Šta se dešava s nekadašnjih gigantom privrede u BiH: "Energoinvest" pred slomom, radnici izlaze na proteste!


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/98574-avaz-otkriva-sta-se-desava-s-nekadasnjih-gigantom-privrede-u-bih-energoinvest-pred-slomom-radnici-izlaze-na-proteste.html)

Ako je i od Avaza ovo je previse ^^^^

Energoinvest je prosle godine bez obzira na rat u Libiji ostvario profit od 400.000 KM, a Avaz tvrdi da su imali gubitak 24.000.000 KM! :nuts::nuts: :nuts:

Kakvi su kreteni, jbt...:ohno:

U Ljubuškom počinje gradnja poslovne zone Zvirići



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/582801)
svaka cast na poduzetnosti, oni ne sjede i cekaju

FAD Jelah koji posluje u sastavu Preventa uskoro krece u izgradnju livnice celika, koliko ja znam u Zenici, i to je investicija od cca 70 miliona KM, trebalo bi valjda raditi oko 250 ljudi.
Takodjer, mijenjaju ime, valjda u Prevent FAD. FAD proizvodi kocione diskove za VW i Audi, u 2011 su proizveli 3.000.000 diskova, ove godine ako se ne varam plan je 4.000.000 komada.

Pored toga, namjeravaju u Hercegovini praviti livnicu aluminija, vjerovatno u 2013.

Ovim Prevent prosiruje asortiman i na ostale dijelove za VW, i vise nece biti baziran samo na sjedistima i presvlakama.

Fenomenalno vijesti:cheers:

Vec je neki zenicki forumas o ovome pisao.

Fabrika obuće "Sanino" iz Dervente zaposlila 70 radnika

U novoj proizvodnoj hali Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente posao je dobilo 70 radnika, rekao je Srni direktor ove fabrike Radovan Pazurević.

U novoj hali koja se prostire na 1.500 kvadratnih metara izmješten je pogon montaže u kome se izrađuje gotova cipela,dok je dio namijenjen za skladište i mehaničku radionicu.

Pazurević kaže da je hala izgrađena vlastitim srestvima,kao i kreditom Investiciono-razvojene banke.

"Sa pogonom koji imamo u Prnjavoru `Sanino` trenutno zapošljava oko 900 radnika, ali nećemo stati na tome. U planu je proširenje kapaciteta što će zahtijevati zapošljavanje novih radnika", rekao je Pazurević.

On ističe da "Sanino" planira da u ovoj godini proizvede oko dva milona pari obuće, što je za 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Pazurević kaže da se sva proizvedena obuća plasira na inostrano tržište, te da "Sanino" od nedavno radi obuću za firmu "Legero" iz Austrije.

Prema riječima Pazurevića, "Sanino" najviše proizvodi sportske patike "Adidas",ali i žensku i mušku modnu obuću.

On je ocijenio da za obućarsku industriju u Republici Srpskoj, ali i BiH dolaze bolji dani, jer poznate kompanije iz Evrope, koje su do sada sarađivale sa firmama iz Kine, zbog velikih troškova distribucije sve više pronalaze proizvođače iz BiH.

"To je šansa za obućare iz BiH", rekao je Pazurević.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583761)

Šta se dešava s nekadašnjih gigantom privrede u BiH: "Energoinvest" pred slomom, radnici izlaze na proteste!


No, kada je u pitanju zgrada i preseljenje, radnici na to nikada neće pristati - rekao je Jugo.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/98574-avaz-otkriva-sta-se-desava-s-nekadasnjih-gigantom-privrede-u-bih-energoinvest-pred-slomom-radnici-izlaze-na-proteste.html)

ovako nešto prvi put čujem. Da bilo gdje kažeš šefu da ti nedolazi u obzir da se preseliš iz jedne zgrade u drugu koja je 2km udaljenosti, dobio bi otkaz brže nego što ti se kafa ohladi.

Limpio otvorio fabriku za proizvodnju boja i fasada u Lukavcu: Investicija od tri miliona KM

Kompanija LIMPIO iz Tuzle je u Lukavcu otvorila svoju fabriku za proizvodnju ljepila, fasade, boja i dekorativnih maltera. Proizvodni pogon, sa 30 zaposlenih, od kojih je 11 angažovano u samom proizvodnom procesu, potpuno automatizovanom, sa upotrebom nakvalitetnijih i brižljivo odabranih sirovina, u svom programu će imati preko 30 proizvoda.

U novoizgrađenoj fabrici u Lukavcu će se proizvoditi više vrsta ljepila za stiropor i siporex, disperzivne i poludisperzivne boje, fasadne boje, ljepilo, glet masa, mineralne žbuke i mnogi drugi proizvodi od kojih će se veliki dio izvesti, obzirom da “LIMPIO“ ima značajno inozemno tržište, od čega je u prethodnom periodu čak trećina cjelokupnog programa bila plasirana u Hrvatskoj.

Ovim je, kako je rečeno na ceremoniji otvaranja ostvarena vizija vlasnika i direktora firme LIMPIO Omera Mehinovića za osnivanjem domaće firme za proizvodnju boja.

Razvoj firme tekao je postepeno, sve od 1989. g. kada je osnovana, do danas, d.o.o. „LIMPIO“ je stekao ugled pouzdanog i korektnog partnera, sa 4000 m2 vlastitog poslovnog prostora, od čega 1500 m2 proizvodnog, sa maloprodajnim objektima širom Bosne i Hercegovine i 9 u TK.

Novootvorena fabrika boja u Lukavcu, u čiji je razvoj u posljednjih godinu i pol uloženo 3 miliona KM proizvodiće dnevno 100 tona proizvoda, ali se planira povećanje proizvodnje na 200 tona i novo zapošljavanje.

"Ovo je značajan dan za Općinu Lukavac", kazao je načelnik Općine Dževad Mujkić, iskazavši zadovoljstvo izborom Lukavca za izgradnju ovog pogona, istakavši da perspektive države treba graditi na ovakvim primjerima. Upućujući čestitke menadžmentu i uposlenim, načelnik Mujkić je iskazao spremnost Općine da podrži firme koje će svojim razvojem doprinijeti zapošljavanju ljudi.
http://www.ekapija.ba/dokumenti/limpio_lukavac_280512.jpg

ekapija

ovako nešto prvi put čujem. Da bilo gdje kažeš šefu da ti nedolazi u obzir da se preseliš iz jedne zgrade u drugu koja je 2km udaljenosti, dobio bi otkaz brže nego što ti se kafa ohladi.

Ono što sam uvijek rekao - u bosni ne postoji nikakav pravi poduzetnički mentalitet, samo lendohanjenje. I onda se žalimo kakva nam je situacija...

Nove zajedničke aktivnosti carina BiH, Srbije i Hrvatske

Na sastanku predstavnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH te delegacija carinskih uprava Republike Srbije i Republike Hrvatske dogovorene su nove zajedničke aktivnosti na terenu koje će provoditi tri carinske administracije.

Također, delegirane su i nove zajedničke obuke i neophodna oprema, što će biti donirano putem Programa za kontrolu izvoza i sigurnosti granica (EXBS) pri vladi Sjedinjenih Američkih Država.

Delegacija carinskih uprava Republike Srbije i Republike Hrvatske boravile su u Mostaru u trodnevnoj posjeti UIOBiH, a razgovarano je o zajedničkom kontakt centru triju carinskih administracija i sigurnom web portalu na kojem bi se razmjenjivale korisne informacije između tri carinske administracije.

Iz UIOBiH je saopćeno da se dogovaralo i o programu podrške borbi protiv korupcije te inicijativi za regionalni seminar o detekciji radijacije planiran za kraj ove godine u Hrvatskoj.

Podsjećamo, vlada SAD-a je putem Programa za kontrolu izvoza i sigurnost granica od 2006. do 2012. Upravi za indirektno oporezivanje donirala veoma korisnu opremu čija se vrijednost procjenjuje na više od dva miliona američkih dolara.

Tokom posjete delegacija Uprave carina Republike Srbije, koju je predvodio generalni direktor Predrag Petronijević i Carinske uprave Republike Hrvatske, koju je predvodio pomoćnik ravnatelja Antonio Mučnjak, razgovaralo se i o skorom ulasku Hrvatske u Evropsku uniju te pripremama carinskih službi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije za uspostavu nove vanjske granice Evropske unije.

Kad je u pitanju granica između BiH i Hrvatske predviđeno je da ulaskom Hrvatske u EU na samo dva granična prijelaza bude dozvoljen uvoz robe koje zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor (roba životinjskog i biljnog porijekla).

Na sjeveru BiH to će biti granični prijelaz Gradiška, a na jugu Bijača.

Direktor UIO Miro Džakula istakao je u Mostaru da spomenuti granični prijelazi već od početka 2013. moraju funkcionirati u punom kapacitetu da bi 1.jula 2013. godine kada Hrvatska postane punopravna članica EU uvoz robe tekao bez problema.

„UIO podržava zahtjeve privrede i nastojanja Vijeća ministara BiH da se na sjeveru BiH osigura još jedan prijelaz na kojem će se moći vršiti uvoz sve robe u EU i da to bude granični prijelaz Izačić koji zadovoljova sve standarde EU, te da se osigura da se uvoz robe biljnog porijekla može odvijati na još tri granična prijelaza, a to su Gorica, Ivanjica i Orašje. Naravno, zadnju riječ će o svemu dati EU“, istakao je Džakula.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583848)

Stimulativni krediti od 1,8 milijuna KM idu tekstilnoj industriji

Tekstilna industrija je jedna od grana u koju će se pokušati privući investicije i pokrenuti nova zapošljavanja. Erdal Trhulj, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, kaže da su probleme u određenim granama industrijama koje su u njihovoj nadležnosti počeli sanirati te da su neke mjere već dale rezultata, a neke još ne.

Sada se priprema i određeni prijedlog mjera za tekstilnu industriju pošto je to grana koja zapošljava 25 000 radnika, a preko 85 posto od zaposlenih su žene. Osim toga izvoz ove industrije je 90 posto budući da se većinom radi o lohn poslovima.

Problem za sada predstavlja činjenica da u toj oblasti nema investicija. "To je grana koja radi samo u prvoj smjeni i ima veliki prostor za zapošljavanje", navodi Trhulj.

Ministar navodi da u suradnji sa federalnim Udruženjem poslodavaca u djelatnosti tekstilne, kožarsko-prerađivačke i gumarske industrije usuglašavaju mjere koje bi trebale dovesti do otvaranja radnih mjesta. "Sigurno je da je povećanje proizvodnje rješenje za izlazak iz krize što će onda prouzročiti i rast izvoza", navodi Trhulj.

Osim toga Ministarstvo je u ovoj godini donijelo i program utroška koji je podijeljen po industrijskim granama, a za industriji tekstila i kože predviđen je iznos od 1, 8 milijuna KM u vidu stimulativnih kredita.

Gledajući iznos koji će biti dodijeljen ukupno za sve inudustrijske grane on iznosi oko 7,4 milijuna KM. Drugim programom je predviđeno i milijun KM za pomoć gospodarskim društvima kako bi prevazišla probleme sa reprogramom kredita.

Treća stvar je zakon o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava kojim su predviđena određena rješenja za gospodarska društva u većinskom državnom vlasništvu u skladu sa trenutno dostupnim sredstvima.

"Znate da danas nemamo milijarde za saniranje, ali su predložena određena rješenja gdje će izmirenje dugova vršiti na teret kapitala ili reprogramom duga na razdoblje od pet godina", navodi Trhulj.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583833)

Italijani žele nastaviti uspješnu saradnju sa kladuškim "Saniteksom"

Predstavnik italijanske firme "Claber", Adriano Pasetto boravio je u radnoj posjeti općini Velika Kladuša.

On se sastao s općinskim načelnikom Admilom Mulalićem i njegovim saradnicima, te predstavnicima velikokladuškog "Saniteksa".

Ova firma već 32 godine, izuzev prekida za vrijeme rata u BiH, uspješno sarađuje sa "Saniteksom" kroz kontinuirani izvoz medicinskih proizvoda, poput sterilnih kompresa, setova, tampona i slično.

Vrijednost izvezenih proizvoda tokom prošle godine je oko milion KM, rečeno je.

"Firma "Saniteks" je svojom kvalitetom proizvoda, a ne cijenom privukla velik broj kupaca", kazao je Pasetto, izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, te nadu da će ona u narednom periodu biti još uspješnija, bez obzira na ekonomsku krizu u svijetu.

Ovakvim željama pridružio se i načelnik Mulalić zahvalivši se Pasettu na dosadašnjoj saradnji.

"Saniteks je uveo sistem kvaliteta proizvoda prema standardu ISO 13485 i primijenio direktive za medicinske proizvode", kazao je član Uprave poduzeća Ahmet Žalić.

Dodao je da je na osnovu toga putem mandatara izvršen upis u Registar proizvođača za Evropsku uniju (EU) i Ministarstvo zdravlja Italije u Rimu, koje ima nadležnost za cijelu EU. Prema njegovim riječima, kod navedenog ministarstva upisano je oko 200 proizvoda "Saniteksa" u Registar medicinskih proizvoda.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583923)

Hrvatska ne može ostati u CEFTA-i

Hrvatska ne može ostati u CEFTA, rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić u povratku iz Bruxellesa, gdje je učestvovao na sastanku članica Eurokomore.

"U Bruxellesu smo dogovori li da će sastanak CEFTA na kojem će razgovarati predstavnici privrednih komora bivše Jugoslavije biti održan 12. juna u Zagrebu. Na tom sastanku će se razmatrati pozitivni i negativni efekti ili implikacije vezane za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Moramo natjerati našu vlast da ubrza postupke oko toga i da spremni dočekamo ulazak Hrvatske u EU. Podršku smo dobili i od Eurokomore. Uputio sam po ziv predsjedniku Eurokomore i generalnom tajniku da posjete BiH jer će se ulazak Hrvatske u EU na nas najviše odraziti", rekao je Bojić za Oslobođenje.

Bojić je ponovo istaknuo da je potrebno da BiH i Hrvatska potpišu bilateralni sporazum. Tada bismo, kaže on, dobili sigurne akreditacijske kuće i laboratorije.

"Tu je i pitanje graničnih prelaza, riječnih ada, prolaska kroz Neum i Luku Ploče. To je ono što treba interesirati naše zvaničnike", dodao je Bojić.

Prvi čovjek VTK-a BiH je u Bruxellesu razgovarao i sa predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Nadanom Vidoševićem, koji, kako je rekao Bojić, na BiH gleda kao na strateškog partnera.

"On je rekao da Hrvatska gospodarska komora neće ništa poduzimati što bi donijelo negativne rezultate i utjecalo na poslovanje s BiH", kaže Bojić.

Bojić i šef ureda predsjednika i potpredsjednika VTK-a BiH Nermana Bičakčić su na sastanku članica Euro komore razgovarali, između ostalog, o ulozi i imidžu komora u institucijama i međunarodnim organizacijama, te unapređenju poslovanja komorskog sistema.

Eurokomora je formira na 1958. godine i čine je 43 nacionalne komore predstavljajući oko 2.000 regionalnih i lokalnih komora sa više od 18 miliona kompanija - članica u Evropi.
VTKBiH je član Eurokomore od 2001.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/583939)

Situacija u "Granitu" ponovo se komplicira: Tridesetak radnika ostalo bez posla

Na početku nas je bilo 60. U međuvremenu je tridesetak radnika dobilo otkaz, koji je potpisao stečajni upravnik "Granita" Velija Sabljić. Ovo je jedan od načina da se napravi razdor između nas. Otkaze smo dobili nakon što smo prijavili svoja potraživanja iz 2010. godine, kada je doneseno rješenje da se otvara stečajni postupak nad imovinom preduzeća.

To su riječi Vahidina Kurića, predstavnika Udruženja zaposlenika privrednog društva "Granit", nakon što je, zajedno sa još 30 radnika, dobio otkaz u ovoj kompaniji iz Jablanice.

Kurić je dodao da je cilj Udruženja bio da se radi u stečajnom postupku, a da je to bio i cilj prethodna dva upravnika.

- Mislim da su otkazi nelegalni zbog toga što su zaposlenici koji su se prijavili za rad u stečaju, imali važeće ugovore o radu - kazao je Kurić.

Sabljić na sastanku

Pokušali smo dobiti komentar stečajnog upravnika Velije Sabljića na ovu odluku. No, nismo uspjeli dobiti njegov komentar, jer je bio zauzet radnim sastankom.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/98821-situacija-u-granitu-ponovo-se-komplicira-tridesetak-radnika-ostalo-bez-posla.html)

Agencija za privatizaciju KS gasi se do kraja godine

Agencija za privatizaciju Kantona Sarajevo bit će ugašena do kraja godine. Nema više preduzeća za prodaju, pa se nemamo odakle finansirati, kazao je jučer za "Dnevni avaz" direktor Sead Kamarašević.

Prerasta u odjel

Prema njegovim riječima, moguće je da KAP, eventualno, preraste u odjel u okviru nekog od kantonalnih ministarstava. Osim toga, postoji mogućnost da poslove Agencije preuzme Pravobranilaštvo KS.

- Potrebna je jedna od ovih opcija, jer neko mora nastaviti kontrolirati ugovore dosadašnje privatizacije i ostalih poslova. Agencija za privatizaciju KS vjerovatno bi bila prva u svim kantonima koja bi bila ugašena - kazao je Kamarašević.

Od oko 300 preduzeća, koliko ih je trebalo privatizirati, završeno je 91 posto posla. Osim toga, privatizirano je i 99 posto imovine koju je KS imao.

Preduzeća u stečaju

- Već je objavljen javni poziv za prodaju imovine koja je ostala vlasništvo Kantona, tačnije za jedno skladište, i dio hotela "Bristol". Nadamo se da ćemo to završiti do kraja godine, što znači da nam od imovine neće ništa ostati. Što se tiče preduzeća, imamo udjela u nekoliko njih, a dva je potrebno privatizirati u cijelosti. Imamo nekoliko spornih u kojima su poništeni ugovori o privatizaciji, ali su preduzeća u stečaju pa treba vidjeti šta će ostati poslije stečaja. To su "Satex" i "Sarabon", koji su najkritičniji, a isti je slučaj s "Dimnjačarem", samo što tu još nije pokrenut stečaj - naveo je Kamarašević.

On je dodao da je, prema vrijednosti kapitala, ostalo još oko 6.000.000 KM.

Hoće li 16 radnika ostati bez posla?

- Gašenjem Agencije 16 uposlenika ostalo bi bez posla, jer im je status državnog službenika ukinut 2000. godine. Zbog toga pripremamo izmjene Zakona o kantonalnoj agenciji da bi se vratio status upravne organizacije, čime bi radnici mogli biti raspoređeni na druge poslove u institucijama KS - pojasnio je Kamarašević.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/98773-kanton-sarajevo-rasprodao-imovinu-agencija-za-privatizaciju-bit-ce-ugasena-do-kraja-godine.html)

U maju povećani prihodi od indirektnih poreza

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) prikupila je u maju ove godine na jedinstveni račun više od pola milijarde maraka.

Tačnije, u petom mjesecu ove godine po osnovu indirektnih poreza, gdje spadaju PDV, akciza, carina i putarina, prikupljeno je 502 miliona KM, ili 11 miliona KM više u odnosu na maj 2011., saopćeno je UIOBiH.

U prvih pet mjeseci 2012. godine UIO je na Jedinstveni račun prikupila prihode u iznosu od dvije milijarde i 272 miliona KM, što je za 20 miliona više u odnosu na isti period 2011. godine.

Rast prihoda od indirektnih poreza zabilježen je u januaru, martu, aprilu i maju ove godine, dok je u februaru zabilježen pad prihoda zbog vremenskih nepogoda koje su bile zadesile Bosnu i Hercegovinu.

Poreskim obveznicima je po osnovu povrata PDV-a u prvih pet mjeseci 2012. vraćeno 357 miliona KM, što je za dva posto manje u odnosu na isti period lani kada je poreskim obveznicima vraćeno 363 miliona KM.

Prihodi od indirektnih poreza raspoređuju se u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu sa odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda entitetima.

U skladu sa pomenutom legislativom, a nakon izvršenih povrata PDV-a poreskim obveznicima, od početka godine pa zaključno sa 31. majem korisnicima su raspoređeni prihodi sa Jedinstvenog računa u iznosu od milijardu i 915 miliona KM.

Za finansiranje institucija BiH doznačeno je 283 miliona KM, Federaciji BiH raspoređena je milijarda i 22 miliona KM, Republici Srpskoj je doznačeno 545 miliona KM, a Distriktu Brčko 57 miliona KM.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-maju-povecani-prihodi-od-indirektnih-poreza/120603044)

Q29lVbuddzg

Oporavak srbačkih tekstilaca: 'Ninka' vratila na posao 17 radnika


Kada je u privatizacijskom postupku 1998. godine ugašena srbačka fabrika "Itris", koja je zapošljavala više od hiljadu radnika, desetak odvažnih poduzetnika otvorilo je manje tekstilne pogone i zaposlilo skoro 300 iskusnih radnica za šivenje pamučnog rublja.

Među njima je bio i bračni par Gavranović, koji u svojoj kući u Poveliču otvara pogon i zapošljava deset bivših radnica "Itrisa".

- Kada smo oboje ostali bez posla, digli smo kredite, kupili deset šivaćih mašina i počeli proizvodnju. Posao je krenuo, sagradili smo novi pogon na 650 kvadrata i počeli raditi za poznate kupce da bismo 2008. godine, sa 54 radnika, proizveli 1,5 miliona artikala, od čega je 95 posto išlo u Njemačku - kaže vlasnik firme Goran Gavranović.

Početkom 2009., kada su inozemni kupci otkazali ugovore, firma je zapala u krizu pa je na poslu ostalo samo 18 radnika, koji su održavali proizvodnju na minimumu.

- Srećom, početkom ove godine firma "Karl Rieker" iz Njemačke obnovila je ugovor pa smo 1. aprila povukli s biroa još 17 radnika, jer moramo do kraja godine isporučiti 900.000 artikala - kaže Gavranović.

Njegova supruga Ninka, direktorica proizvodnje, kaže da su njihovi proizvodi veoma kvalitetni, što povrđuje podatak da od strogog kupca iz Njemačke ne stižu nikakve reklamacije. Nada se da bi iduće godine mogli dostići raniju rekordnu proizvodnju od 1,5 miliona pamučnih jedinica.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/99033-oporavak-srbackih-tekstilaca-ninka-vratila-na-posao-17-radnika.html)

Kuvajćani zainteresirani za kupovinu privatnog vlasništva u BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Grupe prijateljstva za Afriku i zemlje Bliskog Istoka, Halid Genjac susreo se danas sa Grupom prijateljstva Parlamenta Kuvajta koja boravi u neslužbenoj posjeti našoj zemlji.

"Vjerujem da ćete boravak u BiH iskoristiti za korisne razgovore koji će voditi konkretnijim vidovima saradnje između naše dvije zemlje u budućnosti", istakao je tom prilikom Genjac.

Zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta Kuvajta i predsjedavajući Grupe prijateljstva, Khaled Sultan bin Issa je naglasio da su kuvajtski investitori aktivni po cijelom svijetu i da su prema visini ulaganja među prvima u Evropi, Aziji i Kini. "Kuvajt se nalazi u procesu aktivnog razvoja i primjera radi imamo šest bolnica, dok se sada planira izgradnja osam novih što znači da će nam osim angažmana u oblasti izgradnje biti potrebni i ljudski resursi" istakao je on.

Genjac je podsjetio da je BiH otvorena za investicije i da ima mnogo mladih, obrazovanih i perspektivnih kadrova koji su u stanju raditi i na najzahtjevnijim projektima.

Tokom susreta, kom je prisustvovao i ambasador Kuvajta u našoj zemlji, Mohammad Fadel Khalaf je, također, rečeno da su Kuvajćani zainteresirani za kupovinu privatnog vlasništva u BiH, ali da su procesi usporeni zbog kompliciranih zakonskih procedura, saopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/584581)

Ono što sam uvijek rekao - u bosni ne postoji nikakav pravi poduzetnički mentalitet, samo lendohanjenje. I onda se žalimo kakva nam je situacija...

Nemojte komentarisati stvari o kojima nemate prave informacije. Neradi se tu o nekakvom poduzetničkom mentalitetu i "lendohanjenju". :ohno: Taj "šef" (novi direktor) kako ga zove Tango, je na sastanku sa zainteresovanim stranim kupcem dijala Energoinvesta (možda i najprofitabilnijeg), otvoreno pitao "Gdje sam ja tu...?".:nuts: Nemožete ni pojmiti dokle doseže bezobrazluk i drskost novopečenih "šefova". :bash:
Energoinvest je samo većinski vlasnik tog dijela-cca 53%. Izgleda da je novi "šef" postavljen (što se i pretpostavljalo) samo da bi sve što prije rasturio (u "poduzetničkom duhu"). :bash:
Fazla! Situacija prije "šefa" je bila dobra o čemu je pisao Leopol.

Nisam ocekivao da je EI u takvim brigama kako pisu...

Nisam ocekivao da je EI u takvim brigama kako pisu...

Pa i nije zbog rezultata poslovnja (ranijih), ali ....Pljačka je izgleda počela. Vidjećemo.

UNIS Valjčići kupuju UTL Vogošća

Vlada FBiH prihvatila je na jučerašnjoj sjednici Informaciju o pismu namjere gospodarskog društva RFK "Valjčići" d.d. Konjic za kupovinu udjela tvornice ležajeva UTL d.o.o. Vogošća. Vlada je zadužila Nadzorni odbor UNIS-a d.d. Sarajevo da pripremi i Agenciji za privatizaciju u FBiH dostavi potrebnu dokumentaciju za prodaju udjela UNIS-a u UTL-ovoj tvornici ležajeva, kako bi ona, sukladno privatizacijskim propisima, provela postupak prodaje.

Riječ je o pismu namjere što ga je 17.4.2012.godine RFK "Valjčići" dostavio Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije iskazujući interes za kupovinu dijela UNIS-a, odnosno tvornice ležajeva, s ciljem upošljavanja postojećih kapaciteta i njihovog dovođenja u funkciju koju prihvata automobilska industrija, saopćeno je iz federalne Vlade.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/584815)

Pa i nije zbog rezultata poslovnja (ranijih), ali ....Pljačka je izgleda počela. Vidjećemo.

izvinite ako uplicem politiku ali kadar SDA je na mjestu direktora Energoinvesta ili sam nešto pobrkao i on će sada ići napolje

Prica oko Energoinvesta je nigdje veze :nuts: :nuts: :nuts:

Potpune lazi i besmislice.

A razlog za nju je sto je Energoinvest pod kontrolom SDA, i sto Vlada FBiH treba tamo da se seli, pa su se odredjeni "neimari" poput Fahra ili GP Butmir nasli ugrozenim ^^

Mozda se vama ne cini tako, ali ovaj danasnji teks u Avazu takodjer ima veze sa Energoinvestom: http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/99173-paraobavjestajni-odbor-sda-ignorira-vladu-sad-a-covjek-s-americke-crne-liste-sef-ministru-sigurnosti-bih.html

Nisam ocekivao da je EI u takvim brigama kako pisu...

A ja nisam ocekivao da ti vjerujes onome sta pisu ^^

Google (and NOT Avaz) is your friend: http://www.energoinvest.ba/index-profile.php?act=12

http://i46.tinypic.com/2yywlu8.jpg

+

Finansijski izvjestaj za 2011. godinu: http://www.energoinvest.ba/index-news-bos.php?newsid=75

Eh Leopole - pa kazem da sam do sad imao drugaciji pogled/utisak - a ne raspolazem u svemu sa informacijama iz prve ruke - ne zaboravi da mi je svakodnevnica malkice udaljena od dogadjanja u Sarajevu :)

i hoće li se vlada tamo preseliti

Valjda hoce :)

Samo se nadam da neće u Avaz Nedžarići ili ATT :)

Za investicije ne trebaju krediti


Skupština BH Telecoma na sjednici prošle sedmice usvojila je godišnje rezultate poslovanja iz 2011. gdje je BH Telecom pokazao da je ostvario iste rezultate po veličini dobiti plus amortizacija kao i godinu ranije.

Dobit i amortizacija

- Mi smo u ovom periodu imali tri miliona manju dobit, ali tri miliona veću amortizaciju. To je iz razloga što imamo potrebu da finansiramo svoje investicije, a ne da posežemo za kreditima. Tako da smo u tom kontekstu zadovoljni: prihod je veći za 18 miliona nego prošle godine i po svim ostalim parametrima imali smo povećanje broja korisnika, posebno Moja TV, ADSL i mobilnih korisnika gdje smo zabilježili povećanje za 70.000, kazao je dirtektor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović tokom posjete Oslobođenju.

Kompanija je u protekloj godini imala substituciju fiksnih korisnika, gdje sada ima oko 42.000 manje fikskih korisnika, ali upravo toliko više ima VOIP korisnika, dakle onih koji su sa fiksnog prešli na ovaj drugi paket.

- Prema tome, u ukupnom zbiru fiksni i VOIP korisnici, mi nismo izgubili možda hiljadu-dvije korisnika, ali to je prirodan trend koji se dešava. Vjerujem, a sad će biti mjerenja dobiti, da ćemo biti daleko najbolji u zemlji kad se pogleda na ostala javna preduzeća ili na operatore. Mi imamo veću dobit nego svi operatori zajedno. Imali smo dobar prihod, bit ćemo drugi ili treći, i po investicima ćemo biti drugi ili treći, tako da i dalje ostajemo u vrhu. Ujedno, izabrani smo za najpoželjinijeg poslodavca i zato smo primili priznanje, kazao je Rešidbegović.

Govoreći o rezultatima u prvom kvartalu ove godine, Rešidbegović je kazao da je, prema podacima koji su prezentirani Nadzornom odboru, prvi kvartal nešto bolji nego prošla godina. Kompanija je za nekoliko procenata popravila prihod i dobit, a NO kompanije je pohvalio taj rezultat i predložio da se rezultati prezentiraju resornom ministru i federalnom premijeru.

Claude usluge

On j edodao kako kompanija kroz dosadašnje, ali i buduće aktivnosti nastoji ponuditi javnom i poslovnom sektoru usluge na višem nivou. U skladu s tom namjerom, BH Telecom će uskoro pokrtenuti usluge Government i Claude Computing. On je pojasnio da to znači da usluga uključuje i infrastrukturu i terminalnu opremu, čak i ulaganja u softverska rješenja, a to će biti zaokruženo u paketu posebne ponude koju će BH Telecom nuditi bolnicama, školama, opštinama...

Nadzorni odbor kompanije je ovom prilikom najavio da će zamoliti ministra i premijera da se tom prilikom održi konferencija za štampu i da se javno oda priznanje BH Telecomu za ostvarene rezultate.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/za-investicije-ne-trebaju-krediti)

"Scontoprom" planira proširenje kapaciteta: U novom pogonu posao za 70 radnika


Elizabeta Josipović, vlasnica i direktorica "Scontoproma", fabrike za izradu namještaja i presvlaka za namještaj iz Prijedora, jučer je potvrdila da je u prioritetu menadžmenta kompanije proširenje kapaciteta u fabrici za finalnu obradu drveta u Ključu, koja od septembra prošle godine posluje u okviru ove kompanije.

U otvaranje fabrike uloženo je više od četiri miliona maraka, a prije dvije sedmice još milion i po KM kreditnih sredstava.

- Riječ je o proširenju sušnih kapaciteta fabrike koja trenutno zapošljava 70 radnika. Ukoliko nastavimo proširenje pogona, mogli bismo zaposliti još 70 radnika, jer već imamo ugovore s "Ikeom", dvije njemačke firme kojima izrađujemo krevete na sprat i stolice, kao i s engleskom kompanijom za koju radimo trpezarijske stolove. Očekujemo i kupca iz Malezije - kazala je Josipović i dodala da je u prioritetu fabrike pogon lakirnice, dodatno proširenje sušnih kapaciteta kao i nabavka mašina za izradu stolica.

Prosječna plaća 500 maraka

"Scontoprom" trenutno u četiri pogona u Prijedoru, Sanskom Mostu, Prnjavoru i Ključu zapošljava oko 550 radnika. Prosječna plaća zaposlenih iznosi oko 500 maraka.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/99219-scontoprom-planira-prosirenje-kapaciteta-u-novom-pogonu-posao-za-70-radnika.html)

Obveznice Federacije BiH postaju atraktivan instrument za investitore

Od uvrštenja prve serije pa do danas, obveznice Federacije BiH, emitovane po osnovu izmirenja unutrašnjeg duga (stara devizna štednja i ratna potraživanja), zauzele su značajno mjesto u ukupnom prometu na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira.

Ukupan promet svim serijama obveznica, od kraja 2009. do aprila 2012. godine, iznosio je 51.754.385,91 KM, što čini 20,82 posto od ukupnog (redovnog) berzanskog prometa u tom periodu, pokazuje analiza trgovanja obveznicama Federacije BiH na SASE.

Najviše se trgovalo obveznicama ratnih potraživanja - 27.664.370,60 KM, gdje prednjači serija `1A` sa 8,3 miliona KM ostvarenog prometa.

Promet sa obveznicama stare devizne štednje, u istom periodu, iznosio je 24.090.015,91 KM. Pri tome je najviše prometovano serijom D - 4,2 miliona KM.

Federacija Bosne i Hercegovine je ukupno izdala 194.065.868 obveznica ratnih potraživanja, kao i 565.473.851 obveznica za izmirenje stare devizne štednje nominalne vrijednosti obveznice od 1KM.

"Ukoliko se uporedi postotak promjene vlasništva kod ovih emisija, dolazi se do zaključka da je procentualno mnogo više obveznica ratnih potraživanja promijenilo svog vlasnika - prosječno (uzimajući u obzir i nove serije iz augusta 2011. godine) 24,36 posto", navodi se u analizi Sarajevske berze.

To znači da je skoro svaka četvrta obveznica, emitovana po ovom osnovu, promijenila svog vlasnika.

Najtrgovanija serija u ovom kontekstu je `1A`, gdje je procenat promjene vlasništva iznosio 50,84 posto.

Postotak promjene vlasništva kod obveznica stare devizne štednje je mnogo niži i, u prosjeku, iznosi 5,16 posto.

Najveći koeficijent promjene vlasništva zabilježen je kod serije `H` - 9,60 posto. To znači da je tek svaka deseta obveznica, izdata po ovom osnovu, promijenila svog vlasnika.

Ukoliko se posmatraju kupci i prodavci obveznica Federacije BiH, slika se u određenoj mjeri mijenja.

Kod obveznica ratnih potraživanja u tom periodu minimalno 257 investitora izvršilo je kupovinu, dok je broj unikatnih prodavaca iznosio minimalno 843.

S druge strane, broj kupaca obveznica stare devizne štednje iznosio je minimalno 133, dok je broj prodavaca bio minimalno 1.386. Razlozi za ova odstupanja mogu se tražiti u manjoj vrijednosti emisije obveznica ratnih potraživanja u odnosu na staru deviznu štednju, ali i u strukturi vlasnika različitih serija obveznica.

Dok su vlasnici obveznica ratnih potraživanja uglavnom pravna, vlasnici stare devizne štednje su fizička lica, generalno poodmakle životne dobi, koja nisu dovoljno informisana o mogućnosti prodaje ovih obveznica na berzanskom tržištu.

Bitan faktor predstavljaju i razlike u dospijeću obveznica, koje su u slučaju ratnih potraživanja najranije u 2019. godini, dok je kod obveznica stare devizne štednje ovaj rok mnogo bliži.

Ako se posmatra promjena cijena obveznica Fedracije BiH u periodu od njihovog uvrštenja do aprila 2012. godine, dolazi se do zaključka da je samo serija `1A` obveznica ratnih potraživanja imala negativan performans (-23,98 posto). Sve ostale serije, u ovom periodu, ostvarile su pozitivne, uglavnom dvocifrene prinose.

Kod obveznica ratnih potraživanja prednjači serija `1D` sa performansom od 115,86 posto, a kod stare devizne štednje serija `F` sa +84,44 posto.

Pri tome je u obzir uzeta samo razlika između kupovne i prodajne cijene, zanemarujući kuponske isplate u pomenutom periodu, navode iz Sarajevske berze.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/584725)

Pozitivna vijest: Dobri rezultati prvih istraživanja nafte i plina u Federaciji

Ovih dana od kompanije Shell dolaze jako pozitivne vijesti o rezultatima prve faze istraživanja nafte i plina u Federaciji, kazao je federalni premijer Nermin Nikšić, ne otkrivajući više detalja.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/nafta_230811.jpg

Vlada je sa Shellom, svjetskim liderom u istraživanju nafte i plina, početkom prošle godine potpisala memorandum o razumijevanju kada je ozvaničen početak suradnje.

Vlada usporedno radi na pripremi zakonske regulative koja je osnova za ozbiljnija ulaganja u energetski sektor. Tako je prije par dana u parlamentarnu proceduru upućen i Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina koji će, između ostalog, propisati uvjete i metodologiju istraživanja i eksploatacije nafte i plina, kao i eventualnu raspodjelu dobiti od koncescije.

Svjetski trendovi ukazuju da je razvoj energetskog sektora velika šansa za razvoj zemlje i da za to nema alternative. Iako u Federaciji postoje veliki potencijali za razvoj energetskog sektora premijer je svjetan da je jako dug put od potencijala do puštanja u pogon nekog postrojenja. Zakon o istaživanju nafte samo je jedan od nekoliko zakona koje Vlada priprema iz oblasti energetskog sektora. "Neki od njih su pred parlamentarcima, a drugi će se naći uskoro. Ovim su osigurani uvjeti za ozbiljnija ulaganja u ovaj sektor", navodi Nikšić.

http://ekapija.ba/website/bih/page/584992

:okay:

Taj "šef" (novi direktor) kako ga zove Tango, je na sastanku sa zainteresovanim stranim kupcem dijala Energoinvesta (možda i najprofitabilnijeg), otvoreno pitao "Gdje sam ja tu...?".:nuts: Nemožete ni pojmiti dokle doseže bezobrazluk i drskost novopečenih "šefova". :bash:
Energoinvest je samo većinski vlasnik tog dijela-cca 53%. Izgleda da je novi "šef" postavljen (što se i pretpostavljalo) samo da bi sve što prije rasturio (u "poduzetničkom duhu"). :bash:
Fazla! Situacija prije "šefa" je bila dobra o čemu je pisao Leopol.

svaki sastanak kirektora se biljezi ko je sta reko i kokve su odluke napravljene. to bi trebalo bit dostupno vlasnicima firme.

Direktori imaju odgovornost, koliko ja znam da rade u najboljem interesu vlasnika.

ako je ovo sve dokumentirano neka regulatorna agencija bi trebala uhapsit direktora. makar teoretski :)

Otvoren Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, otvorio je danas u KSC Mejdan u Tuzli Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva. Sajam organizuju preduzeće Tuzlanski sajam i Vlada TK, a ovogodišnji učenici dolaze iz Slovenije, Švedske, Poljske, Češke, Srbije, Austrije, Makedonije i BiH.

"Vlasnici malih i srednjih preduzeća, koja svoj rad baziraju na energetskoj efikasnosti, na sajmu će moći saznati sve o novim tehnologijama", kaže direktor Tuzlanskog sajma Radomir Žilić.

Najznačajniji dio sajma je međunarodna konferencija Energa, na kojoj će biti razgovarano o temama energetske efikasnosti. U diskusiji će učestvovati 60 stručnjaka iz ove oblasti. Konferencija Energa će se održati 7. i 8. juna.

Uporedo sa konferencijom će biti održan okrugli sto o temi "Najbolje raspoložive tehnike za velika ložišta na zapadnom Balkanu", čiji je organizator Regionalno vijeće za saradnju RCC i Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja REIC.

Inače, federalni premijer Nermin Nikšić je, prije zvaničnog otvorenja sajma, naglasio kako je Vlada F BiH posvećena borbi za očuvanje radnih mjesta, a uvjeren je kako će manifestacije sajamskog tipa dodatno osnažiti BiH, jer bez otvaranja novih radnih mjesta i očuvanja poslova nema izlaska iz krize.

Danas je upriličena i tradicionalna manifestacija "Skok preko kože". Sajam će biti otvoren do 8. juna.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/otvoren-medjunarodni-sajam-energije-industrije-i-rudarstva/120605127)

Damir Ćosić: Ova godina će biti teška za BiH

Ova godina će za BiH, u ekonomskom smislu, biti teška, jer postoji rizik širenja krize iz eurozone, izjavio je danas glavni ekonomista Svjetske banke za BiH Damir Ćosić.

On je istakao da se u 2012. godini očekuje vrlo skroman ekonomski rast od 0,5 posto godišnje, što je manje od ranije očekivanog.

BiH je, sa Srbijom i Crnom Gorom, u grupi šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) koje još nisu dosegle nivo realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) iz 2008. godine.

"Taj rast ni 2013. neće biti spektakularan, ali se može očekivati da nivo BDP-a iz 2008. bude ostvaren tek 2013. godine. Dakle, BiH će izgubiti pet godina na tom pitanju", rekao je Ćosić na konferenciji posvećenoj ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu.

On je naglasio da su zemlje koje ostvaruju brži rast one koje su se oporavile brže, dok je socijalna situacija teška zbog povećane stope siromaštva.

"Prvi kvartal ove godine u BiH je dosta težak, jer je došlo do usporavanja investicija, umjerenog rasta potrošnje, dugoročni krediti kompanijama su manji, uvoz robe široke potrošenje je u padu, dok krediti stanovništa bilježe određen nivo rasta", rekao je Ćosić.

Industrijska proizvodnja u odnosu na isti kvartal prošle godine opala je oko devet posto. Krediti su ponovo usporili, prošle godine zabilježen je rast četiri do pet posto, a sada su "spali" na dva do tri posto. Izvoz je u padu, a uvoz ostaje isti.

U prvom kvartalu prošle godine izvoz je pao za 10 posto, dok je uvoz isti, što produbljuje trgovinski deficit.

"Veliki rizik za ekonomiju BiH su dešavanja u eurozoni, za koju je vrlo teško predvidjeti kako će se razriješiti. U slučaju da se kriza ne riješi, moglo bi se desiti da BiH uđe u novu recesiju", rekao je Ćosić.

On je istakao da bi javna potrošnja trebalo da bude u onoj mjeri u kojoj je održiva. "Ako nema prihoda, deficiti se moraju smanjiti, jer će 2012. biti peta godina zaredom sa deficitom", rekao je Ćosić.

Prema njegovim riječima, kao goruće pitanje nameću se izdaci u penzionom i zdravstvenom sektoru, jer je sistem finansiranja ova dva sektora neefikasan.

Svjetska banka insistira na konsolidicaji fiskalne potrošnje."Vlade se opredeljuju za kratkoročnija zaduženja sa većim kamatama, a ekonomski rast je manji. Sve dovodi do toga da dug, kao procenat BDP, raste", pojasnio je Ćosić.

On je upozorio i da su demografski trendovi nepovoljni i da se očekuje smanjenje radno sposobnog stanovništva, koje finansira i penzioni i sistem zdravstvene zaštite.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/damir-cosic-ova-godina-ce-biti-teska-za-bih/120605113)

Poljaci u bih žele investirati u infrastrukturu i poljoprivredu u BiH

Bilateralni susreti bosanskohercegovačkih i poljskih privrednika, koji su jučer doputovali u BiH, održani su danas u sarajevskom hotelu Holiday Inn.

U razgovorima su učestvovala 22 poljska privrednika iz 13 kompanija i predstavnici 30 bh. kompanija, iz oblasti metalske, drvne i autoindustrije, energetike, građevinarstva, infrastrukture, poljoprivrede, hotelijerstva i drugih industrijskih grana.

Poseban interes iskazan je za saradnju koja se odnosi na izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture, energetski i drvni sektor te turizam i poljoprivredu.

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kazao je da privredna saradnja između Poljske i BiH nije na zavidnom nivou , s obzorom na to da ove dvije zemlje imaju jako dobre političke odnose.

- Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u 2011. iznosio je oko 160 miliona eura, što ne zadovoljava potrebe ni jedne ni druge zemlje, a Poljska je spremna kreditno finansirati projekte koje će realizirati poljske kompanije u BiH. BiH je bogata zemlja prirodnim resursima, pogotovo vodnim potencijalom, kao i turističkim potencijalom, energetskim i drvnim sektorom. Treba pokušati investirati u cestovnu infrastrukturu, željeznice i pokušati osnažiti bh. gospodarstvo u metalopreradi, naglasio je Bojić.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Poljske Marek Sawicki istaknuo je da u BiH posebno vrijedi investirati u oblast industrije, u željeznice, zatim u energetski sektor, autoputeve i poljoprivredu.

Predsjednik Poljsko-balkanske trgovinske komore Andrzej Zarajczyk dodao je da su poljski biznismeni zainteresirani da osim ulaganja u proizvodnju željezničke opreme i izgradnju energetskih objekata, spremni i na otvaranje pogona koji bi proizvodili poljoprivrednu mehanizaciju.

- Mi smatramo BiH kao jedan dio Evrope gdje bismo mogli pomoći, a pritom i zaraditi na razvoju određenih potencijala, našim učešćem u gradnji i finansiranju puteva, razvoju poljoprivredne mehanizacije, posebno zbog toga što je BiH dosta veliki uvoznik hrane, a sa svojim prirodnim potencijalima moglo bi se to dosta brzo promijeniti i da se u BiH proizvodi dobra i zdrava hrana, kazao je Zarajczyk.

Privrednu delegacija Poljske jučer je primio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, dok su jutros u Vladi FBiH razgovarali s dopremijerom Federacije BiH i federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerkom Ivankovićem Lijanovićem i federalnim ministrom prometa i komunikacija Enverom Bijedićem.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/poljaci-u-bih-zele-investirati-u-infrastrukturu-i-poljoprivredu-u-bih/120605068)

Izvještaj Svjetske banke: Crno nam se piše

Šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) suočeno je sa naglim usporavanjem privrednog rasta u ovoj godini u uslovima pojačane neizvjesnosti u eurozoni, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke koji je danas objavljen.

U izvještaju se kaže da u kratkoročnom periodu nekoliko zemalja mora do provede održivu fiskalnu konsolidaciju kako bi preokrenule nepovoljnu dinamiku duga i postavile osnovu za dinamičniji dugoročni rast.

Istovremeno, pred tim zemljama je obiman program strukturalnih reformi sa ciljem poboljšanja produktivnosti i konkurentnosti i reformisanja tržišta rada i javnog sektora.

"Poslije rasta od 2,2 posto u 2011. rani pokazatelji ukazuju na to da će šest zemalja jugoistočne Evrope imati znatno sporiji rast od 1,1 posto u 2012.", rekao je vodeći ekonomista za zapadni Balkan u Svjetskoj banci i autor redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu Željko Bogetić.

Iako pad na jedan posto znači naglo usporavanje, Bogetić naglašava da bi ovaj broj mogao biti i gori, u zavisnosti od razvoja situacije u vezi sa ekonomskom krizom u Grčkoj.

"Važno je napomenuti da ova osnovna projekcija pretpostavlja uredno rješavanje krize u Grčkoj i ograničavanje njenog daljeg širenja. Otuda i važnost jačanja fiskalnih i finansijskih amortizera u svim zemljama", rekao je Bogetić na današnjoj konferenciji za novinare koja je posredstvom video-linka održana u Skoplju.

On je istakao da uz visok nivo javnog duga i finansijske pritiske, većina zemalja mora usvojiti obimne programe fiskalne konsolidacije.

"To je ključni izazov za politiku kod zemalja čiji omjer javnog duga prema BDP-u ubrzano raste“, kaže Bogetić, naglašavajući da ekonomska politika mora uspostaviti ravnotežu između potrebe za unapređenjem javnih finansija i smanjenjem makroekonomskih slabosti, s jedne strane, i unapređenjem ekonomske politike okruženja za investicije, rast i radna mjesta, s druge strane.

Finansijski sektor u SEE6 je i dalje relativno dobro pozicioniran, ali uz povišene rizike posebno s obzirom na visoki širenja "zaraze" grčke krize.

Stoga se ne može dovoljno naglasiti koliko je važno da vlasti nastave preduzimati proaktivne mjere kojima se od banaka zahtijeva izgradnja dodatnih amortizera i jačanje otpornosti sektora.

Kreatori politika moraju posebno uzeti u obzir tešku socijalnu situaciju i s tim u vezi trendove - zemlje SEE6 bilježe najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi, navodi se u izvještaju.

Rast je bio slab i uglavnom nije bio praćen otvaranjem novih radnih mjesta tokom tek nastalog oporavka u periodu 2010/2011. Kako prema objektivnim tako i subjektivnim pokazateljima blagostanja, napredak u smanjenju siromaštva iz perioda prije krize se poništava, a srednja klasa je postala ugroženija.

U svjetlu mnogo umjerenijih izgleda za rast nego prije krize i visokih socijalnih pritisaka, vlade zemalja SEE6 treba da usvoje ambiciozniji i hitniji program strukturalnih reformi usmjerenih ka rastu i radnim mjestima.

Međutim, dugoročno gledano, zemlje SEE6 imaju istorijsku priliku da iskoriste evropski "voz konvergencije" - smanjenje dugoročnog jaza u prihodu po stanovniku u odnosu na razvijene "centralne" zemlje EU.

Sve zemlje koje su se već ranije uključile u EU prošle su kroz ovaj intenzivan proces "sustizanja". Isti taj "voz" čeka i nove zemlje kandidate za ulazak u EU među zemljama SEE6, ali samo uz odgovarajuće politike i reforme.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/izvjestaj-svjetske-banke-crno-nam-se-pise/120605094)

Za pet mjeseci prikupljeno 2,272 milijardi KM

Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH prikupila je za prvih pet mjeseci ove godine 2,272 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 20 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, podacio su UIO.
Rast prihoda od indirektnih poreza zabilježen je u januaru, martu, aprilu i maju, dok je u februaru registrovan pad prihoda zbog vremenskih nepogoda koje su zadesile BiH.

U februaru je prikupljeno 390 miliona KM prihoda što je za 30 miliona KM manje nego u istom mjesecu prošle godine.

U januaru je prikupljeno 443 miliona KM ili za 16 miliona više nego u istom mjesecu prošle godine, u martu 474 miliona ili za šest miliona KM više, dok je visina prikupljenih prihoda u aprilu od 463 miliona KM veća za 17 miliona nego u istom mjesecu prošle godine.

Majski prikupljeni prihodi od indirektnih poreza od 502 miliona KM veći su za 11 miliona KM nego u maju prošle godine.

Poreskim obveznicima je po osnovu povrata PDV-a u prvih pet mjeseci ove godine vraćeno 357 miliona KM, što je za dva odsto manje nego u istom periodu lani kada je vraćeno 363 miliona KM.

Nakon izvršenog povrata PDV-a poreskim obveznicima, za prvih pet mjeseci ove godine za finansiranje institucija BiH doznačeno je 283 miliona KM, Republici Srpskoj 545 miliona KM, Federaciji BiH 1,22 milijarde KM i Brčko distriktu 57 miliona KM.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/za-pet-mjeseci-prikupljeno-2272-milijardi-km)

Prica oko Energoinvesta je nigdje veze :nuts: :nuts: :nuts:

Potpune lazi i besmislice.

A razlog za nju je sto je Energoinvest pod kontrolom SDA, i sto Vlada FBiH treba tamo da se seli, pa su se odredjeni "neimari" poput Fahra ili GP Butmir nasli ugrozenim ^^

Mozda se vama ne cini tako, ali ovaj danasnji teks u Avazu takodjer ima veze sa Energoinvestom: http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/99173-paraobavjestajni-odbor-sda-ignorira-vladu-sad-a-covjek-s-americke-crne-liste-sef-ministru-sigurnosti-bih.html

:nuts:
Ono što radi "Šef" nema nikakve veze sa Avazom. :)
Pregovori o prodaji (dijelova EI) su davno počeli. Daleko od očiju javnosti. Vidjećemo kako će završiti. :)
Nisam bio prisutan, ali sam razgovarao sa ljudima koji jesu.

PS: Novinske članke ne komentiram iz principijelnih razloga. Mogu biti naručeni.

svaki sastanak kirektora se biljezi ko je sta reko i kokve su odluke napravljene. to bi trebalo bit dostupno vlasnicima firme.

Direktori imaju odgovornost, koliko ja znam da rade u najboljem interesu vlasnika.

ako je ovo sve dokumentirano neka regulatorna agencija bi trebala uhapsit direktora. makar teoretski :)

Nebudi naivan. Ne bilježi se sve. Barem kod nas.

Naravno, ali u našem (bosanskom) slučaju rade u interesu stranke i u svom ličnom, naročito. :bash:

koji su dijelovi Energoinvesta u pitanju

3p_okDiD0xc

Preduzeća iz FBiH traže povrat 700 objekata vrijednih milijardu maraka!


Više od 107 preduzeća iz Federacije BiH iskazalo je u pasivnom podbilansu potraživanja za blizu 700 objekata koji se nalaze u državama bivše Jugoslavije, a najviše na području Srbije i Hrvatske, podaci su centralnog registra pasivnog podbilansa Agencije za privatizaciju u FBiH, saznaje "Dnevni avaz".

Veći dio ove imovine, koji godinama propada, na udaru je raznih privatizacijskih mešetara, i to uprkos činjenici da su pokrenuti sudski sporovi. Nadležni procjenjuju da realna vrijednost ove imovine premašuje milijardu maraka!

Pruga i vagoni

Prema podacima do kojih je došao "Dnevni avaz", najviše imovine, odnosno nekretnina te opreme, potražuju "Agrokomerc", "Željeznice FBiH", "Šipad Export-Import", zatim rudnici Breza, Kreka, Kakanj, Đurđevik.

Imovina "Agrokomerca", prema početnom bilansu, iznosi 17.871.471 KM, ali stvarna vrijednost poslovnih prostora, stanova i skladišta ovog velikokladuškog preduzeća u Zagrebu, Splitu, Karlovcu, Beogradu, Rijeci, Skoplju, Dubrovniku, Herceg-Novom, Ljubljani te u ostalim gradovima bivše Jugoslavije deseterostruko je veća.

"Željeznice FBiH" imaju vrijednu imovinu u Pločama, Opuzenu, Slavonskom Šamcu i Brodu te u još nekoliko gradova. Većim dijelom, međutim, ovo se odnosi na pružne dionice i vagone.

Najveći broj vagona "Željeznica FBiH" nalazi se u Makedoniji i na Kosovu, a trenutno su za njhov povrat FBiH šanse vrlo male. Federalne vlasti uspjele su od Srbije i Hrvatske u proteklim godinama vratiti 60 vagona ovog javnog preduzeća. U početnom bilansu iskazana imovina "Željeznica FBiH" koja se potražuje iznosi 166.306.537 KM.

Rudnik Kreka traži povrat hotela "Salinas" u Podgori (Hrvatska), nekada svog odmarališta, te niz poslovnih prostora u Beogradu i Novom Sadu, dok je RMU Đurđevik pravni vlasnik pet stanova u Gradcu te hotela "Đuro Salaj" u ovom gradu na Jadranu. Luka Šibenik, čija se vrijednost procjenjuje na 220 miliona maraka, u zemljišnim knjigama upisana je kao vlasništvo preduzeća "Šipad Export-Import".

Ova imovina bila je predmet sudskih sporenja, jer je Hrvatska pokušavala luku uknjižiti kao pomorsko dobro, ali sada je ona uknjižena na privatnu firmu "Šipad" Sarajevo, što su vlasti otkrile sasvim slučajno! Federalno pravobranilaštvo zbog ovoga je nedavno podiglo krivičnu prijavu protiv vlasnika ove privatne firme Esada Ćeske.

Nezakonita prodaja

Krivičnu prijavu zbog nezakonite prodaje poslovnih prostora iz pasivnog bilansa u Kraljevu (Srbija) Federalno pravobranilaštvo je podnijelo i protiv bivšeg rukovodstva KTK Visoko. Kako saznajemo, uposlenici Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) nakon nedavno obavljenog istraživanja otkrili su vrijedna zemljišta i objekte travničkog "Borca" te "Krivaje". Riječ je o imovini koja nikada nije bila upisana u početni bilans.

Osim imovine, mnoge firme, poput "Hidrogradnje" ili "Vranice", imaju predratna potraživanja za obavljene radove. Tako ukupna potraživanja po ovoj osnovi od Srbije iznose 69 miliona, a od Hrvatske 12,5 miliona dolara.

Abdiću prijeti deložacija

Kako saznaje "Dnevni avaz", u posljednje vrijeme Agencija za privatizaciju u FBiH pokrenula je jače aktivnosti za povrat imovine "Agrokomerca", kojoj prijeti neviđeno krčmljenje, pogotovo u Hrvatskoj. Među tom imovinom je i vila Fikreta Abdića u Opatiji, u kojoj on trenutno boravi. Ako ova vila, vlasništvo "Agrokomerca", bude vraćena FBiH, uslijedit će Abdićeva deložacija.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/99368-sta-sadrzi-registar-pasivnog-podbilansa-preduzeca-iz-fbih-traze-povrat-700-objekata-vrijednih-milijardu-maraka.html)

:nuts:
Ono što radi "Šef" nema nikakve veze sa Avazom. :)
Pregovori o prodaji (dijelova EI) su davno počeli. Daleko od očiju javnosti. Vidjećemo kako će završiti. :)
Nisam bio prisutan, ali sam razgovarao sa ljudima koji jesu.

PS: Novinske članke ne komentiram iz principijelnih razloga. Mogu biti naručeni.

Pa eto posto si blizu informacija, prikupi dokaze/svjedoke i prijavi doticnog. :okay:

U regiji Srebrenica planski se pristupa uređenju industrijskih zona

U saradnji s UNDP-ijem, republička Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća organizirala je danas u Srebrenici seminar o temi “Planiranje poslovnih zona“.

Predstavnici općina Milići, Bratunac i Srebrenica imali su priliku da se upoznaju o značaju planiranja poslovnih zona radi privlačenja, kako domaćih, tako i stranih investitora.

Prilikom planiranja izgradnje poslovnih zona, veoma bitno je odabrati adekvatnu lokaciju. Da bi se izbjegli rizici, neophodno je uraditi i stručnu analizu u saradnji s Agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, rečeno je na današnjem seminaru.

Općina Milići ima najpovoljniji geografski položaj jer se nalazi na magistralnom putu Beograd - Sarajevo. Do sada su mapirane dvije atraktivne lokacije. Ovdje se uveliko razmišlja o realizaciji novih projekata.

„Mi smo sada u pripremi jednog projekta s organizacijom Euro smet oko izrade predinvesticione studije izvodljivosti, izrade tehničke dokumentacije i izrade infrastrukture. Pristupili smo jednom ozbiljnom poslu koji će dati određene elemente za uspostavu zone i za privlačenje investitora“, rekao je Mile Lalović, zamjenik načelnika Općine Milići.

U općini Srebrenica industrijska zona planirana je u Potočarima.

„Izgradili smo jedan manji kapacitet za poduzetništvo gdje sada eksterni investitor instalira svoju opremu i sve je to u cilju da stvori jedan proizvod općine da se ponudi tržištu i stvore uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta“, izjavio je Senad Subašić, uposlenik Općine Srebrenica.

U Bratuncu je također donijeta odluka o uređenju industrijskih zona, gdje će se omogućiti izgradnja novih pogona. Ovo će se raditi u Pobrđu na površini od oko 40 hektara. Projekte vezane za izgradnju industrijskih zona, općine Milići, Bratunac i Srebrenica će kandidovati UNDP.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585504)

Vlasnik poslovne zone Vrapčići u Mostaru traga za investitorima

U poslovnoj zoni Vrapčići u Mostaru, uprkos brojnim pogodnostima za pokretanje proizvodnje, godinama stoji neiskorištena, a za njeno oživljavanje čeka se odgovarajući partner.

Kako saznajemo u konsultantskoj kompaniji Horizont iz Sarajeva kojoj je posredovanje u prodaji parcela, poslovna zona Vrapčići nalazi se u stopostotnom vlasništvu jedne domaće kompanije čiji vlasnik trenutno ne želi istupati u javnost.

"Vlasnik ima namjeru da se na tom području napravi industrijski kompleks, biznis zonu u koju ćemo probati dovesti što više kompanija koje će otvarati svoje pogone. Trenutno smo u potrazi za jednom firmom koja bi na tom području pokrenula proizvodnju, što će nadamo se privući i druge investitore“, kazao je Edah Nanić, poslovni konsultant u Horizontu.

On ističe da se poslovna zona posjeduje veliki kapacitet za pokretanje proizvodnje, s obzirom da se prostire na površini od oko 140 hiljada metara kvadratnih, postoji direktan pristup glavnoj saobraćajnici, a i komunikacija unutar kompleksa je dobro razvijena.

Na tom području nalazi se sedam objekata koje je, u slučaju pokretanje proizvodnje, potrebno obnoviti ili potpuno srušiti. Sve dozvole za adaptaciju postojećih i izgradnju novih objekata su već obezbijeđene.

Projekat je prvi put javnosti predstavljen na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585413)

Tvornica cementa u Kaknju završava ekološku investiciju od deset miliona KM

Tvornica cementa (TC) u Kaknju završava jednu od najvećih ekoloških investicija, a to je silos klinkera. Vrijednost ovog investicijskog projekta, čija je implementacija počela 2010. godine je više od 10 miliona KM.

"Nakon puštanja u rad ovog silosa prestat će potreba za vanjskom deponijom klinkera, koja je bila najveći emisioni izvor prašine u Tvornici cementa Kakanj", kazao je izvršni direktor Izudin Neimarlija u povodu 5. juna, Svjetskog dana okoliša.

On je za Radio Kakanj izjavio da je prošle godine počela implementacija još jedne ekološke investicije vrijedne oko pola miliona KM.

"Radi se o tretmanu oborinskih voda, čime Tvornica cementa u potpunosti zatvara krug maksimalne brige za zaštitu zraka, vode i tla u proizvodnji", kazao je Neimarlija.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585610)

Amir Jažić v.d. direktora BH Airlinesa

Vlada FBiH dala je prethodnu saglasnost Nadzornom odboru JP B&H Airlines d.o.o. Sarajevo za donošenje Odluke o razrješenju Uprave ove kompanije - Eldara Yavuza, Serhata Kaya i Mustafe Aydina ispred dijela kapitala TURK HAVA YOLLARI ANONIM ORTAKLIGI, saopćeno je iz Vlade FBiH.

Nadzornom odboru B&H Airlinesa data je i prethodna saglasnost za donošenje Odluke o imenovanju Amira Jažića za v.d. direktora kompanije na period do šest mjeseci, navodi se u saopćenju.

Jažić je inače obavljao dužnost finansijskog direktora u BH Airlinesu.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585624)

GGF signed a 1.5 mln euro loan deal with Bosnia’s Partner MCF for energy efficiency lending

Balkans Business News Correspondent - 05.06.2012

The Green for Growth Fund, Southeast Europe (GGF) is providing Partner Microcredit Foundation (Partner MCF) in Bosnia and Herzegovina, Tuzla, with a EUR 1.5 million loan to help the latter in expanding its energy efficiency lending capacity. Partner MCF will on-lend the funds to micro entrepreneurs, private households and farmers for energy efficiency projects, which will help them reduce energy consumption as well as greenhouse gas emissions. This is the GGF’s first energy efficiency loan to a microcredit organization.

Partner MCF is among the top five microcredit organizations in Bosnia and Herzegovina in terms of assets (EUR 55.3 million at year-end 2011). Dedicated to micro enterprises and low-income households, Partner MCF enjoys broad geographical coverage through an extensive network of branches and satellite offices, including in the country’s rural areas.

The GGF loan enables Partner MCF to launch a product that will be the first energy efficiency-specific product in Bosnia and Herzegovina’s microfinance sector. The loan is dedicated to finance mainly building envelope improvements, e.g. upgrading thermal insulation in walls, installing energy efficient windows, boilers and central heating systems, and other modern energy saving solutions. The GGF loan is projected to finance a portfolio of energy efficiency subloans that will achieve a minimum of 20% in primary energy savings, translating in annual primary energy savings of approximately 5,100 MWh and CO2 reductions of approximately 1,700 tons per year.

“The GGF is pleased to announce this cooperation with Partner MCF. We consider this to be an important signal to Bosnia and Herzegovina’s microfinance sector that energy efficiency lending is an attractive and viable business. The GGF is committed to supporting the microfinance sector in tapping this market potential and in scaling up energy efficiency lending. By working with financial intermediaries such as Partner MCF, we can achieve significant development impact,” said Monika Beck, Chairperson of the Green for Growth Fund, Southeast Europe. Source: GFG

Poljaci u bih žele investirati u infrastrukturu i poljoprivredu u BiH



Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/poljaci-u-bih-zele-investirati-u-infrastrukturu-i-poljoprivredu-u-bih/120605068)



+1!

Rekordan pad deviznih rezervi u prvom kvartalu: Od 700 milijuna, 200 povukle banke

U prvom kvartalu ove godine devizne rezerve BiH su pale za 700 milijuna KM i one sada iznose oko 5, 7 milijardi KM. Ovo je do sada rekordan kvartalni pad rezervi.

Prema riječima guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozarića ovakav pad rezervi pokazuje da ekonomska aktivnosti nije bila dovoljna u ovom razdoblju te da su pravna lica iz realnog sektora kupovala devize preko komercijalnih banaka i plaćala obveze prema inozemstvu za uvezenu robu.

"To se može protumačiti i sezonskim utjecajem jer je bila jaka zima i smanjene aktivnosti, ali ono što je definitivno je to da je pad rezervi koji se događao do sada nije nikada bio u ovoj mjeri", navodi Kozarić.

Kao treći razlog pada rezervi navodi i činjenicu da su neke banke prijevremeno vratile obveze svojim majkama i to nekih nekih 200 milijuna KM od ukupno 700 povučenih.

Guverner ističe da će banka nastaviti pratiti ovu situaciju te da je dobro što u valutnom odboru imamo slobodne rezerve koje su pokazale kao dobar dodatni instrument kojim mogu odogovoriti na ovakve situacije, tako da nigdje nije bilo kašnjenja u plaćanju inozemnih obveza što je jako važno za kreditni rejting.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585890)

Sklapanje i proizvodnja poljskih traktora "Ursus" vršit će se u Bijeljini

Poljska firma "Pol-Mot holding S.A." i kompanija "Bobar grupa" iz Bijeljine potpisali su danas u Banjaluci Ugovor o trgovini i proizvodnoj saradnji, kojom je, između ostalog, predviđeno da u fabrici Elvako, članici Bobar grupe u Bijeljini, budu montirani traktori poznatog brenda "Ursus".

Ugovor su potpisali predsjednik "Pol-Mot grupe" Andrej Zarajčik i predsjednik "Bobar grupe" Gavrilo Bobar u prisustvu predsjednika Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić.

Izražavajući zadovoljstvo zbog sklapanja ugovora, Džombić je rekao da će investicije biti relativno brzo realizovane, a prvi vid saradnje biće realizacija projekta proizvodnje traktora, koja će se proširiti i na ostale djelatnosti, jer ove kompanije u svom sastavu imaju niz preduzeća u raznim djelatnostima.

Džombić je istakao da će Vlada RS i dalje ostati potpuno otvorena za bilo koji vid saradnje i podrške svim kompanijama koje iz Poljske žele da investiraju i ostvare saradnju sa kompanijama u RS.

Prioriteti Vlade Republike Srpske su, kaže Džombić, privreda i nova radna mjesta, te stvaranje privrednog ambijenta kako bi došlo do povezivanja privrednih subjekata u RS, a posebno onih iz drugih zemalja koji žele da investiraju u Srpsku.

On je podsjetio da je prije dva mjeseca, kada je bio u službenoj Poljskoj, osim zvaničnih održao i niz sastanaka sa privrednim subjektima i predsjednicima kompanija radi privrednog povezivanja Srpske i Poljske i zajedničkog nastupa na lokalnom i regionalnom tržištu.

DŽombić kaže da je su poljski privrednici tada pokazali interes jedne kompanije da sklapa, a kasnije i proizvodi traktore poznatog brenda "Ursus" iz Poljske u Srpskoj za tržište BiH i regiona.

Nakon toga su uslijedili kontakti sa svim zainteresovanim kompanijama i zvaničnicima poljske Vlade, rekao je DŽombić i dodao da je prva reagovala kompanija "Pol Mot", koja je kupila "Ursus", obnovila proizvodnju njihovih traktora, htjela da organizuje proizvodnju u Srpskoj za tržište BiH i regiona i pronašla zajednički interes sa "Bobar grupom".



Predsjednik "Pol Mot grupe" Andrej Zarajčik rekao je da je premijer Džombić dolaskom u Poljsku dao veliki doprinos potpisivanju ovog ugovora, jer oni već duže vrijeme žele da posluju sa traktorima u Srpskoj, s obzirom da je brend "Ursus" veoma poznat na ovim prostorima.

"Odabrali smo pogon u Bijeljini jer je bio najbliži našim očekivanjima i sigurni smo da će kvalitet montiranih traktora biti isti, ako ne i bolji od onog iz Poljske. Mi ćemo sklapati traktore sa namjerom da `Bobar` osnuje trgovačku mrežu za region", dodao je Zarajčik.

On je istakao da se očekuje sklapanje 500 traktora godišnje, sa ciljem da u naredne dvije godine dostignu 1.000 traktora godišnje.

"Radiće se i na nacionalizaciji tog proizvoda. Sve što može da se uvede u naš traktor, a proizvodi se u Srpskoj, želimo da uvedemo što prije, jer je ovdje veliki problem nezaposlenost, a interesantne su cijene radne snage", dodao je Zarajčik.

Predsjednik "Bobar grupe" Gavrilo Bobar rekao je da će ova kompanija omogućiti veću zaposlenost i industrijalizaciju Bijeljine, RS i BiH.

"Već naredne sedmice radiće se na realizaciji ovog ugovora. To će biti odnos 50:50 odsto. Uvodimo novu proizvodnju u fabriku `Elvaco` u koju smo ušli prije tri godine. Već radimo na izgradnji objekta od 2.500 kvadratnih metara u kojoj će se vršiti montaža prve dvije godine i razvijaćemo kooperantske odnose", istakao je Bobar.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585878)

Preuređeni Super Konzum u Čitluku otvorio vrata prvim kupcima

Još veći, ljepši i jeftiniji Super Konzum Čitluk, na adresi Tromeđa bb, dočekao je danas brojne kupce u preuređenom, savremeno opremljenom prodajnom prostoru koji osigurava savršen užitak kupovine. Na više od 1.550m² prodajne površine, od sada u još ugodnijem ambijentu, preuređeni Super Konzum svojim kupcima nudi izuzetno bogatu ponudu artikala za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu i to po najpovoljnijim cijenama. Uvijek svježe voće i povrće, meso, pekarski, delikatesni proizvodi, gotova jela te druge životne namirnice kao i asortiman proizvoda za čišćenje i higijenu, mali kućanski aparati, kućanski tekstil te ostale potrepštine za domaćinstvo samo su dio ponude na preuređenim odjelima Super Konzuma u Čitluku.

Povodom preuređenja Super Konzum je kupcima poklonio specijalne akcijske pogodnosti uz garantirane uštede. Na dan otvorenja svaki stoti kupac dobio je cijelu kupovinu besplatno. Konzum je ujedno pripremio i niz prigodnih događanja, veliku zabavu uz tamburaše, čašćenja za sve kupce, kao i 1.000 atraktivnih poklona u okviru nagradne aktivacije na velikom slovu K.

Već 08. juna Konzum otvara novu prodavnicu i to u Banja Luci, na adresi Svetozara Markovića bb. Ovo će biti 152. prodavnica Konzumove maloprodajne mreže u Bosni i Hercegovini. I u segmentu veleprodaje Konzum nastavlja sa jačanjem pozicije na bh tržištu. 11. juna novi Velpro Cash&Cary Čitluk uslužiti će prve kupce, dok će početkom jula i veleprodajni kupci iz Tuzle i okoline moći obavljati kupovine u novom Velpro centru u Tuzli.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585813)

Stekli se uslovi za bolji kreditni rejting BiH

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je danas da su stekli uslovi da BiH dobije bolji kreditni rejting.

Kozarić je najavio da će polovinom juna delegacija BiH posjetiti bonitetne kuće koje vrše ocjenu kreditnog rejtinga i da će raditi na njegovoj reviziji.

Ističući da sniženje kreditnog rejtinga BiH ima uticaja i na cijenu kapitala,Kozarić je rekao da će usvajanje budžeta institucija BiH i uspostavljanje Savjeta ministara BiH doprinijeti boljem okruženju.

Kozarić je rekao novinarima u Banjaluci, gdje prisustvuje Sedmoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke berze, da aktuelna politička situacija sa izbacivanjem SDA iz Savjeta ministara ne pogoduje nikom i da će se za nju vrlo brzo naći rješenje.

On je pozvao sve u BiH da im ekonomija bude na prvom mjestu.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić rekao je da je korporativno upravljanje jedan od najvažnijih projekata koji je prezentovan na današnjoj konferenciji.

Božić je najavio da će na Banjalučkoj berzi do kraja godine biti aktivirano i tržište novca, naglasivši da je u predhodne tri godine napravljen značajan iskorak na polju tržišta obveznica, koje su doprinijele uvećanju aktivnosti i zadržavanju pažnje investitora.

Direktor "Nove banke" Milan Radović rekao je da se kreditni rejting BiH mora popraviti za "spepenicu više" što bi bio dobar signal za sve inostrane investitore.

On je naglasio da je Banjalučka berza dosta uradila na obezbjeđivanju preduslova za animaciju stranih investitora, gdje spada i primjena korporativnog upravljanja.

Radović ističe da je to bitan preduslov kako bi investitori bili sigurni da kompanije u koje ulažu imaju transparentne podatke i izvještaje.

U okviru rada konferencije prestavljeno je povezivanje Banjalučke i Montenegro berze iz Crne Gore, dodjeljene su nagrade brokerskim kućama za postignute dobre rezultate, te nagrađeni učenici- pobjednici republičkog takmičenja iz poznavanje berzanskog poslovanja.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585756)

Pregovori o prodaji (dijelova EI) su davno počeli. Daleko od očiju javnosti. Vidjećemo kako će završiti. :)
Nisam bio prisutan, ali sam razgovarao sa ljudima koji jesu.



Informacija koju si dobio ne moze biti tacna, jer Generalni nije u prilici da solira ;)

Vlada namjerava privatizaciju Fabrike duhana Sarajevo putem berze

Vlada Federacije BiH naredne godine namjerava ući u proces privatizacije nekoliko velikih firmi, a jedna od njih je i Fabrika duhana Sarajevo, javlja FTV.

U fiskalnom okviru čiji je potpisnik i federalni premijer Nermin Nikšić stoji da se naredne godine očekuje privatizacija Fabrika duhana Sarajevo.

"Privatizacija jeste jedna od opcija u planu Agencije za privatizaciju, ali o tome nema zvanične odluke. Još uvijek nije donesena odluka da je to rješenje u skorijoj budućnosti", kaže premijer Nikšić.

Prema dokumentu koji posjeduje Federalna televizija, Vlada FBiH bi privatizaciju FDS-a trebala provesti preko berze.

Zahtjevom od 21. maja ove godine, Vlada je započela postupak smjene Nadzornog odbora kako bi postavila svoje ljude. Traži se, naime, da na današnjoj Skupštini dioničara bude razriješen Nadzorni odbor, koji je, inače, imenovan prije tri mjeseca.

Kako bi prevazišla proceduralne poteškoće, Vlada je dala instrukciju predstavniku državnog kapitala nad kojim ima kontrolu da na Skupštini FDS-a ne podrži Izvještaj o poslovanju, čime bi i definitivno, bio razriješen Nadzorni odbor i čime bi se otvorio put da FDS se privatizira putem berze.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/585911)

Informacija koju si dobio ne moze biti tacna, jer Generalni nije u prilici da solira ;)

:lol:
Varaš se. Pokušao je, ali nije prošlo i vjerovatno "generalni" neće još dugo, što je dobra vijest. Već se dešavaju pozitivni pomaci. :dizzy:

U toku realizacija milionskog projekta: Italijani ulažu u metalsku proizvodnju


U Zavidovićima je u toku realizacija više miliona eura vrijednog projekta izgradnje i opremanja hale u kojoj bi se za inozemno tržište trebale proizvoditi turbine visokog pritiska. Pokretanje novog proizvodnog kapaciteta, ovaj put u metalskoj struci, uskoro će osigurati stotinjak novih radnih mjesta.

Italijanska biznis grupa "Grupa Cividale Italia", koja broji desetine preduzeća za proizvodnju i prodaju metalnih proizvoda, u Zavidovićima je otvorila kompaniju.

Na području zavidovićke industrijske zone "Ekonomija-Batvice", na površini od 9.860 kvadratnih metara, izgrađena je upravna zgrada, a proizvodna hala bi trebala biti završena najviše za mjesec. Vlasnik preduzeća "Cividale BiH" je Ermen Đordano (Giordano), a direktor Zavidovićanin Aldin Žilić.

- Ovo je projekt koji bi Zavidovićima trebao donijeti veliki prosperitet, jer je u pitanju ozbiljan strani investitor koji je dugo u ovom poslu i ima sigurno tržište. Proizvodnja turbina visokog pritiska, ventila za plinovode, radit će se isključivo za inozemne kupce. Najkvalitetnija i najsavremenija oprema u metalnoj industriji čeka na korištenje - potvrdio je Žilić, navodeći da su izvođača radova na izgradnji proizvodne hale, firmu "Erdi" Zavidovići usporile loše vremenske prilike, ali da se nada da će sve biti završeno do kraja avgusta.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/99631-u-toku-realizacija-milionskog-projekta-italijani-ulazu-u-metalsku-proizvodnju.html)

Indijci prepolovili broj zaposlenih zeničkoj kompaniji: Sindikat "ArcelorMittala" odbacio stimulativne otpremnine


Sindikat kompanije "ArcelorMittal" u Zenici odbacio je ponuđeni Nacrt programa strukturalnih izmjena kojima se treći put od ulaska u zeničku željezaru radnicima nude stimulativne otpremnine za dobrovoljni raskid ugovora o radu.

Kao i prije dvije godine, visina ponuđenih otpremnina kreće se od 300 do 5.000 eura te do 14 mjesečnih plaća, zavisno od godina radnog staža.

- Uprava "ArcelorMittala" očekuje da će na ovaj način biti zbrinuto 150 do 200 radnika. Tako će broj uposlenih iznositi oko 2.850 - kaže Zuhdija Kapetanović, prvi čovjek Sindikata ove kompanije.

Kapetanović smatra da je broj zaposlenika ispod tehnološkog minimuma, što generira niz problema i kršenja prava zaposlenika. Prije šest godina broj radnika, uglavnom proizvodnih, bio je oko 5.000, a trenutno ih je blizu 3.050.

Uprava kompanije obrazlaže da su još jedna reorganizacija strukture Društva kao i smanjivanje broja zaposlenih uslijedili kao odgovor na situaciju na tržištu čelika.

Prosjek plaća uposlenih u zeničkoj kompaniji, ne računajući menadžere, trenutno iznosi 800 KM. Menadžeri imaju zasebne pojedinačne ugovore koji reguliraju svaku plaću zasebno, ali i obaveze.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/99633-indijci-prepolovili-broj-zaposlenih-zenickoj-kompaniji-sindikat-arcelormittala-odbacio-stimulativne-otpremnine.html)

RMU Zenica prima 50 radnika


Rudnik mrkog uglja (RMU) „Zenica“ uskoro će u radni odnos primiti novih 50 zaposlenika, isključivo proizvodnih radnika, koji će biti angažovani na kopanju uglja u tri pogona rudnika koji je kao zavisno društvo u sastavnu koncerna Elektroprivreda BiH.

Rudnik mrkog uglja (RMU) „Zenica" uskoro će u radni odnos primiti novih 50 zaposlenika, isključivo proizvodnih radnika, koji će biti angažovani na kopanju uglja u tri pogona rudnika koji je kao zavisno društvo u sastavnu koncerna Elektroprivreda BiH.

Iako je Sindikalni odbor RMU „Zenica" insistirao na upošljavanju stotinu novih proizvodnih radnika, Uprava Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH dala je saglasnost za prijem 50.

„U pogone Stara jama i Stranjani bit će primljeno po 16, a u pogon Raspotočje 18 novih radnika. Broj od 50 novih radnika je optimalan u ovom trenutku, zaključak je uprave Koncerna", izjavio je Esad Čivić, direktor Zavisnog društva RMU „Zenica".

Ovo preduzeće ima 1.476 uposlenih, od kojih su 964 jamska radnika.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/rmu-zenica-prima-50-radnika)

Građevincima pune ruke posla u inostranstvu

Vrijednost novih narudžbi za radove u inostranstvu, koje su bh. građevinska preduzeća zaprimila u prvom kvartalu ove godine, veća je za enormnih 182,4 odsto u poređenju sa posljednja tri mjeseca 2011. godine.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je i vrijednost poslova koje su naše kompanije izvršile izvan zemlje od januara do marta porasla za 21,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Stiče se utisak da bh. građevinci konačno ponovo počinju da bilježe uspjehe izvan svoje zemlje, a pogotovo ako se ovi podaci uporede sa onim iz prošle i pretprošle godine.

Preciznije, narudžbe u prvom kvartalu 2011. bile su "lakše" za čak 93,4 odsto nego u prva tri mjeseca 2010. godine. Sindikalce ovi podaci raduju, ali ih, ipak, uzimaju sa rezervom. Priznaju, međutim, da pozitivnih pomaka ima.

"Polako se neki poslovi i tržišta dobijaju vani i oni mijenjaju ona koja smo imali u Libiji i u Iraku. No, to su samo počeci i nije ništa značajno. Vidite, da se vrati onaj status, trebaće unutrašnje pregrupisanje naših građevinskih firmi jer su sada razjedinjene, negrupisane. Ipak, moram naglasiti da su naši građevinski radnici ranije stekli velike rezultate u BiH, ali i u bivšoj Jugoslaviji, te u svijetu. Oni su kapacitet i priznati su", ocjenjuje Šaban Kadirić, predsjednik Sindikata građevinarstva BiH.

Prema riječima Mile Ribića, predsjednika Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS, ovakvi podaci raduju predstavnike ovog sektora. "To je, u svakom slučaju, dobra vijest. Može izgledati kao ohrabrenje, ali teško da možemo očekivati da će u narednom periodu našim građevincima biti mnogo bolje", tumači Ribić.

Stanko Ivaštanin, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, navodi da se nada da će naručeni radovi biti i realizovani. "Dobro je da ide naprijed i dobar je to procenat. Ako radovi koji su ugovoreni budu i implementirani, rezultiraće to jačanjem građevinskog sektora kod nas", rekao je Ivaštanin.

Prema dostupnim podacima, građevinci iz BiH u prva tri mjeseca najviše radova ugovorili su u Etiopiji, a zatim u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Njemačkoj i Srbiji.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/586320)

Tender za prodaju KTK Visoko do kraja juna

Javni poziv za prodaju dvije fabrike KTK Visoko sa pratećim objektima trebalo bi da bude objavljen do kraja mjeseca, a prethodno sa Poreskom upravom FBiH mora biti pronađeno rješenje da i ovaj tender ne propadne zbog hipoteka nad fabrikama, istakao je Rašid Dedić, predsjednik Sindikata Kožarsko-tekstilnog kombinata (KTK).

Dodao je da bi trebalo da budu poznati ostali detalji s obzirom na to da treba biti održana sjednica Nadzornog odbora ovog kombinata na kojoj, osim odluke o prodaji, treba da bude utvrđena i početna vrijednost imovine. Vlada FBiH je 30. maja podržala plan reorganizacije KTK, koji predviđa prodaju dvije tehnoekonomske cjeline, fabrike sa pratećim objektima, a novac prodaje biće iskorišten za uplatu polovice duga za radni staž.

"Tender mora biti do kraja mjeseca. Naš direktor je razgovarao sa Poreskom upravom i tek treba da se dogovara rješenje, da se skine hipoteka ili plati dio obaveza. To se mora dogovoriti što prije da opet ne propadne prodaja", kazao je Dedić za Nezavisne novine. Naglasio je da će biti zadovoljni koliko god novca za staž bude uplaćeno, ali da neće odustati od uvezivanja cjelokupnog staža.

"Računa se da će novcem od prodaje biti riješeno 300 ljudi da bi otišli u penziju. Među njima je više od 50 onih koji su u penziji, ali to pravo ne mogu ostvariti jer im nije uvezan staž. Ima nas ukupno oko 620 radnika, i još oko 180 koji su otišli, ali im duguju staž. Kada se pomnoži broj radnika i sve godine neuvezanog staža dobije se da nam duguju 12.000 godina staža. Nećemo stati dok ne dobijemo što je naše. Štrajk je i dalje zaleđen i čekaćemo rezultate tendera", kazao je Dedić. Ranije je u Vladi FBiH rečeno da se očekuje da prodajom Fabrike krupne kože i krzna i Fabrike obuće, sa pratećim objektima, bude preuzeto 250 do 300 radnika čime će biti riješena sudbina bar dijela radnika.

Interes za kupovinu iskazao je "Prevent", koji je prije tri godine kupio te fabrike, ali je ugovor raskinut zato što u predviđenom roku nisu skinute hipoteke.

Ovim ugovorom "Prevent" je trebalo da plati 8,6 miliona KM za fabrike u 12 rata, zadrži 456 radnika i uloži pet miliona KM. Zbog tog ugovora bio je potpisan protokol sa Zavodom PIO FBiH o uvezivanju staža za, tada, oko 1.200 radnika, s obzirom na to da je bilo dogovoreno da rate koje "Prevent" bude uplaćivao za fabrike idu u Zavod PIO.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/586917)

Općina Ljubuški kreće u novi izazov: Niče poslovna zona na vratima jugoistočne Evrope

Kako bi maksimalno iskoristila ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, odličan geostrateški položaj pozicioniran u blizini spajanja koridora 5C i autoceste A1 Zagreb - Dubrovnik te luke Ploče, Općina Ljubuški kreće u osnivanje poslovne zone u pograničnom naselju Zvirići.

Prema riječima Ivana Bebeka, savjetnika načelnika općine za ekonomski razvoj, osnovna namjera je kroz privlačenje investitora poticati razvoj poduzetništva kao pokretačke snage, kako lokalnog tako i regionalnog razvoja.

- Plan nam je da u prvoj fazi do kraja godine budemo spremni da dočekamo prve investitore. Već postoji veliko interesovanje, kako naših tako i stranih kompanija. Zamišljeno je da do konca 2012. godine pripremimo 30 hektara površine za zonu za oko 30 poslovnih investitora - kazao nam je Bebek.

Osnivanje ove zone velika je prilika i za nova radna mjesta. Kako Bebek pojašnjava, završetkom druge faze radova u zoni oko 300 radnika dobilo bi posao.
- Ne smijemo propustiti ovu šansu za napredak. Kada saberemo sve prioritete, naša općina je pozicionirana kao vrata jugoistočne Evrope. U pozitivan efekt ne sumnjamo - kazao je Bebek.
Nova šansa

U Ljubuškom svoju šansu vide i kada Hrvatska službeno postane članica EU. Kako nam je Bebek pojasnio, da bi zadržali svoje tržište u okviru CEFTA-e, poduzetnici će se morati seliti u pogranična mjesta naše države sa svojim firmama.

- Pošto smo mi jedno od pograničnih mjesta, očekujemo da će veliki broj tih poduzetnika doći upravo nama - kaže Bebek.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/99806-opcina-ljubuski-krece-u-novi-izazov-nice-poslovna-zona-na-vratima-jugoistocne-evrope.html)

BiH zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije

BiH zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije, a neki od indikatora koji to pokazuju su najduže procedure registracije biznisa, namanji broj malih i srednjih preduzeća na hiljadu stanovnika i najnerazvijenija poduzetnička infrastruktura, ocjena je iz istraživačke studije o stanju i perspektivama privrednog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica u KS-u.

Istraživačku studiju napravili su zajednički Ismeta Mameledžija i Ismar Hadžiosmanović i objavili u njihovoj knjizi "Konkurentnost lokalne zajednice kroz razvoj privrede i e-Uprave", koja je nedavno promovisana u Sarajevu.

Autori su našli da su glavne prepreke za razvoj malih i srednjih preduzeća trenutno stanje regionalne i lokalne infrastrukture, neadekvatan obrazovni sistem, sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena, nepristupačnost izvorima finansiranja, proces registracije privrednih subjekata i drugo.

Posebnu pažnju i vrijednost ove knjige predstavljaju segmenti koji govore o malim i srednjim preduzećima, e-Upravi i rezultatima istraživanja provedenog u četiri gradske općine.

Ukupna poslovna infrastruktura u Sarajevu, kako je pokazalo istraživanje, nije dovoljno razvijena, posebno u pogledu saobraćajne infrastrukture. Oko 90 posto subjekata male privrede je u privatnom sektoru. Dominantna djelatnost u odnosu na proizvodnju je trgovina i ugostiteljstvo.

Posmatrajući izvještaje o jednostavnosti poslovanja Svjetske banke, autori zaključuju da 116. mjesto BiH na rang listi od 183 zemlje nije kompetativno.

"Zbog razuđenosti vlasti i prenosa nadležnosti, koje se poklapaju između općina i kantona, te nedorečenog zakona, mnoge aktivnosti nisu poduzete ili nisu do kraja izvršene u vezi podrške lokalnom biznisu", ističu autori.

No, nestabilnost politike i neefikasna vladina birokratija drže vrh najproblematičnijih faktora poslovanja u BiH.

Autori podsjećaju da Evopska unija obavezuje zemlje članice na implementaciju 20 osnovnih servisa javne uprave kao punih elektronskih servisa. U BiH još nije moguće provoditi elektronske servise na nivou općina jer ovlasti sa viših novoa vlasti nisu spuštene do nivoa općinskih, pogotovo u Federaciji BiH gdje postoje federalni, kantonalni i općinski nivo vlasti.

Zabrinjavajući i poražavajući podatak je onaj o finansijskim sredstvima koja se ulažu u obuku IT kadrova, a pod se misli na informatičke kurseve, IT seminare i slično. Prema podacima ovog istraživanja iz četiri sarajevske gradske općine, taj iznos je nula u periodu 2008.-2011. godina.

Web stranice općina nisu prevedene ni na jedan od svjetskih jezika. Uvođenjem e-Uprave ostvaruje se veća fleksibilnost, ušteda i integrisanje.

Na osnovu činjenice da e-Uprava skraćuje vrijeme obrade zahtjeva, kako ističu autori, omogućava se općinama da uz efikasniji rad i smanjenje vremena postanu profesionalnije u pružanju usluga.

"Smatramo da se radi o interesantnom pokušaju kombiniranja dviju naizgled nespojivih tema, te da knjiga predstavlja vrijednu zajedničku istraživačku studiju o stanju i perspektivama privrednog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica u KS-u", kazala je Feni autorica Ismeta Mameledžija.

Tokom 2009. i 2010. organiziran je zajednički postdiplomski studij Ekonomskog i Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pod nazivom "Menadžment u razvoju lokalnih zajednica". U okviru tog studija, kako su istakli njihovi profesori i mentori, s prepoznatljivom istraživačkom samostalnošću istakli su se Ismeta Mameledžija i Ismar Hadžiosmanović.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-zaostaje-u-razvoju-poduzetnistva-za-zemljama-regije/120609005)

BiH zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije

A što me čudi, zemlja u kojoj većina misli da fabrike treba da gradi država i vjerske zajednice... govorimo da bismo voljeli da smo Njemačka ali ustvari po iskazanim stavovima bliži smo Sjevernoj Koreji i Iranu :nuts:

Stanogradnja u Bosni i Hercegovini u porastu

Agencija za statistiku BiH u svojim podacima iznosi da je u prvom kvartalu ove godine u Bosni i Hercegovini završena izgradnja 229 novih stanova što je za 13,4 posto više nego u prvom kvartalu prošle godine.

Ukupna površina završenih stanova je 12.743 kvadratna metra, što je za 9,2 posto više nego u istom periodu lani kada je ta površina iznosila 11.670.

Istovremeno, u izgradnji je 4.336 stanova, što je za 22 posto više nego u prvom kvartalu 2011. godine.

Uprkos trendu rasta, kako navode ekonomski analitičari, gradnja novih stanova manja je nego u prethodnim godinama, posebno 2009. i 2010.

Najviše novih stanova završeno je u prvom kvartalu 2010. godine, ukupno 630, dok ih je u izgradnji bilo 4.856. U prvom kvartalu 2009.godine završeno je 519 stanova, a u izgradnji ih je bilo 4.948.

SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/other-news/item/1285-stanogradnja-u-bosni-i-hercegovini-u-porastu.html)

Od sutra prodaja još 80.000 obveznica FBiH

Sutra će na Sarajevskoj berzi početi trgovina obveznicama Federacije BiH. Bit će ponuđeno 80.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM po obveznici s rokom dospijeća 30. maja 2015. godine po kamatnoj stopi od 5,25 posto.
Federalno ministarstvo finansija prvi put je 29. maja ponudilo na prodaju obveznice Federacije Bosne i Hercegovine. Tada je svih 80.000 obveznica ukupne nominalne vrijednosti 80.000.000 KM prodano.

Između dvije aukcije, ministar finansija u Vladi FBiH Ante Krajina je kazao da je na prvoj aukciji potražnja premašila ponudu, te da na aukcijama državnim vrijednosnim papirima u zemljama okruženja nije postignut ovakav rezultat.

Ministar Krajina smatra 100 postotnu prodaju obveznica Federacije na prvoj aukciji odrazom povjerenja bankarskog sektora u Vladu FBiH, a i Vlade u bankarski sektor.

„Izašli smo na tržište s ponudom od 80 miliona KM, odnosno ponudili smo 80.000 obveznica. Na aukciji je iskazana potražnja bankarskog sektora u iznosu od približno 109 miliona KM, što znači da je potražnja premašila našu ponudu", precizirao je ministar Krajina rezultate prve aukcije obveznicama, a uoči sutrašnje druge po redu aukcije na Sarajevskoj berzi.

Nekoliko dana nakon prve aukcije Sarajevska berza saopćila je da su od uvrštenja prve serije obveznice Federacije BiH zauzele značajno mjesto u ukupnom prometu na berzi vrijednosnih papira.

Prema podacima Sarajevske berze obveznice Federacije BiH postaju atraktivan instrument za investitore.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/od-sutra-prodaja-jos-80000-obveznica-fbih)

Veliki planovi bijeljinske kompanije: "Erić-M" investira 250.000 KM


Iako u Semberiji nema velikih šumskih kompleksa, a ekonomska kriza potresa i snažnije privrede u BiH, drvoprerađivačko preduzeće "Erić-M" iz sela Dazdarevo pored Bijeljine uspijeva poslovati pozitivno.

Kompanija više od 75 posto svojih proizvoda izvozi na evropsko tržište, zapošljava četrdesetak radnika i, što je najvažnije, redovno isplaćuje plaće koje iznose od 700 do 950 maraka.

- Prvo isplaćujemo obaveze prema državi i radnicima, a nama šta ostane - kaže Mladen Erić, vlasnik preduzeća, istaknuvši da godišnje izvoze 120 šlepera robe, odnosno 3.000 kubnih metara proizvoda.

Osim tri postojeće, planiraju investirati još oko 250.000 KM u tri nove sušare, a postoje i planovi o kojima je, kaže Erić, rano govoriti.

- Imamo dobru mjesečnu realizaciju i isplaćujemo plate koje su daleko više od uobičajenih u sektoru proizvodnje. Pet godina uspješno sarađujemo s austrijskim partnerima i ovo je veliki uspjeh. Cilj nam je održati postojeći obim proizvodnje i trenutno ne planiramo zapošljavati nove radnike. S ovim brojem zaposlenih mogu garantovati servisiranje svih obaveza, a sve drugo trenutno bi predstavljalo veliki rizik - istakao je Erić.

Parket za izvoz

Kompanija je prije 11 godina počela s proizvodnjom rezane građe, brodskog patosa i lamperije, a od 2010. godine proizvode i parket za izvoz te briket za domaće tržište.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/100101-veliki-planovi-bijeljinske-kompanije-eric-m-investira-250-000-km.html)

"Eric-M", seriously?

FDS je izvan kontrole


Nepriznavanje punomoći predstavniku državnog kapitala na Skupštini dioničara Fabrike duhana Sarajevo zbog toga što je dokument potpisao premijer FBiH Nermin Nikšić, a ne resorni ministar Jerko Ivanković Lijanović, samo je dokaz da se u ovom preduzeću dešava nešto što je izvan kontrole Vlade FBiH, kazao je za Oslobođenje premijer FBiH Nermin Nikšić.

Kako premijer objašnjava, on, odnosno njegov potpis, može zamijeniti bilo kojeg ministra u Vladi, može preuzeti sve njihove obaveze i sve potpisati u ime svih članova Vlade. Da je kojim slučajem Vlada dala uputu svome predstavniku da podrži upravu i Nadzorni odbor Fabrike duhana, premijer je siguran da bi tad njegov potpis bio važeći.

- Vlada FBiH je najveći pojedinačni dioničar u FDS-u, a nema nikakvu kontrolu nad preduzećem. Uprava FDS-a je uradila sve da spriječi uvid u finansijsko poslovanje kako se ne bi saznalo o tim poslovima, ali to nas neće zaustaviti da uz podršku dijela malih dioničara sazovemo vanrednu Skupštinu i provedemo ono što smo naumili, rekao je Nikšić.

Nikšić nema dilemu o tome treba li se upustiti u borbu protiv onih koji su raznim mahinacijama uspijevali da rade šta hoće sa imovinom države.

- Upravljat ćemo svojom imovinom, poručio je premijer, te dodao kako Vlada neće trpjeti da se nekoliko pojedinaca bogati na račun države i malih dioničara.

Naredni potez Vlade je, kako je kazao Nikšić, sazivanje vanredne Skupštine dioničara FDS-a u što kraćem roku, vjerovatno za 15-20 dana, kako se ne bi dao prostor upravi i NO FDS-a za nove manipulacije.

Oni što su htjeli da zadrže svoje pozicije uspjeli su u tome i nakon Skupštine u četvrtak, ali neće još dugo, poručuje Nikšić.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/fds-je-izvan-kontrole)

A što me čudi, zemlja u kojoj većina misli da fabrike treba da gradi država i vjerske zajednice... govorimo da bismo voljeli da smo Njemačka ali ustvari po iskazanim stavovima bliži smo Sjevernoj Koreji i Iranu :nuts:

lol slazem se :bash:

U okviru Međunarodnog sajma energije, industrije i rudarstva: GIKIL predstavio projekt od 58 miliona eura


U okviru Međunarodnog sajma energije, industrije i rudarstva u Tuzli kompanija "Global Ispat Koksna industrija Lukavac" (GIKIL) prezentirala je na susretu privrednika Tuzlanskog kantona novi projekt. Riječ je o modernizaciji proizvodnje električne energije u GIKIL-u - "Nova energana".

- Riječ je o potpunoj transformaciji proizvodnje energije. U budućnosti planiramo povećati proizvodnju i u potpunosti smanjiti zagađenje. Investicija u ovaj projekt je veća od 58 miliona eura, a ukupni neto prihodi su 13,6 miliona eura. Na ovaj način investicije bi bile vraćene u periodu od tri-četiri godine - objasnio je Guntupali Jaganadam (Guntupalli Jagannadham), generalni direktor GIKIL-a.

Novi projekt odnosi se na modernizaciju proizvodnje električne energije, pokretanje nove energane, u okviru koje bi bile usaglašene dvije tehnologije, prečišćavanje koksnog plina i efikasna proizvodnja električne energije.

Proizvođač "broj dva"

Prilikom prezentacije Jaganadam je istakao da je GIKIL proizvođač "broj dva" električne energije i dodao da se električna energija nakon interne upotrebe izvozi u mrežu elektrodistribucije.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/100251-u-okviru-medjunarodnog-sajma-energije-industrije-i-rudarstva-gikil-predstavio-projekt-od-58-miliona-eura.html)

ASA Grupacija tokom 16 godina investirala više od 200 miliona KM u BiH

ASA Grupacija je u proteklih 16 godina poslovanja investirala više od 200 miliona KM u Bosnu i Hercegovinu, izjavio je danas u Sarajevu direktor za finansije i član Uprave ASA Holdinga Damir Ferović na konferenciji "Privlačenje i zadržavanje investicija u BiH: Potrebne regulatorne promjene" koju je organizirala Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica grupacije Svjetske banke.

Ferović je kazao da zajedno s Prevent grupacijom u BiH upošljavaju više od pet hiljada ljudi i da su drugi po prihodu i vodeći izvoznik u posljednjih nekoliko godina.

"Veliki smo poslovni sistem, koji kontinuirano ulaže u bh. ekonomiju i razvoj društva, no kao i ostali investitori susretali smo se s određenim poteškoćama prilikom realizacije poslovnih planova", dodao je Ferović.

Analitičari se slažu da u BiH nije najpovoljnija klima za strane investicije.

"Ogromne birokratske barijere, različita tumačenja pojedinih zakona, visoki porezi, samo su neki od problema ulagača", dodao je Ferović.

Tu je i problem neusklađenosti zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom i propisima EU. Sve to, kazao je Ferović, dodatno zbunjuje i odvlači strane investitore.

Naglasio je da domaći privrednici i država zajedničkim snagama mogu zajedno raditi na privlačenju stranih investicija.

"Strane investitore privlače niski porezi, jeftina radna snaga, makroekonomska stabilnost, povoljne usluge transporta, jeftine nekretnine i zakupi", dodao je Ferović.

ASA i Prevent su, po njegovim riječima, pozitivni primjeri da je uprkos teškoćama u BiH moguće pozitivno poslovati.

U panel diskusiji menadžeri najutjecajnijih kompanija govorili su o svom iskustvu u poslovanju i administrativnim preprekama za postojeće investitore, kao i o prijedlozima mogućih regulatornih rješenja za njihovo otklanjanje.

Isto tako, predstavnici vlasti su se na konferenciji osvrnuli na moguće mjere za prevazilaženje problema.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/588283)

Obezbjeđena sredstva za sve institucije i projekte od značaja

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić primio je danas ambasadora Austrije u BiH Donatusa Kocka.

Na sastanku je istaknuto da Austrija i BiH imaju dobru bilateralnu saradnju, te da su veoma značajne austrijske investicije u BiH u proteklom periodu.

Špirić je istakao da je Austrija jedna od rijetkih zemalja gdje BiH ima suficit u trgovinskoj razmjeni, te da je neophodno i ubuduće stvarati uslove za ekonomsku saradnju.

Sagovornici su se složili da je usvajanje budžeta institucija BiH za 2012. godinu pozitivan i važan korak da zemlja krene brže u proces provedbe reformi i pokrene aktivnosti na pristupanju BiH evropskim integracijama.

Ministar Špirić istakao je da su obezbjeđena sredstva za sve institucije BiH, kao i projekte od značaja za put BiH ka EU, iako je ovogodišnji budže restriktivan i podrazumijeva uštede na troškovima administracije.

„Moramo sa nivoa BiH pokazati odgovornost ali i solidarnost sa entitetima koji iz svojih budžeta moraju da izdvoje sredstva za obrazovanje, zdravstvo i socijalne kategorije, dok 85 odsto iz budžeta institucija BiH odlazi samo na plate i naknade zaposlenih“, naglasio je Špirić.

Špirić je upoznao je ambasadora Kocka sa aktuelnom političkom situacijom u BiH, te ocijenio da je neophodno što brže riješiti političke nesporazume među koalicionim partnerima u Federaciji BiH, koji ne bi smjeli uticati na predstojeće pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), saopćeno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/588225)

CBBIH će vanjski dug moći isplaćivati bez naloga?

Izmirenje vanjskog duga je prioritet svake zemlje jer je međunarodno zakonodavstvo jače od domaćeg. Ipak, problemi koje smo nedavno imali oko isplate vanjskog duga zbog političkih neslaganja, a ne zbog nedostatka sredstava, pokazuje da se u BiH taj poredak baš i ne poštuje. To je jedna od stvari koja nas je koštala i smanjenja kreditnog rejtinga.

Zbog svega navedenog u procesu je izmjena ugovora kojim bi se Centralnoj banci, kao fiskalnom agentu BiH, kaže guverner ove institucije Kemal Kozarić, omogućilo da ima instrumente da bez naloga servisira vanjske obveze. Dosadašnja praksa je bila da državno ministarstvo financija pošalje nalog Centralnoj banci koje je onda vršila isplatu.

Inače, vanjski dug BiH iznosi 25,6 posto BDP-a, što pokazuje da smo umjereno zadužena zemlja, ali to znači da ne moramo ići u nekontrolirana zaduženja, smatra Kozarić. Navodi da nije protiv novih zaduženja ako dio iznosa ide u kapitalne investicije koje da bi potaknule razvoj.

Za BiH ove godine vanjske obveze iznose 452 milijuna KM. Iduća godina će biti puno izazovnija i teža jer dolaze na naplatu dio kredita MMF-a tako da će obveze iznositi oko 718 milijuna, a u 2014. oko 779 milijuna KM. Tako da su pred nama teške godine zato smo i počeli pregovore sa MMF-om o stand by aranžmanu od kojeg će jedan dio vjerojatno ići za prekrivanje jednog dijela obveza iz ovog aranžma, drugi dio za proračunski deficit a treći za kapitalna ulaganja.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/588219)

Odobren projekat gradnje objekata za regionalne centre UIO

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku kojom odobrava projekat izgradnje objekata za regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Mostaru, Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci.
Ovom odlukom odobrava se i izgradnja graničnog prelaza Gradiška, rekonstrukcija graničnih prelaza Vardište, Deleuša, Uvac, Gorica i Užljebić i pripremni radovi za izgradnju graničnih prelaza Bijača i Svilaj, koji će biti uvršteni u Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2011 - 2014. godine.

Projekt je vrijedan 57.869.100 KM, a za njegovu realizaciju u budžetima je potrebno obezbijediti 19.100.000 KM u ovoj godini, 13.218.699 KM u 2013. i 7.200.000 KM u 2014. godini, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

U 2011. godini prenesena su neutrošena sredstva višegodišnjih kapitalnih ulaganja u iznosu od 15.842.515 KM, dok obezbijeđena sredstva za realizaciju ovog projekta iz prethodnih godina iznose 2.507.886 KM.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/odobren-projekat-gradnje-objekata-za-regionalne-centre-uio/120612105)

Vijeće ministara utvrdilo Prijedlog sporazuma od 122 miliona eura

Vijeće ministara BiH utvrdilo je danas Prijedlog osnova za zaključivanje sporazuma o finansiranju između BiH i Evropske komisije od 122.874.267 eura u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA).

Kako je saopšteno iz Vijeća ministara BiH, ovaj sporazum se odnosi na nacionalni program saradnje za 2011. godinu.

Od ukupnog iznosa, oko 91.280.000 evra ili 74,90 odsto bit će obezbijeđeno iz IPA, a ostatak iz budžeta institucija BiH, nižih nivoa vlasti, međunarodnih finansijskih i nefinansijskih institucija, te korisnika grantova.

Pojedinačni ugovori i sporazumi za provođenje ovog sporazuma bit će zaključeni najkasnije tri godine od datuma zaključivanja Sporazuma o finansiranju između BiH i Evropske komisije.

Sredstva su namijenjena projektima u oblastima reforme javne administracije, pravosuđa i unutarnjih poslova, razvoja privatnog sektora, transporta, životne sredine i klimatskih promjena, socijalnog razvoja i evropskog naslijeđa.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o IPA grantu Evropske komisije - Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom: Mostar i Banja Luka, između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ulozi administratora Evropske komisije za Trast fond predpristupnog instrumenta EU, sa prijedlogom osnova.

Iznos granta je 5.199.142 eura, od čega je Federaciji alocirano 2.345.142, a Republici Srpskoj 2.854.000 eura.

Cilj projekta je poboljšanje upravljanja čvrstim otpadom u regijama Banja Luka i Mostar, čime se unapređuju zdravlje stanovnika i zaštita životne sredine od negativnog uticaja otpada.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/vijece-ministara-utvrdilo-prijedlog-sporazuma-od-122-miliona-eura/120612097)

Najviše prihoda prikupljeno od PDV-a


Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za prvih pet mjeseci ove godine , posmatrano po strukturi, najviše je prikupila prihoda od PDV-a - u iznosu od 1,554 milijardi KM, ili za jedan posto više nego u istom periodu lani, potvrđeno je Srni u UIO.

Zgrada UIO-a
U strukturi, prihodi od PDV-a čine 68,4 posto od ukupno prikupljenih prihoda.

Na rast prihoda od indirektnih poreza u toku ove godine uticali su i prihodi od akciza ili posebnih poreza koji su u prvih pet mjeseci iznosili 503 miliona KM.

U ukupno prikupljenim indirektnim porezima prihodi od akciza učestvuju sa 22,1 posto.

Prihodi od akciza na uvozne proizvode u prvih pet mjeseci ove godine bili su veći za sedam posto u odnosu na isti period prošle godine.

Zabilježen je rast prihoda od akciza na uvozne duvanske prerađevine od 16 posto, od akciza na uvoznu kafu od osam posto, i od akciza na uvozno pivo za pet posto.

Prihodi od akciza na uvozne derivate nafte manji su za osam posto u odnosu na prošlu godinu, dok su prihodi od akcize na uvozni alkohol i alkoholna pića i akcize na uvozna bezalkoholna pića na nivou prošlogodišnjih.

Prihodi od akciza na domaće proizvode za pet mjeseci ove godine veći su za četiri posto u odnosu na isti period prošle godine.

Po strukturi, prihodi od akciza na domaće derivate nafte veći su za četiri posto, a prihodi od akciza na domaće duvanske prerađevine za tri posto.

Do povećanja prihoda došlo je i kod akciza na domaći alkohol i alkoholna pića za 22 posto, kao i kod prihoda od akciza na domaća bezalkoholna pića koji su zabilježili rast od šest posto.

Jedino je u posmatranom periodu zabilježen pad prihoda od akciza na domaće pivo za 4,5 posto.

Prihodi od carina i dalje bilježe značajan pad i imaju sve manji značaj u ukupno prikupljenim prihodima od indirektnih poreza u BiH zbog primjene trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU na osnovu kog je i u ovoj godini došlo do daljeg ukidanja i snižavanja carinskih stopa na uvoz proizvoda sa porijeklom iz zemalja EU.

Tako je u prvih pet mjeseci ove godine po osnovu prihoda od carina prikupljeno 88 miliona KM, što je za 20 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Prihodi od carina u prvih pet mjeseci ove godine čine samo četiri posto od ukupno prikupljenih indirektnih poreza.

Prihodi od putarine na naftne derivate za pet mjeseci ove iznosili su 108 miliona KM i manji su za tri posto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema strukturi, prihodi od putarine za održavanje cesta u posmatranom periodu iznosili su 65 miliona KM, a prihodi od putarine za izgradnju autoputeva 43 miliona KM.

U UIO navode da su jedan od razloga za povećanje prihoda od indirektnih poreza u toku ove godine - brojne mjere iz oblasti poreza i carina, koje je od dolaska na čelu UIO preduzeo direktor ove Uprave Miro DŽakula.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/uio-najvise-prihoda-prikupljeno-od-pdv-a/120612061)

are there any benefits to small business in BiH? any government support?

Prosle sedmice

Fabrika metalnih konstrukcija Prnjavor (U/C)
Fabrika tekstila Prijedor, novi pogon (U/C)
Fabrika mesnih preradjevina Bijeljina, (U/C)
Fabrika metalnih proizvoda Zavidovici, (U/C)
Fabrika parketa, novi pogon Bijeljina (U/C)
Fabrika rafova Tuzla, (U/C)
Fabrika solarne energije Tuzla, (U/C)
Fabrika vocnih preradjevina Prnjavor, (U/C)
Fabrika tekstila Derventa (F)
Fabrika mlijecnih proizvoda Gradacac, (F)
Fabrika za kovanje "ring waltz" Gradacac (F)

U Sarajevu promoviran turski kredit od 100 miliona eura


U Sarajevu danas je održana konferencija "Turska finansijska linija za razvoj privrede BiH putem finansiranja održivog povratka, poljoprivrede, proizvodnje i turizma" u vezi sa implementacijom 100 miliona eura kredita, koji će Turska plasirati u BiH putem Bosnia Bank International (BBI) i Turkish Ziraat Bank Bosnia.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je, otvarajući konferenciju, podsjetio kako se došlo do ovog projekta.

"U februaru sam bio u Turskoj i zamolio sam turske lidere da pomognu BiH, jer manjinski povratak je problem u našoj državi. U isto vrijeme, imamo ogromne poljoprivredne površine koje nisu u funkciji. BiH uvozi dvije trećine hrane koju troši, a pola poljoprivrednog zemljišta je neobrađeno. Izbjeglice su se vratile u državu, a nemaju posla. Četiri petine mliječnih proizvoda BiH uvozi. Zato sam zamolio lidere Turske da nam pomognu, i oni su to odobrili. Sredstva za kreditnu liniju su sad tu i može se krenuti sa odobravanjem kredita", rekao je Izetbegović.

On je istakao da se uz ovaj veliki kredit može uraditi puno projekata, te da je ovo prilika da se promijeni slika o BiH. Izetbegović je dodao da je BiH dobila i donatorska sredstva u iznosu 10 miliona eura od Turske.

"Ja sam ovaj projekat nazvao '3P'. Poljoprivreda, proizvodnja, odnosno prerada, i povratak. Ne mora biti samo poljoprivreda, mada očekujem da se najviše sredstva angažuje u poljoprivredu. Cilj je ostvariti što više sa što manje sredstava", izjavio je Izetbegović, dodavši da je svjestan da će ovo biti teško implementirati, ali da je ovo jedan humani, patriotski projekat.

Ambasador Turske u BiH Ahmet Yildiz rekao je da "Turska vjeruje u budućnost BiH i ne prihvata suprotna mišljenja o tome".

"BiH je potrebno još neko vrijeme i posebno finansijska pomoć i pomoć međunarodne zajednice. Mi mislimo da BiH zaslužuje tu pomoć i podržavamo je. Nakon posjete predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i razmatranja cijele situacije, odlučeno je da se odobri ovaj kredit", rekao je Yildiz.

On je objasnio da su dva razloga za odobravanje kredita - ekonomski i humanitarni razlozi za povratak raseljenih lica. Ambasador je naglasio da su mnoga turska ministarstva pomogla u implementaciji ove odluke te dodao da, što se tiče Turske, predato je 100 miliona eura na 10 godina.
"Za ovo kratko vrijeme, koliko sam na dužnosti u BiH, uspio sam obići mnoga povratnička mjesta i primijetio sam da svi, bez obzira jesu li Hrvati, Bošnjaci ili Srbi, traže samo ono što su izgubili. Ništa više, a ni manje. Interesovanje Turske za BiH nije nikad bilo zasnovano na nekom interesu. Siguran sam da će ovaj projekat biti uspješan", rekao je Yildiz.

Direktor Turkish ziraat bank Bosnia Ali Riza Akbaš je predstavio svoju banku, koja posluje od 1997. godine na prostorima BiH i prva je banka sa stranim kapitalom koja je ušla na ovo tržište.
Akbas je naglasio da je kredit od 100 miliona eura pokazatelj koliko je BiH važna za Tursku.

"Kredit će plasirati Turkish Ziraat Bank Bosnia i BBI u jednakim omjerima. On će najviše koristiti povratnicima, ali i ljudima koji se bave stočarstvom, poljoprivredom i turizmom. Rok otplate je deset godina, a kamatna stopa između nula i 3,99 posto. Pozivam sve da koriste ovaj kredit. Ukoliko budemo uspješni u ovom projektu, mislim da ćemo dosta doprinijeti razvoju BiH", poručio je Akbaš

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/u-sarajevu-promoviran-turski-kredit-od-100-miliona-eura)

are there any benefits to small business in BiH? any government support?

Depends on what sort of small business you want to run, most benefits in terms of government support go into agriculture. But, you can find ways to get some support for other types of businesses, mostly from the local authorities.

Znaci otvorena ZOTTova fabrika u Gradacu:


Po završetku posjete u novoj industrijskoj zoni delegacija ne čelu sa Federalnim premijerom Nerminom Nikšićem posjetila je i novoizgrađenu fabriku Zoot, koja je sastavni dio velike njemačke kompanije za proizvodnju mliječnih proizvoda.
http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/zott/zott1.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/zott/zott2.jpg

http://www.gradacac-x.com/images/stories/galerija/zott/zott3.jpg
(gradacac-X.com)[/QUOTE]

Rang-lista 100 najvećih bh. kompanija početkom jula


Nakon tri mjeseca prikupljanja podataka o poslovanju kompanija u 2011. godini sve je spremno za 25. jubilarni izbor 100 najvećih kompanija u BiH koji rade Poslovne novine, izdanje sarajevske Privredne štampe, kazala je tokom jučerašnje konferencije za novinare urednica Poslovnih novina Alena Ahmetspahić - Fočo.

Novi podaci

"U specijalnom izdanju Poslovnih novina, koje izlazi iz štampe početkom jula ove godine, objavićemo rang-liste velikih, srednjih i malih kompanija prema rezultatima poslovanja u 2011. godini. Na rang-listama naći će se oko 200 bh. kompanija. Rangiranje velikih, srednjih i malih firmi vrši se prema jasno definisanim kriterijima - po ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investicijama"; kazala je Ahmetspahić - Fočo. Svečanost ovim povodom biće održana 4. jula u Sarajevu.

Ove godine anketa je proširena, tako da su uključeni i podaci o ukupnom iznosu uplaćenih prihoda PIO/MIO, te ukupnom iznosu uplaćenih direktnih i indirektnih poreza. Također, uključeni su i podaci o tome da li su kompanije u BiH investirale više strani ili domaći kapital, kolika su bila ulaganja u nove tehnologije, zaštitu okoliša i energetske efikasnosti, koliko u edukaciju kadrova.

Sanja Bogdanović, direktorica za izdavačku djelatnost u Privrednoj štampi, kazala je da je prije rata prvo nastala rang-lista „200 + 50 najvećih", a poslije ratne pauze projekat je obnovljen 1997. godine pod nazivom 100 najvećih u BiH.

Promocija kvaliteta

Međutim, već od naredne godine 100 najvećih u BiH mijenja naziv i vizuelni identitet i postaje Emerik. Novi dizajn osmislila je i realizirala agencija SmArt Raguž & Barbarić dizajn iz Mostara. Ime je inspirisano čuvenim biznismenom Emerikom Blumom.

Partneri i pokrovitelji ovog projekta jučer su kazali kako su uz ovaj projekat iz razloga što promovira ono što je pozitivno u BiH, promovira kvalitetan rad bh. preduzeća i podstiče ih da se trude da svake budu bolji. Također, rečeno je kako je rang-lista vrlo korisna za biznismene i ekonomiste, te strane investitore jer na jednom mjestu mogu pronaći sve podatke o bh. kompanijama i tako na najlakši način pronaći partnera s kojim žele poslovati.



Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/ranglista-pocetkom-jula)

cool za Zott

Aaaaa, obozavam Zott! <3

NOVO NA BH. TRŽIŠTU: IZI mobil - prvi virtuelni mobilni operater u Bosni i Hercegovini

Srijeda | 13.06.2012.

Korisnici mobilne telefonije u BiH od danas na raspolaganju imaju još jednog mobilnog operatra. Naime, IZI moblil d.o.o. iz Slovenije, virtuelni mobilni operater, počeo je s pružanjem svojih usluga

http://depo.ba/media/pictures/2012/06/13/18ebc5f43c9370afccc01ae3f0067a65.jpg

Bh. tržištu su se predstavili promotivnom tarifom "IZI svi me časte" u sklopu koje korisnik dobija bonus od 0,06 KM na svoj račun za svaki minut primljenih poziva iz svake mobilne i fiksne mreže u BiH.

- Nakon sedam godina uspješnog rada u Sloveniji želimo našu viziju i pozitivnu tradiciju prenijeti i na tržište Bosne i Hercegovine. U Sloveniji nudimo kvalitetne, jednostavne i transparentne usluge po povoljnim cijenama i takav princip ponude prenosimo i u BiH. Zalažemo se za tržište jednakih mogućnosti i konkurentnosti, jer time se povećavaju izbori i zadovoljstvo krajnjih korisnika - izjavila je Metka Marinšek, direktorica IZI mobila.

http://depo.ba/media/pictures/2012/06/13/b9bc7b441e089796e5988e667e252f30.jpg

IZI mobil, kao virtuelni mobilni operater, potpisao je sporazume sa BH Telecomom i m:telom, te na području BiH koristi njihovu infrastrukturu.

IZI mobil ima jedinstvene cijene od 0,17 KM prema svim mobilnim i fiksnim mrežama u BiH, dok uspostava poziva košta 0,06 KM. Cijena SMS-a i MMS-a iznosi 0,08 KM, a ista je prema svim mrežama u BiH i inostranstvu.

Kako su nakavili, također će uskoro biti dostupna i usluga dupune računa putem web stranice www.izimobil.ba.

IZI mobil d.o.o. Sarajevo prvi je nezavisni registrirani ponuđač usluga mobilne telefonije na tržištu BiH i djeluje u skladu sa regulativama koje propisuje Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

IZI mobil d.o.o. Slovenija osnovan je u novembru 2005. godine i prvi je mobilni operater koji je tržištu Slovenije ponudio ekskluzivne pre-paid usluge.

ej IZIMOBIL :lol: :lol: :lol:

Financijska konsolidacija državnih kompanija: U proceduru upućen zakon koji će sanirati većinu gubitaka privrede

Izražen problem održavanja likvidnosti u poslovanju privrednih društava jedan je od osnovnih razloga što se Vlada FBiH odlučila pripremiti Nacrt zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava koji je s današnje sjednice poslan u parlamentarnu proceduru.

Cijeni se da bi njegovim donošenjem bili stvoreni preduslovi za učestvovanje ovih društava u postupku javnog nadmetanja putem tendera za obavljanje radova i usluga na tržištu, realizaciju kreditnih sredstava, rješavanje problema dugovanja po osnovu neplaćenih doprinosa za veći broj radnika kojima oni nisu uplaćeni, otklanjanje opasnosti od pokretanja stečajnog ili likvidacionog postupka i slično.

Finansijska konsolidacija bi imala različit obim u ovisnosti od strukture kapitala privrednog društva koje se konsoliduje. "Tako bi ona, za društva sa 100 postotnim učešćem državnog kapitala i društva sa većinskim učešćem državnog kapitala, mogla obuhvatiti dospjela, a nenaplaćena dugovanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti, poreza (osim na dodatnu vrijednost), dugovanja za isporučenu vodu, struju, komunalne usluge i druga dugovanja komunalnim društvima, te dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima", navode iz Vlade.

Ista dugovanja, ali u manjem obimu obuhvatila bi finansijska konsolidacija privrednih društava sa učešćem državnog kapitala do 50 posto i ona sa stopostotnim učešćem privatnog kapitala, priopćili su iz Vlade.

Dugovanja po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, vršila bi se obveznicama po osnovu ratnih potraživanja i vrijednosnim papirima izdatim na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija BiH ili izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje.

"U slučaju da se otpis duga vrši na teret Federacije BiH obavezno je izvršiti izmjene u strukturi kapitala društva, na račun povećanja učešća državnog kapitala, izuzev onda kada se finansijska konsolidacija vrši uz proporcionalno učešće ostalih vlasnika kapitala društva", navode iz Vlade.

Za izmirenje dugovanja za isporučenu vodu, struju i druge komunalne usluge u društvima sa 100 postotnim učešćem državnog kapitala i onim sa većinskim učešćem državnog kapitala predviđena je mogućnost njihovog reprogramiranja radi izmirenja pod povoljnim uslovima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanja na rate, kao i mogućnost umanjenja dugovanja ukoliko se plaćanje izvrši u određenom roku i to jednokratnom uplatom. Finansijska konsolidacija kod ovih dugovanja odnosi se samo na glavni dug, dok se kamate otpisuju.

Dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima, moći će se izmiriti iz gotovinskih novčanih sredstava ostvarenih prodajom dijelova privrednog društva, odnosno prodajom sredstava koja nisu uslov obavljanja njihove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije ili ostvarenih prodajom imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali koja nije bila u funkciji najmanje 36 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti nerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednog društva.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/588993)

NOVO NA BH. TRŽIŠTU: IZI mobil - prvi virtuelni mobilni operater u Bosni i Hercegovini

Srijeda | 13.06.2012.

umm kao haloo? meni je haloo super pravo, ogromne ustede x)

umm kao haloo? meni je haloo super pravo, ogromne ustede x)

Meni je ovo preskupo
Jer se plaća uspostava poziva i tu ispadne haos

Depends on what sort of small business you want to run, most benefits in terms of government support go into agriculture. But, you can find ways to get some support for other types of businesses, mostly from the local authorities.

Great what are the prospects of getting retail shelf space for locally produced goods? Are domestic goods favored by foreign retail giants operating in BiH?

Crnogorska 'Pobjeda' od naredne sedmice se štampa u Sarajevu
14.06.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/REGION/Crna%20gora/pobjeda-novine.jpg

Najstariji crnogorski dnevni list Pobjeda od naredne sedmice štampaće se u Sarajevu, u štampariji Avaza, piše Dan, a prenosi agencija MINA.

Štamparija Pobjede će preći u vlasništvo države, koja će je ustupiti Zavodu za udžbeniku i nastavna sredstva.

Vlada će zauzvrat preuzeti dugoročne kredite Pobjede od 6,5 miliona Eura, prenosi RSE.

Taj dug je glavni razlog zbog čega sarajevski Avaz još nije preuzeo Pobjedu, a Vlada zbog opšte situacije i aktiviranja garancija Kombinata alumunijuma nije mogla da preuzme dugoročne kredite Pobjede.

Nakon što Pobjeda ustupi Vladi štampariju, oko 100 radnika ostaće bez posla.


M.V

Planiraju nova zaduženja - Akumulirani gubici Željeznica RS iznose 188,9 miliona KM
14.06.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/zeljeznice%20rs.jpg

Željeznice Republike Srpske namjeravaju da od Vlade RS zatraže povećanje granta koji dobijaju iz budžeta, odobrenje za kupovinu novih lokomotiva i vagona i garancije za podizanje novog kredita, piše "Glas Srpske".

Predstavnici Željeznica trebalo bi da ove zahtjeve ispostave Vladi na tematskoj sjednici posvećenoj stanju u ovom javnom preduzeću koja je zakazana za 19. juni.

Uprava Željeznica predočiće Vladi i plan reorganizacije preduzeća. Planirano je da se višak radnika, umjesto otkaza, usmjeri na dokvalifikaciju i prekvalifikaciju i zaposli u nova preduzeća koja budu formirana u procesu reorganizacije. Željeznice su u prvom kvartalu ove godine ostvarile gubitak od 3,8 miliona maraka čime je akumulirani iznos dostigao 188,9 miliona KM, navodi se u finansijskom izvještaju o poslovanju ovog preduzeća.

Prema tom izvještaju, ukupni kapital preduzeća iznosi 206,9 miliona, a dugoročna zaduženja čak 142,4 miliona maraka. Vlada RS je u više navrata bila garant za kredite Željeznica, a preuzela je i vraćanje mnogih zaduženja. Od 2005. do 2011. godine Vlada je u Željeznice uložila 214,2 miliona maraka, a u ovogodišnjem budžetu planiran je grant od 25 miliona maraka.


SRNA/M.V

Interes Zarubežnjefta pokazuje da je bh. tržište značajno za investitore
14.06.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/nafta3.jpg

Činjenica da su velike naftne kompanije, poput "Zarubežnjefta", zainteresovane za preuzimanje pumpi OMV-a pruža optimizam da bi moglo da dođe do stabilizacije i unapređenje privrednih kretanja u BiH, posebno naftnog sektora, ocjenjuju iz Udruženja distributera nafnih derivata Federacije BiH.

Iz ovog udruženja rekli su Srni da taj potez ruske naftne kompanije pokazuje da je tržište BiH još uvijek značajno za strane investitore.

"Na našem tržištu već dugo vremena su prisutne velike evropske kompanije u veleprodaji, ali i kroz svoje maloprodajne objekte, tako da spektakularnih dešavanja u budućnosti u principu ne očekujemo", ističu iz ovog Udruženja.

Iz Udruženja vlasnika bezninskih pumpi u Republici Srpskoj ranije je potvrđeno da su u toku pregovori Rusa oko kupovine OMV-ovih pumpi u BiH, te da će "Zarubežnjeft" riješiti da li će do toga doći i kakav će biti raspored na tržištu.

OMV bi od prodaje benzinskih pumpi u Hrvatskoj i BiH mogao da dobije oko 150 miliona eura.


M.V

Planirano investiranje 5,5 miliona dolara u BiH

Rezidentni koordinator UN u BiH Jurij Afanasijev istakao je danas u razgovoru sa premijerom Republike Srpske Aleksandrom Džombićem da je u okviru projekata UN u sektoru upravljanja i lokalnog razvoja na području Srpske planirano investiranje oko 5,5 miliona dolara.

Afanasijev je informisao premijera Srpske o projektu "Očuvanje životne sredine i klimatske promjene" u okviru kojeg se provode projekti energetske efikasnosti uz pomoć obnovljivih izvora u javnim zgradama.

Džombić je tokom sastanka informisao Afanasijeva o makroekonomskim pokazateljima u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Biroa za odnose s javnošću Vlade Republike Srpske.

Razgovarano je o modelima unapređenja u funkcionisanju Nacionalnog parka "Sutjeska", kao i o godišnjem pregledu aktivnosti agencija UN koje rade u BiH za 2011. godinu i planu njihovih aktivnosti za ovu godinu. Godišnji pregled aktivnosti UN u BiH predstavljen je i na sjednici Vlade Republike Srpske.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/589203)

Šipad Export-Import: Privatizira se državni kapital vrijedan osam miliona KM

Državni kapital vrijedan preko osam miliona KM u preduzeću Šipad Export-Import prodavat će se metodom neposredne pogodbe, a rok za dostavljanje pismenih ponuda otvoren je do 31. avgusta ove godine.

Agencija za privatizaciju Federacije BiH ovaj put uvela je novinu, pa je osim javnog poziva objavljen i promotivni materijal kompanije u kojem se navode finansijski pokazatelji i resursi kompanije, te razlozi zbog kojih se isplati investirati u preduzeće.

Ova sarajevska kompanija sa tradicijom dugom sto godina, bavi se vanjskom trgovinom i inžinjeringom, a najviše uspjeha imali su u oblasti šumarstva i drvne industrije. Posjeduju dugogodišnje iskustvo u izvozu rezane građe, bukve i četinara, poluproizvoda kao što su namještaj, ploče od punog drveta i šper ploče, furnir parket, brodski pod, ambalaža.

Šipad je pružao usluge inžinjeringa u inostranstvu, od projektovanja materijala i opreme, konsaltinga i vođenja izgradnje objekata, preko izvođenja radova, ugradnje opreme. Proizvodima napravljenim u Šipadovim fabrikama opremali su se ugostiteljski, turistički, obrazovni, zdravstveni, rekreativni, poslovni i sportski objekti. Šipad se također bavio i zastupanje ino firmi na tržištu BiH.

Danas, većina ovih poslovnih aktivnosti je zamrla, a prihode ostvaraju od izdavanja vlastitih poslovnih prostora u zakup. Posjeduju imovinu na nekoliko lokacija u Sarajevu (ulica Maršala Tita, Trampina, naselje Ilidža), te u Zagrebu i Neumu, čija je vrijednost oko dva miliona KM. Drugi dio nekretnina su poslovne građevine u vrijednosti devet miliona KM.

Država je većinski vlasnik Šipada, te njen udio iznosi 66, 5673 posto. Preostali dio kapitala od 33,4327 posto drži 664 sitnih dioničara, koje čine sadašnji i bivši radnici, pravna lica i fondovi.

Najveći pojedinačni procentat vlasništva nad dionicama imaju ZIF "Naprijed" dd Sarajevo ( 6,1596 posto), ZIF "MI Group" dd Sarajevo ( 3,0016 posto), Aktiva Naložba Ljubljana (1,2410 posto).

Preduzeće ima 25 zaposlenih, a ukupni prihodi sa 3,8 miliona KM u 2008. godini pali na 522.689 KM prošle godine. Šansa za investitore je smanjenje troškova, pokretanje osnovne djelatnost, bolje iskorištenje postojeće imovine te poslovni prostori na atraktivnim lokacijama.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/589182)

Potpisan ugovor: "Tola Company" kupac poslovnog objekta "Željezare Zenica"

U Agenciji za privatizaciju u FBiH, nedavno su Kupoprodajni ugovor, potpisali Safet Berbić, direktor "Željezare Zenica" d.o.o Zenica i Darijan Mileusnić, direktor "Tola Company" d.o.o Zenica i Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju u FBiH. Predmet prodaje je tehničko-tehnološka cjelina "Privredno poslovni objekat sa pripadajućom parcelom" u vlasništvu Željezare Zenica.

Kupac je obavezan platiti kupoprodajnu cijenu od 241.000,00 KM koju je ponudio u tenderu, umanjenu za plaćeni depozit. U naredna 24 mjeseca od potpisivanja Ugovora, kupac treba osigurati nova finansijska ulaganja u iznosu od 310.000,00 KM. Obavezan je i preuzeti i zaposliti pet radnika "Željezare Zenica".

Kontrolu izvršenja obaveza preuzetih na osnovu potpisanog ugovora obavljat će Agencija za privatizaciju u FBiH.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/589128)

Počela s radom nova fabrika: Britanci investiraju u Maglaj

U Maglaju s radom počela nova firma. Za 15-tak dana prvih 50 nezaposlenih odlazi u Hrvatsku na obuku, da bi od 01.08.2012. godine počeli raditi u maglajskim pogonima firme "Ionix systems".

Danas su u općini Maglaj boravili predstavnici firme "Ionix systems" čije je sjedište u Velikoj Britaniji, a proizvodne pogone imaju i u Estoniji i Hrvatskoj. Djelatnost firme je izrada žičanih formi električnih instalacija za građevinske strojeve, vozila i autobuse, a njihovi kupci su svjetski renomirane firme: Lotus, Komatsu Hanomag, JCB i dr.

Tokom razgovora sa općinskim načelnikom Mehmedom Mustabašićem i njegovim saradnicima istakli su zahvalnost za iskazanu spremnost i podršku na koju su naišli u Maglaju, od novembra prošle godine kada su obavljeni inicijalni razgovori do danas.

"Općinska administracija bila je i biće na usluzi privrednicima, a ovo je za Maglaj veliki dan. Predstavnici firme obišli su nekoliko bh gradova i pouzdanog partnera našli upravo u Maglaju. Mi smo iskazali punu kooperativnost i imali smo interes za otvaranje novog proizvodnog pogona u Maglaju, koji sa radom zvanično počinje 01.augusta", istakao je općinski načelnik Mehmed Mustabašić.

Na raspisani poziv za prvih 50 radnih mjesta putem Biroa za zapošljavanje pristiglo je više od 400 prijava, a razgovori sa prijavljenim kandidatima su već počeli.

"Pristupamo izboru najboljih kandidata, nakon procedure prijavljivanja putem Biroa za zapošljavanje. Određeni broj molbi je vrlo kvalitetan, tako da se nadam da ćemo moći izvršiti odabir kandidata. U narednom periodu odabrani odlaze u Zagreb gdje će biti obučeni za rad koji će nastaviti po povratku u Maglaj, od 01.08.2012. Od prvog dana smo imali jako dobru komunikaciju sa načelnikom i administracijom, dobili smo sve potrebne informacije na temelju kojih je donesena poslovna odluka da se proizvodni pogon otvori u Maglaju", rekla je direktorica novoosnovane firme u Maglaju Gordana Marković.

“Velika pomoć od strane općine Maglaj bila je jedan od osnovnih parametara zbog kojih smo tu. Inicijalno ulaganje, uzimajući u obzir trogodišnji period, zakup prostora, plaće zaposlenika, oprema kao i troškovi transfera proizvoda iz naših drugih lokacija u našu tvornicu u Maglaju, bilo bi oko dva miliona eura. Međutim, troškovi će porasti tokom proizvodnje, a tako će se uvećati i ovo inicijalno ulaganje”, rekao je Stephen Allan, izvršni direktor firme “Ionyx systems”.

S novom godinom očekuju se i nova zapošljavanja, a kooparentski odnosi su već uspostavljeni sa određenim firmama metalske struke.

"Nećemo se zaustaviti na ovih 50 radnika, a poslovna zgrada koju smo iznajmili, dokaz je tome", rekao je direktor Allan na kraju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/589789)

U toku su radovi na benzinskoj pumpi Energopetrol Semizovac na ulazu u Sarajevo iz pravca Tuzle

Dosla i ta na red...

Nije mi jasno zasto ne rade onu u Nedzaricima i pogotovo zasto ne one dvije u Mostaru kod Zeljeznicke?

Manji bh. entitet u problemima: Slovenska elektroprivreda od RS traži 1,5 milijardi KM
16.06.2012


http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/jun2012/TE_ugljevik_848207855.jpg&w=255&h=166&zc=1

Premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić tvrdi da će RS koristiti sva pravna sredstva da bi se "Rudnik i termoelektrana Ugljevik" (RiTE) "odbranili" u postupku koji je pokrenula slovenska elektroprivreda zatraživši sudskim putem odštetu od čak milijardu i 570 miliona KM.

- Možda su u prošlosti urađene neke radnje koje nisu u korist RS, ali moramo koristiti sve pravne lijekove da bismo se odbranili u ovom postupku - rekao je Džombić.

Riječ je o najvišem tužbenom zahtjevu s kojim se suočava manji bh. entitet. Ova tužba trenutno se nalazi na Višem privrednom sudu u Banjoj Luci, a prvobitni zahtjev od 66,8 miliona KM, o kojem su još 2006. nespješno pregovarale vlasti u Sloveniji i RS, tako je povećan za 1,5 milijardi KM.


Opširnije .... (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/101116-manji-entitet-suocen-s-najvisim-odstetnim-zahtjevom-slovenska-elektroprivreda-od-rs-trazi-1-5-milijardi-km.html)

Dosla i ta na red...

Nije mi jasno zasto ne rade onu u Nedzaricima i pogotovo zasto ne one dvije u Mostaru kod Zeljeznicke?

a tek ona na Grbavici i Pofalićima njih si zaboravio
Ima jedna u Ilijašu izgleda kao iz horor filmova

Dosla i ta na red...

Nije mi jasno zasto ne rade onu u Nedzaricima i pogotovo zasto ne one dvije u Mostaru kod Zeljeznicke?

Ta u Mostaru meni jos i dobro izgleda, gore se one dvije u Konjicu.

Manji bh. entitet u problemima: Slovenska elektroprivreda od RS traži 1,5 milijardi KM
16.06.2012


http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/jun2012/TE_ugljevik_848207855.jpg&w=255&h=166&zc=1

Premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić tvrdi da će RS koristiti sva pravna sredstva da bi se "Rudnik i termoelektrana Ugljevik" (RiTE) "odbranili" u postupku koji je pokrenula slovenska elektroprivreda zatraživši sudskim putem odštetu od čak milijardu i 570 miliona KM.

- Možda su u prošlosti urađene neke radnje koje nisu u korist RS, ali moramo koristiti sve pravne lijekove da bismo se odbranili u ovom postupku - rekao je Džombić.

Riječ je o najvišem tužbenom zahtjevu s kojim se suočava manji bh. entitet. Ova tužba trenutno se nalazi na Višem privrednom sudu u Banjoj Luci, a prvobitni zahtjev od 66,8 miliona KM, o kojem su još 2006. nespješno pregovarale vlasti u Sloveniji i RS, tako je povećan za 1,5 milijardi KM.


Opširnije .... (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/101116-manji-entitet-suocen-s-najvisim-odstetnim-zahtjevom-slovenska-elektroprivreda-od-rs-trazi-1-5-milijardi-km.html)haha nek oni vrate pare od ljubljanske

haha nek oni vrate pare od ljubljanske

A da - kol'ko oni ono love jamiše?

Nerealne opcije traze Slovenci, da im se vrate pare koje su ulozili?, te naknadu za upravljanje udruzenim sredstvima?! Svi znamo da je bio rat, i da to upravljanje udruzenim sredstvima nije bilo izvodljivo, a drugo je to sto oni nisu odmah poslije podnjeli postupak za revitalizaciju privrednoga poretka u tom preduzecu, a za prvo, pa mislim kako moze neko da ti vrati pare, ako je sve tokom gradnje bilo regularno. A ovih 66 miliona sto duguju za struju to je opravdano, no nisam siguran ni to koliko, posto fakticki ES je trebala da podnese zalbu cim se rat zavrsio, kako bi eventualna raspodjela kapitala zazivjela, no ta ista nije ucinila, i ne znam sta sada traze? A ovo za Ljubljansku banku je sve crno na bijelom, korisnici iste su podnjeli jos pocetkom rata pravo na povrat kapitala, no ista im nije htjela to omoguciti.


@CE Prema procjenama negdje oko 2 milijarde kad se sve zbroji.

Great what are the prospects of getting retail shelf space for locally produced goods? Are domestic goods favored by foreign retail giants operating in BiH?

Well, prospects for getting good retail shelf space for locally produced goods are very high. I don't know whether domestic goods are favored over the foreign ones by foreign retail giants, since not many of them operate in BIH, but I can tell that domestic retail giants favor it a lot. Some of them go that extreme that only domestic products sell in their retails ( for instance small retail operators ).

Od prosloga puta u izgradnji ili zavrsene

Fabrika boja Lukavac
Fabrika masivnih ploca Bijeljina
Fabrika elektronskih instalacija Maglaj
Fabrika traktora Bijeljina(! pocela montaza hala )
Fabrika pirolize Olovo
Fabrika sira Capljina
Fabrika kartona Visoko

Sudeci po tvojim informacijama najvise se fabrika gradi na potezu BN-Prnjavor u to ukljucujem i RS i FBH dio.

imali neki razlog za takvu distribuciju novih fabrika

Proizvodnja u Konjuhu bi uskoro mogla biti pokrenuta


Nakon nedavnih protesta radnika Fabrike namještaja "Konjuh" Živinice i njihovog susreta s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem, čini se da dolaze bolji dani i za radnike ove fabrike, ali i općinu i kanton u cijelosti.
Foto: Arhiv/FotoservisPrema najavama, proizvodnja u fabrici namještaja "Konjuh" Živinice mogla bi biti pokrenuta ove sedmice.

Federalna vlada je odobrila kredit od milion KM za nabavku repromaterijala. Kreditno zaduženje od milion maraka, koliko je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila putem Razvojne banke, odnosno Federalnog biroa za zapošljavanje, ne može pokriti dugove, ali će biti dovoljno za pokretanje proizvodnje.

Prošle sedmice izvršen je remont fabrike elemenata, furnira, stolova i stolica. Preostao je još remont energane gdje su veći kvarovi nastali nakon isključenja električne energije u februaru, kada su temperature bile niže od -20 stepeni. Ova fabrika je za sada bez električne energije, ali je najavljeno njeno uključenje ove sedmice, kada bi mašine trebale biti puštene u probni rad. Slijede i pregovori s preduzećem "Šume" TK o nabavci trupaca.

Fabrika namješataja "Konjuh" Živinice ima na raspolaganju 535 radnika, a još 60 ponovo će se vratiti s biroa za zapošljavanje.

"U početku neće biti angažirani svi uposlenici. Prvi mjesec je planirano da to bude oko 150 radnika, a kasnije će se taj broj postepeno povećavati s porastom poslova i naplate", kazao je u izjavi za Fenu Fahrudin Pašić, direktor ove fabrike.

Svoje zadovoljstvo ne krije ni načelnik Općine Živinice Hasan Muratović, koji je od početka aktivno uključen u rješavanje problema radnika "Konjuha". Raduje ga pokretanje proizvodnje i kaže da će, kao i do sada, pružati maksimalnu podršku radnicima i menadžmentu ove fabrike.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/proizvodnja-u-konjuhu-bi-uskoro-mogla-biti-pokrenuta/120618034)

Sudeci po tvojim informacijama najvise se fabrika gradi na potezu BN-Prnjavor u to ukljucujem i RS i FBH dio.

imali neki razlog za takvu distribuciju novih fabrika

Pa mozda zato sto je vecina naroda na tom prostoru, a isto tako fabrike se grade i na drugim mijestima, uzmite prosli listing, Hercegovina i Cazinska Krajina su npr. jake( i druge regije se polako aktiviraju, npr. Boksit otvara fabriku za masivne ploce i briket uskoro) , a za ostale jednostavno naroda nema, svi su ili otisli u inostranstvo ili je sredina tako struktuirana da nema ni potrebe za nesto opasnije ulaziti u proizvodni biznis ( administracija ( centri jedinica ), trgovine ( pogranicna mijesta i veci centri jedinica ) i usluga ( veci centri jedinica i privredni centri ) )

^^pa nije bas vecina naroda, jer se uglavnom radi o mjestima kao sto su Gracanica, Bijeljina, Prnjavor, Derventa. TZ i BL nisam nigdje primijetio, kao ni Zenicu ili Doboj.

^^pa nije bas vecina naroda, jer se uglavnom radi o mjestima kao sto su Gracanica, Bijeljina, Prnjavor, Derventa. TZ i BL nisam nigdje primijetio, kao ni Zenicu ili Doboj.

Pa to su ti centri u kojima je privredni duh ziv, ZE ima zeljezaru i desetine firmi koje se bave obradom raznoraznih metala, i polako ide i kod njih, nije bas sada svake sedmice, ali polako ide, gradi se. TK ti je prakticno jedan sistem, i mnogi iz jedne TK opstine rade u drugoj, te npr. jedna firma iz TZ otvori pogon u Lukavcu( Limpio Tuzla ima pogon u Lukavcu, prosli listing ) ( ne znaci da se u TZ ne otvaraju fabrike, imas predprosli listing i pogledaj ), jer je u blizini itd. Isto pogledaj prosle listinge, naci ces i fabrike u Doboju, Zenici i drugdje, nema ih ko u ovim cijelinama, ali polako, bice ih. BN( poljopriveda, hrana ), Derventa ( trgovina, met. industrija, tekstil i obuca ), Prnjavor( transport, tekstil i obuca) su ti privredni centri sa velikim obrtom kapitala, i logicno je da se ideje radjaju tamo gdje ima novca. BL ti je administrativni centar u kojem glavni primat ima trgovina i usluge, ali to ne znaci da nema i fabrika ni tamo, doduse veoma malo u usporedbi koliko bi ih trebalo biti.

Sa BL je tako da ako se nesto otvara otbara se u Laktasima, nikako u BL, jer je skuplje

Sa BL je tako da ako se nesto otvara otbara se u Laktasima, nikako u BL, jer je skuplje

Pa ja Laktase i uzimam kao dio BL, posto su u svakome pogledu vezani za BL, i normalno je da se fabrike nalaze po rubnim dijelovima grada u ind. zonama. Ali opet kazem, mali broj ih ima u odnosu koliko je velika BL i okolina, ali ide bolje. :)

Državne dionice UNIS-a na 21. juna berzi

Na Sarajevskoj berzi-burzi, 21.6.2012. godine, zakazana je vanredna aukcija za prodaju 51% državnog kapitala koga čini 2.123.278 dionica u preduzeću "UNIS" d.d. Sarajevo. Dionice će se prodavati u šest paketa isti dan. Početna prodajna cijena iznosi 5,48 KM.

Prodavac državnih dionica je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH.

Odluku o načinu, odnosno metodu privatizacije državnog kapitala u društvu UNIS- Udružena metalna industrija d.d. Sarajevo donijela je Vlada Federacije BiH, saopćeno je iz APF-a.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/591772)

Turske kompanije sklapaju velike poslove u Libiji, bh. firme još na čekanju

Firme iz Bosne i Hercegovine zbog loše sigurnosne i političke situacije u Libiji još se nisu vratile i preuzele svoje poslove u toj afričkoj zemlji.

Potvrdili su to u "Hidrogradnji", sarajevskoj građevinskoj firmi koja je prije nemira u Libiji u toj zemlji imala zaposlenih 500 radnika, od kojih je njih 200 bilo iz BiH, te su imali ugovorene poslove u vrijednosti od oko 60 miliona KM.

"Na našim ranijim gradilištima u Bengaziju, Tripoliju i Sirtu imamo lokalne agente koji vode računa o našoj imovini. Nažalost, informacije koje od njih dobijamo nisu ohrabrujuće za povratak. Procjena je da su rizici još veliki za slanje radnika i za ozbiljne poslove. Sve je na čekanju", kazao je Semin Mašić, direktor "Hidrogradnje".

Nazif Kadrić, otpravnik poslova Ambasade BiH u Libiji, ističe da se bh. firme nisu vratile, ali da firme iz zapadnih zemalja i Turske u Libiji nakon okončanja oružanih sukoba sklapaju velike poslove.

"Ovdje je situacija i dalje konfuzna, ali to ne sprečava posebno turske firme da ovdje rade. Turske firme su ovdje vratile sve poslove, a krenuli su i u veliku ofanzivu tako da su dobile još mnogo poslova. Ima problema, ali se ljudi bore da rade i osvoje poslove", kazao je Kadrić.

Mašić ističe da turske firme imaju veliku podršku svoje države.

"Bojim se da za nas neće biti Libija obećana zemlja kao što je bila ranije. Promijenila se vlast, a za novu vlast, kao i svugdje u svijetu, stari ljudi `ne valjaju`. Mi smo ranije uglavnom sklapali ugovore sa državnim institucijama, a sada su ti kontakti pogubljeni. Vidjećemo kakva će situacija biti, ali posla će biti mnogo manje", kazao je Mašić.

Tačna procjena koliko su bh. firme izgubile zbog rata u Libiji nije poznata. Prema ranijim podacima, prije rata u Libiji tu je radilo oko 1.250 radnika iz BiH. Skoro svi oni su napustili Libiju nakon izbijanja sukoba. Firme iz BiH u Libiji su imale ugovorene poslove u vrijednosti od milijardu evra.

Nemiri u Libiji počeli su 15. februara prošle godine, kada su demonstranti u mnogim gradovima zatražili svrgavanje s vlasti Moamera Gadafija, koji je Libijom vladao 42 godine. Nakon nemira izbio je rat koji je trajao sve do oktobra 2011. godine, kada je Gadafi ubijen.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/591802)

BiH: Pokrivenost uvoza izvozom 51,8 posto

Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od tri milijarde i 126 miliona KM, što je za 7,2 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS), u tom periodu uvoz je iznosio šest milijardi i 38 miliona KM, što je za 1,2 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Procent pokrivenosti uvoza u tom periodu bio je 51,8 posto.

U prvih pet mjeseci ove godine BiH je u robnom prometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit u vrijednosti od dvije milijarde i 911 miliona KM što je za 12,1 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH i dalje su Hrvatska i Njemačka.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-pokrivenost-uvoza-izvozom-51-8-posto/120620077)

Nakon zastoja, prebacuju u petu brzinu: BIRA ulaže dva miliona eura u proizvodnju

Bihaćka industrija rashladnih aparata (BIRA), nakon višemjesečnog zastoja, ponovno je pokrenula proizvodnju, a za narednu godinu planiraju proširenje kapaciteta i zapošljavanje novih 200 radnika, potvrdio je za eKapiju Damir Mihelčić, direktor ove kompanije.

"Od aprila ove godine ponovo radimo redovnu proizvodnju, prema dnevnim zacrtanim planovima od 550 aparata dnevno. Trenutno je u toku godišnji odmor za radnike, poslije čega nastavljamo sa repariranjem proizvodnih pogona i ponovnom proizvodnjom početkom jula“, kazao je Mihelčić.

Kompanija BIRA kao jedan od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini, svoje proizvode prodaje na tržištu 28 evropskih zemalja. Kako bi zadržali ovu poziciju, planiraju dodatna ulaganja u opremu i ljudske resurse.

"U dogovoru sa vlasnikom, naredne godine krećemo sa ulaganjem do dva miliona eura u pokretanje druge smjene i zapošljavanje novih 200 radnika. Ovim bi trebali ostvariti prelazak sa proizvodnje od 550 na 1.110 aparata u idućoj godini", ističe Mihelčić, dodajući da je BIRA zaposlila određeni broj ekonomista, inžinjera mašinske i elektro struke, mladih ljudi koje obučavaju za izazov koji ih čeka naredne godine.

Istovremeno, pripremaju se za početak proizvodnje novog programa od 600 milimetara širine, koji u odnosu na sadašnji znatno napredniji u pogledu energetske potrošnje.

"Imamo zadatak da program koji pripremamo već godinu dana pokrenemo u septembru ili oktobru. U fazi stvaranja tih aparata vodili smo računa da oni budu konkurentniji, energetski djelotvorniji i po kvaliteti i cijeni na tržištu Evrope“, navodi Mihelčić.

BIRA, jedini domaći proizvođač rashladnih uređeja u Bosni i Hercegovini, osnovana je 1982. godine kao sastavni dio Gorenje Grupe. Na međunarodnom tenderu 2004. godine BIRA-u je akvizirala domaća kompanija Robot.

Od 2006. godine sarađuju sa kompanijom Electrolux, svjetski poznatim proizvođačem uređaja i opreme za kuhanje i čišćenje.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/592408)

Gradski servis - Nova usluga ASA grupacije

ASA grupacija, lider na bh. tržištu sa preko 40% učešća u prodaji novih vozila, je tokom 17 godina postojanja dokazala stručnost u prodaji, ali i popravljanju i održavanju vozila. Kako bi svojim dugogodišnjim kupcima osigurala kontinuitet usluga, ASA je pokrenula novu uslugu servisiranja vozila nakon isteka garantnog roka.

Sa radionicama u sarajevskom naselju Rajlovac, GRADSKI SERVIS se razlikuje od ostalih servisa.

"Razlika je u tome što ćemo biti pouzdana, kvalitetna i cjenovno povoljna servisna radionica koja može dnevno opslužiti veći broj vozila svih proizvođača", kaže Omer Kozadra, direktor ASA PSC, članice ASA grupacije u okviru koje posluje GRADSKI SERVIS. ASA je svjesna da postoje dobri i kvalitetni servisi, ali su to radionice malih kapaciteta, usko specijaliziranih za pojedine brendove.

"Ono što čini nas drugačijima je i to što dajemo dvije godine garancije na ugrađene dijelove i usluge u pravom smislu riječi", naglašava Kozadra.

Zaposlnici u GRADSKOM SERVISU su se stručno usavršavali na seminarima koje su vodili ovlašteni treneri Volkswagen koncerna.

"Unutar našeg kompleksa postavljena je najmodernija dijagnostička oprema, imamo stanicu za tehnički pregled, autopraonicu, prodavnicu rezervnih dijelova, a nudimo i usluge šlep službe, a sve kako bi kupcima ponudili najbolje uslove", ističe Kozadra.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/592270)

Za pet mjeseci prikupljeno 380,3 miliona KM po osnovu direktnih poreza

Porezna uprava Federacije BiH (PUFBiH) u prvih pet mjeseci ove godine prikupila je direktnih poreza u iznosu od 380.330.564 KM, što je za 9,39 posto ili za 32,66 miliona KM više od naplaćenih u istom periodu prošle godine.
Direktor PUFBiH Midhat Arifović informirao je članove Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH, na sjednici u utorak, o naplati direktnih poreza u tom periodu.

Arifović je izdvojio da je porez na dobit naplaćen u iznosu od 79.309.725 KM što je više za 27,07 posto ili za 16,89 miliona KM.

Strukturu tog poreza čine: porez na dobit banaka i drugih finansijskih institucija i bilježi rast prihoda za 69,74 posto ili za 12,51 milion KM, te porez na dobit preduzeća, koji pripada kantonalno-općinskom budžetu i veći je za 9,85 posto ili za 4,38 miliona KM.

Arifović je kazao da je porez na dohodak u tom periodu naplaćen u iznosu od 106.946.869 KM, što je za 1,70 posto ili za 1,84 miliona KM manje nego u istom periodu prošle godine.

Naknade i takse naplaćene su u iznosu od 79.113.476 KM što je za 29,45 posto ili za 17,99 miliona KM više, a posebne naknade naplaćene su u iznosu od 65.573.561 KM, što je za 8,38 posto ili za 5,07 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/za-pet-mjeseci-prikupljeno-3803-miliona-km-po-osnovu-direktnih-poreza)

Standard & Poor's: Stanje u BiH evidentno se popravlja

Analitičari agencije Standard & Poor's iz Londona ocjenjuju da se stanje u BiH evidentno popravlja i da su izgledi za stabilizaciju kreditnog rejtinga BiH dobri.
Analitičari podsjećaju da je BiH u proteklom periodu bila suočena sa značajanim oscilacijama i da je to razlog smanjenja njenog kreditnog rejtinga prošle godine, saopšteno je nakon sastanka analitičara ove agencije sa ministarom finansija Federacije Antom Krajinom i ministrom energije, rudarstva i industrije Erdalom Trhuljem.

Na sastanku u sjedištu Vlade Federacije u Sarajevu bilo je riječi o ekonomskoj, političkoj i fiskalnoj situaciji u BiH.

Krajina je upoznao predstavnike ove agencije sa ključnim strukturalnim odrednicama budžeta Federacije za 2012. godinu i njegovim implikacijama na fiskalnu stabilnost ovog entiteta.

On je ukazao i na pregovore Vlade Federacije sa međunarodnim finansijskim insitucijama, posebno MMF-om, te o mogućem zaključenju novih kreditnih aranžmana.

Krajina je istakao i da je očekivani rast BDP u Federaciji u ovoj godini oko jedan odsto, iako prvo polugodište ukazuje da bi on mogao premašiti takva predviđanja.

Trhulj je govorio o stanju u privredi i industriji i ukazao na nekoliko zakona koje je usvojila Vlada Federacije s ciljem konsolidacije stanja u ovim oblastima.

„U sektoru energije doneseni su reformski propisi koji bi trebalo da privuku strane investitore", istakao je Trhulj, te naglasio opredjeljenje Vlade da prirodne i mineralne resurse stavi u funkciju razvoja Federacije.

U tom smislu ukazao je na potencijalna nalazišta olova, cinka, srebra, te nafte i zlata, i najavio raspisivanje međunarodnih tendera za dodjelu koncesija za njihovu eksploataciju.

Govoreći o političkoj situaciji u ovom entitetu, oba ministra su saglasna da, bez obzira na političke nesuglasice, Vlada Federacije radi jedinstveno, a političke rasprave ne utiču na njenu operativnost.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/standard--poors-stanje-u-bih-evidentno-se-popravlja)

BiH: Pokrivenost uvoza izvozom 51,8 posto



Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/bih-pokrivenost-uvoza-izvozom-51-8-posto/120620077)

A bile su procjene da ce ici po prvi put od rata na 60%, no zbog snijega taj plan nije ostvaren.

FBiH: U maju povećana industrijska proizvodnja


Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u maju 2012. veća je za 0,7 posto u odnosu na mjesec ranije, a za 0,4 posto u odnosu na maj 2011.
Kako navode iz Federalnog zavoda za statistiku, ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar - maj ove godine u odnosu na isti period 2011. manja je za 6,4 posto.

U području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom manja je za 14,1 posto, u području prerađivačke industrije za 4,5, a u području vađenja ruda i kamena za 2,5 posto.

Industrijska proizvodnja u FBiH u maju 2012. u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011. godine manja je za 2,1 posto.


Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/fbih-u-maju-povecana-industrijska-proizvodnja/120620139)

Spoj nauke i narodnih recepata: Jablanički Bio Brend plasirao proizvod Cardofit

Ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Amer Zagorčić i županijski ministar financija Samir Hadžihusejnović posjetili su jučer poduzeće Bio Brend d.o.o. Jablanica.

"Bio Brend je firma koja datira od 2006. godine i koja je implementirala integrirani sustav upravljanja kvalitetom, sigurnosti hrane i okolišem. Posjedujemo internacionalne certifikate, a bavimo se isključivo preradom voća u ljekovite sirupe", kazala je direktorica poduzeća Milada Zahirović, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Inače, Bio Brend Jablanica već je na tržište BIH plasirala proizvod Cardofit koji predstavlja spoj nauke, tehnologije i narodnih recepata, koji utječu na sprječavanje i liječenje bolest kardiovaskularnog sustava, stanja nakon infarkta miokarda i moždanog udara, probleme s cirkulacijom, metaboličkog sindroma, šećerne bolesti, karcinoma, upala i alergija, kao i na demenciju, Parkinskonovu bolest i aterosklerozu.

Govoreći o budućim planovima vlasnik firme Bio Brend d.o.o. Jablanica Munever Zahirović kazao je kako je u okviru planova razvoja zacrtani cilj u vrlo skorom vremenu biti prisutan i prepoznatljiv ne samo u BiH nego i u državama okruženja i šire, stoji dalje u priopćenju.

Bio Brend ima namjeru proširenja proizvodnih kapaciteta, kao i povećanje broja uposlenih, tako da je kupljen pogon bivše Unisove tvornice kliznih ležajeva u Jablanici, gdje će uskoro preseliti cjelokupna proizvodnja, što je preduvjet za otvaranje novih radnih mjesta.

"Bez stvaranja nove vrijednosti, bez novih proizvodnih pogona i bez otvaranja novih radnih mjesta nema šansi za naš gospodarski oporavak. Opredijeljenost ove vlade je zacrtana od samog preuzimanja dužnosti, a to je biti potpora investitorima koji žele svoje ideje i svoj kapital pretočiti u konkretne projekte", kazao je ministar Zagorčić.

Ministar Hadžihusejnović istaknuo je kako u vrijeme krize raduje svaka investicija.

"Ljudima koji nemaju straha od krize, kojoj smo svjedoci, nego krizu vide kao šansu za snažniji razvoj, treba naša svekolika potpora. Zato smo danas ovdje, da u svoje osobno ime, ali i u ime Vlade naše županije, pozdravimo napore ovih ljudi, te ih ohrabrimo da će u resornim ministarstvima, ali i u Vladi u cijelosti imati partnere koji će predano raditi na tome da zakonski okvir, koji se odnosi na gospodarstvo, uređuje na način koji će biti od pomoći, a ne prepreka investitorima", dodao je nakon ministar Hadžihusejnović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/592622)

Proizvođači namještaja iz BiH otvorili izložbeni salon u Londonu

Deset proizvođača namještaja iz BiH izložili su svoj namještaj u posebno dizajniranom veleprodajnom izložbenom salonu u Londonu kao dio nastojanja da se podstakne izvoz Bosne i Hercegovine u Veliku Britaniju, koja je jedno od glavnih evropskih tržišta namještaja.


U bh. izložbenom salonu površine 200m2, koji se nalazi u objektu "Target House" na Aveniji Bryant (Romford, šire područje Londona), izložen je namještaj firmi Scontoprom/Urban, Nova Forma, Vrbas, Standard Prnjavor, FIS, Economic, Ećo, Izazov i Stil.


Salon je otvoren uz podršku USAID-Sida FIRMA projekta i Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH). Neposredno prije zajedničkog izlaganja na sajmu namještaja Interiors NEC u Birminghamu u januaru 2011. godine, kojeg je također podržala FIRMA, predstavnici bh. kompanija obratili su se FIRMA projektu i VTK BiH za pomoć u organizaciji ovog izložbenog salona.


Kao rezultat pomenute posjete sajmu, FIRMA je pomogla domaćim proizvođačima namještaja da uspostave i da se organiziraju u okviru Proizvodno-prodajne agencije (PPA) za tržište Velike Britanije, WoodLine Marketing Ltd, a od tada najmanje dvije bh. firme, Nova Forma i Krivaja, izvoze svoj namještaj preko Wood Line Marketinga u Veliku Britaniju. Očekuje se da će izložbeno-prodajni salon u Velikoj Britaniji, kao i prateće promotivne aktivnosti doprinijeti daljem uspjehu u smislu značajnog povećanja izvoza namještaja iz BiH u Veliku Britaniju i Irsku.


U koordinaciji sa lokalnim partnerima u implementaciji projekta FIRMA - Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA), Udruženjem „Drvni klaster u BiH“, Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom komorom Unsko-sanskog kantona i Regionalnom razvojnom agencijom REZ iz Zenice, WoodLine Marketing je u Velikoj Britaniji za firme iz BiH organizirao još nekoliko promotivnih događaja.


Među njima su i pojedinačni poslovni susreti između bh. proizvođača i uvoznika i agenata iz Velike Britanije. Kompanije su također izradile i zajedničku prezentaciju prilagođenu tržištu Velike Britanije, a pojavile su se i u dva poznata magazina posvećena namještaju u Velikoj Britaniji -- Furniture Today i Interiors Monthly -- i to u 2011. i januaru 2012. godine. Osim toga, WoodLine Marketing je organizirao i "kružne ture" u okviru kojih su se u posebno opremljenim vozilima prevozili i distributivnim centrima izvan šireg područja Londona predstavljali uzorci namještaja iz BiH.


USAID-Sida FIRMA projekat otvara ovaj distributivni kanal i za druge bh. firme kako bi sarađivale i izvozile putem Proizvodno-prodajne agencije u Velikoj Britaniji. Nakon jednogodišnje podrške njihovim aktivnostima, očekuje se da će proizvođači namještaja iz BiH u narednom periodu izvršiti značajniji prodor na tržište Velike Britanije te uspostaviti uspješne i dugotrajne tržišne veze s firmom WoodLine Marketing Ltd. kao proizvodno-prodajnom agenicijom na tržištu Velike Britanije.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/592739)

Turske kompanije sklapaju velike poslove u Libiji, bh. firme još na čekanju



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/591802)

Za očekivanje.

EFT i Kineska banka dogovorili kredit: Za izgradnju TE Stanari 350 miliona eura


Predstavnici Vlade Republike Srpske, Kineske razvojne banke (CDB) i energetske kompanije EFT Group potpisali su danas u Banjoj Luci ugovor o kreditiranju projekta izgradnje termoelektrane (TE) Stanari.

CDB će EFT-u osigurati struktuirani kredit od 350 miliona eura za izgradnju TE Stanari, koju će po sistemu “ključ u ruke” isporučiti kompanija “Dongfang Electric Corporation” iz Kine.

Ukupna vrijednost projekta je 550 miliona eura, a osim izgradnje elektrane novac će biti uložen u povećanje kapaciteta rudnika Stanari.

Pregovori o kreditu za izgradnju TE Stanari su trajali dvije godine, a u njima je učestvovalo više od 100 eksperata iz oblasti finansija, građevine i energetike, kao i 30 eksternih advokata iz vodećih svjetskih kancelarija. Ugovor o kreditu CDB sačinjava 27 dokumenata napisanih na više od 1.000 stranica, a samo troškovi zatvaranja finansijske konstrukcije su više od dva miliona eura.

Nakon potpisivanja ugovora rečeno je da će TE Stanari biti najmoderniji energetski objekt izgrađen u Bosni i Hercegovini do danas.

S 300 megavata instalirane snage godišnje će proizvoditi 2.000 gigavat-sati električne energije u baznom režimu rada, u skladu s direktivama Evropske unije o zaštiti životne sredine.

Izgradnja ovog objekta trajat će 45 mjeseci, a puštanje u rad buduće termoelektrane je planirano za početak 2016. godine.

U fazi izgradnje na gradilištu TE Stanari bit će angažirana mnogobrojna domaća poreduzeća, koja se prije svega bave građevinskim i montažnim radovima, kao i mašinskim poslovima, istaknuo je premijer RS-a Aleksandar Džombić.

Oko 90 posto građevinskih radova obavit će, kazao je, domaća preduzeća, a oko 300 kineskih stručnjaka raznih profila će nadgledati gradilište na kojem će biti zaposleno do 1.200 ljudi.

Po završetku izgradnje TE Stanari stalni posao će naći 250 ljudi, dok će se u rudniku broj zaposlenih povećati na 600.

O značaju ovog projekta za RS govorio je na zajedničkoj pres-konferenciji entitetski predsjednik Milorad Dodik.

EFT Group je vodeći strani investitor u energetski sektor Bosne i Hercegovine. Od preuzimanja rudnika Stanari u maju 2005. godine EFT je do danas uložio 63 miliona eura u njegovu rehabilitaciju i razvoj.

U rudniku je zaposleno 453 rudara, a od 2007. u Stanarima se svake godine obaraju rekordi u proizvodnji i plasmanu uglja, istakao je predstavnik ove kompanije Vuk Hamović.


:cheers::cheers::cheers::cheers::cheers:

da li će kinezi podržati još kakav projekat u oblasti energije i rudarstva u BiH?

edit

Očekuje se stabilizacija kreditnog rejtinga BiH

Analitičari agencije Standard & Poor's iz Londona ocjenjuju da se stanje u BiH evidentno popravlja i da su izgledi za stabilizaciju kreditnog rejtinga BiH dobri.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120620103.jpg

Na sastanku u sjedištu Vlade Federacije u Sarajevu bilo je riječi o ekonomskoj, političkoj i fiskalnoj situaciji u BiH.

Krajina je upoznao predstavnike ove agencije sa ključnim strukturalnim odrednicama Budžeta Federacije za 2012. godinu i njegovim implikacijama na fiskalnu stabilnost ovog entiteta.
On je ukazao i na pregovore Vlade Federacije sa međunarodnim finansijskim insitucijama, posebno MMF-om, te o mogućem zaključenju novih kreditnih aranžmana.

Krajina je istakao i da je očekivani rast BDP u Federaciji u ovoj godini oko jedan odsto, iako prvo polugodište ukazuje da bi on mogao premašiti takva predviđanja.
Trhulj je govorio o stanju u privredi i industriji i ukazao na nekoliko zakona koje je usvojila Vlada Federacije s ciljem konsolidacije stanja u ovim oblastima.

„U sektoru energije, doneseni su reformski propisi koji bi trebalo da privuku strane investitore“, istakao je Trhulj, te naglasio opredjeljenje Vlade da prirodne i mineralne resurse stavi u funkciju razvoja Federacije.
U tom smislu ukazao je na potencijalna nalazišta olova, cinka, srebra, te nafte i zlata, i najavio raspisivanje međunarodnih tendera za dodjelu koncesija za njihovu eksploataciju.

Govoreći o političkoj situaciji u ovom entitetu, oba ministra su saglasna da, bez obzira na političke nesuglasice, Vlada Federacije radi jedinstveno, a političke rasprave ne utiču na njenu operativnost.

klix.ba

Kolaps građevinskog sektora u RS, sve je više otkaza


Građevinski sektor u Republici Srpskoj (RS) je nekonkurentan, a statistički pokazatelji govore o sve težem stanju u toj oblasti.

Da su globalna ekonomska kriza, nedostatak javnih i privatnih investicija doveli domaći građevinski sektor na korak do potpunog kolapsa, ocijenili su i u Udruženju ekonomista RS - Swot.

Od januara do marta ove godine vrijednost izvršenih građevinskih radova u RS-u dodatno je smanjena za 14,3 posto, dok je broj angažovanih radnika bio manji za 7,4 posto.

Negativan trend građevinare je pratio cijele prošle godine. Ukupna građevinska aktivnost u prvom kvartalu 2011. bila je manja za 4,9 posto, u drugom za 2,3, u trećem za čak 14,7, dok je četvrtom smanjena za dodatnih 4,2 posto.

Nesporno je da nedostatak krupnih investicija privatnog i javnog sektora ne doprinosi oporavku domaće građevinske operative. Međutim, značajno ograničenje ovom procesu, kako naglašavaju ekonomisti je i zbog nivoa (ne)konkurentnosti i osposobljenosti građevinskih preduzeća da se nose sa zahtjevnijim poduhvatima međunarodnog karaktera.

Tako su se na nedavno zaključenom tenderu za izgradnju dionice autoputa Prnjavor - Doboj prijavile samo dvije firme iz RS-a, koje taj projekt namjeravaju realizovati u saradnji s partnerskim firmama iz inostranstva.

Time je dugo najavljivano formiranje konzorcija domaćih građevinskih preduzeća, koja su trebala da se zajednički uključe u utrku za dobivanje ovog izuzetno vrijednog posla, ostalo samo na ideji.

Na tender za izgradnju dionice autoputa Prnjavor – Doboj, u ukupnoj dužini od 37 kilometara, pristiglo je 12 ponuda od 31 preduzeća. Za finansiranje izgradnje Vlada RS-a je obezbijedila kreditna sredstva EBRD-a u iznosu od 150 miliona eura.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/101992-kolaps-gradjevinskog-sektora-u-rs-sve-manje-poslova-i-sve-vise-otkaza.html)

Investicija od četiri miliona eura: "Krupa-kabine" počinje izgradnju savremene proizvodne hale

Četiri miliona eura novih stranih ulaganja, izgradnja hale od 5 900 kvadratnih metara i zaposlenje za novih 100 radnika rezultat je višemjesečnih razgovora vođenih između općinskog načelnika Armina Halitovića, generalnog direktora grupacije SIAC (siak) iz Italije i direktora preduzeća "Krupa –kabine" koje djeluje u Bosanskoj Krupi u okviru grupacije.

Početkom augusta očekuje se izlazak prvih mašina na teren radi izgradnje nove savremene proizvodne hale, koja će postojeće kapacitete preduzeća "Krupa –kabine" znatno povećati, a Bosanskoj Krupi i njenim stanovnicima obezbijediti nova radna mjesta. Ovo preduzeće se bavi proizvodnjom kabina za radne strojeve i drugih proizvoda neophodnih za poljoprivredu i gradjevinarstvo.

Inače "Krupa – kabine" su vrlo uspješan kolektiv sa 150 zaposlenih. Ovo preduzeće već duže godina radi u tri smjene i vodeće je u izvozu metalnih proizvoda na području Unsko-sanskog kantona. Nova ulaganja će izvoz utrostručiti, a broj radnika povećati. Tajoki Jakinto posebno je istakao činjenicu da su u Bosanskoj Krupi naišli na razumjevanje općinskog načelnika Armina Halitovića i vrlo raspoložene službenike koji su im uvijek bili na usluzi i da su vrlo brzo dobili sve potrebnu dokumentaciju iz nadležnosti Općine, što je bilo prevlaka u odluci da proizvodnju iz nekih drugih zemalja prebace u Bosansku Krupu. Općina Bosanska Krupa svim ulagačima je omogućila oslobađanja i olakšice za takse i naknade ako se radi o izgradnji proizvodnih objekata, a olakšice su veće ukoliko se upošljava veći broj radnika u novoizgrađenim pogonima. Izuzetno zadovoljan otpočinjanjem aktivnosti na ovoj investiciji vrijednoj oko 4 milona eura je i načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović koji kaže da su ovakva ulaganja kruna troipogodišnjih stvaranja uslova za povoljnije okruženje investitorima bilo da žele investirati u poslovnoj zoni ili na nekom drugom mjestu.

Grupacija SIAC u Bosanskoj Krupi je već duži niz godina, ali su njeni čelnici i sami bili iznenađeni brzinom kojom su dobili svu potrebnu dokumentaciju, jer kod otpočinjanja njihovog rada u Bosanskoj Krupi prije desatak godina za to je trebao puno duži postupak. Prema riječima načelnika Halitovića posebno ga raduje činjenica što su italijanski ulagači sami sebi postavili rok od šest mjeseci za otpočinjanje proizvodnje što samo po sebi znači da će novih stotinjak radnika već u januaru dobiti svoje radno mjesto. Izvođenje radova na novim proizvodnim objektima se očekuje u prvoj polovini augusta, a rok za završetak je kraj januara 2013. godine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/593024)

Otvoren četvrti Sajam privrede i poljoprivrede Vogošća

Načelnik općine Vogošća Edin Smajić danas je otvorio 4. Sajam privrede i poljoprivrede Vogošća, koji se održava u sklopu manifestacije Dani kulture, sporta i privrede "Vogošćanski dani 2012.".

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120621120.jpg

Na sajmu učestvuje više od 30 izlagača s područja općine Vogošća i Kantona Sarajevo koji će predstaviti proizvode od organske hrane, meda, te sredstva za kućnu higijenu, a predstavit će se i organizacije koje se bave kreditiranjem poljoprivrede i privrede, saopćeno je iz Općine Vogošća.

Na sajmu su proizvode ponudila i dva bh. brenda - Bellissima i BH Telecom.

Ovogodišnji cilj sajma je prezentacija vogošćanske poljoprivredne i privredne proizvodnje, razvijanje svijesti poljoprivrednih i privrednih proizvođača za prezentaciju svojih proizvoda, kao i podizanje svijesti građana za kupovinom i potrošnjom domaćih proizvoda.

Sajam privrede i poljoprivrede koji organizuju Općina Vogošća, udruženja poljoprivrednika i privrednika ove općine i JU KSC "Vogošća", trajat će do 23. juna, a ulaz je besplatan.

klix.ba

Otvoreni novi proizvodni kapaciteti firme "Voćni rasadnik"

Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva i dopremijera Federacije BiH Jerke Ivankovića Lijanovića, Suad Čamdžić danas je u Srebreniku prisustvovao otvaranju novih proizvodnih i rashladnih kapaciteta firme "Voćni rasadnik" d.o.o.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120621124.jpg

Ova firma uspješno se bavi proizvodnjom voćnog sadnog materijala od 1977. godine, a za 2012. godinu tržištu planiraju ponuditi 600.000 komada drvenastih voćnih sadnica s vrlo atraktivnim sortama, saopćeno je iz Federalnog ministartsva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva.

"Nezaposlenim građanima općine Srebrenik u ovo teško vrijeme, a na današnji dan kada slave Dan općine, otvaranje novih radnih mjesta predstavlja najbolji poklon. Ovakve poslovne odluke vlasnika firme "Voćni rasadnik" za svaku su pohvalu", kazao je Čamdžić.

On je dodao da Vlada Federacije BiH, te posebno ministar Jerko Ivanković Lijanović, ovakvim i sličnim projektima daju punu podršku.

Ocijenio je da uvezivanje sistema proizvodnje "od našeg polja do našeg stola" najbolje mogu pomoći ovakvi proizvodni kapaciteti.

klix.ba

BiH prijeti gubitak 100 miliona eura iz IPA fondova


Ukoliko u narednih nekoliko sedmica ne bude riješeno pitanje mehanizma za koordinaciju projekata EU, BiH će izgubiti 100 miliona eura nepovratnih /grant/ sredstava koje je Unija namijenila BiH u okviru paketa IPA 2012, rekao je Srni analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.
Ocijenivši da je situacija u BiH zabrinjavajuća, Latal je rekao da će, ako u narednih mjesec-dva ne budu otvoreni ozbiljni pregovori sa MMF-om o novom standby aranžmanu, BiH izgubiti potencijalnu kreditnu liniju od gotovo milijardu eura koje bi mogla dobiti od MMF-a i EU-a.

"Bez tih sredstava BiH bi se već krajem ove i početkom sljedeće godine našla u bezizlaznoj situaciji u kojoj ne bi bilo dovoljno sredstava za otplatu stranih dugova, plata, penzija i socijalnih primanja", tvrdi Latal.

Ukoliko vladajuće stranke u BiH, kaže Latal, u narednih mjesec dana ne nađu kompromisno rješenje u vezi sa presudom "Sejdić-Finci", ova ustavna reforma se neće desiti do kraja lokalnih izbora, odnosno do kraja ove ili početka sljedeće godine.

"To će međunarodnoj zajednici jasno pokazati da BiH u ovom trenutku nije spremna ili zainteresovana da krene u pravcu evroatlantskih integracija. To bi se konkretno odrazilo na dalji pad stranog interesa i investicija za BiH", rekao je Latal.

Prema njegovim riječima, pokušaji formiranja novih vlasti i zadržavanja pozicija u trenutnim strukturama vlasti na svim nivoima doveli su do situacije gdje se političari bave sami sobom, umjesto onim za šta su i izabrani - pokretanjem usporene ekonomije, privlačenjem stranih investicija i neophodnim reformama Ustava BiH, te zdravstvenog, penzijskog i socijalnog sistema koji su na izdisaju.

"Obaveze BiH se gomilaju, a međunarodna zajednica preokupirana vlastitim problemima, krizom u evro-zoni, dešavanjima u Siriji i Iranu nema ni vremena, ni interesa, a ni novca, da umjesto njih rješava probleme u BiH", rekao je Latal.

e-kapija.ba

Otvoreni novi proizvodni kapaciteti firme "Voćni rasadnik"


klix.ba

Otvorila se jedna fabrika za preradu voca sa hladnjacama, skladistima i ostalim i u Skugricu, Modrica( nedaleko od Srebrenika ) prekjucer. :)

Počela sa radom benzinska stanica u Jelahu.

http://www.energopetrol.ba/bs_jelah_fajlovi/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_jelah_fajlovi/DSC_0225.jpg

Počela sa radom benzinska stanica u Žepču.

http://www.energopetrol.ba/bs_zepce_fajlovi/DSC_0225.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_zepce_fajlovi/DSC_0227.jpg

Rekonstruisana benzinska stanica Zetra u Sarajevu.

http://www.energopetrol.ba/bs_zetra_fajlovi/DSC_0227.jpg

http://www.energopetrol.ba/bs_zetra_fajlovi/DSC_0225.jpg

Turski privrednici otvaraju hiljadu farmi koza u BiH
22.06.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/793/aybar-bey-1-jpg20120622120651.jpg&w=609&h=424

Turski privrednik porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Aybar Uluca, u intervjuu za agenciju Anadolija, najavio je da će u narednih šest mjeseci biti otvorena prva od ukupno hiljadu farmi koza, koje su dio projekta razvoja poljoprivrede u BiH. Projekat će osigurati otvaranje oko 7.500 radnih mjesta.

Uluca je najavio da će svih hiljadu farmi koza biti otvoreno u narednih pet godina.

"Otvaranje farmi će finansirati turske kompanije koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, a pored neophodne infrastrukture ovdašnjim farmerima bit će dostavljena cjelokupna potrebna tehnologija, stočna hrana, veterinarske usluge i obuka", pojasnio je Ulca.

Kako je ovaj uspješni biznismen rekao novinaru agencije Anadolija, dinamika realizacije projekta usklađena je sa uslovima na terenu, tako da je na bazi jedne godine planirana izgradnja 200 farmi. Svaka farma će brojati 150 koza, a projekat će biti realizovan u periodu od pet godina.


Izvozni kapacitet od 500 miliona KM godišnje

Kada su u pitanju ekonomski pokazatelji u vezi sa projektom, koji u konačnici treba da rezultira proizvodnjom kozijeg mlijeka za plasman na inostrano tržište, Uluca je rekao kako će cjelokupni projekat imati izvozni kapacitet od oko 500 miliona KM na godišnjem nivou.

"Smatramo da će to imati pozitivan efekat na smanjenje visoke stope nezaposlenosti u zemlji, tim više što plasman proizvedenog mlijeka na tržišta izvoza diljem svijeta neće biti ugrožen ni visokim standardima Evropske unije. Standardi koji će biti u primjeni nakon realizacije projekta, bit će viši i od onih u EU, tako da napredak BiH ka članstvu u Evropsku uniju neće ugroziti proizvodnju niti plasman ovih proizvoda na strana tržišta", rekao je Uluca.

Realizacijom projekta, Bruto domaći proizvod (BDP) bit će podržan sa oko milijardu KM, što je prema riječima Aybara Uluce, značajan ekonomski efekat koji cijelom projektu daje posebnu važnost.


U BiH se vratio da investira

Otac Aybara Uluce, rođeni Sarajlija koji je prije devedeset godina, zajedno sa suprugom Travničankom preselio u Tursku, objavio je i prvi tursko-bosanski riječnik, koji je, kazao je Ulca, imao veliki značaj u očuvanju bosanskog jezika kada su u pitanju mlađe generacije Bosanaca i Hercegovaca u Turskoj.

"Projekat izgradnje hiljadu farmi, pored planiranih finansijskih efekata, ima i emotivnu stranu, koja je bila jedan od bitnih faktora prilikom odluke o početku realizacije ovog projekta upravo u Bosni i Hercegovini", rekao je Ulca za Anadoliju i dodao da se svaki projekat ekonomske prirode realizuje s ciljem ostvarenja određenih financijskih efekata, ali da, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u prvi plan dolaze emotivne, kulturološke i historijske veze naroda Bosne i Hercegovine i Turske.

"Ovaj projekat smatramo, prije svega, društveno odgovornim projektom, koji će znatno uticati i na makro ekonomske pokazetelje u zemlji. Odnos između ponude i potražnje kada je u pitanju kozije mlijeko i njegovi proizvodi na globalnom nivou je neuravnotežen i potražnja za ovim mlijekom, koje je po svom sastavu najsličnije majčinom mlijeku je u konstantnom porastu", zaključio je privrednik bosanskog porijekla.

Podrška Turske projektu unaprijeđenja poljoprivrede i ruralnom razvoju BiH dogovorena je tokom posjete predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Ankari u februaru ove godine. Delegacija turskih privrednika, mjesec dana nakon toga, posjetila premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, koji je također podržao ovaj projekat.



ANADOLU

Vanjsko-trgovinska razmjena BiH i Turske se može unaprijediti
22.06.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/800/220602-jpg20120622123250.jpg&w=609&h=424

U organizaciji Vanjsko trgovinske komore BiH održan je poslovni forum privrednika BiH i Republike Turske. Predsjednik Vanjsko trgovinske komore BiH dr.sc.Bruno Bojić rekao je da je današnja posjeta turskih industrijalaca rezultat saradnje VTKBiH i Unije turskih komora.

„Najinteresantnija tema ovog sastanka biće moj poziv za intenziviranje ulaganja u BiH, imajući u vidu da su ona nedovoljna kada se uporede naši bratski odnosi sa Turskom. Turska i BiH imaju relativno dobro vanjsko-trgovinsku razmjenu, koja se naravno može unaprijediti“, istakao je Bojić, te dodao kako se konstantno radi na unaprjeđenju ekonomske saradnje između ove dvije zemlje.

Bojić je istakao da je obim saradnje oko 290 miliona eura, što, kako on smatra, ne odgovara mogućnostima i jedne i druge strane.

„Ono što je žalosno je podatak da mi godišnje izvezemo samo 82 miliona, dok iz Turske uvezemo 208 miliona eura. Mislim da Turska treba osnažiti svoje investiranje u BiH, jer mi imamo dobre i kvalitetne prirodne resurse“, kazao je Bojić. On je istakao da povlačenje Turkish airlinesa iz BiH može imati negativan uticaj, ali kako je povlačenje bilo ekonomskog, a ne političkog karaktera, smatra da taj uticaj neće biti prevelik.

Generalni sekretar organizacije industrijalaca i biznismena Tunceli (TUNSIAD) iz pokrajine Kahramanmaras Ertugrul Ozdurak rekao je da TUNSIAD organizacija ima 56 poslovnica u Turskoj i deset u evropskim državama.

„U posjetu BiH došli smo sa 17 biznismena iz sektora za zlato, građevinu, auto industriju, poljoprivredu i tekstil. Želimo istražiti kakvo je područje u BiH kada je ulaganje u pitanju, te na koji način možemo pomoći ovoj zemlji“, rekao je Ozdurak. On je dodao da na ekonomske odnose između BiH i Turske gleda veoma pozitivno, te da je i to jedan od razloga zbog kojeg su danas ovdje. Ozdurak je istakao da još uvijek nemaju precizne detalje o načinu ulaganja, te kako bi ona mogla biti i zajednička, sa nekom kompanijom iz BiH, ili samostalna.



ANADOLU

BiH posljednja po bruto društvenom proizvodu u Evropi
Prema posljednjem izvještaju Evrospke agencije za statistiku - Eurostat, Bosna i Hercegovina nalazi se na posljednjem mjestu kada je riječ o bruto društvenom proizvodu (GDP) i pretposljednja u segmentu individualne potrošnje (AIC).
Piše: J. H.


Izvještaj Eurostata se odnosi na 27 članica EU, tri zemlje članice EFTA-e, jednu pristupnu zemlju, četiri zemlje koje su kandidati i dvije koje su potencijalni kandidati za članstvo u EU. Prema ukupnoj statistici, Luksembrug se nalazi na prvom mjestu, dosta ispred drugoplasirane Holandije. Treća je Austrija, dok je četvrta Irska.

Poređenja radi, bruto domaći proizvod u Luksembrugu iznosi 274, a u BiH 29. Indeks kupovne moći u Luksemburgu iznosi 150, dok je kod građana BiH tek 35. Prosječan GDP u Evropskoj uniji iznosi 108, dok je indeks stvarne individualne potrošnje (AIC) 107.

Ispred BiH su, po bruto društevnom proizvodu, sve susjedne zemlje, dok Albanija ima jedan poen manje kada je riječ o individualnoj potrošnji.

Lista zemalja po GDP-u i AIC-u:

Luksemburg 274 - 150
Holandija 131 - 113
Austrija 129 - 117
Irska 127 - 100
Švedska 126 - 115
Danska 125 - 113
Njemačka 120 - 119
Belgija 118 - 111
Finska 116 - 112
Velika Britanija 108 - 118
....
Slovenija 84 - 81
Hrvatska 61 - 56
Srbija 35 - 44
Crna Gora 43 - 53
Makedonija 36 - 41
Albanija 31-34
BiH 29 - 35

ja ne vjerujem tim podacima nikako, jer nemaju nikako smisla. Niko me ne moze ubijediti da je CG 14, a MKD 7 indexnih poena iznad, na Albaniju se necu ni obazirati.

To je na onih cuvenih 4,5 miliona stanovnika...

BTW, ovo je novi broj ACIPS-ovih "Novih pogleda", na temu popisa http://www.acips.ba/bos/uploads/novi%20pogledi/NP19-low.zip

Ima interview sa Zdenkom Milinovicem, u kojem on kaze da je RS odbila prijedlog da se i zvanicno smanji procjena broja sanovnika, tj da se ide na 3.100.000-3.300.000 koliko su pokaziva Ankete o radnoj snazi. Meni uopste nije jasno zasto su to odbili? :nuts:

http://i49.tinypic.com/ncmfjn.jpg

2.9 mil. gornja granica!

Dva i po mjeseca poslije dogovora BiH i Srbije: Roba više ne stoji na granici


Protokol o jednostavnijem kretanju roba preko granice, koji su prije dva i po mjeseca u Beogradu potpisale BiH i Srbija, donio je pozitivne efekte, potvrdili su nam neki od bh. privrednika koji svoju robu izvoze u Srbiju.

Podsjećamo, protokol o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokumenata izdatih od akreditovanih laboratorija za hranu i hranu za životinje biljnog i mješovitog porijekla 6. aprila su u Privrednoj komori Republike Srbije potpisali Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Dušan Petrović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije. Ovaj protokol, koji bh. privrednicima znači lakši izvoz u Srbiju, na snagu je stupio mjesec poslije, 6. maja.

Pozitivni efekti

Refik Kurgaš, predsjednik Nadzornog odbora Akova Groupa, za Oslobođenje je jučer rekao da je prije stupanja na snagu ovog protokola bilo zadržavanja bh. robe na granici sa Srbijom zbog dodatnih analiza.

"Mi smo navikli na probleme prilikom izvoza naše robe, međutim, potpisani protokol ima pozitivne efekte. Mislim da je saradnja sa Srbijom u tome korektnija nego sa Hrvatskom", rekao nam je Kurgaš i dodao da najmanje problema prilikom izvoza ima sa Crnom Gorom, Kosovom i Makedonijom.

Zdravko Marinković, direktor Sektora za privredu Vanjskotrgovinske komore BiH, rekao nam je da se bh. privrednici do sada nisu javljali sa pitanjima, odnosno da nisu koristili mogućnost koju im nudi upitnik postavljen na web stranici VTKBiH sa samo jednim pitanjem: Imate li problema prilikom izvoza u Republiku Srbiju? To, kaže Marinković, znači da je protokol sa Srbijom postigao svoju svrhu.

"Upitnikom želimo da na jednom mjestu skupimo podatke i da putem Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa reagujemo prema vlastima Republike Srbije ukoliko to bude potrebno. S obzirom na to da nismo dobili nijedan upit ni prijavu, možemo zaključiti da su vlasti uradile dobar posao i da su privrednici upoznati sa onim šta nudi protokol", rekao nam je Marinković.

Nema kašnjenja

Prije nego je protokol stupio na snagu, bh. roba je neopravdano zadržavana na granici između BiH i Srbije dok se ne pribave potrebni papiri koji prate robu. Protokol je odredio da se izvoznicima iz BiH papiri dobijeni od akreditovanih tijela u BiH priznaju u Srbiji, a identično su tretirani i uvoznici robe iz Srbije u našu zemlju. Osim što su bh. izvoznici kasnili na police trgovačkih centara u Srbiji, za izvoz, odnosno provjeru kvaliteta robe su morali i plaćati određene iznose.

"Na dobitku smo i mi i srbijanski izvoznici. Dobili smo brži i jednostavniji postupak uvoza i izvoza", istaknuo je Marinković.

Lijepo :)

Ovolika administracija bi mogla jos bolje! Neka idu sada i sa CEFTA-om, EAEC-om, EFTA-om i ostalim organizacijama sklapati razne sporazume. I njima i nama bi bilo dobro, njima nize cijene, nama sansa za izvoz. Prvo sto mi pada na pamet, sklapanje sporazuma sa EAEC-om, slicno nesto sto i Srbija ima sa njima.

Ima interview sa Zdenkom Milinovicem, u kojem on kaze da je RS odbila prijedlog da se i zvanicno smanji procjena broja sanovnika, tj da se ide na 3.100.000-3.300.000 koliko su pokaziva Ankete o radnoj snazi. Meni uopste nije jasno zasto su to odbili? :nuts:



...onako iz navike

Tesko da u BiH ima preko 3.000.000 stanovnika, cesto putujem svuda po Bosni, kako poslovno, tako i privatno, pa vidim kakvo je stanje. Kada usporedim stanje krajem 90-ih i sada, ocito je da je sve manje stanovnika, pogotovo zimi, nigdje nikog nema.

Tesko da u BiH ima preko 3.000.000 stanovnika, cesto putujem svuda po Bosni, kako poslovno, tako i privatno, pa vidim kakvo je stanje. Kada usporedim stanje krajem 90-ih i sada, ocito je da je sve manje stanovnika, pogotovo zimi, nigdje nikog nema.

Ja sam se prosle godine prepo kad sam uso kros orasje malo prije zime. Drzava prazna. A to je bio Tuslanski Kanton. Najmnogobrojniji.

Ako je 1992 bilo 4.35 miliona, gdje su otisli?

Znamo da je 100,000 umro.

Znamo da je oko 60 hiljada manje zbog prirodnog prirastaja.

Znamo po statistici da je 165,000 u prekookeanskim zemljama. (statistika USA, Canada, Australija i Novi Zeland)

To je ukupno 325,000 za koje sigurno znam da nema vise.

To znaci da ako nas je u BiH 3 miliona, Gdje su ostalih 1,025,000?

Neznam za Europu ali recimo 200,000 u Hrvatskoj i 200,000 u Srbiji?

250,000 u njemackoj?

80,000 Svedska

80,000 Austrija

I to je ukupno 1,135,000 kojih sigurno nema.

Znaci po tvom jos 200,000 hiljada fali. Da je tih 200,000 u ostatku EU haj pola, znaci to je to.

Najvise sto mozemo imat u BiH je 3.1 milion.

^^ I ako je gore ovo tacno evo sta sam primjetio za nas razvoj.

1992 smo imali stabilnu drzavu sa 4.35 miliona ljudi, Ogromnu proizvodnju, dobar izvoz, nezaposlenost mozda samo 10%, manje korupcije, red i mir itd. - sa takvim sistemom smo uspjeli izgradit 0km Autoputeva.

Sada imamo 1,350,000 ljudi manje, nezaposlenost 40%, korupcija, nesposobnost, etnike mrznje, podijeljenu drzavu sa nesposobnom ogromnom administracijom. - i pored toga imamo 70km Autoputa i jos 70km ce biti za par godina.

Pa sad vi budite pametni i skontajte ko nas je krao u onom sistemu? Gdje su te pare isle ako ne na infrastrukturu? hmmmmm

Mi smo bili "u minusu", u 1980-im nismo stvarali pare, vec smo ih gubili.

Bili smo jeftini izvor sirovina ciju su cijenu odredjivali u Beogradu, a na osnovu koje su prije svega SLO i HR proizvodili gotove proizvode kojima su bili "konkurentni" na tzv. "deviznim trzistima", kako se to tako zvalo (jer je Rusija bila ista u knock downu pa sa njima se sve zivo kompenziralo, k'o u Starom vijeku, nije bilo placanja u novcu).

A i ono sto proizvodili je bilo niske produktivnosti, jer su na svakog radnika dolazili barem jos jedan, a cesto i dva samo fiktivno zaposlena radnika, jer za njihovim dolaskom na posao nije bilo nikakve potrebe. Pa zato sad slusamo kako je Krivaja imal 19.000 hiljada radnika, ili Energoinvest 40.000 ili Aluminij 12.000 radnika, a kolicinski proizvodili manje nego danas sa 10-15% tadasnjih radnika.

BTW, ovo je novi broj ACIPS-ovih "Novih pogleda", na temu popisa http://www.acips.ba/bos/uploads/novi%20pogledi/NP19-low.zip

Ima interview sa Zdenkom Milinovicem, u kojem on kaze da je RS odbila prijedlog da se i zvanicno smanji procjena broja sanovnika, tj da se ide na 3.100.000-3.300.000 koliko su pokaziva Ankete o radnoj snazi. Meni uopste nije jasno zasto su to odbili? :nuts:



Ako bude iduce godine taj popis, koliko im treba da se saznaju ''ukupni rezultati''?

Jeli to traje duze od godinu dana?

Mi smo bili "u minusu", u 1980-im nismo stvarali pare, vec smo ih gubili.

Bili smo jeftini izvor sirovina ciju su cijenu odredjivali u Beogradu, a na osnovu koje su prije svega SLO i HR proizvodili gotove proizvode kojima su bili "konkurentni" na tzv. "deviznim trzistima", kako se to tako zvalo (jer je Rusija bila ista u knock downu pa sa njima se sve zivo kompenziralo, k'o u Starom vijeku, nije bilo placanja u novcu).

A i ono sto proizvodili je bilo niske produktivnosti, jer su na svakog radnika dolazili barem jos jedan, a cesto i dva samo fiktivno zaposlena radnika, jer za njihovim dolaskom na posao nije bilo nikakve potrebe. Pa zato sad slusamo kako je Krivaja imal 19.000 hiljada radnika, ili Energoinvest 40.000 ili Aluminij 12.000 radnika, a kolicinski proizvodili manje nego danas sa 10-15% tadasnjih radnika.

Hmmmmm, interesantno. Znaci danasnje stanje je samo jedno istinsko ogledalo nase produktivne moci. Oni radnici koji bi prije neradili nista na poslu danas rade u EU. Drzavna Administracija i Javna preduzeca nastavljaju svoju prijasnju ulogu, kao socialna ustanova.

Ovo malo privatluka sto ima i devize iz dijaspore financiraju sve ovo sto se gradi. Sto je ipak vise nego prije.

Neko bi mogo zakljucit da je ovo puno bolji sistem nego prije, kolko god se nama cinio los, ovo je ipak najbolje i najiskrenije stanje koje smo imali od mozda Austrogarske.

nevjerovatno izgleda, ali po mojoj logici je tako.

Suvise sam mlad da bih se sjecao kako je bilo za vrijeme socijalizma, ali mislim da je malo nezahvalno praviti usporedbu stanja kakvo je danas sa socijalizmom. Tada je drzava finansirala skoro sve projekte bez ikakvog pokrica, stvarajuci inflaciju. A sto se tice manufakture, koliko mi je poznato tek nekad krajem 80-ih je bilo moguce kupiti neke proizvode koji nisu Made in YU u Jugoslaviji, tako da je do tada uglavnom jedini izbor i bio kupiti domaci proizvod ili ne kupovati nikakav proizvod, zato su i radile tvornice, za razliku od danas.
Danas je vrlo tesko napraviti proizvod koji ce biti konkurentan (najcesce cjenovno), ostatku ponude iz "emerging economies" zemalja, ali opet ako se svijest naroda bude mijenjala, uz istovremenu promjenu svijesti proizvodjaca (jer budimo realni neki se zale kako slabo ide prodaja, a prodaju proizvode lose kvalitete ili visoke cijene, tako da je u pitanju njihova neefiksanost, po mom misljenju) mogli bi se oporaviti i imati koliko-toliko normalnu i ekonomski stabilnu drzavu.
@Tango_Zulu, pa otprilike su i moje procjene takve, jedino sto mislim da u preko-okeanskim zemljama ima vise od 165,000, takodjer ne treba zaboraviti da imas znacajan broj u Sloveniji, Italiji, Francuskoj, Holandiji malo manje u Belgiji (zapravo sam se iznenadio koliko nasih ljudi ima u Belgiji, bar u Antwerpenu), Danskoj, te ensto malo u Spaniji, Ceskoj, Finskoj, Poljskoj itd.

@Tango_Zulu, pa otprilike su i moje procjene takve, jedino sto mislim da u preko-okeanskim zemljama ima vise od 165,000, takodjer ne treba zaboraviti da imas znacajan broj u Sloveniji, Italiji, Francuskoj, Holandiji malo manje u Belgiji (zapravo sam se iznenadio koliko nasih ljudi ima u Belgiji, bar u Antwerpenu), Danskoj, te ensto malo u Spaniji, Ceskoj, Finskoj, Poljskoj itd.

pa mozda prekookeanske treba stavit kao 180,000 jer u USA ima 115,000 rodjenih u BiH, to je iz proslog popisa koji je bio skoro.

Isto tako u Australiji ima 25,000 isto od popisa koji je bio skoro.

Za Novi Zeland sam stvio oko 5,000 A kanadu nisam uspio nac. Pa sam stavio ono proporcionalno. t.j. 35,000

Ali racunica ipak ista za BiH.

Koncesija na 20 godina: Sarajevski Marmex potpisao ugovor za eksploataciju krečnjaka

U Ministarstvu za privredu Zeničko-dobojskog kantona jučer je potpisan Ugovor o koncesiji sa privrednim subjektom "MARMEX" d.o.o. Sarajevo. Predmet koncesije je istraživanje i eksploatacija mineralnog resursa tehničko-ukrasnog kamena krečnjaka, na lokalitetu Dobrun- Dugančići K.O. Olovske luke, općina Olovo. Ugovor je ispred Ministarstva potpisao ministar Đemil Ugarak, a ispred privrednog društva "MARMEX" d.o.o. direktor Sead Katica.

Koncesija je dodijeljena na period od 20 godina, a postignuta cijena koncesione naknade iznosi 3,00 KM/m³ čvrste mase. Dodjelom ove koncesije obezbjeđuje se 20-tak novih radnih mjesta u prvoj fazi eksploatacije.

Potpisivanje ovog Ugovora je od obostranog značaja kako za Općinu Olovo, tako i za društvo "MARMEX" d.o.o. kao jednu od vodećih kompanija na prostorima Jugoistočne Evrope u industriji fine obrade kamena

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/593340)

Raste broj izgrađenih stanova, upitna prodaja

Izgradnja stanova u prva četiri mjeseca ove godine zabilježila je pozitivne trendove. Kako ocjenjuje Džemal Kalajdžisalihović, tajnik Asocijacije građevinarstva BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ti trendovi nisu takvi da bi ozbiljnije utjecali na cjelokupan rast građevinskih aktivnosti.

U spomenutom razdoblju povećan je broj i završenih i nezavršenih stanova, a Kalajdžisalihović se pita kome će se ti stanovi prodati u ovako teškoj gospodarskoj situaciji u BiH.

"Sada ima veliki broj objekata koji `zjape` prazni, a postavlja se pitanje kada i kako će se oni prodavati. Vjerojatno će izvođači radova morati sniziti cijene kako bi njihova prodaja krenula te porasla potražnja za njima", izjavio je za naš list Kalajdisalihović. On dodaje da se uz to mora promijeniti i kreditna politika banaka, odnosno mora se smanjiti kamata na dugoročne kredite, koji su sada izuzetno visoki.


Broj završenih stanova u prva ovogodišnja tri mjeseca je u odnosu na isto razdoblje prošle godine veći za 13,4 posto, a broj nezavršenih stanova za 22,1 posto. Kako nam je kazao Kalajdžisalihović, kad je u pitanju obujam izvršenih radova, on se ne promatra na razini BiH, već prema entitetima. Tako je u prvom kvartalu 2012. u Federaciji BiH, u prva tri mjeseca 2012., u odnosu na isto razdoblje u 2011. broj izvršenih radova veći za 8,5 posto, dok je u Republici Srpskoj manji za 14,3 posto. Kad je inozemstvo u pitanju, indeks izvršenih radova u prva tri mjeseca ove godine bio je manji za 49,9 posto u odnosu na prvi kvartal 2011.

"Logično je da će se radovi zbog boljih vremenskih prilika povećati u sljedećem razdoblju, a i završit će se oni započeti poslovi. Međutim, ono neće biti takvog obujma koji će nadmašiti one rezultate koje smo imali prethodne godine, jer jednostavno nema za sve toliko posla", objašnjava Kalajdžisalihović.

Prema službenim podacima, cijene kvadrata stanova su gotovo dvije prosječne plaće u našoj zemlji. Podsjetimo da je prosječna neto plaća u travnju iznosila 823 marke. Prosječna cijena kvadrata u 2011. bila je tisuću i pol maraka, a ovisno o lokaciji, cijene dosežu i do dvije ili dvije i pol tisuće maraka u središtu gradova.

"Najgore je što cijene starih stanova nikako ne padaju, a na boljim lokacijama njihova cijena kvadrata iznosi oko dvije tisuće maraka. Stoga, samo oni pojedinci s boljim primanjima bi mogli sebi priuštit da kreditima ili na bilo kakav način riješe svoje stambeno pitanje", ocijenio je Kalajdžisalihović koji dodaje kako je očigledno da će porasti broj prodaje starih stanova, a novih će tu vjerojatno "zapinjati". On tvrdi kako je u Sarajevu mnoštvo izgrađenih objekata, a čak ima objekata u kojima niti jedan stan nije prodan.


Građevinska aktivnost je općenito u prva tri mjeseca tekuće godine opala. Kako ističe Kalajdžisalihović, još nema podataka iz travnja 2012., ali može se reći da će se i u tom razdoblju zabilježiti pad aktivnosti. Najveći utjecaj na pad aktivnosti, prema mišljenju našeg sugovornika, ima nedostatak investicija, pogotovo stranih, a jedino pozitivno “svjetlo” je izgradnja koridora Vc te trenutačni poslovi koji se izvršavaju, a koji će zadovoljiti jedino veće tvrtke koje rade kao podizvođači stranim kompanijama.

Građevinarstvo, kao veliki dio bosanskohercegovačke ekonomije, znatno utječe na sveukupnu sliku ovdašnjeg gospodarstva. Učinci građevinarstva su izraziti u većini kompanija, prema tome, kako tvrdi Kalajdžisalihović, za očekivati je da se loša ekonomska situacija u BiH nastavi.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/593308

Neko bi mogo zakljucit da je ovo puno bolji sistem nego prije, kolko god se nama cinio los, ovo je ipak najbolje i najiskrenije stanje koje smo imali od mozda Austrogarske.

nevjerovatno izgleda, ali po mojoj logici je tako.

Ja uvijek tvrdim da stanje u zadnjih cca 7 godina uopste nije lose, cak i uprkos globalnoj krizi, koja je nama zapravo dala prostora za predah, uzimanje zraka, a ostale nase kompetitore zapravo desetkovala.

Poslije popisa 2013. slika BiH ce biti potpuno drugacija, i pogotovo njezina pozicija u odnosu na ostatak Istocne Evrope.

Naravno, ima jos milion raznih problema koji se trebaju rijesiti ovdje, prije svega u kompetentnosti, podizanju konkurentske moci prije svega pravilnim odabirom kadrova u privatnim preduzecima, da se "gazde" napokon odreknu uposljavanje daidzica i stricevica i napokon pocnu traziti najbolje kadrove putem konkursa

Leopol želiš reci i što je logično da nakon popisa će bh privreda dobiti zamah i vjetar u leđa kaotvaranju novih radnih mjesta i poboljšanja privrednog stanja u zemlji

Da, jer ce brojke biti realne, puno bolje od ovih promasaja, i samim tim puno smo primamljiviji stranim investitorima.

Svako vise voli raditi i poslovati u maloj ali bogatijoj zemlji, nego u maloj i siromasnijoj zemlji, davno je Bob Rock razglabao na tu temu :D

Obratite paznju da je BiH pocela u statistickim usporedbama zaostajati iza zemalja regiona nakon sto su oni imali popise u 2001. ili 2002. jer su dobili realne pokazatelje, dok smo mi ostali na smijesnim procjenama na osnovu popisa 1991. godine.
Stete koje smo mi sami sebi nanijeli neprovodjenjem popisa 2001 ili 2002 su nemjerljive, jos vece nego one nastale Bicakcicevom vladavinom

^^da ali se stvari daju popraviti
imat ćemo popis i biće korak naprijed s tim da ne treba gledati više u prošlost koju ne možemo mijenjati ali budućnost oblikovati možemo i drago mi je da se stvari pokreću a nikako mi nije jasan tip ljudi odnosno frakcija koje ne podržavaju bužet i popis stanovništva

U BiH u aprilu 689.985 zaposlenih osoba

U Bosni i Hercegovini je u aprilu ove godine u pravnim subjektima bilo 689.985 zaposlenih osoba, a od toga 282.991 žena - kazao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120622076.jpg

Na biroima za zapošljavanje u aprilu je u BiH registrovano 540.326 nezaposlenih osoba.

Broj nezaposlenih u aprilu smanjio se za 0,4 posto, a i broj nezaposlenih žena se također smanjio za 0,1 posto u odnosu na mart ove godine.

Najveći broj nezaposlenih osoba je s VKV i KV kvalifikacijom 191.950, zatim osoba s NK 162.109 i sa srednjom stručnom spremom 135. 238 osoba.

Kao nezaposleni vodi se najmanji broj osoba višeg obrazovanja tj. VŠS 7.502 i osoba s visokom školskom spremom 30.229 (uključujući doktore nauka i magistre).

klix.ba

BiH: Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e 66,3 posto

Robna razmjena s CEFTA-om čini 31,3 posto od ukupnog izvoza i 24,4 posto od ukupnog uvoza Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci ove godine.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120622067.jpg

„Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 66,3 posto“, izjavio je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

Dodao je da je u tom periodu izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio 978 miliona KM, što je za 17,4 posto manje nego u istom periodu 2011., dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 475 miliona KM, što je za 1,6 posto manje nego u istom periodu prethodne godine.

Na pad ukupnog izvoza najviše je uticao pad izvoza električne energije, koksa i polukoksa.

Milinović je dodao da robna razmjena s EU čini 59,6 posto od ukupnog izvoza i 46,7 posto od ukupnog bh. uvoza u periodu prvih pet mjeseci ove godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,2 posto.

„Izvoz je iznosio jednu milijardu i 865 miliona KM, što je za 0,9 posto manje nego u istom periodu 2011, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 819 miliona KM, što je više za tri posto“, kazao je Milinović.

klix.ba

BiH: Godišnja inflacija u maju 1,9 posto

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju ove u odnosu na maj prošle godine više su za 1,9 posto.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120622074.jpg

Prema podacima koje je danas objavila Agencija za statistiku BiH, najveći prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima: alkoholna pića i duhan za 9,8 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugih energenti za šest posto, prijevoz za 4,3 posto, restorani i hoteli za 2,1 posto, komunikacije za 1,5 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,3 posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,8 posto, rekreacija i kultura za 0,5 posto, te zdravstva za 0,1 posto.

U zemljama regije zabilježene su godišnje stope inflacije i to u Hrvatskoj 3,9 posto, kao i u Srbiji 3,9 posto.

klix.ba

Ako BiH danas ima osjetno manje stanovnika nego prije, znači li to i da je realni BDP/st. veći od onog u statistici ili se ondje koristi neki pretpostavljeni broj stanovnika?

Ako BiH danas ima osjetno manje stanovnika nego prije, znači li to i da je realni BDP/st. veći od onog u statistici ili se ondje koristi neki pretpostavljeni broj stanovnika?

Koriste se podaci sa zadnjega popisa.

ZdOieb-ydSU

Koriste se podaci sa zadnjega popisa.

Ima li tu kakva racunica? Ja sam uvjeren da BiH ima skoro TACNO 3, 65mil. stanovnika. Kako bih ja sad izracunao BDP?

Poslovni forum BiH - Republika Turska: Trgovinska razmjena 290 miliona eura
23.06.2012


http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/jun2012/Forum_23_885742956.jpg&w=255&h=166&zc=1

Na inicijativu Asocijacije industrijalaca i biznismena (TUMSIAD) iz Turske, Vanjskotrgovinska komora BiH u Sarajevu je jučer organizirala poslovne susrete privrednika Turske i BiH, "Poslovni forum BiH - Republika Turska".

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, istakao je da Turska i BiH imaju relativno dobru vanjskotrgovinsku razmjenu koja se može unaprijediti, zbog čega će se uključiti svi kadrovi da tome doprinesu, javlja Fena.


Opširnije .... (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/102330-poslovni-forum-bih-republika-turska-trgovinska-razmjena-290-miliona-eura.html)

Poslovni forum BiH - Republika Turska: Trgovinska razmjena 290 miliona eura
23.06.2012


http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/jun2012/Forum_23_885742956.jpg&w=255&h=166&zc=1

Na inicijativu Asocijacije industrijalaca i biznismena (TUMSIAD) iz Turske, Vanjskotrgovinska komora BiH u Sarajevu je jučer organizirala poslovne susrete privrednika Turske i BiH, "Poslovni forum BiH - Republika Turska".

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, istakao je da Turska i BiH imaju relativno dobru vanjskotrgovinsku razmjenu koja se može unaprijediti, zbog čega će se uključiti svi kadrovi da tome doprinesu, javlja Fena.


Opširnije .... (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/102330-poslovni-forum-bih-republika-turska-trgovinska-razmjena-290-miliona-eura.html)

Slabo. Sve ispod milijarde je lose partnerstvo, pogotovo sa drzavom kao sto je Turska. Ali vidim po zadnjim vijestima da ce ici na bolje:banana:

BTW, ovo je novi broj ACIPS-ovih "Novih pogleda", na temu popisa http://www.acips.ba/bos/uploads/novi%20pogledi/NP19-low.zip

Ima interview sa Zdenkom Milinovicem, u kojem on kaze da je RS odbila prijedlog da se i zvanicno smanji procjena broja sanovnika, tj da se ide na 3.100.000-3.300.000 koliko su pokaziva Ankete o radnoj snazi. Meni uopste nije jasno zasto su to odbili? :nuts:

Nije ni meni jasno, ali evo bi'acki Svabo zna. To je teska glupost. ^^ I ako je gore ovo tacno evo sta sam primjetio za nas razvoj.

1992 smo imali stabilnu drzavu sa 4.35 miliona ljudi, Ogromnu proizvodnju, dobar izvoz, nezaposlenost mozda samo 10%, manje korupcije, red i mir itd. - sa takvim sistemom smo uspjeli izgradit 0km Autoputeva.

Sada imamo 1,350,000 ljudi manje, nezaposlenost 40%, korupcija, nesposobnost, etnike mrznje, podijeljenu drzavu sa nesposobnom ogromnom administracijom. - i pored toga imamo 70km Autoputa i jos 70km ce biti za par godina.

Pa sad vi budite pametni i skontajte ko nas je krao u onom sistemu? Gdje su te pare isle ako ne na infrastrukturu? hmmmmmE jesi pametan. Nisi imao AP-e jer nisu trebali, po prometu su magistrale zavrsavae posao, a gradjeni su magistralni i regionalni putevi na sve strane, osim toga zeljeznica je funkcionisala jako dobro.
Sto mrzim ove supljak price neko krao. Kako to da su svi pokradan samo me interesuje.
Hmmmmm, interesantno. Znaci danasnje stanje je samo jedno istinsko ogledalo nase produktivne moci. Oni radnici koji bi prije neradili nista na poslu danas rade u EU. Drzavna Administracija i Javna preduzeca nastavljaju svoju prijasnju ulogu, kao socialna ustanova.

Ovo malo privatluka sto ima i devize iz dijaspore financiraju sve ovo sto se gradi. Sto je ipak vise nego prije.

Neko bi mogo zakljucit da je ovo puno bolji sistem nego prije, kolko god se nama cinio los, ovo je ipak najbolje i najiskrenije stanje koje smo imali od mozda Austrogarske.

nevjerovatno izgleda, ali po mojoj logici je tako.
Losa ti je logika, cinjenica je da danas ne radi sigurno 70% preduzeca koja su prije radila, ali ne zbog neproduktivnosti, nego zbog rata i izgbljenog vremena i trzista.

Hidrogradnja prošlu godinu završila sa gubitkom od tri miliona KM

Skupština dioničara Hidrogradnje d.d. Sarajevo usvojila je u četvrtak Izvještaj o poslovanju za 2011. godinu koji uključuje: Izvještaj Nadzornog odbora, Godišnji obračun Društva, Izvještaj vanjskog revizora i Izvještaj Odbora za reviziju.

Prošlu godinu Hidrogradnja je završila s gubitkom od 3.083.506 KM, što je za oko 800.000 KM manje u odnosu na prethodnu izvještajnu godinu, saopćeno je iz te kompanije.

Skupština je također usvojila Plan poslovanja za 2012. godinu.

Na Skupštini je nakon prethodne saglasnosti Vlade Federacije BiH izvršeno i imenovanje novog Nadzornog odbora na mandatni period od četiri godine u sastavu: Emir Felić, Belma Mujadinović, Ibro Buljubašić i Mirsad Kikanović.

Također danas je održana i konstituirajuća sjednica novog Nadzornog odbora na kojoj je za predsjednika izabran Emir Felić.

Direktor Hidrogradnje d.d. Sarajevo Džemaludin Peljto i njegovi saradnici informirali su članove Nadzornog odbora o aktuelnoj situaciji u kompaniji i očekivanim projektima u ovoj godini.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/593474)

E jesi pametan.

Hvala.

Nisi imao AP-e jer nisu trebali, po prometu su magistrale zavrsavae posao, a gradjeni su magistralni i regionalni putevi na sve strane, osim toga zeljeznica je funkcionisala jako dobro.

Daaaaaaaj molim te.

:fiddle: za sistem koji nam je donio 0km autoputeva za 45+ godina


Losa ti je logika, cinjenica je da danas ne radi sigurno 70% preduzeca koja su prije radila, ali ne zbog neproduktivnosti, nego zbog rata i izgbljenog vremena i trzista.

Izgubljeno trziste i rat se moze upotrijebit kao argument samo odredjeno vrijeme i za odredjene stvari. "Apple Corp." je 1996 imao izgubljeno trziste i bio pred samim bankrotom. Sada vrijedi 550 Milijardi. Veci od Bruto proizvoda BiH 20 puta. A ima samo 60,000 zaposlenih.

Postoji samo jedan razlog sto ti ili ja nismo vlasnici ovakve firme u BiH. Nasa nesposobnost.

Da onih 70% preduzeca znaju ista pametno uradit nebi bili zatvoreni. Hvala lijepo, imajte ugodan dan.

Slabo. Sve ispod milijarde je lose partnerstvo, pogotovo sa drzavom kao sto je Turska. Ali vidim po zadnjim vijestima da ce ici na bolje:banana:

Vjeruj da je Turskim investitorima lakhše investirati u Srbije il Hrvatskoj (pa čak i u enitetu RS-u) nego u entitetu FBIH (Sve zbog spore i komplicirana administracija koja otežava poslovanje/investicije).

Pa zato sad slusamo kako je Krivaja imal 19.000 hiljada radnika, ili Energoinvest 40.000 ili Aluminij 12.000 radnika, a kolicinski proizvodili manje nego danas sa 10-15% tadasnjih radnika.

:nuts:
Pretjeruješ. Nemože se uopšte tako upoređivati. :ohno:

Nije ni meni jasno, ali evo bi'acki Svabo zna.

Steta sto je Biscanin Bosanac a nije Svabo :D

Sto mrzim ove supljak price neko krao. Kako to da su svi pokradan samo me interesuje.

Aha.. a zasto su npr. sredstva za AP SA-ZE tad prebacena u "druge svrhe" i AP zavrsio kao poluautoput?

RS: Industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci manja za 5,6 posto

Iako je industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u maju zabilježila blagi rast u odnosu na april, i to od 2,8 posto, ova činjenica ni izbliza nije ublažila opću tendenciju pada u prvom kvartalu na koju su ukazivali i privrednici u RS-u tražeći hitne razgovore u entitetskoj vladi.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120624041.jpg

Zvanična statistika u RS-u evidentirala je da je, bez obzira na ovaj majski rast, industrijska proizvodnja ostvarena u istom mjesecu manja za 4,6 posto u odnosu na maj prošle godine, a čak za 5,6 procenata u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju u 2011. godini.

Majski mjesečni rast samo je donekle ublažio veliki pad proizvodnje u ovoj godini.

Naime, podaci Zavoda za statistiku RS-a pokazuju da je industrijska proizvodnja ostvarena u periodu januar - maj 2012. godine u odnosu na isti period prošle godine manja je za 3,9 posto.

S najvećim padom suočila se prerađivačka industrija u kojoj je proizvodnja zabilježila minus od 6,7 posto.

U periodu januar-maj ove godine u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom zabilježena je negativna stopa promjene od 0,4 posto, a u području vađenje ruda i kamena negativna stopa od 3,7 posto.

Negativni trend izazvao je i pad broja zaposlenih u industriji.
Ukupan broj zaposlenih u industriji u periodu januar - maj 2012. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine manji je za dva posto, pri čemu je u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom zabilježen pad broja zaposlenih od 0,5 posto, u sektoru vađenja ruda i kamena pad od 0,9 posto i u prerađivačkoj industriji pad od 2,3 posto.

klix.ba

edit

Najviše turista iz Srbije, Hrvatske i Italije dolazi u BiH

Bosnu i Hercegovinu je u aprilu posjetio 62.701 turist, što je za 14,9 posto više u odnosu na mart ove godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u aprilu ostvarili 120.643 noćenja, što je za 7,1 posto više u odnosu na mjesec ranije.

Istovremeno, broj turista u aprilu veći za 19,2 posto, kao i broj noćenja za 18,9 posto u poređenju s istim mjesecom prošle godine.

U strukturi noćenja stranih turista u aprilu ove godine najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (18,9 posto), Srbije (11,4 posto), Italije (10,1 posto), Turske (9,7 posto), Slovenije (9,1 posto) i Njemačke (5,3 posto).

Smještajni kapaciteti u aprilu su iznosili 24.324 ležaja i veći su za četiri posto u odnosu na mart, a za šest posto manji u odnosu na april prošle godine.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/najvise-turista-iz-srbije-hrvatske-i-italije-dolazi-u-bih/120624033)

Daaaaaaaj molim te.

:fiddle: za sistem koji nam je donio 0km autoputeva za 45+ godina
i ni jedan kosmodrom. AP nije bio ni potreban, pa nije postojao AP izmedju dva najveca grada BG i ZG, na putu koji predstavlja najznacajniju vezu Evrope i Bliskog Istoka, a postojace po bosanskim cukama.

Izgubljeno trziste i rat se moze upotrijebit kao argument samo odredjeno vrijeme i za odredjene stvari. "Apple Corp." je 1996 imao izgubljeno trziste i bio pred samim bankrotom. Sada vrijedi 550 Milijardi. Veci od Bruto proizvoda BiH 20 puta. A ima samo 60,000 zaposlenih.

Postoji samo jedan razlog sto ti ili ja nismo vlasnici ovakve firme u BiH. Nasa nesposobnost.

Da onih 70% preduzeca znaju ista pametno uradit nebi bili zatvoreni. Hvala lijepo, imajte ugodan dan.Jasno je da je do nesposobnosti, a ponajveci problem je bio rat i losa privatizacija.Aha.. a zasto su npr. sredstva za AP SA-ZE tad prebacena u "druge svrhe" i AP zavrsio kao poluautoput?Kako zasto, pa zar ne znas da je tim novcima izgradjena BL poslije potresa :ohno:

Kako zasto, pa zar ne znas da je tim novcima izgradjena BL poslije protesta :ohno:

Potresa, Bane, potresa...

Tebe su izgleda protesti protresli?! :lol: :lol: :lol:

Struja i koks oborili izvoz za 7,2 posto

BiH je u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od oko tri milijarde maraka, što je 7,2 posto manje nego u istom periodu 2011, saopćeno je jučer na konferenciji za novinare u Agenciji za statistiku BiH.
U isto vrijeme uvoz u našu zemlju je iznosio šest milijardi KM ili 1,2 posto više nego u prvih pet mjeseci prošle godine, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 51,8 posto.

Neiskorištene prilike

Pokrivenost uvoza izvozom BiH sa zemljama CEFTA u prvih pet mjeseci ove godine je iznosila 66,3 posto, rekao je jučer Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku, na redovnoj konferenciji za novinare u Sarajevu.

Milinović je dodao da robna razmjena sa CEFTA čini 31,3 posto ukupnog izvoza i 24,4 posto ukupnog uvoza BiH u prvih pet mjeseci ove godine.
Izvoz BiH je u prvih pet mjeseci u zemlje CEFTA iznosio 978 miliona KM ili 17,4 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno je uvoz iznosio 1,4 milijarde KM, odnosno 1,6 posto manje nego u istom periodu 2011.

On je objasnio da je na pad u kupnog bh. izvoza najviše uticao pad izvoza električne energije, koksa i polukoksa.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je zabrinjavajuće to što BiH, osim električne energije i koksa, koji značajno utiču na izvoz, nema ništa drugo da ponudi. Što se koksa tiče, bh. izvoz je pao jer je Željezara Smederevo bila najveći kupac, a ona već mjesecima ne radi. Kada je riječ o električnoj energiji, razlog manjeg izvoza je to što su hidroelektrane manje radile, kao i remont jednog bloka TE Kakanj. Na pitanje da li je na pad izvoza utjecala kriza u eurozoni, jedan od bh. ekonomskih stručnjaka kaže da to nije ključni razlog jer je bh. izvoz više iznosio u CEFTA, nego u EU.
"Prema nekim podacima, više nismo u suficitu ni sa Njemačkom. Generalno, stabilnost eurozone svakako utiče na bh. izvoz. Ipak, zbog pada vrijednosti eura, ako izvozimo van EU, naš izvoz zbog veze konvertibilne marke sa eurom postaje jeftiniji, ali mi, nažalost, u treća tržišta slabo izvozimo", rekao nam je naš sagovornik.

Izvoz u EU

Direktor Agencije za statistiku je rekao da robna razmjena s EU čini 59,6 posto ukupnog bh. izvoza i 46,7 posto ukupnog bh. uvoza u prvih pet mjeseci 2012, te da je pokrivenost uvoza izvozom 66,2 posto.
Izvoz je, prema njegovim riječima, iznosio 1,8 milijardi KM ili 0,9 posto manje nego u istom periodu 2011, dok je uvoz iznosio 2,8 milijardi KM ili tri posto više nego u istom periodu prošle godine.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/struja-i-koks-oborili-izvoz-za-72-posto)

21.6 je bila zakazana prodaja akcija UNISa
Da l ije uspjela i šta se s tim desilo

Potresa, Bane, potresa...

Tebe su izgleda protesti protresli?! :lol: :lol: :lol:potresen sam kad procitam komentare

Biće posla za domaće građevinare

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je da se u ovoj godini očekuje povoljnija situacija za domaće građevinare koji će biti angažovani na izgradnji energetskih objekata u Srpskoj.


Golićeva je rekla da stanje u građevinskom sektoru i dalje nije zadovoljavajuće, ali da se u ovoj godini očekuje početak gradnje dionice autoputa Banjaluka - Doboj, Termoelektrane "Stanari" i Termoelektrane Ugljevik tri, te radova na projektu "Gornji horizonti".


"Na primjer, na izgradnji TE `Stanari` oko 90 odsto radova će obaviti domaća preduzeća. Naša građevinska preduzeća imaju šanse da dobiju velike poslove u zemlji, ali i u inostranstvu, pogotovo ako se udružuju u konzorcijume. I na tome se već radi", rekla je Golićeva "Večernjim novostima".

Ističući da je njen primarni cilj uklanjanje administrativnih barijera i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za investitore u Srpskoj, Golićeva je navela da se u tom pravcu radi na novom zakonu o uređenju prostora i građenja koji je u fazi nacrta i usaglašavanja i na izmjenama Prostornog plana u službi razvoja RS koje bi trebalo da se nađu u skupštinskoj proceduri u drugoj polovini godine.

Osvrćući se na oblast stanogradnje, Golićeva je podsjetila da tu postoji klasičan odnos ponude i tražnje te da su krediti skupi, a stopa nezaposlenosti velika, dok Vlada, osim povoljnih kredita koje posredstvom komercijalnih banaka plasira IRB, nema drugih načina stimulacije u ovoj oblasti.

Prema njenim riječima, Vlada i u ovoj godini finansira izgradnju objekata za rješavanje stambenih potreba boračke populacije, izbjeglog i raseljenog stanovništva, višečlanih porodica te socijalno ugroženih kategorija.

Komentarišući nezadovoljstvo dijela građana Banjaluke zbog izgradnje poslovnog objekta na lokaciji parka kod Medicinske elektronike, Golićeva je navela da je investitor "Grand trade" dostavio svu zakonom propisanu dokumentaciju i Ministarstvo je 3. maja izdalo odobrenje za gradnju faze A1, kao prve faze stambeno-poslovnog kompleksa.

Prema njenim riječima, u Ministarstvu nisu dobili nikakav zvaničan zahtjev za sastanak od građana koji protestuju, niti zahtjev za uvid u dokumentaciju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/595019)

Biće posla za domaće građevinare
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je da se u ovoj godini očekuje povoljnija situacija za domaće građevinare koji će biti angažovani na izgradnji energetskih objekata u Srpskoj.


Golićeva je rekla da stanje u građevinskom sektoru i dalje nije zadovoljavajuće, ali da se u ovoj godini očekuje početak gradnje dionice autoputa Banjaluka - Doboj, Termoelektrane "Stanari" i Termoelektrane Ugljevik tri, te radova na projektu "Gornji horizonti".


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/595019)
Kakav je ovo projekat ?

Kakav je ovo projekat ?

Nikakav, od toga nema nista. Isto kao i aerodrom kod Trebinja, jednostavno Vlada nema para ni da pokrije budzet, a oni pricaju o projektima koji vrijede i po nekoliko stotina miliona eura, narod to upija i misli da ce tako i biti. Ne treba kriviti vladu, ona je samo tu snalazljiva, no narod koji ce na to povjerovati.

Prodano 17.165 obveznica Federacije BiH

Na današnjoj aukciji putem Sarajevske berze vrijednosnih papira, Federalno ministarstvo finansija je ponudilo na prodaju 30.000 petogodišnjih obveznica Federacije BiH ukupne nominalne vrijednosti 30 miliona KM.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120626063.jpg

Prodano je 17.165 obveznica ukupne nominalne vrijednosti 17.165.000 KM, što predstavlja 57,20 posto planiranog obima emisije.

Obveznice nominalne vrijednosti 1.000 KM po obveznici, s rokom dospijeća od pet godina, prodane su po prosječnoj ponderiranoj kamatnoj stopi od 6,10 posto na godišnjem nivou, a na naplatu dospijevaju 27. juna 2017. godine.

Kamata na kupljene obveznice se isplaćuje polugodišnje.

Najviša prihvaćena cijena iznosila je 101,7192 što predstavlja kamatnu stopu od 5,70 posto, dok je najniža prihvaćena cijena iznosila 98,3155 što predstavlja kamatnu stopu od 6,50 posto.

Ponderirana prosječna prihvaćena cijena iznosila je 99,8199 što predstavlja kamatnu stopu od 6,10 posto, saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija BiH.

klix.ba

Ima li tu kakva racunica? Ja sam uvjeren da BiH ima skoro TACNO 3, 65mil. stanovnika. Kako bih ja sad izracunao BDP?

Otidji na wikipediu, ovdje, (http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29) i nadji BIH, pogledaj rezultat i podijeli to sa brojem stanovnika, i dobices koliki je GDP po broju stanovnika. Ovi prijasnji podaci su ti indeksi od EU, tj. procenat odstupanja od sredine EU prosjeka, tako da to i nije tebi relevantno mnogo.

Prodano 17.165 obveznica Federacije BiH


klix.ba

5 godina obaveznica sa kamatom od 6%-6.5% nije lose ako vjeruješ da će "currency board arrangement" ostati slijedećih 5 godina.

Puno bolje od americkih obaveznica. Čak je bolje i od njemačkih koje isplaćuju 0.59% godisnje. Kad malo razmislim da KM ima pokriće u tvrdoj valuti neznam ni da su rizikantnije od njemačkih obaveznica.

Samo bi volio znat kako FBiH planira potrošit te pare. Nadam se da nije na penzije i socialne programe.

Pozitivan trend na tržištu rada

U FBiH se smanjuje broj nezaposlenih

Objavljeno 26.06.2012 u 14:53

U martu, aprilu i maju ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 3.214, što pokazuje da je u Federaciji BiH prisutan pozitivan trend na tržištu rada.

http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/nezaposlenost%20mladiii.jpg

Na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje u maju je bilo registrirano 372.266 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 1.106.

Također, smanjen je i broj nezaposlenih osoba dobi do 29 godina, kojih je krajem maja na evidenciji nezaposlenih bilo 121.273, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 759, a u odnosu na kraj 2011. godine za 6.461, saopćeno je iz Federalnog ureda za zapošljavanje.

:cheers:

Pozitivan trend na tržištu rada

U FBiH se smanjuje broj nezaposlenih

Objavljeno 26.06.2012 u 14:53



:cheers:

Da i ja jednu :cheers:

5 godina obaveznica sa kamatom od 6%-6.5% nije lose ako vjeruješ da će "currency board arrangement" ostati slijedećih 5 godina.

Puno bolje od americkih obaveznica. Čak je bolje i od njemačkih koje isplaćuju 0.59% godisnje. Kad malo razmislim da KM ima pokriće u tvrdoj valuti neznam ni da su rizikantnije od njemačkih obaveznica.

Samo bi volio znat kako FBiH planira potrošit te pare. Nadam se da nije na penzije i socialne programe.
cime drugom da privucemo velike investitore nego povoljnijim uslovima ;) socijalno, politicki, ekonomski...smo nestabilniji od njemcke i sl zemalja..sto rezultira finoj kamatnoj stopi

Nova banka dostigla kreditni portfelj od 840 miliona KM

Nova banka Banjaluka dostigla je kreditni portfelj od 840 miliona KM, a trenutno ima 14.000 štediša i 80.000 otvorenih tekućih računa, izjavio je direktor banke Milan Radović.

Radović je tokom predstavljanja kampanje rentne štednje ove banke rekao da je to poruka investitorima da mogu pod povoljnim uslovima uložiti novac sa dobrom kamatom, koja se isplaćuje unaprijed.

On je naveo da je slobodna i oročena štednja u ovoj banci iznosi 280 miliona KM i istakao da je plan do kraja godine premašiti ovaj iznos za još 50 miliona KM.

"Raste i kreditni portfelj ritejla, ali i korporativni depozitni portfelj i kreditne linije, dok je broj transakcija veći za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu", rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, sa zadnjom dokapitalizacijom osnovni kapital Nove banke povećan je na 78 miliona KM, a ukupni na više od 100 miliona KM, što je dobar signal da je riječ o stabilnoj banci.

"Banka nudi nešto veću kamatnu stopu na duži rok. Stimulišemo štediše da svoje uloge drže duže u banci kako bi ostvarili povoljniji prihod. S druge strane, mislimo da promovišemo sigurnu štednju, što je i slogan ove kampanje", rekao je Radović.

Sadašnji kreditni portfelj banke je 840 miliona KM, plan aktive je bio milijardu i 70 miliona KM.

On je rekao da su u toku pregovori sa jednom međunarodnom bankom o kreditnoj liniji, što bi bio prvi veći plasman strane bankarske grupacije u privatnu banku u BiH.

Nova banka dobitnik je nagrade Dojče banke za najboljeg partnera u jugoistočnoj Evropi, te za tačnost i pouzdanost načina plaćanja klijentima i nagrade Banjalučke berze za korporativno upravljanje.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/595433)

U BiH rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda

U maju ove godine u poređenju sa prethodnim mjesecom zabilježeno je povećanje nivoa proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu za ukupnu industriju za 0,2 posto.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120626160.jpg

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, zabilježen je rast cijena kod 'intermedijarnih proizvoda za 0,2 posto, te kod 'energije' za 0,1 posto.

Cijene glavnih industrijskih grupa 'kapitalnih proizvoda', 'trajnih proizvoda za široku upotrebu' i 'netrajnih proizvoda za široku upotrebu' nisu zabilježile promjene.

U tom periodu zabilježen je rast proizvođačkih cijena u oblasti 'prerađivačke industrije' za 0,2 posto.

Cijene u oblasti 'vađenja ruda i kamena', te 'proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom' u tom periodu su ostale nepromijenjene.

Značajniji pad cijena zabilježen je u 'proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva' za 0,7 posto, 'vađenju ruda metala' također za 0,7 posto, 'proizvodnji baznih metala', te proizvodnji metala osim mašina i opreme za po 0,2 posto.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu na godišnjem nivou više su za 3,2 posto.

klix.ba

Trhulj na Crans Montana Forumu u Bakuu

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj će kao zvanični gost Vlade Azerbejdžana učestvovati na 23. godišnjoj sesiji Crans Montana Foruma koja će biti održana u Bakuu (Azerbejdžan) od 28. juna do 1. jula.

Najveći donosioci odluka u svojstvu predstavnika vlada ili industrija širom svijeta sastat će se u Bakuu ovom prigodom i razmijeniti stavove, podijeliti mišljenja ali i vlastita iskustva u pogledu pitanja o sutrašnjici današnjeg svijeta suočenog sa energetskim izazovima u funkciji razvoja novih tehnologija.

Program foruma će biti posebno fokusiran na potencijale obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Ključne svjetske kompanije specijalizirane u ovome sektoru će takođe učestvovati prezentacijom trenutnih savremenih tehnologija i pravcima njihovog budućeg razvoja.

S obzirom na veliki napredak u pripremi niza reformskih zakona u sektoru energije ministar Erdal Trhulj će u svojstvu predavača aktivno učestvovati u sesiji "Implementacija energetske efikasnost", koja je planirana za 30. juna, saznaje Fena u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH.

Ovo će ujedno biti i dobra prilika za nastavak započete saradnje sa Republikom Azerbejdžan u cilju unapređenja te saradnje kroz investiciona ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, ali i mogući zajednički nastup različitih bh. industrijskih grana na tržištu Azerbejdžana.

Posebna pažnja će se posvetiti mogućnosti nastupa bh. građevinskih kompanija u realizaciji velih građevinskih projekata koji se trenutno izvode ili se planiraju izvesti u Azerbejdžanu.

Pored domaćina predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Aliyeva i njegove supruge Mehriban Aliyeve, ambasadorice dobre volje UNESCO-a i ISESCO-a, među ostalima, učesnici foruma su predsjednici Makedonije Gjorge Ivanov, Gruzije Mikheil Saakashvili, Crne Gore Filip Vujanović, bivši predsjednici Rumunije Ion Iliescu, Švicarske Pascal Couchepin, Hrvatske Stjepan Mesić, predstavnici Francuske, Luksemburga, Mađarske, Paname, UAE, Iraka, Kenije te Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i Evropske komisije.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/595654)

Konkurencijsko vijeće: Kompanije Al Shiddi nisu obavezne podnositi prijavu koncentracije

U Sarajevu je održana sjednica Konkurencijskog vijeća BiH na kojoj je usvojeno mišljenje po zahtjevu subjekta Magros Veletrgovina d.d. Sarajevo, Bosna i Hercegovina o obavezi podnošenja prijave koncentracije.

Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da se u predmetnom slučaju radi o internoj reorganizaciji društava u većinskom vlasništvu privrednih subjekata Al Shiddi Trading i Al Shiddi International te da ne postoji obaveza podnošenja prijave koncentracije.

Usvojeno je i mišljenje po zahtjevu privrednog subjekta Amko komerc d.o.o. Sarajevo o obavezi podnošenja prijave koncentracije u slučaju sticanja većinskog vlasništva u privrednom subjektu Dobrinja d.d. za promet robe na malo i veliko.

Konkurencijsko vijeće je ocijenilo da ne postoji obaveza prijave koncentracije jer nisu ispunjeni svi relevantni uslovi iz Zakona o konkurenciji, saopćeno je iz Ureda predsjednika Konkurencijskog vijeća Ibrice Lakišića.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/595457)

Uskoro sastanak sa predstavnicima UIO BiH


Prevoznici iz Republike Srpske u narednih nekoliko dana, čim dobiju odobrenje od SIPA-e i Granične policije BiH, blokiraće granični prijelaz Rača. Blokada je bila najavljena za ponedjeljak, ali policiji RS-a u čijoj nadležnosti nisu granični prelazi, kazao nam je predsjednik Udruženja previznika u unutrašnjem i međunarodnom prometu RS-a Nikola Grbić.

Problem je, kako je Grbić pojasnio, to što špediteri na ovom terminalu boravak na terminalu naplaćuju 42 umjesto 40 KM uprkos tome što je direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula uputio pismo špediterskim kućama obavjestivši ih da se usluga carinskog terminala naplaćuje isključivo 40 KM.

Na svim ostalim graničnim prelazima ovu uslugu naplaćuju službenici UIO i ona košta 40 KM. Ovom cijenom na Rači prevoznici su u zadnjih nekoliko godina izgubili oko pola miliona KM.

Kako su nam pojasnili u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, tamo gdje UIO nema vlastitih kapaciteta za carinske terminale, koriste se kapaciteti privatnih špediterskih kuća. Cijena jednodnevnog boravka kamiona na terminalu je 40 KM, taj novac ide na račun UIO, a ukoliko je, kao što je slučaj na Rači treminal u vlasništvu špeditera, 30 posto ide UIO ostalo špediteru.

Na carinskim terminalima u vlasništvu UIO ulazak u terminal naplaćuje službenik UIO, međutim, na carinskom terminalu ovo radi osoba koju za taj posao zaduže špediteri i te dvije marke su zapravo provizija za izvršenu uslugu naplate. Prevoznici mogu uplatiti i u pošti, ali poslije podne kada pošta ne radi mora biti neko ko će to naplaćivati. Zbog toga se plaćaju dvije marke više.

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević je kazao da će uskoro biti održan sastanak s prevoznicima o ovoj temi te je uvjeren da će se pronaći rješenje za ovaj problem.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/uskoro-sastanak-sa-predstavnicima-uio-bih)

Gavran: Nepovoljna vanjskotrgovinska razmjena BiH

Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine ostvarene u periodu januar - maj 2012. ne daju povoda optimizmu, rekao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu projekt-menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) Igor Gavran. Nedovoljno saniranje šteta uzrokovanih vremenskim nepogodama, posebno u poljoprivredi, kako je kazao, čini upitnim mogućnost povećanja izvoza tog sektora u narednom periodu, dok ekonomska letargija na domaćem i nestabilnost na tradicionalnim izvoznim tržištima ne osiguravaju pozitivniji trend ni u drugim sektorima.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120627066.jpg

Gavran je istaknuo da se posebno dramatičan pad izvoza u spomenutom periodu dogodio u trgovini električnom energijom, čija je vrijednost smanjena za čak 150.014.136 KM, odnosno 68,08 posto, uz dodatno povećanje vrijednosti uvoza za 27.481.674 KM, odnosno 56,50 posto.

" Time je iz kontinuirano izrazitog suficita Bosna i Hercegovina prešla u deficit u trgovini električnom energijom, što je zaista nepojmljivo, s obzirom na energetske potencijale i raspoložive proizvodne kapacitete. Slične posljedice imalo je i drastično smanjenje izvoza koksa i polukoksa za čak 102.678.135 KM,odnosno 74,78 posto i samo ova pogoršanja, uz istodobno znatno povećanje vrijednosti uvoza sirove nafte i naftnog plina, rezultirala su umanjenjem našeg vanjskotrgovinskog salda za gotovo 400 miliona KM", kazao je Gavran.

Kako je danas prezentirano, u periodu januar - maj 2012. ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti 3.216.397.180 KM, što je za 226.042.418 KM, odnosno 6,57 posto manje u odnosu na isti period prošle godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 5.851.475.098 KM, što je za 32.447.365 KM, odnosno 0,56 posto više u odnosu na prvih pet mjeseci 2011. godine.

"Ovako nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 7,08 posto te je u ovom periodu iznosila 54,97 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit povećan za 10,88 posto, dostigavši vrijednost od 2.635.077.918 KM", istaknuo je Gavran.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine u periodu januar - maj, kako je kazao, ostale su pojedine članice CEFTA-e 2006, prije svega, susjedne zemlje i zemlje Evropske unije.

" Na vodećim izvoznim tržištima izvoz je povećan samo u Njemačku za 4,50 posto i Austriju za 1,07 posto, dok je na svim ostalim smanjen u rasponu od 5,30 posto u Italiji do 26,61 posto u Srbiji. Kada je riječ o ostalim značajnijim tržištima izvoz je u spomenutom periodu znatno povećan na tržišta Rumunije (98,15 posto) i Turske (53,87 posto), ali je zato i uvoz povećan u trgovini sa Švicarskom (27,25 posto), Rusijom (15,93 posto), Mađarskom (13,09 posto) i Njemačkom (12,57 posto). Smanjenje uvoza iz značajnijih tržišta ostvareno je jedino u trgovini s Austrijom (6,99 posto) i Hrvatskom (1,28 posto)", rekao je Gavran

Respektabilan nivo pokrivenosti u periodu januar - maj, kako je naglasio, BiH je ostvarila s Njemačkom (95,30 posto), Italijom (82,42 posto), Austrijom (72,84 posto), Turskom (55,52 posto) i još nekim državama.

U većini sektora privrede u periodu januar - maj, po Gavranovim riječima, uočljivo je smanjenje i izvoza i uvoza, ali uglavnom bez drastičnih promjena.

Izvoz je povećan samo u sektorima „Mašine, aparati, mehanički uređaji,kotlovi i dr.“ (5,68 posto), „Rude, metali i proizvodi…“ (2,39 posto) i „Kamen, kreč, cement, beton...“ (1,26 posto), a najviše je smanjen u sektorima „Mineralna goriva i električna energija“ (45,16 posto) i „Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma“ (5,88 posto).

Najveća vrijednost izvoza u spomenutom periodu ostvarena je u sektorima „Rude, metali i proizvodi…“ (861.670.487 KM), „Drvo, papir i namještaj“ (606.931.623 KM) i „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (485.924.241 KM), a uvoza u sektorima „Mineralna goriva i električna energija“ (1.319.154.296 KM), „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (1.078.720.616 KM) i Agroindustrijskom sektoru (1.023.938.813 KM).

klix.ba

Potpisan protokol o ekonomskoj saradnji BiH i Turske
27.06.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/10/20120627-130032-ank154-jpg20120627165715.jpg&w=609&h=424

Zamjenik turskog premijera Besir Atalay izjavio je da se trebaju poboljšati ekonomski odnosi BiH i Turske, istakavši da su dosadašnji ekonomski odnosi u sferi trgovanja bili ispod nivoa političkih odnosa i da postoji veliki potencijal za njihovo poboljšanje.

Protokol o bilateralnoj ekonomskoj saradnji između BiH i Turske potpisali su zamjenik turskog premijera Besir Atalay i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović.

U svome obraćanju Atalay je izjavio da je jačanje ekonomskih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom jedan od vodećih ciljeva Turske i da su se trudili da se ova saradnja unaprijedi.

„Poznato vam je da smo uvijek pokazivali posebnu bliskost prema BiH i da smo davali sve od sebe da imamo što bolje odnose. U bilateralnim pregovorima razgovarali smo o problemima koji su bili kočnica za ulaganja turskih investitora u BiH. Mi imamo veliki potencijal za dobru saradnju, jer naši ekonomski odnosi su ispod nivoa političkih odnosa“ rekao je Atalay.


Turska uz BiH i u teškim danima

http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/10/20120627-130026-ank152-jpg20120627165701.jpg&w=609&h=424

Atalay je dalje naglasio da saradnja u oblasti trgovine ne treba ostati na postojećem nivou već da se treba povećavati i razvijati, kako u bilateralnoj tako i u globalnoj saradnji. Zamjenik premijera izjavio je da narod Bosne i Hercegovine ima punu podršku Turske u svim budućim aktivnostima.

"U teškim danima Turska je biila uz BiH“, dodao je.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da je tržište BiH veoma malo, ali da uprkos tome privlači pozornost turskih investitora.

„Bosna i Hercogovina ima prijateljske zemlje u svim dijelovima svijeta, a Turska je jedna od zemalja koja je bila uz našu zemlju u teškim danima“ izjavio je Šarović, a zatim dodao i to da je Turska dala veliku podršku u razvoju i napretku Bosne i Hercegovine. Na kraju svog obraćanja ministar Šarović izrazio je zahvalnost Turskoj u njenom angažmanu za ulaganje u poljoprivredu i obezbjeđenje kreditiranja u saradnji sa bankom Eximbank.

Potpisani bilateralni protokol o ekonomskoj saradnji Turske i BiH obuhvata razvoj svih odnosa u svim sferama ekonomske saradnje.

Prema pomenutom protokolu dvije zemlje će pružati podršku bilateralnim ulaganjima i vršiti razmjenu informacija o slobodnoj zoni trgovanja i uslovima ulaganja u BiH i Tursku.


Najavljeni zajednički projekti

http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/10/20120627-130029-ank153-jpg20120627165647.jpg&w=609&h=424

Razvoj odnosa između banaka i kreditiranje putem Eximbanke, kao i izvoz turske robe i usluga odvijaće se pod garancijom države Bosne i Hercegovine.

Protokolom se predviđaju zajednički projekti u oblasti energetskog sektora kao što su električna energija, nafta, plin i dr.

Predviđeno je takođe oživljavanje i razvoj poljoprivrede, građevinski projekti, razvoj urbanizma, kao i zajednički projekti pružanja usluga u slučaju prirodnih katastrofa.


ANADOLU

Centralna banka BiH: Bankarski sektor u cjelini još adekvatno kapitalizovan

Stalni odbor za finansijsku stabilnost razmatrao je danas trenutne rizike u makroekonomskom okruženju i njihov utjecaj na stabilnost finansijskog sistema.

U saopćenju Službe za odnose s javnošću Centralne banke BiH navodi se da je na sastanku ocijenjeno da je bankarski sektor u cjelini još adekvatno kapitalizovan, mada postoje banke u kojima bi se, prvenstveno zbog pogoršanja makroekonomskih uvjeta u zemlji i inostranstvu, mogle javiti potrebe za dokapitalizacijom u narednim periodima.

"Slaba ekonomska aktivnost u zemlji te loše projekcije rasta za tekuću godinu u zemlji i inostranstvu trenutno predstavljaju rizik za kvalitet kreditnog portfolija bankarskog sektora i njegovu profitabilnost", navodi se.

Članice Stalnog odbora za finansijsku stabilnost naglasile su neophodnost donošenja zakona o faktoringu i agencijama za otkup potraživanja, čime bi se zakonski regulirao prijenos dijela kreditnog porfolija iz banaka u zasebne pravne subjekte, kao i porezni tretman takvih transakcija.

Zaključeno je da bi buduće aktivnosti, između ostalog, trebale biti usmjerene ka ispitivanju mehanizama za zaštitu izvora finansiranja, kao i analizi ročne usklađenosti finansijskih sredstava i obaveza bankarskog sektora.

Sastankom je predsjedavao guverner CBBiH Kemal Kozarić, a prisustvovali su ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić, ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina, direktorica Agencije za bankarstvo RS-a Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš i direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/centralna-banka-bih-bankarski-sektor-u-cjelini-jos-adekvatno-kapitalizovan/120627140)

Trgovinski deficit FBiH u maju 403.713.000 KM

Federacija BiH je u maju ostvarila izvoz u vrijednosti 462.022.000 KM, što je za 6,2 posto više u odnosu na mjesec ranije.

Vrijednost uvoza je 865.736.000 KM i manja je za 0,8 posto u odnosu na april , tako da je trgovinski deficit Federacije BiH u maju 2012. iznosio 403.713.000 KM, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH u maju je bio 53,4 posto i viši je za 3,6 posto u odnosu na april.

U maju se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 86.636.000 i Hrvatsku u vrijednosti 77.569.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 164.225.000 i Njemačke, u vrijednosti 100.895.000 KM.

Učešće Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine u maju je bilo je 65,4, a u ukupnom uvozu BiH u tom mjesecu, je bilo 65,8 posto.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/trgovinski-deficit-fbih-u-maju-403-713-000-km/120627136)

Proizvođači namještaja iz BiH otvorili izložbeni salon u Londonu

Deset proizvođača namještaja iz Bosne i Hercegovine, uz podršku USAID-Sida FIRMA Projekta i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izložili su svoj namještaj u posebno dizajniranom veleprodajnom izložbenom salonu u Londonu kao dio nastojanja da se podstakne izvoz Bosne i Hercegovine u Veliku Britaniju.



U bh. izložbenom salonu površine 200m2, koji se nalazi u objektu „Target House“ na Aveniji Bryant (Romford, šire područje Londona), izložen je namještaj firmi Scontoprom iz Prijedora, Urban i Vrbas iz Banjaluke, Ećo iz Sarajeva, Izazov iz Kalesije, FIS i Economic iz Viteza, Nova Forma iz Šamca, Standard iz Prnjavora, te Stil iz Cazina.

Organizaciju izložbenog salona USAID- Sida FIRMA Projekta i Vanjskotrgovinska komora BiH započeli su na inicijativu kompanija, neposredno prije zajedničkog izlaganja bh. kompanija na sajmu namještaja Interiors NEC u Birminghamu u januaru 2011. godine. Nakon nastupa na sajmu FIRMA je pomogla domaćim proizvođačima namještaja da uspostave i da se organiziraju u okviru Proizvodno-prodajne agencije (PPA) za tržište Velike Britanije, WoodLine Marketing Ltd, a od tada najmanje dvije bh. firme, Nova Forma i Krivaja, izvoze svoj namještaj preko Wood Line Marketinga u Veliku Britaniju.

U koordinaciji sa lokalnim partnerima u implementaciji projekta FIRMA - Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA), Udruženjem „Drvni klaster u BiH“, Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom komorom Unsko-sanskog kantona i Regionalnom razvojnom agencijom REZ iz Zenice, WoodLine Marketing je u Velikoj Britaniji za firme iz BiH organizirao još nekoliko promotivnih događaja. Među njima su i pojedinačni poslovni susreti između bh. proizvođača i uvoznika i agenata iz Velike Britanije.

Kompanije su također izradile i zajedničku prezentaciju prilagođenu tržištu Velike Britanije, a pojavile su se i u dva poznata magazina posvećena namještaju u Velikoj Britaniji -- Furniture Today i Interiors Monthly -- i to u 2011. i januaru 2012. godine. Osim toga, WoodLine Marketing je organizirao i „kružne ture“ u okviru kojih su se u posebno opremljenim vozilima prevozili i distributivnim centrima izvan šireg područja Londona predstavljali uzorci namještaja iz BiH.

Očekuje se da će izložbeno-prodajni salon u Velikoj Britaniji, kao i prateće promotivne aktivnosti doprinijeti daljem uspjehu u smislu značajnog povećanja izvoza namještaja iz BiH u Veliku Britaniju i Irsku.

USAID-Sida FIRMA projekat otvara ovaj distributivni kanal i za druge bh. firme kako bi sarađivale i izvozile putem Proizvodno-prodajne agencije u Velikoj Britaniji. Nakon jednogodišnje podrške njihovim aktivnostima, očekuje se da će proizvođači namještaja iz BiH u narednom periodu izvršiti značajniji prodor na tržište Velike Britanije te uspostaviti uspješne i dugotrajne tržišne veze s firmom WoodLine Marketing Ltd. kao proizvodno-prodajnom agenicijom na tržištu Velike Britanije.

http://sredisnjabosna.ba

Nema alternative za Libiju


Gubitak libijskog tržišta prošle godine za bh. građevinske kompanije značio je ujedno i kolaps građevinskog angažmana u inostranstvu, a za pronalazak alternativnih tržišta za bh. građevinare nema podrške državnih i entitetskih vlasti, kazao je sekretar Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Džemal Kalajdžisalihović.

Šteta 104 miliona KM

"Sagledane su štete, koje po posljednjoj informaciji iznose 104,1 milion eura, te usvojeni i nadležnim državnim i entitetskim vladama i Vladi Brčko distrikta upućeni prijedlozi mjera za sanaciju stanja u firmama. Ove mjere, između ostalog, odnose se i na preusmjeravanje bh. građevinskih firmi na druga, stabilnija tržišta, kao što su područja Afrike, azijske i arapske zemlje te Rusija. Nažalost, uz manje izuzetke, apel i prijedlozi koje smo uputili ostali su bez ikakvog odjeka", naglasio je Kalajdžisalihović.

Kako je istaknuto, građevinarstvo naše zemlje je u prošloj godini ugovorilo 19 miliona KM vrijedne projekte u inostranstvu, što je tek 20,4 posto ukupne vrijednosti ugovorenih radova u 2010. godini. Vrijednost izvršenih radova bila je 41,9 miliona KM ili 44 posto vrijednosti iz 2010. U prvom kvartalu 2012. bh. firme su u 13 zemalja svijeta u kojima posluju ugovorile nove narudžbe u vrijednosti od 53,9 miliona KM, a izvršile radove u vrijednosti 9,5 miliona KM.
Pad narudžbi je, kako je rečeno, uglavnom zbog napuštanja libijskog i nemogućnosti pronalaženja alternativnih tržišta.

Osim toga, građevinarstvo ima problema i na domaćem tržištu. U prošloj godini su građevinske kompanije u FBiH ostvarile oko 80 posto vrijednosti radova iz 2010, dok su u RS-u firme ostvarile 98 posto vrijednosti radova iz 2010. U prvom kvartalu ove godine građevinarstvo u FBiH je ostvarilo rast od 5,3 posto, a u RS-u je vrijednost radova pala na 85,7 posto vrijednosti izvršenih radova u istom periodu prošle godine.

Stanogradnja

Jedan od razloga je, kako kaže Kalajdžisalihović, to što stagnira stanogradnja u našoj zemlji. U prošloj godini je završeno 3.669 stanova, što je za 24 posto manje nego 2010. On je mišljenja da je postojeću situaciju moguće sanirati dodjeljivanjem poslova našim kompanijama na tenderima za gradnju autoputa 5c, ali da u tom slučaju naše kompanije budu glavni izvođači umjesto dosadašnje prakse da se posao daje propalim stranim kompanijama.

Kad je u pitanju industrija građevinskog materijala, on je kazao kako je i tu osjetan pad tražnje zbog pada investicija u BiH, što naravno ima za posljedicu smanjenje proizvodnje.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/nema-alternative-za-libiju)

Prema saopćenju Monstata: Crna Gora najviše uvozi iz Srbije, Grčke i BiH


Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore, kako je saopćeno iz Monstata, bila je najveća s potpisnicama CEFTA-e i Evropskom unijom

http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/jun2012/Podgorica_23_255169752.jpg&w=255&h=166&zc=1

Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore u prvih pet mjeseci ove godine bila je 845,6 miliona eura, što je za 0,8 posto više nego u istom periodu lani.

Crna Gora u prvih pet mjeseci ove godine izvezla je robe u vrijednosti od 150,4 miliona eura, što je za 16,7 posto manje nego u istom periodu prethodne godine, a uvezla za 695,2 miliona eura, što je za 5,6 posto više nego u prvom petomjesečju 2011.

Kada je u pitanju izvoz, glavni partneri Crne Gore u naznačenom periodu bili su Hrvatska 40,9 miliona eura, Srbija 29,1 milion i Mađarska 10,3 miliona eura.

Glavni partneri Crne Gore, kada je u pitanju uvoz, jesu Srbija 194,8 miliona eura, Grčka 60,9 miliona i Bosna i Hercegovina 48,8 miliona eura.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni obojeni metali, odnosno željezo i čelik, dok je Crna Gora u prvih pet mjeseci ove godine najviše uvozila hrane, nafte i električne energije.

Vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore, kako je saopćeno iz Monstata, bila je najveća s potpisnicama CEFTA-e i Evropskom unijom.


dnevniavaz.ba

RS: Moguće pojeftinjenje goriva za pet feninga

Gorivo bi u Republici Srpskoj moglo da pojeftini početkom sljedeće sedmice za pet feninga ukoliko cijena nafte na svjetskom tržištu nastavi da pada, rekao je Srni predsjednik Skupštine Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS LJubo Stević.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120628033.jpg

"Ukoliko cijena nafte nastavi da pada, i gorivo bi trebalo da pojeftini za pet feninga, ali to ćemo znati u utorak ili u srijedu, kada rafinerije objave cijene", rekao je Stević.

Trenutne cijene goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj su - evrodizel 2,26 KM, benzin 95 oktana 2,26 KM, benzin 98 oktana 2,36 KM, lož-ulje 1,95 KM i auto-gas 1,08 KM.

Udruženje vlasnika benzinskih pumpi broji 120 članova, koji imaju oko 200 benzinskih pumpi.

klix.ba

Objavljena lista dobitnika Zlatnog BAM-a: Raiffeisen banka nagrađena u tri kategorije


Poslovno – finansijski magazin Banke u BiH već desetu godinu u kontinuitetu dodjeljuje priznanje Zlatni BAM najuspješnijim bankama u Bosni i Hercegovini. Njihovo rangiranje se vrši na osnovu objavljenih skraćenih revizorskih izvještaja o poslovanju u prethodnoj, a kriteriji su: iznos ukupne aktive banaka, iznos aktive banaka sa pretežno ili isključivo domaćim kapitalom, iznos ukupnog kapitala, Iznos dioničkog kapitala, Stopa prinosa na dionički kapital ( ROE), Stopa prinosa na aktivu (ROA) i Stopa rasta depozita.
Ove godine čak tri Zlatna BAM-a pripala su Raiffeisen banci BiH d.d i to u sljedećim kategorijama za iznos ukupne aktive koja je u 2011. godini u ovoj banci porasla za 8,19 %, odnosno, sa 3.741.683.000 KM na 4.048.059.000; za iznos dioničkog kapitala - 241.861 KM, za iznos ukupnog kapitala koji je sa 371.924.000 KM u 2010. „narastao” na 501.100.000 KM u 2011. godine, iz primjetno poboljšanje od 34,73% u odnosu na prethodnu godinu.

Osim Raiffeisen banke, značajan uspjeh u poslovanju ostvarila je i Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka, koja je ove godine Zlatni BAM dobila za najveći prinos na aktivu (ROA) – 1.80% rasta u odnosu na prošlu godinu. Obzirom da je banjalučka Hypo prošle godine bila na 24. mjestu u ovoj kategoriji, ovo je izvandredan uspjeh, te nagrada zaista ide na pravo mjesto, navode iz magazina Banke u BiH.

Vakufska banka d.d. Sarajevo dobitnica je Zlatnog BAM-a za najveći iznos aktive među banaka sa pretežno ili isključivo domaćim kapitalom. Rast aktive Vakufske banke u odnosu na prošlu godinu iznosio je 12.22%, dok je Bobar banka d.d. Banja Luka – prošlogodišnja banka dobitnica u ovoj kategoriji imala rast aktive od 7.84%.
U preostale dvije kategorije – ROE (stopa prinosa na dionički kapital) i stope rasta depozita – ove godine Zlatni BAM-ovi pripali su dvjema domaćim, malim bankama koje se, dakako, ne mogu takmičiti sa velikim bankama, ali svojim poslovanjem dokazuju da su banke od povjerenja."Dakle, za najveći prinos na dionički kapital, s porastom od 47.28 %, Zlatni BAM je dobila Bor banka d.d. Sarajevo, dok je MF banka a.d. Banja Luka, s rastom depozita od nevjerovatnih 215.38 % , s prvog mjesta `skinula` Bor banku i osigurala sebi Zlatni BAM za 2011. godinu", navode iz magazina.

Redakcija magazina Banke u BiH uputila je čestitke svim dobitnicima i izrazila nadu da će ova priznanja biti podsticaj za postizanje uspjeha u ovoj i narednim godinama.
U svom junskom broju magazin „Banke u BiH” objavio je tabele deset najboljih banaka u svih 12 kategorija, dok će u narednom broju redakcija objaviti tabele sa rezultatima poslovanja svih banaka. Organizaotri navode da će prigodne svečanosti uručenja nagrada "Zlatni BAM" biti upriličene tokom idućeg mjeseca.

e-kapija.ba

RS: Moguće pojeftinjenje goriva za pet feninga


klix.ba


Bolje nego na "Zapadu". Ovdje je cijena 95´e 3-4KM/L

Ovo je za rubriku vjerovali ili ne :nuts::

http://i46.tinypic.com/jj4s60.jpg

I sta ovi misle da ce njima neko dati ovlastenje da upravljaju njegovom imovinom? ^^^^^^

Da postoji neko ko misli da ce Vlada FBiH bolje upravljati Bosnalijekom nego Arslanagic? :lol:

Potez ocajnika...

@bjazi

Sjecas se da sam ti rekao da dionicari nece podrzati Vladu Federacije?

Ovo je za rubriku vjerovali ili ne :nuts::

http://i46.tinypic.com/jj4s60.jpg

I sta ovi misle da ce njima neko dati ovlastenje da upravljaju njegovom imovinom? ^^^^^^

Da postoji neko ko misli da ce Vlada FBiH bolje upravljati Bosnalijekom nego Arslanagic? :lol:

Potez ocajnika...

@bjazi

Sjecas se da sam ti rekao da dionicari nece podrzati Vladu Federacije?

Zar nije vlada vecinski vlasnik? I sta planiraju 7 jula? jeli promjena svih direktora ile nesto tako?

^^Znam leopol ali isto tako znam da ovi neće odustati niti pod koju cijenu
Rat se nastavlja

Sarajevska i Istanbulska berza postali partneri
28.06.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/295/dsc-0600-jpg20120628183738.jpg&w=609&h=424

Direktor SASE Tarik Kurbegović, na konferenciji za novinare je kazao da turski partneri imaju 15 posto udjela SASE, te dodao da će ova saradnja biti korisna za obje strane.

"Sa jedne strane, Bosna i Hercegovina će razviti kapital tržišta, dok će za Istanbulsku berzu ovo biti prilika da se prošire na područje jugoistočne Evrope i na Balkan" rekao je Kurbegović.

Ministar finansija FBiH, Ante Krajina je u svom govoru rekao da je ponosan zbog partnertstva sa Turskom, te naglasio kako je ovo odlična prilika za BiH. Ističući da uvijek podržava ovakve radionice i projekte, Krajina je kazao: "Samo, od nas zavisi koliko ćemo iskoristiti ovu priliku. Ovdje je važnija uloga BiH, jer moramo puno više raditi kako bismo bili uspješni".

Predsjednik IMKB Ibrahim Turhan, u izjavi za agenciju Anadolija, rekao je da su sa 15 posto udjela, jedan od najjačih partnera SASE, dodavši da je to dokaz činjenice koliko Turska cijeni, podržava i koliko joj je važan tržište kapitala BiH.

"Mislim da je ova radionica bila vrlo uspješna. Ovo smo organizovali kako bismo mogli prenijeti naše iskustvo i znanje u ovom području na SASE. Nadam se da ćemo ubuduće ovakvim projektima i radionicama postaviti naš odnos na viši nivo" izjavio je Turhan.

Turhan je kazao da IMKB ima potpisane ugovore sa više berzi kao što su to berze Maroka, Egipta, Makedonije i Koreje, te da se spremaju potpisati ugovor sa berzama Tokio, UAE, Bahreina, Saudijske Arabije, Bugarske i Albanije.

"Saznao sam da Hrvatska planira predložiti slično partnertstvo. To me obradovalo, spremni smo za nove mogućnosti. Naša vizija za Jugoistočnu Evropu jeste stvaranje zajedničke tehničke platforme i prenijeti saradnju u ovom regionu na najveći mogući nivo" rekao je Turhan.


ANADOLU

Sarajevska i Istanbulska berza postali partneri
28.06.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/295/dsc-0600-jpg20120628183738.jpg&w=609&h=424

Direktor SASE Tarik Kurbegović, na konferenciji za novinare je kazao da turski partneri imaju 15 posto udjela SASE, te dodao da će ova saradnja biti korisna za obje strane.

"Sa jedne strane, Bosna i Hercegovina će razviti kapital tržišta, dok će za Istanbulsku berzu ovo biti prilika da se prošire na područje jugoistočne Evrope i na Balkan" rekao je Kurbegović.

Ministar finansija FBiH, Ante Krajina je u svom govoru rekao da je ponosan zbog partnertstva sa Turskom, te naglasio kako je ovo odlična prilika za BiH. Ističući da uvijek podržava ovakve radionice i projekte, Krajina je kazao: "Samo, od nas zavisi koliko ćemo iskoristiti ovu priliku. Ovdje je važnija uloga BiH, jer moramo puno više raditi kako bismo bili uspješni".

Predsjednik IMKB Ibrahim Turhan, u izjavi za agenciju Anadolija, rekao je da su sa 15 posto udjela, jedan od najjačih partnera SASE, dodavši da je to dokaz činjenice koliko Turska cijeni, podržava i koliko joj je važan tržište kapitala BiH.

"Mislim da je ova radionica bila vrlo uspješna. Ovo smo organizovali kako bismo mogli prenijeti naše iskustvo i znanje u ovom području na SASE. Nadam se da ćemo ubuduće ovakvim projektima i radionicama postaviti naš odnos na viši nivo" izjavio je Turhan.

Turhan je kazao da IMKB ima potpisane ugovore sa više berzi kao što su to berze Maroka, Egipta, Makedonije i Koreje, te da se spremaju potpisati ugovor sa berzama Tokio, UAE, Bahreina, Saudijske Arabije, Bugarske i Albanije.

"Saznao sam da Hrvatska planira predložiti slično partnertstvo. To me obradovalo, spremni smo za nove mogućnosti. Naša vizija za Jugoistočnu Evropu jeste stvaranje zajedničke tehničke platforme i prenijeti saradnju u ovom regionu na najveći mogući nivo" rekao je Turhan.


ANADOLU

:applause:

Stabilan razvoj bh. bankarstva u prvom kvartalu ove godine

Glavni indikatori bankarskog sektora Bosne i Hercegovine iz prvog kvartala ove godine ukazuju na stabilnost i nastavak pozitivnog razvoja bankarstva iz 2011.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120628140.jpg

Sa stopom adekvatnosti kapitala od 17,5 posto, koja je znatno iznad zakonski propisanog koeficijenta, banke su dobro kapitalizirane. Ukupan kapital je sa martom 2012. iznosio oko 2,9 milijardi KM, rečeno je večeras na skupu koji je Udruženje banaka BiH upriličilo za bh. medije.

Ukupni krediti sektora su sa martom 2012. iznosili oko 14,7 milijardi KM. Njihov rast u odnosu na kraj prošle godine je iznosio oko 170 miliona KM, u kojem krediti privatnim preduzećima i društvima sudjeluju sa rastom iznad 100 miliona KM.

Ukupni depoziti na nivou svih bh. banaka su, sa oko 14,7 milijardi KM na kraju prvog kvartala 2012., za oko 2,7 posto ili više od 400 miliona KM niži nego na kraju 2011., ali je u segmentu štednje stanovništva zabilježen pozitivan razvoj.

Naime, ukupni depoziti stanovništva su sa krajem marta 2012. čak rasli za oko 130 miliona KM ili oko 1,8 posto u odnosu na kraj 2011. Iako u uslovima usporenog privrednog rasta količina likvidnosti u ekonomiji generalno opada, pojačana potreba građana za sigurnošću, i time rast štednje je jedan od pratećih psiholoških efekata krize.

Međutim, ovo je istovremeno pokazatelj da je povjerenje građana BiH u bh. banke održano i da ih oni i dalje smatraju najsigurnijim mjestom za svoju štednju.

S druge strane, smanjen nivo ukupnih depozita u bankarskom sektoru, u najvećoj mjeri je posljedica povlačenja depozita iz banaka od pravnih subjekata usljed potrebe za dodatnom likvidnošću, i to: javnog sektora (institucija vlada na svim nivoima) u ukupnom iznosu većem od 100 miliona KM, te privatnih preduzeća u iznosu iznad 200 miliona KM.

U prva tri mjeseca 2012. i profitabilnost bh. banaka bila je u pozitivnoj zoni.


klix.ba

UIOBiH: Prihodi od akciza 690 miliona KM

Za dvije i po godine primjene Zakona o akcizama, koji se odnosi na duvan i duvanske proizvode, ostvaren je efekat od 807 miliona KM, od čega 690 miliona KM čine prihodi na akcize, a ostatak PDV, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.

U biltenu, koji je sačinilo Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO BiH, navodi se da je istovremeno vrijednost cigareta stavljenih u promet povećana za 31 odsto.

Od 2008. do 2011. godine količina cigareta mjerena brojem akciznih markica smanjena je za 14 odsto, dok je prosječna ponderisana maloprodajna cijena povećana za 57 odsto, a prihodi od akciza su skoro udvostručeni.

Četvrto po redu povećanje posebne akcize donijelo je očekivani porast prosječne ponderisane maloprodajne cijene od 11,7 odsto i istovremeno porast povučenih akciznih markica od 2,9 odsto.

Tekuća naplata prihoda od akciza u dva mjeseca ove godine, uz naplatu razlike akciza u januaru, donijela je rast prihoda od akciza na cigarete od 24 odsto, s tim da je rast prihoda na domaće cigarete bio čak 41 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Mart, april i maj su donijeli oscilacije, tako da je u martu došlo do značajnog smanjenja naplaćenih prihoda od 17 odsto, da bi u aprilu došlo do rasta prihoda od 44 odsto, a u maju je rast iznosio svega 2,8 odsto.

S obzirom na planirani tempo povećanja posebne akcize od 0,15 KM po kutiji cigareta godišnje, u BiH se očekuje usporavanje rasta prosječne maloloprodajne cijene do 2015. godine.

Dugoročnije prognoze prihoda od akciza na cigarete zavise od opredjeljenja Upravnog odbora UIO za nastavak harmonizacije ukupne akcize na cigarete u BiH sa novim minimalnim standardima EU,što bi omogućilo da to bude dostignuto do 2020. godine.

EU je, u vrijeme kad je u BiH usvojen Zakon o akcizama, imala propisano minimalno akcizno opterećenje od 2,50 KM po paklici, ali je EU, u međuvremenu, značajno povećala ukupno minimalno akcizno opterećenje na 90 evra za 1.000 cigareta, a koje će stupiti na snagu početkom 2014. godine. Prema procjenama, ukupno minimalno zakonsko akcizno opterećenje cigareta od 2,52 KM trebalo bi biti dostignuto 2015.godine.

Imajući u vidu činjenicu da se evropska poreska politika u sve većoj mjeri oslanja na takozvane „zelene poreze“ mogu se očekivati nova povećanja akciznog opterećenja cigareta.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/597018)

U Sarajevu iza zatvorenih vrata skupština dioničara "Energopetrola"

U Sarajevu je jutros počela 14. Skupština dioničara "Energopetrola" d.d. Sarajevo koju je sazvao Nadzorni odbor tog društva.

Iako su prethodni bili pozvani, novinarima je zabranjeno prisustvo Skupštini.

Prema pozivu za medije, na Skupštini bi trebalo da budu razmatrani finansijski i drugi izvještaji koji se odnose na poslovanje Energopetrola u 2011. godini, a planirano je i donošenje više odluka.

One se odnose na utvrđivanje i način pokrića gubitka društva, izmjene Statuta, izbor vanjskog revizora za ovu godinu, kao i nastavak rada društva "Energopetrol".

Na sastanku malih dioničara društva "Energopetrol", održanom u junu, konstatovano je da društvo iz godine u godinu pravi gubitke te da je Ugovor o dokapitalizaciji "Energopetrola" d.d. Sarajevo, zaključen između Vlade FBiH, društva "Energopetrol" d.d. Sarajevo, MOL-a, Hungarian Oil and Gas PLC, i INA-e, odnosno implementacija pojedinih članova tog ugovora, štetna po interese i društva i malih dioničara i da društvo ostvaruje velike gubitke.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/597023)

Prodaja cigareta i duhana državi donijela 807 miliona KM

Za dvije i po godine primjene Zakona o akcizama, koji se odnosi na duhan i duhanske proizvode, ostvaren je efekat od 807 miliona KM, od čega 690 miliona KM čine prihodi na akcize, a ostatak PDV, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120629038.jpg

U biltenu, koji je sačinilo Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO BiH, navodi se da je istovremeno vrijednost cigareta stavljenih u promet povećana za 31 posto.

Od 2008. do 2011. godine količina cigareta mjerena brojem akciznih markica smanjena je za 14 posto, dok je prosječna ponderisana maloprodajna cijena povećana za 57 posto, a prihodi od akciza su skoro udvostručeni.

Četvrto po redu povećanje posebne akcize donijelo je očekivani porast prosječne ponderisane maloprodajne cijene od 11,7 posto i istovremeno porast povučenih akciznih markica od 2,9 posto.

Tekuća naplata prihoda od akciza u dva mjeseca ove godine, uz naplatu razlike akciza u januaru, donijela je rast prihoda od akciza na cigarete od 24 posto, s tim da je rast prihoda na domaće cigarete bio čak 41 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Mart, april i maj su donijeli oscilacije, tako da je u martu došlo do značajnog smanjenja naplaćenih prihoda od 17 posto, da bi u aprilu došlo do rasta prihoda od 44 posto, a u maju je rast iznosio svega 2,8 posto.

S obzirom na planirani tempo povećanja posebne akcize od 0,15 KM po kutiji cigareta godišnje, u BiH se očekuje usporavanje rasta prosječne maloloprodajne cijene do 2015. godine.

Dugoročnije prognoze prihoda od akciza na cigarete zavise od opredjeljenja Upravnog odbora UIO za nastavak harmonizacije ukupne akcize na cigarete u BiH sa novim minimalnim standardima EU,što bi omogućilo da to bude dostignuto do 2020. godine.

EU je, u vrijeme kad je u BiH usvojen Zakon o akcizama, imala propisano minimalno akcizno opterećenje od 2,50 KM po paklici, ali je EU, u međuvremenu, značajno povećala ukupno minimalno akcizno opterećenje na 90 eura za 1.000 cigareta, a koje će stupiti na snagu početkom 2014. godine. Prema procjenama, ukupno minimalno zakonsko akcizno opterećenje cigareta od 2,52 KM trebalo bi biti dostignuto 2015. godine.

Imajući u vidu činjenicu da se evropska poreska politika u sve većoj mjeri oslanja na takozvane „zelene poreze“ mogu se očekivati nova povećanja akciznog opterećenja cigareta.

klix.ba

Mehmedović: Ekonomske reforme u regionu Mediterana velika šansa za BiH

Članovi Stalne delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM), u kojoj su Šemsudin Mehmedović i Ognjen Tadić, učestvovali su u radu Panela o vanjskoj trgovini i investicijama na Mediteranu, održanom danas u Lisabonu o temi "Ka održivom ekonomskom razvoju u regionu Mediterana".

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120629050.jpg

Mehmedović je u izjavi Feni iz Lisabona naveo da je on ovim povodom istakao da su vanredni politički događaji u južnom i istočnom Mediteranu, osim što su destabilizirali političke prilike, povećali šanse i očekivanja o budućem razvoju regiona i procesu ka održivom ekonomskom razvoju.

Uticaj finansijske krize na Mediteran i šire primoravao je vlade da smanje javnu potrošnju, a da istovremeno unapređuju razvoj svojih ekonomija.

- Zbog toga je važno riješiti probleme tržišta kapitala kao finansijskog instrumenta za dugoročno finansiranje i uspostaviti održivi ekonomski razvoj malih i srednjih preduzeća u ovoj oblasti, navodi Mehmedović.

U zemljama Mediterana se osjeća potreba za modernizacijom regionalne ekonomije stimuliranjem programa ekonomske reforme i poboljšanjem klime za regionalne investicije i poslovno okruženje, što za Bosnu i Hercegovinu predstavlja veliku šansu ali i izazov s obzirom na dostignuti stepen reformi u ekonomiji.

- Činjenica da na ovom sastanku zajedno rade ne samo predstavnici parlamenata i regionalnih finansijskih i privrednih asocijacija nego i predstavnici UN-a, više razvojnih agencija i privatnog sektora, govori o spremnosti svih učenika poslovnog života da se utvrdi strategijski pristup ostvarivanju održivog razvoja finansijskog sektora i pronalaženje načina za povećanje poslovanja. Procjena je da bi buduća socijalna i demografska kretanja mogla sve više uticati na vlade regiona u pogledu kreiranja politika, navodi Mehmedović.

Po njegovim riječima, osnovne postavke drugih učesnika konferencije idu u pravcu zaključka da mediteranske zemlje prolaze kroz ozbiljnu ekonomsku i političku krizu između ostalog obilježenu i time da na Mediteranu nema zone slobodne trgovine i da postoji velika potreba za regionalnom parlamentarnom saradnjom i diplomacijom da bi se promovirao ekonomski razvoj uvođenjem mjera kao što je omogućavanje lakšeg razvoja malih i srednjih preduzeća, podržavanje otvaranja novih radnih mjesta, te unapređenje trgovine u regionu Mediterana.

Istaknuta je i potreba za reformom finansijskog sektora u zemljama regiona kao i povećanje političke stabilnosti zbog smanjenja kamatnih stopa i osiguranja, što bi omogućilo brži razvoj zemalja regiona.

Parlamentarna skupština Mediterana (PAM) je međudržavna organizacija parlamenata osnovana za ostvarivanje zajedničkih ciljeva i stvaranje najboljeg političkog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog okruženja za građane država članica.


klix.ba

Prosle sedmice

Pogon za reparaciju dijelova za letjelice BN
Fabrika za metalne konstrukcije B.Krupa
Fabrika za preradu voca Modrica,
Fabrika za preradu voca Srebrenik
Fabrika za obradu CNC linija SB
Pogon za preradu tijestenine ZV
MHC Knezevo

Prosle sedmice

Pogon za reparaciju dijelova za letjelice BN
Fabrika za metalne konstrukcije B.Krupa
Fabrika za preradu voca Modrica,
Fabrika za preradu voca Srebrenik
Fabrika za obradu CNC linija SB
Pogon za preradu tijestenine ZV
MHC Knezevo

Zaposlenih?

Zaposlenih?

Oko 500-injak zaposlenih, indirektno i direktno, no to nije konacan broj. Naime, vocari iz tih regiona u kojima se otvaraju fabrike za preradu voca ce najvise da dobiju time, jer im se otvara trziste, a radi cijene proizvoda vrlo smo konkurentni na istome.

Prosle sedmice

Pogon za reparaciju dijelova za letjelice BN
Fabrika za metalne konstrukcije B.Krupa
Fabrika za preradu voca Modrica,
Fabrika za preradu voca Srebrenik
Fabrika za obradu CNC linija SB
Pogon za preradu tijestenine ZV
MHC Knezevodakle opet na toj sjervernoj liniji

dakle opet na toj sjervernoj liniji

U vecini slucaja, da. Ne uzimam ja za listing sva preduzeca, vec eto samo da nabrojim neke. Ima bar jos ovoliko pogona koji su otvoreni sirom BIH. Posebno su jaka podrucja u Zap. Hercegovini i Sarajevski i Zenicki kanton. Evo za primjer ovo, Pogon otvoren 22.06.2012. godine (http://www.ad-boksit.com/novosti/opsirnije.php?id=240&kategorija=3) :)

Večeras sam vidio 6 kamiona Stupčanice nove divizije Prominvesta
Valjda su to krenuli sa radom
imaju i sitte
www.stupcanica.ba

Ovo je za rubriku vjerovali ili ne :nuts::

http://i46.tinypic.com/jj4s60.jpg

I sta ovi misle da ce njima neko dati ovlastenje da upravljaju njegovom imovinom? ^^^^^^

Da postoji neko ko misli da ce Vlada FBiH bolje upravljati Bosnalijekom nego Arslanagic? :lol:

Potez ocajnika...

@bjazi

Sjecas se da sam ti rekao da dionicari nece podrzati Vladu Federacije?

A sta je za ocekivati? Koji dionicari nisu podrzali Vladu Federacije? Umrli, pa prevareni dionicari kojima su broker rekli da ce podrzati smjenu NO a glasali drugacije, dalje radnici (isprepadani), fondovi (potkupljeni), libijac (potkupljen i namjerno kazem libijac ovo rukovodi jedna osoba iz libijskog fonda, njihova vlada ima preceg posla od jednog malenog Bosnalijeka). Svaki normalan dionicar bi glasao za smjenu NO jer ostankom sadasnjeg niti je predlozena isplata dividende niti ima perspektive za kompaniju sa sadasnjom garniturom zbog raznoraznih malverizacija (ne kazem kriminal jer sud je da to dokaze ali elemenata ima na pretek). Da li ste danas imali priliku da vidite rezultat poslovanja Bosnalijeka u prvom kvartalu 2012 koji je objavio direktor Arslanagic i izvrsni direktor za finansije? Gubitak u prvom kvartalu 4.7 miliona KM i cekao sam da to ranije objave ali su to krili i krili bi i jos da nisu cekali zadnji dan da to objave zbog obaveze prema SASE, svakako im to ne ide na ruku tokom ovih svih desavanja i jedva cekam da cujem kako ce obrazloziti razloge takvog poslovanja.

Sto se tice upravljanja kompanijom, Vlada koliko znam ne namjerava da je vodi i prepustit ce je profesionalcima, neki od njih su prije radili u Bosnalijeku ali su samovoljno otisli ili su protjeran. Mozda je cak i vrijeme za strateskog partnera koji ce kompaniji donijeti iskorak.

Prosle sedmice

Pogon za reparaciju dijelova za letjelice BN
Fabrika za metalne konstrukcije B.Krupa
Fabrika za preradu voca Modrica,
Fabrika za preradu voca Srebrenik
Fabrika za obradu CNC linija SB
Pogon za preradu tijestenine ZV
MHC Knezevo

Da li je ovo tvoje saznanje ili neka zvanicna statistika?

Da li je ovo tvoje saznanje ili neka zvanicna statistika?

Saznanje. :)

Skupštine dioničara donijela odluku da "Energopetrol" nastavi poslovanje

U Sarajevu je danas, na saziv Nadzornog odbroa "Energopetrola" d.d. Sarajevo, održana 14. Skupština dioničara tog društva.

Predstavnik malih dioničara, odnosno firme General Servis koja ima 1,5 posto dionica u "Energopetrolu", Faik Muhić, kazao je novinarima nakon Skupštine da je danas donesena odluka da društvo "Energopetrol" nastavi poslovanje, ali da nije usvojena odluka na koji način će se izvršiti sanacija gubitka od oko 31 milion KM u protekloj godini.

Kako je istaknuo, ostavljen je rok od tri mjeseca da se to definiše i da se vidi koji je to način sanacije, jer je riječ o ubjedljivo najvećem godišnjem gubitku u poslovanju "Energopetrola" u posljednjih desetak godina.

"Takva situacija nije prihvatljiva, posebno ne za male dioničare. Kada je firma išla u dokapitalizaciju tada je cilj bio da se sanira društvo i da se izvrši njegova revitalizacija, jer je ono i tada bilo u gubitku, međutim, taj cilj nije ostvaren. Dokapitalizacija nije uspješno obavljena iz jednog razloga,a to je što ugovor o dokapitalizaciji nije ispoštovan. Konzorcij INA-Mol nije ispunio glavnu i ključnu obavezu iz ugovora, odnosno nije izvršio obavezu da investira u Energopetrol 150 miliona KM", rekao je Muhić.

Posebno je naglasio da je konzorcij umjesto investiranja pozajmio novac "Energopetrolu" u vidu kreditnog zaduženja, s veoma visokim kamatama, koje su na kraju prouzrokovale minus u poslovanju tog preduzeća.

"Koliko znam Vlada FBiH je u maju imenovala jednu komisiju za pregovore s konzorcijem INA-Mol, ali nama nisu dostupni nikakvi podaci vezano za rezultate rada te komisije ili rezultate pregovora.Tako imamo osjećaj da Vlada, kao i ovaj konzorcij nas male dioničare ne doživljavaju isuviše ozbiljno", rekao je Muhić.

Konzorcij INA-Mol je većinski vlasnik u "Energopetrolu" sa 67 posto kapitala, dok Vlada FBiH ima 22 , a mali dioničari 11 posto kapitala.

Ugovor o dokapitalizaciji "Energopetrola" d.d. Sarajevo između Vlade FBiH, društva "Energopetrol" d.d. Sarajevo, MOL-a, Hungarian Oil and Gas PLC, i INA-e potpisan je 2006. godine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/597195)

FBIH - Vrijednost otkupa od poljoprivrednika 8,1 milion KM
30.06.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/voce%20i%20povrcee.jpg

Ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga i otkupa poljoprivrednih proizvoda od porodičnih proizvođača u Federaciji BiH u maju je iznosila 17.369.292 KM.

Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, to je u poređenju sa aprilom 2012. više za 1.008.908 KM ili za 6,2 posto.

Ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga u maju je iznosila 9. 242. 194 KM, što je u poređenju sa aprilom više za 1. 496 137 KM ili za 19,3 posto.

Ukupna vrijednost otkupa poljoprivrednih proizvoda od porodičnih poljoprivrednih proizvođača u maju je iznosila 8.127.098 KM i manja je za 487.229 KM ili za 5,7 posto u odnosu na april.

FENA/M.V

Ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga u maju je iznosila 9. 242. 194 KM, što je u poređenju sa aprilom više za 1. 496 137 KM ili za 19,3 posto.

FENA/M.V

:cheers:
Ovo je daleko najbolji nacin proizvodnje i plasiranja proizvoda za BiH poljoprivrednike, preko zadruga. Dakle, ukrupunjavanje i standardizacija u poljoprivredi su itekako dobri, pogotovo u drzavi kao sto je BiH, gdje fali znanja, iskustva i infrastrukture.

UIO: Stabilna naplata prihoda

Naplata prihoda od indirektnih poreza je stabilna i pored određenog usporavanja rasta prihoda koji je bio ispoljen u maju mjesecu, ocjena je Odjela za makroekonomsku anlizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH.
Prema preliminarnom izvještaju UIO, na nivou pet mjeseci isplaćeno je 1,63 posto manje povrata PDV-a, što je u konačnici donijelo kumulativni neto rast prihoda od 1,44 posto.

Međutim, ukoliko se uporedi naplata u periodu januar–maj 2012. sa istim periodom pretkrizne 2008., tada trendovi pokazuju drugačiju sliku, upozoravaju u najnovijem biltenu ekonomisti UIO.

Naime, u prvih pet mjeseci 2012. godine, u odnosu na isti period 2008, ukupni neto prihodi su manji za 1,38 posto.

Prihodi od PDV-a u neto iznosu su se zadržali na istom nivou, dok su kod ostalih vrsta prihoda zabilježene drastične promjene.

Kao rezultat četverogodišnje primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Evropskom unijom prihodi od carina su smanjeni za čak oko 70 posto.

S druge strane, uvođenje dodatne putarine je povećalo prihode od putarina za 46,44 posto.

Iako je kontinuirano povećanje akciza na cigarete rezultiralo rastom prihoda od tih akciza od 118 posto, negativni trendovi kod naplate akciza na derivate nefte, uzrokovani diferenciranom akciznom politikom, rast ukupnih prihoda od akciza su sveli na svega 39 posto.

Ekonomsiti UIOBiH naglašavaju i da bi gornje procente trebalo uzeti s određenom rezervom zbog neuobičajene sezonske sheme kretanja prihoda u 2008. godini, tako da je u prvoj polovini godine, zahvaljujući rastu cijena nafte, sirovina i hrane na svjetskom tržištu, osnovica za poređenje bila nešto viša, dok se u drugoj polovini, pogotovo u četvrtom kvartalu, osjetio uticaj nadolazeće globalne krize.

Slične metodološke opaske trebaju se imati u vidu i prilikom poređenja naplate u 2012. s 2011. godinom, u kojoj je prva polovina godine donijela rast prihoda, a druga postepeno smanjivanje.

Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/uio-stabilna-naplata-prihoda)

OMV se povlači iz Hrvatske i BiH

U razmatranju je prodaja maloprodajnog komercijalnog poslovanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, što bi uključivalo potpuno povlačenje s oba tržišta.


AQthMY5vSfA

UIOBiH: Pad izvoza iz BiH, rekordne vrijednosti uvoza

Izvoz iz Bosne i Hercegovine je, nakon snažnog pada od 23,42 posto u 2009. godini, rastao po prosječnoj stopi od preko 26 posto tokom 2010. i 2011., da bi zabilježio pad od 7,17 posto za prvih pet mjeseci u ovoj godini.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120701056.jpg

Obim vanjskotrgovinske razmjene porastao za 19,63 posto tokom prvih pet mjeseci 2011., u odnosu na isti period prethodne godine, dok je isti pokazatelj za prvih pet mjeseci 2012. manji za skoro dva posto.

Vrijednost koeficijenta pokrivenosti uvoza izvozom se kretala oko prosječnog nivoa nešto ispod 50 posto tj. u rasponu od 41,75 posto u 2008., do 56,45 posto u 2011., dok njegova vrijednost iznosi 51,79 posto za prvih pet mjeseci tekuće godine, ističe se u analizi Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH (UIOBiH).

Kada su u pitanju vrijednosti uvoza na mjesečnom nivou za period 2007. - 2012., ekonomisti UIOBiH su zabilježili da su vrijednosti uvoza za januar i mart u ovoj godini dostigle rekord.

Istovremeno su mjesečne vrijednosti uvoza u 2012. godini veće od onih godinu dana ranije (osim vrijednosti uvoza u februaru).

U BiH se najviše uvoze proizvodi mineralnog porijekla. Pod tim se podrazumijevaju mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; zatim električna energija; bitumenske tvari i mineralni voskovi.

Ekonomisti UIOBiH navode da učešće ovih proizvoda konstantno raste i to od nivoa 20 posto u 2010. do nivoa od 22,4 posto u 2012. godini.

Ako posmatramo udio vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda u vrijednosti ukupnog izvoza, vidljivo je da on dostiže vrijednost od 43,2 posto u 2012., što znači da skoro polovina vrijednosti izvoza BiH odlazi na uvoz ove grupe proizvoda.

Na drugom mjestu po značajnosti se nalazi grupa proizvoda mašine, aparati, mehanički i električni uređaji. Njihov udio konstantno opada u ukupnoj vrijednosti uvoza i to s nivoa od 12,7 posto u 2010. na nivo od 11,6 posto u 2012.

BiH i dalje najviše roba uvozi iz Hrvatske i to 14,04 posto ukupne vrijednosti uvoza u posmatranom periodu. Potom slijede Njemačka sa 11,34 posto, Srbija sa 9,11 posto, Italija sa 8,95 posto i Slovenija sa 5,32 posto.

Što se tiče vrijednosti izvoza, Njemačka je apsorbovala 16,35 posto vrijednosti ukupnog izvoza, zatim slijede Hrvatska sa 14,80 posto, Italija sa 11,93 posto, Srbija sa 9,46 posto i Slovenija sa 8,46 posto, podaci su UIOBiH.

"Po podacima koji su bili predmet analize, može se vidjeti da vrijednost uvoza nastavlja da raste sa dominantnim učešćem proizvoda mineralnog porijekla. Da li će se nastaviti ispoljeni trend zavisi prvenstveno od potreba BiH privrede kao i od cijena sirovog ulja (nafte) na međunarodnom tržištu. Ono što je evidentno je to da korelacijska veza vrijednosti uvoza ove grupe proizvoda i prikupljene akcizne obaveze (koja se obračunava po litri) na derivate sirovog ulja (nafte) postaje slabija“, ukazuju ekonomisti UIOBiH.

Mjere koje bi dovele do smanjenja deficita tj. rasta potražnje za izvoznim proizvodima BiH se nalaze u rukama kako domaćih tako i evropskih donosilaca odluka.

Tek sinhronizovane mjere vanjskotrgovinske, monetarne i fiskalne politike mogu dovesti do povećanja obima robne razmjene, poboljšanja uslova razmjene i poželjnog smanjenja vanjskotrgovinskog deficita.

Ne treba zanemariti i politički konsenzus oko unutrašnjih, bilateralnih ili multilateralnih pitanja koja imaju ili mogu imati snažan uticaj na dinamiku i strukturu robne razmjene BiH sa inostranstvom.

I pitanje ulaska Hrvatske u EU polovinom naredne godine kao i reperkusije koje će imati taj događaj na trgovinske odnose sa BiH je jedno od trenutno najvažnijih.

Stoga se još jednom ponavlja da je potrebno procijeniti da li će i u kojoj mjeri ovaj događaj predstavljati strukturni lom u smislu obima i smjera kretanja buduće robne razmjene, uticaja na makroekonomski, makrofiskalni, ali i mikroekonomske sisteme onih koji su tradicionalno oslonjeni na robnu, a i svaku drugu razmjenu sa ovom susjednom zemljom.


klix.ba

Opštine dužne 340 miliona KM

Zaduženost opština u Srpskoj kod komercijalnih banaka i po osnovu emisije obveznica prema posljednjim podacima iznosi 255,90 miliona maraka, dok taj dug sa kamatom doseže 340,3 miliona KM, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu finansija RS.

Dodali su da su najzaduženije opštine Kneževo, Srbac, Kozarska Dubica, te Gradiška i Novo Goražde. "U RS ima opština koje nisu zadužene kod komercijalnih banaka i po osnovu emisije obveznica. To su uglavnom opštine čiji su redovni prihodi mali, kao što su Kupres, Krupa na Uni, Jezero, Srebrenica, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Rudo i Rogatica", kazali su u Ministarstvu finansija.

Načelnik Odjeljenja za finansije u Srpcu Dragan Mikić rekao je da zaduženje ove opštine iznosi oko deset miliona KM. "Opština u ovoj godini planira da otplati 734.000 maraka duga, što je skoro oko 12 odsto od prihoda ostvarenih u 2011. godini", kazao je Mikić i dodao da se opština zaduživala isključivo za realizaciju infrastrukturnih projekata. Mikić je naglasio da opština redovno isplaćuje svoja dugovanja, te da u ovoj godini ne planira nove kredite.

U opštini Kneževo istakli su da dugovanja potiču još iz 2007. godine, kada je podignut kredit od 2,8 miliona maraka. "Takođe, opština je 2009. godine zadužila 1,7 miliona maraka, a putem obveznica 2010. godine 5,6 miliona KM. Sav novac od kredita uložen je u asfaltiranje lokalnih puteva", kazali su u opštini i dodali da na vrijeme i redovno izmiruju svoje obaveze, te da buyet opštine nije ugrožen zbog velikih zaduženja.

Načelnik Kozarske Dubice Nino Jauz rekao je da trenutna zaduženja ove opštine iznose 6,2 miliona maraka. "Pored toga, opština planira da se zaduži za još sedam miliona maraka da bi bio riješen problem snabdijevanja vodom na prostoru cijele opštine", kazao je Jauz i dodao da je sva zaduženja odobrilo resorno ministarstvo, te da se krediti ulažu u plan razvoja opštine do 2020. godine.

Odredbama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS propisano je da se opština može zadužiti samo ako u periodu stvaranja duga ukupan iznos koji dospijeva za otplatu, po predloženom dugu i cjelokupnom dospjelom neizmirenom postojećem dugu, u bilo kojoj sljedećoj godini ne prelazi 18 odsto iznosa njenih redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.

U opštinama u Srpskoj ističu da je u prvom kvartalu ove godine smanjeno punjenje budžeta za oko 20 odsto u odnosu na plan. Nadležni u opštinama ističu da bi u idućem periodu moglo doći do punjenja opštinskih kasa u skladu sa planom.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/597379)

Smanjen broj nezaposlenih u BiH

U Bosni i Hercegovini je na dan 31.maja bilo 536.520 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120702026.jpg

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 3.815 osoba ili 0,71 posto.

Nezaposlenost je smanjena u Federaciji BiH za 1.106 osoba (0,3%), u Republici Srpskoj za 2.131 osoba (1,38%) a u Brčko Distriktu BiH za 579 osoba (4,64%).

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u strukturi osoba koje traže zaposlenje, zaključno sa 31.majem, NKV radnika je 161.412 ili 30,08%, PKV 11.320 ili 2,11%, KV 186.810 ili 34,82%, VKV 3.874 ili 0,72%, NSS 1.890 ili 0,35%, SSS 134.209 ili 25,01%, VŠS 7.423 ili 1,38% i VSS 29.582 ili 5,51%. I dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,82%, te NKV radnici 30,08%.

U maju je ukupno 13.854 osoba brisano sa evidencija službi zapošljavanja, a od tog broja 8.046 osoba je zaposleno sa evidencija službi zapošljavanja.

Istovremeno je za 5.065 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 2.237 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u aprilu 2012. godine, broj zaposlenih u pravnim subjektima u BiH iznosio je 689.985, a od toga 282.991 žena. U odnosu na mart 2012. godine broj ukupno zaposlenih u pravnim subjektima je povećan za 0,2%, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,2%.

Stopa registrovane nezaposlenosti za april 2012. godine iznosila je 43,9% i u odnosu na mart 2012. godine bila je manja za 0,2 postotni poen.

klix.ba

Negativna stopa BDP-a u RS-u, potpuni pad u građevinarstvu


Evidentiran je potpuni pad u realnom sektoru

http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/novembar2011/gradjevinarstvo1_829959184.jpg&w=255&h=166&zc=1

I zvanična statistika u Republici Srpskoj potvrdila je da taj entitet ima negativnu stopu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu ove godine.

Bruto domaći proizvod (BDP), obračunat po proizvodnom pristupu, u prvom tromjesečju 2012. u odnosu na prvo tromjesečje 2011. ima negativnu stopu rasta od 0,9 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS-a.

Evidentiran je potpuni pad u realnom sektoru.

U prvom kvartalu 2012. bruto dodata vrijednost je realno manja u područjima: prerađivačka industrija za 6,3 posto, građevinarstvo za 5,5 posto i poljoprivreda, lov i šumarstvo za 4,1 posto.

U prvom kvartalu 2012. bruto dodata vrijednost realno je veća u područjima: ostale javne, komunalne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti za 3,3 posto, finansijsko posredovanje za tri posto, zdravstveni i socijalni rad za 2,7, saobraćaj, skladištenje i komunikacije za 2,6 posto, te obrazovanje za 2,5 posto.

Statistika je evidentirala posebno veliki pad u sektoru građevinarstva u RS.

Tako je vrijednost izvršenih radova u periodu januar-maj 2012. godine u odnosu na isti period prošle godine manja za čak 18 posto.

Vrijednost izvršenih radova u maju 2012. u odnosu na prethodni mjesec veća je za 14,9 posto, dok je u odnosu na prosječnu vrijednost izvršenih radova u 2011. manja za 25,9 posto i u odnosu na maj 2011. godine za čak 26,7 posto.


dnevniavaz.ba

Fortuna-Fortex otvorila novi pogon

Gračanička tvornica obuće Fortuna, koja je prije nekoliko dana proslavila 44 godine postojanja, ostvarila je još jednu radnu pobjedu.

U Kotorskom kod Doboja, nakon prestanka rada tvornice obuće Pietro, Gračanlije su prepoznale potrebu, te u saradnji sa Opštinom Doboj uposlile 30-ak radnika ranije tvornice i stvaraju uslove za nova zapošljavanja.

Safet Pjanić, direktor Fortune, kazao je da je novi pogon gornjih dijelova obuće u Kotorskom šesti vlastiti vanjski pogon u kojem se, pored postojeće linije, uspostavlja još jedna, tako da će se u Kotorskom, pored postojećih 30 radnika, zaposliti još dva puta toliko. Osim toga, ovo je šansa za mlade kvalifikovane obućare.

Bazirani na izvoz

U Gračanici trenutno radi 900 radnika, dok ih je više od 400 u Fortuninim pogonima u više susjednih opština. Fortunina dnevna proizvodnja je na bazi 5.000 pari cipela. Pjanić kaže da se 90 procenata proizvodnje plasira na tržište Francuske, Njemačke, Italije i Austrije, dok bh. brend ove tvornice fortuneneto ide na domaće tržište u svega pet procenata.

"Naravno da nismo zadovoljni, jer je bh. tržište preplavljeno kineskom obućom i uvoznom obućom lošeg kvaliteta. Sreća je što smo osvjedočeni partneri naših brojnih kupaca iz inostranstva, tako da ostajemo i opstajemo. Šta više, imamo namjeru da se još širimo sa kapacitetima. Još da imamo bilo kakav podsticaj od države, bilo bi nam mnogo lakše. Ovako, sve što ulažemo, isključivo ulažemo iz vlastitih sredstava",rekao je Safet Pjanić, koji je na dan firme koja je obilježila 44 godine rada i postojanja svečano uručio skromne poklone za 40 penzionera ovog kolektiva koji su otišli u zasluženu mirovinu.

Donacije

Osim toga, za dobojsku bolnicu Sveti Apostol Luka Fortuna je obezbijedila 40 pari medicinskih papuča i 20 pari za Dom zdravlja u Petrovu. Svečanom činu otvaranja pogona obuće u Kotorskom, osim Fortuninih partnera, prisustvovali su načelnici Doboja Obren Petrović, Gračanice Nusret Helić, te potpredsjednik RS-a Enes Suljkanović, koji su izrazili zadovoljstvo zbog otvaranja novog Fortuninog pogona obuće i što se konačno iz Kotorskog u svijet šalje pozitivna priča.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/fortunafortex-otvorila-novi-pogon-)

Upozorenje: Dogovor o IPA projektima, ili BiH gubi 96,8 miliona eura!


Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele jasno je upozorio bosanskohercegovačke političke čelnike u Bruxellesu da bi BiH mogla ostati bez 96,8 milijuna eura iz IPA fondova za ovu godinu.
Na sastanku s bh. liderima Fuele je govorio o potrebi da BiH govori jednim glasom kada je u pitanju EU. Podsjetio je da dosadašnja praksa ukazuje da takvog nastupa nema, što za posljedicu ima i konkretne financijske gubitke.
"Konkretan primjer za to je kašnjenje kada je u pitanju sporazum o pomoći Europske unije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć, uglavnom zbog činjenice da ključne prioritete i projekte nisu dogovorili svi sudionici i da ne postoji zajednička vizija o europskoj agendi. Proces IPA programiranja i provedba Privremenog sporazuma već su pokazali problem koordinacije u BiH, koji - ako se ne rješava kroz ugovor o učinkovitom EU mehanizmu koordinacije – riskira paralizu procesa europske integracije", upozorio je Fuele.

U tom kontekstu je izrazio strahovanje da bi BiH, zbog unutarnjeg nesuglasja, mogla propustiti rok do kojeg treba podnijeti EU nacrte projekata koje su dogovorili svi sudionici u BiH. On je izrazio otvorenu zabrinutost da bi se mogao ponoviti vrlo problematičan IPA proces programiranja za 2011. godinu, kada je samo zahvaljujući intervencijama Europske komisije sporazum unutar BiH ipak postignut.
"Još uvijek ne postoji sporazum između vlasti u vašoj zemlji o IPA pomoći u nekim ključnim područjima kao što su promet i potpora pravosuđu. Približavamo se rokovima u procesu usvajanja programa IPA 2012. Očekujemo da će Bosna i Hercegovina podnijeti visoko kvalitetne sažetke nacrta projekata dogovorenih od svih relevantnih sudionika do 13. srpnja", kazao je Fuele. 
Otvoreno je europski povjerenik svoje bosanskohercegovačke sugovornike upozorio da postoji i ono što je nazvao “planom B“, što bi značilo da u slučaju da nema sporazuma o programu IPA 2012. proračun od 96,8 milijuna eura može biti prebačen na regionalni IPA program koji koristi više zemalja.


"To je jedan drastičan primjer posljedica nedostatka unutarnje koordinacije. U interesu je vaše zemlje i Europske unije da se to riješi brzo i učinkovito", kazao je Fuele. Jesu li i koliko ozbiljno sudionici bruxelleskog sastanka shvatili poruke europskog povjerenika za proširenje vidjet će se vrlo brzo. Dogovor o projektima za financiranje iz IPA fondova bio bi znak da državne i entitetske vlasti u BiH, kao i stranački lideri, ubuduće namjeravaju doista jedinstveno nastupati prema Europskoj uniji.

e-kapija.ba

Negativna stopa BDP-a u RS-u, potpuni pad u građevinarstvu


dnevniavaz.baavazu nije dovoljno reci pad, nego su izmislili komparativ od pad "potpuni pad" :bash:

glupa rijec - a sta bi po hAvazu onda bio superlativ?

:lol:

avazu nije dovoljno reci pad, nego su izmislili komparativ od pad "potpuni pad" :bash:

Istina je, no kompenozovace se sada izgradnjom elektrane Stanari veliki dio pada. ;)

UIOBiH: Pad izvoza iz BiH, rekordne vrijednosti uvoza


klix.ba

Uvoz se isto smanjio, no izvoz je smanjen, jer radnici nisu ni dolazili na posao za vrijeme katastrofalnoga snijega u periodu od jednoga i po mijeseca. ;)

U industrijskoj zoni Ugljevika otvorena nova betonara: Investicija od milion KM

U Industrijskoj zoni u Ugljeviku prošle sedmice je sa radom počela betonara D.O.O. "Zidar Živanović". Svečanosti organizovanoj povodom puštanja betonare u rad prisustvovao je i načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić koji je ovom prilikom vlasniku preduzeća uručio novčani podsticaj od Opštine u iznosu od 15 000 KM.

U Industrijskoj zoni u Ugljeviku već su smještene tri firme od kojih jedna pripada kategoriji malih preduzeća dok su druge dvije u kategoriji srednjih preduzeća. Otvaranje preduzeća otvara nova radna mjesta što je od velikog značaja za lokalnu zajednicu, kaže Načelnik.

"Opština je obezbjedila prostor pod povoljnim uslovima i trudićemo se da ti uslovi za investitore budu još povoljniji. Danas smo ovom preduzeću dodjelili novčani podsticaj i želja nam je da na ovaj način i mi pomognemo otvaranje novih radnih mjesta i razvoj privrede. Pored toga mi dodjeljujemo sredstva od 2000 KM za svakog novozaposlenog radnika. Naša opština karakteristična je i po tome što nije bilo gubitka radnih mjesta u proteklom periodu, iako smo svjedoci da u okruženju ljudi svakodnevno ostaju bez posla i iz tog razloga je naša potreba da pomognemo otvaranje novih preduzeća kako bi smo razvijali našu privredu i pomogli otvaranje novih radnih mjesta", kaže Načelnik.

Preduzeće D.O.O. "Zidar Živanović" trenutno zapošljava oko 100 radnika i jedno je od uspješnijih na području opštine Ugljevik. Osnovna djelatnost preduzeća je obavljanje građevinskih radova u oblasti visokogradnje i niskogradnje. Djelatnost preduzeća od danas će biti proširena i na proizvodnju betona i betonskih elemenata.

Direktor preduzeća Drago Živanović kaže da je za uređenje zemljišta, postavljanje postrojenja i nabavku kamiona potrebnih za distribuciju betona preduzeće uložilo milion maraka.

"Pored ove investicija planiramo investirati u prefabrikaciju betona. To znači u proizvodnju montažnih elemenata, hala, itd. U narednom periodu, na ovom placu u Industrijskoj zoni, planiramo izgradnju fabrike od 5000 kvadrata i tu bi zaposlili oko dvadesetak novih ljudi", kaže Živanović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/598044)

Povećana potražnja za sezonskim radnicima
03.07.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/EKONOMIJA/poljoprivreda-sezonski-rad.jpg

U Bijeljini je u odnosu na prethodnu godinu povećana potražnja za sezonskim radnicima, a najpotrebniji su oni za obavljanje nepopularnih poljoprivrednih poslova.

"Zahvaljujući saradnji sa Poljoprivrednim dobrom `Semberija`, obezbijedili smo posao za više sezonskih radnika nego prošle godine, kada nismo sarađivali sa njima", rekao je direktor Omladinske zadruge "Mladi radnik" u Bijeljini Slobodan Trifković.


Opširnije .... (http://www.mojevijesti.ba/novost/127820/Povecana-potraznja-za-sezonskim-radnicima)

Nakon više od 70 godina

Nakon više od 70 godina Rudnik zlata i srebra u Bakovićima kod Fojnice trebao bi ponovo biti aktiviran. Prema svim stručnim analizama, na ovom području postoje nalazišta sa oko pet tona rude iz koje se dobija zlato i srebro. Njihova vrijednost mjeri se stotinama miliona dolara.U federalnom Parlamentu čeka se usvajanje zakona o koncesijama, nakon čega će koncesija biti dodijeljena kompaniji koja ponudi najviše novca. Cijeli projekat doprinio bi razvoju općine Fojnica. Mještani Bakovića su skeptični jer ne znaju koliko će koristi od svega toga imati mjesna zajednica.

Rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Europi. Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, iz njega je izvađeno preko 2.000 kg čistog zlata i puno više srebra. Vlasti Federacije BiH odlučile su ponovno pokrenuti eksploataciju zlata i srebra iz tog nalazišta jer će to, po njihovom mišljenju, doprinijeti razvoju toga kraja, kao i punjenju proračuna.

Mještani fojničkog sela Bakovići pozdravili su mogućnost aktiviranja rudnika, ali uz određene uvjete. „Normalno da su svi za napredak svoga mjesta, tako i mi Bakovića, ali ne po svaku cijenu. Treba voditi računa i treba znati kakva će biti eksploatacija, da li će to biti površinski kopovi - iako oni tvrde da će to biti dubinska bušenja suvremenim metodama, da ne bi puno utjecali na okoliš i da se ne bi uništila šuma i napravilo ruglo. Jer šta bi značilo kada bi sada u Bakovićima svaki dan kamioni prolazili i prašina se dizala?” kazao je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bakovići Tomislav Bošnjak.

Mještanin Bakovića Tomislav Šušnjara kaže: „Ako će biti podzemna eksploatacija - može. Ako će biti površinska - ode ovo sve.” Iz Rudnika zlata Bakovići nekada se dnevno vadilo i do sedam kilograma zlata. Rudnik je u svojim najboljim vremenima zapošljavao i do nekoliko stotina radnika. Osamdesetpetogodišnji Mato Bučo sjeća se još kao dječak tog vremena jer u mu je otac bio nadzornik rudnika. Bila su to, kaže, zlatna vremena, za ovaj kraj. „Po 700 ljudi, koliko se ja sjećam, tada je radilo u rudniku. Ovdje su bile velike barake, zgrade, kuće. Cesta je bila. Još onda je bio telefon ovdje proveden iz Fojnice, i mi smo imali telefon. Poslije je, pred ovaj rat uništen. Sjećam se da su ljudi tu radili i dolazili sa raznih mjesta, naseljavali se tu - i bili su raznih struka”, priča Bučo.

Veliko interesovanje stranaca

Fojnica je kroz povijest poznata kao rudarsko mjesto. Uz Rudnik zlata u Bakovićima, poznati su bili rudnici srebra i žive u fojničkim selima Ostružnica i Čemernica. Nevres Jemendžić, predstavnik Općine Fojnica, kaže da će ovaj projekt višestruko doprinijeti razvoju ove lokalne zajednice.

„Kad je u pitanju stav općine Fojnica, naša će lokalna zajednica podržati takvo otvaranje. Dosadašnji zakon je davao lokalnim zajednicama veoma malo mogućnost da iskoriste svoja prirodna bogatstva koja se mogu dati putem koncesija. Općina Fojnica je imala vrlo malo koristi od koncesije koje su davane na izvoz šuma, na izgradnju mini centrala i ostalog. Vjerovatno je zbog toga pokrenuta inicijativa u Parlamentu Federacije o promjeni zakona o koncesijama, tako da bi lokalne zajednice imale daleko više koristi od eksploatacije svojih prirodnih bogatstava”, smatra Jemendžić.

Brojne dokaze o ekploataciji zlata i srebra iz Rudnika Bakovića sačuvali su i fojnički franjevci. U Muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici izloženi su rude iz kojih se prerađivalo zlato, alat kojim se kopao, te nakit koji su izrađivali fojnički zlatari. Jedna od najvažnijih stavki u cijelom projektu je utvrditi ekonomičnost ponovne ekspolatacije zlata iz Bakovića, ističe Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju.

„Mi znamo da zlato danas ima jako visoku cijenu na tržištu - možeš ga uvijek prodati, možeš ga koristiti sebi kao neku rezervu, atraktivno je za istraživanje i eksploataciju, ima i ekonomiju u toj eksploataciji. Međutim, prije donošenja konačne odluke o eksploataciji zlata mi trebamo tačno izdefinirati koliko sredstava treba da dobije lokalna zajednica, koliko Federacija, koliko stanovnici koji žive na području Fojnice”, kaže on.

Ostalo je još sačekati konačno donošenje zakona o koncesijama FBiH, nakon čega će biti raspisan međunarodni tender za izbor koncesionara. Koncesija će biti dodijeljena kompaniji koja bude ponudila najviše novca. „Interes je sada veoma veliki kad govorimo o zlatu. Čim smo obznanili prošle godine da planiramo ući u jedan takav projekat, bilo je poziva iz čitavog svijeta - od Kine, Rusije, SAD-a, nekih evropskih zemalja, Turske”, navodi Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH. Osim financijskih efekata, aktiviranje Rudnika Bakovići doprinijet će i u znanstvenom smislu jer će se ovaj kraj, koji oduvijek poznat po rudnom bogatstvu, i adekvatno istražiti.

(TIP/RSE/Autor: Ivan Katavić)

Privredu u KS i BiH mogu spasiti samo investicije i novi krediti

Stanje u privredi Kantona Sarajevo i dalje je bez pozitivnih pomaka, kazano je na današnjoj konferenciji za medije Privredne komore KS.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120703044.2_mn.jpg

Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj poduzetništva, je istakla kako je još uvijek prisutan trend konstantnog pada industrijske proizvodnje, što iziskuje poduzimanje hitnih mjera.

Naime, industrijska proizvodnja u periodu od januara do maja 2012. godine bilježi pad u Kantonu za 7,9 posto, a u Federaciji BiH za 6,4 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Proizvodnja šumskih sortimenata, kao i vrijednost izvršenih građevinskih radova bilježi blagi porast u odnosu na 2011. godinu, dok je turizam i dalje jedina privredna grana koja je u stalnom porastu.

Broj turista, koji su posjetili Kanton Sarajevo u prva četiri mjeseca 2012. godine, bio je 65.123, što je za 14,6 posto više u odnosu na isti period 2011. godine. Osim toga, u istom periodu povećan je i broj noćenja za 17,3 posto.

Kao i u dosadašnjim izvještajima Privredne komore KS, povećan je i broj nezaposlenih osoba. Tako je u maju 2012. godine broj nezaposlenih iznosio 70.283, što je povećanje za 1,5 posto. U FBiH je zabilježeno 372.266 nezaposlenih osoba, što je za 1,9 posto više u odnosu na 2011. godinu.

"Sa rezultatima poslovanja, koji su danas prezentirani, nema mjesta optimizmu. Osim pada industrijske proizvodnje, zabrinjava i visoka stopa nezaposlenosti. Privredi Kantona Sarajevo i BiH potrebne su nove investicije i krediti evropske i svjetske banke, koji će se usmjeriti u privredu te na taj način povećati ekonomski rast, a ne ponovno zaduženje kod MMF-a. Strana ulaganja, kao i pokretanje javnih radova, koji bi trebali značiti i nova radna mjesta, su nedovoljni, skoro zanemarljivo", kazala je Kadrić.

Iz Komore su istakli kako će i dalje naglašavati da samo intenziviranje industrijske proizvodnje znači dinamičniji i profitabilniji ekonomski razvoj KS, jer za to ima dovoljno uslova. Da bi se to realiziralo, kažu, privreda mora dobiti konkretan stimulans od vlasti.

"Potrebno je pokrenuti hitne mjere na smanjenju uvoza, koji je dostigao vrijednost od skoro 1,5 milijardi KM, a to bi se treblo ogledati kroz povećanje plasmana domaćih proizvoda na domaćem tržištu", navode iz Privredne komore KS.
klix.ba

Cim je veliko interesovanje stranaca za taj rudnik zlata, po automatizmu ne mozemo ocekivati neke velike koristi od toga.:ohno: