Brod udario u riječki lukobran

Teretni brod Capadocia koji plovi pod zastavom Nizozemskih Antila nasukao se jutros oko 5 sati u riječkoj luci, udarivši u vanjsku stranu riječkog lukobrana, doznaje se od lučkog kapetana Darka Glažara.
Brod je oštećen, ali more nije onečišćeno.

Na brodu je bilo šest članova posade koji su svi ukrajinski državljani i nitko nije ozlijeđen.

Brod Capadocia dugačak je 73 metra i nosivosti 1163 bruto tone, a jutros je bez tereta plovio od Šibenika prema Rijeci.

Po riječima lučkog kapetana Glažara ronioci utvrđuju oštećenja broda, koji je pod nadzorom svih mjerodavnih službi. (Hina)

Riječkim gospodarstvom i dalje dominira uvoz

01 Feb 2008 - Vijesti

Gospodarstvo inače propulzivne županije Primorsko-goranske, prema podatcima HGK Županijske komore Rijeka, u 2007. godini općenito je bilo uspješnije nego godinu prije, ali unatoč generalno prolaznoj ocjeni, nije ostalo u zavjetrini ni državnih ni globalnih efekata recesije. Karakterizira ga izrazita nepokrivenost robnog uvoza robnim izvozom. Procjenjuje se da je izvezeno robe u vrijednosti 628 milijuna dolara a uvezeno je 1,102 milijarde.

Dio gospodarstvenika poslovao je s teškoćama koje ilustrira i rast nepodmirenih naloga započet u kolovozu 2007. Nepodmireno je na razini Hrvatske blizu 30 tisuća zaposlenih, nepodmireni se iznos u zemlji popeo na 12,7 mlrd. kuna, od čega 775 milijuna otpada na Primorsko-goransku županiju. No broj trgovačkih društava u godinu je dana porastao za oko 500 pa ih je tako sada registrirano 7260, dok je broj zaposlenih u gospodarstvu porastao za 4,2 posto u ovoj županiji.Paralelno je evidentiran nešto izraženiji pad nezaposlenih nego u cijeloj zemlji. Koncem prosinca registrirano je 14.205 nezaposlenih što je za 16 posto manje od postotka koncem 2006. Primorsko-goranske tvrtke ostvarile su više prihode za 9 posto, s iznosom od oko 37,9 milijardi kuna. Rashodi se procjenjuju na 35,8 milijardi kuna. Ostvarena je pozitivna bruto razlika u visini oko 2 milijarde kuna, što s procijenjenom obračunanom amortizacijom od oko 1,8 milijardi predstavlja dodatni kvalitetni izvor za nova investicijska ulaganja, ocjenjuje predsjednik HGK Županijske komore Rijeka Vinko Mičetić.Iako se devizni deficit županijskog gospodarstva gotovo u potpunosti pokriva nerobnim izvozom, uslugama u prijevozu te od turizma, značajno je da se tek petina financijske realizacije županijskih tvrtki ostvaruje na inotržištima. Oko 52 posto vrijednosti robnog uvoza realizira se kroz trgovinu, 14 posto kroz brodogradnju, 24 posto kroz prerađivačku industriju. Najjača izvozna grana i dalje je brodogradnja, koja sudjeluje u ukupnom županijskom izvozu sa 36 posto. Slijedi drvna industrija sa 12 posto pa proizvodnja strojeva i uređaja sa 5 posto. Visok izvozni rast ostvarile su u grupi proizvodnih manjih tvrtki Vargon, SKG Končar, Dina Petrokemija i JGL. Što se tiče brodogradnje, procjenjuje se da će se ona i dalje susretati s problemima kod iznalaženja bankarskih izvora za financiranje tekuće proizvodnje i dobivanje državnih jamstava.

Odlična brodogradnja

Istovremeno, mala brodogradnja bilježi odlične poslovne rezultate prije svega jer raste interes na tržištu za malim plovilima. Drvna industrija PGŽ izrazito je izvozno orijentirana; nesklonost monetarne politike prema izvoznicima, navodi Mičetić, nastoji se kompenzirati drugim poticajnim mjerama, posebno preko HBOR-a. Značajno je i da je u nacionalnoj strategiji razvoja ove industrije ugrađena mogućnost bespovratnog subvencioniranja u svrhu povećanja drvne proizvodnje i izvoza finalnog proizvoda. Vrlo atraktivna grana, građevinarstvo, ostvarila je prošle godine prihode u visini oko 2,8 milijardi kuna (8 posto više no lani) pa se u građevinarstvu očekuje dobit od oko 150 milijuna kuna. Zanimljiv je i podatak da je broj izdanih građevinskih dozvola u 11 mjeseci 2007. pao za 5,3 posto, ali je zato za čak 24 posto porasla vrijednost planiranih radova dosegnuvši 28,7 milijardi kuna. U idućem razdoblju u Komori očekuju rast vrijednosti građevinskih radova, ali ipak usporenijeg tempa zbog očekivanog pada potražnje za gradnjom manjih stanova zbog rasta kamata na stambene kredite. U 2007. registrirano je više od 200 novih tvrtki u djelatnosti prometa nekretninama na području PGŽ. U segmentu prometa roba i usluga Luka Rijeka je ostvarila odlične rezultate, promet kontejnera iznosi 145.000 TEU-a i povećan je za nepredvidivih 61 posto pa se očekuje da će se uz ovakav rast - operativa suočiti s realnim izazovima u osiguranju manipulativne protočnosti prijevoza. Što se tiče turizma, petina turističkog prometa u zemlji odvija se u PGŽ gdje je lani zabilježen i petpostotni rast. Hotelijerstvo je suočeno, izuzmemo li uspješno privatiziranu Jadranku Mali Lošinj, s nizom problema oko vlasništva (LRH d.d.), pokrića gubitaka ( Imperijal Rab) i blizinom stečajnog postupka (Jadran, Crikvenica). Zbog senzonalnosti posla trpi nisku profitabilnost, ali je paralelno za ovu godinu planirana milijarda kuna investicija u hotelske ponude. (poslovni.hr)

Finalno ludovanje još samo ovaj vikend i gotovo
Autor: Marko Stanic
Petak, 01 Veljača 2008
Najstarija prateća manifestacija Riječkog karnevala, 19. maškarani maraton Radio Rijeke, ove će godine trajati čak puna tri dana. Počinje večeras u konobi “La grota”, a nastavlja se sutra na Korzu, gdje će se maškarane ekipe iz Rijeke, Viškova, Senja, Lovrana, Krka, Čavli natjecati u kuhanju karnevalske maneštre. Bit će to neposredno nakon što se u velikog padeli na obližnjem trgu skuha maškarana jota.


Danas će se Riječani i njihovi gosti prisjetiti prve karnevalske povorke koja je održana 1982. godine. Korzom će proći Pehinarski feštari, Halubajski zvončari i Karnevalska grupa Lako ćemo. Njihovo će slavlje, obilježavanja 25. godina Riječkog karnevala, završiti u šatoru na obali uz Gustafe i grupu Azur.

Večeri - danas i sutra, rezervirane su za ludovanja, koncerte, ples, balove - od zabavljanja na Korzu, gdje će predstaviti karnevalske grupe iz Italije, Crne Gore, Austrije, Slovenije, a pjevati Elio Pisak i grupa Aurora, do koncerta Gibonija, Carnival partyja, Pidžama partyja i tradicionalnog, svojevrsnog happeniga karnevalskih događanja - diplomatskog bala.

Tema bala ove je godine Srebrni riječki karneval, očekuje se oko 500 uzvanika. Dolazak je potvrdio već zavidan broj veleposlanika, gradonačelnika iz inozemstva, predsjednik FECC-a Henry van Croon, te brojni uzvanici društvenog života Hrvatske i inozemstva. Bal je humanitarni, a nakon prošlogodišnjeg projekta Autizam ne znači biti sam, ove godine se novac prikuplja za Udrugu za sindrom Down Rijeka 21.

S pontonske dizalice “Dobra”, koja će uploviti u port, Šime Strikoman snimit će milenijsku fotografiju - ovjekovječit će sve sudionike koji se odazovu uoči velike nedjeljne povorke i dođu na Adamićev gat. Očekuje se da će na ovoj milenijskoj fotografiji biti najmanje 6000 maškara.

Sve je parićano i za veliko finale, kulminaciju karnevalskih svečanosti, kada će glavnim riječkim ulicama i trgovima prodefilirati najkvalitetnije karnevalske grupe iz cijele Hrvatske i mnogobrojne maskirane grupe iz inozemstva. Najavljeno je oko 8000 sudionika u stotinjak karnevalskih grupa.(vecernji.hr-Autor GORDANA BENASSI)

ima li kakvih pomaka na obilaznici i, ako da, kad cemo vidjeti slike?

ima li kakvih pomaka na obilaznici i, ako da, kad cemo vidjeti slike?
Nema se što za vidjeti,kada su radovi otvoreni ništa se više ne događa:bash::bash::ohno:

Valjda će početi relativno uskoro. :hahano: Nsam bio na obilaznici već tjedan dana pa ne znam kakva je situacija. Radovi će početi od tunela Trsat i Kattarina, barem je tako pisalo.

počelo je... vidio sam u petak da su nešto sredili na orehovici na ulazu u tunel. Dovukli su mašineriju i vidi se da su POLAKO počeli

Odlicno! Hvala na informaciji..

počelo je... vidio sam u petak da su nešto sredili na orehovici na ulazu u tunel. Dovukli su mašineriju i vidi se da su POLAKO počeli

To je prije otvorenja radova počelo i tu je i stalo

googleRIJEČKA NAKLADNIČKA KUĆA U GRAĐEVINSKOM POTHVATU

»Dušević&Kršovnik« prodaje poslovne prostore

http://img165.imageshack.us/img165/2024/322180nr9.jpg

Nekadašnja zgrada tvornice MGK-pack u Baračevoj ulici kompletno je preuređena

RIJEKA – Nakladnička kuća »Dušević&Kršovnik« kompletno je adaptirala dio riječke tvornice MGK-pack (koja je svoja postrojenja preselila u Industrijsku zonu Bakar) i oglasila prodaju 19 poslovnih prostora, veličine od 65 do 315 četvornih metara. Tvrtka »Dušević&Kršovnik« ovu je nekretninu, nešto veću od tri tisuće »kvadrata« kupila 2004. godine, a u adaptaciju je krenula u ožujku prošle godine. No, o »težini« investicije, kao ni o cijeni po kojoj prodaju četvorni metar poslovnih prostora Zdravko Dušević nije želio govoriti.
– Cijena nije tajna, ali jako smo puno novca uložili u uređenje, pa bismo voljeli da potencijalni kupci najprije vide urede, a tek onda ćemo im reći cijenu, jer bi im apriori govoreći mogla izgledati previsoka. Naime, postavili smo aluminijsku stolariju, zasebne sanitarne čvorove, odvojena brojila za vodu, struju i plin, protuprovalni sistem, posebnu, skupu rasvjetu koja ne umara oči, dizalo, etažno plinsko grijanje i mnogo toga što će zadovoljiti najzahtjevnije kupce – kazao nam je Dušević, naglasivši da su rušili i nanovo gradili sve izuzev nosivih stupova. Inače, zgrada ima četiri etaže, a tvrtka »Dušević&Kršovnik« ostavit će 1.000 četvornih metara za svoje potrebe, a tu će smjestiti skladište i, kako je najavio Dušević, predvidjeli su prostor i za tiskaru.

Rusi odustali od najma restorana na Korzu



Za mjesečnu cijenu od oko 8.500 eura iznajmljuje se restoran na sedmom katu poslovnog centra na Korzu. Radi se o ugostiteljskom prostoru objekta napravljenog na temeljima bivše »Mladosti«, čija je ukupna površina 379 četvornih metara, od čega se 242 odnosi na zatvoreni prostor, a 137 na terasu s atraktivnim pogledom. Kako smo saznali u zagrebačkom uredu King Sturgea, tvrtke preko koje se traži najmoprimac, vlasnik restorana Uniqa osiguranje već dulje vrijeme drži cijenu od 8.500 eura mjesečnog najma vjerujući da će pronaći zainteresiranog partnera. Isto tako saznali smo da je u taj roh-bau uređen prostor, koji se iznajmljuje na vremensko razdoblje od oko 20 godina, potrebno uložiti do 150 tisuća eura. Dosad najveći interes za najam restorana pokazali su ruski investitori koji su nedavno u zadnji trenutak iz nepoznatih razloga odustali od najma. Iz King Sturgea kažu kako i dalje postoji zadovoljavajući interes za najam ovog restorana, no kako je riječ o prilično velikom najmu i potrebnom ulaganju logično je da se prostor ne može tek tako iznajmiti.

Podsjetimo da je vlasnik tog prostora, kao i većeg dijela zgrade smještene na atraktivnoj lokaciji samog Korza, Uniqa osiguranje koje je to postalo kupnjom tvrtke EKI Mercatone Invictus u vlasništvu riječkog poduzetnika Zorana Maržića. On je, inače, u cijelu investiciju, koja podrazumijeva 3.200 četvornih metara poslovnih prostora, uložio oko pet milijuna eura. King Sturge, preko kojeg se iznajmljuje restoran na sedmom katu, smatra se jednom od najvećih europskih tvrtki za savjetovanje pri poslovanju s nekretninama, a u Europi, u 51 uredu, ima preko 2000 zaposlenih. (Novi list)

ZASJEDALO VIJEĆE GRADA KASTVA

Za gradnju osigurano 14,2 milijuna kuna

http://img148.imageshack.us/img148/7631/322425ut3.jpg

Šminkanje Kastva će koštati ali će se i isplatiti

KASTAV – Na posljednjoj sjednici Vijeća kastavski su vijećnici usvojili program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Kastva za tekuću godinu težak 14.2 milijuna kuna. Kako je vijećnike izvjestio Ivica Peranić, član Poglavarstva zadužen za resor gospodarstva, uređenja naselja i stanovanja, najveći dio novca, 7,6 milijuna kuna bit će utrošeno u resor nerazvrstanih cesta. Tako je za dovršetak izgradnje dionice ceste 233, Jurčići – Jurjenići, osigurano oko 5,8 milijuna kuna, dok je za otkup zemljišta za dionicu ceste Jurjenići – Belići namijenjeno milijun kuna. Za asfaltiranje makadamskih cesta osigurano je 400 tisuća kuna, a isti iznos osiguran je i za dodatna ulaganja na nerazvrstanim cestama. Za javne površine namijenjeno je oko 2,4 milijuna kuna, od čega je za izgradnju parkirališta kod novog dječjeg vrtića namijenjeno oko 1,3 milijuna kuna. Za pješačke staze, trgove i nogostupe namijenjeno je 100 tisuća kuna, dok je 30 tisuća kuna osigurano za projektnu dokumentaciju pothodnika za sportsku zonu.
U javnu rasvjetu ove će godine biti uloženo 230 tisuća kuna, dok je za nastavak izgradnje gradskog groblja osigurano 1,2 milijuna kuna. Za opskrbu pitkom vodom, odnosno vodovodne ogranke osigurano je 200 tisuća kuna, dok je 150 tisuća kuna namijenjeno za odvodnju otpadnih voda. U planu je tako izrada glavnog i izvedbenog projekta kanalizacije Ćikovića za što je osigurano 50 tisuća kuna, te izrada idejnog projekta kanalizacije Grada Kastva za što je osigurano 100 tisuća kuna.
Premda se odustalo od investicijskog plana razvoja Radne zone Žegoti, za izgradnju te iste zone osigurano je 2,3 milijuna kuna, a sredstva će biti utrošena u rekonstrukciju križanja, odnosno ulaza u radnu zonu.

OPĆINSKO VIJEĆE ČAVLE O TIJEKU IZGRADNJE SPORTSKE DVORANE U MAVRINCIMA

Grobničanima dvorana do kraja 2009. godine

Josip Čargonja, Jasna Cuculić i Dragomir Sudan imenovani za voditelja i članove povjerenstva za praćenje te kapitalne investicije
http://img142.imageshack.us/img142/6840/322784lv9.jpg


S polaganja kamena temeljca dvorane nedaleko igrališta NK »Grobničan« u Mavrincima

ČAVLE – Čavjanski su vijećnici na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća dobili informaciju o tijeku izgradnje sportske dvorane Mavrinci – Čavle, projektu vrijednom 40,2 milijuna kuna s PDV-om, koji je započeo prije dva tjedna polaganjem kamena temeljca nedaleko nogometnog igrališta NK »Grobničan« u Mavrincima.
– Radove izvodi Građevinsko poduzeće Krk d.d. iz Krka, dok usluge stručnog nadzora, vrijedne 338 tisuća kuna s PDV-om, obavlja Rijekaprojekt inženjering d.o.o. iz Kastva. Projektantski nadzor za cijelo vrijeme trajanja izgradnje obavljat će Šport projekt d.o.o. iz Samobora. Također, Općinsko poglavarstvo Čavle imenovalo je i povjerenstvo za praćenje investicije u sastavu Josip Čargonja kao voditelj te članovi Jasna Cuculić i Dragomir Sudan, izvjestio je predsjednik Općinskog vijeća Čavle Josip Čargonja, dodajući kako će vijećnici o daljnjem tijeku izgradnje biti obavještavani svaka tri mjeseca, a ukoliko bude potrebe i češće.
U raspravu po ovoj informaciji uključio se jedino nezavisni vijećnik Marko Sobotinčić, koji je imao prigovor na financijsku vrijednost investicije, koja je, po njemu, prevelika. Također, Sobotinčića je zanimalo zbog čega se ovaj kapitalni projekt Općine Čavle nije mogao realizirati preko Komunalnog društva Čavle.
– Da je ovaj projekt išao preko KD Čavle, imali bismo povrat poreza na dodanu vrijednost od osam milijuna kuna. Vi ste, gospodo poglavari, na ovaj način zakinuli svoje sumještane za osam milijuna kuna. Kada sam članicu Poglavarstva za financije Nadu Luketić upitao za razlog zbog kojega se ovaj projekt ne radi preko KD Čavle, odgovorila mi je da Općina ne želi na taj način oštetiti državu. Znači, jedino je Općina Čavle poštena, a sve druge općine i gradovi, koji su osnovali komunalna društva uglavnom radi ovako velikih projekata i povrata PDV-a, to nisu, kazao je Sobotinčić, a na njegove komentare i stavove nije bilo odgovora od strane Poglavarstva.
Naime, predsjednik Općinskog vijeća Josip Čargonja nije želio da Poglavarstvo ponavlja stvari koje su, kako je kazao, vijećniku Sobotinčiću već rečene na prošloj sjednici Vijeća. Tada mu je, na isto pitanje, gospođa Nada Luketić odgovorila kako je nekoliko razloga odluci da se u ovom velikom projektu zaobiđe KD Čavle, a glavni su, kazala je, veličina investicije i kratak rok njezine realizacije.
– Kako je planirano da dvorana bude izgrađena do kraja sljedeće godine, dakle, to su dvije proračunske godine, jasno je da mi to nećemo moći isfinancirati samo sredstvima proračuna, nego će trebati potražiti i druge načine financiranja koji ne bi bili mogući preko Komunalnog društva, kazala je Luketić.

RESORNO MINISTARSTVO NAMIJENILO ZNAČAJNA SREDSTVA RIJEČKOM KBC-u

Za »krpanje rupa« 19 milijuna kuna

Najviše novca bit će utrošeno za popravak krovišta na četiri objekta te uređenje sušačke i riječke poliklinike

http://img142.imageshack.us/img142/3859/322759ju8.jpg

Uređenje pročelja upravne zgrade riječkog KBC-a u Krešimirovoj već je počelo

RIJEKA – Ministarstvo zdravstva izdvojilo je 19 milijuna kuna za uređenje niza objekata na sva tri lokaliteta Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Radi se o zgradama čije je uređenje u ovom trenutku bilo neophodno, a prema riječima pomoćnika ravnatelja za tehničke poslove Branimira Ćutića, svi radovi trebali bi biti završeni u prvoj polovici ove godine.
– Neka uređenja bila su planirana još u prošloj godini, no s obzirom na promjene u resornom ministarstvu, dio investicija koji je trebao biti izvršen u prošloj godini, prebačen je u ovu, objasnio je Ćutić značajnu količinu sredstava koje je resorno ministarstvo ove godine namijenilo »krpanju rupa« u riječkom KBC-u.
Uređenje pročelja upravne zgrade riječkog KBC-a u Krešimirovoj ulici prvo je u sklopu nužnog renoviranja riječke bolnice. Nova fasada upravne zgrade vrijedna je 1,15 milijuna kuna, a radovi koji su nedavno započeli, trebali bi biti gotovi za dva mjeseca.
Očekivano, najveći dio kolača bit će utrošen na nezaobilazna ulaganja u riječkoj bolnici, neophodna za normalno funkcioniranje pojedinih klinika, zavoda i poliklinika. Riječ je o dotrajalim krovištima Zavoda za onkologiju, Klinike za neurokirurgiju, Klinike za otorinolaringologiju i bivše upravne zgrade na riječkom lokalitetu. U ove je zahvate uvršteno i uređenje poliklinika na sušačkom i riječkom lokalitetu gdje će biti uređeni podovi, zidovi, stropovi i postavljena aluminijska bravarija. Popravak krovišta i uređenje sušačke i riječke poliklinike koštat će šest milijuna kuna, a tome valja pridodati i sanaciju oštećenog krovišta poliklinike dječje bolnice na Kantridi za koju će biti izdvojeno oko pola milijuna kuna.
Uza sredstva što će biti izdvojena za te objekte koji hitno trebaju renoviranje, zahvati koji će jedinim dijelom unaprijediti rad u pojedinim prostorima riječkog KBC-a su uređenje mikrobiološkog laboratorija, operacijska dvorana na Klinici za oftamologiju i prostori za izolaciju na Klinici za infektologiju. Vrijednost ove faze radova iznosi 5,75 milijuna kuna.
Investicija vrijedna 3,6 milijuna kuna je zamjena ventilacije u kuhinji na riječkom lokalitetu, a u ovu investiciju ulazi i konačno rješavanje problema klimatizacije na Klinici za kirurgiju na Sušaku gdje se dosad u ljetnim mjesecima temperatura ponekad dosezala i do 35 stupnjeva Celzija.
Među radovima koji su u planu u skoroj budućnosti je i uređenje prostora za zbrinjavanje otpada te dovoda i odvoda na sušačkom i riječkom lokalitetu, a vrijednost ovih zahvata je oko dva milijuna kuna.

Riječanima u 2007. samo 27 stanova

http://img174.imageshack.us/img174/4586/294961643hg3.jpg

Samo 27 stanova dodijeljeno je Riječanima u 2007. i tom dinamikom neće se daleko doći obzirom da je na listi prioriteta trenutno više od 1.100 osoba, rečeno je na sjednici gradskog Poglavarstva na kojem je izrečena i potreba da se svakako pokuša iznači način na koji bi se brže moglo doći do stana.

- Jedino riješenje je intenziviranje stanogradnje što, naravno, ima i svoju cijenu, rekao je na sjednici Gradskog poglavarstva gradonačelnik Vojko Obersnel dodajući kako se nada da će i kroz rad agencije za stanogradnju Grada Rijeke, kao i rad svih Gradskih odjela, ubrzati taj proces.

U lipnju će biti gotova 124 stana koja će se dodjeljivati po listi prioiteta. Čekaju se stanovi na Drenovi, Rujevici, kao i na lokaciji Škurinjsko Plase. No sve to nije dovoljno, naglasio je Obersnel pa se razmatraju i neki novi modeli u koje bi bili uključeni Grad, banke - koje bi pratile gradnju kao i potencijalne građevinske tvrtke.

Radovi na izgradnji nove kanalizacijske mreže u ulici Franje Račkoga prema planu


Na konferenciji za novinare sazvanoj s ciljem informiranja javnosti o tijeku radova na izgradnji novog kolektora u ulici Franje Račkoga izrečeno je zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova. Gradonačelnik Obersnel zahvalio je još jednom građanima na razumijevanju i strpljenju, budući da se zbog izvođenja radova ne mogu koristiti ovom važnom prometnicom, koja predstavlja najbrži ulaz u grad.

Zbog činjenice da je zbog izvođenja radova na šest mjeseci morala biti zatvorena ova izuzetno važna prometnica, KD VIK će javnost redovito izvještavati svaki mjesec o tijeku i napretku radova. Od početka građevinskih i monterskih radova na izgradnji oko 2,4 kilometra dugog spojnog kanalizacijskog kolektora u ulici Franje Račkoga, u nešto manje od mjesec dana, iskopano je ukupno oko 600 metara rova te položeno i montirano oko 300 metara sanitarno – fekalnog kolektora te 14 od ukupno 75 gotovih poliesterskih revizijskih okana. Prema izvješću nadzornog inženjera Zvonimira Zubovića o stanju radova na izgradnji spojnog kolektora Orehovica – Rijeka, koji ide ulicom Franje Račkoga na Titov trg), u 29 radna dana izvedeno je oko 80% pripremnih radova i oko 15% zemljanih i monterskih radova. Svi radovi izvede se kvalitetno i u planiranim rokovima.

Direktor Željko Mažar se osvrnuo i na pitanje koje iznova postavljaju brojni dušobrižnici - zašto se gradi novi kolektor u ulici Rački kad je pred 20 godina već izgrađen kolektor. Mažar je ponovio već izrečeno na prvoj konferenciji za novinare održanoj prije mjesec dana, da je postojeći kolektor izgrađen prije dvadesetak godina u ulici Rački kolektor mješovite odvodnje, uostalom kao i najveći dio postojeće kanalizacijske mreže u Gradu. Društvo zadnjih 10-ak godina uporno i sustavno gradi razdjelni sustav odvodnje imajući na umu činjenicu da će pristupanjem EU Rijeka i drugi obalni gradovi morati, možda već do 2020. godine sagraditi ili dograditi mehaničke uređaje za pročišćavanje u uređaje višeg, II stupnja pročišćavanja. Ta tehnologija, u najvećoj mogućoj mjeri, zahtjeva razdjelni sustav kanalizacije, koji odvaja oborinsku od fekalnih voda. Osim toga, postojeći je kolektor rađen sukladno prevladanoj koncepciji da ce se na Grobniku izgraditi još jedan uređaj za pročišćavanje čija izgradnja, sukladno naknadnim geološkim nalazima i uvjetima ispuštanja u podzemlje, naprosto nije moguća. Novi kolektor preuzet će sve fekalne vode s područja Čavla i Jelenja i voditi ih na uređaj za pročišćavanje na Delti. Izgradnjom novog spojnog kanalizacijskog kolektora u ulici Rački, postojeći ce kolektor u ulici Rački postati kolektor oborinske odvodnje koji ce izgradnjom II trake zaobilaznice biti itekako opterećen.

Radovi u ulici Franje Račkoga izvode se trenutno na pet dionica na razmaku od 400 do 500 metara. Najteži dio radova izvodi se u naseljenom dijelu ulice Franje Račkoga, zbog postojeće infrastrukture u trupu prometnice i pločnika te definiranja načina prespajanja 45 kućna kanalizacijska priključka s mješovitog na budući razdjelni kanalizacijski sustav. Na ovom dijelu će se izvoditi i preslaganje hidrantskih vodova zbog čega će povremeno u kratkim vremenskim razdobljima potrošači u ulici Franje Račkoga ostajati bez vode. Na 800 metara dugoj trasi Banska vrata – Titov trg odnosno u naseljenom dijelu ulice Franje Račkoga, do danas je ukupno iskopano oko 250 metara rova te položeno i montirano oko 160 metara kanalizacijskog kolektora s pripadajućim montažnim poliesterskim revizijskim oknima. Radovi na 1.600 metara dugoj trasi Orehovica – Banska vrata odnosno u nenaseljenom dijelu izvode se nešto bržom dinamikom.

Na Martinkovcu za poslovne djelatnosti 40.300 kvadrata


Na zapadu Rijeke planira se i gradnja zgrada sa 230 do 250 stanova i 490 parkirnih mjesta

Riječko Poglavarstvo usvojilo je prijedlog DUP-a Martinkovca, dokumenta koji će omogućiti gradnju hipermarketa Plodina u široj zoni Srdoča, gradnju stambenih zgrada na području Martinkovca, mreže prometnica te još niza poslovnih zgrada primarno trgovačke namjene. Prijedlog odluke upućuje se u javnu raspravu. Riječ je o planu uređenja čija se izrada temelji na potrebama vlasnika zemljišta, i to pet tvrtki koje su i naručitelji plana - Elektromaterijal d.d., Vargon d.o.o., Carnia d.o.o., Rijekatank d.o.o. i Concord d.o.o. U stambenom dijelu će biti moguća izgradnja sedam stambenih zgrada sa ukupno 230 do 250 stanova. Ukupno je planirano 490 parkirnih mjesta, većim dijelom u garažama a manjim na otvorenim parkiralištima. Visina stambenih zgrada ne smije premašiti 16 metara pa su za izgradnju na Martinkovcu predviđene petorokatnice. Planirane su tri cjeline. U prvoj se predviđa da Elektromaterijal ukloni halu, urede i skladišta te krene u gradnju poslovnotrgovačkih građevina. Na bivšem području Vargona uklanja se stara hala i Plodine grade hipermarket na 3500 metara četvornih bruto površine. U poslovnoj cjelini Rijekatanka, Concordie i Carnie ostaju dvije nove zgrade i benzinska crpka, a montažne građevine se uklanjaju i grade tri zgrade na bruto površini 9500 četvorna metra. Ukupno je za poslovno-trgovačke djelatnosti namijenjena 40.300, a za stambenu izgradnju 21.100 četvornih metara.

Iskopi za dvoranu na Zametu


http://img441.imageshack.us/img441/863/dsc094661mc4.jpg


http://img441.imageshack.us/img441/7294/dsc094671ey2.jpg

Iskopanim materijalom nasipavaju Brajdicu:banana::banana:

^^baš me zanima koliko će im to pomoći u nasipavanju.

^^baš me zanima koliko će im to pomoći u nasipavanju.
Malo po palo ^^:)

istina... malo po malo... bolje da tako iskoristava materijal nego bilo kako drugacije...

Skele


http://img168.imageshack.us/img168/9720/dsc094961om3.jpg


http://img526.imageshack.us/img526/7146/dsc094971ol5.jpg

Muzej hrvatskog vatrogastva u Rijeci



Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, najstarija vatrogasna postrojba u Hrvatskoj, 26. siječnja obilježila je 145. godišnjicu osnivanja. Naime, 1863. godine osnovan je gradski Vatrogasni zbor u Rijeci, što je u to doba bila prva profesionalna vatrogasna postrojba za područje čitave Hrvatske. Visoka obljetnica riječkog vatrogastva jedan je od povoda za razmišljanje o osnivanju muzeja koji bi upravo u Rijeci objedinio vrijednu građu vezanu uz povijest ne samo riječkog, nego i hrvatskog vatrogastva.

S ovom inicijativom upoznao nas je Slavko Suzić, zapovjednik smjene Javne vatrogasne postaje Grada Rijeke i član komisije za očuvanje baštine, koji ukazuje da vatrogasna oprema počinje imati sve veću vrijednost među kolekcionarima.

Vatrogastvo i industrija

– Suočeni s činjenicom da se predmeti vezani uz vatrogastvo sve više otuđuju i dolaze u privatne ruke, došli smo na ideju da bi bilo dobro osnovati muzej u kojemu bi se vatrogasna baština čuvala na primjeren način. Nedavno smo posjetili muzej u Mantovi u kojemu je izložena oprema vatrogasaca i mogu vam reći da je to jedan od najposjećenijih muzeja u Italiji. Siguran sam da bi i riječki muzej posvećen vatrogastvu bio privlačan posjetiteljima, između ostalog i Talijanima jer je tradicija riječkog vatrogastva vezana uz talijansku.

Naglasio bih i da je na ovom području vatrogastvo pratilo razvoj industrije, pa sukladno tome i ono pripada industrijskoj baštini. Tvornica papira, recimo, imala je svoje vatrogasce, no danas ne znamo što se dogodilo s tom opremom i namjera nam je prikupiti arhivsku građu Tvornice papira koja se odnosi na vatrogastvo. U tome, kao i u izradi elaborata i koncepta muzeja o kojemu razmišljamo, pomaže nam viša kustosica Muzeja grada Rijeke Nada Sabljić-Butorac, a sa svojom nakanom želimo upoznati i Odjel za kulturu Grada Rijeke.
Mislimo da bi bilo dobro da se uključi i Turistička zajednica, jer doista imamo što pokazati i smatramo da bi se Rijeci isplatilo imati jedan takav muzej – ističe Suzić.

Voditelj smjene riječkog JVP-a Sanjin Blažević, ujedno i zapovjednik DVD-a Halubjan u Viškovu, podsjeća da je u Varaždinu 1994. godine otvoren Muzej hrvatskog vatrogastva, koji se ipak uglavnom temelji na lokalnoj varaždinskoj zbirci. U Tehničkom muzeju u Zagrebu također postoji dio namijenjen vatrogastvu, a razni predmeti razbacani su i po etnografskim zbirkama, od kojih su neke pri osnovnim školama i bez sustavne registracije. Zbog takve situacije mnogi predmeti završili su u privatnim kolekcijama, ili su bačeni ili čekaju na prašnjavim tavanima da ih netko pronađe.

Privatnu zbirku vatrogasne opreme posjeduje i Sanjin Blažević, a predmeti koje je sakupio jednom bi trebali biti izloženi u riječkom muzeju. Vrijedne vatrogasne kacige, sablje, sjekire, vozila i pumpe, ali i zastave, medalje, ordeni i slično, samo su dio bogate zbirke budućeg muzejskog postava. U dvorištu riječkog JVP-a čuva se, na primjer, atraktivna vatrogasna kočija iz 1887. godine, a u svojim prostorijama vatrogasci su nam s ponosom pokazali lijepo uvezenu knjigu s kraja 19. stoljeća u koju su krasopisom upisani podvizi vatrogasaca, dok zid jedne sobe krasi restaurirana slika s motivom svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca.

Virtualni prije stvarnog muzeja

Dugu tradiciju vatrogastva ima i Opatija, čije je Dobrovoljno vatrogasno društvo sačuvalo dio vatrogasne prošlosti, između ostalog dvije vatrogasne kočije s kraja 19. stoljeća. Zapovjednik JVP-a Opatija Mladen Šćulac osvrnuo se na povijest opatijskog vatrogastva koje bi također našlo svoje mjesto u nacionalnom muzeju vatrogastva. U kratkim crtama povijest hrvatskog vatrogastva iznio je Hinko Mance, zamjenik zapovjednika JVP-a Rijeke, koji je podsjetio da DVD Sušak djeluje od 1899. godine, a još starija društva imaju recimo Delnice i Fužine.

Zbog povijesnih razloga i čestih smjena vlasti na ovim prostorima, mnogo je vrijednih predmeta zauvijek izgubljeno. Svaki novi osvajač uništavao je arhive, no poneki primjerak vatrogasne opreme iz austro-ugarskih vremena i razdoblja kad je Rijeka bila pod Italijom ipak su sačuvani.
Kad je riječ o mogućem prostoru budućeg muzeja vatrogastva u Rijeci, naši sugovornici smatraju da bi kotlovnica bivšeg tvorničkog kompleksa »Rikard Benčić« bila idealna – i zbog veličine prostora i zbog lokacije koja je u blizini sadašnjeg sjedišta JVP-a koji je smješten u prostoru starog lazareta u Krešimirovoj ulici.

Stvarnom muzeju, ukoliko do njegove realizacije dođe, prethodit će virtualni muzej koji je pokrenula Hrvatska vatrogasna zajednica. S ciljem prikupljanja građe formirane su radne grupe po županijama koje će dokumentirati sve dostupne predmete i arhivsku građu te ih putem specijalnog kompjutorskog programa predstaviti u virtualnom prostoru. To će biti dobar temelj za hrvatski muzej vatrogastva koji će, vjerujemo, zaživjeti u nekom od sada napuštenih riječkih industrijskih objekata. Ovim povodom riječki vatrogasci pozivaju i građane da se obrate JVP-u Rijeka ukoliko posjeduju predmete ili drugu građu vezanu uz vatrogastvo. (Novi list)

Juhu, vec pocinju radovi na kolodvoru! Krov je ocajan, pa to su obicne valovite ploce, s kakvima moja baka pokriva kokosinjac :)
Koja je ovo druga zgrada?

Uprava KBC-a

nisam znao da će se kolodvor obnavljat. to je za svaku pohvalu.
kako to da obnavljaju ovo od kbc-a, štanije plan da se presele u novi centar na sušaku. nije valjda da ne vjeruju doktoru Ivi da će sve biti gotovo na vrijeme.:lol:

Bas, zasto ne trose pare na uredjenje novih zgrada, a ovo nek si uredjuje onaj kome ce trebat.
Najvjerojatnije ne misle selit upravu tak skoro (sto je i Obi spomenuo na svom blogu neki dan).

"Što se tiče riječkog lokaliteta KBC tamo je po našem GUPu predviđena zdravstvena ili socijalna djelatnost ali bojim se da će proći još dosta vremene da ozbiljno radimo na novoj namjeni tog prostora."

http://obi.rijeka.hr/blog/2008/0131_sretna-nova.html#komentari

Da nema netko mozda sliku te zgrade bez skela? Sad me bas zaintrigirala. Imam na kompu gro fotki Rijeke ali bas ni na jednoj se ona ne vidi :bash:

nisam znao da će se kolodvor obnavljat. to je za svaku pohvalu.
kako to da obnavljaju ovo od kbc-a, štanije plan da se presele u novi centar na sušaku. nije valjda da ne vjeruju doktoru Ivi da će sve biti gotovo na vrijeme.:lol:
Za desetak godina tko živ a tko mrtav,bolje popraviti:lol::lol:

Na Martinkovcu će se graditi šest novih poslovnih zgrada, građani u strahu od prometnog kolapsa



Srdoči i Martinkovac trebali bi uskoro postati malo trgovačko središte okruženo stambenim blokovima. Naime, ukoliko se nakon javne rasprave prihvati Nacrt detaljnog plana uređenja trgovačkog područja Martinkovac, na ovom atraktivnom dijelu grada će se kroz sljedećih nekoliko godina naći šest novih poslovnih zgrada, pretežno trgovačke namjene. Izradu ovog detaljnog plana su upravo i naručile tvrtke koje djeluju na Martinkovcu, a koje žele proširiti svoje prostore i djelovanje, a to su Elektromaterijal, Rijekatank, bivši Vargon, te građevinarci Carnia i Concord. Daleko najveći prostor u budućoj trgovačko-stambenoj zoni zauzima Elektromaterijal, čije se vlasništvo prostire na ukupno 56.700 četvornih metara zemljišta, od čega oko 30.000 kvadrata ima poslovnu namjenu. Konkretno, rušit će se postojeća hala, uredi i skladište, a umjesto njih podići će se dvije nove zgrade: jedna veća od gotovo 16.000 kvadrata koja će imati trgovačke sadržaje i manji objekt poslovne namjene, za koji je predviđeno 8.400 četvornih metara.

– Ne želimo onako atraktivnu lokaciju koristiti za skladište i otud ideja da se cijeli prostor prenamijeni u trgovačko-poslovno-stambeni. Sve skupa se neće promijeniti preko noći, no u perspektivi planiramo u potpunosti izmaknuti skladište i kompletnu logistiku s Martinkovca. U novim zgradama svakako bi i dalje djelovao Elektromaterijal, ali otvoreni smo i za suradnju i najam drugim zaniteresiranim ponuđačima, no o tome je sada još prerano govoriti, s obzirom na to da je DPU tek pred javnom raspravom i nemamo još detaljnije razrađen projekt izgradnje novih objekata, izjavio je direktor Elektromaterijala Nino Malinarić. Većoj zgradi Elektromaterijala se po prijedlogu DPU-a dopušta maksimalno pet etaža, a manjoj tri etaže te u jednom manjem dijelu devet etaža.

Na mjestu proizvodne hale tvrtke Vargon, kao što je već najvljivano, izgradit će se supermarket Plodina, koji će se prostirati na oko 3.500 kvadratnih metara. Postojeće poslovne zgrade u kojima su smještene tvrtke Rijekatank, Concordia i Carnia ostaju na svom mjestu, a u neposrednom susjedstvu planiraju se podići još tri nove zgrade, koje ne smiju prelaziti četiri etaže. Jednu će izgraditi trgovina građevinskog materijala Concordia unutar svog dvorišta, no iz njihove uprave doznajemo da im ta investicija ipak nije u planu kroz idućih godinu do dvije.
Rijekatank je slično kao Elektromaterijal odlučio »zagaziti« u poslovne vode izvan svog dosadašnjeg opsega rada te iskoristiti atraktivno zemljište na Srdočima za gradnju poslovno-trgovačke zgrade.

– Planiramo gradnju trgovačko-poslovne zgrade od oko 3.000 kvadrata na tri etaže s pripadajućom garažom, a prostori će biti za najam trgovačkim i uslužnim djelatnostima, najavljuje direktor Rijeka tanka Milorad Šmitran, čija bi nova građevina trebala niknuti na mjestu starih montažnih objekata (gdje je svojedobno bio smješten i problematični klub Western saloon). Što će i gdje to točno graditi tvrtka Carnia, koja se bavi građevinom, nismo uspjeli doznati, s obzirom na to da se njezina uprava oglušila na naše pozive, no može se pretpostaviti da će negdje u susjedstvu Rijekatanka graditi također jednu poslovnu zgradu.

Vijeće MO Srdoči u strahu od prometnih kolapsa

Prilikom izrade DPU-a trgovačke zone Martinkovac provedene su i tri rasprave kako bi se dobile dodatne smjernice za konačan nacrt. Tijekom njih članovi Vijeća Mjesnog odbora Srdoči izrazili su svoju zabrinutost prometnim rješenjem oko prilazne ceste novom trgovačkom centru Plodine, na mjestu bivšeg Vargona. Naime, kako upozoravaju stanovnici Srdoča, u ovom dijelu grada promet se već sada kreće vrlo otežano i nerijetki su problemi i zastoji, a kako se predviđa da će se u idućim godinama povećati broj vozila te da će novom supermarketu gravitirati i stanovništvo cijele Kastavštine, građani su predložili da se prije izgradnje Plodina prvo riješi šira prometna infrastruktura na ovom području, da bi se izbjegli prometni kolapsi. (Novi list)

Milano dobio Riječku ulicu

Jučer je u Milanu u prisustvu dogradonačelnika tog grada De Corata, predsjednika organizazije Libero Comune di Fiume Guida Brazzodura te drugih predstavnika esulskih organizacija održana ceremonija imenovanja jedne ulice u centru Milana imenom grada Rijeke. Ulica se od jučer zove Viale Citta' di Fiume.


Rijeka do Milana:lol::lol:

Počelo »ušminkavanje« željezničkog kolodvora



Na zgradi riječkog Željezničkog kolodovora na Trgu kralja Tomislava postavljene su skele, što je znak već najavljene obnove krova ovog objekta. Riječ je o projektu vrijednom oko 1,8 milijuna kuna, u sklopu kojega je u planu sanacija krovišta sa zamjenom pokrova. Radove izvodi tvrtka Skednari iz Gerova, a kako ističu u Hrvatskim željeznicama, ujedno će tvrtka Anić Holding postavljati skele i reklame. Također, u sklopu same obnove u tijeku je izrada projekata za uređenje pročelja i unutarnje uređenje, za što se još ne zna točan datum početka realizacije. Kao što je naš list već pisao, zgrada na Trgu kralja Tomislava sagrađena je 1889. godine po zamisli budimpeštanskog arhitekta Ferenca Phaffa, a posljedni je put obnavljana osamdesetih godina prošloga stoljeća, kada se uređivalo samo pročelje. Prošle godine izmijenjena je nadstrešnica ispred glavnog ulaza te uređena unutrašnjost, kao i postavljeni garderobni ormarići za putnike. (Novi list)

Milano dobio Riječku ulicu

Jučer je u Milanu u prisustvu dogradonačelnika tog grada De Corata, predsjednika organizazije Libero Comune di Fiume Guida Brazzodura te drugih predstavnika esulskih organizacija održana ceremonija imenovanja jedne ulice u centru Milana imenom grada Rijeke. Ulica se od jučer zove Viale Citta' di Fiume.


Rijeka do Milana:lol::lol:

interesantno! :okay:

Milano dobio Riječku ulicu

Jučer je u Milanu u prisustvu dogradonačelnika tog grada De Corata, predsjednika organizazije Libero Comune di Fiume Guida Brazzodura te drugih predstavnika esulskih organizacija održana ceremonija imenovanja jedne ulice u centru Milana imenom grada Rijeke. Ulica se od jučer zove Viale Citta' di Fiume.


Rijeka do Milana:lol::lol:

To sigurno nije iz ljubavi prema hrvatskom narodu i hrvatskom gradu Rijeci... :nuts:

Kad bude Zagrebačka ili Osječka ulica, bit će OK, ovako mi je sve to sumnjivo... :)

Sad još čekamo Zadarsku i Splitsku... :D

Žalosno je što u Zagrebu nema ulice po Rijeci:ohno::bash:

Novi stanovi na Rujevici već u srpnju


Gradonačelnik Vojko Obersnel sa suradnicima obišao je gradilište novih stanova na Rujevici koji bi prema stanju na gradilištu trebali biti useljivi već u srpnju. Investitor građenja je Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, a kupac građevina sa 124 stana, 6 poslovnih prostora i garaža je Grad Rijeka. Zaključkom Poglavarstva Grada Rijeke od 7. ožujka 2006. godine stanovi će biti dani u najam prema Listi prioriteta za davanje stana u najam utvrđenoj za razdoblje 2002.- 2006. godine.

http://img167.imageshack.us/img167/3117/lgsaxdcn2.jpg

Obilazak objekata APOS-a na Rujevici.jpgLista prioriteta za davanje stana u vlasništvu Grada Rijeke u najam je socijalna lista građana Grada Rijeke, koji nemaju riješeno stambeno pitanje i oni koji su uvršteni na Listu moraju kao uvjet zadovoljiti kriterij (uz ostalo) da sva primanja obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva ostvarena po bilo kojoj osnovi, ne prelaze dvostruki iznos posljednjeg objavljenog iznosa prosječne mjesečne netto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj.

Osnivanje vlastite Agencije za društveno poticanu stanogradnju 2005.g. omogućilo je izravnije sudjelovanje Grada Rijeke u programu Društveno poticane stanogradnje i to učešćem u investitorskim poslovima povezano s izgradnjom i prodajom stanova, kao i učinkovitijom realizacijom same izgradnje. Putem Agencije za društveno poticanu stanogradnju, Grad Rijeka namjerava cjelokupno djelovanje na izgradnji stanova koordinirati u cilju što efikasnijeg i bržeg djelovanja.

http://img167.imageshack.us/img167/8974/lgsaxdka7.jpgDvije stambeno poslovne građevine 1P i 2P na lokaciji Rujevica sa 124 stana predstavljaju prvi objekt koji se gradi sukladno Programu provedbe Društveno poticane stanogradnje u Gradu Rijeci za period od 2006. do 2010. godine, a provodi ga Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke. Projekt stambeno poslovnih građevina izradio je arhitekt Željko Vukušić, izvođač radova je Novotehna d.d., Rijeka. Stanovi se grade kreditom Erste & Steiermarskische bank d.d., Rijeka i sredstvima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama iz Zagreba. Za potrebe stambenih zgrada gradi se prometnica i proširuju postojeća parkirna mjesta te rotor na mjestu raskrižja.

Grad Rijeka prenio je na Agenciju pravo vlasništva zemljišta za građenje građevina 1P i 2P, u ukupnoj površini od 5.165,00 m2, a sklopljen je i Ugovor o međusobnim pravima i obvezama u pogledu izgradnje stambene građevine prema provedbenom programu društveno poticane stanogradnje i Predugovor o kupoprodaji radi kupnje dviju stambeno poslovnih građevina.

Prema DPU stambenog bloka Rujevica predviđena je izgradnja šest građevina, od kojih je gradnja dvije stambeno poslovne zgrade sa 124 stana, sadržaj projekta Rujevica I. faza. Građenje preostala 4 stambena objekta s ukupno 80 stanova je obuhvaćeno sadržajem Rujevica II. faza. Dvije zgrade I. faze koje će biti useljive već ovo ljeto imaju ukupno 124 stana, od čega 20 stanova jednoipolsobnih, 46 dvoipolsobnih stanova i 58 tropiolsobnih stanova, 6 poslovnih prostora s oko 500 m2 u prizemlju zgrade i zatvorenu garažu na dvije suterenske etaže sa 186 garažnih parkirnih mjesta za vozila i 67 motorkotača.
Svi stanovi imaju spreme (drvarnice) u gornjoj suterenskoj etaži. Zgrade imaju po jedan lift. Svaki stan ima dva dimnjaka jedan na kruto gorivo za dnevni boravak, odnosno kuhinju, i u kupaonici plinski dimnjak za individualno etažno grijanje. Zgrade će biti priključene na instalaciju miješanog plina.

http://img153.imageshack.us/img153/332/lgsaxdsf8.jpgGrad Rijeka kupuje stanove sukladno Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji radi davanja stanova u najam. Uz kupnju svih 124 stana, kupuju se garaže i poslovni prostori u građevinama. Kupnja je utvrđena Predugovorom o kupoprodaji, a regulirat će se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji po ishođenju uporabne dozvole građevina. Plaćanje cijene građevina je kreditno. Otplata kredita kojim se vrši gradnja stambeno poslovnih građevina vrši se od rujna 2008. u 40 tromjesečnih rata. Otplata kredita ostvarenog poticajnim sredstvima Republike Hrvatske, otplaćuje se na rok od 10 godina i teče nakon otplate kredita banci, počevši od rujna 2018. godine do kolovoza 2028. godine. Kamata na kredit je 2% za vrijeme počeka, prvih 10 godina i 5 % na poticajna sredstva tijekom otplate slijedećih deset godina.
Ukupni troškovi građenja i nadzora građevina i procjena uređenja komunalne infrastrukture iznose 94.941.515,30 kn. Troškovi izgradnje poslovnih prostora s nadzorom i troškovi uređenja komunalne infrastrukture su direktni troškovi Grada Rijeke i Grad ih financira tijekom gradnje. Predviđeno vrijeme izgradnje je 540 dana, a planirano dovršenje građevina do konca lipnja 2008. godine. Konačna cijena stanova utvrdit će se po okončanju građenja zgrada kada bude izvršen obračun cijene radova i ostalih troškova gradnje radi utvrđivanja ostvarene prodajne cijene. Prema do sada poznatim troškovima, koji uključuju učešće Grada u troškovima građenja i izlicitiranu cijenu gradnje i nadzora, cijena gradnje iznosit će oko 730 €/ m2.

http://img338.imageshack.us/img338/8752/lgsaxdzs1.jpgPrema stanju na gradilištu objekt 1P bit će gotov i prije roka, pa bi se stanari u njega mogli useliti već u srpnju. U zgradi koja je u završnoj fazi se upravo dovršavaju poslovi ličenja i postavljanja keramičkih pločica. Stanovi su prostrani i puni svjetla, a prema riječima gradonačelnika Vojka Obersnela, ovi stanovi po svojoj kvaliteti ničim ne zaostaju u usporedbi sa sličnim stanovima na tržištu. Obersnel je izrazio zadovoljstvo dinamikom radova te najavio nastavak izgradnje još 80 stanova nakon dovršetka ova dva objekta. Gradnja stanova putem vlastite Agencije pokazala se kao dobar model koji potvrđuje koliko je neopravdano divljanje cijena nekretnina u Rijeci, kazao je Obersnel.
Što se tiče poslovnih prostora u objektima, oni će ići na natječaj kao i svi drugi poslovni prostori, dok će djelatnost koja će se u njima obavljati biti određena u dogovoru s Mjesnim odborom i stanovnicima objekata, naglasio je gradonačelnik.
Valja istaći da nova Lista prioriteta za davanje stana u vlasništvu Grada Rijeke u najam važi za razdoblje 2007. – 2011, a na njoj se nalazi 1065 molitelja koji udovoljavaju uvjetima.
Kako je pojasnila pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević, pretpostavka je da će se nakon isteka najmanje deset godina, ovi stanovi moći i otkupiti, ali po tržišnim cijenama i uz uvjet da ih kupuju oni koji u njima stanuju.
Najamnina će za buduće stanare također socijalna, pa će se primjerice stan od 50-tak kvadrata plaćati mjesečno oko 400 kuna, što je za današnje prilike više nego povoljno.

Milano dobio Riječku ulicu

Jučer je u Milanu u prisustvu dogradonačelnika tog grada De Corata, predsjednika organizazije Libero Comune di Fiume Guida Brazzodura te drugih predstavnika esulskih organizacija održana ceremonija imenovanja jedne ulice u centru Milana imenom grada Rijeke. Ulica se od jučer zove Viale Citta' di Fiume.


Rijeka do Milana:lol::lol:

jeli tko od riječkih predstavnika bio na imenovanju?
Ako nije, trebalo bi bacit 4-5 bombi (imenom Spalato, Zarra ili kako se već piše, Fiume te dvije velike Istria e Dalmazia) na Milano pa nek se misle :cheers:

jeli tko od riječkih predstavnika bio na imenovanju?
Ako nije, trebalo bi bacit 4-5 bombi (imenom Spalato, Zarra ili kako se već piše, Fiume te dvije velike Istria e Dalmazia) na Milano pa nek se misle :cheers:

To sve stoji,ali je sramota da Rijeka nema ulicu u Zagrebu.Ima li u Splitu

^^zakaj je to sramota?

Nema ni Split :D

To sve stoji,ali je sramota da Rijeka nema ulicu u Zagrebu.Ima li u Splitu

ima :yes:

^^zakaj je to sramota?

Pa šta nije:bash::bash::bash:Onda barem u Milanu:nuts:

Nema ni Split :D

ali zato imate Tita :cheers: :lol:

ali zato imate Tita :cheers: :lol:

:master: :master: :master:


------------------------

Btw. znate da se ST Riva prije zvala Titova obala? :D

^^
Pa da; sta ce ti rijecka ulica u "Zagabria, citta bianca" (beli Zagreb grad :wave:) ili u Splalatu, kada ju imamo u Milanu. Ipak je Milano - Milano.

Nego, recite, sta ima novog sa onom "inteligentnom" :crazy: zgradom u centru, kod Klobucaricevog trga?

Btw. znate da se ST Riva prije zvala Titova obala? :D

da pretpostavim tamo nije bilo puno buke oko preimenovanja. a šta vam se zove po Tuđmanu, ja mislim da i Rijeci nema nema ničega. za Zg znam da je bio nekakav trg imenovan njegovim imenom.

Nego, recite, sta ima novog sa onom "inteligentnom" :crazy: zgradom u centru, kod Klobucaricevog trga?

nema ništa novog, gradi se pun gas.:nuts:

evo nešto vezano za onaj čin imenovanja riječke ulice u Milanu

Proslava sjedinjenja Rijeke i Sušaka
Autor: Neven Rajak
Srijeda, 13 Veljača 2008
U trenutku kada su ezuli ponovno, pod krinkom imenovanja jedne milanske ulice riječkim imenom, počeli prema svojoj mjeri krojiti povijest i prizivati zle duhove, nije se mogao dogoditi bolji skup od jučerašnjeg obilježavanja 60. obljetnice sjedinjenja Rijeke i Sušaka, na kojem je govorio akademik Petar Strčić, a na događaj se još jednom osvrnuo i gradonačelnik Vojko Obersnel.

Ispad ezula dogodio se prošle nedjelje, a na skup je pozvan i gradonačelnik Obersnel. Tekst pozivnice bio je takav da je milanskoj gradonačelnici Letiziji Moratti, njezinu zamjeniku Riccardu de Coratu, talijanskom veleposlaniku u Hrvatskoj Alessandru Pignatiju Moranu de Custozi i hrvatskom veleposlaniku u Italiji Tomislavu Vidoševiću uputio prosvjedno pismo.

Ezuli se s ganućem i nostalgijom sjećaju Rijeke koja je stoljećima bila bedem italske civilizacije i upravo zato ostat će domovina svih Fiumana. Stoljećima su stanovništvo i govorni jezik bili talijanski, čak i u vrijeme habsburške vlasti, što je prekinuo Prvi svjetski rat, ali D’Anunzio i legionari opet su Rijeku pripojili Kraljevini Italiji.

Slijedilo je 20 godina prosperiteta i sloge, a nakon Drugog svjetskog rata i za Italiju ponižavajućeg mirovnog sporazuma domove je, bježeći od barbarstva pobjednika, napustilo 55.000 Fiumana i 250.000 Dalmatinaca i Istrijana, tvrde ezuli.

Prvi popis stanovništva Rijeke iz 1851. godine kaže da je u gradu i okolici živjelo 79 posto Hrvata, 15-ak posto Slovenaca i 5,5 posto Talijana. Toliko je o talijanskoj prevlasti kroz povijest rekao jučer akademik Strčić. Prema njegovim istraživanjima, veći broj Talijana i drugih stranaca doselio se u Rijeku nakon sramne Riječke krpice, ali dio njih se zauvijek stopio s ovdašnjim stanovništvom.

Gradonačelnik se čelnicima Milana zahvalio na simboličnom uvrštenju Rijeke u prostor njihove metropole, ali uz napomenu da ne može prešutjeti netočne podatke.

- Mi se razdoblja nakon Prvog svjetskog rata ne sjećamo se s nostalgijom nego suprotno, kaže gradonačelnik, citirajući tekst kataloga izložbe Fiumani - riječka situacija 1920. - 1940., u kojem dr. Irvin Lukežić piše o nazadovanju Rijeke i policijskoj prismotri.(vecernji.hr)

:master: :master: :master:


------------------------

Btw. znate da se ST Riva prije zvala Titova obala? :D

1. se zvala Obala hrvatskog narodnog preporoda, onda kad je on doša na vlast, zvala se titova obala, a sad se fala Bogu opet zove Obala hrvatskog narodnog preporoda

1. se zvala Obala hrvatskog narodnog preporoda, onda kad je on doša na vlast, zvala se titova obala, a sad se fala Bogu opet zove Obala hrvatskog narodnog preporoda

Ja sam rekao da je sramota da RI nema ulicu u ZG a nisam spominjao nikakvog Tita i Tuđmana:ohno::ohno:

Pa kad neće Zagreb hoće Milano:banana::banana::banana:

Ja sam rekao da je sramota da RI nema ulicu u ZG a nisam spominjao nikakvog Tita i Tuđmana:ohno::ohno:

ma ja sam to Balloti odgovorija :)

Ecclestonovi prvi kupci jadranskih otoka

14 Feb 2008 - Vijesti

Kada su prije petnaestak dana bračni par Slavica i Bernie Ecclestone posjetili Lošinj i u pratnji gradonačelnika Garija Cappellija i predsjednika Gradskog vijeća Milana Mužića, a u organizaciji Zlatka Mateše, razgledali otok, posjet nije bio usputan kako je to izgledalo u priopćenju iz gradske uprave u kojem se sve svelo na to da je bračni par bio oduševljen ljepotom i očuvanošću otoka. Naime, već tada se neslužbeno moglo čuti da je pravi povod dolasku slavnoga para interes za kupnju dvaju otočića u lošinjskom arhipelagu, o čemu smo i izvijestili u našem listu, pod naslovom »Slavica i Bernie Ecclestone kupuju otočiće Oruda i Palacol?« Iako je tada naslov bio pod upitnikom, čini se da je kupnja sve manje upitna. Naime, jedna od vlasnica otoka Orude i Palacola, Branka Janković iz Malog Lošinja, jučer nam je rekla kako misli da će od prodaje otoka bračnom paru Ecclestone nešto biti, jer da su oni jako zainteresirani.

– Vidjet ćemo i nadam se da će to brzo biti gotovo, kaže Branka Janković, čija je obitelj Badurina, uz obitelj Marušić koja živi u SAD-u, jedna od vlasnika otoka.

Naime, otoci su kupljeni 1923. godine za tadašnjih 25 tisuća lira. Oruda ima 42 tisuće, a Palacol 340 tisuća četvornih metara. Na Orudi su ostaci srednjovjekovne crkvice, pa se radi o arheološkom lokalitetu, a na drugom otoku su ostaci građevina s oko stotinjak metara četvornih. Na otocima ima stabala maslina i smokava, plaže su lijepe, pješčane i šljunčane, a more oko otoka vrlo plitko. Vlasnici su nekada na tim otocima uzgajali ovce i proizvodili sir, što potomci nisu nastavili, prodaja ovih otoka na internetu je objavljena već šest godina, a Novi list je prvi put smo o tome pisao u kolovozu 2002. godine.

Branka Janković nam je rekla da je unatoč višegodišnjem oglašavanju bilo problema s prodajom jer su se zakoni stalno mijenjali, ali da su sada na tržištu jer država nije iskazala interes za kupnju. Naime, sukladno zakonu, ponudu su najprije dali državi i to po cijeni 5,8 milijuna eura, ali im je ponuda odbijena. Kako država nije iskoristila pravo prvokupa, vlasnici su nastavili s traženjem kupca i, izgleda, posrećilo im se jer su otočići zapeli za oko bračnom paru Ecclestone. Branka Janković kaže da se njena obitelj možda i ne bi odlučili na prodaju da su oni jedini vlasnici otoka, ali kako su suvlasnici u Americi i nemaju interes za ovim otočićima te inzistiraju da se otoci prodaju, odlučili su se na prodaju. Sada su zadovoljni jer ukoliko se Ecclestonovi odluče na kupnju, neće otoke prodati potpunim strancima budući da je Slavica Ecclestone iz Hrvatske, to jest Rijeke, pa im je to još draže, kaže Branka Janković, koja nam nije željela otkriti kolika je cijena tražena, a kolika za sada u pregovorima s Ecclestonima postignuta za ova dva otoka koji će, ostvare li se najave, uskoro biti prvi prodani privatni otoci na Kvarneru. (Novi list)

ma ja sam to Balloti odgovorija :)

:cheers::cheers1:

e vidiš, mi imamo čak i zagrebačku obalu

e vidiš, mi imamo čak i zagrebačku obalu

mi smo napredni... kad će Zagreb imati Riječku obalu?:lol:

pa kada uredite onaj poslovni dio uz savu:cheers:

da pretpostavim tamo nije bilo puno buke oko preimenovanja. a šta vam se zove po Tuđmanu, ja mislim da i Rijeci nema nema ničega. za Zg znam da je bio nekakav trg imenovan njegovim imenom.

Ma onaj trgić sa fontanom, ispred Prokurativa....to je Tudjmanov trg... :cheers:

mi smo napredni... kad će Zagreb imati Riječku obalu?:lol:

Imamo i ulicu i obalu,još samo park i onda je kompletirano :lol:

Imamo i ulicu i obalu,još samo park i onda je kompletirano :lol:

Pih. A di su vam još aleja, cesta, avenija, prolaz, šetalište, poljana...... :naughty: :D :D

eh da, vidiš. mislim da u Rijeci uopće niti nema takvih tvorevina. osim cesta i šetališta. a nisam baš siguran koje je značenje riječi poljana. neki dan sam bio u Splitu i trebao sam naći cankarovu poljanu i kad sam došao tamo nisam baš skužio po čemu se razlikuje od običnog trga:dunno:

http://i241.photobucket.com/albums/ff70/xy_poz/rijeka%203/bgbrod6208072.jpg

izgleda kao bombon :cheers:

:cheers::banana:

Prekrasno :)

Prekrasno :)
super! u toj ulici već ima već nekoliko obnovljenih fasada, jako lijepo... :)
većini zgrada po gradu treba takva obnova...mislim da i grad sufinancira dobar dio tih radova.

Super je i što je vecina zgrada u centru izgraseno u istom stilu... primjer... osim ove zgrade u blizini su jos zgrada OS Dolac, zgrada gimnazije i zgrada Fine(koja po meni odlicno izgleda). kad se sve uredi, centar ce izgledati savrseno:)

Meni je prekrasna ona crkva u blizini autobusnog u rijeci , kako se zove?

ona na Žabici...stvarno prelijepo pročelje :)

Kapucinska Crkva Gospe Lurdske
http://www.destinacije.com/Slike/Hrvatska/CrkveiKatedrale/Kapucinska_Crkva_Gospe_Lurdske.JPG

C/P s www.mojarijeka.com/www/grad_rijeka/index.php?list=Tattoo&strana=Sakralni%20objekti%202
KAPUCINSKA CRKVA Gospe Lurdske smještena je kraj autobusnog kolodvora. Gradnja započeta 1904. traje sve do 1929. godine, no zbog nedostatka sredstava nije izgrađena do kraja (nedostaje zvonik). Zgrada je jedistven primjer neomedijevalne arhitekture u regiji.
Djelo je riječkog arhitekta Kornelija Budinića i zanimljiva je interpretacija ostavštine venecijanske gotike. Budinić je veliko ime hrvatske i talijanske arhitekture koji je karijeru započeo obnovom crkve sv. Vida, a potom je napisao vrlo kvalitetne radove o hrvatskom renesansnom arhitektu Lucijanu Vranjaninu, u vezi s njegovim zahvatima na vojvodskim palačama u Urbinu i Gubbiju i potom se istaknuo nizom školskih zgrada i crkava u Trstu. Ipak, glavno njegovo djelo je kapucinska crkva koja je, nažalost, ostala bez planiranog monumentalnog zvonika. Građevina je dovršena 1935. godine, trideset godina nakon početka radova. Kip Gospe Lurdske izradio je klesar Giuseppe Marietti.

baš mi je super, jel imaš slučajno unutrašnjost, iz kojeg je stoljeća?

baš mi je super, jel imaš slučajno unutrašnjost, iz kojeg je stoljeća?
nemam, i ovu gore sam pronašao na netu,

evo našao sam neki kratki opis:
Unutrašnjost je crkve uređena. U lađama crkve smješteni su kipovi hrvatskih svetaca i blaženika. Uz crkvu nalazi se samostan franjevaca kapucina koji datira od 1610. godine, u kojem je 28 dana boravio i hrvatski svetac Leopold Bogdan Mandić.

u tekstu piše da je crkva s početka prošlog stoljeća, iako sam mislio da je nešto starija...

tenk ju!

Rijeka: Umjesto posla s Japancima, terminal kreće u proširenje
Autor Tamara Opačak - Klobučar
Foto: Goran Kovačić

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080219/luka-rijekya.jpg
Na terminal na Brajdicu moraju stići još dva kontejnerska mosta da bi usluga prekrcaja i ukrcaja bila učinkovitija i brža

RIJEKA - Nedavni raskid ugovora s japanskim graditeljskim divom, kompanijom Kajima, o gradnji novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali promijenio je planove iz Gateway projekta, no novi terminal na Zagrebačkoj Luka će ipak dobiti, kasnije nego što su računali, ali u to nitko ne sumnja.

Dulja obala terminala
Kreće se u posve novi projekt gradnje ukupno 600 metara operativne obale umjesto ranije planiranih 300 metara u prvoj fazi, prije toga “učvrstit” će se podmorje, što je bilo zakočilo i poskupilo planirani početak gradnje prema prijašnjem projektu, a novi terminal financirat će se novcem Gateway 2 projekta i javno-privatnim partnerstvom.

Da se riječka luka do završetka gradnje novog zapadnog terminala na Zagrebačkoj obali, računa se da će to biti za pet, šest godina, ne “zaguši” u kontejnerima, novac koji je bio namijenjen I. fazi Zagrebačke preusmjerava se u proširenje sadašnjeg kontejnerskog terminala na Brajdici.

- Na Brajdici će se graditi još 300 metara obale s dubinom mora 14, 4 metara, što će omogućiti pristajanje velikih kontejnerskih brodova kapaciteta šest tisuća kontejnera, a sve bi trebalo biti gotovo do polovice 2010. godine - objašnjava ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača. Tada bi kapacitet terminala bio oko 500 tisuća kontejnera. Nasipavanje novog terminala počet će, pak, najvjerojatnije u drugoj polovici ove godine, prema projektu koji se izrađuje, a koji će, očekuju u Lučkoj upravi, dotad dobiti potrebne dozvole.

Nova obala i mostovi
Istodobno će početi i pregovori o kupnji dvaju novih kontejnerskih mostova kako bi ih se stavilo u funkciju upravo kad bude trebalo - kad se dovrši nova obala. Dotad, kaže Hlača, a potvrđuje i predsjednik uprave Luke Denis Vukorepa, morat će se snaći i iskoristiti premali prostor za sve veći teret.

Dio drva s Brajdice već je preseljen na terminal Bršica, počelo je rušenje nadstrešnica nad prostorom za skladištenje drva, pa će se dobiti oko 50 tisuća “kvadrata” za prihvat kontejnera.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/istra/3016779/index.do

nemam, i ovu gore sam pronašao na netu,

evo našao sam neki kratki opis:
Unutrašnjost je crkve uređena. U lađama crkve smješteni su kipovi hrvatskih svetaca i blaženika. Uz crkvu nalazi se samostan franjevaca kapucina koji datira od 1610. godine, u kojem je 28 dana boravio i hrvatski svetac Leopold Bogdan Mandić.

u tekstu piše da je crkva s početka prošlog stoljeća, iako sam mislio da je nešto starija...

Rijeci definitivno fali neka "landmark" crkva sa visokim zvonikom...poput Sv. Dooye ( :D ) u Splitu...ili ZG/OS katedrala... :ohno:

Pa imaju oni ono nešto na vrhu korza? valjda?

Ono žuto? Ma ono je šit. Nema ni 30m visine... :ohno:

Na kapucinckoj crkvi se trebao napraviti svjetionik,pa bi onda puno bolje izgledala

Ono žuto? Ma ono je šit. Nema ni 30m visine... :ohno:Gradski toranj/gradska ura na Korzu, igrađen nad prvotnim glavnim primorskim ulazom u riječki Stari grad, slika:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a4/GradskitoranjRijeka.jpg

eto, i on ima svoju priču: :cheers2:
Gradski toranj jedan je od simbola Rijeke. Stari toranj uništen je u potresu 1750. godine. Prilikom obnove 1873. godine, ugrađen je sat koji je pokazivao točno vrijeme na Svjetskoj izložbi u Beču. On funkcionira i danas.

da nebude "ono žuto" :colgate:

jel ima tko slike one sakralne građevine ful moderne u rijeci, kad se ide prema italji se vidi, bar je tako bilo prije 7-8godina :)

Mislis, crkva Svetoga Nikole na Krnjevu, probat cemo naci nesto

Rijeci definitivno fali neka "landmark" crkva sa visokim zvonikom...poput Sv. Dooye ( :D ) u Splitu...ili ZG/OS katedrala... :ohno:

Mi imamo Tower Centar:-) to je naša crkva:lol:

imamo milion nebodera čandekova,eševi...

Gradski toranj/gradska ura na Korzu, igrađen nad prvotnim glavnim primorskim ulazom u riječki Stari grad, slika:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a4/GradskitoranjRijeka.jpg

eto, i on ima svoju priču: :cheers2:
Gradski toranj jedan je od simbola Rijeke. Stari toranj uništen je u potresu 1750. godine. Prilikom obnove 1873. godine, ugrađen je sat koji je pokazivao točno vrijeme na Svjetskoj izložbi u Beču. On funkcionira i danas.

da nebude "ono žuto" :colgate:

Hehe...fala na info. :)

@gorg: imamo i mi svašta u Splitu. Skoro 100m visoke škverske dizalice...20 katne tornjeve... Zagreb ima dva 200m visoka dimnjaka... :D

zadar ima najruzniji stadion na svitu i cestu koja ide preko piste !!!! i bazen U moru !!! :)

mi imamo najružniji autobusni kolodvor :banana::banana:

Hehe...fala na info. :)

@gorg: imamo i mi svašta u Splitu. Skoro 100m visoke škverske dizalice...20 katne tornjeve... Zagreb ima dva 200m visoka dimnjaka... :D

mi imamo jednu od najvećih škverskih dizalica u ovom dijelu Europe, i čak 9 nebodera preko 25 katova:banana:

Ruševine Salone (koje su 5km od grada) su stare 2200 godina, što ih čini jednim od najstarijih prezerviranih naselja u RH. Top that... :master: :D :D

Šuma dizalica na Trsatu


http://img120.imageshack.us/img120/6782/dsc096471uk2.jpg

To je onaj campus? :)

aha:nuts:

Školska dvorana u Bakru


http://img168.imageshack.us/img168/3881/dsc096411jw1.jpg

Ruševine Salone (koje su 5km od grada) su stare 2200 godina, što ih čini jednim od najstarijih prezerviranih naselja u RH. Top that... :master: :D :D

mi imamo rafineriju usred grada:lol:

Početak radova na uređenju Užarske ulice

U petak, 22. veljače 2008. godine, započet će radovi na uređenju javnih površina i na rekonstrukciji infrastrukture u Užarskoj ulici. Radovi će, prema planu, trajati 180 kalendarskih dana tj. do 22. kolovoza 2008. godine.

Radove će izvoditi tvrtka NOVOTEHNA d.d. iz Rijeke dok će nadzor nad radovima vršiti "RPI" d.o.o. iz Rijeke.
Užarska ulica je duljine oko 300 m, te će se njeno popločenje od 1200 m2, kao i izvođenje radova na infrastrukturi, izvoditi u četiri faze. Zona zahvata je cijela ulica od zapada gdje će se spojiti sa Medulićevom ulicom i Koblerovim trgom dok će na istoku granica zahvata biti spoj na Trg Bana Jelačića.

Uređenje partera i rekonstrukcija podzemne infrastrukture će se izvesti u cijeloj zoni zahvata osim na trgu "Pul vele crikve" gdje će se izvesti samo minimalno potrebni radovi radi održavanja funkcionalnosti instalacija. Na tom potezu neće se uređivati parter već ostaje postojeći, sve dok konzervatorska služba ne riješi sve postojeće dileme oko zaštite i prezentacije postojećih i očekivanih arheoloških nalaza.

Predviđene su ukupno 4. faze izvođenja radova.

U prvoj fazi odmah će se pristupiti radovima na dijelu Užarske ulice prema Koblerovom trgu. Drugi dio radova 1. faze, prema Trgu Bana Jelačića, započet će po obavljenim konzervatorskim radovima, a ovisno o dinamici napredovanja radova na arheološkim istraživanja. Predviđeno trajanje svake faze je oko 45
dana, s time da će se zauzeća ulice usklađivati s napredovanjem radova, te stanjem na terenu.

U sklopu uređenja, izvest će se radovi na zamjeni kanalizacije, vodovoda, elektroinstalacija (niski napon, visoki napon), plinovoda, te će se izvesti nova javna i dekorativna rasvjeta.

Užarska ulica je kičma Starog grada, te će se njenim uređenjem partera (osim trga "Pul vele crikve" - za sada) zaokružiti taj dio Starog grada.

Ugovorena vrijednost radova je 7.166.960,80 kuna s PDV-om a vrijednost usluga nadzora je ugovorena na iznos od 64.600,00 kuna.

nije baš Rijeka, ali spada ovdje

Gradnja žičare od mora do Učke
Liburnijski kraj mogao bi već sljedeće godine dobiti novu turističku atrakciju - žičaru koja će od obale voditi do vrha Učke. Da je riječ o konkretnoj inicijativi, danas su nam potvrdili u Gradu Opatiji gdje su najavili da će sudjelovati u radu konzorcija za gradnju žičare.

Ideja o žičari koja će voditi na Učku stara je skoro koliko i Opatija, ali nikada nije ostvarena - rekao je opatijski gradonačelnik Amir Muzur.

Ideja da se gondolom poveže priobalje s 1400 metara visokom planinom nastala se još u doba Austro-Ugarske i tada je bila i najbliža realizaciji.

Uoči Prvoga svjetskog rata postojali su konkretni planovi da se žičarom povežu Medveja i Lovranska Draga, ali su ih spriječili tadašnji stanovnici Opatije, koji su bili zabrinuti da bi zbog toga moglo doći do procvata Lovrana i ugrožavanja statusa njihova grada - objasnio je Muzur. Otad se ta ideja često spominjala i čini se da su konačno stvoreni uvjeti za njezinu realizaciju.

Prvi korak na tom putu jest osnivanje konzorcija za gradnju žičare, nazvanog Rivijera - Učka - dodao je Muzur. U radu konzorcija, osim Opatije, sudjelovali bi Općina Lovran, Javna ustanova Park prirode Učka, poduzetnici Mladen Blažević i Milorad Stanić, tvrtka Area i opatijski Zanatservis.

Cilj konzorcija bit će priprema potrebne prostorno-planske dokumentacije i svih ostalih organizacijsko-tehničkih elemenata potrebnih za realizaciju projekta. Temeljna glavnica konzorcija iznosit će 160.000 kuna, a formalni nositelj projekta gradnje žičare postala bi opatijska tvrtka Zanatservis.

Trenutačno postoje četiri moguća scenarija povezivanja opatijske rivijere s Učkom. Jedan od mogućih koridora jest onaj od Medveje do Lovranske Drage, druga je mogućnost da žičara poveže Slatinu i Veprinac, treći plan predviđa koridor iz Ike preko Dražine prema Učki a četvrti bi vodio iz Ičića - rekao je gradonačelnik. S obzirom na to da se očekuje da bi za sve potrebne radnje trebalo utrošiti oko godinu dana, predviđa se da bi početak gradnje mogao krenuti početkom ožujka 2009.(jutarnji.hr-Mihajlo Pažanin)

mi imamo rafineriju usred grada:lol:

i jednu malo van grada, u Kostreni (znam nije Rijeka al eto):lol:

mi imamo najružniji autobusni kolodvor :banana::banana:

Sta je je :D Jednom sam tu cekao od 8 uvecer do 5 ujutro bus za Trst - koji likovi se okupljaju tamo...

Ali mislim da ima opaku konkurenciju za najruzniji kolodvor RH u AK Split :D

Ruševine Salone (koje su 5km od grada) su stare 2200 godina, što ih čini jednim od najstarijih prezerviranih naselja u RH. Top that...

Imaju Pulezani, majku im njihovu - slave 3000 godina od osnutka Nezakcija... :lol:

i jednu malo van grada, u Kostreni (znam nije Rijeka al eto):lol:

Mi smo nasu nedavno zatvorili i sad ce se gradit hoteli (Jugovinil/Adriavinil)

Uskoro počinje gradnja nove zgrade Gradske knjižnice

http://img214.imageshack.us/img214/9077/1203753841uu3.jpg

Gradnja nove zgrade gradske knjižnice ispred Filozofskog fakulteta u Rijeci kapitalni je projekt gradske vlasti, a prema najavama iz Korza 16, gradnja ovog objekta bi trebala početi na ljeto ove godine.
Trenutno je u tijeku procedura izrade i donošenja Detaljnog plana uređenja Stari grad, odnosno područja na kojem će se graditi knjižnica, koja će završiti do travnja ove godine, nakon čega će se pristupiti ishođenju građevinske dozvole. U jednom trenutko bilo je krajnje neizvjesno hoće li se taj projekt nastaviti zbog izbora lokacije.
Podsjetimo, Grad Rijeka je kupio pravo građenja od Austrograda na zemljištu za 1,6 milijuna eura, koje je do 1995. godine imao u svome vlasništvu, a onda ga je prodao tvrtki Itacro koja je poslije preimenovana u Fenixve. Grad Rijeka dobio je tada manje novca od prodaje zemljišta u središtu grada nego što je plaćeno pravo građenja. Kako bi ta tužna priča bila zaboravljena, gradska vlast je izabrala Fenixve za novu lokaciju nove zgrade Gradske knjižnice. No, tadašnji direktor Austrograda Slavko Pilepić ucjenjivao je Grad Rijeku zbog gradskih nameta njegovoj tvrtki, ali nakon što je on otišao iz Austrograda, stvari su se pokrenule s mrtve točke pa će za nekoliko mjeseci napokon početi gradnja novog objekta. Kada on bude gotov, rijetko tko će se sjetiti da je godinama u središtu grada stajala močvara na sramotu svih onih koji su sudjelovali u toj priči.

Nova Gradska knjižnica Rijeka imat će kapacitet za 220.000 knjiga i prema zamisli projekatanata trebala bi zadovoljiti knjižnične prostorne i funkcionalne potrebe stanovnika Grada Rijeke do 2020. godine. Tlocrtna površina građevine iznosi 1.175 kvadrata, a brutto razvijena površina objekta iznosi (ukupna površina zatvorenih prostora svih etaža) 5.646 kvadrata, površina građevinske parcele je 1.315 kvadrata, a visina građevine je prizemlje plus četiri kata i potkrovlje.

Objekt poput »robne kuće«

– Objekt je koncipiran kao jednostavna prostorna organizacija, poput »robne kuće« s nizom platformi povezanih različitim načinima vertikalnog transporta (eskalatori, pokretne trake, rampe i stubišta) kako bi se olakšala orijentacija i snalaženje, ubrzano penjanje – polagano silaženje. Visina etaža definirana je u skladu s načinom korištenja, profilom korisnika i vremenom zadržavanja, pojasnili su u Odjelu gradske uprave za kulturu koji operativno vodi projekt.

Grad Rijeka kao osnivač ustanove već je 2001. godine uočio da postojeći prostorni uvjeti u kojima djeluje predstavljaju kočnicu njenog daljnjeg razvoja. Gradska vlast odlučila je financirati izgradnju novog objekta zbog toga što Gradska knjižnica Rijeka zapravo nema Središnju knjižnicu koja bi bila logističko i infrastrukturno središte mreže gradskih ogranaka, bibliobusnih službi i srce županijske mreže narodnih i školskih knjižnica. Središnji odjeli Knjižnice (središnji odjel za odrasle, središnje zajeničke službe, odjel periodike, čitaonica tiska, dječji odjel i odjel za samoučenje, zajedničko rezervno spremište) razasuti su na šest različitih lokacija u središtu Rijeke.

– Zbog navedenog, pristupilo se pronalaženju odgovarajućeg prostora za preseljenje centralnog odjela Gradske knjižnice Rijeka. Stručne službe Grada Rijeke provele su analizu pojedinih gradskih prostora, građevina i prostornih planova na osnovu niza unaprijed postavljenih kriterija koji su se odnosili na smještaj prostorno i urbano zahtjevnog programa kao što je Gradska knjižnica Rijeka, a konačan odabir lokacije izvršilo je Povjerenstvo za pronalaženje odgovarajućeg prostora za preseljenje centralnog odjela Gradske knjižnice Rijeka. Poglavarstvo Grada Rijeke je, u srpnju 2002. godine, donijelo zaključak kojim se lokacija Klobučarićev trg u Starom gradu prihvaća kao lokacija za gradnju nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka. Odabrana lokacija zadovoljava svojim atraktivnim položajem u središtu grada, primjerenom javnoj ustanovi kao što je knjižnica i mogućnosti izgradnje građevine površine do 6.700 četvornih metara. Nakon odabira lokacije slijedilo je sklapanje ugovora o osnivanju prava građenja između Austrograda d.o.o. Rijeka, kao osnivača prava građenja, i Grada Rijeke kao nositelja prava građenja. Po potpisivanju spomenutog ugovora, u studenome 2004. godine, odlukom Gradskog vijeća gradnja nove zgrade Gradske knjižnice Rijeke uvrštena je među kapitalne projekte Grada Rijeke, podsjećaju u Odjelu gradske uprave za kulturu.

Elaborat knjižnične tehnologije

Nakon te odluke u suradnji Gradske knjižnice Rijeka, Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem i Odjela gradske uprave za kulturu započelo se s izradom Programske osnove za novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka, koja je početkom 2005. godine i završena. Tako je na sjednici Poglavarstva Grada Rijeke u svibnju 2005. godine donesena odluka o raspisivanju javnog, državnog, općeg i pozivnog, projektnog, u jednom stupnju, anonimnog natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja Gradske knjižnice Rijeka. Arhitektonski natječaj raspisao je Grad Rijeka u suradnji s Društvom arhitekata Rijeka 28. svibnja, 2005. godine. Na natječaj je pristiglo 17 radova, od kojih je odlukom Ocjenjivačkog suda prva nagrada dodijeljena radu arhitekta Hrvoja Njirića. Ugovor o izradi idejne, glavne i izvedbene dokumentacije Gradske knjižnice Rijeka potpisan je 16. svibnja 2006. godine s Arhitektonskim uredom »njiric plus arhitekti« d.o.o. iz Zagreba. U svim fazama izrade projektne dokumentacije izrađuje se i Elaborat knjižnične tehnologije u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka. Potpisom ugovora o izradi projektne dokumentacije završena je prva faza realizacije projekta preseljenja Gradske knjižnice Rijeka, a započela ona druga koja će rezultirati završetkom izgradnje i preseljenjem, kao i stvaranjem primjerenih uvjeta za uspješan rad ove gradske kulturne ustanove. Tijekom izrade projektne dokumentacije započeo je i rad na Elaboratu vizualnog identiteta i dizajn primarnih i sekundarnih sredstava vizualnih komunikacija. (Novi list)

Imaju Pulezani, majku im njihovu - slave 3000 godina od osnutka Nezakcija... :lol:

Sjebaše me Rimljani opet.... :crazy:

Riječkoj bolnici 43, Sveučilištu 25 milijuna kuna iz državnog proračuna



Riječka će bolnica ove godine iz državnog proračuna za izgradnju objekata dobiti oko 43 milijuna kuna, što je četiri puta više nego što je, prema podacima iz državnog proračuna, za istu namjenu prošle godine otišlo u Rijeku iz kase u Zagrebu. Doduše u prošloj godini iz proračuna je više novca, točno 15 milijuna kuna, riječkom KBC-u proslijeđeno za nabavu medicinske i laboratorijske opreme. Ipak, ako je vjerovati brojkama, riječka bolnica će u ovoj godini dobiti 79 posto više novca nego lani kada je iz istih izvora dobila 24 milijuna kuna, što uključuje i spomenutih 15 milijuna kuna.

Ove je godine u proračunu Ministarstva zdravstva pod stavkom »Podizanje kvalitete i dostupnosti zdravsta« predviđeno 468 milijuna kuna direktnih proračunskih ulaganja u objekte i opremu u dvadesetak bolnica u Hrvatskoj, a najviše novca 43,136 milijuna kuna trebala bi dobiti bolnica u Rijeci. Jučer nismo uspjeli razgovarati s ravnateljem bolnice Hermanom Hallerom da bi doznali hoće li to pokriti ovogodišnje planove izgradnje.

Podizanje kvalitete zdravstva

U sljedeće dvije godine proračunom Ministarstva zdravstva predviđena su još veća ulaganja u KBC Rijeka. Tako bi u 2009. godini od predviđenih 598 milijuna kuna za podizanje kvalitete zdravstva u Rijeku trebalo otići više od petine sredstava – 120 milijuna kuna. Planirano je da se na izgradnju objekata potroši 90 milijuna kuna, a na kupnju medicinske i laboratorijske opreme 30 milijuna kuna. U 2010. godini čak će trećina sredstava iz državnog proračuna namijenjenih podizanju kvalitete zdravstva biti potrošena u Rijeci. Od 659 milijuna kuna KBC Rijeka dobit će 224,1 milijun kuna i to 154 milijuna kuna za objekte, a 70 milijuna kuna za nabavu opreme.

Tako bi u tri godine, uključujući i ovu, KBC Rijeka iz državng proračuna za gradnju novih objekata i nabavu opreme trebao ukupno dobiti oko 387 milijuna kuna, što je oko 52 milijuna eura, odnosno šestina potrebnih sredstava od ukupno 300 milijuna eura koliko je potrebno uložiti za završetak nove bolnice, čija je gradnja službeno počela u rujnu prošle godine.

Povećani izdaci za plaće

Osim toga, država će ove godine u sklopu kapitalnih ulaganja u sveučilišne objekte odvojiti 25,1 milijun kuna za Sveučilište u Rijeci, što je 16 posto više nego lani. Najveći dio tog novca otići će na kamate za zajmove, ali nekoliko milijuna kuna planira se i za kupnju uređaja te uređenje zgrada. U sljedećoj godini za Sveučilište se predviđa državno izdvajanje od 29 milijuna kuna, a u 2010. godini više od 32 milijuna kuna. U tri godine država bi na ime kapitalnih izdataka na riječkom Sveučilištu trebala izdvojiti više od 86 milijuna kuna, koji će kako se čini otići na otplatu zajmova.

Uz to, proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta otkriva da će se za pokrivanje zajmova za obnovu riječkog i zagrebačkog Studentskog centra potrošiti 15,3 milijuna kuna, no koliko otpada na koji centar iz dokumenta nije vidljivo. Ista sredstva planirana su i u proračunu za 2009. i 2010. godinu.

To je Ministarstvo povećalo izdatke za redovan rad Sveučilišta u Rijeci za osam posto i oni iznose 212 milijuna kuna, ali radi se zapravo o već ranije dogovorenom povećanju plaća u javnom sektoru, za što je i u Rijeci potrebno izdvojiti deset posto više nego lani. (Novi list)

Rijeka osniva Povjerenstvo za ljepotu

http://img254.imageshack.us/img254/992/rivsx0.jpg



RIJEKA - Gradsko poglavarstvo na današnjoj će sjednici imenovati peteročlano Povjerenstvo za ljepotu koje će ubuduće ocjenjivati arhitektonsku uspješnost raznih idejnih projekata.

Riječki “suci i čuvari arhitektonske ljepote” bit će Srđan Škunca, pročelnik gradskog Odjela za urbanizam, Tomica Štivić iz istog odjela, Igor Rožić i Idis Turato kao predstavnici Društva arhitekata Rijeka i Nenad Kocijan iz Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Podsjetimo, odlukom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva veliki gradovi i županije moraju osnovati svoja povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti raznih idejnih projekata koje je dobilo neslužbeni naziv povjerenstvo za ljepotu.

Što se tiče Primorsko-goranske županije, povjerenstvo je također u planu i županijski će čelnici o njegovu sastavu odlučiti u idućih nekoliko tjedana.

Povjerenstva za ljepotu u velikim gradovima bit će uključena u izdavanje lokacijskih dozvola za sve objekte, a ona u županijama u izdavanje lokacijskih dozvola za građevine ugostiteljsko-turističke namjene koje će zauzimati velike površine.

Povjerenstvo daje mišljenje o idejnom projektu koji je sastavni dio lokacijske dozvole, a članovi se moraju birati iz redova predstavnika stručnih i javnih institucija te drugih osoba afirmiranih u području arhitekture i prostornog uređenja.

Mišljenje povjerenstva neće biti potrebno za izgradnju obiteljskih kuća budući da te građevine ne trebaju lokacijske dozvole, no bit će obvezno kada se radi o složenijim gradnjama poput stambenih zgrada, škola ili, pak, hotela.

Povjerenstvo ne mora dati svoje mišljenje kod projekata izađenih na temelju prethodno provedenog natječaja budući da se u tom slučaju imenuje povjerenstvo za provođenje samog natječaja.

Zbog nezapamćene magle zatvorena riječka luka

Godinama sam plovio, ali ovakvu maglu rijetko sam vidio. Možda samo na Sjevernom moru u određeno doba godine, izjavio je lučki kapetan Darko Glažar, komentirajući sivilo koje je u nedjelju nešto prije pola noći počelo obavijati grad, a magla se nije povukla tijeklom cijeloga dana u nedjelju.

Odsječeni otoci

Najviše problema bilo je na moru. Katamaran je s Lošinja uspio doploviti do Rijeke, ali nije se mogao vratiti. Bez brodske veze ostali su i mali otoci u Lošinjskom akvatoriju, Susak, Unije, Ilovik, jer je magla brod “vezala” u malološinjskoj luci.

- Liburnija je iz Dalmacija doplovila prema plovnom redu, ali je zbog magle ostala tri sata plutati ispred Rijeke. Uspjela se vezati tek oko 10 sati, kazao nam je Mladen Mandić iz Službe za spašavanje na moru. Srećom, na moru nije bio gust promet, ali povremeno oglašavanje brodskih sirena ipak je davalo do znanja da se s gustom maglom bori nekoliko brodskih posada.

I dok je promet na moru magla potpuno blokirala na kopnu je bilo sve u redu.

- Autobusi su svi došli prema voznom redu. Magla je zahvatila samo gradove na moru, a već oko Diračja nema joj ni traga. Lijepo je vrijeme u cijelom Gorskom kotaru pa se promet cestama odvija normalno, saznali smo u Autotransu.

Više problema bilo je na Jadranskoj magistrali koja “prati” morsku obalu, a o gustoj magli javljali su i iz Kraljevice, Crikvenice, Novog Vinodolskog i Senja.
Da je magla zahvatila samo područja uz more, ponajviše Riječki zalijev, potvrdio nam je i meteorolog Smiljan Visković iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Kriva je rijeka Po

- U Rijeci zna biti dosta magle, ali ovako gustu nismo jako dugo vidjeli. Razlog je vlažan zrak koji dolazi s talijanske obale, uglavnom iz poriječja rijeke Po. Vlaga je danas mjestimično čak 100 posto, a ponegdje tek koji postotak manje, kazao nam je Visković, kojega smo pitali je li moguće da se magla dizala s mora, a ne spuštala što su uočili mnogi građani.

- Moguće, osobito ako je tlo toplo i to se dogodilo u noći od nedjelje na ponedjeljak, kazao nam je.

Zbog magle na vezu su ostale i ribarice, a dio riječkih ribara koji su isplovili u nedjelju pred večer pa ih je zatekla na moru, ostali su vezani na istarskoj obali i na otocima. (Večernji list)

Milinović odgađa gradnju riječke bolnice?


Sa 43 milijuna kuna koliko bi iz državnog proračuna trebao dobiti riječki Klinički bolnički centar u 2008. godini, bit će pokriveni samo troškovi gradnje i opremanja novog odjela dijalize čija zgrada niče nasuprot glavne bolničke zgrade sušačkog lokaliteta. U ravnateljstvu KBC-a kažu kako službenih podataka o sredstvima proračuna još nemaju pa ravnatelj Herman Haller tvrdi da još ništa ne može komentirati. Nije, međutim, nepoznato, prema ranijim izjavama i planovima, da je KBC-u Rijeka za ovu godinu trebalo oko 100 milijuna kuna, od kojih bar 60-ak za poslove oko gradnje nove bolnice a ostatak za održavanje i obnavljanje starih bolničkih pogona.

Planovi o daljim fazama gradnje nove, te o održavanju starih bolničkih pogona, bar kad je o državnom proračunu riječ, morat će biti odgođeni ostane li iznos za KBC Rijeka na 43 milijuna kuna. Ti su planovi i ranije već mijenjani, mijenjali su ih ministri zdravstva i financija, kako je koji naišao svojom (ne)izdašnošću, premda su se u gradnju te bolnice svi redom kleli. Vlada o gradnji bolnice nije donijela nikakvu odluku, još je manje podigla bezbroj puta najavljivan inozemni kredit u tu svrhu, a nije čak osnovan niti poseban odbor za gradnju. Najbizarniji dio priče vezan je za rokove; kad god bi netko najavio početak, mogli ste se mirne duše kladiti u dvostruko, trostruko produžavanje najavljenih aktivnosti.

Niče zgrada hemodijalize

Trenutni razvoj situacije poistovjećuje se, razumljivo, sa aktualnim ministrom zdravstva Darkom Milinovićem. To bi mogao postati svojevrstan »riječki paradoks«, jer je ravnatelj riječkog KBC-a Herman Haller javno hvalio dobru volju i iznimno uspješno djelovanje Milinovića oko sudbine ustanove kojoj je današnji ministar zdravstva proteklih godina na čelu Upravnog vijeća. Samo za pokrivanje obveza koje je u gradnji nove bolnice i održavanju stare KBC Rijeka preuzeo dok je aktualni ministar dr. Darko Milinović bio predsjednik Upravnog vijeća, trebalo bi dvostruko više sredstava, najmanje 80 milijuna kuna. Mandat Upravnog vijeća je istekao, ono je raspušteno, novo nije imenovano a jedini mu je član i danas Alan Šustić koji u to tijelo nije imenovan od Vlade nego uime Stručnog vijeća ustanove. Unatoč svim nastojanjima, mišljenje ministra Milinovića jučer nismo uspjeli dobiti. Tako niti odgovor na pitanja o restrikcijama, a posebno o iznosu od 43 milijuna kuna za KBC Rijeka kojem za ovu godinu treba barem dvostruko toliko sredstava da bi se radovi na novoj bolnici nastavili dosad planiranim ritmom. Uz proračun za zdravstvo manji za 176 milijuna kuna, i sa 350 milijuna kuna manje zbog najavljenog ukidanja administrativne pristojbe, zdravstvo 2008. započinje sa 500 milijuna kuna manje. Pa kako se onda uopće išta i radi, a na novoj se bolnici bez sumnje radi, od pripreme terena, projektne i izvedbene dokumentacije, do zgrade hemodijalize koja niče na mjestu nekadašnje zgrade dermatologije?

Smiješni svi raniji planovi

Nije tajna da je ravnateljstvo KBC-a Rijeka kao okosnicu svog programa postavilo nužnu izgradnju nove riječke bolnice. Projekt su zdušno podržavali, javno polemizirali s Vladom i ministrima, financijski potpomagali i Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, a oličenje projekta gradnje je Herman Haller, pa se u tim krugovima smatra kako je bolje da bolnica ide ikako nego nikako. Vlastima također ne odgovara da jasno i glasno kažu kako im riječka bolnica nije prioritet, dapače, s njom se busa tko god politički pretendira na riječki kraj. Pa tako dok su nikle nova bolnica u Zaboku (40-ak kilometara od Zagreba), obnavljaju se splitska i niz zagrebačkih bolnica i klinika, riječkoj bolnici »kapa« ponešto sredstava.

No, upravo smiješno zvuče svi raniji planovi i najizgledniji su oni prema kojima bi izgradnja riječke bolnice, nastavi li se kao dosad, realna bila između 2019. i 2024.! Primjerice, 2004. tadašnji ministar Andrija Hebrang potpisao je pismo namjere o gradnji bolnice sa županom Zlatkom Komadinom, gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, ravnateljem Hallerom, i tad se najavljivalo da radovi počinju već 2005., da je bolnica pod krovom do 2009. Malo kasnije, Hebrang je najavio kao realan rok izgradnje 2012. Ministar Neven Ljubičić najkasnije za sredinu 2008. najavio je odluku Vlade o podizanju inozemnog kredita za gradnju nove bolnice u Rijeci, a uoči izbora protekle godine početak gradnje nove dijalize proglašen je prvim velikim korakom ka novoj bolnici. Da ta zgrada nije još ranije planirana i gradnja ugovorena veliko je pitanje bi li je danas država uopće financirala.

Niti u jednom dokumentu Vlade

Zna se tek da su u slijedećim fazama te gradnje na redu bili energetsko središte bolnice, toplana, središte za medicinske plinove, izgradnja barokomore, te raspisivanje natječaja i izrada projektne dokumentacije za daljnje faze izgradnje bolnice, drugu i treću koje uključuju nove prostore ginekologije i pedijatrije što bi bili dograđeni na hitnom traktu sušačkog lokaliteta.

U upućenim se krugovima vjeruje da je riječka bolnica ovogodišnjim proračunom još i dobro prošla jer se Milinović sprema na velike restrikcije. Nije ni čudo, kani li, kako dobro obaviješteni tvrde, oko polovice godine provesti potpunu sanaciju zdravstva i još to učiniti iz zdravstvenog proračuna. Novca će bolnicama nedostajati za sve i svašta u redovitom funkcioniranju. U međuvremenu, s nekoliko inozemnih kredita obnavlja se više zagrebačkih bolnica, nitko nije objavio odustanak od završetka izgradnje novog dijela Rebra, niti od Sveučilišne bolnice u Blatu koju osobito zagovara Milan Bandić. Nitko neće objaviti niti da se značajno odgađa izgradnja riječkog KBC-a, ali zašto bi to učinio kad nijedan ozbiljniji dokument Ministarstva zdravstva i Vlade tu gradnju niti ne predviđa. Jednom će biti. Možda 2030.? A spektakularna obećanja političara, ministara, premijera i inih »proroka« zasad su se pokazala samo kao trijumf lakovjernosti nad iskustvom.

(Novi list.)

Ministarstvo okoliša dopustilo gradnju marine i hotela na Kantridi

Markanović je u projektu vrijednosti 21 milijun eura morao smanjiti broj komercijalnih vezova

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/57378.jpg
Završetak gradnje i uređenja novog riječkog hotela, i to s pet zvjezdica, te marine očekuje se za dvije godine

Projekt gradnje nautičkog centra s hotelom i wellnessom na prostoru bivšeg brodogradilišta na Kantridi dobio je zeleno svjetlo Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša, te je nakon izmjena u prvobitnom projektu iz Ministarstva dobio rješenje da izrada Studije utjecaja na okoliš nije potrebna budući da neće doći do devastacije prostora, potvrđuje direktor projekta Kantrida Milorad Milošević. Investitor i inicijator prenamjene lučice i starog brodogradilišta u nautičku luku sa hotelom, smještenog na vrlo atraktivnom potezu uz more na Kantridi, tik uz kompleks novih riječkih bazena i nove šljunčane plaže, tvrtka je Tekol Teri u vlasništvu Mate Markanovića.

Kompromisno rješenje
Vrijednost projekta procijenjena je na 21 milijuna eura. Očekuje se da će prvi radovi na izgradnji i uređenju marine i hotela započeti ove godine, dok se završetak planira u roku od dvije godine. Na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta Kantrida tako bi niknula marina sa 21 vezom predviđenim u komercijalne svrhe i privez jahti do 30 metara duljine. Uz 21 komercijalni vez, izgradit će se još najmanje 40, a vjerojatno i više vezova za sportske svrhe, tumači Milošević. Prvobitna je ideja bila drukčija: u planu za komercijalne vezove bila je gradnja 50-ak vezova, no zbog prostornoplanske dokumentacije, ali i stanja na terenu investitor je revidirao projekt uz kompromis koji rezultira smanjenjem broja komercijalnih vezova na 21 mjesto, uz zadržavanje kapaciteta sportske namjene.

U marini se mora sagraditi i lukobran. Kako dubina mora prelazi 40 metara, nasipavanje osim što nije praktično, nije ni ekološki prihvatljivo pa će se onda graditi lukobran na pilotima, odnosno podržavat će ga na površini armiranobetonski stupovi koji će omogućavati protok vode. Lukobran će se nalaziti između novih bazena i brodogradilišta pa će imati dvostruku funkciju jer će osim zaštite plovila, lukobran štiti i novu šljunčanu plažu koju uređuje Grad u duljini od 350 metara. Za takvo je novo, kompromisno rješenje Rijeka projekt već izradio idejno rješenje, koje je odaslano Ministarstvu zaštite okoliša, a ono se pozitivno očitovalo, uz objašnjenje da studija utjecaja na okoliš nije potrebna budući da je riječ o prihvatljivim kapacitetima za koje prilikom izgradnje neće biti potrebno nasipavanje mora.

Nema mjesta za jahte
Milošević ističe da je projekt sada u fazi u kojoj se čeka izrada izmjena i dopuna DPU-a Sportsko-rekreacijske zone Kantrida, koju koordinira Grad Rijeka a izrađuju Atelje AGA i arhitekt Vladi Bralić. Revidirani DPU, očekuje se, bit će gotov za dva mjeseca nakon čega se, kada DPU bude usvojen, pokreće proces apliciranja za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole. Paralelno, odrađuju se i aktivnosti vezane uz tzv. kopneni dio projekta, za gradnju hotela s wellnessom, koji niče uz nautički centar. Idejni je projekt napravljen, a sada se kreće u ishodovanje lokacijske dozvole. Hotel sa pet zvjezdica planiranog je kapaciteta od 100 dvokrevetnih soba, a u njegovu sklopu funkcionirat će i kongresni centar, trgovine, restorani i garaža za 100 vozila, uz još 50 parkirnih mjesta na otvorenom. Planirana je izgradnja wellness centra s morskom vodom na površini od oko 3000 četvornih metara. Interes za zakupom komercijalnih vezova u marini Kantrida odavno su iskazali i pojedinci, ali i inoproizviđači jahti. Ni s kime se nije stupilo ni u kakav aranžman, navodi Milošević jer je zapravo riječ o malom broju komercijalnih vezova koje i novi nautički centar može samostalno popuniti zbog kroničnog nedostatka adekvatnih priveznih mjesta za brodove dulje od 15 metara.

Koncesija od 1996. do 2023. godine
Mate Markanović preuzeo je koncesiju na području starog brodogradilišta na Kantridi još 1996. godine saniravši tada škver s dva milijuna njemačkih maraka. Koncesija istječe 2023. godine. Djelatnost nije ugašena već je premještena u hale bivše Tvornice Torpedo, a nijedan radnik nije dobio otkaz, naveo je Markanović. Svi su radnici prebačeni na poslove u prostore bivše tvornice Torpedo. U škveru sada radi manji broj "starih" radnika, uglavnom na poslovima održavanja, no i oni će uskoro biti prebačeni na nove poslove, kada se počne s izgradnjom marine i hotela. Tekol-Teri je od ukupne investicije još u 2006. bio uložio jednu trećinu, dakle oko sedam milijuna eura na izradu dokumentacije, izvedbu komunalnih radova, rušenje objekata i preseljenje opreme iz škvera u Torpedove hale. Sve građevinske radove izvodit će druga Markanovićeva tvrtka iz sklopa Tekol Terija, koja je slične radove imala u Torpedu.Što se drugog dijela financiranja tiče, Markanović je prije godinu dana izjavio da će se izvesti uz partnerstvo ili čak možda preko izdavanja vlastitih obveznica tvrtke za što je postojala ponuda jedne poslovne banke.

http://www.poslovni.hr/71815.aspx

http://www.gp-krk.hr/kamere/kamera1.jpg :cheers2:

Tvrtka GP Krk d.d. postavila je web kameru na gradilište Centra Zamet. Pomoću ove kamere moći će se pratiti stanje radova na gradilištu.

još neke web kamere iz Rijeke:
http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=2719

@ivan-ri, stvarno je bila nezapamćena magla, isto tako po Opatiji, čini mi se da u cijeloj regiji, skroz od Trsta do Senja, tako nešto...neka anticiklona je valjda kriva...

evo za one koji mozda nisu vidjeli malo rendera nove dvorane na zemetu... nije velika, ali meni se svidja...

Kapacitet sportske dvorane:

* teleskopske tribine za gledatelje u dvorani = 2.184 sjedeća mjesta
* posebne tribine za VIP-posjetitelja = 128 sjedeća mjesta
* smještaj osoba s poteškoćama u kretanju = 23 sjedeća mjesta
* Ukupan kapacitet sportske dvorane = 2.335 sjedeća mjesta


Površine objekta:

* dvorana = 6.794,26 m²
* garaža = 6.625,19 m²
* javni trg = 4.283,49 m²
* ogranak gradske knjižnice = 355,95 m²
* MO Zamet s dvoranom 90 sjedećih mjesta = 366,62 m²
* komercijalni prostor – trgovina, banka, ugostiteljstvo = 1.485,79 m²

http://img98.imageshack.us/img98/7294/slika2ac1.jpg (http://imageshack.us)

http://img444.imageshack.us/img444/9383/slika4ox2.jpg (http://imageshack.us)

http://img444.imageshack.us/img444/3856/slika5kc0.jpg (http://imageshack.us)

bez tribina
http://img264.imageshack.us/img264/2136/slika6fe0.jpg (http://imageshack.us)

sa tribinama
http://img184.imageshack.us/img184/5092/slika7up0.jpg (http://imageshack.us)

http://img147.imageshack.us/img147/3522/slika9qg5.jpg (http://imageshack.us)

http://img135.imageshack.us/img135/5839/slika10il1.jpg (http://imageshack.us)

noc
http://img182.imageshack.us/img182/4315/slika11td9.jpg (http://imageshack.us)

http://img182.imageshack.us/img182/3196/slika12kz1.jpg (http://imageshack.us)

^^^:cheers::bow::thmbsup::cheers:

Novi će hotel imati 3 zvjezdice

http://img120.imageshack.us/img120/96/rivrh0.jpg


RIJEKA - Hotel Kontinental, jedan od najstarijih riječkih hotela koji je postao prepoznatljiv simbol Sušaka i cijele Rijeke, napokon se renovira.

Počeli su pripremni radovi na uređenju unutrašnjosti 120 godina starog zdanja (vanjska strana ne smije se dirati jer se radi o spomeniku kulture pod konzervatorskom zaštitom) i, prema planovima vlasnika, riječke tvrtke Jadran hoteli, “Kont” će se dići s dvije na tri zvjezdice.

- Postojeći gabariti ne dopuštaju više zvjezdica jer sobe površinom nisu dovoljno velike za tu kategoriju - pojašnjava Damir Bačenović, direktor hotela Kontinental, najavljujući da će taj objekt dobiti i 27 novih soba.

- Kupili smo nekoliko stanova u zgradi kako bi povećali broj soba. Do sada smo imali 41 smještajnu jedinicu, a nakon renoviranja bit će ih 68 - govori Balenović koji je na direktorsku funkciju stupio prije dva tjedna, a do tada je bio direktor riječkog hotela Neboder. Na novom je radnome mjestu naslijedio Vinka Balena koji je otišao u zasluženu mirovinu.

Radovi se izvode u tri faze, a prva je faza renoviranje postojećih soba. Balenović kaže da će hotel tijekom izvođenja radova biti zatvoren.

Dio soba trebao bi biti gotov do lipnja, a onda u rujnu kreće druga faza i ostatak soba. U trećoj fazi, koja će započeti krajem godine, uredit će se restoran, a hotel će dobiti i novu recepciju.

Cilj je, naravno, podizanje kvalitete i poboljšanje usluga. Cijena dvokrevetne sobe u kontu za sada iznosi 455 kuna, a jednokrevetna stoji 390 kuna. Balenović kaže da bi cijene mogle neznatno i narasti, ali ako to bude uvjetovalo tržište.

U hotelu Neboder, koji je također u vlasništvu Jadran hotela, riješen je dio s renoviranjem, a uskoro će početi gradnja kavane, kongresne dvorane i kućne garaže. Neboder sada ima 54 jednokrevetne i dvokrevetne sobe i 100 kreveta, a također je dobio tri zvjezdice. Otvorenje novouređenog hotela planira se za otprilike dva mjeseca kada sve bude gotovo.

Novi objekti u sklopu hotela Park

Jadran hoteli pripremaju i potpuno preuređenje i izgradnju novih objekata u sklopu hotela Park na Pećinama koji bi, prema planovima te tvrtke, trebao postati prvi riječki hotel s pet zvjezdica. Za sada je napravljeno idejno rješenje čiji su autori poznati arhitektonski dvojac Randić-Turato. Gradnja bi trebala početi za tri godine kada se iz Parka iseli škola Grivica koja taj objekt trenutačno ima u najmu.

Rijeka europski prometni koridor



Do kraja ove godine bit će izrađena Studija razvoja željezničke, lučke i cestovne infrastrukture za Grad Rijeku i Primorsko-goransku županiju, gdje će na jednome mjestu biti definirana dugoročna strategija razvoja svih oblika prometa na tom području, s ciljem ubrzane realizacije niza konkretnih projekata. Ovaj dogovor postignut je jučer u Rijeci na radnom sastanku predstavnika Ministarstva prometa, Hrvatskih željeznica, Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka – Zagreb i Lučke uprave Rijeka s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom.

Spomenuta studija, između ostalog, mora pružiti konkretne odgovore na pitanje kuda će i kako ravničarska pruga ući i izaći iz Rijeke, gdje će se nalaziti spoj pruge sa željezničkim tunelom ispod Ćićarije, hoće li se graditi željeznički odvojak prema Krku, a time i novi Krčki most, što je u uskoj vezi s dugoročnim planovima uređenja novih lučkih kontejnerskih terminala na Krku te s eventualnom gradnjom LNG terminala. Mora biti definirana i trasa nizinske pruge na području Županije, a između ostalog razmatrat će se i mogućnost uređenja lučkog kontejnerskog terminala na dijelu područja rafinerije na Urinju.

Osim toga, strategija prometnog razvoja morala bi odgovoriti na niz pitanja u domeni cestogradnje, primjerice kada će se graditi liburnijska obilaznica i prava riječka obilaznica na koridoru Permani – Soboli, s ciljem da u najkraćem mogućem roku bude u potpunosti završen riječki prometni čvor, u što treba uračunati dovršenje brze ceste od slovenske granice u Rupi do Krčkog mosta te autoceste od Križišća do Žute Lokve.

Izaslanstvo Ministarstva prometa jučer je u Rijeci predvodio državni tajnik za razvitak Zdravko Livaković, koji naglašava da se jednostavno mora precizno utvrditi i izraditi koordinirana strategija razvoja svih oblika prometa jer se jedino tako može krenuti u ubrzanu realizaciju u cilju sveukupnog razvoja riječkog prometnog pravca.

– Rijeka više nikako nije samo koridor od posebnog nacionalnog interesa, već je riječ o prometnom pravcu globalnog značaja, odnosno sve važnijem europskom koridoru, čiji je razvoj u punoj mjeri spremna podržati Europska unija. Realno gledajući, Rijeci više nisu konkurenti ni Trst ni Kopar jer će na S

jevernom Jadranu dugoročno biti izrazito velikih i za sve dovoljnih količina prometa. Mi se za to moramo pripremiti jer o nama ovisi koliko ćemo biti spremni iskoristiti svoj povoljan prometni položaj. Ne smije se dozvoliti da brojku od 500.000 TEU-a, koliko će biti pretovareno 2011. godine na kontejnerskom terminalu Brajdica, dočekamo bez kvalitetne prateće cestovne i željezničke infrastrukture, ističe Livaković, dodajući da se razgovaralo i o nekim aktualnim cestovnim projektima, kao i onima čija bi realizacija trebala uskoro početi.

ARZ raspisuje natječaj

Takav je primjerice projekt gradnje ceste D-403, koja će pratiti tempo uređenja i gradnje novog terminala na Zagrebačkoj obali. Operativno se planira da će daljnjim širenjem koncesijskog područja »Autoceste Rijeka – Zagreb« ova tvrtka preuzeti i gradnju ceste D-403, koja bi se vjerojatno financirala iz sredstava Rijeka Gateway projekta, odnosno kroz kredit Svjetske banke te iz državnog proračuna RH.

Livaković otkriva da će natječaj o izradi jedinstvene prometne strategije raspisati »Autocesta Rijeka – Zagreb«, što znači da će ova tvrtka imati specifičnu ulogu koordinatora cijelog projekta. Dogovoren je i sporazum u kojem se utvrđuje formiranje posebnog operativnog tima za praćenje izrade studije, za usklađivanje prostornih planova, kao i za praćenje realizacije projekata. U tom timu bit će predstavnici Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Lučke uprave Rijeka, ARZ-a, HŽ-a i HAC-a. Članovi tima će biti naknadno imenovani, ali se već sada zna da će Županiju predstavljati Mladen Črnjar, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje PGŽ-a.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ističe da je iznimno zadovoljan zaključcima sastanka jer se oduvijek zalagao za zajedničku koordinaciju i strategiju. Otkriva također da je još prije parlamentarnih izbora s predstavnicima Ministarstva prometa vodio razgovore o izradi cjelovite studije prometnog razvoja Rijeke i okolice.

– Tada nismo stigli krenuti u konkretan dogovor i realizaciju, ali smo sada i to napravili. Strategija i koordinacija su nam neophodni jer samo tako možemo biti efikasni, mijenjati i prilagođavati prostorne planove i drugu dokumentaciju te na vrijeme utvrditi najbolje opcije razvoja prometne infrastrukture, kazao je Obersnel.

Dogovorena gradnja tunela do Tower centra

Cesta D-404 morala bi biti u prometu do kraja ove godine jer je konačno dogovoreno da će gradnju jednog priključka iz tunela Pećine prema Tower centru zajedno financirati Grad Rijeka i Hrvatske ceste. Tako su državne institucije uvažile ono što su riječke gradske vlasti uzaludno tražile već godinama. Jedan priključak će se praktično odmah početi graditi, a drugi će biti ostavljen za neku dalju budućnost. Na pragu je i rješenje spora između Hrvatskih željeznica s jedne i Hrvatskih cesta s druge strane. Ministarstvo prometa naložilo je Luci Rijeka da pronađe zamjenski prostor za privremeni smještaj radionica HŽ-a, koje su dosad bile prepreka gradnji ceste D-404 na Delti i Brajdici. To znači da će se sada moći nastaviti zaustavljena gradnja cestovnog vijadukta Brajdica. Uskoro će morati i uslijediti rušenje starog sušačkog kolodvora, koje je od početka projekta predviđeno građevinskom dozvolom.

Komadina sprema šampanjac za Kalmetu

Slikovito opisujući zadovoljstvo ishodom jučerašnjeg sastanka kojem je bio domaćin, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglašava da je sada konačno započelo partnerstvo državnih i lokalnih vlasti za koje se već godinama zalaže. Dodaje da je to neophodno i zato što je riječ o nacionalnim prometnim prioritetima.
– Sada možemo reći da neke ceste koje dosad nisu vodile nigdje imaju početak i kraj. Nadam se da ćemo nakon ovoga polako zakopati neke ratne sjekirice s Ministarstvom prometa i početi surađivati. Ako se ovo što smo dogovorili ostvari, spremit ću šampanjac za ministra Kalmetu kad idući put dođe u Rijeku.

Jako izaslanstvo državnih tvrtki

Osim Obersnela, Komadine i Livakovića, jučerašnjem dogovoru prisustvovali su i predsjednik Uprave ARZ-a Jurica Prskalo, predsjednik Uprave HC-a Stjepko Boban, direktor HŽ-infrastruktura Tihomir Lažeta i ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača. Svi oni bili su u pratnji brojnih operativaca, pa je sastanku prisustvovalo tridesetak ljudi. (Novi list)

Lijepa dvorana i projekt, ali mi se kapacitet ne sviđa
Premalo je to za Rijeku :dunno:

da, to smo vec odavno konstatirali
da je kapacitet dvorane turbo premalen...

Koliki Zamet ima kapacitet?

Lijepa dvorana i projekt, ali mi se kapacitet ne sviđa
Premalo je to za Rijeku :dunno:

A šta je tu je trba se strpiti i vidjeti šta će biti s Rujevicom :dunno::doh:

Kontejneri Luke Rijeka putuju na Matulje


Novi list u nedjelju je objavio članak u kojem dr. Ivan Miloš kaže da bi Luka Rijeka do 2010. godine trebala osigurati uvjete i logistiku za prihvat najmanje milijun TE-u kontejnerskog prometa što se može postići izgradnjom idealnog logističkog čvorišta u zoni Miklavlje koja se nalazi na potezu od Matulja prema Rupi na koji bi se naslanjalo Zagrebačko pristanište koje bez ovakvog pozadinskog distribucijskog centra, po njegovom mišljenju, gotovo da ne može funkcionirati obzirom na postojeći, a posebno i na planirani porast prometa.

Zona "Miklavlje" u naravi predstavlja 250 hektara šume u državnom vlasništvu (dva i pol milijuna četvornih metara, veličine oko 350 nogometnih igrališta). Taj prostor Općina Matulji je kroz Urbanistički plan uređenja već prostorno-planski odredila, a zamišljen je kao logističko-distribucijsko-skladišni prostor podrške riječkom prometnom pravcu i budućem matičnom terminalu Zagrebačko pristanište.
Na jednom dijelu tog golemog prostora izgradit će se kamionski terminal, jedan dio rezerviran je za kontejnerski terminal na koji će dolaziti odvojak 135 godina stare i još uvijek u funkciji austrougarske pruge Rijeka-Ljubljana, što podrazumijeva izgradnju ranžiranog kolodvora
Veći dio prostora, od ukupnih 250 hektara, predviđen je kao radna zona, gdje će se roba, prije transporta na krajnju destinaciju, trgovački, industrijski, prometno i na druge načine obrađivati. Zanimljivo je da bi se već danas tom prugom obzirom na njen kapacitet, dnevno moglo prevesti od morske obale do "Miklavlja" oko 800 TE-u (kontejnera), odnosno 20 blok-vlakova, što bi gotovo u potpunosti rasteretilo centar grada Rijeka od svakodnevnog prometa teških kamiona.

da, to smo vec odavno konstatirali
da je kapacitet dvorane turbo premalen...


Premalen za glavnu gradsku dvoranu ,to da , međutim mislim da ova sjajna dvorana nema te pretenzije! Ona je dvorana sa drugom namjenom, više kvartovska. Projekt mi se čini odličan. Trebat će dvorana kad Rijeka konačno dobije te mediteranske igre ili neki veći sportski događaj.Tada će se izgradit i arena, bez brige.Jedino je šteta zbog propuštene šanse za ovo svjetsko rukometno prvenstvo.

e istina, da su naši lokalni političari malo više lobirali, a ne glumili žrtvice, dobili bismo prejebenu dvoranu i tu džabe. ovako su se samo zaje...

zamisli samo na sljedećoj kandidaturi za MI predamo sve izgrađene projekte. a ono novi kompleks od 5 bazena, velika polivalentna dvorana sa 5000 mjesta, manja dvorana mladosti sa 3500 mjesta, mala dvorana na zametu s 2200 mjesta i na kraju stadion sa 20 - 30 tisuća mjesta. ako ništa, neke stvari će se i napravit, ali ovi kapitalni sportski projekti nažalost ostaju samo to - projekti:bash:

istina, ova dvorana nije nikad ni imala pretenzije da postane glavna gradska dvorana, pa veca je dvorana mladosti koja vec postoji, vec ponajprije kao dom kosarkasima i rukometasima sa zameta....

a za veliku gradsku dvoranu cemo izgleda morati cekati rujevicu, jer je tamo uz stadion planirana i dvorana.... a za to cemo se nacekati vjerujem...

usput da imamo sve sportske objekte izgradjene nebi se ni kandidirali za MI to je moje misljenje... jer i tako sam najvise navio za mir zbog projekata... da su svi ti stadioni izgradjeni, bas bi mi bilo "zanimljivo" gledati budimo iskreni drugorazredno natjecanje... koje se vec godinama ne prati kod nas na tv-u

U biti bi najveća dvorana trebala biti na Rujevici,jednoga dana.....

Dvorana je stvarno lijepa, mala ali svejedno super

Pobuna stanovnika Srdoča: Najprije riješite promet pa onda planirajte gradnju!



Dok u Elektromaterijalu, Rijekatanku i drugim tvrtkama sa Srdoča i Martinkovca nestrpljivo čekaju okončanje netom započetih javnih rasprava i donošenje prostornih planova koji će im omogućiti nove gradnje i nove zarade, građani ogorčeno poručju: »Ništa prije rješavanja prometnih kolapsa!«. Naime, iako stanovništvo Srdoča nije protiv novih poslovnih sadržaja, pri čemu većina naročito pozdravlja otvaranje supermarketa Plodine na mjestu nekadašnjeg pogona Vargona, građani upozoravaju da je prije toga ipak potrebno riješiti prometnu situaciju, jer ona već sada stvara goleme probleme. Na križanju Ulice Miroslava Krleže koja vodi u Srdoče s glavnom prometnicom na potezu od Kastva prema Rijeci, u vršnim satima tijekom jutra i popodneva stvaraju se goleme kolone, a mještani Srdoča strahuju da bi se novim gradnjama te naročito nakon otvaranja Plodina ta gužva mogla u najmanju ruku udvostručiti, pa i utrostručiti.

– Svaki dan je ovako, stojimo u koloni i čekamo, bespomoćno sliježe bračni par Graciela i Zlatko Šupek koje susrećemo na prometnom martinkovačkom križanju. Križanje smo obišli rano ujutro i poslijepodne i mora se primijetiti da situacija realno gledajući i nije prestrašna, uspoređujući ju primjerice s Viškovom ili Matuljima, no povremeno se na pola sata do sat vremena zaista stvaraju velike gužve, koje su iz godine u godinu sve veće. Najgore je ujutro oko 7 sati i 30 minuta te poslijepodne oko 16 sati.

Užas na križanju

– Markovići, Tuhtani, Frlani, Srdoči, svi smo mi vezani za to križanje i to je jedan užas, naročito ujutro kada ljudi idu na posao i popodne kada se vraćaju. Kolona se često nastavlja i kasnije na cesti Kastav – Rijeka prema Diračju, točnije sve do semafora. E sad zamislite kako će to izgledati kada bude ovuda cirkulirala još veći broj vozila, jer će cijelo područje Martinkovca i Srdoča te Kastva dolaziti u nabavku ovdje u Plodine, napominje stanovnik Frlana Ivan Nemec, kojeg smo susreli u caffe baru »Korner«. Građani predlažu Gradu da svakako prije bilo kakve gradnje nađe adekvatno prometno rješenje križanja na Martinkovcu te nakon toga požuri gradnja novih prometnica 233 i 231 te spojne ceste Ulice Tina Ujevića s Dražičkom ulicom na Grpcima. Jedino tada bi Srdoči bili prometno rasterećeni i spremni za novi priliv vozila koji će uslijediti nakon gradnje novih stotina stanova i poslovnih prostora.

– Ne znamo kako će se riješiti to križanje na ispravan način, jer ako bi najbolje rješenje bio rotor, pitanje je gdje bi se on izveo. Prije toliko godina se Peugeotu uredno dao teren za podizanje auto salona, a nitko tada nije mislio da bi tamo moglo nedostajati mjesta za pošteni rotor. Sada ima prostora koliko ima, primjećuje Nemec. Mještan Savo Lalić kojeg susrećemo u Ulici Tina Ujevića, a koja bi se trebala spajati s Dražičkom ulicom, ne vjeruje puno obećanjima nadležnih službi.

Samo lijepe riječi

– Oni vam svi pucaju iz prazne puške i sve samo ostaje na lijepim riječima. Nikada se ta obećanja ne pretoče u nešto konkretno, naročito ne onda kada je to prijeko potrebno. Možemo mi tu izglasavati na sastancima Mjesnog odbora što god hoćemo, ali činjenica je da nema sredstava da se svi ti prometni i drugi problemi u nekom logičnom roku riješe, tvrdi Lalić. Inače, mještani Srdoča su na nedavno održanom Zboru građana te na prošlotjednoj prvoj u nizu javnih rasprava oko donošenja novih DPU-a poslovne i stambene zone Martinkovca i Srdoča jasno izrazili svoje stavove i zabrinutost oko sadašnje i buduće prometne situacije te odlučili staviti moratorij na bilo kakvo daljnje donošenje detaljnih planova, sve dok se ne dovrši izgradnja prijeko potrebne prometne infrastrukture.

– Gradska uprava donošenje novih prostornih planova naziva humanizacijom područja, no ukoliko se predložena rješenja budu prihvatila bez da se prije toga riješe prometna pitanja, onda je na djelu upravo nehumana koncepcija. Čini se da nitko ovdje nije razmišljao o ljudima koji žive na Srdočima, nego samo o interesima tvrtki koje su naručile izradu planova. Bio bi apsurd upustiti se u bilo kakvu gradnju prije nego se riješi promet, jer će time Srdoči postati rizično područje zbog tolike količine vozila, riječi su predsjednika Mjesnog odbora Srdoči Đuliana Ljubičića.

Hitno semafor na čvorište Martinkovac

Mjesni odbor Srdoči dao je Gradu Rijeci i Županiji Primorsko-goranskoj vrlo konkretan prijedlog dinamike radova prometnog rješenja na Srdočima i Martinkovcu, koji je stručno obradio Predrag Blečić. Prema tom prijedlogu najhitnije, dakle još u ovoj godini, trebalo bi se riješiti čvorište Martinkovac gdje bi trebalo staviti semafor te spojna cesta od Ulice Tina Ujevića na Srdočima do Dražičke ulice na Zametu. U sljedećoj fazi, također tijekom ove godine, prema mišljenju MO Srdoči trebalo bi se pristupiti parcijalnim izgradnjama cesta 233 i 231 i to na način da se prvo napravi dio ceste 231 od križanja Primorske i Dražičke ulice do križanja s cestom 233, a onda da se pristupi izgradnji spojne prometnice od raskrižja Ulice Mate Lovraka (iza crkve) do raskrižja s cestom 231. U drugoj fazi, što obuhvaća period od 2009. do 2010. godine, gradio bi se dio ceste 233 od granice s Gradom Kastvom do raskrižja s Ulicom Mate Lovraka te onda i nastavak ceste 231 prema komunalno-servisnoj zoni. (Novi list)

Na Mlaki će niknuti zgrade, poslovni prostori i trgovine?

http://img509.imageshack.us/img509/6459/mlakvsj4.jpg

RIJEKA - Umjesto prastarih postrojenja Inine rafinerije na riječkoj Mlaki u idućem desetljeću na tom bi prostoru mogla početi gradnja novih stanova, poslovnih prostora i trgovina, ukratko novog riječkog “kvarta” s raznim sadržajima koje još treba točno definirati.

Ina se, naime, s tog atraktivnog, no danas zagađenog zemljišta s pogledom na more koji se prostire na čak 11-12 hektara za dvije godine treba odseliti u svoje postrojenje u kostrenskom Urinju, nakon čega ti tereni ostaju “slobodni” za nove sadržaje.

Kako kaže riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, postoje planovi prema kojima bi se taj prostor prenamijenio u mješovitu stambeno-poslovno-trgovačku zonu, no upozorava i kako za sve to prvo treba pričekati da Ina odseli, a zatim i da se odluči što će doista biti sa zemljištem.

- Grad može samo definirati namjenu tog područja - kaže gradonačelnik i dodaje da je Ina vlasnik tog terena.

Prije bilo kakve prenamjene, teren je prvo potrebno i sanirati, odnosno dobro očistiti od stoljetnog zagađenja.

U Ini pak kažu da još nisu razmišljali o budućnosti tog lokaliteta te da još ne znaju što će sa zemljištem. Isto tako, još nisu napravljene kalkulacije koliko će stajati sanacija terena, hoće li to odraditi Ina ili potencijalni kupac, no sigurno je da će biti prilično skup zahvat.

Inače, već je sada definirano da će južni plato Inina teritorija zauzeti riječka luka koja se planira širiti u tom pravcu. Kako kaže Bojan Hlača, ravnatelj Lučke uprave, luka će zauzeti cijeli obalni pojas, od mora do bivše Industrijske ulice do nekadašnjeg Torpeda.

- Ne mogu reći kada će se točno to proširenje i realizirati, no to je u svakom slučaju duži razvojni projekt prije kojeg su u planu dogradnja Brajdice i Zagrebačke obale - rekao nam je Hlača.

Gradonačelnik Obersnel kaže i da će jednim dijelom zemljišta na kojem je Inina rafinerija proći cesta koja će spajati Zvonimirovu ulicu s budućom prometnicom D-403. Ona, naime, treba spojiti zapadni dio luke s obilaznicom. Taj dio zemljišta,kaže Obersnel, mogao bi otkupiti Grad ili Hrvatske ceste.

Inače, Gradsko vijeće Rijeke prošle je godine donijelo odluku da Ina mora iseliti do 2010. godine, i to nakon što je više puta u okolnim naseljima izmjerena visoka koncentracija štetnih tvari.

Postrojenje staro 100 godina

Površina područja na kojem se prostire Inina rafinerija zauzima oko 12 hektara, a usporedbe radi, cijeli riječki Stari grad zauzima 10 hektara. Dakle, radi se o doista velikom prostoru na kojem još treba točno definirati što će se graditi, odnosno u kojoj će mjeri biti zastupljeni stanovi, trgovine, poslovni prostori ili pak kulturni sadržaji.

Inače, postrojenje na Mlaki sagrađeno je prije stotinjak godina, u vrijeme kada je Mlaka bila periferija Rijeke, no širenjem grada područje rafinerije postalo je širi gradski centar i okruženo je stambenim kvartovima.

Onda je u redu ako nije glavna gradska dvorana :cheers:
A i lakše će je biti napuniti :okay:

ULICA FRANJE RAČKOGA

http://img179.imageshack.us/img179/2875/8817040831xm1.jpg

Radovi gotovi i prije roka!
Direktor Komunalnog društva "Vodovod i kanalizacija" Željko Mažar na konferenciji za novinare kazao je kako radovi na izgradnji sanitarno-fekalnog kolektora u ulici Franje Račkoga napreduju bolje od očekivanja. Završeno je 35 posto ugovorenih radova u roku od 60 dana od 180 ugovorom predviđenih.

Gotovo je 90 posto zemljanih radova, a povećanjem broja dionica na kojima se radi na ukupno 9, povećana je vjerojatnost da će radovi biti gotovi i prije roka. Intenzivirat će se radovi, naročito na dionici od Titovog trga do Banskih vrata, povećanjem broja radnika na gradilištu kako bi se završili kućni priključci.

Radovi na kolektoru trebali bi biti završeni do 7. srpnja 2008.

ovo za inu mi je super:okay:, smrdi ko kuga i ful zagađuje (jebiga, ipak tu živim i nikako mi njje ugodno kad puste onu kemiju u zrak)

Kompleks dvoranskog plivališta Kantrida, siječanj 2008. :) :cheers:

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6635.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6636.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6680.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6681.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6694.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6729.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6730.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/_MG_6731.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama10.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama11.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama12.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama13.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama2.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama3.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama4.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama5.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama6.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama7.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama8.jpg

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/Panorama9.jpg

Posljednja fotka je sa webcama

http://i249.photobucket.com/albums/gg231/krzamak/HRRijekaKantrida.jpg

hvala na slikama! super su! ja sam iz rijeke, ali dugo vec nisam bio u okolici bazena, jedva cekam da se to zavrsi! :cheers:

prekrasno bazen vec zgleda
no jedino mi je zao sto je premalo gledaliste, ak stane 1000 ljudi..???

The Swimming Complex looks great. :okay:

U ovoj godini očekujemo novo povećanje prometa kontejnera kroz Luku Rijeka pa bi taj rast mogao značiti da će se kroz ovu luku pretovariti u godinu dana između 160.000 do 180.000 TEU-a, izjavio je direktor Luke Rijeka Denis Vukorepa u razgovoru za Poslovni dnevnik. U prošloj je godini pretovareno 145.000 TEU-a, što znači da u luci očekuju da će ove godine broj kontejnera biti 10 do 25 posto viši. Iako se porast kontejnerskog prometa očekivao, jer je rast ove vrste prometa posljednjih nekoliko godina vrlo uočljiv, lanjskih 145.000 TEU-a bilo je svojevrsno iznenađenje za menadžment i radnike Luke Rijeka. Inače, slovenska Luka Koper, glavni konkurent Riječanima, prošle je godine pretovarila više od 300.000 TEU, a to je bilo čak 40 posto više nego godinu dana prije.

Luka Rijeka, jedna od najznatnijih europskih luka u sredozemnom bazenu, morat će pod hitno pronaći nove prostore za širenje kontejnerskih terminala. Zbog toga se, među ostalim, krenulo u realizaciju Rijeka Gateway Projecta. No činjenica je također da se planirani porast kontejnerskog prometa odvija mnogo brže nego što ga prati rast prateće infrastrukture, kakva je stvaranje novih većih prostora za prihvat iskrcanih kontejnera, ali i gradnja prometnica kojima će kamioni dalje prevoziti kopnom robu u kontejnerima do njihovih krajnjih destinacija kroz Europu. U tijeku je izrada prateće dokumentacije za proširenje terminala na istočnom dijelu luke - Brajdici, koja je upravo namijenjena širenju kontejnerskog lučkog terminala. Novih 500 metara obale koji će se dobiti na Brajdici moći će također primiti brodove tzv. nove generacije, navodi direktor Vukorepa. Riječ je o velikim brodovima s dubljim gazom. More uz obalu bit će dubine 14,5 m, a visoka dubina mora uz točku pristana ključni je preduvjet luke koja operira sa znatnim količinama tereta. Do varijante širenja kontejnerskog terminala na Brajdice došlo je nakon što je Lučka uprava koncem siječnja ove godine raskinula ugovor s japanskom kompanijom Kajima koja je izvodila radove na zapadnom dijelu lučkog prostora gdje je u planu gradnja 600 metara nove Zagrebačke obale. Taj dio projekta nije zaustavljen, nego će se realizairati javno-privatnim partnerstvom. No istočni punkt Luke, nova Brajdica, profunkcionirat će tek krajem 2009. ili početkom 2010. godine, ističe Vukorepa. A do tada će Luka Rijeka morati kombinirati i "permutirati" opcije i prostor koji su joj na raspolaganju.

Kombinatorika

Vukorepa naglašava da su za sada uspjeli smanjiti pritisak na samom lučkom terminalu u centru preko zone na Škrljevu. To je područje napokon nedavnom odlukom Vlade uključeno u vlasništvo Luke Rijeka pa se prostor zone Škrljevo koristi za ukrcaj ili iskrcaj kontejnerskih sadržaja te za njihov servis.

Ekspresno od Rijeke do Mađarske

Povećanje prometa kontejnera zapravo se mora očekivati jer sve veći broj brodara naručuje novogradnje za prijevoz kontejnera. Osim toga Luka Rijeka upravo radi na drugom velikom projektu vezanom uz promet robe prema Mađarskoj. "To za nas znači akviziciju tržišta, ali i akviziciju prometa jer bi luka služila i kao izlazna i kao ulazna za mađarski pravac. U projekt su uključene i Hrvatske željeznice jer će se formirati blok-vlakovi na pravcu od Rijeke do Mađarske. Oni će ekspresno, dakle bez drugih zaustavljanja na pravcu, stizati do Mađarske", navodi direktor Luke Rijeka Denis Vukorepa. Riječ je o prometu roba i za velike međunarodne kompanije koje u Mađarskoj imaju tvornice. Osim toga Luka Rijeka pregovara o uvođenju novih feeder linija s partnerima koji upravo rade nove itinerere. Vukorepa je optimističan u pogledu ishoda uvrštenja Luke Rijeka u njihov linijski raspored.

Super slike krzamak,šta si se pentrao po dizalicama :cheers::lol:

Super slike krzamak,šta si se pentrao po dizalicama :cheers::lol:

Imam rodijaka na "istaknutom položaju", dizaličar na 30 m visine :nuts: :lol: :lol:

Počelo asfaltiranje tunela Pećine

07 Mar 2008 - Vijesti

Iako je na svih 1.300 metara tunela Pećine postavljen prvi sloj asfalta i iako se predviđa da će uređenje unutrašnjosti tunela biti završeno u roku od mjesec dana, puštanje u promet ovog najvećeg i najvažnijeg objekta ceste D-404 najranije se može očekivati krajem ove godine. Razlog je nedovršeni tunelski priključak koji će povezivati Pećine i Tower centar, o kojem je konačno postignut dogovor između Hrvatskih cesta i Grada Rijeke. Početkom ovog tjedna konačno se pronašao kompromis koji kaže da će Grad i HC zajedno financirati gradnju jednog od ukupno dva predviđena priključka. Gradit će se manji, odnosno oko 220 metara dugi priključak, dok će onaj duži i skuplji izlaz prema Tower centru biti ostavljen za daljnju budućnost. Taj posao trebala bi obaviti tvrtka Hidroelektra koja je izgradila tunel Pećine i dala najbolju ponudu na natječaju za gradnju priključka.
Voditelj gradilišta u tunelu Pećine iz tvrtke Hidroelektra, Antun Osmakčić naglašava kako je na natječaju određen rok od 10 mjeseci za gradnju manjeg tunelskog priključka, što znači da je potrebno što prije započeti gradnju ukoliko se cesta D-404 doista namjerava otvoriti do kraja ove godine.
– Vremena nema puno i bolje je ukoliko se počne što prije. Mi ćemo u idućih mjesec dana praktično završiti gradnju tunela Pećine. Završeno je postavljanje prvog sloja asfalta, uskoro krećemo s drugim slojem, a završni sloj nećemo sad postavljati, već nakon što probijemo tunelski priključak, ističe Osmakčić, dodajući kako će tunel Pećine praktično biti završen u prvoj polovini travnja. On procjenjuje da je još uvijek ostalo dovoljno vremena da se priključak izgradi do kraja godine ukoliko proboj počne s obje strane, odnosno u tunelu Pećine te na površini zemlje kod Tower centra.
Ukoliko ovi rokovi doista budu poštovani, bit će sve izglednije rješavanje brojnih problema ceste D-404, čija je gradnja još uvijek blokirana na dionici koja prolazi Deltom i Brajdicom. Ipak, i taj problem bi uskoro trebao biti riješen. Ministarstvo prometa zadužilo je Upravu Luke Rijeka da osigura zamjenski prostor za radionice HŽ-a, koje se nalaze na trasi ceste D-404. Nakon njihovog izmještanja trebala bi se nastaviti gradnja vijadukta Brajdica, a to znači da bi uskoro trebalo uslijediti i rušenje starog sušačkog kolodvora koje je od prvog dana predviđeno građevinskom dozvolom na koju riječki konzervatori nisu imali primjedbi. Na kraju će ostati razriješiti problem uklapanja ceste D-404 i spajanja s mrežom gradskih prometnica u blizini HNK Ivana pl. Zajca. Ni tu još uvijek nisu riješene sve nedoumice, a najveći problem predstavlja nedovoljan prostor na dijelu Delte i Brajdice za formiranje velikog raskrižja, koje je neophodno za spajanje ceste D-404 s gradskim prometnicama. (Novi list)

Imam rodijaka na "istaknutom položaju", dizaličar na 30 m visine :nuts: :lol: :lol:

fora, onda ga zamoli da poslika svakih mjesec dana ili češće:cheers:

Sveučilišni odjeli za matematiku,fiziku i informatiku sveučilišta u rijeci


http://img516.imageshack.us/img516/7736/dsc098071cm2.jpg


http://img152.imageshack.us/img152/835/dsc098081ad9.jpg


http://img116.imageshack.us/img116/1907/dsc098091pi4.jpg


http://img518.imageshack.us/img518/8488/dsc098151hw9.jpg

Imam rodijaka na "istaknutom položaju", dizaličar na 30 m visine :nuts: :lol: :lol:

Zamoli rodijaka da pukne koju sliku na Rijeku s te visine :yes::yes:

Objekt studentske prehrane s garažom sveučilišnog kampusa u Rijeci




http://img171.imageshack.us/img171/8896/dsc098101jx9.jpg


http://img441.imageshack.us/img441/7108/dsc098111on1.jpg


http://img442.imageshack.us/img442/5776/dsc098121vy6.jpg

Odlični updatei, odlično Rijeka :) :cheers:

Za rodijaka sam se šalio, fotke su sa: http://www.pk-primorje.hr/index.php?galerije,gradiliste_12 :nuts: :lol: :lol: :cheers:

Odlični updatei, odlično Rijeka :) :cheers:

Za rodijaka sam se šalio, fotke su sa: http://www.pk-primorje.hr/index.php?galerije,gradiliste_12 :nuts: :lol: :lol: :cheers:

Možda oni imaju kakvog rođu pa njih pitati :lol::lol:

Filozofski fakultet i Učiteljski fakultet

http://img299.imageshack.us/img299/9195/dsc098131cl8.jpg



http://img169.imageshack.us/img169/360/dsc098141yx8.jpg

Impresivno Rječani!:okay:
Tako se to radi!:master:

Dali postoji render kako ce to na kraju da izgleda?

Dali postoji render kako ce to na kraju da izgleda?

Već smo ih stavljali,a možeš pogledati ovdje:
http://www.uniri.hr/hr/kampus/blank.htm

Već smo ih stavljali,a možeš pogledati ovdje:
http://www.uniri.hr/hr/kampus/blank.htm

thx :)

thx :)
:okay::cheers:

Kontejnerski terminal Brajdica po jakom jugu

http://i28.tinypic.com/uyk29.jpg

http://i25.tinypic.com/2ekoiuu.jpg

http://i32.tinypic.com/219atxs.jpg

http://i27.tinypic.com/10poh3l.jpg

http://i31.tinypic.com/m8me04.jpg

http://i26.tinypic.com/2em1qbl.jpg

http://i31.tinypic.com/148f6dz.jpg

Odlične slike acy :cheers:

Kada će poćeti pravo nasipavanje

Do nove građevinske dozvole za oko 45 dana



Do kraja ove godine trebali bi biti riješeni svi zaostaci vezani uz izdavanje građevinskih dozvola na području Grada Rijeke, odnosno onih koje su u nadležnosti nedavno osnovanog Gradskog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje.

15 do 20 predmeta po osobi

Kako ističe pročelnica Ljiljana Buljan, Odjel je u dva mjeseca rada povećao broj djelatnika, a uveden je i novi informatički sustav, što je rezultiralo bržim rješavanjem predmeta.

- Od Ureda državne uprave preuzeli smo 399 predmeta, a tijekom ova dva mjeseca primljeno je još 448 novih. Od ukupnog broja, u obradu je krenulo 619, a riješeno je 130 predmeta - rekla je Buljan.

Željena je norma od 15 do 20 predmeta po djelatniku mjesečno, što bi, kako napominje pročelnica, nakon početnog uhodavanja uskoro trebalo i zaživjeti. Među primljenim, odnosno naslijeđenim predmetima najstariji su otprije šest mjeseci. Ako stranka ima svu potrebnu dokumentaciju i ne radi se o kompliciranom predmetu, Ljiljana Buljan kaže da Riječani na dozvole u budućnosti ne bi trebali čekati dulje od 45 dana.

Kako do dozvole?

Zadovoljstvo radom novog ureda danas je istaknuo i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, a kako bi se ta komplicirana problematika još više približila građanima i kako bi im se olakšao cijeli postupak, Odjel je izdao posebnu knjižicu “Kako pribaviti dozvole za gradnju?” U toj se knjižici objašnjava kako predati zahtjeve, koja je dokumentacija potrebna, kako legalizirati već sagrađene objekte, koje su obaveze građana u procesu gradnje i što je bitno provjeriti pri kupnji nekretnine. Osim toga, knjižica obuhvaća i popis svih institucija i tvrtki vezanih uz te postupke.

- Želimo građanima što više olakšati cijeli postupak. Ako u knjižici ne pronađu potrebne informacije, mogu nam dostaviti pisani upit - dodala Buljan.

Knjižica se može besplatno podignuti u pisarnici Odjela u Trpimirovoj 2 (zgrada riječkog nebodera), u prostorima Grada na Titovu trgu te u Ri-infu na Korzu.

Kada će poćeti pravo nasipavanje

Ne znam,ali nisam vidio da se i sad nasipava,a ovakvo jugo ce odnest i ovo malo sti je nasipano:ohno:

Nema veze s gradnjom ali.....

Baby boom drma Rijeku

10 Mar 2008 - Vijesti

Lijepe vijesti dolaze nam iz Riječkog rodilišta. Tamo je jučer do 13 sati u 2008. rođeno 604 mališana, što je 61 više nego lani budući da je do 10. ožujka 2007. rođenih bilo 543. - U 2007. smo imali nešto više od 3600 porođaja, što je nakon 1998. najviše rođenih. Kakva će biti ova godina, moći ćemo tek ocijeniti - rekao je mr. sc. Nebojša Sindik, pročelnik odsjeka rađaonice i babinjače.

Riječko rodilište među rijetkima u Hrvatskoj nosi zavidan naslov "prijatelja djece", koji se temelji na propozicijama UNICEF-a. Da bi takav naslov bio ostvaren, rodilište mora ispuniti deset kriterija a, među ostalim, i podržavanje te promicanje dojenja, kao i cjelodnevni boravak novorođenčeta s mamom u sobi.

Osim klasičnog porođaja, rodilje mogu izabrati alternativne načine - porođaj u vodi ili na stolčiću, a postoji i mogućnost bezbolnog porođaja. Mnoge mlade mame, kaže Sindik, u posljednje se vrijeme odlučuju upravo za bezbolan porođaj, tzv. epiduralnu, a da bi im to bilo omogućeno, rodilište 24 sata na dan na raspolaganju mora imati dežurnog anesteziologa.

Zbog svog statusa riječko rodilište vrlo je popularno i izvan granica Primorsko-goranske županije, što najbolje potvrđuje činjenica da čak 15 posto budućih mama iz udaljenijih krajeva Hrvatske upravo ovdje dolazi roditi.

- I budućim mamama i nama cilj je isti - roditi zdravo i živo dijete, a pritom i majkama što humanije pristupiti. Bez želja, entuzijazma i zalaganja cijele ekipe - primalja, anesteziologa, perinatologa, liječnika i svih ostalih, rodilište ne bi moglo opravdati svoju titulu. Ona je odraz cijelog tima - naglasio je nakraju Sindik. (večernji list)

Novi autobusni kolodvor sve bliži stvarnosti.

http://img247.imageshack.us/img247/4103/852539952cy1.jpg

Rijeka već dugo čeka svoj novi autobusni kolodvor. Stoga je, odlukom Gradskog poglavarstva, Grad Rijeka izdvojio 10 milijuna kuna za uslugu izrade idejne, glavne i izvedbene dokumentacije područja autobusnog terminala Zapadna Žabica.

Sukladno zakonu, postupak javne nabave proveden je izravnom pogodbom u pregovaračkom postupku pa je s izradom potrebite dokumentacije već i započeo Studio 3 LHD, autor prvonagrađenog rada na javnom natječaju izrade idejnog urbanističkog i arhitektonskog rješenja kolodvora.

Temeljem dosadašnjeg iskustva s ovim arhitektonskim studijem, gradonačelnik vjeruje da će se ispoštovati ugovorne odredbe te da će se s realizacijom projekta započeti početkom iduće godine.

Riješeni su imovinsko pravni odnosi. Cijeli prostor za iznos od 5 milijuna eura, otkupljen je od Hrvatskih Željeznica. Primopredaja prostora očekuje se kroz petnaestak dana.

ajde napokon da više krenu u izgradnju novog kolodvora, ovaj sadašnji nije niti na razini nekakvih seoskih satjališta:bash:

U Zračnoj luci Rijeka na otoku Krku prošle je godine ostvaren promet od 162.740 putnika, što je 4 posto manje nego prethodne godine, najviše zbog manjeg broja međunarodnih putnika u charter prometu, podaci su iz te zračne luke.

Od ukupnog broja najviše je bilo međunarodnih putnika (98,5 posto), a ostalo su putnici u tranzitu (1,2 posto) i domaći putnici (0,3 posto).

Struktura prometa Zračne luke Rijeke promijenila se u posljednje dvije godine jer je do 2006. veliki udjel imao charter promet, a redovite linije činile su manje od 10 posto prometa. (Hina)

Ugovor o konzorciju za izgradnju žičare na Učku "Rivijera-Učka" potpisali su danas predstavnici grada Opatije, općine Lovran, Javne ustanove "Park prirode Učka", tvrtki AREA arhitektura iz Rijeke i Zanatservisa iz Opatije te poduzetnici Mladen Blažević i Milorad Stanić iz Opatije. Ugovorom se predviđa da bi početak izgradnje žičara mogao biti u ožujku 2009., a do tada bi se osnovalo trgovačko društvo koje bi preuzelo nastavak priprema i ulaganja na tržišnim osnovama.

Konzorcij "Rivijera - Učka" obavit će prostorno-planske, koncesijske, tehničke, financijske, komercijalne i druge pripreme za izgradnju i eksploataciju žičara na Učku, odnosno razmotriti mogućnosti oživotvorenja stoljetne ideje o toj žičari.

Konzorcij je uređen kao ortaštvo i neprofitan je, a osnivači su se obvezali da će za njegov rad i izradu predinvesticijske studije osigurati ukupno 160.000 kuna, od kojih grad Opatija i općina Lovran po 50.000 kuna.

Ideja o izgradnji žičare na Učku začeta je još u austro-ugarsko vrijeme, ali nikada nije ostvarena.

Sada je predloženo nekoliko mogućih pravaca povezivanja opatijske rivijere s Učkom, odnosno mora s planinom visokom oko 1400 metara, a konačni će prijedlog biti izrađen tijekom rada konzorcija.

Uoči potpisivanja ugovora u opatijskoj Vili Angiolini predana je donacija arhivskog gradiva lovranskog liječnika Albina Edera (1859. - 1916.), koju su njegovi nasljednici darovali Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji.

Eder slovi kao otac lovranskog zdravstvenog turizma, tvorac ideje razvoja Liburnijske rivijere kao rivijere lječilišnog turizma i tvorac prvog konkretnog prijedloga za izgradnju žičare na Učku.

Arhivsko gradivo Albina Edera sastoji se od njegovih originalnih osobnih isprava i fotografija, dnevnika studijskih putovanja po Europi i SAD-u, pisama, crteža, originalnih isprava o inicijativama za izgradnju električne zupčane željeznice i hotela na Učki, a svo je gradivo uredila i donirala njegova unuka dr. Dora Sečić.(croatiabiz.com)
Autor: Neven Rajak

ajde napokon da više krenu u izgradnju novog kolodvora, ovaj sadašnji nije niti na razini nekakvih seoskih satjališta:bash:

Ali ćemo se načekati dok ga ne naprave,srećom ga država ne radi pa bi moglo biti i brže

^^
Početkom iduće godine počinje gradnja novog riječkog autobusnog terminala Zapadna Žabica, najavio je danas na sjednici Poglavarstva gradonačelnik Vojko Obersnel.

Kolodovor će imati 18 perona i garažu za autobuse koju će voditi riječki prijevoznik Autotrans. Osim toga, sagradit će se i garaža za automobile sa 850-900 parkirnih mjesta, a treća cjelina toga projekta je trgovačko-poslovni prostor na više od 10 tisuća četvornih metara. Sve to smjestit će se malo zapadnije od postojećeg kolodvora, na sada već bivšem prostoru Hrvatskih željeznica (skladišta). Grad Rijeka otkupio ga je za pet milijuna eura i za oko dva tjedna obavit će se primopredaja.

U planu je i produljenje Ulice Riva uz južno pročelje budućega kolodvora, nova regulacija prometa te uređenje Trga Žabica (sadašnjeg kolodvora). Ti cestovni zahvati omogućit će i da se u budućnosti Ulica Riva tunelom ispod pruge spoji s Krešimirovom ulicom, no to nije dio ovoga projekta. Ulica Riva postat će četverotračna dvosmjerna cesta na koju će se ulaziti preko Trga Žabica. Ovaj će zahvat omogućiti da se s prometnice na potezu od Fiumare do Žabice uklone automobili; ta će dionica biti rezervirana samo za gradske autobuse.

Poglavarstvo je danas izviješteno i o završenom postupku javne nabave i odabiru tvrtke 3LHD, autora prvonagrađenog rada na javnom natječaju za izradu idejnog rješenja terminala Zapadna Žabica, za izradu projektne dokumentacije vrijedne 8,8 milijuna kuna.

3LHD je za projektnu dokumentaciju odabran izravnom pogodbom, i to pregovaranjem bez objave poziva za nadmetanje, što u ovom slučaju dopušta zakon kao logičan slijed događaja, objašnjeno je danas u Poglavarstvu.

Što se tiče prostora HŽ-a koje je otkupio Grad, riječki će proračun do početka gradnje terminala ubirati i najamninu za razne poslovne prostore na tom području. Inače, projekt Zapadne Žabice financirat će Autotrans, riječka gradska tvrtka Rijeka promet, i to izdavanjem korporativnih obveznica, a u trgovačko-poslovnom dijelu drugi investitori. (Jutarnji.hr)


dakle do 2010 ništa:bash:

Ono žuto? Ma ono je šit. Nema ni 30m visine... :ohno:


Ne mogu citati ovakvo nesto !! Taj neboder je 1. neboder na prostorima bivse Jugoslavije..mada je sagradjen na teritoriju Italije . Visok 30ak metara , sagradio ga poznati Trscanski arhitekt Umberto Nordio 1939.
http://www.klub-susacana.hr/revija/revija53/s034.jpg


Postoji jos i mali neboder arhitekta Raula Puhalia takodjer iz 1939. g.
http://www.klub-susacana.hr/revija/revija53/s032.jpg



Inace Rijeka je bogata modernom arhitekturom '30ih i 40'ih godina, a Talijani su poceli graditi nebodere u Europi..imaju najstarije .. steta sto nakon 2.svj. rata nisu nastavili s tom tradicijom..tek sad grade i imaju u planu mrcine od preko 200 m u Milanu, Torinu, Genovi i Napulju

Tu je naravno i Sušački neboder ciji projekt je zapoceo takode prije 2 sv rata.

http://www.r-1.hr/print.asp?idp=1987&c=3

Rijeka je zapravo jedini grad kod nas koji ima prepoznatljiv skyline .... steta sto se ne grade novi, poslovni neboderi. I ovaj kraj shopping centra je prenizak. Recimo kad bi se vec postojeci stambeni neboderi uredili, obojali fasade, i kad bi se sagradilo par novih poslovnih nebodera, Rijeka bi izgledala kao mali Hong Kong.
Plus sto jos ima reprezentativne zgrade historicistickog razdoblja i moderne.

Da slazem se s tobom.
Milslim da u RI kao u drugim HR gradovima prevladava konzervativno misljenje o neboderima(nazalost i poslovnima).Valjda su za to krivi ovi socijalisticki stambeni neboderi(koji se ni meni ne svidaju).Primjer je buduci ZTC kod kojeg su neboder od 40 katova slistili na manje od 20:bash:

Veliku ulogu u tom negativnom mišljenju spram nebodera je imao tkz.neboder smrti u Čandekovoj :ohno:

Predstavljen projekt bazena na Školjiću

U Gradskoj vijećnici danas je održana prezentacija idejnog projekta rekonstrukcije bazena Školjić.

Ankica Perhat iz gradskog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb je rekla da će budući objekt biti namijenjen za rekreacijske potrebe djece, invalida i osoba starije dobi, ali također i za rehabilitaciju građana svih dobi. S obnovom se krenulo jer postojeći kapaciteti ne mogu zadovoljiti sve potrebe građana.

Srđan Škunca je neglasio da će se rekonstrukcijom bazena pokušati područje Školjića ponovno učiniti atraktivnim građanima, budući momentalno taj prostor nije dovoljno iskorišten. Stoga će se, između ostalog, srušiti i pružni nasip kako bi se područje bazena otvorilo gradu.

Dao je i kratki povijesni prikaz nastanka bazena. Naime, prva kupelj je na tom prostoru sagrađena krajem devetnaestog stoljeća, a bazen je izgrađen 1965. godine i bio je prvi zatvoreni bazen u Rijeci. No izgradnjom bazena na Kantridi 1974. godine, bazen na Školjiću prestaje biti atraktivan za sportaše i polako poćinje propadati, te se krajem osamdesetih zatvara. Uništenju bazena je dodatno doprinjelo djelovanje podzemnih voda.

Ivica Lazaneo je pojasnio kako će se objekt rekonstruirati. Rušit će se zgrada gdje je javno kupatilo i parna kupelj koja će se rekonstruirati u izvornom obliku.

Također će se novim materijalima u potpunosti rekonstruirati školjka bazena koja je izgrađena od opeke . Također će se povećati i površina samog objekta koja momentalno iznosi 2364 metara kvadratnih, dok će površina budućeg objekta iznositi 3487 metara kvadratnih.

Ukupna cijena iznosit će 52 milijuna kuna, a od novosti se najavljuje teretana, caffe bar i mini wellness centar.
Gradonačelnik Obersel je dodao da je ova rekonstrukcija logičan nastavak gradnje bazena na Kantridi. Istaknuo je da će se gotovo većina objekta na Školjiću u potpunosti rekonstruirati s tim da će prilaz objektu biti u cijelosti prilagođen osobama s posebnim potrebama.

Samo da se ti neboderi urede, prije svega fasade i to bi bila druga pjesma. Rijeka bi jednostavno 'promjenila boju' iz sive u neku topliju

Hotel Panorama u Zagrebu je lijep primjer. Od zahrđale nakupine betona nastala je jedna od najlijepsih zgrada

Samo da se ti neboderi urede, prije svega fasade i to bi bila druga pjesma. Rijeka bi jednostavno 'promjenila boju' iz sive u neku topliju

Hotel Panorama u Zagrebu je lijep primjer. Od zahrđale nakupine betona nastala je jedna od najlijepsih zgrada

Pa i nisu u tako lošem stanju kako pričate

Otvorenje regionalnog centra Hypo Alpe-Adria-Banke

Pošto je u siječnju 2008. počeo s radom, regionalni centar za Istru i Kvarner u Rijeci, danas je i svečano otvoren. Uz brojne uzvanike otvorenju je prisustvovao gospodin Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, a prisutne su pozdravili gospodin Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke, gospođa Radojka Olić, članica Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke, gospodin Albert Modritsch, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Leasing Holding AG i gospođa Kristina Dijaneš-Gnjidić, voditeljica Podružnice Hypo banke u Rijeci.

Tom je prigodom gospođa Dijaneš-Gnjidić u ime Hypo banke uručila donaciju od 25.000 kuna ravnateljici Doma za starije i nemoćne osobe Kantrida u Rijeci, gospođi Mariji Maras. Donacija je namijenjena za podizanje standarda usluga Doma, koji zbrinjava 450 korisnika u institucijskoj zaštiti, od kojih 300 teško pokretnih i nepokretnih, te još oko 450 korisnika na kućnoj skrbi. U ime Hypo-Leasing Kroatien, gospodin Albert Modritsch uručio je donaciju od 25.000 kuna ravnatelju Doma za djecu invalide Oštro u Kraljevici, gospodinu Juraju Tomajiću. Donacija će biti utrošena za uređenje prostora i njegovu što adekvatniju prilagodbu potrebama djece invalida.

Regionalni centar za Istru i Kvarner smješten je na vrlo atraktivnoj lokaciji u modernom poslovnom centru "Zagrad", na adresi Prolaz Marije Krucifiksa Kozulić 1. U prostoru površine 2500 četvornih metara, opremljenom prema najvišim standardima, radi 82 zaposlenika Hypo Alpe-Adria-Banke, Hypo-Leasing Kroatien i Hypo Alpe-Adria Nektretnina. Iako je Hypo grupa u Rijeci prisutna već godinama, otvorenjem novog Regionalnog centra klijentima se mogu pružiti kvalitetnije usluge uz ugodniji boravak u prostorima Hypo grupe.

Posljednja tranša obveznica za bazene na Kantridi

http://img137.imageshack.us/img137/7516/3137195389ta3.jpg


Najavljeno je treće i posljednje izdanje gradskih obveznica kojima se dovršavaju bazeni na Kantridi. Konferencija je održana u novotvorenom caffe baru iznad bazena.

Ukupan iznos izdanja municipalnih obveznica Grada Rijeke u tri tranše s kamatnom stopom od 4,125% i dospijećem 2016. godine iznosit će nešto više od 24,5 milijuna eura ili 180 milijuna kuna što predstavlja najveće izdanje vrijednosnih papira jedinica lokalne samouprave.

Najveći interes za obveznice u prošle dvije tranše pokazale su banke sa 41%, dok su strani ulagači u upisivanju obveznica sudjelovali s 11%.

No, gradonačelnik Obersnel je rekao da su obveznice bile prepoznate i od građana koji su sudjelovali s 1,2%. Dodao je da je Grad već isplatio tri polugodišnje rate kamata, kao što je i predviđeno dinamikom i ponovno je kritizirao vladu što Rijeci nije odobrila 300 milijuna kuna zaduženja, već 180 milijuna.

Energana i garaža su već završene, međutim garaža će proraditi tek kada se u potpunosti izgradi ulica Pokoludrica, što je jedina stvar koja je u zastoju budući da uz izgradnju ceste traje sanacija problematičnog pokosa sa izvođenjem stupova i premošćivanjima provalije prema strani mora, što je vrlo zahtjevan, težak i opasan posao. Završetak sanacije će se završiti u travnju, kada će se otvoriti garaža.

Građevinski posao oko plivališta je gotov, te se uvode instalacije, pa će se bazeni najvjerojatnije otvoriti u ljeto ove godine.

Obveznice se mogu kupovat od 17. do 28. ožujka u poslovnicama PBZ-a Kod Kazališta, u Starom gradu, Tower centru, Brajdi i na Vežici.

Na Brajdici privezan brod dug 294 metra

17 Mar 2008 - Vijesti

Najveći kontejneraš koji je ikada uplovio u riječku luku, brod »Ital laguna« pod talijanskom zastavom, kapaciteta 5.100 TEU, privezan je jučer na Kontejnerskom terminalu Brajdica. Time je na Brajdici oboren još jedan u nizu rekorda, što je izravna posljedica snažnog trenda rasta kontejnerskog prometa, koji bi se ove godine trebao približiti brojci od 200.000 TEU jedinica. »Ital laguna« spada u moderne kontejnerske brodove nove generacije, dug je 294 metra i plovi u floti Evergreen Linea, jednog od najvećih svjetskih brodara u čijoj se floti nalazi oko 150 brodova. Riječ je o brodu-matici, koji je u Rijeku stigao s Dalekog istoka u sklopu redovnog tjednog servisa.

Novi najveći brod u povijesti riječke luke jučer su na Brajdici svečano dočekali predstavnici lučkih vlasti, ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača, predsjednik Uprave Luke Denis Vukorepa, predsjednik Uprave tvrtke Jadranska vrata Goran Manfreda te predstavnici agenta kompanije Evergreen Line, tvrtke Tradeways. Kako je naglasio Denis Vukorepa, u prva dva mjeseca ove godine na Brajdici je pretovareno oko 22.000 TEU, što je otprilike na razini ostvarenja u prošloj godini.

– Dolazak novih modernih kontejnerskih brodova pokazuje veliki interes renomiranih svjetskih brodara za korištenje riječkog prometnog pravca, ali isto tako ukazuje na potrebu ubrzanog širenja kapaciteta Brajdice, gdje bi novih 300 metara obale trebalo biti izgrađeno do početka 2010. godine, ističe Vukorepa, dodajući kako će se do kraja ovog mjeseca potpuno izmjestiti drvo s Brajdice.

To znači da će biti srušene improvizirane nadstrešnice za drvo na sjevernom dijelu terminala kako bi se dobilo oko 50.000 četvornih metara dodatnog prostora. Upravo zbog premalenog prostora Brajdice i potrebe servisiranja sve većeg prometa najavljene su dodatne novosti u organizaciji lučkog prometa. Između ostalog, predstavnici tvrtke Evergreen nastoje s carinom dogovoriti da se kontejneri direktno s broda ukrcavaju na šlepere ili vlakove kako bi se maksimalno smanjilo vrijeme stajanja kontejnera na pretijesnoj Brajdici. To znači da bi u budućnosti snažnije morale zaživjeti izdvojene kontejnerske zone na Škrljevu te na drugim lokacijama kontinentalne Hrvatske. (Novi list)

bazeni su :master::master:

Kontejnerski terminal i najveci brod koji je pristao na njega

http://i31.tinypic.com/ab3vc2.jpg

http://i32.tinypic.com/2v34qz9.jpg

http://i31.tinypic.com/n4fkvq.jpg

http://i29.tinypic.com/2rh1zqs.jpg

http://i31.tinypic.com/2aa0gmv.jpg

http://i30.tinypic.com/a5gmdx.jpg

Tower centar

http://i28.tinypic.com/jb0oc9.jpg

http://i30.tinypic.com/qo68mr.jpg

Sadasnj izgled Delte

http://i27.tinypic.com/ajmsed.jpg

http://i25.tinypic.com/2ptz1qo.jpg

http://i28.tinypic.com/34o9cuc.jpg

http://i27.tinypic.com/2egdy6c.jpg

Rjecina

http://i31.tinypic.com/x23p6v.jpg

http://i25.tinypic.com/33zaefk.jpg

http://i25.tinypic.com/2e0juhz.jpg

http://i30.tinypic.com/w89j5d.jpg

http://i26.tinypic.com/32zjpyp.jpg

Rijeka

http://i29.tinypic.com/2dvvbc.jpg

http://i32.tinypic.com/2ib12fs.jpg

http://i29.tinypic.com/w0166a.jpg


Izgleda da su poceli gradit tunel katarina

http://i25.tinypic.com/2m7c9d5.jpg

http://i28.tinypic.com/2ijm6me.jpg

Ovaj dio uz Riječinu mi je odličan.:okay:

Da, na prvim slikama se vidi most za cestu D 404 (iza zeljeznickog) te Susacki kolodvor koji bi trebao biti srusen.
Ja nisam vidio da su ikakvi radovi jos poceli.:ohno:

Super slike acy,šta radiš na kontejnerskom

Ne bas,ali se ponekad nadem poslom tamo :)

Tuneli ispod Rijeke


U smiraju velikih ratnih operacija u Europi u proljeće 1945., u riječkom zaleđu započinjala je konačna borba za oslobođenje grada na Rječini.

Oko 60 tisuća vojnika 4. jugoslavenske armije je gotovo 20 dana, uz podršku do tada najžešćih artiljerskih napada zabilježenih u oslobađanju tadašnje države, pokušavalo osvojiti grad, a kada je prestao i posljednji otpor, a gubici s obje strane bili takvi da se “od Rijeke do Ilirske Bistrice moglo doći hodajući po leševima”, jedino su njemački položaji na Pulcu i Katarini ostali neprobijeni.

Razlog je vrlo jednostavan - riječ je utvrđenim kompleksima ukopanim u brdo, s podzemnim tunelima, bunkerima, puškarnicama i osmatračnicama koji su zahvaljujući svom položaju bili praktički neosvojivi. Komplekse su na tom području, koje osigurava kontrolu korita Rječine, riječkog zaleđa, ali i samoga grada, počeli 20-tih godina 20. stoljeća graditi Talijani kako bi utvrdili tadašnju granicu.

Utvrđenja su bila uobičajena u vojnoj tehnologiji tog vremena, a osnovna ideja je bila čvrsto utvrditi obranu na liniji Katarina-Pulac-Veli Vrh-Drenova pa preko Rujevice do Preluka.

Izgradnja fotifikacija trajala je godinama i samo su kompleksi na području Katarine i Pulca u potpunosti dovršeni. Golemi bunkeri s kupolama teškim i do osam tona, s osmatračnicama, puškarnicama i jedva vidljivima ulazima dobro skrivenim u okoliš izgledaju impozantno, ali dah zastaje tek kada se kroz mala i uska vrata počnete spuštati u “riječko podzemlje”.

Spuštanje u podzemni dio kompleksa predstavlja svojevrsni vremeplov jer su tuneli koje smo nedavno i sami posjetili u gotovo savršenom stanju i izgledaju upravo onako kako su ih Talijani i izgradili. Na zidovima i stropovima tunelskih kompleksa nema niti trunke vlage, prostor je u potpunosti prohodan, uključujući i ventilacijske otvore, oznake na talijanskom još su dobro vidljive, a mrkli mrak i “grobna tišina” zapravo su jedino što upućuje na činjenicu da se nalazite 15 metara pod zemljom. Tuneli su visoki oko 2,2 metra, široki oko metar, a povezuju centralne galerije koje su služile za smještaj vojnika, municije i slično s bunkerima i osmatračnicama. Kompleksi su imali dovod zraka i vode, čak i samostalni kanalizacijski sustav.

- Budući da je riječ o razgranatoj mreži hodnika, odnosno ulaza i izlaza, možemo reći da se na tom području tuneli ukupno protežu i do nekoliko kilometara. Svaki od tih podzemnih kompleksa mogao je primiti do 200 vojnika koji su unutra imali sve što im je potrebno, a smještaj i jačina fortifikacije čine položaje na Katarini i Pulcu zapravo neosvojivima - ističe Rajko Samueli-Kačić, koji se dugi niz godina bavi istraživanjem upravo tog dijela riječke povijesti. Ukupno je na tom području pet utvrđenja, s time da su samo tri dovršena. Riječanima je oduvijek bio dostupan samo dio na Pulcu i Velom Vrhu jer je na Katarini sve do 90-tih godina bila JNA, nakon toga vojarna HV-a, a danas je to područje pod MUP-om.

Kao i uvijek kada je vojska u pitanju, tako je i Katarina uvijek ostala pomalo tajnovita i ne zna se točno da li uz podzemni kompleks, kakav je na Pulcu, to područje krije takvih objekata. Podzemni su kompleksi imali brojne ulaze i izlaze tako da je bilo moguće ući na Katarini i izaći na Rječinu kraj nekadašnje Hartere.

Tunelski objekti pronađeni su, sasvim slučajno, prije nekoliko godina i na području Rujevice, točno na liniji koju su Talijani imali namjeru utvrditi, i to kada je za vrijeme građevinskih radova jedan od strojeva doslovno propao u zemlju. Ustanovljeno je da je riječ o još jednom nedovršenom talijanskom utvrđenju.

- Ušli smo na Rujevici, a izašli 200 metara niže kod današnjeg trgovačkog centra Plodine. Našli smo ukupno četiri izlaza i nedovršene galerije, odnosno prostore koji su trebali služiti za smještaj vojnika i opreme - priča nam riječki povjesničar-amater Dinko Predojević. Zapravo, podzemlje grada na Rječini, pogotovo zapadnog dijela, izbušeno je poput ementalera i da su Talijani uspjeli dovršiti sve svoje planove s tom količinom tunelskih objekata, današnji bi riječki gradonačelnik mnogo lakše od svog zagrebačkog kolege mogao napraviti podzemnu željeznicu.

Ono što otežava svaki pokušaj opsežnog istraživanja riječkih vojnih tunela jest nedostatak konkretne dokumentacije pa je gotovo nemoguće sa sigurnošću napraviti mapu i popisati sve podzemne komplekse. Dobar dio dokumentacije je vjerojatno u podrumima nekog od talijanskih arhiva, a budući da se radilo o vojno-sigurnosnom pitanju, moguće je da je dio i uništen.

Dijelom i zbog toga, kao i činjenice da sam spomen podzemnih kompleksa raspaljuje maštu građana, Rijekom se svako toliko pojave priče o tome kako je nečiji nono ušao u tunel na Katarini, a izašao u Sloveniji ili u boljem slučaju u Klani te kako su nekadašnje vojarne Trsat i Katarina povezane tunelom ispod Rječine. Ipak, većina poznavatelja “riječkog podzemlja” ističe kako su te tvrdnje gotovo sigurno neistinite.

Tuneli, većini građana u potpunosti nepoznati, postoje i u samom centru i oni su zapravo rezultat gradnje prvih skloništa tijekom 30-tih godina 20. stoljeća. - Bilo je predviđeno da se cjelokupno stanovništvo u slučaju napada može skloniti pod zemlju - govori Predojević.

Što s tunelima?

Budući da su podzemni kompleksi na području Katarine i Pulca jedinstveni primjer fortifikacije iz razdoblja između dva svjetska rata, zasigurno bi se mogli iskoristiti u edukativno-turističke svrhe kao što je uobičajeno s takvim objektima u Francuskoj, Italiji pa čak i Sloveniji. Mjesni odbor Brašćine-Pulac pokrenuo je inicijativu da se ti kompleksi zaštite i zatvore ulazi te da se potom dio prostora uredi i pretvori u turističku atrakciju. - Mogla bi se urediti i šetnica te u dio prostora postaviti stalni postav izložbe o Riječkoj bitki - smatra predsjednik MO-a Josip Rupčić. Ulaze u tunele bi zaista trebalo osigurati jer, bez obzira na to što su u dobrom stanju, u šetnju i istraživanje kroz tunele zaista nije pametno krenuti sam.

Rijeka dobiva moderni planetarij jedinstven u široj regiji

http://img526.imageshack.us/img526/2015/planvvu5.jpg

RIJEKA - U lipnju počinje gradnja suvremenog Astronomskog centra na Gornjoj Vežici, odnosno rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine u kojoj je smještena riječka zvjezdarnica.

Glavna novina za ljubitelje astronomije, ali i ostale građane, kao i sve brojnije riječke turiste jest činjenica da će Rijeka dobiti velik planetarij, moderniji od onog u zagrebačkom Tehničkom muzeju, kapaciteta 60-ak osoba.

Vrijednost riječkog astronomskog centra procjenjuje se na oko 10 milijuna kuna, a investitor je gradska tvrtka Rijeka sport.

- Sredstva za gradnju riječkog astronomskog centra namaknut će se kroz kredit. Prema mom mišljenju, riječ je o najvećoj investiciji u objekt tehničke kulture u Hrvatskoj - istaknuo je direktor Rijeka sporta Zlatan Hreljac.

Budući da je stara vojna utvrda na Sv. Križu u kojoj je smještena zvjezdarnica premala za potrebe astronomskog centra, objekt će se dograditi s otprilike 480 kvadrata vanjskog i 350 kvadrata unutarnjeg prostora. Dvorana planetarija bit će dograđena na jugoistočnom dijelu utvrde, nasuprot postojećoj teleskopskoj kupoli.

Specifičnost dvorane planetarija je da će biti opremljena najsuvremenijom digitalno-optičkom tehnologijom, kao i da će i cijeli prostor astronomskog centra biti povezan u jednu računalnu mrežu, što će omogućavati istodoban doživljaj simulirane, ali i stvarne slike svemira.

Dio prostora budućeg centra namijenjen je članovima Akademsko-astronomskog društva Rijeka koje vodi zvjezdarnicu, i to za obavljanje različitih znanstvenih istraživanja, a pošto će se urediti i polivalentna predavaonica, tu će se održavati i razni edukativni programi.

U prostoru centra bit će smješten i ugostiteljski objekt, a cijeli će kompleks biti prilagođen i osobama s posebnim potrebama pa će se tako u planetarij moći ući i liftom.

Krov građevine projektiran je kao vidikovac za korisnike i posjetitelje s pogledom na cijeli Kvarner i riječko zaleđe.

Osim što je riječ o iznimno značajnom projektu za razvoj tehničke kulture i edukaciju mladih, riječki će planetarij, do kojeg se iz centra grada autobusom dođe za 10-ak minuta, zasigurno obogatiti i turističku ponudu grada na Rječini.

Na planetariju će biti jedan od najljepših pogleda na grad :banana::banana::banana:

i prema nebu :D:okay:

Super.. bas me raduje a i dizajn izgleda jako dobro!

»Riječki SoHo« uz Rječinu



U izradi je Detaljni plan uređenja kompletnog područja bivše tvornice papira, popularne Hartere, koji bi ovaj dio grada trebao do temelja preoblikovati te prenamijeniti. Novi će sadržaji nepobitno revitalizirati kanjon Rječine koji se nepravedno već godinama ne koristi, pri čemu je najpoznatija ideja od prije nekoliko godina o formiranju novog kulturnog Centra za mlade. No autor DPU-a Hartere Idis Turato ovdje ambiciozno zamišlja i mjesto za nove industrijsko-stambene koncepte koji bi na određen način utjecali na kreiranje novih stilova života. Naime, golemo zdanje same tvornice koje datira iz 19. stoljeća i dalje je namijenjeno nekom obliku proizvodnje, ali u posebnom sustavu takozvanih »poslovnih stanova«, koje je Turato već u manjem dijelu provukao i kroz projekt zgrade Zagrada. Inače, ideja pretvaranja napuštenih tvorničkih hala u privatne stanove u kojima se živi i radi (lofts) neodoljivo podsjeća na njujorški kvart SoHo tijekom 1970.-ih i 1980.-ih godi na, iako je taj koncept nastajao spontano, često i ilegalno, a ne na ovako uređen i planiran način.

– S obzirom na to da je GUP ovdje odredio industrijsku zonu, morala se nekako uključiti proizvodnja, ali ne velika, već upravo manji pogoni poput recimo proizvodnje namještaja, vina ili rasvjetnih tijela, koji bi ovdje imali i svoje prezentacijske dvorane, odnosno »showrooms«. Uz njih su predviđeni umjetnički ateljei, galerije i slični sadržaji, a na kato vima je zamišljen prostor za svojevrsne habitate – stanove s prostorima za rad – koji bi mogli biti idealni za ljude kojima je na određen način posao stil života, poput umjetnika, arhitekata, pisaca, ali i recimo stomatologa, laboranata, masera i cijele palete različitih zanimanja, pojašnjava Turato. Pored kompleksa za proizvodnju uz specifičan vid stanovanja, koji se nalazi negdje u sredini cijele zone, područje Hartere dobit će i cijeli niz drugih sadržaja, za čije će se potrebe neki dijelovi u cijelosti srušiti, dok će se mnogi obnoviti uz nužne prilagodbe. Na početku cijelog područja ostaje punionica vode Vira, a sam ulaz bi s lijeve strane prema Rječini trebao dobiti manju uređenu zelenu površinu. U nastavku uz novi park, u prostoru bivše energane, smjestio bi se Muzej industrije Grada Rijeke, pri čemu će se ostaviti i poznati Harterin dimnjak. Iza punionice Vira planira se gradnja velike natkrivene garaže kapaciteta od 800 do 1000 parkirnih mjesta, u koju bi se moglo ući i kroz »glavni ulaz« u područje Hartere, dakle iz Ružićeve ulice, ali i s gornje strane iz Ulice Franje Račkoga. Slijedi već opisana proizvodno-stambena zona, koja bi u određenom dijelu imala i trgovine, restorane te kafiće. Nakon toga dolazi se do prostora poznatijeg kao Marganovo, gdje bi se smjestio Centar za mlade s brojnim sadržajima: koncertni prostori, pogodni i za plesne, dramske i druge manifestacije, tonski studio, urbana radio i/ili tv postaja, plesni studio, prostori za udruge, dizajnerski studio, multimedijalni koncepti, klub s ugostiteljskim dijelom i slično. Preko mosta, gdje su bili smješteni stanovi nekadašnje tvornice papira, zamišljen je hostel za mlade koji se tematski nadovezuje na kulturni centar, a u velikom prostoru Parafinke trebali bi se osigurati uvjeti za razne sportsko-rekreacijske aktivnosti, poput free-climbinga, cartinga, odbojke, badmingtona ili kuglanja, koji su također zamišljeni kao mjesto za druženje i okupljanje mladih. DPU Hartere bi se trebao do ljeta naći na javnoj raspravi. (Novi list)

Rijecani bez uvrede. Mislim da je na vasem Construction Updateu daleko najvise najavljenih/zapocetih radova a najmanje zavrsenih. Svi ovi projekti su mrak, ali imam osjecaj da tu citam samo vijesti sto se planira graditi i gdje a nigdje konkretnih informacija o zapocetim ili dovrsetku. S iznimkom bazena na kantridi.

Rijecani bez uvrede. Mislim da je na vasem Construction Updateu daleko najvise najavljenih/zapocetih radova a najmanje zavrsenih. Svi ovi projekti su mrak, ali imam osjecaj da tu citam samo vijesti sto se planira graditi i gdje a nigdje konkretnih informacija o zapocetim ili dovrsetku. S iznimkom bazena na kantridi.

Valjda zato što smo spavali do sada i tek počeli graditi :lol::lol:

Rijecani bez uvrede. Mislim da je na vasem Construction Updateu daleko najvise najavljenih/zapocetih radova a najmanje zavrsenih. Svi ovi projekti su mrak, ali imam osjecaj da tu citam samo vijesti sto se planira graditi i gdje a nigdje konkretnih informacija o zapocetim ili dovrsetku. S iznimkom bazena na kantridi.

Lako vama pričati... Ne jebe vlada VAS sa dozvolama:ohno:

Rijecani bez uvrede. Mislim da je na vasem Construction Updateu daleko najvise najavljenih/zapocetih radova a najmanje zavrsenih. Svi ovi projekti su mrak, ali imam osjecaj da tu citam samo vijesti sto se planira graditi i gdje a nigdje konkretnih informacija o zapocetim ili dovrsetku. S iznimkom bazena na kantridi.

ma to ti je samo spika za narod. kao ono vidite da se radi, a u biti ništa od toga nije ni u nekim planovima. zadnje što se tako najavljivalo su neki poslovni centar iznad vrata jadrana, poslovni centar između mlake i krnjeva, stanovi na diračju, stanovi na martinkovcu, stambeni kompleks na kostabeli, hotel na preluci, stadion/dvorana na rujevici....
ono što znam da se gradi je tunel pećine (pri kraju) iako još nema spojnu cestu koja još uvijek visi u zraku pred sušačkim kolodvorom. zatim bazen (gotov za koji mjesec), pametna zgrada ispod prve policijske postaje, i nešto sitno se grebucka bagerima na dionici zaobilaznice (jad i bjeda zasad)
a od najavljenog što bi moglo vidit svjetlo dana je sigurno kolodvor žabica, gradska biblioteka i oni posovi stanovi planirani na škurinju
evo nadam se da sam ti malo ukazao na projekte u ri. kao što vidiš gradi se manje od pola najavljenog taok da će velika većina projekata sačekat neka bolja vremena.:cheers:

Lako vama pričati... Ne jebe vlada VAS sa dozvolama:ohno:

to si dobro rekao:cheers::lol:

Zaboravio si kampus na Trsatu,dvoranu na Zametu,zgrade kod Kauflanda,pos na Rujevici,KBC...Ipak se gradi :)

Novo igralište-labirint na Pomeriju


Do početka svibnja Pomerio bi trebao dobiti inovativno dječje igralište, projektirano kao labirint od crvene opeke s pozornicom i obodnim zidićima, pergolom, fontanom-slavinom za vodu, dječjim spravama i klupama te uz komadić zelenila. Nakon višemjesečnog čekanja na konačan odabir izvođača radova, zaključen je ugovor s tvrtkom »Zidar« iz Kostrene koja je jučer započela radove. Naime, Grad Rijeka je u dva navrata raspisivao javni natječaj za izvođenje radova na novom dječjem igralištu, ali osim »Zidara« nitko se drugi nije javio, pa se moralo ići na izravno ugovaranje posla, koji zajedno s izradom projekta stoji 520.000 kuna s PDV-om. Od navedenog iznosa 120.000 kuna doniralo je 12 riječkih tvrtki u sklopu prošlogodišnje proslave 60 godina svog osnutka. Koncept igrališta zamislila je brazilska umjetnica Karin Schneider, koja je u ovaj prostor odlučila unijeti nešto drugačije, »urbanije« elemente od onih koji se inače koriste u opremi dječjih parkova. Igralište labirintskog oblika, koje u osnovnoj ideji imitira sam grad s njegovim urbanim prostorima, zamišljeno je tako da razvija motoriku i psihičke sposobnosti djece, a ima i sjenicu za starije osobe kako bi se ostvarila komunikacija generacija. Projekt igrališta izradila je tvrtka Prag. Na mjestu javne slavine postavit će se skulptura mlade riječke umjetnice Ivane Mavrinac, čija se ideja temelji na obliku vodospreme Vidikovac na Sušaku, a čime se na igralište simbolički uvodi motiv vode, kao riječki zaštitni znak. Projekt je inače rezultat suradnje Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka s programom Eastern European Residency Excange (EERE), kojeg organizira galerija Art in General iz New Yorka, a obuhvaća razmjenu umjetnika iz New Yorka s gradovima iz Poljske, Češke, Mađarske i Hrvatske. (Novi list)

Ja se slažem s Goxicom... u Rijeci (i u medijima, prvenstveno mislim na Novi list) se uglavnom govori i piše što će se napraviti, što bi se trebalo napraviti ili što je u planu... Npr. o gradskoj knjižnici se govori već 5 godina, o cestama da ne pričam itd. itd. I sigurno se ne može za sve okriviti Vlada... Naravno, nešto se ipak radi, ali ni približno toliko koliko bi (po mom mišljenju) moglo!

Zaboravio si kampus na Trsatu,dvoranu na Zametu,zgrade kod Kauflanda,pos na Rujevici,KBC...Ipak se gradi :)

eh da. pos sam nekako uglavio kao vec gotovu stvar pa sam valjda i zaboravio, al kampus i dvoranu:nuts::nuts:(ne znam kako sam to uspio zaboravit).
jbg, pisao sam onako na brzinu iz glave, pa zaboravio

nego što se tiče kbc-a, ima li to kakve vremenske okvire. znam da je ovo 1 faza, u drugoj treba jos neke stvari napravit, al nitko ne spominje dokad bi trebalo bit gotovo. znam da je bilo priče da će se sve 3 faze završit do 2020, al nekako mi se čini da je u startu sve usporeno:ohno:

Na hotelu Neboder jučer su s ponosom istaknute novostečene tri zvjezdice. Viša kategorija hotela postignuta je nakon investiranja u uređenje recepcije i soba opremljenih klimom i satelitskom televizijom. Ovaj gradski hotel, u sastavu tvrtke Jadran hoteli, dobio je i novu plesnu dvoranu, a uređuje se i kongresna dvorana koja će omogućiti održavanje poslovnih skupova i kongresa. U Neboderu će se u skoro vrijeme otvoriti i kavana te kućna garaža za potrebe gostiju.
U obnovu hotela utrošeno je deset milijuna kuna, a na višu kategoriju tržište je reagiralo na najbolji mogući način. U prva dva mjeseca hotel je postigao 60-postotnu popunjenost, a kada profunkcionira i kongresna dvorana, »Neboder« će si osigurati stabilno cjelogodišnje poslovanje. (Novi list)

Na trgu iznad garaže bazenskog kompleksa na Kantridi održan je "Otvoreni dan" u okviru kojeg su svi zainteresirani građani mogli pogledati fotografije iz pojedinih faza građenja bazena te kratki film o gradnji bazenskog kompleksa. Predstavnici izvođača radova, tvrtki GP Krk i Strabag, organizirali su obilazak gradilišta u manjim grupama, kako bi svi oni koji to žele mogli vidjeti kako izgledaju objekti bazena iznutra.

Građani su tijekom šetnje po gradilištu iz prve ruke dobili informacije o trenutnom stanju građevina, a čuli su i podatke o tome kako je tekla gradnja i na kakve su sve poteškoće nailazili. Mnogi od njih tijekom "otvorenog dana" izravno su se pitanjima o gradnji bazenskog kompleksa obraćali gradonačelniku Obersnelu i njegovim suradnicima. Na terasi s koje se pruža pogled na kompleks bazena našli su se i brojni sportski djelatnici, aktivni i bivši sportaši koji su se i sami htjeli upoznati sa stanjem na gradilištu kompleksa bazena.

Bazenski kompleks na Kantridi gradi se municipalnim obveznicama Grada Rijeke i u njegovoj izgradnji sudjeluju svi oni koji ulažu u municipalne riječke obveznice. Čitav kompleks obuhvaća mnogo više od samog bazena. Radi se o čak 5 bazena, o garaži s trgom, fitnes centrom i ostalim sadržajima, o uređenju cestovne infrastrukture, plaže i šetnice uz more te o rješavanju obskrbe vodom Kantride i Turna.

Predviđeno je da radovi na bazenu budu gotovi do ljeta, kada bi se kompleks bazena pustio u probni rad, dok bi se na jesen organiziralo veće natjecanje kao glavna proba za Europsko prvenstvo u malim bazenima što će se koncem godine održati u Rijeci. Prema riječima predstavnika izvođača radova, cesta Podkoludricu na kojoj se dovršavaju radovi sanacije stijenskog pokosa bit će asfaltirana i puštena u promet sredinom travnja kada će se početi koristiti i garaža, koja je već gotova i spremna za uporabu.

Plažni pojas bit će dovršen na kraju radova, kako bi se osiguralo da građani ne moraju prolaziti otvorenim gradilištem. Između plažnog pojasa i komleksa bazena bit će uređena šetnica, a kao posljednji gradit će se bazen za skokove u vodu, koji ne treba biti dovršen za Europsko prvenstvo u malim bazenima, ali čini dio cjeline ovog veličanstvenog objekta.(rijeka.hr)
Autor: Neven Rajak

Ako država privatizira brodogradnju, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec već je najavio privatizaciju Uljanika i Kraljevice, prema modelu koji diktira Europska unija, Hrvatskoj neće ostati ništa, bit će potpuno rasprodana - stajalište je čelnika Sinidkata Istre i Kvarnera, predsjednika Brune Bulića i člana predsjedništva i povjerenika u Uljaniku Rajka Kutlače.

Sindikalci smatraju da privatizacija nacionalnih navoza nije potrebna nego sva brodogradilišta trebaju ostati u većinskom državnom vlasništvu kao što je, primjerice, u Italiji gdje je Ministarstvo finacija neizravno njihov vlasnik. - Oni koji predlažu privatizaciju, neka dobro prouče kako su uređeni vlasnički odnosi u zemljama koje nas tjeraju u taj proces - poručuje Bulić. Podsjeća i na primjer Poljske koja je po diktatu EU loše privatizirala brodogradnju, pa je država morala ponovno otkupiti neka brodogradilišta.

- S Vladom je bilo dogovoreno restrukturiranje, a potom privatizacija, ali oni uvijek jedno govore, a drugo rade, pa se sad ide na brzinu s privatizacijom Uljanika i Kraljevice, dok drugi čekaju restrukturiranje - kaže Bulić.

Vremenska neujednačenost početka privatizacije može biti pogubna za hrvatsku brodogradnju, štoviše, smatraju sindikalci, može dovesti do raspada cijelog brodograđevnog sustava koji na sebe veže prateću industriju i zapošljava ukupno 40 tisuća ljudi.

- Sve ove godine naša su brodogradilišta funkcionirala tako da ne konkuriraju jedno drugom, u svim segmentima, kad primjerice Uljanik postane privatan, ti će se odnosi narušiti, a nijedno naše brodogradilište nije sposobno nositi se s konkurencijom - procjenjuje R. Kutlača. Za sindikalce je prihvatljivija privatizacija u kojoj bi oni kojima je brod poslovni interes, opremaši, dobavljači, preuzeli škverove i oštro se protive ulasku stranog kapitala.

- Strani kapital dolazi zbog jeftine radne snage, plasmana svojih proizvoda u brod i prljave industrije koju ne žele u svojoj kući ili zbog preuzimanja atraktivnih terena za neke druge djelatnosti - uvjeren je Kutlača. Zato brodogradilišta moraju ostati hrvatska, država mora imati "škare i sukno" kad je u pitanju brodogradnja.(vecernji.hr-TAMARA OPAČAK - KLOBUČAR)

Grad Rijeka nudi Mađarima ulaganje u luku
Autor: Neven Rajak
Utorak, 25 Ožujak 2008
Mađari će biti upoznati i s mogućnostima uključenja u proizvodne djelatnosti na prostoru slobodnih zona. Na inicijativu mješovite Mađarsko-hrvatske trgovinske i industrijske komore, u srijedu se u zagrebačkom hotelu Westin održava skup gospodarstvenika ovih dviju zemalja, na koji su pozvani i predstavnici institucija koje zastupaju gospodarstvo.

Predsjednik HGK Županijske komore Rijeka Vinko Mičetić predstavit će mogućnosti za ulaganja u Primorsko-goranskoj županiji. Mičetić kaže da će potencirati ona polja suradnje od kojih i hrvatska, odnosno primorska strana može imati veće koristi, a to je u prvom redu jačanje suradnje Mađara s Lukom Rijeka te uopće bolja eksploatacija riječkog prometnog pravca. Mičetić ističe da Mađari prilično koriste usluge sjevernoeuropskih prometnih pravaca i luka, a posebno usluge koparske luke. No kako su ti pravci zagušeni, Mičetić će ukazati na koristi od korištenja riječke luke i riječkog prometnog pravca te pozvati Mađare da se uključe, primjerice, u zajedničko organiziranje špediterskih poslova i blok vlakova od Rijeke do Budimpešte, koje je nedavno najavio i menadžment Luke Rijeka.Mađarski partneri bit će upoznati i s mogućnostima uključenja u proizvodne djelatnosti na prostoru slobodnih zona, posebice Industrijske zone na Kukuljanovu. Kako u Hrvatskoj postoje zakonske olakšice za inozemne ulagače, navodi Mičetić, to bi trebao biti dodatni poticaj za otvaranje suradnje. (poslovni.hr)

Uskršnji vikend: Sjeverni Jadran i kvarnerski otoci najpopularnija odredišta

23 Mar 2008 - Vijesti

Uskršnje vrijeme najčešće se provodi u krugu obitelji i najmilijih no to je i prvo razdoblje u godini kada turistički djelatnici očekuju veći priljev gostiju u popularna odredišta. Kao i svake godine najveći broj aranžmana i najpovoljnije ponude nude se na obali i otocima dok kontinentalni turizam u pravilu i dalje zaostaje za morskom ponudom te je u nešto većoj mjeri prepušten privatnim aranžmanima.

Baš kao i u špici ljetne sezone opatijski, zadarski i dubrovački hoteli bilježe najveći interes u prvom redu inozemnih, a zatim u manjoj mjeri i domaćih gostiju. Uz obalne gradove za vrijeme Uskrsa profitiraju i otoci sjevernog i srednjeg Jadrana poput Krka, Malog Lošinja, Raba i Paga. Turiste na otoke privlači atraktivna ponuda koja se najčešće sastoji od trodnevnih ili četverodnevnih aranžmana sa solidnim smještajem i cijenama koje su prihvatljive za prosječan hrvatski džep. Tako se za samo 750 kuna mogu rezervirati 3 noćenja sa doručkom u boljim hotelima, uz uvijet da posjedujete vlastiti prijevoz. Usporedbe radi, u luksuznijim i razvikanijim odredištima poput Opatije gdje su gužve neizbježne, cijene trodnevnih polupansiona u najpovoljnijim varijantama okvirno iznose minimalno 1. 500,00 kuna. (Klik.hr)

Za preuzimanje kvarnerskih navoza ozbiljno su “zagrizli” Korejci. Grupacija njihovih investitora poslala je pismo namjere u kojem traže da im se odobri due diligance “3. maja” i “Kraljevice”. U resornom ministarstvu podulji je popis potencijalnih kupaca ili strateških partnera za sva brodogradilišta, no do sada su sve uprave odbijale razgovor o klasičnoj prodaji. Ili su relativizirale model klasičnom tezom, odluka je na vlasniku.

- Točno, no to ne znači da nemamo prijedlog - kaže prvi čovjek Kraljevice Irvin Badurina. Uvjeren je da je njihov program koji se bazira isključivo na vojnoj proizvodnji dugoročno najbolje rješenje, ali, dodaje, uz preduvjet da država sačuva kontrolni paket, 25 posto plus jednu dionicu. Suvlasnike vidi u lokalnoj samoupravi, zaposlenicima, te strateškom partneru kao što je tvrtka Adria-Mar. (Jutarnji.hr)

Na Srdočima dvorana i garaže, na Krnjevu gimnazija

26 Mar 2008 - Vijesti

Poglavarstvo Grada Rijeke uputilo je na javnu raspravu izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja dijela naselja Srdoči, čijom se izradom stvaraju temelji za dogradnju Osnovne škole Srdoči, izgradnju novog vrtića i sportske dvorane, kao i za rješavanje problema parkiranja u Ulici Bartola Kašića uz novoizgrađene višestambene građevine izgradnjom triju podzemnih garaža.

Kako je pojasnio član Poglavarstva zadužen za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem Ivica Plišić, izradu izmjene i dopune Plana, pored potrebe izgradnje javnih sadržaja, potakle su i izmjene zakonskih propisa te zahtjevi vlasnika zemljišta za izmjenom veličine građevinske čestice. Najvažnije je pak što će se izmjenom Plana, za kojeg je već provedena prethodna javna rasprava, stvoriti uvjeti za unapređenje i izgradnju javnih sadržaja, čime će se povećati životni standard stanovnika Srdoča.

Tako je planirana nadogradnja osnovne škole, što bi značilo da najveća škola na riječkom području moći početi raditi u jednoj smjeni. Prema riječima članice Poglavarstva zadužene za područje odgoja i školstva Edite Stilin, završen je projekt dogradnje i čeka se odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i školstva, nakon čega bi mogla početi i dogradnja škole vrijedna 9,9 milijuna kuna, od čega je 3,3 milijuna kuna osigurano kreditom Svjetske banke. Planom se predviđa izgradnja nove školske sportske dvorane na lokaciji današnje školske dvorane, kao i izgradnja sportske dvorane za građane Srdoča. Planom je predviđen i novi vrtić, čija bi izgradnja trebala početi krajem godine, nakon što se izrade idejni, glavni i izvedbeni projekt. Nedostatak parkirališnih mjesta na Srdočima trebao bi biti ublažen izgradnjom triju garaža s po 170, 180 i 300 parkirnih mjesta.

Poglavarstvo je na današnjoj sjednici usvojilo i Konačni prijedlog izmjene i dopune detaljnog plana uređenja središta područja Krnjevo s izvješćem o javnoj raspravi, te ga proslijedilo nadležnom ministarstvu na suglasnost. Cilj izrade Izmjene i dopune detaljnog plana uređenja je zadržati osnovnu koncepciju središta područja Krnjevo te pored planiranja prostora srednjoškolskog centra, ujedno prilagoditi uvjeti gradnje novim vlasnicima zemljišta unutar područja Krnjevo, koji uz prostore poslovno-stambenog sadržaja namjeravaju sagraditi i javne prostore. (rijeka.hr)

Potpisan ugovor o projektiranju autobusnog kolodvora
Autor: Neven Rajak
Petak, 28 Ožujak 2008
Gradonačelnik Vojko Obersnel ispred Grada Rijeke i Silvije Novak iz Studija 3LHD potpisali su Ugovor o izradi idejne, glavne i izvedbene dokumentacije područja autobusnog terminala Zapadna Žabica. Izrada Glavnog projekta i njegova potvrda očekuje se do studenog 2008., a početak radova u prvom kvartalu 2009. godine, nakon predaje potpune Izvedbene dokumentacije.

Projekt novog autobusnog kolodvora Zapadna Žabica u Rijeci odabran je na javnom natječaju krajem 2005. godine, na kojem je prvu nagradu osvojio rad arhitektonskog studija 3LHD. Od provedbe natječaja do danas izrađen je i usvojen Detaljni plan uređenja Zapadne Žabice, a uz niz drugih pripremnih poslova, od Hrvatskih željeznica je za 37 milijuna kuna otkupljen teren za izgradnju terminala.

Gradonačelnik Obersnel izrazio je zadovoljstvo što upravo Studio 3LHD osmislio projekt i izrađuje projektnu dokumentaciju, budući da je s tom tvrtkom Grad do sad uspješno surađivao na nizu projekata, od Mosta hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Centra Zamet.

"Vjerujem kako će Studio 3LHD ispoštovati zadane rokove, što znači da bi s gradnjom ovog značajnog objekta, koji neće imati funkciju samo autobusnog kolodvora, već će uključivati i druge sadržaje, mogli započeti početkom 2009. godine," kazao je Obersnel, naglašavajući kako je završetak gradnje ovisi o rezultatima natječaja za izvođača radova. Procijenio je ipak kako bi gradnja, s obzirom da se radi o velikom objektu, mogla trajati od jedne i pol do dvije godine.

Arhitekt Silvije Novak zahvalio se Gradu Rijeci na ukazanom povjerenju, istaknuvši kako će Rijeka dobiti suvremen i drugačiji autobusni kolodvor koji će biti projektiran prema svim europskim standardima.

Novi autobusni kolodvor činit će tri cjeline, autobusni terminal s 18 perona, garažom za autobuse i pratećim sadržajima za putnike, potom nadzemna višekatna garaža s oko 900 parkirnih mjesta, površine oko 25.000 m2 i na kraju, poslovno-trgovački dio veličine 10.000 kvadrata.


Danas potpisani ugovor obuhvaća projektiranje građevine terminala koja se prostire na oko 50.000 m2 bruto razvijene površine, a projektirat će se i pristupna prometnica, odnosno produžetak ulice Riva duž južnog pročelja građevine u dužini od oko 300 metara, kao i trga Žabica uz omogućavanje korištenja poteza Trpimirova-Adamićeva-Jelačićev trg kao koridora namijenjenog isključivo javnom prijevozu. Realizacijom projekta omogućit će se uklanjanje parkirnih mjesta na rivi, te će se riva u potpunosti otvoriti građanima.

Tvrtka LHD će projektirati nove, odnosno prelaganje postojećih trasa komunalne infrastrukture, željezničkih kolosijeka u trupu novoplaniranih prometnica i trga Žabice te dijelova infrastrukture u kontaktu s koridorom željezničke pruge Rijeka-Zagreb, kao i druge javne površina u zahvatu (pješačke i zelene površine) geodetske, geotehničke, geomehaničke i druge potrebne podloge i radove u funkciji projektiranja građevina i zahvata. Projekt Autobusnog kolodvora jedan je od prvih koraka uključivanja područja riječke luke u vitalne funkcije grada.

Kako ističu u Studiju 3LHD, projektiranjem novog terminala stvoren je kvalitetan i sa svih strana dostupan centralni „pješački otok“ s kojeg je omogućen pristup peronima bez preplitanja pješaka s vozilima. Nakošenom površinom krova, uzdignutom pješačkom ulicom i mostovima stvorena je neka vrsta umjetnog krajolika u gradu.


Infrastrukturni objekt formalno organizira transportne, garažne, poslovne i trgovačke sadržaje u četiri bloka, ali ih objedinjuje u jednu dugu kuću sa zajedničkom konstrukcijom i fasadnim elementima koji su svojevrsna posveta lučkim kranovima, skladištima i čeličnim konstrukcijama. Kako je zgrada terminala smještena "iza" postojećeg bloka, jedan dio njegove fasade se uzdiže iznad najniže kuće i komunicira s gradom velikim monitorom informativnog sadržaja.

Studio 3LHD je interdisciplinarni arhitektonski ured sa sjedištem u Zagrebu, usmjeren na integraciju različitih disciplina; arhitekture, urbanog i pejzažnog krajolika, dizajna i umjetnosti. Projekti poput Mosta hrvatskih branitelja u Rijeci, Hrvatskog paviljona na Svjetskoj izložbi u Japanu EXPO-u 2005, studije Bale/Valle, splitske Rive, Dvorane Bale, Neboder 123, Hotela Lone u Rovinju te projekta Kulturnog centra Istočne Europe u Xi'anu u Kini, afirmirali su 3LHD ne samo u stručnim krugovima već i u širem krugu javnosti, domaće i strane. Tvrtka 3LHD je za svoj rad primila niz domaćih i nekoliko važnih međunarodnih priznanja i nagrada.(rijeka.hr)

Počela izgradnja riječke džamije

29 Mar 2008 - Vijesti

Riječka Islamska zajednica (IZ) ovaj je tjedan počela s pripremnim radovima na budućem gradilištu islamskog centra i džamije, svoga kapitalnog projekta za koji je prosincu prošle godine zatražila lokacijsku dozvolu. Riječ je o lokaciji na Rujevici, u dokumentaciji nazvanoj zona Mario Genari, veličine 4.000 četvornih metara koju je IZ dobila u zamjenu – nakon prosvjeda građana zapadnog dijela Rijeke – za lokaciju na Hostovom bregu. U neposrednoj blizini nekolicine obiteljskih kuća tvrtka »Alfa comerce« Teufika Čočića, koja će islamski centar s džamijom graditi, gradilište je dijelom ogradila, dovela par strojeva, a jučer i nekolicinu članova IZ-a, od onih starijih koji džamiju sanjaju već 40-tak godina od kada im je Rijeka postala dom, do njihovih unuka koji su rođeni Riječani.

»Raščišćavamo žbunje i makiju radi geodetskih snimanja koje je nužno učiniti radi projektiranja koje je već u tijeku, kao i radi parcelacije. Također radimo i tzv. geotehničko istraživanje – bušenje na ključnim statičkim točkama, dubine oko 10 metara kako bi projektanti dobili geološki sastav terena i u statičkom smislu tome mogli prilagoditi projekt islamskog centra«, objasnio je okupljenima Čočić. Islamska zajednica će od Grada Rijeke, kako je to lani odredio GUP, kupiti 4.000 četvornih metara, no pored tih 4.000 metra Grad je po GUP-u, objasnio je Čočić, dao na raspolaganje još 10-tak tisuća okolnih četvornih metara koji će biti zelenilo, dijelom parkiralište i pristupni put. »Usporedo s procedurom ishodovanja lokacijske dozvole za islamski centar, Grad je sa svoje strane pokrenuo ishodovanje dviju lokacijskih dozvola – za rekonstrukciju postojeće prometnice ispod gradilišta i obližnjih kuća, te za glavni pristupni put džamiji koji će ići od podvožnjaka kod crkve sv. Nikole i nastavljati prema Zametu«, kaže Čočić. Isto tako, objašnjava da je zamjenom lokacije na Hostovom bregu za aktualnu na Rujevici, IZ s Gradom potpisala pismo namjere kojim je za konačnu lokaciju Grad IZ-u odobrio da, zbog pripremnih radova, uđe u posjed terena. »Naš je plan da se usporedo s izdavanjem lokacijske dozvole, s pripremama za projektiranje, rade i pripremni radovi na terenu kako bismo bili što učinkovitiji, kako ne bismo gubili vrijeme. S lokacijskom dozvolom nema problema – nedavno smo zajedno s projektantima bili u novom gradskom uredu i u tehničkom smislu razjasnili sve detalje, definirali poziciju objekta i ispravili neke sitnice. Sada smo u fazi kada bi se javna poduzeća trebala očitovati u smislu infrastrukture, vode, struje... «, tumači Čočić zaključujući da je sve skupa »sinergija aktivnosti koja garantira da će nakon ljeta krenuti ozbiljniji radovi«, moguće i polaganje kamena temeljca.

Ovaj veoma složen objekt Islamsku će zajednicu, samo u smislu gradnje stajati od 6 do 8 milijuna eura. Tako procjenjuje Čočić, tumačeći da će cijena ovisiti o tome što će, koje materijale i pozicije, predvidjeti izvedbeni projekti, kao i to za kakve će se odlučiti sam investitor. Konačno, IZ je za svoju bogomolju do sada potrošila oko 300 tisuća eura. (Novi list)

Opatijska hotelska grupacija Liburnija Rivijera hoteli primila je pismo kojim jedan od najuglednijih svjetskih hotelskih lanaca Marriott najavljuje svoj interes za preuzimanje uprave nad hotelom Kvarner, saznaje Jutarnji list.
Predstavnik kompanije za međunarodni razvoj Marcus Lehnart iskazao je interes za uključivanje hotela Kvarner, koji se nalazi pred rekonstrukcijom, u Marriottov hotelski brand Renaissance, ali ne isključuju i druge oblike suradnje.

Marriott na taj način prvi put ulazi na hrvatsko hotelsko tržište, a inače u svijetu upravlja s više od tri tisuće hotela i posjeduje 20 različitih brendova kao što su Ritz Carlton i Bvlgarija. Baza podataka stalnih Marriottovih gostiju uključuje 27 milijuna gostiju iz cijelog svijeta.

Interes Marriotta pozdravili su predsjednik Uprave LRH Kristijan Staničić i gradonačelnik Opatije Amir Muzur. (Business.hr)

Srušena ulazna vrata bivše trsatske vojarne
Autor SANDRA Juničić

RIJEKA Stanovnike riječkog naselja Vojak u subotu ujutro probudili su buka i prasak - ulazna vrata bivše trsatske vojarne sravnjena su sa zemljom.

Godinama su ondje stajala kao spomenik nekom zaboravljenom vremenu, a u mnogim prolaznicima budila i nostalgiju. No, po riječima prorektora Sveučilišta u Rijeci Pere Lučina, bila su smetnja planu izgradnje novog kampusa.

Na području bivše vojarne sustavno se ruši, ne bi li sveučilište što prije tamo preselilo svu djelatnost. Tako ćemo uskoro dobiti lijepi pogled na sveučilišni trg te moći pratiti izgradnju Filozofskog i Učiteljskog fakulteta.

Nitko neće Kostabelu?

30 Mar 2008 - Vijesti

Već četiri godine komples na Kostabeli mrtvi je gradski kapital, a gradski proračun od atraktivnog zemljišta nema nikakve koristi. Sredinom prošle godine za pravo građenja nitko nije bio zainteresiran, pa ni Goran Štrok koji se spominjao kao siguran investitor. Za mjesec dana Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem raspisat će novi natječaj za Kostabelu kako bi se napokon pronašao investitor koji bi trebao staviti u funkciju taj atraktivan prostor.

U Odjelu gradske uprave za urbanizam kažu da će budući turističko-rekreacijski kompleks Kostabela biti dio sportsko-rekreacijske zone – obalnog pojasa od Preluka do Brodogradilišta »3. maj«.

– Pozicioniran je unutar najatraktivnijeg dijela obalnog pojasa, uz prometnicu, ali u zelenilu, te na samom moru. Reljefno, teren je blaga padina prema moru, nekada formirana kao park, a danas obrasla travom, poluvisokim mediteranskim biljem i šumom. S prometnice Rijeka – Opatija postoji kratak asfaltirani pristup s nekoliko parkirnih mjesta s koga se granaju pješačke staze prema moru ili prema zgradama izgrađenim u parku, a koje su također međusobno povezane pješačkim stazama. Uz južni rub lokacije, uz obalnu šetnicu, izgrađen je i uređen zemljani teniski teren koji je u upotrebi, pojasnili su u Odjelu gradske uprave za urbanizam.
Lokacija se nalazi uz Opatijsku ulicu na broju 17, ukupne je površine oko 17.200 četvornih metara, a u zelenilu prostranog parka smješteno je pet građevina koje su činile cjelinu nekadašnjeg sindikalnog odmarališta. Prema zamislima gradskih urbanista lokacija je podijeljena u dvije zone. U zoni A je zemljište površine oko 6.000 kvadrata s pet postojećih građevina koje pripada izgrađenom građevinskom području s namjenom gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene, a na njemu je moguće planirati i graditi građevine u funkciji turizma i ugostiteljstva – primarno hotel s pratećim sadržajima i programima za čije se privođenje namjeni primjenjuje neposredna provedba Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke.

U zoni B je neizgrađeno zemljište površine oko 11.200 kvadrata, a sastoji se od dva dijela. Zona B1 od 10.000 kvadrata pripada građevinskom području za izdvojenu namjenu – sport i rekreaciju, za čije je privođenje namjeni nužno donijeti Urbanistički plan uređenja. Zona B2, površine oko 1.200 kvadrata, pripada građevinskom području za izdvojenu namjenu – sport i rekreaciju, ali s namjenom kupališta za čije je privođenje namjeni također nužno donijeti Urbanistički plan uređenja.

U Odjelu gradske uprave za urbanizam procijenili su da će investitori moći planirati i graditi građevine u funkciji turizma, zdravstvenog turizma i ugostiteljstva, a primarno je riječ o hotelu s pratećim sadržajima i programima. U podzemnim (ukopanim) dijelovima građevne čestice moguće je planirati parkirališno-garažne površine, skladišta, kotlovnice, infrastrukturne sklopove i slične servisno-funkcionalne sadržaje. Dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene prema uvjetima za novu gradnju, ali uz povećanje postojeće brutto površine građevina za najviše 15 posto. Jednako tako je planirana gradnja i uređenje sportsko-rekreacijskih površina, te sadržaji wellness programa i bazena na otvorenom na površini do 5.000 kvadrata, te gradnja i uređenje manje ugostiteljske građevine veličine do 100 kvadrata. (Novi list)

Autocesta Rijeka - Zagreb: Puni profil zapeo na tunelu Vrata

31 Mar 2008 - Vijesti

Tijekom ovog ljeta puni profil autoceste Rijeka – Zagreb ipak neće biti u potpunosti završen, ali je trenutno izvjesno da će do 1. srpnja biti otvorena dodatna 22 kilometra autoceste i to na dionicama Vrata – Delnice – Kupjak – Ravna Gora. Nedovršeno će ostati oko 14 kilometara punog profila na dionici Oštrovica – Vrata dugoj oko 11 kilometara, te na kratkom potezu od oko tri kilometra između čvora Ravna Gora i Stare Sušice. Nakon što je iznenadni snijeg u Gorskom kotaru dodatno zakomplicirao situaciju na gradilištima vrlo su mali izgledi da bi se mogao ispuniti izrazito ambiciozan plan građenja ARZ-a po kojem se nastojalo omogućiti da u drugoj polovici srpnja nedostajući puni profil bude potpuno završen. Najveća su prepreka iznimno zahtjevna četiri tunela, koja su probijena još prošle godine, ali ih još treba izbetonirati, asfaltirati te opremiti svjetlosnom signalizacijom i drugom opremom. To su sa 2.183 metra najduži tunel Tuhobić, te tuneli Javorova kosa i Pod vugleš, koji su prektično spojeni i zajedno zauzimaju oko 2.085 metara. Četvrti graditeljima problematičan objekt jest tunel Vrata. Ima svega 261 metar, najmanji je na autocesti, ali po mnogočemu predstavlja tunel kakvog dosad nije bilo. Ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu.

Tunel Vrata trebao je biti jedan od lakših poslova na gradilištu autoceste sve dok se u rujnu 2006. godine pred radnicima nije otvorila kaverna, bolje rečeno prava podzemna dvorana duga oko 80, široka 60 i visoka oko 40 metara. Umjesto pravilnog iskopa u utrobi zemlje pojavila se ogromna rupetina, pa je gradnja tunela prisilno morala biti usporena, kako bi se izradio projekt sanacije, koji je ponudio neka prilično originalna i nesvakidašnja rješenja. To potvrđuje i Vlado Rubčić, nadzorni inženjer iz IGH, koji je u društvu naše novinarske ekipe prošetao tunelom Vrata, pokazujući ostatke nekadašnje kaverne pod čijim se svodom danas nalaze enormne količine blata, te nekoliko radnika, koji rade u velikoj vlazi i hladnoći. U donjem dijelu kaverna je uglavnom zatrpana, a preko nje prelazi konstrukcija mosta dugog 46 metara. Iznad tunelskog mosta nalazi se svod kaverne visok dvadesetak metara, što će uskoro biti prekriven betonskom konstrukcijom, odnosno lažnim tunelom.

– Nikad nisam niti čuo da je negdje u tunelu izgrađen most i iznad njega lažni tunel, kao što to radimo ovdje u Vratima. Gradnja je zato prilično zahtjevna, ali drugog izlaza nije bilo, ističe Rubčić, dodajući kako je tunel Vrata sada ipak u završnoj fazi. Jednom kada promet bude otvoren vozači neće ni znati da prolaze preko mosta, gdje je nekada bila velika podzemna dvorana.

Boško Jolić, nadzorni inženjer iz ARZ-a, ističe kako će tijekom narednih nekoliko mjeseci biti definirano može li se ovog ljeta osim dionice Vrata – Ravna Gora otvoriti još poneki kilometar punog profila.

– Konstantno se pregovara s građevinskim tvrtkama o eventualnom dodatnom kraćenju rokova i može se dogoditi da poneki objekt ili dio trase bude otvoren u srpnju ili kolovozu. Pitanje je hoće li to biti moguće, rokovi su ionako već skraćeni, jer je cijeli posao trebao biti završen tek krajem ove godine, ističe Jolić, dodajući kako se osim dionice Oštrovica – Vrata i tunela Javorova kosa – Pod vugleš nakon 1. srpnja planira otvaranje i vijadukta Stara Sušica. Ta tri objekta zajedno s pripadajućom trasom zauzimaju oko tri kilometra autoceste i prema sadašnjim rokovima trebali bi biti završeni početkom rujna. To znači da će ovog ljeta nedostajati ukupno 14 kilometara punog profila na autocesti u Gorskom kotaru. Zbog toga će se i ove sezone na nekoliko lokacija autoceste sigurno pojavljivati velike gužve u prometu, što će kulminirati tijekom srpnja i kolovoza. Prometno najopterećenije bit će četiri prometne devijacije na kojima će se puni profil uklapati u dvije prometne trake i obrnuto. Te lokacije trebale bi se nalaziti u blizini čvora Oštrovica, kod čvora Vrata, u blizini benzinske crpke kod čvora Ravna Gora i kod vijadukta Stara Sušica. Ujedno će upravo ta mjesta ovog ljeta biti i sigurnosno najrizičnija zbog povećane opasnosti od prometnih nezgoda, koje su ionako vrlo česte upravo na dionicama poluautoceste u Gorskom kotaru. (Novi list)

Do ljeta otvaranje novog putničkog terminala

http://img401.imageshack.us/img401/3144/kukobranvsn4.jpg

RIJEKA -Početkom lipnja u riječkoj će se luci otvoriti novi putnički terminal, a prvi “stanar” reprezentativne građevine na korijenu riječkog lukobrana bit će Lučki kontrolni toranj, odnosno službe koje nadziru promet lukom.

Otvoren je i natječaj za glavnog koncesionara terminala, koji bi trebao osmisliti komercijalne sadržaje u tom novom objektu.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača kaže da je nekoliko ponuda već stiglo, no obzirom da je najtečaj još otvoren, ne želi spekulirati o budućem koncesionaru.

Zbog dugog čekanja na građevinsku dozvolu za sanaciju obale Riječkog lukobrana, ni sam terminal ne može biti u punoj funkciji dok se ti radovi ne dovrše. No, “papirologija” je riješena i radovi će uskoro početi.

U narednim mjesecima održat će se javna prezentacija svih drugih planiranih sadržaja u tzv. urbanom dijelu investicijskih projekata u riječkoj luci. Riječ je o partnerskom projektu Grada i Lučke uprave, s obzirom da će ti budući sadržaji na čak 170 tisuća četvornih metara lučkog prostora u potpunosti biti javnog karaktera. Isto tako, Poglavarstvo Rijeke će danas raspravljati i o izradi Detaljnog plana uređenja središnjeg gradskog parka Delta.

Lučka uprava sprema se raspisati natječaj i za uređenje preostalog prostora na kojem je, između ostalog, planirana izgradnja poslovnog centra i putničke luke za megajahte u prostoru Porto Baroša.

Prema postojećm idejnim rješenjima, u pozadini marine planira se i gradnja hotela.

Konkuritati i za glavnu luku za prihvat kruzera

Riječka luka ne odustaje od projekta uključivanja u mediteransku mrežu lučkih gradova koje posjećuju ploveći hoteli, što je do sada bilo nemoguće zbog nepripremljenosti obale.

Otvaranjem terminala, Rijeka će moći konkurirati za jednu od glavnih luka za prihvat kruzera. �

Riječanima prijeti novi kolaps prometa

01 Apr 2008 - Vijesti

Građani Rijeke će već krajem ovog mjeseca doživjeti nove velike teškoće u prometu jer će zbog dogradnje punog profila na riječkoj obilaznici kod mosta Rječina biti postavljena dva semafora koja će povremeno zaustavljati promet. To znači da će se kolone stvarati ne samo na zaobilaznici, već i na ulicama Rijeke, gdje će opterećenje biti još veće od sadašnjeg. Situacija će biti još i teža tijekom ovog ljeta jer je svim Riječanima dobro poznato da se obilaznica ionako nalazi na rubu kolapsa u vrijeme masovnog dolaska turista.

Iako se prijedlog novog prometnog rješenja još uvijek priprema u »Autocesti Rijeka – Zagreb« načelno je usuglašen sustav pristupa najvažnijim objektima na trasi između Diračja i Orehovice, a to su tunel Katarina i most Rječina. Taj sustav govori da će na obilaznici itekako biti obustavljanja prometa i to ne samo u vrijeme miniranja u tunelima, kao što se dosad pretpostavljalo. Pored toga, predviđa se spektakularan i pomalo nevjerojatan način gradnje mosta.

Spuštanje u 50-tak metara dubok ponor na mostu Rječina već je nekoliko mjeseci nerješiv problem za graditelje riječke zaobilaznice jer se pokušava pronaći tehnika gradnje mosta kojom bi se poštivali izrazito rigorozni uvjeti očuvanja izvorišta Zvir iz kojih se pitkom vodom opskrbljuje cijela Rijeka i šira okolica. Prvotno je u projektu bilo predviđeno da će se kod tunela Katarina izgraditi izrazito strma cesta kojom bi se bageri i kamioni spuštali do temelja mosta. Međutim, ta je opcija morala biti odbačena zbog zaštite Zvira, pa su u ARZ-u i splitskom Konstruktoru bili prisiljeni potražiti druga rješenja. Ona su pronađena tako što će Konstruktor na izrazito malom prostoru između mosta Rječina i tunela Katarina izgraditi portal, gdje bi se trebala smjestiti dizalica velike nosivosti u čijoj bi blizini moralo biti dovoljno mjesta za teški teretni kamion. Ta dizalica morat će doprijeti do temelja mosta, koji se nalaze na strmoj stijeni u 30-tak metara dubokom ponoru. Stoga je predviđeno da će dizalicom manji bager biti spušten do spomenute lokacije, a taj bager trebao bi puniti materijalom poseban spremnik, koji bi dizalicom svaki puta bio podizan do kamiona. Svaki put kada se kamion napuni materijalom morat će se uključiti u promet na obilaznici, a tada će sva ostala vozila biti zaustavljena semaforima, što će se postaviti u blizini obaju portala tunela Katarina. Drugog načina nema jer je ionako riječ o izrazito nepreglednom dijelu ceste. Cijela ta komplicirana operacija trebala bi započeti u roku od mjesec dana, koliko će potrajati postavljanje zaštitnih mreža u podnožju tunela Katarine i mosta Rječina. To naravno nije i jedino vrijeme obustave prometa, jer se planiraju čak tri miniranja dnevno, iako je vrlo vjerojatno da će se barem u vrijeme najvećih turističkih gužvi, miniranja zabraniti ili barem preseliti u noćne sate. (Novi list)

ma oni nisu normalni. ocito nam spremaju dugo toplo ljeto:bash:.
nego da li za ovo vrijedi ona zabrana rada kroz sezonu?

ma oni nisu normalni. ocito nam spremaju dugo toplo ljeto:bash:.
nego da li za ovo vrijedi ona zabrana rada kroz sezonu?

Pa moramo se malo i strpiti,koliko smo kukali za zaobilaznicom sada opet ne valja kada je počinju graditi :ohno:

Park Delta sve bliži stvarnosti

http://img262.imageshack.us/img262/1878/2869626461gy2.jpg

Prijedlog odluke o izradi Detaljnog plana uređenja središnjeg gradskog parka Delta prihvaćen je na sjednici poglavarstva Grada Rijeke. Budući park trebao bi svojim oblikovnim osobinama, odgovarajućom urbanom opremom, rasvjetom i sadržajima zadovoljiti rekreacijske, edukativne, ekološke i estetske potrebe grada.
U parku će biti i spomen obilježje na posjet Pape Ivana Pavla II Rijeci.

Zadovoljan pokrenutom realizacijom, gradonačelnik Obersnel naglasio je da je riječ o početku prenamijene područja Delte sukladno generalnom urbanističkom planu u sasvim novi i drugačiji dio grada. Najveći park u Rijeci će se prostirati od nove ceste D404 do mosta, dok se s južne strane planira izgradnja zoološkog vrta i akvarija koji bi veličinom trebao konkurirati najpoznatijem, onom u Genovi.

No ne slažu se svi sa planom uređenja. Naime Riječki ekološki pokret predao je dopis u kojemu su nezadovoljni činjenicom što se cijelo područje Delte nije pretvorilo u park čime bi, prema mišljenju najpoznatijih urbanista, Delta stala uz bok najljepših i najpoznatijih svjetskih parkova. Naime, zbog potrebe budućih objekata potrebno je preusmjeriti tok Rječine koja će se natkriti, a izgradit će se trg čime će Delta postati dio grada. Riječki ekološki pokret to smatra nepotrebnim, budući da je Korzo već trg. Misle da će time samo doći do betonizacije po diktatu i interesu investitora, a na štetu građana. Radovi bi, prema najavama, trebali započeti sredinom ljeta, a najkasnije 1. kolovoza.

Nova benzinska na Čavlima


http://img515.imageshack.us/img515/448/dsc000431yy4.jpg

Rijecani bez uvrede. Mislim da je na vasem Construction Updateu daleko najvise najavljenih/zapocetih radova a najmanje zavrsenih. Svi ovi projekti su mrak, ali imam osjecaj da tu citam samo vijesti sto se planira graditi i gdje a nigdje konkretnih informacija o zapocetim ili dovrsetku. S iznimkom bazena na kantridi.
ovo što kažeš nažalost nije daleko od istine :D s par iznimaka :) kolege su ih nabrojali...

evo danas se u Novom Listu po neznam koji put :bash: najavljuje početak izgradnje zgrade građevinskog faxa. :)

a u tim "člancima" stalno ponavljaju jednu iritantnu grešku - da će nova zgrada imati 6 predavaonica, pa duplo više ih sad ima stara zgrada
bit će ih 26, od toga 2 veće (oko 300 mjesta). znam iz pouzdanih izvora.

primijetio sam da volite citirat cijele članke, ja ću samo stavit link :)
http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592863285C2863285A2858285828602863287A287128632863285B285B285C285D285D285F28632863286328592863Y

evo i link na galeriju sa slikama projekta:
http://www.gradri.hr/galerija/main.php?g2_itemId=2561

još malo o Delti


Izrada detaljnog plana uređenja središnjeg gradskog parka Delta

Poglavarstvo Grada Rijeke usvojilo je prijedlog odluke o izradi Detaljnog plana uređenja središnjeg gradskog parka Delta, kojim je predviđeno uređenje Delte kao gradskog waterfronta, odnosno otvaranje grada prema moru. Prihvaćen je i prijedlog izmjena i dopuna Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora, kojim su promijenjene početne zakupnine za nekoliko djelatnosti

Generalnim urbanističkom planom Gradski park Delta planiran je kao površina gotovo pravilnog trokutnog oblika koji se pruža od spomenika oslobođenja na tzv. Vrhu Delte te obuhvaća površinu između lijeve obale Mrtvog kanala i desne obale Rječine do trase buduće ceste D-404, tj. ceste čija je trasa položena preko Delte tako da se na zapadnom rubu nastavlja na današnju Ulicu Ivana Zajca, a istočnim spaja na već izvedeni most preko Rječine u zoni bivšeg sušačkog kolodvora.

Odlukom je utvrđeno da gradski park mora biti planiran tako da svojim sadržajima zadovolji rekreacijske, edukativne, ekološke i estetske potrebe grada, dok bi rubovi parka prema Rječini i Mrtvom kanalu ostali šetalište koje se po obje obale vodotoka nastavlja do mora. Kako je kazao član Poglavarstva zadužen za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem Ivica Plišić, unutar parka bit će smješten i novi spomenik, i to kao spomen na misu koju je na tom mjestu održao papa Ivan Pavao II. Prijedlog odluke upućen je Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje, a Konačni prijedlog plana trebao bi biti dovršen do travnja 2009. godine.



http://img369.imageshack.us/img369/8787/lgsaxdtu7.jpg

Ti se novinari zaista znaju provaljivati :lol::lol::bash:

Pa moramo se malo i strpiti,koliko smo kukali za zaobilaznicom sada opet ne valja kada je počinju graditi :ohno:


ma samo sam htio naglasit da im ono prepucavanje oko toga tko će što graditi nije bilo potrebno. sad tek dolazi do izražaja njihova nesloga. a najgore je što se neće oba tunela zajedno s vijaduktom graditi, pa da se zaobilaznica zatvaka samo 6 mjeseci (ili ne znam koliko), ovako će to sve trajati 3X duže:bash:

Ti se novinari zaista znaju provaljivati :lol::lol::bash:

ma naše novinare ne treba kopmentirati uopće. oni kao da pišu neke bajke. ne bi me čudilo da je to neka prvoaprilska pizdarija:lol:

Zanimljivo mi je ovo s Deltom, na ovim crtežima se ne vidi što će se dogoditi sa cestom koja danas postoji na Delti, na njenom mjestu je predviđen park? Što će onda biti s onim djelom gdje se sada nalazi ulaz na autobusni kolodvor na Delti, jer je to izravni nastavak ceste od kazališta preko Brajdice na istočni dio grada, a to je bitna spona u Rijeci...

--

Zanimljivo mi je ovo s Deltom, na ovim crtežima se ne vidi što će se dogoditi sa cestom koja danas postoji na Delti, na njenom mjestu je predviđen park? Što će onda biti s onim djelom gdje se sada nalazi ulaz na autobusni kolodvor na Delti, jer je to izravni nastavak ceste od kazališta preko Brajdice na istočni dio grada, a to je bitna spona u Rijeci...

možđda naprave neki iber novi podvodni pothodnik koji ce ic ispod rječine, mrtvog i te ceste. s obzirom da je to vijest prvog aprila, mogli su komotno i to napisat:lol:

Opatijska hotelska grupacija Liburnija Rivijera hoteli primila je pismo kojim jedan od najuglednijih svjetskih hotelskih lanaca Marriott najavljuje svoj interes za preuzimanje uprave nad hotelom Kvarner, saznaje Jutarnji list.
Predstavnik kompanije za međunarodni razvoj Marcus Lehnart iskazao je interes za uključivanje hotela Kvarner, koji se nalazi pred rekonstrukcijom, u Marriottov hotelski brand Renaissance, ali ne isključuju i druge oblike suradnje.
inače u Viziji razvoja Grada Opatije do 2017. Kvarner je zamišljen kao hotel sa 7 zvjezdica, :) ali to je samo vizija.
a činjenica je da se ove godine kreće obnova najstarijeg (1884.) opatijskog hotela

Viziju razvoja možete pogledati na:
http://www.opatija.hr/fgs.axd?id=1570

većina navedenih projekata mi se čini izvedivo.
osobno mi se ne sviđa zatvaranje Lida za prolaznike i pretvaranje u luksuznu plažu za turiste...valjda nešto kao Bonj (http://img293.imageshack.us/my.php?image=hvar056ix5.jpg) na Hvaru?

sviđa mi se više toga, proširenje luke, preuređenje Vatrogasnog doma, češka pivnica, hotel sa 7 zvjezdica, poslovno-turistički centar na Kuku...sportski centar na Lipovici

2008. bi trebalo započeti:
- obnova drvenog kupališta “Angiolina” (Riviera),
- izgradnja stolnoteniskog doma
- rekonstrukcija kina-kazališta (ex-kino “Beograd”)
- gradnja vatrogasnog doma (s prvom pomoći i policijom) na Kuku
- obnova hotela “Paris” (In-Mar), “Adriatic” (Istra-Benz), “Opatija” (Magnum), “Royal” (Hoteli Royal) i “Kvarner” (LRH),
- uređenje akvarija u bivšoj taložnici kraj hotela “Royal”
- osnivanje konzorcija za izgradnju žičare na Učku
- rekonstrukcija Ljetne pozornice u natkrivenu koncertno-kongresnu dvoranu

dosta toga je najavljeno :D vidjet ćemo što će biti od toga. :)
neke stvari su izazvale dosta polemike, posebno ovo za pretvaranje Ljetne u dvoranu

evo i dvije "vizije" kako bi taj ECHO (Event&Congress Hall of Opatija) mogao izgledati:
http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/3/330265.jpg
ili kružna građevina s pomičnom krovno-zidnom konstrukcijom
http://www.novilist.hr/images/clanci/2008/3/331261.jpg

Dobri projekti za Opatiju :banana::banana::)

Projekt na manjoj slici izgleda kao spremnik za naftu ili plin.

Nego zašto sam se registrirala.
Već duže vrijeme pratim ovaj forum nastojeći iz njega izvući neke korisne informacije ali mi to ne uspijeva.Zašto ne znam.
Možda zato jer je većina "postova" priijepis članaka iz dnevnih tiskovina,smeta mi što onaj tko posta na kraju ne da svoje mišljenje neki svoj stav.
Što se projekti sporo pokreću kriva je jedino i sključivo država.Malo se informirajte gdje je zapela cests D-404.

pa, pozdrav i dobrodosla na forum:cheers:

a sto se tice ovih clanaka i komentara.... nema se tu sto previse komentirati. ionako je vecina tekstova vezana za neke fikcionalne projekte koji su tek u planu. manje ih je bazirano na parcenje radova, a buduci da vecina nas ovdje nema neke veze sa gradjevinskim tvrtkama, niti nemamo neke posebne informacije

inace sto se tice kasnjenja i raznih pizdarija na nasim gradilistima moj komentar je:wallbash::puke:

za ostalo:okay:

evo i dvije "vizije" kako bi taj ECHO (Event&Congress Hall of Opatija) mogao izgledati:
http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/3/330265.jpg


Ovo izgleda stvarno super.. podsjeca me na Muzej Guggenheim u Bilbao/Spania

Ono na manjoj slici je prosto receno sranje!

Nego zašto sam se registrirala.
Već duže vrijeme pratim ovaj forum nastojeći iz njega izvući neke korisne informacije ali mi to ne uspijeva.Zašto ne znam.
Možda zato jer je većina "postova" priijepis članaka iz dnevnih tiskovina,smeta mi što onaj tko posta na kraju ne da svoje mišljenje neki svoj stav.
Što se projekti sporo pokreću kriva je jedino i sključivo država.Malo se informirajte gdje je zapela cests D-404.

Potpisujem.. i ja se uvijek mislim kako nebi bilo lose da se pod clanak stvi i vlastiti komentar, jer bez toga mogu i sam procitati clanak na internetu :cheers:

pa, pozdrav i dobrodosla na forum:cheers:

a sto se tice ovih clanaka i komentara.... nema se tu sto previse komentirati. ionako je vecina tekstova vezana za neke fikcionalne projekte koji su tek u planu. manje ih je bazirano na parcenje radova, a buduci da vecina nas ovdje nema neke veze sa gradjevinskim tvrtkama, niti nemamo neke posebne informacije

inace sto se tice kasnjenja i raznih pizdarija na nasim gradilistima moj komentar je:wallbash::puke:

za ostalo:okay:

Ma jasno mi je da nemaju baš svi veze s građevinskim firmama,ali pretpostavljam da su neki od diskusanata u građevinskoj struci pa očekujem malo više od sviđa mi se ne sviđa mi se.

Potpisujem.. i ja se uvijek mislim kako nebi bilo lose da se pod clanak stvi i vlastiti komentar, jer bez toga mogu i sam procitati clanak na internetu :cheers:

Baš to.Kupujem NL pročitam članak i onda željna drugačijih mišljenja i komentara pretražim forum a ono ništa.

Nego zašto sam se registrirala.
Već duže vrijeme pratim ovaj forum nastojeći iz njega izvući neke korisne informacije ali mi to ne uspijeva.Zašto ne znam.
Možda zato jer je većina "postova" priijepis članaka iz dnevnih tiskovina,smeta mi što onaj tko posta na kraju ne da svoje mišljenje neki svoj stav.
Što se projekti sporo pokreću kriva je jedino i sključivo država.Malo se informirajte gdje je zapela cests D-404.

Pozdrav i dobrodoslicu zelim

Postavljeni članak moze bilo tko komentirat,prema tome ne vidim zasto bi to trebal iskljucivo napravit onaj koji ga postavi(vise-manje se zanimljiviji clanci komentiraju) .Moje misljenje je da je lakse sve ca se nade na internetu u svezi gradnje u RI postavit na ovaj forum nego gubit vrijeme trazeci okolo(najbolje je kad je sve na jednom mjestu).Ca se tice N Lista, pa njega i ne mogu bas svi kupit, a i nije on jedini izvor informacija..Nadam se da ce sad kad si ti tu bit puno vise komentara i misljenja o svim projektima u RI te da ce forum biti puno zivlji i dinamicniji:)

Slažem se s acyjem,nisu svi u mogućnosti čitati recimo Novi List,a internet izdanje je da kažem zaključano pa se ne nože svaki članak do kraja pročitati.A oko zanimljivih stvari se vodi itekakva rasprava :cheers:

Baš to.Kupujem NL pročitam članak i onda željna drugačijih mišljenja i komentara pretražim forum a ono ništa.

Dobro došla.Možda baš ti povedeš raspravu o nekom projektu jer smo mi nekako uspavani,pogledaj Split,tamo uvjek nešto raspravljaju a najmanje ima nekih članaka iz novina:nuts:

Evo moremo i mi pocet tako:nuts:

Zanimaju me misljenja i komentari oko novog prostornog plana grada Rijeke(posebno Delta i Rujevica)

Dobro došla.Možda baš ti povedeš raspravu o nekom projektu jer smo mi nekako uspavani,pogledaj Split,tamo uvjek nešto raspravljaju a najmanje ima nekih članaka iz novina:nuts:


hehe ša ne mozes splitsku dretvu uspoređivat. ono komotno može biti i spam dretva ponekad:lol::lol:


Evo moremo i mi pocet tako:nuts:

Zanimaju me misljenja i komentari oko novog prostornog plana grada Rijeke(posebno Delta i Rujevica)


što se tiče rujevice i delte sve 5, al ne znam što komentirati. na rujevici je u planu dvorana i stadion i koliko god mi raspravljali o tome, to se neće izgradit narednih 20 godina (uvijek ostaje osim ako ne dobijemo ovo ili ono - žalosno:ohno:)
za preobražaj delte imam samo riječi hvale. onaj dio grada je nepotrebno i nepravedno zapostavlljen. mislim da se ona glupa skladišta komotno mogu premjestiti na kukuljanovo (moglo se to i prije). tako dobivamo veliku površinu slobodnog prostora i izlaz na more. iako rijeci kronično fali zelenih površina, ja sam ipak za ovu soluciju da je pola park, a druga polovica nekakav hotel sa marinom:cheers: (iako to pomalo futuristički zvuči)

Pozdrav i dobrodoslicu zelim

Postavljeni članak moze bilo tko komentirat,prema tome ne vidim zasto bi to trebal iskljucivo napravit onaj koji ga postavi(vise-manje se zanimljiviji clanci komentiraju) .Moje misljenje je da je lakse sve ca se nade na internetu u svezi gradnje u RI postavit na ovaj forum nego gubit vrijeme trazeci okolo(najbolje je kad je sve na jednom mjestu).Ca se tice N Lista, pa njega i ne mogu bas svi kupit, a i nije on jedini izvor informacija..Nadam se da ce sad kad si ti tu bit puno vise komentara i misljenja o svim projektima u RI te da ce forum biti puno zivlji i dinamicniji:)

Znam da ga može bilo tko komentirati ali bi ga po nekoj logici mogla prvo iskomentirati osoba koja ga je postavila.

Pa da dam neka svoja mišljenja.
Autobusni kolodvor prijeko potreban, ali zzar baš na mjestu lučkih skladišta?Koliko znam ima dovoljno prostora nakon skladišta gdje bi se mogao uklopiti budući da uz skladišta prolazi cesta priključak je osiguran.
Za lučki prostor moglo bi se naći nekoliko riješenja.Prevo je nasipavanje čini mi se zagrebačkog pristaništa ili smještanje terminala van grada.Npr:Brod doplovi u luku veže se ,dizalica kontenjere prebaci na vlak koji kontenjere prevozi na bubunut ću grobničko polje ili neku drugu lokaciju.
Gradska knjižnica je potrebna ali mi je upitan smještaj,budući da se moglo pronaći dosta "rupa" koje bi ta zgrada kvalitetno ispunila.Ovako će se uništiti trg,zakloniti pogled na fakultet te će sam objekt djelovati kao da je ondje bačen..
Što se tiče parka na Delti ,slažem se da je Rijeci takav park potreban i lokacija je dobro odabrana.
Još bih dodala da novinari pišu prema dostupnim informacijama pa ne vidim neki preveliki razlog za podsmjehivanje.

hehe ša ne mozes splitsku dretvu uspoređivat. ono komotno može biti i spam dretva ponekad:lol::lol:





što se tiče rujevice i delte sve 5, al ne znam što komentirati. na rujevici je u planu dvorana i stadion i koliko god mi raspravljali o tome, to se neće izgradit narednih 20 godina (uvijek ostaje osim ako ne dobijemo ovo ili ono - žalosno:ohno:)
za preobražaj delte imam samo riječi hvale. onaj dio grada je nepotrebno i nepravedno zapostavlljen. mislim da se ona glupa skladišta komotno mogu premjestiti na kukuljanovo (moglo se to i prije). tako dobivamo veliku površinu slobodnog prostora i izlaz na more. iako rijeci kronično fali zelenih površina, ja sam ipak za ovu soluciju da je pola park, a druga polovica nekakav hotel sa marinom:cheers: (iako to pomalo futuristički zvuči)


Bilo bi dobro drvni terminal premjestiti na plato bivše koksare.Prostor je ionako devastiran ,a Bakrani bi imali puno manje problema sa drvetom nego sa koksarom.

Ali bi ti novinari trebali provjeriti te svoje informacije a ne lupati :lol:

Pa da dam neka svoja mišljenja.
Autobusni kolodvor prijeko potreban, ali zzar baš na mjestu lučkih skladišta?Koliko znam ima dovoljno prostora nakon skladišta gdje bi se mogao uklopiti budući da uz skladišta prolazi cesta priključak je osiguran.
Za lučki prostor moglo bi se naći nekoliko riješenja.Prevo je nasipavanje čini mi se zagrebačkog pristaništa ili smještanje terminala van grada.Npr:Brod doplovi u luku veže se ,dizalica kontenjere prebaci na vlak koji kontenjere prevozi na bubunut ću grobničko polje ili neku drugu lokaciju.
Gradska knjižnica je potrebna ali mi je upitan smještaj,budući da se moglo pronaći dosta "rupa" koje bi ta zgrada kvalitetno ispunila.Ovako će se uništiti trg,zakloniti pogled na fakultet te će sam objekt djelovati kao da je ondje bačen..
Što se tiče parka na Delti ,slažem se da je Rijeci takav park potreban i lokacija je dobro odabrana.
Još bih dodala da novinari pišu prema dostupnim informacijama pa ne vidim neki preveliki razlog za podsmjehivanje.

Pozdrav, Dobrodošla na forum, budi nam marljiva i aktivna. Za sada toliko od mene, sori(nekom drugom prilikom više)... da postoji muški PMS sada bi bio u njemu:lol: pozz

Ali bi ti novinari trebali provjeriti te svoje informacije a ne lupati :lol:


Pa vjerujem novinarima jer sumnjam da bi davali neprovjerne informacije.
Ako netko ima drugačije informacije od onih u novinama neka ih jednostavno podijeli s nama.

Pa vjerujem novinarima jer sumnjam da bi davali neprovjerne informacije.
Ako netko ima drugačije informacije od onih u novinama neka ih jednostavno podijeli s nama.

Ne kažem ja da su krive informacije općenito,već neki recimo detalji koji stvarno znaju biti smiješni :cheers:

a i takvi detalji su toliko učestali da više nisu ni smiješni:bash:

nego upit za curu sa puno zvjezdica: zašto misliš da je knjižnica na lošem mjestu. meni je baš ok. prvo: neće se grditi na cijeloj površini trga, a drugo: fax ionako seli iz te zgrade i treće: rekli su da će se korzo (onaj dio što završava iz rozi bara) produžiti do one nove zgrade u izgradnji i do garaže, a tu će biti mali trgić i knjižnica, sve 5:cheers:

Grade se tamo oko tog trga gdje bi trebala biti knjiznica i nekakvi "pametni stanovi", samo sto ih jos niko nije s tigao poslikati. Meni je ok da se popunjavaju te rupe u gradu (ukljucujuci i onu na trgu Grivica, pa Zagrad i tako to). Tamo su tako i tako bile zgrade koje su stradale u saveznickom bombardiranju, ili se udarnicki rusile u 50-tim i 60-tim.

Ja mislim da je problem sa Rijekom da gdje god pogledas nije zavrsen gradski blok. Svaki put kada se mijenjala drzava, mijenjali su se i urbanisticki planovi, tako da je sve mish-mash. Npr, zgrada vojne uprave - rupetina - zgrada suda. A rulja se buni kada se nesto gradi jer se ko fol gubi "zelena povrsina". A te "zelene povrsine" nisu nista vise od... Ma nekakve rupetine pune smeca, korova i dvije-tri divlje smokve (izrasle tamo vjerovatno zato sto je tamo netko posr'o sjemenke, da oprostite).

A sto se autobusnog kolodvora tice - ja sam totalno ZA! Ona skladista su totalna cerga.

Pozicija autobusnog kolodvora mi je ok, ali mi se nikako ne svida kako je ukomponiran s one dvi stare zgrade.To me jako bode u oci:ohno:

Nego zanima me ca ce bit s podrucjem na Rujevici gdje zive Romi.Po meni je to jedno od najatraktivnijih podrucja za gradnju
u RI:nuts:

a i takvi detalji su toliko učestali da više nisu ni smiješni:bash:

nego upit za curu sa puno zvjezdica: zašto misliš da je knjižnica na lošem mjestu. meni je baš ok. prvo: neće se grditi na cijeloj površini trga, a drugo: fax ionako seli iz te zgrade i treće: rekli su da će se korzo (onaj dio što završava iz rozi bara) produžiti do one nove zgrade u izgradnji i do garaže, a tu će biti mali trgić i knjižnica, sve 5:cheers:

Koliko je meni poznato korzo će se produžiti u ono slijepo crijevo i izaći na mjestu Planet pizze i koliko je meni poznato time će jedino stanri hi-tech stanova dobiti ulaz u zgradu a drugi građani i ne previše samo još jedan izlaz na cestu.No dobro neka se gadi.
Knjižnica mi ima izrazito bezvezan položaj jer mi naprosto djeluje koda je jednostavno bačena ondje.Bilo bi pametnije da su je smjestili nekamo pokraj socijalnog u tkivo starog grada ili slično.
A da li se tebi sviđa sadašnja vizura faxa i trga?Meni je osbono gušt izaći iz one mračne ulice na trg okupan blještavim suncem uz scenografiju zgrade faxa.Jedino bi treg trebalo srediti.Vratiti bedem,osmisliti dizajn popločenja ,rasvjete,zelenilo i odlično.

Počinje proboj tunela Trsat

http://img245.imageshack.us/img245/7960/335192sk9.jpg

Tunel Trsat prvi je od ukupno šest većih objekata čija je gradnja započela na dionici riječke obilaznice između Diračja i Orehovice. Upravo ovih dana u blizini čvora Orehovica završavaju iskopi predusjeka, što znači da će već idućeg tjedna djelatnici tvrtke Hidroelektra Niskogradnja iskopati prve metre u unutrašnjosti tunela dugog 858 metara. Tako je više od dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji nedostajuće trake između Diračja i Orehovice vrijednog 627 milijuna kuna na terenu počela gradnja najdužeg tunela na dionici dugoj oko devet kilometara. Prvi metri Trsata bit će iskopani već idućeg tjedna, što potvrđuje i voditelj projekta riječke obilaznice iz ARZ-a Nikica Knežević.

– Može se reći da je proboj tunela već počeo jer se iskopi uvelike obavljaju na predusjeku. Zatim će uslijediti i ugradnja cijevnog kišobrana, a negdje idućeg tjedna i iskop prvih metara u tunelu, ističe Knežević, koji najavljuje da će se uskoro intenzivno raditi na cijeloj dionici Diračje – Orehovica, odnosno na svim objektima i dijelovima trase.

Zasad su osim na tunelu Trsat aktivnosti na gradilištu primjetne i na obje strane mosta Rječina, iako je ovdje teško ustvrditi da je gradnja započela. Riječ je tek o pokušaju stvaranja uvjeta za iskop tunela Katarina te za prilaz temeljima budućeg mosta, koji se nalaze u tridesetak metara dubokom kanjonu na izrazito strmim stijenama. Stoga se zasad u tvrtki Konstruktor, koja mora izgraditi tunel i vijadukt Katarina zajedno s pripadajućom stranom mosta Rječina, uglavnom bave planinarenjem, a daleko manje bilo kakvim građevinarskim poslovima. Tome svjedoči i doista neobičan prizor pored portala tunela Katarina, gdje su na izrazito strmim stijenama postavljeni prvi dijelovi buduće skele te improvizirane drvene stepenice, što prolaze preko stjenovitog masiva Katarine. Jedino na takav način moguće je postaviti zaštitnu mrežu, koja bi prema projektu morala zadržati čak i kameni blok od 16 tona ukoliko bi se takav survao niz provaliju. Mreža i zaštitni zid trebali bi biti postavljeni negdje do kraja ovog mjeseca i tek onda će se moći razmišljati i o proboju tunela Katarina. Takva rigorozna zaštita provodi se zbog izvorišta Zvir, koji su smješteni u dubokom podnožju. Da je tako oprezno postupanje neophodno potvrđuje i malopoznati podatak da je jedan od izvora Zvira uništen prije dvadesetak godina prilikom gradnje prvog dijela obilaznice. (Novi list)

A sto se autobusnog kolodvora tice - ja sam totalno ZA! Ona skladista su totalna cerga.

Slažem se s tobom u vezi autobusnog,skladišta su totalna koma za razliku od Metropolisa koje je dobro što su zaštitili,samo ne znam šta će biti u njima kada su takoreći u srcu luke

A sto se autobusnog kolodvora tice - ja sam totalno ZA! Ona skladista su totalna cerga.

Ta skladišta bi mogla ako prevžive jednom zavrišti na popisu Unesca.
Vani se takve građevine čuvaju,postaju novi gradski centri, ...
Pogledaj primjere upotrebe te "čerge" u europskim zemljama pa onda komentiraj.
U jedno skladište bi se mogla komotno smjetstii cijela gradska uprava umjesto što je sada rausta po pedeset lokacija u gradu te zauzima prostor,

Koliko je meni poznato korzo će se produžiti u ono slijepo crijevo i izaći na mjestu Planet pizze i koliko je meni poznato time će jedino stanri hi-tech stanova dobiti ulaz u zgradu a drugi građani i ne previše samo još jedan izlaz na cestu.No dobro neka se gadi.
Knjižnica mi ima izrazito bezvezan položaj jer mi naprosto djeluje koda je jednostavno bačena ondje.Bilo bi pametnije da su je smjestili nekamo pokraj socijalnog u tkivo starog grada ili slično.
A da li se tebi sviđa sadašnja vizura faxa i trga?Meni je osbono gušt izaći iz one mračne ulice na trg okupan blještavim suncem uz scenografiju zgrade faxa.Jedino bi treg trebalo srediti.Vratiti bedem,osmisliti dizajn popločenja ,rasvjete,zelenilo i odlično.

Sto ljudi sto čudi,meni se osobno baš sviđa mjesto i projekt knjižnice.Bravo za tebe koliko si već rasprave izazvala,samo da još promjeniš ime ili ćemo te zvati zvjezdica ili zvjezdana :lol::lol:

Novim urbanistickim planom Rijeke su predvidene ovakve kuce(iako vec postoje takve kuce na Rujevici):rofl:



http://i27.tinypic.com/2rza1lg.jpg


Sala mala

A da li se tebi sviđa sadašnja vizura faxa i trga?Meni je osbono gušt izaći iz one mračne ulice na trg okupan blještavim suncem uz scenografiju zgrade faxa.Jedino bi treg trebalo srediti.Vratiti bedem,osmisliti dizajn popločenja ,rasvjete,zelenilo i odlično.

ono je fora, al nekako je preotvoreno, tj bilo bi mi fora da je na tom mjestu mali park kao onaj u cambierijevoj. e to bi bio gust, ovako hrpa betona, ili jednog dana kamena mi nije uopce fora. uostalom tamo vec postoji onaj manji trg kod kosog. ono je čisto zadovoljavajuće:cheers: