Kemal Kozarić:

"Uspjeli smo bankarski sektor ostaviti likvidnim"

U Bosni i Hercegovini u 2008. godini nastavljen je trend održivog ekonomskog rasta iz prethodnih godina i prema procjenama iznosi 5,5 posto, izjavio je danas u Sarajevu guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić na konferenciji za novinare posvećenoj bh. bankarskom sektoru.
Prezentirajući makroekonomske pokazatelje BiH, on je kazao da je prosječna inflacija u BiH u protekloj godini iznosila 7,4 posto, dok je inflacija na godišnjem nivou, mjerena u decembru, u odnosu na isti period godinu ranije, iznosila 3,8 posto.

Vanjski dug BiH uredno je servisiran, a iznosio je 4,19 milijardi KM ili 16,7 posto BDP-a, što govori da je BiH još umjereno zadužena zemlja.

Po Kozarićevim riječima deficit tekućeg računa u prošloj godini iznosio je 3,6 milijardi KM ili 14,6 posto BDP-a, što je najvećim dijelom posljedica visokog vanjskotrgovinskog deficita koji je iznosio nešto manje od deset milijardi KM.

Drugi ekonomski problem jeste stopa nezaposlenosti i ona je iznosila 23,4 posto. U 2008. također je zabilježen i manji priliv direktnih stranih investicija, a iznosile su 1,3 milijarde KM.

Guverner je kazao da je u 2008. nastavljen trend kredita i da su ukupni krediti na kraju godine iznosili 14,5 milijardi KM te da su veći za 21,7 posto u odnosu na kraj 2007. Privrednim preduzećima zabilježen je rast kredita po stopi od 27,7 posto, a domaćinstvima po stopi 17,8 posto - rekao je Kozarić.

Također je istaknuto da je CBBiH 2008. završio s nivoom deviznih rezervi od 6,3 milijarde KM. Neto slobodne devizne rezerve 31. decembra 2008. iznosile su oko 560 miliona KM.

Ostvareni profit CBBiH u prošloj godini je 199,4 miliona KM, što je rekordan profit od osnivanja CBBiH. Od tog iznosa , kako je najavio guverner Kozarić, 119,6 miliona KM početkom aprila, u skladu sa Zakonom o CBBiH, bit će prebačeno u budžet institucija BiH.

On je kazao da je činjenica da je CBBiH nekoliko puta morao da intervenira kada su komercijalne banke zbog podizanja depozita bile pod izvjesnim pritiskom kako bi ojačao njihovu likvidnost.

Posljednjom odlukom, kako je dodao, uvedena je diferencirana stopa obavezne rezerve prema kojoj je stopa obavezne rezerve na depozite oročene na period duži od jedne godine smanjena sa 14 na 10 posto, dok je stopa obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obračun obavezne rezerve, a čija je ročnost do jedne godine, ostala 14 posto.

- Uspjeli smo, što i jeste naš osnovni zadatak, da ostavimo bankarski sektor likvidnim. Danas je, recimo, dnevna likvidnost 900 miliona KM preko obavezne rezerve koju komercijalne banke drže u Centralnoj banci - kazao je Kozarić

Kozarić je dodao i da je CBBiH promijenio politiku investiranja deviznih rezervi te da su one iz komercijalnih banaka prebačene u centralne banke zemalja EU i Banku za međunarodna poravnanja u Bazelu, čime se CBBiH zaštitio od mogućih gubitaka po osnovu deviznih rezervi.
(FENA)

BH Telecom
Preduvjeti za pružanje najmodernijih usluga

U BH Telecomu danas je svečano pušten u rad projekt Agregacijsko distribucijskog dijela mreže MAN, čijom je realizacijom ova kompanija zaokružila infrastrukturu za pružanje savremenih telekomunikacionih usluga.
Na više od 60 lokacija u BiH ovim projektom je omogućeno pružanje širokopojasnih usluga kako domaćinstvima, tako i poslovnim korisnicima. Trenutno instalirani kapacitet je dovoljan da zadovolji sve potrebe korisnika za prijenos slike, glasa i podataka, a arhitektura rješenja dozvoljava povećanje kapaciteta za buduće potrebe.

Agregacijsko distribucijski dio IP/MPLS mreže (MAN mreže) pustili su u rad generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović i izvršni direktor BH Linea Ibrahim Koluder.

Rešidbegović je kazao da je implementacija projekta značajnija jer se pored najmodernije svjetske tehnologije ugrađene u proizvode američkog proizvođača Cisco pokazalo da domaće kompanije imaju dovoljno znanja i resursa da zajedno s uposlenicima BH Telecoma implementiraju ovako kompleksna rješenja.

Posebno je istaknuto da masovna implementacija komercijalnih usluga kao što su brzi- širokopojasni Internet, digitalna interaktivna televizija i virtuelne privatne poslovne mreže predstavljaju samo jedan od razloga za izgradnju ove infrastrukture te se stvorile pretpostavke za ozbiljniju internatizaciju i informatizaciju društva počevši od akademskih ustanova pa do vladinog sektora.

Koluder je kazao da je u svojoj dugoj karijeri rijetko imao priliku realizovati projekt ovog obima i kompleksnosti u tako kratkom periodu.

Realizacijom projekta koji je trajao godinu dana u pet faza i čija je vrijednost oko deset miliona KM, izgrađena je mrežna platforma za podršku drugim telekomunikacionim sistema BH Telecoma i pružanje multimedijalnih usluga krajnjim korisnicima.
(FENA)

Nijemci grade fabriku turbina

cheers:

Odlicna vijest - i 100% ispravan potez u tu zelenu tehnologiju investirati.

Samo ... koja je to njemacka kompanija?

Rekordna dobit Elektroprivrede BiH Sarajevo lani od 46 miliona KM


Javno preduzeće Elektroprivreda BiH Sarajevo na kraju 2008. godine ostvarila je rekordne poslovne rezultate: lanjska neto dobit iznosila je 46,2 miliona KM, dok su prošlogodišnji ukupni prihod narasli na 902 miliona KM, saznaje internet portal Investitor.ba.

„Neto dobit je prošle godine iznosila 46 miliona KM. Mi smo planirali i da u 2009. godini dobit nam bude preko 40 miliona KM. No, već sada možemo reći da prema realizaciji u prva tri mjeseca to ipak neće ići onako kako smo mi zacrtali, jer smo mi naš plan radili u oktobru prošle godine, dakle kada još nije bilo krize i recesije i kada su cijene električne energije na tržištu bile dobre.

Međutim, danas su cijene koje postižemo evo na spot-trgovini na sedam dana ne prelaze 45 eura. Dakle, možemo reći da su cijene 50 posto niže od onih s kojim smo kalkulisali u prošloj godini. No, i u ovoj godini ćemo imati svakako značajnu dobit, puno bolju nego je bila prijašnjih godina, a u nivou s prošlogodišnjom. Ako to poredimo s dobiti iz perioda 2003. do 2005., kada je Elektroprivreda bila gubitaš s gubitkom od 50 ili 100 miliona KM, bilo kakva je dobit odlična, a pogotovo ovakva“, kaže za Investitor.ba Amer Jerlagić, direktor Elektroprivrede BiH Sarajevo.

S ovakvim prihodima i sa ukupnom aktivom od 3,6 milijardi KM, Elektroprivreda BiH Sarajevo će još dugo vremena biti najveća bh. kompanija. Tek poređenja radi navedimo da je, naprimjer, ukupna aktiva Elektroprivrede RS Trebinje 1,1 milijarda KM, što znači da je sarajevska Elektroprivreda tri puta veća od trebinjske.

Ukupni kapital Elektroprivrede BiH Sarajevo, zaključno sa 31. decembrom 2008. godine, iznosio je 2,9 milijardi KM, dugoročne obaveze 216, a kratkoročne 555 miliona KM, što je, obzirom na aktivu i kapital kompanije, neznatno zaduženje.

Elektroprivreda BiH Sarajevo nastavit će jačati u 2009. i narednim godinama. Jerlagić najavljuje da je prije par dana Elektroprivreda BiH zatražila koncesiju za gradnju dvije hidroelektrane, Kozluk i Tegare, na srednjem toku Drine, koje bi gradila zajedno sa Elektroprivredom Srbije, prenijeli su mediji. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 750 miliona eura, a snaga hidroelektrana bi bila veća od po 100 megavata.

„Samoinicijativno smo podnijeli ponudu za dodjelu koncesije za gradnju hidroelektrane Tegare. Ulaganja bi bila pola-pola, a dalje bismo se dogovarali o zatvaranju finansijske konstrukcije. Mislim da ne bi bio problem obezbijediti finansiranje i do 35 posto projekta“, kaže on.

Cijeni da za ove projekte nije potrebna saglasnost RS, jer se radi o riječnom toku na međudržavnoj granici. „Države bi bile vlasnici ovih projekata, a partnere za gradnju bismo birali putem tendera“, rekao je Jerlagić za Nezavisne novine i dodao da su objekti ucrtani u prostorni plan, a da za proceduru pregovora sa lokalnom zajednicom i obezbjeđenja svih potrebnih dozvola treba između dvije i tri godine.

Ministar energetike FBiH Vahid Hećo je već dao saglasnost na zahtjev za dodjelu koncesije. On je izjavio da je taj projekat „zajednički sa Srbijom, sa ili bez aktivnog uključivanja Republike Srpske, ali uz njihovu saglasnost“. Ministar energetike RS je izgleda bio iznenađen ovom idejom, ali je prema Hećinim tvrdnjama taj projekat i ranije bilo u planu. „I oni se mogu uključiti ako žele“, objasnio je Hećo, prenose mediji.

^^ do nedavno su imali jos jedan velik gubitak, ovo je bas super!

Izvoz robe vrijedan oko 50 miliona KM


Najmanje deset bh. firmi ove godine će se prvi put pojaviti na tržištu Švicarske, a vrijednost njhovog plasmana biće 25 miliona eura, rekao je Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće-kvalitetno proizvedeno u BiH”.
“Upravni odbor jedne velike švicarske kompanije donio je odluku da u iznosu od 25 miliona eura uvezu robu iz BiH. Ne mogu reći o kojoj je kompaniji riječ, ali ona ima obrt od 600 miliona švicarskih franaka godišnje. U taj posao ulaze preko kancelarije našeg udruženja u Švicarskoj. Reći će nam koji su im proizvodi interesantni, a mi ćemo kontaktirati bh. firme koje imaju naš znak koji potvrđuje da je riječ o kvalitetnim proizvodima”, kazao je Kapo.
Istakao je da će BiH od tog posla zaraditi 8,5 miliona KM samo na ime PDV-a, te da je cilj da što veći broj bh. kompanija počne izvoziti u Švicarsku, da što više novca uđe u BiH i da se zadrže radna mjesta.
Kapo kaže da je firma “Jami” iz Sarajeva prva koja je nedavno izvezla prve količine robe u Švicarsku, uskoro očekuje izvoz sokova vitalis tuzlanskog preduzeća “Bony”, dok se trenutno razgovara i o travničkom “Poljoradu”.
“Između ostalog, Švicarci traže suhomesnate proizvode i toaletni papir. Prvi kamion firme ‘Akova’ trebalo je da ode ovih dana, ali će biti potrebno još malo vremena zbog rješavanja nekih administrativnih problema. Tražili su i 12 šlepera mjesečno proizvoda koje ima ‘Violeta’, ali ona ima potpisane ugovore i trenutno ne može ispoštovati te količine. Interes nam je da s izvozom na ovo tržište krene i ‘Vispak’, jer posjeduju sve svjetske certifikate”, rekao je Kapo.
Naglasio je da bh. firme imaju dobru paletu proizvoda, ali da su malo prisutne na tržištu Švicarske, te će se otvaranjem ovog kanala popraviti njihov imidž i steći će referencu za izvoz u druge zemlje.
Direktor “Poljorada” Vahid Skrobo s nestrpljenjem očekuje realizaciju ovog posla navodeći da će on biti od velikog značaja za privredu.
Novi izvoznici za Australiju
U ovoj godini planirano je da novih šest bh. firmi počne izvoz u Australiju čime će se prošlogodišnji izvoz od 18 kontejnera robe u vrijednosti od oko milion KM povećati na 25 do 30 kontejnera, kaže Admir Kapo.
“Ove godine se ide na proširenje izvoza. Riječ je o firmama ‘Vitalis’, ‘Likval’, ‘Milkos’, ‘Dino kafa’ i ‘Sefo’, dok iz preduzeća ‘Semberka’, ‘Jami’ i ‘Akova’ čekamo odgovor”, dodao je Kapo.Nezavisne novine

U vise tema sam vidjela da se spominju domaci proizvodi, ovaj slogan i sl.ali evo sad da to sakupimo na jednom mjesto da vidimo sta sve imamo, sta svakodnevno koristimo, po kojoj proizvodnji je pojedini grad prepoznatljiv , prednosti , mane pojedinih proizvoda i sl.

Nesto vise o samoj "akciji" preuzeto sa www.kupujmodomace.ba

http://img90.imageshack.us/img90/9008/kkd.jpg (http://img90.imageshack.us/my.php?image=kkd.jpg)

Domaći proizvodi postali su prepoznatljivi na policama naših trgovina. Udruženje “Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u BiH” izbacilo je jedinstven znak bh. kvalitete koji su usvojile firme članice te ga počele štampati na ambalaži svojih proizvoda. Među prvim firmama koje su potpisale ugovor o korištenju i štampanju znaka na svojim proizvodima su: Bondary company d.o.o Sarajevo koja se bavi proizvodnjom sokova, Akova group d.o.o koja se bavi preradom mesa i mesnih prerađevina iz Sarajeva, Belif iz Tešnja, Green Ton d.o.o. firma iz Sarajeva koja se bavi proizvodnjom i punjenjem ketridža, MPI “Mlin” iz Ustikoline, Pčelica Medina iz Zenice koja proizvodi i pakuje pčelinje proizvode, Oblo Commerc proizvođač Alssa sokova iz Konjica, Likval d.o.o iz Vogošće proizvođač detrdženata i sredstava za pranje, Vispak Visoko firma za kafu, čokoladu i krem namaze, snack i praškaste proizvode, D.O.O Bajrić iz Bugojna proizvođač prehrambenih proizvoda (marmelada, kečap, majoneza…), Dado Trade d.o.o. iz Bugojna, Feniks export-import d.o.o Travnik, Sefo d.o.o iz Sarajeva, Elvan d.o.o Sarajevo proizvođač slatkiša i tahan halve, Š Book d.o.o Sarajevo, Bony d.o.o iz Tuzle proizvođač sokova...Broj se svaki dan povećava.

U masi inostranih proizvoda koji dobivaju bitku na marketinškom tržištu BiH, građani će od sada sa lakoćom moći prepoznati kvalitetan domaći proizvod. Kupovinom domaćih proizvoda jačamo našu ekonomiju i otvaramo nova radna mjesta. Svaka firma koja odluči da na svojim proizvodima štampa znak “Domaće” mora zadovoljavati određene kriterije o kvaliteti. Kupovinom kvalitetnog proizvoda sa znakom koji govori da je iz BiH građani će uticati na razvoj privrede, punjenje državnog budžeta, poboljšanje zdravstvenih usluga, pojednostavljivanje obrazovnog sistema, smanjenje siromaštva i otvaranje novih radnih mjesta.

Prvo da krenemo od pive.

http://www.preminger.ba/scene/proizvod/sixpack.jpg

:cheers:

http://img169.imageshack.us/img169/2836/nektarpivodc8.jpg

Pored Violete grijeh je kupovati strani papir koji nije kvlaitetniji vec naprotiv manje je kvalitetan

http://www.expocommerce.com/html/nofood/violeta/images/24000000.jpg

Ili Harmony Celex Banja Luka

http://www.shpgroup.eu/servlets/files/1550

http://www.shpgroup.eu/servlets/files/1553

Prijedorcanka, prirodan izbor.

http://img525.imageshack.us/img525/6480/priejdorcanka.jpg

http://www.prijedorcanka.com/

http://www.podrum-vukoje.com/images/hercegovacka_zlatna_loza3.jpghttp://www.podrum-vukoje.com/images/hercegovacka_zlatna_loza2.jpghttp://www.podrum-vukoje.com/images/hercegovacka_loza1.jpghttp://www.podrum-vukoje.com/images/hercegovacka_zlatna_loza4.jpg

Sarajevsko pivo premium kvalitete :cheers:

http://www.sarajevska-pivara.ba/images/wallpapers/800x600.jpg

:D

VITALIS SOKOVI

http://img135.imageshack.us/img135/4643/jumbo.jpg (http://img135.imageshack.us/my.php?image=jumbo.jpg)


ovi sokovi su fkt dobriiii, posebno brusnica

Evo i Tuzlansko pivo, kad ste vec krenuli s tim :D

http://img261.imageshack.us/img261/214/tdpo.jpg (http://img261.imageshack.us/my.php?image=tdpo.jpg)

Brajlovic mesna industrija

http://www.brajlovic.ba/images/slika_header_1.jpg

JAMI - domaca jela

http://www.jami.ba/images/bilbord.jpg

http://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jabuka.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/borovnica.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/breskva.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jagoda.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/orange.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/kruska.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/multivit.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/visnja.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jabuka50.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/paradajz.gif
Jedini sok od kojeg ne dobijes zgaravicu :)

Kad kupujem tražim jeftin a kvalitetan proizvod. Gdje se proizvodi - to mi je manje bitno. Ali naravno da dajem prednost robi iz BiH ako zadovoljava prva dva kriterija.

Helem, ja kupujem:

- Vegafruit (nazalost, prije su bili kvalitetniji)
- Poljorad mliječni proizvodi (bez zamjerke, kajmak je savršen) :)
- Violeta
- Meggle mlijeko
- Vispak (praline, sve ostalo je loše)
- Sarajevsko :)

VITALIS SOKOVI

http://img135.imageshack.us/img135/4643/jumbo.jpg (http://img135.imageshack.us/my.php?image=jumbo.jpg)


ovi sokovi su fkt dobriiii, posebno brusnica



+1

http://img111.imageshack.us/img111/8025/otcasortiman.jpg (http://img111.imageshack.us/my.php?image=otcasortiman.jpg)

crna hronika: masovna "navika" trgovaca koji postavljau novi datum roka trajanja artiklima,stanje je alarmantno,jerse desava u cijeloj zemlji:ohno:

http://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jabuka.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/borovnica.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/breskva.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jagoda.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/orange.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/kruska.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/multivit.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/visnja.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jabuka50.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/nektari/paradajz.gif
Jedini sok od kojeg ne dobijes zgaravicu :)

eh eve sokove nisam nikad probala, eto fina preporuka da probam :)

Kad vec pusis, pusi domace :D

http://www.viamedia.ba/print/slike/1218790026Drina,%20akrobat.vm.jpg

http://www.viamedia.ba/print/slike/1218789943Aura,%20pozornica.vm.jpg

http://see.viamedia.ba/print/slike/1218790307Royal,%20odijelo.vm.jpg

http://ba.viamedia.ba/print/slike/1218789804Aura,%20andjeo.vm.jpg

http://see.viamedia.ba/print/slike/1218790508Royal,%20slike.vm.jpg

http://www.viamedia.ba/print/slike/1218790002COde,%20fanatic.vm.jpg

amra ti si onda bas mlada.

Super tema, ali bolje ime je Made in BiH, da znaju i stranci...

JAMI - domaca jela

http://www.jami.ba/images/bilbord.jpg

Sve od nji je za 10, ima ih ovde kupiti isto u Holandiji.

www.jami.ba

crna hronika: masovna "navika" trgovaca koji postavljau novi datum roka trajanja artiklima,stanje je alarmantno,jerse desava u cijeloj zemlji:ohno:

Misliš da se to ne radi u drugim zemljama? Radio sam sa ženom koja je specijalista za prepravljanje datuma :), zanat ispekla u Njemačkoj.

amra ti si onda bas mlada.

haha '88. godiste.... :)

odrasla sam na Fructalu, ali sad sam se okrenula domacim proizvodima...

Brajlovic mesna industrija

http://www.brajlovic.ba/images/slika_header_1.jpg

Number one in Europe! Sto se tice suhog mesa i Bosanskog Sudzka.

http://www.urbangrill.ba/images/header.gif

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-1.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-2.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-3.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-4.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-7.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-8.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-10.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-11.jpg

http://www.urbangrill.ba/images/foto/image-12.jpg

Sva hrana je 100% domaca :cheers:

haha '88. godiste.... :)

odrasla sam na Fructalu, ali sad sam se okrenula domacim proizvodima...

Swity Multivitamin od Sarajevske pivare je defintivno numer one:cheers:

gdje je ta rostiljnica od brajlovica?

AKOVA GROUP
http://www.akovagroup.com/ovako/proizvodi/jpg/pilka%20maxi.jpg
http://www.akovagroup.com/

Najveca mensa idustrija u BiH, imaju dobre reklame isto.

gdje je ta rostiljnica od brajlovica?

Ima jedna u Sarajevu, druga je u Mostaru.

www.urbangrill.ba

Mostar:

http://www.urbangrill.ba/images/fotomostar/mostar2.jpg

Bellissima

http://www.bellissima.ba/slike/kolekcije/plj09/velike/1.jpg
http://www.bellissima.ba/slike/kolekcije/plj09/velike/4.jpg
http://www.bellissima.ba/slike/kolekcije/plj09/velike/19.jpg

Uskoro otvaraju jos jedan butik u Sarajevu u BBI centru.

www.bellissima.ba

http://img259.imageshack.us/img259/3570/ppm.jpg (http://img259.imageshack.us/my.php?image=ppm.jpg)

Tuzlanska mljekara - Proizvodi

* Jogurt probiotik
* Mileram
* Jogurt
* Alpsko mlijeko
* Maslac
* Mileram PPM
* Mlijeko u prahu PPM
* Kiselo mlijeko
* Mlijeko PPM
* Maslac Dar prirode
* Vajkrem Dar prirode
* Mileram Dar prirode
* Kefir Dar prirode
* Mlijeko Dar prirode
* Jogurt Dar prirode

Misliš da se to ne radi u drugim zemljama? Radio sam sa ženom koja je specijalista za prepravljanje datuma :), zanat ispekla u Njemačkoj.

u vecini drugih drzava,to se radi u vrlo malim prodavnicama ,u izuzetno malim mjestima,gdje je kontrola inspekcije minimalna,ali je u BiH postala ozbiljna situacija,gdje su poneki veci kupovni centri OuKej,ali sve manje prodavnice,u svim gradovima su van kontrole inspekcije,u drzavi gdje nema dovoljne kontorle kriminala,jer upravo drzavamo vadlaju kriminalci,to je svima jasno,isi tje slucja sa staroscu lijekova u apotekama :ohno:

artikli beneton-a su takodje manje kvalitetni od artikala bebenton-a van drzava bivse YU-ge,true story

H&M je manje kvalitetan na aemrickom tlu od H&M u EU

KLAS

http://img95.imageshack.us/img95/1720/klas.jpg (http://img95.imageshack.us/my.php?image=klas.jpg)

http://img95.imageshack.us/img95/2777/proizvodislajd.jpg (http://img95.imageshack.us/my.php?image=proizvodislajd.jpg)

ALMA RAS

Kompanija "ALMA-RAS" d.o.o. Olovo osnovana je 1998 godine.Izgrađena je na temelju porodične tradicije,bogatog dugogodišnjeg iskustva i jasne vizije razvoja kvalitetnog domaćeg brenda.
Osnovna djelatnost kompanije jeste proizvodnja finog rublja za sve generacije.
Rezultat jasne vizije i strategije rasta jeste otvaranje novih proizvodnih pogona u Srebrenici i Olovu gdje je trenutno uposleno 300 obučenih radnika.Posebno raduje činjenica da na nova radna mjesta apliciraju mladi ljudi koji se žele dokazati u zdravoj i uspješnoj kompaniji.
Sretni smo što upošljavanje novih radnika u ekonomski nerazvijenim područjima direktno utiče na bolji standard ljudi i razvoj lokalne zajednice.

Kompanija "ALMA-RAS" već godinama je povezana sa partnerima iz Italije,Nj ema čke,Austrije... tako da značajan dio proizvodnje namjenski je rađen za izvoz,vrlo često za poznate svjetske brendove kao što su:Fila,Lovable,H&M,Beti,itd.

http://img232.imageshack.us/img232/1451/matletskamajicaadi.jpg (http://img232.imageshack.us/my.php?image=matletskamajicaadi.jpg)
http://img232.imageshack.us/img232/1245/zenskamajicaw.jpg (http://img232.imageshack.us/my.php?image=zenskamajicaw.jpg)
http://img123.imageshack.us/img123/3442/4006402.jpg (http://img123.imageshack.us/my.php?image=4006402.jpg)

Maloprije kupio Vitaminkin ljuti ajvar. Bolji je od makedonskog. :)

najbolji uvijek bio

http://www.vitaminka-kreis.com/ajvari/ajvar.gifhttp://www.vitaminka-kreis.com/ajvari/ajvar_ljuti.gif

CHIPSY (MARBO)

http://img168.imageshack.us/img168/2702/plakat.jpg (http://img168.imageshack.us/my.php?image=plakat.jpg)
http://img530.imageshack.us/img530/6550/62251238.jpg (http://img530.imageshack.us/my.php?image=62251238.jpg)
http://img150.imageshack.us/img150/878/gudindorah.jpg (http://img150.imageshack.us/my.php?image=gudindorah.jpg)
http://img150.imageshack.us/img150/3311/pardonribicecopy.jpg (http://img150.imageshack.us/my.php?image=pardonribicecopy.jpg)

Domace je najbolje.

http://photo.infobar.ba/albums/2008/06/23_Grad/P6230083_resize.JPG

Domace je najbolje.

http://photo.infobar.ba/albums/2008/06/23_Grad/P6230083_resize.JPG

...Bože, Bože....mogao si i bolje naci....:D

...Bože, Bože....mogao si i bolje naci....:D

Pa ima bolje. Ali ovdje se vidi kako proizvod izgleda kad nije 100% pokriven zastitnom folijom.

http://www.vitaminka-kreis.com/nektari/jagoda.gif
Jedini sok od kojeg ne dobijes zgaravicu :)

:cheers: :okay:

Ima jedna u Sarajevu, druga je u Mostaru.

www.urbangrill.ba

Mostar:



Otvara još jedan u Starom Gradu (Baščaršija)

Meggle Bosna i Hercegovina

http://www.bosnia.ba/public/photo/Meggle-mlijeko.jpg

:cheers:

Otvara još jedan u Starom Gradu (Baščaršija)

Kako znas, molim vise info :)

Cuo sam da se uskoro isto jedan u Konjicu otvara pored starog mosta.

ALMA RAS

Kompanija "ALMA-RAS" d.o.o. Olovo osnovana je 1998 godine.Izgrađena je na temelju porodične tradicije,bogatog dugogodišnjeg iskustva i jasne vizije razvoja kvalitetnog domaćeg brenda.
Osnovna djelatnost kompanije jeste proizvodnja finog rublja za sve generacije.
Rezultat jasne vizije i strategije rasta jeste otvaranje novih proizvodnih pogona u Srebrenici i Olovu gdje je trenutno uposleno 300 obučenih radnika.Posebno raduje činjenica da na nova radna mjesta apliciraju mladi ljudi koji se žele dokazati u zdravoj i uspješnoj kompaniji.
Sretni smo što upošljavanje novih radnika u ekonomski nerazvijenim područjima direktno utiče na bolji standard ljudi i razvoj lokalne zajednice.

Kompanija "ALMA-RAS" već godinama je povezana sa partnerima iz Italije,Nj ema čke,Austrije... tako da značajan dio proizvodnje namjenski je rađen za izvoz,vrlo često za poznate svjetske brendove kao što su:Fila,Lovable,H&M,Beti,itd.

http://img232.imageshack.us/img232/1451/matletskamajicaadi.jpg (http://img232.imageshack.us/my.php?image=matletskamajicaadi.jpg)
http://img232.imageshack.us/img232/1245/zenskamajicaw.jpg (http://img232.imageshack.us/my.php?image=zenskamajicaw.jpg)
http://img123.imageshack.us/img123/3442/4006402.jpg (http://img123.imageshack.us/my.php?image=4006402.jpg)

Oni su pravo dobri tako svak kaze, oni isto otvaraju svoj shop u BBI centru, to ce biti drugi u Sarajevu.

^^

Gdje se to moze kupiti sada, u njihovim supermarketima ili nase/turkse radnje?

Oni su pravo dobri tako svak kaze, oni isto otvaraju svoj shop u BBI centru, to ce biti drugi u Sarajevu.

AHa, super su, imaju radnju u Tz...

Kako znas, molim vise info :)

Cuo sam da se uskoro isto jedan u Konjicu otvara pored starog mosta.

Uhm, prolazim svako jutro tamo na fakultet, i piše znak Uskoro Urban Grill Brajlović :)

MENPROM ( Tuzla )

http://img106.imageshack.us/img106/4205/232de7c40beba9ff3980030.png (http://img106.imageshack.us/my.php?image=232de7c40beba9ff3980030.png)


http://img106.imageshack.us/img106/149/b3272e1a5c0a37d8da8acf1.png (http://img106.imageshack.us/my.php?image=b3272e1a5c0a37d8da8acf1.png)

http://img261.imageshack.us/img261/7553/37095336.jpg (http://img261.imageshack.us/my.php?image=37095336.jpg)

Ove chilli tanke kobasice su tako dooobree...

BIRA DD - Bihać

http://img230.imageshack.us/img230/5176/0bira.jpg

http://i33.tinypic.com/akzudj.jpg

Dita Tuzla

http://dita.ba/images/dish.jpg

http://dita.ba/images/3dokygen.jpg

http://dita.ba/images/moniasapun.jpg

http://dita.ba/images/asofty.jpg

http://dita.ba/images/blicsvi.jpg

http://dita.ba/images/crafttt.jpg

Kelly`s Bosna i Hercegovina - Zavidovići

http://www.excaliburcity.com/imgs/products/datacon/6673_3e121c008d38bda74a370fd3e9e6e23b_main.jpg

http://www.unitedsnacks.net/dynimg/normal/6dc32885249f6300317e5b109de406dd.gif

ja sam ubjedjen da je ova temavec bila, jer svi postuju iste slike

http://www.halal.ba/slike/argeta_logo_jpg.jpg

Argeta BH - Hadžići, Sarajevo

http://ocs-v3.ibe.si/pls/portal/docs/1/80227.JPG

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/thumb/e/ee/Argeta_junior.jpg/180px-Argeta_junior.jpg

http://www.gastro.hr/var/plain/storage/images/novosti/gastronomija/pikantno_putovanje_za_vase_nepce/82554-3-cro-HR/pikantno_putovanje_za_vase_nepce_article_full.jpg

ja sam ubjedjen da je ova temavec bila, jer svi postuju iste slike

spominjani su mozda pojedini proizvodi u nekim temama ali nema ni jedne bas ovako posebno sa ovom tematikom, provjerila sam i ja i AdnanPD prije otvaranja teme

Pertutnina BH, Breza

http://sirbegovic.com/thumbz.php?slika=/home/sirbego/public_html/uploaded/reference/ptuj/perutnina.JPG&data=0,0,700,315,420,189

Kelly`s Bosna i Hercegovina - Zavidovići

http://www.excaliburcity.com/imgs/products/datacon/6673_3e121c008d38bda74a370fd3e9e6e23b_main.jpg

http://www.unitedsnacks.net/dynimg/normal/6dc32885249f6300317e5b109de406dd.gif

Pakuje se u Zavidovicima ili??
Posto Kelly's originalno iz Austije (Beč)...

Pakuje se u Zavidovicima ili??
Posto Kelly's originalno iz Austije (Beč)...

Kelly's chips je kupio Gold Chips, stari vlasnici Goldy chipsa kupili su Krivaju.

a krivaja je kupila tkaonicu:)

Pakuje se u Zavidovicima ili??
Posto Kelly's originalno iz Austije (Beč)...

Proizvodi, za BiH i čitavu jugoistočnu Evropu :)

Kelly`s kupio Ferimpex Zavidovićki ;)

MLJEKARA LIVNO

Najveći smo proizvođač sira u BiH. Otkupljujemo cca 8 milijuna litara mlijeka godišnje. Upošljavamo 43 djelatnika i surađujemo sa više od
1.000 kooperanata.
NOVOST !!! Dobili smo certifikate: ISO9001:2000 za kvalitetu ii HACCP za zdravstvenu ispravnost proizvoda
www.mljekara.livno.biz

http://img220.imageshack.us/img220/8536/livanjskisir.jpg (http://img220.imageshack.us/my.php?image=livanjskisir.jpg)

livanjski sir je zakon...nema dalje.....:cheers:

Maloprije kupio Vitaminkin ljuti ajvar. Bolji je od makedonskog. :)

nema sanse,najbolji je biljana,makedonski ajavar,makedonci su ajvar-nacija:banana:

jesi jela vitaminkin?

Vinarija Čitluk

http://img148.imageshack.us/img148/2501/vranacbarrique.jpg (http://img148.imageshack.us/my.php?image=vranacbarrique.jpg)
http://img148.imageshack.us/img148/9003/vrhunskoblatina.jpg (http://img148.imageshack.us/my.php?image=vrhunskoblatina.jpg)

HEPOK Vinarija Ljubuški

http://img516.imageshack.us/img516/6360/blatinavino.jpg (http://img516.imageshack.us/my.php?image=blatinavino.jpg)
http://img141.imageshack.us/img141/2032/76850980.jpg (http://img141.imageshack.us/my.php?image=76850980.jpg)

HERCEGOVINA PRODUKT

http://img156.imageshack.us/img156/2757/herc.jpg (http://img156.imageshack.us/my.php?image=herc.jpg)


U Splitu je 4. ožujka u sklopu sajma Gast održano četrnaesto međunarodno ocjenjivanje vina na kojem se ocjenjivalo 350 uzoraka.

U jakoj konkurenciji Vinogradi Nuić su ovjenčani s tri zlata, Hepok Vinarija Ljubuški također tri zlata, Vinarija Čitluk dva, Hercegovina Produkt jednim.

Ove nagrade su veliko priznanje hercegovačkim vinarima, ali ih i obvezuju na sustavan rad kojim je potrebno zadržati postignutu kvalitetu.

Bljesak.info

Radnici zatvorili “Bosku”

Robnu kuću “Boska” u Banjaluci zatvorili su danas njeni radnici, koji su stupili u štrajk zbog neisplaćene 22 plate, toplog obroka, naknade za prevoz, kao i činjenice da Konzorcijum “Delta - Zekstra” nije uplatio predviđena tri miliona evra za kupovinu 58 odsto državnog kapitala “Boske”.

Radnici mole predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika da ih primi i pokuša riješiti njihove probleme, jer kažu da dalje više ovako ne mogu i da su svi radnici “Boske” postali socijalni slučajevi.

“Gladna su nam djeca, dužni smo i Bogu i narodu, psihički smo uništeni, a nemamo para da platimo režije”, rekla je Radmila Sušnjar, koja sa mužem Milenkom radi u “Boski” od njenog otvaranja, odnosno već 30 godina.

Oni su rekli da nisu dobili posljednje 22 plate, da im nisu uplaćeni topli obroci i prevoz za ovaj period, a već četiri i po godine nemaju ni zdravstveno i socijalno osiguranje.

Radnici tvrde da među njima ima i bolesnika sa karcinomom, koji nemaju para da plate ljekara.

Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik rekao je juče da će Vlada vidjeti na koji način će pitanje “Boske” dalje tretirati ako ne stigne uplata od “Zekstre”.

Konzorcijumu “Delta - Zekstra”, koji je u oktobru prošle godine potpisao sa Vladom RS ugovor o kupovini 58 odsto državnog kapitala “Boske” za tri miliona evra, juče je istekao i drugi produženi rok za uplatu ovih sredstava.

“Delta-Zekstra” je tražila od Vlade produženje roka za uplatu sredstava, prvo do 28. februara, a onda i do 26. marta ove godine.

Robna kuća “Boska” u Banjaluci ima 237 radnika. Privatnici koji iznajmljuju prostor duguju robnoj kući 1.193.000 KM.

Otvaranje pogona Rafinerije ulja Modriča 2.aprila

Nakon deset godina pauze u Rafineriji ulja Modriča 2. aprila biće svečano pušteni u rad pogoni za proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja i parafina, čime se omogućava povratak rafinerije na tržišta zemalja EU.

Svečana ceremonija puštanja u rad pogona biće održana u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske (RS) i BiH, rukovodstva kompanije “Zarubežnjeft” te poslovnih partnera, saopšteno je danas iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS.

”Proizvodnja hidrokrekovanih baznih ulja uspostavlja se nakon desetljeća pauze i omogućava povratak Rafinerije ulja na tržišta zemalja EU”, navodi se u saopštenju i dodaje da uz Rafineriju ulja Modriča, još samo jedna evropska rafinerija ulja proizvodi transformatorska i turbinska ulja.

Nakon privatizacije Rafinerije ulja Modriča, većinski vlasnik kompanije “Zarubežnjeft” krenuo je sa ulaganjima u rekonstrukciju postrojenja. Dosadašnja ulaganja u rekonstrukciju iznose više od šest miliona KM i omogućavaju proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja, parafina, ali i transformatorskih i turbinskih ulja.

Planirana godišnja prerada u ovim postrojenjima do kraja godine iznosiće 52 000 tona baznog uljnog štoka dobijenog iz Rafinerije nafte u Brodu.

Srbija kupuje avione i tenkove od BiH.

24SI - Ministri odbrane BiH i Srbije Selmo Cikotić i Dragan Šutanovac, razgovarali su juče, pored ostalog, o rješavanju viškova naoružanja i vojne opreme s obzirom da je Srbija ranije iskazala interes za kupovinu viška bh. aviona. Međutim, ništa konkretno nije dogovoreno.

"Razgovarali smo o mogućnostima da na toj listi budu i određene kategorije tenkova, oklopnih transportera, artiljerijskih oruđa pa i drugih stavki sa liste viškova, koje će biti zanimljive vojsci Srbije. Govorim o perspektivnoj i opremi koja još uvijek ima kategoriju moderne. Ali, o tome ćemo konkretnije razgovarati kada Predsjedništvo BiH odobri listu viškova", istakao je Cikotić.

Inače, u okviru posjete delegacije Ministarstva odbrane Srbije, ministri su razgovarali i o pitanjima koja se odnose na ukupnu saradnju odbrambenih struktura dvije zemlje.

"Bilo je riječi i o učešću u regionalnim i multilateralnim projektima, inicijativama na učešću u mirovnim operacijama, različitim područjima saradnje između dvije države od vojno-obavještajne, školovanja te razmjene kadra do nekih pitanja koja se odnose na saradnju vojnih industrija, pružanje zdravstvenih usluga koje je Vojno-medicinska akademija ponudila i za građane FBiH...", kaže Cikotić.

Srbijanski ministar odbrane Dragan Šutanovac je potvrdio da je razgovarano i o saradnji u vojnoj industriji.

"Srbija je u protekloj godini imala gotovo dupliranu proizvodnju u okviru svoje odbrambene industrije i uduplirala je izvoz svojih proizvoda. Ako bi se naše dvije industrije uklopile, mislim da bi ta proizvodnja bila još veća kao izvoz u korist obje države", naglasio je Šutanovac.

Dva ministra dogovorila su jučer i da Vojno-medicinska akademija iz Beograda ubuduće pruža zdravstvene usluge građanima FBiH pod istim uslovima kao i građanima RS.

http://www.24sata.info/26815

earth hour - gašenje javne rasvjete u Sarajevu

Milijardu ljudi širom planete će 28. marta, od 20:30 do 21:30 sati ugasiti svoja svjetla i tako uzeti učešće u globalnoj akciji Earth Hour kojom se nastoji skrenuti pažnja na globalno zagrijavanje i pretjerano trošenje resursa na planeti Zemlji.

http://www.usefilm.com/images/2/9/8/5/2985/764297-medium.jpg

Akcija je pokrenuta 2007. godine u Australiji kada su na sat vremena ugašena svjetla simbola Sidneja - Opera House te u 2,2 miliona domaćinstava. Samo godinu kasnije, 50 miliona ljudi u 370 gradova, iz preko 35 zemalja širom svijeta, ugasilo je svoja svjetla za vrijeme Earth Houra.

Ove godine će i naša zemlja prvi put uzeti učešće u ovoj globalnoj akciji. Planirano je gašenje javne rasvjete u Sarajevu, te zgradi Skupštine u Banja Luci. Ovom gestom BiH se želi predstaviti kao moderno i samosvjesno društvo, te poslati jasan signal da smo ravnopravni učesnici u predstojećoj ekološkoj bici koja će u narednim godinama biti sve intenzivnija.

Doc. dr. Branko Vučijak, voditelj projekata WWF-a u Bosni i Hercegovini, naglasio je da će sudjelovanje BiH u ovoj akciji doprinijeti jačanju svijesti njenih građana o neodrživosti današnje prakse korištenja prirodnih resursa, uslijed čega dolazi do pretjeranog globalnog zagrijavanja.

"Ako uspijemo zaustaviti degradaciju okoliša u kojem živimo i izgraditi budućnost u kojoj će se ljudi razvijati u harmoniji sa prirodom, možda će 2009. godina biti zapamćena ne kao godina finansijske krize, već kao godina u kojoj je započeo preokret čovjekovog odnosa ka svojoj sredini", ističe on.

Cilj projekta Earth Hour 2009. je, pozivajući lokalne zajednice, kompanije, političare i vlade, poslati snažnu globalnu poruku o tome koliko brinemo o klimatskim promjenama koje su zajednička odgovornost cijelog čovječanstva.

Uz New York, Melbourne, Toronto, Hong Kong, Dubai i mnoge druge gradove na svim kontinentima, ove godine pozvani su i građani Bosne i Hercegovine da podrže akciju i simboličnim gašenjem svjetala na sat vremena pokažu koliko su svjesni posljedica koje svi zajedno uzrokujemo po planetu Zemlju.
(Sarajevo-x.com)

VISPAK ( VISKO )

http://img222.imageshack.us/img222/6059/kafamljevenazlatnadzezv.jpg (http://img222.imageshack.us/my.php?image=kafamljevenazlatnadzezv.jpg)
http://img222.imageshack.us/img222/2009/cokoladeclubmlijecnaraz.jpg (http://img222.imageshack.us/my.php?image=cokoladeclubmlijecnaraz.jpg)
http://img222.imageshack.us/img222/3127/snackkikirikirazno2.jpg (http://img222.imageshack.us/my.php?image=snackkikirikirazno2.jpg)
http://img142.imageshack.us/img142/9961/cajkamilica2025.jpg (http://img142.imageshack.us/my.php?image=cajkamilica2025.jpg)
http://img142.imageshack.us/img142/5654/zacinipaprika.jpg (http://img142.imageshack.us/my.php?image=zacinipaprika.jpg)
http://img142.imageshack.us/img142/5900/zacinibiber.jpg (http://img142.imageshack.us/my.php?image=zacinibiber.jpg)
http://img256.imageshack.us/img256/3552/ostalisecerkocka2.jpg (http://img256.imageshack.us/my.php?image=ostalisecerkocka2.jpg)
http://img256.imageshack.us/img256/2014/juhebegovacorba70g.jpg (http://img256.imageshack.us/my.php?image=juhebegovacorba70g.jpg)

http://www.mira-prijedor.com/logo.gif

Svi keksovi iz Krasa se sad proizvode u Prijedosrkoj Miri naravno uz standardne Mirine proizvode.
I moram se pohvaliti da su odlicni. :banana:

Dobro stojimo sa proizvodnjom prehrambenih proizvoda, slabo nesto sto se tice higijenskih proizvoda, kozmetika i sl. bar do sad ovdje...

Mostarski "Aluminij" na liderskoj poziciji

Mostarski "Aluminij" nalazi se na prvom mjestu na listi deset najvećih izvoznika u BiH u prošloj godini, sa ostvarenim prihodom od 458 miliona, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH /UIO/.

"Aluminij" je na strano tržište plasirao 123 000 tona metala za šta je naplaćeno 370 miliona dolara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na 2007. godinu, kada je, takođe, bio prvi na listi najvećih izvoznika, piše "Dnevni avaz".

Najbolje rezultate u izvozu prošle godine iz Republike Srpske ostvarile su Fabrika cijevi "Unis" iz Dervente i "Balkal" iz Banjaluke, a iz Federacije BiH "Arcelor Mital" iz Zenice, Koksna industrija "Global Ispat" iz Lukavca, "Prevent Kuing" iz Visokog, Elektroprivreda BiH iz Sarajeva, TMD Automobilska industrija "Cimos" iz Gradačca, "Folksvagen" iz Vogošće i "Borac eksport-import" iz Travnika.

"Elektroprivreda BiH" je u 2008. godini prodala 2 478 gigavat-časova električne energije, što je povećanje u odnosu na plan od 11,2 odsto ili 18,9 odsto u odnosu na 2007. godinu. Ukupni prihod iznosi oko 810 miliona KM.

(sarajevo-x.com)

jesi jela vitaminkin?


jesam,ali biljana ajvar probaj obavezno:)

http://http://balkanbuy.com/shop/images/products/detail_478_ajvermildlrgg.gif


:nuts:

nisam nikad ni cuo za njega, ko proizvodi?

Dobro stojimo sa proizvodnjom prehrambenih proizvoda, slabo nesto sto se tice higijenskih proizvoda, kozmetika i sl. bar do sad ovdje...
ima dita tuzla, celex BL, violeta Grude i jos neke malene sto prave nekakv detrdzentice, za druge ni ne znam.

Srbija kupuje avione i tenkove od BiH.



http://www.24sata.info/26815
zar FBiH ima avione, to su nekadasnji avioni od VRS, a ako ih prodaju zivo me interesuje kome ce pare.

^^ nije govor o F-BiH, nego je rijec o BiH

pa znam, ali me interesuje kako je rijeseno kome idu novci

Pa ostace valjda na raspolaganju Ministarstva odbrane BiH.

zar FBiH ima avione, to su nekadasnji avioni od VRS, a ako ih prodaju zivo me interesuje kome ce pare.

I to su nekadasnji avioni JNA za koje su svi njeni gradani dali pare,a danas MOBiH. Vjerovatno ce pare Dodiku.:nuts:

I to su nekadasnji avioni JNA za koje su svi njeni gradani dali pare,a danas MOBiH. Vjerovatno ce pare Dodiku.:nuts::cheers:

ima dita tuzla, celex BL, violeta Grude i jos neke malene sto prave nekakv detrdzentice, za druge ni ne znam.

Ima i LIKVAL Vogosca: http://likval.ba/bh.html

Mujo Selimović kupac Businessa.hr?

ZAGREB - Novi vlasnik dnevnih novina i portala Business.hr najvjerojatnije će biti sarajevski poduzetnik Mujo Selimović, doznaje Večernjak iz dobro obaviještenih izvora

Selimović je vlasnik sarajevskih dnevnih listova Oslobođenje i San i jedne od najvećih bosanskih kompanija Mims Group, a slovi kao jedan od najbogatijih Bošnjaka.

Osim izdavaštvom, kompanija se bavi maloprodajom, proizvodnjom hrane i pića, proizvodnjom ambalaže te tržištem kapitala i investicijskim fondovima. Iz ureda Muje Selimovića poručili su jučer da im je šef na službenom putu u Libiju te smo ostali bez komentara informacije o mogućem preuzimanju lista i portala kojem je prijetilo gašenje nakon što se uprava švedskog Bonnier Business Pressa odlučila povući iz projekta. Selimovićeva grupacija zapošljava 5000 radnika, a neki ga u BiH zovu bosanskim Todorićem ne samo zbog navodno vrlo bliskih odnosa s vlasnikom Agrokora.

U razgovorima za bosanske medije Selimović je objašnjavao da tiskovine preuzima jer smatra da je poslovno dobra odluka spojiti medijski potencijal i proizvodnju u interesu boljeg, kvalitetnijeg, bržeg i na kraju jeftinijeg ulaganja u promicanje, gradnju i jačanje snage domaćih brendova. Selimović smatra da postoji velik neiskorišten prostor na tom području, u marketingu i u PR-u, te da bi mediji trebali biti podrška svim BiH proizvodima.

U tom je kontekstu zanimljiva i Selimovićeva najava otprije dvije godine da namjerava u Hrvatskoj kupiti prehrambenu tvrtku. Selimović u Zagrebu već ima tvrtku koja distribuira najpoznatije bosanske prehrambene proizvode. Naš izvor tvrdi da je Selimović zainteresiran preuzeti i sve ostale portale u Hrvatskoj. Vjerojatno mu je strategija preko novih medija stvoriti dobru platformu za proboj na hrvatsko tržište.

Navodni su mu kandidati za preuzimanje portala Business.hr i bili švicarski Ringier, Vienna Capital Partners i Robert Ježić.

http://seebiz.eu/hr/tvrtke/mujo-selimovic-kupac-businessa.hr%3f,41262.html

pa naveo sam:"jos neke malene sto prave nekakve detrdzentice"

ima dita tuzla, celex BL, violeta Grude i jos neke malene sto prave nekakv detrdzentice, za druge ni ne znam.

Pa da, Dita je medju pomenutim najbolja, i najrazvijenija, a ovo ostalo je nesto skroz sitno zato kazem da u tome nismo bas uspjesni...prehrambena proizvodnja ipak dominira...

Pa da, Dita je medju pomenutim najbolja, i najrazvijenija, a ovo ostalo je nesto skroz sitno zato kazem da u tome nismo bas uspjesni...prehrambena proizvodnja ipak dominira...

Violeta je u top 5 preduzeca u BiH i najuspjesnija kompanija za proizvodnju higijenskih proizvoda(u njihovom segmentu) u cijelom regionu.

nisam nikad ni cuo za njega, ko proizvodi?

product overview:Home Made Biljana Ajver, ajvar is made in Macedonian Home, the home of the best peppers in the world! They will tell you that is the best Ajvar too

Violeta je u top 5 preduzeca u BiH i najuspjesnija kompanija za proizvodnju higijenskih proizvoda(u njihovom segmentu) u cijelom regionu.

Jasno mi je to, znam i sama, ali nabrojali smo 4-5 proizvodjaca higijenskih proizvoda samo, mislim da je to malo i od toga 2-3 su vece kompanije ovo nesto sitno...

Jasno mi je to, znam i sama, ali nabrojali smo 4-5 proizvodjaca higijenskih proizvoda samo, mislim da je to malo i od toga 2-3 su vece kompanije ovo nesto sitno...


Samo su dvije velike: Dita Tuzla i Violeta Grude.

Violeta je najveca.

Samo su dvije velike: Dita Tuzla i Violeta Grude.

Violeta je najveca.
celex je velik, ne znam sad tacne podatke, ali u rangu ove dve.

celex je velik, ne znam sad tacne podatke, ali u rangu ove dve.

Celex???? Nikad cuo za to

Sigurno nije blizu Violete, koja je prestigla Palomu iz Slovenije.
Proizvodi Dite imas cak u Libiji.

Celex???? Nikad cuo za to

Sigurno nije blizu Violete, koja je prestigla Palomu iz Slovenije.
Proizvodi Dite imas cak u Libiji.
to sto ti nisi cuo nikad ne govori nsita. Mlad si i zivis u holandiji.
Celex postoji vec 50gdina i prije rata je bio pored palome jedan od najvecih proizvodjaca u YU. Njihove proizvode mozes naci po inostranstvu, ja sam ih vidio u Grckoj, Austriji, Sloveniji (naravno), Poljskoj.

Celex???? Nikad cuo za to

Sigurno nije blizu Violete, koja je prestigla Palomu iz Slovenije.
Proizvodi Dite imas cak u Libiji.

DITA je aktivna na tržištu BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Albanije, Makedonije, Češke Republike, Poljske, Libije, Francuske, Belgije, Holandije i Španije.

DITA bilježi stalni rast prodaje uz kontinuirano širenje izvoznih destinacija.
www.dita.ba

Ja sam npr cula za Celex ali ipak mi se cini da su Dita i Violeta zastupleniji od njih...

Tvornica toaletnog papira, papirnih i vlažnih maramica, kuhinjskih ubrusa, pelena i higijenskih uložaka Violeta iz Gruda prošlu je poslovnu godinu završila je s prihodom od 182 milijuna maraka, što je rast za oko 11 posto u odnosu na 2007. godinu, a posebno značajnim u ovoj tvornici smatraju porast izvoza za 30 posto.

Oko 40 posto ukupnog asortimana Violeta izvozi, a od toga 90 posto u zemlje regije.

"U sljedeće dvije godine planiramo jaku ekspanziju. Financijski smo stabilna i tržišno prilagodljiva tvrtka i siguran sam da ćemo iz najavljene svjetske ekonomske krize izaći još jače pozicionirani na tržištu, s povećanom prodajom i s većim brojem zaposlenih", tvrdi predsjednik Uprave i vlasnik Violete Petar Ćorluka.

Kako bi odgovorila rastućoj potražnji na regionalnom tržištu, tvrtka priprema gradnju tvornice u Svetom Ivanu Zelini, kod Zagreba, gdje je već kupljeno građevinsko zemljište. Planirano je da tvornica u Hrvatskoj, koja bi zaposlila 50-ak radnika, bude završena krajem ove ili početkom iduće godine, a vrijednost je te investicije je 10 milijuna eura.

Zagrebačka tvornica proizvodila bi ne samo za tržište Hrvatske nego i za tržišta zemelja regije. Realizacija tog projekta vremenski je uvjetovana gradnjom tvornice papira u blizini Livna, koja bi proizvodila sirovinu za Violetinu tvornicu u Grudama te buduću tvornicu u Zagrebu", kazao je projekt-menadžer Violete Edhem Numić. (Fena)

DITA je aktivna na tržištu BiH, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Albanije, Makedonije, Češke Republike, Poljske, Libije, Francuske, Belgije, Holandije i Španije.

DITA bilježi stalni rast prodaje uz kontinuirano širenje izvoznih destinacija.
www.dita.ba

Ja sam npr cula za Celex ali ipak mi se cini da su Dita i Violeta zastupleniji od njih...
celex uglavnom izvozi. I proizvodi se zovu harmony

http://www.shpgroup.eu/servlets/files/1550

Po ICT konkurentnosti BiH zadnja u regiji

U Globalnom izvještaju o informacionoj tehnologiji, koji je po osmi put pripremio Svjetski ekonomski forum (WEF), Bosna i Hercegovina se po ICT konkurentnosti nalazi na 106. mjestu, što je niže za 11 mjesta u odnosu na prethodni poredak.

Izvještaj je obuhvatio 134 zemlje, a najkonkurentnija ove godine je Danska, slijedi Švedska, te SAD, koji se probio na treće mjesto. Na četvrtom je mjestu Singapur, a na petom Švicarska koja je zabilježila pad od dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju ponovno je pripalo afričkoj državi Čad kao najnerazvijenijoj zemlji svijeta.

Od zemalja u regiji, u izvještaju je najbolje rangirana Slovenija koja je na 31. mjestu, slijedi Hrvatska na 46. poziciji, Crna Gora na 71. mjestu, Makedonija na 79. i Srbija na 84. poziciji.

Globalni izvještaj o informacionoj tehnologiji pokazuje koliko se pojedina zemlja oslanja na informatičku i komunikacijsku tehnologiju u podsticanju gospodarskog rasta. Indeks mrežne spremnosti na kojem se temelji istraživanje obuhvata tri dimenzije: opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za jače korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija

http://img256.imageshack.us/img256/858/vitinkamineralwater.jpg (http://img256.imageshack.us/my.php?image=vitinkamineralwater.jpg)

BIMAL

http://img510.imageshack.us/img510/5813/n1191677268302188483352.jpg (http://img510.imageshack.us/my.php?image=n1191677268302188483352.jpg)
http://img510.imageshack.us/img510/4742/zlato.gif (http://img510.imageshack.us/my.php?image=zlato.gif)
http://img99.imageshack.us/img99/7766/maslac.gif (http://img99.imageshack.us/my.php?image=maslac.gif)

^^ :ohno:

I to su nekadasnji avioni JNA za koje su svi njeni gradani dali pare,a danas MOBiH. Vjerovatno ce pare Dodiku.:nuts:

Ova je bila dobra:banana:

Te će pare u moj džep i ja ću njih ravnopravno svima podijeliti, ništa se vi ne sekirajte, dajem vam svoju časnu riječ:cheers:

Po ICT konkurentnosti BiH zadnja u regiji

U Globalnom izvještaju o informacionoj tehnologiji, koji je po osmi put pripremio Svjetski ekonomski forum (WEF), Bosna i Hercegovina se po ICT konkurentnosti nalazi na 106. mjestu, što je niže za 11 mjesta u odnosu na prethodni poredak.

Izvještaj je obuhvatio 134 zemlje, a najkonkurentnija ove godine je Danska, slijedi Švedska, te SAD, koji se probio na treće mjesto. Na četvrtom je mjestu Singapur, a na petom Švicarska koja je zabilježila pad od dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju ponovno je pripalo afričkoj državi Čad kao najnerazvijenijoj zemlji svijeta.

Od zemalja u regiji, u izvještaju je najbolje rangirana Slovenija koja je na 31. mjestu, slijedi Hrvatska na 46. poziciji, Crna Gora na 71. mjestu, Makedonija na 79. i Srbija na 84. poziciji.

Globalni izvještaj o informacionoj tehnologiji pokazuje koliko se pojedina zemlja oslanja na informatičku i komunikacijsku tehnologiju u podsticanju gospodarskog rasta. Indeks mrežne spremnosti na kojem se temelji istraživanje obuhvata tri dimenzije: opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za jače korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija


Ništa što bi me moglo iznenaditi, samo bolje bi moglo iznenaditi

Još nisam probao one Vitinkine proizvode na slici gore. Kakva im je kisela?

Još nisam probao one Vitinkine proizvode na slici gore. Kakva im je kisela?

Odlicni su, za mene odmah poslije Tuzlanskog kiseljaka :D

Odlicni su, za mene odmah poslije Tuzlanskog kiseljaka :D

Svak svog konja fali:)

Meni je najbolji Ilidzanski Dijamant pogtovo onaj od limuna.

ja sam ubjedjen da je ova temavec bila, jer svi postuju iste slike

I meni se to cini, moze bit da je bila diskusija slicna u thread za ekonomiju.

Ovde u Svedskoj se moze nac neke Bosanske proizvode, posebno namirnice. I u threadu se puno o toga pise, a ima isto industrije rade sa celika, aluminija i tako, i dalje isto proizvoda energije. Ako bi se zvao ovaj thread "Made in BiH", trebalo bi neke takve proizvode postavit. No ovako nije bas relevantno; Imali nekoga ovde ko koristi par tona aluminija godisjno? :P

Krivaja iz Zavidovića izvozi montažne kuće u Švedsku.

http://farm4.static.flickr.com/3563/3395595576_0357d178b6_o.jpg

VIMAR (VISOKO)

http://img257.imageshack.us/img257/5007/sudzukice.gif (http://img257.imageshack.us/my.php?image=sudzukice.gif)
http://img257.imageshack.us/img257/6488/dimljenivratmreza.gif (http://img257.imageshack.us/my.php?image=dimljenivratmreza.gif)
http://img528.imageshack.us/img528/1136/sudzuka.gif (http://img528.imageshack.us/my.php?image=sudzuka.gif)

^^ma samo nek je masno i ljuto i odmah je dobro:D

ma malo šale:lol:

Ono je prastara Vitinkina ambalaza

http://www.ekapija.com/dokumenti/vitinka_voda.jpg

http://www.ekapija.com/dokumenti/logo_vivia.jpg

Voda Kruna

http://www.blatruc.com/wp-content/uploads/2008/10/kruna.jpg


Voda Kruna na njemačkom tržištu
Objavljeno u kategoriji:Trgovina dana 24.03.2009 Pregleda 92 puta, 2 danas

MRKONJIĆ GRAD, Fabrika za proizvodnju prirodne i gazirane vode “Voda Kruna” iz Mrkonjić Grada nakon godinu dana rada juče je izvezla prvi kontigent flaširane prirodne vode na njemačko tržište.
S uvoznikom vode kruna za njemačko tržište ugovor je sklopljen do kraja godine.
“Sa partnerom iz Njemačke sklopili smo ugovor o izvozu prvog kontigenta od 60 šlepera ili oko 1,3 miliona litara prirodne vode kruna na njemačko tržište. Ovo je veoma značajan dan za našu fabriku, jer smo konačno uspijeli da obezbijedimo izvoz naše flaširane prirodne vode. Domaće tržište je preplavljeno uvoznim vodama, što nam otežava plasman”, rekao je direktor preduzeća “Voda Kruna” Davor Damjanović.
On napominje da su za plasman na njemačko tržište morali ispuniti zahtjeve ISO standarda 9001 i 1401, te međunarodni standard u oblasti zdrave hrane Hasap. Voda kruna je morala da prođe i analize u nadležnim njemačkim institutima.
Damjanović najavljuje da su u toku pregovori sa partnerima iz Rusije za izvoz i u tu zemlju.
Načelnik opštine Mrkonjić Grad Zoran Tegeltija izrazio je zadovoljstvo što je preduzeće “Voda Kruna” uspijelo da obezbijedi plasman svojih proizvoda na njemačko tržište.
“Napokon smo dočekali dan da se naši proizvodi nađu na policama trgovina u Njemačkoj. To je od velikog značaja za našu privredu i radnike”, rekao je Tegeltija.
U fabrici je zaposleno 27, a u planu je zapošljavanje još pet radnika. “Voda Kruna” je počela s radom prije godinu dana i njen godišnji kapacitet je 60 miliona litara flaširane prirodne vode sa izvorišta Orlov kamen na planini Lisina. Nezavisne novine

^^Kruna mi je jako dobra voda. Odličan projekt Mrkonjićana.

Bogu hvala, pa BiH ima još jako puno zaliha pitke vode. Jednog dana u budućnosti, kad se ratovi budu vodili za pitku vodu, bit ćemo u središtu svjetske pažnje.:cheers:

nazalost

27.03.2009.
Uspjeh banjolučkih trapista

Otvoren 6. mediteranski sajam zdrave hrane: glavna atrakcija - trapist

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081225/trapist-txt.jpg

DUBROVNIK - Više od dvije stotine izlagača iz Hrvatske i regije pokazalo je svoje proizvode na Šestom mediteranskom sajmu zdrave prehrane i ljekovita bilja.

Tako su u tri odjeljka sajamskog prostora hotela “Tirena” na Babinu kuku i ove godine prezentirani prehrambeni proizvodi, i to najčešće sir, suhomesnata roba te med, razne ljekovite trave i kozmetički pripravci, rukotvorine iz cijele Hrvatske te drugi domaći proizvodi.

Ove godine, naime, na sajmu izlažu i proizvođači iz Albanije, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Glavna atrakcija ovogodišnjeg sajma je sir trapist koji su fratri iz samostana Zvijezda Marija u Banjoj Luci ponovno proizveli prvi put nakon 65 godina.

Originalni sir trapist zainteresirani ipak, unatoč velikom zanimanju, nisu mogli kupiti, ali će zato posjetitelji Mediteranskog sajma biti prvi koji će degustirati prve sireve koji su sazreli za konzumaciju. Sajam se održava do nedjelje.

O. G. Čuljak / Epeha / P. peko / epeha

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/47996/Default.aspx

^^Kruna mi je jako dobra voda. Odličan projekt Mrkonjićana.

Bogu hvala, pa BiH ima još jako puno zaliha pitke vode. Jednog dana u budućnosti, kad se ratovi budu vodili za pitku vodu, bit ćemo u središtu svjetske pažnje.:cheers:

Mi smo uvjek u središtu svjetske pažnje, ko da ležimo na nafti. Možda Tuzla i leži čuo sam neke priče o tome.:D

Mi smo uvjek u središtu svjetske pažnje, ko da ležimo na nafti. Možda Tuzla i leži čuo sam neke priče o tome.:D

Kažu Posavina (oko Odžaka, Modriče i Orašja) i Hercegovina (od Glamoča i Livna do Trebinja).

Kažu Posavina (oko Odžaka, Modriče i Orašja) i Hercegovina (od Glamoča i Livna do Trebinja).

Razni izgovori da ostanu prisutni u BiH, i da ležimo na nafti obični gradjani neće imati ništa od toga. :ohno:

zar FBiH ima avione, to su nekadasnji avioni od VRS, a ako ih prodaju zivo me interesuje kome ce pare.

Ne kontam šta će sa tim avionima, pa oni nisu dobri ni za 2. svjetski rat. Da nije u pitanju otkup starog gvožđa.:)

Izvoz robe vrijedan oko 50 miliona KM

SARAJEVO , Najmanje deset bh. firmi ove godine će se prvi put pojaviti na tržištu Švicarske, a vrijednost njhovog plasmana biće 25 miliona eura, rekao je Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće-kvalitetno proizvedeno u BiH”.
“Upravni odbor jedne velike švicarske kompanije donio je odluku da u iznosu od 25 miliona eura uvezu robu iz BiH. Ne mogu reći o kojoj je kompaniji riječ, ali ona ima obrt od 600 miliona švicarskih franaka godišnje. U taj posao ulaze preko kancelarije našeg udruženja u Švicarskoj. Reći će nam koji su im proizvodi interesantni, a mi ćemo kontaktirati bh. firme koje imaju naš znak koji potvrđuje da je riječ o kvalitetnim proizvodima”, kazao je Kapo.
Istakao je da će BiH od tog posla zaraditi 8,5 miliona KM samo na ime PDV-a, te da je cilj da što veći broj bh. kompanija počne izvoziti u Švicarsku, da što više novca uđe u BiH i da se zadrže radna mjesta.
Kapo kaže da je firma “Jami” iz Sarajeva prva koja je nedavno izvezla prve količine robe u Švicarsku, uskoro očekuje izvoz sokova vitalis tuzlanskog preduzeća “Bony”, dok se trenutno razgovara i o travničkom “Poljoradu”.
“Između ostalog, Švicarci traže suhomesnate proizvode i toaletni papir. Prvi kamion firme ‘Akova’ trebalo je da ode ovih dana, ali će biti potrebno još malo vremena zbog rješavanja nekih administrativnih problema. Tražili su i 12 šlepera mjesečno proizvoda koje ima ‘Violeta’, ali ona ima potpisane ugovore i trenutno ne može ispoštovati te količine. Interes nam je da s izvozom na ovo tržište krene i ‘Vispak’, jer posjeduju sve svjetske certifikate”, rekao je Kapo.
Naglasio je da bh. firme imaju dobru paletu proizvoda, ali da su malo prisutne na tržištu Švicarske, te će se otvaranjem ovog kanala popraviti njihov imidž i steći će referencu za izvoz u druge zemlje.
Direktor “Poljorada” Vahid Skrobo s nestrpljenjem očekuje realizaciju ovog posla navodeći da će on biti od velikog značaja za privredu.
Novi izvoznici za Australiju
U ovoj godini planirano je da novih šest bh. firmi počne izvoz u Australiju čime će se prošlogodišnji izvoz od 18 kontejnera robe u vrijednosti od oko milion KM povećati na 25 do 30 kontejnera, kaže Admir Kapo.
“Ove godine se ide na proširenje izvoza. Riječ je o firmama ‘Vitalis’, ‘Likval’, ‘Milkos’, ‘Dino kafa’ i ‘Sefo’, dok iz preduzeća ‘Semberka’, ‘Jami’ i ‘Akova’ čekamo odgovor”, dodao je Kapo. Nezavisne novine

Capital.ba

mah ko će im znati, jarane ta njihova politika je iskomplikovana tako da mogu dati milion KM za šibicu a niko neće znati

^^po 3x na forumu

^^po 3x na forumu

Mislim da to nije tvoj problem!

Tvornica iz Poljske preseljena u Travnik: U toku realizacija ugovora vrijednog 1,1 mil KM

U travničkom Borcu, i pored problema vezanih za ispunjavanje svih stavki iz ugovora o privatizaciji, u toku je realizacija nove investicije sa njemačkim Ahlersom, vrijedne više od milion maraka. Stari pogon koji nije bio korišten sada je rekonstruiran u cijelosti i u toku je postavljanje instalacija.

"Sa grupacijom Ahlers dogovorena je kupovina cijele jedne tvornice u Poljskoj. Kupili smo tu tvornicu, cijeli mašinski park. Ahlers zatvara tu tvornicu u Poljskoj, a cjelokupna proizvodnja prelazi u Travnik", kaže za "Avaz" v.d. generalnog direktora Borca Mustafa Sefer.

Travničani su sa njemačkim partnerom kupili sve, od kotlovnice do mašinskog parka, i potpisali ugovor o proizvodnji do 2014. godine.

"Vrijednost ugovora je oko 1,1 milion KM", kaže Sefer.

Nakon što je Agencija za privatizaciju FBiH (APF) dala novi rok Borcu za ispunjenje još dva od sedam uvjeta iz ugovora koji je potpisan 2003. godine, i menadžment i Sindikat firme jedinstveni su u stajalištu kako su žrtve procedura i nebrige države.

Te tvrdnje potkrepljuju podatkom da je u modernizaciju proteklih godina uloženo oko 10 miliona KM, dok APF tvrdi kako nije investiran ugovoreni 1,1 milion KM i kako je to glavni problem.

"Mi smo smatrali i smatramo da smo izvršili taj ugovor i da smo investirali. Agencija to nije priznala. Drugi problem su neuplaćeni dopinosi iz ranijih godina. Mi priznajemo taj problem. Vlada FBiH obećala je svim konfekcionarima da će izmiriti te obaveze. To, nažalost, ni do danas nije urađeno i nama je poslije toga došla kontrola. Ova ortačka grupa, Sindikat i radnici spremni su raskinuti ugovor i ponuditi ovo preduzeće Vladi Federacije", kaže Sefer.

Predsjednik Sindikata Borca Samir Zahirović također tvrdi da je investicioni dio ispoštovan.

"Dovoljno je pogledati kakva je sada naša tvornica. Ako se zna kakva je bila

prije pet-šest godina, jasno je da se investiralo. Ja prvi kao predsjednik Sindikata nisam pristao da ponovo dajemo novac. Ne možete nam dva puta isto odbijati. Pa svima je jasno da smo samo u jednu halu investirali tri miliona maraka", kaže Zahirović.

I on podsjeća da sada, sa Ahlersom, investiraju u rekonstrukciju druge hale.

"Sredinom ili možda čak početkom aprila taj pogon će raditi. Sve ovo što se dešava problem je vlasti koja nam ne dozvoljava da zaradimo svoje plaće", kaže Zahirović.

"Sada smo u dobrom zamahu, ali država je gluha i nijema kada su u pitanju izvoznici. To ne mogu shvatiti, jer je u doba recesije lakše potaknuti izvoznike nego socijalno zbrinjavati radnike koji ostanu bez posla", kaže Sefer.

http://www.ekapija.ba/website/bih/page/227016

Bravo za Borca:cheers:

jeste ako ga 3x citam

jeste ako ga 3x citam

Zar nisi rekao da vise neces dolazi na BH thread????

:cheers:

nisam, zasto bih to rekao, ti si mi bas zabavan

Fabrika duhana Mostar
Spremni za komercijalnu proizvodnju cigareta


Nakon što je prije godinu i po dana prekinuta proizvodnja cigarete u Fabrici duhana Mostar , a u međuvremenu poništen ugovor sa kupcem, bugarskom firmom "Pazardzhikom", mostarski duhanski gigant i pored brojnih problema završio je probnu i spreman je pokrenuti komercijalnu proizvodnju.

Kako nam je potvrdio direktor FDM-a Bakir Pekušić, radnici su završili oko 100 kilograma cigareta, a sada očekaju izjašnjavanje Vlade Federacije i Agencije za privatizaciju FBiH kako bi počeli sa prozvodnjom poznatih marki drina i trend cigareta.

"Radnici u nemogućnosti da pokrenu proizvodnju jer se trenutno ne zna ko je pravi vlasnik fabrike, da li je to bugarska firma 'Pazardzhik" ili Vlada Federacije BiH", istako je Pekušić.

Podsjetio da je Agencija za privatizaciju FBiH podnijela tužbu protiv kupca, firme 'Pazardzhik', koja je prošle godine kupila Fabriku duhana Mostar, ali nije ispunila niti jednu stavku iz ugovora.

Naime, bugarska firma trebala do februara potpisati sporazum sa Poreskom upravom FBiH o plaćanju 3,6 miliona KM duga zbog kojeg je blokiran rad fabrike te isplatiti radnicima oko 560.000 KM za zaostale plaće.

Obzirom da kupac nije ispunio svoje obaveze, kupoprodajni ugovor je raskinut. Fabrika duhana Mostar nakon toga je potpisala sporazum sa Poreskom upravom FBiH o odgođenom plaćanju duga za porez, koji ukupno iznosi 5,6 miliona KM, čime su stekli uslovi za ponovno pokretanje proizvodnje.

U Tripoliju krajem aprila poslovni forum BiH-Libija

Na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH, a u suorganizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH bit će organizirano sudjelovanje bh. privrednika na Poslovnom forumu Bosna i Hercegovina- Libija u Tripoliju 28. aprila 2009.

S obzirom na otvorenost libijskog tržišta i uspješno predstavljanje bh. privrede na sajmovima u ovoj zemlji, primarni cilj ovog foruma je prezentacija bh. izvoznih kompanija na tržištu Libije i mogućnost ostvarivanja konkretnih poslovnih dogovora.

U okviru poslovnog foruma bit će održana plenarna sjednica i bilateralni sastanci između bh. i libijskih kompanija.

U plenarnom dijelu foruma, kako je najavljeno, učesnicima će se obratiti predstavnici ministarstava vanjskih poslova BiH i Libije, privrednih komora, institucija za promociju investicija te Ambasade BiH u Tripoliju.

Od izuzetne važnosti za bh. privrednike će biti drugi dio foruma gdje će firme iz BiH imati priliku za direktne poslovne susrete s libijskim firmama iz svih industrijskih oblasti.


(FENA)

BiH bi mogla računati na investicije od ukupno 180 miliona eura u energetski sektor

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula je dva nova programa za finansiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u regiji zapadnog Balkana.
Ovo je istaknuto danas u Sarajevu na pres-konferenciji upriličenoj u pauzi Regionalnog energetskog foruma koji se održava u Sarajevu.

- Planirao je da se u energetski sektor zemalja zapadnog Balkana investira oko 20 miljardi eura do 2020. godine", najavio je predsjednik EBRD-a Thomas Mirow, uz napomenu kako je neophodno insistirati na ostvarivanju višeg stepena energetske efikasnosti, te promoviranju obnovljivih izvora tzv. "zelene energije".

Komesar za energiju EC-a Andris Piebalgs ukazao je na značaj pristupa energetskom tržištu, te, dovodeći to u kontekst bh. potreba i mogućnosti, potcrtao važnost uspostave energetske zajednice, uključujući kreiranje pravnog okvira, saradnju i pristup investicijama.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić naglasio je potrebu promoviranja energetskih potencijala BiH, podsjećajući kako je naša zemlja izvoznik električne energije.

Napomenuo je kako je unutar BiH neophodno provesti sve potrebne reforme kako bi ona bila prepoznata kao kredibilan partner na regionalnom i globalnom planu.

U odgovorima na novinarska pitanja istaknuto je kako pristup investicijama u najvećoj mjeri ovisi od toga šta zemlja pojedinačno čini na planu usvajanja evropskih standarda i kriterija, te spremnosti blagovremenog apliciranja, uključujući konkretne projekte, te izradu neophodnih izvedbenih studija.

U tom kontekstu, BiH bi, kako je rečeno, mogla računati na investicije od ukupno 180 miliona eura u energetski sektor, ukoliko bi za to stvorila sve neophodne pretpostavke.

Dvodnevni forum nastavlja rad sutra, a njegovi sudionici su fokusirani na mogućnosti investiranja u proizvodnju električne energije i obnovljivu energiju.

Forum, čiji su domaćini EBRD i Energetska zajednica, će istaknuti značaj investiranja i regionalne saradnje na promoviranju energetske sigurnosti i efikasnosti u svim segmentima energetskog sektora u regiji jugoistočne Evrope.

Druga ključna tema Foruma jeste promoviranje energije iz obnovljivih izvora.

Sudionici skupa su ministri i visoki dužnosnici zemalja potpisnica Energetske zajednice, te predstavnici preduzeća za snabdijevanje energentima, regulatora, operatora prenosnih sistema, privatnih investitora i donatorske zajednice.
(FENA)

Rafinerija počinje proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja

U Rafineriji ulja Modriča u četvrtak, 2. aprila, bit će pušten u rad pogon za proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja i pogon za proizvodnju parafina.
Nakon privatizacije Rafinerije ulja Modriča, većinski vlasnik kompanije ruski "Zarubežnjeft", krenuo je s ulaganjima u rekonstrukciju postrojenja.

Dosadašnja ulaganja u rekonstrukciju iznose preko šest miliona KM i omogućavaju proizvodnju hidrokrekovanih baznih ulja, parafina, ali i transformatorskih i turbinskih ulja.

Planirana godišnja prerada u ovim postrojenjima do kraja godine iznosit će 52.000 tona baznog uljnog štoka dobijenog iz Rafinerije nafte Bosanski Brod.

Proizvodnja hidrokrekovanih baznih ulja uspostavlja se nakon desetljeća pauze i omogućava povratak Rafinerije ulja na tržišta zemalja EU.

Inače, uz Rafineriju ulja Modriča, još samo jedna evropska rafinerija ulja proizvodi transformatorska i turbinska ulja.
(FENA)

PILKOM

http://img18.imageshack.us/img18/9062/87017285.jpg (http://img18.imageshack.us/my.php?image=87017285.jpg)
http://img18.imageshack.us/img18/1115/15901140.jpg (http://img18.imageshack.us/my.php?image=15901140.jpg)
http://img25.imageshack.us/img25/563/49608527.jpg (http://img25.imageshack.us/my.php?image=49608527.jpg)

LOPARE: POZITIVNO POSLOVANJE FABRIKE OPEKARSKIH PROIZVODA

Fabrika opekarskih proizvoda u Loparama u poslednjih pet godina pozitivno posluje i jedna je od rijetkih uspješno privatizovanih preduzeća na području loparske opštine, javlja dopisnik Agencije ONASA.

Proizvodnja opekarskih proizvoda svake godine se značajno povećava, sve obaveze se redovno izmiruju, kao i plate za 115 radnika.
"U prošloj godini smo proizveli 9.350.000 komada opekarskih proizvoda, odnosno 41 milion opekarskih jedinica, i to je bila najveća proizvodnja otkako postoji ova fabrika. Na placu trenutno nemamo robe u zalihama, a pri kraju smo i redovnog godišnjeg remonta", kaže direktor ovog preduzeća Rado Radovanović.

Loparska ciglana u prošloj godini svoje proizvode plasirala je na tržište sjeveroistočne Republike Srpske (RS) i BiH.
Svjetska finansijska kriza uticala je na smanjenje planiranih poslova, ali poslovodstvo ciglane je uspjelo dogovoriti posao za ovu godinu.


(Biznis.ba/Onasa)

ArcelorMittal Zenica privremeno prekida rad

Uprava ArcelorMittala Zenica dostavila je danas Sindikatu kompanije Odluku o uvođenju privremenog prekida rada u aprilu zbog "zastoja u proizvodnji odnosno smanjenog obima proizvodnje".
Spiskovi radnika koji će biti pogođeni mjerom privremenog prekida rada već su napravljeni od direktora odjeljenja, a shodno uputama generalnog direktora M.K. Srinivasana i okolnostima zastoja u proizvodnji. Odluka uprave AM Zenica predviđa da naknade zaposlenicima za vrijeme privremenog prekida rada iznose 55 posto od neto prosječne plaće u FBiH.

„Odluka je nezakonita i donesena je bez saglasnosti i uvažavanja minimuma prijedloga Sindikata“, izjavio je Islam Imamović, predsjednik Sindikata ArcelorMittala Zenica.

Nešto iza 16 sati počela je sjednica Glavnog odbora Sindikata AM Zenica, nakon koje će biti poznate mjere koje Sindikat planira poduzeti nakon jutrošnje odluke uprave.

- Poljorad mliječni proizvodi (bez zamjerke, kajmak je savršen) :)


Ko nije probao, ne zna šta propušta. : D


http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/68/Poljorad_domaci_kajmak.jpg

Turci grade tvornicu lijekova

Vrijednost investicije procjenjuje se na oko dva do tri milijuna eura...

Predstavnici Tuzlanskog kantona primili su danas u radni posjet izaslanstvo turske farmaceutske kompanije "Bilim" i njihove domaćine u Bosni i Hercegovini predstavnike kompanije "Tuzlafarm".

Na sastanku je, uz ostalo, bilo riječi o procedurama i zakonskoj regulativi kada je u pitanju nabavka i opskrba stanovništva Tuzlanskog kantona lijekovima i drugim farmaceutskim materijalom.

Posebna pažnja posvećena je planiranim projektima i investicijama kompanije "Bilim" na području Tuzlanskog kantona. Naime, turska kompanija, u suradnji sa domaćim partnerom "Tuzlafarmom", planira izgradnju tvornice za proizvodnju lijekova na području Tuzlanskog kantona.

- Vrijednost investicije procjenjuje se na oko dva do tri milijuna eura. Ako se uzme u obzir da ovu tvornicu planiramo izgraditi tako da zadovoljava europske standarde, uključujući i GMP standard, smatramo da će njeno otvaranje u BiH doprinijeti i daljem razvoju i produbljivanju dobrih odnosa BiH i Turske, izjavio je Gorkem Demirten, menadžer za izvoz kompanije "Bilim".

Inače, "Bilim pharmaceuticals" već je tri godine prisutan na tržištu Bosne i Hercegovine i bilježi konstantan razvoj i porast prometa. Kompanija je osnovana 1953. godine, zapošljava preko 1000 radnika i treća je kompanija po prometu na tržištu Turske.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/turci-grade-tvornicu-lijekova

^^

Konacno da Turci nesta investiraju u BiH.

Elektroprivreda BiH i Općina Konjic ugovorili izgradnju malih hidoro-elektrana

Konzessionsvertrag für 15 Kleinwasserkraftwerke in Konjic unterzeichnet
Ausbau am Neretvica Flusseinzugsgebiet

Am 23. Februar unterzeichneten das Energieversorgungsunternehmen Elektroprivreda BiH und die Gemeinde Konjic einen Konzessionsvertrag über Projektentwicklung, Errichtung, Benutzung und Transfer von 15 Kleinwasserkraftwerken im Einzugsgebiet des Flusses Neretvica. Der Konzessionsvertrag wurde für 30 Jahre abgeschlossen, während dieses Zeitraums erhält die Gemeinde 10% der produzierten Energie.

Das geschätzte Investitionsvolumen für die 15 Kraftwerke liegt bei 34 Mio. EUR und wird von EP BiH garantiert. Geplant ist eine installierte Leistung von 22 MW und eine jährliche Produktion von 83 GW. Nach Erhalt der Umweltgenehmigung, soll mit dem Bau begonnen werden. Bis Ende 2010 sollen zumindest 4 Kleinwasserkraftwerke fertig gestellt werden. 2011 sollen 5 weitere folgen und 2012 die restlichen 6.

Die Bauarbeiten haben einen Wert von rund 10 Mio. EUR und sollen zu 70% von lokalen Firmen aus Konjic durchgeführt werden, soferne die Referenzen stimmen.

source: http://portal.wko.at

Elektroprivreda BiH i Općina Konjic ugovorili izgradnju malih hidoro-elektrana

Elekrtoprivreda BiH i Opcina Konic su 23. februara potpisali konesionarni ugovor za projektiranje, gradnju, korištenje i prenos energije za 15 mini-hidroelektrana na podruću rijeke Neretvice. Koncesija za sve mini HE daje se na 30 godina, u kojem periodu će Općina, kao naknadu za koncesiju, dobivati 10 posto od vrijednosti proizvedene električne energije.

Investiciona sredstva za tih 15 mini-HE od 34 miliona Eura su garantovana sa strane Elektroprivrede BiH. Planirana je instalacija od 22 megavata i godišnja produkcija od 83 GW/h. Nakon odobrenja dozvole sa strana zavoda za zaštitu okoliša i prirode, počinje se sa izgradnjom – u toku 2010. planirano je da se završe pet hidroelektrana, a sa šest mini HE u 2011. i do kraja 2012. završio bi se cjelokupni projekat.
Vrijednost građevinskih radova iznosi 20 miliona maraka, od čega će 70 posto radova izvoditi firme s područja općine Konjic, pod uvjetom da za to imaju pozitivne reference.

Vrijednost građevinskih radova iznosi 10 miliona eura, od čega će 70 posto radova izvoditi firme s područja općine Konjic, pod uvjetom da za to imaju pozitivne reference.
(prijevod:ce)


.

Ban.BL jel celex drze Slovaci? ono nesto SHP ili SHG ne znam kako se zovu...

BIH "DOBILA STATUS KANDIDATA ZA ULAZAK U EU"

SARAJEVO, 4. aprila (FENA) - Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora danas su dobile status kanidata za ulazak u Evropsku uniju, dok je prema odluci evropskih institucija ovaj status zaobišao Makedoniju zbog, kako je rečeno, spora s Grčkom, visoke stope nezaposlenosti.

(FENA) 4.4.2009

^^ Zar Hrvatska nije odavno imala taj status?

...dale iz clanka:

Hrvatska je pohvaljena zbog jake ekonomije, te dobre saradnje s Tribunalom u Haagu.

Ovo je rezultat Planske igre o Evropskoj uniji koju su organizirali njemački Institut za vanjske odnose (IFA) i Udruženje "Kult" iz Sarajeva.

Riječ je o svojevrsnom obrazovnom događaju kojim se simulira proces pregovaranja s predstavnicima evropskih institucija o ulasku ovih zemalja u EU, a koji u stvarnom životu traje godinama.

U simulaciji je učestvovalo oko 90 mladih ljudi iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Turske.

Učenici srednjih škola i studenti preuzeli su stvarne uloge i ponašali se kao članovi Evropskog parlamenta, Evropske komisije, evropski ministri vanjskih poslova i predstavnici zemalja kandidata za članstvo u EU.

Ova planska igra, organizirana u saradnji s Njemačkim društvom za tehničku saradnju (GTZ), predstavlja kraj jednog velikog projekta koji se realizira u sedam zemalja jugoistočne Evrope, a koji je finansiralo Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke.

Pokrovitelj ovog obrazovnog događaja u Sarajevu je njemački ambasador u BiH Joachim Schmidt.

(FENA)

GRANOFF

http://img140.imageshack.us/img140/2213/gran.png (http://img140.imageshack.us/my.php?image=gran.png)
http://img244.imageshack.us/img244/6378/granoff.jpg (http://img244.imageshack.us/my.php?image=granoff.jpg)
http://img244.imageshack.us/img244/1287/grann.jpg (http://img244.imageshack.us/my.php?image=grann.jpg)

^^

extra, oni otvaraju isto shop u BBI centru, nedavno su otvorili jedan u PC Libertas u Zepcu.

Istraživanje RAK: U BiH u 2008. godini bilo 1.307.585 internet korisnika


U BiH u 2008. godini evidentirana su ukupno 336.163 internet pretplatnika, dok se procjenjuje da je u istoj godini bilo 1.307.585 internet korisnika, navodi se u Izvještaju Regulatorne agencije za komunikacije o rezultatima godišnje ankete korisnika.

U saopćenju za javnost ističe se da je stepen korištenja interneta u BiH za 2008. godinu iznosio 34 posto, što u odnosu na 2007. godinu predstavlja povećanje za 6,75 posto. Statistika pokazuje da je, kad je u pitanju pristup internetu, u 2008. godini, i dalje značajno bio prisutan takozvani dial-up pristup (putem analognog modema i ISDN), koji čini 43,9 posto ukupnog broja internet pretplatnika.

Drugo mjesto zauzimaju pretplatnici ADSL internet pristupa čiji se broj pretplatnika, u odnosu na 2007. godinu, uvećao za gotovo tri puta, te sad čini 31 posto ukupnog broja internet pretplatnika.

Ukupan prihod tržišta pružalaca internet usluga u BiH, na osnovu podataka dostavljenih od 62 pružaoca usluga, iznosi 52.038.213 KM, što predstavlja 0,24 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda u BiH. „Podaci navedeni u izvještaju jasno pokazuju da je korištenje interneta u BiH u stalnom porastu, s posebnim akcentom na upotrebu širokopojasnih usluga“, navodi se.

Agencija očekuje da će dalja liberalizacija tržišta telekomunikacija i uvođenje novih tehnologija omogućiti prisutvo kvalitetnih usluga i time nastaviti pozitivna kretanja u primjeni interneta u BiH. U BiH djelovalo je, zaključno s 31. decembrom 2008. godine, ukupno 66 pružalaca internet usluga. Od toga su 62 bila obuhvaćena anketom.

INDUSTRIJA PIVA
Dvije pivare profitabilne, dvije s gubicima
Autor/izvor: Saida Mustajbegović seebiz.eu

SARAJEVO - Najveću neto dobit prošle godine ostvarila je Sarajevska pivara. Ova kompanija je 2008. završila sa 6,2 miliona KM neto dobiti, uz godišnje prihode u iznosu od 85 miliona KM, te rashode od 78 miliona KM, objavio je magazin BH Dani.

Bihaćka pivovara je, također, poslovnu 2008. godinu završila pozitivno, s neto dobiti u iznosu od 2,6 miliona KM. Pivara Tuzla je, pak, s druge strane, poslovala lani s gubitkom od 3,8 miliona KM, dok je Banjalučka pivara uknjižila 12,9 miliona KM gubitka. Prošlogodišnji prihodi Bihaćke pivovare iznosili su 19,9 miliona KM, Pivare Tuzla 19,4 miliona KM, a Banjalučke pivare 22,5 miliona KM.

Sarajevska pivara je i dalje najveća bh. pivara i po iznosu ukupne aktive, odnosno ukupne imovine (205 miliona KM). Na drugom mjestu po veličini aktive je Banjalučka pivara (62,1 milion KM), a slijede Pivara Tuzla (49,9 miliona KM) te Bihaćka pivovara (44,3 miliona KM).

Sarajevska pivara je najveća i po iznosu kapitala (46,6 miliona KM). Slijede Bihaćka pivovara (38,1 milion KM), te Pivara Tuzla (22 miliona KM), dok je na začelju Banjalučka pivara (21,5 miliona KM) kojoj je kapital umanjen za iznos gubitka iz 2007. godine u iznosu od gotovo 14 miliona KM.

Što se tiče vlasničke strukture u spomenuta četiri dionička društva, ona se nije značajnije mijenjala. Većinski dioničar Sarajevske pivare je i dalje Hilmo Selimović, koji kontrolira 69 posto dionica najveće bh. pivare. Slijedi MIMS Sarajevo s 5 posto, te QVT Fund s Kajmanskih ostrva s 3,9 posto.

Pivaru Tuzla i dalje kontrolira NLB Ljubljana (19,3 posto), te Sarajevska pivara (18,8 posto), IF BIG Sarajevo (11,2 posto) i IF Naprijed Sarajevo (10,6 posto). Većinski dioničari Bihaćke pivovare su Adem Ibrahimpašić (36,4 posto), IF Prof plus Sarajevo (9 posto), IF Bonus Sarajevo (7 posto) i IF MI Group (7 posto).

Banjalučka pivara je u vlasništvu britanskog investicionog fonda Altima. Većinski paket dionica podijeljen je na Altima Global Special Situations Fund Ltd (39,3 posto) i Altima UK Value Investments Limited (26,8 posto), dok preostali udjeli pripadaju Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje RS-a (5,2 posto) i manjim dioničarima.

U Bosni i Hercegovini se, prema pojedinim analizama, godišnje popije oko 2,8 miliona litara piva, a instalirani kapaciteti domaćih pivara iznose tri miliona litara. No, od popijenog piva na uvozno se odnosi 60 posto, a na domaće samo 40 posto, tako da domaći pivari koriste maksimalno do 40 posto instaliranih kapaciteta.

Vanjskotrgovinska komora BiH
Gavran: BiH sve dublje tone u recesiju


Smanjenje deficita i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, koje bi u normalnim uvjetima bilo pohvalno, sada je jako zabrinjavajuće i nije pokazatelj poboljšanja već rasta nezaposlenosti, pada proizvodnje i ukupnog ekonomskog pada i sve dubljeg tonjenja BiH u recesiju, izjavio je Feni projekt menadžer Sektora za makroekonomiju VTK BiH Igor Gavran.

Najveći pad izvoza ove godine ostvaren je u oblasti ruda (posebno metala) i metalskoj industriji (baznoj industriji i autodijelovima) i tu su trendovi najnepovoljniji, kao i očekivanja.

"Posljedice su vrlo aktuelne, prije svega, sramotni postupci ArcelorMittala Zenica, koji je u 2008. godini ostvario 22 miliona KM dobiti, a sada radnike koji su u vrlo teškom položaju, dovodi na ivicu preživljavanja i cjelokupan teret krize prevaljuje isključivo na njih i njihove porodice", kazao je Gavran.

Otpuštanja je sve više i u drugim oblastima, a skoro linearno vidi se veza između pada izvoza u nekom sektoru i pada zaposlenosti.

Drugi aspekt koji je direktno uzročno-posljedično vezan s izvozom je uvoz, jer većina naših izvoznika vrši poslove unutrašnje obrade, pa je time njihov uvoz skoro jednak izvozu. Ovakvo smanjenje izvoza znači, približno isto procentualno a nešto manje vrijednosno, smanjenje i uvoza.

Pored toga najveći pad uvoza ostvaren je u kategoriji luksuznih roba, pa je tako značajno smanjen uvoz motornih vozila.

Pozitivno je, ističe Gavran, smanjenje uvoza prehrambenih proizvoda u mnogim kategorijama, kao i smanjenje uvoza naftnih derivata zahvaljujući radu Rafinerije nafte Bosanski Brod i daljnjem širenju obima njene proizvodnje i asortimana.

Istovremeno, povećanje uvoza sirove nafte je u tom kontekstu pozitivno, jer smanjuje ukupni uvoz i deficit, a otvara i mogućnosti izvoza u sektoru koji je do nedavno bio isključivo uvoznički i najveći generator deficita.

Što se tiče povećanja izvoza i uvoza, rijetka su i procentualno, a naročito vrijednosno.

- Iako simbolično, važno je spomenuti povećanje izvoza u nekim grupama prehrambenih proizvoda, jer ta je oblast 'bolna tačka' naše privrede u kojem je deficit ogroman i najiracionalniji, dodao je Gavran.

BiH je trenutno tržište broj jedan u regionu


Zbog posljedica rata mnogo je razrušenih zgrada, ali i želje za izgradnjom novih objekata i infrastrukture.

http://www.seebiz.net/img/content/herbert-frankenstajn.jpg

Kompanija BASF otvorila je prošle sedmice u Sarajevu nove prostorije, u sklopu kojih se nalazi i najsavremeniji laboratorij za ispitivanje kvaliteta betona i koji će ujedno biti i regionalni centar za BiH, Kosovo, Crnu Goru i Albaniju.

Svečanom otvaranju prisustvovao je i direktor Odjela za centralnu Evropu Herbert Frankenštajn (Frankenstein), koji u razgovoru za "Avaz" kaže da se BASF ne boji krize, jer kada se odlučuje na investiranje, ova kompanija razmišlja dugoročno.

- Ako pogledamo BiH, vidjet ćemo, nažalost, zbog posljedica rata još mnogo razrušenih zgrada, ali i želje vaše zemlje za izgradnjom novih objekata i infrastrukture. Tu BASF vidi svoju šansu. Nijedna druga branša nema takvu perspektivu u BiH kao građevinska industrija. BiH je trenutno tržište broj jedan u regionu - kaže Frankenštajn.

Prema njegovim riječima, BASF se nada da će u BiH zauzeti poziciju koju zaslužuje i koju zauzima širom svijeta.

- Svakodnevno povećavamo tržišni udio u BiH te uz nova ulaganja u tehnologiju i ljudske resurse možemo postati lider u ovoj branši. Laboratorij koji smo otvorili u Sarajevu, ali i pokretni laboratoriji kojima izlazimo direktno na gradilišta pružaju mogućnosti koje niko od naših konkurenata u BiH nema - naglašava Frankenštajn.

Predstavništvo BASF-a u BiH trenutno zapošljava deset radnika, a otvaranjem novog laboratorija planirano je dodatno zapošljavanje.

- Buduće investicije ove kompanije u BiH zavise od daljnjeg razvoja krize, ali kao što sam već kazao, BiH je perspektivno tržište i BASF se sigurno neće zadržati na ovom ulaganju, već će povećanjem udjela doći i do novih ulaganja te zapošljavanja većeg broja radnika - kaže Frankenštajn.


Ispunjenje sna

Frankenštajn kaže da se sa Sarajevom prvi put upoznao za vrijeme Olimpijskih igara u glavnom gradu BiH te da ga od tada želi posjetiti.

- Napokon mi se san ispunio i došao sam ovamo. Ovaj grad je predivan i nastojat ću da dođem za nekoliko mjeseci ponovo. Ali, tada ću pokušati dovesti i generalnog direktora BASF-a i pokazati mu ove ljepote - kaže Frankenštajn.

lol Frankenstein :D

Kako god, go BiH! :okay:

zasto clanovi FBiH predsjednistva na konferencijama/sjednicama piju uvezenu vodu?domaca voda nije dovoljno dobra!? pored lobirane vode mogli su staviti i flasu domace bode,zar ne!?

Swity

Meni najbolji sok, pogotovo onaj od multivitamina, svidja mi se isto pakovanje:cheers:

http://www.merkurdd.ba/files/u3/katalog_1.png

Uvoz veći za više od dvije milijarde od izvoza

Republika Srpska je u 2008. godini izvezla robu u vrijednosti od milijardu i 980 miliona KM, dok je istovremeno uvezena roba u iznosu od četiri milijade i 170 miliona KM.


„Od ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene, 47,6 posto se odnosi na razmjenu sa zemljama članicama EU, a 42,8 posto na razmjenu sa zemljama potpisnicama CEFTA-e i 9,6 posto na razmjenu sa ostalim zemljama“, rekla je danas potpredsjednica Vlade RS-a Jasna Brkić.

Ona je naglasila da je najveći obim vanjskotrgovinske saradnje RS-a sa Srbijom, Italijom, Hrvatskom, Njemačkom, Slovenijom i Austrijom.

„U strukturi ukupnog izvoza u 2008. godini dominiraju glinica, drvo, električna energija, željezne ili čelične cijevi, dijelovi obuće, čelične konstrukcije, rudače, koncentrati željeza itd.“, rekla je Brkić nakon sjednice Vlade i dodala su se u RS-u najviše uvozili naftna ulja, toplovaljani proizvodi od željeza i čelika, peći za grijanje, štednjaci, lijekovi, automobili i druga motorna vozila i telefoni.

„U prva dva mjeseca ove godine vanjskotrgovinski deficit Republike Srpske iznosio je 235,6 miliona KM i smanjen je za 15 posto“, rekla je Brkić.

Entitetska vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku o odobravanju 100.000 KM iz budžetske rezerve za podršku organizaciji koncerta Lenija Kravica u junu u Banjoj Luci.

„Vlada je zatražila od organizatora da omogući potpunu finansijsku kontrolu, te da se dobit upotrijebi kao inicijalna sredstva za organiziranje budućih koncerata“, istakla je pomoćnica generalnog sekretara za informiranje Vera Sajić.

Ona je dodala da je održavanje koncerta Lenija Kravica „značajno za RS i Banju Luku u prvom redu zbog toga što će 100 mladih ljudi raditi 30 dana na pripremi i realizaciji ovog događaja“.

Naglašavajući da će zbog održavanja koncerta biti angažiran kompletan hotelski, ugostitaljski i trgovački poslovni sektor, Sajić je dodala da će ovaj događaj „doprinijeti pozitivnoj medijskoj slici RS-a, te poslati poruku mladim ljudima da je taj entitet dio svjetske urbane kulture“.

Kapital Razvojne banke F BiH 108,5 miliona KM

SARAJEVO, Ukupni kapital Razvojne banke Federacije BiH iznosi 108,5 miliona KM, navodi se u finansijskom izvještaju koji je danas u Mostaru usvojila federalna Vlada u ulozi Skupštine te banke.

Aktiva te banke sada iznosi 229 miliona KM i veća je za 60 miliona KM u odnosu na 30. septembar 2006. godine. Kreditni portfolio banke je 178,5 miliona, što je za 65 miliona više nego 30. juna 2006. godine, saopšteno je iz Vlade FBiH.

U strukturi sredstava 39,7 odsto je usmjeren u poljoprivredu i prehranu, slijedi građevinarstvo sa 18,4 odsto plasmana, dok je u proizvodnju i preradu metala plasirano 15,21 odsto sredstava.

Kvalitetni portfolio Razvojne banke FBiH je 95,16 odsto što je, kako se navodi, iznad važećih bankarskih standarda. Naplativost plasiranih kreditnih sredstava sa 31. decembrom prošle godine je 56,62 odsto.

Vlada je zaključila da se kreditna politika banke definiše pitem programa rada i strategije, o čemu će se izjašnjavati na narednoj sjednici.

Od Nadzornog odbora banke zatraženo je da se, u skladu sa mjerama štednje koje je usvojila Vlada FBiH, smanji rashodovna strana u banci.

Bitka za štednju: Banke se grčevito bore za nove depozite

Usprkos krizi, bankarski sektor BiH zadržao je povjerenje građana. Depoziti u bankama rastu, a dodatni poticaj dala mu je inicijativa da u program osiguranja depozita uđu i banke s pretežno državnim kapitalom

piše Emina Hamzić

Ovo je godina borbe za štednju na svim poljima, najavio je Dino Osmanbegović, predsjednik Udruženja banaka BiH. Zbog loših rezultata poslovanja banke su prisiljene na smanjenje troškova, čija je krajnja mjera otpuštanje radnika zaposlenih na određeno vrijeme. S druge strane traje grčevita borba za depozite, pa je svaka od banaka u zemlji osmislila svoju promotivnu kampanju za štednju, nastojeći na razne načine animirati klijente na oročenje slobodnog novca.

Koncentracija depozita

- Ključno pitanje nije visina kamatnih stopa nego raspoloživost novca. Trenutačno bilježimo blagi rast kamata na štednju i mislim da će se do kraja godine podizanje kamata stabilizirati tako da će biti zadovoljni i deponenti i korisnici kredita - kaže Osmanbegović.

Kao jedna od mjera za ublažavanje učinaka krize razmatra se i opcija da razina osiguranih depozita bude podignuta na 50.000 KM. Inicijativa je došla od Europske banke za obnovu i razvoj, koja je spremna pomoći ako država da dodatne garancije, a što treba biti precizirano na razini Ministarstva finansija i trezora. Prema tvrdnjama Josipa Nevjestića, direktora Agencije za osiguranje depozita BiH, u 24 banke u programu osiguranih depozita nalazi se 15,2 milijarde KM štednje, što je rast od oko osam posto.

- Depoziti su skoncentrirani u četiri banke (Raiffaisen banka, Hypo Alpe-Adria-Banka, Uni credit banka i NLB Razvojna banka Banjaluka, op.a.), koje na računima imaju 8,6 milijardi KM ili 63,3 posto ukupne štednje. Na kraju prošle godine štednja je iznosila 3,5 milijardi KM, što znači da smo uspjeli vratiti poljuljano povjerenje. Sve do listopada prošle godine depoziti su kontinuirano rasli. Od listopada do prosinca 2008. s računa je povučeno 700 milijuna KM, što je poništilo sav dotadašnji rast depozita. Na svu sreću, situacija se smirila i depoziti su vraćeni u banke - istaknuo je Nevjestić, naglašavajući da je Fiskalno vijeće BH podržalo inicijativu da se izmijeni zakonska odredba koja ograničava banke da sudjeluju u programu osiguranja depozita ako u njihovom kapitalu država sudjeluje s više od 10 posto. Prema ranijim zakonskim odredbama u program osiguranja depozita mogle su ući samo banke s minimalno 90 posto privatnog vlasništva. Fiskalno je vijeće ujedno zatražilo od Upravnog odbora Centralne banke da preispita mogućnost izmjene osnovice CBBH.

Promjena politike

- Centralna banka BiH prošle je godine intervenirala sa stopom obvezne rezerve, jer je to jedini instrument koji joj je na raspolaganju. Trenutačno je dnevna likvidnost banaka 900 milijuna KM preko obavezne rezerve. Bude li potrebno, CBBH će dodatno sniziti stopu obvezne rezerve. Dodatnog oslobađanja depozita za banke neće biti, jer u tom bi se slučaju stvorila neravnopravna konkurencija na tržištu - kaže guverner CBBH Kemal Kozarić.

Kozarić je podvukao da je tijekom prošle godine CBBH ostvario rekordan profit od 199,4 milijuna KM, od čega će 119,6 milijuna KM početkom travnja, u skladu s Zakonom o CBBH, biti prebačeno u proračuna institucija BiH. Preostalih 60 milijuna KM bit će utrošeno za kupnju zlata.

Budući da je u BiH snazi Valutni odbor, Centralna je banka obvezna održavati stopostotno devizno pokriće za KM pasivu. Ukupni portfolio deviznih rezervi podijeljen je na likvidni i investicijski dio s ciljem smanjenja ukupnog rizika portfolija putem njegove diverzifikacije. Likvidni portfolio čine devizni depoziti zajedno s gotovinom u trezoru, i on je 75 posto ukupnog portfolija. Investicijski portfolio, koji je zastupljen s 25 posto, odnosi se na investicije u vrijednosne papire središnjih banaka ili vlada europrostora, državne obveznice s rokom dospijeća do tri godine. Kako bi izbjegao utjecaj financijske krize, CBBH je promijenio politiku investiranja deviznih rezervi. Naime, devizne rezerve su iz komercijalnih banaka prebačene u središnje banke zemalja Europske unije i u Banku za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu, čime se CBBH zaštitio od mogućih gubitaka na osnovi deviznih rezervi. Pri tome se CBBH rukovodio prije svega sigurnošću, odnosno potrebom da osigura devizne rezerve, pa tek onda potrebom da ostvari profit.

Manji plasmani

Prema tvrdnjama entitetskih agencija za bankarstvo, bankarski sektor u BiH uspio je zadržati svoju stabilnost zato što je podržana visokim likvidnim rezervama i solidnim kvalitetom aktive. Međutim, profitabilnost banaka znatno je pogrošana. U prošloj su godini banke u Federaciji BiH ostvarile 52,8 posto manju dobit. Gubitak su ostvarile četiri banke u iznosu od 38,2 posto, što je 30 milijuna veći gubitak nego 2007. godine. Dobit je u FBiH ostvarilo 16 banaka, u ukupnom iznosu od 90,1 milijun KM, što je 28 milijuna KM manje nego 2007. godine. Uzrok pada profitabilnosti banaka su smanjeni kreditni plasmani, koji su u 2009. godini pali 24 posto kod poduzeća, odnosno 16 posto kod građana. U 2008. je godini kreditni rast bio umjeren i iznosio je 29 posto na razini cijeloga bankarskog sustava.

- Kreditni plasmani rasli su sve do rujna 2008. godine. Iako je stopa kredita odobrenih privredi (5,6 milijardi KM) i fizičkim licima (5,1 milijardu KM) skoro izjednačena, da se primijetiti da su brže rasli plasmani poduzećima - rekao je Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.

Kako je navela Slavica Injac, direktorica Agencije za bankarstvo RS u Republici Srpskoj, rast bankarskog sektora na kraju 2008. iznosio je sedam posto, što govori da su banke usprkos krizi ojačale svoj kapital. Obim kredita u RS-u u prva dva mjeseca ove godine, kako je kazala, ostao je isti kao i na kraju 2008. Od 10 banka u RS-u devet je poslovalo pozitivno i zajedno su imale profit od 32,7 milijuna KM.

- U 2008. godini ukupni su krediti rasli stopom od 33 posto. Na razini bankarskog sustava RS ukupni plasmani stanovništvu bili su 2,59 milijuna KM ili 1.801 KM po glavi stanovnika, a čine ga krediti bankarskog sektora, mikrokreditnih organizacija i potraživanja na osnovi financijskog leasinga sektora davatelja leasinga - naglasila je Injac.

Visoke kamate

Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, svaki stanovnik BiH u prosjeku je dužan 1.700 KM (850 eura), a svi građani zajedno komercijalnim bankama duguju 6,7 milijardi KM, odnosno 3,35 milijardi eura. Banke, a i njihovi regulatori svjesni su da će zbog ekonomske krize mnogi korisnici kredita, kako fizičke tako i pravne osobe, pasti u financijske teškoće, što se već događa. S obzirom na urednost vraćanja svih bankarskih kredita, uključujući i kredite čije je vraćanje osigurano hipotekom, a koji su znatno zastupljeni u ukupnoj kreditnoj aktivi banaka, Agencija za bankarstvo pripremila je nalog bankama da joj redovno dostavljaju i podatke o ponašanju njihovih dužnika, jesu li uredni ili ne.

- Naravno, u sklopu navedenih aktivnosti pod povećalom FBA bit će sve vrste kredita, naročito u sektorima s većim udjelom u kreditnim aktivnostima banaka te će na osnovi svih analiza Agencija za bankarstvo FBiH kreirati i provoditi svoje, i regulatorne i supervizorske, nadležnosti - kaže Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, ističući da prema sadašnjim pokazateljima klasifikacija kredita nije ugrožena te da ni jedna entitetska agencija za bankarstvo nema instrument kojim bi mogla utjecati na banke da snize kamatne stope na kredite, koje su prema mišljenju mnogih poprilično visoke.

Makroekonomska iskaznica

Pokazatelji BiH u 2008. godini:

• 7,4 posto - prosječna inflacija u BiH
• 4,19 milijardi KM ili 16,7 posto BDP-a - vanjski dug BiH
• 3,6 milijardi KM ili 14,6 posto BDP-a - deficit tekućeg računa
• 23,4 posto - stopa nezaposlenosti
• 1,3 milijarde KM - izravne strane investicije
• 6,3 milijarde KM - devizne rezerve CBBH
• 199,4 milijuna KM - profit CBBH


c/p www.liderpress.hr

Polet farmaceutske industrije: Lijekovi postaju izvozni adut BiH


Najveći pad u izvozu zasad bilježe metalska i drvna industrija, dok farmaceutska industrija BiH u doba recesije uspijeva održati kontinuitet proizvodnje i izvoza, ali i osvajati nova tržišta i to ponajprije - afričko

piše E. J. Felić

U vrijeme recesije, kada domaće kompanije smanjuju obujam proizvodnje zbog nemogućnosti plasmana proizvoda na domaće i inozemno tržište, a statistika bilježi pad trgovinske razmjene, pozornosti je vrijedan svaki poslovni uspjeh, osobito onaj u izvozu koji svi ekonomski analitičari ističu kao jedan od najučinkovitijih odgovora na krizu. Najveći pad u izvozu zbog nemogućnosti plasmana zasad bilježe metalska i drvna industrija, dok farmaceutska industrija BiH uspijeva održati kontinuitet proizvodnje i izvoza, ali i osvojiti nova tržišta. Tako npr. lijekovi i medicinska sredstva postaju glavni izvozni adut BiH na afričkom, ali i tržištima zemalja Istočne i Jugoistočne Europe te Rusije.

Pokrivena Afrika

Još početkom prošle godine, direktor najveće bh. farmaceutske kompanije Bosnalijek Edin Arslanagić najavljivao je znatno povećanje izvoza. Bosnalijek je, ističe i danas Arslanagić, strateški orijentiran prema izvozu, čemu u prilog govori ostvarena petogodišnja prosječna godišnja stopa rasta od 43 posto, a broj zemalja u kojima su aktivni svake godine raste.

- Početak prodaje u Alžiru u fokusu je prvih nekoliko mjeseci ove godine. Plasman naših proizvoda na to veliko afričko tržište možemo očekivati tek potkraj godine. U Africi pokrivamo još sedam zemalja, među kojima je i naš važni partner Libija. Bosnalijekova paleta od dosad registriranih desetak proizvoda može se naći u apotekama svih većih gradova zemalja kao što su Senegal, Obala Slonovače, Kongo, Togo, Benin i Kamerun - kaže Edin Arslanagić.

(Ne)usklađene cijene: Lijekovi jeftiniji nego u regiji

Koliko su realne sadašnje cijene lijekova u BiH?
Cijene lijekova u BiH regulirane su na nekoliko načina i to ostavlja prostora za nejednake kriterije u donošenju cijena po entitetima, a zatim i po kantonima U Bosnalijeku ističu kako poštuju referalne cijene koje je utvrdilo federalno Ministarstvo zdravlja još 2006. godine, i vjeruju da je to najbolji sustav reguliranja cijena. Ovaj sustav osigurava da cijene lijekova budu niže nego u regiji, ali ne dopušta dumping cijene kojim se nekada koriste strani proizvođači kako bi ugrozili poziciju domaćih proizvođača. Međutim, veli direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić, ne dopušta neograničeno visoke cijene koje se formiraju kod proizvoda koji nemaju paralela ili ih imaju vrlo malo. Sustav referalnih cijena primjenjuje se u velikom broju zemalja širom svijeta, a bio je na snazi i u bivšoj Jugoslaviji. Iskustva, kaže, govore da je to sustav koji je najbolji kontrolor cijena na tržištu.

Istodobno s aktivnostima u Africi, Bosnalijek radi i na otvaranju novih tržišta u regiji CIS-a i registraciji svojih proizvoda u zemljama gdje su već aktivni kao što su Rusija, Ukrajina i Moldavija. Ne zanemaruju, nabraja Arslanagić, ni regiju Jugoistočne Europe gdje su, kaže, predanim radom svojim proizvodima pokrili sve republike bivše Jugoslavije osim Slovenije, a prisutni su i u Albaniji. Broj država u kojima imaju registrirane aktivnosti, ističe, već dovoljno govore o njihovoj izvoznoj orijentaciji.

Ipak, globalna je kriza pogodila sve industrijske sektore pa tako i farmaceutski. Ipak, farmaceutska je industrija sektor zasad među najmanje pogođen u ovoj krizi.

- Prateći objave rezultata kompanija iz naše industrije možemo primijetiti da je veliki broj kompanija u 2008. godini, ostvario dobre rezultate, ali bit će zanimljivo pratiti kako će se stvari razvijati u 2009. godini, za koju vjerujemo da će biti teža od prethodne - objašnjava Arslanagić.

Planirano preuzimanje

Trenutačna kriza odrazila se i na Bosnalijek s obzirom na to da kontrakcija ponude novca na tržištu utječe na odluke kupaca i potrošača. Dodatno, farmaceutima ne ide na ruku to što su valute poput ruske rublje i ukrajinske hrivnje znatno devalvirale pa i taj činitlj utječe na konkurentost Bosnalijekovih proizvoda na tim tržištima.

Unatoč tome, proizvođači lijekova ne odriču se ambicioznih planova. Doduše, nisu još preuzeli nijednu od farmaceutskih kompanija u Europi, kao što su najavljivali jer, tumači Arslanagić, nijedna od tvrtki koje su promatrali nije se uklopila u Bosnalijekovu strategiju.

- I dalje se namjeravamo i na taj način pojaviti na tržištu EU. Cijene kompanija su u padu pa se naše strpljenje na tom polju pokazalo opravdanim - veli Arslanagić i ističe da je jedan od oslonaca Bosnalijekova uspjeha efikasan razvojni centar gdje kontinuirano rade na razvoju novih proizvoda i njihova plasmana na tržišta. Ovo je, ističe, jedan od najvažnijih generatora rasta prihoda Bosnalijeka, pogotovo na domaćem tržištu.

- Za ovu godinu smo na bh. tržište planirali plasirati 11 novih proizvoda nakon čega ćemo početi njihovu registraciju i u inozemstvu. Osim toga imamo i planove za širenje proizvodnih kapaciteta i nekoliko projekata je u fazi pripreme, čime ćemo povećati proizvodne kapacitete naše kompanije i osigurati uvjete za dugoročan rast - tvrdi direktor Bosnalijeka i dodaje da intenzivno rade na pripremi proizvoda koji će se naći na tržištu 2010. godine. Pregovaraju i s nekoliko multinacionalnih kompanija o uspostavljanju suradnje, tako da će zasigurno bh. farmaceutsko tržište i u predstojećim godinama biti bogatije za određen broj visoko kvalitetnih proizvoda koje će na tržište plasirati Bosnalijek.

Lakši uvoz

Novi državni zakon o lijekovima izazvao je mnoge rasprave. Arslanagić kaže da je to sasvim normalno u demokratskim zemljama kao što je BiH. Istina je, kaže, da se zakon pokušao donijeti bez sudjelovanja domaćih proizvođača i struke, ali to nije uspjelo jer su i domaći proizvođači i farmaceuti željeli biti dio ovog izuzetno važnog procesa. Na kraju se pokazalo da smo i mi, kaže, u potpunosti kompetentni donijeti zakon na državnoj razini sukladan zakonima EU.

- Ispočetka se činilo da će zakon nametnuti međunarodna zajednica ali vjerujemo da su i oni sretni što je kvalitetan zakon donesen koncenzusom naših političara i struke, što je način na koji bi trebalo postupati i u drugim slučajevima u našoj zemlji. Što se tiče statusa domaćih farmaceutskih kompanija u odnosu na inozemne, dovoljan je podatak koji proizlazi iz naših procjena da domaći proizvođači na bh. tržištu sudjeluju sa svega 20-ak posto. Vjerujem da je ta informacija dovoljna da bi se zaključilo kako su inozemni proizvođači u boljoj poziciji na bh. farmaceutskom tržištu od nas, domaćih farmaceutskih kuća - kaže Arslanagić.

Liberalizacija trgovine s EU i primjena CEFTA sporazuma ipak, čini se, nisu dolile još ulja na vatru. U Bosnalijeku zasad ne vide efekte primjene tih dvaju sporazuma, što je uzrokovano inflacijom u cijelom svijetu, koja je dovela do rasta cijena sirovina koje se koriste u farmaceutskoj proizvodnji.

- Vjerujemo da je to smanjenje carinskih obaveza u stvari zaustavilo rast cijena, koji bi se možda dogodio zbog rasta cijena ulaznih materijala. Svakako podržavamo svaki vid liberalizacije trgovinskih odnosa i sa zemljama regiona i sa zemljama EU, ali vlast mora biti u stanju da zastupa interese domaćih proizvođača onda kada smatra da ovakvi sporazumi mogu dovesti do smanjenja obima poslovanja domaćih kompanija - veli direktor najveće bh. farmaceutske kompanije i zaključuje da im se ipak čini da se farmaceutski proizvodi u BiH uvoze mnogo lakše nego što se izvoze.

Rast prihoda od 24 posto

Najveća bh. farmaceutska kompanija Bosnalijek, kako ističe njezin direktor Edin Arslanagić, u 2008. godini ispunila je ambiciozne ciljeve zacrtane godinu prije. Ostvarili su ukupan prihod od 109 milijuna KM što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 24 posto.
- Vraćajući se nekoliko godina unatrag kako bi analizirali našu današnju poziciju, u odnosu na prethodne godine, dovoljno je reći da nam prosječna godišnja stopa rasta ukupnih prihoda za proteklih pet godina iznosi 10 posto, što nije ostvarilo mnogo kompanija iz farmaceutske industrije - kaće Arslanagić.

Mađari žele ulagati i u jugoistočnu Bosnu
Mađarska je zainteresirana za investicije u energetiku, BH Telecom, turizam i poljoprivredu...


Ako su neke zemlje, poput Austrije i Slovenije, aktivne na ovom području i na bh. tržištu, tu onda ima prostora i za mađarski kapital, izjavio je jučer u Goraždu mađarski ambasador u BiH Imre Varga.

U susretu sa kantonalnim premijerom Nazifom Uručijem, ministrom privrede Mustafom Kurtovićem i goraždanskim načelnikom Muhamedom Ramovićem Varga je najavio značajnija ulaganja mađarskih privrednika u BiH.

Dogovoreno je da razgovori o konkretnijim mogućnostima ulaganja u jugoistočnu Bosnu budu organizirani u naredne dvije sedmice.

- Veliko je interesiranje i vodimo intenzivne razgovore s različitim subjektima bh. privrede - kazao je Varga.

Ambasador je podsjetio da je Mađarska zainteresirana za investicije u energetiku, BH Telecom, turizam i poljoprivredu, a posebno u reciklažu otpada.

- Naši biznismeni manje poznaju vašu zemlju nego Hrvatsku ili Srbiju, ali to ne mora biti prepreka u razvoju naših odnosa - kazao je ambasador Varga navodeći da su investicije iz Mađarske u BiH, za razliku od ostalih zemalja regiona, za sada simbolične.

Welcome dear friends :D

BORAC TRAVNIK

http://img266.imageshack.us/img266/8937/52825688.jpg (http://img266.imageshack.us/my.php?image=52825688.jpg)

http://img266.imageshack.us/img266/2527/borac.jpg (http://img266.imageshack.us/my.php?image=borac.jpg)

http://img266.imageshack.us/img266/6736/59439334.jpg (http://img266.imageshack.us/my.php?image=59439334.jpg)

NERZZ BEŠLAGIĆ VISOKO

http://img518.imageshack.us/img518/6329/nerzz.png (http://img518.imageshack.us/my.php?image=nerzz.png)

http://img412.imageshack.us/img412/1291/asss.png (http://img412.imageshack.us/my.php?image=asss.png)

http://img412.imageshack.us/img412/2351/nezz.jpg (http://img412.imageshack.us/my.php?image=nezz.jpg)

http://img412.imageshack.us/img412/3953/32689385.jpg (http://img412.imageshack.us/my.php?image=32689385.jpg)

Blagi porast izvoza voda iz BiH


U prva dva mjeseca ove godine evidentan je blagi porast izvoza voda iz BiH, te pad uvoza, što predstavlja svojevrsno ohrabrenje, rečeno je na Izbornoj skupštini Grupacije bezalkoholnih pića pri Vanjsko-trgovinskoj komori BiH, održanoj u Kiseljaku.

Za razliku od ove godine, prošla godina obilježena je velikim deficitom u oblasti izvoza voda u BiH. „Tako je izvezena voda u vrijednosti od 12 miliona KM dok je uvoz iznosio 148 miliona KM“, izjavila je Feni sekretar Grupacije Selma Bašagić.

Ona je potvrdila da su razmatrane i aktivnosti Agencije za sigurnost hrane u BiH. Ta je agencija pripremila dva pravilnika o vodama - Pravilnik o prirodnim izvorskim vodama, prirodnim mineralnim vodama i stolnim vodama, te Pravilnik o higijenskoj ispravnosti voda.

Pravilnici će biti dostavljeni Vijeću ministara BiH na usvajanje. Na skupštini je izabrano i novo rukovodstvo Grupacije. Novi je predsjednik direktor Vitinke iz Zvornika Vladan Andrić, a dva potpredsjednika su direktorica za kvalitet u Coca Coli Sanja Pokrajčić i direktor Bihaćke pivovare Edin Ibrahimpašić.

Nije mi jasno zbog cega mi uvozimo vodu????

Imamo 1000 domaci kompanija poput Sarajevske Voda, Sarajevski Kiseljak, Ilidzanski Dijamant, Oaza, Vitinka...

I meni to nije jasno, i jos nase vode su ubjedljivo bolje nego ove sto uvozimo iz Hr, ili Srbije npr, vazda javljaju neke bakterije i sl. u tim vodama,a opet u tolikim kolicinama uvoz :S

odgovor na ovo je:
1: lobiizam,
2: marketing,
a i bahatost naroda

stop uvozu voda! mozemo pola evrope snabdijevati vodom, a mi uvozimo posrane Jane, Mihajlove, Vode vode, i ostale pored nasih Kruna, Vitinke, Olimpije, Sarajevske, Dijamanta, Oaze itd itd

Flasiranu vodu ne prodaje kvalitet vec distribucija, ako istu ne mozes kupiti u svakom granapu u svakoj zabiti onda je ni ne kupujes!

Po tome je rang lista:

1. Jana
2. Jana
3. Jana
...

I drugo je naravno kvalitet, ruku na srce u BiH valja jedino Vivia i donekle Sarajevska voda (Pivarina), sve ostalo je bljutavo do zla boga...

O mineralnih, valja jedino Sarajevski Kiseljak, ostalo ujeda za oci...:ohno::ohno::ohno:

^^lično mišljenje naravno

1.Kiseljak
2.Dijamant
3.Sarajevska
....
....
....
....
....
....
....Jana

ja janu nikada ne pijem, i kada sam u Hrvatskoj ne pijem je jer sam je probao nekoliko puta u Sloveniji i bila je sva nekakva ljigava po ustima a ja se jadnik ponadao onim drugim s okusom voća a ono još gora.

Dijamant, Kiseljak, Sarajevska su meni najbolje, doduše kada sam u Sloveniji pijem samo Radensku :)

Meni Ilidzanski dijamanant sa okusom limona:)

U BiH gotovo pola miliona nezaposlenih

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH do marta je prijavljeno 491.797 nezaposlenih, što je više za 3.299 lica ili 0,68 odsto nego prethodnog mjeseca, rekao je danas u Sarajevu direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Huso Sarić.

Sarić je rekao da je u Republici Srpskoj (RS) u februaru na evidenciji Zavoda za zapošljavanje evidentirano 136.624 lica, što je za 1.826 lica ili 1,35 odsto više nego prethodnog mjeseca.

U Federaciji BiH (FBiH) u istom periodu evidentirana su 343.402 nezaposlena lica, što je više za 1.228 lica ili 0,36 odsto, a u Brčko Distriktu broj nezaposlenih porastao je za 245 ili 2,13 odsto i ukupno iznosi 11.771, dodao je on.

Sarić je na konferenciji za novinare naglasio da se od oktobra prošle godine do februara ove godine povećao broj nezaposlenih za 14.277 lica ili 2,99 odsto, u odnosu na prethodne mjesece prošle godine.

"U RS je zabilježeno povećanje broja nezaposlenih za 4.198 lica u odnosu na prethodne mjesece prošle godine, u FBiH povećanje za 10.505, a u Brčko distriktu broj nezaposlenih se smanjio za 426 lica", objasnio je Sarić.

Prema njegovim riječima, uticaj globalne ekonomske krize se osjeti i u BiH, tako da broj lica kojima je prestao radni odnos u BiH od oktobra prošle do februara ove godine iznosi 26.683, od čega je 10.398 žena.

"Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru ove godine broj zaposlenih iznosio je 729.207, a od toga je 288.263 žena", rekao je Sarić i dodao da stopa registrovane nezaposlenosti za isti mjesec iznosi 40,1 odsto i manja je za 0,5 odsto u odnosu na decembar prošle godine.

Novo na domaćem tržištu

http://img171.imageshack.us/img171/3460/6ivar.jpg

PPDIVUT BiH: Nužnost radikalnije zaštite domaće proizvodnje

Prekomjeran i neopravdan uvoz iz Srbije i Hrvatske.

Izjava nekih zvaničnika Privredne komore Srbije da bi eventualno donošenje zakona kojim bi se zaštitila domaća proizvodnja u BiH bila “nepopularna mjera” te da bi “na duži rok bila štetna, prije svega za preduzeća u BiH”. Ova izjava neprijatno je iznenadila Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH (PPDIVUT BiH).

PPDIVUT u nedjelju u saopćenju podsjeća na nužnost radikalnije zaštite domaće proizvodnje jer je prekomjeran uvoz svega i svačega u prošloj godini iznosio preko devet milijardi KM, a u čemu je dominantan uvoz hrane.

Na policama brojnih tržnih centara u BiH nalaze se pretežno robe uvezene iz Srbije i Hrvatske, a kada zahtijevamo da se i naša proizvodnja nađe na tržištima zemalja u okruženju, onda nam te države i njihovi trgovački lanci i centri postavljaju visoke kriterije i barijere kakve uvoz njihovih proizvoda na naše tržište ne poznaje, ističe PPDIVUT.

PPDIVUT smatra da je u proteklih 15 godina bilo “dovoljno prekomjernog i neopravdanog uvoza iz Srbije i Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište te da je krajnje vrijeme da se to zaustavi”. Namjera izjava predstavnika Privredne komore Srbije je da privreda BiH postane “žrtveno janje” s ciljem da tržište BiH preplave proizvodi zemalja u okruženju kao spas njihovim posrnulim privredama i spašavanje radnih mjesta u tim državama, upozorava PPDIVUT.

Članstvo i organi Samostalnog sindikata PPDIVUT BiH ubjeđeni su da je donošenje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje na nivou države BiH potrebnije nego ikad. Ta aktivnost je, ustvari, osnova svim akcijama koje se preduzimaju na ublažavanju posljedica ekonomske krize, koju je moguće prevladati povećanom domaćom proizvodnjom i održavanjem uposlenosti i radnih mjesta, uz smanjenje prekomjernog i eliminiranje neopravdanog uvoza, stoji u saopćenju koje je potpisao predsjednik PPDIVUT-a Mehmed Avdagić.

(FENA)

Domaca Bellissima otvorila jos jedan shop u Sani Grand City Sarajevo.

Mujo Selimović kupio Business.hr

Vlasnik Grupacije MIMS Mujo Selimović kupio je hrvatski poslovni dnevni list i portal Business.hr, koji je četiri godine bio vlasništvo švedskog izdavača "Bonniera", saznaje Srna u hrvatskim poslovnim krugovima.

Zbog ekonomske krize, "Bonnier" je ove godine skidao sve investicije koje nisu uhodane.

"Business" je bio u dugovima, jer su mu, između ostalog, velike firme o kojima je pisao "bez dlake na jeziku", zbog toga uskratile oglase, naveo je izvor Srne i dodao da su plate bila velike, što je bio jedan od razloga gubitaka.

"Business" je u Hrvatskoj važio za jedini slobodan medij, gdje se moglo kritički pisati.

Ovaj list, koji se bavio ekonomskim temama, imao je tri ponude i to od "Novog lista" iz Rijeke, "MIMS-a" i švicarske kompanije "Ringier".

Urednik lista je Đurđica Klancir, a novi vlasnik još nije saopštio ime novog urednika.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/090423071

^^

Konacno da mi nesta kupimo u regionu!

Bimal nastavlja da ulaže u agrar

BRČKO - Jedina fabrika jestivog ulja u BiH, "Bimal" iz Brčkog, bez obzira na posljedice globalne ekonomske krize, nastaviće da ulaže u primarnu poljoprivrednu proizvodnju kako bi obezbijedila dovoljne količine sirovina.

"Bimal" je planove objavio na jučerašnjem petom izdanju 'Danu uljarica', kojim je na simboličan način označen početak proljećne sjetve i realizacije planova ove kompanije za povećanje udjela domaćih sirovina u proizvodnji jestivog ulja.

U prisustvu predstavnika ministarstava za poljoprivredu RS, Federacije BiH i Brčko distrikta, pomoćnik generalnog direktora za privrednu politiku "Bimala" Ševal Suljkanović i šef sektora komercijala-sirovine Aleksandar Duvnjak, predstavili su tokom diskusije dosadašnje rezultate podsticaja, koje su obezbijedili za unapređenje proizvodnje uljarica u BiH. Ističući da je "Bimal" zadovoljan partnerstvom s proizvođačima uljarica, generalni direktor "Bimala" Ilija Studen je naglasio da je ova kompanija, bez obzira na teškoće i prisutnu krizu, vrlo stabilan i afirmisan regionalni proizvođač jestovog ulja.

"Uz to, neprekidno ulažemo u primarnu poljoprivredu, jer, pored obostranog interesa firme i partnera, smatramo da je to bitna industrijska grana za cjelokupan ekonomski razvoj zemlje. Obezbjeđenjem boljih uslova za uzgoj uljanog sjemena u BiH, 'Bimal' motiviše poljoprivrednike i nudi im razlog više da se odluče za uljarice koje mi preuzimamo i uredno plaćamo po garantovanim i povoljnim cijenama. Ratari mogu da računaju i na preporuke stručnjaka koji kažu da su uljana repica i soja vrlo bitne za plodored na obradivim parcelama", dodao je Studen.

"Bimal" je ove godine prvi put na "Dan uljarica" nagradio najuspješnije poljoprivredne proizvođače s kojima sarađuju. Priznanje "Zlatna uljarica" uručeno je Poljoprivrednom dobru "Semberija" iz Bijeljine koje od ukupno 2.600 hektara obradivih površina s kojima raspolaže, soju i uljanu repicu sije na 500 do 600 hektara. Isto priznanje dobila su dvojica ratara s područja Brčko distrikta Branko Milanović i Mato Grgić, a sa 3.000 litara jestivog suncokretovog ulja nagrađeno je 260 radnika Poljoprivrednog dobra "Semberija".

http://www.nezavisne.com/ekonomija/vijesti/39949/Bimal-nastavlja-da-ulaze-u-agrar.html

Novo na domaćem tržištu

http://img171.imageshack.us/img171/3460/6ivar.jpg

Ha-haa...
Ovo je extra. Ko ovo pravi?

Ha-haa...
Ovo je extra. Ko ovo pravi?


Photoshop - this was just a joke :)

Novi uspjeh Mesne industrije ˝Menprom˝

Zlatna i bronzana medalja ˝Novosadskog sajma˝

Na predstojećem Novosadskom poljoprivrednom sajmu, 76. po redu koji će se održati od 09. do 16. maja tekuće godine, učešće će uzeti veliki broj izlagača sa područja cijele ex Jugoslavije i država regiona. No prije samog izlagačkog dijela sajma obavljeno je ocjenjivanje kvaliteta proizvoda na kojima su nagrađeni najbolji među najboljima.

U izuzetno jakoj konkurenciji Mesna industrija Menprom iz Tuzle je početkom ovog mjeseca u ocjeni kvaliteta proizvoda u svoju kolektivnu zbirku medalja i plaketa dodala jos dvije vrlo bitne.Riječ je o ZLATNOJ MEDALJI za pileći parizer Pollo 400 gr. kao i BRONZANOJ MEDALJI za Pileću hrenovku Pollo.

Pomenuta dva proizvoda su već i prije bili nagrađivani za kvalitet i dizajn u izuzetno jakim konkurencijama što znači da su medalje potvrda već stećenog kvaliteta .Dizajn proizvoda kao i brand pod čijim su imenom proizvodi, važani su faktori prilikom izbora proizvoda i samog ocjenjivanja žirija.

Ove godine veliki broj mesnih indutrija sa svojim proizvodima u kategorijama ocjenjivanja kvaliteta proizvoda je bio prisutan sa područja cijele BiH, Hrvatske, Srbije I Crne Gore što je za mesnu industriju Menprom tim veće priznanje kada se radi o takvoj konkurenciji.

Menpromu je uručeno još jedno bitno priznanje koje je došlo u pravo vrijeme kao potvrda svega urađenog i potvrda svih certifikata koje je Menprom implementirao tokom proteklih godina. Riječ je o Povelji za kvalitet proizvoda sa certifikatom Halal hrane koja je ujedno potvrda svega prethodno rečenog.

Cilj je da BiH postane evropski centar halal biznisa

Projekt za halal hab u Gračanici već je gotov...

Dosadašnji direktor kompanije Interšped Hasib Salkić neće više biti na čelu te firme. Iako još ništa nije formalno, u budućnosti ima velike planove s partnerima iz inozemstva. S partnerima iz Malezije namjerava u BiH graditi nekoliko halal habova, centara za proizvodnju i distribuciju halal proizvoda.

- Proizvođači hrane u segmentu halala su i velike evropske kompanije, kao što su Nestle, Kolinska... koje svoje proizvode šalju u Indoneziju, Maleziju... Veće evropske proizvođače namjeravamo pridobiti da proizvodnju prebace u BiH, da gotove proizvode skladište i putem logističkih kompanija iz BiH transportiraju za Maleziju i druge zainteresirane zemlje. S druge strane, i roba iz tih zemalja namijenjena evropskom tržištu dolazila bi u te centre. Cilj nam je postati centar halal biznisa u Evropi - objašnjava Salkić.

Kaže da je projekt za halal hab u Gračanici već gotov, a mogući lokaliteti za ostale su Čapljina, lokacija između Sarajeva i Zenice te Bihać. Dodaje da bi organizacija Halal Europe, čiji je izvršni direktor, u narednom periodu trebala raditi na svjesnosti o halalu u cijeloj Evropi.

Prema Salkićevim riječima, i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH uskoro će biti oformljena grupacija proizvođača s halal certifikatom.

Osim halal biznisa, Salkić s respektabilnom investicionom grupacijom namjerava graditi i generalni bh. logistički centar, površine od oko 20.000 kvadrata skladišnog prostora i svim pratećim transportnim servisima za kopneni, pomorski i avio kargo saobraćaj. Detalje nije htio spominjati.

Dogovori u Maleziji sljedeće sedmice

Delegacija nekoliko bh. privrednika, predstavnika Vanjskotrgovinske komore i Agencije za halal certificiranje iz Tuzle boravit će na Svjetskom halal forumu, koji će 4. i 5. maja biti održan u Kuala Lumpuru. Jedan od govornika će biti i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.

- Agencija će, najvjerovatnije, potpisati protokol o gradnji laboratorije za ispitivanje halal proizvoda, a vjerovatno i o osnivanju halal akademije. S dijelom poslovne zajednice Malezije potpisat ćemo i protokol o mogućnosti gradnje halal habova u BiH - kaže Salkić.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/cilj-je-da-bih-postane-evropski-centar-halal-biznisa

Delegati usvojili zakon
Ekonomski rat zbog zaštite domaće proizvodnje

Prijedlog Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, kojeg je jučer usvojio Dom naroda Parlameta Bosne i Hercegovine, izazvao je lavinu suprostavljenih mišljenja među političarima, ekonomistima te običnim građanima.
Zakon, čiji je predlagač bio Jerko Ivanković Lijanović, iz Narodne stranke Radom za boljitak, između ostalog definira vraćanje pune carinske tarife za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske i Srbije, kako bi se bh. tržište zaštitilo od prekomjernog uvoza.

Nakon usvajanja, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević oštro je reagovao kazavši kako time BiH krši odredbe Sporazuma CEFTA, te istakao da su susjedne zemlje već najavile kontramjere, u vidu zabrane uvoza određenih artikala iz naše zemlje.

Za usvajanje zakona, kojim se predviđa uvođenje carinske tarife za proizvode od mesa i mlijeko, voće, povrće, piće i alkohol, te druge proizvode koji se bescarinski uvoze iz susjednih država, glasali su bošnjački i srpski delegati, dok je pet delegata iz Kluba Hrvata u Domu naroda BiH bilo protiv.

Admir Kapo, predsjednik Udruženja ‘Kupujmo i koristimo domaće’ odlučno tvrdi da se radi o dobrom zakonu koji ne krši potpisane međunarodne sporazume.

“Jasno je da su zemlje u okruženju već najavile kontramjere, jer su shvatile da gube kolač u vrijednosti od 2,5 milijarde KM. Naime, zbog prekomjernog uvoza iz Hrvatske mi smo u deficitu milijardu i 700 miliona KM, a zbog uvoza iz Srbije naša držva je u minusu 800 miliona KM. Ove zemlje se bogate iz džepova naših građana, a žalosno je da se degati iz reda hrvatskog naroda koji dobijaju platu iz budžeta naše zemlje, a istovremeno lobirajaći i rade za interese druge države”, kazao je Kapo, aludirajući na protivljenje hrvatskih delegata usvajanju ovog zakona.

Suprotno tvrdnjama ministra Zirojevića da kršimo Sporazum CEFTA-e, Kapo naglašava da se ne izlazimo iz okvira odredbi međunarodnih sporazuma.

“Bosna i Hercegovina je posljednja potpisala Sporazum CEFTA jer je tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić tražio da se uvede klauzula, po kojoj možemo zabraniti prekomjeran uvoz proizvoda, kako bi zaštitili naše resurse. Ovim zakonom mi ne diskriminiramo Srbiju i Hrvatsku, već našu zemlju dovodimo u ravnopravan položaj sa njima”, zaključuje Kapo.

Ovaj vam je zakon glup :nuts:

Evidentiran porast stranih investicija u BiH
U prva četiri mjeseca ove godine, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, evidentiran je porast priliva direktnih stranih ulaganja u BiH, koja iznose 126.419.578 evra.
Agencija za promociju stranih investicija BiH /FIPA/ saopštila je danas da su najveći evidentirani ulagači za prva četiri mjeseca ove godine Austrija sa 35.675.114 evra i Slovenija sa 16.064.116 evra.

"Uzimajući u obzir svjetska ekonomska kretanja i cjelokupnu situaciju, strana ulaganja za prva četiri mjeseca obećavaju. Nastojanja da se svjetskoj javnosti BiH prikaže kao zemlja sa povoljnim okruženjem za ulaganje dala su rezultate", navodi se u saopštenju.

Prema podacima Fipe, ukupna strana ulaganja u BiH, od maja 1994. do maja 2009. godine, iznose 5,6 milijardi evra.

Eh, posto je sutra 1.maj nadam se da ce kupovina kod sviju biti u znaku 387 :D

Bankari tvrde kako je prosječna kamatna stopa u BiH najniža u odnosu na okruženje
Povodom tvrdnji da banke neosnovano podižu kamatne stopa, stav Udruženja banaka BiH jest da su banke dužne poštivati zakonske propise koje regulišu ovu oblast, a posebno Zakon o zaštiti potrošača BiH, istaknuto je na press-konferenciji ovog udruženja u Sarajevu.

Što se tiče zakonitosti ugovora i ugovornih odredbi, za to je isključivo nadležan sud. Zakonom je također predviđena uloga ombudsmana i inspekcijskih organa kao nosioca zaštite potrošača s kojima će Udruženje banaka usko sarađivati. Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kazao je da će bankama iz Ureda ombudsmana biti upućeno 16 preporuka koje su uglavnom na fonu poštivanja zakonskih propisa, a posebno Zakona o zaštiti potrošača. One nisu ništa posebno novo. Ombudsman naglašava određene stvari koje su banke dužne da usklade sa Zakonom o zaštiti potrošača. Stav Udruženja banka jest da se zakon mora poštivati i neka svaka banka odgovara ako je prekršila zakonske propise, kazao je Mišić.

Rukovodilac za bankarske poslove Samir Lačević prezentirao je podatke o bankarskom sektoru BiH u 2008. Prosječna kamatna stopa u BiH, kako je rekao, najniža je u odnosu na okruženje. Poređenja radi, prema službenim pokazateljima MMF-a, prosječne kamatne stope u BiH u 2008. su iznosile 6,98%, u Hrvatskoj 10,07, a u Srbiji 18,11%. Što se tiče prosječnih kamatnih stopa po metodologiji Centralne banke BiH, one u zadnjih šest mjeseci u vremenu krize nisu imale značajni trend rasta.

Određeni broj banaka koji se odlučio na povećanje kamatnih stopa to je učinio u skladu sa svojom poslovnom politikom i ugovornom klauzulom s klijentom, kažu u Udruženju banaka. Posebno naglašavaju da je promjenljiva kamatna stopa predviđena Zakonom o obligacionim odnosima i Zakonom o zaštiti potrošača BiH.

Zahvaljujući dosljedno izvršenoj reformi bankarskog sektora i tržišnim uvjetima privređivanja, kapitalna osnova sektora se povećala za dva puta u posljednje četiri godine, odnosno s 1,1 milijarde KM na 2,2 milijarde KM, a ukupna aktiva s 9,2 milijarde KM na 21,1 milijardu KM. Depoziti građana su s 2,5 milijardi KM u istom periodu porasli na 5,3 milijarde KM, što potvrđuje činjenicu da je bankarski sektor u BiH stabilan i likvidan. I pored toga, profitabilnost bankarskog sektora u 2008. je bitno smanjena u odnosu na prethodne godine, i to posebno utjecajem četvrtog kvartala 2008. Neto dobit od 82,9 miliona KM predstavlja umanjenje od 45% u odnosu na prethodnu godinu.

c/p www.svevijesti.ba

Delegati usvojili zakon
Ekonomski rat zbog zaštite domaće proizvodnje



.


Koji glupi zakon. Povećat će cijene proizvoda, i domaćih i stranih i povećat će dodatno neefikasnost ionako skroz neefikasne Bih privrede. Na kraju će najviše ispaštati bih građani. Problem uopće nije u prevelikom uvozu, nego u premalom izvozu.

Koji glupi zakon. Povećat će cijene proizvoda, i domaćih i stranih i povećat će dodatno neefikasnost ionako skroz neefikasne Bih privrede. Na kraju će najviše ispaštati bih građani. Problem uopće nije u prevelikom uvozu, nego u premalom izvozu.

Kad nam ne daju da izvozimo u HR i SRB.

Sto je Karlovacko pivo bolje od Sarajevsko ili Necktar?
Sto je Jana bolja od Sarajevske Vode ili Vitinke?

Skoro da nema BiH proizvoda u HR i SRB, dok je u BiH u supermarketima skoro sve iz HR i SRB pa cak mlijeko.

Nisu zato krivi nasi, nego ove dvije zemlje koje ne daju da mi izvozimo tamo.

Glupost :bash:

Cisto primjera radi u hrvatskoj ima cijela serija proizvoda koji se proizvode u bih i cijenom su dosta povoljni a sa ovim bosanskim zaostravanjem odnosa sa ekonomskog aspekta ce i njima cijena narast
Keksi iz prijedora kostaju manje nego krasevi keksi iz zagreba (iako su zapravo i ti jeftiniji keksi krasevi) , police u ducanima u hrvatskoj su puni proizvoda iz BIH i srbije
I jos nesto proizvodi koji se proizvode u herzegovini se cesto uzmaju kao nekakva vrsta domace proizvodnje jer eto posto bar pola hrvatske potjece ili ima rodbinu iz BIH , svako povecanje standarda u BIH ne smatraju kao nesto lose ali ovako bi se moglo desit da se tamo standard jos smanji
Nije istina da nema BIH proizvoda u RH , pa argeta pasteta od piletina , iako je slovenska robna marka se proizvodi u sarajevu , i dosta drugih proizvoda ili barem određenih sastojaka za proizvode
BIH je sijamski blizanac RH i srbije i demografski ali i ekonomski , prometno potpuno ovisno podrucje o hrvatskoj i srbiji , jednostavno nema snage nit prava uvodit pritiske i glupe poteze , jer ionako ce na kraju samo stanovnici bih stadat od kojih dobar dio su i građani hrvatske i srbije

NIKO NAMA NIJE KRIV ZA UVOZ!

Prestanite da kupujete uvezene stvari pa ce se taj uvoz i smanjiti,kod nas je i govno tudje bolje samo nek je tudje.

primjera radi,uvozimo vode iako su nase po kvalitetu 10000000000000000000X BOLJE ,ne samo od susjednih nego u svijetu, od 4 najbolje vode u svijetu 3 su iz BIH 2 iz Travnika i 1 Sarajevo ,a ona je iz Teksasa.


recimo pivo,imamo 7 pivo na svijetu (SARAJEVSKO) a mi svaki sljam pijemo.


Znaci da bi sprijecili toliki uvoz moramo dosta manje kupovati te artikle inace nema nas nigdje,kupujmo ono samo sto mi u BIH nemamo,a ono sto imamo onda nek nam je to prioritet.

Prvi halal park u BiH
Datum: 04.05.2009 19:11
Autor: Zeda
KUALA LUMPUR - "Širbegović grupa" i HDC, glavni malezijski autoritet u razvoju halal inicijativa, potpisali su juče u Kuala Lumpuru Memorandum o razumijevanju o saradnji na projektu prvog halal parka u BiH.

Planirano je da prvi bosanski halal park bude smješten u Gračanici, u poslovnoj zoni "Širbegović grupe".

"Projekat je vrijedan oko 100 miliona evra, a trebalo bi da donosi godišnju zaradu od oko 500 miliona evra. Za dvije godine, koliko je potrebno za podizanje halal parka kod Gračanice, biće otvoreno nekoliko hiljada radnih mjesta", saopšteno je iz "Širbegović grupe".

Potpisivanju memoranduma u Kuala Lumpuru, u okviru 4. svjetskog halal foruma, prisustvovao je reisu-l-ulema Mustafa Cerić.

On je u predavanju o temi "Strateške investicije u halal industriji" naglasio da je islam vjera moralnih zahtjeva koji imaju za cilj da štite i reprodukuju zdrav ljudski život te da tako treba razumjeti halal princip, na kojem stoji svijet i na kojem se produžava ljudska vrsta.

Prvi halal park u BiH
Datum: 04.05.2009 19:11
Autor: Zeda
KUALA LUMPUR - "Širbegović grupa" i HDC, glavni malezijski autoritet u razvoju halal inicijativa, potpisali su juče u Kuala Lumpuru Memorandum o razumijevanju o saradnji na projektu prvog halal parka u BiH.

Planirano je da prvi bosanski halal park bude smješten u Gračanici, u poslovnoj zoni "Širbegović grupe".

"Projekat je vrijedan oko 100 miliona evra, a trebalo bi da donosi godišnju zaradu od oko 500 miliona evra. Za dvije godine, koliko je potrebno za podizanje halal parka kod Gračanice, biće otvoreno nekoliko hiljada radnih mjesta", saopšteno je iz "Širbegović grupe".

Potpisivanju memoranduma u Kuala Lumpuru, u okviru 4. svjetskog halal foruma, prisustvovao je reisu-l-ulema Mustafa Cerić.

On je u predavanju o temi "Strateške investicije u halal industriji" naglasio da je islam vjera moralnih zahtjeva koji imaju za cilj da štite i reprodukuju zdrav ljudski život te da tako treba razumjeti halal princip, na kojem stoji svijet i na kojem se produžava ljudska vrsta.

Ovo je super projekat, cim je Sirbegovic upitanju onda je to sigurno:cheers:

Prvi halal park u BiH
Datum: 04.05.2009 19:11
Autor: Zeda
KUALA LUMPUR - "Širbegović grupa" i HDC, glavni malezijski autoritet u razvoju halal inicijativa, potpisali su juče u Kuala Lumpuru Memorandum o razumijevanju o saradnji na projektu prvog halal parka u BiH.

Planirano je da prvi bosanski halal park bude smješten u Gračanici, u poslovnoj zoni "Širbegović grupe".

"Projekat je vrijedan oko 100 miliona evra, a trebalo bi da donosi godišnju zaradu od oko 500 miliona evra. Za dvije godine, koliko je potrebno za podizanje halal parka kod Gračanice, biće otvoreno nekoliko hiljada radnih mjesta", saopšteno je iz "Širbegović grupe".

Potpisivanju memoranduma u Kuala Lumpuru, u okviru 4. svjetskog halal foruma, prisustvovao je reisu-l-ulema Mustafa Cerić.

On je u predavanju o temi "Strateške investicije u halal industriji" naglasio da je islam vjera moralnih zahtjeva koji imaju za cilj da štite i reprodukuju zdrav ljudski život te da tako treba razumjeti halal princip, na kojem stoji svijet i na kojem se produžava ljudska vrsta.

Odlicno - svaka marka iz vlastite produkcije je za pohvalu - a sume o koji ma je rjec, nije kusur... nadam se, da ce to povuci i stimulirati druge proizvodjace :okay:

FIRMA "GRID BH" DOBILA KONCESIJE ZA GRADNJU TRI MINI HIDROCENTRALE U
04.05.2009.


Firma "Grid BH" iz Sarajeva planira na području Srednjobosanskog kantona (SBK) izgraditi još tri mini hidrocentrale za koje je dobila koncesije, izjavio je direktor ove firme Hamdija Hadžić, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Prva mini hidrocentrala, koja se nalazi na Prusačkoj rijeci, u općini Donji Vakuf, snage 1,2 megavata, puštena je u rad krajem aprila. U ovaj projekat "Grid BH" je, u saradnji sa njemačkim partnerom, uložio oko četiri miliona KM.


(Biznis.ba/Onasa)

I sta se sad podrazumijeva pod taj ''halal park''?

citaj: http://www.individual.com/story.php?story=100570439

Svjetska banka pokrenula projekat vrijedan 3,5 miliona dolara

BIHAĆ, Za projekat Zaštite šumsko-planinskih područja u BiH, koji je pokrenula Svjetska banka, biće izdvojeno 3,5 miliona dolara - rekla je danas u Bihaću Jessica Mott, rukovodilac tima Svjetske banke za zaštitu šumsko-planinskih područja u BiH.

Ona je dodala da je cilj projekta da se sa trenutnih pola procenta adekvatno zaštićenih područja dostigne evropski standard koji iznosi tri odsto.

Prema njenim riječima, projekat predviđa i uspostavljanje tri nacionalna parka u BiH, među kojima je na prvom mjestu nacionalni park Una.

“Uspostavljanjem ovog nacionalnog parka procenat zaštićenih šumskih područja popeće se na 1,5 odsto”, rekla je Mot tokom današnjeg susreta sa predstavicima Vlade Unsko-sanskog kantona i opštine Bihać.

Ona je istakla neophodnost uklanjanja svih prepreka za uspostavljanje ovog parka,a prije svega bespravne gradnje i izrazila očekivanje Svjetske banke da će 15 odsto operativnih troškova biti obezbijeđeno iz domaćih budžeta.

“Nacionalni park i sam mora pokrivati dio svojih troškova, zbog čega je neophodno izgraditi planove održivog turizma”, rekla je Mot.

Savjetnik federalnog ministra prostornog uređenja Tomislav Lukić najavio je da će do kraja maja biti završena procedura za izbor rukovodećih i upravnih struktura Javnog preduzeća “Nacionalni park Una”, te da će uz usvajanje Statuta i pravilnika ovo preduzeće i faktički početi sa radom.

“Federalna Vlada će u naredne tri godine za rad nacionalnog parka izdvajati po milion maraka godišnje”, istako je Lukić.

Premijer Unsko-sanskog kantona Šemsudin Dedić obećao je da će kantonalni budžet u narednim godinama predvidjeti značajnija sredstva za nacionalni park Una.

“Mnogi razvojni projekti ovog dijela BiH temelje se upravo na razvoju nacionalnog parka Una”, rekao je Dedić.

(capital.ba)

Wth is a halal?

I am sooo confused >.>

Halal znači nešto kao dozvoljeno, legitimno...misli se na sve što je dozvoljeno u islamu a ne odnosi se kao što mnogi misle samo na hranu (primjera radi meso), nego i na poslovanje itd...

Hope it makes more sence for you now:)

Jews have "kosher"
Muslims have "halal"

Evo i članka iz Avaza u vezi tog halal parka


http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2009/halal-park.jpg
Proizvodnja halal hrane je razvojna šansa BiH
U Gračanici će biti izgrađena poslovna zona u kojoj će se primjenjivati halal standardi...
06.05.2009. 18:00

Proizvodnja halal hrane je velika razvojna šansa za BiH, a izgradnjom halal parka - poslovne zone u Gračanici otvara se mogućnost upošljavanja više hiljada radnika, izjavio je jučer za "Dnevni avaz" Faruk Širbegović, vlasnik kompanije "Širbegović", koja će graditi buduću poslovnu zonu.

Širbegović je iz Kuala Lumpura, gdje je na Svjetskom halal forumu potpisao Memorandum o razumijevanju s ključnom malezijskom kompanijom za tu vrstu proizvodnje hrane, istakao da se radi o velikom projektu koji će otvoriti mogućnost da BiH izađe na svjetsko i evropsko tržište halal hrane.

Od njive do stola

- Halal park je prostor gdje će se proizvoditi različiti prehrambeni proizvodi po halal standardima. Radi se o više pogona i nekoliko fabrika koje će na integralan način proizvoditi hranu, doslovce od njive do stola, i voditi računa o zahtjevima tog standarda. Da bi se neko kvalifikovao za halal standard, mora imati i HACCAP certifikat - kaže Širbegović.

Prema njegovim riječima, bh. kompanije bi mogle izvoziti takvu hranu na evropsko tržište halal hrane koje je drugo po veličini u svijetu.

- Najveće je Azija, a 30 posto halal hrane proda se u Evropi. BiH je, izuzimajući Tursku, najperspektivnija evropska zemlja za proizvodnju halal hrane, zbog populacije, geografskog položaja i resursa koje imamo - navodi Širbegović, dodajući da je on samo jedan od investitora u ovaj projekt, a da je u toku pronalazak strateškog partnera iz svijeta.

Brazil broj jedan

Kako ističe, znakovito je da je najveći proizvođač halal hrane u svijetu Brazil, a da mnoge zapadne kompanije proizvode prema tim standardima.

- Oni su uvidjeli prednosti i snagu tog tržišta. Ono je i naša šansa da zaposlimo veliki broj ljudi. Puno bh. proizvođača možemo staviti u lanac osiguravanja sirovina za halal hranu. Na taj način bismo iskoristili resurse, koje sada ne koristimo, jer ljudi ne vide tržište na koje bi plasirali proizvode - smatra Širbegović.

Ukupna vrijednost investicije na površini od oko 20 hektara procjenjuje se na 100 miliona eura i predviđa godišnji promet od oko 500 miliona eura kada halal park počne funkcionirati u punom kapacitetu.

Hiljade vrsta proizvoda

Širbegović kaže da je projekt, čija je izrada pri kraju, već ušao u regulacioni plan.

- Nedopustivo je da mi ne prepoznajemo potencijal ovog tržišta. To važi i za vlast i za poslovni sektor. Ovaj projekt je kompatibilan sa sadašnjom poljoprivrednom politikom, ali donosi novu vrijednost. Mi trebamo izvoziti gotove proizvode, a u halal parku će se moći proizvoditi hiljade različitih vrsta prehrambenih artikala - kaže Širbegović.


Autor: T. LAZOVIĆ

Halal znači nešto kao dozvoljeno, legitimno...misli se na sve što je dozvoljeno u islamu a ne odnosi se kao što mnogi misle samo na hranu (primjera radi meso), nego i na poslovanje itd...

Hope it makes more sence for you now:)

Ah ok, hvala. :cheers:

Kupujmo domaće
Nema većih pomaka u afirmaciji domaćih proizvoda


Na području Tuzlanskog kantona registrovano je 2261 subjekata u grupi "Trgovine na veliko" i "Trgovine na malo". Broj registrovanih jedinica u sastvu poslovnih i drugih subjekata iznosi 2080 od ukupnog broja registrovanih jedinica na području TK a registrovanih obrtnika na podrčju TK je 3431. Broj zaposlenih u djelatnosti trgovine je 14.086 što predstavlja 16,89 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih u TK.
Prosječna plata u oblasti trgovine je 496,60 KM.

Upoređivanje cijena osnovnih životnih namirnica u TK sa prosječnim cijenama u Federaciji u decembru 2008. godine, pokazuje je da su nešto niže i to hljeb za 8,07%, brašno za 8,19%, mlijeko za 7,29 % i ulje za 2,84%.

Ovo su zvaničeni podaci iz Izvještaja Ministarstva za prošlu godinu.

Kada se odmaknemo od statističkih podataka, u praksi imamo situaciju da se mnogi bave trgovinom, što na veliko što na malo, gdje su uposlenici prijavljeni ili rade na crno. Vlada šarenilo ponude svih vrsta roba. Iako se od prije par godina pokušava afirmisati domaća proizdvodnja većih pomaka nije bilo.

Da bi čuli mišljenja i ideje o zaštiti domaćih proizvoda Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja TK je organizovalo dva sastanka sa prestavnicima Kantonalne privredne komore, udruženjem građana „Zaštita potrošača“, Obrtničkom komora TK i RPC Tuzla Inkubator Lipnica. Zajednički zaključak je bio da je potrebno izraditi kriterije koji bi bili uslov za Javni poziv svim zainteresovanim u prikupljanju programa za akciju „Kupujmo domaće“, te je Ministarstvo u junu 2008 izradilo odgovarajuće kriterije ali još uvijek čekaju podršku Vlade TK.

Osim podrške svih nivoa vlasti potrebno je i dosta truda da se promijeni svijest građana kada su domaći proizvodi u pitanju, a zatim i na boljem pozicioniranju u trgovinama domaćih proizvoda u odnosu na inostrane. Ono što mnoge građane koči kada je u pitanju kupovina nekih domaćih proizvoda su cijena i kvalitet, pa ako su domaći proizvodi skuplji bez obzira na kvalitet od uvoznih malo ko će se odlučiti za kupovinu domaćih proizvoda.

Zadnjih godina bilježi se porast otvaranja velikih trgovinskih lanaca koji nude široke lepeze proizvoda. Prema riječima ministra trgovine TK Zorana Milića, nisu zakonom obavezni da prodaju i naše proizvode. Sve je stvar dobre volje što domaćom proizvođačima ne ide na ruku.

Hajmo vako, sta je vas top 10 BH proizvoda?:

Moje je:

1. Sarajevsko Pivo
2. Violeta
3. Dita
4. Fabrika Duhana Sarajevo
5. Vegafruit
6. Milkos
7. Vispak
8. Bimal
9. Preminger
10. Vitaminka

Get a life Nino! :D

Nini je na drugom mjestu violeta tariguz:D

Oslobodjenje ima novi dizajn:

http://oslobodjenje.ba/

BiH ima izvrsne resurse za korištenje energije vjetra

... i to je jedna od njenih šansi za privlačenje stranih investicija, otvaranje radnih mjesta i općenito povećanje njenog bruto nacionalnog dohotka.

Ovo su neke od poruka s današnje prezentacije u njemačkoj ambasadi u Sarajevu, tokom koje je ambasador Njemačke u BiH Joachim Schmidt uručio ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladenu Zirojeviću elektronski atlas vjetrova.

Kako je kazao ambasador Schmidt, radi se o dokumentu zasnovanom na meteorološkim podacima sakupljanim 30 godina, koji dopušta procjenu situacije s vjetrovima za svako područje u BiH.

Pomoću atlasa je moguće tačnije lociranje i procjena kapaciteta pojedinih područja te lakše planiranje izgradnje postrojenja.

Ambasador Schmidt je dalje naveo da je ukupni potencijal energije dobijene od vjetra u BiH oko 2.000 MW, ali se smatra da je iskoristivo oko 900 MW. Međutim, ovaj potencijal u BiH do sada nije korišten.

- Ostaje nada da će BiH nove mogućnosti koristiti mudrije jer one mogu privući investicije, stvarati nova radna mjesta i povećati nacionalni dohodak.

Zirojević je istaknuo da je BiH potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, čime je preuzela obavezu da promovira proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Najavio je da će se do kraja godine završiti studija koja će pokazati kolike su mogućnosti priključenja tih oblasti u postojeću elektromrežu, da se sagleda putna infrastruktura i drugo.

Atlas pokazuje da su za korištenje ovog potencijala najinteresantnija područja oko Bihaća, Tomislav-Grada, Livna, Glamoča, Mostara i dijela istočne Hercegovine, u području Trebinja i Gacka.

Na prezentaciji su bili prisutni i predstavnici resornih entitetskih ministarstava i javnih preduzeća.

- Tu su eksplicitno na deset lokacija u prvom ciklusu i još šest u drugom ciklusu potvrdilo da prostori općina Glamoč, Livno, Tomislav-Grad, Posušje, Široki Brijeg, Mostar, Ravno i Stolac posjeduju potreban potencijal, rekao je Marinčić.

Firme iz BiH mogu dati doprinos u izgradnji takvih postrojenja u izgradnji pristupnih puteva, montaži ili elektrostrojarskom dijelu, ali turbine moraju biti iz inozemstva, kazao je Marinčić.

Na kraju je naglasio da su česti susreti s potencijalnim stranim investitorima, "ali ruke su nam vezane zbog ovih razloga, od procedure izdavanja dozvole do nepostojanja pravne regulative".

(FENA)

Rudnici "Kreke" dobili nagradu španskog magazina

Rudnicima "Kreka" Tuzla dodijeljena je nagrada "International Award to the best Enterprise Image 2009." za ostvarene biznis planove.

Nagradu u oblasti biznis planova u domenu industrije dodijelio je španski magazin "Actualidad", čije je sjedište u Madridu, a distribuira se u više od 70 zemalja. Radi se o magazinu za turizam, industriju i komercijalu.

Nagrada za ostvarene biznis planove samo je jedna u nizu nagrada koje su Rudnici "Kreka" dobili u posljednjih desetak godina.

Ostvarena nagrada ujedno je i poticaj tuzlanskim rudarima za postizanje izvanrednih rezultata i u budućnosti, a ovogodišnji cilj je ostvarenje godišnje proizvodnje od 2.600.000 tona iskopanog uglja, poručuju iz rudnika "Kreka".

(FENA)

ILIDŽA: U maju prvi MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA I TURISTIČKA BERZA


Na Ilidži će od 21. do 25. maja biti održan 1. međunarodni sajam turizma i turistička berza "BiH horeca fest", u organizaciji Udruženja hotelijera i restoratera BiH. Cilj sajma i berze je promocija i valorizacija ...
... dostignuća u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, od tehnoloških do organizacionih i kvalitativnih parametara.

U sklopu sajma će biti održan i međunarodni simpozij o temi "Kontinentalni turizam, programi i razvoj" i savjetovanje "BiH turistički proizvod, brendiranje i tržišna verifikacija".

Sajamski prostori će biti u Kulturno-sportskom centru Ilidža, Hotelu Hollywood, Termalnoj rivieri i Hotelu Terme, a u upotrebi će biti i 20.000 kvadratnih metara otvorenog sajamskog prostora.

Na sajmu će biti predstavljeni projektovanje, gradnja i opremanje hotela i ugostiteljskih objekata, proizvodnja i distribucija robe široke potrošnje, kamp i sportska oprema, lov, ribolov i hortikultura, a uz domaće predstavnike turizma očekuju se i gosti iz regiona.

Bit će upriličene i specijalizirane manifestacije kao što su: Internacionalno takmičenje ugostiteljskih radnika -Gastro horeca fest, Festival znanja i umijeća učenika ugostiteljskih škola, Prvi radno-takmičarski susret ugostiteljskih radnika BiH, Vino horeca fest i Pivo horeca fest.

(Biznis.ba / Fena)

NEGATIVNI SALDO BIH MANJI ZA MILIJARDU KM

U posljednjih šest godina negativni saldo robne razmjene BiH s inostranstvom skoro je udvostručen: s 5,9 milijardi KM iz 2003. godine porastao je na 9,5 milijardi KM u 2008. godini. Za sve te godine, izvoz je rastao brže od uvoza, ...

... ali je uprkos tom pozitivnom trendu negativni saldo sve više rastao zbog bitno različite polazne osnove izvoza odnosno uvoza. Prema predviđanjima ekonomista, u 2009. godini, negativni saldo neće porasti u odnosu na godinu ranije nego će osjetno pasti i to za cijelui milijardu KM. To je izravna posljedica pada vanjskotrgovinske aktivnosti koja se ogleda i u strmoglavom padu izvoza i u još strmoglavijem padu uvoza. To će ujedno biti i jedina „korist“ od aktuelne globalne recesije.

(Biznis.ba/Slobodna Bosna)

ENERGOINVESTOVA TEHNOLOGIJA PRIVUKLA KOREJU

Sarajevska kompanija Energoinvest s uspjehom je okončala višemjesečne pregovore s korejskom kompanijom Iljin Electric Ltd koja je pokazala interes za licencnu proizvodnju Energoinvestovog visokonaponskog prekidača.

Taj patent Energoinvest je osvojio i zaštitio još prije više od trideset godina kada se probio među prvih šest kompanija u svijetu koje su razvile vlastiti model visokonaponskog prekidača. Kako će Korejcima za ovladavanje proizvodnjom visokonaponskog prekidača trebati najmanje dvije godine, ugovorom je precizirano da u tom razdoblju prekidače kupuje od Energoinvestove tvornice u Meksiku Energomex, koja je u 100-postotnom vlasništvu sarajevske kompanije.

Energomex zapošljava oko 80 radnika, a godišnji prihod kompanije iznosi oko 25 miliona dolara.
Također je dogovoreno da dvije kompanije zajednički rade na ovladavanju novog tipa (245 kV) visokonaponskog prekidača, za čiju su proizvodnju podjednako zainteresirani i Energoinvest i njegov novi partner iz Koreje.
Prvu licencu za proizvodnju visokonaponskog prekidača Energoinvest je prodao još prije 25 godina nizozemskoj kompaniji Holec Coq, što je u poslovnim krugovima Evrope odjeknulo kao prvorazredna senzacija zbog narušenog pravila po kojem se transfer tehnologija odvija sa evropskog zapada na evropski (jugo)istok.

Projekat osvajanja novog visokonaponskog prekidača, u koji se Energoinvest namjerava upustiti s Korejcima, ubraja se u najznačajnije naučnoistraživačke projekte na tlu BiH pokrenute nakon rata. Uspjeh ovog projekta nesumnjivo će doprinijeti novoj regionalnoj afirmaciji Energoinvesta, koji je do pred rat u oblasti prenosa električne energije spadao u sami evropski vrh.


(Biznis.ba/Slobodna Bosna)

^^

Bravo za energoinvest!

Dobit rudnika skoro šest miliona maraka

Oko tri miliona maraka investirali smo bez bankarskih zaduženja, kazao je Haračić...

Banovićki rudari u prošloj godini proizveli su i plasirali 1.531.890 tona separisanog uglja i ostvarili dobit od 5.754.768 maraka.

Na ovakav rezultat rudnika najviše je utjecao prebačen plan proizvodnje uglja za 31.890 tona te znatno smanjenje troškova u drugim segmentima.

Predsjednik Nadzornog odbora RMU Banovići Emin Haračić kaže za "Avaz" da su svi zacrtani ciljevi lani ostvareni, osim investicija koje su prenesene u ovu godinu.

- Oko tri miliona maraka investirali smo bez bankarskih zaduženja. Preostalih sedam miliona KM neiskorištenih na početku ove godine upotrijebili smo u realizaciju investicija započetih prošle godine - kaže Haračić.

Skupštini RMU Banovići upućen je izvještaj, koji bi trebao biti usvojen narednog mjeseca.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/dobit-rudnika-skoro-sest-miliona-maraka

Industrijska proizvodnja u aprilu veća u odnosu na martovsku

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u aprilu 2009. u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2008. manja je za 11,8 posto, a u odnosu na proizvodnju iz aprila 2008. manja je za 5,9 posto, dok je u odnosu na proizvodnju iz marta ove godine veća za tri posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca ove godine u poređenju s istim periodom 2008. manja je za 9,6 posto. U području rudarstva veća je za 6,2 posto, u području prerađivačke industrije manja je za 17,3 posto, a u području snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom veća je za dva posto.

Gledano prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2008. proizvodnja bilježi povećanje energije za 4,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4 posto, dok je zabilježeno smanjenje intermedijalnih proizvoda, osim energije za 25,7 posto, kapitalnih proizvoda za 37,6 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 32,7 posto.


.

U martu prosječna netoplata 795,20 KM

Prosječna mjesečna isplaćena netoplata po zaposlenom za mart u Federaciji BiH iznosila je 795,20 KM, što je nominalno više za 1,3 posto u odnosu na
februar.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena netoplata po zaposlenom za mart je nominalno viša za 9,9 posto, a realno za 8,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prosječna mjesečna isplaćena brutoplata po zaposlenom za mart u Federaciji BiH je iznosila 1.208,02 KM, što je nominalno više za 1,3 posto u odnosu na februar.

Prosječna mjesečna isplaćena brutoplata po zaposlenom za mart je nominalno viša za 13,5 posto, a realno za 12,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

(Federalni zavod za statistiku)




Za E-RS:

Netoplaca mart: 781 KM (399,32 €)
Brutoplaca mart: .193 KM (609,97 €)

(Republika Srpska Institute of Statistics)


.

http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/05-2009/svecanost-u-kovanu.jpg

Ugovor o proizvodnji 150 kotlova na biomasu
Ugovor o proizvodnji 150 kotlova vrijedan je 800.000 maraka...
18.05.2009. 18:00
Gračanička firma Kovan, specijalizirana za proizvodnju kotlova na biomasu, potpisala je sa slovenskom kompanijom Bioles Horizont ugovor o proizvodnji 150 kotlova vrijednih 800.000 maraka.

- Naša firma zapošljava 50 radnika. Ovim ugovorom stvaraju se mogućnosti da u teško vrijeme za ekonomiju uposlimo i nove ljude. Time ćemo izvoz, koji je u 2008. iznosio 1,5 miliona maraka, povećati za 50 posto. Na ovaj način Kovan širi svoju mrežu u Evropi, jer ćemo putem naših partnera u Sloveniji eko-kotlove izvoziti u Njemačku, Austriju, Češku, pa i u Portugal - kazao je vlasnik Kovana Said Karalić.

Dejan Cverlin, predstavnik Bioles Horizonta, istakao je da je ova firma imala proizvodnju biomase za oko 30 miliona maraka, a osim toga uspješno se bavi i klimatizacijom i prozračivanjem solarnim sistemima.


Bravo KOVAN. Svaka čast, naše inovacije...Ehhh volio bih da imamo na stotine ovakvih firmi koje rade proizvode od A do Ž

Jel ovo plata u Federaciji opet visa nego u RS?

Sajam 'Gradnja i obnova 2009' u Sarajevu

Međunarodna sajamska manifestacija “Gradnja i obnova 2009″ održat će se u sarajevskoj Skenderiji od 19. do 22. maja 2009. godine. Sajam bilježi više od 30. godina organizovanja u centru Skenderija, te predstavlja jednu od najznačajnih privrednih manifestacija u regionu, putem koje se prezentiraju noviteti u svijetu građevinarstva i arhitekture.

Jedan od izlagača na ovogodišnjem sajmu je i firma Xella BH koja će na preko 100 m2 izložbenog prostora predstaviti paletu proizvoda Ytong te prezentirati Ytong sistem gradnje. Osnova Ytong sistema gradnje su Ytong termo blokovi, veoma cijenjeni u cijelom svijetu, a posebna značajka im je što se proizvode od prirodnih sirovina. Ytong spada u grupu ekoloških građevinskih materijala i omogućava zdravo stanovanje, a čine ga prirodne sirovine: gips, kreč i kvarcni pijesak. U okviru Sajma, Xella BH će predstaviti i Ytong sistem gradnje kroz živu prezentaciju gradnje.


Xella BH je novoosnovana kompanija koja je krajem prošle godine, kupivši 75,4% dionica postala većinski vlasnik tvornice Siporex u Tuzli u koju će investirati 23 miliona eura. Ovim je naša zemlja postala dijelom porodice koju čini preko 30 zemalja u svijetu u kojima Xella posjeduje 76 fabrika. Xella BH je inače dio grupacije „Xella International“ koja osim cijele Evrope pokriva i tržišta Kine, SAD, Meksika i Čilea. Grupacija zapošljava 8 000 radnika, a u 2008. godini ostvarili su promet od preko 1,4 milijarde eura. U Bosni i Hercegovini, u narednom periodu se očekuje profitabilan rast i povećanje udjela u postojećim tržištima.

(capital.ba/comart.ba)

Uvijek je i bila :)

Na ovo se dodaje topli obrok + prijevoz, koji su u martu iznosili 213 KM + 65 KM = 278 KM

Dakle, plata za mart u FBiH zapravo iznosi 1073 KM (548 EUR).

Stranica 76. izvjestaja http://www.fzs.ba/Bilten0409.pdf

Znaci topli obrok + prijevoz se dodaje 1:1 na netoplacu i ne oporeziva se?

Da li svaki radnik prima to ili samo pojedine grane?


.

Tacno tako, topli obrok i naknada za prijevoz nisu oporezivi do odredjenog iznosa, mislim da je za topli obrok to 16 KM/dnevno i naknada za prijevoz 50 KM/mjesecno. Preko tog iznosa su oporezivi.

Tako recimo u tekstilnoj industriji radnik npr dobije platu 400 KM na koju se placaju doprinosi i dobije jos ovih cca 300 KM, pa je tako njegova stvarna plata 700 KM. Topli obrok i naknada za prijevoz ako se isplacuju u novcu se uplacuju na tekuci racun, ne u gotovini.

Razlog zasto u FBiH topli obrok i naknada za prijevoz nisu ukljuceni u neto prosjecnu platu je zbog toga sto su i zakon o penzionom fondu i o invalidima vezani za prosjecnu platu, tipa da neko dobija 60% prosjecne plate u FBiH kao naknadu za invaliditet, i zbog toga je vlastim au interesu da na svaki moguci nacin odrzava zvanicnu prosjecnu platu na sto nizem nivou. :ohno:

A ineca, jako jako je tesko naci osobu koja ne prima naknadu za topli obrok i prijevoz...

Vrlo zanimljivo - hvala za informacije
(Da li se bavis sa privredom ili nesto slicno?)

Malo "biznisujem".

Tercijarna djelatnost sto bi se nekad reklo - konsalting u IT

Ah okay ...

me too - ali u segmentu pharmaceutics & sales

Preduzeća prijete obustavom proizvodnje i neplaćanjem poreza

Predstavnici Asocijacije proizvodnih preduzeća RS-a upozorili su danas da će sva preduzuća u RS-u prekinuti proizvodnju na 24 sata ako vlasti RS-a i BiH ne zaštite i pomognu domaću proizvodnju.

Istakli su i da su odlučni u namjeri da zaštite svoje proizvođače, a ako u tome ne budu uspjeli, rečeno je, prestat će državi plaćati poreze i 1. augusta „napraviti proizvodnu revoluciju na ulicama RS-a i BiH“.

Na današnjem sastanku s predstavncima Vlade RS-a, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Inspektorata RS-a privrednici su ponovo ukazali na probleme te najavili da će zaključke sa sastanka uputiti entitetskom premijeru Miloradu Dodiku i zatražiti hitno rješavanje svojih problema.

Direktor Asocijacije proizvodnih preduzeća RS-a Blaž Buljić tvrdi da je „RS postala pijaca evropskog smeća“.

On kaže da domaći proizvođači imaju šta da ponude svojim i građanima drugih zemalja, ali je neophodna pomoć vlasti.

„Ako Evropska unija subvencionira s 52 posto svoju proizvodnju, a mi tek sada imamo četiri posto, kako onda da opstanemo. Prema tome, država mora da daje nama kako bismo bili konkurenti“, rekao je direktor Asocijacije proizvodnih preduzeća RS-a.

Direktor Banjalučke pivare Nikolas Peni rekao je da će se ako građani ne počnu da kupuju domaće proizvode i ako RS i BiH nastave s uvozom proizvoda kao do sada domaća privreda urušiti.

„Veliki problem je primjena CEFTA-e jer BiH poštuje ovaj sporazum u potpunosti, dok druge zemlje u okruženju to izbjegavaju“, rekao je Peni.

Pomoćnica ministra trgovine i turizma Dušanka Tegeltija tvrdi da Vlada i resorno ministarstvo pokušavaju na sve načine pomoći domaćim proizvođačima.
http://www.sarajevo-x.com/clanak/090518093

"Bihać u fokusu": E. Kopušar u Bihaću


U okviru projekta «Bihać u fokusu» u organizaciji Centra za civilno društvo Kyodo i Općine Bihać, pod pokroviteljstvom Specijalnog predstavnika Europske unije u BiH i Direkcije za europske integracije BiH kao partnera, u posjetu Bihaću boravio je otpravnik poslova Ambasade Republike Slovenije Edvard Kopušar.

http://www.biscani.net/slike_novosti/lipovacakopusar.jpg

Nakon sastanka kod općinskog načelnika, delegacija je posjetila mljekaru "Meggle" Bihać, nekoliko bihaćkih povrtlara, te je sudjelovala u izuzetno dobro posjećenoj debata na temu „ Održiva poljoprivredna i stočna proizvodnja u regionu Bihaća - ocjena stanja poljoprivrede USK kao preduvjet ekonomskog, ekološkog i socijalno održivog razvoja".

- "Turizam i poljoprivreda su okosnica razvoja ovog kraja i ja od naših partnera očekujem da će nam pomoći da razvijamo ove grane, a posebnu pažnju moramo obratiti na šanse da privučemo sredstva iz EU fondova. To zahtjeva ozbiljan pristup izradi projekata i Bihać traži ozbiljne partnere s kojima će aplicirati za ova sredstva", kazao je načelnik Bihaća mr. Hamdija Lipovača ovom prigodom.

Nj.E. Edvard Kopušar istaknuo je da mu je posebno zadovoljstvo što je u okviru ovog projekta on, koji ima jako dobre odnose s gradovima u Sloveniji, dobio prigodu da bolje upozna lokalne prilike u Bihaću.

www.biscani.net


.

KONCERN TEMELJ RAZVOJA


Odluka Skupštine dioničara JP Elektroprivreda BiH, predstavnika Vlade Federacije BiH i malih dioničara o preuzimanju udjela Federacije BiH u privrednim društvima-rudnicima u FBiH je nastavak aktivnosti oko izgradnje jedinstvenog elektroenergetskog sektora u FBiH.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo izjavio je Feni kako su tom odlukom stvorene pravne pretpostavke da kapital u rudnicima kojim je raspolagala FBiH bude prenesen na Elektroprivredu BiH, kao i pretpostavke za formiranje koncerna.

Koncem će činiti JP Elektroprivreda BiH i sedam rudnika: Kreka, Đurđevik, Kakanj, Breza, Zenica, Abid Lolić i Gračani-ca. Po riječima ministra Heće, sljedeća aktivnost je potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i JP Elektroprivreda BiH o prenosu kapitala rudnika kako bi se započelo osnivanje koncerna, a što bi trebalo biti završeno sredinom godine.

Ministar Hećo ističe kako se formiranjem koncerna, koji će brojati oko 17.000 radnika, rudnicima uglja otvaraju no-
ve razvojne perspektive i stvaraju uvjeti za poboljšanje so-cijalno-materijalnog statusa rudara jer rudnici dobijaju sigurnog kupca, dok Elektroprivreda BiH dobija pouzdano snabdijevanje osnovnom sirovinom za postojeće i nove, buduće termokapacitete. Po njegovim riječima, formiranje koncerna će biti temelj za razvoj ostalih industrijskih grana kao Što su metalska, građevinska, drvna, tekstilna i ostale industrijske grane.

SEKTOR

Energetski sektor je kičma privrednog razvoja svake zemlje

- Stabilan energetski sektor je kičma privrednog razvoja svake zemlje, naglasio je ministar Hećo. Po njegovim riječima, prava radnika unutar koncerna će, također, biti izjednačena, s time da se radi o procesu u sklopu kojega svi trebaju računati na to da da bi zaradili novac, moraju realizirati zacrtane planove proizvodnje.

Ministar Hećo također je istaknuo potrebu modernizacije rudnika u FBiH, navodeći da je Elektroprivreda BiH zadužena za ulaganje u rudnike, čime će biti podignut nivo proizvodnje i standarda, te poboljšan položaj rudara u svim rudnicima.

- Želimo napraviti efikasan sistem unutar kojeg će biti izjednačen položaj svih zaposlenih. Ovo je svijetla taČka budući da je očigledno da imamo izuzetno stabilan i efikasan energetski sektor, kazao je ministar Hećo.




(Biznis.ba/Oslobođenje)

BOSNALIJEK: PROŠLA GODINA BILA NAJUSPJEŠNIJA POSLOVNA GODINA



Kako je saopćeno iz ove komopanije, prema izvještaju Uprave Bosnalijeka, prošla godina bila je najuspješnija poslovna godina za kompaniju.

Ostvaren je rast izvoza od 73 posto na godišnjem nivou i povećanje njegovog učešća u ukupnom prihodu od prodaje s 25 posto u 2007. godini na 35 posto u 2008. te je kompanija zadržala vodeću poziciju na tržištu BiH.

Nakon usvajanja Godišnjeg izvještaja o poslovanju Društva za 2008., s izvještajima revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, Nadzorni odbor razmatrao je prijedlog raspodjele i način upotrebe dobiti ostvarene u prošloj godini.

Donesena je Odluka kojom se skupštini Društva predlaže da se dio dobiti od 802.746,60 KM ili 10 posto izdvoji u fond rezervi Društva, dio dobiti od 2.190.838,44 KM za isplatu dividende dioničarima Društva, što po dionici iznosi 0,28 KM, te da se ostatak dobiti od 5.190.042,96 izdvoji za investiranje u unapređenje i razvoj djelatnosti Društva.

Prema ocjeni Nadzornog odbora, Bosnalijek je u 2008. ostvario izuzetno uspješne rezultate u svim segmentima svog poslovanja.

Nadzorni odbor je podržao spremnost Uprave kompanije da, u vremenu globalne finansijske krize, dio dobiti podijeli svojim dioničarima.

Trajna orijentiranost Bosnalijeka prema interesima dioničara, zaposlenika i potrošača se potvrđuje u ambicioznim razvojnim planovima koje kompanija nastavlja realizirati i tokom 2009., kontinuirano prateći kretanja na tržištima izazvana finansijskom krizom.

Nadzorni odbor je usvojio Poslovni plan Bosnalijeka za 2009., koji uz uračunate mjere opreza predviđa nastavak rasta prodaje proizvoda na domaćem i inozemnim tržištima, uz kontinuirano širenje poslovanja na međunarodnom planu.

Planirani su ukupni prihodi od prodaje od 112,7 miliona KM s godišnjim rastom od 5,20 posto i netodobit od 9,1 milion KM uz rast od 10,87 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovakav optimizam Bosnalijek zasniva na značajnim ulaganjima realiziranim u prethodnim godinama u modernizaciju poslovnih procesa, usavršavanje ljudskih resursa i intenzivan razvoj novih proizvoda.

Samo od početka 2009. na bh. tržište je lansirano osam novih proizvoda.

Nadzorni odbor Bosnalijeka je donio odluku o sazivanju Skupštine Društva za 20. juni.


(Biznis.ba / Fena)

Cilj je da BiH postane evropski centar halal biznisa

Projekt za halal hab u Gračanici već je gotov...

Dosadašnji direktor kompanije Interšped Hasib Salkić neće više biti na čelu te firme. Iako još ništa nije formalno, u budućnosti ima velike planove s partnerima iz inozemstva. S partnerima iz Malezije namjerava u BiH graditi nekoliko halal habova, centara za proizvodnju i distribuciju halal proizvoda.

- Proizvođači hrane u segmentu halala su i velike evropske kompanije, kao što su Nestle, Kolinska... koje svoje proizvode šalju u Indoneziju, Maleziju... Veće evropske proizvođače namjeravamo pridobiti da proizvodnju prebace u BiH, da gotove proizvode skladište i putem logističkih kompanija iz BiH transportiraju za Maleziju i druge zainteresirane zemlje. S druge strane, i roba iz tih zemalja namijenjena evropskom tržištu dolazila bi u te centre. Cilj nam je postati centar halal biznisa u Evropi - objašnjava Salkić.

Kaže da je projekt za halal hab u Gračanici već gotov, a mogući lokaliteti za ostale su Čapljina, lokacija između Sarajeva i Zenice te Bihać. Dodaje da bi organizacija Halal Europe, čiji je izvršni direktor, u narednom periodu trebala raditi na svjesnosti o halalu u cijeloj Evropi.

Prema Salkićevim riječima, i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH uskoro će biti oformljena grupacija proizvođača s halal certifikatom.

Osim halal biznisa, Salkić s respektabilnom investicionom grupacijom namjerava graditi i generalni bh. logistički centar, površine od oko 20.000 kvadrata skladišnog prostora i svim pratećim transportnim servisima za kopneni, pomorski i avio kargo saobraćaj. Detalje nije htio spominjati.

Dogovori u Maleziji sljedeće sedmice

Delegacija nekoliko bh. privrednika, predstavnika Vanjskotrgovinske komore i Agencije za halal certificiranje iz Tuzle boravit će na Svjetskom halal forumu, koji će 4. i 5. maja biti održan u Kuala Lumpuru. Jedan od govornika će biti i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić.

- Agencija će, najvjerovatnije, potpisati protokol o gradnji laboratorije za ispitivanje halal proizvoda, a vjerovatno i o osnivanju halal akademije. S dijelom poslovne zajednice Malezije potpisat ćemo i protokol o mogućnosti gradnje halal habova u BiH - kaže Salkić.

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/biznis/cilj-je-da-bih-postane-evropski-centar-halal-biznisa


ŠTA JE TO HALAL PARK?


http://sirbegovic.com/thumbz.php?slika=/home/sirbego/public_html/uploaded/news/halal.jpg&data=0,0,651,400,894,549
Halal park predstavlja poslovnu zonu u okviru koje se nalaze proizvodni, skladištni, trgovinski, distributivni, bankarski, uslužni, stambeni i drugi sadržaji neophodni za kvalitetno poslovanje u skladu sa zahtjevima svjetskog halal tržišta.

Uloga halal parkova je da obezbijede optimalne uslove za poslovanje zainteresiranim akterima na svjetskom halal tržištu. Do sada je veliki problem predstavljala nemogućnost da se na svjetskom halal tržištu obezbijedi adekvatno snabdijevanje krajnjih potrošača halal proizvodima i uslugama. Izgradnjom halal parkova na svim kontinentima bit će omogućeno da se proizvodnja, transport i distribucija halal proizvoda i usluga obavlja efikasnije i efektivnije.

Na primjer halal proizvodi koji se proizvode u BH (odnosno evropskom) halal parku transportuju u halal parkove u Maleziji, Bliskom Istoku, Sjevernoj Americi, Africi, Australiji odakle će se dalje distribuirati trgovinskim lancima i krajnjim potrošačima. Također, halal proizvodi i usluge iz drugih halal parkova će se preko BH (evropskog) halal parka distribirati na evropskom halal tržištu. Firme iz BiH i Evrope čiji je rok trajanja proizvoda kratak moći će da pokreću svoje proizvodne linije u drugim halal parkovima u svijetu kako bi zadovoljili zahtjeve halal potrošača na tim tržištima i obratno proizvođači iz drugih područja moći će da pokreću svoje proizvodne linije u BH (evropskom) halal parku odakle će njihovi proizvodi biti distribuirani na evropskom halal tržištu. Predviđeno je da se u destak zemalja u svijetu izgrade halal parkovi a jedna od zemalja je i Bosna i Hercegovina.

Otvaranje halal parka u BiH znači da je naša zemlja prepoznata kao jedan od najozbiljnijih aktera na svjetskom halal tržištu i to je šansa koju ne smijemo propustiti. Otvaranje takvog halal parka znači izuzetno mnogo jer će privući domaće i strane investicije (trenutna procjena je da će izgradnja halal parka u Gračanici koštati oko 100.000.000 eura) i omogućiti direktno (u halal parku) i indirektno (kooperanti) zapošljavanje velikog broja građana BiH. Kada halal park u Gračanici počne raditi punim kapacitetom procjenjuje se da će godišnji promet halal proizvoda i usluga iznositi 500.000.000 eura. Pored halal parka u Gračanici planirano je otvaranje takvih parkova na još nekim lokacijama u BiH koje zadovoljavaju kriterije (blizina luke, autoputa, aerodroma...obezbijeđena infrastruktura i sl.).

Svjetsko halal tržište predstavlja najbrže rastuće tržište na svijetu sa godišnjom stopom rasta od 40%. Vrijednost halal tržišta u 2008. godini iznosila je 635 milijardi $. Evropsko halal tržište je procijenjeno na 67 milijari $. Globalna ekonomska kriza nije značajnije uticala na halal tržište jer su najznačajniji potrošači halal proizvoda najmanje zahvaćeni recesijom. Potencijali koje nudi svjetsko halal tržište su izuzetno veliki i bitno je da BiH odnosno naše firme budu dio tih svjetskih statistika.

www.sirbegovic.com

Sto Bosna nema World trade center ? Imaju i Zagreb i Beograd . Bilo bi dobro da lokalne firme imaju gdje izloziti produkte za inostrane investitore.

http://world.wtca.org/wtcamap/location.php

Koliko znam nema nikakvih planova za WTC-om.. ne mogu stići od brojnih "city centara" :lol:

Energoinvest i Strabag potpisali sporazum o saradnji
http://www.energoinvest.ba/images/zgrada.jpg
Sporazum o saradnji se odnosi na projektovanje i izgradnju velikih projekata, uključujući gradnju autoputeva...
29.05.2009. 20:39
Energoinvest d.d. Sarajevo i austrijska kompanija Strabag AG potpisali su danas u Sarajevu Memorandum o razumijevanju, čime će konkretizirati i razviti poslovnu saradnju na području jugoistočne Evrope.

Sporazum o saradnji se odnosi na projektovanje i izgradnju velikih projekata, uključujući gradnju autoputeva i hidroelektrana.

Memorandum o razumijevanju su potpisali direktor Energoinvesta Džemail Vlahovljak i njegov pomoćnik Ibrahim Bosto, direktor Strabaga za regiju jugoistočne Evrope Zoran Stojić, kao i direktor za komercijalne poslove Strabag AG Rolf Zischinsky.

Ovim sporazumom stvaraju se realne pretpostavke za zajednički nastup Energoinvesta i Strabaga u izgradnji autocesta i elektroenergetskih projekata u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama jugoistočne Evrope, saopćio je Odjel za odnose s javnošću Energoinvesta.

Belgijska kompanija investirala u fabriku kreča u Doboju
Zajednička investicija u novoj fabrici iznosi 27 miliona eura od čega je belgijska firma uložila 22 miliona...
30.05.2009. 00:15
Šef Diplomatskog ureda Ambasade Belgije u BiH Alex Lenaerts na otvaranju nove fabrike "Carmeuse Integral" u Doboju naglasio je da je ta fabrika kreča primjer uspjeha partnerstva lokalne i strane firme, saopćeno je iz Diplomatskog ureda Belgije u Sarajevu.

Zajednička investicija u novoj fabrici iznosi 27 miliona eura od čega je belgijska firma uložila 22 miliona.

Firma "Carmeuse" iz Belgije je proizvođač kreča najbolje kvalitete u svijetu i vrijedi za međunarodnog lidera u toj oblasti.

"Obnovljena fabrika kreča "Carmeuse Integral" napokon je proradila nakon 17 godina jer je proizvodnja prestala 1992. Ovo je primjer koji treba slijediti i pozitivan signal za strane investicije radi prepoznavanja velikog interesa za investiranje u RS-u i u Bosni i Hercegovini", navodi se.

Uspješni trgovački pregovori BiH i Hrvatske
http://www.24sata.info/thumbnail.php?file=news/2009/may/bih_hrvatska_601610458.jpg&size=article_medium
Subota, 30 Svibanj 2009 16:30
Od 1. juna proizvodi od peradi te riba iz BiH biće slobodno distribuisani u Hrvatsku, a isti proizvodi iz Hrvatske u BiH. Rezultat je to dvodnevnog sastanka delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Kancelarije za veterinarstvo BiH sa jedne strane te Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske i Uprave za veterinarske inspekcije Ministrarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvija Hrvatske sa druge strane.
Sastanak je, po riječima ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladena Zirojevića, bio višestruko uspješan.

"Riješena su neka vrlo važna pitanja i problemi koji su eskalisali u posljednje vrijeme i rezultovali zabranom distribuisanja određenih proizvoda i roba između BiH i Hrvatske. Hrvatska je donijela nekoliko nelogičnih odluka i naravno da je BiH reagovala na to", kazao je Zirojević.

Objasnio je da su se, konkretno, problemi odnosili na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u Hrvatsku. Hrvatska je, dodatnim usložnjavanjem postupka carinjenja i uvoza te slanjem bh. pošiljki na dodatna laboratorijska ispitivanja dodatno otežala situaciju. BiH je uzvratila istom mjerom i zabranila uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Hrvatske u BiH i vrlo brzo problem je riješen.

Takođe, problem je i u uvozu žive ribe iz BiH u Hrvatsku.

"Ovakvu situaciju imamo zbog spiska od 32 objekta koji je sačinila Vlada Hrvatska, a iz kojih je iz BiH dozvoljen izvoz u Hrvatsku. Među njima su i objekti namijenjeni za uzgoj i proizvodnju ribe. I pored te činjenice, Vlada Hrvatske je donijela odluku o sačinjavanju spiska država iz kojih se može uvesti riba, a na kojoj nije BiH tako da nije bilo moguće izvesti ribu u Hrvatsku", izjavio je Zirojević.

Distribuciji živih goveda i sitnih glodara iz BiH u Hrvatsku zabranjen je već devet godina. Sa druge strane, Hrvatska nesmetano uvozi ove proizvode u BiH. BiH je čekala devet godina i onda reagovala istom zabranom.

Na današnjem sastanku dogovoreno je da se o ovom problemu ponovno razgovara, a ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Božidar Pankretić istakao je da se nada da će i ovo pitanje biti riješeno u narednih desetak dana.

Dodao je da su sve zabrane bile isključivo rezultat usklađivanja hrvatske legislative sa evropskim zakonima.

"BiH je izuzetno važan trgovinski partner Hrvatske, ali i obratno. Naš zadatak je da i dalje pokušamo raditi sve što možemo na uklanjanju trgovinskih barijera. Ono što otvoreno nudimo je saradnja na polju legislative i svega onoga što je na putu BiH prema EU", kazao je Pankretić.

Ministri su dogovorili i konstantnu direktu saradnju te direktne razgovore u toku kojih će riješavati sve probleme vezane za distribuciju roba iz ove dvije zemlje.

Godišnji promet BiH i Hrvatske iznosi oko 4,2 milijarde KM, ali odnos nije izbalansiran te ide u korist Republike Hrvatske.

Strane investicije rastu, uprkos krizi


Za prva četiri mjeseca ove godine stranci su u BiH uložili 126,4 miliona eura - prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija BiH - u ovom periodu najviše je uložila Austrija, nešto više od 35,6 miliona eura, dok je na drugom mjestu Slovenija, iako je investirala dvostruko manje - oko 16 miliona eura.

Nema pouzdanih podataka o tome koliko su stranci investirali u Republiku Srpsku (RS), a koliko u Federaciju BiH (FBiH). Izvjesno je samo da, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi i recesiji, strane investicije u BiH bilježe blagi rast u odnosu na višegodišnji prosjek.

Potvrđuje to i podatak da su za minulih 15 godina u razna preduzeća u BiH stranci uložili 5,6 milijardi eura. Kada se taj iznos podijeli sa brojem godina i mjeseci, jasno će se vidjeti da su u ovoj godini već registrovana natprosječna strana ulaganja.

Ipak, niko još pouzdano ne zna koliko će ovdašnja preduzeća privući stranih investitora do kraja godine. Uprkos ekonomskoj krizi, analitičari tvrde da će se za dobre projekte uvijek pronaći dovoljno novca. Pitanje je samo koliko ima kvalitetnih projekata za koje stranci vjeruju da mogu da im donesu profit.

Osim toga, od presudne važnosti svakako će biti i činjenica kakav će kreditni rejting u svijetu imati BiH u drugoj polovini ove godine, i za koju bonitetsku kuću će se opredijeliti strani investitori.

Najveća i najpoznatija bonitetna kuća na svijetu "Dun & Bradstreet" (Dan i Bredstrit), iza koje stoji iskustvo od 170 godina, svrstala je BiH među visoko rizične zemlje za strana ulaganja u regionu i dodijelila joj kreditni rejting "DB 5c". Prema njihovoj ocjeni, ispred BiH su sve zemlje u regionu, pa čak i Albanija i Makedonija.

Ako to bude najvažnije mjerilo stranim investitorima, onda bi mnoge stvari mogle biti sporne. Međutim, bar za sada, činjenice govore da će se strani investitori radije prikloniti mišljenju jedne druge bonitetne kuće. U decembru prošle godine međunarodna rejting agencija "Standard & Poors" dodijelila je BiH kreditni rejting "B plus sa stabilnim izgledima".

Njihovi stručnjaci su procijenili da BiH ima dugoročno značajan potencijal da ostvaruje ekonomski rast i povoljan ambijent za strana ulaganja.
(SRNA)


.

E drago mi je što je BiH uspjela urazumiti Hrvatsku! Tako bi trebali i ubuduće, ne samo sa Hrvatskom, već i sa Srbijom. Dosta su nas handrili, sad je na nas malo vrijeme ;)

Racunica ti je glupa , u slucaju zabrana gubitak je obostran , ako nisi primjetio BIH je ekonomski i geopoliticki povezana sa hrvatskom , nitko nikoga ne jebe u zdrav mozak (politika iskljucena)i otvaranje radnih mjesta bilo gdje je dobro a nije lose , nema jezicnih blokada , nema cestovnih blokada , nema nit velike udaljenosti , taj prostor je dovoljno malen da se ekonomski uzajamno unapređuje , osim ako netko nije otkrio da od zagreba do bosne treba letit avionom deset sati i da pastrva iz une ne prijeđe granicu par puta , tehnikalije radi da se otvori tvornica piletine u brckom a da dio piletine dolazi iz zupanje na preradu a sve skupa se zaposli , neznam 200 ljudi sa obadvije strane save , tko gubi i tko koga tu iskoristava ? :ohno:
Powerplay dvije drzavice u gipsu i tesko ranjene uopce nije nesto za ponosit se , kad su obostrano smotani i nekuze se pa neka pricaju na vise manje istom jeziku :(
Zato ne , tako netreba ubuduce sa hrvatskom i srbijom jer onda znaci da su hrvatska i srbija potencijalno jako glupe a da BIH ih moze samo urazumit na svoju stetu jer ionako nije neovisna o spomenutom dvojcu

Uhm, pa ako skontaš da je Hrvatska nametnula ove barijere Bosni zadnjih par godina, mislim da i jest uspjeh za nas. Ali što je najžalosnije, Hrvatska se urazumila tek kad je vidjela na sopstvenoj koži kako je, tj kad smo mi njima nametnuli iste barijere, i to u vrijeme krize. I da stvar bude još žalosnija, hrvatski premijer nas je nazvao "neevropskim" jer smo to uradili, potpuno zanemarujući činjenicu da Hrvatska to nama radi već dugi niz godina :ohno:

Opet kažem, mislim da će u ovom slučaju ekonomskih barijera ekonomije Hrvatske i Srbije više stradati od bosanske, jer vi plasirate više proizvoda na naše tržište, nego mi na vaše ;)

Nije istina , ajde na vas zavod za statistiku (federalni i RS) i mislim da ces vidjet da je stvar podjednaka :)
Neslazem se sa hrvatskim (RH potezima)potezima jer na taj nacin diskriminiraju i hrvatski narod u bosni , koji po mom misljenju ima pravo na zastitu od strane hrvatske i natjecanje na njenom trzistu kao privilegirana skupina , a samim time otvaraju prostor i svim ostalima da trguju i razvijaju se :)
Trgovanje RH i BIH je svar koju je nemoguce izbjec , uostalom zar je krumpir iz zapadne herzegovine toliko stran u dalmaciji naprimjer , ili je mlijeko iz bosanske posavine nesto cudno i neobicno u sta ja znam slavonskom brodu ? , barijere zmisljamo sami , a nebi ih trebalo bit :)
Jednostavno treba nac nacin da svi ljudi imaju nekakve koristi i nece bit problema

Ne slažem se s tobom oko hrvatskog naroda u bosni, da treba da ima zaštitu od strane hrvatske, a pogotovo ne što se tiče natjecanja na hrvatskom tržištu kao privilegirana skupina. Mislim da u potpunosti trebaju biti pod zaštitom bosne i hercegovine kao njihove domovine, jer su ipak jedan od konstitutivnih naroda te države. Hrvatska ima dovoljno svojih problema o kojima treba brinuti.

Ne kažem da treba izbjeći trgovanje RH i BiH, čak naprotiv, ta su dva tržišta povezana decenijama, i mislim da je nemoguće i zaustaviti trgovanje kako god. Naravno da treba otvorit granice za proizvode i jedne i druge zemlje, ali uz fer pristup i jedne i druge zemlje. Ruku na srce, Hrvatska nije igrala fer zadnjih par godina, zato kažem da mislim da je BiH uspjela u onom što je naumila, jednostavno da izravna račune, i nastavi razvijati normalne odnose s susjednom i prijateljskom Hrvatskom :okay:

Nebi bas toliko o krivici ali vidis u tome sta ti kazes i je cijeli stos , po ustavu hrvatska mora stitit sve svoje građane kao i sve pripadnike hrvatskog naroda a sa trgovackim odnosima između sarajeva i zagreba koji su nestabilni , umjesto da ih stiti , ona ih zapravo diskriminira :(
Kad imas velikog brata ili sestru onda ocekujes da te oni zastite i da ti budu oslonac kada ga trebas
Hrvatska u ovom slucaju to nije bila , generalno nikome ne odgovara stavljanje blokada na tako malom prostoru
Jer stvarno imamo svi potencijala da budemo bogati ko benelux ili skandinavija , a to ne koristimo
A bas pocetak toga je nesmetano kretanje ljudi i roba , jer kad ta velika rijeka (materijalnog kontinu-uma) se krece , onda svi profitiraju :)

Ps , Ds9 fan , ne zamiriti ovo u zagradi :lol:

Slažem se, svakako ćemo prije ili kasnije se svi nesmetano kretati, kako ljudi tako i roba, po čitavom kontinentu... Što se mene tiče, bolje prije, nego kasnije :okay:

Mislim da je ovo bio potez BiH kakvog odavno nisu uradili, vidi se šta se može postići...

A bas pocetak toga je nesmetano kretanje ljudi i roba , jer kad ta velika rijeka (materijalnog kontinu-uma) se krece , onda svi profitiraju
Upravo zbog gore rečenog je ovo i možda korak napred

HRVATSKA: TRGOVINSKI RAT S BIH; TREĆINA HRVATSKOG IZVOZA HRANE OTPADA NA BIH
15:16 / 25.05.2009.

Ministarstvo vanjskih poslova RH uručilo je Veleposlanstvu BiH u Zagrebu notu kojom se izražava najoštriji prosvjed zbog odluke mjerodavnih tijela BiH o zabrani uvoza peradi i proizvoda od peradi, živih goveda i proizvoda od govedine te ribe iz Hrvatske.

Uz svo dužno poštovanje prema kolegi "Make it so", mislim da je Hrvatsku ovdje više prpa uhvatila nego Bosnu, i mislim da se dâ primijetit ko je deblji kraj izvukao :D

Kako god, definitivno korak naprijed za obje zemlje! I što je najbolje, što se tiče BiH, sve tri strane su se složile u uvođenju ovih zabrana prema RH :)

Nisi moga izdrzat :lol:

Aj dobro slozili smo se da triba trgovat , to je glavno :)

Nisam :tongue3: :D

Naravno, slažem se u potpunosti. I slažemo se da imaš precool ikavski dijalekt! :D

Strane investicije rastu, uprkos krizi
Ponedjeljak, 01 Juni 2009

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/090531027.jpg
Za prva četiri mjeseca ove godine stranci su u BiH uložili 126,4 miliona eura - prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija BiH - u ovom periodu najviše je uložila Austrija, nešto više od 35,6 miliona eura, dok je na drugom mjestu Slovenija, iako je investirala dvostruko manje - oko 16 miliona eura.

Nema pouzdanih podataka o tome koliko su stranci investirali u Republiku Srpsku (RS), a koliko u Federaciju BiH (FBiH). Izvjesno je samo da, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi i recesiji, strane investicije u BiH bilježe blagi rast u odnosu na višegodišnji prosjek.

Potvrđuje to i podatak da su za minulih 15 godina u razna preduzeća u BiH stranci uložili 5,6 milijardi eura. Kada se taj iznos podijeli sa brojem godina i mjeseci, jasno će se vidjeti da su u ovoj godini već registrovana natprosječna strana ulaganja.

Ipak, niko još pouzdano ne zna koliko će ovdašnja preduzeća privući stranih investitora do kraja godine. Uprkos ekonomskoj krizi, analitičari tvrde da će se za dobre projekte uvijek pronaći dovoljno novca. Pitanje je samo koliko ima kvalitetnih projekata za koje stranci vjeruju da mogu da im donesu profit.

Osim toga, od presudne važnosti svakako će biti i činjenica kakav će kreditni rejting u svijetu imati BiH u drugoj polovini ove godine, i za koju bonitetsku kuću će se opredijeliti strani investitori.

Najveća i najpoznatija bonitetna kuća na svijetu "Dun & Bradstreet" (Dan i Bredstrit), iza koje stoji iskustvo od 170 godina, svrstala je BiH među visoko rizične zemlje za strana ulaganja u regionu i dodijelila joj kreditni rejting "DB 5c". Prema njihovoj ocjeni, ispred BiH su sve zemlje u regionu, pa čak i Albanija i Makedonija.

Ako to bude najvažnije mjerilo stranim investitorima, onda bi mnoge stvari mogle biti sporne. Međutim, bar za sada, činjenice govore da će se strani investitori radije prikloniti mišljenju jedne druge bonitetne kuće. U decembru prošle godine međunarodna rejting agencija "Standard & Poors" dodijelila je BiH kreditni rejting "B plus sa stabilnim izgledima".

Njihovi stručnjaci su procijenili da BiH ima dugoročno značajan potencijal da ostvaruje ekonomski rast i povoljan ambijent za strana ulaganja.

Strane investicije rastu, uprkos krizi
Ponedjeljak, 01 Juni 2009

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/090531027.jpg
Za prva četiri mjeseca ove godine stranci su u BiH uložili 126,4 miliona eura - prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija BiH - u ovom periodu najviše je uložila Austrija, nešto više od 35,6 miliona eura, dok je na drugom mjestu Slovenija, iako je investirala dvostruko manje - oko 16 miliona eura.

Nema pouzdanih podataka o tome koliko su stranci investirali u Republiku Srpsku (RS), a koliko u Federaciju BiH (FBiH). Izvjesno je samo da, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi i recesiji, strane investicije u BiH bilježe blagi rast u odnosu na višegodišnji prosjek.


Ista vijest od prosle , pred prosle , pred pred prosle godine.

^^zar nije to dobra vijest i da Bog da se ponavljala i sljedeće godine i poslije te, i poslije te itd.......