[Rijeka] - Construction update (2007-2010) [Archive] - Page 26

gorgoroth

October 5th, 2009, 04:23 PM

Do kraja godine bez »Profilovog« prodajnog prostora u Rijeci

Opet odgođeno uređenje multimedijalne knjižare

http://img210.imageshack.us/img210/6299/635cc0a4615e4de3ba449ab.jpg (http://img210.imageshack.us/i/635cc0a4615e4de3ba449ab.jpg/)

RIJEKA – Sve je dalje dan kad će konačno biti otvorena »Profilova« multimedijalna knjižara u zgradi bivšeg »Gramata« i sve je manje vjerojatno da će to biti do kraja godine, kao što je to posljednji put najavljeno iz uprave ove knjižare. U kolovozu ove godine direktor multimedije u »Profilu« Krunoslav Krunić najavio je da adaptacija počinje u rujnu te da im je u planu knjižaru otvoriti do kraja ove godine. No, s obzirom na činjenicu da je Krunić također kazao i to da će građevinski radovi biti opsežni te da iziskuju jako puno posla, može se pretpostaviti da do kraja godine neće biti otvorenja knjižare koju svi ljubitelji knjige i pisane riječi željno iščekuju.

– Idući tjedan moramo dovršiti neke pregovore i tek onda krećemo s adaptacijom, kazao nam je jučer Krunić, ponovivši da im je u planu knjižaru otvoriti do kraja ove godine.

No, na slučaju riječke multimedijalne knjižare pokazalo se da su planovi »Profila« vrlo krhki, jer je tijekom godine dana već je nekoliko puta odgođena adaptacija prostora koja prethodi otvaranju knjižare, a otvorenje je najavljivano pa odgađano nekoliko puta, te lipanj, te rujan...

U svakom slučaju, ugovor je potpisan još prije devet mjeseci, a građevinski radovi još nisu počeli i »Profil« de facto cijelo to vrijeme provodi u grace periodu. Prema informacijama kojima raspolažemo, »Profil« još nije našao ni izvođača radova, pa je velika vjerojatnost da do radovi neće početi do kraja ovoga mjeseca.

Direktor »Rijekatekstil Domusa« Dragan Rukavina kazao nam je da dućan »Multibrand« još uvijek radi, ali samo zato što je riječ o gradskom prostoru koji ne smije biti prazan te da će ga isprazniti kad im iz »Profila« jave da kreću s adaptacijom.

Podsjetimo, bit će to, jednom kad se otvori, prava robna kuća knjige i glazbe na tri etaže, a prostirat će se na oko 600 četvornih metara i imat će status megastora.

Biljana SAVIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/opet-odgodeno-uredenje-multimedi.aspx

*****

October 5th, 2009, 05:19 PM

Hi guys,i am here:bowtie::bowtie:

gorgoroth

October 5th, 2009, 05:33 PM

Napokon,raspitao sam se kod moderatora i dobio si ban na tjedan dana,ubuduće malo potegni kočnice :lol::cheers:

acy

October 5th, 2009, 07:06 PM

Hi guys,i am here:bowtie::bowtie:

Hello zvjezdane.Bas mi je drago da si odbaniran:cheers:.Falil si nam na ovom forumu, a pogotovo tvoje kritike.Ove dane kad smo se svi uglavnom slagali je bilo malo dosadno,ca ne?

*****

October 5th, 2009, 07:11 PM

H he,da bio sam baniran ali je glupo tio što kada si baniran ne možeš bar pregledavati forum ako već ne možeš pisati po njemu.To je bezveze.

*****

October 5th, 2009, 07:12 PM

H he,da bio sam baniran ali je glupo tio što kada si baniran ne možeš bar pregledavati forum ako već ne možeš pisati po njemu.To je bezveze.

gorgoroth

October 5th, 2009, 07:17 PM

Hajde opet napiši :lol::lol:

*****

October 5th, 2009, 08:46 PM

:nono::nono::nono::lol:

meteopehlin

October 5th, 2009, 11:24 PM

Hi guys,i am here:bowtie::bowtie:

Welcome back :cheers:

misipile

October 6th, 2009, 12:00 AM

H he,da bio sam baniran ali je glupo tio što kada si baniran ne možeš bar pregledavati forum ako već ne možeš pisati po njemu.To je bezveze.

Ma da? A jesi probao:

1. odlogirati se;
2. ako korak br. 1. ne pomaze: obrisati cookije i ostatak browsing historyja u browseru?;
3. ako ni to ne pomaze: pokrenuti drugi browser i doci s druge IP adrese (znaci prekinuti vezu na internet i ponovno se spojiti);

Nema nacina da te se sprijeci da gledas :)

Dobrodosao nazad! :cheers:

*****

October 6th, 2009, 12:58 AM

A nisam probao ništa jer nisam mogao. jednostavno ne možeš.Ali sam vjern pratio dnevne banere.

bubach_hlubach

October 6th, 2009, 05:57 AM

^^ Valjda si malo pratio ovaj forum prije neg' si se odlucil u pocetku registrirati. Nisi oduvijek biJo registriran, tj. logiran. ;)

Znaci, dovoljno je samo se odlogirati, i sve se moze normalno pratiti, osim caffe-a i inih offtopicarskih sekcija diljem SSC-a.

:cheers:

gorgoroth

October 6th, 2009, 08:21 AM

Međusobni sukobi i optužbe Slavka Pilepića i Karla Heinza Preimessa

Rat riječkih kraljeva garaža

Bivši direktor Austrograda i njegov austrijski partner zaposlili su institucije pravne države da razotkriju tijekove golemog novca uloženog u Zagrad

http://img203.imageshack.us/img203/1702/c71a81b1c08249e4945963a.jpg (http://img203.imageshack.us/i/c71a81b1c08249e4945963a.jpg/)

RIJEKA - Kada se krajem 90-ih godina prošlog stoljeća u Rijeci pojavila tvrtka Austrograd i počela graditi najveću garažu, bila je to idila kojom su se hvalili i investitori i gradske vlasti, bio je to još jedan uspjeh mlade demokracije koja je uspjela privući strani kapital, a za boljitak svih. Idila se okončala ratom do istrebljenja između dva čovjeka koji su bili alfa i omega tog poduzeća. Riječ je o nekadašnjem direktoru Austrograda Slavku Pilepiću i njegovom austrijskom partneru koji je danas direktor Austrograda Karl Heinz Preimessu. Umjesto da obojica trljaju ruke zbog uspješno okončanog posla u listopadu 2003. godine kada je otvorena garaža Zagrad, a nakon nekoliko godina izgrađen je i poslovno-stambeni kompleks, oni danas zatrpavaju tužbama jedan protiv drugog ladice trgovačkih sudova, a na posao se, kada je o njima riječ, ne moraju žaliti ni institucije pravne države. Dapače, policija, odvjetništvo i ostali očito moraju raditi prekovremeno kako bi pokušali razotkriti tijekove golemog novca koji se ulagao u Zagrad. Postoji opravdana sumnja da je u cijelom nizu sumnjivih financijskih transakcija oštećena i država, odnosno državni proračun.

Još u ožujku 2008. godine Slavko Pilepić obratio se predstavkom Uredu za sprječavanje pranja novca u kojoj je naveo da je došao do saznanja o činjenicama i okolnostima i pribavio isprave koje, kako je navedeno, »moguće ukazuju na pranje novca«.

– Na temelju izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću 14. studenoga 2007. godine, Austrograd upisuje u sudski registar osnivanje Garaža Rijeka d.o.o. koji posluje na istoj adresi, s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna. Jedini direktor i osoba ovlaštena za zastupanje u novoosnovanom društvu je Karl Heinz Preimess, odnosno ista osoba koja je i direktor Austrograda. Novoosnovano društvo Garaže Rijeka, iako osnovano s minimalnim temeljnim kapitalom, već 27. studenoga 2007. godine sklapa ugovor o kupoprodaji s Austrogradom, odnosno jedinim svojim vlasnikom, kao prodavateljem, na temelju kojega kupuje nekretninu za 24,7 milijuna eura (riječ je o garažama Zagrad i Stari grad). Ovaj ugovor u ime prodavatelja i u ime kupca potpisuje ista osoba, Karl Heinz Preimess, direktor i jednog i drugog društva. On kao zakonski zastupnik, direktor Garaže Rijeka d.o.o., već 29. studenoga 2007. godine izdaje Austrogradu potvrdu o isplati iz koje proizlazi da su Garaže Rijeka navodno platile 24,7 milijuna eura te je izdana tabularna izjava kojom se dopušta da u zemljišne knjige upiše pravo vlasništva. Čini se nevjerojatno da društvo osnovano s minimalnim temeljnim kapitalom od 20.000 kuna već nakon nekoliko dana od osnivanja i upisa u sudski registar može platiti 24,7 milijuna eura. Također, malo je vjerojatno da takvo društvo može ishoditi odgovarajući kredit u tom iznosu radi financiranja kupnje nekretnine. Stoga se pojavljuje sumnja ili da predmetna kupoprodajna cijena nije plaćena ili da se koristio novac koji nije stečen u zakonitom obavljanju djelatnosti društva, naveo je Pilepić u predstavci Državnom uredu za sprječavanje pranja novca. On upozorava tu instituciju na još jedan detalj. »Štoviše, umjesto očekivanoga zaduženja, neposredno nakon uknjižbe u zemljišne knjige, Hypo Alpe-Adria Bank AG Klagenfurt briše iz zemljišnih knjiga dva upisana založna prava koja služe kao osiguranje tražbine od 18,5 milijuna eura. Znači, umjesto očekivanoga zaduženja i upisa založnog prava kao osiguranja, Hypo banka briše i postojeće hipoteke na nekretnini«, upozorio je Pilepić. No, to nije kraj. U predstavci prvog direktora Austrograda navodi se da društvo 3 E Car Park, sa sjedištem u Zagrebu koje je osnovano 20. prosinca 2007. godine također s minimalnim temeljnim kapitalom od 20.000 kuna, na temelju ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 13. veljače 2008. godine, pod nepoznatim uvjetima, stječe cjelokupni poslovni udjel od 100 posto temeljnog kapitala u društvu Garaže Rijeka.

– Ugovor o prijenosu poslovnog udjela sadrži predmet, ali ne i cijenu, kao bitan element ugovora, već određuje da se prijenos obavlja pod uvjetima iz ugovora o transakciji od 13. veljače 2008. godine. Postavljaju se pitanja zašto Austrograd prodaje u cijelosti poslovne udjele u Garaže Rijeka d.o.o., odnosno društvu koje je neposredno prije kupilo od njega nekretninu i za nju navodno platilo 24,7 milijuna eura, zaključio je Pilepić u predstavci.

Slavko Pilepić predao je tužbu riječkom Trgovačkom sudu protiv Austrograda i Garaža Rijeka u vezi s istim slučajem prodaje nekretnina za 24,7 milijuna eura, a njegovi odvjetnici zatražili su da se ugovor utvrdi ništetnim zbog toga što prema Zakonu o trgovačkim društvima prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime, a za račun drugih osoba ili u ime i za račun drugih osoba. »U konkretnom slučaju Karl Heinz Preimess sklopio je isti ugovor u ime i za račun drugotuženika, Garaža Rijeka, kao njegov zakonski zastupnik. Slijedom navedenog, ugovor je protivan prisilnim propisima i stoga ništetan«, navedeno je u Pilepićevoj tužbi.

Pilepić danas tvrdi da je od sretnog braka do razvoda došlo zbog brojnih navodnih financijskih malverzacija koje on kao direktor nije želio potpisivati.

– Austrograd je osnovan 1998. godine. Tada smo kao partneri utvrdili način rada i strategiju društva. Iste godine započeli smo kao suinvestitori realizaciju projekta na Krku koji je dovršen 1999. godine. Iste godine predložio sam da realiziramo projekt kompleksa Zagrad što je prihvaćeno pa je izgradanja započela već početkom 2001. godine. Po završetku garaže Zagrad uspješno smo izgradili garažu Stari grad (Fenixve) koja je otvorena 2005. godine. Istovremeno pripreman je projekt Zagrad-Faza 3 (poslovno-stambeni dio). U tom periodu Karl je prepustio vođenje društva meni, a kad bi došao, proanalizirali bi stanje i donosili odluke. Naši odnosi su bili vrlo korektni. Prvi problemi nastali su prilikom odabira izvođača izgradnje faze 3. Ja sam preferirao Strabag s kojima smo imali iskustva, a Karl je bez mog znanja u Austriji pregovarao sa tvrtkom Habau s kojom je i sklopio predugovor, a kasnije i ugovore. Za postojanje tog predugovora saznao sam kad je banka tražila da hitno potpišem nalog za plaćanje avansa. Ugovori su potpisani u Austriji, a meni su predočeni nekoliko mjeseci kasnije. Procijenio sam da su ugovori štetni pa sam od Karla tražio objašnjenje. Uvidjevši da odbijam potpisivati isplate i ugovore za koje sam sumnjao da su fiktivni, odlučio je da će taj dio posla on obavljati. Nakon toga počelo je isisavanje financijskih sredstava iz Austrograda sklapanjem raznih ugovora i pozajmica. Vrhunac svega je prodaja djela projekta Stari Grad, a kasnije i prodaja garaža. Sva fiktivna plaćanja vršena su uglavnom prema raznim tvrtkama u Austriju u vlasništvu Karla ili prema tvrtkama koje su bile podobne za raspodjelu plijena. Sve ovo se odvijalo preko nekih korumpiranih ljudi u banci na što sam bezuspješno upozoravao banku. Iz Austrograda je isisano nekoliko desetaka milijuna kuna a da hrvatska država nije dobila ništa, tvrdi Pilepić. On je 2006. godine podnio ostavku na mjesto direktora Austrograda.

– Nakon ostavke 2006. godine krenuo sam u pravnu borbu. No, nažalost, do sada u tri godine nemam niti jednu presudu. Predao sam kaznene prijave državnom odvjetništvu u Rijeci i Austriji. Nažalost, Austrograd će završiti u stečaju sa svim problemima koji će se otvoriti, zaključio je Pilepić.

Karl Heinz Preimess tvrdi da su Pilepićeve tvrdnje da je potpisivanjem raznih predugovora i ugovora isisavao financijska sredstva bespredmetne, neargumentirane i da predstavljaju izopačen prikaz stanja njegove svijesti o poslovanju trgovačkog društva Austrograd.

– On nije predočio predugovore i ugovore kojima je Pilepić kao član Uprave, direktor Austrograda, potpisivao na štetu društva, sve do njegove bezuvjetne ostavke 6. listopada 2006. godine. Pritom se posebice misli na pozajmice u iznosu od oko 18 milijuna kuna koje je Slavko Pilepić potpisivao kao zajmodavac i direktor Austrograda, ali jednovremeno i na drugoj ugovornoj strani, kao zajmoprimac u svoje osobno ime, kao zakonski zastupnik trgovačkog društva Austrograd 2002 d.o.o. čiji je direktor i zakonski zastupnik te u ime društva čiji je vlasnik njegova supruga Mirjana Pilepić. Napominjem da se radi o pozajmicama bez ugovorenih zakonskih zateznih kamata, bez roka vraćanja, a koje se kreću do visine od 18 milijuna kuna. Nadalje, Slavko Pilepić je kao direktor Austrograda, bez moga znanja i suglasnosti, zaključio sa svojom tvrtkom Austrograd 2002, društvom Galija nova d.o.o. u vlasništvu njegove supruge i svoje osobno ime predugovore i ugovore o kupoprodaji u poslovnom kompleksu Zagrad, čija je ukupna površina više od 2.000 metara kvadratnih, a prometna vrijednost nekretnina je oko sedam milijuna eura. Pritom nije isplatio kupoprodajnu cijenu. Iz ugovora je vidljivo da je Slavko Pilepić u svoje ime i ime svojih tvrtki ugovorio bagatelnu cijenu čiji iznos ne doseže za sve prostore ni dva milijuna eura. On je na svim ugovorima potpisan i kao prodavatelj i kao kupac. Odnosno, samostalno je i bez znanja drugog člana uprave, a osobito bez suglasnosti Skupštine Austrograda ugovorio takovu kupoprodajnu cijenu. Razvidno je tko je i na koji način, kojim ugovorima i predugovorima »isisavao financijska sredstva«. Time je Pilepić oštetio Austrograd, ne samo za navedene financijske iznose, u obliku direktne štete, već je društvo Austrograd platilo i porez na dobit te kaznu Poreznoj upravi u iznosu od pet milijuna kuna jer su sve navedene pozajmice okarakterizirane kao isplaćena dobit, tvrdi Preimess. On opovrgava i tvrdnje da je prodaja garaža Zagrad i Fenixve bila fiktivna.

– Cijeli projekt, pri čemu mislim na sve pripremne radnje, pravne, logističke, porezne i ostalo, koje su bile potrebne radi prodaje dijela projekta Stari grad i garaža u vlasništvu Austrograda, rukovođeni su i koordinirani od strane nekoliko pravnih timova kasnijeg kupca trgovačkog društva 3 E Car Park d.o.o. Pod tim respektabilnim i zvučnim pravnim timovima podrazumijevam odvjetnička društva Borić i Porobija iz Zagreba. Cijela je faza prodaje kontrolirana od strane Hypo banke. U svrhu prodaje, koja je počev od pisma namjere kupca do krajnje realizacije trajala gotovo godinu dana, sastavljeno je više stotina stranica materijala i ugovora koji su preteča modernog europskog zakonodavstva i prakse te nema govora ni o kakvoj fikciji, dok se tijek novca, odnosno kupoprodajne cijene ostvarene prodajom garaža i dijela projekta Stari grad, nedvojbeno može utvrditi iz sadržaja ugovora te izvadka financijskih institucija. Niti jedan dio ostvarene kupoprodajne cijene nije išao na račun mojih tvrtki u Austriji, zaključio je Preimess.

Damir CUPAĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/rat-rijeckih-kraljeva-garaza.aspx

gorgoroth

October 6th, 2009, 08:23 AM

Komentar: Skulptura riječkog orla jest prioritet!

Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 29.09.2009.g. gradski vijećnik i predsjednik Liste za Rijeku Denis Pešut na aktualnom satu postavio je pitanje gradonačelniku Obersnelu zašto se ne krene u realizaciju izrade i postavljanja replike Riječkog orla na Gradsku uru. Odgovor gradonačelnika bio je kratak : «To nije toliki prioritet». Za podsjetiti je da je skulptura riječkog orla bila postavljena na uru davne 1908. godine, da su joj Danuzzijevi arditi (preteče fašista) 1919.g. u momentu divljanja i pljačkanja po gradu odrubili jednu glavu, a 1949.g. skulpturu ruše komunisti pod izlikom da se radi o tzv.»nenarodnom simbolu».

Prije deset godina javlja se inicijativa iz PGS-a o izradi i postavljanju replike orla na Gradsku uru, da bi udruga Slobodna država Rijeka ovu inicijativu ponovno pokrenula 2006. Organiziran je i okrugli stol, sa temom treba li skulpturu orla vratiti na uru. Ogromna većina prisutnih, a među kojima je bio i gradonačelnik Obersnel, podržala je ovu inicijativu. Sam gradonačelnik izjavio je kako bi trebalo ispoštovati mišljenje Ministarstva kulture odnosno konzervatora, kao i statiku građevine. U međuvremenu, konzervatori i statičari dali su pozitivno mišljenje, sve ostalo što je trebalo dalje učiniti bilo je na gradskoj upravi.

Nakon više od tri godine ostalo je samo na inicijativi. Prijašnjih godina bilo je od strane gradskih vijećnika postavljano pitanje gradskoj upravi kada će se krenuti sa ovom inicijativom, ali odgovora nije bilo unatoč tome što je tada Grad stajao financijski dobro. I napokon, gradski vijećnik Liste za Rijeku Denis Pešut dobiva odgovor od Gradonačelnika: SKULPTURA RIJEČKOG ORLA NIJE TOLIKI PRIORITET.

Nažalost, očito je da ova gradska vlast ima izraženu averziju prema riječkoj tradiciji i identitetu, pogotovo svemu starijem od 1945. godine. Kako shvatiti da Grad ove godine nije obilježio dvije izuzetno važne obljetnice iz svoje povijesti – 350 godina od dodijele Grba gradu Rijeci od strane cara Leopolda 1659.g. i 290 godina od proglašenja Rijeke i Trsta slobodnim carskim lukama od strane cara Karla VI. Upravo ovaj zadnji povijesni događaj je iznimno važan za Rijeku u gospodarskom smislu, jer od tog momenta grad postaje snažno pomorsko središte na Jadranu. Susjedni Trst je ovu važnu obljetnicu u ožujku ove godine obilježio na primjeren način. Sličnih povijesnih obljetnica značajnih za naš grad bilo je i prijašnjih godina, no one su zaboravljane ili zanemarivane.

Postoje inicijative upućene gradskoj upravi za postavljanje reljefnih spomen ploča velikom riječkom povjesničaru Giovanniju Kobleru kao i Giovanniju Ciotti dugogodišnjem riječkom gradonačelniku, koje godinama čekaju na realizaciju. Umjesto njih, drugu spomen ploču nedavno dobiva Jan Palach koji nema nikakve veze sa Rijekom. Kako je moguće da u gradu ne postoje ulice sa imenima Hinka Bačića i Jurja Kučića, najzaslužnijih ljudi za razvoj Sušaka?

Nažalost, pojedini povjesničari poznati po umanjivanju važnosti riječke povijesti, smatraju se najvećim gradskim autoritetima za pitanje historije grada. Za njih povijest Rijeke počinje 1945. godine, a sve prije toga smatra se buržujskim, fašističkim, iredentističkim, nenarodnim i sl. nakaradnim tumačenjima povijesti.

Svakako jedan od najvećih bisera gradske uprave je posljednji rebalans proračuna Grada u kojem su sredstva za obnovu riječke povijesne baštine radikalno srezana, a sve u korist obnove M/B Galeb, kao hiru nečijeg ideološkog opredjeljenja.

Svakog Riječanina koji voli svoj grad, ovakav pristup odnosno zanemarivanje i ignoriranje identiteta, povijesti i tradicije mora zaboljeti i zasmetati. Rijeka nije grad poput primjerice Ploča u Dalmaciji koje su osnovane prije 60 godina. Starost našeg grada seže duboko u antičko doba. Rijeka nije neka bezlična naseobina kakvom se želi prikazati, a Riječani mogu biti ponosni na svoju spomeničku baštinu, riječki grb, identitet grada, velikane riječke povijesti i urbanu tradiciju još iz vremena kada su većina današnjih gradova u Hrvatskoj još bila sela. Nažalost, sve to nastoji se zanemariti, umanjiti važnost, pa i zaboraviti.

I zato povratak skulpture riječkog orla na gradsku uru JEST prioritet. (predrag miletić)

http://www.rijekadanas.com/komentar-skulptura-rijeckog-orla-jest-prioritet/

Pflaum

October 6th, 2009, 10:58 AM

Pa jasno je da je "našem" Gnojku stalo do Riječkog identiteta i do naše povijesti i tradicije kao otprilike i do lanjskog snjega.Dok bi se ostali gradovi ponosili povješću kakvu imamo mi "naš" gradonačelnik je se stidi.Sramotno je da se uporno blokira,od istih onih koji blokiraju i obnovu orla,i odluka o vraćanju povjesne Riječke zastave kao jednog od simbola grada.Umjesto nje imamo nekakv nakaradni hibrid od zastave koji bi nas toboze trebao predstavljati.Naravno da u njegovoj glavi povratak orla nije prioritet jer je zauzet "gradnjom" jos jednog spomenika sebi i svojoj gluposti u vidu hrpe starog željeza u Viktoru Lencu za koju nitko osim njega nije bio zainteresiran.Koliko sam uspio cuti ono sramotno povećanje na 2,8 milijuna kuna za Galeba biti ce dostatno samo za njegovo odrzavanje na površini,dakle da ne potone.O nekoj ozbiljnoj restauraciji i obnovi se ne moze pricati ispod nekoliko milijuna Eura.Ali sto je ta "sića" u usporedbi sa jos jednim "genijalnim" potezom "našeg" gradonačelnika?Već vidim tisuće i tisuće turista iz bratskih nam nesvrstanih zemalja kako se gužvaju i čekaju u redu na molo longu kako bi posjetili taj plutajući spomenik kako pokojnom Maršalu tako podjednako i "našem" gradonačelniku.U članku je dobro primjećeno kako za neke ljude,a među njima je i "naš" gradonačelnik,povijest Rijeke počinje 1945 godine.Ja željno isčekujem datum koji će u povijesti grada Rijeke ostati zapisan kao datum kada je čelno mijesto grada napustio jedan od najnesposobnijih ljudi koji ga je ikad vodio.

*****

October 6th, 2009, 12:22 PM

Gledajući ekonomski Galeb je isplativiji jer bi nesumnjivo privukao dosta ljudi u grad,ali s druge strane obnova orla nije tako skupa i nemoguća tako da ne vidim razloga zašto se s time oteže.
I na kraju riječki orao je jedinstven u heraldičkom smislu,a kod zastave mislim da bi iz grba trebalo izbaciti krunu.

gorgoroth

October 6th, 2009, 12:49 PM

A valjda je to političko pitanje pa neće ništa da naprave s tim

gorgoroth

October 6th, 2009, 04:54 PM

Otvoren pomorski putnički Terminal

U nazočnosti predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, u Rijeci je danas svečano otvoren pomorski putnički terminal. S već ranije otvorenom šetnicom na lukobranu, ovaj moderni kompleks je uz prodaju karata za brodove Jadrolinije i prostora za smještaj prtljage, postao jedinstven ugostiteljski kompleks na kojem bi mogli pozavidjeti i veći europski lučki gradovi.

http://img43.imageshack.us/img43/4527/molow.jpg (http://img43.imageshack.us/i/molow.jpg/)

Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača je tom prigodom govorio o 198 milijuna eura vrijednom projektu Rijeka Gateway, zamišljenom kao investicijski pothvat modernizacije riječkih lučkih bazena koji će pomoći povećanju konkurentnosti Riječke luke. Hlača je istaknuo važnost otvaranja Terminala u kontekstu izmjene strukture gospodarstva i pretvaranju Rijeke u atraktivno turističko odredište, budući da kroz luku godišnje prođe oko 200.000 putnika. Cijeli projekt je vrijedan 95 milijuna kuna, a njime se ostvaruje mogućnost udvostručenja sadašnjeg broja putnika. "Jasna vizija razvoja potvrđuje naš cilj da Rijeka postane ulazna vrata srednje Europe kao moderna europska luka na paneuropskom koridoru 5b, a to će se učiniti poboljšanjem uvjeta za brži cargo transport, modernizacijom luke luku i cestovne mreže", rekao je Hlača.

http://img156.imageshack.us/img156/7461/kontrolni.jpg (http://img156.imageshack.us/i/kontrolni.jpg/)

Najvažniji dio putničkog terminala u suštini predstavlja najsuvremenije opremljen centar za praćenje prometa brodova koji se nalazi u kontrolnom tonju terminala i u stanju je pratiti sve brodove, voditi brigu ne samo o njihovom kretanju, već i sigurnosti roba i putnika te zaštiti mora od zagađenja.

http://img410.imageshack.us/img410/182/gradonacelnik.jpg (http://img410.imageshack.us/i/gradonacelnik.jpg/)

O važnosti pretvaranja lukobrana u šetnicu te unapređenja putničkog prometa u riječkoj luci govorio je i gradonačelnik Vojko Obersnel, naglasivši da se time realizira ideja koja se kroz prostorno-plansku dokumentaciju provlači od 70-tih godina prošlog stoljeća. Dugo smo čekali ukidanje carinskog i graničnog prijelaza na lukobranu i njegovo pretvaranje u šetnicu, kako bi i građani mogli uživati u svome gradu. Grad Rijeka se okreće prema urbanom turizmu, pa će i Terminal sa svim svojim sadržajima doprinijeti njegovom razvoju, rekao je Obersnel, zaključivši kao se nada da će uskoro krenuti i realizacija drugog dijela projekta izgradnje putničkog terminala, koji će imati više sadržaja namijenjenih putnicima koji će stizati ne samo Jadrolinijinim brodovima, nego i cruisereima. Gradonačelnik je također pozvao predsjednice Vlade da ponovno dođe u Rijeku.

http://img202.imageshack.us/img202/9445/terminald.jpg (http://img202.imageshack.us/i/terminald.jpg/)

Otvorenje terminala pozdravio je i župan Zlatko Komadina naglasivši da se uvijek govorilo da je Rijeka luka, a luka Rijeka, pa je time i život u gradu usko povezan s brodovima i brodogradnjom te prometom putnika i robe. Župan je zaželio da novi pomorsko-putnički terminali kai i riječka luka imaju što više prometa.

http://img261.imageshack.us/img261/5113/loungeo.jpg (http://img261.imageshack.us/i/loungeo.jpg/)

Ministar mora prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta je kazao da je, što se tiče cjelokupnog utjecaja na gospodarstvo Hrvatske, Rijeka Gateway projekt najvažniji projekt u posljednjih 60 godina. Njegov utjecaj se proteže na prometne pravce u Hrvatskoj koji povezuju morske putove s europskim cestovnim i željezničkim koridorima. Samo 10% tereta koji prođu kroz Sueski kanal završi u svim jadranskim lukama pa je cilj modernizacijom luka povećati taj postotak, kazao je Kalmeta.

http://img524.imageshack.us/img524/8238/ekskluzivni.jpg (http://img524.imageshack.us/i/ekskluzivni.jpg/)

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor je izjavila da je se u ovom trenutku gotovo 600 mil eura ulaže u razne projekte hrvatskih luka. Vladi je Rijeka na srcu, što smo dokazali izdvajanjem 32 milijuna eura za projekt Rijeka Gateway, rekla je Kosor te pozvala sve da se izdignu iznad stranačkih okvira i okupe oko velikih infrastrukturnih projekta i realiziraju ih zajedničkim snagama.
(I.N.)

http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=21020&sec=16

Lokalpatriot RI

October 6th, 2009, 07:45 PM

Ma dok je Obersnela i SDP-a u Rijeci nece biti dvoglavog orla na gradskom tornju.
Za oronuli Titov brod se našlo para a za skulpturu riječkog orla nema.

gorgoroth

October 7th, 2009, 11:29 AM

Zgrada dijalize

http://img39.imageshack.us/img39/6933/dsc003111.jpg (http://img39.imageshack.us/i/dsc003111.jpg/)

http://img25.imageshack.us/img25/1926/dsc003171.jpg (http://img25.imageshack.us/i/dsc003171.jpg/)

gorgoroth

October 7th, 2009, 11:34 AM

Okoliš ispred KBC-a

http://img4.imageshack.us/img4/9683/dsc003121r.jpg (http://img4.imageshack.us/i/dsc003121r.jpg/)

http://img195.imageshack.us/img195/2710/dsc003131e.jpg (http://img195.imageshack.us/i/dsc003131e.jpg/)

http://img197.imageshack.us/img197/3968/dsc003141.jpg (http://img197.imageshack.us/i/dsc003141.jpg/)

http://img17.imageshack.us/img17/186/dsc003161.jpg (http://img17.imageshack.us/i/dsc003161.jpg/)

I dio na kojem će se još nešto graditi

http://img269.imageshack.us/img269/2065/dsc003151.jpg (http://img269.imageshack.us/i/dsc003151.jpg/)

*****

October 7th, 2009, 11:48 AM

http://img195.imageshack.us/img195/2710/dsc003131e.jpg
http://img17.imageshack.us/img17/186/dsc003161.jpg
Pa da im barem prednju fasadu osviježe ,ovako izgledaju kriminalno.
Još nisam prežalio onu palaču na mjestu dijalize...

Lokalpatriot RI

October 7th, 2009, 01:03 PM

gorgoroth dobre slike.

Lijepo su to napravili ali malo kvrgasto a valjda je tako moralo biti.

gorgoroth

October 7th, 2009, 01:07 PM

Thanks :cheers:
Stvarno je neravno:ohno: pa su mogli to malo bolje poravnati

meteopehlin

October 7th, 2009, 01:16 PM

Kako se Kosorica i Oby lijepo smjeskaju hahahahaha

Semper Fidelis

October 8th, 2009, 11:51 AM

Thanks :cheers:
Stvarno je neravno:ohno: pa su mogli to malo bolje poravnati

Meni bas super izgleda tak neravno:cheers:

acy

October 8th, 2009, 01:44 PM

http://img4.imageshack.us/img4/9683/dsc003121r.jpg (http://img4.imageshack.us/i/dsc003121r.jpg/)

A meni se cini da na ovom ulaznom dijelu(imao sam prilike vidit to i uzivo) ovaj otocic nema nikakve svrhe.Jedva da ce tuda proc i osobni auto ,a kamoli kombi ili kamion.I jos je ta cestica sve nekako iskrivljena na tom najuzem dijelu.:ohno:

Lokalpatriot RI

October 8th, 2009, 10:55 PM

Bilo bi se bas gušt vozit biciklom ovuda ,bio bi pravi mali rally.

Da ima pravo Acy trebali su maknut taj otočić i pustit da bude kao stanice sto imaju autobusi.

misipile

October 8th, 2009, 11:04 PM

Opcenito je tu trebalo malo vise koristit bager... ne kuzim u cemu je poanta napraviti nesto ovako grbavo i gadno i neupotrebljivo? Da ne govorim o tome da ce sigurno doc do slijeganja terena pa ce se onda pojavit jos nenadane dodatne grbe... ili se mozda nadaju kontra efektu, koriste novi stil izgradnje: kad se to sve slegne, onda ce ove grbe postati ravne, jer su iskalkulirali tocke slijeganja? :lol::lol:

ivan_ri

October 8th, 2009, 11:10 PM

*****

October 8th, 2009, 11:10 PM

A možda je to samo privremeno za godinu dvije pa će onda sve opet razvaliti.
AKo je ovo za konačno ne valja im posao.

rimorski

October 8th, 2009, 11:11 PM

Eeeh? :crazy: Kako dobro, kada pacijenti počnu teturati po ovim neravninama, a kombiji od hitne budu nakošeno stajali lol

*****

October 8th, 2009, 11:51 PM

Ako ništa barem je pomoć blizu:D:D

gorgoroth

October 9th, 2009, 09:34 AM

Ili su ove grbe ostavili umjesto ležećih policajaca :dunno::lol:

Lokalpatriot RI

October 9th, 2009, 11:31 AM

Eeeh? :crazy: Kako dobro, kada pacijenti počnu teturati po ovim neravninama, a kombiji od hitne budu nakošeno stajali lol

a pacijenti budu ispadali iz hitnih kola :lol:

gorgoroth

October 9th, 2009, 06:00 PM

U INDUSTRIJSKOJ ZONI OTVORENE NOVE PROSTORIJE TVRTKE ZA GRADNJU I ODRŽAVANJE PROMETNICA

Ceste Rijeka konačno opremljene za operativno djelovanje

Dalsaso je kazao i kako se nada da bi ljetos otpuštenih 20 djelatnika moglo uskoro ponovo naći posao u tvrtki

KUKULJANOVO – Bez svečanosti i rezanja vrpce tvrtka Ceste Rijeka uselila je u novouređene prostorije u Industrijskoj zoni Kukuljanovo, vrijedne oko 37,6 milijuna kuna. Nove prostorije tvrtke koje se protežu na na oko 8,5 tisuća metara četvornih zemljišta obišao je župan primorsko-goranski Zlatko Komadina sa suradnicima koji je tom prilikom podsjetio kako je ova tvrtka nekad bila u stopostotnom vlasništvu PGŽ-a, dok nakon uspješno provedene privatizacije naša županija sudjeluje u vlasništvu sa 30 posto udjela.
– Tvrtka Ceste Rijeka jedna je od tehnički najopremljenijih tvrtki za građenje i održavanje prometnica u Hrvatskoj, a velik značaj za našu županija ima njihova zimska služba održavanja. Nove prostorije konačno su omogućile da ova tvrtka funkcionira na jednom mjestu, odnosno da su na istoj lokaciji strojevi i radionice za njihovo održavanje te uprava tvrtke s info-centrom u kojem se prikupljaju informacije o stanju na prometnicama potrebne za brzu reakciju dežurnih službi, kazao je Komadina. Naglasio je i kako tvrtka Ceste Rijeka najviše ugovora za održavanje prometnica ima s HC-om te sa ŽUC-om, te kako će im Županija pomoći na način da će dogovoriti s Cestama Rijeka povrat dijela sredstava putem održavanja.
Direktor tvrtke Ceste Rijeka Narcizo Dalsaso kazao je kako je izgradnjom i otvaranjem nove zgrade u Kukuljanovu završena investicija vrijedna oko 37,6 milijuna kuna započeta još 2005. godine kupnjom građevinskih terena u Industrijskoj zoni.
– Izvori financiranja cjelokupne investicije su jednim dijelom iz vlastitih sredstava, a jednim dijelom iz dugoročnog kredita. Bitno je i za naglasiti da sada imamo uvjete koji nam omogućavaju ekonomičniji i racionalniji rad a iz razloga što se na jednom mjestu nalaze stručne službe i službe operative, kazao je Dalsaso. Dodao je kako je tvrtka Ceste Rijeka ostvarila zadatak da ima vlastite poslovne prostore u Kukuljanovu za operativno djelovanje za priobalje i otoke. Inače, s poslovnim prostorom u Delnicama koje je tvrtka kupila i opremila 2001. godine, a koji pokriva Gorski kotar, dogoročno su riješeni kapaciteti za radove na održavanju u cijeloj PGŽ.
Dalsaso je također kazao kako će se otvaranjem novih prostorija smanjiti troškovi održavanja strojeva jer su sada smješteni u garažama, a omogućit će se i brže intervencije dežurnih službi koje sada imaju i moderno uređene spavaonice i kuhinju.
Govoreći nadalje o tvrtki Dalsaso se osvrnuo i na aktualnu krizu te je kazao kako HC zbog nelikvidnosti ne plaća svoje račune, dok su i gledajući u cjelini i ostali korisnici njihovih usluga smanjili sredstva za održavanje prometnica. Iz tog razloga tvrtka Ceste Rijeka tijekom ljeta je otpustila 20 zaposlenika, te trenutno zapošljava 225 zaposlenika. No, Dalsaso je kazao i kako se nada da će uskoro te otpuštene zaposlenike pozvati natrag u tvrtku.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285A28582859285D28632863286328592863R

gorgoroth

October 9th, 2009, 06:02 PM

POČELA MEĐUNARODNA ARHITEKTONSKA RADIONICA KOJA URBANISTIČKI PROMIŠLJA ZONU LUKE U CENTRU RIJEKE

Nevidljivi ili zabranjeni grad

Sudinici radionice »Krpanje grada« nisu nažalost, uživo mogli vidjeti lučku zonu od Mlake do središta grada, o kojoj će napraviti projekte

RIJEKA – Međunarodna arhitektonska radionica »Krpanje grada« / »Patching the City« koja se ove godine bavi urbanističkim promišljanjem zone lučke infrastrukture u centru Rijeke, koje su dio i povijesna lučka skladišta pod spomeničkom zaštitom, otvorena je galeriji »Kortil«. Radionica se održava pod nazivom »Nevidljivi grad« i okuplja pet grupa studenata iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Portugala koji će pod vodstvom mentora – eminentnih stručnjaka s evropskih sveučilišta – raditi do 10. listopada kad će se održati i preliminarna prezentacija njihovih početnih koncepata. U okviru matičnih sveučilišta studenti će na njima nastaviti raditi tijekom cijelog semestra, a završna prezentacija dorađenih projekata održat će se početkom prosinca u riječkoj Gradskoj vijećnici.
Otvorenje radionice, uz koju je postavljena i izložba fotografija Mare Bratoš »Lučki gradovi«, popraćeno je uvodnim predavanjem Nane Palinić o povijesnoj arhitekturi unutar lučke i željezničke zone Rijeke, koju su projektirali i realizirali vrhunski stručnjaci svoga vremena, a preostale građevine po svojim stilskim i konstruktivnim obilježjima predstavljaju unikum ne samo u nacionalnim, već i međunarodnim okvirima.
Na žalost, sudionici radionice nisu ih imali priliku vidjeti uživo jer su uvjeti za ulazak u lučku zonu bili prekomplicirani da bi ih – s obzirom na broj sudionika – bilo moguće ispuniti. Lučka uprava, inače najavljena kao partner u ovom projektu, omogućila im je jedino pogled s mora, organiziravši razgledavanje brodom Lučke kapetanije, a kako alternativu nudila obilazak zatvorenim autobusom, bez mogućnosti izlaska, što samo za sebe govori o kvaliteti partnerstva.
Na tu situaciju zgodno se nadovezuju i riječi gradonačelnika Vojka Obersnela koji je uz dobrodošlicu sudionicima radionice kazao kako ne bila greška da se ona zove i »Zabranjeni grad«, s obzirom na to da generacije Riječana – osim onih koji su uz luku bili profesionalno vezani – nisu imali prilike vidjeti prostore koji će biti predmet radionice.
Ništa bolje sreće organizatori nisu bili ni s rafinerijom INA, koja je obećala načelnu i financijsku potporu prošlogodišnjoj radionici koja se bavila područjem rafinerije na području Mlake. Društvo arhitekata Rijeka računalo je da će INA poduprijeti objavljivanje knjige s rezultatima radionice, ali najavljena potpora ostala je na pukoj slatkorječivosti, pa od knjige neće biti ništa dok se pronađu drugi sponzori.

Nela VALERJEV OGURLIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285928582863285A28582858286128632893289D2894289C28632863285C285D285928602861285D28632863286328592863P

acy

October 10th, 2009, 10:16 AM

POS-ovi stanovi prema planu, a kreće Donja Drenova
Useljenje u novih 80 stanova na Rujevici u svibnju

Grad Rijeka je okončao pregovarački postupak, te su poznati svi kupci jednosobnih i trosobnih stanova, a u tijeku je prodaja tri dvosobna stana

http://www.novilist.hr/getattachment/91c6c832-c8ea-4b30-975e-91daa75d8bbb/useljenje-u-novih-80-stanova-na-.aspx

RIJEKA – Neimari Novotehne do sada su imali sreće s vremenom pa gradnja 80 stanova u sklopu projekta Rujevica II. faza teče prema dinamičkom planu, što znači da će se ključevi dijeliti krajem svibnja 2010. godine. Vrijednost investicije je oko 35,5 milijuna kuna. Stanovi se grade u sklopu programa Društveno poticane stanogradnje (POS) kojim je propisano da četvorni metar ne smije biti skuplji od 1.100 eura. Zbog toga ne treba čuditi da je za POS-ove stanove u Rijeci vladala prava navala pa je na listi potencijalnih kupaca bilo gotovo tisuću građana. S onima koji su imali dovoljan broj bodova, Grad Rijeka je okončao pregovarački postupak, te su poznati svi kupci jednosobnih i trosobnih stanova.
– U tijeku je prodaja tri dvosobna stana, koji su već bili prodani kupcima s liste reda prvenstva potencijalnih kupaca za stanove koji se grade na lokaciji Rujevica II. faza po programu Društveno poticane stanogradnje, ali su oni zbog osobnih razloga naknadno odustali od kupnje, te je u tijeku utvrđivanje kreditne sposobnosti sljedećih potencijalnih kupaca s liste prvenstva, naveli su u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav.
Što se tiče stanja radova na gradilištu, na svim objektima gotovi su armiranobetonski radovi na konstrukciji, ulaznom stubištu i unutarnjem stubištu, radovi na izvedbi fasadnih zidova od blok opeke i pregradnih zidova od siporeksa te na ugradnji instalacijskih blokova. Na dva objekta završeni su radovi na krovištu. Ukupno se grade četiri stambena objekta s po 20 stanova, a visina zgrada obuhvaća suteren, prizemlje i četiri kata. Parkiranje je predviđeno u okolišu i suterenu zgrade. Spremišta/drvarnice su u suterenu, a infrastruktura je napravljena za prve tri zgrade, dok je još preostaje napraviti za četvrtu zgradu.
Pristup građevini i sama građevina prilagođeni su osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Podrum je s ostalim prostorima vertikalno povezan te je dostupan dizalom.
Kada se sastavljala lista kupaca za 80 stanova na Rujevici, provodio se i postupak za kupnju stanova na Donjoj Drenovi. Za tu lokaciju u tijeku je izrada Detaljnog plana uređenja i njegovo usvajanje se očekuje do veljače 2010. godine, do kada će biti izrađena projektna dokumentacija, te ishodovane potrebne dozvole za izgradnju.
– Trenutno je po provedenom arhitektonsko-urbanističkom rješenju u tijeku prilagodba prvonagrađenog idejnog rješenja urbanističkim uvjetima te standardima POS-a. Na navedenoj lokaciji bit će izgrađeno 80-tak stanova, a potencijalni kupci stanova već su određeni Listom reda prvenstva potencijalnih kupaca za stanove koji se grade na lokaciji Donja Drenova po programu društveno poticane stanogradnje. Sama izgradnja započet će u proljeće 2010. godine, a trajat će od 14 do 16 mjeseci, pojasnili su u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav.

Damir CUPAĆ

acy

October 10th, 2009, 10:22 AM

Toplana Srdoči od ove sezone koristit će prirodni plin
Završena plinofikacija riječkih toplana

http://www.novilist.hr/getattachment/b3e32674-6852-46c4-b50b-34aa19cb8942/zavrsena-plinofikacija-rijeckih-.aspx

Paralelno s rekonstrukcijom toplane nastavljeni su i radovi na izgradnji plinske mreže na području naselja Gornji Zamet i Srdoči, a trenutno se instalacije polažu na području Dražičke i Primorske ulice. Nakon toga slijedi uvođenje plinske mreže u ulicama koje se spajaju s ulicom Marije Grbac, pri čemu se svi radovi, koliko je moguće, koordiniraju s radovima koje izvodi Vodovod i kanalizacija kako bi se smanjili troškovi i izbjeglo nepotrebno dvostruko prekopavanje ulica

RIJEKA – Toplana na Srdočima od ove će sezone grijanja kao gorivo koristiti prirodni plin, umjesto dosadašnjeg lož-ulja. Radovi na rekonstrukciji toplane dovršeni su ovoga tjedna, a u tijeku su završna ispitivanja koja će potrajati do sredine idućeg tjedna kada će toplana biti i službeno spojena na mrežu prirodnog plina te spremna za početak ovogodišnje sezone grijanja. Prebacivanje toplane na prirodni plin bilo je, kažu u Energu, središnji dio projekta širenja mreže opskrbe prirodnim plinom na području Gornjeg Zameta i Srdoči.

– Dovođenje plina do toplane bio je prioritet ovog projekta, a njenom plinofikacijom ujedno je dovršeno predviđeno prebacivanje svih Energovih toplana u Rijeci na prirodni plin. Pritom će lož-ulje kao gorivo i dalje koristiti tri toplane, Zamet, Nikola Tesla i Vojak, koje nisu niti predviđene za rekonstrukciju i prebacivanje na plin. Razlog tomu je što su toplane Zamet i Nikola Tesla smještene u suterenima zgrada, u prostorijama koje ne udovoljavaju propisanim uvjetima za smještaj plinskih kotlovnica. Njihovo prebacivanje na plin time je onemogućeno pa jedino preostaje u budućnosti eventualno pronaći nove lokacije za te toplane. Toplana na Vojaku neće se prebacivati na plin jer će njezinu ulogu uskoro preuzeti energana u sklopu novog Sveučilišnog kampusa čijim puštanjem u pogon će toplana Vojak biti ugašena, rekao je Bojan Jurdana, rukovoditelj Odjela razvoja u Energu.

Vrijednost radova na rekonstrukciji toplane Srdoči, koja osigurava grijanje za petstotinjak riječkih domaćinstava, iznosila je 1,3 milijuna kuna, pri čemu je izvršena zamjena kotla, električnih instalacija, ložišta, automatike i druge opreme, a većinu radova obavili su sami djelatnici Energa. Troškovima plinofikacije toplane treba pribrojiti i dovođenje plinske mreže do nje, čime se ukupna vrijednost ulaganja penje do iznosa većeg od dva milijuna kuna.

Rekonstrukcijom toplane i korištenjem prirodnog plina kao goriva, osim povećanja energetske učinkovitosti i niže potrošnje, postiže se i znatno niža emisija štetnih plinova u atmosferu, ističu u Energu. Prirodni plin pri izgaranju, za razliku od lož-ulja i krutih goriva, ne oslobađa spojeve poput sumpornog dioksida, pa je prisutnost tog zagađivača prebacivanjem toplana na prirodni plin u potpunosti eliminirana, dok je emisija ugljičnog dioksida tridesetak posto niža u odnosu na toplane koje kao gorivo koriste lož-ulje.

Paralelno s rekonstrukcijom toplane nastavljeni su i radovi na izgradnji plinske mreže na području naselja Gornji Zamet i Srdoči, a trenutno se instalacije polažu na području Dražičke i Primorske ulice. Nakon toga, prema Jurdaninim riječima, slijedi uvođenje plinske mreže u ulicama koje se spajaju s ulicom Marije Grbac, pri čemu se svi radovi, koliko je moguće, koordiniraju s radovima koje izvodi Vodovod i kanalizacija kako bi se smanjili troškovi i izbjeglo nepotrebno dvostruko prekopavanje ulica.

S obzirom na velik interes od preko 70 posto kućanstava koja se u sadašnjoj fazi mogu spojiti na plinsku mrežu, iz Energa pozivaju sve vlasnike objekata na tom području koji još nisu potpisali predugovor da se za sve informacije obrate na besplatni info telefon 0800 353 040. Pritom ističu kako je važno odazvati se na vrijeme zbog nemogućnosti naknadnog prekopavanja asfaltiranih cesta.

acy

October 10th, 2009, 10:24 AM

Nove glavobolje čelnika tvrtke koja je izgradila dvije riječke garaže
Grad Rijeka dobio spor protiv Austrograda

http://www.novilist.hr/getattachment/b8a66aa0-d8e2-4f8e-8de2-168b9812b853/grad-rijeka-dobio-spor-protiv-au.aspx

RIJEKA – Direktor Austrograda Karl Heinz Preimess i njegov prethodnik na tom mjestu Slavko Pilepić u međusobnom su ratu u vezi s poslovanjem tvrtke koja je izgradila dvije najveće riječke podzemne garaže. Brojni sporovi koji se vode pred sudovima u Rijeci najbolji su dokaz narušenih odnosa, ali zbog svega pati i poslovanje Austrograda. Da stvar za tu tvrtku bude još gora, Grad Rijeka dobio je spor u vezi s rješenjem o određivanju komunalnog doprinosa.

Naime, Odjel gradske uprave za komunalni sustav izdao je rješenje za komunalni doprinos za gradnju podzemne garaže na Klobučarićevom trgu. Riječ je o nekadašnjoj garaži Fenixve. Austrograd je u gradsku blagajnu još 2004. godine trebao uplatiti 2,6 milijuna kuna.

– Protiv navedenog rješenja Austrograd je u studenom 2004. godine podnio žalbu koja je odbijena rješenjem Upravnog odjela za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti Primorsko-goranske županije u ožujku 2005. godine. Time je prvostupanjsko rješenje o određivanju komunalnog doprinosa postalo konačno i izvršno, no obveznik plaćanja komunalnog doprinosa, Austrograd d.o.o., nije do danas podmirio obvezu. Austrograd je pokrenuo upravni spor u travnju 2005. godine, navodeći u tužbi prigovor zastare, te pogrešno utvrđeno činjenično stanje koje se, po stavu tužitelja, očituje u tome što bi plaćanje komunalnog doprinosa trebalo vezati uz izvršenje radova, a ne uz izdavanje građevne dozvole. Austrograd je iznio stav o krivnji Grada Rijeke za kašnjenje u realizaciji projekta, kao i stav da bi spor između Austrograda i Grada Rijeke trebala rješavati arbitraža Hrvatske gospodarske komore. Istodobno, obveznik je podnio prijedlog Gradu Rijeci za odgodu izvršenja rješenja do okončanja upravnog spora. Presudom Upravnog suda od 27. svibnja ove godine odbijena je tužba Austrograda d.o.o. kao neosnovana, te je time rješenje o određivanju komunalnog doprinosa postalo pravomoćno, pojasnili su u odjelu gradske uprave za komunalni sustav. Da bi se dug naplatio, Grad Rijeka pokrenuo je ovršni postupak radi naplate tražbine na novčanim sredstvima kao i na nekretninama u vlasništvu dužnika.

To znači da je poslovanje Austrograda koje je opterećeno brojnim sporovima zbog kojih je prostor Zagrada avetinjski prazan iako je riječ o eskluzivnim poslovnim metrima kvadratnim u središtu grada izloženo još jednom financijskom udaru. Prije nekoliko dana Slavko Pilepić najavio je da bi Austrograd mogao u stečaj, a Karl Heinz Preimess pojasnio je da je bivši direktor Austrograda još u listopadu 2008. godine Trgovačkom sudu u Rijeci dostavio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije prihvaćen. No, Preimess nije decidirano kazao da u novonastalim okolnostima neće doći do stečaja. On je pojasnio da to ovisi o puno različitih faktora koji se tiču cjelokupne gospodarske situacije, solventnosti građana za kupnju stanova i poslovnih prostora u centru Zagrad, daljnjem praćenju kreditnih obveza Austrograda, kao i o čitavom nizu drugih faktora.

Kako god bilo, Austrograd se nalazi u velikim problemima, a ambiciozno zamišljeni i realizirani projekt Zagrad umjesto da postane zlatna koka s obzirom da je riječ o poslovno-stambenoj građevini u središtu grada postao je noćna mora svim akterima tog poslovnog poduhvata, ali i svim kupcima stambenih i poslovnih kvadrata jer zabilježbe u vlasničkim listovima postaju sve duže i duže. A takvi papiri teško da će privući nove kupce koji ionako sve teže dolaze do kredita kako bi investirali u kupnju stanova ili poslovnih prostora.

D. CUPAĆ

Brko

October 10th, 2009, 10:48 AM

Zgrada dijalize izgleda iznenađujuće dobro s obzirom na svoju namjenu.

gorgoroth

October 10th, 2009, 10:53 AM

A to je tek početak,u stvari je to patuljak naspram ostalih zgrada što bi se trebale graditi ^^

Brko

October 10th, 2009, 10:57 AM

Znam da pizdite zbog dinamike izgradnje KBC-a, ali od nečeg se mora početi...

gorgoroth

October 10th, 2009, 11:03 AM

Prestali smo pizditi kako ti kažeš,znamo da je to utopija :lol:

Brko

October 10th, 2009, 11:07 AM

Nisam mislio ništa loše s tim pizdit. To je u istom onom kontekstu kao kad kažem da mi Brođani pizdimo zbog dinamike obnove tvrđave.:)

gorgoroth

October 10th, 2009, 11:08 AM

Ma znam da nisi ništa loše mislio :cheers:

gorgoroth

October 10th, 2009, 06:43 PM

ZBOG PROJEKTA WATERFRONT SVJETSKA BANKA NARUČILA STUDIJU ISPLATIVOSTI

Uskoro premještanje kolektora s Delte?

Prema projektu »nove Delte« na mjestu sadašnjeg kolektora trebala bi se smjestiti druga građevina

http://img64.imageshack.us/img64/3488/452185.jpg (http://img64.imageshack.us/i/452185.jpg/)

RIJEKA – Nedavno javno oglašen međunarodni Poziv za iskazivanje interesa koji su Hrvatske vode raspisale za izradu ekonomske analize rješenja Uređaja za pročišćivanje otpadnih voda grada Rijeke, trebao bi u konačnici pokazati koliko je isplativo eventualno premještanje odnosno preoblikovanje postojećeg kolektora na Delti. Podsjećamo, ovaj se gradski prostor poznatiji kao »južna Delta« već u riječkom Generalnom urbanističkom planu izdvojio kao novi poligon za širenje riječkog urbanog središta, javnosti su već prezentirane i načelne projekcije waterfronta kako bi sve skupa trebalo izgledati u budućnosti (novi javni i komercijalni sadržaji, šetnica uz more, gradski trg i slično), a o preuređenju cijele zone već je donekle i postignut neki konstruktivni dogovor između gradske i Lučke uprave, što je dugo vremena bilo problematično. Ipak, projektu posve »nove Delte« zasmetao je Centralni uređaj za pročišćivanje otpadnih voda, smješten na krajnjoj jugoistočnoj obali Delte koji zauzima prostor od čak dva hektara površine, a gdje waterfront zamišlja novu građevinu dugačku 30 metara, o čemu je naš list već izvještavao. S druge strane, kolektor na Delti datira iz ne tako davne 1994. godine i u njegovu su izgradnju uložena značajna sredstva, zbog čega se već u javnosti potezalo pitanje – ne bi li premještanje uređaja u jednu ruku bilo bacanje već utrošenih novaca poreznih obveznika? Izradu ove studije, međutim, nije naručio Grad Rijeka nego Svjetska banka koja financira cijeli waterfront projekt, kako doznajemo u Hrvatskim vodama.
– Svjetska banka je zatražila da se ispitaju financijski troškovi za tri opcije – jedna je smještanje postojećeg kolektora podzemno na istoj lokaciji, druga je svojevrsno preoblikovanje postojećeg uređaja također na sadašnjem mjestu, na način da pored pročišćivanju otpadnih voda služi i nekim dodatnim namjenama za nove planirane sadržaje na Delti, a treća je preseljenje na neku novu lokaciju, koja bi svakako trebala biti u neposrednoj blizini. U tom se smislu razmatra već prije isticana lokacija Brajdice, gdje bi se kolektor također trebao smjestiti podzemno, no moguće je da izrađivači analize predlože i neko drugo mjesto, pojasnila je voditeljica Jedinice za provedbu projekta Jadran u Hrvatskim vodama Fani Bojanić.
S obzirom na to da se paralelno radi druga studija, koja bi pak trebala analizirati i procijeniti okvirne troškove samog preuređenja Delte te dvije analize će se na kraju usporediti i tek nakon toga bi se trebalo odabrati najpovoljnije rješenje. Tvrtke koje se imaju pravo javljati na ovaj poziv trebaju svoje prijave predati do 15. listopada, a obzirom na to da se radi o vrlo složenom poslu i da se traže reference s prijašnjih sličnih zadataka, izgledno je da bi se među prijava mogle očekivati one stranih tvrtki. Rezultati i konačne odluke oko svega će biti poznate tek tijekom naredne godine, kako nam potvrđuju u Hrvatskim vodama.

Iva VLAŠIMSKY

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928582863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285A28592860285D28632863286328592863H

acy

October 10th, 2009, 07:14 PM

Meni je nekako najprihvatljivije ovo rijesenje da kolektor ostane na istom mjestu ali pod zemljom , a ostatak da se ukomponira nekako u ukupni projekt Delte.

gorgoroth

October 10th, 2009, 07:25 PM

A ja bi pak da ga maknu u zaleđe kont.terminala i ukopaju pod zemlju
samo ne znam kako bi to bilo izvedivo zbog blizine mora a i ima stanara iznad

acy

October 10th, 2009, 08:22 PM

A ja bi pak da ga maknu u zaleđe kont.terminala i ukopaju pod zemlju
samo ne znam kako bi to bilo izvedivo zbog blizine mora a i ima stanara iznad

Da, samo time se dobija puno veci obim posla jer onda u igri ne bi bio samo kolektor nego i sav sabirni i preostali cjevovod kanalizacije -opet kopanje i guzva . Ca se tice zaleda Brajdice , ko ca sav vec prije pisao, rade bi da se tamo naprave neki reprezentativni objekti, ali ne previsoki.Ipak ce to biti glavni istocni ulaz u RI kad se vec napokon otvori tunel Pecine.Sad to izgleda bas zapusteno i ruzno ko da i nije prakticki u samom centru RI.Uz to bi se mogla napravit i setnica prema buducoj marini odvojena drvecem i zelenilom, kao prirodna zastita od buke i prasine sa kontejnerskog terminala.

*****

October 10th, 2009, 08:27 PM

Ima li tko slučajnu novju sliku nebodera t-coma na Kozali?

misipile

October 10th, 2009, 09:52 PM

^^ T-HT-a mislis? :lol:

Nema to smisla slikavat, ruzna zgrada s predobrim pogledom na sjevernu stranu, haha :)

*****

October 10th, 2009, 10:36 PM

Što nije to jedno te isto?

misipile

October 11th, 2009, 10:11 PM

T-HT je sluzbeni naziv onoga sto se skriva iza 'branda' T-Com. Isto je to, al T-Com je samo naziv 'proizvoda' zasad... ali jednog dana ce se to zvat T-Com, INA ce biti MOL, Zagrebacka banka polako postaje Unicredit, PBZ polako ali sigurno postaje Intesa SanPaolo, Rijecka banka je vec odavno Erste.... :ohno:

ivan_ri

October 11th, 2009, 10:37 PM

^^ne mos imat i ovce i novce :cheers:

gorgoroth

October 12th, 2009, 09:26 AM

Atletska dvorana na Kantridi bit će gotova početkom iduće godine

http://img53.imageshack.us/img53/2088/atletskadvorana.jpg (http://img53.imageshack.us/i/atletskadvorana.jpg/)

Nova Atletska dvorana na Kantridi bit će dovršena krajem siječnja ili početkom veljače iduće godine, čulo se na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

Gradnja dvorane krenula je početkom ove godine, u blizini stadiona na Kantridi.

Atletska će dvorana služiti za razne dvoranske sportove i druge manifestacije, ali i za rekreaciju građana.

Gradi se na lokaciji nekadašnjeg otvorenog igrališta s betonskim tribinama, zapadno od stadiona, u blizini prostorija Atletskog kluba "Kvarner Autotrans".

Dvorana će biti kapaciteta oko 280 sjedećih mjesta na tribinama i oko 100 stojećih mjesta na galeriji. Na istočnoj strani objekta izgradit će se aneks, čime bi se omogućilo postavljanje 50-metarske staze za trčanje s dodatkom prostora za skok u dalj.

U prostoru ispod tribina smjestit će se svlačionice, sanitarni čvorovi, teretana, sportska ambulantu i drugi prateći sadržaji.

Riječanima će biti posebno zanimljivi sadržaji poput dviju dvorana za rekreaciju i umjetne stijene za sportsko penjanje. Na taj način u dvorani će biti moguće istodobno izvoditi čak osam neovisnih programa.

Osim izgradnje dvorane, rekonstruira se i građevina Atletskog kluba. U sklopu kluba uredit će se ugostiteljski prostor i svlačionice. Klub će s dvoranom biti povezan spojnim mostom, odnosno tzv. toplom vezom.

Procijenjena vrijednost ukupnog ulaganja u Atletsku dvoranu iznosi 41 milijun kuna, a financijska sredstva osigurana su kreditom gradske tvrtke Rijeka sport.

L.Z., rijeka.hr

MasonicStage™

October 12th, 2009, 10:06 AM

http://www.imagesforme.com/upload/37112d95.jpg

sorry ako nije baš vezano za CU Rijeke, ali zanima me što je to? čemu služi ta ogromna cijev? :lol:

gorgoroth

October 12th, 2009, 11:04 AM

sorry ako nije baš vezano za CU Rijeke, ali zanima me što je to? čemu služi ta ogromna cijev? :lol:

Zagrebtrans je obavio istovar sa broda u luci Rijeka, cestovni prijevoz, istovar, uspravljanje i postavu na temeljno mjesto 25 kolona za Ina Rafineriju u Sisku. Kolone su bile do 60m dužine i 140t mase.

Istovar tereta sa broda u Rijeci su obavile Zagrebtrans 500 tonska dizalica i luèka dizalica.

Istovar kolona u Sisku, uspravljanje i montažu su obavile 200, 500 i 600 tonske Zagrebtrans dizalice.

MasonicStage™

October 12th, 2009, 11:17 AM

^^ i see. thnx! :cheers:

meteopehlin

October 12th, 2009, 03:44 PM

danas u gradu, pred lukom neke dvije ogromne dizalice, je zna mozda netko o cemu se radi? kisa je lijevala pa mi se nije dalo istrazivati...

gorgoroth

October 12th, 2009, 04:29 PM

danas u gradu, pred lukom neke dvije ogromne dizalice, je zna mozda netko o cemu se radi? kisa je lijevala pa mi se nije dalo istrazivati...

Be znam,raspravljali smo o tome ovdje http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=802082&page=84

Danas sam na radiu čuo da bi se iduće godine moglo krenuti s izgradnjom gimnazije na Krnjevu,vjerovatno ispod zadnje stanice 6

gorgoroth

October 12th, 2009, 04:44 PM

Poliklinika Medico u Agatićevoj najkasnije u siječnju

RIJEKA – Poliklinika Medico bit će preseljena u nove prostore »inteligentne zgrade« u središtu Rijeke najkasnije početkom siječnja iduće godine, doznajemo od ravnatelja Medica dr. Vladimira Mozetiča. S obzirom na to da je untarag nekoliko dana prizemlje nove zgrade u Agatićevoj ulici oblijepljeno natpisima koji nose Medicov logo, brojni građani i korisnici zdravstvenih usluga najveće privatne poliklinike u regiji već danima pitaju kamo moraju doći na pregled. Kako objašnjava dr. Mozetič, radovi na unutrašnjem uređenju prostora koji su započeti prije mjesec i pol dana trebali bi biti dovršeni u prosincu, nakon čega će uslijediti tehnički pregled, a u konačnici i samo useljenje.
– Poliklinika Medico uselit će u novu zgradu krajem ove ili početkom iduće godine. Trenutno se u zgradi obavljaju građevinski i električarski radovi, kaže dr. Mozetič, dodajući da će nakon radova na preuređenju uslijediti postavljanje namještaja i medicinske opreme. Medicinska oprema u najvećem dijelu bit će u potpunosti nova, dok će samo manji dio opreme biti preseljen iz stare zgrade. Dr. Mozetič ističe da se radi isključivo o nedavno nabavljenim medicinskim uređajima.

B. Č.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285A2863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285A285C2860285828632863286328592863U

gorgoroth

October 12th, 2009, 08:35 PM

Okončana sapunica oko izgradnje pete faze bazena na Kantridi

Godina dana za zgotovljeni bazenski kompleks

http://img49.imageshack.us/img49/1339/c470c167a5b24b2fb633449.jpg (http://img49.imageshack.us/i/c470c167a5b24b2fb633449.jpg/)

RIJEKA – Tijekom sljedećeg tjedna Rijeka sport bi trebao napokon, nakon gotovo godinu dana čekanja, potpisati ugovor sa Strabagom i GP Krkom o gradnji pete faze bazenskog kompleksa koji je vrijedan oko 50 milijuna kuna. Ako bude sve u redu, građevinski strojevi bi odmah poslije potpisivanja ugovora trebali početi s radom kako bi se barem ispoštovao rok da u sljedećih godinu dana bude dovršen bazenski kompleks.

– Za sklapanje ugovora s izvođačima radova sada više ne bi trebalo biti nikakvih prepreka. Prije nekoliko dana Osijek koteks se žalio na našu odluku o izboru izvađača radova, a onda je žalba povučena. To znači da smo okončali javni natječaj za izbor izvođača radova, izjavio je direktor Rijeka sporta Zlatan Hreljac.

U ovoj gradskoj tvrtki koja je nositelj posla za koji ima osiguran novaca sada mogu napokon odahnuti jer da je slučajno poništen javni natječaj, a što se već jednom dogodilo, došlo bi do prave blamaže. I ovako je dovršetak izgradnje bazenskog kompleksa postao prava sapunica koja je trajala mjesecima. Gotovo da je izbor izvođača radova za završnu fazu trajao koliko i izgradnja cijelog bazenskog kompleksa s dvoranskim plivalištem.

Podsjetimo, nakon što je svečano otvoren bazen radovi su stali do okončanja Europskog prvenstva u plivanju u malim bazenima koje je održano koncem prošle godine. Nakon toga je zbog zahtjeva projektanta prolongirano raspisivanje natječaja. Kada je on napokon raspisan, splitski Lavčević je poslao žalbu na izbor Strabaga i GP Krka Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave koja je poništila javni natječaj. Izgubljeni su mjeseci, a obećanje gradonačelnika Vojka Obersnela da će se građani mioći kupati na najljepšoj gradskoj plaži na Kantridi tijekom ljeta ove godine nije se ispunilo. I ne samo to, s obzirom da je prema dinamičkom planu rok izgradnje pete faze godinu dana, vrlo je vjerojatno da se građani neće kupati ispod bazena na plažnom pojasu dugom 350 metara ni slkedeće godine. S obzirom da natječaj nije poništen zbog žalbe Lavčevića koja je odbačena, već zbog marginalnih formalnih nedostaka koje je otkrila Državna komisija, u Rijeka sportu su čak razmišljali da je riječ o svojevrsnoj osveti pojedinih tvrtki koje nisu dobile posao. Jedina sreća u nesreći je što je zbog manje posla vrijednost investicije znatno smanjena. Naime, u Rijeka sportu imaju na raspolaganju 70-ak milijuna kuna za ovaj projekt. Zbog velikog zanimanja građevinskih tvrtki za posao »izlicitirana« je cijena od 50-ak milijuna kuna. Znači da je u kasi Rijeka sporta ostalo 20-ak milijuna kuna za neke druge projekte. Ukoliko se ugovor s izvođačima radova ne bude aneksirao. No, u ovom trenutku najbitnije je da će krenuti radovi na izgradnji pete faze koja uključuje izgradnju bazena za skokove u vodu, uređenje plažnog pojasa i okoliša bazenskog kompleksa.

D.CUPAĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/godina-dana-za-zgotovljeni-bazen.aspx

gorgoroth

October 13th, 2009, 09:52 AM

Krajem godine konačno kreće gradnja vrtića na Srdočima

Gradski dječji vrtići, posebno u zapadnom dijelu grada, godinama "pucaju po šavovima" pa je tako u tijeku priširenje vrtića na Drenovi koje treba biti završeno u siječnju, a negdje krajem godine konačno počinje i gradnja novog vrtića na Srdočima.

Ova dva "zahvata" omogućit da vrtiće pohađa još 200-tinjak djece.

Isto tako, najavljeno je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, uz širenje gradskih vrtićkih kapaciteta, širi se i privatni vrtić na Zametu gdje će se dobiti novih 30-ak mjesta.

L.Z.

crashkdm

October 13th, 2009, 02:45 PM

gorgoroth

October 13th, 2009, 04:18 PM

Gradit će se 160 stanova na Minakovu

Tjedni gradonačelnički kolegij Vojka Obersnela započeo je prijedlogom detaljnog plana uređenja stambenog područja Minakovo. Tamo se planira izgraditi dva stambena bloka s četiri do pet katova i nekoliko obiteljskih kuća. Ukupno će biti 160 stanova i 450 garažnih mjesta, a plan se daje na usvajanje Gradskom vijeću.

Zatim se pričalo o sufinanciranju projekata u osnovnim školama. Tako će ove godine Grad izdvojiti ukupno 765 tisuća kuna za sljedeće programe: rano informatičko obrazovanje, Rijeka pliva, rad s učenicima s poteškoćama u razvoju i darovitim učenicima. Također će se sufinancirati karta za javni prijevoz i neki projekti u privatnim školama.

Ipak, Obersnel je rekao kako zbog smanjenja proračuna, a zbog želje da cjelodnevni boravak ostane besplatan roditeljima, projekt ranog informatičkog obrazovanja neće biti potpuno besplatan roditeljima. Ipak, dodao je kako će do slijedećeg polugodišta pokušati, uz pomoć informatičkih tvrtki, taj program ponovno učiniti besplatnim. Još dodajmo da se na današnjem kolegiju predložilo postavljanje videonadzora u svim osnovnim školama, budući je zabilježeno sve više vandalskih napada.

Svid radio/R-1.hr

Brko

October 13th, 2009, 04:21 PM

^^ odlične vijesti.

gorgoroth

October 13th, 2009, 05:43 PM

RIJEČKA URA NA PAUZI

http://img159.imageshack.us/img159/6664/m611537083bmp.jpg (http://img159.imageshack.us/i/m611537083bmp.jpg/)

Jučer u 12:22 stala je Riječka ura. Uzrok je jučerašnje nevrijeme točnije nestanak struje. Ružno vrijeme jučer je potjeralo ljude s Korza stoga je većina tek danas primijetila kako ura stoji.
- Mi smo informaciju dobili jutros i pozvali smo servisera s kojim imamo dugogodišnji ugovor o održavanju riječkih satova – rekao je voditelj službe održavanja u Odijelu gradske Uprave za komunalni sustav, Zrinko Mičetić.
Stajanje ure koje je zaista rijetko posljedica je jučerašnjeg nestanka struje. Do prije desetak godina ura je bila pogonjena kao bilo koji sat u crkvenom tornju dakle utezima. Bio je to mehanički sat, a sada je električni sat i on ima svoje elektro dijelove i valjda se nešto poremeti prilikom nestanka struje – objašnjava Mičetić. Posljednji put ura je stala prije pet mjeseci, a prije toga nije stala godinama. Ako ste danas možda i zakasnili na sastanak te pritom okrivili Riječku uru, sutra to više nećete moći učiniti.

http://www.kanal-ri.hr/view.asp?idp=1049&c=2

ivan_ri

October 13th, 2009, 06:24 PM

gorgoroth

October 13th, 2009, 06:39 PM

zanimljivo.

rujevica ce malo pomalo postati pravo urbano srediste :cheers:

^^^^ ima najbolji pogled u gradu i veliki neizgrađeni dio grada,samo kada će se krenutu s radovima je pravo pitanje,znamo da to kod nas uvjek zapne

ivan_ri

October 13th, 2009, 06:41 PM

a cuj, nije bas da se ima novca na bacanje... bitno je da je taj dio definiran i da nece postati divlji zapad (hint: grpci, gornji zamet i slicno ;))

gorgoroth

October 13th, 2009, 06:58 PM

Kada si se već dotakao Grbaca evo jednog iskopa,vjerujem za stambenu zgradu

http://img517.imageshack.us/img517/6923/dsc004431.jpg (http://img517.imageshack.us/i/dsc004431.jpg/)

http://img205.imageshack.us/img205/7325/dsc004441.jpg (http://img205.imageshack.us/i/dsc004441.jpg/)

gorgoroth

October 13th, 2009, 07:01 PM

A jedna malo više se već počela graditi ^^^^

http://img257.imageshack.us/img257/4747/dsc004451.jpg (http://img257.imageshack.us/i/dsc004451.jpg/)

Na Grbcima se puno zgrada napravilo,u par godina je totalno izmjenjn izgled

spuzva bob

October 13th, 2009, 07:42 PM

E na tim iskopima će graditi 3 zgrade P+3, a ja eto gledam stan u jednoj od njih.

gorgoroth

October 13th, 2009, 07:44 PM

Je li jedna od njih na dolnjoj slici što se već počela graditi ili sbez te zgrade

spuzva bob

October 13th, 2009, 09:02 PM

Nije.

gorgoroth

October 13th, 2009, 09:23 PM

oho znači onda još četiri zgrade na Grpcima ^^^^
Koliko će doći kvadrat stana,tamo je super pozicija :nuts:

ivan_ri

October 14th, 2009, 01:19 AM

Veći prostor Centru za autizam

Danas je potpisan Sporazum o suradnji između Centra za rehabilitaciju Rijeka, Centar za autizam Zagreb i Grada Rijeke. Centar za autizam, Podružnica Rijeka, dobija na korištenje novi prostor u Ul. Stane Vončine 1 gdje je do sada djelovao Centar za rehabilitaciju Rijeka koji je preselio na Pulac.

"Pet godina se ovo čekalo jer se dugo vremena radi u neadekvatnim uvjetima koji korisnicima otežavaju rad." - kazala je Barbara Brezac Benigar iz Centra za autizam.

Primorski radio
http://www.r-1.hr/veci_prostor_centru_za_autizam/31341_3

gorgoroth

October 14th, 2009, 09:57 AM

Industrijska zona Kukuljanovo postaje izuzetno atraktivna za daljni dolazak domaćih i stranih tvrtkI

Počinje ponuda platoa za građenje

Prvi natječaj odnosit će se na 2 platoa od 28 tisuća metara četvornih, a drugi će obuhvatiti desetak platoa površine od oko 50 tisuća metara četvornih

http://img380.imageshack.us/img380/2964/885fc3f5f5a3438da36dfed.jpg (http://img380.imageshack.us/i/885fc3f5f5a3438da36dfed.jpg/)

KUKULJANOVO – Bez obzira na sveprisutnu krizu u Industrijskoj zoni Kukuljanovo u Bakru radi se punom parom što potvrđuje i direktor Zorko Badanjak koji ističe kako Zona posluje ambiciozno i uspješno, te kako će i ovu godinu završiti s planom poslovanja teškim između 30 i 60 milijuna kuna.

– Naš osnovni zadatak je da zadovoljimo potrebe potencijalnih poslovnih subjekata koji su itekako zainteresirani za ulazak u Zonu. Naime, imamo stotinjak pisama namjera tvrtki koje su zainteresirane za dolazak u ovu zonu, a premda su neka samo informativnog karaktera na naše natječaje u pravilu se uvijek javlja jako velik broj tvrtki, kazao je Badanjak.

Dodao je i kako će od iduće godine Zona moći zadovoljiti potrebe svih tvrtki jer već ovog mjeseca kreću natječaji s ponudom platoa za građenje. Prvi natječaj odnosi se na dva platoa površine od 28 tisuća metara četvornih, dok će drugi natječaj obuhvatiti čak desetak platoa površine od oko 50 tisuća metara četvornih. Izgradnjom pak novih sabirnih prometnica otvorit će se daljni brojni platoi spremni za ulagače.

Za spomenute prve platoe koji uskoro »idu« na natječaj riješena je sva imovinsko-pravna podloga, dok se za preostale, a radi se od oko 40 posto ukupne površine Zone, otkupljuju tereni i obavlja priprema projektne dokumentacije.

Tako bi prema predviđanjima Badanjka cijela Zona mogla biti zaokružena unutar idućih pet godina, naravno uz pomoć ne samo lokalne samouprave, već i fondova Vlade i predpristupnih fondova EU.

Badanjak nadalje ističe i kako će ovih dana krenuti izgradnja sabirne ceste u dužini od 680 metara koja će prolaziti iza »Peveca« do postaje MUP-a, kao i ceste iza postaje MUP-a u dužini od 500 metara sa uređenjem spomenutih platoa površine 50 tisuća metara četvornih, a što je ujedno i preduvjet za izgradnju zgrade Uprave Industrijske zone.

– Ovaj mjesec krenut će i radovi kod tvrtke TIA partner, što je preduvjet za izgradnju interne sabirne ceste dužine 3,5 kilometara, a što će otvoriti platoe koji se protežu na čak 40 hektara. Tako ćemo, uz Grad Bakar koji je nositelj svih ovih aktivnosti, nastaviti sa proširenjem Zone na konačnih 500 hektara, kazao je Badanjak.

Uglavnom, predstojeće razdoblje u Zoni obilježit će izgradnja novih poslovnih objekata, kao i rješavanje pitanja komunalne infrstrukture i svih logističkih problema koji su još uvijek aktualni.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

Udvostručenje broja djelatnika

U Industrijskoj zoni Kukuljanovo u skoro vrijeme očekuju udvostručenje broja tvrtki i djelatnika, što drugim riječima znači da će u Zoni raditi oko 6.600 djelatnika u 260 tvrtki. Za dva tjedna trebao bi biti otvoren veliki trgovački centar Bauhaus, dok početkom iduće godine preko puta Lesnine dolazi Lidl, a odmah zatim i Konzum, Merkur, Transadria i drugi. Po dobivanju lokacijske dozvole u izgradnju kreću Riven, Rio, Terra jaska, CAK, Muraspid, Dalmacijacement, PK, te Vargon i Ferotehna.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/pocinje-ponuda-platoa-za-gradenj.aspx

gorgoroth

October 14th, 2009, 11:35 AM

Odgođen tehnički pregled dionice Škurinje – Orehovica

Riječanima cesta za Božić

U idućih desetak dana treba dovršiti asfaltiranje, postaviti ograde i ostalu opremu

http://img185.imageshack.us/img185/7451/fc8d8d7f007f442d8334a2b.jpg (http://img185.imageshack.us/i/fc8d8d7f007f442d8334a2b.jpg/)

RIJEKA - Idući ponedjeljak ipak neće biti ključni dan za projekt riječke zaobilaznice. Tehnički pregled dionice Škurinje – Orehovica ponovo je pomaknut, ovaj put za tjedan dana i trebao bi biti održan 26. listopada pod uvjetom da se u idućih desetak dana dovrši asfaltiranje, postave ograde i ostala oprema. Dobra vijest u svemu bi trebala biti da krajnji rok otvaranja punog profila nije pomaknut, pa bi riječka obilaznica trebala biti u prometu sredinom prosinca. To potvrđuje i predsjednik Uprave Autoceste Rijeka – Zagreb Zlatko Korpar, koji ističe da je u dogovoru s Ministarstvom prostornog uređenja utvrđen novi datum tehničkog pregleda.

– Ništa se bitno ne mijenja, osim što će gužve na riječkim prometnicama zbog obilaznice trajati nešto duže. Tu mogu samo zahvaliti građanima Rijeke na strpljenju. Na kraju je rok isti, jer će sredinom prosinca biti gotov puni profil u koji je ukupno investirano oko milijardu kuna. Intenzivna gradnja će ukupno trajati oko 15 mjeseci i mislim da je to maksimalna efikasnost koja se mogla postići, ističe Korpar, dodajući kako će se promet na riječkoj obilaznici povećati za desetak posto nakon što se otvori puni profil. Procjenjuje sa da će dnevni godišnji prosjek biti veći od 25.000 vozila, pa će dionica Diračje – Orehovica po tome spadati u prometno najopterećenije ceste u Hrvatskoj, odmah uz bok s razinom prometa na autocesti Zagreb – Karlovac ili na zagrebačkoj obilaznici. Vjerojatno će već u prvih nekoliko godina prosječan promet na riječkoj obilaznici dostići brojku od 30.000 vozila, što je daleko više od bilo koje autoceste u državi, uključujući i autocestu Rijeka – Zagreb ili još slabije iskorištenu autocestu Zagreb – Split.

Puni profil od Diračja do Orehovice jedan je od posljednjih velikih cestovnih projekata koji će uskoro biti dovršeni na području Primorsko-goranske županije. Idućih godina gradit će se samo dionica Sv. Kuzam – Križišće. Slično je stanje u cestogradnji u cijeloj Hrvatskoj, pa će iduća godina biti posebno teška za građevinski sektor u kojem bi bez posla moglo ostati možda i desetak tisuća radnika.

Darko PAJIĆ

Premašena svota od milijardu kuna

Nevjerojatna svota od milijardu kuna bit će i premašena. U tu brojku ulazi ugovor o građenju vrijedan 627 milijuna kuna, te opremanje dionice Škurinje – Orehovica vrijedno oko 360 milijuna kuna. Svemu treba pridodati i aneks ugovora koji je nedavno potpisan zbog većih troškova u projektu zidova za zaštitu od buke. I inače velik dio investicije otpada na projekt bukobrana dugih ukupno 14 kilometara, čije će instaliranje sigurno trajati i nakon otvorenja punog profila. U ARZ-u očekuju da bi do Božića moralo biti gotovo postavljanje bukobrana na dionici Diračje – Škurinje, a rok između Škurinja i Orehovice nije preciziran. Sve ovisi i o tempu proizvodnje panela za zaštitu od buke, čiji će broj na lokaciji kod Rastočina biti još veći jer se tamo planira izgraditi lažni tunel sa solarnim ćelijama, koje će imati funkciju proizvodnje električne energije.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/rijecanima-cesta-za-bozic.aspx

gorgoroth

October 16th, 2009, 10:45 AM

Kupci stanova ni nakon 12 godina nisu uknjižili vlasništvo

Banka u stečaju »tjera« iz stanova šefa Jadrolinije i druge poznate Riječane

http://img96.imageshack.us/img96/5613/25f0e9bfa12f4ea597e028e.jpg (http://img96.imageshack.us/i/25f0e9bfa12f4ea597e028e.jpg/)

RIJEKA – Otkad je prije 12 godina na Belvederu izgrađen višeetažni stambeni objekt, nazvan »žuta zgrada«, kupci stanova, inače sve redom poznatiji Riječani, do današnjeg se dana nisu uspjeli upisati kao vlasnici. Kupci stanova u žutoj zgradi na Belvederu, među ostalim, su predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar, čija je obitelj vlasnik dva stana sveukupne površine veće od 200 četvornih metara. Zatim je stan u toj kući prije 12 godina kupio i vlasnik popularnog restorana Municipium Danko Borovina, bivši suvlasnik Filodrammatice Nikola Grba, kao i obitelj lošinjske dogradonačelnice Ane Kučić.

Problem oko žute zgrade i nemogućnosti kupaca stanova da se upišu kao vlasnici koji su punu cijenu odavno platili je u tome da su prodavatelji stanova, najprije tvrtka Komfor pa Termo klima, tijekom gradnje zgrade zapale u poslovne probleme zbog kojih njihovi vjerovnici, prije svega Gradska banka Osijek u stečaju, posežu za cijelom nekretninom tražeći čak i njenu pljenidbu i javnu prodaju. To znači da kupcima stanova prijeti njihov gubitak, na čemu inzistira Gradska banka u stečaju.

Problem za kupce je nastao zato što se temeljem ugovora koje su sklopili s prodavateljem Termo klimom nisu mogli uknjižiti u zemljišne knjige kao vlasnici, već je kao vlasnik, iako im je stanove prodala, ostala upisana Termo klima. Ta je pak tvrtka zapala u poslovne probleme pa su vjerovnici, ne mogavši ne mogavši namiriti svoja potraživanja iz njene druge imovine, pokušali svoja potraživanja ostvariti na žutoj zgradi. Upravo zato je Gradska banka u stečaju, kao ključni vjerovnik, započela postupak ovrhe nad tom nekretninom kako bi njenom prodajom, iako u njoj već odavno žive poznati Riječani, namirila svoja potraživanja.

Vlasnik restorana Municipium i jednog od stanova u žutoj zgradi Danko Borovina kaže da je Termo klima, od koje je kupio stan još 1998. godine, trebala izvršiti sve poslove potrebne za njegovo knjiženje kao vlasnika, ali to do danas nije napravila.

»Pokušao sam se naći s vlasnikom tvrtke Jerolimom Matakom, no on se očito nalazi u problemima tako da rješenje nismo našli. Moj zadnji pokušaj da se riješi moj i problem svih stanara bio je još prošle godine, kada smo održali sastanak u riječkoj gradskoj upravi, gdje se raspravljalo o još jednom problemu vezanom za našu zgradu, a radi se o neplaćenom komunalnom doprinosu. Nijedan od ta dva problema, međutim, ne možemo riješiti«, kaže Borovina.

Osim problema s vjerovnicima Termo klime koji prijete pljenidbom zgrade sa svim stanovima, njihovi vlasnici, kao što kaže Borovina, imaju još jedan problem. Prvotni investitor izgradnje, tvrtka Komfor je s Gradom Rijeka 14. kolovoza 1996. sklopila ugovor kojim se, umjesto plaćanja komunalnog doprinosa, što je uvjet za izdavanje građevinske dozvole, obvezala da će Gradu Rijeci odraditi određene građevinske radove na komunalnoj infrastrukturi. No, od obveznih 536 tisuća maraka vrijednosti komunalnog doprinosa, pa je upravo tolika morala biti i vrijednost obavljenih radova investitora za Grad Rijeku, prema procjeni samog Grada izvedeni su radovi u iznosu od tek 20 tisuća maraka. Kako je u međuvremenu taj investitor mimo građevinske dozvole izgradio potkrovlje predviđeno za stanove te kako nije izveo kompenzacijske radove za komunalni doprinos, za upis zgrade u zemljišne knjige potrebno je ishodovati dopunu građevinske dozvole. Međutim, Grad Rijeka, kao preduvjet za izdavanje dopune građevinske dozvole traži da mu se konačno, nakon 13 godina, uplati cjelokupan iznos komunalnog doprinosa procijenjen na više od 1,5 milijuna kuna. Prema onome što kaže Danko Borovina, kupci stanova ne mogu biti odgovorni za plaćanje tog iznosa, već je to obveza investitora.

Robert FRANK

http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/banka-u-stecaju--BBtjera-AB--iz-.aspx

acy

October 17th, 2009, 10:29 AM

http://novine.novilist.hr/images/clanci/H2009/10/453535.jpg

Uz kontejnere i marina Pećine
Osim gradnje obale, uređenja graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima i širenja željezničke stanice Sušak, planira se i izgradnja marine od školjere terminala prema istoku

RIJEKA – Oko 40 milijuna eura trebalo bi biti investirano u širenje i modernizaciju kontejnerskog terminala Brajdica, gdje bi GP Krk sa partnerima u prvom kvartalu iduće godine trebao početi graditi obalu dugu oko 330 metara s dubinom od 14,5 metara......

IMA JOS TEKSTA ALI SE NE MOZE JOS OTVORITI U INTERNET IZDANJU:nuts:

gorgoroth

October 17th, 2009, 11:22 AM

Trebao si na Rijeka gateway staviti :cheers:

acy

October 17th, 2009, 12:01 PM

Trebao si na Rijeka gateway staviti :cheers:

Moglo se je i tamo stavit(u biti nije kasno,mozda se kasnije i cijeli tekst otvori), ali ni ovdje ne smeta .Pise se takode o marini koja nije dio gateweya.
Meni je uvijek draze stavljat na RI construction update koji je opcenito namjenjen za sve projekte^^

gorgoroth

October 17th, 2009, 01:51 PM

Obnovljeni dio nebodera u Dubrovačkoj,šta se čeka s ostatkom zgrade :dunno:

http://img210.imageshack.us/img210/3050/dsc005771.jpg (http://img210.imageshack.us/i/dsc005771.jpg/)

gorgoroth

October 17th, 2009, 04:26 PM

Moglo se je i tamo stavit(u biti nije kasno,mozda se kasnije i cijeli tekst otvori), ali ni ovdje ne smeta .Pise se takode o marini koja nije dio gateweya.
Meni je uvijek draze stavljat na RI construction update koji je opcenito namjenjen za sve projekte^^

Evo ga onda cijeli članak

PRIPREMA SE NIZ INVESTICIJA ZA ŠIRENJE I MODERNIZACIJU KONTEJNERSKOG TERMINALA BRAJDICA LUKE RIJEKA

Uz kontejnere i marina Pećine

Osim gradnje obale, uređenja graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima i širenja željezničke stanice Sušak, planira se i izgradnja marine od školjere terminala prema istoku

http://img119.imageshack.us/img119/2704/453535.jpg (http://img119.imageshack.us/i/453535.jpg/)

RIJEKA – Oko 40 milijuna eura trebalo bi biti investirano u širenje i modernizaciju kontejnerskog terminala Brajdica, gdje bi GP Krk sa partnerima u prvom kvartalu iduće godine trebao početi graditi obalu dugu oko 330 metara s dubinom od 14,5 metara. Od toga bi oko 26 milijuna eura išlo za gradnju obale, uređenje graničnog prijelaza po šengenskim kriterijima koštalo bi oko 5 milijuna eura, širenje željezničke stanice Sušak za formiranje blok vlakova oko 4 milijuna eura, dok se za uređenje servisne stanice za lučku mehanizaciju planira izdvojiti dodatnih 5 milijuna eura. Tome još treba pridodati investiciju u nabavu novih kontejnerskih mostova, što je obveza poduzeća Luka, odnosno tvrtke Jadranska vrata da bi se zaokružio projekt Brajdice, koja bi trebala dostići kapacitet od gotovo 500.000 TEU jedinica godišnje, negdje tri puta više od današnjeg prometa. Svemu tome mogao bi se pridodati i projekt gradnje marine Pećine, koji je u ingerenciji Grada Rijeke.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Bojan Hlača naglašava da projekt širenja Brajdice mora objediniti i neke druge popratne investicije, primjerice u novi granični prijelaz, jer kriteriji Shengena nameću uređenje niza dosad nepostojećih sadržaja. Primjerice, to je uvođenje kontrole opasnih tvari, rendgena, stanice za kontrolu ispravnosti mesa te drugih službi neophodnih nakon što Hrvatska uđe u RH i preuzme obvezu čuvara granica EU-a.
– Uređenje novog graničnog prijelaza trebalo bi početi u drugoj polovici iduće godine i tu je uključen i novi spoj terminala s cestom D-404. Kod širenja željezničkih kolosjeka cilj je povećati efikasnost sklapanja kontejnerskih vlakova. Važno je i povećanje dubine nove obale za otprilike tri metra u odnosu na sadašnje stanje, što će biti dovoljno za dolazak velikih i modernih kontejnerskih brodova, ističe Hlača.
Po prvi puta objavljujemo i skicu budućeg kontejnerskog terminala na Brajdici, gdje je paralelno sa linijom nove obale projektiran dodatni obalni zid u moru, shodno uvjetima iz GUP-a Grada Rijeke. Taj obalni zid dug je oko 70 metara i trebao bi stvoriti kvalitetnu zavjetrinu i buduće vezove za marinu Pećine, koju su gradski prostorni planeri zamislili odmah do terminala, pored linije današnje školjere. Marina bi se trebala protezati prema istoku, ali je u ovom trenutku teško reći kada bi se mogla graditi. Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel naglašava kako bi bilo idealno ukoliko bi se u projekt marine krenulo paralelno sa gradnjom nove obale, znači tijekom naredne dvije do tri godine.
– Mi ćemo iduće godine početi tražiti investitora za gradnju marine, koja bi bila slična marini Ičići i imala bi između 200 i 300 vezova. Riječ je o luci nautičkog turizma koja bi se protezala od školjere terminala Brajdica prema istoku i zauzimala oko 300 metara obalnog pojasa, koji je danas uglavnom slabo iskorišten. Projekt predviđa gradnju lukobrana dužine oko 250 metara i sigurno je riječ o velikim sredstvima. Grad neće biti investitor, ali se nadam da će biti zainteresiranih, ističe Obersnel, dodajući kako luksuzne jahte bez većih problema mogu funkcionirati zajedno sa mega kontejnerašima na Brajdici.

Barcelona u igri za Rijeku

U pripremi je još jedna vrlo važna investicija za funkcioniranje riječke luke. Riječ je o informatizaciji luke uvođenjem jedinstvenog sustava upravljanja u što se planira investirati oko 1,5 milijuna eura. Tu je već raspisan natječaj te su u užem izboru ponude Luke Barcelona, Luke Venecija, Luke Gent i Luke Carlsberg, redom lučkih tvrtki koje već imaju implementiran i razrađen informatički sustav, koji bi trebao bitno pojednostaviti i ubrzati rad luke smanjivanjem papirologije i birokracije. Između ostalog, nalozi i dogovori o ulasku i izlasku brodova te manipulaciji tereta rješavat će se bez ikakve papirologije.

Darko PAJIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285928582863285A285828582861286328962897289E28632863285C285D285B285D285B285D28632863286328592863V

gorgoroth

October 17th, 2009, 04:43 PM

Trafostanica na Turniću

http://img340.imageshack.us/img340/3246/dsc005811.jpg (http://img340.imageshack.us/i/dsc005811.jpg/)

Mordaunt-S

October 17th, 2009, 05:01 PM

Obnovljeni dio nebodera u Dubrovačkoj,šta se čeka s ostatkom zgrade :dunno:

http://img210.imageshack.us/img210/3050/dsc005771.jpg (http://img210.imageshack.us/i/dsc005771.jpg/)

Baš dobro izgleda sad , kako je potrebno samo malo truda da te fasade puno bolje i reprezentativnije izgledaju. :yes:

acy

October 17th, 2009, 05:55 PM

Stvarno su na ovom planu za prosirenje kontejnerskog mogli produzit jos terminal da se dobije jos jedan privez vece dubine a s unutrasnje strane jos veca marina.Mislim da ne bi bila puno skuplja investicija, a korisni prostori bi se jako povecali^^

Ca se tice ovog nebodera ova roza boja me bode u oci.Ne bi htio rado vidit jos nekoliko nebodera u takvoj boji:).Ako se to dogodi ,jos bismo mogli privuc gay populaciju koja bi kupovala stanove u tako ofarbanim zgradama:lol::lol:

Mordaunt-S

October 17th, 2009, 07:11 PM

^^ Homofobu :lol:

*****

October 17th, 2009, 07:26 PM

http://i489.photobucket.com/albums/rr254/petelki/Natpisnaploa.jpg

http://i489.photobucket.com/albums/rr254/petelki/Zastave.jpg

http://i489.photobucket.com/albums/rr254/petelki/Znakovi.jpg

Npovi turistički logo PGŽ-a

gorgoroth

October 17th, 2009, 07:41 PM

Koji glupi simboli :bash::bash:

*****

October 17th, 2009, 07:56 PM

Meni se sviđaju^^:cheers:

gorgoroth

October 17th, 2009, 07:57 PM

Znamo za tvoj ukus :lol::cheers:

misipile

October 17th, 2009, 10:35 PM

@*****: Da nije istinito, bilo bi smjesno za krepat. 55.000 HRK za takvo 'dizajnersko rjesenje', ajme majko, sacuvaj me toga.

Ali da ne bi sve bilo tako crno, bacimo pogled na to sto je ziri odabrao kao drugo rjesenje (22.000 HRK, iako smatram da bi dizajner trebao hitan pregled kod strucnih osoba):

http://dizajn.hr/images/433_2.jpg

:lol::nuts::lol:

*****

October 17th, 2009, 10:37 PM

Da pregled kod stručnih osoba!!!On treba plaćeni boravak na jednom mjestu na Rabu...
A što se tiče cijene ne znam...po prezentaciji se vidi da je čovjek ozbiljno pristupio problemu i uložio dosta truda ( napravi ti iz ničega nešto) i rezultat je tu.
Meni je osobno nagrađeno riješnje jako lijepo,minimalistčko a opet onako efektno.
Baš mi je ok.

misipile

October 17th, 2009, 10:49 PM

^^ svakodnevno radim iz nicega nesto; to je moj zivot.

Ne kazem da 55.000 HRK ne zasluzuje onaj koji odredi ukupni identitet cijele regije, ali smatram da ima previse prese#avanja u opisu rada i da je isao na 'hype'. Hype nije potreban ovoj regiji, jer svaki hype, koliko god dugo trajao, ipak ima svoj rok trajanja.

Ako tko zeli, neka pregleda detalje sva tri nagradjena rada na:

http://dizajn.hr/ispis.php?id=433

Pa neka dobije svoju viziju, stav i sud o svemu tome. Uglavnom, sad znam da je Kvarner u biti - osoba :lol: (koga interesiraju detalji, stranica 3 od 37, PDF prvonagradjenog rada Bruketa & Zinic studija).

P.S. Za skinuti PDF trecenagradjenog rada, dodati "f" na kraju URLa (linka, whatever).

misipile

October 17th, 2009, 10:53 PM

Da pregled kod stručnih osoba!!!On treba plaćeni boravak na jednom mjestu na Rabu...

P.S. Ono sto je najstravicnije u svemu tome je da je taj rad, medju 50 pristiglih, drugonagradjeni, te je samim time proglasen boljim od trecenagradjenog, kao i ostalih 48 radova.

Stravicna cinjenica je da je 'strucni ziri' (popis clanova se moze naci na linku u prethodnom postu) uopce to uzeo u razmatranje, a kamoli da mu je dodijelio drugu nagradu :nuts::bash::banana::ohno:

gorgoroth

October 18th, 2009, 02:05 PM

Što će biti s neboderom nad Tower centrom?

http://img5.imageshack.us/img5/833/towercentar11zs.jpg (http://img5.imageshack.us/i/towercentar11zs.jpg/)

Neboder riječkog Tower centra godinama ne može pronaći kupca.

Ukupno 20.000 četvornih metara stambenog i garažnog prostora iznad trgovačkog centra na Pećinama talijanska tvrtka Policentro koja ga je izgradila, već dugo pokušava „utopiti" za, obzirom na kvadraturu, mizernih 10 milijuna eura čime se dolazi do cifre od 500 eura po četvornom metru.

„Olakotna" okolnost za ovaku nisu cijenu kvadrata jest činjenica da se radi o iznutra nedovršenom zdanju, odnosno roh - bau priči.

Pričalo se čak i da je neboder nuđen riječkim Jadran hotelima, no ni ta priča nije sretno završila, riječka hotelska tvrtka nije zainteresirana za objekt koji je građevinskom dozvolom isključivo namijenjen stanovanju a ne hotelskom biznisu.

U neboderu po papirima mogu biti stanovi pa tako njegova prenamjena u hotel traži izmjenu razno - raznih dozvola.

L.Z.

http://www.korzo.net/izdvojeno/Sto-ce-biti-s-neboderom-nad-Tower-centrom.html

gorgoroth

October 18th, 2009, 09:54 PM

Završni radovi na novom trgovačkom centru na Kukuljanovu

Otvorenje Bauhausa krajem studenoga

http://img18.imageshack.us/img18/4168/7ff93642e00d4fc88d10a44.jpg (http://img18.imageshack.us/i/7ff93642e00d4fc88d10a44.jpg/)

KUKULJANOVO – U Industrijskoj zoni Kukuljanovo uskoro će svoja vrata otvoriti Bauhaus – njemački trgovački lanac specijaliziran za ponudu alata i građevinskog materijala. Novi trgovački centar izgrađen je na parceli od 41.193 četvornih metara. Brutto površina samog centra je 16.578 metara četvornih, trgovina zauzima 9.200 metara četvornih, dok po 4 tisuće kvadrata imaju vrtni centar i »drive in arena«. Treba naglasiti i kako će kupci na raspolaganju imati 417 parkirališnih mjesta.

Da će Bauhaus uskoro otvoriti svoja vrata, potvrdila nam je i Đurđa Hađur iz Uprave Bauhausa koja je kazala kako je tehnički pregled zakazan za desetak dana, dok bi sama svečanost otvorenja trebala biti održana koncem studenoga.

– Trenutačno se obavljaju zadnji radovi, uređuje se okoliš centra, dok su u Zagrebu na školovanju djelatnici centra koji, moram istaknuti, svi dolaze iz Rijeke, Kukuljanova i Čavala, kazala je Hađur, dodavši kako je posao u novom trgovačkom centru pronašlo 106 ljudi, odnosno djelatnika i voditelja pojedinih odjela.

Govoreći o ponudi Bauhausa Hađur je naglasila kako će novi centar u Kukuljanovu, inače treći Bauhausov centar u Hrvatskoj, u ponudi imati doslovno sve za građenje i opremanje doma, vrtni program, kućne potrepštine, dio tekstila za domaćinstvo, drveni program, željezariju, elektromaterijal, boje i lakove, kao i sve što je potrebno za gradnju i uređenje kupaonica, pa čak i listu majstora koji kupljene sanitarije, keramičke pločice i instalacije mogu ugraditi i montirati.

– Posebno bih istaknula kako će centar na Kukuljanovu kupcima ponuditi mogućnost da kupuju doslovno iz svojih vozila. Riječ je o »Drive in areni«, odnosno o prostoru gdje će biti smješten cjelokupni asortiman za građenje, a gdje će biti moguće ući s vozilom, dovesti se do željenog proizvoda, ukrcati ga u vozilo ili prikolicu, odvesti se do blagajne gdje će blagajnik skenirati sve proizvode bez previše muke i gdje će se obaviti naplata, pojasnila je Hađur osvrnuvši se pritom i na prodajni program pod nazivom »Svijet kupaonica«. Riječ je naime o programu koji nudi optimalnu i cjelokupnu uslugu na jednom mjestu, odnosno planiranje, savjetovanje, izbor materijala i provedbu, a za one nešto izbirljivije treba spomenuti kako će u ponudi biti i ekskluzivne Swarovski kupaonice. Spomenuti program nudi veliku ponudu proizvoda, pločica, sanitarne keramike, armature, instalacija, kao i individualno 3D planiranje, fiksnu cijenu bez naknadne promjene te organizaciju renoviranja od strane koordinatora Bauhausa, kao i jamstvo uređenja cijele kupaonice.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/otvorenje-bauhausa-krajem-studen.aspx

Brko

October 19th, 2009, 01:11 PM

Pa jel Obersnel tolika konjina da ne želi prilagoditi GUP da se Tower može urediti kao luksuzni hotel ??? Rijeci stvarno fali jedan veliki moderni hotel, ali uz ovakvog gradonačelnika pričekat će te na to još godinama.:ohno:

*****

October 19th, 2009, 03:21 PM

Nije naš GUP kao Zagrebački da se mijenja kako kome prdne.Investitor je morao dobro analizirati tržište ,tako da je krivica što toranj zjapi prazan isključivo investitorova.
Ne može HR isprvaljati investitorove greške.Ili neka napravi stanove pa ih proda i po nižoj cijeni samio da se koliko toliko pokrije) ili neka ishodi sve potrebne dozvole za prenamjenu u hotel i neka proda zgradu.
Nema tu što država ili grad ili bilo tko spašavati stvar mijenjanjem kurcijalno važnih planova.

ivan_ri

October 19th, 2009, 06:15 PM

btw dosta im se i previse islo na ruku...

u startu je na tom podrucju bilo planirano duplo manje poslovnih prostora... i hotel je bio u nekakvim planovima... al onda su investitori dosli za zahtjevom za ovoliku povrsinu poslovnih prostora i sa zahtjevom da neboder bude stambeno poslovni... uz to im se jos i tunelski prikljucak na cestu financirao iz gradske i drzavne blagajne.

misipile

October 19th, 2009, 09:48 PM

Nema tu što država ili grad ili bilo tko spašavati stvar mijenjanjem kurcijalno važnih planova.

KURCIJALNI planovi :lol:

Sto se tice Tower centra, to je ruglo u kojem se itekako pogodovalo talijanskoj mafiji ('investitoru') koja je postavila sve moguce i nemoguce uvjete, a grad je pristao na bilo sto samo da bi se zatvorila rupa u kojoj su bili iskopani temelji WTC-a.

Inace, od 2001. to je bilo jedino sto su Rijeka i New York imali zajednicko: temelje WTC-a :lol:

*****

October 20th, 2009, 09:48 AM

Tek sad uvidi grešku:rofl::rofl::rofl:

gorgoroth

October 20th, 2009, 11:02 AM

Zbog nužne obnove Riječane očekuju nove gužve

Željeznički tunel Kalvarija zatvoren od studenog

http://img199.imageshack.us/img199/3138/eb307f3ae9834d88af63175.jpg (http://img199.imageshack.us/i/eb307f3ae9834d88af63175.jpg/)

RIJEKA – Premda još uvijek nije službeno potvrđeno u prvim danima studenog trebala bi krenuti sanacija željezničkog tunela Kalvarija, što ujedno znači da će u isto vrijeme kroz centar grada biti znatno pojačan željeznički promet. Kako pruga prolazi kroz centar grada, te siječe nekoliko prometnica kao i parkiralište, pojačan željeznički promet bit će u uzročno-posljedičnoj vezi i sa gužvama u cestovnom prometu.

Naime, kako je naš list već pisao, sanacija željezničkog tunela Kalvarija nužna je zbog nastavka izgradnje garaže Zagrad II i pripadajuće ceste, a sam tunel izgrađen je još 1894. godine i u jako je lošem stanju. Pročelnica Odjela za komunalnu djelatnost Grada Rijeke Irena Miličević još je prije dva tjedna najavila kako će detalji oko termina zatvaranja tunela za željeznički promet biti dogovoreni s Hrvatskim željeznicama u Zagrebu, no sastanak još uvijek nije održan.

– Kako bi se radovi na garaži Zagrad II i pripadajuće ceste mogli nesmetano odvijati, potrebno je sanirati željeznički tunel te smo mi već razgovarali s Hrvatskim željeznicama o toj problematici. No, konkretnije informacije dobit ćemo nadam se do konca ovog tjedna, do kada bi smo trebali održati zajednički sastanak s HŽ-om i Lukom Rijeka koja je jedan od bitnijih korisnika pruge kako bi se utvrdili termini zatvaranja tunela i način sanacije, kazala je Miličević. Naime, termine zatvaranja tunela treba uskladiti s potrebama Luke Rijeka.

Za sada su Hrvatske željeznice načelno dopustile zatvaranje tunela pet sati dnevno što drugim riječima znači da bi sanacija trajala mjesecima, što Gradu Rijeci ne ide na ruku te će probati dogovoriti zatvaranje tunela za promet u trajanju od barem osam sati dnevno.

Prema dobro upućenim izvorima radovi na tunelu mogli bi započeti već 1. studenog, a trajat će vjerojatno dulje od mjesec dana, možda i dva, što će zasigurno uzrokovati dodatne probleme u cestovnom prometu, osobito ako se protegnu na drugu polovicu prosinca kada u Rijeci ionako vlada uobičajeni predbožićni prometni kolaps. Radovi u tunelu, prema zasad dostupnim informacijama, odvijali bi se svakodnevno između 7 i 14 sati, dakle u vrijeme najvećih gužvi u gradu. Iako još nije postignut dogovor oko točnog datuma početka radova i njihova trajanja, ravnatelj direkcije komunalnog redarstva Robert Mišan potvrdio je da će komunalno redarstvo na dijelu Rive i ulice Ivana Zajca, kojim prolazi pruga obavljati pojačani nadzor i sankcionirati neodgovorne vozače koji svoja vozila ostavljaju na pruzi ili u njenoj neposrednoj blizini, što je gotovo svakodnevni problem čak i u sadašnjem režimu prolaska vlakova.

– Prometna pravila vrlo su jasna, prednost uvijek ima vozilo koje se kreće po pruzi, a svako zaustavljanje drugih vozila na njoj ili u blizini ako se time sprečava promet prugom, je zabranjeno. Pri tom ne treba postojati znak za zabranu zaustavljanja i parkiranja, rekao je Mišan, dodavši kako ne želi špekulirati, ali je za očekivati pojačane gužve u gradu kada krenu radovi na tunelu Kalvarija. Probleme u prometu donekle će ublažiti prijevoz HŽ-ovih putnika autobusima između Rijeke i Delnica što znači da putnički vlakovi neće voziti prugom u vrijeme odvijanja radova na tunelu.

U svakom slučaju tijekom predstojećih mjeseci Riječani će morati veću pažnju usmjeriti prema vlakovima, odnosno prema željezničkom prometu, a posebice će morati paziti da ne ostavljaju svoja vozila u blizini pruge.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ i MARINKO GLAVAN

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/zeljeznicki-tunel-kalvarija-zatv.aspx

gorgoroth

October 20th, 2009, 04:29 PM

DETALJNIM PLANOM UREĐENJA STAMBENOG PODRUČJA MINAKOVO PREDVIĐENA JE I GRADNJA SAKRALNOG OBJEKTA

Nova kapelica sv. Ivana na Pehlinu

Kapela će biti građena dvjestotinjak metara zapadno od njene nekadašnje lokacije, uz prometnicu u pravcu Hosti, a u sklopu velikog novog parka

http://img188.imageshack.us/img188/1971/454233.jpg (http://img188.imageshack.us/i/454233.jpg/)

RIJEKA – Pozitivan epilog dobila je inicijativa Vijeća Mjesnog odbora Pehlin, pehlinske župe sv. Franje Asiškog i Riječke nadbiskupije da se u Detaljnom planu uređenja stambenog područja Minakovo na Pehlinu definira obveza izgradnje jedne kapelice, točnije ponovne gradnje kapele sv. Ivana koja je na Minakovu postojala od 15. stoljeća do druge polovice prošloga, kada je nizom okolnosti potpuno uništena. No prije svega, tim je DPU-om – čiji je nacrt konačnog prijedloga prošli tjedan prihvatio kolegij riječkoga gradonačelnika – predviđena izgradnja dviju stambenih zgrada s oko 160 stanova i podzemnim garažama, ali također još triju manjih stambenih zgrada.
»Zadovoljni smo kako je ta priča u DPU uređena. Rekonstrukcija kapelice sv. Ivana na njezinoj nekadašnjoj lokaciji iz više je razloga nemoguća, potvrđuje predsjednik MO Pehlin Ivan Bogdanić po prilici ono što je na gradonačelnikovu kolegiju rečeno, i zato je DPU predvidio da će se kapelicu graditi dvjestotinjak metara zapadno od njezine nekadašnje lokacije, uz prometnicu u pravcu Hosti, a u sklopu velikog parka koji će tamo biti formiran. Kapelica će biti iste veličine kao nekadašnja, šest puta osam metra i također će biti posvećena sv. Ivanu. Naravno, to će se dogoditi kada se za to steknu uvjeti, i financijski i svi drugi. Ta naša inicijativa prema gradskoj upravi stara je 5-6 godina, i MO je tada našao sponzore za uređenje terena i početak gradnje«, tumači Bogdanić. Isto tako, kaže da će se na mjestu nekadašnje kapele, na račvanju prometnica na početku Pehlina, sagraditi ili veoma mala kapela ili pak podići križ kao znak da je nekad na tom mjestu kapelica postojala.
Pehlinski župnik fra Ante Vrdoljak objašnjava pak da će nova kapela sv. Ivana biti u funkciji o pojedinim blagdanima, ali da je njezina posebna vrijednost memorijalna jer će svjedočiti kontinuitet života na Pehlinu.
U sve urbaniziranijem riječkom naselju Pehlin postojala su do pred kraj prve polovice prošloga stoljeća, i povremeno bila u funkciji liturgije, dva sakralna objekta – uz spomenutu kapelicu sv. Ivana i crkvica sv. Jelene. Obje su memorirane u sadašnjoj pehlinskoj župnoj crkvi posvećenoj sv. Franji Asiškom, svjedočeći kontinuitet života i kontinuitet kršćanstva u tom dijelu Rijeke. Na glavnom oltaru pehlinske župne crkve triptih je s prikazom sv. Ivana s jedne strane, Isusa u sredini i sv. Jelene s druge. K tome, na jednome od bočnih oltara nalazi se kip Majke Božje s djetetom Isusom u naručju, sačuvan iz crkve sv. Jelene. Taj je kip – nakon što je koncem Drugog svjetskog rata crkva u bombardiranju potpuno srušena – sačuvala jedna pehlinska obitelj, a kada se na Pehlinu gradila crkva sv. Franje, tada je kip crkvi vraćen.

Pehlinske obitelji čuvaju inventar

Isto tako, kaže župnik Vrdoljak, ponešto inventara iz sv. Jelene još čuvaju pojedine pehlinske obitelji. Jedini znak da je ta crkva postojala – kamen s natpisom – ugrađen je u zid prometnice pored pehlinskog dječjeg vrtića, po prilici na mjestu gdje je crkva sv. Jelene postojala. »Pretpostavlja se da je crkva sv. Jelene građena u 14. stoljeću, a od nje je danas sačuvan samo taj kamen ugrađen u zid baš na mjestu gdje je nekada bila crkva. Taj kamen je iz 1674. godine, iz godine kada je crkva obnavljana. Crkva je bila točno na granici Italije i Jugoslavije, a kada su krajem rata bila malo jača bombardiranja, stradale su obje crkve – Sv. Jelena je srušena baš do kraja, a Sv. Ivan je do kraja porušen '60-tih godina prošlog stoljeća«, analizira Bogdanić.

Mirjana GRCE

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285C285A285B285B28632863286328592863P

FredPerry

October 20th, 2009, 04:39 PM

gorgoroth

October 20th, 2009, 05:03 PM

FOTO: Dovršava se 80 POS-ovih stanova na Rujevici

http://img35.imageshack.us/img35/5387/posrujevica3.jpg (http://img35.imageshack.us/i/posrujevica3.jpg/)

U četiri zgrade po modelu POS-a na Rujevici se gradi 80 stanova, a dovršeni bi trebali biti u svibnju.

Cijena kvadrata stana je oko 1100 eura, a svi su već zauzeti i kupuju ih oni koji su na natječaju ostvarili to pravo.

http://img38.imageshack.us/img38/6896/posrujevica1.jpg (http://img38.imageshack.us/i/posrujevica1.jpg/)

Gradilište je danas obišao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa suradnicima, a radi se o objektima s pet etaža, zgrade će imati liftove, a većina stanova ima i prekrasan pogled na Kvarner.

Radove izvodi tvrtka Novotehna, stanovi imaju odličan raspored i čini se da će ovo biti zaista ugodno mjesto za stanovanje.

http://img38.imageshack.us/img38/9609/posrujevica2.jpg (http://img38.imageshack.us/i/posrujevica2.jpg/)

Stanovi su jednosobni, dvosobni, trosobni, svi s dnevnim boravkom, površine od 51 do 95 kvadrata.

Inače, po sistemu POS-a u proljeće kreće izgradnja još 80 stanova na Donjoj Drenovi, a u planu je i izgradnja još 200-tinjak stanova na Škurinjskom plasu te još 200 do 400 na Martinkovcu.

L.Z., foto: korzo.net

gorgoroth

October 21st, 2009, 04:08 PM

VOZAČIMA DOZLOGRDILO NEPROPISNO PARKIRANJE U ULICI BRANKA BLEČIĆ

Dvosmjerni promet uzrokuje krkljanac

Ova ulica spaja izrazito frekventne prometnice, Čandekovu i Vukovarsku, a mnogima zapravo služi kao parking

http://img21.imageshack.us/img21/8835/454463.jpg (http://img21.imageshack.us/i/454463.jpg/)

RIJEKA – Premda je riječ o prometnici koja nije dugačka niti 500 metara, Ulica Branka Blečića na Podmurvicama vozačima ponekad izgleda kao da je dugačka barem kilometar jer je njome gotovo pa nemoguće proći bez zaustavljanja. Ulica koja spaja izrazito frekventne prometnice Čandekovu i Vukovarsku ulicu, mnogima služi kao parking i to uz njezinu desnu stranu, gledajući u smjeru prema Vukovarskoj, tako da za normalno odvijanje dvosmjernog prometa ostane izrazito uska površina ceste po kojoj se dva automobila jedva mogu mimoići, a kombi i automobil nikako. Problem je tim veći što je Ulica Branka Blečića izrazito strma, a u pravilu se u rikverc uvijek miču vozila koja dolaze iz Vukovarske, a ne onakoja bi se trebala vratiti nizbrdo prema Čandekovoj. Mnogi vozači se onda penju i na visoki nogostup, ulaze u dvorište Učeničkog doma Podmurvice, ili voze sve u rikverc do Vukovarske.
Inače ta uličica uvelike skraćuje put iz Čandekove u Vukovarsku ulicu u jednom smjeru te je postala izrazito popularna nakon što je prije godinu i pol dana Cavtatska ulica postala jednosmjerna.
U Mjesnom odboru Podmurvice ističu kako se nitko od stanara ovog dijela grada nije žalio na spomenuti problem, te kako bi, u slučaju da se netko žalio, zahtjev proslijedili nadležnim službama. No, isto tako, kazali su kako su svjesni da mnogi svoja vozila u nedostatku parkinga parkiraju upravo u spomenutoj ulici.
U Rijeka prometu pak ističu kako bez zahtjeva mjesnog odbora ne mogu učiniti ništa, te upozoravaju kako, s obzirom na to da je riječ o dvosmjernoj ulici, postavljanje stupića nije dopušteno.
– Jedino što mi možemo učiniti je preregulacija prometa, ali nam je potreban zahtjev mjesnog odbora te MUP-a. Kako nemamo niti jedno niti drugo, ne možemo učiniti ništa, kazao je glasnogovornik Rijeka prometa Robert Maršanić.
U svakom slučaju čini se kako se ovaj problem neće tako skoro riješiti, osim u slučaju da netko od neodgovornih vozača dobije koju kaznu za nepropisno parkiranje ili da mu automobil odveze pauk što je ipak znatno skuplja varijanta kažnjavanja. Možda ne bi bilo zgorega da do Podmurvica došetaju i prometni redari.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28592863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285C285C285E285B28632863286328592863F

gorgoroth

October 21st, 2009, 06:29 PM

Polemike: Je li Kvarnerov znak kopija Melbourneova znaka?

Bruketu i Žinića kolega anonimno optužio za plagijat

Bruketi se ta optužba čini ludom na način na koji bi Citroën bio optužen da je kopija Audija zato što, kao i Audi, ima četiri kotača i zato što su oba obla...

ko je naš rad upitan, treba pitati desetak stručnjaka zašto su izabrali i potpisali odluku da upravo naš studio dobije prvu nagradu na natječaju za vizualni identitet Kvarnera - kaže Davor Bruketa, pozvan da komentira anonimni dopis kojim se njihov dizajn za Kvarner pokušava proglasiti plagijatom dizajnerskog identiteta Melbournea objelodanjena u srpnju ove godine.

Bruketi se ta optužba čini ludom na način na koji bi Citroën bio optužen da je kopija Audija zato što, kao i Audi, ima četiri kotača i zato što su oba obla... Jasno je da je i znak Melbournea oblikovan geojezikom, kao i Melbourneov, no to nije dokaz kopiranja. Anonimna tužibaba smatra da sličnost šteti svakoj, i autorskoj i korisničkoj strani natječaja koji još nije gotov. Nije li u tom grmu zec? Anonimac se predstavlja kao stručnjak, a to znači da bi njegov rad diskvalifikacijom Brukete i Žinića možda još imao šanse osvojiti nagradu!

A što kaže predsjednik Kvarnerova žirija, ugledni dizajner i pedagog Stipe Brčić?
- Jasno je da struka zna za Melbourneov dizajnerski identitet i zato dalje ne bih komentirao tu anonimnu priču - kaže Brčić. Tako sve postaje rovarenje protiv kolega, a ne “građanska dužnost” da se upozori javnost na moguću štetu.

http://www.vecernji.hr/lifestyle/bruketu-zinica-kolega-anonimno-optuzio-plagijat-clanak-38056

acy

October 21st, 2009, 07:36 PM

Gorg,malo nam je zamro ovaj thread.Vecina Ri snaga se je prebacila na forum opcine i gradovi :lol::lol::lol:

gorgoroth

October 21st, 2009, 08:28 PM

Je ostao sam sam na ovoj dretvi :ohno::lol::lol:

misipile

October 21st, 2009, 10:42 PM

Bruketu i Žinića kolega anonimno optužio za plagijat

Muahahaa. Ovako dobro se nisam nasmijao 100 godina; kod nas samo izmisljaju neke jadne afere da bi se proculo za njihov 'rad' i pisalo po novinama.

B&Z i njihovih 50.000 HRK su nista, ako se to usporedi s $200.000 koje je Melbourne platio Landoru za dizajn.

Ono sto je Melbourne dobio je MTV-like logo koji je pak opet sam po sebi vise plagijat logoa za nepoznatu firmu MerchantLogix. Usporedba Melbourne logoa (2009.) i MerchantLogixa (2004.) se moze vidjeti na:

http://rajasandhu.com/melbourne_new_logo.jpg

Ali, na kraju svega, mi s Kvarnera mozemo biti 'sretni' sto nismo dobili ovakvo rjesenje od pola milijuna dolara:

http://www.adme.ru/img/news/18397/london_logo.jpg

Za nesto manje od tri godine taj logo ce nam bosti oci... kad budu OI London 2012 :lol::bash:

*****

October 21st, 2009, 10:46 PM

Ovaj londonski je očaj.

gorgoroth

October 22nd, 2009, 08:48 AM

Tko čeka dočeka

»Rijekanelo« niče na Rujevici ili u Matuljima?

U klubu i oko njega počela se aktivno promišljati klupska budućnost kroz neizbježnu izgradnju trening kampa. Ohrabrujuće je što postoji dobra politička volja bez čega »Rijeka« nema šanse dobiti svoj »Rijekanelo«

http://img42.imageshack.us/img42/4462/e178d230d1b64e0e9ed5981.jpg (http://img42.imageshack.us/i/e178d230d1b64e0e9ed5981.jpg/)

RIJEKA – Nogometaši »Rijeke« jučer su trenirali na terenu broj jedan nedavno otvorenog trening kampa na Matuljima. Dok su »bijeli« odrađivali uobičajeni dnevni trening prije zajedničkog ručka i popodnevnog odmora, u klupskom pansionu na terenu broj dva trenirali su juniori »Rijeke«. Na susjednom terenu kadeti »Rijeke« čekali su da svoj trening završe pioniri nedavno osnovanog Nogometnog kluba »Matulji«, a na četvrtom su naporno radili nogometaši bečke »Austrije«, koji su poput brojnih austrijskih i njemačkih momčadi prepoznali Kvarner kao novo turističko-sportsko središte. Svake zime kroz opatijske i riječke hotele procirkuliraju deseci nogometnih momčadi kojima je puno lagodnije doći na pripreme u Hrvatsku nego putovati u Tursku, Španjolsku ili na Cipar. Osim dobrih travnjaka, uživaju u povoljnoj klimi, kvalitetnom smještaju, dobrim sparing partnerima... Uostalom, zašto unajmljivati zrakoplov za odlazak u Tursku, ako se od Münchena do Opatije ili Rijeke može stići autobusom za pet, šest sati, a od hotela do terena u Matuljima za svega desetak minuta.

Tako bi jednoga dana mogao izgledati uobičajeni radni dan u trening kampu riječkoga prvoligaša o kojem se na Kantridi priča još od kraja 70-ih godina kada je ondašnje čelništvo kluba planiralo razviti klupsku bazu na području današnjeg igrališta »Halubjana« u Brnasima. Prošla su desetljeća, a nitko u klubu i gradu istoga imena nije sustavno počeo rješavati pitanje klupske infrastrukture kao snažnog poticaja riječkom prvoligašu prepoznatljivom u Hrvatskoj upravo po činjenici da nerijetko prvotimci nemaju gdje trenirati, a mlađe uzrasne kategorije treniraju u uvjetima zbog kojih se još jedino nije oglasila Državna pravobraniteljica za djecu. Nakon što je jedna od bivših uprava krajem 90-ih godina neslavno završila pokušaj da se osposobi jedno igralište za trening na području Krasice (danas se tamo igraju ragbi utakmice), na Kantridi se tek s dolaskom aktualne uprave na čelu s predsjednikom Ivanom Turčićem počeo ozbiljno razrađivati projekt trening kampa kao nužnog preduvjeta za sustavnu proizvodnju mladih igrača i ciljane rezultatske iskorake o kojima već desetljećima snivaju brojni navijači.

Prije nekoliko mjeseci, na inicijativu vijećnika u Skupštini Primorsko-goranske županije, počelo se sve glasnije govoriti o nogometnom kampusu u Matuljima koji bi koristili riječki nogometni prvoligaš, klub(ovi) s područja općine te opatijski hotelijeri. Riječ je o zemljištu ispod sela Trtni, nedaleko centra Matulja. U pitanju je otprilike 29 tisuća kvadratnih metara prostornim planom općine predviđenih za sportsko-rekreacijsku zonu. Zemljište je u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske. Na tom prostoru mogla bi se napraviti tri ili četiri travnjaka s pratećim objektima, a projekt ne zvuči neostvariv ukoliko su doista spremni iza njega, osim kluba, stati Primorsko-goranska županija, Općina Matulji i Grad Rijeka.

Plan »B« je osmišljen u gradskim sportskim strukturama i samim time isključivo gradski projekt u službi kluba. Na Rujevici već postoji igralište »Lučkoga radnika«, još jedno pomoćno igralište sa šljakom i popratni objekti što bi zadovoljilo potrebe riječkoga prvoligaša, ali problem je u vlasničkim odnosima. Cijeli kompleks nekadašnjeg omladinskog naselja »Lovorka Kukanić« zajedno s igralištima je pod pomalo čudnim okolnostima 90-ih godina prešao iz društvenih u privatne ruke. Upitno je pod kojim financijskim uvjetima je moguće otkupiti rujevički kompleks, a neupitno je da bi se jednoga dana idealno uklopio uz gradski stadion čija gradnja je predviđena upravo na Rujevici.

Plan C se još ne nazire, ali se nakon dugo vremena u klubu i oko njega počela aktivno promišljati klupska budućnost kroz neizbježnu izgradnju trening kampa. Ohrabrujuće je što je, za razliku od nekih bivših vremena, taj kronični klupski problem postao tema o kojoj se raspravlja i na sjednicima gradskog i županijskog vijeća. Dakle, postoji dobra politička volja bez čega »Rijeka« nema šanse dobiti svoj »Rijekanelo« u Matuljima ili Rujevici, kao što klub bez terena za trening nema šanse krenuti naprijed. Vrijeme je da se krene...

Ivan VOLARIĆ

Od Veslačke do Zemunela

Grad Zagreb je NK »Zagrebu« dao kompleks terena u Veslačkoj ulici. »Dinamo« je također od grada prije nekoliko dana dobio na upravljanje četiri terena na Sveticama. »Osijek« ima na raspolaganju nekoliko igrališta oko Gradskog stadiona, baš kao »Varteks« oko varaždinskog stadiona... »Cibalia« ima na raspolaganju četiri pomoćna igrališta uz stadion u Lenijama. Nešto istočnije postoje dva trening kampa kakva nemaju ni mnogi europski klubovi.

NK »Vojvodina« svakodnevno koristi šest terena u SC »Vujadin Boškov« u Veterniku nedaleko Novoga Sada, a o »Partizanovom« »Zemunelu« se odavno već sve zna i van granica bivše Jugoslavije. Svi navedeni klubovi prepoznatljivi su po tome da proizvode jako puno mladih igrača od čije prodaje se osigurava gro sredstava potrebnih za svakodnevni život kluba. Ništa nije slučajno.

»Rijeka« je jedan od rijetkih prvoligaša iz bivše lige koji nije otišao ukorak s vremenom. Ostao je praktički na istim uvjetima za rad kao i prije 30 godina – jednim terenom za trening, koji je trenutačno praktički neupotrebljiv zbog istrošene umjetne trave.

Karabaić: Matulji idealni, Rujevica aktualna

Veljko Karabaić u projektu trening kampa riječkoga prvoligaša nastupa s dvije pozicije, dopredsjednika »Rijeke« i pročelnika gradskoga odjela za sport. Tijekom prošloga tjedna Karabaić je naslutio da se razmišlja o dvije lokacije za trening kamp na Rujevici i u Matuljima i najavio da će se tijekom ovoga tjedna sastati s načelnikom Općine Matulji Marijom Ćikovićem.

– Obavili smo neke telefonske razgovore, ali ubrzo ćemo krenuti korak dalje i obaviti sastanak između čelništva kluba i vodećih ljudi općine – govori Karabaić. – Što se Rujevice tiče, tu postoje dvije lokacije koje bi bile pogodne za trening kamp. Jedna je ona koja je predviđena planom za igradnju stadiona, a druga je prostor SC-a »Lovorka Kukanić«, gdje već postoje dva igrališta i prateća infrastruktura. Problem je što to nije u vlasništvu grada, što znači da bi trebalo razmotriti mogućnost otkupa toga zemljišta. Ne mogu govoriti o tome koliko je to realno budući da je to ipak u domeni gradonačelnika.

Na Matuljima je situacija nešto drugačija budući da je zemljište u državnom vlasništvu.

– Ta lokacija je jako zanimljiva jer je prostornim planom općine namijenjena sportu i rekreaciji što bitno olakšava stvari. Isto tako ta lokacija je pogodna zbog više razloga, blizine grada Rijeke, Kantride, Opatije... Dakle, riječ je o idealnoj lokaciji. Jasno je i to da se u realizaciju takvoga projekta na tom području u cijeli projekt trebaju osim Grada Rijeke i kluba uključiti i Općina Matulji i županija – kaže Karabaić.

Ružić: Općina Matulji zainteresirana za projekt

Alen Ružić, donačelnik Općine Matulji, vrlo dobro je upućen u ono što bi možda jednoga dana moglo niknuti negdje između prometnice Matulji – Jušići i matuljskog sela Trtni.

– Prije nekoliko dana su načelnik Ćiković i Župan Komadina bili na tom terenu i mogu reći da je Općina Matulji jako zainteresirana za projekt nogometnoga kampa na tom području. Čekamo sastanak s ljudima iz Grada Rijeke, imamo spremnu svu dokumentaciju. Općini je interes da se taj prostor, koji je planom predviđen kao sportsko-rekreacijska zona, oplemeni, a smatramo da bi od projekta nogometnoga kampa mogli imati koristi svi koji se uključe u taj projekt, počevši od naše općine – govori Ružić, koji smatra da Vlada RH, u čijem vlasništvu je 29 tisuća kvadratnih metara spomenutog zemljišta, sigurno neće biti kamen spoticanja. Isto tako vjeruje da je projekt ostvariv pod uvjetom da dobije snažan »suport« svih zainteresiranih strana.

– Ako uđemo svi zajednički u to, onda bi se to i moglo realizirati. Općina sa svoje strane može pomoći na infrastrukturi, kanalizaciji, pristupnim prometnicama..., rekao je Ružić.

http://www.novilist.hr/Sport/-BBrijekanelo-AB-nice-na-rujevic.aspx

*****

October 22nd, 2009, 12:44 PM

Općina Matulji:bash::bash::bash:
Sve bi to do Brseča trebalo ukinuti i staviti pod Rijeku.Ovakva rascjepkanost ne koristi nikome.
Kao Kostrena je općina grad,koji kuki već,a sutra (karikirano) će dvojku produžiti do nje.

El Cortez

October 22nd, 2009, 12:51 PM

Samo pitanje: Jeli Rijeka podnijela kandidaturu za Mediteranske Igre 2017.?

Vidim da su kandidati Španjolci, Turci ii možda Francuzi..

gorgoroth

October 22nd, 2009, 12:53 PM

gorgoroth

October 22nd, 2009, 12:53 PM

Auu onda nemamo šanse :ohno:

El Cortez

October 22nd, 2009, 01:11 PM

A čuj, Španjolci da će teško dobiti jer su imali 2005. Francuzi i Turci nisu dugo imali...Zato pitam, no nisi mi odgovorio, jeste li podnijeli kandidaturu..?
Ybte, sjećam se kad sam u Rijeci bio negdi 2004.na prvenstvu Hrvatske u plivanju na Kantridi, i kad je kandidatura 2009. bila 99% sigurna..a sad ste došli do 2017.šteta......

gorgoroth

October 22nd, 2009, 01:18 PM

Ne znam da li smo službeno podnijeli,ali hoćemo,tako je barem Obi rekao.
Pored francuza nemamo šanse,za njih će sve arapske države glasati

gorgoroth

October 22nd, 2009, 04:13 PM

RAMADAN DILJI, VLASNIK TVRTKE KOMFOR, INVESTITOR ZGRADE NA BELVEDERU

Grad Rijeka dvaput prodao istu parcelu

Grad mi je 1996. za 108 tisuća maraka prodao zemljište za gradnju tri stambeno-poslovna objekta, tvrdi Dilji

http://img88.imageshack.us/img88/1589/454536.jpg (http://img88.imageshack.us/i/454536.jpg/)

RIJEKA – Grad mi je 1996. godine za 108 tisuća njemačkih maraka prodao zemljište za gradnju tri stambeno-poslovna objekta, a u okviru tog zemljišta nalazila se i parcela s davno izgrađenom kućom. Međutim, ispalo je da mi je Grad prodao nešto što je nekom drugom prodao godinu ranije i zbog čega je cijela investicija propala, a ja sam završio doslovno na cesti, kaže vlasnik riječke tvrtke Komfor Ramadan Dilji, koji je 1996. godine bio investitor izgradnje stambeno-poslovnog objekta u Baštijanovoj ulici na Belvederu. Kupci stanova u tom objektu, ni nakon 13 godina ne uspijevaju se upisati u zemljišne knjige kao vlasnici. Situacija je kulminirala kada je Gradska banka u stečaju, kao vjerovnik Termo klime koja se nakon Komfora pojavila kao investitor, sudski zatražila provođenje pljenidbe i prodaje cjelokupne zgrade sa svim stanovima koji se u njoj nalaze. Uz to, situacija se dodatno zakomplicirala time što Grad Rijeka indirektno uvjetuje upis zgrade i stanova na ime kupaca plaćanjem komunalnog doprinosa u iznosu preko 1,5 milijuna kuna. Ramadan Dilji kaže kako je Grad Rijeka najveći krivac što se velika investicija pretvorila u veliki fijasko te dodaje kako je upravo Grad odgovoran što on investiciju nije priveo kraju. Stoga, prema njegovom mišljenju, Grad nema nikakvu pravnu ni moralnu osnovu da naplatu doprinosa traži od stanara. Dilji podsjeća kako je njegova tvrtka Komfor s Gradom Rijekom još davne 1996. sklopila Ugovor o kupoprodaji zemljišta na kojem je Komfor planirao izgraditi tri stambeno-poslovne zgrade. Tim je Ugovorom, inače, Komforu omogućeno da umjesto plaćanja izračunatog iznosa komunalnog doprinosa, a to je samo za prvu od tri zgrade 536 tisuća tadašnjih maraka, izvede kompenzacijske radove na izgradnji objekata zajedničke i individualne komunalne potrošnje, i to u razdoblju nakon izdavanja građevinske dozvole što je izričito protivno tadašnjem Zakonu o komunalnom gospodarstvu.
»Tijekom pripreme za izvođenje kompenzacijskih radova '96. godine ustanovio sam da je Grad Rijeka godinu dana prije toga, 15. svibnja 1995., jedan dio zemljišta na kojem sam trebao izvesti radove i izgraditi preostala dva objekta prodao dotadašnjim posjednicima. Zbog toga ni uz najbolju volju nisam mogao započeti s bilo kakvim radovima, jer kupac tu nekretninu, što je njegovo pravo, ni pod koju cijenu nije htio prodati. Da bi stvar bila bolja, iako na tom zemljištu nisam mogao steći vlasništvo niti graditi planirani objekt, tu sam parcelu s kućom, kada sam 14. kolovoza 1996. kupovao veliku površinu za gradnju sva tri objekta, Gradu uredno platio. Što onda zaključiti nego da je Grad dva puta prodao istu parcelu s kućom, s time da je prvi kupac, sasvim logično, bio u prednosti preda mnom. U tijeku gradnje prve i nažalost jedine realizirane zgrade, obavještavao sam Grad o samom izvođenju radova, ali se pritom iz Grada nitko nije protivio što i prije dovršetka gradnje nisam ispunio kompenzacijske radove umjesto plaćanja komunalnog doprinosa. Očito su već tada bili svjesni da njihovom krivnjom nisam mogao ni doći u poziciju da umjesto plaćanja komunalnog doprinosa obavim dogovorene kompenzacijske radove«, kaže Dilji.
Iz ovoga slijedi, kaže Dilji, da je već u trenutku sklapanja ugovora između Grada i Komfora bilo prilično vjerojatno da Komfor, zbog objektivnih razloga, a to je vlasništvo treće osobe, neće te radove uopće moći izvesti te da će Grad ostati prikraćen, i to dobrim dijelom svojom greškom, za više od 1,5 milijuna kuna. Pritom, Grad Rijeka u ugovoru čak nije predvidio odgovarajuća osiguranja za kojima bi mogao posegnuti u slučaju da Komfor, kao što se na kraju i dogodilo, ne ispuni svoje ugovorne obveze.

Pritisak na stanare

Na kraju se postavlja pitanje temeljem čega Grad danas vrši indirektni pritisak na stanare u zgradi, koji su svoje stanove uredno platili i u njih uselili, i praktično im onemogućava upis zgrade i tih stanova u zemljišne knjige i to zbog toga što Gradu, među ostalim i njegovom greškom, nije kompenzacijski odrađen ili plaćen komunalni doprinos.
Prema stavu Grada, upravo su stanari koji su uredno kupili i platili stanove u kojima danas žive ti koji bi trebali plaćati teret propusta Grada, iako s Gradom i njegovim aranžmanom s Komforom nisu imali nikakve veze. Stanari s kojima smo kontaktirali i dalje su ustrajni u stavu da oni zbog tuđih propusta ne moraju i neće plaćati milijunski komunalni doprinos.

Robert FRANK

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285A2863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285C285D285B285E28632863286328592863K

spuzva bob

October 22nd, 2009, 05:57 PM

E tako se puni proračun :lol:

gorgoroth

October 22nd, 2009, 06:06 PM

Nek to sada ponove s onim projektom u Starom gradu :lol:

*****

October 22nd, 2009, 06:36 PM

A onim zemljištem iza Kapucinske, gdje je sada parkiralište?

gorgoroth

October 22nd, 2009, 06:38 PM

Šta s njim

spuzva bob

October 22nd, 2009, 06:39 PM

Ma to zemljište je u privatnom vlasništvu Bereticha.

gorgoroth

October 22nd, 2009, 06:54 PM

A ja sam mislio na ono gdje je garaža Rijekaprometa

gorgoroth

October 22nd, 2009, 07:36 PM

Evo kako je Rijeka zamišljana krajem 70-tih

I onda je raščerupaju,strašno

http://img97.imageshack.us/img97/7758/scan00021.jpg (http://img97.imageshack.us/i/scan00021.jpg/)

gorgoroth

October 22nd, 2009, 08:09 PM

FOTO: Kakva je to dizalica?

http://img59.imageshack.us/img59/3170/rambiz1.jpg (http://img59.imageshack.us/i/rambiz1.jpg/)

Pažnju mnogih Riječana već neko vrijeme plijeni golema dizalica čija se dva krana izdižu visoko iznad svih ostalih lučkih dizalica.

Zbog svoje veličine vidljiva je iz gotovo svih dijelova grada. Povremeno dolazi u Rijeku, pa nestane, pa se vrati za koji dan... I nije čudo da je izazvala znatiželju promatrača.

http://img213.imageshack.us/img213/7592/rambiz4.jpg (http://img213.imageshack.us/i/rambiz4.jpg/)

Plovna dizalica "Rambiz" inače radi na platformi oko 45 kilometara južno od Pule, a u riječkoj luci samo čeka povoljnije vremenske uvjete, odnosno sklanja se od juga i bure. Čelična grdosija plovi pod belgijskom zastavom, dugačka je 85 i široka 44 metra, a svaki je kran visok čak 68 metara. Podići može do četiri tisuće tona.

Iz naše luke odlazi čim uvjeti na otvorenom moru, gotovo u sredini sjevernog dijela Jadrana to dopuste, a za očekivati je da ćemo ju još barem koji put vidjeti.

http://img88.imageshack.us/img88/4551/rambiz2.jpg (http://img88.imageshack.us/i/rambiz2.jpg/)

B. K. / foto: Korzo.net, Wikimedia

acy

October 22nd, 2009, 08:35 PM

Evo kako je Rijeka zamišljana krajem 70-tih

I onda je raščerupaju,strašno

http://img97.imageshack.us/img97/7758/scan00021.jpg (http://img97.imageshack.us/i/scan00021.jpg/)

EVo da usporedimo kako je danas stanje a kakvo je trebalo biti:)

-Zaobilaznica skoro gotova ,autoput gotov

-Ravnicarska pruga samo u planovima

-Nove siroke gradske ulice-hm jedino ako ce se ova ivana pavla racunat,ova cesta prema viskovu i kastvu -ne znam da li u to spada kao ni D404(ajdr mozemo racunat onaj dio do tunela Pecine) koja se jos uvijek nije otvorila.

-Sve ove stambene zone i naselja nisu ni priblizno dosegli stanovnistvo po ovoj projekciji(tu se jedino mozda priblizava cijela Kastavscina) koja se kao u projekciji popunjava obiteljskim ali i visestambenim kucama.

-Prometni objekti u B zaljevu su gotovo izgradeni ali se i dalje gradi prema Kriziscu

-Hale se grade samo na kukuljanovu, do hreljina jos nisu dosle

-Kostrena ma kojih 30000 stanovnika , jedino ina i v lenac ko i prije.

-Trsat - sveuciliste i i nova bolnica a ne elitna izgradnja stambenih objekata-mozda samo na malom djelu iznad dvorane-Strmica

-Delta -nista jos ,vidjet cemo kad ce se pocet ista gradit

-Kapitanovo- nista

-Skurinjska Draga -soping centri vidit cemo ca ce biti s ovim Posom

-Rujevica- jos nista.Vidim da je tu predvideno bilo sveuciliste.To bi bila takode dobra pozicija, mozda cak i bolja od ove sadasnje jer je puno bolje povezana sa svim djelovima grada nego Trsat(a tamo su blizu vec i pravni i tehnicki fakulteti.

Eto toliko od mene za danas:cheers:

meteopehlin

October 23rd, 2009, 11:15 AM

Eto razrijesen i misterij gigantske dizalice

gorgoroth

October 23rd, 2009, 12:02 PM

Eto razrijesen i misterij gigantske dizalice

Skužio sam ja i prije njih :lol::lol::cheers:

gorgoroth

October 23rd, 2009, 02:33 PM

Dogradnja dječjeg vrtića na Drenovi

http://img101.imageshack.us/img101/9011/dsc007821.jpg (http://img101.imageshack.us/i/dsc007821.jpg/)

http://img14.imageshack.us/img14/2505/dsc007831.jpg (http://img14.imageshack.us/i/dsc007831.jpg/)

http://img39.imageshack.us/img39/6661/dsc007881.jpg (http://img39.imageshack.us/i/dsc007881.jpg/)

gorgoroth

October 23rd, 2009, 04:10 PM

Asfaltirane makadamske ceste

KASTAV – Tvrtka GP Krk dovršila je asfaltiranje makadamskih cesta na području Kastva, pri čemu je ugrađeno ukupno tri i pol tisuće četvornih metara novog asfalta. Asfaltirano je pet dionica makadamskih cesta, odnosno prilaznih puteva u ukupnoj dužini od 335 metara, i to u ulicama Poljana od kućnog broja 5 do 9, Put Srdočen od kućnog broja 42 do 60, Selino kod kućnog broja 25, Trinajstićima od kućnog broja 112a do 112b, te u Ćikovićima od kućnog broja 45 do 47. Na dvije dionice nerazvrstanih cesta također je obnovljen dotrajali asfalt, i to u Trinajstićima od kućnog broja 74 prema trgu u dužini od 180 metara, te u Rubešima od kućnog broja 113 do 124a u dužini od 160 metara. ukupna vrijednost radova je 397.508 kuna. Komunalno društvo Bršjanovac saniralo je udarne rupe koje su ugrožavale normalno odvijanje prometa na svim nerazvrstanim cestama na području Kastva u ukupnoj površini od 400 metara kvadratnih. Pored toga, asfaltom je prekriveno 1.200 metara kvadratnih postojećih neasfaltiranih površina uz cestu. Vrijednost investicije iznosi 159.408 kuna. Prema riječima zamjenika gradonačelnika Deana Jurčića, do kraja godine u planu je ugraditi još 10 tona asfalta za nužne sanacije kolnika na nerazvrstanim cestama.

A. P.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285928582863285A2858285828612863287A28712863289A2891289D2893289A2863285C285D285C2860285D285E28632863286328592863J

misipile

October 23rd, 2009, 10:51 PM

^^^^ sta nije drenovski vrtic bio montazan (Marles il nesto slicno, smece slovensko uglavnom)? Kad se to sagradilo (skola i vrtic) sjecam se da su zgrade bile montazne, ipak sam bio prva generacija u novoj skoli. Kako to nadogradjuju ciglom i betonom, ce izdrzat statika? :)

spuzva bob

October 24th, 2009, 12:41 AM

Dograđuju do vrtića, ne na vrtiću.

ivan_ri

October 24th, 2009, 02:19 AM

ZLATKO KOMADINA, PRIMORSKO-GORANSKI ŽUPAN, O TRENING-CENTRU U MATULJIMA
Moguće je da izgradnja uđe u proračun za 2010. godinu
Bit će jako optimistično ako izgradnja trening-centra uđe u planove za 2010. godinu. Moguće jest, ali to prije svega ovisi o Općini Matulji – kaže Komadina

RIJEKA – Na jednom kraju dvije »ševe« četiri na jedan, na drugom kraju udarci s čunjeva, na trećem kratki šprintevi, a na četvrtom preskoci preko prepona. Naoko idealan jutarnji trening riječkoga prvoligaša. Ima jedan »ali«. Riječki nogometaši odrađivali su ga na petstotinjak četvornih metara razbacanoga travnatoga prostora iza riječkoga gola stadiona na Kantridi. Usporedbe radi, površina glavnoga travnjaka je četrnaest puta veća! Tako to izgleda kad nad Kvarnerom bjesni jugo, a kišne kapi nemilice natapaju novi travnjak, mekoća kojega za ciklonalnih poremećaja teško podnosi bezbrojna ubadanja kramponima. Istodobno »alfa i omega« županijskoga prvoligaša »Lučkog radnika« Marinko Ćulumović objašnjava da je na Rujevici nemoguće trenirati, jer je bačeno sjeme, a Igor Klemen s Krimeje javlja da će travnjak ionako tijekom viikenda ugostiti najmanje šest službenih utakmica i da ne bi izdržao još nekoliko treninga riječkih nogometaša.
– Sve je to meni jasno, ali mene se ništa na pita. Međutim, znat ćete mi postavljati pitanja ako izgubimo utakmicu u Zadru – ironično je poslije jučerašnjega jutarnjega treninga konstatirao trener »bijelih« Zoran Vulić, koji se nije mogao oteti dojmu da za sve korisnike riječkoga travnjaka ne vrijede ista pravila kad je u pitanju travnjak podno kantridskih stijena.
– Travnjak su više uništili atletičari koji su ga raskopavali bacajući koplja i kladiva, nadam se da će to netko primijetiti i da neće uvijek za sve biti krivi nogometaši – poručio je Vulić i još jednom produbio vječni problem riječkoga nogometnoga prvoligaša, koji će se možda riješiti ako u skoroj budućnosti saživi ideja o igradnji trening centra u Matuljima, koja počiva na realnim osnovama. Tako barem tvrdi župan Zlatko Komadina.
– Razgovarao sam s predsjednikom HNK »Rijeke« na temu potrebe trening-centra i to prije svega s aspekta omladinskoga pogona – kaže Komadina. – Međutim, budući da se nama to i inače uklapa u koncepciju razvoja sportskih objekata i infrastrukture, odnosno poticanja bavljenja sportom mladih, škola sportova i omladinskih pogona, mi smo itekako zainteresirani pružiti logističku podršku svakoj općini, pa tako i Općini Matulji u okviru razvoja sportske zone koja je po njezinom prostornom planu predviđena na tom lokalitetu. Naravno, pritom možemo govoriti o relacijama od dvije ili tri godine, nije to ništa odmah za sutra. E sad, je li taj lokalitet dostupan i primjeren u smislu blizine Rijeke kao najvećeg centra, to neka ocjene ljudi iz sporta. Međutim, pomoći ćemo po tom pitanju Općini Matulji i u materijalnom i u prostorno-planskom smislu. Nema razloga ne pomagati omladinske pogone, uostalom na temelju toga i zastupamo tezu o reamaterizaciji našega sporta, stvaranju baze domaćih igrača, odnosno piramide iz koje će izlaziti kvaliteta za profesionalne pogone.
Budući da se Grad Rijeka već dugi niz godina susreće s problemom vlasničkih odnosa na Rujevici, koja izvjesno vrijeme slovi kao idealna riječka lokacija za trening centar, izgleda da će se »Rijekanelom« u prvom redu baviti Županija.
– Matulji barem imaju livada, oni su jedna od naših najvećih općina, samo treba dobro promotriti gdje je to vlasnički najjednostavnije rješavati. Primjerice, trebalo bi biti jednostavnije tamo gdje je vlasništvo državno, iako je dosadašnja praksa pokazala da je sve to sporo i nikakvo. Međutim, ajmo reći da je jednostavnije kad je u pitanju jedan vlasnik – zaključuje Komadina, koji smatra da bi se izgradnja trening-centra u Matuljima trebala financirati po modelu javnog partnerstva.
– Mi smo u 30 ili 40-postotnom financijskom udjelu pratili izgradnju svakog sportskog objekta do sada koji je građen izvan Rijeke, u manjim općinama, i na taj način stvorili uvjete za izvlačenje sredstava iz ministarstava koja su nas pratila trećinom sredstava. Zapravo smo napravili model javnog partnerstva po sljedećem principu financiranja: trećina općina ili grad, trećina županija i trećina država. Tako će biti i u ovom slučaju. Naravno, to mora biti ozbiljan program o kojemu će se razmatrati na Skupštini Županije i tek ga onda planirati u proračunima. Bit će jako optimistično ako izgradnja trening centra uđe u planove za 2010. godinu. Moguće jest, ali to prije svega ovisi o Općini Matulji. Naravno, treba voditi računa o gospodarskim i proračunskim okolnostima koje su vrlo složene, pogotovo u idućoj godini. Županija će u svakom slučaju stati iza tog projekta jer se to potpuno uklapa u naše smjernice poticanja bavljenja mladih sportom i stvaranja uvjeta infrastrukture za bavljenje sportom. Ujedno, na takav ćemo način pomoći sportskim kolektivima da šire svoju igračku bazu.

Čulina potpisao četverogodišnji ugovor

Nadareni sedamnaestogodišnji prvotimac riječkoga prvoligaša Antonini Čulina potpisao je s »bijelima« četverogodišnji ugovor točno četiri dana nakon što je postigao prvijenac u seniorskoj momčadi. U Čulininom primjeru čelnici prvoligaša s Kantride očito su shvatili da je njegov svaki dan bez ugovora opasnost da ga »otme« netko drugi.
– Drago nam je da smo potpisali ugovor s Čulinom, to samo dokazuje našu orijentaciju prema domaćim igračima. »Rijeka« je, uostalom, jedan od rijetkih klubova u Hrvatskoj koja se u ovom trenutku može podičiti s tako širokom lepezom kvalitetnih mladih igrača. Imamo bazu za budućnost – poručio je direktor riječkoga prvoligaša Mario Rubeša.

Ma. C.

Matku i Pamiću novčane kazne

Matija Matko i Alen Pamić će po svemu sudeći na svojoj koži prvi osjetiti sankcije što određuju stroga pravila ponašanja koja je svojim dolaskom nametnuo novi trener Zoran Vulić. Splitski stručnjak odlučio je financijski sankcionirati svaki žuti karton zarađen zbog prigovora sucima. Matko će dobiti »po džepu« zbog javne opomene tijekom utakmice s »Osijekom«, a Pamić zbog nesportskoga ponašanja u dvoboju sa sesvetskom »Croatijom«.

Ma. C.

Marko CVIJANOVIĆ, Novi List

ivan_ri

October 24th, 2009, 02:22 AM

Napredak radova na gradnji Atletske dvorane Kantrida

http://www.imagesforme.com/upload/9d5bfa2d.jpg

Na gradilištu Atletske dvorane Kantrida radovi napreduju očekivanom dinamikom – već se vide obrisi nove riječke sportske dvorane, objekt Atletskog kluba građevinski je u potpunosti izveden, a trenutno se gradi most koji će spajati dvoranu i klub. Most je položen iznad javnog stubišta, čiji su zidovi gotovo u cjelosti betonirani.

Na objektu Atletske dvorane završeni su pripremni radovi, zemljani radovi i betonske podloge, a djelomično su izvedeni hidroizolaterski radovi. Armiranobetonski radovi su u završnoj fazi, u potpunosti su izvedeni temelji, zidovi južnog segmenta dvorane suterena, sjeverni segment u visini partera sa završnom pločom galerije, zapadni zid do betoniranja nadvoja otvora i vijenaca te dio zidova istočnog segmenta aneksa.

Izvedena je i podna ploča u razini partera dvorane, zidovi u okolišu južnog dijela, kao i pristupno stubište od Ulice Portić do dvorane te dio pristupnog stubišta dvorani na sjevernoj strani. Završeni su radovi na elektroinstalacijama, hidroinstalacijama i strojarskim instalacijama I. faze, a izvode se gipskartonski radovi.

U potpunosti je zaštićen pokos Istarske ulice u dužini sjeverno od Atletske dvorane, a semafor na stadionu Kantrida je premješten na novu poziciju. Postavljena je i montažna kućica za prodaju karata sa svim potrebnim priključcima.

Objekt Atletskog kluba je građevinski izveden, osim spojnog mosta čija izvedba je u tijeku. Izvode se i prateći instalaterski radovi I. faze (hidroinstalacije, elektroinstalacije i strojarske instalacije) te gipskartonski radovi.

Izvedeni su pripremni i zemljani radovi na prelaganju javnog stubišta, a gotovo je u cijelosti izvedeno betoniranje zidova stubišta. Izvedeni su i prateći elektroinstalaterski i hidroinstalaterski radovi I. faze.
(Objavljeno: 20. listopada 2009.)

Više o izgradnji: Atletske dvorane Kantrida (http://www.rijekasport.hr/lgs.axd?t=24&id=64)

http://www.imagesforme.com/upload/a2260d8b.jpg

http://www.rijekasport.hr/Default.aspx?art=208&sec=17

acy

October 24th, 2009, 10:47 AM

Bas ce lipo izgledat ta dvoranica:cheers: Pogled sa stadiona Kantride na nju je fenomenalan.Puno bolje ce izgledat ovako uzivo ,ukopana u stijenu i na kosini nego na onim prije postavljenim slikama(tamo ispada koda je na ravnom terenu)

Brko

October 25th, 2009, 11:31 PM

http://puo.mzopu.hr/default.aspx?id=4021

ivan_ri

October 25th, 2009, 11:39 PM

jos jedna je*ena koksara... :nuts::nuts:

*****

October 26th, 2009, 12:09 AM

Ako je ovo nova koksara treba dignuti ljude na prosvjede.

gorgoroth

October 26th, 2009, 10:42 AM

Rijeka nepravomoćno izgubila sudski spor

Grad odgovoran za »neboder smrti« u Čandekovoj

http://img188.imageshack.us/img188/4179/f512ba31eb484b84b60a504.jpg (http://img188.imageshack.us/i/f512ba31eb484b84b60a504.jpg/)

RIJEKA – Suvlasnici Čandekove 8, stambenog objekta koji je u Rijeci poznat kao neboder smrti, dobili su prvostupanjsku presudu protiv Grada Rijeke nakon dugogodišnjeg spora koji se vodio za naknadu štete zbog neodržavanja. Općinski sud u Rijeci tako je presudio u lipnju 2009. godine, a ta bi presuda, ako postane pravomoćna, mogla biti početak ispravljanja nepravde koja je prouzročena svim stanarima u zadnjih 20-ak godina.

Suvlasnici su u tužbenom zahtjevu naveli da potražuju šest milijuna kuna, ali Općinski sud u Rijeci odlučio je da će do pravomoćnosti međupresude zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva.

U obrazloženju presude navodi se da je građevinska dozvola za Čandekovu 8 izdana 1974. godine, a investitor građenja je bilo Stambeno poduzeće Rijeka. Izvođač radova bila je zagrebačka Industrogradnja. U neboderu su izgrađena 144 stana, a useljeni su 1976. godine. Stanari su stanarinu plaćali tadašnjem SIZ-u stambeno komunalne djelatnosti do 1990. godine, a od 1991. godine Fondu u stambenom i komunalnom gospodarstvu do kraja 1997. godine koji su bili gradske institucije.

Građevinska inspekcija još je 20. svibnja 1993. godine naredila Gradu Rijeci otklanjanje nedostataka na stambenoj građevini. Taj posao nikada nije obavljen, a suvlasnici u tužbi navode da je Grad Rijeka prodao stanove, a da ih nije izvijestio o nedostacima, niti im je umanjena cijena.

Naime, stanovi su prodavani kao stanovi prve kategorije pri čemu je kategoriju određivala samo godina izgradnje i lokacija zgrade. Suvlasnici podsjećaju u tužbenom zahtjevu na 28. srpnja 2000. godine kada je cijeli grad ostao zgrožen nakon što su pale monijerke s 23. i 24. kata, a samo zahvaljujući sreći nije došlo do tragedije. Tada su i u Novom listu izlazile potresne priče stanara čiji su balkoni na 24. katu bili vezani samo sajlom.

– Do oštećenja je došlo zbog nekvalitetne gradnje, upotrebe nekvalitetnih građevinskih materijala, nestručno upotrebljenih građevinskih materijala, odstupanja od projektne dokumentacije, neodržavanja zgrade i zajedničkih dijelova od gradskog SIZ-a i Fonda te zbog nepostupanja po pravomoćnom rješenju građevinske inspekcije iz 1993. godine, naveo je u tužbi suvlasnika Čandekove 8 odvjetnik Milan Samardžić.

Grad Rijeku je zastupao odvjetnik Veljko Knežević koji je osporio u cijelosti tužbu te je naveo da je tužba suvlasnika Čandekove 8 podnesena 5. ožujka 2001. godine i da je nastupila zastara.

– Od strane tadašnjih stanara Čandekove 8 nije dostavljen zahtjev za izvođenjem zahvata investicijskog održavanja zgrade zbog čega se ne radi o krivnji Grada Rijeke, već samih tužitelja koji su bili dužni uputiti zahtjev ako su smatrali potrebnim izvođenje određenih radova, navodi u odgovoru na tužbu odvjetnik Knežević.

Valja podsjetiti da je tada Fond u stambenom i komunalnom gospodarstvu funkcionirao na način da je naplaćivao održavanje zgrade u okviru stanarine, a od prikupljenih sredstava jedan je dio bio namijenjen za tekuće održavanje i time su stanari raspolagali kako su htjeli i za svoje potrebe, drugi je dio odlazio za upravljanje Fondu, dok je treći dio bio namijenjen solidarnom održavanju iz kojeg su se pokrivali troškovi zahvata investicijskog održavanja prema usvojenom planu popravka.

Odvjetnik Knežević navodi da rješenje građevinske inspekcije iz 1993. godine nije trebalo biti adresirano na Grad Rijeku, već na vlasnike stanova, odnosno stanare koji su ih otkupili te godine.

– Ako su tužitelji držali da zgrada ima nedostataka, prilikom kupnje bili su dužni postaviti zahtjev za umanjenje prodajne cijene, navedeno je u odgovoru na tužbu.

Ključni razlog za presudu u korist stanara bio je utvrđivanje je li nastupila zastara. Sud je odredio da treba primijeniti zastarni rok kojim je propisano da potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

– Nepobitno je da je do štete došlo 28. srpnja 2000. godine i rušenjem dviju monijerki na južnom pročelju 23. i 24. kata, a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 5. ožujka 2001. godine, dakle u okviru zastarnog roka. Nadalje, kada bi se i usvojio stav tuženika da su tužitelji najkasnije 31. prosinca 1997. godine, do kada je tuženik bio zadužen za održavanje građevine, saznali za štetu, iz razloga što je tuženik 2002. godine sanirao predmetnu štetu za iznos od 1,5 milijuna kuna, po ocjeni ovoga suda došlo je do prekida zastarijevanja jer je citiranom odredbom propisano da se zastarijevanje prekida kada dužnik prizna dug te da se priznanje duga može učiniti i na posredan način kao što je, primjerice, davanje otplate što je tuženik djelomičnom sanacijom učinio, navedeno je u obrazloženju presude dok se na kraju gađa u samu bit stvari.

»S obzirom da pravni prednici tuženika nisu održavali zgradu, a niti su 1993. godine po nalogu građevinske inspekcije otklonili nedostatke fasadne obloge demit fasade na stambenoj građevini, stav je ovoga Suda da je takvo postupanje prednika tuženika u uzročno-posljedničnoj vezi s predmetnom štetom nastalom 28. srpnja 2000. godine pri čemu neosnovano Grad Rijeka prebacuje odgovornost za neodržavanje zgrade na bivše stanare, odnosno od stupanja na snagu Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo na vlasnike stanova. Stoga je usvojen tužbeni zahtjev, budući da tuženik nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje«.

Obersnel: Žalit ćemo se

Zanimalo nas je kako u Gradu Rijeci komentiraju nepravomoćnu presudu kojom je utvrđena odgovornost za naknadu štete suvlasnicima Čandekove 8. Odgovorio je gradonačelnik Vojko Obersnel. Kazao je da je riječ o nepravomoćnoj presudi koju ne može komentirati, te je najavio da će se Grad Rijeka žaliti. »Mišljenja smo da je takva presuda neodrživa«, izjavio je Obersnel.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/grad-odgovoran-za--BBneboder-smr.aspx

gorgoroth

October 27th, 2009, 03:50 PM

Cesta prema Hostima na Rujevici

http://img24.imageshack.us/img24/8003/dsc008721.jpg (http://img24.imageshack.us/i/dsc008721.jpg/)

http://img101.imageshack.us/img101/3040/dsc008731.jpg (http://img101.imageshack.us/i/dsc008731.jpg/)

ivan_ri

October 27th, 2009, 03:52 PM

sve stalo :ohno:

gorgoroth

October 27th, 2009, 04:00 PM

Ja jedva čekam da dođu do Hosti,život će mi olakšati za pola :lol::lol:
Za tri minute na zaobilaznici :nuts:

ivan_ri

October 27th, 2009, 04:22 PM

i meni isto... cesto sam gore :cheers:

gorgoroth

October 27th, 2009, 04:38 PM

Treba biti optimist i nadati se da će ubrzo početi radovi na nastavku,barem do Hosta,a Ri će raditi do Marinića,dalje i nisam baš neki optimist jer je obaveza Viškova i županije

gorgoroth

October 27th, 2009, 05:04 PM

Uskoro uređenje ceste Krenovac – Grad Grobnik

ČAVLE – Ovih se dana planira krenuti u nastavak lani započetih radova na takozvanom pojačanom održavanju ceste Krenovac – Grad Grobnik. Radovi na ovoj županijskoj cesti izvodit će se slijedom ugovora o sufinanciranju koji je Općina Čavle potpisala sa Županijskom upravom za ceste. Njihova je vrijednost oko milijun kuna, a Općina je na sebe preuzela obavezu financirati 25 posto troškova.
Uz uređivanje same ceste rješavat će se i oborinska odvodnja, što znači da će cesta, ispod koje su već »prošli« i plin i vodovod, biti finalizirana u potpunosti. Radovi se planiraju okončati do kraja godine.

J. A.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F2863285928582863285A2858285828612863287A28712863289A2891289D2893289A2863285C285D285D285E2858286028632863286328592863O

gorgoroth

October 27th, 2009, 05:05 PM

Uređeno nekoliko dječjih igrališta na području Kastva

KASTAV – Grad Kastav financirao je obnovu i uređenje dječjih igrališta u Štivru, Donjim Ćikovićima, Novom naselju Ćikovići, pod Forticom te Školskog igrališta.
Popravljene su sprave za igru, golovi i koševi, a zamijenjene su i uređene zaštitne ograde i mreže. Izvođač radova vrijednih 49.850 kuna bila je tvrtka »Mering« iz Rijeke.

A. P.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F2863285928582863285A2858285828612863287A28712863289A2891289D2893289A2863285C285D285D285D285B285B28632863286328592863J

Kebra

October 28th, 2009, 02:22 AM

Cesta prema Hostima na Rujevici

Može možda još neke info? Konkretno, dužina, oprema i, jasno, cijena.. Još ako označite na karti (dovršen i planiran potez), amerika.. :cheers:

ivan_ri

October 28th, 2009, 02:43 AM

to ti je cesta ž5025

http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=14115

http://www.rijekadanas.com/pocela-izgradnja-prometnice-rujevica-marinici/

prvih 700 metara kosta 10 mil kuna, a cijela dionica do viskova ce kostati preko 200 mil kuna

gorgoroth

October 28th, 2009, 10:39 AM

Najnoviji i najsuvremeniji objekt riječkog zdravstva bit će svečano otvoren 17. studenoga

Nova dijaliza pacijentima poput Houstona

Osim što će se četverosmjenski rad prepoloviti, nova dijaliza će nuditi integriranu skrb svih bolesnika s kroničnom bolešću

http://img142.imageshack.us/img142/983/d5e129201ce6469c8b7680b.jpg (http://img142.imageshack.us/i/d5e129201ce6469c8b7680b.jpg/)

RIJEKA – Ovo je Houston, kratak je komenatar člana Udruge dijaliziranih i transplantiranih Primorsko-goranske županije Huseina Sejkića nakon što je s još nekolicinom članova ove udruge, ujedno i pacijenata Zavoda za nefrologiju i dijalizu Kliničkog bolničkog centra Rijeka, jučer imao priliku među prvima obići prostore nove riječke dijalize. U nesumnjivo najnovijoj zgradi riječkog zdravstva te jednoj od najsuvremenijih dijaliza u široj regiji koja je prije nekoliko mjeseci dobila svoj konačni vanjski izgled, u ovom se trenutku privode kraju završni radovi na unutrašnjem opremanju.

Postavljanje medicinske i nemedicinske opreme na sveukupno četiri etaže zgrade koja raspolaže s impresivnih tri tisuće četvornih metara, a za koje je resorno ministarstvo izdvojilo 60 milijuna kuna, treba biti završeno do 17. studenoga kad će i službeno biti otvoren ovaj prvi objekt nove riječke sveučilišne bolnice.

U jednosatnom obilasku zgrade u kojoj će u vrlo skoroj budućnosti provoditi u prosjeku dva dana u tjednu, dijalizirane pacijente su najviše zanimale sobe za hemodijalizu kojih novi objekt broji šest i u kojima ima mjesta za istovremeni boravak 43 pacijenta. Naime, upravo će broj kreveta i priključaka u novoj zgradi prepoloviti broj smjena, dosadašnje rak-rane riječke dijalize, te će se umjesto u četiri smjene, pacijenti liječiti u dvije smjene, a po potrebi svakom će se od njih individualno moći prilagoditi trajanje dijalize.

Prva će smjena počinjati s radom u osam ujutro i trajat će do 13 sati, dok će druga smjena u pravilu startati u 14 sati, ali će zbog pacijenata koji rade imati fleksibilan početak.

– Novi će prostor nesumnjivo promijeniti naše liječenje u prvom redu zbog toga što dijaliza više neće raditi u četiri, ni u tri smjene, već samo u dvije. Četiri smjene koje su podrazumijevale dolazak na dijalizu usred noći svima su predstavljale veliku poteškoću. Uz ukidanje smjena, u novoj je zgradi sad konačno sve na jednom mjestu te će bez sumnje svaki pacijent u ovom prostorima imati i bolji pristup liječniku, kazao je Sejkić.

Prema očekivanju pročelnika Zavoda za nefrologiju i dijalizu doc. dr. Sanjina Račkog, koji je predstavnike Udruge dijaliziranih i transplantiranih jučer detaljno upoznao s izgledom i budućom organizacijom rada dijalize, pacijenti bi se u novom objektu trebali početi liječiti početkom prosinca. Osim što će se četverosmjenski rad preseljenjem prepoloviti, nova dijaliza ući će u četiri puta veći prostor koji će na jednom mjestu nuditi integriranu skrb svih bolesnika s kroničnom bolešću. To znači da će u novoj zgradi svoje mjesto naći svi pacijenti kojima je potrebno nadomještanje bubrežene funkcije izuzev kirurških pacijenata.

– Razlika u kvaliteti liječenja nema, međutim razlika u prostoru i opremljenosti nove zgrade neusporediva je sa starim prostorima. Mi smo prvi objekt nove sveučilišne bolnice i kao takvi funkcionirat ćemo kroz objedinjenu skrb koja uz liječenje uključuje i edukaciju studenata i bolesnika, objašnjava Rački.

Uz brojne novosti prostor nove dijalize podrazumijeva svojevrsnu klasifikaciju pacijenata s obzirom na težinu dijagnoze. Tako se primjerice peritonejska dijaliza u potpunosti izdvojila iz cijelog pogona i nalazi se na posljednjoj etaži dok su u sobama za hemodijalizu izdvojeni pacijenti s infekcijama koji su smješteni u posebnom dijelu sobe odvojenom staklom koji ujedno ima i zaseban ulaz. Na novoj dijalizi uveden je i novi sustav koji omogućava pripremu čiste vode za dijalizu pri čemu se maksimalno eliminira mogućnost upale u pacijenta. U novim prostorima u povijest će otići tvornički koncentrati za dijalizu koji su se dopremali izvana, budući da će se u novom objektu obavljati i svježa priprema koncentrata s mogućnošću individulanog prilagođavanja svakom pacijentu.

Barbara ČALUŠIĆ

Mjesto za sve nefrološke pacijente

Četiri etaže zgrade raspoređene su na suteren, prizemlje, prvi i drugi kat od čega su pacijentima u prvom redu namijenjeni prizemlje i prvi kat. Uz prostranu čekaonicu i jedinicu za centralno naručivanje, u prizemlju se nalaze dvije sobe za hemodijalizu, dnevni boravak bolesnika na dijalizi koji uključuje kuhinju i restoran, dnevna bolnica i predavaonica za pacijente i studente. Na prvom katu smještene su četiri sobe za hemodijalizu, nefrološka ambulanta, tajništvo i kabineti pročelnika. Na vrhu zgrade, točnije na drugom katu nalazi se ambulanta za peritonejsku dijalizu, dok će u suterenu biti smještena ultrazvučna dijagnostika, ambulanta za transplantaciju bubrega, ambulanta za hipertenziju i KMAT, prostori Udruge dijaliziranih i transplantiranih te garderobe osoblja i pacijenata.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/nova-dijaliza-pacijentima-poput-.aspx

gorgoroth

October 28th, 2009, 10:41 AM

Šćeto-neto: građani Srdoča zahtijevaju konačno riješenje raskrižja na Martinkovcu

Uskoro izgradnja rotora

Idući tjedan bit će raspisan natječaj za izradu projektne dokumentacije za uređenje raskrižja i to po hitnom postupku

http://img688.imageshack.us/img688/6166/1a3914cacd9a4b7e8d02d9a.jpg (http://img688.imageshack.us/i/1a3914cacd9a4b7e8d02d9a.jpg/)

RIJEKA – Brojni građani Srdoča prošlog su tjedna u okviru akcije našeg lista »Šćeto-neto« postavili pitanje kada će konačno biti riješeno neadekvatno uređeno raskrižje Martinkovac te su pritom upozorili i na činjenice koje odgovorni već godinama previđaju, odnosno da na Martinkovcu nema niti jednog jedinog pješačkog prijelaza. Naime, najbliži pješački prijelaz udaljen je oko 2 kilometra istočno od Martinkovca i nalazi se na Diračju, dok je s druge priča ista, na zapadu je pješački smješten tek kod skretanja za Rešetare. Drugim riječima, djeci koja idu u OŠ Srdoči, a i odraslima, na Martinkovcu je onemogućen siguran prelazak preko ceste. No, problem neadekvatno uređenog raskrižja do izražaja dolazi i u jutarnjim satima, kada građani Srdoča odlaze na posao i kada čekajući u koloni da se uključe na glavnu prometnicu provedu dobrih pola sata. U prilog tvrdnji kako je riječ i o iznimno opasnom raskrižju govore i podaci sa stranica crne kronike, odnosno brojne vijesti o prometnim nesrećema upravo na ovoj lokaciji.

S obzirom na to da je riječ o državnoj cesti odgovor na spomenuta pitanja potražili smo u Hrvatskim cestama, odakle konačno dolaze ohrabrujuće vijesti. Naime, kako nam je potvrdio upravitelj riječke ispostave Hrvatskih cesta Matija Glad, idući tjedan bit će raspisan javni natječaj za izradu projektne dokumentacije za uređenje raskrižja na Martinkovcu i to po hitnom postupku.

– Idući tjedan bit će raspisan javni natječaj za izradu projektne dokumentacije za uređenje raskrižja, i nakon toga odmah idemo u ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole. No, proces ishodovanja dozvola bez kojih ne možemo početi graditi nije u našim rukama i tek ćemo vidjeti koliko ćemo vremena morati čekati na ove papire, kazao je Glad. No, potvrdio je i da je pitanje financija zatvoreno i da HC ima osiguran novac za uređenje raskrižja. Što se načina na koji će ovo raskrižje biti riješeno tiče, Glad je napomenuo kako će problem biti riješen izgradnjom rotora.

– Cijeli ovaj problem se otegnuo iz nekoliko razloga. Prvo smo čekali donošenje detaljnog plana, a problema ćemo imati i s imovinsko-pravnim odnosima što ćemo, ako bude potrebno, rješavati i putem izvlaštenja. Inače, upravo zbog spomenutog odbačeno je prvotno rješenje uređenja novog križanja sa semaforom jer nismo uspjeli otkupiti potreban dio zemljišta. Rotor je ipak puno bolje rješenje koje podrazumijeva i bolju protočnost prometa te sigurne pješačke prijelaze, pojasnio je Glad.

Na konkretno pitanje kada bi rotor mogao biti u funkciji, Glad nije želio kalkulirati već je kazao kako će cijeli proces gradnje ovisiti o procesu ishodovanja potrebnih dozvola.

Inače, kada se govori o prometnim problemima, na Srdočima treba naglasiti kako oni nažalost tek počinju jer je riječ o trenutno najvećoj gradskoj zoni za novu stanogradnju gdje je predviđeno mjesto za oko 770 stanova u zgradama i oko 250 stambenih jedinica unutar višeobiteljskih i obiteljskih kuća. S druge pak strane izgradnja prometnica koje bi trebale rasteretiti i ubrzati promet kroz ovo naselje ide jako sporo. Primjerice, cesta 233 čija je osnovna funkcija povezivanje naselja Srdoči i Rešetari s okolicom Rijeke, odnosno povezivanje grada Kastva s mrežom državnih brzih cesta neće biti tako skoro gotova. Točnije, druga faza ove prometnice treba biti dovršena u veljači iduće godine, a treća faza koja će dio ceste koji prolazi kroz Srdoče spojiti s Rijekom još nije ni u povojima.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/uskoro-izgradnja-rotora.aspx

gorgoroth

October 28th, 2009, 10:58 AM

Počelo asfaltiranje mosta Rječina

Foto: Još 8 dana do otvaranja obilaznice

http://img140.imageshack.us/img140/1180/060550ade45548109076a5d.jpg (http://img140.imageshack.us/i/060550ade45548109076a5d.jpg/)

RIJEKA – Obilaznica je gotova, barem negdje do polovine. Već sada se može sasvim ugodno voziti po novom kolniku, pogotovo na potezu od Škurinja do Rastočina, gdje bi se promet komotno mogao već sutra otvoriti.

Čak je i grozna količina zemlje i kamenja očišćena na čvoru Škurinje, zasađena je i trava, a na kolniku su postavljene crte. Jednako je i u tunelu Škurinje 1, kojeg je uspješno izgradila nadaleko čuvena Skladgradnja u vlasništvu Joze i Slavena Žužula, čiji su radnici obavili posao i otišli.

U tunelu nema žive duše, asfalt je tu, crte također, tunel je svježe obojen. Završen je i monumentalni portal na uskom komadiću prostora između tunela Škurinje i vijadukta Mihačeva Draga. Tamo je u visokoj stijeni izbetoniran niz kvadratnih kocki u čijem su podnožju postavljene velike betonske vaze, gdje bi trebalo biti zasađeno cvijeće ili neka druga biljka po mogućnosti otporna na ispušne plinove automobila, što će već idućeg tjedna prolaziti u neposrednoj blizini.

Neobično projektno rješenje nadopunjavaju prozirni bukobrani na visini od desetak metara iznad kolnika iza kojih su vidljive kuće u blizini. Jedna se čak nalazi i ispod vijadukta Mihačeva Draga, koji je također asfaltiran i na njemu gotovo da i nema radnika izuzev nekolicine iz Dalekovoda, koji se bave završnim detaljima opreme, točnije rasvjetom.

Od Mihačeve Drage u smjeru Rastočina u utorak smo se komotno mogli provozati brzinom od stotinjak kilometara na sat, jer je cesta završena i spremna tamo sve do pozicije nadvožnjaka Kozala. Tamo počinju problemi.

Ništa ozbiljno, kaže voditelj gradilišta iz »Autoceste Rijeka-Zagreb« Nikica Knežević, koji pojašnjava da će se na potezu od Kozale, preko tunela Katarina, vijadukta Katarina i mosta Rječina idućih dana intenzivno asfaltirati s ciljem da do vikenda trasa bude pod završnim slojem asfalta.

Subota i nedjelja bi trebala biti određena za iscrtavanje linija na kolniku, postavljanje ograda, testiranje signalizacije i rasvjete, odnosno provjeru svega nužnog za puštanje u promet novog kolnika.

– Prognoza je dobra i mislim da će sve biti spremno za tehnički pregled, u ponedjeljak, 2. studenoga. Ako pregled bude uspješan, realno je očekivati prebacivanje prometa sa starog na novi kolnik negdje sredinom ili u drugoj polovini idućeg tjedna, ističe Knežević, dodajući kako je prošlog tjedna izgubljeno nekoliko dana zbog loših vremenskih prilika.

To potvrđuje i stanje na gradilištu pogotovo na potezu od Katarine do Trsata, gdje je očito da posao nije mogao biti završen 19. listopada, niti 26. listopada kada su bili najavljivani termini tehničkog pregleda. Na mostu Rječina je završeno postavljanje hidroizolacije u utorak oko podneva, pa je nekoliko sati kasnije moglo početi postavljanje prvog od ukupno tri sloja asfalta i to na dijelu koji povezuje tunel Trsat i most Rječina.

Na obližnjem vijaduktu Katarina postavljanje hidroizolacije u utorak je tek počelo, pa će se asfaltirati idućih dana, a to znači i raditi na završnom uređenju gotovo do posljednjeg trenutka.

Unatoč tome obilaznica već danas djeluje pomalo nestvarno. Na mjestima gdje su ljudi desetljećima šetali s kućnim ljubimcima ili džogirali, danas se nalazi svježi kolnik i ograde. Riječani su imali više od 20 godina trasu punog profila koja nije služila ničemu, osim u takve sasvim rekreativne svrhe, dok su svega nekoliko metara dalje prolazile kolone automobila, ljeti u kolonama, s 20-ak kilometara na sat po sistemu kreni-stani.

Kažu, još nekih mjesec i pol dana i toga više neće biti. Valjda će se taj rok obistiniti, pa će Riječani pred Božić dobiti možda i najljepši dar dosad. Taj dar vrijedan je oko milijardu kuna i omogućit će kvalitetniji život u Rijeci. Barem kad je riječ o prometu.

Fešta za obilaznicu prije Božića

Fešte za otvorenje idućeg tjedna neće biti. Novi kolnik će biti dovršen, ali posao svejedno neće biti gotov sve dok se u idućih mjesec i pol na obavi rekonstrukcija starog kolnika. Neće sasvim biti gotovi niti bukobrani, pogotovo ne lažni tunel od bukobrana na lokaciji kod Rastočina, gdje instaliranje panela još nije ni počelo.

Tu će vjerojatno na proljeće biti puštena u pogon solarna elektrana na cesti, a također na proljeće će se obaviti rekonstrukcija starog mosta Rječina s ciljem da sve bude gotovo prije početka iduće turističke sezone. Zbog svega toga pravo svečano otvorenje punog profila riječke obilaznice bit će organizirano prije Božića kada sva četiri traka budu otvorena.

Darko PAJIĆ

Snimio Marko GRACIN

http://img2.imageshack.us/img2/8610/4e968b27a4f14e02a90fcc3.jpg (http://img2.imageshack.us/i/4e968b27a4f14e02a90fcc3.jpg/)

http://img269.imageshack.us/img269/4610/d5708b872e6c42b786dc3ae.jpg (http://img269.imageshack.us/i/d5708b872e6c42b786dc3ae.jpg/)

http://img62.imageshack.us/img62/7800/6d043cc332b04a328353c50.jpg (http://img62.imageshack.us/i/6d043cc332b04a328353c50.jpg/)

http://img682.imageshack.us/img682/7458/9cf3520f5da942c2abfa7f3.jpg (http://img682.imageshack.us/i/9cf3520f5da942c2abfa7f3.jpg/)

http://img2.imageshack.us/img2/9183/818c9d65e0df49789697696.jpg (http://img2.imageshack.us/i/818c9d65e0df49789697696.jpg/)

http://img203.imageshack.us/img203/1282/0b6254e791b24c55a7094d6.jpg (http://img203.imageshack.us/i/0b6254e791b24c55a7094d6.jpg/)

http://img18.imageshack.us/img18/6685/0da1de65ca5a4b688e32824.jpg (http://img18.imageshack.us/i/0da1de65ca5a4b688e32824.jpg/)

http://img194.imageshack.us/img194/5150/75dbd0f96c9a4a96b6bcf7b.jpg (http://img194.imageshack.us/i/75dbd0f96c9a4a96b6bcf7b.jpg/)

http://img17.imageshack.us/img17/5379/94c66f82cfda499da616cd9.jpg (http://img17.imageshack.us/i/94c66f82cfda499da616cd9.jpg/)

http://img229.imageshack.us/img229/3029/d7aeb8ea006745f9ada670e.jpg (http://img229.imageshack.us/i/d7aeb8ea006745f9ada670e.jpg/)

http://img18.imageshack.us/img18/9172/9c6e8cb3b30547bb8cfe08b.jpg (http://img18.imageshack.us/i/9c6e8cb3b30547bb8cfe08b.jpg/)

http://img193.imageshack.us/img193/662/3e76ee35994d417987949c2.jpg (http://img193.imageshack.us/i/3e76ee35994d417987949c2.jpg/)

http://img94.imageshack.us/img94/6444/0b431ab8b2a14684a7d613c.jpg (http://img94.imageshack.us/i/0b431ab8b2a14684a7d613c.jpg/)

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/foto-3A-jos-8-dana-do-otvaranja-.aspx

ivan_ri

October 28th, 2009, 01:24 PM

Šćeto-neto: građani Srdoča zahtijevaju konačno riješenje raskrižja na Martinkovcu

Uskoro izgradnja rotora

tamo definitivno treba rotor :cheers:

gorgoroth

October 28th, 2009, 01:51 PM

Dva nova vrtića i nadgradnja jednog

U prvom kvartalu 2010. godine bit će gotovo proširenje Dječjeg vrtića Drenova, u koji će se moći smjestiti dodatnih 80 djece, a ovih dana kreće natječaj za izbor izvođača za izgradnju vrtića na Srdočima, koji bi trebao biti gotov tijekom iduće godine.

Također, podnesen je i zahtjev za ishodovanje lokacijske dozvole za izgradnju vrtića na Pehlinu.

Tijekom iduće godine trebala bi biti riješena imovinsko-pravna pitanja i ishodovana građevinska dozvola, a gradnja bi trebala započeti krajem 2010. ili početkom 2011. godine.

izvor: rijeka.hr

Avet

October 28th, 2009, 01:53 PM

gorgoroth

October 28th, 2009, 01:54 PM

tamo definitivno treba rotor :cheers:

I na Grbcima,kod baptističke crkve se mora nešto pod hitno staviti,mislim da je bilo govora o semaforima,bolje bi bio rotor

Tamo kada se uključuješ iz smjera Gornjeg Zameta prema Krnjevu moraš kao ld po gasu da se ne bi slučajno tko zabio u tebe,jer je zavoj slaba vidljivost a dojure kao luđaci :nuts::nuts:

Avet

October 28th, 2009, 03:49 PM

nego, samo da se osvrnem na ovo: http://www.facebook.com/ralisha#/group.php?gid=180963471755&ref=mf i sramotno zatiranje svida koje nam slijedi :ohno::ohno:

*****

October 28th, 2009, 03:58 PM

Ma taj rock je precijenjen.Rijeka mora graditi midž na nečem drugom ne na stvarima koje sluša 5 posto ljudi.-
Ono silovanje s palahom ma užas,te buka te ovo te ono.Ako hoće se baviti time neka ima grad renovira mlin Žakalj u kanjonu Riječine i adio.

ivan_ri

October 28th, 2009, 04:02 PM

zvjezdane moram primjetiti da sve sto se tebi ne svidja automatski "ne valja"... :ohno:

*****

October 28th, 2009, 04:14 PM

Na što točno misliš?
Ja rock ne volim, a sudeći poreakcijama na glazbu ne vole ga ni stanari okolnih zgrada.
I onda kada se spomene iseljavanje Palaha iz tog prostora,svi se naoštre.
Ja nemam ništa protiv Palaha ali takvo mjestu nije za centar grada,tj bilo bi da postoje adekvatni uvjeti,nekakva rock dvorana,s poštenom izloacijom td,to u gradu ne postoji a i nema mjesta za tako nešto,pa zašto onda ne dodjeliti klubu na račun toga što je to kultni riječki klub itd?
Ja sam za Žakalj ,stari mlin jer u biti nije potrebna nikakva izolacija jer je dosta udaljen od bilo kakvog naselja,a kako se radi o vrijednom spomeniku to bi bile dvije muhe jednim udarcem,tamo bi mogao nastati neki rock centar,ne znam jer je zgrada velika tako da bi bilo mjesta i za druge aktivnosti osim klubske.Koje bi se naravno tical rocka i sličnoga.

Avet

October 28th, 2009, 04:44 PM

*****

October 28th, 2009, 04:47 PM

kakve sad veze ima palach sa svidom? misle uništiti alternativni, urbani i napraviti još jedno mainstream ćo mona govno kojih već ima sasvim dovoljno na primorskom i rijeci....nemam ja ništa protiv čakavštine, čak dapače, al nemora valjda svagdje drndat grupa kolaž i potresujka :nuts:

i btw, nema svid samo rock nego i razne elektroničke, hip hop, drum'n'bass, metal, indie i kojekakve glazbene emisije ako te već rock toliko smeta, a na svim ostalim lokalnim radijima nema ni jedne i kvarat takve, a radija još 10 :ohno::ohno:

btw2, da nitko ne sluša rock nebi svid imao slušanost od nekih 40000 ljudi ;)

a za palach...ja bi rađe istjerao stanare nego palach...:lol: vrlo vjerojatno je klub tamo duže nego oni, preko 40 godina

Ma dobro,kažem ri rock.svid se percipriao kao kao rockerski rado kao neki promotor rocka,ali ono meni ne smeta a sada idem tancati:nuts:
Dobro grupa Kolaž,ali tu su isto klapa Luka,pa Putokazi koji svoj izričaj dobrim dijelom temelja na čakavskom izričaju pa i Tolji nije stran pa Kedžo...Ima ih.
Mislim da je danas barem momentalno jači taj čakavski izraz i smjer u Rijeci nego rokerski.
Ali možda mi se samo čini.

Kebra

October 28th, 2009, 04:48 PM

a za palach...ja bi rađe istjerao stanare nego palach...:lol: vrlo vjerojatno je klub tamo duže nego oni, preko 40 godina

:lol: :master: :master:

Avet

October 28th, 2009, 04:58 PM

Ma dobro,kažem ri rock.svid se percipriao kao kao rockerski rado kao neki promotor rocka,ali ono meni ne smeta a sada idem tancati:nuts:
Dobro grupa Kolaž,ali tu su isto klapa Luka,pa Putokazi koji svoj izričaj dobrim dijelom temelja na čakavskom izričaju pa i Tolji nije stran pa Kedžo...Ima ih.
Mislim da je danas barem momentalno jači taj čakavski izraz i smjer u Rijeci nego rokerski.
Ali možda mi se samo čini.

čini ti se ;) u gradu sve pršti od klubova koji puštaju domaća kanconete jelda, iz svakog auta čuješ ja sam anton zvonećan, jelda :lol: prije je cajka đir uhvatio korijena :ohno:

*****

October 28th, 2009, 05:04 PM

Hm ne znam,štoviše pojma nemam:banana::banana:
Eto ja neki dan na YT prvo poslušam
ovo
http://www.youtube.com/watch?v=mWvaJ4VoMaE

a onda poslušam ovo
http://www.youtube.com/watch?v=lUXHaN6hR3M
Avet da li mi je dobro:ohno::ohno:

Avet

October 28th, 2009, 05:07 PM

neznam šta je gore :lol:

gorgoroth

October 28th, 2009, 05:12 PM

A šta sad,promjenio vlasnika i gotovo.

Osnujte jedan rokerski radio i gotova stvar :cheers:

Avet

October 28th, 2009, 05:38 PM

ali ovo može u onaj zvjezdanov topic "uništavanje baštine" :lol: :ohno:

gorgoroth

October 28th, 2009, 05:41 PM

Pa i to je baština,barem tako za Rijeku kažu da smo najrokerskiji grad
Možda sada to dođe u pitanje

acy

October 28th, 2009, 06:20 PM

Pa neka se osnuje neki radio ili klub gdje ce se svirat rok na cakavstini:lol::lol:.

Nazalost ta cakavstina koja je temeljni dio izricaja ili jedna od najvaznijih prepoznatljivosti ovog kraja polako postaje potisnuta sa nekim drugim govorima i narjecjima:ohno:

Avet

October 28th, 2009, 06:44 PM

acy

October 28th, 2009, 07:46 PM

Ja bi prije rekao da je uzrok toga forsiranje sluzbenog stokavskog narjecja u skolama(i marginaliziranje ostalih narjecja tj. ruralizacije kako bi ti rekao) .Tako se danas forsira stokavsko narjecje(i prije isto samo je jezik bio tzv. Srpskohrvatski a danas Hrvatski).Samim time vecina onih koji i mogu napisati nesto na cakavscini i koji je dobro poznaju nece to napraviti iz jednog jedinog razloga a to je da trziste i krug onih koji ce to citat moze biti samo lokalni.Za razliku od Zagrepcana I Splicana koji govore po svojem, mi Rijecani(naravno oni kojima je prvo narjecje cakavsko) se uvijek pokusavamo prilagodit i u gotovo svakom slucaju govorit knjizevni.
Mozda je to stvar mentaliteta.....
Ja se uvijek radujem kad mogu s nekim pricat na narjecju koje sam prvo naucio ,a to je cakavstina.:banana:
I kroz muziku i kroz televiziju se treba jos vise promovirat ta cakavstina barem za nas koji je volimo i najvise koristimo.A to se moze samo na lokalnim medijima i zato ja sve sto vodi u tom smjeru iskreno podrzavam.

gorgoroth

October 28th, 2009, 08:00 PM

*****

October 28th, 2009, 08:02 PM

istina, ali to je i zbog ruralizacije čakavštine...nema gotovo nikakvog ozbiljnog stvaralaštva na čakavskome, samo tragikomedija ishlapjelih nonica,batifjake, maškara, gromače i mika..nedostaje ozbiljnost, čakavski krleža, kvalitetna glazba i poezija,drama.. sve se svodi na seljačenje i ćo mona homo si neč popit, a novi vlasnici svida upravo planiraju takvo stanje i nastaviti i propagirati

Ali upravo radi te tragikomedije Gromače,Batifijake itd još imamo glazbe na čakavici ,da nema tih ljudi i čakavskog izričaja bi bilo znatno,.znatno manje.
Meni je Mik solidan daleko od toga da ne može biti bolji ali nipošto nije minoran,barem za ovaj kraj.
A i ne znam zašto ta čakavska glazba ne prolazi kod većg broja ljudi.Ima nekih pjesama koje bi po svemu sudeći mogle dobro kotirati ali ne kotiraju,mislim da niije toliko nerazumljivo.
Recimo ova pjesma Karin Kuljanić mi je solidna i nije jako različita od onog što inače prolazi ali eto ona ne prolazi.

gorgoroth

October 28th, 2009, 08:16 PM

Kriv je dalmatinski lobi :lol::lol:

*****

October 28th, 2009, 08:21 PM

Gm a čuj činjenica je da je Dalmacija dbila monstrumsku kampanju tokom devedesetih a i poslije i to ne samo vani već i doma,i ljudi su prihvatili taj dalmatinski melos,one see razvio,modernizirao i to je to.
Dok je ovaj naš dio bio nekako bačen u zapećak ,te se to tek unazad zadnjih par godina počelo mijenjati ,sjetimo se da je recimo MIK sve donedavno išao na prijenosu na lokalnim televvizijama a kada je prvi prenošen na HTV-u bačen je iza Tomsonovog koncerta.
Ne trebam valjda napominjati da su se dal festivali uredno prenosili i dvedesetih od Splitksog do Dubrovačkih ljetnih igara,iz ovih krajeva prenosila se jedino Dora koaj je skoro prebačena u ZG.
Da ne spominjem ri karneval koji si ni dan danas ne prenosi na HTV-u već gledamo samoborske fašnike itd..

gorgoroth

October 28th, 2009, 08:24 PM

Mogli su recimo ovu reklamu za digitalizaciju televizije smjestiti u unutrašnjost Istre i tamo po ćakavsku napraviti reklamu,ali ne naravno gdje nego u Dalmaciju

gorgoroth

October 28th, 2009, 08:49 PM

Krimeja dobila novu rasvjetu

Radovi na rekonstrukciji rasvjete stadiona započeli su 29. srpnja 2009., a uspješno su privedeni kraju 22. rujna 2009. Nogometni stadion Krimeja tako je rekonstrukcijom rasvjete dobio dvanaest novih reflektora ukupne snage 24 kW, postavljenih na četiri stupa na istočnoj strani, dvanaest novih reflektora ukupne snage 24 kW postavljenih na dva nova stupa na zapadnoj strani te dva nova stupa s dva nova reflektora ukupne snage 2 kW iza južnog gola na pomoćnom igralištu, javljaju iz Rijeka sporta.

http://www.rijekadanas.com/krimeja-dobila-novu-rasvjetu/

*****

October 28th, 2009, 08:52 PM

Da,to je samop jedna od stvari u nizu,mogli su masu drugih stvari,recimo ona reklama od t-mobila za internet,, onaj roko pa likica na kraju kaže,e moj roko ili tako neš.
Ja se ne sjećam kada je tko Rijeku ili recim Opatiju uzeo za reklame a ne fali i ništa ili ne daj Bže uzeo naš izričaju.

acy

October 28th, 2009, 08:58 PM

Ali mislim da većina rijećana govori štokavicom a ne ćakavicom,i to debela.
Nisam protiv ćakavice,naprotiv bih volio da je više ima pogotovo na nacionalnim televizijama a ne da se stalno forsira dalmatinski,meni je puno ljepši naš domaći

Pa to je i problem koji sam pokusavao u prethodnom postu opisati.U skolama se ucilo da je jedino pravo i sluzbeno narjecje stokavski a ovim ostalim narjecima se pokusao adirati prizvuk necega seljackog i neobrazovanog.
Mislim da dosta domacih ljudi, mozda manje iz Ri ali svakako vecina u prigradu govori cakavski.U Rijeku se doselilo mac ljudi iz drugih krajeva pa je samim time i cakavski izgubio znacaj,nazalost to se sada ubrzano dogada i sa prigradom.
A i ispada da je malo ljudi koji govore cakavski jer je stokavski kao sluzbeni jezik pa ga primjenjuje i vecina ljudi koji doma govore cakavski(i ja sam jedan od takvih)
Zato sam i za to da se barem na medijima lokalnog znacaja a to je i S Vid radio(a zbog kojeg je i pocela ova rasprava) upotrebljava cim vise cakavstina.

gorgoroth

October 28th, 2009, 09:04 PM

Rijeka općenito ima sve manje ćakavštine kao i Viškovo koje je 70%naselilo bosanaca(nisam ksenofob ili tako nešto,samo dajem činjenice)
Jedino mi se nekako Grobnik čini da je više domaćih

acy

October 28th, 2009, 09:11 PM

Nazalost tu si potpuno u pravu,i zato treba forsirat cakavstinu. Mozda bi je oni naucili(a ako ne makar druga generacija)a time na neki nacin i primili dio ovog podneblja.
Ispada da nas asimiliraju oni a ne mi njih:lol:.
U svim onim naseljima koja su malo odvojenija i nisu iskusila velika doseljavanja:) se 99 posto govori cakavskim:)

*****

October 28th, 2009, 09:19 PM

Uvijek asimirlira već skupina.Koliko je samo ljudi naseljno iz Bosne poslije na ove prostore samo Bog zna.A tu je ionako bilo malo ljudi jer je drugi sv rat promeo što je mogao.
U Bakru se nije recimo govorilo ča nego ca to se zove bakarska cakavica.
Danas možda deset ljudi u Bkaru govori tim nariječijem (što nije čudno jer se masa ljudi naselila iz Bosne za potrebe koksare)
I sada se još gradi džamija da se to još više potakne.Suludo.

gorgoroth

October 28th, 2009, 09:33 PM

Dosta se ljudi naselilo poslije domovinskog rata,bili su u prognanstvu u Njemačkoj i poslije se vratili i napravili kuće na Viškovu

ivan_ri

October 28th, 2009, 09:38 PM

gorgoroth

October 28th, 2009, 09:41 PM

Zvjezdan je malo pukao čim je spomene đamija :lol::lol:

*****

October 28th, 2009, 09:42 PM

kakve veze imaju ljudi iz bosne s potrebama koksare?? :nuts:

Pa zarn ne znaš da su potrebe koksare doseljavani ljudi sa šar planine i tog kraja?
Moja nona je pričala da su ih gole i bose (tj u opancima) kamionima dovozili u Bakar da bi radili na izgradnji koksare a valjda neki poslije i u njoj i onda su ti ljudi ostali tu oženili se itd.
Zato je moguće da neki Bakrani imaju rodbinske veze s Bosnom:bash:

ivan_ri

October 28th, 2009, 09:43 PM

upravo to...

u rijeku su se doseljavali ljudi iz SVIH djelova jugoslavije jer je to bio veliki i jaki industrijski centar... ali ocito su "ljudi iz bosne" trn u oku

ivan_ri

October 28th, 2009, 09:44 PM

Pa zarn ne znaš da su potrebe koksare doseljavani ljudi sa šar planine i tog kraja?
Moja nona je pričala da su ih gole i bose (tj u opancima) kamionima dovozili u Bakar da bi radili na izgradnji koksare a valjda neki poslije i u njoj i onda su ti ljudi ostali tu oženili se itd.
Zato je moguće da neki Bakrani imaju rodbinske veze s Bosnom:bash:

pa?? ja se sjecam kao mulac da su svi govorili o siptarima koji su radili na zaobilaznici... i zato "neki ljudi" imaju veze sa siptarima?? malo glup zakljucak...

acy

October 28th, 2009, 09:47 PM

kakve veze imaju ljudi iz bosne s potrebama koksare?? :nuts:

Ne bi htio ni pomislit na sto me ta zvjezdanova izjava asocira:naughty:

gorgoroth

October 28th, 2009, 09:48 PM

Daj zvjezdane ne trabunjaj,toliku glupost nisam davno čuo,da su ljude bose dovodili u kamionima,pa nije to konc logor

ivan_ri

October 28th, 2009, 09:48 PM

Ne bi htio ni pomislit na sto me ta zvjezdanova izjava asocira:naughty:

:lol::lol:

*****

October 28th, 2009, 10:19 PM

Daj zvjezdane ne trabunjaj,toliku glupost nisam davno čuo,da su ljude bose dovodili u kamionima,pa nije to konc logor

A kako ih drugačije dovesti?ije da busevi vozili do zadnje pripizdine u Bosni:)
I s Bosancima imam problem ali ne ssa svima:cheers:

River051

October 28th, 2009, 11:04 PM

Ne bi htio ni pomislit na sto me ta zvjezdanova izjava asocira:naughty:

Ja sam odmah imao sliku u glavi nekih ljudi u opancima ...mah, bolje da ne kažem :nuts:

deki os

October 29th, 2009, 12:45 AM

zvjezdan je legenda. :lol::cheers:

FredPerry

October 29th, 2009, 01:56 AM

zakon :nuts: :lol:

Nego, ne bih rekao da se u rijeci govori stokavski. Rijeka ima taj neki svoj dijalekt, vidi se da je mutacija cakavskog. OK, umjesto ca se govori sta, ali i u sjevernoj Istri govore kaj umjesto ca pa je svejedno cakavski.
Stokavski govore Slavonci, nema to veze sa rijeckim dijalektom.

dmode_man

October 29th, 2009, 02:13 AM

zvjezdane svoj si,na tome svaka čast,ali bome imaš puno problema sam sa sobom,ne s bosancima,rockom i ostalim....

gorgoroth

October 29th, 2009, 10:45 AM

Propust u izgradnji atletske dvorane na Kantridi

Trkaća staza deset metara prekratka!

Dvorana »s greškom«, vrijedna 31 milijun kuna, može se preinačiti jedino gradnjom »izbočine« kako bi trkaće staze dobile potrebnih 60 metara

http://img251.imageshack.us/img251/7839/b7b7507daed94fa5bb5b598.jpg (http://img251.imageshack.us/i/b7b7507daed94fa5bb5b598.jpg/)

RIJEKA – Atletska dvorana na Kantridi, čija je gradnja upravo u tijeku i čije se dovršenje očekuje početkom iduće godine, biti će za 10 metara prekratka za pojedine atletske discipline, kao što je sprint ili preponske utrke! Naime, projektirani objekt ima trkalište u dužini od samo 50 metara, iako je poznato da se kratke pruge i prepone u dvoranama trče na 60 metara. Tek se naknadno netko ipak sjetio da bi takva greška jednom kad se gradnja dovrši bila kardinalna – jer koji je smisao ulagati preko 31 milijun kuna u objekt koji treba poslužiti budućim pokoljenjima i koji je ipak u glavnini namijenjen atletičarima, a da im se ne osmisle uvjeti za kompletan dvoranski trening? Mudre glave su tako prvo ispitale mogućnost promjene Detaljnog plana uređenja ovog sportskog objekta, kojom bi se građevina produžila za potrebnu duljinu, no to je ispalo suviše komplicirano i dovelo bi do odgode gradnje za najmanje godinu-dvije, jer je procedura donošenja novog plana dugotrajna, a pored toga u međuvremenu su se pojavili i novi zakoni koji svaki građevinski zahvat u neposrednoj blizini morske obale dodatno ograničavaju. Cijela dvorana se stoga neće proširivati, nego se našao način kako da se dobije izbočina samo u dijelu u kojem se nalazi trkalište, bez da se »dira« u urbanistički plan, koji je donesen još 2002. godine. Na osnovu toga nedavno je ishodovana i izmjena lokacijske dozvole za dvoranu, što novi zakonski propisi omogućuju čak i u trenutku kada je gradnja već započeta (a što nekad nije bilo moguće).

– Sa zapadne strane objekta na mjestu gdje završava trkalište napravit će se otvor širok 14 metara koji će se zatvoriti rolo vratima. Zasad će se taj otvor koristiti samo za unošenje opreme i za prilaz invalidnim osobama, no u perspektivi tu bi se moglo izvesti neko manje proširenje objekta, gabarita 18 puta 10 metara, kako bi trkalište dobilo traženo produljenje za tih 10 nedostajućih metara. Naime, kada se cijeli kompleks izgradi može se smatrati da je detaljni plan konzumiran i da se stavlja van snage, pa je tada naknadno moguće zatražiti rekonstrukciju cijelog objekta, primjerice povodom nekog natjecanja ili slično. Kako zakon omogućuje da se u tom slučaju uvjeti za gradnju iščitavaju iz plana višeg reda te da se, pored toga, građevine javne namjene mogu bez posebno zahtjevne papirologije proširivati za maksimalno 15 posto, dodatak će biti moguće izvesti naknadno, pojašnjava projektant Atletske dvorane Vladi Bralić iz Arhitektonsko-građevinskog ateljea.

Nakon ovakvih saznanja prvo i najlogičnije pitanje bilo bi – kako se moglo dogoditi da se dvorana koja će služiti prvenstveno za atletiku uopće projektira na duljinu od 50 metara? Gdje se i zbog čega dogodio takav propust, koji se kasnije »interventnim« mjerama spašavao i koji će rezultirati vjerovatno jedinstvenim arhitektonskim rješenjem jedne sportske građevine, u kojoj se atletičari natječu ili vježbaju sprint duž dvorane i onda istrčavaju u malo izbočenje, verandu, »balkončić« ili što već bude izvedeno na njezinom zapadnom kraju?

– Naravno da smo od početka bili upoznati s činjenicom da se atletsko trkalište treba izvesti u dužini od 60 metara, ali mi smo se morali ravnati prema gabaritima koje je odredio detaljni plan za ovu sportsku zonu, a koji je predvidio objekt sa stazama dugim 50 metara. Mi jesmo u vrijeme donošenja plana na javnoj raspravi iznijeli i prijedlog projekta dvorane, no tada se na njega nitko nije žalio. Plan je tako prošao sve instance i tek se naknadno uprava Atletskog kluba Kvarner Autotrans javila sa zahtjevom da se ipak nekako pokuša osmisliti to produženje trkališta, tumači Vladi Bralić.

On je dodao da je novi otvor na zapadnoj strani donio i izmjene u samom pročelju tog dijela objekta, jer se promjenio i cijeli nosivi sistem, a što je sve uneseno u novu lokacijsku dozvolu. Da je detaljni plan iz 2002. godine tada doista bio prošao bez primjedbi građana i sportaša u vezi s prekratkim trkalištem potvrđuje i pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca, koji je dodao da je sama parcela vrlo skučena i zahtjevna te da mu se planirano proširenje i dogradnja manje izbočine ne čini kao neko dramatično odstupanje od projekta, već smatra da se na vrlo elegentan način uspjelo riješiti problem.

Slična »marketinška« uvjeravanja čuli smo i od nekadašnjeg direktora Atletskog kluba Kvarner Željka Komadine, koji je ravnao klubom u vrijeme kada se donosio detaljni plan i u vrijeme kada su se tražile naknadne izmjene u projektu.

– Znalo za to od početka, ali u to vrijeme mi smo bili sretni da nam se izgradi bilo što. Morate znati da je u riječkoj atletici prije 10 godina bilo nezamislivo da će se graditi ovakav objekt s kojim mislim da možemo biti više nego zadovoljni. Isprva smo tražili šator, pa samo nadstrešnicu pa onda i dvoranu, koja je u prvoj varijanti bila puno jednostavniji objekt od ovog koji se trenutno gradi. Nakon toga su urbanisti tu zacrtali građevinu s takvim gabaritima u kojima se i sada gradi, a mi smo pokušavali utjecati koliko smo mogli, bio je odgovor Komadine na naše pitanje zbog čega Atletski klub još za vrijeme donošenja plana nije naveo da trkalište treba imati 60 metara duljine. Komadina je priznao da bi bila »prava grehota« da se nije pronašao način da se ipak kada se već sve ovo gradi nije pronašao način da se staze ne naprave »kako treba«, kao i da su za naknadne izmjene o produljenju trkališta pritisak napravili veterani Kluba te dio javnosti svojim pismima i kritikama. Ostao je, međutim, nejasan u dijelu zbog čega zapravo Uprava Atletskog kluba nije tražila 60-metarsku duljinu objekta još za vrijeme donošenja detaljnog plana, kada je to na javnoj raspravi komotno mogla, nego tek naknadno kada je već sve bilo gotovo i u izgradnji.

Iva VLAŠIMSKY

Hreljac: Krov nad glavom atletičarima najveći dobitak

Direktor Rijekasporta Zlatan Hreljac tumači kako je već s ovim »skraćenim« trkalištem unutar dvorane postignuta maksimalna izgrađenost parcele te kako se veći objekt praktično ni nije mogao izvesti.

– Ne treba zaboraviti da se ovdje radi ipak više o polivalentnoj sportskoj dvorani, nego atletskoj, jer prava atletska dvorana podrazumijeva trkalište od 200 metara. Osim toga, najveći dobitak u cijeloj priči je ipak taj da će riječki atletičari konačno dobiti krov nad glavom na lokaciji koja im zbog tradicije kluba odgovara, napominje Hreljac.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/trkaca-staza-deset-metara-prekra.aspx

*****

October 29th, 2009, 12:25 PM

zvjezdane svoj si,na tome svaka čast,ali bome imaš puno problema sam sa sobom,ne s bosancima,rockom i ostalim....

Zašto imam problema sam sa sobom?

gorgoroth

October 29th, 2009, 12:38 PM

Jer si možda bosanac :lol::lol:

acy

October 29th, 2009, 03:07 PM

Ma zvjezdan je pravi domaci covik:lol::lol:

ivan_ri

October 29th, 2009, 05:00 PM

Propust u izgradnji atletske dvorane na Kantridi

Trkaća staza deset metara prekratka!

ovo je vec komedija...

bas me zanima da li bi moj projekt prosao, recimo da se prijavim za trening kamp NK rijeke, ali da cu napraviti terene dimenzija 50X25 metara jer jebiga po nekakvim propisima iz 19xx ne smije se nista vece tu graditi

:nuts::nuts::nuts:

gorgoroth

October 29th, 2009, 05:08 PM

ŠIRENJE TRGOVINE

Lidl traži lokacije za nove centre

RIJEKA – Trgovački lanac Lidl ne želi se zadržati na samo jednom prodajnom mjestu u Rijeci. Štoviše, Uprava Lidla razmatra nekoliko lokacija na riječkom području na kojima bi mogla izgraditi ne samo jedan, nego više prodajnih mjesta. No, iz Uprave Lidla nismo uspjeli dobiti nikakve konkretnije informacije koliko još prodajnih mjesta u Rijeci planiraju otvoriti. Jedino su nam potvrdili da se u Rijeci šire i da već imaju potencijalne terene koje trenutačno razmatraju.Također, iz uprave ovog trgovačkog lanca nismo uspjeli dobiti informaciju o eventualnim lokacijama na kojima bi trebali niknuti novi prodajni centri Lidla.
Kako neslužbeno doznajemo, Lidl je nedavno bio »zagrizao« za teren u Srdočima, odmah pored terena gdje je u tijeku izgradnja novog prodajnog centra Plodina, no Plodine su kupile i susjedni teren i »otjerali« Lidl iz svog dvorišta.
Podsjetimo, Lidl je u Hrvatsku došao u studenom 2006. godine, kada je istodobno otvoreno 13 trgovina. Sada broji već 55 prodajnih mjesta diljem Hrvatske i zapošljava oko 1.100 radnika.

B. S.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285E2858285D285B28632863286328592863R

dmode_man

October 29th, 2009, 06:35 PM

"Zašto imam problema sam sa sobom? "
zato jer iz iskustva ljudi koji imaju problema sa nekima iz okoline imaju neraščišćenih problema sami sa sobom

*****

October 29th, 2009, 07:28 PM

"Zašto imam problema sam sa sobom? "
zato jer iz iskustva ljudi koji imaju problema sa nekima iz okoline imaju neraščišćenih problema sami sa sobom

Pa vidš nemam nerašićenuih problema sam sa sobom ,i nemam problema s drugima.
Samo ne volim određenu grupu ljudi.:)
Što isto nije baš poptuno točno, jednostavno gradnju džamije u Hrvatskoj vidim kao guranje nečeg ondje gdje tome nije mjesto.

dmode_man

October 30th, 2009, 02:22 AM

gorgoroth

October 30th, 2009, 10:24 AM

Iduće godine kreće gradnja garaže u kompleksu Benčić

Na prostoru bivše tvornice Rikard Benčić iduće godine kreće gradnja podzemne garaže, koja je ujedno i prva faza realizacije novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, objasnio je gradonačelnik na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Dok se tamo zaista i ne bude novi muzej, prostor će se pokušati oživjeti organizacijom kakvih izložabama, barem u ljetnim mjesecima.

L.Z.

http://www.korzo.net/aktualno-u-rijeci/Iduce-godine-krece-gradnja-garaze-u-kompleksu-Bencic.html

gorgoroth

October 30th, 2009, 10:57 AM

Bakarski vijećnici šokirani informacijom o novoj koksari

Nova koksara na rafineriji Urinj?

BAKAR – Nakon što je nazavisni vijećnik Niko Cvjetković u okviru aktualnog sata postavio pitanje vezano uz formiranje nove koksare u Rafineriji nafte Urinju u Kostreni, bakarski vijećnici ostali su šokirani činjenicom da bi u skoroj budućnost u svom susjedstvu mogli dobiti novu koksaru. Naime, Cvjetković je upozorio kako je Rafinerija ozbiljno prionula projektu koji predviđa novu koksaru i to na samoj granici Općine Kostrena sa Gradom Bakrom. Put kojim bi se koks odvozio iz Rafinerije, kako je kazao Cvjetković, podrazumijeva korištenje Bakarskog zaljeva što drugim riječima Bakaranim ponovno donosi zlo protiv kojeg su se godinama borili.

Cvjetković je kazao i kako se Grad Bakar zajedno sa Općinom Kostrena te Gradom Kraljevicom mora oduprijeti takvim idejama.

Bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić kazao je kako je upoznat s tiom idejom, te kako je u tijeku javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš »delayed cooking« procesa Rafinerije u Urinju, te kako je bitno da građani Bakra izađu na javnu raspravu i daje svoje sugestije o tom procesu.

Klarić je također napomenuo kako će Grad Bakar učiniti sve kako se ideja o novoj koksari ne bi realizirala, te je napomenuo kako projekt podrazumijeva izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka »delayed cooking« tehnologijom, kao i gradnju novog tankerskog privezišta u Bakarskom zaljevu, novih željezničkih kolosijeka, sustava zatvorenog konvejerskog prijenosa te potrebnih prometnih, energetskih i ostalih infrastrukturnih građevina. No, Klarić je napomenuo i kako je spomenuti projekt ne može realizirati bez UPU-a koji Kostrena mora odraditi zajedno sa Bakrom.

U raspravu se uključio i novi bakarski vijećnik Miograd Paulić sa liste SDP-HSS, koji je u Vijeće ušao umjesto vijećnice Antice Polić koja je podnjela ostavku na vijećničku dužnost, a koji je kazao kako je bi nova koksara u Kostreni Bakru donjela velike štete te novo zagađenje okoliša. Upozorio je i na nove količine prašine koje bi pri ukrcaju i prekrcaju na brodove prekrile bakarsko područje, dok ih kostrenski dio ne bi osjetio u tolikoj mjeri.

Inače, na jučeršnjoj sjednici Gradskog vijeća bakarski vijećnici donjeli su i novu odluku o grbu i zastavi Grada Bakra, kao i odluku o imenovanju Komisije za dodjelu stana u najam. Tako je za predsjednicu Komisije imenovana Iva Marohnić, dok su za članove izabrani Silvija Petković, Zvonka Marčelja, dr. Nediljka Vuković, Josip Brusić, Aranka Velkovski i Tanja Bruketa.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/nova-koksara-na-rafineriji-urinj.aspx

*****

October 30th, 2009, 11:38 AM

Zvjezdane,ako je džamiji igdje mjesto u Hrvatskoj onda joj je mjesto u Rijeci,ovaj grad je zaista liberalniji,kozmopolitskiji i otvoreniji novinama nego ijedan Hrvatskoj.Postavi situaciju obrnuto da si ti jedan od njih i da želiš negdje vršiti svoje obrede i tradiciju(da se razumijemo,nisam musliman)da li bi volio da si prihvaćen i prigrljen od većine?Naravno fundamelista i budala ima svugdje ali isto tako ima i ljudi koji poštuju većinski etnos i kulturu u koju su se doselili,odnosno ako imaš negativno iskustvo s jednim ne mora značiti da su svi muslimani nužno takvi i ne moraš zauzimati tako restriktivan stav

Ja mislim da je dovoljna jedna džamija iz više razloga,prvo hr je većinski katolička zemlja,drugo,,džamije su same po sebi kontroverzni projekti upravo zbogf utjecaja na postojeću kulturu (ovdje naglašavam da ja miješnje islama u druge kulture ne smatram dobrim i poželjim jer on degradira kulturu) ,A Zagreb u kojem postoji džamija je udaljen samo sat vožnje štio stvarno nije puno.
Što se tiče mene,i miojeg zahtijevanja nekih mojih prava pa kako gdje.Recimo u Bosni (koji btw smatram okupiranom, zahtijevao bih svoja prava.Dok bi mi u Iranu ili Turskoj bilo dovoljna neka soba,dvorana.

gorgoroth

October 30th, 2009, 11:57 AM

Riječka nadbiskupija i Općina Viškovo potpisali pismo namjere o kupoprodaji zemljišta

U Marčeljima će se graditi nova crkva

RIJEKA – Mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i Goran Petrc, načelnik Općine Viškovo potpisali su u Nadbiskupskom domu u Rijeci, pismo namjere za kupnju građevinskog terena na području Općine Viškovo na kojemu bi Riječka nadbiskupija izgradila crkvu za novu župnu zajednicu koju će osnovati na demografski veoma naraslom i još uvijek rastućem Viškovu.

»Opredijelili smo se za općinsku parcelu na području naselja Marčelji površine veće od 5.000 kvadratnih metara za koju smatramo da bi bila pogodna za izgradnju sakralnog objekta s potrebnim pratećim sadržajima koji bi zadovoljavali ne samo vjerske, nego i druge potrebe mještana«, objasnio je Petrc zajedno s nadbiskupom Devčićem izrazivši zadovoljstvo što je na korist građana Viškova, tamošnjih katoličkih vjernika, ta inicijativa pokrenuta. Već sada na području župe Viškovo, rečeno je, živi oko 12.000 stanovnika, od kojih su velika većina rimokatolici.

Odabrana lokacija blizu je budućeg groblja Viškova, također uz županijsku zaobliaznicu, te Općina Viškovo, najavio je Petrc, na tom području vidi ne samo novu crkvu već i sportske objekte, zelene površine i druge sadržaje. »Potpisivanje pisma namjere ustvari je rezultat razvoja Općine Viškovo tijekom zadnjih petnaestak godina. Taj razvoj je donio i svijest – i kod nas u Viškovu i u Riječkoj nadbiskupiji – o tome da na području Općine postoji potreba za osnivanjem još jedne župe, a to onda znači i izgradnju crkve. Na Općinskom vijeću Općine Viškovo u prvoj polovini ove godine donijeta je odluka o potpisivanju ovog pisma namjere, a poslovi koji nam predstoje bit će stvaranje prostorno-planske dokumentacije za realizaciju ovakvog projekta, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i na kraju rješavanje komunalne infrastrukture«, rekao je Petrc. Upitan o eventualnim rokovima kazao je da se o tome još ne može govoriti.

O razlozima zbog kojih Riječka nadbiskupija želi na Viškovu uz župu Sv. Mateja, odnosno i podjelom te župe osnovati još jednu župnu zajednicu govorio je nadbiskup Devčić. »Potpisujemo pismo namjere radi kupnje terena za potrebe osnivanja nove rimokatoličke župe na području Općine Viškovo. Viškovo ima jednu župu, ima jednu crkvu i ima župni stan, ali sve je to bilo građeno kada je Viškovo imalo puno manji broj stanovnika i vjernika nego danas. Po broju stanovnika, općina Viškovo je sada treće naselje u Primorsko-goranskoj županiji. Poučeni iskustvom koje imamo u gradu Rijeci – a to je problem da ako se pravovremeno ne osiguravaju tereni za gradnju sakralnih objekata da kasnije bude velikih teškoća za pronalaženje odgovarajućeg prostora za gradnju – pokrenuta je ova inicijativa s Općinom Viškovo«, rekao je nadbiskup Devčić podsjetivši da takav problem, ni uz najbolju volju svih, još u cijelosti nije riješen na Gornjoj Vežici, gdje je župa osnovana prije 40 godina te desetljećima postoji potreba za izgradnjom župne crkve.

M. GRCE

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/u-marceljima-ce-se--graditi-nova.aspx

gorgoroth

October 30th, 2009, 05:19 PM

BURNE REAKCIJE NAKON VIJESTI O PREKRATKOJ TRKAĆOJ STAZI BUDUĆEG SPORTSKOG OBJEKTA NA KANTRIDI

Osječko rješenje za treninge sprintera

S produžetkom na zapadnoj strani želimo poboljšati uvjete treniranja atletičara sprintera, kaže gradonačelnik Obersnel

http://img687.imageshack.us/img687/6509/456261.jpg (http://img687.imageshack.us/i/456261.jpg/)

RIJEKA – Informacija o tome da je riječka atletska dvorana u izgradnji za 10 metara prekratka za pojedine atletske discipline, uzbunila je dio javnosti, prouzročila novu seriju međusobno različitih izjava odgovornih ljudi i pomalo razljutila gradonačelnika Vojka Obersnela. On, naime, tvrdi kako je naš napis o duljini trkaćih staza od 50 metara netočan te kako se ne radi o »dvorani s greškom«.
– Staza je već sada, s produžetkom na istočnoj strani, duga 66 metara. Na navedenoj lokaciji nije bilo moguće graditi veću dvoranu i to zbog veličine građevne čestice. S druge strane, logično je bilo dvoranu graditi na toj lokaciji, jer je ona u neposrednoj blizini stadiona na kojem se atletika trenira cijele godine. S produžetkom na zapadnoj strani želimo poboljšati uvjete treniranja atletičara sprintera, a ideju za to dobili smo upravo temeljem sličnog rješenja na sportskoj dvorani u Osijeku. Dakle, netočno je da takvo rješenje ne postoji nigdje. Postoji u Osijeku, kratak je bio Obersnel. Pritom zaboravlja da svi službeni podaci o gabaritima atletske dvorane kao i samoj duljini trkaćih staza, koji su prezentirani na web stranicama Grada Rijeke i Rijeka sporta, govore upravo u duljini od 50 metara, a ne 66 metara, kao i na činjenicu da nam izneseni podatak nije demantirao baš niti jedan sugovornik koji je spomenut u jučerašnjem tekstu – ni direktor Rijekasporta Zlatan Hreljac, ni bivši direktor Atletskog kluba Kvarner Autotrans Željko Komadina, niti projektant Vladi Bralić. Pored toga, bez obzira na korekciju podatka o ukupnoj duljini od 66 metara, ostaje činjenica da će trkalište biti za 10 metara prekratko za sprint i prepone. To, de facto, potvrđuje i Zlatan Hreljac, kojeg smo još jednom decidirano upitali za precizne gabarite dvorane i duljinu trkaćih staza.
– Dvorana jest u jednom dijelu dugačka 65 metara, ali obzirom da u toj dužini nedostaje zaustavni put za trke na 60 metara, trkat će se moći samo na 50 metara. Ono za što se tražila izmjena projekta i lokacijske dozvole, a to je predstavljena mogućnost naknadne dogradnje manjeg dijela u kojem bi se trkalište produljilo za dodatnih desetak metara, služit će upravo za taj zaustavni dio, pojasnio je Hreljac. Naime, kako nam tumače i sami atletičari, sveukupna duljina trkališta na kojem se mogu održavati utrke na 60 metara treba iznositi barem 72 metra, jer osim same staze uključuje i nekih metar i pol duljine prije startne crte te oko 12 metara duljine iza ciljne ravnine. Stoga bi u idealnim uvjetima dužina cijele dvorane trebala biti oko 75 metara, a ne sadašnjih 66 metara. Osim toga, trčanje na 50 metara kao disciplina ne postoji, no s time se očito nitko previše ne zamara.
– Kada sam preuzeo funkciju direktora početkom 2008. godine, odmah smo zatražili duljinu trkališta na ukupno 75 metara, no odgovor investitora je bio da bi zbog toga trebalo mijenjati cijeli detaljni plan, što bi rokove izgradnje produljilo na godinu i pol dana. Pitanje je da li bi tada bilo novaca za ovaj objekt, jer je u međuvremenu došla i recesija, tako da smo prihvatili ono što nam je bilo ponuđeno, kazao je aktualni direktor Atletskog kluba Kvarner Autotrans Azuz Simcich.
No, zbog čega to nije unešeno u same urbanističke uvjete iz plana, pitanje je koje se ponovno nameće? Po svemu sudeći, zbog cijelog niza razloga – od činjenice da se objekt »uguravao« u zaista usku i stješnjenu parcelu pa sve do toga da su urbanisti odredili prilično čvrste granice do kojih se moglo graditi. Zbog prezauzetosti pročelnika za urbanizam Srđana Škunce nismo uspjeli doznati koji su konkretni i stručni razlozi priječili da se građevina napravi u duljini od 75 metara, a kronologiju nastanka projekta nam je ispričao Željko Komadina, jer smo ga ponovno upitali gdje su atletičari bili u vrijeme javne rasprave prijedloga Detaljnog plana ovog objekta. On je naveo kako je prostor, na kojem se sada nalazi gradilište, a na kojem su bile prije betonske tribine, imao gabarite 55 puta 35 metara te kako ga je klub pokušavao natkriti na razne načine još od 1996. godine.
– U procesu donošenja novog DPU-a smo iznijeli našu želju da se napravi neki čvrsti objekt. Odmah smo tražili 60 metara za trkalište plus startni i zaustavni dio, no urbanisti su nam uvjetovali da se postojeći plato dugačak 55 metara ne smije širiti na zapadnu stranu, jer se tamo nalazi zelena površina, nego samo na istok prema nogometnom stadionu i to za 10-ak metara. Time se dobila kompletna dužina za budući objekt od 65 metara i s time smo morali biti zadovoljni, što i jesmo. U protivnom, da smo taj prijedlog odbili, vjerojatno se ne bi gradilo ništa i ne bi dobili baš ništa, napominje Komadina i dodaje kako ga je iznenadio napis o trkalištu na 50 metara, kada se prema njegovim saznanjima govorilo o građevini čija je ukupna duljina najmanje 65 metara.
– Napominjem da nama tih dodatnih 10-ak metara na ovih 65 treba jedino za organizaciju državnih natjecanja, jer u sadašnjem rješenju nedostaje taj zaustavni put. Dodatak koji će se naknadno izgraditi će stoga služiti jedino u funkciji osiguravanja regularnih uvjeta za utrke na 60 metara gdje je prisutan takozvani startni blok sa sistemom elektronskog mjerenja. Za same treninge nam tih dodatnih 10 metara uopće ne igra ulogu, tvrdi Komadina.

Zimske pripreme, a ne natjecanja

Dvorana se nikad nije gradila s ciljem da se osigura prostor za natjecanja, nego isključivo za treninge atletičara u zimskom periodu – glavni je argument svih odgovornih koje smo kontaktirali u vezi s ovim problemom. To je neslužbeno naveo i Obersnel, pa i Komadina te na koncu Zlatan Hreljac. No, ako je tome tako, zašto se onda naknadno uopće išlo na smišljanje načina kako da se trkalište za potrebe natjecanja ipak nekako produlji? Zbog čega gradski oci i urbanisti i tada nisu ponovili svoj stav da je širenje neizvedivo i da se atletičari trebaju zadovoljiti samo dvoranom za treninge, nego se radio cijeli »rašomon« s izmjenama projekta, lokacijske dozvole i otvorom s garažnim vratima gdje će se u prespektivi graditi neka izbočina u koju će utrčavati sprinteri? Hreljac kaže zbog toga što se htjelo »podići kvalitetu objekta«. U ovom trenutku je, međutim, još uvijek neizvjesno kada će se ta »kvaliteta podići«, jer se u prvoj fazi izbočina za zaustavni trak svakako neće graditi

Iva VLAŠIMSKY

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B28582863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285E285A285E285928632863286328592863I

gorgoroth

October 30th, 2009, 05:21 PM

GRAĐANI SRDOČA KAO JEDAN OD NAJVEĆIH PROBLEMA IZDVOJILI NEADEKVATNU VODOOPSKRBU I KANALIZACIJU

Kolektor Jardasi gradi se paralelno s cestom 233

Kolektor Jardasi doticat će rubno naselje Markovići i prolaziti dijelom naselja Tonžino

http://img98.imageshack.us/img98/4166/456302.jpg (http://img98.imageshack.us/i/456302.jpg/)

RIJEKA – Konstantna pucanja vodovodnih cijevi koje prolaze preko tuđih vrtova i ispod prometnica, ili u najgorem slučaju vise u zraku, glavni vodomjeri udaljeni preko 300 metara od stambenih objekata, te nepostojanje kanalizacijskog sustava samo su dio problema na koje su ukazali građani s područja Srdoča tijekom naše akcije »Šćeto-neto«, a na koja smo odgovore potražili u KD Vodovod i kanalizacija. Naime, kako saznajemo u ViK-u rješenja za te probleme postoje i ovo komunalno društvo itekako je spremno učiniti sve kako bi olakšalo život građana Srdoča.
– Koncepcijsko rješenje za izgradnju javne kanalizacijske mreže na području Srdoča, a time i područja Mjesnog odbora Srdoči, izrađeno je 2007. godine. Preduvjet razvoja i širenja kanalizacijske mreže u svim naseljima i ulicama je izgradnja sabirnih kanala i kolektora kojim će se sve otpadne vode odvoditi i zbrinjavati na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Delti. Tek po izgradnji sabirnih kanala i kolektora bit će moguće pristupiti gradnji ogranaka – sekundarne mreže koja će prikupljati otpadne vode naselja, pojasnila je glasnogovornica KD ViK-a Mojca Spinčić, dodavši kako se prema koncepcijskom rješenju na cijelom području Srdoča, koje obuhvaća nekoliko mjesnih odbora, planira izgradnja 11,6 kilometara sustava javne odvodnje.
Trenutno ViK radi na ishodovanju lokacijske dozvole za izgradnju 950 metara kolektora u Ulici Srdoči s pripadajućim ograncima i spojem na postojeći sustav u Ulici Mate Lovraka, dok se u sklopu izgradnje prometnice 233 gradi i kanalizacija sanitarne odvodnje otpadnih voda, točnije kolektor Jardasi. Kolektor se gradi paralelno s prometnicom u fazama, a na području Rijeke njegova dužina iznosi oko 1.320 metara.
– Kolektor Jardasi dirat će rubno naselje Markovići i prolaziti dijelom naselja Tonžino. U pravilu će na ovaj glavni kolektor biti omogućeno spajanje samo onih objekata koji se nalaze u prvom redu do prometnice. Glavni kolektor prije svega će služiti za priključenje sekundarnih kolektora kojima će se prikupljati otpadne vode ogranaka kroz naseljena mjesta. Svim ostalim objektima priključenje na sustav javne odvodnje bit će omogućeno po izgradnji ogranaka i sekundarnih kolektora, naglasila je Spinčić.
Što se tiče javne kanalizacijske mreže, treba naglasiti i kako su u tijeku radovi u naselju Bačići u dužini od 136 metara, dok se istovremeno radi na poboljšanju vodoopskrbe za objekte naselja od kućnog broja 11 do kućnog broja 14 u dužini od 350 metara.
U ViK-u nadalje naglašavaju kako poboljšanje usluge vodoopskrbe na cijelom području Mjesnog odbora Srdoči podrazumijeva radove u ukupnoj dužini od 2,5 kilometara i to na način da se izgrade vodovodni ogranci u dužini od 500 metara u Ulici Tonžino od 7c do 27 b, 300 metara u naselju Bačići do kućnog broja 34, 450 metara u Ulici Vladimira Čerine, dva ogranka ukupne dužine 730 m u Ulici Martinkovac, 160 metara u Ulici Kurirski put kod kućnog broja 18/3, 190 metara u Ulici Dobriše Cesarića te 250 metara Ulici Marije Grbac.
– U tijeku su radni sastanci kako bi se odredili prioriteti i to vodeći računa o mogućnostima zajedničkog izvođenja radova na više vrsta komunalne infrastrukture, koji će potom biti uvršteni u smjernice i planove poslovanja za naredne godine, prvenstveno 2010. godinu. Tek po određivanju prioriteta moći će se dati i konkretnija informacija o daljnjim radovima na području Srdoča čiji će investitor biti ViK, kazala je Spinčić.

KristinaDANILOVIĆ PRIJIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B28582863285928582863285A2858285828612863287A287128632863285C285D285E285B2858285A28632863286328592863Y

gorgoroth

October 30th, 2009, 05:37 PM

Odluka Visokog trgovačkog suda

Grad Rijeka vlasnik bivšeg Titovog broda

http://img255.imageshack.us/img255/4583/93402698a8704ba99838961.jpg (http://img255.imageshack.us/i/93402698a8704ba99838961.jpg/)

RIJEKA – Nakon što je u svibnju iz gradskog proračuna uplaćeno 150 tisuća dolara, Grad Rijeka ovih je dana i formalno postao vlasnik bivšeg Titovog broda »Galeb« koji već gotovo deset godina trune na vezu u remontnom brodogradilištu »Viktor Lenac«. Visoki trgovački sud (VTS), naime, potvrdio je rješenje Trgovačkog suda u Rijeci kojim je »Galeb« na javnoj dražbi dosuđen Gradu Rijeci, koji se ujedno pojavio i kao jedini kupac.

Nakon tog sudske dražbe koja je održana u svibnju ove godine, odvjetnik sada već bivšeg vlasnika, američkog Grka Johna Paula Papanicolaua, uložio je žalbu VTS-u, no ovo drugostupanjsko tijelo u relativno je kratkom roku sada donijelo pravorijek i odbacilo prigovore ex vlasnika »Galeba«. Time su, barem kako su nam objasnili na riječkom Trgovačkom sudu, Papanicolauu i njegovom odvjetničkom timu iscrpljeni svi redovni pravni lijekovi, a zahvaljujući kojima je sudska trakavica oko »Galeba« trajala više godina. Trgovački sud u Rijeci, doznajemo, uskoro će zakazati i ročište za razdiobu 150 tisuća dolara, koliko se dobilo prodajom »Galeba«, odnosno za namirenje potraživanja koje od Papanicolaua već godinama pokušavaju naplatiti riječka agencija »Adriatica«, dvojica mornara, ali i »Lenac« kojemu je bivši vlasnik na račun veza dužan više od milijun dolara. Sve do tog ročišta, kojeg Trgovački sud u Rijeci mora još zakazati, 150 tisuća dolara čuva se na posebnom računu, depozitu Suda.

Gradu Rijeci preostaje upisati se još kao vlasnik u Upisnik brodva, a sam čin formalne primopredaje »Galeba« u posjed i vlasništvo, doznajemo, bit će za desetak dana. Plan je Grada Rijeke urediti »Galeb« u brod-muzej. Bivša Titova jahta, podsjetimo, prije skoro tri godine dobila je status kulturnog dobra RH, a Grad Rijeka proglašen je njegovim privremenim skrbnikom. Zbog izuzetno lošeg stanja u kojem se »Galeb« nalazi, Grad je već uložio 500 tisuća kuna u najnužnije zahvate na sanaciji prodora oborinskih voda u potpalublje broda. Nakon što je sudski spor konačno dobio svoj epilog, a »Galeb« novog vlasnika, bivši Titov brod otići će u dok »Lenca« i tada će se moći utvrditi pravo stanje tog broda i napraviti program sanacije.

O. ANTEŠIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/grad-rijeka--vlasnik-bivseg-tito.aspx