Kolektivni ugovor Uprave i Sindikata: Prava radnika Energopetrola zagarantovana za narednu godinu

Jučer u poslijepodnevnim satima, u prostorijama Energopetrola d.d. Sarajevo, potpisan je kolektivni ugovor između Uprave i Sindikata Energopetrola.

Ugovor su ispred pregovaračkih timova potpisali Direktor Energopetrola Franjo Božić i Predsjednik koordinacionog odbora Sindikata Energopetrola Asim Šehić, a pregovorima je prisustvovao i Hrustem Mališević, predsjednik granskog sindikata nafte i petrohemije FBiH.

Pored cijene rada koja je ostala nepromijenjena, regulisana su sva prava iz radno-pravnog statusa radnika kao što su: noćni rad, prekovremeni rad, rad na državne praznike, topli obrok, troškovi prijevoza radnika s posla i na posao, darovi djeci za Novu godinu, dar za prikladne praznike, jubilarne nagrade, regres, pomoć radnicima u slučaju smrti i teže bolesti u porodici. Također, regulisane su otpremnine u onim slučajevima kada su radnici proglašenim tehničkim viškom, a i za radnike prilikom odlaska u penziju.

"S ponosom ističemo da smo prije tri godine potpisali kolektivni ugovor sa Sindikatom i da smo jedino poduzeće u BiH u oblasti prometa naftnih derivata koje kolektivnim ugovorom radnicima garantira socijalnu sigurnost. Ovo je kontinuitet partnerskog odnosa koji Uprava Energopetrola gradi zajedno sa Sindikatom Energopetrola", istakao je Franjo Božić, direktor Energopetrola Sarajevo.

Asim Šehić, predsjednik koordinacionog odbora Sindikata Energopetrola kazao je da mu je izuzetno drago što su uz veliku kooperativnost pregovaračkog tima Uprave Energopetrola potpisali treći po redu kolektivni ugovor.



"Smatramo da će radnici Energopetrola u budućnosti znati cijeniti ovaj dokument. Ako uporedimo dostigunta prava radnika u kompanijama koje se bave istom djelatnošću kao i mi, smatram da mi imamo daleko veća prava, a samim tim i ovaj kolektivni ugovor ima i veću vrijednost", dodao je Šehić.

(Asim Šehić)

Prema riječima Mališević Hrustema, predsjednika granskog sindikata nafte i petrohemije FBiH, završen je izuzetno težak posao za sve radnike Energopetrola.

"Bio bih sretniji da ovim kolektivnim ugovorom nismo morali umanjiti neka prava ali uzimajući činjenicu da Energopetrol još uvijek posluje s gubitkom, nije realno bilo ni očekivati da ta prava budu veća. Mislim da smo postigli maksimalno što je bilo moguće u ovoj situaciji zaoštrenih uslova privređivanja sve veće nelojalne konkurencije na naftnom tržištu FBiH. Ovom prilikom želim izjaviti da smo imali izuzetno korektne pregovore s poslodavcem i vođen je pravi socijalni dijalog", istakao je Mališević.


Potpisivanjem ovog kolektivnog ugovora prava radnika Energopetrola su zagarantovana za narednu godinu i po dana.

"Nadam se da ćemo u narednom periodu učiniti dodatne napore i obezbijediti da Energopetrol posluje uspješno čime bi se stvorile osnove da naredni ugovor bude još kvalitetniji za radnike, što je naš osnovni cilj i zadaća", zaključio je Mališević.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/381263)

U oktobru BiH posjetilo 63.160 turista

Bosnu i Hercegovinu u oktobru ove godine posjetilo je 63.160 turista, što je manje za 8,3 posto u odnosu na septembar 2010. i više za 12,7 posto u odnosu na oktobar 2009.

Agencija za statistiku BiH je objavila da su turisti ostvarili 133.683 noćenja, manje za 11,3 posto u odnosu na septembar 2010. i više za 9,4 posto u odnosu na oktobar 2009.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 55,4 posto. Turisti su u prosjeku ostvarili 2,1 noć po dolasku.

Među stranim turistima najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (16,8), Srbije (12,9 ), Slovenije (12), Turske (6,6), Njemačke (6,5 ) i Italije (5,9 posto)...

U oktobru 2010. BiH je raspolagala kapacitetom od 25.572 ležaja, više za 0,1 posto u odnosu na septembar 2010. i 4,9 posto u odnosu na oktobar 2009.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/clanak/101224062)

Mujezinović u Zavodu PIO/MIO

Realno je očekivati rast penzija u novoj godini

Realno je očekivati rast penzija u narednoj godini, ocijenjeno je danas tokom sastanaka premijera Federacije BiH Mustafe Mujezinovića sa direktorom i zamjenikom direktora Federalnog zavoda PIO/MIO Zijadom Krnjićem i Ivanom Rogićem, te predstavnicima penzionera/umirovljenika u FBiH.

Prema procjenama i planovima, kojeg su tokom sastanka iznijeli čelni ljudi Zavoda, u narednoj godini očekuje se rast ukupne sume sredstava u PIO-u/MIO-u u iznosu od četiri posto, što bi na proljeće moglo rezultirati povećanjem penzija.

"Svi napori Vlade FBiH na stabilizaciji prilika u Zavodu urodili su plodom. Penzije su ostale redovne i na dostignutom nivou. Projekcije i planovi koji su danas predstavljeni su za svaku pohvalu. Istovremeno očekujemo da će u Nacrtu budžeta FBiH za narednu godinu dio sredstava biti predviđen za vraćanje akumuliranog duga prema zavodu. Također, ukoliko realizujemo ekonomske planove koje smo postavili, onda svakako možemo očekivati povećanje penzija", kazao je Mujezinović.

Predstavnici penzionera/umirovljenika Omer Omerefendić i Ivan Kožul iskazali su zahvalnost premijeru i Vladi FBiH, kao i čelnim ljudima na stabilizaciji prilika u PIO/MIO, te naporima koje ulažu na unaprjeđenju teškog položaja ove kategorije.

RUDNICIMA STIŽE MODERNA OPREMA

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=130209&Itemid=59)

Avaz kaze da ovo nije tacno i da bi SBB sve to puno bolje uradila^^

Habaz :lol:

2010. ZA ENERGOINVEST BILA TEŠKA, ALI ZABILJEŽENI POZITIVNI REZULTATI

Za Energoinvest d.d. Sarajevo 2010. je bila najteža u posljednjih 10 godina, ali, unatoč globalnoj ekonomskoj krizi i ostalim poteškoćama, ova kompanija uspjela je zabilježiti pozitivne rezultate poslovanja i finansijski efekti su prema očekivanjima, istaknuto je danas na godišnjoj konferenciji za novinare uprave i menadžmenta Energoinvesta.

-Prema našim procjenama koje su 99 posto tačne, prihodi u 2010. iznosit će 367 miliona KM, što je za oko 10 posto više u odnosu na 2009., a dobit 2,1 milion KM, što je za 10 do 15 posto više u odnosu na proteklu godinu, kazao je direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak te dodao da su u 2010. najznačajnija tržišta bila: Libija, Alžir, Srbija, Kosovo, Etiopija, Kongo.

Energoinvest je u ovoj godini uredno izmirio sve obaveze prema državi, ali i prema radnicima i trenutno ima 811 zaposlenih, a prosječna netoplaća je 1.430 KM.

Vlahovljak je istaknuo da Energoinvest novac uglavnom zaradi u inozemstvu te je naglasio da je prije mjesec dana, nakon tri godine , završena TE Nikola Tesla u Beogradu i da je ova kompanija dobila jako vrijedan posao u Slovačkoj, "na zahtjevnom tržištu EU".

Na novinarski upit šta misli o planiranoj privatizaciji Energoinvesta, on je kazao da je privatizacija te kompanije pitanje za Vladu FBiH , ali da " ne očekuje priču o prodaji Energoinvesta u 2011."

Plan kompanije u narednoj godini, po Vlahovljakovim riječima, jeste da se "probije" na tržište Ruske Federacije, pa i neke druge zemlje bivšeg SSSR-a, zatim nastavi započete poslove u Libiji, Alžiru, Kongu, započne nove poslove na Kosovu, ali i sklopi neke "sitne" ugovore u BiH te, posebno, smanji ukupne troškove za oko 10 posto da bi bila konkurentnija na međunarodnom tržištu.

Energoinvest je planirao u 2011. povećati prihode za oko 40 miliona KM u odnosu na 2010.

- Ne možemo očekivati zamah investicionog ciklusa, ali orijentirat ćemo se i na projektiranje putne infrastrukture te izvršiti niz zahvata da bismo izdržali konkurenciju. Danas se na tendere u Alžiru i Libiji i do četiri puta više kompanija javlja nego ranije, kazao je Vlahovljak.

Direktor Sektora finansija Energoinvesta Dževad Ganić kazao je da su u ovoj godini revizorski izvještaji bili bez primjedbi i da određena potraživanja kompanije nisu utjecala na finansijske rezultate.

(Biznis.ba/Fena)


:cheers::cheers::cheers::cheers::cheers:

^^^^ Dobri smo. Zar ne? :banana:

VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA U NOVEMBRU 553.145.000 KM
14:57 / 27.12.2010.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova preduzeća u Federaciji BiH u novembru 2010. u odnosu na prosječnu vrijednost 2009. veća je za 6,8 posto, a u odnosu na novembar 2009. veća je za 9,7 posto. Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost ukupnih izvršenih građevinskih radova u tom mjesecu iznosi 553.145.000 KM.

http://www.biznis.ba/images/stories/menadzer/gradnja_kriza.jpg

Od toga na objekte visokogradnje se odnosi 49,6 posto izvršenih radova, a na objekte niskogradnje 50,4 posto.

U građevinarstvu FBiH u novembru 2010. je bilo prijavljeno 10.045 radnika.

to je super vijest

^^^^ Dobri smo. Zar ne? :banana:

svaka cast :okay:

kakve su prognoze/projekcije za 2011?

Ima dobrih izgleda za velike poslove na ovim gore navedenim tržištima. Neke ponude su već urađene, barem što se tiče mog Inžinjeringa. Već sam pisao nešto o tome. Vidjećemo. U svakom slučaju optimistično. :)

Otvoren novi pogon firme "Prevent Goražde“

U goraždanskom naselju Vitkovići danas je počeo s radom novi pogon firme "Prevent Goražde".

Riječ je o pogonu za proizvodnju autopresvlaka u koji su investirana značajna finansijska sredstva.

"Ukupna vrijednost investicije iznosi oko dva miliona KM, od čega je u sam objekt uloženo 800.000 KM. Autopresvlake u ovom pogonu radit će se za Volkswagen", kazao je direktor firme "Prevent Goražde" Haris Rahman, dodajući da će otvaranje novog pogona značiti i nova upošljavanja.

"Planiramo prijem novih radnika tokom 2011. godine, tako da ćemo sa sadašnjih oko 100 radnika taj broj povećati na oko 250 zaposlenih. Tu je naravno i firma 'Prevent-Safety' koja je sada poseban subjekt u kojem oko 60 zaposlenih radi na proizvodnji zaštitne opreme", kazao je direktor Rahman.

Firma "Prevent Goražde" jedna je od onih koje su se među prvima uključile u akciju pomoći stanovništvu pogođenom poplavama na području općine Goražde. Pored deset individualnih stambenih objekata za čiju rekonstrukciju je ova firma izdvojila oko 50.000 KM. Pomoć u sanaciji posljedica poplava „Prevent Goražde“ pružio je i Kantonalnoj bolnici Goražde te dječijem vrtiću "SOS Kinderdorf".

Samo u ovoj godini kroz pomoć brojnim ustanovama i sportskim kolektivima na području Goražda, ova firma izdvojila je oko 130.000 KM.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/101227125)

Possibilities for companies from BH for the implementation of capital projects

The possibility of implementation of capital projects in Bosnia and Herzegovina is a step towards the successful overcoming of financial barriers caused by the global economic crisis in the world.

Through precisely orchestrated and secured capital investments, BiH may slowly but surely find a way out of economic crisis. What is meant by capital projects are projects of water supply, construction of roads, and waste recycling.

Positive examples of these projects coming to life are the Municipality of Bijeljina, Zenica, and the Canton Sarajevo.

Bijeljina is in the course of the implementation of waste recycling, the funds are mainly provided by the World Bank.

The Sarajevo Canton has in the past had numerous capital projects conducted on its territory, the North longitudinal should be noted (near the bus station). By the opening of these roads there is a much faster access to the city, except in the Western approach to the city for which additional financial investment are needed.

In order to start the construction of any road what is required is major credit and debit funds from the European Bank for Reconstruction and Development and the European Investment Bank.

As for the Brcko district, about 13 million is planned for capital projects.

In Jablanica, the M17 motorway, the construction of a rain collector in underway, as well as the laying of the asphalt and the reconstruction of the trails. For this project the investors are the Federation Road Directorate and the contractor consortium GP Put-Euroasfalt Sarajevo.

At the same site, the company "Rad" Konjic performs works of rehabilitation of landslides and construction of reinforced concrete retaining wall. These works are financed by JP Elektroprivreda.

When it comes to building a highway in Ilidza, the Department of Construction submitted an application for zoning permission.

The Sarajevo Detour is the largest infrastructure project in Bosnia and according to feasibility study, its construction will cost 118 million euros.

It is a part of the Corridor Vc and also the it links to the city center. The bypass is 16.5 km long. Money to fund this construction was secured from the European Bank for Reconstruction and Development, the European Investment Bank and the OPEC Fund.

EMG (http://www.emg.rs/en/news/region/142889.html)

«Lejla 20», od 15 dena, za žene koje ne vole da ih čarape stežu, «Stella 20» od 20 dena, finog sjaja i za svečane prigode, sa pamučnim umetkom, «Stella 40» od 40 dena, vrlo ugodna za hladnije dane, također sa pamučnim umetkom, «Winter60», od 60 dena, za period jesen-zima, u maxi veličini ima i umetak, «Winter 84»,od 80 dena, čarapa od mikrofibre za zimu, sa pamučnim umetkom i «Mia 30», od 30 dena, modna mrežasta čarapa sa pamučnim umetkom, radi se i elastični dvobroj, nazivi su ženskih čarapa zeničke firme «Meridijan», koje su postale novi bosanskohercegovački brend.

- Kako je poznato, «Meridijan» je ekskluzivni zastupnik za BiH čarapa i rublja poznatih svjetskih brendova, kao što su Sanpellegrino, Oroblu, Mia Eva, Caramella, Lepel, Laura Biagotti, Papillon ....Iako se «Meridijan» trudi da, kada je riječ o ovim svjetskim markama, ima za ovu visoku kvalitetu i prihvatljive cijene, svjesni smo da ima mnogo naših žena, koje traže jeftinije artikle. Stoga smo u «Meridijanu» dizajnirali nove čarape, odličnog kvaliteta i sa povoljnim cijenama. Naš dizajn i ideju pretočila je u djelo jedna mala fabrika «Line» u Samoboru, Hrvatska, Omoti za ove čarape se štampaju u Zenici, a celofanske vrećice, radi jedna gračanička fabrika. U proizvodnji novog bh. brenda, ženskih čarapa «Meridijan», uspjeli smo okupiti tri proizvođača, kaže Vladimir Franjić, vlasnik i direktor «Meridijana».

Najjeftinija ženska čarapa iz novog bh. brenda je «Lejla» 20», a primjerice «Stella 20», koju ne radi niti jedan bh. proizvođač ženskih čarapa u srebrenosivoj boji, po svojoj glamuroznosti, se može porediti sa nekim proizvodima italijanskog Sanpellegrina. Sve ženske čarape «Meridijan» proizvode se u ekološkim bojama.

Nisu samo odlično dizajnirane ženske čarape novog bh. brenda, nego i omoti za njih.

- Za «Stellu 40», «Winter 60» i «Miu 30», u pozadini na omotiima su crteži znamenitosti, po kojima su prepoznatljivi Atina, Rim i Pariz, a za ženske čarape «Lejla 20», «Stella 20» i «Winter 84» na omotima su crteži mostarskog Starog mosta, zeničke Lamele i mostova na Kamberovića polju, te sarajevske Vijećnice. Svoju najljepšu čarapu – «Stella 20» posvetili smo Zenici, veli Franjić.

Distribucija ženskih čarapa «Meridijan» je već započela.

- Sa kupcima smo dogovorili njihovu distribuciju, pa će zapravo čarape Sanpellegrino i «Meridijan» činiti jednu finu cjelinu u našoj ponudi, u kojoj žene mogu kupiti i našu, jeftiniju, a dosta kvalitetnu čarapu, ističe Franjić. Ženske čarape «Meridijan» imale su svoju zeničku promociju na modnim događajima, održanim minulog vikenda

www.nasarijec.ba

POZITIVNI TRENDOVI U SPOLJNOTRGOVINSKOJ RAZMJENI BiH



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=130166&Itemid=58)

Svaka čast!! Samo tako dalje :cheers:

Posjeta bh. firmi sajmu EXPO PAKISTAN

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu s Ambasadom Pakistana u Bosni i Hercegovini, organizira posjetu bh. firmi 6. sajmu EXPO PAKISTAN, u Karachiju od 25. do 27. februara 2011.

EXPO PAKISTAN je najveći sajam u Pakistanu i idealno je mjesto za sveobuhvatnu promociju različitih pakistanskih proizvoda, okupljanje najvećih pakistanskih proizvođača i međunarodnih kupaca te ostvarivanje poslovne saradnje.

Prema navodima iz Vanjskotrgovinske komore BiH, očekivani broj poslovnih posjetilaca je oko 500.000, a među njima će biti najbitniji međunarodni kupci pakistanskih proizvoda i usluga, uvoznici, izvoznici, strani investitori, predstavnici diplomatskih misija, čelnici privrednih komora, ministri trgovine, visoki vladini službenici, članovi trgovačkih društava, rukovoditelji multinacionalnih kompanija i finansijskih institucija, stručnjaci i lideri u svojim sektorima.

Direkcija za razvoj trgovine Pakistana, u saradnji s Ministarstvom ekonomije i Ambasadom Pakistana u Bosni i Hercegovini, snosi troškove smještaja i transporta u Pakistanu za 10 bh. firmi i to za jednog predstavnika iz svake od firmi.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/382386)

Ispunjene obaveze ulaganja u Lastu

Kupac Tvornice keksa i vafla "Lasta" Čapljina ispunio je, u petom roku koji mu je dat u proteklih devet godina, obaveze ulaganja u ovu fabriku.

Zbog toga, kako kaže direktor Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona Alija Tipura, s kompanijom "Zvečevo" kupoprodajni ugovor neće biti raskinut.

Posljednji rok dat hrvatskom "Zvečevu" kao kupcu čapljinske firme da dokaže ulaganje pet miliona KM u "Lastu", isticao je 31. decembra. Najavljen je raskid ugovora u skladu sa sudskom nagodbom ako do tada ne budu ispunjene privatizacijske obaveze.

"U posljednjem momentu kupac je dostavio uplate. Uvezao je više od devet šlepera opreme. Dvije proizvodne linije treba da budu monitrane do kraja godine. Kupoprodajni ugovor je spasen. Uloženo je i više od pet miliona KM u zadnjih nekoliko mjeseci", dodao je Tipura.

Hrvatska firma trebalo je do 8. septembra da uloži pet miliona KM u "Lastu", a nakon kontrole koja nije mogla utvrditi da li je to i učinjeno, dato joj je dodatnih sedam dana da dokaže investicije. Potom je Agencija za privatizaciju ovaj rok produžila do kraja godine uz obrazloženje da je "Zvečevo" "dostavilo masu dokumentacije".



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/381908)

TUZLANSKA PIVARA: NAKON ČETIRI GODINE ZAUSTAVLJEN PAD PRODAJE

Tuzlanska pivara jedna je od rijetkih u BiH koja je zahvaljujući naporima menadžmenta i zaposlenika uspjela povećati tržišni udio u godini koja je na izmaku. Nakon četiri godine kontinuiranog pada, prodaja tuzlanskog piva porasla je u 2010. godini za pet posto. "Konačno je zaustavljen negativan ...

... trend! Prodali smo 500.000 litara piva više nego prošle godine. To je za mene i za sve zaposlene najbolji pokazatelj da smo uspjeli povratiti povjerenje potrošača, zahvaljujući poboljšanju kvalitete naših proizvoda, a prije svega piva", rekao je jučer direktor Pivare Tuzla Adnan Imerović, na novogodišnjem prijemu za novinare.

On je naglasio da je ponosan na ostvareni rezultat, s obzirom da je postignut u vrijeme kada je ukupno bh. tržište piva palo za šest posto i kada znamo da pivare u našoj zemlji bilježe negativne pokazatelje prodaje piva. Prema njegovim riječima,
Pivara Tuzla u 2010. godini uvela je 94 inovacije u prodaji piva. Plasirano je 14 novih proizvoda na tržište, među kojima je i pivo Erster. Pored tog piva, koje je već doživjelo regionalnu ekspanziju, u sljedećoj godini Pivara očekuje značajniji prodor na
tržište i s sokovima Panonska ledena, javljaju agencije.

Za sljedeću godinu Imerović je najavio i realizaciju projekta rekonstrukcije restorana Pivnica, koji se nalazi u krugu Pivare,
zatim nagradne igre za potrošače, te nastavak i poboljšanje aktivnosti kojima su postignuti dobri rezultati u 2010. godini.
Kad je riječ o problemima s kojima se suočavaju, Imerović se osvrnuo na teške uvjete na tržištu. "Najviše nas opstruira vlastita država, a posebno kad je riječ o nelojalnoj konkurenciji na tržištu.

Kada bi se tu zavelo malo više reda, mislim da bi došlo do porasta potrošnje, a samim tim i broja zaposlenih, kao i plaća", kazao je direktor Pivare Tuzla. Nažalost, kako je dodao, taj problem se sporo rješava i zato će biti jako teško održati likvidnost. Imerović je naglasio kako će se u Pivari boriti da se poveća standard 250 zaposlenih radnika. Dodao je da Pivara
danas ima više proizvoda i veće tržište nego ikada u 126 godina postojanja, te ponovo zavidan kvalitet proizvoda.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=130471&Itemid=58)

Ko je vlasnik Lider Press-a koji posjeduje 20@ Tuzlanske Pivare?
• Značajni %
Naziv vlasnika Adresa vlasnika Procenti Tip računa
LIDER PRESS D.O.O. Sarajevo, BIH 19.3274 VLASNIČKI
SARAJEVSKA PIVARA D.D. SARAJEVO Sarajevo, BIH 18.8752 VLASNIČKI
ZIF "BIG-Investiciona grupa" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 11.1454 VLASNIČKI
ZIF "NAPRIJED" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 10.6354 VLASNIČKI
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar MOSTAR, BIH 6.8077 SKRBNIČKI
ZIF "BOSFIN" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 5.4195 VLASNIČKI
ZIF "PROF-PLUS" d.d. Sarajevo Sarajevo, BIH 5.0001 VLASNIČKI
PILJIĆ GORDANA TUZLA, BIH 2.9026 VLASNIČKI
ZIF HERBOS FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 2.3330 VLASNIČKI
ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar MOSTAR, BIH 1.9736 VLASNIČKI

Energetska efikasnost može uštedjeti 1,8 miliona KM

Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis je u sklopu svojih redovnih aktivnosti u periodu septembar – decembar 2010. godine proveo istraživanje o troškovima javne rasvjete na općinskom nivou u Bosni i Hercegovini.

Primarna ideja istraživanja je da prikupi i obradi budžetirane troškove javne rasvjete i da procjeni da li su mjere štednje provedene u nekim općinama, poput gašenja javne rasvjete, zaista opravdane. Istraživanje o troškovima javne rasvjete je prošireno proračunom emisija CO2 javne rasvjete i sa procjenom koliko energetska efikasnost može djelovati na navedene stavke, bez narušavanja sigurnosti naselja. Istraživanje je objavljeno u obliku studije, čiju je izradu podržao UNDP BiH. Studija, u elektronskoj formi, je dostupna na portalu www.energis.ba.

Prema saznanjima Energisa, ova studija je prva koja pokušava izračunati prikazati realne brojeve u oblasti emisija CO2 u Bosni i Hercegovini. Motivacija za objavu studije je pokušaj iniciranja detaljnijih i stručnijih istraživanja u ovoj oblasti, da bi se dobili što tačniji polazni podaci za eventualnu implementaciju mjera energetske efikasnosti, kako u javnoj rasvjeti, tako i u drugim oblastima.

Studija pokazuje da je u posmatranih 29 općina (sa područja cijele Bosne i Hercegovine) samo rekonstrukcijom javne rasvjete i implementacijom energetski efikasnih rješenja moguće uštedjeti oko 1,8 miliona KM i smanjiti emisiju CO2 za skoro 20.000 tona na godišnjem nivou. Kao dodatak studiji prezentirana je finansijska analiza rekonstrukcije javne rasvjete u općini Goražde. Rekonstrukcija podrazumijeva zamjenu trenutnih rasvjetnih tijela sa visoko efikasnim LED sistemom, što je jedan od svjetskih trendova u ovoj oblasti.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/101229020)

Bekto sa svjetski poznatom kompanijom Hella otvara novu tvornicu u Goraždu


Goraždanska firma Bekto Precisa, s osnivačem Redžom Bektom na čelu, svojim sugrađanima za Novu godinu daruje novu uličnu rasvjetu na dvije lokacije u centru grada. No, značaj te donacije ogleda se u tome što su LED sijalice, rađene po posljednjim svjetskim standardima, proizvedene u Goraždu, u sklopu probne proizvodnje pred otvaranje nove firme u ovom gradu.

Bekto u partnerstvu sa svjetski poznatom kompanijom Hella, odmah nakon novogodišnjih praznika otvara još jednu tvornicu - Hella Bekto Industries, koja će proizvoditi najsavremenije sisteme javne rasvjete i prva ih ponuditi BiH i šire.

- Prosječni vijek trajanja ovakvih svjetiljki iznosi više od 12 godina, a stare su morale biti zamjenjivane svake dvije do četiri. Njihovom zamjenom potrošnju struje smanjujemo za 66 posto, a dobivamo za 116 posto više svjetlosti - kazali su nam u Hella Bekto Industriesu.

Nakon Goražda, novi sistemi rasvjete bit će postavljeni i u Ustikolini, Novom Goraždu te u Starom Gradu u Sarajevu.

- LED uličnom rasvjetom približit ćemo se Evropi, koja je prošle godine uvela zabranu proizvodnje klasičnih svjetiljki i počela s ugradnjom LED lampi na ulicama Njemačke - saopćeno je iz nove kompanije u formiranju, u kojoj će, za početak, radno mjesto dobiti 50 osoba.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/23190-Bekto-svjetski-poznatom-kompanijom-Hella-otvara-novu-tvornicu-Goradu.html)

Ko je vlasnik Lider Press-a koji posjeduje 20@ Tuzlanske Pivare?

Hmm, neobicno!

Lider press Sarajevo bi po logici trebala biti kcerka-firma Lider Pressa Zagreb?

Opet, Sarajevska pivara bi bio logican kupac ovog paketa dionica, jer vec godinama upravljaju sa Tuzlanskom pivarom, koja je integrisana u MIMS grupu?

Bekto sa svjetski poznatom kompanijom Hella otvara novu tvornicu u Goraždu


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/23190-Bekto-svjetski-poznatom-kompanijom-Hella-otvara-novu-tvornicu-Goradu.html)

Sjajno!

^^ Pravi potez. Savremeni i traženi proizvodi. Ima obezbjeđeno tržište. :cheers:

TUZLANSKA PIVARA: NAKON ČETIRI GODINE ZAUSTAVLJEN PAD PRODAJE
00:03 / 29.12.2010.


Tuzlanska pivara jedna je od rijetkih u BiH koja je zahvaljujući naporima menadžmenta i zaposlenika uspjela povećati tržišni udio u godini koja je na izmaku. Nakon četiri godine kontinuiranog pada, prodaja tuzlanskog piva porasla je u 2010. godini za pet posto. "Konačno je zaustavljen negativan trend! Prodali smo 500.000 litara piva više nego prošle godine. To je za mene i za sve zaposlene najbolji pokazatelj da smo uspjeli povratiti povjerenje potrošača, zahvaljujući poboljšanju kvalitete naših proizvoda, a prije svega piva", rekao je jučer direktor Pivare Tuzla Adnan Imerović, na novogodišnjem prijemu za novinare.

http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/tuz_pivo.jpg

On je naglasio da je ponosan na ostvareni rezultat, s obzirom da je postignut u vrijeme kada je ukupno bh. tržište piva palo za šest posto i kada znamo da pivare u našoj zemlji bilježe negativne pokazatelje prodaje piva. Prema njegovim riječima,
Pivara Tuzla u 2010. godini uvela je 94 inovacije u prodaji piva. Plasirano je 14 novih proizvoda na tržište, među kojima je i pivo Erster. Pored tog piva, koje je već doživjelo regionalnu ekspanziju, u sljedećoj godini Pivara očekuje značajniji prodor na
tržište i s sokovima Panonska ledena, javljaju agencije.

Za sljedeću godinu Imerović je najavio i realizaciju projekta rekonstrukcije restorana Pivnica, koji se nalazi u krugu Pivare,
zatim nagradne igre za potrošače, te nastavak i poboljšanje aktivnosti kojima su postignuti dobri rezultati u 2010. godini.
Kad je riječ o problemima s kojima se suočavaju, Imerović se osvrnuo na teške uvjete na tržištu. "Najviše nas opstruira vlastita država, a posebno kad je riječ o nelojalnoj konkurenciji na tržištu.

Kada bi se tu zavelo malo više reda, mislim da bi došlo do porasta potrošnje, a samim tim i broja zaposlenih, kao i plaća", kazao je direktor Pivare Tuzla. Nažalost, kako je dodao, taj problem se sporo rješava i zato će biti jako teško održati likvidnost. Imerović je naglasio kako će se u Pivari boriti da se poveća standard 250 zaposlenih radnika. Dodao je da Pivara
danas ima više proizvoda i veće tržište nego ikada u 126 godina postojanja, te ponovo zavidan kvalitet proizvoda.

U 2010. ostvareni značajniji poslovni rezultati, ali smanjen profit

Elektroprivreda BiH (EPBiH) je 2010. godinu završila sa značajnim rezultatima, iako je i ova godina bila godina snažne recesije.

Elektroprivreda BiH (Sarajevo-x.com)
Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić kazao je danas na novogodišnjoj pres-konferenciji u Sarajevu da su zabilježene rekordne investicije od 180 miliona KM i da su više u odnosu na 2009. za 20 miliona KM te da je s domaćim kompanijama napravljeno ugovora u vrijednosti višoj od 250 miliona KM.

- Kada se tome doda i iznos od 200 miliona KM iz 2009., što zajedno daje 450 miliona KM, vidi se da je to više nego za period 2000. - 2008. godina, kazao je Jerlagić.

On je istaknuo da je na hidroelektranama na Nertvi proizvedeno 2.100 GWh, što je apsolutni rekord otkad postoje ove HE, kao i da je zabilježena rekordna prodaja na tržištu od 7.000 GWh.

- Bez obzira na ovakve visoke proizvodne performanse nismo mogli ostvariti prihod kakav je bio u 2009. Očekivani prihod u ovoj godini je 875 miliona KM i niži je od planiranog za 12 miliona KM, a osnovni razlog tome je značajno umanjenje od 2,2 procenta potrošene električne energije kod tarifnih kupaca. Profit EPBiH u 2010. iznosit će oko dva miliona KM, dok je u 2009. bio 62 miliona KM. Razlog tome je to što domaća tarifa ne pokriva troškove poslovanja, a cijene na tržištu su ostale niske, kazao je Jerlagić i dodao da će očekivani prihod kompanije za 2011. biti sigurno veći od 900 miliona KM.

Posebno je istaknuo da je EPBiH u 2010. zadržala nivo naplate svojih potraživanja na evropskom nivou od 98,7 posto, kao i nivo distributivnih gubitaka s kojima se, kako je rekao, ne može pohvaliti nijedna kompanija na zapadnom Balkanu od 9,4 posto.

- Reducirani su svi troškovi na koje je EPBiH mogla uticati.U ovoj godini ugovoreni su svi radovi i isporuka opreme za revitalizaciju i modernizaciju blokova 6 u TE Kakanj i TE Tuzla, ukupne vrijednosti 220 miliona KM. Također, dobivene su okolinske dozvole za blok 7 u TE Tuzla i blok 8 u TE Kakanj i okolinske dozvole za četiri mHE na rijeci Neretvici, dok se početak gradnje očekuje iduće godine, kazao je direktor EPBiH.

Od 1. oktobra ove godine u Elektrodistribuciji Sarajevo je uveden i SAP, a to je, prema Jerlagićevim riječima, najtransparentniji način finansijskog poslovanja jedne kompanije. U narednoj godini, kako je najavljeno, slijedi uvođenje SAP-a i u ostalim podružnicama EPBiH.

Uprava i Sindikat EPBiH su također u ovoj godini donijeli odluku o izdvajanju 75.000 KM za poplavljena područja u Tuzlanskom, Sarajevskom i Bosanskopodrinjskom kantonu.

Jerlagić je najavio da će EPBiH u 2011. imati dosta posla i da će nastaviti s doradom kapitalnih projekata.

-U 2011. ćemo zatvoriti konstrukciju finansiranja za blok 7 u TE Tuzla i blok 8 u TE Kakanj, nastaviti izradu studijskih dokumenata za HE Janjići , zatim, očekujemo koncesije za Vjetropark Podveležje, izraditi integralnu studiju za rijeku Bosnu , od Sarajeva do Doboja gdje se planira izgradnja 25 HE, nastaviti s realizacijom investiranja 121 miliona KM u rudnike, kao i s investiranjem u elektrodistributivnu mrežu, vlastitim sredstvima i s kreditom EBRD-a, kazao je Jerlagić.
Poslovanje EPBiH u 2010. uspješnim i transparentim je predstavio i član Odbora za reviziju EPBiH Izudin Kešetović.
Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/101230070)

Projekt: Sunčeva elektrana mogla bi "zasjati" u naselju Gabela kod Čapljine

Uz činjenicu da leži na četiri rijeke i da ima odličan zemljopisni položaj, općina Čapljina bi uskoro mogla postati poznata i po izgradnji postrojenja za obnovljive izvore energije.

To naslućuju aktivnosti tvrtke Solar-Energy iz Čapljine koja je započela s razvojem projekta sunčane (fotonaponske) elektrane planirane električne snage 1 MWp u Čapljini, i to na dijelu lokacije KČ 877 , katastarska općina Gabela.

A da bi se pokrenuo postupak dodjele koncesije za korištenje sunčeve energije za ovu lokaciju, kod nadležnog županijskog ministarstva, a sukladno uredbi Vlade FBIH o korištenju obnovljivih izvora energije, ova se tvrtka obratila i načelniku općine Čapljina dr. Smiljanu Vidiću i Općinskom vijeću Čapljina. Tako će se pred općinskim vijećnicima danas, na posljednjoj sjednici čapljinskog OV-a u ovoj godini, naći dopis tvrtke Solar-Energy u kojem se traži odobrenje za ispitivanje potencijala sunčeve energije za spomenutu lokaciju u Gabeli.

Uz to se traži i dokument Općinskoga vijeća koji sadrži pozitivno mišljenje o projektu te stav OV-a Čapljine da će spomenuta lokacija biti uvrštena u urbanistički plan općine Čapljina kao zona predviđena za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije.


Potencijal

Navodi se i da je to određivanje potencijala sunčeve energije na konkretnoj lokaciji jedna od osnovnih stručnih podloga razvoju projekta sunčane elektrane. Sunčevo bi se zračenje na spomenutoj lokaciji procijenilo pomoću metolodogije i podataka danih u priručniku za energetsko korištenje sunčeva zračenja. Tu su i Czeplakov model zračenja za raspršeno zračenje i Kleinov model za zračenja na nagnutu plohu, a kao način procjene sunčeva zračenja su i tzv. interpolacijski podaci s meteoroloških postaja u široj okolici, i to Ploča, Dubrovnika i Mostara.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383158)

Veceras sam na vijestima cuo od Amera Jerlagica (direktor EPBiH), da Elektroprivreda stavlja sve razvojne projekte (termo blokove itd) pod suspenziju dok se neformira nova vlada. :ohno:

Kaze da mu je tako naredjeno od vlade. Zasto bi firma trebala prekinuti rad na strateskom planu zasto sto nova vlada nije formirana?

To meni govori da se sve ovo osporava jer nemogu se dogovorit kako da podijele poslove i novac. Jer da nema takve podijele sto nebi svi radili po starom planu?

zato ja volim privatizaciju. iako je sve u rukama jednog, nesto se ipak gradi. A to sto je sad drzava vlasnik, ja nemam nikakve koristi. samo cemo imati manjak struje u 2018 godini kako se kaze.

^^ To je samo borba oko toga ko će uzeti lovu "ispod stola".

Elektroprivreda BiH dobila koncesiju za izgradnju vjetroparka Podveležje

Zaključak Skupštine HNK-a da se odobrava otvaranje zahtjeva EPBiH za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrana na platou Podveležja sa zadovoljstvom je prihvaćena u EPBiH jer ovoj kompaniji omogućava nastavak brojnih poslova neophodnih za početak izgradnje prvog vjetroparka u BiH, saopćeno je IZ Elektroprivrede BiH.

"Očigledno je da su delegati Skupštine HNK-a prepoznali razvojne šanse za HNK koje donosi izgradnja vjetroparka na platou Podveležja. EPBiH je učesnik javnog natječaja kojeg Vlada HNK-a raspisala posljednjeg dana augusta 2010. godine, dostavili smo kompletnu dokumentaciju i rezultat toga je pomenuti zaključak Skupštine koji smo i očekivali. Ovakva odluka omogućit će nam korištenje sredstava iz SEEWIND projekta, odnosno sredstava EK u iznosu od 715.000 eura", kaže generalni direktor EPBiH Amer Jerlagić.

Prema investicionoj odluci EPBiH na platou Podveležja, na mikrolokacijama Mali Grad i Svetigora, planirana je izgradnja vjetroparka od 16 vjetroagregata ukupne snage od 46 MW. U prvoj fazi, do septembra 2011. godine, izgradiće se dva vjetroagregata od po dva MW a u drugoj fazi, koja počinje 2012. godine, gradiće s preostalih 14 vjetroagregata pojedinačne snage od dva do tri MW.

Realizacija projekta izgradnje vjetroparka Podveležje biće povjerena gotovo u potpunosti domaćim komapanijama a sam izgled platoa Podveležje značajno će promijeniti izgradnja neophodne infrastrukture, prije svega puteva, što će se značajno odraziti na standard lokalnog stanovništva.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383517)

Grant KfW banke: 640.000 eura za izradu fizibiliti studije za HE "Janjići"

Elektroprivreda BiH (EPBiH) i frankfurtska KfW banka potpisale su u četvrtak ugovor o grant sredstvima u visini od 640.000 eura za izradu fizibiliti studije za izgradnju HE "Janjići", kod Zenice.

Riječ je o HE snage 13,3 MW, jedne od planiranih 25 HE na rijeci Bosni, na toku od Jošanice do Doboja.

Potpisivanje tog ugovora samo je početak realizacije projekta "25 HE na rijeci Bosni", projekta za koji je jedna od najvećih evropskih banaka izrazila spremnost za učešće u zatvaranju finansijske konstrukcije.

Uz potpisivanje ugovora KfW banka se obavezala da će nakon izrade fizibiliti studije sa Vladom Njemačke dogovoriti nastavak finansiranje projekta izgradnje HE i nabavku opreme pod izuzetno povoljnim uslovima te izrazila spremnost da nastavi sa obezbjeđenjem povoljnih sredstava za kompletni projekat "25 HE na rijeci Bosni".

Poseban značaj ovog posla, za koji EPBiH ima saglasnost Vlade Federacije BiH, jeste u činjenici da bi više od 60 odsto poslova radile domaće kompanije, građevinska operativa, metalna industrija, transportne organizacije, elektroindustrija i drugi, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383518)

Bekto sa svjetski poznatom kompanijom Hella otvara novu tvornicu u Goraždu




Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/23190-Bekto-svjetski-poznatom-kompanijom-Hella-otvara-novu-tvornicu-Goradu.html)

Extra vijest!

Dosta novi tvornica u Gorazdu:cheers:

Za sanaciju zainteresovana firma MLM Group iz Hrvatske

Općina Zenica je, nakon preliminarnih dogovora i zvanično objavila javnipoziv za izbor strateškog partnera u sanaciji industrijske deponije Rača.

Stradali i mještani

Naime, deponija Rača o kojoj je "San" u nekoliko navrata pisao,obuhvata rekultivisanu površinu, komunikacijski put i dio odlagališta uzeničkom naselju Tetovo i godinama predstavlja ruglo grada, ali i mjestostradanja okolnih mještana, jer lokalitet nije zaštićen. Kako za "San" kaže Mubera Pezo, pomoćnica načelnika za komunalne poslove i ekologiju Općine Zenica, do sada su svoje tenderske ponude dostavile tri firme, a očekuje se još prijava, jer konkurs traje cijeli januar. O imenima ne govore dok se ne završi konkurs. No, kako San nezvanično saznaje, jedna od firmi aplikanata je MLM Groupiz Hrvatske.

"Suština projekta je da se sav industrijski otpad pretvori u koristan. To podrazumijeva odvoženje svih količina industrijskog otpada i njegovo pretvaranje u iskoristivu sirovinu, na primjer, za građevinarstvo. Takva vrsta recikliranja se nije prije radila na području BiH", kazala je Pezo. Pravoučešća, tvrdi ona, imaju sva zainteresirana pravna lica, domaća i strana, kojaimaju status privrednog društva ili preduzeća odnosno prema zakonodavstvu moguosnovati privredno društvo sa sjedištem u BiH.

Ocjena prihvatljivosti ponuda izvršit će se na osnovu referenc liste obavljenih ovakvih ili sličnih poslova odnosno realizovanih projekata.

Način sanacije

"Plan upravljanja industrijskim otpadom treba da sadrži vrstu i količinu otpada koji se sanira sa terminskim planom, način sanacije lokacije na kojoj senalazi navedeni industrijski otpad, tehnološki proces sanacije, opis načina rada, zaštite na radu i mjera zaštite okoliša", stakla je Pezo i podvukla da se u ovom projektu podrazumijevaju i planovi efekata upravljanja industrijskim otpadom za Općinu Zenica. To je plan efekata za zapošljavanje i nova radna mjesta, plan efekata za ostale domaće učesnike u poslu i način odvoza i sanacije prostora deponije industrijskog otpada "Rača".

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383534)

Njemačka u Tuzli nabavlja sol za 200 eura po toni

http://www.infralytic.de/projekte/streusalz/dbu/artikel509_files/16035331streusalz_k.jpe

Autor DW/Bizon.ba
Srijeda, 29 12 2010 11:12

Nijemci muku muče s nestašicom soli za posipanje cesta jer su već gotovo potrošene zalihe iz njihovih skladišta, u kojima se ova trenutačno najtraženija roba može čuvati samo nekoliko mjeseci.

Na ruku im, tvrdi Deutsche Welle, ne ide i to što blokade prometa koče isporuku novih količina, ali neki su proizvođači iz Italije i Hrvatske tržišnu cijenu soli, sa 70 do 80 eura po toni, naglo dignuli na 250 do 300 eura.

Sol koja se proizvodi u Njemačkoj ni izdaleka ne podmiruje potrebe, a koliko su one velike, prezentirat će brojka o postojećih 450 hiljada kilometara duge općinske mreže njemačkih cesta te 16 hiljada kilometara autoceste.

Nestašicu pokazuje i primjer Bonna, koji je ove godine već potrošio 1300 tona soli, iako obično tokom cijele zime iskoristi samo oko 900 tona.

Tržište je, posve očekivano, također odigralo svoju ulogu s porastom cijena soli. Tu priču potvrđuje predsjedatelj Saveza njemačkih gradova i općina Gerd Landsberg, a prenosi Deutsche Welle, navodeći kako dostavljači sada za tonu soli zahtijevaju enormno veće iznose od uobičajenih.

Ta stavka dodatno opterećuje njemačke općine, koje nemaju dovoljno novca da podmire novonastale troškove.

Kao nešto optimističniji primjer navodi se grad Köln, koji je u Tuzli nabavio 25 tona soli po cijeni od gotovo 200 eura za tonu.

http://www.bizon.ba/ekonomija/8943-njemaka-u-tuzli-nabavlja-sol-za-200-eura-po-toni-.html

--------

haha ... a nasi uvoze sol iz Egipta ... svasta

Interes za suradnju s općinama iz Federacije

Općina Sahinbey iz Turske traži partnerske općine u Federaciji za zajedničko planiranje i realizaciju projekata iz oblasti javnih usluga, edukacije iz raznih oblasti, projekata iz oblasti društvenih odgovornosti (rad sa djecom, osobama sa posebnim potrebama itd.)

Inače, Sahinbey je općina grada Gazintep, inače šestog po veličini u Turskoj. Pored toga što ima izuzetno razvijenu tekstilnu industriju, Sahinbey važi i regionalni centar trgovine. Ova općina se nalazi u jugoistočnoj Anadoliji i u njoj živi oko 700.000 stanovnika na površini od 850 km2.



http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383611

Porezna uprava FBiH naplatila 3,4 milijarde KM prihoda

Porezna uprava Federacije BiH je tokom 2010. godine naplatila 3,4 milijarde KM prihoda, što je za 185,7 miliona ili za šest posto više nego 2009. godine.

"Značajne rezultate postigli smo u naplati poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa", kaže Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH.

Ukupan porez na dobit naplaćen je u vrijednosti 173,9 miliona KM i za 24 posto je veći od naplaćenog u 2009. godini.

"Ističemo značajnu naplatu poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija u iznosu od 90,9 miliona KM, što je 75 posto ili za 40 miliona KM veće nego u 2009", obrazlaže Arifović.

Prihodi od poreza na dohodak iznosili su 209,7 miliona KM i za 27 miliona ili za 14,6 posto veći su od naplaćenih u 2009. godini.

Uplata doprinosa iznosila je u 2010. godini 2,26 milijardi KM, a što je za 112,6 miliona KM ili za pet posto više nego 2009. godine.

Evidentan je rast uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje, koje su iznosile 62,2 miliona KM ili sedam posto više nego u 2009. godini.

Porezna uprava FBiH okončala je obradu godišnjih prijava u vezi s povratom poreza. Od 23.862 podnesena zahtjeva za povrat poreza na dohodak doneseno je više od 19.700 rješenja za povrat, što je 80 posto ispravno podnesenih zahtjeva. Od toga, 18.700 rješenja o povratu ispostavljeno je na adrese poreskih obveznika građana.

U Poreznoj upravi FBiH zadovoljni su postignutim rezultatima, tim prije što su među rijetkim poreskim administracijama u regiji koje su zabilježile povećanje prikupljenih prihoda.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383596)

Porezna uprava FBiH naplatila 3,4 milijarde KM prihoda



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/383596)

Najbolja vijest za sretan pocetak Nove godine!

:cheers::cheers::cheers:

^^ Odlična vijest, samo da to neode za povećanje plata političara.:ohno:

Hmm, neobicno!

Lider press Sarajevo bi po logici trebala biti kcerka-firma Lider Pressa Zagreb?

Opet, Sarajevska pivara bi bio logican kupac ovog paketa dionica, jer vec godinama upravljaju sa Tuzlanskom pivarom, koja je integrisana u MIMS grupu?

da i meni nije jasno
Ili je Lider press nova kćerka firma Mims group ili nezz

mali info
ASA Prevent group je zvanično preuzela nekadašnju Fima Banku
Od Nove godine Fima banka se zove Moja Banka d.d Sarajevo
U tjeku je preuzimanje IKB Zenica koja će poslije biti pripojena Mojoj Banci

^^ VRH, još jedna domaća banka!

Ne sumnjam da će ASA napraviti brand od nje. :okay:

mali info
ASA Prevent group je zvanično preuzela nekadašnju Fima Banku
Od Nove godine Fima banka se zove Moja Banka d.d Sarajevo
U tjeku je preuzimanje IKB Zenica koja će poslije biti pripojena Mojoj Banci

Nadam se da ce ovo biti jaka domaca banka!

Ko je vlasnik Bor Banke i PostbankBH?

Nadam se da ce ovo biti jaka domaca banka!

Ko je vlasnik Bor Banke i PostbankBH?

E ovako da vam kažem neke stvari
trenutno BiH ima dosta domaćih banaka
Osim Ase koja investira u ovu oblast tu je vjerovali ili ne od nje jači samo FDS (Fabrika Duhana Sarajevo)
FDS je pojedinačni vlasnik dionica Vakufske Privredne(PBS) i Bor banke sa oko 14 (PBS) 19% Vakufske banke i 3% Bor b.

Što se tiče državnog vlasništva (Federacije) situacija je sljedeća
U Vakufskoj banci imaju 2%
u Bor banci 14%(najveći pojedinačni udio)
Post bank 2,5%
i na kraju jedina banka u vecinskom federalnom vlasništvu je Union banka sa 91%

Mislim i one informacije koje imam govore da će uskoro doći do objedinjavanja ovih banaka po kontrolom FDS i ostalih privatnih lica u BiH pod taj brand PBS koji je jak i ima potencijala
Rekao sam za IKB i ASU (Moja banka)
Ostaju u Krajini ona KIB koja je u vlasništvu fizičkih lica (jedne porodice)
Ostaje da se vidi šta će biti s imovinom Hercegovačke banke koja je dobra i ima potencijala i trebale bi ove domaće uskočiti
i da sada kada ove godine bude privatizacija Union banke prednost dati našim nego stranim
i

još nešto ne dozvoliti da se post bank čiji je najveći pojedniačni vlasnik Poteza fond pokloni Turskim poštama
Turci su jako škrti u bankarskom sektoru

u nekoj austrijskoj banci plata u jednom sektoru preko 3000KM u istom sektoru u Turkish Zirett banci 1500KM (maximalno)

^^ Ove godine će biti privatizacija Union Banke Sarajevo? Odlično, bilo bi dobro da je preuzmu PBS ili Moja Banka. :)

Ček, koje bi se trebale objediniti pod PBS? PBS, Bor Banka i Vakufska Banka?

^^ Ove godine će biti privatizacija Union Banke Sarajevo? Odlično, bilo bi dobro da je preuzmu PBS ili Moja Banka. :)

Ček, koje bi se trebale objediniti pod PBS? PBS, Bor Banka i Vakufska Banka?

Trenutno ako se FDS nastavi interesovati za finansijski sektor to bi se moglo desiti sa PBS i Vakufskom
Što se tiče Bor banke tu će se vidjeti kako stvari stoje i interes vlasti
Union banka će se sigurno privatiizirati i postoji interes
Samo treba dočekati vlast i njihovu strategiju
Novca će trebati

Hvala na informacijama. Baš me zanima kako će sve to ispasti. :)

E ovako da vam kažem neke stvari
trenutno BiH ima dosta domaćih banaka
Osim Ase koja investira u ovu oblast tu je vjerovali ili ne od nje jači samo FDS (Fabrika Duhana Sarajevo)
FDS je pojedinačni vlasnik dionica Vakufske Privredne(PBS) i Bor banke sa oko 14 (PBS) 19% Vakufske banke i 3% Bor b.

Što se tiče državnog vlasništva (Federacije) situacija je sljedeća
U Vakufskoj banci imaju 2%
u Bor banci 14%(najveći pojedinačni udio)
Post bank 2,5%
i na kraju jedina banka u vecinskom federalnom vlasništvu je Union banka sa 91%

Mislim i one informacije koje imam govore da će uskoro doći do objedinjavanja ovih banaka po kontrolom FDS i ostalih privatnih lica u BiH pod taj brand PBS koji je jak i ima potencijala
Rekao sam za IKB i ASU (Moja banka)
Ostaju u Krajini ona KIB koja je u vlasništvu fizičkih lica (jedne porodice)
Ostaje da se vidi šta će biti s imovinom Hercegovačke banke koja je dobra i ima potencijala i trebale bi ove domaće uskočiti
i da sada kada ove godine bude privatizacija Union banke prednost dati našim nego stranim
i

još nešto ne dozvoliti da se post bank čiji je najveći pojedniačni vlasnik Poteza fond pokloni Turskim poštama
Turci su jako škrti u bankarskom sektoru

u nekoj austrijskoj banci plata u jednom sektoru preko 3000KM u istom sektoru u Turkish Zirett banci 1500KM (maximalno)

Tacno.

E sad, agencija za bankarstvo je jos 2009. dala dozvolu za spajanje BOR i PBS, ali ove banke to nisu realizovale. Vjerovatno zbog unutrasnjih neslaganja.

Najbolja kombinacija bi bila PBS+BOR+Vakufska=PBS
Union da ostane samostalna.

To je što se tiče banaka
Dalje svi vi a prvo i ja koji su željni da u Sarajevu imamo dobar i kvalitetan (po brandovima) tržni centr uskoro ćemo ga dobiti

Naime početkom nove građevinske sezone tj na proljeće krece izgradnja Delta City Centra Sarajevo na lokaciji tvornice Standard Sarajevo
Naime od nove godine Standard je društvo koje se bavi proizvodnjoim namještaja a novo društvo Standard Nekretnine će biti investitor ovog projekta

Ne sumljam i koliko sam informisan Delta će napraviti dobar posao
Dodamo li ovoj informaciji onu iz Binga da oni na lokaciji Sarabona koji je pored će praviti TC a prekoputa toga je Hecoprom(koji se raspada tj već nekoliko stakala je otpalo bukvalno i bog sami zna šta će biti s njim al ga dobra lokacija spašava)
a odmah niže Standarda je postojeća Wisa sa Jyskom i Vokelom i OMV pumpom

Još u toku je gradnja Sarajevske obilaznice na tom području a koliko sam čuo nova vlast u KS će konačno početi graditi Stupsku petlju i transvrzalu do RS-a i kada sve to spojimo jer je na istoj zoni pokrivanja dobit ćemo ovo

Ta lokacija že biti najveće gradilište u svakom smislu
U potezu od OMV pumpe do aerodroma dobit ćemo shopping dio
Aerodrom Shopping center pa interex pa Tuš pa Merkur pa preko Stupske petlje Delta do Bingo niže dole Wisa Jysk Vokel, i čuo sam da će na tom lokalitetu Vranicejoš svašta nešto izgraditi
Ugl neće biti mrtva sezona

S ekonomskog aspekta biće ovo dobro

Bosnia & Herzegovina: Elektroprivreda BiH Plans to kick off $679 million worth hydro-power project

German state development bank KfW KFW.UL has agreed to help fund the construction of 25 hydro-power plants in Bosnia worth some 1 billion Bosnian marka ($679 million), Elektroprivreda BiH (EPBiH) said on Friday.

The plants, planned to be built over the next 10 years in central Bosnia, will have a total capacity of 450 megawatts, said Amer Jerlagic, general manager of EPBiH JPES.SJ.

KfW bank granted on Thursday 640,000 euros ($847,700) to EPBiH, Bosnia's top power utility, for a feasibility study on the building of the Janjici plant on the river Bosna, the first such plant with capacity of 13.3 MW.

"The signing of this agreement marks the start of the realisation of the project '25 hydro-power plants on the river Bosna', the project that one of the European largest banks has expressed readiness to finance," EPBiH said in the statement.

The company also said it has secured a concession from a local government to build Bosnia's first wind-power park at the Podvelezje plateau in the south, which will consist of 16 wind-turbines with a total capacity of 46 megawatts.

"This decision will enable us to use the European Commission funds of 715,000 euros," Jerlagic said.

At the first stage, two wind turbines with capacity of 2 MW each will be built by September 2011, and the remaining 14 turbines with capacity of 3 MW each will be built in 2012 and beyond, the company said.

The plans are part of a 10-billion marka government investment plan into the energy sector by 2018 which includes a series of hydro-power plants, six wind parks and overhauls and construction of new coal-fired plant units aimed to meet future demand and European Union environmental standards.

Bosnia gets 40 percent of its electricity from hydropower, while the rest comes from coal-fired plants.

Unlike other countries in the emerging Balkans, which rely on imports to cover much of their consumption, Bosnia is able to export power, helped by its hydro potential.

Source Reuters - Balkans.com.

Bit će isplaćeno 450.000 KM duga za poticaj

"Općina Bijeljina isplatit će uzgajivačima svinja u prvom tromjesečju ove godine oko 450.000 KM koliko im duguje iz prošlogodišnjih poticaja", rekao je načelnik općine Mićo Mićić. Nakon sastanka s članovima Udruženja uzgajivača svinja s područja općine Bijeljina, Mićić je naveo da će dug biti isplaćen iz Agrarnog fonda čiji je proračun za ovu godinu povećan na 1,800.000 KM.

"Osnovni razlog zbog kojeg nisu isplaćena dugovanja za poticaj je zbog nedostatka sredstava. Oni su svi ispunili uvjete i predali na vrijeme potrebnu dokumentaciju, kao i neki drugi poljoprivredni proizvođači, i ta sredstva će im biti isplaćena", rekao je Mićić.

On je podsjetio da čak ni prošlogodišnjim smanjenjem poticaja na 60 posto nije bilo dovoljno sredstava da svi budu isplaćeni te da će se nastojati i voditi računa da svi koji ispunjavaju uvjete dobiju poticaj i da to bude ravnomjerno.

(Capital.ba)

Poslije ukidanja carina cijene goriva ostale iste

Iako su carine na pojedine vrste naftnih derivata iz Europske unije 1. siječnja smanjene ili potpuno ukinute, vlasnici benzinskih pumpi u Republici Srpskoj nisu snizili cijene goriva. Predsjednik Udruženja vlasnika benzinskih pumpi Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je da će sljedećeg tjedna biti odlučeno hoće li i za koliko gorivo pojeftiniti.

"Ako bi cijena nafte ostala na sadašnjoj razini, sljedećeg tjedna gorivo u Republici Srpskoj moglo bi pojeftiniti za oko tri feninga", rekao je Mitrović i dodao da se zbog praznika i neradnih dana na benzinskim pumpama još uvijek prodaje gorivo iz zaliha te da zbog toga u prvim danima nove godine nije došlo do sniženja cijena.

(Capital.ba)

Borba za novac od uvoza automobila

Institut za gospodarski inženjering iz Zenice podnijet će kaznenu prijavu protiv tri tvrtke koje od 1. siječnja provode proces homologacije, odnosno certificiranja automobila prilikom uvoza u BiH. Od subote se, naime, u BiH mogu uvesti automobili bez obzira na godinu proizvodnje ako zadovoljavaju standarde Europske unije (EU), što se utvrđuje takozvanim homologacijskim pregledom u ovlaštenim servisima.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH krajem 2009. izabralo je konzorcij od četiri tvrtke koje su bile zadužene za sve potrebne radnje kako bi ovaj sustav proradio. Uz to, ove tvrtke izdavat će potvrde o tome da vozilo zadovoljava standarde, a pripadat će im 55 posto od svakog tehničkog pregleda, koji stoji 150 KM, što znači da će godišnje zarađivati milijune KM.

(Dnevni avaz)

Za poslove po ugovoru o djelu potrošen čak 31 milijun KM

Institucije BiH, u kojima je zaposleno čak 22.000 dobro plaćenih službenika, u prvih devet mjeseci prošle godine potrošile su čak 31,38 milijuna KM za poslove na temelju ugovora o djelu.

Rashodi na temelju različitih ugovorenih poslova kod mnogih institucija se iz godine u godinu povećavaju iako su na snazi mjere štednje zbog ekonomske krize. Među njima je i Parlament BiH koji je za te namjene u prvih devet mjeseci 2010. izdvojio gotovo milijun i pol KM, što je za oko 400.000 više nego godinu ranije.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je na različite poslove na temelju ugovora potrošilo više od tri milijuna KM, što je za 62.000 više nego 2009. godine. Ni Predsjedništvo BiH nije štedjelo, pa je za ugovorene poslove platilo 746.128 KM što je za oko 100.000 KM više nego u prvih devet mjeseci 2009. godine.

stoka

BiH još potražuje milijarde maraka

Iako je Sporazum o pitanjima sukcesije imovine bivše Jugoslavije potpisan 2001. godine, a ratificiran 2004. godine, on nije dao posebne rezultate, pa BiH ima milijunska potraživanja s različitih računa bivše Jugoslavije i neriješena pitanja vlasništva nad imovinom diplomatsko-konzularnih predstavništava i arhivskom građom. Vidljivo je to i iz informacije o provođenju Sporazuma o pitanjima sukcesije imovine bivše SFRJ koju je uradilo Ministarstvo financija, a nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH.

Aneks B Sporazuma definira raspodjelu diplomatsko-konzularnih predstavništava između država bivše SFRJ, a za njegovo provođenje formirana je zajednička radna komisija u kojoj su predstavnici bivših jugoslavenskih republika. Za ovlaštenog predstavnika BiH imenovan je Adnan Hadžikapetanović, tajnik Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Institucije BiH troše nemilice

Obavještajno-sigurnosna agencija, Granična policija, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) i Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u BiH potrošili su na kupovinu opreme u prvih devet mjeseci prošle godine oko 4,2 milijuna KM, što je približno jednako iznosu koji su za iste namjene izdvojile sve ostale institucije BiH. Za nabavu opreme u zajedničkim institucijama potrošeno je ukupno 10,1 milijuna KM, a spomenute četiri institucije potrošile su 4,2 milijuna KM.

Najveće troškove imala je Obavještajno-sigurnosna koja je od oko 1,8 milijuna KM najviše novca izdvojila za kupovinu specijalne opreme i vozila. Granična policija je 936.391 KM potrošila uglavnom na policijsku opremu i vozila, a UIO je za opremu potrošila 869.349 KM. SIPA je za opremanje nove zgrade za smještaj agencije potrošila 622.632 KM.

To je što se tiče banaka
Dalje svi vi a prvo i ja koji su željni da u Sarajevu imamo dobar i kvalitetan (po brandovima) tržni centr uskoro ćemo ga dobiti

Naime početkom nove građevinske sezone tj na proljeće krece izgradnja Delta City Centra Sarajevo na lokaciji tvornice Standard Sarajevo
Naime od nove godine Standard je društvo koje se bavi proizvodnjoim namještaja a novo društvo Standard Nekretnine će biti investitor ovog projekta

Ne sumljam i koliko sam informisan Delta će napraviti dobar posao
Dodamo li ovoj informaciji onu iz Binga da oni na lokaciji Sarabona koji je pored će praviti TC a prekoputa toga je Hecoprom(koji se raspada tj već nekoliko stakala je otpalo bukvalno i bog sami zna šta će biti s njim al ga dobra lokacija spašava)
a odmah niže Standarda je postojeća Wisa sa Jyskom i Vokelom i OMV pumpom

Još u toku je gradnja Sarajevske obilaznice na tom području a koliko sam čuo nova vlast u KS će konačno početi graditi Stupsku petlju i transvrzalu do RS-a i kada sve to spojimo jer je na istoj zoni pokrivanja dobit ćemo ovo

Ta lokacija že biti najveće gradilište u svakom smislu
U potezu od OMV pumpe do aerodroma dobit ćemo shopping dio
Aerodrom Shopping center pa interex pa Tuš pa Merkur pa preko Stupske petlje Delta do Bingo niže dole Wisa Jysk Vokel, i čuo sam da će na tom lokalitetu Vranicejoš svašta nešto izgraditi
Ugl neće biti mrtva sezona

S ekonomskog aspekta biće ovo dobro

Cek a gdje se nalazi taj Standard? I ko ce biti investitor? Delta iz Srbije? Imas li jos informacija vezanih za ovo? Rendera?

^^Rendera nemaju još ni oni
To će tek sada usljediti
Da Miškovićeva Delta je investitor
Standard se nalazi na lokaciji sa Stupske pelje desno veliki komplex

^^ Već sam jednom nekome objašnjavao gdje je Standard. Iza HECO pijace na Stupu (kod Stupske petlje) pored Sarabona.

CBBIH: DESET GODINA OD REFORME PLATNOG PROMETA U BiH

Danas se navršava deset godina od reforme platnog prometa u Bosni i Hercegovini, što je najuspješnija reforma u bankarskom sektoru i jedna od najuspješnijih u BiH, saopćeno je iz Centralne banke BiH (CBBiH). Reforma platnog prometa provedena je u rekordnom roku i BiH je prva zemlja u okruženju koja je u ...
... potpunosti prešla na novi sistem, iako su neke druge zemlje počele s reformom znatno ranije.

U BiH 5. januara 2001. godine platni promet je prenesen iz zavoda za platni promet u komercijalne banke i Centralnu banku BiH, te zavodi za platni promet više nisu obavljali tu funkciju.

CBBiH je obezbijedila najsavremenije sisteme za izvršavanje međubankarskih platnih transakcija i to RTGS, odnosno sistem za poravnanje u realnom vremenu, što znači da se nalog poravnava odmah nakon slanja iz jedne banke u drugu i klijentu su sredstva odmah na raspolaganju, i sistem žirokliringa u kome se radi multilateralno poravnanje u tri dnevna ciklusa.

Putem RTGS-a mogu se poravnavati svi nalozi, u skladu s potrebama klijenta, a nalozi u iznosu većem od 10.000 KM moraju obavezno, dok žirokliring omogućava poravnanja naloga samo do 10.000 KM.

U prethodnih deset godina sistem je radio u punom kapacitetu, bez ikakvih problema i za to vrijeme je procesirano oko 233 miliona međubankarskih transakcija (5,4 miliona RTGS i 227,6 milion žirokliring) u vrijednosti od 438,8 milijardi KM (334,5 milijardi KM RTGS i 104,3 milijarde KM žirokliring).

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=130900&Itemid=59)

^^Rendera nemaju još ni oni
To će tek sada usljediti
Da Miškovićeva Delta je investitor
Standard se nalazi na lokaciji sa Stupske pelje desno veliki komplex

^^ Već sam jednom nekome objašnjavao gdje je Standard. Iza HECO pijace na Stupu (kod Stupske petlje) pored Sarabona.

Hvala na infu. :)

Odličan bi ulaz u grad izgledao kad bi se sredila Stupska Petlja, i pored nje napravio Delta City. :cheers:

^^Rendera nemaju još ni oni
To će tek sada usljediti
Da Miškovićeva Delta je investitor
Standard se nalazi na lokaciji sa Stupske pelje desno veliki komplex

Odakle tebi ova informacija?

Jeli Delta vec ima sve potrebne dozvole za gradnju?
Jeli fabrika namjestaja Standard totalno propala ili?

Jeli Bingo vec kupio Sarabon?

Godina ekonomskog preokreta: Otvaraju se tri fabrike u Bosanskom Petrovcu


Godina koja je nastupila za građane Bosanskog Petrovca bit će godina ekonomskog preokreta, jer sudeći prema izjavama načelnika Ermina Hajdera, tri velika investitora otvorit će proizvodne pogone upravo u ovoj općini.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/metalna_industrija1.jpg

Općinsko vijeće Bosanskog Petrovca na posljednjoj sjednici donijelo je rješenje o dodjeli neizgrađenog građevinskog zemljišta u poslovnoj zoni Gorinčani za tri investitora, koja planiraju nova radna mjesta za građane Bosanskog Petrovca.

"Otvaranje poslovne zone Gorinčani jedan je od naših najvažnijih projekata u 2011. godini. Možemo očekivati da će sredinom ljeta na ukupnoj površini od devet hektara, tri kompanije pokrenuti svoje pogone i otvoriti preko 200 radnih mjesta", ističe Hajder u razgovoru za naš portal.

On naglašava da je investitore u Bosanski Petrovac privukao dobar geografski položaj, kvalitetna saobraćajna komunikacija, blizina graničnog prelaza Izačići, ali i blizina dvije velike luke Split i Rijeka.

"Općinsko vijeće donijelo je određene podsticajne mjere za kompanije koje će omogućiti nova radna mjesta za naše građene. U prvoj godini u potpunosti smo ih oslobodili komunalnih naknada, dok će narednih godina plaćati samo jedan dio... Ovim smo željeli dati do znanja da nam je stalo da oni ostanu u Bosanskom Petrovcu, a da nam novac nije prioritet", istakao je Hajder, koji ovom prilikom nije htio otkriti imena investitora.

Portal eKapija saznaje da će na području poslovne zone proizvodne pogone otvoriti firma "Novi Most" iz Bosanske Krupe, koja se bavi proizvodnjom dijelova karoserija autobusa za potrebe italijanskog tržišta. Druge dvije firme koje će svoje pogone smjestiti u Bosanskom Petrovcu su Ben-Mal iz Velike Kladuše i Interwork iz Bihaća, koje će se baviti proizvodnjom peleta te preradom drenka i šipka.

Općina je za pripremu poslovne zone izdvojila 300.000, a koliko će investitori uložiti još nije poznato. Prema navodima iz pisma namjere, pretpostavlja se da će to biti milionski iznosi.

Osim otvaranja poslovne zone, 2011. godinu obilježiti će infrastrukturni radovi i ulaganja u poljoprivredu. "Zahvaljujući povoljnom kreditu Evropske investicione banke i određenim bespovratnim grantovima u vrijednosti od pet miliona KM, Bosanski Petrovac će riješiti sistem kanalizacije i prečišćivača. Za ovaj projekat već je urađena projektna dokumentacija i na proljeće ćemo objaviti prvi tender. Ovo je nakon vodovoda koji je urađen 80-tih godina prošlog vijeka, jedan od najvećih i najskupljih projekata u Bosanskom Petrovcu", navodi Hajder.

Također, tokom 2009. i 2010. godine, lokalna zajednica angažirala se na razvoj poljoprivrede. Bosanski Petrovac ima veliku površinu obradivog zemljišta, a posebno se mogu pohvaliti proizvodnjom heljde. Samo prošle godine, jedna četvrtina heljde koja je proizvedena u FBiH, proizvedena je u Bosanskom Petrovcu.

"U saradnji sa FARMA projektom, jedan naš proizvođač će dobiti pogon za preradu heljde, a ako govorimo brašnu koje je vrijedno šest ili sedam KM na tržištu, onda možemo razumijeti kolike su to mogućnosti za naše proizvođače", poručuje Hajder.

Vrijedno je spomenuti da je budžet općine Bosanski Petrovac 5 posto veći od budžeta za prethodnu godinu. Time je općina Bosanski Petrovac racionalnim planiranjem i odgovornim trošenjem javnih sredstava uspješno privela kraju 2010. godinu bez deficita i sa vrlo visokim procentom kapitalnih investiranja.

Svašta. :) :cheers:

Odakle tebi ova informacija?

Jeli Delta vec ima sve potrebne dozvole za gradnju?
Jeli fabrika namjestaja Standard totalno propala ili?

Jeli Bingo vec kupio Sarabon?

Delta je prvo morala čekati promjenu RP Feroelektro-Stup da bi mogal investirati na ovoj lokaciji
Fabrika Standard nije propala čak šta više ostvaruje dobre poslovne rezultate ali Delti je u ovom trenutku najbitnija lokacija koja je itekako dobra a šta će biti sa primarnom djelatnošću vidjećemo pa i zbog toga svega je društvo podjeljeno na 2 firme jednu za namještaj drugu za nekretnine. Čak koliko sam informiran zbog velike površine koju Standard zauzima može se napraviti 2u1 tj i da fabrika ostane i da se napravi centar. Ali to sve dalje zavisi od njih i njihovih planova. Delta će se sada fokusirati samo na to na nekretnine jer za maloprodaju je našla partnera
Što se tiče Binga i Sarabona to i ovi iz Binga koji su na forumu mogu potvrditi da potpisano ništa nije al nadati se da će se desiti uskoro

I da da dodam da se upravo zbog Feroelektrovog vrijednog zemljišta i nekretnina u njihovom vlasništvu vode borbe i lome koplja oko te firme. Ako se ne sjećate napomenut ću vas da je čak Stanić koji je još uvijek vlasnik FE objavio gradnju velikog trgovačkog centra na toj lokaciji.
RP je donesen i više nema prepreka osim jedne da vlast konačno napravi kvalitetnan i veći most preko Miljacke

Godina ekonomskog preokreta: Otvaraju se tri fabrike u Bosanskom Petrovcu




Svašta. :) :cheers:

Ermin Haider :okay:

Sposoban momak

Nakon smanjenja stope obavezne rezerve - Bh. privredi bit će dostupno 300 miliona maraka

Nakon što je Upravni odbor Centralne banke BiH odlučio od 1. februara smanjiti stopu obavezne rezerve komercijalnih banaka sa 14 na deset posto, logičnim se nameće pitanje, da li će banke kako se priželjkuje, novac namijenjen za obavezne rezerve, plasirati u povoljnije kredite realnom sektoru.

Prema nekim procjenama, smanjenjem stope će biti oslobođeno oko 300 miliona likvidnih sredstava, koja bi dobro došla bh. privredi na čiju likvidnost bi mogla imati indirektan uticaj. U Udruženju banaka ovakva odluka Centralne banke dočekana je sa odobravanjem, ali i oprezom zbog informacije da će privredi sada biti dostupno 300 miliona KM. Kako je za "San" rekao Mijo Mišić, generalni sekretar Udruženja banaka BiH, bilo bi poželjno više ovakvih poteza, ali da je teško kalkulisati sa tačnom sumom oslobođenog novca.

"Za neke banke to znači više, za neke manje, zavisno od situacije i likvidnosti banke, ali će svakako imati uticaj na plasman likvidnih sredstava. O nekim posebnim programima u bankama nije bilo govora, jer se ne radi o novom početku nego samo o stvaranju povoljnijeg postojećeg okruženja, što se uklapa u redovne poslovne procese banaka", kaže Mišić.

On napominje da sa ovim sredstvima ne treba miješati višak sredstava preko obaveznih rezervi od 1,6 milijardi KM koja komercijalne banke drže pohranjene u Centralnoj banci, jer se radi o sredstvima koja banke imaju pohranjene kao višak, ali sa kojima mogu raspolagati samo u okviru obaveza i propisa Agencija za bankarstvo.

Niz ograničenja

Sigurno ne možemo reći da banke neće da plasiraju ovih 1,6 milijardi KM, nego se radi o činjenici da se po pitanju ročnosti, ova sredstva mogu plasirati samo kratkoročno. Osim toga, tu je niz ograničenja koja banke moraju poštivati, a od kojih zavisi mogućnost plasmana sredstava- kaže Mišić.

Upravni odbor Centralne banke donio je odluku o smanjenju stope obvezne rezerve sa 14 posto na deset, na depozite čija je ročnost do jedne godine, dok je stopa obvezne rezerve na depozite oročene na razdoblje duže od jedne godine ostala sedam posto.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/384310)

Nihad Imamović ide u penziju

"Vrijeme je da neko mlađi preuzme kormilo ASA-e"

Nakon 15 godina uspješnog rukovođenja ASA grupacijom, Nihad Imamović je donio odluku da se sa pozicije generalnog direktora i predsjednika Uprave ASA Holdinga povuče u penziju.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110106049.1_mn.jpg

"Vrijeme je da neko mlađi preuzme kormilo“, kaže Imamović koji je i suvlasnik u ASA grupaciji.

Od januara 1996. godine Imamović je bio na čelu Grupacije koja je lider u autoindustriji Bosne i Hercegovine. Na tržištu prodaje novih automobila ASA ima učešće od preko 40 posto. Kao podršku prodaji automobila, ASA je razvila finansijske usluge te vrlo ambiciozno ušla u bankarski sektor. Tokom ovog perioda, Imamović je direktno učestvovao u uspostavljanju mreže trgovaca, unapređenju prodaje i kvalitete usluga prema klijentima. Danas cjelokupan poslovni sistem, što uključuje firme ASA i Prevent grupaciju ima oko 4.000 zaposlenih i godišnji promet od preko 600 miliona KM, a u novo razdoblje ulazi sa novim strategijama i inovacijama, na čijem razvoju vrijedno rade generacije budućih lidera.

Za doprinos razvoju Grupacije i bh. ekonomije Imamović je dobitnik mnogobrojnih priznanja, među kojima se izdvajaju Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva iz 2002. godine, te "Brilijantna igla“ Volkswagen AG iz 2005. godine.

"Imao sam izuzetnu privilegiju da rukovodim ovom kompanijom punih 15 godina i odlazim sa punim povjerenjem u njenu budućnost“, istakao je Imamović koji ostaje privržen ASA grupaciji i svojim će savjetima pomagati njen dalji razvoj.

"Sada želim više vremena posvetiti porodici koja je čvrsto bila uz mene tokom svih ovih godina“, dodaje Imamović.

Na mjesto generalnog direktora i predsjednika Uprave ASA Holdinga je imenovan Peter Kroyer, dosadašnji direktor za korporativno upravljanje i član Uprave.

"U proteklih 15 godina ASA je izrasla u veliku bh. kompaniju. Sada se radujem da ću povesti ASA grupaciju na viši nivo na osnovu jasne vizije daljeg rasta i razvoja“, rekao je Kroyer.

Bio bi fazon da naprave reality show "budi slijedeći direktor ASA grupacije" :lol:

Mostar: Planira se izgradnja livnice aluminija

Kompanija ASA Holding vrši pripreme za pokretanje novih strateških projekta u oblasti metalne industrije. Prema riječima Nihada Imamovića, odlazećeg predsjednika Uprave ove kompanije, nije tajna da vrše pregovore oko otvaranja livnice aluminija kod Mostara koja bi bila namjenjana za potrebe autoindustrije.

Ova godina će biti godina priprema za taj projekt ali i za druge. Naime, postoji i ideja o osnivanju livnice kod Tešnja gdje se nalazi njihova fabrika autodijelova "FAD Jelah" koja trenutno proizvodi dva milijuna kočionih doboša. Ukoliko bi se u blizini fabrike nalazila livnica proizvodnja bi mogla rasti i do deset milijuna tih proizvoda.

Smatra da bi se te investicije brzo mogle realizirati i završiti, ali napominje da će sve to zahtjevati korektno financiranje od strane komercijalnih banaka. U tom kontekstu spomenuo je i Razvojnu banku Federacije koja bi mnogo više mogla uraditi na planu osiguravanja povoljnih financijskih sredstava za privredu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/384487)

NADZORNI ODBOR EPBIH DONIO NIZ ODLUKA ZA DALJNJE NESMETANO POSLOVANJE

Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH, u punom sastavu, na 47. sjednici održanoj danas, 06. januara, raspravljao je o tekućem poslovanju vezanom za djelatnosti proizvodnje, snabdijevanja i distribucije električne energije te donio niz zaključaka i odluka koje će omogućiti daljnje nesmetano poslovanje najveće bh. kompanije. Zaključci i odluke se odnose na tekuće poslovanje i trebaju da omoguće realizaciju ranije preuzetih i novih obaveza vezanih za uredno i kontinuirano snabdijevanje tarifnih i inozemnih kupaca električne energije te nastavak realizacije ranije donesenih odluka Nadzornog odbora vezanih za rekonstrukcije i modernizacije određenih postojećih proizvodnih kapaciteta i distributivne mreže i postrojenja.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131055&Itemid=58)

TURCI ŽELE VEĆINSKI PAKET U BH AIRLINESU

Federalni premijer Mustafa Mujezinović i federalni ministar prometa Nail Šećkanović otvorili su pregovore s turskom aviokompanijom Turskish Airlines o preuzimanju većinskog paketa dionica u BH Airlinesu. U skladu s dokapitalizacijom od prije dvije godine, turska kompanija kontrolira 49 posto dionica u BH Airlinesu a Vlada Federacije BiH 51 posto, no turski partneri insistiraju da se ovaj odnos promijeni u njihovu korist. Pred premijera Mujezinovića i ministra Šećkanovića izašli su s prilično uvjerljivom argumentacijom: ukupno poslovanje BH Airlinesa bilo bi neuporedivo efikasnije ukoliko bi većinski paket dionica bio u privatnim rukama jer je iskustvo pokazalo da je država u pravilu loš gospodar.

Turskish Airlines ima ambiciozne poslovne planove u BiH koji su najvećim dijelom vezani za šire evropsko tržište, odnosno za „pokrivanje“ nekih važnih evropskih destinacija letovima iz Sarajeva.

Kako smo doznali, premijer Mujezinović i ministar Šećkanović nisu se precizno odredili oko ponude turskog partnera, a usvajanje konačne odluke, sasvim izvjesno, prepustit će novom sazivu federalne Vlade.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131116&Itemid=59)

Sporazum vrijedan 16 miliona dolara: USAID krediti putem UniCredit Bank

Američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) i UniCredit Bank potvrdili su nastavak suradnje do oktobra/listopada 2016. godine. Potpisom Ugovora o garantnom fondu, produžena je garancija USAID-a na kredite iz sredstava Banke namijenjene pravnim osobama/licima.

Garancija vrijedi za poduzetničko bankarstvo, mala i srednja privatna poduzeća i ciljano je usmjerena na poljoprivrednu proizvodnju, proizvodnju i preradu hrane, drvopreradu i turizam, saopćeno je iz UniCredit Banke.

Krediti se kreću u iznosu od 15.000 do 1 milijun dolara uz kamatnu stopu od 7,99%. Rok za povrat kredita je 30.09.2016. godine.

UniCredit Bank i USAID imaju najdužu suradnju u garantnom kreditiranju u BiH, a sve s namjerom stimuliranja ciljanih sektora gospodarstva. Krediti se odobravaju iz sredstava Banke, a USAID garantira za 50% iznosa plasiranog kredita.

Iz banke navode da je vlada SAD-a, prvenstveno putem USAID-a, obezbijedila preko milijardu i po dolara za podršku ekonomskom, demokratskom i socijalnom napretku Bosne i Hercegovine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/384550)

Projekti: Izgled buduće Toplane - Elektrane u Zenici

Općina Zenica objavila je na svojoj oficijelnoj web stranici grafički prikaz izgleda buduće kombinovane gasno-parne kogeneracijske elektrane u Zenici.

Prema tvrdnji direktora preduzeća KTG Zenica d.o.o. Harisa Mašića, u toku je izrada glavnog projekta elektrane jačine 230 MW/170 MW, koja je zajednički projekat KTG AG Lugano i Općine Zenica.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/toplana_zenica_070111.jpg

Nakon što bude završen glavni projekat, uslijedit će procedura dobijanja građevinske dozvole za objekat koji bi se trebao graditi na prostoru koji je ranije pripadao Željezari Zenica.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/toplana_zenica1_070111.jpg

Projekat kombinovane gasno-parne elektrane u kojoj bi, prema ranijim najavama, posao trebalo dobiti najmanje 40 ljudi, vrijedan je preko 200 miliona eura i u njemu učestvuju KTG AG Lugano i Općina Zenica.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/toplana_zenica2_070111.jpg


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/384546)

Mostar: Planira se izgradnja livnice aluminija

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/384487)

Zanimljivo.
Pogotovo sto ove 2011. MI Soko ide u ponovnu privatizaciju?

Zanimljivo.
Pogotovo sto ove 2011. MI Soko ide u ponovnu privatizaciju?

Jedna livnica u Tešnju jedna u Mostaru
Lijepo

Drastično pala potražnja za poslovnim prostorima

Prometnici nekretnina u Federaciji BiH bilježe sve manji interes kupaca za kupovinu poslovnih prostora, a kao glavni razlog za to navode otvaranje velikih tržnih i poslovnih centara.

Trend pada prodaje poslovnih prostora može se tumačiti i kao jedna od posljedica globalne ekonomske krize, koja je pogodila skoro sve sektore i u našoj zemlji.

Resmija Mujčić, direktorica agencija "BIHHome" iz Zenice, ističe kako ni manje cijene nisu pomogle u prodaji poslovnih prostora. "Cijene su drastično opale, u nekim dijelovima grada čak i za nekih 40 posto. U pojedinim naseljima, cijene poslovnih prostora se tek nešto skuplje od stanova, pa opet većina kupaca nije u stanju priuštiti sebi novi prostor", tvrdi Mujčić.

Ona navodi kako cijene poslovnih prostora u Zenici proteklih nekoliko godina nisu puno razlikovale od cijena prostora u glavnom gradu Sarajevu. No, teška ekonomska situcija i odlazak brojnih firmu u stečaj neminovno je morao rezultirati manjom prodajom poslovnih prostora, dok se prodaja stanova i kuća još `dobro drži`.

"Potencijalni kupci opravdano vjeruju kako nije dovoljno kupiti prostor. Potrebno je uz to uložiti u poslovanje, a protekla godina nije bila najpovoljnija za to. Jednostavno, sve je manje `živog` novca, i sve manje zdravih kupaca", kaže Mujčić.

Trgovci nekretnina iz Sarajeva tvrde kako je i u ovom gradu došlo do pada prodaje poslovnih prostora, a radi se uglavnom o malim trgovinama, buticima i radnjama koje su zatvorili tržni centri i recesija.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/384559)

Opustošeni HEKOM ponovo na prodaju: Agencija za privatizaciju raspisala javni poziv


Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) objavila je u četvrtak javni poziv za prodaju kapitala mostarskog preduzeća Hermetički kompresori (HEKOM), koje se nalazi u 100-postotnom državnom vlasništvu.

Proizvodnja bicikala

Prema informacijama koje smo dobili iz ove agencije, početni bilans HEKOM-a iznosi 13.155.115 KM, a ovo društvo trenutno zapošljava 12 radnika.

- Ponuđač ima obavezu da preuzme ove radnike na period od tri godine od datuma potpisivanja kupoprodajnog ugovora, odnosno da riješi njihov radnopravni status.
Također, ponuđač će biti obavezan zaposliti novih 80 radnika, izvršiti investicijska ulaganja u stalna i obrtna sredstva, kao i izmiriti dospjele obaveze preduzeća u iznosu ne manjem od 12 miliona maraka - kazali su nam u Agenciji za privatizaciju HNK.

Inače, ovo preduzeće se prije rata bavilo proizvodnjom kompresora, a privatizacijom u 2002. godini trebalo je doći do uspostave proizvodnje bicikala. HEKOM je tada bio prodat slovenskom kupcu Ivanu Vogrincu, i to za jednu marku.

Firma devastirana

Međutim, on se nije pridržavao ugovora o privatizaciji, prema kojem je trebao uložiti 13 miliona KM i zaposliti 332 nova radnika, nakon čega je došlo do raskidanja privatizacijskog ugovora.

Dok je trajao ovaj privatizacijski proces, HEKOM je opustošen, a Agencija za privatizaciju je u svom izvještaju konstatirala da je preduzeće u potpunosti devastirano i da se sada ne bavi nikakvom djelatnošću.



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/24126-Opustoeni-HEKOM-ponovo-prodaju-Agencija-privatizaciju-raspisala-javni-poziv.html)

EBRD: POZIV ZA DODJELU GRANT SREDSTAVA ZA PROJEKTE POSLOVNOG SAVJETOVANJA

EBRD BAS Programme objavio je poziv poduzećima, konzultantima, agencijama, inžinjering organizacijama, za apliciranje za dodjelu grantova / subvencija za projekte poslovno savjetodavnih ili konzultantskih usluga .EBRD Program poslovno savjetodavnih usluga u Bosni i Hercegovini ...

... podržava mala i srednja poduzuća olakšavajući obezbjeđenje poslovnih savjeta i konsultantskih usluga.

Program pruža fleksibilan grant od 25% up to 75% ukupnih neto troškova projekta do maksimalno 10.000 eura, a implementira ga Europska banka za obnovu i razvoj fondovima Europske unije.

Poslovni savjeti u oblasti:

* Energetska efikasnost;
* Zaštita okoline (uključujući ISO 14000);
* Marketing;
* Inžinjering;
* Informacioni sistemi (uključujući i finansijske i računovodstvene);
* Standardizacija (CE, ISO, HACCP, itd);
* Traženje poslovnih partnera i investitora;
* Reorganizacija;
* Priprema poslovnih planova;

Kriteriji odlučivanja

* Male ili srednje BiH tvrtke u svim poslovnim sektorima, sa izuzetkom vojne i duhanske industrije, bankarstva i klađenja.
* Većinski privatne, i u većinskom BiH vlasništvu.
* Najmanje dvije godine poslovanja
* Od 10-250 zaposlenih


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131237&Itemid=59)

Opustošeni HEKOM ponovo na prodaju: Agencija za privatizaciju raspisala javni poziv




Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/24126-Opustoeni-HEKOM-ponovo-prodaju-Agencija-privatizaciju-raspisala-javni-poziv.html)

Da neće ovu klokaciju kupiti Prevent jer je jako atraktivna
Naime odmah do Merkura
Bilo bi dobro da ovo Prevent kupi jer pošto je objekat devastiran a prema tenderu nije navedena eksplicitna djelatnst kojom će se baviti

Serbian company buys Bosnia Herzegovina wood processing plant

A wood-processing plant DIP Kozara from Kozarska Dubica, in Bosnia Herzegovina, was sold to the Belgrade Impregnacija company for 2.05 million BAM, owned by the Zepter company. Zepter is committed to employ a certain number of workers, and keep the core business (furniture manufacturing) for three years minimum. The production should start in about two months. Source; FIPA

Bosnia and Herzegovina Vodovod i Kanalizacija forges ahead with construction of wastewater facilities in Bijeljina

Vodovod i Kanalizacija a.d. Bijeljina, supported by the Municipality of Bijeljina, Republika Srpska ("RS") and by the State of Bosnia and Herzegovina intends using the proceeds of a loan from the European Bank for Reconstruction and Development for a project to construct wastewater facilities in the town of Bijeljina and reduce the health hazard for the town’s population. The proposed project, which has a total estimated cost of EUR 23 million equivalent, will require the procurement of the following goods, works and services:
- Construction of the First phase of WWTP, with capacity of 40.000 PE- Construction of 6.5 km of the Primary Collector from the City to WWTP- Construction of 5.8 km of the Main Secondary Sewerage Collector No 8- Construction of 76 km of the Water Supply Distributive Network- Construction of 7.6 km of the Main Secondary Sewerage Collector No 3- Construction supervision Source; EBRD

Sarajevska burza: Rasprodaja dionica Elektroprivrede BiH

Nakon katastrofalnog prvog radnog tjedna u 2011. godini na Sarajevskoj burzi, druga je počela vrlo dobrim prometom. Danas je ostvareno više prometa (978.263 KM) nego u cijelom prošlom tjednu, a za ovaj rezultat najviše je zaslužna sarajevska Elektroprivreda (SASE: JPESR), čijim je dionicama trgovano u vrijednosti 664.233 KM.

Treba spomenuti i trgovinu dionicama Bor banke (SASE: BORBRK3) vrijednu 102.420 KM. Dionički indeksi su tjedan počeli u crvenom, dok je BIFX ostvario rast od 1,37 posto. SASX-10 je izgubio 0,75 posto, a SASX-30 0,08 posto vrijednosti. Danas je u sastavu SASX-10 trgovano dionicama pet emitenata. Dva su zabilježila pozitivan rezultat: BH telecom (SASE: BHTSR), koji je ojačao za 2,31 posto, te Tvornica duhana Sarajevo (SASE: FDSSR), čiji je tečaj porastao za 1,68 posto.

Rekonstrukcijom javne rasvjete moguće uštedjeti 1,8 milijuna KM

Rekonstrukcijom javne rasvjete i primjenom energetski efikasnijih rješenja u 29 općina s područja BiH moguće je uštedjeti oko 1,8 milijuna KM i smanjiti emisiju CO2 za gotovo 20.000 tona godišnje. Ovo je rezultat istraživanja o troškovima javne rasvjete koje je proveo Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti Energis.

Istraživanje je obuhvatilo prikupljanje i obradu podataka o proračunskim troškovima za javnu rasvjetu, procjenu jesu li mjere štednje u nekim općinama poput gašenja javne rasvjete zaista opravdane te koliko povećanje energetske efikasnosti može utjecati na smanjenje CO2.
(Capital.ba)

Najviše uvezeno šećera i čokolade

U Srpskoj i FBiH se od prehrambenih proizvoda iz uvoza najviše troši šećer i čokolada, što pokazuju i podaci da je za 11 mjeseci prošle godine u BiH uvezeno šećera u vrijednosti od 120 milijuna KM i čokolade za više od 109 milijuna KM. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 11 mjeseci 2010. u BiH je uvezeno 146 milijuna kilograma šećera i oko 17 milijuna kilograma čokolade i prehrambenih proizvoda koji sadrže kakao.

"Na trećem mjestu po količini i vrijednosti uvezenih prehrambenih proizvoda su kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi, kojih je uvezeno 22,8 milijuna kilograma", rekao je glasnogovornik UIO-a BiH Ratko Kovačević i dodao da je vrijednost ovih proizvoda iznosila više od 95 milijuna KM.
(Glas Srpske)

Azra Hadžiahmetović: Podizanje PDV-a bez realne podloge

Prijedlog o podizanju stopa poreza na dodatnu vrijednost (PDV) sa 17 na 23 posto napravljen je bez realne podloge i temeljne analize, smatra profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Azra Hadžiahmetović.

Hadžiahmetović, koja je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da je rješenje za manjak u proračunima u BiH, koji je dostigao 2,1 milijardu KM, smanjenje proračunske potrošnje, prenose federalni mediji.

“To je prijedlog bez pokrića, jer ni u jednom trenutku se ne spominje refleksija na sve slojeve stanovništva. Zvuči kao nagađanje od oka bez ikakvog osnova. Opravdanje nije krpanje proračunskih rupa koje se mogu zatvoriti smanjenjem javne potrošnje”, istaknula je Hadžiahmetovićeva.

djubrad djubradska

Zračna luka u Mostaru jedva opstaje: Hrvatska od BiH uzela 100 milijuna KM

Zbog nefunkcionalnosti Zračne luke Mostar, Hrvatska je u proteklih desetak godina profitirala više od 100 milijuna KM. Točno toliko sredstava ostalo bi u blagajni BiH da je mostarskoj zračnoj luci bio omogućen normalan rad. To tvrdi Mladen Tabak, zamjenik predsjednika Sindikata Zračne luke Mostar, koji odgovornim za katastrofalno stanje u ovoj državnoj tvrtki smatra njezinu upravu i Grad Mostar, 88-postotnog vlasnika.

"Naš prosječni promet iznosi 5.000 putnika po godini. Ove godine imali smo određeni skok, na gotovo 15.000 putnika. No, to je i dalje vrlo malo uzme li se u obzir da Sarajevska zračna luka ima promet od približno 500.000, a zračne luke u Splitu i Dubrovniku čak i do milijun putnika godišnje. Usporedbe radi, Mostar je prije rata imao godišnji promet od 100.000 putnika", ističe Tabak.
(Dnevni avaz)

^^ Žalosno ali istinito.:ohno:

Livnica Cimos TMD Casting Zenica,kćerka firma
slovenačkog koncerna Cimos iz Kopra,uspješno je okončala prošlu, 2010. godinu sa
većim obimom proizvodnje od oko 40 posto u odnosu na godinu dana ranije.-Prošle
godine je proizvedeno oko 11 hiljada tona,a 2009. godine oko 7,5 hiljada
tona,pojasnio je direktor zeničke Livnice Cimos,Razim Lužničkić.-Trenutna
iskorištenost kapaciteta dvije proizvodnje linije je oko 50 posto,dok je treća
planirana linija na čekanju za bolja vremena,istakao je Lužničkić.Prema njegovim
riječima,planirano je da se u tekućoj,2011. godini obim proizvodnje poveća za
dodatnih 20 do 25 posto.U Livnici Cimos u Zenici,koja trenutno upošljava 176
radnika, proizvode se kočioni diskovi i doboši, zamajci, centralna kućišta za
turbokompresore i drugi dijelovi za najpoznatije svjetske proizvođače
automobila.-Dalji rast proizvodnje i eventualno aktiviranje treće linije značit
će i novo upošljavanje,kazao je direktor Lužničkić,ističući da je sa kompanijom
Volksvagen skopljen ugovor za 2012. godinu.

www.rtvze.ba

Azra Hadžiahmetović: Podizanje PDV-a bez realne podloge

Kako je meni strašna ova žena, ali u bukvalnom smislu. :D

FERK će održati raspravu o Nacrtu dozvole za rad za HE "Buk"

Regulatorna komisija za električnu energije u Federaciji BiH (FERK) održat će 11. siječnja u Širokom Brijegu raspravu o Nacrtu dozvole za rad-licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije za Hidroelektranu (HE) "Buk" d.o.o. Široki Brijeg.
Djelatnost proizvodnje će se obavljati u proizvodnom objektu mHE "Buk" na vodonatapnom kanalu na rijeci Lištici, općina Široki Brijeg, instalirane snage 140 kW i moguće godišnje proizvodnje 750 MWh, stoji u priopćenju iz FERK-a.

Rasprava će se održati u 11 sati u prostorijama Općine Široki Brijeg.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110110101)

Mađari zainteresovani za strateške projekte Elektroprivrede BiH

Generalni direktor Mađarske elektroprivrede (MVM) Csaba Baji primio je danas delegaciju Elektroprivrede BiH (EPBiH), koju je predvodio generalni direktor Amer Jerlagić, a koja se nalazi u dvodnevnoj posjeti Mađarskoj, novopredsjedavajućoj državi Evropske unije.

Razgovarano je o kapitalnim investicionim projektima EPBiH, posebno o projektima izgradnje termoelektrana.

Kako se navodi u saopćenju iz EPBiH, predstavnici MVM-a, kompanije u 100 procentnom državnom vlasništvu, iskazali su interes za ove i druge projekte EPBiH s obzirom na to da Mađarska nije u mogućnosti da sama osigura neophodne, dovoljne količine električne energije, koju, u značajnoj mjeri, nabavlja od zemalja iz okruženja.

Prezentacija investicionih projekata EPBiH, kako se ističe u saopćenju, izazvala je veliki interes kod domaćina te je zaključeno da se ispitaju sve mogućnosti učešća Mađarske elektroprivrede u njihovoj realizaciji, o čemu će konkretnije biti govora prilikom skorog, dogovorenog, dolaska delegacije MVM-a u posjetu EPBiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110110096)

BIH PROŠLE GODINE IZVEZLA ELEKTRIČNE ENERGIJE U VRIJEDNOSTI 436,19 MILIONA KM
11:27 / 11.01.2011.

BiH je prošle godine izvezla električne energije u vrijednosti 436,19 miliona KM, što je više za skoro 9,75 miliona KM nego 2009. godine kada je izvezeno 426,36 miliona KM struje.Na drugom mjestu su primarne legure aluminijuma, koje su prošle godine izvezene u vrijednosti oko 390,28 miliona KM, dok je 2009. godine ovaj proizvod izvezen u vrijednosti oko 240 miliona KM, rečeno je Srni u Agenciji za statistiku BiH.

http://www.biznis.ba/images/stories/menadzer/trafo.jpg

Automobilska sjedišta i njihovi dijelovi u 2010. godini izvezeni su u vrijednosti oko 302,22 miliona KM, što je više za 91,37 miliona KM nego 2009. godine, kada je iz BiH izvezeno automobilskih sjedišta i njihovih dijelova u vrijednosti oko 210,85 miliona KM.

Koks i polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja ili treseta, aglomerirani ili ne, te retortni ugalj izvezen je prošle godine u vrijednosti oko 265,14 miliona KM, što je više za oko 56,5 miliona KM nego 2009. godine, kada je izvezeno u vrijednosti oko 108,64 miliona KM.

BiH je prošle godine najviše uvozila sirovu naftu i to u vrijednosti oko 786,57 miliona KM, što je više za 243,19 miliona KM nego 2009. godine kada je u BiH uvezeno nafte u vrijednosti oko 543,38 miliona KM.

Ulja sa miješanim udjelom ******a ne većim od 0,05 odsto uvezena su u vrijednosti od 408,73 miliona KM, dok je 2009. godine ovog istog ulja uvezeno u vrijednosti oko 339 miliona KM. Prošle godine uvezeno je lijekova u vrijednosti 226,24 miliona KM, što je za oko jedan milion KM manje nego 2009. godine.

Četvrti proizvod po uzvozu je kameni ugalj za proizvodnju koksa čija je vrijednost prošle godine iznosila 168,1 milion KM, dok je 2009. godine u BiH uvezeno kamenog uglja u vrijednosti oko 381,1 milion KM.

:cheers:

Po ovome su Aluminij, Prevent i Rafinerija Bosanski Brod povecali proizvodnju za preko 50% u odnosu na 2009.

:cheers::cheers::cheers:

Uprkos recesiji u BiH evidentna ekspanzija u hotelijerstvu

Bez obzira na recesiju u državi su i dalje primjetna ulaganja u hotelijerstvo. Posljednjih godina otvoreno je nekoliko velikih hotela sa četiri i pet zvjezdica, koji su itekako popravili turističku sliku BiH u svijetu, tvrde u Turističkoj zajednici FBiH.


Prema njihovim podacima samo u Sarajevu 1996. godine je bilo 20 smještajnih jedinica, dok je trenutno njihov broj veći od stotinu. Povećanjem smještajnih jedinica povećan je i broj ležajeva, te on iznosi 7.500, što je za 1.500 više od prijeratnog vremena.


Svi ovi pokazatelji smatra Enes Arifhodžić, direktor Turističke zajednice FBiH jasno pokazuju da se danas isplati ulagati u ovaj sektor i da od njega ima itekako koristi, jer da nema rezultati bi vjerovatno bili drugačiji.


Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH smatra da je povećanje smještajnih jedinica jasan pokazatelj da se isplati ulagati u ovaj sektor.


"S druge strane opet vrijeme će pokazati koliko je investicija bila opravdana. Ono što je sigurno da gradu nedostaje bar pet hotela veće kategorije", kaže Hadžić.


Sudeći prema pokazatelj sa terena, narednih godina čeka nas ekspanzija u ovom sektoru. Uskoro slijedi dugo najavljivano otvaranje hotela Bristol u kojeg je uloženo oko 25 miliona maraka, dok je 2012. godine planirano otvaranje još jednog hotela koji će biti smješten u okviru Sarajevo City Centra na Marindvoru. Ovo će prema najavama investitora biti hotel sa pet zvjezdica na čijem bi se krovu prema nekim naznakama trebao izgraditi i helidrom koji bi se koristio za potrebe dolaska visokih delegacija u Sarajevo.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/385470)

Godina okončana sa prihodom od 2,3 miliona KM

Najstariji proizvođač hljeba i peciva u srednjoj Bosni, Industrija pekarstva "Inpek", d.d. Zenica - u stečaju, tokom 2010. godine postigao je zapažene poslovne rezultate.

Poslovnu godinu Inpek, koji upošljava 58 radnika završio je sa prihodom od 2,3 miliona KM.

U prošloj godini u pogonima Inpeka, proizvedeno je 1.300 tona hljeba i drugih pecova.

"Proizvedeno je oko tri miliona komada hljeba i oko 700.000 komada raznih vrsta peciva“, kaže Fuad Pojskić, direktor Inpeka, koji je potvrdio kako u ovom preduzeću trenutno ne razmišljaju o poskupljenju svojih proizvoda.

Stečajni postupak na Inpekom pokrenut je početkom prošle godine i to na zahtjev sarajevskog "Klasa".

Dvije održane licitacije o prodaji proizvodnog objekta, imovine i zemljišta, sa početnom cijenom od 2,8 miliona odnosno 2,5 miliona KM, proglašene su neuspješnim.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110111069)

Godina okončana sa prihodom od 2,3 miliona KM



Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110111069)

Izvinite... jel se ovo neko zajebaje ?

Hoce da prodaju kompaniju koja godisnje ima prihod od 2.3 miliona KM za ni 3 miliona KM ?

Mozda ne shvatam. Pa ja cu je kupiti pa ce mi se vec za 2 godine vratiti ulozeni kapital!

Prihod, ne profit.

Prihod je turnover na eng.

To sto ima prihod 2,3 miliona, uopste ne znaci da je profitabilna. Sto vjerovatno i nije, jer bi vjerovatno i to naglasili?

Aha, ja mislio da je na nasem prihod = profit.

Onda mi je sve jasno.

Korporacija Sepcoiii iz Kine spremna za ulaganje u BiH

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bruno Bojić i njegovi suradnici, sastali su se s predstavnicima korporacije Sepcoiii i Yijiehongtai iz Narodne Republike Kine s ciljem razmjene informacija o ekonomskim potencijalima i mogućim sektorima za investiranje.

Potpredsjednik Bojić je predstavio organizaciju i aktivnosti Vanjskotrgovinske komore, te trenutnu privrednu situaciju u Bosni i Hercegovini.

Predstavnici korporacija SEPCOIII I YIJIEHONGTAI su prezentirali svoje kompanije, iskazali spremnost za suradnju s Vanjskotrgovinskom komorom i svoju opredijeljenost za investiranje u sektore energetike i turizma u Bosni i Hercegovini, saopćila je press služba VTK BiH.

O konkretnim vidovima suradnje će se biti govora na sastanku koji je planiran za travanj 2011. godine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/386219)

Očekivana dobit za 2010. godinu 155 miliona KM

BH Telecom će ove godine ostvariti 603,4 miliona KM prihoda, 448, 3 miliona rashoda, a očekivana dobit je 155,1 milion KM.

Generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović istaknuo je da je ova kompanija u proteklom periodu bila izložena brojnim tržišnim uticajima što je rezultiralo negativnim efektima u nekim segmentima poslovanja, ali da je uspjela prodajom nadomjestiti određene gubitke.

Ukupna realizacija investicija u 2010. iznosila je oko 140 miliona KM, koje više od 60 posto realiziraju domaće firme.

Što se tiče ostvarenih telekomunikacijskih kapaciteta BH Telecoma za ove godinu BH Mobile ima 1.750.000 korisnika, BH Line – fiksna telefonija 500.000, BH Line – Internet 115.043, dok je ukupan broj broadband korisnika 122.495.

U 2010. godini broj ADSL korisnika je viši za 25.000 u odnosu na godinu ranije, a broj korisnika usluge "Moja TV" iznosi 15.000.

Izvršni direktor Izvršne direkcije za tehnologiju i razvoj servisa u BH Telecomu Nasuf Hadžiahmetović kazao je da je u 2010. u BH line mreži urađeno nekoliko projekta, među kojima su postavljanje optičkog spojnog puta Goražde-Metaljka (Crna Gora), nabavka robe i usluga za inoviranje SMS platforme fiksne mreže, nabavka opreme i usluga za prenosivost broja te proširenje headenda za IPTV - uslugu "Moja TV" na 50.000 licenci.

U BH mobile projekte u 2010., između ostalih, spadaju: proširenje 2G i 3G mreže, proširenje WLAN-a te konsolidacija baze podataka u servisnoj mreži.

Govoreći o planovima BH Telecoma za 2011. Hamdo Katica, izvršni direktor Izvršne direkcije za razvoj poslovanja u ovoj kompaniji, kazao je da će BH Telecom nastaviti razvijati svoju mrežu uvođenjem novih tehnologija i uvođenjem novih usluga i u tom segmentu posebna pažnja će se posvetiti različitim paketima usluga, a nastavlja se i s unapređenjem prodajne mreže i podrške korisnicima.

Planovi kompanije za naredni period predviđaju tehnološka unapređenja za napredno upravljanje pozivima, proširenje asortimana novim paketom za porodicu, top internet, L commerce uslugu, razvoj 3G radiomreže da bi se osigurala veća pokrivenost stanovništva i omogućio širokopojasni pristup za sve korisnike putem mobilne 3G/HSPA i fiksne ADSL mreže.

Predviđaju se i trendovi sniženja cijena u gotovo svim segmentima, klasičnih i usluga nove generacije u mobilnoj i fiksnoj mreži, ali i u međunarodnom saobraćaju i roamingu.

BH Telecom 2010. završava s 3.401 uposlenikom.


Tuzlarije (http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=39858)

POLOVINA NEZAPOSLENIH U BIH EVIDENTIRANIH NA BIROIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE UOPŠTE NE TRAŽI POSAO I

Procjenjuje se da polovina nezaposlenih u BiH evidentiranih na biroima za zapošljavanje uopšte ne traži posao, ali većina ostvaruje socijalna prava, zbog čega su najčešće i prijavljeni, pišu "Nezavisne novine".Prema zvaničnoj statistici, a koja ignoriše armiju zaposlenih u sivoj ekonomiji, ali i samozaposlene poput individualnih poljoprivrednika, nezaposlenost u BiH iznosi oko 43 odsto, piše list.

Prema anketi o radnoj snazi koju provodi Agencija za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti je oko 27 odsto.

U ovom slučaju zaposlenim se smatraju sva lica koja su u sedmici provođenja ankete radila bar jedan sat i ostvarila neki prihod od rada.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH ističu da se prijavljivanjem na biroe stiču određeni socijalni benefiti koji su najčešći motiv da se ljudi evidentiraju. S druge strane, kažu u Agenciji, ima radnika koji su zaposleni, ali rade na crno, a registrovani su kao nezaposlena lica, tako da oni ne traže aktivno posao jer ga već imaju.


Biznis.ba/Srna

Bosnia and Herzegovina's textile factory, Borac, plans to increase exports by 20%

Bosnia and Herzegovina's textile manufacturer "Borac" from Travnik, in 2010, exported products worth around 20 million EUR, and plans to increase export in 2011 by 20 percent. The plan of this year's production is around 1.5 million garments, out of which a significant number will be placed at the foreign market. In order to achieve business plans, it is planned to introduce one more shift in production and to invest about 4 million of foreign investment. This will create 700 new jobs, and the largest manufacturer in textile industry in BiH will have more than 2 500 employees.

Source: FIPA

Šveđani akvizirali i mostarski Adria Ipon Security

Švedska agencija za zaštitu Securitas, nakon što je krajem prošle godine akvizirala zaštitarsko društvo Alarm West Group iz Sarajeva, nastavila je sa osvajanjem bosanskohercegovačkog tržišta preuzimanjem većinskog vlasništva nad agencijom Adria Ipon Security iz Mostara.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/Securitas_130111.jpg

Securitas je na zvaničnoj stranici objavila informaciju o kupovini 85 posto udjela mostarskog Adria Ipon Securityja. Ugovorom je predviđena mogućnost i naknadnog preuzimanja ostalih 15 posto kapitala firme. Akvizicija je zaključena 1. januara 2011. godine.

Adria Ipon Security ostvaruje godišnji promet od oko 4,2 miliona KM i zapošljava preko 200 ljudi. Kompanija se uglavnom bavi zaštitarskim uslugama, a njeni korisnici su banke, benzinske stanice, trgovačka preduzeća i institucije javne uprave.

"Securitas je u decembru 2010. godine stupio na tržište Bosne i Hercegovine, a danas je lider u oblasti zaštite imovine i lica. Preuzimanjem agencije Adria Ipon Security nastojimo ojačati našu poziciju u ovoj zemlji", navodi se u saopćenju.

Kompanija Securitas osnovana je 1934. godine, te je tada zapošljavala samo tri radnika. Danas posluju u preko 40 zemalja u Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Bliskom Istoku, Aziji i Africi. Ima preko 260.000 zaposlenika koji čuvaju razne objekte, od malih trgovina do aerodroma. Ukupni obrt ovog međunarodnog preduzeća iznosi preko 6,2 milijardi eura.

Kompanija je prošle godine donijela stratešku odluku o širenju na tržište Istočne Evrope, a ulazak na bh. tržište ozvaničen je kupovinom grupacije Alarm West , u koju će investirati 21 milion KM. Još nije objavljeno koliko će iznositi investicija u mostarski Adria Ipon Security.

:cheers::cheers:

Mirza fališ nam :-)

^^ Blagodarim.. Preživjet' ćete vi već bez mene. :)

U novembru 2010. prosječna netoplata 811,34 KM, a bruto 1.235,53 KM


Prosječna mjesečna isplaćena netoplata po zaposlenom za novembar 2010. u Federaciji BiH iznosila je 811,34 KM, što je nominalno više za 1,2 posto u odnosu na oktobar iste godine.
Prema novim pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena netoplata po zaposlenom za novembar 2010. je nominalno viša za 2,3 posto, a realno manja za 0,001 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

Prosječna mjesečna isplaćena brutoplata po zaposlenom za novembar 2010. u Federaciji BiH je iznosila 1.235,53 KM, što je nominalno više za 1,3 posto u odnosu na oktobar iste godine.

Prosječna mjesečna isplaćena brutoplata za novembar 2010. je nominalno viša za 2,4, a realno za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110113137)

Izdavanje okolinske dozvole uslov za izgradnju Vjetroparka Mučavača u Livnu

Operator Balkan Energy Wind d.o.o. Livno dostavio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za izgradnju Vjetroparka Mučavača.


U okviru projekta u februaru 2010. godine projektantsko konsultantska kuća "Vran-Dukić" d.o.o. iz Tomislavgrada uradila je Studiju ekonomsko-financijske opravdanosti izgradnje Vjetroelektrane Mučavača i preliminarnu procjenu uticaja na okoliš u kojoj su navedene mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije na mikrolokalitetu planirane vjetrofarme Mučavača.


Odabir mjernog mjesta i instalaciju tubularnog mjernog stupa visine 50 m izvršila je projektantska kuća "Vran-Dukić" te su uz pomoć najsavremenijih softvera izradili cjelokupnu analizu podataka vjetropotencijala za ovaj lokalitet.


Sveobuhvatni prostor budućeg vjetroparka Mučavača imat će ukupni kapacitet od 60 MW (30 vjetroturbina snage svaka po 2 MW), a prostirat će se na cca 6.671 metara kvadratnih.


Projekat izgradnje i puštanja u rad vjetroparka Mučavača podrazumijeva nekoliko koraka koji trebaju biti analizirani sa aspekta njihovog uticaja na okoliš a odnose se na: izgradnju gradilišnih cesta, izgradnju temelja vjetroturbina, sklapanje i postavljenja vjetroturbina, polaganje kablova, izgradnja transformatorske stanice i povezivanje na električnu mrežu.


Obrađivač zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole je Institut za hidrotehniku, Sarajevo. Rok za davanje primjedbi i sugestija na Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole je 15 dana.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/386587)

U Hercegovini se gradi moderni Regionalni centar za pčelarstvo

U Hercegovini (Trebinju) intezivno se radi na izgradnji savremenog Regionalnog centra za pčelarstvo, potvrdio je za ekapija.ba Rade Kozjak, direktor Pčelarske zadruge "Žalfija" koja je i nosilac ovoga projekta.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/centarzapcelarstvo_13012011.jpg

Ako sve bude išlo predviđenim planom do juna 2011. godine biće završena prva faza Centra u okviru kojeg će se na prostoru od 1.500 metara kvadratnih nalaziti: jedinica za pakovanje meda, jedinica za proizvodnju pogača za pčele, jedinica za preradu voska, labaratorija, degustaciona sala za turiste, muzej pčelarstva, sala za predavanja pčelarima i kancelarije.

Kozjak kaže kako je projekat finasiran od strane Pčelarske zadruge "Žalfija" Vlade RS (Ministarstvo poljoprivrede), Oxfama Italija i projekata USAID Farma.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/centarzapcelarstvo_zalfija_.jpg

Sudeći po dosadašnjim pokazatiljima može se reći da se radi o jedinstvenom projektu, kako u BiH tako i u regionu čija će izgradnja koštati oko dva miliona KM.

"Kroz ovaj projekat pčelarstvo je identifikovano kao jedan od strateških sektora u poljoprivredi Hercegovine, a `Žalfija` je postala referentni subjekt za pčelarski sektor na području Jugoistočne Evrope, što se naročito ogleda u ekonomski održivoj organizaciji koja trenutno zapošljava deset radnika i koja godišnje proizvodi 400 tona pogača, 20 tona voska, kao i velike količine ostalog repromaterijala i svoje proizvode izvozi u šest zemalja" kaže Kozjak.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/386311)

EU daje najviše novca BiH: Donose li uloženi euri i politički utjecaj?!


Evropska unija i njene finansijske institucije Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investicijska banka (EIB) postale su najveći izvor međunarodne pomoći i novca za Bosnu i Hercegovinu.

Prema podacima za prošlu godinu, EU je već postala najveći pojedinačni donator, osiguravši dvostruko više novca nego Sjedinjene Američke Države, iako su i one povećale pomoć u odnosu na ranije godine.

Privatni sektor

Istovremeno, EBRD i EIB postali su i glavni izvor zajmova za javne infrastrukturne projekte i za privatni sektor, nadmašivši Svjetsku banku ili pojedinačna kreditiranja država.

Finansijska pomoć, naravno, nije jedino uporište za politički utjecaj i kredibilitet, ali nesumnjivo je da iznos sredstava koja država ili blok izdvaja za pomoć jednoj zemlji govori o zainteresiranosti i predanosti za saradnju, reflektirajući i nivo političkog utjecaja.

Imajući u vidu da EU iz godine u godinu povećava svoju pomoć, očekuje se da će time rasti i njen politički utjecaj. Također, Brisel bi mogao razmotriti i sugestije Međunarodne krizne grupe (ICG) da poveća pomoć za BiH, koja je još manja od one koju dobivaju države regiona.

BiH od EU dobiva 23 eura po stanovniku, što je manje nego za Srbiju, koja dobiva 27 eura, ili Albaniju - 29 eura po stanovniku. I u takvoj situaciji, međutim, EU je najveći pojedinačni donator, koji kroz IPA fondove daje državi 106 miliona eura za 2010. godinu.

No, mnogo veći dio svoje finansijske pomoći Evropska unija realizira putem svojih finansijskih institucija koje preuzimaju primat, posebno u javnom sektoru i infrastrukturi. EBRD je samo prošle godine plasirao 190,2 miliona eura dostižući portfolio od 1,2 milijarde eura, dok je EIB u istom periodu plasirao kredite od 163 miliona eura.

Najmanje u regionu

Za isti period, SAD su predvidjele, prema podacima Foruma za koordinaciju donatora, 40,22 miliona eura finansijske pomoći. SAD, jednako kao i EU, daju najmanju pomoć BiH u odnosu na države u regionu, pokazuju podaci ICG-a.

Među državama koje pojedinačno doniraju sredstva BiH, države članice EU na vrhu su liste. Švedska je, prema podacima Foruma za koordinaciju donatora, 2010. godine dala najviše, čak 17 miliona eura. Švicarska i Holandija lani su izdvojile oko deset miliona, dok je Italija samostalno plasirala oko devet miliona eura.

Dio država, poput Kanade, već prošle godine je okončao proces finansijske pomoći BiH, dok su neke, poput Velike Britanije, to najavile za ovu godinu.

Veća finansijska pomoć Turske

Snažniju političku aktivnost Turske u BiH, prema podacima do kojih je došao "Dnevni avaz", prati i veća finansijska pomoć. Turska svoje donacije implementira kroz više institucija, pa još nema zbirnih podataka za prošlu godinu.

No, 2009. je Turska donirala BiH 32,75 miliona američkih dolara, a očekuje se da će cifra za 2010. biti i veća. U odnosu na 2008. godinu pomoć je udvostručena. Istovremeno, evidentirana je i sve veća aktivnost turskih investitora te značajnija ekonomska saradnja, što zasigurno doprinosi i rastu političkog utjecaja.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/24579-daje-najvie-novca-BiH-Donose-uloeni-euri-politiki-utjecaj.html)

MI Soko se priprema za novu privatizaciju

Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona planira ove godine ponovno staviti na prodaju Metalnu industriju Soko iz Mostara, firme Riba-Neretva iz Konjica i Unis iz Prozora, preduzeća koja su prošle godine vraćena u vlasništvo države.

Svakako, najviše pažnje pobuđuje privatizacija preduzeća MI Soko koja je poništena jer kupac Iztok Gubanc iz Slovenije nije uspunio ugovorne obaveze o investiranju u proizvodnju i otvaranju novih radnih mjesta.

Direktor Agencije za privatizaciju HNK Alija Tipura potvrdio da je sa investitorom raskinut ugovor, koji je potpisan 2005. godine na tri godine, te da pokrenut postupak vraćanja dionica u registar.

"Naredni korak jeste imenovanje direktora i Upravnog odbora, potom pravljenje revizije i sastavljanje početne bilanse, kako bismo preduzeće mogli ponuditi na ponovnu prodaju. Ovo je atraktivan predmet, tako da očekujemo dobar odaziv kupaca", ističe Tipura.

Dodao je kao će se za ovu godinu uzeti u obzir i prodaja hotela Neum, te Granita iz Jablanice. U privatizacijski ciklus za 2011. godinu uključena je fabrika za proizvodnju kompresora Hekom, a tender za prikupljanje ponuda otvoren je do 24. februara 2011. godine.

Tokom prošle godine, Agencija je okončala prodaju fabrike keksa i vafla Lasta iz Čapljine, Projektnog zavoda Hercegovina iz Mostara, mostarskih preduzeća Rad i Staklo, te dio imovine Hetmos hotela i poslovni prostor firme Hepok.

Privatizacija u Hercegovačko-neretvanskog kantona već duže vrijeme je pod lupom javnosti upravo zbog velikog broja raskinutih ugovora, a i činjenice da je ovaj kanton tokom privatizacije za preduzeća koja su vrijedila preko milijardu maraka, uspio inkasirati tek 12 miliona KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/386823)

Bh. tržište telekomunikacija: Veliki potencijali za razvoj

Prema procjenama Research and Markets, jedne od vodećih svjetskih kompanija za istraživanje tržišta, bh. tržište telekomunikacija obiluje mogućnostima za razvoj.

U njihovoj zadnjoj analizi ističe se da je oblast telekomunikacija oblikovana prema EU standardima.

"Tržište je liberalizirano, a regulatorni okvir kreiran je po uzoru na onaj u EU-u, tj. da promovira konkurenciju kao najučinkovitiji način reguliranja tržišta", ističe se u ovom istraživanju.

U izvještju se također ističe da su neke od svijetlih točaka bh. tržišta telekomunikacija u 2010. to da su sveukupni tržišni uvjeti popravljeni od kada je početkom januara 2010. na snagu stupila liberalizacija tržišta fiksnih telekomunikacijskih usluga za svaka od tri dominantna operatera u BiH. Tako da sada postoji obveza izdvajanja lokalne petlje (engl. Local Loop Unbundling, LLU) bez promjene vlasništva.

Time je omogućeno korisniku promjena operatera uz zadržavanje istog broja što će u velikoj mjeri doprinjeti većoj konkurenciji na tržištu.

Također, u prošloj godini bilo je vidljivo, ističe se analizi, da su sva tri dominantna operatera fiksne telefonije radila na poboljšanju svoje mreže kao dio napora da podrže širokopojasne usluge. Budući da je u prošloj godini bilo primjetno povećanej povećanje udjela digitalnih pretplatničkih linija(DSL) u ukupnom širokopojasnim vezama sve to to pokazuje da se njihovi napori u tom pravcu isplatili.

"Mogućnosti tržišne konsolidacije nastavile su da privlače strane investitore usprkos nepovoljnim ekonomskim uvjetima. Tome je dokaz i dolazak na kablovsko tržište velikog privatnog igrača iz istočne Europe", ističe se u ovom izvještaju.

E-Kapija

Konačno pokrenut povrat imovine bh. preduzeća

Pošto je postalo izvjesno da će imenovanje rukovodstva i početak rada Direkcije za pasivni podbilans FBiH pričekati još neko vrijeme, u Federalnoj agenciji za privatizaciju konačno je pokrenuta procedura povrata imovine preduzeća iz FBiH u zemljama regiona.

Koliko ima objekata

Postupajući po zakonu o početnom bilansu u kojem je definisano da se tužbe za svaku nekretninu podnose posebno, a kojom se traži povrat nekretnine i uknjižba na Vladu FBiH, Agencija je sa advokatom iz Beograda potpisala ugovor čiji je predmet povrat nekretnina preduzeća iz Federacije, među kojima su Agrokomerc, Šipad, Hepok, a u toku je dogovor sa advokatom iz Hrvatske od koje će se pored imovine Agrokomerca, za sada, potraživati i niz objekata u Gradcu.

"Mi mislimo da ne treba postupati po Uredbi Vlade Srbije koja osporava vlasnišvo koje je zagarantovano međunarodnim ugovorom o sukceciji i da je ovo jedina procedura po kojoj se treba postupati, kako bi se steklo pravo na povrat imovine. O tržišnoj vrijednosti imovine još uvijek se ne može govoriti, jer postoji samo procjena knjigovodstvene vrijednosti iz 1999. godine. Ali, kada se vidi spisak imovine, jasno je da se radi o ogromnoj vrijednosti", rekao je za «San» Fikret Talić pomoćnik direktora za pasivni podbilans Agencije za privatizaciju FBiH.

Samo "Agrokomerc" je u početnom bilansu 1999. i 2004. godine prikazao da u pasivnom podbilansu ima 24 objekta, od čega 16 u Hrvatskoj, pet u Srbiji, a po jedan u Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori, ali je Agencija našla još 40 "Agrokomercovih" objekata u regionu, koje je uvrstila u centralni registar.

U Beogradu ovo preduzeće ima sedam poslovnih objekata i zgrada, od kojih je jedan prostor u Ulici Kneza Miloša. Jedan objekt ima šest spratova, a u posjedu su dva stana i poslovni prostori u Novom Pazaru, Nišu i Crvenki.

U Hrvatskoj imaju poslovne prostore u Splitu, Vrginmostu, Šibeniku, Katinovcu, pet kuća i jedan stan u Rijeci, kuću u Opatiji, Centar za rehabilitaciju Topusko kao i hotel "Belvedere" u Dubrovniku, stambeno-poslovni prostor na Trešnjevci u Zagrebu još četiri poslovna prostora uključujući jedan u poslovnom tornju "Zagrepčanka", tri poslovna centra u Cetingradu, dvije peradarske hale i poljoprivredno dobro Maljevac. U Crnoj Gori, "Agrokomerc" ima poslovno-skladišni prostor u Herceg-Novom, kao i poslovne objekte u Skoplju i Ljubljani.

Međunarodni sud

Pošto se radi o pravu koje ne zastarijeva, u Agenciji su spremni tužbama ići do međunarodnog suda, a oko pedeset predmeta je upućeno preko Pravobranilaštva FBiH. Kako kaže Talić, teško je predvidjeti bilo kakav rok za okončanje postupaka, ali je bilo krajnje vrijeme da se postupak počne, što je nekada teško, jer je neko u posjedu nekretnine već 20 do 30 godina, formirana su preduzeća...

E-Kapija

Amir Sabirović: Lobiram za 40 miliona eura za putnu infrastrukturu u BiH

Amir Sabirović, Bosanac zaposlen kao konsultant za subvencije u holandskoj kompaniji Berenschot, mogao bi za našu zemlju osigurati do 40 miliona eura pomoći koju Kraljevina Holandija pruža za izgradnju putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini.

(Foto: Amir Sabirović)

Sabirović, koji je 1994. godine u Holandiju došao kao izbjeglica, danas radi u jednoj od najvećih evropskih konsultantskih kuća koja ima tradiciju dugu 70 godina, te posluje u skoro svim zemljama Beneluxa.

Rukovodsko ove kompanije objeručke je prihvatilo njegovu inicijativu o uključenju u program državne pomoći ORIO za Bosnu i Hercegovinu, kojeg finansira Vlada Kraljevine Holandije i Agencija za međunarodno poslovanje i saradnju (EVD).

Amir Sabirović za eKapiju naglašava da je trenutno u pregovorima sa lokalnim partnerima iz Bosne i Hercegovine, no vremena je sve manje. Rok za prijavu projekta je mart ove godine.

"Čitao sam za problem recimo nedostatak para za sjevernu longitudinalu u Sarajevu. Moja kompanija i ja možemo biti dio rješenja tog problema, samo ako nadležna ministarstva i ministri budu imali dovoljno sluha i ozbiljnosti. Ukoliko uspijemo doprijeti do državnog ministarstva prometa i komunikacija, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti i do 40 miliona eura bespovratnih sredstava za putnu infrastrukturu, što je nešto što našoj zemlji očajno treba", poručuje Sabirović.

Program ORIO predviđa i do 60 miliona eura bespovratnih sredstva za našu zemlju, samo ih treba znati povući.

Osim neznanja, glavni problemi u povlačenju novca koji nam je na raspolaganju jeste nezainteresiranost državne vlasti i činjenica da Holanđani traže sve garancije da će taj novac zaista biti utrošen tamo gdje je i predviđeno.

"Holandska vlada ne toleriše nikakve malverzacije niti kašnjenja, sve mora biti transparentno. Mi smo u svakom slučaju za ovaj projekat već pokrenulii određene aktivnosti u smislu ispitivanja terena, pronalaženje pravih sagovornika, te se nadamo da ćemo uspjeti naći zajednički jezik sa nadležnom vlasti prije isteka poziva", ističe Sabirović.

Godine odbijanja

Program ORIO kojeg je Vlada Holandije pokrenula kao instrument pomoći zemljama u razvoju zatvara se 2011. godine i ovo je posljednja prilika da iskoristimo sredstva koja nam se nude. Bosna i Hercegovina se inače nije proslavila kada je u pitanju program ORIO. Lokalna zajednica nije pokazala interes, a ni znanje da pripremi kvalitetan projekat.

Na prvi javni poziv pristiglo je ukupno 11 projekata i svi su odbijeni. Drugi poziv rezultirao je skoro istim scenarijem: stiglo je ukupno 9 projekata od kojih su 4 odmah odbijena, a preostalih 5 je ušlo u razmatranje pa su potom odbijeni. U aprilu prošle godine završen je jedan javni poziv na koji je aplicirano 7 projekata iz Bosne i Hercegovine i svi su odbijeni.

Vlada Kraljevine Holandije godišnje dva puta raspisuje pozive za finansiranje projekata javne infrastrukture, a prvi poziv za ovu godinu je objavljen i otvoren je do 7. marta 2011. godine, do 17.00 sati po srednjoeuropskom vremenu. Dovoljno vremena da se pokaže da li će vlasti u BiH znati iskoristiti znanje i uspješnost dijaspore za vlastitu dobrobit.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/387317)

ELEKTRIČNA ENERGIJA NA ČELU IZVOZNE LISTE BIH

Mada podaci o prošlogodišnjem vanjskotrgovinskom bilansu BiH još uvijek nisu kompletirani, na temelju podataka za prvih 11 mjeseci može se zaključiti da je prošlogodišnji trgovinski minus bio najniži u posljednjih deset godina. Po svemu sudeći, neće preći 6 milijardi KM, što je za jednu milijardu KM manje nego godinu ranije, a čak 3 milijarde KM manje nego 2008. godine. U prvih 11 mjeseci 2010. godine izvoz BiH dostigao je iznos od 6,48 milijardi KM, što je 28,2 posto više nego u istom razdoblju protekle godine. Na drugoj strani, uvoz je također rastao, ali neuporedivo sporije (9,7 posto) i dostigao je iznos od 12,3 milijarde KM. Po svemu sudeći, prošlogodišnji izvoz zaustavit će se na iznosu od oko 7 milijardi KM, a uvoz na nekih 13 milijardi KM. Godinu ranije, izvoz je bio nepunih 5,6 a uvoz 12,5 milijardi KM.

U protekloj godini došlo je i do značajnih promjena na listi najvećih bh. izvoznika koju je proteklih godina tradicionalno predvodio Aluminijski kombinat Mostar. Aluminij je i dalje ostao u vrhu, no čelnu poziciju na listi izvoznika prvi put nakon rata preuzela je električna energija, čiji je izvoz dostigao rekordan iznos od 436,2 miliona KM, blizu 10 miliona KM više nego godinu ranije.

Izvoz aluminija pao je na drugu poziciju, ali su rezultati u ovom sektoru puno bolji nego u 2009. godini. U prošloj godini izvoz aluminija dostigao je iznos od 390 miliona KM, što je 150 miliona KM više nego u 2009. godini.

Treće mjesto na listi najvećih izvoznika zauzela je automobilska industrija, odnosno proizvodnja autodijelova, čiji je izvoz za godinu dana porastao za 91 milion KM - sa 210 u 2009. godini na 320 u 2010. godini.

Četvrtu poziciju zauzima izvoz čelika iz Zenice, koji je u protekloj godini premašio iznos od 300 miliona KM.

Na petom mjestu, kao i godinu ranije, nalazi se koks iz Lukavca s izvozom od 265 miliona KM, što je 56 miliona KM više od izvoza ostvarenog u 2009. godini.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131674&Itemid=58)

U protekloj godini došlo je i do značajnih promjena na listi najvećih bh. izvoznika koju je proteklih godina tradicionalno predvodio Aluminijski kombinat Mostar. Aluminij je i dalje ostao u vrhu, no čelnu poziciju na listi izvoznika prvi put nakon rata preuzela je električna energija, čiji je izvoz dostigao rekordan iznos od 436,2 miliona KM, blizu 10 miliona KM više nego godinu ranije.

Izvoz aluminija pao je na drugu poziciju, ali su rezultati u ovom sektoru puno bolji nego u 2009. godini. U prošloj godini izvoz aluminija dostigao je iznos od 390 miliona KM, što je 150 miliona KM više nego u 2009. godini.

Treće mjesto na listi najvećih izvoznika zauzela je automobilska industrija, odnosno proizvodnja autodijelova, čiji je izvoz za godinu dana porastao za 91 milion KM - sa 210 u 2009. godini na 320 u 2010. godini.

Četvrtu poziciju zauzima izvoz čelika iz Zenice, koji je u protekloj godini premašio iznos od 300 miliona KM.

Na petom mjestu, kao i godinu ranije, nalazi se koks iz Lukavca s izvozom od 265 miliona KM, što je 56 miliona KM više od izvoza ostvarenog u 2009. godini.


Extra:cheers:

ELEKTRIČNA ENERGIJA NA ČELU IZVOZNE LISTE BIH



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131674&Itemid=58)

Kako se krivo predstavlja ta statistika to nije normalno? Hoce li reci da su Aluminijum i autoindustrija daleko najveci uvoznici i to ne samo lani, nego od Daytona do danas? Kad se odbije uvoz od izvoza Aluminijuma i autoindustrije, dodje se do vrlo losih poslovnih rezultata, pogotovo tu mislim na neke firme koje su jako povlastene iz auto industrije, a zaposljavaju vrlo mali broj radnika, s obzirom na uvoz, recimo VW. Nije ni cudo sto Tihic dobije tek tako na poklon VW Pheaton od 350 000 KM.


S druge strane, volio bih vidjeti podatke o profitima koje su te firme ostvarile. Znam da je prije nekoliko godina Siemens BiH koji ima oko 50-tak radnika imao veci profit nekoliko puta nego "gigant" Aluminijum kojeg uvijek neko finansira preko politicki formirane, a ne trzisne cijene struje.

Sve u svemu i dalje se plasira lazna statistika i s njom stvara lazna slika.

AS iz Jelaha kupio 84 posto dionica Vispaka

Kompanija AS iz Jelaha postala je vlasnik 83,93 posto dionica kompanije Vispak iz Visokog nakon zaključenja tender-ponude za kupovinu preostalih 61,88 posto dionica koje su bile u vlasništvu malih dioničara i fondova.

Na osnovu Zakona o tržištu vrijednosnih papira i Zakona o preuzimanju dioničkih društava u Federaciji BiH te Rješenja o odobrenju tender-ponude od Komisije za vrijednosne papire FBiH, kompanija AS Jelah dala je 15. decembra obaveznu tender-ponudu za kupovinu 61,88 posto dionica po cijeni od sedam KM po dionici, prenosi Srna.

- Kompanija AS Jelah veoma je zadovoljna, jer je uspješno završila tender za kupovinu dionica na koji se odazvao 121 dioničar koji nam je prodao ukupno 45,81 posto dionica. Za protekli mjesec radnicima Vispaka isplatili smo tri zaostale plate te radili na rješavanju drugih problema i analizirali poslovanje.

Pred nama je sada zadatak da dodatno razvijamo Vispakove brendove poput "zlatne džezve", "espreso kafe", "stampi krema" i drugih, ali i da radimo na povećanju obima proizvodnje i izvoza - rekao je direktor Vispaka Rusmir Hrvić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/24834-Jelaha-kupio-posto-dionica-Vispaka.html)

Elektroprivredi BH koncesija za vjetroelektrane na Podveležju

Na nastavku 63. sjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), koji je održan danas u Mostaru, Vlada je usvojila odluku o dodjeli koncesije J. P. Elektroprivredi BH d. d. Sarajevo za korištenje građevinskog zemljišta radi izgradnje vjetroelektrana na platou Podveležja.

Vlada je usvojila i odluku o utvrđivanju prava i dodjele jednokratne novčane pomoći za opremu novorođenčadi u 2011. godini, kojom se stvaraju preduvjeti za nastavak dodjele 400 maraka rodiljama na području HNŽ-a.

Vlada je usvojila i odluke o utvrđivanju visine osnovice za plaće svim korisnicima Proračuna HNŽ-a i o odluku o utvrđivanju visine naknade za topli obrok u mjesecu siječnju.

Vlada je razmatrala informaciju ministra gospodarstva Esada Hume o trenutnom stanju u poduzeću "Granit" iz Jablanice i zadužila premijera Srećka Borasa, resornog ministra i predstojnika Vladina Ureda za zakonodavstvo Juru Jerkića da s predstavnicima svih nadležnih tijela i institucija nastave razgovore oko rješavanja nagomilanih problema u tome poduzeću.

Iz oblasti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada je usvojila izvješće o planu i realiziranju jesenje sjetve i izvješće o berbi grožđa za 2010. godinu.

Vlada je dala suglasnost na Program rada i financijski plam Agencije za privatizaciju HNŽ-a za 2011. godinu, stoji u priopćenju iz Vladina ureda za odnose s javnošću.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110117121)

Industrijska proizvodnja u decembru veća za 5,7 posto

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u decembru 2010. u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2009. veća je za 15,9 posto.

U odnosu na proizvodnju iz decembra 2009. industrijska proizvodnja u posljednjem mjesecu 2010. bila je veća za 12,7 posto, dok je u odnosu na proizvodnju iz novembra 2010. veća za 5,7 posto, saznaje Fena u Federalnom zavodu za statistiku.

Ukupna industrijska proizvodnja u FBiH u 2010. godini u odnosu na proizvodnju u 2009. veća je za 4,2 posto.

U području vađenja ruda i kamena manja je za 4,3 posto, u području prerađivačke industrije veća je za 6,9, a u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom veća je za 2,4 posto.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110117091)

Stagnacija ekonomskih aktivnosti usprkos rastu izvoza

Usprkos početku oporavka izvoza u 2010. godini bh. ekonomija je i dalje u stagnaciji. To je prema najnovijoj analizi makroekonomskih pokazatelja Direkcije za ekonomsko planiranje BiH rezultat pada finalne potrošnje, investicija i uvoza s jedne, te porasta izvoza s druge strane.

Analiza koja je obuhvatila jedanaest mjeseci 2010. godine pokazuje da su u tom razdoblju prevladavali negativni trendovi na tržištu rada, a pad novčanih priliva iz inozemstva doveo je do pada dohotka domaćinstava. Sve ovo u kombinaciji sa malim porastom javnih prihoda rezultiralo je u ovom razdoblju i padom privatne i javne potrošnje.

U 2010. bio je prisutan i nastavak prošlogodišnjeg trenda pada stranih investicija koji je pokrenula globalna ekonomska kriza, ali i problemi u financiranju, te povećana rizičnost investicija. Glavnim uzrocima padu investicija pripisuju se i slabi poslovni rezultati poduzeća u protekle skoro dvije godine, povećani rizici investiranja obzirom na pad i spori oporavak izvozne potražnje, te skroman porast javnih prihoda.

Financiranje privatnih investicija je dodatno otežano uslijed nedostupnosti bankarskih kredita, te pada direktnih stranih ulaganja koji prisutni skoro od samog početka svjetske finansijske krize.

Iz DEP-a ističu da je pad domaće potražnje neminovno doveo do pada uvoza koji čak ni uz djelomičan oporavak izvoza nije bio dovoljan da nadjača negativan doprinos rastu domaće potražnje.

U prilog stagnaciji ekonomske aktivnosti također govore i indikatori iz realnog sektora. Naime, u prvih jedanaest mjeseci je zabilježen tek blagi porast industrijske proizvodnje (0,9%), pad građevinskih radova (od približno 17%), realni pad maloprodaje, stagnacija trgovine, te određeni porast turizma i ugostiteljstva.

Ipak, i pored svih negativnih pokazatelja, predviđa se da bi nastavak oporavka prije svega EU ekonomije u skorijoj budućnosti mogao dodatno ojačati potražnju za bh. izvozom i na taj način još pokrenuti trendove početka ekonomskog oporavka u našoj zemlji.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/387891)

Do septembra dva vjetroagregata na Podveležju

Nakon nedavnog otvaranja zahtjeva Elektroprivrede BiH (EPBiH) za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroparka na platou Podveležja, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u ponedjeljak je usvojila odluku o dodjeli koncesije ovoj kompaniji za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležje.
Time su stvoreni svi neophodni preduvjeti za početak izgradnje vjetroparka "Podveležje“, prvog proizvodnog energetskog kompleksa u BiH koji će koristiti snagu vjetra za proizvodnju električne energije, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić kazao je da ova odluka Vlade HNK-a za Elektroprivredu BiH znači i znak za start projekta izgradnje 16 vjetroagregata na platou Podveležja ukupne snage 46 MW.

"Elektroprivreda BiH je već pripremila svu neophodnu dokumentaciju, rađenu na osnovu mjerenja snage vjetra na ovom području, pa sa zadovoljstvom mogu reći da ćemo do septembra ove godine imati dva vjetroagregata, snage od po dva MW, priključena na našu mrežu. Druga faza realizacije ovog projekta počinje 2012. godine kada će se izgraditi preostalih 14 vjetroagregata, pojedinačne snage od dva do tri MW. Ova odluka Vlade HNK-a bila nam je neophodna jer nam omogućava korištenje sredstava iz SEEWIND projekta, odnosno sredstava Evropske komisije od 715.000 eura“, rekao je Jerlagić.

Posebno je naglasio da će i u realizaciji ovog projekta, ukupne vrijednosti oko 125 miliona KM, a u skladu sa poslovnom politikom kompanije, svi poslovi koje mogu uraditi domaće kompanije biti povjereni njima, što će biti značajan doprinos uposlenosti lokalne građevinske operative, transportnih kapaciteta i metalne industrije.

"Istovremeno, izgradnjom vjetroparka, značajno će se poboljšati i standard življenja na poprilično nepristupačnom platou Podveležja jer smo u obavezi izgraditi određenu infrastrukturnu mrežu i neke, za stanovništvo ovog područja, neophodne objekte“, rekao je Jerlagić.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110118024)

odlicno

BOSNALIJEK U 2010. OSTVARIO NETODOBIT OD ŠEST MILIONA KM - AMBICIOZNI PLANOVI I U 2011.

Kompanija Bosnalijek d.d. Sarajevo, pored maksimalnih restrikcija u troškovima poslovanja i pada prihoda od prodaje na domaćem tržištu, u 2010. ostvarila je netodobit od šest miliona KM.Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić danas je na godišnjoj konferenciji za novinare, upriličenoj i povodom 60. rođendana kompanije, kazao da ukupan prihod od prodaje u protekloj godini iznosi 102 miliona KM, od čega je na tržištu BiH ostvareno 56 miliona KM, a na izvoznim tržištima 46 miliona KM te da je tu u odnosu na 2009. zabilježen rast od 17 posto.

Vodeće izvozno tržište Bosnalijeka je Rusija s učešćem od 49 posto u ukupnoj prodaji u inozemstvu, a zatim slijede tržišta Ukrajine, Hrvatske, Srbije i Kosova.

Arslanagić je istaknuo da je Bosnalijek od 55. rođendana do sada povećao prihod od prodaje za 17 miliona KM, otvorio 10 novih tržišta i plasirao 44 nova proizvoda. U tom periodu, izvoz je uvećan tri puta, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 22 posto, dok su ukupna investiciona ulaganja dostigla vrijednost od 70 miliona KM.

U tom periodu je, također, otvoreno 100 novih radnih mjesta i Bosnalijek danas zapošljava 632 radnika.

Govoreći o planovima kompanije u 2011., direktor Bosnalijeka je kazao da se planira povećanje ukupnog prihoda od prodaje za sedam posto, od čega se na domaćem tržištu planira rast od 3,6 posto te rast izvoza od 13 posto.

Što se tiče novih tržišta, Arslanagić posebno ističe Alžir, kako zbog njegovog velikog potencijala tako i zbog činjenice da je Bosnalijek vrlo blizu dobijanja dozvola za promet svojih proizvoda na tom afričkom tržištu i vrlo blizu ugovaranja saradnje s lokalnom proizvodnjom.

Kazao je da je kompanija otvorena za iznalaženje strateškog partnera i da ima nekih naznaka, ali da Alvogen taj partner nije.

Arslanagić je kazao da će Bosnalijek i 2011. nastaviti s brigom za razvoj društva i da je proslavu svog 60. rođendana upravo otpočeo potpisivanjem ugovora sa SOS Dječijim selom, dodavši da je kompanija u toku 2010. izdvojila 500 hiljada KM za donacije, a u posljednjih pet godina godišnje u prosjeku stipendirala po 200 đaka i studenata.

Belma Duraković-Abazović, izvršna direktorica za razvoj i proizvodnju u Bosnalijeku, dodala je da kompanija trenutno radi na 25 razvojnih projekata i da na tržište BiH u ovoj godini planira plasirati šest novih proizvoda te podnijeti aplikacije za registraciju 11 novih proizvoda u BiH, kao i 45 novih aplikacija za registraciju proizvoda u inozemstvu.

Bosnalijek, po njenim riječima, trenutno ima registrirana 194 proizvoda u BiH i 421 odobrenje za promet na inozemnim tržištima.

Dodala je i to da su Bosnalijekovi proizvodi u prometu na domaćem i 21 svjetskom tržištu, na tri kontinenta - Evropi, Aziji i Africi.

(Biznis.ba/Fena)

:cheers::cheers::cheers:

^^ Bosnalijek radi sve bolje odkada je moj bivši radni kolega postavljen za direktora. :cheers:

Bas mene (iz poslovnog ugla) zanima kud ce ih voditi put

Sve zavisi od strateškog partnera. Na svu sreću izbjegli su da ih, naši "političari", prodaju jeftino. Sad za sad. Vidjećemo dalje.

...držim im fige - znam, kakav je čupav pharma-market

"Birač" dogovorio isporuku boksita: Potpisan ugovor vrijedan 30 miliona KM

Tvornica glinice "Birač" i njegov strateški partner i glavni dobavljač boksita "Boksit" su u utorak postigli sporazum o osiguranju stalne isporuke boksita nakon nesporazuma oko cijene u decembru koje su ugrozile proizvodnju u Biraču.

Prve isporuke boksita dostavljene su Biraču jučer nakon što su ove dvije kompanije potpisale sporazum o isporuci 450.000 tona sirovine boksita za 2011., navode iz ove kompanije.

Birač, koji dobiva većinu sirovine iz obližnjeg rudnika, upozorio je prošlog mjeseca da može biti prisiljen zaustaviti proizvodnju ako kompromisno rješenje oko dogovora o cijeni boksita ne bude postignuto. Iz Birača su tokom decembra isticali da su ponuđene cijene sirovine bila 60 posto veće nego na svjetskom tržištu.

Potpisani sporazum sa Biračom je vrijedan 30 miliona KM. "Sporazum je postavio osnove uslove za rad obje ove kompanije u punom kapacitetu", ističu iz Boksita.

Pored ovog veoma važnog ugovora "Boksit" će tokom 2011. godine snabdijevati "Birač" sa potrebnim količinama kvarcnog pijeska i dopremati mazut za njene potrebe iz Broda.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/388428)

Officials estimate 3.2% growth in 2011

Bosnia's Council of Ministers has adopted the Economic and Fiscal Programme for 2011-2013. The EFP is part of the preparation for the European Union's Pre Accession Economic Programme, reports Balkan Insight.

The programme includes several optimistic predictions about Bosnia's economy in the coming year and estimates that economic growth for 2011 will be 3.2%.

Other optimistic predictions in the programme are growth in imports and exports of around 10% and an increase in foreign investments after two years of decline.

Bosnian officials are hoping that with the help of these improvements the employment rate will increase and the private consumption will grow.

The EFP is part of the preparation for the European Union's Pre-Accession Economic Programme, and it will now be submitted to the European Commission.


Balkans (http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=89811)

IZVJESNA IZGRADNJA HIDROELEKTRANE BOČAC 2

Preduzeća "Elektroprivreda Republike Srpske" i "Hidroelektrane na Vrbasu" mogu sopstvenim sredstvima da finansiraju izgradnju HE "Bočac 2" na Vrbasu. Rekla je ovo direktor "Elektroprivrede" Branislava Milekić u Mrkonjić Gradu tokom prezentacije Studije o korištenju energetskog potencijala sliva rijeke Vrbas, piše Glas Srpske.

- Prioritet nam je iznalaženje rješenja za gradnju HE "Bočac 2", a da se ne naruše ekološki standardi, za šta u ovom trenutku postoje realne pretpostavke - rekla je Milekićeva.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=131976&Itemid=58)

Mostarski "Aluminij": U 2011. nova ulaganja u modernizaciju proizvodnje

Iz mostarske tvornice "Aluminij" do kraja ove godine očekuju prevladavanje negativnog poslovanja te najavljuju nova ulaganja u modernizaciju proizvodnje.

Ističu da su uspješno riješili problem opskrbe glinicom, te da će konačno biti potpisan i ugovor s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) kojim će preko šibenskoge kompanije "TLM" osigurati struju iz Republike Hrvatske za sljedeće tri godine.

Planiraju krenuti i s rješavanjem problema osposobljavanja njihovog silosa u Luci Ploče. Iako su u Aluminiju svjesni da će ova godina biti teška vjeruju u sposobnost njihovih kadrova te u ovoj godini planiraju da će ostvariti dobit od pet milijuna KM.

Što se tiče modernizacije proizvodnje, prošlog mjeseca su sa predstavnicima kompanije "Outotec" koja je i njihov dugogodišnji partner, razgovorali i o projektu ugradnje novog sustava za praćenja proizvodnje anoda koji su razvili stručnjaci ove kompanije, a koji bi bio ugrađen u pogon Anoda u Aluminiju.

Radi se o novom projektu Outotecovih inženjera koji bi prvo bio ugrađen i isproban u mostarskom Aluminiju, a nakon toga Outotec bi ga kao brend plasirao na svjetsko tržište.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/388923)

Banjalučka "Optima grupa" pregovora o preuzimanju naftnih terminala u Zadru

Banjalučka "Optima grupa", sestrinska firma Rafinerije nafte Brod, mogla bi ove godine da preuzme naftne terminale u Zadru, kojima upravlja preduzeće "Kepol-terminali".


Prvi zamjenik direktora "Optima grupe" Slavko Šćepanović potvrdio je da pregovaraju o kupovini "Kepola", koji ima svoje terminale na Jadranu kapaciteta 15.650 kubnih metara radi omogućavanja prekomorske otpreme naftnih derivata iz Rafinerije nafte Brod, ali je ukazao da to još nije gotova stvar, pišu "Nezavisne novine".


On kaže da je za tu banjalučku firmu, koja je u vlasništvu ruske državne naftne kompanije "Zarubežnjeft", od izuzetne važnosti da proširi tržište naftnih derivata, ukazujući da će brodska Rafinerija nafte svake godine povećavati svoju proizvodnju.


"Mi u budućnosti namjeravamo da izvozimo polovinu svojih proizvoda. Da bismo izradili ovaj zadarski terminal moramo biti vlasnički povezani i za njega dobiti garancije. Terminali će nam prvenstveno služiti za prekomorski izvoz, koji će u početku biti orijentisan na tržište Mediterana, od Italije do Sjeverne Afrike", rekao je Šćepanović.

Na pitanje zašto nije došlo do saradnje s preduzećem "Naftni terminali FBiH", koje upravlja Lukom Ploče, on je rekao da im nisu odgovarali slobodni kapaciteti tog preduzeća koji su predviđeni samo za skladištenje dizela, dok je njima potrebniji smještaj benzina.

Interes "Optima grupe" je, takođe, saradnja s preduzećem "HŽ Cargo", kćerkom firmom "Hrvatskih željeznica", u riječnoj luci Slavonski Brod kako bi omogućili pružni transport derivata umjesto skupocjene i neefikasne otpreme auto-cisternama.

"Drumom je nemoguće izvoziti količine robe koje smo predvidjeli, a za realizaciju prevoza željeznicom potrebno je vrijeme. Rafinerija Brod će krajem drugog kvartala povećati kapacitet prerade, a 2013. godine ona raste na najmanje tri miliona tona", ističe Šćepanović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/388870)

Osnivač Alma Rasa uskomešao duhove u Olovu: Banja "Aquaterm" treba ići u privatne ruke

Džemal Memagić, osnivač najpoznatije bh. tekstilne kompanije "Alma Ras", uputio je Općinskom vijeću Olova pismo namjere o privatizaciji banjsko-rekreativnog centra "Aquaterm", najvažnijeg privrednog i turističkog resursa u ovoj općini.

Centar "Aquaterm" pruža medicinske i fizikalne usluge, te je svoju ponudu izgradio na termalnim izvorištima iz kojih se crpi termalna voda sa dubine od 185 metara.

Iako ima veliki potencijal u oblasti banjskog turizma, Centar ne može da odgovori na sve zahtjeve tržišta s obzirom da nije urađena obnova i modernizacija postojećih sadržaja "Aquaterma", a jedan od problema jeste i nedostatak dodatne ponude i sadržaja.

Memagić ističe da nedavno započeti radovi na proširenju kapaciteta za skromnih 20 soba u ovom kompleksu predstavljaju "bacanje para i gubljenje vremena". Ovaj centar, kaže on, treba potpuni zaokret, novo rukovodstvo, novu viziju razvoja i milionske investicije.

Memagić, koji za sebe kaže da je sve u životu postigao svojim radom i trudom, za eKapiju ističe da se Olovo već godinama nalazi na marginama, bez prave inicijative i perspektive, dok se stanovnici ovog grada suočavaju sa sve težom ekonomskom situacijom.

"Banjski turizam je definitivno perspektiva razvoja Olova, i ja kao predstavnik poslodavaca u ovom gradu, dužan sam da animiram ljude i vlast da od Olova ponovo naprave mjesto vrijedno pažnje. Potencijal postoji, no novci se troše na pogrešna mjesta. Umjesto terapija, prave se sobe i restorani, jednom riječju ne pokreću se oni segmenti koji su isplativi i od kojih se može vratiti novac", kaže Memagić za portal eKapija.

Podsjećamo, Džemal Memagić i njegova supruga Almasa, nekadašnji radnici propale fabrike trikotaže OLA u Olovu, početkom 1998. godine osnovali su malu porodičnu firmu za proizvodnju finog rublja. Danas je Alma Ras primjer uspjeha privatne inicijative i jedan od najpoznatijih brendova na bh. tržištu. Tvrde da bi isti uspjeh mogli postići sa "Aquatermom", ukoliko lokalne vlasti odobre privatizaciju ovog centra.

"Banja Aquaterm treba da postane mjesto gdje će dolaziti bogata klijentela, biznismeni, sportski klubovi. Ukoliko vijeće da zeleno svjetlo na prijedlog, spremni smo sa našim strateškim partnerima iz Njemačke i Turske, preuzeti Aquaterm", ističe Memagić, navodeći da bi novi investitor trebao uložiti oko 15 miliona KM u Centar.

Općinsko vijeće Olova u odgovoru na njihovo pismo namjere poručilo je da će organizirati okrugli sto, nakon čega će odlučiti o daljnoj sudbini ovog preduzeća.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/388925)

PROIZVODNJA FINALNIH PROIZVODA DRVNE INDUSTRIJE U FBIH JE U PORASTU KAO I IZVOZ

"Proizvodnja finalnih proizvoda drvne industrije u Federaciji BiH je u porastu kao i izvoz, uprkos teškom privrednom ambijentu", izjavila je Feni sekretarka Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Šemsa Alimanović.
Indeks proizvodnje namještaja je 182,8 za ...

... novembar 2010., a za građu 140,5. Prema podacima ove grupacije, indeks izvoza namještaja za deset mjeseci 2010. je 128,4, a građe 95,6. Istovremeno je indeks uvoza namještaja bio 95,9, a građe 93,4.

"Naše proizvođače drvne industrije treba stimulisati za još veći izvoz i konkurentan proizvod na svjetskom tržištu, ali umjesto toga dobili su obavijest o povećanju cijena sirovine - trupaca, što će ugroziti poslovanje fabrika koje se bave preradom i postoji bojazan da će biti ugrožen pozitivni trend rasta proizvodnje", naglasila je Alimanović.

Ona je dodala da su uz velike napore i zalaganje uposlenih i menadžmenta u kompanijama, iskoristili povoljnu situaciju veće potražnje namještaja i plasirali svoje proizvode na domaćem i inostranom tržištu.

"Također povećana je proizvodnja primarnih proizvoda - građe, što govori da se povećava gradnja kod nas i u svijetu", dodala je Alimanović.


Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=132033&Itemid=59)

Banjalučka "Optima grupa" pregovora o preuzimanju naftnih terminala u Zadru

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/388870)

Najs! :cheers:

FIMA banka je postala Moja banka

Moja banka je novo ime za nekadašnju FIMA banku. Sa promjenama u vlasničkoj strukturi banke, osiguran je svježi kapital, ali i nove ideje za unapređenje poslovanja. Uprava banke je izradila ambicioznu strategiju poslovanja koja se bazira na stvaranje novih vrijednosti kroz kvalitetne usluge usmjerene ka zadovoljavanju potreba svakog pojedinačnog klijenta.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110120053.3_mn.jpg

"Naša vizija je biti najbolja domaća privatna komercijalna banka koja istinski razumije potrebe svojih klijenata. Želimo ponuditi klijentima sigurnost poslovanja, sa stalnom orijentacijom ka stvaranju novih vrijednosti. Želimo biti partneri sa našim klijetnima izgrađujući međusobno povjerenje kroz dostupnost profesionalnih usluga", “, rekao je direktor Edin Muftić na današnjoj press konferenciji.

On je istakao da je ovo vrijeme kreiranja novih vrijednosti te da stvarajući jaku domaću banku, pokazuju mogućnosti sinergije domaćih potencijala i kapaciteta. Muftić je dodao da banka razvijajući novi uslužni model želi biti siguran partner za razvoj BH privrede i transparentnosti u poslovanju sa stanovništvom.

Banka je promjenila ime i logo. Novi logo oslikava veće ambicije i veće ciljeve banke. Novi logo prikazuje banku kao modernu i sposobnu kompaniju i koja je trajno u promjeni. Logo predstavlja vidljivo obećanje profesionalnosti, poslovnosti, kvaliteta, pouzdanosti i sposobnosti za učinkovitost koje klijenti mogu očekivati od naših proizvoda i usluga.

"Svojim jedinstvenim oblikom strijele, kao simbola smjera i ambicioznosti, logo precizno i snažno komunicira usmjerenost banke ka zadovoljavanju potreba svakog pojedinačnog klijenta“, ističe dizajner Goran Marković, tvorac loga.

On dodaje da "logo banke prenosi energiju već na prvom sastanku kroz rukovanje. On predstavlja jasan i čvrst stisak uz tri pokreta ruke. Upravo je stisak ruke simbol mira i veoma značajan dio međuljudskih odnosa“.

Banka je osnovana krajem 2006. godine i najmlađa je banka na tržištu FBIH. Dva puta je osvajala priznanje zlatni BAM za najveći rast depozita u 2007. i 2008. Posluje na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine, a svoje usluge pruža putem mreže od 14 poslovnica i zapošljava 143 zaposlena. Najveći pojedinačni vlasnik Banke je ASA FINANCE d.d. sa 45,55 posto, ali zajedno sa ostalim dioničarima članovima grupacije imaju preko 51posto udjela. Ostali domaći investitori imaju 10,4 posto, a inostrani 38,6 posto vlasništva.


Sarajevo-X

^^ Preduhitrio si me!!!!! :)

NOVA DOMAĆA BANKA, SVAKA ČAST!

Evo još jedna slika s press konferencije:

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110120053.1_mn.jpg

(sa-x)

http://fimabanka.ba/templates/moja/img/logo.jpg

Evo i website www.fimabanka.ba :okay:

Nisam ni znao da imaju ovoliku poslovnu mrežu, ja sam mislio da imaju samo u Sarajevu filijale:

http://i51.tinypic.com/1zewqkh.jpg

Neka je sa srećom novoj domaćoj banci, siguran sam da će ASA to napraviti kako treba! :bow:

^^ Preduhitrio si me!!!!! :)

NOVA DOMAĆA BANKA, SVAKA ČAST!

:D

http://fimabanka.ba/templates/moja/img/logo.jpg

Evo i website www.fimabanka.ba :okay:

Nisam ni znao da imaju ovoliku poslovnu mrežu, ja sam mislio da imaju samo u Sarajevu filijale:

http://i51.tinypic.com/1zewqkh.jpg

Neka je sa srećom novoj domaćoj banci, siguran sam da će ASA to napraviti kako treba! :bow:


to je ono što sam prije govorio o ovoj banci
Uskoro im se pripaja i IKB Banka Zenica

to je ono što sam prije govorio o ovoj banci
Uskoro im se pripaja i IKB Banka Zenica

Great news.

Jos kad bi se spojili sa BOR Bank i PBS bank.

to je ono što sam prije govorio o ovoj banci
Uskoro im se pripaja i IKB Banka Zenica

Vrh! :okay: Prolazio sam danas na Pofalićima i u Titovoj stoji već Moja banka.

DOMAĆA PRIVATNA BANKA RAZVIJAĆE BH.PRIVREDU
18:17 / 20.01.2011.

"Moja banka“ je novo ime za nekadašnju FIMA banku. Sa promjenom u vlasničkoj strukturi banke osiguran je svjež kapital, ali i nove ideje za unapređenje poslovanja. Sada je Bosna i Hercegovina dobila prvu privatnu domaću banku. To znači da ćemo imati sigurnog partnera za razvoj bh. privrede i transparentnost u poslovanju sa stanovništvom.

http://www.biznis.ba/images/stories/monitor/edin_muftic.jpg

Banka je osnovana krajem 2006. godine i najmlađa je na tržištu Federacije BiH. Dva puta je osvajala priznanje Zlatni BAM za najveći rast depozita u 2007 – 2008. godini. Posluje na teritoriji cijele BiH i svoje usluge pruža u 14 poslovnica u kojima radi 143 službenika. Najveći pojedinačni vlasnik Moje banke je ASA Finance sa 45,55, ali zajedno sa ostalim članovima gurpacije ASA imaju više od 51 posto vlasništva u banci. Ostali domaći investitori imaju 10,4, a inozemni 38,6 posto vlasništva.

- Aktiva Moje banke sa 31. decembrom 2010. godine zaustavila se na 145 miliona maraka. Kapital je iznosio oko 24 miliona maraka i banka pruža usluge za 17 hiljada klijenata. Naša vizija je da postanemo nabolja privatna domaća banka, koja istinski razumije potrebe svojih klijenata. Želimo im ponuditi sigurnost u poslovanju, kroz stvaranje dodatne vrijednosti i za banku i za klijente. Ovaj odnos posmatramo kao partnerski jer je baziran na međusobnom povjerenju i pružanju profesionalnih usluga – izjavio je direktor Moje banke Edin Muftić.



U strateškim opredjeljenjima za naredni četverogodišnji proizvod sva pažnja banke biće usmjerena na domaću privredu i građane naše zemlje. To će se postići, kako je kazao Muftić, jer rade sa domaćim kapitalom i uz angažman domaćih stručnjaka. Na ovaj način pokazaće domaćem tržištu da i kod nas postoji mogućnost sinergije domaćih kapaciteta i potencijala. Muftić je obećao da će u naredne četiri godine udvostručiti svoje tržišno učešće u BiH. Akcent će biti na razvijanju poslova sa stanovništvom, malim i srednjim poduzećima i razvoju investicijskog bankarstva.

- Očekujemo da ćemo u narednom periodu sa drugim članicama ASA prevent grupacije ponuditi bh. tržištu nove usluge u bankarskim i finansijskim uslugama. Pri tome ćemo voditi računa o ekonomskoj situaciji u BiH i okruženju. Uticaju ekonomske krize na svakodnevni život, pa ćemo svoje usluge pružati prepoznavajući individualne potrebe fizičkih i pravnih lica sa željom da im pomognemo u životu i poslovanju za vrijeme trajanja ekonomske krize. Pri tom ćemo koristiti sva dobra iskustva koje ASA Prevent ima u svom dosadašnjem radu i daćemo prednost našoj privredi u proizvodnom segmentu – dodao je Muftić.

Trenutna situacija u zemlji i svijetu otvara dosta mogućnosti da Moja banka u saradnji sa drugim domaćim institucijama u BiH može mnogo pomoći svojim klijentima u njihovom razvoju kroz brojne projekte. Poslovnu mrežu će širiti sa potrebama tržišta i širiće se po tom principu. Rad banke se bazira na domaćim depozitima i lider su na ovom polju u našoj zemlji. Naravno neće se odbijati ni strana ulaganja. Iako još nema zvaničnih podataka tržišno učešće Moje banke, kako je kazao direktor, u BiH je oko 0,5 posto.

Tušnica će isporučiti TE Kakanj 22.000 tona uglja

Livanjski Rudnik uglja Tušnica potpisao je ugovor s Elektroprivredom BiH (EPBiH) o isporuci 22.000 tona mrkog uglja za Termoelektranu Kakanj u ovoj godini, potvrdio je direktor tog rudnika Niko Barać.

On je dodao da je ugovor potpisan 23. decembra prošle godine zahvaljujući razumijevanju EPBiH za tešku situaciju koja prijeti zatvaranju Tušnice.

- Ovaj ugovor pomoći će nam da se održimo na nogama. U međuvremenu, pokušat će se trajnije riješiti status Rudnika, koji zapošljava više od 100 radnika. Tražili smo isporuku od 35.000 tona uglja, što bi nam omogućilo pozitivno poslovanje, ali Elektroprivreda BiH to nije mogla prihvatiti - kaže Barać.

Prema njegovim riječima, do kraja prošle godine dugovanja Rudnika po raznim osnovama porasla su na skoro dva miliona KM. Zato su menadžment firme i radnici tražili pripojavanje jednoj od elektroprivreda.

U toku su započete aktivnosti u vezi s prebacivanjem Rudnika pod federalno okrilje, ali su od izbora usporene, jer nije formirana nova Vlada Livanjskog kantona pa će rješavanje problema i statusa Tušnice potrajati.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/25172-Tunica-isporuiti-Kakanj-22000-tona-uglja.html)

Osigurana sredstva za uvezivanje staža radnicima "Krivaje"


Vlada FBiH donijela je danas odluku o dodjeli novčanih sredstava iz pasivnog podbilansa po osnovu iračkog duga gospodarskim društvima IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i "Krivaja 1884" d.o.o. Zavidovići u skladu s Aneksom Ugovora o zajedničkom ulaganju zaključenog između ulagača IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići.

Prema toj odluci, sredstva u iznosu od 3.590.616,83 maraka, koja su uplaćena Federalnom zavodu PIO/MIO, namijenjena su pokriću neisplaćenih obveza po osnovi doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za gospodarska društva IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i "Krivaja 1884" d.o.o. Zavidovići.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/iz-minute-u-minutu/25197-Osigurana-sredstva-uvezivanje-staa-radnicima-Krivaje.html)

Projektom Karst očuvati biološku raznolikost kraških područja i tresetišta u Livanjskom polju

Projekat pod nazivom "Integriranje smjernica za zaštitu kraških tresetišta u ključne ekonomske sektore – Karst" koji se realizuje uz pomoć Globalnog fonda za zaštitu okoliša, koji je UNDP BiH razvio i kandidovao trebao bi biti završen u novembra 2012. godine.


Glavni cilj projekta je očuvanje biološke raznolikosti kraških područja i tresetišta u Livanjskom polju koje zauzima površinu od 41.000 hektara i kao takvo spada u najznačajnije kraško polje u BiH koje predstavlja važan dio slivnog područja rijeke Cetine i utječe na dostupnost vode i u susjednoj Hrvatskoj.


U razvojnom programu projekta Karst je naglašeno da su glavne prijetnje po kraška polja i tresetišta, kao rezultat proizvodnih aktivnosti ili neodrživog korištenja kraških polja od strane lokalnog stanovništva: neodržive prakse upravljanja vodosnabdijevanjem, što dovodi do poremećaja vodne ravnoteže u kraškom polju, neophodne za biološku raznolikost vlažnih i suhih livada, ekstrakcija treseta, neekološki modeli ponašanja među ruralnim stanovništvom.


Karst se realizuje u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom prostornog uređenja Federacije BiH, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Kantona 10, Ministarstvom graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona 10, općinama Bosansko Grahovo, Livno i Tomislavgrad.

Vrijednost ovoga projekta je 950.000 dolara.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389048)

U FBiH stvoriti uvjete za profitabilnost i održivost turizma

Izvještaj Federalnog ministarstva okoliša i turizma o provođenju pilot projekta istraživanja turističkog tržišta - Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja u FBiH TOMAS FBiH "PILOT" 2010. godine i o aktivnostima u sklopu obilježavanja 2010. godine kao Međunarodne godine biološke raznolikosti "Bosna i Hercegovina - zemlja raznolikosti" u Federaciji BiH prihvaćen je od strane Vlade FBiH.

Uz ocjenu o korisnim učincima dosadašnjeg provođenja projekta o istraživanju turističkog tržišta, u raspravi je ukazano na potrebu nastavka aktivnosti u cilju turističke valorizacije potencijala i stvaranja uvjeta i okruženja za dugoročnu profitabilnost i održivost turizma.

Ocijenjeno je kako je u oblasti zaštite prirode, biodiverziteta i okoliša potrebno nastaviti aktivnosti oko usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima EU-a i transponovanja i implementacije Strateškog plana CBD za period 2011.-2020. u nacionalnu strategiju i akcijske planove očuvanja biodiverziteta.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389080)

BRČANSKA LUKA OVE GODINE ZAPOČINJE PROCES REORGANIZACIJE

Na osnovu preporuke Svjetske banke, Javno preduzeće Luka Brčko ove godine će započeti proces reorganizacije koji predviđa da Luka po funkcijama bude razdvojena na Lučku upravu i Lučkog operatera, izjavio je Mustafa Nuković, direktor ovog preduzeća.

Nuković je pojasnio da bi na taj način lučka uprava bila u vlasništvu Vlade Brčko Distrikta BiH, kojoj bi pripadala i sva trenutna imovina Luke, dok bi lučki operater bio koncesionar koji bi resurse Luke koristio na duži period, privremeno do tri godine.

Po njegovim riječima, po planu Luka je trebalo već od 1. januara da bude razdvojena po funkcijama, jer već više od godinu i po dana Luka zajednički radi na ovom projektu sa Svjetskom bankom, tako da već nekoliko mjeseci radi i stručno tijelo koje je formirao gradonačelnik Distrikta i već na sljedećoj sjednici Vlade bi trebao da bude iskristaliziran i zakon o lučkoj upravi koji će biti predložen Skupštini.

“Primjenom ovakovog modela Luka neće ići u klasičnu privatizaciju, nego bi se prihvatio najoptimalniji model iz urađene studije Svjetske banke, koja je prihvatila sve naše projekte, jer se radi o preduzeću od općeg interesa”, istakao je Nuković.

Nadamo se da će do marta biti raspisan i javni oglas za ove projekte čija je vrijednost oko 10 miliona, a istovremeno bi trebali biti raspisani i oglasi za javne nabavke, među kojima i čišćenje rijeke Save.

U naredne tri godine privremeni koncesionar moglo bi biti preduzeće Luka, dok će se nakon tog raspisati međunarodni tender, dodao je Nuković.

Da bi se ispunilo sve navedeno, kreditno zaduženje na osnovu projekata koji su završeni i prezentirani u Vijeću ministara s entitetima, Distriktom i Lukom, iznosilo bi između 70 i 80 miliona eura, od čega bi zaduženje BiH bilo oko 30 miliona, a brčanske Luke oko 10 miliona eura, dodao je Nuković.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=132079&Itemid=59)

Nova privatizacija šansa za Livnicu čelika Tuzla

Sudeći prema posljednjim dešavanjima, Livnica čelika Tuzla ima novu perspektivu. Potvrdili su to za RTV TK u tom preduzeću i Ministarstvu industrije, energije i rudarstva u Vladi TK.

Kako navodi direktor Livnice, Fadil Halilović, početkom godine povećao se broj narudžbi, a proširuje se suradnja sa drugim preduzećima u BiH i svijetu. Također, firmu su posjetili poslovni ljudi iz Slovenije i Egipta kako bi nastavili, odnosno, započeli ugovor sa Livnicom. Radnici Livnice priželjkuju novu privatizaciju, no, kada i kakva će ona biti, ovisi od nove vlasti. Uspjeh je bio vraćanje Livnice u državno vlasništvo, kaže direktor Halilović, uz podsjećanje da nisu dozvolili da ode pod stečaj.

Ohrabruje podatak što početkom ove godine pristiže sve veći broj narudžbi, ali je problem to što je narušena likvidnost firme zbog isplate ranije naslijeđenih obaveza. U firmi kažu da posla ima dosta, ali nema sredstava za repromaterijal. Već nekoliko godina nema investicionih ulaganja , zbog čega je tehnička oprema zastarjela i tehnički je neispravna. Napravljen je početni korigovani bilans koji je pokazao da nisu u gubitku iznad vrijednosti kapitala. To znači da u novoj privatizaciji mogu riješiti mnoge probleme, što umnogome ovisi od nove vlade.

Sačinjeno je i idejno rješenje kako prevazići tešku situaciju i uvezati radni staž za oko 200 radnika što nije učinjeno od 1998. godine. Valja isplatiti i dvije i pol zaostale plaće iz prošle godine. Prema riječima direktora Halilovića i s tim će prijedlogom ići prema Vladi. Kaže još da Livnica sada ima dobru šansu za opstanak, za sve treba zeleno svijetlo nove vlasti. Od odlazećeg ministra industrije u vladi TK, Sehudina Ograševića, rtv tk da će svom nasljedniku dati preporuku da izvrši privatizaciju i nastavi trend pomoći ovom preduzeću. Podsjeća da je Vlada prošle godine za Livnicu izdvojila oko 200 hiljada maraka što bi kako kaže, trebao biti trend i nove vlasti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389269)

Šesnaest kompanija dobilo status kvalifikovanih proizvođača električne energije

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji BiH /FERK/ dodijelila je jučer status kvalifikovanog proizvođača za 16 privrednih društava.


Na prvoj redovnoj sjednici u 2011. godini usvojeno je rješenje po prijedlogu dozvole za rad - licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije, podnosioca zahtjeva "Hidroelektrana Buk" Široki Brijeg, saopšteno je iz FERK-a.


FERK je utvrdio i dva nacrta dozvole za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije, i to za Javno preduzeće "VIK" Zenica i "SSL" Lukavac.Na navedene nacrte FERK će održati opće rasprave.

Na zahtjev za izgradnju male hidroelektrane "Šedinac", podnosioca zahtjeva "Mlinpek-žitar" Jajce na sjednici je utvrđena kompletnost i pokrenut je postupak izdavanja dozvole.

Iz FERKA-a su također pokrenuli postupak izdavanja dozvola za rad za djelatnost proizvodnje električne energije za MHE Zagradačka d.o.o. i "ECCO-CRIMA" d.o.o. iz Prozora-Rame, "INTRADE ENERGIJA" d.o.o. Sarajevo. Nakon zahtjeva za izmjenu dozvole za rad za opskrbu električnom energijom drugog reda od Repower Adria d.o.o. Sarajevo i zahtjeva za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju male hidroelektrane "Šedinac", podnositelja zahtjeva "MLINPEK-ŽITAR" d.o.o. Jajce utvrđeno je da su isti kompletni, čime je pokrenut postupak izdavanja dozvola, ističu iz FERK-a.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389147)

Općina Čelić gradi poslovnu zonu

Općina Čelić pokrenula je aktivnosti na izgradnji poslovne zone "Etivaža" u naseljima Čelić i Ratkovići, nakon što je Općinsko vijeće proglasilo ovo područje privrednim kompleksom.

Općina trenutno bira najpovoljnijeg ponuđača za izradu prijedloga rješenja urbanističkog projekta, izradu revidiranog projekta i izgradnju putne komunikacije, vodovodne i kanalizacione mreže u poslovnoj zoni.

Pomoćnik načelnika za privredu, promet i razvoj u općini Čelić Arif Salkić potvrdio je da bi poslovna zona trebala imati različite sadržaje, od ugostiteljskih, turističkih, trgovinskih do poljoprivredno-prerađivačkih.

"Obaveze općine kao državnog organa odnose se uglavnom na izgradnju infrastrukture, saobraćajnica, vodovoda, kanalizacije i elektromreže. Prema trenutnim procjenama, radovi trebali bi koštati oko 6 miliona KM, uključujući izgradnju objekata i nabavku opreme", ističe Salkić. On je potvrdio da bi u prvoj fazi realizacije projekta, poslovna zona trebala zaposliti oko 100 radnika.

Općina Čelić je jedna od 35 općina sa kojom je Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH prošle godine potpisalo ugovor o odobravaju granta za izgradnju poduzetničkih zona. Sredstva su namijenjena za stvaranje kvalitetne poslovne zone u kojima će biti locirani privredni subjekti, što će značiti nova zapošljavanja, nove tehnologije i izvoz.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389366)

Krivaja dobila sredstva od iračkog duga

Sredstava iz pasivnog podbilansa po osnovu iračkog duga dodjeljenja su privrednim društvima IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i "Krivaja 1884" d.o.o. Zavidovići u skladu sa Aneksom Ugovora o zajedničkom ulaganju zaključenog između ulagača IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i "Ferimpex" d.o.o. Zavidovići 29.9.2010. godine, istaknuli su iz Vlade FBiH.

Prema vladinoj odluci, sredstva u iznosu od 3.590.616,83 KM, koja su uplaćena Federalnom zavodu PIO/MIO, namijenjena su pokriću neisplaćenih obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za privredna društva IP "Krivaja" d.o.o. Zavidovići i "Krivaja 1884" d.o.o. Zavidovići.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389142)

Korištenje cestovnog zemljišta: Visina naknade od tri do šest KM po m2

Vlada FBiH je donijela Uredbu kojom se uređuju visine naknada za korištenje zemljišta uz javne ceste (osim autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH), za postavljanje reklamnih znakova u cestovnom i zaštitnom pojasu i za postupke donošenja saglasnosti i odobrenja u zaštitnom cestovnom pojasu.


Kako je zaključeno na sjednici Vlade, pravna i fizička lica koja koriste ovo zemljište za obavljanje pratećih djelatnosti će plaćati po 6 KM za m2 ako su vlasnici benzinskih stanica sa priključkom, a za ostale priključke u ovom pojasu, osim stambenih zgrada, cijena je 3 KM po m2. Ista je cijena i za autoservise, ugostiteljske i druge objekte.


Također je utvrđena visina naknade za polaganje kablova po metru dužnom, za cjevovode u zavisnosti od veličine prečnika, za antenske, elektronske i telefonske priključke, opremu, te za postavljanje i korištenje reklamnih znakova na cestovnom zemljištu i u zaštitnom pojasu. Pošto je predviđeno plaćanje i troškova administrativnog postupka, Uredbom se utvrđuje i visina naknada za davanje saglasnosti za pojedine namjene, saopćeno je iz Vlade FBiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389137)

BH. AGENCIJA NA PRVOJ KONFERENCIJI ZALJEVSKIH ZEMALJA O HALAL INDUSTRIJI

Agencija za certificiranje halal kvalitete učestvovat će na konferenciji pod nazivom „Prva konferencija zaljevskih zemalja o halal industriji i uslugama“ koja će se održati od 24. do 26. januara 2011. godine u Kuvajtu.Organizatori konferencije su Ministarstvo za vakufe i vjerska pitanja države Kuvajt, Institut ...

... za znaučna istraživanja Kuvajta i GCC organizacije za standardizaciju.

Cilj konferencije je da predstavi trenutno stanje halal industrije i usluga, da indentifikuje legitimitet u korištenju svih vrsta omamljivanja i mehničkog klanja goveda i peradi, da identifikuje upotrebu nedozvoljenih supstanci i tvari u halal industriji i upoznati učesnike sa tehno-ekonomskim aspektima halal industrije i usluga.

Agencija za certificiranje halal kvalitete predstavit će se izlaganjem na temu „Iskustva u procesu halal certificiranja na području BiH i drugih europskih zemalja“.

Agencija ima jedinstven sistem halal certifciranja u svijetu, a naš HALAL certifikat priznaju sve značajnije halal institucije u svijetu, saopćeno je iz ove agencije.

Međunarodna halal industrija i usluge su sastavni dio globalne ekonomije s tržišnom vrijednosti procjenjenom na 640 milijarde USD i sa oko 1,8 milijardi potrošača širom svijeta.

Zbog ogromnog tržišnog potencijala mnoge multinacionalne kompanije prisustvuju međunarodnim skupovima i kontefencijama kako bi se podobnije upoznale sa halal industrijom i uslugama.

Konferencija će predstaviti dinamiku halal industrije i usluga, novih trendova i ekonomske koristi koje generira halal poslovanje.

Osim toga, konferencija neće samo pružiti poslovne mogućnosti, nego će pružiti veliki broj informacija javnosti s ciljem boljeg razumijevanja i značenja označavanja proizvoda znakom halal.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=132097&Itemid=59)

FAD Jelah: Odluka o povećanju osnovnog kapitala

Skupština dioničara Fabrike autodijelova FAD d.d. Jelah donijela je odluku povećanju osnovnog kapitala kompanije, putem četvrte emisije dionica javnom ponudom na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira.

Ova odluka Skupštine dioničara FAD d.d. Jelah donesena je na osnovu realnih procjena i planovima razvoja, a s ciljem ostvarivanja što povoljnije pozicije u daljim poslovnim transakcijama, navode iz ove kompanije.

FAD d.d. Jelah je poslovnu 2010. godinu završio realizacijom planova proizvodnje i izvoza 1,9 miliona kočionih diskova na inozemna tržišta. Tokom prošle godine FAD d.d. Jelah je nastavio sa modernizacijom proizvodnje implementacijom Geomet tehnologije.

Modernizacija proizvodnje i osigurano tržište za proizvode FAD d.d. Jelah omogućili su zapošljavanje 32 nova uposlenika u prošloj godini. Iz kompanije najavljuju da FAD d.d. Jelah nastavlja uspješan rad i u ovoj godini, tako da je u januaru ove godine zaposleno 18 novih radnika.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389535)

Nova privatizacija šansa za Livnicu čelika Tuzla



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389269)

uuu ovo je jako jako dobra lokacija u gradu

Četiri nagrade u Kelnu za namještaj iz BiH


Na jednom od najvećih svjetskih sajmova namještaja u Kelnu svoje proizvode izložilo je i šest renomiranih proizvođača namještaja iz Bosne i Hercegovine, a dva izlagača odnijela su prestižne nagrade za inovaciju "Interior Innovation Award".


Rukotvorine iz Konjica, Arteco iz Tešnja, Ećo Company iz Sarajeva, Nova Forma iz Šamca, Krivaja 1884 iz Zavidovića i Zedex iz Zenice predstavili su svoju ponudu s ciljem pronalaska puta do kupaca širom svijeta, s obzirom da je drvna industrija jedna od najperspektivnijih privrednih grana iz BiH.


http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110122051.6_mn.jpg

Osim zadovoljstva što imaju priliku da podijele iskustva, vide nove trendove u dizajnu i sklope poslove, naši proizvođači se mogu pohvaliti i uspjesima na sajmu. Firma iz Tešnja okitila se sa tri, a izlagač iz Konjica, koji je u namještaj ugradio tradicionalne bosanske motive, jednom nagradom, javlja Deutsche Welle.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110122051.11_mn.jpg

Pogledajte samo dio ponude naših firmi u Kelnu, koju će do 23. januara imati priliku da vidi više od 120.000 posjetilaca.

http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110122051#7

^^ Fantastično. Čestitke našim firmama. :cheers:

Kompaniji Messer Sarajevo Plin svečano dodijeljen certifikat ISO 22000:2005

Kompaniji Messer Sarajevo Plin danas je svečano dodijeljen certifikat ISO 22000:2005 od renomirane certifikacijske kuće DQSBH - BHcert d.o.o Sarajevo.

U sjedištu kompanije u Sarajevu direktoru Messer BH Gasa Valentinu Ilievskom certifikat je uručio direktor DQSBH - BHcerta Derviš Čengić.

Ovom certifikacijom Messer Sarajevo Plin pokazao je da ispunjava zahtjeve sistema upravljanja sigurnošću hrane. Certifikat se odnosi na prodaju plina koji se koristi u proizvodnji hrane.

Azra Muhić, vođa Tima za upravljanje sigurnošću hrane Messer Sarajevo Plina, kazala je da je procedura uvođenja, implementacije i certifikacije provedena kroz niz aktivnosti: edukaciju uposlenika, izradu dokumenata sistema upravljanja sigurnošću hrane prema zahtjevima standarda ISO 22000, implementaciju dokumenata sistema upravljanja sigurnošću hrane, interni audit te audit na licu mjesta gdje se vrši proces isporuke i skladištenja tekućih plinova iz autocisterne u skladišni rezervoar u Coca-Coli Sarajevo, kao i audit dokumentacije koja se dostavlja kupcu.

- Jako sam zadovoljan što smo uspjeli adekvatno, brzo i efektno provesti proces uspostave standarda ISO 22000. Ovo je još jedan uspješan projekt kompanije Messer uz pomoć kojeg će aktivno sudjelovati u procesu proizvodnje hrane. Messer ima 60 kompanija u cijelom svijetu, a kompanija u BiH je druga koja je osvojila ovaj certifikat. Messer Sarajevo Plin iskoristit će svaku priliku za otvaranje novih tržišta u primjeni plina za prehrambenu industriju, kazao je direktor Messer BH Gasa Valentin Ilievski.

Direktor DQSBH - BHcerta Derviš Čengić rekao je da je ta certifikacijska kuća licencirani ofis certifikacijske kuće iz Frankfurta koja je do sada izdala oko 50 hiljada certifikata u više od 90 zemalja svijeta te naglasio da potpuno isti certifikat koji je danas dodijeljen Messer Sarajevo Plinu imaju Siemens, Bosch, Volkswagen, Porsche, Deutsche Telekom, Kodak, Phillips i još mnoge svjetski priznate kompanije.

- Možda ponekad kao konzumenti nismo svjesni da je u mnogim proizvodima Messer prisutan. Svaki put kad popijemo koka-kolu znajte da je CO2 iz Messera. Kada koristimo pekarske proizvode, proizvode mesne industrije, sokove, znajte da su Messerovi plinovi u tim proizvodima. Implementacijom sistema upravljanja sigurnošću hrane Messer Sarajevo Plin je dokazao da su svi proizvodi koje isporučuje svojim kupcima sigurni za prehranu i da konzumenti mogu bez problema to konzumirati. Ovim certifikatom je pokriven i HACCP sistem, kazao je Čengić.

Messer u BiH dio je Messer Group Gmbh, porodične kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, koja je renomirani svjetski proizvođač industrijskih plinova s više od 5.000 zaposlenih i oko milijardu eura godišnjeg prihoda i više od 100 godina tradicije na tržištu plinova.

Inače, pored Messer Sarajevo Plina, u BiH djeluju još dva društva: Messer BH Gas i Messer Mostar Plin.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/25316-Kompaniji-Messer-Sarajevo-Plin-sveano-dodijeljen-certifikat-ISO-220002005.html)

Vlada FBiH podržava projekt revitaliziranja plovnog puta rijeke Save

Prihvativši Informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o stanju u vodnom prometu i provedbi Zakona o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi, Vlada Fedaracije BiH je zaključcima podržala projekt revitaliziranja plovnog puta rijeke Save, uz zaduženje resornog ministarstva da, u suradnji s drugim federalnim ministarstvima i Ministarstvom prometa i komunikacija BiH, nastavi poduzimati mjere i aktivnosti na provedbi ovog projekta.

Ujedno, Vlada je suglasna da se, sukladno mogućnostima, planiraju proračunska sredstva za održavanje plovnog puta rijeke Save i sustava obilježavanja.

Treba razmotriti mogućnost da se, u okviru Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, osnuje Sektor za vodni promet s ciljem što kvalitetnije realizacije projekta u svezi rijeke Save i njenog uključivanja u transeuropsku mrežu unutarnjih plovih puteva, kao i radi stvaranja pomorske orijentacije BiH.

Vlada FBiH je, nadalje, suglasna da nadležno državno i federalno ministarstvo nastave aktivnosti u svezi definiranja i izrade Pomorske strategije BiH. Od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i dugih nadležnih tijela Vlada FBiH traži sudjelovanje u aktivnostima institucija BiH vezanim za definiranje morske granice, kao i aktivnostima Republike Hrvatske koje se odose na gradnju mosta kopno - polutotok Pelješac.

U suradnji s Općinom Neum, te Federalnim ministarstvom prostornog uređenja i Federalnim ministarstvom okoliša i turizma treba nastaviti definiranje uporabe morske obale BiH i stvaranje odgovarajuće pomorske infrastrukture u Neumu. Danas je podržan i prijedlog za otvaranje pomorskog graničnog prijelaza na teritoriju Neuma, kao i inicijativa za donošenje Zakona o pomorskom dobru BiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389592)

18. 01. 2011.| 15:51
"Dević-tekstil" iz Teslića otvara 19. januara fabriku u Vranju - U "Novo-tekstilu" posao za 150 radnika



Firma "Novo-tekstil" otvoriće sutra (19. januar 2011. godine) u Vranju novu fabriku u kojoj će zaposliti 150 radnika. Najavljeno je da će taj tekstilni pogon otvoriti predsednik Vlade Republike Srbije Mirko Cvetković.

Direktor "Novo-tekstila", Predrag Golubović, objasnio je da je ta fabrika u vlasništvu kompanije "Dević-tekstil" iz Teslića, iz Republike Srpske, i da će kompletna mesečna proizvodnja biti plasirana na tržištu zapadne Evrope.

- U prvoj fazi ovde će 150 radnika dnevno proizvoditi oko 60.000 artikala, čiji je plasman obezbeđen pre svega u Nemačkoj, ali i u drugim zemljama Evropske unije - rekao je Golubović.

On je najavio da će, u narednih nekoliko meseci, u dve hale fabrike "Novo-tekstil" u Vranju, površine 1.000 metara, posao biti obezbeđen za novih 200 radnika, čija će primanja biti znatno iznad proseka grupacije.

SUTRA POTPISIVANJE UGOVORA IZMEĐU ELEKTROPRIVREDE BiH I BH GASA

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić i direktor BH Gasa Almir Bečarević potpisat će u ponedjeljak, 24. januara, predinvesticioni ugovor između JP Elektroprivrede BiH i BH Gasa o godišnjoj isporuci 170.000.000 metara kubnih prirodnog gasa za rad CCGT postrojenja koji EPBiH planira izgraditi u okviru Termoelektrane Kakanj.

Riječ je o bloku instalisane snage 100 MW u čiju će izgradnju Elektroprivreda BiH uložiti oko 120 miliona eura.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=132208&Itemid=59)

POČINJE IZGRADNJE VJETROPARKA PODVELEŽJE

S početkom jeseni ove godine Elektroprivreda BiH namjerava pustiti u rad prve vjetroturbine na Podveležju u okviru vjetroparka čija će izgradnja započeti za koju sedmicu. Vjetropark Podveležje obuhvatat će ukupno 16 vjetroturbina pojedinačne snage od po 3 megavata, a vrijednost ukupne investicije procjenjuje se na oko 55 miliona eura.

Ranija mjerenja provedena u okviru regionalnog projekta SIE WIND, koji je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj, potvrdila su visoku razinu energetske efikasnosti vjetra na Poveležju, što se prvenstveno ogleda u brzini i količini vjetra tokom godine. Prosječna brzina vjetra na ovom lokalitetu iznosi 15 metara u sekundi i dva puta je veća od potrebnog minumuma za rad vjetroturbina. Mjerenjem je također utvrđeno da je broj vjetrovitih sati na Podveležju 40 posto iznad ekonomski isplativog minumuma koji inače iznosi 2.400 sati tokom godine.

Izgradnju vjetroparka na Podveležju EPBiH namjerava finansirati vlastitim sredstvima, a prema okvirnom proračunu izgradnja jedne vjetroturbine koštat će oko 3,3 miliona eura. Projektom je predviđena izgradnja prateće infrastrukture (pristupni put, elektrovodovi i transformatorska stanica) tako da će se ukupna investicija popeti na oko 55 miliona eura.



Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=132228&Itemid=59)

18. 01. 2011.| 15:51
"Dević-tekstil" iz Teslića otvara 19. januara fabriku u Vranju - U "Novo-tekstilu" posao za 150 radnika


Dević tekstil prestao sa radom u Čelincu
24.12.2010 00:39 Agencije
ČELINAC - Pogon preduzeća "Dević tekstil" u Čelincu juče popodne prestao je sa radom, a stotinjak radnica ostalo je bez posla.


Proizvodne mašine prevezene su u centralu preduzeća u Tesliću.

Radnice ovog kolektiva juče ujutro su protestima spriječile utovar mašina, zahtijevajući da im poslodavac isplati dugovanja, ali se vlasnik preduzeća Novo Dević u popodnevnim časovima pojavio u proizvodnom pogonu u Čelincu i obećao im isplatu, nakon čega su one prekinule protest.

Novo Dević tvrdi da radnicama nije podijelio otkaze, već ih je pozvao da rade u Tesliću, ali da to većina žena nije u mogućnosti da prihvati iz ekonomskih i praktičnih razloga.

Radnice ovog preduzeća rekle su da rade u veoma teškim uslovima i da su im plate izuzetno niske, tvrdeći da je poslodavac odlučio da zatvori pogon u Čelincu jer je Vlada Republike Srpske najavila ukidanje subvencija tekstilnim preduzećima.

Prema njihovim riječima, godinama su radile 12 časova dnevno, a bile prijavljene na četiri, nisu imale slobodnu nijednu subotu, a često su morale da na posao dolaze i nedjeljom. Od maja im se ne uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje, a nikada nisu imale obezbijeđen topli obrok. Plata im je bila uglavnom oko 250 KM, ali nikada nisu dobijale platnu listu.

Radnice ističu da je poslodavac proteklih godina koristio sve subvencije koje je Vlada Republike Srpske dodjeljivala tekstilnim preduzećima. Kada je najavljeno ukidanje subvencija, vlasnik je odlučio da zatvori pogon.

Radnice navode da su o ovom problemu više puta obavještavale i predstavnike opštine Čelinac, tim prije što je sadašnji načelnik Odjeljenja za inspekcije i komunalnu policiju Mirislav Spasojević bio šef ovog pogona, ali da nisu pokazali interesovanje da im pomognu.

Dević je rekao novinarima da je odlučio da pogon zatvori jer je nerentabilan. :down:

Snažniji oporavak tek 2012., građevinci posljednji izlaze iz krize


U prvom polugodištu 2010. godine evidentiran je pad izvršenih građevinskih radova u BiH od 28,3 posto, što je znatno pogoršanje u odnosu na 20 posto pada u 2009. godini, a najveće smanjenje broja zaposlenih za 11 mjeseci prošle godine u našoj zemlji bilo je upravo u građevinarstvu, i to 8,9 posto.

Trpe krizu

Dženana Avdić, sekretar Sektora za građevinarstvo, IGM i stambeno-komunalnu oblast Privredne komore FBiH, naglašava da je građevinski sektor u našoj zemlji, ali i zemljama regiona, duboko pogođen ekonomskom krizom, čije posljedice još trpi.

- Možemo slobodno reći da ovaj sektor posljednji izlazi iz krize. Ali, to je ujedno i pokazatelj za mnoga druga privredna kretanja u našoj zemlji. Naša očekivanja i predviđanja su da će u 2011. godini doći do blagog poboljšanja situacije u građevinskom sektoru, a tek 2012. i 2013. godine mogli bismo očekivati snažniji oporavak - kaže Avdić.

Dodaje da se upošljavanje građevinske operative u 2011. godini očekuje uglavnom kroz velike projekte elektroenergetskog sektora i koridora 5C.

- Riječ je o već najavljenim gradilištima, neki ugovori su već potpisani, pa se nadamo da će u što skorije vrijeme doći i do njihove operacionalizacije - dodaje ona.

Nema investicija

S obzirom na to da su privatne inicijative za investiranje u direktnoj vezi s vrijednošću novca na tržištu, kaže da su iz bankarskog sektora dobili informaciju da će doći do blagog pada kamatnih stopa u 2011. godini za stanovništvo i pravna lica.

- Međutim, očekuje se rast euribora. Dakle, iako kamatna stopa pada, novac na tržištu bit će skuplji, tako da klijenti neće puno osjetiti ovaj pad kamatnih stopa - objašnjava Avdić.

Dodaje i da su budžeti općina u Kantonu Sarajevo uglavnom smanjeni, tako da građevinci ne vide priliku za pokretanje novih investicija u glavnom gradu.

Veliki pad u FBiH

Kako objašnjava Avdić, na nivou FBiH pad izvršenih građevinskih radova u prvoj polovini 2010. bio je 26 posto i odnosi se na sve kategorije, prije svega privatnih, ali i javnih investicija, dok je od prvog do šestog mjeseca 2010. godine broj zaposlenih u građevinarstvu smanjen za 7,1 posto.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/25471-preivi-priat-Snaniji-oporavak-tek-2012-graevinci-posljednji-izlaze-krize.html)

U BH Telekomu se ne boje Nijemaca

Da li vrlo mogućom kupovinom Telekoma Srbije, Deutsche Telekom ulazi i na bh. tržište telekomunikacija i da li će postati ozbiljan konkurent BH Telekomu i to kroz narušena pravila konkurencije, najvjerovatnije će odlučiti Konkurencijsko vijeće BiH, ako za to bude potrebe.


Posredni ulazak


Deutche Telekom je već posredno na tržištu BiH i to kroz HT Mostar. Kupovinom državnog srbijanskog telekom operatora postao bi i većinski vlasnik banjalučkog "Telekoma Srpske" i time stekao zakonski neodrživu dominantnu tržišnu poziciju, što bi moglo prouzrokovati promjene na telekomunikacionom tržištu naše zemlje BiH.


Analitičari tvrde da bi u toj situaciji najnormalija bila reakcija Konkurencijskog vijeća BiH sa zahtjevom prema "Deutsche Telekomu" da izađe iz akcionarske strukture jednog od dva telekom operatora, a da bi logična odluka Nijemaca bila da izađu iz HT Mostar, a da ostanu u "Telekomu Srpske".


I u Upravi HT-a Mostar kažu da bi u slučaju posrednog ulaska "Deutsche Telekoma" u akcionarsku strukturu "Telekoma Srpske" bilo posla za Konkurencijsko vijeće BiH i da je teško očekivati da bi Konkurencijsko vijeće dozvolilo da jedna kompanija, u ovom slučaju Deutsche Telekom, praktično posjeduje dvije telekom licence u BiH. Stipe Prlić, direktor HT-a Mostar, kaže da je uticaj takve situacije na buduću privatizaciju mostarskog telekom operatora u kojoj "Deutsche Telekom" ima pravo preče kupovine u u rukama Vlade FBiH.


Ekonomisti ocjenjuju da bi preuzimanje "Telekoma Srpske" od strane "Deutsche Telekoma", jednog od vodećih telekom operatora u Evropi, uticalo i na slabljenje pozicije "BH Telecoma", naročito ako sarajevski operater na duže staze ostane u državnom vlasništvu.


Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je mišljenja da bi se BH Telecom teško snašao u novoj tržišnoj utakmici i da je ova firma za federalne političare idealna `koka nosilja`.


"Zato neće dozvoliti da se on u skorije vrijeme privatizira, iako bi to za samu kompaniju bila bolja opcija", kazao je Čičić. U BH Telekomu, međutim, ostaju uzdržani od bilo kakvih komentara na ovu potencijalnu opasnost.


Vlasnička struktura


Avad Bahto, predsjednik Sindikata radnika ove kompanije, kaže da u cijeloj strukturi eventualne kupovine Telekoma Srbije, radi vlasničke strukture i zakonodavstva Srbije, Deutche Telekon neće postati većinski vlasnik srbijanskog teleoperatera.


"Mislim da nam Deutce telekom ne može biti konkurencija, ali od nas zavisi da li ćemo u naredne četiri godine izmjenama zakona strateške resurse koje smo sačuvali staviti u funkciju razvoja", kaže Bahto.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389718)

Greenfield investicije glavni oblik stranih ulaganja u BiH

Zdrav i konkurentan domaći sektor, pravni i institucionalni okviri koji podstiču ulaganja bez diskriminacije, liberalan devizni sistm, fleksibilno tržište radne snage, kvalitetno reguliranje javnog sektora osnov su za stvaranje što privlačnijeg okruženja za strane investitore.

Međutim, jedno od ključnih pitanja je, koliko su efikasna strana direktna ulaganja iskorištena u Bosni i Hercegovini, odnosno F BiH i koliki je njihov doprinos ekonomskom razvoju zemlje.

U informaciji o direktnim stranim ulaganjima za prvu polovinu prošle godine stoji kako bi glavnu ulogu trebale da odigraju greenfield investicije, kao glavni oblik direktnih stranih ulaganja tj. investitor mora napraviti novu tvornicu ili postrojenje na tržištu zemlje u koju je ušao, mora zaposliti nove ljude i što je najvažnije, mora na to tržište donijeti novi proizvod.

Navodi se kako su greenfield investicije od svih oblika direktnih ulaganja jedine koje su u funkciji unapređenja međunarodne konkurentnosti privrednih subjekta.

Na temelju podataka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za prvi šest mjeseci protekle godine stranih ulaganja u Federaciji BiH bilo je 98.719.000 KM.

Navedeni iznos ulaganja u Federaciju BiH ostvaren je iz 13 zemalja i uloženo je u 46 društava. Tako od ukupnih ulaganja u Federaciju BiH otpada ulaganje na 30 društava sa kapitalom od 100.000 do jednog milion KM, i uloženo je 9.354.000 KM ili 9,48%, a u 11 društava sa kapitalom od jednog milion KM – 10 miliona KM uloženo je 20.664.000 KM ili 20,93% od ukupnog ulaganja za izvještajni period.

U četiri društva sa uloženim kapitalom od 10 miliona KM do 21 milion KM uloženo je 67.459.000 KM ili 68,33% od ukupnog ulaganja u Federaciju BiH.

Od ukupno uloženog kapitala glavnina ulaganja otpadaju na europske države u iznosu od 97,3 miliona KM ili 98,5% od ukupnih ulaganja u navedenom periodu. Na vaneuropske države otpada ulaganje u iznosu od 159.000 KM ili 0,16%.

Kako se navodi u informaciji značajnija ulaganja su ostvarena iz tri zemlje u rasponu od 34,7 miliona KM do 20,2 miliona KM. Najveće ulaganje u Federaciju BiH odnosi se na Austriju u iznosu od 34,7 miliona KM ili 35,2%, zatim Hrvatsku u iznosu od 23,9 miliona KM ili 24,2%, Nizozemsku u iznosu od 20,2 miliona KM ili 20,5%.

Najviše se ulagalo u u segment proizvodnje i to u iznosu od 29,3 miliona KM ili 29,7%, zatim slijedi ulaganje u usluge u iznosu od 24,3 miliona KM ili 24,6%, turizam 22,7 miliona KM ili 23% i bankarstvo u iznosu od 10 miliona KM ili 10,1%.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389723)

Projekti u fazi odobravanja: BiH čeka oko 600 miliona eura od stranih kreditora

Kapitalni projekti koji će se u nekoliko narednih godina realizirati u Bosni i Hercegovini uglavnom će biti finansirani iz kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investicijska banka, te sredstava odobrena u sklopu bilateralne saradnje sa pojedinim evropskim zemljama.

I dok su za neke projekte krediti već odobreni i novac operativan, drugi se trenutno nalaze u postupku odobravanja, zaključenja ili ratificiranja sa kreditorima. Ukupan iznos kreditom finansiranih projekata u postupku odobravanja zaključno sa 30.09.2010. godine je 622,04 miliona eura, navodi se u Ekonomsko-fiskalnom programu 2011.- 2013. godine.

Ovim iznosom su obuhvaćena 22 projekta u oblasti željezničke i komunalne infrastrukture, energetike, zdravstva, poljoprivrede, bankarstva, socijalne politike i zapošljavanja kao i predviđena budžetska podrška i institucijalno jačanje.

Projekti u postupku odobravanja

U navedenom iznosu najveću stavku čini Evropska investicijska banka sa 150 miliona eura ili 24,11 posto u ukupnom iznosu predviđenih kreditnih sredstava. EIB trenutno finansira dva projekta na teritoriji Republike Srpske i to Projekat vodovoda i kanalizacije sa 50 miliona eura i novi Projekat bolnica s 100 miliona eura koji je u fazi pokretanja inicijative.

Slijedi Evropska banka za obnovu i razvoj sa 120 miliona eura ili 19,29 posto, sa pet projekata i to Garancija Agenciji za osiguranje depozita BiH sa 50 miliona eura i čiji je cilj povećanja limita osiguranog depozita, što treba doprinijeti jačanju finansijskog sektora, vraćanja povjerenja štediša u bankarski sektor, a sve u cilju ublažavanja posljedica globalne finansijske krize. Garancija za Projekat aerodroma Sarajevo u iznosu od 25 miliona eura je zaključena u martu 2010. godine. U postupku ratifikacije je i Garancija za Projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje mreže u Bijeljini – Faza II u iznosu od pet miliona eura. U fazi zaključivanja je i Projekat vodovoda i kanalizacija u Sarajevu u iznosu od 30 miliona eura, kao i Amandman za regionalni projekat željeznica u iznosu od 10 miliona eura, koji je potpisan 1. oktobra 2010. godine.

U postupku zaključivanja je zajam Evropske unije u iznosu od 100 miliona eura predviđenih za makrofinansijsku pomoć BiH, koji je u skladu sa stand by aražmanom MMF-a.

Svjetska banka trenutno učestvuju sa 126 miliona američkih dolara ili 14,88 posto. Najveći iznos čini Budžetska podrška sa predviđenih 111 miliona USD. Drugi projekat je Projekat socijalne zaštite i zapošljavanja sa 15 miliona dolara.

U 2010. godini krenulo se sa realizacijom više projekata finansiranih iz Okvirne saradnje sa Republikom Austrijom od 25 miliona eura i dodatnih 50 miliona eura. Također, dodatnim amandmanima iz sporazuma sa Austrijom obezbijeđeno je još 45 miliona eura.

Od pojedinačnih projekata finansiranih iz okvirne saradnje, trenutno je u postupku zaključivanja sedam projekata u ukupnoj vrijednosti od 27,62 miliona eura ili 4,44 posto. To su prije svega projekat opremanja bolnice u Orašju s 2,2 miliona eura koji je zaključen i trenutno je postupku ratifikacije, Projekat vodosnabdijevanja Gradiška u iznosu od 2,48 miliona eura i isti je trenutno u postupku zaključivanja. Usvojene su inicijative za projekte Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i bolnica Dr. Abdulah Nakaš u iznosu od 3,23 miliona eura, Opšta bolnica u Nevesinju u iznosu od 2,4 miliona, Univerzitet u Banja Luci u iznosu od 6 miliona, Univerzitet u Istočnom Sarajevu u iznosu od 7 miliona te Bolnica u Goraždu u iznosu od 4,3 miliona eura. Ovim su stvoreni uslovi za pregovore, stoji u Ekonomsko-fiskalnom programu 2011.-2013. kojeg je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH.

OPEC Fond za međunarodni razvoj učestvuje sa 13 miliona dolara ili 1,54 posto i to sa Projektom stambene obnove od 7 miliona USD koji je završnoj fazi zaključivanja, te Projektom poboljšanja životnih uslova na selu u iznosu od 6 miliona USD, koji je potpisan i u fazi je ratifikacije.

Razvojna banka Vijeća Evrope učestvuje sa Projektom izgradnje državnog zatvora sa 19,3 miliona eura, Sporazum je potpisan krajem juna 2010. godine i trenutno je u postupku ratifikacije.

Kod bilateralne saradnje sa Španijom krenulo se u realizaciju Projekta talgo vozova u Republici Srpskoj u iznosu od 32 miliona eura, za koji je usvojena inicijativa.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/389893)

"Mislim da nam Deutce telekom ne može biti konkurencija, ali od nas zavisi da li ćemo u naredne četiri godine izmjenama zakona strateške resurse koje smo sačuvali staviti u funkciju razvoja", kaže Bahto.

Hahahaha, grdne rane. :lol:

Pa jedan Telemach i Logosoft im u Sarajevu uzimaju internet korisnike, a uskoro i fiksnu telefoniju, a njima kao DT neće biti konkurencija. :lol: E moje guzonje iz Telecoma, just you wait and see. Ničija nije do zore sjala, neće ni vaša. :cheers:

Američki Greenhouse Investments zainteresiran za kupovinu udjela u Postbank BH

Greenhouse Investments Limited, američka finacijska korporacija, danas je potvrdila zanimanje za preuzimanje kontrolnog udjela u Postbank BH dd Sarajevo od slovenačkog fonda Poteza Adriatic Fund BV.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/postbank_zgrada.jpg

Iz korporacije Greenhouse Investments ističu da je Poteza prihvatila njihovo pismo namjere da kupe 57,24% temeljnog kapitala ili 162.805 dionica u Postbank BH, a sada bi se trebalo provesti opsežno dubinsko posmatranje (due diligence) buduće akvizicije.

"Iako je Greenhouse Investments prepoznatljiv na tržištima u razvoju po aktivnom upravljanju svojih investicija interes za Postbank je u potpunosti strateški", kazao je izvršni direktor ove korporacije Michael O`Leary-Collins.

Dodaje da je Greenhouse u procesu da postane regionalna investiciona banka koja će omogućiti investitorima pristup međunarodnim tržištima kapitala. Za takvu akviziciju, kaže, moraju postojati čvrsti temelji kako bi Greenhouse mogao razraditi regionalnu strategiju.

Šta bi s Turcima? Zar nisu oni trebali vršiti dokapitalizaciju Postbanka?

Hahahaha, grdne rane. :lol:

Pa jedan Telemach i Logosoft im u Sarajevu uzimaju internet korisnike, a uskoro i fiksnu telefoniju, a njima kao DT neće biti konkurencija. :lol: E moje guzonje iz Telecoma, just you wait and see. Ničija nije do zore sjala, neće ni vaša. :cheers:

Jadan ti.

T-Mobile je veoma skup, najgori su u NL, ljudi imaju vazda problema sa signalom od T-Mobile.

Što jadan ja?

Sarajevo, Neum, Široki Brijeg i Mostar prednjače po stranim ulaganjima

Strana ulaganja bitan su faktor razvoja jedne države. Međutim da bi ulaganja bila veće potrebno je stranim ulagačima osigurati teren. Naša vlast tvrdi da to čini, međutim na terenu posve je drugačija situacija. Mnoštvo nerješenih problema, nejasni zakoni, loša birokratija...

Međutim, i pored nagomilanih problema koji investitore odvlače dalje od BiH izvještaj pokazuje da je Austrija imala najveće strano ulaganje u prvoj polovini 2010. godine u FBiH, dok je Turska u 2009. godini bila vodeća na ljestvici starnih ulaganja.

Njihova ulaganja iznosila su 88,7 miliona KM ili 43,6 posto, dok su ulaganja Austrije 34,7 miliona KM ili 35,2 posto od ukupnog ulaganja u navedenim periodima.

U izvještaju o stranim ulaganjima u FBiH stoji da je najviše stranog ulaganja ostvareno u Sarajevo u iznosu od 34,9 miliona KM ili 35,3 posto od ukupno uloženog kapitala. Na drugom mjestu je Neum u koji je uloženo 22,8 miliona KM ili 23 posto, zatim slijedi Široki Brijeg u koji je uloženo 18,7 miliona KM ili 18,9 posto, a na četvrtom mjestu po visini ulaganja odnosi se na Mostar u koji je uloženo 12,6 miliona KM ili 12,8 posto.

U izvještajnom periodu najznačajnija ulaganja odnose se na: "Hypo-Alpe-Adria Leasing" d.o.o. Sarajevo 20,5 miliona KM, Hotelsko turističko poduzeće "NEUM" d.o.o. Neum 20,2 miliona KM, "Brodomerkur" d.o.o. Široki Brijeg 16,7 miliona KM, "Hypo Alpe-Adria Bank" d.d. Mostar 10,0 miliona KM, JP "B & H Airlines" d.o.o. Sarajevo 3,8 miliona KM, "Hepok" d.o.o. Mostar 2,5 miliona KM, "Salus-Hotel Stella" d.o.o. Neum 2,5 miliona KM, Privredno društvo za proizvodnju kamenog agregata "Radava" d.o.o. Fojnica 2,2 miliona KM, "Presal Extrusion" d.o.o. Široki Brijeg 2,0 miliona KM, "Philip Morris" d.o.o. za trgovinu Sarajevo 1,6 miliona KM, "Intersport BH" d.o.o. Trgovina na veliko i malo Sarajevo 1,6 miliona KM, "Elsta Mosdorfer Bosnia" d.o.o. Tuzla 1,2 miliona KM, "Intesa Sanpaolo Card BH" d.o.o. za poslovanje novčanim karticama Sarajevo jedan milion KM, "HSE BH" Energetsko poduzeće d.o.o. Sarajevo jedan milion KM.

Ulaganja u osnivanje novih kompanija iznosila su 58,4 posto dok se na dokapitalizacije povećanje kapitala ranije osnovanih kompanija odnosi 41,6 posto registriranog kapitala.

Također, u prvom polugodištu 2010.godine registrirano je i smanjenje ranije registriranog stranog kapitala u iznosu 50,1 milion KM, od čega se na prvi kvartal odnosi 9,0 miliona KM a na drugi 41,1 milion KM.

Smanjenja se odnose na "OMV BH" d.o.o. Sarajevo 38,7 miliona KM (Austrija), nastala zbog pokrića akumuliranog gubitka društva, "Energoinvest-Armature" d.o.o. Sarajevo 9,0 miliona KM (Crna Gora), zbog prenosa cjelokupnog kapitala na domaćeg osnivača, "Klimotehna" d.o.o. Sarajevo 0,9 miliona KM (Austrija) zbog prenosa kapitala na domaćeg osnivača, "Socksmaker 3" d.o.o. Tešanj 0,4 miliona KM (Italija), zbog usklađivanja podataka usljed statusnih promjena društva.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/390270)

Integration of e-infrastructures in SEE to be discussed in Sarajevo, with Bosnia and Herzegovina government and RCC support

The sixth meeting of the South East European Research Area for e-Infrastructures (SEERA-EI), organized by the Ministry of Communication and Transport of Bosnia and Herzegovina and hosted by the Regional Cooperation Council (RCC) Secretariat, will commence in Sarajevo tomorrow.



This three-day event will present programmes and strategies related to e-Infrastructure in South East Europe (SEE), which have considerable social impact in the areas such as education and health.



e-Infrastructure relates to the research environment in which all researchers, wherever they are, share access to different types of scientific facilities, including data, instruments, computing and communications.



Participants from ten SEE countries will review and evaluate programme progress, present and assess developments in building a platform for long-term sustainable cooperation in the region, and in designing and implementing concrete short-term and long-term guidelines, best practices and actions at the regional level on e-Infrastructure.



The event will be opened by Rudo Vidovic, Minister of Communications and Transport of Bosnia and Herzegovina, and Hido Biscevic, RCC Secretary General.



The meeting brings together representatives of national authorities and partners from Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Greece, Moldova, Montenegro, Romania, Serbia, The Former Yugoslav Republic of Macedonia and Turkey, who implement e-Infrastructure strategies and operate the programmes in their respective countries.



Journalists are invited to attend the opening of the meeting on Wednesday, 26 January 2011, at 9.30 a.m., at the premises of the RCC Secretariat, Trg BiH 1/V, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina.



As the successor of the Stability Pact for South Eastern Europe, the RCC fosters regional cooperation and supports European and Euro-Atlantic integration in South East Europe. Its work focuses on economic and social development, infrastructure and energy, justice and home affairs, security cooperation, building human capital, and parliamentary cooperation. The RCC is based in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina.



The RCC Strategy and Work Programme 2011-2013 defines pursuing the establishment of the Information Society as a key priority for SEE. The RCC Secretariat promotes the implementation of the electronic South East Europe (eSEE) Initiative Agenda Plus, as the key platform for regional cooperation on Information Society development. It supports stronger cooperation and integration of SEERA-EI activities, which set the framework for a common regional agenda and collaborative research, with the eSEE initiative.



Source: RCC

Bosnia: TC ZONA plans buyout of local agriculture company Planina

Bosnian trading firm TC ZONA said it plans to launch a buyout bid for local agriculture company Planina. TC ZONA said in a filing to the Banja Luka bourse it already owned 59.61% of Planina divided into 1,250,690 shares of a 1.0 marka ($0.7/0.5 euro) in par value each and will shortly launch a bid to buy out all the remaining shares. Planina's capital is distributed into 2,098,106 stocks of 1.0 marka in par value each. Planina stock was last traded on Wednesday, climbing 4.0% to 0.104 marka as 14,552 shares changed hands.bne.

Protocal of cooperation signed by Bosnia Herzegovina and Azerbaijan

President Ilham Aliyev signed a decree on the ratification of “Protocol on cooperation between Azerbaijani Ministry of Foreign Affairs and Ministry of Foreign Affairs of Bosnia and Herzegovina”. Ministry of Foreign Affairs was tasked to ensure the execution of the protocol, to inform Bosnia and Herzegovina side on the fulfillment of the procedures for the Protocol’s coming into force.

Bosnia and Pakistan look to boost ties

Ambassador of Bosnia Herzegovina in Pakistan Arman Limo said on Monday that Pakistan and Bosnia need to improve their political and economic relations to promote bilateral trade and investment as the current volume of trade is far below the respective potential of the two countries.He made these remarks while talking to President, Islamabad Chamber of Commerce and Industry (ICCI), Mahfooz Elahi here in a meeting. The Ambassador said that both the countries have common religious and cultural relations which should be promoted to strengthen trade and economic ties. The ambassador said that Pakistani businessmen are being invited by Bosnia to participate in 2nd International Investment Conference “Sarajevo Business Forum 2011” to be held in Sarajevo (Bosnia) on April 6-8 to explore more business opportunities.

wupps... doublepost

ŠPD "Unsko-sanske šume" povećale obim proizvodnje

Bizon.ba Utorak, 25 01 2011

Grupacija šumarstva, drvne, grafičke i papirne djelatnosti Unsko-sanskog kantona pri Privrednoj komori USK sumirala je rezultate protekle i predstavila planove za 2011. godinu.


Mr. Dževad Muslimović, predsjednik Grupacije i direktor ŠPD "Unsko-sanske šume", zadovoljan je poslovnim rezultatima kompanije na čijem je čelu s obzirom na ekonomsku situaciju u BiH i inozemstvu.

"ŠPD "Unsko-sanske šume" ove godine ostvarit će dobit u poslovanju i na vrijeme izmiriti sve obaveze prema državi i zaposlenicima.
U odnosu na 2009. godinu fizički obim proizvodnje veći je za 22 posto. Ovo je najveća firma u ovom kantonu koja stalno zapošljava 600, a privremeno još 100 radnika",istakao je Muslimović.

Muslimović konstatira i neke nove trendove pa kaže da unsko-sanski drvoprerađivači traže daleko više drvnu masu lišćara jer se proizvodni proces sve više s obrade četinara prebacuje na sortiment bjelogoričnog drveta.

On posebno naglašava da će svi drvoprerađivači koji potpisuju godišnje ugovore o isporuci drveta dobiti iste ili veće količine u odnosu na 2010. godinu.

Jedna od tema na sastanku Grupacije bilo je i međunarodno priznato FSC certificiranje ŠPD "Unsko-sanske šume". Riječ je o certificiranju za gospodarenje šumama, te o COC certifikatu za industrijsku preradu drveta koji treba imati svaki drvoprerađivač.

ŠPD "Unsko-sanske šume" već su certificirale podružnicu "Šumarija Ključ", a certificiranje kompletnog područja od 180.000 hektara kojim gospodari ova kompanija očekuje se početkom marta naredne godine.

Prosječna netoplata u BiH bila je 805 KM

Prosječna mjesečna isplaćena netoplata po zaposlenom u pravnim osobama u BiH za novembar 2010. iznosila je 805 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,4 posto u odnosu na decembar 2009. godine.
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović danas je na konferenciji za novinare kazao da je prosječna mjesečna isplaćena netoplata za novembar 2010. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno viša za 1,8 posto.

Prosječna mjesečna brutoplata po zaposlenom u pravnim osobama u BiH za novembar 2010. iznosila je 1.229 KM, što pokazuje nominalni rast za 0,5 posto u odnosu na decembar 2009.

Prosječna mjesečna brutoplata za novembar 2010. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 2,1 posto.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110125092)

Naplata poreza u FBiH za prošlu godinu veća za 7,7 posto


Naplata poreznih i neporeznih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2010. bila je veća za 7,7 posto, saopćeno je danas na pres-konferenciji u Sarajevu u sjedištu Federalne porezne uprave.

Ukupno je u ovom sektoru naplaćeno 3,85 milijardi KM od januara do decembra prošle godine. Izraženo u ciframa, uvećanje je 275,1 miliona KM.

"Od ukupnog iznosa, po osnovu direktnih poreza naplaćeno je 867,6 miliona KM, a na ime fondovskih prihoda, odnosno doprinosa 2,6 milijardi KM, što je 26,1 milion KM ili 16,4 posto više nego prethodne godine", izjavio je na pres-konferenciji direktor Uprave Midhat Afifović.

Naročito je naglasio povećanje od 16,4 posto u naplati poreza na dobit. Tome je doprinijela naplata poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija, veća za 51,1 posto nego 2009.

Tokom cijele prošle godine tendenciju rasta imala je i naplata poreza na dohodak. Tu je inkasirano 235,2 miliona KM, za 13,6 posto ili za 28 miliona KM više u odnosu na prethodno godišnje razdoblje, naveo je Arifović.

Ipak, procjenjuje se da je utajeno 26,5 miliona KM poreza pa su za 108 slučajeva pokrenute krivične prijave, dok je prinudno naplaćeno 106,2 miliona KM poreznih obaveza i blokiran 3.801 transakcijski račun. Poreznici su postigli 764 sporazuma s obveznicima o produženom plaćanju.

Zamjenik direktora PU Vinko Križan govorio je o implementaciji novih federalnih zakona a posebno Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrola i naplate doprinosa, koji je stupio na snagu 1. januara ove godine.

„Tokom decembra 2010., Porezna uprava Federacije BiH je implementirala sveoubuhvatnu kampanju javnog informiranja u štampanim i elektronskim medijima u trajanju od tri sedmice, kojom smo nastojali upoznati što veći broj obveznika o načinu implementacije ovog zakona, s posebnim naglaskom na sve pozitivne promjene koje on donosi, a prvenstveno na pojednostavljenju procedura registracije i uštedi na vremenu prilikom prijave za upis/osiguranje koju podnosi obveznik uplate doprinosa nadležnoj poreznoj ispostavi“, rekao je Križan.

Fuad Balta, pomoćnik direktora Porezne uprave, izjavio je da je skraćen rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak.

Umjesto do 30. aprila za 2010. i ubuduće, obrasci GPD-1051 predavat će se do 31. marta tekuće za prethodnu godinu, a svi drugi izvještaji te obrasci, specifikacije itd., do kraja februara tekuće za prethodnu godinu, uključujući i obrazac GIP-1022.

Krajem januara dospijevaju prvi rokovi predaje prijava za porez na imovinu (vikendice, poslovne prostorije, stanovi i garaže koje se izdaju pod zakup), shodno kantonalnim zakonima o porezima, izuzev Tuzlanskog kantona, gdje je propisani rok za mjesec dana duži, naveo je Balta.

Izmjenama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak, propisan je obrazac MIP – 1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak), koji je svjojevrsna kombinacija dosadašnjih obrazaca M4 (koji se više neće predavati u PIO/MIO, počevši od 2011. godine) i obrasca GIP–1022 (Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima), koji će poslodavci/isplatioci i dalje biti obavezni da dostavljaju zaposlenicima do 28. februara za prethodnu godinu, ali ne i Poreznoj upravi, kao što je trebalo učiniti za 2009. i 2010. godinu.

Prvi rok za predaju MIP-a nadležnim ispostavama Porezne uprave je 15. februar za plaće isplaćene u januaru 2011. (iz decembra 2010. i januara 2011. godine).

U procesu kontrole pojedinačno podnesenih prijava poreza na dohodak Porezna uprava je obradila oko dva miliona obrazaca, riječi su Fuada Balte.

Porezna uprava FBiH pokrenula je inicijativu i dala konkretne prijedloge radi produženja roka za donošenje rješenja o povratu poreza na dohodak poreznim obveznicima koji su preplatili ovaj porez za 2010. godinu.

S obzirom na objektivnu nemogućnost da se ovaj posao završi do 30. aprila, proslijeđen je u daljnju proceduru prijedlog za prolongiranje ovog zakonskog roka do 31. maja tekuće za prethodnu godinu, do kada se Porezna uprava obavezuje da obveznicima i kantonalnim ministarstvima finansija dostavi rješenja o pravu na povrat više preplaćenog poreza na dohodak, i da bi nadležna ministarstva po istim vratila odgovarajuće iznose poreza na dohodak na račun građana.

Na pres-konferenciji su naglašene teškoće u vezi s procesom zakonski propisane fiskalizacije u Federaciji BiH.

Direktor Arifović naglašava da je Uprava jedan od izvršilaca tog procesa, te smatra da fiskalizacija neće entitetu donijeti ekstraprofit, ali i da institucija kojoj je on na čelu ulaže maksimalne napore da obavi svoj dio posla, odnosno da ne bude kočničar u cijelom procesu.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/iz-minute-u-minutu/25621-Naplata-poreza-FBiH-prolu-godinu-vea-posto.html)

U projekt regionalne sanitarne deponije ulaze samo tri općine

Općine Goražde, Foča-Ustikolina i Pale-Prača, koje se nalaze u sastavu Bosanskopodrinjskog kantona, mogle bi same ući u projekt izgradnje regionalne sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjice u Goraždu.

Iako su bile na dobrom putu da riješe pitanje izgradnje regionalne sanitarne deponije, nedonošenjem odluka o pristupanju izgradnji regionalne sanitarne deponije na lokalitetu Trešnjica u Goraždu i odugovlačenjem sa ovim pitanjem, lokalne općine iz RS, ukoliko ubrzo ne donesu odluke zaista će imati veliki problem kada je u pitanju odlaganje komunalnog otpada.

Ovo je istaknuto na sastanku u ovoj lokalnoj zajednici kojem su prisustvovali i predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

"Općina Goražde uradila je veliki dio posla da bi olakšala i ubrzala proceduru oko izgradnje deponije na lokalitetu Trešnjica, a koji je na osnovu studije izabran kao najpovoljnija lokacija za regionalnu deponiju. Sada smo u fazi osnivanja preduzeća koje će njom upravljati", pojasnio je načelnik Općine Goražde Muhamed Ramović.

Po njegovim riječima, tri općine iz Federacije jedino su ispunile svoje obaveze i na zajedničkom su stanovištu da ovaj projekt treba realizirati.

"Zaista nam nije jasno ovakvo ponašanje općina iz RS-a jer odugovlačenjem s ovim pitanjem, sve okolne općine, ukoliko ubrzo ne donesu odluke zaista će imati veliki problem kada je u pitanju odlaganje komunalnog otpada. Ukoliko ne budu dio projekta, sigurno je da će to značiti i znatno veće cijene i puno više troškova za odlaganje njihovog otpada", dodao je Ramović.

"Iako je jedan od preduvjeta za dobijanje sredstava od Svjetske banke i određen broj stanovnika, njih oko 100.000, učinit ćemo sve da pomognemo općinama koje žele ići u projekt, da dobiju sredstva, jer je riječ o specifičnoj regiji", kazao je pomoćnik ministra okoliša i turizma FBiH Muris Hadžić.

Susjednim općinama dat je rok od 15 dana da se izjasne da li žele ići u projekt ili ne, nakon čega će biti donesena konačna odluka koje će općine biti suvlasnici preduzeća koje će upravljati regionalnom sanitarnom deponijom.

Ukoliko ne budu dio projekta, sigurno je da će to značiti veću cijenu i puno više troškova za odlaganje otpada za susjedne općine, jer će cijene biti puno veće za one općine koje nisu dio ovog projekta, rečeno je na kraju sastanka.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/390727)

Izgradnja poslovne zone u Rudom početkom iduće godine

Planovi za izgradnju poslovne zone u općini Rudo trenutno su u zastoju. Prema riječima Ninoslava Prijovića iz Razvojne agencije općine Rudo do sada je otkupljen jedan dio zemljišta za ovu poslovnu zonu i on je u općinskom vlasništvu.

Problem je, kaže, što veliki dio zemljišta gdje je planirana izgradnja zone (oko 23 hektara) pripada kasarni u Rudom koja je proglašena nerentabilnom i u programu je zatvaranja. Procjenjuje da procedura oko stavljanja na raspolaganje kasarne općinskim vlastima neće biti završena do kraja godine. "Tako da ova zona neće biti oprerativna tamo negdje do početka iduće godine", kaže nam on.

Kada se sve to riješi buduća zona postirat će se na oko 25 hektara zemljišta. Što se tiče infrastrukture ona već velikim dijelom postoji - od objekata kasarne do vodovoda, kanalizacije i priključaka električne energije. Samo mali dio objekata nema vodovod i kanalizaciju i električnu energiju. Također, zona je povezana i putnom komunikacijom.

Još uvijek, kaže Prijović, nije definirano da li će to bila klasična poslovna zona, industrijska ili poslovna zona sa akcentom na preradu poljoprivrednih proizvoda. Budući da se radovi očekuju tek početkom sljedeće godine sredstva za nju nisu predviđena u ovogodišnjem općinskom proračunu.

Otvaranje će također, ovisiti i od interesa potencijalnih investitora. "Situacija u 2009. u odnosu na 2010. godinu bila je dosta optimističnija kada se radilo o investicijama. Sada su i investitori malo rezervirani što se tiče ulaganja", kaže on.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/390683)

GIKIL sve bliže statusu "Svjetska kompanija"

Lukavački proizvođač koksa GIKIL Global Ispat koksna industrija već niz godina provodi TPM metodologiju standardizacije poslovanja, u tijesnoj suradnji sa stručnjacima iz Japana. Cilj dugogodišnjih usavršavanja sistema poslovanja je povećanje produktivnost rada, što će u konačnici rezultirati dobijanjem TPM nagrade za konzistentnost.

TPM metodologija podrazumijeva otklanjanje određenih propusta u poslovanju, sistematski po funkcijskim jedinicama kompanije. Uz pomoć TPM metodologije aktivnosti u okviru kompanije koje nemaju vrijednost, definišu se i kasnije eliminišu, otklanjanjem tih gubitaka povećava se profitabilnost kompanije. Da bi se došlo do saznanja koliko se po principima TPM-a napredovalo te pomoglo u daljem usavršavanju principa poslovanja, ovih dana je u GIKIL-u boravio japanski konsultant Takshi Sagae Sana.

GIKIL je jedina koksno-proizvodna kompanija u cijelom svijetu, koja je izvan Japana, dobila prestižnu nagradu za uspješno realiziranu prvu fazu – nagradu za odličnost. Sljedeći korak jeste da se ostane konzistentan onome što se dosada postiglo, navodi se u saopćenju GIKIL-a.

Kako su istakli iz GIKIL-a konsultant Takshi Sagae Sana u kompaniji je boravio kako bi pomogao da se izvrši evaluacija svega do sada urađenog. Naime, postoji master plan da GIKIL postane kompanija na svjetskom nivou i da bi se dosegnuo najveći nivo, bit će potrebno od 6 do 8 godina. Prema Japanskoj metodologiji ukupno je pet faza koje vode do statusa kompanije, odnosno da kompanija dobije svjetski renome.

"Nivo razumijevanja TPM-a u GIKIL-u je generalno znatno veći i jako sam sretan zbog toga. Vi zaista radite izvanredne stvari i očekujem da ih nastavite raditi i u budućnosti", rekao je kosultant Takashi Sagae San prilikom svog završnog izlaganja nakon što je poslušao prezentacije lidera TPM timova, kao i prezentacije unutar samih fabrika.

Tom prilikom čestitao je i generalnom direktoru GIKIL-a Guntupalli Jagannadhamu na nagradi `Najmenadžer 2010. godine u BiH`, kao i GIKIL-u koji je proglašen `Najkompanijom u BiH za 2010. godinu`.

Generalni direktor GIKIL-a Guntupalli Jagannadham je istakao da je definitivno pređen veliki put u razumijevanju TPM metodologije u kompaniji, te da se ta ista metodologija primjenjuje u svakodnevnim poslovima.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/390673)

EKONOMSKI RAST BiH DOSTIŽE TRI PROCENTA

Prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ekonomski rast BiH u ovoj godini trebalo bi da dostigne tri odsto. Najveći ekonomski rast u 2011. među zemljama zapadnog Balkana mogla bi da ima Crna Gora, kojoj MMF prognozira povećanje bruto društvenog proizvoda (BDP) od 4,5 odsto, nakon što je u prošloj godini, Podgorica imala pad BDP-a od 1,8 procenata.

- Srbija i Makedonija imaće rast od tri odsto, a najmanje šanse za rast ima Hrvatska, i to 1,6 procenata BDP-a - navodi se u izvještaju MMF-a.

Kad je riječ o potrošačkim cijenama, MMF očekuje da će najveću inflaciju, od 4,4 odsto, imati Srbija.

- Rast potrošačkih cijena u BiH iznosiće 2,5 odsto, u Makedoniji tri, a u Hrvatskoj 2,8 odsto. Najniži rast potrošačkih cijena u 2011. godini, od svega jedan odsto, imaće Crna Gora - prognozira MMF-a.

Međunarodni monetarni fond juče je procijenio da će nejednak tempo oporavka između sporih privreda razvijenih država i brzih stopa rasta u zemljama u razvoju biti uzrok finansijske nestabilnosti u iduće dvije godine, piše Glas Srpske.

- Privrede razvijenih zemalja uvećavaće se po stopi od 2,5 odsto, dok se od država u brzom razvoju očekuju stope rasta od 6,5 procenata - navodi MMF.
Glavni ekonomista Hipo Alpe Adrija banke Marijana P. Milić kaže da je prognoza MMF-a preambiciozna, uzimajući u obzir ekonomska kretanja u BiH.
- Prema našim projekcijama rast bi mogao da bude 2,5 odsto. Evidentno je da izvoz ima primat u povećanju BDP-a, jer je oživljavanje tržišta zapadne Evrope uslovilo potražnju za metalima koje mi imamo, a tu se prije svega radi o aluminijumu i čeliku - istakla je Milićeva.

Prema prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) privredni rast BiH ove godine iznosiće 2,2 odsto, dok je prošle godine iznosio 0,8 odsto. Banka je ocijenila da će BiH najviše koristi imati od globalne tražnje ključnih metala, a na rast će negativno uticati mjere fiskalne konsolidacije, koje smanjuju domaću tražnju.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=132436&Itemid=59)

Izgradnja poslovne zone u Rudom početkom iduće godine


Sada su i investitori malo rezervirani što se tiče ulaganja", kaže on.
E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/390683)

koliko su korumpirani pravo je cudo sto i postojeci investitori nisu pobjegli :puke:

GIKIL sve bliže statusu "Svjetska kompanija"



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/390673)

ono sto oni MORAJU uraditi su novi filteri koje ce i mjenjati cesto, da ne truju Lukavac i okolne gradove ako hoce status "svjetska kompanija" ... za odrzivi razvoj 0 bodova

Ovo je nesto o cemu se u krugovima koji se bave upravljanjem sumama vec dugo govori a evo pocelo je izlaziti u javnost.
Dakle, umjesto sumornih predubjedjenja koje smo imali sve ove poslijeratne godine, zapravo:



ZALIHE ŠUMA VEĆE OD PRETPOSTAVLJENIH

Državna inventura šuma, koja je u završnoj fazi, pokazuje da su šume u Bosni i Hercegovini u boljem stanju nego što se pretpostavljalo. Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva pri kraju su višegodišnjeg projekta druge inventure šuma radi sagledavanja šumskog i nešumskog zemljišta, sastava šuma i raznih ekoloških pokazatelja. Inventura šuma bila je neophodna jer je tokom rata (1992 - 1995) i u poslijeratnom periodu bila izražena nekontrolisana sječa pa su šume pretrpjele velike štete.

Prva državna inventura šuma BiH obavljena je u periodu između 1964. i 1968. godine, a od tada stanje je ažurirano povremeno i parcijalno.

U novoj inventuri snimljeno je stanje šumskog zemljišta na cijelom prostoru BiH, a eksperti u entitetima trenutno detaljno obrađuju podatke koji će biti sistematizovani i objavljeni u posebnim publikacijama
"Preliminarni podaci govore da su zalihe šuma veće nego što su bile prilikom prve inventure. O detaljima ne mogu govoriti, jer se podaci obrađuju i analiziraju", kaže Željko Stojanović, direktor Jedinice za implementaciju projekata u šumarstvu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva vodoprivrede RS.
Najavljuje da će rezultati detaljne analize o stanju šuma u RS biti predstavljeni na okruglom stolu na kojem će učestvovati eksperti i drugi zainteresovani, pišu Nezavisne novine.

U Federaciji BiH je nešto ranije nego u RS počela ekspertska obrada podataka o stanju šuma.
"Prvi podaci govore da su šume u boljem stanju nego što smo mislili, ali definitivne zaključke moći ćemo davati tek nakon obrade i tumačenja podataka", objašnjava Omer Pašalić, direktor Federalne uprave za šumarstvo.

U Svjetskoj banci, koja je finansijski podržala projekat, takođe kažu da su šume u boljem stanju od očekivanog, ali da njihovu eksploataciju treba provoditi na održiv način.

"Potencijala ima, u smislu prirodnih resursa, a zemlja treba da odluči na koji način iskoristiti taj potencijal", naglašava Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH.

Cilj druge državne inventure šuma bio je da se prikupe podaci koji će poslužiti kao osnova za izradu strategije šumarstva i razvoj dugoročnog planiranja, praćenje stanja šuma i šumskih zemljišta te postavljanje prioriteta za istraživanje i razvoj šuma. Ona je važna i zbog potpore provođenju akcionih planova za smanjenje kriminala u šumarstvu, kojeg su usvojile vlade oba entiteta.

Biznis.ba

pa ako je tacno ovo je odlicno

Ovo je nesto o cemu se u krugovima koji se bave upravljanjem sumama vec dugo govori a evo pocelo je izlaziti u javnost.
Dakle, umjesto sumornih predubjedjenja koje smo imali sve ove poslijeratne godine, zapravo:

Mogla se i očekivati povoljnija situacija, jer ako je poslije rata povećana sječa zato je u ratu praktično zaustavljena i tada su se šume same dijelom regenerisale. Mislim da su bili previše pesimistični.
Odlično je što se pravi inventura. Treba još uspostaviti kvalitetnu kontrolu sječe i pošumljavanja. :cheers:

BH Telecom uvodi flat rate na sve ADSL G pakete

Nakon ulaska stranih kablovskih operatera na domaće tržište i njihovog uvođenja usluga neograničenog pristupa internetu bilo je pitanje dana kada će i BH Telecom uvesti pristupačne flat rate pakete.
Za sve pretplatnike ADSL G paketa koji su do sada imali ograničen pristup internetu, BH Telecom od 1. marta uvodi pristup internetu na flat rate osnovi i to za istu mjesečnu naknadu kao i do sada, objavljeno je na web stranici BH Telecoma.

Novi ADSL paketi namijenjeni su postojećim ADSL G pretplatnicima, ali i novim pretplatnicima koji imaju veće potrebe za download-om multimedijalnih podataka, pri većim brzinama pristupa Internetu, poručuju iz BH Telecoma.

Korisnici ADSL G paketa će zadržati svoj username, password, e-mail adrese i hosting paket uz neograničeno korištenje Internet saobraćaja na fair use osnovi.

Korisnicima će biti ponuđena i dva nova flat rate paketa većih pristupnih brzina od po 6 Mbps i 10 Mbps.

BH Telecom za svoje korisnike uvodi i novi ADSL 1G paket sa 1G uključenog saobraćaja. ADSL 1G je paket namijenjen korisnicima koji nemaju velikih zahtjeva po pitanju pristupnih brzina i downloada.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/clanak/110126031)

oko tuzle je bilo podrucje skroz "golo" i prije 7-8 godina je bila akcija posumljavanja i sada je bas izraslo u pravu sumicu, treba vise takvih stvari, nije to ni skupo a od velike je koristi s obzirom da smo ipak zemlja teske industrije

BH Telecom uvodi flat rate na sve ADSL G pakete



Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/clanak/110126031)

teska ce biti situacija sa BH telecomom ako T Mobile kupi Telekom Srbije, vrijednost ce mu znatno opasti, steta sto se nije prodalo Telecom Austrije prije par godina

teska ce biti situacija sa BH telecomom ako T Mobile kupi Telekom Srbije, vrijednost ce mu znatno opasti, steta sto se nije prodalo Telecom Austrije prije par godina

A kada je telecom austrije bio zainteresiran za Bh telekom? Mozda mislis na mtel? Ako T-mobile kupi telekom srbije i ne proda mtel morati ce prodati svoj udio u Mostarskom HT-u, jer po zakonu nemoze imati udio u jednom i drugom.

Svidja mi se pumpa od ove firme 'Maypet''.

http://www.maypet.ba/images/MAYPET/16.jpg

http://www.maypet.ba/images/MAYPET/15.jpg

teska ce biti situacija sa BH telecomom ako T Mobile kupi Telekom Srbije, vrijednost ce mu znatno opasti, steta sto se nije prodalo Telecom Austrije prije par godina

Ako kupi
Ako mu padne vrijednost

A da ipak sacekamo tu koju godinu pa da vidimo hoce li biti sta od ovih tvoji ako? :)

ne koju godinu vec koji mjesec ;)

a i meni se svidja Maypet, bas upecatljiv izgled

Svidja mi se pumpa od ove firme 'Maypet''.



Ovo je trebao biti Lukoil.

Ako su ovi Turci ozbiljni, nije ni ovo lose...

Ovo je trebao biti Lukoil.

Ako su ovi Turci ozbiljni, nije ni ovo lose...

Zar ovo nije sarajevska firma?

Nope.

http://www.globholding.com/

Şehit Özcan Demirci Cad.
No:3 34295 Florya-Istanbul
GlobalHolding

prevod sa google translate sa turskog:
Tvrtka je osnovana u Sarajevu, glavna poslovna područja: nafte, prerađena nafta, logistike, distribucije goriva, turizam, ulaganja i upravljanja, nadgradnje i izgradnje infrastrukture, benzinske stanice ulaganja i konstrukcije.

Energetska industrija, Globus grupe, vodeće mjesto i postao simbol pouzdanosti u ime postojanja i nastavak uspješne i ispunili su zahtjeve ponosni, uspostava od prvog dana nisu izgubili mladi, kompetentan, pouzdan, te je sigurno budućnost s dinamičnom energijom.

MAYPET 'prva zemlja na Balkanu, Bosna Hersek'tir ulaganja u energetiku. Ciljevi su uzimanje velike napore kako postati brand name energije u redu. Glavni cilj Balkana i planove kako bi ulaganja, od trenutka ulaska u sektor biti među regiji najuglednijih tvrtki.

Bosna i Hercegovina na slobodne energije je jedina djelatnost u naftnom sektoru, iskustvo i ostvaruje suradnju s bogatom kulturom, s ciljem da postane međunarodni Globe Holding ,'''' energije integrirani regionalni i brz napredak u svoj cilj da postane

MAYPET Bosne i Hercegovine kako bi se zadovoljile standarde kvalitete i usluga premašuje očekivanja potrošača goriva, ulaganja ostvareni pružanjem kontinuitet usluga i kvaliteta proizvoda, vrhunskog kvalifikacije na Balkanu, a ima za cilj da se najviše renomirani brand name energije.

MAYPET visoke i jedinstveni standard i kvalitetu najprije u Bosni i Hercegovini MAYPET kurmuştur.Bu hotela, benzinskih postaja i njihovih pripadajućih autoservis kompleksa, najprestižnije vrhunsku uslugu, nudi potrošačima.
Automobili novi semestar! "Euro 4"
Standardi i štetnih ispušnih plinova od Euro MAYPET plinova i čestica, te postupno smanjenje u određenoj kalendarskoj program uključiti popis sine qua non njegova addetmiştir zadatka. MAYPET u Bosni i Hercegovini na tržištu sve proizvode koje nudi "Euro 5" Certifikacija je međunarodno visoko - tech rafinerije su opskrbljeni. Euro-5 norme NO (dušikov oksid), CO (ugljični monoksid), HC (ugljikovodici) i štetnih čestica smanjuje postupno.

Bosna i Hercegovina na Balkanu kao centar naftne industrije je jedini razlozi za odabir naših investicijski plan, povijesne veze između dviju zemalja kao najvažniji čimbenik u uz jačanje dvije zemlje doprinose razvoju gospodarstva, povećati zaposlenost i porezne dobiti, kako bi se osiguralo da primat razlog je koji će biti ostvaren.

^^ EPP.

^^ EPP.

epp?

epp?

Reklama.

Nope.

http://www.globholding.com/

jel to Lukoil odustao od tržišta BiH

samo sam preveo sta pise, bhah .... pa ti se potrudi

Evo tog Maypeta kod Zenice

http://img690.imageshack.us/img690/4147/dsc08509q.jpg

(by Althea sa-c.info)

jel to Lukoil odustao od tržišta BiH

Nije, ali su pocetkom krize potpuno usporili. 2007/2008 su imali gromoglasne planove...

meni bar my pet nije odgovarajuce ime za benzinsku. Dalje nadam se vecem angazmanu lukoila u bih jer 2 pumpe su malo. U ostalim drzavaa su tu u vrhu

meni bar my pet nije odgovarajuce ime za benzinsku. Dalje nadam se vecem angazmanu lukoila u bih jer 2 pumpe su malo. U ostalim drzavaa su tu u vrhu

Ja sam pomislio da je to neko društvo za zaštitu životinja. :lol:

Ja sam mislio da je zoo trgovina prvi put kad sam vidio :nuts:

Raspisan poziv za dodjelu koncesije za projektovanje i izgradnju MHE Kolina 4 i MHE Kolina 5

Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde raspisalo je javni konkurs za prikupljanje ponude za dodjelu koncesije za projektovanje, izgradnju, korištenje i prijenos MHE "Kolina 4", "MHE Kolina 5" i ostalih mogućih minihidroelektrana na slivu rijeke Koline u FBiH, na području općine Foča -Ustikolina.

MHE "Kolina 4" biće protočna elektrana derivacionog tipa instalisane snage 519,05 kW, čija će moguća godišnja proizvodnja iznositi 2.363,80 MWh. MHE "Kolina 5" biće protočna elektrana derivacionog tipa instalisane snage 196,30 kW. Njena moguća godišnja proizvodnja iznosila bi 898,60 MWh.

Koncesionar koji bude odabran kao najpovoljniji ponuđač i sa kojim će Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde potpisati koncesioni ugovor, u toku realizacije idejnog i glavnog projekta će obavezno vršiti hidrološka mjerenja na predviđenim profilima radi provjere parametara iz Studije.

Svaki od ponuđača uz ponudu potrebno je da dostavi idejno rješenje minihidroelektrane u kojem će biti definisani svi tehnički parametri i data procjena cijene koštanja objekta uz obavezu iskazivanja specifičnih investicija, Studiju o ekonomskoj opravdanosti građenja MHE i Studiju procjene utjecaja na okoliš. Koncesija se dodjeljuje na vrijeme od 30 godina.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/391207)

Bosnu i Hercegovinu u novembru posjetilo 45.276 turista


Bosnu i Hercegovinu je u novembru prošle godine posjetilo 45.276 turista, što je za 28,3 posto manje nego u oktobru, a u poređenju sa novembrom 2009. više za 24,3 procenta, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Turisti su u novembru ostvarili 91.096 noćenja, ili za 31,9 posto manje nego u oktobru, odnosno za 24,1 posto više nego u novembru 2009.

Domaći turisti ostvarili su 51 posto noćenja. Turisti su u prosjeku ostvarili dva noćenja po dolasku, i to domaći 2,1 i strani dva noćenja.

Turisti iz Srbije ostvarili su 18,2 posto od ukupnog broja noćenja stranih turista, iz Hrvatske 18 posto, Turske 8,9 posto, Slovenije 8,2 posto, Njemačke 4,8 posto, i Italije 4,4 posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 37,5 posto noćenja.

U Bosni i Hercegovini je u novembru turistima bilo na raspolaganju 25.620 ležaja, što je za 0,2 posto više nego u oktobru i za pet odsto više nego u istom mjesecu 2009. godine.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/25784-Bosnu-Hercegovinu-novembru-posjetilo-45276-turista.html)

Sarajevo Business Forum 2011: Projekti iz svih zemalja bivše Jugoslavije

Ove godine bit će prezentirani projekti iz energetike, infrastrukture, poljoprivrede, turizma i drvne industrije, kao i mogućnosti koje pruža Sarajevo u sferi obrazovanja, te poterncijali cjelokupnog regiona u oblasti građevinske industrije

http://www.seebiz.net/img/content/Sarajevo%20Business%20Forum.jpg

Druga međunarodna investicijska konferencija „Sarajevo Business Forum 2011“ zvanično će biti najavljena 27. januara, u hotelu „Sarajevo“, sa početkom u 11 sati.

SBF 2011. održat će se u Sarajevu od 6. do 8. aprila ove godine, u organizaciji Bosna Bank International i Islamic Development Bank. Ovogodišnji forum imat će regionalni karakter i svoje projekte investitorima će ravnopravno predstaviti kompanije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Makedonije.

Ove godine bit će prezentirani projekti iz energetike, infrastrukture, poljoprivrede, turizma i drvne industrije, kao i mogućnosti koje pruža Sarajevo u sferi obrazovanja, te poterncijali cjelokupnog regiona u oblasti građevinske industrije.

Na ceremoniji zvanične najave SBF-a bit će potpisan “Okvirni ugovor o formiranju konzorcijuma firmi sa prostora jugoistočne Evrope za zajedničko nastupanje na javnim natječajima”. Istovremeno će pet univerziteta uključenih u inicijativu “Sarajevo, regionalni edukativni centar” potpisati Memorandum o razumijevanju, koji se odnosi na njihov zajednički rad i djelovanje na predstojećoj konferenciji.

Forum će u ime organizatora predstaviti Amer Bukvić, direktor BBI-a i Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH u ime pokrovitelja.

Zvaničnoj najavi prisustvovat će članovi Predsjedništva BiH, članovi BBI VIP Business Cluba, predstavnici privrede, entietskih i kantonalnih vlasti, diplomate iz stranih zemalja akreditiranih u BiH, predstavnici OHR-a, predstavnici medija…

seebiz.net

^^ 6 april ce Sarajevo airport imati najveci promet u 2011 :)

^^ mislis 5. aprila ;)

Gradnja osam malih hidrocentrala na rijeci Krivaji: U februaru odluka o davanju koncesije

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević organizirao je danas sastanak u vezi s davanjem saglasnosti općinskih vijeća Zavidovića i Olova za dodjelu koncesije za gradnju osam mini hidrocentrala na rijeci Krivaji njemačkoj kompaniji "RWE".

Sastanku su prisustvovali Mathias Heinz, rukovodilac ekonomskog odjela Ambasade SR Njemačke u BiH, Ingo Schrof, direktor RWE za Bosnu i Hercegovinu, te načelnici i predsjedavajući općinskih vijeća Olova i Zavidovića.

Mathias Heinz, ispred njemačke ambasade izrazio je želju njegove zemlje da se postojeća dobra saradnja proširi sa konkretnim projektima jačanja energetskog sektora u BiH, a posebice u Ze-do kantonu.


Premijer Galijašević je izrazio nadu da će lokalne zajednice prepoznati značaj izgradnje mini hidrocentrala na Krivaji te konačno ponuditi svoje viđenje kompletnog projekta, čime bi se obezbijedila nova radna mjesta.

Učesnici sastanka dogovorili su da se održe završni razgovori kompanije RWE u Zavidovićima 8. a u Olovu 15. februara ove godine. Nakon toga, trebale bi biti zakazane sjednice općinskih vijeća na kojim će se poslanici konačno izjasniti i uputiti krajnji odgovor o davanju saglasnosti na koncesiju za gradnju osam malih hidrocentrala na rijeci Krivaji, saopćeno je iz press službe ZDK.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/391764)

Ove godine počinje izgradnja prve od šest HE na rijeci Bosni

Kompanija Technor Energy AS d.o.o. Banja Luka ove godine počet će izgradnju hidroelektrane na rijeci Bosna (Doboj), potvrdio je za ekapija.ba Vladimir Aljetić, predstavnik sektora Technor Energy AS.


Ovo će biti prva od šest hidroelekrana koje će ova kompanija sagraditi u narednih pet godina.


"Nosilac projekta je Norveški institut, firma Technor Energy koja je dobila koncesije na osnovu poziva. Projekat podrazumijeva jedan integralni sistem kojim će se osim izgradnje HE uraditi i zaštititi priobalna područja", kaže Aljetić, naglašavajući kako je predviđeno vrijeme izgradnje jedne HE od 25 - 30 mjeseci, što kako kaže zavisi i od izvođača i izbora izvođača radova.


HE će se graditi u nizu, a ovih dana kompanija Technor Energy AS d.o.o. Banja Luka podnijela je Ministarstvu prostorno uređenje, građevinarstva i ekologije RS zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za izgradnju MHE Doboj na rijeci Bosni, na teritoriji Opštine Doboj.


Aljetić, kaže kako će ova MHE biti sagrađena zadnja, a njena procijenjena snaga iznosit će 8,40 MW.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/391700)

Bh. metalni sektor se ujedinjuje: Zajedničkim snagama do dijela investicijskog kolača namijenjenog energetici

Iako je praksa udruživanja u konzorcije odavno poznata u svijetu kod nas su kompanije iz istog sektora o tome počele razmišljati tek početkom krize kada su se ozbiljno suočili s problemima u poslovanju.

Prema riječima Nafije Šehić-Mušić, direktorice Sektora industrije u Gospodarskoj komori FBiH, domaće kompanije se zbog krize sve više odlučuju za opciju udruživanja u konzorcije kako bi lakše opstali na tržištu i borili se sa velikim stranim kompanijama prilikom nastupa na tenderima.

Na tom tragu je i najava formiranja konzorcija od deset kompanija iz metalnog i elektro sektora koji se na ovaj način žele bolje pripremiti za sudjelovanje na tenderima vezanim za velike investicije koje se u idućem razdoblju najavljene u energetski sektor u BiH.

Odluka o ovom koraku donesena je prošli mjesec na sjednici Udruženja metalske i elektroindustrije Federacije BiH, a kako saznajemo iz Gospodarske komore FBiH, koja je inicijator ove ideje, tokom sljedećeg mjeseca bi trebao biti potpisan sporazum o suradnji i izabrano vodstvo konzorcija kojim bi on postao operativan.

Mušić kaže da ovakav način udruživanja kompanijama osigurava da mogu biti fleksibilnije kada se prijavljuju za tendere, a to će im omogućiti i veću konkurentnost. Osim toga buduću da se u sklopu konzorcija nalaze kompanije iz različitih podsektora metalne industrije paleta usluga koje mogu ponuditi je veća.

"Na ovaj način kompanije mogu udružiti svoje tehnološke mogućnosti te ravnopravno sudjelovati na tenderima za izgradnju objekata u energetskom segmentu, ali i drugih projekta", kaže nam Mušić.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/391617)

DKS Loversan povećao proizvodnju

Tvornica za proizvodnju medicinskog potrošnog materijala za jednokratnu upotrebu DKS Loversan iz Cazina u prošloj godini ostvarila je promet po broju proizvoda u iznosu od 59.590.000 jedinica.

Ovo je Feni izjavio direktor preduzeća Hasib Beganović dodajući da je u odnosu na 2009., kada je proizvedeno 58.100.000 jedinica, došlo do količinskog povećanja proizvodnje za oko 1,5 miliona komada.

Iako kaže da je 2010. bila teža od prethodne godine, raduje činjenica da je došlo i do povećanja prodaje za oko sedam posto. Naime, finansijska vrijednost proizvodnje u 2010. iznosila je više od 2,7 miliona, a u 2009. više od 2,5 miliona maraka.

Po njegovim riječima, u prošloj godini izvoz je zabilježio tendenciju rasta u količini proizvoda u iznosu od oko šest posto, ali se je promijenila struktura proizvoda. Više od 90 posto proizvodnje izvozi se na tržište zemalja EU i u Tursku, dok su na domaćem prisutni u Tuzli i Bihaću te dijelom u Banjoj Luci.

Tokom prošle godine nije bilo otpuštanja radnika, a trenutno je u preduzeću zaposleno njih 237, od čega 227 žena. Uprkos tome, još se ne može reći da je kriza iza nas, kaže Beganović dodajući da je u 2010. došlo i do povećanja troškova.

Po njegovim riječima, opterećenje privrede je veliko i država mora učiniti nešto da bi se ona rasteretila. Smatra da bi država trebala pomoći preduzećima orijentiranim na izvoz, nekim vidom premija, jer ovo i slična preduzeća samo na taj način mogu biti konkurentna na tržištu.

www.biscani.net

Nakon uvođenja privremene uprave: Britanci žele preuzeti "Postbanku"!


Britanska finansijska korporacija "Grinhaus" (Greenhouse Investments Limited) potvrdila je jučer da planira ozbiljno ući na bankarsko tržište jugoistočne Evrope i od slovenske
"Poteze Adiratic Fund" preuzeti kontrolni paket dionica "Postbanke BH", u koju je početkom oktobra prošle godine uvedena privremena uprava.

Iz korporacije "Grinhaus" najavili su da žele kupiti ukupno 57,24 posto kapitala ili 162.805 dionica u "Postbanci BH" te da je "Poteza" prihvatila njihovo pismo namjere. Oni su za većinski paket Slovencima spremni platiti iznos u rasponu od sedam do 10 miliona eura. Konačna ponuda bit će sastavljena nakon "dubinskog snimanja" banke.

Kako prenosi Reuters, izvršni direktor britanske korporacije Michael O'Leary-Collins izjavio je da je "Grinhaus" u procesu da postane regionalna investiciona banka koja će omogućiti investitorima pristup međunarodnim tržištima kapitala. Za takvu akviziciju, kaže, moraju postojati čvrsti temelji kako bi "Grinhaus" mogao razraditi regionalnu strategiju.

- Iako je "Grinhaus" prepoznatljiv na tržištima u razvoju po aktivnom upravljanju svojih investicija, interes za "Postbanku" u potpunosti je strateški - rekao je O`Leary-Collins.

"Avazovi" izvori u "Postbanci" potvrdili su da je privremena uprava banke u kontaktu s "Grinhausom", ali i otkrili da se za dionice "Poteze" zainteresiralo još desetak kompanija. Inače, "Grinhaus" je u posljednjih nekoliko godina uložio 22,5 miliona eura u telekomunikacije u Srbiji, a slične planove ima i u ostatku regije.

Dionice će dobiti najbolji

Branko Drobnak, izvršni direktor "Poteza", rekao je da je nekoliko kompanija već bilo zainteresirano za preuzimanje udjela u "Postbanci".

- Onaj ko nam da najbolju ponudu dobit će naš udio. Postupak je otvoren i očekujemo da će biti završen do marta ove godine - kazao je Drobnak za Reuters.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/25777-Nakon-uvoenja-privremene-uprave-Britanci-ele-preuzeti-Postbanku.html)

Gornji Vakuf/Uskoplje: Uspjesi rudnika uglja "Gračanica

Rudnik uglja "Gračanica" Gornji Vakuf/Uskoplje lani je širokoj potrošnji isporučio 25.000 tona uglja.

Elektroprivredi odnosno TE Kakanj isporučeno je 180.000 tona a Hayat-Natronu iz Maglaja oko 40.000 tona.

Plan otkrivke prebačen je za 25 posto, proizvedeno je 253.300 tona uglja i ostvarena realizacija od 243.245 tona uglja. Prihod koji je ostvaren u 2010. veći je za 12 posto u odnosu na 2009.

Produktivnost gračaničkog rudnika je, po riječima direktora Mustafe Manjgića, najveća u kategoriji rudnika koji djeluju u sastavu Elektroprivrede, što najbolje ilustrira podatak da je po jednom uposlenom proizvedeno 1.300 tona uglja.

On je potvrdio da su u sklopu priprema za izgradnju TE u Bugojnu pokrenute ovih dana intenzivne radnje vezane za raspisivanje tendera za buduća istražna bušenja u rejonu Kotega.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/391796)

Konsesija za izgradnju vjetroparka "Mučevača"

Vlada Hercegbosanske županije je usvojila je jučer Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog ugovora, određivanju i ovlaštenju Ministarstva gospodarstva o odobravanju dodjeljivanja koncesije s poduzećem Balkanenergy Wind d.o.o. Livno za izgradnju vjetroparka "Mučevača", općina Livno.

Također, prema informaciji iz Vlade, usvojena je i Odluka o odobravanju Elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i zalihama mineralne sirovine – podzemna voda u industrijske svrhe i Studije ekonomsko-financijske opravdanosti za eksploataciju vode tvrtke "Dže-Co" d.o.o Livno i preliminarne procjene utjecaja na okoliš u cilju dodjele koncesije za eksploataciju podzemne vode u industrijske svrhe na lokalitetu "Poljane" na području općine Livno.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/391849)

U sklopu tenderskog postupka za odabir ponuđača za izvođenje radova na izgradnji transportnog gasovoda Zenica - Travnik evaluacioni komitet BH-Gasa sačinio je izvještaj o evaluaciji prispjelih ponuda u okviru pretkvalifikacije, saopćila je Uprava kompanije BH-Gas.

Na prethodno navedeni evaluacioni izvještaj Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je, kao finansijer u ovom projektu, dala svoju saglasnost, nakon čega je kompanija shodno postojećim procedurama obavijestila ponuđače o rezultatima pretkvalifikacije, navodeći listu uspješno evaluiranih kompanija.

To su:
1) Konzorcij OTF-KVV,
2) Konzorcij BIS VAM Anlagentechnik GmbH i Strabag AG,
3) Konzorcij MONTER - Strojarske montaže d.d. Zagreb i GP PUT d.d Sarajevo,
4) SICIM S.p.A.,
5) Konzorcij HABAU Hoch und Tiefbaugesellschaft M.B.H. i PPS Pipelinesystems GmbH.

Iz BH-Gasa također ističu da je nakon upućene obavijesti o rezultatima evaluacije u četvrtak predstavnik jedne od negativno evaluiranih kompanija (Montmontaža Plc) Mladen Antunović uputio prijeteći telefonski poziv izvršnom direktoru BH-Gasa, što je nezabilježeno u dosadašnjoj poslovnoj praksi te kompanije.

Nakon odbijanja da se postupi shodno "sugestijama", Uprava BH-Gasa je o svemu obavijestila Evropsku banku za obnovu i razvoj.

Bez obzira na sve pritiske kojima su izloženi uposlenici BH-Gasa u vezi s konkretnim tenderskim postupkom, ni u kom trenutku upravljačka struktura ove kompanije neće odstupiti od korektnog obavljanja svojih zadataka. BiH je pravna država te BH-Gas kao pravni subjekt unutar nje djeluje isključivo i samo u skladu s postojećom entitetskom i državnom legislativom, kaže se u saopćenju BH-Gasa.


sarajevo-x.com/biznis (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110128110)

Rudnik Miljevina traži partnera za izgradnju termoelektrane

Rudnik mrkog uglja Miljevina, kojeg je prošle godine Vlada Republike Srpske prodala za šest miliona KM, nakon uspješnog pokretanja proizvodnje, trenutno je u potrazi za kooperantom za izgradnju termoelektrane.

Ovu informaciju nam je potvrdio Gordan Pavlović, vlasnik firme "Pavgord", koja je kupila Miljevinu, te pritom preuzela na sebe obavezu investiranja deset miliona KM za opremu i ostalu infrastrukturu, zapošljavanje 100 radnika uključujući postojeće, te zadržavanje pretežne djelatnosti eksploatacije mrkog uglja na površinskom i jamskom kopu.

"Počeli smo sa proizvodnjom i pred nama je veliki posao. Za kupovinu rudnika platili šest miliona KM, a potom i uložili deset miliona u remont, opremu, mehanizaciju, a imamo planove za proširenje. Trenutno tražimo kooperante za izgradnju termolektrane, vodimo pregovore sa nekoliko potencijalnih partnera, pravimo procjene, te je još rano za spominjanje bilo kakvih imena ili pravljenja zaključaka", kazao je Pavlović.

On je istakao da se veći dio njihovog tržišta, čak osamdeset posto, čini područje Srbije, gdje su nakon pokretanje proizvodnje izvezli oko 10 hiljada tona uglja. Ambicije su im, svakako, puno veće, te u skladu s tim planiraju povećati proizvodnju do nivoa od 100.000 tona.

Rudnik mrkog uglja Miljevina počeo je s radom prije 63 godine i zapošljavao je više stotina radnika gornjodrinske regije. Najveći proizvodni uspjeh zabilježio je 1987. godine, kada je iz njegovih kopova izvučeno 300.000 tona uglja.

Tadašnje tržište miljevinskog rudnika najvećim dijelom bilo je orijentisano na kombinate, među kojima su najvažniji bili fočanski "Maglić", "Azot" iz Vitkovića, maglajski "Natron" i "Viskoza" iz Loznice.

Miljevinski rudnik je prije četiri godine otišao u stečaj, a dvije godine od otvaranja stečajnog postupka kupuje ga Vlada RS za osam miliona KM.

Nakon toga Vlada RS je u naredne dvije godine tražila strateškog partnera za ovaj rudnik, a prije četiri mjeseca ga je prodala fočanskom preduzeću "Pavgord", čija je osnovna djelatnost trgovina, prevoz, izgradnja građevinskih objekata i održavanje puteva.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/392134)

Federacija krenula u izradu Zakona o vinu: Vinari napokon mogu očekivati bolje dane

Federacija je krenula u izradu svog prvog Zakona o vinu potaknuta nedostatkom onoga na državnoj razini koji bi regulirao ovu oblasti što je u proteklom razdoblju stvaralo velike probleme vinarima u plasmanu njihovih proizvoda. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je već završilo njegov nacrt kojemu još, prije njegova slanja na Vladu, slijede javne rasprave. Prva od njih planirana je za 15.2. 2011. godine u Sarajevu.

Inače, ovim zakonom bi se napokon i u Federaciji trebala urediti oblast proizvodnje, prerade, kvalitete i prometa grožđa vinskih sorti plemenite loze Vitis vinifera, te proizvodnja i prerada vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina. Nacrtom je definirano označavanje vina s geografskim podrijetlom kao i razvrstavanje po kvaliteti.

Također, prema sadašnjem nacrtu definirane su podjele nadležnosti kako bi se on mogao provoditi u praksi. "Budući da državni zakon o vinu još nije usvojen na Parlamentu, a Republika Srpska ima svoj zakon koji regulira ovu oblast,naši proizvođači su zbog nedefiniranih nadležnosti oko izdavanja rješenja imali problema prilikom puštanja u promet vina, izrade elaborata i drugih aktivnosti", kaže nam Emina Selman, pomoćnica ministra za prehrambenu industriju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede. Naglašava da je ovaj nacrt usklađen s EU direktivama.
Nacrtom je predviđena obvezna uspostava vinogradarskog registra. Proizvođači će se, prema njemu, registrirati kod općinskih registara vina, a zbirni registar će voditi Federalno ministarstvo poljoprivrede.

Uvođenjem registara će se omogućiti da u svakom trenutnku bude poznato od koje vrsta grožđa je napravljeno vino, gdje posađeno i gdje i kakvo se vino ( vrhunsko, kvalitetno ili stono )proizvodi.

Spomenuto ministarstvo poljoprivrede kako bi upotpunilo zakonsku regulativu mora izraditi podzakonske akte, a u ovoj godini planiraju uraditi četiri pravilnika za ovu oblast.

Podsjetimo, u BiH je prije tri godine donesen Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa, ali je prilikom izrade podzakonskih akata ustanovljeno da je više od polovine njegovih članova neprovodivo u praksi. Zbog toga se krenulo u izradu novog zakona, ali ono što je stvorilo probleme vinarima jer je što je stari zakon stavljen ad acta prije nego što je donesen novi koji je još uvijek u parlementarnoj proceduri i koji bi trebao biti razmatran čim se formira nova vlast.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/392318)

Njemački RWE očekuje koncesiju za izgradnju MHE na Krivaji


Juče se u sjedištu Vlade ZE-DO kantona premijer Miralem Galijašević susreo sa Mathiasom Heinzom, rukovodiocem ekonomskog odjela Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH, Ingom Schrofom, direktorom njemačke kompanije RWE za Bosnu i Hercegovinu, te načelnicima i predsjedavajućima općinskih vijeća Olova i Zavidovića.
Tema susreta je bila davanje saglasnosti općinskih vijeća Zavidovića i Olova za dodjelu koncesije za gradnju mini hidrocentrla na rijeci Krivaji njemačkoj kompaniji RWE. Naime, RWE već godinu dana čeka odgovor od dva općinska vijeća u vezi sa davanjem saglasnosti za izgradnju osam malih hidrocentrala.

Mathias Heinz je tokom sastanka u ime Njemačke ambasade izrazio želju da se postojeća dobra saradnja sa Vladom ZDK proširi na konkretne projekte jačanja energetskog sektora u BiH, a posebno u Zeničko-dobojskom kantonu, navodi se iz sjedišta Kantonalne vlade.

Premijer Galijašević istakao je danas da su ovakvi projekti od velikog značaja za razvoj lokalnih zajednica, te da putem resornog ministarstva Vlada ZDK potiče ovakve i sve slične privredne aktivnosti. Izrazio je nadu da će lokalne zajednice prepoznati značaj izgradnje mini hidrocentrala na rijeci Krivaji, te konačno ponuditi svoje viđenje projekta i time obezbijediti nova radna mjesta.

Dogovoreno je da se u vezi s tim održe završni razgovori u Zavidovićima 08., a u Olovu 15. februara, nakon čega bi trebalo zakazati sjednice općinskih vijeća.

Nakon toga, trebalo bi zakazati sjednice općinskih vijeća ovih općina na kojima će se poslanici konačno izjasniti i uputiti krajnji odgovor o davanju saglasnosti na koncesiju za gradnju osam malih hidrocentrala na rijeci Krivaji.

Svabama treba cestitati naupornosti, drugi bi davno pobjegli negdje gdje ih zele...:ohno:

Nas kompletno kao društvo treba sve proučavati, detaljno. :D

A šta mi dobijamo sa gradnjom MHE. Zaposlilo bi se par pojedinaca dok bi kajmak iznosili stranci iz zemlje.
Zbog par MhW električne energije od kojih lokalna zajednica nema apsolutno nikakve koristi, sem bogaćenja par političara treba uništiti ovako prekrasnu rijeku. Šta ćemo sa raftingom i ostalim djelatnostima na rijeci Krivaji. Neka se jeb. i oni i njihove MHE. Općina ne bi zaradila za 30 godina koliko bi švabe za godinu dana.

KAP - Predstavljen novi brend bh. vode i sokova

Kompanija KAP, novi je proizvođač vode i sokova u Bosni i Hercegovini. Grupa domaćih investitora okupljenih u kompaniji KAP tokom prošle godine je započela proces preuzimanja bivšeg Ilidžanskog dijamanta. Paralelno sa preuzimanjem tekao je proces razvoja vlastitog brenda vode i sokova pod novim imenom KAP.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/kap_fabrika_310111.jpg

"Izuzetno smo ponosni sto posjedujemo savremenu opremu za proizvodnju prirodnih izvorskih voda, prirodnih mineralnih voda, gaziranih mineralnih voda, te različitih vrsta sokova. Naši trenutni kapaciteti su 6.000 boca na sat, u ovoj fazi zapošljavamo 25 uposlenika sa realnim izgledima da se sa povećanjem kopaciteta i broj zaposlenih poveća na 40 do kraja godine. Uzimajući u obzir proizvodne kapacitete kojima kompanija KAP raspolaže, otvara nam se mogućnost pružanja usluga punjenja za potencijalne zainteresovane klijente", naglasio je Nedim Ćerimović, direktor kompanije KAP.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/KAP_proizvodnja_310111.jpg

Istaknuo je da će se kompanija u svome poslovanju voditi osiguranjem najviše razine svih poslovnih procesa s usmjerenošću na zadovoljstvo potrošača. U kompaniji je u toku uvođenje HACCP i ISO standarda kvaliteta, redovno se vrše analize izvorišta, nadzor kvaliteta od ulaska vode u proces punjenja do skladištenja i distribucije proizvoda… Razvojni planovi kompanije KAP uključuju širenje na regionalnom i svjetskom tržištu.

"Proizvodni portfolio kompanije KAP u ovom trenutku obuhvata proizvodnju voda i gaziranih sokova. Kada su vode u pitanju, KAP nudi gaziranu mineralnu vodu, prirodnu mineralnu vodu, prirodnu izvorsku vodu, te gazirane sokove pod imenom Buzz sa okusima narandže, limuna i limete, biter lemona i kole. Cjenovno smo pozicionirani u srednjoj kategoriji cijena voda i sokova, kao premium domaći brand", kazala je Slađana Nikić, direktorica prodaje kompanije KAP.

Ona je najavila da će kompanija KAP tržištu uskoro ponuditi mirne sokove pod nazivom KAP.



Kreativni tim agencije Communis potpisuje svježu i inovativnu kampanju za vodu KAP, koja je na male ekrane donijela crno-bijeli snimak intervjua sa Bruce Lee-jem u kojem je prenesena bit njegove filozofije, dinamični koncept koji se stalno mijenja, kao voda…

"Ponukani ovim Lee-jevim stavom kreativci Communisa su za vodu KAP osmislili kampanju koja ne želi samo prodati proizvod nego i ideju. „Budi voda, budi sve što želiš.“ je slogan kojim se, promovira brend vode KAP, ali je i inspirativni slogan za natječaj kojim se mladi ljudi u BiH pozivaju da ostvare svoje snove. U prvih dvadesetak dana januara stiglo je oko 200 aplikacija za ovaj natječaj, za koje je glasalo oko 47.000 osoba iz cijele BiH", rekla je Zvezdana Cvijetić, direktorica Agencije Communis.

Novi brend bh. vode KAP može se naći na policama svih većih trgovačkih lanaca u cijeloj BiH.

(ekapija.ba)

Svaka im čast. :cheers:

Nastavak saradnje sa mljekarom "Meggle"




http://www.cleverwinning.de/produkte/projekte/meggle.gif

Ugovor su potpisali opštinski načelnik Albin Muslić i zamjenik direktora Mljekare "Meggle" Kemal Hrnjić,
koji su istakli da je ovo samo nastavak izuzetno dobre saradnje ove mljekare i bihaćke opštine.

Tokom današnjeg susreta razgovarano je i o podršci ne samo malim farmerima već i većim proizvođačima
mlijeka, jer to potrebno mljekarskoj industriji u BiH.

Muslić je ponovio da će opština Bihać i u ovoj godini nastaviti sa mjerama podrške običnom čovjeku, te
da će na raposlaganje staviti sve resurse s ciljem ekonomskog razvoja opštine.

Revolving fond zajednički su prije dvije godine osnovali opština Bihać i Mljekara "Meggle" s ciljem podrške
ovdašnjim farmerima i povećanju proizvodnje mlijeka. Do sada je 18 bihaćkih farmera ostvarilo podršku
prilikom nabavke visokosteonih junica.

KAP - Predstavljen novi brend bh. vode i sokova



(ekapija.ba)

Svaka im čast. :cheers:

Dali ovo znaci da oni pune vodu gdje se i Ilidzanski Dijamant punio? Znam pricalo se prosle godine da vlasnik Dijamanta zeli prodat firmu i zemljiste za oko 5 milijona Eura. Ako je ista voda kao Dijamant, onda je ovo samo rebranding.

Da,kupili su Ilidzanski dijamant.

Voda, po izvorima iz firme nije ista, jer je mineralizirana radi boljeg okusa (ne gazirana!).
Ja je jos nisam probao, pa samo prenosim sta je meni receno. Ona stara je imala okus 24 sata ustajale kisnice...

vjestacki mineralizirana? ali nema co2?

Da, navodno upravo to. Nemam ti nista vise reci, jer pojam nemam o tome.

Navodno se to radi sa flasiranim vodama, da bi se kontrolisao okus.

Nema co2 to vam govorim čitavo vrijeme, zato mi se i sviđa. To je ova s plavim omotom

http://budivoda.ba/img/s/290x405/assets/images/web_teniser.jpg

Da, navodno upravo to. Nemam ti nista vise reci, jer pojam nemam o tome.

Navodno se to radi sa flasiranim vodama, da bi se kontrolisao okus.

koliko sam čuo da je i Teloptic među domaćim investitorima koji su iza ovoga

Vidi se da je neko ko ima love. Neka su se i naši konačno počeli udruživati i ukrupnjavati. :okay:

A šta mi dobijamo sa gradnjom MHE. Zaposlilo bi se par pojedinaca dok bi kajmak iznosili stranci iz zemlje.
Zbog par MhW električne energije od kojih lokalna zajednica nema apsolutno nikakve koristi, sem bogaćenja par političara treba uništiti ovako prekrasnu rijeku. Šta ćemo sa raftingom i ostalim djelatnostima na rijeci Krivaji. Neka se jeb. i oni i njihove MHE. Općina ne bi zaradila za 30 godina koliko bi švabe za godinu dana.

ukratko, iz komentara se vidi da pojma nemas o MHE-a, njihovoj koristi, rentabilnosti, povratu ulozenih sredstava i sumi novca koje pametni ljudi mogu da zarade tokom planiranja, projektovanja, izgradnje i odrzavanja. opstine, njih 95% u federaciji su bezobrazne a zaradile bi puno vise nego te tvoje svabe samo je problem sto razmisljaju kao i ti plus sto su korumpirani pa je stanje takvo kakvo je i jeste :down:

ukratko, iz komentara se vidi da pojma nemas o MHE-a, njihovoj koristi, rentabilnosti, povratu ulozenih sredstava i sumi novca koje pametni ljudi mogu da zarade tokom planiranja, projektovanja, izgradnje i odrzavanja. opstine, njih 95% u federaciji su bezobrazne a zaradile bi puno vise nego te tvoje svabe samo je problem sto razmisljaju kao i ti plus sto su korumpirani pa je stanje takvo kakvo je i jeste :down:

Ima da teče med i mlijeko:lol::lol:
Čuj uloženih- sredstava, održavanja, da nisi možda mislio na 3 radnika što će biti zaposlena. Ne pravi se pametam, ako imaš šta pametno reći, daj nam argumente, neke analize ili primjer.
-planiranja, projektovanja, tu stvarno mogu, da se milijarde okrenu, i masa nezaposlenih radnika

A to što smo korumpirani u federaciji i što ne damo Vuku i švabama, da nas handre, kao vas u R.S. gdje teče med i mlijeko, i gdje svako selo ima svoju MHE, riječ korupcija je nepoznanica, stvarno mi nije jasno kako se ne ugledamo na bolji entitet.

Sarajevo:

Obnovljena BS Stupska petlja počela sa radom
http://energopetrol.ba/bs_spetlja_files/DSC_0227.jpg
U Sarajevu je počela s radom rekonstruisana benzinska stanica Stupska petlja,ukupne površine 247,94 m2, koja svojim kupcima nudi pored redovnog asortimana goriva i LPG,kao i savremeni caffe bar,automatsku praonicu.

Zenica:

Rekonstruisana benzinska stanica Zenica III
http://energopetrol.ba/bs_zenica3_files/DSC_0227.jpg
http://energopetrol.ba/bs_zenica3_files/DSC_0225.jpg
U Zenici je ponovo puštena u rad kompletno rekonstruisana benzinska stanica Zenica III, ukupne površine 174,46 m2 i koja u pored standardnog asortimana goriva i maziva,u svojoj ponudi ima i LPG,PB-BOX, kompresor,kao i savremeni caffe bar.

Ima da teče med i mlijeko:lol::lol:
Čuj uloženih- sredstava, održavanja, da nisi možda mislio na 3 radnika što će biti zaposlena. Ne pravi se pametam, ako imaš šta pametno reći, daj nam argumente, neke analize ili primjer.
-planiranja, projektovanja, tu stvarno mogu, da se milijarde okrenu, i masa nezaposlenih radnika

A to što smo korumpirani u federaciji i što ne damo Vuku i švabama, da nas handre, kao vas u R.S. gdje teče med i mlijeko, i gdje svako selo ima svoju MHE, riječ korupcija je nepoznanica, stvarno mi nije jasno kako se ne ugledamo na bolji entitet.

Realno, mislim da si ti taj koji treba pruziti argumente za svoju teoriju, posto je ona mimo svijet.

EOS GRUPACIJA, DIO OTTO GRUPACIJE, OTVORILA URED U BOSNI I HERCEGOVINI
09:45 / 02.02.2011.

Od 01. veljače, EOS Grupacija, dio Otto Grupacije, započinje s operativnim poslovanjem u Bosni i Hercegovini, gdje će svojim klijentima nuditi usluge otkupa i naplate potraživanja, navodi se u priopćenju.

http://www.eos-solutions.com/fileadmin/images/solutions/eos_logo.gif

Na čelu EOS ureda u BiH je Mirjana Vuković. Vuković komentira: "Bliska suradnja s regionalnim uredima, posebice u Hrvatskoj i Srbiji, naša je prednost. Naši klijenti mogu se pouzdati u dugogodišnje iskustvo te financijsku pozadinu EOS Grupacije." Mirjana Vuković ima 7 godina iskustva u financijskom sektoru, od kojih su 4 na vodećim pozicijama, ističe se u priopćenju.

Promjene u ASA grupaciji

Predstavljen novi generalni direktor Peter Kroyer

ASA grupacija izvršila je promjene u menadžmentu s ciljem nastavka dobrih poslovnih rezultata i unapređenja istih. Novi članovi Uprave generalni direktor Peter Kroyer, direktor za prodaju Eldin Hadžiselimović i direktor za finansije Damir Ferović predstavljeni su na današnjoj press konferenciji održanoj u prostorijama ASA Holdinga.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110202043.1_mn.jpg

Foto: Jasenko Korjenić/Sarajevo-x.com

ASA grupacija je ranije bila podijeljena u dvije divizije, prodajnu i finanasijsku, a nova strategija podrazumijeva integraciju proizvoda i usluga. Nova organizacija upravljanja će omogućiti da ASA postane kompanija koja je još više orijentisana prema kupcima.

"Prava integracija proizvoda pruža prava rješenja za kupce. Sa dodatnim proizvodima ili uslugama za postojeće i buduće kupce, ASA će biti u boljoj poziciji da ostvari svoje poslovne ciljeve. Želimo postati lider na tržištu u svim aktivnim segmentima poslovanja“, ističe Peter Kroyer, generalni dikrektor ASA Holdinga i predsjednik Uprave.

Prioriteti ASA grupacije su zadovoljstvo kupaca, profitabilni rast i društvena odgovornost.

"U ovoj godini ćemo kreirati nove proizvode i usluge, istražit ćemo nove kanale prodaje i radit ćemo na ekspanziji poslovanja“, dodaje Eldin Hadžiselimović, direktor za prodaju i član Uprave.

ASA grupacija je u 2010. godine ostvarila 241 miliona KM prometa, te u isto vrijeme investirala 25,5 miliona KM.

"Ostajemo i dalje lider u prodaji novih vozila sa preko 40 posto učešća, ali je značajan rezultat ostvarilo naše lizing društvo sa 15 posto učešće u finansiranju kupovine novih automobila, kao i naše osiguranje čija je premija porasla za 10 posto, rekao je Hadžiselimović.

Poslovni planovi ASA grupacije u 2011. godini su izuzetno ambiciozni.

"Zacrtali smo cilj od 307 miliona KM prometa, što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na prošlu godinu. Planiramo širiti poslovanje u regionu u oblasti prodaje automobila jer smo od svog osnivanja pokazali visok stepen kvalitete usluga i profesionalnost, a tim i dobili povjerenje proizvođača automobila. Nastavit ćemo sa investicijama i ne isključujemo nove akvizicije“, naglasio je Damir Ferović, direktor za finansije i član Uprave.

Od momenta svog osnivanja, 1995. godine, ASA grupacija je primjer uspješnog poslovanja u Bosni i Hercegovini. Inicijalno poslovanje je krenulo od uvoza i prodaje novih automobila i autodijelova, te njihovog transporta. Zahtjevi modernog tržišta usmjerili su brzi razvoj ASA grupacije i kao odgovor Grupacije je svoje usluge proširila na oblasti osiguranja, lizinga i bankarstva. Stalna ulaganja i inovativne ideje bile su ključ za učvršćivanje liderske pozicije na tržištu Bosne i Hercegovine.

˝Izomont˝ na korak do milionskog posla

Državni projekat izgradnje 200 vila za lokalno stanovništvo u Abu Dhabiju, kako sada stvari stoje, mogao bi pripasti bosanskohercegovačkoj kompaniji Izomont iz Gradačca, koja je jedan od najozbiljnijih kandidata za izvođenje radova. Ukoliko se ispune svi administrativni preduslovi, ova kompanija bi uskoro trebala zaključiti posao vrijedan vrtoglavih 64 miliona eura.

Izomont se na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavio krajem 2009. godine, kada su u Abu Dhabiju otvorili svoje predstavništvo. Direktor Izomonta Amir Kamberović za eKapiju priča o prilici koja im se pružila da realizuju najveći projekat od osnivanja kompanije, 2005. godine. On ističe da uspješno sklapanje ugovora u ovom trenutku ovisi od administrativnih procedura i preugovornih radnji.

"Kao i za svaki drugi veliki projekat, firma je dužna obezbijediti određene bankovne garancije koje u ovom slučaju iznose oko 10 miliona eura. Također potrebno je snositi troškove obrade ugovora, 10 hiljada eura za predugovor, te 50.000 eura za samo potpisivanje. Do sada smo uspjeli obaviti oko 70 posto posla, a ostalih 30 posto zavisi od dinamike naplate potraživanja od drugih investitora", kaže Kamberović za eKapiju.

On također navodi da je izgradnja 200 vila dio projekta koje vlasti Abu Dhabija provode u sklopu programa izgradnje takozvanih "hiljadu tipičnih kuća". Posao je podijeljen na pet dijelova, a jedan dio bi trebao pripasti i izvođaču iz Bosne i Hercegovine.

Abu Dhabi, inače jedan od najbogatijih gradova u svijetu, prava je obećana zemlja za građevinare. Ovaj emirat u zadnjih nekoliko godina obilježio je brzi privredni razvoj, visoki prirast stanovištva te nagla urbanizacija. Danas je on najveće gradilište na svijetu s najskupljim projektima i građevinama. Skoro pola miliona stanovnika Ujedinjenih Arapskih Emirata sjedi na nalazištima nafte koja čine jednu desetinu ukupnih svjetskih rezervi "crnog zlata". Abu Dhabi je središte svih većih trgovina na Srednjem Istoku. Također je popularno turističko središte, sa prelijepim bijelim plažama, velikim vrtovima i parkovima, luksuznim shopping centrima, hotelima i kulturnim centrima.

(eKapija.ba)

BH PROIZVOĐAČI NAMJEŠTAJA RADE ZA BRITANSKO TRŽIŠTE

Samo tri mjeseca nakon veoma zapaženog pojavljivanja na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, bh. proizvodači namještaja ostvaruju uspjeh i na tržištu Velike Britanije.Nakon posjete nedavno održanom sajmu namještaja u Birminghamu INTERIORS NEC 2011. (od 22. do 25. januara), firme ...
... iz BiH počele su s pripremanjem uzorka za prodaju te organiziranjem prvih naručenih isporuka, saznaje Fena u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji (SERDA).

Krivaja 1884 i Nova Forma, koje su svoje proizvode izlagale na ovom velikom sajmu, u Bosnu i Hercegovinu su se vratile s dobijenim narudžbama i trenutno ubrzano rade da bi za Veliku Britaniju otišle prve isporuke stolova, stolica i komoda.

Očekuje se da će i ostalih pet firmi koje su posjetile sajam INTERIORS NEC 2011. nakon ove posjete uspjeti postići dogovore o prodaji.

Ovu posjetu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), podržao je USAID-Sida FIRMA projekt, a članovi bh. delegacije su bili predstavnici sedam firmi iz BiH - Urban iz Banje Luke, Scontoprom iz Prijedora, Krivaja 1884 iz Zavidovića, Nova Forma iz Šamca, Standard iz Prnjavora, Artisan iz Tešnja i Xylon iz Ilijaša. U delegaciji su također bili i predstavnici SERDA-e te Privredne komore Republike Srpske.

U Birminghamu je bh. delegacija uspostavila i nukleus prodajno-proizvodne agencije (PPA) za tržište Velike Britanije koja će firmama iz BiH pružati podršku da bi što uspješnije odgovorile na zahtjeve tamošnjeg tržišta, a pomagat će im i u prodajnim aktivnostima. Kompanija Woodline Marketing Ltd. na području Velike Britanije djelovat će kao predstavnik za prodaju za firme iz BiH.

Tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća Bosna i Hercegovina izvozila je značajne količine namještaja u Veliku Britaniju.

Biznis.ba/Fena

Oštećen proračun za najmanje 50 milijuna KM

Agencija za javne nabave BiH je u posljednjih pet godina, koliko se na njezinom čelu nalazi Đinita Fočo, oštetila državni proračun za najmanje 50 milijuna KM, navodi se u povjerljivom izvještaju Ureda za razmatranje žalbi BiH.

Predsjednik Ureda za razmatranje žalbi Amir Pilav potvrdio je da je pregledom ugovora o javnim nabavama ustanovio brojne nepravilnosti pa čak i opasan kriminal i da je već podneseno pet kaznenih prijava zbog nanošenja štete državi u iznosu većem od osam milijuna KM.

"Ne mogu reći protiv koga su prijave podnesene, ali se zaista radi o kriminalu. Što je najgore, Agencija za javne nabave je u proteklom razdoblju samovoljno eliminirala naš ured iz svih procesa nadzora javnih nabava, čime su širom otvorili vrata korupciji", rekao je Pilav.

(Capital.ba)

Podrška domaćim poljoprivrednicima

Procredit banka iz Sarajeva pripremila je ponudu kredita za poljoprivrednike u BiH po izuzetno povoljnim uvjetima. "Iznosi kredita su do 50.000 KM, uz rok otplate do sedam godina, mogućnost odgode plaćanja i iregularnog otplatnog plana koji odgovara specifičnostima određene poljoprivredne djelatnosti", precizirala je direktorica sektora za poslovanje sa stanovništvom Biljana Hadžimustafić Jevtić.

Sredstva su namijenjena za kreditiranje razvojnih programa poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije.

(Capital.ba)

Predrag Radanović: Prve naftne bušotine u Srpskoj sljedeće godine

Tvrtka za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Jadran-Naftagas Banja Luka već tijekom ove godine započet će geološka istraživanja nafte, a bušenje istraženih lokacija moralo bi početi 2012. godine. Rekao je ovo glavni direktor Jadran-Naftagasa Predrag Radanović.

"Ukupna količina ulaganja za geološko-istražne radove u razdoblju od 2011. do 2013. iznosi od 9,2 do 17,6 milijuna dolara, a cjelokupno ulaganje u maksimalnoj varijanti može dostići i do 300 milijuna dolara", rekao je Radanović.

(Glas Srpske)

heh cestitam IDIOTI vlade, stoka nesposobna sad ce dodik prodati i nacionalni resurs heh

Nemoguća naplata milijuna KM iz Egipta

Tvrtke iz Republike Srpske koje posluju s egipatskim partnerima zbog političke i ekonomske nestabilnosti u toj zemlji mogle bi imati milijunske gubitke zbog nemogućnosti naplate isporučene robe. Egipatska ekonomija gotovo je zamrla jer su banke zatvorene, zemlji je smanjen kreditni rejting, dok međunarodne tvrtke i maloprodaja naglo smanjuju aktivnosti u zemlji.

Egipatska centralna banka od početka tjedna odbija dopustiti državnim i privatnim bankama da otvore vrata za klijente iz straha jer bi mogle biti opljačkane. Egipćani ne mogu dobivati ni mirovine i plaće. Tvrtka Euro Motor iz Banje Luke, koja intenzivno posluje s tvrtkama u Egiptu, u nemogućnosti je naplatiti 200.000 KM vrijednu robu isporučenu u ovu zemlju.

(Glas Srpske)

Iz BiH izvezeno 43.000 tona pšenice

Iz BiH je u 2010. godini izvezeno više od 43.000 tona pšenice, a sada se proizvođači žale na nestašicu ove žitarice i dižu cijene brašna i kruha. U udruženjima poljoprivrednika smatraju da je ovo apsurdna situacija. Od izvoza pšenice BiH je prošle godine inkasirala 16 milijuna KM, a izvoz je bio gotovo četiri puta veći nego 2009. godine.

Većina izvezenog žita otišla je u Tursku, gdje je prodano 40.000 tona. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike srpske, tvrdi da domaći mlinovi nisu uopće bili zainteresirani za otkup domaće pšenice.

(Nezavisne novine)