odlicna vijest

Sastanak Stalnog odbora: Finansijska stabilnost BiH još uvijek na zadovoljavajućem nivou

U Sarajevu je danas, 20. decembra/prosinca 2011. godine održan redovni sastanak Stalnog odbora za finansijsku stabilnost na kojem su razmatrani trenutni rizici u makroekonomskom okruženju i njihov uticaj na stabilnost finansijskog sistema.

Članovi Stalnog odbora su ocijenili da su trenutno najveći rizici slaba ekonomska aktivnost u zemlji, loše projekcije rasta za narednu godinu, te loša politička klima u zemlji uzrokovana u najvećoj mjeri neusvajanjem budžetskog okvira i neformiranjem Vijeća ministara BiH. S tim u vezi, ocijenjeno je da je finansijska stabilnost još uvijek na zadovoljavajućem nivou, mada je evidentan trend jačanja sistemskih rizika u odnosu na prethodne periode.

Bankarski sektor u cjelini je još uvijek adekvatno kapitaliziran, mada postoje banke u kojima bi se, prvenstveno zbog pogoršanja makroekonomskih uslova u zemlji i inostranstvu, mogle javiti potrebe za dokapitalizacijom u narednim periodima. Istaknuto je da će 16. januara/siječnja 2012. godine biti održan sastanak o Bečkoj inicijativi kojem će prisustvovati i predstavnici Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.

Današnjim sastankom predsjedavao guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić, a prisustvovali su ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić, ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina, direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš i direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić.

Osnovni zadatak Stalnog odbora je rano prepoznavanja potencijalnih prijetnji u finansijskom sistemu, davanje preporuka za smanjenje sistemskog rizika, te koordinirana akcija članica u slučajevima kada to zahtijevaju određene situacije koje ugoržavaju finansijsku stabilnost zemlje.

Naredni sastanak Stalnog odbora za finansijsku stabilnost je dogovoren za kraj januara/siječnja 2012. godine, navodi se u saopćenju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/515073)

Bh. privrednici pred novim izazovom: Kako ulazak Hrvatske u EU okrenuti u svoju korist

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, koji je najavljen kao potencijalna kataklizma za izvoz bh. proizvoda, mogao bi imati i određene pozitivne efekte na poslovanje domaćih kompanija.

Istina, kada 1. jula 2013. godine Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, naši izvoznici neće moći izvoziti robu u Hrvatsku prema sadašnjim uslovima. Već od polovine 2012., zapadni susjedni počinju sa uvođenjem EU legislative u vlastito zakonodavstvo, pa svi proizvodi koji budu plasirani na to tržište moraju biti usklađeni sa evropskim standardima i certificirani kod institucija akreditovanih od EU.

Ekonomski analitičari tvrde da će "pozitivan strah" od zahtjeva kvaliteta EU, kod bh. privrednika povećati odgovornost i intenzivirati certificiranje proizvoda i usluga na kvalitet i okolinsku usklađenost.

Time će ubrzati ispunjenje uslova za nesmetan izvoz proizvoda i usluga u Hrvatsku, ali i u ostale zemlje Evropske unije. Ovo se odnosi i na naše proizvođače građevinskih materijala, koji te certifikate ili nemaju ili ne zadovoljavaju EU regulativu.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, do sada takav certifikat imaju jedino Tvornica kreča Doboj i Tvornica cementa Kakanj, koje su i do sada izvozile u Hrvatsku i EU.

Ipak, ohrabrujuće je što veliki broj domaćih kompanija počinje intenzivno raditi na unapređenju kvaliteta i certificiranju proizvoda, kako ne bi izgubili jedno od najznačajnijih vanjskih tržišta.

Samouvjeren korak prema Evropi

Za Tvornicu opeke Sarajevo poslovanje prema najvišim standardima kvalitete nije nikakva novost. Ova kompanije članica je Nexe Grupe koja posluje u okviru Divizije za ciglu i crijep, te objedinjuje proizvodnje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Direktor sektora prodaje TOS-a Samir Kovačević za eKapiju je potvrdio da ova kompanija više od 50 posto proizvodnje izvozi u Hrvatsku i Crnu Goru.

"Tržište Hrvatske je naše prirodno tržište i kao takvo mi ga nećemo izgubiti. Ponajprije želim spomenuti IGH Zagreb pri kojem su certificirani svi naši proizvodi namjenjeni za izvoz. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, ne dovodim u pitanje priznavanje IGH kao budućeg europskog instituta, time niti naš proizvod sa kojim ćemo tada moći izaći na ostatak europskog tržišta, što će u našem slučaju biti veliki plus za kompaniju", ističe Kovačević.

Tvornica opeke Sarajevo (TOS) već duže vrijeme radi po sistemu povlaštenog izvoznika čime pojednostavljuje izvoz proizvoda, smanjuje troškove transporta i povećavaju obrt logistike, kako bi samouvjereno koračali prema konkurentnom i zahtjevnom tržištu Europe.

Ključ uspjeha, kako objašnjava Kovačević, je konstantno ulaganje u kvalitetu i inovativnost, te okupljanje mladog i stručnog kadra. Tvornice opeke Sarajevo samo ove godine, u vrijeme teške financijske situacije, investirala je više od 700.000 eura.

"U 2011. godini ostvarili smo bolje financijske rezultate od prethodne godine. Iduće godine planiramo investirati još dodatnih 900.000 eura , čime osiguravamo stabilnu bazu za sigurnu tranziciju Hrvatske u EU", naglašava Kovačević.

Buđenje iz zimskog sna

No, privrednici ne bi smjeli ostati usamljeni u svojim naporima da sačuvaju bh. ekonomiju i održe nivo poslovanja. Iz zimskog sna trebala bi se probuditi i država, kako bi hitno usvojila Zakon o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini, kao temeljni preduslov za realizaciju bilo kakvih sistemskih mjera podrške i kreiranje namjenskih fondova i poticaja privredi.

Stručnjaci apeliraju na izdvajanje finansijskih sredstava i formiranje fondove za podršku nadležnim institucijama i privredi u procesu usklađivanja rada i poslovanja sa zahtjevima i standardima Evropske unije.

"Bilo bi puno jednostavnije ukoliko bi institucije svojim djelovanjem i aktivnostima u smjeru povećanja konkurentnosti bh. proizvođača i izvoznika bile motivirajuće, te uvažavale savjete struke kojima se može znatno pojačati konkurentnost domaće proizvodnje na domaćem kao i na vanjskom tržištu. Ovo će pak pričekati sazrijevanje političke elite u perspektivne i ekspertne lidere", smatra Kovačević.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/514953)

BMW AG proširuje saradnju sa Preventom

Početkom sljedeće godine, Prevent u Bosni i Hercegovini planira ući u novi projekat proizvodnje automobilskih presvlaka za prvu ugradnju za modele BMW L6 i BMW L7. Visoka delegacija BMW AG-a posjetila je u protekla dva dana proizvodne pogone Preventa u Zenici i Visokom kako bi se iz prve ruke upoznala sa poslovnim aktivnostima i procesima u ovoj kompaniji, te dogovorila proširenje poslovne saradnje. Trenutno se u Bosni i Hercegovini proizvode presvlake za ručicu ručne kočnice u BMW vozilima

U pratnji vodećih ljudi Preventa, gosti su obišli pogone u Zenici gdje se trenutno šiju tekstilne presvlake za modele Audi Q5, VW Passat, VW Turan i VW Golf, kao i krojačnicu tekstila u Visokom, na lokaciji Topuzovo Polje.

BMW godišnje proizvede oko 1, 4 miliona automobila od čega je najveći broj namjenjen za evropsko trzište.

Lider u proizvodnji automobilskih presvlaka, Prevent grupacija je partner renomiranih svjetskih proizvođoča automobila. Proizvodni pogoni u Bosni i Hercegovini predstavljaju većinski dio proizvodnje ove kompanije što pokazuje strateško opredjeljenje za razvoj bh.privrede. Prevent grupacija je vodeći bh. izvoznik sa preko 430 miliona KM, a pored kože i automobilskih presvlaka proizvodi kočione diskove, zaštitnu opremu i brodove.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/515076)

Šansa za građevinare iz BiH: Albanija ulaže milione u izgradnju autoputa

U periodu od 13. do 16. decembra ove godine, delegacija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zajedno sa predstavnicima Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i privrednicima, bila je u zvaničnoj, političko-poslovnoj posjeti Albaniji.

Kroz vrlo sadržajan protokol posjete, ostvareni su brojni i značajni politički i poslovni susreti i kontakti. S obzirom da je Albanija posljednjih godina veliko investicijsko tržište, sa puno pokrenutih projekata i dosta uloženog novca, ova zemlja je šansa za naše građevinare i u niskogradnji i u visokogradnji.

Riječ je o zemlji u razvoju, koja tek razvija svoju infrastrukturu, ulaže u turizam, hotelske komplekse, proizvodnju električne energije, što je za Albaniju bio deficit do unazad tri godine.

Kada je u pitanju putna mreža, u posljednje tri godine u Albaniji je napravljeno oko 9000 km puteva, što se odnosi na ukupnu cestovna mreža, koja uključuje i autoput. U posljednje tri godine završeno je oko 350 km autoputa, navodi se u saopćenju Privredne komore FBiH.

Do sada je završeno 74 hidroelektrane, a planirana je izgradnja oko otprilike 400 novih hidroelektrana. Sredstva finansiranja su uglavnom iz budžetskog proračuna, a takve mogućnosti se objašnjavaju uglavnom velikim pragom štednje i preusmjeravanja sredstava u dalji razvoj. Evidentno da je to efikasan put utroška sredstava, što potvrđuje i činjenica da Albanija bilježi stalan privredni rast posljednjih nekoliko godina.

U narednoj godini, planirana vrijednost investicija na autoputu je od 7-8 stotina miliona. Za uključivanje stranih kompanija u realizaciju takvih projekata koriste se ugovorni odnosi prema FIDICU (Međunarodni standard ugovoaranja u građevinarstvu), dok je za domaće kompanije predpotstavljen drugačiji ugovorni odnos. Zakonskom regulativom, u Albaniji, nije predviđen preferencijalni tretman domaćih kompanija. Cijena je uglavnom odlučujući faktor pri dobijanju posla, a tendersku dokumentaciju je moguće preuzeti putem interneta. Apliciranje na tender, takođe, vrši se elektronskim putem.

Na gradilištima autocesta u Albaniji, u proteklom periodu, mogao se se susresti slovenački SCT, koji je i na ovom tržištu vrlo brzo i neslavno okončao svoje poslovanje, Konstruktor iz Splita, srbijanske, grčke, turske i dr. kompanije. Jako puno su zastupljeni join veinture npr. turskih i američkih kompanija.

Islamska razvojna banka odobrila je Albaniji 156 miliona eura kredita za finansiranje izgradnje puta od Tirane do industrijske zone u Elbasanu. Kredit je sa rokom otplate 17 godina i kamatnom stopom oko 5%. Ukupna vrijednost radova iznosi oko 280 miliona EURA i ovo je ujedno dionica sa najvećim procentiom kreditnog finansiranja, u odnosu na budžetska sredstva.

Iako Albanija nije savršeno uređeno tržište, mnogo je primjera iz kojih bi mogli učiti, poručuju iz Privredne komore FBiH.

Riječ je o otvorenom i izuzetno stimulativnom tržištu. Ulaganje u zimski turizam Albanije, naprimjer, država stimuliše oslobađanjem poreza, za investitora, u narednih osam godina.

Administrativno-pravni poslovi oko registracije preduzeća u Albaniji traju oko tri dana. Troškovi iznose oko 400 eura, a isti uključuju: notarsku obradu svih potrebnih dokumenata, registraciju kod Nacionalnog registra NRC, registraciju kod Biroa za poreze i dobijanje pečata kompanije.

Zdravstveno osiguranje se oporezuje sa 1,7%, porez na dohodak je 10%, doprinosi za socijalno osiguranje iznose 16,7%, a PDV 20%.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/515051)

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je na današnjoj petoj vanrednoj sjednici federalnu strategiju upravljanja vodama.
http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111220095.jpg
"Razlog za hitno usvajanje ove strategije jest činjenica da je izrađena još 2009. godine, a usvojena u Vladi FBiH 17. lipnja 2010. i u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije 20. oktobara 2010. godine, no nije došlo do njenog potvrđivanja u Domu naroda", saopćeno je jučer iz ureda predsjedavajuće Doma naroda Karoline Pavlović.

"Ova zemlja bogata je prirodnim resursima koje moramo adekvatno zaštititi i odgovorno eksploatirati. Generacijama koje dolaze, prirodna blaga moramo ostaviti onakva kakva smo i posudili od njih", istaknula je pritom Pavlović.

Obaveza izrade i donošenja strategije upravljanja vodama Federacije BiH je utvrđena odredbama Zakona o vodama, a njom se, kao osnovnim planskim dokumentom u oblasti voda, utvrđuje politika upravljanja, odnosno pravci zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održivog korištenja voda.

Razlozi za hitno donošenje strategije između ostalog su činjenice da ona upotpunjuje donesenu federalnu strategiju zaštite okoliša za segment voda i temelj je za reforme u ovoj oblasti.

Polazna je osnova za izradu planova upravljanja vodnim područjima i planova upravljanja poplavnim rizikom, kao osnovnih instrumenata upravljanja vodama usklađenih s evropskom praksom i legislativnom.

Osim navedenog, od iznimne važnosti je i činjenica da je ova strategija preduvjet za osiguravanje sufinansiranja investicijskih projekata u oblasti voda iz kreditnih i grant sredstava međunarodnih finansijskih institucija, prvenstveno IPA i drugih fondova Evropske unije.

Usvajanjem ove federalne strategije, okončano je današnje zasjedanje Doma naroda.

http://www.sarajevo-x.com/bih/odobrena-federalna-strategija-upravljanja-vodama/111220095

BMW AG proširuje saradnju sa Preventom

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/515076)

Prevent rides again^^^^

Znaci, kozne presvlake za BMW 7 i BMW 6, lijepo, lijepo...:cheers:

Mi bas fancy krave imamo :lol:

Uklanjanje barijera koje koče poslovni ambijent


Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zadužio je na današnjoj sjednici u Sarajevu Federalnu vladu da zarad uklanjanja administrativnih barijera koje koče unapređenje poslovnog ambijenta u FBiH, u roku od 30 dana razmotri prijedloge i inicijative za izmjene ili donošenje novih zakona i podzakonskih akata, koji bi doprinijeli izgradnji poslovnog ambijenta privlačnijeg za investitore.
Potom Vlada treba da nove zakone ili izmjene nekih sadašnjih predloži Parlamentu ili, pak, obrazloži ako smatra da neke nije moguće donijeti ili da postojeće ne treba mijenjati.

Ovo, isuviše načelno zaduženje Vladi, proizilazi iz zaključaka koje je danas predložio poseban tim (za zaključke) Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, formiran nakon što je 19. oktobra u Sarajevu održana posebna tematska sjednica tog parlamentarnog nivoa s namjerom da široka parlamentarna rasprava, u koju su bili uključeni i udruženja poslodavaca, sindikati, Vlada i drugi učesnici, u konačnici dovede do mjera koje će otkloniti ili barem ublažiti administrativne barijere koje koče razvoj biznisa u FBiH i odbijaju potencijalne investitore, domaće i strane.

Tim koji je bio zadužen da na osnovu te široke rasprave, sublimira i ponudi zaključke Predstavničkom domu na izjašnjavanje, danas je poslanicima ponudio izvještaj s navedenim zaduženjima Vladi.

Zakoni koje treba donijeti ili mijenjati nisu konkretno navedeni, već je Vlada upućena na to da razmotri sve prijedloge i inicijative, izrečene u tom kontekstu na oktobarskoj tematskoj sjednici.

Istovremeno je tim (za zaključke) naveo u svom izvještaju da Predstavnički dom Federalnog parlamenta inicira i Parlamentarnoj skupštini BiH, kantonalnim skupštinama te općinskim vijećima da donesu zakone, izmjene i dopune zakona, te podzakonske akte, koji su u njihovoj nadležnosti, a sve radi unapređenja poslovnog ambijenta.

Inicijative predložene na tematskoj oktobarskoj sjednici treba da postanu dio programa rada Predstavničkog doma FBiH i Federalne vlade, naveo je također tim za zaključke.

Na tematskoj sjednici 19. oktobra u Predstavničkom domu, konstatirano je, naime, da niz aktuelnih administrativnih propisa u Federaciji, uz složeno ustavno uređenje, komplicira razvoj biznisa i naprednijeg poslovnog okruženja, što u konačnici odbija potencijalne investitore.

Treba promijeniti, pojednostaviti sadašnje složene procedure za započinjanje biznisa i investiranja, koje provodi glomazni administrativni aparat, a šta sve treba poduzeti u tom cilju, precizirat će se naknadno, zaključcima koje treba predložiti na osnovu obilja diskusija i prijedloga, rečeno je tada.

U prijedlogu zaljučaka treba precizirati "top prioritete" za izmjenu propisa, kojima se može brzo, amandmanski intervenirati, da bi se stanje promijenilo u korist privlačnijeg poslovnog ambijenta, rekao je na oktobarskoj sjednici predsjedavajući Doma Denis Zvizdić.

Drugim setom zaključaka treba konkretizirati nove potrebne propise, a trećim inicirati mjere za državni nivo.

Cijeli posao vezan za zaključke treba da bude završen do novembarske sjednice Predstavničkog doma da bi možda već u decembru Federacija imala precizirane mjere, naložene iz Parlamenta, za unapređenje poslovnog ambijenta, zaključeno je 19. oktobra u Predstavničkom domu.

Među propisima koje treba mijenjati, tada su navedeni zakoni o radu, o porezu na dohodak, o građenju i eksproprijaciji, kao i mnogi drugi federalni akti.

Tematska sjednica posvećena 'detektovanju i otklanjanju administrativnih barijera radi unapređenja poslovnog okruženja u Federaciji', kako je zvanično bilo navedeno, održana je 19. oktobra uz učešće članova Federalne vlade, predstavnika privrednih komora, udruženja poslodavaca, sindikata, Vijeća stranih investitora, zavoda za zapošljavanje i više kompanija.

Nakon izvještaja Tima za zaključke, u kojem su načelni zaključci s tog zasjedanja, danas je okončana osma i otvorena deveta redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, a u njenom dnevnom redu su predložene izmjene ili dopune Zakona o Željeznicama FBiH, Zakona o eksproprijaciji te Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mikrokreditnim organizacijama, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, kao i Prijedlog zakona o vinu, također su u najavljenom dnevnom redu.
Poslanička rasprava na devetoj redovnoj sjednici najavljena je za danas i povodom revizijskog izvještaja o izvršenju budžeta FBiH i korisnika budžeta FBiH za 2010. godinu te izvještaja o prošlogodišnjem radu Komisije za koncesije FBiH.


http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/uklanjanje-barijera-koje-koce-poslovni-ambijent/111221085

KV dopustio koncentraciju, ali izrekao i mjere: Zbog preuzimanja Vispaka 50.000 KM kazne

Skoro godinu dana nakon što je kompanija AS Jelah iz Tešnja kupila većinski paket dionica Vispaka iz Visokog, institucija koja se bavi zaštitom tržišne konkurencije u BiH, izrekla im je kaznu jer nisu u zakonskom roku prijavili ovu promjenu u vlasništvu.

Naime, Konkurencijsko vijeće BiH (KV BiH) je postupak ocjene dopuštenosti ove koncentracije pokrenulo nakon što su mediji početkom godine objavili informacije da je AS Jelah na burzi kupio većinski paket dionica Vispaka.

Nakon naknadne analize podataka pokazalo da se da preuzimanjem većinskog vlasništva nad Vispakom na tržištu neće doći do prevladavajućeg položaja ni ugrožavanja tržišne konkurencije. Zbog toga je KV prije nekoliko dana donio odluku o dopuštenosti koncentracije.

Ali Vijeće je utvrdilo i to da su ove dvije kompanije imale obvezu prethodno prijaviti spomenutu koncentraciju jer je ukupan godišnji prihod svakog od ova dva sudionika u 2010., godini koja je prethodila koncentraciji, bio je preko 8 milijuna, što je uvjet za prijavu KV-u.

Iz AS Jelaha ističu da su upoznati sa tom odlukom Vijeća kazavši da ona ni na koji način ne ugrožava njihovo poslovanje.

Na temelju podataka Registra vrijednosnih papira FBiH gospodarki subjekt AS Jelah - Tešanj krajem siječnja/januara 2011. stekao je kontrolu na gospodarskim subjektom Vispak - Visoko, preuzimanjem preko 50,0% njegovih dionica, tako da u ukupnom vlasništvu ima oko 84 posto dionica ove kompanije.

E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/515271)

SEMIR OSMANAGIĆ - PLAN ZA SPAS DRŽAVE (II): Smanjiti poreze na plaće, otpustiti dvije trećine vladinih službenika, osnovati jaku državnu banku, izgraditi tri auto-puta...

link (http://depo.ba/front/smanjiti-poreze-na-place-otpustiti-dvije-trecine-vladinih-sluzbenika-osnovati-jaku-drzavnu-banku-osnivanje-firmi-uciniti-najjednostavnijim-u-evropi)

:D

SEMIR OSMANAGIĆ - PLAN ZA SPAS DRŽAVE (II): Smanjiti poreze na plaće, otpustiti dvije trećine vladinih službenika, osnovati jaku državnu banku, izgraditi tri auto-puta...

link (http://depo.ba/front/smanjiti-poreze-na-place-otpustiti-dvije-trecine-vladinih-sluzbenika-osnovati-jaku-drzavnu-banku-osnivanje-firmi-uciniti-najjednostavnijim-u-evropi)

:D

Meni se svidja ideja al ovi nasi ce se samo ismijati o ovom planu. Jer smo glup narod. I samo mafijasi koji ruse zemlju.

Cijene nekretnina pale, kvadrat u Neumu i dalje najskuplji u BiH


Cijene stanova i apartmana u našoj zemlji u posljednjih 12 mjeseci niže su u odnosu na prošlu godinu. Kvadrat stambenog prostora u Istočnom Sarajevu košta od 1.350 do 1.450 KM, dok je u Neumu kvadrat apartmana od 1.900 do 2.200 eura.

U Banjoj Luci se ove godine gradilo više nego prošle, tvrdi Senka Gatarić-Vasilić, vlasnica banjalučke agencije za promet nekretninama “Euro-agent”. Kako smo mogli saznati u ostalim agencijama, zabilježen je pad potražnje za stanovima u ovom bh. entitetu.

“Zavisno od lokacije, sprata i veličine, cijene stanova u Banjoj Luci u starogradnji su od 1300 do 1800 KM po kvadratu u gradskoj zoni. U novogradnji su cijene stanova od 1.700 do 2.200 KM”, kaže Senka Gatarić-Vasilić te dodaje kako stanove najviše kupuju mladi ljudi koji su kreditno sposobni i ljudi iz inozemstva.

Adnan Hota, vlasnik agencije “Cicko” kaže kako su cijene stanova i u staroj i novoj gradnji znatno pale.

"Sarajevske općine Centar i Stari Grad prednjače kada je riječ o cijenama kvadrata stambenog prostora. U Centru, recimo, kvadrat stana košta oko 3.800 KM + PDV. U ulici Koševo, prekoputa Predsjedništva BiH, cijene kvadrata stana dostižu vrijednost od oko 5.000 KM”, kaže Hota.

Najviše se prodaju manji stanovi

Od Marindvora do Stupa, kaže naš sagovornik, cijene stanova znatno opadaju. U rasponu od sedam kilometara, cijena kvadrata padne za nevjerovatnih 2.000 KM pa i više.

“Tako, recimo, kvadrat stana u Importanne centru košta oko 4.000 KM, u novogradnji na Čengić-Vili košta 2.375, a u Nedžarićima, Stupu i Dobrinji od 1.400 do 1.800 KM sa PDV-om”, pojašnjava Hota.

"Kada su u pitanju stariji stanovi, cijena, naravno, zavisi od kupca i prodavca. Ljudi svaki dan gube poslove te u bescijenje prodaju stanove kupljene kroz hipoteku”, dodaje Hota.

U Sarajevu se najviše prodaju stanovi koji koštaju do 100.000 maraka.

“To su jednosobni stanovi, koštaju između 60 i 100 hiljada maraka. Najšeći kupci su mladi bračni parovi, kreditno sposobni. Nema one sredine, one kupovne moći kada su se najviše prodavali stanovi od 100 do 200 hiljada KM”, priča Hota.

Naš sagovornik kaže kako je pojačana prodaja zemljišta u Sarajevu i okolnim naseljima.

“Kada gledamo tu situaciju, povećan je interes ulagača, pogotovo iz arapskih zemalja za zemljištem”, kaže Adnan Hota.

Cijene u Krajini, Tuzli i Mostaru

U Bihaću je cijena stanova u novogradnji od 1.400 do 1.800 KM po kvadratu. U nekim dijelovima grada cijena dostiže i 2.000 maraka za kvadrat.

“U Tuzli kvadrat košta od 1.600 do 2.000 maraka, u Istočnom Sarajevu od 1.350 do 1.500 KM, na Palama ćete platiti oko 1.300 KM za kvadrat. U Zenici za kvadrat morate izdvojiti od 1.600 do 1.800 KM. U Mostaru je kvadrat stana skuplji i košta od 1.700 do 2.000 maraka”, pojašnjava Hota.

Neum najskuplji, slijede apartmani na planinama

Za kvadrat stana/apartmana u Neumu kupac mora izdvojiti od 1.900 do 2.100 eura po kvadratu.

“U unutrašnjosti Neuma cijena je malo manja, između 2.500 i 3.000 maraka za kvadrat. Kvadrati apartmana na planinama imaju približnu cijenu. Na Bjelašnici je cijena 2.500 do 3.000 maraka, na Vlašiću od 1.500 do 2.200, na Jahorini do 3.000 maraka, zavisno od položaja i opremljenosti. Cijena kvadrata apartmana na Kupresu je od 2.000 do 2.500 KM”, kaže Hota.

Mnogi najavljuju kako će i naredne godine cijene kvadrata stanova padati zbog sve slabije kupovne moći građana i ekonomske krize.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/cijene-nekretnina-pale-kvadrat-u-neumu-i-dalje-najskuplji-u-bih/111221020)

Za Visoko.co.ba (http://visoko.co.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=3939%3Arobovi-21-vijeka&catid=7%3Akolumne&Itemid=10) piše Alen Jazić

Ovih dana na dostupnim TV kanalima u regiji gledamo kako se sindikati u Sloveniji bune na najavljeno preuzimanje njihovog Mercatora od tuđeg im Agrokora. I vjerovatno se bezbroj Bosanaca i Hercegovaca pita, zašto je to toliko bitno da se neko buni novoj stranoj investiciji i vjerovatnom poboljšanju uslova!? Tako barem nama ovdje predstavljaju “prijateljska preuzimanja” kompanija i preduzeća koja su nekada ili nedavno stvorila nešto od svog imena i renomea. U TV prilozima se naglašava bojazan za radna mjesta, a tek uzgred spominje pitanje budećeg plasmana robe u velikom trgovačkom regionalnom igraču. A Slovenci se samo razumno pitaju šta će biti sa njihovom robom i koliko će u “Deželi” sada biti uvozne, a posebno koliko će opasti njihov izvoz kroz ovaj lanac shopping centara u zemlje regije? Kroz ove proteste upozorenja se ogleda zrelost društva. I to malih ljudi u kreiranju velikih djela i izgradnji stava, ugleda, osjećaja pripadnosti, domoljublja, opravdanosti postojanja u svijetu moćnih… Onih koji se snađu u procjepu morala i svakodnevnice u kojoj je kapital svrha svega. Tamo gdje velike ribe jedu male i gdje se realno ne može oduprijeti naletima sebičnih giganata, nastalih na propadanju drugih. A u društvenim odnosima i posebno u ekonomiji nema uspjeha jednog bez (naznaka) propadanja drugog. I onda upoređujem stanje sa Bosnom i Hercegovinom i načinom razmišljanja našeg čovjeka, ratom iscrpljenog, ekonomijom iznurenog, politikom dezavuisanog, intelektualno oronulog, domoljubno dezorjentisanog… Nakon rata, kada smo zahvaljujući se Bogu što više ne puca, primali poruke bjelosvjetskih propagandista i lobista, a ustvari površnih hohštaplera kako na privrednom planu moramo raditi na izgradnji malih i srednjih preduzeća, a na uštrb rekonstrukcije velikih – nekadašnjih nosilaca razvoja, prihvatili smo početak svog propadanja. Nismo znali ili nismo bili svjesni koliko smo sebi kopali rupu. Jasno da nije bilo moguće vratiti se na prijeratne staze. Ni politički ni ekonomski. Ali da sami oborimo i ono što je valjalo i vrijedilo i na osnovu čega smo možda i mogli izgraditi boljega sebe, pa da shvatimo kako smo sami krivi za to – boli. Boli duša mislećeg bosanskog čovjeka. Energoinvest, UNIS ili UPI nisu bili prijetnja nikome u BiH, ali jeste bila prijetnja ekspanzionističkim ideolozima. Prijetnja je to njihovim interesima na trećim tržištima i naravno na domaćoj sceni, kada je u pitanju plasman robe koju oni proizvedu. A da će raditi na neprincipijelnoj zaštiti svojih interesa vrlo brzo smo se mogli uvjeriti. Tek pošto su se ohladile topovske cijevi je zatraženo potpuno otvaranje našeg tržišta. Ubzo smo pogurani u regionalne organizacije čisto trgovačke djelatnosti poput CEFTA-e, a na ukidanje viza i učlanjenje u WTO, EU i ostale zaista bitne, životne stvari dostojne civilizovanog Evropljanina u XXI vijeku smo dugo čekali ili smo još u čekaonici u kojoj nas ONI ljutito gledaju i kritikuju. Mi imamo ispuniti million uslova. Standardi, certifikati i ine agencije su potrebne nama da im nešto prodamo. I to naravno samo ono što oni sami sebi nemaju ili ne mogu napraviti. S druge strane, mi moramo biti apsolutno otvoreni za primiti njihovo (neka se stidi svako ko je u mislima skrenuo na vuglarne stvari). Nemojte me pogrešno shatiti da zagovaram zatvaranje zemlje i tržišta poput S.Koreje. To nije ni ideja vodilja ni realna perspektiva. To niti treba, niti je izvodivo po principu “pu, ne pika se dosadašnji plan”. I znam da će sada neki tražiti sitne greške u koracima napravljene u tekstu, ne želeći potražiti i razmotriti suštinu. Ako neko od drveta ne vidi šumu, pojednostavit ću maksimalno. Naša država ne štiti domaću proizvodnju, ne stimuliše prodaju domaće robe, a pogotovo ne stimuliše izvoz. Dovedeni smo u situaciju da je tržište BiH toliko liberalizovano da smo samo kolonija i smetljište strane proizvodnje i pameti. U našim trgovinama je, vjerovali ili ne, najteže pronaći proizvod pod oznakom “made in Bosnia&Herzegovina”. A iako ga nađete, biće to na nekom skrivenom mjestu i po vrlo neatraktivnim cijenama. I što je najgore, nećemo to ni registrovati, a kamoli reagovati. I to je problem. Naš i isključivo naš problem! Bosanskog čovjeka koji traži zaposlenje. Koji traži socijalnu zaštitu. Koji hoće penziju. Bolje školstvo, zdravstvo, sigurnost, bolje uslove života. Bitno nam je kupiti nešto tek malo jeftinije i upitno kvalitetnije, ali sigurno bolje upakovano. Na taj način, sitnošićarskom ugodom dugoročno postajemo robovi u sopstvenoj zemlji. Ponavljam, zahvaljujući samom sebi. Političari to ne smiju ili ne žele reči otvoreno, jasno i glasno. Mediji također, jer žele i moraju prihvatiti i ogroman dio kolača stranih kompanija, te zadovoljiti uzuse otvorenosti društva u cjelini. Pa ipak, negdje i nekada mora doći kraj. Kraj prodaje svega. Prodajemo prvo trgovačke lance. Veći i strani ih kupuju i u njima plasiraju robe iz svojih država. Po dampinškim cijenama ili “samo” subvencionisanim od njihovih vlada. Na taj način dolazimo do saznanja da je naša roba nekonkurentna i da će ubrzo i fabrika u kojoj je nastao naš produkt biti zatvorena ili prodata, opet strancu. Tada će onaj strani proizvod nesmetano moći preskočiti i onu cijenu koja je ranije bila skupa. Toga ima već toliko da se graniči sa pameću. Morat ću malo izreklamirati neke brendove, ali nadam se da to neće biti jedini problem u ovome stanju beznađa. U velikom tržnom centru u Sarajevu neki dan htjedoh kupiti ledeni čaj za dijete i kiselu vodu za sebe. Taj centar je sada vlasništvo istog onog čovjeka sa početka priče koji hoće ući u Sloveniju. Cijeli zid je pokriven stalcima, rashladnim vitrinama i frižiderima sa osvježavajućim pićima. Na policama nigdje čaja Sole mio, mostarskog produkta firme Hepok. Hiljade je tu boca “jana”, “jamnica”, “san pelegrina”, “donata”, “voda” i ne-voda. Ima i jedna kisela voda koja je proizvedena u BiH, ali je i ona u vlasništvu istog onog čovjeka sa početka priče i kasnije spomenutog. Od zaposlenice u centru tražim da mi nađe i donese mostarski sok Iiona začuđena ode do stalaže na kojoj se prodaju keksi (!?) Tamo sok ne bih nikada tražio i pogotovo se sageo na najnižu policu da ga uzmem. Pogledah cijenu i shvatih da je Sole mio skuplji za 15 pfeninga od hrvatskog konkurentskog proizvoda. Zadržah ja u svojoj korpici flašu sa “bh.zvjezdicom” na sebi iako mi je tu za čitavih 0,40 KM skuplja nego u najbližoj mi radnji ispred kuće, onoj koju najčešće zovemo najskuplja “mahalska” radnja. Psujem državu, vlast, ženi koja me dovela “samo da nešto uzme” i sebi što je poslušah. I to je objektivna nemoć, jer smo se prodali i jer smo kupljeni. Ali Ima i subjektivna, ona svojstvena samo nama Balkancima. Mi najmanje trošimo našu kafu, kavu ili kahvu. Našu supu, našu palentu, razmišljajući o tome kako bogatimo nekoga nama poznatog i onda bogatimo nekoga potpuno nepoznatog i nebitnog. Nekoga kod koga niko naš ne radi i ko ne uplaćuje sredstva u naše fondove. Tu smo maheri neznanja i mazohizma. Sami sebi postajemo smješni ili žalosni kada shvatimo da iz Bugarske uvozimo košpice tikve. Iz Slovenije (koja ima tri kukuruza) palentu i pavlaku. Istu onu pavlaku koju je jednom za potrebe studiranja moja supruga ispitivala u jednom od naših zavoda za kontrolu nečega. I ustanovila da slovenačka pavlaka ima pet puta više konzervansa od domaće. Shodno tome, mnogo duže traje. Bosanski kupac ne razmišlja kako je nemoguće da je njihova krava pet puta kvalitetnija od naše. Kako je njihova tehnologija pet puta bolja od one u našim mljekarama. Kako je njihova radna snaga skuplja od naše i kako imaju pet puta veće troškove transporta, a opet im je palvaka jeftinija. I tom prilikom ne razmišljaju o svome zdravlju. Oni koji se paralelno polomiše raspravama o spalionici i zdravlju, umnogome jedu – neću reći strano smeće, ali barem hranu sumnjivog kvaliteta. Potvrdu mogu dati oni koji su barem jednom probali čokoladu u Austriji i onu koju pod istim brendom mi jedemo ovdje. Primjera imam još mnogo u tome kako našu robu na Jadranu ne mogu primiti tamošnji hotelijeri, a kako nam je Tuborg piva draga jer se tako zove, iako je napravljena u Čelarevu u Vojvodini, koju nikada ne bi kupili da na sebi nema to ime. Osnovni sastojak pive, soka i kesele je VODA. Na jednom seminaru UNEP MAP-a (Mediterranean Action Plan) na Malti sam saznao da je pitka voda veliki problem za zemlje Mediterana i da se velike količine pijače vode dobijaju desalinizacijom mora. Po podacima Ujedinjenih nacija dakle saznah da je Izrael 100 odsto svojih potreba za pitkom vodom dobijao preradom mora ili uvozom vode (sve do osvajanja Golanske visoravni). Da Kipar sa preko 90 % , te Malta i Italija oko 50 svoje pitke vode dobivaju tako da prerađuju morsku vodu i otklanjaju sol. U problemima počinje biti i Hrvatska (hrcak.srce.hr/file/108406) , a mi ćemo i dalje smatrati kako je tuđe nešto bolje ili slađe od naše torte ili istog takvog nečeg.

E, dok smo takvi i ovakvi, bit ćemo to što smo danas – ništa! Bit ćemo jeftina radna snaga i moderni robovi koji, ako imaju sreće, mjesec dana rade kako bi svoju platu predali strancima kroz kupovinu njihovih produkata. I nastavit ćemo kukati kako nam ništa ne ide. Kako niko na nas ne misli. Kako nemamo posla i nemamo plata. Kako psujemo visoku politiku i kako ne možemo mi tu ništa uraditi… Shvatimo da ima nešto i do nas i razmislimo kada dođemo u prodavnice.

Ivo Bradvica: Aluminij završava godinu u plusu


U povodu isteka kalendarske i poslovne godine, novinarima se na prigodnoj godišnjoj konferenciji obratio direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica, obznanivši procjenu kako će mostarsko poduzeće ipak godinu završiti pozitivno, što će, dakako, tek biti potvrđeno usvajanjem završnoga računa, krajem veljače sljedeće godine.

Poseban je osjećaj ponosa što ova vijest stiže u ovim strahovito teškim okolnostima, kada nam je cijena metala najniža u posljednjih 15 godina, kada nam je cijena struje vrtoglavih 48 €/MWh, a cijene ulaznih sirovina ne prestaju rasti. Znatno nam je pomoglo to što smo prvih šest mjeseci 2011. završili s dobiti od otprilike 4,5 milijuna maraka te što smo proveli drastične mjere štednje. Želim stoga iskreno pohvaliti sve naše djelatnike koji godinama proizvode najkvalitetniji i najčišći aluminij na svijetu i to u najvišem mogućem kapacitetu ove tvornice, ali moram odmah kazati u 2012. ne očekujem neki poseban boljitak niti će ga biti. Dapače, sljedeća će godina, prema svim predviđanjima, biti teža i gora od ove i, najvjerojatnije, tjerat će nas i na neke nezahvalne mjere, ali ova nam pobjeda daje onu nužnu snagu za nastavak grčevite borbe, jer sačuvani su i Aluminij i sva naša djelatna mjesta – kazao je direktor Bradvica, istaknuvši kako je ostvario obećanje koje je dao u prosincu prošle godine, ali kako se za sljedeću ne bi usudio davati takove prognoze.

Upoznao je novinare s činjenicom da je Aluminij u protekloj godini pokrio gubitak od 13,5 milijuna KM iz prošle godine, isplatio na vrijeme sve plaće s ukupnim dodatcima, izmirio sve račune, sveo na neznatnu razinu izvanjske dugove, čak i krenuo u projekte ulaganja.

- No, kako sada stvari stoje, niti jedna tvrtka u našemu okružju, pa rijetko koja i u Europi, napose u metalnoj industriji, ne će moći poslovati pozitivno na kraju 2012. godine. Iz dana u dan čujemo za bankrote, rasprodaju imovine, otkaze, gašenje onih tvornica aluminija koje plaćaju struju po 12 do 18 €/MWh. S našom cijenom struje moram biti realist te sam danas, teška srca, izvijestio naše otkupljivače aluminija u BiH kako u 2012. moraju računati na teže, nepovoljnije uvjete otkupa našega aluminija, jer i mi za idući godinu planiramo gubitak i ne možemo sami nositi teret nepovoljnoga tržišta. Stanje je takovo da bi povišenje cijene struje od samo jednoga eura po MWh moglo značiti naš kolaps, a premda je Vlada FBiH 90-postotnim vlasnikom Elektroprivrede HZ HB i ima značajan udio u strukturi kapitala Aluminija i premda uporno tvrde kako prepoznaju strateško značenje Aluminija kao tvornicu koja osigurava 900 djelatnih mjesta i nosi državni izvoz, ipak čujemo o najavama poskupljenja cijene električne energije. Zato smo i mi primorani promijeniti svoj načini poslovanja s domaćim partnerima i postavljati cijene naših proizvoda sukladno tržišnoj cijeni metala, s objektivno uračunatim našim troškovima ulaznih sirovina, u prvomu redu struje. Poremećaje će morati svi pretrpjeti, ako Vlada ne pokaže dobru volju i razumijevanje jer su dogovori uvijek mogući, a tu mislim na ekonomske formule, vezivanje cijene struje za cijenu metala… – dometnuo je Bradvica.

Inače, tijekom 2011. godine Aluminij je ostvario ukupnu planiranu proizvodnju od 160 tisuća tona, od čega nešto manje od 130 tisuća primarnoga aluminija, i 30 tisuća dorađenog krutog materijala, koliko je u planu i za 2012. godinu. Sutra dovršavamo i bitan projekt plinofikacije u Ljevaonici, dovršena je projektna dokumentacija za revitalizaciju 220 kV visokonaponskog postrojenja, riješena je problematika silosa u Luci Ploče, i niz drugih strateških projekata, a neumorno se radi i na iznalaženju rješenja gorućega pitanja stabilnoga, vlastitog izvora energije odnosno izgradnju Aluminijeve energane.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12367-Ivo-Bradvica-Aluminij-zavrsava-godinu-plusu.html)

Udruženja sjemenara Federacije BiH i Turske potpisali protokol o saradnji


Udruženje proizvođača sjemena i sadnog materijala Federacije BiH danas je u Sarajevu potpisalo protokol o saradnji sa Savezom proizvođača i industrijalaca sjemena Republike Turske (TSUAB), koji borave u BiH u sastavu privredne delegacije iz te zemlje.

Protokolom je definirana saradnja u oblasti razmjene informacija, zakonskih procedura, standarda i proizvodnih uzoraka u obostranom interesu, implementacija zajedničkih naučnih istraživanja i primjena rezultata, kao i razvoj zajedničkih projekata.

Protokol su potpisali predsjednici Udruženja proizvođača sjemena i sadnog materijala Federacije BiH i Saveza proizvođača i industrijalaca sjemena Republike Turske (TSUAB), Suljo Tahirović i Ilhami Ozcan Aygun.

„Predstavnici sjemenara iz Turske žele pomoći sjemenarima BiH tako što će im prenijeti svoje znanje i iskustvo da bi uz pomoć novih tehnologija omogućili zadovoljenje svojih potreba u ovoj oblasti“, istakao je Aygun.

Generalni direktor za izvoz u Ministarstvu ekonomskih poslova Turske Tarik Sonmez i generalni direktor Direkcije za poljoprivrednu operativu pri Ministarstvu poljoprivrede, prehrane i stočarstva Turske Halis Bilden tom prilikom ocijenili su posjetu BiH vrlo uspješnom ističući da postoji veliki potencijal i mogućnosti za daljnju saradnju što je i potvrđeno tokom susreta zvaničnika i privrednika dviju zemalja.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva će, kako je kazao savjetnik ministra Suad Čamdžić, biti servis poljoprivrednicima kojima će omogućiti ostvarenje njihovih ciljeva.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12363-Udruzenja-sjemenara-Federacije-BiH-Turske-potpisali-protokol-saradnji.html)

a mi ćemo i dalje smatrati kako je tuđe nešto bolje ili slađe od naše torte ili istog takvog nečeg.

Nažalost, koliko li je samo ovo istinito, i u mojoj kući ovo mišljenje preovladava, jedino se ja borim protiv ovoga, ali džaba...

Uloženo preko 560 miliona dolara: Okončane aktivnosti Visokog saudijskog komiteta za pomoć BiH


Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH između ostaloga istakao je kako je ovo vrijeme obnove i razvoja Bosne i Hercegovine, vrijeme ekonomskog partnerstva između Kraljevstva i Bosne i Hercegovine

Visoka delegacija Kraljevine Saudijske Arabije i Bosne i Hercegovine predvođena Nj.E. ambasadorom Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini, Eid bin Mohammed Althakafijem i članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem sinoćnjim je završnim obraćanjem zaključila aktivnosti Visokog saudijskog komiteta za pomoć Bosni i Hercegovini.

Na svečanosti pred predstavnicima diplomatskog kora, političkog, javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Nj.E. ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini, Eid bin Mohammed Althakafi između ostaloga osvrnuo se na početak rada Visokog saudijskog komiteta za pomoć BiH zahvalivši pritom svima koji su učestvovali u kreiranju i radu Komiteta, te dodavši:

„Naši napori su bili usmjereni najviše na pružanje pomoći kako bi se ublažila patnja bosanskog naroda koji se nalazio u opkoljenim gradovima, ali i na obnovu kulturnih i civilizacijskih institucija koje su bile uništene. U aktivnosti Visokog saudijskog komiteta za pomoć od osnivanja pa do danas uloženo je preko 560 miliona dolara. Za ovu priliku dobio sam veliku čast da najavim da je Kralj Abdullah bin Abdulaziz dao svoj pristanak da amfiteatar kulturnog centra „Kralj Fahd“ bude imenovan po Njegovom kraljevskom visočanstvu Princu Selmanu bin Abdulazizu kako bi ovjekovječilli njegove velike napore u podršci narodu Bosne i Hercegovine.“

Tokom svečanosti upriličen je čin otkrivanja spomen ploče čime je amfiteatar Kulturnog centra „Kralj Fahd“ zvanično imenovan po Njegovom kraljevskom visočanstvu Princu Selmanu bin Abdulazizu, a čast otkrivanja spomen ploče pripala je Bakiru Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH između ostaloga istakao je kako je ovo vrijeme obnove i razvoja Bosne i Hercegovine, vrijeme ekonomskog partnerstva između Kraljevstva i Bosne i Hercegovine te dodao da je „Kraljevstvo Saudijske Arabije uložilo svoje napore kako bi podržalo razvoj Bosne i Hercegovine i u zadnje tri godine odobrilo tri kredita Bosni i Hercegovini iz Saudijskog fonda za razvoj koja su alocirana za opremu bolnicama, izgradnju puteva i kuća za pomoć izbjeglicama kako bi se mogli vratiti svojim kućama.“

Zamjenik reisu-l-uleme h. hafiz Ismet ef. Spahić u svom obraćanju osvrnuo se na rezultate Komiteta. „Visoki saudijski komitet obnovio je i opremio 585 džamija širom BiH. Od toga je 20 sagrađeno, 165 obnovljeno, a 400 opremljeno sa tepisima, ozvučenjem, grijanjem, mushafima i islamskim bibliotekama. Komitet je između ostaloga tokom projekta osnovao deset centralnih biblioteka u jednom broju škola, instituta i bosanskih kulturnih centara. Komitet je također snadbio desetine džamija audio bibliotekama i osigurao kopije časnog Kur'ana štampane na Brailleovom pismu.“

Prisutnima se obratio i prim. dr. Mahir Tokić koji je radio na medicinskim projektima Visokog saudijskog komiteta, riječima: „Čast mi je što danas mogu iskazati neizmjernu zahvalnost Kraljevini Saudijske Arabije koja je kroz regionalni ured Visokog saudijskog komiteta u najtežim momentima agresije na Bosnu i Hercegovinu kao i u poslijeratnom periodu nesebično pomagala BiH na svim poljima. Pomoć zdravstvu u takvim momentima značila je omogućiti ranjenima život, a bolesnima zdravlje.

Visoki saudijski komitet od svog dolaska humanitarnim radom osiguravao je neometan rad zdravstvenih radnika. Taj rad se odvijao u projektima obnavljanja i opremanja oštećenih objekata, novčane pomoći 1.500 ljekara, medicinskih tehničara i farmaceuta, nabavke sanitetskih vozila, nabavke i distribucije ljekova, liječenja ranjenih i oboljelih u bolnicama Kraljevine Saudijske Arabije, izgradnji Centra za dijalizu na Ilidži, osposobljavanju Centra za srce i mnogih drugih. Ovim putem im na svemu tome zahvaljujem.“

O građevinskim projektima Komiteta govorio je prof. dr. Fikret Veljović, a o podršci Komiteta obrazovanju prof. dr. Fuad Sedić sa fakulteta Princ Selman u Bihaću.

Visoki saudijski komitet za pomoć narodu Bosne i Hercegovine osnovan je 1992. godine na temelju plemenite naredbe Čuvara dvije Časne džamije, kralja Fahda bin Abdulaziza. Naredbom se ukazivalo na osnivanje Visokog komiteta koji će se brinuti o pružanju pomoći narodu Bosne i Hercegovine, a kojim će predsjedavati Njegova kraljevska visost, princ Selman bin Abdulaziz, guverner Rijadske oblasti. Džamija i Kulturni centar „Kralj Fahd“ otvoreni su 15.09.2000. godine.


SEEBIZ (http://www.seebiz.net/poslovanje/ekonomija/ulozeno-preko-560-miliona-dolara-okoncane-aktivnosti-visokog-saudijskog-komiteta-za-pomoc-bih)

Fiskalno vijeće dogovorilo okvir budžeta BiH od 980,2 mil. KM


Fiskalno vijeće BiH dogovorilo je na današnjoj sjednici da okvir budžeta institucija BiH za 2012. godinu bude 980,2 miliona KM, što je za 4,65 posto manje u odnosu na Budžet iz 2010. godine, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

S obzirom da i dalje postoje razlike u stavovima o visini zahvatanja prihoda sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje, ministri finansija zaduženi su da obave dodatne razgovore s ciljem usaglašavanja ovog pitanja.

Sjednica Fiskalnog vijeća, koju je zakazao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, održana je putem video-linka.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/fiskalno-vijece-dogovorilo-okvir-budzeta-bih-od-980-2-mil-km/111222124)

Energetska efikasnost u zgradarstvu: Dug period povrata investicije ključna barijera u projektima

U okviru projekta "Međusektorska saradnja u oblasti finansiranja energetske efikasnosti u zgradarstvu u okviru EU propisa i pravnih sporazuma - EUbuild Energy Efficiency", Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je 22. decembra u svojim prostorijama četvrti po redu okrugli sto posvećen temi "Finansijski instrumenti za finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu u Bosni i Hercegovini“. Ovaj put prisutni su bili predstavnici medija i javnog sektora.


Uvodničari okruglog stola bili su Rusmira Mandić, koordinatorica projekta "EUbuild Energy Efficiency", Azrudin Husika, konsultant na projektu i Jasmina Katica iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja.


Govoreći o projektu i njegovom značaju Mandić se osvrnula na dosadašnje aktivnosti Komore i ostalih partnera na projektu i istakla glavni zadatak koji ima za cilj doprinijeti razvoju instrumenata i mehanizama finansiranja energijske efikasnosti, kako bi se izgradilo tržište za energetski efikasne proizvode i metode u partnerskim zemljama.


Husika je istakao veoma važnu ulogu medija i javnog sektora u energijskoj efikasnosti u zgradarstvu. Ključna barijera u projektima energijske efikasnosti u zgradarstvu je, prema njegovom mišljenju, relativno dug period povrata investicije, kao i visok rizik investiranja. Država mora, smatra Husika, mehanizmima podsticanja ovakvih projekata obezbijediti takav ambijent u kojem će pretegnuti strana dobiti i to kroz certifikate, zatim uključivanjem u međunarodne projekte, povoljnijim finansiranjem od banaka, ali i brojnim drugim mjerama.


"Ovo treba ostvariti tim prije, imajući u vidu niz benefita energijske efikasnosti, kao što je zapošljavanje, smanjenje deficita, smanjenje tzv. energijskog siromaštva, bolji konfor stanovanja, smanjenje emisije stakleničkih gasova i smanjenje zagađujućih materija u zrak. Većina razvijenih zemalja i onih koji ovu problematiku vide na pravi način, pomenute probleme prihvataju kao izazov, a ne kao nešto što bi trebalo sputavati razvoj", ističe Husika.


Govoreći o legislativnom okviru energetske efikasnosti u zgradarstvu i aktivnostima Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Jasmina Katica se osvrnula na obaveze BiH spram Mape puta koje se odnose na transportovanje EU direktiva i to: Direktive o energetskoj efikasnosti i energetskim uslugama, Direktive o energetskim karateristikama zgrada, Direktive o obaveznom označavanju energetskih karakteristika električnih kućanskih uređaja i Direktive o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. Pomenute EU direktive su najvećim dijelom transportovane kako u Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, tako i u podzakonskim aktima.


Učesnici okruglog stola su se složili da je energetska efikasnost u zgradarstvu prepoznata kao područje koje ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije, čime se direktno utiče na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži životni vijek zgrade, te doprinosi zaštiti okoliša i smanjenju emisije štetnih plinova. U tom pravcu treba povećati svijest građana o značaju i benefitima energijske efikasnosti, što će biti jedan od narednih zadataka partnera na projektu, kao i Federalnog ministarstva prostornog uređenja.


Inače, projekat "Međusektorska saradnja u oblasti finansiranja energetske efikasnosti u zgradarstvu u okviru EU propisa i pravnih sporazuma - EUbuild Energy Efficiency", potpomognut sredstvima EU, je drugi po redu projekat koji Komora imlementira iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu. Lider projekta je IMSAD - Asocijacija firmi proizvođača građevinskog materijala Turske, dok je bosanskohercegovački partner na projektu Privredna komora Kantona Sarajevo. Ostali partneri su: Evropski Savjet proizvođača građevinskog materijala iz Belgije, Centar za energetsku efikasnost Albanije, Centar za energetsku efikasnost Makedonije, Privredna komora Beograd, Asocijacija poslodavaca Crne Gore.


Pridruženi partneri Privredne komore Kantona Sarajevo iz Bosne i Hercegovine na projektu EUbuild ENERGY EFFICIENCY su: Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo, Ekonomski institut Sarajevo, Općina Novi Grad, Udruženje arhitekata RS i REIC (Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za jugoistočnu Evropu).


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/515951)

Troškovi života uduplani
22.12.2011


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/kupovina1.jpg

Troškovi života bh. porodica u posljednjih deset godina su uduplani, tako da siromaštvo postaje sve masovnija pojava.U 2001. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, entitetskih statističkih zavoda i Svjetske banke, domaćinstvu u našoj zemlji za život je bilo potrebno 11.571 marka (964,25 KM mjesečno).

Danas je, tvrde u Instuciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, u istu svrhu godišnje potrebno izdvojiti 24.000 KM, odnosno, 2.000 svakog mjeseca.

Podjednako sumorna je i računica udruženja za zaštitu potrošača, prema kojoj je hrana prije 10 godina za četvoročlanu porodicu koštala 343 KM mjesečno, a danas je za prehrambene artikle za četiri osobe potrebno izdvojiti 800.


Zbog toga će, tvrde u nevladinom sektoru, tek sljedeće godine građani na svojoj koži osjetiti šta je "prava" recesija.

"Vlast je sebi sama formirala platu, a ostali građani došli su u bezizlaznu situaciju, tako da su zaduženi čak i naši praunuci. Dok 10 do 15 posto stanovništva živi tako da im nikada nije bilo bolje i ne stide se zbog toga, u državi puca po svim šavovima. Zatvaraju se trgovine i proizvodni pogoni, a sve više ljudi je na evidencijama humanitarnih organizacija", kritikuje Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.


Da se potrošači svakodnevno suočavaju s trendom stalnog i nekontrolisanog rasta cijena na tržištu robe i usluga, potrebnih za njihove egzistencijalne potrebe, slažu se i u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, pišu Nezavisne novine.

"Posebno zabrinjava rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što su hljeb, brašno, ulje, šećer i drugi artikli, koji nemaju alternativu. Oni, dakle, nemaju zamjenu, a niti se potrebe za njima mogu redukovati", upozorava Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.


Lošija vremena ne pamti trgovkinja Jelena M. iz Banjaluke, koja priča da njen novčanik i pazar u prodavnici nikada nisu bili tanji.

"Ove godine moja djeca će ostati bez paketića. Para nemam ni za kiriju, jer muž ne radi. Doskoro se nekako moglo izdržati, a sada, kada su mi u banci računi 'pocrvenjeli', ne znam kako dočekati novu platu", žali se ova Banjalučanka.

Statistički podaci pokazuju da bh. potrošači za hranu izdvoje mnogo više sredstva iz svog budžeta nego građani zemalja Evropske unije. Ilustrativan je podatak da prosječna evropska porodica izdvoji za hranu 16 posto od ukupnih prihoda, dok je u BiH taj udio 50 posto.

-16 posto od ukupnih prihoda za hranu troše stanovnici EU

-50 posto novca u bh. domaćinstvima bude potrošeno na ishranu ukućana

-343 KM prije 10 godina mjesečno koštala hrana za četvoročlanu porodicu

-800 KM danas potrebno mjesečno domaćinstvu za prehrambene namirnice


RASHODI

Godina Mjesečni troškovi domaćinstva

2001. 964,25 KM

2011. 2.000 KM


M.V

Danas je, tvrde u Instuciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, u istu svrhu godišnje potrebno izdvojiti 24.000 KM, odnosno, 2.000 svakog mjeseca.

Podjednako sumorna je i računica udruženja za zaštitu potrošača, prema kojoj je hrana prije 10 godina za četvoročlanu porodicu koštala 343 KM mjesečno, a danas je za prehrambene artikle za četiri osobe potrebno izdvojiti 800.

"Vlast je sebi sama formirala platu, a ostali građani došli su u bezizlaznu situaciju, tako da su zaduženi čak i naši praunuci. Dok 10 do 15 posto stanovništva živi tako da im nikada nije bilo bolje i ne stide se zbog toga, u državi puca po svim šavovima. Zatvaraju se trgovine i proizvodni pogoni, a sve više ljudi je na evidencijama humanitarnih organizacija", kritikuje Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.

"Posebno zabrinjava rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što su hljeb, brašno, ulje, šećer i drugi artikli, koji nemaju alternativu. Oni, dakle, nemaju zamjenu, a niti se potrebe za njima mogu redukovati", upozorava Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.


Vecih nebulaoza dugo nisam cuo nit se ovako nasmijo.

cuj onih 15 sto dobro zive se nestide? Sto bi se ljudi stidili sto dobro zive. Jesul oni krivi sto se drugi nemogu snaci?

Ako se proizvodni pogoni zatvaraju, to je zato sto nema trzista za te proizvode, sto znaci da te proizvode nekupuju ni ti domaci ljudi kojima je tesko, nego ljudi kupuju strane proizvode.

A Trgovine se nezatvaraju bogami. kolko ja vidim sve vise trgovina se otvara i to u sve vecim i vecim shoping centrima. Svjetski lanci se otvaraju, Mcdonalds, Konzum, Delta, i kolko vidim puni su stranih proizvoda i uvijek su puni jer vecina stanovnistva tu sve kupuje.

Cuj hljeb brasno i ulje nemaju alternative. koja glupost. ja mislim da nikad i nisam ni hljeb ni brasno ni ulje kupio dok sam bio u bosni.

Kuhanje bez ulja je zdravije, moze se jest riza, a ja hljeb nisam jeo ima 3 mjeseca, i eto ziv i zdrav.

iskuhano povrce je najzdravija hrana. bez hljeba se moze bez ikakvog problema.

ovo je meni neka predizborna.

Vlada FBiH utvrdila nacrt zakona o radu

Budući da je važeći Zakon o radu donesen 1999.godine i više puta do sada mijenjan, ocijenjeno je potrebnim donošenje integralnog novog federalnog zakona, koji je u formi Nacrta jučer u Sarajevu utvrdila Vlada FBiH, i uputila u parlamentarnu proceduru.

Ovaj zakonski projekat uvažava obaveze preuzete nizom domaćih i međunarodnih dokumenata koji reguliraju oblast rada i zapošljavanja, kao što su 68 konvencija Međunarodne organizacije rada koje je verificirala naša zemlja, Evropska socijalna povelja i Zakon o ravnopravnosti polova u BiH, a harmoniziran je i sa evropskim principima i standardima radnog zakonodavstva.

U skladu s tim, njime su predložena normativna rješenja koja imaju za cilj ostvarivanje većeg stepena socijalne pravde i bolju prevenciju i zaštitu od svakog oblika diskriminacije zaposlenih, kao i osoba koje traže zaposlenje.

Polazeći od principa slobode udruživanja i prava na organizovanje i kolektivno pregovaranje, ovim zakonom utvrđuju se osnovni kriteriji na osnovu kojih se sindikat, odnosno udruženje poslodavaca smatra reperezentativnim da bude socijalni partner i učestvuje u kolektivnom pregovaranju i drugim oblicima socijalnog dijaloga.

Predloženim rješenjima osigurava se pojačan inspekcijski nadzor nad primjenom propisa o radu i daju veće ovlasti inspektorima rada koji taj nadzor provode u borbi protiv zapošljavanja u neformalnom sektoru /rad na crno/.

Pored pojma radnika i poslodavca, ugovora o radu kao pravnog osnova radnog odnosa i primjene najpovoljnijeg prava za radnika, ovim zakonom definirana je diskriminacija u odnosu na uvjete zapošljavanja, uvjete rada i prava iz radnog odnosa, obrazovanje i usavršavanje, te otkazivanje ugovora o radu. Zabranjuje se uznemiravanje, seksualno uznemiravanje, nasilje na osnovu spola i specifičan oblik uznemiravanja na radnom mjestu tzv. mobing.

Predviđena je i dužnost poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla i osigura uvjete rada kojima se eliminiraju mogućnosti bilo kojeg oblika diskriminatorskog ponašanja i uznemiravanja.

E0Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/516022)

U novembru blagi rast industrijske proizvodnje


Rast ukupne proizvodnje u Bosni i Hercegovini u novembru ove godine u odnosu na prosjek 2010. iznosi sedam posto, u odnosu na novembar 2010. rast iznosi 5,4 posto, a u odnosu na oktobar 2011. rast proizvodnje je 0,6 posto, istaknuto je danas u Sarajevu na konferenciji za novinare Agencije za statistiku BiH.
Prema riječima direktora Agencije Zdenka Milinovića, u području vađenje ruda i kamena rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. je 26,7 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast je 3,3 posto.

U području prerađivačka industrija rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. iznosi 2,6 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast proizvodnje je 6,6 posto.

Milinović je dodao da je u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom i vodom rast industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godine 7,1 posto, a u odnosu na novembar 2010. rast proizvodnje iznosi 3,1 posto.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/bih-u-novembru-blagi-rast-industrijske-proizvodnje/111223064)

BiH: U novembru uvoz veći od izvoza


Bosna i Hercegovina je u novembru ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 702 miliona KM i uvoz u vrijednosti od jedne milijarde i 293 miliona KM.
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović danas je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je u okviru ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u tom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila 54,3 posto.

Tokom 11 mjeseci ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od sedam milijardi i 566 miliona KM, što je za 16,6 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 115 miliona KM, što je za 14,4 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 53,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 549 miliona KM.

Milinović je naveo da u periodu januar-novembar 2011. kao glavne trgovinske partnere možemo izdvojiti Hrvatsku i Njemačku, što znači da se najviše izvozilo i uvozilo iz tih dviju zemalja.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/bih-u-novembru-uvoz-veci-od-izvoza/111223075)

Raste broj nezaposlenih u BiH


U oktobru ove godine u BiH broj zaposlenih u pravnim licima iznosio je 693.964, dok je u istom periodu nezaposlenih bilo 530.897 ljudi.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u oktobru u odnosu na septembar ove godine veći je za 0,1 posto, dok je broj nezaposlenih povećan za 0,2 posto.

Najveći broj nezaposlenih su visokokvalifikovani i kvalifikovani radnici - 189.437, a na evidenciji nezaposlenih je i 27.498 visokoobrazovanih, uključujući doktore nauka i magistre.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/raste-broj-nezaposlenih-u-bih/111223079)

Mostarski kombinat osvaja proizvodnju legiranih ingota

Mada se posljednjih mjeseci suočava s ozbiljnim problemima u poslovanju, mostarski Aluminijski kombinat uspio je obezbijediti značajna investiciona ulaganja, vrijedna 12 miliona KM, u modernizaciju proizvodnje i osvajanje novih proizvoda. Investicija je pokrivena kreditom strateškog partnera ...

... Aluminija, švicarske firme Glencore, najvažnijeg kupca aluminijskih proizvoda i glavnog dobavljača repromaterijala za Aluminijski kombinat.

Za koju sedmicu počinje montaža nove linije za lijevanje malih ingota, kapaciteta 50 hiljada tona godišnje, koja bi trebala profunkcionirati za nekih desetak mjeseci. Osim ljevačke peći, kapaciteta 50.000 tona, mostarski kombinat će instalirati i novu liniju za lijevanje malih legiranih ingota težine 6 do 8 kilograma, za koje na evropskom tržištu vlada veliki interes.

Aluminijski kombinat odranije ima liniju za proizvodnju malih ingota (do 15 kilograma), no riječ je o vrlo starom postrojenju iz 1980. godine za koje nije moguće obezbijediti rezervne dijelove i čiji je proizvodni kapacitet prilično skroman. Upravo je taj segment proizvodnog programa „usko grlo“ zbog kojeg Aluminijski kombinat ne može prihvaćati veće narudžbe i garantirati isporuku ingota u dogovoremeno vrijeme i u dogovorenim količinama. Skoro 90 posto dosadašnje proizvodnje Aluminijskog kombinata odnosi se na aluminijske trupce i blokove dok je proizvodnja legiranih ingota bila skoro zanemarljiva - ispod 10 posto.

S novom proizvodnom linijom taj će se odnos osjetno promijeniti pa će ukupna proizvodnja Aluminijskog kombinata biti fleksibilnija i prilagodljivija zahtjevima tržišta.

Investicija dolazi u pravom trenutku budući da evropsko tržište u posljednjih nekoliko godina sve manje traži aluminijske trupce i blokove a sve više legirane aluminijske ingote.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12408-Mostarski-kombinat-osvaja-proizvodnju-legiranih-ingota.html)

BiH u oktobru posjetilo 66.083 turista

Bosnu i Hercegovinu je oktobru ove godine posjetilo 66.083 turista, što je za 4,6 posto više u odnosu na oktobar lani, podaci su Agencije za statistiku BiH.Turisti su ostvarili 141.900 noćenja, što je više za 6,1 posto.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće stranih turista 55,9 posto, a najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Italije i Turske.

Turisti su se u prosjeku zadržavali 2,1 noć. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Saudijska Arabija s prosječnim zadržavanjem od 6,1 dan, Irska s 3,7 dana, zatim Egipat s 3,4 dana, Rumunija s 3,2 dana, te Francuska s 3,1 dan.

BiH je u oktobru raspolagala s 26.134 ležaja što je više za 2,2 posto u odnosu na oktobar 2010. godine.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12412-BiH-oktobru-posjetilo-66083-turista.html)

Federalni budžet u 2012. godini bit će "kratak“ za oko 600 miliona KM

Federalni budžet u 2012. godini bit će „kratak“ za oko 600 miliona KM a čak trećina federalnog budžeta projiciranog na oko 1,9 milijardi KM otići će na servisiranje ino duga. Već u narednoj godini na naplatu stiže prva rata kredita MMF-a, a dodatni problem predstavlja očekivani pad budžetskih prihoda od izravnih i neizravnih poreza.

Na svu sreću, ove progoze nisu tačne mada su se posljednjih dana mogle čuti iz usta visokopozicioniranih federalnih zvaničnika, zaokupljenih međusobnom bitkom oko raspodjele i kontrole budžetskog novca.

Prema zvaničnim podacima državnog Ministarstva finansija, u narednoj godini na naplatu stiže rata kredita teška 446 miliona KM, od čega na Federaciju BiH otpada 280 miliona KM (23,3 miliona KM mjesečno). Za servisiranje ino duga FBiH u narednoj godini neće izvdojiti trećinu nego tek sedminu ukupnog budžeta.

U godini koja je na izmaku poreski prihodi države (zaključno s krajem oktobra) veći su za oko 320 miliona KM u odnosu na godinu ranije. Dakle, aktuelna federalna vlast u ovom trenutku raspolaže s puno više novca nego što su godinu ranije raspolagali njihovi prethodnici.Već sedam mjeseci uzastopno neizravni porezi rastu po stopi od 5 posto a taj trend bit će nastavljen i u narednoj godini zbog obračuna uvećane akcize na cigarete i zbog provedene fiskalizacije, koja će u znatnoj mjeri smanjiti obim sive ekonomije.

Ako u narednoj godini federalnu budžet ipak bude „kratak“ za navedenih 600 miliona KM, to se sigurno neće desiti zbog smanjenih budžetskih prihoda niti zbog drastično povećanih kreditnih rata ino duga, nego zbog nedomaćinskog upravljanja javnim prihodima i zbog stalnog izmišljanja novih privilegija hronično nezasitog administrativnog aparata države.

Osim ako priča o navodnom budžetskom manjku nije ciljano lansirana kako bi se pripremila atmosfera za prodaju nekih od kapitalnih resursa iz elektroprivrednog ili telekom sektora.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12409-Federalni-budzet-2012-godini-bit-kratak-oko-600-miliona.html)

Vecih nebulaoza dugo nisam cuo nit se ovako nasmijo.

cuj onih 15 sto dobro zive se nestide? Sto bi se ljudi stidili sto dobro zive. Jesul oni krivi sto se drugi nemogu snaci?

Ako se proizvodni pogoni zatvaraju, to je zato sto nema trzista za te proizvode, sto znaci da te proizvode nekupuju ni ti domaci ljudi kojima je tesko, nego ljudi kupuju strane proizvode.

A Trgovine se nezatvaraju bogami. kolko ja vidim sve vise trgovina se otvara i to u sve vecim i vecim shoping centrima. Svjetski lanci se otvaraju, Mcdonalds, Konzum, Delta, i kolko vidim puni su stranih proizvoda i uvijek su puni jer vecina stanovnistva tu sve kupuje.

Cuj hljeb brasno i ulje nemaju alternative. koja glupost. ja mislim da nikad i nisam ni hljeb ni brasno ni ulje kupio dok sam bio u bosni.

Kuhanje bez ulja je zdravije, moze se jest riza, a ja hljeb nisam jeo ima 3 mjeseca, i eto ziv i zdrav.

iskuhano povrce je najzdravija hrana. bez hljeba se moze bez ikakvog problema.

ovo je meni neka predizborna.


Mislim da se ovaj članak odnosi na kupce i potrošače u RS-u.
Na M.V imaš "nastavak" >> Praznična groznica u BiH počela skromno (http://www.mojevijesti.ba/novost/108463/Praznicna-groznica-u-BiH-pocela-skromno)

BiH u oktobru posjetilo 66.083 turista



Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12412-BiH-oktobru-posjetilo-66083-turista.html)

:banana:

FBiH: Privatizacijske ugovore ekspresno raskinuti

Zbog sve većih problema u privatiziranim poduzećima u Parlamentu BiH se pojavio zahtjev da se pokrenu ekspresni raskidi svih privatizacijskih ugovora kod kojih kupci ne izvršavaju preuzete obveze te da sudovi u roku od 30 dana rješavaju ovakve slučajeve.

Obveze doprinosa

Zastupnik SDA Zijad Jagodić, službeno je pokrenuo inicijativu o kojoj se mjerodavne institucije na svim razinama tek trebaju izjasniti. Ona je prvenstveno usmjerena prema agencijama za privatizaciju. - Nadležne agencije za privatizaciju za sve tvrtke koje su odlukama entitetskih i županijskih vlada privatizirane, a u kojima se ne izvršavaju obveze uplate doprinosa, poreza, osobnih dohodaka, kao i ulaganja na koja su kupci pristali, trebaju odmah pokrenuti postupak za raskid ugovora pred nadležnim sudovima, a da sudovi takve predmete uzmu u razmatranje po hitnom postupku, u roku od 30 dana kako bi se spriječilo dalje uništavanje tih kompanija, ističe Jagodić.

Da ova inicijativa nije bez utemeljenja, najbolje svjedoči podatak da je do kraja prošle godine na prostoru Federacije BiH u samo oko 100 predmeta pokrenut raskid ili je već raskinut ugovor o privatizaciji poduzeća. Od ukupno 609 ugovora koja se odnose na poduzeća kod 43 ili 7,06 posto ugovora su pokrenuti postupci za raskid, a u nadležnosti Agencija za privatizaciju u FBiH od 19 ugovora kod četiri ugovora pokrenute su aktivnosti za raskid od strane Agencije za privatizaciju u FBiH zbog neizvršenja obveza kupaca iz kupoprodajnih ugovora. Najviše pokrenutih raskida ugovora je u Sarajevskoj i Unsko-sanskoj županiji. Među 609 privatizacijskih ugovora u Federaciji, 56 ili 9,20 posto ugovora je već raskinuto, a u nadležnosti Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH od 19 ugovora dva su ugovora sporazumno raskinuta.

Sudski procesi

Prema broju već raskinutih ugovora prednjači Zeničko-dobojska županija, dok u SBŽ-u i Posavskoj županiji nema niti jednog raskinutog privatizacijskog ugovora. Mjerodavne institucije se teško odlučuju na pokretanje procedure za raskid privatizacijskog ugovora, iako su kršenja ugovora od strane kupaca itekako prisutna. No, i kada se pokrenu sudsku procesi, oni traju prilično dugo, što za posljedicu ima enormno smanjenje vrijednosti kapitala u poduzećima, otuđenja imovine i povećanje obveza po raznim osnovama. U nekim županijama parlamenti su čak preporučili sudskim organima da ovim tužbama daju prioritet.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/516256)

jD6kw7ogj6g

U 11 mjeseci ove godine: Robni deficit BiH 6,5 milijardi KM

Bosna i Hercegovina ostvarila je u novembru ove godine izvoz u vrijednosti od 702 miliona KM i uvoz u vrijednosti od jedne milijarde i 293 miliona KM.

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kazao je jučer na konferenciji za novinare u Sarajevu da je u okviru ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u tom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom iznosila 54,3 posto, prenosi Fena.

U 11 mjeseci ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od sedam milijardi i 566 miliona KM, što je za 16,6 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi i 115 miliona KM, što je za 14,4 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 53,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 549 miliona KM.

Milinović je naveo da u periodu januar - novembar 2011. kao glavne trgovinske partnere možemo izdvojiti Hrvatsku i Njemačku, što znači da se najviše izvozilo i uvozilo iz te dvije zemlje.

Rast proizvodnje

Rast ukupne proizvodnje u BiH u novembru ove godine u odnosu na prosjek 2010. iznosi sedam posto, u odnosu na novembar 2010. rast iznosi 5,4 posto, a u odnosu na oktobar ove godine rast proizvodnje je 0,6 posto, istaknuto je jučer.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/72193-u-11-mjeseci-ove-godine-robni-deficit-bih-6-5-milijardi-km.html)

MLM Group: Okolinska dozvola za Raču

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma BiH izdalo je MLM - Sa d.o.o. Sarajevo, kompaniji kćerki MLM Group Zagreb, rješenje o okolišnoj dozvoli za pogone i postrojenja za preradu i uklanjanje industrijskog otpada s deponije Rača u općini Zenici.
"MLM Group Zagreb će se svojim djelovanjem nastaviti pridržavati svih zadanih mjera iz okolinske dozvole te svojom aktivnošću pridonositi očuvanju okoliša te kvaliteti življenja ljudi iz okoline Rače. Korištenje proizvoda nastalih preradom troske donosi brojne prednosti u pogledu kvaliteta i očuvanja okoliša. Na ovaj način se izdvajaju sekundarne sirovine, metal (u najvećoj mjeri željezo) te zamjenski agregat kamena, koji svoju daljnju primjenu imaju u građevinarstvu i cestogradnji", stoji u saopštenju MLM Group Zagreb.
U saopštenju još stoji kako se izdvajanjem metala iz troske smanjuje zagađenje okoliša i njegov utjecaj na zdravlje ljudi, a korištenjem zamjenskog agregata kamena smanjuje se potreba za vađenjem prirodnog kamena iz prirode.
Ugovorom potpisanim u aprilu ove godine MLM Group se obavezao da će u prvoj godini s deponije ukloniti 300.000, a u narednim godinama 620.000 tona sirovine. Prema procjenama, na deponiji Rača ima oko 50 miliona tona otpada dopremljenog uglavnom iz pogona zeničke željezare.

Oslobodjenje (http://oslobodjenje.ba/index.php?id=22578)

UIO BiH: Rast indirektnih poreza


Na osnovu tekućih trendova, prognoza makroekonomskih pokazatelja i procjena efekata zakonskih izmjena u sferi indirektnog oporezivanja, u 2012., 2013. i 2014. godini projektovan je rast indirektnih poreza od 4,3 posto, 5,3 posto i 6,1 posto, ističu iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

U ovoj godini očekuje se neto naplata prihoda od PDV-a u iznosu od 3,15 milijardi KM, što je za 5,1 posto više nego u prethodnoj godini, navodi se u biltenu Odjeljenja UIO za makroekonomsku analizu.

Na osnovu projektovanog rasta potrošnje, uvoza i izvoza, u narednom trogodišnjem periodu projektovan je rast neto prihoda od četiri posto u narednoj godini, pet posto u 2013. godini i 5,5 posto u 2014. godini.

Za 10 mjeseci ove godine naplaćeno je 8,8 posto više bruto prihoda od akciza nego u istom periodu prethodne godine, gdje je rast akciza uzrokovan prvenstveno snažnim rastom prihoda od akciza na duvan.

Do kraja godine očekuje se neto naplata u iznosu od 1,25 milijardi KM, što je za 7,1 posto više nego u prethodnoj godini.

Projekcije prihoda od akciza za period od 2012. do 2014. godine zasniva se prvenstveno na realnom rastu potrošnje i bruto društvenog proizvoda.

Projekcije akciza na duvan uključuju efekte povećanja posebne akcize u svakoj narednoj godini za 0,15 KM po pakovanju cigareta, a projekcije akciza na naftu uzimaju u obzir trendove u promjeni strukture potrošnje derivata u korist derivata na koje se ne plaća putarina ili se može ostvariti povrat akcize.

Očekuje se da će do kraja ove godine biti naplaćeno 287,6 miliona KM neto prihoda od putarine, dok je za 2012. godinu projektovan rast od 2,1 posto, u 2013. četiri posto, a u 2014. godini projektovani rast je 4,8 posto.

Kada je riječ o carinama, s obzirom da veliki dio uvoza potiče iz zemalja EU, i zbog dalje primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, u 2012. godini očekuje se pad ovih prihoda za 17,7 posto, u 2013. pad od 4,4 posto, dok se od 2014. godine, nakon dužeg perioda, ponovo očekuje rast ovih prihoda za 9,7 posto.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12457-UIO-BiH-Rast-indirektnih-poreza.html)

Bosnia Aluminij Mostar post a small profit in 2011


Reuters quoted Mr Ivo Bradvica GM of Aluminij Mostar as saying that Bosnia's sole aluminium smelter, Aluminij Mostar will post a small profit this year and expects a loss in 2012 due to lower prices on the world market.

Mr Bradvica told a year end news conference in the southern town of Mostar that "The profit will not be high and I can only say that we shall end the year positively. We forecast a loss for next year."

He said that the company posted a profit of 4.5 million Bosnian marka (USD 3 million) in the first half of the year but was hit in the last quarter by a fall in aluminium prices. It had a loss of 13.4 million marka in 2010.

Mr Bradvica said that "The price of the metal in September hit its lowest level in 15 years while the prices for power and raw materials remained the same. A loss next year will be inevitable."

He said he expected the Balkan country's top exporter to maintain 2012 output at this year's 160,000 tonnes level.

He further added that "We plan to produce 129,000 tonnes of primary aluminium and 30,000 tonnes of finished aluminium products next year. This is the maximum output under existing capacities.”

But he said the smelter, which is the largest producer of aluminium in the Balkans, should complete an upgrade of its foundry in 2012 which should boost annual output by an additional 30,000 tonnes from 2013.


SteelGuru (http://www.steelguru.com/metals_news/Bosnia_Aluminij_Mostar_post_a_small_profit_in_2011/242754.html)

Bosnian farmers to lose lifeline to political paralysis


Eighteen months from now, Marko Damjanovic will practically be able to reach out and touch the European Union from his farm on Bosnia’s northern border with Croatia.
But he’ll no longer be able to sell his eggs there. “I feel like I could explode,” he said. “It looks like I’ll have no other solution but to shut up shop.” Damjanovic sells 800,000 euros worth of eggs in Croatia every year.

Sixteen percent of Bosnia’s total food exports and more than half of its milk and dairy exports go to its ex-Yugoslav neighbour, bringing in 200 million Bosnian marka ($133 million) in return. But a year from now, six months before it joins the EU on July 1, 2013, Croatia will start implementing EU market regulations, and imports of Bosnian animal products will stop. There’s nothing wrong with Damjanovic’s eggs, but Bosnia has no one to certify that to the satisfaction of the EU. Bosnia’s farmers -- the mainstay of its economy -- face becoming the latest victims of the political paralysis that has gripped the country since an election in October 2010. Bosnia has no central government, no state budget and -- most worryingly for Damjanovic -- no agriculture ministry. The food and veterinary agencies it does have lack the directives and legislation to harmonise Bosnia’s food safety regulations with EU standards, and some 400 pieces of EU-standard legislation are sitting gathering dust. “We are already too late,” said Yuri Afanasiev, head of the United Nations Development Programme (UNDP) in Bosnia. “We are basically losing our primary market place, and it would be a miracle if we make it by the deadline.”

More than a year after Bosnians voted for a new central government, their leaders are still bickering over how it should be formed, what competencies it should have and how much money it needs.

Their inability to agree is a symptom of the opposing visions of Bosnia’s future that divide its Serb, Croat and Muslim communities almost two decades after war broke out with the collapse of socialist Yugoslavia. A US-brokered peace deal ended the fighting in 1995 but only after 100,000 civilians died. To do so it split the country into two autonomous, ethnically-based regions so decentralised and unwieldy that Bosnia barely functions at the state level. Its administration is bloated, its institutions fragmented and its politics polarised along ethnic lines. The European Commission described the overlapping bureaucracy as a “hyperinflation of competencies” in its October report on Bosnia’s halting progress towards EU membership.

While the Bosnian Muslims want to streamline and integrate the state, the Bosnian Serbs are fiercely protective of the autonomy they enjoy as enshrined in the Dayton peace deal. The Serbs have blocked all EU-related laws in the national parliament that they believe might usurp power from the regional level to the state level. The Serb Republic considers agriculture a regional responsibility, for example, so EU money that would have gone to the sector has been diverted to other sectors instead because there is no agriculture ministry to receive it.

As a country that aspires to membership of the EU, Bosnia receives funds from the bloc to help finance reforms and development in preparation for future membership. It’s just one example of how, with no central government, Bosnia is losing out on vital funding from the EU and the International Monetary Fund. Foreign investors are steering clear. “We have lost and mismanaged millions of euros from the European Commission (EC) and the World Bank because of Bosnian Serb obstruction,” said an official at the Ministry of Foreign Trade and Economic Relations, who declined to be named.

‘Selling to Turkey one option’

More than 70 state agencies face grinding to a halt next year because the politicians have been unable to agree on a state budget for 2011 or 2012.

And now the farmers face losing their main export market, a potentially crippling setback for Bosnia’s 3.8 million people, half of whom rely directly or indirectly on the agriculture sector for their income. “It’s very urgent for Bosnia to establish very clear competencies and chain of command (to be able to win product certification)” said Jurgis Vilcinskas, a senior diplomat with the EU delegation to Bosnia. To make matters worse, those food products that Bosnia will be able to export to Croatia will be squeezed through just two crossing points on the 1,000-km (600-mile) border certified by Croatia and the European Commission. Experts say delays at the border will simply increase costs for farmers. Zeljko Marijan, whose Livno dairy plant exports over 60 percent of its cheese products or around 220 tonnes annually to Croatia, said the loss of their Croatian market would come as a “terrible blow” to Bosnia’s milk and dairy producers.

Farmers, experts and government officials admit there is no solution in sight. Some experts have called for a transitional period, rather than a January cut-off, to allow some exports to continue and so soften the blow. But there is no official indication this is being considered. Damjanovic and Marijan both say they are looking to alternative export markets, and are in early negotiations with potential partners in Turkey. But this will drive up costs given the transportation distances involved. Mostly, they will just have to wait. “Nobody knows what’s going to happen,” Damjanovic said.


Sundays Zaman (http://www.sundayszaman.com/sunday/newsDetail_getNewsById.action?newsId=266655)

Prosječna zarada u zemljama bivše SFRJ 550 eura


Prosječna zarada zaposlenih obračunata za sve bivše jugoslavenske republike je 550 eura, a Srbija je 30 posto ispod prosjeka. Zbog toga bi u Srbiji zarade trebale porasti najmaje 50 posto da bi nadoknadila taj relativni zaostatak prema drugim zemljama, pokazala je analiza portala Makroekonomija.org.

U analizi se podsjeća da je u prethodnoj zajedničkoj državi, u Sloveniji, 1990. plaća bila 33 posto veća od prosječne, u Hrvatskoj 12,5 posto, u Srbiji je bila manja dva posto, u Bosni i Hercegovini BiH 20,5 odsto, u Crnoj Gori 24,7 posto, a Makedoniji 25 posto.

"Kada je riječ o javnom sektoru, u odnosu na prosječnu zaradu najveće odstupanje u javnoj upravi sada ima BiH gdje su 40 posto veće zarade, u Srbiji su 22 posto veće zarade i Makedoniji 20 posto“, navedeno je u analizi koju potpisuje ekonomist Miroslav Zdravković.

U gotovo svim europskim zemljama, s izuzetkom Slovačke i možda još par zemalja, plaće u državnoj upravi su veće od prosječnih.

U obrazovanju i zdravstvu Srbija ima najmanje odstupanje od prosječne zarade, poslije Crne Gore.

Zdravstvo i obrazovanje imaju natprosječan udio zaposlenih sa fakultetskim obrazovanjem u ukupnom broju, i mada su u ovim djelatnostima plate manje nego u drugim djelatnostima za istu razinu obrazovanja, zaposleni su privilegirani socijalnom stabilnošću u odnosu na one u privatnom sektoru.

Srbija ima najveće udjele zaposlenih u obrazovanju i zdravstvu u ukupnom broju, u odnosu na sve bivše jugoslavenske republike, dok u državnoj upravi i odbrani jedino Crna Gora ima veći udio.

Na tisuću stanovnika Srbija ima 22 zaposlena u upravi, 20 u obrazovanju i 23 u zdravstvu, a manji broj zaposlenih u upravi i obrazovanju imaju BiH i Makedonija, a u zdravstvu veći broj ima samo Slovenija.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12475-Prosjecna-zarada-zemljama-bivse-SFRJ-550-eura.html)

Šansa za BiH: Kroz program "Inteligentne energije u Evropi" nudi se 730 miliona EUR

Kompanijama u BiH bez obzira na članstvo u EU dostupna su sredstva iz mnogih EU programa. Pojedinci to koriste na ovaj ili onaj način, drugi opet nikad, jer nisu upoznati sa programima koje nudi EU, dok pojedine programe ne možemo koristiti jer nam nedostaju male sitnice poput administrativnih zahtjeva, plaćanja članarina...


Program u kojem BiH može pronaći svoju šansu za pristup je "Inteligentna energija u Evropi" koji spada u finansijski najteže programe, koji za cilj ima unaprijediti energetsku efikasnost, povećati energetske raznolikosti u EU, unaprijediti konkurentnosti preduzeća i zaštititi okoliš.


Aleksandra Stanivuković, nacionalni stručnjak za energetsku efikasnost u razgovoru za ekapija.ba kaže kako oko 730 miliona eura raspoloživih sredstava između 2007. i 2013. godine u oviru programa Inteligentne energije za Evropu (IEE) pomaže ispunjavanju ambicioznih ciljeva koje je EU postavila zemljama članicama vezano za klimatske promjene i energiju.


"Program IEE podržava konkretne projekte, inicijative i najbolje prakse kroz godišnje pozive za prijedloge projekata. Članstvo BiH u ovakvom programu bi otvorilo mogućnost pripreme i apliciranja projekata te doprinijelo konkurentnosti energetskog sektora", kaže Stanivuković, pojašnjavajući kako je za pristup programu IEE potrebno je ispuniti određene uslove (formalno otvaranje razgovora o članstvu, administrativni zahtjev, plaćanje članarine...) kako bi nam se otvorile realne mogućnosti za finansiranje i provođenje projekata.


Također, Stanivuković dodaje kako se veliki broj projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u BiH se ne provode jer nedostaju sredstva za njihovo finansiranje, a članstvom BiH u programu Inteligentna energija za Evropu (IEE) otvara se mogućnost pristupa finansijskim sredstvima za provođenje ovih projekata.


"Posebna potreba za finansiranjem projekata proizilazi i iz činjenice da je jedan broj opština (13) u BiH potpisnik Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova (Covenant of Mayors). Kao rezultat pristupa ovom Sporazumu, opštine su pripremile Akcione planove za održivu energiju (SEAP) te preuzele obavezu o unapređenju energetske efikasnosti za najmanje 20 posto, povećanju upotrebe obnovljivih izvora energije na 20 posto, i smanjenju emisija gasova staklene bašte za 20 posto do 2020. godine", kaže Stanivuković, dodajući kako bi članstvo BiH u IEE programu pomoglo da se dođe do potrebnih sredstava za finansiranje projekata iz definisanih strateških dokumenata kakvi su i opštinski Akcioni planovi za održivu energiju.


Iz navedenog jasno je da bi provođenje projekata u spomenutoj oblasti pomoglo ne samo održivi razvoj nego i mogućnosti novih investicija, zaštitu okoline, zapošljavanje kao i jačanje konkurentnosti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/517084)

Moody's: BiH zadržala kreditni rejting


Međunarodna bonitetna kuća Moody's Investor Service zadržala je istu ocjenu kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine, B2 s negativnim izgledima.
Analitičari Agencije Moody's ocjenjuju da će nepostojanje vlade na državnom nivou od izbora koji su održani u oktobru 2010. godine, odgoditi napredak političkih reformi i strukturalnih ekonomskih reformi, što će onemogućiti pristup finanijskoj podršci izvana.

Usporen ekonomski oporavak u BiH, s rastom od dva posto ili manje u 2011. godini i daljim smanjenjem koje se predviđa u 2012. godini, podudara se sa situacijom u regionu i Evropi u cjelini.

Postojeća politička situacija negativno utiče na povjerenje i može odvratiti investitore, domaće i strane, smatraju analitičari ove agencije.

Jačanje institucija implementacijom strukturalnih reformi, pojednostavljivanje procesa političkog odlučivanja, unapređenje međuentitetskih odnosa i jačanje vladinih finansija doveli bi do poboljšanja kreditnog rejtinga.

Neformiranje vlade na državnom nivou, što bi spriječilo implementaciju ustavnih reformi koje su potrebne za integraciju u Evropsku uniju ili ekonomsku reformu koju zahtijevaju kreditori, uzrokovalo bi smanjenje kreditnog rejtinga BiH, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Centralne banke BiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/moody-s-bih-zadrzala-kreditni-rejting/111226064)

U trećem kvartalu rast trgovine četiri posto u BiH


Ukupan promet distributivne trgovine u BiH za treći kvartal ove godine iznosio je šest milijardi i 986 miliona KM, što je za sedam posto više u odnosu na prethodni kvartal i više za četiri posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Najveće učešće u prometu ostvareno je u trgovini naveliko 63,9, potom slijede trgovina namalo 18,4, te trgovina i održavanje motornih vozila i trgovina gorivima 12,7 posto. Promet od trgovine ostvaren u svim ostalim djelatnostima iznosio je pet posto od ukupnog prometa, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U trgovini naveliko ostvaren je promet od četiri milijarde KM i 465 miliona KM. U tom iznosu najveće učešće ima trgovina naveliko nepoljoprivrednim poluproizvodima i otpacima 39,3, trgovina
naveliko hranom, pićima i duhanom 22,3 i ostala trgovina naveliko za vlastiti račun 19,9 posto. Na ostale grane trgovine naveliko otpada 18,5 posto ukupnog prometa.

Promet u trgovini namalo za treći kvartal ove godine iznosio je 1,29 milijardi KM od čega je u nespecijaliziranim prodavnicama ostvareno oko 650 miliona KM ili 50,6 posto.

Ostala trgovina namalo novom robom u specijaliziranim prodavnicama učestvovala je s 26,5, trgovina namalo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim preparatima s 13,9 posto. Sve ostale grane trgovine namalo učestvovale su s 9,1 posto.

U trgovini i održavanju motornih vozila i trgovini gorivima ostvaren je promet od 887 miliona KM.

Promet trgovinske robe ostvaren u preduzećima čija pretežna djelatnost nije trgovina iznosio je 347 miliona KM.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/u-trecem-kvartalu-rast-trgovine-cetiri-posto-u-bih/111226072)

Na evidenciji u ZDK 66.700 nezaposlenih osoba

Na evidenciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, zaključno s krajem novembra, bilo je prijavljeno 66.700 osoba koje traže zaposlenje, od čega je 33.036 žena.

Više od polovine ukupnog broja nezaposlenih, čak 32.983, prvi put traže posao.

Prema podacima ove službe, na evidenciju biroa tokom novembra prijavilo se 1.367 osoba, dok je sa evidencije zaposleno 728 osoba.

Među prijavljenima je i 226 osoba koje su prošlog mjeseca ostale bez posla.

Novčanu naknadu koristile su 1.274 osobe, a pravo na zdravstveno osiguranje 47.628 osoba.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/na-evidenciji-u-zdk-66-700-nezaposlenih-osoba/111226088)

Bosnia offers help in energy, defence

The Express Tribune

Bosnia offers help in energy, defence
Published: December 27, 2011

LAHORE: Pakistan and Bosnia can increase bilateral trade five times from the current level of two million euros per annum as Bosnia can help Pakistan in areas of energy and defence production where it has expertise.

Bosnian Ambassador Armin Limo stated this while talking to Lahore Chamber of Commerce and Industry (LCCI) President Irfan Qaiser Sheikh at the LCCI on Monday.

“Bosnia has expertise in construction of mega dams, power transmission lines and grid stations and Pakistan can utilise this experience to overcome the energy crisis,” Limo said.

He suggested that Pakistan, which was currently exporting its made-ups to Bosnia through other countries resulting in price increase, could send its products directly.

He said Pakistan could boost trade ties with the five independent states, which had earlier been part of former Yugoslavia and now have a population of over 20 million, by enhancing exports of textile, rice, surgical and sports goods.

“Bosnia and its neighbouring countries are safe, stable and an excellent gateway to European Union (EU) states,” he said.

Speaking on the occasion, LCCI President Irfan Qaiser Sheikh urged the government to sign a preferential trade agreement (PTA) with Bosnia without any delay.

Published in The Express Tribune, December 27th, 2011.


http://tribune.com.pk/story/312370/bosnia-offers-help-in-energy-defence/

Kriza kuca na vrata: U Banjaluci bude zatvorena po jedna trgovina dnevno

Vlasnici samostalnih trgovinskih radnji u RS i u ovoj godini bili su prinuđeni da zatvaraju svoje prodavnice, pa je tako samo na području dvije lokalne zajednice katanac na bravu stavilo čak njih 860. Naime, samo na području Banjaluke od početka godine zatvoreno je 360 samostalnih trgovinskih radnji, što govori da je u ovoj godini dnevno katanac stavljan na po jednu radnju u ovom gradu. Još alarmantnije stanje je u Bijeljini, gdje je od početka godine zatvoreno čak 500 samostalnih trgovinskih radnji.

Međutim, predstavnici "malih" prodavaca najavljuju da će vrhunac zatvaranja trgovina biti u februaru i martu naredne godine.

Kako je kazao Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka, od početka godine zatvoreno je 360 samostalnih trgovinskih radnji u Banjaluci, što je, kako je kazao, više nego prošle godine. "Istina je da je u ovoj godini otvarano dosta radnji, ali je ipak činjenica da prije tri godine niste mogli naći prazan poslovni prostor u Banjaluci, a sada ga imate na svakom mjestu", rekao je Marjanović i dodao da je glavni uzrok toga globalna ekonomska kriza, zbog koje građani sve manje kupuju.

On je istakao da je tome doprinjela i veća stopa poreza i doprinosa, te da se prvo išlo sa smanjenjem broja radnika i na kraju sa zatvaranjem trgovina. "Takođe, ideja da neuplaćivanje doprinosa bude krivično djelo je suluda i dovešće do daljeg zatvaranja radnji", kazao je on.

Prema njegovim riječima, u februaru i martu se očekuje vrhunac zatvaranja trgovinskih radnji, te da za to već postoje najave, jer prodavci već razmišljaju o tome, čim prođu dolazeći praznici. Marjanović je dodao i da je jedan od uzroka zatvaranja trgovinskih radnji i taj što veliki trgovinski centri dovoze svoju robu."Oni su ujedno i ekonomski jači, tako da nas nema nigdje", rekao je Marjanović.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma i ugostiteljstva RS, rekao je da ne postoje precizni podaci o broju zatvorenih samostalnih trgovina, ali je istakao da se on razlikuje od mjesta do mjesta. "Male trgovine najviše egzistiraju u manjim mjestima, gdje nema trgovinskih centara, ali i u udaljenijim dijelovima većih gradova", rekao je Savanović i dodao da su proizvodi u njima skuplji i do 30 odsto, kako bi vlasnik mogao opravdati svoje poslovanje.

On je istakao da male trgovine u većim mjestima služe samo za kupovinu najosnovinijih namirnica, poput hljeba, mlijeka i cigareta, a da se za sve ostalo ide u velike tržne centre. "Uzroci zatvaranja malih trgovina su ti što građani nemaju para da ulaze u prodavnice i kupuju, zatim otvaranje velikih hipermaketa s većom ponudom i nižim cijenama, te rast stopa poreza i doprinosa", rekao je on i dodao da male prodavnice jednostavo nemaju prometa da opstaju.

U Republičkoj agenciji za razoj malih i srednjih preduzeća RS kazali su da još nemaju podatke o broju prijavljenih i odjavljenih radnji za ovu godinu. "Radnje se otvaraju i zatvaraju non-stop i taj trend se razlikuje od opštine do opštine i nije svugdje isto", rekao je Slobodan Marković, direktor ove agencije, i dodao da je istina da su novi veliki trgovinski centri u Banjaluci pokrili dobar dio onoga od čega žive male trgovine.

360 radnji zatvoreno u Banjaluci
500 radnji zatvoreno u Bijeljini


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/517397)

BiH po prvi put dobiva državni zakon o organskoj proizvodnji

U BiH se priprema krovni zakon kojim će se regulirati oblast organske proizvodnje. Ovim bi se po prvi put ova oblast zakonski regulirala na razini države. Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ističu da su već delegirali svoja dva člana u komisiju koja će raditi na izradi ovog zakona.

U RS već postoji zakon koji regulira ovu oblast, a u Federaciji je on prethodno doveden do parlamentarne procedure. "No, do zastoja je došlo upravo zato jer su pokrenute aktivnosti za izradu ovog zakona na državoj razini", kažu nam iz ovog Ministarstva.

O tome koliki broj poljoprivrednika se bavi ovom vrstom proizvodnje u našoj zemlji nema točnih podataka budući da još uvijek ne postoji jedinstveni registar poljoprivrednih proizvođača.

Ipak kako postoji interes za nju pokazuje i podatak da je prošle godine u Federaciji, poticaje za sektor organske poljoprivrede i to u oblasti proizvodnje i prerade dobio 101 farmer.

I ove godine 300 000 KM poticaja predviđeno za certificiranje organske proizvodnje i prerade organskih prehrambenih proizvoda. Već je raspisan javni poziv. O tome koliko će to značiti za osvajanje tržišta iz Ministarstva navode da svi proizvođači koji žele certifikaciju svoje proizvodnje samom prijavom certifikacijskoj kući podliježu strogim kontrolama proizvodnje što je samo po sebi određena garancija.

Inače, donošenjem državnog zakona po prvi put bi se legalizirala praksa koja se zasniva na zaštiti prirodnih resursa, uvođenju sustava kvaliteta u poljoprivrednu proizvodnju, te definirali odnosi između proizvođača, inspekcije, certifikacijske kuće (pravila proizvodnje), akreditacijske kuće i tržišta.


E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/517419)

BH Telecom će u ovoj godini zaraditi 150 miliona KM


Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za medije BH Telecoma generalni direktor Nedžad Rešidbegović rekao je da je očekivana dobit kompanije u ovoj godini oko 150 miliona KM.

Prema riječima glasnogovornice kompanije Nađe Lutvikadić, BH Telecom je, uprkos recesiji, djelovanju konkurencije, liberalizaciji tržišta i izboru novog menadžmenta, učinio velike napore na konsolidaciji i ostvarenju maksimalnih mogućih rezultata, posebno na povećanju broja korisnika, na uvođenju novih tehnologija i novih usluga, što je rezultiralo pozitivnim efektima.

"Ova godina je kraj trogodišnjeg plana, koji je, prema mojoj procjeni, stopostotno ostvaren. U ovoj godini obavili smo tehničke transformacije, povećali smo broj ADSL korisnika, izvršili marketinšku orijentaciju tržišta", rekao je Rešidbegović.

Rešidbegović je kazao da je očekivani prihod kompanije oko 615 miliona KM, očekivana dobit 150 miliona KM, realizovane su investicije u iznosu od oko 130 miliona KM, koje preko 60 posto realiziraju domaće firme te je isplaćena dividenda u iznosu od 110 miliona KM za 2010. godinu.

Na konferenciji za medije predstavljeni su i najznačajniji projekti i aktivnosti BH Telecoma u 2011. godini. U godini na izmaku Nadzorni odbor kompanije donio je Odluku o dodjeli donacija pravnim osobama u konačnom iznosu od 1.386.000 za 908 udruženja.

BH Telecom je objavio javni poziv za dodjelu 40 stipendija redovnim studentima visokoškolskih institucija u FBiH. Mjesečna stipendija iznosi 200 KM.

BH Telecom je imao najpovoljnije ponude paketa za fiskalne kase sa 38.000 priključaka. U ovoj godini otvoreno je novih 9 telecom centara i do sada je otvoreno ukupno 40 telecom centara u BiH.

U narednoj godini Uprava BH Telecoma predviđa tehnološka unapređenja kroz modernizaciju pristupne mreže, razvoj 3G radio mreže, proširenje asortimana postojećih usluga novim paketima, posebno 3Play usluga, povećanje brzine mobilnog interneta po ćeliji sa 14 na 42mbps te širenje WiFi mreže sa novih 100 hot-spotova.

Na današnjoj konferenciji najavljeno je sniženje cijena u gotovo svim segmentima, bilo klasičnih, bilo usluga nove generacije u mobilnoj i fiksnoj mreži, ali i u međunarodnom saobraćaju i roamingu, kao i komercijalizacija usluge MojaWeb TV.

BH Telecom će u godini pred nama ponuditi SIP telefoniju za roomere i dijasporu te uvođenje macropaymenta i mobilnog oglašavanja.

Zaključak članova Uprave je da će poslovna orijentacija kompanije biti usavršavanje kadrova BH Telecoma i zadržavanje liderske pozicije na telekomunikacijskom tržištu BiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/bh-telecom-ce-u-ovoj-godini-zaraditi-150-miliona-km/111227058#)

^^

Uspješna godina iza BH Telecoma: Prihodi veći za 15 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu:)

Telekom Slovenije najavljuje 55 milijuna eura dobiti u 2012.

http://www.seebiz.eu/telekom-slovenije-najavljuje-55-milijuna-eura-dobiti-u-2012/ar-21610/

Vise od Slovenaca :)

SASE: Ukupan promet na trgovanju 472.686,37 KM


Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 472.686,37 KM (363.307,33 KM redovne berzanske trgovine i 109.379,04 KM prijavljenog vanberzanskog prometa).
U sklopu 91 transakcije ukupno je prometovano 243.545 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je pala za 12,89 indeksnih poena na 1.529,37 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,84 %.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 2,88 indeksnih poena na 750,06 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,38 %.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 0,11 indeksnih poena na 934,70 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,01 %.

Promet na Kotaciji iznosio je 174.023,99 KM; u sklopu 26 transakcija prometovano je 230.874 vrijednosna papira.

Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 12.831,00 KM; u sklopu pet transakcija prometovano je 1.599 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR). Kurs ovog emitenta je iznosio 8,02 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 91.328,80 KM; u sklopu 10 transakcija prometovano je 40.482 dionice. Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA (simbol: EFNFRK1) u iznosu od 40.965,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 1,50 KM.

Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 69.864,19 KM; u sklopu 11 transakcija prometovano je 188.793 obveznice. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 50.218,67 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 19.645,52 KM.

Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 108.138,54 KM; u sklopu 35 transakcija prometovano je 6.299 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) u iznosu od 53.576,22 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 17,74 KM.

Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 81.144,80 KM; u sklopu 13 transakcija prometovano je 2.866 dionica. Na Sekundarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta PBS DD SARAJEVO (simbol: PBSBR) u iznosu od 71.250,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 95,00 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta DC TEŠANJ KRAŠEVO DD (simbol: DCTKR) od 29,51 % i dostigle su cijenu od 2,37 KM, dok su najveći dnevni pad registrirale FBIH OBVEZNICE STARE DEVIZNE ŠTEDNJE SERIJE N (simbol: FBIHKN) od 4,99 %.

Na vanberzanskom tržištu obavljene su slijedeće transakcije dionicama emitenata: - AUTOMEHANIKA DD ORAŠJE (simbol: ATMHR); u okviru jedne transakcije prometovano je 85 dionica u vrijednosti od 170,00 KM. - CENTROTRANS - EUROLINES DD SARAJEVO (simbol: CTBURK4). U okviru 14 transakcija prometovano je 1.985 dionica u vrijednosti od 87.915,65 KM. - RUDSTROJ DD KAKANJ (simbol: RUSTR); u okviru jedne transakcije prometovane su 643 dionice u vrijednosti od 1.286 KM.
U sklopu trgovine dionicama zatvorenih dioničkih društava putem aukcijske platforme SASE, emitenata PTK Finkom d.d. Tuzla (simbol: PFNTRA), trgovane su 793 dionice u iznosu od 20.007,39 KM, saopćila je Sarajevska berza.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/sase/sase-ukupan-promet-na-trgovanju-472-686-37-km/111227101)

Zenički "Uniprojekt" obilježava 21. godišnjicu


Zenička kompanija "Uniprojekt" ovih dana obilježava 21 godinu rada. Trenutno ima 45 stalno zaposlenih, a godišnjicu proslavlja radno primajući prve stanare u novoizgrađeni kompleks "Sunčana dolina 2".

- Paralelno gradimo ambulante i mjesnu zajednicu u sarajevskom naselju Velešići te obavljamo građevinsko-zanatske radove na stadionu Bilino polje. Zanimljivo je da smo prve objekte projektirali u Mostaru, Sarajevu i Bihaću - kaže Mira Husremović, vlasnica i direktorica "Uniprojekta".

Između ostalog, ova firma je projektirala, rekonstruirala i na kraju stavila svoj pečat na nekoliko važnih objekta širom BiH.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/72626-zenicki-uniprojekt-obiljezava-21-godisnjicu.html)

EBRD predviđa rast BDP-a u BiH od 2 posto



Ekonomski rast bi mogao biti znatno viši ako bude više napretka u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, kao što je Koridor 5c ili projekti u energetskom sektoru.

Direktor Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Libor Krkoška smatra da bi rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini u narednoj godini mogao premašiti 2 posto, što je optimističnije od prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
On je rekao da bi ekonomski rast mogao biti i znatno viši ako bude više napretka u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, kao što je Koridor 5c ili projekti u energetskom sektoru.
'Spremni smo pružiti podršku privatizaciji preostalih velikih državnih preduzeća kako bismo privukli više direktnih stranih investicija u zemlju'', kazao je Krkoška.


Detaljno o ovoj vijesti ovdje: http://balkans.aljazeera.net/makale/ebrd-predvida-rast-bdp-u-bih-od-2-posto

Sustav PDV-a u BiH daleko efikasniji nego u članicama EU

Kada se jednog dana uspostavi vlast na državnoj razini, njezina prva zadaća trebale bi biti mjere za spas ekonomije, ali i socijalnih kategorija stanovništvu.U tom kontekstu nezaobilazna tema bit će pitanje smanjenja ili povećanja poreza na dodanu vrijednost te uvođenje diferencirane stope ovog poreza.

Unutar Parlamenta BiH uveliko se raspravlja o ovoj mogućnosti, a nedavno urađena analiza Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH govori da PDV za sada ne bi trebalo dirati. Među brojnim argumentima protiv uvođenja diferencirane stope PDV-a u analizi se navodi aktualni europski trend, piše Večernji list.

- Temeljem preporuka MMF-a i loših iskustava članica Europske unije i drugih zemalja sa ,,zrelim” sustavima PDV-a s diferenciranim stopama, većina zemalja svijeta koja je u posljednjih dvadesetak godina uvodila PDV se opredijelila za jedinstvenu stopu PDV-a. Nakon negativnih iskustava s diferenciranom stopom PDV-a u posljednje vrijeme nekoliko zemalja je najavilo povratak na jedinstvenu stopu (Češka od 2013., Švicarska od 2017.), a neke su sprovele ozbiljna istraživanja učinaka unifikacije stopa (V. Britanija). Komparativna analiza učinkovitosti sustava PDV-a u BiH i članica EU ukazuje na činjenicu da je sustav PDV-a u BiH daleko efikasniji, navodi se u analizi UNO-a.

Iako se u ovom dokumentu razrađuju sve moguće implikacije odustajanja od jedinstvene stope PDV-a, najzanimljivijima se čine one fiskalne prirode. U slučajevima uvođenja nulte stope ili sniženih stopa od pet ili osam posto na osnovne životne namirnice, lijekove, sanitetski materijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za grafičku industriju, knjige i novine, različiti modeli za izračun gubitaka prihoda od PDV-a pokazuju da bi oni mogli dosegnuti i do 1,3 milijarde maraka godišnje.

Ovaj maksimalni iznos podrazumijeva situaciju u kojoj bi na navedene proizvode bila uvedena nulta stopa. Ukoliko bi, pak, stopa PDV-a na ove proizvode bila pet posto gubici se procjenjuju na maksimalno 852 milijuna, dok u slučaju stope od osam posto manjak PDV-a ne bi prelazio 714 milijuna KM. Da bi se „pokrili“ ovi gubici morala bi se povećati stopa PDV-a za sve ostale proizvode i usluge.

Ako bi na „socijalnu“ skupinu proizvoda bila primjenjivana nulta stopa PDV-a, ovaj porez za sve ostale proizvode mogao bi prelaziti čak i 30 posto. U slučaju stope od pet posto za osnovne životne proizvode stopa PDV-a za sve ostale bi bila do 26,8 posto, a ako bi se za prvu kategoriju primjenjivalo osam, za ostale proizvode i usluge bi PDV iznosio 24,3 posto.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12545-Sustav-PDV--BiH-daleko-efikasniji-nego-clanicama.html)

FBiH: U novembru trgovinski deficit 383.245.000 KM

Federacija BiH je u novembru 2011. ostvarila izvoz u vrijednosti 455.341.000 KM, što je za 0,2 posto više u odnosu na oktobar 2011.

Vrijednost uvoza je 838.585.000 KM i manja je za devet posto u odnosu na oktobar, tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u novembru 2011. iznosio 383.245.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u novembru je bio 54,3 posto i veći je za pet posto u odnosu na oktobar.

U novembru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 81.860.000 i Hrvatsku u vrijednosti 70.452.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 166.102.000 i Njemačke, u vrijednosti 108.836.000 KM.

Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u novembru, kao i u ukupnom uvozu BiH u tom mjesecu, je bilo 64,9 posto.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/fbih-u-novembru-trgovinski-deficit-383-245-000-km/111227134)

Avaz kupuje podgoričku Pobjedu

Sarajevski Avaz-roto pres, vlasnika Fahrudina Radončića, dostavio je ponudu na tender za kupovinu 85,99 posto akcija podgoričkog Novinsko-izdavačkog preduzeća Pobjeda.
Tenderska komisija će u propisanom roku analizirati prispjelu ponudu i ispitati njenu formalnu ispravnost.

"O naknadnim aktivnostima javnost će biti blagovremeno obaviještena", navedeno je u saopštenju Tenderske komisije.

Tender za Pobjedu objavljen je 27. septembra. Rok za dostavljanje ponuda dva puta je produžavan - do 10. decembra, a drugi put do 27. decembra.

Ovo je treći tender za prodaju Pobjede. Dosadašnji pokušaji prodaje iz 2007. i 2008. godine su propali, uglavnom zbog dugova kompanije.

Kapital Pobjede je 18,2 miliona eura.To preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od 19,7 miliona eura.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/avaz-kupuje-podgoricku-pobjedu/111227158)

^^ :nocrook:

BH Telekom :cheers:

Firmi Ećo company dodjeljen certifikat ISO 1401:2004 i potvrda certifikata ISO 9001:2008

Renomiranom bh. proizvođaču namještaja Ećo company d.o.o, dodjeljen je certifikat za Sistem upravljanja okolišem prema normi ISO 1401:2004, te potvrda Sistema upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 od strane certifikacijske kuće TUWadria.

Time se Ećo company svrstao među prve proizvođače namještaja u regionu sa ovim međunarodnim certifikatima, i na taj način je krunisano uspješno poslovanje u 2011. godini, gdje je unatoč svjetskoj krizi ostvaren zapažen rast poslovnih aktivnosti, proširenje proizvodnih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih, kao i nastavak razvoja brenda Inside.

Ećo company se opredjelio za savremene trendove u zaštiti okoliša i održivom razvoju koji su usklađeni sa zakonskim i drugim zahtjevima vezanim za zaštitu okoliša, i društvenu odgovornost.

U tom segmentu kao strateške ciljeve Ećo company ističe trajno poboljšanje vlastite učinkovitosti putem isporuke kvalitetnih proizvoda i usluga koji udovoljavaju svim standardima koje zahtjevaju navedeni certifikati, uz stalnu brigu o zaštiti svih sastavnica okoliša s ciljem doprinosa kvaliteti življenja.

"Ećo company dobijanjem ovih certifikata jos je jednom pokazao svoju predanost čvrstom i transparentnom odnosu sa svojim partnerima, zaposlenicima, kupcima i građanima sa ciljem da kao preduzeće primjerom pokazuje i bude predvodnik kvalitetnijeg i zdravijeg života, i čuvanja prirodnih resursa", izjavio je Suhad Ećo generalni direktor Ećo company.

Planovi za daljni razvoj poslovanja u su takođe ambiciozni, trenutno se privodi kraju priprema za lansiranje nove kolekcije namještaja brenda Inside by Ećo.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/517625)

Super vijest za Avazs :)

Ukupan promet veći za 130,8 posto u odnosu na 2010. godinu


Na Sarajevskoj berzi (SASE) u ovoj godini je za 130,8 posto povećan ukupan promet u odnosu na 2010. godinu zahvaljujući emisiji trezorskih zapisa Federacije BiH (FBiH) od 90 miliona KM, izjavio je danas u Sarajevu direktor Sarajevske berze Zlatan Dedić.
Dedić je na konferenciji za novinare istakao da je i bez ove primarne emisije promet na Sarajevskoj berzi veći za 44,25 posto.

"Nakon tri godine poslovanja sa gubitkom, Sarajevska berza je ovu godinu završila sa ostvarenim profitom", rekao je Dedić.

Dedić je istakao da će projekcije o prometu dionica u 2012. godini zavisiti u prvom redu od odluka Vlade FBiH da na prodaju ponudi dionice iz svog portfelja, za šta postoje najave zbog deficita u budžetu ovog entiteta.

On je naglasio da će se, prema informacijama kojima raspolažu, taj iznos kretati između 250 i 300 miliona KM za emisiju vrijednosnih papira, u omjeru 230 miliona maraka obveznica kao dugoročnih vrijednosnih papira i oko 60 miliona KM trezorskih zapisa.

"Realizacija ovih planova bi dala značajan podsticaj rastu prometa. U suprotnom može se očekivati stagnacija tržišta dionica, s obzirom da nema najava novih javnih ponuda dionica", rekao je Dedić.

Prema njegovim riječima, očekuje se još jedna teška godina, ali i nastavak pozitivnih trendova započetih u toku ove godine.

Izvršni direktor Sarajevske berze Almir Mirica istakao je da je u ovoj godini, zaključno sa 23. decembrom, ostvaren promet od 242.517.186 KM, a ako se izuzmu iznosi emisija trezorskih zapisa FBiH promet je iznosio 151.570. 686 KM kroz 15 616 transakcija.

Mirica kaže da je indeks Saseks-10 u ovoj godini zabilježio pad vrijednosti od 20,25 posto, Saseks-30 lagani rast od 0,96 posto i Bifeks rast od 1,41 posto, što su bolji pokazatelji nego 2010. godine.

U ovoj godini 420 kompanija isključeno je sa slobodnog tržišta, sa ciljem unapređenja i uređenja tržišta.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/sase/ukupan-promet-veci-za-130-8-posto-u-odnosu-na-2010-godinu/111228073)

Nastavak snižavanja carina, ali nema pada cijena


Početkom naredne godine, na osnovu primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nastavlja se snižavanje i postepeno ukidanje stopa carine na veći broj proizvoda porijeklom iz EU, potvrđeno je u Upravi za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

Za proizvode poput bezolovnog motornog benzina sa oktanskim brojem manjim od 95 stopa carine smanjena je na četiri odsto u ovoj godini, a od početka naredne godine iznosiće dva odsto. U potpunosti će biti ukinuta 2013. godine.

Isto se odnosi i na motorna ulja, tačnije na kompresorska ulja za podmazivanje i turbinska ulja za podmazivanje, kod kojih carina u ovoj godini takođe iznosi četiri odsto.

Stopa carine postepeno se smanjuje i za određene tekstilne proizvode – poput kaputa, ogrtača i pelerina od umjetnih i sintetičkih vlakana, odijela od vune, jakne, sakoe i pantalone, kostime od vune, pamuka i sintetičkih vlakana, te bluze i košulje od pamuka ili sintetičkih vlakana…

Prije stupanja na snagu ovog sporazuma, stopa carine za ove proizvode iznosila je 15 odsto, a u ovoj godini iznosi šest odsto. Od naredne godine biće tri odsto, a od 1. januara 2013. godine u potpunosti se ukida.

Ovakvo postepeno ukidanje carina odnosi se i na draguljarske predmete i predmete zlatarstva, kao i na polovna putnička motorna vozila porijeklom iz EU za koja stopa carine trenutno iznosi šest odsto. Od početka 2012. godine carina će iznositi tri odsto, a u 2013. godini biće u potpunosti ukinuta na polovna motorna vozila.

Stope carine se postepeno smanjuju i na određene mliječne proizvode, poput nekih jogurta, mliječnih namaza i slično, u zavisnosti od sadržaja mliječne masnoće.

U ovoj godini stopa carine na ove proizvode iznosi četiri odsto. Prije stupanja na snagu Sporazuma iznosila je deset odsto, u idućoj godini iznosiće dva odsto, a od početka 2013. godine biće potpuno ukinuta.

Postepeno smanjenje carine odnosi se i na teleće i juneće meso, za koje je carina prije stupanja na snagu Sporazuma iznosila deset odsto, a u ovoj godini iznosi četiri odsto. U narednoj godini biće smanjena na dva odsto, a do potpunog ukidanja doći će 2013. godine.

Carine su smanjene i na određene vrste povrća poput crvenog luka, paradajza, kao i na određene vrste voća. One će postepeno biti smanjivane u narednoj godini, da bi bile potpuno ukinute 2013. godine.

Pržena kafa sa kofeinom i bez kofeina u ovoj godini ima stopu carine od četiri odsto, a od početka naredne godine carinska stopa iznosiće dva odsto, dok će u potpunosti biti ukinuta 2013. godine.

Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru SSP-a počela je 1. jula 2008. godine, a od početka 2009. godine za oko 90 odsto proizvoda koji se uvoze iz EU i imaju porijeklo iz EU carine su u potpunosti ukinute.

Za ostale proizvode, za koje je pregovarački tim BiH utvrdio da su od posebnog značaja za BiH, postignut je dogovor sa EU da se stope carine postepeno smanjuju za period od 2008. do 2013. godine.

Sada se već sasvim jasno može reći da od početka primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između BiH i EU nije došlo do znatnijeg smanjenja cijena proizvoda na koje se u međuvremenu ukinula ili smanjila carina. Zato se smanjenje cijena ne može očekivati ni početkom naredne godine.

Formiranje cijena na tržištu u BiH je slobodno i zavisi isključivo od ponude i potražnje u datom momentu. Ne postoji mehanizam kojim bi BiH bilo koga prisilila da za postotak smanjenja stope carine smanji i finalnu cijenu tih proizvoda na tržištu.

Primjena Privremenog sporazuma dovela je do smanjenja prihoda od carina. Najveći pad prihoda zabilježen je 2009. godine, kada je u potpunosti ukinuta carina na najveći dio proizvoda, a u prilog tome govori činjenica da su u 2007. godini prihodi od carina iznosili 655 miliona KM, u 2008. godini 650 miliona KM, a u 2009. godini 345 miliona.

U 2010. godini prihodi od carina iznosili su 302 miliona KM, a u toku prvih deset mjeseci 2011. godine prihodi od carina iznose 238 miliona KM.

Gubitak prihoda po osnovu carina nadomješten je povećanjem akciza ili posebnih proizvoda, prije svega povećanjem akciza na duvanske prerađevine.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12560-Nastavak-snizavanja-carina-ali-nema-pada-cijena.html)

Naredne godine privatizacija 10 velikih kompanija u FBiH


Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH dostavila je Vladi izvještaj o planiranoj privatizaciji 10 državnih kompanija u 2012. godini, čija ukupna vrijednost kapitala iznosi oko 400 miliona KM.

Prema ovom planu, u 2012. ponovo je putem velike privatizacije predviđena prodaja 88 odsto kapitala “Aluminijuma” Mostar, uz napomenu da je vlasnička struktura ovog preduzeća još sporna.

Privatizacija ove kompanije je već dva puta proglašena neuspjelom.

Kako piše “Dnevni avaz”, planirana je i prodaja 67 odsto kapitala “Hidrogradnje”, “Energoinvesta” i “Šipad Eksport-Importa”.

Prema planu Agencije, predviđena je privatizacija 51 odsto kapitala travničkog Remontnog zavoda i sarajevskog “Unisa”.

Putem berze planirana je prodaja 45,49 odsto kapitala “Sarajevo-osiguranja”, 19,25 odsto kapitala “Bosnalijeka” i 39,91 odsto kapitala Fabrike duvana Sarajevo.

Agencija je predložila i privatizaciju 22 odsto državnog kapitala “Energopetrola”, preduzeća koje je već dokapitolizovao mađarsko-hrvatski konzorcij INA-MOL.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12559-Naredne-godine-privatizacija-velikih-kompanija-FBiH.html)

Nadam se da ce domaca firma kupiti Sarajevo Osiguranje!

Uspostavljena saradnja između Peugeota i McDonald'sa u BiH


Peugeot BiH je ozvaničio početak saradnje sa kompanijom McDonald's. Vozni park kompanije McDonald's BiH bit će bogatiji za vozila Peugeot 3008.
Saradnja je predstavljena na zvaničnom otvaranju prvog McDonald'sovog drive-thru restorana u BiH, 19.12. u Sarajevu, koji su pred velikim brojem zvanica i predstavnika medija zvanično otvorili Patrick Moon, američki ambasador u BiH i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

"Drago nam je da smo uspostavili saradnju sa McDonald'som jer se radi o velikom brendu koji je dolaskom u BiH izazvao veliku pažnju javnosti. Činjenica da su se odlučili za Peugeot i izabrali model 3008 potvrda je da je kompanija u Peugeot vozilima prepoznala kvalitet i pravog partnera. Iako su Peugeot i McDonald's dvije kompanije koje dolaze iz potpuno različitih industrija vjerujemo da nas, po strategiji poslovanja, naročito kada govorimo o značaju društvene odgovornosti, mnogo toga spaja. U narednoj godini u planu je intenziviranje marketinške saradnje između naših kompanija", istakao je Ismet Kapo, generalni direktor kompanije Vermont, generalnog uvoznika i distributera Peugeot proizvoda za BiH.

Prva narudžba u McDonald'sovom drive-thru restoranu, uz veliku pažnju prisutnih, urađena je iz novog „lava“ Peugeot modela 508.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/uspostavljena-saradnja-izmedju-peugeota-i-mcdonald-sa-u-bih/111228123)

Cestovnim saobraćajem prevezeno 94,2 posto putnika


U Bosni i Hercegovini je u trećem kvartalu ove godine cestovnim saobraćajem prevezeno 94,2 posto putnika, željezničkim tri posto, dok je zračnim prevezeno 2,8 posto od ukupnog broja prevezenih putnika.
Što se tiče strukture prijevoza robe, željezničkim saobraćajem je prevezeno 75,37 posto, cestovnim 24,62 posto, a zračnim saobraćajem prevezeno je 0,01 posto od ukupne količine prevezene robe, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U trećem kvartalu ove godine broj aerodromskih operacija pokazuje pad od 8,8 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

U trećem kvartalu ove godine u odnosu na treći kvartal 2010, broj pismonosnih pošiljki manji je za 7,7 posto, a paketskih pošiljki za 20,5 posto. U tom periodu broj operacija u platnom prometu manji je za 3,3 posto.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/cestovnim-saobracajem-prevezeno-94-2-posto-putnika/111228129)

Nadam se da ce domaca firma kupiti Sarajevo Osiguranje!

Meni bi najbolji izbor bio Allianz

Ili Zurich, svejedno...

Ili Zurich, svejedno...

Eto alianz ili zurich:)
jaki su i jedni i drugi

Vlada FBiH rasterećuje preduzeća otpisivanjem zatezne kamate

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode u srijedu se našao na dnevnom redu Vlade FBiH. Osnovni razlog i cilj dopune Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a koja se odnosi na otpis zatezne kamate, jeste stimuliranje privrednih djelatnosti, kao i rasterećenje preduzeća od obaveze plaćanja zatezne kamate čime se utiče na poboljšavanje likvidnosti, a time i na brži razvoj.

Propisano je da se kamata koja je nastala po osnovu dospjelih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan 31.12.2011. godine otpisuje, pod uslovom da porezni obveznik po osnovu glavnog duga svoje obaveze izmiri do 31.decembra 2012. godine, s tim da se otpis kamate odnosi isključivo na iznos neplaćene kamate.

Pravo na otpis kamata na obaveze po osnovu javnih prihoda ostvaruje se na osnovu zahtjeva koji podnosi porezni obveznik najkasnije do 31. marta 2012. godine nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave FBiH.

Podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslove za otpis kamata, te u cijelosti izmirio obaveze glavnice duga najkasnije do 30.6.2012. godine, otpisat će se obračunata kamata u cjelokupnom iznosu 100 posto. Ako podnosilac zahtjeva izmiri glavnicu duga od 1.7.2012. do 31.12.2012. godine, otpisaće se obračunata kamata u iznosu od 50 posto.

Otpis zatezne kamate koja se zaračunava na javne prihode koji nisu plaćeni u zakonom propisanom roku odnosi se na sve vrste javnih prihoda koji se uvode federalnim zakonom (porezi, doprinosi, naknade, takse).


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518259)

Eto alianz ili zurich:)
jaki su i jedni i drugi

I sta bi vi dobili od ovi stranaca? Nece nista bi bolji, samo ces novi logo dobiti, zato sam za domacu firmu da ih kupe, recimo VGT ili ASA.

Agro turizam u fokusu razvoja Opšine Trnovo: Grade se seoska domaćinstva

Opština Trnovo u fokus razvoja stavila je turizam, prvenstveno agro turizam koji će se u narednim godinama aktivnije razvijati na području Tošići–Rajski do–Turovi. U okviru ovog projekta urađena su tri seoska domaćinstva, koja su samo prvi korak za razvoj ove vrste turizma.

Mira Tepavčević, stručni saradnik za informisanje i društvene djelatnosti u Opštini Trnovo za ekapija.ba kaže kako je na ovom području planirana i izgradnja restorana, zašto je urađena projektna dokumentacija.

"Restoran bi trebao biti sagrađen od kamena i drveta u planinskom stilu okružen konacima, brvnarama", kaže Tepavčević, naglašavajući kako je cilj projekta razvoj i promocija agro turizma i osposobljavanje seoskih domaćinstava za prijem turista.

Razlozi za stavljanje turizma u fokus razvoja opštine, Tepavčević kaže su i mogućnosti kreiranja novih radnih mjesta, povezivanje ruralnog razvoja i turizma, blizina velikih urbanih centara..

"Projektni pristup realizaciji ciljeva iz oblasti turizma se sam po sebi nameće i biće potrebno raditi na izgradnji kapaciteta za bavljenje razvojem opštine koji će moći voditi i usmjeravati proces razvoja turizma."

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518315)

U BiH 532.442 osobe nezaposlene


U Bosni i Hercegovini je na dan 31. novembra 2011. bilo 532.442 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.
U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.549 osoba ili 0,29 posto.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 947 osoba (0,26 posto), u Republici Srpskoj za 605 osoba (0,4 posto), dok se u Brčko distriktu BiH smanjila za tri osobe (0,3 posto).

U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30. novembrom 2011., NKV radnika je 160.858 ili 30,21 posto, PKV 11.351 ili 2,13 posto, KV 185.696 ili 34,88 posto, VKV 3.915 ili 0,74 posto, NSS 1.909 ili 0,36 posto, SSS 132.695 ili 24,92 posto, VŠS 7.465 ili 1,40 posto i VSS 28.553 ili 5,36 posto.

I dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,88 psoto, te NKV radnici 30,21 posto.

U novembru je ukupno 12.441 osoba brisana sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 5.792 osobe su zaposlene sa evidencija službi zapošljavanja.

Istovremeno je za 5.698 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 1.827 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2011. godine, broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 693.964, a od toga 283.538 žena.

U odnosu na septembar 2011. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,1 posto, a broj zaposlenih žena također se povećao za 0,3 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti za oktobar 2011. godine iznosila je 43,3 posto i bila je ista kao u septembru 2011. godine,
saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/u-bih-532-442-osobe-nezaposlene/111229023)

Radončić ponudio euro za Pobjedu

Sarajevski biznismen ponudio je 2,1 milion investicija i da gradi stambeno-poslovni objekat na vrijednoj lokaciji Pobjede

http://www.vijesti.me/slika-519x316/vijesti/radoncic-ponudio-euro-pobjedu-slika-95546.jpg

Bosanski biznismen Fahrudin Radončić ponudio je euro za kupovinu većinskih državnih akcija Pobjede i 2,1 milion eura da investira u štampariju i informacionu tehnologiju u trogodišnjem periodu.Najavio je gradnju stambeno-poslovnog objekta na sadašnjoj vrijednoj lokaciji dnevnog glasila.

Sarajevski Avaz traži da država preuzme dugoročne kredite Pobjede kod Erste i Podgoričke banke u nominalnom iznosu od 6,47 miliona eura. Ponudio je da preuzme kratkoročne obaveze preduzeća, koja na kraju novembra iznose četiri miliona eura. Taj iznos podrazumijeva dugovanja radnicima, dobavljačima i državi.

Kompanija Avaz predviđa da smanji broj zaposlenih na oko 170 do kraja 2015. godine.

“Vijesti” prenose podatke koje je zvanično objavila Tenderska komisije za privatizaciju 85,99 odsto državnih akcija Pobjede.

Radončić bi, dakle, da otpusti oko 80 zaposlenih od sadašnjih 250, a u Pobjedi je već prepolovljen broj radnika za nepune dvije godine.

Iz komisije, koju predvodi ministar Milorad Katnić, najavljeno je da će danas razmatrati izvještaj radne grupe koja procjenjuje da li je ponuda sarajavskog Avaza formalno ispravna.

Izgleda da ce i Podgorica dobiti Avaz Centar :D

Izgleda da ovaj Avaz ima para :)

Nek i njima izgradi Avaz-Robot centar i nek i njima dovede McDonalds :)

Izvorište mineralne vode "Čairi" ide pod koncesiju: Očekuje se investicija od 1,8 milijuna KM

Javni poziv za dodjelu koncesije za za korištenje prirodne mineralne vode na ležištu "Čairi" - Brijesnica kod Bijeljine trebao bi biti uskoro raspisan. Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS potvrdili su nam da trenutno rade na njegovoj pripremi.

Studija ekonomske opravdanosti dodjele ove koncesije pokazala je da će vrijednost investicije iznositi preko 1,8 milijuna KM, a očekivani godišnji bruto prihod kretat će se oko 1.4 milijuna KM. Bilančne pričuve prirodne mineralne vode na ovom ležištu iznose 3,1 l/s. Eksploatirana mineralna voda koristit će se za flaširanje i dalju prodaju na domaćem i stranom tržištu.

Vlada RS-a je već donijela odluku o raspisivanju javnog poziva koja je objavljena i u Službenom glasniku RS-a. Prema toj odluci koncesija će biti dodjeljena na 30 godina, a u rok koncesije uključuje se vrijeme potrebno za obavljanje pripremnih radnji i osiguranja investicije.

Koncesionar će morati platiti i jednokratnu naknadu za korištenje izvorištau iznosu od 12.600 KM.

Osim toga Vlada je odlučila da će budući koncesionar morati riješiti imovinsko-pravne odnose na nekretninama predviđenim za obavljanje koncesione djelatnosti, osigurati sredstva i neophodne uvjete za zaštitu životne sredine tijekom korištenja izvorišta. Kod izvođenja pripremnih radova, izgradnje rudarskih i drugih objekata koji su predmet koncesije, kao i tijekom obavljanja ove djelatnosti morat će se paziti na zaštitu životne sredine.

Iz Vlade navode da će prioritetno za bilo koju firmu koja dobije koncesiju biti da angažira domaće izvođače radova i koristi domaću opremu i usluge.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518344)

Izgleda da ovaj Avaz ima para :)

Nek i njima izgradi Avaz-Robot centar i nek i njima dovede McDonalds :)

Sasvim pogrešno i glupo razmišljanje
Naime, vrijednost objekata, lokacije i imovine daleko prelazi cifru od 6,47 miliona eura
Na ovaj način ako uspije Radončić će za džaba dobititu vrijednu imovinu

Proračun usvojen, čeka se reakcija sindikata

Vlada Federacije BiH jučer je na “maratonskoj” sjednici, koja je trajala od 10 ujutro do kasno u noć, usvojila Prijedlog proračuna za iduću godinu u iznosu od 1, 928 milijardi maraka koji će već danas biti dat na usvajanje zastupnicima Parlamenta FBiH.
Ovaj iznos, kako je priopćio federalni premijer Nermin Nikšić, za 11 posto je veći od ovogodišnjeg proračuna. Po njegovim riječima, ovo je prvi put da se ozbiljnije ušlo u ograničavanje i rezanje troškova javne potrošnje. Vlada je odlučila da se u idućoj godini smanje izdvajanja za komunikacije, komunalije i energiju za 10 posto, za prijevoz i gorivo za 5 posto, dok je stavka za tekuća održavanja umanjenja za čak 15 posto što će natjerati administraciju da povede više računa o imovini. Također, smanjena je i stavka za nabavu inventara za 10 posto i za ugovore o radu.
Osnovica za obračun plaća budžetskih korisnika iznosi 315 maraka, što je za 4, 5 posto manje nego u ovogodišnjem proračunu. Međutim, ima i stavki čiji se iznos povećao, a koje trebaju omogućiti barem minimalno ulaganje u daljnji razvoj i poticaje. Tako je iznos za poljoprivredu s 54 milijuna povećan na 78 milijuna maraka, a također planirano je 28 milijuna maraka za poticaje u industriji.
- Ovim smo pokazali ozbiljnost prema obavezama koje nam predstoje i prilagođavanje institucijama i dugu koji se servisira iz budžeta Federacije, rekao je premijer Nikšić.

Novi aranžman s MMF-om

Prijedlogom proračuna stvoren je ambijent koji osigurava redovite isplate iz federalne blagajne na početku 2012., no ogroman deficit i dalje je ostao na plećima Vlade koja će u idućim danima pokušati od MMF-a izvući novi aranžman za spas proračuna.
Međutim, da cjelokupna financijska situacija u Federaciji BiH neće biti ružičasta jeste i reakcija sindikata koji su najavili generalni štrajk ako im se plaće umanje. I pored prijetnji Federalna Vlada odlučila se na umanjenje plaća administraciji.
Ova ušteda, naglasili su federalni ministar financija Ante Krajina i premijer Nermin Nikšić, morala se provesti zbog nastavka razgovora s Međunarodnim monetarnim fondom o novom kreditnom zaduženju koje bi u idućoj godini spasilo federalni proračun od propasti. Također, uštede su se morale provesti i zbog ogromne sume novca koju prima prekobrojna administracija, od koje je skoro polovica neučinkovita. Osim na plaćama, uštede su provedene i na oko petnaestak stavki iz proračuna, a po prvi puta u povijesti federalne Vlade došlo je do ozbiljnijih rezova u primanjima proračunskih korisnika.

Više novca za branitelje

Pozitivno je i to što nisu umanjenja izdvajanja za braniteljsku populaciju i socijalne kategorije, a čak je, kada je u pitanju braniteljska populacija, u proračunu za iduću godinu planirano oko dva milijuna maraka više sredstava u odnosu na 2011. Optimistički također djeluje obećanje Krajine da umirovljenici mogu biti mirni jer se mirovine neće smanjivati, ali nažalost po njih, ni povećavati.
Prema obrazloženjima Krajine, u 2012. treba vratiti dug koji po osnovu glavnice iznosi 495 milijuna maraka, i još 86 milijuna maraka po osnovu kamata.
- Najbitnija stavka u proračunu su transferi nižim razinama, pojedincima, subvencije, doprinosi prema PIO/MIO čiji je iznos 973 milijuna maraka i on se kreće na razini od 40-50 posto od ukupnog proračuna, kaže Krajina.

Moguća je burna reakcija Sindikata

Prema riječima premijera Nermina Nikšića, nije isključena burna reakcija Sindikata zbog smanjenja plaća budžetskim korisnicima.
- Vladu neće spasiti ušteda od 4,5 posto, za koliko je predviđeno smanjenje plaća, ali je to svakako jedan od preduvjeta za predstojeće dogovore i aranžmane s Međunarodnim monetarnim fonda. Mislim da je bolje imati redovnu plaću makar i umanjenu za 4,5 posto nego plaće koje će se kresati svaki mjesec, kazao je premijer Nikšić.


Dnevni List (http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=24218:proraun-usvojen-eka-se-reakcija-sindikata&catid=11:izdvojeno2&Itemid=11)

Pozitivno poslovanje - Elektroprivreda BiH ostvarila dobit od 6,5 miliona KM
29.12.2011


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/elektroprivreda%20bih.jpg

Elektroprivreda BiH će ovu godinu završiti sa pozitivnim poslovnim rezultatom i ostvarenom dobiti od 6,5 miliona KM, i pored gubitka od 16,3 miliona KM u prvom polugodištu te najlošije hidrološke situacije u posljednjih 60 godina, izjavio je danas generalni direktor ovog preduzeća Elvedin Grabovica.

Grabovica je na konferenciji za novinare u Sarajevu istakao da Elektroprivreda u ovoj godini bilježi rekordnu proizvodnju električne energije od 7.373 gigavat časova, što je za 2,7 posto više u odnosu na 2010. godinu, što je omogućilo stabilno snabdijevanje svih kupaca.

On je naglasio da je za prodaju viška električne energije u 2011. godini ostvarena za 13 posto veće cijenu nego prošle godine, odnosno prihodi za istu količinu električne energije bili su veći za 11,5 miliona KM.

Grabovica je najavio da će u 2012. godini otvoriti gradilište na hidroelektrani Vranduk, male hidroelektrane na Neretvici i vjetroelektrane Podveležje, a vrijednost planiranih dugoročnih investicija je 3,6 milijardi KM.


M.V

Smanjen broj turista u novembru


Federaciju Bosne i Hercegovine je u novembru 2011. posjetio 25.571 turist, što je za 1,6 posto manje u odnosu na novembar 2010. godine.

Kako navode u Odsjeku publicistike Federalnog zavoda za statistiku, turisti su ostvarili 47.813 noćenja, odnosno 4,7 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 62,1 posto. Najviše noćenja su ostvarili gosti iz Hrvatske (20,6), Turske (devet) i Srbije (osam posto).

Što se tiče dužine boravka stranih turista u FBiH u novembru 2011., na prvom mjestu su turisti iz Rumunije s prosječnim zadržavanjem od 5,1 dan, zatim iz Švedske s 4,5 i Luksemburga s 4,3 dana.

Kapaciteti u novembru 2011. su iznosili 16.906 ležaja i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći su za 4,3 posto.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/fbih-smanjen-broj-turista-u-novembru/111229077)

Povećanje za 0,29 posto - U BiH preko 530.000 nezaposlenih
29.12.2011

http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/nezaposlenost%20mladiii.jpg

U Bosni i Hercegovini je na dan 31. novembra 2011. bilo 532.442 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.549 osoba ili 0,29 posto.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji BiH za 947 osoba (0,26 posto), u Republici Srpskoj za 605 osoba (0,4 posto), dok se u Brčko distriktu BiH smanjila za tri osobe (0,3 posto).

U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30. novembrom 2011., NKV radnika je 160.858 ili 30,21 posto, PKV 11.351 ili 2,13 posto, KV 185.696 ili 34,88 posto, VKV 3.915 ili 0,74 posto, NSS 1.909 ili 0,36 posto, SSS 132.695 ili 24,92 posto, VŠS 7.465 ili 1,40 posto i VSS 28.553 ili 5,36 posto.

I dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,88 psoto, te NKV radnici 30,21 posto. U novembru je ukupno 12.441 osoba brisana sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 5.792 osobe su zaposlene sa evidencija službi zapošljavanja. Istovremeno je za 5.698 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 1.827 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2011. godine, broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 693.964, a od toga 283.538 žena.U odnosu na septembar 2011. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,1 posto, a broj zaposlenih žena također se povećao za 0,3 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti za oktobar 2011. godine iznosila je 43,3 posto i bila je ista kao u septembru 2011. godine, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.


M.V


:ohno:

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2011. godine, broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 693.964, a od toga 283.538 žena.U odnosu na septembar 2011. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,1 posto, a broj zaposlenih žena također se povećao za 0,3 posto.

Porasla je i zaposlenost

Planirana izgradnja nove luke na Savi kod Race

Izgradnja nove luke na Savi, koja je planirana uzvodno od mosta kod Rače, trebalo bi da bude najveća izgrađena na ovoj rijeci ali i među najfrekventnijim.
Zainteresovane su neke strane firme koje bi gradile luku, ali prije toga trebalo da se obave pripreme, prije svega otkup zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Nova luka bi bila izgrađena oko dva kilometra uzvodno od mosta na rijeci Savi, a bili bi ukopani prilazni kanal iz rijeke i dokovi, podalje od njenog korita, kako bi se mogao obavljati utovar i pretovar robe, ali i drugi lučki poslovi - kaže načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić.
Prema projektu, nova luka bi zahvatala nekoliko desetina hektara prostora na kojima su sada, pored ostalog, njive i šuma između rijeke Save, pruge Šid - Bijeljina i naselja Jelaz, Brodac…
Nova luka bi se, najvjerovatnije, opet zvala Rača, uprkos tome što će od nekadašnje riječne luke u ovom mjestu biti udaljena oko sedam kilometara i što će se nalaziti u ataru sela Brodac.
Pripremljen je dobar dio dokumenata neophodnih za početak izgradnje ovog privrednog objekta značajnog ne samo za Semberiju i podmajevički kraj, nego za Republiku Srpsku i BiH uopšte, a vlasnicima zemljišta koje bude uzeto biće obezbijeđeno ili novo zemljište ili isplaćena novčana naknada - kaže direktor "Preduzeća za izgradnju grada" Cvijetin Nikić.
Prema skicama, od Save do novih dokova, u dubini kopna do pola kilometra, bio bi prokopan kanal, a onda i bazen za brodove i barže. Nova luka bila bi od velikog značaja prvenstveno za privredu Semberije, podmajevičkog kraja, Podrinja i Birča u Srpskoj, ali i za tuzlanski i zenički bazen u Federaciji BiH.
Najvažnije je da postoje dobri prilazi mjestu gdje bi luka bila građena. Od ovoga mjesta ne bi trebalo da bude problema ni sa plovnošću Save do Beograda, jer se ušće Drine kod Rače redovno čisti od velikih nanosa šljunka i pijeska koje ova plahovita rijeka donosi u Savu. Kada bageri ne bi to činili Drina bi za kratko vrijeme sama sebe zatrpala i odvojila od Save i poplavila znatan dio Semberije i Mačve - rekao je Mićić.
Neophodno je pročistiti i plovni put od nove luke do Sremske Mitrovice, a pretpostavlja se da dalje prema Beogradu ne bi trebalo da bude smetnje za plovidbu.
Između dva velika svjetska rata luka u Rači, tada poznatoj varošici, bila je od velikog ekonomskog značaja, jer su
tadašnji parobrodi prevozili velike količine poljoprivrednih proizvoda, ugalj, drvo i drugu robu iz semberske ravnice, sa obronaka Majevice, pa čak i iz tuzlanskog kraja.

SA-C (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/project-news/item/723-gradice-se-nova-luka-na-savi-kod-race.html)

Gasi se metalska industrija u RS

Stanje u metalskoj industriji u Republici Srpskoj je teško, 3.000 radnika je tokom ove godine ostalo bez posla, pokrenuto je sedam stečaja, a kod 20 preduzeća iz te oblasti blokirani su računi.

Da prijeti opasnost od gašenja ove industrijske grane u RS i da još radnika ostane na ulici, ukazao je danas predsjednik Granskog sindikata metalske industrije i rudarstva u RS Tane Peulić.

On naglašava da bez rada industrije i sama RS može doći u težak položaj te da je neophodno zaustaviti pad proizvodnje i omogućiti da preduzeća rade.

Peulić je, nakon sjednice Odbora Sindikata metalske industrije i rudarstva u RS, podsjetio i da se u pojednim firmama zabranjuje sindikalno organiziranje, navodeći primjer preduzeća "Unis" Derventa, u kojem je 25 radnika, članova sindikata, dobilo otkaz.

O problemima s kojima je suočen "Energoinvest - Rasklopna oprema" Istočno Sarajevo govorio je predstavnik sindikata tog preduzeća Rade Vasković.

Preduzeće je pred zatvaranjem, a s problemima se suočavaju od 2006. godine, kada je privatizirano.

Firma je sada u dugovorima, te iako ima 3,5 miliona KM ugovorenog posla, nema sredstava za rad.

"Ukazivali smo na probleme i 2009. godine, ali nismo naišli na razumijevanje, niti je neko preduzeo neke aktivnosti. Tražili smo novac za obrtna sredstva i repromaterijal, ali nismo dobili", rekao je Vasković i ponovio apel vlastima u RS da se preispita poštivanje privatizacionog ugovora za to preduzeće.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12643-Gasi-metalska-industrija.html)

Usvojena Odluka o financiranju Zapadnohercegovačkog kantona

Skupština Zapadnohercegovačkog kantona na današnjoj sjednici u Širokom Brijegu usvojila je Odluku o privremenom financiranju Zapadnohercegovačke županije za razdoblje januar - mart 2012. godine.
Na sjednici je razmatran i usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi ZHK-a i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima izabranih dužnosnika nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti ZHK-a.

Također, razmatran je i usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima izabranih dužnosnika nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti ZHK-a i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građenju i prostornom uređenju.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/usvojena-odluka-o-financiranju-zapadnohercegovackog-kantona/111229173)

Urbanistički zavod RS-a ponovo u vlasništvu Vlade RS
29.12.2011


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/POLITIKA/vlada%20rs%20-11.jpg

Urbanistički zavod RS-a od danas je ponovo u vlasništvu Vlade RS-a. Na održanoj drugoj licitaciji Vlada je kupila to preduzeće u stečaju za 4.250.000 KM. Još ranije je odlučeno da se Vlada kao potencijalni kupac pojavi na prvoj licitaciji za prodaju Urbanističkog zavoda, ali se predstavnici izvršne vlasti u oktobru nisu pojavili.

Ukupna vrijednost nekretnina Urbanističkog zavoda je procijenjena na 3,9 miliona, odnosno ukupna imovina na 4,3 miliona.

Urbanistički zavod potresalo je niz afera, a ostat će upamćena i činjenica da je bivši predsjednik Komisije za reviziju privatizacije preduzeća i banaka u RS-u Borislav Bijelić ukazao na nepravilnosti u prodaji tog preduzeća banjalučkom biznismenu Jovanu Vidoviću, ali nedugo zatim sjeo u direktorsku fotelju istog tog preduzeća.

To preduzeće bilo je u većinskom privatnom vlasništvu, iako je smatrano za ustanovu od entitetskog značaja.

Godinama se najavljivalo ponovno vraćanje Zavoda u državno vlasništvo, održano je više štrajkova i protesta radnika, da bi sve kulminiralo odlaskom tog preduzeća u stečaj u aprilu ove godine.


M.V

Malo statistike:

Federacija BiH: Za 11 mjeseci vrijednost građevinskih radova 630,5 miliona KM

SARAJEVO - Vrijednost izvršenih građevinskih radova preduzeća u Federaciji BiH u novembru 2011. godine, u odnosu na prosječnu vrijednost 2010., veća je za 66,4 posto, a u odnosu na novembar 2010. za 34,7 posto. Kako navode u Federalnom zavodu za statistiku, vrijednost ukupnih izvršenih građevinskih radova od januara do novembra iznosi 630.517.000 KM.

Od toga se na objekte visokogradnje odnosi 51,7 posto izvršenih radova, a na objekte niskogradnje 48,3 posto.

U građevinarstvu FBiH u novembru 2011. godine bila su prijavljena 9.164 radnika. Njih 49,4 posto je radilo na objektima visokogradnje, a 50,6 na objektima niskogradnje.

(Vijesti.ba/Fena)

Eko-Bel gradi pogon za preradu voća i ljekovitog bilja u Lipovoj Gredi

U opštini Kozarska Dubica potpisan je ugovor o kupoprodaji druge građevinske parcele u Poslovnoj zoni "Lipova Greda" ukupne površine 5.438 metara kvadratnih.

"Preduzeća `Eko bel` iz Laktaša kupac je i druge parcele u Poslovnoj zoni `Lipova Greda`. Svakako da je prodaja druge parcele rezultat dobrog rada i vizije na realizaciji projekta formiranje Poslovne zone. Prvi investitor ima namjeru da ovdje izgradi pogon za preradu voća i ljekovitog bilja što je dodatno bitno i iz razloga što će naši voćari imati zagarantovan plasman, a stvara se ista mogućnost za one koji se odluče baviti proizvodnjom ljekovitog bilja”, rekao je Nino Jauz načelnik opštine nakon potpisivanja ugovora.

On je podsjetio da je opština napravila interesantnu ponudu Poslovne zone za investitore i da su očekivanja da se u narednom periodu, pored domaćih, pojave i inostrani investitori.

"Naša poslovna zona je na takvoj lokaciji da je u prednosti na ostale poslovne zone u okruženju. Ovu godinu završavamo lijepim stvarima, odnosno potpisivanjem ovog kupoprodajnog ugovora, a započeli smo je okončanjem stečajnog postupka u dva preduzeća i prodajom prve parcele. Moram da kažem da mi u Kozarskoj Dubici ne samo da smo uspjeli da sačuvamo postojeća radna mjesta nego su stvoreni uslovi za otvaranje novih proizvodnih pogona. I dalje ćemo raditi u tom pravcu da se stvore najpovoljniji uslovi za dolazak novih investicija jer jedino to realno znači otvaranje novih radnih mjesta", rekao je Jauz.

Vladimir Šušnjar vlasnik preduzeća "Eko Bel" je naglasio da je lokalna zajednica uradila dosta pogodnosti kada je u pitanju procedura za investiranje.

"Mi smo prepoznali prednosti ove poslovne zone i to je razlog zašto smo odlučili baš tu investirati. Ovo je svojevrsan pokazatelj da se nešto pozitivno dešava u RS, pogotovo kad je u pitanju agrar. Naša je zamisao da kroz saradnju sa kooperantima obezbijedimo dovoljnu količinu repromaterijala da bi oni mogli imati nesmetanu proizvodnju. Osim toga mi ćemo otkupljivati njihove `crne` viškove i prerađivati u našem pogonu koji ovdje formiramo", rekao je Šušnjar.

Prema njegovim riječima prvi objekat koji je u izgradnji namjenjen je za poljoprivrednu apoteku i administraciju, a sledeće godine, početkom građevinske sezone, će započeti izgradnja proizvodne hale u kojoj će biti sušara kapaciteta 1200 tona.

"Uz sušenje voća radićemo preradu lijekova. Imamo želju da u prvoj godini zaposlimo 30 radnika. Veoma smo ambiciozni u planovima i do kraja 6. mjeseca sljedeće godine ćemo imati izgrađen obekat i u to investiramo 2 miliona KM", rekao je Šušnjar.

Predstavnici opštine Kozarska Dubica su nedavno prezentovali mogućnost investiranja u poslovnu zonu "Lipova Greda" na konferenciji koja je organizovana u sjedištu Italijanskog instituta za vanjsku trgovinu (ICE) u Rimu. Konferencija je nosila naziv "Bosna i Hercegovina-ekonomske mogucnosti za italijanske kompanije", a opština Kozarska Dubica je jedina iz BiH koja je pozvana da prezentuje mogućnosti investiranja obzirom da je poslovna zona "Lipova Greda" ocjenjena kao najperspektivnija u BiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518538)

Ponovno aktiviranje Privredne komore BPK Goražde

U organizaciji Vlade BPK Goražde, Privredne komore Federacije BiH i Privredne Komore BPK Goražde 28. decembra 2011. godine u Goraždu, uz prisustvo predstavnika privrednika sa područja BP Kantona održan je sastanak na kojem je razgovarano o stanju privrede u BPK Goražde i ponovnom aktiviranju kantonalne Privredne komore.

Premijer BPK Goražde Emir Frašto, Izražavajući opredjeljenje Vlade BPK Goražde da podrži razvoj privrede i pruži potrebnu podršku u oživaljavanju kantonalne Privredne komore, istakao je da je Planom razvojnih programa za 2012. godinu planirana realizacija desetak projekata ukupne vrijednosti oko 32 miliona KM, koji imaju za cilj podsticanje ekonomskog i društvenog razvoja BPK Goražde.

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH, Avdo Rapa u svom obraćanju prisutnim privrednicima, naglasio je da je BPK Goražde jedan od rijetkih u Federaciji koji je, u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvario suficit, naglasivši važnost ponovnog uspostavljanja Privredne komore na kantonalnom nivou, za dalji stabilan i dinamičan razvoj i rast privrede.

- Neophodno je imati jednu stručnu asocijaciju, ovdje je riječ o Privrednoj komori, koja će animirati privrednike da iskazuju svoje interese. I ostale Komore, prije svega Privredna komora Federacije i Vanjskotrgovinska komora BiH, pružit će svoju podršku u predlaganju projekata, ostvarivanju kontakata sa inozemnim partnerima i partnerima unutar BiH te edukaciji i prekograničnoj saradnji. Privrednici su, danas, iskazali interes da u tome učestvuju i, koliko to mogu, ožive ovu asocijaciju – kazao je predsjednik Privredne komore F BiH Avdo Rapa.

Razgovarano je i o neophodnosti unutrašnje reorganizacije i preuređenja sadašnje Privredne komore BPK Goražde ko i njeno aktivnije uvezivanje sa Privrednom komorom Federacije BiH s ciljem stvaranja uslova za unaprjeđenje poslovanja privrednih društava u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.

- Jedna od velikih stvari koja nam nedostaje jeste Privredna komora koja će zastupati interese privrednih subjekata i omogućavati regionalno povezivanje i koja će, zajedno sa Vladom, nastupati kako bi povezali privredu našeg kantona sa privredom iz regiona. Za razliku od drugih kantona privreda našeg kantona je, u potpunosti, izvozno orjentisana. To je jedna velika prednost i prepoznavanje kvaliteta dokaz je da je naša privreda sposobna da se izbori sa međunarodnom konkurencijom. Trenutno, oko 40 posto zaposlenih u našem kantonu radi u kompanijama koje svoje proizvode izvoze na tržište Evropske unije. Upravo su ovi veliki privredni subjekti motor razvoja i generator zapošljavanja na prostoru našeg kantona i njihovim razvojem imamo najbolje izglede da zaposlimo najveći broj naših nezaposlenih - istaknuo je ministar za privredu BPK Demir Imamović.

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Avdo Rapa, prisutne je informirao da je u parlamentarnoj proceduri donošenje novog Zakona o komorama u FBiH, čijim donošenjem će se Komorama vratiti oduzete ovlasti te će se osnažiti komorski sistem u Federaciji BiH, podcrtavajuči ulogu Komorskog sistema kao realnog predstavnika Privrede, a samim tim i partnera i korektiva Vlasti.

Prisutni privrednici su jednoglasno podržali inicijativu o ponovnom aktiviranju kantonalne Privredne komore, dajući punu podršku uz očekivanje je da će ona početi sa svojim aktivnostima već od početka naredne 2012. godine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518571)

BiH čeka još teža ekonomska godina


Godina 2011. bila je loša godina i u ekonomiji i u politici iako se očekivalo da će krenuti oporavak zemlje. Nije zabilježen ni jedan pozitivan pokazatelj razvoja, a ostvareni bruto društveni proizvod od 1,5 posto nije vrijedan spomena, kaže u razgovoru za RSE prof. Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i stručnjak za finansije Mirko Puljić.

U 2012. ulazimo sa oko četiri posto inflacije i nezaposlenošću koja je premašila 40 procenata, pa se može očekivati da će biti teža od prethodne, dodaje prof Puljić. On naglašava da BiH ima više milijardi eura neiskorištenih sredstava koja se moraju što prije usmjeriti u razvoj.


RSE: Naši budžeti su socijalni, nemaju razvojnu komponentu. Procjene su da će 2012. godina biti teška, dolaze nam na naplatu i prve rate kredita od MMF-a. Kako uopšte izaći iz te situacije kada privreda ne radi i ne ulaže se u razvoj?

Puljić: Ne bih ja rekao da su budžeti socijalni. Oni su prije svega namijenjeni finansiranju administracije, dakle to nije socijalna kategorija i jednim dijelom doduše, relativno značajnim dijelom se odnose na socijalna davanja. Imate i treću kategoriju, dakle kategoriju koja se odnosi na alimentiranje sistema penzionog osiguranja ili zdravstvenog osiguranja. Nažalost nema sredstava za razvoj, dakle U Elektroprenosu, kao zajedničkoj kompaniji BiH, ima više od 200 miliona maraka koje ne koriste jer se ne mogu dogovoriti. osim nešto malo što se usmjerava poljoprivredi kao podsticaj, ali izgleda da se time upravlja tako da nema velike koristi poljoprivreda od toga, ali ja mislim da u budžetu ne bi trebalo tražiti ništa od toga zbog toga što ima sredstava izvan budžeta. Javnost zna, samo se ne reagira na odgovarajući način, da mi imamo skoro dvije milijarde ugovorenih sredstava sa međunarodnim finansijskim organizacijama, koja se ne povlače iz različitih razloga; loše pripreme projekata, loše pripreme pregovora, nečega što se ispriječilo na realizaciji nekog projekta, recimo imovinsko pravni odnosi na zaobilaznici Sarajevo ili na nekoj dionici autoputa...

Dakle, mi imamo sredstva, a pored tog iznosa nepovučenih, a ugovorenih sredstava sa međunarodnim finansijskim organizacijama, nekoliko ovih državnih, kako ih zovu ​javnih kompanija kao što su Elektroprivreda i telekomi ima više od milijarde slobodnih sredstava. Pa znate da ima u Elektroprenosu, kao zajedničkoj kompaniji BiH više od 200 miliona maraka koje ne koriste jer se ne mogu dogovoriti...a onda bi bilo moguće nešto malo, nekom modifikacijom, nekom relaksacijom currensy board aranžmana koristit sa ovih slobodnih viškova Centralne banke, dakle iz one razlike vrijednosti deviznih rezervi i iznosa emitiranih konvertibilnih maraka. Tu postoji razlika od nekih 400 do 500 miliona maraka, mogla bi se bar polovina ( pretpostavka je promjene zakona u Centralnoj banci) polovina namijeniti ovim razvojnim sredstvima i bilo bi možda dobro da se pokrene razgovor i o rekonstrukcijama razvojnih banaka iu Banjaluci i u Sarajevu, preko kojih bi se moglo ići tim sredstvima za podsticanje razvoja, recimo za izvoz, za poljoprivredu, za mala i srednja preduzeća.


RSE: Znači samo treba neka ruka koja će to povesti odnosno domaćinsko upravljanje

Puljić: Treba ruka dobro ste rekli. Već se čuje konstatacija da je naš državni menadžment, kad kažem državni mislim na sve nivoe organizacije bh, dakle od lokalne zajednice do državnog nivoa, na relativno slab, odnosno naprosto tim se sredstvima ili procesima ne upravlja na odgovarajući način.

Prioritet mala i srednja preduzeća


RSE: Da li iza toga stoji politika, neka želja da se dokaže da BiH ovakva ne može funkcionisati ili čisto neznanje, nesnalažljivost ?

Puljić: Ima i politike, ima i želje da se dokaže kako ne može da funkcionira BiH kao cjelina, ali pogledajte, u samoj Federaciji vi imate toliko stvari za promjenu. Ne treba se libiti reći da Federacija pretpostavlja jednu rekonstrukciju, reorganizaciju gdje će se kantoni drugačije pozicionirati ili nestati jer nema mogućnosti da privreda finansira ovakvu državnu administraciju, ovoliki broj vlada i vladinih institucija odnosno vladinih uposlenika, naprosto nema. Tu treba politička volja, treba odlučnost, ali je to neminovnost da se uradi.


RSE: Šta bi trebalo uraditi, evo ako biste mogli taksativno pobrojati nekoliko stvari?

Puljić: Naprosto bi trebalo definirati prioritete razvoja. Imamo sredstva, imamo tehničjke kapacitete, imamo ljudske kapacitete.. recimo za izgradnju autoputa negdje oko 500 miliona maraka je ugovoreno, a ne povlači se za izgradnju autoputa, zatim angažirati građevinsku operativu i to iz zemlje, zaposliti ljude. Ta građevinska operativa bi povukla za sobom druge grane, druge djelatnosti, drugo energetiku. Imamo pretpostavke za energetske objekte, imamo ljude koji znaju to projecirat odnosno praviti projekte, graditi. Naša Hidrogradnja je bila među svjetskim gigantima u pogledu izgradnje hidroenergetskih objekata. Imamo i poljoprivredne pretpostavke.Dakle, imamo pretpostavke barem u onoj mjeri u kojoj bi mogli zadovoljiti svoje potrebe i smanjiti uvoz po osnovu poljoprivrednih proizvoda. Takođe mala i srednja preduzeća. Napraviti jedan projekat kojim bi se mala i srednja preduzeća stavila u neki prioritet, malo prije sam pominjao razvojne banke, one bi bile pogodna poluga ili pogodni mehanizam za podršku malim i srednjim preduzećima sredstvima koja već postoje i koja bi se mogla angažirati.

RSE: Uglavnom, potecijala i resursa ima samo ih treba upotrijebiti.

Puljić: Apsolutno, mi imamo potencijale i materijalne i ljudske pa i prirodne, prirodno u onoj mjeri u kojoj bismo mogli krenuti naprijed.


Slobodna Evropa (http://www.danas.org/content/bih_ceka_jos_teza_ekonomska_godina/24437360.html)

Hypo banka strateški partner u razvoju ISIC kartica za BiH


Svim studentima u BiH, vlasnicima ISIC kartice - Međunarodnog studentskog identifikacionog dokumenta, Hypo banka će omogućiti poseban paket usluga i proizvoda uz značajne popuste u odnosu na tržišnu vrijednost.
Biće im omogućeno otvaranje i održavanje računa i izdavanje Hypo viza debitne i poklon kartice bez naknade, pozajmica po računu do 200 KM, apliciranje za kredite za plaćanje redovnih i postdiplomskih studija kako u BiH, tako i u inostranstvu, kao i za kredite za odlazak u inostranstvo na rad i usavršavanje jezika.

Studenti vlasnici ISIC kartice u BiH imaće i mogućnost korištenja Hipo SMS usluge i Hyponet internet bankarstva.

Memorandum o saradnji koji podrazumijeva da je Hypo banka strateški partner u razvoju i promociji ISIC kartica u BiH danas su potpisali predstavnici Hypo banke i Udruženja građana Auktus Banja Luka, vlasnik ISIC licence za BiH.

Izvršni direktor Hypo banke u BiH Goran Babić rekao je da kroz partnerstvo sa ISIC-om nastoje da pruže društveno odgovornu podršku studentima, ali i da su takođe svjesni činjenice da je studentska populacija značajan segment tržišta.

Predsjednik Auktusa Saša Panić rekao je da je od velike važnosti za ISIC program u BiH povezivanje sa velikim kompanijama kao što je Hypo banka koja će pružiti podršku u promociji i razvoju ISIC-a.

"Siguran sam da će veliki broj naših članova iskoristiti neke od pogodnosti koje im nudi Hipo banka kroz ovaj ISIC Hypo paket i da će saradnja biti nastavljena i u narednim godinama na obostrano zadovoljstvo", kaže Panić.

ISIC je međunarodna studentska i učenička identifikaciona kartica koja predstavlja zvaničan dokument, odnosno potvrdu da je vlasnik kartice učenik ili student.

ISIC kartica se primjenjuje kao osnovno sredstvo identifikacije na mnogim univerzitetima i školama u svijetu, a služi i kao bankarska kartica.

Pomoću kartice se može ostvariti više od 35 000 popusta u 110 zemalja u svijetu. Popust se može ostvariti kod 2 800 muzeja, 1 200 autobuskih, željezničkih i avio kompanija, 24 000 hotela i hostela, 27 000 atraktivnih destinacija, trgovačkih centara, telekomunikacionih kompanija, festivala, sportskih manifestacija. ISIC postoji od 1949. godine i funkcioniše pod pokroviteljstvom UNESCA.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/hypo-banka-strateski-partner-u-razvoju-isic-kartica-za-bih/111230053)

UIOBiH: Od 1. januara nove akcize na cagirate


Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta dužni su popisati zalihe cigareta na dan 1. januara 2012. i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru Uprave za indirektno oporezivanje do 10. januara naredne godine.

IZ UIO BiH podsjećaju da se na zatečene zalihe cigareta utvrđene u popisnim listama mora obračunati akciza prema novoj Odluci o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete, te do 10. januara 2012. godine uplatiti razliku između novoobračunate i već ranije uplaćene akcize, na Jedinstveni račun UIO.

Duvanske prerađevine za koje je plaćena razlika akcize mogu se prodavati do isteka zaliha po novim maloprodajnim cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta. Odmah na početku 2012. započet će detaljan inspekcijski nadzor prometovanja cigaretama, i to od kontrole uvoza, pa sve do kontrole obveznika koji se bave prodajom cigareta u BiH.

Popisna lista za cigarete zatečene na zalihama na dan 1. januara 2012. nalazi se na web stranici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, www.uino.gov.ba

Popisna lista za cigarete pripremljena je u Excel-u, tako da obveznici od podataka trebaju samo upisati, vrstu cigareta, količinu paklica, maloprodajnu cijenu prije stupanja na snagu Odluke o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete i maloprodajnu cijenu nakon stupanja na snagu spomenute odluke. Svi ostali parametri se automatski izračunavaju u spomenutoj popisnoj listi. Ovako ovjerene i potpisane popisne liste dostavljaju se nadležnim regionalnim centrima UIO. Na web stranici UIO nalaze se i detaljane upute za uplatu razlike akcize.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12670-UIOBiH-januara-nove-akcize-cagirate.html)

Promet na Sarajevskoj berzi 1.451.073,12 KM


Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) danas je ostvaren ukupan promet od 1.451.073,12 KM (1.407.042,55 KM redovne berzanske trgovine i 18.353,57 KM prijavljenog vanberzanskog prometa).
U sklopu 68 transakcija ukupno su prometovana 1.990.484 vrijednosna papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 7,20 indeksnih poena, na 1.541,52 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,47 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 14,73 indeksna poena, na 791,30 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 1,90 posto.

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je porasla za 8,63 indeksna poena, na 950,61 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,92 posto.

Promet na Kotaciji iznosio je 803.367,06 KM, a u sklopu 33 transakcije prometovano je 1.889.148 vrijednosnih papira.

Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 11.279,68 KM i u sklopu četiri transakcije prometovane su 1.384 dionice.

Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs tog emitenta je iznosio 8,16 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 83.840,21 KM i u sklopu 19 transakcija prometovane su 21.644 dionice.

Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF-a Big investiciona grupa d.d. Sarajevo u iznosu 52.272 KM. Kurs tog fonda iznosio je četiri KM.

Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti 708.247,17 KM, a u sklopu 10 transakcija prometovano je 1.866.120 obveznica.

Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 39.251,69 KM i u sklopu 21 transakcije prometovano je 3.305 dionica.

Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 19.388,50 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 18,27 KM.

Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 564.423,80 KM, a u sklopu devet transakcija prometovana je 3.101 dionica.

Na Sekundarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Elektro-grupa d.d. Jajce u iznosu 556.500 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 210 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Croatia - remont d.d. Čapljina od 28,57 posto i dostigle cijenu od 13,50 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent Sarajevo-osiguranje d.d. od 2,27 posto i dostigao cijenu od 5,66 KM.

Održana je vanredna aukcija dionicama emitenta Krajinaputevi d.d. Bihać i u okviru jedne transakcije prometovano je 25.677 dionica u vrijednosti 25.677 KM.

Na vaberzanskom tržištu obavljena je transakcija dionicama emitenta Centrotrans Eurolines, a u okviru tri transakcije prometovane su 243 dionice u vrijednosti 10.762,47 KM.

U sklopu trgovine dionicama zatvorenih dioničkih društava putem aukcijske platforme SASE-a, trgovano je 69.010 dionica emitenata Market-komerc d.d. Zenica u iznosu 7.591,10 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/sase/promet-na-sarajevskoj-berzi-1-451-073-12-km/111230097)

Odobren Prijedlog zakona o budžetu za 2011. godinu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odobrio je večeras Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu na nivou ostvarenja u tekućoj godini.
Za prijedlog je glasalo 28 poslanika, tri su bila protiv i nijedan uzdržan. Protiv prijedloga glasali su poslanici Saveza za bolju budućnost i Stranke za BiH.

Prema ovom Prijedlogu Predstavnički dom zadužio je Predsjedništvo BiH da u roku od sedam dana formalno sačini akt - Prijedloga zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2011, koji će nakon dostavljanja Kolegijum doma uputiti na objavljivanje u Službeni glasnik BiH.

Predstavnički dom obavezao je večeras Savjet ministara BiH da usvoji Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH za prva tri mjeseca 2012. godine.

Tokom rasprave poslanici Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović i Saveza za bolju budućnost Mirsad Đugum izrazili su nezadovoljstvo načinom usvajanja ovog zakona kojim su, kako su rekli, prekršene sve procedure.

Zamjenik predsjedavajućeg Božo Ljubić rekao je da je Predsjedništvo HDZ-a 1990 podržalo sporazum koji su 28. decembra postigli predsjednici stranaka koje imaju svoje predstavnike u kolegijumima oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj se očekuje potvrda večeras usvojenog prijedloga budžeta biće održana sutra u 11:00 sati.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/odobren-prijedlog-zakona-o-budzetu-za-2011-godinu/111230163)

"Stanić grupa“ definitivno izlazi iz "Feroelektra“

Vlada Federacije BiH definitivno je odlučila raskinuti privatizacijski ugovor potpisan 2004. godine sa Stanić grupom o prodaji većinskog udjela (60 posto) u sarajevskoj trgovinskoj kompaniji Feroelektro. Nadležnim federalnim institucijama, Agenciji za privatizaciju i ...

... federalnom Ministarstvu trgovine, Vlada je naložila da u okviru svojih nadležnosti „uputi nadležnim sudovima urgencije za ubrzanje pokrenutog postupka za raskid ugovora i uspravnog spora“, što je jedan od četiri zaključka koje je federalna Vlada usvojila na sjednici početkom decembra.

Prema raspoloživim informacijama, Stanić grupa nije u cijelosti realizirala niti jednu obavezu preuzetu privatizacijskim ugovorom.

Pored ostalog, obavezala se na zapošljavanje dodatnih 250 radnika, no u predviđenom roku od tri godine zaposleno je 88 radnika, tri puta manje od ugovorene obaveze.

Također, Stanić grupa se obavezala u roku od tri godine investirati u Feroelektro 22,5 miliona KM, no u predviđenom roku investirala je svega 1,6 miliona KM, skoro 15 puta manje.

Prema revizorskom izvještaju tvrtke Dervi, Feroelektro je u razdoblju od 2004. do 2010. godine poslovao s gubitkom u ukupnom iznosu od 10,8 miliona KM, što će reći da je ukupni kapital Feroelektra u posljednjih osam godina smanjen sa 24,8 na 13,9 miliona KM.

Mada je izvjesno da će privatizacijski ugovor sa Stanić grupom biti poništen (vjerovatno do kraja januara 2012. godine), federalna Vlada nema potpuno jasan plan oko Feroelektra koji se trenutno nalazi u više nego žalosnom stanju.

Najvjerovatnije će se opredijeliti za raspisivanje novog privatizacijskog tendera kojem će prethoditi detaljna inventura u Feroelektru kako bi se precizno utvrdio privatizacijski bilans.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12710-Vlada-FBiH-odlucila-Stanic-grupa-definitivno-izlazi-Feroelektra.html)

Vlada FBiH u pravnoj bitci za povrat imovine: Država izgubila "Luku Šibenik" vrijednu 100 miliona eura

Vlada Federacije BiH pokreće aktivnosti da se „Luka drvo Šibenik", firma čija se vrijednost zbog velikih nekretnina procjenjuje na čak 100 miliona eura, vrati u posjed države.

Imovina BiH koja je i ranije bila predmet sudskih sporenja jer je Hrvatska pokušavala luku uknjižiti kao pomorsko dobro, sada je, kako nam je rečeno, uknjižena na privatnu firmu „Šipad" d.d. Sarajevo, a to su vlasti otkrile sasvim slučajno!

Sumnjiv način

Alija Dautović, direktor firme "Šipad eksport-import", koja je u državnom vlasništvu, izjavio je jučer za "Dnevni avaz" da je "Šipad" d.d., koji je uknjižio "Luku drvo Šibenik", privatna firma u vlasništvu Esada Ćeske.

- Ova firma je na jedan nezakonit i veoma sumnjiv način uknjižila na sebe "Luku drvo Šibenik", koja je vlasništvo državne firme "Šipad eksport-import", odnosno Vlade FBiH. Mi smo slučajno saznali za tu uknjižbu, pa smo informirali Vladu koja je zadužila Federalno pravobranilaštvo da odmah pokrene postupak poništenja takve uknjižbe i da se vrati u prvobitno stanje - pojašnjava Dautović.

Vlada FBiH zaključila je na posljednjoj sjednici da je neophodno prikupiti svu raspoloživu dokumentaciju vezanu za upis prava vlasništva nad „Lukom drvo Šibenik" na "Šipad" d.d. Sarajevo radi poduzimanja aktivnosti na vraćanju imovine Federacije BiH i utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti.

Dževad Drino, predsjednik Nadzornog odbora "Šipad eksport-importa", također tvrdi da firma "Šipad" d.d. Sarajevo nikad nije bila vlasnik "Luke drvo Šibenik".

- Isključivi vlasnik je državna firma. Vjerovatno se radi o propustu pri uknjižbi ZK ureda u Šibeniku, ali to je van svakog prava i pameti. Vrlo dobro se zna šta je ulazilo u kapital spomenute firme u momentu privatizacije "Šipada". Ni u kom slučaju nije ulazio kapital firme "Luka drvo Šibenik", koja se nalazi u centru grada, a čija se sadašnja tržišna vrijednost procjenjuje na 100 miliona eura - podvlači Drino.

Naziv zavara

On dodaje da se u momentu privatizacije firma "Luka drvo Šibenik" vodila u pasivnom podbilansu "Šipad eksport-importa" i da će tražiti ispravak uknjižbe na drugu firmu.

- Imali smo sličnih uknjižbi i u Sarajevu. Kad smo, međutim, predočili dokumentaciju, poništeno je i vraćeno u prvobitno stanje. "Šipad" d.d. u momentu privatizacije kupila je dvije kancelarije ukupne vrijednosti od oko 40.000 maraka i nema nikakve pravne veze s "Lukom drvo Šibenik". Ljude zavara naziv, ali, kada se pogleda u pravni slijed, onda se vidi da se radi o dvije različite firme koje nemaju ništa jedna s drugom, izuzevši nekoliko sudskih presuda u našu korist - zaključuje Drino.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/73369-vlada-fbih-u-pravnoj-bitci-za-povrat-imovine-drzava-izgubila-luku-sibenik-vrijednu-100-miliona-eura.html)

U 2011. godini potrošeno oko 8,7 milijardi KM


Brojač budžetske potrošnje instaliran u Sarajevu, tačno u ponoć 31. decembra došao je do brojke od 8.672.400.000 KM potrošenih budžetskih sredstava u 2011. godini, saopćeno je iz Centra za zastupanje građanskih interesa (CPI).

Brojač je resetovan da počne brojati potrošnju u novoj godini i budžetska potrošnja u sekundi skočila je sa 275 KM u 2011. godini na 282 KM u 2012. godini.

Prema ovim podacima, vlasti u BiH, javne službe i institucije na svim nivoima će u 2012. godini potrošiti 8,9 milijardi KM, navode u CPI.

U ovoj nevladinoj organizaciji izražavaju nadu da novoformirana vlast na nivou BiH namjerava racionalnije upravljati potrošnjom novca poreskih obaveznika, posebno u situaciji u kojoj je BiH - u izuzetno teškom ekonomskom i socijalnom periodu, sa smanjenim međunarodnim kreditnim rejtingom, ogromnim brojem nezaposlenih...

U saopćenju se navodi da su građani BiH svjedoci brojnih negativnih nalaza revizorskih službi koji se ponavljaju iz godine u godinu. "Sad je već potpuno jasno da vlast namjerno ne donosi normative javne potrošnje i ne propisuje sankcije za one koji rasipaju i zloupotrebljavaju novac koji su im povjerili građani BiH", smatraju u CPI-u.

Osim brojača budžetske potrošnje u Sarajevu, građanima je na raspolaganju i onlajn brojač potrošnje na intrenet stranici www.cpi.ba, posredstvom koje se mogu redovno informisati o protoku novca blagajne BiH.

Na istoj stranici nalazi se i Rječnik javne potrošnje i svi dostupni Izvještaji o izvršenju budžeta u proteklih pet godina.

CPI je nevladina, neprofitna organizacija koja prikupljanjem, analizom i objavljivanjem podataka od interesa za građane, te njihovom promocijom, aktivno podržava izgradnju civilnog društva, navodi se u saopštenju i dodaje da Fondacija CPI nastoji da omogući da javni i verifikovani podaci važni za građane BiH budu lako dostupni i razumljivi svim građanima.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/u-2011-godini-potroseno-oko-8-7-milijardi-km/120102080)

SIPA uhapsila vlasnika pumpe Turkoil


Turčin Ali Kočak (Kocak), koji je nedavno kupio firmu "Turkoil BiH", u čijem je vlasništvu benzinska pumpa u sarajevskoj općini Novi Grad, uhapšen je u subotu zbog pranja novca. Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, Sudu BiH upućen je prijedlog za određivanje pritvora, jer je osumnjičen

da je počinio krivično djelo pranja novca iz člana 209. KZBiH na način da je u BiH kupovao poslovne objekte i preduzeća, a postoji sumnja u legalnost novca kojim je kupovina izvršena.

Nakon ispitivanja osumnjičenog tužilac Posebnog odjela za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju Tužilaštva BiH uputio je Sudu BiH prijedlog za određivanje mjere pritvora.

Osumnjičeni je lišen slobode u koordiniranoj akciji policijskih službenika SIPA-e i MUP-a Kantona Sarajevo. Za Kočakom je, na zahtjev Ujedinjenih Arapskih Emirata, Interpol raspisao međunarodnu potjernicu.

Prijedlog za određivanje pritvora upućen je zbog činjenice da osumnjičeni nije državljanin BiH te bi boravkom na slobodi postojala opasnost da napusti BiH i postane nedostupan bh. pravosudnim organima.

Također, Kočak je bio zainteresiran i za saradnju s "Naftnim terminalima FBiH" Ploče (NTF), jer je "Turkoil" s NTF-om imao dva ugovora o najmu oko 41.000 kubnih metara spremnika za naftu.

On je nedavno na konferenciji za novinare kazao da je u BiH došao da investira u tri oblasti: proizvodnju hrane, tekstila i distribuciju nafte i naftnih derivata te da će se u početku njihove aktivnosti koncentrirati na Sarajevo i Zenicu, u kojima su već kupili neke firme.

Kočak je najavljivao i skoro preuzimanje jedne velike bh. kompanije, a kako nezvanično saznajemo, riječ je o firmi "Kap", koja proizvodi mineralnu vodu. Navodno se već i sastao s nekim od predstavnika federalne vlasti u vezi s investiranjem u veći bh. entitet.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12750-SIPA-uhapsila-vlasnika-pumpe-Turkoil.html)

slican slucaj bio prije odredjenog vremena u Austriji gdje je neki "biznismen" iz vana prao lovu i doslo takodje do sudjenja i austrijski sud ga pustio jer nije pocinio krivicno djelo u austriji :) on tu investira, stvara radna mjesta i unosi novac a sve ostalo nije u nadleznosti drzave

Brojni problemi gase tekstilnu industriju u RS-u


Tokom 10 mjeseci prošle godine proizvodnja u tekstilnoj industriji u Republici Srpskoj umanjena je za tri posto. Tekstilci se suočavaju sa brojnim problemima, među kojima izdvajaju i nelegalnu konkurenciju.

Vlasnici preduzeća ukazuju na visok procenat bolovanja, budući da ovaj sektor zapošljava u većini žensku radnu snagu, ali i nedostatak kvalifikovanih radnika.

Među brojnim problema koji uništavaju tektilnu industriju u RS, u Privrednoj komori RS-a posebno navode sivu ekonomiju.

Naime, zbog prosječne plaće od 400 maraka u tekstilnoj industriji, mnogi kvalifikovani radnici zbog većih primanja prihvataju rad na crno u drugim djelatnostima.

Sve to se mora hitno rešavati, napominju tekstilci i pozivaju Vladu na veća budžetska izdvajanja za stimulisanje ove privredne oblasti.

Procjejuje se da tekstilni sektor zapošljavanja oko 10.000 radnika.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12759-Brojni-problemi-gase-tekstilnu-industriju--.html)

^^:bash: gdje mi živimo da ovakvi dolaze i žele ulagati
Ne bi me čudilo da su i ex vlasnici Turkoila isti ovakvi

^^:bash: gdje mi živimo da ovakvi dolaze i žele ulagati
Ne bi me čudilo da su i ex vlasnici Turkoila isti ovakvi

Pa, pranje novca (kao i trgovina ljudima i korupcija) ti je danas "svako dnevnica" na Zapadu i obavlja se na bezbroj načina.

Direktor "Terminala FBiH" Rasim Kadić: Kočak je pričao o milijardama maraka


Direktor "Terminala FBiH" Rasim Kadić izjavio je za "Avaz" da je na nedavnom sastanku s predstavnicima "Turkoila", kojem je prisustvovao i Ali Kočak (Kocak), kojeg su prošle sedmice uhapsili pripadnici SIPA-e zbog sumnji u pranje novca, ovaj Turčin pričao o investicijama vrijednim milijardu maraka. Kočaku je odlukom Suda BiH i određen pritvor.

Uz to, kako nam je ispričao Kadić, Kočak je tvrdio da želi preuzeti ugovore o najmu spremnika u Pločama veličine oko 41.000 metara kubnih, koje sa bh. kompanijom ima potpisana firma "Turkoil".

Pismo namjere

Kadić nam je kazao da je na tom sastanku sugerirao Kočaku da u ime svoje firme pošalje zvanično pismo namjere, ne želeći usmenim putem dogovarati milionske poslove.

- Od tada je prošlo 20 dana, a mi nismo dobili ni pismo ni razglednicu. Što se mene tiče, to ne postoji - rekao je Kadić.

Kočak je, kako smo to nedavno objavili, kupio firmu "Turkoil" Sarajevo, koju je osnovala kompanija "Turkoil" Turska, čime je u njegovo vlasništvo prešla benzinska pumpa u sarajevskom naselju Dobrinja.

No, da će "Terminali FBiH" imati problema iako s Kočakom ništa nije dogovoreno, bilo je jasno nakon što je nedavno ova državna kompanija dobila pismo u kojem je "Turkoil" obavještava o raskidu ugovora o najmu spremnika. "Turkoil", naime, sa NTF-om ima potpisana dva ugovora o najmu spremnika, jedan za rezervoare veličine 10.000 metara kubnih, na tri, a drugi za spremnika veličine 31.000 metara kubnih, na jednu godinu.

- Mi to tretiramo kao jednostrani raskid ugovora, o čemu smo ih zvanično obavijestili. Po tom osnovu, mi imamo pravo na naknadu štete do momenta raskida ugovora, znači ono što nisu platili, kao i poslije, do isteka ugovora, tačnije dok rezervoare koje oni koriste mi ne iznajmimo nekom trećem - kaže Kadić.

Javni poziv

Samo za najamnine "Turkoil" zaključno s decembrom duguje NTF-u više od milion KM, jer je posljednja kirija plaćena za septembar. Zbog toga je NTF blokirao dio nafte i naftnih derivata koji je "Turkoil" deponovao u terminalima u Pločama, a Nadzorni odbor NTF-a započeo aktivnosti da izda rezervoare.

Interes INA-e

Rasim Kadić kazao nam je da je interesiranje za unajmljivanje spremnika u Pločama, koje su donedavno koristili Turci, pokazalo četiri-pet velikih kompanija. Kako saznajemo, rezervoari će biti izdavani po lotovima, kako bi bilo više zakupaca, a među zainteresiranim su INA, "OPTIMA grupa" te firme iz Francuske i Austrije.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/73515-direktor-terminala-fbih-rasim-kadic-o-kontaktima-s-osumnjicenim-turcinom-kocak-je-pricao-o-milijardama-maraka.html)

Carine duplo niže, ništa od pada cijena

Postepeno ukidanje carina na uvoz proizvoda iz Evropske unije u BiH nastavljeno je i ove godine, pa je tako od 1. januara carina na uvoz određenih tekstilnih i draguljarskih predmeta, polovnih automobila, te mliječnih proizvoda, mesa, voća, povrća i kafe duplo manja.

Smanjenje carina rezultat je nastavka primjene Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH istakli su da se od 1. januara 2012. godine stopa carine za tekstilne proizvode poput kaputa, ogrtača i pelerina od vještačkih i sintetičkih vlakana, odijela od vune, jakni, sakoa i pantalona, kostima od vune, pamuka i sintetičkih vlakana, bluza i košulja od pamuka ili sintetičkih vlakana sa šest odsto u 2011. smanjuje na tri odsto.

Postepeno ukidanje carina odnosi se i na draguljarske predmete i predmete zlatarstva, kao i na polovne automobile porijeklom iz EU za koje je carina sa šest odsto ove godine smanjena na tri odsto.

Carine su smanjene i na mliječne proizvode, poput nekih vrsta jogurta i mliječnih namaza u zavisnosti od sadržaja mliječne masti u njima. Carina na ove proizvode bila je četiri odsto, a ove godine iznosi dva odsto. Carine su na dva odsto snižene i za teleće i juneće meso, kao i za određene vrste voća i povrća, te džemova, marmelada i sokova.

"Carina za prženu kafu sa i bez kofeina umjesto dosadašnjih četiri odsto, u ovoj godini naplaćivaće se dva odsto", kazali su u UIO.

U UIO ističu da bez obzira na smanjenje carina od 1. jula 2008. godine pa do danas nije došlo do značajnijeg smanjenja cijena proizvoda na koje je carina ukinuta ili smanjena.

"Zato se smanjenje cijena ne može očekivati ni početkom 2012. godine. Formiranje cijena na tržištu u BiH je slobodno i isključivo od ponude i potražnje zavisi kolike će biti cijene određenih proizvoda", navode u UIO.

Potpuno ukidanje
Za sve ove proizvode od 2013. godine carina će biti u potpunosti ukinuta.

Primjenom Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH EU, od početka 2009. godine carine za oko 90 odsto proizvoda koji se uvoze iz EU potpuno su ukinute.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518790)

U RS-u u prošloj godini bez posla ostalo 28.500 radnika


U Republici Srpskoj je prošle godine bez posla ostalo oko 28.500 radnika, izjavila je danas predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić.

Ti radnici su bili u radnom odnosu, na određeno ili neodređeno vrijeme i ostali su bez posla. Neki su se i zapošljavali, ali je to bilo daleko manje od broja onih koji su ostali bez posla", kazala je ona.

Smatra da se samo tzv.velikim investicijama koje se najavljuju može uposliti domaća radna snaga.

"Sve drugo je vrlo malo i gotovo da ne može promijeniti brojku od 151.500 nezaposlenih u RS-u."

Sindikat će, kaže, već nakon januarskih praznika tražiti od Vlade da donese konkretne mjere za smanjenje stope nezaposlenosti, a sve u duhu usvojene Ekonomske politike i prvenstevno za zapošljavanje u realnom sektoru.

Mišić je kazala da se radnička prava ne poštuju od velikog broja poslodavaca, pa se moraju ostvarivati štrajkovima.

Ovu godinu ocjenjuje izuzetno teškom i godinom punom problema.

"Štrajkovima smo završili 2011., a ova godina će sigurno biti godina u kojoj će biti vidljivi i štrajkovi i nezadovoljstvo radnika, jer ne obećava ništa dobro", smatra Mišić.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/misic-u-rs-u-u-prosloj-godini-bez-posla-ostalo-28-500-radnika/120103056)

Postoji li podatak o postotku nezaposlenosti u RS i u FBiH?

Arcelor Mittal Continues Its Iron Ore Pursuit


ArcelorMittal (NYSE:MT) continues its pursuit for iron ore in order to lower its dependence on third-party raw material suppliers of iron ore and coal. The move aims to improve the overall profitability of its operations. In a recent letter of intent sent to the Serb Republic Industry, Energy and Mining Ministry, ArcelorMittal has expressed its interest to increase its existing 51 percent stake in the Bosnia’s Prijedor iron ore unit by acquiring the state owned shares in the company. [1] ArcelorMittal, the world’s largest steel manufacturing company, was formed in 2006 by the merger of two steel giants Arcelor and Mittal. The company competes with other international steel manufacturing companies like BaoSteel, POSCO (NYSE:PKX), Nippon Steel, Tata Steel and U.S. Steel (NYSE:X).

The Prijedor iron ore unit (also known as ArcelorMittal Prijedor) is a joint venture, wherein ArcelorMittal holds 51 percent stake and the remaining stake is held by the state-owned Ljubija iron ore mines. The Serb Republic government 70 percent stake in Ljubija iron ore mines is owned by the rest is owned by investment funds and small shareholders. Ljubija iron ore mines is currently valued at $33.5 million.

As per ArcelorMittal Prijedor’s estimates, it would produce 1.85 billion tons of iron ore in 2011, up 30 percent from 2010. Iron ore from the unit is supplied to Bosnia’s sole steel maker ArcelorMittal Zenica.

The steel unit estimates its 2011 production at a healthy 650,000 tons and expects the output to rise by 10 percent in 2012 due to strong domestic demand. Therefore, it makes perfect sense for ArcelorMittal to increase its stake in the Prijedor iron ore unit to offset the input costs of iron ore. Growing pressure on profit margins due to the rising cost of raw material has made ArcelorMittal aggressively develop, expand and acquire iron ore and coal resources.

In one of our older posts on ArcelorMittal, we also detailed its plans to acquire ATIC Services Group, which provides shipping services for iron ore and coal imports in some areas of the European Union.


Trefis (http://www.trefis.com/stock/mt/articles/94174/arcelor-mittal-continues-its-iron-ore-pursuit/2012-01-03)

Postoji li podatak o postotku nezaposlenosti u RS i u FBiH?

Ovo je jedini relevantan dokument:

Anketa o radnoj snazi 2011 http://www.bhas.ba/tematskibilteni/LFS_2011_001_01_bh.pdf

Ovo je jedini relevantan dokument:

Anketa o radnoj snazi 2011 http://www.bhas.ba/tematskibilteni/LFS_2011_001_01_bh.pdf

Hvala, bas ovo mi je trebalo!

Recikliranje otpada šansa za zaradu i posao


Za razliku od drugih zemalja u BiH samo mali dio iskoristivog otpada završi u reciklaži. Godišnje tako propadnu desetine miliona eura potencijalnih resursa, a sistemskim rješavanjem ovog pitanja na desetine hiljada radnih mjesta bi bilo otvoreno.

Godišnje se u BiH uveze oko 150 milona eura napitaka u plastičnoj ambalaži. Veoma malo je mjesta na kojima se odvojeno prikuplja otpad, tako da PET ambalaža postaje dio običnog komunalnog otpada. U BiH se zbog slabog prikupljanja samo na plastičnoj amabalaži procjenjuju višemilionski gubici.

Preduzeće Omorika reciklaža iz Doboja već nekoliko godina bavi se recikliranjem plastike, koja recilirana najčešće završi u tekstilnoj industriji, kaže menadžer firme Mladen Damjanović.

''Što se tiče našeg trenutnog otkupa iz čitave BiH za naš kapacitet mašine to je još nedovoljno. Što god ima PET ambalaže u BiH mi imamo kapacitet da to recikliramo. Kapacitet naše mašine je 500 tona na mjesečnom nivou. Mi imamo samo 30 posto materijala za recikliranje, s tim da 70 posto kapaciteta ostaje neiskorišteno", kaže on.

Prema mišljenju Anesa Podića iz Udruženja Eko akcija, pitanje zbrinjavanja otpada treba riješiti država.

''Sličan problem smo mi imali sa metalnim otpadom, nama su rijeke bile pune olupina od auta, nekoliko godina nakon rata imali smo i šporete, frižidere itd. Sve dok nije počela da radi Željezara Zenica kako treba. BiH je za vrlo kratko vrijeme očišćena u potpunosti od tog otpada, jer se ljudima isplatilo da ga prikupljaju na razne načine i mi više nemamo problema sa otpadom te vrste, ali znam da su sva izletišta zagađena plastičnim otpadom svih vrsta. Dobar dio toga bi bio sklonjen sa livada samo da je naša država usvojila drugi način zbrinjavanja tog otpada", navodi Podić.

Bitna svijest građana

Milion i pol ljudi u svijetu je zaposleno na preradi otpada. Hrvatska, na primjer, više od petine otpada prerađuje. Iz Federalnog ministarstva za pitanje okoliša najavljuju promjene putem pravilnika o upravljanju otpadom. Na snagu je stupio prvog dana 2012. godine.

Planira se u narednih pet godina postići zbrinjavnje 35 posto otpada većinom u reciklaži. To će donijeti više obaveza za proizvođače i trgovce, kaže pomoćnik federalnog ministra za okoliš Mehmed Cero.

''Obaveza je svih proizvođača ambalaže, ne samo PET ambalaže ili staklene nego i papirne i drvene, koja se stavlja na tržište, subjekti koji stavljaju na tržište Federacije su u obavezi da je zbrinu, dakle da je sakupe i recikliraju, a time će otvoriti posao tim malim poduzetnicima koji se time bave, jer moraju nekom dati taj posao da riješe svoju obavezu prema Pravilniku. Tako bi se svi mali subjekti, koji se bave upravljanjem otpadom, uključiti u taj sistem, obveznici sistema će im platiti. Tu naravno očekujemo i da komunalna preduzeća budu uključena i da to postepeno unaprjeđujemo. Na petoj godini bi bila obaveza svakog subjekta koji stavlja ambalažu na tržište Federacije da osigura 35 posto", ističe Cero.

Sličan pravilnik trebao bi biti usvojen i u Republici Srpskoj. Nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjem smatraju da pravilnicima o upravljanju otpadom neće biti riješen problem.

Anes Podić smatra da zbog manjka poticaja za prikupljanja sirovine neće se ostvariti željeni rezultati.

''Usvojen je model kod kojeg je itekako bitna sama svijest građana, znači usvojen je model koji je za nas potpuno neprimjeren i koji neće dati nikakve rezultate'', kaže Podić.

Zoran Adžaip iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa smatra da se u sadašnjim uslovima ne može očekivati da će komunalna preduzeća i lokalna zajednica koja je obavezna, finansirati infrastrukturu, "tako da, ako nemamo te karike ponovo ne možemo imati zaokružen ciklus.''

Prerada otpada, osim ekonomske dobiti ima i socijalnu dimenziju, a to je zapošljavanje ljudi.

''Trenutno zapošljavam, što se tiče reciklaže, negdje oko 16 radnika, s tim da radimo samo u jednoj smjeni zbog kapaciteta. Ako bismo mi povećali kapacitet mi bismo mogli zaposliti još radnika sigurno, pa da radimo u dvije ili tri smjene'', zaključuje Mladen Damjanović.


Danas (http://www.danas.org/content/reciklazom_do_posla_i_zarade/24441001.html)

Unioninvestu ponuđen veliki posao: Ko može dati garanciju

Sarajevski Unioninvest je na samom isteku 2011. godine dobio poziv da u Iraku gradi savremenu bolnicu u koju će biti investirano 180 miliona američkih dolara. Posao je ponuđen bez konkursa i tendera, a na preporuku američke kompanije Parsons sa kojom Unioninvest već niz godina sarađuje na projektima u BiH i van njenih granica.

Irački investitori su od Parsonsa zatražili da im pomogne u odabiru izvođača za ovaj po građevinskim i tehnološkim parametrima veoma složen objekat, a Amerikanci odmah predložili da to bude Unioninvest.
Kraj lijepe priče

Prema informaciji što je potom stigla u Sarajevo sagovornici u Bagdadu na to su samo rekli „odmah ih pozovite". Dakako pritom su imali na umu da je Unioninvest u godinama prije agresije na Bosnu i Hercegovinu u Iraku uspješno realizovao brojne veoma zahtjevne investicione projekte. Nažalost, tu je kraj ove lijepe priče.

Da bi ugovorio posao Unioninvest treba da položi uobičajenu finansijsku garanciju (u ovom slučaju 18 miliona USD) koje kompanija nema. Za taj iznos ne može se zadužiti ni kod komercijalnih banaka s obzirom na visinu kamata i oštre uslove pod kojima se daju ovakve garancije.

Uz to, priznaju sagovornici u ovoj kompaniji, Unioninvest ne bi mogao sam preuzeti projekt, ali može biti lider ili član nekog za ovu priliku posebno formiranog bosanskohercegovačkog konzorcija zajedno sa Energoinvestom i domaćim građevinarima


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518855)

prvi test za BH Konzorciju, 180 miliona dolara nadam se da nece propustiti ovu sansu

Prognoze stručnjaka za 2012: Pad u svim poljima, rast će jedino naplata poreza

Nakon što je Međunarodni monetarni fond snizio prognozu ekonomskog rasta BiH za 2012. godinu na 0,7 posto, što je najlošija prognoza rasta za BiH objavljena od strane jedne međunarodne institucije, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP) objavila je nešto optimističnije podatke.

Naime, njihove predviđanja pokazuju da će ekonomski rast BiH u ovoj godini biti viši i da će se kretati oko 2,09 posto.

Ipak, u svojoj projekciji navode da će sama dinamika ekonomskog rasta u BiH u velikoj mjeri ovisiti i o kretanjima u Europskoj uniji i neposrednom okruženju. "Faktori kao što su izvozna tražnja i kretanja svjetskih cijena, tržište rada zemalja sa brojnom dijasporom i sezonskim radnicima iz BiH, te stanje financijskih tržišta u svijetu, imat će veliki utjecaj na izvoz i domaću potrošnju i investicije u BIH", navode iz DEP-a.

Direkcija je također revidirala stope rasta industrijske proizvodnje u 2012. godini sa 7% na 3,5%. Snažniji oporavak većine industrija u EU se očekuje tokom 2013. godine, što će, smatraju, utjecati na oporavak industrijske proizvodnje u BiH, sa procjenom godišnjeg rasta od oko 7% u odnosu na 2012.

Iako BiH nikada nije bila lider u zapošljavanju svojih radnika, predviđanja pokazuju da bi broj zaposlenih u 2012. mogao stagnirati na nivou iz 2011. godine, dok se oporavak tržišta rada u BiH očekuje u 2013., odnosno 2014. godini. Nominalne neto plate bi mogle biti uvećane do 2,9%g/g u 2012., te 3,1% u 2013. i 3,7% u 2014. godini.

U 2013. i 2014. se pretpostavlja nešto brži rast BDP-a u odnosu na 2012. godinu, kreditna aktivnost banaka trebala bi se pojačati, a očekivane stope rasta kredita će biti od oko 15%.

U 2011. je bio prisutan trend rasta naplate indirektnih poreza koji su se kretali oko 5 milijuna KM, što je za oko 4% više od prethodne godine. Nastavak ovog trenda se očekuje i u idućim godinama. Procjenjuje se da će za 2012. on imati rast od 4,3%, 2013. od 5,3% i 2014. godine od 6,1%.

Padat će i devizne rezerve. U ovoj godini očekuje se trend smanjenja od 3% u odnosu na prethodnu godinu, sa istim trendom tijekom 2013., dok se u 2014. godini očekuje njihov rast od 6%.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/519073)

Izgradnja fabrike “Violeta” i dalje na čekanju


Realizacija projekta izgradnje Fabrike papira “Violeta” u industrijskoj zoni Begovača kod Livna i dalje je na čekanju, iako je prije dvije godine predsjednik Uprave kompanije “Violeta” iz Gruda Petar Čorluka najavio da će izgradnja početi u proljeće 2010. godine.

Kompanija “Violeta” prije tri i po godine kupila je od opštine Livno 165 hektara industrijskog zemljišta za fabriku čija je izgradnja trebalo da počne krajem 2009. godine, ali zbog ekonomske krize, izmjena detalja u projektu i pribavljanja potrebnih dozvola i saglasnosti do toga nije došlo.

Prema projektu “teškom” oko 35 miliona evra, fabrika u Livnu godišnje bi proizvodila oko 25 000 tona higijenskog papira po najmodernijoj švedskoj tehnologiji u tzv. velerolama, koje ova kompanija sada uvozi iz Italije.

U prvoj fazi trebalo bi da zapošljava 120 radnika koji bi radili u tri smjene, u drugoj još toliko, a za njeno puštanje u rad potrebno je 18 mjeseci nakon početka izgradnje.

Ugovorom koji je kompanija “Violeta” potpisala u avgustu 2008. godine sa opštinom Livno, investitor se obavezao da će izgradnja fabrike biti završena u zakonskom roku, a ukoliko ne ispoštuje ugovorne obaveze da će platiti ukupnu cijenu zemljišta u iznosu od 938.000 KM.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12820-Izgradnja-fabrike-Violeta-dalje-cekanju.html)

MMF predložio Vladi RS da se zaduži kako bi vratila stare kredite


Pokušaj Vlade Republike Srpske (RS) da kod predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda inicira reprogram kredita nije naišao na podršku, jer je ta međunarodna finansijska institucija predložila da se uđe u novo kako bi se vratilo "staro“ zaduženje.

Bosna i Hercegovina je 2009. sklopila aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijedan 1,2 milijarde eura na period od tri godine u kvotama od 400 miliona eura godišnje od čega se dvije trećine odnosi na FBiH, a jedna trećina na RS.

Kada je u pitanju RS, u posljednjem kvartalu ove godine stiže na naplatu prva rata od oko 20 miliona maraka od ukupno 300 koliko je povukla Vlada RS iz finansijskog aranžmana BiH i MMF-a.

Cijeli iznos duga, kako je tada predviđeno, mora se vratiti u tri rate, ali su u Vladi RS predlagali predstavnicima MMF-a reprogram dugova, jer prva rata dospijeva u novembru, a otplata se nastavlja u sljedećoj godini, kada u entitetskom budžetu treba planirati čak 107 miliona samo za servisiranje ove kreditne obaveze.

"Već smo počeli pregovore s MMF-om da nam omoguće reprogramiranje ovih obaveza, kao što je to i normalno, da nam ne bi pravio dodatni pritisak na smanjenje, eventualno, nekih socijalnih davanja. Oni se rekli da možemo da razgovaramo o tome da se zatvori ovaj aranžman, koji ističe u junu 2012. ali na način da sklopimo novi kreditni aranžmanu koji bi se koristio za zatvaranje rata sadašnjeg kredita. Tako bi se stvorio dodatni prostor, grejs period, koji bi olakšao otplaćivanje, servisiranje inoduga i servisiranje socijalnih davanja“, potvrdio je premijer RS-a Aleksandar Džombić za banjalučku Alternativnu televiziju.

I za novi aranžman, ako bi bio odobren, vlade entiteta bi morale da ispune nove rigorozne uslove MMF-a među kojima su na prvom mjestu rezanje troškova u javnom sektoru, što u praksi znači smanjenje plaća, penzija i svih drugih socijalnih davanja.

"Vidjećemo da li će biti nekih novih uslova. Obično MMF kada dođe u tu poziciju traži da bude usvojen budžet zajedničkih institucija, traži neke dodatne uštede i socijalne reforme“, potvrđuje i Džombić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/73749-mmf-predlozio-vladi-rs-da-se-zaduzi-kako-bi-vratila-stare-kredite.html)

Opština Ugljevik: U iduće tri godine šest miliona KM u razvoj poljoprivrede

"Poljoprivreda, osobito voćarstvo, zauzimaju značajno mjesto u Strategiji razvoja opštine Ugljevik, pa će u naredne tri godine za potporu razvoju poljoprivrede na ovom području biti izdvojeno oko šest miliona KM", najavio je načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić prilikom posjete poljoprivrednom gazdinstvu Radivoja Vasilića iz Maleševaca.

Načelnik je ovom uspješnom proizvođaču šljive i breskve uručio i jednokratnu novčanu pomoć od 1000 KM i obećao potporu u proširenju voćnjaka i unapređenju voćarske proizvodnje.

"U cilju zanavljanja voćnjaka, opština Ugljevik usvojila je još 2001. godine odluku kojom se iz proračuna, iz rente za neobnovljive resurse koju opštini plaća ugljevička termoelektrana kao naknadu za proizvodnju električne energije, za revitalizaciju voćarstva izdvajaju značajna sredstva. Voćarsku proizvodnju stimuliramo tako što izdvajamo 3 KM po novozasađenoj sadnici, a obezbjedili smo i sredstva za nabavku 300.000 sadnice šljive, koje smo besplatno podijelili voćarima. Organiziramo škole voćarstva, posjete sajmovima", rekao je Pajić i dodao da su planirali su da regresiraju kredite za proljetnu i jesenju sjetvu. Također, izdvajaju i bespovratna sredstva za potporu u izgradnji hladnjača, sušara i drugih kapaciteta.


"Za ove namjene u ovoj godini planirali smo izdvojiti 600.000 maraka", ističe Perić.

Prema njegovim riječima, poticajna sredstva iz opštinskog proračuna planirana su i za druge vidove poljoprivredne proizvodnje, kao što su nabavka poljoprivredne mehanizacije, stvaranje uvjeta za otkup poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova i razvoj pčelarstva.

Inače, Radivoje Vasilić voćarstvom se bavi od starina. Šljivu su uzgajali i njegov otac i djed, a naslijeđene voćnjake Radivoje je obnovio i posadio nove. Na 4,5 hektara zasađena je šljiva a 1974. godine na 18 dunuma zasadio je i breskvu. Na proljeće će zadatiti novih 1500 stabala breskve.

"Ove godine sam imao 2,5 vagona šljive i 20 tona breskve. Može se lijepo živjeti od voćarstva. Kada bi bio ugovoren otkup, bilo bi još bolje. Proizvedeno prodajemo u Bijeljini i Tuzli a oko 5 tona šljive prodali smo iu Rusiju. breskva je veoma zahtjevna, traži kemijsku zaštitu i mnogo više brige od šljive, po kojoj je ovo područje nadaleko poznato. Budući da se cijene sadnica, repromaterijala i kemijskih zaštitnih sredstava iz godine u godinu povećavaju, svaka pomoć nam je dragocjena", kaže ovaj ugljevički voćar.

Opština Ugljevik je izrazito razvijen voćarski kraj. Ima vrlo povoljne geografske i klimatske uvjete za proizvodnju šljive, jabuke i kruške. Ugljevički voćari imaju oko 800.000 stabala šljive. U 2012. godini planiraju nasade još najmanje 200.000 sadnica. Osim šljive koja dominira na ovom području, posljednjih godina sve više je i zasada breskve, jabuke i kruške


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/519143)

Umjesto prodaje ujedinjenje BH Telekoma i HT Mostara?

Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Enver Bijedić rekao je danas da se razmatra mogućnost ujedinjenja dva telekom i poštanska operatera.

"Imamo dva telekoma i dvije pošte, a ujedinjenjem u jednu dobilo bi se na učinkovitosti, brzini, prihodima, smanjenju administracije", rekao je Bijedić za Dnevni list.

Po njegovim riječima ujedinjenjem bi se povećala i konkurentnost u odnosu na M-Tel iz Republike Srpske kojega je prije pet godina privatizirao srbijanski telekom i koji od tada povećava tržišni udjel u cijeloj Bosni i Hercegovini.

U Federaciji BiH funkcionira BH Telekom sa sjedištem u Sarajevu i HT Mostar sa sjedištem u Mostaru koji pokrivaju uglavnom većinska bošnjačka i hrvatska područja.

Ministar Bijedić je odbacio mogućnost da vlada u ovoj godini privatizira BH Telekom unatoč brojnim problemima i projiciranom proračunskom deficitu.

"Oko toga još nema govora i mislim da to nije rješenje. Takve informacije dolaze od ljudi koji su neodgovorni i koji misle da je rješenje prodati telekom i potrošiti novac. Možda je bolje da se dva telekoma u Federaciji ujedine, izjavio je ministar Bijedić.

Inače, o prodaji telekom operatera u Federaciji govori se još od 2006. godine kada je tadašnja Vlada donijela odluku o privatizaciji, međutim, zbog neslaganja oko toga ona nije urađena. Nedavno su i iz MMF-a stigle poruke kako je vrijeme da Federacija privatizira telekome.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/519160)

^^ :banana:

Bosnia and Herzegovina is ranked as the most Halal Friendly Holiday Destination

Crescentrating just announced its Top 10 Halal Friendly Holiday Destinations for 2012. This year's top 10 destinations were split into two categories; Top 10 among the Organisation of the Islamic Conference (OIC) countries and the top 10 among the other countries.

This year's list was compiled based on the Muslim Lifestyle Friendly (Halal Friendly) facilities and services available to Muslim visitors such as Halal food availability, Halal certified restaurants, and the availability of mosques, family friendly attractions etc., in the particular destination.

OIC Countries, which are generally Halal Friendly, offer a more hassle free vacation due to the readily available supply of Halal food, prayer facilities and the general family-friendly atmosphere. These destinations not only offer their Halal-conscious tourists these necessary Halal friendly facilities, but they also have great tourist attractions such as theme parks, nature excursions, shopping opportunities and wonderful beaches!

Malaysia, which is ranked as the Top Halal Friendly Holiday Destination in an OIC country, offers much to Muslim travelers; Malaysia was followed by Egypt, Turkey, Indonesia, United Arab Emirates, Morocco, Tunisia, Jordan, Brunei and Qatar.

All of the non OIC countries listed have the basic Halal friendly facilities available as well, though they may not be as frequent or as popular as in OIC countries. The destinations offer unique surroundings, atmospheres and attractions for the many visitors they welcome.

Bosnia and Herzegovina is ranked as the most Halal Friendly Holiday Destination in a non OIC country; this crossroad where East meets West is an eclectic mix of traditional masjids and modern ski resorts giving its tourists the best of both worlds. BiH was followed by Singapore, South Africa, Sri Lanka, Gold Coast (Australia), Delhi (India), London (UK), Bangkok (Thailand), Munich (Germany) and Vienna (Austria) as the Top 10 Halal Friendly Holiday Destinations among non OIC countries for 2012

Balkans (http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=131618)

Za zemlje zapadnog Balkana - EU ponovo uspostavila specijalne trgovinske povlastice
04.01.2012 * Late Update


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/izvoz%20u%20pakistan3%20web.jpg

Evropska unija ponovo je uspostavila specijalne izuzetne trgovinske povlastice koje se odnose na zemlje zapadnog Balkana do kraja 2015. godine, uključujući i Kosovo. U saopštenju Delegacije EU u BiH navodi se da će ekonomije zapadnog Balkana od 1. januara nastaviti da uživaju pogodnost neograničenog bescarinskog pristupa tržištu EU za gotovo sve proizvode koji dolaze iz ovih država i područja.

Zajedno sa bilateralnim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisanim sa svim zemljama zapadnog Balkana, izuzimajući Kosovo, ove trgovinske povlastice podstiču ekonomsku integraciju sa EU, a time i političku stabilnosti i ekonomski napredak u regionu.

Posebne trgovinske povlastice trebalo bi da omoguće svim zemljama zapadnog Balkana da još više iskoriste povlašteni trgovinski režim koji donosi više pogodnosti od onoga što je predviđeno u SSP-u.

EU je prvi put u 2000. uspostavila jedinstven neograničen bescarinski pristup tržištu EU za skoro sve proizvode koji dolaze iz regije zapadnog Balkana, odnosno za Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

Jedino su vino, šećer, neki goveđi i riblji proizvodi ušli u EU pod preferencijalnim carinskim kvotama kako je ugovoreno SSP. Režim je obnovljen 2005. i isticao je 31. decembra 2010. godine.

Zbog toga je 22. februara prošle godine Evropska komisija predložila produženje režima autonomnih povlastica do 31. decembra 2015. godine.

Evropski savjet glasao je za prijedlog Komisije 13. oktobra i Vijeće EU ga je usvojio 24. novembra prošle godine.

Sniženje carina, prema novoj Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe Evropske komisije, usvojeno je 30. decembra, a primjenjivaće se retroaktivno kako bi izvoznicima omogućilo naknadu za obaveze plaćene u 2011. godini.


M.V

Nakon ulaska u EU: Građani Hrvatske će zbog PDV-a kupovati u BiH
05.01.2012


http://www.ekapija.ba/dokumenti/prodavnica_210711.jpg

Ako nova Vlada RH odluči povećati stopu PDV-a sa sadašnjih 23 na 25 posto, vlasnici prodajnih centara iz BiH, koji su sagradili svoje objekte uz hrvatsku granicu, imaju razloga već sada zadovoljno trljati ruke. Novo poskupljenje roba koje bezuvjetno prati povećanje stope PDV-a, natjerat će građane RH iz pograničnih dijelova da namirnice kupuju po osjetno nižim cijenama u BiH, piše Večernji list.

Premda je teško očekivati shopping groznicu onog inteziteta koja je na grinici BiH i RH vladala krajem devedesetih i početkom dvije tisućite godine, ipak trgovci iz BiH imaju temelja za optimizam. Kad se stopi PDV-a od 17 posto, pridoda i činjenica da je veliki broj kućnih potrepština i sada osjetno jeftiniji u BiH, za očekivati je da kupci iz RH nakon povećanja spomenutog poreza, češće prelaze međudržavnu granicu.

Prema tvrdnjama hrvatskih ekonomskih analitičara, čije izjave prenose tamošnji mediji postojeći carinski propisi omogućavaju građanima susjedne države za shopping izlete u susjedne države, (Mađarska, Srbija, Slovenija) a među kojima BiH zauzima strateško mjesto. Naime pri drugom posjetu bosanskohercegovačkim shopping-centrima, hrvatskim građanima se vraća plaćeni PDV u prethodnoj kupnji.

Za povrat PDV-a potrebno je predočiti osobnu kartu na kojoj stoji adresa stanovanja - udaljena od granice pet kilometara. PDV se ne vraća za alkohol, cigarete te mlijeko i mliječne proizvode, piše S. Dalmacija. I sad je cijena cigareta, alkohola, kave, lijekova, higijenskih potrepština, osjetno manja u BiH. Nakon ulaska RH u EU, cijene viskotarifinih roba bit će i veće. Vlasti u BiH ne razmišljaju o povećanju stope PDV-a, tvrde u Vijeću ministara.


EKP

nek nam malo susjedi dolaze

Nakon ulaska u EU: Građani Hrvatske će zbog PDV-a kupovati u BiH



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/519221)

Znam da Bosanski Brod, Trebinje, Capljina i Bosanska Gradiska veoma profitiraju od Hrvata.

Kakva je situacija sa drugim BH gradovima, poput Bihaca i Cazina?

sp5LXvHbs6g

UIO BiH u 2011. ostvarila najbolje rezultate od svog osnivanja


Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u 2011. godini prikupila rekordne bruto i neto prihode od uspostave ove institucije.

Bruto prihodi su iznosili pet milijardi i 879 miliona KM, što je za 6,3 posto više u odnosu na 2010., a neto prihodi rapoređeni korisnicima iznosili su četiri milijarde i 996 miliona KM, što je za četiri posto više u odnosu na raspređene prihode u istom periodu 2010. godine.

"Unatoč recesijskoj godini ostvaren je značajan rast prihoda od indirektnih poreza zahvaljujući brojnim mjerama koje je sa užim timom saradnika preduzeo v.d. direktor UIO Miro Džakula“, saopćeno je iz te porezne institucije.

Podsjeća se da je doneseno na desetine novih upustava i naredbi o postupanju carinskih i poreskih službenika, izvršeno je više od 200 smjena i premještaja službenika UIO, pokrenuto je 190 disciplinskih postupaka protiv službenika UIO, a disciplinska komisija već je izrekla mjeru prestanka radnog odnosa za sedam služenika.

Također, počele su pojačane kontrole zahtjeva za povrat PDV-a i zahtjeva za poreski kredit.

Iz UIO BiH preciziraju da su državne institucije dobile isti iznos prihoda od indirektnih poreza kao i 2010. godine zbog privremenog finansiranja, a višak prihoda od indirektnih poreza su dobili entiteti i to je razlog što su mogli uraditi rebalanse i povećati svoje budžete za 2011.

U ovoj godini u UIO očekuju dodatni pad prihoda od carina zbog daljeg ukidanja carina na uvoz proizvoda iz zemalja članica Evropske unije.

Tokom 2012. Upravu za indirektno oporezivanje očekuje strukturalna reforma s ciljem povećanja odgovornosti i kvalitete rada svakog zaposlenog službenika, a fokus aktivnosti UIO bit će na pojačanim kontrolama zahtjeva za povrat PDV-a i zahtjeva za poreski kredit, kao i nastavak dobre saradnje sa svim urednim poreskim obveznicima.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/uio-bih-u-2011-ostvarila-najbolje-rezultate-od-svog-osnivanja/120105075)

Vrijednost građevinskih radova manja za 12,2 posto


Agencija za statistiku BiH je objavila da je vrijednost građevinskih radova koje su izvršili radnici na gradilištima u BiH u 2010. manja je za 12,2 posto u odnosu na 2009.

U 2010. godini je završeno 517 zgrada, od čega je 54,2 posto stambenih i 45,8 posto nestambenih zgrada.

Ukupno je završeno 4.211 novih stanova u 2010. što je za 28,5 posto više nego u 2009. Prosječna korisna površina završenih stanova iznosi 52,4 m².


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/bih-vrijednost-gradjevinskih-radova-manja-za-12-2-posto/120105091)

Upravni odbor Union banke u posljednjem trenutku cijenu industrijske hale sa 1,1 povećao na tri miliona KM • Busovača se javila sa svojom ponudom


Prevent će, po svemu sudeći, odustati od namjere da proizvodnju kožnih dijelova za autoindustriju iz Rumunije premjesti u Travnik, upozoreno je na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH. Vijeće je o tome informisala delegacija Udruženja poslodavaca FBiH u kontekstu jedne od brojnih rasprava o budžetu ovog entiteta za 2012. godinu i onoga šta Vlada premijera Nermina Nikšića može uraditi u stvaranju povoljnijeg ambijenta za privredne aktivnosti, posebno zapošljavanje.
Fabrika sa 400 radnih mjesta trebalo je da bude locirana u Travniku u jednoj od industrijskih hala kombinata Borac na kojoj je bila hipoteka Union banke. Za vlasništvo nad tim prostorom, Prevent je trebalo da plati 1,1 milion, no kada je postupak pokrenut, Upravni odbor Union banke ne prihvata pripremljenu odluku, već formira novu ponudu sa cijenom od tri miliona KM.
To je ozbiljno razljutilo vlasnika Preventa Nijaza Hasotra, pa je bio digao ruke od te lokacije i investicije.:bash:

http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=23173

.

Upravni odbor Union banke u posljednjem trenutku cijenu industrijske hale sa 1,1 povećao na tri miliona KM • Busovača se javila sa svojom ponudom


Prevent će, po svemu sudeći, odustati od namjere da proizvodnju kožnih dijelova za autoindustriju iz Rumunije premjesti u Travnik, upozoreno je na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH. Vijeće je o tome informisala delegacija Udruženja poslodavaca FBiH u kontekstu jedne od brojnih rasprava o budžetu ovog entiteta za 2012. godinu i onoga šta Vlada premijera Nermina Nikšića može uraditi u stvaranju povoljnijeg ambijenta za privredne aktivnosti, posebno zapošljavanje.
Fabrika sa 400 radnih mjesta trebalo je da bude locirana u Travniku u jednoj od industrijskih hala kombinata Borac na kojoj je bila hipoteka Union banke. Za vlasništvo nad tim prostorom, Prevent je trebalo da plati 1,1 milion, no kada je postupak pokrenut, Upravni odbor Union banke ne prihvata pripremljenu odluku, već formira novu ponudu sa cijenom od tri miliona KM.
To je ozbiljno razljutilo vlasnika Preventa Nijaza Hasotra, pa je bio digao ruke od te lokacije i investicije.:bash:

http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=23173

.

Pa nije Travnik jedini grad, imaju u Jablanici dovoljno prostora i stari fabrika gdje bi mogli proizvoditi.

Kompanija usmjerena na ulaganja u regiji: "Violeta" na tržištu Evropske unije


Iako je prije dvije godine predsjednik Uprave firme "Violeta" iz Gruda Petar Ćorluka najavio da će gradnja nove tvornice papira "Violeta" u industrijskoj zoni Begovača kod Livna početi u proljeće 2010. godine, to se još nije desilo.

Prema riječima Edhema Numića, direktora marketinga firme, ovaj je projekt trenutno na čekanju, jer je firma u posljednje vrijeme ulaganja više usmjerila na regionalno tržište.

- Dobili smo sve potrebne dozvole u vezi s tvornicom u Livnu, istraživanja su završena, ali smo taj projekt stavili na čekanje neko vrijeme. Ne želimo da nas finansijski optereti, jer se radi o projektu vrijednom 100 miliona KM, koji se ne može graditi parcijalno. To ne znači da je on stopiran i da smo odustali od njega - kazao nam je Numić, dodavši da stalno čekaju povoljan tržišni trenutak kako bi se počela gradnja.

Tačan datum početka gradnje, kako kaže, još nije poznat. Naglasio je da su trenutno usmjereni na Sloveniju, a pogotovo na Hrvatsku, koja će 1. jula 2013. godine zvanično postati članica Evropske unije.

- Želimo iskoristiti tu priliku, jer smo već otvorili tvornicu u Hrvatskoj. Tako ćemo od 1. jula 2013. dijelom proizvoda, praktično, biti na tržištu EU, a iz te tvornice plasirat ćemo proizvode u EU - kazao je Numić, dodavši da im je osnovni cilj da postanu regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda.

Podsjetimo, "Violeta" je prije tri i po godine kupila od Općine Livno 165 hektara industrijskog zemljišta za novu tvornicu, koja bi, prema planu, proizvodila skoro 25.000 tona higijenskog papira godišnje po najmodernijoj švedskoj tehnologiji, a zapošljavala bi skoro 250 radnika.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/74100-kompanija-usmjerena-na-ulaganja-u-regiji-violeta-na-trzistu-evropske-unije.html)

"Zenička industrija mlijeka" otkupila 6,5 miliona litara mlijeka


Najveća mljekara u srednjoj Bosni, "Zenička industrija mlijeka“ (ZIM) završila je 2011. sa ostvarenim boljim rezultatima u odnosu sa 2010. godinu.

Od oko 1.500 kooperanata sa područja Zeničko-dobojskog (ZDK) i Srednjobosanskog kantona (SBK) tokom protekle godine otkupljeno je i u pogonima "Zeničke industrije mlijeka“ prerađeno blizu 6,5 miliona litara mlijeka, što je za četiri posto više nego godinu dana ranije.

Posebno dobri rezultati ostvareni su u prvom polugodištu kada je otkupljeno 3.341.616 litara mlijeka, dok su nešto slabiji rezultati zabilježeni u posljednja tri mjeseca protekle godine.

Direktor "Zeničke industrije mlijeka“, dr. Hajrudin Skender, izjavio je kako se osim na domaće tržište, proizvodi ZIM-a plasiraju i na tržište zemalja u regionu.

"Uprkos svim teškoćama sa kojim se susrećemo i mi i naši kooperanti očekujemo da ćemo u 2012. godini ako ne povećati, onda bar zadržati dostignuti nivo proiz vodnje“, rekao je dr. Hajrudin Skender, direktor "Zeničke industrije mlijeka“ d.d. Zenica.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/zenicka-industrija-mlijeka-otkupila-6-5-miliona-litara-mlijeka/120105122)

U Federaciji 69 poduzetničkih zona

Kako se navodi u Analizi stanja poduzetničkih zona u FBiH, koju je juče usvojila Vlada FBiH, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta spoznalo je značaj ulaganja u ovaj segment male privrede, pa je tokom posljednjih pet godina izdvojilo blizu 11 miliona KM za te namjene.

Analiza obuhvata pregled stanja u 69 poduzetničkih zona koje se nalaze u 49 opština Federacije Bosne i Heregovine, dok iz ostalih opština nema podataka o poduzetničkim zonama.

Stoga resorno ministarstvo planira izvršiti obilazak svih poduzetničkih zona u Federciji BiH i nakon toga formirati jedinstvenu bazu podataka koja bi se mogla koristiti u razne svrhe. U tom smislu i Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, da u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima i jedinicama lokalne uprave, nastavi aktivnosti na uspostavi i razvoju poduzetničkih zona u FBiH, navodi se u informaciji Vlade FBiH

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/520574)

Prevent ce naci svoju novu lokaciju a Travnik ce izgubiti 400 radnih mjesta...

Upravni odbor Union banke u posljednjem trenutku cijenu industrijske hale sa 1,1 povećao na tri miliona KM • Busovača se javila sa svojom ponudom


Prevent će, po svemu sudeći, odustati od namjere da proizvodnju kožnih dijelova za autoindustriju iz Rumunije premjesti u Travnik, upozoreno je na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH. Vijeće je o tome informisala delegacija Udruženja poslodavaca FBiH u kontekstu jedne od brojnih rasprava o budžetu ovog entiteta za 2012. godinu i onoga šta Vlada premijera Nermina Nikšića može uraditi u stvaranju povoljnijeg ambijenta za privredne aktivnosti, posebno zapošljavanje.
Fabrika sa 400 radnih mjesta trebalo je da bude locirana u Travniku u jednoj od industrijskih hala kombinata Borac na kojoj je bila hipoteka Union banke. Za vlasništvo nad tim prostorom, Prevent je trebalo da plati 1,1 milion, no kada je postupak pokrenut, Upravni odbor Union banke ne prihvata pripremljenu odluku, već formira novu ponudu sa cijenom od tri miliona KM.
To je ozbiljno razljutilo vlasnika Preventa Nijaza Hasotra, pa je bio digao ruke od te lokacije i investicije.:bash:

http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=23173

.


Nevjerovatan i "nelegalni" potez upravnog odbora Union banke.

Prevent ce naci svoju novu lokaciju a Travnik ce izgubiti 400 radnih mjesta...

Pravo su glupi, mozda im je bolje da otvore u Gorazdu jos jednu fabriku, svakako tamo vec imaju fabriku.

zar nije Union Banka drzavna?

Susgt_M-KDE

BNT Tvornica mašina i hidraulike ipak ne ide u stečaj

Vlada FBiH je dala saglasnost na akt Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije kojim se na zahtjev Općinskog suda u Travniku uskraćuje prethodna saglasnost za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom BNT "Tvornica mašina i hidraulike" d.d. Novi Travnik, po prijedlogu predlagača.

U obrazloženju ovakve odluke navodi se da je Zakonom o stečajnom postupku propisano da je za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna prethodna saglasnost federalnog ministra energije, rudarstva i industrije. Nadalje, propisano je da, ukoliko federalni ministar ne uskrati svoju saglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavještenja stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.

Rok za dostavu saglasnosti za uskraćivanje otvaranja stečajnog postupka ističe 15.1.2012. godine., te je stoga Vlada FBiH dala ovakvu saglasnost. Također, propisano je da u slučaju kada ministar ne da svoju saglasnost, za obaveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Federacija BiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Inače, resorno ministarstvo ne raspolaže podacima o ukupnom iznosu dugovanja privrednih društava iz oblasti namjenske industrije po osnovu kojih su podneseni ili bi mogli biti podneseni prijedlozi za pokretanje stečajnog postupka. Predmetna dugovanja najvećim dijelom odnose se na ona po osnovu neisplaćenih plata i doprinosa za zaposlenike, s tim da je ova dugovanja potrebno umanjiti za značajan iznos sredstava koja su ovim društvima, za tu namjenu, raspoređena iz budžeta Federacije, kao i iz pasivnog podbilansa.

Budući da je ukupan iznos predmetnih dugovanja nepoznat i da se ovaj iznos svakim danom uvećava, nije moguće unaprijed utvrditi ukupan iznos obaveza za koje bi Federacija u narednom periodu mogla preuzeti solidarnu odgovornost.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/520772)

Susgt_M-KDE


Šta na kraju reći nego, sačuvaj nas Bože?! :ohno:

Šta na kraju reći nego, sačuvaj nas Bože?! :ohno:

Nek na izborima opet glasaju za iste.Ili jos gore nek ne glasaju pa neka se cude sto im zemlju vode ljudi za koji su glasali neki drugi.
Umjesto sto jedu grah bolje bi im bilo da nadju gdje zivi direktor Vranice pa da njega i menagment team zapale!
Dok god svako glasa za "svoje" zemlja nam je osudzena na propast.

Nek na izborima opet glasaju za iste.Ili jos gore nek ne glasaju pa neka se cude sto im zemlju vode ljudi za koji su glasali neki drugi.
Umjesto sto jedu grah bolje bi im bilo da nadju gdje zivi direktor Vranice pa da njega i menagment team zapale!
Dok god svako glasa za "svoje" zemlja nam je osudzena na propast.

moje misljenje. Ja cu glasati za Fahrudina i sledeci put. Trebamo promjenu. Ja sam Bosanac iz srca Bosne. Al cu ipak glasati za Sandza. Samo nek na zemlji pomogne, ako i on neznadne sledeci put glasam drugacije. Nesmijemo uvijek gledat da glasamo za SDA.

moje misljenje. Ja cu glasati za Fahrudina i sledeci put. Trebamo promjenu. Ja sam Bosanac iz srca Bosne. Al cu ipak glasati za Sandza. Samo nek na zemlji pomogne, ako i on neznadne sledeci put glasam drugacije. Nesmijemo uvijek gledat da glasamo za SDA.

Mije misljenje:
Treba da glasamo za najbolje a ne "najpodobnije".
Ja mislim da su SDA,HDZ,SDS neprijatelji drzave i da bi te partije trebalo zabraniti a vodstvo u zatvor zatvoriti.
Dok god razmisljamo"nasi"i "njihovi" od drzave i prosperiteta nema nista.
Rodoncic je ratni profiter i u normalnoj drzavi bi vec davno bio u zatvoru.
Pogledaj kakva nam je drzava(ako je uopste imamo) pa ce ti biti jasno gdje nas je dovelo glasanje za nacionalne stranke.
Ovo je moje licno misljenje i nezelim nikog da uvrjedim.
Pozdrav

Ja te podrzavam za to sto te tri partije rade protiiv drzave. To je tacno. Mislim da SDA samo tako radi, jer bi SDS i HDZ imali sve pod svojom rukom da oni nebi bili isti kriminalci.

Ali ipak mislim da SDA nije protiv nase zemlje i da bi prihvatili prijedlog da od sutra rade kako treba ako bi neko zaustavio ove druge kriminalce SDS i HDZ. Nemislim da SDA hoce da bih propadne. Al mislim da tako kako sad posluju unistavaju zemlju. Al ako bi bili njezniji unistili bi nas oni drugi.

Al hajmo sad na drugu temu.

Pozdrav. ;)

^^ E, sad pošto ste se složili i izabrali sebi Vladu ( u NL :lol:), hoćete li malo pisati i o Privredi, Infrastrukturi i općenito o Izgradnji? :nuts:

^^ E, sad pošto ste se složili i izabrali sebi Vladu ( u NL :lol:), hoćete li malo pisati i o Privredi, Infrastrukturi i općenito o Izgradnji? :nuts:

Hvala na napomeni:)
Je bez tvojih savjeta i napomena naprosto nebih znao gdje sam i sta trebam da pisem:nuts:
Puno hvala:)

Pindo ne slusaj njima :bash:

:D

Adnan Smailbegović, direktor proizvodne divizije "Preventa": Gradit ćemo fabriku u BiH!


"Prevent" nije odustao od namjere da fabriku za šivenje presvlaka za autoindustriju opremi u Travniku ili u nekom drugom gradu u Bosni i Hercegovini.

To je za "Dnevni avaz" izjavio Adnan Smailbegović, direktor proizvodne divizije "Preventa", nakon što su se u pojedinim medijima pojavile informacije da je bh. kompanija digla ruke od lokacije i investicije.

- Nama treba nova lokacija zbog novih ugovora. "Prevent" prioritetno razmišlja o lokaciji u BiH, ali zbog globalnog karaktera, to može biti i izvan BiH. Ipak, najbliži smo opciji da to bude ovdje. Tražimo optimalnu varijantu. Hoće li to biti Travnik, Busovača ili neki drugi grad u našoj državi, to ćemo tek vidjeti - kaže Smailbegović, koji je naglasio da su špekulacije da će "Prevent" prebaciti dio proizvodnje iz Rumunije u BiH, jer se u ovom slučaju radi "o novim projektima".

Pojedini mediji spomenuli su industrijsku halu kombinata "Borac" u Travniku, na kojoj je bila hipoteka "Union banke". Smailbegović kaže da se nije razgovaralo o cijenama.

- Najvažnije je da fabrika za koju se odlučimo, odgovara namjeni. Nadam se da ćemo do sredine godine uspjeti pronaći adekvatnu lokaciju, koju ćemo pustiti u pogon odmah nakon šestog mjeseca 2012. - tvrdi Smailbegović.

On je potvrdio da će "Prevent" otvaranjem nove fabrike dodatno stvoriti povoljniji ambijent za privredne aktivnosti, posebno za zapošljavanje.

- Nova fabrika bit će nova prilika za zaposlenje. Planirano je da u fabrici bude otvoreno 500 novih radnih mjesta. Očekujem da će se to dogoditi do kraja godine - potvrdio je Smailbegović.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/74270-adnan-smailbegovic-direktor-proizvodne-divizije-preventa-gradit-cemo-fabriku-u-bih.html)

Velika zainteresiranost u Bosanskoj Krupi: Jedan plastenik, jedno radno mjesto


Na poziv Općine Bosanska Krupa za dobivanje plastenika prijavilo se 69 zainteresiranih, a pred stručnom komisijom je bodovanje i odabir 15 korisnika koji imaju najbolje uvjete za plasteničku proizvodnju.

Među kriterijima za dodjelu su posjedovanje vlastitog zemljišta, prikladno i kvalitetno vodosnabdijevanje, da do sada nisu dobivali donacije u vidu plastenika...

Odabir korisnika bit će urađen tokom sljedeće sedmice, a montaža plastenika trebala bi započeti početkom februara. Zbog velikog interesiranja, u općinskom budžetu, pored predviđenih 90.000 maraka za nabavku plastenika, planira se izdvojiti još veća suma za ove namjene. Naime, pokazalo se da se svakim plastenikom garantira barem jedno novo radno mjesto.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/74269-velika-zainteresiranost-u-bosanskoj-krupi-jedan-plastenik-jedno-radno-mjesto.html)

Traže se investitori za proizvodnju superbrzog električnog automobila u BiH

Da je bilo skupiti 20 milijuna eura, koliko je potrebno za pokretanje serijske proizvodnje najbržeg automobila na električni pogon u svijetu, Hercegovina bi se u budućnosti spominjala kao sjedište automobila budućnosti.

Ovako nije bilo novca, a ni nekog zanimanja političke, kako ni gospodarske elite u Hercegovini. Mladi inžinjer i kreator automobila, koji je oduševio svijet automobilske industrije, Mato Rimac, rođen u Livnu, a živi u Hrvatskoj, prije nekoliko dana je boravio u Mostaru tražeći potencijalne investitore. Razgovora je bilo, kako je kazala Monika Rimac, glasnogovornica tvrtke Rimac, ali ništa konkrentno, da bi rekli da će proizvodnja i krenuti. "Upravo iz razloga što je Rimac iz Livna", kaže glasnogovornica, "proizvodnju smo htjeli prvo ponuditi u BiH".

Kako stvari sada stoje, interesa nema jer nema novca za ovakvu investiciju, poručuju iz tvrtke Rimac-automobili.

Kada nema novca u rodnoj zemlji inžinjera Rimca, ima ga na Dalekom istoku. I to gdje drugdje, nego u Abu Dhabiju. Naime, posljednjih dana intezivirani su kontakti sa bogatim Arapima, koji žele imati automobile koje pokreće električna eneregija.

Razvoj tog superautomobila na struju, čiji gabariti su od 1088 KS, masa od 1650 kilograma i ubrzanje od 0-100 km/H za 2,8 sekundi i makismalnom brzinom od 305 km/h izgledaju zastrašujuće, a potrajat će do 2013. kada se planira pokrenuti i proizvodnja.

"Želimo biti mala, ekskluzivna manufaktura koja će godišnje proiozvoditi između 10 i 15 primjeraka, neovisno o potražnji", tvrde iz ove automobilske tvrtke budućnosti. Međutim, još je potrebno niz preduvjeta napraviti kako bi krenula njegova proizvodnja.

Prije svega treba dovršiti homologaciju automobilskih dijelova, odraditi chras test. Uz bogate Arape iz Abu Dhabija, postoji zanimanje potencijalanih investitora iz Austrije i Indije, piše Večernjak.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/520790)

Manje građevinskih radova u 2010., za ovu godinu očekuje se nešto više

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazali su kako je tijekom 2010. godine smanjen broj vrijednosti građevinskih radova za 12,2 posto u odnosu na 2009. Prema vrstama građevinskih objekata, udio vrijednosti izvršenih radova na objektima visokogradnje je 44,5 posto, a na objektima niskogradnje 55,5 posto.

Udio vrijednosti izvršenih radova na stambenim zgradama je 40,3 posto, a na nestambenim zgradama 59,7 posto.

Manji broj radnika

Statistički podaci pokazuju kako je prosječan broj radnika na gradilištima u 2010. godini angažiranih od pravnih subjekata iznosio 16.828, što je za 5,8 posto manje u odnosu na podatke iz 2009. godine. U 2010. godini broj odrađenih sati rada na gradilištima je za 9,2 posto manji u odnosu na 2009.

Podsjetimo da se podaci odnose na građevinske radove koji su se obavljali na području BiH. Iz Agencije za statistiku kažu kako podaci o završenim zgradama i stanovima u izvještajnoj godini prikazuju samo pravne osobe koje su glavni izvođači radova.

Dženana Avdić, tajnica Udruženja građevinara pri Gospodarskoj komori Federacije, kazala je za naš list kako su investicije glavni čimbenici koji utječu na dinamiku i realizaciju građevinskih radova u građevinarstvu. Karakteristično je da u zimsko vrijeme padaju građevinski radovi, a i riječ je o djelatnosti koja je vremenski uvjetovana, pa je i za očekivati da će u to vrijeme pasti broj radova i zaposlenih u ovom sektoru.

"Bez obzira na to, stanovit je bio pad radova u građevinarstvu u našoj zemlji, ali i u inozemstvu. Realizacija građevinarskih radova u inozemstvu je smanjena za oko 60 posto. Uzročnik pada radova najvećim dijelom su prekinuti poslovi u Libiji", naglasila je Avdić dodavši kako je prekidanje ovih poslova imalo značajne financijske i infrastrukturne posljedice, ali da se nada kako će se u skoro vrijeme građevinci nastaviti tamo gdje su stali.

“Očekujemo da će naša poduzeća ponovno ugovoriti poslove u Libiji te da će ovu sliku znatno popraviti", smatra Avdić. Naša sugovornica je spomenula kako su u fazi traženja potencijalnih tržišta za građevinare. U fokusu je Albanija, koja ima značajne investicije te u njezinu infrastrukturu se jako puno ulaže. U spomenutoj zemlji je najavljena izgradnja 400 hidroelektrana, a planira se ulaganje u izgradnju autoceste. Što se tiče europskih tržišta, građevinski radovi u Njemačkoj su za nas značajni, jer na tom tržištu je zaposleno mjesečno oko 2100 naših građevinaca. Osim njih, i Irak i Dubai su interesantni za angažman naših poduzeća u građevinarstvu.

Radovi prije započeti

U 2010. završeno je 517 zgrada od pravnih subjekata, od toga je 54,2 posto stambenih zgrada i 45,8 posto nestambenih zgrada. Površina završenih zgrada je iznosila 568.033 četvornih metara, što je za 10,2 posto više nego u 2009. Ukupno je završeno 4211 novih stanova u 2010., što je za 28,5 posto više nego u 2009. Prosječna korisna površina završenih stanova iznosi 52,4 četvornih metara. Avdić je također komentirala povećanje završenih zgrada te je naglasila da se ovdje radi o onim zgradama koje su započete i radile su se godinu prije. Prema njezinom mišljenju, tijekom 2012. neće biti nešto značajnijih odstupanja u odnosu na prošlu godinu.

"Mislim da bi u 2012. trebalo doći do blagog povećanja građevinskih radova na domaćem tržištu, ponajviše što iz direkcija autocesta najavljuju da će doći do otvaranja novih dionica", zaključila je Avdić. Ona ne isključuje ni odluku Vlade Republike Hrvatske oko izgradnje cestovne mreže umjesto Pelješkog mosta, tako da se i tu očekuje angažiranje naše građevinske operative.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/520826)

BiH nema novca da vrati kredit MMF-u

SARAJEVO - Bosna i Hercegovina od ove godine mora početi da vraća kredit Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ukupne vrijednosti 800 miliona maraka, pišu Nezavisne novine. BiH ove godine mora isplatiti prvih 50 miliona maraka, a naredne dvije po 300 miliona maraka, a ostatak 2015. godine.

Kako piše Dnevni avaz, BiH nije ispunila uslove iz aranžmana i zbog toga neće imati novca za isplatu duga.

Kada je dogovaren kredit sa MMF-om, planirano je da se zbog krize finansijski pomogne državi da premosti pad prihoda. Očekivalo se da će se do kraja aranžmana država ekonomski oporaviti i da će bez problema moći vraćati kredit.

No, iako je BiH uzela kredit MMF-a, u državi nije došlo do ekonomskog oporavka.

Prema projekcijama MMF-a iz 2008. godine, BiH je 2011. trebalo da privuče oko 750 miliona maraka stranih investicija. Međutim, BiH je u prvih pola godine privukla svega 65 miliona maraka.

MMF je takođe za 2011. godinu predvidio ekonomski rast od tri, a u 2012. od pet posto. No, prema revidiranoj procjeni od novembra prošle godine BiH će imati rast od maksimalno 0,7 posto.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12947-BiH-nema-novca-vrati-kredit-MMF-.html)

Poljoprivreda jedini biznis koji se isplati razvijati u BiH

Nakon 15 godina na čelu jedne od najuspješnijih kompanija u BiH, Nihad Imamović lani je napustio funkciju direktora "ASA Holdinga" i otišao u penziju. No, uspješni bh. biznismen, kako sam ističe, nije mogao mirovati. Nastavio je obavljati dužnosti na mjestu predsjednika Udruženja poslodavaca BiH i u Predsjedništvu Košarkaškog saveza naše zemlje, a nedugo nakon penzionisanja počeo je i razvijati ideju koja mu se dugo vrzmala po glavi.

U vrijeme kada se firme gase preko noći i tako stvaraju armije nezaposlenih, Imamović je odlučio pokrenuti veoma ambiciozan projekt i odlučno prkositi nemilosrdnim talasima ekonomske krize, piše Dnevni avaz.

- Cijela priča počela je 1995., kada sam, nakon reintegracije Sarajeva, odlučio obići svoju vikendicu u Dobroševićima. Naravno, zatekao sam gole zidove, ali i četiri flaše soka u podrumu. Tada mi se javila ideja da pravim sokove, ali sam u to vrijeme to radio isključivo za vlastite potrebe, 400-500 litara godišnje. Nakon što sam lani otišao u penziju, počeo sam čačkati po internetu i tražiti mašine za preradu voća. Nađem proizvodnu liniju u Austriji, kupim je, a ubrzo nađem i čovjeka koji mi je pomogao da je nadogradim i instaliram u proizvodnoj hali u Rajlovcu.

I tako ste odlučili pokrenuti biznis sa proizvodnjom sokova?

- S kolegom Emirom Ahmetagićem, nekadašnjim finansijskim direktorom u "ASA Holdingu", veći dio prošle godine stvarao sam temelj za jedan holding, koji bi bio nešto poput ASA-e, ali izgrađen na potpuno drugačijim osnovama. Sada ulazimo u završnu fazu tog plana, koji neće uključivati samo proizvodnju sokova.

Moja je procjena da je poljoprivreda jedini biznis koji se danas isplati razvijati u BiH. Kao prvo, mi smo država s dosta neobradive zemlje, zatim s dosta nezaposlenih i, na kraju krajeva, imamo mnogo ljudi u gradovima koji bi se trebali vratiti na sela, ali kojima treba osigurati da tamo nešto i rade.

Koliki je uopće potencijal naše poljoprivrede?

- Reći ću vam jedan veoma interesantan podatak. U goraždanskom kraju godišnje se može ubrati 80.000 tona jabuka. Od toga više od polovine propadne, jer ih niko ne kupuje. Isto tako u drugim krajevima propadaju ogromne količine šljiva, paradajza... Procijenio sam da u poljoprivredi trebamo osposobiti jednu ekipu stručnjaka, kao što je imamo u autoindustriji, i na pravi način iskoristiti potencijal naših prirodnih resursa.

Kakav je Vaš plan na tom polju?

- Pored fabrike sokova, u prvim mjesecima ove godine planiramo napraviti pet otkupnih centara u raznim krajevima BiH i sve to objediniti u holding, koji smo nazvali EIN. Ljudi nemaju kome prodati voće, jer jednostavno, nema organiziranog otkupa i prisiljeni su prodavati na kilu-dvije po smiješnim cijenama.

Dakle, pružit ćete ruku saradnje mnogim uzgajivačima voća?

- Mi ćemo otkupljivati samo sto posto prirodne proizvode, voćke koje moraju imati certifikat da nisu prskane i da nemaju nikakvih hemijskih dodataka. Dakle, svi naši proizvodi bit će potpuno zdravi, kao da stavite slamku u prirodno uzgojenu jabuku i pijete sok iz nje. A, vjerujte mi, naša jabuka mnogo je zdravija od, recimo, jabuke iz Austrije, u to sam se nedavno uvjerio.

Hoćete li se baviti isključivo proizvodnjom sokova?

- Samo u prvoj fazi, koju planiramo realizirati na proljeće. No, uveliko razmišljamo i o nekim drugim proizvodima, kao što su džem i marmelada.

Mora se priznati, danas je hrabar potez pokrenuti bilo kakav biznis...

- Kriza je uvijek prilika. Ne može uvijek biti idealno vrijeme za pokretanje biznisa. Da se razumijemo, mi u ovaj projekt nismo investirali veliki novac, ali ogroman trud jesmo svakako. Sto posto smo sigurni da će se investicija isplatiti i da će čak moći finansirati i neke druge projekte. Što se same krize tiče, reći ću kako iz svake loše situacije postoji izlaz. No, kod nas je pitanje psotoji li politička volja da se kriza riješi. Angela Merkel je prije dva mjeseca rekla: "Ovo što ću sada uraditi, nije dobro za moju stranku, ali je dobro za Njemačku." Kada naši politički lideri tako počnu govoriti, tada ćemo naći izlaz.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/12944-Poljoprivreda-jedini-biznis-koji-isplati-razvijati-BiH.html)

Svaka mu cast, bas sad procitah ovaj text! :cheers:

^^ Iskusan privrednik sa kvalitetnim idejama. :cheers:

Centrotrans Eurolines - uspješna poslovna 2011. godina


Kompanija Centrotrans Eurolines, čija je osnovna djelatnost prijevoz putnika, okončala je uspješno poslovnu 2011. godinu i namjerava taj trend zadržati i u 2012., rečeno je na današnjoj pres-konferenciji

U prošloj godini autobusi ove kompnije prevezli su do odredišta 5.214.732 putnika.

Generalno, prihod je veći za sedam posto, firme kćerke su također uspješno poslovale, dok pređena kilometraža i broj prevezenih putnika nisu stagnirali u odnosu na 2010., rekao je na pres-konferenciji generalni direktor Safudin Čengić.

Najuspješniji segment poslovanja bila su turistička putovanja.

Centrotrans je zadržao isti broj zaposlenih kao 2010. godine, 483, svakom bez dana kašnjenja izmirio plaće koje inače imaju tendenciju blagog rasta, kao i regres za godišnji odmor, naveo je Čengić uz napomenu da je 21 osoba bila u pripravničkom statusu prošle godine.

Direktor posebno ističe investicije od 4,8 miliona KM u 2011., i to u situaciji kad mnogi nisu mogli ni pomišljati na ulaganja u tehnologiju, kako je dodao.

Najviše od toga, 3,66 miliona, investirano je u nabavku novih autobusa i minibusa a ostalo najvećim dijelom u objekte.

Kompanija namjerava zadržati pozitivan poslovni trend i u 2012. godini te najavljuje 4,5 miliona investicija u vozni park i dijelom u građevinske objekte.

Kao najveće poslovne probleme navodi nelojalnu konkurenciju, sistemski neuređenu oblast cestovnog prijevoza te povećanje cijena nafte, repromaterijala, rezervnih dijelova, guma.


Biznis (http://www.biznis.ba/kompanije/12960-Centrotrans-Eurolines---uspjesna-poslovna-2011-godina.html)

^^ Znaci nista od autobuske...

Godišnjica gradačačke firme: Promet uvećan za dva miliona maraka

Gradačačka firma za građevinarstvo, projektovanje, proizvodnju i turizam "Džena" obilježila je 15 godina postojanja.
Prema riječima vlasnika Hasana Topčagića, firma je stasala i opstala zahvaljujući kvalitetnoj izvedbi radova, što potvrđuju i poslovni partneri.
- Lani smo imali za oko dva miliona maraka veći promet nego u 2010. Upustili smo se i u proizvodnju čeličnih konstrukcija, aluminijske i plastične stolarije i projektovanje i zaposlili desetak novih radnika - kaže Topčagić.
"Džena" je, između ostalog, gradila "Cimosov" pogon u Srebrenici, Trening centar za UNDP BiH u Potočarima, obnavljala zgrade "Elektroprivrede" u Gračanici, Živinicama, Tuzli i Gradačcu, zgradu FIS Viteza u Gračanici...
- Potpisali smo sporazume o održavanju objekata UKC-a Tuzla i vanjskom uređenju sportske dvorane Pirota u Travniku, što će biti neki od najznačajnijih projekata u ovoj godini - ističe Topčagić.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/74514-godisnjica-gradacacke-firme-promet-uvecan-za-dva-miliona-maraka.html)

Općina Srebrenik pokrenula investiciju vrijednu pet miliona maraka

Stanovnici općine Srebrenik zahvaljujući općinskoj administraciji i Vladi tuzlanskog kantona već od jeseni imat će tople radijatore. Tender za izvođenje radova na I fazi toplifikacije grada Srebrenika je raspisan, potvrdio je za ekapija.ba Fahrudin Karić, kordinator projekta.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko pet miliona maraka. U prvoj fazi tj. u prvom dijelu radit će se rekonstrukcija postojeće kotlovnice i ubacivanje savremene automatizovane opreme za proizvodnju energije od 4 MW. U drugom dijelu planirano je da se radi na izgradnji toplovoda za distribuciju toplotne energije.

"U ovu fazu biće utrošeno oko 1,3 miliona maraka osiguranih od strane Vlade TK i Općine Srebrenik", kaže Karić, naglašavajući kako bi radovi u okviru I faze trebali krenuti već u maju, dok će se paralelno voditi i izrada idejnog projektnog zadatka za II fazu.

Dio sredstava za drugu fazu, Karić pojašnjava biće osiguran kroz naplatu taksi iz prve faze, dio će se osigurati iz budžeta, a očekuju se i sredstva Fonda za zaštitu okoliša.

"Već od septembra toplotnom energijom ćemo snadbjeti sve javne i privatne poslovne objekte, te djelimično stambene objekte, stanove i privatne kuće, dok ostali (poslovni prostori i stanovi) tople radijatore mogu očekivati nakon realizacije treće faze projekta", kaže Karić, naglašavajući kako se radi o jedinstvenom projektu koji je rađen po austrijskom i njemačkom konceptu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/521560)

Nastavljena prodaja imovine bugojanske "Špedicije“


Druga licitacija za prodaju Upravne zgrade "Špedicije“, čime je nastavljena prodaja zemljišta i objekata u vlasništvu ovog prijeratnog autotransportnog giganta, zakazana je za 3. februar.
S obzirom da je prva licitacija krajem prošle godine propala, jer se nije javio nijedan zainteresirani kupac, procijenjena vrijednost zgrade je 2,2 miliona KM, što je za trećinu manji iznos u odnosu na prethodnu licitaciju.

Od 19 parcela u vlasništvu “Špedicije”, ukupne površine 168 dunuma, dosad je izvršena prodaja jedne, koju je kupac platio 167.000 KM.

Dobivenim novcem izmirene su obaveze prema PIO-u i pokrenut postupak penzioniranja trinaest radnika "Špedicije“.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/nastavljena-prodaja-imovine-bugojanske-spedicije/120111025)

Sve je stalo samo industrijska proizvodnja raste

U prošloj godini u BiH posebno je bio vidljiv pad vrijednosti izvoza koji je u trećem kvartalu pao duplo u odnosu na prošlogodišnje vrijednosti, ističe se u analizi ekonomskih trendova u prošloj godini u BiH, koju je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP).


S druge strane uvoz se, gledajući spomenuto razdoblje, vratio na razinu iz 2010. Zaustavljen je bio i rast izvozno orijentirane prerađivačke industrije u trećem tromjesečju 2011., a građevinarstvo je doživjelo nagli pad vrijednosti radova od 8,6% i to nakon dvocifrenog rasta u prvom polugodištu.


Sve ovo je ukazivalo na značajno usporavanje bh. ekonomskog rasta što se manifestiralo kroz pad stope rasta izvoza, praćenog nešto slabijim usporavanjem domaće traženje i uvoza.


Ipak, analiza Direkcije pokazuje da godina koja je iza nas, što se tiče industrijske proizvodnje, nije bila tako loša. Tako je usprkos određenim oscilacijama do kraja trećeg kvartala 2011.godine, industrijska proizvodnja u BiH doživjela rast.

Glavni oslonac tom rastu bila je izvozna potražnja, odnosno plasman bh. proizvoda na tržišta EU i zemalja regije. Naime, uprkos problemima vezanih za dužničku krizu, stabilnost eura, javne financije i dr. zemlje EU27 u prvih devet mjeseci 2011. godine imale povećanje industrijske proizvodnje od oko 4%, što se uz umjereni oporavak u zemljama regije (izuzev Hrvatske i Crne Gore) pozitivno odrazilo na industrijsku proizvodnju u BiH.

"Povećana izvozna potražnja za bh. proizvodima kao što su bazni metali, autodijelovi, namještaj, derivati nafte i određeni kemijski proizvodi omogućili su nastavak pozitivnog trenda rasta fizičkog obujma industrijske proizvodnje u BiH", navodi se u analizi ekonomskih trendova DEP-a.

Projekcija Direkcije je da će se rast u ovom segmentu nastaviti i u 2012. godini i to u iznosu od oko 3,5%. Stručnjaci DEP-a se procjenjuju da će u ovoj godini doći do potpunog oporavka bh. ekonomije. "Izvoz roba i usluga će rasti po stopi od 14,4% dok će uvoz roba i usluga rasti po nešto nižoj stopi od 11,9%, što će doprinjeti smanjenju trgovinskog deficita", smatraju stručnjaci DEP-a, navodeći da će 2013. godina biti godina smirivanja bh. ekonomije.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/521726)

Albanija vraća dug BiH: Isplata prve traše krajem marta

Na račun Centralne banke BiH krajem marta Albanija bi trebalo da uplati prvu ratu od ukupno 3,696 miliona američkih dolara koje BiH potražuje po osnovu Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije kojim se definiše predmet i način raspodjele finansijske aktive i pasive bivše SFRJ.


Rekao je to "Glasu Srpske" pomoćnik ministra za finansije i trezor u Sektoru za sprovođenje sukcesije bivše SFRJ i upravljanje imovinom BiH Zenit Kelić i dodao da zbog određenih procedura koje obje strane nisu uspjele da ispune prva rata nije uplaćena prošle godine kako je to planirano.

"Ta rata je trebalo da bude uplaćena do 30. septembra ali zbog unutrašnjih procedura koje ni oni ni mi nismo uspjeli da sprovedemo sredstva tada nisu uplaćena, tako da očekujemo da će ta rata leći krajem marta ove godine", kazao je Kelić.

Ugovorom koji su potpisali predstavnici Savjeta ministara BiH i Savjeta ministara Albanije o rješavanju duga Albanije i namirenju iznosa na računima po osnovu robne razmjene između Albanije i bivše SFRJ definisano je da će Albanija dug vraćati na rate, dva puta godišnje u sljedeće tri godine.

Ovaj ugovor naći će se 19. januara na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

Konačna obaveza Albanije prema BiH iznosi 3.696.189 dolara od 30. septembra 2009. godine, a ugovorom je propisano i da Albanija platiti redovne kamate, počevši od 1. oktobra 2009. godine, do datuma potpune otplate duga.

Ukupan dug Albanije prema bivšoj SFRJ po osnovu robne razmjene iznosi 23,8 miliona dolara, od čega će BiH biti isplaćeno 3,69 miliona, odnosno 15,5 odsto.

Osim Albanije, BiH već godinama potražuje milijarde maraka duga po osnovu Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije od Angole, Kube, Iraka, Velike Britanije, Francuske i drugih zemalja.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/521568)

UIO podijelila 190 miliona KM od indirektnih poreza


Uprava za indirektno oporezivanje izvršila je danas raspodjelu prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 190 miliona KM, koliko je od početka 2012. godine prikupljeno na Jedinstveni račun UIO.
Državne institucije dobile su 18,6 miliona KM, Federacija BiH 108,8 miliona KM, Republika Srpska 56,6 i Distrikt Brčko 6 miliona KM. Na ovaj način deblokirana je raspodjela prihoda od indirektnih poreza koja je trajala od početka 2012. godine.

Raspodjela prihoda od indirektnih poreza izvršena je nakon što je Vijeće ministara BiH dostavio tumačenje Odluke o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period januar – mart 2012. godine, u kojem se kaže:

"Odluka o privremenom finansiranju institucija BiH zasnovana je na podacima o izvršenju Budžeta institucija BiH za 2011. godinu, odnosno na odobrenom Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu i zaključcima usvojenim na 17. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održanoj 30.12.2011. godine i zaključcima sjednice Doma naroda Parlametarne skupštine BiH održane 31.12.2011. godine. Odobrenim Budžetom BiH za 2011. godinu potvrđeno je da prihodi od indirektnih poreza za finansiranje institucija BiH u 2011. godini iznose 689 miliona KM".

Ovo su svojim dopisima potvrdili i Ministarstvo Finansija Federacije BiH i Ministarstvo finansija Republike Srpske.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/uio-podijelila-190-miliona-km-od-indirektnih-poreza/120111072)

BiH prvi put ostvarila suficit sa Austrijom

BiH je u prvih deset mjeseci prošle godine prvi put ostvarila suficit sa Austrijom, potvrdio je za Nezavisne Zigmund Nemeti, trgovinski savjetnik Ambasade Austrije u Sarajevu.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/uvoz_izvoz_200511.jpg

Kako je rekao, izvoz BiH u Austriju je povećan za čak 48 odsto i iznosio je 258,9 miliona evra, dok je u istom vremenu uvoz iz Austrije u BiH porastao za 13,8 odsto i iznosio je 243,1 milion evra.

Nemeti je objasnio da je razlog za suficit BiH u odnosu na Austriju u bh. prerađivačkoj industriji, posebno u oblasti tekstila, izrade obuće, metaloprerađivačkoj industriji, a u posljednje vrijeme i u naftnoj industriji.

Prema podacima koje nam je iznio Nemeti, BiH je najveći suficit u robnoj razmjeni sa Austrijom ostvarila u naftno-prerađivačkoj industriji, čiji je izvoz za Austriju povećan za čak 200 odsto. Izvoz proizvoda od drveta je povećan za 72 odsto, obućarskih proizvoda za 57 odsto, dok je izvoz namještaja povećan za oko sto odsto.

"Ovo su ključne grane koje su doprinijele tome da je BiH ostvarila suficit prema Austriji", rekao je on.

S druge strane, Austrija je povećala svoj izvoz u BiH u mašinskoj industriji za 32 odsto, izvozu sirove kože za 51 odsto, mesa i mesnih proizvoda za 26 odsto, te sirovina i dijelova za izradu cipela u iznosu od 48,6 odsto.

Nemeti je istakao da je veliki broj austrijskih firmi dio svoje proizvodnje prebacio u BiH. U principu, kako je istakao, sirovine i osnovne dijelove iz Austrije izvoze u BiH, a gotove proizvode onda ponovo vraćaju u Austriju.

"Prerađivačka industrija BiH je u Austriji veoma poznata i cijenjena i austrijski proizvođači veoma rado i sa velikim povjerenjem prepuštaju dio proizvodnje BiH gdje imaju povoljne uslove", rekao je Nemeti.

Rekao je da ekonomska saradnja između BiH i Austrije donosi korist za obje zemlje jer Austrija može u BiH proizvoditi jeftino i kvalitetno, a BiH upošljava svoju radnu snagu za koju ističe da je veoma sposobna i kvalifikovana. Istakao je da postoji određena zabrinutost zbog ekonomske krize u Evropi, ali da vjeruje da će pozitivni trendovi biti nastavljeni.

"Mislim da je vjerovatno da će preduzeća u Austriji u ovoj 2012. godini malo više osmatrati kad se radi o novim investicijama jer je u EU situacija još nejasna. Ali vjerujem da će trendovi biti nastavljeni jer je BiH kao mjesto za proizvodnju u srednjoj Evropi veoma poznato i cijenjeno i mislim da će iz toga razloga i dalje ostati interesantno", ocijenio je on.

Duljko Hasić, ekonomista u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, je rekao da je izvoz gotovo jedina svijetla tačka u BiH koju moramo sačuvati. Procijenio je da će trend biti nastavljen i da će u naredne tri godine pokrivenost uvoza izvozom doseći 70 odsto.

"Sigurni smo da će ovaj pozitivni trend biti nastavljen i sljedeće godine. Sada i Hrvatska ulazi u EU i očekujemo da će dio svoje proizvodnje prebaciti u BiH. Nema dileme da je ključna stvar na kojoj svi u BiH ove godine moramo raditi je kako privući nove investitore. Time ćemo zaposliti domaću radnu snagu i zaposliti dio od 530.000 nezaposlenih u BiH", rekao je Hasić.

On je istakao da BiH bilježi sve bolje rezultate u robnoj razmjeni i sa ostalim zemljama, posebno sa Hrvatskom i Slovenijom, sa kojima se takođe popravlja ukupna bilansa. Rekao je da je ključni momenat bio prije nekoliko godina kada je Evropa uvidjela da se prebacivanje proizvodnje u Kinu i Indiju ne isplati zbog velike daljine.

"BiH ima ogromnu pogodnost da se nalazimo u srcu Evrope. Blizina tržišta će u narednom vremenskom periodu biti odlučujuća da se proizvodi brzo i jeftino plasiraju na tržišta EU. Imamo potencijale u proizvodnji zdrave hrane. To EU traži i mi to možemo ostvariti. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju očekujemo još pozitivnih signala i dalje prebacivanje licencne proizvodnje iz EU u BiH", rekao je on.

"KM precijenjena"
Boris Tihi, profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu, rekao je da su ovi trendovi odlična vijest za BiH, ali da BiH i dalje ima probleme sa precijenjenom markom, komplikovanom administracijom i političkom situacijom u zemlji.

"Marka nam je precijenjena, što znači da ovdje evro može biti kupljen jeftino, a to onda znači da se privrednicima više isplati da uvoze robu u BiH iz EU nego da u BiH proizvode, što je idalje ogroman problem", ocijenio je on.

:cheers:

Vispak u prošloj godini povećao plasman za 30 posto
T. C. 12/01/2012 12:50:00

VISOKO - Neto realizacija bosanskohercegovačke prehrambene industrije Vispak d.d. u 2011. godini iznosila je 23.717.621,06 KM, što je za 30 posto bolji rezultat u odnosu na 2010. godinu.“Ispunili smo obećanja i prebacili vlastita očekivanja. Svi segmenti proizvoda Vispaka zabilježili su porast proizvodnje i prodaje, a...

http://cms.4ants.ba/Files/manager.ba/novosti/vispak.gif

... u prvi plan je došla snaga Vispakovih brandova. Prednjači brand Zlatna džezva, koja ove godine bilježi 40 godina postojanja, ali ne zaostaju niti brandovi iz Vispakovog programa ‘Bosanske kuhinje’ kao što su Begova čorba, Tarhana i Vita začini i dodaci jelima, te proizvodi čokoladnog programa sa brandovima Club čokolada i kremnog namaza Chocomilk”, kaže direktor Vispaka Rusmir Hrvić.

Nakon povećanja od 30 posto u prošloj godini, plan za 2012. je nastavak povećanja proizvodnje i plasmana za 10 posto u odnosu na 2011., uz značajnije povećanje izvoza.

“Usljed prilično nepovoljne privredne situacije u kojoj se nalazi bosanskohercegovačka privreda, primorani smo korigirati naše planove za tekuću godinu. Šansu, međutim, vidimo u razvoju postojećih proizvoda, plasmanu na tržište novih brandova, osvajanju novih tržišta i izvozu. Raduje nas činjenica da smo na dobrom putu i da smo u stanju kapitalizirati vlastite konkurentske prednosti koje se temelje na našoj kompetentnosti za pravu bosansku kafu, bosansku kuhinju kao istinskog spoja tradicionalnog i modernog. Kao takve, sve više nas prepoznaju kako na domaćem, tako i na inozemnim tržištima”, pojašnjava Hrvić, saopćeno je iz Uprave Media Content Managementa.

Kontekst: Utjecaj dijaspore na ekonomije u regiji

http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-utjecaj-dijaspore-na-ekonomije-u-regiji

U novembru 2011. prosječna neto plaća 829,09 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2011. u Federaciji BiH iznosila je 829,09, a bruto plaća 1.265,26 KM, pokazuju najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2011. je nominalno veća za 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije.

Najviša neto plaća zabilježena je u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, prirodnim gasom i vodom - 1.339,46 KM.

Prosječna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2011. je nominalno veća za 1,5 posto u odnosu na oktobar 2011.

Najviša bruto plaća zabilježena je u oblasti finansijskog posredovanja - 2.083,87 KM.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/u-novembru-2011-prosjecna-neto-placa-829-09-km/120113036)

U Rami se uskoro otvara tvornica tekstila





http://www.bljesak.net/web/tmb/large.ashx?id=3b3aea22-c582-444f-9460-5b1551d525c3

U općini Prozor/Rama u tijeku su aktivnosti vezane uz otvaranje tvornice tekstila. Kako se doznaje iz općinske Službe za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije, uz potporu općine investitor planira otvoriti pogon u kojemu bi bilo oko 100 zaposlenih.
Investitor namjerava obaviti informativne razgovore s kandidatima u utorak, 17. siječnja, u kinodvorani u Prozoru u 10 sati, kada će se iznijeti potpuniji planovi vezani za plaće, naknade, prijevoz te za obuku radnika.
U zanimanja koja se traže spadaju šivači, krojači i pomoćni radnici, a planiraju se zaposliti isključivo žene.



http://www.bljesak.info/web/article.aspx?a=7ef55458-4bea-4ca9-9987-a1bb793dd76b&c=038f6326-2ed4-4b18-946d-638763899a91

Bh. internet tržište rađa svoje prve milionere

Objavljeno: 13.01.2012.
Izvor: N. Šabić/seo.ba

Sve više inostranih firmi su zainteresovane za kupovinu nekih od mnogih popularnih web stranica na bh. tržištu. Najveći interes investitori su pokazali za portale za kupoprodaju, a potom za portale za vijesti

http://www.seebiz.net/img/content/internet-prevara-foto-afp_f.jpg

Ovo godinu bi mogao obilježiti veliki rast u internet prodaji i to ne samo roba i usluga, nego i pružatelja tih usluga tj. portala. Sve više inostranih firmi su zainteresovane za kupovinu nekih od mnogih popularnih web stranica na bh. tržištu. Najveći interes investitori su pokazali za portale za kupoprodaju, a potom za portale za vijesti.

Nekoliko projekata je prodano u proteklim godinama, a među njima najpoznatija prodaja je svakako ona popularnog portala www.dernek.ba za skoro milion konvertibilnih maraka. Trenutno se vrše pregovori sa većim brojem portala u BiH čija ukupna transakcijska vrijednost može prevazići pet miliona konvertibilnih maraka, što bi predstavljalo svojevrsni rekord na bh. internet tržištu.

Da je tržište interesantno i za strane investicije, a ne samo preuzimanja, pokazuje nedavni ulazak hrvatskog hosting giganta Avalona, koji sada nudi svoje usluge preko www.avalon.ba i koji je za manje od mjesec djelovanja uspio da zauzme dobar dio tržišta na tom području.

Samo je pitanje vremena kada će poznati njemački i američki internet investitori početi investirati u bh. web projekte, jer su već aktivni na istom tržištu u Srbiji i Hrvatskoj. Iznosi koji služe u takvim slučajevima kao početne injekcije često dostižu i 40 miliona eura. Preostaje samo da vidimo u kome će ti investitori prepoznati najveći potencijal.

Svake godine se sve više firmi sa registrovanom djelatnošću „informatika“ registruje u BiH, što još jednom pokazuje da BiH u određenim segmentima ne kaska za svjetskim trendovima. Takve firme se popularno zovu „startup-ovi“ i iz njih proizilazi tzv. startup kultura pa tako nastaju i startup dijelovi grada, pa čak i startup gradovi. U Srbiji je to svakako Beograd, u Hrvatskoj Split i Zagreb, a u BiH prednjače Sarajevo i Banja Luka.

koji idiot je kupio dernek.ba za mil km?

pise mu se isto ko myspace-u

Meso koje se uvozi u BiH ne smije biti starije od šest mjeseci

Ured za veterinarstvo BiH demantirao je danas medijske informacije da se u BiH može uvesti meso starosti i do 30 godina te da se uvoz obavlja bez ikakve kontrole, ističući da meso za koje je odobren uvoz u BiH nije i ne može biti starije od šest mjeseci.
U saopćenju za javnost podcrtavaju da prilikom uvoza živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla u BiH Ured za veterinarstvo BiH i granične veterinarske inspekcije vrše kontrolu u skladu s važećim zakonodavstvom i standardizacijskom osnovom renomiranih službi za kontrolu prekograničnog prometa robe.

Postupak pregleda pošiljki odvija se u nekoliko faza, a propisi nalažu da se sve pošiljke moraju najaviti 24 sata prije dolaska na granični prijelaz, prilikom najave šalje se i veterinarski certifikat, dok se pregled pošiljke sastoji od dokumentacijskog, fizičkog i identifikacijskog pregleda.

Iz Ureda za veterinarstvo pojašnjavaju da se, kada je u pitanju uvoz smrznutog mesa, svaki dio označava deklaracijom na kojoj je obavezno istaknut izvozni broj klaonice, podaci o datumu klanja, rok trajanja i naziv proizvođača.

Najveći dio smrznutog mesa uvozi se preko graničnih prijelaza Gradiška, Doljani i Gorica, dok se na ostalim prijelazima registrira sporadični uvoz ove vrste mesa.

Preko graničnog prijelaza Gradiška uvozi se smrznuto meso proizvođača iz evropskih država i to najviše iz Holandije, Njemačke i Austrije, a manji dio iz Španije, Italije, Mađarske i Poljske.

Kada su u pitanju preostali granični prijelazi, prema evidenciji, najviše se uvozi duboko smrznuto meso peradi iz Turske kao i meso goveda iz Argentine, a ni ove pošiljke nisu starije od šest mjeseci.

Podaci o mesu pohranjuju se u centralnu bazu podataka i dostupni su svim podnosiocima adekvatnih zahtjeva, a, u saopćenju, Ured za veterinarstvo BiH zaključuje da se sve pošiljke mesa uzorkuju i uzorci se šalju na laboratorijske i organoleptičke analize.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/meso-koje-se-uvozi-u-bih-ne-smije-biti-starije-od-sest-mjeseci/120113081)

koji idiot je kupio dernek.ba za mil km?

pise mu se isto ko myspace-u
neko ko ima milion da da za jednu stranicu, sigurno nije donosio procjene napamet, kao ti sto si sad..

Kompanija HSBC o svjetskim ekonomijama u sljedećih 40 godina: BiH će 2050. biti u zlatnoj sredini

Bosna i Hercegovina će 2050., prema prognozama, biti u blagom rastu u ekonomskom pogledu u odnosu na 2010. godinu. To je rezultat globalnog istraživanja kompanije HSBC o usponima i padovima svjetskih ekonomija u sljedećih 40 godina.

HSBC je jedna od najvećih bankarskih i finansijskih organizacija u svijetu sa sjedištem u Londonu. I oni prognoziraju da će najjača ekonomska sila na svijetu 2050. biti Kina, što znači da će Sjedinjene Američke Države pasti na drugo mjesto.

Za 43 zemlje na svijetu predviđen je rast ekonomije. U prvoj kategoriji su Turska, Brazil, Argentina, Češka...

Za BiH se predviđa da će biti u drugoj kategoriji zemalja, koje u narednih 40 godina mogu očekivati blagi rast u odnosu na sadašnju situaciju. Zajedno s BiH u drugoj kategoriji se, od država iz regiona, nalazi i Hrvatska, a u zlatnoj sredini kada je u pitanju svjetska ekonomija su i Rusija, Saudijska Arabija, Slovačka, Oman, Pakistan...

Studija je objasnila da postoje dva načina kako ekonomija neke države može rasti. Prvi je kroz porast rada ili produktivnosti pojedinaca u privredi, zdravstvu, obrazovanju... a drugi je korištenje alata i tehnologije kako bi se osigurale investicije za fiksna kapitalna ulaganja kroz patente i imovinska prava, kao i uplitanja vlasti, demokratiju te monetarnu kontrolu.

Zanimljivo je da su zemlje koje će zabilježiti značajan rast, osim Turska, još Egipat, Nigerija, Malezija i Ukrajina. Brzi rast mogu očekivati građani Srbije, koja, od država u regionu, kotira na drugom mjestu, odmah iza Slovenije.

Najveće gubitke, a samim tim i pad na listi najjačih, u narednih 40 godina zabilježit će evropske zemlje. Samo pet država Starog kontinenta bit će među prvih 20, dok ih je danas osam. Danska će, recimo, pasti za 29 mjesta, Norveška za 22, Švedska za 20, a Finska za 19 mjesta.

Hoće li ove prognoze globalnog istraživanja za narednih 40 godina za građane Bosne i Hercegovine biti samo neki dobar vic, umnogome će zavisiti od razvoja vlasti, bankarstva, privrede, zdravstva, obrazovanja... u našoj zemlji.

Najveći skok Turske

Od zemalja za koje se predviđa da će biti među top 15 u 2050. godini, najveći skok zabilježit će Turska, i to za šest mjesta. Prognozira se da će njihova ekonomija biti na 12., a trenutno su na 18. mjestu.

Među top 15 bolji plasman za pet mjesta ostvarit će još samo Meksiko i Indija.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/75302-kompanija-hsbc-o-svjetskim-ekonomija-u-sljedecih-40-godina-bih-ce-2050-biti-u-zlatnoj-sredini.html)

Recesija steže: Bh. dijaspora slabije poteže za novčanik

Bh. dijaspora je za prvih devet mjeseci prošle godine svojim rođacima i prijateljima u BiH poslala nešto više novca u odnosu na isti period 2010, ali je to dosta manje u poređenju s pretkriznim godinama, ističu zvaničnici.

Iako su se prema raspoloživim podacima Centralne banke (CB) BiH za prvih devet mjeseci prošle godine u BiH iz dijaspore slile 2,62 milijarde KM, što je za oko 130 miliona KM više u odnosu na isti period 2010, to je i do trostruko manji priliv u odnosu na prve poslijeratne godine.

"Uzrok smanjenja novčanih iznosa koji pristižu iz bh. dijaspore je u tome što su i naši ljudi koji žive u inostranstvu, u uslovima ekonomske krize, u strahu od neizvjesne budućnosti, te zbog toga sve više novca ostavljaju za sopstvenu štednju", rekao je Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

On je ocijenio da su radnici iz BiH u inostranstvu svjesni toga da će u situaciji kada u njihovim firmama dođe do otpuštanja oni biti prvi na tapetu da postanu tehnološki višak

Kasumović je ocijenio kako će i u narednim godinama iznosi novca koji pristižu od gastarbajtera biti sve manji, što će dodatno otežati veoma komplikovanu situciju velikog broja penzionera i socijalnih kategorija u BiH, koji zahvaljujući ovom novcu uspijevaju da sastave kraj s krajem.

On je ocijenio da BiH nije izuzetak među ostalim zemljama regiona, Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom, čije se stanovništvo nakon rata našlo u teškoj poziciji zbog velike nezaposlenosti nakon ratnih dešavanja i u velikoj mjeri finansijski zavisi od priliva novca iz dijaspore.

Prema trenutnim procjenama ekonomista, priliv novca iz dijaspore čini oko jedne petine BDP-a BiH.

Takođe se procjenjuje da trenutno između 1,5 i dva miliona stanovnika BiH živi van zemlje i redovno šalje novac u matičnu zemlju.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže da se sa sigurnošću može reći da u odnosu na ukupan iznos tokova novca kojeg bilježi Centralna banka BiH još toliko bude uneseno u BiH nezvaničnim kanalima.

"Ovaj novac je ogromna stavka za BiH i bez njega bi naša ionako teška situacija sa spoljnotrgovinskim deficitom bila veoma teška", ocijenio je Grabovac.

On je dodao da doznake iz inostranstva u trenutnoj situaciji drže ravnotežu kako posljedice odliva deviza ne bi bile mnogo vidljive.

"Činjenica je da deficit svake godine ostaje isti, dok je sasvim jasno da će dugoročno posmatrano priliv novca iz dijaspore biti sve manji, što će i ubuduće otežavati poziciju građana u BiH", ocijenio je Grabovac.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522804)

U RS smanjen broj zaposlenih u industriji

Izuzetno teško stanje u oblasti industrije, otpuštanja radnika, zatvaranje firmi i sve veći broj nezaposlenih potvrđuju i podaci zvanične statistike u Republici Srpskoj (RS).

Pad je evidentan po svim parametrima i uporednim podacima.

Zavod za statiku RS-a je objavio da je broj zaposlenih u industriji u RS-u novembru 2011. godine, u odnosu na prethodni mjesec te godine bio manji za 1,0 posto.

U odnosu na prosječan mjesečni broj zaposlenih u 2010. godini taj broj je bio manji za 3,6 posto i u odnosu na isti mjesec 2010. smanjenje iznosi 4,9 posto.

Broj zaposlenih u industriji u periodu januar-novembar 2011. godine u poređenju sa istim periodom 2010. manji je za 2,4 posto.

Da je stanje realnom sektoru alarmatno ukazivali su i sindikalci iz svih grana privrede.

Međutim, oko 150.000 koji još imaju sreću da rade u privredi u RS-u primaju plaće ispod entitetskog prosjeka.

Već godina najmanje prosječne isplaćene neto zarade u RS imali su radnici u ugostiteljstvu i to 552 KM, u prerađivačkoj industriji 579, u ribarstvu 582, te u građevinarstvu 592 KM.

U spomenutim djelatnostima prosječne novembarske plaće pokrivale su troškove potrošačke korpe sa svega 30,45 do 34,65 posto.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/75348-tesko-stanje-u-rs-smanjen-broj-zaposlenih-u-industriji.html)

Recesija steže: Bh. dijaspora slabije poteže za novčanik

Jedini razlog zasto BH dijaspora ostavlja manje para,je zato sto su politicki mulci i nesposobnjakovici zabranili trosenje eura. Kakva stednja kakvi bakraci.A vec sam pisao na samom startu do cega ce doci,kada ukinu pravo trosenja eurom. Politicari su izasli u susret mafijaskim bankama,koje haraju BIH,samo da bi uzmali proviziju. Sad za novu godinu dosao sam navece u subotu,i sta biva,ne mogu da nadjem za jelo,jer ne mogu nigdje potrositi euro.Onda slabije i izlazim u trgovine.Nije to nikakva stvar stednje,nego jednostavno mi se ne mili ici vise po bankama. BIH dijaspori odavno okrece ledja,nije to samo ukidanje trosenja eura. Ima tu, slanje najpoganijih ljudi u ambasade,koji se ponasaju prema nama,kao prema stoki,onda po pitanju glasanja.Nigdje nam ne izlaze u susret. Jos jednom ponavljam,dijaspora je ostavila manje para u BIH iz razloga,jer je ukinuto trosenje eura!

Jedini razlog zasto BH dijaspora ostavlja manje para,je zato sto su politicki mulci i nesposobnjakovici zabranili trosenje eura. Kakva stednja kakvi bakraci.A vec sam pisao na samom startu do cega ce doci,kada ukinu pravo trosenja eurom. Politicari su izasli u susret mafijaskim bankama,koje haraju BIH,samo da bi uzmali proviziju. Sad za novu godinu dosao sam navece u subotu,i sta biva,ne mogu da nadjem za jelo,jer ne mogu nigdje potrositi euro.Onda slabije i izlazim u trgovine.Nije to nikakva stvar stednje,nego jednostavno mi se ne mili ici vise po bankama. BIH dijaspori odavno okrece ledja,nije to samo ukidanje trosenja eura. Ima tu, slanje najpoganijih ljudi u ambasade,koji se ponasaju prema nama,kao prema stoki,onda po pitanju glasanja.Nigdje nam ne izlaze u susret. Jos jednom ponavljam,dijaspora je ostavila manje para u BIH iz razloga,jer je ukinuto trosenje eura!

Polako čovječe, nemožemo "MI" trošiti na dvije strane?! :dunno:

Polako čovječe, nemožemo "MI" trošiti na dvije strane?! :dunno:Ne znam sta podrazumjevas ovo pod "MI",ako mislis MI dijaspora,onda mozemo itekako trositi na dvije strane. Veliki novac koji zaradim u AUT,gledam da potrosim u BIH iskljucivo u domace proizvode,samo sto nam ni to ne dozvoljavaju u BIH,ovim cinom (ukidanjem trosenja eura) ispasta samo drzava,ustvari samo jedan dio ,a to je FBIH,u RS-u se i dalje moze trositi euro(pametni).

Ne znam sta podrazumjevas ovo pod "MI",ako mislis MI dijaspora,onda mozemo itekako trositi na dvije strane. Veliki novac koji zaradim u AUT,gledam da potrosim u BIH iskljucivo u domace proizvode,samo sto nam ni to ne dozvoljavaju u BIH,ovim cinom (ukidanjem trosenja eura) ispasta samo drzava,ustvari samo jedan dio ,a to je FBIH,u RS-u se i dalje moze trositi euro(pametni).

u gradaccu još uvijek neki eur uzimaju, a koji ne zele odmah u centru mjenjacnica ima ili u nekoj od banki neka zamijene.

U RS manje turista nego prošle godine

U novembru 2011. u Republici Srpskoj je ostvareno 18.238 dolazaka turista, što je u odnosu na oktobar iste godine manje za čak 15,8 posto.

Ovo su podaci koje je evidentirala zvanična statistika RS-a, čime se potvrđuje da se toj grani ekonomije u RS-u ne pridaje adekvatan značaj.

Domaćih gostiju u novembru je bilo 11.291, a stranih 6.947. Ostavreno je 45.015 noćenja, što je u odnosu na oktobar 2011. godine manje za 23,8 posto.

I u kategoriji dolazaka i noćenja stranih turista najviše je bilo državaljana Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije i Italije.

Ako je za utjehu situacija je nešto malo bolja nego u 2010. godini. Broj dolazaka u novembru 2011. godine u odnosu na isti mjesec pretprošle godine veći je za 0,03 posto, a broj noćenja veći je za 2,8 posto.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/u-rs-manje-turista-nego-prosle-godine/120115037)

Privreda istočne Hercegovine na koljenima

Stanje u privredi istočne Hercegovine je bukvalno katastrofalno, iako je situacija najbolja u Trebinju i Gacku, podaci su iz Regionalne jedinice Saveza sindikata Republike Srpske u Trebinju.

Dragan Simović, predsjednik Regionalnog centra Trebinje u Savezu sindikata RS, kaže za Fokus da je od oko 70.000 stanovnika istočne Hercegovine zaposleno 16.570, na biroima za zapošljavanje se nalazi 12.350 nezaposlenih, dok je penzionera 16.250.

"Stanje je blago rečeno katastrofalno jer je samo u prošloj godini prestao da radi "Novoteks", gdje je oko 800 žena ostalo bez posla, a otvoren je i stečaj u "Trebinjeprevozu" nakon silnih godina iščekivanja, te u Industrijskoj pekari, a s radom su prestali i radnici "Neimarstva" sa oko 160 radnika, iako tamo još nije došlo do stečaja zbog radova koje su izvodili u Libiji. Status ovog preduzeća je, i pored radničke sindikalne borbe i brojnih protesta, neizvjestan, a izvjesna je samo prodaja Herceg TV koja je djelovala u njihovom sastavu i iz koje bi se radnici barem djelimično namirili", kaže Simović.

On dodaje da sumornoj slici hercegovačke privrede najviše doprinose manje sredine, poput Ljubinja, Nevesinja, Berkovića, a najviše Bileće gdje ne radi bukvalno ništa. Zahvaljujući najviše metaloprerađivačkom sektoru i energetici, u Trebinju je 8.100 zaposlenih, ali i 4.800 nezaposlenih, te 7.450 penzionera, dok je u Gacku, gdje je nosivi faktor razvoja takođe energetika, odnosno, Rudnik i Termoleketrana, zaposleno 3.250 radnika, 1.100 je nezaposlenih i 1.450 penzionera.

"Iako je u Trebinju veliki broj zaposlenih, cijeli grad strepi od isteka ugovora o kupoprodaji s većinskim vlasnikom "SL Industrija alata", Rodoljubom Draškovićem, gdje se stvari vrlo lako mogu zakomplikovati u metalskom dijelu ove fabrike sa oko 850 zaposlenih. Borićemo se svim sindikalnim sredstvima da ne dođe do otpuštanja radnika, ili barem njihovog obeštećenja, ali je još uvijek sve neizvjesno", priča Simović.

U Bileći je vjerovatno i najnezavidnija situacija, pa je zaposleno svega 1.800 radnika uglavnom u neprivrednim djelatnostima, nezaposlenih je 2.500, a penzionera čak 3.000. Slična situacija je i u Ljubinju, sa svega 800 zaposlenih uglavnom van privrede, nezaposlenih je 550, a broj penzionera je 1.000, dok je u susjednim Berkovićima zaposleno njih 320, nezaposlenih je 500, a penzonera 550.

U Nevesinju je 2.300 zaposlenih, 2.900 nezaposlenih, a 2.800 penzionera, a od nekadašnjih privrednih giganata ostala je samo firma "Fusol" koja je nekada proizvodila dijelove za kragujevačku "Zastavu", a danas radi samo povremeno kada im iz Kragujevca naruče ponešto i vrlo rijetko.

Simović dodaje da i ona preduzeća koja se vode na papiru samo prave gubitke, odnosno, uvećavaju se njihova dugovanja prema bankama, Poreskoj upravi i slično, a izlaza iz ove situacije gotovo i da nema.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522884)

Privreda istočne Hercegovine na koljenima



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522884)

ma libo ih racku, zato ce njima dodo aerodrom napraviti :lol:

Na sajmu namještaja u Kelnu deset bh. kompanija

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH), u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA Projektom, organizirala je nastup 10 bh. kompanija u zajedničkom paviljonu BiH na sajmu IMM COLOGNE 2012 koji je otvoren danas u Kelnu.
Na bh. štandu svoje proizvode izložile su kompanije Arting-Gradnja iz Lukavca, FIS iz Viteza, GMP Kompani iz Laktaša, Izazov iz Kalesije, Malagić& Divani iz Brčkog, Nova forma iz Šamca, Oglavina iz Brčkog, Sconto-Prom iz Prijedora, Standard iz Prnjavora i Zedex iz Zenice.

Na ovogodišnjem sajmu bit će uručene i nagrade „Interior Innovation Award 2012- Winner“, koja se smatra jednom od najznačajnijih nagrada ove vrste u svijetu, za tri proizvoda iz Bosne i Hercegovine nastala u suradnji bh. dizajnera Saliha Teskeredžića i Jasne Mujkić sa firmama Artisan iz Tešanja i Rukotvorine iz Konjica.

Domaće kompanije Rukotvorine i Artisan, koje su prethodnih godina nastupale na međunarodnom sajmu namještaja IMM Cologne uz podršku VTK BiH i drugih partnera, već drugu godinu zaredom nagrađene su za svoje proizvode, te kroz razvoj sopstvenog dizajna postale prepoznatljiv brend na svjetskom tržištu dizajnerskog namještaja.

Inače, ovo je drugi zajednički nastup bh. privrede uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH i partnera na IMM Cologne.

Uz Salone del Mobile u Milanu, IMM se smatra jednim od vodećih svjetskih sajmova iz oblasti modernog namještaja i dizajna enterijera.

Svake godine sajam privuče oko 1500 izlagača i više od 100.000 posjetilaca, saopćeno je iz Službe za informiranje VTK BiH.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/na-sajmu-namjestaja-u-kelnu-deset-bh-kompanija/120116120)

U Agrokopu sve izgledniji stečaj

Nakon dvomjesečnog štrajka, radnici "Agrokopa" iz Trebinja juče su se odlučili na radikalnije oblike borbe, jer ih, kako kažu, strpljenje izdaje.

Tražeći i dalje pet plata i petnaest toplih obroka, do osamnaest, ili barem dio svojih zarada, oni su od devet sati to dvanaest časova držali pod blokadom ulicu ispred zgrade lokalne trebinjske administracije, tražeći od načelnika opštine, Dobroslava Ćuka, da im pomogne u ostvarenju prava.

Nako sastanka sa načelnikom, kojem je prisustvovao i direktor "Agrokopa", Nevenko Kuvač, radnici su sklonili mehanizaciju s ulice, iako razgovor nije donio ništa novo, osim najave da bi "Agrokop" mogao otići pod stečaj, s obzirom na nagomilana dugovanja, ne samo prema radnicima, nego i prema bankama, Poreskoj upravi i slično.

- Mi smo prvenstveno za očuvanje radnih mjesta i za rad, bio to novi gazda ili stari, ali ako nema druge, pristajemo i na to, jer ne možemo ostati ni na nebu ni na zemlji - istakao je nakon sastanka u zgradi Opštine predsjednik Sindikalne organizacije "Agrokopa", Goran Fržović.

On za nezavidnu situaciju optužuje većinske vlasnike i menadžement firme koji su, kako kaže, direktno odgovorni za nezavidno stanje "Agrokopa", a za to, dodaje on, posjeduje i papire kojima će to potkrijepiti i dokazati i na sudu.

Fržović dodaje da vlasnici kapitala daju jedne izjave prijepodne, a drugačije popodne i da su takvim postupanjem firmu doveli do slijepe ulice, a da dobar dio malverzacija nije išao preko računa, čime će se, dodaje, pozabaviti i sudovi i policija.

Direktor "Agrokopa", Nevenko Kuvač, međutim, ne osjeća se krivim i dodaje da se on, otkako se prihvatio ove dužnosti prije osam mjeseci, trudio samo da organizuje proizvodnju, dok je za ostali dio posla postojao i većinski vlasnik i Upravni odbor.

- Rješenje problema u "Agrokopu" nije jednostavno niti se oni mogu rješavati kratkim potezima, tako da mi već duže vremena tragamo i za novim investitorima, ali negativni bilansi nam ne omogućavaju da preduzeće u postojećem obliku organizacije dobije neki novac, zbog čega se stečaj nameće kao najbolje rješenje za konsolidaciju - objasnio je nakon sastanka Kuvač.

Tvrdeći da se u proteklom osmomjesečnom periodu bavio proizvodnjom i očuvanjem vinograda, Kuvač nije želio komentarisati ni kupoprodajne ugovore o paketu akcija od 24,7 odsto sa izvjesnim ruskim fondom, niti je htio da govori o tome da li je bilo malverzacija za koje radnici najavljuju krivične prijave.

- Mi smo još ljetos imali pripremljeno sve da se u preduzeće investira 2,6 miliona maraka, ali pravni oblik nije bio dovoljno bezbjedan za nove investitore. Ako se nove investicije ne obezbijede doći ćemo u situaciju ili da čokoti propadaju ili će se proglasiti stečaj, pa će se u stečajnom postupku to desiti. Mi imamo dosta aktuelnih pregovora oko investiranja, ali ne želimo ništa da prejudiciramo - tvrdi Kuvač.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/523335)

Indeks potrošačkih cijena u decembru viši za 0,1 posto


Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji BiH u decembru 2011. godine viši je za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.Kako navode u Federalnom zavodu za statistiku, rast cijena registriran je u odjeljcima: restorani i hoteli za 0,6 posto te hrana i bezalkoholna pića i ostala dobra i usluge za 0,2 posto.

Rast je registriran i u odjeljcima: stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće i prevoz za 0,1 posto.

Pad cijena registriran je u odjeljku odjeća i obuća za 0,2 posto i u odjeljcima alkoholna pića i duhan i zdravstvo za 0,1 posto.

U ostalim odjeljcima cijene se nisu mijenjale u tom mjesecu.

Ukupan indeks potrošačkih cijena u decembru 2011. viši je za 2,9 posto u odnosu na isti mjesec 2010. godine, a za 4,2 posto u odnosu na prosjek 2010. godine.

Na kraju 2011., u odnosu na isti period godinu ranije, ukupan indeks potrošačkih cijena u FBiH viši je za 3,6 posto.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/13170-FBiH-Indeks-potrosackih-cijena-decembru-visi-posto.html)

Zenički Čelik do kupaca i riječnim prometom


Kompanija ArcelorMittal Zenica prvi put nakon dvadesetak godina svoje proizvode na inozemno tržište plasirat će i riječnim transportom. Prijevoz zeničkog čelika obavljat će se preko luke u Brčkom, do koje će proizvodi iz Zenice stizati željezničkim i cestovnim saobraćajem.

"U ovom trenutku mogu samo da potvrdim da će saradnja biti uspostavljena. O kojim se količinama, kojim proizvodima radi, to trenutno ne možemo precizirati", izjavila je Dijana Božić - Srdanović, portparol AMZ.

Iz Javnog preduzeća Luka Brčko ranije je rečeno kako će prva isporuka proizvoda iz zeničke željezare riječnim saobraćajem biti transportirana do Rumunije.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/zenicki-celik-do-kupaca-i-rijecnim-prometom/120117029)

Najviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji


U Federaciji BiH u novembru 2011. godine bilo je zaposleno 440.677 osoba, a najviše ih je radilo u prerađivačkoj industriji - 85.798.
Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, najmanje uposlenih bilo je u ribarstvu - 162 i ukupan broj zaposlenih u novembru manji je za 0,3 posto u odnosu na mjesec ranije.

U odnosu na godišnji prosjek broja zaposlenih u 2010., u novembru je došlo do povećanja broja zaposlenih za 0,4 posto.

Prema podacima službi za zapošljavanje u FBiH, krajem oktobra 2011. na evidencijama je registrirano 363.411 nezaposlenih osoba, a od tog broja njih 186.606 bile su žene.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/najvise-zaposlenih-u-preradjivackoj-industriji/120117052)

U pripremi dodatno finaciranje postojećih projekta

Šefica Kancelarije Svjetske banke za BiH Anabela Abreu upozorila je vlasti i građane BiH da je 2012. godina puna izazova, te pozvala na reforme kako bi se zemlja pripremila za što bolje suočavanje sa posljedicama ekonomske krize.

Govoreći o projektima koje Svjetska banka finansira u BiH, Abreu je rekla da je u pripremi nekoliko projekata poput projekta navodnjavanja, zemljišne administracije i obnove plovnosti rijeke Save.

"Takođe pripremamo i dodatno finansiranje postojećeg projekta koji olakšava pristup finansiranju malim i srednjim preduzećima, koja su generator otvaranja novih radnih mjesta, a to je posebno značajno u vrijeme krize", navela je Abreu za Radio Slobodna Evropa.

Prema njenim riječima, Svjetska banka spremna je pružiti podršku i za druge razvojne prioritete koji se mogu pojaviti u toku dijaloga sa predstavnicima vlasti u BiH.

"Ono što bih željela naglasiti, ovo je samo jedan od instrumenata koje Svjetska banka ima za podršku zemljama. Pored toga imamo i tehničku pomoć, savjetodavnu službu i analitičke studije", istakla je Abreu.

Ona je izrazila nadu da će Portugal i Grčka biti primjer BiH da se uči na tuđim greškama.

"Nadam se da će to biti stimulacija za vlade, sindikate, boračke organizacije i sve ostale aktere da počnu raditi zajedno, da se što prije preduzmu neophodne mjere kako bi se zemlja pripremila za bolje suočavanje sa posljedicama krize", zaključila je Abreu.


E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/523461)

Građevinska firma "Radis" radi i zapošljava u vrijeme krize

Ime građevinskog preduzeća "RADIS" već više od četvrt vijeka nije nepoznanica na tržištu na kojem je i pored žestoke konkurencije u ovom sektoru izgradilo imidž kvalitetnog i pouzdanog izvođača radova u oblasti hidrogradnje i visokogradnje.

Rečeni kvalitet višestruko je potvrđen kroz desetine realizovanih poslova, a stečena reputacija i danas se valorizuje povjerenjem investitora koji dobro znaju da učešće ove firme u oživotvorenju poslova garantuje kvalitet radova i maksimalnu profesionalnost, te dosljedno poštovanje rokova, što je stavka koja u današnjem vremenu brzog življenja ima više nego značajnu ulogu.

Takav pristup u radu obezbijedio je istočnosarajevskom preduzeću da i u periodu ekonomske krize zadrži, pa u nekoj mjeri i poveća obim poslova, što mu je i lani donijelo solidan poslovni rezultat.

Direktor preduzeća "RADIS", Igor Dragutinović, mlad menadžer i stručnjak koji je praktično rastao i stasavao uz porodično preduzeće koje danas predvodi, podsjeća da je preduzeće, između ostalog, trenutno angažovano na milionskim projektima poput izgradnje vodovodnog sistema u Zvorniku i na Manjači, te izgradnji objekta Agencije za istrage i zaštitu BiH u Istočnom Sarajevu, kao i da je lani radilo više poslova, od izgradnje kolektora u Istočnom Novom Sarajevu i kanalizacione mreže u Rajskom dolu, kod Trnova, pa do izgradnje hotelskih kapaciteta na Jahorini za grupu privatnih investitora.

- U prošloj godini uspješno smo realizovali i povjerene poslove u okviru poduhvata zasnježavanja skijaške staze Skočine na Jahorini, gdje nas je angažovala renomirana italijanska kompanija "Snow Star", kao glavni izvođač radova po ovom projektu, a izgradili smo i garažu za šestorosjed Ogorjelica na olimpijskoj planini, gdje smo dobili povjerenje glavnog izvođača, takođe italijanske firme "Leitner" - navodi Dragutinović, ne krijući zadovoljstvo zbog rečene saradnje sa čuvenim kompanijama koje važe za ponajbolje svjetske firme u oblastima kojima se bave.

Činjenica da se radilo u više nego zadovoljavajućem obimu dovela je i do potrebe zapošljavanja novih radnika u preduzeću "RADIS", a prvi čovjek istočnosarajevskog građevinskog preduzeća ističe da su stalno zaposlili tridesetak ljudi.

- Zaposlili smo radnike različitih stručnih profila, kao i tri mlada inženjera, jer naša praksa i jeste da preduzeće konstantno kadrovski jačamo.

Svjesni smo izazova savremenog tržišta i činjenice da ostaju i opstaju samo najodgovorniji i najkvalitetniji izvođači radova, a taj kvalitet direktno zavisi i od kadrovske strukture i struke, koja mora biti osposobljena da prati nove trendove u građevinarstvu - tvrdi Dragutinović.

Na kraju, kao važnu činjenicu koja je doprinijela poslovnom uspjehu preduzeća u proteklim godinama, pa tako i lani, Dragutinović ističe ulogu Vlade RS, koja su pokrenula značajan građevinski ciklus, što je samo po sebi pružilo šansu privrednim subjektima iz ove branše da dođu do poslova.

- Nama je u okolnostima krize upravo bilo i najvažnije da radimo, pa smo nastojali da realnim i prihvatljivim cijenama idemo u susret projektima. To nam je omogućilo da dobijemo i neke značajne poslove u RS - zaključuje Dragutinović.

Certifikat potvrda kvaliteta

Najbolju potvrdu kvaliteta u izvođenju radova u hidrogradnji "RADIS" je dobio kroz certifikat ISO 9001, kojim je verifikovana činjenica da je ova firma dostigla savremene standarde u djelatnosti kojom se bavi.

- Raspolažemo savremenom mehanizacijom, koju redovno zanavljamo, i kvalitetnim stručnim kadrom, a sve su to, uostalom, bile i pretpostavke za dobijanje ovakvog sertifikata - zadovoljan je Dragutinović, koji naglašava da se preduzeće od prošle godine bavi i projektovanjem.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/523491)

Proizvodnja namještaja u padu, a izvoz povećan

Prema analizi Privredne komore Federacije BiH, za jedanaest mjeseci 2011. godine osjetan je pad u proizvodnji namještaja za 13 posto u odnosu na isti period 2010., dok je u tom periodu izvoz povećan za 10 posto.

"Imajući u vidu da raste proizvodnja šumskih sortimenata i njihov izvoz upitno je ovakvo stanje u proizvodnji namještaja. Jedino je moguće, zavisno od vrste proizvodnje (masivni namještaj, tapacirani, pločasti i dr.) da je izvoz povećan samo zahvaljujući zalihama u proizvodnji i isporukama sa ino kupcima koje moraju ispoštovati u 2011.“, izjavila je Feni savjetnik u Privrednoj komori Federacije BiH Šemsa Alimanović.

Ona je dodala da su proizvodnja rezane građe i njen izvoz u tom periodu na nivou iz 2010.

"Stanje u ovoj branši koja ima suficit polako stagnira i neophodne su konkretne mjere i subvencioniranje proizvodnje za izvoz kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu“, napomenula je Alimanović.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/13210-Proizvodnja-namjestaja-padu-izvoz-povecan.html)

Muška voda ponovo u boci i na policama u trgovinama u BiH

Potpisivanjem Ugovora o koncesiji za korištenje izvorišta prirodne vode Muška voda, koje je upriličeno u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK, stečene su pretpostavke da se do kraja godine "blago prirode" ponovo nađe na policama širom BiH i regiona.

U bivšoj Jugoslaviji kladanjska Muška voda je bila nadaleko poznata, a flaširana se izvozila i u Ameriku. Međutim, proizvodnja je prekinuta početkom rata, a preduzeće Muška Voda d.o.o. Kladanj, koje je oformljeno prije jedanaest godina, dobilo je koncesiju nad izvorištem za narednih 30 godina.

Ponosni Kladnjaci tvrde kako je riječ o bosanskoj viagri. Kažu kako je putopisac Evlija Čelebija još u 17. vijeku pisao o Muškoj vodi koju je zvao izvorom mladosti. Čelebija je naveo kako su age i begovi u buradima prevozili vodu, a da je Austro-ugarska uvrstila Mušku vodu na mapu ljekovitih voda.

Novijim analizama utvrđeno je kako djeluje na smanjenje krvnog pritiska i šećera u krvi, poboljšava cirkulaciju i jača vitalnost. Ali, prema mišljenju nekih, najvažnije je što osigurava potentnost pa se s razlogom kaže kako je Muška voda ženska radost.

Mještani Brateljevića, sela u kojem je izvorište, djecu su, kažu, dobijali kada su poželjeli. Prije nekoliko godina otac je postao jedan 72-godišnjak. Svojevrsni eliksir zdravlja flaširan je u razdoblju od 1968. do 1992. godine. Već dvije decenije Muška voda otiče u zaborav, a istoimeni hotelski kompleks, sa oko 150 ležajeva, zjapi prazan. Za Hotel Muška voda bili su zainteresovani Švicarci, Austrijanci, a prema posljednjim pričama zagrijali su se i Slovenci.

Mještani Brateljevića tvrde da bilo ko da ga kupi neće propasti, jer će se Muška voda uvijek tražiti i prodavati. Oživljavanjem hotelskih sadržaja, prodajom bosanske vijagre, svanulo bi mnogobrojnim Kladnjacima, nadaju se da će to biti uskoro.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/muska-voda-ponovo-u-boci-i-na-policama-u-trgovinama-u-bih/120117090)

Htjedoh taman postavit. Fina vijest :)

Mostarska kompanija gubi povlašteni položaj u Federaciji: "Aluminij" opet ucjenjuje Vladu i elektroprivrede


Ako Regulatorna komisija za električnu energiju u FBiH (FERK) ne odobri povećanje tarifa od 33 posto za potrošače na 110-kilovoltonoj mreži, među kojima je i "Aluminij", "Elektroprivreda HZHB" će do 1. juna ove godine biti na gubitku od čak 20 miliona maraka.

To je za "Avaz" izjavio predsjednik Nadzornog odbora EPHZHB Damir Leko, kazavši da mostarska elektroprivreda, isporučujući struju "Aluminiju" po cijeni daleko ispod tržišne, po megavat-satu gubi cijelih deset eura.

Izjednačavanje cijena

- Jedini motiv našeg zahtjeva za pokretanje tarifnog postupku, što je FERK na kraju i odobrio, bio je taj da izjednačimo cijenu nabavke struje i isporuke "Aluminiju" i drugim potrošačima. "Aluminiju", naime, isporučujemo električnu energiju za 48 eura po megavat-satu, dok za nabavku ovog energenta po osnovu potpisanog ugovora plaćamo 57,8 eura po megavat-satu - kazao je Leko.

Bio je ovo ujedno njegov odgovor na pismo generalnog direktora "Aluminija" Ive Bradvice upućeno dvjema elektroprivredama, FERK-u te federalnim vlastima, a u kojem ovaj, nakon pokretanja tarifnog postupka, u maniru Mije Brajkovića najavljuje otpuštanje čak 50 posto radnika i gašenje kompletne proizvodnje?!

Ne želeći ni po koju cijenu pristati da cijena struje prema "Aluminiju" konačno bude izjednačena s tržišnom, Bradvica je u svom pismu ultimativno najavio da će tražiti da ih strujom, po istoj cijeni kao "Mittal Steel", ubuduće snabdijeva "Elektroprivreda BiH".

Redovno poskupljenje

U cijeloj ovoj priči, međutim, prešućuje se činjenica da je "Aluminij" s Brajkovićem na čelu još od 1999. godine od mostarske elektroprivrede dobivao struju po strahovito niskim cijenama. Tako je, naprimjer, 2007. godine "Elektroprivreda HZHB" bila primorana da "Aluminiju" isporučuje struju po ekstremno niskoj cijeni od 36 eura po megavat-satu, koju je na tržištu plaćala 85 eura po megavat-satu!

Sve ovo, jasno je, moralo je ići na teret drugih potrošača, odnosno građana, kojima je struja redovno poskupljivala.

Grabovica: Zašto bismo im davali struju po nižim cijenama?

Generalni direktor "Elektroprivrede BiH" Elvedin Grabovica u izjavi za "Dnevni avaz" je postavio pitanje da li je uopće svrsishodno razgovarati o prodavanju struje "Aluminiju".

- Ne može se "Aluminij" u određenom momentu, kada mu odgovara, ponašati kao tarifni kupac, a u drugom pretvarati da to nije. Ne može ovakvom preduzeća glavna konkurentska prednost biti jeftina struja. Zbog čega bi jedna državna kompanija jednom preduzeću, u kojem nije ni poznata vlasnička struktura, prodavala struju po nižim cijenama - upitao je Grabovica.

On je istakao da se, prije svega, postavlja pitanje tehničke izvedivosti snabdijevanja "Aluminija" strujom.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/75909-mostarska-kompanija-gubi-povlasteni-polozaj-u-federaciji-aluminij-opet-ucjenjuje-vladu-i-elektroprivrede.html)

Hajd nek sam i ovo dozivio, bilo je i vrijeme :)

Duplo povećane strane investicije u BiH


Ukupna vrijednost stranih investicija u BiH u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 470,1 milion maraka, što je za 240 miliona KM više nego u istom periodu 2010. godine, podaci su Centralne banke BiH.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/investments_281210.jpg

Time je zaustavljen trend pada investicija, koji je u BiH zabilježen u posljednjih nekoliko godina.

Vrijednost stranih ulaganja u BiH za devet mjeseci 2010. godine, prema podacima CB BiH, iznosila je 229,5 miliona KM.

Najviše investicija u prvih devet mjeseci 2011. godine u BiH došlo je iz Rusije i to 141,4 miliona maraka, zatim iz Srbije 105,9 miliona KM i Austrije 67,6 miliona maraka.

Kada je riječ o oblastima u koje je investirano, u Centralnoj banci kažu da je najviše ulaganja zabilježeno u poslovanju nekretninama i to 104,3 miliona KM.

"U trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini uložena su 102 miliona maraka, dok je u finansijsko posredovanje investiran 58,1 milion KM", naglasili su u Centralnoj banci.

Ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić kaže da je ovo vrlo ohrabrujući podatak, ukoliko je relevantan.

"Imamo dva različita podatka o vrijednosti stranih investicija. Jedne podatke objavljuje Savjet ministara BiH, a druge Centralna banka i oni se dosta razlikuju, tako da je pitanje da li su investicije zaista toliko povećane. U svakom slučaju, činjenica je da je došlo do povećanja ulaganja", istakao je Hasić.

Dodao je da se može reći da je došlo do promjene poslovnog ambijenta u BiH i da ona izlazi iz faze stagnacije i recesije.

"Investicije su prvi pokazatelj da se situacija popravlja", rekao je Hasić i naglasio da je i pored povećanja ulaganje daleko ispod onog što BiH može da pruži.

Vrijednost investicija u BiH, kaže on, i dalje je daleko ispod vrijednosti ulaganja u zemljama u regionu, prije svih Srbije, Crne Gore i Hrvatske.


"Vlasti BiH treba da rade na daljem otklanjanju poslovnih barijera, opterećenja i korupcije i sive ekonomije, koje su i te kako izražene kod nas", rekao je Hasić.

Najveće investicije


Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), među najvećim investicijama u prošloj godini u BiH su nastavak ulaganja ruskog investitora u Rafineriju Brod, ulaganje u Tvornicu cementa "Kakanj", investicije u fabriku za proizvodnju polietilenskih cijevi u Vlasenici investitora iz Srbije, kao i ulaganje "Merkatora". Tu su i projekti završetka hotela "Bristol" i izgradnja Sarajevo City Center investitora Al-Shiddi iz Saudijske Arabije.

UPRKOS NEPOTICAJNOM AMBIJENTU

Dobri poslovni rezultati Bosnalijeka u 2011. godini

Uprkos nepoticajnom poslovnom ambijentu u BiH, kompanija Bosnalijek d.d. Sarajevo u 2011. godini je, prema preliminarnim rezultatima, ostvarila ukupan prihod od prodaje u iznosu 106,5 miliona KM, što predstavlja rast od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, te netodobit od 5,9 miliona KM ili 42 posto višu u odnosu na 2010 godinu.

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120118082.3_xl.jpg

× FOTO: FEĐA KRVAVAC/SARAJEVO-X.COM

Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić danas je na godišnjoj konferenciji za novinare kazao da su od ukupnog prihoda od prodaje 50,3 miliona KM ostvarena na tržištu BiH, a 56,2 miliona KM u izvozu.

"Ostvareni rezultati u izvozu potvrđuju našu strategiju prema razvoju međunarodnog poslovanja, a koja će svoj zamah doživjeti u 2012. godini. Mi nećemo odustati od realizacije naše vizije izrastanja u respektabilnu kompaniju na svjetskom tržištu", kazao je Arslanagić i istaknuo da Bosnalijek ove godine obilježava svoj 61. rođendan.

Dodao je da o kvalitetu Bosnalijeka, također govore i rezultati inspekcije EU-a koja je provedena krajem prošle godine i koja je potvrdila da Bosnalijek radi u skladu s Evropskim standardima dobre proizvođačke prakse (EU GMP), što mu otvara put u Evropu.

Ambiciozni planovi za naredni period

Araslanagić je posebno naglasio da Bosnalijek u 2012. planira ostvariti prihod od prodaje u iznosu 118 miliona KM, što će predstavljati povećanje za 11 posto u odnosu na 2011. godinu.

"Prihodi od prodaje u izvozu bi trebali rasti za cijelih 19 posto, što će rezultirati povećanjem učešća izvoza u ukupnom prihodu od prodaje sa 53 na 57 posto. Planirana netodobit u 2012. trebala bi biti veća za 47 posto u odnosu na dobit u 2011., te bi, prema planu, trebala iznositi 8,7 miliona KM", rekao je Arslanagić.

Naglasio je da Bosnalijek ima ambiciozne planove za naredne tri godine i da bi prihodi od prodaje do 2014. trebali rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 posto, dok bi dobit bilježila stopu rasta od čak 30 posto, a učešće izvoza u ukupnom prihodu od prodaje trebalo bi da iznosi 60 posto.

Podrška projektima

Ovakav plan rasta prodaje, odnosno obima prozvodnje, prema Arslanagićevim riječima, pratit će i neophodna investiciona ulaganja, koja samo u 2012. treba da iznose 30 miliona KM.

Novi izvršni direktor za marketing i prodaju u Bosnalijeku, renomirani stručnjak u međunarodnom farmaceutskom poslovanju, Bojan Kebe, rekao je da će ta kompanija u narednom periodu poslovni fokus, svoja znanja i kapacitete usmjeriti ka razvoju međunarodnog poslovanja te da je strateški cilj kompanije da postane jedna od vodećih generičkih kompanija na području istočne i jugoistočne Evrope.

On je kazao da je Bosnalijek u 2011. u Rusiji ostvario 25 miliona eura u sekundarnoj prodaji, sa stopom rasta od 25 posto, kao i da će ta kompanija, s obzirom na to da očekuje najveći rast na tržištu Rusije i u budućnosti, otvoriti svoje sjedište za regiju CIS (neke bivše sovjetske republike) u Moskvi, na čelu s direktorom iz Rusije.
Danas je, također, istaknuto da će Bosnalijek i u budućnosti svoj uspjeh djeliti sa širom društvenom zajednicom i da će i dalje podržavati naučne, zdravstvene i kulturne projekte, kao što je to bio slučaj i svih prethodnih godina.

(sarajevo-x.com)

Mozda Bosnalijek za koju godinu kupi Alvogen? :D

Klas i Easyfood šire asortiman: Razvoj novih proizvoda za dansko i francusko tržište

S ciljem proširenja pekarskog asortimana na danskom i francuskom tržištu, tehnolozi kompanije Klas d.d. Sarajevo trenutno razvijaju nove proizvode, prema recepturi Easyfooda, velike danske pekare specijalizirane za proizvodnju ekskluzivnih vrsta hljeba i peciva.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/klas_centar_190112.jpg

"Ovim projektom obilježit ćemo deceniju uspješne saradnje s Easyfoodom, zahvaljujući kojoj Klas izvozi dubokozamrznute somune i krofne na dansko i francusko tržište. Dogovori o razvoju novih peciva počeli su u novembru prošle godine, kada su nas posjetili predstavnici Easyfooda. Sada provodimo finalno testiranje proizvoda koji će, uz pomoć najsavremenije tehnologije, biti proizvedeni i distribuirani u Dansku i Francusku", kaže Srđan Mandić, vođa projektnog tima.

Zahvaljujući takozvanoj tehnologiji "Odmrzni i serviraj", potpuno pečeni, dubokozamrznuti pekarski proizvodi Klasa stižu na tržište Europske unije, gdje su ih potrošači odlično prihvatili.

"Mnogo investiramo u svoj razvoj, inovacije, nove proizvode i koncepte, jer smohvatili da je to jedina formula uspjeha na zahtjevnim evropskim tržištima gdje glavnu riječ imaju probirljivi kupci i potrošači sa specifičnim zahtjevima. Obišli smo dosta pekara u Europi i Klas je u društvu najboljih, jer strogo poštuju međunarodno priznate standarde upravljanja kvalitetom ISO i HACCP", rekao je Flemming Paasch, direktor Easyfooda.

(eKapija.ba)

Pa mogao je Klas neke od ovih proizvoda i na nase trziste plasirati, ne samo izvoziti u EU..

Bilo je nekad u BiH ogromna prehrambena industrija - npr. Zitoprerada u Bihacu - ali to je sve unisteno iz raznih interesa...

Prevent Goražde novi dobavljač Volkswagena

Prevent Goražde je uspješno prošao proces revizije o zadovoljavanju standarda i zahtjeva kvaliteta koji je sproveo najveći evropski proizvođač automobila Volkswagen AG. Time je završena i posljednja faza u cilju otvaranja proizvodnih pogona najmlađe članice Prevent grupacije u Bosni i Hercegovini

http://www.ekapija.ba/dokumenti/prevent_gorazde_130111.jpg


"Velika nam je čast da smo ispunili veoma zahtjevne standarde kvaliteta renomiranog kupca i da možemo početi proizvodnju autopresvlaka u našim proizvodnim pogonima", kaže Haris Rahman, direktor Prevent Goražde, te dodaje da ispunjavanjem ovih zahtjeva povećavaju konkurentsku prednost Prevent grupacije na globalnom tržištu dobavljača automobilskih dijelova, ali i doprinose razvoju bh. društva i ekonomije kroz otvaranje novih radnih mjesta.

U proteklih nekoliko sedmica, Prevent je radio na prekvalifikaciji 600 osoba koje će sada biti zaposlene u proizvodnim pogonima ove kompanije, a do nedavno su se vodile na evidenciji nezaposlenih Kantonalne službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona .

Prevent Goražde je najmlađa članica Prevent Grupacije, koja u Goraždu proizvodi još i zaštitnu opremu.

Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini je vodeći izvoznik dvije godine za redom. Konstantnim ulaganjem u razvoj i zapošljavanje Prevent ostvaruje poslovnu stabilnost i osigurava dugoročne projekte koji doprinose razvoju bh. ekonomije.

:applause:

Bilo je nekad u BiH ogromna prehrambena industrija - npr. Zitoprerada u Bihacu - ali to je sve unisteno iz raznih interesa...

Najbolji primjer je Agrokomerc.

Prevent Goražde novi dobavljač Volkswagena



:applause:

U proteklih nekoliko sedmica, Prevent je radio na prekvalifikaciji 600 osoba koje će sada biti zaposlene u proizvodnim pogonima ove kompanije, a do nedavno su se vodile na evidenciji nezaposlenih Kantonalne službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona .

Jos malo i nece biti nezaposlenih u Gorazdu :):cheers:

Terzić: Rast premije od šest posto u odnosu na 2010. godinu


Direktor Sarajevo osiguranja Midhat Terzić u intervjuu za Agenciju Onasa govori, između ostalog, o rezultatima poslovanja ovog društva, o tržišnom udjelu Sarajevo osiguranja, stanju na tržištu osiguranja u BiH, o poslovnim planovina...

ONASA: Koliku je premiju ostvarilo Sarajevo osiguranje u toku 2011. godine i kakvi su uporedni podaci u odnosu na 2010. godinu?

TERZIĆ: Prema preliminarnim pokazateljima, Sarajevo osiguranje je ostvarilo oko 62,2 miliona KM premijskog prihoda u toku 2011. godine što predstavlja rast za oko šest posto u odnosu na 2010. godinu.

ONASA: U kojim segmentima je pad/rast premije najizraženiji?

TERZIĆ: Najznačajniji rast ostvaren je kod osiguranja imovine i osiguranja automobilske odgovornosti. Naš strateški cilj je da ravnomjerno razvijamo sve vrste osiguranja, sa naglaskom na većoj zastupljenosti osiguranja života.

ONASA: Koliki je prihod ostvarilo Sarajevo osiguranja u toku 2011. godine?

TERZIĆ: Obzirom da privodimo kraju rezimiranje svih finansijskih pokazatelja poslovanja za prošlu godinu, u ovom trenutku možemo govoriti o ostvarenom prihodu za jedanaest mjeseci 2011. godine koji je iznosio 46,3 miliona KM.

ONASA: Koliko trenutno imate filijala, poslovnica i zaposlenih i kakvi su Vaši planovi u ovim segmentima?

TERZIĆ: Sarajevo osiguranje je u različitim organizacionim oblicima prisutno na tržištu Bosne i Hercegovine i regiona već 66 godina. U tom periodu razvijena je snažna mreža filijala na cijeloj teritoriji BiH koju trenutno čine Direkcija, 14 podružnica, zaseban sektor osiguranja života i približno 50 ispostava i poslovnica. Trenutno je angažovano 497 uposlenika, a planirano je povećanje broja zastupnika, posebno na polju osiguranja života.

ONASA: Kako ocjenjujete stanje na tržištu osiguranja u BiH?

TERZIĆ: Unatoč brojnim aktivnostima koje su u proteklom periodu poduzimale entitetske agencije za nadzor osiguranja te aktivnoj ulozi koju u uređivanju tržišta osiguranja već nekoliko godina ima Udruženje osiguravajućih društava Federacije BiH, tržište je i dalje nesređeno te zakonski do kraja neuređeno.

Također, dominantna odlika tržišta je veliki broj društava za osiguranje na malom prostoru i sa skromnim iznosom premijskog prihoda u odnosu na broj stanovnika. Trenutno u BiH djeluje čak 25 osiguravajućih društava, 14 registrovanih na području Federacije BiH i 11 na području Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH. U djelovanju jednog broja društava u značajnoj mjeri prisutne su aktivnosti koje podvodimo pod nelojalnu konkurenciju i borbu za osiguranika „po svaku cijenu“ što u velikoj mjeri ograničava dalji razvoj same djelatnosti osiguranja.

S druge strane, zbog takvih aktivnosti najviše ispaštaju ona društva kojima odgovara uređeno tržište na kojem bi se u punoj mjeri primjenjivali uvjeti osiguranja i premijski sistem, a među koja svakako spada i Sarajevo osiguranje.

ONASA: Koliki je tržišni udio Sarajevo osiguranja i u kojim segmentima očekujete rast udjela u narednom periodu?

TERZIĆ: Sarajevo osiguranje je već godinama vodeće osiguravajuće društvo u Bosni i Hercegovini. Tržišni udio Sarajevoosiguranja iznosi 17,3 posto, prema posljednjim zvaničnim podacima Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH za jedanaest mjeseci 2011. godine. Rast se ponaprije očekuje u oblasti osiguranje imovine, naročito pravnih lica i državnih institucija, te u oblasti putničkog - zdravstvenog osiguranja i osiguranja života.

ONASA: Sa kakvim poslovnim rezultatima ste okončali 2011. godinu?

TERZIĆ: Naši poslovni rezultati u punoj mjeri ovise od visine ostvarenog premijskog prihoda koji je, s druge strane, vezan i za opće stanje u domaćoj privredi. Također, na rezultat utiče i visina šteta kojih smo u 2011. godini isplatili u iznosu od gotovo 29 miliona KM. Planirana dobit za 2011 godinu je oko 1,6 miliona KM, ali preliminarni pokazatelji govore da će dobit biti i veća od planirane. Ono što posebno želim istaći je da Sarajevo osiguranje uredno izvršava sve svoje obaveze, kako prema uposlenicima, tako i prema poreskim organima i drugim državnim institucijama.

ONASA: Planirate li uskoro na tržište plasirati neki novi proizvod i možete li navesti neki od ključnih planova koji će uskoro realizirati Sarajevo osiguranje?

TERZIĆ: Planovi Sarajevoosiguranja okrenuti su ka većem učešću životnih osiguranja u portfelju ali i zadržavanju naših postojećih klijenata u neživotnim osiguranjima. Pored učvršćivanja liderske pozicije na nivou BiH, cilj nam je preuzeti te zadržati vodeću ulogu u Republici Srpskoj, među osiguravajućim društvima čije je sjedište u Federaciji BiH, ali i da povećamo tržišni udio na nivou Federacije BiH. U te planove svakako spada i uvođenje paketa novih proizvoda životnog osiguranja te dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

ONASA: Kakva vrsta pomoći je industriji osiguranja potrebna od vlasti u BiH, s ciljem unaprijeđenja ambijenta za privređivanje društava u vašem sektoru?

TERZIĆ: Ambijent za privredu može biti unaprijeđen jedino uz uvjet stabilnije političke situacije što znači da treba okončati proces konstituisanja vlasti, te ubrzati procudure izmjena postojećih i donošenja novih zakona.

Smatram da je reforma penzionog sistema oblast u kojoj bi te izmjene donijele najveći efekat po razvoj industrije osiguranja. Pored toga, vlasti na svim nivoima bi trebale raditi na kreiranju klime povjerenja i sigurnosti građana što bi imalo pozitivan uticaj na dotok investicija, razvoj privrede i rast privatnog biznisa. Djelatnost osiguranja je u potpunosti ovisna od dešavanja u okruženju i samo društvo u kojem rastu zaposlenost i ekonomski pokazatelji može generirati razvoj osiguranja kao struke.

ONASA: Sarajevo osiguranje i Vi kao menadžer u dosadašnjem radu dobili ste nekoliko priznanja, kao što su Najmenadžer, Kristalna prizma... Šta Vam znače ova priznanja i kakve su Vaše dalje ambicije kao menadžera?

TERZIĆ: Uvijek ističem da su sva priznanja koja spominjete i zajednički uspjesi mojih saradnika i svih zaposlenih u Sarajevoosiguranju. Kada smo polovinom prošle godine primali priznanje Kristalna prizma za najbolje osiguravajuće društvo i najboljeg menadžera u osiguranju za 2010. godinu, znali smo da idemo u pravcu još boljeg rezultata u 2011. godini. U tom smislu, veliki je uspjeh što smo održali tradiciju da nam svaka godina bude bolja od prethodne, posebno kada imamo u vidu krizu, recesiju i neuređeno tržište osiguranja u BiH. Treba mnogo snage, volje i htijenja da se uopšte opstane, a uz to i postigne ovakav rezultat.

Moje ambicije su vezane za Sarajevo osiguranje. U ovom društvu sam na poziciji generalnog direktora od 2003. godine, a prije toga sam bio na više direktorskih pozicija u privredi. Siguran sam da i uprava Sarajevo osiguranja i ja lično imamo i da ćemo i u budućnosti imati podršku i uposlenika i dioničara, naročito države kao najvećeg pojedinačnog dioničara, za razvoj i dalje uspješno poslovanje Sarajevo osiguranja.


Lijepo :)

Vrankić u Parlamentu: Ja ne znam da li BiH ima budžet za 2011?!
19.01.2012


http://t2.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSdpdDdo6zbuwAN3jJJW8p-zSvi3J0LgrUqjpvaYd1zth5CgTdCKA

Ministar finansija BiH Dragan Vrankić nije mogao poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine odgovoriti ima li BiH budžet za 2011. godinu, dok je zamjenik predsjedavajućeg Milorad Živković iznio podatak da u budžetu nedostaje 140 miliona KM.

U dijelu sjednice posvećenom poslaničkim pitanjima više poslanika iz Federacije BiH postavilo je pitanje prisutnom Vrankiću ima li BiH budžet za 2011. godinu?

"Ja se isto pitam imamo li budžet", rekao je Vrankić i dodao da se ne može izvršavati nešto što ne postoji, jer bi to bio uvod u pravnu anarhiju.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija u proceduri pripremanja i izvršavanja budžeta uvijek je djelovalo agilno i zakonito.


SRNA



Ovaj Vrankić glup kao točak! :lol::lol:

Do danas vrijednost potpisanih ugovora fabrika namjenske industrije, za 2012. godinu, iznosi nešto više od 85.000.000 KM čija realizacija će značiti povećanje izvoza za 50 posto u odnosu na 2011.. Ovo će rezultirati i otvaranjem novih 400 do 500 radnih mjesta u 2012. u namjenskoj industriji Federacije BiH, izjavio u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

Erdal Trhulj
U toku 2011. godine, posebno u drugoj polovini godine, kao rezultat poduzetih mjera, fabrike namjenske industrije su imale značajan trend rasta izvoza sredstava naoružanja i vojne opreme te tržišnih artikala i usluga.

"Preliminarni rezultati pokazuju da je u 2011. godini ostvaren ukupan izvoz u vrijednosti 57.800.047 KM ili za 18.311.466 KM više nego u 2010. godini, što predstavlja povećanje od 46,37 posto u odnosu na 2010. Uz ovo treba istaći da je ovim rezultatom namjenska industrija Federacije BiH ostvarila devizni suficit od čak 62,8 posto ali i otvorila novih 300 radnih mjesta", istaknuo je Trhulj.

Po njegovim riječima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije se već na početku mandata suočilo sa nagomilanim problemima u namjenskoj industriji koji su prijetili zatvaranjem fabrika i otpuštanjem velikog broja radnika. Nagomilani finansijski gubici iz proteklih godina, gubitak tržišta i veoma mala vrijednost ugovorenih radova početkom 2011. godine nisu davali nimalo izgleda za optimizam.

S obzirom na zatečeno stanje i na tendenciju stalnog slabljenja ove izuzetno značajne industrijske grane neophodne su bile hitne mjere za zaustavljanje negativnog trenda, stvaranje uvjeta za stabilizaciju stanja i nakon toga njen razvoj.

U svim zemljama u svijetu namjenska industrija ostvaruje visoku zaposlenost i profitabilnost te stoga, ministar Trhulj zaključuje, da nema razloga da tako ne bude i kod nas.

"U prvih 60 dana izvršili smo kompletnu analizu stanja namjenske industrije u FBiH, obišli gotovo sve fabrike, održali niz sastanaka sa upravama, radnicima i sindikatima i upoznali se sa gotovo svim problemima sa kojima se susreću u svom radu. Vladu Federacije BiH smo redovno upoznavali sa svim aktivnostima pri čemu moram istaći da smo imali punu podršku svih ministara u Vladi. Posebnu senzibilnost za rješavanje ovih problema pokazao je premijer Nermin Nikšić čija nam je pomoć značajno olakšala realizaciju utvrđenih ciljeva", naveo je Trhulj.

Također podsjeća kako su na početku, u više navrata, rekli da nisu čarobnjaci koji će preko noći riješiti sve nagomilane probleme. Međutim, preliminarni rezultati rada namjenske industrije u 2011. godini potvrdili su i pokazali da je napravljen jedan veliki i značajan rezultat.

"Ovaj rezultat postaje još značajniji kada se zna da je vrijednost subvencija u 2011. godini bila za 80 posto manja od subvencija u 2010. godini. U 2011. godini subvencije su bile oko milion KM a u 2010. godini subvencije su bile više od šest miliona KM", naglašava ministar Trhulj.

Najbolje rezultate u ostvarenom izvozu u u prošloj godini postigao Igman Konjic a nakon njega Unis Ginex Goražde i BNT-TMiH Novi Travnik.

Ministar Trhulj napominje i podatak da realizacija PS Vitezit Vitez za 2011. godinu iznosi 3.422.023 KM i nije uključena u ukupnu prikazanu realizovanu vrijednost izvoza fabrika namjenske industrije jer je realizovana u unutrašnjem prometu.

"Dobri rezultati iz 2011. godine nas neće zavarati. Jasno nam je da u nekim fabrikama imamo još dosta otvorenih pitanja i problema na kojima moramo raditi. Finansijski dugovi u nekim fabrikama su nam kao kamen oko vrata. Ako u takvim fabrikama dodate i lošu upravu jasno vam je da tu još ima dosta posla. Oni koji ne mogu da osiguraju fabrikama pozitivno poslovanje, radnicima redovne plate i doprinose ili koji ne budu poštovali zakonsku legislativu kojom je uređena ova oblast neće moće ostati u upravama", tvrdi federalni ministar.

On također ističe da je pored postignutih finansijskih rezultata u 2011. neophodno istaći i izradu Strategije razvoja namjenske industrije u FBiH
.
"Donošenjem Strategije razvoja namjenske industrije u FBiH i usvajanjem na Vladi FBIH a nadam se uskoro i usvajanjem od Parlamenta FBiH iskazali smo svoju jasnu opredijeljenost da uz punu transparentnost sistemski radimo na stvaranju održivog razvoja namjenske industrije baziranog na proizvodnji za ino-tržište", navodi ministar Trhulj.

Strategija se zasniva na maksimalnom korištenju postojećih kadrovskih i materijalnih resursa uz povećano korištenje repromaterijala i primjenu savremenih tehnologija ali i poštivanje obaveza u očuvanju životne sredine i zaštite okoliša. Strategijom su obuhvaćeni svi elementi sektora namjenske industrije uvažavajući perspektive da će do kraja planskog perioda koji je obuhvaćen strategijom naša zemlja, po svim aspektima privređivanja, biti usklađena sa evropskim okruženjem i postati ravnopravna članica NATO pakta.

S tim u vezi Strategijom je utvrđeno da je neophodno u namjensku industriju uvesti NATO kodifikacijski sistem te uskladiti naše zakonodavtsvo sa pravnim naslijeđem EU.

Na kraju, ministar Trhulj ističe da će uspješni rezultati u drugoj polovini 2011.godine i donošenje Strategije osigurati kontinuitet poslovanja fabrika namjenske industrije i u 2012. godini.

Drastičan pad dionica BH Telecoma i Elektroprivrede BiH
23.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/bhtelecom_dc.jpg

Vrijednost dionica BH Telecoma na Sarajevskoj berzi u posljednju godinu pala je za oko deset posto, pa tako sada iznosi 19, u odnosu na nekadašnje 22 KM, a još drastičniji pad bilježe dionice Elektroprivrede BiH, čija je vrijednost za oko 30 posto manja nego prije godinu, što je oko 225 miliona KM.

Vrijednost BH Telecoma s nekadašnjih milijardu i 396 miliona pala je na milijardu i 205 miliona KM, dok BH Telecom vrijedi oko 225 miliona KM, odnosno 191 milion KM manje nego prije samo godinu.


Investicijski savjetnik u brokerskoj kući "Eurohaus" Omar Kokanović rekao je da ljudi, jednostavno, manje kupuju dionice.

"To znači da investitori čekaju bolje prilike za ulaganje ili da su naprosto pesimistični. Ovo se dešava i zbog ekonomske situacije u državi i svijetu. Jednostavno, nema gotovine. Ljudi ne ulažu. Primjer je BH Telecom, čije su dionice prije ove krize vrijedile između 70 i 80, a danas samo 19 KM", objasnio je Kokanović za Dnevni avaz.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Dženan Đonlagić smatra da je kretanje dionica uslovljeno ponudom i potražnjom, ali da u BiH postoji paradoks jer, iako BH Telecom relativno pozitivno posluje, vrijednost dionica ove firme i dalje opada.

"To znači da neki drugi faktori odlučuju. To su politički rizik, makroekonomska nestabilnost, loš imidž zemlje i ekonomije. To su faktori koji destimulišu investitore da kupuju kompanije", kaže profesor Đonlagić.


M.V

Upozorenje iz UN-a - Svijet se treba pripremiti za novu veliku ekonomsku krizu
23.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/euro%20klijesta.jpg


Svijet treba da se pripremi za novu veliku ekonomsku krizu 2012-2013. godine, navodi se u izvještaju UN-a pod nazivom "Situacija i perspektive u svjetskoj ekonomiji", prenijele su agencije.

Prema mišljenju autora dokumenta, najveći rizici su nezaposlenost i finansijski problemi u SAD-u i EU.


Izvještaj UN-a o situaciji u svjetskoj ekonomiji svake godine sastavljaju eksperti niza agencija u okviru ove svjetske organizacije. Sa druge strane, zemlje članice G20 najmoćnijih privreda svijeta postigle su dogovor o neophodnosti povećanja finansijskih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda.

Na taj način bi MMF obezbijedio sredstva za potraživanja zemalja članica radi rješavanja ekonomske krize u zoni eura, koje predstavlja prijetnju po čitavu svjetsku ekonomiju.

Ministri finansija i predstavnici centralnih banaka članica G20 su na samitu u glavnom gradu Meksika koji od 1. decembra 2011. predsjedava tom grupacijom, razmotrili zahtjev MMF-a o povećanju sredstava te glavne svjetske finansijske institucije za 500 milijardi dolara.


Italijanski premijer Mario Monti želi da se kreditni kapacitet stalnog evropskog fonda za finansijsku pomoć - Evropskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), udvostruči na 1.000 milijardi eura, objavio je u njemački magazin Spiegel, ne navodeći izvore.

Monti tvrdi da bi takva mjera stvorila povjerenje u eurozonu - piše list dodajući da je italijanski premijer "obavijestio njemačku vladu o svojim željama".

List navodi i da se predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi saglasio da je potrebno pojačati kreditnu sposobnost ESM-a iznad planiranih 500 miliona eura. On vjeruje da bi preostala sredstva iz Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF), privremenog fonda sa 440 milijardi eura iz kojeg je kreditirana sanacija duga Irske i Portugala, trebalo da stavi na raspolaganje ESM-u.

Nacrt ugovora o osnivanju ESM-a biće danas na dnevnom redu sastanka ministara finansija eurozone, a vjerovatno će ga odobriti čelnici EU na samitu 30. januara.


M.V

IZVOĐENJE RADOVA 12 MJESECI

U utorak počinje izgradnja gasovoda Zenica - Travnik

BH-Gas d.o.o. Sarajevo i Konzorcij Monter - Strojarske montaže d.d. Zagreb i GP Put d.d. Sarajevo danas su u Sarajevu potpisali ugovor za izvođenje radova na izgradnji gasovoda Zenica - Travnik.

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120123057.5_xl.jpg

× FOTO: FEĐA KRVAVAC/SARAJEVO-X.COM

V.d. direktora BH-Gasa Adnan Kreso, nakon ovog potisivanja, istaknuo je da radovi počinju već sutra i da će trajati 12 mjeseci te da se radi o gasovodu dužine 40 km koji će omogućiti gasifikaciju četiri općine u Srednjobosanskom kantonu - Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik.

Kreso je kazao da će, uz gasifikaciju, biti osigurano i snabdijevanje alternativnim gorivom za industriju, centralni sistem zagrijavanja i domaćinstva u tim općinama, odnosno gradovima.

Izgradnja gasovoda podrazumijeva i izgradnju pratećih objekata kao što su blok stanice, otpremno-prijemne čistačke stanice, mjerno-regulacione stanice, a uz izgradnju gasovoda prvi put se polažu i cijevi za optički kabl za potrebe BH Telecoma. Ukupna vrijednost izgradnje gasovoda je oko 40 miliona KM.

Gasovod Zenica - Travnik, kao prva faza gasifikacije Srednjobosanskog kantona, proglašen je projektom od interesa FBiH na bazi odluke iz 2008. godine, a u sklopu "Programa prioritetnih razvojnih projekata u FBiH" - Program javnih investicija te je temeljem te odluke, kako je naglašeno, BH-Gas kod Evropske banke za obnovu i razvoj radi finansiranja projekta osigurao kredit od 17 miliona eura.

Predsjednik Uprave Monter - Strojarske montaže Nevenko Meštrović rekao je da će, osim GP Puta, koji s tom kompanijom čini konzorcij u izgradnju gasovoda, biti uključene i druge bh. kompanije iz građevinske operative i mašinsko-montažerskih radova.

Kako je rečeno, oko 60 posto od ukupnih radova predstavljaju građevinski radovi koje će raditi domaće kompanije, a i dio mašinsko-montažerskih radova od oko 15 posto je dodijeljen bh. kompanijama, odnosno kompanijama Energoinvest IMQ i Unis Fagas.

Ovim projektom BH-Gas nastavlja s realizacijom planiranih projekata razvoja gasne mreže u BiH, što će u konačnici doprinijeti priključenju BiH u regionalne i evropske gasne koridore.

Svečanoj ceremoniji potisivanja ugovora, uz poslovne partnere BH-Gasa, prisustvovali su i predstavnici Federalne vlade te Parlamenta FBiH.

(sarajevo-x.com)

Kemikalije spojile dva lidera: "Interact" i "Unichimica" osnivaju zajedničku kompaniju

Još jedna uspješna saradnja urodila je plodom. Naime, kompanije "Interact" iz BiH i "Unichimica" iz Italije zahvaljujući poslovima vezanim za kemikalije otvaraju zajedničku firmu u Visokom koja će nositi naziv "Unichimica BiH".

http://www.ekapija.ba/dokumenti/kenan_novokmet_230112.jpg
(Kenan Novokmet)

"Poslovi vezani za registraciju su u toku, a kemikalije proizvedene u Visokom će putem nove kompanije biti plasirane na tržište BiH, Crne Gore i Srbije. U opticaju su Kosovo, Makedonija i Albanija, s tim što će se proizvodni dio vraćati u Italiju za talijansko tržište", potvrdio je za ekapija.ba Kenan Novokmet, direktor kompanije "Interact".

"Unichimica" porodična firma je jedna od vodećih kompanija u Italiji po pitanju kemikalija na čijem se čelu danas nalazi Alberto Filippi inače uspješni biznismen i senator u Vladi Italije.

"Radi se o baznim kemikalijama koje imaju primjenu od prehrambene do metalne industrije. I ovako nešto u regionu još nema", naglašava Novokmet, naglašavajući kako je ovo samo jedan program po pitanju "Interacte", jer kad su u pitanju hemikalije kompanija ide dalje.

Cilj je pomoći bh. privredu, gdje je tržište kemikalija do nedavno bilo pod prismotrom stranih i kompanija iz EU. Stoga je firma "Interact" napravila veliki iskorak boreći se sa konkurencijom koja je nijednog trena nije uspjela pokolebati.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/interact_230112.jpg

"Firma `Unichimica` u početku je bila konkurencija jer su direktno radili ovo tržište. Međutim, stvari su se promijenile i ovo je najbolji pokazatelj ispravnog ramišljanja `Interacte`. Postali smo brend i dali smo pravila igre na bh. tržištu", kaže Novokmet, naglašavajući kako nisu željeli slavu i bogatstvo preko noći, želja je bila da ljudi traže "Interact", da mogu da žive od tog posla, da pomognu bh. privredu u teškoj situaciji, pogotovu kad su u pitanju kemikalije, gdje se cijene pojedinih proizvoda mijenjaju svakih sedam dana.

Danas mogu reći da su uspjeli u svojoj misiji. Sklopili su saradnju sa firmom koja je članica velike grupacije i koja se nalazi među pet najjačih distributera hemijske bazne industrije u Italiji te ujedno su i zastupnik kompanije "Amcol International" za Bentonit.

O kvalitetu "Interacte" govore i kupci među kojima su: Pak Rampart Visoko, "Vispak" Visoko, "Teleoptic", "Milkos", "Natura Vita", "Inmer" Gradačac , "Saraj Milk", Bony, "Saraj komerc", Rafinerija ulja Modriča, Natron Hayat Maglaj...

"I dalje ćemo se nastaviti baviti kemikalijama, imati udio u novoj firmi...Naša misija je poslovati, razvijati se i rasti zajedno sa našim poslovnim partnerima jer njihov uspjeh je i naš uspjeh. Mi imamo cilj, a to je uspostaviti trajni poslovni odnos, a ne samo kratkoročni uspjeh. Na tom putu uložit ćemo sve svoje potencijale: znanje, stručnost, ozbiljnost, zalaganje, hrabrost, otvorenost i vjeru... vjeru u ostvarenje cilja", poručuju iz "Interacte".

(eKapija.ba)

Dolaze bolji dani za Zavidoviće: Krivajina tvornica montažnih kuća pokreće proizvodnju u Libiji

Objavljeno: 23.01.2012.
Izvor: Oslobođenje

Privrednom dinamizmu doprinose i Krivaja - metali izvozeći čelične konstrukcije - Sa samo 25 uposlenih, značajan izvoznik sa 1,5 miliona KM vrijednim isporukama drvne galanterije je i Euroimpex

http://www.seebiz.net/img/content/krivaja_drvna_160911.jpg

Krivaja - tvornica montažnih kuća nastavlja realizaciju projekta pokretanja vlastite proizvodnje u Libiji, koji je započela prije izbijanja borbenih sukoba u toj državi. Ismet Mujanović, direktor ove kompanije (nastale privatizacijom nekadašnjeg dobitnog centra iz sastava zavidovićkog drvoprerađivačkog kombinata), povod za nastavak investiranja u libijsku tvornicu nalazi u velikoj potražnji novih stambenih objekata u toj zemlji. Koristeći kapacitete u Zavidovićima, takvoj potražnji ne mogu uspješno konkurisati, a sa vlastitom tvornicom u Libiji, mogli bi diktirati uslove na tržištu, piše Oslobođenje.

Zavidovićka tvornica lani je proizvela 12.000 kvadratnih metara montažnih objekata (oko 100 kuća) i plasirala ih na inostrana tržišta ubrizgavajući time Zavidovićima znake privrednog života, unatoč teškoj krizi što traje u ovdašnjoj drvnoj industriji.

Privrednom dinamizmu doprinose i Krivaja - metali izvozeći čelične konstrukcije. Od 5,2 miliona KM prihoda u prošloj godini, gotovo pola je ostvareno plasmanom u Evropi, ali i SAD-u. Direktor Radenko Đurković odlučio je da ove godine aktivira prazne hale u sastavu kompanije i pored 105 trenutno zaposlenih, primi 50 novih.

Sa samo 25 uposlenih, značajan izvoznik sa 1,5 miliona KM vrijednim isporukama drvne galanterije je i Euroimpex podržan od USAID-a i razvojne agencije Rez. Vlasnik i direktor Nuraga Omerašević čeka priliku za širenje proizvodnje i stalnih, mnogo većih isporuka na tržište Austrije.

Aktuelna vlast, od Općine, preko Kantona i Federacije BiH, i ove godine će se gotovo svakodnevno baviti spašavanjem Krivaje. No, teško da će se za oko dvije hiljade radnika moći obezbijediti posao i uredne plate. Jedno od rješenja na koja su još ranije ukazivali pojedini domaći eksperti kriznog menadžmenta jeste izdvajanje starih proizvodnih jedinica i njihovo osposobljavanje za proizvodnju i izlazak na tržište. Sve ostalo treba ostaviti po strani ili prodati. Sigurno je da će pritom dobri i vrijedni radnici brzo naći novi posao.

(seebiz.net)

Najveći bh. izvoznik ribe sprema se za osvajanje njemačkog tržišta

Objavljeno: 23.01.2012.
Izvor: ekapija

Njemačku smo ocijenili kao potencijalno izvozno tržište i zajedno sa domaćim i stranim konzultantima u ovom projektu odredili smo aktivnosti na koje smo se željeli fokusirati - kazala je marketing menadžerica firme 'Tropic ribarstvo'

http://www.seebiz.net/img/content/riba%20Preskupa-je-najjeftinija-riba_ca_large.jpg

Kompanija "Tropic ribarstvo" iz Banja Luke, jedan od najvećih bh. izvoznika kalifornijske ribe, vrši pripreme za osvajanje njemačkog tržišta. U tome im je u velikoj mjeri pomogao i nedavno završeni projekt promocije i poticanja izvoza EUEXPRO 2 koji je financiran iz sredstava EU-a.

"Njemačku smo ocijenili kao potencijalno izvozno tržište i zajedno sa domaćim i stranim konzultantima u ovom projektu odredili smo aktivnosti na koje smo se željeli fokusirati", kaže za eKapija Bojana Krndija, marketing menadžerica firme.

Tako je u sklopu projekta urađeno istraživanje tržišta Njemačke te nova web stranica kompanije. Do kraja projekta svjetlo dana je ugledao i promo katalog na njemačkom jeziku kako bi se potencijalni kupci mogli lakše informirati o kompaniji i njihovim proizvodima.

Kroz projekt im je pružena i novčana podrška od 5.000 eura, a najmanje ovoliko je morala uložiti i firma. Ipak, Krndija navodi da im je pored financijske, od izuzetno velike koristi bila i konzultanska podrška domaćih i stranih konzultanata koji su radili na ovom projektu...

Radosne vijesti! :banana:

Tvornica trikotaže u Prozoru uskoro počinje raditi: Otvara se 100 novih radnih mjesta

U Prozoru se privode kraju pripreme za početak rada Tvornice trikotaže, koju u ovome gradu otvara Tvornica tekstila "Hrastovčanka" iz Hrvatske. Tvornica će zapošljavati 100 radnika, a investitor će za instaliranje šivaćih mašina iskoristiti već postojeći objekt bivše Tvornice presvlaka za automobile u Gračacu, koja posjeduje svu potrebnu infrastrukturu i koja od rata ne radi.

- Tvornica će proizvoditi trikotažu za strano i domaće tržište. Ukoliko sve bude teklo prema planu, početak rada Tvornice može se očekivati oko 1. aprila - kaže Drago Čuljat, vlasnik "Hrastovčanke".

Investicija iznosi skoro dva miliona eura, a Općina Prozor učestvuje sa 8.000 maraka poticaja po zaposlenom.

- U ugovoru je precizirano da se u Tvornici moraju instalirati najsavremenije mašine za šivenje, što bi trebalo osigurati bolju produktivnost, a radnicima lakše ostvarivanje predviđenih normi, od čega će zavisiti i visina zarade zaposlenika - kaže Josip Juričić, pomoćnik načelnika općine za razvoj, poduzetništvo i finansije.

Prije nekoliko dana održan je razgovor s budućim radnicima, koji je pokazao da Tvornica neće imati problema sa zapošljavanjem kvalificiranih radnika. Naime, za 100 radnih mjesta interes je iskazalo više od 400 osoba, uglavnom žena.

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/76452-tvornica-trikotaze-u-prozoru-uskoro-pocinje-raditi-otvara-se-100-novih-radnih-mjesta.html

CIMOS uprkos recesiji povećava proizvodnju: Zeničani rade za automobilske divove

Zenički pogon slovenskog CIMOS-a prošlu godinu je, uprkos općoj recesiji, završio sa povećanjem proizvodnje u odnosu na godinu ranije. Prema riječima Amira Klinčara, direktora pogona "CIMOC TMD Castinga" u Zenici, proizvodnja iz 2010. od 11.000 tona nadmašena je u prošloj godini za skoro pet posto, s tim da su zadržani svi dosadašnji te da je počela potraga za novim kupcima. Istovremeno je povećan broj zaposlenih.

CIMOS proizvodi kočione i druge elemente za putnička i teretna vozila za kompanije kao što su "Citroen", "Peugeot" i "Ford". U 2012. ušli su s ugovorenim poslom za novog velikog kupca "Volkswagen", čime će biti zaokružena lista najpoznatijih svjetskih brendova za koje se dijelovi kočionih sistema proizvode u Zenici.

- Iako već nekoliko godina zaredom svijet bruji o recesiji, krizi, smanjenju poslova, mi smo postigli da je proizvodnja kontinuirana i nesmanjena. Naprotiv, dobivamo nove poslove i u potpunosti upošljavamo dvije proizvodne linije, a od ove godine imat ćemo i povećanu listu partnera - kaže Klinčar.

Ističe da su stabilni poslovni aranžmani i povjerenje kupaca iz Evrope i svijeta najbitnija referenca te da se očekuje da 2012. bude još bolja i uspješnija. To, prema njegovim riječima, rezultati proizvodnje i narudžbe u januaru najbolje pokazuju.


http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/76453-cimos-uprkos-recesiji-povecava-proizvodnju-zenicani-rade-za-automobilske-divove.html

Vijesti u 7 @ Hayat TV
Kako pušenje pomaže državi? Prihodi od taksi na cigarete u 2012. godini trebali bi iznositi oko 850 miliona KM, što je za 130 miliona više u odnosu na prošlu godinu

Vrh :)

Poenta:
Sto vise pusiti!

A onda pare koje će država trebati davati za liječenje raznih kanceroma i bolesti ? jadan narod u kome je nacionalni sport pušenje.

Po pusenju smo pri samom svjetskom vrhu..

Po pusenju smo pri samom svjetskom vrhu..

to i govori koliko smo glupi... toliko siromasni ali para za cigare se ima...

to i govori koliko smo glupi... toliko siromasni ali para za cigare se ima...

Svugdje u svjetu ljudi dizu ruke od pusenja i okrecu su zdravijem zivotu...kod nas je jos uvijek "cool" pusiti..znas ono..cigare na stolu,zippo upaljac i kafa....
Gdje god udjes nemoze se od dima zivit...na zapadu je pusenje po restoranima i caficima odavno zabranjeno...

Svugdje u svjetu ljudi dizu ruke od pusenja i okrecu su zdravijem zivotu...kod nas je jos uvijek "cool" pusiti..znas ono..cigare na stolu,zippo upaljac i kafa....
Gdje god udjes nemoze se od dima zivit...na zapadu je pusenje po restoranima i caficima odavno zabranjeno...

http://4.bp.blogspot.com/_XNDMszEhFyg/TBkQTDGocII/AAAAAAAADB0/PfB2xOYAxrE/s320/pusenje.jpg

porediti zapad i BiH nije realno (to jest kulturu zivljenja); evo samo jednog od razloga zasto:

"U gradovima u BiH funkcionalno je nepismena čak trećina ljudi, dok na selu taj broj iznosi i 70 posto, a pretpostavlja se da ima čak 15 posto potpuno nepismenih, rezultati su UNESCO-vog istraživanja.Poslije rata broj nepismenih u BiH je rapidno povećan, dok se interesovanje za opismenjavanjem smanjilo."

^^
Pretjerivanje i politika. :ohno:

to i govori koliko smo glupi... toliko siromasni ali para za cigare se ima...


Ja lično ne volim kad žensko društvo il djevojka http://planetsmilies.net/smoking-smiley-5437.gif, ne volim ni kad muško, ali ovo prvo mi se posebno gadi ... Bljäääk!

porediti zapad i BiH nije realno (to jest kulturu zivljenja); evo samo jednog od razloga zasto:

"U gradovima u BiH funkcionalno je nepismena čak trećina ljudi, dok na selu taj broj iznosi i 70 posto, a pretpostavlja se da ima čak 15 posto potpuno nepismenih, rezultati su UNESCO-vog istraživanja.Poslije rata broj nepismenih u BiH je rapidno povećan, dok se interesovanje za opismenjavanjem smanjilo."

Upoznat sam i ja sa ovim podacima.
Neznam da li su ta istrazivanja"politicki ofarbana" i azurna ali ako su tacna onda je to stvarno porazavajuce:ohno:
Nije ni cudo omda sto se biblioteke i muzeje zatvaraju a turbo folk koncerti nikad popularniji:ohno:
Ali takva situacija odgovara politicarima i "elitnim vodecim porodicama i klanovima" zato sto je lako manipulisati nepismenim i priglupim masama...

Hifa-Oil: U 2011. plasirano rekordnih 240 hiljada tona naftnih derivata


SARAJEVO - Kompanija Hifa-Oil iz Tešnja nastavila je trend rasta u protekloj godini i ostvarila rekordan plasman naftnih derivata, viši od 240.000 tona, u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona. Pored tržišnog segmenta "bijelih“ derivata, u kojem Hifa-Oil učestvuje sa velikim udjelom, kako se ističe u saopćenju iz ove kompanije, u segmentu "crnih“ derivata, prvenstveno bitumena, zadržana je apsolutna liderska pozicija s 100.000 tona distribuiranih širom BiH i regiona.

"Protekla 2011. je godina nastavka značajnog širenja Hifa-Oila u regionu pa je naša transportna flota na inotržišta plasirala oko 70.000 naftnih derivata i to prvenstveno na tržišta Albanije i Kosova, zemalja koje su postale zemlje s dinamičnim ekonomskim kretanjima, ali i Makedonije čiji put prema statusu kandidata EU otvara vrata većim investicionim projektima. Pored toga, Austrija je ostala tradicionalno tržište i na to tržište se isporučuju veće količine naftnih derivata. Značajan udio distribuiranih količina isporučen je i u zemlje u susjedstvu odnosno Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a tokom ove godine poslovanje je prošireno i u Bugarsku gdje količina isporučenih naftnih derivata prelazi 4.000 tona", saopćeno je iz kompanije Hifa-Oil.

Prema analizi finansijskih rezultata, kako se dodaje u saopćenju, linearno povećavanje poreskih obaveza na osnovu rasta cijena sirove nafte i derivata na tržištu je bilo razlog da u protekloj godini Hifa-Oil uplati više od 130 miliona KM poreskih obaveza, a da ukupna finansijska realizacija poslovanja završi sa 405 miliona KM.

Prognoza EBRD-a - BiH će u 2012. imati najslabiji ekonomski rast u regionu
25.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/dolar%20pao.jpg

BiH će ove godine imati najslabiji ekonomski rast u jugoistočnoj Evropi od svega 0,5 posto, nova je prognoza Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je značajno snizila svoju raniju projekciju povećanja realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH. EBRD je u oktobru prognozirala da će rast BDP-a BiH u 2012. godini iznositi 2,3 posto, po čemu je BiH bila u regionalnoj sredini, navode "Nezavisne novine".

EBRD u novom ekonomskom prospektu projektuje usporenje prosječnog ekonomskog rasta regiona jugoistočne Evrope sa 1,6 na jedan posto, s tim da je najviše nadole revidirana prognoza za BiH.


U regionu su jedino poboljšali prognozu ekonomskog rasta Albanije, sa jedan na 1,2 posto, dok su prema ostalim zemljama bili pesimisti.

EBRD projektuje rast BDP-a Crne Gore u ovoj godini od 1,9 posto, Makedonije 1,8 posto, Srbije 1,1 posto, a Hrvatske jedan procenat.

Sa druge strane, Sloveniju u 2012. godini, koja je uz Hrvatsku svrstana u region istočne Evrope, očekuje recesija uz pad BDP-a od 1,1 posto.

Što se tiče BiH, analitičari EBRD-a navode da formiranje vlasti na državnom nivou može pomoći kako bi se omogućio nastavak finansiranja međunarodnih finansijskih institucija u 2012. godini.


M.V

Ekonomsko-socijalno vijeće - Nema podrške za oporezivanje toplog obroka u FBiH
25.01.2012


http://www.sunset.rs/catering/images/topli-obrok-slikaV.jpg

Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine zaključilo je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu da ne može dati pozitivno mišljenje o Prednacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prednacrtu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

U raspravi koja je prethodila donošenju zaključaka, direktor Udruženje poslodavaca u FBiH Mladen Pandurević je rekao da bi ovakav Zakon, koji predviđa oporezivanje 50 posto toplog obroka i regresa za sve zaposlene u ovom entitetu, bio novo opterećenje za privredu u Federaciji BiH.

"Budući da se radi o veoma važnom aktu smatramo da je potrebno provesti najširu raspravu na kojoj će se utvrditi negativni efekti za povećanje zaposlenosti i povoljnije poslovanje, što su glavni prioriteti u svim razvijenim zemljama", smatara Pandurević.

Federalni ministar finansija Ante Krajina objasnio je da se ovakvim mjerama pokušava stati u kraj neodgovornim poslodavcima koji zloupotrebljavaju sadašnje neoporezivanje i isplaćuju dio plate putem toplog obroka.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović istakao je da su prava radnika definirana Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom, te da oni neće pristati na jednostrane izmjene i derogiranje tih prava.

ESV je zaključio da predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca održe sastanak na kojem će biti razmotreni efekti predloženog Prednacrta zakona i pravilnika, i ponude dodatna rješenja.

Sljedeća sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH planirana je za 28. februar.


M.V

Agencija za statistiku

BiH u prošloj godini povećala izvoz za 15,9 posto, a uvoz za 14 posto

Objavljeno 25.01.2012 u 12:52

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini ostvarila izvoz od osam milijardi i 222 miliona KM, što je za 15,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu, saopćeno je danas na konferenciji za novinare Agencije za statistiku BiH.

http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/izvoz%20u%20pakistan3%20web.jpg

Direktor Agencije Zdenko Milinović kazao je da je u tom periodu uvoz iznosio 15 milijardi i 525 miliona KM, što je za 14 posto više nego u prethodnoj godini.

"Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu bila je 53 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit sedam milijardi i 303 miliona KM ili 12 posto više nego u istom periodu predhodne godine“, istakao je Milinović.

BiH je u decembru 2011. ostvarila izvoz u vrijednosti 651,9 miliona KM, te uvoz u vrijednosti od jedne milijarde i 399 miliona KM uz procenat pokrivenosti uvoza izvozom od 46,6 posto.

U 2011. godini, kao glavni trgovinski partneri mogu se izvojiti Hrvatska i Njemačka, što znači da se najviše izvozilo i uvozilo iz te dvije zemlje.

Akademska zajednica i vlast suglasni
Austrijski kredit za Univerzitet u Bihaću od pet miliona eura

Dr. Hamdija Lipovača sazvao je danas u Bihaću predstavnike akademske zajednice, predstavnika kantonalne vlasti i austrijske firme koja bi trebala realizirati tender za nabavku opreme za Univerzitet u Bihaću.

Namjera je bila da se konačno otklone sve dileme vezane za realizaciju austrijskog kredita koji je Unsko-sankom kantonu ponuđen prije četiri godine ali do danas nije raaliziran.
Premijer Lipovača pozvao je rektora, prorektore, dekane i članove Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću da se izjasne pojedinačno te da se konačno usuglase stavovi da li će Vlada USK krenuti s konkretnim aktivnostima ili će se ova ponuda odbiti.

- Smatram da je ponuda za kredit za nabavku opreme Univerziteta u iznosu od od pet miliona eura, s nula posto kamate, jednom godinom grejs perioda i 11 godina otplate šansa koju ne smijemo propustiti, ali ovo mora biti zajednička odluka. Bilo je potrebno da se organizira ovakav sastanak jer ta ponuda stoji godinama i mi smo iskoristili zadnju šansu da sredstva dobijemo, a sve zbog toga što vlasti u ranijem mandatu nisu imale dovolljno političkog sluha da se vode isključivo društvenim interesom, interesom Univerziteta u Bihaću i njegovih studenata i profesora, kazao je premijer .
Sead Kadić, zastupnik u Skupštini USK potvrdio je da će Univerzitet imati potporu kantonlne izvršne vlasti te da je ovaj kredit odlična prilika da Univerzitet kupi opremu koja mu je nužna za proces akreditacije.

- Ovaj kredit je najpovoljniji koji možemo dobiti. Oprema koja će biti nabavljena bit će vlasništvo integrisanog Univerziteta i korist će je sve članice Univerziteta po potrebi. U procesu akreditacije opremljenost je jedan od najbitnijih uvjeta, ističe rektor Refik Šahinović.

Nakon nabavke opreme problem koji treba rješavati jest nabavka zgrada jer dva fakulteta nemaju vlastite zgrade, treći treba dogradnju.
- Naredna aktivnost Vlade USK bit će usmjerena na rješavanje infrastrukturnih problema, odnosno izgradnju zgrada za ove Pravni i Ekonomnski fakultet te dogradnju Pedagoškog i završetak Visoke zdravstvene škole najavili su premijer Lipovača i kantonalni ministar obrazovanja Dario Jurić.

www.uskportal.ba (http://www.skyscrapercity.com/www.uskportal.ba)

Agencija za statistiku - U BiH 532.476 nezaposlenih osoba
25.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/nezaposlenost%20depresija.jpg

Agencija za statistiku BiH je objavila da je u novembru 2011. u pravnim subjektima u BiH bilo 689.671 zaposlena osoba, od čega 280.741 žena.

Direktor Agencije Zdenko Milinović kazao je danas na konferenciji za novinare da se u odnosu na oktobar 2011. broj ukupno zaposlenih smanjio za 0,3 posto, kao i broj zaposlenih žena za 0,3 posto.


U BiH je u novembru 2011. bilo 532.476 osoba koje se vode kao nezaposlene.

Broj nezaposlenih u novembru u odnosu na oktobar prošle godine povećao se za 0,3 posto, dok se broj nezaposlenih žena u tom periodu također povećao za 0,2 posto. Najveći broj nezaposlenih osoba je sa VKV i KV kvalifikacijom 189.622, zatim osoba sa NK 160.919 i sa srednjom stručnom spremom 132.686 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.466 i osoba sa visokom školskom spremom 28.522 (uključujući doktore nauka i magistre).


M.V

Unsko-sanski kanton planira podizanje trajnih nasada jezgrastog voća
28.01.2012


http://www.ekapija.ba/dokumenti/kesten_290410.jpg

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona (USK), u saradnji s tamošnjim općinama, počelo je realizirati operativni program podizanja trajnih nasada jezgrastog voća.

Edukacije su počele jučer u općinama Bihać i Bosanski Petrovac, a nastavljaju se tokom vikenda u Ključu i Sanskom Mostu.


Cilj projekta je podizanje dugogodišnjih zasada oraha, lješnjaka i kestena

"U ovom projektu vlasnici zasada finansijski bi sudjelovali s 30 posto sredstava, dok bi resorno ministarstvo i općina osigurali ostatak potrebnih sredstava radi podsticanja razvoja ovih vrsta voća", kazao je resorni ministar Emdžad Galijašević.

Po njegovim riječima, radi se o modelu koji već duže funkcioniše u Istri u susjednoj Hrvatskoj, gdje se je pokazao izuzetno uspješnim.

Ministar Galijašević se potom sastao i s uspješnim poljoprivrednicima i predstavnicima njihovih udruženja.

Razgovaralo se o trenutnoj situaciji u oblasti poljoprivrede, te iznalaženju modusa kako u okviru raspoloživih sredstava za razvoj poljoprivrede, osmisliti kvalitetne programe i osigurati poticaje i povoljne kreditne linije.

Tokom prošle godine u poljoprivredu je plasirano tri posto ukupnog budžeta kantona, što je oko 4,2 miliona KM. Iako ovogodišnji budžet još nije usvojen, pretpostavke su da će i ove godine za te namjene biti planirano barem toliko sredstava.


EKP

U Sarajevu otvoren prodajni salon automobila Ssangyong, Fiat, Alfa Romeo i Lancia
28.01.2012


http://www.ekapija.ba/dokumenti/iam_Ssangyong_foto_auti.jpg

Kompanija IAM d.o.o. otvorila je sinoć u Sarajevu novi prodajni salon automobila SsangYong, FIAT, Alfa Romeo i Lancia.

IAM d.o.o. je dugogodišnji generalni uvoznik i distributer automobila marke SsangYong za Bosnu i Hercegovinu, a od decembra prošle godine i ovlašteni trgovac i serviser FIAT, Alfa Romeo i Lancia vozila.


Kako je istakao direktor IAM-a Mirsad Mrdić, sa širenjem ponude za očekivati je i bolji rezultat na tržištu.

"Danas se u Evropi a i kod nas puno bolje prodaju manji automobili i, s obzirom da je SsangYong proizvođač prvenstveno terenskih i SUV vozila, sada smo upotpunili našu ponudu s modelima Alfa Romeo i Lancia, te putničkim i komercijalnim programom FIAT-a”, dodaje Mrdić.

Prema njegovim riječima, IAM u ovoj godini planira prodati oko 75 vozila marke FIAT i 35 iz game SsangYonga. Novootvoreni salon nalazi se na adresi Trg solidarnosti br. 2 u sarajevskom naselju Alipašino Polje.


EKP

SARAJEVO

Novi zakon o koncesijama FBiH u maju? Usvajanje zakona spriječilo bi godišnji gubitak od 200 miliona KM

Novi zakon o koncesijama FBiH, na koji se čeka već pet godina, trebalo bi da stupi na snagu u maju, od kada će se sklapati koncesioni ugovori i time zaustaviti gubljenje oko 200 miliona KM godišnje, tvrde u Vladi FBiH i Komisiji za koncesije FBiH.

http://www.biznis.ba/thumbnail.php?file=vlada_fbih0_499347712.jpg&size=article_medium

Šefik Koričić, predsjednik Komisije za koncesije FBiH, rekao je da su zakonom predviđena tri mjeseca roka za sklapanje ugovora sa stotinama firmi koje već koriste prirodna bogatstva i javna dobra.
Podsjetio je da je FBiH zbog nesklapanja ugovora i samim tim nenaplaćivanja koncesija od 2005. godine do danas izgubila oko 1,5 milijardi KM, odnosno oko 200 miliona KM godišnje, koliko će najmanje početi dobijati kada novi zakon stupi na snagu.
“Koncesija je kao i kredit MMF-a, jer toliko prihoda od koncesije se može ubrati. Samo za putni pojas, odnosno oko 700 benzinskih pumpi i trgovačke centre može se godišnje ubrati preko 100 miliona KM, a za hidroelektrane i termoelektrane oko 60 do 70 miliona KM”, dodao je Koričić.
Istakao je da prijedlogom novog zakona o koncesijama, koji je Vlada FBiH usvojila na prošloj sjednici, nije predviđeno retroaktivno naplaćivanje koncesija za već korištena prirodna bogatsva i javna dobra. Napomenuo je da je sklapanje koncesionih ugovora bilo obaveza ministarstava, jer su ona koncesori. Inače, FBiH ima sklopljenih samo deset koncesionih ugovora i to za vode.

Desnica Radivojević, dopremijer FBiH i federalni ministar prostornog uređenja, rekao je da će Komisija za koncesije FBiH utvrđivati ko su ti koji već koriste dobra i moraju sklopiti koncesione ugovore.
“Novi zakon je mnogo bolji od starog. Komisija će raditi politiku dodjele koncesija. FBiH, kantoni i općine će imati svoje koncesije. Očekujem da bi do maja mogla biti okončana procedura usvajanja zakona i podzakonskih akata”, dodao je Radivojević.

Smatra da nije realna cifra od 200 miliona KM gubitaka godišnje nastalih zbog nesklapanja ugovora.
Omer Vatrić, poslanik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Komisije za ekonomsku i finansijsku politiku, istakao je da ne vjeruje da će iko odgovarati, jer nisu sklapani koncesioni ugovori, čime je FBiH izgubila velika sredstva.
“Malo ko odgovara za nešto loše učinjeno, a ne da odgovara za nešto što nije učinjeno. Komisija za koncesije sama ništa nije mogla, jer su ministarstva koncesori. Ona su zakazala”, smatra Vatrić.

Po prijedlogu zakona usvojenom u Vladi prošle sedmice, koncesije mogu biti davane za korištenje prirodnog bogatstva, dobra, javne radove i javne usluge. Zakon se odnosi na dodjelu koncesija i za izvođenje radova u oblastima javnih cesta, komunalnu djelatnost, održavanja lovišta, cjevovoda, poljoprivrednog zemljišta, kulturnih dobara, djelatnosti upravljanja otpadom, skijaških centara i turizma.

(biznis.ba)

Potpisan ugovor o koncesiji: Vlada USK odobrila vađenje dolomita

U Ministarstvu privrede Unsko-sanskog kantona potpisan je ugovor na 16 godina o davanju koncesije Faruku Bešireviću na vađenje dolomita na području općine Sanski Most.

Beširević je potrebnu dokumentaciju prikupio prije četiri godine, ali se čekalo na donošenje kantonalnog zakona o rudarstvu i imenovanju nove komisije za koncesije.

Prema riječima ministra privrede Hase Hajrulahovića, ovo je sedmi koncesioni ugovor otkako Kantonalnu vladu vodi premijer Hamdija Lipovača.

Hajrulahović je istakao da će sva iskopana ruda biti evidentirana i oporezovana.


http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/77753-potpisan-ugovor-o-koncesiji-vlada-usk-odobrila-vadjenje-dolomita.html

BiH prijeti novi pad kreditnog rejtinga
30.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/km-%20novcanice%20kovanice.jpg

Vanjski dug BiH trenutno iznosi 6,4 milijarde KM, što čini oko 25,98 posto bruto domaćeg proizvoda, i po ovom kriteriju, BiH je uvjerljivo najmanje zadužena država na prostoru bivše Jugoslavije.

Država BiH ima i 3,2 milijarde unutarnjeg duga, uglavnom po osnovi stare devizne štednje, te je ukupan javni dug 9,6 milijardi KM ili 38,96 posto BDP-a.

Veći dio duga, tačnije 62,30 posto, vratit će Federacija, na koju je evidentirano 5,98 milijardi duga, što čini 37,55 BDP-a. Od ukupnog duga FBiH na vanjski dug otpada 4,125 milijardi KM, dok je unutarnji dug 1,855 KM. Od ukupnog duga RS-a od 3,618 milijardi KM, na vanjski dug otpada 2,275 milijardi KM. Udjel duga RS-a u BDP-u je nešto veća od FBiH i iznosi 41,5 posto, piše Večernji list.

'Nivo javne zaduženosti BiH kao i entiteta pojedinačno pokazuje da BiH spada u grupu srednje zaduženih zemalja, ali trend rasta javnog duga zabrinjava pa treba voditi računa o zaduživanju. BiH i entiteti moraju planirati zaduživanja a ne zaduživati se kako kome padne na pamet. Neplansko zaduživanje te trend zaduživanja, mogao bi ubrzo preći opasnu granicu od 60 posto BDP-a', rekao je potpredsjednik Privredne komore Jago Lasić.

Slovenija i Hrvatska nalaze se u kritičnoj zoni visoke zaduženosti, a Srbija, Makedonija, Crna Gora i BiH ubrajaju se u red umjereno zaduženih zemalja, što se uobičajeno mjeri udjelom javnog duga države u ukupnom bruto domaćem proizvodu.


Deset puta više

Prema raspoloživim podacima, vanjski dug država nastalih raspadom bivše Jugoslavije iznosi ravno 150 milijardi eura i skoro je deset puta veći od vanjskog duga bivše Jugoslavije u trenutku raspada.

Svaki stanovnik BiH zadužen je za 850 eura, što je na samom dnu u regiji. Uspoređujući to s Hrvatskom gdje je svaki stanovnik zadužen 4.000 eura, Slovenijom s 3.570 eura po stanovniku, Crnom Gorom 1.500, moglo bi se reći da su bh. građani 'na konju'.

Promatrajući stanje zaduživanja tokom protekle tri godine, stvari izgledaju posve drukčije. Zabrinjava trend naglog rasta zaduživanja u proteklih nekoliko godina i struktura potrošnje tih sredstava.

Najviše je porasla zaduženost stanovnika Makedonije i to za 62 posto, Crne Gore 56 posto, te BiH 40 posto, dok je najmanji rast zaduženosti u tom razdoblju zabilježen kod Slovenaca, svega 9 posto.



M.V

Aluminij najveći izvoznik, Optima uvoznik



Aluminij Mostar najveći je izvoznik, a Optima Grupa Banjaluka najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini u 2011. godini, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Podatke o vrijednosti svakog pojednačnog uvoznika i izvoznika od UIO BIH nisu nam ustupili zbog važeće legislative ove institucije prema kojoj to ne mogu učiniti bez odobrenja pomenutih kompanija.
Ipak, i bez ovih podataka može se uočiti da rang-lista deset najvećih uvoznika i uvoznika nije doživjela velike izmjene u odnose na ranije periode, a na njoj dominiraju kompanije koje su istovremeno i veliki izvoznici i uvoznici. Najveći skok napravila je Optima grupa koja je postala drugi najveći izvoznik, a na kraju 2010. godine bila je peta.
Osim toga, među najvećim izvoznicima pojavljuje se CIBOS Ilijaš, a među uvoznicima STUDEN-AGRANA Brčko, a na listi za 2010. godinu ih nije bilo.


Top 10 uvoznika u 2011

1.OPTIMA GRUPA д.о.о. Бања Лука
2.GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Lukavac
3.ALUMINIJ d.d.Mostar
4.ArcelorMittal Zenica, d.o.o. Zenica
5.PREVENT CUTTING d.o.o. Visoko
6.HOLDINA d.o.o Sarajevo Novo Sarajevo
7.ENERGOINVEST, d.d. - Sarajevo
8.HIFA-OIL d.o.o. Tešanj
9.STUDEN-AGRANA d.o.o. Rafinerija šećera Brčko Distrikt BiH
10.TMD Ai, poslovni sistem Cimos d.o.o. Gradačac

Top 10 izvoznika u 2011

1.ALUMINIJ d.d. Mostar
2.OPTIMA GRUPA д.о.о. Бања Лука
3.ArcelorMittal Zenica, d.o.o. Zenica
4.PREVENT CUTTING d.o.o. Visoko
5.GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Lukavac
6.ALUMINA д.о.о. за производњу, промет и услуге Зворник
7.TMD Ai, poslovni sistem Cimos d.o.o.Gradačac
8.C.I.B.O.S. d.o.o. Sarajevo, Ilijaš
9.NATRON-HAYAT d.o.o. Maglaj
10.BORAC EXPORT- IMPORT d.d.Travik

Vlada FBiH - Nikšić razgovarao sa predstavnicima njemačke kompanije UMAREX
31.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/POLITIKA/Nermin%20Niksic/niksic-kompanija%20umarex.jpg

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić danas je u Vladi primio rukovodioce njemačke kompanije „UMAREX“, potpredsjednika Martina Wonischa i izvršnog direktora za investicije Johanesa Finkea.

Razgovarano je o interesu „UMAREX“-a za kupovinu dionica dioničkog društva „Pobjeda-Sport“ iz Goražda, a sastanku je prisustvovao i premijer Bosansko-podrinjskog kantona Emir Frašto.

„Umarex“ učestvuje sa 80 procenata u ukupnom prometu „Pobjede-Sport“ i ima namjeru da kupovinom većinskog paketa njenih dionica dosadašnju saradnju, koja traje 35 godina, podigne na viši nivo.

Gosti iz Njemačke su na ovom sastanku izložili svoje planove za razvoj i jačanje goraždanskog proizvođača municije s ciljem podizanja njene konkurentnosti na tržištu , širenje asortimana i otvaranja novih radnih mjesta.U tom su smislu spremni uiložiti značajan kapital.

Premijer Nikšić dao je uvjerenje da će se postupak oko kupovine dionica „Pobjeda-Sporta“ od strane njemačkog partnera maksimalno ubrzati kako bi se omogućilo ulaganje u ovu kompaniju, te da se na jednoj od narednih sjednica Vlade može očekivati davanje saglasnosti za ovu transakciju u skladu sa zakonom, saopšteno je iz Vlade FBiH.


M.V

Elektroprivreda BiH - Za pet mjeseci izvršeno subvencioniranje u iznosu od 608.228 KM
31.01.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/elektroprivreda.jpg

Za pet mjeseci od početka primjene odluke Vlade Federacije BiH o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije kućanstvima i stimulaciju energetske efikasnosti, JP Elektroprivreda BiH izvršila je subvencioniranje najugroženijih kategorija kupaca u iznosu 608.228 KM

Subvencioniranjem su obuhvaćeni kupci električne energije iz kategorije domaćinstava, koji ostvaruju pravo na najniži iznos penzije isplaćene od Federalnog Zavoda MIO/PIO u tekućem mjesecu, te kupci koji ostvaruju pravo na stalnu novčanu naknadu u službama odnosno centrima za socijalni rad u Federaciji BiH.

Na osnovu dobivenih podataka ovih institucija, a prema preduvjetu za ostvarivanje prava na subvenciju - mjesečnoj potrošnji električne energije koja ne prelazi 268 kWh, do sada je distribuiran 179. 671 račun za električnu energiju umanjen za iznos subvencije.

Primjena Odluke Vlade FBiH započela je 1. augusta 2011. godine. Pravo na subvenciju kupac može ostvariti samo na jednom mjernom mjestu u iznosu maksimalno 5,5 KM mjesečno, ovisno o količini utrošene električne energije u obračunskom razdoblju, saopćeno je iz Službe za komunikacije JP EPBiH.


M.V

Faruk Širbegović za "Avaz": Isplata duga uvjet za povratak u Libiju

"Širbegović grupa" neće slati svoje radnike u Libiju dok ne naplati potraživanja u visini od oko 400.000 KM, koliko duguje radnicima koji su bili angažirani na poslovima u toj zemlji. To je za "Dnevni avaz" potvrdio vlasnik i direktor kompanije Faruk Širbegović.

On je naglasio da će slanje naših radnika u tu zemlju prvenstveno ovisiti o sigurnosnom aspektu. Iako ova kompanija od libijskih investitora i partnera potražuje dug u iznosu od oko 15 miliona eura, Širbegović ističe da je za nastavak saradnje ključna isplata duga za oko 300 radnika iz BiH koje je angažirala "Širbegović grupa".

- Mi smo to naglasili i u razgovorima s našim libijskim partnerima koji su nas posjetili prije desetak dana i iskazali spremnost za nastavak saradnje. Dio našeg menadžmenta trenutno je u Libiji i najviše radimo na naplati naših potraživanja za koja posjedujemo validnu dokumentaciju - kaže za "Avaz" Širbegović.


http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/78100-faruk-sirbegovic-za-avaz-isplata-duga-uvjet-za-povratak-u-libiju.html

Deset godina poslovanja HIFA-OIL-a



HIFA-OIL koja je, zahvaljujući jasnoj i realiziranoj poslovnoj viziji prepoznatljiva kao najznačajniji domaći distributer naftnih derivata i, ujedno, pojedinačni lider u distribuciji naftnih derivata u Bosni i Hercegovini uopće, proslavila je jučer deset godina poslovanja.

10 godina poslovanja HIFA-OIL karakterizira nekoliko bitnih momenata koje treba istaknuti:

1. Legalnost poslovanja

HIFA-OIL je tokom svih 10 godina poslovala isključivo uvažavajući zakonske norme i bez ijednog izuzetka. S obzirom da je ovaj posao bio jedno vrijeme područje nelegalne trgovine, zapravo sve do inauguracije PDV-a, želimo istaknuti da niti jedna od 56.009 cisterni koje su distribuirane u režiji HIFA-OIL doo Tešanj zaključno s krajem 2011.g. nije prodata mimo legalne procedure. U prilog tome su svi zapisnici poreskih organa, a u posljednje vrijeme Uprave za indirektno oporezivanje, a konkretan rezultat legalnog rada HIFA-OIL je uplaćenih 794,4 miliona KM u budžet države. Dakle, HIFA-OIL je sve ove godine sudjelovala u reguliranju tržišta naftnih derivata.


2. Linija lakih (bijelih) i Linija teških (crnih) derivata

Dva su ključna područja distribucije u kanalima HIFA-OIL: Linija lakih derivata (pogonskih goriva) i Linija teških derivata (bitumeni i mazuti). Distribucija lakih derivata je učestvovala sa 69,5% u ukupnim količinama ili 38.950 cisterni, a teških derivata preostalih 30,5% ili 17.059 cisterni u naznačenom periodu 2002-2011. Cjelokupna paleta naftnih derivata koju u svojim kanalima distribucije ima HIFA-OIL garancija je našim kupcima i poslovnim partnerima da po konkurentnim uslovima mogu dobiti sve na jednom mjestu.

3. Kvalitet

HIFA-OIL je u periodu 2002-2012 najveću pažnju posvetila kvalitetu naftnih derivata koje distribuira do krajnjih korisnika. Isključivo derivati najveće kvalitete su mogli biti predmet distribucije tako da svi naši poslovni partneri znaju da je kvalitet naftnih derivata koje u svoje kanale distribucije uključi HIFA-OIL neupitan.

Također, HIFA-OIL je prva u BiH u ovoj branši implementirala međunarodni standard ISO 9001/2000 što ukazuje na internu odgovornost u vođenju poslovnih procesa.

4. Orijentacija prema kupcima

HIFA-OIL s najvećom pažnjom brine i potrebama i zahtjevima svojih poslovnih partnera. Danas ih je više od 200 što na domaćem što na inostranim tržištima. Poslovni partneri HIFA-OIL znaju da u nama imaju pouzdanog i fleksibilnog distributera koji je i u najtežim vremenima u mogućnosti odgovoriti i najsuptilnijim zahtjevima i potrebama tržišta.

5. Kontinuiran rast

Tokom svih ovih godina (izuzev 2005.) HIFA-OIL je bilježila rast prodaje naftnih derivata i ukupnog prihoda. Tako je npr. 2002.g. završena sa ukupnim prihodom od 26,5 miliona KM, a 2011. sa 404,8 miliona KM. Agregatno, u 10 godina poslovanja, HIFA-OIL je napravila ukupan promet od 2,047 milijardi KM.
Količinski, u 2002.g. je prodato 29,3 hiljade tona naftnih derivata, a u 2011.g. 241,3 hiljade t naftnih derivata. Ukupno, za 10 godina, 1,38 miliona tona. Od 1.188 cisterni u 2002.g. do 9.521 u 2011.g. sa ukupno 56.009 cisterni u svih ovih 10 godina.

6. Izvoz

Sve do 2009.g. uobičajeno je bilo da se u BiH uvoze naftni derivati. HIFA-OIL je prepoznala momenat i sredinom 2009.g. okrenula novu stranicu – izvoz, prije svega, bitumena na treća tržišta. Danas je HIFA-OIL jedan od najznačajnijih distributera bitumena u Albaniji i Kosovu, a veoma značajan distributer u Makedoniji, Crnoj Gori te dijelom Bugarskoj i Hrvatskoj. Ukupno je u proteklih tri godine izvezeno 117 hiljada tona uglavnom bitumena što je podatak koji zaslužuje pažnju.

7. Osnovne karakteristike organizacijske kulture u HIFA-OIL

Pored navedenog važno je istaknuti da našim poslovnim partnerima stavljamo na raspolaganje i slijedeće kvalitete u našem poslovanju:

• fleksibilnost spram zahtjeva i potreba naših kupaca;
• efikasnost po modelu one stop shop;
• jednostavnost i brzina donošenja poslovnih odluka;
• profesionalan menadžment i radno osoblje;
• podređenost datim obećanjima i kreiranim poslovnim ciljevima;
• poslovni kredibilitet.


HIFA – OIL: VIZIJA ZA NAREDNI PERIOD

Veoma je teško precizno postaviti ciljeve, pogotovo na dugoročnim osnovama, u branši u kojoj se nalazimo. Ovo je možda najturbulentnije tržište u BiH, i svaka ambicija koja je zasnovana na višegodišnjem pozicioniranju, nalikuje više imaginaciji i lijepim željama.

Ipak, određena orijentacija postoji i nju možemo sažeti u tri nivoa:

1) HIFA-OIL će nastojati zadržati lidersku poziciju u distribuciji naftnih derivata u Bosni i Hercegovini rukovodeći se osnovnim postavkama i načelima svog funkcioniranja;

2) HIFA-OIL će investirati u dalji razvoj izvozne orijentacije proširivanjem svog djelovanja na nove zemlje, ali i širenjem udjela u postojećim;

3) HIFA – OIL će aktivno sudjelovati u (najavljenoj) prodaji OMV-ovog lanca benziskih pumpi.



Ostvaruje se Ninin san :)

German company "UMAREX" eyes buying the shares of Bosnia and Herzegovina's "Pobjeda-Sport" company

The Prime Minister of the Federation of Bosnia and Herzegovina, Nermin Niksic received on 31st January in Sarajevo the members of board of the German company "UMAREX", Martin Wonisch, and Executive Director for Investment, Johannes Finke.
The meeting was focused on the interest of "UMAREX" for buying the shares of "Pobjeda-Sport" company in Gorazde.
"UMAREX" participates by 80 percent in overall turnover of "Pobjeda-Sport" and intends to buy the majority package of the shares in order to raise the current co-operation, which lasts 35 years, to a higher level.
The guests from Germany presented their plans for the development and strengthening of Gorazde ammunition manufacturer, with aim to raise its competitiveness at the market, expansion of product range and create jobs.
According to the Prime Minister Nikšić, the procedure of buying shares of "Pobjeda-Sport" by the German partner’s should be accelerated in order to facilitate investment in this company. Source; FIPA

http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=134486

German company "UMAREX" eyes buying the shares of Bosnia and Herzegovina's "Pobjeda-Sport" company

The Prime Minister of the Federation of Bosnia and Herzegovina, Nermin Niksic received on 31st January in Sarajevo the members of board of the German company "UMAREX", Martin Wonisch, and Executive Director for Investment, Johannes Finke.
The meeting was focused on the interest of "UMAREX" for buying the shares of "Pobjeda-Sport" company in Gorazde.
"UMAREX" participates by 80 percent in overall turnover of "Pobjeda-Sport" and intends to buy the majority package of the shares in order to raise the current co-operation, which lasts 35 years, to a higher level.
The guests from Germany presented their plans for the development and strengthening of Gorazde ammunition manufacturer, with aim to raise its competitiveness at the market, expansion of product range and create jobs.
According to the Prime Minister Nikšić, the procedure of buying shares of "Pobjeda-Sport" by the German partner’s should be accelerated in order to facilitate investment in this company. Source; FIPA

http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=134486

Daj boze da nas ojacaju.

Agrokomerc mora opstati
02.02.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/POLITIKA/Erdal%20Trhulj%20f.jpg

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj doputovao je danas u radnu posjetu "Agrokomercu" u Velikoj Kladuši.

U upravnoj zgradi "Agrokomerca" održava se sastanak kojem osim ministra Trhulja prisustvuje premijer i ministri u Vladi Unsko-sanskog kantona (USK), menadžment poduzeća, direktori Federalne i Kantonalne agencije za privatizaciju, te načelnici općina Velika Kladuša, Cazin i Bužim.

"Ovaj sastanak je prvi, ali ne i posljednji u ovom sastavu, nakon što je prije dva mjeseca formirana radna grupa za spas 'Agrokomerca' ", kazao je novinarima prije početka sastanka, koji je zatvoren za javnost, ministar Trhulj.


Po njegovim riječima, sastanak je iniciralo Ministarstvo na čijem čelu se nalazi, a tema je program sanacije "Agrokomerca", koji bi trebao rezultirati pokretanjem proizvodnje u dijelovima ovog poduzeća, gdje je to moguće.

"Osim toga, njime se želi zadržati postojećih 420 radnika, ali i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta", istakao je ministar Trhulj.


Dugovanja "Agrokomerca" dostigla su brojku od 130 miliona KM, zbog čega je, kako je dodao, prošle godine bilo zahtjeva da se pokrene stečajni postupak u tom poduzeću.

"Međutim, stav Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva jest da 'Agrokomerc', koji je bio pokretač razvoja u ovom kraju mora opstati, a federalna vlast, zajedno s kantonalnom i općinama na čijem se teritoriju nalaze objekti poduzeća, mora iznaći rješenje", ističe Trhulj.


M.V

U Sarajevu se otvara ured za energetsku efikasnost
02.02.2012


http://www.fthmotors.com/images/Sarajevo_2.JPG

Sarajevo će naredne sedmice dobiti ured za energetsku efikasnost i time postati prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je otvorio ovaj ured.

Aktivnosti ureda za energetsku efikasnost definirane su Akcionim planom energetski održivog razvoja grada (Sustainable Energy Action Plan - SEAP) koji je usvojilo Gradsko vijeće u julu 2011. godine, saopćeno je iz Pres-službe Grada Sarajeva.

Ured će pratiti i proučavati stanje u oblasti zgradarstva, javnog transporta i javne rasvjete u gradu Sarajevu, raditi na izradi analitičkih, informativnih i drugih materijala o stanju i problemima u oblasti racionalnog korištenja energije i predlagati rješenja za utvrđivanje politike i mjera u ovoj oblasti, raditi na uspostavljanju sistema kontinuiranog praćenja potrošnje energije i energenata u javnim objektima.

Ured će učestvovati i u izradi odluka i drugih propisa i provedbenih akata radi povećanja energetske efikasnosti u objektima javne namjene, inicirati pripremu projekata za apliciranje u EU fondovima, te besplatno savjetovati građane Sarajeva o mjerama energetske efikasno.


M.V

:^^:

Stara slika, lijepa vijest!

:^^:

Stara slika, lijepa vijest!


Ipak je "ljepša" nego ovu što je autor postavio na M.V :lol:

http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/Sarajevo/sarajevo.jpg

Trhulj: Pokrenuti proizvodnju u dvije tvornice "Agrokomerca"

Menadžment "Agrokomerca" u narednih 15 dana treba da donese mjere za minimalno pokretanje proizvodnje u dvije tvornice, jedan je od zaključaka, koji je danas usvojen na sastanku federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Erdala Trhulja i predstavnika federalnih, kantonalnih i općinskih vlasti, održanom u "Agrokomercu".

http://www.ekapija.ba/dokumenti/agrokomerc1.jpg

Sastanak je održan iza zatvorenih vrata.

"Menadžment poduzeća treba da utvrdi i gotovinski tok novca, kako bi Federalna i Kantonalna vlada mogle znati koliko je potrebno osigurati sredstava za pokretanje te proizvodnje", rekao je ministar Trhulj po okončanju sastanka.

Prema njegovim riječima, dugovanja "Agrokomerca" od oko 130 miliona KM riješiće se kroz federalni Zakon o finansijskoj konsolidaciji, koji između ostalog tretira i ovo poduzeće, a njegovim odredbama preciziraće se na koji način će to biti urađeno.

"Dogovoreno je da se imovina poduzeća dalje ne prodaje, već da se pojedini objekti daju u zakup", dodao je ministar.

Kada je u pitanju imovina "Agrokomerca" u inozemstvu, Trhulj je kazao da se je do sada ona gotova sva uspjela evidentirati i nalazi se u pasivnom podbilansu, te izrazio nadu da će uskoro biti donesena presuda Suda u Strazburu, po tužbi dioničara za utvrđivanje vlasništva nad "Agrokomercom", kako bi se konačno znalo ko su i u kom omjeru vlasnici tog poduzeća.

Do tada, na sastanku je dogovoreno, da s ciljem transparentnosti, u aktivnosti oko pokretanja proizvodnje budu uključeni svi dosadašnji vlasnici imovine "Agrokomerca", misleći pri tom na dioničare i Vladu Unsko-sanskog kantona (USK).

Naredni sastanak će biti održan vrlo brzo, kazao je ministar Trhulj, dodajući da je do tada svaka od tri općine, Velika Kladuša, Cazin i Bužim, na čijem se području nalaze objekti "Agrokomerca" zadužena da pripremi svoje prijedloge.

Holanđani preuzimaju tri mljekare u BiH

Holandska kompanija "Royal FrieslandCampina" postaće novi vlasnik dubičkog "Mlijekoprodukta", ugašene banjalučke "Mljekare" i male mljekare "East Milk" u Sarajevu u sklopu preuzimanja njihovih dosadašnjih vlasnika iz Srbije.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/mleko_060111.jpg

"FrieslandCampina" juče je na svom sajtu objavila da je sa kompanijom "Salford Capital Partners" potpisala memorandum o akviziciji beogradskog "Imleka" i subotičke "Mlekare", s ciljem da utvrdi svoju poslovnu poziciju u jugoistočnoj Evropi.

Ovo preuzimanje će poslovnoj mreži Holanđana, kako ukazuju, pridodati aktivnosti obje srbijanske mljekare na području zapadnog Balkana, što uključuje oko 1.470 zaposlenih u šest proizvodnih pogona i četiri kancelarije u Srbiji, BiH i Makedoniji.

Kiz `t Hart, generalni direktor kompanije "FrieslandCampina", kazao je da navedeno preuzimanje doprinosi njihovom portfoliju brendova i jača poziciju na području jugoistočne Evrope, kao jednoj od okosnica njihove strategije.

Holanđani će, preuzimanjem "Imleka" i subotičke "Mlekare" sadašnje poslove u regionu u Mađarskoj, Rumuniji i Grčkoj proširiti i na Srbiju, BiH i Makedoniju, čime će opsluživati tržište od 76 miliona potrošača i, kako ističu, stvoriti čvrstu podlogu za dalji rast kompanije.

Generalni direktor "Imleka" Slobodan Petrović, povodom ovog aranžmana, izjavio je da je to velika prilika za region, "Imlek", "Mlekaru" i "FrieslandCampinu".

"Naš proizvodni program se dobro slaže sa sadašnjim brendovima `FrieslandCampine`", rekao je Petrović, izražavajući uvjerenje će obje prodate mljekare doživjeti prosperitet u korist njihovih potrošača.

U Upravi "Salfordove" firme "Danube Foods Group" u BiH juče nisu imali komentar na objavljeno preuzimanje, dok su u Sindikatu "Mlijekoprodukta" izrazili nadu da će novi vlasnik zadržati postojećih više od 250 radnika i nastaviti ulaganje u preduzeće.

"Dosadašnji poslodavci sa nama imaju dosta korektan odnos, jer se zaposlenima redovno isplaćuju plate i ostale prinadležnosti. Od novog vlasnika očekujemo nova ulaganja, prije svega u obnovu voznog parka, te, naravno, i da ne bude otpuštanja radnika", istakao je Rajko Bućma, predsjednik Sindikata dubičke mljekare.

"Salford" je preko subotičke "Mlekare" krajem 2004. godine kroz privatizaciju kupio i većinski državni kapital banjalučke "Mljekare" čiju su proizvodnju ugasili prije dvije godine pod izgovorom premještanja poslovanja u industrijsku zonu Aleksandrovac, kod Laktaša. Novi objekat je izgrađen i zvanično otvoren u septembru 2010, ali nikada nije pušten u rad.

Iz holandske kompanije izrazili su očekivanje da će preuzimanje srbijanskih mljekara biti završeno za nekoliko mjeseci, uz napomenu da će biti otvoreno i za manjinske akcionare.

"FrieslandCampina" proizvodi napitke na bazi mlijeka, hranu za bebe, sireve, maslace, pavlake i deserte, te je u 2010. godini ostvarila godišnji prihod od skoro devet milijardi evra kroz poslovanje u 25 zemalja.

(eKapija.ba)

Trhulj: Pokrenuti proizvodnju u dvije tvornice "Agrokomerca"

:cheers:

Vlada TK odobrila 46.700 maraka Fabrici obuće Aida


Vlada Tuzlanskog kantona dala je danas saglasnost na Odluku Ministarstva industrije, energetike i rudarstva TŽ-a o odobravanju 46.700 maraka Fabrici obuće Aida d.d. Tuzla, za realizaciju Programa mogućnosti ekonomsko - financijske rekonstrukcije te fabrike.

Foto: Sarajevo-x.com
Spomenuta sredstva su odobrena za izmirivanje obveza za troškove električne i toplotne energije, nabavku rezervnih dijelova, održavanje motornog vozila te izmirivanje obveza prema A-SHOES-u, koje su nastale po Ugovoru o poslovno- tehničkoj saradnji između Aide i A-SHOES-a.

Također, odobrena sredstva iskoristit će se za izmirivanje troškova osiguranja objekata za razdoblje kada nema proizvodne aktivnosti, izmirivanje obveza za izvršene knjigovodstvene usluge za izradu revizorskih izvješća za 2010. i 2011. godinu i izmirivanje obveza nastalih prema Nadzornom odboru.

http://www.sarajevo-x.com/bih/vlada-tk-odobrila-46-700-maraka-fabrici-obuce-aida/120203073

Drama oko Aide se nastavlja... Trose se novac iz budzeta, niko nikoga ne pita... veselooo

ampicilin
De saznaj hoćel Bingo pokrenuti proizvodnju Topsa u Agrokomercu

a dokat ce se bacati pare na ovu Aidu..pobogu

47000 i nisu neke pare za ocuvanje 150 radnih mjesta.