Netko rece da ce se ratovi u buducnosti voditi ne za naftu nego za pitku vodu.

upravo tako! :okay:

i baš kako kaže Oettinger...doista poplava! :runaway:

Da nema Astralisa, bili bi neinformirani poput BB stanara. :D

Kad neće nitko drugi onda moram ja ;) al nije mi teško :D. :cheers:

Hrvatska mora vrlo brzo potaknuti izvoz
Izvozni krediti nisu stvar prošlosti ni u razvijenim zemljama, upozorio je Lennart Skarp

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/09/07/polancec-v.jpg

DUBROVNIK - Hrvatska na sve načine u vrlo kratkom roku mora potaknuti izvoz, a njezin cilj mora biti ukupna pokrivenost uvoza izvozom.

Trenutna pokrivenost uvoza je samo 48 posto, a Hrvatska je unatoč rastu proteklih godina jedva dosegnula izvoz od deset milijardi eura, dok, primjerice, susjedna Austrija ima deset puta veći saldo, točnije 100 milijardi eura.

Istaknuo je to potpredsjednik Vlade Damir Polančec na današnjoj šestoj međunarodnoj izvoznoj konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koja je okupila u Dubrovniku oko 160 uglavnom inozemnih stručnjaka.

HBOR koji ove godine slavi i 15 godina rada od svog je osnutka financirao 35.000 projekata u ukupnom iznosu od 57 milijardi kuna, rekao je predsjednik uprave Anton Kovačev. U samo poticanje izvoza kojim se bavi aktivnije od 2000. godine, izravno je uloženo 13 milijardi kuna, od čega 4,5 milijarde u osiguranje izvoza od političkih i drugih rizika.

Lennart Skarp, zamjenik generalne tajnice Bernske unije, svjetskog udruženja 70 izvoznih agencija, odao je HBOR-u priznanje na projektima finjanciranja izvoza i praćenju svjetskih trendova. On ističe da izvozni krediti nisu stvar prošlosti ni u razvijenim zemljama. Primjerice, SAD u dugoročno kreditiranje izvoza godišnje ulaže 15,8 milijardi američkih dolara, Saudijska Arabija 9,2 milijarde, a Qatar i Kina između sedam i osam milijardi dolara, i to samo kroz svoje izvozne agencije.

No, Skarp upozorava da globalizacija sa sobom nosi sve veću konkurenciju u traženju izvora financiranja. Stoga novi trendovi i veća konkurencija nameću suradnju javnih (državnih) i privatnih agencija te dijeljenje rizika izvoznih i razvojnih agencija s bankama. Inozemni stručnjaci upozoravaju da se zato agencije moraju upustiti u prljavu igru i postati globalni igrači na tržištu.

Đuro Đaković Holdingu porasla dobit
Đ.Đ. Holding u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario dobit nakon oporezivanja od 4,23 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju lani.

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/09/07/ddakovic.wide.jpg

Manjinski interes drugih vlasnika u dobiti je 678,56 tisuća kuna, a rezultat matice (bez metode udjela) iznosi 885 tisuća kuna, navodi se u komentaru izvješća.

Prema podatcima iz konsolidiranog financijskog izvješća, ukupni su prihodi Đuro Đaković Holdinga u prvom polugodištu iznosili 422,7 milijuna kuna i povećani su 29,2 posto.

Prihodi od prodaje u zemlji povećani su 10,6 posto, na 260,8 milijuna kuna, a znatno brže, za 96,7 posto, rasli su prihodi od prodaje u inozemstvu i u prvih šest mjeseci ove godine iznose 148,7 milijuna kuna.

Najveći dio prihoda na domaćem tržištu ostvaren je na programu teretnih vagona za HŽ te na programu mostova, industrijske i elektromontaže, dok se na inozemnim tržištima prihodi ostvaruju na području usluga i elektromontaže, objašnjava Uprava u komentaru izvješća.

Ukupni rashodi Đuro Đaković Holdinga u prvom su polugodištu iznosili 418,38 milijuna kuna i povećani su za 28,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U tvrtki napominju kako se troškovi kreću u planiranim okvirima, a iz komentara se saznaje i da je arbitražni postupak pri Stalnom izabranom sudištu HGK koji je pokrenuo Same Deutz Fahr pozitivno riješen i naplaćen u korist Đuro Đaković Holdinga. Vrijednost spora bila je 62,48 milijuna kuna.

Đuro Đaković Holding je krajem lipnja ove godine imao 2.184 zaposlena, a u ukupnom vlasništvu najveći udio i dalje ima HFP (53,17 posto), potom Ministrstvo financija (18,83 posto), dok mali dioničari u vlasništvu sudjeluju s 15,56 posto.

Ja nisam ekonomist ni veliki stručnjak što se gospodarstva tiče, pa me možda baš stoga zanima kako to da sve firme su u plusu, imaju po xy% godišnje zarade, to se izvozi, to se proizvodi i..., a imamo oko 250.000 aknetno nezaposlenih i preko 360.000 realno nezaposlenih. Više od 80% građana imaju percepciju siromašnih, a prema podacima CIA-e (https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html) 11% kućanstava živi ispod razine siromaštva.

Neka mi to netko objasni

a imamo oko 250.000 aknetno nezaposlenih i preko 360.000 realno nezaposlenih.

ima oko 245 000 službeno(realno nezaposlenih),a oko 140 000 anketno

U SAD-u 14% ljudi živi ispod razine siromaštva. :D

--------------

Ja onda očito spadam u onih 20% koji se ne osjećaju siromašnim, iako svaki dan triban od staraca žicat pare za bus...jer nemamo auto... :D :D :D

Al eto, za neko divno čudo...uz jednu blago nadprosječnu plaću i jednu penziju, imam i net i komp i dva mobitela.......a, zamisli, čak imam i šta za obuć i jest. :rofl:

Jedno je imati dva mobitela, a imati kune na njemu .... je nesto sasvim drugo!

^^ Šala mala! Tako meni moja stara kaze!

Samo želim reć da je pričanje o 80% gladnih i siromašnih nepotrebno pretjerivanje. :sleepy:

Ja nisam ekonomist ni veliki stručnjak što se gospodarstva tiče, pa me možda baš stoga zanima kako to da sve firme su u plusu, imaju po xy% godišnje zarade, to se izvozi, to se proizvodi i..., a imamo oko 250.000 aknetno nezaposlenih i preko 360.000 realno nezaposlenih. Više od 80% građana imaju percepciju siromašnih, a prema podacima CIA-e (https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html) 11% kućanstava živi ispod razine siromaštva.

Neka mi to netko objasni

Misliš da ima više od 80 % građana percepciju da su siromašni. Otkud ti to? Pa jedno je poslovanje velikih kompanija koje zarađuju dobit za svoje vlasnike (dioničare) a drugo su obični građani. Nisu većina stanovništva u Hrvatskoj vlasnici kompanija (dioničari) već su većina ipak oni mali radnici u dućanima, skladištima, administraciji i sl. Za te male radnike plaće su male - to sve varira al znaš da imaju oko 3, 3 i pol soma kn plaću. Teško ti je to pomiriti. Uvijek će biti bogatih i siromašnih...

Ja nisam ekonomist ni veliki stručnjak što se gospodarstva tiče, pa me možda baš stoga zanima kako to da sve firme su u plusu, imaju po xy% godišnje zarade, to se izvozi, to se proizvodi i..., a imamo oko 250.000 aknetno nezaposlenih i preko 360.000 realno nezaposlenih. Više od 80% građana imaju percepciju siromašnih, a prema podacima CIA-e (https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html) 11% kućanstava živi ispod razine siromaštva.

Neka mi to netko objasni


Milsim, ja nisam siguran kako hrvatska firm rade, kako successful they are, it all depends na investment climate u hrvatska. Puno to ima oko personal spending I investments, amount of investment koje privatni and public sector ima u cjela godina. Bolje investment climate, bolje bank landing rates, low inflation (bellow 5%) i.e. investment encouraging interest rates (5-7% PA), good credit rating drzava i banka (i dobro macro I micro economic indicators) sve to osigura dobar economic growth.

Unemployment nisam siguran, ne znam da li je to election spin, ili ima razlog za optimism. Poverty Rate indicator (je jako lako izracunati) ali nije accurate.

Ne znam kak je minimal pay u Hrvatska, svaka zemlja ima minimum daily income required for basic living, (poverty rate) - basic living means, that you can eat 2 meals a day, and average calorie intake of 1500+. U EU to je Ja mislim oko 20 Euro, U hrvatska to moze biti oko 10 Euro. Svako ko ima income manje od 10 Euro u hrvatska (daily) on zivi below poverty line.

Ja mislim u hrvatska Poverty line je oko 6-9%, GINI coefficient puts croatia at the very top of the list in Europe, difference in income and income disparity su jako male.

Ja sam siguran, reason for good economic situation in Croatia, massive FDI inflow, (especially greenfield investments) easy access to loans (many have access to credit cards), growth in ppl's expenditure. Croatia has a foreign debt of 30 billion euros but personal savings in croatia is not something to underestimate, 20 billion euros in savings is a very good figure, this means average Croat has 4400 euros in savings...

Hrvatska mora vrlo brzo potaknuti izvoz
Izvozni krediti nisu stvar prošlosti ni u razvijenim zemljama, upozorio je Lennart Skarp

DUBROVNIK - Hrvatska na sve načine u vrlo kratkom roku mora potaknuti izvoz, a njezin cilj mora biti ukupna pokrivenost uvoza izvozom.

Trenutna pokrivenost uvoza je samo 48 posto, a Hrvatska je unatoč rastu proteklih godina jedva dosegnula izvoz od deset milijardi eura, dok, primjerice, susjedna Austrija ima deset puta veći saldo, točnije 100 milijardi eura.

...

Umm.. Did I miss anything while I was in the UK? :lol:

^^ :hilarious

Umm.. Did I miss anything while I was in the UK? :lol:

:rofl: :rofl: Good one :okay:. But seriously Austria is considered to be our neighbour since in one part distance between Croatia and Austria is only about 10 kilometers ;).

:rofl: :rofl: Good one :okay:. But seriously Austria is considered to be our neighbour since in one part distance between Croatia and Austria is only about 10 kilometers ;).

Actually it's more like 50.. Then again, Bosnia is pretty close to us at one point but we don't consider them our neighbours.. :lol:

MAN edoleeeen lol, in our region of the world, some countries are no bigger than parking lots, ive read articles that say that Slovakia are our neighbors, its not inflammatory, its just realistic ;)

MAN edoleeeen lol, in our region of the world, some countries are no bigger than parking lots, ive read articles that say that Slovakia are our neighbors, its not inflammatory, its just realistic ;)

I am being realistic, then again Serbia considers Slovenia as its neighbour too.. Funny I don't recall us mentioning France or Germany as our neighbours.. Hehe, my oh my, what a world.. Soon we'll be asking our neighbours, the Japanese, for a cup of sugar or something, and Croatia will have loads of Japanese tourists at its border crossings! :happy:












..don't mind me, I'm just a sick puppy.. :D

Umm.. Did I miss anything while I was in the UK? :lol:

We secretly plan to invade Slovenia, so, yes, very soon Austria will be our neighbour. We need your teritory so we can finally prove we are central European country :colgate:

We secretly plan to invade Slovenia, so, yes, very soon Austria will be our neighbour. We need your teritory so we can finally prove we are central European country :colgate:

Okay, but I have to be the commander of the occupied territories! Hehe, just trying to make a living.. ;) ;)

PROJEKTI
Gradnjom melioracijskog kanala u babogredskoj općini počinje realizacija 60 kilometara dugog kanala Dunav-Sava
Napokon gradnja kanala Dunav-Sava?
Autor Jolanda Rak Šajn

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/070909/man-napokon-txt.jpg
Stara luka Vukovar trebala bi se proširiti

Pretvara li se 300-godišnji san o 60 kilometara dugom višenamjenskom plovnom kanalu Dunav-Sava u javu ili je to još samo jedan način osvajanja predizbornih bodova, znat će se najkasnije za dva mjeseca. Dotad bi, naime, na području babogredske općine, na području Škopinjaka, trebala početi gradnja 15 kilometara dugog melioracijskoga kanala Dunav-Sava, koji će biti dijelom dosad neostvarene priče o kanalu 'teškom’ 4,5 milijarde kuna koji bi hrvatske morske luke povezao s europskim riječnim putevima.

Čeka se Sabor

Gradnjom kanala od Vukovara do Šamca, čiji je završetak, u slučaju redovitog priljeva financija, planiran za šest godina, plovidba iz Save u smjeru zapadne Europe skratila bi se za 417 kilometara, a u smjeru istočne Europe za 85 kilometara. To je još 1998. godine najavljivao i čelnik tadašnjeg Stožera za izgradnju VKDS-a Jure Radić.

I bavarska vlada u to je vrijeme bila spremna pomoći u zaživljavanju slavonske vodene žile kucavice. No kanal - čija je gradnja prvi puta planirana još 1737., o čemu svjedoči niz dokumentiranih varijanti i projekata iz vremena u kojemu su nastajali - tek je posljednjih mjeseci ponovo došao na dnevni red.

– Na prvoj ovojesenskoj sjednici njegov prostorni plan trebao bi prihvatiti Hrvatski sabor, a u Ministarstvu zaštite okoliša u tijeku je i procjena utjecaja na okoliš koji bi imala njegova izgradnja – kaže Miroslav Ištuk, direktor Agencije za plovne puteve unutarnjih voda.

I tada, u najboljem slučaju, na plovnosti kanala moglo bi se početi raditi za dvije godine, nakon što se sredi sva potrebna dokumentacija, među kojom i građevna dozvola, objašnjava Ištuk. No, budući da će se koristiti postojeći vodotoci, s melioracijskim kanalima koji će ići istom trasom posao će, smatra, biti brži i jeftiniji, s time da će za razliku od melioracijske faze, koja počinje od Babine Grede, prva plovna faza započeti od Vukovara. Prvotno je planirana posve nova vukovarska luka, no odlučeno je da se proširi stara, koja je u posljednje vrijeme pretijesna za pritisak tereta sa svih strana.

Proširenje luke

S obzirom na to da Sava i Dunav nisu na istoj nadmorskoj visini gradit će se i dvije brodske prevodnice, koje će pomoći u nivelaciji vode tijekom plova brodova. Uz postojeće luke – vukovarsku, osječku, slavonskobrodsku i sisačku – na kanalu će se graditi i dodatna pristaništa. Širina kanala bit će od 35 do 50 metara, a preko njega će prelaziti čak 26 mostova – 20 cestovnih i po tri željeznička i pješačka, objasnio je Ištuk.

http://www.vecernji.hr/home/manager/2910909/index.do

^^ daj BOŽE :colgate:

Odlična vijest krz :okay:

Kamere na 360 zagrebačkih raskrižja

Dok Opatija uvodi kamere kako bi postala elitno odredište, u metropoli se kamerama žele riješiti prometnih problema

U Zagrebu se pokreće oko 100 milijuna kuna vrijedan projekt Centar za automatsko upravljanje prometom, koji uključuje postavljanje videokamera na čak 360 raskrižja sa semaforima, posebice na kritičnim mjestima. Ideja je da se sve te kamere u gradu povežu u jedan sustav koji bi tako trebao zamijeniti policajce, ali i smanjiti gužve.

Centar će se smjestiti na Donjim Sveticama, a njime će upravljati Zagrebačke ceste. Radovi će započeti u proljeće sljedeće godine. Iako će se u potpunosti završiti tek za četiri godine, računalo bi prva križanja trebao početi nadzirati već sredinom iduće godine.

Iako je projekt namijenjen isključivo za rješavanje prometnih gužvi i pojednostavljenje prometa, pogotovo za vozila hitnih službi, kamere će snimati kako vozače tako i prolaznike na tim križanjima.

Time će zasigurno pomoći i policiji u rješavanju različitih istraga, od prometnih do kaznenih, ovisno o snimljenom materijalu, ali i sasvim sigurno unijeti dodatan nemir ljudima, koji znaju da ih netko promatra. Istodobno, u Opatiji međunarodno udruženje IBA (International Bodyguard Association) u suradnji s Argumentumom, i Gradom Opatijom te zainteresiranim ugostiteljima radi na projektu Opatija - najsigurniji grad u Hrvatskoj. Kad se taj projekt ostvari stanovnike Opatije, ali i njihove goste, po svemu sudeći, čuvat će posebna zaštitarska ekipa koja će nadzirati stotinjak kamera postavljenih oko gradskih hotela, parkova, kupališta i ulica.

Time bi Opatija, tvrdi se, trebala postati prvi siguran grad u Hrvatskoj. Projektanti tvrde kako nije riječ o »velikom bratu« i narušavanju privatnosti, već se videonadzorom želi povećati zaštita turista i time promicati Opatiju kao elitno odredište.

Kako kažu, riječ je o primjenjivanju iskustava sličnih turističkih gradova, poput Monte Carla, u kojem je postavljeno više od 1800 takvih kamera, a upravo zbog tog osjećaja sigurnosti, smatraju projektanti, Monte Carlo je jedno od top odredišta najbogatije klijentele. London je pod budnim okom čak 12.000 kamera. Uz poboljšanje ugleda, u takvoj sredini niti jedan incident ne bi prošao nezapaženo. Još se ne zna koliko novaca će trebati izdvojiti za projekt jer se tek radi konkretna studija koja treba pokazati koliko točno kamera i zaštitara treba Opatiji, no izvjesno je kako će ga financirati svi sudionici u projektu. Trajno će se surađivati s policijom kako bi se pratila stopa kriminala i pokrivale kritične točke.

http://www.vjesnik.hr/html/2007/09/10/Clanak.asp?r=tem&c=1

Big Brother:devil:

I am being realistic, then again Serbia considers Slovenia as its neighbour too.. Funny I don't recall us mentioning France or Germany as our neighbours.. Hehe, my oh my, what a world.. Soon we'll be asking our neighbours, the Japanese, for a cup of sugar or something, and Croatia will have loads of Japanese tourists at its border crossings! :happy:












..don't mind me, I'm just a sick puppy.. :D

lol, kako kaze i ante cash, varos do tokia :lol: :lol: :lol:

Novi sustav Burze u funkciji u studenom

Pred završetkom je projekt zajedničkog regionalnog indeksa Zagrebačke, Ljubljanske i Beogradske burze koji izrađuje Dow Jones

Tri su regionalne burze - Zagreb, Ljubljana i Beograd - pred završetkom projekta izrade regionalnog indeksa, uz mogućnost uključivanja i ostalih zemalja. Detalji oko izrade novog indeksa brušeni su na Godišnjoj skupštini Federacije Euroazijskih burzi koja se prošlog vikenda održavala u Beogradu, a s obzirom na tempo aktivnosti, postoji mogućnost da se novi indeks promovira na konferenciji Zagrebačke burze. Zajednički indeks izrađuje Dow Jones prema svojoj metodologiji i standardima. Prema osnovnim konturama modela, u indeks bi ulazile dionice najjačih domaćih izdavatelja sa svakog od tržišta, a indeks bi trebao biti osnovni pokazatelj za ulagače u ovaj dio Europe, one koji su svoje investicijske horizonte usmjerili ka regiji jugoistočne Europe kao cjelini. Istodobno, na današnjem sastanku s čelništvom Burze predstavnici brokerskih kuća trebali bi dobiti detaljnu informaciju o promjenama u hodogramu instalacije nove trgovinske platforme ZSE. Naime, premda se očekivalo da će novi trgovinski sustav Zagrebačke burze profunkcionirati do ulaska dionice T-HT-a u prvu kotaciju, puštanje platforme u rad ipak će biti prolongirano. Kako sad stvari stoje, OMX-ov trgovinski sustav, za koji je ugovor o kupnji potpisan koncem prošle godine, umjesto u rujnu, u punoj funkciji bi trebao biti u studenom. Unatoč učestalim prigovorima brokerske zajednice da se svakodnevno susreću s problemima u postojećem trgovinskom sustavu Burze na čemu se i temelje bojazni da zastarjela platforma neće izdržati pritisak trgovanja dionicom T-HT-a, Roberto Motušić, predsjednik Uprave Zagrebačke burze tvrdi da nema nikakve osnove za podgrijavanje te vrste panike. Prema njemu, poznato je da su upravo zastarjelost postojećeg sustava i njegova zagušenost bili i glavni razlozi za odluku o kupnji nove platforme, dok prolongacija nove neće biti nikakav problem. Do početka rada OMX-a, dionica T-HT-a bit će na BTX sustavu, a s njezinim uvrštenjem i trgovanjem neće biti nikakvih problema s tim da T-HT neće odmah biti u indeksu. Naime, odlučili smo kako je bolje da odgodimo puštanje nove platforme nego da žurimo s njom, a onda da nam se zbog žurbe dogode propusti. Onog trenutka kad ona bude u punoj funkciji ne smijemo si dozvoliti rizik bilo kakve greške. To bi tek jako loše odjeknulo u javnosti", kaže Motušić.

Prema njegovim riječima, do odgode novog sustava je došlo jednim dijelom i zbog toga što su se u projektu instalacije susreli s nekim specifičnostima hrvatskog tržišta koje su zahtijevale niz promjena i prilagodbi softverskog sustava. "Od faze u kojoj smo pregovarali kupnju platforme do faze u kojoj se krenulo u njezinu instalaciju, na hrvatskom tržištu se dogodio niz ad hoc promjena. Između ostalog, došlo je do promjene Zakona o vrijednosnim papirima i donošenja nekoliko pravilnika, primjerice, o obustavi trgovanja ili o blok transakcijama. S jedne strane, vrijeme su nam uzele implementacija pravilnika na postojeći sustav, a s druge prilagodbe novog softvera radi specifičnosti našega tržišta i regulative. Recimo, naš zakon, odnosno pravilnik, blok transakciju definira na posve drugačiji način nego je to riješeno u originalnoj platformi koju smo kupili. S druge strane, iako smo znali da nas čekaju sve te izmjene, željeli smo što prije potpisati ugovor kako bi prodavatelj mogao na vrijeme alocirati sredstva i ljude na projekt. Naime, u tijeku je nekoliko instalacija OMX-ovih platformi na svjetskim burzama, pa su i njihovi kadrovski resursi su ograničeni. Lako je za zaključiti da je vjerojatno i zbog toga došlo do zastoja u Zagrebu. Motušić ne spori da su mogućnosti na obje strane bile ponešto precijenjene što se nužno odrazilo na brzinu instalacije. Osim toga, naglašava kako je u tom razdoblju i sama Zagrebačka burza imala nekoliko važnih internih projekata - od pripajanja Varaždinske burze do preseljenja na novu lokaciju. Unatoč tome, prema prvom originalnom projektnom planu lansiranja nove platforme, Zagrebačka burza je sve zadatke na vrijeme ispunila - između ostalog, napravljena je nova tehnička soba (server room), nabavljena nova oprema, razvučene su i osigurane sve komunikacijske linije prema korisnicima. Pred završetkom je posao definiranja nove baze i sustava izvještavanja, a završen je novi web.

Hodogram instalacije

Motušić naglašava da je implementacija novoga sustava vrlo zahtjevan projekt s kojim u Hrvatskoj nitko nema iskustva, a uz to se sada postavlja za razdoblje od 20 ili 30 godina. Prema njemu, bilo je logično za očekivati da bi moglo doći do zastoja. Ipak, softver za hrvatsko tržište sad je više-manje konfiguriran pa slijedi nekoliko faza testiranja stabilnosti sustava i njegovih funkcionalnosti. U roku od 10-tak dana bi se trebala odraditi edukacija članova, a nakon odobrenja konačne verzije softvera, kreće njegova distribucija članovima. Potom je planirana faza testiranja s članovima u trajanju od 20-tak dana, a nakon toga i konačno puštanje nove platforme u rad. Njezina implementacija neće značiti povećanje cijena i promjene pretplatničkih modela za sadašnje pretplatnike Mosticha.

http://www.poslovni.hr/53421.aspx

I europski investitori zainteresirani za škverove

HNS za zatvaranje, HDZ za privatizaciju, a SDP odbacuje oba navedena rješenja

Hrvatska je talac brodogradnje, a brodogradnja je talac hrvatske politike - rekao je jučer u razgovoru za Poslovni dnevnik SDP-ov kandidat za premijera Ljubo Jurčić, analizirajući pitanje opstanka škverova koje je niklo nakon prvog sučeljavanja gospodarskih programa za izbore 2007./2008. održanog u subotu. Prelomilo se, naravno, na brodogradnji: Radimir Čačić (HNS) je za zatvaranje Kraljevice i Brodotrogira, Davor Štern (HSLS) za gašenje 3.maja i Brodotrogira, aktualni potpredsjednik Vlade Damir Polančec (HDZ) pak zagovara opciju pokrića gubitaka ulaganjem 7 milijardi kuna u restrukturiranje škverova da bi se potom išlo u njihovu privatizaciju, dok Ljubo Jurčić (SDP) nije za rješavanje problema brodogradnje ni kroz gašenje nekog od pet škverova, ali ni kroz privatizaciju.

Neizbježne promjene

Čelnik sindikata u Kraljevici Rastko Davila, komentirajući jučer Čačićev navod da bi broj radnika u brodogradilištima trebalo i prepoloviti te ih onda i zbrinuti, rekao "neka Čačić založi svoju imovinu i time nam garantira da ćemo biti zbrinuti i imati radna mjesta".Krajnje je neodgovorno tako govoriti o Kraljevici kada je na čelo došla nova uprava koja se, uz potporu sindikata, bori da spasi 100 familija. Ovakve su izjave na tragu bedastoća, naveo je Davila. Direktor 3. maja Tomislav Prpić začuđeno se osvrnuo rekavši da škverovi trebaju raditi, a ne se zatvarati, no ističe i kako su ubuduće neizbježne promjene u organizaciji brodogradnje, izvjesno kroz sinergiju, a uvjetovane globalizacijom. Korpus od pet državnih brodogradilišta bilježi gubitke od oko 9 milijardi kuna. Riječ je o akumuliranim te gubicima na poslovima ugovorenim do 2010. Direktno subvencioniranje brodogradnje od 10 posto više ne dozvoljava regulativa EU-a kojoj kroz prilagodbu teži Hrvatska. Stoga sada brodogradilišta uopće ne mogu ugovorati nove poslove jer naručiteljima ne mogu izdavati garancije na avanse. - Analize govore da bi sada bila veća šteta otkazati ugovore nego ih odraditi bez obzira na gubitke - odgovara Ljubo Jurčić na pitanje treba li ili ne zatvaranje nekih brodogradilišta i rješava li to problem. Ističe da u SDP-u imaju plan u četiri godine kroz povećanje ekonomske aktivnosti, što vodi povećanju zaposlenosti za 100.000 ljudi, ali onda rezultira i lakšim rješavanjem problema brodogradnje: pokrićem znanih gubitaka, dovođenjem gubitaka na nulu do 2010. godine, od kada bi poslovanje krenulo uzlazno. Uvode se organizacijske inovacije u upravljačkom segmentu, ali i temeljito reorganizira Jadranbrod.

Analiza lokacije

Tek 2012. nastupa novi ciklus analize budućnosti hrvatske brodogradnje i neizostavnom analizom lokacija na kojima su škverovi smješteni.Dijagnosticirajući stanje i analizirajući konjukturu, Jurčić sumira: škverovi imaju ugovorene poslove do 2010. godine; poznati su i gubici. U zadnje dvije godine potražnja za novogradnjama na svjetskom tržištu raste, cijene gradnje porasle su za 15 do 20 posto. Pitanje je hoće li cijene i dalje rasti, no pretpostavka je da će interes za novim brodovima za prijevoz automobila jednako postojati, pa da cijena gradnje broda i ostane ista. U svijetu se na malo mjesta mogu graditi brodovi, a Hrvatska je jedno od njih - ima tradiciju, imidž i znanje, i to treba iskoristiti, a ne očekivati da će strani investitor pokriti rupe. Državni tajnik za brodogradnju V. Vranković ističe da je pitanje ima li dovoljno vremena i prostora za nastavak kursa u brodogradnju što ga je zauzeo HDZ. Pregovara se sa Korejancima oko ulaska njihovih investicija, modeli su tek u izradi, a dogovor je daleko. Nisu jedino oni zainteresirani; interes pokazuju i neki europski investitori. Pretpostavlja da bi za pola godine konture modela bile jasnije. Prisutan je niz kombinacija ulaska u vlasništvo.

Širenje posla na Kaspijsko jezero

Ako po planu od 2011. škverovi počnu poslovati pozitivno, novi ciklus razvoja za hrvatsku brodogradnju od 2012. kao prvo pitanje postavit će izvjesnost lokacija. Svih 5 škverova stiješnjeno je u gradskim središtima. Uz to, Jurčić podsjeća i na raniju ideju širenja brodograđevne industrije negdje na Kaspijskom jezeru, blizu obala Crnog mora: riječ je dakle o izvozu know howa, projektantskih usluga, na područje koncentracije crnometalurške proizvodnje, s jeftinijom radnom snagom. Značilo bi to iskorak hrvatske brodogradnje u troškovno jeftinije okruženje, ali i najcjenjeniji segment brodogradnje.

http://www.poslovni.hr/53465.aspx

Izvoznici plasirali proizvode po 0,5 posto višim cijenama nego lani

Najznatniji se rast izvoznih cijena od 14,9% bilježi u sektoru poljoprivrede

Hrvatski su izvoznici u prvom polugodištu 2007. u prosjeku svoje proizvode na inozemna tržišta plasirali po višim cijenama nego lani, i to 0,5 posto višim cijenama gledano u kunama, a 5,8 posto višima u dolarskim iznosima. Najznačajniji rast, kako je vidljivo iz izvješća Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu u odnosu na lanjske prosječne izvozne cijene, bilježi se u sektoru poljoprivrede (14,9 posto u kunama i 20,9 posto u dolarima), potom duhanska industrija (12,4 posto u kunama odnosno 18,5 posto u dolarima), proizvodnja metala (12,1 posto u kunama, 17,9 posto u dolarima), te prerada drva (8,5 posto u kunama ili 14,7 posto u dolarima). I proizvođači namještaja bilježe pozitivan trend, a izvozne su im cijene u prosjeku bile više za 6,1 posto u kunama i 11,5 posto u dolarima nego prošlogodišnje. Rast cijena kod izvoza bilježe poduzetnici koji se bave proizvodnjom i doradom odjeće, koji su u odnosu na lanjske cijene u prvom dijelu ove godine postizali 8,4 posto više cijene gledano u kunama, a 14,1 posto više u dolarima. Hrvatska je brodogradnja kao najvažniji izvoznik, pak, ove godine plasirala brodove na inozemna tržišta po nižim cijenama od prosječne lanjske cijene, i to za 9,7 posto gledano u kunama, a 4,4 posto gledano u američkim dolarima. Najveći pad izvoznih cijena u odnosu na prosječne lanjske cijene bilježi se kod proizvođača uredskog namještaja i računala, 14,5 posto u kunama, a 9,2 posto u dolarima. Što se uvoznih cijena tiče, u prosjeku su iznosile 2,1 posto manje ako se uspoređuju cijene u kunama, a više su za 3,1 posto gledano u dolarima. Najveći pad bilježi se kod proizvoda od duhana, nemetalnih mineralnih proizvoda, te uredskih strojeva i računala, od oko 14 posto u kunama i 9 posto u dolarima. Porast uvoznih cijena prvih šest mjeseci najveći je bio kod radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata (14,3 posto u kunama i 20,8 posto u dolarima), te u odjeće (9,2 posto u kunama ili 115,4 posto u dolarima).

http://www.poslovni.hr/53463.aspx

Trgovinska razmjena s EU: uvoz raste, izvoz stagnira

Hrvatski izvoz u zemlje EU u prvih šest mjeseci 2007. čak je pao u odnosu na isto razdoblje prošle godine


Podaci o trgovinskoj razmjeni Hrvatske s Europskom unijom za prvu polovinu ove godine ukazuju da dok uvoz iz EU-a raste, izvoz stagnira, pri čemu je uočljiv snažan rast izvoza domaćih poduzetnika na manje zahtjevna tržišta novih EU članica.Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski izvoz u zemlje EU-a u prvih šest mjeseci ove godine neznatno je pao u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s 2,64 na 2,62 milijarde eura. Uvoz je istodobno porastao 6,2 posto, premašivši šest milijardi eura.Iako tradicionalno najviše izvoze u Italiju, Njemačku i Sloveniju, zanimljiv je rast izvoza domaćih poduzetnika u nove zemlje članice EU-a. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na lani postignut rast izvoza u Litvu za 110 posto, Bugarsku za 82,7 posto, Letoniju za 57,1 posto i Mađarsku za 32,5 posto. Ipak, valja naglasiti da je vrijednost tog izvoza još relativno mala. Na tržišta 10 novih članica koje su se priključile EU-u 2004. te rumunjsko i bugarsko tržište u prvoj polovini godine izvezeno je roba u vrijednosti 648,7 milijuna eura.Ti podaci potvrđuju činjenicu da Hrvatska ima tendenciju bržeg rasta uvoza nego izvoza, izjavio je Mladen Vedriš, član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. "Također je uočljiv izvoz domaćih poduzetnika na takozvana meka tržišta, za koja se smatra da su manje zahtjevna, iako je i taj izvoz apsolutno i relativno mali", istaknuo je Vedriš. Kao temeljne probleme hrvatskog izvoza naveo je njegovu zastarjelu strukturu, koja se nije mijenjala u posljednjih 20-ak godina, te činjenicu da ga čine uglavnom proizvodi niže dodane vrijednost.

"Želimo li povećati izvoz mora se investirati u nove tehnologije, nove proizvodne kapacitete ili inovaciju postojećih, kao i stvoriti što bolje uvjete za poduzetnike. Bez toga neće uslijediti rast izvoza u EU", rekao je Vedriš. Upozorio je i na nepovoljnu strukturu inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Usporedbe radi, u novim članicama EU-a čak 80 posto ulaganja čine greenfield investicije, dok u Hrvatskoj prevladavaju brownfield investicije, odnosno ulaganja u postojeće kapacitete, čime se nije stvorio izvozni potencijal. "Hrvatski problem izvoza i uvoza samo je krajnja slika i ogledalo stanja nacionalnog gospodarstva", ocijenio je Vedriš, istaknuvši da je podizanje efikasnosti i konkurentnosti izvoza ključno hrvatsko razvojno pitanje. Povećanje razine konkurentnosti Hrvatskoj nalažu i Kopenhaški kriteriji, koje mora ispuniti svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU-a. Oni zahtijevaju postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU. "Razina vanjskog duga, sve manja pokrivenost uvoza izvozom, potreba većeg zapošljavanja radnika s višim stupnjem kvalifikacija kao i proizvodnja robe veće dodane vrijednosti, upućuju na činjenicu da Hrvatska u idućih par godina mora krenuti tim putem", zaključio je Vedriš.

http://www.poslovni.hr/53489.aspx

Drugi brodar svijeta, Mediterranean Shipping Company, na liniji za Rijeku

Autor Tamara Opačak - Klobučar

http://img341.imageshack.us/img341/6610/istutovcb5.jpg

RIJEKA - Od jučer riječka je Luka i njezin kontejnerski terminal na Brajdici ucrtan u rute jednog od najvećih kontejnerskih operatera na svijetu, Mediterranean Shipping Company iz Švicarske, brodara koji brodskim linijama povezuje šest kontinenata i 270 svjetskih luka, a u floti ima 352 broda, kapaciteta ukupno više od 1,2 milijuna kontejnera.

Tjedna linija

Švicarska kompanija, nakon višemjesečnih priprema, osnovala je brodski servis Croatia Express na liniji hub luka Gioia Tauro - Rijeka - Venecija - Ancona - Pirej - Gioia Tauro, a prvi brod, MSC Anastasia, vezao se rano ujutro uz terminal Brajdica, kada je započet utovar i istovar, a riječ je o 950 kontejnera.

- Servis je osnovan upravo zbog riječke luke koja je na povoljnoj poziciji za prihvat robe s Dalekog istoka, a tjednu liniju će održavati dva broda kapaciteta 1100 kontejnera koji će svaki ponedjeljak naizmjenično pristajati u Rijeci - rekao je na prigodnoj svečanosti u riječkoj Luci Mladen Šinko, direktor ureda MSC-a u Hrvatskoj.

Šinko je najavio da će do kraja godine ta kompanija preko Rijeke ostvariti promet deset tisuća kontejnera, a uskoro će se proširiti i na druge hrvatske luke na Jadranu.

Usluga još bolja

Za riječku Luku i njezinu tvrtku Jadranska vrata, koncesonara na terminalu, činjenica što je drugi brodar svijeta pokrenuo servis preko Brajdice, pri čemu u liniji nema Kopra, pokazuje da je usluga dostigla zadovoljavajuću razinu.

No, rekao je jučer Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke, upravo zbog sve više velikih svjetskih operatera i sve većeg prometa, nužnu modernizaciju usluga i na sve tješnjem terminalu brži protok robe Luka će osigurati u kratkom roku. Prvi korak je proširenje terminala na sjeverni dio Delte, s kojeg se seli drvo i nabava nove mehanizacije.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/istra/2911549/index.do

Trgovinska razmjena s EU: uvoz raste, izvoz stagnira


ovakve vijesti su tako česte i stvarno me zabrinjavaju... :(

Kamere na 360 zagrebačkih raskrižja

Dok Opatija uvodi kamere kako bi postala elitno odredište, u metropoli se kamerama žele riješiti prometnih problema

U Zagrebu se pokreće oko 100 milijuna kuna vrijedan projekt Centar za automatsko upravljanje prometom, koji uključuje postavljanje videokamera na čak 360 raskrižja sa semaforima, posebice na kritičnim mjestima. Ideja je da se sve te kamere u gradu povežu u jedan sustav koji bi tako trebao zamijeniti policajce, ali i smanjiti gužve.

Centar će se smjestiti na Donjim Sveticama, a njime će upravljati Zagrebačke ceste. Radovi će započeti u proljeće sljedeće godine. Iako će se u potpunosti završiti tek za četiri godine, računalo bi prva križanja trebao početi nadzirati već sredinom iduće godine.

Iako je projekt namijenjen isključivo za rješavanje prometnih gužvi i pojednostavljenje prometa, pogotovo za vozila hitnih službi, kamere će snimati kako vozače tako i prolaznike na tim križanjima.

Time će zasigurno pomoći i policiji u rješavanju različitih istraga, od prometnih do kaznenih, ovisno o snimljenom materijalu, ali i sasvim sigurno unijeti dodatan nemir ljudima, koji znaju da ih netko promatra. Istodobno, u Opatiji međunarodno udruženje IBA (International Bodyguard Association) u suradnji s Argumentumom, i Gradom Opatijom te zainteresiranim ugostiteljima radi na projektu Opatija - najsigurniji grad u Hrvatskoj. Kad se taj projekt ostvari stanovnike Opatije, ali i njihove goste, po svemu sudeći, čuvat će posebna zaštitarska ekipa koja će nadzirati stotinjak kamera postavljenih oko gradskih hotela, parkova, kupališta i ulica.

Time bi Opatija, tvrdi se, trebala postati prvi siguran grad u Hrvatskoj. Projektanti tvrde kako nije riječ o »velikom bratu« i narušavanju privatnosti, već se videonadzorom želi povećati zaštita turista i time promicati Opatiju kao elitno odredište.

Kako kažu, riječ je o primjenjivanju iskustava sličnih turističkih gradova, poput Monte Carla, u kojem je postavljeno više od 1800 takvih kamera, a upravo zbog tog osjećaja sigurnosti, smatraju projektanti, Monte Carlo je jedno od top odredišta najbogatije klijentele. London je pod budnim okom čak 12.000 kamera. Uz poboljšanje ugleda, u takvoj sredini niti jedan incident ne bi prošao nezapaženo. Još se ne zna koliko novaca će trebati izdvojiti za projekt jer se tek radi konkretna studija koja treba pokazati koliko točno kamera i zaštitara treba Opatiji, no izvjesno je kako će ga financirati svi sudionici u projektu. Trajno će se surađivati s policijom kako bi se pratila stopa kriminala i pokrivale kritične točke.

http://www.vjesnik.hr/html/2007/09/10/Clanak.asp?r=tem&c=1

Big brother is watching you! Wellcome to the land of "watching democracy" - pisalo je na jednom plakatu u Londonu kada su postavili kamere na raskrižjima.

Meni kamere niš ne smetaju - makar jasno imaju pomalo negativne orvelovske konotacije.

Ovo ljeto sam bio po Irskoj - kad sam vidio naljke CCTV na svakom koraku mislio sam da je to operater kabelske TV :lol: a zapravo je nadzor svega i svačega kamerama.

Meni kamere niš ne smetaju - makar jasno imaju pomalo negativne orvelovske konotacije.

Ovo ljeto sam bio po Irskoj - kad sam vidio naljke CCTV na svakom koraku mislio sam da je to operater kabelske TV :lol: a zapravo je nadzor svega i svačega kamerama.

Jasna stvar... to sve više postaje normalno u zapadnom svijetu. Ja također nemam ništa protiv kamera :).

Big brother is watching you! Wellcome to the land of "watching democracy" - pisalo je na jednom plakatu u Londonu kada su postavili kamere na raskrižjima.

ne smetaju mi uopće na javnim mjestima, ali malo bi mi smetale da su na privatnom dobru :D :lol:

Rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini 6,8 posto

Najveći rast proizvodnje bilježi se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 13,4 posto

ZAGREB Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u srpnju ove godine porasla za 0,6 posto u odnosu na lipanj, dok je u odnosu na srpanj prošle godine bila veća za 7,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od kolovoza 2006. do srpnja 2007. u usporedbi s istoimenom proizvodnjom iz razdoblja od kolovoza 2005. do srpnja 2006. veća je pak za 6,8 posto. Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u srpnju je u odnosu na prethodni mjesec zabilježen rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji za 0,7 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 2 posto, dok je u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena 1,6 posto. Na međugodišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše je, za 9,1 posto, porasla proizvodnja u prerađivačkoj industriji. Proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom porasla je za 5,1 posto, dok je u rudarstvu i vađenju smanjena za 3,8 posto. Promatrano pak prema glavnim industrijskim grupacijama u srpnju ove godine prema istom lanjskom mjesecu najveći rast proizvodnje bilježi se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 13,4 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je za 12,1 posto.

http://www.poslovni.hr/53603.aspx

http://www.poslovni.hr/53603.aspx

Vaba i Slatinska banka počele pregovore o strateškoj suradnji

Nastala bi banka s aktivom iznad dvije milijarde kuna i 40 poslovnica, vodeća u najmanje četiri županije

Nakon više od godinu dana tržišnih spekulacija, čini se da bi Slatinska banka uskoro konačno mogla dobiti strateškog partnera. Naime, varaždinska Vaba jučerašnjom transakcijom provedenom na Zagrebačkoj burzi kupila je 35.000 dionica Slatinske banke, odnosno stekla 3,81 posto temeljnog kapitala Slatinske banke, čime su započeli pregovori o strateškoj suradnji tih dviju hrvatskih banaka. Transakcija je vrijedna 17,5 milijuna kuna, odnosno 500 kuna po dionici.

Due dilligence

"Provedenom transakcijom formalno smo započeli razgovore o strateškoj suradnji naših banaka, kojom ćemo, a nakon rezultata procesa due dilligencea koji je pred nama, vjerujemo na obostrano zadovoljstvo, unaprijediti kvalitetu hrvatskog bankarskog tržišta", potvrdili su predsjednica Uprave Slatinske banke d.d. Angelina Horvat i predsjednik Uprave Vaba d.d. banke Varaždin Igor Čičak. Uspiju li pregovori, nastala bi banka s aktivom većom od dvije milijarde kuna što bi je svrstalo na dvanaestu poziciju po veličini aktive među domaćim bankama. Vaba i Slatinska banka snažne su i lokalno prepoznate hrvatske banke koje ujedinjenim snagama zasigurno mogu izgraditi vodeću banku sjeverozapadne i istočne Hrvatske - vodeću u najmanje četiri županije, kažu na upit Poslovnom dnevniku iz Vabe. Naglasak rada Slatinske banke dosad je bio na području retail bankarstva, dok je strateško opredjeljenje Vabe na investicijskom, komunalnom i poslovnom bankarstvu. Potencijalno spajanje naoko različitih poslovnih strategija nadopunit će one prostore za koje znamo da nam mogu osigurati dodatne konkurentske prednosti i stvoriti željenu poziciju te osigurati kvalitetnu dugoročnu perspektivu. Ono što je zasigurno velika prednost ovog potencijalnog saveza jest snaga poslovne mreže kod koje ne postoje značajna preklapanja, pa će obje banke tako ostvariti prisutnost u regijama u kojima do sad nisu bile prisutne te time osigurati dodatne koristi za klijente. Koristeći znanja lokalnih zajednica i prednosti poznavanja okoline u kojoj se djeluje, zajedničkim kapitalom osigurat ćemo prostor za još snažniji rast u budućnosti, osigurat ćemo dodatnu vrijednost našim klijentima te našim dioničarima. U brojkama ovo konkretno daje sljedeće planirane vrijednosti - 40 poslovnica u sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj, jamstveni kapital iznad 330 milijuna kuna i vrijednost aktive preko 2 milijarde kuna. Aktiva Slatinske banke u prvom polugodištu 2007. godine iznosila je 950,9 milijuna kuna, jamstveni kapital 144,4 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja 5,6 milijuna kuna.

Na dan 31. srpnja 2007. godine bilanca Vabe premašila je 1,1 milijardu kuna, čime je Vaba potvrdila status najbrže rastuće banke u Hrvatskoj. Najveći pojedinačni dioničar banke je Fima Validus sa 33,75 posto dionica. Slijedi je nizozemski investicijski fond Balkan Financial Sector Equity Fund sa 19,04 posto, grupa Fima sa 10,99 posto, Nikomat sa 5,02 posto, Milan Horvat sa 2,54 posto, Grad Varaždin sa 2,51 te Croatia osiguranje sa 2,41 posto. Oko dva i pol posto udjela u banci drže zaposlenici. Od svog nastanka do danas Vaba je ostvarila znatan rast i razvila rasprostranjenu mrežu poslovnica i financijskih centara. Danas posluje kroz četiri financijska centra u Varaždinu, Zagrebu, Puli i Slavonskom Brodu te 10 poslovnica u Varaždinu, Čakovcu, Ludbregu, Krapini, Puli, Zagrebu, Sisku, Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški te ima 153 zaposlenika. Dokapitalizacijom Vabe krajem kolovoza temeljni kapital povećan je za više od 91 milijuna kuna te sada iznosi 153 milijuna kuna, dok jamstveni kapital istovremeno prelazi 180 milijuna kuna.

Širenje u Slavoniju

Slatinska banka d.d. osnovana je 9. listopada 1992. godine te je jedina bankarska institucija sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji. Banka je s radom započela u vrlo složenim uvjetima, koje su karakterizirali teška gospodarska situacija, restriktivna kreditno-monetarna politika, ratne operacije, teška socijalna situacija stanovništva te provođenje pretvorbe i privatizacije. Danas ima 15 poslovnica i 12 ispostava u Slavoniji, Podravini te Rijeci i Zagrebu.

Dionice Slatinske banke ove godine porasle 36 posto

Dionice Slatinske banke ove su godine porasle "samo" 36 posto ostavši tako ispod rasta Crobexa, kao i većine bankarskih izdanja. Prosječni dnevni promet tek je nešto iznad milijun kuna (1,06 milijuna), odnosno dnevno se u prosjeku protrguje 2402 dionice. Inače, Slatinska je banka u srpnju prošle godine ukinula povlaštene dionice pa se otad na burzi trguje jedino njihovim redovnim dionicama. Tada je izvršena i zamjena bivše i redovne za šest novih redovnih dionica te bivše jedne povlaštene za četiri redovne (nove) dionice.

http://www.poslovni.hr/53567.aspx

Nekretnine u godinu dana poskupjele 10,6 posto

Na Jadranu i u Zagrebu potražnja je manja zbog većeg fokusa na kvalitetu, kažu u CentarNekretnina.net

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u odnosu na kolovoz 2006., odnosno na godišnjoj razini, porasle su 10,6 posto dok se u odnosu na prethodni mjesec cijene nisu mijenjale, stoji u indeksu cijena nekretnina CentraNekretnina za kolovoz. Na zagrebačkom tržištu, najvećem i najdinamičnijem, cijene kuća i stanova su u laganom rastu od 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je rast cijena od 9,1 posto. Na Jadranu su tražene cijene u padu 1,2 posto u odnosu na srpanj, čime se nastavio trend pada cijena na tom dijelu tržišta u skladu s očekivanim sezonskim kretanjima, objašnjavaju iz CentraNekretnina. Na godišnjoj razini cijene na Jadranu su ostvarile rast od 12,9 posto. "Tražene cijene nekretnina u Zagrebu u posljednjih 6 mjeseci imaju, u prosjeku, vrlo slične cijene, te su na godišnjem prosjeku porasle 9,1 posto, pri čemu je, dakle, ovaj rast realiziran prvenstveno u prvom dijelu promatranog razdoblja. Isto predviđamo i za budućnost, bez obzira na daljnje plasmane kredita banaka u svim valutama i još uvijek niskoj kamatnoj stopi na stambene kredite, jer se tržište, pogotovo na najdinamičnijim tržištima - Jadranu i Zagrebu, može djelomično namiriti kvalitetnim primarnim i sekundarnim nekretninama, te je 'prava' potražnja manja radi većeg fokusa na kvalitetu," objašnjava Željka Ora, voditeljica razvoja poslovanja CentarNekretnina.net. U kolovozu je prosječna tražena cijena stana iznosila 2.065 eura po kvadratu što je za 1,1 posto više od srpanjskih cijena, dok je prosječna cijena kuće u Zagrebu i okolici iznosila 1.270 eura što je 0,3 posto manje od prošlog mjeseca. I dalje je najskuplji sjeverni dio grada, koji je 13,1 posto skuplji od prosjeka, dok su najniže cijene nekretnina u Dubravi.

http://www.poslovni.hr/53566.aspx

ACI povećava temeljni kapital

Povećanjem temeljnog kapitala, odnosno pretvaranjem svojih potraživanja RH stječe ukupno 491 novu redovnu dionice ACI-ja

Opatijska tvrtka ACI, kako stoji u pozivu za Glavnu skupštinu dioničara, povećat će temeljni kapital s 398,05 na 399,82 milijuna kuna. Temeljni kapital povećava se ulaganjem prava na način da Ministarstvo financija ulaže svoje potraživanje prema ACI-ju s osnova zakonskih zateznih kamata obračunatih na koncesijske naknade za razdoblje od 1998. do 2000. godine.

Povećanjem temeljnog kapitala, odnosno pretvaranjem svojih potraživanja Republika Hrvatska stječe ukupno 491 novu redovnu dionice ACI-ja. Dionice su na ime nove serije C, a svaka je u nominalnom iznosu od 3.600 kuna. Pritom, imatelji dionica prve emisije nemaju pravo prvenstvenog upisa novih dionica koje se izdaju u sklopu ovog povećanja temeljnog kapitala tvrtke.

Broj dionica tih dioničara i nominalni iznos njihovih dionica nakon povećanja temeljnog kapitala ostaje isti, a mijenja se jedino poslovni udio tih dioničara, koji istima pripada razmjerno visini njihova uloga u novom temeljnom kapitalu tvrtke.

Skupština će se održati 16. listopada ove godine.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/aci-povecava-temeljni-kapital

Jasna stvar... to sve više postaje normalno u zapadnom svijetu. Ja također nemam ništa protiv kamera :).

Bar će bit manje grafitiranja. :cheers:

Adris grupa gradit će novi autobusni kolodvor u Rovinju

Adris preuzima sadašnji Autotransov autobusni kolodvor i gradi novi na drugoj lokaciji

Direktor Adrisove tvrtke za upravljanje nekretninama Abilia d.o.o. i direktor investicija Damir Vanđelić potpisao je u utorak u Rovinju s predsjednikom Uprave riječkog Autotransa Zvonkom Krmpotićem kupoprodajni ugovor o preuzimanju sadašnjeg Autotransovog autobusnog kolodvora i gradnji novog na drugoj lokaciji. Transakcija je teška oko 25 milijuna eura, a nakon što se izglasa detaljni urbanistički plan Rovinja, na prostoru uprave bivših Boksita, gdje je Adris već kupio i uredio poslovnu zgradu (Vila Vianelli) za buduću upravu Maistre, izgradit će novi autobusni kolodvor sa 13 perona na 1270 četvornih metara natkrivenog prostora i 200 četvornih metara poslovnog prostora, javnom garažom te trgovinsko - ugostiteljskim sadržajima. To čini oko pola vrijednosti postojećeg autobusnog kolodvora koji je smješten u središtu grada na 2396 četvornih metara zemljišta i 697 četvornih metara građevina. Drugu polovicu vrijednosti Adris će, prema danas potpisanom ugovoru, isplatiti Autotransu u novcu u roku od 15 dana. "Do ove transakcije došlo je zahvaljujući izuzetno dobroj suradnji Grada Rovinja i Adris grupe.

Na naš je prijedlog mijenjan Generalni urbanistički plan kako bi se autobusni kolodvor iz starogradsske jezgre premjestio na rivu nedaleko od Mirne gdje će znatno bolje funkcionirati. S druge strane, taj prostor će se otvoriti prema gradu kao trg s tipičnim gradskim sadržajima, a kako je u susjedstvu bivše Tvornice duhana i Istrasgrafike, odlično će se uklopiti i u budući turistički kompleks koji Adris tu namjerava podići", rekao je za Poslovni dnevnik Damir Vanđelić. Kako je Grad sa svojim službama vrlo kooperativan i zainteresiran za uređenje tih dijelova grada, gradnja novog autobusnog kolodvora na lokaciji ex Boksita mogla bi početi za devet mjeseci i završiti do veljače 2009. godine, pojašnjava Vanđelić. Građevinske aktivnosti na sadašnjem Autobusnom kolodvoru trebale bi započeti s početkom 2008. godine, a hotelski kompleks trebao bi biti u funkciji već do kraja 2009. Središnji sadržaj tog novog rovinjskog turističkog kompleksa na prostoru bivših tvornica bit će hotel s pet zvjezdica i 200 soba i brojnim drugim sadržajima koji će cijelom kompleksu donijeti tu visoku kategoriju, od kongresnih dvorana, wellnesa, gradske kavane, galerije likovne umjetnosti, muzeja moderne umjetnosti, Istreniza, malih specijaliziranih trgovina, butika, ugostiteljskih radnji. Dok je za hotel rezervirana građevina stare tvornice duhana, zgrada Istragrafike, koja nema veću građevinsko-povijesnu vrijednost će se rušiti. Ovaj turistički kompleks ponijet će investiciju od oko 60 milijuna, dok će novi autobusni kolodvor sa svim transakcijama Adris stajati 25 milijuna eura.

http://www.poslovni.hr/53766.aspx

Ina 16. od 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi

Na listi Deloittea vodi poljski naftni koncern PKN Orlens sa 13,6 mlrd. eura prihoda

Na listi 500 najvećih poduzeća sastavljenoj od tvrtki iz 19 država srednje i istočne Europe nalazi se 16 kompanija iz Slovenije, 14 iz Hrvatske, 6 iz Srbije, jedna iz Makedonije, dok na listi koju je, prema visini prihoda, sastavila revizorsko-konzultantska kuća Deloitte nema nikog iz Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Od ostalih država u regiji iz Mađarske dolazi 65 poduzeća, 32 iz Rumunjske te 9 iz Bugarske.

Najveći Mađari

Među tvrtkama s područja bivše Jugoslavije najbolje je plasirana hrvatska naftna kompanija Ina koja se nalazi na 16. mjestu s prihodom od 3,4 milijarde eura, slijedi srpski NIS na 22. poziciji s 3 milijarde eura prihoda te Agrokor koji je na 44. mjestu s 2,1 milijardom eura i slovenski Mercator na 45. mjestu. Da su tri tvrtke HEP-a knjižene zajedno i ova bi kompanija bila među pedeset, točnije s 2,3 milijarde eura bila bi na 36. poziciji. Od slovenskih poduzeća na listi Deloittea među prvih stotinu je i Petrol (51.), a dalje slijede Gorenje, Revoz, Merkur, Holding Slovenske elektrane, Telekom Slovenije, Lek, Krka, OMV Slovenija, Elektro Slovenija, Engrotuš, Jekla, Impol, Mobitel i Acroni. Osim Ine i Agrokora, hrvatske tvrtke zastupaju i HEP Grupa na 84. poziciji s 1,4 milijardom eura, 95. Konzum s 1,3 milijardom, Hrvatske telekomunikacije na 150. , Pliva Grupa na 167., T-Mobile na 282., Hrvatske željeznice na 297., Vipnet na 338., HEP distribucija na 358., HEP Proizvodnja na 374., Adris na 422., Končar na 479. i OMV Hrvatska na 496. poziciji. Iz Srbije, uz naftnu tvrtku NIS, na listi najbolje stoji Delta Holding koji se s 1,4 milijarde eura prihoda nalazi na 83. poziciji. Dalje slijede Elektroprivreda Srbije na 107. mjestu, US Steel je na 177., Telekom Srbija na 210., a Srbijagas na 289. mjestu. Makedonija je zastupljena tek s jednom tvrtkom. Radi se o OKTA Rafineriji nafte iz Skopja koja se s prihodom od 490 milijuna eura svrstala na 326. poziciju. Po nacionalnoj strukturi najveće su tvrtke iz Mađarske među kojima prednjači Mol kojem su 11,4 milijarde eura prihoda osigurale drugo mjesto na listi. Na sedmom mjestu je Audi Hungária, a na osmom Nokia s 4,9 milijardi eura. Rumunjske kompanije predvodi opet nafna tvrtka Petrom koja je 12. s 3 milijarde eura, a na listi je slijede Mittal Steel i Electrica. Među najveće kompanije iz Bugarske spadaju Lukoil Neftochim koji je na 65. mjestu i NEC EAD na 120. Hrvatska najbolje stoji na listi najvećih banaka koju predvodi mađarski OTP, a na kojoj je Zagrebačka banka 13., a Privredna banka Zagreb 19. Od ostalih banaka s područja bivše Jugoslavije najbolje je plasirana slovenska Nova ljubljanska banka na 9. mjestu. Na listi osiguravatelja slovenski Triglav je četvrti, a Croatia osiguranje 13.

Autoindustrija

Na zbirnoj listi najveća od 500 kompanija je poljski naftni kocern PKN Orlen s 13,6 milijardi eura prihoda, slijede već spomenuti Mol, češki Škoda Auto, ukrajinski Nagftogas i češki ČEZ, tako da od prvih pet čak četiri kompanije dolaze iz sektora energetike. Slijede Volkswagen Slovačka i Audi Mađarska te Nokia Mađarska, Telekomunikcja Poljska... Od prvih sto kompanija 44 su iz energetskog sektora. Iza je automobilska industrija te maloprodaja. Većina tvrtki, gotovo 80 posto, dolazi iz Poljske, Češke, Mađarske i Ukrajine. Po vlasničkoj strukturi najbolje prolaze javna dionička društva, dok je preostalo još oko 10 posto tvrtki u državnom vlasništvu koje su se uspjele ugurati među 500 najvećih u tranzicijskim državama među koje nije svrstana Rusija.

http://i16.tinypic.com/4m78sig.jpg

http://www.poslovni.hr/53762.aspx

HNB: Hrvatska krajem 2006. prvi put među zemljama visoko opterećenim otplatama inozemnog duga

Oslanjanje države na domaće izvore financiranja posredno je rezultiralo rastom inozemnih obaveza ostalih domaćih sektora, osobito banaka, kaže se u analizi HNB-a

Hrvatska je lani prvi puta ušla «u skupinu zemalja visoko opterećenih otplatama inozemnog duga», stoji u najnovijoj makrobonitetnoj analizi Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenoj u srijedu. Naime, «pokazatelj tereta otplate inozemnog duga [..] je u 2006. nastavio ubrzano rasti, te je na kraju godine dosegnuo 37,9% izvoza robe i usluga» kažu u središnjoj banci, a ta vrijednost našu državu smješta među zemlje visoko opterećene otplatama inozemnog duga.

Da podsjetimo, inozemni je dug Republike Hrvatske krajem prošle godine iznosio 29,1 mlrd eura što je 3,4 mlrd ili 13% više nego godinu dana ranije, a njegov udio u BDP-u povećan je na 85,2%. Do kraja lipnja ove godine dug je, prema posljednjim dostupnim podacima, porastao za dodatnih 1,4 mlrd na više od 30,5 mlrd eura.

U HNB-u upozoravaju kako je snažan rast inozemnog duga uz veliko povećanje manjka na tekućem računu platne bilance, na 7,8% BDP-a, razlog rasta vanjske ravnoteže hrvatskoga gospodarstva. Dugoročno, ako se višegodišnji trend povećanja ne zaustavi to bi moglo biti «potencijalni rizik za stabilnost financijskog i cijelog gospodarskog sustava», dodaju u HNB.

Iako prema visini udjela inozemnog duga u izvozu robe i usluga Hrvatska još ne spada u problematične zemlje (u Hrvatskoj je taj udio krajem 2006. iznosio 172%, a opasnom se smatra razina iznad 220%), u središnjoj banci ističu kako je takvo kretanje posljedica prije svega visokih prihoda od usluga pruženih u turizmu.

No, «sustavni rizik» za međunarodnu likvidnost Hrvatske jest činjenica da su turistički prihodi najosjetljiviji na negativne vanjske čimbenike, ističe se u analizi, a posebno je to opasno u uvjetima produbljivanja deficita u robnoj razmjeni što je prisutno u Hrvatskoj.

«Povećanju inozemnog duga najviše su pridonijela nefinancijska poduzeća, koja su se kao i u prethodnoj godini [2005. – op.] nastavila intenzivno izravno zaduživati u inozemstvu», ističu u HNB.

U analizi se također navodi da je država lani smanjila svoj dug prema inozemnim vjerovnicima, no «oslanjanje države na domaće izvore financiranja posredno je rezultiralo rastom inozemnih obaveza ostalih domaćih sektora, osobito banaka, kod kojih se država u posljednje dvije godine zadužuje znatno više nego prijašnjih godina».

Ovi podaci dolaze u nezgodno vrijeme za državnu administraciju budući da je u posljednje vrijeme, s približavanjem parlamentarnih izbora, postalo učestalo iznošenje brojki koje govore o uspjesima gospodarske politike ove Vlade.

No, analiza središnje banke pokazuje da trendovi koji su bili prisutni krajem prošle godine ne idu baš ruku pod ruku s onim što se u javnosti proklamiraju kao pozitivni pomaci u gospodarstvu.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/hnb-hrvatska-krajem-2006-prvi-put-me111u-zemljama-visoko-opterecenim-otplatama-inozemnog-duga

Imovina mirovinskih fondova premašila 20 milijardi kuna

Ukupan broj članova mirovinskih fondova krajem kolovoza dosegao je 1.471.337 osoba

Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) u Hrvatskoj na kraju kolovoza ove godine iznosila je 19,38 milijardi kuna, dok je imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) bila veća od 543,7 milijuna kuna, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Uz to, 10 zatvorenih DMF-ova raspolagali su s imovinom od preko 91,3 milijuna kuna, te je ukupna imovina svih mirovinskih fondova na kraju kolovoza premašila 20 milijardi kuna. U odnosu na kraj prošle godine ukupna imovina OMF-ova porasla je gotovo 3,5 milijarde kuna, ODMF-ova preko 146 milijuna kuna, dok je imovina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u ovoj godini porasla preko 31 milijun kuna.

Ukupan broj članova mirovinskih fondova krajem kolovoza dosegao je 1.471.337 osoba; najveći dio odnosi se na članove obveznih mirovinskih fondova kojihe je krajem kolovoza bila 1.366.492, doborovoljni su fondovi brojili 93.336 članova, dok je broj članova zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosio 11.509.

Za usporedbu, krajem prošle godine ukupno je u svih 20 mirovinskih fondova bilo 1.407.804 članova.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/imovina-mirovinskih-fondova-premasila-20-milijardi-kuna

Prihodi poduzetnika 18,8 milijardi kuna veći od rashoda

U prvoj polovici godine poduzetnici su ostvarili 291,1 milijardi kuna ukupnog prihoda te 272,3 milijarde kuna ukupnih rashoda

Hrvatski su poduzetnici, poslujući u stabilnim makroekonomskim uvjetima, u prvih šest mjeseci ove godine uspješno poslovali, ostvarivši 18,8 milijardi kuna veće ukupne prihodi od ukupnih rashoda, objavila je Financijska agencija (FINA).
Tako su poduzetnici u prvoj polovici ove godine ostvarili 291,1 milijardi kuna ukupnog prihoda te 272,3 milijarde kuna ukupnih rashoda.

Ukupni prihodi rasli su prema istom razdoblju prošle godine za 14,9 posto, nešto brže od ukupnih rashoda koji su povećani 14,8 posto. Utrošak od 100 kuna ukupnih rashoda polučio je u prvih šest mjeseci ove godine 106,92 kuna prihoda, a u istom razdoblju lani 106,85 kuna, navode iz Fine.

Tome treba dodati, napominju, i druge pozitivne rezultate u istom razdoblju, povećanje broja zaposlenih za 8,9 posto, povećanje investicija u dugotrajnu imovinu za 29,2 posto i povećanje prodaje u inozemstvu za 15,7 posto prema prvih šest mjeseci prethodne godine. Od prodaje u zemlji ostvareno je 230,8 milijardi kuna, što je 14,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Od prodaje u inozemstvu pak ostvareno je 37,8 milijardi kuna ukupnih prihoda, sa rastom od 15,7 posto.

Zaposleni su za svoj rad dobili prosječne neto plaće 4.094 kuna, što je porast od 4,6 posto nominalno, a uslijed rasta potrošačkih cijena za 2,6 posto realno. Podaci o financijskim rezultatima poslovanja odnose se na 76.952 poduzetnika sa ukupno 885.835 zaposlenih.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/prihodi-poduzetnika-18-8-milijardi-kuna-veci-od-rashoda

Depoziti banaka u srpnju porasli na 183,7 mlrd kuna

Na mjesečnoj razini zabilježen je najsnažniji mjesečni rast još od siječnja 2002. godine odnosno konverzije njemačke marke u euro

U skladu s očekivanjima analitičara RBA tijekom srpnja nastavljen je rast ukupnih depozita poslovnih banka koji uključuju kunske i devizne štedne i oročene depozite te depozitni novac. Na mjesečnoj razini zabilježen je najsnažniji mjesečni rast još od siječnja 2002. godine odnosno konverzije njemačke marke u euro.

U odnosu na kraj lipnja 2007. godine ukupni depoziti banaka porasli su 6,33 milijarde kuna (3,6%) dosegnuvši tako iznos od 183,7 milijarde kuna. Snažan rast depozita u srpnju već je i uobičajen, budući da se radi o središnjem dijelu turističke sezone te povećanom priljevu depozita (osobito deviznih iz sektora poduzeća).

Ipak, godišnja stopa rasta se prvi puta u ovoj godini spustila ispod 20% (19,6%) Rast depozita tijekom srpnja posljedica je snažnog rasta deviznih štednih i oročenih depozita (3,9 milijardu kuna) te depozitnog novca (1,9 milijardi kuna). Na kraju srpnja štedni i oročeni devizni depoziti dosegnuli su gotovo 96 milijardi kuna što je 16,9% više no u istom mjesecu 2006. godine.

Navedena stopa rasta (najviša je od studenog 2002. godine) potvrdila je ovogodišnji snažan rast ove kategorije depozita. Na viši iznos deviznih depozita izraženih u kunama utjecala su i tečajna kretanja, budući da je u usporedbi s krajem srpnja 2006. godine kuna oslabila spram eura (0,54%) utječući tako na viši iznos deviznih depozita izražen u kunama. Promatrano po sektorima najveći doprinos mjesečnom rastu deviznih depozita došao je iz sektora
poduzeća.

Devizni depoziti poduzeća iznosili su 14,3 milijarde kuna (2,3 milijarde više no krajem lipnja ali čak 37,8% više no u istom mjesecu lani). S druge strane na godišnjoj razini najveći doprinos rasta deviznih depozita došao je od stanovništva koji s 79 milijardi kuna još uvijek čine većinu deviznih depozita u bankama. Rast depozitnog novca (1,9 milijardi kuna) uzrokovan je prije svega priljevom novca na tekuće i žiro računa poduzeća (1,4 milijarde
kuna).

Na kraju srpnja depozitni novac banka dosegnuo je 37,4 milijardi kuna (24,2 posto više no u istom razdoblju lani). Štedni i oročeni kunski depoziti dalje usporavaju s rastom te krajem srpnja iznose 50,4 milijarde kuna, što je svega 532 milijuna kuna više na mjesečnoj te 8,9 milijardi kuna više na godišnjoj razini. Godišnja stopa rasta spustila se na 21,6%.

http://www.bankamagazine.hr/dnevnevijesti/depoziti-banaka-u-srpnju-porasli-na-183-7-mlrd-kuna

Ina 16. od 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi

Na listi Deloittea vodi poljski naftni koncern PKN Orlens sa 13,6 mlrd. eura prihoda

Na listi 500 najvećih poduzeća sastavljenoj od tvrtki iz 19 država srednje i istočne Europe nalazi se 16 kompanija iz Slovenije, 14 iz Hrvatske, 6 iz Srbije, jedna iz Makedonije, dok na listi koju je, prema visini prihoda, sastavila revizorsko-konzultantska kuća Deloitte nema nikog iz Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Od ostalih država u regiji iz Mađarske dolazi 65 poduzeća, 32 iz Rumunjske te 9 iz Bugarske.

Najveći Mađari

Među tvrtkama s područja bivše Jugoslavije najbolje je plasirana hrvatska naftna kompanija Ina koja se nalazi na 16. mjestu s prihodom od 3,4 milijarde eura, slijedi srpski NIS na 22. poziciji s 3 milijarde eura prihoda te Agrokor koji je na 44. mjestu s 2,1 milijardom eura i slovenski Mercator na 45. mjestu. Da su tri tvrtke HEP-a knjižene zajedno i ova bi kompanija bila među pedeset, točnije s 2,3 milijarde eura bila bi na 36. poziciji. Od slovenskih poduzeća na listi Deloittea među prvih stotinu je i Petrol (51.), a dalje slijede Gorenje, Revoz, Merkur, Holding Slovenske elektrane, Telekom Slovenije, Lek, Krka, OMV Slovenija, Elektro Slovenija, Engrotuš, Jekla, Impol, Mobitel i Acroni. Osim Ine i Agrokora, hrvatske tvrtke zastupaju i HEP Grupa na 84. poziciji s 1,4 milijardom eura, 95. Konzum s 1,3 milijardom, Hrvatske telekomunikacije na 150. , Pliva Grupa na 167., T-Mobile na 282., Hrvatske željeznice na 297., Vipnet na 338., HEP distribucija na 358., HEP Proizvodnja na 374., Adris na 422., Končar na 479. i OMV Hrvatska na 496. poziciji. Iz Srbije, uz naftnu tvrtku NIS, na listi najbolje stoji Delta Holding koji se s 1,4 milijarde eura prihoda nalazi na 83. poziciji. Dalje slijede Elektroprivreda Srbije na 107. mjestu, US Steel je na 177., Telekom Srbija na 210., a Srbijagas na 289. mjestu. Makedonija je zastupljena tek s jednom tvrtkom. Radi se o OKTA Rafineriji nafte iz Skopja koja se s prihodom od 490 milijuna eura svrstala na 326. poziciju. Po nacionalnoj strukturi najveće su tvrtke iz Mađarske među kojima prednjači Mol kojem su 11,4 milijarde eura prihoda osigurale drugo mjesto na listi. Na sedmom mjestu je Audi Hungária, a na osmom Nokia s 4,9 milijardi eura. Rumunjske kompanije predvodi opet nafna tvrtka Petrom koja je 12. s 3 milijarde eura, a na listi je slijede Mittal Steel i Electrica. Među najveće kompanije iz Bugarske spadaju Lukoil Neftochim koji je na 65. mjestu i NEC EAD na 120. Hrvatska najbolje stoji na listi najvećih banaka koju predvodi mađarski OTP, a na kojoj je Zagrebačka banka 13., a Privredna banka Zagreb 19. Od ostalih banaka s područja bivše Jugoslavije najbolje je plasirana slovenska Nova ljubljanska banka na 9. mjestu. Na listi osiguravatelja slovenski Triglav je četvrti, a Croatia osiguranje 13.

Autoindustrija

Na zbirnoj listi najveća od 500 kompanija je poljski naftni kocern PKN Orlen s 13,6 milijardi eura prihoda, slijede već spomenuti Mol, češki Škoda Auto, ukrajinski Nagftogas i češki ČEZ, tako da od prvih pet čak četiri kompanije dolaze iz sektora energetike. Slijede Volkswagen Slovačka i Audi Mađarska te Nokia Mađarska, Telekomunikcja Poljska... Od prvih sto kompanija 44 su iz energetskog sektora. Iza je automobilska industrija te maloprodaja. Većina tvrtki, gotovo 80 posto, dolazi iz Poljske, Češke, Mađarske i Ukrajine. Po vlasničkoj strukturi najbolje prolaze javna dionička društva, dok je preostalo još oko 10 posto tvrtki u državnom vlasništvu koje su se uspjele ugurati među 500 najvećih u tranzicijskim državama među koje nije svrstana Rusija.

http://i16.tinypic.com/4m78sig.jpg

http://www.poslovni.hr/53762.aspx

if it wasn't for the breakup, and the war, we'd prolly be #1. I thought that the czechs would be ahead of hungary.

---:)

if it wasn't for the breakup, and the war, we'd prolly be #1. I thought that the czechs would be ahead of hungary.

That's for sure. If it wasnt for the war we would now be equal to Spain or Austria ;).

That's for sure. If it wasnt for the war we would now be equal to Spain or Austria ;).

We were ahead of you before war, we didnt have real war, and we managed only to catch Spain. Austria is far far away with GDP per capita of 34.000 USD, and average salary of 1,453 Euro, and unemployment of 4% ( Slovenia 25.266 USD GDP, salary 827 Euro(PPP 1180 Euro), unemployment 5,1% )

Dont be offended, but your predictions are unrealistic.
Your country is unfortunately unequally developed, with only Zagreb being capable to compare to Czech republic

If, if, if.. That's the problem in this world. Too many people saying if only and too little people actually doing something towards that "if only".

Sorry for the off-topic rant.. :D

^^ Hehehe, okomili se slovenci odmah ko hijene na leshinu! :D :colgate:

That's for sure. If it wasnt for the war we would now be equal to Spain or Austria ;).

Rather Spain than Austria, a country that is a little bit too much ahead by all meanings.

:cheers:

^^ Hehehe, okomili se slovenci odmah ko hijene na leshinu! :D :colgate:

Zato im prije svake rasprave moramo priznati da su bolji! SLOVENCI, BOLJI STE OD NAS, ČUJETE LI?!!! :D

We were ahead of you before war, we didnt have real war, and we managed only to catch Spain. Austria is far far away with GDP per capita of 34.000 USD, and average salary of 1,453 Euro, and unemployment of 4% ( Slovenia 25.266 USD GDP, salary 827 Euro(PPP 1180 Euro), unemployment 5,1% )

Dont be offended, but your predictions are unrealistic.
Your country is unfortunately unequally developed, with only Zagreb being capable to compare to Czech republic

You are correct to some extent.

Slovenia had GDP of 28.4 billion euros, last year, about 40 billion USD. PPP is about 24100 USD. Spain had GDP of 28000 USD, PPP about 29000 USD last year.

Croatia has 3-4 rich regions, Zagreb was ahead, but now more and more money is generated by regions, Varazdin, Cakovec, Rijeka and Istria are fine examples or economic redevelopment.

Croatian PPP is at 17800 USD, GDP at 34.5 billion euros.

Czech R. Prague is responsible for 40% of Czech GDP, most regions of Czech R, are quite poor, well comparative to Prague.

Zato im prije svake rasprave moramo priznati da su bolji! SLOVENCI, BOLJI STE OD NAS, ČUJETE LI?!!! :D

:rofl: ovo me dobro nasmijalo! :okay:

:rofl:

Ne pri košarki, očitno! ;)

Of course... I just mentioned Austria to give an example. Noone knows if it would really happen :D. To be honest... I am quite surprised by your reaction. Never thought you would all react so speedy :D :D :D.

Zato im prije svake rasprave moramo priznati da su bolji! SLOVENCI, BOLJI STE OD NAS, ČUJETE LI?!!! :D

Čujemo:lol: :lol: My intention was not to show that we have better economy ( altough we have it:lol: :lol: :lol: ), but to show you AGAIN how you Croats always exaggerate. The same story was with Zagreb, some claimed, that it is bigger than Budapest:lol: :lol:

end baj d vej, dont bi sač frastrajted majmun:lol: :lol: (sorry for that)


You are correct to some extent.

Slovenia had GDP of 28.4 billion euros, last year, about 40 billion USD. PPP is about 24100 USD. Spain had GDP of 28000 USD, PPP about 29000 USD last year.

Croatia has 3-4 rich regions, Zagreb was ahead, but now more and more money is generated by regions, Varazdin, Cakovec, Rijeka and Istria are fine examples or economic redevelopment.

Croatian PPP is at 17800 USD, GDP at 34.5 billion euros.

Czech R. Prague is responsible for 40% of Czech GDP, most regions of Czech R, are quite poor, well comparative to Prague.

Again exaggeration with Croatian figures:lol:
I admit, i was wrong, we didn't caught Spain (yet :lol: )


GDP PPP/capita
Slovenia 2006: 23,843 (new data 27,001)
Croatia 2006: 14,368
Spain 2006: 27,522

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28PPP%29_per_capita

GDP nominal/capita
Slovenia 2006: 18,610 (new stat.si data: 21 071)
Croatia 2006: 9,558
Spain 2006: 27,766

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29_per_capita

Eurostat data shows that Slovenia achieves 87% of EU average development, and Croatia 50%
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007_MONTH_06/2-28062007-EN-AP.PDF

Čujemo:lol: :lol: My intention was not to show that we have better economy ( altough we have it:lol: :lol: :lol: ), but to show you AGAIN how you Croats always exaggerate. The same story was with Zagreb, some claimed, that it is bigger than Budapest:lol: :lol:

end baj d vej, dont bi sač frastrajted majmun:lol: :lol: (sorry for that)




Again exaggeration with Croatian figures:lol:
I admit, i was wrong, we didn't caught Spain (yet :lol: )


GDP PPP/capita
Slovenia 2006: 23,843 (new data 27,001)
Croatia 2006: 14,368
Spain 2006: 27,522

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28PPP%29_per_capita

GDP nominal/capita
Slovenia 2006: 18,610 (new stat.si data: 21 071)
Croatia 2006: 9,558
Spain 2006: 27,766

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29_per_capita

Eurostat data shows that Slovenia achieves 87% of EU average development, and Croatia 50%
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/pls/portal/docs/PAGE/PGP_PRD_CAT_PREREL/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007/PGE_CAT_PREREL_YEAR_2007_MONTH_06/2-28062007-EN-AP.PDF

NA Croatian data I posted is accurate, data posted by Wiki is totally wrong, I know (:D) but one thing I can claim is Economics degree, something Wiki or who ever posted the info can't and it seems most of EU stats, CIA and WB and IMF. lol, Don't get me wrong, they always revise there figures for Croatia.

and the latest one was 15500 by Eustat and IMF. I still think Croatian PPP in 2006 was 17400-17800 USD, for one I know how to count and measure PPP, something neither of the organizations in question can't. I can actully
calculate Slovene or any other country PPP. It is quite easy once you have all the data.

PS not sure where you got your data for Croatian GDP in 2006, Croatian GDP in 2006 was 252 billion Kuna (34.5 billion Euros) or 47.25 billion USD. - 10350 USD. - NBC data -

NA Croatian data I posted is accurate, data posted by Wiki is totally wrong, I know (:D) but one thing I can claim is Economics degree, something Wiki or who ever posted the info can't and it seems most of EU stats, CIA and WB and IMF. lol, Don't get me wrong, they always revise there figures for Croatia.

and the latest one was 15500 by Eustat and IMF. I still think Croatian PPP in 2006 was 17400-17800 USD, for one I know how to count and measure PPP, something neither of the organizations in question can't. I can actully
calculate Slovene or any other country PPP. It is quite easy once you have all the data.

PS not sure where you got your data for Croatian GDP in 2006, Croatian GDP in 2006 was 252 billion Kuna (34.5 billion Euros) or 47.25 billion USD. - 10350 USD. - NBC data -

So you are saying, that top economists cant calculate GDP, and you can?:lol:

So Croatian nominal GDP /capita is 10,350 USD, Slovenian is 15,167€ ( or 21,071 USD)

17,800 usd capita for Croatia would mean, that PRICES in Croatia are 71% lower than EU prices. But average prices in Croatia are on 87% of EU (Slovenia even lower with 84% (probably not anymore because of Euro:lol: ))

I study economics and business, and we learned how calculate GDP, so i dont believe that Croatian PPP GDP is 17,800 USD. And honestly with unemployment rate of 18%, 13.000 USD GDP is a LARGE achievement for Croatia:)

But if you count in ILLEGAL economy Croatian GDP is certainly 17,000-19,000 USD, and Slovenian 29,000-34,000 (Counting 21% of illegal economy for both of countries). But one fact remains Slovenian nominal GDP is still 2 times larger than Croatian.

We were ahead of you before war, we didnt have real war, and we managed only to catch Spain. Austria is far far away with GDP per capita of 34.000 USD, and average salary of 1,453 Euro, and unemployment of 4% ( Slovenia 25.266 USD GDP, salary 827 Euro(PPP 1180 Euro), unemployment 5,1% )

Dont be offended, but your predictions are unrealistic.
Your country is unfortunately unequally developed, with only Zagreb being capable to compare to Czech republic


i meant as jugoslavia (yeah i know we dont want to live together blah blah). from what my dad told me, we were much more developed than other eastern countries. He traveled all over for work to russia, ddr, and so on. Just imagine how many more large companies, especially in bosnia, would still be open or doing much much better. Tourism, again especially in bosnia, would be so much larger.

When he was in russia he said the people weren't allowed to leave moscow without permit. At the airport he wanted to buy some souvenirs for us and asked the guy that worked there what he could get for the money he had. I don't know how many dinars he had on him but he says it wasn't much at all and the guy gave him like half the things that were in the little store.

i meant as jugoslavia (yeah i know we dont want to live together blah blah). from what my dad told me, we were much more developed than other eastern countries. He traveled all over for work to russia, ddr, and so on. Just imagine how many more large companies, especially in bosnia, would still be open or doing much much better. Tourism, again especially in bosnia, would be so much larger.

When he was in russia he said the people weren't allowed to leave moscow without permit. At the airport he wanted to buy some souvenirs for us and asked the guy that worked there what he could get for the money he had. I don't know how many dinars he had on him but he says it wasn't much at all and the guy gave him like half the things that were in the little store.

I completely agree. Yugoslavia was an example of successful SOCIALIST country, with almost all liberties from Western world.
Interesting fact is that in late 40s and 50s we even surpassed Germany, and probably Yugoslavia would be today one of very successful European countries, if economic growth from 1946-1967 would continue .

I talk with my parents and grandparents a lot about ex Yugoslavia, and they said that quality of life was MUCH higher than in all other communist countries, and that we could even compare to Austria (don't forget that even cleaning lady could build herself large house!:lol: )

Yugoslavian main problems were:

- 5 different countries, 3 different languages ( at the time, Serbo-Croatian, Macedonian, Slovenian), 3 different religions

-NATIONALISM

-Centralization ( Belgrade was like Mecca:lol: )

-Slovenia and Croatia were apart from other countries well developed

-Albanians (those Serbs just couldn't leave them alone:lol: )

-I'm sorry but i must write this: SERBIA (genocide, nationalistic movements, centralization, religious fanaticism, fanatic army leaders)

If Serbs (they are not bad people!) would think twice and say STOP to extreme/militant nationalistic movements, and religion i believe that Yugoslavia would still be successful country, with very independent states in it!

Oh, i wanted to say that even tough Croatia has lower gdp than new EU members, quality of life (by mine opinion) is much higher than in Poland, Slovakia, Hungary, Romania, Bulgaria , (Czech republic - not counting in Prague region), Latvia, Lithuania , Estonia...

Oh, i wanted to say that even tough Croatia has lower gdp than new EU members, quality of life (by mine opinion) is much higher than in Poland, Slovakia, Hungary, Romania, Bulgaria , (Czech republic - not counting in Prague region), Latvia, Lithuania , Estonia...

hm...as far as i know...croatia has even larger GDP than Romania, Bulgaria, and baltic states, and maybe even Poland and Slovakia.
i dunno exact data for 2007, but in 2004, it was sure like that.

Čujemo:lol: :lol: My intention was not to show that we have better economy ( altough we have it:lol: :lol: :lol: ), but to show you AGAIN how you Croats always exaggerate. The same story was with Zagreb, some claimed, that it is bigger than Budapest:lol: :lol:


Well, it is not as big as Budapest, but at least it is twice bigger that Ljubljana :lol: :lol: :lol: :D


end baj d vej, dont bi sač frastrajted majmun:lol: :lol: (sorry for that)


shame on :nono:

:lol:

Projekti koji su čekali zbog pohlepe vlasnika parcela

Vlasnici će svoje parcele, stanove i kuće morati prodati po realnoj cijeni ako su oni na putu objektu od javnog interesa

Novi zakon o gradnji, koji stupa na snagu 1. listopada, neće samo ubrzati izdavanje dozvola, nego rješava i imovinsko-pravne odnose, što će pokrenuti velike projekte koji stoje godinama.
Naime, poznato je da mnogi vlasnici zemljišta, kuća i stanova kada “nanjuše” da će se na lokaciji koja je u njihovu vlasništvu nešto graditi, traže nerealne iznose za svoje nekretnine.
Tako je prije godinu dana jedan Zagrepčanin za kvadrat derutnog stana na Grmoščici dobio 5000 eura zato što je Grad odlučio sanirati klizište koje je prijetilo odronjavanju desecima kuća. Urbane komasacije tada nije bilo, čovjeku se nije žurilo i nakon pet godina natjeravanja s Gradom uspio je dobiti i do pet puta veći iznos od realne cijene.
Sada će vlasnici morati prodati svoje kuće, parcele ili stanove po realnoj cijeni u slučaju da se ondje planira sagraditi zgrada ili prometnica od javnog interesa. To će ubrzati mnoge projekte koji godinama stoje, poput Sveučilišne aleje, koja bi se trebala spojiti sa Slavonskom avenijom, a u planu je i njezino produženje do Prisavlja. Sada su joj na putu privatne kuće.
Ubrzat će se i gradnja Šarengradske ulice koja će biti alternativni koridor sjever-jug, odnosno nova Savska. Produžena i proširena Šarengradska postat će prometnica sa šest traka i preuzet će dio prometa koji prolazi Savskom. Nadalje, brže će se dovršiti i produžena Branimirova i Vukovarska, čime će Sesvete, u kojima živi gotovo sto tisuća ljudi, dobiti brze prometnice do centra Zagreba.
Mnoge škole, vrtići, sportske dvorane i javne ustanove također bi se trebale napokon početi graditi. Stručnjaci kažu da će se u Zagrebu ubrzati provedba dvadesetak projekata koji godinama stoje zbog želje za velikim profitom pojedinih vlasnika.
Slično je i u Splitu, gdje za zemljište za gradnju ceste od helidroma uz Zajčevu do Bušićeve, kojom bi se rasteretila Poljička cesta, jedna od naprometnijih u Splitu, i kojom bi novi franjevački klerikat dobio pristup, vlasnik taži 600 eura za četvorni metar.
Baš na tom je primjeru bivši gradonačelnik Zvonimir Puljić utvrdio da je metar ceste u Splitu skuplji nego metar autoceste te zaključio kako cijena zemljišta blokira razvoj grada.
- Ne može se početi gradnja nastavka Vukovarske ulice dugog oko 500 metara kojim bi stanari istočnih gradskih kvartova dobili vezu sa središtem grada jer se članovi obitelji međusobno ne mogu dogovoriti oko vlasništva - kažu u gradu.
Grad Zadar je još 2002. krenuo u proboj Bihaćke ulice koja je, sukladno GUP-u, trebala biti proširena i uređena kao glavni ulaz na Bili Brig, jedan od najvećih gradskih kvartova koji nema adekvatan cestovni pristup. No, bespravno sagrađenu kuću na budućem koridoru vlasnik nije htio prodati po tržišnoj cijeni.
- Grad je vlasniku ponudio zamjensko zemljište u blizini, opremljeno svim infrastrukturnim priključcima te 140 tisuća eura. On je, uz zemljište, tražio 228 tisuća eura. Grad je potom ponudio zamjensko zemljište na Bokanjcu ili Dračevcu uz 160 tisuća eura nadoknade ili 210 tisuća eura bez zemljišta.
Vlasnik bespravne kuće nije pristao ni na tu ponudu. Ured državne uprave odredio je da se kod izvlaštenja vlasniku ima isplatiti 210 tisuća eura, ali se on žalio Upravi za građansko pravo i ta žalba još nije riješena - priča glasnogovornica Grada Zadra Iris Bajlo.
Na potezu Žmirići - Put Petrića Grad se također u tri slučaja spori s vlasnicima zemljišta koji su odbili prodati svoje parcele po cijeni od 525 kuna za četvorni metar.
- Vlasnici okolnih parcela pristali su prodati svoja zemljišta po toj tržišno procijenjenoj vrijednosti, a protiv te trojice koji posjeduju zajedno oko 1500 kvadratnih metara pokrenuli smo postupak izvlaštenja.
Nedavno je doneseno rješenje da moraju prodati zemljište za 525 kuna po metru, ali su se žalili na rješenje - kaže Bajlo o zemljištu koje je ključno za uređenje zapadnog ulaza u grad, odnosno kompletnu rekonstrukciju i proširenje ulice Put Nina. Sadašnja iznimno prometna i za pješake opasna cesta po izvlaštenju bi trebala krenuti u temeljitu rekonstrukciju, odnosno opremanje cijelom podzemnom infrastrukturom, nogostupom i javnom rasvjetom.

http://jutarnji.hr/nekretnine/trziste_nekretnina/clanak/art-2007,9,15,novi_zakon,90170.jl

Vlasnici će svoje parcele, stanove i kuće morati prodati po realnoj cijeni ako su oni na putu objektu od javnog interesa


Ovo je nešto najbolje što sam čuo posljednjih godina :) :cheers:

Aleluja! :master:

Odlično!:applause: Uz sve navedene projekte, najviše će mi biti drago za Branimirovu! :okay:

Well, it is not as big as Budapest, but at least it is twice bigger that Ljubljana :lol: :lol: :lol: :D


shame on :nono:

:lol:

:lol: :lol: :lol: Sorry again:) :cheers:

fala qrcu :banana:

So you are saying, that top economists cant calculate GDP, and you can?:lol:

So Croatian nominal GDP /capita is 10,350 USD, Slovenian is 15,167€ ( or 21,071 USD)

17,800 usd capita for Croatia would mean, that PRICES in Croatia are 71% lower than EU prices. But average prices in Croatia are on 87% of EU (Slovenia even lower with 84% (probably not anymore because of Euro:lol: ))


utter nonsense, what you on about,...
Prices what... PPP is calculated on principle of common dominator, (law of one price) U compare basket of prices use local and world exchange rate and compare it to similar in other country, and you get what we call Purchasing Power Parity.

With your approach Slovenian GDP wold be nowhere near the figures you are stating as a matter of fact the example you gave would give Croatia much higher PPP rate than it actualy is, as exchange rate would favor Croatia.


Slvenian data - provide me then link, and I do not believe Slovenia has 27000 USD per head PPP. I do not care where you study, that is utter nonsense. Slovenia is doing well, but not that well.

PLZ do not use wiki, I can easily edit the thing and make thing look totally different.

BTW Slovenian GDP (nominal) in 2005 was 34.4 billion USD, in 2006 GDP was 37.8 billion USD and this is data given by your own national bank in Ljubljana.



I study economics and business, and we learned how calculate GDP, so i dont believe that Croatian PPP GDP is 17,800 USD. And honestly with unemployment rate of 18%, 13.000 USD GDP is a LARGE achievement for Croatia:)

To be honest I do not care whether you believe me or not, I am certain Croatia having 17500 USD PPP.
BTW Croatian unemployment is 14% or if we use ILO standard (as you are using same figures) than Croatian Unemployment is 9%.


But if you count in ILLEGAL economy Croatian GDP is certainly 17,000-19,000 USD, and Slovenian 29,000-34,000 (Counting 21% of illegal economy for both of countries). But one fact remains Slovenian nominal GDP is still 2 times larger than Croatian.

Slovenian Grey economy is already included in its GDP, as is the case with all EU members. As to Slovenian GDP, Slovenian GDP is smaller than Croatian GDP, income per head in Slovenia is about 90% higher than in Croatia, considering Croatia did have a war and 9 years of real mess it is no surprise , if we bear war and political mess in Croatia during 90's, Croatia would be on same level with the Slovenia. I am pretty certain of it. but these are all ifs and butts.

SO I'll go with what I've got. which is,

Croatian GDP in 2006 was 252 billion Kuna this translates in to 46.5 billion USD, or 10350 USD per head, PPP for 2006 (and not 2005 figures which you are presenting that have already been adjusted by EU-stat to 15500 USD)
Croatian GDP in PPP $ = 17550 USD or 58.5% of EU average, well bellow Slovenian 83.5% I grant you that, but considering the effects of 90's, quite decent.

As to researchers at EU stat and IMF, I know few of them to tell you they are bunch of idiots, they are to lazy to check data, they use last years data and add 6% to it, that's how they operate. They follow 25-30 markets closely and they adjust only these 25-30 markets (primarily OCDE), rest they just use standard protocols.

It is cheaper and they can keep to the budget assigned to statistic department which is quite small in most cases affording only 2-3 economist and 7-8 researchers.

I had a pleasure seeing this when I visited IMF offices in Washington.

Any commercial bank that has good research team can do better work than IMF, WB or EUstat. As a matter of fact any NGO with a good research team can do much better job; as they are.

And lets end this Slovenia - better than Croatia bad s**t, it is Croatian projects thread not Slovenian we are better than you thread.

You can pm with your disagreements and what not, lets not spam thread with utter nonsense...

PS, as to Budapest comment, I have never ever read on these forums, that Zagreb was bigger than Budapest; ever; can someone post me the link to that comment, I'd like to see the idiot who posted such a nonsense.

Zagreb is half the size of Budapest, not sure exact population of Budapest, Zagreb having only 800 000 (well 850 000 if we go with some estimates) and Zagreb metro 1.2 million.

I think Budapest is city of 2 million, I might be wrong, City of Budapest has 1.67 million and Metro Budapest near 2.1 million. Someone correct me on this...

Well, it is not as big as Budapest, but at least it is twice bigger that Ljubljana :lol: :lol: :lol: :D


It's at least 3 times bigger than Ljubljana hehe :D :D :D. But who cares about that :D :D :D. :runaway:

hm...as far as i know...croatia has even larger GDP than Romania, Bulgaria, and baltic states, and maybe even Poland and Slovakia.
i dunno exact data for 2007, but in 2004, it was sure like that.

No Poland and Slovakia are ahead of us. But we are better than Estonia, Lithuania and Latvia as well as Bulgaria and Romania (I don't have to emphasise that bc it is all perfectly clear).



BTW nice answer mic ;) :okay:

Vlasnici će svoje parcele, stanove i kuće morati prodati po realnoj cijeni ako su oni na putu objektu od javnog interesa


Finally :bow: :bow: :bow:
Možda onda ima nade za Branimirovu, Vukovarsku, Šarengradsku i ostale projekte. :banana: :banana:

Nezaposlenost se i dalje smanjuje
Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je evidentirana 242.851 nezaposlena osoba, odnosno 2917 osoba ili 1,2 posto manje nego prethodni mjesec, te 28.200 osoba, odnosno 10,4 posto manje nego u kolovozu 2006. godine. U odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost smanjena u dvadeset županija, a povećana je samo u Međimurskoj. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine razina nezaposlenosti je smanjena u svim županijama, a najviše u Gradu Zagrebu. Krajem kolovoza 2007. u Zavodu je evidentirano 149.650 nezaposlenih žena, s udjelom od 61,6 posto naspram 38,4 posto nezaposlenih muškaraca. U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je u kolovozu 2007. bilo 83.795 ili 34,5 posto. Najmanje je nezaposlenih osoba s višom školom ili stručnim studijem, 8503 ili 3,5 posto te sa završenim fakultetom njih 10.428 ili 4,3 posto. Gledano prema dobi, najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe iznad 50 godina kojih je 28,8 posto, dok udio mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine iznosi 17,1 posto. U kolovozu u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 15.057 osoba, odnosno 18,9 posto manje nego prethodnoga mjeseca. Najviše je novoprijavljenih nezaposlenih osoba došlo izravno iz radnog odnosa, točnije njih 8374 ili 55,6 posto, a potom iz neaktivnosti, njih 28,2 posto, iz redovnog školovanja 15,6 posto te 0,6 posto iz drugog oblika rada. Iz evidentirane nezaposlenosti otišle su ukupno 17.974 osobe, to jest 19,6 posto manje nego prethodnoga mjeseca.

http://www.poslovni.hr/53967.aspx

U Slavoniji od 2003. za 8,5 puta povećan broj poduzetnika

Od 4,6 milijardi kuna kredita, 400 milijuna kuna odobreno je u Osječko-baranjskoj županiji

Definiranje uloge poduzetničkih inkubatora u razvoju konkurentnosti, ali i njihovo umrežavanje temeljeno na izvrsnosti, teme su o kojima će se dva dana razgovarati na Međunarodnoj konferenciji "Uloga poduzetničkih inkubatora u razvoju konkurentnosti", a koju je jučer u Osijeku otvorio ministar gospodarstva Branko Vukelić. Tom je prilikom istaknuo kako je Slavonija kraj koji je pokazao puno poduzetničkoga duha, a svoje navode potkrijepio brojkama od 4,6 milijardi kuna koliko su do sada poduzetnici u Hrvatskoj dobili kreditnih sredstava za realizaciju svojih projekata od čega je 400 milijuna kuna kredita stiglo u Osječko-baranjsku županiju.I broj poduzetnika na stotinu stanovnika Slavonije od 2003. godine povećao se s jednoga na 8,5. Vukelić je, također, naveo kako je u razvoj poduzetničkih zona u Hrvatskoj do sada uloženo ukupno oko 320 milijuna kuna bespovratnih sredstava od kojih je najveći dio završio u Osječko-baranjskoj županiji, 26 milijuna kuna. U radu konferencije koju je organizirao osječki Poduzetnički inkubator BIOS u suradnji s Tehnološko-inovacijskim centrom Rijeka, Tehnološkim parkom Zagreb i osječkim Centrom za poduzetništvo, sudjeluje oko 100 osoba iz osam zemalja. Za svojega posjeta Osijeku, ministar Vukelić obišao je i zgradu Doma obrtnika koja je stradala u požaru početkom kolovoza, a potom posjetio i Belišće d.d. gdje se susreo s direktorom Vladom Jerbićem.

http://www.poslovni.hr/54004.aspx

Od listopada u Hrvatskoj e-dražba u javnoj nabavi

Sustav Narodnih novina će omogućiti automatizirano prilagođavanje ponuda

Novi zakon o javnoj nabavi predvidio je jednu novost kojoj je malo poklanjano medijske pozornosti, a malo tko je, osim samih predlagatelja, mogao definirati što ona znači i kako će se primjenjivati. Novost se zove e-dražba i mogla bi ostati mrtvo slovo na papiru te samo formalno pokriće za usklađenja s javnom nabavom Europske unije da se nije dogodilo nešto neobično. Institucija koja treba biti glavna logistika za provođenje novosti počela se pripremati za izmjene zakona i prije njegova stupanja na snagu. Narodne su novine ovaj tjedan objavile da sklapaju ugovor s integratorom IT rješenja S&T-om, vrijedan pola milijuna kuna. Ako nitko ne ospori izravnu pogodbu, u listopadu bi trebala biti već gotova višeslojna aplikacija koja će Narodnim novinama omogućiti provođenje e-dražbi u nabavi roba, usluga i radova. Čekat će se samo donošenje zakona koji će omogućiti i pravnu podlogu dražbi koja bi trebala donijeti transparentniji postupak i omogućiti veću konkurencijsku borbu na tržištu.

Praćenje promjena

Iako ime može zavarati, e-dražba nije izdvojen način nabave, nego samo svojevrsna nadogradnja postojećem sustavu u kojem se raspisuju natječaji, a zatim se u određenom roku izabiru najbolji ponuditelji. Dražbovanje se obavlja u potpunosti putem Interneta, i to u trenutku kada su pristigle ponude na javnom natječaju prošle prvu formalnu kontrolu naručitelja. Dakle, oni ponuditelji koji nisu ispunili osnovne uvjete iz natječaja poput dokaza sposobnosti ili nisu ponudili u cijelosti traženu robu, usluge ili radove neće moći sudjelovati u daljnjem natjecanju. E-dražbovanje prvenstveno služi kako bi ponuditelji poboljšali svoje predane ponude, spuštajući cijenu, nudeći dodatne usluge ili nešto slično. Zbog toga će se dražbovanje preko Narodnih novina moći provoditi samo za one nabave kojima se može kvantificirati specifikacija uvjeta. Nakon prvotnog odabira naručitelj će morati rangirati ponude, ali ne smije navesti o kojim je konkretno tvrtkama riječ. Kada dražba počne, ponuditelji koji budu u njoj sudjelovali svakog trenutka će biti svjesni na kojem su mjestu po povoljnosti i moći će prilagođavati svoje uvjete, ali neće moći znati koja je točno tvrtka u dražbi ispred ili iza njih. Tu bi se možda mogao pojaviti problem jer naručitelj ima odgovornost neotkrivanja konkurenciji imena tvrtki koje sudjeluju u dražbi. Naručiteljeva obveza je samo da ponuditelje obavijesti o vremenu dražbe. Međutim, kada jednom dražba počne, ni sam naručitelj neće imati uvid koja konkretno tvrtka mijenja svoje prvotno ponuđene uvjete. Naručitelju će biti vidljivo rangiranje najboljih ponuda jer cijeli sustav radi apsolutno automatizirano, ali ime tvrtke neće znati do okončanja dražbe.

Više krugova

Dražba se može odvijati u jednom ili više krugova, poručili su u Narodnim novinama, a i način završetka može biti različit od fiksnog termina ili postavljanja uvjeta koji se moraju zadovoljiti. Dražbi će inače moći pristupiti i one tvrtke koje nisu obveznici javne nabave. Razlika je što takve tvrtke mogu odmah pristupiti dražbovanju bez prethodnog raspisivanja natječaja. "Osim pojednostavljenja i poboljšavanja procesa nabave i smanjivanja nabavne cijene, automatizirana elektronička dražba onemogućava intervenciju naručitelja u završnom krugu nabave. Time se doprinosi transparentnosti u nabavi, a ponuđači dobivaju priliku da pod jednakim uvjetima pokušaju dobiti željeni posao", zaključio je direktor Narodnih novina Milivoj Fučkar.

E-nabava u Europi do 2011.

Europsko zakonodavstvo još nije uvelo obvezu primjene elektroničke nabave, ali su detaljno razrađene smjernice. E-nabava, koja u sebi sadrži i e-dražbu, u Europskoj uniji trebala bi u cijelosti profunkcionirati do 2011. godine. Pri kreiranju novog zakona o javnoj nabavi Vlada se vodila europskim smjernicama i uključila e-nabavu i e-dražbu u zakon.

http://www.poslovni.hr/54035.aspx

HNB: Hrvatska prošle godine ušla u krug visoko zaduženih zemalja

Glavni ekonomist RBA Hrvoje Dolenec predviđa porast udjela duga u BDP-u na 86,5 posto

Inozemni dug Republike Hrvatske na kraju prosinca 2006. godine iznosio je 29,1 milijardu eura što je za 3,4 milijarde eura ili 13,21 posto više nego na kraju 2005. godine, kaže se u najnovijoj Makrobonitetnoj analizi HNB-a. Udio inozemnog duga u BDP-u 2006. godine porastao je za 2,8-postotnih bodova te je na kraju prosinca iznosio 85,2 posto. Udio inozemnog duga u BND-u 2006. godine porastao je za 3,1-postotni bod te je na kraju godine iznosio 88,1 posto što prema kriterijima Svjetske banke Hrvatsku svrstava među visoko zadužene zemlje. Međutim, udio inozemnog duga u vrijednosti izvoza robe i usluga, koji je na kraju prosinca 2006. godine iznosio 171,8 posto znatno je ispod razine od 220 posto koja bi prema istim kriterijima upućivala na moguću pojavu nelikvidnosti u inozemnim plaćanjima.

Neprekidan rast

Ipak, taj pokazatelj neprekidno raste još od 2001. godine kada je iznosio 126 posto premda je njegov rast u 2006. godini osjetno usporen. To usporavanje te relativno povoljan pokazatelj udjela inozemnog duga u izvozu robe i usluga Hrvatska može zahvaliti prije svega visokim prihodima od pruženih usluga u turizmu, za koje se očekuje da će nastaviti rasti i u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Analitičar RBA Hrvoje Dolenec tvrdi da će dug nastaviti rasti i u 2007. godini te će dosegnuti oko 31 do 32 milijarde eura što je porast od desetak posto. Međutim, riječ je o usporavanju rasta duga što Dolenec pripisuje, između ostalog, i uspješnim restriktivnim mjerama HNB. "Stopa kreditiranja pala je ispod 20 posto nakon vrlo dugog perioda. Raste, međutim, udio poduzeća u ukupnom dugu i upravo će oni nastaviti biti glavni čimbenik zaduživanja. Predviđamo i porast udjela duga u BDP-u na 86,5 posto iako će se tijekom sljedećih nekoliko godina također stabilizirati", dovršio je Dolenec. Teret otplate inozemnog duga mjeren omjerom otplata inozemnog duga i izvoza robe i usluga, koji od 2003. godine pokazuje tendenciju rasta, i u 2006. godini je jako porastao, te je na kraju prosinca iznosio 35,0 posto, što znači da Hrvatska znatan dio svojih ukupnih prihoda od izvoza robe i usluga odvaja za otplate glavnice i kamata na inozemni dug. Taj je porast uzrokovan prije svega povećanom otplatom glavnice dugoročnih kredita koje vraćaju domaće banke.

HNB učinkovit

Iako je apsolutni prirast inozemnog duga banaka u 2006. godini i nadalje bio znatan, njegova se godišnja stopa rasta, pod utjecajem mjera koje je HNB provodio 2006., smanjila u odnosu na 2005. godinu za 2,3-postotna boda i iznosila je 13,9 posto. Najveći pritisak na teret otplate inozemnog duga RH u 2007. godini bit će nastavak rasta kamatnih stopa u EMU.

Naplatom obveznica smanjen dio obveza države

Država je u 2006. godini, u skladu s fiskalnom politikom da se što je više moguće oslanja na domaće izvore financiranja, smanjila svoj dug prema inozemnim vjerovnicima za 0,4 milijarde eura. Najveći dio obveza sektora države smanjio se s osnove obveznica jer su na naplatu dospjele samurajska obveznica izdana 2001. (25 mlrd. JPY) i euroobveznica izdana 1999. godine te dvije redovite polugodišnje otplate duga Londonskom klubu (81 mil. USD). Međutim, izvjesno je da financiranje države sredstvima s domaćeg tržišta kapitala posredno rezultira rastom inozemnih obveza drugih domaćih sektora, osobito banaka.

http://www.poslovni.hr/53998.aspx

Depoziti rasli najbrže od siječnja 2002. godine

Najveći doprinos mjesečnom rastu deviznih depozita došao je iz sektora poduzeća

U skladu s našim očekivanjima tijekom srpnja nastavljen je rast ukupnih depozita poslovnih banaka koji uključuju kunske i devizne štedne i oročene depozite te depozitni novac. Na mjesečnoj razini zabilježen je najsnažniji mjesečni rast još od siječnja 2002. godine odnosno konverzije njemačke marke u euro. U odnosu na kraj lipnja 2007. godine ukupni depoziti banaka porasli su 6,33 milijarde kuna (3,6 posto) dosegnuvši tako iznos od 183,7 milijarde kuna.Snažan rast depozita u srpnju već je i uobičajen, budući da se radi o središnjem dijelu turističke sezone te povećanom priljevu depozita (osobito deviznih iz sektora poduzeća). Ipak, godišnja stopa rasta se po prvi puta u ovoj godini spustila ispod 20 posto (19,6 posto). Rast depozita tijekom srpnja posljedica je snažnog rasta deviznih štednih i oročenih depozita (3,9 milijardi kuna) te depozitnog novca (1,9 milijardi kuna). Na kraju srpnja štedni i oročeni devizni depoziti dosegnuli su gotovo 96 milijardi kuna što je 16,9 posto više no u istom mjesecu 2006. godine. Navedena stopa rasta (najviša je od studenog 2002. godine) potvrdila je ovogodišnji snažan rast ove kategorije depozita.Na viši iznos deviznih depozita izraženih u kunama utjecala su i tečajna kretanja, budući da je u usporedbi s krajem srpnja 2006. godine kuna oslabila spram eura (0,54 posto) utječući tako na viši iznos deviznih depozita izražen u kunama. Promatrano po sektorima najveći doprinos mjesečnom rastu deviznih depozita došao je iz sektora poduzeća. Devizni depoziti poduzeća iznosili su 14,3 milijarde kuna (2,3 milijarde više no krajem lipnja, ali čak 37,8 posto više no u istom mjesecu lani). S druge strane na godišnjoj razini najveći doprinos rasta deviznih depozita došao je od stanovništva koji s 79 milijardi kuna još uvijek čine većinu deviznih depozita u bankama. Rast depozitnog novca (1,9 milijardi kuna) uzrokovan je prije svega priljevom novca na tekuće i žiro-račune poduzeća (1,4 milijarde kuna).Na kraju srpnja depozitni novac banka dosegnuo je 37,4 milijardi kuna (24,2 posto više no u istom razdoblju lani). Štedni i oročeni kunski depoziti i dalje usporavaju s rastom te krajem srpnja iznose 50,4 milijarde kuna, što je svega 532 milijuna kuna više na mjesečnoj te 8,9 milijardi kuna više na godišnjoj razini. Godišnja stopa rasta spustila se na 21,6 posto.

http://www.poslovni.hr/54003.aspx

I study economics and business, and we learned how calculate GDP, so i dont believe that Croatian PPP GDP is 17,800 USD. And honestly with unemployment rate of 18%, 13.000 USD GDP is a LARGE achievement for Croatia:)

Speaking of exaggeration, hmm, check Croatian central bureau of statistics on www.dzs.hr which states that our unemployment is 14%, or 10% by ILO methodology that EU officialy uses anyway.

But if you count in ILLEGAL economy Croatian GDP is certainly 17,000-19,000 USD, and Slovenian 29,000-34,000 (Counting 21% of illegal economy for both of countries). But one fact remains Slovenian nominal GDP is still 2 times larger than Croatian.

Talking in an excessive manner again? ;)

A grey economy percentage was already added to official Slovenian GDP quite a few years back, while Croatia yet has to do that (sometime in 2008), then we will get the exact figures for both - nominal and PPP values.

p.s. SLO gdp ain't twice as high :get_a_muzzle: :D

:cheers:

To BuBACh, and Mic of Orion

Hehe. Where te f!uck you got that data???? Grey economy is not added to Slovenia GDP, neither to Croatia GDP:lol: :lol: :lol:

And I said that Slovenian NOMINAL GDP is twice higher than Croatian, which is true.

CROATIA 2006: 7.706 EURO /capita (10.688 USD)
Check your DZS

SLOVENIA 2006: 15.167 EURO /capita (21.038 USD)
Check stat.si

By simple calculation Croatia achieves 50,8% of Slovenian GDP



And about Croatian uneployment for "Srpanj 2007", we all know that Croatian unemployment falls when you have tourism season (May - August)

Official Unemployment rate for WHOLE year (2006) was 17,2% (i hope it is much lower this year)


And Mic of whatever , you are just a little kid knowing very little about economics:lol:

And please ,we are arguing about FIGURES, this is idiotic.
As I said before i believe (and know), people in Croatia live well. But i just hate your exaggeration with figures (17,800 USD and Zagreb>Budapest). I use official figures, and so should you, everything other is JUST a speculation (after all Statistics bureaus exist for some reason:lol: ) .

And now its time to stop arguing about stupid figures, I only "stepped" in this thread because I turn yellow when I see exaggeration , whether Croat, Slovene, Bosnian is the one exaggerating .

:cheers: :cheers: :cheers:

Okay, break it up people.. Change topics, you're starting to get insultive..

And Mic of whatever , you are just a little kid knowing very little about economics:lol: :

Takes a kid to know a kid. ;):nuts:

Unemployment is falling even as we speak, trends in past - unemployment would fall by a 20-30k, never by 50k as it is the case and it is still falling. Perhaps bc of elections perhaps bc Croatia attracts more FDI (greenfield investments totaled 1.2 billion Euro last year and this figure will be bettered this year) and therefore creation of new jobs and oportunities.

As I said if Croatia had 10 years of mess, Slovenia 10 days. Big difference, Croatia will catch up to Slovenia, I am certain of it, even though current politicians are rotten apples, sooner or later system will get in to place.

Also if it is only figures, and data, why are you jumping all over the place insulting ppl, stop posting on this thread if it makes you irritated.

As I said if Croatia had 10 years of mess, Slovenia 10 days. Big difference, Croatia will catch up to Slovenia, I am certain of it, even though current politicians are rotten apples, sooner or later system will get in to place.

It will take a lot of time at this rate...

It will take a lot of time at this rate...

well lets see, I am always hopeful. :D

Takes a kid to know a kid. ;):nuts:

Unemployment is falling even as we speak, trends in past - unemployment would fall by a 20-30k, never by 50k as it is the case and it is still falling. Perhaps bc of elections perhaps bc Croatia attracts more FDI (greenfield investments totaled 1.2 billion Euro last year and this figure will be bettered this year) and therefore creation of new jobs and oportunities.

As I said if Croatia had 10 years of mess, Slovenia 10 days. Big difference, Croatia will catch up to Slovenia, I am certain of it, even though current politicians are rotten apples, sooner or later system will get in to place.

Also if it is only figures, and data, why are you jumping all over the place insulting ppl, stop posting on this thread if it makes you irritated.

I just wanted to add, that we had 10 day war, but a lot of our infrastructure was destroyed :

1. Main (now Jože Pučnik) airport Brnik
2. 7 out of 10 Adria Airways airplanes
3. 76% of City buses
4. Thousands of trucks
5. power lines
6.Tourism damage
...
And apart from Croatia, whole country was flooded with ex-YU soldiers, even Ljubljana.

So now you are insulting our country. And as far as i know war in Croatia lasted for 4 years and not 10.
I know that Croatia would have been much more developed in case that they wouldn't have war.

War also caused major external debt of Croatia, which is still rising (86% of GDP, as far as i know)

And yes, I hope Croatia would catch Slovenia someday, but im afraid that with this speed, catching up will last for decades.

I just wanted to add, that we had 10 day war, but a lot of our infrastructure was destroyed :

1. Main (now Jože Pučnik) airport Brnik
2. 7 out of 10 Adria Airways airplanes
3. 76% of City buses
4. Thousands of trucks
5. power lines
6.Tourism damage
...
And apart from Croatia, whole country was flooded with ex-YU soldiers, even Ljubljana.

So now you are insulting our country. And as far as i know war in Croatia lasted for 4 years and not 10.
I know that Croatia would have been much more developed in case that they wouldn't have war.

War also caused major external debt of Croatia, which is still rising (86% of GDP, as far as i know)

And yes, I hope Croatia would catch Slovenia someday, but im afraid that with this speed, catching up will last for decades.


You are comparing few buses and planes lost to a war, are you gone totally bonkers. :nuts:

Croatia had 9 years of hell, 4 years of war, and 5 years of Tudman. Enough said.

Croatian economy is growing faster than that of Slovenia, has been for quite some time. And I agree rates aren't impressive, exports are not that impressive and few others things need to be sorted, but closer Croatia is to EU, better the economic situation. I do think and I think strongly, Croatia will surpass Slovenia it might take time, but surely it will.

I am not trying to defend Croatian economic progress today as clearly Slovenia is ahead of Croatia, but again if all the factors that played against Croatia during 90's never came to being, we'd be talking differently now.

Croatia has a very bright future, it is only a question if local politicians can take the advantage like in Slovenia.

I say Slovenia should be an example for Croatia, not so much of economic example but how to restructure and improve internally. Ireland economic miracle should be an example for Croatia, similar in size and population.

If Croatia can follow Irish example Croatia has very bright future. Looking at FDI and ongoing greenfield investments, Croatia has very bright future indeed.
This year Croatian economy will grow at least 5.8% but this is rather conservative estimate, as first two quarters Croatia grew at 7.1 and 6.8%, if it continues this way, growth of 6.5% might be a more realistic target.

I do agree foreign borrowing is not something to be proud with, but now that borrowing is cheap and country can afford it is best way of financing expansion.

Just look at pictures of Zagreb and you can see how much construction is going on there, foreign companies are investing heavily in to Croatia, very few countries in region attract so much FDI as Croatia does (greenfield investments).

It is a testament to Croatia, that economy is growing fast, it is becoming very attractive destination for investment and doing business.

Time will tell how long it takes for Croatia to regain its prewar position when it was only 1400 USD behind Slovenia.

BTW Czech R is catching to Slovenia really fast, but than this is another story, pity Hungary is not doing as well.

Mic, the problem is Croatia is not growing faster than Slovenia at all (Q1 2007 growth 7.2% for Slovenia, compared to 7.1% for Croatia, Q2 6.5% compared to 6.8%, 2006 growth 5.7% for Slovenia compared to 4.8% for Croatia), although obviously Croatia will continue to have high growth rates longer than Slovenia will, but it'll take quite a while to catch up, unfortunately..

You are comparing few buses and planes lost to a war, are you gone totally bonkers. :nuts:

Croatia had 9 years of hell, 4 years of war, and 5 years of Tudman. Enough said.

Croatian economy is growing faster than that of Slovenia, has been for quite some time. And I agree rates aren't impressive, exports are not that impressive and few others things need to be sorted, but closer Croatia is to EU, better the economic situation. I do think and I think strongly, Croatia will surpass Slovenia it might take time, but surely it will.

I am not trying to defend Croatian economic progress today as clearly Slovenia is ahead of Croatia, but again if all the factors that played against Croatia during 90's never came to being, we'd be talking differently now.

Croatia has a very bright future, it is only a question if local politicians can take the advantage like in Slovenia.

I say Slovenia should be an example for Croatia, not so much of economic example but how to restructure and improve internally. Ireland economic miracle should be an example for Croatia, similar in size and population.

If Croatia can follow Irish example Croatia has very bright future. Looking at FDI and ongoing greenfield investments, Croatia has very bright future indeed.
This year Croatian economy will grow at least 5.8% but this is rather conservative estimate, as first two quarters Croatia grew at 7.1 and 6.8%, if it continues this way, growth of 6.5% might be a more realistic target.

I do agree foreign borrowing is not something to be proud with, but now that borrowing is cheap and country can afford it is best way of financing expansion.

Just look at pictures of Zagreb and you can see how much construction is going on there, foreign companies are investing heavily in to Croatia, very few countries in region attract so much FDI as Croatia does (greenfield investments).

It is a testament to Croatia, that economy is growing fast, it is becoming very attractive destination for investment and doing business.

Time will tell how long it takes for Croatia to regain its prewar position when it was only 1400 USD behind Slovenia.

BTW Czech R is catching to Slovenia really fast, but than this is another story, pity Hungary is not doing as well.

That is all very promising, and im happy for Croatia:cheers: :cheers:
(i didnt knew that Tudjman was such a problem)

p.s. Slovenia had GDP growth of 7,2% and 5,9%, expected growth is from 6,5-6,9%. About Czech R. they are close to us by PPP Gdp, but their nominal GDp is 13,200 compared to 21,000 in Slo. So prices are getting to EU level in CZ, while Slovenian are almost levelled, not to mention that country is unequally developed, with low salaries,...

Slovenia is indisputably the most developed Slavic (and Ex communist ) country in the world, and it is way ahead of all other Slavic countries by quality of life.
But we cannot compare with GERMANY, IRELAND, AUSTRIA, SWITZERLAND ,...

I really hope that someday EU will be equally developed.

Rekec, Češka je imela 13200 5, 6 let nazaj, danes je bolj okoli 17,000.. :)

Mic, the problem is Croatia is not growing faster than Slovenia at all (Q1 2007 growth 7.2% for Slovenia, compared to 7.1% for Croatia, Q2 6.5% compared to 6.8%, 2006 growth 5.7% for Slovenia compared to 4.8% for Croatia), although obviously Croatia will continue to have high growth rates longer than Slovenia will, but it'll take quite a while to catch up, unfortunately..

I read an article on Business.hr , where one Croatian economist said that Croatia would need 37 years to catch Slovenia.

Mic, the problem is Croatia is not growing faster than Slovenia at all (Q1 2007 growth 7.2% for Slovenia, compared to 7.1% for Croatia, Q2 6.5% compared to 6.8%, 2006 growth 5.7% for Slovenia compared to 4.8% for Croatia), although obviously Croatia will continue to have high growth rates longer than Slovenia will, but it'll take quite a while to catch up, unfortunately..

I agree, Slovenia had slow years - 2000-2005, although Croatia didn't really grow that fast it grew faster than Slovenia, but there are issues in Croatia, I blame corruption, judicial reforms and internal issues, but it seems these need to be sorted, Slovenia can be an example here, I think Croatia is taking to much of Hungarian syndrome when it comes to politics, or Italian, I fear, and our internal setup should be Slovenian model. Not that Slovenia has much better system to that of Croatia but it seems Slovenia has less corruption, Slovene judiciary is much more efficient and even decision making process is faster, from executive to legislative to judicial, which I admire Slovenes for, but it is easier with 2 million than with 4.5 or 10 million, less pockets to fill if you get me.

One thing goes in to Croatian favor and this is massive FDI inflow, Croatia is experiencing large FDI and especially greenfield investments, if that can be followed on, and Croatia can improve internal structures, economy will grow much faster.

I am really annoyed at the fact exports are so low, and imports so high, meaning Croatia is not as competitive as it should be, after all Croatian brand is now one of the most recognized brands in Europe, well, Croatian government has failed to exercise this golden opportunity, not that this opportunity will go away, as Croatia is now recognize for what it is, now if only there are ppl in Croatia than can take all this and use in positive way to promote commerce and economic development.

Croatia can be next Ireland, I am sure it can be, probably will be as soon as SDP gets elected :D

I read an article on Business.hr , where one Croatian economist said that Croatia would need 37 years to catch Slovenia.

At current rates of growth, more.

But it all depends on how Croatia goes from now on, unemployment is falling even with tourist season over, only if Croatia can repeat Irish success and I do think it can, it just needs ppl who know what they are doing, with current government that is unlikely to happened.

HDZ copied every single economic policy from Racan government, it is not inspiring to know that current government has no economic policy.

One thing about SDP I didn't like very much, they undermined defense needs and modernization of the army.

If they get elected, I am sure they'll continue with the same policy I fear Croatia will never get JAS 39 E/F's lol,

I agree, Slovenia had slow years - 2000-2005, although Croatia didn't really grow that fast it grew faster than Slovenia, but there are issues in Croatia, I blame corruption, judicial reforms and internal issues, but it seems these need to be sorted, Slovenia can be an example here, I think Croatia is taking to much of Hungarian syndrome when it comes to politics, or Italian, I fear, and our internal setup should be Slovenian model. Not that Slovenia has much better system to that of Croatia, Slovenia has less corruption, Slovene judiciary is much more efficient and even decision making process is faster, from executive to legislative to judicial, which I admire Slovenes a lot, but it is easier with 2 million than with 4.5 or 10 million, more pockets to fill if you get me.

One thing goes in to Croatian favor and this is massive FDI inflow, Croatia is experiencing large FDI and especially greenfield investments, if that can be followed on, and Croatia can improve internal structures, economy will grow much faster.

I am really annoyed at the fact exports are so low, and imports so high, meaning Croatia is not as competitive as it should be, after all Croatian brand is now one of the most recognized brands in Europe, well, Croatian government has failed to exercise this golden opportunity, not that this opportunity will go away, as Croatia is now recognize for what it is, now if only there are ppl in Croatia than can take all this and use in positive way to promote commerce and economic development.

Croatia can be next Ireland, I am sure it can be, probably will be as soon as SDP gets elected :D
This is all true. FDI in Slovenia is very low, because foreign capital is hated in Slovenia. In all years only second pharmaceutical company LEK has been sold to foreigners, everything else remained in Slovene "hands" (and i like that)


At current rates of growth, more.

But it all depends on how Croatia goes from now on, unemployment is falling even with tourist season over, only if Croatia can repeat Irish success and I do think it can, it just needs ppl who know what they are doing, with current government that is unlikely to happened.

HDZ copied every single economic policy from Racan government, it is not inspiring to know that current government has no economic policy.

One thing about SDP I didn't like very much, they undermined defense needs and modernization of the army.

If they get elected, I am sure they'll continue with the same policy I fear Croatia will never get JAS 39 E/F's lol,

Croatia has far greater potential in tourism than Slovenia, and foreigners know that:)
A lot of potential is hidden in Slavonija, Krapina, Varaždin region also.

Croatia is a successful country, and Im sure it will remain wheter righ or left wing politicians rule:)

p.s.: I cant figure out what you meant with " JAS 39 E/F's lol" :lol:

p.s.: I cant figure out what you meant with " JAS 39 E/F's lol" :lol:

New fighters Croatia suppose to get from Sweden, Croatia has fighter competition going on, for 12-14 new fighters, 800 million euros deal to replace 24 mig 21 currently in service.

New fighters Croatia suppose to get from Sweden, Croatia has fighter competition going on, for 12-14 new fighters, 800 million euros deal to replace 24 mig 21 currently in service.

That is a lot of money going to stupid investment, In Slovenia they threw away 160 mio Euro for stupid military vehicles.

(altough military investments can usually boost economy, i think that 800 mio Eur is just too much for Croatia, considering 86% foreign debt)

That is a lot of money going to stupid investment, In Slovenia they threw away 160 mio Euro for stupid military vehicles.

(altough military investments can usually boost economy, i think that 800 mio Eur is just too much for Croatia, considering 86% foreign debt)

well there'd be at least a 150% or even 200% offset investment into Croatia by Sweden, PLUS procurement of Croatian-made goods if we do choose to make a deal with the Swedes. so i agree that there may be more important things to spend money on, but THIS particular deal would be of extreme economic interest to Croatia. :)

:cheers2:

To BuBACh, and Mic of Orion

Hehe. Where te f!uck you got that data???? Grey economy is not added to Slovenia GDP, neither to Croatia GDP:lol: :lol: :lol:



Incorrect. Slovenia increased its GDP by 20% after adding the estimated percentage of gray economy to it.

Even our Prime Minister knows it :lol:

http://vijesti.hrt.hr/ShowArticles.aspx?ArticleId=2555

"Premijer je naglasio i da se kad-tad trebamo dogovoriti hoćemo li za uključivanje sive ekonomije u BDP čekati ulazak u EU ili ćemo to sami učiniti. Podsjetio je, naime, da je to kategorija na temelju koje se povlače sredstva iz EU fondova te da je Slovenija zbog uključivanja sive ekonomije morala svoj BDP povećati za 20 posto."

:cheers:

I read an article on Business.hr , where one Croatian economist said that Croatia would need 37 years to catch Slovenia.

That is nothing. Once i read that we will need around 70 years to catch up with Slovenia - by another Croatian brainiac, of course :D

But i just hate your exaggeration with figures (17,800 USD and Zagreb>Budapest).

I have to admit that this issue with Budapest was my bad... Because you can see the official data which says that Zagreb has 641 km2 and the real urban area is about 300 km2. This 641 km2 confused me a little. It has more than 300 km2 of forest and small villages or whatever that is on that terrain. But I measured Budapest in Google Earth and no doubt it is bigger than Zagreb. :cheers:

I just wanted to add, that we had 10 day war, but a lot of our infrastructure was destroyed :

1. Main (now Jože Pučnik) airport Brnik
2. 7 out of 10 Adria Airways airplanes
3. 76% of City buses
4. Thousands of trucks
5. power lines
6.Tourism damage
...
And apart from Croatia, whole country was flooded with ex-YU soldiers, even Ljubljana.

So now you are insulting our country. And as far as i know war in Croatia lasted for 4 years and not 10.
I know that Croatia would have been much more developed in case that they wouldn't have war.

War also caused major external debt of Croatia, which is still rising (86% of GDP, as far as i know)

And yes, I hope Croatia would catch Slovenia someday, but im afraid that with this speed, catching up will last for decades.

Come on... Your loss by "war" was minor and it's very stupid to compare it with our loss :ohno:. But still I think that if Slovenia and Croatia had equal loss by war... even so you would now be ahead of us. Because as mic said you didn't have Tuđman :nuts: and your politician were a lot better than ours. :cheers:

A grey economy percentage was already added to official Slovenian GDP quite a few years back, while Croatia yet has to do that (sometime in 2008), then we will get the exact figures for both - nominal and PPP values.


I didn't know that but if that's the case then it's definitely necessary to add Grey economy in calculation of our GDP :yes: so that we can be easily compared.

Mic, the problem is Croatia is not growing faster than Slovenia at all (Q1 2007 growth 7.2% for Slovenia, compared to 7.1% for Croatia, Q2 6.5% compared to 6.8%, 2006 growth 5.7% for Slovenia compared to 4.8% for Croatia), although obviously Croatia will continue to have high growth rates longer than Slovenia will, but it'll take quite a while to catch up, unfortunately..

That's true :okay:.


I am really annoyed at the fact exports are so low, and imports so high, meaning Croatia is not as competitive as it should be, after all Croatian brand is now one of the most recognized brands in Europe, well, Croatian government has failed to exercise this golden opportunity, not that this opportunity will go away, as Croatia is now recognize for what it is, now if only there are ppl in Croatia than can take all this and use in positive way to promote commerce and economic development.

Croatia can be next Ireland, I am sure it can be, probably will be as soon as SDP gets elected :D

You have a point. There is always a big hidden value in our country but obviously we don't know how to take advantage of it. Well I sure hope things will change in the nearby future.

:cheers: :cheers: :cheers:

Incorrect. Slovenia increased its GDP by 20% after adding the estimated percentage of gray economy to it.

Even our Prime Minister knows it :lol:

http://vijesti.hrt.hr/ShowArticles.aspx?ArticleId=2555

"Premijer je naglasio i da se kad-tad trebamo dogovoriti hoćemo li za uključivanje sive ekonomije u BDP čekati ulazak u EU ili ćemo to sami učiniti. Podsjetio je, naime, da je to kategorija na temelju koje se povlače sredstva iz EU fondova te da je Slovenija zbog uključivanja sive ekonomije morala svoj BDP povećati za 20 posto."

:cheers:

No, we don't. The grey economy accounts for around 20-25% of our economy based on a couple of figures, but it is not included in our GDP, nor is it in most European countries. If you remember, Greece created a lot of fury when it included illegal activities in its GDP to boost it so it's debt to GDP ratio would improve.

Here's two articles:
http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=rnews&op=sections&func=read&c_menu=4&c_id=150944
http://www.stat.si/eng/novica_prikazi.aspx?id=1114

Croatia can be next Ireland, I am sure it can be, probably will be as soon as SDP gets elected :D

can you please stop it!! it's annoying!! you're talking about that all the time...just like serbs used to talk (15 years ago) that they are going to be balcan switzerland...well...they aren't! and it's just like if we would start to talk yeah we are next luxembourg...

can you please stop it!! it's annoying!! you're talking about that all the time...just like serbs used to talk (15 years ago) that they are going to be balcan switzerland...well...they aren't! and it's just like if we would start to talk yeah we are next luxembourg...

We cant be Luxembourg. We are BIGGER:lol: :lol:

tnx for proving Mic and others, taht grey economy is not included in our GDP:)

We cant be Luxembourg. We are BIGGER:lol: :lol:


well...croatia cant be ireland cause ireland is an island...:lol:

can you please stop it!! it's annoying!! you're talking about that all the time...just like serbs used to talk (15 years ago) that they are going to be balcan switzerland...well...they aren't! and it's just like if we would start to talk yeah we are next luxembourg...

yah this IS really really really stupid, i hate it when ppl say "we will be the next ireland." bullshit...

No, we don't. The grey economy accounts for around 20-25% of our economy based on a couple of figures, but it is not included in our GDP, nor is it in most European countries. If you remember, Greece created a lot of fury when it included illegal activities in its GDP to boost it so it's debt to GDP ratio would improve.

Here's two articles:
http://www.rtvslo.si/modload.php?&c_mod=rnews&op=sections&func=read&c_menu=4&c_id=150944
http://www.stat.si/eng/novica_prikazi.aspx?id=1114

Well, seems like a big diversity in opinions ;)

Statistics of Finland

http://www.stat.fi/tup/verkkokoulu/data/talt/03/03/index_en.html

--

Wonder how much would Croatia's GDP raise if Croatia starts using the Finnish methods such as :

- the production of goods for own use

:lol:

:cheers:

Well, seems like a big diversity in opinions ;)

Statistics of Finland

http://www.stat.fi/tup/verkkokoulu/data/talt/03/03/index_en.html

--

Wonder how much would Croatia's GDP raise if Croatia starts using the Finnish methods such as :

- the production of goods for own use

:lol:

:cheers:

:lol: :lol: :lol:

Kutina među najrazvijenijima

Grad Kutina prema ostvarenom BDP-u po stanovniku od 8443 dolara prošle godine svrstala se među razvijene gradove u Hrvatskoj.
Po ostvarenom bruto društvenom proizvodu Kutina je gotovo sustigla Rijeku, a daleko je ispred Splita, Osijeka, Karlovca i još nekih većih gradova. Dakako, Kutina je najrazvijeniji grad u županiji Sisačko – moslavačkoj, dok je županijsko središte Sisak po ostvarenom BDP-u od 3011 dolara na samom začelju. Nerazvijeniji od Siska samo su Nova Gradiška, Daruvar i najsiromašniji Metković.

can you please stop it!! it's annoying!! you're talking about that all the time...just like serbs used to talk (15 years ago) that they are going to be balcan switzerland...well...they aren't! and it's just like if we would start to talk yeah we are next luxembourg...

I agree. We will all see what Croatia and all other countries will achieve in the future. Noone can be prophet and know how things will be in 10 years time or later... For what I can see, one thing is for sure... either we have our hidden values and we don't know how to use it or we are just fooling ourselves that we have all that potential... Either way it is bad for us and we definitely need to improve a lot of things. IMHO we are somewhere in the middle with an emphasis at the first solution. :cheers:

I read an article on Business.hr , where one Croatian economist said that Croatia would need 37 years to catch Slovenia.

Well, that is generaly my prediction too. But who knows what will future bring to us...

Takes a kid to know a kid. ;):nuts:

Perhaps bc of elections perhaps bc Croatia attracts more FDI (greenfield investments totaled 1.2 billion Euro last year and this figure will be bettered this year) and therefore creation of new jobs and oportunities.

Out of foreign investments Slovenia invested 926 mio EUROS, that is 77%:)
I just wanted to add this, since we were talking about this few posts earlier:)

http://beta.finance-on.net/pics/cache_Un/Untitled-1.1189951614.gif

http://www.finance.si/index.php?MOD=show&id=190912

I agree. We will all see what Croatia and all other countries will achieve in the future. Noone can be prophet and know how things will be in 10 years time or later... For what I can see, one thing is for sure... either we have our hidden values and we don't know how to use it or we are just fooling ourselves that we have all that potential... Either way it is bad for us and we definitely need to improve a lot of things. IMHO we are somewhere in the middle with an emphasis at the first solution. :cheers:

You definetly have potential in tourism, and industrial sector, since workforce costs are much lower than in Germany for example

Well, that is generaly my prediction too. But who knows what will future bring to us...

That prediction is based on past and near future, who knows maybe you'll catch us sooner or later:)

Out of foreign investments Slovenia invested 926 mio EUROS, that is 77%:)
I just wanted to add this, since we were talking about this few posts earlier:)

http://beta.finance-on.net/pics/cache_Un/Untitled-1.1189951614.gif

http://www.finance.si/index.php?MOD=show&id=190912

A si ti prepričan, da so neposredne naložbe greenfield naložbe? Ne vem, se ne spoznam toliko na to, samo da bi Slovenija predstavljala 77% naložb na Hrvaškem mi je malo sumljivo..

A si ti prepričan, da so neposredne naložbe greenfield naložbe? Ne vem, se ne spoznam toliko na to, samo da bi Slovenija predstavljala 77% naložb na Hrvaškem mi je malo sumljivo..

Meni je tud sumljivo. Vrjetno se je Mic of Orion zmoto, pa je povedal premajhno številko FDI. Sicer pa so moje številke prave, saj so od Banke Slovenije.

Mic of Orion, you probably wrote lower FDI number, since it is unlikely that 77% of FDI were from Slovenia:)

Meni je tud sumljivo. Vrjetno se je Mic of Orion zmoto, pa je povedal premajhno številko FDI. Sicer pa so moje številke prave, saj so od Banke Slovenije.

Mic of Orion, you probably wrote lower FDI number, since it is unlikely that 77% of FDI were from Slovenia:)

Sorry don't understand, what do you mean 77%, you mean Croatian FDI?

I think map you posted, of Slovenian investments overseas are total Sloven investments since when ever...

Slovenia might have invested 926 million euros in to Croatian economy, this does not mean it is all greenfield investment, I only counted Greenfield investments, total investments in to Croatia are around 2-2.5 billion euros per year, perhaps more, only 50% of this is greenfield investment, (Investment I'd like to see more of in Croatia) as this investment creates jobs and exports which Croatia needs.

Slovens are not big investors in Croatia, Austrians, Germans, Italians, French, Dutch and Americans are big investors, Japanese and Koreans are also coming in big way.

I don't have statistics but I am sure ppl can get precise data who is investing and where the investments are going.

BTW, Croatian tourism is already big earner for Croatia, I read somewhere country is expected to earn 7.5 billion euros from tourism this year.

I'll attend London World Travel Market and put big report on it here on forums, with loads of pictures.

I'll attend the event on behalf of our client and I plan to visit, Croatian, Slovene, Bosnian stands as well Stands of Czech R. Slovakia, Poland, Hungary, and Albania.

If all goes well I'll have loads of pictures to post here.

I'll try to speak to Sloven Tourism Boss, who I know quite well, and I am was already invited by Sloven Embassy to attend the event at the embassy in early November, I'll see how things go, but I might (if I am allowed) take some pictures from the event.

I might also chat to Niko Bulic who is Croatian Tourism Boss, I know him as well, as he is normally attending the event as well.

WTM event is being held in London sometimes in mid November.

Sorry don't understand, what do you mean 77%, you mean Croatian FDI?

I think map you posted, of Slovenian investments overseas are total Sloven investments since when ever...

Slovenia might have invested 926 million euros in to Croatian economy, this does not mean it is all greenfield investment, I only counted Greenfield investments, total investments in to Croatia are around 2-2.5 billion euros per year, perhaps more, only 50% of this is greenfield investment, (Investment I'd like to see more of in Croatia) as this investment creates jobs and exports which Croatia needs.

Slovens are not big investors in Croatia, Austrians, Germans, Italians, French, Dutch and Americans are big investors, Japanese and Koreans are also coming in big way.

I don't have statistics but I am sure ppl can get precise data who is investing and where the investments are going.

BTW, Croatian tourism is already big earner for Croatia, I read somewhere country is expected to earn 7.5 billion euros from tourism this year.

I'll attend London World Travel Market and put big report on it here on forums, with loads of pictures.

I'll attend the event on behalf of our client and I plan to visit, Croatian, Slovene, Bosnian stands as well Stands of Czech R. Slovakia, Poland, Hungary, and Albania.

If all goes well I'll have loads of pictures to post here.

I'll try to speak to Sloven Tourism Boss, who I know quite well, and I am was already invited by Sloven Embassy to attend the event at the embassy in early November, I'll see how things go, but I might (if I am allowed) take some pictures from the event.

I might also chat to Niko Bulic who is Croatian Tourism Boss, I know him as well, as he is normally attending the event as well.

WTM event is being held in London sometimes in mid November.

These are direct investments, for year 2006, and do not include investments in Croatian owned companies.

Title in this picture, translated to English:
Last year`s direct investments from Slovenian companies to countries.

Below it is written: Data includes only investments from Slovene companies to
Slovene companies IN foreign countries, with main headquarters in Slovenia.

( I dont know if i translated it well (maybe edolen will help:) ) but in real life that would mean: Gorenje has headquarters in Velenje, Slovenija, is owned by Slovenes, and has invested x millions of Euros to it`s new factory in Croatia.)

Last data here is: Source: Central bank of Slovenia
http://beta.finance-on.net/pics/cache_Un/Untitled-1.1189951614.gif

p.s.: Only some countries are included in this map

These are direct investments, for year 2006, and do not include investments in Croatian owned companies.

Title in this picture, translated to English:
Last year`s direct investments from Slovenian companies to countries.

Below it is written: Data includes only investments from Slovene companies to
Slovene companies IN foreign countries, with main headquarters in Slovenia.

( I dont know if i translated it well (maybe edolen will help:) ) but in real life that would mean: Gorenje has headquarters in Velenje, Slovenija, is owned by Slovenes, and has invested x millions of Euros to it`s new factory in Croatia.)

Last data here is: Source: Central bank of Slovenia
http://beta.finance-on.net/pics/cache_Un/Untitled-1.1189951614.gif

p.s.: Only some countries are included in this map

, it can't be only for 2006, this map is wrong, I think you should check with the SNB and see what they say. This is most likely for 3-5 years period.

926 million euros invested in to Croatian economy alone would be staggering amount of investment for only one country. I know there are some massive investments planed, all in billions of dollars, but over few years not all in one go, I know shopping city Zagreb or something is Austrian investment valued at 1 billion euos, but in stages over 3-4 years, same goes for other investments.

Check CNB data to see where the investments are coming from, if Slovenia did invest 926 million euros in to Croatian economy last year, data should confirm it, I strongly doubt that is the case but if it were, I would be pleasantly surprised.

, it can't be only for 2006, this map is wrong, I think you should check with the SNB and see what they say. This is most likely for 3-5 years period.

926 million euros invested in to Croatian economy alone would be staggering amount of investment for only one country. I know there are some massive investments planed, all in billions of dollars, but over few years not all in one go, I know shopping city Zagreb or something is Austrian investment valued at 1 billion euos, but in stages over 3-4 years, same goes for other investments.

Check CNB data to see where the investments are coming from, if Slovenia did invest 926 million euros in to Croatian economy last year, data should confirm it, I strongly doubt that is the case but if it were, I would be pleasantly surprised.

I found only data for 2005, and the number is 789,3 Euro.
I'm too starting to believe that that number is for period of time, and not for a single year. Although last year`s investments totalled 3,5 billions of Euro, and most of investments go to ex-YU.

I'm really confused now:nuts: :nuts: :nuts: :nuts:

Novi zakon ugasit će najmanje 40 posto agencija za nekretnine

U Sabor je došao prijedlog restriktivnog zakona o posredovanju koji bi trebao suzbiti sivo trižište

Vlada nije odustala od Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, već je nakon interne rasprave na posljednjoj sjednici uputila konačni prijedlog u Sabor. Novi zakon trebao bi svojim restriktivnim propisima po prvi puta u Hrvatskoj uvesti red u posredovanje nekretninama, suzbiti sivo tržište, nelojalnu konkurenciju, dati veću pravnu zaštitu kupcima. Druga strana medalje je i gašenje velikog broja agencija za posredovanje koje neće moći ispuniti tražene uvjete poput uplate osiguranja od odgovornosti od 600 tisuća kuna, ne žele omogućiti svojim zaposlenicima stručni ispit ili voditi evidenciju svih posredovanja i prijavljivati ih državi.

Nema registra

U Hrvatskoj trenutačno ne postoji cjeloviti registar agencija za posredovanje. Barata se zato poznatim podacima da je u HGK registrano 585 društava za posredovanje, a pri Obrtničkoj komori 120. Procjena je da je promet nekretnina lani iznosio 23,8 milijuna kuna, ali ona se temelji na prijavljenom porezu i ne uključuje novogradnju. Te brojke su samo okvirne jer nema nikakve obveze za prijavljivanje promjene statusa i posredovanjem se bave i neprijavljeni pojedinci, a veliki problemi s neprijavljivanjem poreza su i jedna od glavnih intencija donošenja zakona. Novi zakon bi trebao omogućiti licencirane, registrirane i stručno osposobljene agencije koje će morati preuzeti odgovornost za štetu koju mogu napraviti kupcu odnosno prodavatelju. Definiran je i iznos najveće provizije od šest posto. "Zakon je poseban jer nije pokrenut izvana, nego su se agencije koje pošteno rade svoj posao udružile i tražile reguliranje tržišta. Pretpostavljamo da će u prve dvije godine s tržišta nestati oko 40 ili više posto agencija koje sada radile u sivoj zoni. Oni koji se uistinu žele baviti poslom će ostati i nuditi kvalitetnu uslugu. Vjerujemo da će nakon prvotnog smanjenja, u budućnosti opet rasti broj agencija zbog jasne regulative. Mala zamjerka zakonu je što je ostavljeno da agencije mogu biti i obrti što ne smatramo dobrim jer sankcije za obrte su znatno manje. Još ćemo vidjeti hoćemo li podnositi amandmane jer najvažnije je da se zakon napokon usvoji" kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za posredovanje nekretninama pri HGK.

Stručni ispit

Trend gašenja agencija zbog smanjenja prometa nekretnina i visokih cijena već je započeo ove godine, a Zakon će ga samo ubrzati iako svi oni koje žele raditi imaju rok od čak godinu i pol za prilagodbu. Obveze posrednika su zahtjev za registraciju kod Ministarstva gospodarstva kojem se mora priložiti i ugovor o punom radnom vremenu barem s jednim agentom, te ugovor o osiguranju od odgovornosti na iznos od 200 tisuća kuna po jednom štetnom događaju ili 600 tisuća kuna za jednu osiguravajuću godinu. Ako posrednik dobije rješenje od Ministarstva, upisuje se u javni registar HKG-a koji će voditi i imenik svih pojedinačnih agenata. Posrednik mora imati stručni ispit iz posredovanja nekretninama koji se također polaže pri HGK ili imati zaposlenog makar jednog agenta s tim ispitom. Agencija mora osigurati i posebne prostorije za svoj rad, odvojene od stambenih i u kojima se nalazi zasebna prostorija za povjerljive razgovore. Svaku promjenu mora prijaviti HKG-u u roku 30 dana ili će platiti kaznu i u konačnici biti brisane iz registra. Zanimljivo je da će agencije morati voditi evidenciju svih nekretnina za koje su posredovali i tu evidenciju dostavljati državnoj upravi kako bi se mogle voditi realne statistike o tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Kazne za kršenje novih pravila kreću se od 10 do 100 tisuća kuna, plus dodatno od pet do 15 tisuća kuna za odgovorne osobe. Novi zakon propisuje i obveze za nalogodavce, tj. kupce odnosno prodavatelje koji se obraćaju agencijama. Jedna od njih je i da se može sklopiti ugovor o isključivom posredovanju s agencijom, a ako ga nalogodavac prekrši, dužan je platiti u međuvremenu nastale troškove. Također mora dati svu dokumentaciju potrebnu za prodaju, jamčiti istinitost informacija, omogućiti razgledavanje nekretnine i slično.

Važne stavke Zakona o posredovanju nekretninama

1. Posrednik ili/i agent mora imati stručni ispit iz posredovanja nekretninama
2. Obvezno osiguranje od odgovornosti od 200 do 600 tisuća kuna godišnje
3. Obvezna registracija pri ministarstvu i HGK
4. Barem jedan stalno zaposleni i stručno osposobljeni prodavač
5. Poslovanje u prostoru odvojenom od stambenog, s povjerljivom sobom
6. Provizija maksimalno 6 posto
7. Obvezno vođenje evidencije svih prodanih nekretnina
8. Kazne od 30 do 100 tisuća kuna i zabrane rada
9. Mogućnost isključivog posredovanja
10. Rok za prilagodbu od 18 mjeseci

http://www.poslovni.hr/54265.aspx

Prvo polaganje Prometnih propisa preko računala

ZAGREB U novoopremljenim ispitnim centrima Hrvatskog autokluba u Zagrebu i Šibeniku jučer su prvi kandidati polagali ispit iz predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila putem računala, priopćio je jučer Hrvatski autoklub. U Zagrebu je ispitu pristupilo 17 kandidata, a u Šibeniku njih 27, uz prolaznost od preko 70 posto. Kandidatima za vozače od jučer su na raspolaganju prva dva od ukupno 23 računalna ispitna centra HAK-a. U opremanje i stavljanje u funkciju 23 ispitna centra HAK će uložiti oko pet milijuna kuna. Demonstracija novog ispitnog sustava dostupna je široj javnosti na HAK-ovoj web stranici www.hak.hr/ispiti, priopćeno je iz HAK-a.

http://www.poslovni.hr/54256.aspx

Počinje gradnja plinovoda Bosiljevo - Split

Trasa plinovoda vrijednog 180 milijuna eura i dugog 290 kilometara uglavnom će ići uz autocestu

Operator plinskoga transportnog sustava RH Plinacro predstavio je jučer u Ogulinu početak izgradnje magistralnog plinovoda Bosiljevo - Split, vrijednog 180 milijuna eura. Branko Radošević, predsjednik Uprave tvrtke, najavio je početak radova na čvorištu Bosiljevo krajem listopada ili početkom studenog, a završetak do Splita 2010. te dalje do Ploča 2011. godine. Ukupna trasa u duljini od 290 kilometara ići će uz autocestu s izuzetkom tunela Sveti Rok i Mala Kapela gdje će ići zaobilazno. "Gradnja je podijeljena u četiri manja projekta. Prvi koji započinje ove godine dugačak je 29 km i vrijedan 86 milijuna kuna", zaključio je Radošević. Drugi dio sustava, dodao je, bit će dug 84, treći 86, a četvrti 96 kilometara. Gradonačelnik Ogulina Nikola Magdić izrazio je zadovoljstvo što će upravo prva trasa omogućiti gospodarstvu i domaćinstvima Ogulina da već 2008. mogu očekivati opskrbljenost ekonomski i ekološki najprihvatljivijim energentom, te uključio i mogućnost upotrebe ukapljenog i miješanog plina prije dolaska prirodnog. Na novinarski upit kada će započeti gradnja plinofikacijske mreže Ogulina, odgovorio je da to ovisi o spremnosti koncesionara Karlovačke županije, tvrtke Montcogim iz Svete Nedelje. Radošević je pak dodao da će 2006. i 2007. godina u plinofikaciji Republike Hrvatske ostati zapisane zlatnim slovima jer je uspješno završen prvi investicijski ciklus izgradnje 523 km visokotlačnih plinovoda sa 15 mjerno-redukcijskih stanica, ukupne vrijednosti od 1,7 milijardi kuna. Time su, pojasnio je, stvoreni uvjeti za ostvarenje drugog investicijskog ciklusa u koji će Plinacro uložiti 443 milijuna eura. Kada se taj ciklus dovrši, Hrvatska će uz postojećih 2034 km dobiti 980 km novih visokotlačnih plinovoda koji će omogućiti povećanje sadašnjeg godišnjeg kapaciteta sa 5 na više od 10 milijardi prostornih metara plina.

http://i12.tinypic.com/6b1wohs.jpg

http://www.poslovni.hr/54263.aspx

Tvornica Borovo ponovno kreće u proizvodnju specijalne radne obuće

Nabavlja se oprema za proizvodnju obuće s brizganim poliuretanskim poplatima vrijedna oko 750.000 eura

Kožna obuća d.o.o. kreće u obnovu pogona za proizvodnju namjenske, odnosno radne obuće, koji je tijekom rata potpuno razoren. S probnom proizvodnjom planira se početi već sredinom iduće godine do kada bi u Vukovar trebala stići i potrebna oprema. Zbog toga su uputili javni poziv tvrtkama radi nabave i isporuke dijelova obućarske opreme - strojeva te urešaja i pribora za proizvodnju obuće s brizganim poliuretanskim poplatima. U to planiraju investirati oko 750.000 eura. "Važnost te zaštitne obuće ne opada jer se poliuretan sve više koristi, pa je zbog toga i uslijedila ovakva poslovna odluka", objašnjava Aleksandar Kovač iz Borovo - Kožne obuće d.o.o. S druge strane takva se odluka poklopila i s prethodnim najavama Uprave ove obućarsko-gumarske industrije koja je krenula u realizaciju kapitalnoga projekta, obnovu objekta Nove obućare vrijedne oko 10 milijuna kuna, a u koju bi se poliuretanski pogon trebao useliti. To je ujedno i temeljni preduvjet za nastavak obućarske proizvodnje jer je sadašnja, nakon povratka u Vukovar, improvizirano postavljena u zgradu izgrađenu još 1931. godine čiji je radni vijek prošao. Objekt Nove obućare, koji se nalazi u postojećem tvorničkom krugu, trebao bi se prostirati na oko 22.000 četvornih metara unutar kojega bi bili smješteni svi prateći sadržaji poput vratarnice, radničkoga restorana, garderobe i kadrovske službe. Površinom je to gotovo dvostruko veći prostor od onoga u kojemu se proizvodi obuća. Prema postojećem projektu razvoja u Novoj obućari godišnje bi se moglo proizvoditi oko 400.000 pari obuće što je za 200.000 pari više od dosadašnje. U konačnici bi to moglo rezultirati povećanjem ukupnoga prihoda ovoga vukovarskog društva sa sadašnjih 30 na 48 do 50 milijuna kuna. Za potrebe samoga Borova unutar Nove obućare planira se odmah angažirati oko 15.000 "kvadrata" prostora, dok bi se razlika do ukupne površine ostavila za neke buduće sadržaje ili iznajmila. Inače, Borovo je još početkom 70-ih godina imalo svoj poliuretanski pogon. Poliuretan koji su sami proizvodili, kako tumači Kovač, ugrađivali su u vlastitu obuću. Iako je neka oprema iz toga vremena sačuvana, zbog starosti je nije moguće modernizirati. S dijelom opreme koji se nabavlja planiraju se popuniti i prethodne proizvodne faze. Iako je javni poziv u tijeku, u Borovu očekuju kako će im ponude tvrtki pristići iz inozemstva jer se u Hrvatskoj proizvodnjom takvih strojeva nitko ne bavi. "Uopće ne bismo ušli u ovakav pothvat da prethodno nismo ispitali tržište, a na kojemu postoji potreba za specijaliziranom radnom obućom. Određene profesije, poput šumara, vatrogasaca i policije, morat će imati cipele prema standardima koje je definirala Europa. Iako ima određen broj proizvođača, takvih cipela na hrvatskom tržištu nema dovoljno, pa u tome vidimo svoju poslovnu priliku", ukazuje Antun Oklopčić, direktor Borovo - Kožne obuće d.o.o.

http://www.poslovni.hr/54304.aspx

Studenac u Omišu gradi svoj najveći maloprodajni objekt vrijedan 60 mil. kuna

Trgovački lanac Studenac svoj najveći maloprodajni objekt gradi na mjestu bivše tvornice plastične i aluminijske bravarije 'Mosor'

Na ukupno šest tisuća četvornih metara prostora nalazit će se supermarket veličine dvije tisuće četvornih metara, te skladište od tisuću kvadrata, dok će se na etaži od tri tisuće četvornih metara nalaziti pekarnica, mesnica, caffe bar i igraonica za djecu. Ukupna investicija procjenjuje se na 60 milijuna kuna. Bivšu tvornicu "Mosor" Studenac je nedavno kupio od zagrebačke tvrtke "Miaro". "Riječ je o izuzetno atraktivnoj lokaciji. Naime, buduća brza cesta Trogir - Omiš izlazit će sto metara južno od budućeg velikog trgovačkog centra. U sklopu centra osiguran je parking za 400 automobila. Već smo krenuli u proceduru i pripreme ishođenja dozvola i nadamo se otvorenju za Božić 2008. godine", kazao je vlasnik Studenca, Josip Milavić. Trgovački lanac Studenac jedan je od tri vodeća lanca u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz Kerum i Tommy. Tvrtka posluje od studenog 1991. godine, kada je otvoreno veleprodajno skladište u Dućama te nekoliko prodavaonica u Omišu i okolici. Studenac danas čini preko 150 marketa i supermarketa unutar tri županije (Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska), te tri distributivna centra, u Dugopolju, na splitskom TTTS-u i u Metkoviću. Zapošljava oko 1400 djelatnika. U prvih šest mjeseci ove godine Studenac bilježi rast prometa od 15 posto, a planirani ukupni prihod za ovu godinu je 1,2 milijarde kuna. U prošloj godini Studenac je ostvario prihod od milijardu kuna. "Godišnje rastemo stabilnih petnaestak posto, a na razini Hrvatske zauzimamo mjesto desetog trgovca, uključujući i strane trgovačke lance. U Dalmaciji smo po prometu drugi, odmah iza Keruma", ističe Milavić. Studenac je jedan od osnivača hrvatskog nacionalnog lanca CBA u kojem je logistiku i planove udružilo osam trgovaca iz istočne, sjeverne i južne Hrvatske. Sa početna 323 objekta CBA je "narastao" na oko šesto objekata, što čini sveukupno gotovo 90.000 četvornih metara trgovačkog prostora. Udvostručen je i broj djelatnika sustava koji danas zapošljava četiri tisuće ljudi. Ostvareni su i početni ciljevi zaštite domaće maloprodaje te kroz to i domaće proizvodnje kroz minimalno 70-postotnu zastupljenost roba domaćih proizvođača na policama. Prema ostvarenom prometu od 3,45 milijarde kuna (s PDV-om) u 2006. godini drugi su po veličini u Hrvatskoj. Unutar CBA, Studenac ima 33 posto učešća u prometu. CBA širi vlastitu maloprodajnu mrežu te uskoro otvara svoj prvi supermarket u Krapini, a u Zagrebu je kupio 36 tisuća četvornih metara zemljišta za budući distributivni centar. "Prije tri tjedna uselili smo u upravnu zgradu u budućem distribucijskom centru CBA u Zagrebu. Članice CBA će na taj način uz razvoj svojih tvrtki imati zajednički interes kroz jednake udjele u CBA maloprodaji. Investicija se procjenjuje na oko 15 milijuna eura. Zajedničko investiranje svih osam članica jamči dugoročni razvoj CBA. Cilj nam je u tri iduće godine dosegnuti 300 milijuna kuna prihoda preko CBA trgovine.", ističe Milavić.

Hotelijerstvo i turizam

Studenac se okreće turizmu pa je nedavno kupio hotel Ruskamen u Omišu, te zemljište u Dugom Ratu, u blizini auto-kampa Ribnjak, te u Omišu i na splitskom Mertojaku. Otvorenje hotela planirano je za 2009. godinu. Hotel Ruskamen sa tri zvjezdice ima 450 kreveta, smješten je na površini od 40 hektara, a plaćen je sto milijuna kuna. Sa dodatnih 25 milijuna kuna isplaćeno je dvije tisuće malih dioničara. Uz kamp Ribnjak Studenac je kupio parcelu od 8000 m2 za gradnju aparthotela s četiri zvjezdice i 45 soba. U Omišu je kupio 8000 m2 zemljišta za 17 mil. kuna na kojem planira izgraditi hotel s tri zvjezdice i 75 soba, ukupne vrijednosti oko 10 mil. eura.

http://www.poslovni.hr/54321.aspx

Srednje velike banke prošle godine smanjile profitabilnost 1,9 posto

Do smanjenja je došlo zbog trostruko manjeg rasta dobiti u odnosu na aktivu banaka

Činjenica da je rast dobiti 2006. bio sporiji od rasta aktive i pasive utjecala je na pokazatelje profitabilnosti banaka, koji su smanjeni u odnosu na 2005. godinu, doznaje se iz najnovijeg Biltena o bankama HNB-a. Međutim, pokazatelji profitabilnosti grupa banaka usporedivih značajki kretali su se različito od prosječnih pokazatelja svih banaka ukupno. Profitabilnost prosječne aktive svih banaka na kraju 2006. iznosila je 1,5 posto, a u odnosu na kraj 2005. godine smanjila se za 0,1-postotni bod.

Manja dobit

Smanjenje je bilo prouzročeno time što je rast dobiti prije oporezivanja bio više nego trostruko manji od rasta aktive banaka u cjelini. Na smanjenje profitabilnosti prosječne aktive banaka najviše su utjecale promjene u grupi srednjih banaka, kod kojih je ostvaren najveći rast aktive i najmanji rast dobiti. Zbog tih promjena smanjenje profitabilnosti u grupi srednjih banaka bilo je veće od prosječnog (0,3-postotna boda), te je ostvarena profitabilnost od 1,1 posto bila manja od one ostalih grupa i banaka ukupno. Profitabilnost prosječne aktive velikih banaka smanjila se za 0,1-postotni bod, dok je vrijednost pokazatelja od 1,6 posto bila nešto veća od vrijednosti pokazatelja za banke ukupno. Male su banke jedine povećale profitabilnost prosječne aktive, sa 1,2 posto, koliko je iznosila na kraju 2005. godine, na 1,4 posto na kraju 2006., i to zbog povećanja dobiti koja je bila veća nego kod ostalih grupa banaka te banaka ukupno. Stopa profitabilnosti prosječnoga bilančnoga kapitala iznosila je 12,4 posto i u odnosu na kraj 2005. godine bila je manja za 2,6-postotnih bodova. Razlog za to bilo je zamjetno povećanje kapitala 2006. godine. Unatoč najvećem smanjenju najvišu stopu profitabilnosti kapitala, od 13,4 posto, zadržale su velike banke. Slijedile su ih male banke kod kojih je profitabilnost prosječnoga bilančnoga kapitala povećana za 2,2-postotna boda te je dosegnula vrijednost od 9,1 posto. Profitabilnost srednjih banaka smanjila se za 1,9-postotnih bodova i iznosila je 9,0 posto. Unatoč provedenim dokapitalizacijama i povećanju jamstvenoga kapitala znatno brži rast ponderirane aktive negativno je utjecao na stopu adekvatnosti kapitala. Stopa adekvatnosti kapitala smanjila se sa 14,62 posto koliko je iznosila na kraju 2005. godine, na 13,98 posto na kraju 2006. godine. Stopu adekvatnosti kapitala nižu od prosječne stope svih banaka zajedno iskazale su srednje banke (12,96 posto). Stopu adekvatnosti neznatno nižu od prosječne imale su velike banke (13,97 posto), dok je stopa adekvatnosti kapitala malih banaka i dalje bila najviša - na kraju 2006. godine iznosila je 15,66 posto. Najznatnija stavka ukupnih obveza i kapitala banaka na kraju 2006. godine bili su primljeni depoziti koji su iznosili 202,9 milijardi kuna te su činili 66,6 posto ukupne pasive. Povećali su se i primljeni depoziti u srednjim bankama gdje su u odnosu na kraj 2005. godine bili veći za 38,6 posto. Time je ujedno u srednjim bankama ostvarena najveća promjena udjela depozita u ukupnoj pasivi: on se povećao sa 69,7 posto na kraju 2005. godine, na 71,4 posto na kraju 2006. godine. Najveći udio primljenih depozita u pasivi i dalje imaju male banke - na kraju 2006. godine iznosio je 75,6 posto.

Oročeni depoziti

Najveći izvor povećanja ukupnih depozita bili su oročeni depoziti. Godine 2006. banke su prikupile za 22,2 milijarde kuna više oročenih depozita u odnosu na stanje na kraju 2005. godine. U povećanju ukupnih oročenih depozita najveći se dio odnosio na depozite stanovništva, koji su bili veći za 9,6 milijardi kuna, odnosno za 14,2 posto u usporedbi sa stanjem na kraju 2005. godine. Ukupni depoziti stanovništva na kraju 2006. iznosili su 110,3 milijarde kuna. Iako su se u odnosu na stanje na kraju 2005. povećali za 13,3 posto, taj je rast bio niži od rasta ukupnih depozita, pa se njihov udio u ukupnim depozitima smanjio sa 56,7 posto, koliko je iznosio na kraju 2005. godine, na 54,4 posto na kraju 2006. godine. Depoziti trgovačkih društava bili su za 8,9 milijardi kuna veći, a to je pretežno bilo posljedica povećanja oročenih depozita čak za 33,8 posto, odnosno za 5,4 milijarde kuna. Depoziti nerezidenata bili su veći za 20,5 posto, odnosno za 5,4 milijarde kuna, u prvom redu zbog povećanja depozita primljenih od većinskih stranih vlasnika za 22,4 posto, te su većinski strani vlasnici banaka u ukupnim depozitima na kraju 2006. godine imali udio od 11,1 posto. Znatna je također bila relativna i nominalna promjena depozita financijskih institucija koji su porasli za 3,3 milijarde kuna, odnosno za 41,5 posto.

Primljeni krediti banaka porasli 9,7 posto

Primljeni krediti banaka bili su na kraju prošle godine u odnosu na stanje na kraju 2005. godine veći za 9,7 posto. Samo u posljednjih deset dana prosinca 2006. obveze banaka na osnovi primljenih kredita povećale su se za 13,0 posto. U spomenutom desetodnevnom razdoblju najveći izvor financiranja banaka bili su većinski strani vlasnici, prema kojima su banke povećale obveze po kreditima za 6,7 milijardi kuna, odnosno za 41,4 posto. Najveći dio kredita na kraju 2006. godine, u iznosu od 39,5 milijardi kuna, banke su primile od nerezidenata, a njihov je udio u ukupnim primljenim kreditima iznosio 72,0 posto.

http://i1.tinypic.com/5xrdvsk.jpg

Šibenik je bio na dnu, a sad se razvija kao Zagreb
Piše: Diana Ferić
Foto: Nikša Stipaničev/CROPIX

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/09/18/mes_v.wide.jpg

ŠIBENIK - Oduševljenje predsjednika Stipe Mesića uspješnim gospodarskim razvojem Šibenika i pohvale koje je izrekao na račun sposobnih, dobro organiziranih i uspješnih lokalnih dužnosnika najviše su iznenadile Šibenčane koji još, čini se, nisu svjesni golemih promjena i krupnih pomaka nabolje u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji.

- Nakon Domovinskog rata Šibenik je bio jedan od najnerazvijenijih i socijalno najugroženijih gradova u Hrvatskoj, a sada je, prema dinamici razvoja i investicija, drugi u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba - rekao je Stipe Mesić te dodao pohvalu kakvu nitko u Šibeniku nije ni u snu očekivao: - Treba doći u Šibenik i vidjeti što sve mogu postići sposobni koji imaju dobre programe i koji to što su zamislili, znaju provesti u djelo.

Predsjednik Mesić bio je iskreno oduševljen onime što je vidio u Šibeniku. Kada je došao u gospodarsku zonu Podi, u prvi trenutak bio je gotovo zbunjen.

- Nisam ni u snu očekivao da ću tu zateći pogone u gradnji, posebno ne proizvodne pogone. Za razliku od drugih zona koje su zauzele neproizvodne djelatnosti i trgovinski lanci, ovdje se podižu isključivo proizvodni pogoni. Sada me više ne čudi što je ova šibenska gospodarska zona jedina u Hrvatskoj koju je EU podržala i kojoj je odobrila izdašne bespovratne potpore iz pretpristupnih fondova. Koliko se sjećam, EU je dala sav potreban novac za gradnju infrastrukture na 1,3 milijuna četvornih metara šibenske gospodarske zone - napomenuo je Stipe Mesić.

Nakon razgovora s lokalnim dužnosnicima u Poduzetničkom inkubatoru, Mesić je izvan protokola posjetio tvrtku Maris konzalting poduzetnice Emilije Friganović, a zatim NCP remontno brodogradilište Šibenik gdje je odao veliko priznanje i izrazio osobnu podršku poduzetniku Goranu Prginu koji je preporodio gotovo propalo državno poduzeće.

- Ovo je bilo poduzeće koje je već propalo kada ga je država prepustila poduzetniku Prginu. Tijekom samo tri godine on ga je ne samo izvukao iz mrtvih, nego je uspio udvostručiti broj zaposlenih i osmisliti nove proizvodne programe - naglasio je Mesić.

NCP remontno brodogradilište Šibenik danas je jedno od najkonkurentnijih i najuspješnijih hrvatskih tvrtki na svjetskom tržištu, a sami Šibenčani toga će postati svjesni vjerojatno tek sada kad ga je lavinom pohvala zasuo predsjednik države.

Ulagači nemaju većih problema s dozvolama

Predsjednik Mesić uočio je da se u Šibeniku radilo dobro i temeljito te da su Šibenčani na vrijeme izradili kvalitetne razvojne programe i obavili sve pripremne predradnje, tako da sada investitori dolaze na pripremljen teren i nemaju poteškoća s realizacijom svojih ulaganja i dozvolama.

http://www.jutarnji.hr/dalmacijaiotoci/clanak/art-2007,9,18,,90640.jl

Pokrenut projekt od čak 250 milijuna eura
Piše: Silvana Fable
Foto: Goran Šebelić/CROPIX

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/09/18/terra.wide.jpg

Gradnja atraktivnog turističkog projekta planirana je na području nekadašnjeg kamenoloma i zatvorene tvornice cementa

PULA - Izmjenama i dopunama Prostornog plana Istarske županije, koje su s današnje sjednice Poglavarstva upućene na javnu raspravu, konačno će se moći krenuti u realizaciju projekta Terra Istriana u Umagu.

Gradnja atraktivnog turističkog projekta planirana je, naime, na području nekadašnjeg kamenoloma i zatvorene tvornice cementa, a kako dosad to područje nije imalo turističku namjenu, izmjenama i dopunama Prostornog plana to će se dogoditi.

- To je od interesa za Grad Umag i tamošnje gospodarstvo - istaknuo je na sjednici Poglavarstva župan Ivan Jakovčić. Projekt Terra Istriana predstavlja Istru u malom.

To su tri izgrađene cjeline koje bi povezivali zeleni sportsko-rekreacijski sadržaji.

Prva je suvremeno urbano naselje uz more s luksuznim butik-hotelima i apartmanima najviše kategorije po uzoru na povijesne srednjovjekovne istarske gradiće sa svom pratećom infrastrukturom.

Uz more se predviđa i naselje luksuznih vila i hotela s wellness centrima, ljetnim teatrom, vodenim sportovima na jezeru.

U pozadini toga predviđeno je agroturističko naselje s luksuznim vilama u autohtonom arhitektonskom istarskom stilu.

Terra Istriana raspolagala bi sa 3000 kreveta, a otvorilo bi se i novih 1000 radnih mjesta.

TRI IZRAĐENE CJELINE:

1. Suvremeno urbano naselje uz more s luksuznim butik-hotelima i apartmanima najviše kategorije
2. Naselje luksuznih vila i hotela uz more s wellness centrima, ljetnim teatrom, vodenim sportovima na jezeru
3. U pozadini je predviđeno agroturističko naselje s luksuznim vilama
Naime, upravo zbog planskih dokumenata ovaj projekt težak 250 milijuna eura već je godinama na čekanju.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,9,18,terra_istriana,90641.jl

Nakon T-HT-a u IPO i Optima TelekomVlasnik Optime Matija Martić zasad ne otkriva konkretne planove

Usporedo sa završnicom javne ponude dionica Hrvatskog telekoma među financijašima su već zaredala šuškanja o napredovanju priprema novog IPO-a u domaćem telekom sektoru. Tvrdi se da bi se nekolicini drugih pretendenata na taj način prikupljanja kapitala relativno brzo, moguće već do kraja godine, mogao pridružiti i Optima Telekom. Zagrebačka je tvrtka početkom veljače ove godine na tržište plasirala obveznice u vrijednosti 250 milijuna kuna, a u pratećem je prospektu zacrtala da će do kraja lipnja 2009. godine povesti i dokapitalizaciju, i to ne manju od 150 milijuna kuna. Međutim, upućeniji promatrači tvrde da su planovi u vezi s povećanjem kapitala (javnim) plasmanom novih dionica ubrzani i da bi se uskoro trebala održati skupština vlasnika obveznica koji, prema uvjetima definiranim prilikom izdanja obveznica, trebaju dati "zeleno" za dokapitalizaciju. Vlasnik Optime Matija Martić na upit Poslovnog dnevnika nije izrijekom demantirao pripreme, ali se o rokovima očitovao tek načelno ističući zahtjevnost planiranja i strukturiranja takvih transakcija. "Optima će objaviti konkretne planove kad za to bude vrijeme, a za sada je to još prerano", kaže. Dodaje kako je "na putu do realizacije dokapitalizacije, i to najvjerojatnije putem inicijalne javne ponude, potrebno provesti niz pripremnih aktivnosti kako bi se stvorili svi potrebni preduvjeti. Optima je, kako je vidljivo, na vrijeme u odnosu na taj rok započela s određenim pripremnim radnjama". I dio investicijskih stručnjaka smatra da u skupini mlade konkurencije u domaćem telekom sektoru još nisu baš sazreli uvjeti za takav burzovni iskorak. Dok su oni takvu mogućnost u slučaju Optime skloni protumačiti malo isforsiranom inicijativom investicijskih bankara Zagrebačke banke (agenta prilikom izdanja obveznica i glavnim savjetnikom za novi projekt) s ciljem smanjenja njezine izloženosti prema Optimi, drugi će jednostavno reći kako je očito procijenjeno da je za slične projekte na domaćem tržištu trenutno poticajna klima. Kako god bilo, potezi Optime unazad nekoliko mjeseci sugeriraju da se ozbiljno prionulo pripremama, koji god bio ciljani tajming tog zahvata. Već u srpnju Optima Telekom preoblikovan iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, što je općenito jedan od potrebnih pretkoraka. Na skupštini obvezničara potkraj kolovoza pak donesena je odluka kojom se sadašnjem 100-postotnom vlasniku Matiji Martiću omogućuje da prije dokapitalizacije definirane obvezničkim prospektom sam poveća temeljni kapital tvrtke do iznosa od 20 milijuna kuna (posljednji dostupni podaci iz sudskog registra govore o 200.700 kuna). A to se također uklapa u pripreme za tržišni iskorak, to prije što je u sklopu Prospekta za obveznice priložena Martićeva izjava o odricanju prava prvenstva u planiranoj dokapitalizaciji.

U Optimi u vezi s tim kažu kako je provedba povećanja kapitala od strane g. Martića u suštini tehnička dokapitalizacija. "Time bi se nakon preoblikovanja Optime u d. d. kreirao dovoljan temeljni kapital, odnosno broj dionica koji bi omogućio da, jednom kad se dionica uvrsti na trgovanje na burzu, očekivana tržišna vrijednost jedne dionice bude iznosa prikladnog za trgovanje, i za institucionalne investitore i za fizičke osobe". Dakle, da vrijednost po dionici ne bude prevelika te da time dionice Optime budu dostupne najširem krugu investitora.Intencija je Optime, kažu, stvoriti sve preduvjete čim prije, a kako bi dokapitalizaciju o kojoj se govori bilo moguće provesti u optimalnom trenutku za tvrtku. Konkretan trenutak njene provedbe ovisit će o nizu čimbenika, počevši od stanja na hrvatskom tržištu kapitala pa sve do provedbe postupka odobrenja prospekta. Na izravan upit je li točno da su pripreme prospekta za javnu ponudu dionica zapravo u poodmakloj fazi i da bi već veoma brzo mogao biti spreman za proceduru Hanfina odobrenja Martić kaže tek kako je priprema transakcija kao što su dokapitalizacije, a posebno IPO-i, iznimno značajna za svaku tvrtku. Stoga se s iznimnom pažnjom planiraju i strukturiraju, s krajnjim ciljem da se realiziraju shodno procjeni o optimalnom trenutku unutar planskog razdoblja. Prema uvjetima zadanim obvezničkim prospektom, za vlasnike obveznica utvrđeno je pravo prvenstva u dokapitalizaciji, u protuvrijednosti nominalnog iznosa obveznica u vlasništvu, odnosno uz otvorenu mogućnost proporcionalnog (pro rata) smanjenja. Spomenuti uvjeti sugeriraju i neke okvire veličine budućeg IPO-a jer, primjerice, Optimine obveznice nisu u portfeljima mirovinskih fondova (nisu uvrštene u prvu kotaciju burze), a na njih bi se zacijelo ciljalo u IPO-u. Osim toga, dijelu investitora kojemu bi možda bile zanimljive dionice, obveznice se nisu uklapale u politike upravljanja portfeljima. "Teško je sada procijeniti i koliko će investitora koji sada imaju obveznice imati interesa iskoristiti to pravo prvenstva ili će ga možda iskoristiti samo u djelomičnom iznosu", kažu u Optimi, dodajući da u ukupne kalkulacije treba uključiti i broj dionica koji će biti predmet dokapitalizacije te njihovu vrijednost sukladno procjeni vrijednosti tvrtke i interesu investitora. Konačni iznos dokapitalizacije bit će rezultat analize koja će uzeti u obzir sve te čimbenike, iz čega samo proizlazi da se radi o kompleksnoj stvari, ističu. Posljedično, zasad je očito kompleksno i pitanje na koliki bi se udio nakon dokapitalizacije OT-a trebalo reducirati današnje 100-postotno vlasništvo M. Martića. Sigurno je to da je za uvrštenje dionica u prvu kotaciju burze potrebno da najmanje 25 posto dionica bude u tzv. free-floatu, u vlasništvu manjinskih dioničara.

"Usto, interes mene kao vlasnika je da zadržim kontrolu nad poslovanjem tvrtke, stoga u tom rasponu treba očekivati i konačnu strukturu transakcije", naglašava Martić. Prikupljeni kapital tvrtka će, kaže, iskoristiti za daljnja kapitalna ulaganja, a dijelom i za refinanciranje postojećih obveza. Kako Optima Telekom posluje tek (nepune) tri godine, a u tom je razdoblju imala velika kapitalna ulaganja, budući će se dioničari, kao i ulagači u obveznice početkom ove godine, uvelike morati osloniti na projekcije poslovanja, odnosno projicirani tempo rasta prihoda i prelaska u zonu pozitivna neto rezultata. Obvezničkim prospektom je za ovu godinu (prvu u 10-godišnjem projiciranom razdoblju) bilo planirano povećanje poslovnih (i ukupnih) prihoda od čak 95 posto, sa 182 na 355,8 milijuna kuna. Kad su posrijedi 'fizički' pokazatelji, za ovu je godinu planirano dosegnuti više od 230 tisuća korisnika u segmentu kućanstava, više od 15 tisuća kod obrta, 401 kod malih i srednjih poduzeća te 156 tzv. ključnih korisnika. Martić kaže kako Optima trenutno ostvaruje sve svoje planove, a to smatra i bitnim preduvjetom da uopće razmišljaju o zahvatima poput IPO-a. "Optima je ipak relativno mlada tvrtka, da bi eventualno pojedine slabe godine mogla prema investitorima pravdati cikličkim kretanjem industrije, globalnim poremećajima i slično. Mi moramo biti uspješni kontinuirano", kaže još uvijek, ali vjerojatno ne zadugo jedini dioničar Optime.

Javne ponude Atlantic grupe i Veterine

Uz IPO Optime, pripremaju se još dva projekta javne ponude dionica iz privatnog sektora - IPO Atlantic Grupe te, vjerojatno, IPO Veterine, Plivine kćerinske tvrtke koju je tvrtka majka kanila dezinvestirati kroz javnu ponudu na burzi. Tako se očekuje da će se do kraja godine na Burzi sigurno početi trgovati s dionicama Atlantica, dok je projekt Veterina nešto malo manje siguran. Prospekt za Atlanticovu javnu ponudu je završen. Ispunjeni su zahtjevi Hanfe za dopunom Prospekta u dijelu preciznije alokacije dionica po zaključenju razdoblja upisa pa se trenutno čeka na Hanfino odobrenje prospekta. Atlantic, pak, cilja na upis svojih dionica u zadnja dva tjedna listopada, no njegovo ispunjenje će prije svega ovisiti o tjednu u kojem će Hanfa odobriti prospekt. Prema javno iznesenim konturama alokacije - 75 posto izdanja bit će ponuđeno institucionalnim investitorima, a 25 posto fizičkim osobama. Premda je neizravno bilo potvrđeno da će Pliva Veterinu prodavati na burzi, o čemu je svjedočilo i slanje prospekta na odobrenje Hanfi, najava IPO-a ove tvrtke navodno je privukla interes nekoliko jakih strateških investitora pa se sada Barr premišlja o prihvatljivijem modelu.

http://www.poslovni.hr/54504.aspx

Tijekom prvih osam mjeseci zaposleno 4 posto manje sezonaca

Najviše je sezonaca radilo u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji

Gotovo tisuću sezonaca manje zaposleno je ove godine s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema najnovijim podacima HZZ-a, tijekom prvih osam mjeseci sezonski je zaposleno bilo ukupno 22.341 osobe, dok ih je lani do kolovoza s evidencije zaposleno 23.244, što je pad od 4 posto. Lanjska sezona bila je uspješnija za sezonce u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu u kojima se redom bilježio veći broj zaposlenih posredstvom Zavoda za zapošljavanje nego u istim mjesecima 2007. godine, dok su u prethodnim mjesecima brojke bile povoljnije nego lani. Sezona je i ove godine najvećim dijelom završila s koncem srpnja u primorskim županijama, dok je u kolovozu radio još relativno značajan broj sezonaca iz Splitsko-dalmatinske, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Bjelovarsko-bilogorske županije, iako se u odnosu na srpanj i njihov broj prepolovio. Ukupno gledajući, u kolovozu je još radilo 1440 sezonaca s evidencije HZZ-a, dok ih je mjesec ranije aktivno bilo 4090. Za razliku od proteklih godina u kojima je bio vidljiv trend produljavanja sezone, odnosno sve raniji početak zapošljavanja i sve duže vrijeme trajanja angažmana sezonske radne snage, ove godine se gotovo poklapaju kretanja u dijelu koji se odnosi na kraj sezone, dok je sezona za ovu radu snagu ipak nešto ranije startala nego prošle godine. Uobičajeno, najviše je sezonaca bilo angažirano u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, iz kojih je s evidencije HZZ-a zaposleno do konca kolovoza 3485, odnosno 3001 osoba, a potom u Osječko-baranjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, oko 2250, dok je relativno značajan broj sezonaca zaposlen i u Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji. Ove su godine, inače, poslodavci iz sektora turizma i ugostiteljstva HZZ-u prijavili potrebu za 20 tisuća sezonaca.

http://www.poslovni.hr/54553.aspx

Agrokor će biti partner Miljana Todorovića u Crnoj Gori

Iako su Todorić i Todorović prijatelji, čini se kako bi Agrokor mogao imati ulogu savjetnika

Tvrtka Agrokor bi uskoro trebala ući u partnerstvo s talijanskom kompanijom Cerere na crnogorskom tržištu, navodi crnogorski dnevnik Vijesti. Naime, Cerere, koja je u vlasništvu Crnogorca Miljana Todorovića, kupila je lanac maloprodajnih objekata koji obuhvaća Štampu, Štampu plus, Trgopres i Srnu. Donedavni vlasnik ovih trgovina bio je nikšićki Knjaz. Prema informacijama koje su objavile Vijesti, kompletna transakcija vrijedna je više od sedam milijuna eura od čega je dio odrađen na burzi prije dva dana. Nakon ove akvizicije, Cerere će s više od četiri tvrtke imati više od 200 maloprodajnih objekata u Crnoj Gori što znači da će imati većinski udio na tržištu.

Savjetnička uloga

Kompanija Miljana Todorovića, koji je i jedan od dioničara Hipotekarne banke, imat će i partnera u Crnoj Gori, a prema navodima crnogorskih medija, to bi trebao biti Agrokor. Hrvatska kompanija u svom vlasništvu između ostalog ima i Tisak, vodeći lanac maloprodaje, te bi svoje iskustvo i tehnologiju trebao prenijeti i u Crnu Goru. Miljan Todorović inače je prijatelj Ivice Todorića, predsjednika Agrokora, s kojim je dosad imao niz poslova. "Mi smo partneri tvrtke gospodina Todorovića već dugi niz godina. On nas je informirao da je zainteresiran za kupovinu tog biznisa u Crnoj Gori i to je isključivo njegova investicija. Ako mu budu potrebni bilo kakvi stručni savjeti uz konkretan biznis bit ćemo na raspolaganju", izjavili su iz Agrokora na upit o partnerstvu s tvrtkom Cerere. Štampa, Štampa plus, Trgopres i Srna zajedno predstavljaju najznačajnije distributere dnevne štampe, cigareta i druge komecijalne robe u Crnoj Gori. Zbog većinskog udjela kojeg drže na tržištu, za njihovu je kupovinu u regiji vladao veliki interes investitora među kojima su bili Tvornica duhana Rovinj iz Hrvatske te Futura iz Beograda. Todorović i Todorić su među najutjecajnijim poduzetnicima u regiji. Todorović je izvršni direktor tvrtke Cerere, predsjednik nadzornog odbora Podravske banke i član nekoliko odbora direktora intenacionalnih kompanija. Miljan Todorović je u Crnu Gore doveo talijanskog osiguravatelja Generali koji je preko svoje investicijske kompanije Flandria dioničar u Hipotekarnoj banci. Generali prati Todorovića u mnogim poslovnim pothvatima, a zajednički su dioničari između ostalog i u Podravskoj banci.

Suvlasnik Pobe

Generali u Pobi drži 9,34, a Miljan Todorović 8,33 posto vlasničkog udjela. Todorović dugi niz godina živi i radi u Italiji, a odnedavno je počeo s ulaganjima u Crnoj Gori. Njegova "veza" s Crnom Gorom, prema nekim informacijama, je Denis Mandić, suvlasnik podgoričkog ProVladexa, koji također živi u Italiji. Osim Generalija Todorović je u Crnu Goru doveo i obitelji Gorgoni i Montinari koji su dioničari Hipotekarne i Atlasmont banke.

Banke u Crnoj Gori sjajan posao

Vlasnička struktura banaka u Crnoj Gori znatno je izmijenjena prošle godine u korist privatnih ulagača, a stranci posjeduju 80 posto. U vlasničkoj strukturi tako sudjeluju francuska grupa Societe Generale, austrijski HAAB, beogradska Komercijalna banka, američki Opportunity Transformation, mađarski OTP, slovenske Nova Ljubljanska, Koroška i Abanka, talijanska kompanija Cerere, kao i Podravska i Hrvatska poštanska banka. Deset crnogorskih banaka u prošloj godini ostvarilo je 10,3 milijuna eura profita, dva i pol puta više nego godinu prije, prenosi podgorički dnevnik Vijesti. Najveću dobit ostvarila je Crnogorska komercijalna banka, oko četiri milijuna eura. Više od milijuna zaradile su Hipotekarna, Atlasmont, NLB Montenegrobanka i Komercijalna banka iz Budve.

http://www.poslovni.hr/54580.aspx

Građevinski radovi u lipnju smanjeni 3,8 posto

Unatoč smanjenju broja dozvola vrijednost radova u prvih sedam mjeseci nominalno je porasla 17,3 posto

U lipnju je prvi put nakon gotovo dvije godine (od srpnja 2005.) došlo do pada građevinskih radova na godišnjoj razini. U odnosu na lipanj 2006. godine građevinski radovi manji su za 3,8 posto (dijelom i zbog manjeg broja radnih dana). Indeks fizičkog obujma građevinskih radova počeo je s usporavanjem rasta krajem prvog tromjesečja 2007. godine. Trend je nastavljen u drugom tromjesečju, da bi već lipanj donio negativne stope rasta, a što se svakako odrazilo i u skoroj objavi BDP-a za drugo tromjesečje. Naime, rast bruto dodane vrijednosti u građevinarstvu mogao bi zabilježiti ispodprosječni rast bruto dodane vrijednosti. U prvom polugodištu građevinski radovi ostvarili su rast od 3 posto. Promatrajući strukturu obavljenih radova prema vrstama građevina, u lipnju se 45,3 posto odnosilo na radove na zgradama, dok se 54,7 posto odnosilo na radove na ostalim građevinama. Istovremeno, prema vrstama gradnje na novim građevinama odrađeno je 60,4 posto, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 39,6 posto. U prvih šest mjeseci 2007. godine međugodišnji indeks fizičkog obujma građevinskih radova narastao je po relativno niskoj stopi rasta od 3 posto. Kretanja u sektoru građevinarstva odražavaju višemjesečni pad broja izdanih građevnih dozvola u Hrvatskoj (prisutan u prvoj polovici ove godine). U promatranom mjesecu izdano je 1052 građevne dozvole, što je svega 0,5 posto dozvola više nego u istom mjesecu 2006. U prvih šest mjeseci broj izdanih dozvola (6291) manji je za 6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. S objavom podataka o izdanim građevinskim dozvolama u srpnju, kada ih je izdano 862 ili 2 posto više no u istom mjesecu 2006., potvrđeno je da je u 2007. godini prema ovom pokazatelju došlo do usporavanja građevinske aktivnosti. Međutim, unatoč smanjenju broja dozvola vrijednost građevinskih radova u prvih sedam mjeseci nominalno je porasla 17,3 posto. Tako je prema navedenim dozvolama ukupna vrijednost radova iznosila 16,7 milijardi kuna od čega se većina, odnosno 12,2 milijardi kuna, odnosilo na radove na zgradama. Prema vrsti gradnje, više od 85 posto vrijednosti radova u prvih sedam mjeseci odnosilo se na novogradnju.

http://www.poslovni.hr/54578.aspx

U dva dana 15.000 upisanih za dionice T-HT-a više nego što su kulili dionice INE.
U razgovoru s par ekonomista rekli su i kako ovo ne ide na dobro. Rast financijskog tržišta u HR ne prati rast gospodarstva, te bi to moglo završiti jako tragično po HR. Naime, prinosi fondova su u prosjeku veći od 50% godišnje, dok nam je rast BDP-a ograničen na svga 3-6% godišnje (izuzev 2002. kada smo imali 7,4%). To znači kako gospodarstvo nije temelj za financijsko tržište, te bi na takav način moglo doći do izvlaštenja novca iz države kroz razno razne lance trgovačkih centara, a što prijeti krahm države. Ako se nastavi ovakav trend u idućih 3-5 godina, objašnjeno mi je, HR bi mogla očekivati sudbinu Argentine koja je morala objaviti bankrot. Već neki ozbiljni svjetski ekonomisti govore o HR kao novoj ARG.

Ono što HR treba napraviti u budućnosti, kako ne bi pala ničice na koljena, jest uzeti model Češke, Slovačke ili Mađarske, koji su u bilateralnim sporazumima što s EU, što s pojedinim državama EU-a zatražile da se na jedan trgovački centar otvore najmanje dvije tvornice. Na taj način su te države zaštitile svoje interese, te podigle produktivnost i snažno krenule naprijed. Tako je Češka 1995. imala porase BDP-a za čak 15,2%. Tim trima državama je pomoglo i to što su prilikom ulaska u NATO otkupli švedske avione marke Grippen, a Šveđani su im za uzvrat otvorili tvornice, te na taj način (konkretno u Mađarskoj) smanjili nezaposlenost za 9%.

Hoće li HR imati dovolno pameti napraviti isto? Što vi o tome mislite?

Ukoliko moj urednik odobri ovaj tekst, koji je dio večeg članka, on bi uskoro mogao ići u novine za koje radim.

Šta se aviona tiće, slažen se!
Apsolutno treba iskoristit priliku koja se pružila...i ne popustit američkom zastrašivanju!
Ovo je prilika da u Vladi ne vladaju sami bekičmenjaci! :tongue3:

^^ Pa ovu priču "ugledni ekonomisti" peglaju već dvije godine. Početkom ove je jedan rekao kako su hrvatske dionice "kule od karata" i kako su užasno precijenjene. Nakon te njegove priče, uslijedio je strahovit uzlet tržišta. Sve likvidne dionice su još više porasle, a građevinari su u prosjeku porasli 200 %. Trenutno su to brodari i svatko tko to ne vidi je magare. Ja se na sreću nisam dao smesti prognozama dežurnih pesimista i pokupio sam vrhnje. To ću činiti i dalje jer će tržište kapitala i dalje rasti velikom stopom sve do ulaska u Uniju, a i tada će nastaviti rast samo sporije. Dežurni pametnjakovići koji se razbacuju brojkama bi trebali shvatiti da je na našem nerazvijenom tržištu važnija psihologija nego rast BDP-a. HT prvi dan na burzi najmanje 50% up.:cheers:

U dva dana 15.000 upisanih za dionice T-HT-a više nego što su kulili dionice INE.
U razgovoru s par ekonomista rekli su i kako ovo ne ide na dobro. Rast financijskog tržišta u HR ne prati rast gospodarstva, te bi to moglo završiti jako tragično po HR. Naime, prinosi fondova su u prosjeku veći od 50% godišnje, dok nam je rast BDP-a ograničen na svga 3-6% godišnje (izuzev 2002. kada smo imali 7,4%).


Ovako... Pod broj 1 prinosi investicisjkih fondova u RH na godišnjoj razini u prosjeku se kreću na 35 - 40 %. Ima nekoliko izuzetaka kao Aureus Equity koji je prošle godine ostvaril 68 % ali dobro svakome je jasno da je to kroz malo duži period ipak neodrživo. Ovo sad kaj si napisal stvarno je presmješno... Inače prinosi fondova nemaju apsolutno nikakve veze sa gospodarskim rastom cijele zemlje osim kada govorimo o percepciji institucionalnih investitora koji ulažu u te dionice. Koliko god tržište kapitala bilo povezano s gospodarstvom treba znati da je ono u velikoj mjeri odvojeno. Dakle tržište je takvo da se sučeljavaju ponuda i potražnja. Na burzi investitori plaćaju i ponuđuju onu cijenu kakva im je percepcija da vrijedi ta dionica. Uostalom kao najvažniji pokazatelj ulaganja u dionice investitori koriste financijske izvještaje kao što su bilanca, RDG, izvještaj o novčanom toku i sl. S brojkama u tim izvještajima se dosta često manipulira (i to nije samo slučaj kod nas nego se to radi svugdje u svijetu). Onoliko koliko dionica vrijedi u određenom trenutku na burzi je njezina stvarna cijena i nema nikakvog govora o tome da je cijena podcjenjena ili precijenjena. Takva može biti u kratkom roku ali ako ona samo tako raste u 2 godine to znači da je ipak stanje realno ;). Inače svi ti "ekonomisti" su govorili da će 2006. bit najgora godina pa je bila najbolja dosad pa su govorili da će 2007. bit najgora pa je još bolja od 2006. i non stop najjavljuju taj krah burze ili što već. Samo jedno mogu reć, sva sreća da nitko od investitora nije toliko blesav da sluša takve ljude koji sami sebe nazivaju stručnjacima. :cheers:

Svemir u Dalmaciji:
http://img217.imageshack.us/img217/3055/dsc00614ro8.th.jpg (http://img217.imageshack.us/my.php?image=dsc00614ro8.jpg)

Split - treća luka Mediterana:
http://img204.imageshack.us/img204/8460/dsc00475mh9.th.jpg (http://img204.imageshack.us/my.php?image=dsc00475mh9.jpg)

http://img98.imageshack.us/img98/3633/dsc00476bu7.th.jpg (http://img98.imageshack.us/my.php?image=dsc00476bu7.jpg)

http://img513.imageshack.us/img513/9692/dsc00478ta5.th.jpg (http://img513.imageshack.us/my.php?image=dsc00478ta5.jpg)

http://img513.imageshack.us/img513/2973/dsc00479pw7.th.jpg (http://img513.imageshack.us/my.php?image=dsc00479pw7.jpg)

:cheers: :cheers: :cheers:

Ovako... Pod broj 1 prinosi investicisjkih fondova u RH na godišnjoj razini u prosjeku se kreću na 35 - 40 %. Ima nekoliko izuzetaka kao Aureus Equity koji je prošle godine ostvaril 68 % ali dobro svakome je jasno da je to kroz malo duži period ipak neodrživo. Ovo sad kaj si napisal stvarno je presmješno... Inače prinosi fondova nemaju apsolutno nikakve veze sa gospodarskim rastom cijele zemlje osim kada govorimo o percepciji institucionalnih investitora koji ulažu u te dionice. Koliko god tržište kapitala bilo povezano s gospodarstvom treba znati da je ono u velikoj mjeri odvojeno. Dakle tržište je takvo da se sučeljavaju ponuda i potražnja. Na burzi investitori plaćaju i ponuđuju onu cijenu kakva im je percepcija da vrijedi ta dionica. Uostalom kao najvažniji pokazatelj ulaganja u dionice investitori koriste financijske izvještaje kao što su bilanca, RDG, izvještaj o novčanom toku i sl. S brojkama u tim izvještajima se dosta često manipulira (i to nije samo slučaj kod nas nego se to radi svugdje u svijetu). Onoliko koliko dionica vrijedi u određenom trenutku na burzi je njezina stvarna cijena i nema nikakvog govora o tome da je cijena podcjenjena ili precijenjena. Takva može biti u kratkom roku ali ako ona samo tako raste u 2 godine to znači da je ipak stanje realno ;). Inače svi ti "ekonomisti" su govorili da će 2006. bit najgora godina pa je bila najbolja dosad pa su govorili da će 2007. bit najgora pa je još bolja od 2006. i non stop najjavljuju taj krah burze ili što već. Samo jedno mogu reć, sva sreća da nitko od investitora nije toliko blesav da sluša takve ljude koji sami sebe nazivaju stručnjacima. :cheers:


Naglasio sam kako sam razgovarao s par ekonomista. zanimljivo kako su mi svi rekli isto.

Svemir u Dalmaciji:
http://img217.imageshack.us/img217/3055/dsc00614ro8.th.jpg (http://img217.imageshack.us/my.php?image=dsc00614ro8.jpg)

Split - treća luka Mediterana:
http://img204.imageshack.us/img204/8460/dsc00475mh9.th.jpg (http://img204.imageshack.us/my.php?image=dsc00475mh9.jpg)

http://img98.imageshack.us/img98/3633/dsc00476bu7.th.jpg (http://img98.imageshack.us/my.php?image=dsc00476bu7.jpg)

http://img513.imageshack.us/img513/9692/dsc00478ta5.th.jpg (http://img513.imageshack.us/my.php?image=dsc00478ta5.jpg)

http://img513.imageshack.us/img513/2973/dsc00479pw7.th.jpg (http://img513.imageshack.us/my.php?image=dsc00479pw7.jpg)

:cheers: :cheers: :cheers:

cool m8
2.000.000 milijuna brodskih putnika godišnje a mi nemamo niti jedan pravi landmark od 400 metara visine u gradu
koji jad :ohno: :ohno: :ohno:

:lol: :lol: :lol: :lol: :nuts: :lol: :lol: :lol: :lol:

jel ima tko kakve informacije (koje ja nemam) o gradnji skijališta u hrvatskoj?

evo par projekata koji, nadam se, bi trebali zaživjeti ako zeleni ne useru stvar:bash:

http://skijanje.hr/clanak.php?id=16319 (ako netko kojim slučajem zna di bi se točno nalazilo ovo skijalište nek piše:cheers: )

http://skijanje.hr/clanak.php?id=15640

e da i nemojte sad počet basat gluposti kako HR nema uvjete za skijališta i kako će se priroda uništit i slična sranja;)

ovako bi trbalo bit povrh Lovinca:nuts:
http://img528.imageshack.us/img528/9803/stazeop4.png

^^ Ovo je jedan od rijetkih slučajeva gdje bih se složio sa zelenima. Nisam vidio točne mape, ali po ovoj slici vidim da nije na samom Svetom brdu i području Libinja, ali svejedno bih ja to potjerao još južnije od nacionalnog parka. Samo ne znam tko će očistiti minsko polje i garantirat budućim skijašima da su na sigurnom, kad ni naši ne znaju gdje su sve posijali mine, a kamoli gdje su ih Srbi posijali. Puno je naših ljudi poginulo od naših mina. :down:

Naglasio sam kako sam razgovarao s par ekonomista. zanimljivo kako su mi svi rekli isto.

Gledaj pošto su ti to rekli sve mi je jasno o kakvim se "ekonomistima" radi i koliko su uopće stručni u financijama... Žalosno je što svatko u današnje vrijeme sebe naziva ekonomistom :ohno:... To ti je jednako kad Ljubo Jurčić priča o tome ili Polančec :nuts:. Kao oni nešto znaju o financijama a likovi ne znaju najosnovnije stvari kao što je IPO ili porez na kapitalni dobitak. Pa onda svi zovu uvrštavanje dionica INE ili HTa na burzu IPOom ili svi govore o famoznom porezu na kapitalnu dobit (koja opće ne postoji :nuts: već samo postoji capital gain tax koji se prevodi kao porez na kapitalni dobitak). Još kad čujem tog Jurčića kako govori kamata 2 % onda ti je totalno jasno da on nema baš nekog velikog pojma o financijama... A i bil sam na par njegovih predavanja i to mi je samo potvrdilo da sam u pravu. :cheers:

^^ Ja sam samo na ovom forumu čuo za termin "kapitalni dobitak", svi ostali upotrebljavaju termin "kapitalna dobit". Pa nije vrag da svi ekonomisti i ljudi koji vode burzu znaju manje nego forumaši SSC-a? Ja osobno ne znam koji je termin točan, niti vidim neku razliku između ta dva! Više me podsjeća na ono kada su se stari prdonje, čitaj jezikoslovci, jednom zakačili na televiziji oko toga piše li se ne ću odvojeno ili zajedno!:) IPO može biti i ajpio i ipo (kao i enbiej liga i enbea liga), ne vidim u ćemu je problem. Meni je simpatičnije reći ipo, pa nismo Englezi!

^^ Ovo je jedan od rijetkih slučajeva gdje bih se složio sa zelenima. Nisam vidio točne mape, ali po ovoj slici vidim da nije na samom Svetom brdu i području Libinja, ali svejedno bih ja to potjerao još južnije od nacionalnog parka. Samo ne znam tko će očistiti minsko polje i garantirat budućim skijašima da su na sigurnom, kad ni naši ne znaju gdje su sve posijali mine, a kamoli gdje su ih Srbi posijali. Puno je naših ljudi poginulo od naših mina. :down:


Sveto brdo je ispod slova "a":lol: i skijalište ne ulazi u nacionalni park!!! istina, u parku prirode je, ali zaboga, grade srednje veliko skijalište a ne nuklearnu!!! Nikome nije u interesu uništiti prirodu i u samom članku ti piše da se išlo na to da se što manje uništava priroda.
a što se tiče mina, prva faza uključuje razminiranje i to se ubrzo planira relizirat http://skijanje.hr/clanak.php?id=17175

Ma di je to Sveto Brdo? :?

Ma di je to Sveto Brdo? :?
u nacionalnom parku Paklenica, a na ovoj slici ti je Sv brdo točno ispod slova "a" u "... more than a ski resort":lol:

Velebit dakle!

Ok...fala. :cheers:

Velebit dakle!

Ok...fala. :cheers:
molim, molim :) Da Velebit, stvarno bi bilo suuuuper kad bi ovo napravili, ne bih više morao trošiti lovu u drugim državama:cheers:

^^ Ja sam samo na ovom forumu čuo za termin "kapitalni dobitak", svi ostali upotrebljavaju termin "kapitalna dobit". Pa nije vrag da svi ekonomisti i ljudi koji vode burzu znaju manje nego forumaši SSC-a? Ja osobno ne znam koji je termin točan, niti vidim neku razliku između ta dva! Više me podsjeća na ono kada su se stari prdonje, čitaj jezikoslovci, jednom zakačili na televiziji oko toga piše li se ne ću odvojeno ili zajedno!:) IPO može biti i ajpio i ipo (kao i enbiej liga i enbea liga), ne vidim u ćemu je problem. Meni je simpatičnije reći ipo, pa nismo Englezi!

Pa onda možeš reći da si barem nešto naučil na ovom forumu ;). Tvoje je želiš li to prihvatiti ili ne. Uostalom ja sam budući stručnjak u tome. Student 3. godine financija. Gdje sam naučio pravi termin za porez na kapitalni dobitak su baš moja predavanja na fakultetu. Mogu ti i spomenut profesora... Silvije Orsag jedan od najvećih financijskih stručnjaka koje Hrvatska danas ima. Tako da tu nema dileme kaj je ispravno a kaj nije. I nije to isto kao neću skupa ili odvojeno :ohno:. Dobit je samo jedna i ona označava ukupan zbroj svih dobitaka poduzeća. Pojedinačni su dobici i to ne treba nikako brkati.

IPO - uopće nisi shvatil o čemu ja pričam :lol: :D. Možeš termin zvati i inicijalna javna ponuda ako hoćeš, uopće nije bitno jel kažeš ipo ili ajpio ili kak već želiš. Treba znati da uvrštavanje dionica na burzu neko kompanije nijei IPO odnosno initial public offering. IPO je termin koji označava kad se dionice prvi puta dijele javnosti što nije bio slučaj niti sa inom niti sa htom pošto su prije uvršatavanja dionica u prvu kotaciju burze već svoje dijelove imali MOL u ini kao i T-Com u HTu ;) a i postojali su ostali dioničari. Dakle treba razlučiti pojmove kao IPO i uvrštavanje dionica na burzu ;).

Nešto poput ovog što sam ti sad rekel mora znat svaki stručnjak iz financija što dokazuje da Polančec niti Jurčić i svi oni ostali nisu. E sad mene niti ne čudi da to ne znaju političari ali primjerice od jednog Ante Samodola (predsjednika hanfe) ili primjerice Roberta Motušića (glavnog direktora ZSE) se to svakako očekuje da znaju...

:cheers:

Sveto brdo je ispod slova "a":lol: i skijalište ne ulazi u nacionalni park!!!
istina, u parku prirode je, ali zaboga, grade srednje veliko skijalište a ne nuklearnu!!!
Nikome nije u interesu uništiti prirodu i u samom članku ti piše da se išlo na to da se što manje uništava priroda.
a što se tiče mina, prva faza uključuje razminiranje i to se ubrzo planira relizirat http://skijanje.hr/clanak.php?id=17175

Ne znam koliko si puta bio gore. Ja sam bio više od nekoliko puta i znam gdje je to,
kak je gore i kaj i na koji sve naćin pojedinci planiraju iskoristit situaciju sa prijedlogom skijališta.
Ne radi se samo o uništavanju prirode. Ima tu puno drugih stvari povezanih uz lokalne šerife
koji sad koriste ideju sa skijalištem i pripremaju teren za sebe.

http://img509.imageshack.us/img509/6517/p6087676ii9.jpg

Mene nitko neće uvjerit da je uspio potpuno razminirat ovo, a ovo je područje gdje su ucrtane staze.
S jedne strane ceste su bili srpski položaji, a s druge strane naši:

http://img211.imageshack.us/img211/4586/p8119663lu1.jpg

http://img211.imageshack.us/img211/469/p8119661dk9.jpg

http://img509.imageshack.us/img509/8396/panoramatulovegrede001fh4.jpg

http://img211.imageshack.us/img211/566/p8119682aq9.jpg

http://img509.imageshack.us/img509/4944/p8119700kt0.jpg

http://img225.imageshack.us/img225/5448/p8119638sh4.jpg

http://img211.imageshack.us/img211/7360/panoramatulovegrede002fa3.jpg

http://img509.imageshack.us/img509/4835/panoramatulovegrede003du9.jpg

http://img225.imageshack.us/img225/3468/p8119693sz5.jpg

Ovo je dio koji vjerojatno i nadam se neće imati veze sa skijalištem, ali je jako blizu.

http://img211.imageshack.us/img211/3861/panoramatulovegrede004qa7.jpg

http://img509.imageshack.us/img509/8456/p6087742sk1.jpg

Ostalo mi se ne da objašnjavat, ako te zanima imaš jedan moj veći post u vezi ovoga, sa slikama na Zadar construction update I (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=146633&page=16) dretvi. :)

^^ prvo hvala na slikama stvarno su suuuuuper!!! tek sad vidim kako gore ima suuuper padina za ski staze!!!!! što se tiče razminiranja, ne brini se stručnjaci znaju svoj posao:cheers: ma razumim ja tebe da si ti protiv, biće si veliki zaljubljenik u planine i tako to, ali nemaš se čega bojati, opet ponavljam prave skijalište od 30km staza ( što je skoro pa ništa), mislim normalno da će se nešto i žrtvovati! ovo je projekt koji je najbliže realizaciji i nemaš pojma kako bi hr skijaši bili razočarani ako ne bude ništa od ovoga! mislim zašto nas nitko ne razumije:ohno:

Lepe slike:cheers: :cheers: :cheers: :cheers:

Pa onda možeš reći da si barem nešto naučil na ovom forumu ;). Tvoje je želiš li to prihvatiti ili ne. Uostalom ja sam budući stručnjak u tome. Student 3. godine financija. Gdje sam naučio pravi termin za porez na kapitalni dobitak su baš moja predavanja na fakultetu. Mogu ti i spomenut profesora... Silvije Orsag jedan od najvećih financijskih stručnjaka koje Hrvatska danas ima. Tako da tu nema dileme kaj je ispravno a kaj nije. I nije to isto kao neću skupa ili odvojeno :ohno:. Dobit je samo jedna i ona označava ukupan zbroj svih dobitaka poduzeća. Pojedinačni su dobici i to ne treba nikako brkati.

IPO - uopće nisi shvatil o čemu ja pričam :lol: :D. Možeš termin zvati i inicijalna javna ponuda ako hoćeš, uopće nije bitno jel kažeš ipo ili ajpio ili kak već želiš. Treba znati da uvrštavanje dionica na burzu neko kompanije nijei IPO odnosno initial public offering. IPO je termin koji označava kad se dionice prvi puta dijele javnosti što nije bio slučaj niti sa inom niti sa htom pošto su prije uvršatavanja dionica u prvu kotaciju burze već svoje dijelove imali MOL u ini kao i T-Com u HTu ;) a i postojali su ostali dioničari. Dakle treba razlučiti pojmove kao IPO i uvrštavanje dionica na burzu ;).

Nešto poput ovog što sam ti sad rekel mora znat svaki stručnjak iz financija što dokazuje da Polančec niti Jurčić i svi oni ostali nisu. E sad mene niti ne čudi da to ne znaju političari ali primjerice od jednog Ante Samodola (predsjednika hanfe) ili primjerice Roberta Motušića (glavnog direktora ZSE) se to svakako očekuje da znaju...

:cheers:

U mnogo stvari griješiš, ali vidim da nema smisla objašnjavati. Možda ti ego jednom i dobro dođe u životu, ali.........:cheers:

^^ One stine su ka britva! :nuts:

U mnogo stvari griješiš, ali vidim da nema smisla objašnjavati. Možda ti ego jednom i dobro dođe u životu, ali.........:cheers:

Gledaj ja sam ti rekel neke stvari koje se krivo govore u javnosti a ti se sam u to možeš uvjerit ako pročitaš bilo koju knjigu koja ima veze s financiranjem putem emisije VP. Namjera mi nije bila ništa drugo nego da bar vama koji ste na forumu razjasnim neke stvari. Ako ti to ne želiš prihvatiti onda i dalje prihvaćaj ove krive termine koji se serviraju javnosti putem medija. Svatko ima pravo na svoj odabir. :cheers:

MEĐUNARODNI SEMINAR ZA MEHANIČARE U KUTINI

U prostorijama HAK-a u Kutini, od 3. do 7. rujna, održan je prvi međunarodni seminar za mehaničare u organizaciji ARC Transistance-a i HAK-a. Polaznici seminara bili su mehaničari iz Bosne i Hercegovine, Crne gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Eminentni predavači iz Njemačke (ADAC), Švicarske (TCS), Nizozemske (ANWB) i Hrvatske (HAK) za cilj su si postavili odgajanje naraštaja mehaničara koji će postati nositelji edukacijskog procesa u svojim matičnim autoklubovima. Osim stručnog, tehničkog dijela, seminar su činila i poglavlja iz didaktike i prezentacijskih vještina.

HAK je izabran za domaćina ovog prvog u nizu seminara upravo iz razloga što posjeduje odlične uvjete i već uhodan sistem školovanja vlastitih kadrova, kao i vrhunskog trenera koji provodi ove programe g.Ivana Filipana. Nakon petodnevnog rada sudionicima su podijeljeni certifikati o uspješnom usvajanju novih znanja. Ovom prilikom želimo čestitati našim djelatnicima Tomi Habljaku i Zvonku Senjiću koji su sa izuzetnim uspjehom svladali sve postavljene im zadaće i pokazali iznimnu razinu znanja.

http://www.hak.hr/news.aspx?newsID=320&pageID=6

Najviše vozila i opreme na granicu sa Srbijom i BiH

Piše: Dijana Kovačić

http://img229.imageshack.us/img229/4503/novavozilavqy0.jpg


ZAGREB - Trenutno najveći investicijski projekt koji u Republici Hrvatskoj financira Europska Unija, vrijedan gotovo 8 milijuna eura, modernizacija je nadzora državne granice pod radnim nazivom CARDS 2004.

Stoga će sutra na Policijskoj akademiji u Zagrebu šef delegacije Europske komisije u RH Vincent Degert ministru unutarnjih poslova Ivici Kirinu uručiti ključeve 121 vozila i 10 motocikala, čime bi se trebala povećati učinkovitost u obavljanju nadzora državne granice.

Jutarnji list danas je dan prije svečane predaje ključeva ekskluzivno imao priliku vidjeti nova vozila i uvjeriti se u njihovu opremeljenost. Granični će policajci ubuduće voziti aute s kotačima na sva četiri pogona, a u njihovoj će se unutrašnjosti, osim uobičajene opreme, naći i kovčezi s automatskim oružjem.

Novost je što će se u tim kovčezima, umjesto planiranih ruskih kalašnjikova, naći po dvije strojnice našeg proizvođača Ero. Naime, kako smo doznali, MUP je počeo s postupnom zamjenom dosadašnjih dugih cijevi s nešto kraćima i praktičnijima.

- Ovo je nastavak projekta CARDS 2001. kojima se definiraju minimalni europski standardi. Ti standardi, primjerice, podrazumijevaju i tri kombija za zračne luke koji moraju imati pse za otkrivanje droge. Osim vozila, sljedeće godine dobit ćemo i dva patrolna morska plovila i pet riječnih - rekao je danas voditelj projekta Zlatko Košta.

Vozila, motocikli, stacionarne, mobilne termovizije i ostala oprema za noćno promatranje, kao i uređaji za kontrolu dokumenata, ovih će dana biti raspoređeni po policijskim upravama diljem Hrvatske, a najviše će ih završiti na granici sa Srbijom i BiH.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,9,25,,91673.jl

Potpisan sporazum Jonsko-jadranski plinovod

Procijenjena ukupna ulaganja u plinovod su 230 milijuna eura,
od čega se 90 milijuna odnosi na Albaniju, 60 na Crnu Goru, a 80 na Hrvatsku.


Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske Branko Vukelić, ministar za ekonomski razvoj Republike Crne Gore Branimir Gvozdenović i zamjenik ministra gospodarstva, trgovine i energetike Republike Albanije Neritan Alibali potpisali su Ministarsku deklaraciju o Jonsko-jadranskom plinovodu u zagrebačkom hotelu Westin.



http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=84093

Uručeni ključevi novih vozila i motocikala

http://img207.imageshack.us/img207/7752/resizekl4.jpg


26. rujan 2007 - Danas je u Policijskoj akademiji šef Delegacije Europske komisije u RH, Vincent Degert, državnom tajniku MUP-a RH, Ivici Buconjiću uručio ključeve 121 vozila i 10 motocikala za graničnu policiju. Time se, kaže Buconjić, povećava njena mobilnost, a samim time i učinkovitost u obavljanju nadzora državne granice.

Državni tajnik ivica Buconjić rekao je kako MUP i na ovaj način pokazuje koliko ulaže u jačanje zajedničke europske sigurnosti i suradnje i u borbu protiv svih oblika kriminaliteta te se samim time potvrđuje kao jedan od najuspješnijih korisnika predpristupnih fondova Europske unije u RH.

Šef Delegacije Europske komisije u RH, Vincent Degert, uručujući ključeve državnom tajniku rekao je da ovo nije samo simboličan čin uručenja ključeva novih vozila i motocikala, već on znači i nastavak suradnje, kao i nastavak pregovora za poglavlje 24. Degert je još jednom naglasio kako suradnja neće stati jer, kaže on, hrvatskoj će se policiji dodijeliti još tehničke opreme u vrijednosti 3 milijuna eura., te dodao kako se ovim činom podiže sigurnost kako na hrvatskoj tako i na granici EU-e.


http://img201.imageshack.us/img201/6825/degertvozila1mr8.jpg


Vozila su hrvatskoj policiji dodijeljena u sklopu CARDS projekta 2004. - Modernizacija nadzora državne granice“, kroz koji je nabavljena oprema za nadzor državne granice u iznosu od oko 8 milijuna eura, a što predstavlja nastavak dugogodišnje suradnje sa Europskom unijom u cilju dosizanja europskih standarda, odnosno jačanja učinkovitosti i efikasnosti hrvatske granične policije. Temeljem ovog projekta nabavljeni su uređaji za kontrolu dokumenata, termovizijski uređaji i vozila, a iduće će se godine uručiti i plovila.

Inače, MUP RH je, kao jedan od najvećih korisnika predpristupnih i pristupnih fondova EU, do sada realizirao i realizira 22 projekta vrijedna više od 42 milijuna eura.


http://www.mup.hr/6175.aspx

Na Mandalini hotel i luksuzne vile s bazenima za bogatu karijeru
Foto: Stanko Ferić /Cropix

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/09/26/marina.wide.jpg
Simulacija marine

ŠIBENIK - Konačno je poznato kako će izgledati hotelski kompleks i luksuzne vile s bazenima uz marinu za prihvat megajahti koje na poluotoku Mandalini gradi poduzetnik Goran Prgin, vlasnik NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik u suradnji s američkim partnerima.

Hotelski kompleks na Mandalini najavljen je prije tri godine u sklopu “Projekta Šibenik” koji je kao dio razvojne strategije osmislila aktualna vlast u Šibeniku.

Mnogima se činilo da je riječ o bajkama i lažnim obećanjima, no zahvaljujući dobrim pripremama i stručnom radu tvrtke Sinergijske solucije, koja je radila na animaciji poduzetnika i privlačenju kapitala, sada sve postaje stvarnost. Poduzetnik Goran Prgin, vlasnik NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik, potpisao je s Gradom Šibenikom ugovor o ostvarenju projekta Hoteli Šibenik, vrijednog 53 milijuna eura, i pravu građenja na području bivše vojarne Kuline na poluotoku Mandalini. Jutarnji list prvi ekskluzivno objavljuje kako će izgledati jedna od trenutno najatraktivnijih i najvećih investicija u hrvatskom turizmu.

Prema riječima Gorana Prgina, na Mandalini će biti sagrađena dva luksuzna hotela, jedan sa 300, a drugi sa 80 postelja te luksuzne vile s bazenima koje će se iznajmljivati vlasnicima megajahti za koje se na južnoj obali poluotoka gradi marina. Taj će kompleks sadržavati i trgovačke i sportske sadržaje namijenjene gostima s dubokim džepom.

Identitet grupacije koja će biti partner NCP Remontnom brodogradilištu Šibenik još nije dostupan javnosti, no zna se da je riječ o korporaciji koja trenutno u gradnju luksuznih turističkih objekata u Dubaiju, u Turskoj, Grčkoj i još nekim zemljama ulaže više od milijarde dolara.

NCP će u idućih 50 godina Gradu Šibeniku za pravo građenja na ustupljenom prostoru plaćati devet kuna po četvornom metru godišnje te 1,5 posto ukupnog prihoda koji ostvare Hoteli Šibenik.

http://www.jutarnji.hr/dalmacijaiotoci/clanak/art-2007,9,26,marina_Sibenik,91783.jl

negdje sam danas pročital da je bdp u drugom tromjesečju porasel za 6,6 % :)

negdje sam danas pročital da je bdp u drugom tromjesečju porasel za 6,6 % :)

It is true:) I went to dzs.hr, and your Q2 GDP growth was 6,6%.

CONGRATULATIONS:cheers: :cheers: :cheers:

[/B]http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/071002/kul_moder.jpgDosad najkompletniju studiju o međuratnoj hrvatskoj arhitekturi 20. stoljeća koja je označila kreativni vrhunac nenadmašen do danas, a vidljiv u izgrađenosti obiteljskih kuća, gradskih stambenih i poslovnih blokova, škola i objekata javne namjene, napisala je dr. Darja Radović Mahečić.

Školska knjiga i IPU
"Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih" tiskana je usporedno na hrvatskom i u engleskom prijevodu na petsto stranica. Javnosti će biti predstavljena danas u 13 sati u velikoj dvorani Školske knjige, nakladnika koji je ovaj posao odradio zajedno s Institutom za povijest umjetnosti, u kojem je autorica zaposlena.

Tridesete godine zadužuju intenzitetom arhitektonskih zbivanja. Važno je da je to prvo razdoblje koje su gradili hrvatski arhitekti školovani na Tehničkom fakultetu ili na Likovnoj akademiji gdje je postojao arhitektonski odjel. Tradicija građenja već je postojala preko Obrtne škole, a 1920. otvorena je i Graditeljska škola u Splitu. Bitno je da tih godina u Hrvatskoj grade hrvatski arhitekti. Knjiga je topografija moderne arhitekture nastale u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju, navodi autorica.

Zvjezdano doba
Sa 100 odabranih reprezentativnih djela, koja obuhvaćaju širok raspon vrsta i namjena, željelo se pokazati vrijednosti moderne arhitekture u nas, ostvarene s obzirom na funkcionalni i socijalno angažirani program, ali i vezano za podneblje, od kontinentalne do jadranske Hrvatske, od središta i rasadnika arhitekata, grada Zagreba, kao apsolutnoga kulturnog žarišta do drugih većih i manjih gradova te udaljenih otoka.

Obrađuje se zvjezdano doba hrvatske arhitekture, koja tih godina doseže identitet i vrhunac, a sadrži djela i koncepte koji se ravnopravno nose s dostignućima europske arhitektonske kulture, pa i avangarde.

Lani završena gradnja gotovo 11 tisuća zgrada

Srijeda, 03.10.2007., 11:23
Pretežan broj stanova - 20.588 ili 93 posto sagrađen je u novogradnji



ZAGREB - Tijekom 2006. godine u Hrvatskoj je završena gradnja 10.897 zgrada i 22.121 stana, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Statistika pokazuje da je u prošloj godini izgrađeno 0,9 posto više zgrada, dok je broj završenih stanova veći za 10,6 posto, odnosno u 2006. je završeno 2.126 stanova više nego li 2005. godine.

Ukupna korisna površina stanova dovršenih prošle godine iznosila je 1,84 milijuna četvornih metara, pa je prosječna površina tih stanova 83,6 četvornih metara.

Pretežan broj stanova - 20.588 ili 93 posto sagrađen je u novogradnji.

Od ukupno nešto više od 22 tisuće završenih stanova više od polovice je dvosobnih i trosobnih. Prošle je godine, naime, završeno 6.506 dvosobnih stanova, te 6.013 trosobnih.

Najviše stanova, 6.139 prošle je godine završeno u Zagrebu, a više od dvije tisuće stanova završeno je u dvije županije - Primorsko-goranskoj 2.474 stana, te Splitsko-dalmatinskoj 2.277 stanova.

Više od tisuću stanova, odnosno od 1.100 do nešto više od 1.500, završeno je u pet županija - Zagrebačkoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj i Istarskoj županiji, dok je u svim ostalim županijama u prošloj godini završeno manje od tisuću stanova, najmanje u Krapinsko-zagorskoj županiji - 180 stanova.

Statistički podatci o završenim zgradama prema vrstama radova pokazuju da je 9.465 dovršenih zgrada bile su u novogradnji, a 1.432 u dogradnji i nadgradnji.

I prošle su se godine najviše gradile stambene zgrade i na te se zgrade odnosi 80 posto ukupnog broja završenih zgrada, odnosno u 2006. je završeno 8.657 stambenih zgrada.

Završena je i gradnja 2.240 nestambenih zgrada, od čega je većina, 1.845 novih zgrada. Nove nestambene zgrade pak uglavnom su se gradile za industriju i trgovinu, pa je tako najviše završenih industrijskih zgrada i skladišta - 376, a zgrada za trgovinu na veliko i malo 327.

Slijede zgrade za promet i komunikacije i njih je završeno 292, pri čemu statističari napominju da je u toj kategoriji najveći udio garaža (282 zgrade) i to privatnih uz obiteljske kuće te javnih garaža.

Prošle je godine završena i gradnja 216 hotela i sličnih zgrada, 72 zgrade za kulturno-umjetničku djelatnosti, zabavu, obrazovanje, bolnica i ostalih zgrada za zdravstvenu zaštitu, te 65 uredskih zgrada.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, najčešći investitori bile su fizičke osobe, oni su investirali u gradnju 8.101 zgrade. Središnja i lokalna država investirale su u gradnju 1.289 zgrada, a ostale pravne osobe u 1.507.

I kod završenih stanova najčešći su investitori bile fizičke osobe, investirali su u gradnju 12.347 stanova, javni je sektor investirao u 1.592 stana, a ostale pravne osobe u 8.182 stana.

http://www.slobodnadalmacija.com/20071005/images/sib2a.jpg

U izgradnju novog šibenskog trgovačkog centra iznad tunela na Tehnološkoj cesti Grad planira utrošiti sedam milijuna kuna. To je, međutim, tek orijentacijska svota jer će se preciznija računica znati nakon završetka natječaja za izbor izvođača radova koji će uskoro biti raspisan. Zato je osnovano i imenovano stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu postupka javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja (Tomislav Jukić - voditelj, te članovi Joško Jurić, Tihomir Paškov, Ksenija Slavica i Goran Štampalija).
Šibenski dogradonačelnik Tomislav Jukić računa da će prvi građevinski stroj izići na novo gradilište u prosincu ove godine. Do tada će se završiti procedura natjecanja i izbora izvođača radova. Projektna dokumentacija, pak, već je odavno gotova. Ishodovane su i građevinska i lokacijska dozvola. Izradu dokumentacije financirale su Hrvatske ceste koje su i ponijele investiciju gradnje Tehnološke ceste, odnosno Ulice grada Vukovara - kazao je Jukić.
Prema projektu, ukupna površina trgovačke etaže bit će oko tisuću i 800 četvornih metara, od čega će na poslovne prostore otpadati tisuću. Iznad tunela bit će 20 poslovnih prostora, površine od 31 pa do 85 četvornih metara.

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf?tsfsg=badaf4602d79b04b77b7489cc972e1c7

:cheers:

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf?tsfsg=badaf4602d79b04b77b7489cc972e1c7

:cheers:

ja mislim da za to kol'ko je vlada potrosila novca mi vrlo polako napredujemo

ja mislim da za to kol'ko je vlada potrosila novca mi vrlo polako napredujemo

Pa gledaj... Moje je mišljenje da Vlada samo koči napredak gospodarstva. Naša ekonomija ima prirodnu stopu rasta višu od 4 i nešto posto u prosjeku. Puno brže bi se razvijali kad bi se smanjila intervencijala Vlade u gospodarstvu i neke stvari se prepustile tržištu. :cheers:

The historic town of Ozalj, once the home of Croatian nobility, the Zrinski's, is being totally renovated :okay: ....

Družba braće hrvatskog zmaja ulaže u Stari grad Ozalj
Autor Zdravko BIČAK

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/071005/kar-ozalj-txt.jpg

OZALJ – Naša je želja temeljito obnoviti i staviti u funkciju Stari grad Ozalj. No, kako će to izgledati i koji će se sve novi sadržaji tamo omogućiti u ovom trenutku nije moguće konkretno reći.

Naime, sve to ovisit će o mnogo faktora, između ostalog i o načinima financiranja projekata o kojime se u posljednje vrijeme mnogo govori – riječi su dr. Nenada Stuparića, Zmaja od Svete Gere i kaštelana Staroga grada Ozlja.

Podržavaju ideje
Prema njegovim riječima, Družba braće hrvatskog zmaja, koja je odnedavno ponovno vlasnik staroga grada, podržat će niz ideja i već pokrenutih projekata poput uređivanja kapelice ili vraćanja posmrtnih ostataka Katarine Zrinske u grad iz kojeg je njezina obitelj vladala ondašnjom Hrvatskom. To, međutim, ne znači kako će svi spomenuti projekti doista biti i ostvareni, jer postoje i potencijalni problemi.

– Za uređivanje kapelice iznimno smo zainteresirani, pa vjerujem kako će se taj dio obnove grada brzo obaviti. Što se tiče povratka Katarine Zrinske, mogu reći kako smo čuli o tome, no još nije definirano hoće li se njezini ostaci vratiti u Hrvatsku i hoće li to biti baš u Ozlju. Posmrtne ostatke nije tako lako prenijeti, a prije toga u Ozlju bi trebalo urediti i grobnicu. O tome kako bi to trebalo izgledati i tko će sve to platiti još nitko nije ništa rekao – ističe Stuparić.

Prema njegovim riječima, obnova će uključiti gradnju infrastrukture te projekte za vraćanje života u stari ozaljski dvorac. Oživljavanje se planira provesti komercijalnim akcijama kao i uvođenjem ugostiteljskih i turističkih sadržaja koji bi privukli velik broj posjetitelja, ali i kulturnih, u koje su uključeni muzejski, ali i sadržaji za kulturna i društvena okupljanja, koji će opet zasigurno pronaći svoju publiku, ne samo u ozaljskom kraju, već i daleko šire.

Preklapanje sadržaja
– Sve to još nije definirano jer se sadržaji međusobno preklapaju. Primjerice, za uređivanje soba ili apartmana infrastrukturu treba izgraditi potpuno drukčije nego za smještaj muzeja. Ipak, nadam se da ćemo sve te probleme uspješno rješiti, kao i one na koje smo nailazili do sada. Okončani radovi na obnovi dijela krovišta potvrda su svega toga. Nadam se i pomoći konzervatora u cijelom procesu – zaključuje dr. Nenad Stuparić.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/karlovac/2928555/index.do

AFX News Limited
Total plans LNG regasification terminal in Croatia with E.ON, RWE, OMV et al
10.04.07, 6:28 AM ET

PARIS (Thomson Financial) - Energy giant Total said it plans a terminal to receive and regasify liquefied natural gas in Croatia, and has formed a joint venture with E.ON Ruhrgas, OMV, RWE and Geoplin for the initial study.

Total will have a 25.58 pct stake in the venture, Adria LNG.

E.ON (nyse: EON - news - people ) will have 31.15 pct, OMV 25.58 pct, RWE 16.69 pct and Geoplin 1 pct.

The terminal will have a capacity of 10 bln cubic meters per year, which could be raised later to 15 mln. A final decision to proceed with construction will be made next year, with the aim of having the terminal in operation in 2012.

http://www.forbes.com/markets/feeds/afx/2007/10/04/afx4185701.html

ACG buys Croatian capsule firm

BS Reporter / Milan October 08, 2007

ACG Worldwide, one of world’s largest pharmaceutical machinery and capsule manufacturers, has acquired Croatia-based Lukaps, which manufactures capsules.

This is the first investment by an Indian company in Croatia, said Ajit Singh, chairman, ACG Worldwide. Our customer base is increasing in Europe and Russia and the acquisition will help quick deliveries of hard gelatin capsules in Europe and the Russian region, he said on the sidelines of the CPhI Worldwide pharmaceutical exhibition at Milan.

He declined to reveal the size of the acquisition. The 25-year-old Lukaps is the largest capsule maker in Eastern Europe and can produce over 2.5 billion capsules per annum.

ACG would soon triple its capacity with additional investments, said company sources.

The company employs about 100 people and has a turnover of about ¤ 4-5 million. ACG Worldwide has bought 100 per cent equity stake in Lukaps.

ACG Worldwide is a grouping of about six companies, led by Associated Capsules - the world’s largest gelatin capsule producer in the world. ACG is also one of the largest manufacturers of pharmaceutical machinery.

The company has a string of technology collaborations with global pharma machinery makers such as Alcan, Brimrose, Honeywell, Proditec, Sarong and Pactech and exports to all over the world.

ACG is also talking to manufacturers in the US and Italy for joint ventures or technology transfer to manufacture more sophisticated machines, said Ajit Singh.

http://www.business-standard.com/compindustry/storypage.php?leftnm=1&subLeft=1&chklogin=N&autono=300537&tab=r

Croatian telecom shares listed at the stock exchange; frantic trade follows
The Associated Press
Published: October 5, 2007

ZAGREB, Croatia: Shares in Croatia's top telecommunications company — bought in massive numbers by Croatians last week — were listed on the stock exchange Friday, triggering frantic trade and raising the price by about 50 percent.

The government sold a 32.5 percent stake in Hrvatske Telekomunikacije d.d. (T-HT) in a public tender that closed on Monday. The company is controlled by Deutsche Telecom, which acquired 51 percent of it in 2001.

It was only the second time that one of the country's most profitable companies was being sold in a public tender. About 350,000 Croatians — a record number — rushed to buy shares as analysts predicted swift and certain profits.

The government reserved 25 percent of the shares for Croatians and 7.5 percent for institutional investors.

It set the price per share at 265 kuna (euro36; US$51) — significantly lower than the real value — acknowledging that it did so to enable people to make a profit.

As soon as the shares were listed at the Zagreb stock exchange at 10 a.m. (0800 GMT), the price per share reached 402 kuna (€55; US$76). The last shares were sold at 380 kuna (€52; US$73) when the bourse closed in the afternoon.

The trade Friday reached nearly 238 million kuna (€33 million; US$47 million) — the record for one company's shares since the Zagreb stock exchange was created 16 years ago, said its spokesman, Zeljko Kardum.

About 10,000 Croatians already sold their shares Friday.

The shares were simultaneously listed at the London stock exchange. The Zagreb exchange was closed Monday due to a holiday and new massive sale is expected to resume on Tuesday.

Prime Minister Ivo Sanader said he hoped Croatians would "make good profits and continue to do so."

Since it was the first time individual Croatians participated on a mass scale in the purchase of a company, analysts dubbed it the "awakening of popular capitalism."

Interest was so great that the government halved the maximum purchase allowed per person to allow more people to buy shares.

The government expects to make about 7 billion kuna (euro959 million; US$1.36 billion) from the sale. It is expected to spend most of that making up pension payments that were frozen by a cash-strapped government 14 years ago.

The sale also could help Sanader's Croatian Democratic Union before parliamentary elections in November. Paying off the debt to pensioners would please about a third of eligible voters. And Sanader may be hoping that voters who a profit from their T-HT shares will show their appreciation at the ballot box.

http://www.iht.com/articles/ap/2007/10/05/europe/EU-FIN-Croatia-Telecom.php

INA, HEP i Plinacro suvlasnici LNG terminala

08 Oct 2007, Vijesti

Upravni odbor Ine sutra bi trebao potvrditi vlasnički udjel hrvatskih kompanija u budućoj kompaniji Adria LNG koja će upravljati budućim LNG terminalom u Hrvatskoj.

Prema dogovoru Vlade i hrvatskih kompanija, Ina će imati 14 posto, HEP 10 posto, a Plinacro 1 posto udjela. Taj dogovor prihvatio je i MOL te se na Upravnom i Nadzornom odboru Ine ne očekuju iznenađenja, saznajemo u Ministarstvu gospodarstva. No neće biti zajedničkog konzorcija nego će svaka tvrtka pojedinačno zastupati svoje interese u kompaniji Adria LNG.

Naime, ne želi se da u budućnosti, kada hrvatska Vlada više ne bude većinski vlasnik Ine, privatna kompanija dominira nad državnim tvrtkama HEP-om i Plinacrom i nameće svoja rješenja.

Nakon potvrde vlasničkih udjela, hrvatske kompanije će potpisati memorandum o razumijevanju s tvrtkom Adria LNG i i ostati njen suvlasnik. Austrijski OMV, koji u Adria LNG posjeduje 25,58 posto vlasništva, prošlog je tjedna podigao pravu uzbunu u uredima Ministarstva gospodarstva objavom da je tvrtka Adria LNG osnovana i da u njoj nema hrvatskih kompanija te da će se terminal graditi na otoku Krku iako o tome Vlada tek treba donijeti odluku.

Kako saznajemo, OMV je još u kolovozu obavijestio premijera Sanadera da su tvrtke OMV, E.ON, TOTAL, RWE i GEOPLIN potpisale ugovor o osnivanju kompanije. Tada je od konzorcija traženo da ne radi pritisak i da pričeka dogovor hrvatskih kompanija.

No, OMV je objavio da je konzorcij osnovan bez hrvatskih kompanija. Dapače, iz OMV-a su Jutarnjem listu potvrdili da je Ina kao inicijalni partner izbačena, a umjesto nje je novi partner E.ON Ruhrgas sa 31,15 posto, koji do sada uopće nije bio partner. Iz Zagreba je tada uslijedila žestoka reakcija prema centrali OMV-a u Beču te im je poručeno da se tako ne mogu ponašati i da se terminal u Hrvatskoj bez hrvatskih kompanija ne može graditi. Iz Beča je samo 24 sata kasnije stigla puno pomirljivija informacija.

Hrvatske kompanije imaju zagarantiranih 25 posto vlasništva u budućoj kompaniji Adria LNG koja se tek treba osnovati. U OMV-u sada tvrde i da se lokacija za terminal tek treba odabrati te da se odluka očekuje do kraja godine. Naši sugovornici smatraju da ovaj pritisak OMV-a oko članova budućeg konzorcija i lokacije terminala leži i u sukobu MOL-a i OMV-a oko pokušaja Austrijanaca da preuzmu vlasništvo nad mađarskom naftnom kompanijom.

No, u Ministarstvu gospodarstva se smatra da su se strasti sada smirile te da bi nakon izbora lokacije do kraja godine terminal mogao biti završen 2012. godine. U skladu s tim konzorcij Adria LNG bi mogao sljedeće godine početi zakupljivati ukapljeni plin, što jamči da će četiri godine kasnije LNG terminal u Hrvatskoj početi transportirati plin.

Otprilike u isto vrijeme, 2012. godine, trebao bi proraditi i Jonsko-jadranski plinovod kojim bi se plin iz Soluna transportirao u Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru. (Jutarnji.hr)

Croatian telecom shares listed at the stock exchange; frantic trade follows
The Associated Press
Published: October 5, 2007

ZAGREB, Croatia: Shares in Croatia's top telecommunications company — bought in massive numbers by Croatians last week — were listed on the stock exchange Friday, triggering frantic trade and raising the price by about 50 percent.

The government sold a 32.5 percent stake in Hrvatske Telekomunikacije d.d. (T-HT) in a public tender that closed on Monday. The company is controlled by Deutsche Telecom, which acquired 51 percent of it in 2001.

It was only the second time that one of the country's most profitable companies was being sold in a public tender. About 350,000 Croatians — a record number — rushed to buy shares as analysts predicted swift and certain profits.

The government reserved 25 percent of the shares for Croatians and 7.5 percent for institutional investors.

It set the price per share at 265 kuna (euro36; US$51) — significantly lower than the real value — acknowledging that it did so to enable people to make a profit.

As soon as the shares were listed at the Zagreb stock exchange at 10 a.m. (0800 GMT), the price per share reached 402 kuna (€55; US$76). The last shares were sold at 380 kuna (€52; US$73) when the bourse closed in the afternoon.

The trade Friday reached nearly 238 million kuna (€33 million; US$47 million) — the record for one company's shares since the Zagreb stock exchange was created 16 years ago, said its spokesman, Zeljko Kardum.

About 10,000 Croatians already sold their shares Friday.

The shares were simultaneously listed at the London stock exchange. The Zagreb exchange was closed Monday due to a holiday and new massive sale is expected to resume on Tuesday.

Prime Minister Ivo Sanader said he hoped Croatians would "make good profits and continue to do so."

Since it was the first time individual Croatians participated on a mass scale in the purchase of a company, analysts dubbed it the "awakening of popular capitalism."

Interest was so great that the government halved the maximum purchase allowed per person to allow more people to buy shares.

The government expects to make about 7 billion kuna (euro959 million; US$1.36 billion) from the sale. It is expected to spend most of that making up pension payments that were frozen by a cash-strapped government 14 years ago.

The sale also could help Sanader's Croatian Democratic Union before parliamentary elections in November. Paying off the debt to pensioners would please about a third of eligible voters. And Sanader may be hoping that voters who a profit from their T-HT shares will show their appreciation at the ballot box.

http://www.iht.com/articles/ap/2007/10/05/europe/EU-FIN-Croatia-Telecom.php

Now don't get me wrong I do not think Cro gov should simply sell off all of their state owned corporations, but partial privatization is always good. On that note, selling shares to your own people is a great idea. Generates cash for the gov, keeps at least a certain amount of the company in "Croatian hands" (versus only foreign investors), and enables good investment opportunites for citizens.

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/071009/man_rab.jpgVećina jadranskih turističkih domaćina još jednom zadovoljno trlja ruke: noćenja je u devet mjeseci bilo pet, a gostiju sedam posto više.

Hrvatska je u tom razdoblju ugostila 9,2 milijuna turista, od čega 8,1 milijun stranaca. Dalmacija je sama imala gostiju gotovo koliko Istra i Kvarner zajedno. Naša najjužnija regija s 4,3 milijuna turista i 23,6 milijuna noćenja knjiži i najveći rast prema lani: od osam i sedam posto.

U Istri s 2,6 milijuna gostiju i 17,6 milijuna noćenja plus prema lanjskih devet mjeseci iznosi četiri, odnosno tri posto, dok je na Kvarneru sezona u gostima bolja pet, a u noćenjima četiri posto. Kvarnerska je rivijera, inače, primila oko 2,3 milijuna turista, koji su ostvarili nešto više od 12 milijuna noćenja.

Dobro je prošao i sam rujan. Od lanjskog u noćenjima ima četiri posto više, a u broju gostiju pet posto. Jedino su domaći gosti na našoj obali u tom mjesecu bili jedan posto malobrojniji, ali su svejedno ostvarili pet posto više noćenja. Ukupno je u tome mjesecu, inače, bilo 1,1 milijun turista kod nas na moru. Noćenja je, pak, registrirano 6,1 milijun.

Sve u svemu, rezultati su praktično dvostruko bolji nego što su glasile službene prognoze.
Turistički su čelnici zacrtali pluseve između dva i četiri posto. Financijska su očekivanja iznad toga, međutim, za te pokazatelje valja još pričekati.

Ne odustajemo od uzlaznih trendova ni u 2008. godini rekao je Niko Bulić, direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Marinadu kupila sarajevska MIMS grupacija, jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini

http://www.business-magazin.ba/novine/1/3.jpg

SLATINA – Bosansko-hercegovačka tvrtka MIMS grupacija iz Sarajeva od početka kolovoza novi je vlasnik slatinske tvornicu za preradu povrća i voća Marinada. Logičan je to korak, priopćili su iz MIMS-a, nakon što se ta tvrtka strateški pozicionirala na tržištu Bosne i Hercegovine. Marinada, s temeljnim kapitalom od 26,5 milijuna kuna, prva je akvizicija u Hrvatskoj u kojoj MIMS želi ostvariti bazu za više oblike suradnje i u kojoj želi dugo ostati na tržištu.

Marinada godišnje preradi približno 4000 tona raznoga povrća i drži 25 posto tržišta u Hrvatskoj. Sirovinsku bazu pronalazi isključivo na domaćem tržištu, u svome širem okruženju, putem kooperanata na području nekoliko županija. Posjeduje pet modernih linija za preradu povrća, a svoje proizvode uspješno plasira kako na domaćem, tako i na tržištu Njemačke, Austrije, Švicarske i BiH. Analizom tržišnih eksperata utvrđeno je da Marinada zauzima značajan udio hrvatskog tržišta u prodaji pasteriziranog povrća. Marinada d.o.o. trenutno ima 56 stalno uposlenih radnika, a za vrijeme sezone upošljava dodatno oko 100 sezonskih radnika.

„Kao rezultat ulaska partnera MIMS-ove veličine i značaja, Marinadi će se omogućiti novi investicijski ciklus prvenstveno u tržište i promotivne aktivnosti. Prvenstveno govorim o proširenju asortimana, ponovnim uvođenjem prerade voća, što će svakako ojačati kompetentnu prednost tvrtke, povećati rast tržišnog udjela i u konačnici dovesti do osvajanja značajnije pozicije na tržištu prerade voća i povrća Hrvatske“, istaknu je Zlatko Bjelobrk, direktor Inter MIMS-a.

U sljedećem razdoblju aktivnosti MIMS-a biti će usmjerene na uvođenje najboljih standarda tržišnog poslovanja, restrukturiranje asortimana te ulaganje u distribuciju i znanje. MIMS se kao vodeća Grupacija u Bosni i Hercegovini ulaskom na tržište Slovenije, Srbije, a sada i Hrvatske želi proširiti na regionalnom tržištu te zauzeti vodeću poziciju u poslovanju s kojima se bavi. MIMS Grupacija vlasnike je i kompanije Jaffara u Libiji.

Razvoj MIMS Grupacije veže se za kompaniju MIMS d.o.o. koja je osnovana 1989. godine u Sarajevu. Dinamičan razvoj i progres u svim segmentima poslovanja MIMS-a zajedno sa vlasnički povezanim kompanijama bilježi od 1996. godine. Kontinuiran trend razvoja praćen je posljednjih deset godina, tako da MIMS Grupacija danas predstavlja jednu od najvećih privatnih grupacija u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Trenutno poslovna orijentiranost MIMS Grupacije može se promatrati s četiri osnovna segmenta poslovanja: Maloprodaja i prodajni centri; Proizvodnja hrane i bezalkoholnih pića; Tiskarska industrija i proizvodnja ambalaže; Tržište kapitala i investicioni fond..

Danas kompanije koje su vlasnički ili poslovno vezane za MIMS Grupaciju zapošljavaju preko 4.000 radnika. U proteklom razdoblju MIMS Grupacija je kroz investiranje i vlasničko preuzimanje određenih pravnih subjekata zauzela poziciju, koja omogućava daljnji poslovni razvoj i povećanje prihoda. Rezultat takve politike je svake godine povećanje prihoda u prosjeku od preko 30 posto, a kod nekih subjekata iz Grupacije u posljednje tri godine i preko 100 posto godišnje

http://www.virovitica.net/clanak.asp?clanakID=6454

Hrvatska druga po stranim ulaganjima u BiH

Kao i u ranijim godinama, najveći dio tih investicija, čak 45 posto, bio je iz Austrije, dok je Hrvatska bila na drugom mjestu sa udjelom od 15 posto, a slijedi Slovenija sa 14 posto

Hrvatska je zadržala drugo mjesto po visini ukupnih stranih ulaganja na području Bosne i Hercegovine, pokazali su rezultati koje je u danas objavila Centralna banka BiH. Ukupni iznos izravnih stranih ulaganja u BiH u 2006., bez velikih privatizacijskih ugovora sklopljenih te godine, bio je 1,1 milijardu konvertibilnih maraka (oko 562 milijuna eura). Kao i u ranijim godinama, najveći dio tih investicija, čak 45 posto, bio je iz Austrije, dok je Hrvatska bila na drugom mjestu sa udjelom od 15 posto, a slijedi Slovenija sa 14 posto. Prema dostupnim podacima, najveći priliv stranih ulaganja u BiH zabilježen je u financijskom posredovanju te u prerađivačkoj industriji i trgovini. Ukupno stanje izravnih investicija u BiH zaključno s krajem prošle godine dosegnulo je iznos od nešto veći od od tri milijarde eura. Po podacima Hrvatske narodne banke izravna ulaganja hrvatskih tvrtki u BiH u 2006. iznosila su 76,4 milijuna eura, a u prvom polugodištu ove godine 20,3 milijuna eura. Ukupno su od 1993. do kraja prvog polugodišta ove godine hrvatska izravna ulaganja u BiH iznosila 359 milijuna eura. U tom je razdoblju BiH na trećem mjestu po visini ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvu, nakon Nizozemske (384,8 milijuna eura) te Srbije (373,4 milijuna eura).
(Hina)

U polugodištu 2,1 milijarda eura inozemnih ulaganja

Od ukupno 2,1 milijarde inozemnih ulaganja u prvom ovogodišnjem polugodištu, najviše se, 1,1 milijarda eura odnosi na vlasnička ulaganja, dok se na zadržane zarade odnosi 522,5 milijuna eura, a na ostala ulaganja, koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite, odnosi se 497 milijuna milijuna eura

Stranci su u Hrvatsku u prvom polugodištu ove godine uložili 2,1 milijardu eura, a ukupna su inozemna izravna ulaganja od 1993. iznosila 16,1 milijardu eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. Podaci središnje banke pokazuju da je u prvom polugodištu zabilježen snažan rast izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku, a proizlazi također da je u prvoj polovici ove godine već ostvareno gotovo 80 posto ukupnih prošlogodišnjih inozemnih ulaganja. A u 2006. je sa 2,7 milijardi eura zabilježen najviši iznos izravnih inozemnih ulaganja u jednoj godini.

Od ukupno 2,1 milijarde inozemnih ulaganja u prvom ovogodišnjem polugodištu, najviše se, 1,1 milijarda eura odnosi na vlasnička ulaganja, dok se na zadržane zarade odnosi 522,5 milijuna eura, a na ostala ulaganja, koja obuhvaćaju trgovinske kredite, kredite, te valute i depozite, odnosi se 497 milijuna milijuna eura. Prema djelatnostima, gotovo polovica vlasničkih ulaganja i zadržane zarade od izravnih ulaganja u prvom se polugodištu odnosi na financijsko posredovanje, osim osiguravajućih i mirovinskih fondova. Na tu se djelatnost, naime, odnosi više od milijardu eura inozemnih ulaganja u prvom polugodištu.

Slijede tri djelatnosti u kojima je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno više od sto milijuna eura izravnih vlasničkih ulaganja i zadržane zarade od izravnih ulaganja - prateće i pomoćne djelatnosti u prijevozu sa 156,4 milijuna eura, vađenje nafte i zemnog plina, uslužne djelatnosti sa 133,4 milijuna, te pošta i telekomunikacije sa 107,4 milijuna eura. Bankarstvo je i djelatnost koja je i u proteklih 14 i pol godina privukla najviše inozemnih ulaganja, više od 4,4 milijardu eura, a slijede proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda sa gotovo 1,7 milijardi, te pošta i telekomunikacije sa 1,6 milijardi eura.

Najznačajniji ulagači, prema statistici središnje banke, u Hrvatsku su i u prvom polugodištu ove godine Austrijanci. Od ukupno 2,1 milijarde izravnih ulaganja na investitore iz te zemlje odnosi se 1,4 milijarde eura. Slijede ulagači iz Belgije sa 333 milijuna eura, iz Njemačke sa 253,3 milijuna eura, te Nizozemske sa 144,9 milijuna eura. I u razdoblju od 1993. godine do kraja lipnja ove godine najviše je inozemnih ulaganja došlo iz Austrije (4,2 milijarde eura), a slijede Nizozemska (2,7 milijardi), Njemačka (2,3 milijarde), te Francuska (1,2 milijarde eura) i Luksemburg (sa gotovo 1,1 milijardu eura).

Izravna ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u prvom su polugodištu ove godine iznosila 131,6 milijuna eura, a od 1993. godine ukupno 2,06 milijardi eura. U proteklih 14 i pol godina hrvatske su tvrtke najčešće ulagale u Nizozemsku (384,8 milijuna eura), te susjedne zemlje - Srbiju (373,4 milijuna), BiH (359 milijuna) te Mađarsku (328,7 milijuna eura). Ulaganja hrvatskih tvrtki u tom su razdoblju najčešće bila usmjerena u kemijsku industriju (915,6 milijuna), poljoprivredu (192,7 milijuna), proizvodnju hrane i pića (173 milijuna), te vodeni prijevoz (128,7 milijuna eura).
(Hina)

http://www.poslovni.hr/56536.aspx

Istra će se prva digitalizirati

http://img166.imageshack.us/img166/9025/likdigitxtaw2.jpg

Autor Božena MATIJEVIĆ

Stanovnici Istre prvi će u Hrvatskoj imati mogućnost digitalnog prijema televizijskih programa, i to od 31. listopada. Prioritet u tome Istra je dobila jer je područje s najviše smetnji u prijamu programa domaćih televizija koji se odašilju zemaljskim analognim odašiljačima.

Stoga je jučer u Istri počela podjela kupona (u iznosu od 200 kuna) koji će TV pretplatnicima omogućiti nabavu uređaja za prijam digitalnih TV signala.

Kupone će do 20. studenoga dostavljati inkasatori HRT-a, a moći će se iskoristiti do 30. lipnja 2008. godine. Na upit je li 200 kuna dovoljno za kupnju navedenog uređaja te koja je hrvatska regija iduća na redu za digitalizaciju, tajnik središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić je kazao:

Cijene najjeftinijih uređaja nešto su više od 200 kn. Morali smo ići s ovim iznosom kako ne bismo narušili tržišno natjecanje. No, svaki trgovac može provesti akcijsku prodaju uređaja u vrijednosti kupona. Za digitalizaciju Hrvatska agencija za telekomunikacije najprije omogućuje rad digitalnih odašiljača pa ne ometaju prijam analognih u našoj državi i susjednim zemljama.

A zbog smetnji u prijmu analognih signala prioritet je digitalizacija prijma TV signala na jadranskoj obali i otocima.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/istra/2931186/index.do

IKEA traži zemljište od 25.000 kvadrata u samom gradu Splitu, uz četverotračnu cestu i cjelovito uređenu infrastrukturu, potvrdio nam je splitski dogradonačelnik Božidar Čapalija. Vodeći svjetski prodajni lanac namještaja, švedska IKEA, želi otvoriti ogromni proizvodno-prodajni centar u Splitu!
Riječ je o jednom od najvećih međunarodnih koncerna, osnovanom 1943. godine, koji danas ima 254 trgovine u 35 zemalja svijeta. Iako je originalno riječ o švedskom koncernu, sjedište IKEA-e je u Nizozemskoj, a njezin osnivač i vlasnik Ingvar Kamprad slovi za jednog od najbogatijih ljudi na svijetu

http://www.slobodnadalmacija.com/20071011/index.asp

IKEA traži zemljište od 25.000 kvadrata u samom gradu Splitu, uz četverotračnu cestu i cjelovito uređenu infrastrukturu, potvrdio nam je splitski dogradonačelnik Božidar Čapalija. Vodeći svjetski prodajni lanac namještaja, švedska IKEA, želi otvoriti ogromni proizvodno-prodajni centar u Splitu!
Riječ je o jednom od najvećih međunarodnih koncerna, osnovanom 1943. godine, koji danas ima 254 trgovine u 35 zemalja svijeta. Iako je originalno riječ o švedskom koncernu, sjedište IKEA-e je u Nizozemskoj, a njezin osnivač i vlasnik Ingvar Kamprad slovi za jednog od najbogatijih ljudi na svijetu

http://www.slobodnadalmacija.com/20071011/index.asp

:cheers: hoceli i zagreb dobiti IKEA????

^^ Navodno da - u Shopping Cityju Zagreb (u Zaprešiću) ak se dobro sjećam.

:cheers: hoceli i zagreb dobiti IKEA????

http://www.ikea-group.ikea.com/corporate/about_ikea/ikea_group_stores.html

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/071010/turisti-txt.jpgNeki lanjski gosti ove sezone nisu došli, no sezona je svejedno nadmašila prošlogodišnju. Noćenja je u devet mjeseci bilo pet posto više (54,2 milijuna), a turisti su u Hrvatskoj bili sedam posto brojniji (9,6 milijuna). Kolebanja je čak bilo i na dva tradicionalno naklonjenija tržišta – njemačkom i talijanskom. Nijemci su u minusu jedan posto, a Talijana je došlo koliko i lani, ali su ostvarili jedan posto manje noćenja.

Veliki i mali plusevi
Osampostotni plus iz Slovenije, petpostotni plus iz Austrije, čak dvanaestpostotni iz Češke te niz drugih malih pluseva bili su dovoljni za ukupni povoljan devetomjesečni rezultat iako ima ozbiljnih podbačaja s kojima se ne bi smjelo čekati iduću sezonu.

Među takvima je, primjerice, francusko tržište, odakle je nakon više uzastopnih odličnih sezona ove godine stiglo sedam posto manje gostiju. Britanci su, recimo, bili brojniji pet posto, ali su smanjili broj noćenja prema lani četiri posto. Nešto je veći minus iz susjedne Mađarske, a jedan posto su podbacili Danci i Šveđani. Analize će pokazati što se događa u spomenutim zemljama, jesu li Hrvatsku potisnule druge turističke zemlje ili su hrvatski domaćini u 2006. sami napravili dovoljno gafova da odvrate dio gostiju.

Novi rekordi
Kako bilo, predstavniciturističkih vlasti smatraju da se pozicija Hrvatska ove godine samo dodatno učvrstila i optimistično najavljuju nove rekorde u 2008. godini.

– Tekuća je godina rekordna, najbolja u samostalnoj Hrvatskoj, potvrdila je praktički sva naša očekivanja. Ne odustajemo od nastavka uzlaznog trenda i u 2008. godini – poruka je Nike Bulića, direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

:cheers:

http://www.ikea-group.ikea.com/corporate/about_ikea/ikea_group_stores.html

During FY08 the IKEA Group plans to open approximately 25 new stores.



Planned date of opening m2


Belgium (1 store)
Gent Summer 2008 30,500

China (2 stores)
Nanshan Shenzhem Spring/Summer 2008 34,000
Daming Nanjing Summer 2008 31,000

Finland (1 store)
Raisio Spring/summer 2008 25,000

France (3 stores)
Grenoble Saint Martin d'Hères October 2007 28,000
Tours August 2008 29,000
Brest Guipavas March 2008 23,000

Germany (2 stores)
Oldenburg December 2007 37,000
Rostock December 2007 28,000

Ireland (1 store)
Belfast December 2007 24,800

Italy (2 stores)
Rimini August 2008 28,300
Parma August 2008 27,500


Planned date of opening m2


Japan (2 stores)
Osaka Tsuruhama August 2008 40,000
Kobe Port Island April 2008 40,000

Russia (4 stores)
Novosibirske November 2007 27,800
Rostov-on-Don November 2007 27,800
Samara November 2007 27,800
Adygea April 2008 27,800

Spain (1 store)
Malaga October 2007 28,000

Switzerland (1 store)
St Gallen Open 2007 26,300

United Kingdom (1 store)
Coventry November 2007 32,000

USA (4 stores)
Ft Lauderdale Sunrise Spring/summer 2007 27,200
Orlando Spring/summer 2007 28,700
Cincinnati West Chester Spring/summer 2008 31,500
New York Brooklyn Spring/summer 2008 32


no Croatia????

Is Slobodna Dalmacija lying.....?:bash:

Is Slobodna Dalmacija lying.....?:bash:

mozda je u planu!!!! u Zenice ce se ove godine graditi METRO onaj trzni centar HR ga vec ima!

the media....:)

not even Slobodna

IKEA ZAPOŠLJAVA 14.000 SPLIĆANA


http://www.biznis.ba//images/stories/ikea.gif
Vodeći svjetski prodajni lanac namještaja namjerava otvoriti proizvodno-prodajni centar u Splitu. Šveđani traže zemljište od 25.000 m2 i cjelovito uređenu infrastrukturu. Informaciju o mogućem dolasku IKEA-e Slobodnoj Dalmaciji potvrdio je ...

... splitski dogradonačelnik Božidar Čapalija. Napomenuo je kako su u tijeku tek preliminarni dogovori, prenosi Net.hr

"Menadžeri IKEA-e za jugoistočnu Europu pregovaraju s Poglavarstvom oko gradnje tog velikog poslovnog kompleksa. Ono što nam je najzanimljivije u cijeloj priči jest što bi se realizacijom tih dogovora zaposlilo od deset do 14.000 ljudi, što bi praktično svelo na minimum broj nezaposlenih Splićana. Samo u početku bi dvije do tri tisuće ljudi radilo u prodaji", rekao je Čapalija.

Problem je što Šveđani žele da njihov regionalni prodajno-poslovni centar bude u samome gradu Splitu. Traže zemljište od 25.000 metara četvornih, što se teško može naći. Zahtijevaju i četverotračnu cestu oko kompleksa te kompletno uređenu infrastrukturu.

Ako se ne pronađe adekvatno zemljište u samom gradu, koncernu će se ponuditi lokacija u Vučevici. Riječ je o malom mjestašcu koje ima izlaz na autocestu. Od Splita, kada se ide cestom preko čvora Dugopolje, udaljena je 29 kilometara.

Nakon što kroz Kozjak bude probijen tunel i izgrađen most iz Splita preko Kaštelanskog zaljeva, udaljenost će se smanjiti na nešto više od 17 kilometra. Nakon izgradnje tunela Vučevica će postati velika gospodarska zona, piše Slobodna Dalmacija.

Švedski koncern, osnovan 1943., ima 254 trgovine u 35 zemalja svijeta. Prije nekoliko godina nagađalo se da će svoj prvi centar u Hrvatskoj graditi u Samoboru, gdje su kupili zemljište, ali je sve propalo zbog spora s dozvolama.


http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=17098&Itemid=59

Dobili smo Agrobanku

http://www.net.hr/2007/10/13/0079007.17.jpg

:nuts: :lol: :nuts:

U Osijeku je otvorena Agropodružnica Hrvatske poštanske banke, posebno namijenjena poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzetnicima. Stvorena je na temeljima Gradske banke. :okay:

"Riječ je o prvoj specijaliziranoj podružnici HPB-a koja je nastala kao rezultat iznimnih napora uloženih u završetak stečaja osječke Gradske banke", istaknuo je predsjednik uprave banke Josip Protega, dodavši kako će HPB Agro nastojati poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzetnicima ponuditi bankarske usluge prilagođene potrebama njihovih projekata.

Protega je zahvalio predsjednicima države, Vlade i Sabora te drugim vladinim dužnosnicima na potpori ovome projektu i naporima koje su uložili u njegovu uspješnu realizaciju.

Stečajni upravitelj Gradske banke Većeslav Rački kazao je da je sačuvana imovina ove banke u stečaju solidna osnova za početak rada nove bankarske institucije.

Istaknuvši kako je Slavonija dugo vremena osjećala potrebu za sredstvima koja će biti u funkciji kreditiranja poljoprivrede predsjednik Sabora Vladimir Šeks kazao je da će HPB Agro, kao jedna od prvih institucija agrobankarstva, biti još jedan snažan zamašnjak slavonskom gospodarstvu, posebice seljacima i zadrugama.

U postupku završetka stečaja Gradske banke, dodao je, došlo je do nepredviđenih poteškoća, zbog kojih štedišama još nisu isplaćeni njihovi štedni ulozi. Uvjeren je da će Vlada i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prevladati i tu zapreku te da će sve štediše doći do svojih ušteđevina.

Podsjetivši kako je u Hrvatskoj svojedobno vladala pošast likvidacije banaka predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je kako je bez banke koja bi podupirala agrar, proizvodnju i preradu, ali i sve druge djelatnosti, teško očekivati ozbiljan razvoj.

Mesić smatra da sada treba povećavati kapacitete ove banke, odnosno otvarati i druge podružnice, čime će Slavonija dobiti financijski potencijal koji će, uz zakonsku regulativu, ubrzati razvoj ovoga područja.

"Ako stvorimo uvjete da se isplati raditi u agraru i ostati u Slavoniji tek onda možemo očekivati veći zamah gospodarstva", naglasio je predsjednik Mesić.

Mesić nije želio komentirati političku situaciju u Osijeku i odluku Vlade o raspuštanju osječkog Gradskog vijeća, kazavši kako ne bi bilo korektno da se upušta u bilo koji postupak koji se vodi pred upravnim tijelima ili sudovima, budući da drugostupanjsko tijelo treba donijeti odluku o žalbi na prvostupanjske odluke.

Hina|Net.hr
13.10.2007.

:cheers:

Slovenci misle da treba podržavati Srbiju, a ne Hrvatsku

http://www.dnevniavaz.ba/img/content/Ljubljana%201.JPG
Ljubljana: Čak 15,1 posto ispitanika za Srbiju

Više Slovenaca smatra da službena Ljubljana pri uključenju u EU treba više podupirati Srbiju od Hrvatske, objavila je RTV Slovenija na temelju istraživanja agencije Valicon...

Naime, na anketno pitanje bi li Slovenija pri ulasku u Europsku uniju trebala podržavati Hrvatsku ili Srbiju, u kojoj su sudjelovala 633 ispitanika, njih 11,2 posto odlučilo se za Hrvatsku, a 15,1 posto za Srbiju.

Trećina ispitanika smatra da bi ih trebala podržavati podjednako, a ostali da ni jednoj ni drugoj zemlji slovenska podrška nije potrebna.

Istraživanje je po narudžbi RTV Slovenija provela agencija Valicon, u sklopu ispitivanja tendencija biračkog tijela pred predsjedničke izbore.

Vlada premijera Janeza Janše nedavno je Europskoj uniji predložila da se Srbiji da status kandidata za EU već u prvoj polovici iduće godine, dok se odnosi s Hrvatskom i potpora njenim već započetim pregovorima o članstvu uglavnom promatraju kroz prizmu otvorenih bilateralnih pitanja, zaključuje se u istraživanju.


http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/globus/vise-slovenaca-misli-da-ljubljana-treba-podrzavati-srbiju-a-ne-hrvatsku

:bash: sta se slovenci prave misle da su bolji od HR???? nikad!!!! HR ima bolje autoputeve bolje fabrike ma sve bolje!!!!!!

Bez podravkini juha nemogu da zivim:)

Ooookay, that's an odd mental connection..

direktor dukata onaj rajic je rodjen u KOnjicu i moja baka se preziva rajic isto je rodjena u konjicu ali sada zivi u ivanicgradu kod ZGB:D
moram se raspitati jeli direktor dukata mi rodjak hehe

direktor dukata onaj rajic je rodjen u KOnjicu i moja baka se preziva rajic isto je rodjena u konjicu ali sada zivi u ivanicgradu kod ZGB:D
moram se raspitati jeli direktor dukata mi rodjak hehe

Nino, Luka Rajić nije bio direktor Dukata već vlasnik firme. Tijekom ove godine je sve svoje dionice prodao nekoj francuskoj tvrtki, tako da sada Luka Rajić sa Dukatom više nema ništa. :)

Ali je činjenica da sada ima oko 200 000 000 eura u gotovini :nuts: :nuts:

Nino, Luka Rajić nije bio direktor Dukata već vlasnik firme. Tijekom ove godine je sve svoje dionice prodao nekoj francuskoj tvrtki, tako da sada Luka Rajić sa Dukatom više nema ništa. :)

Ali je činjenica da sada ima oko 200 000 000 eura u gotovini :nuts: :nuts:

zato ba:D mozda mi je rodjak da ga nazovem ahaha:D da me zaposli za par godina dok zavrsim skolu za managera:P

U polugodištu 2,1 milijarda eura inozemnih ulaganja


:okay: :banana:

zato ba:D mozda mi je rodjak da ga nazovem ahaha:D da me zaposli za par godina dok zavrsim skolu za managera:P

Toplo se nadam da će takve veze i vezice nestat za par godina ili barem se znatno smanjiti u Hrvatskoj... Da je nekome i rođeni otac menadžer kompanije on ne bi smio imati ama baš nikakve prednosti nad ostalim kandidatima za posao. Ta korupcija je stvarno zlo ovog društva :bash: :bash:.

:okay: :banana:



Toplo se nadam da će takve veze i vezice nestat za par godina ili barem se znatno smanjiti u Hrvatskoj... Da je nekome i rođeni otac menadžer kompanije on ne bi smio imati ama baš nikakve prednosti nad ostalim kandidatima za posao. Ta korupcija je stvarno zlo ovog društva :bash: :bash:.

zezam se ba:) ali korupcije ima i u Holandiji!!!!

Jedan od menadžera u IKEA-i piše gradskim ocima da žele parcelu od najmanje 25 hektara, ne daleko od centra Splita, pristup velikim cestama, dobru infrastrukturu, osiguran javni prijevoz...

http://www.slobodnadalmacija.com/20071015/images/spl4a.jpgPIŠE DIANA BARBARIĆ Vijest da je moćna IKEA, najveći svjetski lanac prodaje namještaja, bacila oko na Split, koju je ekskluzivno objavila "Slobodna", prenijeli su mnogi mediji, ali je uglavnom dočekana s rezervom. Naprosto, informacija da IKEA planira ovdje napraviti golemi proizvodno-poslovni kompleks i zaposliti od deset do 14 tisuća ljudi, mnogima je zvučala predobro da bi bila istinita.
Hagop u obilasku

Sada, međutim, raspolažemo i "papirnatim" dokazima da su u toj originalno švedskoj trgovini namještajem i te kako zainteresirani za prodor na hrvatsko tržište, a posebno za splitsko područje. Naime, Hagop Hiesinger, jedan od vodećih menadžera u IKEA-i, prošloga je mjeseca sa suradnicima boravio dva dana u Splitu, gdje je s članovima Poglavarstva uživao u obilasku grada. Očito oduševljen viđenim te zadovoljan preliminarnim razgovorima s gradskim ocima, ovih dana je dogradonačelniku Božidaru Čapaliji napisao pismo u kojemu ga obavještava o glavnim preduvjetima nužnim da IKEA dođe u Split.
— IKEA treba zemljište od oko 25 hektara, s mogućnošću širenja na područje od 30 do 35 hektara. Treba nam i pristup velikim cestama, mala udaljenost od centra Splita, dobra infrastruktura, poput organiziranog javnog prijevoza — uvjetovao je Hagop Hiesinger, te na koncu izrazio nadu kako će mu gradski poglavari prigodom idućega sastanka iznijeti neke korisne prijedloge. Za sada se, kako nam je Čapalija potvrdio, još točno ne zna koju bi parcelu IKEA-i mogli ponuditi, ali se ozbiljno razmišlja o Vučevici, mjestu na čvorištu autoceste, udaljenom dvadesetak minuta vožnje od Splita.
Ovih dana u Banovinu zovu mnogi vlasnici zemljišta u okolici Splita, koji bi žarko željeli da na njihovim parcelama nikne budući proizvodno-poslovni kompleks.

zezam se ba:) ali korupcije ima i u Holandiji!!!!

Nema beda. :cheers1:

Ima i u Nizozemskoj jer ju se nažalost ne može iskorjenit do kraja ali u usporedbi Hrvatske i Nizozemske, Nizozemska djeluje kao potpuno čista zemlja. :cheers:

ZSE: HT na 396 kuna; opet rekord Crobexa

Drugi po likvidnosti je danas bio Dalekovod sa 18,01 milijuna kuna, uz snažan rast cijene od 11,21 posto

I danas je dionica HT-a bila najlikvidnija na Zagrebačkoj burzi, ostvarivši promet veći 65,6 milijuna kuna. Zaključna cijena pritom iznosi 396 kuna, što predstavlja rast od 1,50 posto u odnosu na cijenu od petka. Tijekom dana dionica je dosegla i razinu od 400 kuna, dok je prosječna cijena danas iznosila 397,50 kuna. U 15:50 sati po londonskom vremenu, cijena HT-ovih GDR-ova je na Londonskoj burzi iznosila 77,50 dolara ili oko 400,40 kuna. Inače, na Zagrebačkoj burzi je danas ostvaren ukupan promet od impresivnih 400,9 milijuna kuna, od čega na redovni otpada 241,9 milijuna kuna, a na prijavljeni nešto više od 49 milijuna. Crobex je skočio 1,57 posto na novi rekord od 5.392,94 bodova, a tijekom trgovanja u jednom trenu je prešao i psihološku granicu od 5.400 bodova. Drugi po likvidnosti je bio Dalekovod sa 18,01 milijuna kuna, uz snažan rast cijene od 11,21 posto. Trećeplasirana je Atlantska plovidba sa 13,02 milijuna kuna prometa.
(pd)

:okay:

Nema beda. :cheers1:

Ima i u Nizozemskoj jer ju se nažalost ne može iskorjenit do kraja ali u usporedbi Hrvatske i Nizozemske, Nizozemska djeluje kao potpuno čista zemlja. :cheers:

Ovako zbori moj bratic iz Njemacke o korupciji u Njemackoj :D

:cheers:

Ako je suditi prema onom što se moglo čuti i vidjeti na zajedničkom skupu gotovo 40-ak agenata i predstavnika švedskih turoperatora, već idućeg ljeta Šveđani bi u Solarisu mogli zaposjesti značajan dio kapaciteta

PIŠE MARIJAN DŽAMBO Kombinirana ekspedicija Turističke zajednice Grada Šibenika i Hotelskog naselja "Solaris", pojačana klapom Solaris i Nerom Gojanović, prošlog tjedna je u Göteborgu "otključala" vrata švedskog turističkog tržišta. Ako je suditi prema onom što se moglo čuti i vidjeti na zajedničkom skupu, gotovo 40-ak agenata i predstavnika švedskih turoperatora već idućeg ljeta u "Solarisu" bi mogli zaposjesti značajan dio kapaciteta. Glavni "sukrivac" za toliko turističkih agenata na jednom mjestu, i to ciljano, samo zbog Šibenika i njegovih prirodnih i kulturnih ljepota, jest pilot Saša Đaković, suvlasnik SkandJeta, tvrtke koja je prošle godine na odmor zakupljenim zrakoplovima u Hrvatsku dovela čak 40-ak tisuća gostiju.
http://www.slobodnadalmacija.com/20071016/images/sib1a.jpg- S vlasnicima SkandJeta smo se dogovorili da u središte svog zanimanja, zajedno s partnerima, agentima i turoperatorima, za iduće ljeto stave Šibenik. Otud i takvo zanimanje za našu prezentaciju u Göteborgu. No, više ćemo znati za koji mjesec kada agencije odrade svoj dio posla na terenu — izjavila je Katarina Lilić, direktorica prodaje "Solarisa".
Inače, kompletnu prezentaciju odradili su Borislav Lokas, predsjednik Vijeća TZ-a Šibenika, i Goran Bulat, direktor Ureda spomenute zajednice. Agenti su u jednom dahu odslušali i odgledali što to Šibenik nudi posjetiteljima, a s posebnom pozornošću primljen je kratki film o srednjovjekovnom sajmu.
— Ove godine gotovo 300 tisuća Skandinavaca provelo je odmor u Hrvatskoj. Samo iz Švedske gotovo 130 tisuća i po tome je ovo tržište ispred Njemačke. Naravno, kada se uzme omjer broja stanovnika i onih koji odlaze u našu zemlju. Hrvatska je za njih među tri najpoželjnije destinacije. Šveđani su, inače, jednostavni i nezahtjevni gosti. Često putuju, imaju novca, ali, uz to, imaju istančan osjećaj za cijenu usluge koju plaćaju. Prema tome, na hotelijerima je da uspostave realan odnos cijene i usluge koju nude, što će biti presudni faktor o tome hoće li, na primjer, na odmor u Hrvatsku ili susjednu Italiju - kaže Dario Matošević, direktor Ureda HTZ-a za Skandinaviju.
Šibenčani pozvani i u Stockholm
To što su danas Šibenčani odradili u Göteborgu treba ponoviti i u Stockholmu. Rado ću im u tome pružiti pomoć, kazao je za "Slobodnu" Svjetlan Berković, veleposlanik RH u Kraljevini Švedskoj, koji se našao među počasnim uzvanicima na večeri Šibenika u Göteborgu.
Fokusirali se na Šibenik
SkandJet odrađuje svoj posao tako što spaja turističke agencije iz Švedske i Hrvatske, odnosno hrvatske hotelske kuće, a potom ih iznajmljenim zrakoplovima odvozimo na odmor.
Ovim potezom ove godine fokusirali smo se i na šibensko područje koje je jako zanimljivo za švedske turiste, a do tih odredišta koristit ćemo zračne luke u Zadru ili Splitu, kaže Saša Đaković.

Hrvatska je postala privremena članica VS-a UN-a :)

Nema beda. :cheers1:

Ima i u Nizozemskoj jer ju se nažalost ne može iskorjenit do kraja ali u usporedbi Hrvatske i Nizozemske, Nizozemska djeluje kao potpuno čista zemlja. :cheers:

ma Holandija je raj :) sad ce meni 18 godina i posto idem uskolu dobicu svaki mjesec 620 eura plus kartu da mogu putovati po cijeloj NL to dobije svak ali moras ici u skolu :banana:

ma Holandija je raj :) sad ce meni 18 godina i posto idem uskolu dobicu svaki mjesec 620 eura plus kartu da mogu putovati po cijeloj NL to dobije svak ali moras ici u skolu :banana:


A kod nas dobijes knjige ako ides u skolu... knjige su vaznije od karte.. karta te navodi samo na markiranje :):)


Salim se .... Nizozemska je zakon .. da nema kise odmah bi se preselio !!

kod nas nista ne dobijes. placam oko $30,000 godisnje za skolu minus stipendije. svaka knjiga je oko $150.

kod nas nista ne dobijes. placam oko $30,000 godisnje za skolu minus stipendije. svaka knjiga je oko $150.

omg 30000:O ovde od 1000 do 1500! a univerzitet do 5000 eura
ali sve ti to drzava plati! a knijge sve zajedno je oko 600 eura!

ko to onda u USA placa????? nemoze svak platit 30000 dollara

Pa zato svakom djetetu, od rođenja, starci uplaćuju lovu u "colledge fond". :nuts:

TURISTIČKI ISKORAK HRVATSKA POSTALA SVJETSKA DESTINACIJA

Ovo je najbolja turistička godina do sada, tvrdi državni tajnik za turizam Zdenko Mičić

PIŠE OLIVIJA GUSTIN ČULJAK Ova je godina bila prekretnica za hrvatski turizam: uz tradicionalne goste iz Njemačke, Italije, Slovenije, Češke i Austrije, u turističkim centrima na našoj obali ovoga je ljeta bilo znatno više posjetitelja iz Rusije, SAD-a, Japana, Skandinavije i drugih krajeva svijeta.
Hrvatska više nije zemlja u koju na odmor najviše dolaze gosti "iz susjedstva", nego je definitivno postala svjetska destinacija.
Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić to smatra najvažnijim iskorakom hrvatskog turizma u ovoj sezoni i navodi da je samo ruskih turista bilo 30 posto više nego lani, premda se u domaćim turističkim krugovima proteklih godina s dosta skepse komentirala mogućnost širenja posla s toga tržišta.
— Hrvatsku je do sada posjetilo ukupno 11 milijuna turista, a prihod od te gospodarske grane iznosit će 7 milijardi eura, kao što je i planirano.
Jedanaest milijuna gostiju

http://www.slobodnadalmacija.com/20071017/images/BIZ25a.jpgSezona u svim većim centrima, posebno onima koji raspolažu kongresnim kapacitetima, još traje, ali već je jasno da je ovo najbolja turistička godina do sada — rekao je Mičić, dodavši da je u prvih devet mjeseci Hrvatsku posjetilo 5 posto više turista nego lani, pri čemu su ostvareni 7 posto veći prihodi.
Sezona je bila uspješna u svim segmentima turizma, od ugostiteljstva do autokampova i nautičkog turizma, koji su lani bili u problemima zbog loših vremenskih uvjeta, kažu u resornome ministarstvu.
Izrazito pozitivan trend zabilježila je Istra, zahvaljujući kvalitetnim kampovima, apartmanskim naseljima i hotelima, ali su i ostale regije imale vrlo dobru sezonu, a svojevrsni hit ljeta bio je Zagreb, koji otkriva sve više turista.
Godinu je obilježilo i buđenje turizma u Slavoniji i Vukovaru, a najveći problem i dalje su hoteli s malim brojem zvjezdica i ostali nedovoljno kvalitetni kapaciteti.
Prioritetno je stoga otvaranje što više hotela sa četiri i pet zvjezdica, a ako je suditi po velikom broju ambicioznih razvojnih projekata u turističkim središtima, od Poreča preko Zadra i Splita, do krajnjega juga zemlje, o podizanju kvalitete i na terenu se intenzivno razmišlja.
Moglo je i bolje
Sezonom možemo biti zadovoljni, ali logično je da ona iz godine u godinu bude sve uspješnija pa je pravo pitanje jesu li rezultati mogli biti i bolji — rekla je bivša ministrica turizma, sada savjetnica Uprave adriatica.net grupe Pave Župan-Rusković. Povećan je broj individualnih gostiju, što je odlično, ali nije dobro da se to događa nauštrb organiziranih dolazaka, upozorava ona i podsjeća da upravo turoperatori "utiru put" destinaciji, pozicioniraju je kao sigurno mjesto u svjetskom turizmu te osiguravaju dugu sezonu. Ono što "zapinje" u hrvatskom turizmu je kvaliteta ponude, s posebno izraženim nedostatkom sadržaja.
Na Hvaru krive procjene
Razočaran sam situacijom koja se ovoga ljeta dogodila na Hvaru, ali mislim da su i vlasnici hotela shvatili da su im procjene bile krive, rekao je Zdenko Mičić. Na Ministarstvu nije da se bavi cijenama i ostalim elementima koje određuju hotelijeri, ali mu je, dodao je državni tajnik za turizam, i te kako stalo do imidža otoka Hvara i hrvatskoga turizma u cjelini.
HTZ u Japanu i Danskoj
Hrvatska turistička zajednica priprema otvaranje predstavništava u Japanu i Danskoj, doznajemo u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Na širenje mreže predstavništava utjecao je, kako kažu, izraziti porast zanimanja turista za dolazak u Hrvatsku u tim zemljama.

Ove godine Zagreb pao na samo 400 milijuna kuna novih ulaganja


Do pada građevinskih investicija došlo je zbog lanjskih dugova, prijašnjih velikih projekata i rezanja proračuna
Ove godine prvi put u Zagrebu nije zabilježen porast ulaganja u prometnu i društvenu infrastrukturu koji je u posljednjih sedam godina bilježio konstantan porast. Prema podacima koje smo dobili od zagrebačkog Ureda za graditeljstvo nakon ljetne sezone, završeni su ili su u fazi završetka radovi u vrijednosti 1,201 milijarde kuna. Ta slika može zavarati jer je vrijednost ulaganja gotovo jednaka prošlogodišnjoj. Međutim, kada se iz navedene vrijednosti izuzmu radovi koji su počeli prošle ili prijašnjih godina, poput Domovinskog mosta vrijednog 230 milijuna kuna, izgradnje garaže i rekonstrukcije Kvaternikova trga od 160 milijuna kuna, Radničke ceste od 195 milijuna kuna, Histrionskog doma od 26 milijuna, dolazi se do vrijednosti od "samo" 399 milijuna kuna novih ulaganja.
Tehnika je redovni partner Zagreba s poslovima poput objekta MSU-a ili stanogradnjom na bivšoj svinjogojskoj farmi, ali ove godine nije započela poslove glede novih zagrebačkih ulaganjaPo tri vrtića i škole
Ove je građevne sezone ostvareno samo 100,2 milijuna kuna novih ulaganja u rekonstrukciju prometnica. Prošle je godine primjerice samo proširenje tadašnje Ljubljanske avenije odnijelo 170 milijuna kuna. S druge strane izuzetno su porasla nova ulaganja u društvene objekte koja su dosegla 283,6 milijuna kuna, a kada se pridodaju i ulaganja započeta prošle godine, dolazi se do iznosa od 334 milijuna kuna. Najveći uspjeh na tom području je izgradnja triju novih vrtića i triju novih škola, ali to nije direktna investicija iz gradskog proračuna, nego ju je osigurao Zagrebački holding putem kredita, a Grad će plaćati anuitete. Navedene investicije odnose se samo na proračun Zagreba te ne uključuju Zagrebački holding koji primjerice vodi izgradnju naselja sa 2773 stana u Sesvetama vrijednog 1,5 milijardi kuna, garaže Tuškanac od 40 milijuna kuna ili Hitne pomoći od 150 milijuna. Iako nerado priznaju, ovogodišnje veliko smanjenje ulaganja rezultat je prošlogodišnje potrošnje iznad mogućnosti. Zagreb je ostao dužan izvođačima od prošle godine više od pola milijarde kuna jer je sklapao ugovore s rokom plaćanja od šest mjeseci. Ovogodišnji proračun su zato "pojeli" dugovi, ali ga je dodatno oslabio i gubitak oko 500 milijuna kuna zbog izmjene zakona. Nije previše pomoglo ni poskupljenje komunalnog doprinosa i komunalne naknade.
Najveći proračun
"Ove godine nećemo prenijeti više od 20 posto obveza u sljedeću godinu. Budući da smo riješili stare obveze, sljedeća godina će opet biti veoma intenzivna za cestogradnju. Završit ćemo Sveučilišnu, Branimorvu, Radničku cestu, obnoviti ostatak Zelenog vala i Palmotićeve. Izgradit će se još pet škola i pet vrtića, a projektira se i Jarunski most", kaže pročelnik za graditeljstvo Davor Jelavić. Njegov ured inače ima najveći proračun od svih u Zagrebu, oko dvije milijarde kuna od ukupno 6,8 milijardi zagrebačkog proračuna. Od te sume oko 1,2 milijarde je namijenjeno za izgradnju i uređenje grada. Najveća nova ulaganja ove godine je OŠ "Špansko Oranice" koje je s opremom stajala 69,1 milijun kuna, a zatim OŠ "Sesvetska Sela" 65,8 milijuna. U prometnoj infrastrukturi najviše je uloženo u projekt Kvatrić, bez prije započete garaže, u ceste i samu plohu je uloženo 103 milijuna kuna, a zatim rekonstrukcija Zelenog vala 16 milijuna kuna, Baruna Filipovića 15 milijuna kuna i Nove Vesi 14,5 milijuna. Sve ostalo je ispod vrijednosti od 10 milijuna kuna i većina se odnosi na sitnije popravke i proširenja.
Najveća izravna pogodba sklopljena s Pionirom
S gradom je ove godine u izgradnji poslovalo 20-ak građevnih tvrtki. U cestogradnji je na prvo mjesto izbio Produkt koji gradi Radničku cestu od Slavonske do Kanalskog puta od 195 milijuna kuna i dobio je rekonstrukciju Zelenog vala. Tu su zatim Viadukt i Pionir koji su radili ceste oko Kvaternikova trga i Baštijanovu ulicu (osam milijuna kuna). Mešić com je rekorder u izgradnji društvenih objekta s poslovima od 124 milijuna kuna - obnovili su Histrionski dom, izgradili i opremili OŠ "Špansko Oranice", izgradili vrtić Sunčana i OŠ "Mato Lovrak". Tehnika je redovni partner grada s već prije započetim objektima MSU-a, dvije garaže, poslovima stanogradnje na bivšoj svinjogodjskoj farmi od 700 milijuna kuna, ali ove godine nije započela poslove u novim ulaganjima grada. Od ostalih tu su Hidrocommerce, Tigra, Alpine Bau, Ren-ing, Prigorac građenje, Jelačić, Stipić građenje, MTG, Hedom, Argit, Ta-grad, HM-montaža, pa čak i TŽV Gredelj koji je radio pozornicu na jezeru Bundek. Za 13 manjih ulaganja do tri milijuna kuna Grad nije poslao tvrtke koje su ih obavile. Ukupno je Ured za graditeljstvo sklopio do ovog mjeseca 18 izravnih pogodbi. Većina vrijednosti pogodbi otpada na HEP jer samo oni mogu raditi na svojoj elektroenergetskoj mreži. Od ostalih, najveću pogodbu je dobio GIP Pionir (4 mil. kn), za dodatne radove u Ulici Jankomir

http://www.poslovni.hr/57303.aspx

Promet dm-a povećan za 16 posto

U protekloj poslovnoj godini dm je imao 16 milijuna kupaca, milijun više nego u prethodnoj te trenutno zauzima oko 20 posto hrvatskog tržišta kozmetičke i drogerijske maloprodaje
Maloprodajni lanac dm Hrvatska u poslovnoj 2006./2007. godini, koja za tu tvrtku završava u rujnu, zabilježio je porast prometa u odnosu na godinu ranije za 16 posto, na više od 1,28 milijardi kuna, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare direktor dm-a Hrvatska Mirko Mrakužić. Obzirom da cjelokupna bilanca dm-a za netom završenu poslovnu godinu još uvijek nije gotova, točni podaci o visini dobiti iz poslovne 2006./2007. godine još uvijek se ne znaju, ali Mrakužić je kazao kako bi dobit trebala iznositi nešto više od 80 milijuna kuna, odnosno trebala bi biti približno na razini iz prethodne godine. U protekloj poslovnoj godini dm je imao 16 milijuna kupaca, milijun više nego u prethodnoj te trenutno zauzima oko 20 posto hrvatskog tržišta kozmetičke i drogerijske maloprodaje, istaknuo je. Proteklu poslovnu godinu dm-a, među ostalim, obilježile su i gotovo 70 milijuna kuna vrijedne investicije, od kojih je najveća, od gotovo 38 milijuna kuna, bila investicija u proširenje distribucijskog centra u Zagrebu. Istodobno, otvoreno je ukupno 11 novih prodajnih mjesta i obnovljena su 4 postojeća te je zaposleno 142 novih zaposlenika. Tako je kraj poslovne godine dm dočekao s ukupno 94 prodajna mjesta te ukupno 730 zaposlenih. Prosječna plaća zaposlenika dm-a pak u protekloj je poslovnoj godini povećana za 5 posto te je iznosila 6.733 kuna, što je, prema Mrakužićevim riječima, jedan od razloga što je na nedavnoj anketi portala mojposao.net dm Hrvatska zauzeo drugo mjesto na ljestvici najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. Među planovima za narednu godinu direktor dm-a Hrvatska je istaknuo zadržavanje razine prometa na približno jednakoj razini kao i u 2006./2007., otvaranje 20-tak novih prodajnih mjesta, kao i ulaganja od oko 60 milijuna kuna u Hrvatsku, ali i regiju, s obzirom da je dm Hrvatska podrška širenju Grupe dm.

http://www.poslovni.hr/57341.aspx

omg 30000:O ovde od 1000 do 1500! a univerzitet do 5000 eura
ali sve ti to drzava plati! a knijge sve zajedno je oko 600 eura!

ko to onda u USA placa????? nemoze svak platit 30000 dollara

zavisi od skole do skole. Zavisi jel privatna skola ili nije. Ja idem u St. Louis University i to je privatna jesuit skola, znaci da je skuplja. Meni skola i drzava daju stipendije koje su vrijedne oko $16000 a ostalo na kredit. Kredit se ne placa dok se skola ne zavrsi. ako je public skola onda kosta mnogo manje, ali ti nedaju toliko para pa opet nekako ispane slicno.

Za neke ljude se ne isplati zato sto kad zavrse skolu zarade mozda $25-35k godisnje i onda otplacuju 20 godina. Inzinjeri pocinju sa oko $50k godisnje tak da se isplati. Boeing dosta ljudi zaposli iz moje skole i oni pocinju sa oko $70k.

Inzinjeri dosta puta ne moraju placati skolu ako idu dalje od Bachelors (4 godine) zato sto rade dosta research za skolu.

^^30,000!! Jebemti!! Godisnje moras toliko platit za St. Louis University. Ja placam oko 6,000 za University of Toronto, plus knijge za 5 predmeta, oko 100-200 po komadu. I to je meni skupo!! haha blago meni:lol:

Eh....kako je meni super.
Ja san upa na fax (Mechanical Engeneering - FESB Split) sa punim državnim subvencijama, dakle besplatno. Inaće se jedna godina (dva semestra) se plaća oko 1000$. Još k tome sve knjige izdaje sam fakultet...30-40$ po komadu. A ako ti je to preskupo, u kopirnici možeš kupit kopirane knjige za nekih 5-6$ po komadu....hahaha... :lol:

Još k tome na X-ici (student ID card) svaki misec imam 50$ subvencija (oni koji žive van splita dobiju i po 130$) za hranu u menzama.
Evo, danas san si za doručak doma donija 8 čokoladnih krafni i 3 čokoladna mlijeka za smiješna 2$ :nuts:

I love this country.... :) :) :)

^^30,000!! Jebemti!! Godisnje moras toliko platit za St. Louis University. Ja placam oko 6,000 za University of Toronto, plus knijge za 5 predmeta, oko 100-200 po komadu. I to je meni skupo!! haha blago meni:lol:

nije bas $30,000 ali tuda je. ja ove godine cu platiti mozda $33,000 zato sto imam 23 credits (Jedan predmet je 3 credits). Mislim da je mozda 28000 plus njihove fees pa ispane 29,000 za ljude koji uzmaju 12-18 credts po semesteru.


evo naso sam na stranici:

Undergraduate $ 28,480
Graduate $ *845
Graduate Business (MBA one year/full-time) $ 47,785
Graduate Business
(MBA professional/part-time, MACC, MSF) $ *840
Law (full-time) $ 31,600
Medical $ 42,140
MSW $ *740
Professional Studies $ *535
* per credit hour


uglavnom svake godine je skuplje i skuplje. Ja sam poceo u 04 i tada ja mislim da je bilo $23-24,000. ali eto oni sada prave stadion za kosarku i jos jednu ogromnu zgradu za research. placaju nesem basketball coach milione dollara.

Hrvatska postaje najveće gradilište u Europi
Piše: N. Horvat
Foto: Igor Sambolec/ Cropix

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/10/18/gradiliste1.jpg

Udruge upozoravaju da Vlada na obali aktivira građevinska područja za tri milijuna ljudi

RIJEKA - Ako struka i udruge ne natjeraju politiku na drukčiji odnos prema prostoru, najvredniji dio hrvatskog teritorija postat će vlasništvo stranaca, upozorile su otvorenim pismom arhitekte okupljenje na kongresu u Opatiji jadranske udruge Plavi forum i Odbor za zaštitu od nekontrolirane urbanizacije. Naša će država, tvrde, sljedeće desetljeće biti najveće gradilište u Europi jer su prostorni planovi “dimenzionirali” Hrvatsku na 16 milijuna ljudi. U najužem zaštićenom obalnom području vlada dopušta aktiviranje građevinske zone za novih tri milijuna ljudi i olako nasjedamo investitorima koji pod krinkom turističkog razvoja grade stanove za tržište.

- Velikim mešetarima pogoduje i država. Dokaz tome je novi Zakon o prostornom planiranju i gradnji u koji je ministrica Matulović-Dropulić “zaboravila” ozakoniti normative i kriterije prostornog planiranja, dakle donijeti zaštitne mehanizme kakve su na vrijeme utvrdili naši susjedi. Očita je namjera zakonodavca da političkoj proizvoljnosti omogući da i dalje dominira nad strukom i općim dobrom, kaže prof. Damir Franolić u ime Plavog foruma.

Dodaje da su do ovih alarmantnih pokazatelja o namjeri brutalnog građevinskog napada na obalu došli analizom prostornih planova po jadranskim gradovima i općinama i ti su podaci poznati resornom ministarstvu. Iz svega zaključuju da su neki politički krugovi i s njima povezani interesni lobiji prepoznali hrvatski prostor, posebno Jadran i Zagreb, kao predmet špekulacije.

U toj otimačini sudjeluje i dio struke koja se stavila u funkciju raznih interesnih grupa. Licemjernost političara i državnih činovnika ide tako daleko da krivnju za devastaciju prebacuju na građane koji su prodavali zemljišta, a ne na one koji su planovima omogućili divlju urbanizaciju, zaključuje Franolić.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,10,18,udruge_betonizacija,94717.jl

UN Security Council - 2008 & 2009
NATO Membership - 2008
European Union - 2009

Thinks look bright for Croatia :okay:

Croatia proud at becoming UN Security Council member
The Associated Press
Published: October 17, 2007

ZAGREB, Croatia: Croatia on Wednesday relished its election into the U.N. Security Council, and officials said it proved that a country considered a trouble spot just 15 years ago could now be accepted as part of the West.

"It is the highest moment in Croatia's international position since its international recognition" in 1992, Sanader said.

Croatia won a seat Tuesday on the powerful U.N. body as non-permanent member, along with Libya, Vietnam, Burkina Faso and Costa Rica. Their two-year term starts on Jan. 1. The 15-member body has only five permanent members.

"It is a great honor and a great obligation," Prime Minister Ivo Sanader said. "It is an honor for Croatia to turn from a crisis area to co-participant in deciding about other crisis spots in the world in such a short period of time."

Croatia was on the agenda of the U.N. Security Council and a topic of several of its resolutions since 1991, when it fought a war with its rebel Serbs, who opposed its independence from the former Yugoslavia.

The country was recognized in 1992, but the war only ended in 1995 and Croatia was still isolated by the West until 2000 because of its nationalist policies. Since 2000, when the first pro-Western government took power, Croatia has moved closer to achieving its goal of joining the West — it is negotiating membership in the European Union and could be invited next year to join NATO.

President Stipe Mesic also said the election was an "exceptional recognition of Croatia and its foreign policy."

http://www.iht.com/articles/ap/2007/10/17/europe/EU-GEN-Croatia-UN.php

:cheers2: :cheers2: :cheers2: :cheers2: :cheers2:

Vlada: Rekordna i ovogodišnja turistička sezona, prihodi veći od sedam milijardi eura :) :) :cheers:

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/071019/sezona-men.jpg

I ovogodišnja je turistička sezona bila rekordna po broju gostiju i prihodima od turizma, koji se do kraja godine očekuju u iznosu većem od sedam milijardi eura, a u 2008. očekuje se daljnje povećanje broja gostiju i prihoda tri do pet posto, izjavio je danas ministar turizma Božidar Kalmeta na sjednici Vlade.

Vlada je prihvatila izvješće o analizi ovogodišnje turističke sezone te prijedlog programa pripremnih i provedbenih aktivnosti za iduću godinu, čestitajući svima u turističkom sektoru na kvalitetno odrađenom poslu.

Ministar Kalmeta izvijestio je da je u glavnome dijelu turističke sezone, koja još traje, zabilježeno povećanje dolaska turista osam posto, a noćenja šest posto u odnosi na lani.

Istaknuo je da se do kraja godine očekuje sedam milijardi eura prihoda od ovogodišnje sezone (2003. prihodi su bili nešto više od pet milijardi eura).

Kalmeta je naglasio da se još bolji rezultati očekuju od sezone iduće godine, posebno kroz daljnje podizanje kvalitete turističke ponude i jačanje suradnje javnog i privatnog sekta, pri čemu se očekuje povećanje broja turista i prihoda tri do pet posto.

"Hrvatska je danas nadaleko prepoznata kao poznato i razvijeno turističko tržište i ne trebamo strepiti za našu budućnost u turizmu", poručio je Kalmeta.

Zadovoljstvo turističkom sezonom izrazio je i premijer Ivo Sanader, te pozvao na veće napore u suzbijanju sive ekonomije u turizmu, budući da bi se, pribroje li se prihodima od turizma i oni u 'sivoj zoni', ukupni prihodi kretali između devet i deset milijardi eura.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković iznio je podatke istraživanja koje je provelo njegovo ministarstvo i Ministarstvo turizma, a po kojima je u više od 500 turističkih objekata 83 ili 84 posto hrane i pića domaćega porijekla.

Premijer Sanader čestitao je Čobankoviću na naporima koje je uložio da se u Hrvatsku konačno vrate lipicanci oteti na početku Domovinskoga rata, uvjeren da će i ti hrvatski rasni konji biti turistička atrakcija.

http://www.vecernji.hr/home/manager/2937074/index.do

Great news! :happy:

KAD SE SVE ZBROJI UNATOČ LOŠIJEM STARTU,
HVARSKI TURIZAM ZABILJEŽIO DOBRE REZULTATE

Uspjeh hvarskog turizma potvrđuju i dobivena priznanja za najbolje turističko mjesto od 5000 do 10 tisuća stanovnika na Jadranu, te proglašenje za Turističkog prvaka Hrvatske od HGK-a i HRT-a

Turizam je očito nepredvidiv, a Hvar najbolji primjer ovogodišnje turističke sezone na Jadranu. Njegovo početno kaskanje zbog niza promjena u turističkoj ponudi grada komentirali su brojni mediji kojima je to bio dobar povod za nizanje "alarmantnih" vijesti. Novoizabranoj predsjednici TZ-a Hvara Vinkici Karković-Colombo nije bilo baš lako odgovarati na brojna pitanja novinara i televizijskih ekipa koji su Lucićevu gradu prognozirali tako lošu turističku sezonu.
http://www.slobodnadalmacija.com/20071022/images/zup1b.jpg- Izgledalo je da će početna nepopunjenost grada uvjetovana novom ponudom skupljih hotelskih kapaciteta 'Sunčanog Hvara' narušiti dugu turističku tradiciju omiljenog odredišta brojnih gostiju, ali srećom Hvar je otporniji nego što se to pretpostavljalo. Eto, u prvih devet mjeseci smo ostvarili 451.844 noćenja, što je zapravo 97,61 posto lanjskih rezultata, ali i neusporedivo bolje financijske efekte. U rujnu smo, primjerice, zabilježili čak 9 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu - kazala je predsjednica Karković-Colombo.
Uspjeh hvarskog turizma potvrđuju i dobivena turistička priznanja u Bolu, gdje je osim za najbolje turističko mjesto od 5 tisuća do 10 tisuća stanovnika na Jadranu, Hvar proglašen Turističkim prvakom Hrvatske od HGK-a i HRT-a. Tim nagradama treba pribrojiti i 2. mjesto u izboru najuređenijeg turističkog grada SDŽ iz Baške vode. Međutim, novinari su najčešće isticali skupoću turističke ponude i loš početak sezone.
- Opovrgavala sam navode o pretjeranim cijenama jer su one u privatnom smještaju, lokalnim restoranima i kafićima uglavnom odgovarale prošlogodišnjima. Uvijek sam govorila da trebamo pričekati kraj ljeta za pravu analizu, ne krijući postojanje niza problema i nedostatka u turističkoj ponudi Hvara, posebice neprestano povećanje smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju - dodala je prva žena hvarskog turizma, koja je oduševljena što je sezona u gradu pod Španjolom okrunjena I. hrvatskim kongresom ruralnog turizma, ali i vrijednim nagradama koje su ponos, ali i velika obveza za nadolazeću 2008. godinu.

Započinje plinifikacija Like i Dalmacije

http://img90.imageshack.us/img90/4741/017000719ed6.jpg


Ugovorom za izgradnju magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, koji je danas potpisan u Zagrebu, stvoreni su svi preduvjeti za početak radova na tom magistralnom plinovodu čime počinje plinofikacije Like i Dalmacije, priopćeno je iz Plinacroa

Ugovor su potpisali Branko Radošević, predsjednik i Dragica Krpan, članica Uprave Plinacra, te direktor zagrebačke Montmontaže Vlado Žibrat, ovlašteni partner za potpisivanje ugovora Poslovne udruge koju još čine STSI - Integrirani tehnički servisi, ZM Montag, Monter SM i Montig PIM iz Zagreba te splitski Konstruktor inženjering.

Prva dionica plinovoda od Podrebra kraj Bosiljeva, gdje će se obaviti spajanje na već izgrađeni magistralni plinovod Pula-Karlovac, do Josipdola duga je 29 kilometara, a uvođenje u posao i gradnja plinovoda počet će, kako je planirano, već 30. listopada ove godine. Radovi će prema terminskom planu biti gotovi za osam mjeseci.

Plinovodni sustav Like i Dalmacije najvažniji je i najveći projekt drugog investicijskog ciklusa izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u koji će Plinacro uložiti ukupno 443 milijuna eura.

Potpisivanju ugovora prethodio je međunarodni javni natječaj koji je proveden prema vodiču za nabavu Europske investicijske banke, a ponuda domaće Poslovne udruge ocijenjena je najpovoljnijom.

Udruga domaćih tvrtki dosad je uspješno izgradila plinovode Slavonski Brod-Kutina, Zagreb Istok-Kutina, Lučko-Ivanja Reka i najveću dionicu magistralnog plinovoda Pula-Karlovac od Delnica do Draganića.


Hina
utorak, 23.10.2007

Hrvatska postaje najveće gradilište u Europi
Piše: N. Horvat
Foto: Igor Sambolec/ Cropix

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/10/18/gradiliste1.jpg

Udruge upozoravaju da Vlada na obali aktivira građevinska područja za tri milijuna ljudi

RIJEKA - Ako struka i udruge ne natjeraju politiku na drukčiji odnos prema prostoru, najvredniji dio hrvatskog teritorija postat će vlasništvo stranaca, upozorile su otvorenim pismom arhitekte okupljenje na kongresu u Opatiji jadranske udruge Plavi forum i Odbor za zaštitu od nekontrolirane urbanizacije. Naša će država, tvrde, sljedeće desetljeće biti najveće gradilište u Europi jer su prostorni planovi “dimenzionirali” Hrvatsku na 16 milijuna ljudi. U najužem zaštićenom obalnom području vlada dopušta aktiviranje građevinske zone za novih tri milijuna ljudi i olako nasjedamo investitorima koji pod krinkom turističkog razvoja grade stanove za tržište.

- Velikim mešetarima pogoduje i država. Dokaz tome je novi Zakon o prostornom planiranju i gradnji u koji je ministrica Matulović-Dropulić “zaboravila” ozakoniti normative i kriterije prostornog planiranja, dakle donijeti zaštitne mehanizme kakve su na vrijeme utvrdili naši susjedi. Očita je namjera zakonodavca da političkoj proizvoljnosti omogući da i dalje dominira nad strukom i općim dobrom, kaže prof. Damir Franolić u ime Plavog foruma.

Dodaje da su do ovih alarmantnih pokazatelja o namjeri brutalnog građevinskog napada na obalu došli analizom prostornih planova po jadranskim gradovima i općinama i ti su podaci poznati resornom ministarstvu. Iz svega zaključuju da su neki politički krugovi i s njima povezani interesni lobiji prepoznali hrvatski prostor, posebno Jadran i Zagreb, kao predmet špekulacije.

U toj otimačini sudjeluje i dio struke koja se stavila u funkciju raznih interesnih grupa. Licemjernost političara i državnih činovnika ide tako daleko da krivnju za devastaciju prebacuju na građane koji su prodavali zemljišta, a ne na one koji su planovima omogućili divlju urbanizaciju, zaključuje Franolić.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,10,18,udruge_betonizacija,94717.jl

I think you are overvaluing your country. France, Italy, Spain, Portugal, Greece have much larger coastline, and nothing devastating has happened to them. They were not sold out to foreigners, and so you wont be (not to mention that they have longer tourism tradition, with better infrastructure).

Your press (by my opinion) is too populist/ nationalistic.

I think you are overvaluing your country. France, Italy, Spain, Portugal, Greece have much larger coastline, and nothing devastating has happened to them. They were not sold out to foreigners, and so you wont be (not to mention that they have longer tourism tradition, with better infrastructure).

Your press (by my opinion) is too populist/ nationalistic.

Well not really, just look at what Spain has done to its coast. We should take care that it doesn't happen to our small coast.

With the press note, I agree!

Well not really, just look at what Spain has done to its coast. We should take care that it doesn't happen to our small coast.

With the press note, I agree!

This is true:). Croatia is not nearly as overcrowded as Italy and Spain are.

But believe me it will certainly happen, that most of the coast will be built, and that most of the money will go to Germans, Austrians. Your government will certainly allow a lot of construction, due to EU integration. Same thing is happening to us. Bled, Prekmurje, Bela Krajina were literally sold out to British people.

p.s.: Im sorry for my 2 posts (about coastline and peljesac), i came drunk from party:lol:
But i still think that Croatian press is too sensationalistic/nationalistic. Like the panic they created about 20% votes that went to Zmago Jelinčič Plemeniti (I voted for him, because i didnt like other candidates, and he is the funniest:lol: )

Broj turista iz skandinavskih zemalja do kraja ove godine vjerojatno će premašiti 300 tisuća, a iznimno dobre zrakoplovne veze potaknula su trojica biznismena s naših prostora


PIŠE MARIJAN DŽAMBO http://www.slobodnadalmacija.com/20071024/images/biz24a.jpgBroj turista iz Skandinavije u Hrvatskoj do kraja ove godine najvjerojatnije će premašiti 300 tisuća. Vode Šveđani s više od 130 tisuća, a opasno "nadiru" i financijski vrlo moćni Norvežani. Posljednjih godina iznimno dobre zrakoplovne veze s destinacijama na Jadranu sve češće ih odvode na odmor u našu zemlju. Glavni "krivci" za takav masovni prodor Skandinavaca na Jadran su Saša Đaković, Haris Nuspahić i Željko Ribić, vlasnici aviogrupe ScandJet iz Göteborga. Ovi momci "naše gore lišće", od kojih su prva dvojica piloti, a Ribić je inženjer u autoindustriji, samo prošle godine na Jadran su uputili čak 240 zrakoplova i u njima prevezli čak 40 tisuća putnika.
— Postali smo, bez konkurencije — kazuje Đaković — najjača aviogrupa u Europi. Postoje još dvije, jedna u Engleskoj, a druga u Njemačkoj koje su osjetno slabije od nas. Zapravo, radi se o specifičnoj kompaniji koja je osmislila vlastiti model organiziranja čarter letova. Turističkim agencijama i turoperatorima koji zbog velikog rizika nerado zakupljuju zrakoplove, ponudili smo da u zrakoplovima, koje mi iznajmljujemo od velikih kompanija, kao što je SAS, od nas, po cijenama kao da su oni iznajmili cijeli zrakoplov, zakupljuju samo dio mjesta, a mi im određujemo destinacije i vrijeme letenja.
Najjača aviogrupa

Turoperatori nemaju nikakva rizika. Uz to, povezujemo ih s agencijama i hotelijerima u Hrvatskoj, pojašnjava model poslovanja SkandJeta, njegov autor Saša Đaković. U Švedskoje završio školovanje za komercijalne i civilne letove. Godinu i pol letio je u Americi, pola godine u Makedoniji, a ideja o ScandJetu rodila se dok je koordinirao flotu od 17 zrakoplova koja je noću prevozila poštu diljem Švedske.
Tvrtku je s deset tisuća eura utemeljio 2002. godine. U međuvremenu su mu se pridružili Nuspahić i Ribić. Dvije godine kasnije pokazalo se da je u tim zrakoplovima svaki treći putnik Šveđanin koji putuje na odmor u Hrvatsku.
— Posao smo proširili na Norvešku i Dansku. Ponosimo se što se naša tvrtka, a nije nam to bilo lako kao strancima, u konkurenciji više od 20 tisuća kompanija, našla na 63. mjestu najbrže rastućih kompanija u Švedskoj — kaže Saša Đaković.


Osam tisuća nautičara
ScandJet lani je odradio čak 57 posto svih čarter-letova iz Skandinavije. Osobito je kod Skandinavaca na cijeni nautički turizam. Zrakoplovi te kompanije godišnje na hrvatski dio Jadrana prevezu najmanje osam tisuća nautičara.


Do Jadrana cijelu godinu
Za sada Skandinaviju povezujemo s Pulom, Zadrom, Splitom i Dubrovnikom. Ambicija je da te čarter-letove za Jadran produljimo na cijelu godinu, kaže Đaković. Izvrsno surađuju s Hrvatskom turističkom zajednicom

MMF: OSLABITE KUNU JER VAM PRIJETI SLOM

Hrvatska je nakon Libanona druga zemlja po udjelu kredita u stranim valutama u ukupnoj zaduženosti. Stanje je slično onomu kada je 1996. došlo do sloma azijskog tržišta. Stanje u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Srbiji po svim je makroekonomskim pokazateljima slično ...

... ili puno gore od stanja koje je kulminiralo 1996. slomom azijskog tržišta i golemim gubicima u Koreji i istočnoj Aziji.

Usporedba osnovnih makroekonomskih pokazatelja otkriva da je u četiri spomenute države manjak u razmjeni s inozemstvom dvostruko veći nego što je bio u Aziji, vanjski dug veći je 20 posto, gospodarski je rast niži nego što su ga imale azijske zemlje, veća je stopa inflacije, a veće devizne rezerve jedini su segment u kojima spomenute države imaju prednost pred Azijom.

Takvu usporedbu povukao je ekonomski odjel MMF-ova ureda u Europi, čiji su analitičari početkom ovoga tjedna objavili stručni rad pod imenom "Ranjivost zemalja u razvoju u jugoistočnoj Europi – Ima li mjesta zabrinutosti".

Oglasi:


MMF je izdvojio četiri najrizičnije tranzicijske države, čije teškoće ne može dovoljno ublažiti ni postupak pristupanja EU. Nakon Libanona, Hrvatska je druga zemlja u svijetu po udjelu kredita u stranim valutama u ukupnoj zaduženosti.

Najproblematičnije razdoblje u njezinu razdoblju spominje se period između 2000. i 2006. godine, koje karakteriziraju visok rast zaduženosti i niska efikasnost investicija. Bez obzira na to što su Hrvatska i baltičke države imale sličnu razinu investicija, u nas je došlo tek do umjerenog rasta, institucionalno okruženje nije bilo dobro, velik je utjecaj javnog sektora i usluga koje nisu izložene tržištu. Ranjivost je dostigla razine koje u drugim državama nisu održive, piše Večernji list.

http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=17841&Itemid=59

But i still think that Croatian press is too sensationalistic/nationalistic. Like the panic they created about 20% votes that went to Zmago Jelinčič Plemeniti (I voted for him, because i didnt like other candidates, and he is the funniest:lol: )

Panic? Are you kidding? Jelinčič is a joke, no panic here, mate. The thing is, it was kind of disappointing to see he has so many supporters over there. But he’s your politician, have fun.

He can do no harm to Cro. After all, what action against Crows he could try that Rupel hasn’t already tried?

Panic? Are you kidding? Jelinčič is a joke, no panic here, mate. The thing is, it was kind of disappointing to see he has so many supporters over there. But he’s your politician, have fun.

He can do no harm to Cro. After all, what action against Crows he could try that Rupel hasn’t already tried?

Well VETO on EU membership is one thing for sure:lol: But seriousely what is happening now is only because elections in Slovenia and in Croatia. Same as always:lol::lol:

Stronger actions "against" Croatia will certainly take place next year, when Janša (his name is actually Ivan, but he is called Janez:lol::lol::lol:) will try to show voters how powerful Slovenia is:lol::lol:

p.s.: Since we are both Slovenes, and Croats quite nationalistic nations (Slovenia is too little, by mine opinion), they will probably not solve our border issues, because politicians can get a lot of votes, if they show how they will put other country to knees and say "We are bosses !!":lol::lol:

Well VETO on EU membership is one thing for sure:lol: But seriousely what is happening now is only because elections in Slovenia and in Croatia. Same as always:lol::lol:

Stronger actions "against" Croatia will certainly take place next year, when Janša (his name is actually Ivan, but he is called Janez:lol::lol::lol:) will try to show voters how powerful Slovenia is:lol::lol:

p.s.: Since we are both Slovenes, and Croats quite nationalistic nations (Slovenia is too little, by mine opinion), they will probably not solve our border issues, because politicians can get a lot of votes, if they show how they will put other country to knees and say "We are bosses !!":lol::lol:

Don’t get me wrong, I have nothing against nationalists - Im one too. Nationalism can be positive if it includes some basic intellect – which with that Jelinčič guy isn’t the case IMO.

On the other hand, Janša and, hopefully, Lojze are good choice for Slovenia.

Don’t get me wrong, I have nothing against nationalists - Im one too. Nationalism can be positive if it includes some basic intellect – which with that Jelinčič guy isn’t the case IMO.

On the other hand, Janša and, hopefully, Lojze are good choice for Slovenia.

Well i support Jelinčič:lol: (It was not right that he said that Croats are "govedo"!) He acutally won elections in Maribor, Ptuj, Murska Sobota:)

Lojze is good politician but he is too religious. Janša is just too big friend with Sanader, altough he made quite good decisions regarding our economy.

The biggest problem of our goverment is that they are too religious, but otherwise they are good.

p.s.: It is probably best that we stop this discussion, since my nationalistic genes are kicking in, and i dont want to tell my true opinion about Croatian politicians, and Zagrebčans:)

religious = good

Daj Rekec nemoj se zezat! pa taj Jelinčić je klaun.Joker. Nije vrijedan spomena.Imam puno prijatelja slovenaca i moram Ti reči da se nađemo tu i tamo (često u Tvom Mariboru gdje posebno volim otići) i smijemo se ovim idiotima kaj se svade oko bare zvane Piranski zaljev! Ja sam stoput rekao ideju, moju poduzetničku. Ogradit jedan prostor nasred zaljeva ,pozvat Jelinčića, Đapića ,neznam ,svu tu bagru političku nek igraju vaterpolo ili neku srednjevjekovnu pomorsku bitku,svejedno, okolo napravit tribine naplačivat ulaz i dobro živjet od toga dok se oni kolju, ha, ha:lol:
Ko da mi neznamo da su to sve njihovi predizborni show programi za sve nas Slovence i Hrvate koji nakraju i jesmo ništ drugo nego "goveda" kad pušimo te fore. Da nije Piranski zaljev bilo bi nešto drugo ,jer njima sukobi jednostavno trebaju , da ostanu na vlasti i naprave "dimnu zavjesu" dok trpaju pare u svoj džep a nesposobni su išta korisnoza narod, tj. ljude napravit...politics sucks!
sorry za offtopic, poteglo me ,neću više:angel:

religious = good

When i was in Croatia in August for 12 days i found out, that surprisingly all young people were religious. I'm not religious although we celebrate "Velika noč" and "Božič".:)

Daj Rekec nemoj se zezat! pa taj Jelinčić je klaun.Joker. Nije vrijedan spomena.Imam puno prijatelja slovenaca i moram Ti reči da se nađemo tu i tamo (često u Tvom Mariboru gdje posebno volim otići) i smijemo se ovim idiotima kaj se svade oko bare zvane Piranski zaljev! Ja sam stoput rekao ideju, moju poduzetničku. Ogradit jedan prostor nasred zaljeva ,pozvat Jelinčića, Đapića ,neznam ,svu tu bagru političku nek igraju vaterpolo ili neku srednjevjekovnu pomorsku bitku,svejedno, okolo napravit tribine naplačivat ulaz i dobro živjet od toga dok se oni kolju, ha, ha:lol:
Ko da mi neznamo da su to sve njihovi predizborni show programi za sve nas Slovence i Hrvate koji nakraju i jesmo ništ drugo nego "goveda" kad pušimo te fore. Da nije Piranski zaljev bilo bi nešto drugo ,jer njima sukobi jednostavno trebaju , da ostanu na vlasti i naprave "dimnu zavjesu" dok trpaju pare u svoj džep a nesposobni su išta korisnoza narod, tj. ljude napravit...politics sucks!
sorry za offtopic, poteglo me ,neću više:angel:

Point taken:lol::cheers: But you probably hate him, because you know only bad things that your media has shown.

I wouldn't worry too much about Jelinčič's percentage in this election. Fact is it was BY FAR the most boring election in the history of our country and Jelinčič was the only interesting thing in it, the only one who wasn't in that boring average, that's why he got the votes. That and the disillusionment of the inhabitants of Eastern Slovenia (where he got the most votes) regarding regional differences in wealth, which none of the mainstream parties from both parts of the political spectrum managed to curb by now (although things are improving, arguably). It doesn't have much to do with Jelinčič's feelings towards Croatia per se.

What is this?

Alpe or Adria :nuts:

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/10/25/hm_v.jpg
H&M napokon dolazi u Hrvatsku, a prvi lanac trendi odjeće popularnih cijena bit će u novom Trigranitovu trgovačkom centru na Laništu. H&M bi trebao biti otvoren već početkom 2009. godine, kada će, prema najavama predsjednika Trigranita za Hrvatsku, Vlahe Kojakovića, biti dovršen najveći trgovački centar u Zagrebu, koji će se nalaziti odmah pokraj polivalentne arene.

- Trgovački centar imat će 200 trgovina na oko 80 tisuća četvornih metara. Osim H&M-a, dovest ćemo mnoge druge brendove, a zbog gradnje polivalentne dvorane na Laništu, nažalost, neće doći Ikea - rekao je Kojaković.

Objasnio je kako je Trigranit imao dogovor sa švedskim superbrendom za namještaj, Ikeom, o dolasku, no nažalost, to se neće ostvariti.

- Na zemljištu na kojemu se trenutačno gradi arena trebala se nalaziti Ikea, koja je trebala imati prodajni samostojeći objekt s oko 5 tisuća četvornih metara. Budući da smo zemljište http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/10/25/hm1.jpgustupili za gradnju polivalentne dvorane za pet tisuća posjetitelja, Ikea je ispala iz igre - rekao je Kojaković.

Objasnio je da Ikea u Zagrebu najvjerojatnije planira sagraditi vlastiti trgovački centar, te da, koliko mu je poznato, traže zemljište u zapadnome i u istočnom dijelu grada.

- Gradnja našega trgovačkog centra u Laništu stajat će oko 250 milijuna eura, a počet će početkom iduće godine. Trenutačno imamo sedam lokacijskih dozvola, a nadamo se da ćemo uskoro dobiti i građevinske, kako bismo http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/10/25/hm2.jpgmogli početi graditi - kaže Kojaković.

Trgovački će centar imati podzemnu garažu na jednoj razini za oko tri tisuće automobila, a u planu je koristiti i parkiralište od susjedne zagrebačke arene. Trigranit u budućnosti planira na Laništu sagraditi i dva poslovna tornja, čime će Lanište postati poslovno-stambena, trgovačka i rekreacijska zona.

- Ingra je zadužena za izvođenje radova, a mi smo dali zemljište, te znanje, s obzirom na to da Trigranit ima pet arena u Europi - rekao je direktor Trigranita, ne sumnjajući kako će dvorana biti završena do Svjetskog rukometnog prvenstva.

Smatra da bi najisplativije bilo da se dvorana, osim za sport, koristi i za organiziranje sajmova, koncerata i kongresa.



Suradnja sa svjetski poznatim kreatorima

Švedsku modnu i kozmetičku kuću Hennes & Mauritz osnovao je Erling Persson 1947. u Västerasu te je pokrenuo žensku liniju Hennes. U suradnji sa stockholmskim dućanom za lovce Mauritz Widforss ponuda je proširena i muškom linijom odjeće, a modna kuća dobila je svoje današnje ime Hennes & Mauritz. Kupovina bi trebala biti podjednako zabavna i za siromašne i za bogate, često je govorio Erling Persson.

Vjerojatno zahvaljujući takvom razmišljanju, kroz 60 godina postojanja H&M postao je poznat diljem svijeta po kvalitetnoj i trendovskoj, ali jeftinoj odjeći te ima 1400 trgovina u 28 zemalja svijeta. Posljednjih nekoliko godina sve je češća suradnja s poznatim modnim kreatorima, u kojoj nastaju specijalne linije odjeće, koje obično budu razgrabljene već u prvih sat vremena od puštanja u prodaju. Za njih su kreirali Karl Lagerfeld, Stella McCartney, Viktor & Rolf te popularne pjevačice Madonna i Kylie Minogue. Specijalnu kolekciju ženske i muške odjeće kreirao je talijanski dizajner Roberto Cavalli, a na policama bi se trebala naći 8. studenoga u oko 200 svjetskih H&M-ovih trgovina.

Prošle godine H&M zaradio je 8,6 milijardi eura, čime je prestigao svoje glavne konkurente Zaru, Mango i američki GAP. Svoju 60. godišnjicu neće proslaviti nikakvim svečanostima, nego će 6,5 milijuna eura donirati za dobrotvorni rad s ljudima u zemljama u kojima se njihova roba proizvodi. Prije tri godine otvoren je prvi H&M na slovenskom tržištu, a poslije i u Ljubljani te je time skraćen put Hrvaticama koje više nisu morale putovati do Austrije. (M. Batinica)

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/071025/man-regent-txt.jpgZAGREB – Hotel The Regent Esplanade ovih je dana primio priznanja za izvrsnost u pružanju luksuznih usluga.
Na dodjeli nagrada World Travel Awards 2007. hotelu su uručene dvije prestižne nagrade za najbolji hotel i najbolji Predsjednički apartman u Hrvatskoj.
U glasovanju je sudjelovalo 167.000 turističkih djelatnika i agencija iz csvijeta, a svečanu dodjelu nagrada 9. 10. Londonu pratili su BBC, Breking Travel News, Conde Nast, Time Out & The Guardian.
Ta turističko-hotelijerska nagrada, inačica filmskog Oscara, najveća je i prestižna nagrada u globalnoj turističkoj industriji. U novom izdanju najprestižnijeg turističkog magazina na svijetu Conde Nast Traveller predstavljen je popis najboljih hotela, cruisera, aviokompanija, otoka i gradova na svijetu pod nazivom “TOP 100 Reader’s Choice Awards - The Best in the world”. Čitatelji su glasovali su za one koji su nadmašili njihova očekivanja, a u krug 100 najboljih hotela u Europi uvršten je i The Regent Esplanade koji se na listi nalazi na 34. mjestu.

:banana:

Istarska policija obnovila vozni park sa 41 vozilom i sedam motocikala

http://img91.imageshack.us/img91/3/mupveo1.jpg

PULA - Istarska policija danas je prezentirala nova službena vozila i motocikle, čime je uvelike obogaćen vozni park.

Od početka godine do sada je stiglo 41 vozilo i sedam motocikala, a do kraja se godine očekuje još 12 vozila i jedan motocikl. Novim vozilima marke Opel i Škoda, moći će se još kvalitetnije odraditi predstojeća turistička sezona - rekao je načelnik PU Istarske, Loris Kozlevac.

Pristigla vozila, koja su financirana iz državnog proračuna i međunarodnih fondova, rasporedit će se po policijskim postajama Istarske županije. Nova vozila koristit će se u tijekom policijskih očevida, kod presretanja, za prijevoz uhićenika, za potrebe granične policije i dr.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,10,25,,95605.jl

'Krećemo u gradnju nove luke Ploče'

Lučka uprava Ploče i Luka ploče uz pomoć Svjetske i Europske banke te Vlade RH uskoro će početi obnovu te dalmatinske luke u koju će 2014. moći pristajati najveći teretni brodovi

http://img86.imageshack.us/img86/7323/c7f28d44f413f6ca3f3fe11td6.jpg

KONKURENCIJA SLOVENCIMA

Izgradnjom terminala za rasute terete, gdje će gaz biti 18,5 metara, Luka Ploče postat će konkurencija Kopru.

Već ove jeseni očekuje se početak realizacije jednog od kapitalnih hrvatskih gospodarskih projekata - izgradnje nove luke Ploče. Lučka uprava Ploče i Luka Ploče d.d., po modelu javno-privatnog partnerstva, kakav se prvi put primjenjuje u Hrvatskoj, uz podršku Vlade RH, Svjetske i Europske banke, počet će obnavljati luku Ploče i graditi tri nova suvremena terminala za prihvat najvećih brodova. U projekt izgradnje lučke infrastrukture i nabavu opreme, što bi trebalo biti gotovo do 2014., uložit će se 267 milijuna eura. Najveći zagovornik toga projekta, značajnog za razvoj cjelokupnog hrvatskog juga, kojim Ploče postaju velika regionalna luka, jest direktor Luke Ploče d.d. Ivica Pavlović.

“Ovaj je projekt nužan kako bi se sačuvala konkurentnost i osigurala budućnost i razvoj luke Ploče. On se sastoji od ulaganja u lučku infrastrukturu u iznosu od 91 milijun eura i ulaganja u lučku opremu, u iznosu od 176 milijuna eura”, kazao je Ivica Pavlović. “Ulaganja u novu lučku infrastrukturu odnose se na izgradnju terminala za rasute terete, višenamjenskog kontejnerskog terminala za čiju su izgradnju kredite Lučkoj upravi Ploče već odobrili Svjetska banka u iznosu od 58,8 milijuna eura, Europska banka 11,2 milijuna eura, a Republika Hrvatska, kroz Lučku upravu, osigurala je 20,9 milijuna eura. Luka Ploče kupuje opremu vlastitim sredstvima. Već u prve tri godine u opremu terminala za rasute terete uložit ćemo 50 milijuna eura a u drugoj fazi još 30 milijuna eura.

U opremu kontejnerskog terminala uložit ćemo 11 milijuna eura, a u zamjenu opreme u postojećoj luci još 26 milijuna eura. Osim toga zajedno s poslovnim partnerima investirat ćemo u staroj luci oko 70 milijuna eura u izgradnju novog terminala za tekuće terete”, istaknuo je Pavlović koji je direktor Luke Ploče od 1990. Desetljeće prije, kapetan duge plovidbe Pavlović radio je kao lučki peljar. Lučka infrastruktura otplaćivat će se samo kroz razdoblje amortizacije, što znači da s takvim, u nas neprimijenjenim modelom financiranja država uopće neće imati trošak.

“U Europi je razdoblje amortizacije infrastrukture od 50 do 80 godina. Mi smo se dogovorili da amortizacija traje 50 godina. U tom vremenu, kroz koncesijsku naknadu, koju će platiti Luka Ploče d.d., i prihod koji će novi terminali ostvarivati od korištenja brodova i obale, i država, odnosno Lučka uprava, bit će na dobitku. Kada svi terminali budu u funkciji, Luka će na ime koncesijske naknade Lučkoj upravi plaćati godišnju koncesiju od 3,5 milijuna eura”, rekao je Pavlović. Prema njegovim riječima luka će podići promet s 4 milijuna tona na 8-10 milijuna tona godišnje, a u špediterskim agencijama i kontrolnim kućama zaposlit će se mnogo ljudi.

“Mislimo da u Luci Ploče treba napraviti proizvodne zone, treba osigurati nove poslove sastavljanja materijala koji stigne u luku, etiketiranja robe, prepakiranja, kao u velikim svjetskim lukama. Države daju poticaj ulagačima u takve zone, poput Rotterdama koji Nizozemskoj donosi 11 posto BNP-a. Najmanje donosi sama luka, jer u Rotterdamu su najveće svjetske rafinerije, tamo se razvrstava riba iz Južne Amerike, u vrećama se pakira i sortira šećer i čaj, tamo je burza aluminija i bakra, to je trgovačko čvorište u kojem se roba s velikih brodova prekrcava na manje.

Da bi se to realiziralo u Pločama, moraju se promijeniti pojedini hrvatski zakoni. Luka Ploče d.d. je s oko 1000 zaposlenih i sedam poduzeća u stopostotnom vlasništvu najznačajnija tvrtka u županiji, posebno ako se zna da je stopa nezaposlenosti u dolini Neretve 35 posto”, naglasio je Ivica Pavlović. Luka Ploče, koja je još uvijek u većinskom vlasništvu države, postat će privatno dioničko društvo.

“Budući da u opremanje terminala za rasute terete trebamo uložiti 50 milijuna eura, nužno je provesti dokapitalizaciju i novu emisiju dionica. Naša kreditna sposobnost je između 20 i 30 milijuna eura, 10 milijuna su vlastita sredstva iz tekućeg poslovanja, a 20 milijuna eura ćemo skupiti kroz novu emisiju dionica.


http://www.nacional.hr/articles/view/39118/


Watch out you slovenians :lol::lol:

Well i support Jelinčič:lol: (It was not right that he said that Croats are "govedo"!) He acutally won elections in Maribor, Ptuj, Murska Sobota:)

Lojze is good politician but he is too religious. Janša is just too big friend with Sanader, altough he made quite good decisions regarding our economy.

The biggest problem of our goverment is that they are too religious, but otherwise they are good.

p.s.: It is probably best that we stop this discussion, since my nationalistic genes are kicking in, and i dont want to tell my true opinion about Croatian politicians, and Zagrebčans:)

You know what is even more ironic? On google this redneck Zmago Jelincic is the very only one Slovene, all the other people with that surname - Jelincic are Croats :lol:

Did you also have a clue that Zmago's brother participated in homeland war in Croatia, on Croatian side of course :D :okay:

:cheers:

Is this the same guy who called for the construction of a tunnel under Croatia, so that when he travels to Serbia, he doesn't have to pass through "that" country?

Heheh...a little project of our own , to rival the new Peljesac bridge:D

Yeah, that is him, an ethnic Croat with highest IQ (idiot quota) :D

:cheers:

Danas otvoren SASO

http://i22.tinypic.com/nb147.jpg

SASO obuhvaća sajmove metalne industrije, alata, strojeva i opreme, drvne industrije, obrtništva i male privrede, te 2. Safir, sajam financija, investicija i razvoja

- 153.000m2 izložbenog prostora
- 2154 izlagača
- 16 zemalja
- najveći sajam u RH

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/10/24/saso-v.jpg

SPLIT - Treba nam više inicijative državnih institucija, banaka i poduzetnika kako bi se hrvatska gospodarska struktura promijenila jer ovako ne može opstati niti biti konkurentna.

Hrvatski gospodarstvenici još uvijek premalo koriste poziciju Hrvatske na novim tržištima i u tome moraju biti agresivniji - rekao je predsjednik Stjepan Mesić otvarajući 12. međunarodni sajam SASO na splitskom Žnjanu, najveći skup gospodarstvenika te vrste u Hrvatskoj.

SASO obuhvaća sajmove metalne industrije, alata, strojeva i opreme, drvne industrije, obrtništva i male privrede, te 2. Safir, sajam financija, investicija i razvoja. U četiri dana trajanja održat će se i cijeli niz stručnih skupova koji počinju skupom o plinofikaciji.

Prvi put održat će se skup graditelja kao priprema za izlazak na svjetsko tržište, a na Danu arhitekata razgovarat će se o uređenju priobalja. Središnja tema sajma financija je “Hrvatska izvozna ofenziva”.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/10/24/saso1.jpg

‘Naši gospodarstvenici moraju biti agresivniji’
SASO obuhvaća sajmove metalne industrije, alata, strojeva i opreme, drvne industrije, obrtništva i male privrede, te 2. Safir, sajam financija, investicija i razvoja

SPLIT - Treba nam više inicijative državnih institucija, banaka i poduzetnika kako bi se hrvatska gospodarska struktura promijenila jer ovako ne može opstati niti biti konkurentna.

Hrvatski gospodarstvenici još uvijek premalo koriste poziciju Hrvatske na novim tržištima i u tome moraju biti agresivniji - rekao je predsjednik Stjepan Mesić otvarajući 12. međunarodni sajam SASO na splitskom Žnjanu, najveći skup gospodarstvenika te vrste u Hrvatskoj.

SASO obuhvaća sajmove metalne industrije, alata, strojeva i opreme, drvne industrije, obrtništva i male privrede, te 2. Safir, sajam financija, investicija i razvoja. U četiri dana trajanja održat će se i cijeli niz stručnih skupova koji počinju skupom o plinofikaciji.

Prvi put održat će se skup graditelja kao priprema za izlazak na svjetsko tržište, a na Danu arhitekata razgovarat će se o uređenju priobalja. Središnja tema sajma financija je “Hrvatska izvozna ofenziva”.

Iako je SASO sajam s najvećom ekspanzijom u zemlji s financijskim rastom od 32 posto u odnosu na lani, ove godine prvi put na njegovu otvorenju nije sudjelovao niti jedan ministar hrvatske Vlade, ali su zato doputovali Vjekoslav Bevanda, zamjenik premijera Federacije BiH, i šest ministara vlade Federacije.

Na otvorenju se, kao i proteklih 12 godina, govorilo o potrebi konačnog uređenja splitskog sajmišta, a predsjednik Mesić je s govornice uputio kritiku državnom aparatu da ne koristi tisuće kvadrata prostora bivših vojnih objekata koji se očito namještaju poznatim kupcima, poput Kupara, ali i splitskog Dračevca o kojemu se već godinama govori kao budućoj gospodarskoj zoni koja bi uključivala i sajamski prostor.

No, čulo se i pozitivnih pokazatelja poput podatka da Splitsko-dalmatinska županija ove godine bilježi najmanji broj nezaposlenih u zadnjih 15 godina.

- Svi ekonomski pokazatelji su pozitivni, a posebno nas veseli porast broja zaposlenih. Na primjer u 2000. godini imali smo 5600 tvrtki sa 56.000 zaposlenih i 52.000 nezaposlenih.

Danas imamo 8500 tvrtki sa 74.000 zaposlenih, a nezaposlenih je 31.000 - rekla je Jadranka Radovanić, predsjednica Gospodarske komore Split.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/10/24/saso3.jpg

http://www.jutarnji.hr/dalmacijaiotoci/clanak/art-2007,10,24,sajam_saso,95443.jl

:cheers: :cheers: :cheers:

You know what is even more ironic? On google this redneck Zmago Jelincic is the very only one Slovene, all the other people with that surname - Jelincic are Croats :lol:

Did you also have a clue that Zmago's brother participated in homeland war in Croatia, on Croatian side of course :D :okay:

:cheers:

No i didnt knew that. I know that Zmago participated in independecy war in Slovenia. That is nice, that his brother helped Croats:):cheers:

Is this the same guy who called for the construction of a tunnel under Croatia, so that when he travels to Serbia, he doesn't have to pass through "that" country?

Heheh...a little project of our own , to rival the new Peljesac bridge:D

:lol::lol::lol::lol::lol::lol::lol::lol: We are not that fond of Serbs either :)

Yeah, that is him, an ethnic Croat with highest IQ (idiot quota) :D

:cheers:

:lol::lol: Google adjusts its results to country. So if I type Jelinčič in Google, i get Slovene results on first pages. Probably exactly opposite if you search on Google from Croatian territory:)

p.s.: You are screwed:lol: Google is on our side:lol::lol: (jok3)

p.s.: House of famous Hollywood actor Joško Joras is on left :)

http://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=45.463637,13.618648&spn=0.010896,0.020084&t=h&z=16&om=1

Rekec, Jelinčič je klovn :D:D:D:D:D Meni je malo nerodno, da je po rodu mariborčan :ohno: Če bi njega izvolili, bi že dobili 3 svetovno vojno :D:D:D
Je pa res, da ma fenomenalno ženo, cca. 30 let mlajšo :D:D:D:D gold digger :nuts:

P.S. nisem šel volit, ker noben kandidat ni primeren za predsednika :)

:lol::lol: Google adjusts its results to country. So if I type Jelinčič in Google, i get Slovene results on first pages. Probably exactly opposite if you search on Google from Croatian territory:)



Just for the record, I reside in the US :D

The origin of surname Jelincic has its roots in Dalmatia, precisely - the island of Brac :)

:cheers:

Just for the record, I reside in the US :D

The origin of surname Jelincic has its roots in Dalmatia, precisely - the island of Brac :)

:cheers:

Then it is even more shameful, that he is Croat in Slovenia, who hates Croats:lol::lol:

Btw.: I always liked Croats living in Slovenia more than Bosnians, Serbs,... Croats tend to be more cultural, and they assimilate quickly:):cheers:

Are you guys talking about Jelincic, Jelinčič or Jelinćić? :D:D:D Seriously though, Zmago Jelinčič... Plemeniti (:hahaha:) is in fact one of those guys not even worth mentioning. All he ever does is babbling. He always licks ass to any government there is. ;) Now you can close the thread. :D