POS-ovi stanovi na Rujevici



http://img520.imageshack.us/img520/103/dsc087901cr3.jpg



http://img139.imageshack.us/img139/6416/dsc087891zr1.jpg



http://img257.imageshack.us/img257/6007/dsc087881wq4.jpg



http://img257.imageshack.us/img257/4683/dsc087871is0.jpg



http://img151.imageshack.us/img151/356/dsc087861at1.jpg

Županijska cesta Jurjenići-Šporova jama


http://img265.imageshack.us/img265/948/dsc087841zj2.jpg



http://img337.imageshack.us/img337/7334/dsc087851el8.jpg

^^kako ne, naš ima jarbol:lol::lol::lol:

na kojoj ce visiti zastava Rijeke ili Hajduka:rant:? mate i ostali splicani- nemojte krivo shvatiti... samo mislim da bi svaki grad trebao imati svoju originalnost... Ovim stadionom se pokazuje da Rijeka tu originalnost nema... Iskreno- Ja bi radje gledao Rijeku na Kantridi nego na Rijeckom Poljudu/Maksimiru/Gradskom vrtu itd.

Hmmmm....
Pitam se pitam di je tu pokriće za taj proračun?
U dugobabama?:D:D:pet:

Hahahah....pa naravno! :D

Osam modernih dvorana za riječke filmoljupce


RIJEKA - Nakon dugog čekanja i nekoliko odgađanja, Riječani će uskoro napokon moći uživati u svim blagodatima moderne kinoidustrije. Naime, 21. prosinca svečano će biti otvoren novi multipleks CineStar Rijeka, smješten na posljednjem katu riječkog Tower centra.

Multipleks se prostire na 4946 četvornih metara i sadržava osam kino dvorana s oko 1800 sjedala. Sve su dvorane napravljene prema CineStarovim Premium standardima, a ljubitelji filmske umjetnosti u gradu na Rječini moći će uživati u više od 130 domaćih i stranih filmskih naslova godišnje.

Sve kinodvorane opremljene su visokokvalitetnim filmskim platnima “od zida do zida”, Dolby Digital Ex (6+1) i DTS vrhunskim zvučnim sustavom, a udobna sjedala poznatog svjetskog proizvođača Quinette raspoređena su u shemi amfiteatra, što će svim gledateljima omogućiti kvalitetan doživljaj.

Već u prvoj polovici sljedeće godine u pojedinim dvoranama opremljenim digitalnim projektorima započet će i prikazivanje 3D filmova koji su u posljednje vrijeme ponovno postali poprilično popularni. Sjedala za parove odnosno “love seats” zauzimaju oko 20 posto ukupnog broja sjedala u svakoj pojedinoj dvorani, a kako ističu u Blitz CineStaru, posebna pozornost i ovaj je put posvećena osobama s invaliditetom, kojima je omogućen olakšan pristup posebnim mjestima u većini dvorana.

Svečano otvorenje najavljeno je za 21. prosinca, a dan kasnije multipleks će svoja vrata otvoriti i za javnost, i to premijerom velikog hita “Pčelin film” (“Bee Movie”) Jerryja Seinfelda. Riječki multipleks treći je filmski multipleks otvoren do sada u Hrvatskoj. Prva dva takva objekta otvorena su u Zagrebu.

evo,napokon i rotor na škurinjama :)
------------------------------------

Na Škurinju sagrađen drugi po veličini rotor u Hrvatskoj

http://aycu22.webshots.com/image/35381/2005089411198151358_rs.jpg

Rijeka je dobila drugi po veličini rotor u Hrvatskoj - i to u Osječkoj ulici, na Škurinju!

Cilj je ublažiti prometnu gužvu, koja je na Škurinju velika zbog brojnih trgovačkih centara na tome području, te spojne ceste Škurinje-Drenova.

Rotor će službeno biti otvoren sljedeći tjedan, a Grad Rijeka nastavit će se s rasterećivanjem prometa u tom dijelu grada.

„Naše aktivnosti će se u dijelu Škurinja nastaviti uređenjem raskršća za Ulicu Ive Lola Ribara te će na red doći uređenje raskrižja za Getro s obzirom na to da bi tamo trebala biti spoojna cesta za naselje Škurinjsko Plase, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel. Na projekt je utrošeno više od 12 milijuna kuna.

Na današnjoj je konferenciji za medije promovirana animirana vizualizacija rotora, koja se može vidjeti i na web stranicama Grada Rijeke www.rijeka.hr
(Primorski radio/R1)

Dobra ti je ova delfino :applause::applause::applause::applause:

Opatija: Počinje gradnja garaže na Slatini

http://aycu38.webshots.com/image/37917/2003824881948746845_rs.jpg

Tridesetak godina planirana garaža Slatina u Opatiji počinje se graditi! Temeljni kamen nove garaže, kapaciteta između 300 i 350 parkirnih mjesta, položio je danas gradonačelnik Amir Muzur.

“To je jedna trećina opatijskih potreba za parkirnim mjestima, rekao je Muzur. ”Druga javna garaža bi se trebala početi graditi već slijedeće godine na prostoru današnjeg parkirališta nedaleko tržnice u Opatiji, a treća bi trebala biti na Črnikovici na Voloskom. Time bi bile zadovoljene opatijske potrebe za parkirališnim mjestima. Tomu treba dodati i privatne garaže hotela, od kojih će se neke tek graditi“ rekao je gradonačelnik Opatije Amir Muzur.

Garažu na Slatini gradi mađarska tvrtka Szeviep koja bi nakon izgradnje trebala dobiti tridesetogodišnju koncesiju na tu garažu.

http://aycu22.webshots.com/image/35381/2005089411198151358_rs.jpg

:eek2:

http://i241.photobucket.com/albums/ff70/xy_poz/rijeka%202/HarterafBig.jpg

Napokon 'zeleno svjetlo' vrtiću na Srdočima

Vlasnici zemljišta na kojem se treba graditi novi dječji vrtić na Srdočima - nakon dvije su godine pristali prodati to zemljište Gradu Rijeci! Za zemljište od oko 2800 četvornih metara Grad Rijeka će izdvojiti oko 200 tisuća eura, što je 80 eura po kvadratu, a vlasnici imaju rok od 30 dana da potpišu kupoprodajni ugovor. Do kraja godine Grad Rijeka mora raspisati natječaj za izradu glavnog izvedbenog projekta za novi vrtić.

A sedamnaest zgrada u Rijeci proglašenih kulturnim dobrom dobit će nova pročelja i krovove! Među njima će obnovljenu fasadu dobiti i Casa Veneziana na Dolcu 7 te Hrvatska Čitaonica na Trsatu - koje imaju i spomeničku vrijednost. Grad Rijeka će sufinancirati sanaciju sredstvima od spomeničke rente za 2008. -što je oko 2 milijuna kuna, zatim iz Proračuna Grada Rijeke, a dodatna sredstva osigurat će suvlasnici zgrada-zaključeno je na današnjoj sjednici Poglavarstva.
Predstavljen je i projekt lokalnog partnerstva, kroz koji građani Rijeke uz financijsku potporu Grada uređuje manje javne površine. U 2006. bilo je pet takvih projekata, u 2007. šest, a građani se najčešće odlučuju urediti manje parkove i mjesta za zajednička okupljanja.

Spomeničkom rentom obnavlja se 17 od 22 prijavljene zgrade


Obnova pročelja i krovova starih riječkih zgrada se zahuktava, grad se “ušminkava”, a jedan od razloga je i prikupljanje sredstava na temelju spomeničke rente. Nije rijetkost i da se radovi obavljaju pod reklamnim panoima, a obnovu u tom slučaju plaćaju oglašivači.

Rijeka je tako sve ljepša, a gradsko Poglavarstvo utvrdilo je Listu prioriteta za 2008. g. za korištenje sredstava spomeničke rente za obnovu i sanaciju dotrajalih pročelja i krovova zgrada registriranih kao kulturno dobro ili onih koji se nalaze u zaštićenim gradskim cjelinama.

Na temelju javnog poziva stigle su 22 prijave, na Listu ih je uvršeno sedamnaest, a ukupno će na raspolaganju imati nešto više od dva milijuna kuna iz spomeničke rente koju, pak, moraju plaćati svi koji obavljaju gospodarsku djelatnost u zaštićenim građevinama.

Riječki gradonačelnik ocjenio je da se radi o dobrom programu te dodao kako je u početku bilo problema s prikupljam dokumentacije no da je sada i to riješeno.

Zgrade će se obnavljati na temelju Liste prioriteta, prva na popisu je ona na adresi Dolac 7, a među zgradama koje su uvrštene na Listu je i ona u kojoj djeluje Jadranski pomorski servis Ante Marasa te Pomorski fakultet.

Zanimljivo je da se na javni poziv nije javila Lučka uprava za obnovu svoje upravne zgrade na adresi Riva 1 koja također spada u ovu skupinu, a poznato je da Luka plaća veliku spomeničku rentu. Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača rekao je da se nisu javili jer je u tijeku revizija građevinske dozvole za novi krov i fasadu zgrade te izrada projektne dokumentacije za unutarnje uređenje i fasadu.

- Kada to bude dovršeno, onda ćemo se javiti, negdje u drugoj polovici iduće godine - rekao je Hlača.

Zgrade koje će se obnavljati iz sredstava spomeničke rente, te su na Listi za iduću godinu, nalaze se na adresama Dolac 7, Antuna Dalmatina 2, Ignacija Henckea 1, Dolac 3, Žrtava fašizma 4, Matije Gupca 17, Titov trg 8, Laginjina 13, Verdijeva 19, Slaviše Vajnera Čiče 18, Rikarda Katalinića Jeretova 4, Krešimirova 34, Matije Gupca 3, Ivana Grohovca 5, Slaviše Vajnera Čiče 3, Šetalište Joakima Rakovca 33, Studentska 2.

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Liceo1.jpg
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/DSC08161.jpg
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/DSC08162.jpg

Ovo se odlicno nadobezuje na prethodni clanak
Zavrsena je obnova fasade Srednje talijanske škole, tzv. Licea. Napokon!! Ova prekrasna zgrada je desetljecima bilo sivo ruglo. Biti ce to prekrasan pocetak nove rijecke setnice, od buduce stanice gradske zeljeznice Zagrad, preko pjesacke zone ulice Dolac sve do Korza. NA red dolaze i ostale zgrade u ulici Dolac.
Inace zgrada je sagradena 1888, kao Osnovna škola za dječake, što i ponovno piše na ulazu (Scuola cittadina maschile). Osnovna škola za djevojčice je današnja Sveučilišna knjižnica Rijeka. Bilo je to doba vizionarskog gradonaclenika Giovannia Ciotte kada je Rijeka punom parom dosizala Beč, Trst i Budimpeštu na mnogim poljima pa tako i u pogledu obrazovanja.
Obnova zgrade je pocela još prije 20 godina lkada je obnovljena kupola. Došlo je do požara pri čemu je uništena. Ponovno je postavljena uz pomoć helikoptera. Prije nekoliko godina je sanirana i unutrašnjost. Poseban problem je bila statika što je riješena inijekcijama betona u temelje.
Mislim da je sve to sufinancirala i Vlada Italije.

Wow! Fenomenalno! :master:

P.S. Jesu konačno dovršili zgradu Jadrolinije? :)

Wow! Fenomenalno! :master:

P.S. Jesu konačno dovršili zgradu Jadrolinije? :)

Palača Jadran,odnosno upravna zgrada Jadrolinije obnovljena je i nedavno je proslavljeno 110 godina od njezine izgradnje(1882)!

Dolabella ju je nedavno uslikao sa Jadranskog trga

http://aycu27.webshots.com/image/36786/2002835812435084259_rs.jpg

http://aycu06.webshots.com/image/37005/2002848316423598350_rs.jpg

Awesome. Its great to see some serious restoration work in Rijeka. The city has some monumental buildings. :okay:

Ta Jadrolinijina je izvanredno zdanje! :master:

Promet riječke luke iznad svih očekivanja i planova

19 Dec 2007 - Vijesti

Premda su rezultati poslovanja posljednjih godina, mjereno u milijunima tona ostvarenih u prometu tereta na svim terminalima, upućivali da će luka Rijeka u 2007. godini obarati rekorde, planirajući ovogodišnji promet u Luci su bili “oprezni”.

Računali su da će prošlogodišnjih pet milijuna tona tereta premašiti za 200 tisuća tona. Na polovici godine, ponukani izvrsnim rezultatima, plan su “ispravili” na 5,5 milijuna tona. - Dva tjedna pretkraj godine, prema dosad ostvarenom i najavi prometa do kraja mjeseca, računamo da će Luka ovu godinu završiti sa 5,7 milijuna tona tereta - potvrđuje predsjednik uprave Luke Denis Vukorepa.

Posebno naglašava najbrže rasući teret odnosno pokazatelje o kontejnerskom prometu koji je u jedanaest mjeseci ove godine dosegao 132 tisuće kontejnerskih jedinica, što je povijesni rekord terminala Brajdica, a godina će biti zaključena s više od planiranih 145 tisuća kontejnera. No, više od brojčanih pokazatalje govori podatak da je u usporedbi s lukom Kopar kontejnerski promet u riječkoj Luci u posljednjih pet godina rastao pet puta brže nego u toj slovenskoj luci.

Kad su svojedobno stručnjaci Svjetske banke, u pripremi Gateway projekta, predviđali promet u Luci, predvidjeli su za ovu godinu 4,7 milijuna tona tereta. Luka dokazuje da je računica bila “pogrešna”, taj je promet ostvaren prije dvije godine, a ovogodišnji od 5,7 milijuna tona tereta svjetski stručnjaci očekivali su tek 2010. godine. (Večernji list)

NeKa samo nastave s obnavljanjem fasada u centru tako da Rijeka dobije lijep centar grada kakav i zasluzuje:applause:

DVA DANA UOČI SLUŽBENOG OTVORENJA
Mediteranski štih prvog riječkog multipleksa

U tehničkom smislu multipleks je opremljen po Premiun standardima Cinestara, što znači da su sve dvorane amfiteatralne, opremljene »wall to wall« kino platnima i najsuvremenijim mogućim zvučnim sustavom (dolby digital ex (6+1) i DTS vrhunski zvučni sustavi)

http://aycu02.webshots.com/image/38921/2002782671949496715_rs.jpg
Uređenje predvorja, u kojem će se nalaziti »box office«, u završnoj fazi

RIJEKA – Naša novinarska ekipa jučer je, dva dana uoči službenog otvorenja Cinestara u Tower centru, pomno razgledala prvo riječko multipleks kino i svjedočila završnim radovima koji će za većinu riječkih filmofila i kinopoklonika u narednom razdoblju predstavljati čestu destinaciju za provođenje slobodnog vremena. Iako je za večeras planirano svečano otvorenje riječkog Cinestara za VIP uzvanike, jučerašnja scena u prostorijama Cinestara nije odavala dojam da će za samo jedan dan ovo kino u »tip-top« izdanju projicirati prve filmove. Ilustracije radi, jučer je u prostorijama Cinestar marljivo radilo oko 25 spremačica, bilo je u pogonu još najmanje toliko usisavača, a brojne je radnike bilo teško prebrojiti. Iako je svih osam dvorana jučer oko podneva uglavnom bilo spremno za prve gledatelje, u najmanje završnoj fazi djelovalo je predvorje kina, u kojem će se nalaziti pult za prodaju karata, takozvani »box office«, prodajno mjesto hrane i pića, prodajno mjesto raznih artikala – poput kapa, majica, igračaka i DVD-a – povezanih sa svijetom filma, te ugostiteljski bar, čija se sjedeća mjesta ne nalaze samo u predvorju kina, već i u hodniku koji vodi do ulaza u kino dvorane. Kad je naša novinarska ekipa jučer razgledavala Cinestar, radnici su upravo u hodniku postavljali tepih, simbolične crvene boje koja podsjeća na »red carpet«, a zanimljivo je da su na tepihu crnim slovima ispisani najpoznatiji citati iz najpoznatijih filmova. Možda je zanimljivo istaknuti i to da su sve kino dvorane različite – neke imaju crvena sjedala, neke plava, tirkizna, siva ili crna. Kad smo već kod sjedala, Cinestar se diči činjenicom da je riječ o najkvalitetnijim mogućim sjedalima na tržištu, koja proizvodi čuvena franscuska tvrtka »Qinette«.

»Love chairs«
Kao što smo već pisali, dvadeset posto svih sjedala čine takozvane »love chairs«, odnosno sjedala za parove između kojih nema pregrade, a svako od ukupno 1868 sjedala koliko ih broji riječki Cinestar, ima i utor za čašu ili bocu. Osim po boji sjedala, svaka se dvorana razlikuje po dizajnu i boji tepiha i zidova, a na tepihe su u Cinestaru posebno ponosni. Kako nam je kazao predstavnik investitora Mario Matković, tepihe je dizajnirao poznati talijanski arhitekt Marco Rodda, a odlikuju se vrhunskom izvedbom i materijalom i imaju efekt izolacije. Također, sve su dvorane imaju i različit broj sjedala, pa tako prva, najveća dvorana prima čak 450 gledatelja, dok neke dvorane imaju 115 ili, primjerice, 200 sjedala.

Matineje za djecu
Kako nam je kazao Matković, kad je o uređenju interijera riječ, najveću razliku između riječkog i novog zagrebačkog Cinestara predstavlja topliji, mediteranski štih koji prevladava u riječkim dvoranama, dok u je u Zagrebu interijer poprima »techno« obilježja. No, i zagrebačka i riječki Cinestar u tehničkom su smislu opremljeni po Premiun standardima Cinestara, što znači da su sve dvorane amfiteatralne, opremljene »wall to wall« kino platnima i najsuvremenijim mogućim zvučnim sustavom (dolby digital ex (6+1) i DTS vrhunski zvučni sustavi), a kako je najavljeno, od sredine siječnja riječki će Cinestar dobiti najnoviji barco projektor za prikazivanje filmova u 3D tehnologiji.
Djecu i obitelji s djecom možda će najviše razveseliti što će Cinestar svakoga vikenda organizitrati matineje, pa će već od 11 sati biti prikazivani animirani i igrani filmovi za djecu.
Sve je ostalo već manje-više poznato – investicija riječkog Cinestara vrijedna je 55,5 milijuna kuna, prostire se na 4.946 četvornih metara i ima osam kino dvorana.
(novi list)

Započeli pripremni radovi za gradnju Centra Zamet

Sječom šiblja i raslinja te ravnanjem zemljišta danas su započeli radovi na gradilištu Centra Zamet, koji će predstavljati svojevrsnu revitalizaciju zapadnog dijela grada. Uz sportske i rekreacijske, Centar Zamet će omogućiti građanima i javne funkcije, budući da će u njemu biti smješteni mjesni odbor i knjižnica s višenamjenskom dvoranom, ali i uslužne, trgovačke i ugostiteljske sadržaje uz osigurano parkiranje u javnoj garaži.
Zamet složeni je projekt koji obuhvaća sportsku dvoranu kapaciteta 2.300 sjedećih mjesta, garažu s 250 parkirnih mjesta, javni trg, ogranak gradske knjižnice, prostorije Mjesnog odbora Zamet s dvoranom te komercijalne prostore. Svi ti sadržaji, uz mogućnost osiguranog parkinga u javnoj garaži sigurno će privući veći broj ljudi mlađe i srednje dobi na raznolika sportska događanja, ali i kulturno-zabavna događanja, kao i organizirane sadržaje za djecu i mlade.

Gradilište Centra Zamet, gdje su radovi počeli nakon dobivene građevinske dozvole i sukladno projektnoj dokumentaciji, obišao je gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel sa suradnicima, djelatnici TD Rijeka sport na čelu s direktorom Zlatanom Hreljcem te predstavnici GP KRK-a kao izvođača radova, projektanata iz tvrtke Studio 3LHD te tvrtke S Immorent Leasing International Holding, koja će financijski pratiti izgradnju centra.

Direktor tvrtke GP Krk Josip Purić istaknuo je kako pripremni radovi obuhvaćaju iskolčenje i ograđivanje gradilišta, sječu šiblja i raslinja, ravnanje zemljišta te postavljanje privremenih objekata i priključaka za funkcioniranje gradilišta, dok bi radovi na iskopima i gradnji trebali započeti kroz 20-ak dana.

Gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo što nakon dugogodišnjih priprema, posebno imovinsko-pravne pripreme zemljišta koje je često mijenjalo vlasnika, kreće izgradnja ovog velikog projekta.
"Centar Zamet nadilazi značaj sportske dvorane, budući da će uz druge sadržaje koji će u njemu biti smješteni, od mjesnog odbora i knjižnice do uslužnih sadržaja i javne garaže, predstavljati novo središte zapadnog dijela grada, pogotovo Zameta kao najvećeg mjesnog odbora," kazao je Obersnel, dodavši kako je ispunio dano obećanje kako će gradnja Centra Zamet krenuti još ove jeseni.

Središte novog objekta predstavlja sportska dvorana, kapaciteta 2.312 sjedeća mjesta, od čega 2.184 mjesta na teleskopskim tribinama za gledatelje u dvorani te 128 mjesta na posebnim tribinama za VIP-posjetitelje, s time da su za smještaj osoba s poteškoćama u kretanju osigurana 23 sjedeća mjesta. Dvorana je projektirana na način da se, kad se ne odigravaju utakmice, teleskopske tribine mogu ukloniti, čime se dobivaju dva igrališta. Površina dvorane iznosi 6.794,26 m².

GP KrkZa garažu je rezervirano 6.625,19 m², javni trg će imat površinu od 4.283,49 m², ogranak gradske knjižnice će se prostirati na 355,95 m², a prostorije MO Zamet s dvoranom 90 sjedećih mjesta na 366,62 m². Površina namijenjena za komercijalne svrhe, kao što su trgovina, banka i ugostiteljstvo iznosi 1.485,79 m².

Centar nudi raznolike prostore koji mogu poslužiti za organizaciju najzahtjevnijih sportskih dvoranskih takmičenja, koncerata, kongresa, javnih predavanja i raznolikih kulturnih programa. Tako se može reći da će novi prostor pružiti nove mogućnosti za sve građane, a posebno sportaše, djecu, mlade i rekreativce.

Velike su mogućnosti organizacije različitih javnih i komercijalnih događanja unutar Centra Zamet, kako u dijelu sportske dvorane, a tako i u drugim zatvorenim i otvorenim prostorima unutar Centra. Iako je naglasak na sportskim i rekreacijskim sadržajima, blizina osnovne škole pruža mogućnost prezentacije raznih oblika školskih programa za širu publiku, a prvenstveno za djecu i mlade. Nesumnjivo je da će bogata tradicija Zameta u Centru Zamet doći do punog izražaja, jer će se dobiti nove prostorne mogućnosti za razvoj postojećih i organizaciju novih programa orijentiranih na širu Riječku publiku. Prvenstveno se to odnosi na programe prigodom Riječkog karnevala pri čemu je poznata tradicija Zametskih zvončara i Zametskih maškara, kao i tradicionalnih raznolikih karnevalskih priredbi.

Centar Zamet zapadnom dijelu grada ponudit će puno više od sportske dvoraneModerna arhitektura Centra Zamet, koju je razradio Studio 3LHD, dodatno će naglasiti atraktivnost ovog projekta.

U ovoj zoni se očekuje velika frekvencija ljudi prije svega zbog atraktivnosti sportskih sadržaja, ali i zbog toga što je zapadni dio grada demografski najmlađi dio Rijeke. Zbog naglog širenja naselja i povećanja broja stanovnika zapadni dio grada oskudijeva javnim sadržajima i kvalitetnim zajedničkim mjestima okupljanja, odnosno svojevrsnim središtima novih dijelova naselja.

Zbog velikih financijskih sredstava potrebnih za izgradnju objekata sportske i tehničke kulture, njihova izgradnja ne može se financirati sredstvima gradskog proračuna. Grad Rijeka se opredijelio za primjenu novih modela financiranja u svrhu realizacije razvojnih projekata. Stoga će se Centar Zamet realizirati putem modela projektnog financiranja, pa će projekt će financijski pratiti S Immorent Leasing International Holding d.o.o. Zagreb, a izvođač koji će izgraditi Centar Zamet je GP "Krk". Ukupna cijena izgradnje i opremanja iznosi 152 milijuna kuna, a Rijeka sport će kroz 300 mjesečnih leasing rata u iznosu od 1.132.721,49 kuna kroz 25 godina isplatiti 340,6 milijuna kuna. Od početka trajanja leasinga Rijeka sport će upravljati objektom, a otplatom zadnje rate postati i vlasnikom Centra Zamet.

Sportska dvorana imat će na teleskopskim tribinama imati 2.300 mjestaPrema prethodno izrađenoj studiji isplativosti, Centar Zamet bi isplatio investiciju tijekom 25 godina putem najma komercijalnih prostora objekta, a kako je kazao direktor TD Rijeka sporta Hreljac, ukoliko se kojim slučajem poremete tržišni uvjeti, nedostajuća sredstva će se nadoknaditi iz proračun Grada Rijeke. Gradonačelnik Obersnel je pritom dodao kako se bit cijelog projekta nije komercijalna, već sportska, pa će Grad Rijeka, ukoliko bude bilo potrebno, pomoći Rijeka sportu u otplati kredita.

Projektno financiranje znači da su u ukupnu investiciju uključeni svi troškovi koje čine izgradnju Centra Zamet i opremanje javnih sadržaja unutar Centra (sportska dvorana, MO i gradska knjižnica), a investicija podrazumijeva sistem "ključ u ruke" i promatra se na razini ekonomskog vijeka isplativosti objekta, što znači da podrazumijeva izgradnju, stučni i projektantski nadzor, kao i potrebno financiranje uz dugoročni najam objekta.
(S.R.)

Gradnja drugog traka zaobilaznice počinje za mjesec dana


Gradnja nedostajućeg traka riječke zaobilaznice počet će u drugoj polovici siječnja, odnosno za mjesec dana i taj posao pripast će poslovnoj udruzi hrvatskih građevinara (Hidroelektra, Viadukt, Konstruktor iz Splita i Strabag). Prema neslužbenim informacijama, hrvatski konzorcij poslao je financijski najpovoljniju ponudu, koja iznosi nešto više od 600 milijuna kuna, što znači da se planira kako će ta ponuda biti odabrana već do kraja godine, odnosno najkasnije do 8. siječnja kada ističe natječajni rok. Ukoliko ne bude žalbi na natječaj, već u drugoj polovici siječnja građevinari bi trebali biti uvedeni u posao.

Upitnika iznad datuma početka gradnje oko devet kilometra dugog nedostajućeg traka na dionici Diračje – Orehovica više nema, nakon što je prije dva dana Autocesta Rijeka – Zagreb uplatio na račun Ministarstva financija 1,48 milijardi kuna, podmirivši tako užasno visoku koncesijsku naknadu za preuzimanje autoceste Rupa – Rijeka i Krčkog mosta. ARZ je tako u posljednji trenutak (naknada se morala uplatiti do kraja ove godine) platio preuzimanje riječke zaobilaznice, što znači da ni realizacija projekta nedostajućeg traka više nije upitna. Ministarstvo financija uplaćena sredstva od 1,48 milijardi kuna trebalo bi uplatiti na račun Hrvatskih autocesta.

Kredit u iznosu od oko 200 milijuna eura ARZ-u je na kraju odobrila austrijska banka »Dexia« pod navodno povoljnim uvjetima, koje zasad u ARZ-u ne žele otkriti, pa tako nije poznato koliko iznosi kamatna stopa, rok otplate, niti poček. O drugom kreditu kojim bi se trebala financirati gradnja nedostajućeg traka ARZ još uvijek pregovara, ali to više gotovo sigurno neće zaustaviti gradnju. To potvrđuje i član Uprave ARZ-a Zlatko Korpar koji vjeruje da bi izbor između triju pristiglih ponuda (jedna domaća i dvije strane ponude) na natječaju trebao biti gotov već do kraja godine.
– Očekujem da ćemo u drugoj polovici siječnja početi graditi na cijelom potezu obilaznice s ciljem da poštujemo zacrtani rok, a to je 1. srpnja 2009. godine. To podrazumijeva maksimalno ubrzanu i efikasnu gradnju, ističe Korpar, dodajući kako je tunel Katarina jedan od najvažnijih objekata, kojem se mora odmah pristupiti kako bi se što prije stekli uvjeti za osiguranje pristupa mostu Rječina od kojeg ponajviše ovise rokovi dovršenja nedostajućeg traka.

U ovom trenutku u ARZ-u naglašavaju kako se ne očekuju veći problemi u prometu na postojećem traku, pored čega se obećava kako posebno tijekom turističke sezone neće biti izmjena prometnog režima na obilaznici. Međutim, takva obećanja bit će gotovo nemoguće održati i sasvim je sigurno da će Riječani početak gradnje osjetiti po smanjenoj propusnosti i većim gužvama između Diračja i Orehovice. To će biti teško izbjeći već i zbog teške građevinske mehanizacije koja će barem djelomično morati koristiti postojeći prometni trak na obilaznici. (Novi list)

što se tiče restauriranja palače Jadran i Licea, mogu reći da su radovi besprijekorni...:banana: Ali se nadam da žuto-bijela neće osvanuti na svim zgradama. hoću reći: Palača jadran-obojana u žuto-bijelo, Liceo-žuto bijelo, zgrada HNK- žuto bijelo. po meni bi bilo zanimljivo imati i neke svjetlo plavo-bijele zgrade ili možda tamno crvene(bordeaux) boje... Da se tako uredi još 2-3 zgrade, grad bi stvarno bio blago rečeno melem za oči. Vidjeti zgrade poput gradske knjižnice potpuno obnovljene ili onu zgradu gdje je shoe-be-do pokraj erste banke... Zgrada transadrie bi isto bila odlična da se restaurira u neku živu boju...

Slažem se. Restauracija ili možda obnova nekim novijim tonovima. Fasade tih zgrada, koje su u Rijeci uistinu reprezentativne, napravila bi od grada najlepši centar u Hrvatskoj.Na pamet mi padaju oker boja, svijetlo žuta u dvije nijanse, boje breskve, razni tonovi ružičaste, i pokoja plavkasta ili eventualno prljavo zelenkasta. One neke zgrade koje imaju opeku na fasadi treba dobro oprati da opeka dođe so izražaja.Ove bnovljene zgrade su vrlo lijepe i takve su i ostale, samo ih treba obnoviti. Krenulo se, i kada bi moglo i brže bio bi nam grad još ljepši.

Slažem se. Restauracija ili možda obnova nekim novijim tonovima. Fasade tih zgrada, koje su u Rijeci uistinu reprezentativne, napravila bi od grada najlepši centar u Hrvatskoj.Na pamet mi padaju oker boja, svijetlo žuta u dvije nijanse, boje breskve, razni tonovi ružičaste, i pokoja plavkasta ili eventualno prljavo zelenkasta. One neke zgrade koje imaju opeku na fasadi treba dobro oprati da opeka dođe so izražaja.Ove bnovljene zgrade su vrlo lijepe i takve su i ostale, samo ih treba obnoviti. Krenulo se, i kada bi moglo i brže bio bi nam grad još ljepši.

polako... kod nas se malenim koracima dolazi do velikih ciljeva... sto bas i nije vremenski ucinkovita metoda:lol: treba proci par godina dok se netko iz uprave odluci na obilazak tih obnovljenih zgrada i shvati sto se krije iza čađe i prljavštine nakupljene na fasadama u centru. do tada, nazdravimo zavrsenim radovima:cheers1:

istina treba nazdraviti završenim radovima :drunk:

:cheers:što je sigurno, je sigurno. :D

fantastično obnovljene zgrade! :drool:

http://christmas-clipart.net/lines/pics/l2.gifhttp://christmas-clipart.net/lines/pics/l2.gif
http://www.iconarchive.com/icon/seasonal/christmassmilies_by_livepencil/Holly2.gifSretan Božić Rječani!http://www.iconarchive.com/icon/seasonal/christmassmilies_by_livepencil/Holly2.gif
http://christmas-clipart.net/lines/pics/l2.gifhttp://christmas-clipart.net/lines/pics/l2.gif

^^

Sretan Božić svima.....(doslovno svima) :banana::banana:

http://aycu18.webshots.com/image/39377/2003785194339274525_rs.jpg

SRETAN BOŽIĆ:cheers1:

Sretan Božić :cheers1::drunk:

Novi sportski centar Zamet - kraj za posljednju zelenu oazu u Rijeci


Uništit će se posljednja zelena oaza na Zametu - poručuje Riječki ekološki pokret - i to zbog gradnje novog sportskog centra.

- Svaki grad mora imati malo veći park, a Zamet će uskoro ostati bez svoga, kaže Mićo Antolović iz Riječkog ekološkog pokreta.

Kaže, nudili su Gradu Rijeci alternativne lokacije, primjerice onu u blizini hotela 3. maj. Tamo se, tvrde u REP-u, mogla napraviti veća dvorana i garaža koja bi služila i stadionu Kantrida i 3. maju.

Rijeka oskudijeva zelenima zonama, ali Zametu je centar sa brojnim sadržajima neophodniji od parka, odgovara gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel.

- Svaki projekt može imati alternativu, no ja osobno smatram da je ovo rješenje bolje od onog koje predlaže Riječki ekološki pokret, istaknuo je Obersnel i dodao da će se mali dio parka ipak sačuvati.

Počela gradnja Centra Zamet, kraj za dvije godine

http://img442.imageshack.us/img442/5003/zamet1fp2.jpg

RIJEKA - Riječko naselje Zamet za dvije će godine dobiti novo središte. Počeli su, naime, pripremni radovi za gradnju Centra Zamet, sportskog objekta u sklopu kojega će biti veliki javni trg, gradska biblioteka, javna garaža, trgovine i ugostiteljski objekti.

Dvorana će imati 2300 sjedećih mjesta, u garažu će se moći smjestiti 250 automobila, a prostorije dobiva i Mjesni odbor Zamet. Tribine u dvorani projektirane su tako da ih se može ukloniti kada nema utakmica, čime se dobiva prostor za dva rukometna igrališta. Centar Zamet vrijedan je 340 milijuna kuna, a sama gradnja stoji 152 milijuna kuna.

Gradi ga tvrtka S Immorent Leasing, a nakon dovršetka radova u najam će ga uzeti gradska tvrtka Rijeka sport i plaćati mjesečnu rentu veću od milijun kuna. Otplatom posljednje rate Rijeka sport postaje vlasnik objekta.

Riječ je o projektnom financiranju, što znači da su u ukupnu investiciju uključeni svi troškovi gradnje i opremanje javnih sadržaja unutar Centra po sistemu “ključ u ruke”. Za leasing kuću građevinske radove izvodi GP Krk, a ovih su dana u tijeku pripreme, odnosno čišćenje i ravnanje terena, obilježavanje i slično. Iskopi će početi za 20-ak dana.

- Centar Zamet nadilazi važnost sportske dvorane jer, uz druge sadržaje koji će u njemu biti smješteni, predstavlja novo središte zapadnog dijela grada, pogotovo Zameta kao najvećeg mjesnog odbora - rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

baš mi je drago da se počela gradit ta dvorana, bit će to dobar dodatak sportskoj infrastrukturi grada. :cheers::cheers:

Počela gradnja Centra Zamet, kraj za dvije godine

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/12/27/zamet1.jpg

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/12/27/zamet_dvorana-261207.jpg

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,12,27,centar_zamet,103113.jl

28.12.2007
Predaja ključeva stanova ratnim vojnim invalidima

http://img91.imageshack.us/img91/9345/6775413816np9.jpg


Hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor uručila je ključeve 28 stanova u zgradi u Primorskoj 1b. Izgradnju stanova pomogao je i Grad Rijeka, darovanjem zemljišta za izgradnju objekta i uređenjem komunalne infrastrukture.

Od 28 dodijeljenih stanova, ključevi njih 26 uručeni su hrvatskim ratnim vojnim invalidima, a po jedan djeci i udovici smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja. Kako je istaknula ministrica Kosor, stanovi su dodijeljeni braniteljima s 30 do 100 posto invalidnosti, što znači da se rješavaju stambeni problemi i invalida s manjim postotkom oštećenja. Time se približava krajnjem cilju – konačnom stambenom zbrinjavanju hrvatskih vojnih invalida i članova obitelji stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja na području cijele Hrvatske.

Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako nema ljepšeg načina da se obilježi ovo božićno vrijeme od useljavanja u vlastiti stan. Gradonačelnik je napomenuo kako ovo nije prvi put da je Grad Rijeka darovao zemljište u svrhu zbrinjavanja hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, budući da je od 1996. godine do danas darovano ukupno 11.379 m2 građevinskog zemljišta, uključujući i građevne čestice u Primorskoj ulici.

Vrijednost darovanog zemljišta iznosi ukupno 2,1 milijuna eura. Također, prema Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Rijeke, tijekom 2006. i 2007. godine sagrađene su prema Detaljnom planu uređenja centra Gornji Zamet nerazvrstane ceste 105 i 106, što je podrazumijevalo izgradnju komunalne infrastrukture za potrebe planirane izgradnje stambenih objekata, ali i izmještanje postojećih vodovodnih instalacija.
Grad Rijeka će i nadalje, u skladu sa svojim mogućnostima, a temeljem dokumenata uređenja prostora, pripremati i ustupati bez naknade građevinsko zemljište za stambeno zbrinjavanje osobama koje to pravo ostvaruju na području našeg Grada.

Počela gradnja Centra Zamet, kraj za dvije godine

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2007/12/27/zamet1.jpg

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2007/12/27/zamet_dvorana-261207.jpg

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2007,12,27,centar_zamet,103113.jl

Konačno više! :banana:

Teta mi tamo živi...pa ću ju nagovorit da slika gradilište... :D

Konačno više! :banana:

Teta mi tamo živi...pa ću ju nagovorit da slika gradilište... :D

a što ti ne bi? skoći na vlak i šibaj pravac Rijeka! :rofl:

Daj mi 300kn i 8h potraćenog života na pruzi.... :lol:

Strpite se ljudi ja ću slikati kada počnu pravi radovi a ne sječa šume :lol::lol:

Daj mi 300kn i 8h potraćenog života na pruzi.... :lol:

ipod u uši i ne misli uvezi vožnje, samo ispani kad vlak stigne do rijeke! :lol:

http://www.mudtrap.com/images/MA-fireworks1_6-19-06.gifSretna Nova Godina Riječani!http://www.mudtrap.com/images/MA-fireworks1_6-19-06.gif

Sretna Nova :cheers::cheers::cheers:

U Rijeci se boje da će ARZ financirati gradnju drugih cesta


Župan Komadina ističe da će isplata koncesijske naknade negativno utjecati na financijske sposobnosti ARZ-a
Izgradnja drugog traka riječke zaobilaznice čini se daljom no ikad. Iako je gradnja te ceste zajamčena, a poduzeće Autocesta Rijeka - Zagreb preuzelo pod svoju ingerenciju gradnju i upravljanje, još se ne zna odakle će se pronaći 140 milijuna eura za financiranje gradnje. ARZ je uz državno jamstvo izravnom nagodbom podigao kredit kod austrijske banke od 200 milijuna eura kako bi jednokratno platio državi koncesijsku naknadu. Kredit kroz kamate i troškove stoji novih 93 milijuna eura. ARZ će 200 milijuna eura uplatiti Ministarstvu financija, a ono će ih distribuirati, kako je nedavno objavio Poslovni dnevnik - HAC-u.



Uz drugi trak riječke zaobilaznice ARZ je dobio koncesiju i obvezu gradnje još niza drugih cesta u riječkom prstenu od vitalnog značenja za gospodarstvo regije. Naime, u središtu Rijeke smještena je luka s najvećim prometom tereta koji se dalje prevozi cestama do krajnjih odredišta. Zbog pulsirajuće gospodarske aktivnosti, ali i golemog broja turista koji se u sezonama slijevaju u Hrvatsku upravo preko Rijeke prometni kolapsi postali su svakodnevica Riječana, koja povremeno iziritira, primjerice, i Zagrepčane u tranzitu. Kako će se financirati gradnja riječkih cesta odlučit će Vlada. ARZ-u je smanjen bonitet, a plan je ionako podrazumijevao izostanak onog dijela od cijene litre goriva što vozači izdvajaju za gradnju cesta. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je do nedavno slao razglednice s panoramskim slikama promenih gužva na obilaznici adresirane na premijera i članove Vlade, kaže da je od početka scenarija, kada je ARZ preuzeo obvezu, postojala sumnja. I Obersnel pita zbog čega je ARZ trebao platiti takvu golemu svotu HAC-u. Dio koji su već izgradile Hrvatske ceste financirale su se iz onog dijela budžeta koji se slijeva iz plaćenog goriva. "Nije mi jasno zašto ARZ odjednom mora isplatiti taj iznos, zašto se ne plaća koncesija sukcesivno", komentira Obersnel, ističući da se protivi jednokratnoj isplati koncesijske naknade. "Nadam se da nećemo ostati bez drugog dijela riječke zaobilaznice. Bila bi to preopasna igra. No ostaje sumnja da će dio likvidnih sredstava za koje se ARZ mora zadužiti bit namijenjena za izgradnju drugih cestovnih pravaca, dok će za izgradnju riječke zaobilaznice očito biti potreban novi kredit", kaže riječki gradonačelnik. Upozorava na još jednu dvojbu. Zakon o javnoj nabavi, naime, definira obvezu da prije raspisivanja natječaja mora biti zatvorena financijska konstrukcija, a u ovom slučaju natječaj je raspisan, izabran je izvođač, a financija još nema.
Dodatni udjel
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina navodi da je još prilikom potpisivanja prijenosa ovlasti i sporazuma na ARZ upozoravao da je klauzula o jednokratnoj isplati naknade štetna. Ocjenjuje da će takvo poslovanje utjecati na financijske sposobnosti tvrtke. "Dobili smo financijski opterećenog izvođača, ali nadam se da će sva ta sredstva biti upotrijebljena na području ove županije", ističe Komadina. Slično Obersnelu, upozorava da "postoji bojazan da tvrtka kojoj je dodijeljeno da živi od ovdašnjeg prometa zapravo financira druge ceste". Ističe da se ovo dioničko društvo financira isključivo od cestarine, no postoji i druga mogućnost: dodjela dodatnog udjela u dijelu cijene goriva od koje bi se financirala gradnja.

TREĆINA GRADSKOG PRORAČUNA OD MILIJARDU I 36 MILIJUNA KUNA NAMIJENJENA REALIZACIJI KAPITALNIH PROJEKATA

Startaju Žabica, Gomila i Benčić
U dvoransko plivalište na Kantridi predviđeno ulaganje od 31,7 milijuna kuna, a za Centar Zamet osigurano pet milijuna kuna

RIJEKA – Milijardu i 36 milijuna kuna rekordnog riječkog proračuna podijelit će 11 odjela gradske uprave, a najviše novca će dobiti komunalni sustav čiji proračun za 2008. godinu iznosi 452 milijuna kuna i za 84,3 milijuna kuna (23 posto) je veći u odnosu na 2007. godinu. U postotnom smislu, najviše će profitirati Zavod za informatičku djelatnost čiji je proračun povećan za preko 50 posto i iznosit će 25,8 milijuna kuna. Slijedi Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem čiji je budžet veći za 28,4 posto i iznosit će 58,3 milijuna kuna. Odjel za sport i tehničku kulturu prepolovio je proračun koji je imao u 2007. godini i umjesto sa 147 milijuna kuna raspolagat će sa 75 milijuna kuna. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo dobit će 22,3 posto više sredstava, a što je u kunama oko sto milijuna. Budući da je gradska vlast donijela izmjene Odluke o socijalnoj skrbi kojom su povećani cenzusi i omogućene subvencije za umirovljenike s najnižim penzijama koji zahvaljujući novcu iz gradskog budžeta neće dobivati manje od tisuću kuna, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb dobio je oko 14 posto više sredstava, odnosno 45,6 milijuna kuna. Odjel za gradsku samoupravu i upravu povećat će proračun za devet posto (48 milijuna kuna), Odjel za poduzetništvo za oko osam posto (šest milijuna kuna), Ured Grada za pet posto (25 milijuna kuna), a Odjel za financije raspolagat će s pet posto manje sredstava nego u 2007. godini (105 milijuna kuna).

Budući da su se u gradskoj vlasti pohvalili da će trećina rekordnog proračuna biti uložena u kapitalne projekte kako bi se nastavio investicijski ciklus, u proračunu su izdvojeni važni projekti. Na počasnom je mjestu realizacija novog autobusnog kolodvora na zapadnoj Žabici za koji će se u 2008. godini izdvojiti nešto manje od sedam milijuna kuna.
Za imovinsko-pravnu pripremu Radne zone Bodulovo osigurano je 4,2 milijuna kuna, a zaGomilu oko četiri milijuna kuna. U Gradu Rijeci se nadaju da bi radovi na izgradnji podzemne garaže s gotovo tisuću mjesta i poslovno-stambeno-trgovačkog nadzemlja trebali početi u 2008. godini. Investitor ovog projekta je tvrtka Bononia 3M, a obveze Grada Rijeke su rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Početak radova očekuje su i u bivšem Rikardu Benčiću gdje će niknuti hotel s četiri zvjezdice, trgovačko-poslovni kompleks i podzemna garaža, a iz proračuna je za ugovorne obveze Grada Rijeke osigurano 1,4 milijuna kuna. Tvrtka koja je dobila ovaj posao na javnom natječaju je Pećine projekt koju vodi Riječanin Jerko Dika, a iza kojega stoji austrijski kapital. U 2008. godini za imovinsko-pravnu pripreme projekta Preluk osigurano je 1,8 milijuna kuna, lokacije ex Konstruktora oko dva milijuna kuna, servisno-komunalne zone Draga 1,5 milijuna kuna, novog stambenog naselja Škurinjsko plase preko osam milijuna kuna, te za projekt Sveučilišnog kampusa na Trsatu oko pet milijuna kuna. Ulaganja u prometnice i prometne površine iznosit će 24 milijuna kuna, a za komunalno opremanje zemljišta za igradnju stanova po programu društveno poticane stanogradnje na Rujevici oko 10 milijuna kuna. Budući da će 124 stana koje je izgradila gradska Agencija za poticanu stanogradnju kupiti Grad Rijeka i dodijeliti ih po Listi prioriteta u najam, za to je osigurano oko 80 milijuna kuna. Projekt koji je s obzirom na potrebe davno trebao biti gotov, a počet će se graditi tek u 2008. godini novi je vrtić u Srdočima, a financirat će se s više od dva milijuna kuna. Dogradnja Osnovne škole Srdoči koštat će 3,8 milijuna kuna, a za izgradnju školske sportske dvorane u Osnovnoj školi Turnić predviđen je iznos od milijun kuna. U rekonstrukciju kotlovnica osnovnih škola za potrebe plinofokacije izdvojit će se 2,4 milijuna kuna, a za bazen Školjić predviđeno je 800.000 kuna. Iako gradska vlast nije u obvezi financirati KBC Rijeka, a čini to godinama – s mizernim sredstvima po mišljenju riječke opozicije – i u 2008. godini je predviđena pomoć od 1,5 milijuna kuna.
U dvoransko plivalište na Kantridi koje bi trebalo biti gotovo do sredine 2008. godine predviđeno je ulaganje od 31,7 milijuna kuna, za Centar Zamet osigurano je pet milijuna kuna, za nabavu vatrogasnih vozila 3,8 milijuna kuna, a ulaganja u informatizaciju koštat će riječke porezne obveznike 13,8 milijuna kuna.
(novi list)

Rijeka: Neizdržive prometne gužve idućih šest mjeseci

http://img142.imageshack.us/img142/6237/7571683819ic6.jpg

Od 12. siječnja na šest se mjeseci zatvara promet ulicom Franjo Rački. To za Riječane znači novu regulaciju prometa, ali i nastanak novih gužvi, kaže direktor KD Vodovod i kanalizacija Željko Mažar.

Mogući pravci dolaska u Rijeku i odlaska iz Rijeke su iz pravca Pašac, odnosno s područja Grobnika su Orehovica - Kačjak - Tome Strižića - Kumičićeva ili autocestom Zagreb-Rijeka preko čvora Čavle - čvor Orehovica - čvor Draga - Zdravka Kučića - Brdo - Kvaternikova. Zapadni alternativni pravci su preko čvorova Škurinje i Diračje.

Istovremeno, mijenja se i režim prometa na mostu Sveta Ana na način da će svim vozilima iz Rijeke ulicom Tome Strižića biti omogućeno prioritetno skretanje u ulicu Kačjak prema Orehovici i obratno, a vozilima koja dolaze iz ulice Kačjak bit će onemogućeno skretanje prema ulici Sveta Ana, odnosno prema Vežici.

Razlog zatvaranja ulice Franjo Rački je gradnja kanalizacijskog kolektora za Grobnik koji je dio 1. faze projekta Jadran, a vrijedan je 9 milijuna kuna.

A zbog gradnje kanalizacije i zatvaranja ulice Franjo Rački, i Autotrolej uvodi nove trase prometa i to za linije 12, 13, 14, 15 i 16. Privremena trasa za te linije u polasku je Delta-Piramida-Kumičićeva-Tome Strižića- Kačjak-Donja Orehovica, a dalje redovnom trasom. U povratku autobusi se na tim linijama kreću na slijedećoj trasi: Donja Orehovica-Kačjak-Tome Strižića-Kumičićeva-Strossmayerova-Fiumara-Delta.

Gužve će, dakle, zbog preregulacije prometa slijedećih šest mjeseci biti neizbježne pa je Mažar uputio apel Riječanima da se više koriste javnim gradskim prijevozom jer će jedino to smanjiti broj vozila na riječkim cestama.
Radovi bi trebali završiti 7. srpnja, Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija su zbog preregulacije prometa, na konferenciji za novinare, građanima uputili ispriku.

a kitu, opet gužve.

jel može proći godina bez nekih radova po cestama:bash::bash:

Razlog zatvaranja ulice Franjo Rački je gradnja kanalizacijskog kolektora za Grobnik koji je dio 1. faze projekta Jadran, a vrijedan je 9 milijuna kuna.
Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija su zbog preregulacije prometa, na konferenciji za novinare, građanima uputili ispriku.
da, to je dosta važan projekt - projekt zaštite od onečišćenja mora i voda na priobalnom području

Projekt Jadran obuhvaća izgradnju, modernizaciju, rekonstrukciju i poboljšanje sustava odvodnje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske obale i otoka.
Program se realizira na obalnome području, velikoga turističkog potencijala bitnoga za razvoj gospodatsva republike Hrvatske.
Tako da bi trebali imati razumijevanja. ;)
web stranice: www.hvjp.hr/



evo slike sa posjeta studenata građ. faxa gradilištu bazena na Kantridi:
ove 2 sam ja snimio, krov će bit pomičan, a za pokretanje su zadužena 2 motora koji će ići po tračnicama, jedan vidite na slici, drugi je iznad glavne grede iznad bazena:
http://img257.imageshack.us/img257/2200/zenba1cf7.th.jpg (http://img257.imageshack.us/my.php?image=zenba1cf7.jpg)http://img247.imageshack.us/img247/3632/zenbamotorpe7.th.jpg (http://img247.imageshack.us/my.php?image=zenbamotorpe7.jpg)
tako da na gradilištu sudjeluju i inženjer strojarstva i elektrotehnike

i par slika koje je frend snimio:
http://img149.imageshack.us/img149/2558/bazen1pb3.th.jpg (http://img149.imageshack.us/my.php?image=bazen1pb3.jpg)http://img72.imageshack.us/img72/2296/bazen2ju1.th.jpg (http://img72.imageshack.us/my.php?image=bazen2ju1.jpg)http://img185.imageshack.us/img185/133/bazen3ue2.th.jpg (http://img185.imageshack.us/my.php?image=bazen3ue2.jpg)http://img151.imageshack.us/img151/161/bazen4wl0.th.jpg (http://img151.imageshack.us/my.php?image=bazen4wl0.jpg)http://img217.imageshack.us/img217/5622/z1zl4.th.jpg (http://img217.imageshack.us/my.php?image=z1zl4.jpg)http://img263.imageshack.us/img263/8629/z2wj0.th.jpg (http://img263.imageshack.us/my.php?image=z2wj0.jpg)http://img142.imageshack.us/img142/2310/z3nz4.th.jpg (http://img142.imageshack.us/my.php?image=z3nz4.jpg)http://img185.imageshack.us/img185/7973/z4cu3.th.jpg (http://img185.imageshack.us/my.php?image=z4cu3.jpg)http://img518.imageshack.us/img518/7097/z5zt4.th.jpg (http://img518.imageshack.us/my.php?image=z5zt4.jpg)http://img107.imageshack.us/img107/4142/z6wi5.th.jpg (http://img107.imageshack.us/my.php?image=z6wi5.jpg)

^^što se tiče bazena, svaka čast

nadam se da suradnja elektrotehničara i građevinara prolazi u redu. nama su obično građevinari krivi ako se ne može neki motor ili kabel smjestit:lol::lol:

lijepe slike, no zanima me...
nekak mi se cini da je mali kapacitet...

Trg svete Barbare zasjao novim sjajem



Petomjesečni radovi na uređenju Trga svete Barbare konačno su gotovi tako da je sada i ovaj dio Starog grada uređen u skladu s Idejnim urbanističko-arhitektonskim rješenjem uređenja povijesno definiranih urbanih prostora iz 1999. godine, koji su zajednički izradili Građevno-projektni zavod, Urbanistički studio Rijeka i Studio 3LHD iz Zagreba. Inače, projekt uređenja Trga svete Barbare, koji se prostire na 800 četvornih metara, izradila je tvrtka RPI iz Rijeke, a posao, koji je izvodila tvrtka »Modula« iz Matulja pod nadzorom »AG projekta« iz Kostrene, vrijedan je 3,4 milijuna kuna. Ovom iznosu treba pridodati dva milijuna kuna koliko je tvrtki »Širola kamen« iz Viškova plaćena prva faza uređenja ovoga trga, tijekom koje je u veljači 2006. godine uređeno oko 450 četvornih metara Trga Šišmiš, tako da je uloženo ukupno oko 5,4 milijuna kuna.

Radovi su obuhvaćali izmjenu kompletne vodovodne, kanalizacijske i plinske mreže te DTK instalacija, a nakon toga uslijedilo je popločenje granitnim kockama, te je postavljena dekorativna javna rasvjeta. No još treba postaviti adekvatnu javnu ravjetu u prolazima prema Koblerovom trgu i prema Korzu, budući da je postojeća tijekom blagdana bila uništena.

Inače, u projekte uređenja Starog grada do sada je uloženo oko 18,9 milijuna kuna. Novu komunalnu infrastrukturu, javnu rasvjetu i popločenje dobili su, osim Trga šišmiš i Trga svete Barbare, oko 2.400 četvornih metara spoja Korza i Starčevićeve ulice i trg Trg Matije Vlačića Ilirika te Medulićeva ulica.

Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem priprema i uređenje Vitezovićeve ulice, u dijelu od Trga Josipa Jelačića do odvojka Agatićeve Ulice, te Užarske ulice. Izrađuje se i glavni projekt uređenja Trga Ivana Koblera i Pavlinskoga trga, a priprema se i izrada glavnih projekta uređenja Trga Grivica i Ulice Đure Šporera čije će uređenje, kako smo već pisali, biti usklađeno s planiranjem i izgradnjom nove gradske knjižnice na Trgu Ivana Klobučarića. (Novi list)

Trg svete Barbare zasjao novim sjajem

A di su slike da si mozemo sami uvjeriti kojim novim sjajem je to Trg svete Barbare zasjao?

kiša je nikome se ne da slikavat.

Istina da sada izgleda bolje nego prije, ali da se to može nazivati novim ''sjajem'' je pretjerivanje... pogotovo što je mogao i bolje izgledati.
No, odlično je da će krenuti centar Zamet....da i mi na zapadu imamo sportski objekt kakav nam i treba! :)

ljujdi...jel zna tko koliki ce biti kapacitet gledalista bazena na kantridi?

To ti je vojna tajna :gossip:

Čeh ulaže 200 milijuna eura u trgovački centar kod Kastva

RIJEKA - Uz riječki Tower centar, najveću hrvatsku shopping-meku, u gradskom prstenu na području Kastva u 2009. godini trebao bi se početi graditi još jedan veliki trgovački kompleks.

Zdanje će biti iznad benzinske crpke OMV Vrata Jadrana, a gradit će ga češki investitor Jaroslav Tresnak koji planira uložiti čak 200 milijuna eura. S tom namjerom, u Kastvu je osnovao i tvrtku Tre Invest koja je već otkupila oko 125 tisuća četvornih metara zemljišta.

Centar Kastav dobio je “blagoslov” i kastavskih gradskih vlasti te je upravo u tijeku donošenje izmjena i dopuna prostornog plana Grada, nakon čega slijedi i izrada urbanističkih planova. Prema riječima kastavskog gradonačelnika Deana Jurčića, na planove treba još ishoditi i niz suglasnosti, među ostalim Županije i resornog ministarstva pa tako procjenjuje da gradnja ne može početi prije 2009.

- Osim samog trgovačkog centra, ova investicija Kastvu će donijeti i niz ugostiteljskih sadržaja te smještajne kapacitete i kongresnu dvoranu - govori Jurčić i objašnjava kako će Grad Kastav od sredstava komunalnog doprinosa, koja u proračun mora uplatiti investitor, sagraditi i dio cesta za Centar, one koje budu od interesa za sam Grad.

Jurčić objašnjava i kako je planirani pristup Centru s Vrata Jadrana te da buduća građevina neće zakloniti pogled susjedima.

- Građevina će se usjeći u padinu - kaže Jurčić koji vjeruje da u cijeloj priči ne bi trebalo biti nezadovoljnih. No potencijalnom konkurencijom nezadovoljni su u riječkom Tower centru, pa je tako investitor u Tower, talijanska tvrtka Policentro, prije nekoliko mjeseci uputila primjedbe na izmjene i dopune planova Grada Kastva u kojima je mjesto našao i novi centar.


http://img167.imageshack.us/img167/4913/ri2jx8.jpg

^^mogli su staviti i nekakav toranj na ovaj centar.

ljujdi...jel zna tko koliki ce biti kapacitet gledalista bazena na kantridi?

mislim da je 2000 ili 2200 mjesta.

^^mogli su staviti i nekakav toranj na ovaj centar.



mislim da je 2000 ili 2200 mjesta.

uuu, definitivno premalo, ja sam ocekivao barem 3000
ipak je europsko prvenstvo, cemu stednja na kapacitetu gledalista onda?
ša pvaj Debrecen kad je bilo sad europsko prvenstvo je imao vece gledaliste, zaista steta

Cool regarding the second huge shopping centre for Rijeka. It would be nice if they planned a couple of residential or office towers alongside this project. :)

^^ yep, or even one or two 20+ level office towers. :D

^^ yep, or even one or two 20+ level office towers. :D

^^oooh, that would be very nice:D:cheers:

TVRTKE MARTINKOVAC GRADNJA I GP KRK TE GRAD RIJEKA NA MARTINKOVCU PRIPREMAJU NAJVEĆE NOVO NASELJE U HRVATSKOJ
Milijarda kuna za tisuću stanova

Na području od oko 100 tisuća četvornih metara, prema Generalnom urbanističkom planu je planirano čak 107 tisuća četvornih metara bruto razvijene stambene površine i 17 tisuća četvornih metara poslovnih površina

http://aycu04.webshots.com/image/39003/2005081480549916822_rs.jpg
Na području iznad autoceste prema Učki, između čvora Diračje i benzinske pumpe Vrata Jadrana, pripremaju se uvjeti za početak gradnje velikog stambenog naselja


RIJEKA – Na Martinkovcu, najzapadnijoj točki grada Rijeke i jednom od trenutno najatraktivnijih područja za stanogradnju, pripremaju se uvjeti za početak gradnje najvećeg novog naselja u Hrvatskoj s više od tisuću stanova!
Vrijednost investicije na terenima sveukupne površine od oko 100 tisuća četvornih metara, čiji su vlasnici uglavnom tvrtke Martinkovac gradnja i GP Krk te Grad Rijeka, procjenujuje se na 150 milijuna eura, odnosno oko milijardu kuna.
Ovako opsežna stanogradnja na lokaciji Martinkovca nedavno je regulirana kroz Generalni urbanistički plan, a trenutno se izrađuje Detaljni plan uređenja, čije se usvajanje očekuje najkasnije do svibnja ove godine. Početak gradnje planira se za 2009. godinu, a planiranih tisuću stanova, što se može smatrati najopsežnijom aktualnom stanogradnjom, trebalo bi biti završeno do kraja 2012. godine.

Povoljniji uvjeti kupnje

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da je Grad Rijeka izuzetno zainteresiran za realizaciju ovog projekta iz više razloga.
– Naša je želja da Grad kroz komunalni doprinos osigura dodatna sredstva za izgradnju komunalne infrastrukture upravo u tom, zapadnom dijelu Rijeke. Isto tako je želja Grada da kroz svoje zemljište na ovom području osiguramo gradnju stanova po posebnim kriterijima.
. To znači da se za naše stanove definira cijena četvornog metra koja neće biti prevelika jer je plan da se to ponudi mlađim ljudima, a oni takve stanove, kupljene po povoljnijim uvjetima, u određenom roku neće moći prodavati. Računamo da će Grad – s obzirom da raspolaže terenima ukupne površine od oko 20 tisuća četvornih metara, od čega dio otpada na infrastrukturu – izgraditi i imati na raspolaganju nekoliko stotina stanova. Za realizaciju našeg dijela projekta stanogradnje raspisat ćemo javni natječaj za izbor banke koja će nas investicijski pratiti, kao i izvođača radova, kaže Obersnel.

Podjela u tri zone

Na području od oko 100 tisuća četvornih metara, prema Generalnom urbanističkom planu je planirano čak 107 tisuća četvornih metara bruto razvijene stambene površine i 17 tisuća četvornih metara poslovnih površina, što ukupno iznosi 124 tisuće četvornih metara.
Cijelo područje od 100 tisuća četvornih metara podijeljeno je, uvjetno rečeno, u tri zone. Prva zona je stambene namjene, a radi se o obiteljskim i višeobiteljskim građevinama koje će se nalaziti na sjevernom dijelu te lokacije. U naravi se ta zona nalazi iznad novoplanirane glavne prometnice koja je omeđuje s donje strane i već postojeće benzinske pumpe Europetrola na Martinkovcu. Obiteljske i višeobiteljske građevine po svemu sudeći gradit će se kao prizemlje plus dvije etaže, a izgradit će se 30 tisuća četvornih metara bruto stambenih površina takvih objekata. Najmanja dopuštena veličina građevinske čestice za takve objekte iznosi od 600 do 1.200 četvornih metara, što bi trebalo osigurati kvalitetan standard života.

Kvalitetan život

Druga zona je stambene namjene, a radi se o višestambenoj gradnji koja se nalazi na južnom dijelu lokacije, iznad autoceste prema Učki, a ispod novoplanirane glavne prometnice cijelog projekta. U toj zoni je najveća dozvoljena visina građevine suteren i pet nadzemnih etaža, a bit će izgrađeno 77 tisuća četvornih metara bruto stambenih površina takvih objekata. Najmanja dopuštena veličina građevinske čestice iznosi 2.000 četvornih metara, čime se osiguravaju uvjeti za kvalitetan standard života.
Treća zona je poslovna sa 17 tisuća četvornih metara, a površine za tu namjenu GUP-om su utvrđene i nalaze se neposredno iznad postojeće zaobilaznice prema Učki. U naravi se radi o području koje počinje na čvoru Diračje i proteže se do granice s Gradom Kastvom i benzinske pumpe Vrata Jadrana.


Izazov za GP Krk

Direktor GP-a Krk Josip Purić kaže da je ta tvrtka, kao suvlasnik jednog dijela zemljišta na području Martinkovca, izuzetno zainteresirana za uspjeh cijelog projekta, koji ocjenjuje »izuzetno složenim i ambicioznim«.
– Ako svi koji smo u tom poslu, u što uključujem i Grad Rijeku, stvari posložimo kako treba i ako budemo kompromisni, onda projekt može uspjeti. Iako GP-u Krk stanogradnja nije osnovni posao, projekt na Martinkovcu za nas je izazov. Lokacija za gradnju stanova je odlična, a mi želimo izgraditi kvalitetne stanove za koje sigurno možemo postići bolju cijenu četvornog metra od nekih »no name« izvođača. U svakom slučaju, važno je, zbog kompleksnosti projekta, da se svi koji smo u njemu pokušamo dogovoriti kako ga realizirati te da svaki njegov sudionik pronađe i zadovolji svoj interes, kaže Purić.

Gradnja od 2009. do 2012.

Prema zamišljenoj dinamici aktivnosti investitora Martinkovac gradnje, od kojih je jedan od suvlasnika GP-a Krk, početak gradnje je planiran za točno godinu dana. Gradnja koja će se odvijati u fazama, trebala bi potrajati do 2012. godine.
Zbog atraktivne lokacije područja Martinkovac, koje je na 800 metara zračne udaljenosti od mora te ima odličan pogled – kao i zbog blizine zaobilaznice i svih ključnih gradskih prometnica – očekuje se da će za kupnju stanova biti velik interes.

naglasak

PRVA ZONA
• iznad novoplanirane glavne prometnice, a ispod benzinske pumpe Europetrola na Martinkovcu
• stambena namjena
• obiteljske i višeobiteljske građevine
• prizemlje plus dvije etaže
• 30 tisuća četvornih metara bruto stambenih površina
• najmanja dopuštena veličina građevinske čestice od 600 do 1.200 četvornih metara

DRUGA ZONA
• iznad autoceste prema Učki, a ispod novoplanirane glavne prometnice
• stambena namjena
• višestambene građevine
• suteren i pet nadzemnih etaža
• 77 tisuća četvornih metara bruto stambenih površina
• najmanja dopuštena veličina građevinske čestice 2.000 četvornih metara

TREĆA ZONA
• iznad autoceste prema Učki, od čvora Diračje do benzinske pumpe Vrata Jadrana
• poslovna namjena
• 17 tisuća četvornih metara

^^ Good news for Rijeka. Somehow I dont think that site is big enough to accommodate 1000 apartments. Probably includes the adjacent areas.

Cool regarding the second huge shopping centre for Rijeka. It would be nice if they planned a couple of residential or office towers alongside this project. :)

ovo gore što je delfino postao je projekt jako blizu novog centra, tako da je sve 5.

^^ Good news for Rijeka. Somehow I dont think that site is big enough to accommodate 1000 apartments. Probably includes the adjacent areas.

maybe they will be really tall :D

Novi neboderi na Rastočinama?



Nakon više od dvadeset godina moratorija, u Rijeci bi se ponovo moglo izgraditi nekoliko stambenih nebodera, izuzmemo li Tower Center na Pećinama, koji je prvenstveno zamišljen kao poslovna, a tek potom stambena građevina. Takva je mogućnost, prema Generalnom urbanističkom planu, predviđena na Rastočinama, ispod »eševa«, na prostoru bivše tvrtke Instalatera, veličine od oko 27 tisuća četvornih metara, izuzetno atraktivnom za stanogradnju.

Prema studiji koju je prije godinu i pol dana za bivšeg vlasnika Instalatera napravio arhitektonski ured Randić-Turato, a temeljem te studije u međuvremenu su napravljene izmjene u GUP-u, na toj lokaciji je umjesto industrijsko-servisne predviđena stambeno-poslovna zona. Planirala se gradnja četiri viša objekta, odnosno nebodera s tri etaže suterenskih garaža površine od 14 tisuća četvornih metara, prizemljem predviđenim za poslovne prostore veličine 4 i pol tisuće četvornih metara te još deset etaža za stanove s 24 tisuće četvornih metara.

Pored toga, planirala se gradnja još jednog nižeg objekta u smjeru prema groblju Kozala te raznih drugih sadržaja, poput vrtića i sportskih igrališta. Gradnja nebodera na toj lokaciji smatra se sasvim logičnom i opravdanom, s obzirom da je to područje smješteno u usjeku. Upravo kako bi se u višim katovima novoizgrađenih objekata dobila prirodna svjetlost, prema GUP-u je planirana izgradnja nebodera.

Nakon što je zagrebački Energoplan za 3,7 milijuna eura kupio Instalater, novu studiju je napravio zagrebački projektantski ured Urbane tehnike, iz kojeg kažu da je viša gradnja na toj lokaciji potrebna kako bi se objekti svojom visinom izdignuli iz rupe u kojoj se nalaze i tako omogućili bolju osunčanost budućim stanarima. U Urbanim tehnikama kažu da je po GUP-u Grada Rijeke za tu lokaciju potrebna izrada Detaljnog plana uređenja, a oni kao projektanti cijeli prostor zamišljaju kao stambeno-poslovnu zonu s dosta javnih sadržaja, javnim trgom i šetnicom te nekoliko viših stambeno-poslovnih objekata.

Voditelj investicijskih projekata Energoplana u Zagrebu Kristina Cencelj kaže da je njihov plan – no to će se, dodaje, regulirati kroz DPU i uz dogovore s Gradom Rijekom – uz spomenute objekte izgraditi i četiri etaže garaža za buduće stanare i korisnike poslovnih prostora ispod nivoa pristupne ulice Petra Kobeka. Kako je područje oko »eševa« deficitarno s parkirališnim prostorima, dio parkirališnih-garažnih mjesta ponudit će se stanarima okolnih objekata. Zanimljivo je da je tvrtka Energoplan preko agencije Puls provela anketu među Riječanima kako bi saznala želje i potrebe potencijalih kupaca, njihov interes za kupnju stana na toj lokaciji, kako bi stanovi trebali izgledati i na koji način bi ih plaćali. Anketa je pokazala da postoji velik interes za tu zonu.

Pročelnik odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca kaže da za područje bivšeg Instalatera koje je kupio Energoplan treba napraviti Detaljni plan uređenja, ali tek kada se između Grada i investitora riješe određena otvorena pitanja.

– Postoje dva pitanja oko kojih se Grad i investitor slažu: prvo, GUP je prejudicirao, a investitor se s time slaže, da se na istočnom dijelu tog područja napravi novi vrtić, koji bi zamijenio postojeći između »eševa«. Drugo, slažemo se i oko garaža za to područje, odnosno suglasni smo da se izgradi veći broj parkirnih mjesta od onih koji trebaju za objekte koji se misle graditi, tako da ostatak na određeni način mogu koristiti i stanovnici »eševa«. Garaže bi bile nadzemne, a u naravi bi dosegle razinu ceste ispod »eševa« odakle bi se u njih i ulazilo, kaže Škunca.

S druge strane, između Grada i Energoplana postoje i neke točke prijepora: dok je investitor kroz studiju predvidio izgradnju tri nebodera od 12, 15 pa čak i do 17 etaža, a ispod njih još bi se nalazile troetažne ili četveroetažne garaže, što znači da je riječ o prilično pozamašnim objektima, Grad smatra da treba napraviti i veći broj nižih objekata, ali drugačijih, manjih dimenzija.

– Investitor kroz svoju studiju sugerira veći broj katova, očito želeći da barem jedna trećina svakog nebodera prelazi brijeg Belvedera i ima atraktivan pogled prema moru, no po nama takvi predimenzionirani objekti ipak nisu prihvatljivi, već smo za varijantu objekata s po osam, devet, deset etaža. U svakom slučaju, ova se otvorena pitanja prije izrade DPU-a moraju riješiti, dodaje Škunca. (Novi list)

Super novi projekti,samo da se ostvare :cheers:

^^Napokon novi neboderi u Rijeci :cheers::cheers:

Da,barem je Rijeka poznata po neboderima,šteta što su zaustavili izgradnju,recimo na Rujevici pogled s njih bi bio strašan :nuts::nuts:

evo još jedne dobre vijesti za Rijeku :cheers:
----------------------------------------------
ZA DESETAK DANA DOMAĆE TVRTKE ULAZE U POSAO IZGRADNJE DRUGOG TRAKA RIJEČKE ZAOBILAZNICE
Počinje gradnja tunela Katarina

Nedostajući trak najvažnije riječke prometnice gradit će Hidrolektra, Konstruktor, Viadukt i Strabag čija je ponuda bila vrijedna 620 milijuna kuna. Cesta će biti puštena u promet 1. srpnja 2009. godine

http://aycu22.webshots.com/image/37341/2002741024093355518_rs.jpg
Nova cijev tunela Katarina mora se što prije probiti da bi se moglo pristupiti gradnji mosta Rječina, najtežem objektu zaobilaznice – portal tunela Katarina i most Rječina


RIJEKA – Posao gradnje oko devet kilometara duge dionice riječke zaobilaznice između Diračja i Orehovice dobio je konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki u kojem se nalaze Hidrolektra, Konstruktor, Viadukt i Strabag, čija je ponuda, vrijedna nešto više od 620 milijuna kuna, na natječaju ocijenjena kao najpovoljnija. Prije nekoliko dana iz Društva Autocesta Rijeka – Zagreb poslana je u spomenute tvrtke obavijest da su dobile veliki posao u Rijeci, kojeg bi na terenu trebale započeti već za desetak dana i to uređenjem pristupnih gradilišnih puteva među kojima je najveći prioritet prilaz tunelu Katarina, koji se mora što brže probiti kako bi se moglo pristupiti mostu Rječina, najtežem objektu riječke obilaznice. Upravo ovih dana ARZ je praktično riješio pitanje financiranja gradnje nedostajuće trake riječke obilaznice, pa se neslužbeno doznaje da će kredit vrijedan oko 140 milijuna eura odobriti austrijska banka Dexia. Ta banka već je ugovorila sa ARZ-om kredit u iznosu od oko 200 milijuna eura, kojim je plaćena nepotrebno visoka cijena koncesijske naknade, što znači da se ARZ u svega nekoliko mjeseci zadužio za 340 milijuna eura, čime je definitivno poljuljana financijska stabilnost tvrtke.

Na rubu prometnog kolapsa

U ARZ-u je u posljednje vrijeme teško dobiti službene informacije o realizaciji projekta riječke obilaznice, pa se tako ne zna ni pod kojim su uvjetima ugovoreni krediti s bankom Dexia. Neslužbeno se tvrdi kako je riječ o najpovoljnijem kreditu kojeg je ARZ ikada dobio. Kako god bilo, nakon što je zaključen natječaj i riješen problem financiranja, više nema nikakvih dvojbi da će gradnja obilaznice između Diračja i Orehovice uistinu početi. To će se dogoditi punih dvadeset godina nakon što je ova cesta puštena u promet. U međuvremenu je upravo ta dionica postala najopterećenija u državi te je premašila godišnji prosjek od 30.000 vozila dnevno, što je posebno tijekom ljetnih mjeseci granica prometnog kolapsa.
Ugovor o gradnji tek treba biti potpisan s konzorcijem hrvatskih tvrtki, a to je po svemu sudeći sada sasvim izvjesno, jer do jučer kada je istjecao rok za žalbe, još uvijek nije stigla niti jedna žalba u ARZ.Nevjerovatno kratak rok gradnje i dalje ostaje na snazi, pa se tako i dalje službeno planira da će južni trak dionice Diračje-Orehovica biti pušten u promet 1. srpnja 2009. godine. To znači da se ukupno četiri tunela, dva vijadukta i jedan most s pripadajućom trasom moraju izgraditi za svega 17 mjeseci.

Nepristupačan kanjon Rječine

Zanimljivo je također da je kredit za projekt obilaznice daleko veći od ugovorenih građevinskih radova. Razlog je taj što dio ugovora sa hrvatskim konzorcijem neće biti opremanje dionice niti gradnja iznimno skupog zaštitnog zida od buke, čiji će zidovi biti visoki oko 5 metara, dok će ukupna dužina zidova biti gotovo 14 kilometara. ARZ je u suradnji s Brodarskim institutom pripremio opsežan projekt zaštitnih zidova od buke i zanimljivo je da je prezentaciju tog projekta za predstavnike stručnih službi Grada Rijeke od ARZ-a već zatražio riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel. To pitanje nikako nije i jedino na kojem zajedno rade predstavnici ARZ-a i Grada Rijeke. Prije nego što je gradnja uopće započela došlo je do određenih sukoba zbog zahtjeva ARZ-a da im se omogući gradnja pristupnih cesta prema temeljima mosta Rječina, koji se nalaze na izrazito nepristupačnom terenu u kanjonu Rječine. Grad Rijeka i Hrvatske vode nisu ARZ-u dali dozvolu za gradnju tih pristupnih cesta zbog zaštite obližnjih izvorišta pitke vode, pa su u ARZ-u na kraju morali odustati i izmijeniti prvotne planove. Na kraju je ostavljeno tvrtkama koje će graditi most Rječina da pronađu druge načine pristupa temeljima mosta, a to će vjerojatno biti moguće samo korištenjem masivnih dizalica, kojima će se spuštati građevinski materijal u ponor dubok oko 40 metara. Riječ je o tehnici građenja zbog koje će biti utrošeno više vremena, ali u ARZ-u ipak smatraju da se to može nadoknaditi bržom gradnjom konzole mosta Rječina.

Obersnel: Što prije završiti čvor Rujevica

Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel ističe kako nema službenih informacija od strane investitora o tome da je zaključen natječaj i dogovoren kredit, odnosno da gradnja obilaznice konačno počinje.
– Bit ću jako zadovoljan ako gradnja nedostajuće trake počne za 10 ili 30 dana, jer osobno već godinama ukazujem na taj problem. Nadam se da će biti poštovana predviđena dinamika gradnje, kao i da ćemo biti kontaktirani i informirani o zbivanjima posebno kad je riječ o zahvatima na dijelu dionice u blizini riječkog vodocrpilišta Zvir. U što kraćem roku potrebno je dovršiti čvor Rujevica kako bi se smanjio pritisak na priključcima prema mreži gradskih cesta. Kad je riječ o kreditnom opterećenju ARZ-a nemam posebnog komentara. Valjda Uprava ARZ-a zna što radi i ima uvida u to da se ti krediti mogu vraćati, zaključuje Obersnel.
(novi list)

:cheers::master::master:

A jesu navalili projekti ovih dana,samo da se šta i ostvari :banana::banana:

A jesu navalili projekti ovih dana,samo da se šta i ostvari :banana::banana:

:yes: :okay:

Novi neboderi na Rastočinama?

S druge strane, između Grada i Energoplana postoje i neke točke prijepora: dok je investitor kroz studiju predvidio izgradnju tri nebodera od 12, 15 pa čak i do 17 etaža, a ispod njih još bi se nalazile troetažne ili četveroetažne garaže, što znači da je riječ o prilično pozamašnim objektima, Grad smatra da treba napraviti i veći broj nižih objekata, ali drugačijih, manjih dimenzija.



Za grad koji posjeduje nekoliko tornjeva od 28 katova, ovim novinarima 17 katova upada u "čak" kategoriju... :hammer: :bash: :bash:

za ovaj tunel će bit jebeno, ne smiju ništa minirati (ili bar ne bi trebali), jer se u podnožju brda nalazi najveći riječki izvor pitke vode. kod zadnjeg miniranja su imali puno problema s mješanjem mulja u izvoru i voda je neko vrijeme bila neupotrebljiva za piće. sad se izvor razbistrio, ali nitko ne može sa sigurnošću tvrditi kako će daljnja miniranja djelovati na izvor. bit će zajebano.

:cheers::master::master:

potpis :master:

Rijeka i ovog ljeta bez Putničkog terminala

10 Jan 2008 - Vijesti

Niti nakon 20 mjeseci, koliko je proteklo od kada je Lučka uprava Rijeka zatražila građevinsku dozvolu za sanaciju obale Riječkog lukobrana, dozvola nije odobrena u Ministarstvu prostornog uređenja, što znači da zbog toga ni ovog ljeta nova zgrada riječkog putničkog terminala neće primati putnike, niti će Riječani dobiti novu i toliko dugo čekanu šetnicu na lukobranu. Ovaj porazni epilog priče o gradnji riječkog putničkog terminala (samo u zgradu i pristupni most investirano je više od 30 milijuna kuna) danas je sasvim izvjestan.

Naime, prema natječaju za sanaciju obale, koji je raspisala Lučka uprava, za gradnju je predviđen rok od 10 mjeseci. Natječaj je već proveden i posao je dobila tvrtka Pomgrad iz Splita, čija je ponuda za sanaciju obale vrijedna oko 30 milijuna kuna. Ugovor s Pomgradom je spreman, ali nije i potpisan jer se čeka građevinska dozvola. Tako je danas postalo sasvim jasno da novi riječki Pomorski putnički terminal neće biti spreman primiti brodove i putnike još barem 10 mjeseci.

Neugodna tema

Dragocjena građevinska dozvola za sanaciju obale u posljednjih nekoliko mjeseci postala je prilično neugodna tema za predstavnike Vlade i Lučke uprave. Naša redakcija uporno je postavljala pitanja u čemu je problem i kada će on biti riješen. Državni tajnik za more i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Branko Bačić o tome nije želio javno govoriti. Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Martina Matulović Dropulić odgovorila je prije nekoliko mjeseci da dozvola nije izdana jer nije priložena potpuna dokumentacija. Ministrica se pritom požalila i da svega pet ljudi u Ministarstvu radi na izdavanju građevinskih dozvola, kao i da se problem zapošljavanja većeg broja ljudi u navedenom poslu nije mogao riješiti jer se nitko ne javlja na konstantno raspisani natječaj Ministarstva.
Ono što ministrica nije željela reći odnosi se na provjerenu činjenicu da predmet riječkog Pomorskog putničkog terminala punih godinu dana uopće nije rješavan, jer nije bio prioritetan. Taj mali broj ljudi koji u Ministarstvu radi na dozvolama radio je neke druge, politički važnije projekte, kao što su dozvole za gradnju mosta Pelješac, koja je zahvaljujući tome pompozno mogla započeti neposredno prije izbora.

Takve informacije javno ne želi komentirati ni ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača koji će nakon izbora postati saborski zastupnik i vjerojatno se nalazi na odlasku iz Lučke uprave. Hlača kaže da je građevinska dozvola uistinu pitanje dana, ali isto tako ne može pobjeći od činjenice da je promašeno iduće ljeto i turistička sezona, kao i da se uređenje terminala i lukobrana nepotrebno odužilo.

U skladu s rokovima

– Mi jesmo željeli završiti taj posao za ovo ljeto, ali se ispostavilo da to zbog objektivnih razloga nije moguće. Ove godine ćemo urediti i otvoriti zgradu i lukobran. Pritom napominjem da i dalje jesmo u skladu s rokovima Rijeka Gateway projekta, koji teče do rujna 2009. godine. Cijelu proceduru odužili su posebni zahtjevi konzervatora, zbog kojih se u hodu morala mijenjati dokumentacija, pored čega je došlo i do povećanja cijene sanacije obale. Mi ćemo sada raspisati natječaj za koncesiju, a to nismo mogli učiniti dok precizno ne znamo rok dovršenja obale. Iako je zgrada izvana gotova, potrebno je još oko šest mjeseci za unutarnje uređenje. Zgrada će se koristiti vrlo brzo jer je upravo ovih dana stigla suvremena oprema za Lučki kontrolni centar i sada počinje instaliranje, ističe Hlača, uz zaključak da se zakonska procedura jednostavno morala poštovati, što znači da nije bilo moguće ranije dobiti građevinsku dozvolu.

Hlača pritom odbacuje tvrdnju da je kašnjenje uređenja Pomorskog putničkog terminala direktno njegova odgovornost i propust, iako priznaje da je možda bilo pogrešno istrčavanje s očito preambicioznim rokovima uređenja terminala.

Indirektno Hlača ipak ne može pobjeći od činjenice da nije mogao puno učiniti kako bi osigurao prioritet u rješavanju problema oko dozvole za sanaciju obale, što je porazno ne samo za ravnatelja Lučke uprave, već i budućeg saborskog zastupnika i sve utjecajnijeg predstavnika primorsko-goranskog HDZ-a. Ujedno je to još jedan u nizu pokazatelja lošeg tretmana Rijeke od uskoro bivše vlade. Ostaje tek vidjeti može li se tu nešto promijeniti u idućem mandatu jer usporenoj ili zaustavljenoj realizaciji Rijeka Gatewaya, nakon ceste D-404 i Zagrebačke obale, sada se mora pridodati i putnički terminal. (Novi list)

Riječki 'baby boom’ zbog alternativnih načina rađanja

08 Jan 2008 - Vijesti

Riječko je rodilište trojkama “zaključilo” 2007., ali i počelo 2008. godinu. Naime, trojke su rođene 31. prosinca, a već 4. siječnja na svijet su došle nove.

Lani je u tom rodilištu, prvi put nakon deset godina, rođeno više od 3000 beba, njih 3006, što je 153 više novorođenčadi nego godinu prije. Razlog tom malom “baby boomu” nije povećanje broja Riječana, nego dolazak rodilja iz cijele Hrvatske.

Posebno je zanimljivo to što dolazi sve više budućih majki iz Zagreba pa je tako Rijeka, zahvaljujući trudu liječnika, sestara i primalja, očito postala omiljeno mjesto za rađanje u našoj državi.

Branka Lučić, glavna sestra na Odjelu ginekologije, objašnjava da žene iz cijele države dolaze zbog brojnih alternativnih metoda rađanja koje nude budućim mamama.

- Prošle je godine u vodi obavljeno 90 poroda, a na stolčiću 124. Suprug je porodu prisustvovao u čak 38 posto slučajeva, a dosad je to bio slučaj kod 20 posto poroda - rekla je Branka Lučić.

Dodala je kako je prošle godine bilo i najviše blizanaca i trojki.

- Imali smo 49 blizanaca, a godinu prije 32. Lani su se pet puta rodile i trojke, a 2006. godine dva puta - napomenula je glavna sestra.

Uz porod na stolčiću (u gotovo čučećem stavu, nekada prirodnom položaju rađanja) te u kadi, u riječkom rodilištu rodilje na raspolaganju imaju i tzv. bezbolan porod uz epiduralnu anesteziju, što je koristilo 16 posto majki.

Već godinama provode i alternativni pristup trudnici i rađanju. Riječ je o sveobuhvatnom alternativnom programu kojim se, za razliku od klasičnoga gdje se svim rodiljama pristupa na isti način, svakoj budućoj majci pristupa individualno. Uvažavaju se želje rodilje, ali do onoga trenutka dok je sve u skladu s pravilima struke. (Jutarnji.hr)

Kružna pod staklenim krovom?

Riječki ekološki pokret danas je javnim glasilima odaslao prijedlog rješavanja problema buke koja dolazi iz kluba Palach. Buke koja smeta stanarima u okolnim zgradama, zbog čega klub ima ograničeno vrijeme rada, a time, dakako, ne može uspješno realizirati programe poslovanja.

Zbog prepoznatljivosti kluba i njegove vrijednosti u razvoju kulture mladih u Rijeci, a što je nemali broj puta potvrdila i gradska uprava, riječki ekolozi smatraju da bi se problem mogao riješiti postavljanjem stakleno-betonskog krova nad Kružnom ulicom u razini prvog kata. Stanari bi dobili lijepu terasu, glazbu i graju mladih ne bi čuli, a grad bi dobio zanimljivu natkrivenu ulicu.

S obzirom na konfiguraciju ulice i raspored zgrada, prijedlog se čini i lako izvedivim, pa preostaje pričekati reakcije iz Grada.

Izgradnja na Martinkovcu srušit će visoke cijene nekretnina u Rijeci


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nedavno je pokrenuo aktivnosti u smjeru novog modela stanogradnje
Kupnja krova nad glavom u Rijeci za mnoge predstavlja utrku u kojoj je izdržljivost ključna. Agencije redom nude gotovo identičnu ponudu, prodajne cijene uopće ne ovise o logičnim parametrima pa nije pretjerana ocjena da su cijene četvornog metra "neck to neck" bez obzira na zonu, kvalitetu građevine, pozicije ili katnosti, novogradnju ili starogradnju. Blizina parkirališta ili njegov nedostatak uopće nije kriterij kada se oglašavaju prodajne cijene, osim u luskuznim novogradnjama gdje su cijene iznad 2500 eura.
Jeftinija potkrovlja
Cijene kvadrata kreću se oko 2000 eura, i to je cijena koja se često nalazi u oglasnicima i veže se uz stanove koji se nalaze u tzv. starogradnjama kada se preračuna ukupni iznos, ali su na dobroj poziciji, blizu centra ili parkova. Naravno, to je ujedno redovna najniža cijena kvadrata garsonijera. Prodaju se i obiteljske kuće, no u manjem opsegu od stanova; kuća u širem centru sa dva stana i tri poslovna prostora, ukupno oko 300 m2, prodaje se za 500.000 eura. Starije kuće manje kvadrature, prizemnice za renovaciju, cijene se na istom lokalitetu oko 135.000 eura. Vrlo se rijetko može pronaći stan koji je u startu markiran nižom prodajnom cijenom po kvadratu, osim ako se oglašavaju stanovi veći od sto kvadrata. Nešto su jeftiniji stanovi u potkrovljima, no rijetko, ali i stanovi u prigradskim novogradnjama. Predstavnici jedne od renomiranijih agencija za prodaju nekretnina u Rijeci nedavno su izjavili da su prodajne cijene nekretnina u Rijeci prenapuhane te da prodavatelji "bildaju" cijenu i do 20 posto od početne. To je jedan od razloga zbog kojeg je došlo do stagnacije u dinamici posla s nekretninama, tvrde pojedini agenti za prodaju nekretnina. Najave gradnje novih stanova, po riječkom modelu stanogradnje, vjerojatno će pridonijeti korekciji cijena nekretnina na niže, a lako je moguće da se zbog najava gradnje oko ukupno tisuću novih stanova u gradu stagnacija u prometu nekretninama još produbi.

Novi projekt
Usto izmjene GUP-a dopustile su gradnju više od pet katova, što je do sada bilo propis, pa je cijela jedna zona iznad centra, u Rastočinama, planirana za stambene visoke novogradnje s poslovnim prostorima i garaže. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nedavno je pokrenuo aktivnosti u smjeru novog modela stanogradnje: model uključuje gradnju na zemljištu u vlasništvu grada, izbor najpovoljnijeg izvođača radova te komercijalnu banku koja će ponuditi najjeftiniji kapital u praćenju. Očekivanja i najave su da bi kvadrat po ovom modelu stajao između 1200-1300 eura. "Na Martinkovcu grad posjeduje 20.000 četvornih metara i iako se ovaj model inicijalno nije odnosio na to zemljište, nije isključeno da ćemo ga primijeniti u toj zoni za koju se upravo izrađuje DPU. On će propisati koliko se zgrada i kakvih ondje može izgraditi", navodi Obersnel. Obersnel zaključuje da će nova praksa utjecati na kreiranje tržišnih cijena u prometu nekretninama, a istodobno stanovi čiju gradnju inicira grad, iako jeftiniji, donijet će profit gradu.


Uskoro stanovi za 800 eura po kvadratu
Grad Rijeka najavio je gradnju novih 300 stanova na području Škurinjskog plasa, koji će biti situirani u 13 višestambenih zgrada, no najvažnije je da će prodajna cijena četvornog metra iznositi oko 800 eura po kvadratu. Izgradit će se još 124 stana na Rujevici, a slijedi i početak gradnje još 80 stanova, plus drugih 80 na Drenovi.

Raste ponuda luksuznih stanova u gradu



U centru Rijeke niču zgrade s luksuznim stanovima, od kojih se većina proda čim se postave temelji. Kupci su sportske zvijezde, ruski biznismeni te bogati Riječani kojima je to dobro ulaganje.

Poslovno-stambeni kompleks Zagrad tvrtke Austrograd u samom središtu Rijeke između zgrade Teatra Fenice i Ulice Pomerio dobio je uporabnu dozvolu prije mjesec dana. Riječ je o zasada najvećoj novogradnji u centru s luksuznim stanovima na idealnoj poziciji, na minutu hoda od samog Korza, ali ipak izvan gradske vreve.

Kupnja ‘na neviđeno’

Već na temelju nacrta, unaprijed je bio prodan dio stanova i poslovnih prostora, a na tržištu je ostalo još oko četrdeset posto kapaciteta čitavog kompleksa. Kako su nam potvrdili u Austrogradu, dobar dio kupaca “na neviđeno” ruski su poslovni ljudi koji su kupili i stanove i urede za svoja poduzeća. Ranom kupnjom su uštedjeli, jer je cijena tada bila 2500 eura po četvornom metru, a sada se popela na 2800.

Kompleks se sastoji od četiri poslovno-stambena objekta, a ukupna je površina oko 13 tisuća četvornih metara. Objekti formiraju potpuno novu gradsku ulicu koja je već dobila ime Prolaz Marije Krucifiksa Kozulić, a prodaje se još manje od 20 od ukupno 40 sagrađenih stanova, kao i manje od pola od ukupno 40 uredskih prostora. Ulica se nadovezuje na stepenice koje se spuštaju kraj bivšeg kina Teatro Fenice, a na sjevernoj strani izlazi na Pomerio.

Luksuzni stanovi su na četvrtom i petom katu dvije peterokatnice prema Teatru Fenice, odnosno u trokatnicama prema Pomeriju. Na krovu su vrtovi, zamišljeni kao prava mala oaza mira u prenapučenom gradskom središtu.

U stanove koji su na četvrtom i petom katu dvije južne zgrade ulazi se preko krova, a dio ih ima izlaz u vrt. Dio stanova ima balkon, a ovisno o položaju, pogled “puca” prema Pomeriju i zgradi samostana časnih sestara ili prema jugu, preko gradskih krovova skroz do mora i riječke luke. Naravno, budući da zgrade nisu pretjerano visoke, pogled nije panoramski i ne vidi se cijeli kvarnerski zaljev, što bi mogao biti “minus” kod ljubitelja luksuza.

Posebna su priča dvoetažni stanovi na vrhu zgrada koji su previđeni da na donjem katu bude poslovni prostor, a na gornjem stan. Takvi stanovi idealni su za, primjerice, odvjetnički ured, a na tržištu su ostala još samo dva, jedan površine 130 i drugi od 155 četvornih metara.

Sve su zgrade priključene na gradski plin, a kompleks je pod 24-satnim nadzorom zaštitara i kamere su postavljene na “strateška mjesta” kod ulaza. Kompleks se nalazi iznad Zagradove garaže koja je otvorena pred više od dvije godine, a vlasnici mogu u najam uzeti parkirno mjesto. Valja napomenuti i da su zgrade liftom povezane s garažom.

Objekte je u svojem karakterističnom stilu kreirao arhitektonski dvojac Randić-Turato. Fasade dijelova zgrada gdje se nalaze stanovi crvene su boje, dok kod uredskih prostora prevladavaju staklo i sivi tonovi. Investitor je tvrtka Austrograd, a kompleks je zajedno s garažom “težak” oko 30 milijuna eura.

Kompleks Zagrad u središtu Rijeke ima vrtove na krovovima, s kojih se preko gradskih krovova pogled pruža do mora Dvoetažni stanovi u Zagradu imaju poslovni prostor u donjoj i stambeni u gornjoj etaži

‘Pametni’ stanovi

Zagrad nije jedina luksuzna novogradnja u strogom centru Rijeke - na istočnom kraju Korza kod Agatićeve ulice već “niče” stambeni kompleks koji grade riječki poduzetnik Zoran Maržić i Splićanin Željko Kerum. Riječ je o najluksuznijem stambenom objektu koji se trenutačno gradi u Rijeci, sa 16 “pametnih” stanova koji su već nakon što su postavljeni temelji gotovo u potpunosti rasprodani. Cijena kvadrata u toj zgradi kreće se od 2350 do 2600 eura plus PDV. Peti je kat vjerojatno kat s najviše sportskih zvijezda u istoj zgradi u Hrvatskoj - tamo su stanove kupili bivša skijašica Janica Kostelić, tenisač Ivan Ljubičić i nogometaš talijanskog prvoligaša Parme Igor Budan. Radi se, naravno, o najboljim i najatraktivnijim stanovima u zgradi, a Janičin je stan od 144 četvorna metra stajao oko 3 milijuna kuna.

Problem Towera

Ostali kupci su uglavnom imućni Riječani koji su stanove kupili kao investiciju, a ne kao prostor za stanovanje. Sustav inteligentnih stanova, odnosno automatizirano upravljanje osnovnim funkcijama kao što su grijanje ili hlađenje, luksuzna je novotarija u Hrvatskoj, a zgrada će imati i svojeg portira, kao i garažu za sve vlasnike stanova. I ovdje su investitori išli na prokušani arhitektonski dvojac Randić-Turato koji su autori projekta.

Činjenica da su stanovi u Agatićevoj prodani već “na neviđeno” pokazuje da interes za luksuznim novogradnjama u Rijeci itekako postoji. U tom svijetlu pomalo čudi podatak da u Toweru na Pećinama, gdje se također grade luksuzni stanovi, za sada nije prodan nijedan. Investitori su u tornju najvećeg hrvatskog shopping centra počeli graditi velike stanove od više od 100 četvornih metara, no zbog malog interesa projekti se mijenjaju pa će se ipak graditi manji stanovi.

Izraelci osvajaju najatraktivniji riječki građevinski prostor


Na području Turan, koje se nalazi iznad Bivija, riječka tvrtka »Kostabela« u vlasništvu izraelskog investitora Ronalda Aviva u posljednjih nekoliko mjeseci otkupila je terene površine preko 20 tisuća četvornih metara.

Kako saznaje Novi list, plan je »Kostabele« daljnjim otkupom od domaćih ljudi, s kojima se kontinuirano pregovara, u svoje vlasništvo objediniti oko 100 tisuća četvornih metara zemljišta, pri čemu trenutno postoji problem neusklađenosti katastarskih i gruntovnih knjiga na tom području.

Cijela ta zona, koja se prostire od Doma umirovljenika prema cesti koja vodi u smjeru Matulja, pokriva površinu od 70 hektara, odnosno 700 tisuća četvornih metara.

Prema nedavno donesenom Generalnom urbanističkom planu Grada Rijeke, riječ je o novom i golemom, u Rijeci i okolici trenutno jednom od najvećih i najatraktivnijih građevinskih područja. Uz zonu na Martinkovcu, gdje je također GUP-om predviđena kvalitetnija stanogradnja, zona na Biviju, obzirom na blizinu mora, glavnih prometnica i odličan pogled, zasigurno je najbolja moguća za, kako se planira, rezidencijalnu gradnju.

Izraelski investitor Ronald Aviv, neslužbeno smo saznali, želio bi graditi kvalitetne i suvremene stanove u objektima koji bi se sastojali samo od prizemlja i dva kata, no detalja o gradnji, broju kuća i stanova te cijenama još uvijek nema.

Budući da je za cijelo područje od 700 tisuća četvornih metara Generalnim urbanističkim planom predviđena izrada Urbanističkog plana uređenja te da Gradu Rijeci trenutno nije prioritet da ga sam napravi ili financira, saznali smo da postoji mogućnost da taj plan u dogovoru s Gradom financira upravo Avivova tvrtka »Kostabela«. Prema neslužbenim procjenama, Grad bi se sa time mogao složiti ukoliko »Kostabela« otkupom od preko 60 tisuća četvornih metara na tom području dokaže da je ozbiljan investitor. Sama izrada UPU-u, obzirom da se radi o području od čak 700 četvornih metara, mogla bi iznositi i do 2 milijuna eura.

Neizgrađeno, atraktivno područje

GUP-om Grada Rijeke područje od 700 tisuća četvornih metara oko Bivija i Costabelle ušlo je u građevinsku zonu koja s istočne strane počinje od Doma umirovljenika, sa sjeverne prolazi neposredno ispod brze ceste za Učku, a s južne prati cestu koja od riječkog zavoja vodi prema Matuljima, ali samo do sredine Ljubljanske ulice. To je područje, osim nekoliko obiteljskih kuća, uglavnom neizgrađeno. Početna, južna točka terena koje je kupila Avivova tvrtka »Kostabela« je kod gumiservisa »Kajba«, gdje je nekada bila prva lokacija poslije nadaleko poznatog ribljeg restorana »Bevanda«. Neslužbeno saznajemo kako je 200 eura prosječna cijena četvornog metra po kojoj »Kostabela« otkupljuje terene na Turanu, a to je pak cijena približno ista onoj po kojoj »Martinkovac-gradnja« i GP Krk na Martinkovcu (gdje se planira gradnja preko tisuću stanova za milijardu kuna), također otkupljuju zemljišta. (Novi list)

Jesu zaredali s tim projektima,svaki dan nešto novo :banana::banana:
Samo da se barem 40% toga ostvari.....

Jesu zaredali s tim projektima,svaki dan nešto novo :banana::banana:
Samo da se barem 40% toga ostvari.....

Osatvariti će se sve to, a i 150% više od toga. Hrvatska je sada jednostavno u takvoj situaciji, ulazak u EU, NATO - jedna od najatraktivnijih zemalja trenutno u Europi za ulaganje i posao.

Sada se hvataju polazne pozicije na tržištu.

:cheers:

Kažem da bi bilo lijepo,ali poučen sa mnogim projektima koji zapinju u Rijeci nisam baš neki optimist:ohno:

Kažem da bi bilo lijepo,ali poučen sa mnogim projektima koji zapinju u Rijeci nisam baš neki optimist:ohno:

slažem se u potpunosti... svaki veći projekt prvo treba čekati da se počne graditi, pa da se nastavi graditi,pa da se uredi,pa da se završi... ali ni tu ne prestaje priča- onda još treba čekati da se dobije uporabna dozvola. ukratko- nešto što bi u Zg-u trajalo 2 godine, u Rijeci traje 5:bash:

kao npr:
-tower kad se izgradio nije imao ventilaciju kako treba (nisam siguran ni da danas ima), a neke trgovine su u startu odmah zatvorene
-famozna veletržnica ribe koja ni dan danas ne posluje uopće (fali neka dozvola od ministarstva)
-putnički terminal na lukobranu koji će više od godinu dana zjapiti prazan i neupotrebljiv (opet se papiri čekaju iz zg-a)
-zaobilaznica za koju se već 100 godina rade pripremni radovi (nekakva dokumentacija i slično - ukratko mazanje očiju)
itd.

slobodno nastavite popis, siguran sam da ima još toga

D-403 tj tunel kroz Pećine nikako da se dogovore HŽ i HC :lol:

A novi kontejnerski terminal na zagrebačkoj obali,prije dvije godine svećano otvoreni radovi i ama baš ništa:nuts:

Nastavlja se investicija u gradske prometnice


U konferencijskoj sali Transadrie s početkom u 11 sati održat će se prezentacija izdanja korporativnih obveznica Rijeka prometa d.d., u iznosu od 192 milijuna kuna, kojim se nastavlja velik investicijski ciklus u gradnju gradskih prometnica i garažnih prostora na području grada Rijeke.

Zajednički agenti izdanja i agenti uvrštenja obveznica za Zagrebačku burzu jesu Erste & Steiermärkische bank d.d. i Privredna banka Zagreb d.d.

Izdanje korporativnih obveznica Rijeka prometa d.d. predstavit će gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, Nikola Modrić, direktor Rijeka promet d.d te Goran Kursan, direktor Direkcije tržišta kapitala u Privrednoj banci Zagreb d.d u ime obiju banaka agenata i pokrovitelja izdanja korporativnih obveznica.

Nova privremena prometna regulacija


Kao što je i najavljeno u subotu je za sav promet zatvorena Ulica Franje Račkoga, a na snagu je stupila i nova privremena prometna regulacija. Drugim riječima, tijekom idućih šest mjeseci, koliko će naime biti zabranjem promet od Orehovice do Školjića, a zbog izgradnje kanalizacijskog kolektora, kao alternativni pravci koriste se iz smjera Grobnika ulice Kačjak, Tome Strižića i Kumičićeva ulica, ili autocestom Zagreb-Rijeka preko čvora Čavle, čvor Orehovica, čvor Draga, Zdravka Kučića, Brdo te Kvaternikova. Zapadni alternativni pravci dolaska u Rijeku i odlaska iz grada su preko čvorova Škurinje i Diračje.

Kontrola zabrane parkiranja provodit će se u Ulici Tome Strižića (od križanja s Ulicom S. Krautzeka do ulaska u bolnicu) i Strossmayerovoj ulici (od Piramide do Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku). Uspostavljene su i privremene trase javnog prigradskog prometa za linije 12, 13, 14, 15 i 16, odnosno Delta-Piramida-Kumičićeva-Tome Strižića-Kačjak-Donja Orehovica i dalje redovnom trasom, a u povratku Donja Orehovica-Kačjak-Tome Strižića-Kumičićeva-Strossmayerova-Fiumara-Delta, te nova privremena stajališta: u polasku Piramida i Sušačka bolnica, a u povratku Sušačka bolnica i Sušački neboder (Strossmayerova). (Novi list)

zagrad smo čekali 9 godina, wtc 20(ako ne i više) godina, autocestu zg-ri još uvijek čekamo,zaobilaznicu još uvijek čekamo, putnički terminal još uvijek čekamo, dvorana se tek sad počela graditi, a tko zna koliko će to trajati... :toilet:

192 milijuna kuna za riječke ceste i garaže

Korporativne obveznice Rijeka prometa za infrastrukturu

RIJEKA - Cesta preko Srdoča do Kastva, zatim cesta od Rujevice do Marinića, Ulica Ivana Plavla II. koja će spojiti istočnu i zapadnu gradsku prometnu mrežu, tunelski priključak s ceste D404 na Tower centar te garaža Zagrad B na prostoru bivše Autotransove garaže i priprema za garažu u sklopu novog autobusnog terminala na Zapadnoj Žabici riječki su projekti čija realizacija uskoro kreće, a financirat će se izdavanjem korporativnih obveznica gradskog prometnog poduzeća Rijeka promet.

Rijeka promet, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Rijeke, u srijedu u 11 sati otvorit će knjigu upisa izdanja 10-godišnjih amortizirajućih obveznica u iznosu od 192 milijuna kuna. Obveznice će se izdati 25. siječnja, knjiga upisa ostat će otvorena do 23. siječnja u 15 sati, a bit će uvrštene na Zagrebačku burzu gdje će se njima i trgovati na sekundarnom tržištu.

Naime, u razvojnim smjernicama Grada Rijeke prioritet je “raspetljavanje riječkog prometnog čvora”, odnosno gradnja prometne infrastrukture, a cijeli investicijski ciklus “težak” je 286 milijuna kuna. Kako je tvrtka Rijeka promet prije godinu dana već izdala komercijalni zapis u iznosu od 40 milijuna kuna, dio sredstava od obveznica iskoristit će se za njegovo“prebijanje”.

Zajednički Agenti izdanja i uvrštenja obveznica na burzu su Erste banka i Privredna banka.

Grad Rijeka obvezao se osigurati Rijeka prometu prihode na dostatnoj razini za pokivanje svih troškova, a izdavatelj obveznica do njihova dospijeća neće iz društva isplaćivati ostvarenu dobit.

Na današnjem predstavljanju ovog projekta riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je zbog restriktivne politike Vlade ograničeno zaduženje jedinica lokalne samouprave pa je tako Grad Rijeka prisiljen pronalaziti nove načine financiranja svojih projekata, u što mora uključiti veći broj ljudi i subjekata. Sve to pak dovodi i do usporavanja, ali i poskupljuje investicije jer je cijena kapitala u Hrvatskoj bila povoljnija prije godinu ili dvije.

Inače, Grad Rijeka je već izdao dvije tranše minicipalnih obveznica, u planu je i treća, a tim se sredstvima financira gradnja novih riječkih bazena na Kantiridi.

Početak gradnje

- garaža novog kolodvora (1000 mjesta)- 2009.

- garaža Zagrad B (308 mjesta) - 2. tromjesečje 2008.

- ulica Ivana Pavla II. - 2. tromjesečje 2008.

- cesta na Srdočima - do kraja 2008.

^^zanimljivo je kako strateški naglase početak gradnje, a kad će se i oće li se završit, nije bitno

Predrag Blečić: Građevinski lobi mijenja demografsku strukturu grada



Tajnik Liste za Rijeku i vijećnik Mjesnog odbora Srdoči Predrag Blečić reagirao je na najave gradnje najvećeg stambenog naselja u Hrvatskoj koje se planira na prostoru Martinkovca.

Prema Blečiću, sama izrada GUP-a za područje MO Srdoči bila je popraćena nizom kontroverzi a njegovo samo donošenje popraćeno je pravnom farsom u korist građevinskoga lobija, u ovom slučaju u korist GP Krka.

- Zakon o prostornom planiranju navodi da se planiranja u prostoru provode radi potreba stanovništva i razvojnih projekata jedinice lokalne samouprave, pri tome jasno vodeći brigu o maksimalnoj zaštiti prirodnih resursa promatranoga prostora, kao i važećim ekološkim standardima.
U ovom slučaju niti su postojale potrebe građana a nitko pametan od strane gradske uprave sigurno ne bi mogao obrazložiti što je u konkretnom slučaju za grada Rijeku osim punjenja gradskog proračuna po osnovi komunalne naknade razvojno, da ne govorim o očuvanju prirode i poštivanju ekoloških standarda.

Intenzivna izgradnja naselja Srdoči započela je 1978. godine i nastavljena izgradnjom naselja Blečići. No, Grad Rijeka ovako intenzivnu gradnju nije pratio i infrastrukturno.
- Danas imamo katastrofalnu situaciju da u 21. stoljeću preko dvadeset izgrađenih višestambenih jedinica od cca 160 stanova nema izgrađen kanalizacijski sustav a većina niti uređene prilazne prometnice do svojih objekata.

Lista za Rijeku je na području MO Srdoči provela malu anketu među građanima koji su kupili stanove u novosagrađenim višestambenim jedinicama na Srdočima i utvrdila da je na 100 ispitanika samo 34 onih koji su i do sada živjeli na području županije Primorsko-goranske, dok je 66 građana prije kupnje stana živjelo izvan područja naše županije. Iako je anketa rađena na malom uzorku ispitanika, u stranci rezultate ocjenjuju poražavajućim budući da govori kako Grad prostorno planiranje nije radio za potrebe građana Rijeke.

Nekontrolirana stanogradnja imat će i ima veliki utjecaj na kvalitetu života na području Srdoča, ali i Grada Kastva za koje Blečić tvrdi kako imaju razloga za zabrinutost tim više što najava velikog projekta stanogradnje ima velike šanse da se i ostvari i to vrlo kratkom roku.
- Rijeka bi zbog nekontrolirane stanogradnje mogla doći u poziciju u kojoj se danas našlo Viškovo, a Martinkovac postati novo Škurinje.

Zbog prometnog kolapsa na tom području gradu je već dostavljen prijedlog za hitno rješenje prometnica za područje MO Srdoči iz studenoga 2007.godine, po Vijeću MO Srdoči. Ovaj prijedlog se nastavlja na elaborat IGH iz Rijeke, a u njemu stoji zaključak prema kojem su planovi koje je donosio Grad Rijeka obrađivani i promatrani parcijalno što je uzrokovalo kronično začepljenje prometa na tom dijelu grada.

Iako je taj prijedlog dostavljen na sedam adresa, do današnjeg dana nitko iz odjela Gradske uprave za komunalni sustav, urbanizam, Rijeka prometa i drugih institucija nije dostavio niti potvrdu da su prijedlog zaprimili.

Prema Blečićevim riječima, Lista za Rijeku će iz tog razloga predložiti moratorij na bilo kakvu daljnju gradnju na tom području, barem do okončanja izgradnje prometne infrastrukture.

Počeli pravi iskopi na dvorani na Zametu :banana::banana::banana::):cheers:^^^^


http://img204.imageshack.us/img204/6176/dsc091641ts9.jpg


http://img204.imageshack.us/img204/3028/dsc091651cf8.jpg

Hvala na slikama Gorg.

Nism znao da je u RI donesen moratorij na visoke zgrade.Da li je negdje u novom urbanistickom planu predvideno podrucje gdje ce biti dozvoljena gradnja nebodera(pretezno mislim na poslovne)
Koje podrucje bi bilo najbolje za to,tj gdje bi najbolje pristajao skup nebodera?
Svaki prijedlog i misljenje je dobrodoslo :)

moje misljenje je da bi se neboderi mogli graditi u bilo kojem dijelu grada jer skoro svaki kvart u Rijeci ima barem 3-4 nebodera. tako bi se dobio odlican skyline

koja zgrada je wtc?

ova zgrada
http://i22.tinypic.com/2v0jt4x.jpg
kad smo vec kod toga- primjecuje li netko slicnost sa zgradom wtc-a ljubljana(ili bar tako kaze na google-u)
http://www.randburg.com/si/gif/wtc_3.jpg

a taj neboder od tower centra, da baš su slični:)

Počeli pravi iskopi na dvorani na Zametu :banana::banana::banana::):cheers:^^^^

krenulo je, krenulo :banana::banana:

moje misljenje je da bi se neboderi mogli graditi u bilo kojem dijelu grada jer skoro svaki kvart u Rijeci ima barem 3-4 nebodera. tako bi se dobio odlican skyline


OK. Ali ja sam mislio na neko novo podrucje koje bi bilo predvideno samo za poslovnjake(sa vise katova)-formiranje nove zone.Nisam bas siguran da bi dobro pristajali ovi dotrajali stambeni neboderi sa novim poslovnim.Koliko ja znam nesto tako je predvideno na Rujevici ,samo ne znam kolika ce bit dozvoljena max spratnost

istina, ali da se ovi "bolno" dotrajali neboderi obnove i prefarbaju, sasvim bi solidno izgledalo. Pogledaj hong kong- on na nekim mjestima ima takav mix nebodera i ne izgleda užasno kao što zvuči

problem je u tom što mislim da jedino zagreb u hrvatskoj ima realnu potrebu za poslovnim neboderima, mozda split koji, rijeka 1-2...

a po cemu se to da zakljuciti? mislim da upravo zagreb nema potrebe za time. Grad je širok- imaju mjesta za nove zgrade gdje god žele. Rijeka je nagurana sama u sebe i mislim da je upravo tu potreba za neboderima najveća

H. K. je zakon .Bio ja tamo. Novi dio (na otoku) je krcat neboderima(meni je jaci neko N.Y.).Stambene zone su malo van tog dijela.Neboderi za stanovanje su slicni onima u Ri samo imaju po 40-50 katova i nisu derutni.

Rijeka treba par poslovnjaka.Obicno kad si nekoga pitao sto mu prvo padne na pamet kad se spomene RI ,kazao bi neboderi(uglavnom u negativniom kontekstu zato sto su derutni socijalisticki tipa).Nadam se da ce se se to promjeniti u buducnosti i da ce de neboderi(naravno ako se budu gradili novi i obnovili postojeci) spominjati u pozitivnom kontekstu i postati dio identiteta nove razvijene Rijeke.Samo treba odabrati pravu lokaciju.

a po cemu se to da zakljuciti? mislim da upravo zagreb nema potrebe za time. Grad je širok- imaju mjesta za nove zgrade gdje god žele. Rijeka je nagurana sama u sebe i mislim da je upravo tu potreba za neboderima najveća

Slazem se s tobom, Ri je radi ogranicenja prostora isla u vis i vjerojatno ce dalje ici.Nije badava najgusce naseljen grad na ovim prostorima.
ZG treba isto nebodere ali radi sasvim drugog razloga nego RI, ipak su tamo sve glavne kompanije i najvise se vrti novca ,prestiž je u pitanju :)

Da se zaključit po tome što nitko neradi takve nebodere upravo iz razloga jer nema poterebe realne za njima, što misliš kako bi rijeka napunila poslovne prostore 5 nebodera od 20-30 katova???

Da se zaključit po tome što nitko neradi takve nebodere upravo iz razloga jer nema poterebe realne za njima, što misliš kako bi rijeka napunila poslovne prostore 5 nebodera od 20-30 katova???

Ej nemoj podcjenjivati Rijeku :bash::guns1::gunz::horse:

Fakultet za menadžment u Iki dobiva mini kampus

RIJEKA - Bude li sve po planu, 2010. godine opatijski Fakultet za turistički i hotelski menadžment imat će mini kampus za smještaj studenata, studentski restoran, ali i mali hotel u kojem će budući hotelijeri moći steći i praktično znanje.

Sve to u konačnici će stajati oko 15 milijuna eura, a danas je potpisan i ugovor kojim Primorsko-goranska županija fakultetu daje 700 tisuća kuna potrebnih za izradu projekta i planova za gradnju. Riječko Sveučilište, pod koje spada opatijski fakultet, izdvojit će 1,5 milijuna kuna za projekte, a tražit će se i sredstva od Ministarstva obrazovanja.

Fakultet za turistički i hotelijerski menadžment u Iki ima ambiciju postati edukacijski centar za turizam, hotelijerstvo i održivi razvoj za srednju Europu u kojem će se realizirati studijski programi svih razina, posebno usmjereni na turizam i hotelijerstvo te programi cijeloživotnog obrazovanja, ali i znanstvenih istraživanja.

Za sve to potrebno je i širenje kapaciteta fakulteta te osiguranje smještaja za studente u Opatiji. Naime, u lipnju kada počinje turistička sezona, velik broj studenata mora iseliti iz privatnog smještaja na opatijskom području i svoja mjesta “prepustiti” turistima, a upravo u to vrijeme počinju i ispitni rokovi.

Mini kampus bit će iznad zgrade fakulteta, sa sjeverne strane glavne prometnice u Iki, imat će 300 ležaja za studente te sto za srednjoškolce, a uz njega će biti i objekt za prehranu studenata. U drugoj fazi napravit će se hotel-radionica za praktični dio nastave. Što se tiče “radnog” prostora fakulteta, dekan Zoran Ivanović kaže kako je cilj sa sadašnjih 550 stolica doći na 1500 te povećati broj internetskih priključaka sa 80 na 500.

Inače, zemljište na koje će se širiti fakultet je većim dijelom u vlasništvu Grada Opatije koji ga je prepustio Sveučilištu, a manji dio u vlasništvu Crkve s kojom je isto postignut dogovor. S Crkvom je riješeno i pitanje zgrade u kojoj je sada fakultet, riječ je o nekretnini oduzetoj Crkvi, a na koju je, kao i na ostale oduzete nekretnine, dobila pravo povrata.

Tako će uskoro biti potpisan sporazum prema kojem će Crkva dobiti zgradu Filozofskog fakulteta na riječkom Belvederu nakon što se ta ustanova preseli u trsatski kampus, a Sveučilištu će zauzvrat prepustiti zgradu hotelijerskog fakulteta. Inače, Opatija uz fakultet koji obrazuje kadar u turizmu ima i srednju školu za taj kadar, pa je tako i svojevrsni centar edukacije u turizmu.

ne podcijenjivam , ozbiljno samo pokušavam realno sagledat stvari..jel ti realno misliš da rijeci fali 500tinjak poslovnih prostora?

Većina firmi iz Rijeke je bazirana upravo u predgradju, u prizemljima osobnih kuća(ili u cijelim kućama) upravo iz razloga što nema dovoljno poslovnih prostora.Samo naselje Srdoči su KRCATI takvim firmama(moj brat radi u jednoj koja je bazirana u prizemlju obiteljske kuće i okruženi su sličnim obiteljskim kućama koje također u sebi imaju bazirane firme), a ista je situacija na Drenovi,Matuljima,Kastvu itd. Kad se otvori Tower i Zagrad za poslovne prostore, može se očekivati da će vrlo brzo biti popunjeni. Tako da tih 4-5 poslovnih nebodera bi zapravo jako dobro došlo

A još ljepše bi ih bilo za vidjeti:nuts:

Da se zaključit po tome što nitko neradi takve nebodere upravo iz razloga jer nema poterebe realne za njima, što misliš kako bi rijeka napunila poslovne prostore 5 nebodera od 20-30 katova???

Rijeka je u bivsoj Jugi poslje ZG i LJ bila najjaci grad po privredi.Tu je bilo mac poznatih firmi ne samo u ondasnjoj SFRJ nego i sire(zato su se igradili stambeni neboderi jer je priliv stanovnistva bio jako velik).Danas je vecina njih propala a zamjenili su ih mali obrti.Nazalost sve velike kompanije poput INE i jos nekih imaju srediste u ZG pa tamo i grade svoje poslovne zgrade.
Nadajmo se da ce se to uskoro promjeniti i da ce Rijeka bit prosperitetna kako je bila i nebrojeno puta u svojoj proslosti :)

http://www.ri-karneval.com.hr/docs/karnevalHR/pictures/1016/preview.jpgSix centuries of tradition and the influence of the Venetian and Austrian Carnival are the grounds on which the renewed Carnival of Rijeka has evolved in building its unique identity in 1982. It started with only three carnival groups and hundred participants, and outgrew into an international event with several thousand participants from all over the world.
Rijeka carnival became member of the European Federation of Carnival Cities - FECC in 1995 which recognized it as one of the most renowned in Europe.


http://www.ri-karneval.com.hr/Home.aspx?PageID=4


:banana:

Za 'Marišćinu' uskoro novom cestom


Čestitkom novom saborskom zastupniku Luki Denoni i uručenjem prigodnog poklona, župan Zlatko Komadina započeo je 86. sjednicu Županijskog poglavarstva.

Gradnjom i stavljanjem u funkciju odlagališta za otpad "Marinšćina" bit će povećan promet kroz zapadni dio Rijeke i Viškova, a trasa županijske ceste Ž-5025 - projekt "težak" oko 30 milijuna kuna - trebao bi rastetetiti promet na tim dionicama, potvrđeno je na sjednici.

Nova trasa županijske ceste predviđena je u prostornom planu Općine Viškovo i prostornom planu Grada Rijeke, a polazi od čvora Rujevica u Rijeci do naselja Marčelji na području Viškova.

Cesta će biti duga oko deset kilometara, a županija će projekt realizirati zajedno sa Županijskom upravom za ceste Primorsko-goranskom i to iz dugoročnog kredita Privredne banke Zagreb d.d.

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici prihvaćen je i prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima financiranja decentraliziranih funkcija za zdravstvene ustanove na području Primorsko-goranske županije. Nešto više od 8.600.000 kuna predviđeno je za te aktivnosti u prvom kvartalu 2008.

Dinamika financiranja zdravstvenih ustanova ovisi o državnom proračunu, a Poglavarstvo županije utvrdilo je kriterije i mjerila za raspodjelu sredstava zdravstvenim ustanovama. Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb dostavit će popis prioriteta na suglasnost Ministarstvu zdravstava i socijalne skrbi, a po dobivanju suglasnosti bit će utvrđeni prijedlozi raspodjele sredstava - zaključak je sjednice.

I o toj se cesti godinama govori i ništa :dunno::nono:

Komadina namjerno usporavao unošenje autoceste u prostorni plan?!

17 Jan 2008 - Vijesti

Gradnja autoceste Rijeka – Žuta Lokva može početi najranije sredinom iduće godine. Ovaj dugonajavljivani i dugoočekivani projekt bit će prolongiran zbog problema oko utvrđivanja trase na području Vinodolske doline, gdje je neznatno izmještena i pomaknuta nekoliko stotina metara dalje od stambenih objekata kako bi se udovoljilo zahtjevima lokalnih vlasti. Ovaj projekt nalazi se u ingerenciji Hrvatskih autocesta i trebao bi biti uvršten u naredni četverogodišnji plan cestogradnje, koji mora sastaviti hrvatska vlada.

Međutim, zvuči porazno i nevjerojatno da su potrošene gotovo četiri godine na dogovore i svađe oko utvrđivanja trase, a da taj problem u praksi uopće nije riješen. Mario Crnjak najavio je odlazak s funkcije predsjednika Uprave HAC-a, ali je unatoč tome pružio itekako intrigantan odgovor na pitanje u kojoj je fazi projekt autoceste Rijeka – Žuta Lokva i kada će se početi graditi dionica Križišće – Žuta Lokva.


Završno rješenje

– Ja sam osobno prije šest mjeseci predstavnicima Primorsko-goranske županije uručio cjelokupnu dokumentaciju nakon što je postignut dogovor o izmjeni trase. To je završno rješenje trase autoceste i sada je neophodno da ona uđe u prostorni plan PGŽ-a da bi HAC mogao nastaviti s daljnjim aktivnostima. Od trenutka kad autocesta uđe u prostorni plan PGŽ-a bit će potrebno realno barem godinu dana da bismo stigli do lokacijske dozvole, što znači da je teško očekivati početak gradnje prije isteka iduće godine, zaključuje Crnjak.

Posljednjih je godina najviše zahtjeva za ubrzanjem projekta Rijeka – Žuta Lokva stizalo iz Rijeke i Primorsko-goranske županije, a u tome je daleko najuporniji bio župan Zlatko Komadina. On je pak shodno svojoj funkciji indirektno prozvan od strane Crnjaka kao osoba od koje sada umnogome ovisi kojim će tempom autocesta krenuti od Križišća do Žute Lokve. Međutim, Komadina tvrdi da autocesta itekako postoji u prostornom planu, iako odmah zatim potvrđuje da su Crnjakove izjave uglavnom sasvim točne.

– Sasvim je prihvatljivo da se autocesta Križišće – Žuta Lokva počne graditi 2010. godine. Ta autocesta je bila i ostala u prostornom planu, ali je onda nova vlast u Gradu Novom Vinodolskom zatražila izmjenu trase, što je uvažilo Ministarstvo prostornog uređenja. To sada mora ući u prostorni plan i takav prijedlog izmjene bi do kraja veljače trebao biti proslijeđen Poglavarstvu i Županijskoj skupštini, nakon čega slijedi javna rasprava, pa samo usvajanje. Negdje tijekom jeseni bi konačna trasa autoceste mogla biti uvrštena, ističe Komadina, koji na upit nije li se taj posao mogao odraditi i ranije odgovara da netom prije izbora nije trebalo ići u izmjenu prostornog plana. Dodaje zatim da se taj prijedlog i u tom razdoblju pripremao jer to nije mali posao te zaključuje da se puno aktivnosti i dalje može nastaviti ukoliko to državna vlast uistinu želi.

– Može se projektirati sve osim ovog malog dijela u Novom, pa čak i graditi dionice ukoliko za to postoji politička volja. Ja ću se osobno potruditi da prostorni plan bude izglasan do kraja lipnja, ali to ovisi o primjedbama tijekom rasprave, a tu opet može biti problema upravo u Novom Vinodolskom, gdje nema potpunog suglasja je li bolja nova ili stara varijanta trase, zaključuje Komadina.

Izgubljeno vrijeme čekajući izbore

Iako to nitko ne želi javno reći, jedan od razloga zbog kojega se odužilo pripremanje projekta i ucrtavanje trase autoceste Križišće – Žuta Lokva u prostorni plan bili su parlamentarni izbori. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ozbiljno je računao na to da će SDP sastaviti vladu te da bi mogao naslijediti Božidara Kalmetu na mjestu ministra prometa i tako osobno provoditi cestovne i druge projekte, među kojima je i ova autocesta. Tako se u Županiji u posljednjih šest mjeseci nisu previše žurili s procedurom uvrštenja prometnice u prostorni plan, između ostalog i zato što se izmjena trase u Novom Vinodolskom, gdje je na vlasti HDZ, u tom slučaju možda ne bi ni prihvatila, a tada ne bi trebalo ni mijenjati prostorni plan. (Novi list)

zbog suludih ideja SDPa jos nista od autoceste, stvarno su vise dosadni i Obersnel i Komadina, odurni su!

zbog suludih ideja SDPa jos nista od autoceste, stvarno su vise dosadni i Obersnel i Komadina, odurni su!

Alo ta cesta svejedno nije pila u prošlom četverogodišnjem planu tako da tu Obi nije kriv već Kalmeta što je nije uvrstio u plan.:bash::bash:

PRIVREMENA SUDSKA ZABRANA KORIŠTENJA 4.300 ČETVORNIH METARA NA REŠETARIMA

»Luci« zabranjena gradnja na dijelu zemljišta

»Luka« raspolaže s oko 40 tisuća četvornih metara na Rešetarima, od čega je više od 10 posto nekretnina u spornom vlasničkom statusu, gdje se sada neće moći nastaviti gradnja


RIJEKA – Općinski sud zabranio je Luci Rijeka raspolaganje zemljištem na Rešetarima na ročištu održanom prije nekoliko dana u sporu oko povrata oduzete imovine – zemljišta veličine oko 4.300 četvornih metara na kojem »Luka« planira graditi stanove. Riječ je o temi o kojoj je već pisao naš list krajem prošle godine, odnosno sporu za dio spomenute nekretnine na Rešetarima, jer »Luka« raspolaže s oko 40.000 četvornih metara na Rešetarima od čega je nešto više od desetak posto nekretnine u spornom vlasničkom statusu. Sada se na tom dijelu zemljišta do daljnjega neće nastaviti planovi gradnje stanova, koji ionako nisu predaleko odmakli nakon što je prošle godine »Luka« poništila natječaj i odlučila da će sama realizirati ambiciozni projekt izgradnje nekoliko stotina stanova.
Odvjetnik Slobodan Večerina zastupa više stranaka koje pokušavaju vratiti zemljište i potvrđuje da je Općinski sud konačno udovoljio zahtjevu da se »Luci« zabrani raspolaganje nekretninom do okončanja upravnog spora. Večerina smatra kako je za takvu odluku ključno bilo rješenje Državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji da Luka Rijeka u postupku povrata oduzete imovine mora vratiti oko 4.300 četvornih metara zemljišta na Rešetarima, te dodaje da bi upravo taj dokument trebao biti presudan i za konačno rješenje spora.
– Mislim da je privremena mjera zabrane trebala stići i ranije jer se tada ne bi dogodilo da »Luka« podigne nekoliko kredita na temelju hipotekarnog opterećenja za Rešetare. Ti krediti na kraju bi mogli postati veliki problem jer se može dogoditi da naše stranke ostanu uskraćene za svoja prava čak i ukoliko Upravni sud na kraju presudi u njihovu korist, ističe Večerina.
Predsjednik Uprave »Luke« Denis Vukorepa nije želio detaljnije komentirati sudski spor, osim što je najavio žalbu na odluku o privremenoj zabrani korištenja dijela zemljišta.
– Smatramo kako preostali dio zemljišta veličine oko 35.000 kvadrata nije ni na koji način sporan i da njime možemo normalno raspolagati. Uvjereni smo da ćemo spor o statusu preostalog dijela nekretnine dobiti, jer postoje dokazi kako su svi raniji vlasnici odavno isplaćeni i obeštećeni, kazao je Vukorepa dodajući kako ovaj sudski spor neće imati nikakvog utjecaja na ukupno poslovanje »Luke« ni na planove stanogradnje na Rešetarima.

TRI GODINE MINISTARSTVO PROMETA NE RJEŠAVA GRADNJU CESTE KOJA POVEZUJE OBILAZNICU I KONTEJNERSKI TERMINAL BRAJDICA

Cesta D-404 spomenik nesposobnosti države

Gotovo 80 posto posla na cesti D-404 je završeno, ali ona ničemu ne služi, jer se Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice ne mogu dogovoriti oko međusobnih prava i obveza. U Ministarstvu prometa propadanje ceste promatraju skrštenih ruku



RIJEKA – Iako su predstavnici Svjetske banke prošloga tjedna u Zagrebu organizirali sastanak na kojem je konačno trebalo razriješiti blokadu gradnje ceste D-404, sastanak je neslavno propao, odnosno nije ni održan, jer su ga zbog drugih obveza otkazali predstavnici Hrvatskih cesta. Tako je do daljnjega propuštena još jedna prilika za ispravljanje neshvatljivo velike količine nesposobnosti, traljavosti i gluposti, koja se već godinama sustavno trenira na projektu ceste D-404. Teško je pronaći druge riječi kojima bi se mogla objasniti porazna činjenica da je gotovo 80 posto posla na cesti D-404 završeno, ali da ona nikome i ničemu ne služi, jer se državne tvrtke (Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice) već godinama ne mogu dogovoriti oko međusobnih prava i obveza za korištenje zemljišta na Delti i Brajdici, gdje prolazi cesta D-404. GP Krk je prije pune tri godine na Brajdici počeo graditi most Rječina, koji cijelo to vrijeme služi isključivo kao sletna pista za golubove, jer njime ne mogu prolaziti ni vozila ni pješaci. Ista je stvar i s vijaduktom Brajdica, koji stoji i trune već više od godinu dana čekajući na nastavak gradnje. Najduži i najskuplji tunel Pećine probijen je prije 15 mjeseci, a tunel i vijadukt Bobova odavno su asfaltirani i zjape prazni i neiskorišteni.

Konzervatori u pat poziciji

Ovakvo stanje izgleda nikoga u nadležnim institucijama ne brine, a to se prije svega odnosi na resorno Ministarstvo prometa u kojem više manje skrštenih ruku promatraju propadanje ceste D-404. Zatim naravno slijede inertne i nezainteresirane Hrvatske ceste kao investitor projekta te na kraju Hrvatske željeznice, kao vlasnik nekoliko starih i dotrajalih radionica na Brajdici, koje se, smatraju u HŽ-u, ne smiju srušiti dok im HC ne izgradi zamjenske prostore u blizini, što je posao koji bi mogao potrajati još nekoliko godina. Sve to dodatno opterećuju i zahtjevi da se sačuva zgrada starog sušačkog kolodvora, kojeg konzervatori nisu zaštitili na vrijeme, pa je sada stvar dovedena do pat pozicije. Ili kolodvor ili cesta D-404.
Umjesto da se barem poneki problem riješi, njih je na cesti D-404 sve više i više. Naime, Hrvatske ceste nisu pravovremeno pokrenule izmjenu građevinske dozvole (naš list na to je upozoravao prije više od šest mjeseci) kako bi se cesta D-404 mogla pustiti u promet sa svega jednim priključkom iz tunela pećine prema Tower centru. Čak i kad bi se taj priključak izgradio ne bi se mogla dobiti uporabna dozvola, ali to izgleda nikoga u HC-u nije previše zanimalo. Stvar je međutim postala još gora, jer je sada upitno može li se uopće izgraditi i taj jedan tunelski priključak, kojeg je bio spreman financirati Grad Rijeka uzaludno tražeći da drugi priključak plate Hrvatske ceste. Natječaj kojeg je Grad raspisao za gradnju jednog priključka na kraju je poništen, jer se ispostavilo da je najbolja ponuda stigla od tvrtke Hidroelektra niskogradnja sa cijenom od gotovo 35 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više od procijenjene vrijednosti investicije i sredstava koje Grad ima na raspolaganju. Ispostavilo se tako da novaca nema ni za taj jedan priključak, što je sasvim novi problem u ionako užasno zamršenoj temi ceste D-404.

Prometni kolaps u središtu Rijeke

Prvu veliku cijenu zbog sramotnog kašnjenja ceste D-404 platit će naravno građani Rijeke u narednih šest mjeseci koliko će zbog radova biti zatvorena Ulica Franje Račkog, što će situaciju dovesti do ruba prometnog kolapsa. Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel pojašnjava da se termin radova na kanalizaciji u Ulici Franje Račkog ciljano odabrao u vrijeme kad je trebala biti otvorena cesta D-404, jer se računalo na novi prometni ulaz i izlaz iz Rijeke.
– Zatvaranje ove Ulice više nismo mogli prolongirati, jer radove financiramo namjenski iz sredstava Svjetske banke u projektu »Jadran«. Ceste D-404 nema i sada vidimo na djelu posljedice kašnjenja. Gužve i čekanja u prometu će biti još veće, a čekanja u kolonama duža, zaključuje Obersnel.

www.novilist.hr

OPĆINA JELENJE NARUČILA IZRADU PROJEKTA BUDUĆEG ŠKOLSKO-SPORTSKOG CENTRA

Novi život u Vodičajni

Projekt predviđa rekonstrukciju i dogradnju škole, a u planu je i niz novih sportskih sadržaja među kojima sportska dvorana veličine rukometnog igrališta, zatvoreni bazen, dva tenis igrališta, nekoliko polivalentnih sadržaja ...

http://img138.imageshack.us/img138/654/318441ji8.jpg

JELENJE – Općinsko poglavarstvo Jelenja izabralo je tvrtku Geoprojekt Rijeka za izrađivača projekta za budući Školsko-sportski centar u Jelenju, a za samu izradu projekta u ovogodišnjem je proračunu osigurano 170 tisuća kuna. Prošle godine Općina je dala izraditi i Detaljni plan uređenja toga prostora, koji je prošao javnu raspravu, na koju su svoje primjedbe i prijedlog dali i sami mještani. Uz izradu projekta, u Općini se nadaju kako bi ove godine mogli prikupiti sve potrebno za ishodovanje građevinske dozvole, nakon čega bi mogli krenuti i prvi radovi.
Budući Školsko-sportski centar nalazit će se na prostoru poznatijem pod nazivom Vodičajna, u blizini Osnovne škole »Jelenje-Dražice«. Prema riječima jelenjskog načelnika Branka Juretića, centar će se graditi na prostoru od nekoliko tisuća četvornih metara. Zona zahvata cijelog centra obuhvaća prostor od čak 32.250 četvornih metara, od čega će najveći prostor, 10.550 četvornih metara zauzimati zelene površine. Slijede igrališta (8.300 četvornih metara), nove građevine (4.200), pješačke površine (3.700), kolne površine (2.800), energetska zona (1.750) i postojeće građevine (950 četvornih metara). Postojeća školska zgrada neće se rušiti, nego će, sukladno DPU-u biti dograđena, a oko nje će biti izgrađeni i drugi planirani sadržaji, među kojima i novi dječji vrtić te sportska dvorana. Kako se ukupna vrijednost radova na ovom kapitalnom projektu, koji će financirati Općina Jelenje vlastitim i sredstvima kreditnih linija, kao i uz pomoć drugih subjekata, procjenjuje na više milijuna kuna, u Općini kao jednu od glavnih karakteristika DPU-a vide u tome što se svaki sadržaj, odnosno objekt može graditi sam za sebe, odnosno zasebno, dakle u fazama, što je dobro s obzirom na veličinu investicije.

Javno-privatno partnerstvo

– Dobro je što ćemo svaki dio moći graditi za sebe, naravno, uz ishodovanje potrebnih dozvola, a i svaki dio je zaseban za sebe pa može funkcionirati kao takav i duže vremensko razdoblje. Cijeli projekt nastojat ćemo financirati po modelu javno-privatnog partnerstva, a očekujemo i pomoć Primorsko-goranske županije, pa i same Republike Hrvatske, ističe načelnik Juretić, dodajući kako će prvi objekt koji će se graditi biti upravo nadogradnja postojeće škole. To bi trebalo omogućiti jednosmjenski rad za sva razredna odjeljenja, i omogućiti organizaciju nastave za svih osam razreda u jednoj zgradi, što bi, smatra načelnik Juretić, dalo puno veće mogućnosti u svladavanju nastavnog procesa, ekonomski je puno prihvatljivije, a ujedno su manji troškovi održavanja, energije i plaćanja zaposlenog osoblja. Naime, općina Jelenje jedna je od rijetkih u kojoj djeca pohađaju nastavu u dvije školske zgrade – onu u Dražicama, u koju idu učenici viših razreda, i spomenutu u Jelenju, koju pohađaju učenici od prvog do četvrtog razreda. Također, jedan od ciljeva je i organizacija cjelodnevnog boravka u školi.
Budući Školsko-sportski centar riješit će brojne probleme, a jedan od njih je i nepostojanje adekvatne sportske dvorane, jer, unatoč postojanju dviju školskih zgrada, jelenjska općina nema niti jedne sportske dvorane, što je problem o kojem se raspravlja i pokušava ga se riješiti već godinama.

Prostori i za KUD »Zvir«

– Ovim projektom bit će realiziran sportski centar za potrebe nastave, ali i svih zainteresiranih mještana, posebice djece i mladih sklonih sportu i sportskim aktivnostima. Uz dvoranu, projektom je planirana i izgradnja pratećih sadržaja, koji bi s dvoranom činili jedan pravi sportski centar, koji će, vjerujemo, u sljedećih pedeset godina zadovoljiti potrebe mještana, kaže Juretić. Dodaje kako projekt izgradnje Školsko-sportskog centra uz rekonstrukciju postojeće zgrade škole obuhvaća i dogradnju škole, a u planu je i niz novih sportskih sadržaja, među kojima spomenuta sportska dvorana veličine rukometnog igrališta, u kojoj će se moći igrati svi dvoranski sportovi, pa tako odbojka, košarka, mali nogomet i rukomet. U sklopu projekta planirana je i izgradnja zatvorenog bazena, dva tenis igrališta, nekoliko polivalentnih sadržaja, nogometnog igrališta te parkirališnog prostora, dok će ostatak prostora biti ozelenjen.
Budući centar bit će ne samo sportski, nego i kulturni, u kojem će, između ostalih, svoje prostore za kulturno djelovanje dobiti i Kulturno-umjetničko društvo »Zvir« Jelenje.

OPĆINA ČAVLE PROŠLE GODINE ZAVRŠILA JEDAN OD VEĆIH KOMUNALNIH PROJEKATA

Za obnovu cjevovoda utrošeno 1,2 milijuna kuna

ČAVLE – Općina Čavle prošle je godine završila komunalni projekt zamjene cjevovoda po čavjanskim naseljima, u što je utrošeno 1,2 milijuna kuna proračunskih sredstava. Prema riječima čavjanskog načelnika Željka Lambaše, u 2007. godini završeni su svi planirani programi ovog komunalnog projekta, koji je, kaže, popravio komunalni standard čavjanskih naselja. Tako su zamijenjeni dotrajali cjevovodi u područjima Pod Prisike – Škaroni, gdje je postavljeno 400 metara novih cjevovoda, Cipica (350 metara), Cernik Pod vrh (220 metara), Cipica 2 kod trafo- stanice (180 metara) i dio naselja Podčudnić, kod Frlana (450 metara).
– Sva naša naselja, uključujući i najudaljeniji Ilovik imaju vodu, međutim, u nekima od njih već su bili dotrajali cjevovodi, što je stvaralo probleme u opskrbi vodom. Stoga smo još prije dvije do tri godine započeli s projektom zamjene dotrajalih cjevovoda, i ove godine ostalo nam je još to učiniti s dotrajalim cjevovodima u Bajčevom i Žeželevom Selu, koje ćemo promijeniti temeljem programa Voda 3. Ovdje bih istaknuo i dobru suradnju koju smo pri realizaciji projekta imali s Komunalnim društvom Vodovod i kanalizacija. Također, dobro je što smo u pojedinim naseljima uspjeli izbjeći dupla kopanja po prometnicama, pa smo u dogovoru s izvođačima radova na novom plinovodu uspjeli istovremeno i zamijeniti cjevovode, ističe Lambaša.

U KASTVU MNOGO UČINJENO U PROŠLOJ, A JOŠ VIŠE OSTALO ZA OVU GODINU

Gradnja sportske dvorane tek slijedi



KASTAV – Grad Kastav u ovu je godinu ušao sa 46,8 milijuna kuna, što je na razini prošlogodišnjeg proračuna, međutim, treba naglasiti kako u ovogodišnjem proračunu nema kreditnih sredstava u iznosu od 8 milijuna kuna koja su utrošena u izgradnju Ceste 233.
Uglavnom, tijekom prošle godine u Kastvu je izgrađena prva dionica Ceste 233 od Šporove jame do Jurjenića, sanirana je crkvica sv. Trojice, počeli su dugonajavljivani radovi na izgradnji hotela Kaštel, dodijeljen je veći broj stipendija, s radom je počelo i Savjetovalište za mlade, ali nije krenula obećana izgradnja nove sportske dvorane, kao što nije realiziran niti otkup zemljišta u Radnoj zoni Žegoti. Novi vrtić u prošloj godini nije dobio parkiralište, kao niti novi prilaz, a ništa se nije učinilo niti po pitanju uređenja Crekvine i Fortice.
Ove godine bi pak trebala biti završena izgradnja druge dionice Ceste 233 kroz Jurčiće i Jurjeniće, planira se i izgradnja parkirališta ispod novog dječjeg vrtića vrijednog oko 2,8 milijuna kuna, dok bi u suradnji sa ŽUC-om trebala biti uređena cesta i nogostup od Belića do Spinčića.
Osim proširenja javne rasvjete sukladno godišnjim programima, ove se godine planira i osvjetljenje Fortice, a tijekom iduće godine i kompletnog poteza od Belvedera do Trga Matka Laginje. Što se Crekvine tiče, u planu je nastavak realizacije dokumentacije i pribavljanja potrebnih akata za uređenje ljetne pozornice, izrada montažnog gledališta, te daljnje uređenje crkvice sv.
Trojice. U ovoj godini konačno bi trebala krenuti i izgradnja sportske dvorane, projekta vrijednog više od 20 milijuna kuna, dok je milijun kuna planiran i za natkrivanje boćališta u sportskoj zoni.
Od kapitalnih projekata planira se i zajedničko ulaganje sa ŽUC-om u rekonstrukciju križanja, odnosno ulaza u radnu zonu Žegoti kod Banovog križa, vrijedno 4,6 milijuna kuna. Potrebno je dovršiti izgradnju gradskog groblja Kastav, te donijeti detaljni plan uređenja za novo groblje.

ko bi trebala izgledati zagrebačka obala




http://img90.imageshack.us/img90/4103/lgsaxdxc1.jpg

Ima kakvih rendera dvorane na Zametu??

Ima kakvih rendera dvorane na Zametu??

^^

http://aycu39.webshots.com/image/38078/2000314835777417697_rs.jpg

http://aycu40.webshots.com/image/38719/2005141289204447013_rs.jpg

http://aycu22.webshots.com/image/39181/2001032970073513392_rs.jpg

Jako lijepo :master: ,misllim da je ipak malo premala za Rijeku ??
Po ovim fotkama nece stati ni 3-3,5 soma ljudi ??

Jako lijepo :master: ,misllim da je ipak malo premala za Rijeku ??
Po ovim fotkama nece stati ni 3-3,5 soma ljudi ??

ma definitivno premala za Rijeku , 2312 sjedećih mjesta:bash: Ali sviđa mi se kako su je,bez obzira na taj kapacitet, projektirali Randić-Turato:cheers:

je, lijepa dvorana samo turbo premala
barem da je 3500

Šta je tu je,treba i s malim stvarima biti zadovoljan :lol::drunk:

Šta je tu je,treba i s malim stvarima biti zadovoljan :lol::drunk:
A hebi ga ,kad se vec radi trebali su je sloziti bar za 4-5 somova i onda bi bilo cista desetka ....

Skroz cool dvoranica, arhitektura je baš dobra , al kapacitet je stvarno premalen... oće to služit nekom klubu il je višenamjenska?

Skroz cool dvoranica, arhitektura je baš dobra , al kapacitet je stvarno premalen... oće to služit nekom klubu il je višenamjenska?

Ova dvorana je prvenstveno namijenjena rukometu(Zamet ima veliku tradiciju) a koristiti će je i drugi sportaši :cheers:

^^da bit će višenamjenska čini mi se, s tim da će ju najviše koristiti RK Zamet. ali bit će to veliko rasterećenje dvorane mladosti.

inače veća dvorana, s kapacitetom 5000 ljudi je planirana na Rujevici, odmah pored fantomskog stadiona.

ta fantomska dvorana od 5 somova i fantomski stadion na Rujevici ne bu ugledali svijetlo dana, nazalost nikada

Mislim da je konacno pocela gradnja punog profila zaobilaznice.Vidim da su skinuli branike na zatvorenom cvoru Orehovici te se strojevi gomilaju pokraj tunela Trsat. Konacno da i to dozivim:cheers:

Rekli su da je sljedeći tjedan svećano otvaranje radova :cheers::)

KRAJEM SIJEČNJA NA KUKULJANOVU ĆE BITI DOVRŠENA PRVA BENZINSKA PUMPA, KOJU GRADI TVRTKA ADRIA OIL IZ SPINČIĆA

Nova crpka otvara i 15 radnih mjesta

Pumpa se gradi nedaleko trgovačkog centra Pevec, na površini od šest tisuća četvornih metara, a u njenoj ponudi bit će sve vrste goriva po čemu će biti jedina takva pumpa na području Kukuljanova


KUKULJANOVO – Krajem ovog mjeseca na području Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu bit će otvorena prva benzinska pumpa koju gradi i financira tvrtka Adria Oil iz Spinčića.
Benzinska pumpa na Kukuljanovu gradi se na lokaciji nedaleko trgovačkog centra Pevec, na površini od šest tisuća četvornih metara. Prema informacijama dobivenim od voditelja maloprodaje u Adria Oilu Roberta Božića, u ponudi ove crpke bit će sve vrste goriva.
– Ovo je zasad jedina benzinska crpka na području Kukuljanova, koja će nuditi razne vrste goriva pa tako i eurodizel, dizel, eurosuper 95 i 98, lož ulje i autoplin. Među rijetkima smo koji ćemo nuditi i add blue, tekućinu za katalizatore za smanjenje emisije štetnih plinova za teretna motorna vozila. Također, u sklopu pumpe bit će uređeno i niz drugih sadržaja, među kojima ugostiteljski objekt, kao i mini market sa svim potrepštinama, odnosno artiklima koji se i inače nude i najčešće traže na benzinskim crpkama, kaže Božić, dodajući kako će ova benzinska pumpa biti zasigurno jedna od najmodernije opremljenih na ovom području, a možda i šire.
A da je tome tako, svjedoči i podatak o vrijednosti cijele investicije koja se, prema riječima predsjednika Uprave Adria Oila Igora Lučića, procjenjuje na između osamnaest i dvadeset milijuna kuna. Lučić kaže kako će izgradnja benzinske pumpe na Kukuljanovu otvoriti i nova radna mjesta, i to njih čak petnaest, od kojih će osam biti na samoj pumpi, a ostali na popratnim sadržajima.
Govoreći o planovima tvrtke Adria Oil, Lučić ističe kako je u planu izgradnja ili kupnja još nekoliko benzinskih servisa u sljedećem razdoblju od pet godina, čime bi se zaokružilo širenje u tom dijelu tvrtke. Vozni će se park također povećavati do broja potrebnog za pokrivanje potreba opskrbe vlastitih prodajnih mjesta.

Prvi Adria Oil na Malom Lošinju

U segmentu trgovine naftnim derivatima na tržištu Primorsko-goranske županije, Adria Oil, kao mlada tvrtka, stekla je već zavidnu reputaciju. Tome u prilog ide i podatak da je u razdoblju od samo nekoliko mjeseci Adria Oil sagradio svoju prvu benzinsku pumpu na Lošinju, i oformio novi vozni park za prijevoz i razvoz roba. Također prošle godine je otvorena i benzinska crpka na Grbcima. U istom razdoblju otvoreno je i skladište za plinske boce, odakle se opskrbljuju preprodavači i krajnji korisnici. Također, omogućena je i dostava goriva, kako pravnim osobama, tako i krajnjim korisnicima. Uz upravnu zgradu u Kastvu, na adresi Spinčići 38, Adria Oil ima i punilište za dizelska goriva s rezervoarskim prostorom, kao i za potrebe razvoza goriva malim kupcima, ali i ostale sadržaje – za maloprodaju dizelskih goriva, autoplina i plina za kućanstva u bocama.

Rekli su da je sljedeći tjedan svećano otvaranje radova )
Mozda ali strojevi su vec tamo:okay:

Pa da pripremaju se za zalet :drunk:

Rijeka će morati podići cijene komunalija

RIJEKA - Veselim se putu u Zagreb 23. siječnja i razgovoru s premijerom Ivom Sanaderom i kolegama gradonačelnicima o vrlo aktulanoj tematici - komentirao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ideju premijera da okupi gradonačelnike najvećih hrvatskih gradova, na razgovor o povećanju troškova života i režija.

- Pozdravljam premijerovu ideju da razgovaramo o temi koja ni približno nije onakva kakvom je se u javnosti želi prikazati. No, istodobno me brine da je to prvi put u četiri godine da se sastaje s predstavnicima gradova - negoduje Obersnel, koji je ujedno i predsjednik Udruženja gradova.

- Osim o cijenama režija, smatra Obersnel, sa Sanaderom bi želio razgovarati i o decentralizaciji.
- To je problematika koju ne bi trebalo zaobilaziti i koja ne smije ostajati samo deklarativno izrečena.

Ekonomsko poslovanje
- Nemamo nikakve zadrške kada je riječ o raspravi o cijenama komunalnih usluga u gradovima, koje se moraju temeljiti na ekonomskom poslovanju. Pogrešan je stav da su cijene režija krive za inflaciju. To naprosto nije točno - objašnjava Obersnel.

- Nemam druge nego reći da ministar Šuker bezočno laže kada takve stvari iznosi u javnost na nacionalnoj televiziji. To su laži - ljutit je Obersnel.
Kao primjer podizanja cijena upozorava na metroplu.

- Samo je Zagreb, koliko sam upućen, među svim gradovima povisio cijene komunalnih usluga pa ne treba generalizirati stvari.
Grad znanja i - cijena

- Osim toga, ne možemo razgovarati o diktiranju cijena i zanamariti da cijenu energenata određuje država. Time smo mi u gradovima zapravo ostali vezanih ruku - objašnjava riječki gradonačelnik. Rijeka će, dodaje, voditi računa o troškovima života

- Digli smo 10 posto cijene prijevoza, a hoćemo li i druge, zasad je još teško reći. No činjenica je da ćemo teško izbjeći podizanje cijena, a time i poskupljenje života, jer ne možemo zaboraviti obvezu da poslujemo u ekonomskim okvirima, za što smo - poručuje - “naoružani” argumentima.

Prilikom donošenja odluka o poskupljenju gradskog prijevoza, na noge su se “digli” čak i Obersnelovi koalicijski partneri iz HNS-a. Oni su zatražili da ne poskupljuju pokazi za studente i srednjoškolce, jer se Rijeka hvali titulom grada znanja.

No odluka o poskupljenju ipak je donesena, ali prvi put nakon dugo vremena - bez svih ruku u zraku.

U OPĆINI JELENJE POČINJE JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU DPU ZONE PODHUM

Niče prva poslovna zona na Grobnišćini

Gradit će se13 hala, veličine oko 600 četvornih metara svaka, u roh bau izvedbi ponuđene na prodaju, i jedan centralni objekt, kaže Goran Klepac iz Rijeke, koji je uz Maria Vrdoljaka iz Slavonskog Broda investitor ovog projekta vrijednog trideset milijuna kuna

JELENJE – Najkasnije krajem sljedeće godine u funkciji bi trebala biti buduća poslovna zona – zona poslovne namjene K1 »Podhum«, koja se nalazi u jelenjskom naselju Podhum, i obuhvaća površinu od 20 tisuća četvornih metara. Uz činjenicu da je riječ o prvoj industrijskoj zoni na području Grobnišćine, njezina specifičnost u odnosu na ostale zone toga tipa je odabir arhitekta i samo održavanje objekata nakon početka uporabe. Naime, autor idejnog rješenja, odnosno arhitektonskog oblikovanja zone je akademski kipar Dušan Džamonja.
– Po prvi put u Hrvatskoj jedan akademski kipar radi projekt industrijske arhitekture, što u svakom slučaju predstavlja odmak u odnosu na dosadašnju praksu nebrige za kulturnu dimenziju gradnje, posebno gledano očima budućih generacija. Naime, upravo smo izborom gospodina Džamonje željeli izbjeći klasičnu gradnju i promijeniti dosadašnji način pristupa građevnoj industriji. Svjesni smo činjenice da će nas taj izbor stajati više novaca od nekog drugog pristupa, ali ne žalimo, kaže privatni poduzetnik Goran Klepac iz Rijeke, koji je uz svoga kolegu Maria Vrdoljaka iz Slavonskog Broda investitor ovog projekta vrijednog trideset milijuna kuna.
Prema riječima Klepca, projektom je planirana 50-postotna izgrađenost, odnosno deset tisuća četvornih metara zatvorene površine.
– Gradit će se trinaest hala i jedan centralni objekt, koji bi služio kao salon, restaurant i kancelarijski prostor za potrebe poduzetnika, odnosno korisnika zone. Hale su, pojedinačno, veličine oko 600 četvornih metara svaka, i bit će u roh bau izvedbi ponuđene na prodaju. Vanjsko uređenje hala i zone bit će u cijelosti izvedeno do najsitnijih detalja, arhitektonski, hortikulturalno, sigurnosno i prometno, ističe Klepac, dodajući kako će po završetku gradnje upravljanje zonom preuzeti poduzeće posebno osnovano u tu svrhu, s ciljem da se očuva hortikultura, red, sigurnost korisnika i izvorni oblik objekta. Također, Klepac kao specifičnost i prednost ove zone za korisnike vidi i u tome što je građevina pozicionirana na samom ulazu u Rijeku.
– Zona se nalazi na veoma atraktivnoj lokaciji, jer će uz nju u budućnosti biti izgrađen prometni čvor za Rupu, a prostornim planom susjedne Općine Čavle planiran je i razvoj Sportsko-rekreacijskog centra Automotodroma Grobnik. Također, svojom arhitekturom zona će zasigurno biti ukras ovog područja, i kao takva i turistička atrakcija.
Uz zonu u Podhumu, dvojica poduzetnika, Klepac i Vrdoljak, paralelno pripremaju i projekt industrijske zone u Trnjanima pokraj Slavonskog Broda, na površini od šezdeset tisuća četvornih metara. Ta bi zona, osim industrijskim, bila obogaćena i raznim kulturnim i sportskim sadržajima što, smatraju poduzetnici, u mnogome poboljšava kvalitetu života toga područja. Vrijednost investicije u Trnjanima je oko 70 milijuna kuna što bi, kao i zona u Podhumu, bilo financirano sredstvima domaćih banaka.

Od 100 do 200 novih radnih mjesta

Dokaz kvalitete i značaja samog projekta je i veliki interes poduzetnika za otkup objekata i prije samog početka gradnje. Naime, kaže Klepac, svoj interes za kupnju budućih hala već su pokazale neke tvrtke, među kojima Zagrebačka banka, i to za budući trezor, Jadran informatika, Cromos boje i lakovi, tvrtka koja se bavi gradnjom opreme za brodove, tvrtka koja prodaje građevinske stojeve i druge. Uz financijsku, velika vrijednost ovog projekta je i u tome što će, smatra Klepac, on otvoriti između 100 i 200 novih radnih mjesta.
– Uz to, sretna je okolnost, marketinški gledano, da se sama realizacija projekta poklapa vremenski s velikim jubilejem akademika Džamonje, njegovim 80. rođendanom, kao i osnivanjem fondacije Dušan Džamonja, kojom će dio njegovih djela biti darovan Republici Hrvatskoj.

Prezentacija prijedloga DPU-a zone »Podhum«

Od danas do 17. veljače u prostorijama Općinske vijećnice u Dražicama traje javna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene K1 »Podhum«, koju je objavilo Općinsko poglavarstvo Jelenja, čija će prezentacija, uz nazočnost Dušana Džamonje, predstavnika izrađivača idejnog projekta – tvrtke Geoprojekt, Općine Jelenje i samih investitora biti održana u utorak, 22. siječnja u 17.30 sati, također u Dražicama. Nakon održane prezentacije, DPU ide na usvajanje Općinskom vijeću Jelenja, a potom slijedi ishodovanje lokacijske dozvole, za koju su investitori već spremili potrebnu papirologiju, kao i građevinske dozvole. Klepac očekuje kako bi prvi radovi mogli početi već tijekom ove godine, a cijeli projekt mogao bi biti gotov i hale useljive do kraja sljedeće godine.

U OPĆINI JELENJE POČINJE JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU DPU ZONE PODHUM

Niče prva poslovna zona na Grobnišćini

Gradit će se13 hala, veličine oko 600 četvornih metara svaka, u roh bau izvedbi ponuđene na prodaju, i jedan centralni objekt



^^
Evo i jednog rendera kako bi to otprilike trebalo izgledati

http://aycu18.webshots.com/image/39497/2004441423293005853_rs.jpg

Rijeka će morati podići cijene komunalija

gadovi ružni. vidili prošlo je u Zagrebu pa ćemo i mi. :bash::bash::bash:

Ajde, dobro je da će napraviti dvoranu, nadam se da će imati u blizini neki park ili staze za jogging ili objekt za rekreativnu namjenu za građane i sportaše. Zanima me kako izgleda render iz pravca Zametske, i da li ta parcela ili objekt dosežu u bilo kojoj točki do nje, a to ovdje ne vidim.
I konačno da će početi radovi na bypassu :D - odnosno na njenom dovršetku!
Yay! :)

Nestaje najveći dio parka Borik na Pećinama!



Park Borik na Pećinama, koji se nalazi neposredno uz istoimenu konobu te iznad lučice i Pomorsko-sportskog društva »Pećine«, najvjerojatnije će u svom većem dijelu nestati, a zelenu će površinu zamijeniti privatna gradnja! Naime, još je u Detaljnom planu uređenja Pećina iz 2002. godine dio parka koji je nacionalizacijom vraćen nekadašnjim vlasnicima smješten u građevinsku zonu, a tu je parcelu (oznake 174) kao i okolno zemljište, na kojem se nalazi visoko drveće i prilazna cesta prema konobi »Borik« i lučici, prije nekoliko godina otkupio građevinski poduzetnik Ivan Milardović. Čini se nevjerojatnim da je Grad ikad mogao dopustiti gradnju usred parka i to kad se zna da s druge strane vječito kuka o nedostatnom prostoru za uređenje novih gradskih zelenih površina. Još nevjerojatnije zvuči činjenica da je urbaniziranje ovog područja podržao i novi Generalni urbanistički plan, konačno usvojen prije točno godinu dana, na temelju kojeg se išlo u različite izmjene i dopune DPU-a Pećina čija je javna rasprava upravo završena. Iako su se čestice na području i u okolici parka Borik nakon provedenog procesa denacionalizacije pretežno našle u privatnom vlasništvu, Grad nije razmišljao da onim čime može – a to su prostorni planovi – nastali park zaštiti proglašenjem zelene zone, nego je uredno ostavio mogućnost gradnje.

No, što je – tu je, situaciju je vješto iskoristio čovjek koji očito ima novaca za kupnju ovako atraktivnog građevinskog zemljišta (okruženog zelenilom, u prvom redu do mora i pet minuta udaljeno od užeg centra grada), kakvo ne postoji vjerojatno više niti na jednoj lokaciji u gradu, a na kojem će, kako nam sam potvrđuje, sasvim legalno izgraditi obiteljsku kuću za koju je već bio ishodio i građevinsku dozvolu. Ipak, pojavio se problem javne pristupne ceste koja prolazi njegovom parcelom i tako je poduzetnik Milardović u jeku javne rasprave o DPU Pećina dao prijedlog: svoju česticu zamijenio bi sa susjednom gradskom »zelenom« parcelom, tako daOgorčeni susjedi

U našu su se redakciju javili ogorčeni stanovnici Pećina iz okolice parka.
– Smiju li gradski oci kojima su građani dali mandat da, između ostalog, paze na gradsku imovinu, trampiti istu s privatnim investitorom, a sve zbog zadovoljenja nečijeg osobnog hira? Mislimo da se ovim stvara opasan presedan jer će se na ovaj način javiti i drugi vlasnici nezadovoljni položajem svoje građevinske čestice te tražiti od Grada razmjenu za neku atraktivniju, stoji u dopisu skupine građana s Pećina. Grad nas, međutim, uvjerava kako ovdje nema govora o bilo kakvom udovoljavanju osobnim hirovima te kako je navedena trampa zemljišta sasvim logičan čin.
ona prijeđe u njegovo vlasništvo i postane građevinska, dok bi njegova sadašnja parcela postala vlasništvo Grada i ostala zelena zona. Time bi se planirana privatna gradnja premjestila u najveći uređeni dio parka, gdje se trenutno nalazi terasasto položeno zelenilo, stazice i klupice, a u tom slučaju nestaju i stube kao pješačka veza lučice sa Šetalištem 13. divizije.

– Dođe li do ovakve zamjene, ona će biti učinjena isključivo iz razloga da se sačuva postojeća zelena površina na kojoj se nalazi kvalitetno visoko drveće koje bismo htjeli zadržati te da se privatna građevinska čestica izmjesti bliže postojećoj gradnji, kako bi se bolje uklopila u ambijent toga područja. Postojeće stanje bi osiguralo upravo gradnju usred parka, a osim toga privatno vlasništvo bi vlasniku omogućilo zatvaranje postojećeg prilaza prema lučici i plažama, navodi pročelnik urbanističkog odjela Grada Srđan Škunca, i dodaje: »Grad Rijeka navedenom zamjenom koja još nije realizirana, ne dijeli niti daruje zemljište, već to znači da će Grad dobiti u vlasništvo neki drugi dio zemljišta, na kojem će biti uređen park, a koji je danas u privatnom vlasništvu«.

U Gradu napominju kako će se zamijenjena čestica urediti u parkovnu površinu, pri čemu će se osigurati i novi pješački prolaz koji će zamijeniti sadašnje stube te šira fronta zelenila u južnom dijelu parka, a svi javni sadržaji zadržat će se u postojećem opsegu. No, iako retorika Grada ima svoje pokriće, ostaje sramotna činjenica da se još nekad ranije dopustila gradnja u zelenoj zoni i da će se na ovaj ili onaj način uništiti najmanje polovica postojećeg parka, ako ne i više od toga. Pojavila se nova obiteljska kuća malo zapadnije ili malo istočnije, sasvim je svejedno jer će zelenilo znano kao park Borik drastično smanjiti svoje granice i to se više ne može promijeniti. (Novi list)

SPOR GRADA RIJEKE I MEDUZE d.o.o. GODINU I POL DANA NA SUDU BEZ ODGOVORA



Prema zakonu, zakup prestaje ako je zakupljena stvar uništena događajem više sile, a ako je samo oštećena, može se tražiti sniženje zakupnine



Ostaci Meduze u Vukovarskoj

RIJEKA – Ugostiteljski objekt Meduza u Vukovarskoj ulici koji je uništen u podmetnutoj eksploziji u gradskom je vlasništvu, a gradski proračun od njega nema nikakve koristi. Pitanje je i kada će imati zbog toga što nitko ne zna tko će i na koji način izvršiti sanaciju onoga što je uništila podmetnuta bomba. Vlasnik tvrtke Meduza Milan Prpić potpisao je ugovor o zakupu s Gradom Rijekom u travnju 1998. godine, a mjesečna zakupnina za poslovni prostor veličine 121 četvorni metar iznosila je 2.600 kuna. Krajem kolovoza 2006. godine objekt je uništen, srećom nitko nije stradao, ali od tada je ruglo na ulazu u središte grada.
U Odjelu gradske uprave za komunalni sustav pojašnjavaju da je zakupnik odbio predati u posjed zemljište i ruševinu kako bi krenula sanacija, te je 3. listopada 2006. godine podnesena tužba na Općinskom sudu u Rijeci i prijedlog za donošenje privremene mjere uklanjanja ostatka objekta i privremenog stupanja u posjed prostora. Sud je u ožujku 2007. godine to omogućio, a Grad Rijeka je stupio u privremeni posjed u srpnju prošle godine, kada je obavljeno raščišćavanje, a nakon toga je zakupniku opet vraćen ključ ruševine.
– Presudom Općinskog suda u Rijeci od 31. listopada 2007. godine sud je odbio naš tužbeni zahtjev da nam zakupnik preda u posjed nekretninu slobodnu od osoba i stvari. Sud je ocijenio da stranke nisu međusobno otkazale ugovor o zakupu, ni da je isti prestao istekom roka na koji je sklopljen jer da prijeporni objekt nije uništen, odnosno da predmet zakupa nije propao uslijed eksplozije, već da je samo u većoj mjeri oštećen te da je sanacija isplativija od gradnje novog objekta. Na tu presudu smo uložili žalbu, izjavila je pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević. Ona pojašnjava da je sporno pitanje je li u konkretnom slučaju temeljem zakona došlo do prestanka ugovora o zakupu i dodatka istom zbog propasti predmetnog poslovnog prostora zbog eksplozije.
– Prema zakonu, zakup prestaje ako je zakupljena stvar uništena događajem više sile, a ako je zakupljena stvar djelomično uništena ili samo oštećena, zakupnik može raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajuće sniženje zakupnine. Obavljena su dva vještačenja. Prema prvom objekt je moguće sanirati, a sanacija bi koštala oko 700.000 kuna, dok bi izgradnja novog objekta koštala 1,1 milijun kuna. Vještak kojega je angažirao Grad Rijeka ocijenio je da je jedino rješenje gradnja novog objekta, procijenivši da bi to koštalo oko milijun kuna. Sud je ocijenio da je potrebno izvršiti sanaciju, a ne graditi novi objekt, kazala je pročelnica Miličević.
Tijekom 2006. godine Meduza d.o.o. tužila je Grad Rijeku radi isplate uloženih sredstava od oko 1,3 milijuna kuna. Novo ročište trebalo bi se održati u veljači ove godine.
Vlasnik Meduze d.o.o. Milan Prpić kaže da ne zna što će se i kako dogoditi, ali je zadovoljan jer je dobio dvije presude u svoju korist.
– Imam osjećaj da je na taj poslovni prostor netko blizak gradskoj vlasti bacio oko pa se mene žele riješiti pod svaku cijenu. Ali od zaštite svojih prava neću odustati. Meni nisu priznali ulaganje u poslovni prostor, ali nekima, kao vlasniku El Rija, jesu. Grad Rijeka je dobio novac od osiguranja i ne znam zbog čega se ne žele dogovoriti oko početka sanacije. Znam da imam ugovor o zakupu još tri godine i to je za mene jedino relevantno. Ističem da zbog svega imam i velike troškove jer ja sporove moram plaćati iz svoga džepa, a ne iz proračuna. Do sada sam potrošio 168.000 kuna. Mislim da sam u pravu i to ću dokazati na sudu, rekao je Prpić.

Prpić zna tko je podmetnuo bombu

Podmetnuta bomba u Meduzi šokirala je sve u gradu Rijeci, nenaviklom na takve mafijaške metode. Policija je već u nekoliko navrata najavila da je na tragu počiniteljima, ali oni su još uvijek neotkriveni. Milan Prpić tvrdi da to ne bi trebalo tako ostati još dugo.
– Sa svojim sredstvima i uz pomoć prijatelja istražio sam sve što se dogodilo. Počinitelji su poznati, mi smo o svemu obavijestili za to nadležna tijela i sada je na policiji i pravosuđu da odradi svoj dio posla. Mogu samo reći da je prema mojim spoznajama počinitelj iz Rijeke, rekao je Prpić.

Sutra počinje gradnja punog profila riječke zaobilaznice


Ugovor vrijedan oko 620 milijuna kuna za gradnju nedostajuće trake između Orehovice i Diračja na riječkoj obilaznici sutra će biti potpisan u 10.30 sati u Hotelu »Jadran« u Rijeci, a odmah zatim bit će otvoreni radovi u blizini portala druge cijevi tunela Trsat, koji je smješten nadomak čvora Orehovica. Ministar mora, prometa i razvitka, Božidar Kalmeta trebao bi sutra protokolarno otvoriti gradilište i tako na samom početku svog drugog mandata najaviti rješavanje jednog od najvećih riječkih problema. Puni profil od Diračja do Orehovice dužine oko devet kilometara gradit će konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki u kojem se nalaze Hidroelektra, Konstruktor, Viadukt i Strabag. Nevjerojatno kratak rok dovršenja dionice bit će 1. srpanj 2009. godine.

Prema protokolu ugovor će sutra u Rijeci u ime »Autoceste Rijeka – Zagreb« potpisati predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo i čelnici uprava četiriju spomenutih tvrtki. Planira se odjednom napasti sve objekte i trasu između Diračja i Orehovice, gdje se ukupno nalaze četiri tunela te po jedan most i vijadukt. Tako bi više od 20 godina nakon što je puštena u promet trebala početi predugo čekana dogradnja punog profila na riječkoj zaobilaznici. Iako je ovaj projekt proteklih godina izazivao puno polemika u javnosti i često puta bio odgađan bez pravog opravdanja, ovog puta nikakvih neugodnih iznenađenja ne bi smjelo biti. Da gradnja obilaznice sutra doista počinje na najbolji potvrđuje prizor na fotografiji snimljenoj jučer kod portala tunela Trsat. (Novi list)

:cheers::cheers::banana::banana:^^^^:okay::cucumber::cheers1::master::banana2::applause::rofl:

:banana::cheers:

Elektromaterijal ulazi u stanogradnju

Riječka tvrtka Elektromaterijal trebala bi početi sa gradnjom stanova na terenu od 20 000 četvornih metara koji se nalazi iznad njenog prodajnog salona na Martinkovcu, potvrdio je za Novi list direktor tvrtke Nino Malinarić.

"Izradom generalnog urbanisitčkog plana Grada Rijeke ta naša parcela ušla je u
građevno područje, odnosno stambenu zonu. Trenutno je u tijeku izrada
Detaljnog plana uređenja, za koji smo sunaručitelji, zajedno s Gradom Rijeka.
Usvajanje DPU-a očekujemo kroz nekoliko mjeseci" izjavio je Malinarić rekavši da
planiraju izgraditi oko 200 stanova.

Gradnja stanova nije osnovna djelatnost Elektromaterijala, no otvorena je opcija
da se ta tvrtka, specijalizirana za prodaju bijele tehnike i elektroopreme, počne i time baviti.
Ono što još nije sigurno je hoće li graditi sami ili će još jedna tvrtka krenuti u tu investiciju. Također, postoji i mogućnost da se zemljište proda ukoliko se pojavi dobra ponuda.

Područje zapadnog dijela Rijeke u zadnjih nekoliko godina postalo je veliko gradilište. Na području Turan koji se nalazi iznad Bivija, riječka tvrtka Kostabela u vlasništvu izraelskog Ronalda Aviva otkupila je terene površine preko 20 000 četvornih metara.
Njihov plan je otkupiti površinu od 100 000 četvornih metara gdje bi izradalili stanove u objektima od samo 2 kata, no detalja oko gradnje, broju stanova i
cijene još nema.

Vec su napravili pristupni put do tunela Trsat.Prakticko gradnja je pocela vec u Petak:)

GP KRK PRIONUO POSLU VRIJEDNOM NEKOLIKO STOTINA MILIJUNA KUNA

Počinju iskopi za zametsku dvoranu

Investitor projekta je Rijeka sport, a građani Rijeke će dobiti novu sportsku dvoranu, prvu nakon Dvorane mladosti, u prvom kvartalu 2009. godine

http://img184.imageshack.us/img184/5867/319426lc2.jpg

Radovi na gradilištu zametske dvorane intenzivirani od 14. siječnja

RIJEKA – Zadnji dan jeseni 2007. godine svečano je otvoreno gradilište Centra Zamet u sklopu kojeg će se izgraditi sportska dvorana i niz drugih sadržaja, ali pravi radovi su počeli prije nekoliko dana i sada se već mogu nazrijeti obrisi gradilišta. Gradonačelnik Vojko Obersnel sa suradnicima zbog obećanja koje je dao da će ujesen početi radovi svjedočio je otvorenju, a neimari GP Krka prionuli su poslu nakon okončanog kolektivnog godišnjeg odmora uobičajenog za građevinare.
Investitor projekta je Rijeka sport, tvrtka u 100-postotnom vlasništvu Grada Rijeke, koji je osnovan kako bi se što lakše realizirala sportska infrastruktura. Naime, zbog restriktivne politike države prema lokalnoj samoupravi, gradovi i općine ukupno se na godišnjoj razini mogu zadužiti za oko 350 milijuna kuna, a samo toliko će koštati izgradnja Centra Zamet i isplata zakupnine tijekom 25 godina. Čelni ljudi riječke vlasti u nekoliko navrata su ponavljali da je financijski lizing skuplja varijanta, ali da država ne dopušta zaduženje Gradu Rijeci. Zbog toga su osmišljeni alternativni modeli financiranja kao što su municipalne obveznice kojima se gradi bazen na Kantridi, operativni lizing za gradnju garaže kraj bazena, korporativne obveznice za gradnju prometne infrastrukture, a javnim privatnim partnerstvom će se najvjerojatnije zatvarati financijska konstrukcija za gradnju novog autobusnog kolodvora na zapadnoj Žabici.
Direktor Rijeka sporta Zlatan Hreljac kazao je da su intenzivni radovi na gradnji Centra Zamet počeli 14. siječnja 2008. godine.
– Krajem prošle godine krenulo se u čišćenje gradilišta, a sada su počeli pravi građevinski radovi koji će za nekoliko dana rezultirati iskopom građevinske jame. Sa susjedima smo dogovorili privremenu prometnu komunikaciju za vrijeme trajanja radova. Očekujemo da će se kompletan projekt realizirati do sredine sljedeće godine, a ako bude sve u redu, Rijeka će dobiti novu sportsku dvoranu, prvu koja je izgrađena nakon Dvorane mladosti, u prvom kvartalu 2009. godine, izjavio je Hreljac.

najednom se nabralo tih projekata koje ćemo u nadolazećem razdoblju pomno pratiti. jako lijepo, jako lijepo

:dance:

Zlatno doba za nas forumaše:-):banana:

Ovo traži da nazdravimo:)

Živjeli bauštelci:) Neka vas je što više u Rijeci ove godine:lol::cheers:

U kolovozu se gasi rafinerija na Mlaki
RIJEKA – Do kolovoza ove godine dio Ininih mazivaških postrojenja u samom središtu Rijeke, na Mlaki, prestat će s proizvodnjom. Dobru vijest za Riječane dobili smo iz vrlo pouzdanih, ali neslužbenih izvora. Ta je informacija u ovom trenutku obavijena velom stroge tajne, a naši izvori tvrde da će šira hrvatska javnost s njom biti upoznata ...


Ali ce sad narast cijene stanova na Turniću i Krnjevu:nuts:

Počela dogradnja riječke zaobilaznice


Gužve u Rijeci konačno bi mogle prestati 2009. Počela je, naime, dogradnja južnog dijela riječke zaobilaznice od čvora Orehovica do čvora Diračje, čime će obilaznica napokon dobiti svoj puni profil.

Svečanim potpisivanjem ugovora, vrijednog 620 milijuna kuna, kojemu je nazočio ministar prometa i razvitka Božidar Kalmeta, počeli su radovi na nedostajućoj traci riječke obilaznice.

Izazov koji čeka Autceste Rijeka-Zagreb je izuzetno složen projekt i kratak rok - 1. lipnja 2009.

"Vjerujem da će sukladno najavama i datim obećanjima vremenski rok biti sastavni dio plana građenja, a u konačnici - razglednice uvijek čekaju.", rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel dodajući da se nada kako će zaobilaznica jednog dana postati pravom autocestom, te da će Vlada u svoj plan gradnje uključiti i dovršetak dionice Križišće-Žuta lokva, dionice D 404 i D403 koja je važna za povezivanje Riječke luke sa sjeverom. Time će se poboljšati, ne samo prometna situacija, nego i gospodarsko stanje Rijeke.

Kalmeta, međutim, ističe da potrebe za razglednicama neće biti. Dovršetak planiranih projekata bit će u roku - potvrdio je ministar.

Puni profil dionice Orehovica-Diračje dužine oko devet kilometara gradit će konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki.

Na realizaciju gradnje punog profila riječke zaobilaznice, gdje se ukupno nalaze četiri tunela, most i vijadukt, čekalo se punih 20 godina.

Dionica Orehovica - Diračje u punom profilu 1. lipnja 2009.

http://img235.imageshack.us/img235/3503/zaobilaznicavxs5.jpg

RIJEKA - Počinje gradnja južnog traka riječke zaobilaznice, a prema danas u Rijeci potpisanim ugovorima s izvođačima, radovi bi trebali biti gotovi do 1. lipnja iduće godine.

Dugoočekivana cesta zapravo je nadogradnja postojeće riječke zaobilaznice od čvora Orehovica do čvora Diračje pa će tako za godinu i četiri mjeseca cesta imati po dva kolnička traka u oba smjera.

Sve će stajati čak 628 milijuna kuna jer iako se radi o oko devet kilometara ceste, dionica je iznimno zahtjevna pa će kao i “stari” dio zaobilaznice imati četiri tunela, nadvožnjake, viadukte i podvožnjake, a svakako će najteže biti izvesti preko dvjesto metara dug most iznad Rječine koji će se nadviti iznad dubokog kanjona.

Zaobilazicu, gotovo dvadeset godina nakon gradnje postojećeg traka, gradi tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb pod čijom je ingerencijom ova cesta od kraja kolovoza prošle godine. Sredstva će se osigurati kreditima za koje se još samo čeka potvrda Vlade, a gradit će ju Hidroelektra niskogradnja, Viadukt, Konstruktor inženjering i Strabag.

(Ne)gradnja riječke zaobilaznice već je godinama vruća tema, a riječki gradonačelnik i županijske vlasti redovito su prozivali resornog ministra Božidara Kalmetu kao jednog od odgovornih za to što se priča ne miče s mrtve točke. Spomenimo da ni koalicijska Vlada predvođena SDP-om nije sagradila zaobilaznicu.

Tako je danas na potpisivanje ugovora o gradnji došao i sam prozivani Kalmeta, i najavio potpuno dovršenje riječkog prometnog pravca koji uključuje i nastavak gradnje ceste od Svetog Kuzma do Križišća, što bi trebalo biti gotovo za dvije godine, a do tada će, kaže ministar, krenuti i radovi od Križišća prema Žutoj lokvi, cesti koja se treba “spojiti” na autocestu Zagreb-Split.

Kalmeta je najavio i da će se uskoro raspetljati priča oko ceste D 404 koja spaja istočni dio riječke luke i zaobilaznicu pa vjeruje da će biti dovršena do kraja ove godine, i to tako da će Hrvatske željeznice ipak popustiti i iseliti iz objekta na trasi ceste koji je predviđen za rušenje, za što će biti obeštećene.

Ministar očekuje i da će za četiri godine biti gotova i cesta D 403 koja, pak, spaja drugu stranu luke sa zaobilaznicom, a u sljedeći četverogodišnji plan cestogradnje trebala bi biti uvrštena i nova riječka zaobilaznica jer je ova današnja zapravo postala brza gradska cesta. Ta bi, kako je zovu, “prava”zaobilaznica, trebala ići od Permana prema Grobniku i doista obići Rijeku.

Dionica Orehovica - Diračje u punom profilu 1. lipnja 2009.


1 lipanj 2009 ??!!!!! Nevjerojatno! A trebalo je proći 20 godina da bi se sada svi radovi sveli na samo godinu i pol :nuts: :banana:

U kolovozu se gasi rafinerija na Mlaki


Ali ce sad narast cijene stanova na Turniću i Krnjevu:nuts:

^^........a baš sam i ja na to pomislio :):)

ZAVRŠEN NATJEČAJ ZA IZVOĐAČA RADOVA ČETVRTOG PO REDU OBJEKTA SVEUČILIŠNOG KAMPUSA NA TRSATU

Krajem mjeseca temeljni kamen građevinskog fakulteta
Prema ponudi tvrtke »Radnik Križevci« procijenjena vrijednost objekta je 94,5 milijuna kuna plus PDV, riječ je o zgradi površine 14.260 četvornih metara, a ugovoreni rok izgradnje je 450 dana


http://aycu28.webshots.com/image/41267/2003707728610508622_rs.jpg
Buduća zgrada Građevinskog fakulteta bit će locirana u središnjem dijelu kampusa

RIJEKA – Za izvođača radova četvrtog po redu objekta Sveučilišnog kampusa na Trsatu, zgradu Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Rijeci izabralo je tvrtku »Radnik Križevci«, a ukoliko na završen natječaj ne pristigne ni jedna žalba radovi na tom objektu, prema najavama prorektora za financije prof.dr. Jože Perića, otvorit će se krajem siječnja. Prema ponudi, procijenjena vrijednost objekta je 94,5 milijuna kuna plus PDV, a riječ je o zgradi čija površina iznosi 14.260 četvornih metara. Buduća zgrada Građevinskog fakulteta bit će locirana u središnjem dijelu kampusa i raspolagat će podzemnom garažom kapaciteta 200 parkirnih mjesta, a prvi studenti u nju bi trebali ući početkom iduće godine jer ugovoreni rok izgradnje je 450 kalendarskih dana. Dodajući kako je trenutačno otvoren i natječaj za izbor nadzornog organa za izgradnju Građevinskog fakulteta, prorektor napominje da je istovremeno u tijeku i natječaj za adaptacijske radove na zgradi Znanstveno-tehnološkog parka.
– U ovom je trenutku teško procijeniti vrijednost adaptacije te zgrade, no računamo da ukupna ulaganja ne bi trebala biti veća od 13 milijuna kuna. Riječ je o objektu od posebnog značenja, jer predstavlja jedinstven primjer suradnje Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Svjetske banke, koja također dijelom sudjeluje u financiranju adaptacije, ali velikim dijelom sudjelovat će i u tekućem radu Znanstveno-tehnološkog parka i to u idućih pet godina, pojašnjava prof.dr. Perić.
Zgrada Znanstveno-tehnološkog parka, uz adaptiranu zgradu Akadamije primijenjenih umjetnosti jedini je objekt koji će Sveučilišni kampus baštiniti iz vremena kada je na tom prostoru bila smještena vojarna, a cilj je Parka da postane središte razvoja visokih, na znanju zasnovanih tehnologija. Otvaranjem radova na Građevinskom fakultetu i Znanstveno-tehnološkom parku, čija bi adaptacija trebala započeti krajem ožujka, prema procjeni prorektora odradit će se poveći dio prve faze izgradnje Sveučilišnog kampusa.
– Ono što još preostaje objekti su studenstkog smještaja te Društveno-kulturni centar. Za raspisivanje natječaja za izvođače radova tih objekata moramo čekati novi sastav Vlade i Ministarstva, jer oni će odrediti model financiranja izgradnje. Najvjerojatnije će se ići na model partnerstva ili pak financiranja leasingom. Istovremeno kreće i vrlo intezivna izgradnja infrastrukture koju će financirati Grad Rijeka. Iako se trenutačno ne može precizirati o kojim će se sredstvima raditi, neupitno je da je riječ o velikom financijskom zahvatu, jer radi se o izgradnji dvije prometnice, sveučilišne avenije i cjelokupne prateće infrastrukture. Uz to postoji inicijativa Energa da se s talijanskim partnerima uvedu najnovije tehnologije, što će biti jedinstven primjer u Hrvatskoj. Također je u planu unificiranje cjelokupne opreme u kampusu, što bi u budućnosti rezultiralo racionalnijim i jeftinijim održavanjem i upravljanjem – navodi prorektor.
Dodajući kako će u prvoj fazi izgradnje kampusa biti osigurano i 530 parkirnih mjesta, prof.dr. Perić napominje da će se već ove jeseni početi raditi na konceptu izgradnje druge faze Sveučilišnog kampusa. Tada će, kaže, biti vidljivo kojom se dinamikom realiziraju radovi na prvoj fazi, čije se okončanje očekuje početkom iduće godine, a ono što će biti prioriteti izgradnje u drugoj fazi, prema njegovim najavama, nastavak je izgradnje studenstkog smještaja te izgradnja objekata Pomorskog fakulteta, Sveučilišne knjižnice i sportskog parka.

Sveučilište doseglo planirani iznos od 490 milijuna kuna

S objektima Građevinskog fakulteta i Znanstveno-tehnološkog parka te zgradama Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, kao i objektom studentske prehrane i Sveučilišnih odjela, čija je izgradnja započela krajem prošle godine, Sveučilište u Rijeci, prema riječima prorektora za financije prof.dr. Jože Perića, doseglo je planirani iznos ulaganja u prvu fazu kampusa u visini od 490 milijuna kuna. Naime, vrijednost objekta studentske prehrane, čija je površina 7.240 četvornih metara, iznosi 57 milijuna kuna. Ta će zgrada obuhvaćati prostore restorana, centralne kuhinje kapaciteta 4.500 obroka na dan, slastičarnice i kavane, a dio prostora služit će i za studentske društvene aktivnosti. Objektu studenstke prehrane pripadat će i podzemna garaža u kojoj će biti osiguran smještaj za sto automobila, a prema planovima ta bi zgrada trebala, po principu »ključ u ruke« biti dovršena već krajem ove godine. Izvođači radova su građevinsko poduzeće »Tehnika« Zagreb i GP »Krk«, a krajem godine trebala bi biti završena i zgrada Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, kao i Objekt sveučilišnih odjela. Ukupna površina tih zgrada iznosit će 37 tisuća četvornih metara, a raspolagat će s više od 400 učionica, vježbaonica i kabineta. Naime, površina objekta Filozofskog i Učiteljskog fakulteta iznosit će 21.015 četvornih metara, a uz dvije visokoškolske ustanove u toj će zgradi biti smješten i studentski savjetovališni centar te ured za studente s invaliditetom. Taj će objekt imati i podzemnu garažu s 200 parkirnih mjesta, a njegova vrijednost iznosi 158 milijuna kuna. Zgrada Sveučilišnih odjela, čija je površina 16.350 četvornih metara, projektirana je za odjele matematike, fizike i informatike, no po najavama, u njoj će biti i drugi sadržaji koji će svojim aktivnostima oplemeniti funkcije cjelokupnog Sveučilišta i snažno poticati interdisciplinarnost u znanosti i osmišljavanju sveučilišnih te doktorskih programa.

ne znam koliko je ovo istinit podatak, ali sam nešto čuo u školi od profesora. Navodno je donesena odredba da sve škole(samo u Rijeci?) moraju biti u jutarnjoj smjeni. Što znači da bi se uskoro škole trebale početi seliti(naravno- one koje u svojim zgradama imaju dvije škole(npr- EIOŠ/SŠER(bivša etš) itd) iz sadašnjih prostora u neke već postojeće prostore koji će se prenamjeniti i u novoizgrađene objekte. naravno- to nije projekt koji će se realizirati u par godina, a to znači da kad netko makne primorca i pola škola bude tako izmijenjeno, novi ministar će opet smisliti neku novu idiotariju jer očito svaki novi ministar misli da je pametniji od prethodnog i da MORA nešto mijenjati. Nije ni čudo što nam je školstvo u banani. Učenici iz škola izlaze nepismeniji nego kad su krenuli u škole:bash:

BEZ USVOJENE PLANSKE DOKUMENTACIJE U KOSTRENI NIČU RASKOŠNE OBITELJSKE KUĆE I URBANE VILE S LUKSUZNIM SADRŽAJIMA

Četvorni metar u urbanoj vili s bazenom 2.500 eura

Riječ je o objektima koji su potrebne dozvole dobili za vrijeme starog prostornog plana, barem tako objašnjavaju u Općini Kostrena koja je prošle godine obračunala 30 komunalnih doprinosa za građane

http://img242.imageshack.us/img242/4025/320093cr3.jpg

Urbana vila kod sportske dvorane sa stanom koji košta oko 200 tisuća eura

KOSTRENA – Iako je u Kostreni od prostorno-planske dokumentacije službeno usvojen samo glavni Prostorni plan, a planovi nižeg reda koji će regulirati gradnju na atraktivnim (i uglavnom već rasprodanim zemljištima) tek čekaju na usvajanje, što s druge strane koči ishodavanje potrebnih dozvola za gradnju, u Kostreni se ipak gradi, ali i prodaje. Riječ je o objektima koji su potrebne dozvole dobili za vrijeme starog prostornog plana, barem tako objašnjavaju u Općini Kostrena koja je prošle godine obračunala 30 komunalnih doprinosa za građane.
U Kostreni se grade obiteljske kuće koje u posljednje vrijeme uglavnom niču na predjelu iznad Jadranske magistrale, posebice na najvišim dijelovima, uz rub trim staze gdje puca pogled na cijeli Kvarner. Obiteljske kuće izgrađene na najvišim dijelovima Kostrene svojim raskošnim dimenzijama nalikuju na obiteljske kuće u famoznoj »aleji bogataša«, a pojedinima sveukupna površina premašuje 500 četvornih metara. Mjesto bespravnim višestambenim zgradama u području bliže moru zauzele su popularne urbane vile, najčešće s po tri luksuzna stana, što je i maksimalan broj stanova koji dodopušta novousvojeni Prostorni plan za gradnju obiteljske kuće. Cijena četvornog metra u kostrenskim urbanim vilama kreće se u prosjeku oko 2.000 eura, međutim, u posljednje su vrijeme investitori probili gornju granicu te su cijene četvornog metra dosegnule 2.500 eura. U takvim se objektima kupcima, osim mira predgrađa i pogleda na more, nudi uređena okućnica, najčešće dva parkirna mjesta, a neke od najatraktivnijih urbanih vila u Kostreni imaju podzemnu garažu i bazen.

»Boom« gradnje

Trenutačno najvišu cijenu četvornog metra drži Vila Stara voda na predjelu iznad istoimene lučice u kojoj su izgrađena tri stana, trenutačno se prodaju dva stana, dvoetažni stan veličine 154 i prizemni od 78 četvornih metara. Cijena četvornog metra iznosi 2.500 eura, stanovi su u roh-bau izvedbi, a jedan od razloga tako visokoj cijeni je i bazen u dvorištu okružen uređenim vrtom u kojem rastu palme.
Za razliku od ove pomalo tropske vizije urbanog stanovanja, jedna od građevina koja plijeni pozornost prolaznika svakako je zgrada koja je niknula u susjedstvu dječjeg vrtića. Minimalizam u gradnji, pomno planirani detalji, poput skrivenih vanjskih jedinica klimatizacije i podzemne garaže, doveli su do početne cijene od 2.200 eura za četvorni metar stana čije dimenzije iznose stotinu četvornih metara.
– Kostrenu zasigurno očekuje građevinski boom, ali samo koliko to dopušta planska dokumentacija. Višestambena gradnja bit će moguća samo u Pavekima, govori Željko Linšak, član Općinskog poglavarstva Kostrene zadužen za urbanizam i prostorno planiranje. Tako Paveke uskoro očekuje gradnja još jednog višestambenog objekta pored poslovne zgrade »Zidara«. Zemljište na kojem bi se trebale graditi tri urbane vile u vlasništvu je iste tvrtke, a iako je teren raščišćen, gradnja objekata neće početi prije nego što budu doneseni urbanistički planovi ove zone, budući da je »Zidar« ishodovao potrebnu dokumentaciju.

Dvije atraktivne lokacije

Linšak ipak kaže da će, osim Paveka, kako sada stvari stoje, na još nekim područjima biti dopupštena gradnja poslovno-stambenih kompleksa. Radi se o dvije vrlo atraktivne pozicije – zemljištu na početku Ulice kostrenskih pomoraca, poznatije kao »aleje bogataša«, te zemljištu nasuprot supermarketa »Plodine« na ulasku u Vrh Martinšćice. Teren pokraj sidra na početku Ulice kostrenskih pomoraca dijelom se nalazi u vlasništvu Općine Kostrena, dok je ostatak u rukama privatnih vlasnika koji su četvorni metar zemljišta u nekim manje atraktivnim dijelovima Kostrene počeli cijeniti 200 eura. Linšak navodi da je, osim poljske tvrtke GTC kojoj je savjetnik bio Damir Vrhovnik, bilo još zainteresiranih za spomenuto zemljište, ali je priče o prodaji zaustavila zabrana gradnje u pojasu unutar 1.000 metara i nedonošenje prostorno-planske dokumentacije. Zemljište pokraj Plodina nalazi se u privatnom vlasništvu riječkog poduzetnika Marka Štrljića i prvotno je bilo zamišljeno kao autosalon Peugeotovih vozila koji je na ovoj frekventnoj lokaciji također navodno zainteresiran za stambeno-poslovni kompleks.
– Naš plus je u tome što imamo više sredstava pa si Općina može priuštiti da sama radi svoju plansku dokumentaciju. U jedinicma lokalne samouprave s manjim proračunima, to radi investitor koji onda u dokumentaciju uvrštava i svoje interese. Vjerujemo da će do kraja ove godine biti usvojeni svi važniji urbanistički planovi, te će građani koji su već kupili zemljišta u Kostreni moći početi s ishodovanjem potrebnih dozvola i gradnjom, zaključuje Linšak.

Trim-stazu zaštititi od izgradnje

Očekivani »boom« gradnje u Kostreni, unatoč planskoj dokumentaciji, za sobom donosi mogućnost devastiranja zelenih površina poput trim-staze.
– Neke od obiteljskih kuća koje se ondje grade doista ulaze u trim-stazu. To je moguće jer je riječ o privatnim zemljištima. No, mi smo izradili elaborat zaštite trim-staze, a gradnja je dopuštena samo na područjima koja se nalaze uz cestu, ističe Linšak, dodajući da je malo Kostrenjana koji pozdravljaju činjenicu da im se zemljišta nalaze u zelenoj zoni gdje nije moguća gradnja, a samim tim ni prodaja za dobar novac.
No, iznimke postoje, pa tako Linšak navodi primjer jednog Kostrenjana koji je inzistirao da se njegovo zemljište koje se nalazilo na najskupljem dijelu građevinskog područja u Kostreni, svrsta u zelenu zonu.

Prostorno-planska dokumentacija diže cijene

Premda u Kostreni nije usvojena prostorno-planska dokumentacija, cijene zemljišta i dalje vrtoglavo rastu, a na pristojnoj lokaciji teško je naći privatnog vlasnika koji će četvorni metar cijeniti ispod 150 eura.
– Cijena zemljišta na nešto više izoliranim dijelovima Kostrene, doduše, pada, ali nigdje, barem kad je riječ o zemljištu u vlasništvu Općine Kostrena, nije ispod 55 eura po četvornom metru. Općinsko zemljište na najatraktivnijim lokacijama poput Žuknice prodaje se za 120 eura, dok fizičke osobe prodaju i za 200 eura po četvornom metru. Mislim da tu nije kraj rastu cijena četvornog metra te će, kad se donese planska dokumentacija, cijene terena još porasti, smatra Linšak koji dodaje da bi cijene trebale dodatno rasti i s uvođenjem komunalne infrastrukture u pojedine dijelove Kostrene.

Vičević i Krulić građevinski poduzetnici?

Od zvučnih imena koja planiraju gradnju na novootkrivenoj atraktivnoj lokaciji u Kostreni, onoj između Paveka i Stare vode. Radi se o sinu bivšeg kostrenskog donačelnika Anti Vičeviću i bivšem kraljevičkom gradonačelniku Zoranu Kruliću koji planiraju graditi na području na kojem niču nove urbane vile, a koji se nalazi ispod konobe »Šontula«. Navodno je riječ o suradnji čiji će produkt također biti urbane vile. U Općini Kostrena potvrđuju da su s još nekoliko vlasnika susjednih terena Vičević i Krulić zatražili izgradnju pristupnog puta.

www.novilist.hr

SVEUČILIŠTE U RIJECI OTVORILO IZLOŽBU RADOVA REALIZACIJE PRVE FAZE KAMPUSA

Krajem iduće godine na Trsatu novi mali grad

http://img184.imageshack.us/img184/2237/320377tp1.jpg

lzložba u Malom salonu privukla mnogo zainteresiranih

RIJEKA – Sveučilište u Rijeci sinoć je u Malom salonu otvorilo izložbu radova realizacije objekata prve faze kampusa »Od vojarne do sveučilišnog kampusa (1. faza 2003. – 2009.)«, čiji je cilj široj javnosti predstavili objekte koji su već realizirani ili se pak nalaze u fazi realizacije. Najavljujući kako će već krajem iduće godine na Trsatu biti vidljiva »akropola znanja«, čime će se naglasiti i europska dimenzija riječkog Sveučilišta rektor Sveučilišta u Rijeci akademik Daniel Rukavina istaknuo je da se gledano s urbanističkog i građevinskog aspekta radi o giganstkom projektu.
– U zadnjih sedam godina prošli smo ogroman put, od ideje do stvarnog početka izgradnje Sveučilišnog kampusa. Danas je kampus postao stvarnost, jer u njemu je život počeo prije godinu i pol otvorenjem Akademije primijenjenih umjetnosti, a u tijeku je izgradnja Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, Sveučilišnih odjela prirodnih znanosti, objekta studentske prehrane, dok početak izgradnje Građevinskog fakulteta i adaptacije stare zgrade u koju će se smjestiti Znanstveno-tehnološki park samo što nisu počeli. U ovom trenutku završavamo pregovore i tražimo financijska rješanja za izgradnju Društveno-kulturnog centra, te objekata studentskog smještaja koji će raspolagati sa 750 ležajeva. Po završetku izgradnje tih objekata Sveučilište će postati jedno od riječkih obilježja, a u kampusu će se realizirati desetine potpuno novih programa, zaposlit će se stotine mladih znanstvenika te stotine i stotine iskusnih i međunarodno priznatih znanstvenika, dok će se istovremene tisuće i tisuće studenata tu obrazovati, naglasio je rektor.
Dodajući kako je želja izgraditi europsko sveučilište akademik Rukavina je izgradnju Sveučilišnog kampusa ocjenio kao izgradnju jednog potpuno novog malog grada, a to bi prema njegovim riječima bilo neostvarivo bez podrške Grada Rijeke, koji je zadužen za osiguranje cjelokupne infrastrukture prostora kampusa. Slažući se s tom konstatacijom riječki je gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo kako je od sinoć otvorene izložbe impresivnije vidjeti ono što se trenutno događa na Trsatu, a riječ je o dizalicama, iskopima i nicanju novih zgrada. Kampus će uskoro, dodao je, postati prostor na kojem će dnevno boraviti dvadesetak tisuća ljudi, a s izgradnjom novog KBC-a i više. Sve će to prema mišljenju zamjenice primorsko-goranskog župana Nade Turine Đurić osigurati riječkom Sveučilištu da postane vodeće ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu euroregije.
U sklopu sinoćnjeg otvorenja izložbe, koja se može razgledati do 10. veljače, predstavljen je i novi katalog koji kompilira sve projekte prve faze Sveučilišnog kampusa na Trsatu.

U DRAŽICAMA PREDSTAVLJEN DPU ZONE POSLOVNE NAMJENE K1 »PODHUM« NA POVRŠINI OD 20.000 ČETVORNIH METARA

Dušan Džamonja oblikovao prvu industrijsku zonu Grobnišćine

Gradit će se trinaest hala, površine između 570 i 650 četvornih metara svaka. Centralni objekt s prodajnim salonom, kancelarijskim prostorima te restoranom. Radovi bi mogli biti završeni do početka ljeta sljedeće godine


DRAŽICE – Općina Jelenje organizirala je sinoć u općinskoj vijećnici u Dražicama javno izlaganje Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene K1 »Podhum«, koja će se graditi u jelenjskom naselju Podhum, na površini od 20 tisuća četvornih metara. Kako je istaknuto na prezentaciji, kojoj su nazočili mještani, predstavnici Općine Jelenje, izrađivača projekta tvrtke Geoprojekt Rijeka, kao i dvojica privatnih investitora – Goran Klepac i Mario Vrdoljak, riječ je o prvoj industrijskoj zoni na području Grobnišćine, čija je posebnost u tome što je autor arhitektonskog oblikovanja zone akademski kipar Dušan Džamonja, koji je također nazočio predstavljanju DPU-a.
U svom obraćanju javnosti, Džamonja je obrazložio koja je poveznica njega kao akademskog kipara i izrade arhitektonskog oblikovanja jedne industrijske zone.
– Moje iskustvo u projektiranju traje četrdeset godina, ja sam i graditelj i arhitekt, i ovaj projekt sinteza je arhitekture i skulpture. Moram priznati kako je tema ovog projekta vrlo zahvalna, a posebice je u Italiji ta vrsta industrijske arhitekture posebno napredovala. Bio je to za mene provokativan projekt, jer odgovara karakteru moga razmišljanja u arhitekturi. On me je jako obradovao, posebno ako će se relizirati tako da ta zona bude uskoro u funkciji, kazao je Džamonja.

Mješovita namjena

Predstavljajući projekt, Krešimir Petković iz Geoprojekta kazao je kako će se buduća zona raditi sukladno usvojenom prostornom planu uređenja općine Jelenje, a projektom je planirana 50-postotna izgrađenost površine, odnosno deset tisuća četvornih metara zatvorene površine. To će biti zona mješovite namjene, dakle, proizvodno-poslovne, sa zanatskim, trgovačkim, uslužnim, servisnim i drugim sadržajima, kazao je Petković.
Jedan od investitora, Mario Vrdoljak, istaknuo je kako će se u budućoj zoni graditi trinaest hala, površine između 570 i 650 četvornih metara svaka, s jednim centralnim objektom koji će s prodajnim salonom u prizemlju i kancelarijskim prostorima te restoranom na katu biti u funkciji tih hala, dok je njegov kolega u investiciji Goran Klepac najavio kako bi, ukoliko se do jeseni prikupi sva potrebna papirologija, radovi mogli početi do kraja ove, i biti završeni do početka ljeta sljedeće godine.

Najmanje 100 zaposlenih

Klepac je istaknuo i prednosti ovakve zone za općinu Jelenje i njezine mještane, među kojima komunalnu naknadu koja će se plaćati na prostor od deset tisuća četvornih metara, minimalno sto novih radnih mjesta, kao i rad najmanje petnaestak poduzeća, što će, dodao je, biti pokretački potencijal za domaće obrtnike. Odgovarajući na pitanja dijela mještana o blizini naselja i budućim radovima, odnosno mogućnosti narušenja postojećeg mira, Klepac je kazao kako između zone i kuća biti uređen drvored kao zvučna barijera, a teški kamioni neće voziti po naselju, nego, dodao je, po pristupnim cestama za koje je susjedna Općina Čavle dala dozvolu da se asfaltiraju za potrebe izgradnje zone.

Spomenik kulture

– S obzirom da je gospodin Džamonja uključen u projekt, ova zona zasigurno će postati spomenik kulture, a njezina je posebnost i u tome što će po završetku gradnje upravljanje zonom preuzeti poduzeće posebno osnovano u tu svrhu. Zona će biti prvenstveno namijenjena malim poduzetnicima, jer će svaka hala imati po dva ulaza, što znači da će postojati mogućnost da u njoj budu dva poslovna subjekta, kazao je Klepac, dodajući kako su svoj interes za budućim halama već iskazale brojne tvrtke, među kojima Zagrebačka banka, i to za budući trezor, Jadran informatika, Cromos boje i lakovi i druge.
U predstavljanje DPU-a uključio se i načelnik Općine Jelenje Branko Juretić, koji kao najveću prednost zone vidi u novim radnim mjestima, kao i segmentu nove vrste obrazovanja, što će, kazao je, pomoći boljem i bržem budućem razvoju cijelog jelenjskog kraja.

ČIŠĆI ZRAK U SREDIŠTU RIJEKE: INA ZATVARA PRIMARNO POSTROJENJE PRERADE SIROVINE U »MAZIVIMA«

U kolovozu se gasi rafinerija na Mlaki

Riječ je samo o pripremi za zdravije poslovanje »Maziva« a u konačnici i preseljenje pogona s Mlake u Urinj, ali ne prije 2010., kada bi moglo započeti pražnjenje i čišćenje pogona u Rijeci, kazao je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević

http://img136.imageshack.us/img136/5916/320096uh7.jpg

Postrojenja za destilaciju atmosferskog ostatka na Mlaki u ovoj će godini samo djelomično raditi

RIJEKA – Do kolovoza ove godine dio Ininih mazivaških postrojenja u samom središtu Rijeke, na Mlaki, prestat će s proizvodnjom. Dobru vijest za Riječane dobili smo iz vrlo pouzdanih, ali neslužbenih izvora. Ta je informacija u ovom trenutku obavijena velom stroge tajne, a naši izvori tvrde da će šira hrvatska javnost s njom biti upoznata kroz petnaestak dana, nakon što se kroz to vrijeme usuglasi na razini Inine uprave. Da se gasi, doduše jedan manji dio proizvodnje Ininih »Maziva« u Rijeci, jučer su nam potvrdili i u Vladi.

Višegodišnje »nabacivanje« rokovima

Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević jučer kasno poslijepodne izjavio je za naš list kako je obustava proizvodnje na Mlaki do ljeta ove godine pretenciozna i netočna interpretacija. Prema njegovim riječima, u pitanju je samo rad postrojenja za destilaciju atmosferskog ostatka na Mlaki te da će to postrojenje, najvjerojatnije, u ovoj godini samo djelomično raditi.
Prema Dragičevićevim riječima, destilacija atmosferskog ostatka vitalni je dio »Maziva« Rijeka, ali koji donosi i najveće gubitke. Stoga će se na razini Inine Uprave i nadležnog izvršnog direktora vrlo brzo donijeti poslovni plan iz kojeg će biti razvidno što će se s tim glavnim i primarnim postrojenjem u preradi sirovine u »Mazivima« točno dogoditi u ovoj godini.
– Riječ je samo o pripremi za zdravije poslovanje »Maziva«, a u konačnici i preseljenje pogona s Mlake u Urinj, ali ne prije 2010. godine kada bi najranije moglo započeti pražnjenje i čišćenje terena i pogona »Maziva« u Rijeci, kazao je Dragičević.
Iz vrha Ine uspjeli smo dobiti pojašnjenje kako će se do kraja ove godine definitivno odlučiti da li će postrojenje za destilaciju atmosferskog ostatka ponovno proraditi u 2009. ili će se za potrebe »Maziva« poluproizvodi koji se dobivaju iz tog pogona, među kojima su i bazna ulja, kupovati i nabavljati na tržištu.
O zatvaranju »Maziva« Rijeka i preseljenju pogona u drugu Ininu rafineriju u Urinju govori se i najavljuje već nekoliko godina. Zapravo, već nekoliko deseteljeća, ako se ima u vidu da je Rafinerija nafte Rijeka u Urinju šezdesetih godina prošlog stoljeća zamišljena i građena kao projekt proširenja i preseljenja rafinerijskih pogona iz središta Rijeke. Da će se riječka »Maziva« vremenom ugasiti nije upitno, samo je pitanje kada i na koji način. Posljednjih godina iz Ine »nabacivali« su se raznim rokovima. Te do početka 2009., da bi se zatim taj rok produžio, ali opet neodređeno, na početak 2010. godine što se, opet, vezuje sa završetkom prve faze modernizacije rafinerijskih postrojenja u Urinju.
Bez obzira i na vrlo otvoren stav mađarskih suvlasnika Ine o sudbini riječkih »Maziva« iz veljače 2006. godine, bio je to još jedan pucanj u prazno jer, naravno, odluka na koji način i, najvažnije, kada će se dislocireati proizvodnja s Mlake te godine nije donesena.
No, istup MOL-ovog predstavnika u Upravi Ine, Zalana Bacsa koji je najavio da Ina planira obustaviti proizvodnju u gubitaškim pogonima, otvorio je još jedno pitanje, a to je što će se u slučaju preseljenja dogoditi s prostorom od oko 110.000 četvornih metara na kojima se prostiru današnji rafinerijski pogoni na Mlaki.

Zrak zagađeniji nego u Sisku

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel neugodno je podsjetio Inu da je u njihovoj obvezi, nakon preseljenja, i sanacija, bolje rečeno dekontaminacija tamošnjih pogona i zemljišta što troškove preseljenja odnosno potpune obustave proizvodnje na Mlaki diže u nebo.
Zbog zastarjelih pogona Inina rafinerija na Mlaki već je desetljećima rak-rana Riječana. Izostanak sustavnih ulaganja u tehnološku modernizaciju učinio je da je u prvoj polovici 2007. godine, prema izvješću Povjerenstva za praćenje utjecaja »Maziva« kojeg je oformila riječka gradska vlast, zazvonilo na uzbunu jer je zrak na utjecajnom području ove rafinerije tijeko 2006. godine bio jednako tako loš kao u Sisku, a u prvoj polovici 2007. i bitno zagađeniji. Prije nekoliko godina, a upravo radi smanjenja onečišćenja, riječka gradska vlast naložila je Ini da mora koristiti gradski miješani plin kao pogonski energent i za to rafineriji »Maziva« čak propisali godišnju kvotu od najmanje 8,5 milijuna kubičnih metara koje mora potrošiti. No, sve to nije pridonijelo poboljšanju kakvoće zraka u Rijeci, pa je Poglavarstvo Grada Rijeke u srpnju 2007. godine, a što je podržalo i Gradsko vijeće, »podebljano« i ultimativno zatražilo od Ine da do 2010. godine »Maziva« moraju seliti iz središta grada.

Gašenje gubitaša najavio MOL

Potvrdu da Ina planira obustaviti proizvodnju u gubitaškim pogonima, što »Maziva« na Mlaki jesu, stigla je i od Mađara, točnije MOL-ovog predstavnika u Upravi Ine Zalana Bacsa u veljači 2006. godine u Budimpešti, na MOL-ovoj godišnjoj skupštini. Bacs je tada otvoreno izjavio kako je krajnje upitno svako daljnje ulaganje u tehnološki zastarjele pogone na Mlaki te da će odluka o dislokaciji tamošnje proizvodnje na razini Inine uprave biti donesena kroz narednih nekoliko mjeseci.

:banana::banana::banana::banana::cheers::cheers::cheers::cheers::lol::lol::lol:^^^^^^^^:rofl::rofl::laugh::okay::pepper::pepper::bow::bow::bow::bow::bow::bow::applause::applause::cheers1::cheers1::cheers1::banana2::banana2::banana2::banana2::hilarious:hilarious:hilarious:drunk::drunk::drunk::drunk::drunk:
To je najbolja vijest ove godine

^^^^Tooo, neka je razmontiraju i naprave sanaciju, plato za širenje luke ili nešto drugo, samo da je nemaaaaaaaa višeeeeee ;) :)

^^
:cheers1::cheers1::banana:

Izvjesna budućnost radnika Rafinerije na Mlaki:)

http://aycu17.webshots.com/image/39856/2000851954970272713_rs.jpg
Gašenje proizvodnje u postrojenju Vakuumske destilacije u Rafineriji na Mlaki, koja je predviđena za kolovoz, sada je već izvjesna. Budući da je riječ o postrojenju od vitalne važnosti za rad Rafinerije, možemo govoriti o zatvaranju pogona Ine na Mlaki.

Riječ je, naime, o dužem procesu koji u upravi Ine u Zagrebu još nije do kraja razrađen te nema nikakvih službenih dokumenata koji bi se predstavili javnosti, rekao nam je glasnogovornik Bojan Vinek, tvrdeći da su napisi iz nekih medija samo špekulacije.

I dok će Riječani zasigurno odahnuti kada se u kolovozu ugase gotovo svi aktivni dimnjaci, o sudbini velikog broja radnika tek se odlučuje.

"Ono što je najvažnije za Sindikat, programa zbrinjavanja radnika u Ini - neće biti, jer kad se pogon "Maziva" ugasi, jedan dio radnika otići će na Urinj, jedan dio ostat će sanirati sadašnje pogone na Mlaki dok će oni najstariji otići u mirovinu", rekao nam je glavni povjerenik Inine podružnice samostalnih sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske Boris Majetić.


(R1/Primorski radio)

Good news for the environment in Rijeka. :okay:

hvala bogu, napokon ću udisati čist zrak, a i robu ću stalno moći sušiti na terasi.:banana::banana::banana:

Japanci gube gradnju Zagrebačke obale



Ugovor o gradnji novog zapadnog kontejnerskog terminala riječke luke s japanskom tvrtkom Kajima bit će raskinut, a rokovi izgradnje najvažnijeg i najskupljeg segmenta Rijeka Gateway projekta zbog toga će biti dodatno prolongirani. Vijest o kojoj se špekulira već nekoliko mjeseci potvrdio je za Novi list resorni ministar mora, prometa i infrastrukture, Božidar Kalmeta. Definitivna odluka o raskidu ugovora još nije donesena, ali bi ona trebala biti na dnevnom redu iduće sjednice Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, koja se planira održati idućeg tjedna. Rijeka Gateway projekt time će doživjeti još jedan neugodan udarac prvenstveno zbog činjenice da su prošle dvije godine od potpisivanja ugovora s Kajimom, a da gradnja na terenu uopće nije započela. To vrijeme je nepovratno izgubljeno u situaciji kad riječkoj luci kronično nedostaje prostor za servisiranje sve većeg kontejnerskog prometa koji je ujedno i najvrijedniji lučki teret. Iako za to postoji podrška Svjetske banke, odluka o raskidu ugovora s bogatom i u svjetskim razmjerima utjecajnom tvrtkom Kajima donijet će i opasnost od eventualne sudske tužbe, što je još jedna otežavajuća okolnost za projekt u cjelini.

Četiri godine za izgradnju

Ministar mora Božidar Kalmeta podsjeća da je sve počelo nakon što je utvrđeno daleko lošije stanje tla u podmorju od onoga što se predviđalo projektom, koji je također izradila japanska tvrtka Nippon Koei.
– Vlada je odobrila dodatna sredstva od 40 milijuna eura kako bi se saniralo tlo u podmorju, a tu odluku prihvatio je i Sabor. Nakon toga je došlo do dodatnih komplikacija i zahtjeva od strane izvođača radova, japanske tPremašen iznos od 80 milijuna eura

Ispostavilo se da su nakon natječaja za sanaciju podmorja premašena ukupna sredstva za Zagrebačku obalu predviđena u iznosu od oko 80 milijuna eura, što je po riječima državnog tajnika za more i predsjednika Upravnog vijeća Lučke uprave Branka Bačića dovoljan razlog za raskid ugovora.
– Raspisat će se novi natječaj i jedna tvrtka će obaviti i sanaciju podmorja i gradnju terminala. Projekt Zagrebačke obale će se u konačnici ubrzati jer ćemo umjesto predviđenih 300 metara obale odmah graditi 600 metara dugu obalu, iako je to bilo predviđeno tek u drugoj fazi projekta. Financiranje će dijelom biti pokriveno iz postojećih sredstava, a dijelom će biti dogovoreno u kreditnim sredstvima Svjetske banke iz Rijeka Gateway projekta 2, o čemu se vode intenzivni pregovori, zaključuje Bačić.
vrtke Kajima i ono o čemu sada razmišljamo u Ministarstvu i Lučkoj upravi Rijeka jest da se raskine ugovor s Japancima, kao i da se raspiše novi natječaj za graditelja Zagrebačke obale. Prema tom natječaju tražila bi se tvrtka koja bi bila obvezna sanirati tlo u podmorju i izgraditi novi kontejnerski terminal. Smatramo da je to izlaz iz ove situacije u kojoj smo se našli. U isto vrijeme se predlaže, a s tim je suglasna i Svjetska banka, da se dio sredstava prenamijeni i usmjeri u proširenje obale kontejnerskog terminala na Brajdici, gdje bi se tako u najkraćem mogućem roku stvorili novi kapaciteti za servis kontejnera. Tako bi se moglo premostiti razdoblje od iduće četiri godine, koliko će prema našim procjenama biti potrebno za dovršenje izgradnje Zagrebačke obale. To je naš plan s kojim je suglasna i Svjetska banka, ističe Kalmeta.

U Lučkoj upravi bez komentara

Na novinarski upit o eventualnoj prijetnji tužbom od strane Kajime zbog raskida ugovora, čime bi se dodatno povećali ionako veliki troškovi projekta, ministar mora odgovara kako su sve takve mogućnosti pažljivo razmotrene s pravnim ekspertima.

– Oni smatraju da se taj ugovor može raskinuti i mi ćemo vjerojatno ići tim putem. Ta odluka će vrlo brzo biti usvojena, zaključuje Kalmeta.
Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača ne želi javno komentirati situaciju u projektu Zagrebačke obale sve dok se konkretne odluke o tome ne usvoje od strane Upravnog vijeća Lučke uprave. Branko Bačić, državni tajnik za more i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave jučer je potvrdio da će se 29. siječnja na sjednici Vijeća raspravljati o raskidu ugovora. (Novi list)

Nakon toliko dobrih vijesti morala je doći i jedna jako loša :ohno::ohno::ohno::ohno::bash::bash::bash::bash:

Od vojarne do sveučilišnog kampusa
Autor: Neven Rajak
Četvrtak, 24 Siječanj 2008
U Malom salonu sinoć je otvorena izložba "Od vojarne do sveučilišnog kampusa (I. faza 2003. – 2009.)" na kojoj su predstavljeni objekti I. faze izgradnje kampusa Sveučilišta u Rijeci koji su realizirani ili su tek u fazi realizacije. Izložba se može pogledati do 10. veljače.

Na izložbi se tako može pogledati kako izgleda prvi realizirani objekt – Akademija primijenjenih umjetnosti prva je uselila u prostore kampusa u preuređenu zgradu zapovjedništva bivše vojarne, ali i kako će izgledati drugi objekti prve faze izgradnje kampusa. U tijeku je izgradnja objekta Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, Sveučilišnih odjela prirodnih znanosti i objekta studentske prehrane, a uskoro se očekuje početak izgradnje Građevinskog fakulteta i adaptacija zgrade Znanstveno-tehnološkog parka. Upravo traju i završni pregovori oko osiguranja sredstava za izgradnju smještenih kapaciteta za 750 studenata te Društveno-kulturni centar.

"Već koncem 2009. godine na Trsatu će raditi više stotina nastavnika i suradnika i studirati oko 600 studenata, što će dati novu kvalitetu životu Sveučilišta i otvoriti neslućene mogućnosti razvoja vrhunskog obrazovanja, znanosti i suvremenih tehnologija. Na Trsatu će zasjati akropola znanja," riječi su akademika Daniela Rukavine, rektora Sveučilišta u Rijeci, koji je istaknuo kako realizacija kampusa ne bi bila moguća bez pomoći Grada Rijeke, koji je kampus ugradio u prostorno-plansku dokumentaciju, a u izgradnju infrastrukture uložit će 10 milijuna eura.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, koji je kazao kako će po završetku ovog izuzetno složenog projekta u prostoru kampusa dnevno boraviti i 20 tisuća ljudi, pa se bez ustezanja može reći kako na Trsatu niče pravi mali grad.

"Za samo godinu ili dvije kampus će biti mjesto živog i dinamičnog studentskog života od suvremeno opremljenih učionica do objekata prehrane i društvenog života uopće. Na tom dinamičnom prostoru studirat će mladi iz Rijeke i Hrvatske koji će sudjelovati u daljnjem razvoju našeg grada, ali i studenti iz inozemstva koji već sada prepoznaju da je Rijeka, kao otvoren grad izvanredno mjesto za obrazovanje i usavršavanje," kazat će Obersnel, izrazivši svoje zadovoljstvo što se Rijeka razvija kao grad znanja, znanosti i novih tehnologija.

U sklopu otvorenja izložbe, predstavnicima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te projektantima i izvođačima radova uručene su povelje s tekstom koji je ugrađen u kamene temeljce Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, Sveučilišnih odjela prirodnih znanosti i objekta studentske prehrane. Ujedno je predstavljen i novi katalog koji predstavlja sve projekte prve faze Sveučilišnog kampusa na Trsatu. (rijeka.hr)

Garaža uskoro u funkciji


http://img251.imageshack.us/img251/7517/60732327lj3.jpg


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel je sa članovima gradskog poglavrstva 24. siječnja obišao gradilište bazenskog kompleksa na Kantridi.
Izrazio je zadovoljstvo tijekom dosadašnjih radova i sigurnost da će sve biti gotovo do sredine godine, svakako prije prosinca 2008. kada će se održati Svjetsko prvenstvo u malim bazenima.

Gradonačelnik je naglasio da će se uskoro riještiti problem prilazne ceste, koja kasni već tri mjeseca, što će omogućiti otvaranje garaže koja je već gotova. Tako bi od sredine ožujka u funkciji bilo 150 parkirnih mjesta.

Predstavnici grada i novinari su prisustvovali i prvom probnom spuštanju pomičnog krova nad bazenom koje je uspješno izvedeno.

U izgradnju bazenskog kompleksa bit će utrošeno 240 milijuna kuna, a sredstva su osigurana putem korporativnih obveznica. Obersnel je rekao kako su obveznice ispunile svrhu te da će treća tranša koja će se ponuditi građanima u ožujku u potpunosti zatvoriti financijsku strukturu.

Novi bazen u probnom radu sredinom godine
http://img167.imageshack.us/img167/9052/bazenvhj0.jpg
Izaslanstvo Rijeke obišlo najveće gradilište u gradu

RIJEKA - Novi riječki bazeni na Kantridi u probni će rad biti pušteni sredinom godine, a već u prosincu Rijeka će biti domaćin Europskog prvenstva u plivanju u malim bazenima.

Gradilište je obišlo izaslanstvo Grada Rijeke, a gradonačelnik Vojko Obersnel zadovoljan je obavljenim poslom.

Uz stari bazen, pred dovršenjem su veliki novi s pomičnim krovom i dva manja, za zagrijavanje i za djecu. Slijedi gradnja bazena za skokove u vodu,koji bi trebao biti dovršen do kraja godine.

http://img167.imageshack.us/img167/8094/bazenney3.jpg

Na “glavnom” bazenu u tijeku su završni radovi te radovi na mehanizmima koji će pokretati pomični krov. Bazen će moći biti otvoren ili natkriven, a pomična je samo konstrukcija krova nad bazenom dok tribine uvijek ostaju natkrivene.

Opremaju se i prostorije ispod tribina: svlačionice, spremišta i sanitarni čvorovi. Sama školjka bazena napravit će se početkom ožujka.

Uz kompleks bazena, završena je i garaža, prošla je tehnički pregled, ali još nije otvorena jer nije gotova pristupna cesta, Ulica pod koludricu, izuzetno zahtjevna građevina iznad 20-ak metara duboke provalije. Tamo su u tijeku radovi na uklanjanju nestabilnih blokova, a sve to traži više vremena nego što je bilo predviđeno.

Radnici angažirani na iskopu sve rade viseći na konopima i iako će dovršenje ceste kasniti, neće probiti rokove predviđene za dovršetak cijelog kompleksa. Tako će garaža i cesta biti otvorene u ožujku.

Ispod kompleksa bazena dovršava se najveća plaža u gradu, čija će površina biti čak 7000 četvornih metara.

U sklopu tog kompleksa bit će trgovine, kafići i restorani, a pred završetkom je i fitness dvorana.

Cijeli kompleks na Kantridi vrijedan je oko 240 milijuna kuna, većim dijelom se financira izdavanjem municipalnih obveznica Grada Rijeke, a građani su glasajući za jedan od pet prijeloga na web stranici Grada, odlučili da će se kompleks zvati Bazeni Kantrida.

Gradilište nove zgrade kod Kauflanda



http://img172.imageshack.us/img172/8951/dsc092081qu7.jpg


:banana::banana::banana::banana::banana::banana::banana::banana:

VIZIJA GRADSKIH PLANERA JEST PRETVORITI ZVONIMIROVU ULICU U AVENIJU
Poslovni tornjevi umjesto dimnjaka
Najavljena obustava proizvodnje u Ininoj rafineriji na Mlaki kao uvod u njezino trajno iseljenje iz središta grada aktiviralo temu prenamjene prostora od oko 200 tisuća četvornih metara

http://aycu37.webshots.com/image/40596/2003453033991887964_rs.jpg
Iseljenje Inine rafinerije promijenit će izgled tog dijela grada

RIJEKA – Umjesto rafinerijskih dimnjaka i starih mazivaških postrojenja na Mlaki, riječki gradski planeri na tom prostoru, na potezu između Ulice Milutina Barača i Zvonimirove vide značajnije poslovne objekte. Vizija je da Zvonimirova ulica, kao zapadni ulaz u grad, u budućnosti postane svojevrsna poslovna avenija.
Najavljena obustava proizvodnje u primarnim postrojenjima Inine rafinerije na Mlaki, kao uvod u njezino trajno iseljenje iz središta grada za nekoliko godina, ponovno je aktivirala temu buduće (pre)namjene tog atraktivnog zemljišta od blizu 200 tisuća četvornih metara, kojemu je Ina vlasnik. Kod izrade Prostornog plana uređenja, a potom i GUP-a Grada Rijeke, gradski planeri morali su se držati odrednica iz županijskog Prostornog plana kojim je prostor današnjih »Maziva« zacrtan kao proizvodno-industrijska zona, ali s mogućnošću aktiviranja mješovite namjene dok je obalni prostor od Praške obale do bivšeg »Torpeda«, južno od Baračeve ulice, predviđen za širenje današnjeg lučkog područja.
Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca smatra kako bi prostor duž Zvonimirove ulice u perspektivi trebao doživjeti značajnu rekonstrukciju i novu urbanizaciju.

Rafinerijski muzej na Mlaki

Važećim GUP-om već je sada prostor između željezničke pruge i Zvonimirove ulice, na dijelu od budućeg Zapadnog trgovačkog centra do zgrade »Novog lista« namijenjen za površinu mješovite, pretežito poslovne namjene, a vizija je da se taj prostor proširi do Baračeve, ex Industrijske ulice i produži duž Mlake. No, za to ipak treba pričekati nekakve konačne odluke, kada već jednom rafinerija »iseli«, a potom još treba ići i u promjenu sada postojeće prostorno-planske dokumentacije za što postoji točno propisana zakonska procedura.
Kada je mađarski član Inine Uprave Zalan Bacs početkom 2006. godine otvoreno progovorio da bi pogone na Mlaki trebalo zatvoriti, ovaj MOL-ov predstavnik prometnuo je ideju da se na tom prostoru otvori rafinerijski muzej. Ipak je ova riječka rafinerija, koja je puštena u rad još daleke 1883. godine, bila jedna od prvih inustrijskih pogona takve vrste u Europi i svijetu uopće. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel načelno podržava ovu ideju, ali ne na način konzervacije cjelokupnih postrojenja već samo jednog manjeg dijela, i to današnju upravnu zgradu »Maziva« i najstariji dio postrojenja. Obersnel ujedno stalno podsjeća na Ininu obvezu da, onog trenutka kad pogoni na Mlaki trajno i definitivno budu utihnuli, sanira i dekontaminira zemljište. Riječ je o velikim troškovima, za koje su u Ini, navodno, već i rađene neke analize i procjene. No, koliko bi ta sanacija zemljišta i zagađivačkih pogona koštala Inu nije bilo moguće doznati.

Poslovni toranj s 12 katova

Gašenje rafinerije na Mlaki i prenamjena ovog prostora povezana je i s planovima gradnje ceste D-403, za koju je izrađena Studija utjecaja na okoliš. Ova prometnica, čija je glavna karakteristika da će kroz izgrađeno područje najvećim dijelom prolaziti tunelom Podmurvice u dužini 1.250 metara, jednim će dijelom prolaziti i kroz područje rafinerije, a povezat će novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici. Osim što će smanjiti i ubrzati promet teških teretnih vozila kroz grad, jer će ovom prometnicom moći u roku nekoliko minuta vozila i teški tereti stizati do riječke zaobilaznice i dalje autocestom prema Sloveniji ili Zagrebu, D-403 sa spojem na Zvonimirovu i Osječku ulicu bit će u funkciji rasterećenja i brže protočnosti gradskog prometa i njegovog spoja na riječku zaobilaznicu.
Naznaku novog izgleda i namjene šireg područja Mlake Riječani će imati priliku vidjeti kada već jednom krene izgradnja Zapadnog trgovačkog centra, na zasad neiskorištenoj lokaciji južno od Zvonimirove ulice i zapadno od Inine rafinerije. Investitor je austrijska tvrtka Universale International Gesselschaft iz Beča, a izmijenjenim DPU-om Zvonimirove ulice Austrijancima je dozvoljena gradnja velikog trgovačkog centra, garaže i poslovnog tornja visine 12 katova. Iako je početak zemljanih radova najavljivan još prije godinu dana, kod usvajanja izmjena i dopuna DPU-a tog poslovnog bloka u Zvonimirovoj ulici na riječkom Gradskom poglavarstvu, austrijski investitori još su uvijek u fazi ishodovanja potrebnih građevinskih dozvola.

(novi list)

:gaah:SAMO 12 KATOVA? bolje im je da je to samo pocetak... ima da uskoro niknu visi neboderi!

:gaah:SAMO 12 KATOVA? bolje im je da je to samo pocetak... ima da uskoro niknu visi neboderi!

Da,stvarno mi nije jasno to ograničavanje visine tornjeva:dunno: Što je tih 12-ak katova u gradu poput Rijeke!?!!:dunno: Nadam se da će se ti gradski planeri ubrzo skulirati te zamisliti puuno bolju i bogatiju viziju ;)
A do tad Ri-Zeus drmni pivce:cheers:(a bogami i više će tu trebati) za :gaah:živce :okay:

pridruzi mi se...:lol::cheers1:

pridruzi mi se...:lol::cheers1:

evo....:cheers1::cheers1:

Riječki karneval donosi četiri puta više novca od uloženoga
Ugostitelji, hotelijeri i trgovci zarade oko osam milijuna kuna

RIJEKA - Uz veselje za ljubitelje maškara i turističku promociju grada, karneval Rijeci donosi i sasvim konkretnu zaradu koja barem četiri puta premašuje uloženi novac. Ekonomski efekti karnevala direktno ne zahvaćaju proračun Grada ili pak Turističke zajednice, no ukupno najmanje osam milijuna kuna uprihode ugostitelji, hoteli, trgovci ili pak prijevoznici.

Petar Škarpa, direktor riječke Turističke zajednice, kaže kako su, prema prošle godine napravljenim izračunima, ekonomski efekti koje sama manifestacija ostvaruje kod raznih subjekata barem četiri puta veći od uloženog novca, a u organizaciju karnevala ulaže se oko dva milijuna kuna. Uz to, od ta dva milijuna, polovicu sredstava daju sponzori.

- Samo u glavnoj karnevalskoj povorci ove godine sudjeluje oko devet tisuća ljudi, a očekuje se i da će manifestaciju doći pogledati od 80 do 100 tisuća ljudi, od čega ugostiteljstvo definitivno profitira. Tu su i kostimi koje tih devet tisuća sudionika karnevala mora nabaviti, a u Rijeci i široj okolici, posebno Opatiji, profitiraju i hoteli.

Prodaju se i veće količine raznih rekvizita, čega ne bi bilo da nema karnevala - objašnjava Škarpa.Da karneval privlači turiste, dokazuje i podatak da riječki Grand hotel Bonavia tijekom karnevala očekuje gotovo stopostotnu popunjenost.

vidis, ovo me podsjetilo na to da se organizira jedan sastanak forumasa negdje na cugi u gradu. recimo Ceska pivnica. ne znam je li ovakvo sto vec bilo organizirano

Cool, some excellent news for Rijeka. I hope they put up some buildings taller than 12 stories. Early days yet. :yes:

KLIZIŠTE NA TERENU USPORAVA RADOVE NA GRADILIŠTU LIDLA NA ŠKURINJAMA

Potporni zid produžit će gradnju

Lidl je trebao svoj prvi prodajni prostor u Rijeci otvoriti do kraja travnja, no bude li na gradilištu potrebno izgraditi potporni zid, ni od otvorenja u lipnju neće biti ništa

http://img175.imageshack.us/img175/2131/320521re4.jpg

Gradilište gdje bi trebao niknuti novi trgovački centar Lidl

RIJEKA – Poznati njemački maloprodajni trgovački lanac Lidl trebao je, prema neslužbenim informacijama (neslužbene informacije su jedina opcija zbog poslovne politke Lidla koja funkcionira po principu tajnovitosti) svoj prvi prodajni prostor u Rijeci otvoriti do kraja travnja ove godine, no sve je izglednije da će se gradnja još jednog u nizu trgovačkih centara na Škurinjama protegnuti do ljeta ove godine.
Podsjetimo, Lidl je nekoliko godina tražio zemljište u Rijeci, a kupio ga incognito, tek najesen prošle godine, i to 11.000 četvornih metara na padini iznad Mercatora, a u samom susjedstvu svoje najveće konkurencije – Konzuma. Navodno je to zemljište Lidl, koji raspolaže s najvećom mrežom diskontnih maloprodajnih prodavaonica u Europi, platio oko pet milijuna eura. No, neslužbeno doznajemo da gradnju Lidla usporava upravo zemljište.
Konkretnije rečeno – pojavio se problem s klizištem na terenu, i ako se uspije riješiti bez potpornog zida, ovaj će prodajni centar svoja vrata kupcima otvoriti navodno u lipnju. No, ukoliko ipak bude potrebno postavljati potporni zid, trebat će mijenjati i građevinsku dozvolu, pa bi se gradnja mogla otegnuti i do kraja ove godine.
Podsjetimo da je ovaj trgovački lanac, kojeg se prije njegovog ulaska u Hrvatsku nazivalo smrtnom presudom za 10 posto trgovaca, u studenome 23. studenoga 2006. godine istodobno otvorio prvih 13 marketa u Hrvatskoj i zaposlio 400 radnika, da bi do svog prvog rođendana, 23. studenoga prošle godine, Lidl diljem Hrvatske otvorio čak 35 prodajnih mjesta. Prije ulaska u Hrvatsku najavljeno je da je cilj ovog trgovačkog lanca otvoriti u Hrvatskoj dvije robne kuće i 150 dućana u kojima bi tijekom nekoliko godina zaposlio 2.500 radnika.
Inače, Lidl je nastao iz njemačke kompanije Lidl&Schwarz koja se kasnije razdvojila na Lidl te Kaufland i Handelshof i danas je drugi po veličini diskontni lanac u Europi koji u svojoj grupi ima i Kaufland. Karakteristika Lidla je i ta da obično otvara i po stotinjak trgovina u jednoj zemlji u isti dan, te zapošljava minimalni broj djelatnika na prodajnim mjestima.

http://i241.photobucket.com/albums/ff70/xy_poz/rijeka%203/Rijeka24108098.jpg

http://i241.photobucket.com/albums/ff70/xy_poz/rijeka%203/Rijeka24108099.jpg

Garaža uskoro u funkciji


Novi bazen u probnom radu sredinom godine


^^ev par slika sa gradilišta sa rijeka.hr
http://img107.imageshack.us/img107/2125/kantrida3fr5.jpg

http://img107.imageshack.us/img107/7231/kantrida2cn9.jpg

http://img107.imageshack.us/img107/5999/kantrida1iy3.jpg

http://img107.imageshack.us/img107/6017/kantridaza0.jpg

vidis, ovo me podsjetilo na to da se organizira jedan sastanak forumasa negdje na cugi u gradu. recimo Ceska pivnica. ne znam je li ovakvo sto vec bilo organizirano

mislim da rječani nisu organizirali nikakav meeting, barem ne u zadnjih 8, 9 mjeseci. samo purgeri imaju okupljanja, al jebiga njih je i više, pa ako neko i ne dođe ima ih dosta. inače bilo bi fora da se nađemo na cugi koji put. :cheers::cheers:

Najpolje na čevapima kod Fadile :cheers::banana::cheers1:

VITEZOVIĆEVA ULICA DRASTIČNO ĆE PROMIJENITI IZGLED

Šetnica od Jadranskog trga do Fiumare

Porušit će se dio postojećih objekata koji se nalaze u nastavku ulice, nakon Rozi bara

http://img208.imageshack.us/img208/7821/320508yb1.jpg

Proširenjem Vitezovićeve ulice širi se pješačka zona

RIJEKA – Ulica Pavla Rittera Vitezovića (koja od fontane ide prema Rozi baru) već na jesen počinje drastično mijenjati izgled. Naime, kako su to predvidjeli gradski planovi i projekti, središnja gradska šetnica, koja ide od Jadranskog trga preko Korza u Starčevićevu ulicu te dalje u Vitezovićevu ulicu, dobit će svoj produžetak, jer će izbiti neposredno pred križanje Ulica Žrtava fašizma i Fiumare, na mjestu gdje se danas nalazi Pizza cut. Tako će se Vitezovićeva ulica produžiti svom svojom širinom, uz novo popločenje, rasvjetu i prateću infrastrukturu, a pješačka zona samog centra grada dobiti će nekoliko novih desetaka metara prostora. Za taj je pothvat već dovršen glavni projekt te je ishodovana i građevinska dozvola, a do jeseni bi se trebali okončati natječaj i odabir izvođača.
– Da bi se proširila i produžila Vitezovićeva ulica morat ćemo porušiti dio postojećih objekata koji se nalaze u nastavku ulice, nakon Rozi bara, a za što je upravo u tijeku rješavanje imovinsko-pravne dokumentacije. Planiraju se rušiti drvarnice sa strane, lokal s palačinkama, dio stražnjeg prostora automat kluba, Foto Kurtija i OTP banke, a u potpunosti će se morati ukloniti Pizza cut na dnu Ulice Žrtava fašizma, pojasnila je pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević. Nova stambeno-poslovna zgrada, čiji je investitor Zoran Maržić, a koja se gradi upravo u ovom području, time neće postavljati glavni ulaz iz Agatićeve ulice koji bi gledao na Klobučarićev trg, nego će se u ovo zdanje ulaziti upravo iz novog dijela Vitezovićeve ulice.

^^ev par slika sa gradilišta sa rijeka.hr
http://img107.imageshack.us/img107/2125/kantrida3fr5.jpg

http://img107.imageshack.us/img107/7231/kantrida2cn9.jpg

http://img107.imageshack.us/img107/5999/kantrida1iy3.jpg

http://img107.imageshack.us/img107/6017/kantridaza0.jpg



mislim da rječani nisu organizirali nikakav meeting, barem ne u zadnjih 8, 9 mjeseci. samo purgeri imaju okupljanja, al jebiga njih je i više, pa ako neko i ne dođe ima ih dosta. inače bilo bi fora da se nađemo na cugi koji put. :cheers::cheers:

pa se uskladimo nekad kad svi(ili vecina) moze doci. nekim vikendom. Ne znam za fadilu, ali i u ceskoj pivnici imaju brutalno dobre cevape i kobasice...

Janica kupila novi stan


Ivica i Janica Kostelić na dodjeli nagrada Zagrebačkog športskog saveza

Kupnjom još jedne nekretnine Janica Kostelić, trajno se vezala za Rijeku, a iznad zvona ulaznih vrata njenog novog opatijskog stana stoji prezime njenog dečka Borisa Ivančića.


Riječka Zagrepčanka Janica Kostelić još je jednom dokazala koliko voli Rijeku i Primorje – nakon dvoetažnog stana u Marčeljevoj Dragi, poslovnog prostora u Gnambovoj ulici, na samom Korzu, te inteligentnog stana na petom katu stambeno-poslovnog kompleksa u Agatićevoj ulici, umirovljena "Snježna kraljica" nedavno je investirala u još jednu atraktivnu nekretninu.

Naime, Janica je nedavno kupila još jedan stan, ovog puta u Opatiji, na Novoj cesti. Doduše, iznad zvona stoji prezime njenog dečka Borisa Ivančića, no iz provjerenih izvora saznajemo kako je stan upravo u vlasništvu Janice Kostelić.

U proteklih par godina Riječani su se već navikli na činjenicu da "Snježna kraljica" uživa u šetnjama Korzom, posjećuje riječke klubove i odlazi na koncerte glazbenih snaga grada na Rječini.

"Uvijek ću biti Zagrepčanka, bez obzira gdje živim. No, Rijeku volim jer nije prevelika, parkiraš se blizu Korza i sve ti je blizu, no ipak se osjećam Zagrepčankom jer sam tamo rođena", kazala je za Janica na otvaranju svog beuty centra "Fei Fei" u Rijeci, no bez obzira na veliki interes javnosti, olimpijska pobjednica o svom privatnom životu, ljubavi i poslovnim uspjesima nerado javno progovara.

Janica se u Rijeku doselila prije tri godine kad je u Marčeljevoj Dragi kupila dvoetažni stan od sto četvornih metara u stambenoj zgradi koju su projektirali riječki arhitekti Idis Turato i Saša Randić.

Prije dvije godine, proslavljena je skijašica samom centru grada, u Gnabovoj ulici na Korzu, kupila poslovni prostor u kojem je nakon renoviranja otvorila kozmetički salon "Fei Fei" i tako otišla u zasluženu sportsku mirovinu i krenula u nove poslovne pobjede.

Potom je u kolovozu prošle godine prva kupila inteligentni stan u Agatićevoj ulici u centru grada.

Tad je tri milijuna kuna uložila u najveći stan, veličine 140 četvornih metara na petom katu stambeno-poslovnog kompleksa čiji su investitori riječki poduzetnik Zoran Maržić i vlasnik splitskog trgovačkog lanca "Kerum" Željko Kerum, piše Novi list.

Bravo za Janicu :banana::banana::cheers::cheers:

VIZIJA GRADSKIH PLANERA JEST PRETVORITI ZVONIMIROVU ULICU U AVENIJU
Poslovni tornjevi umjesto dimnjaka
Najavljena obustava proizvodnje u Ininoj rafineriji na Mlaki kao uvod u njezino trajno iseljenje iz središta grada aktiviralo temu prenamjene prostora od oko 200 tisuća četvornih metara

http://aycu37.webshots.com/image/40596/2003453033991887964_rs.jpg
Iseljenje Inine rafinerije promijenit će izgled tog dijela grada

RIJEKA – Umjesto rafinerijskih dimnjaka i starih mazivaških postrojenja na Mlaki, riječki gradski planeri na tom prostoru, na potezu između Ulice Milutina Barača i Zvonimirove vide značajnije poslovne objekte. Vizija je da Zvonimirova ulica, kao zapadni ulaz u grad, u budućnosti postane svojevrsna poslovna avenija.
Najavljena obustava proizvodnje u primarnim postrojenjima Inine rafinerije na Mlaki, kao uvod u njezino trajno iseljenje iz središta grada za nekoliko godina, ponovno je aktivirala temu buduće (pre)namjene tog atraktivnog zemljišta od blizu 200 tisuća četvornih metara, kojemu je Ina vlasnik. Kod izrade Prostornog plana uređenja, a potom i GUP-a Grada Rijeke, gradski planeri morali su se držati odrednica iz županijskog Prostornog plana kojim je prostor današnjih »Maziva« zacrtan kao proizvodno-industrijska zona, ali s mogućnošću aktiviranja mješovite namjene dok je obalni prostor od Praške obale do bivšeg »Torpeda«, južno od Baračeve ulice, predviđen za širenje današnjeg lučkog područja.
Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca smatra kako bi prostor duž Zvonimirove ulice u perspektivi trebao doživjeti značajnu rekonstrukciju i novu urbanizaciju.

Rafinerijski muzej na Mlaki

Važećim GUP-om već je sada prostor između željezničke pruge i Zvonimirove ulice, na dijelu od budućeg Zapadnog trgovačkog centra do zgrade »Novog lista« namijenjen za površinu mješovite, pretežito poslovne namjene, a vizija je da se taj prostor proširi do Baračeve, ex Industrijske ulice i produži duž Mlake. No, za to ipak treba pričekati nekakve konačne odluke, kada već jednom rafinerija »iseli«, a potom još treba ići i u promjenu sada postojeće prostorno-planske dokumentacije za što postoji točno propisana zakonska procedura.
Kada je mađarski član Inine Uprave Zalan Bacs početkom 2006. godine otvoreno progovorio da bi pogone na Mlaki trebalo zatvoriti, ovaj MOL-ov predstavnik prometnuo je ideju da se na tom prostoru otvori rafinerijski muzej. Ipak je ova riječka rafinerija, koja je puštena u rad još daleke 1883. godine, bila jedna od prvih inustrijskih pogona takve vrste u Europi i svijetu uopće. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel načelno podržava ovu ideju, ali ne na način konzervacije cjelokupnih postrojenja već samo jednog manjeg dijela, i to današnju upravnu zgradu »Maziva« i najstariji dio postrojenja. Obersnel ujedno stalno podsjeća na Ininu obvezu da, onog trenutka kad pogoni na Mlaki trajno i definitivno budu utihnuli, sanira i dekontaminira zemljište. Riječ je o velikim troškovima, za koje su u Ini, navodno, već i rađene neke analize i procjene. No, koliko bi ta sanacija zemljišta i zagađivačkih pogona koštala Inu nije bilo moguće doznati.

Poslovni toranj s 12 katova

Gašenje rafinerije na Mlaki i prenamjena ovog prostora povezana je i s planovima gradnje ceste D-403, za koju je izrađena Studija utjecaja na okoliš. Ova prometnica, čija je glavna karakteristika da će kroz izgrađeno područje najvećim dijelom prolaziti tunelom Podmurvice u dužini 1.250 metara, jednim će dijelom prolaziti i kroz područje rafinerije, a povezat će novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici. Osim što će smanjiti i ubrzati promet teških teretnih vozila kroz grad, jer će ovom prometnicom moći u roku nekoliko minuta vozila i teški tereti stizati do riječke zaobilaznice i dalje autocestom prema Sloveniji ili Zagrebu, D-403 sa spojem na Zvonimirovu i Osječku ulicu bit će u funkciji rasterećenja i brže protočnosti gradskog prometa i njegovog spoja na riječku zaobilaznicu.
Naznaku novog izgleda i namjene šireg područja Mlake Riječani će imati priliku vidjeti kada već jednom krene izgradnja Zapadnog trgovačkog centra, na zasad neiskorištenoj lokaciji južno od Zvonimirove ulice i zapadno od Inine rafinerije. Investitor je austrijska tvrtka Universale International Gesselschaft iz Beča, a izmijenjenim DPU-om Zvonimirove ulice Austrijancima je dozvoljena gradnja velikog trgovačkog centra, garaže i poslovnog tornja visine 12 katova. Iako je početak zemljanih radova najavljivan još prije godinu dana, kod usvajanja izmjena i dopuna DPU-a tog poslovnog bloka u Zvonimirovoj ulici na riječkom Gradskom poglavarstvu, austrijski investitori još su uvijek u fazi ishodovanja potrebnih građevinskih dozvola.

(novi list)

Bas bi bilo super napravit par poslovnjaka od 150-200 m.Taj dio grada mi je najcrnija tocka Rijeke.Tu ko da nec nedostaje,Sve ispod Zvonimorove i N Lista ko da i ne spada u grad ,Previse je odvojeno od Turnica i Krnjeva.Razlog tome je i visinska razlika(sve ispod ceste je ko provalija).Neboderi bi homogenizirali i fizicki spojili taj prostor ,a posto bi bili ispod ceste kojih 40-50 m mogli bi biti i visi.

To ti je acy čisti SF :ohno:

Bravo za Janicu :banana::banana::cheers::cheers:

Jos ce i falit stanova za prodaju ako nastavi ovako kupovat :lol:

To ti je acy čisti SF :ohno:

Mozda, ali u svakom slucaju ja bi radije vidio nebodere nego industriju.Mozemo se samo nadat da ce se tako razvijat situacija.:)

Tko zna kada će se počet razvijat ta situacija, nadajmo se barem uklanjanju rafinerije za početak.

Glavno da oni nju zaključaju,da nas više ne truje,a što će poslije biti :dunno:

Glavno da oni nju zaključaju,da nas više ne truje,a što će poslije biti :dunno:
i da nakon nje ne dode nec slicno:)

Na obali će doći kontejnerski terminal,a preko ceste za šta bude bilo love

Kad ce vec gradit nove kontejnerske terminale trebali su to gradit na Krku. Prije ili kasnije to ce ionako morat napravit

Neka ih prave tu i na Krku ^^^^

ja mislim da kada se dovrše Ri gateway projekti da će sve polako početi dolaziti u Rijeku. Sa jačanjem najraširenijeg masovnog prometa robom jačati će i biznis u Rijeci. Kada se završi gateway projekti, mislim da je realno očekivati da nakon godinu-dvije u Rijeci niknu bar 2 projekta za velike poslovne nebodere(naravno ako se oni pametnjakovići koji uporno "režu" sve projektirane nebodere u Rijeci slože)

Najpolje na čevapima kod Fadile :cheers::banana::cheers1:

pa se uskladimo nekad kad svi(ili vecina) moze doci. nekim vikendom. Ne znam za fadilu, ali i u ceskoj pivnici imaju brutalno dobre cevape i kobasice...

trebalo bi napraviti anketu fadila ili češka pivnica. u češkoj je hrana odlična, a fadila ima onaj nezamjenjivi faktor u čevapima - mast:lol::lol:

ja mislim da kada se dovrše Ri gateway projekti da će sve polako početi dolaziti u Rijeku. Sa jačanjem najraširenijeg masovnog prometa robom jačati će i biznis u Rijeci. Kada se završi gateway projekti, mislim da je realno očekivati da nakon godinu-dvije u Rijeci niknu bar 2 projekta za velike poslovne nebodere(naravno ako se oni pametnjakovići koji uporno "režu" sve projektirane nebodere u Rijeci slože)

kad se završi gateway Rijeka će biti sasvim drugi grad. možda doživi novi uzlet i porast broja stanovnika. ako se sve obistini, otvorit će se puno radnih mjesta, te osnova za otvaranje raznih špediterskih agencija, hotela i slično.:cheers::cheers::cheers:

http://i241.photobucket.com/albums/ff70/xy_poz/rijeka%203/Rijeka24108099.jpg

je li ovo opera u pozadini??

^^

HNK Ivana pl. Zajca :)

Ćiro i Severina plaćaju do 10.000 eura po kvadratu
Astronomske cijene najluksuznijih kvadrata u Opatiji

http://img169.imageshack.us/img169/2541/vilavba6.jpg

OPATIJA - Četvorni metar pet luksuznih penthousea smještenih u tri zgrade u elitnom dijelu Opatije u prvom redu do mora prodavat će se po astronomskoj cijeni od 10.000 eura.

Iako tu informaciju jučer nitko nije želio službeno potvrditi, neslužbeno se doznaje da su investitori iz tvrtke Akord zbog golemog interesa i poduže liste zainteresiranih za tridesetak stanova i apartmana smještenih na lokaciji nekadašnje vile Arentz nedavno formirali cijene koje će moći platiti samo oni najdubljeg džepa.

Prema dostupnim informacijama, metar običnog stana od 80-ak kvadrata tako će stajati između pet i šest tisuća eura, dok će pet superluksuznih penthousea veličine 167 četvornih metara smještenih na dvije etaže imati cijenu koja će se kretati u rasponu između sedam i deset tisuća eura po četvornom metru.

Na listi zainteresiranih kupaca navodno su mnoga poznata imena, među njima i bračni par Slavica i Bernie Ecclestone, proslavljeni nogometni trener Ćiro Blažević, estradna zvijezda Severina Vučković, baš kao i Janica Kostelić i Ivan Ljubičić.

Od poslovnih ljudi stan na toj lokaciji rado bi u svom vlasništvu imao riječki tajkun Zoran Maržić, a javna je tajna da bi se u biranom opatijskom društvu rado našlo i nekoliko poznatih hrvatskih političara. Kada je o strancima riječ, prednjače kupci iz Slovenije i Rusije. - U ovom trenutku naš glavni cilj je završiti sve započete radove do 15. travnja ove godine, a odgovorno tvrdim da do sada nikome nismo prodali ni jedan jedini stan - istaknuo je predstavnik investitora Ivica Grbčić.

Priznaje da za njihove stanove vlada golem interes, no odbio je komentirati sva nagađanja o imenima budućih vlasnika i cijenama koje su za njih spremni platiti.

- Činjenica je da na takvoj lokaciji nekretnine iznimno puno vrijede, a s obzirom na to da koristimo samo vrhunske materijale za gradnju i opremu stanova, sigurno je da će svi ti elementi biti uzeti u obzir pri formiranju buduće cijene - najavio je predstavnik investitora.�




http://img172.imageshack.us/img172/4232/vilewuk2.jpg

Ponuda parcela: malo, loše, skupo

http://img182.imageshack.us/img182/3448/rijekavae7.jpg

I na području Rijeke gradnja obiteljske kuće postala je luksuz jer je zbog cijena zemljišta to mnogo skuplje nego kupnja stana

Idilične kuće s okućnicama u kojima će živjeti cijela obitelj više nisu aktualne. Zemljišta su skupa pa se najviše prodaju za gradnju stambenih zgrada.

Zbog specifične konfiguracije cijene jako variraju pa se često se događa da dva susjedna terena postižu ekstremno različitu cijenu. S druge strane, terena je na tržištu sve manje, a cijene su sve veće.

Dodatni je problem i činjenica da u mnogim naseljima u okolici Rijeke još nisu do kraja definirani urbanistički planovi, što mnoge odbija od investiranja u gradnju obiteljske kuće.

Atraktivna Opatija

Kako ističe Branko Papeš iz agencije za nekretnine Dogma, cijene građevinskih terena u Rijeci su u posljednjih sedam godina narasle tri do četiri puta te su, smatra, dostigle sam plafon.

Na manje atraktivnim lokacijama kao što su naselja na području Grobinšćine ili Hreljina u istočnom riječkom zaleđu, terene se može pronaći već za 50 ili 70 eura po četvornome metru, dok su na najatraktivnijim lokacijama kao što su Opatija i opatijsko zaleđe najniže cijene 300 eura po kvadratu.

Naravno, ovaj cjenik treba uzeti samo uvjetno, jer je moguće da neki atraktivni teren na kojem je isplativost gradnje vrlo visoka dostigne puno veću cijenu, kao i da teren s malim koeficijentom urbanističke isplativosti na atraktivnoj lokaciji ima znatno manju cijenu od uobičajene za to područje.

U obzir se uzima sama površina terena - što je površina manja, cijena kvadrata je veća. Pored lokacije, bitna je i mikrolokacija, odnosno nalazi li se teren na ravnom, nakošenom ili strmom području, ima li dobar pogled, priključak na cestu i slično. Značajan je i spomenuti koeficijent urbanističke isplativosti, odnosno koliki se objekt može sagraditi na dotičnom terenu.

http://img244.imageshack.us/img244/8132/rijeka1sw5.jpg http://img99.imageshack.us/img99/4728/rijeka2lj3.jpg

- Teren na Zametu prodan je za 750 eura po četvornome metru jer je koeficijent bio dva pa se na 1000 četvornih metara može sagraditi 2000 stambenih kvadrata. Susjedni teren s malim koeficijentom neće se, primjerice, prodati za 150 eura po kvadratu - govori Papeš.

Cijena gradnje

Parcela za gradnju se može naći u perifernim naseljima kao što su Pehlin i Marinići, Zamet i Martinkovac ili Pulac i Brašćine. Prosječne cijene terena na Brašćinama kreću se od 100 do 200, pa čak i 250 eura po četvornome metru. Slično je i na Zametu i Martinkovcu gdje se cijene također penju od 100 do 200 ili 250 eura.

Na Pehlinu i Marinićima cijene su za sada nešto manje, od 100 do 150 eura. Dok su u prošlosti Riječani u pravilu zazirali od naselja udaljenih od središta Rijeke kao što su Klana, Rukavac, Marčelji, Grobnik i okolica ili Hreljin, danas i ta područja postaju sve atraktivnija za gradnju.

Posebna priča je općina Kostrena, naselje na moru istočno od Rijeke. Tamo je, iako nije usvojena prostorno-planska dokumentacija, teško pronaći građevinski teren u privatnom vlasništvu koji se prodaje ispod 150 eura po kvadratu, a neki dostižu cijene i od 200 eura. U Kostreni su proteklih godina već niknule atraktivne vile u vlasništvu imućnijih Riječana.

Zbog često strmog zemljišta cijena gradnje u Rijeci je nešto viša. Za gradnju prosječne obiteljske kuće od 200-tinjak četvornih metara potrebno je 700-800 kvadrata zemljišta što, uspijete li pronaći teren za 100 eura po kvadratu, stoji 70-80 tisuća eura. Sama gradnja je minimalno 500 eura po kvadratu, što je još 100 tisuća eura.

Kada se tome pridodaju komunalne naknade, priključci za struju i ostala davanja, nova kuća košta više od 200 tisuća eura, za što se može kupiti luksuzni stan u elitnim dijelovima Rijeke. Naravno, postoji mogućnost da se investicija podijeli na dvije obitelji, pa cijela priča postaje financijski mnogo isplativija.

Rast Gorskog kotara

Branko Papeš smatra da cijene građevinskih terena, slično kao i kod stanova, više neće značajno rasti te da će se na atraktivnim lokacijama možda kretati lagano prema gore, ali više neće biti ekstremnih skokova. Također, dodaje Papeš, moguće je da na manje atraktivnim lokacijama cijene krenu lagano prema dolje, ali također bez ekstremnih padova.

Međutim, ovakva stabilizacija tržišta za sada mnogo više pogoduje investitorima koji terene kupuju za gradnju zgrada nego obiteljima koje žele graditi kuću.

U Gorskom kotaru, pak, cijene zemljišta i dalje vrtoglavo rastu. Iako se danas zahvaljujući autocesti Gorski kotar nalazi na samo pola sata do 45 minuta vožnje od Rijeke, baš kao i Klana, Rukavac ili Matulji, tamo se u pravilu ne grade obiteljske kuće nego vikendice. Cijene terena će, smatra Papeš, u Gorskom kotaru rasti za 15 do 20 posto godišnje.

http://img99.imageshack.us/img99/4783/rijeka3ui3.jpg

Po meni onaj tko misli investrirat u teren i nekretnine najpametnije mu je to ucinit gdje su cijene jos male npr Klana i Gromiscina jer ce cijene tamo puno vise rasti(u postocima) nego npr Opatija gdje je plafon vec probijen.Primjer je i Viskovo gdje su zadnjih 10 g cijene narasle barem 8 puta:nuts:

Eh, kuće će postati privilegij do kojeg će se teško dolaziti u Riječkom prstenu, ili to već jesu.

Bio je članak u NL od petka, 25.01., da se već ove godine planira početi izgradnja nizinske željeznice! :)
I da će, kad budu, graditi Zagrebačku obalu u dužini 600 m umjesto 300, zbog sadašnjeg kašnjenja. Možda bi bilo bolje da su išli 1500m ili koliko već do torpeda i zatrpali lučicu rafinerije!

^^

HNK Ivana pl. Zajca :)

ok hvala krz, dakle je :yes: :colgate:

Bio je članak u NL od petka, 25.01., da se već ove godine planira početi izgradnja nizinske željeznice! :)
I da će, kad budu, graditi Zagrebačku obalu u dužini 600 m umjesto 300, zbog sadašnjeg kašnjenja. Možda bi bilo bolje da su išli 1500m ili koliko već do torpeda i zatrpali lučicu rafinerije!

to definitivno, ali i to ce doci s vremenom... osim ako prije ne presele na krk

Neće je preseliti na Krk.Mogu samo izgraditi i na Krku,a u Rijeci će ostati još dugo.Eventualno mogu na Brajdici da je ukinu.

Neka luku sto prije prije presele ili izgrade novu(svejedno) na Krk a grad neka se otvori moru po cijeloj duzini(cim prije to bolje:))

Neka luku sto prije prije presele ili izgrade novu(svejedno) na Krk a grad neka se otvori moru po cijeloj duzini(cim prije to bolje:))

To ti se neće dogoditi jer je GUP-om predviđena luka na području od današnje luke do Torpeda

kad smo vec kod luke... ima dosta toga zanimljivog na ovoj stranici(irpicavam se ako je link vec bio) http://www.lukarijeka.hr/en/home.html

To ti se neće dogoditi jer je GUP-om predviđena luka na području od današnje luke do Torpeda

Ma znam ja to.Ali sljedecem GUP-u (ne znam do kad ovaj vrijedi) bi bilo dobro da se to ostvari.Znam da je to relativno daleko ali mislim da vrijedi zamislit RI otvorenu moru:)

Uskoro uređenje Užarske ulice



Tijekom veljače mogu se očekivati prvi strojevi i građevinski radovi u Užarskoj ulici, koja prolazi središtem riječkog Starog grada, doznajemo u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav. Naime, u postupku je obrada zaprimljenih ponuda izvođača koji su se javili na javni natječaj za uređenje ove ulice, čime Grad Rijeka nastavlja »ušminkavanje« stare gradske jezgre. Ulica će tako dobiti novo popločenje i rasvjetu, slično kao i drugi već uređeni dijelovi Starog grada, a radovi će se odvijati od spoja s Koblerovim trgom i Medulićevom ulicom sve do kraja Užarske ulice. S uređenjem će se završiti ispred samog Kosog tornja i Trga pul Vele crikve, s obzirom da ovo područje i dalje ostaje predmetom konzervatorskih ispitivanja te će se urediti naknadno, a za što će se izrađivati poseban projekt. Podsjetimo posljednji dio stare jezgre koji je dobio novo lice bio je Trg Svete Barbare, gdje se još jedino rješava rasvjeta u tunelu prema Koblerovu trgu, pri čemu se rasvjetna tijela ukopavaju, a sve zbog toga što je nadžbukno rješenje bilo kratkog vijeka i već su ga u dva navrata bili uništili vandali. U planu je i uređenje još dva starogradska trga: Koblerovog i Pavlinskog trga (iza Dva lava), no oni su tek u fazi izrade projekta, tako da se izvedba može očekivati tek u drugom dijelu godine. (Novi list)

Potpisivanje ugovora Plodina s Vargonom


RIJEKA Direktor Plodina d.d. Mile Ćurković i direktor Vargona d.o.o. Goran Brašnić danas će prema najavi iz Plodina potpisati ugovor o kupoprodaji nekretnine radi gradnje novog hipermarketa Plodina na Srdočima. Na potpisivanju ugovora bit će riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te direktorica Privredne banke Zagreb, Podružnica Riadria Rijeka Vesna Badurina. Riječ je o realizaciji plana širenja Plodina koji u ovoj godini u Hrvatskoj namjerava graditi 12 novih standardiziranih prodajnih mjesta, i to dva hipermarketa te deset marketa, čime će se čvrsto pozicionirati na drugom mjestu po veličini trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Cijeli investicijski ciklus vrijedan je oko 500 milijuna kuna. Potom Plodine namjeravaju krenuti u širenje na tržišta Srbije i BiH.

Ovako će izgledati tri zgrade na Rešetarima

http://img140.imageshack.us/img140/5288/2ce12vt1.jpg


http://img140.imageshack.us/img140/8408/24581et7.jpg

Na Srdočima do kraja 2008. novi trgovački centar

Mještani Srdoča krajem godine dobivaju novi hipermarket Plodina. Na zemljištu površine oko 7000 kvadratnih metara koje je dosad bilo u vlasništvu riječke tvrtke Vargon do Božića će niknuti objekt vrijedan 12 milijuna eura.

Ugovor o kupoprodaji nekretnina, na konferenciji za novinare, potpisali su direktor Vargona d.o.o. Goran Brašnić i predsjednik Uprave Plodina d.d. Mile Ćurković, a potpisivanju su nazočili i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel te direktorica PBZ Podružnica Riadria Rijeka Vesna Badurina.

Ugovorom o kupoprodaji nekretnina u vrijednosti od 4.530.000 eura Plodine su tako postale vlasnik Vargonove hale i zemljišta. Radi formiranja građevinske parcele, Plodine će od Grada Rijeke otkupiti još i manji dio parcele koji je i do sada bio u funkciji korištenja nekadašnjeg Vargonovog poslovnog prostora.

Radovi na gradnji novog trgovačkog centra trebali bi započeti odmah po ishođenju građevinske dozvole, a prema procjeni odgovornih u Plodinama, to bi bilo početkom kolovoza 2008. Otvorenje novog trgovačkog centra očekuje se uoči božićnih i novogodišnjih blagdana.

U budućem trgovačkom centru zaposlit će se sedamdesetak naših sugrađana.

Novi bazen u probnom radu sredinom godine
Piše: Iva Balen
Foto: Željko Šop/Cropix

Izaslanstvo Rijeke obišlo najveće gradilište u gradu

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/01/24/bazen-v.jpg

RIJEKA - Novi riječki bazeni na Kantridi u probni će rad biti pušteni sredinom godine, a već u prosincu Rijeka će biti domaćin Europskog prvenstva u plivanju u malim bazenima.

Gradilište je obišlo izaslanstvo Grada Rijeke, a gradonačelnik Vojko Obersnel zadovoljan je obavljenim poslom.

Uz stari bazen, pred dovršenjem su veliki novi s pomičnim krovom i dva manja, za zagrijavanje i za djecu. Slijedi gradnja bazena za skokove u vodu,koji bi trebao biti dovršen do kraja godine.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/01/24/bazenn.jpg

Na “glavnom” bazenu u tijeku su završni radovi te radovi na mehanizmima koji će pokretati pomični krov. Bazen će moći biti otvoren ili natkriven, a pomična je samo konstrukcija krova nad bazenom dok tribine uvijek ostaju natkrivene.

Opremaju se i prostorije ispod tribina: svlačionice, spremišta i sanitarni čvorovi. Sama školjka bazena napravit će se početkom ožujka.

Uz kompleks bazena, završena je i garaža, prošla je tehnički pregled, ali još nije otvorena jer nije gotova pristupna cesta, Ulica pod koludricu, izuzetno zahtjevna građevina iznad 20-ak metara duboke provalije. Tamo su u tijeku radovi na uklanjanju nestabilnih blokova, a sve to traži više vremena nego što je bilo predviđeno.

Radnici angažirani na iskopu sve rade viseći na konopima i iako će dovršenje ceste kasniti, neće probiti rokove predviđene za dovršetak cijelog kompleksa. Tako će garaža i cesta biti otvorene u ožujku.

Ispod kompleksa bazena dovršava se najveća plaža u gradu, čija će površina biti čak 7000 četvornih metara.

U sklopu tog kompleksa bit će trgovine, kafići i restorani, a pred završetkom je i fitness dvorana.

Cijeli kompleks na Kantridi vrijedan je oko 240 milijuna kuna, većim dijelom se financira izdavanjem municipalnih obveznica Grada Rijeke, a građani su glasajući za jedan od pet prijeloga na web stranici Grada, odlučili da će se kompleks zvati Bazeni Kantrida.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primorje/clanak/art-2008,1,24,,106158.jl

^^malo da se prisjetimo kako je sve izgledalo u 7 mjesecu prošle godine. još malo pa je gotovo, ne mogu vjerovat.

http://img247.imageshack.us/img247/5003/rikantridabazenjz6.jpg

ne želim uništiti slavlje i ispricavam se ako sam u krivu, ali nešto mi govori da bazeni neće biti u uporabi ni kada se završe

zašto misliš da neće?:dunno:

Što se tiče bazena,ja sam optimist :happy:

zašto misliš da neće?:dunno:
sjeti se zadnje izgradnje nečega(u Rijeci) završene na vrijeme koja je odmah puštena u rad
:bash:

sjeti se zadnje izgradnje nečega(u Rijeci) završene na vrijeme koja je odmah puštena u rad
:bash:
Ovo je ipak gradski projekt,budi siguran da će biti sve ok,za razliku od državnih projekata,recimo d-403

Apartmanizacija: Izbetonirana Opatija

Kad vidim što je sagrađeno na lokaciji bivše Vile Arentz, padne mi mrak na oči, ne vjerujem da je sve zakonito i da grade u skladu s dozvolom koju imaju – ogorčen je Opatijac Vlado Brničević, koji s prozora svoje kuće gleda u novi opatijski apartmanski kompleks na lokaciji bivše Vile Arentz.


http://img250.imageshack.us/img250/2900/voloskogradnjasr6.jpg Nije tu sve čisto jer ni u jednoj državi na svijetu nije dopušteno graditi četiri metra od mora, probiti vrata na lungo mare i graditi unutarnji zid viši od onog prema šetnici. Oni rade što hoće! – kaže Brničević i dodaje da je slao više prijava građevinskoj inspekciji, no odgovora nikad nije dobio.

Premda je investitor, tvrtka Akord, nakon “pritiska” sadašnje opatijske vlasti u jednom dijelu izmijenio građevinsku dozvolu pa će dvije velike i jedna manja zgrada na lokaciji nekadašnje Vile Arentz biti arhitektonski “omekšane” kako bi se bolje uklopile u prostor, Opatijci i dalje kompleks uz more nazivaju ruglom.

Ne tješi ih ni činjenica da je apartmanizacija Opatije zaustavljena novim prostornim planom, niti što će stanove, kako se priča, kupiti viđeni Hrvati – Janica Kostelić, Ćiro Blažević, Ivan Ljubičić, Severina, bračni pari Ecclestone, neki političari i tajkuni. Cijena po četvornome metru je, nagađa se, od šest do deset tisuća eura.

Gradnju apartmanskog kompleksa, iako je vlasnik imao građevinsku dozvolu, pokušala je zaustaviti bivša gradska vlast na čelu s Rankom Vlatkovićem, no nisu uspjeli, a sudske sporove naslijedio je sadašnji gradonačelnik Amir Muzur.

Vilu je Grad Opatija prodao 2000. za milijun eura. Gradonačelnik je bio Axel Luttenberger. Prema tadašnjem prostornom planu, za koji znamo kakav je bio, dobivena je dozvola za gradnju aparthotela, a to je “širok pojam” i omogućuje gradnju apartmana za iznajmljivanje, ali i za prodaju.

Nije bilo detaljnog urbanističkog plana u kojem bi bilo točno određeno što se smije graditi i tu je učinjena najveća pogreška jer je investitor imao otvorene ruke i ishodio dozvolu – objašnjava gradonačelnik Amir Muzur.

Kad su vidjeli da ne mogu zaustaviti gradnju i da bi ih gubitak sudskih sporova mogao stajati velik novac, Muzur je sjeo s investitorom, angažirana je skupina uglednih arhitekata koja je predložila, a investitor prihvatio, preinake kako bi i objekti i okoliš bili bolje uklopljeni u taj dio Opatije, inače u susjedstvu zgrade gradske uprave.(vecernji.hr-Autor Tamara OPAČAK-KLOBUČAR, Gordana

Pošto su bazeni gradski projekt, trebali bi biti otvoreni neovisno o državnoj administraciji i politici. Sve gdje držvava ima prste u Rijeci, sve stoji. :bash:

Pošto su bazeni gradski projekt, trebali bi biti otvoreni neovisno o državnoj administraciji i politici. Sve gdje držvava ima prste u Rijeci, sve stoji. :bash:

Tako je :bash::ohno::rant::weird::bleep::guns1::crazy::dunno::hammer::gaah::gaah::horse::devil:

Rijeka: raskida se ugovor za kontejnerski terminal s japanskom tvrtkom


Novac koji je bio namijenjen za izgradnju Zagrebačke obale odmah će se prenamijeniti za dogradnju 300 metara nove obale na postojećem kontejnerskom terminalu na Brajdici
Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka na današnjoj je sjednici prihvatilo prijedlog o pokretanju postupka raskida ugovora s japanskom tvrtkom Kajima Corporation o izgradnji 300 metara Zagrebačke obale, odnosno novog kontejnerskog terminala koji bi trebao biti sagrađen u sklopu Rijeka Gateway Projekta. Novac koji je bio namijenjen za izgradnju Zagrebačke obale odmah će se prenamijeniti za dogradnju 300 metara nove obale na postojećem kontejnerskom terminalu na Brajdici, izjavio je za Hinu državni tajnik za more i predsjednik Upravnog vijeća riječke Lučke uprave Branko Bačić. Dodao je da je ishodovana lokacijska dozvola, da se radi na građevnoj dozvoli te da će natječaj za izvođače radova na Brajdici biti raspisan do kraja ove godine. Očekujemo da bi nakon dogradnje terminal na Brajdici mogao prihvaćati stalno povećanje prometa u riječkoj luci do 2013., a do tada bi trebao biti završen i novi terminal na Zagrebačkoj obali, rekao je Bačić. U današnjem priopćenju iz riječke Lučke uprave navodi se da je Upravno vijeće utvrdilo da je ugovor s Kajima Corporation potrebno raskinuti i žurno početi novi projekt rekonstrukcije Zagrebačke obale. Novi projekt izgradnje Zagrebačke obale Lučka će uprava pripremiti u suradnji sa Svjetskom bankom, a umjesto planirane prve faze izgradnje 300 metara te obale, projekt će obuhvatiti sanaciju podmorja i izgradnju svih 600 metara pristaništa, dijelom i po modelu javno-privatnog partnerstva.
Navodeći razloge i okolnosti raskida ugovora u priopćenju se kaže da je Vijeće imalo u vidu koliko je vremena prošlo od zaključenja ugovora, provedene aktivnosti, rok za dovršetak radova, visinu troškova, kao i adekvatnost cijelog projekta. Kajima Corporation je početak radova izgradnje novog terminala na Zagrebačkoj obali, vrijednih 237 milijuna kuna, označila u veljači 2006., ali radovi još nisu počeli. Suradnju u ostvarenju tog projekta Kajima Corporation bila je dogovorila s domaćom tvrtkom Pomgrad inženjering d.o.o. Problemi u projektu izgradnje Zagrebačke obale počeli su nakon što je utvrđeno da je tlo u tom dijelu luke porozno, što nije bilo predviđeno u projektu koji je izradila japanska tvrtka Nippon Koei, pa je u početku 2007. objavljeno da je rok završetka radova, radi ispitivanja i sanacije tla, pomaknut do sredine 2010. Vlada je bila odobrila dodatnih 40 milijuna eura za sanaciju tla, ali dogovor s izvođačem, s obzirom na nove uvjete, nije postignut. Izgradnja Zagrebačke obale i novog kontejnerskog terminala u riječkoj luci najskuplji je i najvažniji dio RGP-a, odnosno projekta rekonstrukcije i modernizacije riječke luke, koji se financira zajmom Svjetske banke, uz jamstvo Vlade, a dijelom i iz državnog proračuna. Za modernizaciju luke i pristupnih prometnica Svjetska je banka odobrila zajam od oko 156 milijuna dolara, ukupna je vrijednost radova oko 266 milijuna dolara.
(Hina)

Kod nas i Japanci moraju kapitulirati :bash::bash::bash::bash::lol::lol::lol::ohno::ohno::ohno::ohno::moods::moods::tongue::tongue::tongue::goodnight:goodnight:goodnight:goodnight:wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash:

Dvije kune za parkiranje u garaži Kantrida


Na sjednici poglavarstva Grada Rijeke odlučeno je da se, u cilju uvođenja reda u prometu, kako je naglasio direktor Rijeka prometa d.d. Nikola Modrića, uvede naplata parkiranja u Ulici Milutina Barača.

Od ukupno 431 parkirnog mjesta za komercijalnu eksploataciju je 194 parkirna mjesta. Radno vrijeme tog parkirališta bit će radnim danom od 7 do 20 sati ljeti, odnosno do 21 sat zimi, a subotom od 7 do 14 sati.

Cijena parkiranja u Ulici Milutina Baraća bit će 3 kune na sat s neograničenim vremenom, odnosno 20 kuna za cjelodnevno parkiranje. Karta će se moći platiti i sms porukom ili na parkirnom automatu - gotovinom. Povlaštena parkirna karta za stanare stajat će 30 kuna mjesečno, a za tvrtke 450 kune mjesečno.

Na sjednici poglavarstva je djelomično usvojen i prijedlog naplate parkirališta u garažno-parkirnom objektu Kantrida. 148 parkirnih parkirnih mjesta bit će otvoreno tijekom 24 sata, radnim danom i vikendom.

Iako je bila predložena cijena parkiranja od 5 kuna na sat, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel predložio je da se prvi sat parkiranja naplaćuje po cijeni od 2 kuna, što su članovi poglavarstva i prihvatili. Time se omogućuje, prema riječima gradonačelnika, povoljnije parkiranje prvenstveno za roditelje koji dovoze djecu na bazen ili dolaze po njih.

Cijena parkiranja, prema prijedlogu Rijeka prometa, bit će 5 kuna na sat u vremenu od 6 do 22 sata, osim prvog sata parkiranja, a u noćnom razdoblju cijena parkiranja je 2 kune na sat. Mjesečna pretplata za parkiranje u garažno-parkirnom objektu Kantrida je 200 kn, a kupnja povlaštene parkirne kartice bit će dozvoljena svim građanima.

ARHITEKTI SAŠA RANDIĆ I IDIS TURATO OSMISLILI RJEŠENJE ZA NOVO ZDANJE NA PEĆINAMA

»Živa zelena« fasada novog Hotela »Park«

Novi objekt bit će podignut na stupove koji imitiraju debla, a koji omogućuju posjetiteljima parka da i dalje njime nesmetano šetaju, dok će kompletnu fasadu novog dijela hotela činiti raslinje, odnosno bršljan i mahovina

http://img338.imageshack.us/img338/9445/320656dq4.jpg

Hotel »Park« prema arhitektonskom rješenju Saše Randića i Idisa Turata

RIJEKA – U jeku netom završene javne rasprave oko prijedloga novog Detaljnog plana uređenja Pećina, čini se da lokalno stanovništvo posebno ljuti sustavno smanjenje zelenih površina u ovom dijelu grada (inače poznatom upravo po zelenilu uz more) u korist novoproglašenih građevnih zona. Stoga ne treba posebno čuditi činjenica da ih je nakon svega toga dodatno iziritirala vijest o tome da će se na mjestu stoljetnog zelenila uz Hotel »Park« također graditi novo zdanje jednakih gabarita kao postojeća zgrada, a koju su doznali na prezentaciji novog DPU-a Pećina. U razgovoru sa Zoranom Lušticom, direktorom »Jadran hotela «kao vlasnikom cijelog kompleksa Hotela »Park«, doznajemo kako će se zapadno od postojeće stare zgrade doista graditi novi objekt u funkciji proširenja kapaciteta hotela, jer sadašnja građevina ne udovoljava ugostiteljskim zahtjevima i standardima suvremenog doba. Ipak Luštica nas uvjerava kako je arhitektonsko rješenje za novi objekt takvo da će građani jedva osjetiti da se tamo nešto izgradilo na štetu zelenila, a ovu doista zanimljivu građevinu predstavili su nam sami autori projekta iz arhitektonskog studia Randić i Turato.
– Osnovna ideja je bila sačuvati karakter parka i omogućiti gostima da ga dožive međusobnim prožimanjem vanjskog i unutarnjeg prostora. Naime, novi objekt je podignut na stupove koji imitiraju debla, a koji omogućuju posjetiteljima parka da i dalje njime nesmetano šetaju, de facto ispod nove zgrade hotela, koja nalikuje krošnjama. Osim toga, na taj način će se i dalje sa Šetališta 13. divizije moći vidjeti more. Išlo se na maksimalno očuvanje postojećeg visokog zelenila, tako da će se za potrebe izgradnje sasjeći samo četiri stabla, dok će se čak dva drveta ostaviti da rastu »kroz« atrije hotela. Kompletnu fasadu novog dijela hotela činit će raslinje, odnosno bršljan, mahovina i slično bilje koje će se posebnom metodom posaditi vertikalno na zidove hotela, pojasnio je Idis Turato, ističući kako će se time Hotel »Park« pridružiti malobrojnim svjetskim primjerima ovakve »žive, zelene« arhitekture, koja je trenutno »in«. Stari dio hotela restaurirat će se kompletno i iznutra i izvana u autohtonom stilu iz 1937. godine, kada ga je projektirao David Bunetta, jedino će se sjeverna fasada gdje se i dalje nalazi glavni ulaz u hotel također prekriti bršljanom, kako bi se tematski povezala s novim dijelom. Suvremeni dio s »čupavom« fasadom, koji će imati tri etaže i čak 45 soba s karakteristično isturenim balkonima, u oblikovanju interijera također će pratiti stil prirode i zelenila, a u njemu će biti smještene isključivo sobe. Inače, nova zgrada visinski je oko etaže i pol niža u odnosu na staru zgradu hotela, u kojoj sadržajno pored glavnog ulaza i recepcije ostaju uredi, restoran, bar i slični sadržaji i oko 20 soba za goste na višim katovima. Zanimljivo je da će se osim ove dvije rezidencije, novim rješenjem cjelokupnog kompleksa Hotela »Park« pojaviti i jedna posve nova lokacija za smještaj gostiju, a to su stijene koje se nalaze ispod terase sadašnjeg hotela. Naime, čak 20 soba kaskadno će se ukopati u stijene pa će njihove staklene fasade i duboke stjenovite terase biti vidljive jedino s mora. Ovaj dio će se sa starim hotelom povezati podzemnim liftom, a tri etaže u stijenama međusobno će komunicirati panoramskim liftom.

Kupalište, bazeni, wellness...

Poznato kupalište Hotela »Park« također će dobiti novo ruho i sadržaje, gdje će samo kupalište i postojeći objekti biti renovirani i adaptirani za funkciju wellnessa. U niskoj građevini, vidljivoj također samo s mora, izgradit će se unutarnji bazen, sa zapadne strane dodaje se i vanjski bazen, a cijelo kupalište biti će povezano s hotelom svojevrsnim liftom, u kojem će se kao u staklenoj kapsuli na osobit način doživjeti panorama parka i mora. Ostatak parka planira se dodatno nadopuniti autohtonim raslinjem i travnatim površinama, a predviđeni su i rekreacijski sadržaji te paviljoni koji se mogu koristiti za razne izložbe, prezentacije, kulturne događaje i slično. Parking hotela riješen je podzemnom garažom na tri etaže, koja će biti kompletno ukopana ispod parka i neće se vidjeti s glavne prometnice, a koja će se liftom povezati i s ulazom i recepcijom hotela.

ČETIRI MJESECA NAKON POČETKA RADOVA IZGRADNJA PRVE FAZE NOVE BOLNICE ODVIJA SE PREMA PLANU

Nova dijaliza poprima obrise

Rok za dovršetak radova i dalje je isti, pa očekujemo da će zgrada hemodijalize, kao i prostori barokomore te plinske stanice, biti dovršeni u kolovozu iduće godine, kazao je zamjenik ravnatelja riječkog KBC-a mr. sc. Anđelko Đirlić

http://img142.imageshack.us/img142/9707/321512sr8.jpg

Gradilište na kome je prvi objekt novog riječkog KBC-a počeo dobivati konačni izgled

RIJEKA – Radovi na izgradnji prve faze nove riječke bolnice, prema tvrdnjama čelnih ljudi Kliničkog bolničkog centra Rijeka, odvijaju se prema planu, a postavljanjem gornje ploče na podrumski dio buduće zgrade hemodijalize, prvi objekt novog riječkog KBC-a počeo je poprimati svoje obrise.
Kako je već poznato, buduća zgrada raspolagat će s oko 3.000 četvornih metara prostora koji će biti podijeljen na tri etaže od kojih će jedna biti u suterenu. U suterenu će se nalaziti skladišni prostori, dok će na preostala dva kata biti smješteni prostori u kojima će se odvijati rad s pacijentima. Uz skladišne prostore, suterenski dio nove hemodijalize sadržavat će i koridor koji će voditi prema ostalim dijelovima nove bolnice. Naime, cijela nova bolnica bit će povezana tzv. toplim hodnicima koji služe za dostavu, odnosno funkcioniraju kao komunikacija između svih bolničkih objekata. Kapaciteti nove dijalize veći su od sadašnjih potreba budući da je uzet u obzir realan porast broja bubrežnih bolesnika.
– Nakon završetka podruma, na redu su prizemlje i prvi kat. Rok za dovršetak radova i dalje je isti, pa očekujemo da će zgrada hemodijalize, kao i prostori barokomore te plinske stanice, biti dovršeni u kolovozu iduće godine, kazao je zamjenik ravnatelja mr. sc. Anđelko Đirlić.
Iako se očekuje da će biti dovršena istovremno s hemodijalizom, točno vrijeme izgradnje objekta barokomore još nije poznato. Izgradnja barokomore ovisi o premještanju centralnog laboratorija koji će zbog izgradnje ovog objekta biti srušen. Sadašnje mjesto centralnog laboratorija je na najjužnijem dijelu sušačkog lokaliteta i ima ulaz s Ulice Tome Strižića. Zamjenski prostor centralnog laboratorija već je poznat, a radi se o podrumskim prostorijama glavne zgrade, točnije njezinog južnog dijela gdje se trenutačno nalazi skladište infuzijskih otopina.
Vrijednost prve faze radova, prema riječima mr. sc. Đirlića, i dalje iznosi 43 milijuna kuna, a spomenuti iznos obuhvaća izgradnju infrastrukture do ulaza u staru zgradu. Izvođač radova na novoj zgradi riječke dijalize je splitska tvrtka »Lavčević«.

Bolnički parking u bivšoj vojarni

Osim nove prometne regulacije, izgradnja hemodijalize na Sušaku, još je više naglasila stari problem s parkiranjem i premda je ponuđena alternativa Ulici Tome Strižića i prenapučenom parkingu iza zgrade poliklinike, posjetitelji sušačke bolnice još uvijek slabo znaju za novo parkiralište na terenu bivše vojarne. Radi se velikoj parkirnoj površini na koju se dolazi kroz ulaz bivše vojarne na Trsatu, a sa spomenutog parkinga ulazi se u zapadni dio sušačkog lokaliteta gdje se nalazi Zavod za transfuzijsku medicinu.

GRADSKO VIJEĆE BAKRA RASPRAVLJALO O INDUSTRIJSKOJ ZONI NA KUKULJANOVU

Počinje izrada novog UPU-a za 98 hektara

Riječ je o dijelu područja ukupne površine od čak 178 hektara, koje je zbog veličine porostora podijeljeno na dvije zone, od kojih je sada na redu ona od Podola prema Mavrincima

http://img136.imageshack.us/img136/1395/321612nj8.jpg

Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu

BAKAR – Gradsko vijeće Bakra na jučerašnjoj je sjednici bilo jednoglasno u donošenju odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja UPU 3 područja Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu – dijela I 2, odnosno bivše zone R 29, koja obuhvaća sjeverozapadni dio naselja Kukuljanovo, od Podola prema Mavrincima, površine od 98 hektara. Riječ je, ustvari, o dijelu područja ukupne površine od čak 178 hektara, koje je, zbog veličine prostora podijeljeno na dvije zone, pa je tako za južni dio te zone, površine od oko 80 hektara, način i korištenje prostora određeno Urbanističkim planom uređenja radne zone R 29/I, koje je Gradsko vijeće Bakra donijelo još 2001. godine.
– Prostornim planom uređenja Grada Bakra na području Industrijske zone na Kukuljanovu određene su zone proizvodne namjene, među kojima je i zona I 2, koju od susjedne zone I 1 razdvaja državna cesta oznake D-40 Kukuljanovo – Čavle. Budući je u tijeku izrada prostorne dokumentacije za kanalizacijski sustav bakarskog područja te da će se, s obzirom na važnost, prioritetno rješavati odvodnja radnih zona, stvorili su se preduvjeti da se započne s izradom UPU-a za preostali, sjeverozapadni dio radne zone I 2, površine 98 hektara, kazao je bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić, dodajući kako je zbog ograničenog prostora u odnosu na potražnju te pravovremenog planiranja i stavljanja u funkciju cjelovitog područja Industrijske zone na Kukuljanovu potrebno već sada učiniti pripremne radnje za mogućnost njezina proširenja.
Kako je istaknuto u samoj odluci o izradi UPU-a 3 – dijela zone Kukuljanovo I 2, površine proizvodne namjene ovim bi planom trebalo predvidjeti za raznovrsnu idnustriju, a površine poslovne namjene za trgovinu i manje pogone, poput obrtništva, skladištenja, servisa, komunalnih usluga i slično. Također, u odluci stoji kako bi konačni prijedlog plana trebao biti izrađen krajem ove godine.
Raspravljajući o ovoj točki dnevnog reda, vijećnike je zanimalo što se novoga događa na području Industrijske zone, pa je gradonačelnik Klarić istaknuo kako je prije nekoliko dana objavljen novi javni natječaj za iznajmljivanje zemljišta s ugovaranjem prava građenja, što je novost u gospodarenju zemljištem na području Industrijske zone na Kukuljanovu.
– To je već postala praksa zapadnoeuropskih zemalja, i mi smo je odlučili početi primjenjivati upravo iz razloga što smatramo da je suludo veći dio zemljišta prodavati. Želimo zemljište sačuvati, i to ćemo ubuduće činiti iznajmljivanjem, uz početnu cijenu od 0,50 eura po metru četvornom mjesečno. Upravo objavljeni natječaj odnosni se na pet radnih platoa, a nedavno smo na takav način već sklopili dva ugovora, i jedna je hala već u izgradnji, kazao je Klarić.
U kraću raspravu uključila se SDP-ova vijećnica Antica Polić, koja je podsjetila da kod takvih ugovora o najmu zemljišta s pravom građenja treba biti na oprezu te je dodala kako u slučajevima prestanka djelatnosti treba svakako misliti na trošak povratka zemljišta u prvobitno stanje.

sjeti se zadnje izgradnje nečega(u Rijeci) završene na vrijeme koja je odmah puštena u rad
:bash:

uuuuuuu ko će se toga sjećat, bilo je to davno:lol::lol:

Pošto su bazeni gradski projekt, trebali bi biti otvoreni neovisno o državnoj administraciji i politici. Sve gdje držvava ima prste u Rijeci, sve stoji. :bash:

nažalost, s ovime se slaže. slučajno il namjerno, sve se nekako razvuče zbog famozne državne administracije:ohno::ohno:

Kod nas i Japanci moraju kapitulirati :bash::bash::bash::bash::lol::lol::lol::ohno::ohno::ohno::ohno::moods::moods::tongue::tongue::tongue::goodnight:goodnight:goodnight:goodnight:wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash::wallbash:

a ovo je već za rubriku vjerovali ili ne. pa mi smo u stanju i najuređeniju (po defaultu sve japanske firme nose ovaj epitet) firmu zazjebat.:nuts::nuts:

O Terminalu Franje Tuđmana odlučivat će gradsko vijeće?



Odgovarajući na pitanje novinara je li na sjednici Upravnog vijeća riječke lučke uprave bilo rasprave o prijedlogu da se novi putnički terminal nazove imenom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, riječki gradonačelnik Obersnel je izjavio kako će o tome odlučivati gradsko vijeće, a ne Upravno vijeće Lučke uprave.

- Iako se o tome nije raspravljalo, kazao je Obersnel, predočen je stav Ureda za zakonodavstvo Vlade RH, prema kojem je imenovanje zgrada, iako to nije izričito navedeno u Zakonu o nasiljima, nadležno Gradsko vijeće Grada Rijeke. To znači da, ukoliko Lučka uprava uputi Gradskom vijeću takav prijedlog, ono će o njemu i raspravljati.

Korejci žele kupiti »Kraljevicu« i »3. maj«

31 Jan 2008 - Vijesti

Tvrtka Night&Main iz Koreje zainteresirana je za ulazak u brodogradilišta »Kraljevica« i »3. maj«, a njezini predstavnici, kako se doznaje, već su zatražili provjeru poslovanja u ta dva domaća poduzeća. Interes Korejaca za domaća brodogradilišta potvrdio nam je i potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, ne želeći otkrivati o kojem je inozemnom poduzeću riječ.

– Dobio sam prije nekoliko dana nakon preuzimanja ministarstva informacije o tome da je jedna tvrtka iz Koreje zainteresirana za ulazak u dva domaća brodogradilišta, izjavio je jučer Polančec za Novi list.

On otkriva i to da osim interesa tvrtke iz Azije postoji interes još nekoliko inozemnih kompanija za preuzimanje domaćih brodogradilišta, što po njegovom mišljenju pokazuje da ta grana unatoč poteškoćama još uvijek ima snažan potencijal.

Na pitanje o tome je li istina da je tvrtka iz Koreje već zatražila, a možda čak i započela provjeru poslovanja u jednom od dva spomenuta brodogradilišta, Polančec odgovara da se prije bilo kakvog davanja na uvid poslovnih podataka mora utvrditi točna procedura po kojoj će se neko brodogradilište privatizirati ili dokapitalizirati.

Brodogradilištima koje su u većinskom državnom vlasništvu upravlja Hrvatski fond za privatizaciju, a u toj instituciji ističu da oni dopuštenje za bilo kakvu provjeru poslovanja mogu dati samo u sklopu javnog natječaja, a da on ni za jedno brodogradilište nije objavljen.

– Ako netko želi ponuditi »joint venture« i na taj način se poslovno povezati, logično je da će dobiti na uvid određenu dokumentaciju, ali opet nema ni takvog povezivanja bez jasno utvrđene procedure, poručuje Polančec.

Najavljuje i to da će razgovarati s potencijalnim investitorima, ali i upravama domaćih brodogradilišta te upozorava da Hrvatska prije svega mora intenzivirati svoje pregovore s EU u području brodogradnje, pogotovo oko poboljšanja individualnih programa sanacije. Iako Vlada mišljenje EU o tim planovima još nije dobila, već sad je poznato da su konzultanti koje je angažirala Europska komisija utvrdili da su neki od tih planova manjkavi, odnosno da podaci izneseni u njima ne odgovaraju na najvažnije pitanje o ekonomskoj održivosti pojedinog brodogradilišta.

Ako se takvo mišljenje nađe i u ocjeni Europske komisije, Hrvatska će morati popravljati svoje planove sanacije, a prema interesu investitora, čini se da bi se i prije završetka tih programa restrukturiranja, odnosno već prije 2010. godine, neka brodogradilišta mogla »skinuti s dnevnog reda« procesom privatizacije.

Kao rješenje za »Kraljevicu« često se i iz političkih i ekonomskih krugova spominjala likvidacija, no čini se da bi baš to brodogradilište uz » Uljanik«prvo moglo prijeći u privatne ruke i tako izbjeći eventualno gašenje. No, prije bilo kakve odluke o prodaji Vlada će sa zaposlenima u brodogradilištu morati dogovoriti kako će oni sudjelovati u privatizaciji. Do sad se spominjalo da bi radnici mogli po povlaštenim uvjetima dobiti paket od 25 posto dionica, a iz Vlade se mogu čuti i optimistične prognoze da bi do kraja 2009. godine, odnosno, kako u Banskim dvorima vjeruju, do završetka pregovora s EU, Hrvatska mogla privatizirati dva brodogradilišta. Najizgledniji kandidati za sad su »Kraljevica« i »Uljanik«. (Novi list)

Prihodi gospodarstva 37,9 milijardi kuna
Autor: Neven Rajak
Četvrtak, 31 Siječanj 2008
Gospodarstvo Primorsko-goranske županije ostvarilo je u 2007. godini, prema procjenama, ukupni prihod od 37,9 milijardi kuna, što je 9 posto više nego u godini prije, dok su rashodi iznosili 35,8 milijardi kuna i povećani su za oko 7 posto, kazao je na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća riječke Županijske gospodarske komore predsjednik Komore Vinko Mičetić.

Brži rast prihoda od rashoda utjecao je na to da je županijsko gospodarstvo u cjelini ostvarilo pozitivnu bruto razliku prihoda nad rashodima od oko 2 milijarde kuna, kazao je Mičetić dodajući da to, zajedno s procijenjenom obračunatom amortizacijom od oko 1,8 milijarde kuna predstavlja dodatni kvalitetni izvor za nova ulaganja.

U strukturi prihoda županijskog gospodarstva najveći udjel i nadalje ima trgovina (oko 43 posto), a bruto dobit trgovačkih tvrtki u 2007. se procjenjuje na oko 780 milijuna kuna, što je 13 posto više nego prethodne godine i čini trećinu bruto dobiti županijskog gospodarstva.

Prema procjenama koje je iznio Mičetić, u 2007. je iz županije izvezeno roba vrijednih oko 628 milijuna dolara, a uvezene su robe vrijedne 1,1 milijardu dolara, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 57 posto.

U strukturi vrijednosti izvoza najveći udio ima brodogradnja (36 posto), zatim drvna industrija (12 posto), proizvodnja strojeva i uređaja (5 posto).

U trgovini se ostvaruje oko 52 posto vrijednosti robnog uvoza, 14 posto u brodogradnji, a 24 posto u ostaloj prerađivačkoj industriji.

Poslovanje gospodarstva Primorsko-goranske županije u 2007. Mičetić je ocijenio uspješnim, kazavši da su nastavljeni razvojni trendovi iz prethodnih godina.

Napomenuo je i da je dio gospodarstvenika poslovao s teškoćama, što ilustrira rast nepodmirenih obveza, koje na razini županije iznose 775 milijuna kuna ili 6 posto od ukupna iznosa nepodmirenih dospjelih obveza u Hrvatskoj.(croatiabiz.com)

Za nabavku opreme KBC-a Rijeka izdvojeno 1,2 milijuna kuna
Autor: Marko Stanic
Srijeda, 30 Siječanj 2008
Poglavarstvo Grada Rijeke na današnjoj je jubilarnoj, 100. sjednici u ovom mandatu, donijelo niz odluka s ciljem unapređenja zdravstvenog i socijalnog statusa Riječana, pa je tako samo za potrebe nabavke opreme i uređenja prostora Kliničkog bolničkog centra Rijeka odobreno 1,2 milijuna kuna.


U povodu 100. sjednice gradonačelnik Vojko Obersnel je podsjetio kako je konstituirajuća sjednica Poglavarstva u ovom sazivu održana 7. srpnja 2005. godine, a od 8. sjednice primjenjuje se priprema, vođenje i administriranje sjednica elektronskim putem, uz korištenje naprednog elektronskog potpisa. U sadašnjem sazivu Poglavarstvo je razmatralo 1783 točke dnevnog reda i donijelo 2705 zaključaka, dakle, po sjednici prosječno 17 točaka i 27 zaključaka. Gradskom je vijeću upućeno 277 materijala, od čega 233 opća ili pojedinačna akta, 30 izvješća i 24 očitanja.

"Tijekom ovog saziva, Poglavarstvo je donijelo čitav niz značajnih dokumenta za Rijeku, među kojima posebno ističem Generalni urbanistički plan, krovni dokument za razvoj Rijeke u narednih dvadeset godina. Nisu uvijek sve odluke nailazile na oduševljenje građana, no prilikom njihova donošenja vodili smo se pitanjem odgovornosti i ekonomičnosti," kazao je Obersnel. Poglavarstvo je donijelo odluku o nabavci opreme i uređenju prostorija za čak sedam odjela KBC-a Rijeka, za što će se iz gradskog proračuna izdvojiti 1,27 milijuna kuna.

Tako će se za nabavu opreme potrebne za početak rada Jedinice za liječenje moždanog udara, Klinike za neurologiju izdvojiti 400 tisuća kuna, za nabavu Real Time PCR uređaja za potrebe Laboratorija za molekularnu dijagnostiku Zavoda za transfuzijsku medicinu 360 tisuća kuna, dok je za mikroskop nužan za početak provođenja keratoplastike Klinici za oftalmologiju mikroskop odobreno 110 tisuća kuna. Nadalje, za nabavu nemedicinske opreme za Odjel za reumatologiju i kliničku imunologiju Klinike za internu medicinu izdvojit će se 80 tisuća kuna, za nabavu EKG aparata i Pacijent monitora za Jedinicu intenzivnog liječenja na riječkom lokalitetu 90 tisuća kuna, za adaptaciju prostora Kliničkog zavoda za radiologiju 30 tisuća kuna, a za nabavu opreme i uređenja prostora u Zavodu za radioterapiju i onkologiju 200 tisuća kuna.

Gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako Grad Rijeka, bez obzira što nema tu obavezu, pomaže KBC uvažavajući činjenicu da Vlada još uvijek nije našla rješenje za poboljšanje stanja u zdravstvenim ustanovama, barem što se tiče riječke bolnice. Članica Poglavarstva zadužena za područje zdravstva i socijalne skrbi Romana Jerković naglasila je kako je Grad Rijeka od 2001. godine do danas u KBC Rijeka uložio 10,1 milijuna kuna, i to za nabavku medicinske i nemedicinske opreme, uređenje prostora, usavršavanje djelatnika KBC-a te organizaciju različitih znanstvenih skupova, što pokazuje kako tvrdnje oporbe u Gradskom vijeću da Grad Rijeka ne pomaže riječkoj bolnici nisu opravdane.

Poglavarstvo je odobrilo 200 tisuća kuna za financiranje programa toksikološkog laboratorija Zavoda za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci, u sklopu kojeg su u 2007. godini na poticaj Povjerenstva za prevenciju ovisnosti Grada Rijeke analizirani uzorci krvi i mokraće na opojne droge kod smrtno stradalih nasilnom smrću, u prometnim nesrećama i samoubojstvima. Pročelnik Zavoda za sudsku medicinu Alan Bosner naglasio je kako je Zavod upravo započeo s projektom anonimnog i besplatnog testiranja djece od 13 do 16 godina na prisutnost opojnih droga u urinu. Grad Rijeka će s 120 tisuća kuna sufinancirati program podrške osobama s invaliditetom u ostvarivanju njihovih prava koji provodi Udruga osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Rijeka, što je, kazala je Jerković, samo dio sredstava u ukupnom iznosu od 2,48 milijuna kuna koji se iz ovogodišnjeg proračuna izdvajaju za potporu osobama s posebnim potrebama.

Za sufinanciranje organizacije Svjetskog dana bolesnika u organizaciji Riječke nadbiskupije izdvojeno je 10 tisuća kuna, a sa 300 na 500 kuna povećan je iznos mjesečne pomoći namijenjene za osobne potrebe korisnika smještenih u Psihijatrijsku bolnicu Lopača. S 10 tisuća kuna će se sufinancirati projekt "Nazovi za pomoć" kojeg provodi MMD "Merhamet – crveni polumjesec", a za djelatnost Prihvatilišta za beskućnike "Ruže sv. Franje" koje djeluje u sklopu Franjevačkog svjetovnog reda 60 tisuća kuna.Poglavarstvo je donijelo zaključak o cijeni parkiranja u garaži u sklopu Dvoranskog plivališta Kantrida koja će početi s radom u ožujku, pa će tako prvi sat parkiranja i u garaži stajati dvije, a svaki sljedeći 5 kuna. Cijenu za prvi sat parkiranja Poglavarstvo je donijelo uvažavajući činjenicu kako će mnogi roditelji koristiti garažu prilikom dovoženja djece na treninge. Cijena mjesečne pretplatne karte iznosit će 200 kuna s PDV-om, a kupnja povlaštene pretplatne kartice dozvolit će se svima koji to žele, neovisno o tome jesu li ili nisu stanari okolnih ulica ili vlasnici poslovnih prostorija unutar ili u blizini kompleksa bazena. Planira se i uvođenje prepaid kartica po cijeni od 100 kuna čija će se kupnja će dozvoliti svim korisnicima bez ograničenja. Kupnjom prepaid kartice korisnik će ostvariti popust u iznosu od 20%, s mogućnošću korištenja kartice u roku od 3 mjeseca. Navedena usluga predviđena je u cilju veće popunjenosti garažnog objekta.Prihvaćen je i prijedlog TD Rijeka promet da se cijelom dužinom Ulice Milutina Barača uvede naplata parkiranja, za što je dobivena i suglasnost Vijeća Mjesnog odbora Mlaka. Kako je pojasnio direktor Rijeka prometa Nikola Modrić, osnovni cilj naplate parkiranja je uvođenje reda i povećanje protočnosti prometa po cijeloj dužini ulice u kojoj je posljednjih godina, zbog povećanog broja poslovnih, trgovačkih i drugih sadržaja te velike potražnje za parkirnim mjestima porastao intenzitet prometa. Uvođenjem naplate parkiranja želi se pridonijeti i povećanju stupnja sigurnosti u prometu. Sat parkiranja u Ulici Milutina Barača stajat će 3 kune, a cjelodnevno parkiranje 20 kuna. U ulici postoji 431 parkirno mjesto, od čega će 22 biti rezervirana za invalide, za stanare koji će mjesečno plaćati 30 kuna planirana su 172 mjesta, a za tvrtke, koje će mjesečno plaćati 450 kuna, 43 mjesta. Radno vrijeme parkirališta bit će radnim danom 7 do 21 ljeti, odnosno do 20 zimi, te subotom od 7 do 14 sati.

Donesena je i izmjenama Odluke o nerazvrstanim cestama i javno-prometnim površinama na području Grada Rijeke, čijom će se primjenom na kvalitetniji način nastojati urediti saniranje prometnica nakon izvođenja radova.(rijeka.hr)