Isplata subvencija za mehanizaciju
Objavljeno u kategoriji:* .PRIVREDA, * FINANSIJE dana 13.08.2010

BANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) saopštilo je danas da je u toku isplata sredstava za 700 podnosilaca zahtjeva za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije.

U saopštenju se dodaje da su se zahtjevi podnosilaca odnosili na subvencionisanje prodaje traktora proizvedenih u Srbiji i mašine i priključna oruđa ostalih proizvođača, te da se rješavaju hronološki, po datumu zaprimanja u Ministarstvu.

“Po osnovu programa sa Srbijom, od septembra 2009. godine, korisnicima su isporučena 432 traktora. U ovoj godini, za osnovne mašine i priključna oruđa, po oba osnova, iz budžeta je isplaćeno oko 3.400.000 KM, a ukupno je zaprimljeno 2 812 zahtjeva”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva pozivaju korisnike da prilikom podnošenja zahtjeva za podsticaje, koji iznose 40 odsto od vrijednosti kupljene mašine i priključnog oruđa, obrate pažnju na uslove koji su propisani Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, naročito na uslov da moraju da budu vlasnici ili zakupci poljoprivrednog zemljišta od najmanje tri hektara.

BiH na dnu Balkana po 'lakoći' obavljana posla


Autor Bizon.ba


U publikaciji “World Bank’s Doing Business 2010 report” koja analizira koliko je lako obavljati posao u određenoj zemlji a koju izdaje Svjetska Banka BIH je na 116 mjestu od ukupno 183, što ju svrstava na samo dno balkanskih zemalja.


BiH stoji relativno dobro u smislu odobravanja kredita, izvoza te sklapanja poslova. Također je zabilježen značajan napredak kod plaćanja poreza, a 116 mjesto zauzima zbog toga što je potrebno u prosjeku potrošiti čak 422 sata godišnje u administrativnim i poreznim obvezama za razliku od prosjeka razvijenih zemalja koji iznosi 194 sata.

Najsvježiji statistički podaci pokazuju da se nastavlja ekonomski oporavak nakon pada uzrokovanog krizom. Prema podacima statističe agencije, izvoz je u prvih 5 mjeseci ove godine rastao za 30,6% u odnosu na godinu ranije.

Rezultat toga je povećanje potražnje za metalima i mineralima koji su jedni od glavnih izvoznih proizvoda BIH. Usprkos rastu inozemne potražnje, domaća potražnja ostaje slaba (godišnji rast samo 3,3%).

D&B očekuje da će izvoz nadomijestiti deficit platne balance sa 8,9% BDP-a na 6,5% BDP-a. Očekuje se da će BIH premostiti ovaj kratkoročni ekonomski pad daljnjim zaduživanjem u inostranstvu (MMF, Svjetska Banka ili od EU).

Povećanje izvoza utjecalo je i na povećanje industrijske proizvodnje koja je porasla za 12,1% u prvih pet mjeseci. Također, zabiljaženo je i malo povećanje kredita (za 0,5% u maju u odnosu na april) te povećanje depozita za 0,8%.

Pozitivno, bankarski sektor je prebrodio krizu iako su banke nešto strože pri odobravanju kredita što bi moglo kočiti napredak malih i srednjih preduzeća. Zbog pozitivnih pokazatelja D&B je revidirao procjene rasta BDP-a, te tako predviđa rast od 2,0% u ovoj godini te 3% u 2011 godini.

U izdanju Dun & Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet dodjeljuje Bosni i Hercegovini i dalje rejting DB6a, što ju svrstava u zemlje s vrlo visokim rizikom poslovanja.

Rejting se promjenio u samo četiri države a to su Kuba (sa DB6b na DB6c), Mađarska (sa DB3d na DB4a), Španjolska (sa DB3b na DB3c) te Uganda (sa DB4d na DB5a).
U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Hrvatska (DB3d), Mađarska i Albania (DB4a), Makedonija (DB4b) i Srbija (DB4d).

:ohno:

Da nisu management birali po familijarnim vezama, ne bi im ni trebao Nijemac :bash::bash::bash:

Nevjerovatno je kakve su kvaltetne kadrove oni odbacili proteklih 10-ak godina...:ohno:Nije li ASA privatna firma osobe pod imenom Nijaz Hastor, koji cini mi se i ne zivi u BiH? Ne znam cemu sekiracija ako je taj tip pozaposljavao svoju famigliu. On ih placa, njegov problem.

A to sto su doveli Nijemca ne mora biti negativno u opste, cak naprotiv.

Koje su kvalitetne kadrove odbacili?

Da, potpuno privatna firma u Hastorovom vlasnistvu.
Ne uzbudjujem se ja to oni zaposljavaju po familijarnim vezama, vise mi je zao sto kako rekoh znam neke vrlo kvalitetne ljude koji su radili tamo, i koji su zbog takvog odnosa unutar kuce dozivili razocarenja, nista vise od toga.

Inace, to je vrlo, vrlo ozbiljan biznis, sada su se potpuno podijelili na dvije grupacije, Prevent kao proizvodjacku i ASA kao finansijsko-trgovacku.

Toplina rodnog kraja: Ismet Hubjer se vratio iz Danske i u Goraždu pravi čamce

Ismet Hubjer se iz Danske vratio u rodno Goražde i ostvario san. Danas pravi čamce i uživa u Dtini. Ismet je sa osam godina sa roditeljima otišao u Dansku, kao izbjeglica. Odrastao je i školovao se, pa radio u toj zemlji, maštajući da će jednog dana pokrenuti biznis u BiH. Ismetova želje da na rijeci koju toliko voli pravi čamce se ostvarila.

Nekada je to izgledalo nedostižno i daleko, no danas je tu, radi, bori se poput ostalih komšija, a Danska je ostala negdje daleko. Lijepa je to zemlja, ali ovom mladom čovjeku Bosna je ipak mnogo ljepša.

"Živio sam tamo 20 godina i radio u jednoj velikoj firmi, korporaciji. I kao svi, i ja sam imao svoje snove da ovdje na Drini pokrenem posao sa čamcima i vratio sam se samo da ostvarim svoj san", priča ponosno Ismet.

A kako je put od snova do njihovog ostvarenja prilično težak, posebno u BiH, mladić je `zapeo` odmah na početku.

"Mučio sam se sa papirima. Pošto sam imao dansko državljanstvo, morao sam otvoriti na tuđe ime, ali sada je sve uredu, meni je važno da sam uspio", kaže on.

U maloj radionici Ismet danonoćno projektuje i izrađuje čamce po želji kupaca. Posao nije nimalo jednostavan, ali Ismet kaže da je najkomplikovanije uraditi konstrukciju. Za izradu jednog čamca od poliestera potrebno je tri do četiri dana. Za ostvarenje njegovih snova mnogo više.

"Ja imam svoje ciljeve i ako Bog da kad posao krene, mnogo ljudi može živjeti od ovog posla. Ali važno mi je da se snovi mogu ostvariti. Jer tamo nema topline, ovdje je ima i u srcu i pod ovim nebom", dodaje Ismet.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/339537)

Dalmacija u strahu od teremoelektrane u Livnu

Nakon informacija da će livanjski rudnik Tušnice biti spašen i da će se kod Livna izgraditi i termoelektrana na lignit, Dalmacija živi u strahu. Prema tvrdnjama hrvatska štampe, zvanični Zagreb uputio je zvanično upozorenje bh. vlastima, ali odgovora još nema.

U Zagrebu ističu da BiH bila dužna, po međunarodnim konvencijama, da obavijesti Hrvatsku o namjerama da gradi termoelekrtanu kod Livna.

Hrvatski stručnjaci kažu da će to biti eko-bomba i opasnost u radijusu od 50 kilometara, uz naglasak da je u Evropi odavno zabranjena izgradnja termoelektrana na lignit pošto su opasne po ljudsko zdravlje.

Također ističu da bi eventualna izgradnja termoelektrane na lignit kod Livna ugrozila vodotokove Cetine, Vrljike i Jadrana iz koji se vodom snabdijeva pola miliona stanovnika Dalmacije.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/339447)

Terminale u Pločama koristiće malezijska i švicarska firma

U posljednjoj sedmici avgusta može se očekivati potpisivanje ugovora između "Naftnih terminala FBiH Ploče" i malezijske firme "Surija" i švicarske firme "Glorys Finance Corporation" o zakupu skladišnog prostora u terminalima u Pločama.

Uslovi "Surije"

Kako "San" saznaje iz izvora bliskih Vladi FBiH, ove dvije firme poslale su najpovoljnije ponude po javnom pozivu NTF Ploče objavljenom 21. jula u hrvatskim i bh. medijima.

U zakup se daju četiri spremnika zapremine po 10.000 kubnih metara na pet godina. Tri bi trebala zakupiti "Surija", a jedan "Glorysu". Te firme zainteresovane su da već 1. septembra tankuju gorivo u spremnike u Pločama.

Obje kompanije ispunjavaju sve uslove tražene javnim pozivom, a ponudile su cijene za najam spremničkih kapaciteta u iznosu od osam eura po kubiku, plus dva eura po kubiku za manipulaciju. Najpovoljnija ponuda na javnom pozivu bila je ponuda "Surije", ali shodno principu "Terminala FBiH" da se izbjegava eventualni monopol u Pločama, izabrana je i švicarska firma koja je pristala na finansijske uslove "Surije".

Prema sadašnjim procjenama, računajući za period od 20 godina, dobit po sada očekivanom ugovoru veća je za čak više od 52 miliona eura u odnosu na raskinuti ugovor sa "Deltagripom" iz Londona, odnosno za više od 28 miliona eura u poređenju sa predugovorom koji je raskinut sa "Turk Oilom" iz Turske.

Informacije pred Vladom

"San" je uspio doći i do podatka da je ugovorom sa "Surijom" i "Glorysom" predviđeno obezbjeđenje plaćanje mjesečne zakupnine uz bankarske garancije. Okvirni sporazum sa "Surijom" i "Glorysom" bi se potpisao na pet godina, ali bi se svake godine ugovori obnavljali.

Vlada FBiH dobila je sve informacije o provedenom postupku po javnom oglasu i narednog ponedjeljka se očekuje tematski sastanak vezan isključivo za ovaj javni postupak.

Od direktora "Terminala FBiH" Ibrahima Bećirbegovića saznajemo da je u toku postupak ugovaranja sa ove dvije firme koje, po njegovim riječima, žele da se sve što prije okonča. Bećirbegović ističe da je zajedno sa Upravom i Nadzornim odborom firme u Pločama ovaj javni poziv sproveden sukladno propisima Hrvatske i Federacije BiH.

"Očekujem obostrano korektan ugovor. Ne vidim razloga da bi Vlada mogla biti protiv ugovora sa ove dvije kompanije", kaže Bećirbegović.

Ko je konkurisao

Na javni poziv "Naftnih terminala FBiH Ploče" javilo se šest zainteresovanih firmi. Pored "Surije" i "Glorysa", tu su bili i INA, OMV BH, "Adria" i "Optima group" iz Banja Luke.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/339446)

Zanimljivo...

Suria
http://wrightreports.ecnext.com/coms2/reportdesc_COMPANY_C45898780

Proizvodnja u RS veća za četiri odsto
Datum: 19.08.2010 22:00
Autor: Dragana Keleč

BANjALUKA - Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj od početka januara do kraja jula ove godine veća je za četiri odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Za sedam mjeseci ove godine u Srpskoj najveći rast od 11 odsto registrovan je u vađenju ruda i kamena, dok je u prerađivačkoj industriji u istom periodu registrovan rast od 3,3 odsto, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom i vodom zabilježen je rast od 1,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Direktor Ekonomskog instituta RS Duško Jakšić rekao je da je veoma značajno za privredu Srpske to što je ove godine porasla prerađivačka industrija.

- Od ukupnog rasta industrije u Srpskoj, porast prerađivačke industrije imaće najviše pozitivnog uticaja na zaposlenost, spoljnotrgovinsku razmjenu i izvoz, kao i na povećanje društvenog proizvoda - istakao je Jakšić.

On je naglasio da se u prerađivačkoj industriji nalazi najveći broj zaposlenih u Srpskoj jer je čak jedna četvrtina od ukupnog broja zaposlenih na njenoj evidenciji, tako da se svaki porast te industrije direktno odražava na broj zaposlenih.

- Najbolji korak ka većoj zaposlenosti je porast prerađivačke industrije, što su pokazali i podaci prošle godine, kada je prerađivačka industrija zabilježila pad, koji se manifestovao i gubitkom radnika - kazao je Jakšić.

Jakšić je dodao da je rudarstvo u RS oduvijek bilo jedna od vodećih grana privrede, te da Srpska ima veoma bogate privredne potencijale sa gasom, električnom energijom i vodom, zbog čega nije iznenađujuće to da se u ovim oblastima bilježi porast proizvodnje.

Prema ekonomskoj namjeni proizvoda, za sedam mjeseci ove godine u Srpskoj najveći rast od 20,6 odsto ostvaren je u proizvodnji netrajnih proizvoda široke potrošnje, dok je najveći pad od 20 odsto registrovan u proizvodnji intermedijalnih proizvoda.

IRB od 2008. godine odobrila 536,8 miliona maraka
Objavljeno u kategoriji:- FINANSIJE dana 20.08.2010

BANJALUKA, U periodu od 1. januara 2008. do 18. avgusta ove godine Investiciono-razvojna banka Republike Srpske odobrila je više od 536,8 miliona maraka za kreditiranje razvojnih projekata u privredi, lokalnim zajednicama i za rješavanje stambenih problema stanovnika, rekao je direktor IRB-a Republike Srpske Milenko Pavlović.

On je objasnio da je od toga najviše novaca izdvojeno za kreditiranje privrede i preduzetnika – čak više od 304,2 miliona maraka, i za stambene kredite – više od 130,8 miliona maraka.

Prema njegovim riječima, više od 50,5 miliona maraka uloženo je do sada u poljoprivredu, a u isto vrijeme investirano je i više od 35,8 miliona maraka u razne projekte u opštinama širom Republike Srpske.

U periodu od nepune dvije godine i osam mjeseci Investiciono-razvojna banka Republike Srpske uložila je i nešto više od 13,3 miliona maraka za kreditiranje malog biznisa u poljoprivredi. Investirano je i nešto više od dva miliona maraka za podsticaj i početne poslovne aktivnosti.

Govoreći o nekim primjedbama da u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske do sada nisu vodili računa o ravnomjernom ulaganju u istočni i zapadni dio Republike Srpske, Pavlović je rekao da “ne želi da učestvuje u političkim raspravama”.

“Nama su bitne samo činjenice, a one kažu da je u ovom periodu u zapadni dio Republike Srpske uloženo nešto više od 414,9 miliona maraka, dok je u isto vrijeme u istočni dio Republike Srpske investirano nešto više od 117,2 miliona maraka, ne računajući ulaganja vrijednosnih papira u neke projekte na tom području – na primjer, u Olimpijski centar “Jahorina”, “Boksit” iz Milića i municipalne obveznice. Ako se i to uzme u obzir, onda su ulaganja u istočni dio Republike Srpske do sada bila veća od 130 miliona maraka. To je, s obzirom na procijenjeni broj stanovnika, više nego što je uloženo u zapadni dio” - naveo je on.

Direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Milenko Pavlović kaže da oni čine sve da krajnjim korisnicima kredita ponude i neke nove kreditne linije

“Osim postojećih kreditnih linija, a to su kreditna linija za početne poslovne aktivnosti, linija za mikro biznis u poljoprivredi, kreditna linija za poljoprivredu, kreditna linija za preduzetnike i preduzeća, stambeni krediti, kreditna linija za jedinice lokalne samouprave i kreditna linija za otkup potraživanja i ova najnovija – zajmovi za nezaposlene demobilisane borce. Dakle, IRB trenutno nudi sedam kreditnih linija koje su već u funkciji, a uskoro bi trebalo da krene i osma kreditna linija - zajmovi za demobilisane a nezaposlene borce. U narednom periodu sigurno će biti i nekih novih kreditnih linija”, rekao je Pavlović.

Dugo niko nije htio da sjedne u vruću fotelju direktora IRB-a Republike Srpske zbog već poznatih problema. Govoreći o razlozima zbog kojih je on prihvatio tu dužnost, Pavlović kaže:

“Ne vjerujem da je ta stolica baš toliko vruća, jer 13 kandidata se javilo na konkurs za izbor direktora IRB-a. Prihvatio sam ovu dužnost, jer sam siguran da je ideja Investiciono-razvojne banke dobra i da se njenom realizacijom ostvaruje i razvoj i zaštita ekonomije Republike Srpske”.

Prema njegovim riječima, zbog nekih subjektivnih razloga, kompletna ideja IRB-a u prošlosti je dobila ružnu ocjenu.

“Želim da se to što prije popravi. Mislim da je to moguće samo ako se ova kvalitetna ideja bude i dalje razvijala i dograđivala u skladu sa situacijom u ekonomiji Republike Srpske. Investiciono-razvojnu banku Republike Srpske moramo da sačuvamo po svaku cijenu, jer se njenim djelovanjem jedino mogu da ostvare zadaci iz Ekonomske politike koju provodi Vlada Republike Srpske” – ističe Pavlović.

Na pitanje šta bi se to trebalo mijenjati da bi koncept IRB-a bio bolji i funkcionalniji, Pavlović je istakao da upravo ovih dana rade analizu upravljanja raznim fondovima sa makroekonomskog aspekta, kako bi vidjeli šta treba da se koriguje u radu tih fondova. Na osnovu toga pripremićemo odgovarajuće izmjene u pravnoj regulativi i predložiti ih na usvajanje Vladi i Narodnoj Skupštini Republike Srpske.

“Planirali smo da ovih dana obiđemo cijelu Republiku kako bismo na terenu vidjeli šta je to krajnjim korisnicima naših kreditnih sredstava potrebno. Cilj nam je da na licu mjesta vidimo na koji način da im ta naša sredstva budu još pristupačnija i bliža, gdje su ta uska grla koja moramo što prije da otklonimo kako bi bili još pristupačniji privrednicima i preduzetnicima posebno u ove tri oblasti koje su prioritet u Strategiji IRB-a, a to su energija, poljoprivreda i turizam.

Na terenu smo vidjeli da su ovim kreditnim plasmanima ostvareni značajni efekti i kroz razvoj i kroz zapošljavanje. Osim toga, mi ovih dana uporedo obilazimo i sve banke i mikrokreditne organizacije koje su finansijski posrednici u plasmanu sredstava IRB-a, kako bismo i sa njima vidjeli na koji način možemo da obezbijedimo još povoljnije kreditne linije”, rekao je direktor IRB-a Milenko Pavlović. SRNA

KRENUO OPORAVAK EKONOMIJE BIH
00:21 / 21.08.2010.

Međunarodni monetarni fond korigirao je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (DDP) za BiH u 2010. godini. MMF je prognozirao nastavak pada BDP-a i u 2010. godini, no snažan rast izvoza BiH za preko 30 posto primorao je MMF da korigira prognozu. Prema predviđanju MMF-a, BDP će u ovoj godini porasti za 0,5 posto a 2014. godine rast će po stopi od 4,5 posto.

:okay:

KRENUO OPORAVAK EKONOMIJE BIH
00:21 / 21.08.2010.



:okay:

a 2011,2012,2013te ? Da nije htio na kraju napisati 2011?

Ugovoren posao od šest miliona eura

Elizabeta Josipović, vlasnica i direktorica Scontoproma, preduzeća za proizvodnju namještaja koji u tri pogona u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu zapošljava više od 600 radnika, potvrdila je za "Avaz" da je za italijansko tržište ugovorila posao vrijedan šest miliona eura.

Kreditni problemi

- Riječ je o izvozu tapaciranih kreveta, što traži proširivanje pogona u Sanskom Mostu i Prnjavoru. To automatski znači i nova radna mjesta tako da očekujem da će na novim poslovima u ova dva pogona već početkom narednog mjeseca biti angažirano dodatnih 30 radnika - kazala je Josipović te je dodala da Scontoprom očekuje i proširivanje poslova sa stalnim partnerom, švedskom IKEA-om te s Dormeom, koja je u fazi finalnih pregovora.

Ona je naglasila da se Scontoprom i dalje drži provjerene poslovne devize i pravila u kojima je važno ispoštovati ugovor i inozemnog kupca te, uz kvalitetnu i povećanu produktivnost, prilagoditi proizvodnju trenutnim zahtjevima tržišta. Ističe da i pored podsticaja za izvoz i subvencija koje Vlada Republike Srpske daje zaposlenima u tekstilnoj branši, problema ima s brzim bankovnim kreditima.

- Tu bi država trebala utjecati na banke koje kreditne aranžmane plasiraju sporo ili nikako i uz astronomske kamate tako da ispada da, praktično, radimo samo za banke. A tu, kada inozemno tržište traži novi proizvod, treba veoma brza reakcija ili posao propada - kaže Josipović.

Primjer Meksika

Navodi primjer kada je prije nekoliko mjeseci ugovorila plasman svojih proizvoda za meksičko tržište, kada joj je hitno trebalo 200.000 maraka za kupovinu materijala.

- Ni u jednoj banci nisam naišla na razumijevanje bez obzira na to što sam imala promet od 30 miliona KM, hrpu ugovora i godišnju dobit od 1,6 miliona maraka. Posao sa Meksikom ipak nije propao. Snašla sam se i odrekla svih svojih zarada kako bih ispoštovala kupca. Trud je nedavno nagrađen novim i još većim narudžbama namještaja, dvosjeda i garnitura - ističe ona.

Ravnopravni partneri

Elizabeta Josipović smatra da bi političari i država konačno trebali postati ravnopravni partneri i pregovarači s privrednicima, kojima bi putem brzih finansijskih injekcija pomogli da lakše prebrode ekonomsku krizu te da očuvaju proizvodnju i radna mjesta.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/11626-scontoprom_posao_firma_ugovor_italija.html)

Nijemci formiraju ortačku grupu za kupovinu FDM-a

Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) odlučila je produžiti rok za podnošenje prijava za prodaju 67 posto državnog kapitala Fabrike duhana Mostar (FDM) do 13. septembra.

Loša bilansa

- Prvobitni rok za ponude istekao je 16. avgusta, ali jedini zainteresirani ponuđač, jedna njemačka kompanija, pisanim putem zatražio je prolongiranje roka. Mi smo im izašli ususret kako bi pripremili ponudu, iako to nije praksa. S druge strane, ovo je posljednja šansa za prodaju FDM-a - kažu u APF-u.

Nezvanično saznajemo da se kao jedini zainteresirani kupac opet javila firma Beauty Case, iza koje stoji holandska multinacionalna kompanija Global Traders. Ova kompanija javila se i na prethodnom tenderu za prodaju FDM-a, ali tada nije ispunjavala kriterije, odnosno imala je suviše loše bilanse. Sada, kako saznajemo, nastoje formirati ortačku grupu, koja će ispuniti kriterije propisane zakonom.

Za kupovinu FDM-a u ovom posljednjem krugu načelno je bila zainteresirana i jedna turska firma, koja je, međutim, odustala kada je pregledala stanje u mostarskoj fabrici.

Inače, FDM već godinama posluje negativno, a iz APF-a su naveli da su njeni prihodi, prema izvještajima iz 2005. godine, iznosili 4,7 miliona, a 2008. tek 318.474 KM. U posljednje četiri godine provedena su dva neuspješna tendera za prodaju fabrike.

Obaveze ulaganja

Svojevremeno je FDM bio prodat i bugarskoj firmi Pazardžik-BT, ali je ugovor raskinut zato što vlasnik nije pokrenuo proizvodnju, isplatio plaće, niti je ispunio preuzete obaveze ulaganja.

Kako smo već objavili, prvobitnu ponudu za FDM, koja praktično nema kapitala, na prethodnom tenderu Nijemci su sa 10.000 povećali na 53.000 maraka, što je bilo prihvatljivo za APF, isto kao i povećanje investicija sa tri na sedam miliona maraka.

Također, novi vlasnici radnicima će trebati izmiriti potraživanja od skoro 1,5 miliona maraka.

Još jedna fabrika

Prema mišljenju upućenih u privatizaciju FDM-a, nezainteresiranost za kupovinu mostarske fabrike može se objasniti činjenicom da na bh. tržištu nema prostora za još jednu fabriku duhana.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/11694-fabrika_duhan_mostar_privatizacija_kupovina_nijemci.html)

Krivaja 1884 pred registracijom

Vlada Federacije BiH podržala je sve aktivnosti Ministarstva energije, rudarstva i industrije i Agencije za privatizaciju vezane za Ugovor o zajedničkom ulaganju između "Krivaje" i "Ferimpexa" s ciljem osnivanja novog privrednog društva.

Od predstavnika oba preduzeća zatraženo je da odmah podnesu zahtjev za registraciju novog preduzeća, "Krivaje 1884", a Vlada će, kako navodi, iznaći način i mogućnosti da otkloni sve eventualne smetnje u ovom procesu.

Federalno ministarstvo finansija zaduženo da sagleda mogućnosti za davanje saglasnosti za raspolaganje obveznicama FBiH čija je emisija izvršena na ime "Krivaje", na način da se dio ovih sredstava može utrošiti za izmirenje obaveza prema radnicima čija su potraživanja utvrđena pravosnažnim sudskim odlukama.

Vlada je, takođe, zadužila Agenciju za privatizaciju i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pokrenu aktivnosti na izradi aneksa Ugovora o zajedničkom ulaganju.

Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona, prethodno je izjavio da će Šumsko-privredno društvo tog kantona mjesečno "Krivaji 1884" obezbijediti 4.000 metara kubnih bukve i na taj način osigurati sirovinu za rad.

On je također istakao kako je prethodno potrebno registrovati ovo preduzeće, u suprotnom svaki pokušaj njegovog spasavanja bit će uzaludan.

"Šumsko-privredno društvo u ZDK bit će obavezno da `Krivaji 1884` mjesečno isporučuje oko 4.000 metara kubnih bukve, što je 80 odsto kapaciteta ovog društva. Ovaj dogovor će biti moguće realizirati ako dobijemo garanciju da će drvni asortiman biti plaćen", kaže Galijašević.

Dodao je kako je za registraciju "Krivaje" i iznalaženje rješenja u ovom segmentu zadužen "Ferimpex", firma koja je privatizirala "Krivaju". Galijašević objašnjava kako Vlada kantona ne može finansirati rad "Krivaje" i da će poslije registracije moći uzeti kredit i podmiriti sva dugovanja.



http://www.ekapija.ba/website/bih/page/339822

Njemački menadžer na čelu bosanske kompanije


Sarajevska kompanija ASA Holding, najveći privatni poslodavac u BiH, započela je proces unutrašnjeg restrukturiranja koji uključuje primjenu široke lepeze poslovnih poteza, od poboljšanja produktivnosti i efikasnije kontrole troškova do izgradnje nove razvojne strategije. Većinski vlasnik kompanije Nijaz Hastor taj je zadatak povjerio njemačkom top menadžeru Peteru Kroyeru, koji je početkom augusta ove godine imenovan za izvršnog direktora ASA Holdinga.

I dalje će na čelu kompanije biti Nihad Imamović, jedan od suvlasnika i osnivača ASA Holdinga, no većinu operativnih poslova preuzet će njemački menadžer kojem je većinski vlasnik kompanije Nijaz Hastor dao odriješene ruke u restrukturiranju kompanije.

ZADACI NJEMAČKOG MENADŽERA

Sličan proces odvija se i u samom vrhu krovne organizacije Prevent DEV sa sjedištem u Wolfsburgu, odakle je Nijaz Hastor upravljao svojim poslovnim carstvom razgranatim u desetak evropskih država. Odnedavno su taj posao počeli preuzimati njegovi sinovi Damir i Kenan, pred kojima stoji blistava mendžerska karijera. Obrazovani su na prestižnim američkim univerzitetima, govore nekoliko svjetskih jezika i, što je najvažnije, uz oca su usavršili menadžerske vještine. Tandem koji je stvorio kompaniju Prevent, Nijaz Hastor i Nihad Imamović, postupno se priprema za odlazak u penziju.

Tokom proteklih dvadeset godina njemački menadžer Peter Kroyer (48) radio je u nekoliko multinacionalnih kompanija, najvećim dijelom na poslovima prodaje i upravljanja proizvodnjom. Profesionalnu karijeru započeo je u Siemensu a punu afirmaciju stekao je na mjestu merketing menadžera Intela za Evropu. Kroyerov profesionalni background nagovještava i mogući smjer budućeg razvoja kompanije ASA Holding u BiH. To je nesumnjivo osvajanje nove proizvodnje rezervnih autodijelova te razvoj sektora bankarskih i osiguravajućih usluga.

U tom smislu, Kroyeru na ruku ide razvoj događaja u Sloveniji, gdje je jedna od tri kompanije Preventa (Prevent Global) proglasila stečaj. Glavnina proizvodnje slovenačkog Prevent Globala, koji je bio specijaliziran za izradu autopresvlaka, preselit će se u BiH, u Visoko, Zenicu i, najvjerovatnije, u rodni kraj Nijaza Hastora - Goražde. Prevent Global je upošljavao 1.200 radnika a dnevna proizvodnja autopresvlaka bila je jednaka proizvodnji autopresvlaka u Preventove dvije tvornice u BiH - u Visokom i Zenici.

KOOPERACIJA S „BEKTOM PRECISA“

Za Goražde se veže još jedan poslovni aranžman za koji je Prevent iznimno zainteresiran a koji bi se realizirao u kooperaciji s goraždanskom kompanijom Bekto Precisa u vlasništvu poduzetnika Redže Bekte. Riječ je dugoročnom poslu izrade dijelova za automjenjač, vrijednom desetine miliona maraka, koji je kompanije Bekto Precisa osvojila na međunarodnom tenderu raspisanom od strane njemačkog BMW-a.

Mada Preventove ostale kompanije u Evropi (Njamačka, Španija, Slovenija, Hrvatska) uglavnom posluju stabilno, sličan potres kakav je pogodio slovenački Prevent Global mogao bi pogoditi još nekoliko Preventovih tvornica u Evropi, prvenstveno onih s previsokim troškovima proizvodnje, koji su u pravilu duplo viši od troškova proizvodnje u BiH. Stoga je logično pretpostaviti da slovenački Prevent Global neće biti i posljednja Preventova kompanija koja će zbog nižih troškova biti primorana preseliti proizvodnju u BiH.
Na drugoj strani, u ASA Holdingu odranije postoje planovi poslovnog širenja na tržište regije, što će vjerovatno biti jedan od najkrupnijih zadataka postavljenih pred novog izvršnog direktora kompanije Petera Kroyera. Odnedavno je ASA Holding proširila djelatnost i na Republiku Srpsku, no s jako malom lepezom usluga koje će nova uprava u narednom razdoblju proširiti i ojačati. Druga važna meta poslovnog širenja jeste Kosovo, čije je tržište slabo pokrivenom Volkswagenovim proizvodnim asortimanom. Za ASA Holding Kosovo je interesantno i zbog otkupa sirove kože za potrebe Preventove tvornice u Visokom - Prevent Leder - koja se ubraja među najveće evropske proizvođače kožnih autopresvlaka.

S novim menadžerskim vodstvom ASA Holding će s većim ambicijama krenuti u razvoj finansijskog sektora. U tom smislu već su načinjeni prvi ozbiljniji koraci: ASA Holding je upravo okončala dokapitalizaciju Fima banke u kojoj je preuzela većinski vlasnički udio, pa će se uskoro pod jednim krovom naći cijela finansijska divizija ASA Holdinga - od Fima banke, do ASA Lizinga, ASA Osiguranja, ASA Renta, i drugih, u kojim je uposleno preko 500 radnika. Inače, ASA Holding ukupno upošljava 3.700 radnika, no taj bi se broj uskoro mogao znatno povećati, što će ASA Holding definitivno učvrstiti na poziciji najvećeg privatnog poslodavca u BiH.

ASA Holding u brojkama
U HASTOROVIM KOMPANIJAMA RADI 12.000 RADNIKA

Kompanija ASA Holding kontrolira oko 45 posto prodaje novih automobila u BiH: svaki četvrti novi atomobil u BiH nosi oznaku „Škoda“ a svaki peti oznaku VW-a.
U 2009. godini ASA Holding je ostvario bruto promet od 610 miliona KM, i po tom kriteriju svrstan je na drugu poziciju, odmah iza prvoplasirane Elektroprivrede BiH čiji je godišnji bruto prihod premašio 950 miliona KM.

ASA Holding je visoko rangiran i na listi najvećih bh. izvoznika s godišnjim izvozom od 278 miliona KM.
Inače, sve kompanije iz poslovnog sistema Prevent DEV upošljavaju 12.000 radnika, od kojih je svaki treći uposlen u BiH.

Sarajevski dom Nijaza Hastora
HASTOR KUPIO VILU BRANKA MIKULIĆA

Osnivač i većinski vlasnik poslovnog sistema Prevent DEV Nijaz Hastor već dvadesetak godina s porodicom živi u Njemačkoj, no za godinu-dvije sve poslove u Njemačkoj namjerava prepustiti svojim sinovima Damiru i Kenanu, a on se sa suprugom namjerava trajno preseliti u Sarajevo. Hastor je u Sarajevu za 700.000 KM kupio raskošnu vilu od srodnika nekadašnjeg istaknutog socijalističkog funkcionera Branka Mikulića. Zbog ove vile Mikulić je svojevremeno bio na tapetu komunističkih pravovjernika koji su mu spočitavali manjak „komunističkog morala“.

Top menadžer u top formi
PETER KROYER ZAPOČEO UČENJE PETOG STRANOG JEZIKA!

Novi izvršni direktor ASA Holdinga Peter Kroyer (48), aktivno govori četiri strana jezika - francuski, engleski, španski i kineski - i čim se preselio u Sarajevu započeo je s učenjem bosanskog jezika! Za nepunih 20 godina radnog staža, radio je u pet evropskih država, te u Kini i Sjevernoj Americi. Magistar je poslovnog inženjeringa, s diplomom Univerziteta primijenjenih nauka u Minhenu.

Peter Kroyer je oženjen, ima dva sina koji idu u srednju školu u Njemačkoj. Prema našim informacijama, Kroyer je u ovom trenutku jedini inostrani menadžer u BiH koji je angažiran u nekoj firmi u stoprocentnom vlasništvu bh. poduzetnika.


Piše: Asim Metiljević (Slobodna Bosna)


Podatak o ukupnom broju zaposlenih u Hastorovim firmama nije konacan, jer u firmama kojima on ima preko 50,1% radi skoro 18.000 zaposlenih.

:cheers:

Zar nije Prevent Global otisao u stecaj?

To je firma u kojoj Hastorov Prevent DEV ima manjinsko vlasnistvo, svega cca 25%.

Ocekuje se da ce Prevent DEV preuzeti taj Prevent Global.

Zvornički "Birač" povećao proizvodnju i izvoz

Fabrika glinice "Birač", koja zapošljava oko 1.000 radnika, u prvom polugodištu 2010. godine proizvela je 122.572 tone glinice, dvostruko više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, saopćeno je iz ove tvornice.
Povećanje proizvodnje glinice, ali i drugih proizvoda fabrike, stvorilo je uslove za veći izvoz koji je za šest mjeseci ove godine premašio 86 miliona KM.

"Zalaganjem i odgovornim odnosom svih zaposlenih uspjeli smo da iza sebe ostavimo dvije krizne godine i održimo proizvodnju", kazao je Martinas Ugianskis, predsjednik Upravnog odbora.

Primarni ovogodišnji cilj Upravnog odbora i menadžmenta "Birača" je povećanje obima proizvodnje do stepena maksimalne efikasnosti, kako bi, uz što racionalnije iskorišćenje svih resursa i svođenja proizvodnih troškova na optimalni nivo, bila osigurana stabilnost fabrike i lagano izvlačenje kolektiva iz teškog stanja koje nameću posljedice globalne ekonomske krize.

"Niz mjera doveo je do toga da šestomjesečno poslovanje bude pozitivno, što je za sve nas dobar pokazatelj. Preduzeće je ostvarilo dobit od oko 5,5 miliona KM", lazao je Ugianskis, navodi se u saopćenju.

Lijepe vijesti iz fabrike bitne za BIH ekonomiju :cheers::cheers::cheers:

Gradmont iz Gradačca ulaže 10 mil. KM u proizvodnju: Recesija ih nije ni okrznula

Da se uz pametnu poslovnu strategiju i dozu hrabrosti može oduprijeti recesiji pokazuje nam još jedna pozitivna priča iz Bosne i Hercegovine. Preduzeće Gradmont iz Gradačca nije obeshrabrila ekonomska kriza, oni su umjesto povlačenja krenuli odlučnim koracima ka novim investicijama.

Ovo građevinska firma odnedavno posluje na novoj lokaciji u Donjima Ledenicama u blizini Gradačca, gdje su izgradili novi pogon ukupne površine 3.500 metara kvadratnih, a ukupna investicija u proširenje kapaciteta je koštala 5 miliona KM.

Gradmont se inače bavi proizvodnjom prefabrikovanih elemenata i betonske galanterije te izgradnjom mostova, industrijskih objekata, škola, bolnica, motela, hotela, upravnih zgrada, pumpnih stanica, tržnih centara i brojnih drugih objekata.

Novoizgrađena hala za proizvodnju armirano-betonskih montažnih konstrukcija opremljena je najnovijom tehnološkom opremom, kalupima za armaturno-betonske elemente i betonarom njemačkog proizvođača "Teka".

Direktor Gradmonta Mustafa Hadžiađulović u razgovoru za eKapiju je istakao da će novi pogon, koji se gradio od polovine prošle do sredine ove godine, osigurati povećanja njihove proizvodnje za više od 50 posto.

"Novi proizvodni pogon omogućava proizvodnju dodatnih 60.000 kvadratnim metara montažnih objekata, a do sada smo proizvodili oko 105.000 kvadratnih metara. Mogu istaći da sa novim tehnologijama, Gradmont može udovoljiti svim zahtjevima investitora, bilo da se radi o objektima najmanjeg raspona do onih najvećih, raspona od 30 metara", naglašava Hadžiađulović.

Njihov uspjeh dobiva na još većem značaju ako spomenemo da se radi o uglavnom izvoznoj kompaniji, koja 70 posto svojih proizvoda izvozi u zemlje okruženja.

Hadžiađulović ističe da je Gradmont je u saradnji Institutom građevinstva Hrvatske uspješno završio proces uvođenje oznake EN 206-1, koja se odnosi na proizvodnju betona. Ovim je Gradmont postao jedna od tri kompanije koja armirano-betonske prefabrikovane elemente može izvoziti u Hrvatsku i druge evropske zemlje.

No, kada su u pitanju investicije, tu se priča ne završava. Menadžemt kompanije iz Gradačca već sada priprema nove projekte kojim će unaprijediti svoje poslovanje. Naime, početkom naredne godine počinje izgradnja novog pogona čija će površina također biti 3.500 metara kvadratnih, a koji će biti finansiran sa novih 5 miliona konvertibilnih maraka. Novi pogon bit će opremljen tehnologijom sa adhezionim prednaprezanjem konstruktivnih elemenata koji će biti ugrađivani u nadvožnjake i mostove Koridora 5C, najvažnijeg građevinskog poduhvata u našoj zemlji.

Hadžiađulović ističe da Gradmont nije niti dugoročno niti kratkoročno zadužen. Cijela investicija dolazi iz vlastitih sredstava.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/340232)

SVJETSKA BANKA U BIH TRENUTNO FINANSIRA 16 PROJEKATA VRIJEDNIH 440 MILIONA DOLARA

Svjetska banka trenutno u BiH finansira 16 projekata vrijednosti 440,4 miliona dolara. Projekti se odnose na poljoprivredu, energetiku, zaštitu okoline, socijalni sektor, lokalnu infrastrukturu i upravljanje, razvoj privatnog sektora, transport, te ekonomsko...

... upravljanje i javni sektor.

U ekonomsko upravljanje i javni sektor uloženo je 126 miliona dolara, od čega je 15 miliona dolara u projekat u vezi sa zemljišno-knjižnom registracijom, a 111 miliona dolara u projekat ''Operacija za razvojnu politiku'', rečeno je Srni u Kancelariji Svjetske banke u BiH.

U lokalnu infrastrukturu i upravljanje uloženo je 100 miliona dolara - 40 miliona dolara u projekat ''Upravljanje čvrstim otpadom dva'', 35 miliona dolara u "Upravljanje otpadnim vodama u Sarajevu'', a 25 miliona dolara u projekat ''Urbana infrastruktura i pružanje usluga''.

Svjetska banka je u projekte razvoja privatnog sektora uložila 70 miliona dolara, zatim 36 miliona dolara u energetiku, a u socijalnom sektoru u projekat ''Jačanje zdravstvenog sektora'' uložila je 17 miliona dolara, te 15 miliona dolara za podršku mrežama socijalne bezbjednosti i zapošljavanju.

U projekte ''Poljoprivreda i ruralni razvoj'' uloženo je 21 milion dolara, a u ''Pripremljenost za ptičiji grip'' pet miliona dolara, dok je u projekat ''Infrastruktura i bezbjednost na putevima'' uloženo 25 miliona dolara.

Iz Kancelarije Svjetske banke u BiH navode da, kada je riječ o zaštiti okoline, na projekat ''Zaštita kvaliteta voda'' odnosi se 8,9 miliona dolara, na ''Razvoj i zaštitu šuma'' 7,1 milion dolara, šest miliona dolara na projekat ''Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom'', a 3,4 miliona dolara na ''Zaštićena šumska i planinska područja''.

"BiH je sada usmjerena na pridruživanje EU i zato je podrška procesu integracije postala glavna tema strategije Svjetske banke sa BiH, uz otvaranje radnih mjesta i unapređenje pružanja javnih usluga, posebno usluga namijenjenih siromašnim i ugroženim", rekao je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.

Prema njegovim riječima, u narednoj godini Svjetska banka će obaviti konsultacije sa vlastima u BiH o novoj četvorogodišnjoj strategiji partnerstva u BiH za period od 2011. do 2015. godine.

"Mada će konačni program podrške zavisiti od iskazanih potreba i prioriteta na koje vlasti u BiH imaju namjeru odgovoriti u narednom periodu, otvoriće se mogućnost provođenja projekata čija je priprema odѓođena zbog ekonomske krize i potrebe da se investira u druge prioritetne sektore", objasnio je Mantovaneli.

On je naveo da ovi projekti uključuju projekat navodnjavanja, nastavak projekta registracije zemljišta, te regionalni projekat uspostavljanja plovnog puta na rijeci Savi, dodavši da Svjetska banka planira nastaviti da podržava reformske procese u BiH i napore koji se ulažu u procesu pridruživanja EU.

Tokom prethodnih 14 godina, Svjetska banka je odobrila 66 projekata ukupne vrijednosti oko 1,54 milijardi dolara - beskamatni IDA krediti 1,32 milijardi dolara, IDA grantovi 25 miliona dolara, GEF grantovi 18,3 miliona dolara, te IBRD zajmovi 175 miliona dolara.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=120981&Itemid=59)

Plin i nafta: Rusi i Turci bore se i za plinsku opskrbu BiH

Turski državni gigant za transport plina i nafte Botas, koji je jedan od glavnih partnera za izgradnju interkontinentalnog plinovoda Nabucco koji podupiru Sjedinjene Države, najavio je potporu federalnom dijelu Bosne i Hercegovine u sigurnijoj opskrbi plinom umjesto ovisnosti koja sada postoji od ruskog prirodnog plina.

Turski lobi

U međuvremenu je RS upravo pojačao veze s ruskim gigantom Gazpromom koji je jedan dio kraka u projektu ‘Južni tok’ najavio i kroz ovaj entitet. Na ovaj način su uvelike suprotstavljeni planovi američkih, odnosno ruskih investitora, a što se opet prelama kroz BiH. Direktor sarajevske tvrtke BH Gas Almir Bećarević zatražio je od predstavnika Botasa s kojima je nedavno razgovarao da ojačaju opskrbu preko projekta u kojemu ozbiljno sudjeluju.

Isporuka plina u BiH sada se uglavnom odvija iz Rusije preko Ukrajine, Mađarske i Srbije kako bi se godišnje dopremilo više od 350 milijuna kubičnih metara prirodnog plina. Bećarević to, naime, objašnjava time što je iz sigurnosnih razloga potrebno da BiH dobije još dva priključka kroz projekt Nabucco te drugi pak prekojadranskim plinovodom koji bi Italiju povezao s opskrbom plinom iz područja Kaspijskog mora.

Oštro protiv

Bh. tvrtka za distribuciju plina BH Gas od ranije je predstavila planove kako bi se BiH povezala na plinovod preko Hrvatske, umjesto stvaranja ovisnosti opskrbe plinom iz Srbije izgradnjom plinovoda kroz Republiku Srpsku, čiju je realizaciju tijekom posjeta Moskvi najavio premijer RS-a Milorad Dodik. BH Gas kao prioritetno navodi povezivanje preko hrvatskog plinskog sustava Slavonski Brod - Donji Miholjac - Mađarska, čime bi BiH mogla biti priključena na plinovod Nabucco ili Južni tok. Pri tome se protive favoriziranju projekta Sava i ističu da neće pristati da se u Federaciji BiH opskrbljuje prirodnim plinom samo iz Srbije. 
Federacija BiH i Republika Srpska imaju zasebne strategije p opskrbi ova dva entiteta plinom i naftom, dok država nema gotovo nikakva utjecaja na energetske projekte. RS planira povezati se na plinovod od Zrenjanina u sjevernom dijelu zemlje do Novoga Grada na krajnjem sjeverozapadu ovog entiteta. Istodobno, Federacija BiH strateškim smatra plinovod od Slavonskog Broda do Sarajeva te južni dio od Ploča do Mostara.

ekapija.ba

Vanjskotrgovinska razmjena BiH najaktivnija sa susjednim državama
BIH - Ekonomija
Autor Fena/Bizon.ba
Utorak, 24 08 2010 08:55

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u prvih šest mjeseci ove godine ostale su pojedine članice CEFTA 2006 i Evropske unije, a prije svega susjedne zemlje. Prema grupama zemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je kontinuirano Evropska unija (55,8 posto izvoza i 50,4 posto uvoza), dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska (14,06 posto izvoza i 18,12 posto uvoza), Njemačka (15,46 posto izvoza i 9,42 posto uvoza), Srbija (12,92 posto izvoza i 12,21 posto uvoza), Italija (12,87 posto izvoza i 8,10 posto uvoza) i Slovenija (8,59 posto izvoza i 9,65 posto uvoza).

http://www.bizon.ba/images/stories/TRGOVINA/bod.jpg

Prema podacima Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, najveći porast izvoza u tom periodu ostvaren je na tržištima Turske (200 posto), Francuske (61 posto), Švicarske (60 posto), UNMIK/Kosova (54 posto), Crne Gore (42 posto) i Njemačke (41 posto), dok je neznatno smanjen samo izvoz u Hrvatsku (1 posto).

Najveći porast uvoza ostvaren je iz Velike Britanije (175 posto), Češke (26 posto) i SAD (18 posto), a najveće smanjenje iz Italije (7 posto) i Švicarske (3 posto).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjeni s najznačajnijim partnerima znatno je povećana, ali izraziti suficit ostvarujemo samo u trgovini s Crnom Gorom (508,29 posto) i nekim manje značajnim partnerima (UNMIK/Kosovo, Albanija, Litvanija, Portugal, Švedska, Francuska, Libija, Egipat i dr.).

Visok nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvarili smo s Njemačkom (93,84 posto), Italijom (90,89 posto) i Srbijom (60,56 posto), dok je odnos s ostalim značajnim partnerima mnogo nepovoljniji i većinom znatno manji od 50 posto.

Područje odvijanja vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine već godinama je ograničeno na mali broj zemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i korištenja njihovih potencijala za poboljšanje našeg vanjskotrgovinskog položaja.

Ipak su primjetna pozitivna kretanja na nekim tržištima, pa je razmjena s Njemačkom i Italijom skoro uravnotežena, a raniji beznačajan nivo pokrivenosti uvoza izvozom s Turskom od svega par procenata je dostigao 29,3 posto, uz očekivanje daljih poboljšanja i početak izvoza određenih mesnih prerađevina i drugih prehrambenih proizvoda.

Značajan iskorak ostvaren je i na tržištima Sjeverne Afrike i drugim, tzv. dolarskim tržištima, ali ukupna slika odražava vodeću ulogu Evropske unije i članica CEFTA 2006 u našoj vanjskoj trgovini.

:cheers:

Plin i nafta: Rusi i Turci bore se i za plinsku opskrbu BiH
Kakv debilan tekst.
Svima u drzavi bi trebalo da bude u interesu da postoji snadbjevanje s vise strana.
Neka pregovara federacija na prikljucenje na Nabuko, a RS na juzni tok, to za nas moze samo biti plus.

^^ Slažem se.

Kakv debilan tekst.
Svima u drzavi bi trebalo da bude u interesu da postoji snadbjevanje s vise strana.
Neka pregovara federacija na prikljucenje na Nabuko, a RS na juzni tok, to za nas moze samo biti plus.

+:yes:

Polugodišnja dobit 2,2 miliona maraka

Sparkasse banka BiH ostvarila je u prvoj polovini ove godine rast kreditnog portelja od skoro 12 posto, plasirala je skoro 170 miliona KM novih kredita te privukla 13.000 novih klijenata, javlja Onasa.

- Osim toga, prvo polugodište završili smo s pozitivnim finansijskim rezultatom od skoro 2,2 miliona maraka. Ako govorimo o stopama rasta kredita i depozita, može se reći da smo zadržali isti trend vrlo ekspanzivnog rasta iz prošle godine, kada smo ostvarili rast kredita od 27 posto i imali najveći apsolutni rast volumena na tržištu - kazao je izvršni direktor Banke Nedim Alihodžić.

Sparkasse banka trenutno ima 48 poslovnica, mrežu od 60 bankomata i skoro 430 zaposlenih. U protekle dvije godine imala je vrlo snažnu regionalnu ekspanziju i proširila je mrežu poslovnica s 15 novih jedinica, gdje je možda najznačajniji izlazak na tržište Republike Srpske.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/11857-Polugodinja-dobit-miliona-maraka.html)

Dokapitalizacija Energopetrola: Revizor treba da dopuni izvještaj

Iako su prije dva mjeseca bile poznate primjedbe na revizorski izvještaj o ispunjenju obaveza iz Ugovora o dokapitalizaciji sarajevskog "Energopetrola", Vlada FBiH tek bi na sjednici u četvrtak trebalo da zauzme stav o ovome.

Potvrdili su ovo juče u Vladi FBiH nakon što je na sjednici prošle sedmice razmatran komentar Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH na revizorski izvještaj koji je koštao oko 57.000 KM.

Osim njih, izvještajem je nezadovoljna i Agencija za privatizaciju FBiH (APF). Inače, "Energopetrol" je 2006. godine dokapitalizirao mađarsko-hrvatski konzorcij MOL/INA.

U ovom ministarstvu ističu da revizorska kuća "Deloitte" treba dopuniti svoj izvještaj odgovorima na primjedbe ovih institucija, dok u Vladi ne isključuju mogućnost da ovo bude zaključeno na sjednici.

"Vlada FBiH je razmatrala komentar Ministarstva na izvještaj revizorske kuće, a na idućoj sjednici će nastaviti raspravljati o drugim komentarima na izvještaj. Vidjećemo koji će biti stav Vlade", dodali su u Vladi.

Sekretar Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH Stipo Buljan smatra da bi "Deloitte" u najmanju ruku trebalo da odgovori na pitanja Ministarstva i APF-a, te da bi tek nakon toga Vlada mogla donijeti zaključak o izvještaju i dokapitalizaciji "Energopetrola".

U "Deloitteu" su juče kazali da ne mogu ništa reći. Do odgovornih u APF-u juče nismo uspjeli doći. Prije dva mjeseca su istakli da je konzorcij MOL/INA dao kredit "Energopetrolu" što je "Deloitte" priznao kao ulaganje 150 miliona KM konzorcija u sarajevsku naftnu kompaniju.

Ministarstvo energije nezadovoljno je jer smatraju da "Deloitte" nije ispunila obavezu da sačini izvještaj sa nalazom i mišljenjem uključujući i ocjenu izvršenja ugovornih obaveza po strukturi, te zamjeraju što nisu navedeni razlozi za smanjenje broja radnika "Energopetrola" sa 1.059 na 797 uposlenih.

Odgovore iz Ministarstva finansija FBiH juče nismo dobili.

I MOL/INA je, kako je kazao juče direktor "Energopetrola" Franjo Božić, imao komentar na revizorski izvještaj s obzirom na to da Vlada FBiH još nije ispunila svoju obvezu preuzimanja 100 radnika u državnu firmu "Terminali Federacije".


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/340590)

Kakv debilan tekst.
Svima u drzavi bi trebalo da bude u interesu da postoji snadbjevanje s vise strana.
Neka pregovara federacija na prikljucenje na Nabuko, a RS na juzni tok, to za nas moze samo biti plus.

A da BIH malo pregovara?

Mozda bi to bilo normalno, ali je cinjenica da RS je ta koja pokusava da solira u ovim stvarima. I to na politickim osnovama, jer su i u ovom slucaju brojke zasnovane na struci neumoljive: banalizovano receno, RS ne treba prirodni glas jos dugo, sve dok se ne pojavi znacajan potrosac. Jer tako je i izgradjen postojeci gasovod: osnova su bili Birac, Toplane Sarajevo + Pretis + jos nekeu u SA + Zeljezara Zenica. Za novu dionicu BBrod - Zenica osnova bi bili Natron i Krivaja, dok za juznu naravno Aluminij Mostar kao buduci kupac broj 1 u BIH. Ovo sto BH-Gas radi sa Travnikom je na granici rentabilnosti, jer je ukalkulisana puna proizvodnja BNT, Borca i u buducnosti ex-Elektrobosne u Jajcu, a dok tog ne bude, gasovod ce praviti gubitke.

Problem sa RS je sto nema nesto tog tipa na fantomskoj trasi "Sava", i zato mogucnosti finansiranja tog projekta ne postoje, osim na nacin kao sto je to uradjeno sa letovima Adrie iz BL: doslovnim bacanjem budzetskih para u zrak! :cheers:

Od decembra uvoz vozila do 12 godina starosti


Drago Talijan, direktor Centra za motorna vozila iz Banje Luke, kompanije koja je na čelu konzorcijuma za primjenu Pravilnika o homologaciji, rekao je da će sistem profunkcionisati i prije 4. decembra, te da će moći da budu uvezena vozila koja ispunjavaju "euro 3" standard, pišu sutrašnje "Nezavisne novine".

Talijan je istakao da je još ostalo da bude uspostavljena mreža ispitnih centara, te da je u toku raspisivanje tendera kako bi bile izabrane kuće koje ispunjavaju standarde za provođenje procesa homologacije.

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je i donijelo Odluku o zabrani uvoza vozila starijih od sedam godina, kažu da se samo čeka da počne primjena Pravilnika o homologaciji i da se pred Vijeće ministara ide sa Odlukom o ukidanju Odluke zabrani uvoza vozila starijih od sedam godina.

Iako niko nije htio govoriti koliko će građani plaćati samu homologaciju, "Nezavisne" navode da se nezvanično saznaje da će njena cijena zavisno od vrste vozila biti od 100 do 300 KM.

Nadležni naglašavaju da će prilikom izbora ovlaštenih kuća voditi računa o regijama, te da je za BiH potrebno oko 25 objekata u kojima će moći da bude izvršavana homologacija.

"Euro 3" je standard koji određuje koliko izduvni gasovi mogu da sadrže štetnih čestica u različitim uslovima korištenja automobila kao i koliko pređenih kilometara motor mora da izdrži, a da pri tom emisije tih čestica mogu da odstupe samo u određenom procentu. (srna)

eto stize jos vise tehnickog smeca na nase ceste :bash:

Ne bih pretjerivao, Opel Astra ili BMW 320 iz 2000. godine ipak nisu tehnicko smece, i ta kva auta zadovoljavaju potrebe 75% stanovnika BIH.
Imaju airbagove, ABS, ESP, itd, itd...

Ne bih pretjerivao, Opel Astra ili BMW 320 iz 2000. godine ipak nisu tehnicko smece, i ta kva auta zadovoljavaju potrebe 75% stanovnika BIH.
Imaju airbagove, ABS, ESP, itd, itd...

Dok njemacki tech.-pregled drzi oko na takva vozila, okay - ali kod pomislim na BiH tech.-prekled i kakve krntije prolaze kod nas... jezi mi se koza

U tom smislu ogranicenje u godinama nema nikakvog smisla, jer kao sto auto iz 1995. moze biti savrseno ispravan, tako i onaj iz 2005 moze biti skorz neispravan.

Ovo sa EUR 3 normom je skorz OK. Problem bi bio da se dozvoli uvoz auta 15-20 godina starih...

A da BIH malo pregovara?

Mozda bi to bilo normalno, ali je cinjenica da RS je ta koja pokusava da solira u ovim stvarima. I to na politickim osnovama, jer su i u ovom slucaju brojke zasnovane na struci neumoljive: banalizovano receno, RS ne treba prirodni glas jos dugo, sve dok se ne pojavi znacajan potrosac. Jer tako je i izgradjen postojeci gasovod: osnova su bili Birac, Toplane Sarajevo + Pretis + jos nekeu u SA + Zeljezara Zenica. Za novu dionicu BBrod - Zenica osnova bi bili Natron i Krivaja, dok za juznu naravno Aluminij Mostar kao buduci kupac broj 1 u BIH. Ovo sto BH-Gas radi sa Travnikom je na granici rentabilnosti, jer je ukalkulisana puna proizvodnja BNT, Borca i u buducnosti ex-Elektrobosne u Jajcu, a dok tog ne bude, gasovod ce praviti gubitke.

Problem sa RS je sto nema nesto tog tipa na fantomskoj trasi "Sava", i zato mogucnosti finansiranja tog projekta ne postoje, osim na nacin kao sto je to uradjeno sa letovima Adrie iz BL: doslovnim bacanjem budzetskih para u zrak! :cheers:
Jasta RS je kriva jer tako kazu federalci i njihovi mediji :nuts:
I reci da RS ne treba gas je PREGLUPO. Cuj nerentabilno praviti gasovod, ako Hrvatska ima racunicu svako selo da gasifikuje sto ne bi RS imala interes dagasifikuje Bijeljinu, Bcko, Doboj, Modricu, Samac, Brod, Derventu, Banja Luku, Gradisku, Prijedor i dr.

Smijesno je kako to je u Federaciji sve rentabilno i smisljeno dok u RS nije i to sto RS radi je lose, a logicno je sto radi FBH. Previse providno.

Inace ne znam kome moze stetit da RS dobie siguran izvor gasa osim nekim mozgovima u Sarajevu i to iz ciste pakosti.

Potvrđeno: BiH domaćin globalnog okupljanja finansijskih menadžera

Izvor eKapija, 25. 08. 2010.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/manager_sastanak_investicij.jpg


BiH će sljedeće godine biti domaćin globalnog okupljanja investicionih menadžera,
analitičara i finansijskih novinara "IFTA 2011" koje organizuje Međunarodna federacija
tehničkih analitičara (IFTA).

Irfan Polimac, predsjednik Društva za tržišne studije iz Sarajeva, koje je BiH i kandidiralo
za zemlju domaćina ovog sastanka, kaže da će ovo biti prvi takav događaj u istočnoj
Europi od prelaska na tržišnu ekonomiju.

Ova odluka donesena je jučer, a zemlje koje su ostale iza BiH po broju glasova su Australija
i Italija. Polimac ističe da će tačan datum održavanja IFTA-e 2011. biti utvrđen naknadno.

Smatra da je će ovo globalno okupljanje finansijskih menadžera u Sarajevu biti dobra prilika
da se učesnici tržišta kapitala, investicijski fondovi, brokerske kuće, berze, banke ali i mali
investitori približe najboljim međunarodnim praksama analize finansijskih tržišta.

Prema njemu, značajno je to što će se po prvi put ovakvo okupljanje održati u jednoj maloj
tranzicijskoj zemlji, te da će, po prvi put, biti komparativno razmatrani svi dominantni pristupi
analizi finansijskih tržišta u prisustvu globalne mreže regulatora finansijskih tržišta.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/340863

^^ :applause:

Usporen stečaj firme Energoinvest-TAT

Neizvjesno je kada će sud odlučivati o otvaranju stečaja firme "Energoinvest-TAT" Sarajevo, koji su tražili radnici, jer je Uprava uložila žalbu na sudsko rješenje da se utvrdi ima li uslova za stečaj.

Saopštio je ovo u srijedu privremeni stečajni uravnik firme "Energoinvest-TAT" Hamdija Muratović, koji je ranije rekao da bi odluku o stečaju sud u Sarajevu mogao donijeti u drugoj polovini avgusta.

Predsjednik Sindikata preduzeća Fadil Muharemović ističe da im je svaki dan dragocjen i ne odgovara im razvlačenje postupka stečaja u kojem vide jedini način da naplate svoja potraživanja. Radnici su u štrajku od februara, a zahtjev za stečaj su podnijeli zbog oko 2,5 miliona KM duga za plate.

Muratović je istakao da je sudu uputio izvještaj po kojem postoje uslovi za otvaranje stečaja firme "Energoinvest-TAT", te da preduzeće ima šansu za reorganizaciju.

"Međutim, dok ne bude riješena žalba Uprave, sud ne može odlučivati hoće li otvoriti stečaj", dodao je Muratović.

Firma ima oko 12 miliona KM obaveza prema radnicima, državi, bankama i dobavljačima, te da je knjigovodstvena vrijednost kapitala oko 25 miliona KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/340886)

Izvoz aluminijskih profila porastao za 50 posto

Širokobriješka kompanija Presal Extrusion, koja se bavi izradom aluminijskih profila, izvezla je u prvoj polovini ove godine 4.000 tona ovih proizvoda, što predstavlja povećanje od čak 50 posto više u odnosu na lani.

Birokratske kočnice

Izjavio je ovo za "Dnevni avaz" direktor Presala Karlo Soldo, koji je kazao da je ova firma imala i povećane prihode, i to za 70 posto više nego 2009. godine. Objašnjenje o ovom uspjehu, kaže on, leži u činjenici da je 90 posto proizvoda Presala izvezeno u inozemstvo, i to većim dijelom u Italiju, Sloveniju, Francusku i Belgiju.

- Naša ovogodišnja proizvodnja bilježi planirani rast pa smo tako preradili 4.600 tona trupaca, što je, u odnosu na isto razdoblje lani, rast od 31 posto. Nažalost, situacija s proširivanjem naših kapaciteta ne prati našu tendenciju rasta, i to zbog sporosti državne administracije i nejasnih birokratskih kočnica. Naime, iako već imamo spreman pogon za plastifikaciju profila, još ga ne smijemo pustiti u rad s obzirom na to da čekamo ekološku dozvolu, koja je i dalje u proceduri na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Samim tim, naši kapaciteti ostali su jednaki lanjskima te nismo uspjeli ostvariti plan i zaposliti nove radnike - kazao nam je Soldo.

Veći kapaciteti

Govoreći o planovima do kraja godine, Soldo je istakao kako se nada da će ispuniti svoj zacrtani cilj i proizvesti 10.000 tona profila. Nada se i otvaranju pogona za plastifikaciju, s novim proizvodima, koji trebaju biti još konkurentniji na tržištu. Naveo je da u skorijoj budućnosti planiraju postaviti druge prese kako bi povećali kapacitete firme i odgovorili potrebama tržišta.

- Kriza je posebno pogodila tržište metala te je lani cijena ovog proizvoda na Londonskoj berzi opala za 50 posto. Ove godine bilježimo rast cijena i lagani oporavak tržišta iako će trebati dosta vremena kako bismo se vratili na putanju kojom smo krenuli prije početka svjetske krize. Problem nam predstavljaju i veoma skupe bankarske usluge, a za njihovu regulaciju naša država, jednostavno, nema sluha - naglasio je Soldo.

Proizvođači nemaju podršku vlasti

- Poslovni ambijent u BiH daleko je od željenog. Iako smo, kao jedan od najvećih izvoznika, već nekoliko puta apelirali da se procedura ubrza, niko od nadležnih nije nam se obratio niti došao u posjetu. Proizvođači u BiH nemaju uporište u državi pa su, samim tim, osuđeni na stagnaciju i vječito kaskanje za konkurencijom - kaže Soldo.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/11955-Izvoz-aluminijskih-profila-porastao-posto.html)

'IEFK banka' promijenila ime u 'MF banka' BIH - Banke
Autor Bizon.ba
Četvrtak, 26 08 2010 08:15

Od ove sedmice IEFK banka promijenila je naziv i poslovaće pod imenom MF banka sa novim sloganom “naša banka”. Nakon što je mikrokreditna organizacija “Mikrofin” kupila ovu banku do danas je okončana početna reorganizacija i započete su kreditne aktivnosti, nakon čega je prvi put ostvaren pozitivan rezultat poslovanja, saopšteno je iz ove banke.

http://www.bizon.ba/images/stories/BANKE/iefk_banka_logo.jpg


Banka je sa 31. julom ostvarila pozitivan rezultat od 1,645 miliona KM i vratila sa istim danom kapital iznad zakonskog minimuma od 15 miliona KM, a u planu je i dodatna kapitalizacija banke sa oko šest miliona KM.

Iz ove banke najavljuju preseljenje u novu poslovnu zgradu čime će se dodatno unaprijediti kvalitet usluga, a do kraja godine planirano je i otvaranje šaltera MF banke u Banjaluci i Gradišci.

Mikrokreditna organizacija “Mikrofin” iz Banjaluke preuzela je 8. jula od ruskih vlasnika IEFK banku za 12,8 miliona KM.



:cheers:

Izvoz u sedam mjeseci povećan za 30,7 posto

Na svjetskom tržištu ima mjesta za bh. robe i proizvode • Vanjskotrgovinski deficit 3,4 milijarde maraka

Metalski sektor: Naš najveći izvoznik Privrednici iz naše zemlje u sedam mjeseci ove godine bilježe snažan rast izvoza u odnosu na isti period lani, od čak 30,7 posto, te potvrđuju da na svjetskom tržištu ima mjesta za bh. robe i proizvode.

Trgovinski partneri

Vrijednost izvoza iz BiH u ovom periodu iznosila je nešto više od četiri milijarde maraka. S druge strane, uvoz je vrijedio 7,4 milijarde KM, što je za samo 5,8 posto više nego u prvih sedam mjeseci lani.

Od januara do jula ove godine procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 53,8 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit 3,4 milijarde maraka.

Najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 606 miliona KM, što je 15,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza. U Hrvatsku je izvezeno robe u vrijednosti od 587 miliona KM, odnosno 14,6 posto od ukupnog izvoza.

Mineralne tvari

Kada je riječ o uvozu, najznačajniji partner nam je Hrvatska pa je u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno robe u vrijednosti od 1,1 milijarde KM, što je 14,7 posto od ukupnog uvoza. Iz Njemačke je uvezeno za 792 miliona maraka, odnosno 10,6 posto od ukupnog uvoza.

U prvih sedam mjeseci ove godine najveće učešće u izvozu ostvareno je kod običnih metala i njihovih proizvoda s ukupnom vrijednošću od 896 miliona KM. Najveće učešće u uvozu imale su mineralne tvari, ukupne vrijednosti od 1,4 milijarde maraka, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Veća pokrivenost uvoza

Kada je riječ o julu, i tu je naša zemlja zabilježila dobre rezultate. Iz BiH je u prošlom mjesecu izvezeno robe u vrijednosti od 638 miliona KM, dok je uvoz vrijedio 1,2 milijarde maraka. To znači da u okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH pokrivenost uvoza izvozom u julu iznosi 51,6 posto.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12040-Izvoz-sedam-mjeseci-povean-307-posto.html

Uvoz iz Rafinerije Bosanski Brod skoro 30% masala

HIFA PREUZELA ČELNO MJESTO NA LISTI UVOZNIKA
U prvih pola godine uvoz naftnih derivata u odnosu na isti period lani smanjen za 23 posto

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine prvih šest mjeseci ove godine na područje FBiH uvezeno je 278.515 tona naftnih derivata što je za 22,7 posto manje u odnosu na isti period prošle godine. Najviše je uvezeno iz Hrvatske (197.605 tona), Italije (37.238) i Madjarske (10,31). Na listi najvećih uvoznika čelno mjesto zauzela je Hifa Oil sa uvozom od 19,42 posto od navedenih količina. Slijede Holdina sa 18,96 procenata i Energopetrol sa 17,67.

U istom periodu iz RS je u FBiH uvezeno 121.461 tona naftnih derivata.

Bilansom naftnih derivata za 2010. godinu planiran je uvoz 700.000 tona, dok se 200.000 tona planira nabaviti iz kapaciteta rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

http://tesanjweb.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2240&Itemid=106

Preduzeće „Madi“ iz Tešnja bilježi sve bolje rezultate

Kompanija za preradu pilećeg mesa „Madi“ iz Tešnja polako, ali sigurno postaje lider u ovoj oblasti u našoj zemlji. Trenutno je uposleno 90 radnika koji proizvode 35 artikala od pilećeg mesa medju kojima je i "MADIPO" salama izradjena posebnim tehnološkim postupkom od najkvalitetnijeg pilećeg mesa.

-Ono na što smo, s razlogom ponosni je činjenica da smo zaokružili sve – od vlastitog tova od 300.000 pilića u jednom turnusu, do nove klaonice kapaciteta 3.000 pilića po satu, kao i vlastite prerade, skladištenja i dustribucije-kaže nam direktor „Madija“ Maid Jabandžić napominjući das će kompanija do kraja godine dobiti izvozni broj poslije čega će početi, već pripremljen izvoz u zemlje regije, ali i na tržište Libije.


U izgradnji veliki proizvodnoi poslovni kompleks (budući izgled)



Kompanija posjeduje certifikat za upravljanje kvalitetom ISO 9001, HACCP, kao i Halal certifikat. U toku je izgradnja velikog porizvodno poslovnog kompleksa površine 4.700 metara kvadratnih. U prošloj godini „Madi“ je ostvario promet od 18,1 miliona KM što je dvostruko više od tešanjske fabrike pumpi „Pobjeda“ i čak tri puta od fabrike svjećica i industrijske keramike „Enker“. U ovoj godini u „Madiju“ očekuju ukupan promet znatno veći od prošlogodišnjeg.

http://tesanjweb.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2241&Itemid=106

^^

http://tesanjweb.com/images/stories/madi%20hala.jpg

:banana: super vijesti:)

Halal proizvodi iz BiH do kraja godine i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Ministarstvo okoline i vode Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) odobrilo je zahtjev Agencije za certificiranje halal kvalitete u BiH za nadzor i izdavanje halal certifikata za proizvode koji su namijenjeni tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Kako se navodi u saopćenju Agencije, definirana je i neophodna veterinarska dokumentacija koja se izdaje za proizvode animalnog porijekla.

Interes za halal proizvode iz BiH (hrana, kozmetika i lijekovi i dodaci prehrani) postoji i već su obavljeni prvi pregovori bh. kompanija sa zainteresiranim kupcima iz UAE, a prvi halal proizvodi iz BiH bi se mogli naći na policama marketa u Dubaiju, Abu Dabiju i dugim gradovima UAE do kraja godine, dodaje se u saopćenju.

Prema podacima Agencije za certificiranje halal kvalitete, halal tržište je najbrže svjetsko rastuće tržište s godišnjom stopom rasta od 40 posto. Vrijednost svjetskog halal tržišta u 2009. iznosila je 580 milijardi USD, dok se vrijednost halal tržišta UAE procjenjuje na oko 560 miliona USD


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/iz-minute-u-minutu/12088-Halal-proizvodi-BiH-kraja-godine-Ujedinjenim-Arapskim-Emiratima.html)

Industrijska proizvodnja hvata zamah

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u julu ove godine veća je za tri posto u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2009. godine. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kazao je jučer da je julska proizvodnja za 4,7 posto manja nego u istom mjesecu lani.

U prvih sedam mjeseci ove godine, proizvodnja je veća za 0,2 posto nego lani. U odnosu na juni, industrijska proizvodnja veća je za 0,4 posto. Najveći rast, od 21,5 posto, zabilježen je kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Najveću stopu pada u odnosu na juli 2009., od 28,8 posto, imaju kapitalni proizvodi.

Prerađivačka industrija bilježi povećanje za 13,9 posto u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz prošle godine. U odnosu na lanjski juli, proizvodnja je veća za 1,8 posto.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12041-Industrijska-proizvodnja-hvata-zamah.html)

Željeznice Federacije BiH se zadužuju za 40 miliona eura

Vlada FBiH donijela je danas Odluku o izdavanju garancije Federacije BiH u korist Unicredit bank d.d. Mostar i Intesa Sanpaolo banka d.d. Bosna i Hercegovina za kreditno zaduženje Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Sarajevo na iznos od 40.350.050 eura, saopćeno je iz Vlade FBiH.

Naime, na prijedlog uprave društva Nadzorni odbor JP Željeznice FBiH donio je odluku o kreditnom zaduženju na koju je Vlada FBiH dala saglasnost na prošloj sjednici. Ovaj kredit je namijenjen refinansiranju obaveza po kratkoročnim kreditima kod komercijalnih banaka, izmirenju zaostalih naknada prema zaposlenicima i zakonskih obaveza koje proističu iz radnih odnosa, finansiranju obaveza prema dobavljačima i završene i ugovorene investicijske projekte i finansiranju dospjelih i tekućih obaveza prema ostalim dobavljačima.


Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i rukovodstvo Željeznica Federacije da je mjesečno izvještavaju o utrošku kreditnih sredstava. Inače, o davanju garancija za kreditno zaduženje treba se izjasniti i Parlament FBiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341041)

Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom ugovorili poslove vrijedne oko 5,7 miliona eura

Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom potpisali su danas u Sarajevu ugovore o implementaciji proširenja 2G i 3G mobilne mreže te podizanju jezgra mreže BH Telecoma na najsuvremeniju razinu.

Ugovori su tipa “ključ u ruke”, a vrijedni su oko 5,7 miliona eura, saopćeno je iz BH Telecoma.

"Današnje potpisivanje ugovora je vrlo značajno za tehnološko proširenje kapaciteta BH Telecoma kako u 3G mreži tako i za platformu za isporuku servisa IMS koja omogućava konvergenciju pružanja servisa u fiksnoj i mobilnoj mreži. Također je značajno zbog uvođenja sedmocifrene numeracije u mobilnoj mreži BH Telecoma što će nam olakšati upravljanje bazama prepaid i postpaid korisnika, s obzirom na to da već govorimo o kapacitetu više od dva miliona korisnika" izjavio je Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma d.d. Sarajevo, saopćeno je iz BH Telecoma.

Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, kazala je da novi ugovori BH Telecomu jamče veći kapacitet mreže te još brži i bolji rad zahtjevnih aplikacija.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/340999)

FBiH: Oprema za četiri medicinska centra

Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, Vlada FBiH donijela je danas četiri odluke o davanju medicinske opreme u vlasništvo medicinskih ustanova, a koja je nabavljena realizacijom kredita Fonda za ekonomsku razvojnu saradnju (EDCF) Republike Koreje namijenjenog Projektu modernizacije bolnica u Bosni i Hercegovini.

Tako je Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu data oprema vrijedna 5.102.000 konvertibilnih maraka, dok vrijednost opreme za Opću bolnicu "Prim. dr. Abdulah Nakaš" - Sarajevo iznosi 604.000.

U vlasništvo Regionalnog medicinskog centra "Dr. Safet Mujić" - Mostar prešla je oprema vrijedna 1.138.000 KM, dok će Klinička bolnica - Mostar dobiti opremu vrijednu 5.104.000 KM.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341036)

FBiH: Oprema za četiri medicinska centra



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341036)

heh.... Tuzlanski UKC neka se snalazi sam cc... ovo postaje fakat smjesno! u sirokom luku nas zaobilaze :ohno::ohno:

^^ To sam i ja odmah pomislio. Sve pare idu u Mostar i Sarajevo...

Cepter zainteresovan za kupovinu Kozare

Stečajni upravnik Drvno-industrijskog preduzeća "Kozara" iz Kozarske Dubice Dušan Kovačević potvrdio je juče da je za kupovinu ovog preduzeća zainteresovana kompanija "Cepter".

"Pismo namjere kompanije "Cepter" razmatrano je na sjednici odbora povjerilaca ovog preduzeća u stečaju, kao i izvještaj stečajnog upravnika, a donesena je i odluka da se skupština povjerilaca DIP-a "Kozara" održi 27. septembra", istakao je Kovačević.

On je potvrdio da je odbor povjerilaca preduzeća donio zaključak da se prodaja preduzeća obavi prikupljanjem zatvorenih i zapečaćenih ponuda uz priložen biznis-plan, o čemu će se izjasniti i Skupština akcionara.

"Uz ponuđenu cijenu i planirana ulaganja u obrtna sredstva, pri izboru najboljeg kupca vodiće se računa o kvalitetu biznis-plana, zadržavanju postojeće proizvodnje u iduće tri godine, te zapošljavanju novih radnika i sigurnosti plasmana proizvoda", istakao je Kovačević.

On je dodao da očekuje da će skupština povjerilaca usvojiti prijedlog odbora, a zatim krenuti i sa procedurom prikupljanja ponuda za kupovinu preduzeća koje bi, ako sve bude teklo po planu, novog vlasnika moglo da dobije krajem oktobra ove godine.

Kovačević je naglasio je da se preduzeće neće prodati po cijeni nižoj od tri miliona maraka.

DIP "Kozara", u kojoj je stečajni postupak pokrenut u januaru 2009. godine, u prijeratnom periodu je zapošljavala 600 radnika, a proizvodnja je bazirana je na izradi stilskog namještaja od punog drveta. U prvoj godini sprovođenja stečajnog postupka, kroz reorganizaciju i početak rada fabrike namještaja, stečajno rukovodstvo je uspjelo zaposliti više od 100 radnika.

DIP "Kozara" je, prema riječima radnika i rukovodstva, usamljeni primjer uspješne proizvodnje i poslovanja u periodu trajanja stečajnog postupka u RS. Tokom trajanja stečajnog postupka, u preduzeću je proizvodnja pokrenuta sa 85.000 KM kreditnih sredstava, a do danas je ostvaren je promet od 1.300.000 maraka, dok vrijednost gotovih proizvoda u skladištu trenutno iznosi oko 400.000 maraka.

Tržište
Radnici i rukovodstvo preduzeća ističu da svi pokazatelji govore da proizvodi DIP-a "Kozare" - masivni namještaj od punog drveta, imaju kupce, ne samo na domaćem tržištu, već i u inostranstvu.


E-kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341051)

Kraj septembra rok za Postbank

Kraj septembra je rok do kojeg Postbank BH (Poštanska banka) treba izvršiti dokapitalizaciju za koju je zainteresovano nekoliko investitora, kazao je u četvrtak direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš.

Dodao je da će predstavnici ove agencije početkom idućeg mjeseca početi redovnu superviziju Poštanske banke kako bi utvrdili kakvo je stanje, između ostalog, kapitala, kada će znati da li je on pao ispod zakonskog minimuma od 15 miliona KM.

"Vidjećemo šta će biti sa dokapitalizacijom, a onda vidjeti koje ćemo mjere poduzeti. Jedna od mjera koje Agencija može poduzeti je uvođenje prinudne uprave", rekao je Barš.

Istakao je da ima ozbiljnih investitora koji bi htjeli dokapitalizirati Poštansku banku, te da mu nije jasno zbog čega ovaj proces stoji.

Adnan Zukić, direktor Postbank BH, tvrdi da aktivnosti povećanja kapitala banke teku po planu. Dodao je da trenutno vlasnici banke dogovaraju da li da većinski vlasnik "Poteza" proda svoj udio u Poštanskoj banci ili da on bude smanjen u korist novog investitora.

"Agenciji za bankarstvo je bitno da se podnese aplikacija za dokapitalizaciju. Kapital banke je nešto ispod zakonskog cenzusa, ali se ne uvodi prinudna uprava kada kapital padne, nego Agencija gleda i druge parametre. Likvidnost kod nas nije ugrožena", pojasnio je Zukić.

Napomenuo je da partner iz Turske, sa kojim se od kraja prošle godine vode pregovori o dokapitalizaciji, nije odustao, te da ima još nekoliko zainteresovanih.

Razgovori o dokapitalizaciji počeli su sa "Turskim poštama" nakon što su se mali dioničari usprotivili spajanju Poštanske banke sa FIMA bankom. Osim slovenačke "Poteze", koja ima 57,2 odsto kapitala u banci, vlasnici Postbanka su dioničari ove banke, obje pošte i oba telekoma u FBiH sa 40,3 odsto kapitala, te Vlada FBiH sa 2,5 odsto.

Rubini: Moguća nova recesija
Nurijel Rubini, poznati američki ekonomista koji je predvidio posljednju globalnu finansijsku krizu, izjavio je da je rast privrede SAD u trećem kvartalu znatno ispod jedan odsto i istakao da vjerovatnoća nove recesije iznosi 40 odsto.

On takođe pretpostavljaja da će američka vlada sniziti procjenu rasta BDP-a u drugom tromjesečju na 1,2 odsto.

"Američka privreda će usporiti oporavak u drugoj polovini godine zbog prestanka podsticajnih mjera", naglasio je Rubini.

"U najboljem scenariju može se očekivati anemičan i spor oporavak u obliku slova `U` koji će trajati više godina", upozorio je on.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341048)

^^ To sam i ja odmah pomislio. Sve pare idu u Mostar i Sarajevo...

da, fakat... ono mislim naravno da mi je drago sto ce se ti centri malo obnoviti ali ono kada pogledas sve ove projekte.... zeljeznice, autopute i puno ostalih stvari, nigdje Tuzle nema, pa cak im i treba toliko godina da se odluce da li da daju Tuzli status grada ili ne! Smjesno i tuzno!

Isto to vazi i za Bihac i mnoge ostale djelove nase zemlje, kao da ne postoje, hellouuuu we'r out here!

Kriza kako za koga: Volkswagenova nova auta u BiH idu ''k'o halva''!

http://www.rtm.ba/thumbnail.php?file=news/2010/august/volkswagen_898900434.jpg&size=article_medium
Volkswagen Mostar/Sarajevo (RTM) - Bez obzira na činjenicu što se u većini zemalja još osjete posljedice svjetske ekonomske krize, koja se posebno odrazila na automobilsku industriju, u Bosni i Hercegovini postoje izuzeci.

Potvrda tome je činjenica da je Volkswagen za nepunih osam mjeseci ove godine poručio već hiljadu novih putničkih vozila, dok je u prošloj godini ukupna realizacija iznosila 1.287 vozila.

Adekvatno narudžbama odvija se i prodaja vozila, uz kontinuiranu zainteresovanost za Volkswagen vozila zbog njihove popularnosti, sigurnosti, kvaliteta i dugotrajne vrijednosti.

U ovoj godini, najprodavaniji među VW vozilima je VW Polo s 318 novih modela na bh. cestama.

Planovi Volkswagena ambiciozni su i za naredne godine te je plan već u 2013. dostići 2.000 prodatih novih putničkih vozila, navode iz zastupništva te kompanije u BiH. (Fena)
http://www.rtm.ba/vijesti/9870-Kriza-kako-koga-Volkswagenova-nova-auta-BiH-idu-halva.html

heh.... Tuzlanski UKC neka se snalazi sam cc... ovo postaje fakat smjesno! u sirokom luku nas zaobilaze :ohno::ohno:
Tuzlanski UKC je dobio ogromne pare u zadnjem projketu, vise nego bilo koja bolnica u BiH.

Uvoz iz Rafinerije Bosanski Brod skoro 30% masala

HIFA PREUZELA ČELNO MJESTO NA LISTI UVOZNIKA


http://tesanjweb.com/index.php?option=com_content&task=view&id=2240&Itemid=106

Ovdje ima bolje objasnjenje:



FBiH: Hifa-Oil Tešanj vodeća kompanija u uvozu naftnih derivata


U prvih šest mjeseci ove godine na tržištu Federacije BiH uvezeno je 278.515 tona naftnih derivata, što je manje za 22,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Federalnog ministarstva trgovine.

Najveći uvoz naftnih derivata zabilježen je iz Hrvatske 70,95 posto od ukupnog uvoza, zatim Italije 13,37 te Mađarske 10,31 posto itd. Prema podacima resornog ministarstva, najviše je uvezeno eurodizela 165.685 tona, te bezolovnog motornog benzina od 95 oktana (BMB 95) u količini od 69.909 tona.

"Ono što predstavlja novinu u odnosu na pokazatelje iz prethodnih godina jesu podaci o nabavljenoj količini naftnih derivata iz Rafinerije u Bosanskom Brodu. Naime, prethodnih godina nije postojala obaveza evidentiranja ovih podataka, tako da su objavljivani podaci bili nepotpuni", kazala je sekretar i portparolka Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Amela Kečo.

Prema usvojenoj bilanci energetskih potreba za 2010. uvedena je i ova obaveza, tako da su u tom prikazu zabilježeni i podaci o količini derivata nabavljenih u Rafineriji u Brodu i to isključivo na osnovu podataka dobivenih od prometnika naftnih derivata u FBiH.

"Dakle, ta razlika od 22,7 posto u odnosu na uvoz u istom periodu 2009. ne znači da se radi o manjem uvozu, ili pak o manjim potrebama Federacije BiH, već se radi o količini derivata nabavljenih u domaćoj rafineriji", istakla je Kečo u izjavi Feni.

Napomenula je da se najveći broj nabavki derivata za velike potrošače vrši u drugom dijelu godine, posebno krajem godine, tako da će ti podaci ustvari biti evidentni tek po godišnjem izvještaju.

"Vrlo je važno istaći da je prvi put u jednom obračunskom periodu zabilježeno da je jedna domaća kompanija vodeća u uvozu naftnih derivata na našem tržištu. Radi se o kompaniji "Hifa oil"d.o.o. Tešanj. Za naše udruženje, ali i cijeli naftni sektor, ovo je izuzetno važna činjenica, jer pored evropskih kompanija prisutnih na našem tržištu, koje su dugo godina bile najveći prometnici derivatima, ovog puta vodeća u uvozu jeste izvorno domaća firma", kazala je Kečo.

E sad meni nisra nije jasno: HIFA je uvozila gorivo od Petrol Ofisi, i Turska je bila na trecem mjestu. Sada Turske nigdje, a pojavila se Italija? Izgleda da je HIFA promijenila dobavljaca, ili se mozda racuna mjesto pretovara pa je to u tom slucaju Hrvatska (Ploce ili Rijeka) ili italija (Trst)

Racuna se firma od koje je nabavila, a ne luka preko koje je presla.

Kriza kako za koga: Volkswagenova nova auta u BiH idu ''k'o halva''!

http://www.rtm.ba/thumbnail.php?file=news/2010/august/volkswagen_898900434.jpg&size=article_medium

http://www.rtm.ba/vijesti/9870-Kriza-kako-koga-Volkswagenova-nova-auta-BiH-idu-halva.html

Znacajan je oporavak BIH trzista novih auta, pocelo je u maju i za sada raste svake mjesec.

Hećo sa predstavnicima MMF-a: Dodatno stimulisati domaću potražnju

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo primio je danas predstavnika misije Međunarodnog monetarnog fonda Khaleda Abdulkadera s kojim je razgovarao o planovima investiranja, proizvodnje, restruktuiranja i privatizacije u oblastima koje se u portfelju ovog ministarstva.

Velike nade polažemo u energetski sektor koji može privući najviše stranih investicija. Za određene projekte već su obezbijeđena sredstva - kazao je ministar Hećo, istučući kako se u ovoj oblasti u narednih nekoliko godina očekuju investicije vrijedne više od šest milijardi eura.

Govoreći o nastavku privatizacije, Hećo je gosta upoznao s Planom privatizacije kojeg je usvojila Vlada FBiH. Kada je riječ o procesu restruktuiranja, to se prije svega odnosi na namjensku industriju i uspostavljanje Koncerna EP BiH, pojasnio je Hećo.

"MMF predviđa rast GDP-a u Bosni i Hercegovini od 0,5 posto, a da bi se taj rast još i povećao, potrebno je dodatno stimulisati domaću potražnju", kazao je Abdulkader, te istakao potrebu reforme korporativnog sektora u cjelini.

Kako je dodao, nakon okončanja posjete misija MMF-a će dati određene preporuke kako ekonomija naše zemlje ne bi previše ovisila o kretanjima na svjetskom tržištu.

Sastanku su prisustvovali i generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, izvršni direktor Elektroprivrede HZHB Ivica Čule, te pomoćnik resornog ministra Hilmo Šehović.

Neobicni stavovi za nase uslove a inace potpuno ispravni.

MINISTARSTVO RAZVOJA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA FBIH POTPISAT ĆE UGOVORE S 35 OPĆINA

Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH potpisat će 30. kolovoza u Mostaru ugovore s 35 općina iz Federacije BiH kojima su odobrena sredstva za izgradnju poduzetničkih zona u ovoj godini. Naime, po Odluci Vlade FBIH o usvajanju programa...

... utroška dijela sredstava –Transfer za poticaj razvoja poduzetništva i obrta i raspisanog javnog natječaja federalnog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, za razvoj poduzetničkih zona u ovoj godini izdvojeno je 3 milijuna konvertibilnih maraka, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije BiH.

Potpisivanje ugovora najavljeno je 13 sati u zgradi federalnih institucija u Mostaru, a nakon toga izjave za medije dat će federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Velimir Kunić i načelnici općina.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=121456&Itemid=59)

BIH GRAĐEVINARSTVO: DVOSTRUKO UVEĆANE NARUDŽBE IZ INOSTRANSTVA

Građevinari iz BiH u drugom kvartalu ove godine primili su nove narudžbe iz inostranstva čija je vrijednost za 92 odsto veća nego u istom periodu prošle godine, rekao je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović. On je istakao da je vrijednost...

... izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u drugom kvartalu, u odnosu na isti period prethodne godine, manja za 29,2 odsto.

Prema njegovim riječima, od ukupno izvršenih građevinskih radova, na zgrade se odnosi 28,5 odsto, a na ostale građevine 71,5 odsto. Od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova, najveći dio odnosi se na zemlje Afrike i to 69,7 odsto.

Milinović je naveo da u zemljama Evrope u ukupno izvršenim građevinskim radovima objekti visokogradnje učestvuju sa 75,2 odsto, a objekti niskogradnje sa 24,8 odsto.

U zemljama Azije ukupna vrijednost izvršenih građevinskih radova odnosi se na objekte niskogradnje, a u zemljama Afrike objekti visokogradnje učestvuju sa 8,2 odsto, a objekti niskogradnje sa 91,8 odsto.

Kada je riječ o stambenoj izgradnji u BiH, Milinović je rekao da su u drugom kvartalu građevinska preduzeća završila 1 294 stana, što je u odnosu na isti period prošle godine za 42,5 odsto više.

Nezavršenih stanova je 4 669, što je u odnosu na isti period 2009. godine za 5,7 odsto manje, dok je prosječna površina završenih stanova u drugom kvartalu bila 52,4 metra kvadratna.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=121443&Itemid=59)

Neobicni stavovi za nase uslove a inace potpuno ispravni.
To niko ne znba jesu li ispravni. Kod nas ekonomija je presitna zasnovana na jakom uvozu, ako podsticemo potrosnju vrlo je vjerovatno da ce to koristiti vise strnim kompanijama nego nasim.
Kod nas treba pojacati investicije.

Počela gradnja HE “Ulog”


KALINOVIK, U opštini Kalinovik danas je svečano obilježen početak izgradnje Hidroelektrane /HE/ “Ulog” ukupne vrijednosti 65 miliona evra, koju bi kompanija EFT trebalo da završi u naredne tri i po godine.
Hidroelektranu “Ulog” činiće dva bloka ukupne snage od 35 megavata, a godišnje će proizvoditi 80 gigavat-časova električne energije.

Premijer Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik izjavio je da je Vlada RS obavila dio aktivnosti u vezi sa izdavanjem koncesione dozvole komapaniji EFT i izrazio očekivanje da će cio projekat biti realizovan u naredne tri i po godine.

“Izgradnjom ovog objekta RS poboljšava energetsku moć. Ovaj dan je veoma važan i za RS i opštinu Kalinovik”, rekao je novinarima Dodik i naglasio da je nizvodno uz rijeku Neretvu planirana izgradnja još sedam protočnih elektrana.

On je istakao da se kompanija EFT pokazala kao veoma sposobna da realizuje zahtjevne projekte kao što je HE “Ulog” i napomenuo da ova firma radi i na projektu izgradnje Termoelektrane “Stanari”.

Predsjednik kompanije EFT Vuk Hamović izrazio zadovoljstvo što njegovoj kompaniji data šansa da realizuje projekat i što ima podršku Vlade RS i opštine Kalinovik.

On je rekao da će ova kompanije realizovati projekt izgradnje Hidroelektrane “Ulog” u naredne 3,5 godine.

“HE `Ulog` i nizvodne elektrane Bjelimići i Glavatičevo treba koordinisano da se razvijaju. Tako će biti obezbijeđeni najviši stepen zaštite životne sredine i optimalni ekonomski rezultati u radu ovih elektrana”, kaže Hamović.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac izjavio je da je kompanija EFT izuzetno profesionalna i da poštuje dogovorene rokove.

“Hidroenergetski potencijal RS moramo razvijati razumno i smišljeno, poštujući ekološke standarde i zahtjeve lokalne zajednice”, kaže Puhalac i dodaje da je u toku izbor strateškog partnera za projekat “Gornje Drine”.

Načelnica opštine Kalinovik Mileva Komlenović rekla je da je projekat izgradnje Hidroelektrane “Ulog” najznačajniji projekat koji se realizuje na području ove opštine i zahvalila Vladi RS na podršci koju pruža ovoj lokalnoj zajednici.

Svečanom obilježavanju početka radova u mjestu Ulog prisustvovao je i vladika zahumsko-hercegovački Grigorije.


:cheers::cheers::cheers:

Zna li se ciji je projekat i ko je glavni izvodjac radova?

^^ To sam i ja odmah pomislio. Sve pare idu u Mostar i Sarajevo...

Zato sto tu idu stranci. :ohno:

Šta RS dobija gradnjom ove elektrane.
Čuj Dodija, povećaje se energetska moć RS. Davanje koncesija za HE je čista glupost, struju će, da prodaju stranci a mi ćemo da sisamo veslo.
Zar nije bolje dignuti kakav kredit i sam graditi HE.
1 megavat košta recimo 50E, možda i više, znam, da je Elektroprivreda BiH prodavala čak za 85E.
80 000 megavata godišnje x 50E = 4000000E
30 godina x 4000000E = 120000000E

dupli

http://www.facebook.com/termotehnik?v=photos#!/album.php?aid=2050629&id=1164058481

Detalji

http://www.facebook.com/termotehnik?v=photos#!/photo.php?pid=30921378&id=1164058481&ref=fbx_album

Šta RS dobija gradnjom ove elektrane.
Čuj Dodija, povećaje se energetska moć RS. Davanje koncesija za HE je čista glupost, struju će, da prodaju stranci a mi ćemo da sisamo veslo.
Zar nije bolje dignuti kakav kredit i sam graditi HE.
1 megavat košta recimo 50E, možda i više, znam, da je Elektroprivreda BiH prodavala čak za 85E.
80 000 megavata godišnje x 50E = 4000000E
30 godina x 4000000E = 120000000E

Ne kontam, cuj sta dobija? :nuts:

Puno!

Pare od koncesije + cash koji donese koncesionar a koji potrosi na izgradnju, plati PDV, takse, naknade + proizvodi struju cijom prodajom opet plati PDV a ako je izveze onda dodju pare koje ranije nisu postojale u BIH + placa firme za odrzavanje postrojenja + svasta nesto...

Mozda nisi svjestan, ali i HE Jablanica i TE Tuzla i HE Visegrad su takodjer koncesije, s tim da smo mi navikli da je koncesionar drzavna EP a jos nismo navikli da je to privatna firma.
U svakom slucaju, vrlo pozeljan i prihvatljiv nacin ekonomske valorizacije obnovljivih izvora energije :cheers::cheers::cheers:

Samo da ne unisti kanjoj Ugra koji je prekrasan.

Ovo je pravi biser:

RS: I DRUGI REBALANS BUDžETA U NERAZVIJENIM OPŠTINAMA Nerazvijene opštine u Republici Srpskoj /RS/ su u velikim problemima sa budžetom, tako da će većina njih već na jesen raditi drugi rebalans budžeta u ovoj godini, iako im Vlada RS često priskače u pomoć, piše "Pres". Načelnici tih opština navode da je svjetska ekonomska kriza u ovim opštinama posebno došla do izražaja, jer im perspektive ni ranije nisu bile velike.

Ekonomisti procjenjuju da je takvo stanje u izrazito nerazvijenim opštinama posljedica loše projekcije budžeta, kao i sistemskih problema sa kojima se u koštac uhvatla i Vlada Srpske podsticajima za otvaranje malih i srednjih preduzeća i podsticajima zapošljavanja, nastojeći da spriječi odliv stanovništva.

Procjenjuje se da će od toga biti slabe koristi ako u tim opštinama ne prepoznaju svoju šansu u partnerstvu sa Vladom RS, odnosno ako projekcije budžeta i dalje budu loše.

U tom slučaju u narednih nekoliko godina neke od tih lokalnih zajednica neće moći finansijski da funkcionišu, što bi moglo dovesti do njihovog finansijskog gašenja, ili u najboljem slučaju do ujedinjenja sa susjednim opštinama, smatraju ekonomisti.

U RS postoje 62 opštine, a izrazito nerazvijene su Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Krupa na Uni, Kupres, Ljubinje, Osmaci, Oštra Luka, Novo Goražde, Petrovac, Rudo i Trnovo.
(Biznis.ba/Srna)

Kakva svjetska kriza kada su te opstine od svog prvog dana neodrzive, isto kao slicne u federaciji ili cak pojedini kantoni u federaciji?! :bash::bash::bash:

Evo rjesenja velikog problema: ukinuti ih i pripojiti susjednim! Niko za njima zaplakati nece...

Berkovići u Trebinje,
Vukosavlje u Samac,
Istočni Drvar u Mrkonjic grad
Istočni Mostar u Nevesinje
Istočni Stari Grad u Pale
Jezero u Mrkonjic grad
Kalinovik ostaje
Krupa na Uni u Novi ili Prijedor,
Kupres u Sipovo,
Ljubinje u Trebinje,
Osmaci u Sekovice ili Zvornik
Oštra Luka u Prijedor
Novo Goražde u Visegrad
Petrovac u Prijedor ili Mrkonjic
Rudo u Cajnice
Trnovo u Istocnu Ilidzu

U Federaciji treba ukinuti:

Ustikolina
Buzim
Sapna
Teocak
Ravno
Dobretic
Glamoc
Doboj jug
Doboj istok
Usora

i naravno kantone Bosansko podrinjski, Posavski i Livanjski


A ovako svaki ima Ocrtaviu ili Passata, sekretaricu, opstinsku skupstinu, pomocnike, savjetnike, itd, itd, itd...

slazem se!

U Pekingu otvoreno predstavništvo 'Boksita' iz Milića
BIH - Ekonomija
Autor Bizon.ba
Ponedjeljak, 30 08 2010 10:03

U Pekingu je danas počelo sa radom predstavništvo kompanije “Boksit” iz Milića, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću ove kompanije. U saopštenju se dodaje da je za otvaranje predstavništva te kompanije pribavljena saglasnost nadležnih institucija u Kini.

http://www.bizon.ba/images/stories/INDUSTRIJA2/boksit%20milici.jpg

Iz “Boksita” navode da već godinu dana zastupaju renomirane kineske firme, da uvoze komercijalnu robu iz Kine za svoje i potrebe tržišta, te da ostvarajuju uspješnu saradnju sa privredom te zemlje.

U “Boksitu” izražavaju uvjerenje da će ta saradnja biti još uspješnija, te da će i drugi privredni subjekti, pa i institucije iz Republike Srpske i BiH iskazati interes da koriste usluge ovog predstavništva.

Kompanija Boksit je organizovana na principu profitnih centara – proizvodnih i uslužnih sektora: rudarstva, saobraćaja, elektro-mašinstva i gradnje, komercijalno-proizvodnih poslova, drvoprerade, ugostiteljstva i turizma, tehničkog pregleda i usluga, pravnih poslova, kao i službi za razvoj i primjenu informacionih tehnologija, zaštite na radu, obezbjeđenja, nadzora i zaštite.

:okay:

AD "BOKSIT": POČELA PROIZVODNJA KVARCNOG PIJESKA

Kompanija "Boksit" iz Milića danas je počela proizvodnju rovnog kvarcnog pijeska na ležištu Bijela stijena - Skočić, kod Zvornika. Kako je saopšteno iz Službe za odnose sa javnošću Kompanije "Boksit", početku proizvodnje kvarcnog pijeska prethodilo je dobijanje koncesije, izgradnja pristupnog puta, izmještanje vodovodnih instalacija, kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i drugih pitanja.

U saopštenju se dodaje da će ova sirovina, nakon tretmana u postrojenju "Boksitove" separacije u Milićima, s obzirom na svoje tehničko-tehnološke karakteristike i kvalitet, u cjelosti zadovoljavati potrebe za proizvodnju vodenog stakla u Fabrici glinice "Birač" u Zvorniku.

Planirana godišnja proizvodnja je oko 50 000 tona, a s obzirom na zahtjeve tržišta, prije svega livačke industrije i industrije građevinskih materijala, u "Boksitu" vjeruju da će se proizvodnja veoma brzo povećati do 100 000 tona godišnje, što će milićkoj Kompaniji obezbijediti značajnu finansijsku dobit.

(Biznis.ba/Srna)

Perutnina Ptuj gradi Bioplinaru u Dražencima

Perutnina Ptuj je u završnoj fazi izgradnje bioplinskog postrojenja, što je još jedan korak ka većoj energetskoj samostalnost i naprednijem upravljanju sekundarnim sirovinama u kompaniji. Projekt ulaganja je u fazi dobivanja građevinske dozvole, ukupna investicija je procijenjena na šest miliona eura, koja će se prema očekivanjima isplatiti u narednih deset godina.

"Svi okolišni certifikati i certifikati o kvalitetu, koje smo implementirali u našoj kompaniji, samo su osnova odgovornosti prema našim potrošačima. I prema njima i prema okolini, zajedno s generacijama koje dolaze iza nas, nosimo najveću odgovornost", na predstavljanju investicije izjavio je Roman Glaser, predsjednik uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj.

"Izgradnji Bioplinare Draženci pristupili smo krajnje odgovorno i izrazito okrenuti ka budućnosti. To znači, da smo pored sve zakonom potrebne dokumentacije i zahtjeva, nadogradili i zahtijevali tehnološki, okolišni i ekonomski višak. U fazi dobivanja IPPC dozvole, između ostalog, morali smo dokazati, da koristimo najbolje raspoložive tehnike, koje su navedene u referentnim dokumentima, koje izdaje europski ured za integrirano sprečavanje i kontrolu zagađenja u Europskoj komisiji", rekao je Glaser. Bioplinara Draženci imat će instaliranu električnu snagu od 999 kW i proizvodit će preko 8.000 MWh električne energije te nešto više toplotne. Električna i toplinska energija koja će se proizvoditi u kogeneracijskom postrojenju iz bioplina, nastaje anaerobnom fermentacijom bioloških supstrata.

"Električna energija će se emitirati na električnu mrežu, dio topline (30 posto) koristit će se u samom procesu, a višak topline ćemo distribuirati do obližnje fabrike krmiva", objasnio je Bojan Pahor, direktor kompanije PP energija i savjetnik predsjednika uprave Perutnine Ptuj.

S implementacijom Bioplinare Draženci u proizvodni proces Grupacije Perutnina Ptuj, vertikalna organiziranost od polja do viljuške zaključuje se u proizvodni ciklus: polje - proizvodi - sekundarni proizvodi - polje, čime se povećavaju sinergijski učinci, koje takav pristup omogućava. Bioplinara Draženci imat će na neposredno i šire okruženje značajan pozitivan utjecaj, jer će izravno smanjiti opterećenja u okolini, dok će pri tome proizvoditi dragocjenu energiju i vraćati nazad u prirodu organsko gnojivo.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341744)

Ja se ne slazem sa Ljubinje u Trebinje, ostalo da s tim da bih Ribnik spojio Mrkonjicu.

Elektroprivreda BiH i dalje najveća bh. kompanija
T. C. 24/07/2010 00:00:00


Javno preduzeće Elektroprivreda BiH Sarajevo je s ukupnim prihodom od 944 miliona KM ostvarenim u 2009. i dalje ubjedljivo najveća bh. kompanija. Na drugom mjestu, s 334 miliona KM manjim godišnjim prihodom, nalazi se ASA Prevent Group i ova razlika na najbolji mogući način oslikava koliko je Elektroprivreda BiH odmakla ostalim bh. kompanijama.

Tim povodom ministar finansija BiH Dragan Vrankić u ime uredništva magazina Poslovne novine uručio je prošle sedmice u Sarajevu priznaje Ameru Jerlagiću, direktoru Elektroprivrede BiH Sarajevo, na tradicionalnom obilježavanju objavljivanja rang liste stotinu najvećih.

Vrankić je istakao da je zadatak BiH podići konkurentnost i stvarati pozitivan ambijent za ulaganje u BiH radi stvaranja većeg bruto društvenog proizvoda, čime bi bila riješena nezaposlenost koja je najveći problem.

Na trećem mjestu rang liste bh. kompanija po ostvarenom prihodu u prošloj godini nalazi se BH Telecom Sarajevo, a slijede Telekom Srpske Banja Luka, Aluminij Mostar, ArcelorMittal Zenica, Energoinvest Sarajevo, Elektroprivreda HZHB Mostar, Hifa-Oil Tešanj i HT Mostar (pogledati grafikon).

Od ostalih bh. kompanija koje se nalaze na listi stotinu najvećih po ostvarenom prihodu vrijedi spomenuti FIS Vitez koji se s prošlogodišnjim prihodom od 174 miliona KM nalazi na 14. mjestu te Violetu Grude na 15. mjestu sa 157 miliona KM godišnjeg prihoda.

Međutim, situacija je znatno drugačija ako se kompanije rangiraju po ostvarenom prošlogodišnjem izvozu. Najveći bh. izvoznik prošle godine je ASA Prevent Group s ukupnim obimom izvoza vrijednim 287 miliona KM.

Ova činjenica da je ASA Prevent Group ostvarila prošle godine najveći izvoz iz BiH važna je i zbog još jednog detalja. Naime, na ovaj način hrvatskim medijima i novinarima je izbijen i posljednji argument da u superlativima pišu hvalospjeve o mostarskom Aluminiju, jer je ova kompanija s 259 miliona KM od prošle godine tek na drugom mjestu po izvozu. Dakle, ubuduće u hrvatskim medijima nećemo više moći nailaziti na sintagme "Aluminij Mostar, najveći bh. izvoznik..." - jer to više jednostavno nije tačno.

Na trećem mjestu po vrijednosti prošlogodišnjeg izvoza nalazi se sarajevski Energoinvest sa 198 miliona KM, a slijede ArcelorMittal Zenica, Elektroprivreda BiH Sarajevo, Cimos TMDA Gradačac, Sisecam Soda Lukavac, Bimal Brčko, BH Telecom Sarajevo i Telekom Srpske Banja Luka (pogledati grafikon).

Od ostalih kompanija rangiranih po izvozu, a koje nisu uvrštene u naše grafikone, vrijedi spomenuti izuzetno dobre rezultate Tvornice papira SCH Celex Banja Luka s izvozom od 53 miliona KM te Širbegović grupu iz Gračanice s prošlogodišnjim izvozom vrijednim 43 miliona KM. Širbegović je ovako dobar rezultat ostvario zbog velikih poslova sklopljenih u Libiji, nakon dogovora tamošnjeg predsjednika Moamera el-Gadafija i tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

Ni u segmentu rangiranih bh. kompanija po iznosu neto dobiti na kraju 2009. godine nije bilo prevelikih iznenađenja. I dalje je daleko najprofitabilnija bh. kompanija BH Telecom Sarajevo s iznosom neto dobiti od 144 miliona KM.

Slijedi Telekom Srpske Banja Luka sa 102 miliona KM, a zatim Elektroprivreda BiH Sarajevo, Tvornica cementa Kakanj, UniCredit banka Mostar, Elektroprivreda HZHB Mostar i Coca Cola HBC BH Hadžići. Prvo prošlogodišnje iznenađenje je Društvo za proizvodnju, promet i usluge Bajra d.o.o. Travnik, kompanija koja je na kraju prošle godine ostvarila 13,3 miliona KM neto dobiti čime je, naprimjer, ostvarila bolji poslovni rezultat od Fabrike duhana Sarajevo, kompanije koja je na devetom mjestu rang liste po ostvarenoj dobiti.

Od ostalih kompanija rangiranih po neto dobiti, a koje nisu uvrštene u naše grafikone, vrijedi svakako ponovo spomenuti Širbegović grupu iz Gračanice koja je ostvarila 9,2 miliona KM neto dobiti te kompaniju Lanaco Banja Luka, koja se s 3,6 miliona KM neto dobiti nalazi na 25 mjestu liste najprofitabilnijih bh. kompanija.

Lanaco je također interesantna kompanija u ovom našem slučaju iz još jednog razloga: naime, Lanaco je kompanija iz IT sektora (informacione tehnologije), što znači da profit ne ostvaruje od prodaje cigareta, alkohola, naftnih derivata, robe iz uvoza i tako dalje, što je, nažalost, prilično uobičajena poslovna praksa u našoj zemlji.

Osim toga, banjalučki Lanaco svoj poslovni rezultat ne zasniva niti na prodaji usluga pod prikrivenim velom monopola, što je svakako hvale vrijedan podatak koji nas je i nagnao da spomenemo ovu bh. kompaniju.

Sve u svemu, na rang listama stotinu najvećih kompanija u našoj zemlji za 2009. godinu nema prevelikih iznenađenja. Zapravo, najznačajniji ovogodišnji iskorak rang listi je to što je ove godine po prvi put urađena i kompletnija rang lista malih preduzeća u Bosni i Hercegovini koja su rangirana po prihodu u 2009.

Imena kompanija s ove liste nisu toliko poznata ovdašnjoj javnosti, ali to ne znači da te kompanije nisu bitne za bh. ekonomiju. Zapravo, one su daleko bitnije za našu ekonomiju, prevashodno i zbog činjenice da je najveći broj građana u BiH zaposlen upravo u nekoj firmi koja se klasificira kao malo ili srednje preduzeće.

Stoga spomenimo i da je "najveće malo preduzeće" po ostvarenom prihodu u 2009. godini u BiH kompanija Tem Mandeks iz Širokog Brijega (prihod 5,5 miliona KM, neto dobit jedan milion KM), a slijede Mrkulić Company hotel Hollywod Ilidža Sarajevo (prihod 4,3 miliona KM, neto dobit 843 hiljade KM), Aquarius Banja Luka (prihod 4,1 miliona KM, neto dobit 182 hiljade KM) i tako dalje

http://www.vijesti.ba/biznis-dana/16846-Elektroprivreda-BiH-dalje-najveca-kompanija.html

^^^^ Toliko mi je drago za elektroprivredu da sam sva svjetla upalio. :lol: eto im jos zarade.

Jos mi je draze da je nejveci izvoznik privatna firma, ASA Prevent. :cheers: ko bi vjerovo da covijek koji guli zivotinje i pravi sjedista moze izvesti vise nego drzavna firma koja kopa ruda iz zemlje i pravi aluminijum. svaka cast.

A pogotovo mi je drago sto pravi expanziju. Zamisli samo kako ce izgledati kad njemac preuzme firmu i prosire kapacitiet.

super vijesti

Priča o vjetroelektranama na Podveležju aktualizirana: Raspisan javni poziv

Priča o vjetroelektranama u Hercegovini ponovno se, čini se, aktualizira. Naime, Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je objavilo javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja u cilju izgradnje i korištenja vjetroelektrana.

Do sada su sada su dvije kompanije, austrijska Vjetroenergetika BH i slovenski Energy 3, imale koncesiju nad dva lokaliteta na platou Podveležja, a Vjetroenergetika je i potpisala ugovor s navedenim Ministarstvom o izgradnji 15 vjetrotrubina na tom području. No, i Energy 3 i Vjetroenergetika BH su nakon određenog vremena izgubile te koncesije.

Prema riječima Esada Hume, ministra gospodarstva HNK, Vlada je koncesije ovim firmama oduzela zbog nepoštivanja uvjeta iz ugovora.

"S obzirom da je lokalitet i dalje interesantan Vlada Kantona nije odustala od njega. Mislimo da su potencijali dobri tako da se na ovaj javni poziv mogu prijaviti svi zainteresirani", kaže Humo.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/341819)

Farma junadi u Kaknju i novi prodajni objekti

Zenička mesna industrija Zmajevac Franca započela je uzgoj prvog turnusa od 61 juneta na svojoj farmi u Kaknju, potvrdio je za "Avaz" Asim Nuković, izvršni direktor ove kompanije u BiH.

- Vlastita farma je početak naše druge faze razvoja u Zenici. Namjeravamo formirati vlastiti uzgojni sistem, ali i da podržimo veći broj kooperanata, koji će nas snadbijevati kvalitetnim mesom za paletu od 350 proizvoda, koje Mesopromet u Crnoj Gori i Zmajevac Franca u BiH imaju - kaže Nuković.

Prema riječima Hilmije France, vlasnika najveće crnogorske mesne industrije, 550 radnike te kompanije u Sandžaku u jednoj smjeni obradi između 50 i 70 tona mesa. Ovaj poduzetnik svoje mesnice i prodajne objekte ima na 28 lokacija u regionu, uz uzgoj junadi i teladi, te proizvodnju hrane za tov na stotinu hektara. Taj recept želi primijeniti u Zenici i centralnoj Bosni, odakle je krenuo sa širenjem u BiH.

- Imamo jedan prodajni objekt u pripremi u Zenici, te Busovači. Uz to, imamo našeg distributera za cijelu državu, te niz kupaca koji se kod nas snabdijevaju radi daljnje prodaje. Želim napomenuti da su svi zaposleni u pogonima u Zenici i Kaknju ovdašnji ljudi, kojima smo pokazali da se uz ispunjenje svih zakonskih obaveza može pošteno raditi i zaraditi, mada smo svakodnevno suočeni s nelojalnom konkurencijom i problemima uvoza nekvalitetnog mesa bez porijekla ili sumnjivog porijekla - kazao nam je Nuković.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12367-Farma-junadi-Kaknju-novi-prodajni-objekti.html)

Profit RMU Banovići viši od milion maraka

Iako su poslovali u izuzetno teškim uvjetima, koje na jednoj strani određuje snažan pritisak globalne finansijske krize, a na drugoj ozbiljne posljedice elementarnih nepogoda u junu i julu, Rudnik mrkog uglja (RMU) Banovići u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je dobit veću od milion maraka.

Planirali gubitak

Prema izvještaju o poslovanju, koji je usvojio Nadzorni odbor preduzeća, u ovom periodu proizvedeno je i plasirano na domaće i inozemno tržište 684.507 tona separisanog uglja. Uknjižen je prihod od 57.813.527, a rashod od 56.673.081 KM, što je rezultiralo profitom od 1,1 milion maraka.

- Veoma nepovoljan privredni ambijent i poplavljeni kopovi u vrijeme elementarnih nepogoda značajno su nas usporili u realizaciji mjesečnih planova proizvodnje, ali smo smanjili troškove poslovanja i zadržali pozitivan trend u ukupnoj ekonomiji preduzeća. Ovo je veoma dobar rezultat. To potvrđuju podaci da smo u istom periodu protekle godine imali gubitak 154.554 marke, a u godišnjem planu za ovu godinu u prvom polugodištu planirali smo gubitak u iznosu 2.360.205 KM, jer se radi o periodu u kojem, inače, pada potražnja za ugljem - kaže direktor Rudnika Munever Čergić.

Prosječna plaća

Ističe kako su sve obaveze redovno izmirivane, a prosječna plaća za 2.600 rudara dostigla je 954 marke, što je za 18,87 posto više od prosjeka u FBiH.

- U vrijeme kada rudnici u Federaciji BiH bilježe ogromne gubitke, poslovni rezultat RMU Banovići je više nego dobar i u cijelosti potvrđuje da je riječ o respektabilnoj kompaniji u kojoj se odgovorno gazduje imovinom države i malih dioničara - kaže predsjednik Nadzornog odbora Emin Haračić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12365-Profit-RMU-Banovii-vii-milion-maraka.html)

^^

Ističe kako su sve obaveze redovno izmirivane, a prosječna plaća za 2.600 rudara dostigla je 954 marke, što je za 18,87 posto više od prosjeka u FBiH.


:cheers:

joj odvratnog teksta

Ova činjenica da je ASA Prevent Group ostvarila prošle godine najveći izvoz iz BiH važna je i zbog još jednog detalja. Naime, na ovaj način hrvatskim medijima i novinarima je izbijen i posljednji argument da u superlativima pišu hvalospjeve o mostarskom Aluminiju, jer je ova kompanija s 259 miliona KM od prošle godine tek na drugom mjestu po izvozu. Dakle, ubuduće u hrvatskim medijima nećemo više moći nailaziti na sintagme "Aluminij Mostar, najveći bh. izvoznik..." - jer to više jednostavno nije tačno.

cime se oni bave koji jadnici.

joj odvratnog teksta



cime se oni bave koji jadnici.

za ovo se slazem s tobom macak

^^^^ Aluminijum i ostali, su godinama mahali kako su najveci izvoznici kako bez njih federacija propala, kako oni hrane svakoga, kako hoce jeftiniju struju, jer su tako dobri. Pa su prijetili preseljenjem u hrvatsku.

A jedino sto su uradili je to da su hiljadama ljudi dali otkaz ilegalno, za sto ih treba suditi za stotine miliona.

A sto se mene tice mogli bi se i preseliti u Hrvatsku. nevidim nikakve velike posljedice. Cak bi mi bilo drago za hrvatsku. nek i njima osladi malo.

A ASA-prevent nije nikom prijetila ni ucjenjivala nit je krsila zakon. ljudi samo rade, izvoze, gazdi fino, ljudima u visokom, sarajevu i gorazdu fino. cak zatvraraju pogone u SLO i HR i sele ovdje, gdje mi ih nece biti drago.

Sto ne bi mahali, daj Boze da mnoge firme se takmice ko ce biti najveci izvoznik.
Inace nisu jedini koji su trazili jeftiniju struju, svaka firma se bori za bolje uslove poslovanja za nju,

i nisu jedini dali otkaze gotovo sve i jedna firma je to uradila, tako da ih nista ne izdavaja po tom pitanju.

A to neka preseli u Hrvatsku je jos jadnije od komentara iz ovog teksta i onda se neki poput tebe pitaju zasto nema Bosne u Medjugorju. :ohno:

Kad je u hercegovini

cek da stavim navodnike
nema "bosne" u Medjugorju
tako kazu, a to je u smislu da nema drzave BiH u tom hercegovackom selu.

"BIH" ne "Bosna"

^^ nigdje veze sa temom :ohno:

"BIH" ne "Bosna"

Uz svo dužno poštovanje, ne treba nam neko iz inostranstva da nam vazi o sopstvenoj državi, popusti malo. ;)

Sto ne bi mahali, daj Boze da mnoge firme se takmice ko ce biti najveci izvoznik.
Inace nisu jedini koji su trazili jeftiniju struju, svaka firma se bori za bolje uslove poslovanja za nju,

i nisu jedini dali otkaze gotovo sve i jedna firma je to uradila, tako da ih nista ne izdavaja po tom pitanju.

A to neka preseli u Hrvatsku je jos jadnije od komentara iz ovog teksta i onda se neki poput tebe pitaju zasto nema Bosne u Medjugorju. :ohno:

Ja se nepitam nista o medjugorju, cak sam tamo bio 3 puta, bas fino. cak cu i slike postaviti.

Sve firme koje krse zakon trebaju da plate kazne i odstetu. tako i aluminijum. hvala bogu imaju od cega da plate. :cheers:

A ako im je bolje da se presele u Hrvatsku, kao sto su nekad govorili, ja bi ih prvi ispratio, nebi nista sna izgubio. cak bi mi bilo i drago. moje pravo hvala lijepo.

Samo jedna dobra posljedica toga je cisci zarak u mostaru. sto strogo podrzavam.

Ja se nepitam nista o medjugorju, cak sam tamo bio 3 puta, bas fino. cak cu i slike postaviti.

Sve firme koje krse zakon trebaju da plate kazne i odstetu. tako i aluminijum. hvala bogu imaju od cega da plate. :cheers:

A ako im je bolje da se presele u Hrvatsku, kao sto su nekad govorili, ja bi ih prvi ispratio, nebi nista sna izgubio. cak bi mi bilo i drago. moje pravo hvala lijepo.

Samo jedna dobra posljedica toga je cisci zarak u mostaru. sto strogo podrzavam.
TAKO JE RECI MU :lol:

OT

Uz svo dužno poštovanje, ne treba nam neko iz inostranstva da nam vazi o sopstvenoj državi, popusti malo. ;)

Prvo nit je to inozemstvo u klasicnom a sigurno ne zemljopisnom pa i ekonomskom smislu rijeci ..a bome nit jezicno nacionalnom jednim vecim dijelom a nit je to bosna nego je to hercegovina ..jedan potpuno drugaciji kraj pa i klimatski vecinom (izuzev sjeverne mozda)..slici dalmatinskoj zagori a obitava je isti ili 90% slican narod ko i u zagori ..humska zemlja koja je postojala i prije bosne ;)

Ali "BIH" e to je druga prica ..jer se onda radi o drzavi a ne o regiji i to je tocno

jadan LM s nama ovakvima

vala baš - neshvatljivo, da pojedini likovi mogu na uporno dosađujući način voditi šuplje priče i širiti kojekakve, da ih nazovemo teze, koje poriču očigledno iz čisto nacionalistočkog ugla.
Ne da je to samo predstavlja jednostavno spam, nego je takvo ponašanje prčkanje po poklopcu pandorine kutije... a poznato je gdje i kako to završava.
Drago mi je vidjeti, da se ostali korisnici nedaju uvlačiti u te kakve provokacije i nadam se, da će to i tako ostati na našoj sekciji.

meni je lakse izbrisati nego njima napisati

FBiH gradi 35 poslovnih zona
Autor Fena/Bizon.ba 31.08.2010

Provjereni recept privlačenja stranih ulagača i podsticanja vlastitog poslovanja počinje se primjenjivati i u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta potpisalo je s 35 opština iz Federacije BiH ugovore kojima su odobrena sredstva za izgradnju poslovnih zona za 2010. godinu.

Resorni ministar Velimir Kunić rekao je kako je siguran da će se stvoriti kvalitetne poslovne zone u kojima će biti locirani privredni subjekti, a što znači nova zapošljavanja, nove tehnologije i izvoz.

"Zbog toga je ministarstvo i ove godine uložilo 3 miliona maraka u razvoj poslovnih zona, dok je u protekle 4 godine izdvojeno ukupno oko 9 miliona maraka i taj proces se treba nastaviti i u budućem razdoblju", kazao je Kunić, dodavši kako bez podrške razvoja poslovne infrastrukture nema ni razvoja privrede.

Ugovori se odnose na opštine: Mostar, Tešanj, Zenica, Doboj Jug, Tomislavgrad, Žepče, Orašje, Maglaj, Čapljina, Čitluk, Gornji Vakuf, Čelić, Odžak, Ravno, Ljubuški, Konjic, Gračanica, Ključ, Grude, Goražde, Usora, Vogošća, Livno, Jablanica, Kakanj, Tuzla, Lukavac, Bihać, Kalesija, Sanski Most, Zavidovići, Kladanj, Kupres, Stolac i Prozor-Rama.

3 mil. KM?
Kakva je to jadna cifra kad je to u pitanju :ohno:

Početak projekta EUEXPRO II i podrška izvozu

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine danas će biti obilježen početak projekta EUEXPRO II - Podrška razvoju i promociji izvoza u Bosni i Hercegovini.
Foto: ArhivProjekt finansira Evropska unija, a implementirat će ga WYG International Limited, konsultantska kompanija iz Velike Britanije, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Korisnici projekta su Izvozno vijeće BiH, Odjel za promociju izvoza u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Agencija za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore BiH.

Cilj projekta je doprinos povećanju volumena izvoza u BiH i trgovinskom balansu, koji je trenutno vrlo negativan.

Na obilježavanju početka projekta EUEXPRO II obratit će se pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i predsjednik Izvoznog vijeća BiH Dragiša Mekić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i potpredsjednik Izvoznog vijeća BiH Veselin Poljašević, direktor Agencije za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore BiH Enes Ališković, ekspert za konkurentnost prof. Vjekoslav Domljan, šef Sektora za ekonomsku reformu i prirodne resurse u Delegaciji Evropske unije u BiH Johann Hesse i vođa tima EUEXPRO II Andrew Thorburn.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/clanak/100901005)

Mada moram priznati da je Make it so u pravu, i meni smeta kada neko napise da je Mostar ili Grude u Bosni! bez obzira sto ne Ban ovdje mislio u "drzavnom" smislu, vecina ljudi kada to napise ustvari radi iz ignorancije i ljenosti.

Zamislite da ja napisem da je Split u Posavini ili Prijedor u Semberiji?

Ja se nepitam nista o medjugorju, cak sam tamo bio 3 puta, bas fino. cak cu i slike postaviti.

Sve firme koje krse zakon trebaju da plate kazne i odstetu. tako i aluminijum. hvala bogu imaju od cega da plate. :cheers:

A ako im je bolje da se presele u Hrvatsku, kao sto su nekad govorili, ja bi ih prvi ispratio, nebi nista sna izgubio. cak bi mi bilo i drago. moje pravo hvala lijepo.

Samo jedna dobra posljedica toga je cisci zarak u mostaru. sto strogo podrzavam.
Koji zakon? Davanje otkaza i sl. stvari su se desile u ratu. Govorimo o sadasnjoj situaciji. A sada nekima smetaju uspjesi Aluminijuma samo zato, jer je kako autor rece hrvatski.

A sto se tice pracenja u Hrvatsku mislim da bi ti malo vise pratio od samog Aluminijuma u Hrvatsku. I takve osobe su karcinom ove drzave. Moje misljenje, hvala lijepo.

Ova drzava ne moze sebi dopustiti luksuz gubitka uspjesnih firmi i radnih mjesta. To je ono sto hronicno je potrebno, a kad ima posla ima manje problema, jer ljudi se bave sobom i svojim zivotima, a ne drugima i tudjim zivotima.

Ne kontam zasto bi neko bio protiv Aluminija?
Kao sto Ban rece, logicno je da se firma bori za sto povoljnije uslove svim mogucim sredstvima.
Cinjenica jeste da su u ratu ne-Hrvati dobili otkaze, ali i tu je postignut sporazum jos prije 3-4 godine, a u medjuvremenu se dosta bivsih radnika i vratilo na posao zbog prirodnog odliva uposlenika (penzionisanje itd...).

Sto se vlasnistva tice, Aluminij je 88% vlasnistvo FBIH.

Kuvajćani zainteresirani za med iz BiH

Kompanija EkoMozaik iz Šekovića planira sljedeće godine proizvesti oko 200 tona meda čime bi postali jedna od najjačih firmi za proizvodnju meda u Europi.

Direktor ove kompanije Rajko Lazić, kaže da se jedino s podizanjem proizvodnje meda mogu pojaviti kao dostojan partner bilo kojem trgovačkom lancu na europskom i svjetskom tržištu.

Prošle godine su tako imali 1000 pčelinjih društava, a ove godine odlučili su da idu na povećanje broja društava i iz tog razloga su žrtvovali med nauštrb povećanja broja pčelinjih društava. "Iduće godine planiramo imati ukupno 3000 pčelinjih društava", kaže Lazić.

S tom količinom društava i planovima podizanja plantaže medonosnog i ljekobilja na 250 hektara zemljišta bit će stvoreni uvjeti za proizvodnju navedenih količina meda. Naime, pčele će na ovaj način imati pašu pored pčelinjaka, a time će povećati i donose nektara u pčelinjake.

Što se tiče plasmana Lazić kaže da je za uspostavljanje suradnje u plasiranju meda interes već iskazao jedan kuvajtski privrednik koji je prošlog mjeseca bio u posjeti ovom poduzeću.

"Tržište Kuvajta bi nam mogla biti šansa za plasman meda jer oni trenutno rade na izbacivanju šećera iz upotrebe, a sve više uvode med", kaže nam Lazić. Osim toga šanse postoje i na tržištu Saudijske Arabije i Pakistana.

Kako u našoj zemlji postoji dobre predispozicije za proizvodnju organskog meda pokazuju i procjene nekih stručnjaka koji ističu da BIH i Azerbejdžan imaju najbolje uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog meda. Naime, ostali proizvođači u Europi su sve više ugroženi velikom upotrebom kemikalija u voćarstvu koji sve više ugoržava zdravlje pčela.

Lazić kaže da oni zbog toga ne moraju brinuti jer se njihovi pčeljinjaci nalaze u tzv. pitomoj divljini, gdje nema saobraćaja i industrijskih postrojenja niti upo

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/342427)

UIOBiH: Nakon 21 mjeseca prihodi premašili pola milijarde KM




Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) je u augustu na jedinstveni račun prikupila brutoprihode od 506 miliona KM, što je za 10 posto ili 44 miliona KM više nego u istom periodu 2009.

Istovremeno, poslije 21 mjeseca, ovo je prvi mjesec u kojem su prihodi premašili pola milijarde maraka, saopćeno je iz UIOBiH.

U augustu je izvršeno 61 milion KM povrata PDV-a, pa su tako netoprihodi raspoređeni korisnicima (država, entiteti, Distrikt Brčko) u tom mjesecu iznosili 445 miliona KM.

Tokom osam mjeseci 2010. korisnicima prihoda s jedinstvenog računa UIO raspoređeno je tri milijarde KM indirektnih poreza i 80 miliona KM posebne putarine za izgradnju autoputeva. To je za 233 milion KM više nego u osam mjeseci prošle godine.

Za finansiranje institucija BiH doznačeno je 455 miliona KM, Federaciji BiH milijardu i 637 miliona KM i 42 miliona KM putarine, što je za 10 posto više u odnosu na isti period 2009.

Republici Srpskoj doznačeno je 815 miliona KM i 28 miliona KM putarine što je za 11 posto više u odnosu na isti period 2009., a Distriktu Brčko 91,5 miliona KM (u što je uključeno 1,5 miliona KM posebne putarine za izgradnju autoputeva), što je devet posto više u odnosu na isti period 2009.

Plate u BiH veće nego u Srbiji
BIH - Ekonomija
Autor 24sata/Bizon.ba
Srijeda, 01 09 2010 11:07

Prema zvaničnim podacima državnih statističkih zavoda, od svih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, najveće plate imaju Slovenci.

http://www.bizon.ba/images/stories/PAPIRI/plaa1.jpg

Naime, u julu je prosječna plaća u Sloveniji iznosila 965 eura, u Hrvatskoj 733, Crnoj Gori 466, Bosni i Hercegovini 405, Makedoniji 338, a Srbiji 330 eura.

Kada je riječ o vrijednosti satnice, u Sloveniji se sat rada plaća 5,5 eura, Hrvatskoj 4,17, Crnoj Gori 2,7 eura, Bosni i Hercegovini 2,3, Makedoniji 1,95, a u Srbiji 1,85 eura.

Pripreme za Rebalans federalnog budžeta



Na danas popodne održanoj sjednici u Sarajevu, Vlada Federacije BiH razmatrala je Informaciju o pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom i pripremama za izmjene Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2010. godinu.

Članove Vlade o ovome su informirali premijer FBiH Mustafa Mujezinović i zamjenik premijera i federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda.

Tokom razgovora o novom Pismu namjere, MMF je ocijenio da se Vlada FBiH ponašala racionalno, razborito i štedljivo, poduzimajući mjere na smanjenju javne potrošnje.

Očuvanje budžetske stabilnosti u tekućoj godini podrazumijeva daljnje usklađivanje rashodovne strane s raspoloživim mogućnostima, tako da će rebalansirani Budžet biti za 115.690.031 konvertibilnu marku veći nego sadašnji i iznosit će ukupno 1.862.962.000 KM.

Nedostajuća sredstva bila bi, uz ostale redovne budžetske prihode, planirane s povećanjem od 48,7 miliona KM, nadomještena i finansiranjem iz tri izvora: Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Evropske komisije.

Vlada FBiH će u oktobru analizirati prikupljanje prihoda i izvršenje Budžeta, te, prema potrebi, sva budžetska davanja uskladiti s raspoloživim prihodima.

Nakon što Vlada FBiH utvrdi konačan rebalans Budžeta FBiH za 2010. godinu, uputit će ga Parlamentu FBiH na usvajanje.

koliko ja razumijem svaka marka potrosnje preko budzeta se moze financirati samo od vanjskog duga, to je kao pravilo centralne banke. vec imamo 6 milijardi KM duga. sada nam dug raste samo da bi placali ljudima plate. sto se mene tice, zao bi mi bilo, ali ja bih stisno socialno ugrozene i administraciju jos jace. kredite uzimati samo za kapitalne projekte.

koliko ja razumijem svaka marka potrosnje preko budzeta se moze financirati samo od vanjskog duga, to je kao pravilo centralne banke. vec imamo 6 milijardi KM duga. sada nam dug raste samo da bi placali ljudima plate. sto se mene tice, zao bi mi bilo, ali ja bih stisno socialno ugrozene i administraciju jos jace. kredite uzimati samo za kapitalne projekte.

Misao ide u pravom smjeru ali pogrešnom mjerom. REVIZIJA je ključna riječ , na hiljade boraca (bio sam svjedok kako čovjek sjedi za stolom i "preko štele ganja" povećanje sa 60% na 90 ili 100 invalidnosti , slagat ću. Zdrav, i debeo jer kako bi drugačije izgledao u svom 50 000KM džipu. U nalazu piše "..ranjen u nepoznato". I oni se još zezaju s tim, kao duhovito.

Drugi slučaj je čovjek koji je u dugovima, pucaju mu vene na nozi gdje je ranjen ,ima 50 ili 60 % a radi od 6 do 17 - 18 sati na nogama, dakle i po 12 sati da prehrani sebe i porodicu. - kapitala za štele nema.

Tada sam se pozdravio sa patriotizmom , dovoljan je jedan uži član koji je bio u TO na Trgu Pere Kosorića i dao život, da bi ja danas bio gušen plimom banalnosti. A tek kvazi heroji i organizatori otpora iz Italije i ostale vasione(ne mislim na dijasporu).

Odoh završiti fax , poboljšati 3 svjetski jezik koji učim , ponovo početi učiti sufaru i u boj za sebe, a potrudit ću se da eliminiram kojeg lezihljebovića ili kriminalca na tom putu.

I naravno na glasanje.

^^^^ naravno! smanjiti potrosnju u svakom slucaju kojom god metodologijom. Kao sto bi ameri rekli, nekima treba "hand-up" a ne "hand-out".

Iran pokazao interes za energetske projekte u BiH

Ambasador BiH u Islamskoj Republici Iran Emir Hadžikadunić danas je u prostorijama iranskog elektroenergetskog konzorcija SUNIR održao radni sastanak s generalnim direktorom tog konzorcija Mohammadom Parsaom i najužim članovima SUNIR-a.

Ambasador Hadžukadunić je predstavio investicijske mogućnosti u BiH, s posebnim osvrtom na energetske projekte koji su promovirani na Sarajevo Business Forumu 2010.

Uprava konzorcija je pokazala poseban interes za ulaganja u hidroenergetske projekte u BiH, koristeći se kreditnom linijom do 150 miliona eura koju je iranska strana ponudila BiH, a čije finansiranje osigurava Iranska razvojna izvozna banka.

Također su zainteresirani za formiranje joint venture firmi s poslovnim subjektima u BiH iz oblasti energetike radi zajedničkog nastupa na tržištima Bliskog i Srednjeg istoka.

U vezi sa zajedničkim ulaganjem, iranski partneri se također zanimaju i za prototip protočnih turbina, tip 850 (čvrsta goriva), koje su dizajnirane u BiH.

SUNIR je poslovno aktivan u 38 država. Predstavnici SUNIR-a učestvovali su i na prvom sastanku Trgovinskog komiteta BiH i Irana koji je održan u prvoj polovini 2010.

Također su najavili učešće na Drugom zajedničkom trgovinskom komitetu u Teheranu sljedeće godine i na Sarajevo Business Forumu 2011.

Na kraju sastanka s ambasadorom Hadžikadunićem, Parsa je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom poslovnom saradnjom s predstavnicima Energoinvesta i Petrolinvesta iz BiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Bosna Bank International.



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12596-Iran-pokazao-interes-energetske-projekte-BiH.html)

koliko ja razumijem svaka marka potrosnje preko budzeta se moze financirati samo od vanjskog duga, to je kao pravilo centralne banke. vec imamo 6 milijardi KM duga. sada nam dug raste samo da bi placali ljudima plate. sto se mene tice, zao bi mi bilo, ali ja bih stisno socialno ugrozene i administraciju jos jace. kredite uzimati samo za kapitalne projekte.

Hmmm, a da pazljivo procitas sta pise?

Dakel, namjera je da se budzet uveca za 115.600.000 KM. Od toga su:

1. 48.700.000 povecani prihodi (tj. izlazimo iz krize)
2. Transa MMF dogovorena Stand by aranzmanom 2009. godine
3. Pomoc World Bank i EU sa kreditom po vrlo povoljnim uslovima koji se nudi svim zemljama zbok krize.

Najbitnije od svega, zbog Stand by aranzmana ovaj rebalans ne moze ici u budzetsku potrosnju!

Elektroprivreda BiH rekonstruiše i gradi 391 elektrodistributivni objekat

JP "Elektroprivreda BiH" i konzorcij domaćih kompanija Malcom-Umel-Deling danas će potpisati ugovor vrijedan 54.549.362,72 KM.

Ugovor po sistemu "ključ u ruke" realizovat će se u naredne tri godine, a odnosi na rekonstrukciju i izgradnju 391 elektrodistributivnog objekta na području podružnica: Bihać, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica.

Potpisivanje Ugovora obavit će se u Direkciji JP "Elektroprivreda BiH".


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100902019)

^^ a kakvi su to objekti? Dalekovodi za struju...?

Njima je objekt i trafo-stanica i dalekovod, a ovo se vjerovatno odnosi na oboje. Radi se o srednje i nisko naponskoj mrezi, 110 kW ili manje...

Otkad je kW jedinica za napon??? Ako pričamo o naponu, onda se to izražava u voltima ili kilovoltima (kV).
Neka se gradi i obnavlja, dobra vijest.

^^ a kakvi su to objekti? Dalekovodi za struju...?

Nova investicija JP EPBiH: Domaćem konzorciju posao vrijedan 54,5 miliona KM


Rekonstrukciju i izgradnju 391 elektrodistributivnog objekta na području pet elektrodistributivnih podružnica u Federaciji BiH obavit će domaći konzorcij Malcom-Umel-Deling koji je ovaj posao dobio na jakom međunarodnom tenderu. Projekt će biti finanasiran iz kredita Evropske investicione banke, u okviru projekta Power IV.

Provodeći dugoročnu poslovnu politiku angažovanja domaćih kompanija na svim poslovima za koje posjeduju reference JP Elektroprivreda BiH danas je s konzorcijem Malcom-Umel-Deling zaključila najveći pojedinačni poslijeratni ugovor vrijedan 54,55 miliona KM.

Riječ je o ugovoru, koji su potpisali Amer Jerlagić, generalni direktor EPBiH, i direktori Umela i Delinga, Nedžad Aščerić i Omer Delalić, o rekonstrukciji i izgradnji 391 elektrodistibutivnog objekta na području svih pet ED podružnica: Bihać, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica.

Ugovor će biti realizovan u naredne tri godine, po sistemu "ključ u ruke", a očekivani efekti su izgradnja 140 kilometara novih distributivnih vodova i niskonaponske mreže, rekonstrukcija/sanacija oko 600 km postojećih vodova, te izgradnja novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV čime će se povećati instalirani kapaciteti u ovim objektima za više od 20 MVA.

Direktor Delinga Omer Delalić kazao je na konferenciji za novinare da će osim konzorcija na projektu raditi i dosta drugih domaćih firmi i biti angažirao nekoliko stotina radnika.

Realizacijom ovog projekta značajno će se poboljšati kvalitet napajanja električnom energijom postojećih kupaca i kvalitet distributivne mreže,a što će uticati na smanjenje distributivnih gubitaka kao i smanjiti troškovi održavanja elektroenergetskih objekata i dužina beznaponskih pauza.

Po riječima direktora EPBiH Amera Jerlagića u 2010. zaključno s augustom Elektroprivreda BiH je potpisala 2.640 ugovora čija je vrijednost veća od 200 miliona KM.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/342650

^^ thx http://nimg.joyclub.de/smile/ja.gif

Značajan potencijal u proizvodnji autodijelova

Sektor autoindustrije(proizvodnja autodijelova), metalnih konstrukcija i alata, te lanac aluminijskih profila i stolarije identificirani su kao sektori koji imaju značajan tržišni potencija, pokazalo je istraživanje o stanju u metaloprerađivačkom sektoru u BiH rađenom kroz projekt FIRMA. Naime, podaci pokazuju da su ovi sektori imali konstatan rast u prethodnom razdoblju koji je usporen tek u 2009. zbog utjecaja svjetske ekonomske krize. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 135 bh. firmi iz metaloprerađivačkog sektora.

Istraživanje je otkrilo da poteškoće u ovom sektoru nisu toliko uvjetovane nedostatakom savremenih tehnologija ili zastarjelom opremom, već prvenstveno slabom povezanosti sa tržištem.

Što se tiče autoindustrije i proizvodnje autodijelova istaknuto je da ona ima dugu tradiciju proizvodnje u BiH, ali da su i kompanije prvenstveno fokusirane na proizvodnju specijaliziranih komponenti za autoindustriju niske tržišne vrijednosti.

"Ukoliko žele da krenu prema proizvodnji više vrijednosti kompanije moraju značajno povećati svoje unutarnje sposobnosti, najviše u inžinjeringu te moraju imati finansijsku sposobnost da investiraju u razvoj novih proizvoda što je dosta skupo", stoji u istraživanju. Ipak, ističe se da postoje dobre perspektive BiH kao snabdjevača regije u autokomponentama, osobito nakon što je Fiat krenuo sa povećanjem proizvodnje automobila u svojoj tvornici u Srbiji.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/342704)

Otvoren međunarodni ekološki sajam




http://www.bihac.net/thumbnail.php?file=slikevijesti/bihac/EKOBIS2010_200850297.jpg&size=article_large

http://www.biscani.net/vijest.php?ID=20794

Danas, u 11. sati na gradskom Trgu u Bihaću otvoren je 8. međunarodni ekološki sajam "EKOBIS". Generalni pokrovitelj sajma je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Na sajmu će na oko 10.000 m² zatvorenog i otvorenog prostora nastupiti oko 250 izlagača sa suizlagačima iz zemlje i regiona.

Ovogodišnja regija partner sajma je Posavska Županija koja će, u svrhu promocije tamošnjih privrednih subjekata i povezivanja sa poslovnim partnerima iz zemlje i inostranstva, nastupiti sa velikim brojem izlagača.

U fokusu EKOBIS-a ove godine je turizam, a ovoj njemu je posvećen drugi dan sajma kad će se čitav dan smjenjivati prateći sadržaji iz oblasti turizma, a centralni događaj će biti Međunarodna konferencija „Nacionalni parkovi u funkciji turizma“. Ovo je posebno važno jer je gornji tok rijeke Une proglašen Nacionalnim parkom. Sajam „EKOBIS 2010“ trajaće do 05. septembra.

Pored svega u gradu Bihaću će se ovih dana odvijati i bogati kulturno-umjetnički programi kao prateći sadržaji „EKOBIS-a".

EKOBIS je sajam izložbeno-prodajnog karaktera.

Na sajmu su do sada promovirani izlagači iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke, Italije, Francuske, Turske, Finske i Izraela. U okviru pratećih sadržaja sajma i ove godine organiziraju se edukacijski programi, okrugli stolovi, stručni skupovi, prezentacije i promocije firmi, proizvoda i projekata, poslovni susreti privrednika, ekološke akcije, dječje ekološke radionice, gastro-festival, kulturno-umjetnički, sportsko-rekreativni sadržaji i sl, a obzirom da je ovogodišnji EKOBIS posvećen turizmu posebno ističemo organizaciju međunarodne konferencije na temu “Nacionalni parkovi u funkciji turizma”.


EKOBIS VAM OMOGUĆUJE DA OSTVARITE KONTAKT SA:
· partnerima iz BiH, te partnerima i poslovnim udruženjima iz inostranstva,
· proizvođačima iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije i ekoindustrija,
· proizvođačima organske hrane,
· proizvođačima iz oblasti šumarstva i drvne industrije,
· direktnim davaocima turističkih usluga,
· proizvođačima opreme za zaštitu okoliša,
· sa direktnim kupcima vaših proizvoda.

EKOBIS VAM NUDI:

· Ocjenu kvaliteta proizvoda:
Izlagačima uz dostavu uzoraka nudimo ocjenu kvaliteta živežnih namirnica (hrane i pića) i stočne hrane – što omogućava direktan ulazak u konkurenciju za dodjelu sajamskih nagrada i priznanja.
· Prodaju vaših proizvoda

PROGRAM IZLAGANJA

· proizvodnja hrane i pića,
· proizvodnja ekološke hrane,
· šumarstvo, drvna i papirna industrija,
· tekstil i tekstilni proizvodi,
· koža i proizvodi od kože,
· ekološka sredstva za pranje i čišćenje,
· ekološka ambalaža,
· građevinarstvo i industrija građevinskih i elektromaterijala,
· ekologija i primjena standarda u oblasti zaštite okoliša, vode, zraka i zemlje,
· sredstva i sistemi za prečišćavanje voda, kanalizacioni i drugi sistemi,
· prerada i recikliranje otpada i sekundarnih sirovina,
· izložbe eko društava i organizacija,
· turistička ponuda – predstavljanje turističkih zajednica i agencija,
· eko-turizam i opremanje ugostiteljskih objekata,
· sportovi u prirodi, oprema za sportove na vodi i ekstremne sportove,
· lovni i ribolovni eksponati, oprema za lov i ribolov,
· projekti iz oblasti turizma, ekologije i proizvodnje organske hrane,
· Obrt , suveniri i proizvodi kućne radinosti,
· projekti suradnje regionalnog i interregionalnog značaja,
· kulturni i sportski sadržaji,
· tradicionalni narodni običaji i dr.

Organizator • Organization

Privredna komora Unsko-sanskog kantona
Una-Sana Canton Chamber of Economy


program sajma .pdf (http://www.fmoit.gov.ba/download/program%20sajma%20EKOBIS%202010.pdf)

Direktna inozemna ulaganja u 2009. godini 346 miliona KM

Novi statistički podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) pokazuju da je u 2009. zabilježen priliv izravnih inozemnih ulaganja u iznosu 346 miliona KM, što iznosi 1,4 posto BDP-a.

Ovaj iznos potvrđuje negativan utjecaj svjetske finansijske krize na bh. ekonomiju u 2009. godini. Na ovakav ukupan iznos izravnih ulaganja, pored niske razine ulaganja u vlasnički kapital, svega 258 miliona KM, te u ostali kapital u iznosu 311 miliona KM, značajno su utjecale negativne zadržane zarade u neto iznosu 223 miliona KM, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Negativne zadržane zarade su rezultat negativnih poslovnih rezultata (gubitaka) pojedinih poduzeća s izravnim ulaganjima, a što nije bio slučaj u prethodnim godinama.

Najveći neto prilivi ulaganja su iz Hrvatske (141 milion KM), Rusije (129 miliona KM), Srbije (105 miliona KM) te Njemačke (91 milion KM).

S druge strane, najveće negativne vrijednosti (najveći odljevi) zabilježeni su kod Švicarske (-115 miliona KM), Austrije (-105 miliona KM) te Francuske (-12 miliona KM).

U pogledu raspodjele po djelatnostima, zabilježene su znatne razlike u odnosu na 2008. godinu.

Dok je u 2008. najviše investirano u oblasti prerađivačke industrije (537 miliona KM), u 2009. najviše ulaganja je zabilježeno u oblasti trgovine (179 miliona KM). Oblast trgovine bilježi rast izravnih stranih ulaganja od oko 27 miliona KM.

Ulaganja u prerađivačku industriju bilježe znatan pad, te su iznosila 170 miliona KM.

Najviše negativnog utjecaja svjetska finansijska kriza je imala na oblast finansijskog posredovanja, što se ispoljava u negativnim vrijednostima izravnih ulaganja (odljevi) u iznosu -91 milion KM.

Ukupno stanje izravnih ulaganja na kraju 2009. iznosilo je 10,38 milijardi KM.

Ova statistika je rezultat izravnog istraživanja koje CBBiH provodi od 2004. godine, sukladno međunarodno priznatim statističkim standardima i metodologijama.

U sklopu novih podataka za 2009. godinu uključeni su revidirani podaci za prethodne dvije godine, navedeno je u saopćenju Službe za odnose s javnošću Centralne banke BiH.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12701-Direktna-inozemna-ulaganja-2009-godini-346-miliona.html)

Otkad je kW jedinica za napon??? Ako pričamo o naponu, onda se to izražava u voltima ili kilovoltima (kV).
Neka se gradi i obnavlja, dobra vijest.

Naravno da su kV, moj lapsus :)

Trgovinski bilans Brčkog bilježi pozitivne pomake

Ukupan izvoz roba iz Brčko Distrikta u prvih šest mjeseci ove godine dostigao je vrijednost od 71,8 miliona maraka, a uvoz je za isto vrijeme iznosio 161,3 miliona KM, čime je ostvarena stopa pokrivenosti uvoza izvozom od 44,5 posto, potvrdila je šefica za statistička istraživanja u Ekspozituri Agencije za statistiku BiH u Brčkom Senija Fačić.

Ekonomske namjene

Istakla je da je pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini iznosila 39,3 posto te da se na osnovu ovog podatka može zaključiti da je u prvoj polovini ove godine zabilježeno poboljšanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni u Brčko Distriktu.

- Izvoz roba iz Distrikta iznosio je u prošloj godini 120,9, a uvoz 307,8 miliona KM. Od svih roba, lani je, na osnovu ekonomske namjene, najviše izvezeno sirovina, i to u vrijednosti od 21 milion maraka - objasnila je Fačić.

Plasman na inozemno tržište za netrajne robe široke potrošnje naplaćen je sa 79,6 miliona KM, trajnih proizvoda sa 6,4, a kapitalnih s 3,4 miliona maraka.

Uvoz sirovina

U istom periodu uvoz sirovina bio je trostruko veći, a za netrajne proizvode iz inozemstva plaćeno je 118,5 miliona maraka.

Prema podacima Agencije za statistiku, iz Brčkog je u Austriju izvezeno roba u vrijednosti od 15 miliona KM, Njemačku deset, Italiju četiri, Tursku sedam i Sloveniju skoro šest miliona maraka.

Prema zemljama u razvoju, odnosno u Srbiju i Hrvatsku, lani je izvoz iznosio po 33 miliona KM te u Crnu Goru svega 1,6 miliona maraka.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/12724-Trgovinski-bilans-Brkog-biljei-pozitivne-pomake.html)

Rast deviznih rezerv

Ukupne devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) na dan 31. augusta iznosile su 6,37 milijardi KM (3,26 milijardi eura ili 4,14 milijardi dolara).
U odnosu na stanje na 31. decembra 2009. ukupne devizne rezerve su veće za 160 miliona KM, saopćila je Služba za odnose s javnošću Centralne banke BiH.

Rastu deviznih rezervi je najviše doprinijela pojačana ekonomska aktivnost. Zabilježen je rast izvoza u julu 2010. od 23,2 posto odnosu na isti mjesec 2009., a rast uvoza od 13,2 posto.

Također, u prvih sedam mjeseci 2010., u odnosu na isti period prošle godine, zabilježen je rast izvoza za 30,7 posto te rast uvoza od 5,8 posto.

Na rast deviznih rezervi uticala je također turistička sezona i veliki broj naših građana iz inozemstva koji su posjetili BiH u ljetnim mjesecima.

Devizne rezerve trenutno pokrivaju 5,7 mjeseci godišnjeg uvoza u BiH.

I u narednom periodu se očekuje daljnji blagi rast te stabilnost deviznih rezervi, zaključuje se u saopćenju.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100903120)

Rast deviznih rezerv



Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100903120)

Sto je vjerujem vise od drzavnog vanjskog duga.

Nove investicije utjecale bi i na oporavak tržišta kapitala

Trenutni problemi s kojima se suočava tržište kapitala u FBiH su mali promet na Sarajevskoj berzi, negativan trend cijena te odsustvo stranih investitora.

Ovo su karkteristike kojim se mogu označiti sva tržišta ex Jugoslavije, kaže nam Zlatan Dedić, direktor Sarajevske berze. Ističe da monotoniju tržišta razbijaju samo pojedinačni slučajevi preuzimanja kompanija.

"Za razliku od razvijenih zapadnih ekonomija, tranzicijske ekonomije pokazuju sporiji trend oporavka pa tako i naša ekonomija. Očekujem da jači oporavak realne ekonomije i snažan investicijski ciklus (u energetiku i cestovnu infrastrukturu), koji slijedi u BiH, stvore uvjete i za oporavak tržišta kapitala", kaže on.

Smatra da i same institucije tržišta kapitala, uključujući i SASE, moraju učiniti dodatne napore na unapređenju tržišta prije svega usvajanjem dobrih praksi drugih tržišta, sprečavanju pokušaja manipulacije tržišta pa i izmjeni propisa koji bi rezultirali atraktivnijim i efikasnijim tržištem. Naglašava da je u realiziciji ovih ciljeva potrebna i puna koordinacija svih učesnika tržišta kapitala kako bi se prevazišla postojeća situacija.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/342956)

Malezijska "Suria Group" dobila spremnike u Pločama

Novi korisnik 40.000 kubnih metara skladišnih prostora "Naftnih terminala FBiH" Ploče i definitivno je malezijska kompanija "Suria Group".

Naime, u petak je i zvanično potpisan jednogodišnji ugovor o najmu spremnika vrijedan 4,2 miliona eura, nakon provođenja međunarodnog javnog tendera. Potvrdio je ovo za "San" Ibrahim Bećirbegović, direktor "Terminala FBiH" Sarajevo, koji su stopostotni vlasnici pločanskog preduzeća. Bećirbegović kaže da je ugovor sklopljen uz obavezu osiguranja bankarske garancije od 3,6 miliona eura.


"`Suria Group` je pristala i da firmi u Pločama da avans od 640.000 eura. Ugovorom je predviđena mogućnost da se on može produžiti na još pet godina, ali će se o tome svake godine voditi posebni pregovori", rekao je Bećirbegović.

O potpisivanju ugovora jučer je zvanično obaviještena i Vlada FBiH.

Radi se o velikoj korporaciji specijaliziranoj za lucke operacije sirom svijeta
Ovim se cijena najma po kubnom metru sa 3 EUR u slucaju ranijeg ugovora sa izvjesnim Delta Gripom dize na 8 EUR!

:cheers::cheers::cheers:

Spremnici?
Whats this...?

Rezervoari

ah ok ...lol - hvala :D

PLAĆE RUDARA IZNAD FEDERALNOG PROSJEKA
00:08 / 04.09.2010.

Prema posljednjem izvještaju direkcije Rudnika mrkog uglja Banovići, prosječna plaća rudara u ovom preduzeću iznosi 945 KM i za 18 posto je viša od prosječne plaće u Federaciji BiH. Rudnik Banovići, koji upošljava 2.600 radnika, poslovao je s profitom od oko milion KM.

http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/rudari-r.jpg

Prema podacima federalnog ministra industrije, energije i rudarstva Vahida Heće, prosječna plaća rudara u svim rudnicima Federacije BiH za oko 12 posto je viša od prosječne plaće u Federaciji BiH, pri čemu jamski radnici u prosjeku zarađuju 1.500 KM.

„Prvi put u posljednjih nekoliko decenija, plaće rudara premašuju iznos prosječnih plaća u BiH i taj trend će se svakako nastaviti. Istovremeno s rastom ličnog standarda rudara, poboljšavaju se i opći uvjeti rada u rudnicima“, kaže ministar Hećo.

Prema njegovim riječima, u Federaciji BiH trenutno radi oko 12.000 rudara, skoro 20 posto više od optimalnog broja. No, s izgradnjom nekoliko novih termoblokova, prije svega u Banovićima, Tuzli i Kaknju, bit će posla ne samo za sada uposlene nego i, vjerovatno, za novouposlene rudare.

:cheers:

Bh. mljekare neće profitirati na nestašici

Domaći prerađivači mlijeka mogli su profitirati na krizi s mlijekom koja potresa Srbiju, ali i ostale zemlje regije, ali nisu ovakvu situaciju spremno dočekali, potvrđeno nam je u pojedinim bh. mljekarama.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/mlijeko_271007.jpg

Na srbijanskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica mlijeka, a za krivicu se međusobno optužuju Ministarstvo poljoprivrede i investicijski fond "Salford", vlasnik tri najveće mljekare u susjednoj državi.

Ministarstvo poljoprivrede smatra kako je "Salford", kao monopolist u Srbiji, iz špekulativnih razloga namjerno izazvao slabo snabdijevanje ovom namirnicom. U "Salfordu" odgovaraju da je od maja smanjen otkup mlijeka od proizvođača za 25 posto zbog navodno neredovne isplate državnih subvencija stočarima.

Mlijeka u srbijanskim trgovinama nestane već u ranim jutarnjim satima, a u ovoj državi govori se o uvozu ovog proizvoda kako bi bila nadomještena potražnja.

U bihaćkoj mljekari "Meggle" kažu da su domaći prerađivači imali priliku da povećaju izvoz u Srbiju i druge zemlje, ali ovu situaciju nisu spremno dočekali.

"Imamo mlijeka koliko imamo, ne možemo proizvoditi više. Ako budemo izvozili, nećemo isporučivati dovoljne količine za domaće tržište", kaže Kemal Hrnjić, zamjenik direktora mljekare "Meggle".

Ističe da je potražnja za mlijekom sa srbijanskog, hrvatskog, ali i drugih tržišta u regiji drastično povećana, ali da tim zahtjevima ova mljekara ne može udovoljiti.

U sarajevskom "Milkosu", takođe, potvrđuju da je potražnja povećana u posljednje vrijeme iz gotovo svih zemalja regije, a posebno iz Makedonije i Crne Gore.

"Nemamo dovoljno mlijeka koliko bismo ga mogli prodati na ovim tržištima", kaže Rusmir Omičević, menadžer "Milkosa" zadužen za prodaju i izvoz.

Kaže da mogućnosti za povećani izvoz narušava činjenica da je prisutan veliki odliv sirovog mlijeka iz BiH u Srbiju, a što ima dvostruk efekat jer uzrokuje i pomanjkanje mlijeka na bh. tržištu.

"`Mlijekoproduk` iz Kozarske Dubice, a koji je u sastavu `Salforda`, povezan je s `Imlekom` i velike količine sirovog mlijeka izvozi u Srbiju. Takođe, u istočnoj Bosni podignute su nove otkupne stanice, a otkupljivači su ponudili povoljniju otkupnu cijenu nego bh. mljekare, zbog čega se sirovo mlijeko izvozi u Srbiju i farmeri vežu za to tržište", kaže Omičević i dodaje da je upravo zbog ovih razloga ograničena mogućnost da naše mljekare profitiraju na nestašici mlijeka u Srbiji i cijeloj regiji.

Dušan Lanšak, direktor tuzlanske mljekare, kaže da je nestašica mlijeka problem koji potresa cijelu Evropu.

I on potvrđuje da je potražnja povećana, ali da bh. mljekare ne mogu povećati izvoz jer mlijeka nema dovoljno ni u BiH.

Prema podacima bh. mljekara, u 2009. godini BiH je domaćom proizvodnjom zadovoljavala 56 posto potreba za mlijekom i mliječnim proizvodima, dok je 44 posto nabavila iz uvoza.

Za razliku od Srbije i drugih zemalja regije, koje bilježe drastičan pad proizvodnje mlijeka, u BiH je ona čak i povećana za jedan posto u odnosu na 2008. godinu.

Tipično, mi nikad "uhvatiti" šansu. :nuts:

EP BiH mora na tender za vjetroelektrane

Elektroprivreda BiH" će se za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrana u Podveležju morati boriti na tenderu, iako je nakon samoinicijativne ponude odlukom Vlade FBiH određena kao nosilac izgradnje tih energetskih objekata.

Naime, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je prije nekoliko dana tender za dodjelu koncesije za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja nadomak Mostara za izgradnju vjetroelektrana. Tender predviđa dodjelu koncesije na trideset godina na 16 lokacija pojedinačne površine 900 kvadratnih metara.

Koncesiju za izgradnju vjetroelektrana na dva lokaliteta na Podveležju od 2007. godine imali su austrijska "Vjetroenergetika BH" i slovenačko-bosanski "Energy 3", ali su im nakon određenog vremena oduzete, jer nisu ispoštovale uslove iz ugovora.

Koncesije su ove dvije kompanije dobile na osnovu samoinicijativnih ponuda, bez javnog poziva i provjere njihovog boniteta.

Vlado Prusina, službenik Ministarstva privrede HNK, kaže kako je tačno da je "Elektroprivreda BiH" (EP BiH) podnijela prijedlog za dodjelu koncesije u vidu samoinicijativne ponude.

Međutim, to joj ne garantuje da će dobiti koncesiju, jer u skladu sa zakonom slijedi tender na koji će se moći prijaviti i druge kompanije i ukoliko se pojavi neko sa boljim uslovima dobiće koncesiju.

Amer Jerlagić, generalni direktor "Elektoprivrede BiH", kaže kako je iznenađen objavom tendera za vjetroeletkrane na Podveležju.

"Nakon odluke Vlade od prije nekoliko mjeseci, kojom se EP BiH zadužuje da razvija vjetropark Podveležje, očekivali smo da ćemo dobiti koncesiju, ali bez obzira na sve to, ako je to kako se kaže u HNK u skladu sa zakonom, mi ćemo se prijaviti za dodjelu koncesije", ističe Jerlagić.

Podsjeća da je EP BiH otkupila dokumentaciju od "Vjetroenergetike" o rezultatima mjerenja snage vjetra na Podveležju, a koja je ova kompanija vršila prema ugovoru sa Evropskom komisijom.

"Aplicirali smo kod Evropske komisije da mi naslijedimo `Vjetroenergetiku` u tom projektu", kaže Jerlagić objašnjavajući da je tu je riječ najprije o izgradnji dvije vjetroturbine snage po dva megavata, a onda i ostalih 14 po tri megavata.

Prema njegovim riječima, ukupna snaga u prvoj fazi izgradnje vjetroparka je 46 megavata.

Jerlagić ističe da na osnovu svih pokazatelja koje imaju, s rezultatima mjerenja koje su otkupili, kao i s onim što planiraju ponuditi lokalnoj zajednici, smatra da bi trebalo da dobiju koncesiju na Podveležju.

On tvrdi da će nakon dobijanja koncesije odmah krenuti s radovima s obzirom na to da je izgradnja prve dvije turbine vezana za rokove definisane u projektu Evropske komisije (period jul - septembar 2011).

U tenderu za koncesije na Podveležju najviše će biti vrednovana tehnička povoljnost ponude koja će nositi 30 bodova, po 20 bodova nosiće ponuđeni iznos koncesijske naknade, finansijsko stanje ponuđača, te sposobnost ostvarenja koncesije, dok će sa 10 bodova biti vrednovano rješavanje uslova iz mišljenja Gradskog vijeća Mostara u vezi sa zahtjevima lokalne zajednice.

Datum otvaranja ponuda, kako je navedeno u tenderu, biće naknadno utvrđen.

Vjetroelektrane proizvode takozvanu zelenu energiju te su jedan od najpoželjnijih oblika alternativnog izvora energije nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer hemijski i biološki ne zagađuju okolinu.

Lokalna zajednica


Da bi bila donesena odluka o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroparka u Podveležju, moraće biti zatraženo mišljenje Gradskog vijeća Mostara u vezi sa zahtjevima lokalne zajednice.

"U tender su ugrađeni početni zahtjevi lokalne zajednice i ko ispuni te uslove dobiće veći broj bodova. Mjesne zajednice na ovom prostoru traže naknadu za prostor, puteve i regulisanje drugih potreba", kaže Vlado Prusina, službenik Ministarstva privrede HNK.

Propala koncesija

Ministri u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije su u maju 2007. godine odlučili da austrijskoj kompaniji "Vjetroenergetika" dodijele koncesiju za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja, nadomak Mostara, na kojem je planirana gradnja prvog parka vjetrenjača u BiH.

Iako je posrijedi kapitalan projekat, vrijedan blizu 100 miliona evra, kompletna procedura dodjele koncesije provedena je bez javnog tendera, precizno definisanih prava i obveza potencijalnih investitora, pa čak i bez provjere boniteta kompanije. Austrijancima je, naime, izgradnja vjetrenjača povjerena nakon samoinicijativne ponude koju su poslali u proljeće 2006. godine. Ipak, koncesije su im oduzete jer nisu ispoštovale uslove iz ugovora.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/343012)

BH-Gas se priprema za gasifikaciju Unsko-sanskog kantona

BH-Gas dobio je od Evropske banke za obnovu i razvoj prvu zvaničnu potvrdu za odobrenje kreditnih sredstava u iznosu 32,5 miliona eura koja bi trebala bila iskorištena za izgradnju gasovoda u Unsko-sanskom kantonu.

Nakon načelnog odobrenja EBRD-a za učešćem u finansijskom dijelu ovog projekta, BH-Gas je od početka ove godine intenzivno provodio aktivnosti na prikupljanju potrebne dokumentacije, a sve s ciljem prvog kreditnog odobrenja aranžmana, koje je 3. septembra 2010. godine na Komitetu za operativne aktivnosti EBRD-a i ishodovano, saopćeno je iz BH-Gasa.

Prvo odobrenje kredita iznosi 32,5 miliona eura, a sredstva bi bila iskorištena za izgradnju 92 km gasovoda visokog pritiska u Unsko-sanskom kantonu, koji bi pored gasifikacije tog kantona služio i za interkonekciju na hrvatski transportni gasni sistem.

U vezi s ovim, BH-Gas aktivno sarađuje s hrvatskom kompanijom Plinacro, čija je dionica gasovoda do granice s BiH već uvrštena u Plan razvoja plinskog transportnog sistema Republike Hrvatske 2010-2014. godine, navode iz BH-Gasa.

Nakon dobivanja prve zvanične potvrde za odobrenje kreditnih sredstava, BH-Gas će aktivirati aktivnosti na projektovanju tog transportnog gasovoda te se predviđa da će biti završene do kraja 2011. godine, čime bi bio omogućen početak aktivnosti na izgradnji gasovoda u periodu 2012.-2013., a što je također usaglašeno s vremenskim planom izgradnje hrvatske dionice gasovoda.

Aktivnosti o pitanju realizacije spomenutog projekta, prema navodima iz BH-Gasa, započete su nakon davanja saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH i oba doma Parlamenta FBiH za prihvatanje kredita EBRD-a za projekt gasifikacije Srednjobosanskog kantona.

Početak radova na izgradnji gasovoda Zenica – Travnik se očekuje tokom 2011. godine.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100906037)

NEW FACTORY IN PETROVAC.

BANJALUKA, Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik otvoriće danas popodne novu fabriku namještaja “Eko lajn” u Petrovu.

Svečanost otvaranja fabrike zakazana je za 18.00 časova, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

Fabrika “Eko lajn”, koja zapošljava četrdesetak radnika, proizvodi namještaj ravnih linija od punog hrastovog drveta.

New water system worth $ 40 000 000 is going to be imlemented in BiH.

BANJALUKA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) potvrdilo je danas da su u toku pregovori sa Svjetskom bankom za realizaciju projekta navodnjavanja u RS i BiH u vrijednosti oko 40 miliona dolara, od kojih je polovina sredstava namijenjena za RS.
Do aprila 2011. godine, uz finansijsku podršku Ministarstva, biće urađene predizvedbene studije, što je uslov da projekat ide na ocjenu u Svjetsku banku.

Ukoliko budu ispunjeni svi preduslovi, sredstva bi mogla da budu na raspolaganju krajem 2011. godine, a izgradnja sistema za navodnjavanje, u nekoliko opština u Posavini, Semberiji, Hercegovini i Lijevče polju počela bi u 2012. godini, saopšteno je iz Ministarstva.

Razgovori su vođeni sa šefom Odjeljenja Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju Gajom Alertsom.

BiH iduće godine dobiva prve vjetroelektrane

SARAJEVO - Realizacijom projekata izgradnje vjetroelektrana na kojima rade "Elektroprivreda BiH" i "Elektoprivreda HZHB", osim osiguranja električne energije, stvoriti će se preduslovi za razvoj poduzetništva i industrije u okolnim područjima, osigurati nova radna mjesta, poboljšati prometna infrastruktura te niz drugih prednosti za širu društvenu zajednicu.

http://www.vijesti.ba/thumbnail.php?file=news/2010/february/vjetroelektrane67_278377400.jpg&size=article_medium

"Elektroprivreda BiH", planira realizaciju vjetroparka na lokaciji Podveležje-Mostar, u centru Hercegovačko- neretvanskog Kantona. Vjetroelektrana minimalne snage 32MW sadrži 16 vjetroagregata, minimalne instalisane snage svakog vjetroagregata od po 2 MW. Izgradnja je podjeljena u dvije faze pa će u prvoj fazi već iduće godine biti izgrađena i puštena u pogon dva vjetroagregata, dok će druga faza - izgradnja i puštanje u pogon dodatnih 14 vjetroagregata, biti okončana u 2012.godini.

- Ukupna godišnja proizvodnje električne energije iz ovog vjetroparka je oko 70 gigavat sati, a planirane su ukupne investicije u iznosu od 40,7 miliona eura - rekao je za "San" Hajrudin Džafo, vođa projekta u EPBiH. On napominje da Vjetropark Podveležje predstavlja proizvodni kapacitet čiste energije na bazi obnovljivog izvora primarne energije, koji nije opterećen emisijom stakleničkih plinova.

U cilju dugoročnog osiguranja električne energije radi zadovoljenja vlastitih potreba, pokrivanja deficita električne energije te promocije obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova, na prostoru djelovanja "Elektoprivrede HZHB", intenzivno se radi na pripremi projekata vjetroelektrana koji su u različitim fazama realizacije. Aktivnosti na pripremi ovih projekata traju od 2004. god.

- Za dvije vjetroelektrane Velika Vlajna Mostar i Poklečani Općina Posušje pokrenuli smo procedure za dodjelu koncesije te pripremamo projektnu dokumentaciju. Najdalje smo odmakli u realizaciji prve vjetroelektrane u BiH Mesihovina u općini Tomislavgrad snage 44 MW za koju su osigurana sredstva ukupne investicije 78 miliona eura.

Nakon što smo dobili koncesiju i dozvole za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, u završnoj smo fazi dobijanja urbanističke saglasnosti kod nadležnog federalnog ministarstva. Također smo u završnoj fazi izbora konzultantske kuće za provedbu natječajne procedure, nadzor nad izgradnjom te puštanje u pogon VE Mesihovina. U tijeku su aktivnosti pripreme gradilišta i uređenja pristupnog puta do lokacije VE Mesihovina koju planiramo izgraditi u slijedeće tri godine - rekao je Dalibor Marinčić, projekt Menadžer u "EP HZHB".

Raspoređene tri milijarde i 80 miliona indirektnih poreza

Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u osam mjeseci ove godine korisnicima prihoda sa Jedinstvenog računa UIO-a rasporedila tri milijarde i 80 miliona KM indirektnih poreza, što je za osam posto, odnosno za 233 milion KM više nego u istom periodu 2009.

Za finansiranje institucija BiH doznačeno je 455 miliona KM, a Federaciji BiH milijardu i 637 miliona KM i 42 miliona KM putarine, što je za 10 posto više u odnosu na isti period 2009.

Za RS je doznačeno 815 miliona KM i 28 miliona KM putarine što je za 11 posto više u odnosu na isti period 2009. godine, a Distriktu Brčko 91,5 miliona KM (u što je uključeno 1,5 miliona KM posebne putarine za izgradnju autoputeva), što je devet posto više u odnosu na isti period 2009. godine, saopćeno je u nedjelju iz UIO-a BiH.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100905037)

Iz BiH se najviše izvozi u Njemačku i Hrvatsku

Iz Bosne i Hercegovine u sedam mjeseci ove godine najviše se izvozilo u Njemačku i to u vrijednosti 606 miliona KM, što je 15,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza i u Hrvatsku u vrijednosti 587 miliona KM, odnosno 14,6 posto od ukupno ostvarenog izvoza.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u tom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske i to u vrijednosti od 1,1 milijarda KM - 14,7 posto od ukupno ostvarenog uvoza i iz Njemačke u vrijednosti 792 miliona KM, što je 10,6 posto od ukupno ostvarenog uvoza.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100906089)

super link:

predizborne lazi i neostvareni projekti

http://www.ekapija.ba/website/bih/speculations.php

Vlada HNŽ: Odoborena grant sredstva u iznosu od 143.834 KM

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na današnjem nastavku 58. sjednice, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, donijela odluku o odabiru korisnika grant sredstava za poticaj razvoja poduzetništva i obrta za 2010. godinu u ukupnom iznosu od 143.834 KM. Ovom odlukom odobrena su sredstava za 26 obrtničkih radnji na području HNŽ. Također, Vlada je donijela odluke i o odobravanju sredstva za Gospodarsku komoru HNŽ u iznosu od 4000 KM, Obrtničku komoru u iznosu od 6.000 KM i Udruženje za poduzetništvo i posao Link Mostar u iznosu od 10.000 KM, kao potporu Vlade u realizaciji započetih projekata ovih organizacija.


Vlada je donijela odluku o raspisivanju javnog natječaja za izbor i imenovanje sedam stalnih članova Povjerenstva za koncesije HNŽ, kao i odluku o kriterijima i imenovanju povjerenstva za utvrđivanje kandidata za članove ovog Povjerenstva.


Vlada je, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila odluku o proglašavanju sajmova, manifestacija i prezentacija od značaja za HNŽ, kao i o odobravanju utroška novčanih sredstava za ovu namjenu.


Na prijedlog resornog ministarstva, Vlada je donijela niz odluka o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći stradalnicima rata i članovima njihovih obitelji, kao i za obilježavanje značajnih datuma.


Također, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Vlada je donijela rješenje o imenovanju Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo HNŽ.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/343504)

Osnivanje tržišta novca u BiH: SASE podržava BLSE

Sarajevska berza-burza vrijednosnih papira podržava ideju Banjalučke berze o osnivanju tržišta novca u BiH koje bi za početak bilo utemeljeno na emisiji trezorskih zapisa, saopćeno je.

Podsjećamo, inicijativa za osnivanje tržišta novca u Federaciji BiH je upućena Federalnom ministarstvu finansija-financija i Udruženju banaka BiH sa obrazloženjem da bi uspostava tržišta novca bila od presudnog značaja za razvoj finansijskog tržišta u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu mogućnost računanja referentnih kamatnih stopa, neizostavnog parametra na osnovu kojeg se baziraju emisije vrijednosnih papira privrednih subjekata.

U inicijativi upućenoj navedenim institucijama predlaže se organizovanje okruglog stola na kojem bi se razmotrili svi aspekti organizovanja tržišta kratkoročnih vrijednosnih papira FBiH, u perspektivi i tržišta na nivou BiH.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/343819)

Potencijali na putu ostvarenja: Plodovi Drine za velike trgovačke centre u BiH

Dolaskom velikih trgovačkih lanaca u našu zemlju, firma "Braća Karović" iz Ustikoline, koja se do tada bavila isključivo trgovinom, odlučila je svoje poslovanje proširiti na proizvodnju i prodaju povrća. Iako je bavljenje poljoprivredom u našoj zemlji često neizvjestan posao, Rešad Karović, direktor firme, u ovoj oblasti vidi veliki potencijal.

"Ulaskom velikih trgovačkih kuća prilagodili smo se novog stanju na tržištu te smo prvo ojačali prodaju tekstila i obuće, da bismo se potom okrenuli na poljoprivredu i preradu povrća. Na prostoru od pet hektara imamo plantažu plastenika, gdje proizvodimo paradajz, luk, paprike, krastavac i druge kulture", objašnjava Karović.

Njihov naredni korak jeste da, uz podršku lokalne vlasti, izgrade otkupnu stanicu i pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova na velikom, ali neiskorištenom Cvilinskom polju pored Drine. Prednost u ovom produhvatu svakako predstavlja činjenica da investitori već imaju razvijenu dostavnu mreži, te ovi proizvodi već imaju osigurano tržište. Rešad Karović ističe da velike količine povrća koje se budu proizvodile na ovom području mogu se naći na policama velikih trgovačkim centara u našoj zemlji.

Iako je poljoprivredna proizvodnja još uvijek niskoakumulativna, a u Bosni i Hercegovini i nerentabilna grana, Karović procijenuje da će potražnja za hranom u narednom periodu neminovno biti veća. Cijene hrane će samim time biti veća, što za proizvođače iz ove oblasti može donijeti komercijalnu korist, tvrdi on.

Za izgradnju otkupne stanice i pogona za preradu povrća bit će potrebno uložiti od 400.000 do 700.000 hiljada KM, zavisno da li će pogoni biti pokrenuti na već izgrađenom objektu, ili će se graditi novi objekat. S obzirom na mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, Karović se nada da pomoć od lokalne vlasti za ovaj važan projekat neće izostati.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/343814)

Osnivanje tržišta novca u BiH: SASE podržava BLSE



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/343819)

Mene interesuje ako mi neko moze ovo objasniti na cistom engleskom. Sta je trziste novca? Sta planiraju da rade sa kamatama? Sta ovo znaci za currency board aranzman ako uspije?

JABLANIČKA KOMPANIJA LABRADOR-KLESARSTVO PLANIRA NOVE INVESTICIJE

Kompanija Labrador-klesarstvo d.o.o iz Jablanice investirala je 500.000 KM u nabavku mašine za rezanje kamenih blokova, a nakon što pogon počne raditi, kompanija će imati uslove za veći izvoz i nova zapošljavanja, izjavio je za novinsku agenciju Onasa izvršni direktor ove kompanije Ajdin Budim. "Trenutno izvozimo samo u Hrvatsku, a pokretanjem novog pogona bit ćemo u mogućnosti povećati količinu isporuka i uredno poštivati rokove plasmana naših proizvoda i na druga tržišta", pojasnio je Budim.

On je najavio da će Labrador prvo pokušati realizirati izvoz u Njemačku. Dodao je i da je velika ambicija kompanije ostvariti izvoz i u ostale zemlje Evropske unije. "Prije mjesec dana smo imali ponudu od jedne austrijske kompanije da im isporučujemo veće količine granitovih kocki, što do sada nismo bili u mogućnosti.

S predstavnicim te kompanije smo ostali u kontaktu, te se nadam da ćemo, nakon što novi pogon proradi, njima isporučivati 30 do 40 tona granitovih kocki mjesečno", istakao je Budim. Prema njegovim riječima, Labrador kupcima nudi deset vrsta kamena, od kojih je najtraženiji jablanički granit.

"To potvrđuje i podatak da je oko 95 posto gotovih proizvoda koje plasiramo na tržište Hrvatske upravo od jablaničkog granita. Međutim, trenutno je teško nabaviti tu vrstu kamena zbog štrajka radnika jablaničkog preduzeća Granit", rekao je Budim. On je dodao da Labrador kupuje i druge vrste kamena, kojeg hercegovački dobavljači uvoze iz Italije, Kine, te Afrike, javljaju mediji.

Govoreći o poslovanju u prvoj polovini ove godine, Budim je kazao da je Labrador u tom periodu poslovao lošije nego u istom periodu prethodne godine. "U 2009. godini smo ostvarili 20 posto manje dobiti nego godinu ranije. Ovo jasno ukazuje da je kompanija značajno bila pogođena refleksijom ekonomske krize", rekao je Budim. On je najavio da će Labrador u ovoj
godini uposliti još dva radnika.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=122314&Itemid=59)

Počela gradnja HE “Ulog”


KALINOVIK, U opštini Kalinovik danas je svečano obilježen početak izgradnje Hidroelektrane /HE/ “Ulog” ukupne vrijednosti 65 miliona evra, koju bi kompanija EFT trebalo da završi u naredne tri i po godine.
Hidroelektranu “Ulog” činiće dva bloka ukupne snage od 35 megavata, a godišnje će proizvoditi 80 gigavat-časova električne energije.

Premijer Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik izjavio je da je Vlada RS obavila dio aktivnosti u vezi sa izdavanjem koncesione dozvole komapaniji EFT i izrazio očekivanje da će cio projekat biti realizovan u naredne tri i po godine.

“Izgradnjom ovog objekta RS poboljšava energetsku moć. Ovaj dan je veoma važan i za RS i opštinu Kalinovik”, rekao je novinarima Dodik i naglasio da je nizvodno uz rijeku Neretvu planirana izgradnja još sedam protočnih elektrana.

On je istakao da se kompanija EFT pokazala kao veoma sposobna da realizuje zahtjevne projekte kao što je HE “Ulog” i napomenuo da ova firma radi i na projektu izgradnje Termoelektrane “Stanari”.

Predsjednik kompanije EFT Vuk Hamović izrazio zadovoljstvo što njegovoj kompaniji data šansa da realizuje projekat i što ima podršku Vlade RS i opštine Kalinovik.

On je rekao da će ova kompanije realizovati projekt izgradnje Hidroelektrane “Ulog” u naredne 3,5 godine.

“HE `Ulog` i nizvodne elektrane Bjelimići i Glavatičevo treba koordinisano da se razvijaju. Tako će biti obezbijeđeni najviši stepen zaštite životne sredine i optimalni ekonomski rezultati u radu ovih elektrana”, kaže Hamović.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac izjavio je da je kompanija EFT izuzetno profesionalna i da poštuje dogovorene rokove.

“Hidroenergetski potencijal RS moramo razvijati razumno i smišljeno, poštujući ekološke standarde i zahtjeve lokalne zajednice”, kaže Puhalac i dodaje da je u toku izbor strateškog partnera za projekat “Gornje Drine”.

Načelnica opštine Kalinovik Mileva Komlenović rekla je da je projekat izgradnje Hidroelektrane “Ulog” najznačajniji projekat koji se realizuje na području ove opštine i zahvalila Vladi RS na podršci koju pruža ovoj lokalnoj zajednici.

Svečanom obilježavanju početka radova u mjestu Ulog prisustvovao je i vladika zahumsko-hercegovački Grigorije.

Ovaj "pocetak radova" je ipak Miletova preizborna ubleha :ohno:

Za 12.10.2010. u Opstini Kalinovik je zakazana prva rasprava o uticaju na okolis, sto znaci tek treba da dobiju okolisnu dozvolu. To znaci da gradjevinsku nece imati do proljeca 2011.:nuts: I jos im fali jedna sitnica: izvedbeni projekat...

:ohno:

UTVRĐENI PRIJEDLOZI REBALANSA FEDERALNOG PRORAČUNA I IZMJENA ZAKONA O NJEGOVU IZVRŠENJU

Nakon što je u proteklu srijedu, razmotrila i prihvatila temeljne principe za njegovu izradu, Vlada Federacije BiH je danas je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila Prijedlog rebalansa Proračuna FBiH za 2010. godinu.

Riječ je o rebalansu čiji su parametri usuglašeni kroz pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom, te čiji je cilj daljnje usklađivanje rashodovne proračunske strane s raspoloživim mogućnostima.
Tako će rebalansirani Proračun Federacije BiH, prema Prijedlogu, iznositi 1.863,3 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno bit će za 116,1 milijun KM veći od sadašnjeg.

Kroz rebalans su grantovi pojedincima povećani za 126,5 milijuna KM ili 21,3 posto u odnosu na plan Proračuna za 2010. godinu. Između ostalog, za invalidnine i dobitnike ratnih priznanja planirana su rebalansom 27,2 milijuna KM, a za MIO 98 milijuna KM. Iako je prestalo važenje Zakona o pravima razvojačenih branitelja, rebalansom je predviđeno 2,8 milijuna KM za izmirenje ranijeg duga po ovoj osnovi.
Sukladno rebalansu, danas je, također, utvrđen i u parlamentarnu proceduru upućen i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršenju Proračuna FBiH za 2010. godinu.

Federalna vlada donijela je danas i Odluku o usvajanju rebalansa proračuna nižih razina vlasti kao uvjet za dodjelu sredstva iz Proračuna FBiH za 2010. godinu sa pozicija Grantovi drugim razinama vlasti i Pozajmljivanja drugim razinama vlasti, za financiranje deficita u 2010. godini.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će uvjetovati dodjelu ovih sredstva umanjenjem tekuće potrošnje kroz rebalanse kantonalnih proračuna.

Ova sredstva bit će raspoređena prema kriterijima na temelju analitičkog iskaza izračuna primarne bilance i projekcije do kraja fiskalne godine, a prema utvrđenoj metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda. Za provedbu ove odluke zadužuju se Federalno ministarstvo financija i niže razine vlasti.

RUSKI "GASPROMNJEFT" PREDSTAVIO JE PROJEKAT NAFTNO-GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U LIVANJSKOM KANTONU

Ruska kompanija "Gaspromnjeft" predstavila je projekat naftno-geoloških istraživanja u svim opštinama Livanjskog kantona.Prema informaciji iz kantonalnog Ministarstva privrede, ministar Vlatko Zrilić zatražio je od opština Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Bosansko Grahovo i Drvar mišljenje, odnosno saglasnost za prihvatanje prijedloga za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte na području Livanjskog kantona.

Zrilić je rekao za lokalne medije da će, ako opštinske vlasti daju saglasnost, odnosno pozitivno mišljenje, a nakon što se završi pravna procedura, "Gaspromnjeft" odmah početi i prva istraživanja koja bi trajala pet godina, a u koja bi ruska naftna kompanija uložila 15 miliona dolara.

Prema njegovim riječima, ako rezultati istraživanja budu pozitivni, ova ruska kompanija pristupiće eksploataciji nafte u šta će uložiti dodatnih 600 miliona dolara.

Resorni kantonalni ministar potvrdio je da su prezentaciji projekta naftno-geoloških istraživanja u opštinama Livanjskog kantona prisustvovali predstavnici opštinskih vlasti, a u ime ruske kompanije direktor predstavništva Naftne industrije Srbije u Moskvi Željko Kirin i zamjenik generalnog direktora Julij Masijanski, te stručni saradnik za regionalne i inostrane poslove Ivan Dulić.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=122326&Itemid=59)

Predstavljena vizija izgradnje Bloka 7 TE Tuzla


Premijeru Federacije BiH Mustafi Mujezinoviću danas su, u prisustvu ambasadora Švicarske Rolfa Lenza, predstavnici "Alpiqa" predstavili viziju saradnje i model izgradnje Bloka 7 Termoelektrane "Tuzla", nakon što je ova švicarska kompanija prošla pretkvalifikaciju na javnom pozivu kojeg je raspisala Elektroprivreda BiH u postupku odabira strateškog partnera.

Federalni premijer kazao je kako je Vlada FBiH jako zainteresirana da se što prije počne raditi na ovom projektu, jer je u Strateškom planu izgradnje elektroenergetskih objekata Blok 7 u Tuzli najkompleksniji. No, dodao je da je još rano za donošenje definitivnih ocjena.

"Još smo daleko od konačne odluke, ali se nadam da će vaši pregovori sa Elektroprivredom BiH biti korektni. U svakom slučaju, ovo je dug i težak put i tek smo na početku", kazao je Mujezinović.

Kako su istakli predstavnici "Alpiqa", Blok 7, čija bi izgradnja stajala oko 800 miliona eura, ostato bi u stopostotnom vlasništvu Elektroprivrede BiH, a švicarska kompanija bi uložena sredstva vraćala preuzimanjem 50 posto proizvedene električne energije. Prema njihovim riječima, realistična procjena je da je za pripremu izgradnje potrebno dvije godine, a da bi Blok 7 mogao početi proizvoditi električnu energiju 2018. godine.

Tokom susreta, premijer Mujezinović se ambasadoru Švicarske u BiH, koji uskoro napušta ovu dužnost, zahvalio za sve što je tokom mandata učinio za našu zemlju, te je izrazio nadu da će dvije zemlje nastaviti jačati saradnju, posebno u ekonomskom smislu.

Današnjem sastanku prisustvovali su i predsjednik NO Elektroprivrede BiH Zijad Džemić i šef odsjeka za energetske objekte u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije Tarik Begić.

Prevent gradi novu proizvodnu halu u Goraždu

http://www.biznis-monitor.com/biznis/thumbnail.php?file=prevent_599722971.jpg&size=article_medium
Direktor divizije proizvodnje Preventa u Bosni i Hercegovini Adnan Smailbegović i direktor Prevent Goražde Haris Rahman sa direktorom kompanije Enco iz Sarajeva Amirom Hodžićem potpisali su danas u Sarajevu ugovor o izgradnji nove proizvodne hale Preventa u Vitkovićima kod Goražda.

„Prije desetak dana Prevent je u Bosni i Hercegovini formirao novu firmu, Prevent Goražde koja će se baviti proizvodnjom autopresvlaka, što je ustvari i osnovni posao Preventa. U skladu sa tom odlukom je i izgradnja nove proizvodne hale u Vitkovićima kod Goražda, veličine 1.500 metara kvadratnih u koju će biti smješteni Preventovi pogoni za šivenje autopresvlaka. Radovi na izgradnji nove hale počinju već u ponedjeljak 13. septembra, a planirano je da budu završeni do 13. januara 2011. godine. Otvaranje novog Preventovog pogona u Vitkovićima znači i otvaranje novih radnih mjesta u Goraždu“, kaže Haris Rahman, direktor Preventa Goražde.

Radi se o još jednoj u nizu vrijednih investicija Preventa u Bosni i Hercegovini. Samo u izgradnju nove proizvodne hale u Vitkovićima Prevent u Bosni i Hercegovini će investirati milion konvertibilnih maraka, dok će vrijednost ukupne investicije koja uključuje izgradnju hale, nabavku mašina i opreme iznositi dva miliona KM.

http://www.biznis-monitor.com/biznis/bhnovosti/4082.html

Izazovi finansiranja projekata energetske efikasnosti


Autor Fena/Bizon.ba
Srijeda, 08 09 2010

http://www.bizon.ba/ekonomija/6424-izazovi-finansiranja-projekata-energetske-efikasnosti.html


U Sarajevu je juče održan okrugli sto USAID-ovih i predstavnika banaka o temi: "Izazovi finansiranja projekata energetske efikasnosti".

Projekt USAID-a Ekonomija energetske efikasnosti (3E) pokrenut je radi promocije tehnologija energetske efikasnosti (EE) u zgradama i to putem pilot projekata sufinansiranim od javnog i privatnog sektora u BiH.

Glavna komponenta 3E projekta je implementacija deset pilot projekata diljem BiH te podrška saradnji privatnog i javnog sektora s inicijativama i tehnologijama energetske efikasnosti.

Okrugli sto je okupio predstavnike banaka u BiH u diskusiji o ulozi banaka u poticanju razvoja tržišta energetske efikasnosti kroz ponudu specifičnih kredita, tzv. Zelenih ili EE kredita, kao i drugih finansijskih modela namijenjenih kreditiranju stanovništva, javnog i privatnog sektora i privrednih subjekata u implementaciji mjera EE u njihovim domovima, odnosno poslovnim prostorima.

Raspoloživost EE kreditnih linija je jedan od preduslova za veću potražnju EE proizvoda i usluga te dinamičnog razvoja tržišta energetske efikasnosti.

Trenutno je u BiH ograničena ponuda ovakvih kreditnih linija, odnosno finansiranje povećanja energetske efikasnosti.

Stoga je 3E projekat prezentirao tržišni potencijal za finansiranje EE projekata u BiH, pokazao primjer sličnih proizvoda na tržištima susjednih zemalja i tražio mišljenje učesnika iz bankarskog sektora o tome šta ih sprečava da uđu na tržište sa EE kreditnim linijama i proizvodima.

Uz predstavnike USAID-a BiH te organizatora, USAID 3E projekta, okruglom stolu prisustvovali su predstavnici banaka Raiffeisen, Unicredit, Volks, Intesa SanPaolo, Sparkasse Bank, ProCredit, Hypo Alpe Adria, Nove Banke, NLB Razvojne banke, Turkish Ziraat i FIMA Banke.

aha...
jel' se to nesto kola...?

Izgleda da je rast BDP u BIH u prvih sest mjeseci 2,5%! Tim podatkom barata Federalna vlada u sklopu rebalansa budzeta.

je li to vise od prjkcije?

^^ Koliko znam, prognoze su bile rast od 0,5%?

Hm... mislim da nije ni 2,5 vec 4,5 % citao sam negdje u novinama a bazirano je na izvozu, rastu industrije, proizvodnji...

2,5 bi predstavljalo vec vrh

Momci... kakvih 4,5% u prvih 6 mjeseci pogotovo u vrijeme krize to bi značilo da bismo teoretski ponoveći rezultate prvog semestra dostigli rast od 9% što bi bilo nešto ne viđeno za Bosnu. Prije krize smo bili oko 5-6% što je super bilo, da se Bogdo vratimo na te cifre. Ali u ovo vrijeme krize vjerujem da će do kraja godine biti realno rast od 1-2% i to je to. A više od toga... niko sretniji od mene.

hm.... ne nisam mislio na nivou semestra, vec na godisnjem :)

Interes za jablaničkim granitom ne jenjava - Novi pogon za izvoz na strana tržišta

Veliko interesovanje za jablaničkim kamenom granitom, potakla je Edina Budima, vlasnika firme Labrador-klesarstvo da proširi svoje kapacitete, kako bi mogao odgovoriti potrebama tržišta. Ova kompanija otvorena je 1983. godine kada je djelovala kao zanatska radionica, a od 1998. godine registrovana je kao preduzeće čija je glavna djelatnost proizvodnja i obrada kamena.

Čuveni `gabro`, tvrdi vulkanski kamen po kojem je Jablanica postala poznata, ugrađen je u brojne svjetske građevine, a interes za njim ni da danas ne jenjava. Jablanički privrednik Edin Budim odlučio je kupiti novu mašinu za rezanje kamenih blokova i poliranje kamena, kako bi mogao povećati izvoz i zaposliti novi broj radnika.

"Kupili smo zemljište u poslovnoj zoni Šljunkara u Jablanicu gdje smo postavili mašinu za rezanje kamenih blokova, a ova investicija nas je koštala oko 500.000 kovertibilnih maraka. Do sada smo naše proizvode izvozili većinom u Hrvatsku, a sada se nadamo proširenju na tržište Austrije i Njemačke", kazao je Budim za eKapiju.

On vjeruje da će ova investicija biti dugoročno isplativa, iako nabavku kamena otežava štrajk radnika preuzeća Granit iz Jablanice, koji je ujedno najveći proizvođač ove vrste kamena u Evropi. Trenutno se snabdijevaju zahvaljujući osnivanju novih privatnih firmi koje se bave eksploatacijom granita.

Uprkos recesiji, velikoj konkurenciji firmi koje se bave ovim poslom i niskoj cijeni kamena, Budim vjeruje u svijetlu budućnost svoga porodičnog posla- kaže da je uvijek granit bio na cijeni i da će uvijek biti tražen.

Podsjećamo, jablanički granit ima bogatu tradiciju. Ovaj simbol vječnosti korišten je za izgradnju platoa ispred zgrade Ujedinjenih nacija u New Yorku, za zgradu pravosuđa u Budimpešti, velikom hotelu na Jalti, pošti i željezničkoj stanici u Sarajevu.

Od granita su izgrađeni i Plato KSC Skendrija, glavna ulica Knez Mihajlova u Beogradu (Srbija), Sportski centar "Cibona" u Zagrebu (Hrvatska), glavna ulica i trg ispred Skupštine BiH u Sarajevu, trg i pješački prilaz u Nišu (Srbija), pješačke zone u Zrenjaninu (Srbija), pješačke zone i trgovi u Kragujevcu (Srbija), metro u Budimpešti (Mađarska), Hotel "Bristol" u Mostaru...

Među brojnim spomenicima koji su napravljeni od granita su Njegošev mauzolej na Lovćenu (Crna Gora), Spomen-park "Vraca" u Sarajevu, Spomenik "Popina" u Kraljevu (Srbija)...



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/344101)

Mislim da je glavni trg u BL i park petra kocica od istog kamena.

Galeb otvara pogone u Bijeljini

Kompanija "Galeb grup" iz Srbije planira izgradnju proizvodnog pogona elektronike i mašina u Bijeljini, koji bi zaposlili 30 radnika.

Radoslav Veselinović, vlasnik "Galeb grupa", nakon sastanka sa Mićom Mićićem, načelnikom Bijeljine, kazao je da su jedan od razloga zašto su se odlučili na ovaj korak dobri uslovi koje im je ponudila opština Bijeljina.

"Nama su prihvatljivi i uslovi sa aspekta poreza i doprinosa u RS, a smatram da je pozitivno i što smo naišli na dobrodošlicu", kazao je Veselinović, ističući da ukoliko investitori nemaju dobar prijem, tada nemaju razloga ni da dolaze u drugu zemlju i investiraju kapital.

On je pojasnio da proizvodni pogoni podrazumijevaju nove tehnologije i modernu opremu, te da bi, prema dosadašnjim poslovnim iskustvima, pogon u Bijeljini mogao ostvarivati promet od nekoliko miliona eura.

Mićić je kazao da je opština ponudila "Galeb grupu" lokaciju u industrijskoj zoni u Bijeljini, gdje je i planirana proizvodna djelatnost.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/344411)

Samo jedno preduzeće iz BiH među Top 500

Na tradicionalnoj listi TOP 500 najvećih preduzeća u srednjoj i istočnoj Evropi iz Bosne i Hercegovine je dospjelo samo jedno, i to JP Elektroprivreda BiH, koja se našla na 406. mjestu, dok preduzeća iz Makedonije i Crne Gore na spisku najvećih uopšte nema.

Na ovoj listi se iz susjedne Srbije našlo čak 11 preduzeća iz Srbije. Sa prostora bivše Jugoslavije među najveće plasirala su se mahom firme iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Najveće istočnoevropsko preduzeće prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu je poljski petrohemijski koncern PKN Orlen sa prihodima od prodaje od 15,7 milijardi eura. Slijedi mađarski MOL iz iste branše sa 11,49 milijardi eura, a treći je sa prihodom od 7,42 milijardi eura češki državni elektroenergetski gigant ČEZ.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/344410)

BiH NAPREDOVALA ZA VELIKIH 7 MJESTA, A HRVATSKA PALA ZA 5 MJESTA PO KONKURETNOSTI

Na ovogodišnjoj listi najkonkurentnijih zemalja svijeta, koju je juče objavio Svjetski ekonomski forum, BiH je zauzela 102. mjesto među 139 zemalja. BiH je u odnosu na prošlogodišnju listu napredovala za sedam mjesta, prenio je Tanjug. Švajcarska ...

... je ostala najkonkurentnija zemlja svijeta, dok su SAD pale sa drugog na četvrto mjesto nakon što su lani izgubile vodeću poziciju.

Druga najkonkurentnija zemlja svijeta je Švedska, a treće mjesto zauzeo je Singapur.

Od zemalja bivše Jugoslavije najbolju poziciju je zadržala Slovenija, koja se ove godine našla na 45. mjestu.

Rejting je pogoršala Hrvatska, koja je pala na 77. na 72. poziciju, dok je najviše napredovala Crna Gora, koja je zauzela 49. mjesto na listi, u poređenju sa 62. mjestom prošle godine.

Makedonija se sa 84. popela na 79. poziciju najkonkurentnijih zemalja svijeta.

Rangiranje je obavljeno na bazi Globalnog indeksa konkurentnosti, uzimajući u obzir različite pokazatelje investicione klime za 139 zemalja svijeta.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=122418&Itemid=59)

Nastavak razgovora o prodaji Rudnika Vijenac

Vlada Tuzlanskog kantona prihvatila je Izjašnjenje Ministarstva industrije, energetike i rudarstva u vezi zahtjeva koje je u svojoj ponudi za kupovinu Rudnika krečnjaka "Vijenac" iznijela partnerska grupa koju čine Fabrika cementa Lukavac i Camis Madencilik A.S. Istanbul.

Naime, ova grupa je uz ponudu tražila da se osigura potpisivanje ugovora o reprogramiranju dugova koje "Vijenac" ima po osnovu doprinosa, zatim osiguranje reprogramiranja dugova "Vijenca" po osnovu koncesija, deminiranje zemljišta u okviru eksploatacionih polja, ispod i uz žičaru.

Također, su tražili da prodavac preuzme obavezu da u cijelosti izvrši izmirenje eventualnog duga Rudnika koji nastane iz sudskih sporova koje su pokrenuli radnici radi potraživanja po kolektivnim ugovorima, ističu iz Vlade Tuzlanskog kantona.

U izjašnjenju Ministarstva koje je Vlada prihvatila navedeno je da su Ministarstvo i RK "Vijenac" okončali aktivnosti u vezi s potpisivanjem sporazuma o reprogramiranju dugova po osnovu doprinosa, te da je definiran i reprogram obaveza po osnovu koncesionih naknada te otpis zakonskih zateznih kamata.

Kada su u pitanju eventualne obaveze po osnovu sudskih sporova koje su pokrenuli radnici ovo pitanje nije u nadležnosti prodavca, odnosno Vlade Kantona i, navedeno je u izjašnjenju, Vlada ne može preuzeti obaveze izmirenja eventualnog duga privrednog društva po ovom osnovu. Izražena je spremnost resornog ministarstva da se maksimalno angažuje radi prevazilaženja ovog problema.

Obavezana je Agencija za privatizaciju Tuzlanskog kantona da u nastavku razgovora o prodaji Rudnika krečnjaka "Vijenac" ne preuzima bilo kakve finansijske obaveze za budžet Tuzlanskog kantona.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/344511)

Za narednu godinu ugovoreni poslovi za osam miliona eura

Čelnici ovog preduzeća kažu da im pogone i upravu nikada nisu posjetili predstavnici vlasti, a kamoli pružili podršku u radu. Rad u dvije smjene

Metalno: Proizvodnja za grupacije iz cijele Evrope Proizvodni rezultati kompanije Metalno bukvalno fasciniraju svakoga ko dođe u Zenicu.

Za samo tri godine otkako je privatizirana, ova kompanija bez jedne marke komercijalnog kredita uspjela je okončati investicije vrijedne deset miliona KM.

Obuka kadra

- Dvije nove hale, otvoreni skladišni kapaciteti, sistem plinovoda, samo su neki od poslova urađenih bez kredita, ali i bez podsticaja ove države - kaže direktor Semiz Šišić za "Avaz".

Kompaniji je potreban obučen kadar, prije svega varioci. Ranije je Metalno uspijevalo angažirati pripravnike te ih dvije godine obučavati, a dinamika i količina posla prisiljava ga da ima veći broj uposlenika, isključivo stručnih.

- Višetonski metalni proizvod mora biti varen specijalnim metodama i načinima, podliježe višestrukim provjerama, te su greške neoprostive. Zbog jednog pogrešnog vara možemo izgubiti posao od nekoliko miliona KM i ugled koji smo gradili decenijama - kaže Šišić.

Kompanija sa 400 radnika podmladila je kadar, čiji je prosjek sada 30 godina, a uz redovne plaće, sada više nema nijednog radnika na čekanju.

Posao u Splitu

- Radimo u dvije smjene, a kada treba, i 24 sata. Imamo kritične momente i rokove, koji moraju biti ispoštovani. Naši najveći kupci su grupacije iz Njemačke, Švedske, Norveške, Slovenije, ali i okruženja. Upravo smo zaključili posao za splitski aerodrom. U ovom trenutku imamo potpisane poslove vrijedne osam miliona eura za narednu godinu, a još dva miliona eura potpisat ćemo u naredne dvije sedmice - kaže Mirsad Smaka, jedan od izvršnih direktora kompanije.

Iako nevoljno govore o politici, čelnici Metalnog kažu da im pogone i upravu nikada nisu posjetili predstavnici vlasti, a kamoli pružili podršku u radu. Šišić ističe da je možda i bolje tako, jer prije dobiju posao na sjeveru Norveške nego u gradu u kojem žive i rade.

Hala za teške konstrukcije

Kako ističu Šišić i Smaka, predstoji rekonstrukcija ili gradnja novog sjedišta kompanije te izgradnja hale za teške čelične konstrukcije s kranovima za 100 i 50-tonske konstrukcione elemente. Ipak, sve je podređeno velikim, milionskim poslovima za zapadne klijente u narednoj godini.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13183-privreda_ulaganje_poslovi.html

Zenko proizvodi uniforme za slovensku vojsk

Dokaz kvalitetnog rada je dugoročna saradnja sa stranim partnerima, a dodatno priznanje donose ugovoreni specifični poslovi, poput proizvodnje profesionalne odjeće i opreme.

Zeničko preduzeće Zenko godinama je specijalizirano za proizvodnju odjeće te uniformi za policijske snage, zaštitare i specijalističke službe. Novo priznanje ovih dana stiglo je u zeničku kompaniju, jer je ugovoren posao za potrebe vojske Republike Slovenije.

Uniforme za armiju članice NATO-a izrađuju se od posebno odabranih materijala, krojeva te uz, za naše prilike nevjerovatne mjere kontrole i provjere kvaliteta. S vlasnikom kompanije Fahrudinom Čančarom razgovarali smo upravo dok je ugošćavao najvišu vojnu delegaciju iz te države, koja je došla da se na licu mjesta uvjeri u proces proizvodnje uniformi.

- Osim ovog posla, imamo seriju civilnih jakni za italijansku kompaniju s kojom imamo dugogodišnju saradnju. Za njih radimo bez greške 13 godina - rekao je Čančar.

Osim ova dva strana posla, u Zenki kažu da trenutno rade nekoliko serija uniformi, jakni i radne odjeće za bh. zaštitarske službe i jedinice policije.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13258-zenko_slovenija_proizvodnja_uniforma_vojnici.html)

Mršav oporavak bh. privrede

Dvije godine od početka recesije u BiH bilježi se blagi oporavak, ali je rast još nedovoljan da bismo se vratili na trendove prije početka globalne ekonomske krize, upozoravaju ekonomisti.

Efekti globalne krize, koja je započela hipotekarnom krizom u SAD, osjetili su se u BiH krajem septembra i početkom oktobra 2008. godine, kada je došlo do masovnog podizanja štednje u bankama. U 2009. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ekonomski rast potonuo je 2,9 odsto, da bi oporavak počeo u 2010. godini.

"Uprkos činjenici da ne postoje službene procjene BDP-a za prva dva kvartala 2010, na osnovu raspoloživih podataka može se zaključiti da je počeo blagi oporavak. Međutim, nivo rasta značajno je ispod trenda od prije početka krize. Ove godine očekuje se realni rast BDP-a od oko 0,5 do jedan odsto, a naredne godine oko tri odsto", kaže Orhan Nikšić, glavni ekonomista Kancelarije Svjetske banke u BiH.

Ističe da je od ukupno tri komponente BDP-a, neto izvoz, potrošnja i investicije, u BiH evidentan značajan rast izvoza.

"U nominalnom iznosu, neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza), porastao je za oko 13 odsto u toku prvih sedam mjeseci 2010. godine. Međutim, indirektni podaci govore o blagom porastu potrošnje, te padu investicija", obrazlaže Nikšić.

Pojašnjava da je jedan od indikatora povećane potrošnje i porast uvoza roba široke potrošnje, kao i porast trgovine na malo. Tako, na primjer, u FBiH indeks trgovine na malo za prvih šest mjeseci 2010. bilježi rast za 3,6 odsto, dok je taj indeks u RS za juni veći pet odsto od lanjskog prosjeka.

Međutim, indikatori koji pokazuju nivo investicija signaliziraju dalji pad. Na primjer, uvoz kapitalnih roba manji je za 12 odsto za prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isti period 2009, dok je nivo dugoročnih kredita privatnom sektoru porastao za skromnih 3,4 odsto u istom periodu.

"Zabrinjava nastavak trenda pada investicija. Nivo investicija određuje kapacitet ekonomskog rasta u narednim godinama, što govori u prilog tome da ukoliko ne dođe do skorog oporavka investicija, nivo rasta u narednim godinama biće znatno niži od onog kojem smo bili svjedoci prije krize", konstatuje Nikšić.

Ekonomista Muris Čičić kaže da je BiH, iako nema zvaničnih podataka o tome, formalno izašla iz recesije, a za što su potrebna dva pozitivna kvartala, ali je realno još u krizi.

"Procjene međunarodnih institucija da ćemo ove godine imati rast od 0,5 odsto govore da je riječ o mršavom oporavku. Radno-intenzivni sektor poput građevinarstva i tekstilne industrije, a koji zapošljava veliki broj radnika, još je duboko u krizi i sporo iz nje izlazi. Osim toga, maloprodaja je još u zastoju, jer kod građana postoji strah te kupovinu roba odlažu za bolja vremena", ističe Čičić.

Dodaje da je u BiH evidentan dalji rast nezaposlenosti, a to je problem koji i tržišta SAD i EU, koja su izašla iz recesije, ne uspijevaju prevazići.

"Došlo je do promjene na tržištu rada jer poslodavci ne misle zapošljavati isti broj radnika kao ranije", ističe Čičić.

Dodaje da je ohrabrujući napredak primjetan u trgovinskom bilansu.

"Došlo je do bitne promjene u odnosu uvoza i izvoza. Izvoznici koriste oporavak koji se događa u Evropi i SAD, te izvoz snažno raste. I tu nije riječ samo o povratku na stare vrijednosti, nego povećani izvoz bilježe svi sektori industrije. Istovremeno, uvoznici zbog pada maloprodaje manje uvoze, tako da je došlo do kvalitativnog pomaka u uvozu", ističe Čičić i dodaje da je sve to uzrokovalo da je pokrivenost uvoza izvozom konačno premašila iznos od 50 odsto.

Javni radovi neiskorištena šansa
Ekonomista Muris Čičić kaže kako BiH nije iskoristila šanse koje pruža izlazak iz recesije.

"Trebalo bi da imamo desetine hiljada radnika na gradnji autoputa, te druge javne i polujavne radove, da otvorimo gradilišta putem davanja koncesija. Nažalost, dopustili smo da nam građevinski sektor potone duboko u recesiju. Dosta toga je i do nas samih što ekonomski oporavak neće ići bržim tokom", istakao je Čičić.vratili na trendove prije početka globalne ekonomske krize, upozoravaju ekonomisti.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/344837)

Bh. mljekare neće profitirati na nestašici



Tipično, mi nikad "uhvatiti" šansu. :nuts:

Vazno da znamo kukati:cheers:

Toliko fabrika imamo, a ni jedna ko nema dovoljno mlijeka:ohno:

Uspješna proizvodnja u Krekinim Rudnicima

U Rudniku Kreka sinoć je iskopana 1.572.000 tona ugljena, a nakon ulaganja u opermu doći će do povećanja proizvodnih rezultata, kazao je direktor tog rudnika Rešad Husagić.

Po njegovim riječima, o uspješnosti proizvodnje svjedoči podatak da je za prvih 12 dana ove godine u ridniku Kreka ostvarena proizvodnja od 100 posto.

Trenutno Krekin lider u proizvodnji je Površinski kop "Šikulje" koji je za devet mjeseci tekuće godine proizveo oko 538.000 tona ugljena, kazao je Husagić te dodao da planom proizvodnje predviđena isporuka od 2.200.000 tona crnog zlata neće biti upitna.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13421-Husagi-Uspjena-proizvodnja-Krekinim-Rudnicima.html)

Posao u Tekstilnoj industriji Mostar dobilo 70 radnika

Na području Slobodne zone Hercegovina, južno od Mostara, otvoreni su novi pogoni preduzeća Tekstilna industrija Mostar (TIM) u kojima će biti uposleno 70 radnika.

Riječ je o investiciji vrijednoj 1,2 miliona KM, a većinu sredstava uložila je njemačka kompanije Kind, koja upošljava više od 1.000 radnika. Također, za nove pogone i Federalna vlada izdvojila je određene iznose u vidu grantova.

Prema riječima direktora Tekstilne industrije Mostar Nikice Golemca, u novim pogonima po evropskim standardima će se proizvoditi zaštitna radna odjeća, mahom za strano tržište.

- Samo 20 posto ćemo biti zastupljeni na bh. tržištu, i to zbog poznatih barijera i loše naplate. Trenutno smo u pregovorima sa još jednom kompanijom iz zapadne Evrope, koja je zainteresirana za saradnju - kazao nam je Golemac.

Inače, TIM već ima potpisane ugovore s Nijemcima o isporuci proizvedene zaštitne odjeće, a sudeći prema najavi njemačkog investitora, saradnja će u dogledno vrijeme biti i proširena.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13394-tekstil_industrija_mostar_posao_radnici.html)

NEW FACTORY IN VLASENICA
VLASENICA, Firma “Izo-ekomont” iz Obrenovca otvoriće do sredine oktobra u Vlasenici pogon za proizvodnju predizolacionih sistema za toplovod daljinskog grijanja i vodovodnih cijevi.
Investicija će u prvoj godini iznositi blizu tri miliona KM, a u naredne dvije još dodatnih četiri do 4,5 miliona KM, izjavio je Srni Milan Joković, direktor vlaseničkog “Izo-ekomonta”, preduzeća osnovanog odlukom matične firme u Obrenovcu.
Joković je rekao da je firma iz Obrenovca planirala da otvori jedan proizvodni pogon u Republici Srpskoj (RS), a da je Vlasenica odabrana zahvaljujući inicijativi i poslovnom sluhu Vlaseničana, posebno poslanika Narodnoj skupštini RS Miroslava Kraljevića (SNSD).
“Već smo pri kraju izgradnje proizvodnog pogona, koji je površine oko 1 500 metara kvadratnih. Tu će biti instalisana najsavremenija oprema za proizvodnju polietilenskih cijevi za vodu i za gas, kao i obložne cijevi za predizolovani sistem za toplovode”, rekao je Joković.
Firma će u prvoj fazi zapošljavati 30 radnika, a ukoliko opšte ekonomske i političke prilike u RS budu išle “na ruku” privrednicima, “Izo-ekomont” namjerava da u doglednom periodu otvori još jednu proizvodnu liniju i uposli još radnika, istakao Joković.
On je dodao da će cjelokupna proizvodnja iz pogona u Vlasenici biti plasirana na tržište Srbije i RS.
Poslanik Miroslav Kraljević rekao je da za opštinu Vlasenica izgradnja ovakvog pogona otvara mogućnost bržeg razvoja i stvara uslove da mladi ljudi ostaju u toj opštini.
“Nije beznačajno da se praktično poslije 30 godina u Vlasenici pravi jedan novi proizvodni pogon. To znači da se u dužem proteklom periodu ovdje praktično ništa nije radilo na tom planu i utoliko je bilo teže naći poslovne ljude i ubijediti ih da ovdje investiraju”, istakao je Kraljević.
Kraljević je dodao da su u toku i pregovori sa kompanijom za proizvodnju mlijeka koja ima pogone u Njemačkoj i Mađarskoj, a koja je zainteresovana da otvori fabriku mlijeka i u Vlasenici i investira oko 8,5 miliona evra.
Konkretni pregovori o ovog programu, kaže Kraljević, tek treba da uslijede.
Izvor: capital.

BiH će na sajmu namještaja u Kelnu predstavljati osam kompanija

Organizacioni tim sačinjen od predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH (Agencija za promociju izvoza BiH i Grupacija drvne industrije), Švicarskog programa za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA projekta, izvršio je odabir kompanija koje će predstavljati BiH u Njemačkoj na Međunarodnom sajmu namještaja Imm Cologne 2011.

Kako je odlučeno, u paviljonu BiH na sajmu u Kelnu, od 18. do 23. januara naredne godine, izlagat će osam proizvođača namještaja i to: Artisan i Arteco iz Tešnja, Rukotvorine iz Konjica, Zedex iz Zenice, Nova forma iz Šamca, Ećo company iz Sarajeva, Kalea iz Ilijaša te Laser iz Bihaća.

Kako navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH, Organizacioni tim posjetio je sve zainteresirane firme i izvršio odabir kompanija prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Pri tome, osnovni cilj je bio da se na zahtjevnom tržištu EU prezentira ono najbolje što BiH može ponuditi u smislu vlastitog dizajna namještaja te kvaliteta izrade i korištenja sirovine domaćeg porijekla.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13553-BiH-sajmu-namjetaja-Kelnu-predstavljati-osam-kompanija.html)

Elvako izvozi na evropsko tržište

Elvako iz Bijeljine, jedna od fabrika kompanije Bobar, uprkos velikoj konkurenciji i krizi metaloprerađivačke industrije, radi u tri smjene, a svoje proizvode izvozi na evropsko tržište, potvrđeno je iz tog preduzeća.

Za osam mjeseci ove godine ostvareno je 93 posto od planirane proizvodnje. Direktor Savo Radić kaže da se zapošljavaju novi radnici, a plaće i doprinosi redovno se isplaćuju. Elvako proizvodi elektrode, šine vođice i procesnu opremu, a paleta proizvoda je i proširena.

- Cisterne za tečna goriva izvozimo u Holandiju, kontejnere za rasute terete u Hrvatsku, Sloveniju, a panel-ograde u Italiju. Novost na domaćem tržištu su peći na čvrsta goriva namijenjene za centralno grijanje - kaže Radić.

Ističe da je, nakon reorganizacije i sistematizacije radnih mjesta, ove godine planirana proizvodnja u vrijednosti od 16 miliona maraka, što je dvostruko više nego prethodne godine.

U preduzeću ističu da je stabilizacija proizvodnje i čvrsta pozicija na bh. i stranom tržištu uvjet za uredno poslovanje, izmirenje obaveza i isplate plaća.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13497-elvako_bijeljina_evropa_trziste.html)

Uplaćen novac za stečaj Krivaje

Zavidovićka Krivaja 1884 jučer prije podne započela je pripremne radove i proizvodnju, a dio radnika pozvan je na posao, nakon što se na lageru ove kompanije našlo dovoljno sirovine.

Iako su braća Mujanović, većinski vlasnici još neregistrirane Krivaje 1884 najavili da neće pokretati proizvodnju dok ne budu načisto hoće li biti odobrena registracija, proizvodnja u nekim pogonima ipak je počela jučer.

- U srijedu se očekuju prvi proizvodi, jer za pokretanje sistema, od sušionice i pilane do lakirnice, treba dva do tri dana - kazali su nam u Krivaji 1884.

Nažalost, iz Općinskog suda u Zenici stižu nove loše vijesti po ovu kompaniju. Kako je potvrđeno "Avazu" u ovom sudu, za jedan od tri deponovana zahtjeva za stečaj, podnosilac je uplatio potrebnih 1.000 KM za prethodni postupak.

Portparol Suda Alisa Varupa-Radončić kaže da je u predviđenom roku, koji je istekao jučer, Zavidovićanin Midhat Hasanić uplatio iznos, te će stečajni sudija Ramo Ljevaković 29. septembra primiti na odlučivanje hoće li po tom zahtjevu pokrenuti stečaj.

Firma Hara iz Gračanice kod Visokog, drugi zasebni podnosilac, nije uplatila iznos, dok u trećem zahtjevu, koji u ime 134 radnika vodi advokat Nermina Pivić, sudija tek treba donijeti odluku hoće li i u tom predmetu otvoriti, odnosno spojiti i zajedno pokrenuti stečaj Krivaje.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13496-zavidovici_krivaja_stecaj_novac.html)

Metalno iz Zenice: Za 2011. ugovorili poslove vrijedne 10 miliona eura

Kompanija Metalno iz Zenice za iduću godinu već je ugovorila poslove u iznosu od 10 miliona eura. Prema riječima Nedima Salihagića, izvršnog direktora komercijalnog sektora ove kompanije, ovih dana bi trebalo da potpišu novi ugovor za isporuku opreme najmjenjene termoelektrani (TE) u Mannheimu u Njemačkoj. Za tu TE već rade kanale.

Osim ove rade za još nekoliko njemačkih termolektrana u Njemačkoj, te Poljskoj, a za iduću godinu radit će i za TE u Rumuniji i Bugarskoj. "Ove godine smo imali realizaciju osam hiljada tona čelika", kaže on.

Nedavno su potpisali ugovor sa splitskim aerodromom, a radi se oko 100-njak tona čelika za taj posao. "Potpisali smo ugovor i rok za završetak naših poslova na tom projektu je do kraja godine", kaže Salihagić.

Što se tiče poslova na domaćem terenu kaže da su u konzorciju s projektanskom kućom Fisia Babcock iz Njemačke aplicirali za izradu novih blokova na TE Tuzli i Kaknju, ali su kaže tenderi oboreni jer su neki konzorciji, koji su dali jeftiniju ponudu, nisu ispunili tehničke i komercijalne uvjete iz ugovora. Kaže da namjeravaju ponovno sudjelovati na tenderu kada on bude raspisan.

Do sada imaju ugovore s rudnicima u BiH iznosu od 2,1 milijuna maraka izradu rudarske podgrade, a krenuli su i u nove tendere za rudarsku podgradu vrijedne 2,5 miliona KM. Osim toga nadaju se suradnji sa slovenačkom kompanijom SCT kojoj su već dostavili ponudu za tunel Vijenac. Tu se radi oko 2 do 3 hiljade tona rudarske podgrade. "Čekamo završetak pregovora oko ovog projekta", kaže Slihagić.

O tome na čemu počiva uspješnost ove kompanije Salihagić ističe da imaju kapacitet i kvalitet proizvodnje te da poštuju dogovorene rokove. Sada se kaže, budući da imaju dogovorene poslove za idući godinu, žele fokusirati na 2012.

Inače, ova kompanija se bavi proizvodnjom, montažom i prometom čeličnih konstrukcija od tehnološke opreme, čeličnih mostova, hala, do antenski stubova. Također se bavie i proizvodnjom, montažom, sanacijom čelične konstrukcije termoenergetskih postrojenja i procesne opreme. Proizvode zaporne ventile za vodu, paru i plin kao i čelične rudarske podgrade.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/345487)

Novi zaplet: Energy 3 tuži vlast zbog vjetroelektrana u Podveležju

Kompanija Energy 3 iz Mostara podnijela je tužbu protiv Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona zbog štete koja je nastala zbog namjernog nepotpisivanja ugovora o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroelektrana u Podveležju. Koncesije su ovoj kompaniji dodijeljene još prije dvije godine, a do potpisivanja ugovora nikada nije došlo.

Podsjećamo, na osnovu samoinicijativne ponude, firma Energy 3 je u redovnom postupku od Vlade HNK dobila Odluku o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroelektrana snage 30 MW na lokalitetima Merdžan glava i Poljice u Podveležju. No, kada je trebalo potpisati ugovor, kompaniji Energy 3 ponuđeni su zahtjevi u ugovoru koji drastično odstupaju od date ponude i same odluke vlade.

Energy 3 je dao svoje primjedbe i ponudio primjerenu verziju ugovora sličnu ugovorima o koncesiji za vjetroelektrane potpisanim u slučaju drugih kantona i kako se kasnije pokazalo bila gotovo identična sa potpisanim ugovorom sa austrijskom firmom Vjetroenergetika koja je istovremeno sa Energy 3 dobila odluku Vlade HNK o dodjeli koncesije. Međutim, nadležno ministarstvo nije reagiralo, što se na kraju pokazalo kao smišljena opstrukcija u realizaciji projekta sa namjerom "istiskivanja" Energy 3, tvrde u ovoj kompaniji.


"To je između ostalog bio još jedan od nesumljivih dokaza o diskriminaciji kompanije Energy 3. I pored svih činjenica vezanih za status projekta i pokušaja da dođe do zaključenja ugovora Energy 3 je bila prisiljena prethodno uputiti Vladi HNK upozorenje pred tužbu putem pravnog zastupnika i zatražiti od Vlade zaštitu i poduzmanje mjera kako bi došlo do zaključenja ugovora", potvrdio je za eKapiju Miralem Čampara, direktor Energy 3.

S obzirom da je izostao adekvatan odgovor Vlade HNK, Energy 3 je bio prisiljen pokrenuti tužbu pred nadležnim sudom zbog propuštanja i tražiti naknadu štete za period od gotovo dvije godine zbog nepotpisivanja koncesionog ugovora.


Čampara ističe da se pokretanjem sudskog postupka želi naplatiti direktna šteta nastala usljed očiglednih opstrukcija kantonalnih vlasti.

"Mi samo želimo da sud naloži kantonalnoj vladi da potpiše ugovor koji je u skladu sa donešenom odlukom o dodjeli koncesije, kako bismo nastavili sa projektom izgradnje vjetroelektrane u Podveležju", kaže Čampara.

Ministarstvo privrede HNK nedavno je objavilo javni poziv za dodjelu koncesija za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja za lokacije Sveta Gora i Mali Grad (koje su pripadale firmi Vjetroenergetika) u cilju izgradnje vjetroelektrana. Tim povodom iz Ministarstva privrede HNK tvrdili su da su i kompanija Vjetroenergetika i Energy 3 izgubila koncesije zbog nepoštivanja uslova ugovora.

Iz kompanije Energy 3 tvrde da koncesije nisu mogle biti oduzete jer ugovor iz navedenih razloga nije ni potpisan.

Energy 3 naglašava da su i u ovom slučaju najveća prepreka razvoju projekta razne administrativne blokade, iza kojih u pravilu stoje određene interesne grupe i lobiji koji su se infiltrirale čak i u nadležne državne organe, uprkos javno proklamovanoj politici uklanjanja istih.

Projekati izgradnje vjetroelektrana na platou Podveležja vrijedni su gotovo 100 miliona eura. Iako su zadnjih nekoliko godina najavljivani kao jedan od najperspektvnijih i najunosnijih poslova u BiH, do konkretne realizacije još uvijek nije došlo.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/345737)

Rudnici "Kreka": Potpisan ugovor o generalnom remontu rotornog bagera SH -630

U Zavisnom društvu (ZD) Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla danas je potpisan Ugovor za generalni remont bagera SH 630 za potrebe Rudnika "Šikulje".

Vrijednost projekta je 5.206.500 KM s PDV-om. Izvođač radova je domaća firma "Termomatik" iz Zenice.

Operativnom realizacijom osposobljavanja osnovne opreme na površinskom kopu "Šikulje" za izvođenje potrebnih radova predviđen je rok od deset mjeseci. Garantni rok na urađeni remont je 18 mjeseci.

Od predviđenih 23.000.000 KM, kolike su planirane ovogodišnje investicije na nivou koncerna za Rudnik "Kreka", današnjim potpisivanjem ugovora utrošena je polovina predviđenih sredstava.

"Investicionim ulaganjem u ZD Rudnici "Kreka" planirano je osposobljavanje osnovne opreme, što podrazumijeva generalne remonte rotornih bagera u našim rudnicima. Odlukom o dokapitalizaciji Javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo uočilo je značaj ulaganja u generalne remonte bagerskih jedinica radi osavremenjavanja samih rotornih bagera, ali i proizvodnje uglja na površinskim kopovima", kazao je direktor ZD Rudnici "Kreka" Rešad Husagić.

On je naglasio da je značaj današnjeg ugovora još veći kada se zna da je posao dobila domaća kompanija.

Po riječima generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH Amera Jerlagića, snaga koncerna je u donošenju odluka o krupnim investicijama - poput ove, kojima će se stvoriti uvjeti za bolje rudarenje.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo je kazao da je želja tog ministarstva stvoriti preduvjete za investiranje kojima će se izgraditi rudnici, Elektroprivreda, ali i domaće kompanije koje će učestvovati u remontima i održavanju postrojenja koncerna, saopćeno je iz Službe za informiranje ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla, saopćila je press služba Elektroprivrede BiH.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/345762)

Galeb Group from Serbia plans to build a Bosnian plant for production of electronic devices and machines.

Galeb Group from Serbia plans to build a plant for production of electronic devices and machines in Bijeljina.
The Galeb Group decided to make this step due to favourable business conditions offered by the Bijeljina Municipality. Bijeljina is located in northeastern Republika Srpska, Bosnia and Herzegovina. The city is the second largest in the Republika Srpska entity after Banja Luka and fifth largest city in Bosnia and Herzegovina

one correction, Bijeljina is 6th largest city in Bosnia

Sarajevo
Banja Luka
Tuzla
Mostar
Zenica
Bijeljina

:D

Investicija od 100 miliona KMSilajdžić ozvaničio početak radova na HE Vranduk
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, federalni premijer Mustafa Mujezinović, ministar za energiju, rudarstvo i industriju FBiH Vahid Hećo, premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević, načelnik zeničke općine Husejin Smajlović i generalni direktor Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH Amer Jerlagić, te brojni drugi zvaničnici prisustvovali su danas u naselju Vranduk, početku istražnih radova za buduću istoimenu hidrocentralnu.


"Radi se o objektu koji nema veću snagu, ali simbolično predstavlja veliki projekt jer se započinje dugogodišnji ciklus realizacije većeg broja elektroenergetskih objekata, među kojim devet hidrocentrala, pet termoelektrana i dvije vjetroelektrane. Njihova vrijednost je više milijardi KM", izjavio je direktor Jerlagić.




Izgradnja protočne hidrocentrale "Vranduk" instalirane snage oko 20 megavata, trebala bi trajati oko četiri godine, a vrijednost investicije je stotinu miliona KM.

Na prigodnoj svečanosti istaknuto je da gradnjom HE "Vranduk" najviše koristi treba imati lokalna zajednica, kojoj će pripasti najveći dio od koncesione naknade, kao i više infrastrukturnih objekata, koji će biti izgrađeni u okviru "Programa prijateljskog okruženja" koji su Općina Zenica i JP "Elektroprivreda BiH" potpisali prije nekoliko mjeseci.

TVORNICA CEMENTA KAKANJ OSTVARILA 12 MILIONA KM DOBITI

Tvornica cementa Kakanj, najveći proizvođač cementa u BiH, prvo polugodište 2010. godine završila je sa 12,4 miliona KM neto dobiti, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja pad profita od 40 posto, saznaje portal Beta.ba. Ukuni polugodišnji ...

... prihodi Tvornice cementa Kakanj u tekućoj godini iznosili su 38,7 miliona KM, naspram 45,9 miliona KM ukupnih prihoda u istom periodu prošle godine.

S druge strane, rashodi su u prvom polugodištu 2010. godine iznosili 26,3 miliona KM, a u istom periodu lani 27,5 miliona KM. Ukupna aktiva kompanije, zaključno sa 30. juna 2010. godine, iznosila je 191 milion KM, kapital 158 miliona KM, dugoročne 1,3, a kratkoročne obaveze 31,4 miliona KM, navodi se u nerevidiranom finansijskom izvještaju o poslovanju, pišu Poslovne novosti.

Tvornica cementa Kakanj ima emitovanih ukupno 9.476.540 dionica, nominalne vrijednosti 10 KM po dionici. Većinski dioničar kompanije je Holandski investicioni fond CEEM Investment iz Hertogenboscha, koji kontrolira 91,1 posto dionica emitenta.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=122794&Itemid=59)

Žene u BiH zarađuju 32% više od muškaraca


SARAJEVO - Uprkos pretpostavci da žene u BiH zarađuju znatno manje od muškaraca, podaci novog servisa Plata.ba pokazali su da su žene na velikom broju pozicija znatno plaćenije od muškaraca.

Tako, naprimjer, na poziciji finansijskog menadžera žene u prosjeku imaju netoplatu 1.835 KM, s tim da je maksimalna plata na ovoj poziciji 3.915 KM, dok muškarci imaju prosječnu netoplatu 1.391 KM, sa maksimalnom platom od 3.125 KM.

Slična je situacija i sa pozicijama šefa pravnog odjela, menadžera podružnice i country menadžera, gdje žene u prosjeku imaju veću platu za 16%. Evidentno je ipak da u generalnom poretku muškarci bolje zarađuju pa je tako najveća netoplata muškarca na poziciji country menadžer i iznosi 11.000 KM, a za ženu 6.700 KM na poziciji prodajnog menadžera.

Za manje od tri mjeseca servis Plata.ba je koristilo 9.100 osoba i dosadašnji rezultati pokazuju neznatnu razliku u generalnom poretku prosječnih plata po faktoru spola.

Prosječna plata muškarca na osnovu istraživanja iznosi 1.015 KM za muškarce i 941 KM za žene, što znači da su muškarci u prosjeku bolje plaćeni za 7,8%.

"U poređenju sa Srbijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom, u BiH je ova razlika najmanja. Naime, muškarci u Srbiji zarađuju 8,5% više od žena na istim pozicijama, dok u Češkoj taj broj iznosi 16%, u Slovačkoj 15% i u Mađarskoj 12%", kaže Mersiha Mehić, voditeljica projektnog odjela Posao.ba.

Muškarci su i dalje najbolje plaćeni ukoliko obavljaju poslove u bankarskom i osiguravajućem sektoru ili pak prodajnom sektoru. Ipak, primjetan je rast prosječnih plata za žene u skoro svim sektorima poslovanja. Tako je, naprimjer, prosječna plata novinara za muškarca 666 KM, uz maksimalnu platu od 1.000 KM, a za žene na poziciji novinara prosječna plata je 749 KM, uz maksimalan iznos plate od 1.500 KM.

"Razlika u platama muškaraca i žena je veća u privatnim nego u državnim firmama, a zanimljivo je da strani vlasnici kompanija u BiH prave veće razlike u platama između žena i muškaraca od domaćih kompanija", objašnjava Vedrana Maglajlija, voditeljica projekta.

Pozitivna priča iz Breze - Kako uvoziti, a ne ugroziti domaću proizvodnju

Kada je prije više od deset godina odlučio da pokrene vlastiti biznis, Mirsad Avdukić iz Breze nije ni slutio da će to biti uvoz omotača za potrebe mesne industrije. Ideja je došla kada je u razgovoru sa poslovnim ljudima iz te oblasti doznao da se poliamidni omotači ne mogu nabaviti u Bosni i Hercegovini te da je taj materijal itekako potreban fimama koje se bave preradom mesa.

Tako je 1999. godine stupio u kontakt sa predstavnicima njemačke kompanije KalleGmbH iz Wiesbadena, jedne od vodećih proizvođača poliamidnih, faser i celuloznih omotača u svijetu, te postaje ekskluzivni zastupnik njihovih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Vremenom je njegova kompanija Sami Promet proširila svoje poslovanje, preuzimajući zastupništvo još nekoliko kompanija iz Evrope, među kojima i zastupništvo kompanije Cutisin, proizvođača kolagenih omotača te The Solae Company, koja proizvodi sojine izolatea, a jedna je od rijetkih u svijetu kompanija koja posjeduje zlatni certifikat za kvalitet nezavisnog instituta u Ženevi.

Mirsad Avdukić, direktor Sami Prometa, ističe da danas, osim omotača, u svoj ponudi imaju i phosfate, prirodne boje, začine, technopac clipse, omče, kao i rezervne dijelove za pojedine mašine mesne industrije.

"Početak je kao u svakom poslu bio trnovit, jer je tehnologija jako skupa ako želite da postignete kvalitet. No, proteklih deset godina uspjeli smo raditi sa pozitivnim rezultatima, što je pokazalo da ova djelatnost može biti itekako perspektivna. Trenutno imamo izgrađeno ogromno skladište što nam daje vrhunske uslove za razvoj poslovanja u drugim oblastima, kao što je naprimjer prerada voća i povrća", kaže Avdukić.

On naglašava da je u nekoliko navrata razmišljao o pokretanju vlastite proizvodnje poliamidnih omotača u Bosni i Hercegovini, no taj se potez s obzirom na jako konkurenciju u regionu i malo tržište naše zemlje, pokazao kao previše rizičan.

Sami Promet sa širokim dijapazonom proizvoda snabdijeva brojne kompanije iz oblasti mesne industrije kao što su, između ostalog, Akova Group, Perutnina Ptuj i Mesna industrija Brajlović. Kao svoju osnovnu prednost ističu da se na tržištu probijaju kvalitetom, što se pokazalo kao dobra osnova za dugotrajnost i uspjeh u ovom poslu.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/346519)

Pri kraju preuzimanje šećerane u Bijeljini

Enver Moralić, jedan od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, nedavno je u intervjuu za Lider kazao da sa Gazpromom ulazi u plinski biznis u Poljskoj, Ukrajini i Hrvatskoj.

Osim toga, najavio je da planira nova ulaganja u poljoprivredu.

"Razmišljam o daljnjem ulaganju, ali ne u Hrvatsku nego u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. O kupnji gotovih tvrtki u privatizaciji. Upravo je u tijeku preuzimanje šećerane u Bijeljini. To je sada već pri kraju i nadam se da bismo već prvog listopada ondje mogli početi proizvodnju", rekao je Moralić za Lider.

Na pitanje zašto je odlučio kupiti šećeranu, Moralić objašnjava kako u poljoprivedi nije isplativo proizvoditi samo sirovine i da svaka faza prerade donosi dodatnu zaradu. "Budući da smo mi proizvođač šećerne repe, to je logična investicija", dodaje on.

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Rusija, Švicarska, Mađarska i Ukrajina zemlje su u kojima Enver Moralić trenutačno ima svoje tvrtke.

"S obzirom na to da Bosnu jako dobro poznajem i da mi je najbliža, ona mi je nekako i primamljivija za ulaganje. Srbija mi je još nepoznanica", otkriva Moralić.



E-kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/346437)

Domaće kompanije raširenih ruku dočekuju američke investitore

Poslovna ponuda američke kompanije International Steel Span za razvijanje poslovanja u Bosni i Hercegovini izazvala je veliko interesovanje među domaćim kompanija. Radi se o kompaniji koja je američki lider u proizvodnji prefabrikovanih objekata čelične konstrukcije, sa poslovnicama širom svijeta.

Pokretanje biznisa na bosanskohercegovačkom tržištu lokalnim partnerima donijet će sigurnu dobit, najavili su iz ove kompanije. Posrednik International Steel Spana i domaćih firmi je komercijalni odjel Ambasade SAD u BiH, koji inače radi na povezivanju poduzetnika i unaprijeđenju privredne saradnje između dvije zemlje.

U ovom odjelu su nam potvrdili da je stigao značaj broj prijava kojima se iskazuje interes za uspostavljanje partnerskog odnosa. Potencijalni partneri su uglavnom firme koje se već imaju izgrađen posao u našoj zemlji, koje se bave sličnim djelatnostima te posjeduju mehanizaciju, skladište i montažere.

Predstavnici ove kompaniji za danas je najavili posjetu našoj zemlji u sklopu koje će obaviti razgovore sa zainteresiranim firmama o oblicima moguće saradnje. Firma partner koja bude izabrana najvjerovatnije će nastaviti djelovati pod vlastitim imenom, ali će proizvode američke kompanije uključiti u svoju djelatnost.

International Steel Span na sličan način je uspostavio saradnju sa privrednicima iz zemlja jugoistočne Evrope, a pozitivno iskustvo iz regiona potaklo ih je na širenje i na naše tržište.

Montažni objekti ove kompanije se u Evropi izgrađuju već decenijama. Objekti su, kako se navodi u oglasu, namijenjeni za industrijske, komercijalne i poljoprivredne namjene, vrlo su ekonomični i jednostavni za montažu.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/346383)

NEW FACTORY FOR MOTOR OILS IN BILECA
Premijer RS Milorad Dodik i biznismen iz Amerike hercegovačkog porijekla Branko Tupanjac položili su u četvrtak u Bileći kamen temeljac za izgradnju fabrike za preradu i pakovanje motornog i mašinskog ulja koja će zaposliti stotinak radnika.

Radi se o investiciji Tupanjca vrijednoj oko 11 miliona dolara, od čega se 8,5 miliona odnosi na već nabavljenu opremu, dok će 2,5 miliona dolara koštati izgradnja samog objekta.

Za fabriku, površine oko 4.000 kvadratnih metara, obezbijeđeno je zemljište površine 40.000 kvadrata.

Tupanjac, poznat i kao ktitor manastira Hercegovačka Gračanica, kazao je da će buduća fabrika proizvoditi isključivo sintetička ulja visoke tehnologije, sa kapacitetom od 15 miliona litara godišnje koja na tržištu dostižu vrijednost između 150 i 160 miliona dolara.

"S obzirom da je oprema već odavno naručena, fabrika bi, ako dalje bude išlo sve po planu, trebala biti otvorena za godinu dana, a zapošljavaće u prvom mahu stotinjak radnika, s tim da se taj broj ako bude potrebno, može i povećati", kazao je Tupanjac navodeći da će zapošljavati stručnu radnu snagu sa lokalnih prostora.

On je saradnja sa Vladom RS u ovom projektu ocjenio izvanrednom, navodeći da je premijer RS na projektu insistirao pune tri godine, dok se nije riješio problem lokacije.

Sav repromaterijal za fabriku će se uvoziti iz Amerike, iz Kalifornije, a koordinaciju poslova će, kako kaže, vršiti njegov sin.

Sedamdeset procenata ulja proizvedenih u budućoj fabrici u Bileći planirana su za izvoz, dok će samo trideset procenata ostajati da se koriste na domaćem tržištu.

Dodik je nakon polaganja kamena temeljca rekao da je svako otvoreno radno mjesto dragocjeno, a da stotinu mjesta „predstavlja pravo zadovoljstvo, naročito kada se zna da će ova fabrika, najmoderinije svjetske tehnologije na jugoistoku Evrope, obezbjeđivati dobru zaradu“.

"Vlada RS je spremna da podrži ovaj projekat putem Investiciono-razvojne banke, o čemu će sa glavnim investitorom Brankom Tupanjcem uslijediti dalji pregovori", istakao je Dodik ukazujući da je maksimalna vrijednost kredita može iznositi pet miliona KM.

Načelnik opštine Bileća Dragan Babić rekao je da je postavljanje kamena temeljca za novu fabriku veliki dan za tu lokalnu zajednicu, jer se, kako kaže, poslije dvije-tri decenije prvi put gradi, a ne gasi jedna fabrika u toj opštini.

Najznačajnijim je ocijenio otvaranje novih radnih mjesta, ali i, kako kaže, otvoranje mogućnost dolaska drugih investitira u taj kraj.

Izvor: ekapija.

PRIMOPREDAJA NOVE DIZEL-ELEKTRIČNE LOKOMOTIVE

U krugu društva Sisecam soda Lukavac d.o.o danas će biti upriličena svečana primopredaja nove dizel-električne lokomotive za koju je izdvojeno 1,1 milijun KM i samo je jedan dio ukupnih investicija predviđenih za 2010. godinu.
Implementacijom ove investicije nastavlja se modernizacija tvorničkih postrojenja, a stara parna lokomotiva koja se koristila od 1958. godine bit će izložena ispred upravne zgrade tog društva.

Sisecam Soda Lukavac d.o.o do sada je uložila 85 milijuna KM u modernizaciju proizvodnih pogona, automatizaciju procesa, izgradnju novih proizvodnih postrojenja, zaštitu okoliša i zaštitu na radu. Puštanje u rad nove lokomotive predstavlja značajan korak glede poboljšanja mjera zaštite na radu.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=122884&Itemid=59)

64 new tourist guides promoted in Fojnica. =)
U Aquareumalu u Fojnici 16. septembra dodijeljeni su ceritifikati za 64 polaznika koji su u organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma prošli zakonom propisanu obuku i uspješno položili ispit za turističke vodiče.

Ovom prilikom Federalni ministar okoliša i turizma Nevenko Herceg se osvrnuo na aktivnosti Ministarstva podsjetivši kako su postignuti značajni rezultati od reforme zakonodavstva i izrade Strategije razvoja turizma Federacije BiH do 2019. do povećanja mjera potpore turističkom sektoru putem transfera kojima su omogućena nova ulaganja u turističku infrastrukturu i nove turističke proizvod.

Podsjećajući kako rast turističkog prometa u posljednje vrijeme, pokazuje da turizam uistinu postaje razvojna šansa BiH, ministar Herceg je kazao kako se još uvijek brojni turistički potencijali nedovoljno koriste, ali i to da još uvijek nismo pružili maksimum ljudskih potencijala koji se kriju u turizmu.

"Vrsnoća ljudskih resursa uvjet je bez kojega se u turizmu ne može. Zato smo pokrenuli program edukacije i certificiranja turističkih vodiča kroz koji je prošlo 300 uglavnom mladih i visokoobrazovanih državljana BiH, od kojih je njih 245 uspješno položilo ispit i time steklo pravo obavljanja poslova certificiranog turističkog vodiča", istaknuo je ministar Herceg koji je uz čestitke novo certificiranim turističkim vodičima podsjetio i na odgovornost koja leži na turističkim vodičima koji su često jedini kontakt gostiju s našim destinacijama.

"O vama umnogome ovisi kakvo će mišljenje o nama steći naši gosti i hoće li nam se ponovo vratiti. Zato je na vama velika odgovornost, ne samo prenošenja znanja o znamenitostima naših destinacija, nego i daljnjeg usavršavanja načina prenošenja informacija pri čemu su od presudnog značaja vaša strpljivost, ljubaznost i osmijeh, poručio je ministar Herceg izražavajući nadu kako će novo certificirani turistički vodiči pored ispunjenja temeljnih ciljeva svoje djelatnosti, doprinijeti daljnjem razvoju turizma i boljoj afirmaciji na turističkom tržištu ne samo Federacije nego i Bosne i Hercegovine u cjelini", kazao je Herceg.

Uručivanju certifikata turističkim vodičima prisustvovala je i predsjednica Federacije Borjana Krišto koja je naglasila kako je obrazovanje najvažnija aktivnost u životu svake osobe.
Izvor:ekapija.

DBC dobio posao kompletnog remonta transportnih sistema u Arceloru

Deutsch Bosnische Cooperation Gračanica dobio je posao u kompaniji Arcelor Mittal Zenica za isporuku transportnih valjaka i transportnih traka u ukupnoj vrijednosti 750.000 KM. Ovim ugovorom kompanija DBC je potvrdila svoju lidersku poziciju u proizvodnji transportnih valjaka.

Prema riječima direktora kompanije Almira Kujundžića ovaj posao predstavlja još jedan uspjeh u nizu s obzirom da će u svoju referent listu, uz najveće proizvođače kreča, cementa, i soli na svijetu, moći pridodati i najvećeg proizvođača čelika kao direktne kupce ove bh. kompanije.

"Najveća prednost naše kompanije jeste što se radi o istinskom bh. proizvodu u čijoj proizvodnji direktno - indirektno učestvuje 300 domaćih dobavljača, a pomenute valjke plasiramo na tržišta EU, Izraela,Turske i Malezije", ističu iz DBC-a.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/346809)

NEW FACTORY IN SOKOLAC
SOKOLAC, Na Sokocu je danas održana osnivačka skupština novoformiranog preduzeća “Grin pauer” Sokolac vrijednosti 30 miliona evra, koje će se baviti preradom svih vrsta otpada sa područja ove regije.
U osnivačkom kapitalu opština učestvuje sa 10 odsto, a slovenačka firma “Grin pauer” sa 90 odsto.
Načelnik opštine Sokolac Dušan Kovačević rekao je novinarima da se otvaranjem ovog preduzeća očekuje djelimično rješavanje problema nezaposlenosti na području opštine, uklanjanje otpada i veći prihod u budžet.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je oko organa upravljanja i registracije.
Opština je za novo preduzeće ustupila hektar zemljišta, obezbijedila priključke za infrastrukturu i za mjesec dana firma bi trebala biti registrovana, nakon što od resornog ministarstva dobije odobrenje za rad.
Direktor slovenačke firme “Grin pauer” Zoran Petrović rekao je novinarima da će u sokolačkom preduzeću biti zaposleno 50 radnika, a da bi pogon trebalo da počne sa radom u drugoj polovini naredne godine.

U novom pogonu Fabrike obuće "Sanino" zaposleno 120 radnika

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Slobodan Puhalac pustio je danas u rad novi proizvodni pogon Fabrike obuće "Sanino" u Prnjavoru, u kojem je zaposleno 120 novih radnika.

Foto: SRNA
Ministar Puhalac je rekao da je preduzeće "Sanino" primjer uspjeha privatne inicijative, koji bi trebalo da posluži kao uzor i drugim privrednicima RS.

Puhalac je podsjetio da je "Sanino" u proteklom periodu dobilo 750.000 KM sredstava podsticaja Vlade RS za izvoz i subvencija za sektor tekstila, kože i obuće i da je korisnik tri miliona KM sredstava Investiciono-razvojne banke.

"Ovo je težak posao, ali je evidentno da su radnici koji imaju redovne lične dohotke zadovoljni, zbog čega treba potvrditi i afirmisati ovakav pozitivan primjer i u budućnosti", rekao je Puhalac.

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić izrazio je zadovoljstvo što je u jednom danu, u jednoj radno- intezivnoj grani privrede, otvoren ovoliki broj radnih mjesta.

On je rekao da je preduzeće "Sanino" primjer dobrog partnerskog odnosa između poslovne zajednice i Vlade RS.

"Rukovodstvu ovog uspješnog kolektiva koje je i u teškim ekonomskim vremenima imalo hrabrosti i odlučnosti za ovakav korak, dugujemo veliku zahvalnost", rekao je Tomaš i podsjetio da je opština Prnjavor u rangu razvijenih opština RS, čemu najviše doprinosi upravo privreda.

Prema riječima direktora preduzeća Radovana Pazurevića, u ovoj firmi danas radi ukupno 685 radnika.

"U Prnjavoru smo u posljednja tri mjeseca primili oko 120 ljudi, što je ukupno 300 radnika u ovom gradu", rekao je Pazurević i najavio otvaranje novih radnih mjesta do kraja ove godine.

Fabrika obuće "Sanino" Derventa osnovana je 1999. godine učešćem privatnog kapitala Radovana Pazurević iz Dervente i dvojice slovenaca Benjamina Fugina i Martina Žilnika. Preduzeće već nekoliko godina uspješno sarađuje sa poznatim svjetskim proizvođačima obuće "Adidas", "Meindl" i "Haih" iz Njemačke i "Altrak-sport" iz Italije.

Uporedo sa sportskim programom "Sanino", u saradnji sa firmom "ARA" iz Njemačke, proizvodi visokomodnu žensku obuću.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/100918054)

ZENIČKI METALCI POBIJEDILI NA TENDERU

Kompanija Termomatik iz Zenice i Rudnik uglja Kreka iz Tuzle zaključili su ugovor vrijedan više od 5 miliona KM. Riječ je o poslu koji će u cjelini finansirati Elektroprivreda BiH a koji se odnosi na remont dotrajalih mašinskih postrojenja u Rudniku Kreka.

Posao je oglašen na tenderu na kojem je privatna kompanija Termomatik iz Zenice istakla najprihvatljiviju ponudu u pogledu cijene, rokova i garancija.

Kompanija Termomatik iz Zenice ubraja se u red najuspješnijih privatnih kompanija iz meteloprerađivačkog sektora BiH. Upošljava nekoliko stotina radnika koji nerijetko rade u dvije, a nekada i u tri smjene kako bi ispunili ugovorene obaveze mahom sa stranim kupcima. Termomatik surađuje s velikim brojem evropskih kompanija (osobito iz Njemačke i Slovenije) te s nekim od najvećih kompanija u BiH, poput Aluminijskog komnbinata Mostar, Elektroprivrede BiH, Arcelor Mittala iz Zenice itd.

Posao u Rudniku Kreka dio je šireg projekta Elektroprivrede BiH koja u naredne tri godine namjerava u obnovu i modernizaciju rudnika i opreme investirati oko 500 miliona KM.

Na drugoj strani, Elektroprivreda BiH s velikim ambicijama kreće i u izgradnju novih elektroelenrgetskih objekata. Na rijeci Bosni, kod Vranduka, sarajevska kompanija Hidrogradnja priprema gradilište za buduću hidroelektranu Vranduk, čija će izgradnja koštati oko 110 miliona KM. Izvođač radova po sistemu „ključ u bravu“ bit će poznat 7. oktobra, a prema nezvaničnim informacijama najveće šanse ima sarajevska kompanija Energoinvest koja se pojavljuje u ulozi lidera konzorcija koji čine dvije domaće i jedna inostrana kompanija.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123033&Itemid=58)

Na Sokocu osnovano preduzeće vrijedno 30 miliona eura

Na Sokocu je danas održana osnivačka skupština novoformiranog preduzeća "Green power" Sokolac vrijednosti 30 miliona eura, koje će se baviti preradom svih vrsta otpada sa područja ove regije.

U osnivačkom kapitalu opština učestvuje sa 10 posto, a slovenačka firma "Green power" sa 90 posto.

Načelnik opštine Sokolac Dušan Kovačević rekao je novinarima da se otvaranjem ovog preduzeća očekuje djelimično rješavanje problema nezaposlenosti na području opštine, uklanjanje otpada i veći prihod u budžet.

Prema njegovim riječima, dogovoreno je oko organa uprvaljanja i registracije.

Opština je za novo preduzeće ustupila hektar zemljišta, obezbijedila priključke za infratsrukturu i za mjesec dana firma bi trebala biti registrovana, nakon što od resornog ministarstva dobije odobrenje za rad.

Direktor slovenačke firme "Green power" Zoran Petrović rekao je novinarima da će u sokolačkom preduzeću biti zaposleno 50 radnika, a da bi pogon trebalo da počne sa radom u drugoj polovini naredne godine.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/13838-Sokocu-osnovano-preduzee-vrijedno-miliona-eura.html)

^^ :applause:

more of this!

Prvo da vidim radove, ipak su izbori za 2 sedmice!

MJERE VLADE RS VEOMA DOBRE ZA POLjOPRIVREDNIKE

Sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH Sead Jeleč rekao je da je set mjera Vlade Republike Srpske /RS/, kojim se podstiče rad poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj, dobrodošao za poljoprivrednike, jer će poboljšati korištenje zemljišnih resursa i smanjiti uvoz, prvenstveno žitarica.

On je izrazio uvjerenje da će ove vladine mjere, veoma dobro tempirane pred jesenju sjetvu, sigurno stimulisati poljoprivrednike u RS da zasiju više poljoprivrednih kultura, prije svega, žitarica.

"Na taj način će RS otvoriti put da vrlo brzo postane samozadovoljna kada je riječ o proizvodnji žita", rekao je Jeleč Srni.

Komentarišući nastojanja Vlade RS da u Srpskoj do kraja godine bude formirana "Agro banka", Jeleč je istakao da će to za poljoprivrednike biti dobro, ali samo pod uslovom da se njom dobro upravlja i da se pridržava ciljeva zbog kojih se osniva.

"To može biti pomoć, prvenstveno, primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Takođe, ona može znatno doprinijeti modernizaciji i povećavanju konkurentnotnosti poljoprivrednih proizvođača, jer će omogućiti jeftinije dobijanje kredita, a time i bržu izmjenu tehničko-tehnološke strukture u poljoprivredi koja dosta zaostaje za zemljama regiona i Evropske unije", istakao je Jeleč.

Vlada RS donijela je u petak, 17. septembra, odluku o otkupu 10.000 tona pšenice po cijeni od 0,45 KM po kilogramu, što je naviše u regionu, a u odnosu na Srbiju skuplje za 0,10 KM.

Nakon sjednice, premijer RS Milorad Dodik rekao je da je Vlada otpisala i obaveze poljoprivrednim proizvođačima za đubrivo i gorivo prema Republičkoj direkciji za robne rezerve, što u cijelosti iznosi oko 30 miliona KM.

Dodik je pojasnio da su ove odluke donesene zato što u RS nema poljoprivrednog sektora koji nije doživio pad zbog poplava i drugih vremenskih nepogoda.

On je najavio da će u Srpskoj do kraja godine biti formirana i "Agro banka", u kojoj će Vlada RS imati 20 odsto osnivačkog kapitala, istoimena banka iz Srbije 80 odsto, a koja će biti usmjerena u podršku poljoprivrednoj proizvodnji.

Biznis.ba / Srna

PRIVREDA REPUBLIKE SRPSKE U DUŽNIČKOM ROPSTVU



Prezaduženoj privredi Republike Srpske ozbiljno prijeti „grčki sindrom“: samo u posljednjih šest mjeseci dugovi preduzeća u RS-u povećani su za 651 milion KM, odnosno osam procenata, i dostigli su zabrinjavajuću razinu od 8,8 milijardi KM.
Dugovi preduzeća premašili su razinu bruto domaćeg proizvoda manjeg bh. entiteta koji se procjenuje na oko 8,5 milijardi KM. Analiza finansijskih izvještaja 1.854 privredna društva u RS-u, koja su Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) dostavila polugodišnje bilanse, pokazuje da su kratkoročne obaveze preduzeća povećane za 9 posto -na oko 5,8 milijardi KM, te da su dugoročne obaveze porasle za 6 posto - na oko 3 milijarde KM!

Istovremeno, razina depozita u bankama koje posluju u Republici Srpskoj smanjena je za 3 posto u odnosu na kraj prošle godine, što je prije svega rezultat značajnog pada oročenih sredstava vladinih insitucija i preduzeća. Polugodišnji izvještaj Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuje da je zbir svih depozita u bankama (štednja građana, depoziti vladinih institucija, depoziti preduzeća) pao na svega 4 milijarde KM, što je za oko 120 miliona KM manje od depozita iz januara ove godine. Najveći pad registriran je kod depozita vladinih insituicija koji su pali za rekordnih 20 posto i trenutno iznose svega 791 milion KM. Strmoglavo su pali i depoziti preduzeća - 17 posto - sa 570 miliona KM na svega 472 miliona KM, što je najniža razina zabilježena u posljednjih pet godina.

SUMORNA SLIKA PRIVREDE

Istovremeno, u Federaciji BiH, koja se također ne može pohvaliti ekonomskim uspjehom, razina depozita svih sektora povećana je za oko 220 miliona KM i na kraju šestog mjeseca dostigla je razinu od 11,26 milijardi KM.

Izuzev depozita privatnih preduzeća koji su u Federaciji BiH pali za 6 posto, depoziti svih ostalih sektora povećani su u rasponu od 8 (štednja građana) do 20 posto (depoziti javnih preduzeća).
Sumorna privredna slika Republike Srpske donekle je zamagljena upumpavanjem novca zarađenog prodajom Telekoma Srspke, ali te su se novčane zalihe opasno istanjile. Lavovski dio novca zarađenog od prodaje telekoma vlada premijera Milorada Dodika potrošila je u akciji svojevrsne privredne reetatizacije - kupovine udjela u već privatiziranim preduzećima - koja je okončana potpunim fijaskom. Nijedno privatno preduzeće u kojem je Vlada RS-a kupila dio vlasničkih dionica nije napravilo značajnije poslovne rezultate. Naprotiv, novac je potrošen na saniranje tekuće nelikvidnosti, zapravo na privremenu kupovinu socijalnog mira.

DRAMATIČAN RAST NELIKVIDNOSTI

Nekoliko ekonomskih analitičara s kojima smo razgovarali o ekonomskim trendovima u dva entiteta slaže se u zaključku da je cijela privreda BiH suočena s problemom nelikvidnosti, ali i s ocjenom da privredna nelikvidnost u RS-u poprima dramatične razmjere.

Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Fikret Čaušević za Slobodnu Bosnu kaže da korijene nelikvidnosti prvenstveno traba tražiti u Vladi RS-a.

„Konsolidirani budžetski deficit RS-a za 2009. godinu iznosio je oko 650 miliona KM i bio je za stotinjak miliona veći od budžetskog deficita Federacije BiH. Jednostavno, svi troše više nego što zarađuju, a taj se privid blagostanja ne može beskrajno održavati“,kaže profesor Čaušević.

Sličnu ocjenu nedvno je iznio i Ranko Milić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.
„Privreda se guši u nedostatku novca pa je prinuđena smanjiti sredstva u bankama kako bi pokrila nagomilane tekuće obaveze nastale smanjenim obimom poslovne aktivnosti. Mnogo fabrike su pod udarom ekonomske krize redukovale proizvodnju, a nisu otpuštale radnike, čime su gomilale obeveze po osnovu plata i drugih naknada zaposlenima“, kaže Milić, koji napominje da su na lošu situaciju u privredi djelimično uticale i banke, kako kaže, „svojom pogrešnom strukturom kredita“. Milić misli na kredite koji su usmjereni na potrošnju a nauštrb proizvodnje.

„Time su banke sjekle granu na kojoj sjede, a situacija bi bila još gora da nije bilo kreditnih plasmana Investiciono-razvojne banke RS-a“, zaključak je Ranka Milića. Da je Milić posve u pravu, potvrđuje i izjava ministra finansija u Vladi RS-a Aleksandra Džombića, koji se javno pohvalio da je u posljednje dvije godine preko Investiciono-razvojne banke RS-a plasirano više od 467 miliona KM te da je na taj način sačuvano 18.500 radnih mjesta. Ovo priznanje otkriva činjenicu da je dobar dio privrede RS-a ostao na nogama zahvaljujući vladinoj finansijskoj infuziji, što opet znači da će teško preživjeti kada vladina finansijska infuzija presuši.
Dodatni problem za posrnulu privredu RS-a predstavlja činjenica da je tokom posljednjih petnaestak mjeseci osjetno reduciran priliv direktnih stranih investicija u cijelu BiH, a osobito u Republiku Srpsku. U protekloj godini obilježenoj globalnom recesijom direktne strane investicije pale su sa 700 na 452 miliona eura, a tokom prvih šest mjeseci tekuće godine pad je bio još i veći - sa 225 na svega 121 miliona eura. Samo 12 posto ovog iznosa investirano je u „bolji dio BiH“, što je dodatno doprinijelo padu likvidnosti privrede RS-a koja trenutno prolazi kroz najteže razdoblje nakon rata.

DUG PREDUZEĆA PREMAŠIO BDP

Ukupna visina BDP-a: 8,49 milijardi KM

Ukupna dugovanja preduzeća: 8,824 milijarde KM
Krediti: 3,130 milijardi KM (povećanje 14%)
Dug prema dobavljačima: 2,466 milijardi KM (povećanje 4%)
Poreska dugovanja: 380 miliona KM
Avansi i kaucije: 368 miliona KM
Dug prema uposlenima: 318 miliona KM (povećanje 18%)

„SVAKA PETA MARKA U BUDŽETU IZ KREDITA MMF-A“

Univerzitetski profesor, lider PDP-a Mladen Ivanić jedan je od najboljih poznavalaca ekonomskih trendova u Republici Srpskoj.

Ivanić kaže da je „RS danas u velikoj recesiji i nije ni blizu nekom 'privrednom čudu' kako to vlast predstavlja. Naprotiv, RS je pred kolapsom“.

Ivanić smatra da je realna slika ekonomskog stanja prilično zamagljena „jer je danas svaka peta marka u budžetu iz kredita MMF-a“.

Situacija će biti puno jasnija za koju godinu kada na naplatu budu dospjeli olako podignuti krediti.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

Hahaha, smijesno. :)
Onaj ko se ne razumije u ekonomsku politiku, a i uopsteno u ekonomiju, smatrao bi da je ovaj tekst istinit. Ovo su nista drugo no ludorije. Navedi mi i jedno preduzece koje se u ovoj godini zaduzilo vise od 2 miliona maraka, pa ih tako izlistaj mi njih 300. :) Kao drugo referentna stopa privrednog rasta je visa nego sto se ocekivalo i iznosi priblizno 2 posto. Budzetskog deficita ima, i necu u to da ulazim da govorim da nema, ali u tolikoj mjeri to bi bilo smijesno, mozda oko 60 miliona, a ne oko 600 miliona. Sad onaj koji ne zna, mislio bi da je pad depozita nesto strasno, ali ne, taj isti novac koji je bio ulagan u depozit je isao za izgradnju najsavremenijih bolnica, skola, popravku puteva, izgradnju AP....

Najava novih ulaganja italijanskih privrednika u USK

Autor Bizon.ba
Petak, 17 09 2010 11:21

Novi način toplifikacije tema je sastanka predsjedavajućeg Skupštine USK-a Huseina Rošića sa italijanskim privrednicima i bosanskim konzulom u Italiji.

Predstavljen je novi sistem gdje je emisija ugljen-dioksida veoma mala, što je pohvalno , istaknuto je tokom sastanka.

U skorije vrijeme dogovorena je prezentacija projekta širem auditoriju u Unsko-sanskom kantonu.

Tokom jučerašnjeg sastanka razgovaralo se o tehnologiji koja, kako kažu, poštuje čovjeka i okolinu, ali i o budućoj saradnji, kako poslovnoj tako i edukativnoj.

Saradnja sa Unsko-sanskim kantonom traje već dugi niz godina , te su otvorena vrata ovdašnjim privrednicima da se ujedine sa talijanskim, naglašeno je tokom sastanka.

Italijani su ulagali u USK sa velikim oduševljenjem, ističe Diego Moscheni, počasni konzul BiH u Republici Italiji, dodajući kako se nada da će Giorgio Eberle, talijanski privrednik svojom tehnologijom doprinjeti poboljšanju privrede u USK-u.

Od saradnje očekuje realizaciju svojih ideja koje su danas navedene u oblasti energije. Za naredni period planirano je sazvati širi krug ljudi kako bi se prezentirao projekt nakon čega bi se mogli i dogovoriti konkretni koraci u njegovoj realizaciji.

Hahaha, smijesno. :)
Onaj ko se ne razumije u ekonomsku politiku, a i uopsteno u ekonomiju, smatrao bi da je ovaj tekst istinit. Ovo su nista drugo no ludorije. Navedi mi i jedno preduzece koje se u ovoj godini zaduzilo vise od 2 miliona maraka, pa ih tako izlistaj mi njih 300. :) Kao drugo referentna stopa privrednog rasta je visa nego sto se ocekivalo i iznosi priblizno 2 posto. Budzetskog deficita ima, i necu u to da ulazim da govorim da nema, ali u tolikoj mjeri to bi bilo smijesno, mozda oko 60 miliona, a ne oko 600 miliona. Sad onaj koji ne zna, mislio bi da je pad depozita nesto strasno, ali ne, taj isti novac koji je bio ulagan u depozit je isao za izgradnju najsavremenijih bolnica, skola, popravku puteva, izgradnju AP....

Jesil ti vidio kako neprijatelji drage nam republike vole falsikovat podatke. RS je balkanski ekonomski tigar, koji privlači čak 12% stranih investicija BiH.

Ko kritikuje ove uspjehe očigledno je zlonamjeran I falsifikuje podatke. Ovdje zvanicna statistika je nepotrebna. Rezultati ekonomskog uspjehe su očigledni. Jel tako?

Necemo da idemo u OT, a ti si svoje pokazao.

TVORNICA CEMENTA PRIMJER USPJEŠNE PRIVATIZACIJE

Tvornica cementa Kakanj predstavlja primjer uspješne privatizacije u BiH, s obzirom na to da su ispunjene sve obaveze iz ugovora o privatizaciji, a čak je uloženo i više sredstava od planiranih. "HeidelbergCement iz Njemačke je u Tvornicu cementa Kakanj ...

... uložio 140 miliona KM, 40 miliona više od utvrđene privatizacijske obaveze", izjavio je za novinsku agenciju Onasa generalni direktor Tvornice Branimir Muidža.

Prema njegovim riječima, poslije privatizacije transfer znanja je iz Njemačke išao prema BiH, a sada je situacija obrnuta, javljaju agencije.

"Ponosim se time što stručnjake iz Kaknja sada upućujemo kao ispomoć u pojedine države u kojima matična firma HeidelbergCement ima svoje pogone. Radnici i stručnjaci Tvornice
cementa Kakanj su na takvom nivou stručnosti da mogu bez ikakavih problema zadovoljiti najstrožije standarde i kriterije", kazao je Muidža.

On je istakao da nedavna kupovina kompanije TBG Beton iz Hrvatske od Tvornice cementa Kakanj već daje pozitivne rezultate, a širenje Cementara Kakanj će nastaviti i na druge države iz regiona. Inače, Tvornica cementa Kakanj je lansirala i novi tip cementa na tržište, takozvani
rapidni cement, koji je, kazali su iz Tvornice, bolji od dosadašnjeg.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123129&Itemid=59)

Dok vlasti nastoje državne dionice plasirati "Alvogenu", još pet kompanija želi kupiti "Bosnalijek"!

Nakon najava o skoroj objavi vanredne aukcije na Sarajevskoj berzi (SASE), na kojoj bi trebalo biti prodato 19,25 posto dionica "Bosnalijeka" u vlasništvu Federacije BiH, za što je najviše interesa pokazao "Alvogen", kompanija sumnjivih namjera, iz Evrope i svijeta se javilo još pet kompanija koje su spremne kupiti državni paket dionica u profitabilnoj bh. kompaniji, saznaje "Dnevni avaz".

Pisma namjere

Iako se, za sada, kriju imena mogućih novih ponuđača, saznajemo da je riječ o kompanijama iz Libije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Poljske, Slovenije i Hrvatske. Kako "Avaz" pouzdano saznaje, dvije kompanije već su poslale pisma namjere Agenciji za privatizaciju FBiH (APF), dok će ostale to učiniti uskoro.

Neslužbeno, među zainteresiranima je i Libijski fond za ekonomski i socijalni razvoj, koji već u toj kompaniji ima 8,78 posto dionica. Oni su, saznajemo, upućivali pismo federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću, tražeći da i oni, kao i "Alvogen", inače zvanično registriran u Luksemburgu, dobiju priliku da kupe državni paket.

- Ove kompanije izrazile su spremnost da učestvuju u aukciji i da se nadmeću za kupovinu državnih dionica u "Bosnalijeku". Međutim, za razliku od "Alvogena", one nisu izvršile dubinsko snimanje kompanije i sada to žele uraditi - kazao je "Avazov" sagovornik blizak Vladi FBiH.

Državni interes

Sumnje da se dogodio tajni dogovor između premijera Mujezinovića, odnosno SDA i "Alvogena", o čemu smo pisali, podgrijavaju i nove činjenice.

Naime, iako su Libijci poslali pismo namjere, a intervenirao je čak i libijski ambasador u BiH, Mujezinović se na njihove zahtjeve oglušio. Praktično, time je direktno išao u korist "Alvogenovog" pregovarača Roberta Vesmana (Wessman), a na štetu države, kojoj bi, valjda, trebao biti interes da svoj paket dionica proda što skuplje i što kvalitetnijem partneru.

Mujezinovićevi strahovi

Formalno, Mujezinović je tvrdio da će objavljivanje aukcije potaknuti konkurenciju među interesentima iz svijeta, ali nije imao sluha da, primjerice, i drugim kompanijama dozvoli dubinsko snimanje "Bosnalijeka".

Razlog takvih poteza je jednostavan, to bi oteglo proceduru prodaje i na period poslije izbora. To SDA i njenim ljudima, očito, nikako ne odgovara, jer prodaju žele obaviti navrat-nanos prije 3. oktobra. Upravo zbog toga, Mujezinović povlači nelogične i panične poteze kako bi što prije bio prodat državni kapital u "Bosnalijeku".


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/13969-bosnalijek_privatizacija_kupovina_prodaja_kompanije.html)

SARAJEVO: VLADA FBiH I JERLAGIĆ O PROJEKTU BLOK TE TUZLA

Premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović održao je u ponedjeljak u Sarajevu sastanak s predstavnicima Elektroprivrede BiH s direktorom ove kompanije Amerom Jerlagićem na čelu.Razgovarano je o Projektu Tuzla 7 - 450 MW u TE Tuzla koji se odnosi na razvoj, izgradnju i upotrebu ...
... novog bloka u TE Tuzla koji treba zamijeniti postojeće, zastarjele i neefikasne blokove.

Predstavnici kompanije informirali su premijera Mujezinovića i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida Heću o svim aktivnostima koje su provedene od 8. marta 2010. do danas.

"Prema svemu što je rečeno, mislim da je Vlada FBiH zadovoljna i dogovorili smo da se ide s daljnjim aktivnostima jer sve što je Elektroprivreda uradila do danas bilo je krajnje transparentno i u skladu sa zakonima", kazao je novinarima Jerlagić.

Pozivu na sastanak nije se odazvao predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH Zijad Džemić koji se protivi davanju ovog posla švicarskoj kompanioji Alpiq te tvrdi da u startu nisu ispoštovane sve procedure.

"Mi očekujemo da ćemo do 30. septembra dobiti ponudu Alpiqa, a prema uvjetima tendera 1. oktobra u 11 sati ćemo i otvoriti tu ponudu i vidjeti šta je posrijedi da bismo dalje uopće i krenuli u pregovore", pojasnio je Jerlagić.

Dodao je da tvrdnje Džemića da nisu ispoštovane procedure nisu tačne te da su sve procedure u potpunosti ispoštovane i na vrijeme pripremljeni svi neophodni dokumenti.

"Nije istina da smo pretkvalifikacioni dokument uradili za tri dana kako Džemić tvrdi. Postoji rješenje za formiranje stručnog tima od 10. maja, a tender smo raspisali 19. augusta. Dakle, radi se o tri mjeseca i deset dana, a ne o tri dana. To je notorna laž", kazao je Jerlagić.

Na pitanje novinara koliko na berzi košta tona ugljendioksida i da li u osnovama za pregovore s Alpiqom stoji da će ovoj firmi biti osigurana besplatna lokacija ugljendioksida, Jerlagić je pojasnio da cijena varira između dva i 20 eura te zanijekao da će za Alpiq ugljendioksid biti besplatan.

"Nije to za Alpiq i neće oni zaraditi na ovom projektu već Tuzla i BiH. Mi nismo ni krenuli u pregovore. Nije istina da u osnovama stoji tako nešto", kazao je Jerlagić.

Vlada FBiH će, najavljeno je, o zaključcima sastanka javnost obavijestiti putem saopćenja.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123177&Itemid=59)

Tri miliona KM za rješavanje problema pet mjesnih zajednica

Generalni direktor Elektroprivrede BiH (EPBiH) Amer Jerlagić i načelnik Općine Kakanj Mensur Jašarspahić Suri potpisali su danas Program prijateljskog okruženja za izgradnju bloka 8 u TE Kakanj i Ugovor za njegovu realizaciju vrijedan tri miliona KM, saopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Navodi se da je Programom i Ugovorom predviđeno da se u realizaciju uglavnom infrastrukturnih projekata u pet mjesnih zajednica (Papratinica, Slapnica, Doboj,TE Kakanj i Čatići), te u projekte JP "Grijanje" i "Vodokom“, na osnovu odluka Nadzornog odbora EPBiH, uloži tri miliona KM čime će biti riješeni neki od višegodišnjih problema tih mjesnih zajednica.

U saopćenju se ističe da je ulaganje u razvoj mjesnih zajednica samo prvi dobitak za lokalnu zajednicu - općinu Kakanj od izgradnje zamjenskog bloka 8 TE Kakanj, instalisane snage 300 MW za što je predviđena investicija viša od milijarde KM i čijom će realizacijom općina Kakanj, pa i širi region značajno riješiti problem zapošljavanja naročito u periodu izgradnje kad će biti angažirano više od 2.000 radnika.

"Naredni dobitak su obezbijeđen kontinuitet proizvodnje uglja u narednih 40 godina. Primjenom najsavremenijih tehnologija u bloku 8 zadovoljit ćemo evropske norme u zaštiti okoliša, obezbijediti dugoročno grijanje grada Kaknja a nisu zanemarive ni redovne koncesione i ostale naknade koje smo dužni uplaćivati Općini za rad TE Kakanj i rudnika. To i niz drugih ništa manje značajnih stvari omogućit će sasvim izvjesno brži razvoj i sigurniju budućnost stanovnicima općine i šire regije", istakao je nakon potpisivanja Programa i Ugovora generalni direktor EPBiH Amer Jerlagić. On je napomenuo da su takvi programi i ugovori već potpisani s općinama Tuzla i Zenica.

Načelnik Općine Kakanj Mensur Jašarspahić izrazio je zadovoljstvom što je došlo do realizacije tog posla i naglasio da će Općina, sa svoje strane, uraditi sve što je neophodno da bi projekt bio realiziran.

"To je, prije svega, naše aktivno sudjelovanje u obezbjeđenju potrebnih saglasnosti i dozvola od lokalne zajednice i viših nivoa vlasti. Želja mi je da se što prije počne i s konkretnim radovima jer od toga će imati itekakve koristi svi - od lokalne operative, građevinske, industrijske, saobraćajne pa do trgovine i ugostiteljstva. Kakanj je i dosad razvoj temeljio uglavnom na razvoju RMU i TE jer su to najbitniji oslonci naše budućnosti i to uz zdravije uvjete življenja. Zbog toga zdušno podržavamo ovaj investicioni projekt EPBiH koji je od opštedruštvenog interesa", naglasio je Jašarspahić.

Elektroprivreda BiH je, u protekle dvije godine, završila kompletnu investicionu i tehničku dokumentaciju, idejni projekt, studiju utjecaja na okoliš i investicioni program, napominje se u saopćenju. Do kraja mjeseca očekuje se dobijanje okolinske dozvole poštujući sve zakone koji reguliraju tu oblast i uskoro raspisivanje međunarodnog tenedera za pretkvalifikaciju kandidata za izbor strateškog partnera za izgradnju bloka 8 koji će zamijeniti četiri stara bloka snage od po 32 MW i jedan blok od 110 MW.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/100920117)

POSTUPAK PRIVATIZACIJE DRŽAVNOG KAPITALA U "BOSNALIJEKU" PROVEST ĆE AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU FBiH
18:01 / 20.09.2010.

Uredu premijera Federacije Bosne i Hercegovine obratio se ovih dana veći broj kompanija zainteresiranih za učešće u privatizaciji državnog kapitala u preduzeću „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo. Tim povodom Ured federalnog premijera informira javnost da je Odlukom o načinu, odnosno metodu privatizacije državnog kapitala u preduzeću „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo definirano da će postupak prodaje provesti Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine.

http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/bosnalijek-2.jpg

Sadržaj ove odluke u cijelosti je dostupan i objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 26/10.

Imajući u vidu da je javni interes ostvarenje istinski konkurentnog nadmetanja, nadamo se većem broju učesnika na berzi, kada ova prodaja bude aktuelizirana.

Zainteresirani za sva dalja pitanja u vezi sa procesom privatizacije državnog kapitala u preduzeću „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo, mogu se obratiti Agenciji za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine, kaže se u saopćenju Ureda federalnog premijera Mustafe Mujezinovića.

Pozivu na sastanak nije se odazvao predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH Zijad Džemić koji se protivi davanju ovog posla švicarskoj kompanioji Alpiq te tvrdi da u startu nisu ispoštovane sve procedure

Neobican nacin ponasanja covjeka kojeg je upravo Vlada postavila na mjesto predsjednika NO :ohno::ohno::ohno:

Ovi samo pricaju o gradnji TE blokova, nikad da pocnu, isto ovako su govorili prije 4 godine. stvarno neznam sta cekaju. mozda misle ako cekaju dovoljno moce sami izgraditi te blokove od vlastitih para.

Jer stvarno nerazumijem. evo cekaju ponudu od svicaraca. pa sta im mogu svicarci ponuditi. nece im izgradit i poklonit elektranu. nego struja ide onom koji gradi. oni govore da ce elektroprivreda biti vlasnik objekta. ali dzaba im to kad nisu vlasnici struje.

jedini odbit od ovoga je radna mjesta, prodaja uglja i PDV. i naravno struja koju cemo moci kupovat od investitora da nebi zivjeli u mraku. (mozda elektrobprivreda bude vlasnik i tople vode koju moze tuzlacima prdavat za grijanje.)

jeli tako ili negdje grijesim?

SARAJEVSKA BERZA: BOSNALIJEK UBJEDLJIVI DOBITNIK DANA

Nova radna sedmica na Sarajevskoj berzi završila je prometom vrijednim 342.866 KM.Više od 30% (103.461 KM) ovog iznosa čini trgovina dionicama Bosnalijeka (SASE: BSNLR), dok je dionicama Vispaka (SASE: VSPKR) protrgovano u vrijednosti 80 hiljada KM. Dionički indeksi su u padu, dok je vrijednost BIFX-a nepromijenjena. SASX-30 je oslabio za 0,78%, a SASX-10 je u minusu 0,11%.

Pet je trgovanih dionica u sastavu SASX-10. Dobitnik dana je Bosnalijek, koji je uz odličan promet upisao i rast vrijednosti od 5,75%. Kurs dionice na kraju dana iznosi 15,41 KM. Zenička IK banka (SASE: IKBZRK2) je ojačala za 1,77%, a ovim dionicama je prometovano po 64,15 KM. I BH telecom (SASE: BHTSR) je među dobitnicima s rastom od 0,37%. Danas je najviše (8,59%) izgubio Energoinvest (SASE: ENISR), čija je cijena spuštena na 3,62 KM po dionici. Na granici 70 KM završila je Fabrika duhana Sarajevo (SASE: FDSSR) i zabilježila pad od 3,91% u odnosu na petak.

Samo su dvije trgovane dionice na kotaciji fondova. Vrijednosti se nisu mijenjale, pa je kurs Bonusa (SASE: BNSFRK2) i dalje 2,47 KM, dok je kurs Bosfina (SASE: BSNFRK2) ostao 2,50 KM.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123183&Itemid=58)

Bosnia Will Get $275 Million From IMF, EU After Budget Cuts, Kozaric Says

Bosnia-Herzegovina will trim its budget gap to qualify for 214 million euros ($275 million) in international loans to ensure financing for the nation most ravaged by the Yugoslav civil war, central bank chief Kemal Kozaric said.


The government plans budget cuts that will bring the shortfall down to 3.5 percent of economic output, in line with a demand by the International Monetary Fund, which in 2010 agreed to a 1.2 billion-euro loan for the Balkan nation, Governor Kozaric said. The moves will allow for a 38 million-euro installment by the end of the month, he said.


Balkans (http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=71431)

Cars manufactures from Bosnia on the Car Show in Frankfurt

A delegation from BiH, including the representatives of the Chamber of Foreign Trade and 34 car part manufacturers, is going to visit the World’s Leading Trade Fair for the Automotive Industry of “Automechanika 2010” that is being held in Frankfurt from 14th to 18th September 2010.

On this occasion, the BiH manufacturers will have several meetings with their potential partners.

“Automechanika 2010” represents an important occasion for showing the potentials of the BiH manufacturers in this domain who are ready to offer the high quality products, meeting all requirements of quality in the automotive industry.

The new catalogue of the BH automobile industry will be presented in Frankfurt.



EMG (http://www.emg.rs/en/news/region/132952.html)

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/iz-minute-u-minutu/14045-Zbog-nepotivanja-obaveza-kriminala-INA-MOL--Podneseno-petnaest-krivinih-prijava.html

Zbog nepoštivanja obaveza i kriminala “INA-MOL-a”: Podneseno petnaest krivičnih prijava

Udruženje dioničara, akcionara i udjeličara BiH danas je Kantonalnom tužilaštvu KS podnio krivičnu prijavu protiv petnaest članova Nadzornog odbora i Uprave “Energopetrola” d.d. Sarajevo, koji su posljednjih godina, za potrebe “INE-MOL”, napravili neprocjenjivu štetu kako Društvu tako i malim dioničarima.

Prema ugovoru o dokapitalizaciji sklopljenom tokom 2006. godine, konzorcij “INA-MOL” bio je dužan u roku od tri godine uložiti 150 miliona KM u moderniziranje kompanije. Oni to naravno nisu učinili već su, što je navedeno i u krivičnoj prijavi, 27. marta 2009. godine stavili pod hipoteku imovinu “Energopetrola” d.d. Sarajevo i podigli kredit u iznosu od 55.017.498 KM.

Od cjelokupnog kreditnog zaduženja “INA-MOL” je u rekonstrukciju Energopetrolovih pumpi uložila tek 19.300.062 KM, dok je ostatak od skoro 36 miliona KM “povučeno za potrebe” sestrinskih kompanija.

Šta sadrži prijava

Zbog velikog pritiska javnosti i malih dioničara, “INA-MOL” je tokom 2010. godine uzela novi kredit i uplatila tranšu od 95 miliona KM, ali ni ova sredstva nisu investirana, kao što je bilo predviđeno potpisanim ugovorom o dokapitalizaciji “INE, MOL-a, Vlade FBiH i Energopetrola”.

Energopetrol, koji nije imao nikakve koristi od tih 95 miliona KM, plaćao je kamate za ova sredstva čime je nanesena nova šteta od 7 miliona KM.


Krivična prijava je, između ostalog, zasnovana i na Izvještaju Odbora za reviziju Energopetrola, koje je u tročlanom sastavu: Goran Vukorepa, Sead Brajlović i Zoltan Mori, hrabro i po savjesti, konstatovalo niz propusta kada je izvršenje preuzetih obaveza u pitanju.

Osim toga, u krivičnoj prijavi koja se nalazi od danas nalazi u Kantonalnom tužilaštvu navedeno je niz drugih kriminalnih radnji, zbog kojih bi, u svakoj normalnijoj državi, ugovor s konzorcijem “INA-MOL” bio automatski raskinut zbog nepoštivanja preuzetih obaveza.

Tako se u krivičnoj prijavi između ostalog navodi kako u Društvu ne postoje politike, postupci i procedure, odnosno uspostavljen sistem internih kontrola, koji će pratiti da se proces ulaganja odvija na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način, iako je u toku investicijski ciklus od 150 miliona KM?!

U skladu s tim, Odluke o rekonstrukciji benzinskih pumpi, prilikom kojih je sva oprema dovožena iz Mađarske iako “ne postoje politike, postupci i procedure, odnosno sistem internih kontrola”, čini se, u najmanju ruku sumnjivim.

Na platnom spisku Energopetrola nalazi se još 100 radnika (zaposleni u skladištima koja su nekad bila u vlasništvu Društva), koji su u skladu sa zaključenim ugovorima o dokapitalizaciji trebali zasnovati radni odnos sa Terminalima. d.o.o., koji su u vlasništvu Vlade FBiH. Osim troškova naknada za radnike, Energopetrol i dalje snosi troškove tekućeg održavanja zbog čega je Društvu, tokom samo 2009. godine nanesena šteta od 2 miliona KM.

Indikativno je da je ovu krivičnu prijavu trebala, a nije, tokom prošle godine podnijeti Vlada FBiH, koja je na taj način propustila zaštiti 2.310 “manjinskih dioničara”, ali svojih 22,12 posto vrijednosnih papira s pravom glasa.

Umjesto toga, angažovana je revizorska kuća “Deloitte”, što je odmah u startu bilo nezakonito s obzirom da je riječ o kompaniji koja je već angažovana od strane “INE-MOL” za unutrašnju i vanjsku reviziju.

Kada je “Deloitte” proveo “nezavisnu” reviziju i kreditna zaduženja od 150 miliona KM, za koja su stavljeni objekti EP pod hipoteku, “INI-MOL” priznao kao “ulaganja” u sarajevsku naftnu kompaniju, pojedincima u Vladi FBiH je sinulo da se tu nešto mutno dešava.

I umjesto da odmah krenu u proces raskida ugovora, Vlada FBiH, Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije FBiH i Agencija za privatizaciju FBiH do sada nisu poduzele ništa.

Možda i zbog toga što su potpisale izuzetno nepovoljan ugovor s konzorcijem “INA-MOL” koji je, praktično, nemoguće raskinuti.

Zapravo jeste, ali bi i tada konzorciju “INA-MOL” bio “zajamčen nastavak vlasništva nad preuzetim dionicama bh. naftne kompanije”?!

Sve zbog člana 14. u kojem se jasno navodi da povećanjem temeljnog kapitala Energopetrola sukladno ugovoru, “otkazivanje ugovora ne može uticati na vlasništvo konzorcija nad dionicama koje ima u društvu i njegova upravljačka prava do donošenja konačne odluke arbitraže”.

Spomenutu arbitražu, prema ugovoru, obavljalo bi u Zurichu tročlano arbitražno Vijeće koje bi imenovala Međunarodna trgovinska komora. Ugovor propisuje i da je mjerodavno pravo, kojem bi podlijegalo, švicarsko, a ne bosanskohercegovačko?!


Katastrofa, i cista pljacka. To je dozvolila drzava. Ovu situaciju bi mogo zaustavit jedan obicni pravnik koji je radio za drzavu, stavljajuci "lien" (neznam bosansku rijec) na svu tu imovinu da nemogu dizati kredit u banci na osnovu te imovine. ali taj "propust" je ovo omogucio, i sad nemogu prekinut privatizaciju jer banka ima hipoteku nad imovini.

hehehehe cista pljacka, vjerovatno dozvoljena od strane vlade, jer je to tako lako spreijeciti da to nije smijesno. :ohno:

Ovi samo pricaju o gradnji TE blokova, nikad da pocnu, isto ovako su govorili prije 4 godine. stvarno neznam sta cekaju. mozda misle ako cekaju dovoljno moce sami izgraditi te blokove od vlastitih para.

Jer stvarno nerazumijem. evo cekaju ponudu od svicaraca. pa sta im mogu svicarci ponuditi. nece im izgradit i poklonit elektranu. nego struja ide onom koji gradi. oni govore da ce elektroprivreda biti vlasnik objekta. ali dzaba im to kad nisu vlasnici struje.

jedini odbit od ovoga je radna mjesta, prodaja uglja i PDV. i naravno struja koju cemo moci kupovat od investitora da nebi zivjeli u mraku. (mozda elektrobprivreda bude vlasnik i tople vode koju moze tuzlacima prdavat za grijanje.)

jeli tako ili negdje grijesim?

Tacno je da je trebalo biti izgradjeno prije 4 godine, ali nakon sto nije prosao Radoncicev kriminalni milje, onda je uslijedio Avazov napad na cijeli projekt izgradnje, nakon cega se (u skladu sa Tihicevim mentalnim sklopom) SDA povukla i uskratila podrsku projektu.
Sada 4 godine kasnije mi opet pricamo o identicnom projektu.

Sto se nacina tice, on je potpuno jednak onom na koji su izgradjeni TE Ugljevik, TE Kakanj, HE na Drini, itd..., jedino sto su tadasnji ulagaci bile ex-Yu elektroprivrede, a sada su evropske.

Sto se ovoga tice:

Jer stvarno nerazumijem. evo cekaju ponudu od svicaraca. pa sta im mogu svicarci ponuditi. nece im izgradit i poklonit elektranu. nego struja ide onom koji gradi. oni govore da ce elektroprivreda biti vlasnik objekta. ali dzaba im to kad nisu vlasnici struje.

To i jeste poenta ponude, koliko struje u kojem vremenskom roku. Cijena izgradnje objekta je fixna, on kosta koliko kosta, i jedino sto je promjenjivo u cijeloj prici je kolicina struje i vremenski rokovi za isporuku.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/iz-minute-u-minutu/14045-Zbog-nepotivanja-obaveza-kriminala-INA-MOL--Podneseno-petnaest-krivinih-prijava.html

Zbog nepoštivanja obaveza i kriminala “INA-MOL-a”: Podneseno petnaest krivičnih prijava




Katastrofa, i cista pljacka. To je dozvolila drzava. Ovu situaciju bi mogo zaustavit jedan obicni pravnik koji je radio za drzavu, stavljajuci "lien" (neznam bosansku rijec) na svu tu imovinu da nemogu dizati kredit u banci na osnovu te imovine. ali taj "propust" je ovo omogucio, i sad nemogu prekinut privatizaciju jer banka ima hipoteku nad imovini.

hehehehe cista pljacka, vjerovatno dozvoljena od strane vlade, jer je to tako lako spreijeciti da to nije smijesno. :ohno:

Sto se ovoga tice, EP je politickom odlukom prodan INI, da bi sticajem okolnosti danas zavrsio kao dio MOL Grupe.
Cijeli proces je bio netransparentan i upitan. I tacno je ovo sto pise za ugovor.

Ali, ovaj cijeli tekst je Radoncicev politicki pamflet koji vrijedi kao toalet papir.
Zar moze neko ovo povjerovati:

Kada je “Deloitte” proveo “nezavisnu” reviziju i kreditna zaduženja od 150 miliona KM, za koja su stavljeni objekti EP pod hipoteku, “INI-MOL” priznao kao “ulaganja” u sarajevsku naftnu kompaniju

Jbt, malo dijete zna da u racunovodstvu postoje standardi, i da ne postoji sansa da kredit provedes kao ulaganje.:nuts:

Ovo o krivicnim prijavama je vec postalo smijesno, jos malo ce clanovi kluba tavle iz Prozora poceti podnositi krivicne prijave...:bash::bash::bash:

Sustina price o EP je da je MOL superozbiljna firma, sa izvrsnim korporativnim upravljanjem, pravi partner za EP i sve sto treba raditi je natjerati MOL da izvrsi svoje obaveze, a ne raskidati ugovor ili podnositi krivicne prijave...:cheers:

ELEKTROPRIVREDA BiH: ALPIQ DOSTAVIO PONUDU
12:16 / 21.09.2010.

U sef Elektroprivrede BiH (EPBiH) pohranjena je pristigla kovertirana i zapečaćena ponuda švicarske kompanije ALPIQ za strateško partnerstvo s EPBiH u izgradnji bloka 7 TE Tuzla, saopćila je Elektroprivreda BiH. “Time će, bez obzira na to šta Alpiqova ponuda sadrži, a što će biti objelodanjeno na javnom otvaranju 1. oktobra, jučerašnji dan, 20. septembar 2010. ući u historiju kompanije Elektroprivreda BiH dugu 64 godine“, stoji u saopćenju.

http://www.biznis.ba/images/stories/menadzer/amer20jerlagic.jpg

Drugi značajan posao za Elektroprivredu također je okončan u ponedjeljak. Naime, u Kaknju je potpisan Program prijateljskog okruženja između EPBiH i Općine Kakanj, vezan za izgradnju bloka 8 TE Kakanj, odnosno Ugovor za njegovu realizaciju "težak" tri miliona KM čijom realizacijom će biti riješeni, prije svega, brojni infrastrukturni problemi pet kakanjskih mjesnih zajednica.

U saopćenju iz Elektroprivrede BiH se podsjeća i kako je, na sastanku koji je organizovao premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović, a prisustvovali su i ministar Vahid Hećo, predstavnici ministarstava prostornog uređenja, okoliša i turizma, trgovine te poduzetništva i obrta kao i članovi NO, bez predsjednika Zijada Džemića, i Uprave Elektroprivrede BiH, EPBiH je dobila jasan nalog:
"Kada je riječ o bloku 7 TE Tuzla, treba bez odgađanja nastaviti tenderske procedure u skladu s odlukama Vlade FBiH i sa Zakonom o javnim nabavkama“, stoji u saopćenju sa spomenutog sastanka u Vladi FBiH, uz zahtjev premijera FBiH da se što prije pokrene i tenderski proces za blok 8 u TE Kakanj.

"Do ovih rezultata, svakako, nije se došlo preko noći. Sastanak u Vladi Federacije održan je da bi Vlada FBiH još jednom, javno, potvrdila svoje opredjeljenje za razvoj i prosperitet Federacije, ali i BiH u cjelini jer je riječ o projektima od opštedruštvenog interesa, od interesa za upošljavanje postojećih kapaciteta i od značaja za smanjenje nezaposlenosti, u svrhu poboljšanja standarda i izglednije budućnosti", ističe se u saopćenju.

Program prijateljskog okruženja također je rezultat višemjesečnog rada timova EPBiH i Općine Kakanj i on predstavlja samo nastavak dosadašnje uspješne saradnje između ove lokalne zajednice i EPBiH koja će biti, svakako, nastavljena u periodu realizacije investicionog projekta izgradnje bloka 8 TE Kakanj.

Ističe se i da je svakako najznačajniji događaj prispjeće ponude švicarske kompanije ALPIQ AG, za koju su njeni autori nedavno u Sarajevu, na konferenciji za štampu, izjavili da sadrži sve elemente i principe partnerstva s EPBiH.

"Ponuda koja je u EPBiH stigla desetak dana prije zakonskog roka samo je potvrda da smo sve poslove oko strateškog partnerstva uradili po strogo utvrđenoj proceduri, da je stručni tim, formiran 10. maja, i koji je radio sve do raspisivanja tendera 19. augusta, dakle više od tri mjeseca, a ne tri dana kako nam nedobronamjerni pokušavaju spočitavati, temeljno pripremili uslove tendera što je i rezultiralo spomenutom ponudom", kazao je generalni direktor EPBiH Amer Jerlagić.

"Kada 1. oktobra, u 11 sati zvanično, komisijski, otvorimo ponudu, analiziramo njen sadržaj, slijede pregovori o osnovnim principima eventualnog partnerstva čiji rezultat bi trebao biti okvirni ugovor o strateškom partnerstu koji se može zaključiti samo uz saglasnost Skupštine Društva, u skladu s Odlukom Vlade Federacije. Pred nama je gotovo dvije godine posla prije nego što postavimo temeljac za blok 7 u TE Tuzla koji je istinski zamjenski proizvodni kapacitet za naredni period, a koji nam omogućava da od izvoznika ne postanemo uvoznik električne energije", dodao je Jerlagić.

Zbog svega pobrojanog Elektroprivreda BiH očekuje da će u narednom periodu imati veću, prije svega političku, podršku za realizaciju historijskog investicionog projekata na ovim prostorima čija je vrijednost 800 miliona eura, a čije će ostvarenje dugoročno davati pozitivne impulse razvoju Federacije i Bosne i Hercegovine u cjelini", ističe se u saopćenju JP Elektroprivreda BiH.

Tacno je da je trebalo biti izgradjeno prije 4 godine, ali nakon sto nije prosao Radoncicev kriminalni milje, onda je uslijedio Avazov napad na cijeli projekt izgradnje, nakon cega se (u skladu sa Tihicevim mentalnim sklopom) SDA povukla i uskratila podrsku projektu.
Sada 4 godine kasnije mi opet pricamo o identicnom projektu.

Sto se nacina tice, on je potpuno jednak onom na koji su izgradjeni TE Ugljevik, TE Kakanj, HE na Drini, itd..., jedino sto su tadasnji ulagaci bile ex-Yu elektroprivrede, a sada su evropske.

Sto se ovoga tice:



To i jeste poenta ponude, koliko struje u kojem vremenskom roku. Cijena izgradnje objekta je fixna, on kosta koliko kosta, i jedino sto je promjenjivo u cijeloj prici je kolicina struje i vremenski rokovi za isporuku.

Jeste, avaz je tu imao destruktivnu ulogu ali da us ovo drugi sve radili transparentno nebi bilo potrebe da se povuku is igre. neka cinjenice pricaju za sebe pa ti gradi, pa sta god bilo.

ali nije bilo transparentno i tako je zavrsilo.

Alpiq grupa je OK, stavio sam ih u google i prvi oni izasli, snaci da valjaju. kakva god punuda bila neka pokazu javnosti i neka grade. pa sta bilo bilo, niko nece uvijek biti sretan ali vazno je da ljudi znaju da je sve posteno.

ali kad kazu investicija od 800 miliona, koliko od toga je sama turbina i masinerija? ja bi reko jedno 600 miliona sto znaci da konstrukcija i instaliranje su maximum 200 miliona. pa i nije tolika ogromna investicija koliko zvuci.

ali sasvim bolje nego uvoziti tudju struju.

Banjalučka Mljekara otvara novi pogon za preradu mlijeka: Investicija vrijedna 11 miliona KM

Banjalučka "Mljekara" sutra otvara novi pogon i distributivni centar u Aleksandrovcu kod Banja Luke. Radi se o investiciji vrijednoj oko 11 miliona KM, a planirani kapacitet, pri punom radu, bila bi prerada 50 tona mlijeka dnevno.

Prema riječima Nebojše Ristića, direktora banjalučke "Mljekare", sutra kreću s probnom proizvodnjom, a ovom investicijom je planiramo zapošljavanje 40 radnika.

U ovom pogonu planiraju proizvoditi fermetisane mlječne proizvode kao što su jogurt i pavlake različitih masnoća. Što se tiče daljih benefita za okruženje s kojim Mljekara posluje, Ristić ističe da je to svakako unapređenje sirovinske baze. Naime, otvaranje novog pogona omogućit će povećan otkup mlijeka od poljoprivrednih proizvođača što je trenutno izvor ezgistencije brojnih gazdinstava sa ovog područja.

Osim toga planirano je da se uradi standardizacija koja bi omogućila i izvoz na tržišta u regionu, a uveli bi se i oni standardi potrebni za izvoz u EU.

Inače, "Mljekara" a.d. je dio Danube Foods, jedne od vodećih grupacija u proizvodnji mljeka u BiH, a u čijem sastavu se još nalazi mljekara East Milk iz Sarajeva i Mljekoprodukt iz Kozarske Dubice.

Ova Mljekara ulazi u šestu deceniju postojanja. Nekada, u zlatna vremena, je kaže Ristić, kapacitet prerade bio i 150 litara dnevno. Nakon što je godinama gubila svoje tržišno učešće više nije bilo potrebe za tolikim udjelom i preradom.

"Tako je u zadnjih godinu- dvije prerada svedena na minimum na način da je Mljekopridukt, druga mljekara u sklopu Grupacije, preuzela sve količine i došla do optimalnih 150 tona prerade mlijeka dnevno", kaže Ristić.

Otvaranjem novog pogona planiraju izvršiti svojevrsnu preraspodjelu jer se objekti Mljekorpodukta i njihovi nalaze relativno blizu što će im, kaže, omogućiti da pokrivaju istu sirovinsku bazu. Tako je planirano da se od 150 tona, 50 tona prerađuje u ovoj Mljekari.

Oni također u idućem razdoblju računaju da će povećanje prerađivačkih kapaciteta pomoći i povećanju sirovinske baze. "Onog momenta kada to postignemo gledat ćemo da taj kapacitet ide prema 200 tona dnevno", ističe Ristić.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/347768)

TE Kakanj: Do kraja mjeseca okolišna dozvola za blok 8

Elektroprivreda BiH do kraja mjeseca očekuje dobivanje okolišne dozvole za izgradnju bloka 8 na TE Kakanj. Oni su naime u protekle dvije godine završili kompletnu investicijsku i tehničku dokumentaciju, uradili idejni projekat, te studiju uticaja na okoliš kao i investicioni program.

Nakon dobivanja okolišne dozvole planiraju raspisivanje međunarodnog tendera za pretkvalifikaciju kandidata za izbor strateškog partnera za izgradnju ovog bloka.

Novi blok koji će imati instaliranu snagu od 300 MW će zamjeniti četiri stara bloka snage od po 32 MW i jedan blok od 110 MW, napominju iz Elektroprivrede. Inače, vrijednost ove investicije, će prema sadašnjim procjenama, iznositi preko milijardu KM.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/347972)

Vlada FBiH: Utvrđen nacrt zakona o električnoj energiji u FBiH

Polazeći od toga da odredbe postojećeg zakona iz 2002. godine valja uskladiti sa novim direktivama u oblasti eleketrične energije, kao i harmonizirati ih sa zakonom u drugom entitetu, Vlada FBiH je danas utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o električnoj energiji u FBiH. Riječ je, dakle, o novom zakonu, jer bi izmjene i dopune obuhvatile više od 50 posto postojećeg zakona. Novi tekst ovog zakona urađen je u saradnji s USAID-om.

Kako je saopćeno iz Ureda za informiranje Vlade FBiH, njime se uređuje funkcionisanje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije i institucija za reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u FBiH. Propisano je, također, da su prijenos i aktivnosti vezane za prijenos energije, međunarodna trgovina, kao i upravljanje i vođenje elektroenergetskog sistema, koji nisu regulirani ovim zakonom, u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Zakon predstavlja pravni okvir za stvaranje uvjeta za razvoj tržišta električne energije i s tog aspekta njegovi ciljevi su da podstiče razvoj, kao i domaća i strana ulaganja u oblasti elektroenergetike; sigurnost snabdijevanja kupaca, uključivanje u međunarodno tržište, putem jedinstvenog tržišta električne energije u BiH; ekonomično i racionalno korištenje električne energije, energetska efikasnost; uvođenje konkurencije, transparentnosti i sprječavanje neželjenih efekata monopola; te zaštita okoliša, kao i interesa korisnika sistema.

U odnosu na pređašnja rješenja predložene su izmjene i dopune pojedinih definicija (distribucija, energetska efikasnost, javna usluga, operator distribucije), neke su brisane (isporučilac, javna usluga), a dodate i nove definicije, poput direktnog voda, krajnjeg kupca, velikih kupaca i sl. Ranije poglavlje zakona Elektroenergetski sistem Federacije preimenovan je u Energetsku strategiju i politiku, a u okviru toga regulisana je nadležnost Federalnog ministarstva, Vlade i Parlamenta FBiH na donošenju dugoročne energetske strategije na nivou Federacije, sastavni dijelovi ovog dokumenta kao i period na koji se donosi.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348003)

EU finansira 11 novih projekata u BiH

Autor Fena/Bizon.ba
Utorak, 21 09 2010 10:10

http://www.bizon.ba/images/stories/EU/bih_eu.jpg


U prostorijama Delegacije EU u BiH sutra će održana konferencija za štampu na kojoj će biti predstavljeno jedanaest novih projekata za podršku razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća i turizma u BiH.

Projekte finansira Evropska unija putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) od 3,8 miliona eura, a radi jačanja uloge mikro, malih i srednjih preduzeća i industrije turizma u promociji njihovih potencijala za kreiranje radnih mjesta, rast i konkurentnost, pružanju podrške standardizaciji i povećanju proizvoda i konsolidaciji javnog i privatnog partnerstva u konkurentnim sektorima.

Putem IPA programa, EU pomaže ekonomski rast kao i usklađivanje standarda zemalja korisnica ovog programa s evropskim standardom.

Odabrani projekti će se fokusirati na razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća kroz kreiranje konkuretne i dinamične ekonomije bazirane na znanju koja je sposobna za održivi rast i s većim brojem boljih radnih mjesta kao i boljom socijalnom kohezijom, te i na kreiranju i jačanju konkuretnih turističkih proizvoda u zaštićenim eko zonama, jačanju partnerstva između poslovnog, nevladinog sektora i lokalnih vlasti u turizmu i integraciji kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa u konkuretne turističke proizvode.

Očekuje se da će odabrani projekti ostvariti značajne rezultate u razvoju mikro, malog i srednjeg poduzetništva i turizma u Bosni i Hercegovini, najavljeno je iz Delegacije EU u BiH.

Mariborska livarna otvara MLM Alutec Bugojno

Autor Bizon.ba
Utorak, 21 09 2010 12:05


Grupacija Mariborska livarna Maribor će u ponedjeljak 27. septembra svečano otvoriti tvornicu MLM Alutec Bugojno.

Grupacija Mariborska livarna Maribor je do sad u BiH investistirala 2,5 miliona eura, a osnovano preduzeće MLM Alutec Bugojno već nastupa na europskom tržištu, s tehnologijom i znanjima koji udovoljavaju i najzahtjevnijim potrošačima.

Livarna Maribor se opredijelila za širenje proizvodnje u našoj zemlji zbog povoljnih razvojnih potencijala i uvjeta koji se pružaju stranim investitorima pa se i dalje očekuje podrška u tom pravcu.

Radi se o proizvodnji aluminijskih odljevaka za automobilsku i elektroindustriju, odnosno proizvodnju bijele tehnike koju je podružnica MLM Alutec Bugojno već započela za strateške kupce u Evropi.

U pitanju su njemačko, austrijsko, švicarsko, talijansko i dijelom francusko tržište, a u okviru toga veliki koncerni poput Volkswagena, General Motorsa ( GM), odnosno Opela i drugih kompanija s kojima Alutec Bugojno ima već uspostavljenu saradnju.

Akcentirajući značaj koji ovaj projekt ima za Bosnu i Hercegovinu, u okviru inače uspješne bosanskohercegovačko -slovenske saradnje, premijer Mujezinović je ranije istakao da ovo može biti dobar primjer i drugim investitorima iz ove zemlje da ulažu u Bosnu i Hercegovinu.

U narednom periodu tvornica MLM Alutec Bugojno bi trebala u svojim pogonima uposliti do 120 radnika.

Bravo za livnicu! :)

Prevent i Trakya Dokum iz Istanbula proširuju saradnju - Fokus interesa FAD Jelah

Ugur Kocaoglu, generalni direktor i Oguzhan Kosetas, marketing menadžer turske livnice Trakya Dokum iz Istanbula boravili su u dvodnevnoj, uzvratnoj posjeti kompaniji Prevent u Bosni i Hercegovini.

Kako je saopćeno, u fokusu interesa predstavnika Uprave Trakya Dokum bila je Preventova fabrika za proizvodnju kočionih diskova FAD Jelah-Tešanj.

Tokom radnog sastanka u Sarajevu, čiji su domaćini bili Adnan Smailbegović, direktor Proizvodne divizije Preventa u BiH i Ćazim Hamzić, direktor FAD Jelah – Tešanj, postignut je dogovor o nastavku i proširenju saradnje dvije kompanije.

Precizirano je da će FAD Jelah-Tešanj od Trakya Dokum nabavljati odlivke za potrebe proizvodnje kočionih diskova, osnovnog proizvoda tešanjske tvornice. Osim toga, predstavnici turske kompanije su spremni pružiti punu podršku investicijskim planovima Preventa u BiH koji se odnose na planiranu izgradnju livnice, u kojoj će se proizvoditi odlivci koji se koriste za proizvodnju kočionih diskova.

Tokom boravka u BiH čelni ljudi Uprave Trakya Dokum posjetili su i ostale proizvodne lokacije Preventa u našoj zemlji.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348481)

Potpisan ugovor o čišćenju obala vodotoka u FBiH

Ugovori o sufinanciranju čišćenja obala vodotoka na području deset općina Federacije BiH i Grada Mostara danas su potpisani u zgradi Vlade Federacije u Mostaru.

Potpisanim ugovorima dogovoreno je sufinanciranje čišćenja vodotoka od krutog otpada, izraslog šiblja i ostalog raslinja koje sprječava i usporava normalan tok te vrlo često izaziva izlijevanje i plavljenje okolnih terena vodom.

Ovim projektom Fonda za zaštitu okoliša, koji se odvija pod radnim nazivom "Projekt čišćenja vodotoka u Federaciji BiH 2010", obuhvaćeno je ukupno trideset sedam općina u Federaciji BiH odabranih na temelju izvještaja o stanju i stupnju ugroženosti koje je za potrebe projekta pripremila Uprava civilne zaštite Federacije BiH.

Naime, projekt koji su potpisale Općine Tomislavgrad, Neum, Široki Brijeg, Orašje, Odžak, Kiseljak, Grude, Livno, Konjic i Stolac u skladu je sa općim ciljevima Strategije zaštite okoliša F BiH s akcijskim planom do 2018. koju je pripremilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a koja uz mjere otklanjanja već nastali šteta u okolišu prioritet daje preventivnom djelovanju na očuvanju svih sastavnica okoliša pa tako i voda.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348400)

VTKBiH/BHEPA: Predstavljen program razvoja izvoza BiH

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) danas je održana prezentacija "Programa razvoja izvoza u BiH".

Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine -BHEPA/VTK BiH pozvala je kompanije da učestvuju u Programu razvoja izvoza BiH, uz finansijsku podršku projekta "EUEXPRO2 - Podrška razvoju i promociji izvoza u BiH", koji finansira Evropska unija.

Cilj programa je da pomogne bh. kompanijama pri ulasku na nova izvozna tržišta, pružajući kombinaciju izvoznog savjetovanja, mentorstva, treninga i finansijske podrške.

Direktor BHEPA Enes Ališković akcentirao je beneficije učešća u Programu razvoja izvoza za kompanije i kriterij odabira za pristup programu.

Predviđeno je da se prezentacije ovog programa održe i u Mostaru, Banjoj Luci, Bihaću i Brčkom.

Program se implementira u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pod okriljem Izvoznog vijeća BiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348054)

Prevent i Trakya Dokum iz Istanbula proširuju saradnju - Fokus interesa FAD Jelah



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348481)

Vazda mi nesto od njih uvozimo, kad ce oni od nas?

Kad ce poceti investirati kod nas?

Vazda mi nesto od njih uvozimo, kad ce oni od nas?

Kad ce poceti investirati kod nas?

Natron Hayat, Soda, BH Airlines...

Natron Hayat, Soda, BH Airlines...

ejh, ne pika se to, nije investicija ako nije poslovna zgrada...

:bash:OTVORENA ""BANJALUCKA"" MLJEKARA U ALEKSANDROVCU KOD LAKTASA:nuts:
http://rtrs.tv/av/player.php?id=1832&x=0

Ovo je sramota za Banjaluku :bash:
Kakve su tu samo prljave igre bile da se mljekara otrgne iz teritorije grada i preseli u drugu opstinu kako bi se mocnici dokopali atraktivnog zemljista i zajedno sa Dodom :speech: napravili jos ljepsu ""Staklaru"" :tiasd: za kojekakve institucije koje imaju svoje zgrade ali imaju narodnih para na bacanje >(

^^ lol, pa zar se ne mogu Laktaši svrstati pod šire banjalučko područje? :)

Po geografiji ili zemljopisu DA ali to za ekonomiju Banjaluke ne vazi jer ce se puniti trezor Laktasa :cry: :crazy2:

Bh. proizvođači autodijelova posjetili sajam u Frankfurtu

U saradnji sa USAID-om, Sidom i Projektom „Firma“ delegacija iz BiH u kojoj su bili predstavnici firmi iz oblasti autoindustrije, partnerskih agencija i komora posjetila je ovih dana specijalizirani sajam proizvođača autodijelova „Automechanika 2010“ u Frankfurtu.

- Posjeta je bila veoma sadržajna i uspješna jer su tom prilikom obavljeni i bilateralni razgovori sa inofirmama, prvenstveno iz Njemačke, kao i s drugim firmama pojedinačno za koje su kompanije iskazale interes. Sajam je ponudio mnoštvo proizvoda iz prateće opreme i dijelova za autoindustriju i po svom obimu je najveći sajam u svijetu iz ove oblasti, kazao je Feni sekretar Grupacije proizvođača autodijelova i komponenti za autoindustriju i motornih vozila Vanjskotrgovinske komore BiH Midhat Čehajić.

On je dodao da već tradicionalno naše dvije firme Enker i Pobjeda iz Tešnja izlažu na sajmu, a Mann Hummel iz Tešnja se predstavio u okviru koncerna Mann Hummel iz Njemačke.

Na sajmu je predstavljen i novi katalog Autondustrije u BiH finansiran od Projekta „Firma“ koji je urađen na engleskom i njemačkom jeziku. Katalog je urađen veoma kvalitetno, a pripremljena su još dva iz oblasti aluminija i čelika.

- Na ovaj način još jedanput je iskazan potencijal bh. proizvođača koji su spremni da ponude veoma kvalitetne proizvode koji ispunjavaju sve zahtjeve kvaliteta u autoindustriji, kazao je Čehajić i dodao da se ovaj sektor po poslovnim rezultatima i izvozu vraća na pozicije poslovanja iz 2008. godine.

Najveći svetski sajam automobilskih komponenti „Automechanika 2010“ održan je od 14. do 19. septembra u Frankfurtu, Njemačka.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/14278-proizvoai-autodijelova-posjetili-sajam-Frankfurtu.html)

GUBER GRADI BANJSKE KAPACITETE

Akcionarsko društvo Guber iz Srebrenice, većinskog vlasnika Radojice Ratkovca iz Prnjavora, počelo je radove na uklanjanju ostataka devastiranih objekata i uređenju prostora izvorišta vode Crni Guber. Na ovom lokalitetu preduzeće Guber planira izgradnju fabrike za pakovanje vode "Guber" i hotelsko-banjskog kompleksa.

Punionica vode "Guber" obuhvatat će površinu od 930, a hotelski kapaciteti bit će na 4.930 metara kvadratnih. Kapacitet hotela će biti 44 dvokrevetne sobe sa pratećim sadržajima.
Prvom fazom gradnje hotelskih kapaciteta, predviđena je obnova hotela Argentaria, a nakon toga slijedi i rekonstrukcija oronulog hotela Domavia.

Guber zahvaljujući ovim investicijama namjerava uposliti 130 radnika. Inače, u obnovu Banje Guber bit će investirano 30 miliona KM. Prema riječima Mirsada Mustafića, načelnika Odjeljenja za urbanizam i stambeno-komunalne poslove u Općini Srebrenica, većinskom vlasniku izdata je urbanistička saglasnost za gradnju planiranih objekata, pišu Poslovne novosti.

"Na ovaj način omogućit će se razvoj banjskog turizma i kontinuirano korištenje ljekovitih voda Crnog Gubera, koje je još Austrougarska flaširala početkom XX stoljeća i izvozila na
evropsko tržište", izjavio je Mustafić.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123412&Itemid=59)

Bh. proizvođači autodijelova posjetili sajam u Frankfurtu



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/14278-proizvoai-autodijelova-posjetili-sajam-Frankfurtu.html)

Ovo si postavio vec 4 puta!

ako ti smeta necitaj ;)

NEW MILK FACTORY IN LAKTASI.
U industrijskoj zoni Aleksandrovca juče je zvanično otvoren novi proizvodni pogon banjalučke "Mljekare" u koji je "Danube Food Group" uložio 11 miliona KM.

Nove pogone banjalučke "Mljekare" svečano su otvorili Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS, i Slobodan Petrović, predsjednik Fonda "Salford", čiji je "Danube Food" balkanski ogranak.

Dodik je prilikom ceremonije otvaranja istakao da projekat "Mljekare" pokazuje uspješnu realizaciju ideje "Danube Food Groupa", koji je za 18 mjeseci napravio modernu mljekaru koja radi u skladu s evropskim standardima.

"Vlada RS je prepoznala ozbiljan poslovni angažman `Danube Fooda`, koji je veoma važan za razvoj industrijske prerade", kazao je Dodik, dodajući da je izuzetno značajno da RS ima stabilnu produkciju mliječnih proizvoda, kojom će se i pozicija primarnih poljoprivrednih domaćih proizvođača poboljšati.

Za nove potrebe prerade banjalučke "Mljekare" bi, prema trenutnim procjenama, u RS trebalo da radi oko 6.000 kooperanata, a nova mljekara će nakon puštanja svih pogona u rad imati dvije trećine kapaciteta dubičke mljekare, koja takođe posluje u sastavu "Danube Food Group".

Nova mljekara u Aleksandrovcu će zaposliti 22 stara radnika banjalučke "Mljekare", koji imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti proizvodnje, i 40 novoobučenih radnika.

"Ovo je, pored dubičke mljekare, naša druga fabrika u RS i biće jedan od naših najboljih centara za proizvodnju svježeg programa", rekao je Petrović, koji obavlja i funkciju generalnog direktora srbijanskog "Imleka", dodajući da će među proizvodima sa novih proizvodnih traka ključno mjesto zauzimati proizvodnja jogurta, mlijeka i pavlake.

On je naglasio da je namjera menadžmenta da se otvaranjem novih pogona banjalučke "Mljekare" još značajnije poveća stopa izvoza u zemlje regiona, podsjetivši pritom da dubička mljekara trenutno polovinu svoje proizvodnje plasira na strana tržišta.

"Inicijalni kapacitet mljekare je prerada 50 tona mlijeka dnevno, a naš plan je da se nakon otvaranja svih proizvodnih linija ovaj kapacitet udupla", rekao je Nebojša Ristić, direktor banjalučke "Mljekare".

Prema njegovim riječima, nova lokacija "Mljekare" donosi mnogobrojne prednosti, među kojima je i blizina velikog broja poljoprivrednika iz srca Lijevča, koji su zainteresovani za saradnju.

Šta će se desiti s atraktivnom lokacijom u Banjaluci sa koje je izmještena proizvodnja u "Danube Foods Groupu" juče nisu željeli da komentarišu.

Jesi uporan sa tim engleskim naslovima...
Ja ne znam je li ti ne postujes vecinu forumasa i njihov maternji jezik ili stvarno mislis da ce neko doci i procitati samo naslov a ostatk teksta na srpskom?!
Mislim nidje veze. :bash:OTVORENA ""BANJALUCKA"" MLJEKARA U ALEKSANDROVCU KOD LAKTASA:nuts:
http://rtrs.tv/av/player.php?id=1832&x=0

Ovo je sramota za Banjaluku :bash:
Kakve su tu samo prljave igre bile da se mljekara otrgne iz teritorije grada i preseli u drugu opstinu kako bi se mocnici dokopali atraktivnog zemljista i zajedno sa Dodom :speech: napravili jos ljepsu ""Staklaru"" :tiasd: za kojekakve institucije koje imaju svoje zgrade ali imaju narodnih para na bacanje >(
Hvala Boze da su je izmjestili iz centra grada!
Sramota za BL je da je mljekara u centru, ovo je napredak za BL.

^^
Ni u jednom dijelu teksta nisam rekao da mi je zao sto mljekara nije vise blizu centra,naprotiv,drago mi je.Medjutim preseliti proizvodnju u drugu opstinu je veoma upitna stvar.

Dobro, što jest jest, Dodik je preporodio Laktaše... Samo je pitanje koliko je zanemario ostale dijelove lol. :D

Regija

Šest kompanija iz BiH na Deloitteovoj Top 100 listi

Na Deloitteovoj listi vodećih kompanija u Adria regiji prema prihodima od prodaje Bosna i Hercegovina ima šest predstavnika. Najbolje je plasirana Elektroprivreda BiH, koja se nalazi na 25. mjestu. Prvu poziciju na regionalnoj listi kompanija prema prihodima od prodaje zauzela je hrvatska Agrokor grupa, a lider po ostvarenom neto profitu također je jedna hrvatska kompanija – HT grupa.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/100923041.jpg
Elektroprivreda BiH

Na Deloitteovoj listi Adria Top 100, kreiranoj prema prihodima od prodaje ostvarenim u prošloj godini, dominiraju hrvatske kompanije sa 35 predstavnika. Slijedi Slovenija s 31, Srbija s 23, BiH sa šest, Makedonija s četiri te Crna Gora sa svega jednom kompanijom predstavnicom.

Vodeće mjesto na regionalnoj listi zauzela je Agrokor Grupa, zahvaljujući više od 3,6 milijardi eura prihoda od prodaje ostvarenih u 2009. godini. Agrokor slijedi još jedan hrvatski predstavnik, INA Grupa, koja je ostvarila preko 2,7 milijardi eura prihoda od prodaje. Među deset vodećih kompanija u Adria regiji nalaze se još redom: Mercator Grupa, Petrol Grupa, Delta, EPS, HEP Grupa, Revoz, NIS te Gorenje Grupa. Dakle, vodeće pozcije zauzele su mahom firme iz energetskog sektora i sektora robe široke potrošnje, pri čemu je slovenski proizvođač automobila, Revoz, jedina kompanija iz proizvodnog sektora koja se plasirala među deset lidera u regionalnoj ekonomiji.

Firme iz sektora robe široke potrošnje brojčano dominiraju na listi, a ostvarile su i najveći prihod od prodaje (udio od 35 posto u prihodima 100 vodećih), pokazujući time otpornost ovog sektora na recesiju koja je prošle godine ostavila svoj trag u regiji.

Najbolje plasirana kompanija iz Bosne i Hercegovine je JP Elektroprivreda BiH (25. mjesto), a na listi se još nalaze: ASA Prevent grupa (50. mjesto), BH Telecom (57.), Elektroprivreda Republike Srpske (69.), MIMS grupa (79.) i Aluminij d.d. (95.)

"Usporedba ovogodišnje liste vodećih tvrtki u Adria regiji s listom koju je Deloitte objavio prošle godine pokazuje da su, ukupno gledajući, prihodi od prodaje u 2009. godini opali za 12 posto u odnosu na godinu prije. Riječ je o očitim posljedicama slabljenja gospodarskih aktivnosti pod utjecajem globalne ekonomske krize koja je zahvatila i našu regiju, doduše nešto kasnije no razvijenije ekonomije Zapada, kao i deprecijacije nekih lokalnih valuta u odnosu na euro", napominje Vladimir Milošević, partner u Deloitteu. Najveći pad prihoda od prodaje, od čak 23,7 posto, zabilježio je proizvodni sektor.

Deloitte je kreirao i listu deset vodećih tvrtki prema netoprofitu, koja pokazuje drugačiji snaga od onog na listi lidera prema prihodima od prodaje. Vodeća na listi su dva telekom operatera, HT Grupa i Telekom Srbija. HT Grupa je u 2009. godini ostvarila neto profit od 276 miliona eura. Na listu vodećih prema neto profitu plasirala se i jedna kompanija iz Bosne i Hercegovine, BH Telecom, koji je zauzeo 8. mjesto.

"Feri" može i bolje - Traži se investitor koji zna razviti planinski turizam

Ferijalni savez Bosne i Hercegovine odlučio je potražiti investitore kojima će ponuditi partnerstvo u upravljanju i investiranju u omladinski hostel "Feri", jer smatraju da trenutno rukovodstvo nije dovoljno iskoristilo sve potencijale ove atraktivne lokacije.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/feri_hostel.jpg

Hostel "Feri" koji je smješten u prelijepom ambijentu Velikog polja, na olimpijskoj planini Igman otvoren je prošle godine. Radi se o moderno koncipiranom turističkom objektu koji je izgrađen po najsavremenijim međunarodnim građevinskim standardima i kao takav pripada takozvanoj grupi "New generation youth hostel".

Predsjednik Ferijalnog saveza BiH Nijaz Skenderagić za eKapiju je potvrdio da je nedostatak osmišljene strategije i inertnost menadžmenta "Ferija" potakao Savez da ponudi partnerstvo ozbiljnim ulagačima koji su spremni da na najbolji način iskoriste ovaj turističko-ugostiteljski objekat.

"Cilj našeg poziva jeste da pronađemo nove ljude koji će donijeti pozitivne ideje o tome kako upravljati i investirati u hostel koji se, bez dileme, nalazi na jednom od najboljih lokacija za razvijanje turizma. Igman je planina koju su i prije rata svi sportski treneri birali za kondicione pripreme svojih sportaša. Mjesto ima sve moguće potencijale i prirodne blagodate da se može koristiti tokom cijele godine", ističe Skenderagić.

Potencijalnim investorima nudi se partnerstvo u upravljanju, korištenju kao i investiranju u izgradnju dodatnih sportsko - rekreativnih i turističkih sadržaja hostela. Jedna od opcija, iako ne sasvim poželjna, je davanje objekta u najam.

Tako bi zajedničko ulaganje u omladinskog hostela "Feri" značilo izgradnju novih sadržaja kao što su adrenalinski park, teniski tereni, sportska dvorani, bazen i drugi niz sadržaja. Skenderagić ovom prilikom nije htio špekulirati koliko bi iznos investicije trebao iznositi, objašnjavajući da su sve karte otvorene.

Zainteresiranih, iako je javni poziv objavljen tek ove sedmice, već ima, no Ferijalni savez BiH izgleda da `tipuje` na strane ulagače, sa kojima bi zavisno od nivoa učešća u ulaganju dijelili dobit. Prema riječima Nijaza Skenderagića, u obzir dolaze investitori iz Slovenije i Austrije, koji imaju veliko iskustvo u planinskom turizmu.

Hostel "Feri" sa ukupnom korisnom površinom od 2.818 metara kvadratnih ima kapacitet od 105 ležajeva, a nalazi se oko 20 kilometara udaljenosti od Sarajeva. Namijenjen je prvenstveno mladim ljudima, školama, fakultetima, sportskim klubovima i drugim organizacijama iz Sarajeva, ali i cijele BiH i regije.

GUBER GRADI BANJSKE KAPACITETE



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123412&Itemid=59)

Napokon!
Predobra vijest.

Uprkos recesiji zadovoljavaju potrebe kupaca u BiH i regionu

Pogon Messer BH Gasa u Zenici, nakon godine poslovanja u ovom gradu, bogatiji je za laboratorij s plinskim analizatorima, trenutno najmodernijim u regionu, odnosno uređajima kakvi su trenutno ugrađeni u slične laboratorije u Njemačkoj i drugim zapadnim državama.

Bolji dani

- Laboratorij košta 500.000 KM. Poseban akcent u posljednje vrijeme dajemo na medicinski kisik, koji mora biti posebne čistoće i kvaliteta. Kakav kisik proizvodimo, pokazuje podatak da su evropski standardi negativnog učešća vlage i ugljendioksida primijenjeni s vrijednostima od deset do 3.000 puta manjim od propisanih - kaže Denis Butigan, voditelj laboratorija u Zenici.

Prema riječima Valentina Ilievskog, generalnog menadžera Messer BH Gasa, osim u Zenicu, ova kompanija plasira argon i kisik u Mostar, Gradačac, Odžak, na Pale, ali i u Mađarsku, Hrvatsku i Sloveniju.

- Svakog sata iz naših pogona izađe 12.000 kubnih metara kisika za potrebe Mittala. Uprkos smanjenju potražnje zbog recesije, zadovoljavamo potrebe naših kupaca u BiH i regionu. Najbitnije je da je nakon decenija uvoza kisika, argona, azota, BiH sada postala izvoznik. Čekamo bolje dane za bh. privredu. Tada će biti veća potražnja za našim proizvodima - kazao nam je Ilievski.

Potrošnja struje

Prema njegovim riječima, iako površinski ne zauzima veliki prostor, Messerova tvornica u Zenici specifična je po mnogo toga.

Tako, naprimjer, motor-agregat za kompresiju zraka vrijedan 3,5 miliona maraka u jednom od pogona troši osam megavata struje, što je prosječna potrošnja gradića od 20.000 stanovnika, dok je cjelokupna potrošnja tvornice čak 12 megavata.

Čiste zenički zrak

Messerova tvornica nalazi se u centru najvećeg zagađivača, Arcelor Mittala, a sav višak čistog kisika koji ne proda, pušta u atmosferu.

- Koncentracija kisika u zraku koji se nalazi oko naših pogona, za nekoliko procenata je veća od prosjeka na ovom području. Stoga često kažemo da obogaćujemo zenički zrak kisikom, dok ga drugi zagađuju - kaže Avdo Dedić, plant menadžer kompanije Messer u BiH.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/14324-recesija_kupci_messer_zenica.html)

Perutnina Ptuj uložila dva miliona maraka u novi logistički centar kod Srpca

U srbačkom selu Povelič danas je otvoren Logistički centar sa modernom hladnjačom grupacije "Perutnina Ptuj", za šta je ova slovenačka kompanija uložila dva miliona KM.

Logistički centar sa modernom hladnjačom, površine 1000 metara kvadratnih, otovrili su predsjednik Vlade Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik, generalni direktor Grupacije "Perutnina Ptuj" Roman Glaser i načelnik opštine Srbac Mirko Kojić.

Dodik je novinarima rekao da je Vlada RS spremna da stimuliše podizanje novih peradarskih farmi da bi bila obezbijeđena sirovinska baza za rad klaonice i naglasio da su u Srpsku dobrodošle i ostale slovenačke firme, koje su spremne da otvore nove proizvodne kapacitete, što će doprinijeti stabilizaciji privrednog stanja.

"U RS je izvoz za devet mjeseci ove godine povećan za 100 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom sa 38 miliona KM, koliko je iznosio prije četiri godine, sada je povećan na 60 odsto. Tome su doprinijele firme iz okruženja koje posluju u Srpskoj", naveo je Dodik.

Glaser je rekao da je Logistički centar sa modernom hladnjačom ključni objekat za obezbjeđenje zdrave i kvalitetne hrane za potrošače u BiH i inostranstvu.

"Od 2006. godine do danas u klaonicu je uloženo više od 10 miliona KM, što je dalo očekivane rezultate, jer se sada u Srpcu proizvodi više od devet miliona kilograma svježeg pilećeg mesa. Godišnji promet 22 miliona evra, a izvoz 2,2 miliona evra", kaže Glaser.

On je naglasio da je kvalitet mesa i mesnih proizvoda je isti kao u Sloveniji, gdje "Perutnina" radi 105 godina i jedna je od rijetkih firmi u Evropi sa ovolikim stažom.

Kojić je zahvalio predstavnicima slovenačke firme za ulaganje u ovaj privredni pogon i najavio da u opštinu Srbac stižu još dvije slovenačke firme koje će u otvaranje proizvodnje uložiti 10 miliona KM.

"Ovo potvrđuje da je opština Srbac obezbijedila dobar ambijent za strane investitore. Tome je svojim mjerama doprinijela Vlada RS i Investiciono-razvojna banka RS", naglasio je Kojić.

Današnjoj svečanosti prisustvovao je i ambasador Slovenije u BiH Andrej Graseli.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/14394-Perutnina-Ptuj-uloila-dva-miliona-maraka-novi-logistiki-centar-kod-Srpca.html)

Projektuju i prave za najuspješnije kompanije u regionu

Zeničko preduzeće "Termomatik" d.o.o, koje ove godine slavi 24. rođendan, nedavno je na međunarodnom tenderu Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH dobilo posao vrijedan 5,2 miliona KM. Novo je to priznanje za kolektiv koji upošljava 90 radnika, od kojih su četvrtina sa visokom školskom spremom.

"Bez mene i još nekoliko radnika, prosječna starost uposlenih bila bi manja od 30 godina i ponosni smo na činjenicu da smo preduzeće koje je orijentisano na visoko obrazovane, mlade kadrove, različitih profila, specijalizovane za oblasti industrijskih peći, automatizacije, mjerenja i regulacije i vatrostalstva", ponosno će Faruk Babić, osnivač, većinski vlasnik i direktor "Termomatika".

Rade za tržište Evrope i svijeta

Preduzeće je sastavljeno od tri departmenta: Automatika i elektrika, Mašinstvo i mašinske konstrukcije i Toplotehnika, i zahvaljujući bogatim referensama ostvarilo je uspješnu saradnju sa kompanijama poput: ArcelorMittal Zenica, Cimos, Šećerana Brčko, Tvornica ulja Bimal, Kapis Tomislavgrad... Osim na domaćem tržištu, ovo preduzeće uspješno djeluje i na tržištima Njemačke, Austrije, Pakistana, Egipta, Tunisa, Hrvatske, Srbije i drugih država.

"Sve što projektujemo, najčešće svojim snagama i napravimo. Radimo to u hali koju smo prije četiri godine otvorili u Poslovnoj zoni Zenica 1. Termomatik je radio kompletan program u zeničkom pogonu Cimos-a, stalno smo prisutni u ArcelorMittalu, gdje smo radili modernizaciju i automatizaciju Koksare, automatizaciju nus produkata i otpadnih voda, a trenutno u kooperaciji sa austrijskom kompanijom Kapa radimo na projektu filtera za miksere", kaže Babić.

Otvaraju se ogromne mogućnosti

Godišnji obrt kompanije je oko 10 miliona eura i njen prvi čovjek s ponosom kaže, kako na listi banaka nikad nisu bili u gubitku, kao i da su svi zaposleni prijavljeni na puni iznos plate, koje su redovne i "relativno visoke". Generalni remont tzv. rotornog bagera za površinski kop Šikulje kod Lukavca, već je u fazi realizacije. "Posao smo dobili u fer konkurenciji i stvarno treba istaknuti korektan odnos Ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju FBiH i Elektroprivrede BiH. Rok za završetak remonta je deset mjeseci. Bager težak preko 350 tona, visok oko deset metara, bit će rasklopljen. Dio posla će se raditi na licu mjesta, a dio u našem pogonu u Zenici. Kooperant u ovom poslu nam je novotravnička Tvornice mašina i hidraulike Bratstvo. Bager je dugo van upotrebe, a po završetku remonta njime će upravljati najmoderniji računarski softver", kaže Faruk Babić.

Remont gigantskog bagera, u "Termomatiku" su doživjeli kao nagradu, ali i priliku za nova dokazivanja. "Velika je stvar što EP BiH i Rudnici u ovom zamahu favorizuju domaća preduzeća i to kroz odgovarajuće poene. Shvatili su i priznali kvalitetu domaćih preduzeća. Formiranje Koncerna između Elektroprivrede BiH i rudnika u FBiH daje neslućene mogućnosti za početak mašinogradnje kakvu BiH nikada nije imala. Sa par preduzeća u BiH, bit ćemo osposobljeni da učestvujemo i na ostalim objektima koje gradi ovaj koncern. To su ogromne mogućnosti i velika šansa za sve nas u BiH", zaključuje Faruk Babić, direktor preduzeća "Termomatik" d.o.o. Zenica.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348908)

EPBiH OBILJEŽAVA „DANE KONCERNA“

Koncern Elektroprivreda BiH, povodom obilježavanja prve godišnjice ovog koncerna, 25. i 26. septembra u Tuzli organizovat će nekoliko manifestacija. Kako je saopćilo Javno preduzeće EPBiH, 25. septembar je zvaničan datum formiranja Koncerna Elektroprivreda BiH, kojeg čine EBiH, kao vladajuće društvo, i sedam rudnika Federacije BiH, kao zavisna društva, prenose mediji.

Koncern upošljava ukupno 15.388 radnika i u prvoj godini djelovanja polučeni su značajni poslovni rezultati. Povodom "Dana Koncerna", 25. septembra u Bosanskom kulturnom centru Tuzla sa početkom u 18.00 sati, bit će održana Svečana akademija na kojoj će se učesnicima, među kojima će biti i brojni zvaničnici koji su već potvrdili svoj dolazak, obratiti predstavnici Elektroprivrede BiH, rudnika, sindikata i predstavnik FBiH, nakon čega će biti dodijeljene plakete "Zaslužni radnik" uposlnicima Koncerna, te posebna priznanja osobama koje su dale najveći doprinos formiranju Koncerna.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=123482&Itemid=59)

Projektuju i prave za najuspješnije kompanije u regionu



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/348908)

Konacno BH firme pocele dobivati poslove po BiH:cheers:

Dogovoren ekonomski forum BiH, Hrvatske i Turske u Zagrebu

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Turske su na trilateralnom sastanku u New Yorku, održanom na marginama 65. zasjedanja Opće skupštine UN-a, dogovorili su održavanje ekonomskog foruma u Zagrebu u novembru, objavilo je hrvatsko izaslanstvo.
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Gordan Jandroković u srijedu se sastao s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom, te sa šefom diplomacije BiH Svenom Alkalajem.

Na sastanku se uglavnom razgovaralo o stanju u BiH i regiji, pri čemu je naglašena važnost predstojećih općih izbora u BiH i izražena nada da će oni pridonijeti daljoj stabilizaciji u zemlji, naveo je glasnogovornik MVPEI-ja u saopćenju objavljenom u četvrtak u New Yorku.

Ministri su raspravljali o mogućnostima saradnje na političkom, ekonomskom i drugim područjima, te istaknuli značaj integracije regije u NATO i Evropsku uniju.

Kao konkretne korake zajedničke saradnje dogovorili su održavanje sastanka političkih direktora u cilju poticanja praktične saradnje. Također je dogovoreno održavanje Ekonomskog foruma u Zagrebu.

Na kraju, data je i podrška jačanju vlasti na lokalnom nivou i zajedničkom radu za opće dobro, te pokretanju pilot-projekta u Mostaru kroz aktivnosti koje bi uključivale obnovu Gradske vijećnice i Muzičke škole.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/clanak/100924022)