Uskoro novi tender za prodaju FDM-a

Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) definitivno će raspisati novi tender za prodaju 67 posto kapitala Fabrike duhana Mostar, saznaje "Dnevni avaz" u ovoj agenciji.

Kako nam je rečeno, trenutno u APF-u očekuju novo pismo namjere i dokumentaciju od njemačke firme Beauty Case GmbH, koja se nakon prošlog propalog tendera obavezala da će naći novog strateškog partnera i time dokazati bonitet i poslovnu sposobnost za učešće u procesu privatizacije mostarske fabrike.

Razgovori u toku

Naime, APF je prošli tender za prodaju mostarske fabrike proglasio neuspjelim zbog isuviše loših bilansi potencijalnog investitora u FDM.

Iz APF-a su nam kazali da će na Nijemce čekati još sedam dana i da će, nezavisno od toga da li će se oni ponovo javiti, raspisati novi tender za FDM.

Ibrahim Badžak iz firme Contec, koja u BiH zastupa Nijemce, nije nam mogao ništa konkretno kazati, istakavši da su razgovori u toku. Dodao je da će tokom ove sedmice imati više informacija.

Nadanja radnika

Rasplet ove situacije iščekuju i uposlenici FDM-a. Kako nam je rekao član Sindikata radnika mostarske fabrike Goran Spahić, uposlenici se još nadaju da će se "ova epizoda sretno završiti".

- Međutim, skeptični smo, jer se bliže godišnji odmori, a odmah nakon toga su izbori. Sve nam miriše na to da će se ovo odugovlačiti kako bi se sačekala druga vlast. Jedino što možemo činiti je čekati - kazao nam je Spahić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/6243-Uskoro-novi-tender-prodaju-FDM-.html)

Messer potpisao ugovor o isporuci tečnog kisika za Fabriku vode u Brčkom

U Plazuljama kod Brčkog svečano je puštena u probni rad Fabrika vode, kapaciteta 330 litara u sekundi, koja će prerađivati savsku vodu za potrebe gradskog i prigradskog stanovništva, te lokalne industrije.

Ova važna investicija u industrijske kapacitete vrijedna je 20 miliona KM, a građanima Brčkog i okolice uskoro će biti dostupne dovoljne količine kvalitetne vode za piće.

Da bi proizvodni sistem bio u cijelosti zaokružen, fabrici u Brčkom bio je neophodan tečni kisik koji se koristi kao jedan dio tehnološkog procesa za pročišćavanje savske vode.

Znajući da je Messer u BiH vodeći proizvođač i snabdjevač ovim dragocjenim plinom, potpisan je ugovor o isporuci tečnog kisika za fabriku vode u Brčkom.

Time je uspostavljena poslovna suradnja i partnerstvo između dvije kompanije koje je zasnovano na međusobnom interesu, ali i potrebi da BiH jača, širi i razvija svoje industrijske kapacitete.

Ovakva ulaganja podižu privrednu infrastrukturu na svim nivoima, a Messer u BiH je jedan od bitnih faktora toga razvoja, saopćeno je iz ove kompanije.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/321829)

BOSNAGRAF USKORO U POGONU

Pripreme za proizvodnju u visočkom "Bosnagrafu" su u toku, te bi radnici nakon pet godina pauze za nekoliko dana mogli sjesti za mašine ukoliko one ne budu oštećene zbog dugogodišnjeg stajanja, kazala je nova direktorica preduzeća Zuhra Čabaravdić. Sjednica Skupštine dioničara ove grafičko-izdavačke firme, održana nakon "pomirenja" općine Visoko i radnika-dioničara, izabrala je prije nekoliko dana novi nadzorni odbor poslije čega je imenovan novi direktor.

"Firmi je već puštena voda, a očekujemo i struju. Vikend smo svi proveli čisteći u firmi. Pozvali smo stručnjake za procjenu eventualnog stepena oštećenja mašina, a ako sve bude u redu, za desetak dana počinje proizvodnja. Obezbijedila sam da za početak imamo nekog sitnog posla. Plan je pokretanje proizvodnje, a kasnije i privatizacija preduzeća", istakla je Čabaravdićeva.

Rizah Softić, koji je predsjedavao Skupštinom dioničara, tvrdi da "Bosnagraf" ima oko 500.000 KM potraživanja i oko 160.000 KM obaveza, te da ima uslove da radi.
"Bitno je da smo uspjeli nakon dvije godine izmiriti obaveze prema općini kao većinskom vlasniku i sitnim dioničarima", dodao je Softić, pišu Nezavisne novine.

Sitni dioničari "Bosnagrafa" su prošle godine bez saglasnosti općine imenovali Nadzorni odbor i direktora, nezadovoljni jer tadašnji nadzorni odbor, kojeg je imenovala općina, nije radio na pokretanju proizvodnje. Ramiz Smajić, predstavnik oko 40 radnika "Bosnagrafa" i bivši član Nadzornog odbora ove firme kostituisanog bez saglasnosti općine Visoko, istakao je da su novi tročlani Nadzorni odbor i direktorica izabrani zajedničkim dogovorom.

Općini Visoko je 51 odsto kapitala "Bosnagrafa" vraćeno nakon raskida kupoprodajnog ugovora sa Enverom Kovićem. Nadan Čakić, donedavni vršilac dužnosti direktora "Bosnagrafa", izjavio je da je u toku suđenje Koviću i bivšem direktoru Seidu Rezakoviću na osnovu prijave koju su radnici podnijeli 2005. godine zbog zloupotrebe položaja tokom privatizacije. Čakić dodaje da je u toku i istraga na osnovu prijave sindikata podnesene protiv Kovića i Rezakovića krajem prošle godine radi prodaje dijela imovine firme nakon poništenja privatizacije.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=114987&Itemid=59)

Još pet radnica za stečaj "Krivaje"

Iako je Vlada FBiH na račun Opštinskog suda u Zavidovićima uplatila 3.122.484 KM za izmirenje duga prema 172 bivša radnika zavidovićkog preduzeća "Krivaja" koji nisu prešli u novoosnovanu "Krivaju 1884", ispunjavanje uslova za povlačenje odluke o stečaju bivšeg giganta nije na vidiku.

Pokretanjem stečaja u "Krivaji", čiju je imovinu Vlada FBiH unijela u zajedničko preduzeće sa zavidovićkim "Ferimpexom", "Krivaju 1884", bez posla bi ostalo skoro 2.000 radnika. Da bi izbjegla stečaj "Krivaje", Vlada FBiH je uplatila novac za razliku neisplaćenih plata i 30 odsto iznosa kamata, te troškove parničnog i izvršnog postupka za 172 radnika koji su odbili da pređu u "Krivaju 1884" i dobili sudske presude za namirenje potraživanja. Zbog tih presuda Sud nije mogao registrovati novoosnovanu "Krivaju 1884", a bivši radnici "Krivaje" su pokrenuli i zahtjev za njen stečaj, budući da nisu dobili svoja potraživanja.

Izet Bečirović, jedan od radnika koji su insistirali na stečajnom postupku, izjavio je da su on i najveći dio njegovih kolega zadovoljni uplatom novca na račun Suda i da su spremni odustati od zahtjeva za stečaj. To, međutim, ne prihvata pet radnica insistirajući i dalje da im bude isplaćen puni iznos kamate.

:bash::bash::bash:

Obilne kiše pogurale "Elektroprivredu BiH"

Zahvaljujući povoljnim hidrometrološkim prilikama, preduzeće Hidroelektrane na Neretvi, iz sastava "Elektroprivrede BiH", ispunilo je do sada 75 posto plana proizvodnje električne energije za 2010. godinu.

"Prvih pet mjeseci ove godine su i po dotoku vode i po proizvodnji najbolji od 1995. godine naovaomo. Ukoliko ne bude poremećaja, očekujemo da ćemo godišnji plan proizvodnje od 1.478 gigavata-sati ispuniti u oktobru", kazao je Adis Bubalo, tehnički direktor Hidroelektrana na Neretvi, preduzeća u čijem su sastavu hidroelektrane Jablanica, Grabovica i Salakovac, koje izuzimajući nekoliko malih hidroelektrana, predstavlja kompletan hidropotencijal "Elektroprivrede BiH".

Na proizvodnju, ističe Bubalo, uticalo je i to što je svim hidroelektranama bila visoka pogonska spremnost, a što je rezultat ulaganja, posebno u rekonstrukciju i održavanje hidroelektrana Jablanica i Salakovac.

"Od svih 11 agregata imali smo samo dva ili tri dana neplaniranih zastoja na jednom agregatu. Zbog toga smo prvi put u posljednjih 20 godina dostigli raspoloživost kapaciteta od 99,7 posto", naglašava Bubalo.

Povoljne hidrometerološke prilike donijele su i značajne ekonomske efekte "Elektroprivredi BiH" s obzirom na to da je povećan udio proizvodnje struje iz hidrokapaciteta u ukupnoj proizvodnji, a takva struja je jeftinija za tri puta od one proizvedene u termoelektarnama.

"Planovima je predviđena proizvodnja 80 posto struje iz termoelektrana, a 20 posto iz hidroelektrana. Sada je taj odnos popravljen u korist hidroelektrana, a bilo je čak dana kada je omjer iznosio 50 prema 50 posto", kaže Bubalo.

Proizvodnja iznad plana omogućila je "Elektroprivredi BiH" da viškove struje na dnevnoj, sedmičnoj i mjesečnoj osnovi prodaje na tržište, što će vjeruju u tom preduzeću, uticati i na dobro finansijsko poslovanje u prvom polugodištu ove godine.

c/p eKapija.ba

Dostignut predratni nivo proizvodnje

Rafinerija ulja iz Modriče je za tri godine od privatizacije dostigla predratni kapacitet proizvodnje, a završen je i proces za standardizaciju ISO 14001 koji se odnosi na zaštitu životne sredine, izjavio je generalni direktor rafinerije Pero Dugić.

On je za “Večernje novosti” rekao da je za pet mjeseci ove godine proizvedeno više od 30 000 tona, od čega su 80 odsto bazna ulja i parafini i 20 odsto maziva, odnosno motorna ulja.

Dugić je naglasio da plan za ovu godinu definiše proizvodnju od 50 000 tona baznih ulja i parafina, te 14 000 tona maziva, što je prozvodnja iznad projektovanih kapaciteta.

Prema njegovim riječima, svu proizvodnju baznih ulja Rafinerija ulja iz Modriče plasira na zapadnoevropsko tržište – u Italiju, Njemačku, Austriju, Slovačku i Litvaniju, kao i na tržišta Srbije i Hrvatske.

"Sanino" iz Dervente šije obuću za "Adidas" i "Meindl"

Firma "Sanino" iz Dervente koja se bavi proizvodnjom obuće jeste primjer kako se može uspješno boriti s ekonomskom krizom koja je zahvatila cijeli svijet.


Iako su ekonosmke poteškoće ovom preduzeću prije dvije godine zaprijetile stavljanjem katanca na kapiju poslovodstvo s direktorom, Radovanom Pazurevićem, mudrim potezima uspjelo je da prebrodi probleme u poslovanju, pa danas mnogi od "Sanina" mogu učiti kako da se nose s krizom.


"Prije dvije godine firma se našla u teškoj situaciji. Posla je bilo sve manje. Razmišljao sam da zatvorim firmu i otpustim sve radnike. Međutim, prevagnulo je mišljenje da bi trebalo da nastavim s radom. Kod banaka sam se zadužio preko pola miliona maraka i nije bilo uzaludno. Počeli su da duvaju neki novi vjetrovi. Firma je ponovo stala na noge i, evo, danas uspješno poslujemo. Imamo posla i preko glave i već radimo na proširenju proizvodnih kapaciteta i zapošljavanju novih radnika", priča Pazurević.



"Sanino" zapošljava oko 600 radnika, a nedavno je zaposlenje u ovom preduzeću našlo 60 radnika. Posla ima dovoljno, jer dnevna proizvodnja u "Saninu" iznosi više od pet hiljada pari obuće od čega je oko 500 pari gotova cipela, dok se preostala proizvodnja odnosi na izradu gornjih dijelova cipela.


Zahvaljujući kreditu Investiciono-razvojne banke RS od tri miliona maraka, "Sanino" je u Prnjavoru, gdje već ima pogon, kupio bivše hale "Pionira" u koje će smjestiti pogon i povećati kapacitet. U toku je renoviranje hale od oko četiri i po hiljade kvadratnih metara i nabavka novih mašina.


"Očekujemo da najkasnije za mjesec dana novi pogon u Prnjavoru bude pušten u rad", kaže Pazurević.

On naglašava da će u novim pogonima biti zaposleno novih 200 radnika. S novom proizvodnjom i novim radnicima firma "Sanino" biće jedna od najvećih proizvođača obuće u Republici Srpskoj. Pazurević ističe da firma trenutno sarađuje s njemačkom firmom "Meindl" i poznatim proizvođačem sportske obuće "Adidas". Ovaj njemački proizvođač obuće želi u budućnosti da "Sanino" bude lider u izradi sportske obuće u regionu.


"Ovih dana razgovarali smo s vodećim ljudima iz firme "Adidas" koji su nam predočili svoje namjere", kaže Pazurević, dodajući da se takva prilika ne smije propustiti. On navodi da većina velikih evropskih proizvođača obuće koji imaju pogone u Kini, zbog ogromnih troškova u prevozu robe, proizvodnju iz Kine premještaju u Evropu, posebno u balkanske zemlje.


"Sanino" ima desetogodišnje iskustvo u proizvodnji obuće, obučen kadar i ozbiljnost u poslovanju, pa nije ni čudo što ovoj firmi mnogi obućarski giganti nude poslovnu saradnju. Pazurević ističe da radnici redovno dobijaju plate, te da se doprinosi i sve obaveze prema državi na vrijeme izmiruju.


"Plate zaposlenih u "Saninu" veće su u odnosu na plate u drugim sličnim firmama iz obućarske industrije u RS", kaže Pazurević i dodaje da je radnicima obezbijeđen topli obrok u restoranu firme, kao i prevoz.


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/321956

sta ti bi leopol

Preduzeće "Skyline" iz Banja Luke zakupilo pogone u Ribniku: Ribničanka počinje da radi nakon pet godina
Banjalučko preduzeće "Skyline" spremno je da pokrene proizvodnju HTZ opreme i rukavica u fabrici "Ribničanka" iz Ribnika, čime će biti obezbijeđen posao za 25 radnika.

Proizvodnja u nekadašnjoj fabrici tekstilne industrije iz Ribnika, koja ne radi posljednjih pet godina, biće pokrenuta za petnaestak dana.

"U fabrici posljednja dva mjeseca traje prekvalifikacija radnika koji su ranije radili u tekstilnoj industriji. Proces njihove obuke je u završnoj fazi i mislim da smo sada u potpunosti spremni za veliki ulazak na domaće, ali i na strano tržište", rekao je Zoran Banjac, vlasnik firme "Skyline".

On je istakao da će proizvodnja u ovoj fabrici na početku biti bazirana isključivo na domaće tržište. To im je omogućilo sklapanje ugovora sa nekoliko domaćih komunalnih preduzeća, a u završnoj fazi je dogovaranje proizvodnje za "Elektrobosnu" iz Jajca i "Šume RS".

"Za BiH je veoma važno da u njoj počne kupovanje naših, domaćih proizvoda, jer mi sasvim sigurno možemo da ponudimo odličan kvalitet i povoljnu cijenu", istakao je Banjac.

Osim značajnih ugovora sa domaćim preduzećima, u "Skylineu" kažu da će u Ribniku obavljati i lon poslove za italijanske firme "Sixmar" i "Efege".

Iz banjalučke firme najavljuju da bi, ukoliko fabrika bude nastavila poslovati prema planu, u augustu trebalo da zaposle još 20 radnika. Prosječne plate radnika iznosiće između 350 i 450 KM.

Banjac je naglasio da do pokretanja posla u "Ribničanki" sigurno ne bi došlo da nije bilo odlične saradnje s lokalnom zajednicom i načelnikom opštine Neđom Stojakovićem, uz čiju pomoć su lako riješene mnogobrojne administrativne barijere.

Preduzeće "Skyline" potpisalo je trogodišnji ugovor o zakupu "Ribničanke", uz uslov da izmiri ranija dugovanja za električnu energiju ove fabrike.

Rafinerija ulja u Modriči dostigla predratni nivo proizvodnje
BIH - Industrija
Autor Vecernji.ba/Bizon.ba
Utorak, 15 06 2010 07:31

Rafinerija ulja iz Modriče je za tri godine od privatizacije dostigla predratni kapacitet proizvodnje, a završen je i proces za standardizaciju ISO 14001 koji se odnosi na zaštitu životne sredine, izjavio je generalni direktor rafinerije Pero Dugić. On je za “Večernje novosti” rekao da je za pet mjeseci ove godine proizvedeno više od 30 000 tona, od čega su 80 odsto bazna ulja i parafini i 20 odsto maziva, odnosno motorna ulja.

http://www.bizon.ba/images/stories/INDUSTRIJA2/rafinerija%20modria.jpg

Dugić je naglasio da plan za ovu godinu definiše proizvodnju od 50 000 tona baznih ulja i parafina, te 14 000 tona maziva, što je prozvodnja iznad projektovanih kapaciteta.

Prema njegovim riječima, svu proizvodnju baznih ulja Rafinerija ulja iz Modriče plasira na zapadnoevropsko tržište – u Italiju, Njemačku, Austriju, Slovačku i Litvaniju, kao i na tržišta Srbije i Hrvatske.

Vec objavljeno...

Gavrilović dobiva halal certifikat

Mesnoj industriji "Gavrilović" 16. lipnja će Aziz Hasanović, zamjenik glavnog muftije Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Ševke ef. Omerbašića uručiti halal certifikat. Dodjela certifikata održat će se u Petrinji, u upravnoj zgradi Gavrilovića, a certifikat će biti uručen vlasniku ove tvrtke Đuri Gavriloviću.

Nakon provedene edukacije za interne auditore halal kvalitete Gavrilovića početkom 2010., uslijedila je prilagodba proizvodnih linija standardima halala i izrada dokumentacije koja je integrirana u sustav upravljanja ove kompanije.

Certifikacijski audit provela je Agencija za certificiranje Halal kvalitete iz Bosne i Hercegovine, kojim je dokazano da se 56 proizvoda Gavrilovića poput goveđeg gulaša, purećih prsa i sudžuka proizvode u skladu sa šerijatskim, odnosno islamskim propisima, istaknuli su iz kompanije

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/322143)

USPJEŠNO OKONČAN EKSPERTSKI SASTANAK U KATARU

U okviru provođenja Sporazuma o trgovinskoj, ekonomskoj i tehničkoj saradnji između BiH i Katara u Sarajevu je danas uspješno okončan dvodnevni ekspertski sastanak delegacija BiH i Katara, tokom kojeg je prezentovano oko 150 domaćih projekata, spremnih za strana ulaganja.

Ovaj sastanak sastavni je dio predstojeće Druge sjednice Zajedničkog komiteta o trgovinskoj, ekonomskoj i tehničkoj saradnji između BiH i Katara, koja će biti održana narednog mjeseca, tokom posjete visoke državne delegacije Katara BiH, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Na ovom sastanku razmotrene su mogućnosti za unapređenje saradnje između BiH i Katara, naročito u oblasti trgovine, energetike, industrije, infrastrukture, turizma i poljoprivrede.

Posebna pažnja bila je posvećena mogućnostima unapređenja investicione saradnje, prvenstveno podsticanju ulaganja iz Katara u BiH.

Bosanskohercegovačka delegacija predstavila je gostima iz Katara mogućnosti ulaganja u BiH, s namjerom da pozove predstavnike katarskih fondova i poslovnih ljudi da investiraju u BiH.

Kako se navodi, na ovom sastanku razmotrene su i mogućnosti unapređenja saradnje u oblasti zdravstva, socijalne i kulturne saradnje, te viznog režima.

Posredstvom Agencije za promociju stranih investicija u BiH /FIPA/ gostima iz Katara prezentovano je 150 domaćih projekata, spremnih za ulaganja.

U sastavu katarske delegacije bili su predstavnici značajnih institucija iz oblasti trgovine, finansija, industrije i investicija.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=115063&Itemid=59)

Počela proizvodnja u “Savi”
Objavljeno u kategoriji:* .PRIVREDA dana 15.06.2010

BIJELJINA, U Prehrambenoj industriji “Sava Bijeljina” danas je zvanično počela proizvodnja, nakon što je ovo preduzeće krajem prošle godine kupio biznismen Milorad Krstić.

U “Savi” je počela sezonska prerada 450 tona graška, što je rezultat ugovora sa Poljoprivrednim dobrom “Semberija”.

Pomoćnik direktora PI “Sava Bijeljina” Dragomir Ljubojević očekuje da će ovaj posao biti obavljen u narednih deset dana, te da će uskoro početi i prerada višnje.

“U toku je kompletiranje linije za višnje, a nakon toga će se prerađivati krastavci i ostale kulture po dinamici pristizanja proizvoda”, rekao je Ljubojević.

Prema njegovim riječima, do kraja septembra planirano je kompletiranje svih osam autonomnih linija, kako bi “Sava Bijeljina” bila u pogonskom kapacitetu za oko 12 000 tona.

Načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić rekao je da je ovo jedan od lijepih primjera uspješno završene privatizacije.

Saradnja Coca-Cole HBC BiH i STUDEN-AGRANE
BIH - Ekonomija
Autor Bizon.ba
Srijeda, 16 06 2010 08:40

Zvanično potpisivanje sporazuma o saradnji između Coca-Cole HBC Bosna i Hercegovina i STUDEN-AGRANA Rafinerije šećera najavljeno je za sutra u Brčkom.

http://www.bizon.ba/images/stories/PRODAJA/coca%20cola.jpg

Sporazum će u ime STUDEN-AGRANA Rafinerije šećera potpisati Ilija Studen predsjednik Uprave AGRANA-STUDEN Grupe, a u ime Coca-Cole HBC Bosna i Hercegovina, generalni direktor Mircea Draja.

Kako se navodi u saopštenju, Coca-Cola HBC Bosna i Hercegovina potpisivanjem ovog sporazuma o saradnji, na osnovu kojeg STUDEN – AGRANA Rafinerija šećera postaje dobavljač za bijeli kristalni šećer, nastavlja sa svojim opredjeljenjem da pruža podršku lokalnoj ekonomiji.

Vec objavljeno...

Moja vijest? Ne vidjeh.. Ispričâvam se. :)

Bakery company in Bosnia and Herzegovina invest in new facilities and jobs

"Bodaxco from Bijeljina in Bosnia and Herzegovina, a bakery company, has opened a new production and sales facility, providing more jobs newspapers report.

Bijeljina mayor Mico Micic said that the company "Bodaxco," which deals with the production of bread and rolls, is a good example of how a small country can be a great help to citizens and to contribute to filling the municipal budget.

The company "Bodaxco was founded in 1997. year and employs about 40 workers.
Source; Capital.ba

Barter exchange network has been established in BiH

An association of enterprises that trade through a barter exchange network has been established in BiH. The BiH Barter stock exchange was established in cooperation with Turk Barter Company. The Bosnia and Herzegovina Barter will be based in the Energoinvest building in Sarajevo.

Source: FIPA

Lithuania's Cili Pizza to expand in the Balkans

Cili Holdings, the operator of Lithuania's biggest restaurant and cafe chain, is looking to expand into Britain, Ireland and the Balkans, as well as into the distant markets of Kazakhstan and India, the business daily Verslo Zinios reported on Wednesday.

The total value of Cili Holdings' project for export market expansion and raising of brand awareness amounts to 781,723 litas (EUR 226,600), including 547,200 in EU money.

The company has opted to expand into foreign markets through a franchise business model, rather than by opening its own units.

Cili Holdings CEO Dainius Kalina also sees good expansion opportunities in Kazakhstan, which has been intensively building up economic links with Western Europe recently.

"We have met with Kazakh business people several times. They are interested in expanding the Cili chain in their country. Of course, we need time to prepare for such projects," Verslo Zinios quoted him as saying.

Kalina said that several existing agreements with Indians show that Cili Pica restaurants are attractive to the Indian market.

He said that the most difficult competitive environment is in neighboring Poland, in which strong local and foreign pizza chains are present.

Kompanija Brovis: Moguć plasman proizvoda na katarsko tržište

Delegacija iz Katara koju su sačinjavali predstavnici državnih institucija i privatni investitori posjetila je peradarski kompleks Brovis d.d. Visoko koji posluje u sastavu grupacije AKOVA Group. Dvadesettročlana delegacija bila je izuzetno zadovoljna viđenim tokom posjete pogonima Brovisa i prezentacijom koja im je upriličena.

Predsjednik Upravnog odbora Brovisa, Refik Kurgaš, tom prilikom je istakao da je Brovis jedina kompanija u Bosni i Hercegovini, koja se bavi proizvodnjom pilića, a koja ima zaokružen kompletan proces proizvodnje.

Naime, imaju vlastito matično jato, kapacitet od 10 miliona jajnih mjesta godišnje u inkubatorskim stanicama, stalno zaposlenu veterinarsku službu koja se brine o kvaliteti i higijenskim uvjetima, vlastitu proizvodnju stočne hrane, najsavremeniji proces proizvodnje, te funkcionalnu kafileriju i savremeni sistem za pročišćavanje vode.

Kurgaš je također istakao da postoje potencijali za značajno proširenje proizvodnje u skladu sa eventualnim interesom kupaca.

Nakon prezentacije investitori iz Katara su pokazali zainteresiranost za proizvode BROVIS-a i Mesne Industrije OVAKO i konkretnim pitanjima vezanim za investicije otvoreno pokazali da im je cilj da uđu u poslovanje sa AKOVA grupacijom u budućem periodu, a vezano za plasman ovih roba na zahtjevno tržište zemalja Zaliva, istaknuli su iz ove kompanije.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/322512)

Uplaćen novac za spas "Krivaje"

Oko 170.000 KM uplaćeno je na račun advokata pet bivših radnica "Krivaje" iz Zavidovića čime su stečeni uslovi za povlačenje prijedloga za otvaranje stečaja u toj firmi.

Na ovaj način omogućena je i registracija "Krivaje 1884", nastale zajedničkim ulaganjem Vlade FBiH kao vlasnika "Krivaje" i zavidovićkog "Ferimpexa", od koje zavisi posao za oko 2.000 radnika.

Bakir Ljubović, advokat bivših radnika "Krivaje", potvrdio je juče da je novac za izmirenje potraživanja preostalih pet od 172 bivša radnika najvećeg preduzeća u Zavidovićima obezbijedila "Krivaja 1884".

"Novac je uplaćen na moj račun. Ja ću danas ili sutra podnijeti zahtjev Općinskom sudu u Zenici za povlačenje odluke o stečaju. Istovremeno ću Općinskom sudu u Tuzli dostaviti podnesak da je postignut dogovor da bivši radnici neće više blokirati registraciju nove `Krivaje 1884`", rekao je juče Ljubović.

Odluku o otvaranju stečaja u "Krivaji" donio je nedavno Općinski sud u Zenici na zahtjev grupe bivših radnika, koji nisu prešli u "Krivaju 1884". Oni su tražili da im budu isplaćena sva potraživanja, za šta je novac obezbijedila Vlada FBiH.

Vlada je oko 3,1 milion KM za izmirenje potraživanja 172 radnika prebacila na račun Općinskog suda u Zavidovićima. Sporazum o namirenju radničkih potraživanja potpisan je u utorak sa zastupnicima 167 radnika. Pet radnica "Krivaje", međutim, nije pristalo na ovaj sporazum po kojem će radnici dan nakon registracije "Krivaje 1884" dobiti glavnicu i 30 odsto kamata na osnovu presuda za neisplaćene plate. One su tražile kompletan iznos po osnovu kamate i isplatu novca odmah. Razlika između onoga što je ponudila Vlada i zahtjeva radnica iznosila je 21.000 KM.

Nakon rješavanja spora s radnicima, Nurija Prijić, direktor "Krivaje", kazao je da očekuje da će sud u Zenici danas odlučivati o povlačenju odluke o pokretanju stečajnog postupka u tom preduzeću.

"Ako `Krivaja 1884` bude registrovana, 3,1 milion KM, koje je uplatila Vlada, biće operativno i odatle će biti vraćen novac obezbijeđen za pet radnica", dodao je Prijić.

Predstavnici bivših radnika "Krivaje" istakli su da im je drago što su problemi riješeni, jer je to bilo u obostranom interesu kroz naplatu potraživanja i očuvanje radnih mjesta u "Krivaji 1884".

cekaj, znaci samo je do tih 5 tuka, mislim radnica krivaja umalo pod stecaj??

Posjeta slovačkih privrednika

Banjaluka - Republika Srpska (RS) i Slovačka imaju prostora za unapređenje saradnje i postoje pozitivni primjeri poslovanja slovačkog kapitala u RS, kao što je slučaj sa preduzećem "Celeks", izjavila je direktor Privredne komore RS Dragica Ristić.

"Ekonomski pokazatelji dosadašnje razmjene su uistinu skromni, za prošlu godinu imali smo uvoz iz Slovačke u vrijednosti 31,7 miliona KM, a izvoz u vrijednosti 10,5 miliona KM", rekla je Ristićeva novinarima u Banjaluci prije sastanka sa privrednom delegacijom Slovačke, koju čine i predstavnici 14 slovačkih preduzeća.

Ona je istakla da očekuje da se na dašanjem sastanku započnu razgovori koji će kasnije voditi ka konkretnim ugovorima i dogovorima.

"Za RS je jako važno iskustvo koje su stekli slovački privrednici u procesu prilagođavanja tržištu EU i nastupu na tom tržištu, a te uzajamne veze zaista mogu biti obostrano korisne", smatra Ristićeva.
Ona je dodala da mogućnost saradnje vidi i u učešću predstavnika Privredne komore RS na raznim događanjima, kao što je konferencija o berzi koju organiuzuje Slovačka, na kojoj će predstavnici Privredne komore RS svakako učestvovati.

Predstavnik slovačke Agencije za razvoj inostranih ulaganja i podršku spoljnoj trgovini "Sario" Peter Jesenski istakao je da su danas u Banjaluci predstavnici preduzeća iz oblasti energetike i infrastrukture, te da Slovačka ima interesa da upravo u ovim oblastima sarađuje sa Srpskom.

On je rekao da vjeruje će današnji pregovori donijeti nove mogućnosti saradnje između Slovačke i RS, te pozvao preduzetnike iz RS da dođu na 4. Slovačku kooperacionu berzu koja će biti održana 9. i 10. novembra u Nitri, a na kojoj će biti prisutno oko 150 slovačkih, kao i veliki broj preduzeća iz Evrope.

Ambasador Slovačke u BiH Miroslav Mojžita istakao je da preduzetnici, koji su danas u Banjaluci, u Slovačkoj ostvaruju veoma dobru međusobnu saradnju, ali isto tako i saradnju sa mnogim preduzećima iz EU, kao i da se nada da će nakon današnje posjete ovi preduzetnici dobro sarađivati i sa preduzetnicima iz Srpske.

"Siguran sam da je izbor preduzetnika koji je napravila Slovačka razvojna agencija `Sario` vrlo povoljna za saradnju u privrednom ambijentu RS, te da će nakon današnjih izlaganja biti mnogo bilateralnih razgovora koji će doprinijeti boljoj saradnji, te imati pozitivne rezultate", rekao je Mojžita.

Na sastanku u Privrednoj komori RS osim 14 slovačkih preduzeća i 23 preduzetnika, učestvuju i predstavnici 33 preduzeća iz RS.

Izvor:SRNA

Komora RS (http://www.komorars.ba/a2/index.php/pg/0.html)

Povučen prijedlog za stečaj "Krivaje" iz Zavidovića

Stečajni sudija Općinskog suda u Zenici Ramo Ljevaković prihvatio je danas poslijepodne zahtjev za povlačenje prijedloga koji su podnijeli predlagači - povjerioci Industrijskog preduzeća Krivaja d.o.o. Zavidovići za provođenje stečajnog postupka te istovremeno odbacio žalbu protupredlagača IP Krivaja na rješenje ovog suda od 3. juna o otvaranju stečajnog postupka.
Kako je saopćila Alisa Varupa, glasnogovornica suda, svi predlagači navedeni u prijedlogu i rješenju o otvaranju stečajnog postupka jutros su dostavili podnesak kojim su povukli svoj prijedlog od 28. augusta 2009. za provođenje stečajnog postupka nad IP Krivaja radi izmirenja duga.

"Ovo je historijski događaj za Krivaju i građane Zavidovića. Predugo, punih 18 mjeseci trajala je ova neizvjesnost i nadamo se da će Općinski sud u Tuzli brzo reagovati i već do kraja ovog mjeseca registrovati preduzeće Krivaja 1884 da bi konačno mogli normalno poslovati i naši poslovni partneri bili sigurni da se radi o preduzeću koje ime budućnost", izjavio je Feni Vehbija Aličić, predsjednik Sindikata preduzeća Krivaja 1884.

Preduzeće Ferimpex, koje je s Vladom FBiH formiralo zajedničku Krivaju 1884, u četvrtak je na račun Bakira Ljubovića, advokata pet radnica, uplatilo oko 170.000 KM, čime su ispunjeni njihovi uvjeti za odustajanje od zahtjeva za stečajni postupak.

Federalna vlada ranije je na račun Općinskog suda Zavidovići uplatila oko 3,1 milion KM za izmirenje potraživanja 172 radnika koji nisu potpisali ugovore o radu s novim preduzećem Krivaja 1884.

FEDERALNA VLADA SPASILA KRIVAJU

Početkom sedmice Vlada Federacije BiH uplatila je 3,1 milion KM na prelazni račun Općinskog suda u Zavidovićima odakle će kasnije biti transferiran na žir-račune 172 radnika državnog preduzeća Krivaja. Transfer novca uslijedit će nakon sudske registracije nove kompanije Krivaja 1884, koju osporavaju 172 radnika državnog preduzeća Krivaje. Kao što je poznato, u novoosnovanu Krivaju 1884 prešla je golema većina od preko 1.900 radnika Krivaje, no 172 radnika nisu željeli preći nego su ultimativno zahtijevali isplatu svih zaostalih plaća, toplog obroka, regresa, i sl, od 1990. godine do danas, dakle i za period kada Krivaja nije radila i ostvarivala prihod. Grupa od 172 radnika angažirala je tri lokalna advokata koji su izračunali da bi njihovim klijentima trebalo pripasti oko 45 miliona KM, u šta je zaračunata i njihova provizija od oko 4,5 miliona KM! U međuvremenu, pod prijetnjom potpunog sloma Krivaje, odnosno njenog stečaja i gubitka blizu 2.000 radnih mjesta, pronađeno je kompromisno rješenje prema kojem će sva potraživanja radnika izmiriti Vlada Federacije BiH, ali u znatno manjem, odnosno puno realnijem iznosu od prvobitno postavljenog zahtjeva.

Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke za sudsku registraciju nove Krivaje 1884, koja već uveliko radi i ima solidne izglede da se ponovno nametne kao vodeća drvoprerađivačka kompanija u državi. Najveći adut nove Krivaje 1884 predstavlja drugoročni poslovni ugovor sa Ikeom, svjetskim liderom u proizvodnji namještaja, po čijoj se tehnologiji u Krivaji 1884 već proizvode određeni dijelovi namještaja (stolice, dječiji krevetići, trpezarijske garniture...).

Nova kompanija Krivaja 1884 bit će registrirana najkasnije do početka jula ove godine.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

RUDARIMA STIŽE TRINAESTA PLAĆA

Skupština dioničara Elektroprivrede BiH, koja bi se trebala održati krajem juna, trebala bi usvojiti odluku o isplati svih zaostalih obaveza prema nekoliko hiljada rudara uposlenih u radnicima uglja Breza, Kakanj, Zenica i Đurđevik. Riječ je o obavezama proisteklim iz kolektivnog granskog ugovora, a prema kojem spomenuti rudnici rudarima duguju preko 13 miliona KM. Nakon reintegracije rudnika, odnosno njihovog ulaska pod krov Elektroprivrede BiH, zaostala dugovanja prema rudarima u cijelosti će se izmiriti iz ostvarenog profita Elektroprivrede BiH, koji je u protekloj godini dostigao rekordan iznos od preko 64 miliona KM.

Najveći dio ostvarenog profita EPBiH, u iznosu od oko 40 miliona KM, pripast će Vladi Federacije BiH koja je 90-postotni vlasnik EPBiH, dok će preostali dio profita pripasti malim dioničarima i naravno rudarima, kojima su rudnici ostali dužni preko 13 miliona KM.
Izmirenjem dugova prema rudarima u iznosu od 13 miliona KM, Elektroprivreda BiH započinje vrlo ambiciozni trogodišnji investicioni ciklus u modernizaciju rudnike i humanizaciju rada u rudncima od oko 500 miliona KM. Većina od sedam rudnika koji su ušli u sastav Elektroprivrede BiH izgleda prilično jadno, osobito kada je riječ o uvjetima rada koji su ostali na nivou uvjeta iz 19. vijeka.

„Uspjeli smo podići plaće u rudnicima, osobito plaće rudara u oknu koji danas u prosjeku zarađuju oko 1.200 KM, što je skoro 40 posto više nego prije tri-četiri godine. Predstoji nam puno teži dio posla - da moderniziramo rudnike, da zamijenimo dotrajalu opremu, povećamo bezbjednost u rudnicima i da humaniziramo uvjete rada. To je moguće uraditi u roku od tri godine jer smo stvorili sve pretpostavke za taj poduhvat“, kaže za Slobodnu Bosnu resorni federalni ministar Vahid Hećo, koji napominje da će investiciju realizirati Elektroprivreda BiH iz vlastite dobiti.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

^^ Holy cow! :uh:

Super, pogotovo kad se uzme u obzir kakva je loša situacija rudara u regiji. :okay:

Za standarde EU: U Rafineriju potrebno uložiti još 530 miliona eura

Vlada RS uputila je Savjetu ministara BiH inicijativu za produženje roka za dio Odluke o kvalitetu tečnih goriva i naftnih derivata koji se odnosi na bezolovne motorne benzine i mazute, kako bi Rafinerija nafte Brod uspjela da obezbijedi potrebne standarde za njihovu proizvodnju. Ostali derivati proizvedeni u Rafineriji ispunjavaju sve potrebne standarde.

Kazala je ovo "Glasu Srpske" pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Dragana Kalabić i dodala da je produženje roka traženo kako bi se izgradnjom novih postrojenja u Rafineriji obezbijedila proizvodnja bezolovnih benzina i mazuta u skladu sa standardima Evropske unije.

Odluka o kvalitetu tečnih goriva i naftnih derivata važi do 30. juna 2010. godine.

"Inicijativu smo pokrenuli početkom maja, a prema informacijama kojima raspolažemo, o njoj će Savjet ministara raspravljati na idućoj sjednici. Ako inicijativa ne bude usvojena, imamo mogućnost da donesemo propis na nivou Republike Srpske, kako bi ovo pitanje bilo riješeno", kazala je Kalabićeva.

Ona je istakla da trenutna odluka o kvalitetu propisuje promet goriva lošijeg kvaliteta od onog koje se proizvodi u Rafineriji nafte Brod i dodala da su potpuno neosnovane tvrdnje da Rafinerija ne ispunjava potrebne standarde za proizvodnju goriva.

"U Rafineriji se već proizvodi "euro 4" koji sadrži 50 ppm ******a, a odluka dozvoljava uvoz goriva koje sadrži i do 350 ppm ******a", kazala je Kalabićeva.

Federalni mediji pišu da će rad Rafinerije nafte Brod poslije prestanka važenja trenutne odluke biti blokiran, jer se navodno proizvode goriva koja ne ispunjavaju potrebne ekološke standarde.

Prvi zamjenik direktora "Optima grupe" Slavko Šćepanović rekao je da je neophodno da se ovi rokovi prolongiraju, jer je produženje Odluke 2007. godine dogovoreno u momentu kada se obavljala privatizacija Rafinerije nafte.

"U tom momentu u Evropi je u primjeni bio standard "euro 4" i svi planovi su bili takvi da Rafinerija dostigne taj kvalitet. U međuvremenu u Evropi su počeli da se primjenjuju standardi "euro 5", što je za nas značilo da moramo da preprojektujemo Rafineriju i značajno su uvećana investiciona sredstva i vrijeme za koje to može da se uradi. U momentu privatizacije bilo je planirano ulaganje oko 350 miliona evra, a da bismo dostigli kvalitet "euro 5", pored dosadašnjih ulaganja, mi moramo da uložimo još oko 530 miliona eura", kazao je Šćepanović.

On je dodao da očekuje da će ova odluka biti produžena jer je to u interesu čitave BiH.

Savjet ministara

U Savjetu ministara BiH potvrdili su da je Prijedlog odluke pripremljen, te da će se vjerovatno do kraja mjeseca naći pred ministrima.

I jos:


Rafinerija zabilježila značajan izvoz
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, iz BiH je za prvih pet mjeseci izvezeno dizela u vrijednosti od blizu 21 milion KM i lakog lož-ulja za 14 miliona KM.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, kazao je da je početkom rada Rafinerije u Brodu počelo da se bilježi značajno opadanje uvoza goriva, dok je, sa druge strane, BiH postala izvoznik naftnih derivata.

Meni ovo ne zvuci bas previse puno... To je cca 200 kamionskih cisterni mjesecno dizela...

Pad eura podstiče BH izvoz

Snažan rast bh. izvoza na početku ove godine jednim dijelom podstaknut je i pogodnostima koje donosi slabljenje eura. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je u prva četiri mjeseca za 465 miliona KM ili 27,9 posto veći nego u istom periodu prošle godine.

Rast plasmana naše robe na strana tržišta evidentiran je kod koksa (167,5 posto), baznih metala (111,6 posto), te u industriji namještaja (30,4 posto), hemikalijama i hemijskim proizvodima (25,9 posto), prehrambenoj industriji (29 posto) i drugim oblastima.

Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovačke komore BiH, kaže da padom eura naši izvozni proizvodi postaju jeftiniji i konkurentniji na dolarskim tržištima. Međutim, analiza strukture trgovinske razmjene BiH ne pokazuje značajniju iskorištenost ovog valutnog trenda.

"Izvoz u zemlje van Evropske unije i zone CEFTA iznosi manje od 10 posto ukupnog bh. izvoza, a kad se izuzmu zemlje koje nisu vezane za euro, onda je taj procenat još manji. Naš je izvoz prošle godine u zemlje van zone CEFTA i EU iznosio 162 miliona, a ove godine 263 miliona KM", kaže Gavran.

Dodaje da je povećanje izvoza zabilježeno u maloj grupi država, koja nosi naziv "ostale zemlje". Kao primjer značajnijeg iskoraka navodi se Maroko, gdje je zabilježen izvoz od 26 miliona KM, a koji je ostvario "ArcelorMittal Zenica".

Gavran kaže da je potencijal ovih tržišta veliki, ali da se na njegovom iskorištavanju dosad malo radilo. Dobrim smatra inicijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama Sjeverne Afrike, te sporazum o trgovačkoj saradnji s Katarom, o čijoj su primjeni upravo ovih dana raspravljali eksperti dvije zemlje.

Iz Centralne banke BiH poručuju da je visok rast izvoza, između ostalog, rezultat pada u istom periodu prošle godine.

"Samo mali dio našeg izvoza je denominiran u dolarima. U prvom kvartalu ove godine 90,1 posto našeg izvoza plasirano je na tržišta EU i zemalja regiona u kojima se dominantno trguje korištenjem eura. Pad vrijednosti eura i odnos eura i domaće valute pogoduje izvoznicima i stimuliše izvoz, a destimuliše uvoz", kažu u Centralnoj banci.

Osim toga, kao važan faktor u rastu vrijednosti našeg izvoza navode i povećanje vrijednosti baznih metala na svjetskim tržištima, što je išlo na ruku našim najvećim izvoznicima "Aluminij" Mostar, "ArcelorMittal" Zenica, "Birč" Zvornik i drugim velikim kompanijama.

bizon.ba 22 06 2010

19.06.2010.

SILAJDŽIĆ SA BRAZILSKIM MINISTROM VANJSKIH POSLOVA O ENERGETICI I AVIOINDUSTRIJI

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić primio je danas ministra vanjskih poslova Federativne Republike Brazil ambasadora Celsa Amorima. Razgovarali su o saradnji dviju zemalja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kao i o razvijanju bilateralne saradnje.

Razmijenili su i mišljenja o ideji da Sarajevo postane centar dijaloga civilizacija, kao i o mogućnosti otvaranja ambasade Brazila u BiH te otvaranju bosanskohercegovačke ambasade u Brazilu.

Sagovornici su se osvrnuli i na ekonomske potencijale dviju zemalja, a prije svega mogućnosti saradnje u oblasti energetskog sektora i avioindustrije.

Sastanku su prisustvovali savjetnik člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića Boris Buha i diplomatski savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića ambasador Nerkez Arifhodžić, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

(Biznis.ba / Fena)

21.06.2010.

GENERALNI DIREKTOR KUVAJTSKOG FONDA ZAINTERESOVAN ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA U BIH



Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić sastao se tokom posjete Kuvajtu sa generalnim direktorom Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj Abdulvahabom Ahmadom Al-Baderom koji je izrazio zainteresovanost za sufinansiranje projekata predstavljenih tokom boravka delegacije BiH u Kuvajtu ...

Silajdžić je istakao da BiH želi partnerstvo u investicionim projektima i istakao da BiH može ponuditi zainteresovanim investitorima konkretne projekte iz energetskog sektora, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

On je izrazio nadu da će se kompanije iz BiH uključiti u realizaciju investicionih projekata u Kuvajtu.

Silajdžić, koji se sastao i sa Baderom Mohamad Al-Sadom iz Kuvajtske investicione agencije (KIA), zahvalio je na dosadašnjim kuvajtskim investicijama u BiH, realizovanim putem Kuvajtskog fonda i te agencije.

Kuvajtski sagovornici izrazili su zadovoljstvo konkretnim projektima koje su privrednici iz BiH, sa federalnim premijerom Mustafom Mujezinovićem i federalnim ministrom Vahidom Hećom na čelu, tokom posjete predstavili Kuvajtskom fondu za razvoj i Kuvajtskoj investicionoj agenciji.

Al-Sad je rekao da KIA ima uspješno iskustvo sa investiranjem u BiH i naglasio da je već formirana ekspertska komisija koja će uskoro doputovati u Sarajevo da bi se dogovorili naredni koraci u vezi s investiranjem u konkretne, predstavljene i ponuđene projekte.

Silajdžić je u razgovoru sa predsjednikom kuvajtskog parlamenta Jasemom Mohamadom al-Korafijem rekao da BiH i Kuvajt imaju dobre odnose, ali da ekonomske odnose treba unaprijediti.

On je istakao važnost ulaganja u BiH jer je ona otvorena za saradnju sa Kuvajtom, te naglasio neophodnost potpisivanja sporazuma dvije zemlje, poput juče potpisanih sporazuma o vazdušnom saobraćaju i o saradnji u oblasti turizma.

Predsjednik kuvajtskog parlamenta rekao je da je posjeta delegacije BiH Kuvajtu znak unapređenja odnosa dvije prijateljske zemlje, saopšteno je iz Silajdžićevog kabineta.

On je istakao važnost saradnje i uzajamnih posjeta na svim nivoima, između ostalog i saradnje parlamenata Kuvajta i BiH, te najavio da će krajem juna u Kuvajtu boraviti parlamentarna delegacija iz BiH.

Biznis.ba / Srna

U cijelosti obnovljena benzinska stanica u Bosanskom Petrovcu

http://www.energopetrol.ba/bs_petrovac_files/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_petrovac_files/DSC_0225.jpg
U četvrtak, 14. Maja 2010. g. otvorena je u potpunosti rekonstruisana benzinska stanica u Bosanskom Petrovcu na magistralnom putu prema Bihaću. Ovo je druga obnovljena benzinska stanica na području Unsko-sanskog kantona od ukupno jedanaest na cijelom prostoru BiH. Ranije su već obnovljena benzinska stanica u Ključu, a uskoro će biti obnovljena i benzinska stanica u centru Bihaća.
Svečanom otvorenju prisustvovali su direktor Energopetrola g. Franjo Božić i načelnik grada Bosanski Petrovac g. Ermin Hajdar koji su i svečano otvorili ovaj novi objekat u gradu. Ovom skupu su se pridružili i privrednici koji su izrazili svoje zadovoljastvo što sada imaju pored usluge snadbijevanja gorivima i lijepo mjesto za odmor u novom caffee baru. Pored toga ova benzinska ima veliki parking za teretna vozila i dječije igralište.
Pored uobičajene ponude svih vrsta goriva koja zadovoljavaju europske zahtjeve (dizel 4 i dizel 5), kupci se na ovoj stanici mogu opskrbiti i tečnim gasom LPG.
Direktor Franjo Božić je tokom ceremonije otvaranja zahvalio na svesrdnoj pomoći i razumijevanju gradonačelnika grada Bosanski Petrovac tokom procesa dobivanja potrebnih dozvola za izgradnju ove benzinske stanice. G. Hajdar je izrazio zadovoljstvo što je Energopetrol odlučio da investira u ovom gradu poklanjajući mu jedan reprezatativni objekat koji je uljepšao grad.
Prvom kupcu g. Načelnik općine g. Hajdar je na dar besplatno natočio rezervoar goriva, a narednih 50 kupaca je dobilo prigodan poklon.

Počela sa radom benzinska stanica u Zavidovićima

http://www.energopetrol.ba/bs_zavidovici_files/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_zavidovici_files/DSC_0225.jpg
14. Maja 2010. g. je
počela s radom rekonstruisana benzinska stanica na ulazu u grad Zavidoviće. Radovi su počeli 23.11.2009.g. a završeni su 13.05.2010.g.
Pored uobičajene ponude svih vrsta goriva koja zadovoljavaju europske zahtjeve (dizel 4 i dizel 5), kupci se na ovoj stanici mogu opskrbiti i tečnim gasom (LPG).

U centru Bihaća počela sa radom rekonstruisana benzinska stanica

http://www.energopetrol.ba/bs_bihac_files/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_bihac_files/DSC_0225.jpg
EnergopetrolaU strogom centru Bihaća 20. Maja 2010. g. je počela s radom rekonstruisana benzinska stanica Energopetrola koja svojim kupcima nudi lijepo opremljen caffee bar i savremenu automatsku praonicu za mala auta. Radovi na ovoj benzinskoj stanici su počeli 30.10.2009.g. a završeni su 19.05.2010.g.
Pored caffee bara, ovaj objekat ima i prostrani parking za mala auta, a pored uobičajene ponude svih vrsta goriva (dizel 4 i dizel 5), kupcma na ovoj stanici nudimo i tečni gas (LPG).

Hidroelektrane na Trebišnjici proizvele rekordnu količinu struje

Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) su od početka godine proizvele rekordnu količinu struje od osnivanja usljed najvećeg dotoka vode u njene hidroakumulacije.

Blagota Marković, izvršni direktor Direkcije za upravljanja sistemom HET-a, kazao je da je dotok u hidroakumulaciju Bileća dva puta veći, a u akumulaciju Trebinje tri puta veći od prosjeka zabilježenog u istom vremenskom periodu od njihove izgradnje.

"Ove godine planirana je proizvodnja 1.042 gigavat-časa električne energije, a već smo proizveli 842 gigavat-časa, odnosno realizovali 80,8 odsto godišnje proizvodnje. Očekujemo da ćemo godišnji plan ispuniti već početkom septembra", naglasio je Marković.

On objašnjava da je i trenutni dotok i međudotok u akumulacije veći od planiranog zahvaljujući obilnim kišama u proteklih nekoliko dana. Pored izvrsne hidrološke situacije, Marković ističe da je na prebačaj proizvodnje uticala i dobra pogonska spremnost sistema HET.

Prezentiran 'Arteco' centar za drvnu industriju Bizon.ba
Četvrtak, 24 06 2010

ARTECO
Juče je u Bihaću, u sjedištu PKUSK, održana prezentacija 'ARTECO' Tehnološkog centra za drvnu industriju u cilju uspostavljanja suradnje između drvoprerađivača i uspješnijeg nastupa na tržištu.


Prezentaciju su organizirali Privredna komora USK i PLOD Centar u saradnji sa FIRMA projektom koji je finansiran od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA).

Osnovni cilj Arteco Tehnološkog centra za drvnu industriju je da pruži asistenciju preduzećima iz sektora drvoprerade koja imaju probleme sa zastarjelom tehnologijom, nedostatkom stručnih kadrova, onemogućni su u praćenju trendova u tehnologiji i dizajnu i sl..

Suradnja s Artecom planirana je kroz kooperantski odnos i okupljanje oko tehnološki naprednog centra za drvnu industriju u regionu koji bi im olakšao izlazak na inotržište rame uz rame sa konkurencijom.

ARTECO Tehnološki centar je uspostavljen 2009. god. uz podršku Excellence in Innovation projekta (EI), takođe finansiranog od strane USAID i Norveškog ministartsva inostranih poslova (NMFA).

BNP Paribas povlači derivate Deltagrip-a iz NTF Ploče

Francuska banka BNP Paribas, fiducijarni vlasnik dijela derivata uskladištenih u Pločama, danas će brodom odvesti uskladištenu robu iz Naftnih terminala (NTF) što je posljedica sukoba Uprave NTF-a i londonskog Deltagripa.

Raskid ugovora sa trgovcem naftnim derivatima iz Londona prate ruski Zarubežnjeft, odnosno njegova tvrtka Optima grupa, Ina i slovenski Petrol koji su zainteresirani za zakup skladišta.

Nakon što je Deltagrip odbio prihvatiti povećanje cijena zakupa, i nakon što je na temelju ranije odobrenog kredita pokrenuo stečajni postupak protiv NTF-a, došlo je do raskida ugovora. Dio Deltagripovih derivata financirao je BNP Paribas pa su oni formalno u vlasništvu banke kao osiguranje dok Deltagrip ne otplati kredit. BNP Paribas odvozi iz Ploča oko 19 hiljada tona nafte.

NTF raspolaže skladišnim kapacitetom od 82 hiljade tona, od kojih je 40 hiljada tona u zakupu imao Deltagrip. Dio preostalih njegovih derivata procijenjen između 1 i 3 tone blokirala je Uprava NTF-a, a obje strane najavljuju sudske tužbe. U martu je nova Uprava terminala pokušala povisiti cijenu Deltagripu sa 3,5 na 8 eura po uskladištenom kubnom metru tvrdeći kako je ranija Uprava s njima potpisala veoma štetne ugovore. “Sa Deltagripom danas raskidamo sve odnose. Puno smo propatili zbog njih”, ističe visokopozicionirani izvor iz NTF-a.

Sadašnja Uprava razgovara i sa Inom oko podizanja cijene. “Kada govorimo o izmjenama ugovora koji je trenutno na snazi, to bi uvijek uključivalo obje strane u pregovorima te stoga ne bismo mogli komentarisati”, odgovor je Ine, koja u Pločama skladišti 10 hiljada tona derivata i navodno želi povećati najam.

Petrol ima zakupljen prostor od 32 hiljade tona i nema namjeru prihvatiti poskupljenje. “O tome nema govora”, rekao je Poslovnom dnevniku, Aleksander Svetelšek, predsjednik Uprave Petrola. “Cijenu zajupa određuje tržište. Nitko nije rekao da ćemo insistirati na spomenutih 8 eura ali poštenu, tržišnu cijenu svatko mora platiti”, ističe izvor iz NTF-a. Objašnjava kako imaju dva potpuno nova spremnika koja su zbog “katastrofalnih poteza bivše Uprave preplatili”. Njih je NTF platio oko 8 miliona KM.

Deltagrip je u odnosu na Inu i Petrol po kubnom metru plaćao 0,5 eura manje, no zato je odobrio NTF-u kredit za modernizaciju skladišta. “Odlaskom Deltagripa ostala su prazna četiri spremnika. Potražanja je velika, javilo nam se nekoliko kompanija”, naglašava spomenuti izvor iz NTF-a.

“Čuo sam da je zainteresovana banjalučka Optima, te da se Ina interesovala za proširenje kapaciteta”, kaže Slaviša Šućur, SDP-ov zastupnik u parlamentu FBIH te potpredsjednik parlamentarne Istražne komisije koje bi svoje izvještaje vezane uz poslovanje NTF-a trebalo predstaviti Vladi FBiH 30.juna. NTF se nalazi u vlasništvu Terminala Federacije iz Sarajeva čiji je vlasnik FBiH.

“Da zainteresovani smo, pregovori su u toku no još ništa nije dogovoreno”, rekao je u telefonskom razgovoru Nemanja Šutonja, komercijalni direktor Optima grupe. Ta se kompanija nalazi u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta kojem su potrebna skladišta na Jadranskoj obali od kuda bi izvozio derivate proizvedene u svojoj rafineriji u Bosanskom Brodu. Ta rafinerija još uvijek proizvodi derivate slabije kvalitete koji bi se mogli prodavati zemljama sjeverne Afrike i Iranu. Na pitanje utječu li potencijalne međusobne tužbe Deltagripa i NTF-a na njihovu odluku Šutonja odgovara da utječu. “Pažljivo pratimo rasplet situacije. Pregovori su se malo zamrzli”.

“Zarubežnjeft nam je zadnja opcija. Oni bi u Pločama skladištili mazut što ne odgovara NTF-u”, kaže visokopoziocinirani izvor iz NTF-a. Objašnjava kako su svojevremeno jedva očistili spremike u kojima se prije 20-godina skladištio mazut. “Velik promet, a mala zarada”, ističe. “Zato je izgledno da će u NTF-ovim spremnicima derivate skladištiti neko iz bližeg ili daljeg susjedstva”, naglašava naš izvor. Kaže da mazut nije jedini razlog zašto im Zarubežnjeft ne odgovara no da je svakako “razlog koji prevladava”.

Osoba iz naftnog biznisa upućena u zbivanja u Pločama, gdje se sa brodova prekrcavaju naftni derivati, kaže kako su osim Optime u igri i “Ina i Petrol koji žele dodatne skladišne prostore”. “Postoji mogućnost da interes pokaže i neka manja kompanija za trgovinu naftnim derivatima”, kaže isti izvor. Preko NTF-ovih terminala BiH dobiva oko 70 posto nafte i naftnih derivata.

Vlada FBiH odustala od dividende u Bosnalijeku

SARAJEVO, Vlada FBiH odustala je od zahvatanja dijela dobiti iz sarajevskog “Bosnalijeka”, pa je najveći dio prošlogodišnje zarade ove farmaceutske kompanije raspoređen u investicije.
Skupština dioničara “Bosnalijeka” većinom glasova je odlučila da 90 odsto prošlogodišnjeg profita, koji je iznosio devet miliona KM, bude usmjereno u investicije za unapređenje i razvoj djelatnosti društva, a preostalih 10 odsto u fond rezervi. Dioničari su, takođe, donijeli odluku o rasporedu dijela dobiti ostvarene u 2008. godini u iznosu od 5,2 miliona KM u fond rezervi društva.
Obrazlažući razloge zbog kojih je odlučeno da dioničari ne dobiju dividendu, predstavnik državnog kapitala u Nadzornom odboru “Bosnalijeka” Rifat Klopić kaže da je glasao prema instrukcijama resornog ministarstva.
“Stav Ministarstva je bio da dividenda ne bude dijeljena imajući u vidu da je privatizacija ove kompanije stopirana, ali i da Vladi zbog vlasničkog udjela manjeg od 20 odsto ne bi pripala značajnija suma novca”, kaže Klopić.
Nedim Vilogorac, izvršni direktor “Bosnalijeka” za korporativne finansije i komunikacije, smatra ispravnom odluku dioničara da dobit bude reinvestirana u razvoj kompanije.
“U 2010. godini planirali smo velike investicije od 16 miliona KM, koje imaju za cilj razvoj novih generičkih proizvoda, širenje poslovanja na inostranim tržištima i jačanje konkurentnosti, i to je ključan razlog za ovakvu odluku. Takođe, smatramo da je, u poslovnom okruženju koje karakteriše slaba likvidnost tržišta, bitno dugoročno jačati rast kompanije u odnosu na kratkoročne ciljeve”, pojasnio je Vilogorac i dodao da su dioničari i prethodnih godina davali podršku razvojnim planovima “Bosnalijeka”.
Na sjednici Skupštine dioničara usvojeni su i godišnji izvještaj o poslovanju za 2009. godinu kao i poslovni plan društva za 2010. godinu. Takođe, izglasano je povjerenje aktuelnim članovima Nadzornog odbora društva, a izjašnjavanje je dio redovne provjere nakon dvije godine rada ovog tijela predviđeno Zakonom o privrednim društvima FBiH.

Capital.ba/Nezavisne novine

Izvoz Voilete 12 % veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Kompanija "Violeta" d.o.o. sa sjedištem u Grudama za nepunih šest mjeseci ove godine ostvarila je ukupno izvoza 9.641.000 konvertibilnih maraka, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 12 posto više, saopšteno je iz Odjela komercijale te fabrike.

Naime, prošlogodišnji izvoz u prvih šest mjeseci iznosio je 8.594.600 maraka.

Iz ove fabrike napominju da će rast izvoza za prvih šest mjeseci ove godine biti i veći budući da nedostaje podatak za oko 15 dana prometa u junu.

Podsjetimo, "Violeta", čija je osnovna djelatnost usmjerena na proizvodnju higijenskih proizvoda u sklopu koje djeluje i istoimena fabrika, izvozi u Republiku Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo te Italiju, Holandiju i Njemačku.

Osim proizvodnje, djelatnost kompanije Violeta d.o.o. koja je ekskluzivni zastupnik nekih svjetskih brendova, usmjerena je i na uvoz i distribuciju prvenstveno visokokvalitetnih prehrambenih, a zatim higijenskih proizvoda.

bizon.ba

Ma Violeta je babo! :D

TRGOVINSKI DEFICIT SMANJEN ZA OKO 22 POSTO

25.06.2010.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na jučer održanoj sjednici u Sarajevu, razmotrilo je i usvojilo Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period januar-mart 2010. godine, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prema toj analizi, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je robe u vrijednosti od 2.750,44 miliona KM što je za 1,73 posto manje u odnosu na isti period lani. Istovremeno, ukupan izvoz je iznosio 1.538,94 miliona KM, što predstavlja rast za 23,91 posto u posmatranom periodu.

Tako je trgovinski deficit dostigao iznos od 1.211,50 miliona KM što je za 22,18 posto manje u odnosu na isti period 2009. godine, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 55,95 posto.

Posmatrano po grupacijama zemalja, Evropska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje s 50,36 posto, a slijede zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA 2006" s učešćem od 28,51 posto, dok se 21,13 posto odnosi na ostale zemlje u ukupnom obimu razmjene. Od glavnih trgovinskih partnera, najbolju pokrivenost uvoza izvozom imamo s Italijom od 85,36 posto, Austrijom 85,22 posto, Slovenijom 82,65 posto, te Njemačkom 82,48 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa Srbijom iznosila je 67,23 posto, a sa Hrvatskom 52,95 posto, javljaju mediji.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Izvještaj o realiziranim dozvolama za promet oružja, vojne opreme i proizvoda dvojne namjene za 2008. godinu. Prema Izvještaju, u 2008. godini vrijednost realizovanog izvoza naoružanja i vojne opreme u ukupno 34 zemlje iznosila je 24.225.371,00 eura, a realizovana ukupna vrijednost uvoza iz 19 zemalja iznosila je 4.269.887,00 eura.

Vijeće ministara BiH, većinom glasova, imenovalo je na jučerašnjoj sjednici Adnana Delića za direktora i Dragana Podinića za zamjenika direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH i zadužilo Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH da izradi rješenja o imenovanju.

Biznis.ba

Ma Violeta je babo! :D

Ja sam jednom ispunio anketu na violeta.ba, i dobijo sam vlazne maramice na kucnu adresu gratis:cheers:

Nisam vako nesta ocekivao od neke BH firme, i to jos u NL da salju.

dobri su... a imaju i iznimno dobar marketing npr. bus u TZ je esktra

http://www.violeta.ba/images/stories/Marketing/2007-bus4.jpg

Hercegovina: Uvoznici postali izvoznici

Bosna i Hercegovina je u prvom tromjesečju ove godine, prema podacima Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, izvezla robe u vrijednosti dvije milijarde i 132 milijuna maraka, a ostvarila uvoz od tri milijarde i 879 milijuna maraka, uz deficit od milijardu i 747 milijuna maraka i pokrivenost uvoza izvozom od svega 55 posto. Prema raspoloživim podacima sličan trend nastavljen je i u drugom tromjesečju koje je na izmaku. No, valja primijetiti da je izvoz znatno veći nego prošle, recesijske godine.

Aluminij glavni izvoznik

U prvom tromjesečju lani izvezeno je robe u vrijednosti milijardu i 668 milijuna maraka, a ostvareni izvoz u ovogodišnjem prvom tromjesečju na razini je onog iz 2008. Hercegovački izvoznici ostvaruju značajan dio ukupnog bh. izvoza. Prošle je godine Hercegovačko-neretvanska županija izvezla robe u vrijednosti 472 milijuna maraka, a ostvarila uvoz od 905 milijuna maraka, uz pokrivenost uvoza izvozom od 52 posto. No, u 2008. godini ova županije je izvezla robe u vrijednosti 717 milijuna maraka. Glavninu izvoza ove županije ostvaruje mostarski Aluminij.

Zapadna Hercegovina slovi kao izrazito trgovački kraj, a trgovina je ujedno najviše vezana za uvoz. Velike trgovačke kompanije u Županiji Zapadnohercegovačkoj ostvaruju velik dio županijskog ukupnog prihoda, ali valja naglasiti da sve više prihoda otpada na proizvodnju, uz rast izvoza. Prošle godine Zapadnohercegovačka županija je, prema podacima Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine, izvezla robe u visini 192 milijuna maraka, što je samo četvrtina od vrijednosti uvezene robe.

Izvoz iznad prosjeka

No, valja naglasiti da ova županija ima nešto više od 80.000 stanovnika i da je njezin izvoz na broj stanovnika znatno iznad bh. prosjeka. Izvoz ove županije stalno raste, ponajviše zahvaljujući činjenici da se sve veći broj poduzetnika koji su se bavili trgovinom i uvozom okreću proizvodnji i izvozu. U Širokom Brijegu brojni uspješni veletrgovci postaju vlasnici izvozno orijentiranih proizvodnih poduzeća. Vlasnik Feala Jozo Bogdan bavio se uvozom aluminijskih profila i keramike, a sad je njegov Feal među značajnijim izvoznicima. Slično je i s vlasnicima Soldo Metala. Uvozili su aluminijske profile iz Italije, a onda se trgovačka suradnja s talijanskom kompanijom Predieri Metali urodila tvornicom Presal Extrusion, koja izvozi aluminijske profile na tržište Europske unije. Širokobriješka tvrtka Mandex je od uvoznika utičnica postala izvoznik. Tihomir Zovko je uvozio kablove, a onda je pokretanjem proizvodnje u tvrtki Kabeli postao izvoznik.

Novi proizvodni objekti

Vlasnik širokobriješkog Mepasa Mirko Grebešić postao je jedan od vodećih hrvatskih poduzetnika u oblasti proizvodnje i izvoza – većinski je vlasnik Saponije, Koestlina, Maraske i Brodomerkura te širokobriješkog Metalca. Miljenko Mićo Crnjac, vlasnik širokobriješkog MCI-a, postaje većinskim vlasnikom Vinarije Domanovići te Livanjske mljekare koja izvozi livanjski sir. Širokobriješka obitelj Primorac, koja je vlasnik Primorke, uspješno se ogledala i u Hrvatskoj u oblasti proizvodnje i izvoza. Širokobriješki poduzetnik Anđelko Bazina, vlasnik Chemo-commerca, okreće se proizvodnji brusnih papira i abraziva, s ambicijama da se ogleda na inozemnom tržištu. Na prostoru izvan Bosne i Hercegovine ogledale su se i građevinske tvrtke A3 i Hering.

Mesnoj industriji Lijanovići, Tvornici obuće, kao izvoznicima, okreću se Stone art s kamenom, Pavković trade… Vodeći izvoznik u Posušju je Weltplast Franje Širića. No, u Posušju niče novi proizvodni objekt orijentiran na izvoz. Riječ je o tvrtki Miviko. - Miviko će se baviti proizvodnjom kabela za domaće i strano tržište. Radovi teku prema predviđenoj dinamici, a proizvodnja će početi početkom sljedeće godine – kaže Damir Vican, vlasnik tvrtke Miviko. Najvažniji izvoznici u Ljubuškom su Mucić&co, koji izvozi građevinske konstrukcije, Eurocompany s izvozom suhog i koštuničavog voća, vinarije Nuić i Hepok.

Do kraja juna odluka o kvalitetu tečnih goriva


BROD, Savjet ministara BiH trebalo bi da do kraja ovog mjeseca donese odluku o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih goriva, koja će biti u interesu građana BiH i Rafinerije nafte u Brodu – najavio je danas predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić.

Špirić je na konferenciji za novinare rekao da Rafinerija trenutno proizvodi benzin po standardu evro 3.

“Iz tih razloga menadžment Rafinerije tražio je dodatno vrijeme za investiranje, kako bi Rafinerija postigla standarde proizvodnje benzina evro 5″, rekao je Špirić nakon obilaska Rafinerije u Brodu.

Rafineriju nafte u Brodu posjetili su i ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović, ministar saobraćaja i veza Rudo Vidović, ministar finansija i trezora Dragan Vrankić, ministar privrede Mladen Zirojević, kao i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Slobodan Puhalac i predstavnici “Optima grupe”.

Špirić je dodao da je u pogledu proizvodnje dizel goriva koja čine 60 odsto proizvodnje, Rafinerija već postigla evropski standard evro 4 i evro 5, ističući da to nema nijedna rafinerija na prostoru bivše Jugoslavije i u okruženju.

“Mislim da je sa stanovišta obnove Rafinerije, postizanja kvaliteta, zapošljavanja i davanja tempa ekonomskom rastu u BiH za nas to značajno i imponzantno“, rekao je Špirić.

On je istakao da je zajedno sa ministrima Savjeta ministara BiH došao u Rafineriju kako bi se upoznali o stavrnoj situaciji i kako bi mogli donijeti odluku o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu tečnih goriva, koja će biti u interesu građana BiH i Rafinerije u Brodu kao strateškog objekta na prostoru BiH.

Špirić je rekao da je cilj posjete bio da se ministri na licu mjesta upoznaju o situaciji u Rafineriji, te da se svi oni koji imaju određene rezerve ili dileme informišu na licu mjesta.

“Ostaje da se vidi kakva će biti odluka, ali sam uvjeren da smo danas dobili argumente koji idu u prilog pozitivnog donošenja”, naglasio je Špirić.

On je dodao da Rafinerija u Brodu ima namjeru da bude lider ne samo na tržištu BiH, već da bude jedna od najsnažnijih rafinerija u regionu, ocjenjujući da se proces tako i razvija.

Špirić je rekao da je u 2008. i 2009. godini u rekonstrukciju Rafinerije u Brodu uloženo 240 miliona evra, dok se do 2015. godine planira zaokružiti investicija u iznosu od 530 miliona evra, te podsjetio da je u Rafineriji trenutno zaposleno 1 659 radnika.

capital.ba

Šta se ovo događa s našom ekonomijom?! Zašto stvari idu u pozitivnom pravcu?! :D

Šta se ovo događa s našom ekonomijom?! Zašto stvari idu u pozitivnom pravcu?! :D

Znas izbori su iza ugla, ono ne da je providno nego je i debilno. :D

Na prodaju dionice Unisa za 1,6 miliona KM

Vanredna aukcija za dva paketa od po 150.000 državnih dionica firme "Unis" iz Sarajeva ukupne vrijednosti 1,6 miliona KM biće održana u prvoj polovini jula, najavili su juče iz Agencije za privatizaciju FBiH.

Precizirali su da je riječ o prodaji putem berze, a biće ponuđeno 7,2 odsto od oko 58 procenata kapitala koji FBiH ima u ovom preduzeću.

"Pokušaćemo dogovoriti da 7. jula bude termin vanrednih aukcija. Predmet prodaje su dva paketa od po 150.000 dionica, a početna cijena je 5,4 KM po dionici. Ukoliko prodaja bude uspješna, državi ostaje 51 odsto vlasništva u 'Unisu' koji je bio predviđen za prodaju u velikoj privatizaciji", dodali su u Agenciji.

Ovo će biti treća vanredna aukcija za državne dionice "Unisa" u ovoj godini, nakon što je na prethodne dvije prodano ukupno 216.200 dionica, što čini oko pet odsto kapitala. Na prvoj aukciji u aprilu prodano je 100.000 dionica za 540.000, dok je mjesec kasnije prodano 116.200 dionica za skoro 627.500 KM.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/325052)

IZVOZ NAMJEŠTAJA TRI PUTA VEĆI OD UVOZA

U prva četiri mjeseca ove godine, ukupni izvoz BiH rastao je osjetno brže od uvoza, osobito u oblasti prerađivačke industrije. Najveći rast izvoza od čak 30 posto zabilježen je u industriji namještaja: u prva četiri mjeseca izvoz namještaja bio je tri puta veći od uvoza!

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=115922&Itemid=59)

Izvoz iz naše zemlje skočio za 30,6 posto
Moguće je da ovi rezultati predstavljaju nagovještaj laganog izlaska iz recesije, kaže Puljić

U prvih pet mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno robe u vrijednosti od 2,73 milijarde maraka, što je za 30,6 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu uvoz je iznosio 5,55 milijardi maraka, što je za svega 3,3 posto više nego u prvih pet mjeseci lani.

Zaključeni poslovi

U istom periodu procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,1 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,318 miliona KM. I pored velikog porasta izvoza, Mirko Puljić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da nema baš velikog razloga za optimizam.

- Moguće je da povećan izvoz predstavlja nagovještaj polaganog izlaska iz recesije te da je posljedica pada eura, ali treći element koji je utjecao na to da dobijemo ovako visok postotak je niska osnovica za obračun. BiH ima malu vrijednost izvoza pa kada na takvu osnovicu nešto računate, i malo povećanje vam izgleda relativno veliko - kaže Puljić za "Avaz".

Dodaje da stopa izvoza zavisi i od toga kada su poslovi zaključeni, što može dovesti do toga da je realizacija tih ugovora koncentrirana sada, u prvih pet mjeseci ove godine, pa je to malo "poguralo" izvoz.

- Moramo se strpiti i sačekati još mjesec, da vidimo kakvo će biti prvo polugodište kada je riječ o izvozu. Ako se ovakav trend rasta nastavi, imat ćemo prostora da izvlačimo zaključke - dodaje Puljić.

Najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru običnih metala i njegovih proizvoda, sa ukupnom vrijednošću od 639 miliona KM, dok je najviše uvezeno mineralnih tvari, za 1,11 milijardi maraka.

Veća potražnja

Sekretar Asocijacije metalskog i elektrosektora industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH Midhat Čehajić smatra da je svakako riječ o pozitivnom pomaku.

- Možemo slobodno reći da polako izlazimo iz krize, jer je sve veća potražnja proizvoda metalske industrije. U prilog tome govori i podatak da je, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz boksita i željeza povećan za više od 100 posto - kaže za naš list Čehajić.

Njemačka i Hrvatska najveći partneri

U prvih pet mjeseci ove godine najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 428 miliona KM, te u Hrvatsku, od 388 miliona maraka. Istovremeno, iz ove dvije zemlje najviše smo i uvozili pa je tako uvoz iz Hrvatske vrijedio 726 miliona KM, a iz Njemačke 540 miliona maraka.

dnevniavaz.ba

vise uvozimu iz Njemačke nego iz HR?
aha...

vise uvozimu iz Njemačke nego iz HR?
aha...

Upravo suprotno, više izvozimo u Njemačku, a više uvozimo iz HR.

Jao nasih, pada vrijednost Eura sto znaci da pada vrijednost i KM sto naravno podstice izvoz.

Cista logika.

Jbt, pokrivenost uvoza izvozom s Njemačkom oko 90% za sada?!?! :uh: :okay:

Popravili smo score i s Hrvatskom, samo naprijed. :cheers:

Za digitalizaciju katastra općine Livno 200.000 KM

Federalna uprava za geodetske i imovinske-pravne poslove iz Sarajeva i općina Livno potpisali su 25. juna Ugovor o zajedničkom financiranju poslova izmjere i katastra općine Livno. Svoj potpis na ugovor vrijedan 200.000 maraka u ime općine Livno stavio je općinski načelnik Luka Čelan, a u ime Federalne Uprave direktor Željko Obradović.

Nakon potpisivanja Ugovora Obradović je izjavio kako je ovaj ugovor vrijedan za općinu Livno kojim će se digitalizirat jedan veliki dio planova općine Livno što će uvelike pomoći gospodarskom razvoju Livna, osobito poljoprivrede, saopćila je press služba Općine Livno.

Obradović je naglasio kako će općina Livno dobiti i računalni program kojim će voditi evidenciju o katastru čime će općina Livno podići razinu kvaliteta usluga svojim građanima.

Načelnik Luka Čelan je izrazio nadu da će kroz dvije godine biti izvršena digitalizacija katastra cijele općine Livno čime će prestati potreba korištenja starih austrougarskih planova.

Općina Livno sudjelovat će sa 50 posto kao i Federalna uprava za geodetske i imovinske-pravne poslove. Čelan je izrazio nadu kako će i županijska geodetska uprava prepoznati važnost ovoga projekta i uključiti se u njega.

Ove godine se, kako je saopćeno, očekuje i završetak komasacije.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/325067)

Nijemci ulažu u projekte korištenja sunčeve energije i proizvodnje bio plina

Načelnik Općine Posušje, Petar Polić, primio je prekjučer u radni posjet gospodarstvenike iz SR Njemačke koje su predvodili Fridjof Rachel i Donald Karas, predstavnici firmi Biogasfarm Projekt GmbH i SN Solartechnics GmbH & Co.KG.

Sastanku su, uz načelnika općine i njegovog savjetnika, Ferdu Landeku nazočili također ministar pravosuđa i uprave ŽZH Bože Zovko, predsjednik Skupštine ŽZH, Zlatko Jurilj i Mate Bago, direktor tvornice Soko iz Posušja, saopćila je služba za odnose s javnošću Općine Posušje.

Ovaj susret s njemačkim gospodarstvenicima je u stvari nastavak pregovora , započetih koncem svibnja u Berlinu.

Svrha ovih sastanaka je otvaranje mogućnosti investiranja njemačkih gospodarstvenika u općini Posušje, s posebnim naglaskom na velikim mogućnostima korištenja sunčeve energije, proizvodnji bio plina i ostalih obnovljivih izvora energije, uvođenja novih tehnologija u peletiranju drveta, izgradnji mini-hidroelektrane, pročistača otpadnih voda itd.

Nakon sadržajnih razgovora, domaćini i gosti su posjetili tvornicu Soko i informirali se o počecima proizvodnje peletiranog drveta i o mogućnostima njene modernizacije i povećanja kapaciteta.

Naglasili su da je period povrata uloženih sredstava za peletiranje i bio plin od 2 do 6 godina, a ukoliko bi došlo do potpisivanja bilo kakvog ugovora o suradnji, on bi se potpisivao na minimalno 10 godina.

Gosti su nakon toga pošli u obilazak jezera Tribistovo i nastavili put prema Rakitnu, kako bi se na licu mjesta uvjerili u mogućnosti proizvodnje bio plina.

Nažalost, zbog kratkoće vremena, nisu bili u mogućnosti posjetiti mesnu industriju Šišović i Dušić u Rakitnu. Unatoč tome, gostima je dano dosta korisnih informacija o tim tvrtkama, jer upravo bi cijeli otpad i đubrivo bili osnovna sirovina za proizvodnju bio plina.

Načelnik općine, njegov savjetnik i ministar Zovko iskoristili su prigodu i posjetili tvornicu Šišović. Direktor i vlasnik tvornice, Ante Šišović proveo je goste kroz sve pogone i pojasnio cijeli proces proizvodnje.

Nakon što gospodarstvenici iz Njemačke dobiju podatke o količinama otpada iskoristivog za ove svrhe, pristupit će izradi studije za proizvodnju bio plina.

Na koncu, gosti su pozvali čelne ljude općine i gospodarstvenike kojih se ova tematika tiče da što prije posjete njihove tvrtke u Njemačkoj, kako bi se uvjerili u kvalitetu i opravdanost ovih projekata budućnosti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/325073)

U APRILU POVEĆAN BROJ TURISTA

Bosnu i Hercegovinu u aprilu ove godine posjetilo je 51.212 turista, što je više za 16 posto u odnosu na mart 2010. i 11,3 posto u odnosu na april 2009. godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su ostvarili 97.097 noćenja, više za 15 posto u odnosu na mart ove godine i 5,1 posto u odnosu na april 2009.

Od ukupnog broja noćenja 41,5 posto su ostvarili domaći, a 58,5 posto strani turisti. U prosjeku turisti su ostvarili 1,9 noći po dolasku.

U strukturi stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (17,5 posto) Srbije (15,9 posto), Slovenije (10 posto), Turske (8,9 posto) i Italije (7 posto).

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=115980&Itemid=59)

U BIH više od 500.000 nezaposlenih
Na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH u aprilu je bilo registrovano 515 966 nezaposlenih lica

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH u aprilu je bilo registrovano 515 966 nezaposlenih lica, što je za 0,6 odsto manje nego u martu, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Zamjenik direktora Agencije Slavka Popović rekla je da, ukoliko se kao bazna godina uzme 2008. i uporedi april ove godine sa istim mjesecom 2009. godine, uočiće se rast nezaposlenosti od 4,6 indeksnih poena ili u apsolutnom iznosu, broj lica koje se vode kao nezaposlena povećao se za 22 778.

Prema njenim riječima, najveći broj nezaposlenih lica su visokokvalifikovani i kvalifikovani - 188 301, nekvalifikovanih 162 527 , a sa srednjom stručnom spremom 122 507 lica.

"Najmanji broj nezaposlenih lica je sa višom stručnom spremom - 7 138, a slijede ih lica sa visokom stručnom spremom, njih 19 176, među kojima su doktori nauka i magistri", naglasila je Popovićeva i dodala da je riječ o privremenim podacima.

U BiH u aprilu ukupan broj zaposlenih iznosio je 699 398, od toga je 282 037 žena, što je za 0,1 odsto više u odnosu na ukupan broj zaposlenih u martu, dok se broj žena povećao za 0,2 odsto.

Popovićeva je rekla da je u poređenju sa aprilom prošle godine najveći indeks zaposlenja imao je sektor ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti sa povećanjem od 9,5 indeksnih poena, slijede ga sektori finansijskog posredovanja sa 4,9 indeksnih poena i poljoprivreda, lov i šumarstvo sa povećanjem od 4,1 indeksna poena.

Prema njenim riječima, kod ženske radne snage na prvom mjestu je sektor ribarstva sa povećanjem od 21,3 indeksna poena, a slijede ga sektori ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti sa 14,2 indeksna poena, te poljoprivreda, lov i šumarstvo sa povećanjem od 8,7 indeksnih poena.

dnevniavaz.ba

Jao nasih, pada vrijednost Eura sto znaci da pada vrijednost i KM sto naravno podstice izvoz.

Cista logika.

U neku ruku tacno ali ne bas skroz, glavni trgovinski partneri su nam EUR zona zemlje i zemlje vezane za EUR tako da pad EUR-a nema toliko znacajnosti (osim sto su sad npr. BH balvani pojeftinili u odnosu na brazilske ili vietnamske) ali prije bih rekao da je razlog rasta izvoza to sto nasi najveci trgovinski partneri su sad izasli iz krize i nalaze se u privrednoj expanziji a prosle godine u slicno vrijeme je ta kriza bila na vrhuncu sto se odrazilo i na uvoz tih zemalja.

U svakom slucaju, napokon jedno bravo za nasu ekonomiju :)

''NATURA VITA'' INVESTIRALA 13 MILIONA KM U PROIZVODNE POGONE

Teslićka mljekara ''Natura vita'' u posljednje tri godine investirala je u svoje pogone 12,5 miliona KM čime je uspjela potpuno zaokružiti proces prerade i distribucije mliječnih proizvoda, potvrdio je direktor i vlasnik ovog kolektiva Vlado Đurić.

Ovo preduzeće, koje se bavi otkupom, preradom i prodajom svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda, počelo je sa radom prije osam godina, kada je radilo sa 10 koperanata od kojih se dnevno preuzimalo oko 160 litara mlijeka.

Danas se, kaže Đurić, radi sa 5 800 koperanata i dnevna proizvodnja je dostigla 76 000 litara mlijeka, a "Natura vita" ima obezbijeđeno tržište širom BiH, u svim nekadašnjim jugoslovenskim republikama i još nekim zemljama u širem okruženju. On kaže da se izvozi zahvaljujući dostignutim visokim standardima u preradi mlijeka.

Đurić kaže da na prostoru opštine Teslić ima potrebe za podizanjem farmi muznih krava, jer se samo 15 odsto mlijeka za preradu obezbjeđuje sa područja teslićke opštine, a preostalih 85 odsto iz 13 opština širom BiH.

Firma je kadrovski i tehnički osposobljena najsavremenijom opremom i voznim parkom. Svakodnevno je angažovano 55 vozila za transport i dostavu, kako sirovina, tako i gotovih proizvoda.

Kupljeno je pet savremenih vozila, u šta je uloženo više od 500.000 KM i koja će će uskoro biti stavljena u funkciju.

U mljekari "Natura vita" je zaposleno 160 radnika koji redovno primaju plate i uplaćuju im se doprinosi.

Đurić kaže da u svim ovim investicijama gotovo nije imao ničiju podršku, nego je sve obezbjeđivao sam, iz vlastitih i kreditnih sredstava. On pojašnjava da je na investiciju od skoro 13 miliona KM dobio ukupno 50.000 KM podsticaja.

Sada su uslovi privređivanja, po mišljenju Đurića, veoma složeni zbog nedostatka svježeg novca, a teško se dolazi i do kreditnih sredstava, jer se i taj novac dobija pod nepovoljnim uslovima, sa visokim kamatama i složenim garancijama.

Biznis.ba / Srna

BH Telecom i Ericsson Nikola Tesla potpisali ugovor vrijedan 16,3 mil. KM


Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle i Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma, potpisali su danas u Sarajevu ugovor o proširenju u 2G i 3G mobilnoj mreži BH Telecoma, najvećeg telekomunikacijskog operatora u Bosni i Hercegovini.

Ugovor je tipa "ključ u ruke", a vrijedan je 16,3 miliona KM , navodi se u saopštenju iz Ericssona Nikole Tesle objavljenom na Zagrebačkoj berzi. "Današnje potpisivanje ugovora s kompanijom Ericsson Nikola Tesla, predstavlja nastavak modernizacije mobilne mreže BH Telecoma kako bi se našim korisnicima ponudio niz atraktivnih funkcionalnosti u segmentu 2G i 3G mreže kao i održala visoka kvaliteta istih", rekao je Rešidbegović.

Kovačević je izjavila da će BH Telecom nakon realizacije ovog ugovora biti spreman za potpuni prelazak na all-IP mrežu. "Ovim ugovorom daljnje se šire mobilne komunikacije u Bosni i Hercegovini, a također otvaraju i mogućnosti novih funkcionalnosti i usluga korisnicima BH Telecoma", poručila je čelnica hrvatske kompanije.

http://www.bizon.ba (http://www.bizon.ba/ekonomija/4576-bh-telecom-i-ericsson-nikola-tesla-potpisali-ugovor-vrijedan-163-mil-km.html)

Zenički Cimos pokrenuo novu proizvodnu liniju za dijelove Fordovih vozila

Autor/izvor: SEEbiz
ZENICA - Zenički pogon kompanije CIMOS TMD Casting ušao je u drugu fazu proizvodnje i razvoja, u kojem je u redovnu proizvodnju puštena linija mehaničke obrade kao drugi, napredniji nivo proizvodnje autodijelova.

Kako je za "Dnevni avaz" potvrdio Razim Lušničkić, direktor zeničke kompanije, nakon nekoliko mjeseci probne proizvodnje, iz zeničkog pogona je ovih dana u svijet krenulo između 2.500 i 3.000 zamajaca sedmično za potrebe CIMOS-ovog partnera PSA, koji se koristi za ugradnju u nove serije Fordovih vozila.

- Pokretanjem redovne umjesto eksperimentalne proizvodnje na novoizgrađenoj proizvodnoj liniji kompenzirali smo određeno smanjenje narudžbi u drugim segmentima proizvodnje - kaže Lušničkić.

Prema njegovim riječima, nivo proizvodnje i narudžbi nije isti kao u prva tri ili četiri mjeseca ove godine.

- To je normalno, očekivano i planirano s obzirom na period godišnjih odmora. Vjerujemo da ćemo najesen imati povećanje narudžbi i proizvodnje. U svakom slučaju, proizvodnja u 2010. znatno je veća u odnosu na prošlogodišnju - ističe Lušničkić.

BRAVO... jos jedan uspjeh BH Autoindustrije

CELEKS ULAŽE 2,1 MILION EURA U NOVE PROGRAME


Kompanija SHP Celeks a.d. Banjaluka, članica SHP grupacije, koja se bavi proizvodnjom higijenskog papira, do kraja ove godine uložit će 2,1 milion eura u nove programe, čime će godišnju proizvodnju povećati za tri hiljade tona. Nova ulaganja povećat će i obim izvoza, a utjecat će i na zapošljavanje nekoliko novih radnika, koji će raditi na novim mašinama.

"Upkos krizi koja je zahvatila Evropu i povećanju cijene osnovnih sirovina, celuloze i mazuta od preko 100 odsto, planovi za ovu godinu podrazumijevaju sigurnu dobit od 2,1 milion maraka, što ćemo ostvariti zahvaljujući novim investicijama - kupovinom dvije mašine, za maramice i kompletnu pakericu za vrećice. To je investicija koja je potrebna kako bi održali konkurencijski nivo. U planu je i rekonstrukcija postrojenja sušenja papira, čime ćemo povećati i obim proizvodnje", rekao je Predrag Zgonjanin, direktor Celeksa.

Celeks, kao jedini proizvođač papira u BiH, ostvari godišnju proizvodnju od oko 38.000 tona. Najveæi dio svoje proizvodnje, 80 odsto, izvozi i to na tržišta zemalja bivše Jugoslavije, zatim u Francusku, Mađarsku, Rumuniju, Njemačku i Austriju, piše Fokus.

"Kao najveći izvoznik gotovog proizvoda, prošlu godinu smo završili s profitom od oko 3,4 miliona maraka, što je skoro tri puta više nego u 2008. godini kada je dobit iznosila 1,2 miliona maraka. Godišnji obim proizvodnje smo povećali za 2.500 tona, a u prilog dobrim rezultatima išle su i niske cijene sirovina, celuloze i mazuta", istakao je Zgonjanin, javile su agencije.

Prema njegovim riječima, ova kompanija dnevno izvozi od 17 do 36 kamiona robe, ili između 500 i 600 kamiona mjesečno, a zahvaljujući statusima odobrenog i ovlaštenog distributera, koje su među prvima dobili, procedure carinjenja i izvoza su brže i jednostavnije.

"Ova dva statusa znače mogućnost da u krugu svoje firme završimo sve carinske procedure, čime se smanjuju troškovi poslovanja i carinjenja, ubrzava protok robe i stvara bolja saradnja privrednih subjekata sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH", objasnio je Zgonjanin te dodao da su zahvaljujući ovim pogodnostima za godinu dana uštedjeli preko 200.000 maraka.

Zgonjanin je rekao da, uprkos kriznim vremenima, firma uspješno posluje s 361 zaposlenim radnikom.

Biznis.ba

DIONIČARI EPBiH PRIHVATILI ODLUKE O DOKAPITALIZACIJI RUDNIKA U SASTAVU KONCERNA BiH

Predstavnici dioničara JP Elektroprivrede BiH prihvatili su sedam odluka o dokapitalizaciji rudnika u sastavu Koncerna EPBiH, na 17. Skupštini održanoj danas u Sarajevu, nakon usvajanja izvještaja o poslovanju u protekloj godini. U tekućoj i narednoj godini, za projekte revitalizacije opreme, nabavke stalnih sredstava, nabavku opreme za otvaranje i pripreme novih otkopnih polja, rekonstrukciju osnovnih sistema transporta, odvodnjavanja i ventilacije, EPBiH će dokapitalizirati rudnike s više od 120 miliona KM.

Dokapitalizirani će biti rudnici: ''Zenica'' s 12.6 miliona KM, ''Kreka'' s 28.6 miliona KM, ''Đurđevik'' sa šest miliona KM, ''Breza'' s 21 milionom KM, ''Abid Lolić'' iz Bile s 1.2 miliona KM, ''Gračanica'' Gornji Vakuf-Uskoplje s dva miliona KM, dok će tokom tri godine, dakle i 2012., rudnik ''Kakanj'' biti dokapitaliziran sa 48.5 miliona KM.

Dioničari su prihvatili i odluke o kratkoročnim pozajmicama rudniku ''Breza'' od 3.3 miliona KM i rudniku ''Kakanj'' od 6.3 miliona KM, saopćeno je iz JP Elektroprivreda BiH.

Nakon usvajanja Izvještaja o poslovanju u 2009., dioničari su usvojili i odluku o raspodjeli 61.9 miliona dobiti u protekloj godini.

Prema odluci dioničara u Fond rezervi bit će uplaćeno 12.380.644, u kapital za investicije 24,935.640,10 KM. Za isplatu dividende dioničarima predviđeno je 24,587.038,69 KM a vrijednost dionice iznosi 0.81 KM i dioničarima će biti isplaćene u roku od 40 dana nakon usvajanja odluke.

Dioničari su donijeli i odluku o osnivanju Tehničkog muzeja u Sarajevu na osnovu elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti njegovog osnivanja čiji suosnivač treba da bude Vlada Kantona Sarajevo.

Tehnički muzej će se nalaziti na prostoru stare električne centrale u Sarajevu, Skenderija i raspolagat će s oko 6.500 m2 u objektu i s oko 1.500 m2 zemljišta.

Za sve neophodne poslove tokom ove, te naredne i 2012. godine, a što je predviđeno i trogodišnjim Planom poslovanja EPBiH do 2012. godine, predviđena su investiciona izdvajanja od 10.5 miliona KM.

Prihvaćena je i odluka kojom se 7. septembar utvrđuje kao Dan JP Elektroprivrede BiH a 25. septembar kao Dan Koncerna EPBiH.

Za novog člana Nadzornog odbora JP EPBiH izabran je Zijad Džemić.

(Biznis.ba / Fena)

PU FBiH u prvih pet mjeseci naplatila 1,5 mlrd. KM

Autor fena.ba/bizon.ba
Srijeda, 30 06 2010

Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar - maj 2010. naplatila 1.501.831.590 KM javnih prihoda, što je za 8,19 posto ili 113 miliona KM više u odnosu na period januar – maj 2009.

Doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje su naplaćeni u iznosu od 565.619.568 KM, što je za 9,47 posto ili 48.927.809 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine; doprinosi za zdravstveno osiguranje su naplaćeni u iznosu od 403.447.281 KM, što je za 51. 624.942 miliona KM ili 14,67 posto više, a doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti u iznosu od 46.536.243 KM, što je za 11,17 posto ili 4.676.013 KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Zabilježeno je i značajno povećanje naplate direktnih poreza, posebno poreza na dohodak i poreza na dobit.

Prikupljeno je 395.999.028 KM direktnih poreza, što je za 9,91 posto ili 35 miliona KM više u odnosu na isti period 2009.

U strukturi direktnih poreza po osnovu poreza na dohodak naplaćeno je 97.825.827 KM, što je za 34,55 posto ili 25 miliona KM više u odnosu na januar – maj 2009. Po osnovu poreza na dobit naplaćeno je ukupno 99.171.040 KM, što je za 28,18 posto, odnosno 21 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.

Otvorena vrata BH konzorciju za izgradnju „Bijelog grada“

Predstavnici Bosna Bank International i BH konzorcija koji je nedavno formiran u Sarajevu boravili su u radnoj posjeti Azerbejdžanu od 21. do 23. juna ove godine. BH. delegacija koju su sačinjavali predstavnici kompanija Euroasfalt, Hidrogradnja, Širbegović Group, Šipad Komerc, Tehnograd, Eltra, Demag Cranes – Fining, Grafičko preduzeće BlitzDruck, te dr. Faris Gavrankapetanović, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Koševo, predvođena BBI-om, prisustvovala je Investicijskoj konferenciji u Bakuu, te obavila niz razgovora sa autoritetima iz oblasti privrede i finansija u Azerbejdžanu.

http://www.vijesti.ba/thumbnail.php?file=news/2010/june/bbi6_668145256.jpg&size=article_medium

Tom prilikom u Bakuu je potpisan Okvirni ugovor o trezorskom poslovanju između Bosna Bank International i International Bank of Azerbaijan (IBA), kojim se omogućava poslovna saradnja u iznosu od 20 miliona KM, te dogovorena priprema ugovora o direktnom prihvatanju garancija i akreditiva za kompanije koje će trgovati svojim proizvodima, uslugama i servisima na tržištu Azerbejdžana i drugih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Bh. privrednici sastali su se i sa predstavnicima Privredne komore Azerbejdžana s kojima su razgovarali kako najefikasnije započeti poslovnu saradnju. Privredna komora Azerbejdžana prihvatila je prijedlog BH konzorcija da u Bakuu uspostavi svoje stalno predstavništvo.

Prilikom posjete kompaniji ANT koja se bavi izgradnjom stambenih objekata u više zemalja, BH konzorciju je ponuđeno da uzme učešća u poslovima koje ANT ima u Azerbejdžanu.

Šansu za izalazak na azerbejdžansko poslovno tržište BH konzorcij vidi i u izgradnji „Bijelog grada“ na obali Kaspijskog mora, ultramodernog građevinskog projekta koji će se prostirati na 220 hektara površine sa vlastitom podzemnom željeznicom. Osim toga, BH konzorciju se pruža mogućnost učešća u izgradnji velikog broja stambenih i industrijskih objekata, a budući da Azerbejdžan ima godišnju stopu razvoja od 9,3 posto i da proizvodnja nafte bilježi nagli rast.

BH konzorcij nastao je na platformi Sarajevo Business Foruma, međunarodne investicijske konferencije koju je u aprilu ove godine organizirala Bosna Bank International. Nastup BH konzorcija pred privrednim institucijama i kompanijama u Azerbejdžanu podržao je predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić koji je za tu priliku u Baku poslao svog ličnog izaslanika.

:cheers:

TRGOVINSKI DEFICIT FEDERACIJE BIH U MAJU 350.652.000 KM
14:11 / 01.07.2010.

Federacija BiH u maju 2010. ostvarila je izvoz u vrijednosti 408.636.000 KM, što je za 2,3 posto više u odnosu na april iste godine. Vrijednost uvoza je 759.288.000 KM i manja je 0,5 posto u odnosu na april, tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u maju iznosio 350.652.000 KM.

http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/graf_pare.jpg

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u maju je bio 53,8 posto i viši i je za 1,4 posto u odnosu na april.

U maju se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 70.284.000 i Hrvatsku u vrijednosti 64.598.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 135.158.000 i Njemačke, u vrijednosti 93.068.000 KM.

Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u maju je bilo 67,6 posto, a u ukupnom uvozu 64,6 posto.

:cheers:

Analiza UniCredit Grupe: BiH očekuje privredni rast


Autor Bizon.ba

„Nema sumnje da je oporavak ekonomije u Bosni i Hercegovini počeo. Mi smo revidirali našu prognozu za privredni rast s -1.0% na 0,5%, što je ujedno i najveća revizija prognoze za privredni rast u regiji.“ rekao je UniCreditov glavni ekonomist za jugoistočnu Europu Goran Šaravanja povodnom objavljivanja UniCreditove publikacije CEE Quarterly za treći kvartal 2010. „Međutim, ne možemo se oteti dojmu da je oporavak ekonomije limitiran na nekoliko sektora ekonomije i nekoliko izvozno orijentisanih preduzeća u tim sektorima. Naime, međugodišnji rast izvoza dobara od gotovo 30% u prva četiri ovogodišnja mjeseca većinom se odvija u sljedećim sektorima: proizvodnja čelika, aluminija, tekstila, hemikalija, namještaja i rudarstva. Istovremeno, mnogi sektori bilježe značajne padove aktivnosti.“ poručuje Šaravanja.

„Istovremeno primjetno je kako uvoz stagnira, što upućuje na slabu domaću potražnju. Iako je bankarski sektor stabilan i visoko kapitaliziran i štednja napokon raste, rast kredita je minimalan. U sektoru domaćinstava to sasvim sigurno odražava i manjak potražnje za kreditima. Gotovo nikakvi inflatorni pritisci (izuzev povećanja administrativnih cijena početkom godine) također upućuju na slabu domaću potražnju.“ rekao je Šaravanja.

Spomenuti trendovi u robnoj razmjeni su motivirali korekciju prognoze deficita tekućeg računa platne bilance s 6,3% na samo 3,6% bruto domaćeg proizvoda ove godine. Ne očekujemo da će izvoz ponoviti ovogodišnje rezultate u 2011.g. ili 2012.g. – jer ovogodišnji rezultati odražavaju oporavak instrane potražnje nakon znatnog pada krajem 2008.g. i tokom dobrog dijela 2009.g. Ipak, i u neku ruku još važnije, očekujemo da će iduće godine strana direktna ulaganja pokriti cijeli deficit tekućeg računa platne bilance. To implicira manju zavisnost ekonomije od inostranog zaduživanja što je pozitivna vijest.

„Ipak, oporavak ekonomije nije zagarantovan.„ rekao je Šaravanja precizirajući da su rizici najveći u domeni fiskalne politike gdje je MMF odgodio odobriti sljedeću tranšu sredstava iz aranžmana s BiH jer strukturne mjere – osobito u FBiH – vezane za reformu povlaštenih penzija, reviziju prava na socijalnu pomoć i poduzimanje koraka da se dogovoreni budžetski limiti za plaće ne probiju, još uvijek nisu realizirane. «Nakon globalne finansijske krize, održivo stanje u javnim finansijama i s njime usko povezane strukturne reforme, preduslovi su za održiv privredni rast.» rekao je Šaravanja.

„Uspjeh u ispunjavanju ovih mjera značilo bi mnogo za vjerodostojnost ekonomske politike u Bosni i Hercegovini pogotovo kad se ima na umu da se parlamentarni i predsjednički izbori održavaju 3. oktobra.“ rekao je Šaravanja.

^^ :okay:

... ta slaba domaća potražnja me malo zabrinuje

'Elektroprivreda BiH' ulaže 120 mil. KM u rudnike

Autor nezavisne.com/bizon.ba
Četvrtak, 01 07 2010


U sedam rudnika iz sastava koncerna "Elektroprivreda BiH" putem dokapitalizacije biće uloženo 120 miliona KM, odlučili su u srijedu dioničari ove kompanije. "Elektroprivreda BiH" će u ovoj i narednoj godini realizovati najavljeni plan modernizacije rudnika, koji su krajem prošle godine ušli u sastav koncerna. Vlastitim i kreditnim sredstvima, obezbijeđenim planom poslovanja koncerna, predviđeno je da bude povećan osnovni kapital, odnosno udio "Elektroprivrede BiH" u rudnicima. Dokapitalizacija će se, prema usvojenim odlukama, odvijati kroz projekte remonta postrojenja, nabavke stalnih sredstava, kupovinu opreme za otvaranje i pripremanje novih otkopnih polja i rekonstrukciju sistema transporta.

Rudnik Zenica biće dokapitaliziran sa 12,6 miliona KM, Rudnik Kreka sa 28,6 miliona, Rudnik Đurđevik sa šest miliona, Rudnik Breza sa 21 milionom, Rudnik "Abid Lolić" sa 1,2 miliona, Rudnik Gračanica sa dva miliona, dok će u Rudnik Kakanj biti investirano 48,5 miliona KM, s time da će se ulaganje protegnuti na tri godine.

Obrazlažući odluke, izvršni direktor "Elektroprivrede BiH" za proizvodnju Nihad Kadić kazao je da je riječ o prvom ciklusu investiranja koji ima za cilj održavanje postojeće proizvodnje u rudnicima, te pripreme za naredna ulaganja neophodna za povećanje produkcije, pišu Nezavisne novine.

Osim odluka koje se tiču ulaganja, dioničari "Elektoprivrede BiH" prihvatili su i davanje 3,3 miliona KM pozajmice Rudniku Breza, koji će je otplaćivati dvije godine, i Rudniku Kakanj 6,3 miliona KM na tri godine.

"Tim sredstvima biće isplaćeni rudari kako bi bile izmirene obaveze proistekle iz tužbi za neispunjene obaveze po osnovu starog kolektivnog ugovora. Ukoliko ove obaveze ne bi bile izmirene, rudnici bi mogli otići u stečaj ili likvidaciju", obrazložio je Kadić i dodao da će novac rudnici vratiti kompenzacijom, kroz isporuke uglja i uz kamatu od 1,5 posto.

Skupština dioničara usvojila je Izvještaj o poslovanju za 2009. godinu, te donijela odluku o raspodjeli 61,9 miliona dobiti. Odlukom dioničara, prema smjernicama Ministarstva industrije, energije i rudarstva FBiH, za dividendu je predviđeno 40 posto dobiti ili 24,5 miliona KM. Vrijednost dividende po dionici iznosi 0,81 KM, a dioničarima će novac biti isplaćen u roku od 40 dana. Odlukom Skupštine u fond rezervi društva biće uplaćeno 12,3 miliona, dok je za investicije izdvojeno 24,9 miliona KM.

BiH: Uvodi se javna interna finansijska kontrola

Autor bizon.ba
Četvrtak, 01 07 2010

U sjedištu Delegacije Evropske unije u Sarajevu danas je predstavljen projekt Podrška uvođenju javne interne finansijske kontrole u BiH te ozvaničen njegov početak. Projekt će pružiti podršku državnom i entitetskim ministarstvima finansija te Vladi Brčko Distrikta pri jačanju okruženja interne kontrole javne uprave.

Osnovni cilj ovog projekta za koji je EU izdvojila 652 hiljade eura jest dobiti reformiranu, usmjerenu, usklađenu, učinkovitu, transparentnu i uslužnu javnu upravu.

Projekt se sastoji od dvije komponente, a period njegove implementacije je od juna 2010. do juna 2011. godine.

Kako je istaknuto tokom prezentacije projekt je usko povezan sa statusom BiH kao zemlje potencijalnog kandidata za pristupanje Evropskoj uniji, što je zasnovano na relevantnim sporazumima, uključujući dobrovoljno usklađivanje BiH u odnosu na prioritete pravne stečevine Evropske unije u oblasti interne finansijske kontrole u javnom sektoru i eksterne revizije javnih finansija.

Zahtjev za uvođenjem ovog projekta naveden je i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan između BiH i EU 2008. godine te Evropskom partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom.

Strategija reforme javne uprave BiH također navodi ovaj projekt kao glavni uslov za zemlje kandidate za ulazak u EU u pogledu pregovora o poglavlju 32 koje se odnosi na finansijsku kontrolu.

Voditeljica projekta Ilse Schuster kazala je da uvođenje koncepta javne interne finansijske kontrole nije samo preduslov za korištenje fondova Evropske unije, te da će se jačanjem sisteme finansijske kontrole također osigurati efikasno i ekonomično trošenje javnih sredstava.

Nova mogućnost za bh. firme: Cargo pošiljke ka Libiji i avionom

Jump logistics, međunarodna logistička kompanija – koja je BIH cargo agent avio kompaniji BURAQAIR Libya otpremila je ove nedelje prve cargo pošiljke ka Libyi direktnom avio linijom Sarajevo –Tripoli. Tu priliku su prvi iskoristili Sarajevska pivara I Klas iz Sarajeva, te Vegafruit iz Gradačca, a otpremljena je i jedna diplomatska pošiljka. "Dobro je počelo", kaže nam Hasib Salkić, glavni manager u Jump logistics-u.

Smatra da će ova transportna solucija biti od koristiti i za druge domaće kompanije koje rade ili očekuju poslove u Libiji, kao što su Mims grupacija, Hidrogradnja, Energoinvest, Širbegović group, Neimarstvo Trebinje, Drvolik Rogatica, Prohema Brčko, Ans Drive, Ugarak iz Visokog, a posebno, kaže, Bosnalijek- koji ima u planu veliki plasman lijekova na tržištu Libije i zemalja Magreba. Za sad se, kažu, šalju manje pošiljke, uzorci i sl. Otprema pošiljki obavlja se srijedom, cijene su povoljne, a roba je za dva sata u Tripoliju.

"Ovim aranžmanom zaokružena je logistička podrška našim kompanijama koje imaju sve veći uspjeh na tržištu Libije, jer uz kontejnerski transport i brodski charte sada mogu koristiti i najbrži avio cargo servis Jump logisticsa I BURAQAIRA", kaže Salkić.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/327246)

Prognoza Unicredit Bank: BiH očekuje gospodarski rast od 0,5 posto

Najnovija prognoza UniCredit Bank pokazuje da nema sumnje da je oporavak bh. ekonomije počeo. Kazao je to i UniCreditov glavni ekonomist za jugoistočnu Europu Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditovoj publikaciji CEE Quarterly za treći kvartal 2010. Ono što je pozitivno je da su UniCreditovi stručnjaci revidirali prognozu gospodarskog rasta za BiH s -1.0% na 0,5%. Šaravanja kaže da je to najveća revizija prognoze za gospodarski rast u regiji.

(Goran Šaravanja)

Ipak ističe da je oporavak ekonomije limitiran na nekoliko sektora ekonomije te da se svodi na nekoliko izvozno orjentiranih poduzeća u tim sektorima. "Međugodišnji rast izvoza dobara od gotovo 30%, u prva četiri ovogodišnja mjeseca, većinom se odvija u sektorima proizvodnje čelika, aluminija, tekstila, kemikalija, namještaja i rudarstva. Istovremeno, mnogi sektori bilježe značajne padove aktivnosti", naglašava Šaravanja.

Što se tiče ostalih kretanja primjetno je stagniranje uvoza što upućuje na slabu domaću potražnju. Kaže da iako je bankarski sektor stabilan i visoko kapitaliziran i štednja napokon raste, rast kredita je minimalan. "U sektoru kućanstava to sasvim sigurno odražava i manjak potražnje za kreditima. Gotovo nikakvi inflatorni pritisci također upućuju na slabu domaću potražnju", rekao je Šaravanja.

Spomenuti trendovi u robnoj razmjeni su motivirali korekciju prognoze deficita tekućeg računa platne bilance s 6,3% na samo 3,6% bruto domaćeg proizvoda ove godine. Stručnjaci UniCredit Bank ne očekuju da će izvoz ponoviti ovogodišnje rezultate u 2011. ili 2012. jer ovogodišnji rezultati odražavaju oporavak inozemne potražnje nakon znatnog pada krajem 2008. i tijekom dobrog dijela 2009. Ali ono što je važnije je to da očekuju da će iduće godine strana direktna ulaganja pokriti cijeli deficit tekućeg računa platne bilance. "To implicira manju ovisnost ekonomije o inozemnom zaduživanju što je pozitivna vijest", naglašava Šaravanja.

Najveće rizike za oporavak vidi u domeni fiskalne politike. Prije svega zbog činjenice da je MMF odgodio odobriti sljedeću tranšu sredstava iz aranžmana s BiH jer strukturne mjere, osobito u FBiH, još uvijek nisu realizirane.

Smatra da je održivo stanje u javnim financijama i s njime usko povezane strukturne reforme, preduvjet za održiv gospodarski rast. "Stoga bi uspjeh u ispunjavanju ovih mjera značilo mnogo za vjerodostojnost ekonomske politike u BiH pogotovo kad se ima na umu da se parlamentarni i predsjednički izbori održavaju 3. listopada", smatra glavni UniCreditov ekonomist za jugoistočnu Europu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/327203)

STABILAN BANKARSKI SEKTOR

Bankarski sektor BiH za sada se odlično nosi s globalnom ekonomskom i finansijskom krizom: banke u BiH i dalje su visoko likvidne i sposobne da sve obaveze realiziraju u rokovima dospijeća. Ukupna bankarska aktiva porasla je za oko 130 miliona KM, bez obzira na činjenicu da je bankarska aktiva u Republici Srpskoj pala za oko 6 posto, odnosno za oko 30 miliona KM. Rast bankarske aktive u Federaciji BIH bio je vrlo snažan (preko 10 posto) tako da je, ukupno gledajući, bankarska aktiva veća za oko 4 posto.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=116611&Itemid=59)

PLINIFIKACIJA SREDNJE BOSNE

Sve je spremno za početak velikog projekta plinifikacije srednje Bosne koji već nekoliko godina priprema kompanija BH Gas. Riječ je o plinskoj infrastrukuri od Zenice do Travnika u ukupnoj dužini od oko 50 kilometara primarne i sekundarne mreže, čija bi izgradnja trebala početi krajem ljeta ove godine. Projekat će koštati blizu 35 miliona KM, a novac je obezbijeđen dugoročnim kreditom EBRD-a koji je već operativan.

Na potezu od Zenice do Travnika bit će postavljena identična plinska infrastruktura kakva se nalazi na glavnoj trasi plinovoda od Rusije do BiH, što omogućava da se plinska infrastruktura iz Zenice preko Travnika kasnije produži i prema Krajini. No, puno je vjerovatnija mogućnost da će krajnja tačka plinovoda biti u Travniku i da će se plinifikacija Krajine vezati za Hrvatsku. Prema nalazima eksperata EBRD-a, smjer plinovoda od Travnika prema Krajini ne bi bio isplativ zbog velike dužine plinovoda i relativno malog broja potencijalnih potrošača na potezu od Travnika do Bihaća. Smjer plinovoda iz Hrvatske prema Bihaću bio bi osjetno kraći i neuporedivo isplativiji.

Prema rezultatima provedenog istraživanja BH Gas-a, postojeća plinska infrastruktura dovoljna je za opskrbu plinom cijele srednje Bosne, uključujući i potrebe nove plinske elektrocentrale u Zenici. No, za pouzdanost i stabilnost sistema, bilo bi važno obezbijediti još jedan pravac opskrbe. Kao najpoželjniji smjer nove opskrbe plinom navodi se trasa od Bosanskog Broda do Zenice, smjerom cestovnog koridora 5C, no problem je što Vlada Republike Srpske uporno zagovara drugu varijantu izgradnje plinovoda (plinovod Sava) koja, prema nalazima EBRD-a, nije ekonomski opravdan.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=116609&Itemid=59)

Violeta širi proizvodnju i traži nove kupce i tržišta

Čitlučka Violeta počela je ubirati plodove povećanja proizvodnog asortimana i agresivne marketinške kampanje u koju je krenula lani. Već u prvih šest mjeseci povećala je izvoz za 12 posto, na 9,6 miliona maraka, potvrdio je u razgovoru za "Dnevni avaz" vlasnik kompanije Petar Ćorluka.

Niže cijene

- To jesu pomaci, ali su načinjeni mnogim gratis-akcijama i sniženjem cijena većine proizvoda. Dakle, mi jesmo povećali produktivnosti, ali smo smanjili troškove, i trenutno radimo po nižim cijenama. To je bilo neophodno da postignemo ove rezultate - ističe Ćorluka.

On procjenjuje da će druga polovina 2010. godine za ovu kompaniju iz Gruda proteći u kontiniranom rastu izvoza.

Ćorluka podsjeća kako smo još u dubokoj recesiji i da se zbog toga velike izvozno orijentirane kompanije moraju odreći i dijela zarade da bi opstale na tržištu.

Violeta, čija je osnovna djelatnost proizvodnja higijenskih proizvoda, izvozi u Hrvatsku, gdje je napravila najveći pomak, te Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Italiju, Holandiju i Njemačku. Ali šta je s domaćim tržištem?

Stabilan udio

- U BiH smo stabilni, već duže vrijeme imamo iste udjele na tržištu. Međutim, potrošnja nešto opada. Mi smo već poručili nove mašine za proizvodnju pelena, jer želimo biti bolji od konkurencije. A to možemo samo ako investiramo u nove tehnologije i proizvode kao što su, recimo, vlažne maramice. Dakako, proširujemo proizvodnju, tražimo nove kupce, nova tržišta. To je naša stalna orijentacija kako bismo mogli upošljavati nove ljude - kaže Ćorluka.

Prema njegovim riječima, kompanije s aspiracijom da budu vodeće u svojoj privrednoj grani teško mogu opstati samo na domaćem tržištu. Čak navodi da svoju vrijednost imaju samo firme koje su se dokazale u inozemstvu.

Čekaju dozvolu za tvornicu kod Livna

Prvi čovjek Violete ističe kako su sve pripremili za gradnju nove tvornice kod Livna, ali da još čekaju dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ćorluka najavljuje i nove pomake u brendiranju Violetinih proizvoda.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/7816-violeta_proizvodnja_prosirenje.html)

UIO BiH: U junu prikupljeno bruto prihoda u iznosu od 460 miliona KM

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine je u junu 2010. godine na Jedinstveni račun ukupno prikupila bruto prihode u iznosu od 460 miliona KM, što je za 8,3 posto ili 35 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, javio je dopisnik Agencije ONASA, pozivajući se na saopćenje UIO Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi, u istom mjesecu izvršeno je 49,5 miliona KM povrata poreza na dodatnu vrijednost (PDV), što je za 13,4 miliona KM manje u odnosu na izvršen povrat u junu 2009. godine.

- Tako su neto prihodi raspoređeni korisnicima, država, entiteti, Distrikt Brčko, u junu ove godine iznosili 410,5 miliona KM i veći su za 49 miliona KM ili za 13,4 posto u odnosu na juni 2009. godine, navodi se u saopštenju.

U prvih šest mjeseci 2010. godine ukupni je, korisnicima prihoda sa Jedinstvenog računa UIO raspoređeno 2 milijarde i 230 miliona KM indirektnih poreza, u što je uključeno i 57 miliona KM posebne putarine za izgradnju autoputeva, a što je za 181 milion KM više nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

- Raspodjela se vrši u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu sa Odlukama Upravnog odbora UIO o koeficijentima za raspodjelu prihoda.Tako su neto prikupljeni prihodi od indirektnih poreza raspoređeni na način da je za finansiranje državnih institucija doznačeno 338 miliona KM, a Federaciji Bosne i Hercegovine milijardu i 177 miliona KM i 30 miliona KM putarine, što je za 10,8 posto više u odnosu na isti period 2009. godine, navodi se u saopćenju.

RS je raspoređeno 586 miliona KM i 20 miliona KM putarine što je za 11,7 posto više u odnosu na isti period 2009. godine, a Distriktu Brčko 66 miliona KM, u što je uključeno milion KM posebne putarine za izgradnju autoputeva, što je 9,7 posto više u odnosu na isti period 2009. godine.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/7771-UIO-BiH-junu-prikupljeno-bruto-prihoda-iznosu-460-miliona.html)

Biznis zona Glinište u Tešnju – Investicija od 22 miliona eura

Jedna od perspektivnijih bh. Općina Tešanj planira osnivanje Biznis-zone Glinište čijom bi se realizacijom omogućilo otvaranje 70 novih malih i srednjih preduzeća i zaposlilo oko 3.000 radnika.

Projekt podrazumijeva stvaranje jedinstvene poslovno-industrijske zone objekata, uključujući stanove i poslovno-vjerske objekte.

U sklopu Biznis zone Glinište nalazit će se i sportsko-rekreativni centar, bazeni za vodene sportove, parking sa 50.000 m2. Planom je predviđeno da zona ima i uređene velike kanalizacione mreže.

U Biznis zoni Glinište koja će zauzimati 76,16 ha biće smješteno 138 komercijalnih i pet trgovačkih objekata.

U Općini Tešanj kažu kako se isplati investirati u Tešnju jer je općina najveći izvoznik u Zeničko-dobojskom kantonu, a i lokacija buduće Biznis zone nalazi se u blizini koridora 5c.

"Ovo područje je poznato po dugoj tradiciji poslovaja, a nalazimo se blizu Sarajeva, Beograda i Zagreba. Također projekt ima direktnu podršku lokalnih i državnih vlasti BiH i stanovništva, a u krugu od 40 kilometara kvadratnih živi oko 400.000 stanovnika", kažu u Općini Tešanj, naglašavajući kako se radi o jedinstvenom projektu u BiH u kojeg se isplati investirati jer je osiguran povrat sredstava.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 22,455.350 eura, a realizacija projekta trajat će pet godina. Očekivana dobit je 15 posto ili 3.368.302 eura.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/327672)

Povećana potrošnja prirodnog gasa

U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je potrošeno 137.835.966 Sm3 prirodnog gasa što je u poređenju sa istim periodom prošle godine, kada je potrošeno 117.836.879 Sm3 više za oko 17 posto, saopćio je BH-Gas.
Od te ukupne količine, u Federaciji BiH je potrošeno 119.398.655 Sm3 (u istom periodu 2009. godine 112.717.345 Sm3) ili 86,62 posto, dok je u Republici Srpskoj potrošeno 18.437.311 (u istom periodu 2009. godine 5.119.534 Sm3) odnosno 13,38 posto, što je evidentno povećanje potrošnje prirodnog gasa u oba bh. entiteta u prvoj polovini ove godine.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100705068)

Nikad veća ponuda stanova na tržištu nekretnina, a potražnja manja

Iako investitori nerado priznaju, na tržištu nekretnina u BiH ponuda stanova je sve veća, a potražnja sve manja. Uslovi banaka su znatno otežani uz povećanje kamatnih stopa, jer se ovakve investicije mogu rješavati samo putem kredita. Kupovna moć građana je dovedena u pitanje, te su rijetki oni koji se odluče u vrijeme krize uzimati kredit za kupovinu stana.


Čedomir Lukić, ministar za stambenu politiku u Vladi KS kaže kako cijene nekretnina nemaju prostora za dalji pad, iako će najvjerovatnije na tržištu nekretnina doći do promjene.


"Promjene se već sada primijete. Banke smanjuju kamatne stope na dugoročne kredite i daju povoljnije uslove za dobivanje kredita. Već je evidentno da su se krediti sa 12 smanjeni na sedam posto, a smanjene će se vjerovatno nastaviti i dalje", kaže Lukić, dodajući kako je nedavno Ministarstvo stambenih poslova KS ponovilo javni oglas za prodaju stanova u Dobrinji i Rosuljama.


"Situacija nije najpovoljnija, mada nije toliko ni loša. Radi se o četvrtom krugu javnog poziva u otvorenom (neograničenom) postupku. Objekti su u završnoj fazi izgradnje. Jedan dio stanova je još slobodan. Cijena stanova u Rosuljama po metru kvadratnom iznosi 1.635 KM, a na Dobrinji V 1.610 KM sa uračunatim PDV-om", kaže Lukić, naglašavajući kako se radi o najpovoljnijim cijenama novih stanova na tržištu.


Iako je otežana situacija, naročito zbog smanjenja sredstava za ovu namjenu, Lukić je za jednu od lokalnih televizija kazao kako Ministartvo u saradnji sa Fondom za izgradnju stanova KS planira tokom ove godine početi izgradnju stanova u Ilijašu, Hadžićima i Trnovu.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/327804)

TE Tuzla: Na pretkvalifikacijski poziv prijavio se samo švajcarski Alpiq

Na međunarodni javni poziv za pretkvalifikacije za izbor strateških partnera za izgradnju termobloka 7 u Termoelektrani Tuzla javila se samo jedna kompanija - švajcarski "Alpiq". Izgradnja termobloka 7 u TE Tuzla je investicija vrijedna 840 miliona eura, a prema programu gradnje elektroenergetskih objekata u FBiH njena realizacija počela bi 2012. i bila završena 2017. godine.

"Očekivali smo veće interesovanje investitora, ali javila se samo jedna kompanija. Voljeli bismo da je bilo još zainteresovanih, ali uprkos tome nastavićemo s odabirom strateškog partnera i objaviti tender za podnošenje finansijske ponude. Međutim, s obzirom na to da nema konkurencije moglo bi se dogoditi da zahtjevi Alpiqa budu previsoki", kaže Amer Jerlagić, direktor "Elektroprivrede BiH" i dodaje da švajcarska kompanija ispunjava sve uslove iz javnog poziva.

Obrazlažući moguće razloge za neočekivano slab odziv, Jerlagić kaže da je dobio informacije da se vodeći njemački energetski divovi nisu pojavili stoga što čekaju na ukidanje zabrane gradnje nuklearki, a što bi otvorilo prostor za velika ulaganja.

Povodom mišljenja da su uslovi tendera previsoko postavljeni, Jerlagić kaže da je ciljano na dvadesetak najvećih energetskih kompanija kao i na eventualne konzorcije koji ne bi imali problema s obezbjeđenjem sredstava za ovakvu investiciju. Iako komentar nekog od stručnjaka nismo mogli dobiti, ostaje otvoreno pitanje koliko su na malo interesovanje uticale izmjene uslova u javnom pozivu kojima je isključena mogućnost formiranja zajedničkog preduzeća "Elektroprivrede BiH" i strateškog partnera.

Javni poziv za pretkvalifikacije zatvoren je 18. juna, a njime je, između ostalog, bilo precizirano da se mogu prijaviti kompanije koje imaju godišnji prihod od pet milijardi eura, da imaju energetske objekte instalisane snage 400 megavata, da su u tri godine ostvarili profit od minimalno 400 miliona eura, te da raspolažu sa 500 miliona KM sredstava za realizaciju investicije ili mogu obezbijediti kreditno zaduženje u tom iznosu.

Švajcarski "Alpiq" nastao je spajanjem švajcarskih elektroenergetskih firmi "Atel" i EOS. Električnom energijom snabdijeva trećinu švajcarskih domova, a svoje usluge nudi i brojnim evropskim zemljama. Zapošljava oko 10.000 radnika. Prije nekoliko dana kompanija je objavila namjeru da istovremeno gradi dvije nuklearne elektrane s obzirom na to da je švajcarsko tržište za njih premalo.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/327691)

GLAVNI PROJEKT ZA ZENIČKU ELEKTRANU NAJKASNIJE ZA ČETIRI MJESECA

Općina Zenica i švicarska kompanija KTG AG Lugano nastavili su danas pregovore oko realizacije 220 miliona eura vrijednog projekta gradnje kombinovane gasno-parne kogeneracijske elektrane u Zenici. Nakon sastanka kojem su prisustvovali i direktori zainteresovanih kompanija za učešće u gradnji gasne elektrane snage 230 MW/170 MW - “General Elektrica”, Neven Pecotić i energetskog odjela austrijskog “PORR”-a, Alfred Lehner, načelnik Općine Zenica, Husejin Smajlović izjavio je, kako će glavni projekat TA Zenica biti urađen najkasnije za tri do četiri mjeseca.

“Nakon dobijanja urbanističkog rješenja radimo pripreme za dobijanje građevinske dozvole. Vjerujemo da će do kraja ove godine početi gradnja pogona”, kaže Smajlović.

Predsjednik Uprave KTG AG Lugano, Mose Franco, ponovio je, kako bi “najveći projekt ovakve vrste na prostoru Balkana” trebao biti završen do kraja 2012. ili početkom 2013. godine.

Općina Zenica projekat KTG Zenica, finansirala je s 11,7 miliona KM, koliko iznosi vrijednost zemljišta na kojem će se graditi termoelektrana - toplana na gas i na osnovu toga vlasnik je 25 posto preduzeća koje je u većinskom vlasništvu KTG AG Lugano.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=116845&Itemid=59)

Mljekarska industrija u BiH ostvaruje sve veći napredak
BIH - Industrija
Autor avaz.ba/bizon.ba
Srijeda, 07 07 2010 08:32

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvih pet mjeseci ove godine naša zemlja izvezla je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 25,5 miliona maraka, dok je uvoz ovih proizvoda vrijedio 57 miliona.

http://www.bizon.ba/images/stories/INDUSTRIJA2/mljekara-.jpg

Projekt-menadžer sektora za makroekonomiju u VTKBiH Igor Gavran kaže da je ukupni deficit u oblasti mliječnih prerađevina i dalje ogroman, ali ipak mnogo manji nego prije nekoliko godina.

'Imamo suficit kada su u pitanju pojedine vrste mliječnih proizvoda, prije svega obično mlijeko i pavlaka, dok izrazite deficite imamo kod sireva ili nekih složenijih i skupljih oblika mliječnih prerađevina. Ipak, u ovoj oblasti ostvarili smo napredak i smanjili deficit', kaže Gavran.

On ističe da je bh. mljekarska industrija dostigla najviše standarde kvaliteta, proširila proizvodni program, ostvarena su velika domaća i strana ulaganja, što je sve omogućilo znatno povećanje izvoza.

'Iako je položaj primarnih proizvođača mlijeka loš i nepovoljan, prerada ne zaostaje po kvalitetu za konkurencijom, a čak su i lepeza proizvoda i ambalaža dostigle najviši nivo, te je pozitivan trend logičan i morao bi se nastaviti', navodi Gavran.

Naglašava da je deficit najizraženiji u proizvodnji sireva. Tako je u prvih pet mjeseci izvezeno sira u vrijednosti od 2,9 miliona KM, dok je uvoz vrijedio 18,7 miliona maraka.

'Situacija u toj oblasti dosta je lošija nego u drugim granama mljekarske industrije i trebat će nam dosta vremena i ulaganja da se stanje popravi. Imamo autohtonih sireva uglednih i u široj regiji, ali ne radi se dovoljno da bude zaštićena njihova autentičnost i osigurana prepoznatljivost uz odgovarajući plasman na tržištu', dodaje Gavran.

Gavran ističe da je odnos nadležnih vlasti ključni element koji će utjecati na daljnji razvoj mljekarstva.

'Ako se primarnoj proizvodnji ne pomogne, posebno u usvajanju i primjeni standarda kvaliteta, uvezivanju i okrupnjavanju farmi, onda ne možemo ni očekivati napredak u ovoj industriji', izjavio je Gavran.

:cheers:

ELEKTROPRIVREDA BiH I U 2010. NASTAVLJA S USPJEŠNIM POSLOVANJEM

Elektroprivreda BiH u prvom polugodištu ove godine imala je za 3,5 posto bolju proizvodnju u odnosu na isti period 2009. godine, a proizvodnja iz hidroelektrana porasla je čak za 23 posto. Prodaja na tržišti porasla je za 9,5 posto i veća je za 2,3 posto u odnosu na plan, dok dobit kompanije u tom periodu iznosi nešto više od 22 miliona KM.

To je rekao danas na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, prezentirajući aktivnosti Kompanije.

Prema njegovim riječima, u ovoj i narednoj, 2011. godini, Elektroprivreda BiH će, za projekte revitalizacije opreme, nabavku stalnih sredstava, rekonstrukciju osnovnih sistema transporta te slično, dokapitalizirati rudnike sa 120 miliona KM, a od tog iznosa najviše se odnosi na Kakanj, 48, 5 miliona KM.

To je, kako je kazao, odlučeno na 17. Skupštini Elektroprivrede prije nekoliko dana.

Rudnik Kreka bit će dokapitaliziran s 28,6 miliona KM, Breza s 22 miliona KM, a Zenica s 12,6 miliona KM. Đurđevik će biti dokapitaliziran s šest miliona KM, a Gračanica i Rudnik "Abid Lolić" s dva, odnosno 1,2 miliona KM.

Jerlagić je podsjetio da je Elektroprivreda BiH u 2009. ostvarila dobit od 61,9 miliona KM te da je, stoga, na Skupštini odlučeno da za isplatu dividende dioničarima bude izdvojeno 40 posto od tih sredstava.

Govoreći o o postupku izbora strateškog partnera za zajedničko ulaganje u projekt bloka 7 - 450 MW u TE Tuzla, Jerlagić je kazao da je kompanija Alpiq iz Švicarske zadovoljila sve zahtjeve iz pretkvalifikacionog dokumenta, dodavši pritom, da su blok 7 Tuzla, blok 8 Kakanj i HE Vranduk tri krucijalna projekta Elektroprivrede BiH u narednom periodu.

Direktor Elektroprivrede BiH je istaknuo da bi narednih dana trebalo da bude završena feasibility studija o uvođenju gasa u TE Kakanj i da će nakon toga 60 dana biti ostavljeno za njenu reviziju te je rekao da će se raditi i na studiji koja će pokazati mogućnosti korištenja rijeke Bosne u narednom periodu.

Danas je, također, na konferenciji za novinare u Poslovno-tehničkoj zgradi Elektroprivrede BiH u Sarajevu, promoviran i investicijski film te kompanije.

(Biznis.ba / Fena)

Goraždanski "Ginex" potpisao ugovor vrijedan 4,5 miliona KM

Riječ je o ugovoru kojim će se omogućiti proširenje posla u oblasti proizvodnje inicijalnih kapisli.

Unis „Ginex“ iz Goražda i belgijska firma „New Lashaussee“ danas su potpisali ugovor o saradnji vrijedan 4,5 miliona konvertibilnih maraka.

Riječ je o ugovoru kojim će se omogućiti proširenje posla u oblasti proizvodnje inicijalnih kapisli.

Kako je ovom prilikom istakao direktor „Ginexa“ Jusuf Hubjer danas potpisani ugovor za ovu firmu znači mnogo jer je „Ginex“ zajedno s belgijskim partnerima daleko poznat u oblasti proizvodnje inicijalnih kapisla.

„U pitanju je izuzetno vrijedan ugovor koji će pored poslova na proizvodnji podrazumijevati i obuku kadrova, razmjenu iskustava i znanja u ovoj oblasti, kao i edukaciju kupaca. Mi smo već krenuli u izgradnju objekta i do kraja decembra bi trebali da ispunimo naš dio ugovora koji se odnosi na proizvodnju“, kazao je Hubjer.

Saradnja belgijske firme „New Lashaussee“ s goraždanskim Ginexom potječe još iz 60-ih godina prošlog vijeka kada su tadašnjoj UNIS „Pobjedi“ isporučene mašine i oprema za proizvodnju inicijalnih kapisli. Saradnja je nastavljena i 80-ih godina kroz učešće u zajedničkom međunarodnom projektu a danas potpisani ugovor o partnerstvu predstavlja nastavak saradnje ove dvije vodeće evropske kompanije u oblasti proizvodnje incijalnih kapisli.

"Naša iskustva s UNIS Ginexom odnosno nekadašnjom UNIS Pobjedom su pozitivna i mi smo nakon nekoliko kontakata s menadžmentom Ginexa odlučili da uspostavimo ponovo partnersku saradnju koja bi trebala puno pomoći nama ali i Ginexu", kazao je generalni direktor firme „New Lashaussee“ Jean-Mari Thys.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/8081-Goradanski-Ginex-potpisao-ugovor-vrijedan-miliona.html

Biznews
Iran spreman da investira 150 milona eura u BiHIran je izdvojio 150 miliona eura i pripremio Nacrt sporazuma o investiranju ovih sredstava u energetski sektor, putnu infrastrukturu i građevinarstvo radi unapređenja ekonomsko-trgovinske saradnje sa BiH, rekao je danas iranski ambasador u BiH Golamreza Jusefi.
Iz Parlamentarne skupštine BiH saopšteno je da je Jusefi tokom nastupne posjete zamjeniku predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Berizu Belkiću rekao da prijateljske odnose dvije zemlje prati i zadovoljavajuća parlamentarna saradnja.

Belkić je istakao da Iran ima odlične ekonomske potencijale, izrazivši zadovoljstvo zbog najavljenog unapređenja saradnje.

"Potpuno sam uvjeren da je razvoj ekonomije u ovom trenutku najvažniji za BiH i drago mi je što ste ekonomiju postavili kao prioritet u našim budućim odnosima", dodao je Belkić.
(SRNA)

http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100708108

Sa 150 miliona se moze mnogo toga uraditi!

Prevent planira nove investicije u ekološke projekte

Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona, predvođena premijerom Miralemom Galijaševićem, posjetila je pogone kompanije Prevent u Zenici i Visokom. Cilj ove posjete bilo je upoznavanje sa razvojnim planovima kompanije Prevent koji rezultiraju novim radnim mjestima, kao i upoznavanje sa proizvodnim procesima. Također, bilo je riječi i o najnovijim investicijama Preventa u ekološke projekte koji imaju za cilj rješavanje neugodnih mirisa koji se povremeno javljaju tokom procesa proizvodnje.

"Zadovoljstvo je u vrijeme recesije i otpuštanja radnika posjetiti preduzeće koje posluje uspješno. Posebno raduje činjenica da je Prevent naslonjen na referentne proizvođače u automobilskoj industriji na svjetskom tržištu, pa je izvozna orijentacija razlog više da i dalje budemo na raspolaganju i pružimo našu podršku. Također sam impresioniran i pogonima kožare, koja je jedna od vodećih u regiji, u kojoj se u procesu proizvodnje primjenjuje najsavremenija tehnologija", rekao je u obraćanju novinarima premijer Galijašević.

On je istaknuo da je nadležno federalno ministarstvo izdalo okolinsku dozvolu za kompaniju Prevent, a što je još važnije menadžment kompanije ima jasnu viziju rješavanja problema neugodnih mirisa.

Osim informacija o poslovanju, na sastanku čelnih ljudi Preventa i Vlade bilo je riječi i o privatizaciji nekadašnje kompanije KIMO Zenica, koja danas posluje u okviru Preventa. Rečeno je da je Vlada ZDK pomogla proces privatizacije ove kompanije te da je direktan rezultat toga uspješan rad ovog pogona, a to dokazuje i povećanje broja radnika sa 200 na 1.000 u proteklih sedam godina poslovanja ovog pogona u okviru Preventa.

"Drago nam je zbog posjete Vlade ZDK, a na sastanku smo razgovarali o planovima za nastavak poslovanja u Zeničko-dobojskom kantonu te o privatizaciji zeničkog KIMO. Premijera Galijaševića smo informirali o našim najnovijim investicijama u ekološke projekte, kojima nastojimo riješiti problem neugodnih mirisa koje proizvodi naša kožara", kazao je Adnan Smailbegović, direktor divizije za proizvodnju Preventa.

Pored premijera Galijaševića, u delegaciji Vlade ZDK koja je posjetila pogone Preventa u Zenici i Visokom bili su i Mirzeta Džonlagić, kantonalna ministrica poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Fahrudin Omerhodžić, kantonalni ministar privrede i Aziz Brotilija, kantonalni ministar unutrašnjih poslova, te savjetnici premijera ZDK Kasim Velić i Alija Abazović.


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/328774

Maglaj planira izgradnju dva mosta na rijeci Bosni

Grad Maglaj u budućem periodu planira izgraditi dva mosta na rijeci Bosni – most prema Bijeloj Ploči u sjevernom dijelu i most prema Omerdinom Polju u južnom dijelu grada.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/most_maglaj_01.jpg

U želji da ovi mostovi budu ljepši dio priče o našem vremenu arhitekta Majid Alispahić sa saradnicima Tarikom Ustalićem i Afanaidom Hamidovićem Mikom je izradio idejno rješenje mosta prema Bijeloj Ploči.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/most2_maglaj_02.jpg

"Inspiracija je fenomen Bosne koji traje u vremenu i prostoru više od hiljadu godina, određen pamćenjem i slojevitom baštinom do naših dana, a o čijem postanku i značenju imena Bosna nema jedinstvenog mišljenja. Jedno od njih izvodi riječ Bosna iz prastare indoevropske osnove bos ili bhog, u značenju `vode tekućice` te bi Bosna značila isto što i rijeka“, pojašnjava Majid Alispahić, naglašavajući kako je cvat ljiljana koji izranja iz Bosne priča koja je zasnovana na dizajnu moderne strukture.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/most_maglaj_03.jpg

Novi most spaja obale Bosne na lokalitetu Hadžijin Vijer, gdje rijeka Bosna zavija svoj tok, stvarajući na lijevoj obali pješčani nanos, a prema lijevoj obali duboko korito. Izgradnjom glavnog vertikalnog nosača u dijelu pješčanog spruda omogućeno je jednostavnije temeljenje. Svojom formom u silueti grada nosač visine h=33.00 m od platforme mosta određuje prostor oko sebe. Izvijen za 10° u odnosu na vertikalnu osovinu dodatno dinamizira prostor zategnutim užadima. Kao i drugi savremeni mostovi iluminacijom bi odredio novu dimenziju gradskog prostora.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/most_maglaj_04.jpg

Platforma mosta raspona l=75.00 između oslonaca je š= 9.00-11.00 m sa dvosmjernom kolovoznom saobraćajnicom 7.00 m i sa pješačkim trotoarima š= 2.00- 4.00 m proširenim oko vertikalnom nosača, sa zakošenom transparentom ogradom od inoxa I lameliranog stakla, h= 0.90-1.20 m.


Ideja o ovom mostu je plod višegodišnjeg rada kompanije CONING iz Maglaja osnovane 2000.godine s ciljem razvoja u oblasti projektovanja i inžinjeringa na realizaciji ideja, projekata i poslova obnove i izgradnje, te ovim projektom obilježava 10 godina postojanja.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/328889)

Gradi se odlagalište za zbrinjavanje otpada

Na devetnaestoj sjednici Općinskog vijeća Livno vijećnici su, nakon poduže rasprave, donijeli odluku o davanju suglasnosti za izdavanjem jamstva Federalnom ministarstvu financija za otplatu kredita Svjetske banke za projekt izgradnje odlagališta komunalnog otpada u općini Livno. Razlozi za donošenjem ove odluke proistekli su iz potrebe izgradnje regionalnog odlagališta za zbrinjavanje otpada za općine Livno, Glamoč i Bosansko Grahovo, a prema uvjetima iz supsidijarnog sporazuma, odnosno kredita Svjetske banke.

Izgradnja u dvije faze

Projekt izgradnje regionalnog odlagališta otpada provodi JP "LI-ČISTOĆA", a realizira se u s dvije faze. U prvoj fazi angažirana su sredstva u iznosu od 1,849.982 marke za nabavu strojeva i opreme, a u drugoj bi se pristupilo izgradnji odlagališta. Odmah po završetku prve faze počinje druga faza implementacije projekta upravljanja čvrstim otpadom, za čiju realizaciju JP "LI-ČISTOĆA" i Federalno ministarstvo financija potpisuju novi kreditni sporazum o prijenosu kreditnih sredstava po projektu upravljanja čvrstim otpadom financiranim od Svjetske banke - Međunarodne asocijacije za razvoj. Jamstva pored livanjske trebaju dati općine Bosansko Grahovo i Glamoč i to u jednakom iznosu od po 514.587 USD, sukladno vlasničkom udjelu svake od ovih općina, koji iznosi 33,33 posto.

Dodjela državnog građevinskog zemljišta

Na jučer održanoj sjednici Općinskog vijeća Livno usvojena je i odluka o uvjetima i načinu dodjele građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu. Ovom odlukom propisuju se uvjeti i način dodjele neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta radi izgradnje građevina, rad povjerenstva za provedbu javnog natječaja i određivanje naknade za dodijeljeno građevinsko zemljište. Odlukom je precizirano da se građevinsko zemljište dodjeljuje na dva načina, temeljem javnog natječaja i neposrednom pogodbom.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/328799)

U "Borcu" kreće nova proizvodnja?

Zaključak jučerašnjeg sastanka predstavnika bivših radnika Tvornice konfekcije "Borac" d.d. Zenica sa predstavnicima sindikata, Agencije za privatizaciju FBiH, ureda federalnog i premijera ZDK, te Ministarstva industrije, energetike i rudarstva FBiH, je, da se ponovo pokrene proizvodnja.


Kažu to za "San" predstavnice radnika Hazba Kamarić i Zilka Saku, Naime, iako je "Borac" u stečaju već više od 15 mjeseci, stečajna upravnica Azra Škapur je jučer rekla da postoji zdravo tkivo firme i da se uz finansijsku pomoć može obnoviti proizvodnja.


"Dobili smo jučer čvrsto obećanje predstavnika Vlade FBiH da će nam pomoći finansijski kako bismo obnovili proizvodnju. Na taj način bi ostvarili neki dobitak i moglo bi se isplatiti osam plata koliko nam duguju i uvezati radni staž. A prioritet bi bio uvezivanje radnog staža 43 radnika koji trebaju u penziju", kazale su radnice.


One nisu posebno zadovoljne ovim zaključkom, ali kažu da je od dva zla bolje izabrati manje. Mogu ostati kratkih rukava, a ovim prijedlogom, opet, tvrde, da mogu nešto i realizovati.


"Mi smo saslušali njihova obećanja i obrazloženja, ali sve ovo moramo predstaviti i ostalim radnicama koje nas željno iščekuju. Na-daju se nekom dobrom rješenju, a za ovo ne možemo reći baš da je posebno dobro jer ako se složimo onda će opet trebati vreme-na da se pokrene proizvodnja i da se zarade pare pa da se ljudima isplate njihova potraživanja. Nas niko ne pita od čega mi sada živimo i kako se snalazimo. A s druge strane mogu da nam nikad ništa ne plate", kažu radnice.

Obaveze prema radnicima "Borca" iznose oko 825.000 maraka.


Vezani za Travnik


Na sastanku su predstavnici Agencije za privatizaciju FBiH potvrdili da je "Borac" za vrijeme privatizacije kupljen za samo dvije KM.


"Iz Agencije su nam rekli da oni mogu poništiti privatizaciju i tužiti firmu, ali ako se to desi onda se zatvara `Borac` iz Travnika, čija smo mi zapravo bili podružnica i ostat će 2.000 ljudi bez posla, a to nikom nije u interesu. Mada, individualni krivac se mora naći i kazniti, a mi smo već podigli krivične prijave protiv bivših direktora Osmana Helde i Fahrije Mujaković", kažu radnice.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/328791)

U igri novo rješenje za Krivaju 1884

Zavidovićko preduzeće "Ferimpex" spremno je da unajmi državnu firmu "Krivaja" iz Zavidovića kako bi bila spasena radna mjesta u novoformiranoj "Krivaji 1884", koja ne može da nastavi s poslovanjem nakon što je Kantonalni sud Tuzla odbio da je registruje.

"Krivaju 1884" osnovali su "Ferimpex" i Vlada FBiH, koja je u zajedničku firmu unijela "Krivaju" čiji je većinski vlasnik. Registracija nove firme blokirana je zbog zahtjeva radnika "Krivaje" za pokretanje stečaja u tom preduzeću kako bi namirili svoja potraživanja. Radnici su, međutim, odsutali od tog zahtjeva nakon što ih je obeštetila Vlada FBiH. Sud je, pak, ponovo odbio da registruje "Krivaju 1884", jer u predviđenom roku nije dobio dokaze da radnici odustaju od zahtjeva za stečaj.

"Ako Vrhovni sud FBiH ne prihvati zahtjev federalnog pravobranioca i advokata `Krivaje 1884` za reviziju rješenja Kantonalnog suda Tuzla kojim se odbija registracija `Krivaje 1884` moguće je da `Krivaja` bude unajmljena kako bi proizvodnja bila nastavljena. O tome ćemo pregovarati nakon što saznamo stav Vrhovnog suda FBiH", izjavio je Ismet Mujanović, suvlasnik "Ferimpexa" i direktor "Krivaje 1884".

Ovo preduzeće juče je vjerovatno bilo jedinstven slučaj u svijetu s obzirom na to da su s pravne strane prestali važiti svi njegovi ugovori, računi i identifikacioni brojevi, a da je normalno obavljalo proizvodnju. Za očuvanje proizvodnje u "Krivaji 1884", koja zapošljava 1.911 radnika, založili su se i čelnici vlada FBiH i ZDK, koji su razmotrili novonastalu situaciju u toj firmi.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/328783)

RMU KAKANJ PLANIRA NOVE INVESTICIJE

U pogonu Haljinići Rudnika mrkog uglja Kakanj jučer je u rad pušteno "široko čelo", broj 27, zbog čijih prednosti se u narednih 18 mjeseci očekuje proizvodnja uglja od oko 360.000 tona. Svečanosti su prisustvovali delegacija Koncerna Eelektroprivreda...

... BiH, predvođena generalnim direktorom Amerom Jerlagićem, amabasador Republike Poljske u BiH Andrzej Tyszkiewicz, predstavnici resornog federalnog ministarstva, Zeničko-dobojskog kantona i Općine Kakanj.

"Do kraja 2012. godine za projekte revitalizacije opreme, nabavke stalnih sredstava, nabavku opreme za otvaranje i pripreme novih otkopnih polja, rekonstrukciju osnovnih sistema transporta, odvodnjavanja i ventilacije, Elektroprivreda BiH će u Rudnik Kakanj investirati 48,5 miliona KM", izjavio je Jerlagić. Direktor RMU Kakanj Mirsad Jašarspahić je izjavio kako je u pogonu Haljinići oprema, izuzev mašine za otvaranje jamskih prostorija koja je puštena u rad ove godine, stara oko 30 godina, javile su agencije.

Menadžment RMU Kakanj i Elektroprivrede BiH, kako se moglo saznati tokom svečanosti, žele u jamama pogona Haljinići imati dva otkopna kapaciteta dužine oko 220 metara čija bi proizvodnja iznosila oko 420.000 tona.

"Investicije iz dokapitalizacije planirane za naredne tri godine preduvjet su za postizanje ovih proizvodnih količina uglja. Poslije toga treba otvoriti novi investicioni ciklus kako bi
se nakon 2018., kada u rad ulazi blok 8, iz jamske eksploatacije moglo proizvoditi 800
hiljada tona", izjavio je Jašarspahić.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117094&Itemid=59)

OBAVEZNO GA POGLEDAJTE - INVESTICIJSKI FILM ELEKTROPRIVREDE BIH

U prošloj godini Elektroprivreda BiH je sa dobiti od 61,9 miliona KM prvi put nakon rata dospjela u sam vrh liste najprofitabilnijih kompanija. Sudeći po sjajnim rezultatima u prvom polugodištu ove godine pozitivan trend će biti nastavljen i u budućnosti. Koncernom ... ... Elektorprivrede i rudnika osim što je ispunjen decenijski san rudara, Federacija BiH dobila je uistinu moćnog energetskog giganta sa izuzetno modernim načelima poslovanja.

Prije par dana promoviran je i investicijski film Elektroprivrede BiH koji govori o rezultatima poslovanja ove bh. kompanije ali i planovima za budućnost.

Obavezno ga pogledajte poruka je najsjanijeg bh dijamanta Edina Džeke …

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117068&Itemid=58

^^ Film je extra!

LOL-LORDMARSHALL, TI OBOZAVAS E-KAPIJU. :)

film je ekstra

jedno mjesto sa informacijama iz cijele BiH :)

i uz ekonomiju postave projekte

Završena probna faza rada Fabrike vode u Brčkom

Probna faza rada Fabrike vode na Plazuljama kod Brčkog danas je završena, a obavljene analize su potvrdile da kvalitet prerađene vode na izlazu iz ovog pogona zadovoljava sve predviđene svjetske standarde.

Šef Odjeljenja za komunalne poslove u Vladi Brčko distrikta Predrag Ljubojević izjavio je da će u narednih petnaestak dana biti obavljeno ispiranje vodovodnih cijevi na gradskoj mreži što bi trebalo da obezbijedi značajno poboljšanje kvaliteta vode i u slavinama potrošača.

- Kolika će poboljšanja biti ostvarena ne možemo znati u ovom trenutku, jer to zavisi od stanja u kome se nalazi unutrašnjost cijevi, a što se ne može vidjeti, ali određeni rezultat sigurno neće izostati, rekao je Ljubojević.

Nakon ispiranja cijevi, Fabrika vode u Brčkom, ukupnog kapaciteta 330 litara u sekundi, u koju je uloženo oko 25 miliona KM, započeće redovno da snabdijeva Brčko vodom uz korišćenje kapaciteta od blizu stotinu litara u sekundi.

Prema riječima Ljubojevića, kako budu rasle potrebe grada, odnosno građana i industrije za vodom, tako će se i uključivati dodatna prečistačka postrojenja.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/8271-Zavrena-probna-faza-rada-Fabrike-vode-Brkom.html)

SARAJEVO-OSIGURANJE UČVRSTILO LIDERSTVO


http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/sarosig.jpg
Sarajevo-osiguranje proglašeno je najboljim društvom za osiguranje u BiH za 2009. godinu u tradicionalnom izboru bh. finansijskog magazina Prizma i konsultanske kuće Revicon. Ovo je šesta godina zaredom kako je Sarajevo-osiguranje po nekoliko...

... strogih kriterija najbolje rangirano osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini, dok je 2004. godine Midhat Terzić, direktor Sarajevo-osiguranja, dobio «Kristalnu prizmu» kao najbolji menadžer društava za osiguranje u BiH. Rangiranje 26 osiguravajućih društava u BiH iz oba entiteta provodi se na temelju 14 različitih kriterija, poput iznosa obračunate premije, visine kapitala, aktive, tehničkih rezervi i neto dobiti društava.

Primajući priznanje na svečanosti koja je održana 2. jula u sarajevskom hotelu Holiday Inn, Midhat Terzić je rekao kako nije nimalo lako biti šesti put zaredom najuspješniji među 26 društava u BiH. „Pogotovo to niije lako uraditi u godini koja je proglašena godinom krize i recesije. Ipak, mi smo povećali premiju i u toku godine smo izmirivali sve obaveze prema državi i uposlenicima, a posebno je značajno to što smo uredno isplaćivali štete našim klijentima“, kazao je Terzić. On je istakao kako zasluga za ovo priznanje pripada uposlenicima, a zahvalnost korisnicima usluga Sarajevo-osiguranja.

Sarajevo-osiguranje je u 2009 godini zadržalo lidersku poziciju na tržištu osiguranja u BiH sa 54 miliona KM ostvarene premije, te 29,7 miliona KM isplaćenih šteta osiguranicima. Sa 16 posto učešća na tržištu F BiH, Sarajevo-osiguranje je i u kriznoj godini pokazalo da je bez ikakve sumnje najrespektabilnije osiguravajuće društvo u BiH. U godini u kojoj je najveći broj osiguravajućih društava ostvario pad premijskog prihoda, Sarajevo- osiguranje je ostvarilo porast premije te zadržalo vodeću poziciju i po visini ukupnog prihoda, sa skoro 50 miliona KM. Pored ovih kriterija, u rangiranju za priznanje Kristalna prizma, Sarajevo osiguranje je vodeće društvo u BiH, i po visini aktive i po visini dioničkog kapitala, i prema iznosu kapitala i rezervi, a vodeće je i po visini isplaćenih šteta osiguranicima.

Pored svega pobrojanog, Sarajevo-osiguranje je pozicionirano među vodeće tržišne marke u Bosni i Hercegovini i u okviru Superbrands procesa glasanja za najbolje tržišne marke 2010. godine. U izboru ovogodišnjih superbrendova učestvovalo je 49 članova stručnog vijeća uz preko 25.000 glasova potrošača.

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117164&Itemid=58

BiH uvezla osam puta više vode nego što je izvezla
Interese BiH nema ko da zaštiti. Zemlja idealna za mahinacije

U BiH se svake godine uvoze sve veće količine hrane, potvrđuju statistički podaci, ali i police u trgovinama. U izvozu prednjače zemlje našeg okruženja, koje se posljednjih nekoliko godina takmiče za prevlast na bh. tržištu.

Prema najnovijim podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 17 puta više sokova nego što je izvezeno, osam puta više flaširanih voda, dok smo uvezli dvostruko više mliječnih proizvoda nego što smo izvezli.

Nema domaćeg

Predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće" Admir Kapo ističe da je prekomjerni uvoz prehrambenih proizvoda u našu zemlju postao uobičajen i da, nažalost, na to niko više i ne obraća pažnju. Dodaje da distributeri hrane iz susjednih zemalja zastupaju interese svojih matičnih država, što je normalno, ali da nije normalno da naše interese nema ko da zaštiti.

- Najveći problem je što u BiH ne postoji nijedan domaći trgovački lanac, a u stranim su uglavnom zastupljeni proizvodi iz zemlje u kojoj im je sjedište. Tako u tržnim centrima možemo kupiti uglavnom hrvatske, slovenske i srbijanske proizvode - objašnjava Kapo.

Ističe da su, prema istraživanjima njegovog udruženja, u trgovačkim lancima domaći prehrambeni proizvodi zastupljeni sa 25 do 27 posto.

- Građani mogu imati maksimalno izgrađenu svijest o kupovini domaćih proizvoda, ali problem je što ih nemaju gdje kupiti. Zato kupuju ono što im je dostupno. Država je ta koja bi uvoz trebala svesti na razumnu mjeru prikladnom zakonskom regulativom - dodaje Kapo.

Da je država kriva za prekomjerni uvoz, slažu se i u udruženjima za zaštitu potrošača.

Povrat PDV-a

- BiH nedostaje strategija za ishranu stanovništva kojom bi se odredilo kolike su potrebe naše zemlje za hranom i koliko naši proizvođači mogu zadovoljiti te potrebe. Time bi se uvozilo samo onoliko koliko nam nedostaje - kazao nam je Mesud Lakota, sekretar sarajevskog Udruženja za zaštitu potrošača.

Dodao je da je zemljama proizvođačima u interesu da robu plasiraju na strano tržište, jer je izvoz stimuliran povratom PDV-a i drugim povlasticama.

- Mi smo za razne mahinacije idealna zemlja, jer nam je tržište neuređeno, zakonska regulativa puna rupa - zaključuje Lakota.

Uvoz u prvih pet mjeseci 2010.

57 miliona KM
vrijednost uvezenih mliječnih proizvoda

44,7 miliona KM
vrijednost uvezene flaširane vode

2,8 miliona KM
vrijednost uvezenih sokova

Pa kad vidim ovako nesto , pooooludim, zar smo mi tako glup narod :bash:

BiH uvezla osam puta više vode nego što je izvezla
Interese BiH nema ko da zaštiti. Zemlja idealna za mahinacije


Pa kad vidim ovako nesto , pooooludim, zar smo mi tako glup narod :bash:

Zasto glup narod? Glupi su proizvodjaci te vode!

Ja prvi iskljucivo kupujem dvije vode: Janu (koju mogu kupiti doslovno svugdje) i Viviu (BIH proizvod,koju rijetko gdje mogu kupiti)

Sve ostalo je obicno smece, upakovano u bezveznu ambalazu, najcesce bljutavog okusa...

Sve dok proizvodjaci ne shvate da ne postoji "easy money" na trzistu, nek sute...

Pa prva Sarajevska pivara ima smece od ambalaze, glupani ulozili pare da vodi promjene ime iz Sarajevska u BH20 a nisu promjenili ambalazu...

Zasto glup narod? Glupi su proizvodjaci te vode!

Ja prvi iskljucivo kupujem dvije vode: Janu (koju mogu kupiti doslovno svugdje) i Viviu (BIH proizvod,koju rijetko gdje mogu kupiti)

Sve ostalo je obicno smece, upakovano u bezveznu ambalazu, najcesce bljutavog okusa...

Sve dok proizvodjaci ne shvate da ne postoji "easy money" na trzistu, nek sute...

Pa prva Sarajevska pivara ima smece od ambalaze, glupani ulozili pare da vodi promjene ime iz Sarajevska u BH20 a nisu promjenili ambalazu...

A proizvodjaci ne spadaju u taj narod? To je nas narod u biti. A glup smo narod iz mnogo razloga, a evo samo jedan od tih, u PO' Tuzle ne mozes - nemas gdje kupiti nasu domacu vodu, prije par dana sam bila na trafici i bas sam htjela domacu vodu - bilo koju , nije bilo, bila je samo JANA i to sve moguce ambalaze, i nisam htjela kupiti to nego sam otisla nekih 200m dalje i nasla sta sam zeljela ...jer sam se bas zainatila, ali neko bi kupio-vecina i eto zasto je odnos izvoza i uvoza ovakav.

Moglo bi se na ovu tematiku pisati i pisati , ali ne da mi se.. ne vrijedi...:D

RMU Kakanj planira nove investicije vrijedne 48,5 mil. KM
BIH - Industrija
Autor fena.ba/bizon.ba
Petak, 09 07 2010 12:39

U pogonu Haljinići RMU Kakanj juče je u rad pušteno "široko čelo", broj 27, zbog čijih prednosti se u narednih 18 mjeseci očekuje proizvodnja uglja od oko 360.000 tona. Svečanosti su prisustvovali delegacija Koncerna Elektroprivreda BiH, predvođena generalnim direktorom Amerom Jerlagićem, amabasador Republike Poljske u BiH Andrzej Tyszkiewicz, predstavnici resornog federalnog ministarstva, Zeničko-dobojskog kantona i Općine Kakanj.

http://www.bizon.ba/images/stories/INDUSTRIJA2/rudnik%20kakanj.jpg

"Do kraja 2012. godine za projekte revitalizacije opreme, nabavke stalnih sredstava, nabavku opreme za otvaranje i pripreme novih otkopnih polja, rekonstrukciju osnovnih sistema transporta, odvodnjavanja i ventilacije, Elektroprivreda BiH će u Rudnik Kakanj investirati 48,5 miliona KM", izjavio je Jerlagić.

Direktor RMU Kakanj Mirsad Jašarspahić je izjavio kako je u pogonu Haljinići oprema, izuzev mašine za otvaranje jamskih prostorija koja je puštena u rad ove godine, stara oko 30 godina.

Menadžment RMU Kakanj i Elektroprivrede BiH, kako se moglo saznati tokom svečanosti, žele u jamama pogona Haljinići imati dva otkopna kapaciteta dužine oko 220 metara čija bi proizvodnja iznosila oko 420.000 tona.

"Investicije iz dokapitalizacije planirane za naredne tri godine preduvjet su za postizanje ovih proizvodnih količina uglja. Poslije toga treba otvoriti novi investicioni ciklus kako bi se nakon 2018., kada u rad ulazi blok 8, iz jamske eksploatacije moglo proizvoditi 800 hiljada tona", izjavio je Jašarspahić.

"Tuzlanski pilsner" otišao u Sloveniju

Tuzlanska Pivara protekle je sedmice izvezla prvih 10.000 boca "Tuzlanskog pilsnera" na tržište Slovenije.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/pivo_241007.jpg

Prema riječima direktora Pivare Tuzla Adnana Imerovića, riječ je o dugoročnoj saradnji sa firmom "Silmek" d.o.o.

"Zbog činjenice da je Slovenija u Europskoj uniji, naše proizvode morali smo poslati na analizu. Utvrđeno je da su proizvodi Pivare Tuzle izvanredne kvalitete i odmah smo dobili zeleno svjetlo za izvoz prvih boca piva za Sloveniju. Uskoro idu nove isporuke i prezadovoljni smo zbog sklopljenog dugoročnog ugovora", kaže Imerović.

Firma "Silmek" odlučila se za Pivaru Tuzla upravo zbog visokog nivoa kvaliteta proizvoda.

U perspektivi će "Slimek" u Sloveniju uvoziti kompletan asortiman Pivare Tuzla.

"Najbitnije je da smo srušili barijeru ka EU i potvrdili da ispunjavamo sve neophodne standarde. Ubjeđen sam da će ubrzo krenuti nove isporuke naših proizvoda ka Sloveniji i ostalim zemljama EU", kaže Imerović.

:cheers:

A proizvodjaci ne spadaju u taj narod? To je nas narod u biti. A glup smo narod iz mnogo razloga, a evo samo jedan od tih, u PO' Tuzle ne mozes - nemas gdje kupiti nasu domacu vodu, prije par dana sam bila na trafici i bas sam htjela domacu vodu - bilo koju , nije bilo, bila je samo JANA i to sve moguce ambalaze, i nisam htjela kupiti to nego sam otisla nekih 200m dalje i nasla sta sam zeljela ...jer sam se bas zainatila, ali neko bi kupio-vecina i eto zasto je odnos izvoza i uvoza ovakav.

Moglo bi se na ovu tematiku pisati i pisati , ali ne da mi se.. ne vrijedi...:D

Za 80 % "naroda" u BiH flasirana voda je veliki luksuz. tako da je veca glupost nazvati glupim nekoga ko nema za hljeba - a kamo li da ima za mineralne vode.
Taj "narod" i pije domacu vodu. To sto je voda iz vodovoda -a ne iz flase- je stvar standarda, za koji je taj popljuvani narod najmanje kriv.

Ovakve ocjene dodju isto kao one parole francuskih snobova kad su na primjedbu: da narod nema za hljeba, savjetovali da se narod nazdere kolaca.

Da bi se dokucilo do koga je, trebalo bi potraziti odgovor na pitanja: zasto "narod" kupuje domaci hljeb i bi li kupovao spanjolski kad bi mu ga trgovci ponudili jeftinije nego domaci???

Drustveni i socijalnu odgovornost trebali bi prvo da ispolje domaci biznisi. Prvo poslovni partneri punionica vode: trgovci, ugostitelji itd. Kad se oni odreknu dijela profita - kojeg imaju na prometu stranjskih voda- onda tek treba prec na smjestaj potrosaca i "naroda" po "Jagomirima" i ostalim vazdusnim banjama.

Hehe, Hum imas pravo za to da vecina naroda nema ni za hljeba, i to je tako, no uvazeni kolega Mirza je htio da poruci onima koji mogu sebi priustiti i vodu, i pivu, i sokove da uzimaju nase, tj. produkte koji su proizvedeni na tlu Bosne i Hercegovine. Sto bi neki iz Sarajeva, Banja Luke, Bihaca, Trebainja ili Mostara uzimali vodu proizvedenu u Hrvatskoj kada mi imamo i vise nego kvalitetne vode(Vivia(Milici), BH20(Sarajevo), Kladanjska(Kladanj)....) Poenta koju je kolega Mirza htio da kaze jeste ta da se vise trebamo orijentisati ka nasim proizvodima, i kupovati nase proizvode ako ih ima cesce nego strane ! Samo tako nasa krhka ekonomija moze izaci iz ovoga stanja. I nije istina da je strano jeftinije, usporedi samo cijene nasih i inostranih proizvoda....

Hehe, Hum imas pravo za to da vecina naroda nema ni za hljeba, i to je tako, no uvazeni kolega Mirza je htio da poruci onima koji mogu sebi priustiti i vodu, i pivu, i sokove da uzimaju nase, tj. produkte koji su proizvedeni na tlu Bosne i Hercegovine. Sto bi neki iz Sarajeva, Banja Luke, Bihaca, Trebainja ili Mostara uzimali vodu proizvedenu u Hrvatskoj kada mi imamo i vise nego kvalitetne vode(Vivia(Milici), BH20(Sarajevo), Kladanjska(Kladanj)....) Poenta koju je kolega Mirza htio da kaze jeste ta da se vise trebamo orijentisati ka nasim proizvodima, i kupovati nase proizvode ako ih ima cesce nego strane ! Samo tako nasa krhka ekonomija moze izaci iz ovoga stanja. I nije istina da je strano jeftinije, usporedi samo cijene nasih i inostranih proizvoda....

Upravo to, samo sto je Hum otisao puno dublje u samu problematiku, i btw. to sam ja napisala, a ne Mirza ... :D

Hehe, Hum imas pravo za to da vecina naroda nema ni za hljeba, i to je tako, no uvazeni kolega Mirza je htio da poruci onima koji mogu sebi priustiti i vodu, i pivu, i sokove da uzimaju nase, tj. produkte koji su proizvedeni na tlu Bosne i Hercegovine. Sto bi neki iz Sarajeva, Banja Luke, Bihaca, Trebainja ili Mostara uzimali vodu proizvedenu u Hrvatskoj kada mi imamo i vise nego kvalitetne vode(Vivia(Milici), BH20(Sarajevo), Kladanjska(Kladanj)....) Poenta koju je kolega Mirza htio da kaze jeste ta da se vise trebamo orijentisati ka nasim proizvodima, i kupovati nase proizvode ako ih ima cesce nego strane ! Samo tako nasa krhka ekonomija moze izaci iz ovoga stanja. I nije istina da je strano jeftinije, usporedi samo cijene nasih i inostranih proizvoda....

Uvezena koleginica @amriiiiiich je u svojim opservacijama nedvosmisleno uklazala na velestovani narod, kao glavi cimbenik ekonomske propasti civilizacije.
Zivimo u eri bozanstva kojeg zovu trziste, na kojam svaki kolegakupac -za svoje pare- kupuje ono sto mu: em milo em drago.

Solit pamet nekom cime ce secerit svoju vodu nije nimalo samoupravno a bogme ni komunisticki i drugarski.

Uvezena koleginica @amriiiiiich je u svojim opservacijama nedvosmisleno uklazala na velestovani narod, kao glavi cimbenik ekonomske propasti civilizacije.
Zivimo u eri bozanstva kojeg zovu trziste, na kojam svaki kolegakupac -za svoje pare- kupuje ono sto mu: em milo em drago.

Solit pamet nekom cime ce secerit svoju vodu nije nimalo samoupravno a bogme ni komunisticki i drugarski.

Dobro, to je tvoje misljenje, ja tudjna misljenja postujem, za razliku od tebe. A sta bi ti UVEZENA trebalo da znaci, posto ne vjerujem da je greska u tipkanju??

A zasto onda cijela Evropa pije Vittel, Evian i San Pelegrino, jesu li i oni glup narod?
Na trzistu je teze prodati flasiranu vodu nego auto, upravo zato jer je svi mogu proizvesti...

A zasto onda cijela Evropa pije Vittel, Evian i San Pelegrino, jesu li i oni glup narod?
Na trzistu je teze prodati flasiranu vodu nego auto, upravo zato jer je svi mogu proizvesti...

Sad vidim da nisi samo neupucen u trziste, nego i ne znas o cemu govoris. Kao prvo ove vode koje kostaju 3,5 eura po flasici se piju u Evropi jer ove kompanije imaju veoma dobar menadzment za trziste, konkurenciju potiskuju kako tako, kao drugo ne bi me cudilo da je tebi potpuno svejedno za nasu ekonomiju i privredu, kao trece ako si htio biti sarkastican, vidi NISI uspjeo.

Fakti: prodaju nesto za 3,5 EUR sto ih kosta 0,10 EUR, a potisnuli svu konkurenciju.
Ti si upravo potvrdio moje rijeci...

Sad vidim da nisi samo neupucen u trziste, nego i ne znas o cemu govoris. Kao prvo ove vode koje kostaju 3,5 eura po flasici se piju u Evropi jer ove kompanije imaju veoma dobar menadzment za trziste, konkurenciju potiskuju kako tako, kao drugo ne bi me cudilo da je tebi potpuno svejedno za nasu ekonomiju i privredu, kao trece ako si htio biti sarkastican, vidi NISI uspjeo.

Kostaju po flasici oko €0,80. U Holandiji se najvise pije SPA, jedna flasica je oko €0,55

KURTOVIĆ: KOMPANIJE IZ BOSANSKO – PODRINJSKOG KANTONA OSVAJAJU STRANA TRŽIŠTA

Bosansko-podrinjski kanton ima kompanije koje razvijaju izuzetno dobru poslovnu saradnju sa mnogim zemljama u Evropi i svijetu, kao što su, naprimjer, Unis Ginex, Pobjeda-rudet, Bekto-precisa i Emka Bosnia, izjavio je za novinsku agenciju Onasa ministar privrede ovog kantona Mustafa Kurtović.

"Unis Ginex izvozi u 33 zemlje na četiri kontinenta razne proizvode namjenske proizvodnje, Pobjeda-rudet proizvodi detonatore za rudnike i izvozi u oko 15 zemalja u Evropi i izvan nje. Zahvaljujući saradnji sa Turskom, izvoz ove kompanije je povećan u posljednja tri mjeseca za 25 posto. Tu je i Bekto-precisa koja proizvodi razne vrste alata za brizganje plastike i alata u kombinaciji plastika-metal. Ona zapošljava više od 150 radnika, a za njenu proizvodnju indirektno je vezano više od 1.500 radnika", naglasio je Kurtović.

Prema njegovim riječima, Bekto-precisa intenzivno radi sa firmom Emka Bosnia, čime se stvaraju novi aranžmani za izvoz proizvoda i povećanje proizvodnje. "Također, najnoviji aranžmani koje imamo sa BMW-om i ASA Prevent Grupacijom, a koji se odnose na izradu mekih dijelova za nove modele BMW-a, govore u prilog tome da ima prostora na evropskim tržištima kada su u pitanju proširenje proizvodnje i nova zapošljavanja", naveo je ministar privrede BPK, pišu Poslovne novosti.

Inače, Kurtović je na ceremoniji dodjele priznanja najuspješnijim menadžerima iz jugoistoène i srednje Evrope pod nazivom "Najmenadžer 2010", održanoj 1. jula u Sarajevu, dobio specijalno priznanje "Najministar", a učestvovao je i na Međunarodnoj poslovnoj konferenciji o temi "Regionalna privredna saradnja i razvoj" koju je organizirala Direkcija Agencije za izbor najmenadžera BiH, jugoistočne i srednje Evrope-Zenica.

Govoreći o ovoj konferenciji Kurtović je rekao da je ovo bio pravi potez organizatora u pravo vrijeme da se govori o regionalnom razvoju. "Drago mi je da su na ovom skupu učestvovali ljudi iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Makedonije, te Turske i da smo još jednom potvrdili opredijeljenost svih učesnika Konferencije o potrebi angažovanja menadžera, naèelnika opština, ministara, te predstavnika komora u proširivanju kontakata firmi i njihovih menadžera, radi zajedničkog nastupa na novim tržištima, kako bismo postigli konkurentnost bh. proizvoda na tim tržištima", dodao je Kurtović.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117310&Itemid=59)

Kostaju po flasici oko €0,80. U Holandiji se najvise pije SPA, jedna flasica je oko €0,55

Ne znam cijene u supermarketima, no cijene na benzinskim pumpama samo, i znam da sam u Njemackoj platio Evian(nije bilo druge 3,5 E i sendvic 4 E). Ali s obzirom da to kosta 1,6 KM a nasa domaca voda 0,40 E takva ista( a po sadrzaju minerala je dokazano da nasa voda sadrzi i vise nege minerale u svom sastavu od Evian-a, ne vidim razlog zasto ne bih uzimali nase?

KURTOVIĆ: KOMPANIJE IZ BOSANSKO – PODRINJSKOG KANTONA OSVAJAJU STRANA TRŽIŠTA



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117310&Itemid=59)

Svaka njima cast na tome, no to je kao sto rekoh dno dna kako mi to mozemo da uradimo! Znaci da se ne predaju, ganjaju nova trzista i osvajamo svijet!!!!

Ne znam cijene u supermarketima, no cijene na benzinskim pumpama samo, i znam da sam u Njemackoj platio Evian(nije bilo druge 3,5 E i sendvic 4 E). Ali s obzirom da to kosta 1,6 KM a nasa domaca voda 0,40 E takva ista( a po sadrzaju minerala je dokazano da nasa voda sadrzi i vise nege minerale u svom sastavu od Evian-a, ne vidim razlog zasto ne bih uzimali nase?

Drugo su cijene na pumpama.

Uvezena koleginica @amriiiiiich je u svojim opservacijama nedvosmisleno uklazala na velestovani narod, kao glavi cimbenik ekonomske propasti civilizacije.
Zivimo u eri bozanstva kojeg zovu trziste, na kojam svaki kolegakupac -za svoje pare- kupuje ono sto mu: em milo em drago.

Solit pamet nekom cime ce secerit svoju vodu nije nimalo samoupravno a bogme ni komunisticki i drugarski.

Nisam znao da imamo i filozofa na forumu! Cestitam!

Od sad ko napravi ljepsu flasu siguran mu je plasman vode na famoznom BH trzistu!

Što sam ja nešto popularan postao. :D

Kolega SokoX, iako ja to nisam izjavio, u potpunosti se slažem s Vašom konstatacijom. :)

Dobro, to je tvoje misljenje, ja tudjna misljenja postujem, za razliku od tebe. A sta bi ti UVEZENA trebalo da znaci, posto ne vjerujem da je greska u tipkanju??

Greska je slucajna, Prvo sam napisao veleuvazena pa sam u brisanju nesto zabrljao. Puno sam nadrobio epiteta pa sam htio da to smanjim.
Izvini ako je to izazalo neke pogresne aluzije.

nemam nikakvog razloga da uvazavam neobjektivna misljenja, bez obzira cija su....
u postu koji kritikujem se nisam bavio vama vec vasom konstatacijom da je narod glup...

varate se da ce te biti postovani poslije izjave da su svi budale, samo vi pametni ....
na ovoj internetskoj pijaci je tolika guzva da vas samo jedna pogresna rijec moze eliministai za sva vremena a mogli bi imati ozbiljnih problema ako ste se ufurali u nesto...

Mogli ste u vasoj konstatacij biti precizni i tacno fokusirati ciljnu grupu koju kritikujete zbog uvoza flasirane vode..
Zasto niste i zasto ste svoj bijes strovalili na narod - to je za nove teme ...

narod nije kriv zasto u nekoj trafici ima ili nema nekog proizvoda ...
narod nije kriv sto niko u bih be proizvodi staklene boce za flasiranje mineralne vode....
narod nije kriv sto je staklena boca skuplja od plasticne..
narod nije kriv sto nije isto znati puniti boce vodom i znati prodavati tu istu vodu ....
narod nije kriv ako se metalni cepovi za boce ne prave u od zenickog lima i bosanske rude...
narod nije kriv sto se svaki gram glinice uvozi u bih aluminijumsku industriju..
narod nije kriv sto BiH nema dovoljno pcelara i uvozi 1500 tona meda...
narod nije kriv sto bih uvozi riblju hranu a tovi hiljade tone ribe ..
hoce li se narod odreci ribe zbog toga sto se riba hrani kalifornijskim glistama ???

hoce li se @amric odrec bosanskog cevapa i jablanicke janjetine, iako zna da je june sa brazilskim pasosom a bravce iz australije ???
nece
ako nece nek ne pravi budalom i sebe i ostali narod

Greska je slucajna, Prvo sam napisao veleuvazena pa sam u brisanju nesto zabrljao. Puno sam nadrobio epiteta pa sam htio da to smanjim.
Izvini ako je to izazalo neke pogresne aluzije.

nemam nikakvog razloga da uvazavam neobjektivna misljenja, bez obzira cija su....
u postu koji kritikujem se nisam bavio vama vec vasom konstatacijom da je narod glup...

varate se da ce te biti postovani poslije izjave da su svi budale, samo vi pametni ....
na ovoj internetskoj pijaci je tolika guzva da vas samo jedna pogresna rijec moze eliministai za sva vremena a mogli bi imati ozbiljnih problema ako ste se ufurali u nesto...

Mogli ste u vasoj konstatacij biti precizni i tacno fokusirati ciljnu grupu koju kritikujete zbog uvoza flasirane vode..
Zasto niste i zasto ste svoj bijes strovalili na narod - to je za nove teme ...

narod nije kriv zasto u nekoj trafici ima ili nema nekog proizvoda ...
narod nije kriv sto niko u bih be proizvodi staklene boce za flasiranje mineralne vode....
narod nije kriv sto je staklena boca skuplja od plasticne..
narod nije kriv sto nije isto znati puniti boce vodom i znati prodavati tu istu vodu ....
narod nije kriv ako se metalni cepovi za boce ne prave u od zenickog lima i bosanske rude...
narod nije kriv sto se svaki gram glinice uvozi u bih aluminijumsku industriju..
narod nije kriv sto BiH nema dovoljno pcelara i uvozi 1500 tona meda...
narod nije kriv sto bih uvozi riblju hranu a tovi hiljade tone ribe ..
hoce li se narod odreci ribe zbog toga sto se riba hrani kalifornijskim glistama ???

hoce li se @amric odrec bosanskog cevapa i jablanicke janjetine, iako zna da je june sa brazilskim pasosom a bravce iz australije ???
nece
ako nece nek ne pravi budalom i sebe i ostali narod

Sto si se ti nalozio na to toliko bolan, bit toga sto sam napisala jeste to da se vise fokusiramo na domace , a ne na uvozne proizvode , bila to voda, mlijecni proizvodi i dr. Zasto kupovati Janu, Dukat mlijecne proizvode i sl. ako mozemo pomoci domacim proizvodjacima i kupiti domace - treba stvoriti svijest o tome kod naseg naroda i mirna Bosna. Chill !!!!!!

Sto si se ti nalozio na to toliko bolan, bit toga sto sam napisala jeste to da se vise fokusiramo na domace , a ne na uvozne proizvode , bila to voda, mlijecni proizvodi i dr. Zasto kupovati Janu, Dukat mlijecne proizvode i sl. ako mozemo pomoci domacim proizvodjacima i kupiti domace - treba stvoriti svijest o tome kod naseg naroda i mirna Bosna. Chill !!!!!!

Nazolio sam se zato sto ne dozvoljavam da mene i narod kojem pripadam bilo ko i sa bilo kakvim namjerama naziva glupim i vrijedja. Procitaj jos jednom ovu tvoju recenicu:
Pa kad vidim ovako nesto , pooooludim, zar smo mi tako glup narod

Pogledaj sta je smisao teme i posta pa onda ukljuci svoj glupimetar i vidi ko se na sta lozi i ko je potpalio lozionu.

Citirala si opsiran clanak koji govori o dosta aspeketa. U svom monologu nisi navela sta smatras losim ili glupim u tom clanku, nego si se istovarila na cijeli narod, a i u recitacijama u nastavku ukljucujes isti hepek o narodnim glupostim.

Narod ne odlucuje u kojoj trafici ce biti kakve robe, niti narod zna kakav je tvoj ukus i koju ti vodku pijes.
Ni ja ne mogu u svakoj trafiic naci unucica mehke sljive za aksamluka, pa ne pljujem po cijelom narodu da je glup i pijandura. Nema u toj tvojoj trafici ni tariguz papira, kad se kome strefi velika nuzda, pa niko ne tvrdi da je cijeli narod zasran do zavrat. Jedino se ti nasla uvrijedjena sto ti nisu zelje ispunjene pa sviju oko sebe nazivas glupacima.

Ne vjeruje ti u ove price o prosvjetiteljskim namjerma. Ako ih imas: promjeni nacin na koi prezentiras svoje stavove.

U gotovo svakom (nek bude 95% njih) marketu se prodaje domaca voda,ako ces vec o vodi. I naravno da je GLUPO kupovat uvezenu vodu samo radi ambalaze.
A ta opaska sa kioscima bi imala smisla da je prodaja po kioscima iole velika, procentualno gledano.

Što sam ja nešto popularan postao. :D

Kolega SokoX, iako ja to nisam izjavio, u potpunosti se slažem s Vašom konstatacijom. :)

Svima svoje zasluge. :) A što se tiče toga da trebamo jačati domaću privredu bio bih lud da nisam u pravu.

i Janu, Dukat mlijecne proizvode i sl.

Fascinantni ste s nabrajanjem do jednog hrvatskog proizvoda ko glavnog uzroka vasih problema ..to jest problema nekakve unutarBIH industrije (teza koju poteze dio BIH populacije)

Daj pobogu sta kod vas ne uvoze milke i ko zna kakve ne coca - cola licencirane proizvode s vodom ili mađarske zacine..glavno da se nabroje hr proizvodi ko neprijatelj broj jedan ..koji ste se vrag uvatili hrvatskih proizvoda i to samo jedna grupacija konstantno ..oce li sad pileca argeta bit problem jer to kontrolira atlantik grupa ili je mozda sarajevski kiseljak toliko neutjecajan za HR ekonomiju iako ga kontrolira agrokor..pa ono s kupovinom istog novac "ne" klizi u HR .. mozda da bojkotirate slatkise iz prijedora ..jer je vlasnik kras ..moze i kekse iz capljine jer je vlasnik zvecevo ..ili ledo ..iako ima tvornicu u citluku ..a moze i violletu s obzirom da vlasnik planira otvorit tvornicu u zagrebu ..pa ko zna oklen je proizvod s granice ili negdi iz hrvatskog zagorja..nema smisla tvrtke ..velike tvrtke ionako imaju prste ne samo u jednoj drzavi ..ukratko ne budalite :cheers:

nema potrebe da se politizira jer nije rijec o tome..
isto je u BiH i u Hrvatskoj.....
monopolizam je univerzalan problem na cijelim svijetu.......
politicki reket takodje ........
snobizam i kritizerstvo posebno

isto se desava u Hrvatskoj sa robom iz Srbije, Slovenije i obratno ............

isti slucaj je sa sukobom dalmatinskih ribara i dalmatinskih trgovca, jer trgovci i ugostitelji u jeku turisticke sezone pune trgovine jeftinijom ribom iz italije i tako prave konkurenciju domacim ribarima...

hrvatska vlada je nekih godina zabranila turistima da unose prehrambene robe u turistickoj sezoni, pa kad su poceli da pljuste otkazi aranzmana ukinuli su te zabrane .....

treba se suprostavit monopolima i ucjenama svake vrste.. takodje sam da se svakom ko bude izlozen takvim uticajima da podrska.. bez obzira jesu li proizvodjaci, trgovci ili potrosaci.. govorim o podrsci a ne o pomoci

svakako da se uvjek treba suprostaviti onima koji tvrde da su svi ostali budale samo oni pametni

Ma ocu rec kako danas su tvrtke ko hobotnice i imaju krakove u vise zemalja ..primjer kras medenjaci se proizvode u vojvodini a kokta se dijelom proizvodi pod licencom u makarskoj ..dio ledova asortimana se proizvodi u zagrebu a dio u citluku i srbiji mislim :cheers:

Fascinantni ste s nabrajanjem do jednog hrvatskog proizvoda ko glavnog uzroka vasih problema ..to jest problema nekakve unutarBIH industrije (teza koju poteze dio BIH populacije)

Daj pobogu sta kod vas ne uvoze milke i ko zna kakve ne coca - cola licencirane proizvode s vodom ili mađarske zacine..glavno da se nabroje hr proizvodi ko neprijatelj broj jedan ..koji ste se vrag uvatili hrvatskih proizvoda i to samo jedna grupacija konstantno ..oce li sad pileca argeta bit problem jer to kontrolira atlantik grupa ili je mozda sarajevski kiseljak toliko neutjecajan za HR ekonomiju iako ga kontrolira agrokor..pa ono s kupovinom istog novac "ne" klizi u HR .. mozda da bojkotirate slatkise iz prijedora ..jer je vlasnik kras ..moze i kekse iz capljine jer je vlasnik zvecevo ..ili ledo ..iako ima tvornicu u citluku ..a moze i violletu s obzirom da vlasnik planira otvorit tvornicu u zagrebu ..pa ko zna oklen je proizvod s granice ili negdi iz hrvatskog zagorja..nema smisla tvrtke ..velike tvrtke ionako imaju prste ne samo u jednoj drzavi ..ukratko ne budalite :cheers:

O čemu ti lupetaš. Ajde sad vrati se malo unazad pa još jednom pročitaj postove. Diskusija je počela o tome zašto se uvozi tolika količina flaširane vode kad naše vlastite zalihe pitke vode daleko nadmašuju zemlje iz kojih se uvozi. I niko nije spominjao nikakav bojkot već se samo konstatovalo da je bolje uzimati domaće ako ga već proizvodimo. Ne znam šta ti je tu čudno, kao kod vas se to ne primjenjuje. I naravno da ću uvijek prije Jane uzeti Olimpiju, umjesto Dukata, Meggle mliječne proizvode bihaćke mljekare, Violetu prije njemačke Zewe, etc, etc. Sasvim normalna pojava, tako da ne drami.

KLinton je pio tesanjsku Ozau jer je bila najbolja mineralna voda na dunjaluku za bolesnike sa kardiovaskularnim problemima. Talijani i francuzi bi mu platili suvim zlatom da pije njihove vode, ali su Klintonu bila vaznije njegove zdravstvene potrebe od talijaskih zabokrecina:lol:

Počinje sistematski razvoj poslovnih zona u Hercegovini

U Hercegovini već postoji 15 poslovnih zona, te 28 potnecijalnih, odnosno onih koje općine planiraju pretvoriti u poslovne zone. U cilju sistematskog razvoja ove oblasti Regionalna razvojna agencija Hercegovine (REDAH) je uradila studiju o mogućnosti razvoja poslovnih zona u Hercegovini. Studija je rađena u sklopu projekta "Jačanje kapaciteta za razvoj i upravljanje poslovnom infrastrukturom", a projekt je financirala Vlada Kraljevine Španije putem Španske agencije za međunarodnu razvojnu suradnju – AECID.

Prema riječima Nevzeta Sefe, voditelja odjela za preduzetništvo u REDAH-u, dosadašnji problem bio je što se pri formiranju poslovnih zona nije koristio sistematski pristup, nego se to radilo poprilično spontano. "Ovim konceptom se će se kvalitetno i sistematski prići razvoju poslovonih zona u Hercegovini", kaže on.

U sklopu navedene studije uradili su i projekte razvoja zona za tri hercegovačka kantona(Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Hercegbosanski), te za općine u istočnom dijelu RS-a, koje su danas predali ministrima privrede, odnosno resornim ministrima navedenih kantona.

Sefo ističe da su oni predali studije, a da kantoni i općine moraju uraditi operativni plan provedbe, u skladu sa svojim budžetima, a njega na kraju treba usvojiti i skupština kantona. Usporedo s razvojem ovog koncepta radili su i na analizi stanja na tržištu rada koje je pokazalo da nedostaje veliki broj kadrova tehničke struke, te da je previše ekonomista i pravnika koji su na zavodima za zapošljavanje.

"Sigurno je da smjerovi tehničke struke nedostaju tako da je nemoguće očekivati veću fabriku automobilske industrije ili nešto slično na ovim prostorima iz prostog razloga što na tržištu rada nedostaje potrebnih kadrova", kaže on. Dodaje da je potrebno u idućem razdoblju raditi s predstavnicima visokoškolskih i srednjoškolskih institucija na rješavanju ovih problema i uvođenju smjerova potrebnih tržištu.

Smatra da bi se u Hercegovini trebale definirati određene strateške zone, a oko njih bi trebalo razvijati manje poslovne zone. One bi trebale biti smještene u Mostaru, Trebinju, te jedna na sjecištu puteva s Hrvatskom- u općini Ljubuški. Buduću da bi se radilo o zonama od stateškog interesa u njihovo formiranje bi se trebale uključiti i entitetska i kantonalna ministarstva, smatra Sefo.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/329632)

O čemu ti lupetaš. Ajde sad vrati se malo unazad pa još jednom pročitaj postove. Diskusija je počela o tome zašto se uvozi tolika količina flaširane vode kad naše vlastite zalihe pitke vode daleko nadmašuju zemlje iz kojih se uvozi. I niko nije spominjao nikakav bojkot već se samo konstatovalo da je bolje uzimati domaće ako ga već proizvodimo. Ne znam šta ti je tu čudno, kao kod vas se to ne primjenjuje. I naravno da ću uvijek prije Jane uzeti Olimpiju, umjesto Dukata, Meggle mliječne proizvode bihaćke mljekare, Violetu prije njemačke Zewe, etc, etc. Sasvim normalna pojava, tako da ne drami.

Meggle internacionalna grupacija ima mlijekare u bihacu i osijeku
Violeta gradi tvornicu kod zagreba ..znaci proizvodnja u vise tvornica ..jel vi uopce citate sta ja pisem ..pola proizvoda je pod multinacionalnim kompanijama i brendovima a vi tu nesto grmite kontra jane i bla bla ..uvozi se jer bez uvozenja nema nit izvoza ..kako ti sad ocekujes da ces izvozit a da nista ne uvozis a o tome sta je nekome bolje ili sta voli na osobnoj razini odlucuje sam kupac .. pola danasnjih proizvoda su dio vecih sustava a kome je do lokalpatriotizma nek kupuje ono sta smatra "svojim" ali nek pogleda sta je dio vecih sustava a sta nije jer bi se moglo desit da ti na onom meggle proizvodu sitnim slovima pise ..proizvedeno u osijeku a ne u bihacu ;)

ASA Prevent Group preuzeo FIMA banku

http://www.ekapija.ba/dokumenti/fima_centar.jpg
Najveći privatni poslodavac u BiH, "ASA Prevent Group" Sarajevo, preuzeo je većinski paket dionica FIMA banke.


"ASA Prevent Group" preuzeo je 51 posto FIMA banke kroz dokapitalizaciju zatvorenom emisijom dionica vrijednom oko 15,3 miliona KM. Novi većinski vlasnik najavio je da neće mijenjati pravni status FIMA banke, niti će je na bilo koji način vezati za poslovanje svojih kompanija u BiH i izvan zemlje. FIMA banka, naime, ostaje samostalni pravni subjekt i na bankarskom tržištu BiH nastaviće poslovanje pod sadašnjim nazivom.

Banka je osnovana početkom 2006. godine s početnim kapitalom od 16 miliona KM, a godinu kasnije je dokapitalizirana, pa je njen ukupni kapital iznosio 23 miliona KM. Najveći dioničari FIMA banke do prošlosedmične dokapitalizacije bili su "FIMA Validus fond" iz Varaždina, te "Pluris" i "Nikomat" takođe iz tog hrvatskog grada u kojem se nalazi sjedište grupacije FIMA.

Iako najmlađa na bankarskom tržištu BiH, FIMA banka je u samo dvije godine uspjela udvostručiti aktivu i utrostručiti broj poslovnica. Ozbiljni problemi s kojim su se, u međuvremenu, suočili većinski vlasnici u Hrvatskoj zbog afere "Podravka" uticali su na korekciju poslovnih planova koji su, između ostalog, podrazumijevali i potragu za novim investitorima koji bi u banku ubrizgali svjež kapital. Nakon što je prethodno otpao pokušaj preuzimanja Hercegovačke banke, zbog neriješenih vlasničkih odnosa u mostarskoj banci pod prinudnom upravom, te nakon nedavnog propalog plana spajanja sa Postbank BiH, vlasnici FIMA banke opredijelili su se za "ASA Prevent Group". Većinski vlasnik te grupacije je poduzetnik Nijaz Hastor, a njen godišnji bruto prihod premašuje 800 miliona KM.

Preuzimanjem FIMA banke, "ASA Prevent Group" zaokružiće finansijski portfelj, s obzirom na to da u svom sastavu već ima brokersku kuću, osiguravajuće društvo i lizing kompaniju.

Saglasnost za povećanje kapitala FIMA banke dala je Komisija za vrijednosne papire FBiH.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/329998

"Ozon" kupio Sportsko-rekreacioni centar Vlašić

Preduzeće "Ozon" iz Travnika novi je vlasnik Sportsko-rekreacionog centra "Vlašić". Kupoprodajni ugovor potpisali su 13. jula direktor Agencije za privatizaciju Srednjobosanskog kantona Željko Radoš i direktor preduzeća "Ozon" Enes Konjalić.


Privatizacija turističkog centra na Vlašiću traje već dvije godine, a vlasnik stoodstotnog kapitala, procijenjenog na 5,1 milion KM, bila je FBiH. Ponude za Sportsko-rekreacioni centar "Vlašić" dostavili su "Ozon" i Fabrika duhana Sarajevo, a nadležna komisija ponudu "Ozona" proglasila je kvalitetnijom.


Detalji iz ugovora o privatizaciji ostali su nepoznati, a najavljeno je da će biti objavljeni za sedam dana.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/329989)

ASA Prevent Group preuzeo FIMA banku

http://www.ekapija.ba/dokumenti/fima_centar.jpg


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/329998

Vrh, počeli smo preuzimati od Hrvata! :cheers:

^^ I Bingo od Slovenaca :)

^^ Da, Mercator! :cheers:

Meggle internacionalna grupacija ima mlijekare u bihacu i osijeku
Violeta gradi tvornicu kod zagreba ..znaci proizvodnja u vise tvornica ..jel vi uopce citate sta ja pisem ..pola proizvoda je pod multinacionalnim kompanijama i brendovima a vi tu nesto grmite kontra jane i bla bla ..uvozi se jer bez uvozenja nema nit izvoza ..kako ti sad ocekujes da ces izvozit a da nista ne uvozis a o tome sta je nekome bolje ili sta voli na osobnoj razini odlucuje sam kupac .. pola danasnjih proizvoda su dio vecih sustava a kome je do lokalpatriotizma nek kupuje ono sta smatra "svojim" ali nek pogleda sta je dio vecih sustava a sta nije jer bi se moglo desit da ti na onom meggle proizvodu sitnim slovima pise ..proizvedeno u osijeku a ne u bihacu ;)

Mozel tvoj briljantni um svarit to da je meni u BiH draze da radi (ima posao,prima platu ...kako god hoces) Bosanac u Prijedoru nego tvoj Zagorac. Bez obzira za koga radi ili cije je vlasnistvo ta firma. Nema niko nista protiv Hrvatske i Naravno da treba uzimat Hrvatsko ispred njemacke ili francuske robe,ali ne i ispred bosanske. Ne znam sta se odma jezis na sam pomen bosanskog favorizovanja bosanske privrede kao da je to nesto bolesno.

P.S. Pazi malo na izrazavanje i vrijedjanje jer ni tebe niko ne vrijedja!

Ma ocu rec kako danas su tvrtke ko hobotnice i imaju krakove u vise zemalja ..primjer kras medenjaci se proizvode u vojvodini a kokta se dijelom proizvodi pod licencom u makarskoj ..dio ledova asortimana se proizvodi u zagrebu a dio u citluku i srbiji mislim :cheers:

Kratko i jasno: Mi kupujemo samo Made in BiH!

Nije toliko bitno ko je vlasnik, vazno je da se fabrika nalazi u BiH:cheers:

Nema veze ko proizvodi vazno je da je iz BiH.
Ja licno kupujem samo nase proizvode. A za mljekaru meggle u bihacu mogu vam jedno
reci-----tu se vecinom sve proizvodi i znam da je tacno jer mi rodjak tu radi.

Kratko i jasno: Mi kupujemo samo Made in BiH!

Nije toliko bitno ko je vlasnik, vazno je da se fabrika nalazi u BiH:cheers:

Dobro da ti da ukratko tezu, jer lik fakat ne shvata, možda jedino da mu nacrtam :bash: .
Znači kad kupim Meggle mlijeko (bihaćka mljekara) nebitno što je to njemačka firma, velika većina tog novca ostaje u BiH (plaće radnika, porez, PDV, otkup domaćeg mlijeka, poticaj seljaka, bla, bla), dok kad kupim Dukat mlijeko, osim poreza, PDV, što su sitni novci, nema baš neke velike stvari za našu ekonomiju.

^^ Upravo to. Ali koliko ja znam Dukatovo mlijeko se proizvodi u Gradacu.

-Poli salama se proizvodi u Brezi.
-Eurocreme Takovo: Trebinje
-Ledo: Citluk.

Mozel tvoj briljantni um svarit to da je meni u BiH draze da radi (ima posao,prima platu ...kako god hoces) Bosanac u Prijedoru nego tvoj Zagorac. Bez obzira za koga radi ili cije je vlasnistvo ta firma. Nema niko nista protiv Hrvatske i Naravno da treba uzimat Hrvatsko ispred njemacke ili francuske robe,ali ne i ispred bosanske. Ne znam sta se odma jezis na sam pomen bosanskog favorizovanja bosanske privrede kao da je to nesto bolesno.

P.S. Pazi malo na izrazavanje i vrijedjanje jer ni tebe niko ne vrijedja!

Kad kupujes cocktu..meggle ..kras ili neke konzumove proizvode onda ti lokalpatriotizam igra dvostruku ulogu jer dio proizvoda se proizvodi doslovce po razlicitim zemljama i kupnjom tog proizvoda pomazes onom ko ga proizvodi ali taj proizvod nemora bit nuzno bas domaci ..sta tebi garantira da onaj macho iz leda je proizveden u citluku a ne u zagrebu ili beogradu ..ili kako znas koja tocno paleta proizvoda se proizvodi kod tebe doma a koja se proizvodi dalje :ohno:

Ja cilo vrime pokusavam rec kako je taj lokalpatriotizam relativan kad su u pitanju neki proizvodi :cheers:

Primjera radi povrce koje pakira podravka dobrim dijelom dolazi iz mađarske ali i iz srbije a onda se samo pakira ili prerađuje u koprivnici ..to rijetko ko skuzi ali kad procitas ona sitna slova na ambalazi sve pise ..i tako onda u tome svemu tko dobiva ...seljak iz mađarske ..radnik iz hrvatske/BIH ...sve sta pricam je da u slucaju kupovine takvog proizvoda ..novci na neki nacin indirektno idu u vise smjerova ;)

Ne jezim se na favoriziranje nicije privrede ali daj pobogu favoriziraj ono sta smatras svojim bez da prozivas ono sta nesmatras svojim :ohno:

Kratko i jasno: Mi kupujemo samo Made in BiH!



Šteta pa ti se toga ne drži Führer (http://bs.wikipedia.org/wiki/Fahrudin_Radon%C4%8Di%C4%87)...on pije Janu.

baustelac znades li mozda ko mu hladi m***
LoL smjesan si....

ViđOj Nejdira što mudro zbori. :lol:

@ Make It So,ne filozofiraj!
Ono sto znam da je bosansko,kupim. A i ono za sto mislim da jeste (iako nije). I tacka!

baustelac znades li mozda ko mu hladi m***
LoL smjesan si....

Neznam, vjerojatno ti znaš.:bash:

Neznam, vjerojatno ti znaš.:bash:

Ne sry, neznam ni ja. Sta ce mo sad ja konto da ti znas odgovor ko i za sve ostalo...:ohno:Bas mi je zao ;)

ViđOj Nejdira što mudro zbori. :lol:

Znas ti kakvi su krajsnici, al legenda si stvarno pratim forum 2-3 mjeseca redovno. I skonto sam da si sto posto naj vredniji na forumu. Hvala ti za sve slike i nadam se da cu i ja slika napravti kad odem u BiH...:cheers:

deder ohladite

NAJVEĆI PRIHOD "ELEKTROPRIVREDE BiH"

http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/elektroprivreda_bih.jpg
Kompanije "Elektroprivreda BiH", "Asa prevent" i "BH telekom" dobile su priznanje "100 najvećih u BiH" kao tri najuspješnija velika preduzeća prema ukupnom prihodu u prošloj godini. Prve tri velike firme koje su dobile priznanje "100 najvećih u BiH" za ostvarenu ...

... neto dobiti u prošloj godini su "BH telekom" za ostvarenu neto dobit od 144.208.266 KM, "Telekom Republike Srpske" za 102.633.216 KM, te "Elektroprivreda BiH" za 61.903.514 KM.

"Rajfajzen" banka dobila je priznanje za prvu veliku firmu po investicijama u 2009. godini, dok su na drugom i trećem mjestu "Elektroprivreda BiH" i "BH telekom".

Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić dodijelio je priznanje "Elektroprivredi BiH" za ostvareni prihod od 944.123.424 KM, "Asa preventu" za 610.352.795 KM, te "BH telekomu" za 605.414.743 KM.

Vrankić je istakao da je zadatak BiH podići konkurentnost i stvarati pozitivan ambijent za ulaganje u BiH radi stvaranja većeg bruto društvenog proizvoda, čime bi bila riješena nezaposlenost koja je najveći problem.

Priznanje, koje svake godine dodjeljuju "Poslovne novine", izdanje Privredne štampe iz Sarajeva dobile su kompanije "Asa prevent", "Aluminijum" iz Mostara, te "Energoinvest" iz Sarajeva kao prve tri velike firme prema izvozu u 2009. godini.

"Asa prevent" je prošle godine ostvarila izvoz od 287.010.617 KM, "Aluminijum" od 259.254.090 KM, a "Energoinvest" od 198.363.331 KM.

U rangu srednjih preduzeća priznanje su dobile kompanije "Bosnalijek" iz Sarajeva, "Sarajevski kiseljak" i sarajevska "Podravka" za ukupno ostvareni prihod u prošloj godini, dok su prve tri firme po izvozu prošle godine bile "Bosnalijek" iz Sarajeva, "Men +Hamel" iz Tešnja i "Metalno" iz Zenice.

Priznanje su dobile "Bosnalijek", "Sarajevski kiseljak" i "Unitik" iz Sarajeva kao prve tri srednje firme po neto dobiti u 2009. godini, a prve tri srednje firme po investicijama lani bile su "BBI real estate" iz Sarajeva, "Xela BH" iz Tuzle i hotel "Tuzla" iz istoimenog grada.

Na rang-listi malih preduzeća po ukupnom prihodu u 2009. godini prva tri mjesta zauzeli su "TEM mandeks" iz Širokog Brijega, "Mrkulić kompanija" iz Sarajeva, te "Akvarijus" iz Banjaluke, dok su prve tri male firme po izvozu prošle godine bile "Tem mandeks", "Adonis namještaj export-import" iz Mostara i "Artisan" iz Tešnja.

Priznanje su dobile prve tri male firme po netto dobiti u 2009. godini - "Tem mandeks", "Mrkulić kompanija", te "Vukoje" iz Trebinja, dok su prve tri male firme po investicijama u 2009. godini bile "Mrkulić kompanija", "Tem mandeks" i "Makart hoteli" iz Čapljine.

Projekat "100 najvećih u BiH" "Poslovne novine" realizuju već 38 godina i ove godine je okrunjen dodjelom priznanja vodećim firmama u BiH prema ostvarenim rezultatima u prošloj godini.

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117699&Itemid=58

Stigle tri ponude za dvije lokacije

Radna zona Zenica 1 uskoro bi u svom sastavu mogla dobiti još dvije nove firme, nakon što bude okončana procedura prodaje.

Direktor Uprave za imovinskopravne, geodetske poslove i katastar Općine Zenica Hazbo Ličina potvrdio je da je okončana tenderska procedura za prodaju dvije lokacije, jer je za halu Laka pruga konkurirala samo firma Treasure, dok su za zgradu bivše Laboratorije, predviđenu za proizvodno-uslužno-ugostiteljsku djelatnost, ponude poslali Almy Eling i Promex Oriolik iz Zenice.

Ponuđena cijena za halu površine 7.939 kvadratnih metara je 1.446.930 maraka, koliko je bila i najniža cijena predviđena tenderom, dok su za zgradu Laboratorije, za koju je tenderom bila predviđena cijena 94.000 KM, Almy Eling ponudio 95.810, a Promex Oriolik 96.000 maraka. Najbolji ponuđači bit će predloženi Općinskom vijeću Zenica na usvajanje.

Ova radna zona prostire se na 336.000 kvadratnih metara, od čega je još slobodna jedna trećina prostora. Trenutno u Radnoj zoni radi 17 firmi s više od 600 uposlenih radnika. U okviru kompleksa nalazi se i Biznis inkubator i Centar savremenih tehnologija, koji imaju u svom sastavu 26 malih firmi s ukupno 110 uposlenih.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/8710-Stigle-tri-ponude-dvije-lokacije.html)

Tvornica žice gradi pilanu: U prvoj fazi rada bilo bi uposleno 50 radnika

Pored ljekovitog svojstva termalne vode i brojnih kulturno historijskih spomenika, Fojnica je odavno bila poznata i po drvnoj industriji. Nekada je samo u Pilani, koja danas ne radi, bilo uposleno više od 500 radnika, a veliki dio svojih proizvoda izvozili su na inostrano tržište.

Slijedi montaža

Nedavno su u hali Tvornice „Žica“ Sarajevo, u naselju Podcitonja u Fojnici otpočeli radovi na izgradnji pilane. Tvornica „Žice“ u Fojnici se nalazi na površini od osam dunuma i u jednom dijelu od dva dunuma radila bi nova pilana. JKP „Ščona“ radi na temeljima za strojeve buduće pilane. Kako kaže direktor „Ščone“ Abas Nišić, građevinski radovi bi trebali biti završeni ovih dana, nakon čega bi uslijedila montaža postrojenja.

Savremene sušare

Od direktora „Uniprometa“ Sarajevo Muhameda Pilava i direktora „Žice“ Sarajevo Hruste Tupekovića saznali smo da bi nova pilana u hali tvornice „Žice“ u Fojnici bila kapaciteta 15.000 metara kubnih godišnje.

Bit će postavljene najsavremenije sušare i parionice s ciljem da se prave gotovi proizvodi za izvoz masivnog namještaja i građevinska stolarija. U prvoj fazi rada nove pilane bilo bi uposleno 50 radnika, a nakon uspostave finalizacije gotovog proizvoda zapošljavala bi oko 250 radnika raznih zanimanja. Komplet proizvodnja orijentrana je prema izvozu.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/panorame/8695-tvornica_zica_pilana_radnici_fojnica.html)

PROIZVODI TNNO – a NA KOREJSKOM TRŽIŠTU

Radnici dobojske kompanije Energoinvest TNNO počeli su proizvodnju 500 kontaktera i prekidača namijenjenih za korejsko tržište. Direktor te firme Džemo Slamnik izjavio je za novinsku agenciju Srna, da je ova narudžba rezultat trodnevnih pregovora sa predstavnicima francuske firme NiElek. Saradnja sa francuskim NiElekom, kaže on, od strateške je važnosti za TNNO.

"U proteklom periodu imali smo velikih problema praćenih štrajkom zaposlenih, ali Fabrika već devet mjeseci radi punim kapacitetima", naglasio je direktor dobojskog Energoinvesta. On dodaje da će se rad TNNO-a, uz proizvodnju naručenog kontingenta robe, bazirati na obnavljanju i poboljšanju starih brendova ove fabrike, te uspostavljanju izgubljenih veza sa inostranim partnerima, koje je ovaj, nekada vodeći proizvođač niskonaponske opreme, imao širom svijeta.

Vlasnik NiEleka Alen Porez rekao je da je riječ o testnoj fazi proizvodnje, u okviru koje se ova francuska firma želi uvjeriti da TNNO i dalje ima dovoljno kapaciteta za proizvodnju, koja bi se plasirala na svjetsko tržište, pišu Poslovne novosti.

"Mi sarađujemo sa TNNO-om još od 1981. godine i kontakte sa predstavnicima ovog preduzeća održavali smo čak i u vrijeme rata u BiH. Vaša zemlja je još u procesu tranzicije i to se u velikoj mjeri reflektuje na proizvodnju, tako da smo zajedno sa rukovodstvom Fabrike u Doboju odlučili da posao počnemo sa manjim narudžbama", objasnio je Porez.

On je potvrdio da širom svijeta postoji potreba za rezervnim dijelovima koji se prioizvode upravo u TNNO-u, ali i novim serijama kontaktera, releja i prekidača, koji su proteklih godina
razvijeni u dobojskoj fabrici.

Biznis.ba

Prve tri velike firme po izvozu u 2009. godini su:
1. ASA Prevent Group - Sarajevo 287.010.617 KM
2. Aluminij d.d. - Mostar 259.254.090 KM
3. Energoinvest d.d. - Sarajevo 198.363.331 KM

Poslovne Novine Sarajevo


Znaci, ASA Prevent je postala najveci izvoznik iz BIH, autoindustrija rulz!:cheers:

Ulaganja u Srpsku povećana za 26,7 odsto


BANJALUKA, Vlada Republike Srpske (RS) usvojila je Informaciju o stanju u oblasti stranih ulaganja, u kojoj se navodi da je za prva četiri mjeseca ove godine u Srpskoj registrovano 25,3 milona KM stranih ulaganja, što je za 5,4 miliona ili 26,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Najviše stranih ulaganja bilo je u oblasti usluga, 51 odsto, i proizvodnje, 32 procenta, a najveći ulagači bili su Srbija i Rusija, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose sa javnošću.

Mizeran iznos, da nije zalosno mogao bi se covjek dobro nasmijati :ohno::ohno::ohno:

HIFA i Coca Cola HBC BH potpisali partnerski ugovor

http://www.ekapija.ba/dokumenti/HIFA-Vogosca.jpg
Nedavno je kompanija HIFA iz Tešnja, jedna od najvećih prodavaca i distributera naftnih derivata u BiH, potpisala partnerski ugovor sa Coca Cola HBC BH kompanijom koje je dio svjetskog lanca Coca Cola HBC.


Partnerski ugovorom je definisano da će sva vozila iz voznog parka koji posjeduje ova firma sa sjedištem u Hadžićima koristiti naftne derivate sa pumpi Hifa grupe u Bosni i Hercegovini. Vrijednost ovog dogovora ima više benefita s obzirom da Coca Cola HBC posjeduje visoke i određene standarde prilikom odabira i ugovaranja partnerskih ugovora sa drugim kompanijama


Ova svjetska kompanija predstavlja lidera u uvođenju globalnih standarda proizvodnje, upravljanja i marketinga. Poslujući sa Coca-Cola sistemom i njenim članicama, mnoga mala i srednja preduzeća u BiH su u velikoj mjeri proširila svoje poslovanje, kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, stoga je ovo partnerstvo od posebnog značaja za Hifa grupu.

Formiranje HIFA, Društva za promet naftom i naftnim derivatima potiče još od 1990. a početak je obilježen sa otvaranjem prve benzinske pumpe u Tešnju u sklopu firme Hifa d.o.o. Razvojem firme došlo je do formiranja mreže benzinskih pumpi, a potom generiranjem više firmi nastaje Hifa grupa u sklopu koje su: HIFA DOO, HIFA OIL, HIFA BENZ, HIFA PETROL, HIFA OKTAN, HIFA TANK i EUROMETALI. Trenutno su u sistemu maloprodaje HIFA grupe benzinske pumpe u Tešnju, kompleks benzinskih pumpi kod Doboja, Sarajevu (Bistrik,Stup), Vogošći, Živinicama, Srebreniku, Visokom, Bugojnu, Zavidovićima, Travniku, Jajcu, Dobropolju - Tešanj i Rosuljama - Jelah, saopćeno je iz ove kompanije.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/330751

:cheers:

'Lactalis' kupuju još jednu mljekaru u BiH
BIH - Industrija
Autor Nezavisne.com/Bizon.ba
Petak, 16 07 2010 08:27

Kompanija "Danube Foods Group" vodi ozbiljne pregovore o prodaji "Mlijekoprodukta" iz Kozarske Dubice francuskom mljekarskom gigantu "Lactalisu", koji na bh. tržištu već drži mljekaru "Inmer" iz Gradačca, saznaju "Nezavisne". Izvor blizak pregovaračkim stranama ističe da su razgovori predstavnika "Danube Foodsa", prehrambene divizije britanske investicione kompanije "Salford", sa Francuzima odmakli i da se "koplja lome" u vezi s cijenom.

http://www.bizon.ba/images/stories/PRODAJA/lactalis.jpg

"Danube Foods" za 'Mlijekoprodukt' traži 28 miliona KM na šta 'Lactalis' još nije pristao, ali bi dvije strane uskoro vrlo lako mogle naći zajednički jezik", kaže sagovornik 'Nezavisnih novina'.

"Salford" je u Srbiji vlasnik "Bambi Banata" i "Knjaza Miloša", te subotičke "Mlekare" i beogradskog "Imleka" preko kojih su direktni većinski vlasnici banjalučke "Mljekare" i "Mlijekoprodukta". Pojedini srbijanski mediji proteklih dana su kao najizglednijeg kupca "Imleka" naveli hrvatski koncern "Agrokor" Ivice Todorića, što su demantovali u obje kompanije.

Kako saznajemo, "Salford" za sada "Lactalisu" ne planira prodati i banjalučku "Mljekaru", koja trenutno gasi fabriku u glavnom gradu RS i otvara novu i veću u industrijskoj zoni kod Laktaša. "Salford", međutim, ubrzano sprovodi vlasničko restrukturiranje unutar grupacije. U sklopu tog procesa "Salford" će "Mljekaru" iz ruku subotičke "Mlekare" predati beogradskom "Imleku", najvjerovatnije kako bi banjalučko preduzeće bilo izuzeto iz portfelja subotičke firme za koju je zainteresovan drugi francuski prehrambeni div - "Danone". To se vidi i iz obavještenja "Imleka", objavljenog na sajtu Banjalučke berze, o namjeri isticanja ponude za preuzimanje akcija "Mljekare" na koju će se, sasvim je izvjesno, javiti subotička "Mlekara", ali i neki drugi akcionari tog preduzeća.

Nebojša Ristić, direktor banjalučke "Mljekare" i predstavnik "Danube Foodsa" u BiH, potvrdio je da "Salford" želi prodati fabrike u svom vlasništvu, ali nije mogao govoriti o imenima potencijalnih kupaca.

"Poznato je da je 'Salford' prodaju svojih firmi planirao još prije dvije godine, ali je to prolongirano zbog izbijanja svjetske ekonomske krize. Sada se, sa jenjavanjem krize, naravno, opet pojavljuju zainteresovane kompanije spremne za nove akvizicije. Da li će i kada doći do dogovora nezahvalno je govoriti", kazao je Ristić.

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača i farmera RS ocjenjuju da bi "Lactalis" preuzimanjem najveće domaće mljekare postao izrazito dominantan na bh. tržištu koje polako već osvaja preko mljekare u Gradačcu i uvoznim proizvodima iz njihove hrvatske filijale - kompanije "Dukat".

"Nije dobro da bilo ko na našem tržištu pravi monopol, pa tako ni Francuzi. Ukoliko bi kupili 'Mlijekoprodukt', a ne vjerujem da bi iz tog paketa bila izuzeta i banjalučka 'Mljekara', potpuno bi 'poklopili' tržište RS i BiH, jer im bihaćki 'Meggle' i 'Tuzlanska mljekara' sasvim sigurno ne bi mogli parirati", smatra Vladimir Usorac, predsjednik tog udruženja.

On ističe da bi to sa sobom donijelo i neizvjesnost za farmere ističući da su zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa dubičkom mljekarom, koja, kako navodi, za razliku od većine drugih u RS i BiH, na vrijeme isplaćuje otkupljeno mlijeko.

BiH najveći izvoznik uglja za roštilj u Austriju
BIH - Industrija
Autor Dnevni Avaz/Bizon.ba
Petak, 16 07 2010 10:46

Bosna i Hercegovina najveći je izvoznik uglja za roštilj u Austriju, saopštila je statistička agencija te zemlje.

http://www.bizon.ba/images/stories/PRODAJA/rostilj.jpg

Austrijske firme, naime, najviše ovog uglja prošle godine su naručile iz BiH, a slijede Srbija i Njemačka, prenosi "Austrian Times".

Prema zvaničnim informacijama, vrijednost uglja uvezenog iz BiH i Srbije je oko dva miliona eura.

Ostale zemlje, kako je saopćeno iz Agencije, imaju tek 20 posto udjela u uvozu uglja za roštilj u Austriju.

Tvornica žice gradi pilanu: U prvoj fazi rada bilo bi uposleno 50 radnika



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/panorame/8695-tvornica_zica_pilana_radnici_fojnica.html)

Poceli radovi na tvornici:

http://www.fojnica.ba/foto/logo.php?picturename=albums/userpics/10002/2010-07-10-12-50-23.jpg

http://www.fojnica.ba/foto/logo.php?picturename=albums/userpics/10002/2010-07-10-12-43-50.jpg

http://www.fojnica.ba/foto/logo.php?picturename=albums/userpics/10002/2010-07-10-12-43-19.jpg

IZVOZ KOKSA PORASTAO 67 POSTO

Izvoz privrede BiH snažno raste već peti mjesec zaredom i koncem maja za 700 miliona KM veći je od izvoza ostvarenog u istom periodu protekle godine. Rastao je i uvoz, ali neuporedivo sporije (samo 1 posto), tako da je pokrivenost uvoza izvozom najpovoljnija u posljednjih desetak godina. Snažan rast izvoza ostvaren je u samo nekoliko sektora - metalskoj industriji, koksu i drvnoprerađivačkoj industriji.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117781&Itemid=59)

NAJVEĆA INVESTICIJA U POVIJESTI BANOVIĆA

Početkom naredne sedmice Rudnik mrkog uglja Banovići objavit će predpozivni tender za izbor strateškog partnera za izgradnju 300-megavatne termoelektrane u Banovićima. Prema usvojenom eleboratu čija je izrada trajala skoro tri godine, izgradnja termoelektrane...

... koštat će oko 1,4 milijarde KM, a udio Rudnika Banovići bit će 30 posto. Preostali dio investicije osigurao bi strateški partner, pri čemu bi se uloženi kapital vraćao isporukom električne energije, tako da bi Rudnik Banovići bio jedini vlasnik elektrane. Na identičan način predviđena je izgradnja i ostalih elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH, koji su povjereni dvjema elektroprivrednim kompanijama.

Rudnik Banovići spada u red najprofitabilnijih rudnika u BiH, no ekonomska rentabilnost Rudnika značajno je umanjena zbog visokih transportnih troškova nastalih prevozom uglja iz Banovića u tuzlansku Termoelektranu. Izgradnjom termobloka u Banovićima profitabilnost bi se povećala za preko 30 posto, a uz to bi se osigurao i dugoročni plasman uglja, čije su rezerve u Banovićima među najvećim u BiH.

Rudnik Banovići u većinskom je vlasništvu Federacije BiH (70 posto), ali je ostao izvan novoformiranog konzorcija koji je osnovala Elektroprivreda BiH s još sedam rudnika uglja.
Projekat termoelektrane u Banovićima prvi put je prezentiran na Energetskom forumu u Sarajevu sredinom aprila ove godine i izazvao je priličan interes potencijalnih investitora.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117779&Itemid=58)

IZVOZ POKRENUO RAST EKONOMIJE BIH

Posljednje informacije sa zavoda za zapošljavanje svjedoče o promijenjenom trendu na tržištu rada. Broj nezaposlenih osoba od janura do maja ove godine manji je za oko 4.000, a samo u aprilu ove godine broj nezaposlenih je smanjen za 3.750 osoba. Rekordna...

... nezaposlenost u BiH (516.312) registrirana je na kraju protekle godine kada je recesija bila u zenitu. Od januara 2009. do januara 2010. godine broj registriranih nezaposlenih osoba povećan je za 27.893, od čega u Federaciji BiH 15.490, u Republici Srpskoj 13.080 i u Brčko Distriktu za 234 osobe.

Ako se trend smanjenja broja nezaposlenih osoba nastavi i tokom tri ljetna mjeseca, slika berze rada bit će praktično identična predrecesijskoj slici s kraja 2008. godine, kada je broj nezaposlenih osoba iznosio oko 492 hiljade.

Osjetan pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti u prvoj polovini ove godine rezultat je snažnog rasta industrijske proizvodnje i izvjesne živosti građevinskog sektora koji se donedavno nalazio pred kolapsom.
Zanimljivu dijagnozu aktuelnog ekonomskog trenda u BiH dao je UniCreditov glavni ekonomista za jugoistočnu Evropu Goran Šaravanja. „Rast izvoza od oko 30 posto, u prva četiri mjeseca ove godine, većinom se odvija u sektorima čelika, aluminija, tekstila, kemikalija, namještaja i rudarstva“, primjećuje Šaravanja i naglašava da domaća potražnja raste neuporedivo sporije od inostrane. „Bankarski sektor je stabilan i visoko kapitaliziran, štednja napokon raste, ali je rast kredita minimalan“, kaže Šaravanja.
Unicreditovi analitičari revidirali su ranije prognoze ekonomskog rasta BiH koje su bile negativne. Umjesto prognoziranog pada od -1 posto, predviđa se rast od 0,5 posto.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117778&Itemid=59)

Posljednja šansa FDM za bijeg od stečaja

Tender za privatizaciju Fabrike duhana Mostar (FDM), koji je objavljen juče, posljednji je pokušaj prodaje ovog preduzeća prije odlaska u stečaj, smatraju u Agenciji za privatizaciju FBiH.

"Fabrici su nekoliko godina blokirani računi i imovina i bila je zrela za stečaj i prije dvije godine. Ne zna se, međutim, kakvo je tačno stanje, jer nema ko da uradi završni račun za prošlu godinu s obzirom na to da fabrika nema upravu", rekli su u Agenciji.

Zbog toga što nije urađen završni račun za prošlu godinu nije poznat ni tačan iznos potraživanja radnika, koji zajedno sa Poreznom upravom FBiH imaju založno pravo nad imovinom FDM. Stoga će, kažu u Agenciji za privatizaciju, potencijalni kupac morati sam utvrditi stanje.

Mostarska fabrika ne radi duže od dvije godine, a za to vrijeme dva pokušaja njene prodaje bila su neuspješna. Mada u objavljenom trećem tenderu za prodaju 67 odsto državnog kapitala FDM nisu postavljeni uslovi potencijalnom kupcu, niti je određena početna cijena, u Agenciji za privatizaciju napominju da će od kupca tražiti da obezbijedi minimum sedam miliona KM investicija i ispunjenje obaveza prema radnicima.

Goran Spahić iz Sindikata FDM-a sumnja da će tender uspjeti s obzirom na to da je objavljen u vrijeme godišnjih odmora. Tvrdi da, iako radnici imaju pravo da traže prodaju imovine radi naplate oko 1,2 miliona KM potraživanja za plate, to za sada neće učiniti.

"Tražićemo, kao i na prethodnom tenderu, da nam kupac isplati tri plate odmah, a ostale tokom rada. Ako tender ne uspije i fabrika ode u stečaj namirićemo svoja potrživanja prodajom imovine FDM-a", dodao je Spahić.

Podsjetio je da radnici više ne mogu redovno dežurati u fabrici i čuvati njenu imovinu, jer nemaju novca za prevoz i sendviče, ali da za sada u pogonima "ne fali ni šibica".

Prema podacima Agencije za privatizaciju FBiH mostarska fabrika negativno posluje od 2000. godine. Njen kapital je 30. juna 2007. godine vrijedio 10,3 miliona KM, dok je akumulirani gubitak na kraju 2008. godine bio 9,5 miliona KM. Prethodni tender za prodaju FDM bio je neuspješan jer ponuđač, njemačka firma "Beauty Case", nekoliko godina posluje sa gubitkom. Prije toga fabrika je prodata bugarskoj duvanskoj firmi "Pazardzhik-BT", ali je ugovor raskinut prošle godine, jer vlasnik nije pokrenuo proizvodnju, isplatio plate, niti je ispunio preuzetu obavezu ulaganja.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/330845)

Više domaćih proizvoda u stranim trgovačkim centrima

Inostrani trgovački lanci u BiH u narednom periodu moraće da imaju obavezan procenat domaćih proizvoda, najavio je ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković.

On je sa radionice "Regionalna saradnja u oblastima zaštite konkurencije i potrošača u procesu evropskih integracija" na Zlatiboru poručio da će zakonskim rješenjima na nivou BiH i entiteta biti zaštićena domaća proizvodnja, te da će otvaranje trgovačkih centara biti uslovljeno obaveznom količinom domaće robe, što je praksa i zemalja EU.

"Očekujem da ćemo do kraja ove godine izraditi nacrte zakona o zaštiti potrošača i zaštiti konkurencije u RS, kao i zakon o neovlaštenom oglašavanju. Potrebno je ugraditi što više evropskih direktiva u domaće zakonodavstvo u ovoj oblasti", kazao je Gluhaković.

On je dodao da RS ima ustavni osnov za samostalno regulisanje ove oblasti, te da će na taj način ostvariti liberalizaciju domaćeg tržišta i smanjiti monopol velikih inostranih kompanija i uvozničkog lobija.
E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/330843)

^^ :okay:

NAJVEĆA INVESTICIJA U POVIJESTI BANOVIĆA



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=117779&Itemid=58)

Ovo bi bilo nevjerovatno dobro za banovice. Ali imali su dugo vremena da ovo pokrenu i bas su nasli u sred ogromne recesije u svijetu. Ali ipak su odlucili sada prije izbora. Vidjecemo sta bude.

Ali ovo je ipak samo "predpozivni tender". Sto uopste imati predpozivni tender? Sto ne tender odmah pa da se potpise i da se gradi. Ali pazite, "elaborat" za ove je trajao 3 godine. halo, zamisli koliko ce trajati pravna procedura, pa cak onda izgradnja, koja je najtezi dio posla. ako "elaboratu" treba 3 godine. :ohno:

Ovo meni kaze da je banovicka termoelektarana daleko od danasnjeg dana.

Fakat,sve neki tenderi! Vidi tamo,tender za izradu "idejnog projekta prve dionice brze ceste." Nidje veze

Preduzeće Metalno osiguralo poslove do kraja 2011. godine

Angažmani u Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj i BiH teški nekoliko miliona maraka • Neke narudžbe morali odbiti kako bi zadržali kvalitet proizvodnje

Metalno: Većinom izvozni poslovi Zeničko preduzeće Metalno usaglasilo je u petak poslijepodne s njemačkom kompanijom Bapkok tehničke detalje za izradu opreme namijenjene termoelektranama, u vrijednosti od 1,1 milion maraka, čime se godišnji prihod ove firme povećava na 35 miliona KM, potvrdio je za "Dnevni avaz" generalni direktor Metalnog Semiz Šišić.

Naftne platforme

I jučer je u ovoj firmi bilo izuzetno radno, a prema Šišićevim riječima, kada stigne i pismena narudžba sa usaglašenim detaljima, to će značiti da Metalno ima dogovorene poslovne angažmane do kraja 2011. godine.

- U ovoj oblasti poslovi se dogovaraju mjesecima unaprijed, tako da je ovo što radimo sada dogovoreno lani. Za 2011. godinu osiguran je posao u vrijednosti od 35 miliona maraka, od čega je 85 posto izvozni posao za Njemačku, Švedsku i Norvešku - rekao je Šišić.

Preduzeće Metalno u Njemačkoj radi već 35 godina, gdje se čelik isporučuje iz radionica u Zenici. Ovo preduzeće u Švedskoj i Norveškoj također radi u kontinuitetu pet godina.

U Švedskoj je Metalno angažirano u građevinskoj industriji, a prošle sedmice dogovoren je posao proizvodnje, isporuke i ugradnje hiljadu tona obrađenog željeza. Metalno je za 2011. već rezerviralo nekoliko poslova na norveškim naftnim platformama.

Rudarske pregrade
Kraj protekle sedmice bio je veoma uspješan za Zeničane, jer je Metalno obaviješteno od Elektroprivrede BiH da je na tenderu dobilo posao u vrijednosti od 2,2 miliona maraka za izradu čeličnih rudarskih pregrade za sve rudnike u Federaciji BiH.

- Mada može zvučati ružno i pogrešno se prokomentirati, ali moram reći da za razliku od mnogih mi imamo toliko posla da smo u posljednje vrijeme prisiljeni odbijati ponude, jer ne bismo mogli zadržati kvalitet s kojim smo se i izborili da imamo ovakvu poziciju na međunarodnom tržištu - kazao nam je Šišić.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/8914-Preduzee-Metalno-osiguralo-poslove-kraja-2011-godine.html

Fascinantni ste s nabrajanjem do jednog hrvatskog proizvoda ko glavnog uzroka vasih problema ..to jest problema nekakve unutarBIH industrije (teza koju poteze dio BIH populacije)

Daj pobogu sta kod vas ne uvoze milke i ko zna kakve ne coca - cola licencirane proizvode s vodom ili mađarske zacine..glavno da se nabroje hr proizvodi ko neprijatelj broj jedan ..koji ste se vrag uvatili hrvatskih proizvoda i to samo jedna grupacija konstantno ..oce li sad pileca argeta bit problem jer to kontrolira atlantik grupa ili je mozda sarajevski kiseljak toliko neutjecajan za HR ekonomiju iako ga kontrolira agrokor..pa ono s kupovinom istog novac "ne" klizi u HR .. mozda da bojkotirate slatkise iz prijedora ..jer je vlasnik kras ..moze i kekse iz capljine jer je vlasnik zvecevo ..ili ledo ..iako ima tvornicu u citluku ..a moze i violletu s obzirom da vlasnik planira otvorit tvornicu u zagrebu ..pa ko zna oklen je proizvod s granice ili negdi iz hrvatskog zagorja..nema smisla tvrtke ..velike tvrtke ionako imaju prste ne samo u jednoj drzavi ..ukratko ne budalite :cheers:
BiH ne moze konkurirati Kraftu i Milki, ali moze dukatu i jamnici i zbog toga se navode ti proizvodi

uvozi se jer bez uvozenja nema nit izvoza .e kad bi to jos i HR na sebi primijenila i prestala s blokadama razne vrste za srpske i BiH proizvode.

Kad kupujes cocktu..meggle ..kras ili neke konzumove proizvode onda ti lokalpatriotizam igra dvostruku ulogu jer dio proizvoda se proizvodi doslovce po razlicitim zemljama i kupnjom tog proizvoda pomazes onom ko ga proizvodi ali taj proizvod nemora bit nuzno bas domaci ..sta tebi garantira da onaj macho iz leda je proizveden u citluku a ne u zagrebu ili beogradu ..ili kako znas koja tocno paleta proizvoda se proizvodi kod tebe doma a koja se proizvodi dalje
Ti zaista ne znas sta pises. Uvijek je deklarisano na proizvodu gdje se proizvodi. Tako npr. vajkrem Meggle pise da proizvodi Bihacka mljekara, a uvoznik za HR je Meggle Osijek. Dok vocni jogurti obrnuto.

Šteta pa ti se toga ne drži Führer (http://bs.wikipedia.org/wiki/Fahrudin_Radon%C4%8Di%C4%87)...on pije Janu.
On isto nije BiH proizvod.

Da princip nase ekonomije se zasniva na uvozu, sto je katastrofalno po nasu privredu. Umjesto da oni otvaraju ovdje u BiH svoje firme i proizvodne pogone( jer im je najbolje ovdje da iste i otvaraju, zbog poreza, uslova, radne snage, plata), mi ovdje moramo da uvozimo njihovu robu i da samim time placamo cijenu prijevoza( automatski imamo vece cijene proizvoda). Ako pak mozemo birati izmedju robe proizvedene u BiH i drugih zemalja, ja biram produkte svoje rodne zemlje jer time pomazem i Laktaše, i Gradačac i Posušje.

Mi smo prvenstveno krivi što druge ekonomije baziraju svoj rast na našem tržištu. Gospodo, apsurdno je govoriti da mi uvezemo gluposti poput keksa, čipsa i drugih u vrijednosti od 100 miliona kad sve to možemo i sami proizvesti, PLUS zaposliti radnike. Kada govorimo već o HR proizvodima, udio u cjelokupnom njihovom plasmanu proizvoda, na BIH otpada 52 posto van ljetne sezone i 16 posto u ljetnoj sezoni. E sad zamislite koliki mi njima novac dajemo za ono što bi i sami mogli proizvesti.

Bad_Hafen, potpisujem :cheers:

e kad bi to jos i HR na sebi primijenila i prestala s blokadama razne vrste za srpske i BiH proizvode.

Prije nekih pola miseca forumas iz srbije (nixy) je na hrvatskom threadu o domacim proizvodima pita ima li proizvoda iz srbije na HR policama ..do jedan je moguce kupit u HR ..sve od smokija ..do jaffa keksa pa i nezaboraqvi cinjenicu da se dio ledova asortimana pakira u srbiji

Onda potpuno bezvezna teza o nepostojanju proizvoda iz BIH u HR ..da vidim ..od vitaminke ima sve na HR policama ..od viollete i gotovo svi proizvodi iz hercegovine su prisutni ..argeta koja se proizvodi u hadzicima mislim je prisutna na policama ..doslovce tvrdnja o tome kako nesto hrvatska ne uvozi ili slicno ..je bezvezna i deplasirana ..a ti ocito podcijenjujes svoje proizvode kad mislis da nemogu konkurirat milki nit na lokalnom trzistu ..vrlo los stav :ohno:

Mi smo prvenstveno krivi što druge ekonomije baziraju svoj rast na našem tržištu. Gospodo, apsurdno je govoriti da mi uvezemo gluposti poput keksa, čipsa i drugih u vrijednosti od 100 miliona kad sve to možemo i sami proizvesti, PLUS zaposliti radnike. Kada govorimo već o HR proizvodima, udio u cjelokupnom njihovom plasmanu proizvoda, na BIH otpada 52 posto van ljetne sezone i 16 posto u ljetnoj sezoni. E sad zamislite koliki mi njima novac dajemo za ono što bi i sami mogli proizvesti.

Samo kras ..ledo ..zecevo i jos mnogi ne proizvode cili asortiman u HR ..nego podosta i u zemljama u okolici a Hercegovina ..Bosna nije tu iznimka ;)

Prije nekih pola miseca forumas iz srbije (nixy) je na hrvatskom threadu o domacim proizvodima pita ima li proizvoda iz srbije na HR policama ..do jedan je moguce kupit u HR ..sve od smokija ..do jaffa keksa pa i nezaboraqvi cinjenicu da se dio ledova asortimana pakira u srbiji

Onda potpuno bezvezna teza o nepostojanju proizvoda iz BIH u HR ..da vidim ..od vitaminke ima sve na HR policama ..od viollete i gotovo svi proizvodi iz hercegovine su prisutni ..argeta koja se proizvodi u hadzicima mislim je prisutna na policama ..doslovce tvrdnja o tome kako nesto hrvatska ne uvozi ili slicno ..je bezvezna i deplasirana ..a ti ocito podcijenjujes svoje proizvode kad mislis da nemogu konkurirat milki nit na lokalnom trzistu ..vrlo los stav :ohno:



Samo kras ..ledo ..zecevo i jos mnogi ne proizvode cili asortiman u HR ..nego podosta i u zemljama u okolici a Hercegovina ..Bosna nije tu iznimka ;)
Ne moras ti meni govoriti sta ima u HR na policama. Postoji milion i jedan slucaj u kojem je HR blokirala uvoz iz BiH, a o SRB da ne govorim. Riba, meso, mlijeko, hiljade litara mlijeka je propalo, jer HR carinici nisu htjeli pustati mlijeko iz K. Dubice da udje u HR. Dakle opstrukcija postoji, a vrsi se indirektno "na kvarno".
O srpskim proizvvodima da ne govorim, Stark plasira smokija u HR koliko u jedan grad u Srbiji ili BiH, sad cisto sumnjam da je to, jer Hrvati ne vole smoki. Primjera je neborjeno.
Time sto negdjena rafama stoji vitamnika ili po neki proizvod ne dokazuje se nista.

Inace nema veze moj stav da ne moze se konkurirati milki, to su jednostavno cinjenice; kao sto dorina nikad nece moci konkurirati istoj toj milki.

Inace nema veze moj stav da ne moze se konkurirati milki, to su jednostavno cinjenice; kao sto dorina nikad nece moci konkurirati istoj toj milki.

Apsolutno se slažem.

On isto nije BiH proizvod.

:nuts:

Apsolutno se slažem.

Zasto ..pa na vasoj mikrorazini ili na nekoj siroj regionalnoj razini nesto moze konkurirat milki naprimjer a nece to isto cinit na sirem podrucju :cheers:

Stark plasira smokija u HR koliko u jedan grad u Srbiji ili BiH, sad cisto sumnjam da je to, jer Hrvati ne vole smoki. Primjera je neborjeno.
Time sto negdjena rafama stoji vitamnika ili po neki proizvod ne dokazuje se nista

Smokija ima u svim plodinama a vitaminka ista stvar ..ajvar ..sokovi i ostale stvari ..ozbiljno kazem da su sve stvari vise manje dostupne

Sad ce to Emil Tedeschi da rastjera po Balkanu.

Međunarodni konzorcij kompanija spreman na investiranje u BPK

Predstavnici međunarodnog konzorcija kompanija iz nekoliko zemalja svijeta sa čelnim ljudima konsultantske kuće «Sl consult» iz Ljubljane, posjetili su 15.07.2010.godine BPK Goražde i u razgovoru sa premijerom Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Nazifom Uručijem, ministrom za privredu Mustafom Kurtovićem te sa zvaničnicima općina u sastavu Kantona, razgovarali o mogućnostima ulaganja u ovaj dio BiH.


Predstavnik konzorcija Gideon Naveh, Izraelac koji je već 20 godina angažiran na području bivše Jugoslavije, kazao je kako Balkan postaje naredna destinacija za svjetske investitore. Pojasnio je kako je zainteresiran za projekte iz oblasti infrastrukture i ekologije. Ako sa domaćim vlastima postigne dogovor, konzorcij preuzima sve obaveze, od iznalaženja neophodnih sredstava i primjene najsavremenije tehnologije, do završetka izgradnje objekta koji bi bio ustupljen na korištenje putem koncesije, saopćio je Ured za informiranje Vlade BPK.


"Želim da izrazim zadovoljstvo što je delegacija konzorcija koji raspolaže sa stotinama milijardi eura izrazila spremnost za investiranje u ovaj Kanton. Na osnovu prijedloga lokalnih zajednica, govorili smo o tome kako regulisati zbrinjavanje čvrstog otpada, predstavili smo naša prirodna bogatstva, poput izvorišta „Bijela voda“ i rijeke Drine. Gosti su kandidovali i putnu komunikaciju Goražde – Sarajevo, što je interes Kantona. Ako se desi da bilo koji od ova tri projekta bude prihvaćen, to znači da smo i mi ispunili uvjete neophodne za EU", kazao nam je premijer BPK Nazif Uruči.


"Zadovoljan sam i pozitivno iznenađen sa spremnošću lokalne zajednice za saradnju i otvorenošću za strana ulaganja. Ovo je naš prvi ulazak u Bosnu, a pomoć BiH je jako važna. Mi prvenstveno možemo pomoći preko slovenske vlade u smislu diplomatije, jer Slovenija je članica EU, a naš dio su reference i iskustvo iz Slovenije gdje je već sa evropskim novcem realizirano ili pripremljeno puno projekata", ističe Mirjan Poljak, vlasnik i direktor «Sl consult-a», najavljujući otvaranja predstavništva u BiH.


Ovom prilikom dogovorena je posjeta delegacije na nivou eksperata kojoj će biti pripremljene prezentacije nekoliko projekata najpotrebnijih BPK.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/331390)

USKORO SASTANAK O SIROVINAMA ZA KRIVAJU 1884

Premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević, sa predstavnicima Kantonalnog šumskog preduzeća u Zavidovićima, u toku ove sedmice održat će sastanak o hitnoj isporuci sirovine za preduzeće Krivaja 1884, kako bi bila nastavljena proizvodnja.

Očekuje se da će već za nekoliko dana Krivaji biti isporučene prve količine trupaca za nastavak proizvodnje. "O količinama sirovine još ne mogu govoriti. Sigurno je da ne možemo osigurati svih 8.000 kubika sirovine, kolika je naša mjesečna obaveza, jer jednostavno nemamo te količine sirovina, ali pokušat ćemo isporučiti maksimalno moguće količine trupaca za potrebe te firme", kazao je direktor Šumskog preduzeća ZDK iz Zavidovića Mirsad Medić, pišu Poslovne novosti.

Podsjećamo, Odluka da Krivaja 1884 nastavi rad u narednih mjesec dana donesena je na sastanku predstavnika Vlade Federacije BiH, Vlade ZDK i preduzeća Ferimpex iz Zavidovića koji je vlasnik Krivaje 1884, a nakon presude Kantonalnog suda Tuzla da ne registruje Krivaju.

Preduzeće Krivaja 1884 nastavlja sa proizvodnjom narednih mjesec dana, odnosno do konačne odluke Vrhovnog suda Federacije BiH, koji će donijeti odluku o pitanju registracije tog preduzeća, a na osnovu žalbe vlasnika kompanije i oko 2.000 radnika koji bi, u slučaju da se potvrdi presuda Kantonalnog suda Tuzla, ostali bez posla.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=118043&Itemid=59)

POVEĆANA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U FBiH

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u mjesecu junu 2010. godine, u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2009., veća je za 2,2 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine, industrijska proizvodnja je manja za 3,3 posto, a u odnosu na maj ove godine, za 1,1 posto, javljaju agencije.

Ukupna industrijska proizvodnja u periodu od januara do juna 2010. godine u odnosu na isti period 2009. godine veća je za 2,5 posto. U području "Vađenje ruda i kamena" manja je za devet posto, u području "Prerađivačka industrija" veća je za 4,6 posto, i u području "Snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom" veća je za 4,4 posto.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=118041&Itemid=59)

Smokija ima u svim plodinama a vitaminka ista stvar ..ajvar ..sokovi i ostale stvari ..ozbiljno kazem da su sve stvari vise manje dostupne
nema ni u jednom konzumu, stark se zalio da proda proizvoda za cijelu HR koliko u jednom srpskom gradu, a to zbog barijera i nemogucnosti ulaska u HR prodavnice i lance.

Bh. privreda ide u kolaps: Blokirani računi 43.588 firmi!

O kakvom se problemu radi, najbolje govori podatak da je do 24. aprila bilo blokirano 23.801 preduzeće. Novi poziv na zabranu uvoza voća i povrća

Broj preduzeća koja imaju jedan ili više blokiranih računa zbog neplaćanja obaveza strahovito je u porastu. Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), sa 15. julom evidentirana je nevjerovatna brojka od čak 43.588 ovakvih firmi!

O kakvom se velikom porastu radi, najbolje govori podatak da je do 24. aprila bilo blokirano 23.801 preduzeće. Jedini zaključak koji se kod ovih podataka nameće jeste da bh. privreda ide u kolaps.

Preprodaja robe

Predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić, koji je jučer u Mostaru iznio ove informacije, ocijenio je da se radi o velikom problemu za državu.

- Vlasnici firmi koji nabavljaju robu te koji je preprodaju, a mjesecima ne plaćaju obaveze, ne mogu se smatrati biznismenima. Oni su kradljvci! Imamo paradoksalnu situaciju da firme koje na vrijeme izmiruju obaveze prema državi i svojim poslovnim partnerima, posluju s poteškoćama, dok takozvani biznismeni ništa ne plaćaju, a prave svoja poslovna carstva - kazao je Lasić.

On je istakao da država konačno treba uvesti red u ovom segmentu, tako što će hitno propisati rigorozne mjere za neplatiše te konačno uvesti rokove i načine plaćanja obaveza. Ne može se, kazao je Lasić, tolerirati prosjek od 1,6 blokiranih računa od svih firmi koje posluju u BiH.

Govoreći o stanju u privredi, Lasić je istakao kako je u oblasti građevinarstva u prvom polugodištu zabilježen pad zaposlenosti od 11 posto. On je istakao da općenito u prerađivačkoj industriji i proizvodnji dolazi do pada zaposlenosti, dok je rast evidentan samo u javnoj upravi ili administraciji.

Stanje i potrebe

Takav odnos ne stvara dobru sliku kod ukupnih podataka o broju zaposlenih. Prvi čovjek Privredne komore FBiH pozvao je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da počne s uvođenjem mjera zabrane uvoza određenih sorti voća i povrća ili uvođenja sezonskih kontingenata ovih prehrambenih proizvoda.

- Napravljeni su bilansi stanja i potreba. BiH ima dovoljno količina voća i povrća za svoje tržište, a jedina smo zemlja u regionu koja i dalje uvozi ove proizvode. To niko više ne radi osim nas, svi su iskoristili mehanizme koji su im omogućeni Srednjoevropskim sporazumom o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Evropskom unijom - istakao je Lasić.

dnevniavaz.ba

nema ni u jednom konzumu, stark se zalio da proda proizvoda za cijelu HR koliko u jednom srpskom gradu, a to zbog barijera i nemogucnosti ulaska u HR prodavnice i lance.

Ocigledno je makar meni da Hrvatska se boji BH proizvoda, i da im ekonomski odnos prema BH lici nesto kao na 19 vijek izbedju engleske i kine.

Istina da imaju jako otvorenu ekonomsku politiku prema nekim dijelovima BH, kao i sa firmama koje su u hrvatskom vlastnistvu. Ali vjerujem da je Bad Hafen u pravu kad se dodje do ostalih djelova Bh, pogotovo RS. I pogotovo prehrabenih proizvoda. Jer je to velika industrija u HR i ljubomorno je stite gdje stignu.

Ali Mozda je to samo zato sto nevidimo BH proizvode u HR jer se nenalaze u trznim centrima. Ko je zadnji put kupio 5 tona celika ili aluminujuma u Hrvatskoj? ko je kupio kamion betona ili kilometar raznih kablova?

Nase privrede nisu u ogromnoj konkurenciji sa jednim drugima. Ali Ipak sam uspio kupiti sarajevsko pivo u makarskoj.

za sansu da kupis "nektar" u zagrebu, mislim da cemo jos malo morati pricekati.

Bh. privreda ide u kolaps: Blokirani računi 43.588 firmi!



dnevniavaz.ba

SBB BiH definitivno gubi moj glas! Samo znaju lajati:ohno:

SBB BiH definitivno gubi moj glas! Samo znaju lajati:ohno:

To sto objavljuju kako pozitivne tako i negativne vijesti nije nista lose, a ovo su provjereni podaci nije ih Fahro izmislio :

"Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), sa 15. julom evidentirana je nevjerovatna brojka od čak 43.588 ovakvih firmi!"

ja njih ne branim da se razumijemo, nego jednostavno treba sagledati i pozitivne i negativne stvari da bi se dobila prava slika BH ekonomije... i pravog stanja u BiH.

To sto objavljuju kako pozitivne tako i negativne vijesti nije nista lose, a ovo su provjereni podaci nije ih Fahro izmislio :

"Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), sa 15. julom evidentirana je nevjerovatna brojka od čak 43.588 ovakvih firmi!"

ja njih ne branim da se razumijemo, nego jednostavno treba sagledati i pozitivne i negativne stvari da bi se dobila prava slika BH ekonomije... i pravog stanja u BiH.

Jedna firma moze imati neogranicen broj racuna u neogranicenom broju banaka. Ako se racun ne koristi duze od 12 ili 24 mjeseca, nisam siguran, automatski se blokira. Firme ne zatvaraju racune jer se to placa, pa pustaju da se racun automatski ugasi.

Tako da se medju ove 43.588 firmi vjerovatno nalaze Raiffaisen banka, BH Telecom, Coca-Cola HBC, Energoinvest, ASA Prevent, itd, itd...

Zaposlenost u javnoj upravi povećan za 5.543 osobe


U zadnje tri godine na području Federaciji BiH broj zaposlenih u privrednim djelatnostima smanjen je za 12.613 radnika, dok je u javnoj upravi u istom razdoblju zaposleno 5.543 osoba, kazao je danas u Mostaru na konferenciji za novinare predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić.

Dodao je kako ti podaci znače da se nije provodio zakon o stabilizaciji već da se išlo na povećavanje onih djelatnosti koje su direktni budžetski korisnici.

Lasić je istaknuo da je najveći pad zaposlenosti zabilježen u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, dok je uz javnu upravu, broj zaposlenih povećan jedino u bankarskom sektoru.

Gledajući broj umirovljenika, zaposlenih, nezaposlenih, učenika i studenta na svakog zaposlenog u BiH uzdržavaju se 2,44 osobe, a u FBiH na jednog zaposlenog idu 2,64 osobe.

Lasić je upozorio i na broj blokiranih računa kompanija koji, po njegovim riječima, strahovito rastu. Tako je do 15. jula broj blokiranih računa kompanija iznosio 43.588. Po njegovom mišljenju poslovni nemoral svaki dan sve više i više raste zato što država nije propisala učinkovite mjere i načine plaćanja roba.

Također, problem sve većeg broj nezaposlenosti predstavlja i činjenica da struktura upisa u srednje škole nikako ne odgovora gospodarstvu, pa je, smatra Lasić, potrebno promijeniti čitav sistem školstva sa što više praske kako bi se mogla dobiti prava proizvodna zanimanja.

Lasić je na konferenciji za novinare govorio i o inicijativi Privredne komore FBiH za donošenje odluke o sezonskim ograničenjima uvoza poljoprivrednih proizvoda u BiH, odnosno o uvođenju sezonskih kontingenata na određene poljoprivredno-prehrambene proizvode.

Naime, naš zakon o vanjskotrgovinskoj politici dopušta zaštitu domaće proizvode od prekomjernog uvoza i zaštitu domaće proizvodnje, ako se određeni proizvodi iste namjene uvoze u velikim količinama ili nanose ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji.

"Smatramo da danas BiH ima u dovoljnim količinama za ovu sezonu rajčica, krumpira, luka i sličnih proizvoda te smo predložili da od 1. maja do 1. septembra zabrani njihov uvoz", kazao je Lasić, napomenuvši da su sve zemlje prema BiH uvele sezonski kontingent samo je BiH ostala bez ikakvih zaštita domaće proizvodnje..

Dodao je kako je takav zahtjev već upućen prema Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje bi zajedno s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i privrednim komorama taj posao trebalo zajednički napraviti.

"Mislimo da bi time država napravila dobar posao i popravila tekuću bilancu", smatra Lasić.

Odgovarajući na upiti jesmo li zakasnili s uvođenjem tih mjera, Lasić je kazao kako nikada nije kasno s uvođenjem tih mjera te da su se takve mjere mogle povući i prije deset godina.

(Fena/MOJportal)

RASTE PROIZVODNJA U OBA ENTITETA

Industrijska proizvodnja u RS u prvom polugodištu ove godine bilježi rast od sedam procenata, a u FBiH od 2,5 odsto u odnosu na isti period 2009, uglavnom zbog oporavka pojedinih privrednih grana koje su lani bile ...

... najteže pogođene recesijom. Podaci entitetskih zavoda za statistiku, pokazuju da je proizvodnja u RS u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila rast u sve tri oblasti, a najviše u sektoru vađenju ruda i kamena za 19,7 odsto, zatim proizvodnji i snabdijevanju strujom, gasom i vodom za 5,7 odsto, te prerađivačkoj industriji od 4,7 odsto, pišu Nezavisne.

U Konfederaciji sindikata RS kažu da su ove godine generalno primjetni manji pomaci u proizvodnji u odnosu na 2009. kada je udar ekonomske krize bio najizraženiji.

"Dobra je stvar što raste proizvodnja u rudnicima 'ArcelorMittal Prijedor' i 'Elektroprivredi RS', ali su to, ipak, resursi koje nam je podarila priroda. Zabrinjavajuće je da nema većih pomaka u preduzećima koja stvaraju novu vrijednost, pa su 'Birač', 'Swisslion Industrija alata Trebinje' i 'Famos' prinuđeni na stalnu borbu za opstanak na tržištu i spasavanje radnih mjesta", ističe Obrad Belenzada, predsjednik tog republičkog sindikata.

Gledajući po djelatnostima, najveći rast proizvodnje, više nego udvostručen, u oba entiteta bilježi reciklaža koja je lani zbog izuzetno niske potražnje i cijena gotovo bila zamrla. Polugodišnji skok u otkupu i preradi sekundarnih sirovina u RS iznosi 143,1 odsto, a u FBiH 110,2 odsto. U RS je značajan pozitivan trend ostvaren i u vađenju ruda metala 135,7 odsto, proizvodnji osnovnih metala 72,6 odsto i kožarstvu 34,2 odsto. Sa druge strane je praktično ugašena proizvodnja radio, TV i komunikacione opreme, a slijede je produkcija mašina i uređaja sa padom od 57,3 odsto i vađenje ruda nemetala i kamena za 45,3 odsto.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja prerade drveta pri Privrednoj komori RS, navodi da polugodišnja proizvodnja u toj grani bilježi pad od nekoliko procenata, ali da su primjetni pozitivni pomaci u zadnja dva mjeseca.

"Proizvodnja i prerada drveta pala je za 3,9 odsto, a namještaja za 8,2 odsto, što može biti posljedica iščekivanja firmi da 'Šume RS' napokon ispoštuju zaključak Vlade RS o smanjenju cijene trupaca za pet odsto", kaže Šinik.

Ukazuje da su od maja na tržištu, ipak, vidljivi znaci povećane tražnje, posebno kod preduzeća koja rade za švedsku kompaniju IKEA. To bi, prema njegovoj procjeni, do kraja 2010. moglo vratiti proizvodnju u tom sektoru na nivo prošlogodišnje, a možda čak i blago podići.

U FBiH je, gledajući po oblastima, proizvodni napredak zabilježen u prerađivačkoj industriji, te elektroenergetskom i gasnom sektoru od 4,6, odnosno 4,4 odsto, dok se pad produkcije od devet odsto bilježi u rudarstvu.

Posmatrajući djelatnosti, izuzetan napredak ostvaren je u proizvodnji koksa od 130,5 odsto, zatim, namještaja od 47,4 odsto i tekstila od 30,5 odsto, dok se najveći pad imali produkcija saobraćajnih sredstava za 54,1 odsto, motornih vozila od 33,6 odsto i vađenje ruda nemetala i kamena za 32 odsto.
Učinak po industrijskim sektorima

RS - FBiH

* Rudarstvo +19,7 % -9,0%
* Elektroenergetika i gas +5,7% +4,4 %
* Prerađivačka industrija +4,7% +4,6%


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=118142&Itemid=59)

Lasić je na konferenciji za novinare govorio i o inicijativi Privredne komore FBiH za donošenje odluke o sezonskim ograničenjima uvoza poljoprivrednih proizvoda u BiH, odnosno o uvođenju sezonskih kontingenata na određene poljoprivredno-prehrambene proizvode.



Sezonski kontigenti se nece uvesti. Ti kontigenti bi se trebali uvesti prema Hrvatsjkoj i Srbiji. Posto je BiH administracija na srpskom i hrvatskom platnom spisku oni nece pilat granu na kojoj sjede.

Objavljen BDP za 2009:

Mjerama Vlade održan veći nivo privredne aktivnosti


BANJALUKA, Ministar finansija Republike Srpske /RS/ Aleksandar Džombić izjavio je da je Srpska zahvaljujući mjerama Vlade uspjela da održi nivo privredne aktivnosti na znatno većem nivou nego što je to slučaj sa zemljama okruženja, što se u dobroj mjeri odrazilo na pad bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

On je naveo da je ekonomska kriza imala uticaj na realni sektor ekonomija svih zemalja okruženja, što očigledno nije moglo da zaobiđe ni malu i otvorenu privredu kao što je RS, ali da je prema zvaničnim podacima Eurostatata o procjenama BDP za prošlu godinu RS uspjela da se održi u grupi zemalja sa nižim stopama pada BDP-a, koji je nominalno manji za 2,9 odsto, a realno manji za 2,8 odsto.

Džombić je naveo procjene koje govore da EU u prošloj godini bilježi realni pad BDP-a od 4,2 odsto, evrozona od 4,1 odsto, Njemačka od 4,9 odsto, Austrija od 3,9 odsto, Estonija 14,1 odsto i Litvanija 4,8 odsto.

“Kad pogledamo zemlje u okruženju, BDP u Sloveniji je smanjen za osam odsto, dok Hrvatska bilježi pad od 5,8 odsto”, rekao je Džombić za “Fokus”.

On je podsjetio da su porezi i doprinosi u prošloj godini nominalno manji za 10,6 odsto u odnosu na 2008.godinu, što je presudno uticalo na smanjenje BDP-a, s obzirom na njegovo relativno visoko učešće u strukturi BDP-a.

Prema preliminarnim podacima Zavoda za statistiku RS, BDP u RS u prošloj godini iskazan u tekućim cijenama iznosio je 8,24 milijardi KM. Srna

Cekaj malo, pa otkud sada pad odjedanput? A rast? Pricali su cijelu proslu godinu kako jdino RS ima rast BDP?! A rast industrijske proizvodnje od 18%? A 1400 preduzeca koja su se iz FBiH preregistrovala u RS? A velike investicije? A BL kao regionalni finansijski centar?

Sve to a na kraju pad 0,1 veci nego u FBiH!^^^^

Ovaj glupan je na kraju uhvacen spustenih gaca:lol::lol::lol:
Na stranu sto o RS pricao kao o drzavi...

'Širbegović' gradi aerodrom u Njemačkoj
BIH - Industrija
Autor Bizon.ba
Srijeda, 21 07 2010 07:52

Kompanija Širbegović je ugovorila vrijedan posao na izgradnji aerodroma Berlin-Schoenefeld u Njemačkoj, saopšteno je iz Širbegović group.

http://www.bizon.ba/images/stories/sibegovic.jpg

Nijemci koji priznaju samo kvalitet i preciznost u izvođenju radova, prepoznali su u bosanskohercegovačkoj kompaniji sigurnog partnera na ovoj izuzetno važnoj investiciji, navodi se u saopštenju.

U isto vrijeme je stigla i vijest iz Saudijske Arabije da je ponuda kompanije Širbegović, za izgradnju Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije u Alžiru ocijenjena kao najpovoljnija.

Ponude za izvođenje radova na berlinskom aerodromu i Ambasadi Kraljevine Saudijske Arabije su investitorima stigle iz cijeloga svijeta, stoga je odabir bosanskohercegovačke kompanije veliko priznanje građevinskoj kompaniji Širbegović, ali i Bosni i Hercegovini.

:cheers:

Svaka cast, mada bi bilo lijepo da su napisali vrijednost tog ugovora za Berlinski aerodrom

za sansu da kupis "nektar" u zagrebu, mislim da cemo jos malo morati pricekati.
sto je nagore ima, ali neki entuzijasta ima prodaje nektar u ZG:) lokalnog karaktera naravno
Objavljen BDP za 2009:


Cekaj malo, pa otkud sada pad odjedanput? A rast? Pricali su cijelu proslu godinu kako jdino RS ima rast BDP?! A rast industrijske proizvodnje od 18%? A 1400 preduzeca koja su se iz FBiH preregistrovala u RS? A velike investicije? A BL kao regionalni finansijski centar?

Sve to a na kraju pad 0,1 veci nego u FBiH!^^^^

Ovaj glupan je na kraju uhvacen spustenih gaca:lol::lol::lol:
Na stranu sto o RS pricao kao o drzavi...
Jadan kao i uvijek, manipulacija kao i uvijek.
Niko nije govorio o rastu, nego o stagnaciji. S tim da su to sve projekcije, a dok se ne izvrsi izracunavanje ne moze se znati. S tim da si ti za te projekcije koje su dolazile iz istih izvora govorio da su krivi izvori, a sad ti odgovaraju ti isti izvori kad govore negativno. Previse si providan, ali dobro navikli su se svi vec na to.

Ne, ja sam ukazivao na apsurdne i ocigledno frizirane podatke te ustanove o nekakvim indexima proizvodnje i njihovom rastu, i istovremno ukazivao na puno indikativnije podatke o padu zaposlenosti, i to enormnom!

Nemoj da izvrces moje reci, sineeee^^^^

A ti si prvi cijelu godinu s*** o rastu BNP, poledaj svoje vlastite psotove, jednako kao i Dodik i ovi njegovi bezveznjaci...

Pa sad alahhimanet :cheers:

Odoh na more, nemoj dzaba da mi odgovaras :cheers::cheers::cheers:

evo sad frizirani podaci, a sad odjednom tacni. Dakle ako su losi onda su tacni. Mislim da to govori dovoljno koje su tvoje pobude.

Niko ziv nije govorio o rastu pa čak ni ja ni Dodik tako da mani se šuplje i prestani da se služiš lažima. Ne valja ti to.

evo sad frizirani podaci, a sad odjednom tacni. Dakle ako su losi onda su tacni. Mislim da to govori dovoljno koje su tvoje pobude.

Niko ziv nije govorio o rastu pa čak ni ja ni Dodik tako da mani se šuplje i prestani da se služiš lažima. Ne valja ti to.

ma đe bi on tako nešto govorio. Nemojte mi Dodu dirati.

http://www.sturm.si/images/custom/maxi.logo.jpg
Iako je, kaže direktor kompanije Delta Maxi iz Banja Luke Milan Borota, 2009. bila jedna od najtežih godina za poslovanje u istoriji mnogih kompanija, oni su ipak izuzetno zadovoljni rezultatima i činjenicom da su u ovako kriznoj godini zabilježili rast. Za ovu godinu najavljuje i nove investicije. Naime, ova kompanija u idućim mjesecima planira otvorenje novih marketa u BiH. Borota je za naš portal kazao kako planiraju otvorenje velikog Maxi marketa u blizini Banjaluke, a u planu im je također otvaranje hipermarketa koji će se nalaziti u Istočnom Sarajevu i koji će prostirati na 8.000 kvadratnih metara.

(Milan Borota)

U ovom marketu biti će zaposleno preko 100 radnika, a imat će ponudu od 35 hiljada artikala. Kaže da će svojim jedinstvenim asortimanom, bogatom ponudom i niskim cijenama, biti interesantani za cijeli region.

"Radi se o investiciji od tri miliona eura", ističe Borota. Nije mogao reći ništa o datumima planiranog završetka ovog projekta ističući da on zbog kompleksnosti radova nije tačno definiran. Što se tiče ove godine kaže da očekuju stabilizaciju tržišta i trend blagog rasta potražnje.

"Smatramo da je psihološki efekt krize pri kraju, a on je najviše uticao na odlaganje potrošnje, te će prolaskom iste i potražnja na tržištu porasti", smatra on.

Do kraja ove godine imaju u planu širenje na istočni dio Republike Srpske. "U planu nam je otvaranje otkupnog centra u Bijeljini u martu ove godine, na tamošnjoj pijaci, samo 3 kilometra od postojećeg Maxi objekta. Cilj nam je da se približimo semberskim poljoprovrednim proizvođačima, koje ćemo na ovaj način organizovati i otkupljivati njihove proizvode", ističe Borota. Podrška će se odraziti u konkretnoj akciji tako što će domaćim proizvođacima omogućiti besplatno korištenje njihovih polica u marketima i to u punom asortimanu. Napominje da je to samo jedan od načina na koji Delta Maxi želi dati doprinos poticanju domaće proizvodnje.

Govoreći o dugoročnim ciljevima kompanije ističe da će to i dalje biti konstatan rast i razvoj kroz formate Tempo, Maxi i Mini Maxi, a planiraju i preuzimanje liderske pozicije na tržištu BiH. Kao posebne poslovne ciljeve navodi jačanje liderske pozicije na tržištu supermarketa i corner shop-ova u manjim gradovima na teritoriji RS i pozicioniranje hipermarketa na tržištu Fedracije BiH, kao i uvođenje HACCP i ISO 9001 standarda te osiguravanje cjenovne konkurentnosti na tržištu.

"Vizija Delta Maxija je da zadrži vodeću poziciju na teritoriji Republike Srpske i da se pozicionira kao vodeći regionalni trgovački lanac prehrambenih proizvoda i artikala široke potrošnje na cjelokupnom tržištu BiH", kaže Borota.
http://ekapija.com

U Teheranu održan "Dan ekonomije Bosne i Hercegovine"

Dan ekonomije Bosne i Hercegovine održan je 20. jula 2010. godine u Iranskoj komori za vanjsku trgovinu, industriju i rudarstvo u Teheranu, uz prisustvo više od 60 privatnih iranskih preduzetnika koji su predstavljali različite privredne sektore.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Islamskoj Republici Iran Emir Hadžikadunić održao je, nakon prikazivanja promotivnog filma o privrednim potencijalima BiH, prezentaciju tokom koje je na detaljan i informativan način izvršio presjek aktuelne privredne situacije u BiH, te trendova daljnjeg razvoja i rasta privrednih aktivnosti

Iranski preduzetnici izrazili su posebno zanimanje za uspostavu poslovne suradnje između BiH i Irana u širokoj lepezi privrednih sektora, od prehrambene industrije i turizma do energetike i naftno-prerađivačkog sektora.

Hadžikadunić i generalni direktor za bilateralne trgovinske odnose u Iranskoj komori za vanjsku trgovinu, industriju i rudarstvo Hasan Najafi Larijanija potvrdili su da će krajem septembra ove godine biti održan sličan skup na kojem će također biti predstavljeni privredno-investicioni potencijali BiH.

Na tom skupu se očekuje i prisustvo predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH i privrednika iz BiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.

evo sad frizirani podaci, a sad odjednom tacni. Dakle ako su losi onda su tacni. Mislim da to govori dovoljno koje su tvoje pobude.

Niko ziv nije govorio o rastu pa čak ni ja ni Dodik tako da mani se šuplje i prestani da se služiš lažima. Ne valja ti to.

Ma kakvi,dje bi Dodik uljepsavo stvari...?
Sve sam ubjedjeniji da ci ti clan mladezi snsd-a.

evo sad frizirani podaci, a sad odjednom tacni. Dakle ako su losi onda su tacni. Mislim da to govori dovoljno koje su tvoje pobude.

Niko ziv nije govorio o rastu pa čak ni ja ni Dodik tako da mani se šuplje i prestani da se služiš lažima. Ne valja ti to.

Sta je tebi? Kill the messanger, a?

Ako nemas sta reci kao demant vijesti, sta komentarises uopste?

To da Dodik ili ti niste (kako ovo gordo zvuci, a?:lol:) niste tvrdili da raste BDP u RS je smijesno, jer je SRB forum pun izjava od obojice, malo pogledaj proslu godinu...^^

Sutra ujutru definitivno odlazim na odmor, pa nemoj dzaba da odgovaras, opet:lol:

:cheers:

KOZARSKA DUBICA, Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i italijanski ambasador u BiH Rajmondo De Kardona posjetiće sutra opštinu Kozarska Dubica, gdje će biti potpisan sporazum sa italijanskim partnerima za investiranje u poslovnoj zoni “Lipova greda”.
Premijer Dodik i italijanski ambasador će u Kozarskoj Dubici sa predstavnicima te opštine obići preduzeća “Dubikoton” i “Mlijekoprodukt”, gdje će biti otvoreni novi pogoni.
Potpisivanje sporazuma zakazano je za 13.00 časova u velikoj sali Skupštine opštine Kozarska Dubica, dok je za 13.30 časova predviđena posjeta preduzeću “Dubikoton”, a zatim posjeta preduzeću “Mlijekoprodukt”.
http://capital.ba

ROGATICA, Evropska Investiciona banka finansiraće sa 50 odsto sredstava projekat snabdijevanja vodom i rekonstrukciju kanalizacionog sistema u opštini Rogatica, koji je u fazi prijavljivanja i kandidovanja veći od šest miliona KM.
U ovom projektu 20 odsto sredstava biće grant Evropske komisije, 15 odsto učešće opštine, a 15 odsto su bilateralna sredstva.
Načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Radovan Rosić rekao je danas da je opština imenovala tim za provođenje ovog projekta na čijem čelu je načelnik opštine Radomir Jovičić.
Rosić kaže da će biti izršena rekonstrukcija vodovodnog sistema u Rogatici, rekonstrukcija kanalizacije otpadnih voda, izgrađena kišna kanalizacija i otvoreni kanali, te riješena druga pitanja u vezi sa vodosnabdijevanjem.
On je napomenuo da će u opštinskim naseljima Pješevica i Ćemanovići biti izgrađen vodovod i kanalizacija,jer su to naselja sa više od 150 domaćinstava koja nemaju riješeno pitanje kvalitetnog vodosnabdijevanja i odvoda otpadnih voda.
Rosić je rekao da će biti riješeno uređenje izvorišta Ziličina na kojem postoji mogućnost zahvatanja dodatnih količina vode i neophodnost uređenja lijeve obale Rakitnice koja gravitira prema bunarima iz kojih se Rogatica snabdijeva vodom.
Projekat će trajati pet godina, povoljni su uslovi finansiranja kreditnim sredstvima, a očekuje se i stručna pomoć od tima koji prati projekat Evropske investicione banke.
Sredstva će biti operativna od marta sljedeće godine, do kada bi trebalo da bude napravljen plan implementacije projekta.
SRNA

Već više od mjeseca dan traje druga faza radova na sanaciji temelja lijevog boka brane HE „Rama“. Glavni cilj ovih radova je sačuvati statiku brane i sačuvati temelj od daljnjeg potkopavanja i djelovanja vode, kako iz temeljnog ispusta tako i iz preljevnog ispusta, ali i oborinskih voda. Prije godinu i pol završena je prva faza radova koja je zbog izuzetno visoke razine vode morala biti prekinuta
U prvoj fazi izgrađeni su armirano-betonski usmjerivači vode koja iz temeljnog ispusta izlazi pod vrlo velikim tlakom i betonirano je korito od temeljnog ispusta do lijevog boka brane koji se nalazi ispod preljevnog ispusta. U drugoj fazi koja još traje urađeni su armiranobetonski štitnici na lijevom boku brane čija osnovna namjena je da štite temelj brane od vode iz temeljnog ispusta i vode koja kao višak prolazi kroz preljev. Inače, svako ispuštanje vode iz jezera izazivalo je odrone i klizišta materijala na lijevoj strani nekadašnje rijeke Rame, ali i veliko klizište s desne strane korita rijeke koje bi u većini slučajeva uništilo pristupni put do brane. Ovim radovima riješit će se problem koji traje praktično od same izgradnje brane.
http://www.rama-prozor.info/cms/images/stories/velike/radovi_brana2010.2.jpg
http://www.rama-prozor.info/cms/images/stories/velike/radovi_brana2010.3.jpg

OIL FOUND IN GLAMOC REGION
Kirin je dodao da spremnost tvrtke na ovakve investicije govori o ozbiljnim naznakama o postojanju nalazišta nafte. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvršena je samo jedna bušotina na 4 200 metara gdje su pronađene... Danas (srijeda, 21.srpanj) je u zgradi Vlade Naftna Industrija Srbije „NIS“ a. d. održala prezentaciju naftno-geoloških istraživanja u Hercegbosanskoj županiji.
Riječ je o naftnoj kompaniji sa sjedištem u Novom Sadu čiji je većinski vlasnik naftna kompanija Ruske Federacije „Gazprom Neft“. Ova naftna kompanija obratila se Vladi sa zahtjevom za dodjelu koncesije za istraživanje nafte i plina na području glamočke općine. Prema riječima Željka Kirina direktora tvrtke za područja Balkana istražna investicija kompaniju bi koštala oko 15 milijuna dolara, a kasnije investicije bi bile do 600.000 milijuna dolara. Ukoliko tvrtka dobije koncesiju, istražne radnje bi krenule već iduće godine, a ove godine bi trebale počele pripremne radnje kako bi se do 2013. godine ispitalo ukupno 600 km seizmičkih profila.
Kirin je dodao da spremnost tvrtke na ovakve investicije govori o ozbiljnim naznakama o postojanju nalazišta nafte. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća izvršena je samo jedna bušotina na 4 200 metara gdje su pronađene slabije indikacije plina na dubinama od 3000 metara, priopćenje je iz Vlade HBŽ.
„Međutim, ono što nas ohrabruje kad su naftno-geološka istraživanja na ovom prostoru u pitanju jesu da su geolozi još davno uočili pojavu polutečne nafte na površini. Jednostavno geološki sastav Hercegbosanske županije pokazuje nam da ovdje postoji nafta. Hoćemo li biti i dovoljno uspješni i umješni da je mi pronađemo ili će je pronaći netko drugi ne znam. Ali mi smo potpuno sigurni kao geolozi da na Dinaridima na potezu od Crne Gore do Slovenije nafte ima -kazao je stručni suradnik NIS-a prof. dr. Ivan Dulić.
Predsjednik Vlade dr. Rimac je izrazio zadovoljstvo referencama koje ima ova tvrtka. Dodao je da ne očekuje probleme oko dodjele koncesije za istražne radnje na području glamočke općine.

ARCELORMITTAL GRADI NOVI SISTEM

Prema informacijama Dijane Božić - Serdanović, portparola preduzeća ArcelorMittal Zenica, nedavno započeti radovi na izgradnji sistema otprašivanja na konvektorima, odnosno izgradnja filtera na mikserima u Čeličani ove kompanije, u punom su jeku i bit će okončani do kraja ove godine, javljaju mediji.

Radove izvode austrijsko preduzeće Kappa sa domaćim kooperantima - firmama Termomatik i Metalno Zenica, a vrijednost radova iznosi 1,6 miliona KM. Nakon završetka ugradnje filtera u zeničkom ArcelorMittalu emisija štetnih čestica na mikserima Čeličane bit će
smanjenja za čak 99 odsto.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=118224&Itemid=59)

http://www.ekapija.ba/dokumenti/Silajdzic_seik.jpg
BiH i Katar imaju odlične političke odnose koje ne prati jednako dobra ekonomska saradnja, ocijenili su u srijedu članovi Predsjedništva BiH i emir države Katar šeik Hamad bin Khalif Al-Thani, koji je boravio u jednodnevnoj posjeti BiH.

Delegacije dvije države zaključile su da je potrebno unapređenje ekonomske saradnje, pogotovo u oblasti turizma, energetskog sektora, razvoja putne i avio-infrastrukture, saradnje u oblasti vojne industrije, hemijske industrije, obrazovanja, nauke i zdravstva.

"Emir Katara naglasio je da je njegova zemlja veoma zainteresovana za ulaganja u bosanskohercegovačku privredu, a dogovoreno je da se, čim se steknu uslovi, uspostavi avio-linija između Dohe i Sarajeva. Također je rekao da Katar posebnu pažnju polaže nauci, te investiranju u oblasti koje nisu direktno vezane za naftnu industriju", saopćeno je iz Predsjedništva BiH nakon pojedinačnih susreta predsjedavajućeg i članova Predsjedništva BiH s katarskim emirom.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić rekao je da je strateški plan BiH u oblasti razvoja energetike, hidropotencijala i termopotencijala. "BiH i sada izvozi struju, te će u EU unijeti hiljade megavata čiste struje", kazao je Silajdžić, a navodi se u saopćenju Predsjedništva BiH u kojem stoji da su dvije državne delegacije razgovarale i o mogućnostima saradnje i ulaganja u bosanskohercegovačku privredu, aktuelnu halal proizvodnju, za koju su predstavnici Katara izrazili veliki interes.

"Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je i podržao svjetski poznatu katarsku televiziju Al Džaziru da otvori svoje regionalno sjedište u Sarajevu", navedeno je u saopćenju iz Predsjedništva BiH.

Tokom posjete katarske delegacije BiH potpisan je i sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade države Katar o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju fiskalne utaje u odnosu na poreze na dohodak.

http://ekapija.com

RMU KAKANJ AUTOMATIZIRA TEHNOLOŠKE PROCESE U JAMAMA POGONA HALJINIĆI

Direktor Rudnika mrkog uglja Kakanj (RMU) Mirsad Jašarspahić i generalni direktor kompanije TEVEL Teve Varnost Elektronika d.o.o. Kisovec iz Slovenije Živko Jež potpisali su u četvrtak u Kaknju Ugovor o automatizaciji tehnoloških procesa u jamama Pogona Haljinići. Ugovor je vrijedan 397.176,26 eura,..

... a cjelokupan iznos obezbijedio je Centar za međunarodnu suradnju i razvoj (CMSR) Republike Slovenije.

Opremu neophodnu za automatizaciju procesa isporučit će kompanija TEVEL koja je ovaj posao dobila kao najpovoljniji ponuđač na ranije raspisanom međunarodnom tenderu.

"Realizacija Ugovora rezultirat će automatizacijom i daljinskim nadzorom dijela sistema transporta i odvodnjavanja u jamama Pogona Haljinići", izjavio je Feni službenik za odnose s javnošću RMU Kakanj Adib Zekić.

TEVEL će isporučiti sedam gumenih transportera i glavnu pumparnicu, a bit će dograđen i postojeći upravljačko-nadzorni centar.

Oprema će biti instalirana u narednom periodu te će, kako je najavljeno, u rad biti puštena početkom 2011.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=118258&Itemid=59)

Ma kakvi,dje bi Dodik uljepsavo stvari...?
Sve sam ubjedjeniji da ci ti clan mladezi snsd-a.znas kako istina je u ocima posmatraca, evo sad ti pricas o nekom uljepsavanju ili ne znam ni sam sta kopas iz konteksta tacnije izmisljas, niti ko prica o uljepsavanju, a ni o cemu sta ti pises.
Inace moram te razocarati niti sam mlad, a ni SNSD.
Sta je tebi? Kill the messanger, a?

Ako nemas sta reci kao demant vijesti, sta komentarises uopste?

To da Dodik ili ti niste (kako ovo gordo zvuci, a?:lol:) niste tvrdili da raste BDP u RS je smijesno, jer je SRB forum pun izjava od obojice, malo pogledaj proslu godinu...^^

Sutra ujutru definitivno odlazim na odmor, pa nemoj dzaba da odgovaras, opet:lol:

:cheers:
pocastvovan sam da se se vratio s mora da meni odgovoris. :cheers:
Kakv messenger? Ti izmisljas i manipulises, ne prenosis.
Ne damentiram ja vijest, sta cu demantirati nesto sto kaze ministar finasija, valjda on zna bolje. Demantiram tvoju laz da je neko govorio o rastu BDP-a.
Inace Dodik i ja pise, jer ti to zelis da procitas pa da ti udovoljim za predjene kilometre.
Inace dovoljno si ocigledan kad isti izvor kad pise lose valja, a kad pise dobro ne valja.

http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/03/vjetroelektrana-100x80.jpg
TOMISLAVGRAD, Raspisivanje tendera za izgradnju vjetroelektrane Mesihovina na području opštine Tomislavgrad očekuje se najkasnije u proljeće 2011. godine, izjavio je rukovodilac izgradnje proizvodnih objekata električne energije i projekt-menadžer za izgradnju ove vjetroelektrane u “Elektroprivredi Herceg-Bosne” Dalibor Marinčić.
Prema njegovim riječima, ugovor o izgradnji vjetroelektrane Mesihovina već je potpisan, pronađen je strateški partner – investitor, a u toku je pribavljanje potrebne dokumentacije za početak realizacije projekta čija je vrijednost oko 78 miliona KM.
Marinčić je rekao novinarima da se vrše pripreme i za izgradnju hidroelektrane Vrilo čiji početak realizacije treba očekivati uskoro.
Odgovarajući na pitanje šta će za opštinu Tomislavgrad značiti realizacija ova dva kapitalna elektroenergetska projekta, Marinčić je istakao stabilnije snabdijevanje električnom energijom, otvaranje većeg broja novih radnih mjesta i bolje snabdijevanje stanovništva vodom.
http://capital.ba

http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2010/07/vi%C5%A1nje-100x80.jpg
TREBINJE, Na plantažama u Ljubomiru kod Trebinja, kojima gazduje preduzeće “Agrokop”, jutros je počela berba višnje, a planirani rod od oko 50 tona na prošlogodišnjem je nivou, izjavio je direktor “Agrokopa” Dragan Turanjanin.
Turanjanin kaže da će skoro cjelokupan rod višnja sorte “maraska” sa ove plantaže prvi put biti plasiran u inostranstvo i to posredstvom poslovnih partnera na tržište Austrije, dok je do sada plasirana u Hrvatsku i na domaće tržište.
“Kupci iz Austrije veoma su zainteresovani za ovu sortu, jer se ona može proizvoditi samo na ovim područjima, odnosno u primorskom pojasu, dok su rasadi na većim kopmlesima pred izumiranjem”, objašnjava Turanjanin i dodaje da su Austrijanci zainteresovani da zaštite ovu sortu višnje, kao i da ulažu u nove zasade.
On je naveo da im je već plasirana manja količina višnje i da su veoma zadovoljni kvalitetom, što potvrđuju i nove porudžbe i najave da će i ubuduće otkupljivati višnju sa ovih plantaža.
Prema Turanjaninovim riječima, cijena višnje za izvoz je 80 feninga po kilogramu, dok je cijena u slobodnoj prodaji 1, 20 feninga.
Ono što se ponavlja svake godine je da su najzainteresovaniji za berbu višnje sa prostora istočne Hercegovine stanovnici Bileće.
Turanjanin ističe da se jutros, iako je bio obezbijeđen prevoz do plantaža na Ljubomiru nadomak Trebinja, prijavilo svega devet berača iz Trebinja, dok je iz Bileće došlo njih 50, kojima će za jedan kilogram ubrane višnje biti plaćeno 30 feninga.
On je podsjetio da je prije 15-ak dana završena berba višnje na 20 hektara plantaže u Trebinju, a skoro cjelokupan rod od 55 hektara prodat je u gradu.

-Kako saznajem u nove investicione programe za ovaj vid vocarstva za ovu godinu spremljeno je 100,000 KM, sto i nije lose! :D

Bio plinara se gradi u Posusju, 2011 godina.

Unatoč tome, gostima je dano dosta korisnih informacija o tim tvrtkama, jer upravo bi cijeli otpad i đubrivo bili osnovna sirovina za proizvodnju bio plina.
Načelnik općine, njegov savjetnik i ministar Zovko iskoristili su prigodu i posjetili tvornicu Šišović.Direktor i vlasnik tvornice, Ante Šišović proveo je goste kroz sve pogone i pojasnio cijeli proces proizvodnje.
Nakon što gospodarstvenici iz Njemačke dobiju podatke o količinama otpada iskoristivog za ove svrhe, pristupit će izradi studije za proizvodnju bio plina.
Na koncu, gosti su pozvali čelne ljude općine i gospodarstvenike kojih se ova tematika tiče da što prije posjete njihove tvrtke u Njemačkoj, kako bi se uvjerili u kvalitetu i opravdanost ovih projekata budućnosti.

KOZARSKA DUBICA, Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik pozvao je danas sve investitore da dođu i ulože u Srpsku, jer mogu očekivati podršku lokalnih zajednica i Vlade u svim segmentima poslovne aktivnosti.
Dodik je danas u Kozarskoj Dubici prisustvovao potpisivanju sporazuma o saradnji te opštine sa konsultantskom italijanskom kompanijom “Internešnel bridž konsalting” koji se odnosi na organizacionu saradnju u realizaciji projekta poslovna zona “Lipova Greda”, a kojim se ovo konsultantsko društvo obavezuje da će u naredne tri godine obezbijediti 15 proizvodnih investicija u toj poslovnoj zoni.
“U Kozarskoj Dubici se realizuje uspješna poslovna ideja koju smo u saradnji sa lokalnim zajednicama pokrenuli prije dvije godine, a to je da svaka lokalna zajednica osmisli određeni prostor, prije svega zemljište, i da na tome kreira projekat poslovnih, industrijskih ili biznis zona, koje bi mogle da privuku, prije svega, investitore iz okruženja, zbog povoljnih uslova, položaja i uslova koje nude i lokalne zajednice i Vlada RS”, rekao je Dodik.
On je istakao da je ova opština donijela niz mjera i odluka koje su je učinile stimulativnom za ulaganje, i izrazio uvjerenje da će po okončanju ekonomske krize takve opštine biti najspremnije da prihvate nove inicijative i nova ulaganja.
Dodik je istakao da je na računu Investiciono-razvojne banke RS u ovom trenutku raspoloživo 300 miliona KM namijenjenih za podsticaj investicijama, bez obzira da li je riječ o inostranom ili domaćem investitoru, ali pod uslovom da se investicija realizuje u RS.
Premijer RS otvorio je danas u Kozarskoj Dubici novi proizvodni pogon u preduzeću za preradu pamučnih i viskoznih vlakana “Dubikoton”, osnovanom kapitalom italijanskih investitora 1999. godine, i novi pogon za proizvodnju svježeg sira u kompaniji “Mlijekoprodukt”.
Ukupna vrijednost novootvorenih pogona iznosi pet miliona KM, a rukovodstva ovih kompanija najavila su nova zapošljavanja. Srna
izvor SRNA

SupapleX, svaka čast! Ti si moj slijedeći nasljednik izgleda! :D

KOMPANIJA BOKSIT MILIĆI OTVARA POGON ZA SEPARACIJU KVARCNOG PIJESKA I KAMENOLOM KVARCNOG PIJESKA KRAJ ZVORNIKA.

Mirza, samo reci kada. :D

Evropska komisija otkazala je tri miliona KM vrijedne projekte jer vlasti BiH nisu ispunile uslove za njihovu realizaciju. "Nezavisne novine" pišu da je EU povukla milion evra odobrenih za ustavnu reformu i još pola miliona evra rezervisanih za pregled socijalnog sektora. Zora Stanić iz ...

... Delegacije Evropske unije u BiH upozorila je da postoji još nekoliko odobrenih projekata za čiju realizaciju nisu ispunjeni uslovi pa bi mogli biti otkazani.

"Uvijek nastojimo pronaći rješenje da ne otkazujemo projekte koji su odobreni i za koje su osigurana sredstva. Spremni smo na prolongiranje rokova, razgovore i traženje svih mogućih solucija. Projekti koji su otkazani trebalo je da budu finansirani sredstvima iz pretpristupnih fondova za 2007. godinu, ali uslovi nisu ispunjeni", rekla je Stanić.

Ona je dodala da je EU ranije upozorila vlasti BiH na kašnjenja i blokade u realizaciji uslova za provođenje odobrenih projekata.

EU je upozorila da bi vrlo brzo mogao biti otkazan i projekat pomoći poljoprivredi vrijedan gotovo pet miliona KM, jer se domaće vlasti ne mogu dogovoriti o platežnim modelima. BiH bi također mogla izgubiti i oko tri miliona KM odobrenih za zaštitu kulturnog nasljeđa, četiri miliona KM za zaštitu okoliša, jer državni zakon o okolišu nije usvojen.

Domaće vlasti neispunjavanjem traženih uslova rizikuju i da EU povuče 1,4 miliona KM vrijedan projekat nabavke opreme za kontrolu kvaliteta hrane, zatim projekat nabavke opreme za mikrobiološke laboratorije, za što je odobreno miliona KM.

"EU je spremna finansirati popis stanovništva, za što su takođe odobrena tri projekta, ali bez zakona o popisu ova sredstva ne mogu biti povučena", rekla je Stanić i podsjetila da je EU za popis izdvojila oko 17 miliona KM.

Biznis.ba / Srna

Da se izgubi 1 milion bila bi velika steta, ali 20 je prevelika, stoga parlamentarci na donosenje zakona odmah :D .

Tender za izbor strateškog partnera "Elektroprivrede RS" za izgradnju hidroenergetskog sistema Gornja Drina biće raspisan do polovine avgusta, izjavio je u četvrtak Slobodan Puhalac, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.
Hidroenergetski projekat procijenjene investicione vrijednosti od 423 miliona eura, za koji je Vlada RS u četvrtak utvrdila uslove za izbor strateškog partnera podrazumijeva izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem slivu Drine ukupne instalisane snage od 238 megavata. Radi se o HE Buk Bijela okvirne instalisane snage od 114,6 megavata, HE Foča od 51,7 megavata, HE Paunci od 36,6 megavata i HE Sutjeska od 35 megavata. Ukupna godišnja proizvodnja struje u tim elektranama iznosila bi oko 800 gigavat-časova, što čini 15 odsto ukupne postojeće godišnje proizvodnje električne energije u RS.

Procedurom koju je usvojila Vlada RS predviđeno je da kompanije u pretkvalifikacionoj fazi dostave pisma zainteresovanosti, nakon čega će oni koji ispunjavaju uslove biti pozvani na pregovore s Komisijom za izbor strateškog partnera.

"Očekujem da će se na javni poziv za izbor strateškog partnera javiti ozbiljne elektroenergetske kompanije, a u tom cilju Vlada je i postavila visoke uslove", istakao je Puhalac ne želeći da spekuliše o imenima potencijalnih partnera.

Najveći interes za izgradnju novih elektrana na gornjem slivu Drine prethodnih mjeseci iskazale su njemačka kompanija RWE i ruski "Inter Rao".

Nadležna komisija Vlade RS, prema utvrđenim uslovima, pregovaraće samo s kompanijama koje su ostvarile godišnji prihod od najmanje pet milijardi evra, imaju kapital od tri milijarde evra i konsoliodvani profit od minimalno 400 miliona evra u posljednje tri godine. Budući ponuđač, takođe, mora imati u vlasništvu elektroenergetske objekte instalisane snage veće od 2.000 megavata, od čega najmanje polovinu u hidroelektranama.

Željko Ratković, direktor Direkcije za investicije u "Elektroprivredi RS", kazao je da je projekat Gornja Drina izuzetno značajan za to preduzeće i RS, navodeći da su u pripremi projektne dokumentacije najdalje otišli kod HE Buk Bijela i Foča.

"U toku je procedura za izbor projektanta koji će raditi idejni projekat, čiji završetak očekujemo početkom iduće godine. Do tada će biti završena i procedura odabira strateškog partnera koji će nastaviti aktivnosti na izradi studija i projekata i njihovoj realizaciji", kazao je Ratković.

On ističe da je "Elektroprivreda RS" do sada u pripremne radove za ovaj projekat, odnosno izradu tehničke dokumentacije, eksproprijaciju zemljišta i izgradnju građevinskog naselja uložila 11,5 miliona KM.
biznis.ba

BANJA LUKA, U četiri naftna polja, tuzlanskom, loparskom, šamačkom i oraškom, procjenjuje se da postoji oko 50 miliona tona nafte, rekao je “Glasu Srpske” profesor geologije na Rudarskom fakultetu u Prijedoru Ranko Cvijić.
On je kazao da se u loparskom polju, na površini od 21 kilometra, nalazi oko 11 miliona tona nafte.
- Prema procjenama, tuzlansko polje koje obuhvata površinu od 25,5 kilometara ima 14 miliona tona nafte, šamačko na 22 kilometra ima 35 miliona tona, dok oraško polje na površini od 37 kilometara ima 15 miliona tona nafte – rekao je Cvijić.
Dodao je da su u zapadnom dijelu BiH istraživanja na naftnim nalazištima počela devedesetih godina, te da su prekinuta zbog rata. Iako, ističe Cvijić, posljednjih godina ova istraživanja nisu nastavljena, sumnja se da je i južna Hercegovina bogata naftom.
- Nastavak istraživanja na naftnim nalazištima bilo bi veoma značajno za RS i BiH – kazao je Cvijić.
Geometar i amater geolog Luka Simikić rekao je da je prilikom seizmičkih ispitivanja nafte i gasa na području opštine Lopare od 1988. do 1991. godine, otkriveno da je ova opština jedna od najbogatijih naftom.
- Prema rezultatima istraživanja od prije dvije decenije dobijeni, zaključeno je da se izvrši istražno bušenje u centralnom dijelu opštine, do dubine od 3.500 metara, u cilju potvrde rezultata istraživanja, koji govore da se na toj dubini nalaze stijenske mase koje daju naftu ili gas. Procjenjuje se da tu ima više od 90 miliona kubika nafte – rekao je Simikić, javila je Srna.
On kaže da je za razliku od Lopara, na području Tuzle vršeno više od 50 strukturnih bušotina od čega je jedna od bušotina, “Tuzla 1″, bila duboka 3.538 metara i gdje su bili otkriveni samo tragovi nafte.
- Siguran sam da je centar naftonosnog sloja upravo u Loparama – rekao je Simikić.
Opština Lopare je 2009. godine na osnovu ovih tvrdnji uputila dopis Rafineriji nafte Brod, s ciljem da se provjere ove činjenice, na koji do danas nema odgovora.
Sporazum
Direktor naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko i generalni direktor Optima grupe Jurij Belov potpisali su prošle sedmice u Banjaluci memorandum o saradnji dvije kompanije na istraživanju nalazišta nafte na prostoru Republike Srpske čija je vrijednost 150 miliona dolara.
Premijer RS Milorad Dodik rekao je da su kompanije najavile da će nadležnim organima u RS podnijeti zahtjev za koncesiju za istraživanje naftnih nalazišta. Glas Srpske

biznis.ba

MODRIČA, Švajcarska kompanija “Innovesta” zainteresovana je za ulaganje na području Modriče, a test će biti poslovi s nekretninama.
“‘Innovesta’ ima interes za ulaganja u Modriči. Jedan od prvih koraka su poslovi s nekretninama”, kazao je Markus Keler, koji je sa bratom Robertom vlasnik ove porodične firme.
“Innovesta” je dogovorila saradnju s modričkim preduzećem “Modriča-šped”, koje se osim špediterskim poslovima bavi i trgovinom.
“Želim što čvršću saradnju sa ‘Modriča-špedom’, a u njegovom prvom čovjeku Bošku Kureševiću imam iskrenog i provjerenog prijatelja”, istakao je Markus Keler.
Njemačka braća vlasnici su kompanije stare više od pola vijeka čije je sjedište u Cirihu. U kompaniji “Innovesta” tradicija poslovanja prenosi se sa koljena na koljeno.
“Osnivač kompanije je djed, naslijedio ga je naš otac, a sada brat Robert i ja nastavljamo gdje su oni stali. Vidjećemo ko će nas naslijediti. Imam dvije kćerke, obje su pravnice, imaju interes za porodični biznis i vjerujem da će one biti nasljednice”, kaže Markus Keler.
Kompanija je u svijet industrije ušla u metalskom sektoru u kojem je poslovala do 2000. godine.
“Bilježili smo stalni uspon u poslovanju, ali se tržište mijenja. U posljednjih deset godina odlično se snalazimo u drvnoj industriji. Pred kraj prošlog vijeka smo se odlučili za taj sektor i nismo se pokajali”, sjeća se Markus Keler.
“Innovesta” se kasnije okušala i u trgovini, transportu i proizvodnji zdrave hrane. Zanimljivo je da ova velika kompanija ima svega 160 zaposlenih.
“Tehnologija je u stalnom usponu, tako da nam više radnika nije bilo potrebno. Uprkos malom broju zaposlenih, ‘Innovesta’ se svakim danom širi. Sada smo i u Modriči, ali na tome nećemo stati, jer su nam potrebna nova tržišta i poslovi”, rekao je Markus Keler. Nezavisne novine
capital.ba

Poslovna zona Lipova greda: Otvaranje 15 novih firmi do 2013. godine

Načelnik opštine Kozarska Dubica Nino Jauz i direktor kompanije "International bridge consalting" (IBC), čiji je osnivač firma "Franzoni filati" iz Italije, Dražen Vidović potpisali su juče sporazum o realizaciji projekta poslovne zone "Lipova greda", u okviru koje bi trebalo da bude osnovano 15 firmi u sljedeće tri godine. Potpisivanju sporazuma prisustvovali su predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac.

Načelnik opštine Kozarska Dubica rekao je da se potpisivanjem ovog sporazuma otvara novo poglavlje u privredi opštine, koja će u infrastrukturu poslovne zone ove godine uložiti 1,2 miliona maraka.

"Sporazumom su precizno definisana konkretna ulaganja, te otvaranje 15 firmi u poslovnoj zoni, koja sa punim kapacitetom treba da obezbijedi hiljadu novih radnih mjesta", rekao je Jauz i dodao da je opština za "Lipovu gredu" obezbijedila zemljište površine od 69 hektara, vrijedno 1,5 miliona maraka.

Direktor konsultantske kompanije "IBC" Dražen Vidović potvrdio je da će otvaranjem novih pogona u sljedeće tri godine biti oživljen privredni potencijal Kozarske Dubice i otvorena nova radna mjesta.

Premijer RS Milorad Dodik istakao je da je opština Kozarska Dubica donijela niz mjera i odluka koje su je učinile stimulativnom za ulaganje, te da je uvjeren da će po okončanju ekonomske krize takve opštine biti najspremnije da prihvate nove inicijative i nova ulaganja.

"U Kozarskoj Dubici se realizuje jedna uspješna poslova ideja, koju smo u saradnji sa lokalnim zajednicama pokrenuli prije dvije godine. Cilj je bio da svaka lokalna zajednica osmisli određeni prostor, prije svega zemljište, i da na tome kreira projekat poslovnih, industrijskih ili biznis zona, koje bi mogle da privuku investitore iz okruženja", rekao je Dodik.

On je pozvao sve investitore da dođu i ulože u RS, jer mogu da očekuju podršku Vlade i lokalnih zajednica u svim segmentima poslovne aktivnosti.

Dodao je da je na računu Investiciono-razvojne banke RS u ovom trenutku respoloživo 300 miliona maraka namijenjenih za podsticaj investicijama.

Novi pogoni
Premijer RS otvorio je juče novi proizvodni pogon u preduzeću za preradu pamučnih i viskoznih vlakana "Dubikoton" u Kozarskoj Dubici, koje je 1999. godine osnovao italijanski investitor. Dodik je otvorio i novi pogon za proizvodnju svježeg sira u preduzeću "Mlijekoprodukt". Ukupna vrijednost novootvorenih pogona iznosi pet miliona maraka, a rukovodstva ovih kompanija najavila su nova zapošljavanja.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/332539)

Bijeljina: Za otpadne vode i kanalizaciju 15,5 miliona eura

Predstavnici Vlade RS, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i opštine Bijeljina potpisali su juče u Banjoj Luci ugovor o realizaciji druge faze projekta za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže u Bijeljini, čija je vrijednost 15,5 miliona eura.


Navedena sredstva koja su odobrena preduzeću "Vodovod i kanalizacija" iz Bijeljine uključuju pet miliona eura kredita EBRD, 6,5 miliona donatorskih sredstava EU i četiri miliona eura donatorskih sredstava Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDE). Potpisan je i ugovor o garanciji, kojim RS garantuje za iznos od pet miliona eura kreditnih sredstava EBRD.


Aleksandar Džombić, ministar finansija RS, podsjetio je da su pregovori počeli 2007. godine, kada je EBRD preduzeću "Vodovod i kanalizacija" odobrila kredit od sedam miliona eura za finansiranje prve faze modernizacije kanalizacione mreže u Bijeljini.


"To nije bilo dovoljno da bi se projekat uspješno završio, pa smo proširili pregovore za dodatnih pet miliona eura zaduženja i omogućili više od 11 miliona eura donatorskih grant sredstava pomoći od Švedske agencije za međunarodni razvoj i Evropske komisije", rekao je ministar Džombić.


Đulio Moreno, direktor kancelarije EBRD u BiH, istako je da je uspješno provođenje prve faze projekta omogućilo nastavak dalje saradnje.


"Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda gradiće se u skladu s europskim stadardima za zaštitu okoline. Realizacijom ovog projekta poboljšaće se životni standard građana Bijeljine i smanjiti zagađenje podzemnih voda", rekao je Moreno.


Vasilije Mićić, direktor preduzeća "Vodovod i kanalizacija", podsjetio je da je rok za provođenje ovog projekta tri godine.


"Glavni kolektor već je urađen, ali on podrazumijeva još pet sekundarnih kolektora, od kojih su dva završena. Da bi kompletan projekat bio završen, neophodno je završiti i magistralni vod od prečistača i prečistač", pojasnio je Mićić i dodao da će završetkom ove druge faze biti obezbijeđen priključak najvećeg dijela grada na fekalnu kanalizaciju.


Mićo Mićić, načelnik opštine Bijeljina, naglasio je da kredit neće uticati na poskupljenje vode i kanalizacije, kao i da je Opština obezbijedila subvencije za socijalne kategorije


Po riječima Andresa Hedlunda, iz Švedske agencije za međunarodni razvoj, zaštita okoline jeste prioritet za razvojni program švedske vlade u BiH, s obzirom da je ova oblast veoma važna za razvoj zemlje.


E-kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/332540)

Obnova Boske biće završena do 1. septembra

Rekonstrukcija banjalučke robne kuća "Boska", koja je počela ovog mjeseca, teče planiranom dinamikom, tako da bi svi građevinski radovi trebalo da budu završeni do 1. septembra ove godine. Ovo je "Glasu Srpske" rekao generalni direktor "Boske" Ljubomir Dakić i dodao da će cijeli renovirani prostor "Boske" ići u zakup.

"Oko 60 radnika "punom parom" svakodnevno obavlja sve građevinske poslove, na terenu koji je prethodno dobro očišćen. Trenutno se postavljaju razne instalacije, uređuju mokri čvorovi, mijenjaju kablovi, te ostale bazne stvari", istakao je Dakić.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/332530)

@ SokoX, jesi ti mozda ikad cuo za naslov ?

^^

Grad se zove BOSANSKA DUBICA uvjek se tako zvao u zauvjek ce se tako zvati. Dodikov fetish sa kozama nas Bosance neinteresuje.

^^

Grad se zove BOSANSKA DUBICA uvjek se tako zvao u zauvjek ce se tako zvati. Dodikov fetish sa kozama nas Bosance neinteresuje.
Grad se nije uvijek zvao Bosanska, nego se zvao samo Dubica, a sad se zove Kozarska.

^^
Dijeco, pricaonice o tim temama imate na drugim forumima, ovdje gledamo na to da pisemo nesto pozitivno o nasoj zemlji, stoga prestanite sa time.

^^
Jesam, cuo sam, ali eto vidis ne primjenjujem ih. Pocet cu od sada.
Sta kazes na ovo?
Bosanske maline na njemačkom tržištu
Bosanskokrupska firma "Roland", koja se bavi uzgojem i plasmanom malina, i pored teške ekonomske krize nastavila je i u 2010.godini uspješno poslovanje, plasirajući 90 posto svojih proizvoda na inostrano tržište. Time je ovo preduzeće svojim uspješnim poslovanjem već odavno uvelo USK-a u EU, odnosno veliko tržište koje može osigurati egzistenciju velikom broju Krajišnika.

Podršku ovom projektu tokom nedavne posjete ovoj kompaniji je dao i Šemsudin Dedić, premijer USK-a koji je ukazao na značaj poljoprivredne proizvodnje za razvoj USK-a.

"Naš Kanton u prošloj godini ostvario je značajne rezultate u proizvodnji jagodičastog voća, gdje smo imali najveći rast proizvodnje upravo u ovoj oblasti o čemu svjedoči i podatak da je izvezeno preko 300 tona. Ovakav poslovni uspjeh jasan je signal da će proizvođači jagodičastog voća, ali i ostali poljoprivredni proizvođači imati partnera u Vladi USK-a , koja je u ovoj godini osigurala 189.000 KM za poticaje u proizvodnji jagodičastog voća i nabavci sadnica“, istakao je premijer Dedić.

Prema riječima Alena Badnjevića, vlasnika firme Roland , preko 90 posto proizvoda plasira se na tržište Njemačke , što je potvrda kvalitete koju ostvaruju poljoprivredni proizvođači u USK-a.

"Mi posjedujemo 15 hektara vlastitog nasada maline , te hladnjaču čiji je kapacitet 800 tona, što nam garantira nesmetan uzgoj i skladištenje malina. Posebna vrijednost naše proizvodnje jeste činjenica da u toku sezone mi imamo i do 500 kooperanata , čime zapravo osiguravamo egzistenciju za veliki broj nezaposlenih osoba“, kazao je Badnjević, te dodao da je veliku podršku radu firme dala i Vlada USK-a kroz poticaje.
Izvor: ekapija.ba

^^

Grad se zove BOSANSKA DUBICA uvjek se tako zvao u zauvjek ce se tako zvati. Dodikov fetish sa kozama nas Bosance neinteresuje.

Ala prestanite više s nazivima. Zvao se Dubica prvo, nije uvijek zvao Bosanska Dubica. Sad se zove Kozarska Dubica i gotovo, ne vidim čemu tolika drama. Neka je zove ko kako hoće, ti je zovi Bosanska neko neka je zove Kozarska, neko neka je zove Dubica, i mirna Bosna, pobogu.

:) Od sada Dubica ima da nosi naziv Jugoslavenska Dubica, sto i ne bi bilo lose, s obzirom da cemo se jednog dana pridruziti EU, i zajedno sa Hrvatskom(Novom) Dubicom moze se formirati i opstina gad Jugoslavenska Dubica, i svi bi bili mirni.

http://s07.flagcounter.com/count/TKnX/bg=FFFFFF/txt=000000/border=CCCCCC/columns=8/maxflags=100/viewers=0/labels=0/ (http://s07.flagcounter.com/more/TKnX)
-Postavio sam flag counter da vidimo ko to sve dolazi na nas forum. Nadam se da nece nikome smetati ovo.

NEAR 90 000 000 m^3 of oil has been found in Lopare municipality .



"Na osnovu situacionog plana trase profila `Majevica`, izvršena su reflektivna seizmička i geoelektrična ispitivanja područja opštine Lopare. Zbog izražene topografije kao izvor električnih talasa koristili su se i kaomioni `Vibroseis` po putevima metodom `slalom lajn`, dok su se u planinskim dijelovima kao izvor energije koristili eksplozivom u plitikim oknima od 1,20 metara", rekao je Srni geometar i amater geolog Luka Simikić.

Prema rezultatima koji su prije dvije decenije dobijeni nakon obrade podataka sa terena, zaključeno je da se izvrši istražno bušenje u centralnom dijelu opštine do dubine od 3.500 metara kako bi se potvrdili dobijeni rezultati geoelektričnih ispitivanja, koji govore da se na toj dubini nalaze stijenske mase koje daju naftu ili gas čija je procjena u odnosu na debljinu sloja da nafte ima više od 90 miliona kubika nafte.

Simikić, koji je u toku 1991. godine započeo aktivnosti na rješavanju imovinskopravnih odnosa, rekao je da na lokaciji broj 1291 za buduću probnu bušotine do početka radova nije došlo zbog ratnih dešavanja.

"Loparski bazen u geološkom smislu predstavlja dio majevičkog komleksa gdje je procenat strukturnih istražnih bušotina veoma mali ili nikakav u odnosu na područje tuzlansko-loparske depresije. Za razliku od Lopara, na području Tuzle vršeno je više od 50 strukturnih bušotina od čega je jedna `Tuzla 1` bila duboka 3 538 metara i gdje su bili otkriveni samo tragovi nafte", rekao je Simikić.

On smatra da je ova bušotina na periferiji loparskog bazena.

"Siguran sam da je centar naftonosnog sloja upravo u Loparama", rekao je Simikić.

Opština Lopare je 2009. godine na osnovu ovih tvrdnji uputila dopis Rafineriji nafte Brod, s ciljem da se provjere ove činjenice, na koji do danas nema odgovora.

Export of the Bosnian goods has grown more than 33 procents in june comparing the results with the same month last year. EXPORTED GOODS VALUE 642 MILLIONS OF EUROS.
IZVOZ U JUNU 642 MILIONA KM
Bosna i Hercegovina je u junu ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 642 miliona KM i uvoz u vrijednosti od jedne milijarde i 173 miliona KM. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović danas je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je u okviru ukupno...



...ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH u tom mjesecu, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 54,8 posto.
U prvih šest mjeseci, ostvaren je izvoz u vrijednosti tri milijarde i 379 miliona KM, što je za 32,2 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio šest milijardi i 228 miliona KM, što je za 4,5 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

U tom periodu postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio dvije milijarde i 849 miliona KM.

U periodu januar-juni 2010. najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti 521 milion KM, što je 15,4 posto od ukupno ostvarenog izvoza i Hrvatsku u vrijednosti od 478 miliona KM, odnosno 14,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza.

U tom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti 896 miliona KM, što je u 14,4 posto od ukupno ostvarenog uvoza i Njemačke u vrijednosti 662 miliona KM odnosno 10,6 posto od ukupno ostvarenog uvoza. (Biznis.ba/Fena)

Na sastanku Zajedničkog monitoring komiteta BiH - Srbija, koji je danas održan u Beogradu, prvi put je odobreno 17 zajedničkih projekata iz oblasti prekogranične saradnje dvije zemlje, koji su dobili preliminarno odobrenje da budu finansirani sa ukupno 1.178.000 eura...
...Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske (RS) Radmila Mihić, koja je i član Zajedničkog monitoring komiteta BiH - Srbija, rekla je da je riječ o projektima za koje su aplicirale opštine, komunalna preduzeća i nevladine organizacije sa područja koja se naslanja na Srbiju, a zajedničko svim projektima je da su svi aplikanti iz BiH i iz Srbije.

Ona je navela da bi preliminarnu listu, koju je odobrio zajednički monitoring komitet, trebalo da potvrdi i Delegacija Evropske komisije, koja je najveći finansijer u ovim projektima i ocijenila da bi završetak procesa ratifikacije mogao da se očekuje u narednih šest mjeseci.

"Pored sporazuma između ministarstava finansija Srbije i RS, saradnja je potvrđena i odobravanjem, po prvi put, zajedničkih projekata iz oblasti prekogranične saradnje BiH i Srbije", izjavila je Mihićeva.

Osim ovoga, ministri finansija Srbije i RS Diana Dragutinović i Aleksandar Džombić potpisali su danas sporazum o saradnji između ovih ministarstava koji će unaprijediti postojeću dobru saradnju, pomoći uspostavljanju i održavanju specijalnih paralelnih odnosa Srbije i Srpske i omogućiti razmjenu iskustava, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srbije.

Za provođenje potpisanog sporazuma formirane su radne grupe koje će se sastajati najmanje dva puta godišnje radi intenziviranja saradnje i stvaranja jedinstvenih zakonskih rješenja.

Osim ministara, sastanku su prisustvovali pomoćnici ministara, direktori uprava iz oba ministarstva i drugi saradnici. (Biznis.ba/Srna)
SRNA/BIZNIS.BA

Growing trade

Ministar finansija Republike Srpske (RS) Aleksandar Džombić izjavio je da je Sporazum o saradnji u oblasti finansija između Srpske i Srbije danas potpisan sa željom da se unaprijedi ekonomski ambijent i dođe do standardizacije zakonskih propisa, te pojednostavljenja...

...procedura kako bi privredni subjekti koji žele da nastupaju na tržištu Srbije i Srpske lakše ostvarili svoje poslovne ambicije.

Nakon što je danas u Beogradu potpisao Sporazum sa ministrom finansija Srbije Dianom Dragutinović, Džombić je rekao da je ovaj dokument posljedica zaključaka Vijeća za implementaciju specijalnih paralelnih veza, već postojeće saradnje dva ministarstva finansija, kao i potrebe za dodatim unapređenjem odnosa u oblasti finansija između Srbije i Srpske.

"Ovim sporazumom smo definisali polje saradnje u oblasti finansija ", rekao je Džombić u izjavi medijima iz RS.

On je istakao da je želja dva ministarstva da se izvrši standardizacija svih uslova poslovanja iz oblasti finansija u skladu sa evropskom direktivom.

Džombić je rekao da je na sastanku kojem su pored njega i ministra finansija Srbije Diane Dragutinović prisustvovali i pomoćnici ministara, direktori uprava u oba ministarstva i drugi najbliži saradnici, dogovoreno formiranje resornih radnih grupa, koje će održavati sastanke i najmanje jednom godišnje izvještavati o realizaciji sporazuma, a po potrebi i češće. (Biznis.ba/Srna)

NEAR 90 000 000 m^3 of oil has been found in Lopare municipality .

I know we have ass loads of oil but I am really not for digging it up. Just leave it be. It will just ruin the environment we cherish so much.

Well, you might be right. But then again I doubt that with todays technology they could ruin environment, but noone knows.

Construction in Trebinje.

TREBINJE, Vlada Republike Srpske je tokom svog mandata, po različitim projektima, u opštinu Trebinje uložila 47,1 milion KM, putem Razvojno-investicione banke odobreno je 13,5 miliona KM za privredna preduzeća i stambene kredite, a riješeno je i nekoliko veoma važnih infrastrukturnih projekata, rekao je danas u Trebinju premijer Srpske Milorad Dodik.
“I u narednom periodu nastavićemo sa realizacijom projekata koji bi trebalo da obezbijede bolju putnu komunikaciju i povezanost ovog dijela Hercegovine sa ostalim dijelovima RS kao i zemljama u okruženju”, istakao je Dodik, podsjećajući da je prethodih godina završena i moderna putna komunikacija Trebinje – Herceg Novi, te da se intenzivno radi na putu preko prevoja Čemerno, gdje radovi teku predviđenom dinamikom.
Dodik je, nakon sastanka sa rukovodstvom lokalne zajednice i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivojem Bratićem, naglasio da će biti nastavljena i izgradnja istočne obilaznice oko grada, za šta je već odobreno oko dva miliona maraka, kao i rješavanje pitanja vodosnabdijevanja u ovoj opštini.
Osvrćući se na izgradnju aerodroma na Zupcima kod Trebinja, Dodik je naglasio da je to pitanje definisano, da je Vlada RS obezbijedila određena sredstva, a da je u fazi traganja za eventualnim partnerom koji bi to uzeo u koncesiju.
“Ukoliko se to ne desi Vlada RS će naći načina da izgradi neophodnu infrastrukturu”, rekao je Dodik i dodao da su u toku razgovori sa jednom kineskom korporacijom, koja se bavi velikim građevinskim radovima, o mogućnostima njihovog angažovanja.
On je dodao da je predata dokumentacija i da se u narednih mjesec do dva čeka dostavljanje ponude, kako bi se ustanovilo na koji način pristupiti realizaciji tog projekta.
Komentarišući situaciju u tekstilnom preduzeću “Novoteks” koje ima oko 800 zaposlenih, Dodik je rekao da se radi o privatnom preduzeću koji ima snažan socijalno-ekonomski značaj za ovu zajednicu, te da je jedini izlaz stečaj.
“Vlada RS je ranije nudila da obaveze koje je to preduzeće imalo prema nama u pogledu poreza konvertujemo u akcije, što su vlasnici odbili, tako da jedini izlaz vidimo u stečaju i spremni smo da u dogovoru sa radnicima uđemo u otkup tog preduzeća a sa isključivom namjerom da akcije na kredit damo radnicima”, naglasio je Dodik.
Prema njegovim riječima, ukoliko to radnici hoće, Vlada RS spremna je da se uđe u stečaj i da se ta firma očisti i od prethodnih vlasnika koji nisu pokazali sposobnost da upravljaju i od obaveza koje su enormne i prema državi i prema bankama.
Dodik je izrazio zadovoljstvo stanjem u opštini, ocijenivši ga stabilnim, a kao jedan od problema naveo je potrebu za većim brojem radnih mjesta.
Ministar Bratić istakao je dobru saradnju sa opštinom Trebinje, naglašavajući da su svi zatjevi ove lokalne zajednice po pitanju infrastrukturnih projekata iz podsticajnih sredstava apsolutno zadovoljeni.
“U opštini Trebinje sva područja imaju vodu, a putem povoljnih kreditnih zadužnja moći će uskoro i da riješi pitanje vodosnabdijevanja”, rekao je Bratić, napominjući da je velika perspektiva ovog kraj i u proizvodnji meda.
Načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk je ponovio da je u prethodnom periodu završeno dosta važnih projekata za ovu opštinu, najavljujući ulaganja u nove projekte.

Bosnia and Herzegovina amongst top 5 in tourism on world scene till 2020.
According to an estimation of the World Tourism Organization, Bosnia and Herzegovina will have the third highest tourism growth rate in the world between 1995 and 2020.

Just to note that est. worth of projects in tourism for 2011 will be +750 million US dollars. I assume they counted whole Trebinje Resort project in this fact.

Also, there are rumours that Sarajevo becomes European Financial Center, which was proposed by Arabs.

Gazprom traži naftu okolo Livna

Ruska naftna kompanija Gazpromneft spremna je u istraživačke radove o nalazištima nafte i plina u Županiji hercegbosanskoj uložiti 15 milijuna dolara.
Nakon sastanka izaslnastvo Gazpromnefta s predsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Županije hercegbosanske Nediljkom Rimcem i Vlatkom Zrilićem, potvrđeno je kako bi prva bušotina bila u funkciji u 2014. godini, a druga u 2015.

Predstavnici vlasti obvezali su se kako neće biti problema u vezi sa izdavanjem koncesije za istraživačke radove i eksploataciju nafte i plina, ukoliko rezultati bušotina budu pozitivni.

22.7.2010.
Poslovni portal

POSLOVNI PORTAL
poslovniportal.ba : poslovniportal.info : pincom.biz

PRODUCTION OF OIL FUEL IS GOING TO START IN 2013.
PROIZVODNJA MAZUTA KRECE U 2013.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/naftni_derivati_nafta.jpg
BANJALUKA, Komisija za reviziju Odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva dogovorila je u petak u Sarajevu da se Rafineriji nafte Brod produži rok za proizvodnju mazuta postojećeg kvaliteta do 2013. godine, do kada bi trebalo da budu ispunjeni eko-standardi za njegovu proizvodnju. Članovi Komisije nisu uspjeli da postignu dogovor o proizvodnji benzina u brodskoj rafineriji.
Potvrdio je ovo “Glasu Srpske” predsjedavajući Komisije Ljubiša Ćosić i dodao da je Komisija analizirala prvih 20 članova postojeće Odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva.
- Oko nekih stvari smo se dogovorili, dok oko ostalih nije postojala saglasnost. Nismo se uspjeli usaglasiti oko ključnih stvari, odnosno oko kvaliteta proizvoda u Rafineriji nafte Brod – rekao je Ćosić i dodao da je za razliku od mazuta, za čiju je proizvodnju po evropskim standardima Rafineriji produžen rok do 2013. godine, proizvodnja benzina još sporna.
- Članovi Komisije imali su različita mišljenja o proizvodnji benzina, ali postoje modaliteti za postizanje dogovora i u ovom dijelu odluke – rekao je Ćosić i dodao da je kao predsjedavajući Komisije bio za to da treba izaći u susret Rafineriji.
- Za ovo je bilo još nekoliko članova, ali bilo je i onih koji su bili protiv toga, zbog čega se juče nismo ni usaglasili o ovom pitanju – kazao je Ćosić.
Dodao je da će u toku avgusta Komisija opet zasjedati, te da će ponovo biti razmatrano ovo pitanje.
Član Komisije iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS Dragana Kalabić rekla je da je sljedeći sastanak planiran za 11. avgust.
- Do 25. avgusta planiramo prijedlog odluke da dostavimo Savjetu ministara BiH. Bilo je potrebno da se uradi revizija postojeće odluke – kazala je Kalabićeva i dodala da je za dizel gorivo Rafinerija Brod dostigla kvalitet “evro 4″ i “evro 5″.
Rok važenja Odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva istekao je 30. juna, poslije čega je Savjet ministara BiH odlučio da ovu odluku produži za samo 60 dana. U međuvremenu je formirana Komisija koja bi trebalo da uradi izmjene ove odluke.
Vlada RS tražila je produženje roka kako bi se izgradnjom novih postrojenja u Rafineriji obezbijedila proizvodnja bezolovnih benzina i mazuta u skladu sa standardima EU, dok ostali derivati proizvedeni u Brodu ispunjavaju sve potrebne standarde.
Odluka
Ljubiša Ćosić je rekao da će, s obzirom na ono što je do sada urađeno, najvjerovatnije biti izmijenjena i dopunjena postojeća Odluka o kvalitetu naftnih tečnih goriva.
- Ako bude više od 50 odsto izmjena postojeće odluke, ići će se na izradu nove odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva, a ako bude manje od toga, doći će samo do izmjene i dopune postojeće odluke – kazao je Ćosić. Glas Srpske

Energoinvest TAT once giant company and leading in manufacturing of an equipment for producing-energy facilities is going to bankruptcy if noone apply for buying this company.
Energoinvest TAT gigant i vodeci u proizvodnji opreme za energetske objekte ide u stečaj ako se niko ne prijavi da kupi ovu firmu.

SARAJEVO, Privremeni stečajni upravnik preduzeća «Energoinvest-TAT» Sarajevo Hamdija Muratović predložiće reorganizaciju ove sarajevske firme, jer ima naznaka da ona može nastaviti raditi.
Muratović kaže da ima uslova za otvaranje stečaja u «Energoinvest-TAT», što će iduće sedmice i predložiti sudu u Sarajevu, jer firma ne može izmirivati obaveze.
«Danas je na prinudnu naplatu došlo dva miliona KM duga, a firma nema odakle to platiti. Zrela je za stečaj, ali ću se založiti da se ide u reorganizaciju. Ako sud donese odluku o stečaju, povjerioci će odlučiti hoće li prihvatiti moj prijedlog o reorganizaciji», rekao je juče Muratović, napomenuvši da će sud u drugoj polovini avgusta donijeti odluku.
Kazao je da dugovi preduzeća iznose oko 12 miliona KM prema radnicima, banci, dobavljačima i za poreze, ali da imovina «Energoinvest-TAT» knjigovodstveno vrijedi duplo više.
«Svi su računi blokirani. Od ukupnog duga oko četiri miliona KM je dospjelo na hitnu naplatu, a za prinudnu naplatu je stiglo dva miliona KM. Loše je stanje na tržištu i imovina preduzeća ne bi mogla biti prodata po knjigovodstvenoj vrijednosti. Prošle godine stečajni upravnici nisu uspjeli prometovati niti jednom nekretninom i zato bi reorganizacija bila uspjeh za sve u firmi», rekao je Muratović.
Pokretanje stečaja u «Energoinvestu-TAT» za tražili su radnici zbog 2,5 miliona KM duga za plate, a osim toga duže od deset godina nemaju uplaćene doprinose pa ukupan dug prema njima iznosi oko 3,1 milion KM. Radnici su u štrajku od februara i traže isplatu zaostalih 13 plata i doprinose.
Predsjednik Sindikata «Energoinvesta-TAT» Fadil Muharemović kazao je da neće početi raditi sve dok ne dobiju plate i doprinose, ali da će prekinuti štrajk ako nakon otvaranja stečaja bude posla. Dodao je da mjesecima firma nema nikakvih poslovnih ugovora što je menadžment pravdao recesijom.
«Energoinvest-TAT», koji se bavi proizvodnjom opreme za energetske objekte, certifikatima su privatizovali privatizacijski investicioni fondovi i u njoj nema državnog kapitala.

Prekogranična saradnja: Odobreno 17 zajedničkih projekata BiH i Srbije

Na sastanku Zajedničkog monitoring komiteta BiH - Srbija, koji je juče održan u Beogradu, prvi put je odobreno 17 zajedničkih projekata iz oblasti prekogranične saradnje dvije zemlje, koji su dobili preliminarno odobrenje da budu finansirani sa ukupno 1,18 miliona eura, javlja Srna.

Pomoćnik ministra finansija RS Radmila Mihić, koja je i član Zajedničkog monitoring komiteta BiH - Srbija, rekla je da je riječ o projektima za koje su aplicirale opštine, komunalna preduzeća i nevladine organizacije sa područja koje se naslanja na Srbiju, a da je zajedničko za sve projekte da su svi aplikanti iz BiH i iz Srbije. Ona je navela da bi preliminarnu listu trebalo da potvrdi i Delegacija Evropske komisije, koja je najveći finansijer u ovim projektima i ocijenila da bi završetak procesa ratifikacije mogao da se očekuje u narednih šest mjeseci.

Uz preliminarno odobrenje pomenutih projekata ministri finansija Srbije i RS, Diana Dragutinović i Aleksandar Džombić, potpisali su sporazum o saradnji između ovih ministarstava koji će unaprijediti postojeću dobru saradnju, pomoći uspostavljanju i održavanju specijalnih paralelnih odnosa Srbije i RS i omogućiti razmjenu iskustava.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/332845)

ELEKTROPRIVREDA BIH NAJBOLJE RANGIRANA KOMPANIJA U BIH

Ovogodišnje rangiranje bh. kompanija, 100 najvećih u BiH, koje tradicionalno priređuje Privredna štampa iz Sarajeva, proteklo je u potpunoj dominaciji Elektroprivrede BiH i BH Telecoma. Na tri od ukupno četiri rang liste (ukupni prihod, neto dobit, izvoz, investicije) Elektroprivreda BiH...

... je na prvom mjestu, dok je BH Telecom vodeći na rang listi po visini neto profita i treći na rang listi po visini ukupnog prihoda.

Glavna nagrada - priznanje za ostvarenu dobit u 2009. godini - pripala je Elektroprivredi BiH koja se primakla magičnom iznosu od milijardu KM. Drugo mjesto osvojila je privatna kompanija ASA Prevent Group s prihodom od 610 miliona KM, dok je treća nagrada pripala BH Telecomu, čji je prošlogodišnji prihod iznosio 605 miliona KM. BH Telecom je ponovo osvojio prvu nagradu za najveći neto profit koji je premašio iznos od 144 miliona KM, odnosno 42 miliona više od neto profita drugoplasirane kompanije, Telekoma Srpske, te 90 miliona KM više od trećeplasirane kompanije, Elektroprivrede BiH.

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić za Slobodnu Bosnu kaže da su prošlogodišnji poslovni rezultati najbolji u modernoj povijesti ove kompanije koja je samo nekoliko godina ranije poslovala s gubitkom.

„I poslovna 2010. godina bit će jednako uspješna, ako ne i uspješnija nego prethodna, mada je ovogodišnja cijena struje na evropskom tržištu osjetno niža nego prošle godine, dok je cijena struje u BiH već godinama među najnižim u cijeloj Evropi. Ali, ovo je tek početak, odnosno najava još boljih poslovnih rezultata koji će doći u narednom razdoblju, kada podignemo nove i zamijenimo stare i dotrajale elektroenergetske objekte. Elektroprivreda BiH će u najskorije vrijeme biti najznačajniji igrač na regionalnom tržištu električne energije, s godišnjim prihodom od preko 3 milijarde KM“, kaže Amer Jerlagić, uz napomenu da će novi poslovni bilans EPBiH obuhvatiti i poslovne rezultate sedam pripojenih rudnika koji odnedavno posluju u sastavu Koncerna Eleektroprivreda BIH.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=118480&Itemid=58)

New manufacturing factories
Novi proizvodni objekti


http://www.vecernji.ba/slika-640x348/vijesti/tvrtke-koje-su-uvoznike-postale-izvoznici-slika-193347
Vlasnik širokobriješkog Mepasa Mirko Grebešić postao je jedan od vodećih poduzetnika u oblasti proizvodnje i izvoza – većinski je vlasnik Saponije, Koestlina, Maraske i Brodomerkura te širokobriješkog Metalca. Miljenko Mićo Crnjac, vlasnik širokobriješkog MCI-a, postaje većinskim vlasnikom Vinarije Domanovići te Livanjske mljekare koja izvozi livanjski sir. Širokobriješka obitelj Primorac, koja je vlasnik Primorke, uspješno se ogledala i u Hrvatskoj u oblasti proizvodnje i izvoza. Širokobriješki poduzetnik Anđelko Bazina, vlasnik Chemo-commerca, okreće se proizvodnji brusnih papira i abraziva, s ambicijama da se ogleda na inozemnom tržištu. Na prostoru izvan Bosne i Hercegovine ogledale su se i građevinske tvrtke A3 i Hering. Mesnoj industriji Lijanovići, Tvornici obuće, kao izvoznicima, okreću se Stone art s kamenom, Pavković trade… Vodeći izvoznik u Posušju je Weltplast Franje Širića. No, u Posušju niče novi proizvodni objekt orijentiran na izvoz. Riječ je o tvrtki Miviko. - Miviko će se baviti proizvodnjom kabela za domaće i strano tržište. Radovi teku prema predviđenoj dinamici, a proizvodnja će početi početkom sljedeće godine – kaže Damir Vican, vlasnik tvrtke Miviko. Najvažniji izvoznici u Ljubuškom su Mucić&co, koji izvozi građevinske konstrukcije, Eurocompany s izvozom suhog i koštuničavog voća, vinarije Nuić i Hepok.

Petar Ćorluka, vlasnik grudske trgovačke tvrtke Prodex, s izvoznim programom Violeta svrstao se među značajnije izvoznike. Valja naglasiti kako je Violeta vodeći bh. proizvodni brend. Uz značajne grudske izvoznike spadaju tvrtke Grafotisak i Lumen, a poduzeće Bilo-trade, koje se bavilo uvozom i prodajom boja i lakova, okreće se proizvodnji. Braća Marić utemeljili su sestrinsku tvrtku Bilton, koja dnevno proizvede 36.000 limenki za sve vrste boja i lakova za tržište bivše države i Italiju. - Planiramo uvesti strojeve za proizvodnju raznih vrsta sprejeva i pjenastih proizvoda – kaže Mario Marić, suvlasnik Bilo-tradea i tvrtke Bilton. Vlasnici plantaža, staklenika i plastenika u čapljinskoj općini dobar dio svoje proizvodnje izvoze, a najveći čapljinski izvoznik je tvrtka Lasta. Najveći izvoznik u Hercegbosanskoj županiji je Kapis, koji kao čitav niz izvoznika u Hercegovini i čitavoj BiH očekuje veći rast investicijske aktivnosti u zemljama u koje izvoze svoje proizvode. To bi već u sljedećoj godini moglo jamčiti hercegovački izvoz u visini milijardu maraka. Najveći čitlučki izvoz čini – turizam. Riječ je, naravno, o sve većem broju hodočasnika u svetište Kraljice mira u Međugorju – kaže Ivo Ino Jerkić, načelnik općine Čitluk.
vecernji.ba

AUSTRIA IMPORTS MOST CHARCOAL FROM BOSNIA.
AUSTRIJA UVOZI NAJVISE UGLJA ZA ROSTILJ IZ BOSNE.

Austrijanci kupuju najviše uglja za roštilj u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kao i u Njemačkoj, i ove tri zemlje zajedno pokrivaju više od 80 posto uvoza uglja. Prema podacima Statističkog zavoda Austrije, prošle godine je iz Bosne i Hercegovine i Srbije uvezeno uglja ...

... u vrednosti od po dva miliona eura. Poslije BiH (2.084.000 eura) i Srbije (2.017.000), slijede: Njemačka (732.000), Francuska (334.000), Španija (247.000) i Ukrajina (231.000).

Ukupno su prošle godine Austrijanci sagoreli uglja u vrijednosti od 5,8 miliona eura.

Zvaničnu statistiku potvrđuje i kontrola prodaje u trgovačkim lancima. "Reve Austrija" u svojim prodavnicama "Bila", "Merkur" i "Peni" prodaje ugalj iz BiH i Srbije.

"Baumaks" i "Špar", koji prodaju ugalj pod svojim znakom, također nabavljaju robu u BiH i Srbiji, dok velike prodavnice građevinskog materijala najviše dopremaju ugalj iz BiH i Njemačke.

AUSTRIA IMPORTS MOST CHARCOAL FROM BOSNIA.
AUSTRIJA UVOZI NAJVISE UGLJA ZA ROSTILJ IZ BOSNE.

Austrijanci kupuju najviše uglja za roštilj u Bosni i Hercegovini i Srbiji, kao i u Njemačkoj, i ove tri zemlje zajedno pokrivaju više od 80 posto uvoza uglja. Prema podacima Statističkog zavoda Austrije, prošle godine je iz Bosne i Hercegovine i Srbije uvezeno uglja ...

... u vrednosti od po dva miliona eura. Poslije BiH (2.084.000 eura) i Srbije (2.017.000), slijede: Njemačka (732.000), Francuska (334.000), Španija (247.000) i Ukrajina (231.000).

Ukupno su prošle godine Austrijanci sagoreli uglja u vrijednosti od 5,8 miliona eura.

Zvaničnu statistiku potvrđuje i kontrola prodaje u trgovačkim lancima. "Reve Austrija" u svojim prodavnicama "Bila", "Merkur" i "Peni" prodaje ugalj iz BiH i Srbije.

"Baumaks" i "Špar", koji prodaju ugalj pod svojim znakom, također nabavljaju robu u BiH i Srbiji, dok velike prodavnice građevinskog materijala najviše dopremaju ugalj iz BiH i Njemačke.

http://s07.flagcounter.com/count/ej75/bg=FFFFFF/txt=000000/border=CCCCCC/columns=8/maxflags=100/viewers=0/labels=0/ (http://s07.flagcounter.com/more/ej75)
Visitors with the same IP address are not counted twice. If you want to see how many visitors this thread has so far, please go to the page 137 where flag counter was first initialized.

Najbolje plate u Termoelektrani


http://kakanjlive.com/fotke/te_kakanj.jpg
Prosjek plata u TE Kakanj tri puta veći od kantonalnog, a dva puta od kakanjskog

Najveći prihod i najbolje kakanjske plate su u Termoelektrani, slijedi Tvornica cementa, a onda Rudnik Kakanj.

Ukupno isplaćen bruto iznos za plaće u Rudniku Kakanj je 31.711.305 KM. Neto, dakle ono što su radnici dobili na ruke za 12 prošlogodišnjih mjeseci je 21.409.543 KM. Po jednom zaposlenom prosječna neto plaća u kakanjskom rudniku iznosila je 833 KM, a topli obrok za izrađenu nadnicu 12,00 KM.

Tvornica cemanta Kakanj u 2009. godini za neto plaće i 370 radnika isplatila je 4.877.996 KM, a prosječna plata iznosila je 1.099,00 KM. Topli obrok za jedan radni dan, po zaposlenom 12,00 KM.

Termoelektrana Kakanj za 644 zaposlena u neto plaće je isplatila 13.242.439 KM, dok je bruto iznos finansijskih sredstava isplaćenih po osnovu ličnih primanja iznosio 20.193.021 KM.Prosječna neto plata po zaposlenom u Termoelektrani Kakanj iznosila je 1.704 KM, a topli obrok po zaposlenom za jedan radni dan 15,00 KM.

Poređenja radi donosimo i podatke o prosječnim platama u Općini, Kantonu i Federaciji.

Kakanjska prosječna plata je 845,00 KM, u Zeničko dobojskom kantonu ona iznosi 661,00 KM, a u Federaciji BiH 792,00 KM.Brojke se odnose na prosjek u 2009. godini.

Ovo su podaci iz Godišnje analize o kretanju fizičkog obima proizvodnje, koja se svake godine podnosi Vijeću općine Kakanj, a tretira podatke u preduzećima koja se smatraju nosiocima privrednog razvoja općine Kakanj.U istoj informaciji se još kaže da će ukupni finansijski efekti i rezultati poslovanja ovih pravnih subjekata biti obrađeni u posebnoj informaciji, sa svim drugim kakanjskim pravnim subjektima, a u skladu sa Okvirnim programom rada Općinskog vijeća za 2010. godinu.

Ovakve analize niti samnjuju niti povećavaju plaće, a razlike su velike.

http://kakanjlive.com/prikaz.php?subaction=showfull&id=1279570604&archive=&start_from=&ucat=1&


Prosječna neto plata po zaposlenom u Termoelektrani Kakanj iznosila je 1.704 KM, a topli obrok po zaposlenom za jedan radni dan 15,00 KM.

Not bad!:cheers:

Šestomjesečna dobit blizu četiri miliona KM!

Najveća medijska kuća u BiH ostvarila bolje rezultate nego u istom periodu prošle godine

"Avaz": Poboljšani rezultati Kao društveno odgovorna kompanija koja o rezultatima svog poslovanja redovno informira javnost, iz Grupacije "Avaz" saopćavaju rezultate šestomjesečnog poslovanja.

Prema podacima koji se dostavljaju i Poreznoj upravi, najveći izdavač u BiH "Avaz-roto press" u proteklih pola godine ima čistu dobit od 2,7 miliona KM, GIK OKO od 980.000 KM, a ostale članice grupacije oko 250.000 KM, što ukupno iznosi 3.930.000 maraka.

Ovo znači da "Avaz", uprkos velikoj ekonomskoj krizi, bilježi čak i rast dobiti, jer je prošlogodišnja ukupna dobit na nivou Grupacije iznosila sedam miliona maraka.

Najveća medijska kuća u BiH ostvarila je bolje rezultate nego u istom periodu prošle godine.

Iz Uprave kompanije saopćavaju da će prvenstveno podizanjem kvaliteta svojih proizvoda i usluga učiniti sve napore da se ovakav trend zadrži i u drugoj polovini ove godine.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/9417-estomjesena-dobit-blizu-etiri-miliona.html

Chinese companies made a deal with company from Milići for exporting their goods. New trade arrangements are expected very soon.
Kineske komanije napravile sporazum sa kompanijom iz Milića za izvoz njihovih proizvoda. Novi dogovori se očekuju uskoro.


http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2009/03/boksit-milici.jpg
MILIĆI, Kompanija “Boksit” promovisala je danas u prodajnom centru u Milićima lepezu viljuškara kineskog proizvođača “G. CPOWER”, koju milićka firma ekskluzivno zastupa na tržištu BiH i Srbije.
Komercijalni direktor u “Boksitu” Momir Lazarević izjavio je novinarima da je ponuda viljuškara, koju tržištu nudi Kompanija, dio takozvanog kineskog programa vrijednog oko milion američki dolara.
“Naša strategija je razvoj i u oblasti trgovine, a ovdje se konkretno radi o ponudi kineskih proizvoda koje mi uvozimo. Stoga očekujemo značajan poslovni iskorak i u ovom segmetnu, jer se radi o robi vrhunskog kvaliteta sa cijenama koje su znatno niže od evropskih konkurentskih proizvođača”, rekao je Lazarević.
Iz sastava kineskog programa Kompanija je ranije krenula u plasman robe široke potrošnje, prije svega kineskog trapeznog lima, sigurnosnih vrata, keramičkih pločica, sanitarija i drugih proizvoda, a uskoro će tržištu biti ponuđeni i kamioni četveroosovinci, tegljači i mikseri za beton.
“Boksit” je u Pekingu otvorio i poslovno predstavništvo koje je zaduženo za razvoj poslovnih veza sa kineskim proizvođačima.