Cementara zadržala lidersku poziciju


Na sjednici Supštine dioničara, održanoj 10. maja, dioničari Tvornice cementa Kakanj usvojili su Godišnji izvještaj o poslovanju iz 2011. godine, sa izvještajima Nadzornog odbora, Odbora za reviziju i nezavisnog revizora.
U 2011. godini ostvaren je ukupni promet od 75 miliona KM, dok je dobit iznosila 17 miliona KM.

Skupština je donijela odluku da se ukupna dobit iz 2011. godine isplati dioničarima putem dividendi u iznosu od 1,82 KM po dionici.

Tokom prezentacije rezultata direktor Tvornice cementa Kakanj, Branimir Muidža je istakao da je Tvornica poslovala stabilno uprkos veoma teškim i nepovoljnim poslovnim okolnostima i trendovima.

„Zadržali smo lidersku poziciju na tržištu, a sve poslovne aktivnosti i finansijske obaveze finansiramo u potpunosti iz vlastitog novčanog izvora,“ rekao je Muidža.

S obzirom da ove godine ističe mandat članovima Nadzornog odbora, dioničari su jednoglasno produžili mandat dosadašnjim članovima, a to su Andreas Kern, član Upravnog odbora HeidelbergCement grupacije, Janos Szarkandi, generalni direktor kompanije Dunaj-Drava Cement, i Gerhard Hirth, generalni direktor Schwenk grupacije.

Tvornica cementa Kakanj, vodeći bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnih tipova cementa, privatizirana je 2000. godine. Većinski dioničar Tvornice je HeidelbergCement grupacija.

U proteklih dvanaest godina u Tvornicu cementa Kakanj i povezane djelatnosti uloženo je oko 170 miliona KM, što je za 70 miliona više od privatizacijske obaveze.

HeidelbergCement je svjetski tržišni lider u proizvodnji agregata i jedan od najvećih proizvođača cementa, betona i drugih povezanih proizvoda, što ga čini jednim od najvećih proizvođača građevinskih materijala na svijetu.

Kompanija zapošljava oko 52.500 ljudi na 2.500 lokacija u više od 40 zemalja, saopćeno je.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/kakanj-cementara-zadrzala-lidersku-poziciju/120510161)

BH Telecom najpoželjniji poslodavac u BiH
Najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini u 2012. godini, prema izboru posjetitelja portala Posao.ba, je kompanija BH Telecom.

Među 10 najpoželjnijih poslodavaca u ovoj godini su i Elektroprivreda BiH, dm drogerie markt, ASA group, Unicredit Bank, kompanija Violeta, Raiffeisen BANK, Coca-Cola, Authority Partners i Al Jazeera.

U istraživanju koje je ove godine provedeno tokom januara, februara i marta sudjelovalo je 8.185 ispitanika iz svih dijelova BiH, a broj ispitanika se iz godine u godinu povećava.

Ove godine izabrane kompanije od 11 do 30 mjesta svrstane su u sljedeće kategorije: proizvodno prodajni sektor, finansijski sektor, informatika i telekomunikacije i farmacija.

Najpoželjniji poslodavci u 2012. godini u proizvodno prodajnom sektoru su: Fabrika duhana Sarajevo, HIFA group, Konzum, LUK grupacija, Mercator, Orbico i Sarajevski kiseljak.

U finansijskom sektoru najpoželjniji poslodavci su: BBI banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Sparkasse Bank i Volksbank BH.

U kategoriji informatika i telekomunikacije najpoželjniji poslodavci su: HT Eronet, Logosoft, Microsoft BiH i m:tel, a u kategoriji farmacija - Bosnalijek i GlaxoSmithKline.

Specijalno priznanje za doprinos zapošljavanju mladih pripalo je Mikrokreditnoj fondaciji MIKRA, UniCredit Leasingu i kompaniji Box.

Na večerašnjoj ceremoniji u Domu mladih u Skenderiji istaknuto je da su u istraživanju ponuđeni i razlozi atraktivnosti zbog kojeg ispitanici smatraju određenu kompaniju najpoželjnijim poslodavcem.

Zaposleni ispitanici u BiH uglavnom ne rade za poslodavca kojeg smatraju najpoželjnijim dok samo mali dio zaposlenih ispitanika ima tu sreću da je već zaposlen kod poslodavca kojeg smatraju najpoželjnijim.

Generalni pokrovitelj su Švicarska agencija za razvoj i saradnju SDC i Projekt zapošljavanja mladih YEP, dok su partneri Federalni zavod za zapošljavanje i program Prilika Plus.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573037)

Svi ekonomski parametri u BiH u padu


BiH je u prvom kvartalu ove godine izvezla 10 posto manje robe nego u istom periodu prošle godine, industrijska proizvodnja pala je skoro isto toliko, dok su investicije za pet godinja smanjene deset puta - upozoravaju ekonomski analitičari.
Foto: IlustracijaPress RS navodi da se BiH ne može pohvaliti ni porastom direktnih investicija, dok je nezaposlenost na zabrinjavajućem nivou od 28 posto. Od 2007. godine, kada su u BiH strana ulaganja iznosila oko 3,2 milijarde KM, taj iznos je lani, prema podacima Ministarstva vanjske trgovine, pao na svega 392 miliona KM.

Da je stanje zabrinjavajuće, govori i podatak da je za devet mjeseci bez posla ostalo 66.429 ljudi, a prema podacima Agencije za rad, samo u januaru još 7.500, što je najveći mjesečni porast broja nezaposlenih u posljednje dve godine. Pri tom je mjesečna plata u prosjeku 820 KM, čime se ne može napuniti ni pola potrošačke korpe.

Ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić tvrdi da se ne nazire kraj ekonomske krize, koja se ponovo zahuktala u posljednja četiri mjeseca.

"U prvom kvartalu smo izvezli robu za 1,8 milijardi KM, što je za deset posto manje nego prošle godine, dok BiH svake godine u prosjeku ima 6,5 milijardi KM trgovinskog deficita. I svi ostali ekonomski pokazatelji su u padu", rekao je Hasić.

Prema njegovim riječima, problem je što je BiH dugo bila bez izvršne vlasti, zbog čega joj je smanjen kreditni rejting, dok sa druge strane konstantno bilježi pad proizvodnje, što za sobom vuče pad izvoza.

Hasić je dodao da se privrednici i investitori suočavaju sa velikim fiskalnim opterećenjima, komplikovanim procedurama registracije preuzeća, te korupcijom, što loše utiče na pokretanje biznisa u BiH.

Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista Republike Srpske "Svot" smatra da u BiH slijedi teško ekonomsko razdoblje, dodajući da su svi ekonomski pokazatelji u padu, poslije blage stagnacije u proteklom periodu.

Prema njegovim riječima, razlog djelimično jeste ekonomska kriza, ali i inertnost vlasti da se problemima u privredi pozabavi stvarno, a ne deklarativno.

"Sve dok uslove poslovanja ne učinimo prihvatljivim za investitore, suočićemo se sa padom investicija, a samim tim i padom proizvodnje, izvoza i slično", naveo je Todorović.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/svi-ekonomski-parametri-u-bih-u-padu/120511012)

BH Telecom najpoželjniji poslodavac u BiH


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573037)

Meni nije jasno ko zeli da radi u BH Telecomu? :nuts::nuts::nuts:

Proizvođači autodijelova iz regiona zajednički nastupaju na tržištu

Proizvođači autodijelova iz Bosne i Hercegvoine, Srbije, Hrvatske i Makedonije zajednički će nastupati na tržištu i na sajmovima.

Ovo je predviđeno memorandumom koji su potpisali klasteri iz ovih zemalja.

Nova fabrika “Fiata” u Kragujevcu je poseban izazov sa sve firme koje mogu da naprave bilo koji dio za ugradnju u njihovo vozilo, prenosi B92.

Prema riječima direktoar auto-klastera Hrvatske Branka Mihalića, već postoji firma koja je uspjela da uđe među dobavljače za prvu ugradnju dijelova za "fiat 500L".

“Plastik a.d. iz Splita, poznatiji kao bivša Jugoplastika, za 'fiat 500L' pravi šest dijelova, od kanistera za pranje stakla do poklopaca. U njoj radi više od 1.000 radnika. Već pravi dijelove za Reno, Dačiju, BMW, Ford. Posao sa Fiatom”spada u manje, ali tako se dobija povjerenje" , kaže Mihalić.

Kako tvrde čelnici auto-komponentaških klastera, jasno je zbog čega firme iz regiona imaju prednost nad ostalima. Cijena radne snage je niža, kvalitet mora da bude isti, a rokovi isporuke moraju da se poštuju.

U Hrvatskoj radnik za mašinom zarađuje od 400 do 600 eura, u Srbiji od 300 do 400, a u BiH oko 350 eura. Presudno je to što se lakše dolazi do novca iz fondova EU kada se nastupa zajednički, regionalno, nego pojedinačno.

"Mi svi ovde imamo po 100 godina tradicije u proizvodnji u mašinskoj i automobilskoj industriji" , kaže Krunoslav Rašić, direktor klastera iz BiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573214)

Četvrtu godinu negativan trend na tržištu kapitala u RS

Stanje na tržištu kapitala Republike Srpske u 2011., četvrtu godinu zaredom, ima negativan trend.

Berzanski indeks Banjalučke berze u tom periodu je pao za 76,4 posto.

Prema sadašnjim pokazateljima, neophodne su značajne strukturne promjene, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na efikasnost realnog sektora i kredibilitet pojedinačnih emitenata hartija od vrijednosti, ocijenila je Komisija za hartije od vrijednosti RS-a u izvještaju za prošlu godinu koji će na sjednici 15.maja razmatrati poslanici Narodne skupštine RS-a.

Oscilacije u prometu na berzi desile su se krajem svakog kvartala u 2011. godni.

Povećanja prometa u martu 2011., nastala su pod uticajem porasta redovnog prometa i emisije obveznica javnom ponudom, dok su oscilacije u smislu povećanja prometa u maju, junu i novembru bile pod uticajem uspješnih javnih ponuda obveznica i trezorskih zapisa.

Poseban rast ukupnog prometa ostvaren je u novembru prošle godine kada je došlo do emisije obveznica javnom ponudom u iznosu od 108,6 miliona KM i javne emisije trezorskih zapisa u iznosu od 15,2 miliona KM.

Oscilacije u kretanju indeksa odraz su neizvjesnog i nesigurnog oporavka tržišta i vraćanja povjerenja investitora u domaće tržište, navodi se u ovom izvještaju.

Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/94918-cetvrtu-godinu-negativan-trend-na-trzistu-kapitala-u-rs.html)

'Bimal' spreman da otkupi svu uljanu repicu proizvedenu u BiH
11.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/uljana-repica.jpg

Bimal će ispoštovati ugovorene cijene od 560 KM po toni uljane repice, i u potpunosti smo spremni za otkup svih ovogodišnjih tržnih viškova iz cijele BiH, kazala je šef službe logistike i poluproizvoda u «Bimalu" Bojana Lujić.

Dodala je kako slika na terenu pokazuje da će prinosi biti slabiji nego prethodne godine.

"Vremenski uvjeti nisu bili naklonjeni kooperantima prošlog kolovoza kada se sijala uljana repica na ugovorenih oko 400 hektara površina, jer je vladao izuzetno sušan period, pa se očekuju i manjni prinosi za tridesetak posto“ kazala je Lujić.

Prema procjenama stručnjaka ovogodišnji urod uljane repice u BiH mogao bi se kretati od 1,5 do 2 tone po hektaru, što je manje za deset posto u odnosu na ranije godine.


M.V

Uvezeno 16.500 automobila, naskuplji Mercedes SLS
11.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/mercedes-sls.jpg

U BiH je u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno 16.566 polovnih automobila ukupne vrijednosti 165,9 miliona maraka, što je za 2.265 vozila više nego u istom periodu lani.

Među vozilima koja su uvezena u BiH u ovoj godini, najskuplji je Mercedes SLS čija vrijednost iznosi 319.595 KM, dok su uvozne dažbine plaćene prilikom carinjenja iznosile 54.339 KM.

Među skupljim uvezenim vozilima su i Audi A8 u vrijednosti 211.529 KM, te dva Porschea Siene u vrijednosti 141.898 KM i 135.314 KM.

Na ta vozila uvozne dažbine su plaćene više od 20.000 KM.


M.V

sto izmisljaju neke nazive porsea za nase trziste :)

Nova zaduženja moguća samo za proizvodnju i nova radna mjesta

U prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih u BiH iznosio je 687 138, dok je broj nezaposlenih iznosio 543 647 osoba, izjavio je danas u Mostaru potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić, naglasivši kako je u istom razdoblju BiH zabilježila pad gotovo po svim gospodarskim parametrima.

Tako je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za 9, 4 posto te pad u prosječnoj pokrivenosti uvoza izvozom, koji je za isto razdoblje iznosio 51,8 posto.

Po Lasićevom mišljenju, jedina pozitivna pokrivenost uvoza izvozom zabilježena je s Turskom.

Također, u odnosu na 2009. godinu BiH je u 2012. zabilježila pad u svim gospodarskim kretanjima.

Ono što posebno zabrinjava, po Lasićevom mišljenju, jeste da je došlo do pada izvoza, a porasta uvoza. Izvoz je pao za 10 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, dok je uvoz porastao za 0, 4 posto.

"To znači da se ne vodi nikakva vanjsko- trgovinska politika u BiH već da zemlja `baulja`", naglasio je Lasić, te napomenuo kako se BiH,da bi imala rast, mora osloniti na izvoz koji joj je jedini izlaz.

"Mi moramo imati pozitivnu platnu bilancu, odnosno tekući račun države, koji je negativan od Daytona do sada", kazao je Lasić.

Što se tiče novih zaduženja kod MMF-a, Lasić je postavio pitanje "što će BiH raditi slijedeće godine ako sada uzme novi kredit, koji je po njegovom mišljenju, potreban jedino ako bi zaduženost išla u proizvodnju i nova radna mjesta.

"Mislim da u čitavoj ekonomskoj politici, posebno u fiskalnoj mora doći do zaokreta u BiH", kazao je potpredsjednik Komore, dodavši kako je vrijeme da se uvedu restrikcije na uvoz.

Po svim međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala postoji klauzula uvođenja privremenih zaštitnih mjera koje bi vrijedile do uklanjanja uzroka zbog kojih je nastala šteta, naglasio je Lasić, dodavši kako je ugroženost platne bilance u BiH nastala uslijed visokog trgovinskog deficita.

Što se tiče ekonomskih odnosa BiH i Republike Hrvatske te mogućih problema u međusobnoj trgovini poslije ulaska RH u EU, Lasić je naglasio važnost robne razmjene RH i BiH, s obzirom na to da BiH ima najveći obim robne razmjene s Hrvatskom, zbog čega su komore iz BiH pokrenule inicijativu da se nedostaci koje BiH ima u međunarodnoj trgovini s Hrvatskom otklone do njenog ulaska u EU.

"U razgovorima s Hrvatskom tražimo da se produži isti režim izvoza roba iz BiH u Hrvatsku do 1. srpnja 2013. godine, do kada bi mogla biti izvršena akreditacija naše BATA-e", kazao je Lasić, dodavši kako trenutno jako mali broj bh. roba životinjskog i biljnog podrijetla može doći na stolove EU-a.Također, istaknuo je i važnost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u Republiku Hrvatsku.

Lasić je podsjetio i na problem graničnih prijelaza nakon ulaska RH-a u EU. Naime, trenutno su u planu samo dva BIP granična prijelaza Hrvatske s BIH, što je po Lasićevom mišljenju premalo.

Što se tiče reforme poreznog sustava u BiH, Lasić smatra kako BiH već dugi niz godina ima preveliku javnu potrošnju te da je javni sektor trošio više od rasta BDP-a.

Porezna reforma nužna je u BiH, a jedan od najboljih materijala porezne reforme napravio je Federalni zavod za programiranje razvoja u suradnji s drugih relevantnim institucijama, kazao je Lasić.

Po njegovu mišljenju, potrebno je rasteretiti rad, čime bi se privukle strane investicije i kapital, te povećala zaposlenost, odnosno plaće opteretiti od svih davanja, osim prema MIO/PIO i eventualno poreza na plaće.

Sva opterećenja na plaću idu u cijenu proizvoda zbog čega mi predlažemo reformu čitavog poreznog sustava u BiH, dodao je Lasić.

Što se tiče povećanja stope PDV-a, on smatra kako će morati doći do promjene PDV-a, i to uvođenjem dvojne stope.

"Naš je prijedlog bio da se uvede dvojna stopa PDV-a ,i to da svi inputi u poljoprivredi iznose 5 posto te da se ta stopa primjenjuje i na osnovne živežne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i slične proizvode, a sve ostalo da bude obuhvaćeno većom stopom", kazao je Lasić.

Po njegovu mišljenju, najmanja je siva ekonomija u PDV-u, a najveća u radu. Prema nekim procjenama BiH bilježi oko 35 posto sive ekonomije.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573348)

Pet godina Austrotherma BH: Jubilej obilježen preuzimanjem fabrike u Šamcu

Lider u proizvodnji termoizolacionih materijala na tržištu Bosne i Hercegovine, kompanija Austrotherm BH d.o.o, ovih dana obilježava petu godišnjicu otkako postoji i uspješno posluje u našoj zemlji.

Dodatni razlog za slavlje Austrotherma BH je preuzimanje vlasništva nad fabrikom stiropora u Šamcu (donedavno EPS I PUR), koja nakon fabrike u Bihaću, postaje njihova druga fabrika na teritoriji BiH.

(Peter Schmid i Slaviša Gajić)

Tim povodom danas je u Hotelu Hollywood održana press konferencija ove kompanije kojoj su prisustvovali Slaviša Gajić, generalni direktor Austrotherma BiH, Peter Schmid, vlasnik i generalni direktor Austrotherma iz Austrije i Vladimir Ćujić, direktor marketinga Austrotherma iz Srbije.

Naime, radi se o kompaniji koja je poslije samo pet godina poslovanja u Bosni i Hercegovini postala poznat i priznat brand u industriji termoizolacionih građevinskih materijala, te lider u proizvodnji u svim evropskim zemljama u kojima posluje.

Kompanija se u početku bavila kupovinom visokokvalitetnih termoizolacionih materijala od sestrinskih kompanija u Austriji i Srbiji, njihovim uvozom i prodajom na tržištu BiH.

Uspješni početni poslovni koraci kompanije na ovdašnjem tržištu naveli su rukovodstvo koncerna u Austriji da u jesen 2007. donese odluku da se u Bihaću izgradi najmodernija fabrika za proizvodnju termoizolacionih stiropornih ploča.

"Kvalitetna termoizolacija doprinosi znatnom smanjenju troškova grijanja u ljetnim, odnosno troškova hlađenja u zimskim periodima. Potencijal ovog tržišta je i prethodnih godina bio veliki, a čini nam se da će on ubuduće biti još veći, jer najširi slojevi društva sve više shvataju koliko je ušteda energije, a samim tim i energetskih troškova, bitna u vremenima kada energetski izvori u svijetu sve više presušuju i kad ih je iz godine u godinu sve manje", kazao je generalni direktor Austrotherm BH Slaviša Gajić.

Ova kompanija danas zapošljava 60 ljudi i sigurno je da će njihov broj u narednom periodu rasti .

"Kada je u pitanju naša perspektiva veoma smo optimistični i pored ekonomske krize koja nije zaobišla ni građevinsku industriju. Austrotherm raspolaže sa razgranatom mrežom naših najbitnijih poslovnih partnera, odnosno trgovcima građevinskih materijala preko kojih naši materijali dospijevaju do krajnjih kupaca i korisnika. Oni su ti koji također snabdijevaju i građevinske kompanije, tako da su trgovci bili i ostali naši najvažniji partneri", istakao je Gajić, dodajući da će u narednom periodu ova kompanija biti usmjerena ka jačanju direktne saradnje i sa proizvođačkim kompanijama, investitorima i projektantima.



"Kao lider u braši težićemo da jačamo svijest stanovništva o potrebi termoizolacionih materijala u građevinskim objektima, odnosno daljem povećanju termoizolacijskih debljina sa kojima ćemo svi biti dobitinici štedeći i vrijeme i novac", napominje Gajić.

Nezavisni od uvoza energije

Peter Schmid, vlasnik i generalni direktor Austrotherma iz Austrije istakao je da je njihov cilj da budu nezavisni od uvoza energije što je i moguće zahvaljujući gradnji tzv. pasivnih kuća. Prema njegovim riječima, za njih se neće morati uvoziti energija zato što se ona neće trošiti za njihovo zagrijevanje.

"Pošto je BiH i dalje zemlja koja mora da uvozi energiju, posebno je važno da ovdje posredujemo i pružamo informacije da korištenjem i ugradnjom termoizolacije dobijamo jednu situaciju u kojoj su svi pobjednici", zaključio je predstavnik austrijske grupacije.

Inače, Austrotherm je koncern koji je u protekloj godini napravio promet od 1,3 milijarde eura sa ukupno 4.800 zaposlenih u cijelom svijetu. Samo grupacija Austrotherm International je u 2011. godini napravila promet od 226 miliona eura sa 18 fabrika i 800 zaposlenih u 11 zemalja.

S.Bijedić

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573392)

Goražde: Novi pogon Preventa sa 740 radnih mjesta

"Prevent grupacija" u BiH otvorit će novi proizvodni pogon u Goraždu koji će doprinijeti razvoju istočnog dijela BiH direktnim otvaranjem 740 novih radnih mjesta.

Nova fabrika u Goraždu proizvodiće presvlake za prvu ugradnju u automobile renomiranih svjetskih proizvođača, saopšteno je iz "Prevent grupacije". Fabriku "Prevent" Goražde, u industrijskoj zoni Vitkovići, svečano će otvoriti predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u petak, 18. maja, u 11 sati.

"Prevent grupaciju" čini sedam firmi članica sa oko 5.000 zaposlenih. Ova grupacija od 1999. godine posluje u BiH. Zajedno sa ASA grupacijom, najznačajniji je privatni poslovni sistem u BiH i među vodećima u regionu. Lider je u automobilskoj industriji i vodeći bh izvoznik.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/gorazde-novi-pogon-preventa-sa-740-radnih-mjesta/120511161)

Goražde: Novi pogon Preventa sa 740 radnih mjesta



Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/gorazde-novi-pogon-preventa-sa-740-radnih-mjesta/120511161)

Eh ovo su dobre vijesti!!!!!!

Očekivanja umjesto ugovora za bh. firme koje proizvode autodijelove

U "Auto-klasteru BiH", asocijaciji domaćih proizvođača auto-dijelova, izrazili su očekivanje da će pojedinačno i kroz regionalno povezivanje doći do novih poslova, ističući da ih nije obeshrabrio dosadašnji izostanak narudžbi od fabrike FIAT-a u Srbiji.

Krunoslav Rašić, direktor "Auto-klastera BiH", kazao je da su na Međunarodnom sajmu auto-komponenti, koji je u petak završen u Kragujevcu, nastupali zajedno sa auto-klasterima Srbije i Hrvatske, u skladu s lani potpisanim memorandumom o saradnji koji uključuje i Makedonce.

On je potvrdio da je za sada iz okruženja jedino splitska "Plastika" (nekadašnja "Jugoplastika") ugovorila posao o isporuci šest dijelova, od kanistera za pranje stakla do poklopaca, za fabriku "FIAT automobili Srbija".

Uprkos tome što ne mogu računati na status prvog dobavljača, bh. kompanije ne odustaju od FIAT-a. U "Auto-klasteru BiH" priznaju da su možda previše očekivali kada su Italijani prije tri godine ušli u Kragujevac i najavili da će u nove modele ugrađivati dijelove proizvođača iz regiona. Planovi su usporeni s intenziviranjem ekonomske krize, ali je fabrika prije mjesec dana zvanično pokrenula proizvodnju navodeći da bi do kraja godine mogli napraviti 150.000 vozila modela 500 L.

"Sistemski dobavljači FIAT-a koji su otvorili pogone u Srbiji sada traže kvalitetne poddobavljače auto-dijelova u regionu, jer im je to isplativije nego dovoziti komponente iz Češke ili Poljske. U tom smislu su u Kragujevcu uspostavili kontakte i sa firmama iz BiH koje su dostavile određene ponude, pa će vrijeme pokazati da li će doći do konkretnih ugovora", kazao je Rašić.

Prema njegovim riječima, Italijani najviše interesa pokazuju za manje dijelove od brizgane plastike i gume, kao i štancovane dijelove.

Na sajmu u Kragujevcu učestvovale su i firme iz RS - "Čajavec - Fabrika signalnih uređaja" iz Laktaša, Rafinerija ulja Modriča i FAMOS iz Istočnog Sarajeva na zajedničkom štandu Privredne komore RS.

Pero Ćorić, direktor sektora granskih udruženja Privredne komore RS, održanu manifestaciju ocijenio je skromnijom od prošlogodišnje, jer je bilo manje proizvođača, a više ponuđača i trgovaca.

"Bilo je Italijana koji su izrazili žaljenje zbog trenutne teške situacije u fabrici `Fusol`, navodeći da će doći u Nevesinje kako bi vidjeli da li se može uspostaviti proizvodnja", napomenuo je Ćorić.

Kao pozitivno je naveo dogovoreni projekat "Zapadni Balkan - inovativni auto-region", u koji je uključena i Vlada RS, gdje bi partneri bili proizvođači iz sektora auto-komponenti, mašinske industrije i novih materijala iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Savo Zelić, direktor fabrike "Čajavec FSU", izjavio je da su sajam iskoristili za nastavak saradnje sa dobavljačima Industrije motora Rakovica (IMR) o isporuci signalnih uređaja za njihove traktore s obzirom na to da ta srbijanska fabrika ima ugovorene isporuke traktora za Etiopiju i druge zemlje.

Pored trenutnih sajamskih aktivnosti, u "Auto-klasteru BiH" najavljuju da će sa kolegama iz Srbije, Hrvatske i Makedonije, aplicirati kod fondova Evropske unije i njemačkog GIZ-a za zajedničke promotivne akcije, organizaciju poslovnih susreta, saradnju u oblasti inovacija i standardizacije.

Smatraju da bi u doglednom periodu mogli biti atraktivni, prije svega njemačkoj auto-industriji koja traga za bližim kvalitetnim i troškovno povoljnijim dobavljačima umjesto trenutno dominantnih kineskih. Proizvođači iz zemalja bivše Jugoslavije trenutno uglavnom isporučuju dijelove za sistemske dobavljače auto-giganata "Volkwagen", "Peugeot-Citroen", BMW, "Renault" i ruski "Avtovaz".

Teška godina za evropske gigante

Agencije prenose da je većina auto-kompanija u Evropi uzdržana u procjeni poslovanja u ovoj godini nakon pada prodaje i zabrinuta zbog finansijske krize, imajući u vidu da je nezaposlenost u evrozoni porasla na 10,9 odsto, najviši nivo od 1999. godine.

Tražnja za novim automobilima u EU je negativna šesti uzastopni mjesec, s padom od sedam odsto u poređenju s martom minule godine. Od januara do marta zabilježen je pad isporuka od 7,7 odsto.

Većina proizvođača, kao što su "Peugeot-Citroen" (PSA), FIAT ili "Renault", bilježi loše finansijske rezultate. Francuska alijansa PSA predviđa "vrlo teško" drugo tromjesečje, naglašavajući da tražnja nastavlja da slabi na domaćem i vrlo važnom tržištu južne Evrope. "Renault" je upozorio na lošije od očekivanog stanja prodaje vozila na tržištu Francuske i širom Evrope, gdje su ukupne isporuke pale 8,6 odsto. FIAT je naveo da je prodaja u regionu smanjena za 26 odsto, a Uprava kompanije je upozorila da će obim isporuka ove godine dostići najniži nivo od 1983. Proizvođači luksuznih vozila, BMW i "Mercedes" uzdržani su u prognozama, iako su objavili visoku zaradu u prvom tromjesečju 2012.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573441)

Korupcija u biznisu tjera strane investitore
12.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/BOSNA%20I%20HERCEGOVINA/korupcija%20bih.jpg

U BiH godišnje se obrne oko milijardu eura u javnim nabavkama za raznu robu, usluge i radove, od čega u privatnim džepovima završi između 300 i 400 miliona eura, podaci su nevladinog udruženja 'Tender'.

"BiH je 2008. godine imala 91,89 posto otvorenih postupaka u javnim nabavkama, 2010. godine bilo je samo 38 posto otvorenih postupaka, a sve ostalo su postupci na crno - to su ogromna sredstva u pitanju", naveo je predsjednik ovog udruženja Rajko Kecman.


Opširnije... (http://www.mojevijesti.ba/novost/123012/Korupcija-u-biznisu-tjera-strane-investitore)

sto izmisljaju neke nazive porsea za nase trziste :)

Dobar! :lol: :lol:

Porche siene - prvi naziv kako se pise, a slijedeci kak se (navodno) cita... toliko o pismenosti novinara i lektora :nuts:

Porsche Cayenne s uvaljda mislili, a izgovra se (otprilike) KA-IN

http://en.wikipedia.org/wiki/Porsche_Cayenne

Dobar! :lol: :lol:

Porche siene - prvi naziv kako se pise, a slijedeci kak se (navodno) cita... toliko o pismenosti novinara i lektora :nuts:

Porsche Cayenne s uvaljda mislili, a izgovra se (otprilike) KA-IN

http://en.wikipedia.org/wiki/Porsche_Cayenne

trebalo mi je par sekundi da skontam na koje auto je novinar mislio

:lol:

Hoteli se pripremaju za halal turiste

http://www.oslobodjenje.ba/portal/images/articles/hoteli-se-pripremaju-za-halal-turiste.jpg

Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija nedavno se po prvi puta uspješno predstavila na jednom od najvažnijih i najvećih svjetskih turističkih sajmova - ATM Dubai 2012. i to uz pomoć partnera, turističke agencije Helen Holidays iz Istanbula.
U Ministarstvu okoliša i turizma FBiH kažu da su ponosni što mogu najaviti zaista pozitivne rezultate, te veliki broj zainteresiranih za našu zemlju. Već početkom juna očekuju se prve gosti iz zemalja Golfskog zaljeva.

Vjera i turizam

Međutim, gosti iz Golfskog zaljeva koji je, kako je svima dobro poznato, većinom naseljen muslimanima, traže i posebnu turističku ponudu. Tačnije, traže da ponuda odgovara njihovom islamskom identitu. U svijetu je to danas poznato kao halal turizam, dakle uz standardnu ponudu, gostima se trebaju obezbijediti uslovi koji su u skladu sa islamom.
O tome da li je naša spremna za goste koji zahtjevaju halal, u Ministarstvu kažu:

"Mi smo destinacija koja nudi kvalitetne turističke proizvode utemeljene na prirodnim ljepotama, bogatstvu tradicijskih i kulturoloških različitosti na malom prostoru. Svaki gost je poseban gost i treba mu se posvetiti te udovoljiti maksimalno, tako da je i sama naša ponuda tijekom sajma imala naglasak na halal certificirane ugostiteljske objekte, hotele te uvjete koji odgovaraju turistima koji putuju iz tih krajeva svijeta".

Ministarstvo okoliša i turizma, kako su nam kazali, sarađuje u tom pogledu s Agencijom za halal cerftificiranje. U tom kontekstu, prošle godine je organiziran seminar o temi Razvoj halal turizma i ugostiteljstva u Federaciji BiH.

"Ministarstvo je prošle godine prepoznalo značaj te podržalo projekte putem javnog poziva za Program promocije i uvođenje osim HACAP i HALAL certifikata, te su odobrena sredstva za 13 korisnika. U tijeku certifikacije su hoteli Pahuljica i Vlašić na Vlašiću, hoteli Bristol i Europa u Sarajevu, hotel Senad od Bosne u Tuzli te restoran Terasa u Sarajevu, dok su zahtjeve za certifikaciju uputili hotel Hollywood i hotel Ilidža", kažu u Ministarstvu.
Prošle godine BiH je, iako nema dovoljno certificiranih turističkih halal sadržaja, proglašena najpoželjnom destinacijom za halal turizam u svijetu po izboru agencije Crescent Rating.

U elitnom društvu

Halal turizam, kažu u Ministarstvu, novi je oblik turističke ponude koji postaje sve popularniji u svijetu, a kada znate potražnju onda i svoju ponudu možete bolje prilagoditi. Stoga, svakom gostu treba se posvetiti i učiniti sve dostupnim kako bi ih učinili zadovoljnim, jer zadovoljan gost se vraća.

"Svaka pohvala i svaki dodatni marketing i promocija poput ove, ili pak jednog National Geographica koji je proglasio BiH najpoželjnijom destinacijom za rafting i avanturistički turizam , te brdski biciklizam, dodatan su vjetar u leđa. Nije li fascinantno kada vas rame uz rame svrstaju među respektabilne i popularne svjetske destinacije poput Londona, Munchena, Beča, Bangkoka, Singapura ili Indije!?. Činjenica je da su resursi za razvoj turizma u BiH nedvoljno iskorišteni. Kod nas potencijali nikada nisu bili upitni. A sada je red na to da te potencijale prezentiramo, unaprijedimo i ponudimo u što boljem svjetlu kako domaćim, tako i stranim turistima", poručuju iz Ministarstva.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/hoteli-se-pripremaju-za-halal-turiste)

Bosna i Hercegovina treba investicije

Treću godinu za redom ASA grupacija podržava Sarajevo Business Forum (SBF), međunarodnu investicionu konferenciju, koja okuplja veliki broj regionalnih državnika i globalnih investitora.

"U periodu održavanja Foruma, Sarajevo je političko-ekonomsko središte regiona. To je prilika za predstavljanje poslovanja, ali i za privlačenje investicija“, ističe Vedran Peršić, rukovodilac korporativnih komunikacija ASA grupacije, te dodaje da su investitori u konstantnoj potrazi za novim poslovima. "Dolaskom na Forum pokazuju da su spremni razmotriti isplativost poslovanja u ovom regionu".

ASA grupacija i SBF dijele iste vrijednosti, i podržava ga od njegovog osnivanja osiguravajući dvadeset vozila za goste Foruma. Tu se izdavaja posvećenost razvoju bh. ekonomije i društva u cijelini. Šta više, ASA grupacija se zalaže za uspostavljanje poslovnog ambijenta koji će privlačiti strane investitore.

"Predstavljajući svoje brzorastuće projekte potencijalnim investitorima, Grupacija pokazuje da je moguće uspješno poslovati u BiH. Na taj način ona za njih predstavlja svojevrsnu ulaznicu na ovo tržište", ističe Peršić. Tokom šesnaest godina poslovanja ASA grupacija je u Bosnu i Hercegovinu investirala preko 200 miliona KM. Lider je u prodaji automobila i ima jedinstven poslovni sistem sa uslugama lizinga, osiguranja, banke i investicionog fonda. Grupacija posvećuje značajnu pažnju razvoju društva, te investira u mlade kroz školovanje 980 stipendista Fondacije Hastor. Prepoznata je kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca Bosne i Hercegovine.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bosna-i-hercegovina-treba-investicije/120513029)

Skoro izjednačen broj radnika i penzionera u RS-u

Broj penzionera u Republici Srpskoj je proteklih godina višestruko brže rastao od broja osiguranika uplate doprinosa, tako da je to uzrok nastalih teškoća i stalne neravnoteže u pogledu naplaćenih izvornih prihoda po osnovu doprinosa i obaveza po osnovu utvrđenih penzionih prava.

Dodaju li se tome sve prisutniji negativni demografski trendovi, sve manja stopa fertiliteta i sve duži prosječni životni vijek, očekivati je dodatno pogoršanje situacije i ugrožavanje finansijske stabilnosti i likvidnosti Fonda PIORS-a, navodi se u informaciju koju je Vlada RS-a proslijedila na razmatranje poslanicima Narodne skupštine RS-a za sjednicu 15. maja.

U dokumentu stoji da je broj korisnika prava povećan od 2005. godine, kada ih je bilo 191.807 na 233.143 koliko je bilo 31. decembra 2011., što je više za 41.336 korisnika i predstavlja porast od 21,55 posto.

Ovakva nesrazmjera u porastu broja osiguranika i korisnika neminovno je dovela do značajnog pada koeficijenta odnosa broja osiguranika i korisnika s 1:1,48 u 2005. godini na samo 1:1,18 u 2011.

“U periodu 2005.-2011. broj korisnika se povećao za 41.336, dok se u istom periodu broj osiguranika smanjio za 8.395. Pitanje odnosa između broja zaposlenih i broja penzionera je pitanje veličine raspoloživih sredstava za raspodjelu. Sve je veći raskorak između prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i sve skromnijih realnih izvora iz kojih se ona alimentiraju, tako da RS preuzima brigu o materijalnoj i socijalnoj sigurnosti osiguranika od penzionisanja do kraja života“, navodi se u ovoj informaciji o stanju u oblasti PIORS-a.

Istovremeno, rast prosječne penzije nije pratio rast prosječne plaće u tom entitetu.

U proteklih šest godina došlo je i do smanjenja procenta učešća prosječne penzije u prosječnoj plaći u RS, tako da je taj procenat s 39,88 posto u 2005. godini, palo u 2011. na 39,65 posto, što je znak da odgovarajućim mjerama treba zaustaviti ovaj pad u cilju očuvanja realne vrijednosti penzija, minimuma socijalne sigurnosti, kako bi se izbjegla opasnost od siromaštva stare populacije.

Od ukupno 232.756 korisnika prava njih 114.982 (49,40 posto) su korisnici starosne penzije, 41.407 (17,78 posto) su korisnici invalidske, a 76.367 (32,80 posto) primaju porodične penzije.

Najniža penzija u RS-u u decembru 2008. godine iznosila je 160 KM i nije se mijenjala do decembra 2011.

Prosječan iznos samostalne penzije koju je Fond isplatio za decembar 2011. iznosio je 320 KM što je na približno istom nivou iz decembra 2008. kada je prosječna penzija iznosila 319,64 KM.

„Zbog neusklađivanja penzija, a prisutnog rasta potrošačkih cijena u posljednje tri godine, došlo je do pada realne vrijednosti penzija i pada kupovne moći penzionera. Prosječno isplaćena penzija čini samo 18 posto potrošačke korpe, a najveća isplaćena penzija u visini 1.573 KM čini 87,40 posto potrošačke korpe. Relativno niske penzije i specifične potrebe penzionera, te njihova ovisnost o pomoći drugih stavlja ih u posebno težak položaj“, priznaje izvršna vlast u RS-u u ovoj informaciji.

Penzioneri samci, ili porodice gdje je samo jedan primalac najniže penzije od 160-320 KM izloženi su ogromnom riziku pada u siromaštvo, odnosno već se nalaze ispod linije siromaštva.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/skoro-izjednacen-broj-radnika-i-penzionera-u-rs-u/120513033)

Sta je ono bilo sa Zovkom vlasnikom istoimene firme
Pola poslovnih jedinica je prodato a veliki broj nekretninna je na drazbi
Cudno

Ako pitas jel Zovko puk'o, jest puk'o je...

Rasprodaje sve da bi spasio barem nesto. Isli su prevarantski sa Zovko Osiguranje da bi imali cash-flow, ali nisu uspjeli

^^mogao bi se osnovati klub propalih tajkuna: Selimovici, Zovko, Kerum, Miskovic ... ako ko ima jos neka pise

Miskovic i Selimovici su daleko od propalih...

Turski privrednici su dobrodošli, svježe investicije su potrebne KTK-u

Ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj boravio je nedavno u Sloveniji na konferenciji "Energija i okoliš". Tokom nezvaničnih sastanaka Trhulj je razmijenio iskustva sa turskim privrednicima o realizaciji različitih projekata i mogućnostima saradnje u industrijskim granama u kojima Federacija BiH ima kvalitetne resurse i uspostavljeni su značajni kontakti s turskim privrednicima, navodi danas visočki radio "Q".

Veća grupa privrednika iz Turske, početkom juna, trebala bi posjetiti Bosnu i Hercegovinu, te održati niz sastanaka, na kojima će resorni ministar predstaviti raspoloživost privrednih kapaciteta i zakonskih rješenja koja se odnose na strana ulaganja.

Po riječima Trhulja, tokom tih sastanaka u Sarajevu sasvim sigurno će biti riječi o mogućnosti ulaganja u KTK Visoko, jednu od firmi sa većinskim državnim kapitalom za čiji privatizaciju Vlada FBiH traži strateškog partnera.

Po riječima generalnog direktora KTK Visoko, Senada Bilalovića, KTK se nalazi u procesu privatizacije, u velikim je problemima i traži se strateški partner.

O dolasku turskih privrednika saznali su iz medija, te u narednim danima očekuju preciznije informacije iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.

“Moje iskustvo sa turskim partnerima je uglavnom dobro i mi smo odlično sarađivali sa jednom od najvećih turskih kompanija iz proizvodnje kože “Desa Deri” iz Istanbula. Želja mi je da oni budu u delegaciji turskih privrednika, koja će u junu posjetiti BiH. Obzirom na probleme u kojima se KTK nalazi, itekako su potrebne svježe investicije. Radovalo bi nas da turski partneri dođu, jer su iskustva, koja smo sa njima imali u posljednjih desetak godina, uglavnom pozitivna”, kazao je za Q radio direktor Bilalović.

Ministar Trhulj smatra da Turska ima veoma razvijenu privredu tekstila i vjeruje da ona može biti adekvatan partner visočkom Kožarsko-tekstilnom kombinatu, prenosi "Q" radio.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573489)

Inspekcije se moraju uključiti


Rad na crno, nekategorizirani objekti, neplaćanje taksi...samo su neke od poteškoća s kojima se turistički radnicu u Federaciji BiH susreću na terenu, kažu u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH.

Kako su istakli, lokalna zajednica te inspekcija trebaju se više uključiti u rješavanje ovog problema, a jedan od načina da Ministarstvo pomogne je nacrt novog Zakona o turističkim zajednicama, koji je Vlada FBiH prihvatila.

"Potreba za donošenjem novoga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH ukazala se prvenstveno radi jačanja i promicanja turizma Federacije BiH i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i povezanih djelatnosti, te radi jačeg i svrsihodnijeg organiziranja turističkih zajednica, kao i velikog broja pristiglih incijativa za izradu novog zakona", kazali su u Ministarstvu.

Jedno od osnovnih načela na kojima se temelji ovaj zakon je stvaranje mogućnosti da svaka razina vlasti bude odgovorna za njegovu provedbu i sveukupno stanje u oblasti turističke djelatnosti. Tako bi se novim Zakonom definirao nadzor nad radom turističkih zajednica, gospodarenje u turističkim zajednicama, čime bi se poboljšala suradnja između resornih općinskih odnosno gradskih organa uprave, mjerodavnih za oblast turizma, kantonalnih/županijskih ministarstva i turističkih zajednica županija/kantona, a sve u svrhu promocije i unaprijeđenja turizma u FBiH, pojasnili su u Ministarstvu.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/inspekcije-se-moraju-ukljuciti)

^^mogao bi se osnovati klub propalih tajkuna: Selimovici, Zovko, Kerum, Miskovic ... ako ko ima jos neka pisecovjek prodao deltu, tj dio za 1,8 milijardi KM!!!! i propao?

Milkos dogovorio izvoz proizvoda za njemačke lance Lidl i Kaufland

Početkom ovog mjeseca sarajevska Mljekara "Milkos" je imala dva audita upravljanja kvalitetom u proizvodnji i proizvodima od strane predstavnika velikih njemačkih trgovačkih lanaca LIDL i Kaufland.

Ispred Lidl-a audit je vodio Dr. Jan Schepers sa Instituta "Dr. Erdmann" iz Rheda-Wiedenbrucka, a audit Kauflanda je provela Melita Banek iz "TÜV Croatia" d.o.o. iz Zagreba.

Naime, kompanija "Milkos" je u prva četiri mjeseca ove godine imala 40% veći izvoz u odnosu na isti period prošle godine, a u pravcu tog povećanja dogovorena je proizvodnja i izvoz mliječnih proizvoda za ova dva njemačka lanca koja imaju svoje trgovine u Hrvatskoj.

Tako "Lidl" u Hrvatskoj ima 77 prodajnih objekata, a Kaufland 27. Obzirom da ovi lanci izuzetno polažu na kvalitet proizvoda koji se nalaze na njihovim policama, a koji moraju biti u potpunosti usaglašeni sa zahtjevima EU kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda, angažovali su navedene institucije i stručnjake, da potvrde upravljanje kvalitetom, kao i kvalitet proizvodnje i proizvoda Milkosa, isitiču iz ove kompanije.

Navedene da su auditi uspješno realizovani te da su auditori iskazali zadovoljstvo upravljanjem kvalitete, proizvodnim procesima i samim proizvodima Milkosa, tako da se mlijeko i ostali mliječni proizvodi Milkosa već nalaze na policama ovih renomiranih lanaca u Hrvatskoj.

"Ovo je samo još jedan dokaz da su domaće mljekare kvalitetom svojih proizvoda u potpunosti usaglašene sa zahtjevima EU, i da je jedina prepreka izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH na tržište zemalja Evropske Unije, na strani države", navode iz ove kompanije.

Ističu da se ovaj nedostatak odnosi na nepostojanje certificirane laboratorije za animalne proizvode, čiji bi cerifikati omogućili otvaranje najvećeg mogućeg izvoznog tržišta za poljoprivrednike i proizvođače iz BIH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/574039)

Osnivanje nove firme u Rusiji


Dok se u prvoj polovini juna očekuje nova sjednica vanredne skupštine Bosnalijeka koju treba sazvati Vlada FBiH, odnosno Ministarstvo energije, industrije i rudarstva FBiH i na kojoj treba biti razriješen sadašnji Nadzorni odbor kompanije jer se oglušio o zaključke Vlade kojim se tražila smjena direktora Edina Arslanagića, Nadzorni odbor Bosnalijeka je na svojoj sjednici 4. maja usvojio prijedlog odluka za predstojeću redovnu Skupštinu dioničara zakazanu za 26. maj, na kojoj bi se osnovala Bosnalijekova firma u Rusiji.

Dobit 6 miliona

Prema najavljenom dnevnom redu, na redovnoj Skupštini dioničari će birati predsjednika Skupštine i dva ovjerivača zapisnika Skupštine, usvajati godišnji izvještaj o poslovanju Društva za 2011. godinu, sa izvještajima revizora, NO i Odbora za reviziju. Planirano je i donošenje odluke o raspodjeli i načinu upotrebe dobiti ostvarene po godišnjem izvještaju o poslovanju Društva za 2011. i to na način da se ta dobit u vrijednosti od 5.938.129 KM ne isplati kao dividenda dioničarima, već rasporedi za investiranje u unapređenje i razvoj djelatnosti društva.

Dioničari će glasati i o odluci o preknjižavanju dobiti ostvarene u 2010. u iznosu od 4.181.658 KM koja je bila usmjerena za investiranje u unapređenje i razvoj djelatnosti društva u 2011. godini, u fond rezervi Društva. Na dnevnom redu biće i ovogodišnji poslovni plan Društva.
Dioničarima će se ponuditi i odluka o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u Rusiji, te odluka o odobravanju Statuta pomenutog društva. Ta firma bi se zvala Bosnalijek d.o.o. i imala bi sjedište u Moskvi, sa osnovnim kapitalom od 19,5 miliona rublji.

Ruskinja direktorica

Interesantno je da je, prema odluci donesenoj na sjednici NO Bosnalijeka d.d. 4. maja o osnivanju Bosnalijeka d.o.o. u Moskvi, u prvi saziv Upravnog odbora ove nove firme predložen i Amar Arslanagić, sin Edina Arslanagića, uz još dva člana Bojana Kebea i Dejana Đorđevića, dok se za generalnog direktora Društva po odluci imenuje Marija Nikolaevna Eremina.

Prema predviđenoj odluci, firma bi se bavila prvenstveno trgovinom na veliko lijekovima i farmaceutskim supstancama, kozmetičkim proizvodima, dodacima prehrani, hemikalijama, poljoprivrednim proizvodima za medicinsku upotrebu, kao i higijenskim i drugim proizvodima, skladištenjem, transportom i servisiranjem nabrojanih proizvoda, zatim proizvodnjom i/ili završetkom pojedinih proizvodnih faza nabrojanih proizvoda, organizovanjem i provođenjem pretkliničkih i kliničkih proba/testova lijekova i farmaceutskih proizvoda, uključujući opojne i psihotropne lijekove, zatim kontrolu kvaliteta.

Na dnevnom redu biće i izbor članova Nadzornog odbora Društva, izbor članova Odbora za reviziju Društva i vanjskog revizora. Predviđa se i donošenje osnovnih elemenata za zaključivanje ugovora sa članovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju u pogledu vrste, osnove i visine naknada.



Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/osnivanje-nove-firme-u-rusiji)

Milkos dogovorio izvoz proizvoda za njemačke lance Lidl i Kaufland

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/574039)

Ovo rade pod njihovom robnom markom?

Dobar posao!

HT Mostar poslovao s dobiti od 10 miliona KM


HT Mostar je u 2011. godini ostvario neto dobit od 10.023.787 KM, što je za oko 2,5 miliona bolje nego u 2010. godini kada je dobit iznosila 7,5 miliona KM, pokazuje revidirani finansijski izvještaj kompanije.

U prvom polugodištu 2011. kompanija je imala dobit od 11.041.416 KM. Poslovni prihodi u 2011. iznosili su 246,3 miliona KM i značajno su popravljeni u odnosu na godinu ranije, kada su iznosili 232,4 miliona KM.
Prihodi od prodaje na domaćem tržištu u 2011. godini iznosili su 200,4 miliona KM i za 10 miliona KM veći su nego u prethodnoj godini kada su iznosili 190,4 miliona.
Na stranom tržištu realizovana je prodaja od 38,9 miliona KM, u odnosu na 34,6 miliona KM u 2010. godini.
Poslovni rashodi iznosili su 216,5 miliona KM i unekoliko su povećani u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 214 miliona KM.
Dok su materijalni troškovi blago povećani sa 5,6 miliona na 6,1 milion KM, troškovi plaća i ostalih ličnih primanja smanjeni su sa 58,9 miliona KM na 56,8 miliona KM.
Nasuprot tome, Uvećani su troškovi proizvodnih usluga sa 59,7 miliona na 61,1 milion KM, kao i troškovi amortizacije sa 48,7 miliona na 62,9 miliona KM.
HT Mostar ima 1146 dioničara, a dioničari sa više od 5% vrijednosnih papira su Vlada FBiH, Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb, te Hrvatske Pošte d.d. Zagreb.

FDS: Lanjska dobit 6,4 miliona KM


Fabrika duhana Sarajevo (FDS) ostvarila je u 2011. godini neto dobit od 6.463.118 KM, što je unekoliko slabije nego godinu ranije kada je dobit iznosila 6.524.010 KM, pokazuje revidirani finansijski izvještaj kompanije.

Poslovni prihodi FDS-a iznosili su su 77 miliona KM, i manji su nego u 2010. godini kada su iznosili 80,8 miliona KM. Istovremeno, smanjeni su poslovni rashodi budući da su iznosili 68,2 miliona KM, u odnosu na 75,5 miliona KM u 2010. godini.
Većinu prodaje kompanija je realizovala na domaćem tržištu, u vrijednosti 62,4 miliona KM (u 2010. godini 67,4), dok je na stranom tržištu ostvarena vrijednost od oko 8 miliona KM (6 miliona u 2010.).
Kad je riječ o rashodima, kompanija je napravila uštede na materijalnim troškovima koji su smanjeni sa 37,1 milion KM na 33,9 miliona KM u 2011. godini, pri čemu su i troškovi plaća i ostalih ličnih primanja zaposlenicima smanjeni sa 17,2 miliona KM na 15,1 milion KM.
FDS ima registrovanih 1.281.712 dionica nominalne vrijednosti 100 KM po dionici, a Federalno Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva najveći je dioničar sa 39,91% učešća.
Društva u kojima FDS ima više od 10 posto dionica ili vlasništva u kapitalu su: Tobacco press d.o.o. Mostar, UPI Poslovni sistemi d.d. Sarajevo, Vakufska banka d.d. Sarajevo, Unis d.d. Sarajevo, Privredna banka d.d. Sarajevo, Duhan-Zenica d.d. Zenica, Univerzalpromet d.d. Tuzla, Remontmontaža d.d. Tuzla, ZIF MI-GROUP d.d. Sarajevo, ZIF Bonus d.d. Sarajevo.

Milkos dogovorio izvoz proizvoda za njemačke lance Lidl i Kaufland



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/574039)

Ovo je fantasticno:cheers:

Super za Milkos! :cheers:

super za Milkos ali imaju problema, nadam se da ce ih rijesiti u kratkom vremenu

Dvije entitetske agencije za bankarstvo predsjedavajući BSCEE-a u 2013.godini

Na konferenciji BCSEE-a održanoj u Beču Agencija za bankarstvo F BiH i Agencija za bankarstvo RS izabrane su za predsjedavajuće Grupom supervizora banaka iz Centralne i Istočne Evrope u 2013.godini.

BSCEE je osnovana u Budimpešti 1991. godine od strane 6 zemalja predstavnika supervizora banaka. Broji 23 članice, Agencija za bankarstvo F BiH članica je Grupe od 2002. godine a Agencija za bankarstvo RS od 2008.godine.

Glavni ciljevi BSCEE Grupe su da podstiče i pomaže istraživanja, obuke i obrazovne programe i općenito sve aktivnosti vezane za funkcije svojih članica, da promovira i održava blisku suradnju i komunikaciju između institucija za bankarsku superviziju Centralne i Istočne Evrope, da pomogne i olakša članicama svoje Grupe obavljanje svojih supervizorskih (nadzornih) funkcija, te brojne druge aktivnosti za integraciju evropskog bankarskog supervizorskog sistema kao i zastupanje kod Bazelskog komiteta za bankarsku superviziju.

Izuzetna je čast, ali i velika odgovornost ukazano povjerenje Agencijama za bankarstvo da predsjedavaju Grupom i nadamo se da ćemo u toku svog predsjedavanja pridonijeti još boljoj suradnji regulatornih tijela iz zemalja Centralne i Istočne Evrope i razmjeni tehnika kontrole banaka, iskustava i informacija te unapređenju stabilnosti bankarskog sistema čitavog regiona.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/574342)

Osnivanje nove firme u Rusiji




Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/osnivanje-nove-firme-u-rusiji)


Interesantno!

Misija MMF-a u četvrtak dolazi u BiH
14.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/140506-jpg.jpg&w=609&h=424

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u četvrtak započinje desetodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini tokom koje će održati sastanke sa državnim i entitetskim vlastima po čijem okončanju će biti saopćeno da li BiH ulazi u novi ili će samo biti reprogramirane rate stand by aranžmana s MMF-om iz 2009.

Po riječima ministra finansija i trezora BiH Nikole Špirića, eventualno zaključenje novog stand by aranžmana za BiH bazirat ćese na premisi preuzimanja obaveza za nastavak provođenja strukturalnih reformi, a novac iz tog kreditnog sporazuma neće biti trošen za puko pokrivanje budžetskih deficita.

„Državnom nivou vlasti u BiH stand by aranžman nije potreban, jer država ima zdrave izvore finansiranja, ali su veliki strukturalni deficiti u entitetskim budžetima. Možda novi stand by aranžman bude podrazumijevao samo refinansiranje otplate rata za prethodni kredit MMF-a za 2013. i 2014“, kazao je Špirić.

On je naglasio kako u četvrtak na sjednici Fiskalnog vijeća BiH očekuje od premijera i ministara finansija FBiH i RS-a informaciju o „ulaznim parametrima entiteta za aranžman s MMF-om“.

BiH je u julu 2009. sklopila trogodišnji stand by aranžman s MMF-om od oko milijardu eura i s godišnjom kamatnom stošpom od oko 1,35 posto. Aranžman je imao za ciljeve smanjenje budžetskih deficita, oganičenje politike plata, podršku likvidnosti banaka u BiH, osiguranje vanjskih izvora finansiranja i intenziviranje reformi u oblasti socijalne zaštite i osiguranje održivosti penzionog sistema. Povučeno je pet tranši, a otplata prve rate aranžmana počinje 2013. što će u i dalje lošim ekonomskim i fiskalnim uvjetima predstavljati značajno opterećenje za budžete oba entiteta u BiH.



ANADOLU

Ivanković-Lijanović: Ispuniti uslove koji garantuju izvoz u EU


BiH će imati veliki zastoj u trgovini robe sa Hrvatskom, koja je trenutno njen najznačajniji vanjskotrgovinski partner, ako se do početka 2013. godine, kada Hrvatska ulazi u Evropsku uniju (EU) ne pomakne s mrtve tačke i ne ispuni uslove koji će joj zagarantovati izvoz, smatra poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanković-Lijanović.

"Bitno je istaći da uslovi iz Mape puta koju je usvojilo Vijeće ministara BiH, a koja garantuje izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u zemlje EU, još nisu blizu da se ispune i to stanje prezentuje šta je do sada uradilo na tom polju Vijeće ministara BiH'', ocijenio je on.

Ivanković-Lijanović je na današnjoj zajedničkoj sjednici oba doma parlamenta BiH, u vezi sa tim aktuelnim problemom, uputio poslaničko pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi, saopšteno je iz Narodne stranke "Radom za boljitak".

On je pitao Bevandu da li će preduzeti sve potrebne aktivnosti da bi bio osiguran izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Evropsku uniju i na taj način spriječeno da se, ulaskom Hrvatske u EU iduće godine BiH, izgubi izvoz proizvoda životinjskog porijekla u tu zemlju i tako pretrpi velike štete, posebno po domaće poljoprivredne proizvođače.

(SRNA)

Ovo rade pod njihovom robnom markom?

Dobar posao!

Da a pritom se ceto reklamiraju u vikend akcijama Plodina i Mercator/Getro u HR
super za Milkos ali imaju problema, nadam se da ce ih rijesiti u kratkom vremenu
Valjda ce uspjeti progutati knedlu

BMW motoristička odijela proizvode se u Tešnju


Pet godina poslije, proizvodi više od 1.000 odijela mjesečno za BMW.

Priču donosi Arduana Kurić.


JIoHU98CwS8

Energoinvest prezentirao svoje kapacitete u Hrvatskoj

http://www.oslobodjenje.ba/portal/images/articles/energoinvest-prezentirao-svoje-kapacitete-u-hrvatskoj.jpg

Energoinvest je danas u Sarajevu organizirao prezentaciju s ciljem zaštite svoje imovine, unapređenja poslovanja i većeg udjela na tržištu susjedne Hrvatske.

Ova kompanija je već duže vrijeme prisutna na području Hrvatske u oblasti naftne industrije, posjeduje značajnu infrastrukturu za skladištenje i distribuciju nafte i naftnih derivata, te 16 benzinskih pumpi.

S tim u vezi, upućen je poziv renomiranim kompanijama iz regiona i šire koje se bave ovom djelatnošću, a većina zainteresiranih se odazvala Energoinvestovom pozivu.

Prezentaciji su prisustvovali predstavnici kompanija Eneroginvest d.d. Sarajevo, Energoivest - Hrvatska d.o.o. Zagreb, Optima Grupa d.o.o. Banja Luka, HIFA OIL d.o.o. Tešanj, LUKOIL - Hrvatska Zagreb i INA (Holdina d.o.o. Sarajevo).

Cilj prezentacije je povećanje tržišnog udjela i prometa Energoinvesta u Hrvatskoj, stvaranje uvjeta za profitabilno poslovanje, te uspostavljanje saradnje sa strateškim partnerima - renomiranim kompanijama u prometu naftom i naftnim derivatima.

Prezentacija je rezultirala pozitivnim reakcijama čime je otvorena mogućnost za zajedničku saradnju u oblasti snadbijevanja naftom, kao i iznajmljivanje nekretina te eventualno formiranje zajedničke kompanije.

Također, dogovoreno je da se u narednom periodu, zainteresirane kompanije očituju po ovom pitanju, nakon čega će biti upriličeni novi sastanci, uz konkretne dogovore o načinu buduće saradnje, saopćeno je iz Odjela za odnose sa javnošću Energoinvesta.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/energoinvest-prezentirao-svoje-kapacitete-u-hrvatskoj)

Ova je bolja :)

http://www.energoinvest.com/images/profil/slide1.jpg

Inace dobra zgrada - i po obliku i po sadrzaju (i po internoj vrijednosti) :)

Burne reakcije na nove četiri milijarde maraka zaduživanja RS-a

Narodna skupština RS razmatraće u utorak Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama i Prijedlog politike zaduživanja u tom entitetu.

Ukoliko bi se ostvarile ideje iz 'Politike zaduživanja', RS bi uduplala svoj dosadašnji dug sa četiri na gotovo osam milijardi maraka. Bio je to povod da se iz redova opozicije zatraži rekonstrukcija, pa i smjena Vlade RS.

„Prijedlog politike zaduživanja“ dokument je u kojem su iskazane potrebe RS za kreditima u svim oblastima: samo entitetskim Željeznicama potreban je kredit od 330 miliona maraka, a za izgradnju autoputeva Banjaluka-Doboj i Doboj-Vukosavlje kreditna sredstva iznosila bi 1,4 milijarde maraka.

Propalo preduzeće „Sky Srpska“ bi nabavilo dva aviona u vrijednosti 77 miliona. Za potrebe projekata u zdravstvu trebalo bi 136 miliona, a za investicije u RITE Ugljevik i Gacko -190 miliona maraka.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija umiruje javnost objašnjavajući da je tek riječ o iskazanim potrebama, čija je visina fantastičnih tri milijarde i šesto miliona maraka.

„Smatramo da će Politika zaduživanja, odnosno prioriteti koje smo definisali u 'Politici zaduživanja' i smjernice biti osnov za dalje zaduživanje RS po procedurama kako su i do sada išle“, kaže Tegeltija.

Tegeltija je podsjetio da svako zaduživanje potvrđuje parlament, koji je - na što ministar nije podsjetio, do sada potvrdio 99 posto vladinih odluka.

Predstavnik opozicije, lider Demokratske partije Dragan Čavić napominje da na zasjedanju parlamenta 'Politici zaduživanja' predstoje dva značajna nacrta zakona koja otvaraju prostor za nekontrolisano zaduživanje:

„To su zakon o budžetskom sistemu i zakon o zaduženjima, dugovima i garancijama. Naime, ova dva zakona, ukoliko se usvoje u ovoj formi, omogućavaju da se ubuduće zaduženja lokalnih zajednica i Republike ostvaruju na novim formama, prije svega za pokriće tekućih deficita na jedan volšeban način, gdje se dozvoljava kratkoročno zaduženje, ali i transforamcija kratkoročnog u dugoročno zaduženje, što je do sada bilo striktno zabranjeno. Dalje, ovim zakonima se uvodi mnogo liberalniji pristup izdavanju granaciju i sa većim iznosom rezervisanih sredstava u odnosu na projektovane budžete, što samo po sebi otvara mogućnost da se garancije lako pretvore u redovan dug“, tvrdi Čavić.

Privrednici za, sindikat skeptičan

Zakonskim rješenjima ukida se i limit kojim je godišnji nivo rata kredita, skupa sa anuitetima, smio da iznosi do 18 posto izvornih prihoda budžeta u tekućoj godini. Sada se on, objašnjava Čavić, veže za nivo procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Još jedna novina su vladine garancije za zaduženja privatnih firmi. Možda je upravo to razlog što su se privrednici na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta RS složili sa ponuđenim zakonskim rješenjima, tek uz neuvjerljive napomene da će Nacrt proći javnu raspravu, a da će se 'Politika zaduživanja' doraditi.

Sindikat je nešto skeptičniji prema zaduživanju Republike Srpske, a iz njegovih redova postavljaju pitanje kako će se to odraziti na nezaposlenost i ko će vraćati kredite.

Dok predstavnici privrednika i radnika relativno mirno gledaju finansijsko urušavanje Republike Srpske, jedino opozicija pokušava alarmirati javnost.

Član Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske demokratske stranke Zoran Latinović podsjeća da ukupni dug RS prelazi četiri milijarde maraka i da je dostigao 48 posto bruto domaćeg proizvoda.

„Očekujemo od predsjednika Republike i predsjednika SNSD-a da konačno sabere sva ova stanja i da preduzme mjere i na osnovu obavljenih razgovora sa ministrima u smislu moguće rekonstrukcije ili izbora nove vlade“, kaže Latinović.

„Ova vlada je očito udarila u zid vlastite nemoći - i pošto ne može više da isplati penzije, invalidnine i plate sada diže kredit da bi to odgodila za nekoliko godina. A za dvije godine biće još gore - tada ćemo potpuno propasti“, ocjenjuje direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević.

„Na taj način je potpuno jasno da se u perspektivi vlast oslanja da u periodu u kome ona vlada i dalje nastavi sa zaduženjima iz samo jednog razloga: zna da ih ono neće vraćati“, zaljučuje Dragan Čavić.


Danas (http://www.danas.org/content/burne_reakcije_na_nove_cetiri_milijarde_maraka_zaduzivanja_rs/24580598.html)

Ali trazi novu fasadu.

Po meni ovog tipa (kao JP Morgan Chase Tower)

http://repowatch.files.wordpress.com/2011/01/jpmorganchasetower.jpg

http://maxwellreyes.com/wp-content/uploads/2012/05/jp-morgan-chase-bank-logo.jpg

^^ jedna od najboljih (klassicnih) fasada za nebodere ever

Kad bi stavili u tom fazonu bila bi najbolja fasada nebodera u BiH

:cheers:

Realizacija inovacije: Počela proizvodnja omega-3 jaja u BiH

Krajem ovog mjeseca na bh. tržištu će se po prvi put naći omega-3 jaje, inovativni projekt koji je osmislio profesor sa Biotehničkog fakulteta u Bihaću Mirsad Veladžić.

Idejom da se kokošima u ishranu ubacuje lan kako bi se dobilo jaje koje sadrži visok stupanj omega-3 masti , kojima se mogu prvenirati kardiovaskularne bolesti, odmah je pronašla i partnera u poslovnom sektoru koji je ovu ideju odlučio realizirati. Radi se o kompaniji Posavina koka koja će proizvoditi ova jaja i plasirati ih na tržište BiH i Hrvatske.

Riječ je o jajima koja sadrže tri do četiri puta manje omega-6 masnoća od klasičnih jaja i 300-400 mg omega-3 masnih kiselina.

Inače, čitav ovaj projekt je rađen u koordinaciji javne uprave, fakulteta i privatnog sektora. Tako je Agencija za sigurnost hrane BiH napravila izmjene pravilnika kojim su određeni standardi koje moraju zadovoljiti jaja koja se budu prodavala pod ovim nazivom.

Urađena su i prve analize koje pokazuju da ovaj proizvod zadovoljava standarde koji se očekuju od proizvoda koje na tržište izlazi sa tim imenom.

Prema riječima profesora Veladžića, analiza je obavljena u insitutu "Emona" iz Ljubljane koji je ovlašten za ova istraživanja, a nekoliko njihovih zaposlenika je išlo i na edukaciju kako bi to znanje mogli primjeniti u zemlji. "Kako bi sve to profunkcioniralo moramo još osigurati sredstva za opremu u laboratoriju kako bi se ovakva istraživanja mogla raditi i kod nas. Za to je potrebno negdje oko 100 000 KM", kaže Veladžić.

Očekuje se također da će pokretanje ovakve proizvodnje potaknuti proizvodnju lana na ovom području. "Trenutno imamo samo jednog uzgajivača lana u Bosanskom Petrovcu, ali već sada počinje rasti interes stanovništva za njegovu proizvodnju, kako zbog njegove visoke cijene tako i koristi kada je u pitanju ishrana", navodi naš sugovornk.

Ističe da lan sve više postaje pesrspektivna kultura. Prije svega jer prinos po hektaru iznosi oko dvije tone što je jako dobro budući da radi o žitarici visoke cijene.

I Fakultet trenutno radi eksperimente koji će pokazati koje su mjere potrebne za jednu suvremenu tehnologiju uzgoja lana. "Izvršili smo postavljanje ogleda sa različitim gnjojivom koje će pokazati koje daje najbolje rezultate kada su u pitanju prinos i kvaliteta", priča nam profesor.

Alma Hasanović, savjetnica u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje je uključeno u realizaciju čitave ove ideje koja se odvija kroz projekt Triple Helix, smatra da bi pokretanje laboratorije u sklopu Biotehničkog fakulteta u Bihaću pojeftinilo proizvod i učinilo ga konkurentnim. Iako je evidentno da će on biti malo skuplji nego obična jaja, istraživanja tržišta u BiH i Hrvatskoj, kaže ona, pokazala su da su potrošači spremni platiti više za jaje koje je zdravije od običnog jajeta.

Osim ovoga brojne mogućnosti koje se pružaju kroz ovaj projekt jer se tu otvara mogućnost veće proizvodnje lana, što bi omogućilo razvoj tekstilne industrije, a tu je i mogućnost korištenja za prehranu stoke. Osim navedenog, razmatra se i mogućnost proizvodnje piletine obogaćene omega - 3 sastojcima.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/575033)

Bh. građevinske firme pridružuju se konzorciju "Feniks"

Kompanije "Euro-asfalt", "Energoinvest", "Ans Drive" i "Širbegović" su prve četiri kompanije iz BiH koje će se pridružiti konzorciju "Feniks", a koji će i dalje biti otvoren za pristup domaćih bh. privrednih subjekata.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/Gradjevinarstvo.jpg

Međunarodni konzorcij za građevinarstvo "Feniks" je projekt u kojem učestvuju bosanskohercegovačka, slovenska i srpska preduzeća, a cilj je ostvarivanje suradnje i zajedničkog nastupa na inostranim tržištima – u Rusiji, istočnoj i jugoistočnoj Evropi, te zemljama sa područja MENA (Middle East North Africa) regije.

Osnivači i partneri "Feniksa" su firme iz Srbije i Slovenije koje se bave poslovima iz oblasti građevinarstva i imaju jasnu viziju i strategiju, konkurentne programe, savremene inovativne procese i tehnologije, visoko obrazovne i iskusne stručnjake.

Dokument o udruživanju bh. privrednika sa međunarodnim konzorcijem za građevinarstvo "Feniks", bit će potpisan u srijedu u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u sklopu Sarajevo Business Foruma 2012.

http://ekapija.ba/website/bih/page/575055

jesul' se opametili

dobra vijest :okay:

Turska u poljoprivredu BiH želi implementirati 100 miliona eura


Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar poljoprivrede i stočarstva Turske Mehdija Ekera izrazili su danas u Sarajevu zadovoljstvo što će između dvije zemlje uskoro biti potpisan Sporazum o saradnji u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

U saopštenju iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi se da je tokom susreta Šarovića i Ekera dogovoreno da Kancelarija za veterinarstvo BiH pokrene inicijativu za održavanje sastanka sa Direkcijom za veterinarstvo Turske, kako bi se razgovaralo o nekim ključnim pitanjima iz njihove nadležnosti radi unapređenja saradnje.

Tokom sastanka, kojem je prisustvovao i turski ambasador u BiH Ahmet Jildiz, razgovarano je i o mogućnostima da se podstakne uvoz mesa i mlijeka iz BiH u Tursku. Eker je upoznao Šarovića o nizu projekata iz oblasti poljoprivrede, koje Turska namjerava implementirati u BiH u iznosu od oko sto milona evra.

Šarović je zahvalio Ekeru i izrazio očekivanja da će ekonomska saradnja i obim robne razmjene između dvije zemlje imati uzlaznu putanju u narednom periodu, a posebno kroz organizovanje Zajedničkog komiteta za ekonomsku saradnju, koji treba da se održi krajem juna.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/95717-turska-zeli-u-poljoprivredu-bih-implementirati-100-miliona-eura.html)

BiH bi na turskom tržištu mogla nadoknaditi gubitke u izvozu


Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović primili su danas u Sarajevu ministra poljoprivrede Republike Turske Mehmeda Mehdi Ekera.

Dopremijer Jerko Ivanković-Lijanović izjavio je na konferenciji za medije, upriličenoj nakon sastanka, da je zahvalan turskom kolegi na pomoći koju je njegova zemlja pružila Bosni i Hercegovni, te da bi saradnja trebala biti poboljšana nakon predstojećeg potpisivanja bilaterlnog Sporazuma o saradnji u oblasti poljoprivrede.

"Turska je jedno od tržišta na kojem bismo mogli nadoknaditi očekivane gubitke u izvozu poljoprivrednih proizvoda koje će izazvati skorašnji ulazak Hrvatske u Evropsku uniju", istakao je Ivanković-Lijanović.

Dodao je da turski poljoprivrednici imaju sreću što je na čelu ministarstva poljoprivrede njegov kolega Eker koji je značajno povećao poljoprivrednu proizvodnju i podsjetio da naša proizvodnja podmiruje tek 20 posto potreba Bosne i Hercegovine, te da iz turskog primjera možemo puno naučiti.

Ministar poljoprivrede Republike Turske Mehmed Mehdi Eker kazao je da je njegova zemlja preko svoje Agencije za razvoj i saradnju već pomagala poljoprivredu u BiH i da će ta saradnja biti intenzivirana nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji u oblasti poljoprivrede.

"Trgovinska razmjena između BiH i Turske iznosi 359 miliona dolara od čega na poljoprivredne proizvode otpada 40 miliona, iako su stvarni kapaciteti puno veći. Turska svoja iskustva i potencijale želi podijeliti s Bosnom i Hercegovinom i pomoći joj u razvoju svih sektora zemljoradnje i stočarstva", rekao je Eker.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-bi-na-turskom-trzistu-mogla-nadoknaditi-gubitke-u-izvozu/120515199)

BiH bi na turskom tržištu mogla nadoknaditi gubitke u izvozu




Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/bih-bi-na-turskom-trzistu-mogla-nadoknaditi-gubitke-u-izvozu/120515199)

Meni jedino nije jasno... zašto se ovi naši političari sjete ovakvih stvari jedino kad je 5 do 12 ?

Hoću da kažem... izgubićemo dosta $$ na hrvatskom tržištu kad uđe u Eu e hajmo radi toga vidjeti šta možemo na turskom tržištu... mislim što su čekali maj 2012e da vide ako tursko tržište ima potencijala ?? mogli su to odavno ali jok, mi ko da smo bogati ko amerika pa nama nisu druga tržišta prijeko potrebna, možemo mi lendohaniti :ohno:

Violeta: Nova fabrika za proizvodnju preparata za njegu tijela

Jedna od najuspješnijih bosanskohercegovačkih kompanija Violeta iz Gruda prije nekoliko dana počela je pripremne radove za izgradnju nove fabrike u ovom gradu u Hercegovini.

Kako je za Oslobođenje kazao direktor Violete Petar Ćorluka, u novu fabriku biće uloženo oko 20 miliona KM, a posao će u novom postrojenju dobiti više od 50 ljudi.

Ćorluka je pojasnio da će se u novoj fabrici proizvoditi higijenski proizvodi za njegu tijela.

“Još nismo usaglasili asortiman proizvoda, ali ono što je sada jasno, jeste to da Violeta, otvaranjem nove fabrike, ulazi u proizvodnju šampona, tečnih sapuna, deterdženata i drugih proizvoda za njegu”, rekao je Ćorluka.

Nova fabrika, dodaje Ćorluka, proizvodiće preparate namijenjene za njegu djece i odraslih. Iako je svjestan da je konkurencija u tom segmentu izuzetno jaka te da su na našem tržištu, kao i na svim dru gim tržištima u Evropi i svijetu, prisutni globalni brendovi poput onih u portfoliju Unilevera, Ćorluka nije zabrinut zbog toga jer vjeruje da njegova kompanija ima dovoljno iskustva i snage da se probije na tržištu.

Projekat koji se već dugo najavljuje, ali zbog određenih problema i zastoja još nije realiziran, jeste fabrika papirne galanterije u Livnu koju je Violeta namjeravala graditi.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/575063)

Projekt izgradnje prve tvornice urinarnih kesa u zastoju: Na čekanju kredit od šest milijuna KM

Ambiciozni projekt izgradnje tvornice za proizvodnju urinara i urinarnih kesa u Kladnju, čiji je inicijator Savez invalida FBiH, trenutno je u zastoju. Iako je prošli saziv federalne Vlade dao podršku ovom projektu, koji bi trebao zaposliti 40 osoba s invaliditetom a oko 2000 osoba sa invaliditetom bi trebalo raditi od kuće, zbog krize je sve stalo.

"Imali smo i odluku Razvojne banke FBiH o dodjeli kreditnih sredstava od 6 milijuna KM, ali operacionalizacije sredstava nema i to je glavni problem", kaže nam Zijad Arapčić, predsjednik Saveza invalida FBiH.

Od ovih sredstava planirali su završiti tvornicu, nabaviti strojeve i izvršiti obuku ljudi koji će raditi u njoj. Tada su imali u planu već do kaja 2011 . godine na tržište izbaciti prve kese iz ove tvornice.

Arapčić kaže da im je Vlada "dala da jedu čokoladu kroz izlog". Imali su kaže i razgovore sa ovom sadašnjom postavom Vlade, koja je također iskazala podršku projektu, ali problem je što nema konkrentih koraka u tom pravcu. Razlog je, kažu im, trenutna kriza. "Ipak mi ne odustajemo, pa ćemo vidjeti kako će se to riješiti", navodi on.

Podsjetimo, i to da bi ovo bila jedina tvornica urinranih kesa u BiH i druga u Europi. Sada te proizvode uvozimo. Savez je također sa njemačkom kompanijom "Manfred Sauer", koja im je trebala dati licencu i koji je jedini proizvođač urinarnih kesa u Europi, imao dogovor o plasmanu ovih proizvoda i u druge zemlje.

D.Kozina

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/575801)

Pri kraju studija izvodljivosti regionalne sanitarne deponije u Hercegovini

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić primila je danas, (16.05.2012.) Misiju Svjetske banke za Drugi projekat za upravljanje čvrstim otpadom. Golić je istakla da je kadrovskim jačanjem resora za koordinaciju projekata, razvoj i evropske integracije u Ministarstvu, došlo do evidentnog napretka u implementaciji ovog projekta koji se finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj te izrazila očekivanja da će procenat potrošnje odobrenih kreditnih sredstava značajno povećati tokom ove građevinske sezone.

Podsjećamo, na osnovu Odluke Narodne Skupštine Republike Srpske od 2.juna 2009. godine, Republika Srpska je prihvatila zaduženje prema Svjetskoj banci –Međunarodnoj asocijaciji za razvoj (IDA) po Drugom projektu za upravljanje čvrstim otpadom u iznosu od 6 miliona i 750 hiljada dolara i prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 11.250.000,00 dolara.

U projekat su, trenutno, uključena tri preduzeća koja upravljaju regionalnim deponijama čvrstog otpada: JP Komunalne usluge Prijedor (upravlja deponijom koja pokriva opštine Prijedor, Kozarska Dubica i Oštra Luka), JP Regionalna deponija Zvornik (upravlja deponijom koja pokriva opština Zvornik, Bratunac, Vlasenica, Šekovići, Srebrenica, Milići i Osmaci iz Republike Srpske i Kalesija i Sapna iz FBiH) i JP „Dep-ot“ Banjaluka (upravlja regionalnom sanitarnom deponijom u Ramićima na koju otpad deponuju Grad Banjaluka i opštine Laktaši, Prnjavor, Srbac, Gradiška,Čelinac, Kotor Varoš i Kneževo).

Kashmira H. Daruwalla, specijalista za nabavke Svjetske banke, pozitivno je ocijenila do sada sprovedene procedure nabavki roba i usluga u okviru ovog projekta. Vesna Frančić, Tim lider Svjetske banke za ovaj projekat istakla je da je u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen intenzivan napredak u implementaciji Projekta u Banjoj Luci, Prijedoru i Zvorniku i pozdravila namjere Javnog preduzeća EkoDep koje upravlja Regionalnom deponijom Bijeljina da se uključi i u drugu fazu Projekta. Ona je konstatovala da su procedure i pripremni radovi za izgradnju regionalnih sanitarnih deponija u Prijedoru i Zvorniku te nove faze Regionalne deponije u Banjoj Luci odlično urađeni i da očekuje da će krenuti sa punom implementacijom projekta na terenu.

Frančić je iznijela stav Misije da je Republika Srpska, kada je implementacija ovog projekta u pitanju, u odličnoj poziciji i da je uspjeh što će u implementaciji učestvovati dva javna preduzeća za upravljanje regionalnim deponijama koja su učestvovala i u Prvom projektu i što su se u projekat uključile dvije nove regije – Prijedor i Doboj. Ona je istakla da je banjalučka regionalna deponija primjer kako treba upravljati komunalnim otpadom, a da je JP Dep-ot Banja Luka preduzeće od kojega treba učiti kako se upravlja regionalnom deponijom.

Golić je upoznala Misiju Svjetske banke sa finansijskim problemima sa kojima se suočavaju komunalna preduzeća u Republici Srpskoj i sa planovima za izradu zakona koji bi bio pravni osnov za sanaciju i restruktuisanje ovog sektora. Obavijestila je Misiju Svjetske Banke i da su izrade studija izvodljivosti za izgradnju regionalnih sanitarnih deponija u regijama Stara i Istočna Hercegovina pri kraju i da očekuje da će se, na osnovu rezultata studija, u implemetaciju Projekta uključiti i opštine iz navedenih regija, ali da će konačna odluka biti donesena na osnovu kriterijuma ekonomske isplativosti.

Golić je podsjetila da se studije izvodljivosti za izgradnju regionalnih deponija u navedene dvije regije finansiraju iz grant sredstava te da su u toku pregovori za dobijanje grant sredstava za izradu studije izvodljivosti za izgradnju regionalne deponije za opštine Sarajevsko-romanijske regije.

U razgovorima u vezi sa planovima Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na usaglašavanju domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske Unije, predstavnici Svjetske banke su obećali stručnu pomoć Ministarstvu, posebno kada je riječ o propisima koji regulišu upravljanje otpadom.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/575880)

Nestro petrol sa dobitkom od 49 miliona


BANjALUKA - Preduzeće "Nestro petrol" Banjaluka ostvarilo je prošle godile prihod od 238.988.122 KM, što je za oko 89 miliona više u odnosu na 2010. godinu.

Prema izvještaju o poslovanju za 2011. godinu, ovo preduzeće ostvarilo je neto dobit od 48.985.920 KM, dok je 2010. godine ostvaren neto gubitak od 6.272.672 KM.

Vrijednost ukupnih investicionih ulaganja iznosi 13.648.020 KM, što je za oko dva miliona KM više u odnosu na 2010. godinu.

Rashodi preduzeća povećani su za oko 83,2 miliona KM u odnosu na 2010. godinu.

Violeta: Nova fabrika za proizvodnju preparata za njegu tijela



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/575063)

ovo nam treba:cheers:

Meni jedino nije jasno... zašto se ovi naši političari sjete ovakvih stvari jedino kad je 5 do 12 ?

Hoću da kažem... izgubićemo dosta $$ na hrvatskom tržištu kad uđe u Eu e hajmo radi toga vidjeti šta možemo na turskom tržištu... mislim što su čekali maj 2012e da vide ako tursko tržište ima potencijala ?? mogli su to odavno ali jok, mi ko da smo bogati ko amerika pa nama nisu druga tržišta prijeko potrebna, možemo mi lendohaniti :ohno:


Pošto ne-postoji "formalna" (nacionalna) strategija i politika razvoja etc ....

Bevanda sa Misijom MMF-a u BiH - Moguće otpočinjanje pregovora o novom stand by aranžmanu
16.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/bevanda-mmf-16-05-12-jpg.jpg&w=609&h=424

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda danas je sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda na čelu s šefom Misije MMF-a za BiH Costasom Christouom, razgovarao o otpočinjanju pregovora o novom aranžmanu Bosne i Hercegovine s MMF-om.

Bevanda je upoznao Christoua o ekonomskoj situaciju u BiH i učinjenim naporima Vijeća ministara BiH u fiskalnoj konsolidaciji zemlje.

„Od posljednjeg posjeta izaslanstva MMF-a BiH, Fiskalno vijeće BiH utvrdilo je Globalni fiskalni okvir 2012 -2014, a predloženi proračun institucija BiH za 2012. već je usvojen u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u prvom čitanju“, kazao je Bevanda te dodao da je predloženi budžet „realan i restriktivan i da prvi put institucije BiH rade na smanjenju potrošnje“.

Bevanda je naglasio da je, i pored štednje, budžet institucija BiH za 2012. dovoljan za nesmetano funkcioniranje svih institucija BiH u punom kapacitetu, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Christou je izrazio zadovoljstvo ohrabrujućim napretkom učinjenim u BiH u posljednja tri mjeseca. On je posebno pohvalio napore Vijeća ministara BiH u procesu izrade budžeta i aktivnosti u pravcu ubrzanja euroatlantskog puta BiH.

Saopćeno je da je Christou naglasio spremnost MMF-a za otpočinjanje razgovora s BiH o novom aranžmanu te da delegacija MMF-a ostaje u BiH do 29. maja, do kada planira obaviti razgovore s predstavnicima institucija BiH, entiteta i Centralne banke BiH.


ANADOLU

Burne reakcije na nove četiri milijarde maraka zaduživanja RS-a



Danas (http://www.danas.org/content/burne_reakcije_na_nove_cetiri_milijarde_maraka_zaduzivanja_rs/24580598.html)



Čuo sam da SNSD priprema novi izborni slogan, "Srpska, Kao Titanik!" .... :lol:

Čuo sam da SNSD priprema novi izborni slogan, "Srpska, Kao Titanik!" .... :lol:
i tebi je to smijesno? radujes se tome?*

i tebi je to smijesno? radujes se tome?*


Moj izbor, moje pravo ....

Meni jedino nije jasno... zašto se ovi naši političari sjete ovakvih stvari jedino kad je 5 do 12 ?

Hoću da kažem... izgubićemo dosta $$ na hrvatskom tržištu kad uđe u Eu e hajmo radi toga vidjeti šta možemo na turskom tržištu... mislim što su čekali maj 2012e da vide ako tursko tržište ima potencijala ?? mogli su to odavno ali jok, mi ko da smo bogati ko amerika pa nama nisu druga tržišta prijeko potrebna, možemo mi lendohaniti :ohno:

Nekontam sto bi politicari ganjali trzista privrednicima. zar oni nisu sposobni to sami uradit? Kako politicar koji je zavrsio pedagogiju moze pomoc nekom privredniku? nek svako radi svoj poso.

Burne reakcije na nove četiri milijarde maraka zaduživanja RS-a

Danas (http://www.danas.org/content/burne_reakcije_na_nove_cetiri_milijarde_maraka_zaduzivanja_rs/24580598.html)

mozda i nije losa ideja. kako sve ide, niko nece nikom nista vratit. iceland argentina, grcka.

Jer kad dodje vrijeme da se ovo sve vrati mozda cemo tad imat valutu koja se trguje na otvorenom trzistu, onda uzmemo Americki princip "Devalue & Repay". Dodik je ipak bolji ekonomista nego vecina njih tamo. mozda i nije bas luda strategija.

Ljepoje RS je BH, u ovo vrijeme 4 milijarde zaduzivanja je apsurdno!

Moj izbor, moje pravo ....
jest. ali gdje ces ti biti kada mi propadnemo? nije uredu radovati se tudjoj nesreci ;)

samo da ti objasnim, RS kao i fedecija sve kredite dizu preko drzave, sva zaduzenja kod EIB, MMF, WB i slicnih, idu preko drzave bih? drzava bih dobija te pare a onda se prosledjuje nizim nivoima, onoliko koliko su oni trazili. dakle, ako rs ne mzoe da vraca te pare, onda drzava bih ima obavezu da to vrati (kao zajmoprimac), a ako ni drzava ne moze, to se zove bankrot, i nece samo pola drzave biti u bankrotu, nego svi mi. stoga, molim te lijepo, uzivaj u uppsali, a nama ne zeli nista lose ;)

Moj izbor, moje pravo ....naravno da se radujes, jer ne zivis u BiH i zaboli tebe sta ce s desiti s narodom, ti ne shvatas da svaki crni scenario u ekonomiji RS ce se samo lose odraziti na FBH, koju ce isti takav scenario pogoditi. Ali sta tebe briga kraj SveCke socijale ne tice te se.

..
..
..


1) Smatram da je „Prijedlog politike zaduživanja“ izraz i volja srpskog naroda, (odnosno biračkog tijela) i predsjednika Republike i predsjednika SNSD-a. Također, nije moja krivica/problem što su privrednici RS-a ZA ovaj prijedlog, a sindikat nešto "skeptičniji" il PROTIV zaduživanju Republike Srpske. Ipak, do Vlade RS-a ostaje pitanje:"ko će vraćati ove silne kredite".

2) Što bih se ja "nervirao il mislio RS-u zlo", Ako vlada RS-a i ministarstvo smatra da je „Politika zaduživanja“ ù ovom trenutku priortet RS-a? Koliko sam ja shvatio, „Prijedlog politike zaduživanja“ obuhvata i odnosi se na finansiranje projekata iz oblasti infrastrukture, finansiranje projekata iz oblasti prosvjete i kulture, kao i za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, izbjeglih i raseljenih lica etc..

3) Kritikujete mene kao građanina Švedske, zemlje i članica Evropske Unije koja izdvaja najveći doprinos iz svog državnog budžeta u članarinu Evropskoj uniji, Evropskoj razvojnoj banci et etc), Ne uzimajuči u obzir da kredite koji vi dobijate od naprj, Evropske razvojne banke i slično, upravo dolazi iz poreznika EU i njenih članica (dakle iz mog džepa) !

Inače, "Kako ko zasije, tako će i žnjeti"... :tongue2:

pred nama se identificiras sa švedima..kriza identiteta?

ne kritikuje tebe niko, samo reagujemo na tvoje poremecene stavove

ako se RS zaduzuje, i drzava BH se zaduzuje, mozda nekad dodjemo pameti pa i ne bude entiteta ni kantona, mozda budemo normalna drzava koliko god to zvuci nemoguce jedino sto bi ostalo je taj apsurdni dug koji ce i nasi praunuci vracati

Hoceli se ponisti privatizacija Energopetrola?

Ina/Mol uopce vise ne obnavlja pumpe, koliko ja znam sve su vec trebala biti gotove...

pred nama se identificiras sa švedima..kriza identiteta? ne kritikuje tebe niko, samo reagujemo na tvoje poremecene stavove

Pasoš, lična karta, vozačka dozvola i kreditna kartica jedne države il članice određuje ličnost čovjeka ("ko si, šta si i čiji si")..Ovo pravilo de- facto važi za sve narode i narodnosti na tlu evropske zajednice.

Nacionalno, etničko, religijsko i rasno/seksualnog pripadnosti i opredjeljenja ,samo po sebi ništa ne znači, dok su jezici, kulture i simboli od izuzetnog značaja (Jezik kulture je jezik simbola).


ako se RS zaduzuje, i drzava BH se zaduzuje, mozda nekad dodjemo pameti pa i ne bude entiteta ni kantona, mozda budemo normalna drzava koliko god to zvuci nemoguce jedino sto bi ostalo je taj apsurdni dug koji ce i nasi praunuci vracati

"Kako ko zasije, tako će i žnjeti"...(Njihovo pravo, njihova obaveza i njihova odgovornost).

Hoceli se ponisti privatizacija Energopetrola?

Ina/Mol uopce vise ne obnavlja pumpe, koliko ja znam sve su vec trebala biti gotove...

Jučer je prikazan neki insert na AJ B o EP-u.. Govorili su o očekivanjima, gubitcima + o padu vrijednosti dionica EP-a.

Hoceli se ponisti privatizacija Energopetrola?

Ina/Mol uopce vise ne obnavlja pumpe, koliko ja znam sve su vec trebala biti gotove...

Obnavljaju se pumpe, ove godine 8 novih

U idućem razdoblju moguća bolja suradnja sa Kinom

Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda izjavio je agenciji Anadolija da Bosna i Hercegovina ima priliku da u narednom periodu ostvari iznimnu poslovnu saradnju sa Narodnom Republikom Kinom.

Bevanda koji je nedavno u Varšavi prisustvovao sastanku šefova vlada država srednje Evrope i Narodne Republike Kine, susreo se tom prilikom sa kineskim premijerom Wen Jiabaom i sa njim razgovarao gotovo sat vremena.

"Kina planira otvoriti kreditnu liniju od deset milijardi dolara za projekte saradnje s istočnom i srednjom Evropom. Opredijelila se da na Balkanu formira svoje poslovne centre. Ako budemo dovoljno pametni, možemo taj njihov poslovni centar locirati u BiH. Trebamo se `potući` sa zemljama regije, dokazati Kini svoj kredibilitet i to da ovdje trebaju otvoriti svoj poslovni centar. Taj centar bi bio mjesto za distribuciju informacija iz Kine na Balkan i obrnuto. S druge strane, ako nam treba novac za gospodarstvo, možemo ga dobiti kroz kineske kreditne linije", kazao je Bevanda za agenciju Anadolija.

Naglasio je da osim toga, ne trebaju naši privrednici hodati po Kini i trošiti ogromne novce ili da roba iz Kine ovdje dolazi iz šeste ruke. Štaviše, pruža nam se mogućnost da, u saradnji sa kineskim firmama, izvozimo u Kinu. Nažalost, kako ističe Bevanda, u BiH ne shvataju mogućnosti saradnje s velesilom poput Kine. Sam pak ništa ne može učiniti.

"Moramo iskoristiti priliku i sarađivati s najvećim rastućim gospodarstvom svijeta, sa najvećim tržištem svijeta, za kojim se danas otimaju sve zemlje svijeta. Na forumu u Varšavi bilo je 13 premijera koji su molili Kinu za saradnju. Mi kao da smo iznad svih, pa ne moramo ništa nikoga moliti. Ništa ne možemo dobiti besplatno, prošlo je vrijeme donacija", istakao je Bevanda.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576042)

VQ8vNisYjA0

oOu0jEmh2zU

jest. ali gdje ces ti biti kada mi propadnemo? nije uredu radovati se tudjoj nesreci ;)

samo da ti objasnim, RS kao i fedecija sve kredite dizu preko drzave, sva zaduzenja kod EIB, MMF, WB i slicnih, idu preko drzave bih? drzava bih dobija te pare a onda se prosledjuje nizim nivoima, onoliko koliko su oni trazili. dakle, ako rs ne mzoe da vraca te pare, onda drzava bih ima obavezu da to vrati (kao zajmoprimac), a ako ni drzava ne moze, to se zove bankrot, i nece samo pola drzave biti u bankrotu, nego svi mi. stoga, molim te lijepo, uzivaj u uppsali, a nama ne zeli nista lose ;)
Pa kako to onda da drzava ne moze da blokira to zaduzenje ako ide preko nje? Zato sto imate debile od politicara, a da vas podsjetim vi ste ih birali i umjesto da ih natjerate da brane vase interese vi nama ovdje dijelite moralne savjete. Iskreno volio bi da bankrotira ta genocidna tvorevina zvana rs, a ako ce preko toga bankrotirat i BiH onda ste za to vi odgovorni, jer ste dopustili tako nesto.

Eurosfalt prati nove tehnologije: Nabavljeni novi valjci za asfaltiranje

Sarajevski "Euroasfalt" je na poslovima asfaltiranja ulice Azize Šaćirbegović u Sarajevu, pustio u rad novu garnituru valjaka njemačkog proizvođača Bomag. Među pomenutim mašinama je i valjak "Asphalt Manager" koji osim valjanja ujedno vrši i mjerenje sabijenosti asfalta na zadanu vrijednost. Ovlašteni zastupnik ovih uređanja za BiH je OKL Trading iz Tuzle.

Ovo je tehnologija koja omogućava izvođačima radova kao i naručiocima da brzo, efikasno i u najkraćem roku dođu do željenog cilja a da pri tome budu sigurni da nije došlo do propusta u kvalitetu radova, priopćili su iz OKL Tradinga.

Ovim se Euroasfalt pridružuje mnogobrojnim svjetskim izvođačima radova ove vrste koji koristeći savremenu tehnologiju nastoje postići najbolje moguće rezultate u pogledu brzine i kvaliteta izvedenih radova.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576130)

Balkans.com Business News Correspondent - 10.05.2012
Austria's IMMOFINANZ Group sells its 50% stake in a residential construction project in Bosnia-Herzegovina

IMMOFINANZ Group sold its 50% stake in a residential construction project in Bosnia-Herzegovina during January and is no longer active on the Bosnian market.
With the sale of this project, IMMOFINANZ Group demonstrated the steady implementation of its exit strategy: “Bosnia is not one of our core countries, and the sale of this last property was therefore an obvious step. It will allow us to strengthen our focus on our eight core markets and increase our activities in these areas“, added Wiltschnigg.
The core countries of IMMOFINANZ Group are Austria, Germany, Czech Republic, Slovakia, Hungary, Romania, Poland and Russia.
Source: IMMOFINANZ Group

lol, pobjegose Austrijanci glavom bez obzira.. A koji su to residential project imali u Bosni, i gdje?

Odobrena prodaja nekretnina u sklopu poslovne zone "Pilana"

Skupština Općine Bosanske Krupe usvojila je Prijedlog izmjena Odluke o raspisivanju Javnog konkursa za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu koji se odnosi na dodjeljivanje zemljišta u svrhu izgradnje na nekoliko lokacija, pa i u sklopu Poslovne zone "Pilana".

Sjednica je nastavljena raspravom o Prijedlogu Odluke o odobravanju prodaje nekretnina u obuhvatu Regulacionog plana Poslovna zona Pilana. On je usvojen većinskim brojem glasova, a opravdanost postupka ove Odluke proizilazi iz činjenice da je OV ranije donijelo Odluku o usvajanju Regulacionog plana i Odluku o provođenju istog u kojem se i nalaze nekretnine na kojima je planirana proizvodno-poslovna i uslužna djelatnost kao što su skladišta, proizvodni pogoni, servisne i uslužne djelatnosti, prodajni prostori, navode iz ove Općine.

"Provođenje regulacionog plana Poslovna zona `Pilana` znatno će utjecati na stvaranje privlačnog privrednog ambijenta obogaćenog raznolikim sadržajem", kaže načelnik Armin Halitović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576221)

1) Smatram da je „Prijedlog politike zaduživanja“ izraz i volja srpskog naroda, (odnosno biračkog tijela) i predsjednika Republike i predsjednika SNSD-a. Također, nije moja krivica/problem što su privrednici RS-a ZA ovaj prijedlog, a sindikat nešto "skeptičniji" il PROTIV zaduživanju Republike Srpske. Ipak, do Vlade RS-a ostaje pitanje:"ko će vraćati ove silne kredite".onda si ti jako naivan ili se pravis naivnim

[B]2) Što bih se ja "nervirao il mislio RS-u zlo", to se i ja pitam, ali ocigledno iz ciste zlobe i mrznje

3) Kritikujete mene kao građanina Švedske, zemlje i članica Evropske Unije koja izdvaja najveći doprinos iz svog državnog budžeta u članarinu Evropskoj uniji, Evropskoj razvojnoj banci et etc), Ne uzimajuči u obzir da kredite koji vi dobijate od naprj, Evropske razvojne banke i slično, upravo dolazi iz poreznika EU i njenih članica (dakle iz mog džepa) !pocrvenicu ti bitan momenat... dakle KREDIT niko nista ne poklanja nego nam deru kožu
"Kako ko zasije, tako će i žnjeti"...(Njihovo pravo, njihova obaveza i njihova odgovornost).Ako je to tako onda po tome sto ti sijes svojim jezikom neces imati dobru žetvu.Pa kako to onda da drzava ne moze da blokira to zaduzenje ako ide preko nje?
Koja drzava, pa drzava se i zaduzuje, ti kao da ne znas da u drzavnim organim sjede isti ljudi, kao i u entitetskim.
Zato sto imate debile od politicara, a da vas podsjetim vi ste ih birali i umjesto da ih natjerate da brane vase interese vi nama ovdje dijelite moralne savjete. Kad odisete nemoralom i jos uz to solite pamet
Iskreno volio bi da bankrotira ta genocidna tvorevina zvana rs, a ako ce preko toga bankrotirat i BiH onda ste za to vi odgovorni, jer ste dopustili tako nesto.
Ja bih volio da se ti prizives pameti u sto sumnjam. Nevjerovatno je da neko zivi u Holaniji, a ima toliko nazadne i primitivne stavove i porive.

Prosječna netoplaća u martu 823 KM

Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za mart ove godine iznosila je 823 KM, što pokazuje nominalni pad za 0,6 posto u odnosu na decembar 2011. godine.
Agencija za statistiku BiH danas je objavila da je prosječna mjesečna isplaćena netoplaća za mart ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno viša za 0,7 posto.

Prosječna mjesečna brutoplaća u BiH za mart ove godine iznosila je 1.286 KM, što pokazuje nominalni pad za 0,6 posto u odnosu na decembar 2011. godine.

Prosječna mjesečna brutoplaća za mart ove godine u odnosu na mart prošle godine nominalno je viša za 0,9 posto.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/prosjecna-netoplaca-u-martu-823-km)

Nevjerovatno je da neko zivi u Holaniji, a ima toliko nazadne i primitivne stavove i porive.
E moj druze, najpametniji i najvece patriote su dijasporci..dijasporci kada pocinju neku temu i pricu, naslov je iz sadasnjosti, a sadrzaj je iz ranih devedesetih..sva misljenja, uvjerenja, inteligencija, je stala u tim godinama..


cast izuzecima, naravno ;)

kompanija T3 teledcom uvela je i internet uslugu a imaju i novi site i logotip
http://t3t.ba/

Fino fino, ljepsi im je novi logo od starog definitivno, a i vidim otvorili su T3 shop u Radicevoj. Gdje to moze biti, tamo gdje je Swarovski bio?

E moj druze, najpametniji i najvece patriote su dijasporci..dijasporci kada pocinju neku temu i pricu, naslov je iz sadasnjosti, a sadrzaj je iz ranih devedesetih..sva misljenja, uvjerenja, inteligencija, je stala u tim godinama..


cast izuzecima, naravno ;)

Svaka cast na komentaru SSEMIRE. Jako inteligentno. :ohno:

1. Koja drzava, pa drzava se i zaduzuje, ti kao da ne znas da u drzavnim organim sjede isti ljudi, kao i u entitetskim.

2. Kad odisete nemoralom i jos uz to solite pamet

3. Ja bih volio da se ti prizives pameti u sto sumnjam. Nevjerovatno je da neko zivi u Holaniji, a ima toliko nazadne i primitivne stavove i porive.

1. Jako je zalosno ko nam sve vodi drzavu, u to nema sumnje. Pocevsi od izdajnika koji kao vole drzavu, do onih koji se svim silama trude da je uniste.

2. Taman da sam kurva, to je moja licna stvar! Ko si ti da me ucis moralu?

3. Ovo vezano za nazadne i primitivne stavove bi te molio da objasnis posto nisam u toku.
A jbg. jos sam frisak ovde, nisam se asimilirao 100%, jos me drzi balkanski sindrom!
Ps. I "general" Mladic zivi u Holandiji, a znamo svi da nije bas becka skola... :lol:

^^
1. izdajnik vrlo pogodan pojam koristen u istoriji za skidanje glava neistomijenicima
2. licno je dok god to zadrzavas za sebe, a ne trujes druge
3. ocigledno je da je kod tebeslucaj kako rece semir "kada pocinju neku temu i pricu, naslov je iz sadasnjosti, a sadrzaj je iz ranih devedesetih"

Uspješan start tvornice "Rama-tex": Sportska oprema iz BiH na njemačkom tržištu


Tvornica tekstilnih proizvoda "Rama-tex" iz Prozora samo 30 dana nakon otvaranja bilježi prvi poslovni uspjeh, čime su na najbolji način demantirane špekulacije da je ovo projekt kojim općinska vlast u predizbornoj godini želi narodu zamazati oči.

Iz ove tvornice jučer je otišla prva isporuka robe za naručioca iz Njemačke, koja će na izbirljivom tržištu Evropske unije biti ponuđena kupcima u najpoznatijim robnim kućama.

- Prva isporuka sadrži 3.000 komada sportske opreme iz našeg "Fitness programa", koji je naručio naš poslovni partner "CGL Sport Fashion". Planirano je da do septembra na njemačko tržište plasiramo do 10.000 komada sportske opreme - kaže Drago Čuljat, vlasnik "Rama-texa".

U ovoj tvornici već je zaposleno 70 radnika. Prema riječima Čuljata, to nije krajnji domet.

- Cilj je da uspostavimo proizvodni ritam da svake sedmice od materijala koji se dopremi iz Njemačke, proizvedemo naručenu sportsku opremu i isporučimo je partneru. U julu će broj zaposlenih biti povećan za još 30 radnika i time će biti ostvareni uslovi da radimo punim kapacitetom - dodao je Čuljat, koji je podvukao da tvornica ima u planu razviti vlastitu trgovine, pa će već 1. jula u Prozoru biti otvorena prva prodavnica sportske opreme.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/95986-uspjesan-start-tvornice-rama-tex-sportska-oprema-iz-bih-na-njemackom-trzistu.html)

ICCA objavila tablicu svjetskih kongresnih odredišta: BiH na 36. mjestu, Sarajevo u top 300


Jedna od najistaknutijih organizacija u svijetu međunarodnih skupova ICCA (International Congress and Convention Association) objavila je tablicu zemalja i gradova za 2011. godinu, na kojoj Sarajevo zauzima 273. poziciju na rang-listi od ukupno 345 gradova svjetskih kongresnih odredišta.

Na evropskoj listi, od 178 pozicija za gradove, Sarajevo zauzima 145. mjesto, dok je Bosna i Hercegovina među evropskim država rangirana na 36. poziciju.

U redovnim izvještajima koje izdaje ICCA, mjerilo za rangiranje kongresne destinacije su isključivo međunarodni kongresi asocijacija koji se periodično održavaju u raznim destinacijama.

Sarajevo je na takvom nivou prošle godine imalo sedam kongresa, što je glavni grad BiH uvrstilo na 273. mjesto među 345 gradova iz cijelog svijeta.

Nažalost, Sarajevo je jedini grad iz naše zemlje koji se našao na rang-listi ICCA-e. Bosna i Hercegovina zauzima 36. poziciju u Evropi i, u odnosu na zemlje regiona, i dalje smo u donjem dijelu po organizaciji kongresa.

Daleko ispred nas po broju organiziranih skupova su Hrvatska (72 kongresa), Srbija (55) i Slovenija (54).

Ohrabrenje je da se BiH može pohvaliti odličnim turističkim rezultatima realiziranim u prva četiri mjeseca ove godine. U prošloj je, na osnovu statističkih podataka, ostvaren porast u odnosu na 2010., i to za 20 posto u ukupnom broju održanih skupova, što je i dalje nedovoljno da bismo bili u gornjem dijelu liste atraktivnih destinacija za Evropljane i ostale građane svijeta.

Možda će nam druga polovina godine donijeti i bolje rezultate.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/95985-icca-objavila-tablicu-svjetskih-kongresnih-odredista-bih-na-36-mjestu-sarajevo-u-top-300.html)

Bankarski sektor BiH je jak i zdrav


Guverner Centrale banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić danas je na panelu o finansijskom sektoru u sklopu Sarajevo Business foruma (SBF) kazao da je bankarski sektor u BiH zdrav a da je konvertibilna marka stabilna jer imamo valutno vijeće.

"Bankarski sektor u BiH je jak i zdrav i predstavlja dobrog partnera potencijalnim investitorima u BiH. Uz to BiH ima obrazovanu radnu snagu i naš cilj je da promijenimo percepciju kakvu BiH ima u inozemstvu, a ovakvi forumi su dobra prilika za to", kazao je Kozarić.

On je istaknuo da banke moraju težiti ka kreditnoj likvidnosti i da se u BiH mora doseći adekvatna dokapitalizacija Banaka.

Pri tome je spomenuo da u BiH ima 29 komercijalnih banaka, a da pet njih kontrolira 70 posto udjela na tržištu.

Također, Kozarić je dodao da interne rizike za finansijski sektor u BiH predstavljaju politička stabilnost, deficit budžeta, kao i vršenje monitoringa javnog duga, dok u eksterne rizike spada globalna ekonomska kriza i nemogućnost pristupa evropskim fondovima, te to što je 84 posto banaka u BiH u vlasništvu stranih zemalja.

Ovom prilikom zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović kazao je da je BiH uprkos globalnoj krizi na listi konkurentnosti osigurala porast kao i u međunarodnom izvještaju o lakoći poslovanja.

Dodao je da BiH traži investitore koji su strpljivi pošto u našoj zemlji reforme traju sporo.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/bankarski-sektor-bih-je-jak-i-zdrav)

Bolji ambijent za bh. privredu


Drugog sajamskog dana na GraposExpu - Gračanica 2012, bez obzira na to što je kišno i prohladno vrijeme, sajam je privukao više hiljada posjetilaca.

Osim bogate ponude na 268 štandova, ljudi iz sektora privrede i politike i svih nivoa vlasti imali su priliku čuti predavanje o temi Podrška i unapređenja izvoza te uticaj ulaska Hrvatske u EU na privredu BiH.

Novi trgovinski aranžman

Duljko Hasić, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, detaljno je objasnio aktuelni i nepovoljni trenutak trgovinskih odnosa po BiH sa Hrvatskom, naglasivši da Hrvatska i dalje sa BiH želi imati dvojne trgovinske aranžmane, što nanosi direktnu štetu bh. privredi od 200 miliona KM. Hrvatska želi da i dalje zadrži multilateralni sporazum sa BiH iz 2007. (CEFTA) po kojem jednostrano koristi tehničke i necarinske barijere i paralelno tome usaglašava svoju regulativu sa regulativom EU.
Hasić je posebno naglasio da BiH i Hrvatska nemaju definisane odnose za granične prelaze, što se direktno reflektuje na bh. privredu, mada je od 1. januara 2012. na snazi Pravilnik o kontroli hrane biljnog i animalnog porijekla. BiH sa Hrvatskom, koja će 2013. postati članica EU, ima granicu od 1.000 kilometra (južna granica EU) i nije se rukovodila specifičnostima BiH, kao što su koridor 5c, koridor željeznice itd. Stoga je, naglasio je Hasić, između BiH i Hrvatske neophodno što prije donijeti novi trgovinski aranžman.
O infrastrukturi kvaliteta u BiH zapaženo izlaganje je imao Sead Talović iz Sektora za ekonomski razvoj i poduzetništvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dok je o problemima označavanja domaćih proizvoda sa oznakom C govorio Nermin Alić iz Instituta za kvalitet, standardizaciju i ekologiju Lukavac.

Uloga Gračanice

Organizator sajma je priredio prezentaciju starih i umjetničkih zanata na području Tuzlanskog kantona, o čemu je govorila Dijana Bilanović, ministrica razvoja i poduzetništva ovog kantona, te Rasim Hamidović iz Udruženja Stari umjetnički zanati. Ovo je bila prilika da se promoviše i monografija o starim zanatima autora Meše Pargana.
Za danas je najavljena panel-diskusija o temi Integrativna medicina - primjena ampolotehničkih mjera, o kojoj će govoriti dr. Miroslav Duronjić, te okrugli sto o temi Unapređenje poslovnog ambijenata - inicijative i reforme, kao i mjesto i uloga gračaničke privrede u privredi TK-a i BiH o čemu će govoriti dužnosnici Vlade TK-a. Također je najavljena konferencija o temi Snaga poduzetništva sa predavačima Ismirom Musićem i Erolom Kazazovićem.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/bolji-ambijent-za-bh-privredu)

Katastrofalni podaci o stranim investicijama: Iz BiH povučeno više od 100, a uloženo samo 50 miliona KM

Sve više stranih investitora povlači novac iz Bosne i Hercegovine, što je, prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH do kojih je došao „Dnevni avaz", rezultiralo time da je iz naše države ove godine više novca otišlo nego što je u nju uloženo!

Takvi skandalozni podaci pristižu u vrijeme održavanja Sarajevo Business Foruma pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva, na kojem se pojedinci hvale privlačenjem stranog kapitala. No, podaci govore upravo suprotno.

U prva tri mjeseca ove godine strani investitori povukli su iz BiH više od 100 miliona maraka kapitala, dok su ukupne strane investicije u našu zemlju u tom periodu bile upola manje, rečeno nam je iz državnog ministarstva. Strana ulaganja u prvom kvartalu ove godine, prema sudskim rješenjima o registraciji kapitala koji su najrelevantniji izvor, iznosila su tek pedesetak miliona KM.

Od toga je po petnaestak miliona KM stiglo iz Hrvatske i Slovenije, a po oko pet miliona uložili su Švicarska, Italija i Turska. S druge strane, austrijske kompanije povukle su čak 45 miliona KM iz BiH, srbijanske 34 miliona, a luksemburške 28 miliona maraka.

Ukupan skor stranih investicija u BiH za prva tri mjeseca bio je minus 65 miliona maraka. To je broj koji se dobije kada se od iznosa stranih ulaganja oduzme novac koji su investitori povukli iz BiH. Ovi podaci još su podložni korekcijama, ali svakako daju pravu sliku stanja u BiH.

Sve ovo pokazuje da se nastavlja trend pada priliva novca u BiH koji je prisutan još od 2007. godine, otkad su ulaganja u konstantnom padu. Ovo je, svakako, najgori rezultat do sada i još jedan u nizu katastrofalnih ekonomskih pokazatelja u BiH ove godine.

Već smo pisali da je izvoz u prvom kvartalu opao za deset posto, a da je u padu i industrijska proizvodnja. Kreditni rejting također je oboren. Inače, investitore odbijaju administrativne procedure za pokretanje i vođenje biznisa kao i nestabilna politička situacija u BiH.

Kreditne linije nisu ulaganja

Kada je riječ o SBF-u, od najavljivanih desetina milijardi maraka koje se najavljuju već godinama nije bilo ništa. Zanimljivo je da mnogi određene kredite pojedinih zemalja pokušavaju prikazati kao investicije.

Strane investicije podrazumijevaju da neko uloži novac u kompaniju koja se nalazi u BiH i da joj na taj način poveća kapital. Ne može se kredit za poljoprivredu smatrati stranom investicijom, jer je to novac koji mora biti vraćen.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/96105-katastrofalni-podaci-o-stranim-investicijama-iz-bih-povuceno-vise-od-100-a-ulozeno-samo-50-miliona-km.html)

^^

3. ocigledno je da je kod tebeslucaj kako rece semir "kada pocinju neku temu i pricu, naslov je iz sadasnjosti, a sadrzaj je iz ranih devedesetih"

Ratko Mladic zivi u 2012. u Holandiji, koliko znam 90-tih nije zivio.
Bankrot rs-a, po svemu sudeci 2012., 90-tih su imali drugih briga...
Dobro evo izvinjavam se sto sam spomenuo genocidnu tvorevinu, ako je to ono odakle si izvukao to "devedesetih". Ali to je neosporiva cinjenica, iako je tada nastala i danas ima granice iz tog perioda.
Ups, opet sam pogrijesio. Pa nema Brckog! Jbg. fakat zivim u proslom vremenu, evo izvinjavam se ako sam koga uvrijedio s tim.

Za industrijsku zonu Šejkovača 200.000 KM

U izgradnju infrastrukture na području industrijske zone Šejkovača, nadomak Sanskog Mosta, Vlada USK uložiće 200.000 KM. Ovo je regulisano ugovorom kojeg su potpisali ministar privrede u Vladi USK Hasan Hajrulahović i načelnik općine Sanski Most Mustafa Avdagić.

"Kantonalna vlada će u toku ove godine izdvojiti oko 1,5 miliona maraka za podršku razvoju industrijskim zonama u svih osam općina. Radi se o našoj strategiji podsticaja razvoju sektora malih i srednjih preduzeća", istakao je Hajrulahović.

Pomenuta sredstva biće utrošena kako bi bili dovršeni prilazni putevi na lokalitetu ove industrijske zone. "Ovo je samo jedna od faza u daljoj izgradnji ovog prostora, s obzirom na to da u ovom trenutku imamo nekoliko zahtjeva za izgradnjom poslovnih hala. Može se slobodno reći kako je ovo najuspješniji poslovni poduhvat lokalnih vlasti u poslijeratnom periodu", istakao je Avdagić.

On je dodao kako je istovremeno u toku izrada prostornoplanske dokumentacije, a izgradnja poslovnih objekata odvijaće se i sa jedne i sa druge strane saobraćajnice koja prolazi kroz ovu industrijsku zonu. Podsjećamo, Šejkovača je prije nekoliko godina od deponije za stare automobile pretvorena u industrijsku zonu, gdje je pružena mogućnost kupovine građevinskih parcela po izuzetno povoljnim uslovima te izgradnje brojnih poslovnih i proizvodnih objekata.

U međuvremenu izgrađen je veliki broj takvih objekata, a uređen je i najveći dio neophodne infrastrukture. Ministar privrede i načelnik općine ovom prilikom su posjetili i neke od proizvodnih subjekata koji egzistiraju na ovom lokalitetu.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576495)

Ratko Mladic zivi u 2012. u Holandiji, koliko znam 90-tih nije zivio.
Bankrot rs-a, po svemu sudeci 2012., 90-tih su imali drugih briga...
Dobro evo izvinjavam se sto sam spomenuo genocidnu tvorevinu, ako je to ono odakle si izvukao to "devedesetih". Ali to je neosporiva cinjenica, iako je tada nastala i danas ima granice iz tog perioda.
Ups, opet sam pogrijesio. Pa nema Brckog! Jbg. fakat zivim u proslom vremenu, evo izvinjavam se ako sam koga uvrijedio s tim.
ima jedna fina poslovica koja kaze "psi laju karavani prolaze".
A posto nisi skapirao ssemira evo jos jednom da ti citiram mozda iz treceg pokusaja skontas.
"kada pocinju neku temu i pricu, naslov je iz sadasnjosti, a sadrzaj je iz ranih devedesetih"

Svjetska banka odobrila BiH dodatni zajam: Za mala i srednja preduzeća 90,1 milion eura

Izvršni odbor direktora Svjetske banke odobrio je BiH dodatni zajam od 90,1 milion eura za mala i srednja preduzeća u okviru Projekta pojačanog pristupa finansijama za mala i srednja preduzeća /EAF SME/.

Prvobitna kreditna linija EAF SME do sada je omogućila za 105 malih i srednjih preduzeća u BiH pristup finansijskim sredstvima u teškoj ekonomskoj situaciji, navodi se u saopštenju Svjetske banke.

Procjenjuje se da je to do sada doprinijelo otvaranju 1.120 novih radnih mjesta i vraćanju dodatnih 4.000 radnih mjesta u periodu od avgusta 2010. do februara 2012.

Primaoci kredita koristili su kreditnu liniju za radni kapital i investicije koje su od suštinske važnosti da bi mala i srednja preduzeća ostala konkurentna u vremenu ekonomske krize.

"Rezultati postignuti u okviru prvog projekta EAF SME su impresivni. Radujem se nastavku uspješnih aktivnosti u okviru novog zajma i pomoći i podršci malim i srednjim preduzećima u BiH", kaže Anabela Abro, menadžer Svjetske banke za BiH.

Dodatna sredstva nadopuniće prvobitni zajam radi jačanja podrške sektora preduzetništva omogućavanjem pristupa sredstvima za radni kapital i investicije u vremenu ograničenih investicija, kao posljedici ekonomske krize u Evropi.

U naredne četiri godine, očekuje se da će 140 kompanija iz BiH imati direktne koristi od sredstava za mala i srednja preduzeća, a indirektne još više.

Pristup ovim sredstvima pružiće malim i srednjim preduzećima mogućnost jačanja izvoznih aktivnosti, povećanje obrta i zaposlenja novih radnika.

Portfolio aktivnih projekata Svjetske banke u BiH sada uključuje 14 operacija ukupne vrijednosti od oko 426,3 miliona dolara, navodi se u saopštenju.

Oblasti podrške uključuju poljoprivredu, energetiku, okolinu, zdravstvo, socijalnu sigurnost i zaposlenje, lokalnu infrastrukturu i razvoj privatnog sektora.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576557)

Feniks leti u Azerbejdžan: Na pomolu prvi ugovori za građevinske firme iz BiH

Nakon što su se pridružile konzorciju Feniks, četiri ugledne bh. građevinske firme ovih dana ugovaraju realizaciju infrastrukturnih projekata u Azerbejdžanu, potvrdio je Iztok Seljak, predstavnik slovenačke kompanije Hidria koja je bila jedan od incijatora osnivanja konzorcija.

Cilj pridruživanja kompanija ANS Drive, Energoinvest, Euro-Asfalt i Širbegović Grupa međunarodnom konzorciju za građevinarstvo jeste udruživanje pojedinačnih kompetencija radi nastupa na globalnom tržištu i sklapanja milionskih ugovora.

"Prva konkretna prilika ukazuje nam se u Azerbejdžanu gdje smo dogovorili zajednički nastup na izgradnji različitih objekata, a na tom području fokusno tržište nam je i Kazahstan i Rusija gdje naše kolege iz Srbije imaju odlične pozicije", istakao je Seljak.

Podsjećamo, konzorcij Feniks osnovan je krajem januara ove godine udruživanjem 40 slovenačkih i srpskih građevinskih kompanija koji zapošljavaju oko 30.000 radnika i imaju godišnji obrt veći do četiri milijarde eura.

Seljak navodi da će članice konzorcija tražiti svoju priliku i na tržištima Saudijske Arabije, Katara i Omana, gdje je najavljen veliki investicijski ciklus, dok su s druge strane u procesu definiranja strategije kada je u pitanju nastup na afričkom tržištu.

Udruživanje firme iz građevinskog sektora za Faruka Širbegovića, direktora gračaničke kompanije Širbegović, je sjajna ideja koja može dovesti do novih, milionskih poslova na stranim tržištima, pri tom misleći na tržišta arapskih zemalja, Rusije, pa i zemalja Evropske unije.

"Svi mi pojedinačno imamo određene mogućnosti, ali udruživanjem imamo puno veći kapacitet kada su u pitanju i reference i osiguranje garancija. Vjerujem u kompetencije firmi i dobru volju svih učesnika i nadam se će potvrda opravdanosti projekta biti novi ugovori i novi projekti", istakao je Širbegović.

Konzoricij je, kako ističu incijatori, otvoren i za druge firme iz Bosne i Hercegovine. "Kada smo počeli sa stvaranjem konzorcija, stavili smo sebi za cilj da udružimo firme koje imaju jasnu viziju i strategije, posebne kompetencije, inovativna rješenja, snagu i mogućnost nastupanja na tim tržištu. Apsolutno smo otvoreno prema svim firmama koje će donijeti neku novu snagu Feniksu i koje će iz Feniksa crpiti dodatnu snagu za sebe", naveo Seljak.

U konzorciju će biti ne samo građevinske firme već i one koje se bave projektovanjem, izradom instalacija i prateće opreme, zanatskim radovima i opremanjem enterijera.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576598)

Fabrika Prevent u Goraždu proizvodi presvlake za Golf A7

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120518072.6_xl.jpg

U mjestu Vitkovići kod Goražda konačno jedna dobra vijest za sve građane BiH. Naime, Prevent grupacija je danas, uz prisustvo brojnih delegacija i zvanica svečano otvorila fabriku za proizvodnju autopresvlaka, koja je uposlila 740 mladih ljudi iz ovog kantona.

Kako je na otvaranju kazao Almir Jazvin, predsjednik Uprave Preventa u BiH, uz najmoderniju kožaru u Evropi koja se nalazi u Visokom, Prevent je prošle godine pokrenuo proširenje proizvodnih pogona u Goraždu te je danas otvoren i najmoderniji proizvodni pogon autopresvlaka u Evropi.

"Prevent Goražde i cijela ova investicija su pokazali da se u BiH u kratkom vremenskom periodu može napraviti rekordna investicija. Fabrika se nalazi na površini od oko 8.000 kvadratnih metara i ima kapacitet da odgovori na sve narudžbe za Golfa A7. Danas imamo 740 uposlenika i imamo planove da uposlimo još 150", kazao je Jazvin.

Svečanom otvaranju su prisustvovali i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

"Privreda bilo koje zemlje ne može bez proizvodnje, kao što ni ljudi ne mogu bez zraka. Upravo iz tog razloga izuzetno sam sretan što smo se okupili danas ovdje kako bismo unijeli zrak u pluća BiH. Investicija od šest miliona KM je donijela i nova radna mjesta, što daje još veći značaj cijelom projektu. Ovaj projekt će znatno oživjeti i ekonomiju regije te u velikoj mjeri utjecati na povećanje izvoza BiH", kazao je Bevanda.

Predsjedavajući predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je naglasio kako je Grupacija Prevent u posljednjih 13 godina svakog dana zaposlila jednog čovjeka u BiH.

"Ove godine, unatoč krizi, ova Grupacija je utrostručila zapošljavanje, dok učestvuje sa oko 500 miliona KM u privrednim tokovima BiH. Odlučila se na ulaganje u Goraždu, jednoj tački koja je najbitnija za reintegraciju BiH. Samo privrednici koji otvaraju nova radna mjesta i proizvodnju izvući će BiH iz krize, dok im političari trebaju pomoći, ili, ako ne mogu pomoći, da se onda sklone da ne smetaju", zaključio je Izetbegović.

Nakon svečanog presijecanja vrpce prisutni su obišli proizvdoni pogon Preventa Goražde te se uvjerili u najmoderniju tehniku i načine rada u ovoj firmi.

klix (http://www.klix.ba/biznis/news/fabrika-prevent-u-gorazdu-proizvodi-presvlake-za-golf-a7/120518072#6)

Super je ova ideja za Feniks, kad vec domace firme ne mogu kod nas da rade, jer se daju svi poslovi strancima, onda bar u inostranstvu da rade.

Fabrika Prevent u Goraždu proizvodi presvlake za Golf A7

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120518072.6_xl.jpg



klix (http://www.klix.ba/biznis/news/fabrika-prevent-u-gorazdu-proizvodi-presvlake-za-golf-a7/120518072#6)

Omg, ovo nam treba sto vise, skoro 1000 zaposleni:cheers:

Da je jedna ovakva fabrika u Jablanici, ne bih bilo vise siromastva...

Prevent! Svaka cast! :applause:

ima jedna fina poslovica koja kaze "psi laju karavani prolaze".
A posto nisi skapirao ssemira evo jos jednom da ti citiram mozda iz treceg pokusaja skontas.
"kada pocinju neku temu i pricu, naslov je iz sadasnjosti, a sadrzaj je iz ranih devedesetih"

Ja se prijatelju ne bojim da se kroz sadasnjost vracam u devedesete, jer se nemam cega stidjeti. Za razliku od tebe koji izbjegavas odgovorit, nego poturas neke gluposti.

Rotterdam, pokusaj odoliti ulazenju u diskusiju sa badom u vezi ovih stvari, primjetices i sam da je onda mnogo manje rjecitiji. Ukoliko sam nastavis rizikujes da budes banovan, brig ili brisanje komentara.
Ukoliko on nastavi pise mu se isto.

Ja se prijatelju ne bojim da se kroz sadasnjost vracam u devedesete, jer se nemam cega stidjeti. Za razliku od tebe koji izbjegavas odgovorit, nego poturas neke gluposti.:nuts::nuts:

Beton!

xdutApZx-bc

:cheers:

Rotterdam, pokusaj odoliti ulazenju u diskusiju sa badom u vezi ovih stvari, primjetices i sam da je onda mnogo manje rjecitiji. Ukoliko sam nastavis rizikujes da budes banovan, brig ili brisanje komentara.
Ukoliko on nastavi pise mu se isto.

Ma ionako ne vrijedi, hvala na savjetu ;)

Austrijska firma otvara pogon kod Bosanskog Broda

Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Aleksandar Džombić razgovarao je danas s predstavnicima kompanije “Anton Paar” iz Austrije o mogućnostima ulaganja ove kompanije u RS.

Predsjednik uprave ove austrijske firme Fridrih Santner je istakao da su odlučni da izgrade pogon za proizvodnju vrhunskih instrumenata za mjerenje i laboratorijske instrumente za potrebe industrije i istraživanja, u naselju Sijekovac kod Bosanskog Broda. U planu je zapošljavanje 40 radnika, a početak proizvodnje je planiran za januar naredne godine, saopćeno je iz antitetske vlade.

Džombić je naglasio da je Vlada RS-A spremna da, sa svim svojim resursima, podrži ovaj projekat kao i sve druge projekte koji obezbjeđuju nove investicije i nova radna mjesta.

Predstavljajući kompaniju Fridrih Santner je rekao da se bave proizvodnjom vrhunskih instrumenata za mjerenje i laboratorijske instrumente za potrebe industrije i istraživanja. Pojasnio je da proizvode IT terminale za željeznički i aviosaobraćaj, a osposobljeni su i za potrebe elektroindustrije i medicine.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/austrijska-firma-otvara-pogon-kod-bosanskog-broda/120518159)

Džemaludin Peljto imenovan za direktora Hidrogradnje

Nadzorni odbor Hidrogradnje d.d. Sarajevo donio je odluku na sjednici održanoj u petak u Sarajevu o imenovanju Džemaludina Peljte za direktora kompanije na mandat od četiri godine, saopćeno je iz Hidrogradnje.
Usvojen je izvještaj o prošlogodišnjem poslovanju Hidrogradnje u BiH prema kojem firma bilježi neto gubitak od 3.083.000 KM, što je za oko 800.000 KM manje u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj o poslovanju u Libiji i stanju imovine kompanije u toj zemlji nije bilo moguće sačiniti zbog poznatih tamošnjih ratnih dešavanja.

Nadzorni odbor je razmatrao aktuelno stanje u Hidrogradnji, opterećeno teškom socijalnom problematikom i velikim obavezama prema radnicima i Fondu PIO, stotinama tužbi radnika te nemogućnošću dobijanja poslova na projektima u BiH, posebno na Koridoru 5C gdje je dosad kompanija dobijala uglavnom manje neprofitabilne poslove kao podizvođač.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/dzemaludin-peljto-imenovan-za-direktora-hidrogradnje/120518145)

Jablanička kompanija sklopila posao u Zagrebu: "Granitove" ploče na Cvjetnom trgu

Cvjetni trg u Zagrebu bit će popločan prirodnim "Granitovim" pločama iz Jablanice. Tu nam je vijest jučer potvrdio Salih Klepo, vršilac dužnosti direktora "Granita", koji je kazao da će od 1. juna početi rekonstrukcija Cvjetnog trga.

"Granit" je rekonstruirao i sarajevsku ulicu Ferhadija, a u Zagrebu su, prema riječima Klepe, također htjeli uraditi kvalitetnu obnovu pa su izabrali jablanički granit.

- S obzirom na to da će se rekonstrukcija Cvjetnog trga raditi u dvije faze, za prvu fazu ugradit ćemo 1.000 kvadrata ploča debljine od osam centimetara, a vrijednost ugovora je skoro 150.000 maraka. Druga faza je planirana da se radi najesen, gdje smo jedni od glavnih kandidata za popločavanje i te faze - kaže Klepo.

Dodao je da je projektant iz Hrvatske ranije zatražio uzorak "Granitovog" kamena i da je prošao provjeru te da je potvrdio kvalitet.

- Sve je, praktično, završeno i uskoro ćemo ovu potvrdu i zvanično dobiti. Za nas je najvažnije to da je uzorak prihvaćen - kaže Klepo.

Ljepša budućnost

Sve većom potražnjom granita na posao u jablaničku kompaniju polako se vraćaju i radnici koji su 26 mjesci bili bez zaposlenja. Stečaj se provodi, a Klepo kaže da ponuda za posao ima i da je vidljiv napredak firme u posljednjih mjesec i po, kada su nastavili s radom, te se nada da će u budućnosti biti još posla.

Trenutno je u firmi zaposleno skoro 130 radnika.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/96170-jablanicka-kompanija-sklopila-posao-u-zagrebu-granitove-ploce-na-cvjetnom-trgu.html)

Spremnost za nova ulaganja u BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministra i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dr. Zlatko Lagumdžija kao guverner EBRD-a za BiH učestvuje na redovnom zasjedanju EBRD-a u Londonu, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
U toku prvog dana zasjedanja EBRD-a Lagumdžija je ima niz bilateralnih sastanaka, između ostalih, sa aktuelnim predsjednikom EBRD-a Tomasom Mirowom, i podpredsjednikom Evropske investicione banke Antonom Ropom.
Lagumdžija je razgovarao sa predsjednikom EBRD-a Tomasom Mirowom o aktuelnim projektima EBRD-e i Evropske investicione banke koji se realizuju u BiH. Posebno je naglašena ubrzana realizacija projekta koji su godinama stajali u mjestu, a na kojima se protekle godine ubrzano radilo prvenstveno na projektu Koridora 5c, što su predstavnici EBRD-a i Evropske investicione banke naročito istakli i pozdravili.

Kako se navodi u saopćenju, sagovornici su izrazili obostrano očekivanje o bržoj realizaciji ugovorenih projekata, i spremnost za nova ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Čelnici EBRD-a i Evropske investicione banke istakli su da će i dalje nastaviti sa ulaganjima u projekte infrastrukture, a iskazali su veliku zainteresovanost za ulaganja u privatni sektor.

Lagumdžija se sastao sa regionalnim direktorom Kuvajtskog fonda šeikom Waleed Al-Baharom sa kojim je razgovarao o konkretnim modalitetima na realizaciji projekata u našoj zemlji, a posebno na projektima Koridora 5c, zdravstva i obrazovanja.

Tokom dana dr.Lagumdžija se sastao i sa direktorom za Izrael u Vijeću guvernera EBRD-a Ohad Bar Efratom, sa kojim je razgovarano o pozitivnoj praksi i uspješnim projektima EBRD-a, stoji u saopćenju MVP.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/spremnost-za-nova-ulaganja-u-bih)

Japanska kompanija "Mitsui" zainteresovana za ulaganja u BiH

Predstavnici vodeće japanske firme "MITSUI & Co. Deutchland GmbH" iskazali su tokom jučeranjeg sastanka sa rukovodstvom Agencije za promociju stranih investicija (Fipa) interes za ulaganje u sektore energetike, poljoprivrede, zdravstva i hemijske industrije u BiH.

Tokom sastanka je razgovarano o poslovnom okruženju i mogućnostima za ulaganja u BiH, a japanskim privrednicima predstavljeni su konkretni investicioni projekti iz oblasti energetike za koju su predstavnici te kompanije od ranije zainteresovani, kao i projekti iz oblasti poljoprivrede, saopšteno je iz Fipe.

Iz Agencije navode da redovno informišu predstavnike ove firme o otvorenim tenderima, organizovanju investicionih konferencija i da im dostavljaju konkretne projekte, te dodaju da japanski investitori, prije bilo kakve odluke o investiranju, detaljno analiziraju sve segmente poslovanja i da im za odluku o investiranju treba dosta vremena.

Predstavnici japanske firme su posjetili BiH po drugi put u okviru održavanja Sarajevo Business Forumu (SBF) od 6. do 8. aprila 2011. na kojem su bili specijalni gosti. U okviru SBF, predstavnik FIPA-e se susreo sa Takao Rikukaea, generalnim direktorom preduzeća "MITSUI & Co. Deutchland GmbH".

Također su učestvovali na Sarajevo Business Forumu 2012 koji je održan od 16. do 18. maja.

Iz FIPE podsjećaju da je Japan veliki donator u BiH. Prvih poslijeratnih godina počeo je sa urgentnom pomoći u rekonstrukciji BiH i time postao jedan od najvećih bilateralnih donatora dodjeljujući grantove u mnogim domenima, kako putem Savjeta ministara BiH, tako i putem nevladinih organizacija, navodi se u saopštenju Fipe.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/576877)

Beton!

xdutApZx-bc

:cheers:



Dobar prilog :cheers1:

Hrvatska i Srbija blokiraju izvoz iz BiH

Izvoz bh. proizvoda u Hrvatsku i Srbiju je u drastičnom padu, dok uvoz iz ovih zemalja raste. Tako je izvoz iz BiH u Hrvatsku u prvom tromjesečju 2012. godine manji za 18,6 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iz Hrvatske smanjen za 2,9 posto, pa je BiH u trgovini sa Hrvatskom u minusu od 242 miliona konvertibilnih maraka, piše Aljazeera.


Ništa bolja situacija nije ni sa izvozom u Srbiju, gdje je izvoz u prva tri mjeseca 2012. godine manji za čak 33 posto nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, smanjen je i uvoz iz Srbije, ali za simboličnih 2,3 posto, pa je tako deficit BiH u trgovini sa Srbijom u prva tri ovogodišnja mjeseca dostigao 130 miliona KM.

Ovo je, prije svega, rezultat barijera u slobodnoj trgovini koje su postavile Hrvatska i Srbija prilikom izvoza proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Nametnuli su kompliciranu proceduru kod protoka roba. Uz ovo treba dodati nedostatak međunarodno priznatih akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti i neuređen sistem ovlaštenja. Nepriznavanje certifikata o kvalitetu, sanitarnih, fitosanitarnih i veterinarskih dokumenata. Neprimjenjivanje međunarodnih standarda i tehničkih regulativa, nedostatak adekvatne infrastrukture, te korupcija i krijumčarenje.

Barijere Hrvatske i Srbije ne samo da su najvećim dijelom potpuno neopravdane, već predstavljaju i otvoreno kršenje odredbi CEFTA 2006 i principa slobodne trgovine. Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47, a kad mi izvozimo u Hrvatsku veterinarski pregled plaćamo 435 maraka, tvrde poljoprivrednici.
Da bi ublažili ove probleme ekonomski eksperti Vanjskotgovinske komore BiH, dr. Duljko Hasić i Igor Gavran predlažu da članice CEFTA-e 2006 trebaju uskladiti jedinstven tretman proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu, kako u smislu obima i trajanja procedura tako i u smislu njihovih troškova.
Ukoliko se ne postigne saglasnost između članica CEFTA-e 2006, Bosna i Hercegovina treba povećati sve administrativne i troškove carinjenja na uvoznu robu u iznosu od 100 do 600 posto, odnosno primijeniti puni reciprocitet u proceduri analiza i carinjenja uvozne robe.

Članice CEFTA-e 2006 trebaju dogovoriti uzajamno priznavanje izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, razmijeniti njihove liste i potpisati zajednički memorandum o međusobnom priznavanju. Alternativno, problem se može riješiti mrežom bilateralnih sporazuma ili protokola, kakav su zaključile Bosna i Hercegovina i Srbija 6. aprila 2012. godine. Pregovori sa Hrvatskom su blokirani, jer pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji gube svaki smisao.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS-a, Vladimir Usorac, kaže da proizvodi u BiH ulaze bez ikakvih problema i stvaraju nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima. BiH samo sa Hrvatskom gubi 24 miliona KM godišnje na veterinarskom pregled..

- Kada oni uvoze u BiH plaćaju 47, a kad mi izvozimo u Hrvatsku veterinarski pregled plaćamo 435 maraka, izjavio je Usorac.

On ističe da je izvoz u Srbiju i Hrvatsku veoma otežan zbog komplikovane organizacije države BiH. U svim zemljama svijeta pregled robe pri izvozu obavlja se na posljednjoj carinskoj ispostavi prema državi u koju se izvozi, dok se kod nas obavlja u regiji kojoj izvoznik pripada, tako da imamo dupli posao, pojasnio je Usorac.

Hrvatska u većoj mjeri koristi tehničke barijere, zloupotrebljavajući svoj viši stepen usklađenosti s Evropskom unijom, dok u Srbiji dominiraju administrativne barijere, ali zajednički rezultat je otežavanje ili potpuno onemogućavanje plasmana bh. proizvoda. Ove barijere dvije susjedne zemlje najjače su u agroindustrijskom sektoru, gdje su bh. proizvođači i najkonkurentniji. Necarinske barijere vezane za postupak carinjenja i odobravanja plasmana najčešće se ogledaju u konstantnom podvrgavanju kontrolama proizvoda istog proizvođača iz BiH, za čije se rješenje čeka posljednji dan propisanog zakonskog roka od 60 dana.

Činjenica je da proizvođači vode iz BiH, osim jednog u vlasništvu kompanije iz Hrvatske, ne mogu dobiti dozvolu za izvoz, niti im se priznaju certifikati izdati u EU-u. Za izvoz stiropora proizvođač iz BiH mora izdvojiti blizu 5.200 KM za analizu, a odobrenje čeka godinu dana. Tako se u sektoru građevinarstva priznaju isključivo atesti IGH-a iz Zagreba, koji su mnogo skuplji i od onih izdatih u EU-u. Česti su i problemi pri izvozu jaja u Hrvatsku i povremene potpune obustave zbog neusklađenosti pravilnika i nepriznavanja prateće dokumentacije.

Proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne skupe certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez njih.
Zabrana uvoza živih goveda, mesa i prerađevina od goveđeg mesa porijeklom iz BiH zbog pojave bolesti, uvedena prije tri godine, traje još, iako razlozi za to već dugo ne postoje, a bh. prerađivači mogu izvoziti prerađevine samo ako je porijeklo goveda iz Srbije. Također, nameću se i diskriminirajuće obaveze u izgledu i sadržaju deklaracija i svjesno se i sistemski na sve načine otežava plasman bh. proizvoda.

Proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne skupe certifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez takvih certifikata.
Postojanje spomenutih barijera jedan je od osnovnih uzroka dugogodišnjeg enormnog deficita u bh. vanjskotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članicama CEFTA-e 2006.

Broj proizvoda koji se u ovakvim uslovima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen, te se veliki broj potencijalnih izvoznika destimulira. Bh. proizvođači nisu ravnopravni čak ni na domaćem tržištu, jer sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/17021-hrvatska-i-srbija-blokiraju-izvoz-iz-bih.html)

Jablanička kompanija sklopila posao u Zagrebu: "Granitove" ploče na Cvjetnom trgu



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/96170-jablanicka-kompanija-sklopila-posao-u-zagrebu-granitove-ploce-na-cvjetnom-trgu.html)

:okay:

Cazinjani rekorderi u svim vidovima proizvodnje

U organizaciji Općinske službe za razvoj i poduzetništvo i Poljoprivredne zadruge “Agromerkantilija”, u Cazinu je održano stručno predavanje o proizvodnji jagodičastog voća.

Predavanju je prisustvovao veliki broj kooperanata Zadruge, a cilj je bio da se poljoprivrenici usmjere na mjere koje će doprinjeti povećanju prinosa , ali i preveniraju moguće greške a time i negativne posljedice u proizvodnji.

S obzirom da je kooperativna proizvodnja trenutno dosta zastupljena na području Unsko-sanskog kantona, veliki broj poljoprivrednih proizvođača-kooperanata Poljoprivredne zadruge “Agromerkantilija” prisustvovao je stručnom predavanju o uzgoju jagodičastog voća. O uvjetima koje treba obezbjediti kako bi se dobili što bolji prinosi jagode, maline ali i krastavca, tj. o pripremi tla, odabiru sjemena, načinu berbe,klasiranja i drugim agrotehničkim mjerama poljoprivrednicima su govorili predstavnici Agromerkantilije. Kako je naglasio Adis Džanić, direktor Zadruge, iz godine u godinu bilježe se sve značajniji rezultati na planu kooperativne proizvodnje, u čemu prednjači Općina Cazin.

“Zadruga Agromerkantilija dobro je poznata svima a naročito poljoprivrednim proizvođačima Unsko-sanskog kantona, jer smo mi prisutni u svih osam općina. Trenutno imamo preko 3 i pol hiljade potpisanih ugovora sa kooperantima, a oko 40 posto kooperanata je iz općine Cazin. S područja ove općine nam i dolaze najbolji kooperanti, rekorderi u svim vidovima proizvodnje”, kazao je direktor Zadruge, Adis Džanić.

Zuhdija Kličić je već nekoliko godina kooperant Agromerkantilije, trenutno ima 3 dunuma maline, dunum krastavca i nešto jagode, a prošle godine je bio rekorder u proizvodnji krastavca na području Unsko-sanskog kantona, a vjerovatno i u BiH.

“Na jedan dunum zemlje ostvario sam prinos od 11 tona i 300 kilograma krastavca. Sve je to postignuto isključivo trudom i radom, i bez toga nema nikakvog uspjeha “, naglasio je Zuhdija.

Kako naglašava Džanić, preko 90 posto otkupljenih proizvoda Agromerkantilija plasira na inostrano tržište – manji dio u Hrvatsku a većinu u Sloveniju, Austriju i Mađarsku.U 2011. godini bilo je kašnjenja s isplatom sredstava kooperantima koji su proizvodili krastavac, no na kraju je sve isplaćeno i nikom ne dugujemo ništa. Nadam se da takvih problema neće biti u ovoj godini”, kazao je Džanić.

Zbog obezbjeđenog repromaterijala i garantiranog otkupa sve više poljoprivrednih proizvođača s područja naše općine opredjeljuje se za proizvodnju jagodičastih voćnih vrsta i krastavca a time i za potpisivanje kooperantskih ugovora s Poljoprivrednom zadrugom „Agromerkantilija“. Uz sve navedeno, direktor Zadruge Adis Džanić ističe i glavnu prednost , a to je da poljoprivrednici koji se opredijele za neki vid kooperanstke proizvodnje s Agromerkantilijom ne moraju na početku saradnje imati niti jednu marku.

Hrvatska i Srbija blokiraju izvoz iz BiH



Biznis (http://www.biznis.ba/bih/17021-hrvatska-i-srbija-blokiraju-izvoz-iz-bih.html)

Susjedi nam se ne pridrzavaju CEFTA-e i propisa? Pa, nista novo. :)

http://balkans.aljazeera.net/sites/staff.balkans.aljazeera.com/files/styles/aljazeera_article_main_image/public/bih3.jpg

Bosanac smislio kako dobiti jaja sa puno omega-3! Uskoro kreće proizvodnja
19.05.2012


http://www.coop.se/Thumbnail.axd?src=%2FGlobal%2FAnsvar+och+p%C3%A5verkan%2FMilj%C3%B6+och+ekologi%2FVarf%C3%B6r+ekologiskt%2Fekologiska-%C3%A4gg.jpg&w=700&h=260&mode=ReduceAndCrop&expirationkey=634382848065572000&uid=iWCsUIuzz%2BnoecfOJMgZfiqCWKiyEzCjiVilHkkO0F4%253d

Krajem ovog mjeseca na bh. tržištu će se po prvi put naći omega-3 jaje, inovativni proizvod koji je osmislio profesor sa Biotehničkog fakulteta u Bihaću Mirsad Veladžić.

Idejom da se kokošima u ishranu ubacuje lan kako bi se dobilo jaje koje sadrži visok stupanj omega-3 masti, kojima se mogu prvenirati kardiovaskularne bolesti, odmah je pronašla i partnera u poslovnom sektoru koji je ovu ideju odlučio realizirati. Radi se o kompaniji Posavina koka koja će proizvoditi ova jaja i plasirati ih na tržište BiH i Hrvatske.

Riječ je o jajima koja sadrže dosta omega-3 masnih kiselina i tri do četiri puta manje omega-6 masnoća od klasičnih jaja.

Inače, čitav ovaj projekt je rađen u koordinaciji javne uprave, fakulteta i privatnog sektora. Tako je Agencija za sigurnost hrane BiH napravila izmjene pravilnika kojim su određeni standardi koje moraju zadovoljiti jaja koja se budu prodavala pod ovim nazivom. Urađena su i prve analize koje pokazuju da ovaj proizvod zadovoljava standarde koji se očekuju od proizvoda koje na tržište izlazi sa tim imenom.

Prema riječima profesora Veladžića, analiza je obavljena u insitutu “Emona” iz Ljubljane koji je ovlašten za ova istraživanja, a nekoliko njihovih zaposlenika je išlo i na edukaciju kako bi to znanje mogli primjeniti u zemlji. “Kako bi sve to profunkcioniralo moramo još osigurati sredstva za opremu u laboratoriju kako bi se ovakva istraživanja mogla raditi i kod nas. Za to je potrebno negdje oko 100 000 KM”, kaže Veladžić.

Očekuje se također da će pokretanje ovakve proizvodnje potaknuti proizvodnju lana na ovom području. “Trenutno imamo samo jednog uzgajivača lana u Bosanskom Petrovcu, ali već sada počinje rasti interes stanovništva za njegovu proizvodnju, kako zbog njegove visoke cijene tako i koristi kada je u pitanju ishrana”, navodi naš sugovornk. Ističe da lan sve više postaje pesrspektivna kultura. Prije svega jer prinos po hektaru iznosi oko dvije tone što je jako dobro budući da radi o žitarici visoke cijene.

I Fakultet trenutno radi eksperimente koji će pokazati koje su mjere potrebne za jednu suvremenu tehnologiju uzgoja lana. “Izvršili smo postavljanje ogleda sa različitim gnjojivom koje će pokazati koje daje najbolje rezultate kada su u pitanju prinos i kvaliteta”, priča nam profesor.

Alma Hasanović, savjetnica u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje je uključeno u realizaciju čitave ove ideje koja se odvija kroz projekt Triple Helix, smatra da bi pokretanje laboratorije u sklopu Biotehničkog fakulteta u Bihaću pojeftinilo proizvod i učinilo ga konkurentnim. Iako je evidentno da će on biti malo skuplji nego obična jaja, istraživanja tržišta u BiH i Hrvatskoj, kaže ona, pokazala su da su potrošači spremni platiti više za jaje koje je zdravije od običnog jajeta.

Osim ovoga brojne mogućnosti koje se pružaju kroz ovaj projekt jer se tu otvara mogućnost veće proizvodnje lana, što bi omogućilo razvoj tekstilne industrije, a tu je i mogućnost korištenja za prehranu stoke. Osim navedenog, razmatra se i mogućnost proizvodnje piletine obogaćene omega – 3 sastojcima.


USK

Uprava Agrokomerca traži partenere

Bivši prehrambeni gigant Agrokomerc iz Velike Kladuše, koji je nekad zapošljavao hiljade radnika, danas zapošljava njih 440, od kojih je većina angažovana na zaštiti imovine.
Pokušava se sačuvati ono što nije devastirano, kazao je za Fenu direktor Agrokomerca Ekrem Šarić, naglašavajući da je to jedan od najvećih problema s kojima se susreće ovo poduzeće.

Međutim, novaca za osiguranje nema, tako da ljudi angažovani na tim poslovima, dobivaju samo povremene akontacije od novca koji se prikupi od zakupa određenih objekata.

Uprava Agrokomerca je u skladu sa zaključcima donesenim na sastanku u februaru, kada je ovo poduzeće posjetio federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, te predstavnici kantonalnih i općinskih vlasti na čijem teritoriju se nalaze kapaciteti tog poduzeća, napravila prijedlog mjera za pokretanje minimalne proizvodnje.

"Mi smo uradili poslovni plan za pokretanje proizvodnje u četiri tvornice, a ne dvije kako je bilo precizirano, s obzirom da je proizvodnja povezana i da se u jednoj tvornici rade poluproizvodi za drugu", kaže Šarić i precizira da je za pokretanje te proizvodnje potrebno pola miliona KM.

Prijedlog je dostavljen federalnim i kantonalnim vlastima, koje treba da osiguraju potrebni novac.

Direktor Agrokomerca kaže da nisu dobili potrebna sredstva, zbog čega su se angažirali i u pregovore s potencijalnim poslovnim partnerima, kako bi uz njihovu pomoć i vlastita sredstva pokrenuli proizvodnju.

Uz saglasnost Vlade Federacije BiH otvoren je i namjenski račun za proizvodnju.

Šarić ističe da ukoliko se i uspije u tim namjerama, to neće riješiti problem Agrokomerca, već će samo stvoriti jedan povoljniji ambijent za njegovo rješavanje.

" Ključni problem Agrokomerca su ogromna dugovanja, koja su dostigla cifru od 137,5 miliona KM, te upis založnih prava na imovinu poduzeća", kazao je Šarić. Ilustrovao je to primjerom od prije nekoliko dana, kada je imovina procijenjena na oko 750.000 KM prodana putem suda za svega 28.000 KM.

Šarić rješenje vidi u tome da sve zainteresirane strane, uposlenici, lokalne zajednice u kojima se nalaze objekti ovog poduzeća, te kantonalna i federalna vlast, postignu konsenzus i usvoje zajednički program revitalizacije Agrokomerca.

Međutim, sudeći po dosadašnjim iskustvima, zajedničkog dogovora još nema, a dok se ne postigne dogovor, objekti Agrokomerca u kojima nema proizvodnje i dalje su na meti kradljivaca, koji dijelove prodaju za sirovine. Šteta se povećava, a dugovanja rastu.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/uprava-agrokomerca-trazi-partenere/120519035)

Super vijest za omega-3 jaja :okay:

Super vijest za omega-3 jaja :okay:


Ja se nadam da će ovo na neki način "pokrenuti" USK. Inače, nebi bilo loše da se jedna tvrtka kao što je AgroKomerc otvori, a AK "pošlaje u historiju".

Ja se nadam da će ovo na neki način "pokrenuti" USK. Inače, nebi bilo loše da se jedna tvrtka kao što je AgroKomerc otvori, a AK "pošlaje u historiju".

zasto otvarati novu kada AK ima infrastrukturu koju bi trebalo malo "dotjerati" ali sto se tice prostora, zemljista, infrastrukture pa i radne strucnosti... samo je potrebno malo vise politickog zalaganja i volje

zasto otvarati novu kada AK ima infrastrukturu koju bi trebalo malo "dotjerati" ali sto se tice prostora, zemljista, infrastrukture pa i radne strucnosti... samo je potrebno malo vise politickog zalaganja i volje


Rehabilitacija bivšeg privrednog giganta AgroKomerca ne dolazi u obzir (Ovo je stav vladajuće stranke i Vlade USK-a). A, samo ime "AgroKomerc" vuče/podsjeća na loše "uspomene".

Pare
Inicijativa
i re-branding

VpTsSyQ0OcU

Direktne strane investicije u BiH iznosile 612 miliona KM

Direktne strane investicije u BiH u 2011. godini imale su ohrabrujući porast i iznosile su 612,1 milion KM, što je povećanje od 80 odsto u odnosu na 2010, istakao je ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u obraćanju na redovnom godišnjem zasjedanju Savjeta guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu.

Lagumdžija je rekao da je u ekonomskoj krizi fiskalna pozicija BiH i dalje u konsolidacijskom usponu sa očekivanim smanjenjem deficita, a da je bankarski sektor ostao stabilan i doživio vidljiv oporavak, dodavši da je Centralna banka BiH ostvarila neto profit od gotovo 46 miliona KM u 2011 godini.

Prema njegovim riječima, formiranje Savjeta ministara BiH omogućilo je donošenje neophodnih odluka koje direktno otvaraju perspektivu ostvarenja prioriteta BiH, a to su ispunjenje uslova za proces stabilizacije i pridruživanja i kandidatski status za EU, ali to i da Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) uskoro bude nadohvat ruke.

"Time se ostvaruju bitne pretpostavke za dalji reformski kurs i omogućava stabilan razvojni put BiH", smatra Lagumdžija.

On je istakao i značaj kontinuiranog učešća EBRD-a u finansiranju razvojnih projekata u BiH, navodeći da su nove investicijske aktivnosti u infrastrukturi neophodne radi unapređenja javnih usluga, podrške ekonomskom rastu koji je vezan za privatni sektor, kao i nastavak integracionih procesa u regionu.

Govoreći o izgradnji evropskog putnog koridora Pet-ce, Lagumdžija je naglasio da taj projekat ima snažnu podršku vlasti BiH i da se očekuje da će omogućiti bolju integraciju BiH sa evropskim ekonomskim i socijalnim strukturama.

Lagumdžija je pozvao finansijske institucije i strane investitore da nastave učešće u projektima vezanim za koridor Pet-ce, te putno-željezničku mrežu i njenu modernizaciju i razvoj. On je izrazio očekivanje da će ulazak BiH u investicionu fazu energentske efikasnosti, imati podršku EBRD-a.

On je čestitao novoizabranom predsjedniku EBRD-a, Sumi Čakrabartiju i napomenuo da je BiH poslala pismo EBRD-u za organizovanje godišnjeg sastanka EBRD-a u Sarajevu, poslije 2014.godine, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/577970)

Dubravska visoravan umjesto "hercegovačke Kalifornije" postaje pravi mali Eldorado

Plodna zemlja, čestiti ljudi, jaka poljoprivredna proizvodnja..., samo su neki od razloga zbog kojih Dubravsku visoravan, na potezu od Maslina u stolačkoj do Domanovića u čapljinskoj općini, već desetljećima zovu "hercegovačkom Kalifornijom". Stoga je cijela ta Dubravska visoravan nadaleko poznata po poljoprivrednoj proizvodnji i velikim obradivim površinama na kojima se podižu brojni nasadi voća i povrća. I sve to u nedostatku vode iz cjevovoda pa su se ljudi oduvijek na ovom prostoru snalazili uz pomoć bušotina ili pak dovozeći spremnike s vodom. Stoga je Dubravska visoravan i posebna po tome što tu nema "gradske vode" niti neke rijeke ili jezera iz kojih bi se crpila voda za navodnjavanje, piše Večernji list.

Ekonomski isplativo

Zato su poljoprivrednici i primorani kopati bušotine iz kojih crpe vodu za navodnjavanja, a oni koji to mogu kupuju vodu iz cisterni.

"Naravno da su sretnici oni koji imaju svoje bušotine koje su, također, skupe dok se sve ne dovede do kraja. Zato su tu ukupni troškovi bušotine i pratećih crpki i opreme preko 10 tisuća KM, a ni voda iz cisterni nije jeftina ako bi je koristili za navodnjavanja. Zato se i puno očekuje od tog vodovoda koji ide iz Čapljine, a u konačnici će pokriti i područje općine Stolac tj. cijelu Dubravsku visoravan. Ostaje da se vidi koliko će on ustvari biti ekonomski isplativ jer je to pitka voda u cijevima koja se naravno plaća onoliko koliko se i potroši", govori za Večernjak Tiho Šimunović iz Donjeg Jasoča u stolačkoj općini, skoro na sredini Dubravske visoravni.

Baš zbog te ekonomske isplativosti mnogi poljoprivrednici na Dubravskoj visoravni složni su u ocjeni da im je prihvatljivija "jeftinija" voda koja bi na Dubravsku visoravan stigla s lokacije Rotimlje i Hodova gdje je već prije nekoliko godina u rad pušten vodovod za taj dio stolačke općine. Komentar smo zatražili i od stolačkog načelnika Stjepana Boškovića.

Potrebno vremena

"Primarni je taj vodoopskrbni sustav ‘Dubravska visoravan’ koji ide iz Čapljine i kojim će vodu dobiti još i općine Stolac i dio Mostara. No, taj je vodovod još na teritoriju Čapljine i nije još došao do naših granica. Za sve to naravno treba vremena pa smo mi već odradili dosta posla na tim drugim manjim vodovodima kojim ćemo nadograditi spomenuti vodoopskrbni sustav `Dubravska visoravan`, a koji će biti na toj ekonomskoj osnovi tj.plaćat će se potrošena voda. E zato ćemo sa ovim drugim manjim vodovodima, kao što su Rotimlja i Klokun, pokušati ublažiti cijelu tu situaciju i o ekonomskoj isplativosti i o svim drugim stvari. Već se dosta toga odradilo i pred nama je još dosta posla”, istiće načelnik općine Stolac Stjepan Bošković.

Opći je zaključak da će dolaskom "pravog" vodovoda Dubravska visoravan umjesto “hercegovačke Kalifornije” postati pravi mali Eldorado.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578030)

Domaća građevinska operativa izgubila dah

Hidrogradnja.d.d. Sarajevo posluje u vremenu i okruženju koje je vrlo teško za građevinarstvo, a sa aktuelnom recesijom koja traje još od 2009. godine i evidentnim obustavljanjem investicija na skoro svim nivoima, smanjenjem kreditnih potencijala banaka, skoro potpunim ukidanjem kredita za investicionu izgradnju, očekuje nas još teže vrijeme za građevinarstvo, izjavio je za Fenu direktor ove kompanije Džemaludin Peljto.

Domaća operativa, prema njegovim riječima, izgubila je dah i u konkurenciji sa inostranim kompanijama nema konkurentnu moć za dobijanje novih poslova. Uglavnom su to poslovi iz tzv. "druge ili treće ruke".

"Tako će i Hidrogradnja sigurno morati tražiti svoje mjesto, makar i kao kooperant, kod realizacije novih dionica autoputa južno od Vlakova i sjeverno od granice sa Hrvatskom u Hercegovini koji su već u fazi potpisivanja sa inostranim kompanijama", istakao je Peljto.

Svoje mjesto Hidrogradnja, kako je dodao, sigurno mora tražiti i u svom osnovnom biznisu pri realizaciji projekata u razvoju energetskog sektora u kojem očekuje najozbiljniji "kolač", obzirom da je praktično jedina kompanija koja u tom dijelu investicione izgradnje ima odgovarajuće reference.

Nekada je Hidrogradnja gradila mostove, puteve i hidroelektrane širom svijeta, a danas je stanje u ovoj firmi opterećeno teškom socijalnom problematikom i velikim obavezama prema radnicima i Fondu PIO, stotinama tužbi radnika te nemogućnošću dobijanja poslova na projektima u BiH, posebno na Koridoru Vc gdje je dosad kompanija dobijala uglavnom manje profitabilne poslove kao podizvođač.

Aktuelni projekti Hidrogradnje u fazi izvođenja su: Sarajevska obilaznica, dionica Butila-Brjješće-Stup (LOT 2A i LOT 2B) kolektor; izgradnja petlje Butila, pravac Briješće - desni most (LOT1); Petlja Šićki Brod (LOT 2); autoput Vc, dionica Drivuša - Gorica; izgradnja sarajevske obilaznice Butila - Briješće - Stup; tunel Vijenac; Sarajevska obilaznica, dionica Butila - Briješće - Stup, petlja Butila (LOT 1), te autoput Vc, dionica Počitelj - Bijača, sekcija Kravice - Bijača.

Državne kompanije kakva je Hidrogradnja, kaže direktor Peljto, opterećene su nemogućnošću da ispune sve obaveze kolektivnog ugovora i već se aktiviraju tužbe radnika koje sa sudskom praksom dosuđenih tužbi u korist radnika sa vrijednostima više od 30.000 KM po radniku, dovode Hidrogradnju u potpunu blokadu.

"Tekuća nelikvidnost je na ovaj način uvećana i uz već velike stvorene obaveze značajno će ugroziti daljnje poslovanje", kazao je Peljto.

Obzirom na potrebu dovođenja Hidrogradnje na kapacitete koji su u skladu sa ponuđenim investicijama, kako je dodao, potrebno je iznaći adekvatna rješenja jer se oni moraju rješavati kroz umirovljenje u što većem broju (za one uposlenike koji ispunjavaju uslove), a po potrebi će se tretirati kao tehnološki višak, za što su potrebna dodatna finansijska sredstva koja Hidrogradnja.d.d. Sarajevo ne može naći u tekućem poslovanju.

"Država je u 2011. intervenisala putem dodjele namjenskog kredita, ali kredit se vrlo ubrzano mora vratiti, pa se rješenja moraju tražiti i u naplati starih potraživanja ili u prodaji dijela imovine kako ne bi došlo do eskalacije socijalnog problema u preduzeću", napomenuo je Peljto.

On je kazao da je nesporan doprinos države u dosadašnjem periodu kod provođenja akcija u rješavanju uposlenika koji odlaze u penziju. Vlada, odnosno resorno ministarstvo je, prema njegovim riječima, imalo `sluha`, te je grantovima obezbijedilo povezivanje staža u PIO-u za dio ove kategorije uposlenika.

"Veliku enigmu u rješavanju problematike Ijudskih resursa čini konstantan broj invalida rada. Naime, starosna struktura i priroda građevinskog posla regrutuje konstatnan priliv invalida rada čiji je angažman za građevinske poslove nemoguć", kazao je Peljto dodajući da je konačno rješenje njihovo penzionisanje u starosnu ili tzv. invalidsku penziju.

"Tu je potrebno da se državni organi angažuju da nađu modus za prestanak radnog angažmana u Hidrogradnji za određen broj uposlenika koji su invalidi rada sa invaliditetom koji onemogućuje bilo kakav rad u građevinarstvu. Također se smanjenje radne snage treba tražiti u rješavanju tehnološkog viška u tzv. administrativnim poslovima", dodao je Peljto.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578028)

Prirodno dezinfekcijsko sredstvo: Bosanska inovacija koje će osvojiti svijet

Neškodljivo sredstvo za dezinfekciju jaja i prostorije gdje se uzgajaju pilići kojom se uništavaju patogene bakterije kao što su salmonela i E.Coli (Escherichia coli) mogla bi uskoro postati bosanska inovacija svjetskih razmjera. Naime, sada se u svijetu koristi sredstvo u kojemu je jedan sastojak koji jekancerogen. EK je svojim regultivama zabranila njegovo korištenje tako da je ova invoacija ima potencijal da bude plasirana na svjetskom tržištu, objašnajvaju iz Ministarstvi acivilnih poslvoa BiH koje provodi projekt Triple Helix u sklopu kojeg se razvijaju inovativne ideje.

Krsto Stojanović, tvorac ove ideje i vlasnik firme "Kiko" iz Bijeljine koja se bavi uzgojem pilića za eKapiju kaže da se trenutno u svijetu koristi zabranjeno sredstvo formal dehrid u kombinaciji sa kalijem pemanganom. "Kada se oni sastave nastaje jedno plinoviti stanje koje ubija bakterije, ali je i vrlo štetno za bakterije i ljude", objašnjava nam on.

Navodi da sredstvo koristi u sopstvenoj inkubatorskoj stanici gdje rade dezinfekciju priplodnih jaja.

Ne samo što se može vršiti dezinfekcija priplodnih jaja nego i deznfekcija posuđa u restoranima i vrtićima kako bi se uništile navedene bakterije. Također s emože vršiti dezinfekcija konzumnih jaja koja se ne tretiraju, a idu na tržište bez prethodnog tretmana. Dezinfekcija konzumnih jaja još nij eregulirana, a za inkubatorkse stanice je zakonom određeno da se mora vršiti dezinfekcija.

Kako bi potvrdili neškodljivost ovog sredstva vršili su ispitivanja na Veterinstvom fakukultetu u Sarajevu kod prof. Abdulaha Gagić.

Što se tiče ispitivanja ona su vršena u laboratorijskim uvjetima, na jednoj svinjogojskoj farmi i na farmi pilića u Visokom i sva su pokazala veoma dobre rezultate vezano za određen broj patogenih bakterija. Međutim , navodi Alma Hasanović, iz Ministarstva civilnih poslova BiH, potrebna su dodatna istraživanja.

Iz Ministarstvo civilnih poslova navode da je i projektu i profesorima jasno da nema nikakve štetnosti ali su potrebna dodatna istraživanja na kojem će iz Kiko morati poraditi. "Mislim da imaju odličnu inovaciju", navodi Hasanović.

O tome što je sljedeći korak na put ovog proizvoda jedinstvenog u svijetu Stojanović kaže da je sada na državi da izmjeni zakonsku regulativu i uskladiti je sa onom u EU koja zabranjuje upotrebu štetnih sastojaka koja se trenutno nalaze u sredstvima za dezinfekciju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578063)

KINGSPAN isporučuje panele za objekat EKO Bel u industriskoj zoni "Lipova Greda"

Svjetski lider u proizvodnji sendvič panela isporučio je panele za prvi objekat u poslovnoj zoni "Lipova Greda" u Dubici.

Riječ je o agro centru čiji je investitor firma "EKO Bel" iz Laktaša. Izvođač radovar je firma "Projekt inženjering" takođe iz Laktaša koja je uradila i projektnu dokumentaciju za ovaj objekat.

Željko Đurić, country manager "KINGSPAN"-a za BiH, rekao je da im je zadovoljstvo što su isporučli panele za prvi objekat u ovoj perspektivnoj poslovnoj zoni.

"Nadamo se uspješnoj saradnji i sa ostalim investitorima koji planiraju izgradnju objekata u ovoj poslovnoj zoni. Sada će se na licu mjesta moći uvjeriti u kvalitet naših panela od kojih će ovaj objekat biti sagrađen", dodao je on.

Đurić je naveo da je ovo prva faza isporuke u kojoj je isporučen krovni panel. U toku sljedećeg mjeseca će biti ispočeni zidni paneli kao i paneli i vrata za rashladne komore.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578290)

Trgovački centar FIS iz Viteza kupio banjalučki Pevec

Trgovački centar FIS iz Viteza, treći ponuđač u postupku kupovine banjalučkog Peveca, je kupio imovinu ovog trgovačkog lanca u Banjoj Luci za 9,1 milion maraka.

Postupak prodaje je okončan u četvrtak, 17. maja, predajom objekta FIS-ovom menadžmentu, kojoj su prisustvovali predstavnici Raiffeisen banke u BiH, sudski izvršitelj te stečajna upraviteljica Mirjana Golić.

Prema riječima Dijane Brkan, voditeljice Odjela marketinga kompanije FIS, kupovinom objekta Pevec FIS namjerava dodatno proširiti svoju trgovačku djelatnost u Banjoj Luci i otvoriti 100 novih radnih mjesta. Ovim se mreža od 13 prodajnih centara FIS širom BiH uvećava za još nekoliko hiljada m2 prodajnog prostora.

"Nakon uvida u stanje objekta bit ćemo u mogućnosti dati detaljnije informacije o daljnjim planovima", potvrdila nam je Brkan.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/trgovacki-centar-fis-iz-viteza-kupio-banjalucki-pevec/120521107)

Do kraja godine analiza privrednih potencijala mikroregije Tešanj, Teslić i Žepče

Predstavnici timova za međuopćinsku saradnju općina Tešanj, Teslić i Žepče (TTŽ) sa predstavnicima projekta Jačanje lokalne samouprave (SLS) u okviru programa Njemačke organizacije za tehničku pomoć i međunarodnu saradnju (GIZ) održali su krajem prošle radni sastanak.

Navedene tri općine su odabrane u oštroj konkurenciji općina iz cijele BiH, kao destinacija mikroregije gdje bi se realizovao pilot projekat "Promocija privrednih potencijala, mikroregije Tešanj, Teslić i Žepče uz jačanje njihove konkurentnosti".

Prema riječima Ismara Alagića, savjetnika načelnika Općine Tešanj za pristup EU-fondovima, do kraja 2012. godine predviđeno je da se pripremi Analiza privrednih potencijala mikroregije, koja bi poslužila kao osnova za izradu instrumenata promocije privrednih potencijala navedene tri općine i nastup prema inostarnim investitorima. Rezultati projekta bi bili prezentovani na međunarodnoj konferenciji koju bi GIZ organizovao krajem 2012. godine uz nazočnost predstavnika inostranih država kao potencijalnih investitora i privrednih partnera mikroregije TTŽ.

Naredni sastanak je planiran za 19.06.2012. godine u Tesliću, nakon čega bi uslijedilo potpisivanje memoranduma o saradnji od strane načelnika tri općine i GIZ-a, saopćeno je iz općine Tešanj.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578301)

BiH i prije juna može da počne pregovore o novom stand-by aranžmanu

Bosna i Hercegovina može da ubrza pregovore o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom i da ne mora da se čeka kraj juna kada ističe postojeći aranžman, izjavio je šef delegacije MMF-a Kostas Hristou.

Naglasio je da je bitno da na nivou BiH postoji usaglašen stav u vezi s detaljima novog aranžmana.

Hristou je o ekonomskim kretanjima u BiH i mogućnostima novog stand- by aranžmana danas u Banjoj Luci razgovarao s premijerom Aleksandrom Džombićem, koji je rekao da RS podržava novi aranžman s MMF-om te da je zainteresovana da pregovori počnu što prije.

Džombić i šef delegacije MMF-a razgovarali su i o budžetima RS-a i BiH, kao i o BDP-u u proteklom periodu i očekivanja za naredni period.

Istaknuto je da se na realna privredna kretanja u RS-u i BiH uveliko odražava nepovoljna situacija u privredi zemalja u regionu, saopćeno je iz entitetske vlade.

Razgovarano je i o projektima iz oblasti infrastrukture i energetskog sektora koji bi, u narednom periodu, trebalo da se realiziruju u RS-u.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/mmf-bih-i-prije-juna-moze-da-pocne-pregovore-o-novom-stand-by-aranzmanu/120521123)

Počelo provođenje projekta Nacionalnog provoznog sistema u BiH

Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH počela je aktivnosti na provođenju projekta Nacionalnog provoznog sistema /NCTS/ u BiH, koji je jedan od najvažnijih uslova za priključivanje BiH u EU u smislu spremnosti provoza roba iz i u Uniju, saopšteno je iz ove Uprave.

U periodu od 14.do 17. maja predstavnici slovenačke i austrijske carinske administracije su zajedno sa projektnim timom UIO BiH radili na pripremama za Plan aktivnosti provođenja projekta NCTS u BiH koji treba da bude osnov za dalji nastavak projekta.

Koordinator Projektnog tima Svjetlana Perković je nakon završetka rada sa predstavnicima Tvining projekta upoznala rukovodstvo UIO BiH sa planom aktivnosti u implementaciji projekta, dodajući da je NCTS jedan od najzahtjevnijih projekata koji je pred UIO i koji će trajati četiri- pet godina.

Ona je istakla važnost spremnosti UIO BiH da ide u implementaciju projekta jer će tada UIO, a samim tim i BiH, biti u mogućnosti da zadovoljavajući kriterijume interoperabilnosti i interkomunikacije sa EU bude dio EU.

Naredna aktivnost koju UIO treba da završi je pristup Konvenciji o zajedničkoj provoznoj proceduri u EU koja će pokazati zainteresiranost UIO za implementaciju NCTS-a nakon čega će uslijediti odgovor Brisela o prihvatanju BiH u Konvenciju čime će se intezivirati zajedničke aktivnosti UIO i EU da NCTS u BiH bude dio ostalih provoznih sistema u EU.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578365)

Fabrika bicikala i saobraćajne signalizacije "Lasta" opstala zahvaljujući radnicima

Više od 90 odsto privrede Republike Srpske u ovom trenutku vezano je za mala i srednja preduzeća različite vlasničke strukture i njena razvojna politika mora se prilagođavati takvoj situaciji kad se kreiraju podsticaji i razvojne linije, rekao je jučer u Istočnom Sarajevu predsjednik Narodne skupštine Srpske Igor Radojičić.

Radojičić je novinarima nakon posjete Fabrici bicikala i saobraćajne signalizacije „Lasta“ rekao da najveći broj privrednih subjekata u Srpskoj, pa čak i porodičnih firmi, uglavnom čine mala i srednja preduzeća, u kojima je i najveći broj zaposlenih.

"To bi u nekom narednom srednjoročnom periodu trebalo da bude fokus i oslonac naših ekonomskih politika. Mala i srednja preduzeća su najfleksibilniji i najlakše se bore i mogu da prilagode kriznim periodima“, pojasnio je Radojičić.

On je kao primjer naveo Poljsku koja je prije tri godine, na vrhu ekonomske krize, najbolje reagovala na tu krizu, jer je imala mala i srednja preduzeća koja su bila efikasna i koja su uspjela da odreaguju na ekonomske probleme.

"Naši veliki predratni sistemi definitivno su nestali i razmišljanja su apsolutno vezana za mala i srednja preduzeća. U ovom momentu nije realno razmišljati da će nastati neki veliki kombinati, osim ako ne dolaze veliki strani kupci“, istakao je Radojičić.

Prema njegovim riječima, u preduzećima u kojima preovladava filozofija da se sopstvenim snagama radi, najmanje je žalbi i zahtjeva prema Srpskoj.

"To su preduzeća koja sama opstaju na tržištu. Izvršavaju se redovno obaveze, a Republika povremeno uskače sa nekim sredstvima“, rekao je Radojičić.

On je naglasio da je "Lasta" pozitivan primjer i kad je riječ o vlasništvu, jer je ovo specifično preduzeće, gdje su radnici kao dio vlasničke strukture i održali preduzeće.

Prema njegovom mišljenju, bilo bi dobro da lokalna zajednica pomogne "Lasti" u rješavanju imovinsko-pravnih poslova.

Direktor "Laste" Savo Beribaka rekao je Radojičiću da očekuje malo bolje razumijevanje od lokalne zajednice, jer bi "Lasta" sigurno mogla da ima veću i bolju proizvodnju sa novim tehnologijama, a samim tim i više zaposlenih.

On je istakao da ovo preduzeća sa 35 zaposlenih redovno servisira obaveze prema zaposlenim i prema državi.

"Osim bicikle, proizvodimo saobraćajnu signalizaciju, turističke table i panoe, metaloprerađivačke uslužne djelatnosti, površinsku zaštitu lakiranja i pocinčavanja“ – naveo je Beribaka.

Kad je riječ o saobraćajnim znakovima, prema njegovim riječima, tržište su uglavnom Republika Srpska i BiH, a dio se izvozi u Sloveniju. "Nešto bicikla izvozimo u Hrvatsku i Srbiju, ali uglavnom pokrivamo domaće tržište. Mali problem je postala naplata", rekao je Beribaka.

Navodeći da je "Lasta" 2008. godine dobila podsticaj za izvoz saobraćajnih znakova, te kasnije kredit Investiciono-razvojne banke od 70.000 KM, koji je u roku otplaćen, Beribaka je naglasio da nije bilo potrebe za pomoć Republike Srpske.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578363)

odlične vijesti:cheers::cheers::cheers::cheers:
Parlament FBiH odobrio prijedlog Zakona o koncesijama

Cilj ovog zakonskog projekta je jačanje ekonomskog razvoja Federacije
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH odobrio je danas, u nastavku 14. sjednice u Sarajevu, Prijedlog zakona o koncesijama Federacije BiH.

Cilj ovog zakonskog projekta je jačanje ekonomskog razvoja Federacije, stvaranje učinkovitog pravnog okvira za promoviranje i olakšavanje provedbe i razvoj koncesijskih projekata, te unaprjeđenje transparentnosti procesa dodjeljivanja koncesija.

Koncesije mogu biti davane za gospodarsko korištenje prirodnog bogatstva, dobra u općoj upotrebi ili drugog dobra, za javne radove i za javne usluge.

Predloženi zakon se odnosi na dodjelu koncesija za obavljanje gospodarskih djelatnosti i usluga te izvođenje radova u oblastima javnih cesta, luka, zračnih luka, željeznica, korištenja voda i javnog vodnog dobra, komunalne djelatnosti, održavanja zaštitnih vodnih objekata ili rječnih korita, hidroakumulacija, pitkih, ljekovitih, termalnih, termomineralnih i mineralnih voda, hidromelioracionih sistema, energetskih objekata, mineralnih sirovina, podzemnih voda i geotermalne energije, građevinskog zemljišta, lovišta, ribolovnih voda, cjevovoda i terminala za skladištenje i transport tekućina i plinova, poljoprivrednog zemljišta, kulturnih dobara, djelatnosti upravljanja otpadom, neškodljivog uklanjanja organskog otpada, skijaških centara i žičara, rječnog prijevoza, sporta i turizma.

Koncesija se može dati i za druge oblasti i djelatnosti.

Uvedeno je novo rješenje, tako što je postupak dodjele koncesija reguliran zakonom, a ne posebnim pravilima, kao što je to u važećoj zakonskoj praksi.

Nakon okočanja 14. sjednice biće otvorena nova 15. redovna sjednica Zastupničkog doma na čijem dnevnom redu je, između ostalog, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, te nacrti Zakona o nasljeđivanju i Zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Također, u prijedlogu dnevnog reda je i Statut Radio-televizije Federacije BiH i Statut Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
Onasa

Nastavlja se negativni trend u privredi Kantona Sarajevo

Stanje u privredi Kantona Sarajevo nastavlja negativni trend od početka ove godine, a uzrokovan je novom dužničkom krizom u eurozoni, unutrašnjim neuređenim odnosima u sferi privrede te posljedicama vremenskih nepogoda iz februara ove godine, kazao je na današnjoj konferenciji za medije Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore KS.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120522057.1_mn.jpg

Grebo je na početku kazao da ne postoji dobra volja u BiH da ova zemlja ekonomski ojača i riješi nagomilane probleme.

Kako ističe, u industriji Kantona Sarajevo se od početka godine do mjeseca marta bilježi pad od 5,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u Federaciji BiH također prisutan pad i on iznosi 9,6 posto.

"Od 21 grane prerađivačke industrije Kantona, njih pet je povećalo obim proizvodnje u pomenutom periodu, dok ostalih šesnaest bilježi pad. U trgovini imamo određene pomake, pa tako ukupan ostvareni promet iznosi 682 miliona KM, što je više za 2,9 posto u odnosu na isti period 2011. godine", govori Grebo.

Turizam je jedna od malobrojnih grana privrede Kantona Sarajevo koja bilježi stalni rast pa je Grebo tim povodom kazao kako mu je drago što iz mjeseca u mjesec dobivamo podatke o porastu broja posjeta.

"Broj turista koji su posjetili Sarajevo u prvom kvartalu 2012. godine je 40.636, što je za 9,9 posto više u odnosu na prva četiri mjeseca 2011. godine. Registrovana su 78.894 noćenja te je i taj broj povećan za 13,6 posto", naglasio je Grebo.

Zabrinjavajući podaci su u broju nezaposlenih, gdje je u martu ove godine registrovano 70.666 nezaposlenih osoba, što je upoređeno sa podacima za isti period prošle godine povećanje za 1,9 posto.

"Izvoz privrede Kantona Sarajevo u posmatranom periodu je dostigao iznos od 178 miliona, što predstavlja smanjenje od čak 16,04 posto, dok je došlo do povećanja uvoza za 3,22 posto. Posebno zabrinjavajuće je što bilježimo stalni rast deficita u Kantonu, FBiH, ali i na nivou države BiH", ističe Grebo.

Na kraju je predsjednik Privredne komore KS kazao kako je jedini način da se prekine ovaj negativni trend da se industrijske zone stave u puni pogon i da se maksimalno iskoristi ono što sada imamo u postojećim industrijskim zonama.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/nastavlja-se-negativni-trend-u-privredi-kantona-sarajevo/120522057)

Još malo vremena za domaću poljoprivredu: Za novac iz EU ključna buduća ulaganja i poticaji

BiH snažno mora povećati poljoprivrednu proizvodnju i poticaje kako bi se u idućih pet do šest godina pripremila za ulazak u EU. Naime, bilo koja zemlja, prije dolaska do te faze mora dobro pripremiti svoju poljoprivredu oko koje se u pregovorima obično biju najteže bitke.

Naime, nekoliko godina prije ulaska određuje se referentna godina kada se obavlja popis čitave proizvodnje u nekoj zemlji.

Praktično, nakon ulaska u EU država ne može davati dodatne poticaje za povećanje proizvodnje, a za određene proizvodnje će se morati dobivati i dozvole.

Prema riječima Jerke Ivanovića –Lijanovića, federalnog ministra poljoprivrede, to znači i da će od razvoja proizvodnje i visine poticaja koje budemo izdvajali za ovu oblast u idućih par godina ovisiti koliko ćemo iznos poticaja za poljoprivredu dobivati kada jednog dana uđemo u EU.

Naime, Lijanović navodi da EU pregovara na način da izdvajanja za poljoprivredu namijenjena nekoj zemlji poveća za nekoliko procenta od onih koje je ta zemlja izdvajala iz vlastitih proračuna.

"Ako to usporedimo sa vlastitim stanjem, danas imamo deset puta manje poticaja nego što bi trebali imati kada postanemo članica. To znači da ćemo poticaje morati povećati najmanje 5-6 puta. Zbog toga je sada pravo vrijeme za ulaganja kako bi se te investicije realizirale i završile u idućih nekoliko godina", navodi Lijanović.

Naglašava da je Uniji poljoprivreda na vrhu prioriteta te da se za nju izdvaja oko 40 posto europskog proračuna. Zbog toga je, kaže, potrebnio da se pripremimo kako bi jednog dana kao članica uspjeli ostvariti što veću koristi za tu oblast. Naime, možemo se učiti na primjeru Hrvatske koja je uspjela ugovoriti da kada iduće godine uđe u EU iz zajedničkog proračuna za poljoprivredu dobije 706 milijuna eura. "To je i naš cilj do kojeg ćemo nastojati doći", naveo je federalni ministar poljoprivrede.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578652)

Bukvić za AA: BBI i Turkish Ziraat Bank implementiraju turski kredit od 100 miliona eura
22.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120514-163936-bsn329-jpg20120522155751.jpg&w=609&h=424

Na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu (SBF) potpisan je memorandum o razumijevanju između T. C. Ziraat Bankasi A. S. iz Ankare, Bosna Bank International (BBI) i Turkish Ziraat Bank Bosnia o uspostavljanju kreditne linije u iznosu od 100 miliona eura na period od deset godina. Sredstva je odobrila Vlada Republike Turske, a dodijeljivanje kreditne linije objavio je na SBF-u zamjenik turskog premijera Ali Babacan. Finansijska linija bit će implementirana i plasirana krajnjim korisnicima u Bosni i Hercegovini putem dvije finansijske institucije. To su Bosna Bank International d.d. Sarajevo i Turkish Ziraat Bank Bosnia d.d. Sarajevo. Svaka od ove dvije banke imat će na raspolaganju po pedeset miliona eura finansijske linije, za dalje plasmane krajnjim korisnicima.

Namjena sredstava finansijske linije je da omogući pristup finansiranjima za investiranja u poljoprivredu i drugu proizvodnju, turizam i ostale usluge fizičkim licima, kao i malim i srednjim preduzećima (SME), sa osobitim naglaskom na održivi manjinski povratak na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

O uslovima koje inidivudualni podnosioci zahtjeva trebaju da ispune, generalni direktor Bosna Bank International, Amer Bukvić rekao je za agenciju Anadolija kako se finansiranje odobrava kreditno sposobnim fizičkim licima.

Da bi se smatrali podobnim za finansiranje, fizička lica, prije svega, trebaju imati biti punoljetna u momentu korištenja finansiranja i maksimalno imati 65 godina starosti, u momentu dospjeća finansiranja, biti građani Bosne i Hercegovine, dokazati stabilan izvor mjesečnog prihoda za otplatu finansiranja, imati zakonski registrovan vlastiti biznis (za fizička lica koja obavljaju samostalnu djelatnost), obezbijediti dovoljnu garanciju za finansiranje, koje može biti zahtijevano od strane banke.

Kako nam je pojasnio direktor Bukvić, preduzeća podobna za finansiranje trebaju biti zakonski i poreski registrovani, angažovani u agro industriji, proizvodnji hrane, turističkoj djelatnosti ili drugim vezanim uslugama, zapošljavati manje od 250 uposlenika, imati godišnji promet koji ne prelazi 50 miliona eura, te aktivu manju od 43 miliona eura, dokazati prethodno operativno iskustvo u poslovnoj aktivnosti koja je predmet finansiranja, imati organizaciju, upravu, osoblje i finansijske i druge izvore koji se zahtijevaju za efikasno vođenje poslovnih operacija, uključujući i izvršavanje projekta koji je predmet finansiranja, biti kreditno sposobna i dobrog finansijskog stanja.

"Banka će procijeniti finansijsku održivost preduzeća na temelju njegove finansijske istorije, kao i trenutne i projektovane finansijske pozicije", izjavio je Amer Bukvić za agenciju Anadolija.

Odobrena kreditna sredstva trebaju biti investirana u poljoprivredu ili drugu projektom predviđenu proizvodnju, turizam, i druge usluge koje stvaraju novu vrijednost, a u svrhu povećanja postojećeg biznisa. Mogu biti i u vezi sa održivim manjinskim povratkom, dokazati da su za nova zapošljavanja, povećanje proizvodnje ili poslovnih kapaciteta, dokazati da su tehnički izvodljiva, ekonomski, finansijski i komercijalno održiva, kao da su i u funkciji zaštite prirodnog okruženja, ali i u skladu sa svim važećim zakonima i regulativama vezano za zdravstvenu zaštitu i zaštitu sigurnosti i okoliša.

Rečeno je kako će profitne stope primarno ovise od period finansiranja, povećavajući se za dugoročnija finansiranja. U svakom slučaju, vrlo su povoljne u odnosu na ostale banke u regiji. Tako će profitne stope za kratkoročna finansiranja su od 2.99% godišnje, a dugoročnija finansiranja od 3.49% godišnje. Otplata će se vršiti u jednakim mjesečnim anuitetima ( ili 6-mjesečno za npr.finansiranja u poljoprivredi) do maksimalno 96 mjeseci, uključujući grace period.

Finansiranja će biti odobravana u konvertibilnim markama. Jedan pravni ili fizički subjekat, ukoliko se procijeni kreditno sposobnim, može biti korisnik više kreditinih linija, po jedne od svakog tipa finansiranja.

Ovo je u razgovoru za agenciju Anadolija potvrdio i direktor BBI. "Jedan klijent može aplicirati za određena finansiranja više puta u periodu od deset godina, ukoliko zadovoljava uslove za odobrenje finansiranja", pojasnio je Amer Bukvić direktor Bosna Bank International.


ANADOLU

*Duplicate*

Vlada FBiH dala saglasnost za raskid ugovora sa kupcem "Borca

Vlada Federacije BiH dala je danas prethodnu saglasnost na sporazumni raskid Ugovora o kupoprodaji dionica zaključen između Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH (APF), kao prodavca, i Ortačke grupe radnika i menadžmenta Konfekcije "Borac" d.o.o. Travnik, kao kupca.

APF je zadužena da nastavi postupak povrata preostalog dijela dionica koje nisu obuhvaćene sporazumom, a bile su predmetom kupoprodaje.

Riječ je o 13,809 posto ukupnog kapitala u privrednim društvima "Borca" u Travniku, Banovićima i Zenici, koja su nastala podjelom Konfekcije "Borac" d.o.o. Travnik nakon privatizacije.

Nakon današnje odluke Vlade FBiH direktor Konfekcije "Borac" Mustafa Dagoja izjavio je za Radio TNT Travnik da "Borac" ulazi u mirnije vode i da je spriječeno njegovo propadanje.

Vlada Federacije je načinila značajan korak na sanaciji "Borca" i sada se očekuje sigurnost za radnike, a od Vlade se očekuje i pomoć u revitalizaciji ovog travničkog poduzeća.

"Na upravi `Borca` je sada da osigura nove poslove i da krenemo u nove radne pobjede", riječi su Dagoje.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578865)

Bihaćka "Zelena dolina" primjer uspješne proizvodnje mlijeka

Ministar poljoprivrede Unsko-sanskog kantona (USK), Emdžad Galijašević sa saradnicima, obišao je jučer jednu, od kako je kazao, najvećih farmi na području općine Bihać, "Zelenu dolinu" u vlasništvu porodice Đuzelić.

"Ova farma trenutno raspolaže sa 80 muznih krava, za čiju je nabavku iz revolving fonda koji su zajednički pokrenuli Vlada Kantona, Mljekara Meggle i Balkan Investment Bank, povukla oko 300.000 KM", kazao je ministar Galijašević.

Smatra to vrlo dobrim potezom, jer će se kroz proizvodnju mlijeka vrlo brzo napraviti oko pola miliona KM nove vrijednosti. Pored mlijeka, u planu je i tov junadi, te proizvodnja rasplodnih junica, kazali su domaćini.

Međutim, najveći problem je što se farma nalazi u pograničnom dijelu bihaćke s općinom Bosanski Petrovac, koji nema napajanje električnom energijom. Stoga Đuzelići razmatraju alternativne izvore energije.

Ministar Galijašević obećao je pomoć, te da će se založiti kod federalnih vlasti, jer smatra da USK kao najveći proizvođač mlijeka zaslužuje posebnu pažnju federalnog nivoa ili eventualno određenih fondova.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578864)

Pokrivenost uvoza izvozom 51,2 posto

Bosna i Hercegovina je u aprilu ostvarila robni promet s inostranstvom u vrijednosti od jedne milijarde i 971 milion KM, od čega se na izvoz odnosi 656,1 milion KM ili 33,3 posto, a na uvoz milijardu i 315 miliona KM ili 66,7 posto.
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kazao je danas na konferenciji za novinare da je u tom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom bila 49,9 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od dvije milijarde i 420 miliona KM, što je za 9,7 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, ostvaren je uvoz u vrijednosti od četiri milijarde i 722,6 miliona KM, što je za 0,8 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

„U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 51,2 posto“, kazao je Milinović.

BiH je u prva četiri mjeseca ove godine u robnom prometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit u vrijednosti od dvije milijarde i 302,7 miliona KM što je za 14,8 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH bili su Njemačka i Hrvatska.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-pokrivenost-uvoza-izvozom-51-2-posto/120523070)

U BiH u martu 688.702 zaposlene osobe

U martu ove godine u pravnim subjektima u BiH bile su 688.702 zaposlene osobe, a od toga 282.403 žene.
U odnosu na februar ove godine broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena se, također, povećao za 0,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH (BHAS).

U BiH su u martu ove godine bilw 542.742 osobe koje se vode kao nezaposlene.

"Broj registrovanih nezaposlenih u martu u odnosu na februar ove godine se smanjio za 0,2 posto, dok se broj nezaposlenih žena u istom periodu povećao za 0,1 posto", kazao je danas na pres-konferenciji direktor BHAS Zdenko Milinović.

Najveći broj nezaposlenih osoba je sa VKV i KV kvalifikacijom 193.464, zatim slijede osobe sa NK 162.723 i sa srednjom stručnom spremom 135.379 osoba. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.549, te osoba sa visokom školskom spremom 30.226 (uključujući doktore nauka i magistre).

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-bih-u-martu-688-702-zaposlene-osobe/120523087)

Neutrošena sredstva od 1,4 miliona KM evidentirali u rashode

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (RS) dala je mišljenje s rezervom Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS-a kada je u pitanju njegov rad u prošloj godini.
Osnovna zamjerka revizora odnosi se na činjenicu da je Ministarstvo izvršilo evidentiranje sredstava, namijenjenih subvencijama za podsticaj zapošljavanja nezaposlenih u RS-u, suprotno zahtjevima Pravilnika o budžetskim klasifikacijama, sadržini računa i primjeni kontnog plana, i to u iznosu od 1.451.750 KM.

Revizija je uvidom u dokumentaciju utvrdila da je Ministarstvo čak iskazalo veće izvršenje rashoda u spomenutom iznosu, ali do kraja godine ta sredstva nisu isplaćena, jer nisu ispunjeni uvjeti iz ugovora za priznavanje stvarnih obaveza prema korisnicima podsticaja, tako da je od Ministarstva pogrešno evidentiran i terećen budžet tekuće godine.

Prilikom nabavke putničkog vozila u ovom resoru Vlade RS-a korišćen je postupak zamjene „staro za novo“, ali nisu poštovani osnovni principi, definirani Zakonom o javnim nabavkama, a koji se odnose na pravednu i aktivnu konkurenciju među potencijalnim ponuđačima, jednak tretman, nediskriminaciju i transparentnost.

Rashodi za lična primanja iskazani su u iznosu od 2.028.821 KM i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 28 posto iz razloga što je u toku 2011. izvršen prijem sedam radnika i zbog povećanja poreza i doprinosa.

Također, i rashodi po osnovu reprezentacije iskazani su u iznosu od 25.151 KM i veći su za 14 posto od rebalansom odobrenih sredstava.

Najvećim dijelom odnose se na ugostiteljske usluge konzumiranja hrane i pića (18.564 KM) i ostale usluge reprezentacije (6.587 KM).

Zanimljivo je i da su ovom ministarstvu 3.800 KM iz sredstava donacija za implementaciju FIGAP programa – „Podrška ženskom preduzetništvu u RS“ u cijelosti potrošili na rashode reprezentacije.

Ministarstvo je lani isplatilo i naknade za troškove mobilnih telefona, u iznosu od 4.175 KM, suprotno zaključku Vlade od 3.februara 2011., kojim su ukinuta plaćanja naknada za spomenute troškove.

Revizija je uvidom u dokumentaciju utvrdila i da su sporna knjižena Ministarstva u pomoćnoj evidenciji kada su u pitanju ostvareni prihodi po osnovu dodijeljenih koncesija.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/neutrosena-sredstva-od-1-4-miliona-km-evidentirali-u-rashode/120523085)

Investicije u prošloj godini najviše išle u proširenje postojećih kapaciteta

Strana ulaganja su nešto sa čime se BiH, osobito u posljednjih nekoliko godina nije mogla pohvaliti budući da su bile u stalnom padu. Ipak, prema nekim izvorima u prošloj godini je došlo do njihovog blagog povećanja što je u ovoj krizi pozitivna naznaka. Nešto više o tome i očekivanjima budućih trendova rekla je u intervjuu za naš portal Jelica Grujić, direktorica Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u BiH (FIPA).

U javnosti su se ovih dana pojavili različiti podaci o stanju stranih investicija u BiH u prošloj godini. Oni koje je dala Centralna banka pokazuju da je došlo do povećanja ulaganja , a drugi koje je iznijela Direkcija za ekonomsko planiranje(DEP) pokazuju smanjenje ulaganja. O čemu se tu radi?

Što se tiče podataka o stranim ulaganjima mi se oslanjamo na one analize koje radi Centralna banka BiH. Prema preliminarnim podacima Centralne banke priliv stranih ulaganja je u prošloj godini iznosio 612, 1 milijuna KM. To je povećanje od 80-tak posto u odnosu na prethodnu godinu. Ali kako se ne stvorila pogrešna slika da se radi o velikom prilivu stranih ulaganja moram naglasiti da se radi o niskoj bazi sa kojom se uspoređuje, a to je 2010. kada je priliv ulaganja iznosio 340 miliona KM. Za podatke koje je objavio DEP, a koji pokazuju smanjenje investicija, izvor je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji podatke dobivaju na osnovu registriranih ugovora o ulaganjima koje im dostavljaju sudovi. S obzirom na različite metodologije obračuna koje koriste ova dva izvora moguće je da dođe određenog odstupanja u podacima. Također, trenutno ne postoji direktna povezanost sudova sa bazom u Ministarstvu tako da podatci nekada možda ne budu upisani odmah. Elektronska povezanost između sudova i ove baze smanjila bi ove razlike.

Kakav trend očekujete do kraja godine?

Opća situacija je jako nepredvidiva tako da se ne može ništa sa garancijom reći. Ono što je evidentno je to da postoji jedan blagi trend rasta i očekujemo da će se taj trend nastaviti.

Iz kojih zemalja su došle investicije?

Naša analiza je pokazala da ulaganja dolaze iz Rusije, Srbije, Austrije, Njemačke. Uglavnom se radi o investicijama u proširenje postojeće proizvodnje. Znači radi se o investitorima koji već imaju svoje kompanije i rade u BiH.

Imali ste susrete i sa nekim investitorima koji su sudjelovali na nedavno završenom Sarajevo biznis forumu. Postoje li neke konkretne naznake za ulaganje?

Sigurno je da su oni koji su došli na forum BiH već ukalkulirali kao destinaciju za ulaganje. Ipak, jako je teško u prvim razgovorima doći do informacije hoće li se netko odlučiti investitirati ili ne. Osnovni motiv svakog investitora je profit i dok dobro ne istraže tržište i osmotre cjelokupnu situaciju sigurno je da se neće odlučiti za investiranje.

Nestabilno političko okruženje, dugotrajne procedure registracije kompanija, zastoj u procesu integracija, te propuštena prilika za dobivanje Membership Action Plan (MAP) za NATO nisu baš stvari koje privlače investitore. Koliko je teško promovirati ulaganje s obzirom na situaciju u BiH?

Izuzetno teško. Promocija je uspostavljanje i održavanje kontakta sa određenom ciljnom grupom koja su za nas potencijalni i postojeći strani investitori te pružanje informacija koje vezane za okruženje, pravnu regulativu, radnu snagu, makroekonomske indikatore i sl., a koje bi mogle utjecati na odluku za ulaganje. Sve to dostavljamo zainteresiranoj ciljnoj grupi. Nekada je veoma teško iz tih informacija izvući ono što bi bilo ključno za donošenje odluke stranog investitora. Moramo biti realni i znati da su odluke svedene to hoće li moći ostvariti profit ili ne.

Koji su glavne prepreke za veće investiranje?

Prije svega tu je činjenica da imidž BiH kao poslovne destinacije nije na visokoj razini. To je nešto što investitor uzima u obzir kada razmatra hoće li uopće doći u BiH. Izvještaji koji se odnose na lakoću poslovanja, indeks korupcije, ekonomske slobode su izvještaji koje će svaki investitor pročitati prije nego postavi bilo kakvo dalje pitanje. U daljim kontaktima oni koji su počeli svoje aktivnosti u našoj zemlji kao prepreku često ističu komplicirane i nejasne procedure. Ima propisa koji i domaći investirori mogu teško savladati iako su bolje upoznati sa domaćim zakonima pa onda možete pretpostaviti kako se stranci snalaze u tome.

Također, moram naglasititi da se poboljšanje poslovnog okruženja ne može uraditi preko noći. Za neke krupnije korake potrebna je i izuzetna politička volja. O tome kako je moguće promijeniti procedure često navodim primjer Makedonije koja je bila blizu BiH na ljestvici lakoće poslovavnja, a danas je daleko ispred nas. Prvo se mora pripremiti poslovno okuženje da bi promocija imala uspjeha.

Svjetska banka je uložila značajne napore u reformi poslovnog okruženja u našoj zemlji. Kao rezultat toga je i realizacija poslovne mape za investitore koaj se nalazi na stranici FIPA-e koja sadrži preko 155 000 podataka. To je promotivni alat koji dosta pomaže investitorima da se upoznaju sa osnovim informacijama o našoj zemlji. Investitor koji razmatra BiH kao lokaciju potencijalih ulaganja može naći veliki broj detalnjih informacija o lokalnim zajednicama.

Dokle se došlo sa osnivanjem sektora za promociju malih i srednjih poduzeća za koji je Vijeće ministara predvidjelo da bude u okrilju FIPA-e?

To je bio prijedlog koji je ušao u zakonodavnu proceduru, ali je povučen. Ostaje da se vidi što će biti sa tim.

U Strategiji za unaprijeđenje stranih investicija kao važan faktor navedno i uspostavljenje čvršćih veza sa dijasporom. Koliko je u tom pravcu urađeno? Naime, dijaspora se često žali na nailazi na određeni zid u institucijama.

Dijaspora je veoma bitna kada se govori o stranim ulaganjima. Početkom sljedećeg mjeseca je Kongres dijaspore u Sarajevu i mi planiramo sastanak sa njima. I ranije smo imali kontakte sa pojedincima i u udruženjima iz dijaspore. FIPA je uvijek spremna da pruži sve informacije, predloži konkretne projekte, uspostavi kontakte. Nekada je jako važno samo uputiti investitore na pravu osobu sa kojom se treba razgovarati vezano za konkretne projekte.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/579230)

Biznismeni iz Turske u posjeti BiH: Pokazali interes za hidroenergetske potencijale BiH
23.05.2012


http://www.24sata.info/files.php?file=news/2012/May/turska_3_385171973.jpg

Turski biznismeni i predstavnici Ministarstva ekonomije Republike Turske doputovali su u posjetu BiH. Danas su se u Sarajevu sastali s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i tom prilikom izrazili poseban interes za hidroenergetske potencijale i izvore pitke vode u BiH.

Sastanku je prisustvovao i ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj.


http://www.24sata.info/files.php?file=news/2012/May/turska_2_178778851.jpg

Član visoke delegacije turske privrede i predsjednik Upravnog odbora građevinske kompanije MEFA, Faysal Ucuz, rekao je za Agenciju Anadolija da su sastanci sa zvaničnicima BiH i privrednim institucijama protekli veoma uspješno.

- "Razmatramo mogućnosti nove posjete, a povod će biti konkretne investicije“, rekao je Ucuz.

Istakao je da je posjeta visoke privredne delegacije iz Turske rezultat zainteresovanosti biznismena iz te zemlje da ulažu u BiH i da su svi članovi ove delegacije veoma zadovoljni prezentiranim potencijalima BiH.

- "Nadam se da će sljedeća faza našeg rada ići ubrzano. Projekt privlačenja turskih investicija u BiH podržavaju i predsjednik Turske Abdullah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Republika Turska je veoma zainteresirana za ove investicije i pridaje im veliku važnost. Mi investitori također pridajemo veliku važnost Bosni i Hercegovini i smatramo je jednim od prioriteta kada su u pitanju investicije“, rekli su turski biznismeni, prenosi Agencija Anadolija.


24SI

Kvalitet života najveći u Širokom Brijegu i Banjaluci
Srna - 23.05.2012 15:57

SARAJEVO - Najveći indeks kvaliteta života u BiH ima Široki Brijeg, ispred Banjaluke i Novog Sarajeva, a na posljednjem mjestu nalazi se Foča, navodi se u Izvještaju o kvalitetu života građana u opštinama BiH za prošlu godinu.

Prosječan indeks kvaliteta života građana mjeren u 14 opština BiH iznosi 50,24 od maksimalnih 80 - navodi se u izvještaju.

Najveći indeks kvaliteta života među posmatranim opštinama ima Široki Brijeg /57,89/, odmah ispred Banjaluke i Novog Sarajeva, a na posljednjem mjestu nalazi se Foča sa indeksom kvaliteta života 41,37.

Centri civilnih inicijativa /CCI/ saopštili su da je mjerenje indeksa kvaliteta života građana izvršeno u opštinama Banjaluka, Tuzla, Novo Sarajevo, Mostar, Doboj, Pale, Foča, Trebinje, Bihać, Travnik, Široki Brijeg, Livno, Bijeljina i Zenica, u okviru projekta "Lokalna uprava za kvalitet života građana – faza dva" koji finansira EU.

Bruto-društveni proizvod /BDP/ po glavi stanovnika u opštinama za 2010. godinu /za 2011. podatak nije dostupan/ varirao je od oko 5.200 KM u Foči do 10.400 KM u Banjaluci i 18.200 KM u Novom Sarajevu.

Istovremeno, procenat domaćinstava sa prihodima manjim od 500 KM /nivo siromaštva/ u Širokom Brijegu je sedam odsto, a u Foči 72 odsto.

Najveći broj ispitanika koji je imao većih poteškoća "sastaviti kraj s krajem" nalazi se na području opština Trebinje, Pale i Foča.

U oblasti komunalnih usluga, nalazi CCI-a govore da u posmatranim opštinama, najskuplju vodu piju građani Bijeljine i Tuzle, sa cijenom više od 1,20 KM po metru kubnom.

Za razliku od njih, građani Zenice vodu plaćaju svega 0,47 KM po metru kubnom.

Najjeftiniji sistem centralnog grijanja je u Tuzli, gdje građani plaćaju 1,68 KM po metru kvadratnom, dok je u Banjaluci i Travniku ta cijena skoro dva puta veća.

Najveću učestalost dugovanja za plaćanje računa domaćinstva u 2011. godini /komunalije i ostalo/ imali su ispitanici na području opštine Trebinje, a najpovoljnija situacija po oba ova parametra bila je u Novom Sarajevu i Širokom Brijegu.

U većini opština u odnosu na period prije dvije godine pogoršao se omjer zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Najpovoljnija situacija je na području opštine Novo Sarajevo, gdje na 2,9 stanovnika dolazi jedan zaposleni. Slijede Banjaluka, Tuzla, Mostar i Trebinje sa oko četiri stanovnika na jednog zaposlenog.

Najteža situacija u ovoj oblasti je u opštinama Livno i Foča, gdje na sedam stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba. Najmanja vjerovatnoća gubitka posla po sopstvenoj procjeni ispitanika je na području Bihaća i Novog Sarajeva, a najveća u Livnu i Foči.

Izvoz u ZDK veći od uvoza za 36,2 miliona KM


Predsjednik Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Šefkija Botonjić izjavio je danas da je industrijska proizvodnja u ovom kantonu u prva tri mjeseca tekuće godine zabilježila pad od 6,3 posto i da je za 16,6 posto manja u poređenju s istim periodom prošle godine.

Najveći pad bilježe oblasti prerade tekstila, metala i drveta.

"Posebno loše rezultate imaju agroindustrijski sektor i sektor građevinarstva. Negativni rezultati bilježe se od zadnjeg kvartala prošle godine“, kaže Botonjić danas na pres-konferenciji.

Nešto su ohrabrujući podaci Privredne komore ZDK-a koji govore o izvozu. Tako je pokrivenost uvoza izvozom dostigla rekordnih 110,95 posto.

"Izvoz je porastao za pet posto i u posmatranom periodu iz ZDK-a je izvezeno robe u vrijednosti 367,5 miliona KM, dok je uvezeno u vrijednosti od 331,2 miliona KM. Ostvaren je suficit od 36,2 miliona KM i to je jedinstven slučaj u poslijeratnom periodu u FBiH", naglasio je Botonjić.

Zeničko-dobojski kanton ostao je lider kada je u pitanju izvoz tako da u ukupnom izvozu iz FBiH učestvuje s 30, a u izvozu države BiH učestvuje s 20,2 posto.

U ZDK-u je u februaru bilo zaposleno 69.209 osoba, što je za 2,4 posto manje u odnosu na mjesečni prosjek 2011. godine. U privrednim djelatnostima radi 53.120 osoba ili 76,8 posto, a u neprivrednim djelatnostima 16.089 ili 23,2 posto. Prosječna plaća u februaru je iznosila 711,86 KM, što je za 1,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/izvoz-u-zdk-veci-od-uvoza-za-36-2-miliona-km/120523163)

Nezaposlenost smanjena za 0,30 posto
24.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/nezaposlenost-498.jpg

Krajem aprila tekuće godine na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje bile su registrirane 373.372 nezaposlene osobe, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 1.120, odnosno 0,30%.

Riječ je o drugom mjesecu zaredom s pozitivnim trendom, budući da je i u martu nezaposlenost smanjena za 998.

Osim toga, u aprilu 2012. godine sa evidencija kantonalnih službi za zapošljavanje brisano je 7.739 osoba, od čega je zaposleno 5.076, što je za 414 ili 8,88% više nego u prethodnom mjesecu. Također, u istom mjesecu na evidenciju nezaposlenih se prijavilo 6.619 osoba, od čega 3.939 po prestanku radnog odnosa, što je u poređenju s prethodnim mjesecom manje za 131, odnosno 3,22%.

Među nezaposlenima najviše je KV (127.860 ili 34,24%) i NKV radnika (119.114 ili 31,90%), potom slijede osobe sa SSS (90.994 ili 24,37%) i VSS (18.917 ili 5,07%), PKV radnici (8.530 ili 2,28%), osobe sa VŠS (4.973 ili 1,33%), VKV radnici (2.226 ili 0,60%) i osobe s NSS (758 ili 0,20%).


M.V/FENA

Novi udar na džepove osiromašenih građana
24.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/brasno%20trgovina.jpg

Kompanija u vlasništvu ratnoprofiterske porodice Selimović ovih je dana obavijestila prodavnice diljem BiH da će od 1. juna cijene 'Klasovog' brašna biti više za 16 posto.

Ovaj rast cijena, sudeći prema ranijim iskustvima, vjerovatno bi mogao značiti i lančano poskupljenje svih pekarskih proizvoda, što će dodatno ugroziti standard građana, koji jedva preživljavaju u krizi i stalnim poskupljenjima.


Opširnije ... (http://www.mojevijesti.ba/novost/124144/Novi-udar-na-dzepove-osiromasenih-gradana)

Jedan od gorućih problema: BiH bi mogla dobiti još dva BIP granična prijelaza do ulaska Hrvatske u EU
24.05.2012


http://www.24sata.info/thumbnail.php?file=news/2012/May/granicni_prelaz_390575597.jpg&size=article_medium

BiH ima ozbiljna obećanja da bi granica s Hrvatskom, osim dogovorena dva granična prijelaza po evropskim standardima, mogla dobiti još dva prijelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u EU, piše današnji "Dnevni list".

Tako se osim dogovorenih prijelaza Stara Gradiška i Bijača- Metkovići, koji se osposobljavaju da budu u potpunosti u skladu s evropskim zakonodavstvom, s EU-om i hrvatskim vlastima razgovara i o otvaranju prijelaza Izačić i Svilaj ili Orašje, što bi za početak omogućilo nesmetan izvoz roba koje zadovoljavaju standarde u Hrvatskoj i EU.

- Sadašnji problem za vlasti jest što dogovorena dva granična prijelaza još uvijek nisu tehnički opremljena, rekao je Stjepan Krešić, zamjenik predsjedavajućeg u zajedničkoj državnoj komisiji za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije i član komisije za evropske integracije.

Istakao je da svi čekaju budžet u kojem je osiguran novac za ovu namjenu, ali i kako još uvijek nije završen proces certifikacije za laboratorije koji bi trebali davati certifikate za robu životinjskog i biljenog porijekla od evropskih institucija.

Izvoz domaćih prehrambenih proizvoda u EU za BiH postao je jedan od gorućih problema, jer BiH u EU od ukupnog prehrambenog asortimana za sada može izvoziti ribu, a uprkos ranijim pozitivnim očekivanjima za mogućnost izvoza piletine i jaja od evropske inspekcije dobili smo negativnu ocjenu.


24SI

Mostarski Žitopromet uskoro u životu

Premda su probijeni rokovi u kojima je najavljivano da će početi s radom mostarski krušni gigant "Žitopromet", izgledno je da će se ipak u skoroj budućnosti krenuti s proizvodnjom u tom poduzeću.

Ministar gospodarstva HNŽ Amer Zagorčić potvrdio nam je danas da se gotovo svakodnevno sastaje s radnicima i direktorom "Žitoprometa", te da je sada unutarnja stvar tog poduzeća kada će ono početi s radom.

Kaže kako još nije dovršena knjigovodstvena strana cijele priče, odnosno nije okončan administrativni dio, te se ne može krenuti po kredit u vidu pšenice, ali da ima jamstva iz "Žitoprometa" da će i to uskoro biti okončano.

Danas će u poduzeću zasjedati Nadzorni odbor, gdje će biti vlasnici "Žitoprometa" i gledat će se da se cijeli postupak okonča.

Zagorčić kaže da osobno ne može vršiti jači pritisak jer je poduzeće privatno, ali da je interes i grada i županije da ono profunkcionira, kako bi radnici imali posla, a Mostarci kruh koji su navikli jesti. Dodaje da je pozitivna strana cijele priče i što "Žitopromet" nema odviše velika dugovanja.

"U proceduri su potpisivanja sporazuma s vjerovnicima, a prema Vladi FBiH ide odluka da se dug prema Direkciji robnih rezervi ne vraća, a da Direkcija zauzvrat u `Žitoprometovim` silosima dobije ležarinu žita", potvrdio je on.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/579439)

Biznismeni iz Turske u posjeti BiH

Turski biznismeni i predstavnici Ministarstva ekonomije Republike Turske doputovali su u posjetu BiH.

Jučer su se u Sarajevu sastali s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i tom prilikom izrazili poseban interes za hidroenergetske potencijale i izvore pitke vode u BiH.

Sastanku je prisustvovao i ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj.

Član visoke delegacije turske privrede i predsjednik Upravnog odbora građevinske kompanije MEFA, Faysal Ucuz, rekao je za Agenciju Anadolija da su sastanci sa zvaničnicima BiH i privrednim institucijama protekli veoma uspješno.

"Razmatramo mogućnosti nove posjete, a povod će biti konkretne investicije", rekao je Ucuz.

Istakao je da je posjeta visoke privredne delegacije iz Turske rezultat zainteresovanosti biznismena iz te zemlje da ulažu u BiH i da su svi članovi ove delegacije veoma zadovoljni prezentiranim potencijalima BiH.

"Nadam se da će sljedeća faza našeg rada ići ubrzano. Projekt privlačenja turskih investicija u BiH podržavaju i predsjednik Turske Abdullah Gul i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Republika Turska je veoma zainteresirana za ove investicije i pridaje im veliku važnost. Mi investitori također pridajemo veliku važnost Bosni i Hercegovini i smatramo je jednim od prioriteta kada su u pitanju investicije", rekli su turski biznismeni, prenosi Agencija Anadolija.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/579422)

Do ulaska Hrvatske u EU: BiH dobija još dva BIP granična prijelaza

BiH ima ozbiljna obećanja da bi granica s Hrvatskom, osim dogovorena dva granična prijelaza po evropskim standardima, mogla dobiti još dva prijelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla nakon ulaska Hrvatske u EU, piše Dnevni list.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/granicni_prelaz_050711.jpg

Tako se osim dogovorenih prijelaza Stara Gradiška i Bijača- Metkovići, koji se osposobljavaju da budu u potpunosti u skladu s evropskim zakonodavstvom, s EU-om i hrvatskim vlastima razgovara i o otvaranju prijelaza Izačić i Svilaj ili Orašje, što bi za početak omogućilo nesmetan izvoz roba koje zadovoljavaju standarde u Hrvatskoj i EU.

"Sadašnji problem za vlasti jest što dogovorena dva granična prijelaza još uvijek nisu tehnički opremljena", rekao je Stjepan Krešić, zamjenik predsjedavajućeg u zajedničkoj državnoj komisiji za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije i član komisije za evropske integracije.

Istakao je da svi čekaju budžet u kojem je osiguran novac za ovu namjenu, ali i kako još uvijek nije završen proces certifikacije za laboratorije koji bi trebali davati certifikate za robu životinjskog i biljenog porijekla od evropskih institucija.

Izvoz domaćih prehrambenih proizvoda u EU za BiH postao je jedan od gorućih problema, jer BiH u EU od ukupnog prehrambenog asortimana za sada može izvoziti ribu, a uprkos ranijim pozitivnim očekivanjima za mogućnost izvoza piletine i jaja od evropske inspekcije dobili smo negativnu ocjenu.

Iz državnih institucija naglašavaju kako se do dolaska europskih inspektora krajem godine može mnogo toga promijeniti uz veći napor proizvođača i države. Krešić je optimist kada su u pitanju rokovi za prijelaze, ali i certifikaciju, te dodaje da se taj posao mora jednostavno završiti.

"Ja ne smijem ni pomisliti na to što se s našim proizvođačima može dogoditi ako se posao ne dovrši do zadanog roka. To bi bila katastrofa ali mislim da se neće dogoditi jer su svi blagonakloni prema nama, i EU i Hrvatska kojoj je interes u našu državu izvoziti robu i zadržati dobre odnose", poručuje Krešić.

http://ekapija.ba/website/bih/page/579503

:cheers:

EBRD - Zanemariv rast bh. ekonomije
24.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/kreditni%20rejting.jpg

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smanjila je prognozu ekonomskog rasta u BiH za ovu godinu sa januarskih 0,5 posto na aktuelnih 0,4 posto.

Uprkos tome, EBRD i dalje ima optimističniju projekciju od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je prošlog mjeseca procijenio da BiH u 2012. godini uopšte neće imati privredni rast (nula posto), odnosno da se nalazi u stanju stagnacije.


Opširnije ... (http://www.mojevijesti.ba/novost/124194/Zanemariv-rast-bh.-ekonomije)

BiH u martu posjetilo 54.558 turista

Bosnu i Hercegovinu u martu posjetilo je 54.558 turista, što je više za 67,2 posto u odnosu na februar ove godine i ostvareno je 112.662 noćenja, više za 40,3 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH (BHAS).
Ovaj značajan procent povećanja broja posjeta i noćenja turista u odnosu na februar ove godine posljedica je nepovoljnih vremenskih uvjeta u februaru, a što se odrazilo na smanjenje posjeta i noćenja u tom mjesecu.

Istovremeno, broj posjeta turista povećan je za 14,9, a broj noćenja za 18,7posto u odnosu na mart 2011.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 48,6, a stranih 51,4 posto.

U martu od stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (25,1) , Srbije (20,5), Slovenije (9 posto) itd.

Turisti su se u prosjeku zadržavali 2,1 noć, a što se tiče prosječne dužine boravka stranih turista prva mjesta zauzimaju: Rumunija s prosječnim zadržavanjem od 5,3 dana, Ruska Federacija sa 4,2 dana, Saudijska Arabija sa 3,5 dana, te Novi Zeland sa 3,4 dana.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/bih-u-martu-posjetilo-54558-turista-)

Najbolje je u Širokom Brijegu, najgore u Foči


Prosječan indeks kvalitete života građana mjeren u 14 općina BiH iznosi 50,24 od maksimalnih 80 – navodi se u izvještaju. Najveći indeks kvalitete života među posmatranim općinama ima Široki Brijeg /57,89/, odmah ispred Banjaluke i Novog Sarajeva, a na posljednjem mjestu nalazi se Foča sa indeksom kvalitete života 41,37.

Centri civilnih inicijativa (CCI) priopćili su da je mjerenje indeksa kvalitete života građana izvršeno u općinama Banjaluka, Tuzla, Novo Sarajevo, Mostar, Doboj, Pale, Foča, Trebinje, Bihać, Travnik, Široki Brijeg, Livno, Bijeljina i Zenica, u okviru projekta “Lokalna uprava za kvaliteta života građana – faza dva” koji financira EU.

Bruto-društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika u općinama za 2010. godinu (za 2011. podatak nije dostupan) varirao je od oko 5.200 KM u Foči do 10.400 KM u Banja Luci i 18.200 KM u Novom Sarajevu.

Istovremeno, postotak domaćinstava s prihodima manjim od 500 KM (nivo siromaštva) u Širokom Brijegu je sedam odsto, a u Foči 72 posto. Najveći broj ispitanika koji je imao većih poteškoća “sastaviti kraj s krajem” nalazi se na području općina Trebinje, Pale i Foča. U oblasti komunalnih usluga, nalazi CCI-a govore da u posmatranim općinama, najskuplju vodu piju građani Bijeljine i Tuzle, sa cijenom više od 1,20 KM po metru kubnom. Za razliku od njih, građani Zenice vodu plaćaju svega 0,47 KM po metru kubnom.

Najjeftiniji sustav centralnog grijanja je u Tuzli, gdje građani plaćaju 1,68 KM po metru kvadratnom, dok je u Banjaluci i Travniku ta cijena skoro dva puta veća.

Najveću učestalost dugovanja za plaćanje računa domaćinstva u 2011. godini /komunalije i ostalo/ imali su ispitanici na području općine Trebinje, a najpovoljnija situacija po oba ova parametra bila je u Novom Sarajevu i Širokom Brijegu. U većini općina u odnosu na razdoblje prije dvije godine pogoršao se omjer zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Najpovoljnija situacija je na području općine Novo Sarajevo, gdje na 2,9 stanovnika dolazi jedan zaposleni. Slijede Banjaluka, Tuzla, Mostar i Trebinje sa oko četiri stanovnika na jednog zaposlenog.

Najteža situacija u ovoj oblasti je u općinama Livno i Foča, gdje na sedam stanovnika dolazi jedna zaposlena osoba. Najmanja vjerovatnoća gubitka posla po vlastitoj procjeni ispitanika je na području Bihaća i Novog Sarajeva.

Zanimljiv podatak o BDP po opstinama...

^^i potpune nerelevantan kad se uzima jedna sarajevska opstina, mislim da bi se trebao gledati Sarajevo kao grad

^^i potpune nerelevantan kad se uzima jedna sarajevska opstina, mislim da bi se trebao gledati Sarajevo kao grad

Ali mjerenje nije vrseno u drugim Sarajevskim gradskim opstinama i samo 14 opstina u BiH, to znaci da nista u tom indeksu nije relevantno. :ohno:

Zanimljiv podatak o BDP po opstinama...

Meni je ovaj još zanimljiviji


Najveći broj ispitanika koji je imao većih poteškoća “sastaviti kraj s krajem” nalazi se na području općina Trebinje, Pale i Foča.

Usvojen Prijedlog budžeta za 2012

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu. Za je bilo 31, protiv osam, a suzdržanih jedan poslanika.

Prema prijedlogu, koji je utvrdilo Predsjedništvo BiH, a potom usvojilo i u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, budžet za ovu godinu iznosi 1.394.928.000 KM. Od toga, 950 miliona KM, predviđeno je za finansiranje institucija BiH.

Kako bi budžet BiH mogao stupiti na snagu, u istom tekstu ga treba usvojiti i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/usvojen-prijedlog-budzeta-za-2012)

Preduzeće "Luka" na "pozitivnoj nuli"


Direktor Javnog preduzeća "Luka Brčko“ Mustafa Nuković rekao je da ova firma uspijeva da poslovanje održi na "pozitivnoj nuli".
On kaže da se, uprkos smanjenju osnovne djelatnosti pretovara roba, ovo preduzeće održava na "pozitivnoj nuli" zahvaljujući mjerama štednje, prije svega smanjenju plata i angažovanju radnika na drugim poslovima.

Nunković je novinarima u Brčkom rekao da problem plovnosti rijeke Save traje isuviše dugo, ali da se radi na pripremi projekta za rehabilitaciju plovnog puta koji bi finansirala Svjetska banka.

"Ipak, mnogo toga zavisi od angažovanja državnih organa koji do sada nisu pokazali veće interesovanje za ovu oblast. Tako je, na primjer, Hrvatska je duže od godinu dana čekala da administracija BiH parafira sporazum o obilježavanju rijeke Save",napomenuo je Nuković i dodao da na nivou države još nije donesen ni Zakon o plovidbi riječnim vodama.

On navodi da neke aktivnosti ohrabriju da će doći do poboljšanja stanja u ovom preduzeću i ističe da su obezbijeđena sredstava za četiri lota od kojih je jedan izgradnja kolosijeka od željezničke stanice do "Luke", vrijedan oko osam miliona KM, kao i da distrikt Brčko učestvuje u realizaciji projekta čišćenja rijeke Save, čija je procijenjena vrijednost oko deset miliona KM.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/brcko-preduzece-luka-na-pozitivnoj-nuli/120524121)

USK očekuje investiciju od 10 miliona eura i zapošljavanje 1000 radnika

Kabinet premijera USK Hamdije Lipovače jučer je posjetila delegacija turske firme ESAT. Povod satanka je iskazani interes za investiranje na teritoriji USK-a. Sa savjetnikom premijera Harisom Komićem razgovarali su o velikim investicijskih potencijalima u oblastima poljoprivredne proizvodnje, prerade i turizma.

Firma ESAT je jedna od važnijih turskih firmi koja posluje u sektorima poljoprivrede, prehrane i stočarstva. Uočili smo da su područja Gradine, Rujnice i Gate u općini Cazin, te veliki dio općine Bosanski Petrovac veoma povoljna za investiranje u sektorima poljoprivredne proizvodnje, prerade, stočarstva i turizma, uključujući i iskorištavanje termalnih voda, naglasio je direktor firme Esat Murat Silsupur.

ESAT je zainteresiran i za razvoj kooperantske proizvodnje u USK. Zanima ih također pokretanje industrije u pogonima Agrokomerca (pogoni za proizvodju stočne hrane, preradu voća i hladnjača). Plasman roba bi bio usmjeren kako na domaće tako i na inostrano tržište, navode iz Vlade USK.

Prema riječima savjetnika premijera Harisa Komića Vlada USK-a će u roku od 30 dana identificirati sve dostupne poljoprivredne površine koje se nalaze u državnoj svojini, a koje bi se putem koncesije ili dugoročnog zakupa mogle staviti na raspolaganje turskoj kompaniji.

"Vlada USK će u istom roku obavjestiti predstavnike kompanije ESAT o identificiranim mogućnostima I načinu pristupanja ovim poljoprivrednim površinama", istakao je Komić.

Delegacija ESAT-a susrela se i sa ministrom poljoprivrede USK Emdžadom Galijaševićem koji je rekao da se Vlada USK odmah u početku svoga mandata opredijelila za poljoprivredu kao jednu od strateških grana razvoja.

"Spremni smo da investitoru stavimo na raspolaganje sve resurse kako bi radovi počeli do kraja godine. Velika odgovornost je i na općinskim administracijama Cazina, Bosanskog Petrovca i Velike Kladuše koje trebaju da ubrzaju administrativne poslove u slučaju kompanije “Esat”, istakao je Galijašević.

Vrijednost planirane investicije je 10 miliona eura, a uz sve pretpostavke bilo bi zaposleno cca. 1000 radnika.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/579819)

Još 5 miliona za Industriju alata Trebinje


Vlada RS našla je rješenje da se Industriji alata odobri novikredit, kazao je premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić

"U skladu sa dogovorom i protokolom treba obezbijediti još pet miliona KM kreditnih sredstava kako bi se zadržao taj privredni subjekt i njegovi radnici", rekao je Džombić novinarima.
On je pojasnio da bi u određenom restrukturiranju preduzeća, konverzijom potraživanja u akcije, to preduzeće postalo fiskalno sposobno i moglo bi održati proizvodnju.

Granit Jablanice ide dalje:cheers:

"Granit“ će popločavat Cvjetni trg u Zagrebu

http://jablanica.org/images/vijesti/ploce.JPG
Nakon što će Ferhadija u Sarajevu biti popločana prirodnim granitovim pločama iz Jablanice, Cvjetni trg u Zagrebu, jedan od starih gradskih trgova, koji je u više navrata rekonstruisan, će također biti popločan istim materijalom. Ovu informaciju potvrdio nam je Salih Klepo, v.d. direktora „Granit“, koji je kazao da će od 1. juna krenuti rekonstrukcija Cvjetnog trga.

- U Zagrebu su htjeli da izvrše kvalitetnu obnovu, pa su izabrali naš granit. Obzirom da će se rekonstrukcija Cvjetnog trga raditi u dvije faze, za prvu fazu ugradit ćemo 1.000 kvadrata ploče, debljine 8 centimetara, a vrijednost ugovora je oko 150.000 maraka. Druga faza je planirana da se radi najesen, gdje smo jedni od glavnih kandidata za popločavanje i te faze – kaže Klepo.

Klepo je doado da je projektant zatražio uzorak granitovog kamena i da je uzorak prošao provjeru, te da je od strane projektanta potvrđen kvalitet kamena.

- Sve je praktično završeno i ovu potvrdu ćemo uskoro i zvanično dobiti, ali što je za nas najbitnije je to da je uzorak prihvaćen – priča Klepo.



Sve većom potražnjom granita, na posao se polako vraćaju i radnici koji su 26 mjesci bili bez posla. Stečaj se provodi, a Klepo kaže da ponuda za posao ima i da je vidljiv napredak firme u zadnjih mjesec i po, kada je firma krenula sa radom, te se nada da će u budućnosti biti još posla. Trenutno je u firmi zaposleno oko 130 radnika.

http://jablanica.org/index.php/vijesti/631-jablaniki-granit-poploavat-e-cvjetni-trg-u-zagrebu

Bijeljinski "Steco" otvara u Boru fabriku za proizvodnju montažnih kuća

Bijeljinska firma "Steco" uskoro će, u dijelu prostora Fabrike bakarne žice u Boru, početi proizvodnju montažnih kuća, površine oko 60 metara kvadratnih. Ugovor o zakupu prostora nedavno su potpisali generalni direktor RTB Bor Blagoje Spaskovski i vlasnik firme "Steco" iz Bijeljine Milenko Stevanović.

Na proizvodnji montažnih kuća u pogonu u Boru zaposliće se oko 70 radnika, a biće otvoren i pogon za preradu drveta u Debelom Lugu kod Majdanpeka u kome će se zaposliti još 50-tak radnika.

"Pred kraj smo dogovaranja i potpisivanja ugovora sa jednim dijelom vojne industrije, koja se bavi proizvodnjom ovih kuća. Oni će pod istovjetnim uslovima nastupati na istočnom tržištu, odnosno Rusiji, dijelom afričkom tržištu i sjevernom dijelu Velike Britanije, i može se reći da vrijednost neće prelaziti 250 eura po metru kvadratnom", rekao je Spaskovski.

Menadžment RTB-a Bor odlučio je da u naredne četri godine u naselju "Bor 2" izgradi 200 montažnih kuća od lakog materijala, po 50 svake godine. Sredstva će biti obezbijeđena dijelom iz RTB-a, zatim iz Fonda EU namenjenog za unapređivanje uslova života stanovništva u Srbiji i dijelom iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Basen Bor će urediti građevinsko zemljište sa svom pratećom infrastrukturom, a "Steco" će do kraja godine montirati prvih 50 kuća.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/579864)

Posjeta poduzeću "Tehnocen" Bihać: Vlada unaprijeđuje ambijent za proizvodne firme

U sklopu aktivnosti kojima je cilj stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za proizvodne firme početkom sedmice je delegacija Vlade Unsko-sanskog kantona posjetila poduzeće "Tehnocen" iz Bihaća. Emdžad Galijašević, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi USK, Haris Komić, savjetnik premijera Hamdije Lipovače, predstavnici ministarstva privrede te Đevad Muslimović, direktor ŠPD "Unsko-sanske šume" razgovarali su sa Hasanom Jusićem vlasnikom i Mujom Kečanovićem, direktorom "Tehnocena" o problematici u oblasti drvoprerade.

Ovo poduzeće, s FSC certifikatom, ima 18 zaposlenih radnika i spremni su za novo proširivanje proizvodnje čime bi otvorili mogućnost zapošljavanja još desetak radnika. Vlada USK obavezala se na provođenje mjera koje će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, a od nas se, kao i u ovom slučaju, očekuje pomoć u rješavanju administrativnih procedura koje koče investitore, kazao je ministar Galijašević.

Direktor "Tehnocena" Mujo Kečanović ističe da je poduzeće u stalnom usponu, spremni su za pokretanje proizvodnje parketa a nositelji su i FSC certifikata, jednog od prestižnih standard za izvozno orjentirana drvo-prerađivačka poduzeća jer FSC logotip garantira da njihovi proizvodi nisu proizvedeni tako da je ugrožen održivi razvoj šumskih resursa.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/579857)

Turski biznismeni ispituju potencijale bh. tržišta u oblasti proizvodnje i izvoza

Sekretar Grupacije organizatora sajmova i Asocijacije trgovine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Muris Pozderac i predstavnici Asocijacije turskih biznismena "ASKON", koji su boravili u četverodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, susreli su se i razgovarali sa predstavnicima kompanija "Tešanjski kiseljak" iz Tešnja, "Studen & Co. Holding" i "BIMAL" iz Brčkog , "Robot komerc", "Lora" i "Konzum" iz Sarajeva.

Cilj posjete bio je sagledavanje potencijala bh. tržišta u oblasti proizvodnje i izvoza, te mogućnosti plasmana prehrambenih artikala turske kompanije Royal food i TURKEL na našem tržištu, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Predstavnici Asocijacije turskih biznismena "ASKON" bili su Ismail Senay, glavni koordinator za vanjsku trgovinu Asocijacije, i Servet Ozturk, direktor i suvlasnik kompanija TURKEL iz Turske i ROYAL FOOD sa sjedištem u Berlinu.

Govoreći o mogućnostima suradnje, predstavnici turske delegacije istakli su da je glavni distributivni centar kompanije Royal food u luci Hanover u Njemačkoj, a većina proizvodnih pogona smještena je u Turskoj pod brendom TURKEL. Kompanija posluje po cijeloj Evropi sa preko 3000 kupaca, a najveći je njemački lanac trgovina pod imenom "801" sa preko 2000 svojih vlastitih prodajnih centara. S tim u vezi, konstatovano je da postoji obostrani interes i mogućnosti zajedničke poslovne suradnje, s jedne strane u distribuciji proizvoda turske kompanije TURKEL na tržište BiH, a s druge strane u plasmanu bh. proizvoda u Republici Turskoj, Njemačkoj i na evropskom tržištu putem kompanije Royal food i TURKEL i njihovih brojnih partnera.

U narednom periodu predstoje dalji pregovori i konkretizovanje obavljenih razgovora o mogućem plasmanu domaćih brendova iz programa BIRA (Bihać), DITA (Tuzla) i BIMAL (Brčko) na ino tržištima, a Vanjskotrgovinska komora BiH će i dalje pratiti i u svakoj prilici pomagati rad i promociju svih svojih članica, a pogotovo onih koje redovno izmiruju svoje obaveze u skladu sa Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori BiH, jer tako prikupljena sredstva se i putem ovakve saradnje i aktivnosti VTK BiH najvećim dijelom vraćaju privredi.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/580448)

Čelni ljudi FBiH u posjeti Aluminiju

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, pomoćnik ministra energetike, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH Marinko Bošnjak te čelni ljudi nacionalnih plinskih tvrtki Hrvatske i BiH, Mladen Antunović i Adnan Kreso, u pratnji svojih stručnih savjetnika, boravili su danas u službenomu posjetu Aluminiju d.d. Mostar, gdje su ih ugostili direktor Društva Ivo Bradvica i izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak Željko Boras.
Razlogom posjeta jest pokušaj iznalaženja dugoročnoga rješenja pitanja opskrbe energentima najvećega bosanskohercegovačkog izvoznika, s posebnim osvrtom na trenutačno jako teško stanje u poslovanju mostarske tvornice, u koje je Aluminij doveden, u prvomu redu, poradi posljednjega poskupljenja cijene električne energije koju plaća Elektroprivredi HZ Herceg-Bosne, ali i poradi ponovnoga poremećaja cijene metala na svjetskomu tržištu.

Razgovarali su o mogućnostima iznalaženja drukčijih rješenja u tomu pogledu i to s konkretnim učincima do kraja tekuće godine, a sve kako bi ukupan gubitak Aluminija, koji je na kraju prvoga tromjesečja 2012. iznosio 20 milijuna KM, u prosincu bio što je moguće manji, na što cijena struje ima presudan utjecaj.

Sugovornici su se kratko dotaknuli i pitanja postupka privatizacije i mogućnosti suradnje u nekim zajedničkim projektima, što je iznjedrilo i određene zaključke na kojima će biti rađeno u predstojećemu razdoblju, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Aluminija.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/celni-ljudi-fbih-u-posjeti-aluminiju)

BiH od septembra prošle godine u konstantnom padu proizvodnje

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić istaknuo je danas u Mostaru kako je BiH od septembra prošle godine u konstantnom padu proizvodnje.
"Vrijeme je, ako već nismo zakasnili, da se okrenemo proizvodnji", istaknuo je Lasić. Smatra kako bi BiH trebala zaustaviti zaduživanja za konsolidaciju javne potrošnje. "Bojim se da će prevelika zaduženja u javnom sektoru suziti prostor za zaduživanja za razvoj jer mi se možemo zadužiti do 60 posto BDP-a, a sada smo zaduženi oko 41 posto", istaknuo je Lasić.

"Sanaciju javnog sektora trebalo bi uraditi kroz radikalno rasterećenje bruto plaća i time privući investicije i povećati zaposlenost. Predlaže da se ide na uvođenje dvojne stope PDV-a s time da se osnovne životne namirnice i lijekovi smanje na 5 posto, pa da se onda izračuna kolika bi stopa bila za ostale potrebe.

Lasić ističe kako bi se reformom poreznog sektora mogle otkloniti osnovne makroekonomske neravnoteže u BiH, a to su visok vanjskotrgovinski deficit, visoka razina potrošnje, niska razina investicije i velika nezaposlenost.

Lasić vlastima sugerira uvođenje privremenih mjera zabrane uvoza određenih roba. "Mi imamo pravo na uvođenje tih mjera u slučaju ugroženosti platne bilance zemlje", istaknuo je Lasić, dodavši kako BiH ima ugroženu platnu bilancu radi prevelikog uvoza. Te mjere, navodi Lasić, treba uvesti za one proizvode kojih imamo u BiH u dovoljnoj količini, kao što su paradajz, paprika, krastavac, kupus, krompir, kruška, jabuka, šljiva, grožđe i dr.

Lasić ističe kako već 5 godina upozorava na nužnost uvođenja spomenutih mjera, te je za njihovo neuvođenje okrivio lobije u BiH koji su, prema njegovim riječima, prisilili vladu da ne uvede spomenute mjere.

Naveo je i to kako je u BiH do izražaja došla nekompetentnost određenih ljudi potkrepljujući to činjenicom da je proizvodnja pala za 10,5 posto, da je izvoz pao za 10,5 posto, da deficit raste za 15 posto i da se broj nezaposlenih povećava.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/bih-od-septembra-prosle-godine-u-konstantnom-padu-proizvodnje)

Industrijske zone su razvojna šansa, ali ih treba urediti zakonom

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) Kemal Grebo smatra da su industrijske zone dobar povod za osnivanje većeg broja industrijskih preduzeća i dobra šansa za ekonomski napredak, ali da bi, prije svega, njihovo funkcioniranje trebalo urediti zakonom.

"Dakle, nemamo zakon o industrijskim zonama. Mi imamo praktično industrijske zone na papiru i zovemo ih industrijskim zonama, ali one ne fuinkcioniraju kao industrijske zone u svijetu. To znači da firma koja posluje unutar industrijske zone u odnosu na firmu koja posluje van te zone mora ima povoljnije uvjete za poslovanje, a to se upravo treba riješiti zakonom o industrijskim zonama", rekao je Grebo za Fenu.

Istaknuo je, na primjer, da na trenutno u Hrasnici veliki broj kompanija radi u industrijskoj zoni, ali da se mora postaviti pitanje da li je to zaista industrijska zona i kako se njom uopće upravlja.

U inozemstvu su, kako kaže, industrijske zone organizirane tako što su svi učesnici unutar te zone praktično dioničari u firmi koja se zove industrijska zona i koja daje servis svim firmama koje rade u njenom sastavu.

Da bi se to pitanje riješilo kako treba, smatra on, najvažnije je napraviti jednu inventuru stanja u industrijskim zonama.

"To znači da znamo šta imamo od industrijskih zona, u kakvom je stanju infrastruktura, u kakvom su stanju objekti, koj je vlasnik i šta trenutno radi u tim tzv. zonama. Treba formirati stručnu grupu na nivou Kantona i dati joj jedno vrijeme da ona napravi tu jednu inventuru", dodao je Grebo.

Aktuelna vlast, prema njegovim riječima, poduzela je određene aktivnosti po pitanju industrijskih zona na području općina Hadžići, Ilidža, Ilijaš i Vogošća, ali, nažalost, kad se pogledaju ukupna ulaganja i u odnosu na prijeratni period to je nemjerljivo i ne može se uporediti.

Prije 1991. godine, kako kaže, imali smo 172 hiljade zaposlenih u privredi i najveći dio tih ljudi je radio u industrijskim zonama, a danas imamo oko 70 hiljada zaposlenih u privredi i jako mali broj zaposlenih u industrijskim zonama.

Grebo je ocijenio da bi dobro bilo sagledati realne mogućnosti da se maksimalno iskoriste postojeće industrijske zone, jer su one "razvojna šansa".

"Ja sam uvjeren ako se utvrdi da je nešto od tih zona u vlasništvu države i ako bi država dala to besplatno onima koji namjeravaju pokrenuti proizvodnju da bi to imalo itekako veliki efekt. Mi bi sigurno imali pojavu osnivanja većeg broja industrijskih firmi, povećao bi se broj zaposlenih, a na kraju krajeva povećali bi se i budžetski prihodi u KS-u", kazao je Grebo Feni.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/industrijske-zone-su-razvojna-sansa-ali-ih-treba-urediti-zakonom/120526018)

Za četiri mjeseca uvezeno povrća u vrijednosti 24,8 miliona KM

BiH je u prva četiri mjeseca 2012. godine uvezla 26.723 tona svježeg povrća u vrijednosti 24,8 miliona KM, a po svemu sudeći, do kraja godine biće premašena lanjska uvozna vrijednost povrtarskih kultura od 61 miliona KM.

Potpredsjednik Udruženja proizvođača povrća Republike Srpske Rade Jovičević ubijeđen je da bi povrtari mogli potpuno da podmire potrebe Srpske, čak i kada ne bi uvezli ni kilogram povrća.

Jovičević je istakao da problem predstavljaju slučajevi uvoza povrća koje se, nakon što uđe u BiH, prodaje kao domaći proizvod.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Vladimir Usorac rekao je da se domaće tržište ne može zatvoriti, ali da problem vidi u tome što se uvoze značajne količine nekontrolisanog povrća.

Prema njegovim riječima, uvezeno povrće često nema potvrde da je bezbjedno, odnosno da nisu poznati njegovo porijeklo i ispravnost, a završi na tržnicama i u prodavnicama gdje ga kupuju građani.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/za-cetiri-mjeseca-uvezeno-povrca-u-vrijednosti-24-8-miliona-km/120526010)

Tražena zanimanja su i zidari, šivači i varioci

Mnogo je faktora koji utiču na izbor budućeg zanimanja i škole, i veoma je važno da mladi prilikom upisa u srednje škole i na fakultete sagledaju lična interesovanja i sposobnosti, kao i da se informišu o stanju na tržištu rada, odnosno o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima jer je poznat problem neusklađenosti obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, kažu u Federalnom zavodu za zapošljavanje (FZZZ).

Naime, svake godine se kroz obrazovni sistem proizvode kadrovi za kojima ne postoji potreba na tržištu rada, i koji su zbog toga, a bez obzira na stručnu spremu, primorani provesti duži period na birou za zapošljavanje ili raditi poslove za koje nisu školovani. S druge strane, obrazovne institucije ne uspjevaju odgovoriti na potrebe poslodavaca i pripremiti buduće stručne osobe koje su im zaista potrebne i čija su zanimanja deficitarna.

Prema podacima FZZZ, na evidencijama nezaposlenih u martu ove godine najbrojnija su bila zanimanja: KV i VKV -prodavač, automehaničar, bravar; SSS - ekonomski tehničar, maturant gimnazije, mašinski tehničar, medicinska sestra; VŠS - ekonomista, pravnik, nastavnici (raznih smjerova) i VSS - diplomirani ekonomist i diplomirani pravnik.

Relativno je visok broj nezaposlenih pravnika i ekonomista, ali su to profesije koje se najkraće zadržavaju na biroima.

Najtraženija zanimanje na svjetskom, ali i na bh. tržištu rada ostaju zanimanja koja se vežu za IT sektor - diplomirani inženjer informatike i elektronike, telekomunikacija, ali potražnja je i za farmaceutima, diplomiranim inženjerima građevine, knjigovođama. Osim toga, u BiH traženi su još i zidari, šivači i varioci.

Federalni zavod za zapošljavanje je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje uspostavio sistem redovnog informiranja o profesionalnoj orijentaciji u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH.

"Cilj te aktivnosti jeste informiranje učenika o značaju izbora daljnjeg obrazovanja, odnosno odabira zanimanja, te informiranja o potražnji za radnom snagom na tržištu rada," kažu u FZZZ-u.

Osim toga, s ciljem što boljeg informisanja mladih u vezi sa karijernom orijentacijom i važnosti odabira zanimanja, FZZZ je pokrenuo i internet stranicu www.abecedakarijere.ba koja nudi pregršt informacija o kretanjima na tržištu rada, koja su zanimanja suficitarna a koja deficitarna, koji fakulteti i srednje škole postoje te kako se upisati.

Na ovaj način FZZZ želi dati doprinos boljem sagledavanju svih bitnih faktora prije konačne odluke o tome koju školu izabrati, odnosno koje zanimanje.

Također, mladi pri izboru budućeg zanimanja i škole mogu posjetiti i centre za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO) u okviru kantonalnih službi za zapošljavanje gdje im savjetodavci mogu dati korisne informacije u vezi sa profesionalnom orijentacijom i stanjem na tržištu rada.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/posao/fzzz-trazena-zanimanja-su-i-zidari-sivaci-i-varioci/120526014)

Slovenci odustaju od većih ulaganja u BiH

Slovenija trenutno nije spremna da pravi velike investicije u BiH, ali su njeni privrednici voljni da ostvare što veći broj novih partnerstava s inostranim malim privrednim i trgovačkim preduzećima.

Zaključili su predstavnici slovenačke privredne komore nakon jučerašnjeg sastanka u Privrednoj komori RS na kojem su istakli zainteresovanost za sklapanje što većeg obima saradnje s malim firmama iz RS.

"Mi znamo da su energetski, trgovački, metalski i automobilski sektori uvijek od velikog značaja za ulaganja u RS i BiH, ali je sada o velikim ulaganjima u ovakve sektore nemoguće govoriti zbog trenutnih privrednih okolnosti", rekao je Matej Rogelj, predstavnik Privredne komore Slovenije.

Rogelj je bio na čelu slovenačke privredne delegacije, koja je najvećim dijelom sastavljena od predstavnika malih trgovaca i privrednika koji su došli s ciljem sklapanja partnerstava s firmama iz RS.

"Trenutno nikako ne treba zanemariti i to što je izvoz BiH u Sloveniju prošle godine bilježio rastući trend", rekao je Rogelj i podsjetio da je Slovenija do sada u BiH uložila preko 640 miliona evra čime je pozicionirana među najznačjnijim zemljama investitorima u BiH.

Jože Vencelj, predsjednik Udruženja malih trgovaca Slovenije, kazao je da se u toj zemlji sve više zatvaraju male trgovinske radnje, uglavnom porodične firme, usljed ekspanzije velikih trgovinskih lanaca.

"Oko 46.000 malih trgovaca u Sloveniji stavljeno je na marginu, te rješenje za svoj status vide u smanjenju poreza i subvencijama, ali i u boljoj saradnji s predstavnicima ove branše iz inostranstva", rekao je Vencelj.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, podsjetio je da je Slovenija po obimu spoljnotrgovinske razmjene šesti partner RS.

"Sa Slovenijom u prošloj godini ostvarili smo 96-odstotnu pokrivenost uvoza izvozom, što je daleko iznad ukupnog prosječnog obima razmjene RS s inostranstvom, koji je prošle godine iznosio 56 odsto", podsjetio je Blagojević.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/580619)

Od bivših republika SFRJ, najmanje plate u Srbiji i Makedoniji

Srbija je, u poređenju sa ostalim republikama bivše SFRJ, na pretposljednjem mjestu po visini zarada radnika, iza nje je jedino Makedonija.

Prosječna aprilska plata od 377 eura, prema zvaničnom deviznom kursu 30. aprila, građane Srbije svrstava na mjesto najmanje plaćenih u cijelom regionu, sa izuzetkom Makedonije gdje je prosječna plata 334 eura - piše beogradski "Danas".

S obzirom na to da se ovi podaci o zaradama, koje je juče objavio Republički zavod za statistiku, odnose na period prije nego što je dinar počeo agresivno da slabi, nema sumnje da će, kada radnici dobiju sljedeću platu, za dobijeni novac moći da kupe još manje uvozne robe nego danas, mada će im zbog skoka mjesečnih rata za kredit ionako ostati manje novca za trošenje, ocjenjuje list.

Dok bi ova statistika uzeta izolovano pokazivala izvjestan napredak za građane, činjenica da je tokom prošle godine stopa nezaposlenosti skočila za čak 4,5 odsto, (sa 19,2 na 23,7 odsto), te da je kurs sa nivoa od 106 dinara za evro početkom 2011.godine otišao na preko 115, neutrališe bilo kakav očekivani boljitak.

"Opravdanje da je globalna kriza objektivni krivac za ovakvu socijalnu situaciju nije lako prihvatiti, ako je jasno da se s njom suočavaju i sve ostale države okruženja, pa su uprkos tome uspjele da svojim građanima obezbijede bolji standard - barem mjereno visinom plate u evrima", piše "Danas".

List ocjenjuje da je po visini zarada Srbiju "premašila čak i BiH".

Sa prosječnom zaradom od 995 eura i nezaposlenošću od 12 odsto, Slovenci su ubjedljivo prvi na listi najplaćenijih u regionu nekadašnje Jugoslavije, a slijede ih Hrvati i Crnogorci.

Srbija se i po visini nezaposlenosti nalazi iza većine komšija.

Makedonija je i tu posljednja sa astronomskom stopom nezaposlenosti od 38,5 odsto, a iza Srbije je BiH. Crna Gora, Hrvatska i Slovenija i po ovom kriterijumu su bolje od Srbije.

Prema pisanju ovog lista, ubrzani pad dinara ovog mjeseca, naročito u proteklih nekoliko dana, srpsku statistiku će u junu učiniti još sumornijom.

Ako bi se prosječna plata iz aprila preračunala u evre po današnjem kursu, ispostavilo bi se da Srbi zarađuju samo 364 eura. Dakle, ako bi plate ostale iste, pad vrijednosti domaće valute bi iz novčanika prosječnog, a zaposlenog Srbina, izbacio 13 eura, što je 1.500 dinara.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/globus/region/97611-od-bivsih-republika-sfrj-najmanje-plate-u-srbiji-i-makedoniji.html)

Slovenci odustaju od većih ulaganja u BiH



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/580619)

Smjesno, Slovenija je u krizi, tamo su velika otpustanja i odustaju zato sto moraju.

Skupština "Bosnalijeka" nije održana zbog nedostatka kvoruma

Skupština dioničara kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, koja je bila zakazana za danas u 11.00 sati u sjedištu kompanije, nije održana zbog nedostatka kvoruma.

Kako je ranije najavljeno, na dnevnom redu Skupštine, trebalo je biti, između ostalog, usvajanje Godišnjeg izvještaja o poslovanju Društva za 2011. godinu, sa izvještajima revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, zatim donošenje Odluke o raspodjeli i načinu upotrebe dobiti ostvarene po Godišnjem izvještaju o poslovanju Društva za 2011. godinu; donošenje Odluke o preknjižavanju dobiti ostvarene u 2010. godini u fond rezervi Društva; te usvajanje Poslovnog plana Društva za 2012. godinu.

Također, na dnevnom redu trebalo je biti: donošenje Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću; zatim donošenje Odluke o odobravanju Statuta Bosnalijeka, društvo sa ograničenom odgovornošću; izbor članova Nadzornog odbora Društva; izbor članova Odbora za reviziju Društva; izbor vanjskog revizora, te donošenje Osnovnih elemenata za zaključivanje ugovora sa članovima Nadzornog odbora i Odbora za reviziju u pogledu vrste, osnove i visine naknada.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/97630-skupstina-bosnalijeka-nije-odrzana-zbog-nedostatka-kvoruma.html)

Statistika u BiH: Povećan broj narudžbi u građevinarstvu

Vrijednost novih narudžbi koje su građevinske firme iz BiH imale u inostranstvu u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal veća je za 182,4 posto.

Prema podacima Agencije za statistku BiH, vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine veća je za 21,6 posto.

Prema vrstama građevina, u prvom kvartalu 2012. godine, od ukupno izvršenih građevinskih radova na zgrade otpada 20,7 posto, a na ostale građevine 79,3 posto.

Od ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova u prvom kvartalu 2012. godine, na zemlje Evrope odnosi se 59,4 posto, na zemlje Afrike 35,9 posto i na zemlje Azije 4,7 posto .

U zemljama Evrope u ukupno izvršenim građevinskim radovima objekti visokogradnje učestvuju sa 34,9 posto, a objekti niskogradnje sa 65,1 posto.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/97713-statistika-u-bih-povecan-broj-narudzbi-u-gradjevinarstvu.html)

SiPY6owm_0o

Povrće ostaje u BiH

• Tokom Sarajevo Business Foruma najavili ste da ćete investirati u BiH, o čemu je tačno riječ?
- Mi smo, zapravo, uspostavili novu kompaniju, to je partnerstvo jordanskih firmi, a njena je svrha pravljenje velikih projekata plastenika i plantaža povrća. U okolini Mostara smo investirali oko milion eura u plasteničku proizvodnju, tako da očekujemo da će proizvodnja početi za nekoliko mjeseci. Ovdje želimo koristiti partnerstvo kompanija i iskustvo jordanskih eksperata koji će doći da asistiraju bh. kolegama koje se bave proizvodnjom povrća.

• Pošto investirate u proizvodnju povrća u BiH, planirate li to povrće izvoziti u Jordan?
- Naš cilj je, zapravo, kvantitativno povećanje proizvodnje povrća u BiH, jer BiH pojedine vrste voća i povrća uvozi, između ostalog, i iz Jordana i drugih zemalja. Zato želimo ne da BiH uvozi povrće nego da počne kupovati ono što proizvode domaće kompanije. Što se tiče uvoza u Jordan, već smo počeli uvoziti jabuke iz BiH, a uskoro ćemo početi realizirati i ugovor o uvozu drveta.

Istraživanje

• U Sarajevu su tokom SBF-a boravili predstavnici 30 jordanskih kompanija iz različitih sektora. Kakvi su njihovi planovi u BiH?
- Jordanske kompanije istražuju poslovne mogućnosti ovdje, tu su kompanije iz različitih sektora, usluge, trgovina, građevinarstvo, inženjering... Neke od njih su prvi put ovdje te zbog toga žele ovu posjetu iskoristiti za uspostavljanje kontakata sa bh. kompanijama koje će kasnije dalje razvijati i uspostavljati određene vidove saradnje.

• Kakvo je Vaše mišljenje o poslovnom okruženju u BiH?
- Poslovno okruženje je dobro, ali može biti i bolje. Tokom SBF-a imali smo priliku vidjeti nekoliko prezentacija o poslovnom okruženju, tako da smo zaključili da postoji nekoliko prepreka za poslovanje. Između ostalog, za Jordance koji žele doći u BiH prepreka su vize i duge procedure za njihovo dobijanje, također, ima određenih prepreka u pogledu transporta, cargo-prevoza, pomorskih veza itd. Identificirali smo to kao probleme i predstavili smo ih bh. vlastima pa se nadamo da će ih riješiti, ali i pored toga, mi se nastavljamo baviti biznisom, a vlasti neka rade svoj posao.

Bh. firme u Jordanu

• S obzirom na to da je Evropa u krizi, mislite li da se bh. kompanije trebaju više okrenuti Bliskom istoku?
- Zašto ne, Sarajevo Business Forum, na kojem su diskutovali biznismeni iz cijeloga svijeta, bio je dobra prilika za ostvarivanje multilateralnih i bilateralnih veza između privrednika. Ja bih, također, bio sretan da bh. kompanije dođu u Jordan i započnu biznis, mi možemo pokazati da je Jordan tržište koje može donijeti dobrobit i jednoj i drugoj strani.

Oslobodjenj (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/povrce-ostaje-u-bih)

Počela sa radom benzinska stanica Bugojno I


http://www.energopetrol.ba/bs_bugojno1_fajlovi/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_bugojno1_fajlovi/DSC_0225.jpg
Danas je počela s radom i druga rekonstruisana benzinska pumpa Energopetrola u centru Bugojna. Ovaj reprezentativni objekat nudi sve vrste visokokvalitetnih goriva europskih standarda kao i tečni naftni gas i plin u bocama kao i savremeni kafe bar. Ova Energopetrolova benzinska stanica je opremljena po svjetskim standardima i uvezana u jedinstven informacioni sistem putem kojeg firme koje posjeduju Energopetrolove kartice za plaćanje mogu putem našeg web portala na internetu pratiti svoju potrošnju. Obnova benzinskih stanica je usklađena s visokim standardima koji vladaju u Europskoj Uniji uvažavajući lokalnu zajednicu i zaštitu okoliša. Ovaj projekat je realizovan uz svesrdnu pomoć lokalnih vlasti i zajednice u i kooperaciji s lokalnim kompanijama koje su izvodile radove na objektu. Energopetrol će u naredna dva mjeseca da otvori još 7 rekonstruisanih benzinskih stanica. To odražava razvojnu strategiju kompanije i i MOL Grupe i Bosni i Hercegovini.

Počela sa radom benzinska stanica Ripač kod Bihaća.

http://www.energopetrol.ba/bs_ripac_fajlovi/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_ripac_fajlovi/DSC_0225.jpg
Danas je počela s radom rekonstruisana benzinska pumpa Energopetrola u mjestu Ripač kod Bihaća. Ovaj reprezentativni objekat nudi sve vrste visokokvalitetnih goriva europskih standarda kao i tečni naftni gas i plin u bocama kao i savremeni kafe bar. Ova Energopetrolova benzinska stanica je opremljena po svjetskim standardima i uvezana u jedinstven informacioni sistem putem kojeg firme koje posjeduju Energopetrolove kartice za plaćanje mogu putem našeg web portala na internetu pratiti svoju potrošnju. Obnova benzinskih stanica je usklađena s visokim standardima koji vladaju u Europskoj Uniji uvažavajući lokalnu zajednicu i zaštitu okoliša. Ovaj projekat je realizovan uz svesrdnu pomoć lokalnih vlasti i zajednice u i kooperaciji s lokalnim kompanijama koje su izvodile radove na objektu. Energopetrol će u naredna dva mjeseca da otvori još 6 rekonstruisanih benzinskih stanica. To odražava razvojnu strategiju kompanije i i MOL Grupe i Bosni i Hercegovini.

Otvorena benzinska stanica Kakanj

http://www.energopetrol.ba/bs_kakanj_files/DSC_0225.jpg
Kantonalni ministar za urbanizam i planiranje ZE-DO Kantona g. Raif Seferović u prisustvu predsjednika NO g. Bartha Laszla i direktora Energopetrola g. Miroslava Polaka u centru grada kod autobuske stanice otvorili rekonstruisanu benzinsku stanicu Energopetrola. Otvaranju obnovljene benzinske stanice su prisustvovali i g. Mirko Trifunović, ministar za rad i socijalnu politiku ZE-DO Kantona kao i mnogobrojni gosti iz poslovnog okruženja u Kaknju. Predsjednik Nadzornog odbora Energopetrola g. Bartha Laszlo i direktor Energopetrola g. Miroslav Polak su izjavili "da je benzinska stanica u Kaknju dvadeseti kamen temeljac u procesu modernizacije Energopetrolove maloprodajne mreže koja je predata lokalnoj zajednici. Energopetrol će u naredna dva mjeseca da otvori još 8 rekonstruisanih benzinskih stanica. To odražava razvojnu strategiju kompanije i MOL Grupe u Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da će naše obnovljene benzinske stanice našim kupcima pružiti visoki kvalitet usluga i vodeću kvalitetu goriva na bh. tržištu. Obnova benziskih stanica je usklađena s visokim standardima koji vladaju u Europskoj Uniji uvažavajući lokalnu zajednicu i zaštitu okoliša. Ovaj projekat je realizovan uz svesrdnu pomoć lokalnih vlasti i zajednice u kooperaciji s lokalnim kompanijama koje su izvodile radove na objektu. Nadamo se da će Energopetrol postati primjer kompanije koja gradi dobre odnose s lokalnom zajednicom i kreira dodatnu vrijednost za sve građane Kaknja. Očekujemo i pozivamo sve ljude dobre volje da nam se pridruže!"



Konacno obnovljena ova u Kaknju, nadam se da ce uskoro obnoviti i onu u Konjicu.

izgleda da EP polako investira u svoju infrastrukturu

Žitopromet pokreće proizvodnju

Mostarski pekarski gigant Žitopromet trebao bi u narednih dvadesetak dana ponovno pokrenuti proizvodnju, potvrdili su jučer za Oslobođenje direktor Žitoprometa Sead Đonko i ministar gospodarstva u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije Amer Zagoričić.
Radnicima će biti isplaćeni svi zaostaci, ali Đonko najavljuje i reorganizaciju kompanije u kojoj bi dio radnika mogao ostati bez posla.

Ugovori sa radnicima

- Planiramo svakom radniku obračunati dugovanja i ponudit ćemo im način otplate tih dugova. Kako bi radnici bili sigurni da će dobiti svoje novce, mi ćemo s njima napraviti ugovore, koje ćemo ovjeriti kod notara. Tako će radnici biti sigurni da će dobiti svoja validna potraživanja. Planiramo, također, radnicima uvezati i radni staž, ali po minimalnoj osnovici. Dakle, platit ćemo radnicima sve doprinose i za period koji nisu radili. Svi oni radnici koji su radili dobit će zaostale plaće. Dinamika isplate tih plaća će izravno ovisiti od našeg poslovanja, rekao je Đonko.

Naglašava, međutim, kako će morati doći do smanjenja broja radnika. Ima slučajeva, istaknuo je, gdje su radnici pokrali ovo poduzeće i oštetili ga za 160.000 maraka.

- Protiv tih pojedinaca se vode i sudski postupci. Međutim, ostalim radnicima koji budu višak, pokušat ćemo naći neka druga radna mjesta unutar firme. Sve ćemo uraditi sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Možda ćemo dio njih prekvalificirati, jer planiramo napraviti reorganizaciju firme kako bismo smanjili troškove, izjavio je Đonko.

Ministar Zagorčić je, pak, istaknuo kako se situacija u Žitoprometu posljednjih dana izuzetno popravila. Trenutno se sređuju knjigovodstveni papiri kako bi se mogao dobiti kredit za nabavku sirovina, a ovoj firmi pogoduje i nedavno doneseni Zakon o zateznim kamatama u Federaciji.

Dvije godine pauze

- Pri kraju su određeni poslovi koji trebaju biti urađeni kako bi se završio posao obrade knjigovodstvenih papira i uprava ovog poduzeća me izvijestila kako će taj posao biti završen kroz sljedećih nekoliko dana. Žitoprometu u ovom trenutku pogoduje i novi zakon o zateznim kamatama na nivou Federacije, kojim se otpisuju kamate za doprinose onim preduzećima koja uplate te doprinose do kraja ove godine. Onim preduzećima koja zaostale doprinose uplate do polovine naredne godine otpisat će se polovina kamata. Ako imamo u vidu da većina dugova ovih naših preduzeća, koja su u stanju dignuti se iz mrtvih, odlazi upravo na kamate za doprinose, onda to Žitopromet stavlja u povoljniji položaj jer sada će dug biti znatno manji. Zaista se može primijetiti značajna volja da se ova kompanija podigne na noge i da radnici krenu raditi, izjavio je Zagorčić.

Podsjećamo, mostarski Žitopromet je najveća pekarska kompanija u Hercegovini koja ima polustoljetnu tradiciju. Firma ne radi već dvije godine, a radnici su u tom periodu nebrojeno puta ukazivali na probleme s kojima se suočavaju - nisu dobijali plaće, a nisu im uplaćivani ni doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/zitopromet-pokrece-proizvodnju)

Sutra o aranžmanu sa MMF-om

Fiskalni savjet BiH sutra će u Sarajevu održati sjednicu, na kojoj bi, kako Srna nezvanično saznaje, trebalo da bude razgovarano o aktuelnom stand-by aranžmanu BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i eventualnim budućim aranžmanima.
Sjednici bi trebalo da prisustvuju šef Misije MMF-a za BiH Kostas Hristu i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Milan Suc, koji su prethodnih dana sa predstavnicima entitetskih i vlasti BiH razgovarali o provođenju stend-baj aranžmana i nastavku pregovora.

Početak sjednice Fiskalnog savjeta BiH zakazan je za 13.30 časova, a predsjedavajući Savjeta ministara i Fiskalnog savjeta Vjekoslav Bevanda u 14.30 časova daće izjavu za medije, najavljeno je iz Savjeta ministara BiH.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/sutra-o-aranzmanu-sa-mmfom)

izgleda da EP polako investira u svoju infrastrukturu

kako rekose na FaceTV od 60ak benzinskih pumpi ina/mol je obnovila tek 20ak a do sad su trebali sve prema uslovima koje su dobili pri privatizaciji. takodje na FaceTV je receno da su imali obavezu uloziti 100miliona KM a ina/mol umjesto toga dodjelila kredit (kroz dopunu nekog zakona) energopetrolu i obavezala ga da vraca ratu i kamate za novac koji nisu dobili. ima tu jos o poslovanju s gubitkom u svim godinama nakon privatizacije kao i o malim dionicarima i cijenama dionica koje su izgubile 80-90% vrijednosti itd isl. nisam upucen u ovu temu ali sam to vidio u par zadnjih emisija na Centralnom dnevniku (online)

Srbija prvi izbor, BiH na drugom mjestu

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju naredne godine cijeloj regiji će donijeti promjene u načinu, a možda i mjestu, poslovanja pojedinih kompanija.
Tako su već neke hrvatske kompanije najavile da će svoju proizvodnju iz Hrvatske preseliti u BiH ili Srbiju iz razloga što će im novi trgovinski režim povećati troškove izvoza na regionalno tržište.

Međutim, hrvatski privrednici još nisu spremni da se odreknu zajedničke zone slobodne trgovine CEFTA, pa vrše pritisak na svoju vladu da im i nakon ulaska Hrvatske u EU zadrži trgovinski režim CEFTA, dok se tome protive bh. privrednici jer će se za njih istovremeno primjenjivati trgovinski režim EU, kao i sanitarne, fitosanitarne i veterinarske mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih proizvoda na područje EU iz trećih država, uključujući i BiH.

"Očito da članstvo Hrvatske u EU donosi značajne promjene trgovinskog režima između dviju zemalja. Međutim, sukladno proceduri koja je bila primijenjena u slučaju Hrvatske (i Makedonije) prilikom zadnja dva proširenja EU (2004. i 2007), doći će do pokretanja konzultacija, odnosno pregovora o izmjeni trgovinskih protokola SSP-a koje je EU sklopila s BiH (ali i Albanijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom), kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i zadržali trgovinski tijekovi između dvije zemlje, odnosno između Hrvatske, kao dijela EU, i BiH te kako bi se međusobna trgovina mogla i dalje nesmetano razvijati", kažu u uredu za trgovinsku politiku RH.

Konsultacije će voditi Evropska komisija, a hrvatska Vlada je već počela vršiti pritisak na ovo tijelo kako bi izlobirala bolju poziciju za svoje proizvođače. Istovremeno, prije mjesec je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH održao sastanak sa privrednicima o ovoj temi te kako bi zajednički pronašli rješenja za problem koji bi mogao nastati ulaskom susjeda u EU.

Najavu hrvatskih kompanija da će seliti proizvodnju mnogi smatraju pregovaračkom taktikom kako bi izvršile pritisak na Vladu RH da u Bruxellesu osigura prijelazno razdoblje kada je riječ o CEFTA, jer tu su interesi hrvatskih firmi, pogotovo iz prehrambene branše, zaista veliki.

"Ono što nama u Redakciju Lidera dolazi kao nekakav signal to je da dio firmi ipak seli proizvodnju drugdje, ne samo zbog CEFTA nego i možda zbog prevelikih troškova, preskupe radne snage u Hrvatskoj, u odnosu na sve ostale komparativne prednosti. Međutim, one informacije koje do nas dolaze kažu da je ipak odredište Srbija a ne Bosna i Hercegovina. Možda će dio manjih poduzetnika ići prema BiH, ali činjenica da je Srbija veće tržište - koliko god tamo ekonomska situacija isto tako nije naročita - upućuje na to da će to tamo ići. Evo, najnovija vijest je da je vlasnik Vindije iz Varaždina pred potpisivanjem ugovora o kupovini jedne tvrtke u Srbiji", kaže glavni urednik zagrebačkog poslovnog lista Lider Miodrag Šajatović.

Činjenica je, ako se čuje da neko seli proizvodnju, čuje se Srbija, manje BiH. Neki su spominjali Kraš, koji ima fabriku Nada u Prijedoru, da vrlo lako može povećati proizvodnju u BiH a smanjiti u Hrvatskoj, što je također posljedica ulaska Hrvatske u EU. Međutim, ono što je sigurno, takve odluke će se donositi u zadnji trenutak, jer kompanije još nisu spremne.

Čak iako Hrvatska uspije da izlobira ostanak u CEFTA, to je jednokratna situacija, odnosno samo prelazno razdoblje. Dugoročno, države regije koje uspiju obezbijediti najpovoljniji ambijent za poslovanje privući će i najviše investicija. Kompanijama koje rade za izvoz najvažnije je da su im troškovi proizvodnje i radne snage što niži.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/srbija-prvi-izbor-bih-na-drugom-mjestu)

Od MMF-a ćemo tražiti od 800 do milijardu KM

Federacija BiH će putem novog stand by aranžmana od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatražiti novi kredit u iznosu od 800 miliona do milijardu KM, rekao je za današnji "Dnevni list" premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Ovaj novac Federaciji BiH je potreban jer je federalni budžet u konstantnom deficitu od nekoliko stotina miliona KM, ali i jer u idućoj godini na naplatu dolazi prva velika rata kredita iz prošlog stand by aranžmana s MMF-om u iznosu od 350 miliona KM.

Iako je svjestan da je novo zaduživanje kako bi se "podmirili" stari dugovi nepopularna mjera, Nikšić naglašava da je trenutačna situacija takva da je novi dogovor s MMF-om jednostavno nužan.

U prošloj godini je oko 1,2 milijarde KM utrošeno za otplatu zatečenog stanja.

"Na osnovu ovakve situacije nije moguće očekivati da proračun može imati razvojnu komponentu jer se za stari dug daju milioni koji bi bili prijeko potrebni za nove investicije", kaže Nikšić.

Naglasio je da nije tačno da Vlada jedini spas vidi samo u MMF-u, jer je do sada Vlada pokazala da želi raditi i baviti se investicijama, ali "mora se razumijeti da smo prilikom preuzimanja vlasti zatekli vrlo loše stanje".

Dakle, po njegovim riječima, dugove koje su stvoreni nije stvorila aktuelna Vlada.

"Međutim, mi smo dužni servisirati naslijeđene dugove, a najpovoljniji način za to je MMF. Nadam se da ćemo sklopiti novi stand by aranžman i da ćemo se u nadolazećem razdoblju moći mirno baviti onim što je naš posao, a da ujedno nemamo problema pri servisiranju duga", rekao je Nikšić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/97832-premijer-niksic-od-mmf-a-cemo-traziti-od-800-do-milijardu-km.html)

blazing HELL

izgleda da EP polako investira u svoju infrastrukturunekon tolio godina i krsenja ugovora o prvtizaciji red je bio

Povećan promet u ugostiteljstvu u FBiH


Promet u ugostiteljstvu u Federaciji BiH u prvom trimjesečju 2012. godine iznosio je 30. 761.931 KM ili 14,9 posto više u odnosu na isti period 2011., pokazuju novi podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijednost noćenja u tom periodu u ugostiteljskim objektima iznosila je 10.210.600 KM ili 11,6 posto više u odnosu na isti period 2011.

Posmatrano po vrstama usluga, u ukupnom prometu u ugostiteljstvu vrijednost hrane učestvovala je s 38,6 posto, noćenja s 33,2, napitaka sa sedam posto, ostalih bezalkoholnih pića s 4,9 posto, dok se od ukupnog prometa u ugostiteljstvu 16,3 posto odnosilo na ostale vrste usluga.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/povecan-promet-u-ugostiteljstvu-u-fbih/120528049)

Manje putnika u javnom gradskom prijevozu u FBiH

Ukupan broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu u Federaciji BiH u periodu januar - mart 2012. u odnosu na isti period 2011. manji je za 7,3 posto.

Broj prevezenih putnika autobusima manji je za 8,1 posto, trolejbusima za 6,5 posto, a isto toliko smanjenje je evidentirano i u tramvajskom prijevozu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Prijeđeni kilometri u trolejbuskom saobraćaju manji su za 18,7 posto, u tramvajskom za 14,4, dok su u autobuskom manji za 13,1 posto.

U 2011. u FBiH je u odnosu na 2010.godinu broj prevezenih putnika autobusima bio manji za 7,9, trolejbusima za 2,1, a tramvajima za 0,7 posto.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/manje-putnika-u-javnom-gradskom-prijevozu-u-fbih/120528050)

Limpio otvara novosagrađenu fabriku u Lukavcu

Limpio iz Tuzle će 30 maja 2012. godine svečano otvoriti fabriku za proizvodnju boja, fasada, ljepila i dekorativnih maltera. Novosagrađena fabrika se nalazi u Lukavcu u naselju Termoelektrane kod Koksare. Svečano otvaranje je planirano u 13 sati a svečanosti će prisustvovati mnogi poslovni partneri iz zemlje i inostranstva, kupci, predstavnici politike i društvenog života i mediji. Fabriku će pustiti u rad svečanim presijecanjem vrpce vlasnik i direktor preduzeća Omer Mehinović, Premijer Tuzlanskog kantona Sead Čaušević i Načelnik općine Lukavac Dževad Mujkić .

Limpio je porodična firma koja se privatnim biznisom iz djelatnosti trgovine i proizvodnje proizvoda za bojenje, lakiranje, lijepljenje, malterisanje i izradu fasada bavi već 16 godina. Svoj životni put ova firma je započela 1996 godine kao preduzeće za promet na veliko ovim proizvodima. Razvoj firme je bio postepen ali kontinuiran. Tokom razvoja trgovina na veliko je proširena i trgovinom na malo sa širenjem poslovanja na velikom području Tuzlanskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Sada trenutno Limpio ima 9 maloprodajnih objekata u skoro pola općina Tuzlanskog kantonatačnije u Tuzli, Gračanici, Živinicama, Banovićima, Kalesij i D. Istoku.

Limpio je bio zastupnik i distributer mnogih poznatih svjetskih firmi i tokom svog postojanja stekao ugled pouzdanog i korektnog partnera.

Prvi koraci u proizvodnji započeti su još 2000 godine sa slovenačkom firmom Color Medvode. U opsežnije aktivnosti u proizvodnji Limpio d.o.o. je krenuo 2009. godine sa programom novih proizvoda osmišljenih zajedno sa stručnjacima sa dugogodišnjim iskustvom u renomiranim njemačkim firmama ove vrste. Osmišljene i primjenjene vlastite recepture su postale osnova današnjeg brenda DOO Limpio pod nazivom Bauklar.

Proizvodni program Bauklara čini 30-ak različitih proizvoda među kojima su više vrsta ljepila za stiropol, više vrsta ljepila za pločice, ljepilo za siporeks. Tu su svakako i više vrsta mineralnih žbuka, akrilnih i silikatnih fasada, disperzivnih i poludisperzivnih boja, fasadnih boja, dekorativnih maltera (kulira), ljepila za parket, ljepila za drvo, grundova, emulzija, glet masa i cementno-krečni malter.

Proizvodnja ovih proizvoda u novoizgrađenoj fabrici se obavlja potpuno automatizovano na linijama za proizvodnju praškastih proizvoda. Sirovine koje se koriste u proizvodnji pažljivo su birane i dobavljaju se od najkvalitetnijih domaćih i stranih proizvođača a aditivi i ostale komponente se nabavljaju od najpoznatijih dobavljača iz zemalja zapadne Evrope. Sa terena, od kupaca, do sada su dobijene vrlo pozitivne ocjene.

Limpio raspolaže sa oko 4000 m2 vlastitog poslovnog prostora od čega je 1500 m2 proizvodnog. Poslovni objekti Firme se nalaze se na području cijelog Kantona ali sjedište administrativnog i veleprodajnog dijela firme je na području općine Tuzla dok se novoizgrađeni proizvodni dio, fabrika boja, nalazi na području općine Lukavac.Trenutno firma zapošljava 30 radnika. Nabavljena je najsavremenija oprema za proizvodnju ljepila i mineralnih žbuka.

U posljednji 1,5 godina u razvoj je uloženo kroz izgradnju i opremanje fabrike blizu 3 miliona KM. Kapacitet proizvodnje za početak je 100 tona proizvoda dnevno. Posao se obavlja trenutno u jednoj smjeni i na poslovima proizvodnje zaposleno je 11 radnika. Planira se povećanje proizvodnje shodno zahtjevima tržišta što bi dovelo do povećanja kapaciteta proizvodnje na 200 tona dnevno i novog zapošljavanja koje bi moglo biti i dva puta više u odnosu na sadašnje.

U dosadašnjim plasmanu proizvoda ova firma imala je vrlo značajna iskustva kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Vrlo značajno izvozno tržište u prethodnom periodu je bila Hrvatska. U prošloj godini na primjer 1/3 cjelokupne proizvodnje izvezena je u Hrvatsku.

Osim investicionog ulaganja u proizvodnju uloženo je puno i u prodaju. Otvoren je i veliki prodajni centar u sjedištu firme u Šičkom brodu u Tuzli. Savremeni „Bauhaus“ prodajni centar nudi mogućnost kupovine široke palete proizvoda sa raznim pogodnostima.

Vizija o osnivanju domaće firme za proizvodnju boja, koju je vlasnik i direktor firme Omer Mehinović imao od samog osnivanja firme, konačno se ostvaruje te se ovo smatra jednim od najznačajnijih dana u dosadašnjem radu i razvoju firme.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/581024)

Sa predsjednikom u Azerbejdžan

Građevinske kompanije iz Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu 2012. godine u odnosu na posljednji kvartal 2011. imaju 182,4 posto veću vrijednost novih narudžbi u inostranstvu.
Istovremeno, vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u navedenom periodu veća je za 21,6 posto. Ovakav rast narudžbi rezultat je povratka bh. građevinara na tržišta u Africi nakon što su morali napusti ovo tržište prošle godine.

Novi poslovi

Građevinari iz BiH, kao i njihove kolege iz regiona, teško mogu dobiti poslove u regiji koje finasiraju međunarodne finansijske institucije te su prinuđeni da se udružuju kako bi zajednički nastupali na inostranim tržištima, što svakako povećava vrijednost i obim radova izvedenih u inostranstvu.

Prije nekoliko dana četiri bh. kompanije su pristupile regionalnom građevinskom konzorciju Fenix koji broji više od 40 kompanija iz Srbije i Slovenije kako bi svi zajedno mogli aplicirati za velike projekte u svijetu po sistemu ključ u ruke u vrijednosti od par stotina miliona eura ili pola milijarde.

Potpredsjednik konzorcija Iztok Seljak je najavio konkretne poslove koji bi trebali uskoro biti dogovoreni.

Naime, uz pomoć predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića dogovoren je zajednički nastup članova konzorcija u Azerbejdžanu i kompanije sada pripremaju projekte koje bi mogle ponuditi u ovoj zemlji. On je dodao kako se više ne može samo aplicirati na projekte, nego kompanije same moraju ponuditi projekte koje će raditi i za koje će tražiti investitore.
"U tom dijelu svijeta su nam značajni i Kazahstan i Rusija gdje firme iz Srbije imaju odlične pozicije, a sa druge strane, na Bliskom istoku veliki investicijski ciklus je ispred Saudijske Arabije, Katara i Omana pa se fokusiramo i na ta tržišta. Još smo u procesu definisanja strategije u Africi", kazao je Seljak.

Evropa najvažnija

On je dodao kako konzorcij već koristi prednosti pojedinih kompanija, tako je posredstvom srbijanskih kompanija ugovoren posao u Sočiju vrijedan više od pola milijarde eura, slijedi Silikonska dolina Moskve, više od tri milijarde eura, a od sada moći će se koristiti ugled bh. firmi u Azerbejdžanu i arapskom svijetu.

I pored toga što se bh. građevinske kompanije sve više nastoje fokusirati na Aziju i Afriku, najviše poslova ipak imaju u Evropi, 59,4 posto, a u Africi 35,9 i Aziji 4,7 posto. U Africi sve poslove koje rade su u oblasti niskogradnje, dok je u Evropi omjer visokogradnje i niskogradnje 34:65 posto.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/sa-predsjednikom-u-azerbejdzan)

Na prodaji građevinsko zemljište u poduzetničkoj zoni Sjever u Odžaku

Općina Odžak nakon što raniji poziv nije urodio plodom raspisala je ponovni javni natječaj za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta radi građenja u poduzetničkoj zoni Sjever u Odžaku.

Kako smo saznali u Općini Odžak radi se o dijelu zemljišta od 20 ha za koji su već riješeni imovinsko-pravni odnosi, urađena projektna dokumenatcija, preimenovano poljoprivredno u građevinsko zemljišta, urađen regulacioni plan, izgrađena jedna trafostanica, te pošljunkana putna komunikacija.

Za ostatak zemljišta od 27 ha još nije završena sva potrebna pravna dokumentacija, iako su predviđanja da će buduća zona otvoriti novih 500 radnih mjesta.

U okviru zone, na obuhvatu od 20 ha planirano je da bude smještena auto-centar, trgovinsko-uslužne djelatnosti, proizvodni programi (građevinarstvo, prehrambena industrija, obrada metala, elektro industrija). Početna cijena po 1m2 iznosi 10 KM.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/581156)

Privredna komora KS traži hitne mjere za spas građevinarstva

Privredna komora Kantona Sarajevo zatražila je formiranje posebnog organizacionog odjela i imenovanje pomoćnika ministra za građevinarstvo pri Federalnom ministarstvu prostornog uređenja zbog toga što se građevinarstvo već duži niz godina građevinarstvo se nalazi u nezavidnom položaju. Ova oblast od 2008. godine, i na nivou BiH i na nivou Federacije BiH, bilježi najveći i stalni pad u odnosu na druge privredne djelatnosti.

Razloge, smatraju u ovoj instituciji, treba tražiti prvenstveno u sferi globalne ekonomske krize, kao i u turbulentnim političkim zbivanjima u zemlji. U analizi stanja privrede Kantona Sarajevo u 2011. godini sa tendencijama u prvom kvartalu 2012. godine, koju je sačinila Privredna komora Kantona Sarajevo, građevinarstvo je, kao pokretačka snage privrednog razvoja svake zemlje, u toku 2011.godine bilo na udaru opšteg stanja nelikvidnosti i nemogućnosti naplate potraživanja u čemu je izostala podrška od strane aktuelnih vlasti.

U nedostatku povoljnijeg poslovnog ambijenta, kao prioritetne mjere i aktivnosti predloženo je da treba što hitnije krenuti u realizaciju planiranih investicionih radova. Iznaći adekvatne načine za olakšanje izmirenja-servisiranje fiskalnih i drugih obaveza, koje stoje kao prepreka opstanku i daljim aktivnostima nizu građevinskih kompanija u Kantonu i FBiH.

Iz Komore navode da je potrebno pokrenuti izmjene u Zakonu o javnim nabavkama u smislu da se smanje troškovi izrade tenderske dokumentacije koja se može u više navrata koristiti i za druge tendere.

Također je navode neophodno osigurati kvalitetne kreditne linije, posebno za stanogradnju, putem Razvojne banke Federacije BiH te raznim stimulacijama iz sredstava budžeta Kantona ili Federacije. "Još uvijek su ogromna kapitalna sredstva građevinskih firmi blokirana u završenim, a neprodatim stanovima i drugim objektima. To je dovelo do blokade niza firmi koje su se našle u jednoj nerješivoj situaciji", navode iz Komore.

Smatraju da se treba omogućiti veće učešće domaće građevinske operative u izgradnji značajnijih infrastrukturnih objekata kao što je autoput na koridoru Vc i dr. i time omogućiti domaćim građevinskim kompanijama da dođu do referenci koje su im sada prepreka kod odabira izvođača na tenderima. "Dakle, obezbijediti stvarnu (ne deklarativnu) potporu domaćoj građevinskoj operativi na tenderima, kako to čine već godinama zemlje našeg okruženja. Nema potrebe aktuelnoj vlasti objašnjavati sa kakvim kapacitetima raspolažu domaće kompanije i koje imaju referense jer to odavno znaju i inostrani investitori. Za uspostavu predhodnog, neophodna je adekvatna zakonska regulativa koja, kao što je već istaknuto, polako dobiva na značaju te samo ostaje za nadati se da će se zakonska rješenja ubrzo usvojiti i implementirati", ističu iz Komore.

Kako je građevinarstvo pod ingerencijom tri ministarstva, Ministarstva prostornog uređenja, Ministarstva prometa i komunikacija i Ministarstva energije, rudarstva i industrije, to se logičnim nameće zaključak da privredenici traže jednu adresu za rješavanje nagomilanih problema. To ne bi trebalo da bude upitno jer i druge zemlje, kao što je susjedna nam Hrvatska, ima Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, poručuju iz Komore.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/581153)

U posjeti Sarajevskoj pivari

http://www.oslobodjenje.ba/portal/images/articles/u-posjeti-sarajevskoj-pivari-foto.jpg

Ambasador Ruske Federacije u Bosni Hercegovini Aleksandar Bocan-Harčenko posjetio je danas Sarajevsku pivaru.

Objekat ubilježen u historiju Bosne i Hercegovine kao prvi industrijski pogon otvoren 1864. godine, danas je moderna fabrika sa godišnjom proizvodnjom od gotovo milion hektolitara piva i isto toliko hektolitara bezalkoholnih osvježavajućih pića i voda.

Domaćin ambasadoru Harčenku bio je generalni direktor Grupacije MIMS Mujo Selimović, koji je uz pomoć neposrednih proizvođača, pokazao i objasnio gostu kompletan proces nastajanja Sarajevskog piva, Sarajevske vode i brojnih drugih proizvoda ove kuće u koju je, u poslijeratnom periodu - u njezinu obnovu, modernizaciju i najsavremeniju svjetsku tehnologiju, kao i prateće objekte kakva je Pivnica HS, uloženo gotovo 80 miliona eura.

Ambasador Harčenko se zadržao u razgovoru sa svojim domaćinima, tokom kojeg su razmijenjena mišljenja o stanju u Bosni i Hercegovini i regionu, ekonomskoj politici, zainteresiranosti i ulaganjima ruskih investitora u našu zemlju te planovima o daljem razvoju, kako Sarajevske pivare i Klasa, tako i svih dijelova Grupacije MIMS, u okviru kojih posluje i izdavačka kuća Oslobođenje.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/u-posjeti-sarajevskoj-pivari-foto)

BiH u posjed mora vratiti imovinu od milijardu KM!


Srbija i Hrvatska krše ugovor o sukcesiji imovine na štetu BiH, izjavio je jučer za "Dnevni avaz" Senad Rahimić, novoimenovani direktor Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka FBiH. Rahimić je važnu poziciju direktora agencije koja ima obavezu voditi brigu o izuzetno vrijednoj državnoj imovini koja se nalazi van granica BiH, preuzeo nakon odluke Parlamenta FBiH.

U razgovoru za naš list najavio je mnogo intenzivniji rad na vraćanju u posjed bh. imovine u inozemstvu, čija vrijednost, prema procjenama, premašuje milijardu maraka.

Rahimić, čije imenovanje na čelo ove direkcije mora još potvrditi Dom naroda PFBiH, rekao je za naš list kako je došlo vrijeme da se država agresivnije bori za svoju imovinu.

Prema njegovim riječima, BiH je spremna ići i do međunarodne arbitraže u borbi za svoju imovinu.

- Agencija za privatizaciju u FBiH poduzela je mjere u vezi s predratnim potraživanjima u skladu s Aneksom G Okvirnog sporazuma o sukcesiji, ali, po ko zna koji put, druge države, kao što su Srbija ili Hrvatska, ne poštuju taj međunarodni ugovor. Moramo iscrpiti sve vanredne pravne lijekove kako bismo mogli pristupiti Međunarodnoj trgovinskoj arbitraži u Parizu. Svi predmeti koje imamo pred Ustavnim sudom Srbije, u slučaju odbijanja naših tužbi, ići će pred taj međunarodni sud - rekao je Rahimić.

On ističe da FBiH u ovom trenutku od Srbije potražuje imovinu vrijednu oko 69 miliona dolara, a od Hrvatske 12,5 miliona dolara. No, napominje da je građevinska, odnosno tržišna vrijednost imovine daleko veća.

Naveo je samo primjer naše imovine u hrvatskom primorskom gradu Gradcu, gdje imamo više od 66.0000 kvadratnih metara hotelskog prostora.

- Imamo ogromne poljoprivredne komplekse "Agrokomerca", veliku imovinu "Šipada" u luci Šibenik. "Šipad" ima i kompleks robne kuće u Nišu, čija površina premašuje 5.000 kvadrata. Niko ne spominje Kosovo, a tamo imamo fabriku "Sanitex" iz Sanskog Mosta, za koju se ne zna ništa. Pokrenuli smo tridesetak sporova u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici, Herceg-Novom - istakao je Rahimić.

Navodi da još nema nijedne odluke Ustavnog suda Srbije, iako su neke žalbe podnesene još 2008. godine. Rahimić cijeni da će u mnogim slučajevima biti donesene političke, a ne pravne odluke, zbog čega će, kako je istakao, biti nužno da se Predsjedništvo BiH pod hitno svim svojim kapacitetima uključi u ovaj proces.

- Nemamo više vremena. Cilj je da Direkcija konačno počne proknjižavati imovinu, kako bi Vlada FBiH mogla njome upravljati. Direkcija će preuzeti dokumentaciju, odnosno dokaze o vlasništvu imovine od svih 11 agencija za privatizaciju u FBiH kako bismo krenuli na posao - poručio je Rahimić.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/98002-senad-rahimic-direktor-direkcije-za-pasivni-podbilans-fbih-bih-u-posjed-mora-vratiti-imovinu-od-milijardu-maraka.html)

Manje kredita uz veće kamatne stope


Komercijalne banke u BiH 2011. godinu su završile sa veoma dobrim poslovnim rezultatima. Ukupna neto dobit na nivou cijelog sektora iznosila je 174,4 miliona KM, što predstavlja drugi najbolji rezultat od kraja rata do danas. Međutim, uvidom u pojedinačne rezultata poslovanja ovdašnjih banaka može se uočiti nekoliko čudnih detalja, koji na prvi pogled nisu u skladu sa dobrim rezultatima. Prilično veliki broj od ukupno 28 ovdašnjih aktivnih banaka u prošloj je godini smanjio svoju aktivu, što znači da su banke znatno smanjile kreditne plasmane te da su pri tome i jako dobro poslovale.

Naprimjer, Hypo Alpe Adria banka Banja Luka smanjila je u 2011. svoju aktivu za 14,2 posto u odnosu na 2010. No, i pored toga ova je banka na kraju prošle godine ostvarila rekordan rezultat od 23,2 miliona KM dobiti. Ili, još drastičniji pokazatelj. Ukupni krediti Hypo Alpe Adria banke Banja Luka na kraju 2010. iznosili su 1,38 milijardi KM, a na kraju 2011. ukupni krediti su iznosili "samo" 903 miliona KM. Slično je i sa drugim bankama. NLB Razvoja banka Banja Luka smanjila je kredite za 14,7 posto, Hypo Alpe Adria banka Mostar za više od 40 posto, Intesa Sanpaolo banka za 10,5 posto, Volksbank Sarajevo za 1,1 posto, Union banka za 12,5 posto i tako dalje.

S druge strane, istini za volju, ima i dosta banaka koje su povećale ukupne kredite. Prosjek bankarskog sektora po ovom osnovu popravljaju dvije najveće banke našoj zemlji, Raiffeisen banka Sarajevo i UniCredit banka Mostar. Ukupni krediti Raiffeisen banke su na kraju prošle godine iznosili 2,5 milijardi KM i veći su za 6,7 posto u odnosu na 2010. Slično je i sa UniCredit bankom Mostar, čiji su krediti na kraju 2011. iznosili 2,2 milijarde KM, što je za 4,4 posto više nego godinu ranije. Naravno, i obje ove banke su odlično poslovale. Raiffeisen sa 43,8 miliona KM neto dobiti, a UniCredit banka Mostar sa 50,2 miliona KM neto dobiti na kraju 2011.

U osnovi, riječ je o slijedećem. Komercijalne banke u BiH su nakon globalne finansijske krize u 2008. godini znatno smanjile svoje kreditne aktivnosti u našoj zemlji. U par narednih godina banke su potom "pročistile" svoje kreditne portfelje, oslobodile se problematičnih i nekvalitetnih kredita, dodatno se kapitalno ojačale te zaoštrile uslove kreditiranja. Krajnji rezultat svih tih aktivnosti su dobri poslovni rezultati banaka i pored smanjenja kreditne aktivnosti. I to su dobre vijesti, ali, naravno, samo za banke i bankare.

Obzirom na pad kreditne aktivnosti, za sve ostale učesnike na finansijskom tržištu, dakle za klijente banaka, to i nisu tako dobre vijesti. Službena statistika kaže da je, naprimjer, rast kreditnih plasmana bh. banaka prema javnim i privatnim preduzećima u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio samo 2,8 posto, što je znatno manje od prosječne stope rasta od 7,5 posto tokom prva tri kvartala 2011. godine.

Sada dolazimo do jednog krupnog makroekonomskog problema. Gore opisana situacija, naravno, odgovara bankama koje posluju u BiH. One u principu dobro rade i pored smanjenja kreditne aktivnosti, pa čak ostvaruju i rekordne poslovne rezultate. S druge strane, ovakva situacija uopće ne odgovara bh. kompanijama i građanima, koji u stanju opće nelikvidnosti kakva danas vlada u BiH jednostavno ne mogu poslovati ili preživjeti bez kredita. Obzirom na to da je u monetarnoj politici BiH na snazi takozvani valutni odbor, te da BiH zapravo gotovo da i nema banaka u državnom vlasništvu, ovdašnje su kompanije i građani prepušteni na milost ili nemilost otvorenom tržištu, što zapravo nije nimalo lako ili jednostavno.

U svakoj normalnoj zemlji izvršna bi vlast u ovakvoj situaciji hitno reagirala. Nažalost, to nije slučaj i u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, čini se da se kod nas izvršna vlast ustvari trudi da dodatno oteža ionako kompliciranu situaciju. Jedan od takvih slučajeva, koji će se, nažalost, znatno odraziti na živote svih nas je dobro poznato otezanje sa formiranjem Vijeća ministara BiH i usvajanjem budžeta, što je s druge strane automatski rezultiralo sniženjem kreditnog rejtinga naše zemlje. Početkom prošlog mjeseca, kako je poznato, agencija Moody's snizila je kreditni rejting BiH sa B2 na B3 i stavila našu zemlju na posmatranje, sa veoma izvjesnom mogućnošću daljnjeg sniženja rejtinga! Na ovaj način BiH je pala na samo dno takozvane B-kategorije te je sada samo jedna stepenica dijeli od ulaska u zonu C-kategorije. A u C-kategoriji nalaze se zemlje koje su u bankrotu i u koje niko ne investira, poput, recimo, Grčke. Snižavanjem kreditnog rejtinga BiH sada ima najgori rejting u regionu i jedan od najgorih u svijetu.

Obzirom na to da zbog valutnog odbora BiH nema mogućnost vođenja monetarne politike preko Centralne banke BiH, onda su komercijalne banke koje posluju u našoj zemlji prinuđene da se zadužuju vani radi kreditiranja u BiH. No, s rejtingom B3 bh. bankama je kapital na međunarodnom tržištu prilično skup, što će u završnici rezultirati i većim kamatnim stopama na kredite odobrene u BiH.

Osim toga, bankama u BiH na ruku ide i još jedna činjenica. Naime, obračunato prema metodologiji MMF-a, BiH ima najniže aktivne kamatne stope u odnosu na ostale zemlje u regiji. Najveću prosječnu kamatnu stopu u prošloj godini u regiji imala je Srbija, sa visokim postotkom od 12,43 posto. Slijedi je Hrvatska s 10,37 posto prosječne aktivne kamatne stope. Među zemlje s niskim kamatnim stopama u regiji ubrajaju se Crna Gora sa 9,53 posto, Makedonija sa 9,48 posto te na kraju ljestvice naša zemlja s najnižom prosječnom stopom od 7,88 posto.

Sve pomenuto, nažalost, može značiti samo jedno - daljnje smanjenje kreditne aktivnosti banaka u BiH, uz neminovni i gotovo siguran rast kamatnih stopa na kredite. Stoga na kraju jedan savjet. Probajte da uštedite svaki fening, svaku marku... jer, vrijeme koje je pred nama ne izgleda baš pretjerano optimistično.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/manje-kredita-uz-vece-kamatne-stope)

U RS-u za devet godina u 856 preduzeća pokrenut stečajni postupak

U Republici Srpskoj je od 2002. do 31.decembra 2011. godine pokrenuto 856 stečajnih postupaka u preduzećima, okončana su 583 postupka, šest je obustavljeno, a 267 je u toku.
U prošloj godini kod 130 poreznih obveznika pokrenut je stečajni postupak.

Prijavljena potraživanja iznose 115,4 miliona KM, od čega su priznata potraživanja u iznosu od 86,8 milion KM, podaci su Porezne uprave RS-a.

Uu 2011. godini po svim pokrenutim stečajnim postupcima naplaćeno je svega 129.931 KM, dok je po 35 ranije započetih postupaka naplaćeno 3,16 miliona KM.

Broj pokrenutih likvidacionih postupaka kod poreznih obveznika u RS je mnogo veći. Od 1.773 pokrenuta likividaciona postupka, 1.216 je okončano, 238 postupaka je obustavljeno, dok je 319 postupaka u toku, podaci su Porezne uprave RS-a navedeni u izvještaju o radu u 2011.

Kod 243 porezna obveznika lani je započet postupak likvidacije.
Iznos prijavljenih potraživanja je nešto veći od dva miliona KM, a priznata su potraživanja u iznosu od 691.953 KM.

U 2011. po svim započetim postupcima likvidacije (započeti u izvještajnom i u prethodnom periodu) naplaćene su 231.172 KM.

U 2011. godini kod 60 poreznih obveznika u RS utvrđena je i nesolventnost. Iznos privremeno nenaplativih obaveza kod tih obveznika iznosi 23,13 miliona KM.

U izvještajnom periodu izvršeno je i 57 kontrola nacrta rješenja o proglašenju poreznih obveznika nesolventnim na iznos obaveze od 30,18 miliona KM.

Budući da se u stečajnom postupku često ne mogu naplatiti sve porezne obaveze, Porezna uprava RS je sačinila koncept rješenja o proglašenju nenaplativih obaveza po kojim su svi područni centri dužni postupati.

Tokom 2011. godine doneseno je 129 rješenja o nenaplativosti poreznih obaveza po osnovu otpisa stečajnih potraživanja na iznos duga od 42,53 miliona KM.

Također, u istom periodu doneseno je i 69 rješenja o nenaplativosti poreznih obaveza po osnovu zastare potraživanja na iznos duga od 387.735,02 KM.

Sva rješenja o nenaplativosti obaveza po osnovu zastare potraživanja donio je Porezni centar Banja Luka.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/u-rs-u-za-devet-godina-u-856-preduzeca-pokrenut-stecajni-postupak/120529045)

Rudnik zlata u Fojnici donosi 150 miliona dolara u federalnu kasu

Nalazište zlata na lokalitetu Bakovići kod Fojnice, nakon što se bude izdato pod koncesije, moglo bi u federalnu kasu osigurati nove prihode u vrijednosti od 150 miliona dolara, tvrdi ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

On je istakao da Evropi danas nedostaje 14 metala koji postoje u Bosni i Hercegovini. Esploatacija tih metala prestala je u periodu od 30-tih do 60-tih godina prošlog vijeka, nakon što pala njihova cijena na tržištu.

"Danas, nedostatak tih metala podigao njihovu cijenu i sigurno je da će to biti jedna od mogućnosti za strana ulaganja i otvaranje novih radnih mjetsa, ali za povećanje koncesionih prihoda za Federaciju BiH", ističe Trhulj.

U tom kontektu, najatraktivnija lokacija je nalazište Bakovići za koje procjenjuje da ima 4,2 tone zlata i šest tona srebra. Za ovaj rudnik zlata bit će raspisan međunarodni javni poziv, nakon što se usvoji Zakon o koncesijama FBiH, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri.

"Uzimajući u obzir vrijednosti nalazišta zlata, pretpostavke su da će ovaj projekat osigurati prihod od 300 do 350 miliona dolara, od čega bi prema nekim iskustvima u svijetu, 50 posto trebalo pripasti vlasniku odnosno Federaciji, kantonu i općini, a nosiocu koncesije ostalih 50 posto“, naveo je Trhulj, dodajući da bitna činjenica da bi rudnik zlata kod Fojnice mogao otvoriti od od 300 do 400 novih radnih mjesta u periodu od narednih deset godina.

Rudnik zlata u Bakovićima, koji je osnovan 1885. godine, danas je zapušten, a voda sa žutim talogom koja izlazi iz ulazne jame koristi se za liječenje kožnih bolesti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582109)

U aprilu u BiH smanjena nezaposlenost

U Bosni i Hercegovini je krajem aprila na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bilo 540.335 osoba. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih je manji za 2.391 osobu ili 0,44 posto, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
I dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe s trećim stepenom obrazovanja, KV radnici 34,81 posto te NKV radnici 30 posto

U aprilu je 13.267 osoba brisano s evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 8.107 osoba je zaposleno.

Istovremeno je za 4.739 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 2.488 novih radnika.

U skladu s važećim zakonskim propisima, u aprilu novčanu naknadu su koristile 11.844 osobe ili 2,19 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih, dok je novčanu naknadu koristilo 10.796 osoba i taj broj povećan je za 1.048 osoba ili 9,71 posto

Pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarile su 387.924 osobe ili 71,79 posto od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba.

U martu 2012. u pravnim subjektima u BiH su bile zaposlene 688.702 osobe, od čega je žena 282.403.

U odnosu na februar 2012. broj ukupno zaposlenih u pravnim subjektima je povećan za 0,2, a broj zaposlenih žena za 0,3 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti za mart 2012. iznosila je 44,1 posto i u odnosu na februar bila je manja za 0,1 postotni poen.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/posao/u-aprilu-u-bih-smanjena-nezaposlenost/120529096)

Oporavak nakon knock-downa: Širbegović očekuje nastavak gradnje fabrike u Libiji

Menadžment kompanije Širbegović iz Gračanice očekuje da bi se uskoro mogli stvoriti uslovi za povratak na tržište Libije, gdje su prije izbijanja sukoba započeli građevinske radove vrijedne nekoliko miliona eura.

Vlasnik ove kompanije Faruk Širbegović nada se da će predstavnici partnerske libijske kompanije, čija je posjeta planirana početkom juna ove godine, doći sa dobrim vijestima.

"Dobra vijest za mene je da naplatimo potraživanja koja se odnose na plate i doprinose zaposlenika u iznosu od oko 800.000 eura. Tek onda na red dolaze naša potraživanja koja nisu mala, te iznose ukupno 15 miliona eura", ističe Širbegović.

On navodi da je najvažnija da kompanija posjeduje preciznu dokumentaciju za naplatu potraživanja, te će isplata tih dugova biti glavni preduslov za nastavak radova.

S druge strane, pozitivni signali dolaze od partnera iz Libije sa kojima su počeli graditi fabriku za prefabrikovane betonske konstrukcije, prvu fabriku tog tipa u Libiji.

"Situacija u Libiji još se nije stabilizovala, novac nije profunkcionisao, nijedan kran se ne okreće. No, vrlo važna stvar za nas jeste da bez obzira na promjenu vlasti, nama se nisu promijenili ljudi sa kojima smo radili. I što je još važnije, oni su zainteresirani da se finalizira fabrika betonskih konstrukcija jer trenutno ne postoji takva u Libiji", ističe Širbegović.

On napominje da je obustavljanje radova u Libiji bio, ako ne knock out, onda težak knock down, no na kraju su uspjeli da se nose sa posljedicama takve krizne situacije.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582233)

Energoinvest traži partnera za benzinske pumpe u Hrvatskoj

Energoinvest je danas u Sarajevu organizirao prezentaciju s ciljem zaštite svoje imovine, unapređenja poslovanja i većeg udjela na tržištu susjedne Hrvatske.
Ova kompanija je već duže vrijeme prisutna na području Hrvatske u oblasti naftne industrije, posjeduje značajnu infrastrukturu za skladištenje i distribuciju nafte i naftnih derivata, te 16 benzinskih pumpi.
S tim u vezi, upućen je poziv renomiranim kompanijama iz regiona i šire koje se bave ovom djelatnošću, a većina zainteresiranih se odazvala Energoinvestovom pozivu.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici kompanija Eneroginvest d.d. Sarajevo, Energoivest – Hrvatska d.o.o. Zagreb, Optima Grupa d.o.o. Banja Luka, HIFA OIL d.o.o. Tešanj, LUKOIL – Hrvatska Zagreb i INA (Holdina d.o.o. Sarajevo).
Cilj prezentacije je povećanje tržišnog udjela i prometa Energoinvesta u Hrvatskoj, stvaranje uvjeta za profitabilno poslovanje, te uspostavljanje saradnje sa strateškim partnerima – renomiranim kompanijama u prometu naftom i naftnim derivatima.
Prezentacija je rezultirala pozitivnim reakcijama čime je otvorena mogućnost za zajedničku saradnju u oblasti snadbijevanja naftom, kao i iznajmljivanje nekretina te eventualno formiranje zajedničke kompanije.
Također, dogovoreno je da se u narednom periodu, zainteresirane kompanije očituju po ovom pitanju, nakon čega će biti upriličeni novi sastanci, uz konkretne dogovore o načinu buduće saradnje, saopćeno je iz Odjela za odnose sa javnošću Energoinvesta.

^^ Taman za Hifu ili Optimu!

^^ Taman za Hifu ili Optimu!

Ja navijam za Hifu
Prolazim često kroz Metković i njihova bp je u kritičnom stanju

Cek kakve su sad Energoinvestove benzinske pumpe?!

Uuu koji vrh da se Hifa udruzi s njima, i sredi tih 18 benzinskih i prosiri se na Hrvatsku, a ujedno i preuzme OMV-ove ovdje :devil:

Cek kakve su sad Energoinvestove benzinske pumpe?!

Uuu koji vrh da se Hifa udruzi s njima, i sredi tih 18 benzinskih i prosiri se na Hrvatsku, a ujedno i preuzme OMV-ove ovdje :devil:

Energopetrolove koje nisu privatizirane i u vlasništvu su Vlade FBiH odnosno Energoinvesta
Nek se zovu recimo EnergoHifa

Ili Henergoinvest :lol:

:troll:

Zaboravih spomenuti da je nažalost od Energopetrola ostalo to i u dijelovima sa bošnjačkom većinom što je Ina-Mol kupila
U RSu je to sada kupila Optima/Nestro i dalje negdje imaju EP logotipi a u Hercegovini odnosno HZHB to je Petrol d.d. Ljubuški odnosno Auro benzinske pumpe

Cek kakve su sad Energoinvestove benzinske pumpe?!

Uuu koji vrh da se Hifa udruzi s njima, i sredi tih 18 benzinskih i prosiri se na Hrvatsku, a ujedno i preuzme OMV-ove ovdje :devil:i preuzme njihovo ime jer hifa je uzas, a i dizajn pumpi im je kritican, izgledaju kao seoske pumpe

Za 40 posto povećan obim industrijske proizvodnje u Doboju


Dobojski privredni subjekti prošle godine stvarili su povećanje obima industrijske proizvodnje za 40,1 posto u odnosu na 2010. godinu, navodi se u informaciji Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti ove opštine.

Preduzeća sa pozitivnim rezultatima poslovanja ostvarila su dobit u iznosu od 30.176 KM, što je za 18,3 odsto više u odnosu na 2010. godinu, a iskazani ukupni gubici iznose 37.059 KM, od čega se 26.520 KM ili 71,6 odsto odnosi na akcionarska društva, a 10.539 KM ili 28,4 odsto na privatna preduzeća.

Ukupna zaposlenost na području opštine Doboj iznosi 12.544 radnika, od čega akcionarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću zapošljavaju 5.626 radnika ili 44,8 posto, samostalni preduzetnici 2.206 radnika ili 17,6 posto i javni sektor 4.712 radnika ili 37,6 od ukupne zaposlenih na području dobojske opštine.

U opštini Doboj nezaposlenost je u konstantnom porastu i na evidenciji Biroa za zapošljavanje zaključno sa 31. decembrom prošle godine bilo je evidentirano 11.771 lice, što je za 540 nezaposlenih više nego 2010. i za 579 lica više u odnosu na 2009. godinu.

Ukupna prošlogodišnja spoljnotrgovinska razmjena preduzeća na području opštine Doboj pokazuje tendenciju rasta od 0,6 odsto u odnosu na 2010. godinu, u čemu uvoz učestvuje sa 77,4 posto, a izvoz sa 22,6 posto.

Vrijednost prošlogodišnje spoljnotrgovinske razmjene iznosi 45,9 miliona KM, od čega je 10,4 miliona KM izvoz i 35,4 miliona KM uvoz.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/za-40-posto-povecan-obim-industrijske-proizvodnje-u-doboju/120529148)

-0IlftycDRI

Krivajinim namještajem opremiti bh. institucije

Uprava Industrijskog preduzeća "Krivaja" iz Zavidovića, realizujući projekt Vlade FBiH ponovnog pokretanja proizvodnje u vlastitim pogonima, uputila je pismo namjere predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi.

U dopisu stoji kako je "Krivaja" jedan od najvećih proizvođača namještaja u BiH te da, uzevši u obzir tradiciju i kvalitet kao fabričke prednosti, očekuju povjerenje prilikom odabira dobavljača za nabavku namještaja u institucijama BiH, koja je planirana budžetom za 2012.

"Pozitivnim odgovorom na pismo namjere upućenim najvišim državnim instancama, Vijeće ministara BiH bi pružilo svojevrsnu pomoć, ne samo `Krivaji`, već i cjelokupnoj privredi BiH, stavljajući na taj način akcent na domaći proizvod, pružajući punu podršku projektu Vlade FBiH koji se zove `Krivaja`", stoji u pismu koje je potpisao Suad Džindo, direktor IP "Krivaja".

Uprava kompanije, koja trenutno upošljava oko 1.700 ljudi, pozvala je Bevandu i državne ministre da posjete "Krivaju" i da se sami uvjere u njene mogućnosti kada je u pitanju proizvodnja kvalitetnog namještaja.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582248)

Cek kakve su sad Energoinvestove benzinske pumpe?!

Uuu koji vrh da se Hifa udruzi s njima, i sredi tih 18 benzinskih i prosiri se na Hrvatsku, a ujedno i preuzme OMV-ove ovdje :devil:

Hifa ovakva kakva je sad bi propala na HR trzistu ^^

Kod njih kada dodjes na pumpu i dalje ti nije jasno jesu li oni Hifa Petrol, Hifa Group, Hifa, ili nesto trece...
Oni ako misle na regionalno trziste, treba im partner koji ce im dati ime, nesto poput Q8, Jet, Aral, Agip, ili slicno...

Hifa nije brand niti u ZDK, a kamoli u regiji :ohno:

Granoff u Vogošći gradi poslovne objekte i upošljava 100 radnika


Predstavnici firme Granoff danas su posjetili načelnika Općine Vogošća Edina Smajića i Novu industrijsku zonu, gdje je počela izgradnja njihovog poslovnog objekta.

U Novoj industrijskoj zoni počela je izgradnja poslovnog objekta kompanije Granoff na tri hiljade kvadratnih metara, dok se početak izgradnje drugog objekta očekuje za 20 dana.

U novoizgrađenom objektu bit će smješteno kompletno sjedište kompanije Granoff, od kancelarija do razvojnog studija i izložbenog salona.

Riječ je o višemilionskom projektu, u kojem će biti zaposleno 100 novih radnika.

Završetak radova očekuje se u 2013. godini, kada je planirano svečano otvorenje.

(Klix.ba)

i preuzme njihovo ime jer hifa je uzas, a i dizajn pumpi im je kritican, izgledaju kao seoske pumpe
a jbg, i školjka je uzasno ime za jednu benzinsku pumpu, pa opet postadose svjetski brend.
ovo za dizajn stoji ;)


hifa vec uveliko posluje na inostranim trzistima, pa nije ni blizu propadanja nego konstantno povecava svoj obim poslovanja. u bih su jedan od najznacajnijih ucesnika na trzistu..

cujem da se jedna nasa firma interesuje za borac travnik...vidjecemo sta ce biti od toga :cheers:

hifa vec uveliko posluje na inostranim trzistima, pa nije ni blizu propadanja nego konstantno povecava svoj obim poslovanja. u bih su jedan od najznacajnijih ucesnika na trzistu..

Tacno, ali to je u veleprodaji, prije svega sa bitumenom i slicnim industrijskim derivatima.

Maloprodaja na poprilicno razvijenom trzistu je skroz druga stvar.

Vlada FBiH o eksploataciji nafte i plina

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade Federacije BiH u Sarajevu jesu Prednacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Federaciji BiH i Nacrt zakona o upravljanju državnim kapitalom u privrednim društvima u Federaciji BiH.
Vlada treba razmatrati i informaciju o prijedlogu plana reorganizacije privrednog društva "KTK Visoko" d.d. Visoko, kao i Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće.

Na dnevnom redu je i prezentacija funkcionalnog registra za administriranje gotovinskih naknada za koje se ne uplaćuju doprinosi: GAP analize i mapiranje procesa.

Među 37 tačaka dnevnog reda današnje sjednice Vlade je i informacija o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za prvo tromjesečje ove godine.

Vlada se treba izjasniti i o Prijedlogu odluke o sufinansiranju najnižih penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, čiji je iznos u isplati za maj 2012. godine manji od iznosa najniže penzije po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na dnevnom redu je i informacija o trenutnom stanju u društvu "Šipad Export - Import" d.d. Sarajevo, kao i informacija u vezi s blokadom radova na Sarajevskoj zaobilaznici.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/vlada-fbih-o-eksploataciji-nafte-i-plina/120530100)

Granoff u Vogošći gradi poslovne objekte i upošljava 100 radnika


:cheers:

Proizvodnju pletenog namještaja zamijenjuje piroliza guma

Fabrika pletenog namještaja u Modriči zauvijek je ugasila svoju proizvodnju, a na njenom mjestu instaliran je pogon za razgradnju guma, potvrdio je za eKapiju Boško Kurešević, direktor preduzeća Modriča-Šped.

Ova kompanija tokom stečajnog postupka kupila je nekadašnju fabriku namještaja "Galaplet" u Miloševcu kod Modriče, pravnog sljedbenika fabrike "Bosna folklor" iz Sarajeva, sa namjerom da investiraju u proizvodnju i prodaju proizvoda od pruća.

Dvije godine proizvodili su stolice, stolovi, korpe, ležaljke, kućice za kućne ljubimce, vrtne pregrade od pruća, a sva proizvodnja bila je orijentirana ka izvozu.

No, problemi sa nabavkom sirovina i otežan pristup stranom tržištu, doveli su do gubitaka u poslovanju, a kasnije i odluke menadžmenta da se proizvodnja namještaja od pruća zamijeni nekim profitabilnijim biznisom.

"Rat u Bosni i Hercegovini donio je prekid uspješne poslovne saradnje koju je nekada imala firma Bosna folklor sa stranim kupcima. Mi smo pokušali da obnovimo tu saradnju, dvije godine smo se nekako nosili, ali nakon gubitka od 150.000 KM odlučili smo da dignemo ruke", navodi Kurešević.

Umjesto pletenog namještaja, u istoj proizvodnjoj hali bit će pokrenuta reciklaža guma postupkom pirolize. Radi se o tehničkom postupku topljenja guma pod određenom temperaturom radi dobijanja različitih komponenti kao što su mazut, karbon, žica i plinsko ulje.

"Sklopili smo ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa jednom austrijskom firmom, te uz njihovu asistenciju već smo dopremili i montirali jedno postrojenje u proizvodnoj hali. Trenutno smo u postupku dobijanja upotrebne dozvole od Ministarstva za prostorno uređenja RS, građevinarstva i ekologije. Imamo zaključak Vlade RS o tome šta sve trebamo obezbijediti kako bi komisija izvršila pregled i odobrila probnu proizvodnju", ističe direktor Modriča- Špeda.

On navodi da budući pogon neće zagađivati okoliš, što će potvrditi odgovarajućim certifikatom. Previđanja su da će novi proizvodi dobiveni razgradnjom guma imati bolju prolaznost na tržištu, a garant za to jeste i podrška partnera iz Austrije, koji će obezbijediti sirovine i plasman proizvoda na tržište, a nabavka i izvoz će se vršili preko firme Modriča-Šped.

Ovim se otvaraju mogućnosti za zapošljavanje novih radnika, jer je predviđeno da jedno postrojenje zaposli deset radnika. Namjera kompanije Modriča-Šped jeste da u naredne tri godine instalira još sedam postrojenja.

E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/582719)

Useljenjem u nove poslovne prostorije: Konjički SurTec širi proizvodnju

Firma SurTec-Eurosjaj d.o.o. Konjic, koja zapošljava 40 radnika, danas je uselila u nove poslovne prostorije površine 4500 m2 namijenjenog za širenje proizvodnje.

Svečanosti su prisustvovali načelnik Općine Konjic Emir Bubalo sa saradnicima te poslovni partneri iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Prisutnima su se obratili Herbert Baunach, direktor firme SurTec-International i Jasmin Badžak, direktor SutTec Konjic.

SurTec-Eurosjaj Konjic preduzeće je koje se bavi proizvodnjom i plasmanom industrijskih odmašćivača i hemikalija za galvanotehniku, galvanizacijom dijelova metala, zaštitom od korozije i fosfatiranjem.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582734)

Intervjuu sa premijerom Vlade FBiH
Objavljeno prije 5:59hPodijeli5
Nermin Nikšić
Ako pada Vijeće ministara, pada i Vlada FBiH
Mislim da je prerano govoriti da li će doći do razlaza političke platforme ili rekonstrukcije federalne Vlade. Treba vidjeti kako će se razvijati situacija, kaže premijer Nikšić

Ako pada Vijeće ministara, pada i Vlada FBiH

• Kakvi su Vam odnosi sa ministrima iz reda SDA?

- Vrlo korektni. Ja tu nemam nikakvih problema i bez obzira na političke trzavice koje su se pojavile, mi sutra (danas; op. a) imamo sjednicu Vlade i ja imam namjeru da razgovaram sa svim ministrima u Vladi i zatražim od njih da dok smo Vlada, da se ponašamo kao tim i nastavimo raditi kao dosad. Vrlo korektno surađujem sa svim ministrima u federalnoj Vladi i mi smo i na posljednjoj vladi sve odluke donijeli jednoglasno.

• Hoće li se raspasti koalicija s obzirom na sveukupne odnose na relaciji SDPBiH - SDA?

- Vrlo je teško očekivati da eventualno politički razlaz i rasplet platforme na jednom nivou ne ostavi trag na drugom nivou, da kažemo u Federaciji će sve funkcionisati super, a na državnom nivou ćemo se razići ili razićemo se u pojedinim kantonima. Mislim da je prerano govoriti da li će doći do razlaza političke platforme ili rekonstrukcije federalne Vlade. Treba vidjeti kako će se razvijati situacija.

Federacija nije pusti otok

• Da li se na rad Vlade FBiH mogu reflektovati odnosi sa državnog nivoa?

- Želim biti i precizan i iskren. Trenutno u radu Vlade FBiH nema nikakvih problema, nema trzavica. Ministri rade i imam osjećaj u neposrednim kontaktima da su još više motivisani da pokažu kako je federalna Vlada radila i radi kao tim i da nema nikakvih političkih posljedica. Teško je u ovom trenutku reći šta će biti. Ja se nadam da ćemo, bar kad je u pitanju federalna Vlada, nastaviti raditi onako kako smo dosad radili.

• Iako se konstantno ponavlja priča o rekonstrukciji Vlade FBiH, te najave da će HDZBiH i HDZ 1990 podržati izlazak SDA iz Vijeća ministara ukoliko dobiju čvrste garancije za rekonstrukciju federalne Vlade?

- Još nije bilo konkretnih razgovora o rekonstrukciji federalne Vlade. Kad je u pitanju SDPBiH, nije bilo uslovljavanja ili uvezivanja. Dosad smo uvijek na sve te priče odgovarali da do rekonstrukcije Vlade može doći onog trenutka kad ocijenimo da ta vlada ne radi dobro. Vlada i dalje radi kao tim, ne vidim tu nikakvog razloga. Otvaramo sad pitanje političke prirode. Da li će puknuti parlamentarna većina, politička koalicija? Ako to pukne, nemoguće je da se pravimo da je Federacija usamljeni otok neovisan od svega.

• U Parlamentu FBiH je sve teže osigurati većinu za akte koje prethodno utvrdi Vlada: postoji li sad sigurna i čvrsta parlamentarna većina u FBiH?

- Gledajući na pojedine odluke u Parlamentu FBiH, teško se može sa nekom garancijom reći da postoji parlamentarna većina iako tehnički postoji i neke stvari prolaze bez problema. Na posljednjim sjednicama je došlo do iskakanja poslanika NS Radom za boljitak, uz činjenicu da su pojedini zastupnici i zastupnice bili odsutni, neki opravdano, neki ne, što je uslovljavalo da neke odluke teško prolaze. To je stvar koju ćemo probati raščistiti. U ponedjeljak imamo sastanak svih federalnih ministara prije sjednice Vlade FBiH sa šefovima klubova i rukovodstvima oba doma, gdje ćemo probati izdiskutovati te neke stvari i kako ubuduće raditi da ne dolazi do ovakvih situacija. Ja nemam namjeru imati dvostruka mjerila. Kad sam bio poslanik, govorio sam da kad ne prođe izvještaj o izvršenju budžeta, da je to na neki način izglasavanje nepovjerenja Vladi. Pošto izvještaj nije prošao u Predstavničkom domu, ja to tako doživljavam i tako će i biti.

• Znači li to da ste spremni dati ostavku ukoliko izvještaj o izvršenju prošlogodišnjeg budžeta ne prođe i u Domu naroda?

- Apsolutno. Postoji mogućnost i da testiramo povjerenje Vladi. Neka se izjasne poslanici direktno. Nakon što se ovo desilo, nakon što je odbijen izvještaj u Predstavničkom domu, poslanici su me kontaktirali i rekli da nije baš tako, mi imamo povjerenje u Vladu. To treba pokazati, ne samo deklarativno već i konkretnim stvarima.

• Da li će doći do pomaka nabolje u Federaciji BiH ili će kriza trajati do narednih opštih izbora?

- Federalna Vlada zaista konkretno i puno radi. Neki rezultati našeg rada se već osjete. Činjenica je da, kao i svugdje, ima puno interesa koji se međusobno čak i sukobljavaju i sad tim stvarima treba prilaziti polako i sa puno pažnje. Dolazim iz Kaknja, gdje je pušten Blok 6 Termoelektrane, što je investicija od 94 miliona KM. To je uradila Elektroprivreda BiH iz svojih sredstava. Kad je došla ova vlada i nova uprava EPBiH, to je bio ugovoren posao, ali je izvođač radova otišao u stečaj. Mi smo praktično zatekli propao posao i trebalo je uložiti ogromne napore i danas je u pogonu taj blok. Ovih dana smo imali nekoliko potpisa ugovora o konkretnim investicijama i to su činjenice koje daju nadu za otvaranje novih radnih mjesta i nova zapošljavanja. Na revitalizaciji Bloka 6 direktno je bilo angažovano 3.500 ljudi, a posredno, kažu, 7.500 sa kooperantima.

Stvaranje ambijenta

• U Federaciji je pak više od pola miliona stanovnika u stanju socijalne potrebe, nezaposlenih je preko 370.000. Da li ste svjesni da većina građana nema dovoljno novca za režije i za hranu?

- Apsolutno sam svjestan. Nego šta nego sam svjestan i zato radimo i stvaramo pravni ambijent da stvorimo prostor za dodatne investicije, jer je to jedini način da se ljudi dodatno zaposle. Kad vam kažem podatak da je u prošloj godini od 1,6 milijardi KM federalnog budžeta, 960 miliona otišlo na povoljne penzije za ratne invalide, neratne invalide, socijalne slučajeve, da je 200 i nešto miliona otišlo na otplatu vanjskog i unutrašnjeg duga i ovo što je otišlo na plate, objektivno, tu ne postoji prostor da budžet bude razvojni. To su sve zakoni koje moramo ispoštovati. Možemo pričati da je to donio neko prije nas, ali to su stečena prava koja tim ljudima moramo ispoštovati. Uzmite statistiku i vidjećete da u posljednja dva mjeseca imamo neznatan porast uposlenih, a pad nezaposlenih. Kad sam došao, nisam rekao da imam čarobni štapić i da ćemo sve ljude zaposliti.

• Mogu li se građani FBiH nadati otvaranju radnih mjesta?

- Imao sam razgovor gdje mi čovjek kaže da nezaposleni borci ne rade. Kažem, dobro, kako možemo pomoći. Kaže on, evo mog sina zaposli. Je li on demobilisani borac - nije. Može se gledati to iz ugla koji vam odgovara ili ne. Imamo investicije od 340 miliona KM za izgradnju autoceste i to sve treba osigurati posao. Ali treba znati da smo specijalci da izigramo zakon. Kad smo otvorili prostor da ljudi sa evidencije nezaposlenih mogu ovjeravati zdravstvene knjižice, ljudi su se počeli odjavljivati s posla, rade na crno. Ne mislim da smo ni najgori ni najbolji, da manje volimo svoju zemlju nego drugi, ali na Zapadu to nije posljedica ljubavi prema zemlji, već posljedica velikih zakonskih kazni.

• Više od 60 posto penzionera u FBiH živi od minimalne penzije od 310 KM mjesečno. Možete li im bar obećati da se penzije neće smanjivati?

- Mi smo, kad smo došli, tim ljudima rekli da ćemo iscrpiti sve druge mogućnosti za uštedu prije nego dođemo do kresanja njihovih prava. Dosad su ta primanja bila redovna, penzije smo uspjeli povećati za pet posto. Održava se isplata na tom nivou. Volio bih da ja njima mogu doći sa finom viješću i reći da ćemo povećati penzije u narednom periodu. Prema sadašnjim pokazateljima, ne postoji potreba za smanjenjem penzija i neće doći do toga. Očekivati je sa novim investicijama da dođe do punjenja fonda. Očekivati je da će donošenjem zakona o otpisu zateznih kamata biti privrednih subjekata koji su u prilici da plate svoj dug i time poprave priliv u Fond.

• Namjeravate li i kad federalnom Zavodu PIO/MIO vratiti dug od 180 miliona KM?

- Bio bih najsretniji da je to jedini dug koji smo zatekli od prethodnih vlada, ali, nažalost, nije. Moram reći da smo mi uspjeli u prošloj godini, uz sve restrikcije i uštede, isplatiti dug koji smo imali prema demobilisanim borcima. U ovoj godini isplaćujemo dio duga prema RVI. Sasvim izvjesno je dug prema federalnom Zavodu evidentan i mi ćemo u narednom periodu tražiti način kako ćemo ga vratiti. Biće i rebalans budžeta. Sasvim je izvjesno da vraćanje tog duga odjednom ne treba niko očekivati. Ali će biti neki reprogram za koji ćemo dogovoriti dinamiku isplate.

• Koliko je FBiH zadužena kod MMF-a i kako će se taj dug vraćati, odnosno koje kategorije budžetskih korisnika će biti na udaru da bi se taj dug servisirao?

- Po prethodnom aranžmanu poznate su obaveze FBiH koje u sljedećoj godini dostižu oko 300 miliona, pa plus još dvije godine povrata, što će doći na 500 miliona KM. Ako ne dođe do novog aranžmana sa MMF-om, sasvim je izvjesno da će to prvi osjetiti budžetski korisnici, ali ako dođe do novog aranžmana, onda toga ne bi trebalo biti. Prekjučer su nam rekli da su nakon posljednjeg monitoringa zadovoljni sa onim što je federalna Vlada napravila u dijelu ušteda na ličnim primanjima, kad su u pitanju revizije, kad su u pitanju uštede koje mi radimo u javnoj potrošnji. Mi to dalje moramo nastaviti ne zbog MMF-a, već zbog sebe. Vidjećemo čime će to rezultirati. Izvjesno je da ukoliko se ovi pregovori sa MMF-om nastave kako su započeti, rezultiraće određenim novim aranžmanom koji će pokrivati dugove, a ukoliko ne - platićemo obaveze ili ćemo bakrotirati kao država.

Bankarski sektor

• Šta možete savjetovati građanima FBiH koji jedva sastavljaju kraj s krajem?

- Država ne može trošiti više nego što zarađuje, niko privatno ne može trošiti više nego što zarađuje. Što se Vlade tiče, mi ćemo i dalje raditi na stvaranju ambijenta da svoje obaveze izvršavamo na vrijeme. Ne možemo svima dijeliti platu, ko radi i ko ne radi. Nastojaćemo da stvorimo ambijent da što više ljudi radi. Neki imaju povjerenje u nas. Danas smo prodali 80 miliona obveznica po 5,25 posto kamatnoj stopi. Znači da bankarski sektor vjeruje ovoj vladi.

• Na velika zvona je najavljen zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, najavljuju se i posebni odjeli pri Tužilaštvu FBiH... Kad će zaživjeti federalni uskok i dati prve konkretne rezultate?

- Ako zakon bude usvojen u naredna dva mjeseca nakon rasprave, za šest mjeseci ćemo imati agenciju i odjel. Dalje će oni raditi. S tim Vlada FBiH nema ništa dalje. To će biti odjel pri Tužilaštvu koji će se baviti svojim poslom, a agencija će upravljati oduzetom imovinom i s tim Vlada FBiH nema apsolutno nikakve veze. Mi pravimo pravni ambijent.

MOTIVISANI MINISTRI

Trenutno u radu Vlade FBiH nema nikakvih problema, nema trzavica. Ministri rade i imam osjećaj u neposrednim kontaktima da su još više motivisani da pokažu kako je federalna Vlada radila i radi kao tim i da nema nikakvih političkih posljedica.

MMF

Izvjesno je da ukoliko se ovi pregovori sa MMF-om nastave kako su započeti, rezultiraće određenim novim aranžmanom koji će pokrivati dugove, a ukoliko ne - platićemo obaveze ili ćemo bakrotirati kao država.
(Oslobođenje)


Meni je ovaj Nikšić sasvim ok i na mjestu:cheers:

Useljenjem u nove poslovne prostorije: Konjički SurTec širi proizvodnju



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582734)

Evo jos jedne fabrike:cheers:

Kolektor otvorio novi pogon u Laktašima

http://www.nezavisne.com/slika/slikac.php?slika=20120530174209_143228.jpg
LAKTAŠI - Preduzeće "Kolektor Bosna" iz Laktaša, koje posluje u okviru slovenačkog koncerna "Kolektor" iz Idrije, otvorilo je danas u Laktašima novi proizvodni pogon u koji je uložilo oko tri miliona KM.

Novu halu su svečanim presijecanjem vrpce otvorili Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, i Stojan Petrič, predsjednik koncerna "Kolektor" iz Slovenije, uz prisustvo brojnih zvanica.

Petrič je rekao da je koncern "Kolektor" proizvodnju kolektora (komutatora), kojom se bavi u Laktašima, započeo skoro prije deceniju, kada je vršena i proizvodnja komponenata kalema.

"Danas ovdje proizvodimo različite vrste komutatora za kupce u cijelom svijetu, a ovo proširenje proizvodnih kapaciteta znači i proširenje postojećeg proizvodnog programa", rekao je Petrič.

On je ukazao da je u novih 720 kvadratnih metara proizvodnog prostora uređena proizvodnja kolektora za startere, te da bi do kraja godine u njima trebalo da se organizuju i linije za program segmentnih kolektora.

"Za lokalnu zajednicu ovo znači dodatnih 40 novih kvalifikovanih radnih mjesta", rekao je on i dodao da je "Kolektor Bosna" tokom nekoliko godina u opremu investirao više od četiri miliona evra i osposobio više od 200 radnika, koji su sada zaposleni u Laktašima.

Petrič je dodao da će ove godine u "Kolektoru Bosna" biti proizvedeno više od pet miliona kolektora za poznate kupce u Evropi i svijetu.

Prema riječima ministra Kovačevića, ovakve investicije su za svaku pohvalu, čime će kompanija svakako postati konkurentnija na tržištu.

"Ovo je odlična poruka da investitori ostaju u RS, da ne idu odavde, već da ubrzavaju svoje privredne aktivnosti, što ohrabruje i resorno ministarstvo i Vladu RS u stvaranju što povoljnijeg privrednog ambijenta u budućosti", rekao je Kovačević i dodao da je Vlada RS do sada podržavala ovo preduzeće kroz podsticajna sredstva za izvoz i da će to raditi i ubuduće.

On je naveo da Vlada RS ima razumijevanje za probleme ovog preduzeća u vezi s lokacijom i da će učiniti sve da pomogne u rješavanju problema u vezi s obezbjeđivanjem lokacije i širenja proizvodnje.

Milovan Topolović, načelnik opštine Laktaši, koji je prisustvovao svečanom otvaranju, izrazio je zadovoljstvo novim proizvodnim pogonom, koji donosi nova radna mjesta. On je dodao da je riječ o jednoj vrlo ozbiljnoj firmi i da se proizvodi iz njihovih pogona prodaju širom svijeta.

"To pokazuje da su veoma ozbiljni i da svi, od lokalne zajednice preko Vlade RS, to moramo krajnje ozbiljno shvatiti, biti kooperativni i ljudima pomoći da trajno ostanu ovdje", rekao je Topolović.

Inače, koncern "Kolektor" iz Idrije sveukupno ima više od 3.000 radnika, a tokom prošle godine ostvario je 420 miliona evra prometa, te se ubraja među najbolje grupacije u Sloveniji.

U novoj hali Fabrike obuće Sanino zaposleno 70 radnika

http://www.nezavisne.com/slika/slikac.php?slika=20120530141130_143185.jpg
DERVENTA - U novoj proizvodnoj hali Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente posao je dobilo 70 radnika, rekao je Srni direktor ove fabrike Radovan Pazurević.

U novoj hali koja se prostire na 1.500 kvadratnih metara izmješten je pogon montaže u kome se izrađuje gotova cipela,dok je dio namijenjen za skladište i mehaničku radionicu.

Pazurević kaže da je hala izgrađena vlastitim srestvima,kao i kreditom Investiciono-razvojene banke.

"Sa pogonom koji imamo u Prnjavoru `Sanino` trenutno zapošljava oko 900 radnika, ali nećemo stati na tome. U planu je proširenje kapaciteta što će zahtijevati zapošljavanje novih radnika", rekao je Pazurević.

On ističe da "Sanino" planira da u ovoj godini proizvede oko dva milona pari obuće, što je za 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Pazurević kaže da se sva proizvedena obuća plasira na inostrano tržište, te da "Sanino" od nedavno radi obuću za firmu "Legero" iz Austrije.

Prema riječima Pazurevića, "Sanino" najviše proizvodi sportske patike "Adidas",ali i žensku i mušku modnu obuću.

On je ocijenio da za obućarsku industriju u Republici Srpskoj, ali i BiH dolaze bolji dani, jer poznate kompanije iz Evrope, koje su do sada sarađivale sa firmama iz Kine, zbog velikih troškova distribucije sve više pronalaze proizvođače iz BiH.

"To je šansa za obućare iz BiH", rekao je Pazurević.

TIKA donirala milion KM za projekat pčelarstva u Željeznom polju
30.05.2012

http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/998/z4-jpg20120530202832.jpg&w=609&h=424

Danas je u Željeznom polju kod Žepča svečano otvoren projekat "Organska proizvodnja meda" za koji je Turska agencija za razvoj i međunarodnu saradnju (TIKA) donirala milion konvertibilnih maraka. Programu su, prije svih, prisustvovali Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović i direktor TIKA-e za Istočnu Evropu i Balkan Ali Maskan. Ceremoniju su uveličali i zvaničnici Općine Žepče, Zeničko-dobojskog kantona, Federacije BiH, te brojni građani Željeznog polja.

Mujo Šišić, predsjednik "Udruženja pčelara Željeznog polja" obratio se u ime domaćina današnjeg programa prilikom čega je istakao važnost projekta proizvodnje meda za lokalnu zajednicu. Šišić se ispred građana Željeznog polja zahvalio TIKA-i na pomoći i podršci u razvoju njihove zajednice.


20 mještana Željeznog polja ide na specijalizaciju u Tursku


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/998/z2-jpg20120530210403.jpg&w=609&h=424

Ukupna cijena projekta "Organska proizvodnja meda" u Željeznom polju je jedan milion konvertibilnih maraka. Zahvaljujući toj donaciji TIKA-e, 110 porodica iz Željeznog polja dobit će po 15 košnica sa kompletnom pčelarskom opremom. Donirano je i namjensko prevozno sredstvo marke "Ford" za transport, a predviđeno je da cjelokupan porjekat bude realiziran u naredne dvije godine. Pored tehničke opreme, TIKA je obezbjedila i eksperta za pčelarstvo, Abdulkadira Mollaoglua, koji već dva mjeseca boravi u Željeznom polju s ciljem da mještanima pruži detaljnu obuku o pčelarstvu.

Kad je riječ o obuci, vrijedno je istači da će već u skorije vrijeme 20 mještana Željeznog polja biti poslano na specijalizaciju iz pčelarstva u Republiku Tursku. Iz TIKA-e je najavljeno da postoji mogućnost uspostavljanja mini-fabrike na prostoru Željeznog polja u kojoj bi se vršilo punjenje proizvedenog meda, te dodatne pripreme za prodaju.

Načelnik Općine Žepče Mato Zovko nije krio zadovoljstvo relizovanim projektom izrazivši nadu da će "mještani Željeznog polja koji se usavrše u poslu pčelarstva prije svega doprinijeti svojim porodicama, a onda i ekonomskom razvoju Općine Žepče u cjelini".

"Osim u Bosni i Hercegovini, TIKA je u još nekoliko zemalja Balkana realizovala projekat pčelarstva i slobodno mogu reći da smo jako uspješni i iskusni po tom pitanju. Jedna od tih zemalja je i Makedonija gdje je u pojedinim selima sezonska dobit dostiže deset hiljada eura. Ukupni prihodi za cijelu Makedoniju od pčelarstva prelaze 100 hiljada eura. Smatram da je ovo naš zajednički projekat i da ćemo biti jako uspješni", rekao je prisutnima Ali Maskan, Direktor TIKA-e za Istočnu Evropu i Balkan.

"Pčelarstvo nije samo projekat kojim se razvija ekonomija, pčelarstvo u sebi nosi i društvenu dimenziju. Disciplina pčela u košnici može biti primjer ljudima, a pčela koja se ne pridržava te discipline biva izbačena", objasnio je Maskan.


Bakir Izetbegović kupac prvih 100 kilograma meda

http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/998/z11-jpg20120530205824.jpg&w=609&h=424

"Pola poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini je neobrađeno, puno ima povratnika koji nemaju posla, oni dobiju svoju zemlju, a ne mogu da žive od nje. Dvije trećine hrane mi uvozimo u BiH, četiri petine mliječnih proizvoda uvozimo u našu državu. Projekat TIKA-e je šansa da se takve anomalije popravljaju. Stotinjak familija u Željeznom polju će kroz proizvodnju meda ostvariti svoju egzistenciju, a ja ću im biti prvi kupac", istakao je Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, dodavši da će "za Dom staraca u Sarajevu od građana Željeznog polja otkupiti prvih 100 kilograma proizvedenog meda".


ANADOLU

Danas sam vidio mnogo onih kamiona kako dovoze INovine kisoke TDR njihovoj Opresi u Sarajevu
Valjda će to mjenjati kisoke Oprese i biti isti kao u Hrvatskoj

Ukupni prihodi u prva tri mjeseca u FBiH iznose 1.518.200.000 KM


U prva tri mjeseca ove godine ukupno naplaćeni i raspoređeni javni prihodi po osnovu poreza, taksi, posebnih naknada, doprinosa i ostalih prihoda na nivou Federacije BiH iznosili su 1.518.200.000 KM, što je tri posto ili za 49,4 miliona KM više u odnosu na prvi kvartal 2011. godine - saopšteno je iz federalne Vlade.
Ostvareni prihodi federalnog, kantonalnih i opšinskih budžeta iznosili su 862,1 milion KM, sa zabilježenim rastom od šest odsto ili 49,4 miliona KM u odnosu na prošlu godinu.

Prihodi Budžeta Federacije BiH veći su za 31 posto u odnosu na isti period 2011. godine, odnosno za 76,3 miliona KM, dok su kantonalni i opšinski budžeti zabilježili pad za četiri, odnosno šest odsto, što u zbiru iznosi 26,9 miliona KM manje u odnosu na prošlu godinu.

Prihodi prikupljeni po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje, te za osiguranje od nezaposlenosti naplaćeni su u iznosu od 623,1 miliona KM, te su zabilježili pad od jedan posto, odnosno pet miliona KM.

Ostali korisnici javnih prihoda ostvarili su rast od 19 posto ili za pet miliona KM u odnosu na isti period protekle godine.

Prihodi federalnog budžeta ostvareni su u visini od 320,5 miliona KM, s rastom od 31 odsto ili 76,3 miliona KM u odnosu na 2011. godinu.

Zajedno sa sredstvima na ime servisiranja spoljnog duga od 32,6 miliona KM, ukupni prihodi u ovom periodu iznosili su 353,1 miliona KM.

Uplate po osnovu finansiranja Budžeta FBiH iznosile su 44,5 miliona KM, dok u prvom kvartalu protekle godine one nisu ostvarene. Zajedno s ovim sredstvima, ukupni budžetski prihodi iznosili su 397,6 miliona KM i veći su za 47 posto ili 126,2 miliona KM u odnosu na 2011. godinu.

Federalna Vlada danas je utvrdila i Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina, kojim se propisuju uslovi, način i postupak izvođenja istraživanja i eksploatacije nafte i gasa na prostoru Federacije BiH.

Nacrtom zakona su jasno definisana prava, obaveze, stručna i tehnička rješenja koja omogućavaju investitoru pristup ovoj djelatnosti, kao i organu uprave kontrolu nad propisanim aktivnostima.

Vlada Federacije danas je utvrdila i Parlamentu Federacije uputila Prijedlog zakona o upravljanju državnim kapitalom u privrednim društvima u Federaciji BiH.

Cilj ovog zakona je, između ostalog, pravno regulisanje ove oblasti i utvrđivanje tijela Federacije BiH ovlaštenih za upravljanje državnim kapitalom u privrednim društvima sa učestvovanjem državnog kapitala.

Vlada Federacije BiH obavezala je danas Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove da na teritoriji Federacije BiH u cjelosti preuzme poslove u vezi pripreme kartografske dokumentacije za potrebe provođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, saopšteno je iz Vlade.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/ukupni-prihodi-u-prva-tri-mjeseca-u-fbih-iznose-1-518-200-000-km/120530193)

Iako se Vlada Zeničko-dobojskog kantona protivi: Sud prihvatio 141.000 KM depozita od ŽGP-a


Zenički ŽGP, koji posluje u okviru grupacije JATA iz Srebrenika, uplatio je depozit od 141.842 KM na račun Općinskog suda u Zenici kao koncesionu naknadu za eksploataciju kamena iz kamenoloma Široke stijene kod Zenice.

Prijedlog je prihvatio sudija Esad Hodžić. No, Vlada Zeničko-dobojskog kantona i Pravobranilaštvo protive se potezu ovog suda i uputili su zahtjev višoj instanci, Kantonalnom sudu, za poništenje ove odluke i vraćanje novca.

Prošle i ove godine ŽGP je iskopao 303.000 kubnih metara kamena krečnjaka (oko 500.000 tona), piše u nalazu vještaka koji je za potrebe Ministarstva privrede ZDK uporedio raniju i sadašnju situaciju na kamenolomu.

- Za tu iskopanu masu po najvišoj ponuđenoj cijeni na tenderu (2,50 KM po kubiku), u budžet ZDK i Općine Zenica slilo bi se 757.000 KM! Pa i po najnižoj cijeni iz tendera to je iznos tri puta veći od deponovanog. Oni osporavaju i cijenu i količinu, iako je vještak utvrdio. U svakom slučaju, njihova uplata nama ništa ne predstavlja - kaže Jusuf Duraković, ministar privrede ZDK.

Nelegalni iskop

Kamen eksploatira ŽGP Zenica, a odvoze druge JATA-ine firme, pa je moguće da dosadašnji nelegalni iskop "pojede mrak".

Po prosječnoj cijeni frakcije kamena od 20 KM s državne zemlje i državnog kamenoloma (jer nikome nije dodijeljena koncesija), JATA je već izvezla kamen u vrijednosti od šest miliona KM!


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/98250-iako-se-vlada-zenicko-dobojskog-kantona-protivi-sud-prihvatio-141-000-km-depozita-od-zgp-a.html)

g-KPSkDa_SM

Podrška planu reorganizacije KTK Visoko

Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu dala je podršku planu reorganizacije KTK Visoko što je veoma važno za rješavanje problema u tom kombinatu.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj na konferenciji za novinare je podsjetio da su početkom aprila ove godine imali sastanak sa štrajkačkim odborom KTK Visoko na kome su ljudi s pravom tražili da se riješi njihova sudbina.

"U KTK trenutno radi 620 uposlenika. Vlada FBiH nema sredstava kojima bi rješavala ne samo KTK, nego i ostale velike kombinate koji su u problemima", kazao je Trhulj.

Tada je, prema njegovim riječima, dogovoreno da se napravi plan reorganizacije i da se pokušaju u procesu male privatizacije prodati dijelovi KTK koji su interesantni i da se iz tih sredstava rješava pitanje uvezivanja radnog staža koji je jedan od gorućih problema i da se riješi sudbina barem dijela tih radnika.

"U proteklom periodu su uprava i Nadzorni odbor napravili plan reorganizacije. Evidentno je da tehničko-tehnološke cjeline u Topuzovom polju i Goruši mogu da idu u postupak male privatizacije i Prevent je iskazao interes za njihovu kupovinu", istakao je Trhulj.

U skladu sa Zakonom o privatizaciji, kako je dodao, to će ići po javnom pozivu i biće dostupno svima koji žele da se prijave i ponude svoju cijenu.

"Za očekivati je da će se na taj način preuzeti i riješiti sudbina 250 do 300 radnika od 620 radnika KTK Visoko, da će se prihodi po osnovi uplate doprinosa u FBiH povećati i, s druge strane, da će se dobiti sredstva koja će se isključivo biti korištena za povezivanje radnog staža", izjavio je Trhulj.

Prioritet za uplatu penzijsko-invalidsko osiguranja imaće oko 40 radnika, od kojih su neki prije 14 mjeseci stekli uvjete za penziju i već su po zakonu izgubili osam penzija. Od ostatka sredstava biće pokriveno 50 posto uvezivanja radnog staža za sve uposlenike KTK.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582790)

Za poslovnu zonu "Gorinčani" 100.000 KM

Ministar privrede Unsko-sanskog kantona (USK) Hase Hajrulahović jučer je u Bihaću s načelnikom Općine Bosanski Petrovac Erminom Hajderom potpisao ugovor za implementaciju poticajnih sredstava u iznosu od 100.000 KM za Poslovnu zonu "Gorinčani".

Sredstva je osigurala Vlada USK-a putem Ministarstva za privredu, iz granta za poticaj malog i srednjeg poduzetništva i izgradnju poslovnih zona na području kantona.

Koristit će se za završavanje posljednjih zemljanih radova. Time bi izgradnja poslovne zone vrlo skoro trebala biti završena u potpunosti, a ova općina je četvrta od šest s područja kantona, koja je završila proceduru i potpisala ugovor o povlačenju sredstava.

Načelnik Hajder upoznao je ministra Hajrulahovića s budućim investitorima i lokacijama na kojima će graditi svoje firme.

"Time će se osigurati 200 novih radnih mjesta u Bosanskom Petrovcu, što je za nas vrlo značajno", istakao je Hajder.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582794)

U Ljubuškom počinje gradnja poslovne zone Zvirići

Pred općinom Ljubuški se nalazi veliki izazov, ogromna poslovno-razvojna mogućnost. Riječ je o osnivanju poslovne zone Zvirići na području istoimenog pograničnog sela kuda prolazi autocesta na koridoru Vc i prelazi u susjednu RH.

OV Ljubuški je 15. veljače 2012. usvojio odluku o osnivanju poslovne zone Zvirići na posljednjoj sjednici pred investicijsku studiju o osnivanju i uspostavi poslovne zone Zvirići. Radovi na opremanju potrebnom infrastrukturom trebali bi početi u srpnju ove godine, a njihov završetak predviđen je u prosincu. Za početak je planirano da bruto površina poslovne zone iznosi 30 ha, a neto 29 ha, jer bi jedan ha otpao na prometnicu kroz zonu i ostale javne površine. No, to bi bila prva faza, a daljnji razvoj i širenje ovisit će o interesu ulagača. Ako bi zanimanje bilo toliko, moglo bi se proširiti i izgraditi na čak 153 ha površine, piše Večernji list.

Prema provedenom anketiranju, poduzetnici i ulagači s područja općine Ljubuški i ZHŽ-a pokazali su znatan interes za poslovnom zonom Zvirići. Što se tiče stranih ulagača, postoji interes nekoliko ozbiljnih ulagača iz Hrvatske, a u posjetu općini Ljubuški je bio i Luciano V. Palusci, visoki predstavnik grupacije LINK, koja predstavlja brojne talijanske privatne ulagače iz Pescare i regije Abruzzo.

Na općini Ljubuški je obveza da poslovnu zonu uredi i opremi infrastrukturom. Ukupni troškovi uređenja i opremanja trebali bi iznositi 680.820 KM. Predviđeno je da se taj iznos osigura od početne prodaje zemljišta ulagačima, iz općinskog proračuna, sufinanciranjem od Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva, a pokušat će se nešto dobiti iz drugih izvora, kao što su pretpristupni fondovi EU-a.

Jako je važno to da nije predviđeno kreditno zaduživanje općine. Energetsku infrastrukturu financirala bi Elektroprivreda HZ HB, a telekomunikacije HT Mostar. U cijelom ovom poslovnom pothvatu najznačajnije i najvažnije je to da bi se samo nakon prve faze izgradnje poslovne zone otvorilo oko 300 novih radnih mjesta.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582801)

U aprilu za 25 posto više turista


Federaciju Bosne i Hercegovine u aprilu posjetila su 42.332 turista, što je za 25,1 posto više u odnosu na april 2011.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, turisti su ostvarili 73.675 noćenja, odnosno 23,9 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U ukupnom broju noćenja učešće stranih turista je 72,4 posto. Najviše noćenja su ostvarili gosti iz Hrvatske (17,6), Turske (12,8) i Italije (12,1 posto).

Kada je u pitanju dužina boravka stranih turista u FBiH u aprilu 2012., na prvom mjestu su turisti iz Rumunije, s prosječnim zadržavanjem od četiri dana i Saudijske Arabije s 3,9 dana.

Smještajni kapaciteti u aprilu 2012. su iznosili 15.055 ležaja i u odnosu na isti mjesec prethodne godine manji su za 8,5 posto.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/fbih-u-aprilu-za-25-posto-vise-turista/120531026)

Butmir iz Sarajeva gradi nekakvu podzemnu garazu/poslovni centar u BL :okay:

^^opa sredio Zlajoglu kod dode

Premijer Nikšić pustio u rad server centar "E-inspekcije"

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić danas je u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u Sarajevu pustio u rad server centar informacionog sistema u projektu "E-inspekcije" čiji je cilj jedinstvena baza podataka u Federaciji o izvršenim inspekcijskim nadzorima i kontroliranim privrednim subjektima.

Svrha je modernizacija inspekcijskih poslova elektronskim putem, veća produktivnost, stvaranje jedinstvene baze podataka i harmonizacija inspekcijskih nadzora u privrednim subjektima između federalnog i kantonalnih nivoa.

Premijer i rukovodstvo Federalne uprave nadaju se skorom sporazumnom uvezivanju sistema i s inspekcijskim nivoom Republike Srpske.

Premijer je izjavio da sistem znači jačanje inspekcijske službe u Federaciji te zahvalio Svjetskoj banci i Evropskoj komisiji koje su podržale uspostavu servera.

Direktor Federalne uprave Ibrahim Tirak podsjetio je na Nikšićevo zalaganje, svojevremeno dok je bio opozicioni poslanik u Federalnom parlamentu, za donošenje odgovarajućeg zakona čiji je jedan od rezultata moderna inspekcijska služba.

Zakon je branjen i u Ustavnom sudu jer je iz tadašnjih vladajućih krugova u Parlamentu tražena ocjena njegove ustavnosti, podsjetili su Tirak i premijer.

"Danas zatvaramo kompletan sistem, gotovo identičan je i u RS-u. Ocijenjeni smo kao najbolji inspekcijski sistem u jugoistočnoj Evropi", riječi su Ibrahima Tirka.

On je za period nakon godišnji odmora najavio rad na proširenju sistema i drugim bazama, od registracionih sudskih odjeljenja do mnogih drugih baza koje stvarno postoje u BiH a nisu uvezane, kako je kazao.

Uspostava takvog sistema trajat će i dvije godine, ali će se isplatiti, naglasio je Tirak.

Glavni federalni inspektor u sektoru šumarstva Muhamed Hodžić, u kratkoj prezentaciji informacionog sistema "E-inspekcije", naveo je da se danas u Federalnoj upravi pušta u rad i novi sistem za kontroliranje inspekcijskih vozila, tzv. GPS, čiji je jedan od ciljeva kontrola vlastitih inspektora iz Uprave jer vozila mogu biti locirana u svakom trenutku i na bilo kojem mjestu.

Cilj je i racionalizacija troškova, od potrošnje goriva i rezervnih dijelova, kontrole kada auta treba da budu na tehničkom pregledu i slično, rekao je Hodžić.

Direktor Tirak je kazao da su među prioritetima inspekcijske uprave zaštita potrošača u Federaciji, pa i ona u bankarskom sektoru, kontrola prometa robe na granicama, sprječavanje širenja zaraznih bolesti ljudi i životinja te sprječavanje rada nacrno, nelegalne sječe šuma i prerade drveta itd.

Građani mogu tražiti inspekcijski nadzor pozivom na broj telefona 033 22 66 44 koji je otvoren 24 sata, podsjetili su danas u Federalnoj upravi.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583065)

Butmir iz Sarajeva gradi nekakvu podzemnu garazu/poslovni centar u BL :okay:

Ja, i? :nuts:

Ja, i? :nuts:

Veznik? :dunno:

BH proizvodi na tržištu Saudijske Arabije

Bosna Bank International (BBI) je za svoje klijente, članove BBI VIP Business Cluba u saradnji s Ambasadom Kraljevine Saudijske Arabije u BiH tokom Sarajevo Business Foruma organizirala susrete s predstavnicima "Al Othaim Holdinga", renomiranog nabavljača hrane i distributivnog maloprodajnog lanca i vlasnika pet najvećih šoping centara iz Kraljevine Saudijske Arabije, saopćio je danas SBF Media Team.

Predsjednik „Al Othaim Holdinga“ Abdullah Saleh Al- Othaim tokom susreta s predstavnicima 11 bh. kompanija pokazao je veliki interes za uvoz bh. poljoprivrednih proizvoda.

Vlasnik holdinga u čijem se sastavu nalaze kompanije – „Al Othaim markets Company“ (OMC) , „Al-Othaim Real Estate Investmen& Development Co“ (OREIDCO), i „Saffori Land Entertainment Company“ , čiji se šoping centri prostiru na pet miliona kvadratnih metara, zainteresiran je da proizvode iz BiH i regiona plasira na veliko tržište Saudijske Arabije.

Predstavnici bh. kompanija koje se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda, te eksploatacijom vode predstavili su svoje kompanije i proizvode saudijskoj delegaciji koju su predvodili Abdullah Saleh Al-Othaim i ambasador KSA u BiH Eid Mohamed Al- Thaqafi.

Nakon što se svih 11 kompanija pojedinačno predstavilo predsjednik i vlasnik „Al Othaim Holdinga“ nije krio zadovoljstvo činjenicom da sve predstavljene bh. kompanije proizvode po veoma visokim standardima i raspolažu certifikatima koji su neophodni u industriji hrane, a naročito činjenicom da mnoge od njih imaju i halal certifikat ili su u procesu njegovog osiguranja što je neophodan uvjet za ulazak na tržište Saudijske Arabije.


E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/583195)

Predviđeno otvaranje 15.000 novih radnih mjesta


Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) na današnjoj je sjednici usvojila Strategiju razvoja malog i srednjeg poduzetništva HNK 2012-2020. kojom je predviđeno otvaranje oko 15.000 novih radnih mjesta te 4.800 novih kompanija.
Kantonalni ministar privrede Amer Zagorčić, obrazlažući navedenu strategiju, kazao je kako joj je cilj postavljanje ciljeva i osnovnih smjernica po kojima bi se kretao razvoj malog i srednjeg poduzetništva u HNK-u kao osnova privrednog razvoja.

"Jako je bitno da ovaj dokument ne ostane samo mrtvo slovo na papiru, već da se provede u praksi", kazao je Zagorčić.

Prema usvojenoj strategiji, njeni prioritetni ciljevi su promoviranje razvoja poduzetništva, jačanje institucija malog i srednjeg poduzetništva, poboljšanje pristupa finansijama za taj sektor, te jačanje konkurentnosti.

Neretvanska dolina odlična je prilika za prijeko potrebnu reindustrijalizaciju HNK-a koja će proizvodima s višim tehnološkim sadržajem, vratiti regiju na mapu jugoistočne Evrope, a potom i na mapu EU-a, Mobiliziranjem sada raštrkanih resursa širom Kantona i njihovim integriranjem u klasterske inicijative i međunarodne lance vrijednosti, stvara se temelj za održivo povećanje radnih mjesta i smanjenje desetljećima visoke nezaposlenosti, ističe se, između ostalog u Strategiji razvoja malog i srednjeg poduzetništva HNK-a 2012-2016

Na današnjoj sjednici Skupština HNK usvojila je i Zakon o zaštiti okoliša, dok je još u raspravi Prijedlog zakona o fondu za okoliš HNK. Klub SDA zatražio je da se taj prijedlog povuče s dnevnog reda, jer se, prema njihovom mišljenju, ovaj zakonski prijedlog bitno razlikuje u formi prijedloga u odnosu na formu nacrta koji je ranije prošao skupštinsku proceduru. Zahtjev SDA nije ima potrebnu skupštinsku većinu pa su zastupnici SDA uložili više desetaka amandmana na prijedlog na koje se treba očitovati Vlada, koja će se sastati u poslijepodnevnim satima.

Inače, zakonom o fondu za okoliš HNK predviđa se osnivanje fonda koji bi, između ostalog, raspoređivao sredstva koja se prikupljaju od naknada zagađivača okoliša i posebnih naknada za okoliš od registracije motornih vozila. Do sada je na osnovu spomenutih naknada prikupljeno skoro milion maraka, no ne mogu se rasporediti jer nije osnovan spomenuti fond.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/hmk-predvidjeno-otvaranje-15-000-novih-radnih-mjesta/120531117)

Nakon lošije naplate u prvom kvartalu, april donio rast prihoda


Prema preliminarnom izvještaju Uprave za indirektno oprezivanje BiH (UIO), za četiri mjeseca ove godine naplaćeno je, po odbitku povrata PDV-a, 1,493 mlijarde KM indirektnih poreza, što je za 1,24 posto više nego u istom periodu 2011.

U aprilu je naplaćeno više bruto prihoda za 3,74 posto, ali su istovremeno smanjene isplate povrata PDV-a za 8,37 posta. To je donijelo mjesečni rast od 5,97 posto u odnosu na april 2011.

Nakon lošije naplate u prvom kvartalu rast prihoda u aprilu je doveo do konsolidacije kumulativne naplate na nivou četiri mjeseca, navodi se u najnovijem biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH.

April 2012. je donio ogroman rast prihoda od akciza na uvozne cigarete od čak 81 posto i domaće derivate nafte od 94 posto, što je povuklo i rast ukupnih prihoda od akciza u aprilu od oko 31 posto. Nominalno, u prva četiri mjeseca najveći porast naplate je zabilježen kod akciza (30 miliona KM) i skromnije kod PDV-a.

Međutim, padom prihoda od carina pozitivni nominalni efekti su svedeni na oko 17 miliona KM. U analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIOBiH navodi se i da kretanje naplate prihoda od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca ukazuju na potrebu restriktivnijeg pristupa izradi budžeta za 2013.godinu.

U sklopu procesa pripreme Dokumenta okvirnog budžeta Odjeljenje je dužno da u skladu s obavezama iz Zakona o finansiranju institucija BiH izradi projekcije prihoda od indirektnih poreza te su stoga dali kratak prikaz posljednjih projekcija prihoda od indirektnih poreza za period 2013.-2015.

Protekle godine ostvaren je rast prihoda od indirektnih poreza od 4,04 posto, a glavni generator rasta bila je politika usklađivanja akciza na cigarete sa minimalnom ukupnom akcizom propisanom Zakonom o akcizama iz 2009.

Nepovoljna kretanja u ekonomiji i potrošnji, kao i vremenske neprilike u mjesecu februaru ugrozili su naplatu prihoda na početku 2012. godine, dok podaci za mart i april ukazuju na oporavak u naplati.

Do kraja 2012. godine predviđa se rast prihoda od indirektnih poreza od 1,1 posto, dok je u 2013., 2014. i 2015. godini planiran rast od 3,4 posto, zatim 4,4 i 4,1 posto respektivno.

Napominje se i da je na početku 2012. godine nastavljen trend pada prihoda od carina iz prethodnih godina, a razlog negativnog trenda je primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU od sredine 2008. godine.

S obzirom da su carine na većinu uvezenih proizvoda porijeklom iz EU već značajno smanjene, efekti primjene SSP u 2011. na prihode od carina nisu bili toliko značajni kao što su bili prvim godinama primjene Sporazuma.

Drugi razlog smanjenja ovih prihoda je ukidanje naplate od jedan posto carinske evidencije od oktobra 2011.

Uzimajući u obzir izmjene politika, tekuće trendove kao i projektirane stope rasta uvoza, u 2012. i 2013. godini očekuje se pad ovih prihoda od 21,1 posto i 8,2 posto, dok se u 2014. i 2015. godini , nakon dužeg vremenskog perioda, ponovo očekuje rast ovih prihoda (9,6 posto i 9,9 posto respektivno).


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/uiobih-nakon-losije-naplate-u-prvom-kvartalu-april-donio-rast-prihoda/120531128)

Šta se dešava s nekadašnjih gigantom privrede u BiH: "Energoinvest" pred slomom, radnici izlaze na proteste!


Sarajevski "Energoinvest", nekada gigant bh. privrede, grca u enormnim dugovima. Prošlu godinu završili su gubitkom većim od 24 miliona maraka, a samo u prvih šest mjeseci 2012. godine planirani finansijski rezultat iznosi minus 10 miliona KM, saznaje "Dnevni avaz". Kompletno poslovanje preduzeća u početku 2012. započeto je isključivo tuđim obrtnim kapitalom, tačnije, sredstvima iz kredita od banaka koje ovu firmu i održavaju u životu, pokazala je analiza poslovanja do koje je naš list došao u posjed.

Teško stanje

Da je vrag odnio šalu, pokazuju i informacije o kašnjenju plaća već dva mjeseca, zbog čega radnici ove firme pripremaju proteste ispred zgrade preduzeća kako bi upozorili rukovodstvo na težak položaj u kojem se nalaze. Iz izvora bliskih kompaniji doznajemo da rukovodstvo preduzeća s direktorom Enesom Čengićem na čelu već mjesecima ne pronalazi način izlaska iz krize, čime se ona iz dana u dan samo produbljuje.

- Vjerujte, više od 30 godina radim u "Energoinvestu", ali situacija nikada nije bila gora od rata naovamo. Gubici su iz dana u dan sve veći i veći. Ako se ovako nastavi, mi smo pred totalnim kolapsom - tvrdi naš sagovornik čije je ime poznato redakciji.

Radnici za loše poslovanje optužuju staru Upravu, ali i novu, koja je odlučila zadržati većinu stare garniture koja je preduzeće i dovela u nezavidan položaj.

Zgradu hoće Vlada

Saznajemo i da Uprava namjerava zgradu "Energoinvesta" iznajmiti Vladi FBiH, o čemu je Čengić već obavijestio i uposlenike. Na taj način Uprava od 30 rukovodilaca ostala bi u zgradi pored tornja, a oko 650 radnika bilo bi prebačeno u staru poslovnicu na Stupu. Mustafa Jugo, predsjednik Sindikata "Energoinvesta", potvrdio je za "Avaz" da je situacija u "Energoinvestu" teška.

- Zaista smo u velikim problemima i plaće kasne. Tražili smo već u nekoliko navrata od Uprave da nam u pisanoj formi obrazloži kako da izađemo iz krize. No, kada je u pitanju zgrada i preseljenje, radnici na to nikada neće pristati - rekao je Jugo.

Čengić: Svi su u krizi

Enes Čengić, direktor "Energoinvesta", rekao je jučer za "Avaz" da nije tačno da radnicima plaće kasne dva mjeseca.

- Plaća može kasniti eventualno nekoliko dana. Vjerujem da će već sutra (petak, op. a.) ili u ponedjeljak dobiti plaću. Što se tiče priče oko minusa u prvom kvartalu, sve investicijske firme u prvoj polovini posluju u minusu, a kasnije, kad krenu naplate, izgleda drugačije - rekao je Čengić.

Potvrdio je da, ukoliko nađu dobrog ponuđača, planiraju iznajmiti cijeli neboder te da je jedna od opcija i iznajmljivanje zgrade Vladi FBiH.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/98574-avaz-otkriva-sta-se-desava-s-nekadasnjih-gigantom-privrede-u-bih-energoinvest-pred-slomom-radnici-izlaze-na-proteste.html)

Općini Cazin 100.000 KM poticaja za izgradnju poslovne zone Ratkovac

Radi stvaranja povoljnih uvjeta za privredni razvoj te prevazilaženje katastrofalnih posljedica poslijeratne privatizacije i administrativnih prepreka vezanih za korištenje postojećih privrednih resursa, Općina Cazin je donijela odluku o formiranju poduzetničke zone "Ratkovac" u Ćoralićima, javlja RTV Cazin.

"Kako se radi o značajnom kapitalnom projektu ne samo za općinu već i cijeli USK, podrška je zatražena i od Vlade Kantona, odnosno resornog ministarstva. Po tom osnovu Općini Cazin će biti doznačeno 100 hiljada maraka, a riječ je o namjenskim poticajnim sredstvima koja su planirana u kantonalnom budžetu za razvoj poduzetničkih zona", istakli su kantonalni ministar privrede i načelnik Općine Hase Hajrulahović i Nermin Ogrešević na potpisivanju ugovora o dodjeli poticaja.

Projekt bi trebao biti realiziran do 2014.godine, za što su potrebna sredstva u iznosu od 3,5 do četiri miliona KM.

Putem emisije općinskih obveznica, koja je u toku, planirano je da se za ovaj projekt osigurati milion maraka.

"Osim investiranja u proizvodne sektore, za što, prema urađenim anketama, vlada velik interes, Poslovnom zonom Ratkovac obezbijedilo bi se i 1.000 radnih mjesta. Dakle, u periodu od 2012. do 2014. godine posao bi direktno moglo dobiti hiljadu radnika i isto toliko indirektno po partnerskoj osnovi", naglasio je načelnik Ogrešević, javlja RTV Cazin.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583236)

Hrana za posebne prehrambene potrebe u BiH približna hrani u EU

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (BiH) danas je u Sarajevu, uz podršku Generalnog direktorata za proširenje Evropske unije korištenjem instrumenta TAIEX, organizovala "Radionicu o hrani za posebne prehrambene potrebe".

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Mačkić kazao je da je osnovni clj današnje radionice, kao i prethodnih, bio zaštita potrošača putem usaglašavanja i implementacije propisa o hrani.

Kako je rečeno, hrana za posebne potrebe treba da ispunjava posebne prehrambene zahtjeve osoba čiji su digestivni procesi ili metabolizam poremećeni, odnosno osoba koje se nalaze u posebnom fiziološkom stanju i koje mogu da imaju posebnu korist od kontrolirane upotrebe određenih supstanci u prehrambenim proizvodima.

Govoreći o zdravstvenoj ispravnosti hrane za posebne prehrambene potrebe u BiH, Mačkić je istakao da se u "BiH jede približno jednaka hrana kao u zemljama EU".

"Podaci koji su Agenciji za sigurnost hrane BiH dostavljeni od laboratorije za kontrolu hrane pokazuju da je tokom 2011. urađeno 1.688 analiza proizvoda i da deset, odnosno 0,59 analiziranih uzoraka nije odgovaralo propisima", kazao je Mačkić.

U radu "Radionice o hrani za posebne prehrambene potrebe" učestvovali su eminentni međunarodni eksperti, službenici nadležnih institucija u BiH za hranu, laboratorija za kontrolu hrane, fakulteta, kao i predstavnici udruženja oboljelih od celijakije (nepodnošljivost organizma na gluten - bjelančevinu koje ima u žitaricama, pšenici, raži, ječmu).

Predsjednica Udruženja oboljelih od celijaklije iz Banje Luke Nada Stojanac istaknula je da oboljeli na prostoru BiH mogu kupiti proizvode bez glutena, ali uglavnom stranog porijekla, jer domaći proizvođači još ne proizvode tako sigurne proizvode, odnosno hranu koju bi mogli bez straha kupovati.

"Usklađivanjem naših pravilnika i direktiva s evropskim nadam se da će se u skorije vrijeme na našem tržištu moći pronaći proizvodi koji odgovaraju kvalitetom, higijenom i obilježavanjem, odnosno deklaracijom, pa ćemo ih bez straha moći konzumirati", rekla je Stojanac.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583264)

FAD Jelah koji posluje u sastavu Preventa uskoro krece u izgradnju livnice celika, koliko ja znam u Zenici, i to je investicija od cca 70 miliona KM, trebalo bi valjda raditi oko 250 ljudi.
Takodjer, mijenjaju ime, valjda u Prevent FAD. FAD proizvodi kocione diskove za VW i Audi, u 2011 su proizveli 3.000.000 diskova, ove godine ako se ne varam plan je 4.000.000 komada.

Pored toga, namjeravaju u Hercegovini praviti livnicu aluminija, vjerovatno u 2013.

Ovim Prevent prosiruje asortiman i na ostale dijelove za VW, i vise nece biti baziran samo na sjedistima i presvlakama.

super vijesti samo tako nek raste Prevent :)