on je mislio u buduce da ce bit ustedeno, posto se nece vise placat

Energoinvest ima 45 miliona dolara potraživanja u svijetu

Teorijski Energoinvest u svijetu ima oko 45 miliona dolara potraživanja, a praktično 20 miliona dolara, kazao je u intervjuu za Oslobođenje generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić.
Kad bi naplatili deset milona, ističe, bilo bi idealno.

"Znamo da je raspadom Jugoslavije došlo do problema naplate poslova, koji su izvođeni putem centralnih institucija te zemlje. Danas su to dominantno poslovi u Zambiji, Siriji, Burmi i Kubi. Realno od toga imamo mogućnost da naplatimo dug iz Sirije", rekao je Čengić.

Pravosuđe Sirije je 2010. godine presudilo da Energoinvest ima pravo na devet miliona dolara duga, bez obzira na stvarni dug i bez prava na kamatu.

"Ta presuda ne znači izvršnost, već samo pravo da nešto naplatite, što smo pokušali uraditi na sve načine putem advokatskih kancelarija ili posredničkih agencija. Sada smo dobili ponudu jednog posrednika, relativno povoljniju i pokušavamo da naplatimo bilo šta od tog duga, uzimajući u obzir stanje u Siriji, kao i činjenicu da Energoinvest dugo neće u toj zemlji ništa izvoditi", rekao je Čengić.

Vlada je, kako kaže, informirana o tome i krenut će se u fazu naplate duga, koji će Energoinvestu dobro doći u pokrivanju troškova, pogotovo onih nastalih u Libiji.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/energoinvest-ima-45-miliona-dolara-potrazivanja-u-svijetu/120323023)

Federalno ministarstvo finansija prije roka vratilo 65 miliona KM trezorskih zapisa

Nakon što je u septembru prošle godine Federalno ministarstvo finansija prodalo emisiju trezorskih zapisa u nominalnom iznosu od 65 miliona KM, danas je izvršeno vraćanje cjelokupnog iznosa.

"S obzirom na to da je datum dospijeća bio 28. mart 2012. godine, važno je istaknuti da smo uspjeli osigurati sredstva i cjelokupan iznos vratiti prije roka i bez kašnjenja", navode iz Federalnog ministarstva finansija.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552190)

Svjetska banka spremna pomoći u kreditiranju rehabilitacije plovnog puta rijeke Save

Radi realizacije Projekta rehabilitacije plovnog puta rijeke Save, nakon Sarajeva, predstavnici Svjetske banke i državnog ministarstva za komunikacije i transport BiH, boravili su jučer u Brčkom, gdje su s predstavnicima Vlade Distrikta i preduzeća Luka razgovarali o dodjeli beskamatnog kredita od Svjetske banke.

Baher el-Hifnavi, vođa projektnog tima Svjetske banke, kazao je da je Svjetska banka spremna pomoći u kreditiranju, ali i naglasio da svi aplikanti moraju zadovoljiti uvjete i propisane standarde i procedure za ovu vrstu pomoći.

Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra za komunikacije i promet, rekao je da je državno ministarstvo spremno da pomogne u oporavku i razvitku brčanske Luke, te dodao da će cijeli projekt težiti od 60 do 80 miliona eura.

"Od Evropske komisije za obnovu i razvoj već imamo 5,5 miliona eura, od toga četiri miliona su za deminiranje desne obale Save, a ostatak je za izradu glavnog projekta od Brčkog do Beograda", kazao je Bajrambašić.

Bajrambašić je dodao da bi sve pripreme za ovaj zahtjev prema Svjetskoj banci trebale biti završene do januara 2013. godine.

Po riječima Mustafe Nukovića, direktora brčanske Luke, za realizaciju I faze ulaganja u Luku Brčko potrebno je šest miliona eura.

"Uspostavom plovnog puta imaćemo neometan riječni saobraćaj za kontinuiran rad, a istovremeno ćemo imati pristupni put od željezničke stanice Brčko Novo do Luke, jednim direktnim kolosijekom, te pristupni drumski saobraćaj", precizirao je Nuković.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552294)

Razgovori sa Binder grupom: Budimir ugovara poslove za domaću autoindustriju?



BiH postaje zanimljiva vodećim zemljama EU za investicije i privrednu saradnju, konstatovano je na sastancima predsjednika Federacije BiH (FBiH) Živka Budimira sa privrednicima Njemačke, tokom njegove službene posjete toj zemlji.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika FBiH navodi se da je cilj Budimirove posjete Njemačkoj bio unaprijediti političku i privrednu saradnju dvije zemlje.
Osim političkih susreta Budimir se u Njemačkoj sastao i sa predstavnicima Binder grupe. Riječ je o uspješnoj tvrtci iz Munchena koja širom svijeta snabdijeva auto industriju dijelovima od aluminija.
Tokom susreta je bilo riječi o nabavci aluminijskih profila za potrebe Binder grupe iz BiH, ali i o investicijama koje bi bile u vidu proizvodnih pogona za proizvodnju finalnih dijelova u automobilskoj industriji.
Potreba za proizvodima Binder grupe je u izuzetnom porastu, i prema Budimirovim riječima, ostvarivanje saradnje sa tom kompanijom omogućilo bi razvoj dijela proizvodnje za automobilsku industriju u BiH.

Holanski investitor zainteresovan za gradnju pogona za proizvodnju namještaja u Tešnju




Fuad Šišoć, načelnik Općine Tešanj, jučer je primio vlasnika i direktora firme NORD ENT Tešanj, te zainteresovanog novog investitora iz Holandije za lokaciju sadašnje kompanije NORD ENT.
Na sastanku je istaknuto da bi u toku ove godine trebala početi investicija nove kompanije u novi pogon i novu liniju modernog namještaja koja bi uposlila 35 radnika.
Općinski načelnik je obećao punu podršku administracije kod registriranje firme, izdavanja potrebnih odobrenja za gradnju, kao i osposobljavanje potrebnih radnika sa Mješovitom srednjom školom iz Tešnja.

B80o9Jp-7Fg

:applause:

^^ :cheers:

Neko konačno i prima radnike

Brojne probleme u poslovanju vlasnici i menadžeri drvoprerađivačkih kompanija rješavaju zatvaranjem proizvodnih pogona i otpuštanjem radnika na području cijele Bosne i Hercegovine.
Na sastanku Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH svjedočili smo drugačijim potezima. Tehnički direktor XYLON Corporation iz Podlugova Hajan Šahinović saopštio je da su dan prije ove sjednice na posao primili 20 radnika.
„Imamo još slobodnih kapaciteta, ali ih ne možemo popuniti jer se stalno suočavamo sa problemima u nabavci sirovine", kazao je uz ovu ohrabrujuću vijest.

Riječ je o tvornici pokrenutoj uz investiranje kapitala iz Švedske i proizvođaču masivnih podova, čiji plasman je osiguran na inostranom tržištu.
Spomenuta sjednica najvećim dijelom bila je posvećena upravo ovom pitanju i činjenici da Federacija BiH nema zakon o šumama. Bez njega se gazdovanje, i eksploatacija i prodaja drveta odvijaju mimo interesa društva i onih koji bi većom proizvodnjom i izvozom mogli uticati na brži ekonomski razvoj.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/neko-konacno-prima-radnike)

RS: Pad industrijske proizvodnje i broja zaposlenih u toj oblasti

Industrijska proizvodnja ostvarena u februaru 2012. godine u Republici Srpskoj u odnosu na isti mjesec prošle godine manja je za 5,5 posto, a u odnosu na januar ove godine manja za čak 8,3 procentna poena, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku.

U odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u 2011. godini pad u februaru iznosio je čak 19,8 posto.

Industrijska proizvodnja ostvarena u periodu januar - februar 2012. godine u poređenju sa istim periodom lani manja je za pet procenata.

Posmatrano po ekonomskoj namjeni ubjedljivu prednost u negativnom smislu drže kapitalni proizvodi sa strmoglavih 18,5 procenata.

Ovi pokazatelji u sebi kriju i pad zaposlenosti u sektoru industrije.

Naime, broj zaposlenih u industriji u periodu januar-februar 2012. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine manji je za 3,3 posto.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/rs-pad-industrijske-proizvodnje-i-broja-zaposlenih-u-toj-oblasti/120325052)

Priliv sredstava u federalnu kasu nije dovoljan

Ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina rekao je da je priliv sredstava u federalnu kasu nedovoljan u odnosu na postojeće obaveze.

On kaže da je paradoks da se budžeti prave sa "naopake strane", te da će vrijeme pokazati da li će doći do rebalansa ovogodišnjeg budžeta.

"Prvi kvartal je najmanje izdašan po prihodima u odnosu na ostala tri u godini. Prihodi u ovom kvartalu su na nivou prošlogodišnjih i tako smo ih i planirali. S druge strane, oni će zavisiti i od toga kako ćemo ići sa komponentom finansiranja", rekao je Krajina za Televiziju OBN.

On je naveo da je u finansiranju predviđeno izdavanje 290 miliona vrijednosnih papira, 60 miliona kratkoročnih i 230 miliona dugoročnih trezorskih zapisa i jedan kredit Evropske komisije od 57 zapisa.

Govoreći o povećanju stope poreza, Krajina kaže da je to pitanje delikatno, jer znači "poskupljenje života", ali i "manje uzimanje kredita".

Krajina je rekao da ukupan dug Federacije BiH danas iznosi 4,8 milijardi KM, od čega su oko milijardu KM obaveze preduzeća.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/krajina-priliv-sredstava-u-federalnu-kasu-nije-dovoljan/120325072)

Direktori 8 berzi iz JIE potpisuju platformu za zajednički rad


Direktori osam berzi vrijednosnih papira iz Jugoistočne Evrope (JIE) u utorak će u Sarajevu potpisati platformu za zajednički rad pod okriljem Tajništva Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Očekuje se da platforma poboljša saradnju berzi vrijednosnih papira i unaprijedi pristup finansijama u regiji, što je glavni preduvjet razvoja privatnoga sektora.

Platformu su podržali Tajništvo Vijeća za regionalnu saradnju i program Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod nazivom „Partneri za finansijsku stabilnost“.

Potpisnice platforme bit će berze iz Banje Luke, Beograda, Ljubljane, Podgorice, Sarajeva, Skopja, Tirane i Zagreba, najavljeno je iz RCC-a.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/direktori-8-berzi-iz-jie-potpisuju-platformu-za-zajednicki-rad/120326021)

Prosječna plaća od 828 KM u BiH je nerealna!


Službena statistika u Bosni i Hercegovini tvrdi da prosječna plaća u zemlji iznosi 828 konvertibilnih maraka, te da primanja zaposlenih u BiH, na godišnjoj razini, rastu!


No, oni koji prate kretanja na tržištu rada u BiH ističu kako je stvarna slika životnog standarda i kupovne moći građana znatno lošija.

Direktor Potrošačke zadruge EUROBIH Mesud Lakota naglašava kako je u BiH mnogo više radnika s primanjima znatno manjim od službenog prosjeka, a da su preplaćena uprava i monopolistička javna poduzeća jedini čije plaće premašuju taj iznos.

'S tolikim primanjima se mogu zadovoljiti temeljne potrebe za hranom i drugim neophodnim proizvodima i uslugama. Međutim, problem je što ogromna većina zaposlenih u BiH ne ostvaruje ni približno toliki mjesečni prihod.

Statističari su došli do ovakvog podatka zbrajajući kruške i jabuke. Zahvaljujući golemim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima, koja dostižu 1.380 maraka, dobijen je ovakav prosjek.

S druge strane, primanja radnika u privredi često ne prelaze ni 400 maraka. To je prava realnost BiH', ističe Lakota, piše Večernji list.

Tome u prilog, kaže, ide i podatak o skoro polovini bh. stanovništva koje živi blizu granice siromaštva. Među njima je veliki broj penzionera koji primaju ispod 320 KM, koliko službeno iznosi prosječna penzija.

Lakota ističe da veliki broj penzionera prima znatno manju penziju i da je za mnoge od njih spomenuti 'prosječni' iznos znanstvena fantastika.

'Službena statistika se igra brojkama, iako ti podaci nemaju veze s realnošću. Samo je 15 do 18 posto zaposlenih koji se mogu pohvaliti iznadprosječnim primanjima i zahvaljujući njima državna statistika dolazi do podatka o prosječnoj plaći od 828 KM.

To je uglavnom uprava, koja je znatno više plaćena nego u drugim zemljama regije', ističe Lakota.

On upozorava kako su troškovi života danas skuplji nego u istom razdoblju prošle ili pretprošle godine, te da danas 100 KM nema realno istu vrijednost kao prije godinu dana.

Dugovanja građana

Suočeni s takvom situacijom građani pribjegavaju jedinom mogućem rješenju – plaćaju ono što smatraju prioritetnim, a prolongiraju sve ostalo.

Zbog takve prakse se gomilaju dugovanja za komunalne usluge, jer ih građani ne smatraju prioritetnim rashodima. Ono malo novca što imaju radije će potrošiti na kupovinu hrane, nego na plaćanje komunalnih usluga.

Potvrđuju to milioni tužbi zbog neplaćenih računa za vodu, električnu energiju, plin ili grijanje.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/15509-prosjecna-placa-od-828-km-u-bih-je-nerealna.html)

Višemilionska šteta zbog nedostatka graničnih prelaza
26.03.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/BOSNA%20I%20HERCEGOVINA/granicni%20prelaz----.jpg

Izvoznici iz BiH pretrpiće višemilionsku štetu zbog odbijanja Hrvatske da nakon ulaska u EU izgradi osam standardizovanih graničnih prelaza za uvoz robe biljnog i životinjskog porijekla iz BiH.

Zagreb pristaje da gradi samo dva inspekcijska prelaza, zbog čega će bh. izvoznici robu, koja je često vrlo kvarljiva, morati da voze po 100 kilometara dalje, što će domaćim proizvođačima povećati troškove i smanjiti konkurentnost.

Zbog toga BiH ništa neće riješiti, iako će u gradnju graničnih prelaza u Gradiški i Metkoviću, koji će biti opremljeni po najvišim evropskim standardima, uložiti 15 miliona KM.

Međutim, vrijednost te investicije, prema tvrdnjama ekonomista, biće prava sitnica u odnosu na štetu koju će BiH pretrpjeti zbog nedostatka inspekcijskih prelaza.

Analitičar Sektora za makroekonomski sistem u STK Duljko Hasić naglašava da bi BiH morala da ima osam standardizovanih prelaza kako bi se izbjegli navedeni problemi i saobraćajni kolaps do kojeg će ovako neminovno doći.

"Hrvatska je za BiH najznačajniji izvozni prostor. Iako je BiH tražila osam inspekcijskih graničnih prelaza, hrvatska strana smatra da su dovoljna samo dva. To opravdavaju visokom cijenom opremanja, jer i Hrvatska mora ravnopravno da učestvuje u tome, i navodno malom količinom robe koju izvozimo. To nije tačno jer BiH u Hrvatsku godišnje izveze biljnih i proizvoda animalnog porijekla u vrijednosti od oko 200 miliona KM", rekao je Hasić.

Statistički podaci pokazuju da najveću vrijednost vanjskotrgovinske razmjene od 76,5 posto BiH ostvaruje upravo sa Hrvatskom i Srbijom. Prošle godine je u Hrvatsku izvezena roba u vrijednosti 1,24 milijarde KM, a uvezeno je duplo više. Od ukupnog izvoza, BiH u Hrvatsku plasira 16 posto agroindustrijskih proizvoda.


M.V

Samo u BIH: Cijena brašna pala a hljeb skuplji
26.03.2012


http://www.biznis.ba/thumbnail.php?file=news/2012/mart/hljeb_trgovina_878836558.jpg&size=article_medium

Cijene osnovnih životnih namirnica u Federaciji BiH u februaru nisu doživjele bitnije izmjene u odnosu na januar, pokazuje analiza federalnog Ministarstva trgovine.


U februaru je pala cijena brašna tip 500 sa 1,14 KM na 1,09 KM, kao i cijena litra ulja sa 2,80 na 2,77 KM. Istovremeno, hljeb je skuplji za jedan fening nego u januaru, i cijena mu je 2,47 KM.

Mlijeko je ostalo na istoj cijeni 1,51 KM za litar, kao i maslac kojem je cijena 4,28 KM za pakovanje od 250 grama.

U Republici Srpskoj je jeftiniji hljeb i njegova cijena u februaru iznosila je dvije KM, a jeftiniji su i ulje kojem je cijena 2,69 KM, te maslac koji košta 3,80 KM za pakovanje od 250 grama. Cijena mlijeka približno je jednaka kao u Federaciji, iznosi prosječno 1,50 KM, kao i brašna tip 500 koje košta 1,13 KM po kilogramu, objavio je Indikator.ba.

Poređenje cijena osnovnih namirnica sa zemljama okruženja pokazuje da je brašno najjeftinije u Srbiji - 0,70 KM za kilogram, mada je cijena hljeba relativno visoka i iznosi 1,90 KM. Ulje je takođe jeftinije nego u BiH i košta 2,10 KM. U Hrvatskoj je hljeb jeftiniji nego u Federaciji BiH i košta 2,37 KM, ali je zato brašno skuplje i iznosi 1,42 KM za kilogram.

Ulje je u Hrvatskoj najskuplje i košta 3,22 KM po litru, dok je maslac jeftiniji nego u FBiH i košta 4,12 KM za pakovanje od 250 grama. Dok je u Srbiji mlijeko najjeftinije i za litar se plaća 1,15 KM, u Hrvatskoj je ovaj proizvod najskuplji i košta 1,62 KM.


Biznis.ba

U Orašju se proizvode sedla za američke kauboje

Čak niti najveći sanjar i zaljubljenik kaubojaca, posavski glumac Ivo Gregurević nije mogao zamisliti da će se upravo u njegovoj rodnoj Posavini proizvoditi sedla za američke kauboje. Upravo to se događa već šest godina u Orašju, upravo na području gdje su konji nekada bili glavni ekonomski oslonac svih dobrostojećih, pa i siromašnijih obitelji, piše "Večernji list".

Luksuzna sedla

To je područje njemačka firma JD Saddlery Rolanda Durra odabrala za sjedište jedine u BiH (i na većem dijelu Evrope) za proizvodnju sedla. Posebost je što proizvodnja ide za američko tržište. Sedla koja proizvodi JD Saddlery u Orašju nisu prosječna sedla za konje već luksuzna, visoko zahtjevna za izradu, čija cijena po jednom komadu doseže vrtoglavih 2000 eura. Uspijevaju ih na godinu proizvesti oko 1000 sedala.
-U Orašje je ova firma došla 2006. s namjerom da ispitaju mogu li se i u BiH proizvoditi sedla. Danas možemo kazati da smo uspješno apsolvirali sve tajne dobro urađenog sedla koji podliježe visokim standardima koji ne poznaje improvizaciju već visoko profesionalnu normu i kvalitetu. Tvrdim da su naši radnici po tome koliko dobro i savjesno obavljaju posao, najbolji u svijetu. To upravo dokazuju u ovoj maloj firmi. Jedino se mora raditi stručno, a toga ne bi bilo bez edukacije kroz koju je prošlo svih 11 uposlenika. Tečajevi u inostranstvu bila su nužnost kako bi naučili tajne vrhunske proizvodnje koja ne trpi improvizacije. Po nekoliko mjeseci u Orašje su dolazili stručnjaci iz inostranstva da podučavaju radnike, kaže direktor tvrtke Ivo Mijić. Mala i stručna ekipa Saddlery Orašja uigrana je, posao ide „kao na traci“ jer svatko zna tačno što raditi. Zadovoljni su i plaćom od oko 1000 KM.

Potrebna strpljivost

Ne žale se što je posao zahtjevan.
-Sve se radi ručno, potrebna je strpljivost i umješnost, kaže nam uz rad ne prekidajući ga ni za trenutak Katica Kobaš, jedna od tri zaposlene žene. Direktor Mijić za njih ima samo riječi hvale. Ne zaostaju od muških u poslu, kaže Mijić, dapače možda su čak i umješnije u poslu. – Sedla su zahtjevni proizvodi a i tehnologija proizvodnje je komplicirana, pojašnjava nam direktor.

Kako većina posavskih sedala završi u američkoj državi Colorado očito je to najbolja potvrda da su posavska sedla najudobnija za američke kauboje. Istodobno, uspješnost oraške firme dokaz je da posavski radnici po kvaliteti rada i proizvoda koji izlaze iz njihovih ruku, ni malo ne zaostaju za evropskim standardima.
-Potrebna je samo dobra organizacija i adekvatna nagrada, a rezultat ne može izostati, zaključuje Mijić.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/86897-u-orasju-se-proizvode-sedla-za-americke-kauboje.html)

Na sajmu SAGRA izlagači iz BiH, Slovenije, Turske i Italije

Centar „Skenderija“ - Sarajevski sajam od 28. do 31. marta organizira Sarajevski sajam građevinarstva - SAGRA, a na prostoru od 1. 000 m2 predstavit će se 20 izlagača i suizlagača iz BiH, Slovenije, Turske i Italije, saznaje Fena u Sarajevskom sajmu.

Također, u vrijeme sajma 28. i 29. marta u prostoru Doma mladih bit će održani 2. dani energetike. Organizacija te manifestacije je, kako navodi organizator, proizašla iz potrebe za informiranjem javnosti o novim tržišnim zakonima koji se primjenjuju u BiH, shodno direktivama EU za građevinski sektor, a tiču se energetske efikasnosti u zgradarstvu.

"Energija iz obnovljivih izvora i turizam su prirodni resursi BiH za koje su zainteresovani strani investitori pa se stoga Centar Skenderija odlučio da ove dvije sajmske manifestacije organizuje u isto vrijeme i da prezentira potencijale BiH na jednom mjestu", ističu iz Sarajevskog sajma i podsjećaju da se Dani energetike organiziraju i u vrijeme kada se obilježava Dan planete Zemlje - 31. mart.

U narednom periodu sajam građevinarstva će se razvijati s tendencijom da se na sajmu prezentiraju građevinski materijali koji posjeduju certifikat energetske efikasnosti, jer novoizgrađeni građevinski objekti koji se prodaju na tržištu će trebati do 2013. godine posjedovati certfikat o razredu energetske efikasnosti. O tim i drugim bitnim zakonskim aktima će, više riječi biti u vrijeme sesije Dani energetike Sarajevo.

Iz organizacije sarajevskog sajma podsjećaju da Akcioni plan Evropske unije nazvan 3 x 20 posto podrazumijeva smanjenje potrošnje energije za 20 posto, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije za 20 posto i smanjenje emisije ugljendioksida i ostalih gasova s efektom staklene bašte za 20 posto te da ga je potrebno realizirati do 2020. godine.

Sajam SAGRA `12" objedinjuje: 34. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije, 22. međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva, 7. međunarodni sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, "Interklima" - 16. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija, "Instal" - 11. međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektronike, te "Plagram" - 37. međunarodni sajam plastike i gume.

Organizator je ove godine odlučio da proširi dosadašnji koncept sajma B/B (busines to busines) primjenom strategije B/C (busines to customer) fokusirajući se na krajnjeg korisnika - kupca u želji da omogući efikasniji kontakt privrednika i potrošača te da sajmu vrati tradicionalni koncept marketa gdje bi se putem ponude i potražnje zadovoljile potrebe svih učesnika sajma.

Radno vrijeme sajma je od 10 do 18 sati, a cijena ulaznice je jednu KM.

Od 2012 .godine SAGRA je novi naziv sajma koji se prethodnih 30 i više godina nazivao "Gradnja i obnova". Sajam predstavlja jednu od najznačajnih privrednih manifestacija u regionu putem koje se prezentiraju noviteti u svijetu građevinarstva i arhitekture.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552873)

gg6OFjsmECo

Njemački rudarski gigant ThyssenKrupp najavio ulazak na bh. tržište

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Sanjin Halimović, primio je danas u Sarajevu, predstavnike njemačkog ThyssenKruppa, vodeće svjetske korporacije u rudarskoj industriji, koji su mu predstavili mogućnosti saradnje i plan ulaska na tržište BiH.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/vlada_fbih_sastanak_260312.jpg

Kako su istakli, njemačka korporacija posjeduje sve kapacitete za modernizaciju rudarske industrije u našoj zemlji, bilo da je riječ o rekonstrukciji rudnika i površinskih kopova, modernizaciji sistema eksploatacije, ili održavanju i remontu rudarske opreme i mehanizacije. Dodali su da korporacija iz Essena ima 180.000 uposlenih širom svijeta i ostvaruje godišnji prihod od 65 milijardi eura.

Ministar Halimović zahvalio se gostima iz Njemačke, naglašavajući kako bi ulazak jedne takve korporacije bio dobar signal za poslovnu reputaciju naše zemlje. Kazao je kako postoje velike mogućnosti za saradnju kroz direktno investiranje ili plasman njemačke tehnologije u rudarsku industriju naše zemlje.

"Za Bosnu i Hercegovinu je važno da takve kompanije pokazuju interes za ulaganja, i u narednom periodu ćemo pokazati da je Vlada FBiH odgovoran partner koji će osigurati uslove kredibilnim kompanijama da ulože svoj kapital i pokrenu značajne poslove", istakao je ministar Halimović.

Gosti su iskazali interes i za druge grane industrije, navodeći da je ovo tek početak u sagledavanju i drugih poslovnih mogućnosti u našoj zemlji. Inače, današnjem sastanku, u sjedištu Vlade FBiH, prisustvovali su i predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

h0rQI9pIqSQ

BiH mora podići standarde da bi nastavila izvoz u Hrvatsku

Bosna i Hercegovina mora podići svoje standarde da bi nastavila izvoziti meso i mlijeko na hrvatsko tržište i nakon prijema ove zemlje u Evropsku uniju sredinom naredne godine, izjavila je danas u Sarajevu članica hrvatskog pregovaračkog tima s EU Ružica Gelo.
Govoreći za medije na prezentaciji rezultata projekta "Dobri susjedi" koji je proveo istraživački centar "Populari" uz podršku vlade Velike Britanije, Gelo je kazala da ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju dolazi do otkazivanja Ugovora o slobodnoj trgovini, odnosno Ugovora o CEFTA-i iz 2006. godine. Od tada će Hrvatska i BiH u svojoj međusobnoj trgovini primjenjivati odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije.

Za hrvatski izvoz prehrambenih proizvoda to ima za posljedicu povećanje carina na oko 30 posto hrvatskog izvoza. S druge strane, kada je u pitanju izvoz iz BiH u Hrvatsku to se odnosi na četiri grupe proizvoda, od kojih je po mišljenju Gelo za BiH najznačajniji izvoz vina.

Drugi segment je što BiH do članstva Hrvatske u EU može izvoziti hranu animalnog porijekla, meso i mliječne proizvode, ali hrvatskim ulaskom u EU to više neće moći.

"Zato mislim da je za BiH najvažnije povećati standarde, odnosno riješiti sve ono što je Hrvatska rješavala u proteklih desetak godina da bi danom našeg ulaska mogla nastaviti izvoz mesa, mlijeka i mliječnh prerađevina na hrvatsko tržište", kazala je Gelo.

Govoreći iz hrvatskog iskustva, istaknula je da poglavlje 12 (veterinarstvo i sigurnost hrane) spada u jedno od najzahtjevnijih područja, a prvi put je u slučaju Hrvatske i Turske to područje izdvojeno kao zasebno poglavlje.

"Samo popis legislative obuhvaća 120 stranica raznih uredbi, direktiva i drugog, a zadaća svake države je da u pretpristupnom razdoblju te propise implementira u svoje nacionalno zakonodavstvo", rekla je članica hrvatskog pregovaračkog tima Ružica Gelo.

Jedna od članica istraživačkog tipa "Popularija" Vesna Malenica izjavila je da je jedan od ciljeva projekta "Dobri susjedi", rađenog u posljednjih godinu dana, bio doprinijeti procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji na jasan, praktičan i konkretan način.

"Nažalost, svjedoci smo da se priča o približavanju BiH Evropskoj uniji klreće u domenu apstraktnog. Ono što "Populari" pokušava jeste da priču vrati u domen konkretne diskusije", kazala je ona.

U istraživanju je korišteno regionalno iskustvo te Malenica kaže da je BiH na izvjestan način u povoljnom položaju jer ima za susjeda Hrvatsku koja je uspješno okončala proces priključenja EU, a spremna je da pomogne BiH da prođe kroz taj proces učeći se na uspjesima i greškama Hrvatske.

Ona se ne slaže s tvrdnjama da će se BiH prijemom Hrvatske naći u izolaciji i da ne radi ništa.

"Proces jeste težak, ali je izvodljiv", kazala je članica istraživačkog tima "Popularija" Vesna Malenica.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/bih-mora-podici-standarde-da-bi-nastavila-izvoz-u-hrvatsku/120326075)

Država nema interes da regulira kretanje cijena goriva

Svako povećanje cijene energenata, pa i goriva utiče na privredu i na standard građana, izjavio je Feni ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.

Poskupljenja goriva, po njegovim riječima, u najvećoj mjeri idu "naruku" budžetima zbog toga što se sa svakim povećanjem, povećavaju prihodi od PDV-a i samim tim nema nikakvog interesa države da se na bilo koji način umiješa ili donese neku odluku o reguliranju kretanja cijene ili neke obavezne strukture da se na neki način cijeli proces poskupljenja učini trensparentnijim, već se čini da sa zadovoljstvom prihvate svaki zahtjev distributera za poskupljenje bez ikakve analize.

"Jednostavno se obraduju povećanju svojih prihoda", kazao je Gavran.

Kada je riječ o opravdanosti poskupljenja goriva u BiH, Gavran naglašava da određeni argumenti postoje u smislu kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, ali da bi se ta kretanja preslikala u potpunosti na tržište BiH prvo bi trebalo sagledati koliko je bila realna cijena prije poskupljanja, kolike su profitne stope u BiH, te koliko je dosad njihovo kretanje bilo odraz povećanja troškova, a koliko zloupotrebe i korištenja situacije.

"Kada vidimo da su razlike u cijenama goriva u BiH i u mnogim zemljama EU s daleko većim akciznim i drugim opterećenjima minimalne, jasno je da jedini logični zaključak može biti da su profitne stope, odnosno marže u distribuciji i prodaji goriva u BiH znatno veće nego u razvijenim zemljama.

Samim tim postoji prostor da se cijena ne povećava, pa možda čak i reducira ukoliko bi se marže svele na neku minimalno opravdanu mjeru", istakao je Gavran.

Da su aktuelne maloprodajne cijene zaista uvjetovane samo ulaznim troškovima, po njegovim riječima, morala bi postojati značajna razlika između cijena "malih" trgovaca s jednom ili dvije benzinske pumpe i velikih naftnih kompanija, koje posjeduju cjelokupan lanac - od naftnih izvora, preko prerade i distribucije do maloprodaje, a to nije slučaj.

Što se tiče posljedica, konačne posljedice uvijek su najteže za same građane. Prvi efekt koji odmah osjete jeste povećanje troškova za gorivo za njihove potrebe, a drugi efekt koji može biti mnogo teži je poskupljenje osnovnih životnih namirnica, drugih proizvoda i transportnih usluga.

"Kao što se dešava i sa samim gorivom - ona usluga ili proizvod koji danas opravdano poskupi zbog poskupljenja goriva, sutra će neopravdano njegova cijena ostati ista kada dođe do pada cijena goriva", kazao je Gavran.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553286)

BiH iz Srbije najviše uvozi pivo i električnu energiju

Ukupna robna razmjena između Srbije i BiH u 2011. godini iznosila je 1.906.000.000 dolara, s tim da Srbija nije dostigla ukupnu razmjenu s BiH iz 2008. godine, dok je BiH premašila 2008. godinu, zato što, kako je kazao predstavnik Privredne komore Srbije Mitar Pržulj u povodu održavanja susreta privrednika Srbije i FBiH u Mostaru, brže raste izvoz iz BiH nego uvoz iz Srbije.
On je dodao je kako Srbija u BiH najviše izvozi pivo, kukuruz, električnu energiju i pšenicu, a BiH u Srbiju najviše izvozi koks, ugljen, dizel gorivo i proizvode od čelika.

Kada je u pitanju robna razmjena između Srbije i BiH, tu ne možemo biti zadovoljni zato što su u preko 90 posto slučajeva radi o klasičnim kupoprodajnim ugovorima.

"Nam je cilj da unaprijedimo saradnju, a jedan od primjera je saradnja između industrije motora Rakovica iz Beograda i Soko transmisije iz Mostara. Njihovo je potencijalno tržište afričko tržište, a mi već imamo ugovorenu proizvodnju 15.000 traktora.

Također, postoje mogućnosti suradnje dviju zemalja u energetici. U pitanju je sliv rijeke Drine, o čemu već postoji potpisan protokol te suradnja u metalo-prerađivačkom sektoru.

Ukupna ulaganja Srbije u BiH, odnosno u Republiku Srpsku iznose milijardu eura, od čega je najveće kupovina Telekoma Republike Srpske. Ulaganja BiH u Srbiju iznose oko 100.000.000 dolara, a najveće ulaganje je kupovina građevinskog poduzeća Komgrap u Beogradu.

Inače, dvije zemlje imaju najviše problema u prometu poljoprivrednih proizvoda, odnosno nepriznavanja i s jedne i s druge strane veterinarskih uvjerenja, što poljoprivrednicima stvara duple troškove.

Potpredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić kazao je kako ovakvi susreti privrednika iz Srbije i BiH nastoje potaknuti međusobno spajanje ili povezivanje s ciljem izrade zajedničkog proizvoda više kompanija s jednog ili oba regiona.

Dodao je kako Srbija spada među najveće vanjskotrgovinske partnere BiH.

Učešće Srbije u ukunoj robnoj trgovini s BiH u 2011. godini palo je u odnosu na 2009., kao što je palo i s EU, a osnovni uzrok leži u tome što se pojavljuju novi dobavljači iz trećih zemalja (SAD, kina i Rusija), dodao je Lasić.

Predsjednik Regionalne privredne komore Kraljevo Mladomir Novaković kazao je kako se BiH nalazi u prvih pet zemlja u robnoj razmjeni sa Srbijom.

Pokušali smo da iskoristimo sve prednosti koje ova dva velika regiona imaju, a to je određena komplementarnost u proizvodima, tako da nam to daje velike mogućnost daljnje suradnje, naglasio je Novaković.

Inače, iz Srbije je u Mostar došlo 20-tak privrednika koji će učestvovati i na Međunarodnom sajmu Mostar 2012.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/bih-iz-srbije-najvise-uvozi-pivo-i-elektricnu-energiju/120326121)

Njemački rudarski gigant ThyssenKrupp najavio ulazak na bh. tržište

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Sanjin Halimović, primio je danas u Sarajevu, predstavnike njemačkog ThyssenKruppa, vodeće svjetske korporacije u rudarskoj industriji, koji su mu predstavili mogućnosti saradnje i plan ulaska na tržište BiH.

Kako su istakli, njemačka korporacija posjeduje sve kapacitete za modernizaciju rudarske industrije u našoj zemlji, bilo da je riječ o rekonstrukciji rudnika i površinskih kopova, modernizaciji sistema eksploatacije, ili održavanju i remontu rudarske opreme i mehanizacije. Dodali su da korporacija iz Essena ima 180.000 uposlenih širom svijeta i ostvaruje godišnji prihod od 65 milijardi eura.

Ministar Halimović zahvalio se gostima iz Njemačke, naglašavajući kako bi ulazak jedne takve korporacije bio dobar signal za poslovnu reputaciju naše zemlje. Kazao je kako postoje velike mogućnosti za saradnju kroz direktno investiranje ili plasman njemačke tehnologije u rudarsku industriju naše zemlje.

"Za Bosnu i Hercegovinu je važno da takve kompanije pokazuju interes za ulaganja, i u narednom periodu ćemo pokazati da je Vlada FBiH odgovoran partner koji će osigurati uslove kredibilnim kompanijama da ulože svoj kapital i pokrenu značajne poslove", istakao je ministar Halimović.

Gosti su iskazali interes i za druge grane industrije, navodeći da je ovo tek početak u sagledavanju i drugih poslovnih mogućnosti u našoj zemlji. Inače, današnjem sastanku, u sjedištu Vlade FBiH, prisustvovali su i predstavnici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

http://www.biznis.ba/thumbnail.php?file=news/2012/Februar/km__novcanice_kovanice_373613333.jpg&size=article_medium


Službena statistika u Bosni i Hercegovini tvrdi da prosječna plaća u zemlji iznosi 828 konvertibilnih maraka, te da primanja zaposlenih u BiH, na godišnjoj razini, rastu!


No, oni koji prate kretanja na tržištu rada u BiH ističu kako je stvarna slika životnog standarda i kupovne moći građana znatno lošija.

Direktor Potrošačke zadruge EUROBIH Mesud Lakota naglašava kako je u BiH mnogo više radnika s primanjima znatno manjim od službenog prosjeka, a da su preplaćena uprava i monopolistička javna poduzeća jedini čije plaće premašuju taj iznos.

'S tolikim primanjima se mogu zadovoljiti temeljne potrebe za hranom i drugim neophodnim proizvodima i uslugama. Međutim, problem je što ogromna većina zaposlenih u BiH ne ostvaruje ni približno toliki mjesečni prihod.

Statističari su došli do ovakvog podatka zbrajajući kruške i jabuke. Zahvaljujući golemim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima, koja dostižu 1.380 maraka, dobijen je ovakav prosjek.

S druge strane, primanja radnika u privredi često ne prelaze ni 400 maraka. To je prava realnost BiH', ističe Lakota, piše Večernji list.

Tome u prilog, kaže, ide i podatak o skoro polovini bh. stanovništva koje živi blizu granice siromaštva. Među njima je veliki broj penzionera koji primaju ispod 320 KM, koliko službeno iznosi prosječna penzija.

Lakota ističe da veliki broj penzionera prima znatno manju penziju i da je za mnoge od njih spomenuti 'prosječni' iznos znanstvena fantastika.

'Službena statistika se igra brojkama, iako ti podaci nemaju veze s realnošću. Samo je 15 do 18 posto zaposlenih koji se mogu pohvaliti iznadprosječnim primanjima i zahvaljujući njima državna statistika dolazi do podatka o prosječnoj plaći od 828 KM.

To je uglavnom uprava, koja je znatno više plaćena nego u drugim zemljama regije', ističe Lakota.

On upozorava kako su troškovi života danas skuplji nego u istom razdoblju prošle ili pretprošle godine, te da danas 100 KM nema realno istu vrijednost kao prije godinu dana.

Dugovanja građana

Suočeni s takvom situacijom građani pribjegavaju jedinom mogućem rješenju – plaćaju ono što smatraju prioritetnim, a prolongiraju sve ostalo.

Zbog takve prakse se gomilaju dugovanja za komunalne usluge, jer ih građani ne smatraju prioritetnim rashodima. Ono malo novca što imaju radije će potrošiti na kupovinu hrane, nego na plaćanje komunalnih usluga.

Potvrđuju to milioni tužbi zbog neplaćenih računa za vodu, električnu energiju, plin ili grijanje.

U postupku zaključivanje kreditnih sporazuma vrijednih 982,5 miliona eura

U BiH je trenutno u postupku zaključivanje 38 kreditnih sporazuma za finansiranje isto toliko projekata ukupne vrijednosti 982,5 miliona eura.

U ekonomskom i fiskalnom programu BiH za ovu godinu, u čijoj izradi je učestvovala Direkcija za ekonomsko planiranje BiH navodi se da je od ovih sporazuma njih 19, ukupne vrijednosti 374,2 miliona eura, zaključeno i da su trenutno u postupku ratifikacije, poslije čega će sredstva bita na raspolaganju, navodi "Glas Srpske".

Kreditiraće se uglavnom projekti iz putne i vodovodne infrastrukture, projekti prevencije i zaštite od poplava, projekti u zdravstvenom i energetskom sektoru.

U programu se navodi da je javna zaduženost BiH i dalje u okviru mastriškog kriterijuma, te da se, prema kriterijumima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, BiH svrstava u umjereno zadužene zemlje.

Prema projekcijama, javni dug BiH u ovoj godini dostići će 10,1 milijardi KM, dok bi u 2013. i 2014. godini trebalo da iznosi 9,9 odnosno 9,2 milijarde KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553493)

BiH treba da stvori bolje uslove za investiranje turskih privrednika

Zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine i Turske trebaju uticati na izvršne organe dvije prijateljske zemlje kako bi se primijenili već potpisani sporazumi i stvorili bolji uslovi za investiranje turskih privrednika u BiH, rečeno je prilikom jučerapnjeg susreta članova Delegacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sa predsjednikom Turske Abdullahom Gulom.

Također, neophodno je aktivirati rad Mješovite ekonomske komisije i Zajedničkog komiteta kako bi se uklonile sve administrativne poteškoće i načinio iskorak na putevima koje su političari dvije zemlje uspješno otvorili.

I tokom ovog susreta, članovi Delegacije koju predvodi predsjedavajući Predstavničkog doma dr Milorad Živković a čine je još njegovi zamjenici dr. Božo Ljubić i dr. Denis Bećirović zahvalili su se Republici Turskoj na svesrdnoj podršci i konkretnoj pomoći koju je ona pružala narodima i građanima Bosne i Hercegovine. Naglašeno je da u novom vremenu dvije zemlje trebaju jačati saradnju na mnogim poljima a posebno je potrencirana mogućnost međusobne podrške u međunarodnim asocijacijama. U tom svijetlu, predsjedavajući Živković istakao je bitnu ulogu koju Turska kao zemlja članica ima u podršci približavanju Bosne i Hercegovine članstvu u NATO za šta preostaje, kako je rekao, ispunjavanje samo još uslova vezanih za pitanje vojne imovine u BiH.

Korišćenje evidentne emocinalne bliskosti koja se tokom vijekova razvijala među građanima dvije zemlje također, rečeno je danas, predstavlja potencijal koji ne smije ostati neiskorišten u nastojanju da se Bosna i Hercegovina i Turska dodatno povežu na brojnim poljima.

Danas je pozdravljena praksa trilateralne diplomatske akcije Bosne i Hercegovine, Turske i Srbije koja na planu razvoja međusobnih odnosa i pokretanja zajedničkih inicijativa već pokazuje vrlo dobre rezultate.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553481)

U funkciji nova internet stranica Federalnog zavoda za zapošljavanje

Federalni zavod za zapošljavanje stavio je u funkciju novu internet stranicu, koja u odnosu na staru, osim osvježenog dizajna, nudi puno više informacija i usluga, prije svega, poslodavcima i nezaposlenim osobama, ali i svima onima koji prate aktivnosti Zavoda i trendove na tržištu rada.

Posebna novina je dio stranice koji se odnosi na saradnju sa poslodavcima.

Naime, s ciljem uspostavljanja čvršće veze sa poslodavcima radi zapošljavanja što većeg broja nezaposlenih, Zavod putem nove internet stranice poslodavcima nudi mogućnost besplatnog online postavljanja oglasa za slobodna radna mjesta uz prethodno obavljenu registraciju, kao i niz informacija o uslugama javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH.

U dijelu koji se odnosi na nezaposlene osobe dostupni su oglasi za slobodna radna mjesta, informacije o uslugama i važnosti profesionalne orijentancije, kao i savjeti, a dio je posebno namijenjen mladim nezaposlenim osobama koje predstavljaju teško zapošljivu kategoriju.

Posjetiocima su dostupne i informacije o aktuelnim projektima i programima Zavoda, a u meniju "mediji", pored foto i video galerija te uspješnih priča, predstavnici medija mogu pristupiti obrascu zahtjeva za izjavu ili intervju.

Također, nova stranica nudi i širok dijapazon statističkih podataka sa brojnim opcijama filtriranja, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553473)

BH izlagači zadovoljni nastupom na sajmu Gast u Splitu

Devet bh. firmi iz drvnog, metalskog i sektora turizma koje su učestvovale od 21. do 25. marta na 17. međunarodnom sajmu turizma i pratećih oblasti GAST 2012. u Splitu, zadovoljne su kako organizacijom, tako i postignutim vlastitim rezultatima.

Kako Fena saznaje u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, većina bh. učesnika je tokom sajma ostvarila veliki broj poslovnih kontakata koji već jesu ili bi mogli rezultirati prodajom na tržištu Hrvatske i Evropske unije.

Na zajedničkom bh. štandu ove godine svoje proizvode su izlagali: Krin iz Zenice, MP Pandurević iz Miloševca (Modriča), Agencija Positive iz Sarajeva, Medicom iz Gruda, Izazov iz Kalesije, FIS iz Viteza, Praktik iz Sarajeva, Eden Garden iz Istočnog Sarajeva, Stolarija Prom iz Lukavca.

Štand Bosne i Hercegovine, pored zvaničnika i brojnih poslovnih ljudi, posjetio je i predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Bruno Bojić, koji je bio i jedan od govornika na svečanom otvaranju sajma.

Pored izlagačke djelatnosti, na zajedničkom štandu je održan Dan Bosne i Hercegovine pod sloganom "Tradicija za budućnost". Na ovom događaju je zvanično promovirana monografija "Stari i umjetnički zanati u BiH" te održana specijalna prezentacija poslovnih mogućnosti firmi FIS Vitez i Agencije Positive.

Nastup bh. firmi na GAST-u već treću godinu zaredom podržao je USAID-Sida FIRMA projekt,u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Regionalnom razvojnom agencijom za regiju centralna BiH - REZ.

Sajam GAST jedna je od značajnijih izložbenih manifestacija u Hrvatskoj i predstavlja ključno mjesto susreta brojnih regionalnih proizvođača i trgovaca iz oblasti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553470)

Izvršeno poravnanje raspodjele prihoda

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) izvršila je poravnanje raspodjele prihoda za period od 1.januara do 26.marta, a na osnovu novih koeficijenata, i to na način da je Republici Srpskoj na teret Federacije BiH prebačen iznos od 3.405.726 KM.

U skladu s novom Odlukom o utvrđivanju koeficijenata za raspodjelu sredstava s jedinstvenog računa za period januar – mart 2012. godine, koju je na 120. sjednici usvojio Upravni odbor UIO, Uprava je, kako se podsjeća u saopćenju, bila zadužena da prema novim koeficijentima izvrši preračun već doznačenih prihoda entitetima u tekućem kvartalu.

„Budući da je Odlukom o utvđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava s jedinstvenog računa za period januar – mart 2012. godine, koju je na zadnjoj sjednici usvojio Upravni odbor UIO definirano da koeficijent za Federaciju BiH iznosi 63,07 posto (ranije je iznosio 63,48), a za Republiku Srpsku 33,38 posto (ranije je iznosio 32,97 posto), a kako se odluka primjenjuje od 1. januara 2012. godine, Uprava za indirektno oporezivanje je morala izvršiti poravnanje raspodjele prihoda za period od 1.1. do 26.3. 2012. godine“, pojašnjavaju iz UIO.

Zbog većeg koeficijenta za Republiku Srpsku u odnosu na one koeficijente koji su se primjenjivali, poravnanje je izvršeno na način da je od Federacije BiH oduzet iznos od 3.405.726, KM i raspoređen Republici Srpskoj.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH će izvršiti poravnanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza za prethodne godine čim Upravni odbor UIO usvoji odluke o poravnanju i dostavi ih Upravi na izvršenje.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/izvrseno-poravnanje-raspodjele-prihoda/120327049)

Bevanda otvorio Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2012

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda otvorio je danas 15. međunarodni sajam gospodarstva - "Mostar 2012.", koji će se na prostoru Slobodne zone Hercegovina održavati do 31. marta.
"Izuzetno mi je drago što smo u vrijeme krize i recesije uspjeli na ovogodišnjem sajmu okupiti više od 800 izlagača, jer sajam je mjesto gdje se može razgovarati, razmjenjivati mišljenja te dogovarati gospodarska suradnja , kazao je Bevanda u prigodnom obraćanju, poželivši izlagačima što više poslovnih dogovora tokom Sajma.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, koja je zemlja partner ovogodišnjeg Mostarskog sajma, kazao je kako su ovakvi sajmovi dobro mjesto za produljenje dobre gospodarske suradnje između BiH i Hrvatske

Direktorica tvrtke Mostarski sajam Dalfina Bošnjak istaknula je zadovoljstvo ovogodišnjim interesom izlagača, ocijenivši da je ovaj sajam dostigao sajamsku izvrsnost, unatoč globalnim i drugim kušnjama.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić čestitao je organizatorima, kazavši kako je Mostarski sajam istinska gospodaraska manifestacija, koja ima velik značaj,kako za Mostar, tako i za BiH.

Inače, uz Hrvatsku, zemlju partnera ovogodišnje manifestacije, nastup na Sajmu potvrdilo je još tridesetak zemalja iz regije, Europe, Amerike, Azije i Afrike, a prvi put predstavit će se Tajvan i Mali. Ukupno se predstavlja oko 850 izlagača.

Predviđeni su brojni stručni skupovi i konferencije, a neke od najzanimljivijih su konferencija "Mogućnosti malog i srednjeg poduzetništva nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji", zatim stručni skup o obnovljivim izvorima energije, konferencija "Koridor 5-C - južna zona", forum "Konkurentnost hercegovačkog gospodarstva - izazovi europskog tržišta", i drugo.

Pored konferencija, skupova, prezentacija i gastronomskih natjecanja na Sajmu neće izostati ni brojni popratni kulturno zabavni događaji.

Opću sajamsku manifestaciju pratit će i dvije podsajamske manifestacije, a to su Sajam knjige i grafičke industrije i Sajam turizma.

Mostarski sajam, kao jedna od najznačajnijih manifestacija te vrste u regiji, iznova će obogatiti gospodarsku scenu BiH i zemalja-sudionica, te dati poticaj za sklapanje novih poslovnih partnerstava.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/bevanda-otvorio-medjunarodni-sajam-gospodarstva-mostar-2012/120327066)

Povećanje zaposlenosti strateški cilj općine Maglaj

Strategijom razvoja do 2018. godine, čija je izrada u toku, Općina Maglaj opredijelila se za četiri strateška cilja, a među njima na prvom mjestu je jačanje ekonomije i povećanje zaposlenosti.

Na izradi dokumenta angažovani su vlastiti kadrovi uz korištenje MIPRO metodologije integrisanog planiranja u skladu sa evropskim kriterijima.

Objašnjavajući odluku da se izradi dokumenta pristupi baš sada i bez angažovanja institucija i planera sa strane, općinski načelnik Mehmed Mustabašić tvrdi da su se mnogi nivoi vlasti prepali globalne krize i njenih posljedica, da ih taj strah još drži i da često nisu u mogućnosti odgovoriti na izazove budućnosti. To pokazuju i smanjenjem izdvajanja za kapitalne investicije koje će u ovoj godini biti manje nego lani.

Maglaj ovim dokumentom želi pokazati da nisu ustuknuli pred sadašnjim problemima i da grad ima jasnu viziju. A to je da bude geostrateško središte industrijske tradicije, dobrih investicija, otvoren za progres, nova znanja i ideje, i ima ujednačen život u gradu i selu.

Mi već imamo najave za nove investicije u narednom periodu, kazao je Mustabašić u prošlosedmičnom razgovoru sa grupom privrednika i javnih radnika koji su svoje karijere gradili ili grade izvan granica ove opštine.


Polazne osnove i neka od mogućih rješenja prezentirali su kreatori dokumenta Nermin Bešlagić i Ferhat Branković.

Sretna okolnost je da usprkos minulom vremenu i ratnim zbivanjima u gradu nije narušeno urbanističko uređenje grada od prije 50 godina te da je zadržan sklad u gradnji. Sa ekonomskog stanovišta izuzetnim uspjehom smatra se uspješna privatizacija tvornice celuloze i papira Natron Hayat. Zapošljava 850 radnika sa prosječnom neto platom u prošloj godini od 840 KM, i dobiti od 12 miliona KM.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553669)

U Sarajevu počinju sajam "SAGRA" i 2. dani energetike

Od 28. do 31. marta u Centru "Skenderija" bit će održan Sarajevski sajam građevinarstva - SAGRA i 2. dani energetike.
Eldin Husarić, projekt menadžer Sajma, kazao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu da će se ove godine na prostoru od 1. 000 m2 predstaviti 20 izlagača i suizlagača iz BiH, Slovenije, Turske i Italije, što pokazuje da se uticaj sveopće krize na bh. tržištu, a koja je jako izražena u građevinskom sktoru, reflektirao i na broj prijavljenih izlagača.

Od 2012. godine SAGRA je novi naziv sajma koji se prethodnih 30 i više godina nazivao "Gradnja i obnova".

Sajam predstavlja jednu od najznačajnih privrednih manifestacija u regionu putem koje se prezentiraju noviteti u svijetu građevinarstva i arhitekture.

Sajam SAGRA '12" objedinjuje: 34. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije, 22. međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva, 7. međunarodni sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, "Interklima" - 16. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija, "Instal" - 11. međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektronike, te "Plagram" - 37. međunarodni sajam plastike i gume.

Također, u vrijeme sajma 28. i 29. marta u prostoru Doma mladih bit će održani 2. dani energetike. Organizacija te manifestacije je, kako je kazao Husarić, proizašla iz potrebe za informiranjem javnosti o novim tržišnim zakonima koji se primjenjuju u BiH, shodno direktivama EU za građevinski sektor, a tiču se energetske efikasnosti u zgradarstvu.

U narednom periodu, kako ističu iz Sarajevskog sajma, sajam građevinarstva će se razvijati s tendencijom da se na sajmu prezentiraju građevinski materijali koji posjeduju certifikat energetske efikasnosti, jer novoizgrađeni građevinski objekti koji se prodaju na tržištu će trebati do 2013. godine posjedovati certfikat o razredu energetske efikasnosti. O tim i drugim bitnim zakonskim aktima će, više riječi biti u vrijeme sesije Dani energetike Sarajevo.

Rusmira Mandić iz Privredna komora Kantona Sarajevo istaknula je da će u okviru Dana energetike i Komora organizirati okrugli sto o temi "Instrumenti i mehanizmi za finansiranje energetske efikasnosti u zgradarstvu BiH".

Otvaranje sajma SAGRA će biti upriličeno 28. marta u dvorani Mirza Delibašić u 11 sati, a Dana energetike istog dana u 10 sati u prostoru Doma mladih.

Radno vrijeme sajma je od 10 do 18 sati, a cijena ulaznice je jednu KM.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/u-sarajevu-pocinju-sajam-sagra-i-2-dani-energetike/120327078)

Izvoz u Portugal povećan 158 posto

Bosna i Hercegovina u trgovinskoj razmjeni i dalje ostvaruje ogroman deficit, na kraju 2011. godine iznosio je šest milijardi KM, ali pokrivenost uvoza izvozom iz godine u godinu se povećava.
U prošloj godini u odnosu na 2010. povećanje je bilo minimalno, sa 54,7 na 55,7 posto. Iako naša privreda konstantno bilježi deficit vanjskoj trgovini, čini se da su privrednici iz naše zemlje, pored tradicionalnih zapadnoevropskih zemalja, počeli tražiti nova tržišta i da su u tome uspješni.

Izvoz u Estoniju

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, privrednici iz naše zemlje drastično su povećali izvoz u nekoliko zemalja s kojima smo do sada imali mali obim trgovinske razmjene.
Jedna od takvih zemalja je Estonija. Izvoz u ovu zemlju je povećan 5.843 posto, a uvoz smanjen za 35 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u 2010. bila je 0,1 posto, a u 2011. porasla na 12 posto. Slično je i sa Latvijom, izvoz je porastao 408 posto, ali i uvoz za 228 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u 2011. dostigla je 30,4 posto, dok je godinu ranije iznosila 19,7 posto. Izvoz na Maltu je također povećan i to za 3.661 posto, ali je pokrivenost uvoza izvozom i dalje na vrlo niskom nivou, svega 11,7 posto, što je ipak bolje od 0,6 posto iz 2010. godine. Trgovina sa Slovačkom bilježi dosta dobre rezultate, izvoz je povećan za 133 posto, a uvoz 43 posto, procenat pokrivenosti uvoza izvozom dostigao je 94,5 posto, dok je taj procenat pretprošle godine iznosio 58 posto.
U nešto manjim procentima povećan je izvoz u Holandiju i Makedoniju, 73 i 81 posto, a pokrivenost uvoza izvozom sa Holandijom iznosi 74 posto, sa Makedonijom 94 posto. Istovremeno, i uvoz iz ovih zemalja je povećan. Uvoz iz Holandije veći je za 14 posto, a iz Makedonije 3,6 posto.

Povećanje 427 posto

Portugal je jedna od rijetkih zemalja sa kojom je BiH u 2010. godini imala negativan bilans u trgovini, a u 2011. je uspjela to preokrenuti u svoju korist. Tako je izvoz u ovu zemlju u prošloj godini povećan 158 posto, a uvoz smanjen 50 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u 2010. godini bila je 57 posto, a u 2011. godini pokrivenost se povećala na 301 posto. dakle, tri puta više izvozimo u Portugal nego što uvozimo.
Sa Litvanijom smo pretprošle godine imali pozitivan rezultat, pokrivenost uvoza izvozom je bila 129 posto, a ove godine je pokrivenost narasla na 479 posto. Izvoz smo povećali za 427 posto, a uvoz za 42 posto.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/izvoz-u-portugal-povecan-158-posto)

Poduzetnici iz Burse doputovali u BiH

Poduzetnici iz turskog grada Burse doputovali su u Bosnu i Hercegovinu gdje će prisustvovati petnaestom po redu Međunardnom sajmu gospodarstva u Mostaru.
U okviru posjete BiH, sastali su se i sa ambasadorom Republike Turske u BiH Ahmetom Yildizom, javila agencija Anadolija.

Ambasador Republike Turske u Sarajevu rekao je da turske firme koje žele ulagati u Bosnu i Hercegovinu mogu imati u vidu iskoristivost pogona i objekata iz perioda prije ratnih dešavanja.

"Na sjednici održanoj prošle sedmice, domaće vlasti su izjavile da su završeni njihovi energetski planovi. Ovdje također postoji velika potreba za ulaganjem u hidroenergiju, a prednost toga je da su susjedne zemlje spremne kupiti proizvedenu energiju. Osim toga, u ovoj zemlji svakako postoji i potreba za autoputevima, do sada u Bosni i Hercegovini je napravljeno svega 20 do 30 kilometara
autoputa. Postoji projekat 5-C koji počinje iz Hrvatske i prolazi kroz Bosnu, za koji su nase firme i pokazale interesovanje. Ja zaista želim da se ulaže u Bosnu i Hercegovinu" rekao je između ostalog
Yildiz.

Ambasador je ovom prilikom zatražio od poduzetnika iz Burse da, osim Sarajeva, procijene i investicijski potencijal u Mostaru i Banjoj Luci.

Predsjednik trgovinske komore u Bursi Dželal Sonmez kazao je da je razlog njihove posjete Bosni i Hercegovini petnaesti po redu Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, i u okviru te posjete se nalaze i u Sarajevu.

"Bursa je grad koji osjeća jednu vrstu odgovornosti prema Balkanu, a posebno prema Bosni i Hercegovini. U vrijeme velikih migracija, stanovništvo koje se tada masovno selilo u Anadoliju, većina njih je tada smještena u Bursu i njenu okolinu. Zbog toga Bursa ima jednu posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovni. Bursa je jedan veliki industrijski grad, i ako ovdje uvjeti budu odgovarajući, mislim da će biti i ulaganja, a samim tim i proizvodnje", kazao je Sonmez.

Na pitanje šta se podrazumijeva pod "odgovarajućim uvjetima", Sonmez je rekao da su to politička i ekonomska stabilnost.

"Koliko god je za Tursku u zadnjih deset godina politička stabilnost bila važan segment razvoja, isto toliko je to važno i za Bosnu i Hercegovinu. Jer ako postoji politička stabilnost, dolazi i razvoj, dolaze i investitori", naglasio je Sonmez.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/poduzetnici-iz-burse-doputovali-u-bih/120327105)

Izvoz u Portugal povećan 158 posto



Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/izvoz-u-portugal-povecan-158-posto)

Ovo zaista ohrabruje!!! Ne treba ni zaboraviti one vijesti od prije par dana gdje nam se povecao izvoz u Bugarsku i Austriju. :cheers:

- Mene zanima šta (BIH) se najviše izvozi, a šta uzvozi (u/ iz tih zemalja) ?

Benchmarking izvještaj: Bh. drvni sektor ima potencijala, metalni vraćen pet godina unazad

Udruženje poslovnih savjetnika u BiH - LESPnet, u sklopu projekta "Benchmarking sistem za mala i srednja preduzeća u BiH" uz podršku norveškog Ministarstva vanjskih poslova, realiziralo je projekt istraživanja međunarodne konkurentnosti bh. malih i srednjih preduzeća, upoređujući ih sa sličnim preduzećima iz Njemačke i Češke.

Rezultate tog istraživanja prezentirali su na današnjoj pres-konferenciji u hotelu Evropa u Sarajevu Edin Alić, direktor LEPSneta, prof.dr. Fikret Hodžić, Fuad Strik, predsjednik LEPSneta, te Armin Avdić.

Ispitivanje je obuhvatilo oblast proizvodnje i preradu hrane, drvnu i metalnu industriju. Cilj ove prezentacije je, prema riječima direktora Udruženja Edina Alića, da potakne ljude da usmjere energiju i da donesu strateške odluke za razvoj tih sektora.

U uzorku je korišteno 1.200 kompanija iz BiH

"Godišnji benchmarking izvještaj za 2010. godinu" predstavlja prvi ovakav izvještaj koji je urađen u Bosni i Hercegovini, a njegova izrada sastavni je dio projekta "Implementacija benchmarking indeksa u BiH". Radi se o međunarodnoj bazi podataka o poslovanju preduzeća, a koja sadrži aktuelne službene podatke za preko 100.000 firmi iz 24 države.

Ova baza podataka predstavlja osnov za poređenje (benchmarking) poslovnih performansi individualnih preduzeća. Inače, Bosna i Hercegovina je prva od zemalja u regionu koja je u nju uključena.

Fuad Strik, predsjednik Asocijacije poslovnih savjetnika BiH kazao je da se izvještaj zasniva na zvaničnim podacima koje su prikupili iz različitih izvora.

"Pored Benchmarking baze podataka, jedan od izvora bio je federalni AFIP, APIF iz RS, zatim baze podataka Evropske Unije AMADEUS, kao i statistički podaci koji su dobijeni iz statičkih ureda Njemačke i Češke. Mi smo osjetili potrebu da se poredimo i sa zemljama u regiji, recimo Hrvatskom, Srbijom, međutim, kako one još nisu u okviru te baze podataka, to će malo sačekati", kaže on. Istraživanje je obuhvatilo 1.200 bh. kompanija, 300 njemačkih i 400 čeških kompanija.

Kada su odabrali uzorak i bazu podataka kojom ćemo se porediti, te odredili da su navedena tri sektora ono što je stvarno relevantno u bh. ekonomiji, kao nešto što treba porediti, krenuli su u taj posao.

"Poredili smo osam indikatora koji su relevantni za svaki biznis u svijetu i za svaki sektor jednako, pa smo došli do niza interesantnih zaključaka", dodaje Strik.

Efekti krize

Naime, ustanovljeno je da su efekti krize iz 2008., 2009. i 2010. godine značajno pogodili metalni sektor, pogotovo proizvodnju autodijelova i to ne samo u BiH, već i zemlje s kojima je vršeno poređenje, zbog čega je ovaj sektor vraćen pet godina unazad.

Što se tiče prehrambenog sektora, u periodu krize bio je prisutan rast izvoz, a slično se desilo i sa drvnim sektorom koji je i pored krize i stagnacije u broju zaposlenih, napravio značajan iskorak u broju zaposlenih.

"Drvni sektor, pogotovo segment proizvodnje stolova i stolica, je gotovo na nivou Njemačke po mnogim parametrima, a drugi segment npr. proizvodnja furnira i šper ploče je daleko iza i jedne i druge zemlje. Tako da je ovo velika šansa da stručnjaci dublje analiziraju ovaj izvještaj i da pokušaju naći odgovore zašto su podaci takvi kakvi jesu", istakao je Strik.


Predavači su zaključili da bh. drvni sektor ima najveći potencijal, ali da niko u državi sistemski na tome ne radi.

Relevantan zaključak u odnosu na sva tri sektora je da je BiH po učešću troškova radne snage u ukupnom prihodu (parametar koji poredi ukupne troškove radne snage sa ukupnim prihodima firme) gotovo na istom nivou kao Njemačka i Češka.

"Iz toga slijede dvije stvari, ili su naši radnici neproduktivni, ili su opterećenja koje naša privreda ima veća nego što su u tim zemljama, ili je kombinacija i jednog i drugog. Mi odgovor na ovo pitanje nemamo, ali raširena iluzija kod nas da smo konkurenti sa aspekta radne snage je apsolutno netačna i sad se potvrdilo bez dileme da je učešće radne snage u ukupnom prihodu u našoj zemlji gotovo blizu Njemačke, a mi imamo neto plate koje su nekoliko puta manje nego njihove i jasno je da nešto sistemski nije dobro“, istakao je profesor Fikret Hodžić, dodajući da je to zaključak koji važi i konzistentan je za sva tri sektora i da otkriva neka krupna pitanja na koje bi bh. institucije trebale potražiti odgovor, kako bi izbjegli dogmu da je bh. tržište konkurentno sa aspekta radne snage.

Njemačka primjer dobre prakse

Inače, ove dvije zemlje su odabrane zbog toga što se Njemačka privreda može se okarakterizirati kao primjer dobre prakse za bh. preduzeća koja posluju u ovim sektorima. Također, značajan broj domaćih preduzeća dominantno je izvozno orijentiran na ovo tržište gdje se susreće sa postojećom konkurencijom njemačkih preduzeća pa poređenje sa njima, u tom smislu, autori istraživanja cijene da može biti veoma korisno.

Što se tiče Češke, ona predstavlja zemlju koja je prošla kroz proces društvene i privredne tranzicije te poređenje sa identičnim industrijskim sektorima iz ove zemlje može predstavljati relevantan indikator za privredu BiH. Ujedno, preduzeća iz Češke često predstavljaju direktnu konkurenciju bh. preduzećima na međunarodnom tržištu.

"Pored toga, bili smo na neki način limitirani Benchmarking bazom podataka koja sadrži 26 zemlje tako da nismo mogli uzimati zemlje koji nisu u njoj. Nudila nam se Litvanija, Latvija, Portugal, pa smo smatrali da je Češka bliža ovom dijelu, a samim tim i logičnije da se poredimo sa njima, a ne sa Portugalom", kazao je Hodžić.

Na kraju je rečeno da ovi izvještaji nažalost nailaze na zatvorena vrata i da malo toga biva primjenjeno.

"Nezamislivo je da neko donosi poslovnu odluku ukoliko ne zna bazu ili osnovu za došenje te odluke, dakle, koju će industriju pomoći i koje sektore podržati u segmentu izvoza", ističe Hodžić.

Naglašava da je izvještaj namijenjen i posebno važan onima koji donose odluke o strategijama razvoja i koje sektore treba podržati sa aspekta izvoza, odnosno koji razredi djelatnosti imaju komparativne prednosti u odnosu na iste i slične u Njemačkoj i Češkoj. Zbog toga je izvještaj važan sa aspekta razvojnih politika koje se definišu i koje trebaju biti definisane kako na entitetskom tako i na državnim nivou.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553913)

Pretpostavke analitičara za 2012.: Industrijska proizvodnja u BiH porast će za 3,5 posto


Posljednje prognoze za 2012. godinu za EU nisu optimistične i nesumnjivo će se odraziti i na industrijsku proizvodnju u BiH. Smanjenje privredne aktivnosti u zemljama EU imat će određene posljedice u regionu, pa u konačnici i na BiH.

Povećanje izvoza

Zaključak je to analitičara Direkcije za ekonomsko planiranje BiH koji je objavljen u "Ekonomskom fiskalnom programu 2012.-2014. godina".

No, i pored toga, uzme li se u obzir struktura BiH industrije - neiskorišteni kapaciteti i način finansiranja preduzeća, a dobar dio firmi finansira se iz vlastite dobiti - pretpostavlja se da bi BiH mogla ostvariti rast industrijske proizvodnje i izvoza od 3,5 odnosno 5,2 posto tokom 2012. godine.

Prema procjeni DEP-a, tokom 2012. očekuje se povećanje izvoza metalne industrije za više od pet posto u odnosu na prethodnu godinu.

Dodatni doprinos

Drvoprerađivačka i industrija namještaja imaju značajnu ulogu, kako u bh. industrijskoj proizvodnji tako i u izvozu, što bi trebalo značajno osnažiti rast industrijske proizvodnje u BiH tokom 2012. godine. Prema podacima DEP-a, tokom 2012. godine u drvoprerađivačkoj i industriji namještaja očekuje se povećanje izvoza od 5,5 odnosno osam posto u odnosu na prethodnu godinu, navode, između ostalog, analitičari.

Osim prerađivačke industrije u BiH, sektor koji uključuje proizvodnju uglja i električne energije i čini oko 35 posto ukupne industrijske proizvodnje u BiH trebao bi dati dodatni doprinos rastu industrijske proizvodnje s godišnjom stopom rasta od oko osam posto.

Pozitivan rast

Očekuje se da bi i hemijska, auto i mašinska industrija, koje su bile važni nosioci bh. industrije u pretkriznom periodu, tokom 2012. ostvariti pozitivan rast proizvodnje i doprinijeti stabilnosti industrijske proizvodnje u BiH.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/86919-pretpostavke-analiticara-za-2012-industrijska-proizvodnja-u-bih-porast-ce-za-3-5-posto.html)

Slijedi izrada procjene tržišta deviznog poslovanja u BiH

U BiH se priprema izrada procjene tržišta deviznog poslovanja u usporedbi s generalnim principima u pogledu usluga međunarodnog deviznog poslovanja. Ovo je istaknuto na jučerašnjem sastanku federalnog ministra rada i socijalne politike Vjekoslava Čambera sa predstavnicima Misije Svjetske banke koju su činili Carlo Corazza i Isaku Endo.
Priprema ove procjene je dogovorena u partnerstvu s Centralnom bankom BiH, a jedan od glavnih ciljeva bit će pružanje podrške deviznom poslovanju u zemljama koje šalju, kao i zemljama koji primaju transfere, a u svrhu razvoja konkretnih strategija i operativnih instrumenata za unapređenje efikasnosti, transparentnosti i konkurentnosti lokalnog tržišta.

Corazza je naveo primjer drugih zemalja u kojima državna ministarstva rada i socijalne politike provode programe u svrhu educiranja i informiranja migranata i njihovih porodica, kao i sezonskih radnika i njihovih porodica, a u vezi s novčanim transferima i njihovom cijenom.

Zemlje koje su suočene s velikim brojem iseljenih osoba i sezonskih radnika primaju određene novčane transfere koje oni šalju svojim porodicama. Usluge transfera novca ne vrše samo banke već i druge agencije, a isti se prenosi i neoficijelnim načinima. Cijene usluga transfera novca su različite, a često i veoma visoke. Prema podacima kojima raspolaže Svjetska banka, Bosna i Hercegovina ima više od 1, 7 miliona osoba izvan domovine, a koja novčano pomažu obitelji u zemlji.

Prema istim podacima, zvanična sredstva od transfera tog novca čine 12,5 procenata ukupnog bruto nacionalnog dohotka Bosne i Hercegovine.

Ocijenjeno je da bi dobar program u toj oblasti mogao urediti situaciju i regulirati protok novca, a za krajnje korisnike slanje učiniti znatno jeftinijim.

Ministar Čamber je upoznao goste i o problemima koje FBiH ima kada su u pitanju sezonski radnici. U tom kontekstu, istaknuto je da su radnici evidentirani u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine samo dio onih koji rade u inozemstvu. Mnogi, kako je rečeno, odlaze u svom aranžmanu i njihov broj nije poznat, a zacijelo je srazmjerno veliki.

Plan Svjetske banke je da nakon izvršene procjene izradi preporuke po kojima će biti moguće provoditi programe uređivanja te oblasti te da ih dostavi nadležnim insitucijama, koje će onda, u skladu sa svojim ingerencijama, provoditi te programe uz asistenciju Svjetske banke.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izrazilo je zainteresiranost za ovaj program i spremnost na suradnju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553949)

Sonmez: Investicije izostaju zbog negativnih vijesti o BiH


U Sarajevu je danas potpisan Sporazum o suradnji između Vanjskotrgovnske komore BiH (VTKBiH) i Komore za trgovinu i industriju Burse (Republika Turska) koji predviđa ojačavanje i unapređivanje privredne suradnje između BiH i Turske.

Sporazum su potpisali predsjednik VTKBiH Bruno Bojić i predsjednik Uprave Komore za trgovinu i industriju Burse Celal Sonmez.

Bojić je pozvao turske privrednike na aktivniju suradnju te investiranje u BiH.

"BiH je zemlja pogodna za investicije i nadamo se da će potpisani sporazum ojačati temelje vanjskotrgovinske suradnje s Bursom", kazao je Bojić.

Sonmez smatra da su jedan od razloga za izostanak investicija u BiH svakodnevne "pretjerano negativne vijesti koje se plasiraju o BiH".

"Stoga je ovaj sporazum veoma bitan i mi ćemo nastojati da dovedemo bh. privrednike u Bursu i upriličimo susrete s privrednicima Burse radi međusobnog upoznavanja i razmjene ideja", kazao je Sonmez.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/sonmez-investicije-izostaju-zbog-negativnih-vijesti-o-bih/120328044)

Povećanje PDV-a u Hrvatskoj donosi velike zarade hercegovačkim trgovcima


GRUDE - Zbog većeg PDV-a u Hrvatskoj profitiraju trgovci u Hercegovini. Međutim, i kada ne bi bilo razlike u PDV-u, Dalmatinci bi dolazili kupovati u Hercegovinu. Jer, jednostavno kao građani druge države imaju pravo na povrat PDV-a.

Povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) u Hrvatskoj sa 23 na 25 posto, od 1. marta prouzrokovalo je dodatan rast cijena u toj zemlji, zbog čega građani Hrvatske sve češće odlaze u susjedne zemlje u kupovinu, posebno u Bosnu i Hercegovinu, gdje je PDV niži za čak 8 posto, pa su i cijene u trgovinama niže.

U mjestu Gorica u opštini Grude, uz granicu sa Hrvatskom, sa jedne i druge strane magistralne ceste, koja povezuje susjedne opštine Imotski u Hrvatskoj i Grude u BiH, mnoštvo je je butika i nekoliko supermarketa, ispred kojih se uglavnom mogu vidjeti automobili sa registarskim oznakama iz Imotskog, Sinja, ali i Makarske, Splita i drugih dalmatinskih mjesta. Gospođa Anija stigla je u Goricu čak iz Solina.

"Došla sam pogledati odjeću. Ovdje je znatno jeftinije kod nas, toliko jeftinije da mi se isplati doći iz Solina", kaže za Deutsche Welle ova Dalmatinka.

Međutim, Dalmatinci u Hercegovinu ne dolaze kupavati samo odjeću, već i hranu, higijenske potrepštine. U Gorici kupuju i proizvode iz Hrvatske kao što su vegeta, Krašove čokolade, hrana za djecu, ili cigarete Tvornice duhana Rovinj koje su višestruko jeftinije u BiH, ne samo zbog nižeg PDV-a, već i manjih taksi.

Sredovječni Imoćanin kaže kako su najjeftiniji proizvodi oni koje ne mogu iz BiH unijeti u Hrvatsku, meso mlijeko i mliječni prizvodi.

- Ja tu u Hercegovini imam rodbinu. Svratim do njih i usput nešto kupim. U nas je velika besparica i ljudi se snalaze na sve načine, veli.

Prodavačica Vesna kaže za "Deutsche Welle" kako Dalmatinci godinama dolaze ovdje u kupovinu, jer je i prije najnovijeg povećanja PDV-a u Hrvatskoj od 2 posto, porez u BiH pa time i cijene bile niže nego u Hrvatskoj. Posebno je, kaže, jeftinija odjeća.

Međutim, i kada ne bi bilo razlike u porezu na dodanu vrijednost, Dalmatinci bi svjedno dolazili kupovati u Hercegovinu, posebno oni iz pograničnih mjesta napominje nam jedan od prodavača u Gorici. Razlog je jednostavan, kao građani druge države imaju pravo na povrat PDV-a.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/15589-povecanje-pdv-a-u-hrvatskoj-donosi-velike-zarade-hercegovackim-trgovcima.html)

Novi poticaji daju zamah poljoprivrednoj proizvodnji

BIHAĆ - Suvremena poljoprivredna proizvodnja zauzima sve značajnije mjesto i na području općine Cazin i Unsko-sanske županije.
S obzirom da se takva proizvodnja u mnogo čemu razlikuje od tradicionalne, velika pozornost treba se posvetiti pojedinačno svakom njezinom segmentu.
Unaprjeđenje proizvodnje

U cilju unaprjeđenja agrara, u prošloj godini su realizirane brojne aktivnosti, a sve su se našle i u Izvješću o stanju poljoprivrede na području općine Cazin za 2011., koji je usvojen na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća.
“Od aktivnosti koje su, u cilju unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje na području ove općine realizirane u 2011., značajno mjesto zauzima proces elektronskog unosa podataka u registre poljoprivrednih gazdinstava i klijenata. To je bila obveza svakog poljoprivrednika koji namjerava po bilo kojoj osnovi ostvariti poticaje za svoju proizvodnju, a ukupno je uneseno dvije tisuće poljoprivrednih proizvođača. U suradnji s Županijskim ministarstvom poljoprivrede i Poljoprivrednim zavodom, te međunarodnim projektima IFAD i FARMA, Općinska služba za razvoj i poduzetništvo u prošloj je godini organizirala 22 edukacije za poljoprivrednike.
Ova služba je imala velike aktivnosti i oko primanja i obrade zahtjeva za ostvarenje poticaja u poljoprivredi jer svi zahtjevi, bilo da se radi o općinskoj, županijskoj ili federalnoj razini, idu preko nas”, istaknula je Mehira Kapić, šefica Općinske službe za razvoj i poduzetništvo. Kapić naglašava da je, u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, u prošloj godini usvojen i Program korištenja zemljišta u državnom vlasništvu.
“U odnosu na 2010., u prošloj godini je došlo do blagog povećanja sjetvenih površina, a zabilježeni su i pozitivni pomaci u skoro svim granama poljoprivredne proizvodnje. Značajnu ulogu u tome svakako su imali i poticaji, ali i mogućnost kooperacije tj. zajamčenog otkupa”, istaknula je Mehira Kapić.

Manje zahtjeva

Govoreći o podnošenju i obradi zahtjeva za poticaje, Mehira Kapić ističe da je za federalnu razinu u 2011. podnijeto nešto manje zahtjeva nego u 2010., pa je manja i sama realizacija poticaja. Za poljoprivredne proizvođače s područja ove općine u prošloj godini je sa županijske razine odobrena isplata poticaja u iznosu od oko 920 tisuća maraka, a do sada je isplaćeno oko 650 tisuća, pa će preostala sredstva biti realizirana po donošenju proračuna i Odluke o poticajima za 2012.
Kroz grant za razvoj poljoprivrede značajna poticajna sredstva su predviđena i iz općinskog proračuna, a sve aplikacije za ovu razinu trebale bi se realizirati tijekom ovog mjeseca.


Dnevni List (http://dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=26358:novi-poticaji-daju-zamah-poljoprivrednoj-proizvodnji-&catid=5:biznis&Itemid=6)

Nakon što su prošle godinu prebacili plan: "Metalno" gradi širom Evrope


Nakon što su prošlu godinu završili prebačajem ambicioznog plana za više od dvadeset posto, u zeničkoj kompaniji "Metalno" i ove godine već imaju dogovorenih poslova u vrijednosti većoj od 12 miliona KM.

Milionski posao

- Lani smo planirali 25, a uspjeli smo realizirati posao od 29,5 miliona KM. Iako je bilo na desetine poslova, s ponosom ističemo da je proteklih dana okončan i posljednji transfer konstrukcija za arenu u Štokholmu, milionski posao u glavnom gradu Švedske - ističe Semiz Šišić, direktor zeničkog "Metalnog".

Za ovu godinu "Metalno" već ima planove za gradnju dijelova za vjetroelektrane za svog dugogodišnjeg naručioca iz Njemačke te ugovoreni posao na čeličnim konstrukcijama šest objekata u Švedskoj, za dvije tamošnje kompanije.

Tržni centar

- Potpisali smo ugovor i s njemačko-austrijskim partnerom za gradnju tržnog centra u jednom austrijskom gradu, dok na domaćem tržištu imamo višegodišnji posao s "Mittalom" na rekonstrukcijama i remontima postrojenja unutar njihove kompanije. Nedavno smo završili i u Sarajevo prevezli metalnu konstrukciju mosta kod Akademije likovnih umjetnosti. Uz ove, imamo i niz poslova u termoelektranama i rudnicima u Federaciji - kazao nam je Šišić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/87319-nakon-sto-su-prosle-godinu-prebacili-plan-metalno-gradi-sirom-evrope.html)

Izvoz u februaru 523 miliona KM, uvoz 940 miliona

Bosna i Hercegovina je u februaru ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 523 miliona KM i uvoz u vrijednosti 940 miliona KM.

Foto: Arhiv
"U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske robne razmjene BiH u tom mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,6 posto“, izjavio je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

U prva dva mjeseca ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od jedne milijarde i 83 miliona KM, što je za 14,6 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 938 miliona KM, što je manje za 6,5 posto.

U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 855 miliona KM.

"U prva dva mjeseca ove godine kao glavne trgovinske partnere možemo izdvojiti Njemačku i Hrvatsku, što znači da se najviše izvozilo i uvozilo iz tih dviju zemalja", kazao je Milinović.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/izvoz-u-februaru-523-miliona-km-uvoz-940-miliona/120328060)

https://fbcdn-sphotos-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/525878_10150646169038691_109397923690_9567651_1399078278_n.jpg
Napredok vo site. :)

Kreditna sredstva za očivanje radnih mjesta u Krivaji

Nakon što je na jučerašnjoj sjednici razmotrila stanje u IP “Krivaja” Zavidovići, Vlada FBiH je zadužila Federalni zavod za zapošljavanje da izmijeni i dopuni Program dugoročnih plasmana za poticaj zapošljavanja iz revolving sredstava, tako što će formirati novu kreditnu liniju za očuvanje najmanje 800 zaposlenika ovog kolektiva u stečaju.

Također, treba otvoriti novi podračun namjenskog depozita Federalnog zavoda za zapošljavanje kod Razvojne banke Federacije BiH u iznosu od 6.000.000 konvertibilnih maraka, koji će biti realiziran odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda, navedeno je iz Vlade.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/554214)

S&P potvrdio kreditni rejting BiH, uz stabilnu prognozu


Agencija za kreditne rejtinge Standard & Poor's potvrdila je danas rejtinge Bosne i Hercegovine (BiH) za dugoročno i kratkoročno zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti na 'B/B', uz stabilnu prognozu.

Ta agencija istodobno je uklonila BiH rejtinge s liste za razmatranje s negativnim implikacijama, na koju ih je uvrstila 30. studenoga prošle godine. Prognoza za rejtinge sada je stabilna, navodi se u priopćenju S&P-a.

U S&P-u ističu da stabilna prognoza održava očekivanja agencije da će se političko ozračje u toj zemlji sada stabilizirati nakon što je uspostavljena vlada, što će omogućiti učinkovitije upravljanje državnim financijama, uz moguće uključivanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Agencija, međutim, očekuje da bi moglo doći do kašnjenja pri usvajanju i provedbi značajnih mjera kao što su proračun za 2012. i planirani popis stanovništva u 2013., stoji nadalje u priopćenju.

S&P je stoga napomenuo da bi mogao sniziti rejtinge BiH, bude li se činilo da će donošenje proračuna za ovu godinu znatnije kasniti.

"Ako uočimo kašnjenja u pravovremenom servisiranju dugova, kao što se dogodilo u ovogodišnjem siječnju, mogli bismo smanjiti rejting za više od jedne razine. Nadalje, dodatno pogoršanje u vanjskom okruženju moglo bi pritiskati gospodarski rast te stvoriti pritiske na bankovni sustav, u kojem među vlasnicima dominiraju austrijske i talijanske banke, što bi nas također moglo navesti na snižavanje rejtinga", stoji među ostalim u priopćenju S&P-ja.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/15599-s-p-potvrdio-kreditni-rejting-bih-uz-stabilnu-prognozu.html)

U februaru trgovinski deficit u FBiH 308.217.000 KM


Federacija BiH je u februaru 2012. ostvarila izvoz u vrijednosti 349.180.000 KM, što je za 10 posto manje u odnosu na januar 2012.
Vrijednost uvoza je 657.397.000 KM i veća je za 0,9 posto u odnosu na januar, tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u februaru 2012. iznosio 308.217.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u februaru je bio 53,1 posto i manji je za 6,4 posto u odnosu na januar.

U februaru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 79.899.000 i Hrvatsku u vrijednosti 45.550.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 121.225.000 i Njemačke, u vrijednosti 92.940.000 KM.

Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u februaru bilo je 66,8, a u ukupnom uvozu BiH u tom mjesecu, je bilo 69,9 posto.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/u-februaru-trgovinski-deficit-u-fbih-308-217-000-km/120329020)

Maline iz BiH idu preko granice?

U punom jeku je relizacija projekta „ Maline preko granice“, u koji je, pored srbijanskih opština Arilje i Čajetina i opštine Istočni Stari Grad, uključena i opština Sokolac. Vrijednost projekta je nešto više od 236 hiljada eura. Najveći dio sredstava obezbijedila je Evropska unija. Opštine učestvuju sa 15 odsto sredstava od ukupne vrijednosti projekta.

Na području opštine Sokolac, prošlog proljeća, pod sadnicama maline našlo se 30 dunuma.

Stručnjaci iz Arilja obišli su, 27. marta zasade malina na području opština Sokolac i Istočni Stari Grad, kako bi se upoznali sa trenutnim stanjem u malinjacima. Na području opštine Sokolac obišli su parcele pod malinama u Bukoviku i Novom Selu.

Kako reče inženjer Radojko Luković iz Inovativnog centra Arilje, koji je u timu stručnjaka zaduženih da prate prate realizaciju projekta "Maline preko granice", budućim proizvođačima maline na Romaniji pružena je adekvatna stručna pomoć kako bi se uspješno bavili proizvodnjom ovog jagodičastog voća.

"Bili smo uz njih cijelo vrijeme, savjetovali za kakvu tehnologiju da se odluče, učestvovali u analizi zemljišta i davali druge savjete. Došli smo na početku proljeća da posjetimo zasade. Ovo je vrijeme kada treba postavljati naslone i žicu za koju treba vezati izrasle izdanke maline. I pored teške zime i nepovoljnih vremenskih prilika u vrijeme sadnje, na većini malinjaka stanje je zadovoljavajuće. Svi koji su poštovali savjete i poklonili odgovarajuću pažnju malinjacima, imaju dobar prijem i prirast sadnica. Istina, snijeg je učinio svoje, ima polomljenih izdanaka, ali će ta sadna mjesta ostati zdrava i izrašće novi izdanci za narednu sezonu. Većini proizvođača najbitnije je da formiraju prave zasade, koji će im u nizu narednih godina donosti dodatne prihode u domaćinstvo", kaže Luković.

Prema njegovim riječima, ovog proljeća treba obaviti đubrenje zasada stajnjakom i NPK đubrivima i okopavanjem zaštiti zasade od korova. Naravno, tu je i postavljanje naslona za izrasle sadnice. Žica za naslone trebalo bi da stigne ovih dana. Potom će se raditi na obezbjeđenju svega što je potrebno za sistem za navodnjavanje.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/554988)

U februaru povećana nezaposlenost u BIH

Krajem februara u Bosni i Hercegovini su na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja registrirane 543.703 osobe, a u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 2.343 ili 0,43 posto, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Nezaposlenost je u Federaciji BiH povećana za 1.196 osoba (0,32 posto), u Republici Srpskoj za 937 osoba (0,60 posto) i u Brčko Distriktu BiH za 210 osoba (1,72 posto).

U strukturi osoba koje traže zaposlenje, zaključno s 29. februarom, NKV radnika je 163.093 ili 30 posto, PKV 11.557 ili 2,13 posto, KV 190.019 ili 34,95 posto, VKV 3.927 ili 0,72 posto, NSS 1.928 ili 0,35 post, SSS 135.309 ili 24,89 posto, VŠS 7.580 ili 1,39 posto i VSS 30.290 ili 5,57 posto.

I dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe s trećim stepenom obrazovanja - KV radnici 34,95 posto te NKV radnici 30 posto.

U skladu s važećim zakonskim propisima, u februaru 2012. godine novčanu naknadu koristile su 11.384 osobe ili 2,09 posto od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba.

Pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarilo je 388.168 osoba ili 71,39 posto od ukupno registrovane nezaposlenosti u BiH.

U januaru je 9.865 osoba brisano s evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 4.977 osoba je zaposleno. Istovremeno je za 5.370 osobu prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 1.819 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru 2012. godine broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio je 689.119, a od toga, žena je bilo 282.253.

U odnosu na decembar 2011. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim subjektima se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,4 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za januar 2012. godine iznosila je 44 posto i u odnosu na decembar 2011. bila je veća za 0,2 postotna poena, kaže se u saopćenju Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/u-februaru-povecana-nezaposlenost-u-bih/120329040)

Smanjen broj turista u januaru

Turisti u BiH u januaru su ostvarili 37.287 posjeta, što je manje za 19,6 odsto u odnosu na decembar 2011. godine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ostvareni broj posjeta u januaru ove godine veći je za 12,8 odsto nego u januaru 2011. godine.
Turisti su ostvarili 88.613 noćenja, što je manje za 0,2 odsto u odnosu na decembar 2011. godine, ali je za 19,6 odsto više nego u januaru lani. Domaći turisti su u ukupno ostvarenom broju noćenja imali učešće od 46,2 odsto, a strani 53,8 odsto.

Najviše noćenja u januaru - 31,1 odsto ostvarili su turisti iz Hrvatske, iz Srbije 24,7 odsto, iz Slovenije 8,4 odsto i iz Crne Gore sedam odsto, što je ukupno 71,2 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,8 odsto noćenja.

Kada je riječ o dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Ruska Federacija sa prosječnim zadržavanjem od 7,6 dana, Crna Gora sa 3,7 dana, a zatim slijede Rumunija i Egipat sa po 3,2 dana, Belgija sa 3,1 i Srbija sa tri dana.

Broj ležaja u januaru iznosio je 24.081 i manji su za 7,9 odsto u odnosu na decembar 2011. godine i manji za 6,7 odsto u odnosu na januar protekle godine.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/smanjen-broj-turista-u-januaru)

S&P potvrdio kreditni rejting BiH, uz stabilnu prognozu


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/15599-s-p-potvrdio-kreditni-rejting-bih-uz-stabilnu-prognozu.html)

Odlicno! :banana: :banana:

Njemačka otvorila vrata inžinjerima i ljekarima

Njemačkoj nedostaje sve više stručne radne snage. Potrebni su inžinjeri, ljekari i informatičari. Stoga savezna vlada želi omogućiti dolazak stručnjaka i iz zemalja koje nisu članice EU, piše Deutsche Welle.
Visokokvalifikovani inžinjeri, informatičari, matematičari ubuduće će u Njemačkoj lakše dobijati posao. Klubovi poslanika vladajućih njemačkih stranaka demohrišćana (CDU/CSU) i liberala (FDP) postigli su dogovor da u budućnosti u Njemačku može useliti traženi stručnjak čija je godišnja zarada veća od 44.800 eura. Do sada je granica za useljavanje i dobijanje dozvole za rad i boravak iznosila 66.000 eura. Za zanimanja za kojima vlada velika potražnja, kao što su inžinjerska, granica godišnje zarade je smanjena i pomjerena na čak na 34.900 eura godišnje.

Tom regulativom biće promijenjena dosadašnja tzv. "bluecard", koja nije rezultirala očekivanim prilivom strane stručne radne snage u Njemačku jer su postavljeni kriteriji bili previsoki i često nerealni. "Zahtjev za promjenom karte za useljenje - bluecard - čak i prevazilaze prvobitni nacrt njemačke vlade", saopštili su eksperti za unutrašnjo-politička pitanja Reinhard Grindel (CDU) i Hartfrid Wolff (FDP). Međutim, oni koji posjeduju bluecard mogu tek za tri godine dobiti stalnu dozvolu boravka, ukoliko naravno imaju posao i radni ugovor. Onaj ko dokaže da dobro vlada njemačkim jezikom, neograničenu dozvolu za boravak može dobiti već nakon dvije godine.

Kritika vladajućoj koaliciji

Prvobitno je za visokokvalifikovanu stručnu snagu bilo predviđeno da odmah dobiju stalnu dozvolu boravka. Stoga je nakon promjene dogovorenih pravila predsjednik Njemačke industrijske i trgovačke komore Hans-Heinrich Driftmann kritikovao vladajuću koaliciju, ističući da se ona ne pridržava dogovorenih obećanja. Umjesto toga, pametni mozgovi smiju doći u Njemačku samo na ograničeno vrijeme, saopštio je Driftmann.

Predsjednik poslodavaca Dieter Hund je za "Welt Online" rekao da su potrebni veliki ustupci kako bi se pokrile potrebe za stručnjacima u Njemačkoj i da bi se Zakon o useljavanju trebao puno više prilagoditi zahtjevima tržišta rada. U to spada i uvođenje kontrolisanog useljevanja za što je potreban sistem bodovanja. Pa ipak, planirane mjere promjene Zakona o useljevanju su ispravni i neophodni, rekao je Hundt.

Uslovi za dolazak u Njemačku

Ono što je u svemu posebna novina je uvođenje posebne vize, kojom bi strani stručnjaci iz zemalja koje nisu u EU dobili mogućnost da dođu u Njemačku i potraže za sebe radno mjesto. Takva vrsta vize će se izdavati na šest mjeseci. Pretpostavka za dobijanje vize za traženje posla u Njemačkoj je diploma o završenom studiju i izjava o preuzimanju svih troškova, kojom se država želi osigurati da se ta osoba može za to vrijeme sama finansirati. "Ovim Njemačka signalizira da su joj potrebni i dobrodošli strani stručnjaci, rekao je predsjednik poslodavaca Dieter Hund.

Još jedan signal u tom pravcu je zakon, koji strancima garantuje da će proces priznavanja njihovih diploma iznositi 3 mjeseca. Ovaj zakon stupa na snagu od 1. aprila. 300.000 stranaca se već od četvrtka o tome mogu informisati putem interneta i to ako ukucaju adresu: www.anerkennung-in-deustchland.de.

Zakon o priznanju diploma stranoj stručnoj snazi šalje jasnu poruku koja glasi: "Vi ste u Njemačkoj prihvaćeni, cijenjeni i priznati", zaključila je njemačka ministrica za obrazovanje Anette Schavan.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/njemacka-otvorila-vrata-inzinjerima-i-ljekarima/120329079)

Džakula i Kozarić saglasni: Nema obustave plaćanja spoljnog duga BiH

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić zaključili su u četvrtak na zajedničkom sastanku u Banjoj Luci da se moraju osigurati instrumenti kako se više ne bi desilo da se obustavi plaćanje spoljnog duga Bosne i Hercegovine, što se desilo početkom 2012. godine.

Čelnici najvažnijih fiskalnih institucija u Bosni i Hercegovini dali su punu podršku predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Vjekoslavu Bevandi u nastojanju da ekonomija bude prioritet u radu novog saziva Savjeta ministara BiH.

Na radnom sastanku u Banjoj Luci raspravljalo se o prikupljenim prihodima od indirektnih poreza u prvom kvartalu 2012. godine, koji su na razini prikupljenih prihoda u istom periodu prošle godine, te o očekivanim prihodima do kraja ove godine.

Direktor UIO Džakula i guverner Centralne banke BiH Kozarić dogovorili su i konkretne korake u cilju poboljšanja saradnje između Uprave za indirektno oporezivanje i Centralne banke BiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555104)

Uspostaviti saradnju privrednika Semberije i Sarajeva

Neophodno je dati novi impuls saradnji privrednika regije Bijeljina sa privrednicima Kantona Sarajevo kako bi se napravio pomak u rješavanju ekonomske krize u kojoj se BiH nalazi, ocijenjeno je na sastanku upravnih odbora privrednih komora regije Bijeljina i Kantona Sarajevo.

"Smatramo da su područja Semberije i Kantona Sarajevo kompatibilna za saradnju koja je u nekom ranijem periodu bila na veoma visokom nivou", rekao je predsjednik Područne komore Bijeljina Mihajlo Vidić.

On je dodao da je Sarajevo jedan od veoma važnih potrošačkih centara za područje Semberije.

"Imajući u vidu tešku ekonomsku situaciju u BiH, neophodno je angažovati sve potencijale unutar granica BiH, pokušati međusobno da koordinišemo aktivnosti u proizvodnji, prodaji i realizaciji", rekao je Vidić.

On je upozorio na brojne probleme koji će BiH zadesiti prilikom ulaska Hrvatske u EU, ali i istakao da BiH unutar svojih granica ima prostor koji je neiskorišćen.

"Problemi sa kojima ćemo se suočiti ulaskom Hrvatske u EU su izvjesni, ali mi istovremeno imamo veliki prostor unutar BiH koji je neiskorišćen za određene vrste roba", rekao je Vidić i izrazio uvjerenje da će zajedničkim zalaganjem dvije komore biti učinjen značajan pomak u saradnji privrednika.

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo istakao je da je najveći problem pitanje izlaska iz recesije, ocjenjujući da je neophodno dati stratešku podršku proizvodnji.

"To je stav svih nas jer se jedino na taj način može riješiti pitanje nezaposlenosti u BiH. Treba stvoriti uslove, ne samo za strana ulaganja, nego i za ulaganja domaćih proizvođača", rekao je Grebo i izrazio nadu da će uskoro između dvije komore biti potpisan sporazum o zajedničkoj saradnji.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555238)

Smanjen broj turista u januaru



Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/smanjen-broj-turista-u-januaru)

Joj bosanskog pesimizma i desfatizma :nuts:

Čuj broj turista smanjen u januaru... pa normalno da je manje turista u odnosu na mjesec dana ranije što je samo normalno, ali ne upoređuju se valjda decembri i januari nego januari svake godine tj.

ostvareni broj posjeta u januaru ove godine veći je za 12,8 odsto nego u januaru 2011. godine.

Znači ako upoređujemo jabuke sa jabukama a ne kruške sa jabukama, broj turista se povećao i to vrtoglavo, skoro 13% za godinu dana :drool:

Joj bosanskog pesimizma i desfatizma :nuts:

Čuj broj turista smanjen u januaru... pa normalno da je manje turista u odnosu na mjesec dana ranije što je samo normalno, ali ne upoređuju se valjda decembri i januari nego januari svake godine tj.


Znači ako upoređujemo jabuke sa jabukama a ne kruške sa jabukama, broj turista se povećao i to vrtoglavo, skoro 13% za godinu dana :drool:

:lol:
E, ali bi onda to bila pozitivna vijest, a oni nežele da objavljuju pozitivne vijesti.

UNIQA osiguranje ostvarila porast premije od 13,2 posto
29.03.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/uniqa-osiguranje.jpg

UNIQA osiguranje je u prošloj godini ostvarila porast premije od 13,2 posto što predstavlja višestruko veći rast od prosječnog tržišnog rasta od dva posto, istaknuto je danas u Sarajevu na godišnjoj konferenciji za novinare tog društva.

UNIQA osiguranje u BiH ovih dana obilježava 15 godina postojanja, a osvrt na poslovanje u 2011., te u proteklih pet godina i finansijske rezulate predstavili su direktorica Društva Senada Olević i izvršni direktori Društva Amela Omerašević i Feđa Morankić.

Govoreći o rezultatima za 2011. Olević je istakla da je ukupna ostvarena polisirana premija iznosila 39,9 miliona KM. U toj premiji značajno je učešće svih vrsta neživotnih osiguranja od 22,6 miliona KM, dok su proizvodi životnog osiguranja učestvovali sa 17,3 miliona KM.

„S tako realizovanom premijom UNIQA je ostvarila rast od 13,2 posto premije u odnosu na prethodnu godinu. Time je postignut i porast tržišnog učešća koje je u 2011. godini bilo 11,2 posto“, kazala je Olević ističući i visoku efikasnost likvidacije šteta od 92 posto.

Aktiva društva je krajem 2011. iznosila 92 miliona KM, tehničke rezerve 73 miliona KM i ostvarena je dobit od 603,7 hiljada KM.

U proteklih pet godina, kako je istaknuto, ostvaren je indeks rasta od 155 posto, prvi su na tržištu u razvoju i prodaji bankoosiguranja, a od 2009. fokus je na širenje prodajne mreže i prisustvo u cijeloj BiH.

U UNIQA osiguranju su postavili ambiciozne ciljeve, pa tako u 2015. godini predviđaju premiju od 70 miliona KM i postizanje druge tržišne pozicije (trenutno su na četvrtoj tržišnoj poziciji), te povećanje broja UNIQA poslovnica sa sadašnjih 45 na 60.


M.V

Gdje smo mi na globalnoj skali plata


Međunarodna organizacija radnika je objavila prosjeke plata u 72 zemlje svijeta i izračunali su da je prosječna plata na svijetu 1.480 dolara.
U podacima na tabeli, kojim su predstavljeni radnici širom svijeta, prikazani su samo ljudi koji rade za platu, ali ne i oni koji su sami vlasnici nekog svog privatnog posla, ili su na listi ljudi koji imaju primanja po bilo kojem drugom osnovu.

Tabela iznosa plata se odnosi samo na zaposlene radnike koji primaju mjesečnu nadoknadu za svoj rad.

Prema tabeli Međunarodne organizacije radnika, Bosna i Hercegovina se nalazi na 35. mjestu prema visini plata, ispred Rusije koja je na 37. mjestu i Srbije koja je na 42. mjestu. Iznenađuje i to da se Bosna i Hercegovina nalazi na ispred nekih zemalja koje pripadaju Evropskoj Uniji, kao što su Estonija, Latvija i Litvanija, dok smo daleko iza Hrvatske koja je na 27. mjestu i Makedonije koja je na 34. mjestu, prenosi BBC.

Na ovom linku možete izračunati da li zarađujete manje ili više od prosječne plate u svijetu. Sve što je potrebno jeste da unesete zemlju u kojoj živite i iznos vaše mjesečne plate.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/gdje-smo-mi-na-globalnoj-skali-plata/120330022)

Bijača i Gradiška nemaju uvjeta za izvoz proizvoda iz BiH za EU

Od prvoga siječnja za poljoprivredne proizvođače iz BiH mogla bi nastupiti prava noćna mora zbog krajnje skromnih uvjeta za izvoz roba životinjskog i biljnog podrijetla i strogih uvjeta na dva granična prijelaza prema Europskoj uniji, odnosno Hrvatskoj koji još uvijek ni izbliza nisu osposobljeni za izvoz ovih roba. Istodobno za uvoz u BiH istih roba neće postojati posebna administrativna ograničenja. Zanimljivo je da su za izvoz roba životinjskog i biljnog podrijetla određeni prijelazi koji imaju ozbiljna ograničenja u pogledu kapaciteta i mogućnosti izgradnje.

Proračun čeka

Prema navodima iz Vijeća ministara, u proračunu institucija BiH izdvojen je potreban novac kako bi se izgradila i opremila dva granična prijelaza na jugu i sjeveru zemlje. Radi se o Graničnome prijelazu Metković 2, odnosno Bijača te Bosanska Gradiška. Međutim, za sada nema dogovora o državnome proračunu pa tako i izgradnji dva granična prijelaza, iako su se politički čelnici usuglasili oko njegova okvira.

"Jedan od prioriteta u ovogodišnjem proračunu je izgradnja i opremanje potrebnim laboratorijima dvaju graničnih prijelaza", rečeno je za Večernjak iz ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH. I u Graničnoj policiji smatraju kako neće biti bitnijih problema, no gospodarstvenici, napose poljoprivredni proizvođači su zabrinuti.
Naime, granični prijelaz u Bijači praktično još uvijek ne postoji, cestovni pristup je iznimno daleko, a novu trasu autoceste na koridoru Vc federalne vlasti grade brzinom puževa koraka. Za izgradnju novoga graničnoga prijelaza u Bijači južno od Ljubuškog potrebno je više od 12 milijuna maraka kako bi zadovoljio nužne kriterije za izvoz lako kvarljivih roba, što je u skladu sa stanardima Europske unije koja upravo najoštrije zahtjeve ima za izvoz roba životinjskog i biljnog podrijetla. Istodobno, za prvu trasu autoceste u Hercegovini potrebno je izdvojiti oko sedam milijuna maraka, a zatim omogućiti spoj s loše razvijenim magistralnim pravcima u Hercegovini.

Veći troškovi

Za granični prijelaz u Gradišci država je predvidjela 300.000 maraka. No, ovaj prijelaz ima brojna ograničenja. Nalazi se praktično u samome središtu grada pa čak i s prilagođavanjem će stvarati velike prometne gužve. Uz to je otežavajuća okolnost to što most na Savi ima samo dva traka pa će kamioni natovareni robom blokirati i normalni prolaz putnika iz dviju država. 
Jednako tako i broj graničnih prijelaza je iznimno mali kako bi se normalno odvijao izvoz lako kvarljivih roba iz Bosne i Hercegovine. Poljoprivrednici upozoravaju i kako će se značajno povećati troškovi za prijevoz budući da će značajan dio poljoprivrednika morati svoju robu usmjeravati na prijelaze koji nisu blizu njihovih proizvodnih pogona ili farmi.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555447)

Vlada FBiH je odlučna u borbi protiv korupcije

"Vlada Federacije BiH je odlučna u borbi protiv korupcije", naglasio je ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj na završnim panelima SAIS Ekonomskog foruma jugoistočne Evrope u Washingtonu.

Kako piše danas Oslobođenje ministar Trhulj je govorio o naporima koje Vlada FBiH ulaže da unaprijedi klimu za pristizanje stranih investicija u BiH, te predočio pomake koji su već napravljeni.

Tom prilikom i direktor Grupacije MIMS Mujo Selimović istakao je iskustva ove kompanije u Libiji.

"Drago mi je da mogu reći da su MIMS, jedna američka firma, te jedna libijska već potpisali ugovor i krećemo sa novim projektom u Libiji", rekao je Selimović.

Raffi Gregorian, zamjenik direktora u uredu za južnu i centralnu Evropu State Departmenta upozorio je na šansu koju on vidi u periodu kada su finansijski krediti za zemlje Balkana postali sve skuplji.

"Efikasna privatizacija mnogobrojnih kompanija u državnom vlasništvu može privući investitore i tako smanjiti nezaposlenost", kazao je Gregorian i dodao da je model privatizacije u Brčkom bio uspješan jer je podrazumijevao prodaju kontrolnog paketa kompanije i tražio daljnja investiranja i dodatna zapošljavanja, kao uvjete u tenderu.

Ambasador William Taylor, direktor ureda za tranziciju na Bliskom istoku u State Departmentu izrazio je svoje nade da će promjene u Libiji, Tunisu i Egiptu donijeti pravu demokraciju nakon arapskog proljeća.

"Tunis je na dobrom putu. Oni su pokrenuli arapsko proljeće , nedavno održali slobodne izbore, rade na kreiranju ustava. SAD pripremaju nove finansijske pakete pomoći ovoj zemlji", zaključio je Taylor.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555357)

Vladušić o kreditnom rejtingu BiH: Kriza prisutna, iako postoje znakovi blagog oporavka

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Ljubiša Vladušić rekao je da bi za bolji kreditni rejting BiH bilo krajnje neophodno da bude donesena i dugoročna strategija razvoja koja će biti prepoznatljiva i prihvaćena u BiH, ali i podržana od međunarodnih finansijskih institucija.

Vladušić je rekao danas Srni, komentarišući kreditni rejting BiH, da je kriza i dalje prisutna iako postoje znakovi blagog oporavka u okruženju, a prije svega u SAD-u i Evropi.

"Te krizne imlikacije, posebno iz evrozone, i dalje će biti najveća prijetnja ekonomskom rastu u BiH, jer naša zavisnost od okruženja i evrozone, i sa aspekta valute i sa aspekta uvoza i izvoza, ne može biti riješena samo mjerama koje se donose u entitetima i BiH", istakao je Vladušić nakon što je međunarodna rejting agencija "Standard i Purs" potvrdila "B" kreditni rejting BiH i njegove izglede popravila na stabilne, nakon što su bili na poziciji posmatranja zbog negativnih očekivanja.

On je ocijenio da će najveći problem u BiH biti visoka stopa nezaposlenosti zbog ograničenog ekonomskog rasta.

Vladušić je istakao da je očekivano da ova agencija popravi izglede za BiH na stabilne, imajući u vidu politički pozitivan pomak na planu formiranja Savjeta ministara i konsenzusa o nekim fiskalnim pitanjima u BiH.

Time se, dodao je on, pruža šansa BiH za stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, posebno sa aspekta zainteresovanosti stranih investitora.

"Da li će ta šansa, kao i komparativne prednosti koje imamo, biti iskorišteni, zavisi od toga da li će BiH uspjeti da vlastitim projektima ubijedi potencijalne strane ulagače. Ulagači u ovim godinama krize pokazuju oprez, posebno u zemljama u tranziciji, i nesigurnost da investiraju u zemlje u kojima postoji potencijalni rizik bilo koje vrste", zaključio je Vladušić izjavu Srni.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555512)

MIMS grupacija kreće sa novim projektima u Libiji

Na zatvaranju Ekonomskog foruma jugoistočne Evrope koji je održan u Washingtonu, ambasador William Taylor, direktor Ureda za tranziciju na Bliskom istoku u State Departmentu izjavio je kako se nada da će promjene u Libiji, Tunisu i Egiptu donijeti pravu demokraciju nakon arapskog proljeća.
- Tunis je na dobrom putu. Oni su pokrenuli arapsko proljeće, nedavno održali slobodne izbore, rade na kreiranju ustava. SAD pripremaju nove financijske pakete pomoći ovoj zemlji, rekao je ambasador Taylor na panelu SAIS-ovog Ekonomskog foruma u Washingtonu.

Politička kontrola

- Egipat je, također, na putu demokratskog razvoja društva. Na izborima su pobijedile desničarske stranke, ali izbori su bili slobodni i moraju se poštovati. U Kairu trenutno niko ne donosi odluke jer novi parlament još nije usvojio zakon koji bi legalizirao njihov rad. Libija ima vladu koja priprema izbore za koje se nadamo da će biti održani 23. juna. Ovo je veliki korak za Libiju jer je zadnje izbore imale u ranim 60-im, tako da kultura glasovanja u Libiji ne postoji, rekao je ambasador Taylor.
On je podržao ideju razvoja trilateralne saradnje zemalja Sjeverne Afrike, zapadnog Balkana, tj. jugoistočne Evrope i SAD-a: „Znamo da sinergija i dugogodišnja saradnja između zemalja Balkana i Libije, Tunisa i Egipta postoji i može donijeti dobre obostrane poslovne rezultate.”

Mujo Selimović, direktor Grupacije MIMS, predočio je iskustva ove kompanije u Libiji: "Drago mi je da mogu reći da su MIMS, jedna američka firma, te jedna libijska, već potpisali ugovor i krećemo sa novim projektom u Libiji”.
Selimović je govorio o novom ambijentu u Libiji, koja živi sa željom za razvojem, suradnjom, boljim obrazovanjem. Dr. Fathi Noah, koji je na Forumu govorio u ime predsjednika Libije i Tranzicionog nacionalnog vijeća ove zemlje, podsjetio je na buran period kroz koji je prošla Libija i zahvalio se vladi SAD-a na velikoj pomoći i podršci koje pružaju Libiji. Govorio je, također, i o intenzivnim nastojanjima Libije na reformi regulatornih sistema, decentralizaciji vlasti, te pripremama za predstojeće izbore.

Erdal Trhulj, ministar energetike i rudarstva u Vladi FBiH, govorio je o naporima koje Vlada FBiH ulaže da unaprijedi klimu za pristizanje stranih investicija u BiH, te predočio pomake koji su već napravljeni. "Naša vlada je odlučna u borbi protiv korupcije”, naglasio je Trhulj, predstavljajući postojeće projekte u BiH te one na kojima se radi.

Raffi Gregorian, zamjenik direktora u uredu za južnu i centralnu Evropu State Departmenta, inače dobar poznavalac prilika na Balkanu, upozorio je na šansu koju on vidi u periodu kada su finansijski krediti za zemlje Balkana postali sve skuplji: efikasna privatizacija mnogobrojnih kompanija u državnom vlasništvu može privući investitore i tako smanjiti nezaposlenost. Gregorian je upozorio na sistem političkog kontroliranja poslovnih interesa koji je naslijeđen iz bivše Jugoslavije i zbog kojeg političke partije oklijevaju odobriti prodaju kompanija koje oni koriste za lična bogaćenja u svojim partijskim redovima.
- Ovaj "sistem kontroliranja” je odvukao izuzetno ozbiljne investitore od potencijalnih ugovora u regiji gdje se za preuzimanje određenih kompanija tražilo čak preko milijardu KM (u BiH), što je više od godišnjeg državnog budžeta BiH. Investitori nemaju nikakvog interesa da vežu svoj novac u kompanije u kojima ne mogu donositi odluke kako bi ih razvile i ostvarile profit, rekao je Gregorian. On je dodao da je model privatizacije u Brčkom bio uspješan zato što je podrazumijevao prodaju kontrolnog paketa kompanije i tražio daljnja investiranja i dodatna zapošljavanja, kao uvjet u tenderu.

Ambicije Alvogena

Kevin Bain, financijski direktor Alvogena, kompanije koja je bila zainteresirana za Bosnalijek, prezentirao je rad firme koja ima preko 200 farmaceutskih produkata i angažirana je u više od 20 zemalja u svijetu.
- U narednih deset godina Alvogen ima za cilj ući među 10 najvećih farmaceutskih kompanija u svijetu. Naš fokus je u SAD-u, jugoistočnoj Aziji, jugoistočnoj Evropi i donekle u Južnoj Americi, rekao je Bain te prisutne upoznao sa iskustvima ove kompanije u jugoistočnoj Evropi.

Sena Latif, direktorica za razvoj strateških ekonomskih odnosa pri ministarstvu vanjskih poslova Rumunije, prezentirala je iskustva svoje zemlje u tranzicionom periodu te naglasila: "Po statistici Svjetske banke Rumunija ima najbolje riješen model za privlačenje stranih investicija."

Forum je zatvorio Saša Toperić, viši stručni suradnik Centra za Transatlantske odnose na SAIS-u. "Ovaj SAIS Forum je početak kontinuiranog programa podrške i promocije ekonomskog razvoja zemalja jugoistočne Evrope. Drago nam je bilo vidjeti intenzivne poslovne sastanke na marginama samog foruma, a mi ćemo rad ove inicijative nastaviti panelima i programima posvećenim svim zemljama regije i to tokom cijele godine”, rekao je Toperić.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/mims-grupacija-krece-sa-novim-projektima-u-libiji-)

Profit kompanije "Širbegović" u 2011. godini jedan milion maraka

Prema finansijskim pokazateljima za prethodnu godinu, kompanija Širbegović je u 2011.g. ostvarila profit od 1.000.000 KM.

S obzirom na tešku situaciju na tržištu, a posebno u građevinskoj branši, u kojoj veliki broj kompanija bilježi gubitak ili su otišle pod stečaj, menadžment kompanije smatra da se u ovim uslovima može biti zadovoljno postignutim rezultatima. Kompanija je više od 70% prihoda ostvarila na inostranom tržištu

Ugovorenost poslova u I kvartalu 2012.g. je veoma dobra, te ako se ovakav trend nastavi, za očekivati je da će 2012.g. biti uspješnija od 2011. Ekonomski analitičari predviđaju blagi oporavak tržišta u 2012.g., koji će u Bosni i Hercegovini biti nešto usporeniji, u odnosu na okruženje, ali je ovo svakako značajna informacija sve bh. kompanije, posebno izvoznice.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555647)

Više posla za bh. građevinare u inozemstvu

Vrijednost novih narudžbi koje su građevinske firme iz BiH imale u inozemstvu u četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na isti period prethodne godine veća je za 13,5 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu u četvrtom tromjesečju 2011. manja je za 65,6 posto.

Prema vrstama građevina u tom periodu, od ukupno izvršenih građevinskih radova objekti visokogradnje učestvuju sa 25,9 posto, a objekti niskogradnje sa 74,1 posto.

Od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova u četvrtom tromjesečju 2011. godine, najveći dio odnosi se na zemlje Evrope i to 61,5 posto.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/vise-posla-za-bh-gradjevinare-u-inozemstvu/120330084)

Ugljevik: Na razmatranju izgradnja fabrike cementa vrijedne 80 miliona eura

U Ugljeviku je u četvrtak održana prezentacija studije izvodljivosti proizvodnje cementa. Studiju mogućnosti proizvodnje portland i specijalnog kalcijum sulfo aluminatnog cementa u Ugljeviku prezentovao je prof.dr Jovan Đuković, dipl.hem. Izrada ove studije plod je inicijative koju su pokerenule Opština Ugljevik i Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Ugljevik.

"Obzirom na sirovinu i energiju koja postoji u opštini Ugljevik, kao i na ostale uslove, u Ugljeviku postoji mogućnost za proizvodnju portland i specijalnog kalijum sulfo aluminatnog cementa. Za ovo postoje realne mogućnosti i već je razgovarano o finansijama. Fabrika bi koštala negdje oko 80 miliona eura i proizvodila bi 600 000 tona cementa godišnje. Fabrika bi mogla podmirivati potrebe Republike Srspke s obzirom da u RS ne postoji fabrika koja se bavi proizvodnjom cementa", kaže Đuković.

Prezentaciji je prisustvovalo rukovodstvo opštine Ugljevik, predstavnici "Rudnika i Termoelektrane" Ugljevik, predstavnici konsultantnih preduzeća, predstavnici Agencije za strane investicije, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Ugljevik i privrednici sa područja opštine.

Načelnik Opštine Vasilije Perić istakao je da opština Ugljevik zahvaljujući prirodnim potencijalima ima mogućnosti za proizvodnju posebnih vrsta cementa.

"Mi smo u proteklom periodu predvidjeli određena sredstva u budžetu za ovakve i slične projekte. U toku ove godine predvidjeli smo sredstva za istraživanje i razvoj i odlučili smo da uradimo jednu ovakvu studiju. Nadamo se da ćemo imati investitore koji će sigurno imati povoljne uslove za proizvodnju cementa u Ugljeviku", rekao je Načelnik.

Perić je dodao da će u narednom periodu, pored stimulativnih sredstava koja se ulažu u privredu i poljoprivredu, Opština ulagati u izradu ovakvih i sličnih studija koje će otvoriti mogućnost novih ulaganja, mogućnost povećanja proizvodnje, povećanja zaposlenosti i napredka cjelokupnog ovog prostora.

Direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Ugljevik Milorad Jovičić kaže da su uslovi za proizvodnju cementa u Ugljeviku idealni. Ono što je najvažnije, prema njegovim riječima, jeste da se ide u pravcu da uz podršku ministarstva i u saradnji sa Opštinom cementara bude javno preduzeće ili da bude na principu javnog privatnog partnerstva što svakako ide u prilog povećanju broja zaposlenih na ovom prostoru.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555705)

Average world wages in Purchasing Power Parity dollars

http://www.bbc.co.uk/news/magazine-17543356

Kolike su ukupne investicije u BiH: Za 17 godina strana ulaganja iznosila tek pet milijardi eura!

Ubjedljivo najveći strani investitor u BiH protekle godine bila je susjedna Srbija sa 124 miliona KM, što je iznosilo čak 50 posto ukupnih investicija u 2011. godini, saopćeno nam je u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Zanimljivo je da je Srbija, prema nekim računicama, na prvoj poziciji pretekla Austriju, donedavno najvećeg poslijeratnog stranog ulagača u našu zemlju.

Gubitak interesa

Prema ranije objavljenim podacima koji se odnose na period od maja 1994. do decembra 2010. godine, Austrija je bila najveći ulagač u BiH, s ukupnim iznosom od 960 miliona eura, a slijedila je Srbija sa 878 miliona.

Kada se tome dodaju cifre za 2011. godinu, ukupni iznos investicija iz Srbije penje se na oko 940 miliona eura. S druge strane, Austrija se lani, za razliku od prethodnih godina, nije nalazila ni među prvih pet najvećih investitora u BiH, što svjedoči o padu zainteresiranosti te zemlje za tržište BiH.

Štaviše, prema podacima koje smo dobili od Ministarstva, lani je došlo do smanjenja austrijskog kapitala u BiH za čak 157 miliona KM, a koje se odnosi na "Hypo Alpe Adria Bank" Banja Luka. Ako i taj podatak uzmemo u obzir, onda Srbija preuzima prvu poziciju na listi najvećih ulagača.

Treba, međutim, naglasiti da je Srbija sve veće investicije uputila u Republiku Srpsku, najvećim dijelom u Banju Luku. U Federaciju su došle samo dvije investicije veće od milion KM. Tu je riječ o ulaganjima Saldina Ribića, koji je investirao 1,7 miliona u firmu "Šarčević" u Sanskom Mostu, te Muhedina Bulića, koji je uložio oko 2,5 miliona u kompaniju "Bulić Immo" u Zenici.

Od ostalih prošlogodišnjih srbijanskih investicija, čija je ukupna vrijednost oko 120 miliona KM, Federacija nije vidjela ni marku.

Inače, druga zemlja po ulaganju u 2011. godini bio je Luksemburg. Najveća investicija iz te zemlje, od oko 36 miliona maraka, odnosila se na ulaganje firme "Eubrowheels" u kompaniju "Jajce Alloy Wheels", koja se bavi proizvodnjom aluminijskih felgi. Druga najveća investicija, od oko 30 miliona maraka, je iz kompanije "Lion Retail Holding" u firmu "Delta Maxi" u Banjoj Luci.

Turske kompanije

Zanimljivo je da se ulaganja iz Holandije, treće na listi za 2011. godinu, svode na investicije kompanije "Lukoil Europe Holdings" u firmu "Restuct", koja je registrirana na Ilidži, a bavi se uvozom i distribucijom nafte i naftnih derivata. Kao što je poznato, "Lukoil" je najveća ruska naftna kompanija, koja ima svoje podružnice širom svijeta.

Pomalo ohrabruje povećan interes Turske, koja se probila među pet najvećih investitora u BiH. Lani su turske kompanije ulagale u Rudnik krečnjaka "Vijenac" u Lukavcu (šest miliona KM) te u firmu "Sisecam soda" Lukavac (osam miliona), a nešto manji iznos odnosi se na ulazak kompanije "Turkoil" na naše tržište. S obzirom na to da najavljuju nove velike investicije, Turci će sigurno rasti na ljestvici stranih ulagača u BiH.

Prema podacima Centralne banke, u BiH je od maja 1994. do decembra 2010. godine uloženo ukupno 4,9 milijardi eura direktnih stranih investicija.

Informacije Ministarstva vanjske trgovine, bazirane na sudskim rješenjima o upisu kapitala, govore da su direktna strana ulaganja u BiH lani bila oko 250 miliona KM, što znači da su ukupna ulaganja u poslijeratnom periodu iznosila tek malo više od pet milijardi eura!
Mnogo manje nego u susjednim zemljama

Igor Gavran, stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da je jasno da je u cijelom poslijeratnom periodu, prosječno gledano, u BiH bilo manje stranih ulaganja u odnosu na susjedne zemlje. Dodaje da je problem i to što se najveći dio svih ulaganja u BiH odnosi na svega nekoliko velikih investicija poput "Telekoma Srpske" ili naftne industrije.

- Neka od najvećih ulaganja bila su u finansijski sektor, koji su potpuno preuzele banke u stranom vlasništvu, te u trgovinu u smislu razvoja trgovačkih lanaca, koji su, također, u vlasništvu stranaca. Diskutabilno je koliko je to donijelo pozitivnih, a koliko negativnih efekata - ističe Gavran.

Dodaje da jedan dio ulaganja nije imao dobre, nego loše efekte odliva kapitala, povećanja uvoza i dodatne negativne posljedice. Prema njegovim riječima, generalni zakonski okvir, odnosno zakonodavstvo koje se odnosi na strana ulaganja, je relativno povoljan u BiH. Međutim, nije stvoren ukupni poslovi ambijent koji se odnosi na razne oblasti, čime bi se ulaganje u BiH učinilo povoljnije nego sada.

- U našoj državi od početka vlada potpuno naopako gledanje da su strana ulaganja nešto izdvojeno iz ukupne ekonomije i da se samo nekim zakonom o stranim ulaganjima ili formiranjem jedne agencije situacija drastično mijenja. Zaboravili su da svaki poslovni čovjek mora poslovati po brojnim propisima, od registracije, ulaganja, pribavljanja brojnih dozvola itd. - podsjećaa naš sagovonik.

Dodaje da su kod nas svi ti uvjeti poslovanja vrlo nepovoljni i komplicirani, administracija je preglomazna, previše dokumenata se traži za bilo kakvu investiciju, a sve to nije prilagođeno uvjetima poslovanja.

Sve je do nas, nema više sentimenta

Ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina tvrdi da vlast radi na poboljšanju poslovnog ambijenta kako bi bio povećan priliv investicija.

- Poduzimaju se određene mjere. Vlada ima projekte, i to u više aspekata, koji bi doveli do lakšeg investiranja, od porezne politike, bolje sigurnosti za ulaganja itd. - kaže Krajina.

On ističe da veliki broj stvari utječe na priliv investicija. Naprimjer, kada bi BiH postala članica NATO-a, to bi ohrabrilo strane ulagače da ovdje ulože svoj kapital.

- To je sve do nas i do našeg uspjeha da privučemo novac. Moramo imati ponudu koja će biti bolja ili barem u ravni s drugim zemljama. Prošlo je vrijeme kada je neko ulagao ovdje iz sentimentalnih razloga, sada je sve stvar čiste računice i poslovnih odnosa.

Nepodnošljiva teškoća poslovanja

Iznos investicija u najvećoj mjeri zavisi od lakoće poslovanja u nekoj zemlji, a ona se najbolje vidi kroz godišnji izvještaj Svjetske banke "Doing Business". Kada se pogleda kako je BiH, iz godine u godinu, rangirana u tom izvještaju, onda se ne treba čuditi slabom prilivu novca.

Prema izvještaju "Doing Businessa" za 2012., BiH je smještena na neslavno 125. mjesto od 183 zemlje svijeta. Ubjedljivo smo najgori u regionu, i to osam pozicija iza Kosova, a čak 103 iza Makedonije. Prema ovom dokumentu, naprimjer, u BiH trebaju 33 dana za registraciju imovine, a 125 dana za dobivanje priključka za struju.

Da ovakva pozicija naše zemlje nije izuzetak već pravilo, te da se situacija čak pogoršava, pokazuju i prethodne godine. BiH je, naime, 2009. godine bila 119., a godinu kasnije zauzela je 116. poziciju.

Najveće investicije u BiH (do kraja 2010.)

1. "Telekom Srbija A. D. Beograd" - Srbija
2. "Ukio Banko Investicione Grupe" - Litvanija
3. "ArcelorMittal Holding AG" - Švicarska
4. "OAD Neftegazovaja Innov. Korp. Moskva" - Rusija
5. "Hypo Alpe-Adria Bank AG" - Austrija
6. "HT - Hrvatski Telekom and HT - Hrvatske Pošte" - Hrvatska
7. "Zagrebačka banka and others" - Hrvatska, Austrija, SAD, Italija i Španija
8. "Kastamonu Entegre Agac Sanayi ve Tic." - Turska
9. LIVAR d.d., Ivančna Gorica - Slovenija
10. "Asamer Zement Holding AG" - Austrija

Zemlje najveći investitori u BiH u 2011.

- Srbija - 124.604.920 KM (50,21 posto)
- Luksemburg - 71.637.263 KM (28,87 posto)
- Holandija - 62.313.109 KM (25,11posto)
- Saudijska Arabija - 26.435.120 KM (10,65 posto)
- Turska - 24.592.110 KM (9,91 posto)

Najveće investicije iz Srbije u 2011.

"Delta" Beograd - 50 miliona KM uloženo u "Delta Maxi" Banja Luka i "Delta Real Estate" Banja Luka
"Swisslion" Takovo - 30 miliona KM uloženo u "Takovo" Trebinje
"Mercators" Novi Sad - 27 miliona KM uloženo u M-BL Banja Luka
"Hemofarm" Vršac - 9 miliona KM uloženo u "Hemofarm" Banja Luka

U Hrvatsku za godinu uđe više od dvije milijarde eura!

Koliko BiH zaostaje za regionom, pokazuje to da su, naprimjer, strana ulaganja u Hrvatsku samo u 2009. godini iznosila više od dvije milijarde eura, odnosno skoro polovinu iznosa koji je u BiH investiran za 17 posljednjih godina. Također, Srbija je za pet godina, od 2007. do 2011., privukla oko devet milijardi eura!

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/87825-kolike-su-ukupne-poslijeratne-investicije-u-nasu-zemlju-za-17-godina-strana-ulaganja-u-bih-iznosila-tek-pet-milijardi-eura.html)

^^ Kako to da Mercator Novi Sad ulaze u BiH?

^^ Kako to da Mercator Novi Sad ulaze u BiH?

Preliv kapitala iz filijale NS u filijalu BL radi sirenja na trzistu, sto je standardna procedura svih korporacija pri nastupima na novim trzistima.

Nenormalno smo losi. Ne ide mi u glavu ako politicari znaju u cemu je problem zasto je taj problem tesko rijesiti. Znaci ne treba izmisliti toplu vodu i napraviti sistem da se firma moze registrovati i odjaviti za 7-10 dana, samo promijeniti malo birokratiju i skocili bi odmah za 100 mjesta unaprijed pa privukli frisak kapital.

^^ Najveću krivicu za lošu ekonomsku sitiaciju snosi Vlada FBiH i RS-a! (Nema dovoljno prave saradnje, kordinacije i razumnih dogovora)

Ova će godina biti bolja

rema finansijskim pokazateljima kompanija Širbegović je u 2011.g. ostvarila profit od 1.000.000 KM, saopšteno je u petak.
Menadžment to smatra značajnim rezultatom s obzirom na to da je situacija na tržištu i posebno u građevinarstvu lani bila teška. Veliki broj kompanija zabilježio je gubitak ili su otišle u stečaj.

Investicije u BiH

Kompanija je u 2011. godini više od 70 posto prihoda ostvarila na inostranom tržištu. Njen vlasnik i glavni menadžer Faruk Širbegović za Oslobođenje je prokomentarisao i početak 2012. godine.
- Ugovorenost poslova u prvom kvartalu je veoma dobra jer već realizujemo poslove u vrijednosti od 50 miliona KM. Ako se ovakav trend nastavi, za očekivati je da će 2012. godina biti uspješnija od 2011, njegova je procjena.
Sagovornik je posebno zadovoljan što je i na području Bosne i Hercegovine oživjela investiciona aktivnost pri čemu su i oni dobili nekoliko poslova na domaćem tržištu.
Ekonomski analitičari predviđaju blagi oporavak tržišta u 2012. godini koji će u Bosni i Hercegovini biti nešto usporeniji, u odnosu na okruženje, što je smatraju u kompaniji Širbegović značajna informacija sve bh. kompanije, posebno izvoznice.

Kontakt s Libijom

S tim u vezi pitali smo i za sudbinu nastavka radova koje je ova građevinska kompanija prije nekoliko godina započela u Libiji, a prekinula lani sa izbijanjem oružanih sukoba.
- Naša osnovna preokupacija je da naplatimo ugovorene i završene poslove u toj zemlji. Očekujemo da bi realizaciju ostalih obaveza iz ugovora mogli nastaviti u ovoj godini i s tim u vezi imali smo kontakte sa tamošnjim investitorima, zaključio je u izjavi za Oslobođenje.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/sirbegovic-ostvario-profit-od-milion-km)

Dakle, UIO BiH je prikupila vise para nego u predkriznoj 2008. godini.:cheers:
Takodjer, i Porezna uprava FBiH je prikupila rekordni iznos.

Vidjet cemo hoce li se sada desiti cudo da i rashodovna strana dodje na okvire iz pred-PDV faze, tj na 2005 i 2006, i da se oslobode sredstva za razvoj?

http://i41.************/28ixdec.jpg

Vlada FBiH je odlučna u borbi protiv korupcije



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555357)

flada je ta koja jeste korumpirana. :lol: :lol: :lol:

Vlada RS "pozajmila" posljednja 52 miliona sa escrow računa


Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić izrazio je bojazan da će socijalno-ekonomska situacija građana u RS-u tokom godine biti još gora, imajući u vidu i nove obaveze koje izvršna vlast želi da nametne stanovništvu.

Da su smanjeni prihodi u entitetskom budžetu, Čavić je ukazao i kroz podatak, nedavno objavljen u „Službenom glasniku“, da je Vlada RS-a s računa za posebne namjena (escrow račun) "pozajmila" vjerovatno posljednja 52 miliona KM.
"Činjenica je da će u ovoj godini biti mnogo teških događaja za građane", kazao je Čavić i podsjetio da je od ove godine više od 40.000 korisnika penzija dobilo umanjene mjesečne iznose, a krajem ovog mjeseca trebalo je da budu podijeljeni izvodi za uplatu novog poreza na imovinu u RS-u.
Na sve to, dodaje on, počet će i primjena novog zakona o doprinosima, po kojem će registrirani poljoprivredni proizvođači, njih oko 40.000, morati obavezno da uplaćuju doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje na mjesečnom nivou od 74 KM, što je za njih "gotovo nemoguća misija, jer su ratari već osiromašeni".
Poljoprivrednicima s jedne strane nisu išle na ruku vremenske prilike, a s druge nedostatak podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju u RS-u.
"RS ima stotine hiljada nezadovoljnih građana prema onima koji su im skuhali takvu papicu", rekao je Čavić i napomenuo da je nabrojano samo neke aspekte opterećenja prema građanima.
Sve to, kaže, ne može ostati bez reperkusija i na izborni rezultat, pa je u tom kontekstu i za posmatrati nedavne inicijative od pojedinaca iz vladajuće stranke u RS-u za odgađanje oktobarskih lokalnih izbora.
"Potpuno je logično i naravno i normalno da oni ne žele da izađu na izborni proces", kazao je predsjednik DP-a.
Takođe je naglasio da je stepen korupcije u RS-u i BiH u cjelini, nažalost, na nivou koji se mjeri u nekim afričkim zemljama.
"Stepen korupcije u RS je, na primjer, kao u Mozambiku ili sličnim zemljama. To potvrđuje i posljednja studija Svjetske banke, koja govori o BiH generalno i njenim uvjetima za otpočinjanje biznisa. Tu smo u ostvarenju sa srednjom Afrikom", zaključio je Čavić.

Eto, i tome dodje kraj.

Gdje si bio? Nigdje. Sta si radio? Nista.... ^^

Vidim da namjere Vlade da smijeni Arslanagica imaju ozbiljnu podrsku, podrzavaju ih vlasnici cak 22-23% kapitala :lol::lol::lol:

Klopić: Skupština dioničara Bosnalijeka u maju


Sjednica Skupštine Bosnalijeka, a na kojoj će biti zatražena smjena Uprave, mogla bi biti održana početkom maja, kazao je danas Rifat Klopić, predstavnik državnog kapitala u ovoj kompaniji.

Klopić je ovo izjavio uoči današnje sjednice Nadzornog odbora Bosnalijeka (zakazao je aktuelni predsjednik Veljko Trivun), a kojoj, kako je rekao, neće prisustvovati.
Informaciju o tome da li je sjednica Nadzornog odbora održana i ako jeste šta je na njoj zaključeno, tokom popodneva nije bilo moguće dobiti.
Inače, na dnevnom redu sjednice Nadzornog odbora Bosnalijeka nije bila smjena Uprave sa Edinom Arslanagićem na čelu, a što je federalna Vlada zahtijevala. Premijer federalne Vlade kazao je, gostujući sinoć u dnevniku FTV, da je Vlada podnijela zahtjev za sazivanje Skupštine dioničara Bosnalijeka, te da će "ići do kraja u raščišćavanju odnosa u Bosnalijeku".

A kako se puni escrow racun?

Prodajom Telecoma ^^

A da su pare dobro ulozene, vidi se i ovdje:

http://i39.************/2w6w20m.jpg

http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Rad/BiltenStatistikeRada_4.pdf

:nuts:

Pretpostavio sam da je to u pitanju, samo nisam bio siguran, hvala.. Dakle cica mica, gotova je prica sto se toga tice, brzo stukose ono pola milijarde.. :)

pa potrajalo je

kad je bila prodaja telekoma

1,2 milijardi KM

Prodaja bila 2006

Da kvotam svoj tekst, jer sam ga editovao :)

Prodajom Telecoma ^^

A da su pare dobro ulozene, vidi se i ovdje:

http://i39.************/2w6w20m.jpg

http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Rad/BiltenStatistikeRada_4.pdf

:nuts:

1,2 milijardi KM

Prodaja bila 2006

pa eto 6 godina za 1,2 miljardu maraka

dugo je to potrajalo

Ne govorimo koliko je potrajalo, vec kakvi su efekti postignuti ;)

Jer, istovremeno u FBiH koja NIJE prodala niti jedan od dva Telecoma, kao niti jedno od bitnih preduzeca (Energoinvest, Aluminij, itd...)

http://i41.************/33peu8o.jpg

http://www.fzs.ba/Godisnjak2011.pdf


U RS broj zaposlenih 2006-2011 = -10.000!
U FBiH broj zaposlenih 2006-2011 = +50.000!

postojeli podatci koliko zaposlenih iz RS rade u preduzecima nastanjeni u FBiH i obratno?

Mislim da ne.
Radnici se vode prema prebivalistu, jer i poslodavci prema prebivalistu uplacuju doprinose, a ne prema sjedistu firme.

A koliko bi mi mogli dobiti za nase telecome od privatizacije, i kad bi se to moglo desiti (i hoce li se uopce desiti)?

Mislim da ne.
Radnici se vode prema prebivalistu, jer i poslodavci prema prebivalistu uplacuju doprinose, a ne prema sjedistu firme.

Ok - hvala za info

Kineski juan nova valuta na kursnoj listi CBBiH

Od utorka, 3. aprila 2012. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) na svojoj dnevnoj kursnoj listi počinje objavljivati kurs kineskog juana.

Uvrštavanjem kineskog juana u dnevnu kursnu listu, CBBiH želi da zadovolji interes privrednih subjekata i građana za dnevnim informacijama o kursevima kineskog juana, kao i pojačani obim privrednih odnosa između Bosne i Hercegovine i Kine, priopćili su iz Centralne banke BiH.

Slovna oznaka za kineski juan je CNY, numerička oznaka je 156, a na kursnoj listi CBBiH pojavljivaće se između ruske rublje i srbijanskog dinara. CBBiH podsjeća da se kursna lista objavljuje svakog radnog dana, a može se preuzeti s web stranice CBBiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556157)

BiH u prva dva mjeseca ostvarila izvoz manji za 13,79 posto

U prva dva mjeseca ove godine BiH je ostvarila izvoz od 1,11 milijardi KM što je za 177,6 miliona KM, odnosno 13,79 posto, manje u odnosu na isti period prošle godine, rekao je ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.

Igor Gavran (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Gavran je istakao da je uvoz iznosio 1,85 milijardi KM, što je za 177 miliona KM, odnosno 8,72 posto, manje u odnosu na isti period lani.

"Ovako nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 5,55 posto, te je u ovom periodu iznosila 59,96 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit neznatno povećan 0,08 posto, dostigavši vrijednost od 741,6 miliona KM", rekao je Gavran na konferenciji za novinare.

On je naglasio da su veliki utjecaj na ovako nepovoljne rezultate imale vremenske nepogode u februaru koje uzrokovale poremećaje u proizvodnji, komunikacijama i transportu robe, što je u ovom mjesecu umanjilo izvoz za 19,54 a uvoz za 17,61 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prema njegovim riječima, iako ovaj drastični pad izvoza može biti djelomično nadoknađen u narednom periodu, on predstavlja i nastavak višemjesečnog nepovoljnog trenda koji je uzrokovan pogoršanjem cjelokupne ekonomske situacije.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Evropska unija sa kojom je ostavreno 64,07 posto izvoza i 48,43 posto uvoza, dok se pojedinačno kao vodeća tržišta izdvajaju Njemačka sa 19,09 posto izvoza i 9,97 uvoza, Hrvatska sa 13,02 posto izvoza i 17,75 posto uvoza, Italija sa 12,71 posto izvoza i 7,71 posto uvoza, Slovenija sa 8,80 posto izvoza i 9,80 posto uvoza i Srbija sa 8,31 posto izvoza i 9,69 posto uvoza.

"Prema sektorima privrede, uočljivo je smanjenje izvoza u većini, a uvoza u svim sektorima. Izvoz je povećan samo u sektorima mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi za 11,57 posto te koža, krzno, tekstil i proizvodi za 2,56 posto", naglasio je Gavran i dodao da je izvoz najviše smanjen u sektorima mineralna goriva i električna energija za 63,10 posto i hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma za 17,25 posto.

Gavran je naglasio da ostvareni rezultati vanjskotrgovinske razmjene BiH u januaru i februaru ne daju povoda optimizmu, a poteškoće u saniranju šteta uzrokovanih vremenskim nepogodama, posebno u poljoprivredi, dovode u pitanje i mogućnosti povećanja izvoza u narednom periodu.

"U svakom slučaju, bez poboljšanja uslova poslovanja, ni spoljnotrgovinska razmjena ni drugi ekonomski pokazatelja u BiH ne mogu se značajnije poboljšati", poručio je Gavran.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-u-prva-dva-mjeseca-ostvarila-izvoz-manji-za-13-79-posto/120402081)

UIOBiH u martu prikupila 475 miliona KM

Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u martu 2012. na jedinstveni račun prikupila brutoprihoda u iznosu od 475 miliona KM, što je za šest miliona KM više u odnosu na isti mjesec lani.
Uprava je u trećem mjesecu ove godine poreznim obveznicima vratila 74 miliona KM povrata PDV-a, tako da su netoprihodi raspoređeni korisnicima u martu ove godine iznosili 401 milion KM, što je za 12 miliona KM više u odnosu na mart prošle godine.

Prihodi od indirektnih poreza raspoređuju se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu s odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda entitetima.

U skladu sa spomenutom legislativom u martu 2012. godine za finansiranje institucija BiH doznačeno je 59 miliona KM, Federaciji BiH 212 miliona KM, Republici Srpskoj 116 miliona KM i Distriktu Brčko raspoređeno je 12 miliona KM, saopćeno je danas iz UIOBiH.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/uiobih-u-martu-prikupila-475-miliona-km/120402069)

Prodajom Telecoma ^^

A da su pare dobro ulozene, vidi se i ovdje:

http://i39.************/2w6w20m.jpg

http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Rad/BiltenStatistikeRada_4.pdf

:nuts:naravno tendenciozno povezivanje nepovezivih stvari, jesi li pomislio da radis za 60min?
Svjetska kriza je pogodila sve i jednu drzavu, a broj nzaposlenih je porastao u svim drzavama, pa i onima koje imaju hiljade milijardi na racunima, a bas nece pogoditi RS.

Takodjer je cinjenica, koju ti svjesno izostavljas, da je novcem od privatizacije osnovana IRB koja ima kapital i koja dijeli kredite i masu naroda je na osnovu tih kredita rijesilo stambeno pitanje, dakle zamah za gradjevinsku industriju, kao sto su i mnoge firme unaprijedile poslovanje. Takodjer dio tog novca je otisao na infrastrukturu kao sto je npr. bijeljinska zaobilaznica.
E sad pitaj ti te ljude koji su imali koristi od tih kedita, koji se btw oplodjuju i vracaju, da li je situacija takva kakvom je ti maliciozno zelis predstaviti "Gdje si bio? Nigdje. Sta si radio? Nista.".
Naravno da nije. Dakle cica mica, gotova je prica sto se toga tice, brzo stukose ono pola milijarde.. :)nije gotovo prica je IRB postoji i dijeli kredite, a pare se vrte.

gkwX1zgIWjA

Prvo, niko normalan nece tvrditi da niti jedan dio od 1,2 milijardi KM nije dobro potrosen, ima tu i pametnih ulaganja. Po meni, zgrada Vlade RS je dobro ulaganje u smislu koncepta (lose u smislu konacne cijene 220 miliona, ali to je vec druga prica). Pokusaji rjesavanja nagomilanih problema u zdravstvenom sektoru su takodjer bili dobar nacin.

Nazalost, vecina "ulaganja" je potpuno besmislena, poput kupovine prostora za raznorazne agencije u Integralu u desetinama miliona KM, subvencije aviokompanijama, ekonomska predstavnistva, otkup privatiziranih preduzeca u stecaju kojima nema pomoci koja se kasnije prodaju za manje pare od ulozenih ili nastavljaju gomilati gubitke kao i ranije, itd, itd.. Sve su to neki "mali" iznosi, po par miliona, ali skupljeni na gomilu cine pola vrijednosti TS:ohno:

Sto se IRB tice, on je krenuo vrlo dobro, pa cak i sa tim stambenim kreditima, ali nazalost zadnje 2-3 godine se ta banka pretvorila u svoju suprotnost, jer sluzi za davanje suludo rizicnih kredita raznoraznim Agrokopima, Simama, nepostojecim vocnjacima, i slicno, kao i za dirigovanu kupovinu obveznica koje imaju status "junk" kao Slobomir Pavlovicmir bankomir, Krajina osiguranja, Aura osiguranja, itd, itd...

Zato direktori IRB imaju rok trajanja 6 mjeseci...

Sto se komentara na racun zaposlenosti, jel to znaci da u FBiH nije bilo svjetske ekonomske krize? Kako tu nije zaposlenost pala, vec je narasla 10%?

i hoće li Sa-Osiguranje kupiti "svoju" odmetnutu Krajinu osiguranje?

Iskreno, ne znam zasto bi to uradili? Bolje ici greenfield nego se baviti vjecnim gubitnikom

Pa Sarajevo-o je dobro pozicionirano tamo. Eno imaju poslovnicu i u Lukavici. Fino ljudi rade

Prvo, niko normalan nece tvrditi da niti jedan dio od 1,2 milijardi KM nije dobro potrosen, ima tu i pametnih ulaganja.nije valjda da ima
zgrada Vlade RS je dobro ulaganje u smislu koncepta (lose u smislu konacne cijene 220 miliona, ali to je vec druga prica). Pokusaji rjesavanja nagomilanih problema u zdravstvenom sektoru su takodjer bili dobar nacin.Kakve veze zgrada Vlade ima sa ovom temom? Nije to finansirano iz sredstava pivatizacije, nego je od integrala uzet kredit tj. poravnanje, pa se prebijaju. Po meni je dobra pogodba neulazeci u to da li je cijena relana, a sigurno su nakalemili.
Pokusaji rjesavanja nagomilanih problema u zdravstvenom sektoru su takodjer bili dobar nacin.to se takodjer radi
Nazalost, vecina "ulaganja" je potpuno besmislena, poput kupovine prostora za raznorazne agencije u Integralu u desetinama miliona KM, subvencije aviokompanijama, ekonomska predstavnistva, otkup privatiziranih preduzeca u stecaju kojima nema pomoci koja se kasnije prodaju za manje pare od ulozenih ili nastavljaju gomilati gubitke kao i ranije, itd, itd.. Sve su to neki "mali" iznosi, po par miliona, ali skupljeni na gomilu cine pola vrijednosti TS:ohno:Nije tacno da je to vecina ulaganja, to je mali dio ulaganja, uostalom ta preduzeca koja su otkupljena u njima rade ljudi, a neka su naknadno i privatizovana, na taj nacin je drvna industrija u RS porasla i raste iz godine u godinu, bas zahvaljujuci tim otkupljivanjima.

Ovo ekonomska predstavnistva znam da tebe bole, ali to se finansira iz budzeta, a ne iz privatizacije, medjutim ti to znas i opet svjesno manipuliras.

Evo kazem ti po 50x u zadnjih 5 godina otidji fino na sajt IRB-a pa pogledaj sta je finansiano time, ali ti ne zelis, jer zelis da zivis u prici koju si sebi izmislio, a onda ti ovdje nogi aplaudiraju, jer tek oni zele da zive u zabludi.

Sto se IRB tice, on je krenuo vrlo dobro, pa cak i sa tim stambenim kreditima, ali nazalost zadnje 2-3 godine se ta banka pretvorila u svoju suprotnost, jer sluzi za davanje suludo rizicnih kredita raznoraznim Agrokopima, Simama, nepostojecim vocnjacima, i slicno, kao i za dirigovanu kupovinu obveznica koje imaju status "junk" kao Slobomir Pavlovicmir bankomir, Krajina osiguranja, Aura osiguranja, itd, itd...
Ti si na pocetku govorio da je grozna IRB i nisi htio da prihvatis cinjenicu da nije toliko grozna, a sad je kao bila dobra, medjutim sad ne valja. Providan si.
IRB ima politikom datih kredita, ali ima OGROMAN dio koji nema veze s politikom i koji mogu gradjani dobiti. Drugo je to sto se ti obrazujes na 60min koji veze s mozgom nemaju.

Sto se komentara na racun zaposlenosti, jel to znaci da u FBiH nije bilo svjetske ekonomske krize? Kako tu nije zaposlenost pala, vec je narasla 10%?Evo osim Federacije, svjetska kriza neracunajuci Federaciju, ali koliko mi je poznato Federacija jos uvijek ima vecu neaposlenost od RS, tako da dzaba.

Meni si nedostajao. Najozbiljnije!

Džaba vrijeme provedeno na Srpskom forumu ne može se bez Bosne :D Hafenu Patrioto :D

Hafenu i meni si iskreno nedostajao na ovom forumu, bez zajebancije, mogao bi malo cesce navratiti.

Vidim da namjere Vlade da smijeni Arslanagica imaju ozbiljnu podrsku, podrzavaju ih vlasnici cak 22-23% kapitala :lol::lol::lol:

Smijeniti Arslanagica je kao odsjeci meduzi jednu glavu. Treba sve Arslanagice smijeniti i oduzeti im sve sto su pokrali, bilo to na njima, zenama ili djeci.

MIMS grupacija kreće sa novim projektima u Libiji



Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/mims-grupacija-krece-sa-novim-projektima-u-libiji-)

a to što su ovdje sve firme u Mims grupaciji ili zatvorene ili pred ključem to ništa

Баш и мене занима шта је с тим парама од Телекома па вас пратим с великим занимањем. Хафен, по обичају истерује правду. :D

Smijeniti Arslanagica je kao odsjeci meduzi jednu glavu. Treba sve Arslanagice smijeniti i oduzeti im sve sto su pokrali, bilo to na njima, zenama ili djeci.

Plitko i providno...
optuzi i nakalemi lazi i neistine...
dok narod psuje majku i ostalu rodbinu, smjeni Upravni Odbor i postavi svoje ljude...
Zatim isisaj sav zdrav kapital iz navedene firme i kosti prodaj u bescjenje bjelosvjetskim hostaplerima...
Drzava z(l)a cojeka...
Prije toga je bilo 10, 20 najtezih godina s njima ... sto li vec

A da se neko zapita ko je sve certifikate (i postojece, i nepostojece) Bosnalijek mora obezbijediti da samo jedan svoj proizvod registrira u hr/srv?
A da se neko zapita kako to da odjednom po nekoliko stotina lijekova inostranih firmi bude "prekonoc' " registrirano u nas?!
A da se nko zapita?!?

Ne, niko se ne zapita??
Imate li ono posla?
Nesto se i slabo gradi?
Sto li?
A da se neko zapita?


Ma ne, ne... sta bih se pitao?! olje servirane poluistine i lazi
sic

Travnička tvornica ponovo počela proizvodnju: GS-TMT isporučio prvih 30 ramova za bicikle


Tvornica mašina GS-TMT iz Travnika ponovo je počela proizvoditi ramove za luksuzne bicikle - čopere, čija cijena u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama dostiže i nekoliko hiljada eura.

Ramovi se isporučuju njemačkoj kompaniji "Global Suorcing" u Regensburgu, kupcu travničke tvornice.

- Već smo isporučili prvih 30 ramova, a u narednom periodu isporučivat ćemo od 100 do 200 komada mjesečno, zavisno od narudžbi. Mi proizvodimo ramove, dok se montaža ostale opreme i farbanje bicikala obavlja u Njemačkoj. Za ovaj posao angažirali smo 7-8 radnika. Uskoro počinjemo proizvoditi i specijalnu opremu za terenska vozila, jer se ti dijelovi uglavnom uvoze u Evropu iz Australije i Južne Afrike - kaže Snježana Desnica, direktorica GS-TMT-a.

Inače, ta travnička firma proizvodila je ramove za luksuzne bicikle - čopere još 2009. godine, kada su rađene prve serije.

Tvornica mašina GS-TMT jedan je od rijetkih primjera uspješne privatizacije u Srednjobosanskom kantonu. Strateški partner "Global Suorcing" sklopio je 2004. godine ugovor o privatizaciji, a 2006. ispunjene su sve obaveze iz ugovora.

Dvije godine poslije, GS-TMT dobio je i potvrdu Federalne agencije za privatizaciju o uspješnom preuzimanju kompanije.

Duplo više radnika

Tvornica je nekada zapošljavala 52 radnika, a danas broji 103 radnika i većinu proizvoda plasira na zapadnoevropska tržišta.

- Kada bi vlast imala razumijevanja i podržala nas poticajima, sigurno je da bismo mogli zaposliti još tridesetak radnika - kaže Desnica.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/88139-travnicka-tvornica-ponovo-pocela-proizvodnju-gs-tmt-isporucio-prvih-30-ramova-za-bicikle.html)

Objavljeni rezultati poslovanja u 2011. godini: Kreditiranje bh. privrede povećano za 24 posto


Fokus "Sparkasse banke" u 2012. godini bit će kreditiranje privrede i stanovništva, izjavio je direktor ove banke Sanel Kusturica, osvrćući se na izjveštaj o poslovanju koji je jučer objelodanjen.

Prema ovom izvještaju, "Spakasse banka" pojačala je lani kreditiranje privrede za skoro 24 posto u odnosu na godinu ranije.

Strateški planovi

U 2011. godini, privredi i stanovništvu odobreni su krediti u vrijednosti od više od 300 miliona maraka.

- "Sparkasse banka" poslovala je uz jaku kontrolu kreditnih rizika, a održala je dobru likvidnosnu i kapitalnu poziciju tako da su ispunjene sve predispozicije da u 2012. ostanemo vrlo aktivni na tržištu - rekao je Kusturica.

Navodi da je ova banka u 2011. zabilježila i značajan rast ukupnih depozita od skoro 28 posto u odnosu na godinu ranije, od kojih je najznačajnije rasla štednja stanovništva sa stopom većom od 33 posto.

Kusturica je potvrdio strateško opredjeljenje austrijske matične kuće "Steirmaerkische Sparkasse" za dugoročno ulaganje i razvoj poslovanja u BiH.

Rast od pet posto

Kusturica navodi kako je "Sparkasse banka" istovremeno povećala efikasnost poslovanja, prije svega vodeći računa o optimalnom obimu troškova, što je, kako je naveo, u 2011. godini rezultiralo ostvarivanjem godišnje dobiti od 6,4 miliona KM.

- Aktiva banke rasla je za pet posto i sa krajem 2011. iznosila je skoro 816 miliona KM, dok je kapital rastao za 20 posto u odnosu na kraj 2010. godine - naveo je Kusturica.

Dodao je da je broj zaposlenika i poslovnica banke zadržan na nivou od 2010. godine.

Među klijentima još hiljadu firmi

- Posebnu pažnju posvetili smo jačanju poslovnih odnosa sa srednjim i malim preduzećima, što je dalo odlične rezultate. Za skoro 1.000 novih klijenata iz srednjeg i malog biznisa plasirano je 1.200 novih kredita, a ukupno kreditiranje raslo je za više od 17 posto - kaže Kusturica.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/88138-objavljeni-rezultati-poslovanja-u-2011-godini-kreditiranje-bh-privrede-povecano-za-24-posto.html)

Propala licitacija trebinjskog preduzeća: Niko ne želi kupiti "Novoteks"


Prva licitacija na kojoj je trebao biti prodat dio imovine trebinjskog "Novoteksa", propala je, jer nije bilo zainteresiranih kupaca. Na licitaciji tekstilnog preduzeća u stečaju, koja se trebala obaviti usmenim nadmetanjem, ponuđeni su neopterećena imovina preduzeća, stari pogon i zemljište.

Prema riječima Lazara Đurđevića, stečajnog upravnika "Novoteksa", cijena starog pogona "Novoteksa" je 887.620 KM, a zemljišta 58.600 KM.

Bosiljka Uljarević, članica Odbora povjerilaca "Novoteksa", kaže da se na narednoj licitaciji, planiranoj za početak maja, cijena imovine koja se prodaje, neće mijenjati.

Stečajni postupak u "Novoteksu" pokrenut je početkom prošle godine, kada je angažirano 70 radnica za šivenje HTZ opreme za jednu dobojsku firmu. Njihov ugovor o privremenom radu istječe u aprilu, kada će se i one, najvjerovatnije, naći na spisku biroa za zapošljavanje, zajedno sa skoro 700 kolegica iz ovog kolektiva.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/88020-propala-licitacija-trebinjskog-preduzeca-niko-ne-zeli-kupiti-novoteks.html)

Usvojen prijedlog zakona o reviziji privatizacije u Federaciji

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas je usvojio Prijedlog zakona o reviziji privatizacije državnog kapitala u privrednim društvima i bankama. Ovim zakonom predviđeno je osnivanje agencije za reviziju privatizacije sa sjedištem u Sarajevu, čiji rad će biti finansiran iz federalnog budžeta.

Njime je predviđeno da Agencija, ukoliko se utvrdile nepravilnosti u procesu privatizacije, može pokrenuti upravne postupke, upravne i parnične sporove radi izmjene, poništenja ili ukidanja ugovora o privatizaciji. Pravosnažnom sudskom presudom, nelegalno stečena imovina ili imovinska korist prelazila bi na upravljanje Vladi FBiH.

U toku rasprave vođene na sjednici koja je prekinuta u četvrtak, više delegata je tražilo da revizijom bude obuhvaćena i privatizacija koja je izvršena prije rata, takozvana "Markovićeva privatizacija", a ne samo ona izvršena u ratnom i poratnom periodu, što je u obliku amandmana uvršteno u Prijedlog zakona.

Ovaj zakonski prijedlog preuzet je od prošlog saziva Vlade Federacije, predvođene Mustafom Mujezinovićem, a Predstavnički dom ga je usvojio u julu 2010. godine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556367)

Firma RIEGER Industrievertretungen GmbH traži partnere i kupce iz regiona

Firma RIEGER Industrievertretungen GmbH se nalazi na trzištu već 30 godina s velikim iskustvom na području laboratorijskih istraživanja u bolnicama, fakultetima, farmaciji, industriji pića, prehrambenoj industriji...

"Naša velika želja i cilj je ostvarenje dobre i kvalitetne suradnje s potencijalnim kupcima i partnerima na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova", poručuju iz kompanije RIEGER Industrievertretungen GmbH, naglašavajućio kako referenc liste kompanije zainteresovani mogu pronaći na njihovoj web stranici www.rieger-iv.at na njemačkom i engleskom jeziku, a uskoro i na srpskom/ hrvatskom/bosanskom jeziku.

U prodajnom programu komanije RIEGER Industrievertretungen GmbH nalaze se uređaji za ultra niske temperature-uređaji za duboko zamrzavanje, zamrzivači i škrinje, sušionici, inkubatori, klimatizacijski uređaji, uređaji za sušenje postupkom zamrzavanja, rotacioni-vakuum-koncentratori (rvc), laboratorijske centrifuge...

RIEGER Industrievertretungen GmbH saradnju je uspostvila sa Skadi Europe B.V. - stručnjak u opskrbljivanju/opremanju laboratorija, uređajima za duboko zamrzavanje, laboratorijskim i medicinskim hladnjacima/frižiderima i uređajima za skladištenje krvi i plazme.

U RIEGER Industrievertretungen GmbH nalaze se i proizvodi POL-EKO aparatura koja razvija, proizvodi i prodaje laboratorijsku opremu poput inkubatora, inkubatora s hlađenjem, susionike, laboratorijske hladnjake/frižidere i laboratorijske uređaje za duboko zamrzavanje, uređaje za klimatizaciju u različitim izvođenjima sa velikom dodatnom opremom, prilagođenoj i specifičnoj upotrebi.

Uređaji za sušenje postupkom zamrzavanja koji se mogu pronaći kod RIEGER Industrievertretungen GmbH baziraju se na 50-godišnjem iskustvu firme MARTIN CHRIST. Tu je i AWEL International inovativno francuska kompanija sa 20-godišnjim iskustvom u području biotehnologije.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556354)

Lager uložio četiri miliona KM u jedinu fabriku prikolica za teške terete u regionu

Jedna od vodećih kompanija za prodaju građevinskih mašina, Lager iz Posušja, sredinom ove godine privest će kraju obnovu bivše fabrike dijelova za kamione Famos TVD Ljubuški koju je privatizirala 2009. godine. Iako su se ugovorom obavezali na ulaganja vrijedna 2,5 miliona KM, kupci su za rekonstrukciju uništenih postrojenja i pokretanje proizvodnje investirali oko četiri miliona maraka.

Na području privatiziranog preduzeća, osnovana je kompanija International koja je kao članica grupacije Lager, nastavila sa proizvodnjom kamionskog programa prijeratne fabrike. Značajni privredni iskorak napravili su pokretanjem proizvodnje prikolica i poluprikolica za prijevoz teških i vangabaritnih tereta, čime su postali jedina kompanija u regionu koja se bavi proizvodnjom prikolica za velike terete i do 100 tona nosivosti.

Direktor preduzeća International Ljubuški Boro Milas ističe da u prvoj godini od preuzimanja razrušene fabrike obnovljena postojeća tehnologija, galvanizacija, termička obrada i strojna obrada. Građevinski radovi na obnovi i sređivanju tvorničkih hala trajali su više od godine dana, a kompletna obnova trebala bi biti završena krajem maja ove godine.

Istovremeno ispunjene su ostale točke iz ugovora koje se odnose na isplatu otpremnina, plaćanje zaostataka za mirovinsko osiguranje, ulaganje u tehnologiju, te upošljavanje novih djelatnika.

Prošle godine kompanija je počela proizvodnju poluprikolica za prijevoz teških tereta popularnog naziva "labudica", koje se prodaju na domaćem i tržištu zemalja iz regiona.

Milas naglašava da je proizvodnja "labudica", od konstrukcije i izrade, njihov vlastiti projekat i u potpunosti djelo uposlenika Internationala u suradnji s kolegama iz kompanije LAGER.

"Dobro poslovanje možemo isključivo zahvaliti oslanjanju na matičnu kuću Lager, koja je jedna od najznačajnih zastupnika i distributera najpoznatijih svjetskih marki. Njihovo dugogodišnje iskustvo nam puno znači. Imaju dobro prodajnu mrežu, dobre organizirane menadžere prodaje, saradnju sa bankama. Naša velika prednost je u tome što možemo naše proizvode prodavati već uhodanam stazama", kaže Boro Milas, direktor kompanije Internationala d.o.o Ljubuški.

Poluprikolice se izrađuju u različitim modelima, od kojih jedan ima opciju izduženja na principu teleskopa, tako da njena ukupna dužina može dostići do 18,70 metara. Poluprikolice su dobile sve potrebne dozvole i odobrenja za stavljanje u upotrebu ovih poluprikolica sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

Nakon labudica, International ove godine ima u planu pokretanje proizvodnje vertikalnih, mobilnih mlinova za kamen. Projekat novog proizvodnog programa se trenutno razvija, a do kraja godine bi se trebao naći na tržištu.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556325)

Plate najveće u Federaciji BiH, a najmanje u Distriktu Brčko


U Federaciji BiH prosječna neto plata iznosi 955 KM a najveća prosječna neto plata je u Kantonu Sarajevo i iznosi 1125 KM. Najmanja prosječna neto plata je u Distriktu Brčko i iznosi 986 KM, dok u Republici Srpskoj prosječna neto plata iznosi 944 KM.
Istraživanje portala Plata.ba pokazalo je da je u prethodnoj godini najveća prosječna neto plata u FBiH, i to u iznosu od 955 KM. U poređenju plata po kantonima, na prvom mjestu nalazi se Kanton Sarajevo sa prosječnom neto platom u iznosu od 1125 KM. Na posljednjem mjestu našao se Posavski Kanton sa prosječnom neto platom u iznosu od 822 KM.

Istraživanjem portala Plata.ba utvrđeno je da prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosi 944 KM. Najveća prosječna neto plata je u Banjoj Luci i iznosi 1062 KM dok je najmanja prosječna neto plata u Modriči i iznosi 744 KM.

Najplaćenija pozicija je pozicija Country Menadžera čija je prosječna plata 3417 KM dok je najmanje plaćena pozicija Obućara sa prosječnom platom od 391 KM.

Prosječna neto plata u Distriktu Brčko prema podacima portala Plata.ba iznosi 896 KM.

Najplaćenija pozicija jeste pozicija IT konsultanta sa prosječnom platom od 2449 KM, dok je pozicija Vozača najmanje plaćena pozicija sa prosječnom platom u iznosu od 450 KM.

U istraživanju su korišteni podaci portala Plata.ba i odnose se na prosječne neto plate u BiH u periodu 28.03.2011 - 28.03.2012. Plata.ba istraživanje pokrenuo je portal Posao.ba u saradnji sa partnerima iz Slovačke, kompanijom Profesia.sk, te predstavlja najveće online istraživanje plata u Republici Slovačkoj, Češkoj Republici, Mađarskoj, Republici Srbiji, Hrvatskoj i BiH.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/posao/plate-najvece-u-federaciji-bih-a-najmanje-u-distriktu-brcko/120403018)

" Prosječna neto plata " taj prosjek jedino popravlja javna uprava

Prodajom Telecoma ^^

A da su pare dobro ulozene, vidi se i ovdje:

http://i39.************/2w6w20m.jpg

http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Rad/BiltenStatistikeRada_4.pdf

:nuts:

Ima li slican podatak o FBiH?

Ima


Ne govorimo koliko je potrajalo, vec kakvi su efekti postignuti ;)

Jer, istovremeno u FBiH koja NIJE prodala niti jedan od dva Telecoma, kao niti jedno od bitnih preduzeca (Energoinvest, Aluminij, itd...)

http://i41.************/33peu8o.jpg

http://www.fzs.ba/Godisnjak2011.pdf


U RS broj zaposlenih 2006-2011 = -10.000!
U FBiH broj zaposlenih 2006-2011 = +50.000!

Bez akreditovanih laboratorija nema izvoza u EU

Direktor Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Mihajlo Marković izjavio je da domaći poljoprivredni proizvođači neće moći da izvezu višak svoje robe na tržište EU bez akreditovanih laboratorija koje će izdavati međunarodno priznate sertifikate.

"Poljoprivrednom institutu RS, kao jedinstvenoj naučno-istraživačkoj ustanovi iz oblasti poljoprivrede, akreditacija, u skladu sa ISO 17025 standardom, ovo predstavlja jedan izuzetno važan korak", rekao je Marković za "Fokus".

Marković je dodao da taj standard propisuje niz proceduralnih koraka koji se moraju primjenjivati u svakodnevnom radu laboratorije.

"Neophodno je da se naše laboratorije što prije akredituju da bi mogle da rade analize i izdavati međunarodno priznate sertifikate. To je velike važnosti ne samo za Institut već i cijelu Srpsku, a u tome imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS", rekao je Marković.

Kada je riječ o selekcijsko-oplemenjivačkom radu, koji ima strateški značaj za svaki narod, državu, pa tako i Srpsku, kaže Marković, Institut planira da nastavi rad na selekciji, naročito važnijih ratarsko-povrtarskih biljnih vrsta, kako bi uticali na smanjenje izdataka za uvoz sjemena i omogućili zaposlenje cijelog lanca radnika.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556534)

Međunarodna konkurentnost preduzeća: BiH ima potencijal u drvnoj i prehrambenoj industriji


Udruženje poslovnih savjetnika u BiH - LESPnet, u sklopu projekta "Benchmarking sistem za mala i srednja preduzeća u BiH", uradilo je istraživanja međunarodne konkurentnosti bosanskohercegovačkih malih i srednjih preduzeća, upoređujući ih sa sličnima iz Njemačke i Češke.

Prerada hrane

Ispitivanje je obuhvatilo proizvodnju i preradu hrane, drvnu i metalsku industriju. Na osnovu ispitivanja, čelnici Udruženja ističu da proizvodnja i prerada hrane najviše mogu doprinijeti zapošljavanju, jer se taj sektor oslanja na poljoprivredu. Tu su, naime, najmanja ulaganja, a najveća zaposlenost.

Zaključak je da drvni sektor ima najveći potencijal, ali da niko u državi sistemski na tome ne radi.

Edin Alić, direktor Udruženja, na upit kako više iskoristiti potencijale u drvnoj industriji, kako više izvoziti gotove proizvode, naglašava da je sječa šume trenutno manja nego prije rata te da nema velikih devastacija šuma.

- Siječe se prema godišnjem prirastu šume. Ali, naš je problem što smo uništili "Šipad", koji je u svom holdingu imao 82 kompanije. Sada imamo male firme koje proizvode namještaj i čije proizvodne kapacitete više ne može apsorbovati domaće tržište - kaže Alić, objašnjavajući da takve kompanije definitivno moraju početi izvoziti, jer im je domaće tržište postalo pretijesno.

Skup izvoz

Konstatira, ipak, da je za mnoge proizvođače izvoz skup te da se zbog toga okreću prodaji građe i drvnih elemenata, umjesto gotovih komada namještaja.

Govoreći generalno o strukturi i budućnosti bh. kompanija, on objašnjava da su naša preduzeća uglavnom mala te da im je teško napraviti "korak vani".

U FBiH je, naime, 12.000 malih kompanija (imaju do deset zaposlenih), 6.500 srednjih, (do 50 zaposlenih) te 202 velike. On preptostavlja da će u budućnosti dolaziti do ukrupnjavanja, odnosno konsolidacije kompanija.

12.000
malih kompanija

6.500
srednjih kompanija

202
velike kompanije


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/88310-medjunarodna-konkurentnost-preduzeca-bih-ima-potencijal-u-drvnoj-i-prehrambenoj-industriji.html)

Makedonija zamjena za Hrvatsku

Kada Hrvatska naredne godine uđe u Evropsku uniju, dio bh. proizvoda koji se sada izvozi u tu zemlju više se neće moći izvoziti i morat ćemo pronaći nova tržišta za te proizvode.
Jedna od alternativa je Makedonija, kaže direktor Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) Enes Ališković te podsjeća da je i Makedonija u zoni slobodne trgovine CEFTA. Upravo je zbog toga jučer u Sarajevu organiziran poslovni susret bh. i makedonskih privrednika.
Iz Makedonije su stigli predstavnici 15 kompanija iz oblasti građevinarstva, prehrambene industrije i metalskog sektora.

Marija Petroska iz Privredne komore Makedonije kaže da su privrednici iz ove zemlje došli u BiH s ciljem uspostavljanja i proširivanja poslovne saradnje te da su najviše zainteresovani za zajednička ulaganja sa bh. kompanijama u proširivanje proizvodnje i nove tehnološke kapacitete u BiH ili Makedoniji. Ona je dodala kako su privrede ove dvije zemlje kompatibilne jer smo dugo živjeli u istoj državi.

Prema riječima Enesa Ališkovića, u prošloj godini trgovinska razmjena između BiH i Makedonije iznosila je 140 miliona eura, od toga se na uvoz iz Makedonije odnosi 72 miliona, a na izvoz iz BiH u Makedoniju 68 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 90 posto.
On je dodao da su naši vodeći izvozni proizvodi za makedonsko tržište šećer i proizvodi od šećera, mlijeko i mliječni proizvodi te proizvodi od metala i mašine. Iz Makedonije najviše uvozimo lijekove, voće i povrće te duhanske proizvode.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/makedonija-zamjena-za-hrvatsku)

Hafenu i meni si iskreno nedostajao na ovom forumu, bez zajebancije, mogao bi malo cesce navratiti.
Suti ovdje se nakotile cudne ptice, cak i SARS sad dodje kao umjerena opcija.

Баш и мене занима шта је с тим парама од Телекома па вас пратим с великим занимањем. Хафен, по обичају истерује правду. :D
zavisi koga pitas, evo pogedaj sajt (http://www.irbrs.net/)

http://www.irbrs.net/elementi/IRBRS_logo_cir.jpg

Idi pod krediti (http://www.irbrs.net/Krediti.aspx?lang=cir), tu imas konkretne kreditne linije ima 9 razlicitih fndova tj. osnova po kojem se mogu dobiti krediti:
Кредити за почетне пословне активности
Кредити за предузетнике и предузећа
Кредити за микробизнис у пољопривреди
Кредити за пољопривреду
Кредити за МСП из средстава пројекта EAF
Кредити за МСП из средстава EIB
Зајмови за демобилисане борце
Зајмови за привредне субјекте чији је оснивач БОРС или демобилисани борац
Стамбени кредити

A ovdje se nalazi baza podataka (http://www.irbrs.net/PlasiraniKreditiLista.aspx?lang=cir) u kojoj je receno gdje je svaka marka otisla, clanovi moje porodice, prijatelji i komsije su uzimali stmabene kredite i nalaze se ovdje u bazi zajedno sa iznosom kredita. Po meni je ovo jako transparetno. Naravno ima tu i mutnih radnji, ali je veliki napredak u odnosu na ranije stanje, a pogotovo ako se poredi sa okruzenjem.

Jos bih dodao da je dobra stvar sto to nije kvazi banka, nego plasira novac preko komercijalnih banka, samim time sistem bankarstva se ne urusava. Takodjer sav neupotrebljeni novac je orocen kod komercijalnih banaka i na njega idu kamate drzavi.

Suti ovdje se nakotile cudne ptice, cak i SARS sad dodje kao umjerena opcija.

"Oprosti im Boze, ne znaju sta cine". SARS je stigao, Ptice su odleprsale. :)

Sta je SARS?

Suti ovdje se nakotile cudne ptice, cak i SARS sad dodje kao umjerena opcija.

:lol: pubertetske ptice

Sta je SARS?ti SA-R

Aaaa, ona tvoja cuvena teorija od koje ne odustajes ^^

Poslovni anđeli došli i u BiH: Okupljaju se investitori koji žele ulagati u domaće projekte

Godinu dana nakon što smo pisali o tome da u BiH postoje dobri projekti, ali ne i mreža investitora, svojevrsnih poslovnih anđela, koja bi poduzetnicima koji imaju inovativne ideje osigurala početni kapital za realizaciju projekta, dosta se toga promijenilo.

Naime, Inovacioni centra Banja Luka, kojemu je traženje investitora za korisnike njihovog centra već u opisu posla, upravo je pokrenuo incijativu za formiranje mreže poslovnih anđela u BiH.

Vladimir Ćorda, menadžer poslovnog inkubatora u Inovacionom centru, za naš portal kaže da su se na ovaj korak odlučili jer su u kontaktu sa kompanijama vidjeli da postoje dobre ideje, ali da za njihovu realizaciju često nedostaje upravo kapital.

Navodi da u BiH postoji udruženje BosAngels,koje bi trebalo raditi na istom principu, ali da koliko zna, do sada nisu imali nikavih investicija i aktivnosti na tom planu.

"Zbog toga smo se mi odlučili da pokrenemo incijativu za formiranjem ovakve mreže koja će biti u sklopu samog Inovacionog centra", navodi naš sugovornik.

Već su krenuli sa nekim konkretnim aktivnostima. Planiraju održavanje investicijske večeri koja će se dogoditi 27. travnja/ aprila 2012. godine u Banja Luci, a na njoj će poduzetnici iz BiH imati priliku da svoje ideje predstave poslovnim anđelima i na taj način dobiju priliku da osiguraju sredstava za realizaciju svojih ideja.

Od Ćorde saznajemo da već imaju dobar odziv investitora zainteresiranih za ovakav način ulaganja.

"Radi se o fizičkim licima koja imaju sredstva, znanje i želju za ulaganjem. Generalno, poslovni anđeli uvijek investiraju u projekte koji imaju potencijal za brzi rast. Projekt mora biti takav da nudi nešto inovativnije i novije nego što trenutno postoji na tržištu da bi se mogao ostvariti određeni profit. S obzirom da kao centar podržavamo inovativne aktivnosti naišli smo na dobar odziv što se tiče investitora", kaže Ćorda.

Inače, poslovni anđeli su obično neformalni individualni investitori koji svojim iskustvom savjetuju mlade tvrtke i poduzetnike i pomažu njihovom budućem rastu. Najveća vrijednost ovih anđela jest upravo pružanje ekspertize, vještina i poslovnih kontakata. Osim toga njihova karakteristika je da oni prvenstveno ulažu u sektore koje razumiju i u regiju koju poznaju.

"Bilo da ste individualac, tim ili start-up poduzeće, ukoliko imate dobru poslovnu ideju, razrađen poslovni model, započeli ste sa realizacijom poslovne ideje, i nedostaju vam dodatna sredstva kako biste uspešno realizirali svoju poslovnu ideju, investicijsko večer je pravo mjesto za vas", pozivaju iz ovog Centra.

Već je raspisan poziv za prijavu projekata, a oni se mogu predavati do 18. travanj/ april 2012. godine. Iz Inovacionog centra ističu da će za poduzetnike koji budu odabrani da prezentiraju svoju ideju na spomenutoj večeri osigurati i obuku kako bi što bolje predstavili svoje ideje.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556544)

Aaaa, pa ja mislio da se SARS odnosi na Severe acute respiratory syndrom. :shifty:

i ja sam mislio da je prico o ptici...

Dogovorena priprema memoranduma o saradnji poreskih uprava

Na inicijativu Uprave za indirektno – neizravno oporezivanje BiH danas je u Banjoj Luci održan prvi zajednički sastanak direktora UINO BiH, Poreske uprave Republike Srpske, Poreske uprave Federacije BiH i Poreske uprave Brčko Distrikta na kojem je dogovorena priprema Memoranduma o saradnji između poreskih uprava entiteta i Brčko Distrikta.

Memorandum o saradnji podrazumijevat će razmjenu podataka o poreskim obveznicima kao i sve vidove budućih zajedničkih akcija i zajedničke saradnje.

Razgovaralo se i o organizaciji zajedničkih edukacija i seminara za zaposlene. Tako je već dogovoren prvi zajednički seminar na kojem će učestvovati inspektori svih poreskih administracija u BiH, na temu transfernih cijena.

Takođe je odlučeno da će rukovodioci: direktor UINO Miro Džakula, direktorica Poreske uprave Republike SrpskeZora Vidović, direktor Poreske uprave Federacije BiH Midhat Arifović i VD direktora Poreske uprave Brčko Distrikta Slavica Vujić, organizovati češće zajedničke sastanke u toku godine, navodi se u saopćenju.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556698)

Šipad-Komerc traži podršku vlasti u zaštiti svoje imovine u Srbiji

Šipad-Komerc d.d. Sarajevo obratio se nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine s molbom da daju svoju podršku u zaštiti imovine ove kompanije na teritoriji Republike Srbije.
Direktor tog društva Hamza Kazazić u dopisu Ministarstvu vanjskih poslova BiH, do kojeg je došla Fena, podsjeća da Šipad-Komerc ima historijat svog poslovanja više od 70 godina na teritoriji bivše Jugoslavije. Preduzeće je imalo svoju imovinu u svim republikama bivše države i izbijanjem ratnih sukoba i raspadom Jugoslavije u svim republikama, osim Republike Srbije, vraćena je imovina matičnom preduzeću Šipad-Komerc d.d. Sarajevo.

Šipad-Komerc je od 1992. do 2012. godine aktivno preduzimao radnje da bi zaštitio svoju imovinu, kako od propadanja, tako i od nelegalnog oduzimanja objekata.

"Radi zaštite imovine i stavljanja u ekonomske potencijale u decembru 2007. u skladu s važećim zakonskim propisima Republike Srbije Šipad-Komerc d.d. Sarajevo osniva firmu Šipad Komerc „Namještaj“ d.o.o. Beograd. Kao osnivački ulog Šipad-Komerc d.d. Sarajevo unosi svojih 36 poslovnih objekata koje su do 31. decembra 1990. pripadali firmi Šipad-Komerc Sarajevo, a čiji je pravni sljednik Šipad-Komerc d.d. Sarajevo“, stoji u dopisu.

Kazazić još navodi da su od 1995. do 2012.godine imali različite nasrtaje državnih organa R Srbije i pojedinih kriminalnih grupa i tajkuna s ciljem da nelegalno prisvoje i otuđe njihove poslovne prostore.

"Smatrali smo, a i sada smatramo da svoju zaštitu i zaštitu svoje imovine treba da tražimo pred redovnim organima R Srbije u skladu s pozitivnom zakonskom regulativom R Srbije i sve korake koje smo poduzimali potpuno su u duhu zakona i dobre poslovne politike društva Šipad-Komerc d.d. Sarajevo i domaćinskog odnosa prema svojoj imovini koja je unesena u firmu Šipad Komerc „Namještaj“ d.o.o. Beograd", navodi se u dopisu.

Kako se dodaje, kao nastavak ataka od organa R. Srbije došlo je do grubog kršenja imovinskog prava i čak kršenja ličnih sloboda u vršenju dužnosti. Naime, istražni organi R. Srbije 20. marta ove godine bez ikakvog osnova hapse legalnog zastupnika Šipad-Komerc «Namještaj“ d.o.o. Beograd Čedomira Mumovića i člana ortačke grupe BEO Šped Aleksandra Đorđevića.

Tim rješenjem, kako se ističe u dopisu, pokušava se zaustaviti proces stavljanja u funkciju objekata Šipad-Komerca dd Sarajevo“. Pomenutu imovinu, ističe Kazazić u dopisu, nelegalno koristi društveno preduzeće Šipad-Komerc „Namještaj promet“.

"Na osnovu valjanih sudskih odluka, a u aktivnostima povrata imovine legalnom vlasniku pokrenuti su sporovi za povrat imovine stvarnom vlasniku, a to je Šipad-Komerc dd Sarajevo i u svim sudskim presudama nadležih organa u Srbiji donijete su presude u korist naše kćerke firme Šipad Komerc «Namještaj» d.o.o. Beograd na osnovu kojih je i određen broj objekata vraćen u posjed i stavljen u ekonomsku funkciju“, navodi se u dopisu.

Kako bi se spriječio taj postupak pokrenute su spomenute mjere, te se zakonskom predstavniku Šipad-Komerca d.d. Sarajevo onemogućava rad i daljnje aktivnosti.

"Tim činom vlasti R Srbije izvršile su tešku zloupotrebu ovlaštenja kršeći prije svega dobre susjedske odnose, grubo kršenje imovinskog prava i kršenje ličnih sloboda“, ističe Kazazić.

O tim događajima i aktivnostima, kako se dodaje, upoznati su svi relevantni organi u R Srbiji, a pismenim putem i Evropska komisija, te ambasade SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke, Holandije, Slovenije, BiH i Hrvatske.

"Molimo vas da u sklopu svojih mogućnosti izvršite zaštitu prava Šipad-Komerca d.d. Sarajevo i da putem svoje diplomatske mreže učinite sve potrebne aktivnosti da bi se spomenuti slučaj što prije razriješio", stoji u dopisu upućenom Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/sipad-komerc-trazi-podrsku-vlasti-u-zastiti-svoje-imovine-u-srbiji/120403100)

Argeta ostaje brend broj 1 u BiH: Investicija od 26 miliona eura se isplatila

Atlantic Grupa, jedna od vodećih regionalnih prehrambenih kompanija i vlasnik brenda Argeta, obilježila je 55. rođendan najpopularnijeg delikatesnog namaza Argeta obilaskom proizvodnih pogona i prigodnim druženjem s predstavnicima bh. medija u Hadžićima.

(Enzo Smrekar, stariji izvršni direktor Atlantic Grup)

"Ponosni smo što smo tokom 55 godina, osluškujući potrebe naših potrošača i tržišne trendove, stalno razvijali naš proizvod, lansirali nove okuse i nalazili inovativne načine komunikacije s našim kupcima. BH tržište je jedno od najznačajnih tržišta za Argetu i važno strateško tržište za Atlantic Grupu u cjelini. Argeta je u BiH godinama brend br.1 ispred uspješnih internacionalnih brendova kao što su Coca-Cola i Milka, a ta pozicija se gradila prvenstveno kvalitetom", rekao je Enzo Smrekar, stariji izvršni direktor Atlantic Grupe, nadležan za Strateško poslovno područje Namazi.



Okupljanje je bilo prilika za kratak pregled razvoja brenda od prve Argete, koja je bila samo kokošija pašteta, do današnjih 12 različitih receptura i okusa ovog delikatesnog namaza. Iako su proizvodnja u Izoli i Hadžićima postavljene na istoj visokoj razini tehnologije i kvalitete, bosanskohercegovački pogon je nešto mlađi, a time i još savremeniji od blizanca u Sloveniji.

Cjelokupan proces proizvodnje Argete certificiran je prema najvišim zahtjevima higijenske i opće ispravnosti, a proizvodnja Argeta namaza u pogonima u Hažićima izvodi se prema standardima HACCAP, ISO 9001, ISO 14000, FSSC 22000, u što su se prisutni mogli i uvjeriti.



(Samir Brodović, direktor proizvodnje u Argeti)

"Argeta zadovoljstvo i vjernost svojih potrošača drži kao najvišu vrijednost, zato nam je jako važno da su naši potrošači zadovoljni te da njihovu vjernost kontinuirano opravdavamo kvalitetom proizvoda. Osim u kvaliteti same proizvodne sirovine – čistog mesa i prirodnih začina, razvoj pokazujemo i konstantnim obogaćivanjem novim okusima. Tako je odnedavno na BH tržištu prisutna i Argeta posna pašteta", istaknuo je Samir Brodović, direktor proizvodnje Argeta d.o.o.

Bradović je naglasio kako Argetu u BiH danas čini 81 zaposlenik, od čega je 36 direktno vezano za proizvodni proces koji je potpuno automatizovan.

Inače, Argeta se počela proizvoditi u Izoli 1957. godine, a od 2006. investicijom od 26 miliona eura pokrenuta je proizvodnja u savremeno opremljenoj tvornici u Hadžićima. Argeta je danas prva na listi najpopularnijih brendova u BiH.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556797)

i ja sam mislio da je prico o ptici...
prvi dio se odnosio na "pticu", a drugi na leopola.

Q3fOKhvgjh4

Aaaa, ona tvoja cuvena teorija od koje ne odustajes ^^

:shifty: kakva teorija ?

Inače super da se zenski postotak radnog stanovnistva stalno povecava, vec je sada skoro 40% , a povecalo se za oko 2% u 5 godina, to bi znacilo da, kad bi se trend nastavio, da bismo dobili skoro 50% zena u radnoj snazi za nekih 20 godina. uzimajuci u obzir da smo balkan, i daleko bili od EU i sve... nismo toliko losi :)

P.S. otisao sam na fzs.ba, i na naslovnoj naisao na ovo, da je prosjecna zaposlenost 2011te bila 440.747 što znači da je zaposlenost rasla čak i kroz 2011tu što izgleda...pa, nevjerovatno! međutim alarmantno je koliko brzo zapravo nezaposlenost raste... ako se ovako nastavi za nekoliko godina će biti više nezaposlenih od zaposlenih.

Vispakova Bosnia kafa u tržnim lancima širom Turske

Bh. prehrambena industrija Vispak realizirala je prvu pošiljku Bosnia kafe na tržište Republike Turske. Prvi šleper Bosnia kafe u pakovanjima od po 100 i 200 grama već je stigao u Tursku, a Vispakov proizvod se već našao na policima turskih prodavnica i u promotivnim katalozima.

Bosnia kafa za sada će se moći kupiti širom Turske u jednom od dva velika tamošnja tržna lanca. Nakon Bosnia kafe, u bližoj perspektivi slijedi izvoz začina i dodataka jelima, čorbi, juha, ali i Vispakove Espresso kafe, kao i Vispakovog novog instant branda Viscafe 3 u 1 i 2 u 1.

"Uspjeh Vispaka u pogledu ostvarenja izvoza na tržište Republike Turske je ujedno i uspjeh cijele bh. prehrambene industrije, a njegov značaj, mogu slobodno kazati, graniči sa čudom. Naši turski partneri u prvom redu su prepoznali kvalitet Vispakovih proizvoda, ali nisu odustajali upravo od naše orijentacije ka pravoj bosanskoj kafi i bosanskoj kuhinji. Dodamo li ovome angažman svih uposlenih, vještine upravljanja, znanje, konkurentsku sposobnost, te cjelokupan komunikacijski koncept, mogli bismo kazati da imamo recept za uspjeh kako na domaćem, tako in a na inostranim tržištima", pojašnjava direktor Vispaka, Rusmir Hrvić.

E_kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557333)

Povećanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine uz pomoć Informacione tehnologije

Mostar, 04.04.2012. – Danas je u mostarskom Domu Herceg Stjepana Kosača otvorena konferencija Microsoft NetWork 2.0 pozdravnim govorima gradonačelnika grada Mostara gosp. Ljube Bešlića i direktorice Microsoft-a BiH, Lejle Zukić-Krivdić.

U svom pozdravnom govoru gosp. Ljubo Bešlić, gradonačelnik grada Mostara je izjavio: „Velika mi je čast i zadovoljstvo, u ime grada Mostara, što je naš grad u mogućnosti da bude domaćin jednom ovakvom događaju koji je postao najrespektabilnija IT konferencija u BiH. Grad Mostar na ovaj način upotpunjuje ne samo svoju misiju da postane posjećena turistička destinacija, nego zajedno sa Međunarodnim sajmom gospodarstva Mostar radi na izgradnji imidža grada koji pruža dobrodošlicu svim poduhvatima da se unaprijedi razvoj gospodarstva u zemlji.“
„Kada smo organizovali prvu Microsoft NetWork konferenciju u Banja Luci prošle godine, imali smo želju da postane najrespektabilnija IT konferencija u BiH, događaj koji će promovirati upotrebu informacionih tehnologija u cilju modernizacije poslovanja i ostalih aspekata našeg društva kao što su obrazovanje ili javna uprava. Sretni smo što smo u toj namjeri istrajali zajedno sa našim partnerima, klijentima, programerima i IT entuzijastima, a kao dokaz našeg uspjeha ste i vi, cjenjeni predstavnici državnih i entitetskih institucija, privrednici, IT stručnjaci i svih 450 učesnika koje se okupilo u ovom prelijepom gradu. Iskreno se radujemo novoj prilici da doprinesemo praćenju nove ere razvoja lokalne IT industrije i infromatizacije lokalne ekonomije, ali i društva uopšte“, izjavila je direktorica Microsoft-a BiH, Lejla Zukić-Krivdić u ime glavnog organizatora Microsoft BiH.
Microsoft Network 2.0 je ponovo na jednom mjestu okupio respektabilne predstavnike bh. privrede, privatnog i javnog sektora, te istaknute domaće i inostrane IT stručnjake, a koliko je značajan za bh. privredu govori u prilog i činjenica da je prva panel diskusija bila na temu „Kako Informacione tehnologije mogu pomoći povećanju konkurentnosti Bosne i Hercegovine“, na kojoj su učestvovali: gosp. Mehmed Agović, savjetnik ministra prometa i komunikacija u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, gosp. Damir Mašić, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, gosp. Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije u Vladi Republike Srpske, gosp. Nedim Sirbubalo, operativni menadžer kompanije Logosoft, gosp. Nebojša Ninić, direktor kompanije Lanaco, i gđa. Lejla Zukić-Krivdić, direktorica Microsoft BiH. Moderator panel diskusije je bio gosp. Dejan Cvetković, predstavnik Microsofta CEE.

„Bilo je zadovoljstvo po drugi put biti učesnik ove konferencije. Uvijek se radujem saradnji sa Microsoft-om, a današnja konferencija je kreirala izvrsnu platformu za otvaranje diskusije o potrebi da se uspostavi na nacionalnom nivou sistem za inovacije što treba obezbjediti integrisanje naučno-istraživačkog, razvojno-tehnološkog i proizvodnog sektora u jednu cjelinu. Ovo ujedno predstavlja i strategiju Republike Srpske u segmentu naučnog i tehnološkog razvoja.“ Izjavio je gosp. Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije u Vladi Republike Srpske.
Gosp. Damir Mašić, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Federacije BiH je istaknuo sljedeće: „Mi podržavamo sve skupove i događaje koji će doprinjeti razvoju bilo kojeg segmenta ovog društva. Partnerski odnos informacionih tehnologija i prije svega obrazovanja nije potrebno ni naglašavati. Panel diskusija NetWork 2.0 konferencije je bila veoma korisna jer je naglašen značaj saradnje između privatnog i javnog sektora.“
U nastavku konferencije, koja će trajati dva dana, biti će predstavljena najnovija Microsoft i partnerska rješenja i njihovo korištenje za efikasnije poslovanje.
Tokom dvodnevne konferencije svi učesnici će imati priliku da se putem četiri paralelna niza prezentacija: Business, IT pro, Dev i MS Community upoznaju sa sa aktuelnim Microsoft i partnerskim rješenjima i IT trendovima, unaprijede svoje znanje i ostvare nove poslovne kontakte.
Konferencija je organizovana pod pokroviteljstvom Grada Mostara i uz podršku kompanije Logosoft, u svojstvu platinastog sponzora, LANACO, Hewlet Packard BiH i PlanB kao zlatnih sponzora, te Nokia i HT Eronet-a kao srebrenog sponzora. Medijski partneri ovogodišnje konferencije su: bljesak.info, ekapija.ba, info.ba, SEEbiz.net, SUTRA.ba i hardwarebase.net.
Više informacija o programu konferencije i ostalim planiranim sadržajima možete pronaći na www.msnetwork.ba

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/15815-povecanje-konkurentnosti-bosne-i-hercegovine-uz-pomoc-informacione-tehnologije.html)

Eto, i tome dodje kraj.

Gdje si bio? Nigdje. Sta si radio? Nista.... ^^

Mozda ti ne zelis priznati sebi ali novac od prodaje Telekoma Republike Srpske je uradio dosta toga..ne vidim razloga za toliku pakost..
A gdje je novac bio, gdje je sada i sta je uradio cu opisati u najkracim crtama, posto znam da si alergican na istinu iz RS-a..

Ne govorimo koliko je potrajalo, vec kakvi su efekti postignuti ;)

Jer, istovremeno u FBiH koja NIJE prodala niti jedan od dva Telecoma, kao niti jedno od bitnih preduzeca (Energoinvest, Aluminij, itd...)

U RS broj zaposlenih 2006-2011 = -10.000!
U FBiH broj zaposlenih 2006-2011 = +50.000!

Koliko dugo je novac trebao da ostane orocen u bankama u RS/BiH je vec 2007. godine definisano u Strategiji koristenja novca od privatizacije Telekoma RS. U toj strategiji bilo je predvidjeno da se iznos od preko 1.263.000.000 KM ulozi (a ne potrosi kako neki govore) u periodu od 2007. do 2010. godine.

Nazalost kriza je uticala na to da se veci dio iznosa ulozi tek do kraja ove 2012. godine ali i jednostavno podigne sa escrow racuna za tekucu potrosnju.. opet treba imati u vidu da je i u strategiji predvidjeno ulaganje u socijalni sektor zbog teskog stanja u kojem se nalazi..
Novac koji je stvarno potrosen (sa escrow racuna) je oko 80 miliona KM UKC-u Banjaluka (koji ce UKC valjda vratiti kada i sami podignu kredit) i nekoliko desetina miliona KM koje je prebaceno direktno na racun budzeta RS kao i isplatu obaveza RS pri prodaji rafinerije (tesko da ce se novac vratiti na escrow prije 2014. godine kada i rafinerija u Brodu odnosno Nestro pocinje isplatu svojih zaostalih obaveza prema RS i PURS u iznosu od oko 140 miliona KM)..

Ne treba zaboraviti da irbrs ocekuje prihode od kamata u iznosu od oko 90 miliona KM svake godine koje ce se opet dalje ulagati u RS. Ovo je veoma bitno. Mnogi govore kako od profita BH telekoma (oko 150 miliona KM) 90% ide federaciji (socijalna davanja i nesto za infrastrukturu) dok od profita (107 miiona KM) Mtel-a ide samo 15,038953% RS (neracunajuci prihode od poreza na dobit u oba slucaja), zaboravljajuci prihode od kamata irbrs-a koji se ne mogu potrositi (npr. na penzije) vec samo dalje uloziti.

Rijec direktora irbrs-a krajem prosle godine:
"ova institucija je plasirala 920 miliona KM plasiranih sredstava od čega 750 miliona KM putem kredita i 170 miliona maraka kroz hartije od vrijednosti."

Sto se tice uticaja ulozenog novca od Telekoma RS na zaposlenost je po logici stvari veoma mali a evo i zasto:

- novac telekoma koji je ulozen u privredu RS prema mom iskustvu i misljenju uopste nije trebao povecati zaposlenost (zanemarljivo) vec povecati produktivnost kupovinom novih masina i postrojenja...licno sam nadzirao ugradnju jedne masine u Swisslionu u Trebinju koja realno godisnje moze uraditi vise nego 100 radnika na ostalim starim masinama (neke stare masine su bile cak i ratna odsteta Njemacke iz IISR :nuts:)..

A evo i jedan konkretan primjer:

"Za doprinos razvoja mikrobiznisa u poljoprivredi priznanje je dobio vlasnik farme muznih krava iz Gradiške Radomir Tošić, koji je istakao da je zadovoljan kreditom koji mu je omogućio da proširi svoju farnu.

- Podigao sam 50.000 KM kredita i investirao sam u nabavku opreme za mužu krava i time sam uštedio na radnoj snazi i povećao proizvodnju mlijeka - rekao je Tošić."

Sami efekti ulozenog novca od prodaje Telekoma RS su vidljivi i u ovim tabelama:

Gradjevinarstvo 2008-2010

http://img85.imageshack.us/img85/6757/grad0809.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/85/grad0809.jpg/)

http://img827.imageshack.us/img827/4158/grad0910.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/827/grad0910.jpg/)



Ovo iznad su vrijednosti izvrsenih radova u apsolutnom iznosu. U relativnom iznosu (po sta.) RS je imala gotovo 2 puta vecu vrijednost izvrsenih radova od FBIH u 2009. god (sto i ne cudi, preko 130 miliona KM ulozeno u stambene kredite, sa najpovoljnijom kamatnom stopom na cijeloj teritoriji BiH od 3,6% do 4,3%)

Berza

http://img853.imageshack.us/img853/1992/berza0809.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/853/berza0809.jpg/)

http://img221.imageshack.us/img221/4085/berza0910.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/221/berza0910.jpg/)


Kao i gradjevinarstvu efekat ulozenog novca od prodaje telekoma RS je vidljiv i po prometu na berzama. Iako su obe jadne, sase treba da ima u relativnom iznosu, u smislu poredjenja, duplo veci promet od banjalucke berze sto nije slucaj. U 2011. godini je cak i obrnuta situacija, blse ima duplo veci promet od sase:
U 2011. godini na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 244.787.112,11 KM , što čini 36,97% od ukupnog prometa koji je ostvaren na BH berzama. U sklopu 15.900 transakcija prometovano je 56.693.439 vrijednosnih papira.

Ambasadorica Njemacke posjetila Tvornicu cementa Kakanj

Kakanj: U srijedu, 04.04.2012. godine, ambasadorica SR Njemačke u BiH, njezina ekscelencija Ulrike Maria Knotz, posjetila je Tvornicu cementa Kakanj (TCK) gdje se sastala sa direktorom TCK, Branimirom Muidžom, i ostalim članovima rukovodstva. Glavna tema razgovora bilo je višegodišnje ulaganje njemačke kompanije HedelbergCement u Bosni i Hercegovini. Direktor Muidža je ambasadoricu upoznao sa svim važnijim projektima i ulaganjima provedenim u proteklih 12 godina.
„Ulaganje HeidelbergCementa u Bosni i Hercegovini počelo je 2000. godine privatizacijom Tvornice cementa Kakanj, i to je prvi uspješni projekat velike privatizacije u Bosni i Hercegovini. U proteklih dvanaest godina uložili smo preko 170 miliona KM u rekonstrukciju i unapređenje postrojenja kakanjske cementare, u pogone za proizvodnju betona i širenje našeg poslovanja u cijeloj BiH i susjednoj Hrvatskoj,“ kazao je Muidža. „Tvornica cementa Kakanj danas je moderna i ekološki prihvatljiva tvornica koja radi u skladu sa zakonima i normama Evropske unije, i u koju je ugrađena najbolja dostupna tehnologija.“
Tokom obilaska postrojenja za proizvodnju i pakovanje cementa, gospodin Muidža je ambasadorici Knotz predstavio tekuće i planirane projekte investiranja, među kojima se posebno ističu izgradnja novog silosa klinkera kojom se eliminišu sekundarne emisije prašine i sistem za prečišćavanje oborinskih voda. Ambasadorica je također upoznata sa svim šansama i izazovima s kojima se TCK susreće u nastojanjima da svoje poslovanje gradi na održivosti što uključuje i projekat uvođenja starih guma kao pogonskog goriva, za koji Tvornica cementa Kakanj još uvijek čeka odobrenje.
Posebno je naglašeno da se alternativna goriva kao ekološko rješenje u Njemačkoj u cementnoj industriji koriste već skoro tri decenije.
Ambasadorica Knotz svesrdno podržava i aktivnosti Vijeća za strane investitore čiji je predsjednik Branimir Muidža te se zahvalila na prijemu i pruženoj prilici da se direktno upozna sa eventualnim poteškoćama i mogućnostima njihovog savladavanja, ističući da je veoma zadovoljna sa svim što je HeidelbergCement postigao u Bosni i Hercegovini u proteklom periodu, te je menadžmentu Tvornice cementa Kakanj poželila još više uspjeha u budućnosti.

SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/other-news/item/1013-ambasadorica-njemacke-posjetila-tvornicu-cementa-kakanj.html)

@klamzi

Jednako kao sto sam i Badu rekao, niko normalan ne moze osporiti da se od privatizacije TS dio novca sasvim dobro utrosio. Pa i na ovog Radomira u iznosu od 50.000 KM.

Ali ono o cemu ja pricam je da sada, 5 godina poslije, situacija nazalost ne pokazuje dugorocne efekte tog trosenja novca. Cinjenica je da RS pet godina kasnije je u znatno losijoj situaciji nego FBiH, u odnosu na vlastite "startne" pozicije. Gubitak 50.000 radnih mjesta u RS je van svake pameti, i on nema nikakvog opravdanja. A ja pricam o zaposlenosti, koji je za razliku on "statisticke nezaposlenosti" ipak potpuno relevantan podatak u BiH! A o bankrotu PIO i ZZO fondova da ne govorimo. :nuts:

Cinjenica je da je cjelokupni rad IRB bio sve ovo vrijeme u domenu spekulacija, gdje se sa skoro pa fantomskim firmama ulazilo u aranzmane, koji sada svega 3-4 godine kasnije ne postoje, vec postoje samo kosturi koji podsjecaju na to.

Evo, npr ovo:

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/178610

http://www.capital.ba/pocela-sa-radom-fabrika-za-proizvodnju-ogrevnih-peleta/

A ovo su samo dvije od desetina takvih, koje danas nisu cak ni u stecaju, vec u likvidaciji! :ohno:

Ista stvar je stanogradnja, gdje su pored velikih stabilnih firmi koje su mogle na dugu stazu nositi razvoj, vecinom kredite dobijale instant firme, koje bi napravile jednu ili dvije zgrade povoljnim IRB investicionim kreditima, potom te stanove prodale kupcima koji su dobili takodjer povoljni IRB kredit, a sa profitom nisu gradili vlastiti biznis, vec ga ili odnosili u inostranstvo ili trosili na Q7, besmislene restorane, "etno sela", kocku i zene ili sta li vec...

Dakle, nije problem sto je kredit IRB dobio Intergral, ili Bobar, jer oni su dugo tu, i oni sa svojim parama nece nigdje, vec su problem silne instant firme, instant biznismeni, instant voćari, itd, itd...
Zadnjih godinu - godinu i po stvari su jos gore, i ovo sto radi IRB vise lici na kockanje nego na investiranje, jer je vec sansa da dobijes jack pot u kasinu nego da izvuces lovu iz junk dionica kakve oni uveliko kupuju u zadnje vrijeme! ^^

A sto se tice podvlacenja crte, mozda je prodaja TS spasila RS, jer mozda bez tih 1,2 miliona KM bi sada situacija bila jos gora, ko zna?

Privatizacije u BiH donijele 'privredna groblja'
04.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/losa-privatizacija.jpg

U svijetu poznati bh. privredni giganti, poput Energoinvesta, Šipada, Famosa, Hidrogradnje, Vranice, UPI-ja, TAS-a, više ne postoje. Ostale su tek u tragovima upravne zgrade i zaboravljeni natpisi.

Sve ove nekada velike privredne sisteme sa lica zemlje nije zbrisao rat nego kriminalna privatizacija. Stotine hiljada radnika ostalo je bez posla, ove kompanije bez imovine - kako u zemlji tako i širom svijeta, a novac završio na privatnim računima pojedinaca.

Štete nastale ratnom i poslijeratnom privatizacijom u BiH mjere se milijardama, ali zbog toga još niko nije odgovarao. Sudeći po dosadašnjim iskustvima - i neće, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).


Saznaj Više... (http://www.mojevijesti.ba/novost/119206/Privatizacije-u-BiH-donijele-privredna-groblja)

Potrebno izvršiti reformu poreznog sistema u BiH
04.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/kamate-posto.jpg

Ako BiH ne želi da se suoči s grčkim scenarijem ili novih zaduženjima kod MMF-a, do 2015. godine mora imati pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 85 posto, kazao je danas u Mostaru potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić, dodavši kako je za spas ekonomije BiH potrebno izvršiti reformu poreznog sistema, uvesti dvojnu stopu PDV-a te neto plaće rasteretiti od svih davanja osim prema MIO/PIO-u i porezu na plaće.

Porezna reforma nužna je u BiH, a jedan od najboljih materijala porezne reforme s kojim s slaže i preko 95 posto privrednika napravio je Federalni zavod za programiranje razvoja u saradnji s drugih relevantnim instucijama, kazao je Lasić.

Saznaj Više.... (http://www.mojevijesti.ba/novost/119204/Potrebno-izvrsiti-reformu-poreznog-sistema-u-BiH)

Moody's snizio kreditni rejting BiH
04.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/kreditni%20rejting.jpg

Bonitetna agencija Moody's saopštila je danas da je snizila kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa B2 na B3 usljed pogoršanja stanja javnih finansija i zaoštravanja političkog stanja.

U saopštenju se navodi da je 'agencija snizila rejting državnih obveznica BiH za jedan stepen i pokrenula razmatranje mogućeg daljeg sniženja', prenijela je agencija AFP.

Rejting pod oznakom C je najniži i podijeljen je na pet podkategorija.

Ključni razlozi za sniženje boniteta BiH su 'pogoršanje fiskalnog stanja vlade, uključujući pojavu velikih strukturnih deficita, kao i ograničeni pristup finansiranju na tržištu', navela je američka agencija.

Evropska unija traži od vlade u Sarajevu da primjeni strukturne reforme.

Vlada, koja je zbog političkih nesuglasica formirana čak 16 mjeseci nakon izbora iz oktobra 2010, tek treba da usvoji budžet za 2012. godinu. Radi toga je došlo do kašnjenja u isplati obaveza jednoj komercijalnoj banci i nekoliko inostranih finansijskih institucija.

Moody's je dodao kako očekuje da će 'antagonistička politička dinamika odgovorna za pogoršanje stanja i dalje biti prisutna'.


M.V



:nuts:

Kamate idu još gore.

Zar nam nije neka druga kuca nedavno popravili kreditni rating?! :nuts:

Zar nam nije neka druga kuca nedavno popravili kreditni rating?! :nuts:


Da, jeste! Međunarodna rejting agencija "Standard & Poor's" ( "B" - Stabilno).

Ovaj Moody's je zestoko fulio stvar...

Ista stvar je stanogradnja, gdje su pored velikih stabilnih firmi koje su mogle na dugu stazu nositi razvoj, vecinom kredite dobijale instant firme, koje bi napravile jednu ili dvije zgrade povoljnim IRB investicionim kreditima, potom te stanove prodale kupcima koji su dobili takodjer povoljni IRB kredit, a sa profitom nisu gradili vlastiti biznis, vec ga ili odnosili u inostranstvo ili trosili na Q7, besmislene restorane, "etno sela", kocku i zene ili sta li vec...
o cemu ti? nisu gradjevinske firme dobijale kredite, nego narod, koji je zatim birao gdje ce da kupuje stanove, ja znam najmanje 10 ljudi koji su tako kupili stanove.

Zadnjih godinu - godinu i po stvari su jos gore, i ovo sto radi IRB vise lici na kockanje nego na investiranje, jer je vec sansa da dobijes jack pot u kasinu nego da izvuces lovu iz junk dionica kakve oni uveliko kupuju u zadnje vrijeme! ^^
dakle tvoji postovi su u domenu SF-a, dakle bez ijednog konretnog podatka samo zvaces avazovsku pricu, smanji malo bombasticne izjave stvari grozne, kockanje, propast i sl. nego hajmo konkretni podaci i argumenti, a ne suplja prica. Koji su to vocari dobijali kredite pa kupili Q7 i otisli iz zemlje, potkrepljuj izjave.
Mi smo ti dali konkretne podatke, nacine rada i sl. a ti samo suplju pricu, jos uz to uzmes neke najgore primjere i predstavis ih da seradi o 90%, a ustvari radi se o malom broju.

Aktuelni rejting BiH

Kao rezultat svojih analiza 3. aprila 2012. аgencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's Investors Service snizila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting na „B3" i izmijenila izglede „na posmatranju - negativno". U martu 2012. Agencija Standard & Poor's potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B" i izmijenila izglede „na posmatranju - negativno" na stabilne izglede. Aktuelni kreditni rejting BiH kod obje agencije dat je u tabeli 1.


Tabela 1: Aktuelni rejting BiH

Moody's Investors Service - 03. 04. 2012.
Rejting: B3 / na posmatranju - negativno (Snižen rejting)

Standard & Poor's -28. 03. 2012.
Rejting:B / stabilni izgledi (Potvđen rejting / izgled izmijenjen)


S obzirom da agencije Moody's Investors Service i Standard & Poor's koriste različite oznake za rejting, u tabeli 2 data je klasifikacija i uporedni pregled tih oznaka.

Agencije dijele sve oznake rejtinga u nekoliko kategorija prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika a koje se označavaju slovima od A do C, odnosno D. U okviru svake kategorije postoje nivoi rejtinga u zavisnosti od toga kako je procijenjena pozicija države, kao jaka, prosječna ili slaba. Pri tome, agencija Moody's Investors Service za označavanje tih nivoa koristi numeričke oznake, a Standard & Poor's oznaku plus (+) ili minus (-).

Agencije daju mišljenje za izglede ili očekivanja (engl. outlook) u vidu opisne ocjene u kom smjeru bi se rejting mogao kretati u budućnosti. Izgledi mogu biti pozitivni, stabilni, negativni i promjenjivi u zavisnosti od razvoja događaja. Značenje navedenih opisnih izgleda je sljedeće: pozitivan - rejting može biti povećan, stabilan - rejting se vjerovatno neće mijenjati, negativan - rejting može biti smanjen, a promjenjiv izgled u zavisnosti od razvoja događaja - može doći do povećanja, smanjenja ili potvrde dodijeljenog rejtinga.


CENTRALNA BANKA BIH

Saznaj Više.... (http://www.cbbh.ba/print.php?id=549)

@klamzi

Jednako kao sto sam i Badu rekao, niko normalan ne moze osporiti da se od privatizacije TS dio novca sasvim dobro utrosio. Pa i na ovog Radomira u iznosu od 50.000 KM.

Ali ono o cemu ja pricam je da sada, 5 godina poslije, situacija nazalost ne pokazuje dugorocne efekte tog trosenja novca. Cinjenica je da RS pet godina kasnije je u znatno losijoj situaciji nego FBiH, u odnosu na vlastite "startne" pozicije. Gubitak 50.000 radnih mjesta u RS je van svake pameti, i on nema nikakvog opravdanja. A ja pricam o zaposlenosti, koji je za razliku on "statisticke nezaposlenosti" ipak potpuno relevantan podatak u BiH! A o bankrotu PIO i ZZO fondova da ne govorimo. :nuts:

Sto se tice novih startnih pozicija u odnosu na pretkrizni period...

Htio sam provjeriti stanje u sektoru izvoza, koji se to koeficijenti raspodjele koriste od strane UIO i stanje prikupljenih javnih prihoda od pretkriznog perioda do danas, koji po mom misljenju daju najbolju sliku novih startnih pozicija oba entiteta, narodski receno:
- priliv deviza,
- jacanje entiteta unutar BIH i
- prikupljanje poreza kao slika stanja u privredi
ali sam imao poteskoca da to sve pronadjem na zvanicnim site-ovima nadleznih institucija..

IZVOZ

U sljedecoj tabeli se vidi da od pocetka krize izvoz ukoliko raste onda raste brze u RS a ukoliko pada onda pada brze u FBIH.

U odnosu na 2007. godinu izvoz je u 2011. godini u FBIH porastao za 30,54% a u RS za 53.37%!

http://img209.imageshack.us/img209/9596/izvozuvozrastpad2008201.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/209/izvozuvozrastpad2008201.jpg/)
*podaci za 2012. godinu se odnose na samo prva dva mjeseca i postavljeni su tu da bi pokazalil da li se trend iz prethodnih godina nastavlja ili ne..

Sto se tice startne pozicije u odnosu na pretkrizni period bar sto se tice izvoza ova tabela daje najbolju sliku:

Udio izvoza RS u izvozu FBIH
http://img831.imageshack.us/img831/7184/udioizvoza20072011.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/831/udioizvoza20072011.jpg/)

Koeficijent raspodjele (UIO)

..porastao je u korist RS samo od pocetka 2010.god. za 1,32 procentna boda i trenutno iznosi 33,38%.

Posto je ove podatke malo teze naci na site-u UIO-a iskoristio sam tabelu ispod. Tempo rasta koeficijenta raspodjele za RS je slican.

http://img201.imageshack.us/img201/5108/udioizvozarsubih2007201.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/201/udioizvozarsubih2007201.jpg/)

Javne prihode FBIH nisam mogao pronaci, ne znam zasto ih kriju od javnosti.

Sto se tice startnih pozicija siguran sam ili samo mislim da sam siguran (http://www.youtube.com/watch?v=pyFlGGrawYw) da je RS ipak u nesto boljoj poziciji od FBIH.



Cinjenica je da je cjelokupni rad IRB bio sve ovo vrijeme u domenu spekulacija, gdje se sa skoro pa fantomskim firmama ulazilo u aranzmane, koji sada svega 3-4 godine kasnije ne postoje, vec postoje samo kosturi koji podsjecaju na to.

Evo, npr ovo:

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/178610

http://www.capital.ba/pocela-sa-radom-fabrika-za-proizvodnju-ogrevnih-peleta/

A ovo su samo dvije od desetina takvih, koje danas nisu cak ni u stecaju, vec u likvidaciji! :ohno:

Prvo cu ti dati jedan savjet. Ukoliko stvarno mislis (a tako se cini) da je firmu ili fabriku dovoljno samo otvoriti i poceti sa radom onda bolje da nikada ne pocinjes sa privatnim biznisom, posebno ne pred pocetak najvece svjetske finansijske krize.

Sto se tice kroasana tu sam nesto bolje upoznat, kad sam vec tu.. Dodik je jednom prilikom rekao a mislio je bas na ovu fabriku da nije dovoljno samo otvoriti fabriku, vec je puno vaznije obezbijediti trziste za proizvode fabrike. Cini se da je trziste nestalo sa dolaskom krize...


Ista stvar je stanogradnja, gdje su pored velikih stabilnih firmi koje su mogle na dugu stazu nositi razvoj, vecinom kredite dobijale instant firme, koje bi napravile jednu ili dvije zgrade povoljnim IRB investicionim kreditima, potom te stanove prodale kupcima koji su dobili takodjer povoljni IRB kredit, a sa profitom nisu gradili vlastiti biznis, vec ga ili odnosili u inostranstvo ili trosili na Q7, besmislene restorane, "etno sela", kocku i zene ili sta li vec...

Dakle, nije problem sto je kredit IRB dobio Intergral, ili Bobar, jer oni su dugo tu, i oni sa svojim parama nece nigdje, vec su problem silne instant firme, instant biznismeni, instant voćari, itd, itd...
Zadnjih godinu - godinu i po stvari su jos gore, i ovo sto radi IRB vise lici na kockanje nego na investiranje, jer je vec sansa da dobijes jack pot u kasinu nego da izvuces lovu iz junk dionica kakve oni uveliko kupuju u zadnje vrijeme! ^^

A sto se tice podvlacenja crte, mozda je prodaja TS spasila RS, jer mozda bez tih 1,2 miliona KM bi sada situacija bila jos gora, ko zna?

Ti si mozda mislio na saveznu americku drzavu kalifornija?...Q7,kocka i zene...lol

Gluposti, bio bih srecniji da je vise bilo kredita iz kreditne linije za preduzetnike pocetnike, ona je najvise podbacila..

A to sta bi bilo kad bi bilo ostavljam tebi za mastu..


Dakle, UIO BiH je prikupila vise para nego u predkriznoj 2008. godini.:cheers:
Takodjer, i Porezna uprava FBiH je prikupila rekordni iznos.

Vidjet cemo hoce li se sada desiti cudo da i rashodovna strana dodje na okvire iz pred-PDV faze, tj na 2005 i 2006, i da se oslobode sredstva za razvoj?

http://i41.************/28ixdec.jpg

Za razliku od site-a poreske uprave RS na site-u poreske uprave FBIH nisam uspio naci mjesecna (ili bar godisnja) saopstenja u prikupljenim javnim prihodima. Ako nije problem da postavis link-Hvala!

BiH u januaru posjetilo 37.287 turista


Bosnu i Hercegovinu je u januaru ove godine posjetilo 37.287 turista, što je manje za 19,6 posto u odnosu na decembar 2011. godine.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, ostvareni broj posjeta u januaru ove godine veći je za 12,8 posto nego u januaru 2011.
Turisti su ostvarili 88.613 noćenja, što je manje za 0,2 posto u odnosu na decembar 2011. i za 19,6 posto više nego u januaru prošle godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja domaći turisti su imali učešće od 46,2 posto, a strani 53,8 posto.

Najviše noćenja u januaru - 31,1 posto ostvarili su turisti iz Hrvatske, iz Srbije 24,7 posto, iz Slovenije 8,4 posto i iz Crne Gore sedam posto itd.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Ruska Federacija s prosječnim zadržavanjem od 7,6 dana, Crna Gora s 3,7 dana, a zatim slijede Rumunija i Egipat s po 3,2 dana, Belgija s 3,1 i Srbija s tri dana.

Broj ležaja u januaru iznosio je 24.081 i manji je za 7,9 posto u odnosu na decembar 2011. i za 6,7 posto manji u odnosu na januar prošle godine.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-u-januaru-posjetilo-37-287-turista/120404116)

Stvaranje bolje poduzetničke klime: Gračanlije se pripremaju za "Grapos-Expo"


Treći međunarodni sajam poduzetništva i obrta "Grapos-Expo" u Gračanici, čiji je izvršni organizator firma "BOMS-Expo", a generalni pokrovitelj Općina Gračanica, bit će održan od 16. do 19. maja.

- Gračanica je nadaleko poznata po ovom sajmu, kojim želimo utjecati na privredni razvoj naše općine i stvaranje bolje poduzetničke klime, povećanje konkurentnosti privrednog sektora te bolje međusobno povezivanje privrednih subjekata - kazao nam je Nusret Helić, načelnik Gračanice.

Za učešće na "Graposu" već se prijavilo više od trideset kompanija, među njima i oni iz inozemstva.

Pomoć u organizaciji sajamske manifestacije pružit će i Obrtnička komora i Vlada Tuzlanskog kantona, Vlada Federacije BiH, Klaster plastičara i alatničara BiH i njemačka organizacije GTZ.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/88502-stvaranje-bolje-poduzetnicke-klime-gracanlije-se-pripremaju-za-grapos-expo.html)

^^ interesantno je vidjeti da ljudi tvrde da entitet koji ima 49% teritorijalne površine, koji ima 40% stanovništva, koji ima bolji poslovni ambijent i lakšu i efikasniju administraciju bolje posluje iako ima samo 31% udjela u ukupnom izvozu države.

Ja mislim da vam ni Sjeverna Korea nije ravna :)

Bankarski sektor RS: Pozitivan finansijski rezultat od 58,3 miliona KM

Na nivou ukupnog bankarskog sektora Republike Srpske u prošloj godini ostvaren je pozitivan finansijski rezultat od 58,3 miliona KM, dok je u 2010. godini iskazan gubitak od 21,3 miliona KM, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo Srpske.

Devet banaka ostvarilo je neto dobit od ukupno 58,9 miliona KM, dok je jedna banka imala tekući gubitak od 590.000 KM.

Bankarski sektor Srpske je likvidan i sposoban da sve obaveze izvršava u roku dospijeća, a sve banke su ispunjavale propisane uslove za održavanje likvidnosti.

Prezentujući uslove poslovanja u prošloj godini navedeno je da su u ovom periodu makroekonomski pokazatelji za Republiku Srpsku pokazali blagi oporavak sa rastom bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu od 0,6 odsto u odnosu na isti period 2010. godine.

Industrijska proizvodnja ostvarena u prošloj godini veća je za 4,7 odsto u odnosu na 2010. godinu, dok je stopa pokrivenosti uvoza izvozom poboljšana i za prošlu godinu iznosila je 55,9 odsto.

Međutim, ekonomska kriza je i dalje izražena kroz usporeniji rast kreditnih plasmana, smanjenje zarada i zaposlenosti, što predstavlja ograničavajući faktor za brži rast bankarskog sistema, konstatovano je u izvještaju.

Banke su i u prošloj godini nastavile sa restriktivnijom i opreznijom kreditnom politikom, a posebna pažnja je bila usmjerena na planiranje pozicije likvidnosti.

Rast depozita u bankarskom sektoru pokazuje da je zadržano povjerenje privrednih subjekata u banke, a prije svega građana.

Ukupni bilansni nivo za prošlu godinu iznosio je 6,638 milijardi KM sa stopom rasta od 11 odsto u odnosu na stanje sa 31. decembrom 2010. godine.

Novčana sredstva od 1,18 milijardi KM činila su 20 odsto od ukupne aktive, gdje se od ukupnih novčanih sredstava banaka 20 odsto nalazi na računima u inostranstvu.

To su većim dijelom slobodna novčana sredstva koja nisu usmjerena u kredite, uglavnom zbog problema koje banke imaju kod izbora kvalitetnih komitenata i projekata na domaćem bankarskom tržištu, a koja banke mogu u slučaju potrebe koristiti za tekuću likvidnost.

Ukupni bruto krediti u visini od 4,14 milijardi KM u prošloj godini porasli su za pet odsto, a krediti stanovništvu za četiri odsto u odnosu na stanje sa 31. decembrom 2010. godine.

Učešće dospjelih kredita u ukupnim kreditima bilo je 6,68 odsto, što je pad za 1,97 procentnih poena u odnosu na 2010. godinu.

Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom kreditnom portofoliju smanjeno je sa 17,14 odsto u pretprošloj godini na 11,46 odsto u prošloj godini.

Depoziti sa nešto više od četiri milijarde KM, kao i osnovni izvor finansiranja poslovanja banaka, imali su učešće od 70 odsto, a u prošloj godini je prekinut trend pada depozita iz 2009. i 2010. godine.

Prema ročnoj strukturi depozita, 56 odsto su kraktoročni depoziti sa stopom rasta od šest odsto, a 44 odsto su dugoročni sa stopom rasta od šest odsto u odnosu na kraj 2010. godine.

Depoziti građana bilježe porast učešća u ukupnim depozitima sa 39 odsto iz 2010. godine na 42 odsto u prošloj godini.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557445)

^^ interesantno je vidjeti da ljudi tvrde da entitet koji ima 49% teritorijalne površine, koji ima 40% stanovništva, koji ima bolji poslovni ambijent i lakšu i efikasniju administraciju bolje posluje iako ima samo 31% udjela u ukupnom izvozu države.

Ja mislim da vam ni Sjeverna Korea nije ravna :)kako moze biti 40% stanovnistva ako RS ima 1,2, a citava BiH ima 3,8, onda ima 31%. A ao se iz FBH izbije samo jedan Aluminijum onda je situacije kriticna

kako moze biti 40% stanovnistva ako RS ima 1,2, a citava BiH ima 3,8, onda ima 31%. A ao se iz FBH izbije samo jedan Aluminijum onda je situacije kriticna

Ako ces izbit aluminijum onda izbij i rafineriju. Da baba ima brkove bila bi djed.

A za stanovnistvo RS cuo sam i procito da ima i 1.4 miliona, ali eto uskoro cemo saznat. Ali ako ste 31% stanovnistva onda niste bolji u izvozu nego smo svi isti.

^^

Sto se tice stanovnistva prema proslogodisnjoj anketi o radnoj snazi:
FBIH: 1.943.000
RS: 1.052.000
DB: 62.000

odnosno u %:

http://img801.imageshack.us/img801/999/stazd.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/801/stazd.jpg/)

Kad smo vec kod ankete:

Stopa nezaposlenosti 2011.:

FBIH: 29,2% (+3,5 procentna boda u odnosu na 2009.)
RS: 24,5% (+3,1 procentna boda u odnosu na 2009.)
DB: (39,0%) (+9,8 procentnih bodova u odnosu na 2009.)

^^ aha dobro, sad ste 34% stanovništva, a izvozite 31%, znači lose stojite.

A nezaposlenost neznači puno. Sve zavisi koje parametre se upotrebljavaju. Za sad je bolje gledat broj zaposlenih. I u razvijenim drzavama broj nezaposlenosti malo znaci jer se nebroje ljudi koji odustanu od traženja posla.

^^ znaci sad je bolje gledati zaposlenost?

Zaposlenost u % za 2011. godinu:
FBIH: 30,9%
RS: 37,2%
BD: 27%


http://img813.imageshack.us/img813/8947/premamjestuboravkazapos.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/813/premamjestuboravkazapos.jpg/)

Alarmantna situacija u Fabrici duhana Banja Luka
05.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/BOSNA%20I%20HERCEGOVINA/Banja%20Luka/fabrika%20duhana%20banjaluka.jpg

Predstavnici Sindikalne organizacije i radnici Fabrike duhana Banja Luka upozoravaju na alarmantnu situaciju u ovom preduzeću, zbog čega traže hitan sastanak sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

"Trenutna proizvodnja u ovom preduzeću svedena je na minimum, a proizvodni pogoni su pred gašenjem", rekao je Srni predsjednik Sindikalne organizacije Fabrike duhana Banja Luka Miroslav Marinković.

Marinković je rekao da Sindikalna organizacija i radnici ovog preduzeća pozivaju predsjednika Republike Srpske da primi na razgovor predstavnike radnika, kako bi bio upoznat sa teškom situacijom u fabrici.

"Pozivamo predsjednika Republike Srpske da izvrši dodatni pritisak na Vladu Republike Srpske da se intenzivira razgovor Vlade, većinskog vlasnika i sindikalnog odbora kako bi se konačno rješio status preduzeća i 260 zaposlenih radnika", zaključio je Marinković.

Vlasnik preduzeća "Antonić Trade" Nebojša Antonić koji je kupio Fabrika duhana, ponudio je ranije Vladi RS sporazuman raskid ugovora kako bi bila spasena radna mjesta.

"Antonić Trade" kupio je u septembru 2006. godine 55 posto državnog kapitala u Fabrici duhana Banja Luka za 2,1 milion KM.

Pravobranilaštvo RS podnijelo je početkom oktobra prošle godine tužbu protiv preduzeća "Antonić Trade" iz Laktaša zbog kršenja ugovora o privatizaciji Fabrike duhana Banja Luka i zatražilo naknadu štete od 4,3 miliona KM, uz tužbu i raskid privatizacionog ugovora.


SRNA/M.V

Planovi Tvornice cementa Kakanj: Od starih guma žele dobivati pogonsko gorivo

Ambasadorica SR Njemačke u BiH Ulrike Maria Knotz, posjetila je jučer Tvornicu cementa Kakanj gdje se sastala s direktorom Branimirom Muidžom i njegovim saradnicima. Sa svojim domaćinima ambasadorica Knotz razgovarala je o višegodišnjim ulaganjima njemačke kompanije HedelbergCement u Bosni i Hercegovini.

"Ulaganje HeidelbergCementa u BiH počelo je 2000. godine privatizacijom TC Kakanj i to je prvi uspješni projekat velike privatizacije u BiH. U proteklih 12 godina uložili smo preko 170 miliona KM u rekonstrukciju i unapređenje postrojenja kakanjske cementare, u pogone za proizvodnju betona i širenje našeg poslovanja u cijeloj BiH i susjednoj Hrvatskoj", izjavio je tom prilikom direktor Muidža.

Tvornica cementa Kakanj danas je moderna i ekološki prihvatljiva tvornica koja radi u skladu sa zakonima i normama Evropske unije i u koju je ugrađena najbolja dostupna tehnologija.

Tokom obilaska postrojenja za proizvodnju i pakovanje cementa, članovi uprave TCK ambasadorici Knotz predstavili su tekuće i planirane projekte investiranja, među kojima se posebno ističu izgradnja novog silosa klinkera kojom se eliminiraju sekundarne emisije prašine i sistem za prečišćavanje oborinskih voda.

Ambasadorica je upoznata planovima i izazovima s kojima se TCK susreće u nastojanjima da svoje poslovanje gradi na održivosti što uključuje i projekat uvođenja starih guma kao pogonskog goriva, za koji Tvornica cementa Kakanj još čeka odobrenje.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557632)

Vlada SBK: Saglasnost na koncesiju za eksploataciju lignita na lokalitetu "Rosulje-Gračanica II"

Na svojoj jučerašnjoj sjednici u Travniku Vlada Srednjobosanskog kantona dala je suglasnost na sklapanje Ugovora o koncesiji za eksploataciju lignita na lokalitetu "Rosulje-Gračanica II" u općini Gornji Vakuf-Uskoplje.

Vlada je dala suglasnost i na odabir dobavljača za održavanje računalne opreme te dodijelila ugovor ponuđaču "Ocean" d.o.o. Travnik, a ugovor o servisiranju kopirnih aparata dodijelila je poduzeću "Alf-Om" d.o.o. Banja Luka.

Na prijedlog ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Vlada je dala suglasnost na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji ovoga ministarstva, a usvojen je i Program utroška sredstava s kriterijima za raspodjelu sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša za 2011. godinu.

Vlada je donijela i Odluku o usvajanju Programa o dodijeli sredstava za zaštitu okoliša za 2011. godinu iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša FBiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557637)

Saradnja sa Švicarcima nije u planu


Članovi uprave TLM - Tvornice prešanih proizvoda d.o.o. Šibenik, predsjednik Edi Dorbić i izvršni direktor za prodaju Milan Kovačić, boravili su jučer u radnoj posjeti Aluminiju.

Kao posebni gosti, u Aluminij su sa Šibenčanima stigli njihovi poslovni partneri, članovi uprave švicarske kompanije Alu Menziken Extrusion, direktor Roland Gloor i potpredsjednik za marketing i prodaju Frank Neumann.

Kako nam je kazao Darko Juka, šef Ureda za odnose s javnošću Aluminija, tokom ovog sastanka nije bilo riječi o poslovnoj saradnji Aluminija sa ovim kompanijama. Švicarska kompanija namjerava raditi određene zajedničke projekte sa TLM-om, ali to nema nikakve veze sa Aluminijem.

"To je bila prijateljska posjeta, mi smo ih primili kao partnere naših partnera jer su htjeli da iz prve ruke vide način proizvodnje najkvalitetnijega aluminija na svjetskom nivou, kojega TLM-TPP, u obliku trupaca, godinama kupuje za svoj proces prerade", kaže Juka.

On pojašnjava da Aluminij ima daleko veću potražnju za proizvodima nego što može proizvesti, a sve proizvedene količine su rasprodate godinu unaprijed na osnovu dugogodišnjih ugovora, tako da Švicarci i kad bi htjeli kupovati od Aluminija, ne mogu jer je sve rasprodato. Mostarska kompanija TLM-u isporučuje aluminij na osnovu dugogodišnjeg ugovora za isporuku proizvoda.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/saradnja-sa-svicarcima-nije-u-planu)

Analiza poslovanja: Mikrokreditne organizacije u BiH oporavile se od krize

Analize poslovanja članica Udruženja mikrokreditnih oganizacija u Bosni i Hercegovini pokazuju da ovaj sektor nastavlja pokazivati pozitivne rezultate oporavka, nakon krize koja je zahvatila i najrazvijenija finansijska tržišta.

Negativni rast bosanskog mikrofinansijskog sektora tokom proteklih godina počinju da pokazuju znakove života. Od tržišnog vrhunca iz 2008. godine i kasnijeg pada, uložen je trud koji je uspio spasiti bh. mikrofinansijsku industriju od propadanja, uključujući poboljšanje kreditnog registra i stvaranje centra o savjetovanju dužnika o upravljanju svojih dugovanja.

Uzimajući u obzir uloženi trud, ohrabrujuće je vidjeti prema MIX-ovom barometru (30. septembra 2011. godine), da je MIX MARKET, vodeći globalni mrežni poslovno-finansijski informator, predvidio da će nakon negativnog rasta u posljednjoj četvrtini, tržište u narednih 12 mjeseci početi da raste kako u pogledu dužnika tako i u pogledu kredita. MIX je također predvidio da će portfolio u riziku 30 dana ostati nizak ili će nastaviti da pada.

Na početku godine on je smanjen za gotovo 11%, a nakon devet mjeseci 4,5%. Prateći izvještavanje od 30. septembra 2011. godine, izgleda da je predviđeni porast došao kvartal ranije. MFI izvještavaju o nastavaku opadanja u njihovim kreditnim portfolijima, ali i prvo nacionalno povećanje aktivnih dužnika u gotovo tri godine.

Ohrabrujući trendovi

Pomak je svakako rezultat napora uloženih kroz primjenu prakse odgovornog kreditiranja, ostvarivanja misije i ciljeva mikrokreditnog sektora, kao i poboljšanja Centralnog registra kredita. Većina članica Udruženja završila je 2011 godinu sa pozitivnim finansijskim rezultatom, a rezerve za kreditne gubitke smanjene su za 7,4% u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Mikrokreditne organizacije zapošljavaju oko 1.800 radnika čime se povećavaju budžeti administrativnih jedinica kroz poreze i doprinose na plate i naknade zasposlenih u mikrokreditnim organizacijama, kao i kroz poreze i doprinose koje plaćaju mikropoduzetnici nako što su razvili posao prijemom mikrokredita u određenom vremenskom periodu.

U 2012. godini će se nastaviti sa jačanjem finansijske stabilnosti, a u cilju stvaranja prostora za rast mikropoduzetništva i poljoprivredne proizvodnje.

Nadalje, Udruženje mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini je, u partnerstvu sa organizacijom IFC, pokrenulo kampanju za zaštitu svojih klijenata u mikrofinansijskom sektoru.

Kampanja koja je pokrenuta početkom ovog mjeseca će takođe pomoći mikrokreditnim organizacijama da ugrade principe za zaštitu klijenata u svoje poslovanje i prođu sveobuhvatnu obuku koja im je neophodna da zadovolje standarde i principe za zaštitu klijenata. Nakon obuke, vršiće se certifikacija sprovođenja principa za zaštitu klijenata koja će mikrofinansijskim institucijama omogućiti da izgrade snažan i dugoročan odnos sa svojim klijentima i na taj način smanje svoj poslovni rizik.

Mikrokreditni sektor Bosne i Hercegovine (BiH) je u poslijeratnom periodu odigrao značajnu ulogu u smanjivanu siromaštva i podršci razvoju malog i srednjeg poduzetništva među socijalno ugroženom populacijom koja nema mogućnost pribavljanja finansijskih sredstava kod tradicionalnih banaka. Mikrofinansije su inače nova oblast u finansijskom sektoru u svijetu i smatraju se jednom od najvećih inovacija sa kraja prošlog stoljeća. Naša zemlja imala je sreću da se putem državnog Projekta lokalnih inicijativa (LIP), podržanog od strane Svjetske banke, i putem podrške međunarodnih nevladinih organizacija još 1996. godine sretne sa razvojem ovog vida borbe protiv siromaštva i razvoja poduzetništva zasnovanog na tržišnim principima.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557659)

Ako ces izbit aluminijum onda izbij i rafineriju. Da baba ima brkove bila bi djed.
Necu ja nista izbijati, samo kitis se tudji perjem, posto vidim da te uspjesnost privrede interesuje iskljucivo po nacionalnom osnovu.
A za stanovnistvo RS cuo sam i procito da ima i 1.4 miliona, ali eto uskoro cemo saznat. Ali ako ste 31% stanovnistva onda niste bolji u izvozu nego smo svi isti.
smo to si ti koji zivis Boga pitaj gdje
ste su Srbi ili RS?
Malo se gubim na sta se odnose tvji postovi. A nezaposlenost neznači puno. Sve zavisi koje parametre se upotrebljavaju. Za sad je bolje gledat broj zaposlenih. I u razvijenim drzavama broj nezaposlenosti malo znaci jer se nebroje ljudi koji odustanu od traženja posla.ko ti je to rekao da malo znaci?

^^
Jesi li se ti vratio ovdje samo da trolas ili da napises nesto konstruktivno, da podijelis neku lijepu vijest, uslikas nesto?

tesko da cu uslikati nesto u threadu za privredu, a tebi bilo pametnije da kritikujesove trolove koji pise ove nebuloze, ja svoje izjave pokusavam da potkrijepim konkretnim informacijama da kazem nesto konstruktivno.

Razvoj Gruda: Potrebne su poduzetničke, industrijske i bescarinske zone

Ne tako davno, općina Grude je bila jedna respektabilna općina u financijskom smislu s proračunom koji je dijelom premašivao 7 milijuna maraka. Nisu to bili novci s kojima su se mogli riješiti svi problemi općine, ali s pravilnom namjenom mnogo toga se moglo uraditi.

Danas ta proračunska brojka nije ni blizu navedenoj cifri, a koliko je situacija loša svjedoči činjenica da bi se malo tko od današnjih dužnosnika, prihvatio uloge prvog čovjeka općine Grude. Ipak netko će morati, a budući dužnosnici ove općine morat će dobro proučiti sve dokumente koji im se ostavljaju na korištenje i iskoristiti ih na pravi način.

Strategija razvitka općine Grude do 2015. dokument je projektiran u vrijeme načelnika Mate Šimunovića, a dorađen i dovršen u vrijeme načelnika Viktora Marića, te je školski primjer uredbe vezane za strateške pravce i ciljeve razvitka jednoga mjesta.

Uz slogan “Grude - mjesto na putu u Europu” izneseni su prioritetni ciljevi, razvojne mjere i projekti. Od prioritetnih ciljeva važno je stvoriti dobar ambijent za razvitak malog i srednjeg poduzetništva, razviti organiziran način poljoprivredne proizvodnje, te unaprijediti turističke potencijale općine. Što se tiče budućih projekata, u dokumentu je naglašena potreba za izgradnjom poduzetničkih, industrijskih i bescarinskih zona, kao i važnost privatizacije hotela Grude, Duhanprodukta i T.P. Bekije.

Većina mještana općine Grude zna koliko bi ta privatizacija značila za budućnost mjesta, no najveći problem trenutačno je sporost županijske administracije u provođenju privatizacije, kao i uvjeti kupnje koji su zasad nepovoljni. Iz svega vidljivog je jasno da buduće dužnosnike općine Grude očekuje puno posla, ali rad prema dokumentu kojeg su donijela dvojica bivših načelnika općine Grude može biti velika i prava smjernica koja će im uvelike olakšati taj posao.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557699)

Za razliku od site-a poreske uprave RS na site-u poreske uprave FBIH nisam uspio naci mjesecna (ili bar godisnja) saopstenja u prikupljenim javnim prihodima. Ako nije problem da postavis link-Hvala!

Poreska uprava FBiH je losa sa ovim izvjestajima, s vremena na vrijeme objave nesto ovako, pa iz toga ja pokusavam da pratim:

U periodu januar- novembar naplaćeno 3,5 milijardi KM


Porezna uprava Federacije BiH u periodu januar - novembar 2011. godine naplatila je ukupno 3.571.938.560 KM javnih prihoda što je za 5,07 % ili 172,48 miliona više u odnosu na isti period 2010. godine.

Od ukupno naplaćenih javnih prihoda po osnovu direktnih poreza i doprinosa naplaćeno je 3.197.403.718 KM.

Najviše prihoda naplaćeno je po osnovu doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti i to ukupno 2.401.346.049 KM, što je za 135 miliona ili 6 % više u odnosu na isti period prethodne godine.

Doprinosi za penzijsko invalidsko osiguranje su naplaćeni u iznosu od 1.330.943.294 KM, što je za 74 miliona, ili 6 % više u odnosu na isti period prošle godine; doprinosi za zdravstveno osiguranje su naplaćeni u iznosu od 962.246.247 KM, sa povećanjem od 6,1% u poređenju sa 11 mjeseci 2010. godine.

Naplata doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti u periodu januar – novembar 2011. godine iznosi 108.156.508 KM.

Po osnovu poreza na dohodak za 11 mjeseci ove godine naplaćeno je 243.893.386 KM, što je za 34 miliona ili 16 % više u odnosu na isti period prošle godine. Naplata poreza građana, također je u porastu i po ovom osnovu u periodu januar - novembar 2011. godine naplaćeno je ukupno 73.010.193 KM, što je za 11 miliona ili 7,7% više u odnosu na isti period prošle godine.

U strukturi poreza građana u navedenom periodu najveća povećanja su u naplati poreza na imovinu ukupno 28.865.652 KM što je za 10% ili 2,7 miliona više u odnosu na isti period prošle godine. Poreza na promet nepokretnosti, za 11 mjeseci ove godine naplaćeno je 42.558.054 KM, dok je po osnovu poreza na naslijeđe i poklone naplaćeno 1.586.487 KM.


A vec sam prije mjesec-dva postavio informaciju iz Federalne vlade, koja je razmatrala zavrsni izvjestaj Poreske uprave za 2011.

A ao se iz FBH izbije samo jedan Aluminijum onda je situacije kriticna

A zasto bi se iz price o izvozu "izbijao" bilo koji izvoznik? :nuts::nuts: :nuts:

A ako cemo nekoga izbijati, hajmo ga izbiti iz uvoza onda zajedno sa Rafinerijom, tek da tu vidis razlike:lol:

Tvoji ekonomski postulati su cudo jedno... :ohno:

^^
Jesi li se ti vratio ovdje samo da trolas ili da napises nesto konstruktivno, da podijelis neku lijepu vijest, uslikas nesto?

Najiskrenije... barem sto se tice onoga sto sam do sada procitao niti hafen niti klamzy troluju, mislim da samo mozemo biti na dobitku citajuci kako i drugi misle.

P.s. procjene stanovnistva u Bih zaista ama zaista nemaju smisla... a posebno veliti da u BiH ima 3,8 miliona ljudi. Sacekajte popis. (moja procjena, 3,2 mil. stalno naseljenog stanovnistva).

^^ znaci sad je bolje gledati zaposlenost?

Zaposlenost u % za 2011. godinu:
FBIH: 30,9%
RS: 37,2%
BD: 27%


http://img813.imageshack.us/img813/8947/premamjestuboravkazapos.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/813/premamjestuboravkazapos.jpg/)

Federacija prema ovom ima 59.7% zaposlenih u BiH a izvozi 69% ukupnog izvoza BIH. Ko je bolji?

A zasto bi se iz price o izvozu "izbijao" bilo koji izvoznik? :nuts::nuts: :nuts:

Trebao si procitati moje objasnjenje izbijanja, posto lik dijeli privredu po nacionalnim osnovama, onda neka ide do kraja kad se vec pravi pametan. Naravno ti si vidio samo ono sto ti odgovara.
Mislim dodje s idejom dmjeri procenat stanovistva sa uvozom i onda je kao trol i lud. Malo objektivnosti ne bi skodilo.

Necu ja nista izbijati, samo kitis se tudji perjem, posto vidim da te uspjesnost privrede interesuje iskljucivo po nacionalnom osnovu.

smo to si ti koji zivis Boga pitaj gdje
ste su Srbi ili RS?
Malo se gubim na sta se odnose tvji postovi. ko ti je to rekao da malo znaci?

Gledam samo po entitetima. A hrvati meni nisu tudji. Pola porodice su mi Hrvati.

Cak i RS osjecam kao svoju.

BiH gubi oko 50 posto vode zbog slabe infrastrukture

U BiH prosječno se gubi oko 50 posto vode zbog slabe infrastrukture vodoopskrbnog sistema, dok u nekim područjima taj broj doseže i do 80 posto za razliku od zemalja Evropske unije gdje su gubici tek deset posto", upozoreno je u četvrtak u Sarajevu na predstavljanju MDGF programa upravljanja vodosnabdijevanjem BiH.

Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ermina Salkičević- Dizdarević kazala je da je vodni sektor u BiH u procesu reforme i prilagođavanja evropskim standardima i praksi, te naglasila značaj MDGF programa koji se odnosi na osiguranje pristupa vodosnabdijevanja kroz institucionalni i razvoj infrastrukture.

"Jasno je da je pred nama veliki posao i da ćemo vrlo brzo morati provesti dodatne reforme i donijeti vrlo važne odluke u sektoru koji se odnosi na vodosnabdijevanje i vode", kazala je.

Mišljenja je da je MDGF program važan za BiH jer će doprinijeti razvoju politika u državi, razvoju lokalnih zajednica i podizanju kvaliteta života, ali i ispunjenju regionalnih i globalnog cilja definiranog kroz direktive EU.

Rezidentni predstavnik UNDP-a BiH Juri Afanasiev naglasio je da je BiH najbogatija vodom u regionu, ali i upozorio na činjenicu da se u ovoj državi mora razviti infrastruktura da bi bili uvedeni evropski standardi u oblasti vodosnabdijevanja.

MDGF program fokusiran je na poboljšanje upravljanja u oblasti ekonomije i popravku infrastrukture vodoopskrbnog sektora u Bosni i Hercegovini.

Taj program zajedno provode UNDP i UNICEF u partnerstvu s ministarstvima za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose i civilne poslove BiH, ministarstvima poljoprivrede, šumarstva i vodoopskrbe RS-a i FBiH, općinama i njihovim komunalnim preduzećima, te organizacijama civilnog društva.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-gubi-oko-50-posto-vode-zbog-slabe-infrastrukture/120405113)

Gledam samo po entitetima. A hrvati meni nisu tudji. Pola porodice su mi Hrvati.

Cak i RS osjecam kao svoju.ne gledas ti RS kao svoju to je bar jasno iz svakog tvog komentara.
Pogotovo onog ko je bolji. Ti koliko znam uopste ne zivis u BiH tako da ne znam na sta se pozivas. Federacija prema ovom ima 59.7% zaposlenih u BiH a izvozi 69% ukupnog izvoza BIH. Ko je bolji?ako ima 59% zaposlenih, a 70% ljudstva, kako to onda ti posmatras?

^^Smarate...

Što?? meni je baš interesantno.

A inače zove se udaljavanje od Grka :naughty:

Hahahah Fazla

http://weknowmemes.com/wp-content/uploads/2012/01/i-see-what-you-did-there.png

:lol:

ne gledas ti RS kao svoju to je bar jasno iz svakog tvog komentara.
Pogotovo onog ko je bolji. Ti koliko znam uopste ne zivis u BiH tako da ne znam na sta se pozivas. ako ima 59% zaposlenih, a 70% ljudstva, kako to onda ti posmatras?

Tebi je cilj samo da napadaš ljude, a ja samo komentarišem ekonomsku statistiku. Kakve veze ima ko gdje zivi, ovo je ekonomski forum. Pričamo o ekonomiji.

Očigledno je svakom razumnom da federacija ima veću produktivnost. A negledam ukupno stanovništo zato sto neznamo kolko država ima ljudi. Gledam samo broj zaposlenih i njihov "output".

Bilo bi ti lakše da to priznaš, ali nevjerujem da smo to sreće.

Utvrđen nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

Odlučna da osigura efikasno provođenje osnovnog pravnog i civilizacijskog pristupa da niko ne može zadržati protivpravno stečenu korist, Vlada FBiH je jučer utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i prekršajem u Federaciji BiH.

Na potrebu donošenja ovog zakonskog akta ukazuje i činjenica da postojeći propisi kao što je Krivični zakon FBiH, Zakon o krivičnom postupku FBiH, Zakon o izvršnom postupku i drugi koji regulišu ovu materiju nisu uzajamno usklađeni i funkcionalno povezani čime je stvoren značajan prostor za slobodno činjenje krivičnih djela i pribavljanje imovinske koristi iz takvih djela.

Intencija je, stoga, da se na jedinstven, sveobuhvatan, precizan i jednostavan način uredi predmetna materija čime ovaj zakonski akt predstavlja lex specialis kojim se otklanjaju normativne prepreke za primjenu instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom koje trenutno egzistiraju u praksi, ističu iz Vlade.

U namjeri da stvori sve neophodne uslove potrebne za efikasno utvrđivanje, privremeno oduzimanje, oduzimanje i upravljanje takvom koristi, Nacrt zakona uređuje postupak utvrđivanja tako pribavljene imovinske koristi, postupak osiguranja njenog oduzimanja, kao i postupak izvršenja odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Također se novopredloženim rješenjima uređuje i upravljanje sa privremeno i trajno oduzetom imovinskom koristi, pa je predviđeno osnivanje Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom sa sjedištem u Sarajevu, s mogućnošću osnivanja i posebnih organizacionih jedinica izvan svog sjedišta.

Pri koncipiranju Nacrta zakona dosljedno je poštovan stav da se, u pravilu, oduzima imovinska korist pribavljena najtežim oblicima krivičnih djela privrednog i organiziranog kriminala i korupcije, zloupotrebe opojnih droga i drugih teških krivičnih djela iz kojih proizilazi nezakonita imovinska korist. Ovako predložen tekst Zakona šalje ultimativnu poruku kako će se na teritoriji Federacije BiH oduzimati svaka ona imovinska korist koja je stečena krivičnim djelima iz krivičnog zakonodavstva u BiH čime se iskazuje načelo "nulte tolerancije" spram ovog pitanja.

Poštujući princip da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, Nacrt zakona definira da sva imovina koja je trajno oduzeta prema odredbama ovog zakona postaje vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Na kraju, predviđeno je da se primjena ovog zakona proširuje i na imovinsku korist pribavljenju činjenjem prekršaja, tim prije jer i prekršajna delinkvencija u nekim slučajevima rezultira sticanjem imovinske koristi koja se, shodno univerzalnim pravnim principima, također treba oduzimati u zakonom uređenim postupcima.

Utvrđujući Nacrt zakona, kojeg će uputiti i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Vlada FBiH je donijela zaključke kojim traži od Federalnog tužilaštva da joj, u roku od 15 dana, dostavi informaciju o primjeni Krivičnog zakona FBiH, s posebnim osvrtom na krivična djela iz oblasti privrednog kriminala, korupcije, zlopupotrebe opojnih droga, organiziranog i imovinskog kriminala. Riječ je o krivičnim djelima na koje se odnose odredbe danas utvrđenog Nacrta zakona.

Takođe, zatražila je da, u istom roku, Federalno tužilaštvo dostavi Izvještaj o svom radu za 2011. godinu

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557887)

Loše poslovanje: Gubitak Željeznica, Šuma i Pošta RS preko 23 miliona KM

Negativno poslovanje javnih preduzeća, smatraju stručnjaci, umnogome je rezultat i velikih troškova na plate i naknade prekomjernog broja zaposlenih. Iako su smanjile gubitak u odnosu na prethodnu godinu, najveći gubitaš među javnim preduzećima u prošloj godini bile su Željeznice RS, koje su poslovale sa minusom od 18,5 miliona KM.

Značajnu stavku u rashodima ovog preduzeća imale su plate i naknade za zaposlene, čiji je broj iz godine u godinu rastao. Iako se tokom čitave prošle godine govorilo o sistematizaciji i smanjenju broja zaposlenik, Željeznice su nastavile sa zapošljavanjem novih radnika, pa je njihov broj povećan za 36. U izvještaju o poslovanju Željeznica RS navodi se da su lani zapošljavale 3.559, a 2010. godine imale su 3.523 radnika.

Loša situacija je i u Šumama RS, koje su prošlu godinu završile sa gubitkom od 3,7 miliona KM. Šume RS su u 2010. godini ostvarile dobit od 806.695 maraka. Zbog loših poslovnih rezultata direktorima pojedinih gazdinstava u Šumama RS prijeti smjena, a najveći gubitak u prošloj godini ostvarili su Jahorina iz Pala, Romanija sa Sokoca i Birač iz Vlasenice.

I Šume RS su opterećene velikim brojem radnika, što značajno poskupljuje sječu i umanjuje efekte od prodaje drvnih sortimenata.

U izvještaju o poslovanju Šuma RS navodi se da je broj zaposlenih lani neznatno smanjen u odnosu na 2010. godinu. Ovo preduzeće je u 2011. godini zapošljavalo 4.196 radnika, a u 2010. imalo je 11 više. Prema nekim procjenama, zbog neplanskog zapošljavanja u ovom preduzeću višak je oko 1.000 radnika.

Ništa bolja situacija nije ni u Poštama Srpske, koje su u prošloj godini ostvarile gubitak od 956.668 maraka. Time je nastavljen trend negativnog poslovanja jer su u 2010. godini ostvarili minus od 1.033.782 KM. Ovo preduzeće lani je zapošljavalo 2.399 radnika, dok je u 2010. godini taj broj iznosio 2.410.

Loša situacija već duže vrijeme je i u preduzeću Aerodromi RS, koje je prošlu godinu završilo u minusu od 749.921 marku, dok je gubitak u 2010. godini iznosio 1,9 miliona KM. Da bi obezbijedila opstanak preduzeća, Vlada RS je u posljednjih nekoliko godina ovom preduzeću iz budžeta isplaćivala po 900.000 KM. Aerodromi RS su u prethodne dvije godine zapošljavali 60 radnika.

Svijetli primjeri u javnom sektoru su Elektroprivreda RS i Putevi RS, koji su godinu završili bez gubitaka. Elektroprivreda RS je prošlu godinu okončala u plusu od 10,4 miliona maraka. Izvještaj o poslovanju Puteva RS u 2011. godini još nije objavljen. Direktor tog preduzeća Nedeljko Knežević izjavio je "Glasu Srpske" da su poslovali pozitivno i da prošle godine nisu zapošljavali nove radnike.

Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović izjavio je juče da menadžment javnih preduzeća u Srpskoj koja ne posluju uspješno neće moći da ostane na tim pozicijama. "Vlada RS teži da poslovanje javnih preduzeća bude što bolje. Bez ustručavanja ćemo se, analizirajući okolnosti u kojima rade javna preduzeća, opredjeljivati za najuspješniji menadžment", rekao je Kasipović. On je naveo da se može razumjeti uticaj globalne ekonomske krize, ali da menadžment javnih preduzeća mora prevazići određene teškoće.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557883)

Nova investicija u RMU "Kakanj" vrijedna 4,2 miliona KM

Na površinskom kopu "Vrtlište" Rudnika mrkog uglja "Kakanj" danas će biti pušten u rad elektro-hidraulični bager vrijedan 4,2 miliona KM.
Nova investicija Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH (JP EPBiH), omogućit će Rudniku "Kakanj" povećavanje utovarnih kapaciteta na površinskoj eksploataciji uglja, što će doprinijeti povećavanju produktivnosti i efektivnijem usklađivanju tehnološke linije na utovaru uglja i otkrivke (stijenske mase).

Elektro-hidraulični bager, s utovarnom kašikom kapaciteta 10 m3 i minimalne snage od 600 kW, u potpunosti zadovoljava sadašnje ali i buduće potrebe rudnika, saopćeno je iz Službe za komunikacije JP EPBiH.

Nabavka elektro-hidrauličnog bagera za potrebe RMU "Kakanj" nastavak je kontinuiranog procesa dokapitalizacije, putem koje JP Elektroprivreda BiH u RMU "Kakanj" planira investirati 66,9 miliona KM.

Putem dokapitalizacije rudnika koji su u sastavu Koncerna EPBiH, JP EPBiH će u rudnike investirati ukupno 204 miliona KM.

JP EPBiH će konkretnom finansijskom potporom nastaviti s modernizacijom rudnika što podrazumijeva i poboljšanje uvjeta rada i standarda rudara.

Puštanju u rad elektro-hidrauličnog bagera prisustvovat će, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Elvedin Grabovica, članovi Uprave JP EPBiH i Rudnika mrkog uglja "Kakanj", navodi se u saopćenju.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/nova-investicija-u-rmu-kakanj-vrijedna-4-2-miliona-km/120406004)

Poljoprivredni poticaji za tekuću godinu: Odluka o 78 miliona KM nakon javne rasprave

Vlada FBiH razmatrala je jučer Program novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za tekuću godinu u visini od 78,29 miliona konvertibilnih maraka. Konačno opredjeljenje o ovom dokumentu Vlada će dati nakon široko provedene javne rasprave.

Poticaji treba da doprinesu stabiliziranju ponude i zadovoljavanju potražnje za domaćim poljoprivrednim proizvodima. Treba osigurati i povećanje zdravstvene i higijenske ispravnosti proizvoda, te unaprjeđenje i povećanje poljoprivredne proizvodnje i izvoza, kao i ublažavanje posljedica nastalih potpisivanjem Sporazuma o suradnji i pridruživanju i Ugovora CEFTA-e.

Na ovaj se način treba omogućiti stabilnost poljoprivrednog dohotka i standard poljoprivrednih proizvođača uz očuvanje postojećih radnih mjesta i omogućavanje novog zapošljavanja i zaštitu ruralnih područja.

Na sjednici Vlade je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva upriličilo prezentaciju o aktuelnim pitanjima iz oblasti poljoprivrede u BiH, s posebnim osvrtom na strateške ciljeve, kao i ciljeve Vlade FBiH u ovom mandatnom periodu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/558009)

Tebi je cilj samo da napadaš ljude, a ja samo komentarišem ekonomsku statistiku. Kakve veze ima ko gdje zivi, ovo je ekonomski forum. Pričamo o ekonomiji.

Očigledno je svakom razumnom da federacija ima veću produktivnost. A negledam ukupno stanovništo zato sto neznamo kolko država ima ljudi. Gledam samo broj zaposlenih i njihov "output".

Bilo bi ti lakše da to priznaš, ali nevjerujem da smo to sreće.
ti da pogledas ijednu statistiku koju je klamzi postavio bilo bi i tebi jasno, medjutim nismo mi te srece.

Položen kamen temeljac: U Bijeljini se gradi klaonica vrijedna osam miliona KM

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Miroslav Milovanović prisustvovao je jučer u krugu preduzeća "ZP komerc" u Vršanima kod Bijeljine polaganju kamena temeljca za izgradnju nove klaonice sa rasjekaonicom i mikrokonfekcijom, u koje će biti uloženo oko osam miliona KM.

"Ova investicija, koja će omogućiti zapošljavanje oko 60 ljudi, veoma je važna za Ministarstvo poljoprivrede i zato ćemo ovaj regionalni projekat podržati", rekao je Milovanović.

On je istakao da je ovo preduzeće, koje je prethodne godine ostvarilo promet veći od devet miliona KM, veoma važno za Ministarstvo poljoprivrede jer tu leži ogroman prehrambeni potencijal.

"Izgradnja će trajati oko dvije godine i Ministarstvo će pomoći u njegovom sufinansiranju sa 400.000 do 500.000 KM", rekao je Milovanović.

Vlasnik "ZP komerca" Ljubiša Rosić rekao je da će ovaj objekat, čija je vrijednost od osam do devet miliona KM, imati površinu 5.700 metara kvadratnih, te da će zaposliti 60 novih radnika.

"Ovo je veliki projekat. Očekujemo pomoć od lokalne zajednice i Ministarstva poljoprivrede, od kojeg smo do sad dobili velike podsticaje za proizvodnju živih životinja", rekao je Rosić i dodao da će nova klaonica imati kapacitet 120 svinja na sat i 20 goveda na sat.

Načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić rekao je da ova investicija ima ekološki, ekonomski i razvojni značaj za Semberiju.

"Ova farma je najrazvijenija u jugoistočnoj Evropi. Godišnje se utovi gotovo 10.000 grla, a sa preradom mesa i novom klaonicom imaće mogućnost da ekonomski napreduju", rekao je Mićić.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/558031)

Za dva mjeseca 213,6 miliona KM deficita

Vanjskotrgovinski deficit Republike Srpske u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 213.625.000 KM. Obim robne razmjene RS-a s inostranstvom je bio 852.939.000 KM, od čega se na izvoz odnosilo 319.657.000 KM, a na uvoz 533.282.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom bila 59,9 posto.
Izvoz je u periodu januar - februar 2012. smanjen za 12,9 posto u odnosu na isti period 2011. godine, dok je uvoz smanjen za 11,3 posto, podaci su entitetskog zavoda za statistiku.
Situacija u dva mjeseca 2012. slična je prošlogodišnjoj, kada je također došlo do povećanja ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene RS-a, ali i produbljivanja vanjskotrgovinskog deficita.

Lani je izvoz rastao po stopi od 17,6 posto, a uvoz po stopi od 13,1 posto, ali je, istovremeno, usljed niže osnovice izvoza, trgovinski deficit povećan za dodatnih 7,8 posto.
U Udruženju ekonomista "Swot" ukazuju da je nizak nivo ostalih domaćih privrednih aktivnosti afirmirao energente u značajnu izvoznu stavku RS-a.
Međutim, nepovoljne hidrološke prilike i stagnacija u proizvodnji električne energije smanjili su lani izvoz iz ove oblasti za cijelih 36 posto. I pored ovog pada u vanjskoj trgovini je s ovim energentom ostvaren suficit od oko 125 miliona KM.

S druge strane, i domaći uvoz karakteriše visoki stepen sektorske koncentracije.
Tako se gotovo trećina ukupnog uvoza u prošloj godini odnosila na uvoz mineralnih goriva i prehrambenih proizvoda. U istom periodu od dvije milijarde KM ukupnog vanjskotrgovinskog deficita RS 1,3 milijarde je ostvareno upravo u ovim sektorima.
U analizi "Swota" se upozorava i da se u narednom periodu može računati na nedovoljan rast inostrane potražnje.

Naime, gotovo je izvjesno da ekonomije EU i zemalja regiona, kao najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, tonu u novi talas recesije, što će se nepovoljno odraziti i na sam obim potražnje za izvoznom ponudom RS-a.
Zahvaljujući nepovoljnoj strukturi i konkurentskoj poziciji domaće ekonomije može se očekivati da dinamika usporavanja domaćeg izvoza bude intenzivnija u poređenju s onom na globalnom planu.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/deficit-rs-za-dva-mjeseca-213-miliona)

Potpisani protokoli koji će pojeftiniti promet robe

Srbija i BiH potpisale su protokole o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokaza o ispunjenosti Propisanih uslova o hrani i hrani za životinje biljnog i mješovitog porijekla i o saradnji u oblasti zaštite zdravlja bilja, koji će olakšati i pojeftniti promet robe proizvođačima hrane dvije zemlje.
Protokole su u Privrednoj komori Srbije u Beogradu potpisali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dušan Petrović, u prisustvu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Miroslava Milovanovića i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije BiH Jerka Ivankovića- Lijanovića.

Šarović je rekao poslije potpisivanja da će ovi protokoli unaprijediti saradnju i pojeftiniti promet robe i da će najviše obradovati proizvođače hrane dvije zemlje.

On je naglasio da je ovo način da se prevaziđu određene tehičke barijere Cefta sporazuma, te da je potpisivanje ovih protokola vrlo važno i za primjenu Cefta sporazuma.

"Ovo je odličan trenutak jer Hrvatska za godinu dana ulazi u EU i tada će se privrede Srbije i BiH suočiti sa određenim sigurnosnim barijerama", rekao je Šarović.

Protokole će implementirati nadležna ministarstva Srbije i BiH, kao i entiteta.

Petrović je rekao da su sa današnja dva ugovora dvije zemlje otvorile dobar nov način i put trgovine između Srbije i BiH, i kada oni stupe na snagu biće manje formalnosti, a više vremena za ono što predstavlja suštinu posla, a to je da ljudi koji međusobno trguju otvore mogućnost za povećanje posla, bolju snabdjevenost tržišta u Srbiji i BiH, povećanje broja radnih mjesta.

On je rekao da su ovi ugovori velika pomoć za mala i srednja preduzeća i da se njima, kao i Cefta sporazumom, skidaju formalnosti koje su otežavale privredni život.

Petrović je istakao da je ovo veliki podsticaj privredi, jer će biti manje procedura u vezi sa hranom.

Prethodno su ministri razgovarali o saradnji Srpske, Federacije i BiH sa Srbijom u oblasti poljoprivrede.

Stupanjem na snagu Protokola o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokumenata izdatih od akreditovanih laboratorija za hranu i hranu za životinje biljnog i mješovitog porijekla biće omogućen njen promet na način koji ne predstavlja ograničavanje međusobne trgovine, uz zadržavanje propisanog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka.

Potpisivanje Protokola o saradnji u oblasti zaštite zdravlja bilja predstavlja rezultat nastojanja obje strane da zaštite svoje teritorije od unošenja i širenja štetnih organizama i da ograniče gubitke koji nastaju kao posljedica njihovog unošenja i širenja, te da olakšaju međusobnu trgovinu i razmjenu bilja i biljnih proizvoda.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/potpisani-protokoli)

Cijene nafte u BiH najniže u regionu
06.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/benzin.jpg


Cijene nafte i naftnih derivata u BiH najniže su u odnosu na zemlje regiona, a u Republici Srpskoj niže su od cijena u Federaciji BiH, konstatovano je danas na sastanku u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

Sastanku su, osim predstavnika Ministarstva trgovine i turizma, prisustvovali i predstavnici vlasnika benzinskih pumpi u RS, "Optima grupe", "Nestro petrola", Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, Republičkog inspektorata i Jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala Republike Srpske.

Potvrđeno je da su cijene nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj najniže u Semberiji, banjalučkoj i prijedorskoj regiji, a najviše u sarajevskoj regiji i Hercegovini, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Na sastanku je razgovarano i o mogućnostima pojačanog kontrolisanja kvaliteta i potrošnje lož-ulja i drugih naftnih derivata u Republici Srpskoj, te zaključeno da je neophodno pojačati rad kontrolnih organa kada je riječ o prometu lož-ulja, kao i točenja naftnih derivata po kvalitetu i kvantitetu na pumpama u Republici Srpskoj.


M.V

Recesija zaustavila izgradnju fabrike "Violeta" u Livnu

Zbog pogoršanih uslova na tržištu izazvanih recesijom, izgradnja fabrike higijenskih proizvoda od papira "Violeta" u Livnu zavisit će od analize tržišta i ekonomskih pokazatelja o isplativosti realizacije ovog projekta, potvrđeno je iz ove kompanije.

Livno
Direktor i vlasnik kompanije "Violeta" iz Gruda Petar Čorluka rekao je livanjskim medijima da je njegova želja da u industrijskoj zoni Begovača kod Livna izgradi fabriku higijenskih proizvoda od papira, ali da u realizaciju projekta vrijednog oko 35 miliona eura ne može ići bez analize tržišta o ekonomskoj isplativosti.

"Ako rezultati analize tržišta, koju provodi tim naših stručnjaka, pokažu da se ti proizvodi mogu plasirati negdje u regionu, mi ćemo sigurno ići u realizaciju investicije u Livnu, gdje smo od opštine kupili građevinsko zemljište površine oko 150.000 metara kvadratnih", naveo je Čorluka.

On je dodao da je zbog globalne ekonomske krize sada teško vrijeme za investicije, jer pada prodaja i potrošnja svih proizvoda, ali da kompanija "Violeta" nije odustala od izgradnje fabrike u Livnu, koja bi trebalo da zapošljava oko 300 radnika, nego da je realizacija ovog projekta na čekanju.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/recesija-zaustavila-izgradnju-fabrike-violeta-u-livnu/120407040)

x01aNczN4Jg

Bh. privreda: Neophodno uskladiti zakone s propisima EU

Prema svim pokazateljima o usklađenosti poslovanja sa Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina je najlošija od šest zemalja regiona.

Proces koji je trebao dovesti do usklađivanja počeo je 2004. godine, i rezultirao tek nekolicinom propisa, dok najveći dio nije čak ni preveden, a ne ugrađen u zakone - kaže predstavnik Privredne komore regije Doboj Srećko Stojaković. Ako žele izvoziti, bh. kompanije na različite načine rješavaju probleme, poput recimo upravljanja otpadnom ambalažom, što opet nije u njihovu korist.

„Bh. firme najčešće su se dovijale tako što su prebacivale taj teret na uvoznika gdje izvoze. Klasičan je primjer ambalaža, gdje postoji direktiva Evropske unije koja kaže šta se s tom ambalažom dešava, odnosno kakva je procedura obrade ambalaže nakon što se ona 'potroši', odnosno kad se proizvod izveze. Naše firme koje bi inače – da smo u Evropskoj uniji – bile obveznik rješavanja tog problema, ugovorima prenose na strane uvoznike, čime, jasno, otpada dio kolača naših firmi iz tog izvoznog dijela“, objašnjava Stojaković.

Djelimično riješeno pitanje certificiranja privrednicima stvara dodatni pritisak. U oblasti organske kontrole hrane to je za sada uspješno riješeno, ali i to bez podrške razvoju koja dolazi s nivoa Bosne i Hercegovine. Zakon o organskoj poljoprivredi nije usaglašen s onim iz Evropske unije, ne postoje nacionalni standardi, niti kontrolno tijelo. Ipak, uz pomoć certifikacijskog tijela, proizvođači mogu izvoziti na tržište Unije. Radovan Anđelić, proizvođač organske hrane, kaže kakav je put do izvoza:

„Prvi certifikat sam dobio od švedskog KRAV-a 2001. godine. Tada su to Šveđani podržali, 50 posto smo plaćali mi, 50 posto oni. Sada hoću da vam kažem da se može napraviti nešto, da nije baš sve tako zakovano ni crno. Jedino na Balkanu mi u Sarajevu imamo organsku kontrolu koja je priznata. Sada je tu ogromna mogućnost da se iz budžeta podrže, ili direktno, ili na ovaj način, i da ljudi krenu. I da se razvije prvo domaće tržište. Organska kontrola i oni koji vode moraju agresivnije nastupati da se taj logo poštuje i da kupci znaju šta kupuju. A sve ostalo što vam se ovdje prodaje kao organsko i kao zdravo, pod znakom je velikog pitanja.“

Korak od ponora

Međutim, nisu sve firme spremne za evropski način poslovanja, ističe Srećko Stojaković.

​​„Nisu dovoljno opremljeni, ni kadrovski, nekada čak – u ovo doba – ni informatički i telekomunikaciono, da to podnesu. Ja lično sam na nekih petnaest firmi – u četiri našao usklađenost s propisima Evropske unije, mada ne zakonom propisano. Ljudi su, jednostavno, nabavili te direktive, koriste te direktive, i to uglavnom u oblasti hemije i djelomično poljoprivrede. Možda je taj izlazak u toj djelatnosti na tržište EU žešće regulisan direktivama jer se radi o osjetljivim stvarima“, navodi Stojaković.

Bosna i Hercegovina mora donijeti legislativu i to u oblasti akreditacija, certifikovanja, uspostave standarda, zaštite na radu, te legislative iz oblasti zaštite okoliša, navodi predstavnik Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić. U protivnom slijedi stagnacija.

„Mi tražimo stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Međutim, to se ne dešava. Iz godine u godinu ova zemlja stagnira, gubi korak i nalazi se na ivici ponora, s obzirom da imamo takav kreditni rejting koji nas vodi u klasu C, odnosno smeće. Zato vapaj i poziv privrede da se urade odgovarajuće reforme, da se uhvati priključak, da se vlasti Bosne i Hercegovine angažuju na konkretnoj strategiji, konkretnoj ponudi i pomoći, odnosno infrastrukturi i privredi, ono što zavisi od njih, da bi se izvukli iz teške ekonomske krize“, kaže Hasić.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH navode kako će problemi, koji su već vidljivi ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, eskalirati ukoliko se pitanju usklađivanja zakonske regulative ne pristupi odmah, jer se više od 50 posto bh. proizvodnje izvozi u Evropsku uniju.

Danas (http://www.danas.org/content/bh_privreda_neophodno_uskladiti_zakone_sa_propisima_eu/24540893.html)

Gubitak ŽRS, “Šuma” i “Pošta” 23 miliona KM


Banjaluka - Među četiri najveća javna preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini profitabilna je bila samo “Elektroprivreda”, dok su “Željeznice”, “Šume” i “Pošte” imale ukupan minus veći od 23 miliona maraka.

Negativno poslovanje javnih preduzeća, smatraju stručnjaci, umnogome je rezultat i velikih troškova na plate i naknade prekomjernog broja zaposlenih.

Iako su smanjile gubitak u odnosu na prethodnu godinu, najveći gubitaš među javnim preduzećima u prošloj godini bile su “Željeznice RS”, koje su poslovale sa minusom od 18,5 miliona KM.

Značajnu stavku u rashodima ovog preduzeća imale su plate i naknade za zaposlene, čiji je broj iz godine u godinu rastao. Iako se tokom čitave prošle godine govorilo o sistematizaciji i smanjenju broja zaposlenik, “Željeznice” su nastavile sa zapošljavanjem novih radnika, pa je njihov broj povećan za 36. U izvještaju o poslovanju “Željeznica RS” navodi se da su lani zapošljavale 3.559, a 2010. godine imale su 3.523 radnika.

Loša situacija je i u “Šumama RS”, koje su prošlu godinu završile sa gubitkom od 3,7 miliona KM. “Šume RS” su u 2010. godini ostvarile dobit od 806.695 maraka. Zbog loših poslovnih rezultata direktorima pojedinih gazdinstava u “Šumama RS” prijeti smjena, a najveći gubitak u prošloj godini ostvarili su “Jahorina” iz Pala, “Romanija” sa Sokoca i “Birač” iz Vlasenice.

I “Šume RS” su opterećene velikim brojem radnika, što značajno poskupljuje sječu i umanjuje efekte od prodaje drvnih sortimenata.

U izvještaju o poslovanju “Šuma RS” navodi se da je broj zaposlenih lani neznatno smanjen u odnosu na 2010. godinu. Ovo preduzeće je u 2011. godini zapošljavalo 4.196 radnika, a u 2010. imalo je 11 više. Prema nekim procjenama, zbog neplanskog zapošljavanja u ovom preduzeću višak je oko 1.000 radnika.

Ništa bolja situacija nije ni u “Poštama Srpske”, koje su u prošloj godini ostvarile gubitak od 956.668 maraka. Time je nastavljen trend negativnog poslovanja jer su u 2010. godini ostvarili minus od 1.033.782 KM. Ovo preduzeće lani je zapošljavalo 2.399 radnika, dok je u 2010. godini taj broj iznosio 2.410.

Loša situacija već duže vrijeme je i u preduzeću “Aerodromi RS”, koje je prošlu godinu završilo u minusu od 749.921 marku, dok je gubitak u 2010. godini iznosio 1,9 miliona KM. Da bi obezbijedila opstanak preduzeća, Vlada RS je u posljednjih nekoliko godina ovom preduzeću iz budžeta isplaćivala po 900.000 KM. “Aerodromi RS” su u prethodne dvije godine zapošljavali 60 radnika.

Svijetli primjeri u javnom sektoru su “Elektroprivreda RS” i “Putevi RS”, koji su godinu završili bez gubitaka. “Elektroprivreda RS” je prošlu godinu okončala u plusu od 10,4 miliona maraka.

Izvještaj o poslovanju “Puteva RS” u 2011. godini još nije objavljen. Direktor tog preduzeća Nedeljko Knežević izjavio je “Glasu Srpske” da su poslovali pozitivno i da prošle godine nisu zapošljavali nove radnike.

Smjene

Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović izjavio je juče da menadžment javnih preduzeća u Srpskoj koja ne posluju uspješno neće moći da ostane na tim pozicijama.

- Vlada RS teži da poslovanje javnih preduzeća bude što bolje. Bez ustručavanja ćemo se, analizirajući okolnosti u kojima rade javna preduzeća, opredjeljivati za najuspješniji menadžment - rekao je Kasipović.

On je naveo da se može razumjeti uticaj globalne ekonomske krize, ali da menadžment javnih preduzeća mora prevazići određene teškoće.

^^pogledaj koji post iznad tvoga, tacnije #6923

Nova banka dostigla kreditni portfelj od 150 miliona KM

Nova banka Banjaluka dostigla je kreditni portfelj od 150 miliona KM, dok je vrijednost njenog kapitala u ovom trenutku 100 miliona KM, izjavio je direktor ove banke Milan Radović.

Radović je rekao Srni da je aktiva banke u stalnom porastu i da je veća od milijardu maraka, te da je u prošloj godini imala procentualno najveći rast kreditnog portfelja u BiH.

On je podsjetio da je u prva tri mjeseca ove godine banka zabilježila 20 miliona KM depozita građana, što znači da dnevno 100 novih klijenata na štednju ostavi pola miliona maraka.

"Ljudi nam vjeruju jer smo opravdali njihovo povjerenje i jer smo poslovno i finansijski stabilna domaća banka", rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, Nova banka je plasiranjem sredstava Investiciono-razvojne banke od 41 miliona KM u kolektive koji uspješno posluju doprinijela i da se sačuva oko 3.000 radnih mjesta.

"Uprkos ekonomskoj krizi planiramo da plasiramo značajna sredstva i u ovoj godini, a za naše klijente obezbijedili smo povoljne kreditne linije sa niskim kamatama", rekao je Radović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/558414)

Zaduženje od 60 miliona KM


Ovogodišnje zaduženje Federacije BiH po osnovu emisije trezorskih zapisa federalnim budžetom je planirano u iznosu od 60 miliona KM. Dosad su izvršene dvije emisije trezorskih zapisa, jedna u visini od 20 miliona KM, druga od 25 miliona KM, a treća i posljednja od 15 miliona KM je planirana za kraj aprila.

15 ponuda

U Izvještaju Vlade FBiH o zaduženju Federacije po osnovu emisije trezorskih zapisa proslijeđenom u Parlament FBiH, dati su podaci samo o prvoj emisiji u iznosu od 20 miliona KM. Nakon raspisanog javnog poziva za učestvovanje u emisiji trezorskih zapisa Federacije BiH, 28. februara ove godine je izvršena aukcija ovih vrijednosnih papira na Sarajevskoj berzi. Ponuđeno je 2.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti po 10.000 KM sa rokom dospijeća od 182 dana, putem metode višestrukih cijena.

Za vrijeme trajanja aukcije ukupno je stiglo 15 ponuda za kupovinu 3.669 trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 36.690.000 KM od kojih je prihvaćeno osam ponuda. Time je prodano svih 2.000 zapisa ukupne nominalne vrijednosti 20 miliona KM, što je predstavljalo 100 posto planiranog obima emisije.

- Najviša prihvaćena cijena je iznosila 98,8662 uz kamatnu stopu od 2,30 posto, a najniža prihvaćena cijena iznosila je 98,6716 uz kamatnu stopu od 2,70 posto. Trezorski zapisi prodati su po prosječnoj ponderisanoj prihvaćenoj cijeni od 98,7935, odnosno prosječno ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,45 posto na godišnjem nivou, stoji u izvještaju koji je Vlada FBiH proslijedila u Parlament FBiH.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zaduzenje-od-60-miliona-km)

Kanton Sarajevo u martu posjetili turisti iz 78 država svijeta


Kanton Sarajevo je u martu 2012. godine posjetilo 15.745 turista, što je za 9,5 posto više u odnosu na mart prošle godine, dok su turisti ostvarili 31.435 noćenja, što je za 16,2 posto više u odnosu na isti period 2011.godine.

Prema podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo, u strukturi ukupnih dolazaka turista u KS-u, 69,7 posto dolazaka ostvarili su strani turisti, a 30,3 posto domaći turisti.

Najviše stranih turista je došlo iz Hrvatske (28 posto), Srbije (11,4 posto), Turske (8,2 posto), Slovenije (7,1 posto) i Austrije (4,8 posto).

U strukturi ukupnih noćenja turista 74 posto noćenja ostvarili su strani turisti, dok su 26 posto ostvarili domaći turisti. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja su ostvarili turisti iz Hrvatske (21,5 posto), Srbije (11 posto), Turske (8,2 posto), Slovenije (5,8 posto) i Italije (pet posto).

Prosječno zadržavanje turista u martu 2012. godine iznosilo je 1,9 noćenja. Najduže su boravili turisti iz: Novog Zelanda 10,3 noćenja; Rumunije 6,0 noćenja; Rusije 4,9 noćenja; Kuvajta 4,9 noćenja; Egipta 4,8 noćenja; Irske 4,2 noćenja itd.

Kanton Sarajevo su u martu 2012. godine posjetili turisti iz 78 država svijeta, a iskorištenost smještajnih kapaciteta iznosila je 14,4 posto sa aspekta popunjenosti ležaja, odnosno 30,5 posto sa aspekta popunjenosti soba.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/kanton-sarajevo-u-martu-posjetili-turisti-iz-78-drzava-svijeta)

Dobit Centralne banke BiH u 2011. godini veća za 12,7 miliona KM

Centralna banka BiH (CBBiH) završila je prošlu godinu s ostvarenom netodobiti od 45.931.000, što je za 12.752.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Prema finansijskom izvještaju za prošlu godinu, objavljenom na web stranici Banke, operativni prihodi CBBiH su u 2011.godini iznosili 76,36 miliona KM, odnosno za gotovo 10 miliona su veći u odnosu na 2010., dok su ukupni operativni troškovi u 2011. iznosili 30,4 miliona KM i za oko milion KM su manji u udnosu na prethodnu godinu.

Netoprihod CBBiH od kamata u 2011. godini godini iznosio je 38,6 miliona KM, dok je prihod po istome osnovu godinu dana ranije iznosio 26,5 miliona KM.

Na dan 31.12.2011. depoziti kod inozemnih banaka iznosili su 4.385.587.000, dok su godinu dana ranije ti depoziti iznosili 3.003.450.000.

Najveći dio depozita oročenih kod inozemnih banaka nalazi se u Luksemburgu (1,911 milijardi KM), zatim Francuskoj (1,843 milijarde), dok se preostala sredstva nalaze u bankama u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Holandiji i Švicarskoj.

Centralna banka BiH osnovana je u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine („BiH“) 20. juna 1997., a počela je s radom 11. augusta 1997. godine.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/dobit-centralne-banke-bih-u-2011-godini-veca-za-12-7-miliona-km/120409069)

Nove investicije u GIKIL-u: Predstavljen projekat "Izvrsnost performansi kroz ljude"

Bosanskohercegovačka kompanija GIKIL Global Ispat koksna industrija Lukavac svoje prisustvo na svjetskom tržištu proteklih godina bazirala je na visokoj kvaliteti koksa, koji je upotrebu nalazio i danas nalazi u velikim svjetskim industrijskim sistemima. Insistiranje na kvalitetu dovelo je do stabilnog poslovanja, vrijednih ugovora i osiguranja radnoga mjesta za 1.150 uposlenika. Dostignutu kvalitetu proizvoda u GIKIL-u pratilo je permanentno investiranje u standardizaciju poslovanja, tako da je ova kompanija prošla niz faza u okviru japanskog TPM standarda postizanja poslovne izvrsnosti, svrstavajući se time među niz velikih svjetskih kompanija koje su primijenile ovaj način poslovanja. Nakon toga GIKIL je svoj potencijal usmjerio na investiranje u ljude, a taj projekat pod imenom "Izvrsnost performansi kroz ljude", kao nova inicijativa menadžmenta GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac, predstavljena je ovih dana u "Mohan Lal Mittal" auditorijumu kompanije, naišavši na podršku i odobrenje uposlenika.

Ovaj projekat će značiti značajno investiranje u usavršavanje kadrova, koji bi u skladu sa GIKIL-ovom filozofijom, nastavili pozitivan rast proizvodnje i kvaliteta, održavajući konkurentnost na tržištu. To će se postići kulture poboljšanja i sveukupne izvrsnosti za sve svoje dioničare, zatim njegovanjem ambijenta koji će stimulirati uključenost zaposlenika u inovacije, kreativnost i učenje, te kroz oslobađajući ljudski potencijal u cilju izvedbe na najvećem nivou. Kako ističu iz menadžmenta GIKIL-a, zadani ciljevi bit će postignuti kroz realizaciju programa koji je prezentirao Santanu Kumar Nath, dok je sesijom predsjedavao Guntupalli Jagannadham, generalni direktor GIKIL-a. Nath je predstavio: viziju – izvrsnosti performansi, te glavne karakteristike, okvir, faze i predložene jedinice programa "Izvrsnost performansi kroz ljude" u GIKIL-u.

Prema riječima generalnog direktora Guntupalli Jagannadhama, za pokretanje projekta "Izvrsnost performansi kroz ljude", osiguran je početni budžet od 40.000 KM. Po potrebi, on će se proširivati, a prvi ljudi ove kompanije očekuju da se poslovna izvrsnost već u skoro vrijeme pozitivno reflektira na poslovne rezultate GIKIL-a.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/559162)

Unaprijediti ekonomsku saradnju BiH i Turske

Ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić primio je danas u Sarajevu ambasadora Republike Turske u BiH Ahmeta Yildiza sa kojim je razgovarao o modalitetima unapređenja ekonomske saradnje BiH i Turske.
Ministar Hadžić je rekao da su politički odnosi BiH i Turske prijateljski, ali da te odnose ne prati jednako dobra ekonomska saradnja.

On je naglasio da treba predano raditi da se podigne nivo robne razmjene između dvije zemlje i poveća obim turskih investicija u Bosnu i Hercegovinu, kako bi i bh. ekonomija uznapredovala od pozitivnih rezultata turske ekonomije.

Ambasador Yildiz se složio sa konstatacijom da treba unapređivati ekonomsku saradnju i naglasio da će Turska nastaviti pružati političku podršku Bosni i Hercegovini.

Ministar Hadžić je informirao ambasadora Yildiza da će od srijede, 11.aprila boraviti u Turskoj na 15. Euroazijskom ekonomskom samitu gdje će predstaviti ekonomske potencijale BiH, posebno prioritetne infrastrukturne projekte poput Autoceste na Koridoru 5-C, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/unaprijediti-ekonomsku-saradnju-bih-i-turske)

Trhulj: Unaprijediti privredni ambijent


Ekonomsko socijalno vijeće (ESV) za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine podržalo je, na večerašnjoj sjednici, set propisa, zakonskih i podzakonskih akata koje je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije predložilo u cilju poboljšanja stanja u privredi.

Raspravljano je, među ostalim o: prijedlogu zakona o upravljanju državnim kapitalom u privrednim društvima u FBiH, zakonu o finansijskoj konsolidaciji privrednih druištava u formi prednacrta, te novom programu utroška subvencija za 2012.

"To su realne mjere koje u ovom trenutku Vlada može i treba da uradi i sigurna je da ćemo, ako usvojimo ove zakone značajno unaprijediti privredni ambijent", istakao je resorni ministar Erdal Trhulj, obrazlažući ova rješenja.

Zaključeno je da se socijalni partneri aktivno uključe u izradu konačnih rješenja i svoje konkretne primjedbe dostave ministarstvu do 20. aprila.

ESV je primilo k znanju program rada Vlade FBiH u mandatnom periodu 2012.-2014. i preporučilo socijalnim partnerima da dostave svoje primjedbe Vladi kako bi se ubrzalo usvajanje zakonskih rješenja predviđenih tim programom.

Strateški ciljevi i programi koje će Vlada poduzeti podrazumijevaju, među ostalim, intenziviranje privrednog razvoja, daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, očuvanje makroekonomske stabilnosti, budžetske odgovornosti, ekonomske reforme i dr.

Socijalni partneri nisu postigli saglasnost u vezi Nacrta zakona o izmjeni zakona o izvršnom postupku. Dogovoreno je da se sutra održi sastanak radne grupe u kojoj su predstavnici socijalnih partnera i da se pokuša usaglasiti amandman na taj zakon koji će predstavljati kompromisno rješenje.

U tom kontekstu federalni premijer Nermin Nikšić je naglasio da je prioritet Vlade FBiH održati stabilnost budžeta i izmirivanje tekućih obaveza.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/trhulj-unaprijediti)

Granit ponovo na tržištu Evrope


Poslije 27 mjeseci mirovanja teške mašine jablaničkog Granita prije dva dana označile su početak proizvodnje.
Sve proizvodne linije i svi kapaciteti mašinski, transportni i rezački su u funkciji,a veliki broj granitnih blokova čeka na prodaju i preradu u ploče, ivičnjake, kocku i druge proizvode, rekao je Feni v.d. direktor Salih Klepo.

Poznato je da su proizvodi jablaničkog „Granita“ ugrađeni u najznačajnije spomenike u bivšoj Jugoslaviji, u trgove, aerodrome, ulice, tržne centre i građevine u svijetu kao što su zgrada UN-a u Njujorku, zgrada Opere u Beču, trgovi u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Skoplju, Mostaru, Banjoj Luci...

Ministarstvo privrede HN kantona uspješno je vodilo aktivnosti na prestrukturiranju firme i oživljavanju proizvodnje, radnici organizirani u sindikalnu organizaciju sačuvali su sredstva za rad, stečajni upravitelj Velija Sabljić nastavlja popis imovine i vrši druge zadatke dobijene od stečajnog sudije Hakije Zaimovića koji će utvrditi štete nastale višegodišnjom pljačkom.

Sunovrat Granita počeo je 31. maja 2004. kada je Agencija za privatizaciju HN kantona potpisala ugovor s Ortačkom grupom o prodaji 67 posto državnog kapitala. Tada je u Granitu radilo 416 radnika, ali se broj zaposlenih stalno smanjivao i 5.februara 2010. kada počinje štrajk radilo je 320 radnika, a sada Granit ima 230 zaposlenih.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/granit-ponovo-na-trzistu-evrope/120410043)

Zaštitit ćemo domaću proizvodnju


Zadržavanje postojećeg bescarinskog trgovinskog režima za robu iz Hrvatske na tržištu BiH poslije 1. jula naredne godine nije moguće, izjavio je jučer za Oslobođenje Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Pregovori

Šarović je dodao da ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju BiH mora nastaviti da pruža zaštitu pojedinim sektorima domaće privrede od nemjerljivo konkurentnijeg uvoza iz zemalja EU.
"U pregovorima o dodatnim protokolima sa EU koji se zbog ulaska Hrvatske u EU već najavljuju, bh. strana mora pokazati da ima osmišljenu ekonomsku i poljoprivrednu politiku. Bez obzira na to što ćemo biti izloženi određenom pritisku, mi imamo pravo i legitiman interes da u pregovorima štitimo domaće tržište i domaću proizvodnju, jer postojeće stanje ekonomije zemlje ne dozvoljava dalju liberalizaciju tržišta od onog već dogovorenog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju", rekao nam je Šarović.

Privilegije

Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju ta zemlja će ostati bez trgovinskih privilegija na regionalnom tržištu koji proizilaze iz sporazuma CEFTA. Unatoč tome, hrvatski političari su krenuli u diplomatsku ofanzivu s ciljem zadržavanja bescarinske trgovine sa državama koje pripadaju asocijaciji CEFTA, a među kojima je i naša zemlja. Ukoliko ne bi ostao bescarinski režim, hrvatski proizvodi u BiH bi znatno poskupjeli, što bi bila prilika za oporavak bh. poljoprivredne i prehrambene industrije. S druge strane, ukoliko ostane bescarinski režim i nakon ulaska Hrvatske u EU, bh. poljoprivredna i prehrambena industrija neće imati puno izgleda za uspjeh.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/zastiti-domacu-proizvodnju)

U februaru manje turista u RS-u

U februaru je u Republici Srpskoj evidentiran 13.781 dolazak turista, što je u odnosu na januar ove godine manje za 12,5 posto.
Smanjen je i broj noćenja turista, kojih je bilo 41.461 i u odnosu na januar manje za 11,5 posto, podaci su entitetskog Zavoda za statistiku.

Broj dolazaka turista u februaru 2012. u odnosu na isti mjesec prethodne godine manji je za 17,1 posto, a broj noćenja je manji za 7,1 posto.

U februaru ove godine najviše stranih turista bilo je iz Srbije i to 5.883, koji dominiraju i kada su u pitanju noćenja.

U istom mjesecu Republika Srpska je raspolagala kapacitetom od 4.195 soba, odnosno 9.014 ležajeva.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-februaru-manje-turista-u-rs-u/120410070)

Granit ponovo na tržištu Evrope




Klix (http://www.klix.ba/biznis/granit-ponovo-na-trzistu-evrope/120410043)

Ninino srce sad ko Jablanicko jezero. :D

600 prijava za posao u McDonald'su u Banja Luci!
10.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/mcdonalds%20drive%20MP.jpg

Banjalučkoj filijali Zavoda za zapošljavanje pristiglo je više od 600 prijava zainteresovanih za posao u McDonald'su koji bi trebalo da bude otvoren u junu u Banja Luci a kojem je potrebno 70 mladih ljudi.

Na konferenciji za novinare u banjalučkom Zavodu rečeno je da oko 300 kandidata prošlo prvi filter, a da je nakon intervjuua 180 ušlo u drugi krug.

Saznaj Više... (http://www.mojevijesti.ba/novost/119833/600-prijava-za-posao-u-McDonaldsu-u-Banja-Luci-)

Ninino srce sad ko Jablanicko jezero. :D

Pa i bilo je vrijeme. Granit takve kvalitete se svugdje moze po dobroj cijeni prodati, i nije mi jasno kako su to negativno poslovali ( jasno mi je, ali sto se uzrok ne rijesava )....

Ninino srce sad ko Jablanicko jezero. :D

Normala da mi je drago, trebalo bi svakome u BiH biti drago.

Nasa kuca je odmah do Granita, i uvijek se cula fabrika kako se reze kamen, dvije godine je bilo mrtvo onde, sada ce se konacno opet cuti taj divan zvuk:cheers:

fino cuti za "Granit", zelim im puno godina uspjesnog rada :)

150 miliona eura kredita


Pomoćnik ministra vanjskih poslova Islamske Republike Iran Ramin Mehmanparast danas je bio u nezvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, te se susreo sa predstavnicima ministarstava vanjskih poslova, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali i sa reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH.

- Drago mi je što mi se ukazala prilika da izbliza upoznam BiH i njene dobre narode. Ove dvije zemlje imaju veoma prijateljske odnose, a političke na veoma visokom nivou. Naša regionalna turneja počela je upravo u BiH, što je rezultiralo i dobrim susretima sa predstavnicima vlasti, ali i Islamske zajednice. Nadam se da ćemo imati dobre rezultate. Jedno od pitanja koje se nalazi na dnevnom redu bilateralnih odnosa BiH i Irana jeste korištenje prisutnih kapaciteta i potencijala u obje zemlje za daljni razvoj i saradnju, posebno u oblasti ekonomije. Potrebno je da učinimo sve kako bi narodi ove dvije zemlje što bolje upoznali kapacitete ovih zemalja, kazao je Mehmanparast.

Iran je odobrio kreditnu liniju u sklopu razvojne pomoći za BiH u vrijednosti od 150 miliona eura, koja može biti utrošena za implementaciju projekata, prvenstveno za izgradnju puteva, ali i energetskih objekata te u oblasti željeznica.

- Politički odnosi ove dvije zemlje su na dobrom nivou, dok ekonomsko-trgovinska saradnja to nije. Potrebno je predstaviti ekonomsko-trgovinske potencijale BiH, te velike projekte koji se trebaju realizirati u ovoj zemlji zvaničnicima i ljudima u Iranu, ali i obrnuto. Privredni forumi koji se održavaju u Iranu i BiH su mjesto gdje prisustvo trebaju imati ljudi iz branše, odnosno privrednici i biznismeni kako bi uspostavili kontakte i razvijali suradnju. Ono što zasigurno može poboljšati i utjecati na razvoj saradnje ove dvije zemlje jeste bilateralna saradnja u oblasti turizma. Također, ukoliko se olakša putovanje građana BiH u Iran i obrnuto, doprinijet će se i razvoju daljnih odnosa dvije zemlje, ističe Mehmanparast.

Osim BiH, pomoćnik ministra vanjskih poslova Islamske Republike Iran Ramin Mehmanparast posjetit će sutra Beograd, a prekosutra Zagreb.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/150-miliona-eura-kredita)

Investicija od 2,8 milijuna maraka: Počela druga faza gradnje Radionice tračnih vozila u Čapljini

Duže vrijeme najavljivana investicija u Radionicu tračnih vozila u Strugama u općini Čapljina, postala je realnost.

Završavaju se zemljani radovi i započinje druga faza gradnje. Meho Pendić voditelj radilišta tvrtke "Amitea" iz Mostara koja je izvođač, kaže: - Vremenske prilike - snijeg, malo su odgodile radove, ali u suštini radimo zacrtanom dinamikom. Završavamo postavljanje temelja za objekt, sustav temeljnih samaca i temeljnih greda je završen, ostaje podna armirano-betonska ploča s ubetoniravanjem dva unutarnja kolosijeka u dužini od 160 m, što planiramo završiti polovinom mjeseca. Slijedi montaža čelične konstrukcije, pa očekujemo da ćemo polovinom godine imati finaliziran objekt. Na mjestu gdje je bila stara niče nova radionica tračnih vozila.

Kako doznaje Večernji list od Rešada Mulaomerovića, pomoćnika izvršnog direktora za razvoj i investicije Željeznica FBiH, cijena investicije je oko 2,8 milijuna maraka.

Ističe da se novom radionicom uz sadašnjih 45, ovisno o obujmu posla, stvaraju uvjeti za zapošljavanje novih 30-tak radnika. Izgradnjom nove radionice, stvorit će se i uvjeti za veći obujam i kvalitetu opravka vagona, mogućnosti za proizvodnju pojedinih komponenti novih vagona…

"Izgradnjom radionice dobit će se oko 2700 ‘kvadrata’ zatvorenog radioničkog prostora sa stazom za dizalicu i dizalicom nosivosti 20 t, oko 600 m uredskoga prostora, restoran, garderobe, kupatila… Na kanalizacijskoj mreži bit će ugrađen separator - odvajač, masti i ulja", navodi uz ostalo Rešad Mulaomerović, pomoćnik izvršnog direktora za razvoj i investicije Željeznica FBiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/559721)

Rekordan pad zarade: Lutrija RS u igrama na sreću doživjela "fijasko"

Razlozi za to su, navodi se u izvještaju o poslovanju, veliki pad prometa najpopularnije igre Loto 7/39

Autor Fena | Objavljeno 11.04.2012. u 11:16

Lutrija Republike Srpske (RS) u prošloj godini je ostvarila promet od priređivanja igara nasreću u iznosu od 10.472.110 maraka, što je za oko 22 posto manje od prometa u 2010.

Razlozi za to su, navodi se u izvještaju o poslovanju, veliki pad prometa najpopularnije igre Loto 7/39, te kako se navodi, veliki broj izvučenih „sedmica“ i to još pravilno-ravnomjerno raspoređenih što im nije išlo u prilog, tako da ni u jednom momentu nisu imali značajnijih akumulacija koje bi privukle veći broj igrača.

Inače, ovu igru Lutrija Republike Srpske ostvaruje u saradnji s Lutrijom Srbije, na osnovu ugovora od zajedničkog priređivanja igre nasreću, i njen promet čini 71 posto ukupnog prometa entitetske Lutrije.

Promet ove igre u 2011.iznosio je 7.468.133 KM što je pad za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu.

I u ovoj godini ne očekuju u Lutriji značajniji rast prometa od ove i drugih igara u odnosu na prošlogodišnji promet.

U izještaju Lutrije RS-a se navodi da igra TV Bingo, koju priređuju u On line režimu rada još nije dala očekivane rezultate, štaviše, ni najpesimističnije prognose nisu predvidjele pad“ koji je zabilježen.

„Način organizacije i priređivanja ove igre nasreću karakterizirao je trend pada prodaje, pada prihoda i uvođenje dodatnih igara u sklopu igre TV Bingo nije dao očekivane rezultate koji bi povećali interesovanje igrača, iako se dodatne igre ne isplaćuju iz tekućeg fonda dobitaka nego iz fonda neisplaćenih dobitaka, tako da je ostvaren pad prometa od 30 posto u odnosu na prošlogodišnji“, navodi se u izvještaju ovog preduzeća.

Lutrija RS-a nije ostvarila dobre rezultate ni kod prometa instant i drugih srećki.

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/89724-rekordan-pad-zarade-lutrija-rs-u-igrama-na-srecu-dozivjela-fijasko.html

Drvna industrija: Pokrivenost uvoza izvozom viša od 300 posto

Drvna industrija je privredna grana koja ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni i izvoz je osnovna orijentacija proizvođača drvne industrije, što pokazuju i statistički pokazatelji, a u narednom periodu se očekuje i bolji trend, rečeno je danas u Sarajevu na sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Raspravljajući o poslovanju šumarstva i drvne industrije, s posebnim osvrtom na ostvarene izvozno-uvozne i proizvodne rezultate u 2011. i prvim mjesecima 2012. godine, rečeno je da je drvna industrija BiH u 2011. ostvarila izvoz od 807 miliona KM, što je za 12 posto više u odnosu na 2010.

U okviru toga izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio 62,1 posto ukupnog izvoza, dok je izvoz namještaja i montažne drvene gradnje iznosio 37,9 posto.

Uvoz drvne industrije u BiH u 2011. iznosio je 255 miliona KM, pa je pokrivenost izvoza uvozom iznosila više od 300 posto.

Sekretarka Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) Selma Bašagić kazala je da je u prva dva mjeseca ove godine izvoz drvne industrije BiH iznosio 99,9 miliona KM, a uvoz 24,5 miliona KM i da ti pokazatelji govore da je u ovom periodu uvoz više smanjen nego izvoz, što je ohrabrujuće, a i pokrivenost izvoza uvozom viša je od 400 posto.

Skupština Asocijacije drvne indsutrije i šumarstva, uz izvještaj o radu u protekloj godini, razmatrala je Informaciju "Tržište namještaja Evrope i svijeta“, a obavljena je i prezentacija WIFI Instituta u Bosni i Hercegovini, najvećeg njemačkog instituta za razvoj i praćenje gospodarstva, a radi informiranja članica o mogućnosti edukacije za sva područja poslovanja preduzeća.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/drvna-industrija-pokrivenost-uvoza-izvozom-visa-od-300-posto/120411058)

U porastu dobit i obim proizvodnje u fabrici u Srebrenici

Fabrika za pocinčavanje iz Potočara kod Srebrenice sa ostvarenom dobiti od 1,3 miliona KM u 2011. godini jedna je od uspješnijih firmi u Republici Srpskoj i već nekoliko godina bilježi dobre poslovne rezultate.

Fabrika za pocinčavanje (Foto: SRNA)
Direktor ove firme Neđo Trninić rekao je Srni da je prošle godine zabilježen rast fizičkog obima proizvodnje za 16 posto, prihoda za 31 posto, plata za 100 posto, dok je broj stalno zaposlenih povećan za 10 posto i sada je u radnom odnosu 63 radnika.

Trninić je rekao da je u prošloj godini pocinčano 6.272 tone raznih metalnih elemenata i konstrukcija, što je za 867 tona više nego u 2010. godini.

Prema riječima Trninića, mjesečno se u prosjeku pocinčaju 522 tone metalnih konstrukcija što je fabrici omogućilo ukupan prihod od 7,3 miliona KM i dobit 1,3 miliona, što je za 800.000 KM više nego na kraju prethodne godine.

Radnici su na kraju prošle godine kao nagradu za dobar rad i uspješno poslovanje dobili trinaestu platu što je već postala praksa u ovoj firmi u proteklih nekoliko godina.

Osim prijema radnika u stalni radni odnos u toku ove godine, Fabrika planira da angažuje još nekoliko radnika za rad na određeno vrijeme u periodu kad ima najviše narudžbi i ugovorenih poslova.

Prosječna neto plata u ovom preduzeću iznosi 880 KM i redovno se isplaćuje uz uplatu svih zakonskih obaveza.

Fabrika za pocinčavanje je primjer uspješne privatizacije, jer je nakon 11 godina prekida rada proizvodnja oživila i već devet godina se uspješno i bez prekida odvija, a poslovanje se iz godine u godinu poboljšava.

Po izboru Privredne komore Republike Srpske ova fabrika je u posljednjih pet godina tri puta svrstavana među tri najbolja proizvodna preduzeća u Republici Srpskoj.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/u-porastu-dobit-i-obim-proizvodnje-u-fabrici-u-srebrenici/120411063)

Puštena u rad nova preša za skidanje sivoga lijeva u Aluminiju

Aluminij d.d. Mostar pustio je u pogonu Anoda u rad novu prešu za skidanje sivoga lijeva, a ovih će dana proraditi i novi stroj za ispravljanje čepova.
Vrijednost oba projekta iznosi 1,1 milion eura, a strojeve je proizveo njemački Outotec.

"Preša radi punim kapacitetom, a nužna nam je glede osiguranja nesmetana toka proizvodnje zalivenih anoda, s obzirom na to da su promjenom dimenzija tuljaka na anodnim šipkama, postojeće preše postale uskim grlom u proizvodnji", kazao je direktor Anoda
Ivan Grle, dodavši kako kapacitet proizvodnje s novom prešom iznosi 25 šipki na sat, što uvelike ubrzava proizvodnju u postupku zalijevanja, te kako su troškovi održavanja, te vrijeme zastoja i kvarova sada svedeni na najmanju moguću mjeru.

Govoreći o stroju za ispravljanje čepova, Grle je kazao on omogućuje na licu mjesta ispravljati anodne tuljke i vraćati ih u proizvodnju.

Inače, Aluminijev je pogon Anoda prošle godine proizveo 72.986 t sirovih anoda, 69.095 t pečenih anoda i 68.440 komada zalivenih anoda, dok će, sukladno Planu poslovanja, ove godine proizvesti 76.758 t sirovih anoda, 72.920 t pečenih anoda i 71.140 komada zalivenih anoda, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Aluminija dd. Mostar.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/pustena-u-rad-nova-presa-za-skidanje-sivoga-lijeva-u-aluminiju/120411073)

Poljoprivrednici u FBiH djelimično zadovoljni, neće biti protesta

Savez poljoprivrednih udruženja FBiH danas je u Sarajevu održao vanrednu sjednicu kojoj je prisustvovao i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović.
Dogovoreno je da neće biti protesta poljoprivrednika, kao ni blokada prometnica ili graničnih prijelaza, kako je to ranije najavljeno, jer su poljoprivrednici djelimično zadovoljni ishodom sastanka.

Avdo Muslimović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja FBiH, danas je na konferenciji za novinare kazao da su neke stvari riješene tokom sastanka , ali da se očekuje i razgovor i s premijerom FBiH, kao i s predstavnicima Vijeća ministara BiH.

Ministar Ivanković Lijanović kazao je da je danas dogovoreno da jedan dio poticaja iz 2011. bude isplaćen do 1. maja, a drugi do 1. juna, jer Vlada nije u mogućnosti da to sve odjednom isplati kako su zahtijevali poljoprivrednici.

" Razgovarali smo detaljno oko programa poticaja i predstavnici Saveza su upoznati o novom konceptu poticaja, a taj program obuhvata podršku od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko prerađivačkih kapaciteta do dolaska proizvoda do kupca.Mi u Ministarstvu smatramo da program mora biti sveobuhvatan kako se ne bi kao u prošlosti poticala samo primarna proizvodnja i da nemamo proizvoda jer su nam prerađivački kapaciteti neuposleni. Razgovarano je i o uvrštavanju određenih proizvodnji u program i povećanju određenih poticaja", rekao je ministar Ivanković Lijanović. .

On je kazao da su iz Ministarstva prijedlozi da poticaj za mlijeko bude 20 feninga po litru, a da je zahtjev Saveza da to budu 22 feninga te da će u narednih sedam dana biti razmotreno šta se može uraditi.

Dodao je da je zahtjev poljoprivrednika da isplata poticaja s trezora bude u roku od 15 dana od ulaska sredstava u trezor, logičan zahtjev, ali da taj dio treba dogovoriti s premijerom FBiH i federalnim ministrom finansija , kao i taj zahtjev da budžet za narednu godinu buduće bude usvojen u 11 mjesecu tekuće godine a kako bi program poticaja bio objavljen do kraja godine.

Ministar je istaknuo Ministarstvo u tim stvarima "neće biti sporno" i dodao da se štete nastale u poljoprivredi uslijed elementarnih nepogoda ,nikako ne mogu naći u programu poticaja i da tu treba vidjeti neke druge izvore finansiranja.

Savez poljoprivrednih udruženja FBiH danas će, kako je najavljeno, određene zahtjeve uputiti i Vijeću ministara BiH.

Od Vijeća se traži: da osigura domaćim proizvođačima izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU, zaštitne mjere kako bi bh. proizvodi bili konkurentni na tržištu, plavi dizel za potrebe poljoprivrede, kao i da inicira zakon kojim će se konačno početi oporezivati luksuz i osnuje agenciju koja bi osiguravala sredstva za poticaje poljoprivredi. Također je zatražen i hitan sastanak s predstavnicima Vijeća ministara.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/poljoprivrednici-u-fbih-djelimicno-zadovoljni-nece-biti-protesta/120411110)

Nikšić u Istanbulu: BiH se treba ugledati na Tursku
11.04.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120411-152409-ist443-jpg.jpg&w=609&h=424

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji prisustvuje Evroazijskom ekonomskom samitu u Istanbulu, izjavio je za agenciju Anadolija da je "Turska na ekonomskom planu postigla veliki napredak i predstavila se kao jedan od neizbježnih svjetskih igrača“.

„Mi u Bosni i Hercegovini možemo mnogo toga naučiti od Turske", kazao je Nikšić.


Govoreći o temi "Energija, ekologija i održivi razvoj", Nikšić je skrenuo pažnju prisutnih na odjeke ekonomske krize na Balkanu.

"Sve što se dešava negdje u svijetu utječe i na ostale dijelove svijeta. Stoga to utječe i na nas koji se nalazimo na istočnom dijelu Zapada“, kazao je premijer Federacije BiH.

On je naglasio da „svjetski finansijski resursi nisu jednako raspodjeljeni niti se koriste u interesu svih“.

„Ovakvi sastanci su veoma bitni za izražavanje naših stavova. Naš domačin Turska je na ekonomskom planu zabilježila značajan rast. Predstavila se kao nezaobilazan svjetski igrač. U ovim vremenima možemo dosta toga naučiti iz primjera Turske", dodao je Nikšić.


Govoreći o bosanskohercegovačkim poduzetnicima, Nikšić je naglasio kako BiH ima jako kvalitetne inžinjere koji koriste mogućnosti globalne ekonomije.

"Oni rade u zemljama Sjeverne Afrike na zajedničkim projektima. Sve je izvjesnija i gradnja autoputeva u Bosni i Hercegovini i regiji. Na ovom planu možemo ojačati saradnju. Regiji treba stabilna putna infrastruktura", poručio je premijer Federacije BiH i dodao:

"Dolazim iz zemlje veoma bitne na polju energije. Imamo više od šest miliona rezervi uglja. U BiH postoje i rezerve nafte, ali ti projekti još uvijek nisu počeli sa implementacijom. U BiH se nastavljaju ulaganja u hidroenergetski potencijal. Trebamo se usredotočiti na to kako da ojačamo privrednu saradnju između naših zemalja. Uvijek ćemo podržavati projekte održivog razvoja", rekao je Nikšić.


ANADOLU

Prozor - Rama: 100 novih radnih mjesta postaje realnost

Projekt pokretanja tvornice za proizvodnju tekstilnih proizvoda "Rama tex" Prozor - Rama, koji će rezultirati sa novih 100 radnih mjesta, odvija se uspješno, planiranom dinamikom. Tvornica je locirana u mjestu Gračac, u prostorima koji su donedavno bili u vlasništvu "Dekorative", i u kojima je prije rata funkcionirao pogon za izradu tekstilnih proizvoda, saopćeno je općine Prozor - Rama

Do sada je završena adaptacija tvorničkih prostora, otklonjena su oštećenja na objektu, instalacijama, prostoru oko tvornice. Pristigao je i najveći dio opreme koja se smješta u tvorničke hale. Poslovnim planom investitora predviđeno je da radnici u ovoj tvornici, njih 100, uglavnom žene, rade na novim, suvremenim strojevima jednog od najboljih svjetskih proizvođača strojeva za ovu djelatnost, koji će im omogućiti dobru produktivnost i bolje plaće.

Projekt pokretanja tvornice potpomognut je od strane općine Prozor - Rama. Općinski Program poticaja za zapošljavanje, kao jedan od instrumenata za privlačenja investitora radi povećanja zaposlenosti u ovoj općini, upravo kroz ovaj projekt dolazi do punog izražaja. Novih stotinu radnih mjesta značit će veliki pomak u oblasti zapošljavanja i veliko ohrabrenje za budućnost cijele općine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560140)

PKKS: BiH ne smije prihvatati gori položaj od trenutnog u trgovini sa susjednim državama
11.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/uvoz.jpg

Imajući u vidu najave Vlade Republike Hrvatske da će zatražiti od Evropske unije zadržavanje statusa koji je imala prema CEFTA Sporazumu i u vrijeme kada zvanično postane članica Evropske unije, Privredna komora Kantona Sarajevo (PKKS) smatra da bi to privredu Bosne i Hercegovine dovelo u još nepovoljniji položaj.

„U sadašnjoj situaciji trgovinske razmjene u skladu s odredbama CEFTA Sporazuma privreda BiH se nalazi u nezavidnom položaju, s obzirom na necarinske barijere koje susjedne države, a time i Republika Hrvatska, radi zaštite svoje proizvodnje, postavljaju pred Bosnu i Hercegovinu“, rečeno je Feni u PKKS.

“Zbog nemogućnosti da recipriočno odgovori na takva ponašanja susjednih država, privreda BiH trpi ogromne štete kroz debalans u robnoj razmjeni”, smatra predsjednik PKKS-a Kemal Grebo.


Ukoliko bi se prihvatio ovakav zahtjev Republike Hrvatske u tom slučaju bi Hrvatska mogla bez ograničenja izvoziti robu u Bosnu i Hercegovinu (prema odredbama CEFTA Sporazuma), a istovremeno Bosna i Hercegovina bi mogla izvoziti svega nekoliko vrsta robe u Hrvatsku, kao članicu Evropske unije, za čiji izvoz u Evropsku uniju BiH trenutno ispunjava uvjete.

“Na ovaj način znatno bi se reducirao izvoz u Hrvatsku, kao jednu od najznačajnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, sve do onog momenta dok se ne stvore svi uvjeti koje mora ispuniti Bosna i Hercegovina i svako privredno društvo u Bosni i Hercegovini da bismo mogli ravnopravno trgovati s privredama članica Evropske unije, a taj period će sigurno biti dosta dug”, upozorio je Grebo.

Imajući to u vidu, Privredna komora Kantona Sarajevo je mišljenja da se ne smije prihvatati lošiji položaj od onoga koji sada ima Bosna i Hercegovina u trgovini sa susjednim državama.

Istovremeno, Komora zahtijeva od nadležnih organa Bosne i Hercegovine i entiteta da što prije pokrenu formiranje laboratorija i kompetencionih certifikacionih tijela koji će biti priznate od Evropske unije da bi se roba iz Bosne i Hercegovine mogla nesmetano izvoziti na prostor EU, te predlaže svim privrednim društvima da odmah pristupe usklađivanju svoje proizvodnje s direktivama i standardima Evropske unije.



24SI/FENA

26 turskih kompanija želi investirati u BiH

Ministar komunikacija i transporta BiH Damir Hadžić i članovi bh. delegacije, premijer FBiH Nermin Nikšić, ministar finansija FBiH Ante Krajina, ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Erdal Trhulj i ministar obrazovanja i nauke FBiH Damir Mašić predstavili su danas u Istanbulu razvojne projekte BiH pred 400 zvanica 15. Evroazijskog ekonomskog foruma na posebnoj sesiji posvećenoj Bosni i Hercegovini.
Članovi bh. delegacije održali su i brojne sastanke s predstavnicima turskih kompanija zainteresovanih za ulaganja u kožarsku industriju, energiju, transport, građevinarstvo, zdravstvo, turizam i predstavnicima obrazovnih ustanova koji žele otvoriti univerzitetske podružnice u našoj zemlji. Spremnost za investiranje u BiH izrazilo je 26 turskih kompanija.

Ministar Hadžić učestvovao je u radu okruglog stola svih ministara transporta prisutnih na samitu u organizaciji resornog Ministarstva komunikacija i transporta Republike Azerbejdžan.

Planirano je da se bosanskohercegovačka delegacija tokom današnjeg i sutrašnjeg dana susretne i s predsjednikom Velike narodne skupštine Turske Cemil Cicekom, ministrom transporta, pomorstva i komunikacija Binali Yildirimom, turskim ministrom za EU i glavnim pregovaračem Egemen Bagisom i pomoćnikom ministra za energetiku i prirodne resurse H. Muratom Mercenom.

Planiran je i susret s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem s kojim će se razgovarati o izgradnji Jadransko-jonske autoceste.

Ovaj 15. evroazijski ekonomski samit održava se u organizaciji Marmara Group Foundation. Ove godine samitu prisustvuju predstavnici 40 zemalja.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/26-turskih-kompanija-zeli-investirati-u-bih)

Predstavljeni razvojni projekti na 15. Evroazijskom ekonomskom forumu
11.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/POLITIKA/damir%20hadzic-MKiP%20BiH/bh.delegacija-samit-turska-1.jpg

Ministar komunikacija i transporta BiH Damir Hadžić i članovi bh. delegacije premijer FBiH Nermin Nikšić, ministar finansija FBiH Ante Krajina, ministar energije, industrije i rudarstva FBiH Erdal Trhulj i ministar obrazovanja i nauke FBiH Damir Mašić predstavili su danas u Istanbulu razvojne projekte BiH pred 400 zvanica 15-tog Evroazijskog ekonomskog foruma na posebnoj sesiji posvećenoj Bosni i Hercegovini.

Članovi bh. delegacije održali su i brojne sastanke sa predstavnicima turskih kompanija zainteresovanih za ulaganja u kožarsku industriju, energiju, transport, građevinarstvo, zdravstvo, turizam i predstavnicima obrazovnih ustanova koji žele otvoriti univerzitetske podružnice u našoj zemlji. Spremnost za investiranje u BiH izrazilo je 26 turskih kompanija.

http://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska4.jpghttp://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska5.jpghttp://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska6.jpghttp://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska.jpghttp://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska1.jpghttp://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska2.jpghttp://www.mojevijesti.ba/img/s/83x83/gallery/foto/042012/bhdelegacijasamitturska/bh.delegacija-samit-turska3.jpg

Ministar Hadžić učestvovao je u radu okruglog stola svih ministara transporta prisutnih na samitu u organizaciji resornog Ministarstva komunikacija i transporta Republike Azerbejdžan.

Planirano je da se bosanskohercegovačka delegacija tokom današnjeg i sutrašnjeg dana susretne i sa predsjednikom Velike narodne skupštine Turske Cemil Cicekom, ministrom transporta, pomorstva i komunikacija, Binali Yildirimom, turskim ministrom za EU i glavnim pregovaračem Egemen Bagisom i pomoćnikom ministra za energetiku i prirodne resurse H. Muratom Mercenom. Planiran je i susret sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem s kojim će se razgovarati o izgradnja Jadransko-jonske autoceste.

15. Evroazijski ekonomski samit održava se u organizaciji Marmara Group Foundation. Ove godine samitu prisustvuju predstavnici 40 zemalja, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.


M.V

Došlo vrijeme za novi zamah u ekonomskim aktivnostima BiH i Kuvajta
11.04.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/lagumdzija---emir-drzave-kuvajt-11-4-2012--1--jpg.jpg&w=609&h=424


Ministar vanjskih poslova i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija je informisao sagovornike o trenutnim političkim i ekonomskim prilikama u BiH, te vanjskopolitičkim prioritetima zemlje. Istaknuo je opredijeljenost BiH za pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u.

Ta nastojanja naše zemlje Lagumdžija je označio kao veoma značajna za ekonomski razvoj zemlje i privlačenje stranih investicija.

Izrazio je uvjerenje da će Kuvajt pronaći interes za ulaganja u BiH, naročito u sektorima u kojima BiH ima komparativnu prednost u odnosu na cijeli region, a to su energija, infrastruktura, proizvodnja hrane, turizam, voda, obrazovanje i zdravstvo.

ANADOLU/ M.V

Saznaj Više (http://www.mojevijesti.ba/novost/119980/Doslo-vrijeme-za-novi-zamah-u-ekonomskim-aktivnostima-BiH-i-Kuvajta)

**Bilans fabrika koje se zapocete ili su izgradjene prosle sedmice

Fabrika mesnih preradjevina i klaonica, Bijeljina. (p)
Fabrika opruga,Tomislavgrad. (p)
Fabrika sokova, novo postrojenje, Bijeljina. (p)
Fabrika kolica, Grude. (p)
Fabrika tapaciranog namjestaja, Jelah. (p)
Fabrika hrane, novo postrojenje, Bijeljina. (p)
Fabrika tekstila, Travnik. (z)
Fabrika Aluminij, novo postrojenje, Mostar. (z)

daj Soko pisi imena gradova otkud ja znam sta je JE, TM ili GR, GR moze biti Gradacac, Gradiska, Gracanica,

Zapošljavanje u metalskoj industriji


Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA danas organizira sajam zapošljavanja u oblasti metalske industrije u saradnji sa ministarstvima za obrazovanje, nauku i mlade i privrede Kantona Sarajevo kao partnerima u projektu te Općinom Novo Sarajevo i portalom Posao.ba.
Sajam se održava okviru projekta „Podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u metalskoj industriji kroz uvođenje novih tehnologija i zanimanja, implementaciju EU standarda i jačanje izvoznih sposobnosti — EU METAL" koji finansira Evropska unija.

Kako je najavljeno iz SERDA-e, skup će biti održan od 10 do 14 sati u prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu Novo Sarajevo.

Cilj sajma je promovirati mogućnosti zapošljavanja u metalskom sektoru, posredovati u povezivanju poslodavaca i posloprimaca te dodatno animirati mala i srednja preduzeća, nezaposlene i radnike u metalskom sektoru da aktivno učestvuju u programu stručnog usavršavanja i dopunskog obrazovanja i Programu sufinansiranja stažiranja novih uposlenika koji se također provode u okviru projekta „EUMETAL", a za koje je SERDA raspisala javne pozive.

Sajam će zvanično otvoriti šef Operativnog odjela za ekonomske reforme, trgovinu i prirodne resurse Delegacije EU u BiH Johan Hesse, direktor SERDA-e Ševkija Okerić, načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo i direktor portala Posao.ba Edin Mehić.

Događaju će prisustvovati predstavnici Delegacije Evropske unije u BIH, udruženja poslodavaca, privrednih komora, službi/biroa za zapošljavanje, firmi, univerziteta, fakulteta i škola metalskih zanimanja i nezaposlenih.


E-Kapija (http://www.klix.ba/biznis/news/zaposljavanje-u-metalskoj-industriji/120412012)

Aluminiju isporučeno obnovljeno vozilo za prijevoz anoda


Iz Tehničkog remontnog zavoda u Hadžićima danas je Aluminiju isporučeno potpuno obnovljeno vozilo za prijevoz anoda, jedno od takva tri koje mostarska tvornica posjeduje, a koja su starija od trideset godina, priopćeno je iz Aluminija d.d. Mostar.
"Naša su tehnološka vozila, poglavito ona za prijevoz tekućega metala i anoda, aktivna u tri smjene, često u ekstremnim uvjetima pa su kvarovi očekivani i razumljivi. Sva tri vozila za prijevoz anoda bila su u lošemu stanju, a samo jedno novo vrijedi oko 650 hiljada KM te se, sukladno trenutačnim okolnostima poslovanja, išlo na cjelokupnu obnovu jednoga od njih.

No, osim što je u cijelosti obnovljeno, vozilo je ujedno i prilagođeno za prihvat anoda veće duljine, jer su nam postojeća vozila izrađena za prihvat anode najveće duljine do 1450 mm, a sada moraju raditi s anodama duljine 1604 mm. Tim izmjenama postižemo veću operativnost vozila, a njegova nas je obnova stajala tek nekih 20 posto iznosa u odnosu na novac koji bismo izdvojili za kupnju novoga", pojasnio je dr. Josip Đogić, direktor Sektora radionica i prijevoza, koji ističe kako će tokom 2012. Aluminij dati na obnovu još jedno takvo vozilo iz svojega parka tehnoloških vozila.

"Slijedeći pozitivna iskustva drugih tvornica aluminija, uvijek radeći na optimizaciji troškova, u posljednjih je nekoliko godina više nego udvostručen proizvodni asortiman dijelova koji nastaju u našim radionicama, dok su jedinične cijene višestruko smanjene", dodao je direktor Đogić, u čijemu su sektoru uposlena 93 djelatnika, raspoređena u više odjela, sukladno specijaliziranim poslovima (strojarska radionica, elektro-radionica, hidraulična radionica, servis tehnoloških vozila, unutarnji prijevoz i alatnica), stoji u priopćenju.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/aluminiju-isporuceno-obnovljeno-vozilo-za-prijevoz-anoda/120412029)

Deset godina od prve trgovine na Sarajevskoj berzi

Danas se navršava deset godina od prve trgovine obavljene na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira.

Ukupan promet tog prvog dana trgovine iznosio je 3.099,20 KM i realiziran je u dvije transakcije.

Tog utorka, 12. aprila 2002. godine, protrgovano je deset dionica (tadašnjeg) Privatizacijskog investicionog fonda "Big Investiciona grupa" po cijeni od 9,92 KM po dionici, kao i 30 dionica "VGT-Osiguranja" d.d. Visoko, po cijeni od 100,00 KM po dionici.

U prvoj deceniji trgovine na SASE ostvaren je promet u iznosu od 3.957.456.732,72 KM.

U 2.486 dana trgovine zaključeno je 572.646 transakcija.

Ukupno 433.462.072 vrijednosnih papira je promijenilo svoga vlasnika.

Promet na emisionom (primarnom) tržištu iznosio je 240.244.910,84 KM, dok je berzanski (sekundarni) promet bio 3.717.211.821,88 KM.

Berza je u protekloj deceniji imala svoje uspone i padove. Prošla je dug put od pukog mjesta za promjenu vlasništva nad dionicama upisanim u postupku masovne privatizacije do tržišta, gdje Federacija Bosne i Hercegovine, ali i drugi ekonomski subjekti, prikupljaju kapital za svoj razvoj i normalno funkcionisanje.

Dok su u ranom stadiju razvoja tržišta samo najuporniji investitori mogli doći do osnovnih informacija o poslovanju kompanija, danas su svi podaci o kompanijama dostupni na jednom mjestu, na web-stranici SASE.

Berza će i u budućnosti nastojati da, pored svoje primarne funkcije, povezivanja ponude i potražnje za vrijednosnim papirima i utvrđivanja tržišnih cijena vrijednosnih papira, bude pokretač pozitivnih promjena na tržištu kapitala te da time doprinese ukupnom ekonomskom razvoju naše zemlje, saopćeno je iz Sarajevske berze.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560446)

Srebrenica - Investitori planiraju otvaranje proizvodnih pogona

Nekoliko firmi planira izgradnju i otvaranje proizvodnih pogona na području opštine Srebrenica u kojima bi trebalo da bude zaposleno više od 100 radnika, rekla je Srni načelnica opštinskog odjeljenja za privredu Vesna Kočević.

Ona kaže da je postignut dogovor o uslovima pod kojima se firmi DO GHP daje na korištenje hala Komunalnog preduzeća u Srebrenici u kojoj će biti organizovana proizvodnja ekoloških ograda od pruća lijeske i vrbe.

Prema njenim riječima, firma DO GHP planira da zaposli 10 radnika u proizvodnji ograda i potpiše kooperantske ugovore sa još oko 40 porodica koje bi pripremale ljeskovo pruće za proizvodnju ekoloških ograda.

Kočevićeva je rekla da kompanija "Luksor" iz Turbeta kod Travnika traži u zakup zemljište na srebreničkom području za izgradnju pogona za izradu dijelova namještaja za inostrano tržište.

"U prvoj fazi ovaj kompanija, koja ima obezbijeđen izvoz, zaposlila bi oko 100 radnika i taj broj će se sa daljim razvojem povećavati", precizirala je Kočević.

Ona je navela da je firma "Ratan" iz Brčkog već zakupila i uređuje prostor bivše "Vezionice" u Srebrenici, gdje planira da organizuje proizvodnju profila na bazi smjese plastike, drveta i aluminijuma.

Kočević kaže da je dio opreme već stigao i da se priprema njeno instaliranje, kao i početak probne proizvodnje.

Kompanija "Ratan" već je pokrenula proizvodnju aluminijsko-plastičnih stolova i stolica u šta je uključeno nekoliko desetina kooperanata, a u radni odnos je primila desetak osoba.

Kočevićeva ističe da je cilj opštine da privuče investitore, ponudi povoljne uslove za ulaganja i obezbijedi nepovratna i kreditna sredstava od Investiciono-razvojne banke Federacije BiH kako bi se otvorio što veći broj radnih mjesta, te kasnije povećali budžetski prihodi opštine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560448)

Ova prica sa budzetom pocinje imati smisla:

Polovina budžeta BiH na sektor bezbjednosti

Institucije nadležne za poslove bezbjednosti na nivou BiH, čiji radnici posljednjih dana prijete štrajkovima zbog predloženih mjera štednje, potrošiće ove godine 457,68 miliona KM, što je polovina ovogodišnjeg budžeta zajedničkih institucija.

Prema podacima iz Nacrta budžeta, koji je predviđen u iznosu od 950 miliona KM, a do kojih je došao "Glas Srpske", najveći dio budžeta institucija iz oblasti bezbjednosti otići će na plate i naknade radnika.

Granična policija, čiji sindikat najavljuje štrajk ako im plate budu smanjene, imaće na raspolaganju 72,05 miliona KM, što je povećanje za 200.000 KM u odnosu na prethodni budžet.

Budžet Ministarstva odbrane BiH i ove godine imaće najviše novca na raspolaganju 304,85 miliona KM, a Ministarstvo bezbjednosti 8,26 miliona KM, što bi, prema revizorskom izvještaju o poslovanju ovog ministarstva za 2010. godinu, trebalo da bude dovoljno, jer te godine nisu potrošili skoro pet miliona KM od odobrenih 11,2 miliona KM.

Agencija za istrage i zaštitu BiH ove godine imaće na raspolaganju 28,93 miliona KM, a Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH 27,54 miliona KM, što je znatno više nego prethodnih godina kada su se finansirali iz budžetske rezerve jer su bili novoosnovana institucija i nisu bili planirani u budžetu 2011. godine.

Služba za poslove sa strancima dobiće 8,95 miliona KM, Agencija za forenzičko vještačenje 1,06 miliona KM, Agencija za policijsku podršku 1,60 miliona KM, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova skoro 4,44 miliona KM, dok će Agencija za evidenciju i zaštitu ličnih podataka na raspolaganju imati 20,25 KM miliona KM.

Ministarstvo finansija i trezora BiH predložilo je smanjenje plate zaposlenih u institucijama za pet odsto, regresa za 50, naknada za odvojeni život 20, a dnevnica za 10 odsto. Procjenjuje se da će se samo smanjenjem plate uštedjeti oko 26 miliona KM.

Potrebno je smanjiti troškove direktorima i čelnim službenicima državnih agencija


SARAJEVO - Usaglašeno je 99 posto stvari s Ministarstvom finansija, koje je završilo značajan dio posla, rekao je u intervjuu za Večernji list BiH predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjeloslav Bevanda, povodom odgađanja sjednice Vijeća ministara za narednu sedmicu, jer nisu usaglašene sve tehniče pojedinosti oko proračuna za 2012. godinu.

"Sada proračunski korisnici s Ministarstvom finansija i riznice vode razgovore i pregovore mogu li se njihovi zahtjevi, odnosno korekcije uklopiti u predloženi proračunski okvir koji je utvrđen na sjednici Nacionalnog fiskalnog vijeća", kaže Bevanda.

Naglasio je da svi potezi koji su predviđeni u ovoj godini neće biti dramatični niti će ugrožavati bilo koju osobu i što je najvažnije bilo koju državnu instituciju.

Istakao je da se u dobrome dijelu slaže s prijedlozima sindikata koji predlažu i neke druge mjere oko ušteda u državnim agencijama i službama.

"Prije svega, mislim da je potrebno smanjiti troškove za reprezentaciju, direktorima i čelnim službenicima iz tih agencija. Naime, ne možemo provoditi mjere štednje samo smanjivanjem plaća djelatnicima tih službi, nego i na ovim često nepotrebnim troškovima nad kojima nije bilo nadzora", rekao je Bevanda.

Donošenje proračuna, ističe, usporava sve aktivnosti.

"Nadao sam se da će biti donesen do 31. marta i da nije bilo političkih manipulacija sasvim sam siguran kako bismo ga imali", zaključio je Bevanda.

(Vijesti.ba/Fena)

daj boze da smanje

Inace, plate u institucijama BiH su opasno napumpane, imaju smijesne privilegije, i da se tamo plate smanje 20% opet bi bile visoke, vise nego u ostalim organima uprave.

Program javnih radova: Posao za 325 osoba s evidencije nezaposlenih u KS

Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo ove godine će angažirati 325 osoba s evidencije nezaposlenih u sklopu Programa javnih radova.

U 2012. je za javne radove izdvojeno 493.190 KM, a radnici će biti angažirani u 12 firmi, na dva mjeseca, i primit će 1.200 KM.
Javni radovi izvodit će se u oblastima uređenja okoline, gradnje infrastrukture te socijalne zaštite.

Kako ističu iz Službe za zapošljavanje KS-a, s poslodavcima koji budu obuhvaćeni ovim programom Služba zaključuje ugovore, a u toku je potpisivanje takvih ugovora s nekim kompanijama (Park, Rad, Gras, Vodovod i kanalizacija ...)

Prednost imaju dugoročno nezaposleni, osobe s ograničenom radnom sposobnošću i socijalno ugroženi koji su na evidenciji nezaposlenih.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560466)

Inace, plate u institucijama BiH su opasno napumpane, imaju smijesne privilegije, i da se tamo plate smanje 20% opet bi bile visoke, vise nego u ostalim organima uprave.

te privlegije su mi totalno stran koncept evo ja sam u drzavnoj sluzbi i moja plata je haman 40 posto manja od kakva bi bila u privatnom sektoru...

Turska bi mogla graditi južnu dionicu autoceste kroz BiH
12.04.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/damir-hadzic-aerodrom-sj-1-jpg.jpg&w=609&h=424

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić, koji boravi u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj, kazao je za agenciju Anadolija da postoji mogućnost da Turska dobije koncesiju za izgradnju južne trase autoceste na Koridoru 5C kroz BiH.

Hadžić je u intervjuu za agenciju Anadolija kazao da je održao nekoliko sastanaka sa turskim kompanijama u vezi s izgradnjom južne trase autoceste na ovom panevropskom koridoru koji prolazi i kroz BiH. On je potvrdio da postoji mogućnost da Turska dobije poseban model saradnje sa Bosnom i Hercegovinom na ovom projektu.

Hadžić je napomenuo da južna trasa autoceste na Koridoru 5c povezuje Sarajevo sa Jadranskim morem i da BiH trenutno nema srestava da finansira ovaj projekat, ali da se razmatra mogućnost saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama.

Naglašavajući stratešku važnost ovog projekta, ministar Hadžić je rekao da izgradnja ovog dijela autoceste košta oko dvije milijarde eura.

On je istakao da ekonomska saradnja dvije zemlje dobija nove dimenzije i da bi ovaj projekat mogao biti potpisan na način „izgradi, upravljaj i vrati“.

Ističući da bi ovaj model saradnje trajao 20-30 godina, Hadžić je rekao da se o detaljima samog ugovora mora još dogovarati.

Na upit novinara agencije Anadolija o tome šta su naredni koraci, Hadžić je kazao: „Mi ćemo izvijestiti svoje vlade o održanim sastancima i detaljima dogovora, a ako uradimo potrebne predradnje, radovi na projektu bi mogli započeti već sljedeće godine“.


ANADOLU

Najuspješnije banake u regiji - Intesa Sanpaolo najbolja u BiH
12.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/intesa%20sanpaolo.jpg

Međunarodni finansijski mjesečnik Global Finance u sklopu tradicionalnoga izbora "Best Emerging Market Banks" objavio je listu najuspješnijih banaka u regiji, a za poslovanje u BiH pobjednikom je proglašena Intesa Sanpaolo.

U izboru su banke ocjenjivane prema porastu imovine, profitabilnosti, dugoročnim strateškim odnosima s klijentima, a među kriterijima su bili i kvaliteta korisničkih servisa, konkurentnost cijena te inovativnost proizvoda.

U izboru koji je organiziran devetnaesti put našle su se 22 banke iz regije.

U Sloveniji je najboljom proglašena Nova ljubljanska banka, u Srbiji je prvak Raiffeisen, koji je pobijedio i u Rumuniji te Albaniji, dok je u Hrvatskoj pobjednikom proglašena Zagrebačka banka.

Vlasnik Zabe - UniCredit najboljim je proglašen i u Rusiji te Bugarskoj.

Najuspješnijom bankom u Turskoj proglašen je Akbank, u Mađarskoj OTP, a u Češkoj CSOB. U Slovačkoj je pobijedila Tatra banka, u Makedoniji Komercijalna banka AD Skopje, a u Poljskoj je najbolja BRE banka.


M.V

Hesse: EU podržala ekonomski razvoj BiH putem projekta od 400 hiljada eura
12.04.2012


http://www.wbif-ipf.eu/wp-content/uploads/wbif.jpg

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA danas je u Sarajevu organizovala Sajam zapošljavanja u oblasti metalske industrije u saradnji s Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstvom privrede KS-a, Općinom Novo Sarajevo i Posao.ba.

Sajam, koji se provodi u okviru projekta „Podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u metalskoj industriji kroz uvođenje novih tehnologija i zanimanja, implementaciju EU standarda i jačanje izvoznih sposobnosti-EUMETAL“ otvorio je šef Operativnog odjela za ekonomske reforme, trgovinu i prirodne resurse Delegacije EU i BiH Johann Hesse.

Istakao je da je Evropskoj uniji od iznimne važnosti pružiti podršku ekonomskom razvoju u BiH, posebno osigurati direktnu podršku poduzetnicima, tako da je i ovaj sajam, odnosno projekt jedan od vidova pomoći EU ekonomskom razvoju BiH.

„Projekt EUMETAL je bio jedan od najboljih koje smo primili putem objavljenih javnih poziva za dostavu projekata, a koje smo tražili od svih prihvatljivih subjekata kao što su općine, razvojne organizacije i drugi. Ovaj projekt obuhvaća konkurentnost, kreiranje radnih mjesta i podršku potencijalnoj radnoj snazi na tržištu rada“, kaže Hesse.

Evropska unija za ovaj projekt, ističe, izdvojila je 400 hiljada eura, te pokriva konkurentnost kompanija i podršku zapošljavanja.

„Naime, u okviru projekta provode se dva programa. Program stručnog usavršavanja i dopunskog obrazovanja, koji podrazumijeva besplatnu obuku za 200 nezaposlenih osoba s biroa te obuku za 100 radnika u metalskom sektoru. Drugi program je Program sufinansiranja stažiranja novih uposlenika za 50 osoba u trajanju od četiri mjeseca u iznosu od 290 KM, mjesečno po osobi“, rekao je direktor SERDA-e Ševkija Okerić.


Najveći rast u oblasti privrede u BiH je u metalskom sektoru, gdje je prošle godine zabilježen rast od 22 posto. Metalska industrija zapošljava 35.000 uposlenika, a izvozi 40 posto od ukupnog izvoza u BiH.

„Zato je metalska industrija ogroman potencijal zapošljavanja, a trenutno vlada ogromna potražnja za mašinskim inžinjerima, koji su dominantni u ovoj industriji“ rekao je Edin Mehić, direktor Posao.ba

Posjetom štandova izlagača iz Sarajeva, Tuzle, Rogatice, Tešnja, Maglaja i Istočnog Sarajeva srednjoškolci, kao i studenti Mašinskog fakulteta direktno su se upoznali o mogućnostima zapošljavanja u kompanijama učesnicama ovog sajma.


24SI

te privlegije su mi totalno stran koncept evo ja sam u drzavnoj sluzbi i moja plata je haman 40 posto manja od kakva bi bila u privatnom sektoru...

To se javilo sa uvodjenjem PDV, koji je toliko poboljsao naplatu tzv "poreza na promet proizvoda" koje prije toga 80-90% zemlje nije placalo (generalno svi osim Sarajeva i Tuzle nisu placali), da se u drzavni trezor pocela slivati enormna kolicina novca.
Posto u tom trenutku nije bilo nikakavih pametnih a spremnih razvojnih projekata, oni su poceli dizati plate i privilegije i stvorili lancanu reakciju kod svih budzetski korisnika, jer su svi upirali prstom jedni u druge. I to je trajalo do 2009. godine.

Ovo sto sada SDA sere okolo da budzet od 950 KM nije dovoljan je najobicnija laz, jer u stvari taj budzet nema veze sa funcionisanjem bilo cega, i sluzi samo za isplatu plata. Besmislenoj kolicini sluzbenika koji nista ne rade.

Ja nisam pristalica demagogije da neko rtreba raditi za malu platu, ali sam siguran da je ovo dovoljno para za sve:

Vojnici i policajci + obicni sluzbenici = 1000-1200 KM netto
Oficiri i srednji sluzbenici = 1200 - 2000 KM
Visi sluzbenici i sefovi= 2000 - 2500 KM
Ministri i direktori agencija = 3000 - 4000 KM
Poslanici i clanovi predsjednistva = 4000-4500 KM

A to da parlamentarac primi ccca 7000 KM ili da direktori nekh agencija imaju cca 6000 KM je bizarno, pogotovo jer ih je na tu poziciju "postavilo", a ne da su svojo karijerom dosli na to mjesto.

Radnici 'Granita' dobili priliku da svojim radom, znanjem i zalaganjem zarađuju plaću
12.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/POLITIKA/svetozar%20pudaric%20novo%203.jpg

Ovaj zvuk mašina sve nam govori, proizvodnja je krenula, radnici su dobili priliku da svojim radom, znanjem i zalaganjem zarađuju plaću, to je veliko osvježenje za Jablanicu, Kanton i cijelu Federaciju BiH.

“Granit“ je rezultat zalaganja Vlade Federacije i Vlade Kantona da radnicima stvori uslove da rade i ovo je primjer da imamo potencijala za promjene, izjavio je potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić, danas nakon posjete pogonima tog preduzeća u Jablanici.

Raduje da su svi na istoj strani i radnici, i stečajni upravitelj i uprava, ovo je primjer da stečaj ne znači nestanak firme nego ozdravljenje, da ostane ono što je zdravo.

Organi pravosuđa sudovi i tužilaštva treba što prije da završe svoj posao, da donesu pravdu ovim ljudima, to jest da proizvodnja krene punim kapacitetima, što znači i uključivanje svih radnika u proces proizvodnje, rekao je Pudarić.

Zadovoljstvo posjetom izrazili su radnici, uprava i stečajni upravitelj, jer ona znači podršku „Granitu“ koja je sada jako potrebna, rekao je stečajni upravitelj Velija Sabljić, koji kaže da svakodnevno prati dešavanja i raspoloženje radnika koje je na visokom nivou.

U delegaciji koja je posjetila Granit bili su i ministar privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Aner Zagorčić i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević.


M.V

Kontekst: Utjecaj Evropske unije na privredu regije

Kako će prijem Hrvatske u Evropsku uniju utjecati na privredu regije?

CS-u5y3jfaY

Uspon firme BM Comerc: Privredno čudo iz Tešnja pravi kožna odijela za BMW

Kažu da se od sudbine ne može pobjeći i da se snovi ostvaruju hrabrima. Tako bi mogla početi priča o malom privrednom čudu, kompaniji BM Comerc koja dolazi iz Tešnja i bavi se obradom i proizvodnjom kožne zaštitne odjeće.

Ni sam Fikret Mehić, osnivač i vlasnik BM Komerca, prije nekoliko godina nije mogao zamisliti da će kožna moto odijela čuvene sportske marke BMW nastajati upravo u njegovoj firmi.

Nakon godina rada po firmama iz sličnih djelatnosti, Mehić 2006. godine odlučuje da svoj dugogodišnji san o pokretanja vlastitog posla pretvori u stvarnost.

"Vlastiti posao sam pokrenuo jer je to za mene bio izazov. Razmišljao sam od kako sam počeo da studiram da ću nekad imati svoju firmu", kaže Mehić.

Početak, koji je kao i svaki bio težak, u maloj radionici, sa pet zaposlenih i bez sigurnog tržišta za proizvode iz domena zaštitne opreme obilježili su upornost svih zaposlenih da što kvalitetnije savladuju sve izazove koji se stavlju pred njih.

Jedan od prvih ugovora koji su sklopili sa slovenačkom kompanijom Čevljarstvo Irman za šivanje i plasman HTZ rukavica i ostale zaštite opreme samo im je bio dodatni motiv da istraju na tom putu.



Upornost i kvalitetan rad se kad-tad primjete, pa je tako bilo i u slučaju BM Comercom, koji 2007. godine potpisuje ugovor sa njemačkom firmom "Meindl", što ima daje priliku da prvi i za sada jedini na svijetu sklapaju kožne moto kombinezone za kompaniju BMW.

"Specifičnost mog proizvoda jeste što su to proizvodi od kože koji jako teški za obradu. To moraju biti dobro obučeni ljudi, jer se radi o jako skupom proizvodu i repromaterijalu“, objašnjava direktor BM Comerca.

(Foto: Fikret Mehić)

BM Comerc tako iz male radionice preraste u cijenjenu kompaniju sa 48 zaposlenih i sa preko hiljadu proizvedenih odjevnih predmeta mjesečno. Recesija za njih je nepoznat pojam.

"Za razliku od mnogih drugih firmi, firma BM Comerc je rasla u ovoj krizi i samo postiže bolje rezultate“, ponosan je Mehić.

BM Comerc izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje, a ukupan profit kompanije po završnom računu za 2010. veći je za 30 posto nego u proteklom periodu. Ali menadžment BM Comerca se ne zaustavlja na ovome.

"Pošto se trenutno nalazim u podstanarskom odnosu, budućnost svoje firme vidim u izgradnji vlastitog objekta u zapošljavanju većeg broja ljudi, a ujedno to smatram porodičnim biznisom", naveo je on.

Kompanija BM Comerc dobitnik je BH Biznis nagrade "Gazela", koju dodijeljuje Kameleon M&M Grupa i zahvaljujući kojoj je bosanskohercegovačka javnost imala priliku upoznati se sa poslovnim rezultatima ove uspješne firme.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560965)

Aluminij dobio novi X-Ray spektrometar vrijedan 363.000 eura

U Aluminijev tvornički Laboratorij ovih je dana isporučen novi X-Ray spektrometar (ARL 9900 XRF-XRD), uređaj vrijedan 363 hiljade eura, koji je zapravo spoj X-Ray fluorescencije i difrakcije.
U odnosu na klasične analize, prednosti novoga uređaja nemjerljive su, od brzine i broja parametara bitnih za proizvodnju, do značajnoga smanjenja utroška hemikalija, zahvaljujući kojemu su i laboratorijske otpadne vode gotovo čiste.

"Kanal za difrakciju (XRD kanal) prilagođen je aluminijskoj industriji odnosno prilagođen je za analizu sastava kupke koju se uzorkuje u elektrolitičkim ćelijama. Fluorescencijom (XRF kanal) možemo analizirati bilo koje elemente u bilo kojemu uzorku ukoliko se prethodno uradi kalibracija s certificiranim referentnim materijalima za tu vrst uzorka. Za potrebe naše proizvodnje imamo pripremljene kalibracije za analizu kupki, koksa, anoda, smole, glinice i sivog lijeva", pojasnila je glavna inženjerica Kontrole i zaštite Antonija Višekruna.

Dodala je kako novi X-Ray spektrometar otvara mogućnost analize čitavoga niza parametara u kupkama, u uzorcima koksa, anoda i smole, glinice i sivoga lijeva, a u njega je ugrađen i UniQuant programski paket V5, namijenjen analizi nepoznatih krutih uzoraka.

"Djelatnici Laboratorija tokom aprila i maja proći će dvije petodnevne obuke za taj softver kao i za UniQuant programski paket, nakon čega će novi X-Ray spektrometar biti kvantitativno i kvalitativno primljen i pripravan za analize uzoraka iz proizvodnje", naglasila je Višekruna.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/aluminij-dobio-novi-x-ray-spektrometar-vrijedan-363-000-eura/120413048)

Messer BH Gas otvara novu fabriku

Messer BH Gas 20. aprila će u Sočkovcu, u općini Petrovo, svečano otvoriti fabriku za proizvodnju CO2.

Radi se o investiciji vrijednoj oko milion eura, a godišnje će se u fabrici proizvoditi 7.200 tona CO2, uglavnom za potrebe bh. industrije pića i prehrambene industrije, saznaje Fena.

U Messeru, također, očekuju da će određene količine CO2 biti otpremane u izvoz.

Messer u Bosni i Hercegovini nudi čitav niz plinova, od acetilena do helija, daleko više od osnovnih plinova.

Danas u BiH djeluju tri Messer društva: Messer BH Gas, Messer Tehnoplin i Messer Mostar Plin i u ovome trenutku u Messeru BH je uposleno više od 100 radnika, različitih kvalifikacija.

BHPortal (http://www.bhportal.ba/2012/04/13/messer-bh-gas-otvara-novu-fabriku/)

Stigle ponude za konkretne sektore: Strane kompanije traže poslovne kontakte iz BiH

Na adresu Ministarstva vanjskih poslova BiH stiglo je nekoliko poslovnih ponuda stranih kompanija zainteresiranih za saradnju u sektorima električne enerije, poljoprivrede, drvne industrije, građevinarstva, te ambalaže.

Naime, Turska korporacija za prenos električne energije (TEIAS) dostavila je poziv za učešće na tenderu koji se odnosi na projekat podvodnog kabla na dionici Lapseki- Sutluce.

U pozivu, koji je otvoren do 23. maja, TEIAS poziva na dostavljanje ponuda za obavljanje sljedećih poslova: nabavke roba, transporta, isporuke, usluga potrebnih na carini, zatim usluge skladištenja, projektovanja, sve do potpune izgradnje, instalacija, nadzora, građevinskih radova, puštanja u rad i testiranja.

Interes za suradnjom pokazala je i švedska firma Handels Huset – Agro Industrial Business koja je zainteresirana za uspostavu poslovnih kontakata u Bosni i Hercegovini u pogledu uvoza u Švedsku drvenih proizvoda kao što su strugotine drveta, daske, kore od drveta, impregnirane daske, zatim proizvoda za poljoprivredu (biljna gnojiva, treset i drugo).

Istovremeno, iz ministarstva navode da ovo preduzeće prodaje korištenu opremu za izgradnju, teretna vozila i kamione.

Također, ponuda je stigla i od agencije Invest in Greece Agency i to za izgradnju Međunarodnog logističkog centra u Atini koji bi trebao biti realiziran kroz 40-godišnju koncesiju, dok je irska firma Zaiqa Foods zainteresirana za uspostavljanje kontakta sa firmom iz BiH koja se bavi proizvodnjom ambalaže od papira "soft kraft paper bags".

Više informacija o firmama i ponudama možete pronaći na stranici Ministarstva vanjskih poslova BiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560997)

Nikšić nakon dolaska iz Turske: Otvorili smo put investicijama

Federalna vlada u proteklih godinu dana uspjela je otvoriti put stranim investicijama i zaokružiti određenu pravnu regulativu kada su u pitanju ulaganje u energetski sektor, kao i u izgradnju putne infrastrukture, izjavio je za federalni premijer Nermin Nikšić po povratku iz Turske, gdje je boravio s delegacijom BiH na 15. Euroazijskom ekonomskom forumu.

Premijer je kazao da je na Forumu iskazan interes investitora i za ulaganje u turizam u BiH i da su to tri grane u kojima se otvaraju određene perspektive.

„Federalna vlada u dogovoru sa rukovodstvom Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja ima namjeru da se pozabavi privatizacijom šest objekata u Bihaću, Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru i Neumu. Moramo reći da je, kako za te objekte, tako i za naše olimpijske planine iskazan prilično veliki interes za ulaganje i izgradnju hotelskih kapaciteta i uopšte stvaranja uslova za razvoj turizma u Federaciji BiH“, naglasio je Nikšić.

Premijer je potcrtao napore Federalne vlade da se stvori ambijent kako bi olakšali investitorima da ulažu u BiH.

„Napravili smo niz zakonskih propisa koji regulišu oblast energetike, eksproprijaciju, zatim u parlementarnu proceduru smo poslali Prostorni plan, kao i zakon o autocesti na Koridoru V-c što bi u načelu trebalo značajno da smanji proceduru dobijanja građevinskih dozvola i otvori perspektivu i prostor za brže rješavanje administrativnih prepreka i lakše ulaganje u Federaciju BiH“, kazao je Nikšić za Fenu.

Na Evroazijskom ekonomskom forumu predstavljeni su razvojni projekti BiH, a bh. delegacija održala je niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima Crne Gore, Makedonije i drugima, kao i razgovore sa predstavnicima brojnih kompanija iz Turske i regiona na kojima su, kako kaže federalni premijer, također otvorene neke nove mogućnosti za saradnju.

Nikšić je dodao da je turska privreda u posljednje vrijeme doživjela veliki procvat i da mogu biti kredibilan investitor za ulaganje u svaku zemlju.

Euroazijski ekonomski forum održan je u Istanbulu i Izmiru od 10. do 13. aprila, a delegacija BiH boravila je tamo u organizaciji Marmara fondacije koja je organizator i pokrovitelj Foruma.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/90223-niksic-nakon-dolaska-iz-turske-otvorili-smo-put-investicijama.html)

Zavod za statistiku - Februarska neto plata 817,58 KM
13.04.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/konvertibilne%20marke%20u%20ruci.jpg

Prosječna februarska neto plata u Federaciji BiH, prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, iznosi 817,58 KM i nominalno je niža za 1,3 odsto, a realno za 1,9 odsto u odnosu na januarsku.

U odnosu na februar prošle godine, prosječna ovogodišnja februarska neto plata nominalno je viša za 2,5 odsto dok je realno gledano ostala na istom nivou.

U FBiH u februaru je ukupno bilo 436.534 zaposlenih, što predstavlja smanjenje od 0,6 odsto u odnosu na januar, a jedan odsto u odnosu na prošlogodišnji prosjek


M.V

Hypo banka Banja Luka ostvarila dobit od 23,2 miliona KM
13.04.2012


http://daily.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=40695&fmtId=20

Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka ostvarila je neto dobit u iznosu od 23,2 miliona KM u poslovnoj 2011. godini što ujedno predstavlja i najveću zabilježenu dobit na bankarskom tržištu Republike Srpske.

„Hypo banka Banja Luka potvrđuje ulogu lidera na domaćem tržištu. Ostvarili smo odličan rezultat prije svega uštedom troškova, kvalitetnijem pristupu ocjene i tretiranju kreditnog te operativnog rizika, kao i rastom nekamatonosnih prihoda.“, rekao je Goran Babić, izvršni direktor Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka dodajući da je takođe jedan od najvažnijih faktora svakako i činjenica da Hypo Alpe Adria sve vrijeme stoji iza Hypo banke Banja Luka kao snažan i pouzdan partner.

Prema revidiranim finansijskim izvještajima za 2011. godinu, Hypo banka Banja Luka je lider u svih pet ključnih bankarskih kategorija: aktivi, depozitima, kreditima, dobiti i kapitalu.

Aktiva Banke iznosila je 1,4 milijarde KM, dok su depoziti pravnih lica i štednja građana iznosili preko 1 milijarde KM, bilježeći snažan trend rasta.

Hypo banka je u prošloj godini na tržištu Republike Srpske odobrila preko 230 miliona KM novih kredita, što je za blizu 50 odsto više nego u 2010. godini, čime je potvrdila ulogu sistemski najznačajnije banke za Republiku Srpsku i u vremenima globalne krize. Ukupni krediti banke iznosili su 1,1 milijardu KM.

Hypo banka je prošle godine osnovala i lizing društvo, Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. Banja Luka, s ciljem povećanja baze proizvoda i pružanja kvalitetnije usluge svim svojim klijentima.

Ukupan kapital banke iznosio je 234 miliona KM, što je najbolji dokaz snage i stabilnosti.

„Mi smo svoj kapital podredili domaćem tržištu i razvoju domaće ekonomije u vremenima globalne krize, a to je prepoznala i Privredna komora Republike Srpske koja nam je dodijelila priznanje za najveće plasmane kreditnih sredstava u domaću privredu. Posebno nas raduje činjenica da svi ovi uspjesi dolaze u pravom trenutku kada naša banka obilježava jubilej, desetogodišnjicu prisutnosti na tržištu Republike Srpske.“, dodao je Babić.

Od 2002. godine, kada je Hypo banka došla na domaće tržište, pa do danas, ova banka je odobrila preko 2,6 milijardi KM kredita za stanovništvo i privredu te u roku od deset godina postala najvećom bankom u RS, i jednom od vodećih banaka na nivou Bosne i Hercegovine. U pomenutom periodu Hypo banka je isplatila 122 miliona KM kamate na štednju i depozite građanima, privredi i javnom sektoru Republike Srpske.

Takođe, uporedo sa poslovnim uspjesima, Hypo banka je bila pionir promocije društveno-odgovornog poslovanja donirajući preko pola miliona KM finansijskih sredstava institucijama i udruženjima koje vode računa o vaspitno-obrazovnom razvoju djece i njihovoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

“Zajedno sa preko 200 hiljada naših klijenata u proteklih deset godina stvorili smo jednu od najvažnijih kompanija u Republici Srpskoj. Nastojaćemo da i u narednih deset godina budemo glavni izvor finansiranja za građane i privredu RS. Nastavljamo pružati podršku građanima lokalnih zajednica u kojima poslujemo. Ove godine izdvojili smo oko 150 hiljada KM koje planiramo da usmjerimo ka brojnim institucijama i udruženjima građana širom RS, te na prigodan način obilježimo deset godina našeg poslovanja.”, zaključio je Babić.


CAPITAL

Predstavljen program Zagrebačkog velesajma
13.04.2012


http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2012/04/zagrebacki-velesajam.jpg

Zagrebački velesajam ove godine biće domaćin čak 23 sajma, na kojima se očekuju izlagači iz pedesetak zemalja, rekao je danas u Sarajevu direktor Zagrebačkog velesajma Milan Trbojević.

Na promociji sajmova Zagrebačkog velesajma, održanoj u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, Trbojević je istakao da je BiH najvažniji spoljnotrgovinski partner Hrvatske.

On je naveo podatak da je na raznim manifestacijama Zagrebačkog velesajma do sada učestvovalo oko 390 izlagača iz BiH, a najviše ih je bilo na sajmu namještaja, unutrašnjeg uređenja i prateće industrije – AMBIENTA.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić konstatovao je da Hrvatska i BiH imaju dobru privrednu saradnju, te da učešće kompanija iz BiH na sajmovima koje organizuje Zagrebački velesajam predstavlja priliku za njeno dalje unapređenje.

“Ovakve sajamske manifestacije dobra su prilika da proizvođači iz BiH svoje proizvode predstave EU”, istakao je Bojić.

Današnjoj prezentaciji je, uz brojne privrednike i predstavnike raznih institucija, prisustvovala i zamjenica ambasadora Republike Hrvatske u BiH Maja Foretić-Pećnik.

Zagrebački velesajam ima 103 godine dugu sajamsku tradiciju


SRNA

Stihijske mjere neće donijeti rezultate!
13.04.2012


http://www.cafe.ba/slika.php?op=vijest&slika=vijesti_slike/v60518.jpg

Mjere dogovorene između predsjednika RS Milorada Dodika, Saveza sindikata i ministara u Vladi RS o poboljšanju položaja radnika su stihijskog karaktera, zbog čega neće donijeti vidljive efekte, smatraju predstavnici poslovne zajednice i rivalski entitetski sindikati.

Među predloženim mjerama ističe se uvođenje krivične odgovornosti poslodavaca za neprijavljivanje radnika, zatim povećanje poreske stope na mjesečne plate veće od 2.000 KM, sa 10 na 15 odsto. Inicirano je, takođe, formiranje antikorupcionog tima i uvođenje dvije stope PDV-a, odnosno povećanje osnovne stope sa 17 na 18 odsto, a smanjenje oporezivanja osnovnih životnih namirnica.

Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, pozdravlja namjere sankcionisanja “svih onih koji remete zdrav i pošten pristup poslu”, pa tako i nesavjesnih poslodavaca, ali se protivi načinu na koji se iznose.

“Bojim se da ovakve stihijske akcije mogu samo napraviti štetu, a ne suštinsku promjenu potrebnu za uspostavljanje reda. Riječ je o mjerama radi mjera, koje predstavljaju bacanje prašine u oči”, uvjeren je Milić.

Takav zaključak, kaže, izvodi iz prethodnih iskustava, odnosno izostanka rezultata poslije sličnih “ad hok” inicijativa. Kao argument navodi to da je u RS sada 20.000 manje zaposlenih nego prije tri godine, da se privreda guši u nelikvidnosti, a socijalni fondovi zapadaju u sve veću dubiozu.

Prijedlog povećanja poreza na visoke plate Milić podržava pod uslovom da se vrati neoporezivi dio dohotka do iznosa najniže mjesečne plate u RS.

“Bez toga nema povoljnosti za one koji imaju najniže plate, već se samo puni budžet, iako bi suština priče valjda trebalo da bude da se rasterete najugroženiji i to na način da se ne umanji budžetski priliv”, ističe on.

Goran Račić, privrednik i predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista RS – SWOT, takođe, kaže da bi od povećanja poreza na visoke plate bez vraćanja neoporezivog dijela plate profitirala samo država, a ne radnici i poslodavci.

“Progresivna stopa bi imala smisla samo s uvođenjem neoporezivog dijela dohotka kojim bi se izašlo u korist poslodavcima i poboljšala poreska konkurentnost RS u odnosu na zemlje u regionu”, kaže on.

Zakonsko utvrđivanje krivične odgovornosti poslodavaca za neprijavljivanje radnika Račić smatra nepotrebnim, pozivajući na dosljednu primjenu postojeće legislative za koju kaže da je prilično rigorozna.

“Vlada RS i sada ima adekvatne instrumente za borbu protiv rada na crno, ali je problem u nesprovođenju zakona i u tome što su povećane stope doprinosa na plate još više podstakle takve negativne pojave”, naglašava on.


U Konfederaciji sindikata RS predložene mjere smatraju kozmetičkim i nepotrebnim, posebno kritikujući ideju o formiranju antikorupcionog tima.

“Na djelu je poznata Čerčilova metoda – ako ne želiš nešto da uradiš, formiraj komisiju. Sa time vlast priznaje da institucije koje plaćamo, od Inspekcije, Poreske uprave, do MUP-a i pravosuđa, ne rade svoj posao. Ako će neko drugi preuzeti njihov posao, zašto da ih i dalje finansiramo”, ističe Obrad Belenzada, čelnik tog republičkog sindikata.

Kao ključnu mjeru predlaže drastično smanjenje javne potrošnje i administracije, odnosno preusmjeravanje sredstava od planiranog oporezivanja visokih plata isključivo za podsticaje privrede.


NEZAVISNE NOVINE

Nikšić: Otvorili smo put stranim investicijama
13.04.2012


http://www.novasloboda.ba/slike/20120411124156.jpg

Federalna vlada u proteklih godinu dana uspjela je otvoriti put stranim investicijama i zaokružiti određenu pravnu regulativu kada su u pitanju ulaganje u energetski sektor, kao i u izgradnju putne infrastrukture, izjavio je za Fenu federalni premijer Nermin Nikšić po povratku iz Turske, gdje je boravio s delegacijom BiH na 15. Euroazijskom ekonomskom forumu.


Premijer je kazao da je na Forumu iskazan interes investitora i za ulaganje u turizam u BiH i da su to tri grane u kojima se otvaraju određene perspektive.

„Federalna vlada u dogovoru sa rukovodstvom Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja ima namjeru da se pozabavi privatizacijom šest objekata u Bihaću, Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru i Neumu. Moramo reći da je, kako za te objekte, tako i za naše olimpijske planine iskazan prilično veliki interes za ulaganje i izgradnju hotelskih kapaciteta i uopšte stvaranja uslova za razvoj turizma u Federaciji BiH“, naglasio je Nikšić.

Premijer je potcrtao napore Federalne vlade da se stvori ambijent kako bi olakšali investitorima da ulažu u BiH.

„Napravili smo niz zakonskih propisa koji regulišu oblast energetike, eksproprijaciju, zatim u parlementarnu proceduru smo poslali Prostorni plan, kao i zakon o autocesti na Koridoru V-c što bi u načelu trebalo značajno da smanji proceduru dobijanja građevinskih dozvola i otvori perspektivu i prostor za brže rješavanje administrativnih prepreka i lakše ulaganje u Federaciju BiH“, kazao je Nikšić za Fenu.

Na Evroazijskom ekonomskom forumu predstavljeni su razvojni projekti BiH, a bh. delegacija održala je niz bilateralnih susreta sa zvaničnicima Crne Gore, Makedonije i drugima, kao i razgovore sa predstavnicima brojnih kompanija iz Turske i regiona na kojima su, kako kaže federalni premijer, također otvorene neke nove mogućnosti za saradnju.

Nikšić je dodao da je turska privreda u posljednje vrijeme doživjela veliki procvat i da mogu biti kredibilan investitor za ulaganje u svaku zemlju.

Euroazijski ekonomski forum održan je u Istanbulu i Izmiru od 10. do 13. aprila, a delegacija BiH boravila je tamo u organizaciji Marmara fondacije koja je organizator i pokrovitelj Foruma.


24SI/FENA