni lider u regiji Srednje i Istočne Europe", stoji u odgovoru Plive. Nakon akvizicije, dodaju, Barr je proveo detaljnu analizu Plivina nematičnog poslovanja i temeljem tih analiza donio odluku o prodaji, odnosno izlasku iz programa veterine i agrara. Očito držeći da je za podrobnije i konkretnije odgovore još prerano, iz Plive nismo doznali ni planiraju li ipak zadržati određeni vlasnički postotak u Veterini, što bi joj, prema nekim procjenama perspektiva biznisa u području veterinarske medicine, moglo biti i zanimljivo. Kako god bilo, padne li u prodaji te kćerinske tvrtke izbor na tržište (u cijelosti ili dijelom), Veterinu bi prethodno trebalo transformirati u dioničko društvo. I kod kompanija koje su odluku o IPO-u i burzovnom iskoraku već donijele još predstoje određeni proceduralni koraci koji zahtijevaju više ili manje vremena. To vrijedi i za Magmu Goranka Fižulića koja je predajom Prospekta na suglasnost Hanfi zasad najviše konkretizirala svoj plan. Nedavnom (skromnom) dokapitalizacijom i ulaskom jednog od fondova iz grupacije Templeton u vlasničku strukturu Magma je, naime, prolongirala proces odobrenja regulatora, odnosno dovela se u situaciju da joj se Prospekt vraća na doradu i ažuriranje. Za koliko će to pomaknuti sam projekt teško je precizirati no zakonom je predviđeno da se Hanfa rješenjem očituje o Prospektu u roku tri mjeseca. To znači da vremenski Magma možda i neće biti u prednosti pred Ingrom, čija bi skupština sazvana za kraj lipnja trebala potvrditi odluku o povećanju kapitala iz vlastitih sredstava, ali i javnom ponudom novoemitiranih dionica. Tihi kandidati, poput Diokija, tek trebaju otkriti koliko su konkretizirali svoje burzovne ambicije. Iz svega proizlazi da bi 'sezona' IPO-a ipak trebala uslijediti nakon ljeta. Iako se i s aspekta marketinških efekata i žeđi za svježom burzovnom ponudom čini da bi za izdavatelje bilo pogodnije taj iskorak napraviti dovoljno prije negoli pažnju investitora i medija zaokupi glavni ovogodišnji projekt javne ponude dionica, onaj T-HT-a.

http://www.poslovni.hr/43096.aspx

U 6 mjeseci 1,5 milijardi kuna otišlo u Srbiju i BiH!

Investicijski fondovi sve više ulažu na tržištu bivše Jugoslavije: ukupno više od 2 milijarde kuna

Otvoreni investicijski fondovi ove su godine čvrsto zauzeli svoje mjesto pod hrvatskim (investitorskim) suncem. I dok se takav razvoj događaja prije godinu ranije mogao samo poželjeti, hrvatski fond menadžeri danas se nalaze u dilemi gdje ulagati i ostvarivati dvoznamenkaste prinose koje sada svi (ruku na srce) očekuju. Naime, hrvatsko tržište dionica bilježi kontinuirane rekorde, a koje prate (ili, iskrenije, sami generiraju?) i domaći dionički i mješoviti fondovi orijentirani na hrvatske dionice, a danas su to - praktički svi.

Gdje je imovina?

Svježi kapital se svakodnevno slijeva u fondove, a nastave li se trendovi iz prvog kvartala, njihova bi imovina do kraja godine mogla doseći 40-ak milijardi kuna, što je teško moguće da će se zaista i dogoditi. Za ilustraciju rasta domaće fondovske industrije usporedit ćemo podatke sa stanjem u susjednoj Sloveniji. Krajem prošle godine, kada se sadašnji trend tek nazirao, u Sloveniji je dvjestotinjak fondova upravljalo imovinom koja je dosezala 1,9 milijardi eura, dok su u Hrvatskoj 62 aktivna fonda upravljala s 2,2 milijarde eura. Tri mjeseca kasnije broj hrvatskih fondova se povećao na 65, a imovina fondova dosegla gotovo 3 milijarde eura. Postavlja se pitanje gdje je ta imovina uložena jer, budimo realni, domaće tržište je i dalje preplitko za toliku količinu kapitala... Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) krajem ožujka ove godine dionički fondovi su u dionicama držali imovinu vrijednu više od 5,8 milijardi kuna, od čega je na domaće dionice otpadalo 57% (odnosno 3,4 milijardi kuna). U uravnoteženih fondova vrijednost dioničkog porftelja je bila nešto manja i iznosila je gotovo 3,5 milijarde kuna, od čega su dvije trećine bile dionice hrvatskih izdavatelja (odnosno 2,3 milijardi kuna).

http://img524.imageshack.us/img524/1325/35695gf1.jpg

Konačno - brojke!

S druge pak strane, prema procjeni autora ovog teksta, utemeljenoj na dostupnim podacima o strukturi ulaganja fondova, šest mjeseci ranije trinaest dioničkih fondova su u domaćim dionicama držali imovinu vrijednu 1,2 milijardi kuna. Istodobno, vrijednost dioničkog portfelja dvanaest mješovitih fondova za koje su bili dostupni podaci tada je bila oko 1,4 milijardi kuna. I dok se sve više piše kako domaći fondovi ulažu u tržišta zemalja bivše Jugoslavije, sada napokon to možemo i brojčano ilustrirati. Naime, prema procjeni autora, krajem rujna 2006. devet dioničkih fondova su u dionice tržišta Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije imali uloženih oko 300 milijuna kuna. Šest mjeseci kasnije u navedene zemlje ulagalo je trinaest dioničkih fondova, a iznos njihova portfelja je premašio 1,4 milijarde kuna! Štoviše, krajem ožujka 2007. izloženost dioničkog dijela portfelja tržištima zemlja bivše Jugoslavije u dioničkih fondova je bila oko 25% imovine, dok je šest mjeseci ranije izloženost njihova portelja bila (tek) 15%. Navedeni trend još je više primjetan kod mješovitih fondova od kojih se njih osam krajem rujna 2006. odlučilo za ulaganje u susjedne nam zemlje i čijih je jedva 5% dioničkog dijela portfelja bilo u dionicama bivših članica Jugoslavije (odnosno 100-tinjak milijuna kuna). Danas je taj omjer puno veći i jedanaest uravnoteženih fondova ulaže 20-ak posto dioničkog portfelja u navedene zemlje, odnosno oko 650 milijuna kuna hrvatskog kapitala uloženo je u zemlje bivše Jugoslavije. Od dioničkih fondova najveći pojedinačni investitor u zemlje bivše Jugoslavije je i dalje ZB aktiv koji je krajem ožujka u navedenim zemljama imao uloženo gotovo pola milijarde kuna, a slijedio ga je PBZ Equity s oko 290 milijuna kuna odnosno Raiffeisen C. Europe s oko 270 milijuna kuna. Pri tome treba imati na umu da prva dva dionička fonda najveći dio imovine ulažu u naše istočne susjede, dok se Raiffeisen C. Europe većim dijelom okrenuo slovenskom tržištu. Za najveći dionički fond ZB Investa je pritom bitna karakteristika i da u navedenim zemljama ima veći udjel imovine nego u hrvatskim dionicama, no taj fond podjednak dio imovine ulaže i u ostale tržišta svijeta. Kao fond koji svojom relativnom izloženošću zemljama bivše Jugoslavije iskače, pojavljuje se Prospectus JIE koji gotovo polovinu ukupne imovine povjerene mu na upravljanje (oko 25 milijuna kuna) ima u dionicama navedenih zemalja, dok mu domaće dionice čine četvrtinu dioničkog portfelja (oko 15 milijuna kuna).

http://img524.imageshack.us/img524/6507/35696eo8.jpg

Mješoviti fondovi, s druge strane, većinu nade polažu u domaće dionice, uz izuzetak uravnoteženih fondova HPB Investa. Tako dionički dio portfelja HPB Dynamica je najvećim dijelom (gotovo 85%) izložen dionicama zemalja bivše Jugoslavije, dok je taj udjel u HPB Globala oko 45%. U apsolutnim iznosima najveću izloženost navedenim tržištima, s uloženih oko 205 milijuna kuna, ima ZB global, no zapravo je u pitanju (tek) desetak posto imovine tog diva među fondovima. Najveći domaći fond, PBZ Global, u dionice je krajem ožujka plasirao nešto više od 45% imovine pod upravljanjem, a petina dioničkog portfelja odnosila se na zemlje bivše Jugoslavije (oko 200 milijuna kuna), dok je više od 665 milijuna kuna bilo plasirano u domaće dionice. No, ne smije se zaboraviti da domaći fondovi ulažu i u druga tržišta, pa su krajem ožujka ove godine dionički fondovi što u razvijena tržišta, što u ostala tržišta u razvoju plasirali oko 1,4 milijardi kuna, dok je taj iznos kod mješovitih fondova premašivao 1 milijardu kuna. Kao društvo koje polaže ponajviše vjere (ili zdravorazumskog opreza) u ostala tržišta kapitala ističe se ZB Invest čiji su dionički i mješoviti fondovi uložili oko 1,5 milijardi kuna u navedena tržišta. Ostala društva značajno zaostaju u svojoj izloženosti dionicama ostalih tržišta kapitala pa tako Raiffeisen Invest tamo ima uloženih oko 380 milijuna kuna, a PZB Invest tristotinjak milijuna kuna.

http://img524.imageshack.us/img524/8782/35697kx1.jpg

Ima neka tajna veza

Ostali dionički fondovi za koje su dostupni podaci (AC Rusija, Aureus Equity, Erste A. Equity, FIMA Equity, HPB Dionički, Ilirika JI Europa, KD Victoria, Select Europe i ST Global Equity) svi su zajedno u navedena tržišta imali uloženih oko desetinu imovine, odnosno dvjestotinjak milijuna kuna. U mješovitih fondova (Aureus Balanced, Erste Balanced, HPB Global, Ilirika JIE Balanced te ST Balanced) tek je 7% dioničkog dijela portfelja (70-ak milijuna kuna) bilo uloženo u tržišta članica EU (izuzev Slovenije), SAD-a, Japana, ZND-a itd. S obzirom da i sami fond menadžeri upozoravaju na usku korelaciju koja postoji između hrvatskog tržišta i tržišta ostalih članica bivše Jugoslavije (uz izuzetak Slovenije), postavlja se pitanje što će se dogoditi s prinosima koji domaći fondovi ostvaruju u slučaju i najmanje neravnoteže na navedenim tržištima... Lančana reakcija je neizbježna, a da su svi toga svjesni, pokazuje činjenica da domaći fond menadžeri i dalje drže značajan dio sredstava u novcu i novčanim ekvivalentima...

http://www.poslovni.hr/42093.aspx

EBRD zainteresiran za udio u HPB

EBRD interesira vlasnički udio od 10 do 25 posto

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) vrlo je zainteresirana za kupnju udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) saznaje se na godišnjoj konferenciji EBRD koja se održava u ruskom gradu Kazanu, a interes te banke za HPB potvrdila je i Charlotte Ruhe, EBRD-ova direktorica za Hrvatsku.

HPB se nalazi u našoj strategiji, kazala je Ruhe, dodajući kako EBRD već sa Poštanskom bankom ima ugovorenu kreditnu liniju i kako u EBRD-u smatraju da menadžment te banke radi jako dobar posao posebno u snažnoj konkurenciji koja vlada na bankarskom tržištu u Hrvatskoj.

Ruhe dodaje kako bi kupnja udjela od strane EBRD-a za HPB bio vrlo dobar izvor kapitala za daljnji rast i kaže kako se razmatra kupnja od 10 do 25 posto dionica HPB. Na pitanje da li se dogovor izmedju EBRD-a i hrvatskih vlasti moze očekivati prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora, Ruhe je kazala kako je na Vladi da odluči kad će odigrati transakcija.

Direktorica EBRD-a za Hrvatsku napomenula je i kako kupnja udjela u HPB-u nije ničime povezana sa eventualnom prodajom udjela koji ta razvojna banka ima u Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Ulaganje u PBZ bilo je na rok od pet do sedam godina i mada smo sada ušli u petu godinu, prodaja tog udjela, iako je tržište sada na vrlo visokoj razini, jos uvijek nije na programu, dodala je Ruhe. U EBRD-u kažu i kako bi eventualna prodaja prije svega uključivala razgovore s većinskim vlasnikom PBZ, talijanskom bankom Intesa Sanpaolo te dodaju da se trenutno ne vode nikakvi razgovori.

Takodjer, u EBRD-u su i dalje spremni razmotriti mogućnost ulaganja u Croatia osiguranje, "ako ga Vlada planira privatizirati", rekla je Ruhe dodavši kako niti to eventualno ulaganje ne bi bilo povezano sa ulaganjem u Hrvatsku poštansku banku.

Godišnja konferencija EBRD-a ove se godine održava u ruskom gradu Kazanu u republici Tatarstan, a zanimljivo je da je Hrvatska uputila poziv europskoj banci da se 2010. godine ta konferencija održi u Hrvatskoj. U EBRD-u kažu kako je predsjednik te banke primio poziv te kako o njemu tek treba raspravljati Upravni odbor EBRD.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/ebrd-zainteresiran-za-udio-u-hpb

Deficit u robnoj razmjeni premašio 2,9 mlrd dolara

Uvoz je u prvom kvartalu povećan za 17,4 posto na iznos od 5,58 milijardi dolara

Hrvatski robnu razmjenu s inozemstvom u prvom tromjesečju ove godine karakterizira niža stopa rasta izvoza od uvoza, visok rast deficita i smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom.

Robni je izvoz, izražen u američkim dolarima, u prva tri mjeseca ove godine iznosio 2,63 milijardi dolara, što je za 10,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvoz je istodobno povećan za 17,4 posto te je iznosio 5,58 milijardi dolara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio iznos od 2,9 milijardi dolara, što je pak za gotovo 24 posto više nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 47,1 posto. S obzirom na smanjenje tečaja dolara, od oko 8 posto, podaci izraženi u kunama daju znatno niže stope rasta. Robni izvoz, ostvaren u vrijednosti od 14,7 milijardi kuna, zabilježio je rast od svega 2,1 posto, dok je uvoz, u visini od 31,3 milijarde kuna, porastao za 8 posto.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/deficit-u-robnoj-razmjeni-premasio-2-9-mlrd-dolara

Magma: počela izgradnja distributivnog centra vrijednog 15 milijuna eura

Završetak gradnje očekuje se krajem 2007. godine

U skladu s poslovnom politikom regionalnog širenja, Magma je započela izgradnju novog distribucijskog centra i Upravne zgrade u Jastrebarskom. Ukupna vrijednost ove investicije procjenjuje se na 15 milijuna eura, priopćeno je u ponedjeljak iz Magme. Završetak gradnje očekuje se krajem 2007. godine.

Novi centar odlikovat će se iznimno dobrom cestovnom povezanošću s lukom Rijeka te ostatkom regije. Na taj način ovaj će centar biti platforma za daljnje regionalno širenje poslovanja Magme.

Centar u Jastrebarskom optimalno će servisirati tržišta u radijusu od 1.000 km, što je dostatno za pokrivanje svih tržišta na kojima Magma očekuje svoje daljnje širenje, navodi se u priopćenju.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/magma-pocela-izgradnja-distributivnog-centra-vrijednog-15-milijuna-eura

EBRD: Hrvatski građani najmanje vjeruju političkim strankama, a najviše vojsci

EBRD-ovo istraživanje pokazuje da su hrvatski građani uglavnom zadovoljni životom iako smatraju da je gospodarska situacija danas lošija nego 1989. godine

Hrvatski građani najmanje vjeruju političkim strankama, pokazuje istraživanje o životu u tranzicijskim zemljama koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Više od 70% anketiranih građana odgovorilo je da uopće ili djelomično ne vjeruje političkim strankama, dok se povjerenje, među javnim institucijama, najviše penje kod vojske, policije te predsjedničke funkcije. Više od 50% građana izjavilo je kako ima potpuno ili djelomično povjerenje u vojsku, dok tek nešto manje od 40% njih vjeruje policiji i predsjedniku.

Među javnim institucijama kojima građani Hrvatske najmanje vjeruju su sudovi kojima u potpunosti ili djelomično ne vjeruje šezdesetak posto građana, a tek nešto bolje rezultate bilježe Sabor i sama Vlada.

Povjerenje u bankovni i financijski sustav je veće sa po trećinom građana koji izjavljuju da vjeruju ili djelomično vjeruju bankama, da im niti vjeruju niti ne vjeruju te da im ili potpuno ili djelomično ne vjeruju, rezultati su EBRD-ovog istraživanja.

No, vrlo je značajan podatak da znatno manje ljudi drži kako se danas može općenito vjerovati ljudima za razliku od vremena prije 1989. godine. Rezultati svih anketiranih dobnih skupina pokazuju kako upola manje ljudi danas smatra da se može vjerovati drugim ljudima. Primjerice, u dobnoj skupini od 35 - 49 godina gotovo 65% ljudi kaže kako se ljudima moglo vjerovati prije 1989. godine dok manje od 30% njih smatra kako im se može vjerovati danas.

Hrvatski građani su, usprkos tome, uglavnom zadovoljni s tim kako žive danas i čak tri četvrtine anketiranih u dobi između 18 i 34 godine se djelomično ili potpuno slažu s tom izjavom. Nezadovoljstvo sadašnjim životom raste sa dobi tako da gotovo 40% starijih od 65 godina se ili u potpunosti ili djelomično ne slaže s izjavom da su zadovoljni svojim životom.

Istovremeno, velika većina građana smatra kako je gospodarska situacija danas lošija nego što je to bila 1989. godine, a nezadovoljstvo također raste sa dobi. Čak i u najmlađoj dobnoj skupini (od 18 do 34) godine više od 50% anketiranih ne slaže se, u potpunosti ili djelomično, da je gospodarska situacija danas bolja.

EBRD-ovo istrazivanje pokazuje i da je percepcija korupcije u našoj zemlji vrlo visoka. U svim dobnim skupinama više od 70% ispitanika se ili potpuno ili djelomično ne slaze kako danas ima manje korupcije nego 1989. godine, no broj onih koji redovito ili ponekad podmićuju službenike u raznim javnim institucijama preko 10% prelazi jedino u sferi javnog zdravstva. Nakon zdravstva najviše se podmićivanja bilježi kod prometne policije, dodjeljivanja socijalnih povlastica te u javnom obrazovanju. Nakon toga slijede sudovi, podmićivanje za naknade za nezaposlenost, izdavanje službenih dokumenata te podmićivanje policije u druge svrhe osim prometnih, stoji u EBRD-ovom istraživanju.

Još jedan rezultat EBRD-ovog istraživanja je i to da više od 40% hrvatskih građana mlađih od 50 godina smatra da bi država najviše javnog novca trebala trošiti na obrazovanje, dok se javno zdravstvo u toj dobnoj skupini nalazi na drugom mjestu prioriteta. Očekivano, broj onih koji smatraju da bi zdravstvo trebalo biti na prvom mjestu prioriteta za državnu potrošnju raste s dobi, a među mlađima se, osim obrazovanja i zdravstva kao prioritet navodi i stambena izgradnja. S druge strane, kod starijih vrlo visok prioritet imaju mirovine.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/hrvatski-gradjani-najmanje-vjeruju-politickim-strankama-a-najvise-vojsci-1

Najbogatiji smo u regiji



Kad je visina financijskog bogatstva kućanstava u pitanju, od hrvatskih nema boljih. Barem ne među dvanaest zemalja srednje i istočne Europe. Među najbogatijima ćemo ostati do 2009. godine.


Sudeći prema rezultatima istraživanja financijskog ponašanja kućanstava u srednjoj i istočnoj Europi Grupe UniCredit, Hrvati su lani povećali svoje neto bogatstvo 26,7 posto, na 46 posto BDP-a.

Financijsko bogatstvo, procjenjuje se, rast će nam stopom od 12 posto godišnje te ćemo ostati na čelu ljestvice najbogatijih u regiji u odnosu na BDP i 2009. godine, piše Večernji list.

Ta je vrsta imovine rasla unatoč sve većem zaduženju zahvaljujući značajnoj ekspanziji alternativnih oblika štednje, potaknutih rastućim prinosom na tržištu dionica.

"S daljnjim razvojem hrvatskog tržišta kapitala, očekuje se da će se financijska imovina u ovoj godini povećati dodatnih 14,6 posto, s najvećim potencijalom rasta dugoročnih nositelja, posebno dobrovoljnih mirovinskih fondova", prenosi Večernji prognozu Debore Revoltelle, glavne ekonomistica UniCredita za srednju i istočnu Europu.

Na apsolutnoj razini najveći rast zabilježili su depoziti koji u ukupnoj imovini kućanstava imaju udio od 55 posto.

Zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni i rastu pozajmljivanja građana, oni su se povećali iznenađujućih 12,5 posto, no očekuje se da će sljedećih godina gubiti na privlačnosti.

Hrvatska je regionalni lider i u zaduženju i u ulaganjima stanovnika koja su povezana s pristupom tržištu kredita.

No, u idućim godinama kreditna će ekspanzija usporiti zbog već postignutih visokih razina zaduženja, a potrošačke će kredite zamjenjivati stambeni i revolving kartičarski. Očekuje se da će stambeni krediti u regiji na godišnjoj razini rasti 22 posto.

Tijekom sljedeće dvije godine usporit će se rast imovine građana, u prvoj godini 12,8 posto, a u drugoj 9,6 posto, što se donekle može pripisati smanjenju imovine zbog otplate duga umirovljenicima i isplatama iz Fonda hrvatskih branitelja, piše Večernji list.

^^ Super vijest! :okay:

Nije to ništa čudno... Mislim Hrvati stvarno žive bolje nego što misle... Dosta ljudi ima svoj stan i auto a dio stanovništva je digel kredit za to... U Americi uglavnom ekipa nema vlastiti stan niti auto već se auti kupuju na leasing a stanovi i kuće dobivaju na temelju stambenih kredita... Taman nakon kaj otplate kredit za auto uzmu novi jer im je stari već dotrajal hehe :D. Po tome se u biti vidi da mi i ne živimo tako lošije od drugih kako si ljudi uvijek znaju misliti... Čak bi se usudil reći da mi u globalu živimo puno bolje nego što realno možemo živjeti i na to smo tako desetljećima navikli... :cheers:

^^ Najveća sirotinja u Americi ima barem dva auta i to je gotovo pa pravilo. To i nije preteško imati kad im je minimalna plaća nekoliko puta veća od našeg prosjeka kojim se mi toliko dičimo, a auti su u pravilu dvostruko jeftiniji nego kod nas! Amerika je ipak dosegla jedan veći nivo kapitalizma pa im se kupiti kuću i aute na kredit isplati puno više nego da to učine za keš, jer i oni koji imaju novca će taj novac radije uložiti i dodatno ga oploditi, nego da ga potroše.
To je u zadnje vrijeme postao trend i kod nas, a ja iz iskustva znam da najveće kredite i najviše njih diže raja koja na računu ima novca da ih otplati barem pet puta.:cheers:

Pa to bi i trebalo bit tak BTW. Jer držat gotovinu je valjda najgora i najskuplja moguća solucija. A i vani su i kamatne stope na kredite manje nego kod nas. Slučajno znam podatak da u SADu oko 80 milijuna ljudi su dioničari a ima ih 300 milijuna. Kod nas je dosta mali postotak ukupnog stanovništva upoznat sa tržištem kapitala iako se to stanje u zadnjih godinu dana višestruko promjenilo nabolje. Al eto... u osnovi stvarno ne živimo puno lošije od naših zapadnjaka kojima u biti uvijek težimo... :cheers:

Nije to ništa čudno... Mislim Hrvati stvarno žive bolje nego što misle... Dosta ljudi ima svoj stan i auto a dio stanovništva je digel kredit za to... U Americi uglavnom ekipa nema vlastiti stan niti auto već se auti kupuju na leasing a stanovi i kuće dobivaju na temelju stambenih kredita... Taman nakon kaj otplate kredit za auto uzmu novi jer im je stari već dotrajal hehe :D. Po tome se u biti vidi da mi i ne živimo tako lošije od drugih kako si ljudi uvijek znaju misliti... Čak bi se usudil reći da mi u globalu živimo puno bolje nego što realno možemo živjeti i na to smo tako desetljećima navikli... :cheers:

Pa i nije bas da vecina Amera uzima aute na leasing, jer uzmi u obzir da limitirana kilometraza kao uvijet leasinga nikako ne ide u prilog prosjecnom ameru koji je osudjen na automobilsku svakodnevnicu koja se mjeri u tonama kilometara ;)
Leasing se najvise isplati onima koji ne nabijaju preveliku kilometrazu, a takvih je malo.

Primjera radi, kolege s mojeg posla, te vecina susjeda, suprugina familija...svi imaju aute u svojem vlasnistvu.

:cheers:

Pa dobro ti vjerojatno znaš bolje i možeš nam reć iz prve ruke kak žive Ameri al eto čul sam iz raznih izvora a i to nas profesori na faksu uče da Ameri uglavnom žive na kredit... da malo toga imaju u svojem vlasništvu što u osnovi kad pogledaš strukturu njihovog tržišta kapitala i tržišta rada uopće nije loše. On zna da mu je u biti jeftinije uzet nešto na kredit nego se financirat vlastitim sredstvima jer ta sredstva je eventualno mogel uložit u nešto drugo i zaradit na tome a pošto je tržište rada fleksibilno nitko se ne brine za to da ne bu imal posel i da zbog tog ne bu mogel vraćat kredit... :cheers: