"Turci će, uz saglasnost Vakufske direkcije, na ime ulaganja milion KM dobiti na korištenje ovaj kompleks u naredne 32 godine[...] ističući kako će Turci opet, nakon što su je izgradili prije 600 godina, upravljati tekijom, koja će ojačati dugogodišnje prijateljstvo dva naroda.
:ohno: :bash: ovo je zalosno.

Novca za izgradnju nema
Predstavljen idejni projekat za "muzej genocida"

Idejni projekt za izgradnju II faze Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine u kompleksu Tvornice akumulatora Potočari, a prema prvonagrađenom konkursnom radu idejnog arhitektonskog rješenja druge faze, prezentiran je danas u Sarajevu.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110405088.5_mn.jpg

Prošle godine usvojeno je idejno rješenje druge faze, a ona se odnosi na kompleks bivše Tvornice akumulatora, tretira sve vanjske površine i objekte. Na osnovu tog idejnog rješenja, potpisan je ugovor s “Energoinvestom” da uradi idejni i izvedbeni projekt.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari Mersed Smajlović kazao je Feni da se nakon prezentacije i završetka idejnog projekta pristupa izradi projektne dokumentacije - glavnog projekta koji će služiti ujedno i kao izvedbeni projekt čija realizacija se očekuje krajem maja, ili početkom juna.

Nakon toga ćemo, dodao je, sačiniti akcioni plan i pristupiti prikupljanju sredstava za izgradnju druge faze Memorijalnog kompleksa.

"Mi sredstava za ovu fazu nemamo. Radit ćemo na donatorskoj osnovi i zavisi koliko sredstava budemo osigurali, poštovat ćemo dinamiku izgradnje Memorijalnog kompleksa. Kad se sve završi, to će biti jedan muzej genocida, jedno svjedočenje šta se desilo u određenom momentu na određenom mjestu i opomena svima da se to nikome i nigdje ne ponovi", kazao je Smajlović.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110405088.9_mn.jpg

Ministar sigurnosti BiH i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari Sadik Ahmetović kazao je Feni da će se nakon završetka posla, koji radi "Energoinvest", otprilike moći znati koliko novca treba prikupiti za izgradnju, za drugu fazu.

“Nadam se da i BiH ima dovoljno novca da može jedan ovakav objekt izgraditi. Mislim da postoje razumni ljudi u ovoj zemlji da će prilikom privatizacije, ukoliko budu privatizirane neke velike kompanije u BiH, skupe kompanije, jedan dio, dakle vrlo mali dio novca biti izdvojen za izgradnju druge faze Memorijalnog centra”, kazao je Ahmetović.

Isto tako, dodao je, mislim da još imamo dovoljno prijatelja izvan BiH koji znaju za zločin genocida 1995. godine i vjerujem da će i oni učestvovati u finansiranju druge faze.

Početkom januara ove godine potpisan je ugovor između Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i "Energoinvesta".

"Ugovor ima dvije faze. Prva faza je izrada idejne dokumentacije, odnosno idejnog projekta, a druga faza je izrada izvedbenog projekta. Idejni projekt je već završen i predat investitoru, znači predat je na reviziju. Poslije revizije pristupa se otklanjanju primjedbi i izradi izvedbene projektne dokumentacije", kazala je odgovorna projektantica za arhitekturu Amra Peljto.

http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110405088#9

Nadam se da je ovo :

http://www.ziksar.com.ba/Srebrenica/04_01.jpg

http://www.ziksar.com.ba/Srebrenica/04_02.jpg

U Vitezu se pravi kompleks bazena sa potpunim sadržajima za ugodno i zabavno ljeto koje će sigurno obradovati sve one koji će za koji mjesec tražiti spas od ljetnih vrućina.

Osim vodenog parka koji će se zvati „Ribica“ uveliko se gradi i etno selo koje će fino upotpuniti čitavu ovu priču. Čitav kompleks je dobio ime Ekološko-turistički centar “Viteški dol”.

Vodeni park će biti otvoren u junu i već su u pripremi razne aktivnosti koje će posjetiocima omogućiti da vrijeme u „Viteškom dolu“ provedu na što bolji način. Spremaju se koncerti, predstave i filmske projekcije na otvorenom, zabave za posjetioce i kako mi je rečeno – ništa neće biti prepušteno slučaju. Rukovodstvo će se potruditi da omogući što širi spektar dešavanja da bi se zadovoljili različiti ukusi.



Read more: http://zenica-online.com/2011/04/uskoro-vodeni-park-ribica-u-vitezu/#ixzz1IxOzdtZL

Široki Brijeg: Pripremne aktivnosti na izgradnji autobusnog kolodvora

Općina Široki Brijeg je raspisala javni poziv za iskazivanje interesa za javno-privatno partnerstvo u izgradnji gradskog autobusnog kolodvora u ovom gradu, koji će se nalaziti na lokalitetu Vrace.

Ovo je prvi put da Općina u izgradnji ovakvih objekata ide u javno-privatno partnerstvo. Nakon prikupljenih prijava za pretkvalifikaciju namjeravaju pozvati kvalificirane kandidate na podnošenje obvezujućih ponuda za sudjelovanje u ovom projektu.

Iz općinske Službe za gospodarstvo, obnovu i razvitak su nam potvrdili da će u sklopu ovog javno-privatnog partnerstva Općina morati osigurati građevinsko zemljište, sve potrebne suglasnosti i građevinsku dozvolu za gradnju kolodvora i popratnih sadržaja koji će se nalaziti u njemu. Također se obvezuje osigurati sve potrebne infrastrukturne priključke na građevinsku parcelu.

Investitor će objekt dobiti u zakup na 25 do 30 godina, a od potencijalnog partnera se očekuje da na temelju ugovora financira izradu izvedbene projektne dokumentacije i izgradnju autobusnog kolodvora u skladu s usvojenim projektnim rješenjem. Partner se također mora obvezati na uredno održavanje i upravljanje svim sadržajima u sklopu autobusnog kolodvora za vrijeme trajanja zakupa.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/420639)

Za "Andrićev grad" 20 do 30 miliona maraka

Izgradnja "Andrić grada", kamenog zdanja sa više od 50 objekata na ušću Bijelog Rzava u Drinu, nadomak čuvene ćuprije Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, koštat će između 20 do 30 miliona maraka.

Svu pomoć u tom projektu, za čiju izvedbu je zadužen režiser Emir Kusturica, dat će Vlada RS-a, obećava premijer Aleksandar Džombić.

U Vlade RS-a danas je potpisan i ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća za izgradnju "Andrić grada" u Višegradu, a potpise su stavili ministar prosvjete i kulture u Vladi RS-a Anton Kasipović, načelnik Opštine Višegrad Tomislav Petrović i vlasnik i preduzeća "Lotika", reditelj Emir Kusturica.

Koliko je opravdano ulagati taj iznos, a kriza u RS-u je još veća, nije smetnja nijednom od ovih potpisnika, jer recesija, kaže Kusturica, ne smije biti razlog da se ne gradi i otvaraju radna mjesta.

“Mislim da nema slučajeva da nastaje čitav jedan grad posvećen jednom piscu, umjetniku. Uz to i da napravimo sve to što će nas okrenuti ka budućnosti, čija kulturna tradicija nas upravo na to i obavezuje”, dodao je Kusturica na pres-konferenciji.

I predsjednik RS-a Milorad Dodik navodi da “to je najveći dar opštini Višegrad, stanovništvu te regije i RS-u”.

Dodik očekuje da radovi na terenu počnu već u junu, a traju u narednih četiri i pet godina.

Andrić je, u različitim okolnostima, primjetio je ministar prosvjete RS-a Anton Kasipović, izgubio kuću u različitim okolnostima, ali dobiće grad.

“To je, ustvari, najvažnije”, kaže Kasipović.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110415113)

Hercegovina postaje raj za golfere

BiH bi uskoro mogla dobiti prvi golf teren sa devet rupa na kojem će biti moguće održavati velika natjecanja. To do sada nije bilo moguće jer u našoj zemlji trenutno postoje samo golf tereni sa šest rupa.

Ovaj teren nalazi se u blizini Posušja, a gradi ga Golf klub Posušje. Budući da će biti potrebna velika ulaganja u budućnosti, kako bi projekt doveli do nekog višeg nivoa, za početak su krenuli sa prikupljanjem sredstava koja će biti dovoljna za minimalno osposobljavanje terena za natjecanja. Prva su dobili krajem prošlog mjeseca kada je u cilju potpore izgradnji ovog terena te promociji golfa u regiji u Zagrebu održan turnir na kojem su prikupljena sredstva u iznosu od oko 13.200 KM.

"Ta sredstva će biti utrošena za izgradnju još tri rupe. Radovi su već u tijeku, voda je dovedena do igrališta i kada sve bude gotovo može se očekivati dolazak natjecatelja iz čitavog svijeta", kaže Ljubo Kovač, glasnogovornik Golf kluba Posušje.

Iako su ovo projekti koje stalno traže ulaganja ono što je najpotrebnije za održavanje natjecanja bit će tu kada kada bude završen teren, restoran, čija gradnja je u tijeku, i koji će imati i dodatne sadržaje kao što su tuš kabine, iznajmljivanje golferske opreme i slično.

Procjenjujući značaj izgradnje ovakvog jednog terena za Hercegovinu, kaže da će to značiti napredak u turističkoj i sportskoj ponudi ovog kraja. Osim toga pozitivnim smatra i to što je probijen tunel kroz Biokova tako da će sada gosti sa makarske rivijere moći doći, odigrati partiju golfa i ići dalje za Blidinje koje može biti atraktivno i ljeti kao i zimi. Također za veći uspjeh potrebno je uvezivanje i drugih potencijala Hercegovine koji, smatra Kovač, još nisu dovoljno iskorišteni.

Inače, u BiH trenutno postoje dva golf kluba ( u Posušju i Sarajevu) i razvoj ovog sporta je tek u povojima.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/423007)

U Olovu se bas puno radi. Skoro pa pola onih zgrada sto su bile rupe po njima se sada obnovile, tu je i nova fasada a vidim i rade na ostalim, imaju skele, takodjer se obnavlja i Aquaterm

Tematska sjednica o srebreničkoj Banji Guber


Radomir Pavlović, predsjednik Skupštine općine Srebrenica, najavio je da će sutra biti održana tematska sjednica općinske skupštine o temi oživljavanja rada srebreničke Banje "Guber".
Naglasio je da je Banja "Guber" izuzetno važan potencijal za ovu općinu pa su na sutrašnju sjednicu, osim vijećnika, pozvani i predstavnici Vlade Republike Srpske, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić i zamjenik predsjedavajućeg te poslanici u Narodnoj skupštini RS-a iz regije Birač. Na sjednicu su pozvani i predstavnici investitora AD "Guber" iz Srebrenice koji je započeo radove na izgradnji banjsko-turističkih objekata kod izvorišta ljekovite vode Guber, a koje su inspekcijski organi RS-a obustavili zbog neispunjavanja određenih uvjeta.

Cilj sutrašnje sjednice je da se dogovorom dođe do rješenja za nastavak radova i oživljavanje rada Banje "Guber", koja godinama ne radi, što bi trebalo omogućiti otvaranje oko 350 radnih mjesta te omogućiti značajne prihode u budžetu Republike Srpske i ove općine i doprinijeti bržem oporavku Srebrenice putem nastavka aktivnosti na oživljavanju banjskog turizma.

U istom cilju, za sutra je najavljen i protest građana Srebrenice koji podržavaju izgradnju hotelskih objekata i otvaranje novih radnih mjesta.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110503069)

Regulacioni plan Počitelja za period 2008. do 2018. na usvajanje

Vlada FBiH je, na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog odluke o usvajanju Urbanističke osnove Regulacionog plana historijskog gradskog područja Počitelj za period od 2008. do 2018. godine i, u skladu sa zakonom, uputila ga u Parlament FBiH na usvajanje.


Odluku o pristupanju izrade ovog regulacijskog plana donijela su oba doma Federalnog parlamenta 2008. godine, a cjelokupan posao je počeo nakon potpisivanja Ugovora 12.7.2010. godine i to prikupljanjem informacijske osnove dostupne u ovom trenutku. Na osnovu toga, urađena je Urbanistička osnova Regulacijskog plana historijskog gradskog područja Počitelj i 17.12.2010. godine predana Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, kao nosiocu pripreme plana.


Izrada Plana, poslije provedenog javnog natječaja, povjerena je preduzeću "Ecoplan" d.o.o. Mostar.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/427663)

Izgradnja postrojenja za prečišćavanja voda u Bijeljini: Objavljen poziv za pretkvalifikaciju

Preduzeće "Vodovod i kanalizacija" Bijeljina objavilo je međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju za drugu fazu izgradnje postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda u ovom gradu.

Za nastavak radova na izgradnji gradske kanalizacije obezbjeđena su kreditna sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od pet miliona eura, kao i donatorska sredstva u iznosu od 11,3 miliona eura (10,5 miliona za realizaciju Projekta i 800.000 za konsultantske usluge).

Ovaj projekat će obuhvatati nekoliko komponenti, a jedna od njih je projektovanje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje upotrebljenih voda od stanovništva i industrije grada Bijeljine koji će biti kapaciteta 40.000 ekvivalenata – stanovnika.

Planirano je da se tender za izgradnju prečistača raspiše u 2011. godini, a realizacija se očekuje u 2012/13. godini.

Planirane investicije u okviru ove faze uključuju i proširenje vodovodne mreže, izgradnju primarnog kolektora između grada i PPOV-a i dva glavna sekundarna voda, te konsultantske usluge za nabavku, projektovanje i nadzor nad izgradnjom infrastrukture i PPOV-a.

Poziv će biti otvoren do 6. juna 2011. godine za firme ili konzorcije firmi iz svih zemalja.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/427898)

Ljepote Ramskog jezera za treću životnu dob: Na Šćitu počela gradnja staračkog doma

Na lokalitetu poluotoka Šćit na Ramskom jezeru počela je izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe "Rama", koji će budućim stanovnicima osigurati ljepši i mirniji život. Dom će se prostirati na 2957 metara kvadratnih, sa kapacitetom od 80 ležaja, od toga 30 dvokrevetnih soba i 20 jednokrevetnih, sa svim ostalim popratnim sadržajima.

Ante Tomić, v.d. direktor Doma, potvrdio je da se na ideji izgradnje jednog doma za starije i nemoćne osobe u općini Prozor-Rama radi već nekoliko godina. Partnera za projekat našli su Humanitarnoj organizaciji "Kuća mira" Franjevačkog samostana Rama-Šćit.

"Dom se gradi na poluotoku Šćit što će samom Domu dati dodanu vrijednost prirodnog okruženja i ljepšeg pejzaža. Upravo smo u idejnom zadatku tražili da se budući Dom dobro uklopi u samo okruženje, kako se ne bi narušilo ništa od prirode. Prošle godine izradili smo svu projektnu dokumentaciju, raspisali javni natječaj za zemljane radove na objektu Doma i izvođenje betonskih radova do kote poda suterena", istakao je Tomić.

Natječaj je dobila domaća firma Ometala d.o.o., a visina radova iznosila je 143.870,81 KM. Krajem trećeg mjeseca ove godine raspisan je novi javni natječaj. Trenutno je u toku žalbeni rok te u idućih nekoliko dana bit će poznat izvođača radova za ostatak građevinskih poslova, a oni predviđaju pokrivanje Doma.

"Kolika će biti vrijednost radova znati ćemo nakon što se odabere najpovoljniji izvođač radova. Važno je napomenuti kako postoji veliki interes kod domaćih firmi za ovaj objekt i da se na ovaj natječaj javilo osam firmi", potvrdio je Tomić za eKapiju.

Vlasničke udjele u budućem Domu imati će Općina Prozor-Rama sa jednom trećinom udjela i HO "Kuća mira" sa dvije trećine udjela. Prema tom odnosu vlasničke strukture svaka strana će i sudjelovati u financiranju izgradnje Doma. Ukupna vrijednost radova iznositi će cca tri miliona konvertibilnih maraka.

Domom će rukovoditi upravno vijeće Doma sa svojim ravnateljem. To upravno vijeće birati će vlasnici Doma, te nadležno ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije.

Dom će zasigurno funkcionirati na tržišnim osnovama, a zasigurno će se voditi računa i o socijalnim kategorijama. Ovaj projekat će također biti od velike važnosti za razvoj lokalne zajednice

"U prvom redu, radi se o značenju socijalnog karaktera jer njime osiguravamo bolju zaštitu i brigu za stare i nemoćne osobe sa područja naše općine, ali isto tako, ova će ustanova biti i razvojnog karaktera jer će u njoj gotovo 40 ljudi naći svoj posao", naglašava Tomić.

Završetak radova planiran je do sredine 2013. godine.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/427863)

Dok Srđ čeka dozvole BiH gradi svoje golf terene - 'Dubrovnik Heights'!
Dubrovnik, 30.04.2011., 20:45 | Vicko Dragojević

I dok je projekt golfa na Srđu ušao u 6. godinu, a da još nikakvi radovi nisu počeli, u bosanskohercegovačkom mjestu Ivanica, neposredno uz hrvatsku granicu, pojavila se konkurencija - projekt turističkog naselja pod nazivom 'Dubrovnik Heights'.

http://image.dnevnik.hr/media/images/600xX/Apr2011/60449764.jpg

Zbog dugog čekanja navodno je reagirao i vlasnik projekta golfa na Srđu i počasni hrvatski konzul u Izraelu Aaron Frankel. Bageri nisu mirovali ni u subotu, Ivanica je pravo gradilište. Na tom području trebalo bi niknuti čak 230 vila sa svim popratnim sadržajima. Iako se nalazi u BIH projekt 'Dubrovnik Heights' obilato se koristi brendom Dubrovnika, pa tako navodi da je udaljen 12 km od dubrovačke zračne luke, 3 km od ACI marine te tek 2 kilometra od dubrovačkih zidina.

Tri kilometra dalje Srđ je miljama daleko od golf igrališta. Investitor tvrdi na susjedni projekt nismo ljubomorni, ali... 'Kad smo se počeli baviti s golf parkom tek se počelo šuškati o tome da se kupuje zemlja na Ivanici, a evo golf park Dubrovnik još nije dobio ni urbanistički plan uređenja, a na Ivanici se već gradi', rekao je Ivan Kusalić iz 'Razvoj Golfa'.
Zbog čekanja dugog 6 godina, vlasnik projekta golf na Srđu i počasni hrvatski konzul u Izraelu Aaron Frenkel navodno je pozvao Izraelce da ne investiraju u Hrvatsku. 'Mislim da je u svakom slučaju neprimjereno da počasni kozul Republike Hrvatske daje takve izjave kakve sam čuo', rekao je potpredsjednik Vlade za financije Ivan Domagoj Milošević.
Ipak, Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je kako će se najavljeno predstavljanje najjužnije hrvatske županije u Izraelu ipak održati.

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dok-srdz-ceka-dozvole-bih-gradi-svoje-golf-terene-uz-granicu-dubrovnik-heights.html#comment

:cheers:

Čapljina sve bliže kreditnim sredstvima za proširenje vodovoda

Čapljinici su sve bliže kreditnim sredstvima za realizaciju projekta proširenja vodoopskrbnog sustava u ovoj općini. Naime, nakon brojnih procedura Vijeće ministara BiH je na svojoj zadnjoj sjednici imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora sa Europskom bankom za obnovu i razvoj o zaključivanju ugovora o kreditu u iznosu od četiri milijuna eura.

Kredit bi trebao biti sa razdobljem vraćanja od 15 godina i grace periodom od tri godine s EURIBOR kamatama.

Ovo je jedan od koraka ka postizanju financijskih sredstava koja su potrebna za dovršenje druge faze vodovoda Dubravska visoravan.

Ministarstvo financija i trezora bi nakon završenih pregovora Vijeću ministara trebalo dostaviti nacrt ugovora s osnovama za vođenje pregovora. Kredit će, kako ističu iz Vijeća ministara, biti alociran na Federaciju.

Cilj čitavog projekta je da se dugoročno osiguraju uvjeti kontinuirane i kvalitetne vodoopskrbe ovog područja kako bi se smanjili gubici u postojećoj vodovodnoj mreži i stvorili uvjeti za priključenja novih korisnika na javni sustav vodoopskrbe.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/428304)

Gradi se park u spomen na Tarika Ljubuškića


Park bi trebao biti otvoren na godišnjicu pogibije

U Bugojnu je u toku izgradnja parka u neposrednoj blizini zgrade PU Bugojno, u znak sjećanja na rahmetli Tarika Ljubuškića, bugojanskog policajca koji je poginuo u terorističkom napadu na zgradu PU Bugojno 27. juna prošle godine. Predviđeno je da park bude završen do godišnjice Ljubuškićeve smrti, a radove finansira Općina Bugojno.

Također, Tekvando klub Bugojno, čijeg je Upravnog odbora Tarik bio član, organizator je međunarodnog memorijalnog tekvando turnira "Tarik Ljubuškić-Tare". Turnir će biti održan 25. juna u dvorani KSC i očekuje se učešće između 200 i 300 takmičara iz klubova regiona. Podršku su pružili Općina i Sportski savez Bugojno.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/34489-bugojno-gradi-se-park-u-spomen-na-tarika-ljubuskica.html)

Stiže ljeto, a sa njim i nove investicije: Otvara se vodena atrakcija u Lašvanskoj dolini

U Vitezu su u toku radovi na izgradnji prvog modernog vodenog parka u Lašvanskoj dolini.

Kako saznajemo od investitora ovog projekta, kompanije MHE VITEZ-1, vodeni park će se u prvoj fazi sastojati od tri bazena - rekreacijski bazen sa vodenim atrakcijama i toboganima, bazen za djecu i bebe, zatim plaža, ugostiteljskih sadržaja, sportskih terena, a za vikend večeri tu je i otvoreni stage za koncerte i party-e.

Radovi na izgradnji vodenog parka sa pratećim sadržajima odvijaju se prema predviđenoj dinamici, te će 80 posto sadržaja biti otvoreno 15. juna ove godine.

Inače, vodeni park "Ribica" se gradi u sklopu Ekološko - turističkog centra "Viteški dol", u okviru kojeg već postoje slijedeći sadržaji Hidroelektrana, Ribogojilište "Izmišljeni potok", Restoran "kod Mlina", otvoreni amfiteatar te buduće Etno selo "Čardaci".

Dakle, riječ je o vrlo sadržajnom projektu, koji je značajan za turistički i sveopći razvoj šire regije. Svojom raznovrsnom ponudom namijenjen je široj populaciji, kako domaćoj, tako i inozemnoj. Funkcioniranje projekta je predviđeno tijekom cijele godine u vidu ljetne i zimske rivijere.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/429073)

FBiH dobija zakon o građenju projekata od općeg interesa

Vlada Federacije BiH usvojila je na posljednjoj sjednici zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo prostornog uređenja da pristupi izradi zakona o građenju za projekte od općeg interesa za FBiH radi, kako je obrazloženo, ubrzanja procedure izdavanja dozvola za građenje ovakvih objekata.

Pored ovoga Ministarstvo je zaduženo i da izradi izmjene i dopune Zakona o prostornom planiranju u FBiH, čime bi se stekli uvjeti za građenje takvih objekata, do donošenja novog prostornog plana.

Međutim, federalni ministar prostornog uređenja Desnica Radivojević kaže da donošenje ovog zakona neće ići tako lako. On ističe da je Vlada usvojila zaključak na zahtjev ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Erdala Trhulja, koji je tražio da se uradi jedan zakon o građenju za projekte od općeg interesa i da se naprave izmjene prostornog planiranja radi pojednostavljenja procedura.

"Taj zakon o građenju bio je predložen 2006. godine i proglašen je neustavnim, pa je u cjelosti bio odbijen. Onda smo radili Zakon o prostornom planiranju i korištenju zamljišta u FBiH, koji u potpunosti zadovoljava sve kriterije. Proveden je i projekt uz pomoć SPIRA-e, koja je pomagala svim ministarstvima vezano za skraćivanje rokova za dobijanje saglasnosti. Konkretno, kod nas u Ministarstvu vezano za urbanističku dozvolu sve se može dobiti za 10 do 15 dana, ko ima urednu dokumentaciju. Tako da to nije ništa sporno", pojašnjava Radivojević.

Traži obrazloženje

On dodaje da Trhulj vjerovatno nije bio upoznat sa svim ovim, te će tražiti obrazloženje za donošenje pomenutog zaključka. Radivojević, stoga, nije ni mogao odgovoriti koji su razlozi zbog kojih se donosi pomenuti zakon, niti na koje se konkretne projekte odnosi.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/429184)

I AMERIKANCE INTERESUJE GRADNJA BANJE GUBER

Funkcioneri opštine Srebrenica ne poštuju institucije RS, pa čak ni pravosnažne odluke sudova, i insistiraću na tome da se procedure za izgradnju banje Guber u Srebrenici svedu u zakonske okvire. Ovo je rekla Srebrenka Golić, ...
... ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, nakon juče održanog sastanka s predstavnicima američke ambasade u BiH, koji su se raspitivali o ovim projektima i o tome zašto su poništene odluke o građenju banje Guber u Srebrenici.

"Predstavnici Ambasade nisu bili dobro informisani. Dala sam im kompletnu dokumentaciju i pokazala da je sve urađeno u skladu sa zakonom", kazala je Golićeva i dodala da izdavanje građevinskih dozvola nije bilo u skladu sa zakonima te da Odjeljenje za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove opštine Srebrenica nije postupilo po nalogu Ministarstva.

Erik Luftman, šef ekonomskog odjeljenja američke ambasade u BiH, nakon sastanka s resornim ministrom nije želio davati izjave za medije, pišu Nezavisne novine.

Podsjećamo, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na zahtjev Pravobranilaštva RS poništilo je rješenje Odjeljenja za prostorno uređenje, stambene i komunalne poslove opštine Srebrenica kojim se odobrava gradnja objekata AD Guber iz Srebrenice jer nije ispoštovana procedura.

Naime, pravosnažnom presudom bijeljinskog suda promijenjen je status zemljišta na kojem se nalaze objekti u Srebrenici i ta presuda je dostavljena čelnicima opštine. S obzirom na to da zvaničnici opštine Srebrenica nisu reagovali, Pravobranilaštvo RS je od opštine zahtijevalo obnovu postupka izdavanja građevinske dozvole. Nakon što opština Srebrenica nije postupila po zahtjevu Pravobranilaštva RS, ono se po pravu nadzora obraća Ministarstvu i traži da se ponište odobrenja o građenju. Cijeli postupak izdavanja građevinske dozvole bio je nelegalan s obzirom na to da se banja vodi kao opšte dobro te da samo Ministarstvo može da izda potrebne dozvole. Isto tako ni Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS nije dobilo zahtjev za izdavanje koncesije s obzirom na to da se radi o ljekovitoj vodi, niti je konsultovan Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa jer je ta banja od šezdesetih godina prošlog vijeka opšte dobro.

Iz istih razloga, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju poništilo je rješenja o odobrenju za građenje objekata hotela "Depadans", fabrike vode u Srebrenici i hotela "Banja Guber". Sva ova rješenja izdao je opštinski organ istog datuma istom investitoru.

Biznis (http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=140843&Itemid=59)

Biciklijadom i XC kros utrkom na zaštićenom području spomenika prirode Tajan, zvanično je promovisan istoimeni projekt koji podrazumijeva kreiranje turističke destinacije na pomenutom lokalitetu.Njegova ukupna vrijednost je 468.000 eura, od čega je 350.000 eura obezbijedila Delegacija EU-a u našoj zemlji, a preostali dio Turistička zajednica ZDK i Općina Zavidovići.
U sklopu projekta predviđena je izgradnja pješačkih staza, staza za planinarenje, brdski biciklizam, turno skijanje, zatim sanacija jezera Mašica, gradnja infocentra i info tornjeva, stručna edukacija ljudi koji će raditi kao domaćini, spasioci i planinski vodiči, ali i obuka vlasnika smještajnih kapaciteta na području parka Tajan.
- Neke od ovih obuka su već okončane, a neke su u toku, kaže Samir Softić, voditelj projekta Tajan, dodajući da je i glavni projekat urađen, te da će ove sedmice raspisati i tendere za gradnju pješačkih staza, sanaciju jezera i unutrašnje uređenje pećine Srednja stijena.
Aktivnosti na ovom projektu trebale bi biti završene do polovine 2013. godine, čime će park prirode Tajan postati sastavni dio ponude za domaće i strane turiste.

bron; www.rtvze.ba

Ministarstvo ostalo pri zabrani, najavljena žalba


Odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske da poništi Rješenje za građenje objekata u Banji Guber u Srebrenici ostaje na snazi, a investitor može da se žali na ovo rješenje ili da ponovo ide u postupak dobijanja građevinskih dozvola.

Ovo je izjavila resorna ministrica Srebrenka Golić nakon razgovora u Banjoj Luci sa predstavnicima investitora i lokalne zajednice o načinima rješenja problema u vezi sa tom banjom.

Gilić tvrdi da će, ako investitor i lokalna zajednica odluče da se u roku od 30 dana žale na Rješenje Ministarstva, konačnu odluku u ovom slučaju donijeti nadležni sud.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a je 18. aprila, po pravu nadzora, na prijedlog Pravobranilaštva i pozivajući se na Zakon o općem upravnom postupku, poništilo Rješenje Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove općine Srebrenica kojim se AD "Guber" iz Srebrenice odobrava gradnja i rekonstrukcija objekata u Banji Guber.

Golić je dodala da se ovdje radi o „prirodnom dobru koje je još u prijeratnoj BiH uživalo taj status, a da je Narodna skupština RS preuzela sve pozitivne propise BiH“.

S druge strane, zamjenik načelnika općine Srebrenica Ćamil Duraković najavio je da će se lokalne vlasti najvjerovatnije žaliti nadležnom sudu zbog ovog rješenja resornog ministarstva.

Podsjetio je i da je projekt Banje Guber od općeg interesa za lokalnu zajednicu, te ukazao da Narodna skupština RS-a, uz saglasnost srebreničke vlasti, mora donijeti odluku po kojem bi ta banja bila prirodno dobro od općeg interesa za RS.

I direktor AD "Guber" Borislav Bijelić smatra da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju nije imalo pravni osnov da poništi Rješenje o građenju, kao što nije imalo ni Pravobranilaštvo RS-a.

Radi se, naveo je, o problemu prava vlasništva, odnosno prava korištenja, a "Guber" je kao nosilac prava korištenja potpuno nadležan da pokreće investicije i da mu u ovom slučaju preostaje da nadoknadu štete potraži na sudu.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110517125)

Delegacija kuvajtskog Ministarstva obišla srušenu Ćurčinicu u Livnu


Nakon 17 godina traženja stigla i dozvola za obnovu, koju je potpisao federalni ministar

Kuvajtska delegacija, u kojoj su bili pomoćnik u Ministarstvu za vakuf i vjeru dr. Mutlak al-Karawi, direktor Ureda vanjskih poslova spomenutog ministarstva Velid al-Ammar i Ali al-Murtedži, obišli su proteklog vikenda lokaciju srušene livanjske džamije Ćurčinice, čiju će obnovu ovo ministarstvo finansirati.

Uz džamiju obišli su i još neke objekte u koje je investiralo ovo ministarstvo, među kojima i zgradu u kojoj su mektepski prostor i imamski stanovi.

Glavni imam Dževad ef. Hadžić i predsjednik Medžlisa IZ Livno Hajrudin Maksić pokazali su konačno, nakon 17 godina traženja, dobivenu dozvolu za obnovu Ćurčinice koju je potpisao federalni ministar Desnica Radivojević.

- Da li je koincidencija, ili ne? Mislim da je ipak Božja volja što smo isti dan primili dozvolu za obnovu Ćurčinice kad nas obilazi i visoka delagacija Kuvajta, čije će ministarstvo njenu obnovu i finansirati, koje je već uložilo znatna sredstva u obnovi naših vjerskih objekata. I mesdžid u Sturbi imali su želju finansirati, a eto već izdvajaju znatna sredstva i za obnovu naše glavne džamije - izjavio je Hadžić.

Hajrudin Maksić rekao je da je ukupna vrijednost projekta 1,5 miliona KM.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/35717-delegacija-kuvajtskog-ministarstva-obisla-srusenu-curcinicu-u-livnu.html)

Počelo rušenje stare željezničke stanice u Bosanskoj Krupi


Objekat i prije rata bio u lošem stanju, a ratna djejstva učinila su ga potpuno neupotrebljivim

Poslije višegodišnje birokratske procedure i prepiski sa Upravom Željeznica FBiH, konačno je uz sve pribavljene dozvole i saglasnosti počelo rušenje potpuno devastirane zgrade Željezničke stanice u Bosanskoj Krupi. Ovaj objekat je i prije rata bio u lošem stanju, a ratna djejstva i na stotine granata koje su pale na ovu zgradu i njenu okolinu učinili su je potpuno neupotrebljivom.

Već godinama uprava Željeznica FBiH je obećavala rušenje ovog objekta koji je postao opasnost za pješake koji svakodnevno prolaze ulicom Generala Mirsada Sedića ali i putnike koji koriste usluge željeznica. Obećanja su bila samo mrtvo slovo na papiru pa je Općina Bosanska Krupa, da bi zaštitila svoje građane, pokrenula proceduru da se ovaj objekat ukloni.

Pojedini radnici Željeznica FBiH izrazili su nezadovoljstvo pravdajući to bojazni da će se na tom mjestu umjesto željezničke stanice izgraditi drugi objekat. Prema raspoloživim informacijama iz Općine, jedini razlog za rušenje ovog objekta je sigurnost građana. Urbanističkim planom na tom mjestu je predviđena izgradnja nove zgrade željezničke stanice


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/36711-pocelo-rusenje-stare-zeljeznicke-stanice-u-bosanskoj-krupi.html)

FBiH ulaže 30 miliona KM u Srebrenicu


Federacija BiH (FBiH) u naredne četiri godine investiraće oko 30 miliona KM u realizaciju projekata na srebreničkom području, najavljeno je tokom današnje posjete Srebrenici i sastanka premijera FBiH Nermina Nikšića i nekoliko federalnih ministara sa rukovodstvom ove opštine.
SrebrenicaFormiran je i osmočlani odbor za izbor i realizaciju prioritetnih projekata koji čine četiri člana federalne Vlade i četiri predstavnika opštine.

Predsjednik federalnog tima za pomoć Srebrenici i potpredsjednik FBiH Desnica Radivojević izjavio je da će federalne institucije, na osnovu prijedloga opštinskog rukovdstva, uraditi projekte za oblasti razvoja poljoprivrede, industrije, turizma i izgradnje infrastrukture.

"Već pri izradi rebalansa federalnog budžeta za ovu godinu biće planirana određena sredstva za realizaciju prioritetnih projekata u Srebrenici", rekao je Radivojević.

On je istakao da će u okviru federalnog Programa o posebnoj ekonomskoj pažnji o Srebrenici Vlada FBiH uspostaviti saradnju sa Vladom Republike Srpske da bi zajednički realizovale neke projekte, s ciljem održivosti povratka i ostanka stanovnika na ovom prostoru.

Zamjenik načelnika srebreničke opštine Ćamil Duraković ocijenio je da je ovo novi sistemski pristup oporavku Srebrenice koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i razvoj. On je dodao da će sredstva biti namjenski ulagana za razliku od međunarodnih donacija za koje se spekulisalo da su zloupotrebljavane.

Duraković je najavio da će već 6. juna biti utvrđeni prvi prioritetni projekti čija će realizacija početi u ovoj godini, te izrazio očekivanje da će i Vlada Srpske obezbijediti dio sredstava za realizaciju određenih projekata u Srebrenici.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110601062)

Zatvor će sadržavati samo jednokrevetne ćelije, površine oko 12 m2.

http://img580.imageshack.us/img580/9015/zatvor.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/580/zatvor.jpg/)



Ministarstvo pravde BiH održalo je stručnu, interaktivnu konferenciju, na kojoj je predstavnicima stručne javnosti i relevantnih institucija predstavljen Glavni projekat izgradnje državnog zatvora u Istočnom Sarajevu. Bila je ovo prilika za razmjenu stručnih mišljenja o funkcionisanju budućeg državnog zatvora, uz detaljno upoznavanje sa strukturom i namjenom objekta.

Glavne karakteristike projekta, čine ovaj zatvor savremenijim i sigurnijim u odnosu na sve druge ustanove slične namjene u zemlji, ali i na Balkanu. Projektom su potpuno zadovoljeni Evropski zatvorski standardi. Najveći dio sredstava biće utrošen na najnovije visokosigurnosne sisteme.

Objekat će imati neto površinu od oko 24.000 m2, a sadržavaće samo jednokrevetne ćelije, površine oko 12 m2. Po potrebi će se obezbjeđivati sva potrebna ljekarska zaštita, bez napuštanja zatvorskog kruga. Objekat će imati minimalne troškove za energente zbog maksimalne uštede energije kroz korištenje samoobnovljivih izvora energije te minimalne troškove održavanja.

Tim tehničke pomoći koji je izradio projektnu dokumentaciju čini grupa od tridesetak eksperata iz različitih oblasti: arhitekture, građevinarstva, instalacije vodovoda i kanalizacije, mašinstva, elektroinstalacije, sigurnosnih sistema, puteva i vanjskog uređenja, zaštite okoline, samoodrživih izvora energije, tretmana otpadnih materija, javnih nabavki, upošljavanja zatvorenika, uz eksperte sa dugogodišnjim iskustvom u rukovođenju ovakvih institucija.

Podsjećamo, ove sedmice raspisan je prvi tender za izvođenje pripremnih radova na izgradnji državnog zatvora. Naredne sedmice biće raspisana još dva tendera sa po dva lota (za pristupne put i uličnu rasvjetu, nadzor nad radovima na pristupnom putu i rasvjeti). Radovi su planski podijeljeni na manje cjeline, sve kako bi se na tendere prijavilo što više izvođača.

Izgradnja državnog zatvora visoke bezbjednosti, u potpunosti će biti završena do 2013. godine.

bron:www.avaz.ba

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/b_110603097.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110603097.1_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110603097.2_mn.jpg

Izgradnja centra za reciklažu otpada

Istaknuta potreba značajnijeg učešća kantonalnih vlasti, kao i hitnog formiranja ekološkog fonda
U pokušaju iznalaženja dugoročnog rješenja za odlaganje i upravljenje čvrstim otpadom u Srednjebosanskom kantonu, predstavnici lokalnih komunalnih preduzeća, općina, nevladinih organizacija i parlamentaraca s različitih nivoa vlasti u Travniku su razmatrali mogućnosti izgradnje centra za reciklažu otpada.

Tridesetak učesnika stručnog okruglog stola, kojeg je organizirao Centar za promociju civilnog društva, u saradnji sa Centrom za edukaciju mladih iz Travnika (CEM), Uredom Gradskog partnerstva Lajpcig-Travnik i USAID-ovim Projektom jačanja parlamenta u BiH, apelovao je na zajednički rad i dijalog zainteresiranih općina po pitanju odlaganja otpada. Istaknuta je potreba značajnijeg učešća kantonalnih vlasti, kao i hitnog formiranja kantonalnog ekološkog fonda.

Iskustva s postrojenjem za reciklažu otpada u njemačkom gradu Lajpcigu predstavio je poslanik u parlamentu njemačke pokrajine Saksonije, Mihael Vajhert (Michael Weichert).

- Tema ovog okruglog stola je “Upravljanje otpadom”. Nakon mirne revolucije koja se desila 1990. godine mi smo počeli sa jednim sasvim novim sistemom upravljanja otpadom u pokrajini Saskoj. Uspjeli smo 90 posto otpada da iskoristimo. Mislim da je to jako interesantno jer se može i ovdje iskoristiti i dosta zaraditi na tome - kazao je Mihael Vajhert (Michael Weichert), predsjednik Udurženja Lajpcig-Travnik i poslanik u Parlamentu Saksonije.

Iskoristiti fondove

Tokom rasprave istaknuta je potreba izrade sveobuhvatne analize finansijske izvodivosti projekta. Posebno je naglašena potreba iznalaženja pravih načina iskorištavanja međunarodnih finansijskih fondova, radi realiziranja ove ideje.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/38755-travnik-izgradnja-centra-za-reciklazu-otpada.html)

Zavrsena obnova fasada na stambenom bloku u Olovu, koje su bila jako ostecene u ratu:

http://i55.tinypic.com/mawark.jpg

Zavrsena obnova fasada na stambenom bloku u Olovu, koje su bila jako ostecene u ratu:

http://i55.tinypic.com/mawark.jpg

znaci zavrsili su sve... svidjaju mi se sto nisu previse kicaste... evo kakve su bile prije

http://img96.imageshack.us/img96/8703/img2712n.jpg

Nije lose, sada jos trotoar.

Hvala na slici:cheers:

Kusturica najavio početak izgradnje "Andrićgrada": Vraćamo se u renesansu koju smo fulili zbog otomanske imperije

Kamen temeljac će biti postavljen uz operu "Karmina Burana" odnosno jeku građevinskih mašina
Režiser Emir Kustrica pričom o "Andrićgradu" u Višegradu vratio se na naslovne stupce regionalnih medija, što mu je, očito, i bio glavni cilj.

Nakon nekoliko dana pauze danas je opet nešto trabunjao oko umjetnosti, historije te naravno politici, uz "iskazanu brigu" za Ivu Andrića.

"Andrićgrad treba da pacifikuje i vrati vrijeme kraja srednjeg i početka novog vijeka kada renesansa na ovim prostorima, zbog otomanske imperije, nije mogla doći do izražaja. Ovaj projakat će predstavljati tradiciju i historijsko iskustvo - građevinskom i simboličnom dijagonalom koja će, kao na filmskoj traci, vezivati predotomanski, otomanski, austrijski i neoklasistički period početkom 19. vijeka", ustvrdio je Kusturica.

Kusturica, koji ovim projektom želi osigurati "besmrtnost" i u zemlji koja mu je nakon svih njegovih gluposti, kako on smatra, okrenula leđa, najavljuje da će se "zaboravljeni i otpisani" Ivo Andrić na ovaj način "vratiti u zidine grada od kamena i da će u njima zauvijek stanovati njegov duh".

Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović rekao je da je početak izgradnje "Andrićgrada" i početak "nove ere" grada na obalama Drine i Rzava.

U Višegradu će sutra na dijelu Sportskog centra "Ušće" biti položen kamen temeljac koji će biti građen po ideji Emira Kusturice, a uz finansijsku pomoć Vlade Republike Srpske. Na mjestu gdje će biti budući grad uveliko se obavljaju pripremni radovi za početak ovog projekta.

Na svečanosti postavljanja kamena temeljca pojavit će se i Simfonijski orkestar Radio-televizije Srbije izvodeći dijelove opere "Karmina Burana" uz jeku građevinskih mašina.

"Andrićgrad" biće građen u tri etape, a prema planu u potpunosti bi trebalo da bude završen 2014. godine.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/42124-kusturica-najavio-pocetak-radove-na-andricgradu-vracamo-se-u-renesansu-koju-smo-fulili-zbog-otomanske-imperije.html)

ampicilin , ima li slika Binga Mostar ? hvala..

Gradiška: Kreditom za sportsku dvoranu krpili lokalni budžet

Rukovodstvo opštine Gradiška prošle godine potrošilo je skoro 1,4 miliona maraka na nezakonit način. Između ostalog, potrošen je i dio novca namijenjen za gradnju sportsko-poslovnog centra "Servitum", koji još nije izgrađen, iako je rok za završetak radova bio 2009.

Naime, kako je utvrdila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, nezakonito potrošenih 1,4 miliona je dio koji je opština dobila emitovanjem obveznica. Budući da se radi o dugoročnom zaduženju na tržištu kapitala, opština je imala prospekte sa planom ulaganja novca, a čemu su prethodile i odluke Skupštine opštine. Međutim, planovi i odluke nisu poštovani, a prekršen je Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama. Za promjenu namjene trošenja novca opština nije tražila ni saglasnost kreditora - od Investiciono-razvojne banke i "Grawe osiguranja".

Opština Gradiška je još 2008. godine prikupila 2,7 miliona KM na osnovu prve emisije obveznica. U prospektu za ovu emisiju objavljenom na sajtu Banjalučke berze je navedeno da će se prikupljeni novac koristiti isključivo za finansiranje izgradnje višenamjenskog sportsko-poslovnog centra "Servitum".

Na osnovu privatno-javnog partnerstva uz opštinu Gradiška, kao privatni partner izabran je "Niskogradnja" Laktaši kao najpovoljniji ponuđač. Ukupna vrijednost ovog projekta je procijenjena na 4,3 miliona KM, a Skupština opštine usvojila je odluku da se gradnja finansira iz više izvora - 2,7 miliona od emitovanih obveznica, 115.000 KM iz opštinskog i republičkog budžeta i preostalih 1.485.000 KM kroz pripremne aktivnosti i ulaganje imovine i usluga opštine.

Rok za završetak radova bio je u septembru 2009, a razlog je bio nedostatak novca. Upravo je dio investicija od 805.067 KM namijenjenih za "Servitum" potrošen za izmirenje tekućih obaveza opštine i to na osnovu odluke načelnika od 31. decembra 2009. Revizori su utvrdili da Skupština opštine nije promijenila odluku o namjeni dobijenog novca od obveznica, kao i da novac nije vraćen do završetka revizorskog izveštaja.

Istovremeno, opština Gradiška, kako su ustanovili revizori, 576.287 KM od ukupno sedam miliona KM dobijenih od druge emisije obveznica je potrošila na tekuće troškove. Skupština opštine donijela je odluku da se ovim zaduženjem restruktuiše postojeće zaduženje opštine.

"Prilikom donošenja odluke navedeni su značajni efekti restruktuiranja postojećih obaveza: za period od deset godina rasteretiće se budžet i “Niskogradnja” Laktaši odreći će se kamate na neizmirena potraživanja u dosadašnjem periodu", naveli su revizori. Međutim, saznali su da "Niskogradnja" kamatu na neizmirena potraživanja nije ni fakturisala niti je evidentirana u glavnoj knjizi opštine. Osim toga, opština nije uspostavila evidenciju trošenja novca od emisije obveznica.

S obzirom na to da novac nije utrošen u skladu sa odlukom, Skupština opštine je u februaru ove godine izmijenila odluku u kojoj se mijenja namjena prikupljenih sredstva. Međutim, odgovorni u opštini nisu pribavila saglasnost kreditora i Ministarstva finansija RS o promjeni namjene kredita, kako je to regulisano Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS.

Revizori su izrazili mišljenje sa rezervom izveštaj o finansijskom poslovanju opštine Gradiška u 2010. godini.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/448061)

Završava se rekonstrukcija srebreničkog vodovoda

Gradski vodovod u Srebrenici urađen je prije 40 godina, a zbog slijeganja terena dolazilo je do čestih kvarova, a time i do znatnih gubitaka vode na gradskom vodovodu.

Ovih dana završava se izmjena vodovodnih cijevi u gradskoj zoni što će poboljšati vodosnabdijevanje. Sredstva od 300.000 KM osigurali su Općina Srebrenica i UNDP.

U naselju Zeleni Jadar u toku su radovi na uređenju vodozahvata i taložnika vode.

"Pošto je ovaj stari taložnik bio malog kapaciteta sad se s ovim novim dobija kvalitetnije rješenje. I prostor oko ovog postrojenja je uređen tako da osigurava kvalitetnije snabdijevanje, a uredit će se odbrambeni zid koji će onemogućiti plavljenje taložnika", izjavio je Petko Vuković iz kompanije AA komerc Pale, koja izvodi radove u Zelenom Jadru.

Dodao je da će se u sklopu ovog projekta instalirati i automatski sistem za poboljšanje kvaliteta vode za piće.

Završetak radova na ovom postrojenju planiran je do kraja idućeg mjeseca i tada će građani Srebrenice imati urednije vodosnabdijevanje i kvalitetniju vodu.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110701095)

Mještani čekali deset godina i dočekali

Trenutno se obavlja ispitivanje sistema i bazena
Glavni radovi na projektu vodosnabdijevanja općine Teočak ovih dana su okončani. Nakon rata problem je pokušavan kroz više projekata da se riješi, da bi posljednji urodio plodom čija je realizacija trajala desetak godina.

Ovu investiciju vrijednu oko 4,5 miliona KM finansirale su vlade Tuzlanskog kantona i Federacije BiH, Svjetska banka putem kredita, te budući korisnici uplatama za priključke što je utrošeno za sekundarni dio vodovoda. Fabrika vode koja se opskrbljuje iz jezera Sniježnica, a čija je vrijednost 1,5 miliona KM, stavljena je u funkciju, kao i primarni dio vodovodne mreže i bazeni.

- Ovo je jedan od najznačajnijih projekata na našoj općini. Mislim da u budućnosti nećemo imati ovako velike projekte poput vodovoda. Trenutno se obavlja ispitivanje sistema i bazena, nakon čega dezinfekcija i ispiranje. Očekujem da ćemo vrlo brzo pustiti vodu u sekundarni dio vodovoda – kaže šef Službe za privredu općine Teočak Amir Šabačkić.

V.d. direktora novoformiranog komunalnog preduzeća koje gazduje ovim vodovodom Mirzet Husić kazao je da su urađene dvije analize koje su pokazale da je voda ispravna za piće i dobrog kvaliteta. Kapacitet je 35 litara u sekundi i trebao bi da zadovolji potrebe stanovništva općine i u narednim decenijama bez ikakvih restrikcija.

Priključak 600 KM

Cijena priključka je 600 KM, međutim većina zainteresiranih budućih potrošača uplatila je samo dio od tog iznosa. S obzorim na to da se uskoro očekuje puštanje vode u sekundar, stoga se i od građana očekuje da izmire svoje obaveze.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/panorame/43060-mjestani-cekali-deset-godina-i-docekali.html)

U septembru izgradnja prve solarne elektrane u BiH?

http://resources.monitor.hr/generated/articles/0022560.jpg

Kompanija Solar-Energy iz Čapljine u septembru bi trebala krenuti sa izgradnjom prve solarne elektrana u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za ekapija.ba Andrija Obad iz kompanije Solar-Energy.

Elektrana će biti izgrađena u roku od tri mjeseca, a nalazit će se na području Gabele u općini Čapljina. FERK je nedavno na osnovu nacrta prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarna fotonaponska elektrana "Čapljina" podnositelju zahtjeva "Solar-Energy" d.o.o. Čapljina dao zeleno svjetlo.

"Ako sve bude teklo predviđenom dinamikom, nadamo se skorom početku projekta", kaže Obad, naglašavajući kako će solarna elektrana imati snagu od jednog megavata sa godišnjom proizvodnjom električne enrgije od 1.55 GWh.

Proizvodnja energije u ovoj elektrani biće dovoljna za potrebe 250-300 domaćinstava.

Obad kaže, kako kompanija ima namjeru da investira u još solarnih elektrana, ali to sve još uvijek ostaje poslovna tajna.

Kako korištenje sunčeve energije danas postaje uobičajno u svijetu, očekivati je da će mnoga mjesta u BiH zbog svog specifičnog položaja postati pravi mali proizvođači ove vrste energije.


EKP

Nice! Hercegovina je "plodna" za solarne elektrane

^^

BiH dobija prvu solarnu elektranu: U septembru počinje izgradnja!


* Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije BiH dala je "zeleno svjetlo" za izgradnju!

:banana:

Samo da znate nesto o solarnoj energiji.

U suncanim dijelovima Australije, gdje sunce sija bez oblaka preko 300 dana godisnje, i gdje su zimske temperature 15 stepeni, solarna energija je neisplativa. ne samo neisplativa, nego je oko 3+ puta skuplja od obicne.

neko ko instalira solarne ploce na krovu moze ocekivati da se odplate za 18+ godina. A garancija im je cesto 15 godina.

Solarne ploce su jeftinije u Australiji nego u BiH jer i BiH je PDV gotovo duplo veci.

Ovo moze bit isplativo samo ako u BiH struje poskupi na preko 60 feninga za KW/sat.

znali iko posto je struja u BiH?

Mozda cak ovo cudo i izgrade, ali bez drzavnih subvencija bolje bi toj firmi bilo da donira svoj novac nekoj dobrotvornon organizaciji. jer ce ga ovako sigurno izgubit.

cudno sto onda i u njemackoj rade vise i vise na tome energy-mix-u -naravno... do 2022 je zanja atomska elektrana biti iskljucena i to je razlog.

a da nije isplatljivo... porognoze pokazuju nesto drugacije

cudno sto onda i u njemackoj rade vise i vise na tome energy-mix-u -naravno... do 2022 je zanja atomska elektrana biti iskljucena i to je razlog.

a da nije isplatljivo... porognoze pokazuju nesto drugacije

dobro druze. reci samo koliko je cijena kw/sata od jedne takve sorarke u njemackoj.

U australiji ljudi placaju obicnu struju oko 20 feninga Kw/sat. a oni koji imaju solarke na krovu, oni drzavi prodavaju struju za 90 feninga za Kw/sat. sa tom cijenom koju dobiju od drzave, solarne ploce ce im se isplatit za 6 godina.

da nema te cijene, da im se placa cijena na trzistu, nebi se isplatile nikad.

sad interesuje me cijena struje u DE i BiH, pa da se uvjerim.

Kolega - naravno se i ovdje subvecionise solarna (kao i svaka obnovljiva) energija - no...
Atomska energija je takodjer sobvecionisana (samo sto se to pecutuje)- kao prvo:
od 1955 do danas je atomski lobby iz budzeta primao oko 150 mrd. eura - da, tacno: 150 mrd!
U racunici kWh nije uracunata cifra koliko ce kostati skaldjivanje otpada ... rusenje elektrana etc. - a zamisli ko ce na kraju to placati...
Elektrogiganti?
No way ...


toliko o subvecioniranju i cijenama el. energije

Kolega - naravno se i ovdje subvecionise solarna (kao i svaka obnovljiva) energija - no...
Atomska energija je takodjer sobvecionisana (samo sto se to pecutuje)- kao prvo:
od 1955 do danas je atomski lobby iz budzeta primao oko 150 mrd. eura - da, tacno: 150 mrd!
U racunici kWh nije uracunata cifra koliko ce kostati skaldjivanje otpada ... rusenje elektrana etc. - a zamisli ko ce na kraju to placati...
Elektrogiganti?
No way ...


toliko o subvecioniranju i cijenama el. energije

Jeste,ali dali ce ovu solarnu elektranu financirati ili subvencirati Drzava BiH ili bilo koja drzava? ako da onda ce je i bit. ako ne :( mislim da je odgovor ocigledan. da li bi ti ulozio pare u nju? ako bi, slobodno mi se javi na PM, imam super biznis ponudu za tebe. imam most u New York-u koji prodajem. :)

ovo samo pisem jer vidim veliki projekat koji znam iz iskustva da je nerealan.

Jel tvoje iskustvo bazirano na cijenama u Australiji?

Ako je to to... onda je solarna industrija u evropi, americi i posebno u kini u velikoj zabludi - mozda bi se trebao snjima spojiti *lol*

Jel tvoje iskustvo bazirano na cijenama u Australiji?

Ako je to to... onda je solarna industrija u evropi, americi i posebno u kini u velikoj zabludi - mozda bi se trebao snjima spojiti *lol*

Pa imam prijatelja koji ima jednu veliku firmu koja te ploce uvozi. kaze da je to jedna velika zabluda. da naravno bazirano na cijenama ovdje u Australiji, koje su oko 20 feninga na KW/sat.

naravo sto je struja skuplja, ove solarke su sve blize "Break Even Point".

Ali Europa nije Asutralija. u njemackoj i europi zimski dan je puno kraci.

Ja sam u zimi sad, i nosim kratku majicu i havajke. a ljeti je 45 malo dalje od obale. A oblaka nigdje.

u nekim mjestima je bez oblaka tacno 7 mjeseci (bez ijednog bozijeg oblaka, nema ga ni na vidiku), a 5 mjeseci je cijeli dan suncano a posljepodne ogromne kise. --- sad ako tamo nije isplativo. gdje ce bit isplativo u Hercegovini. a za njemacku :) to je meni kao neka sala.

jedino isplativo ako je cijena obice struje neka katastrofa kao u danskoj ili gore negdje. ali volio bi da vidim te cijene.

http://en.wikipedia.org/wiki/Electricity_pricing

naso sam. eto u Australiji struja ko u Hrvatskoj. A njemackoj 33% skuplja.

u Bosni jeftinija sigurno nego u HR znaci, investicia je fikcija.

Osim ako neko u BiH digne ruku i kaze da hoce da placa struju 3 puta vise.

a vjerujem da je takvih malo kod nas. U nejmackoj ili danskoj, vjerujem da cak i ima takvih. ali kod nas cisto sumljam.

pogledaj projekciju u njemackoj do 2020

skoro 40 GW samo iz photovoltaike (atomski reaktor Biblis kod mene npr. ima snagu od 2x1,3 GW)

http://www.kwh-preis.de/wp-content/uploads/images/Strom_aus_Sonnenenergie.jpg


http://en.wikipedia.org/wiki/Electricity_pricing

naso sam. eto u Australiji struja ko u Hrvatskoj. A njemackoj 33% skuplja.

u Bosni jeftinija sigurno nego u HR znaci, investicia je fikcija.

Osim ako neko u BiH digne ruku i kaze da hoce da placa struju 3 puta vise.

a vjerujem da je takvih malo kod nas. U nejmackoj ili danskoj, vjerujem da cak i ima takvih. ali kod nas cisto sumljam.


Pitanje koje se treba za BiH postaviti: dokle ce mo uopste moci proizvoditi el. energiju kao do danas?
Pogotovo kad udjemu u EU i u pogledu stednje CO2 emisija.

Sto ranije se ukljucimo u nove tehnologije za obnovljivu energiju - sto bolje.

Ova najavljena elektrana je za moj pojam probna - ima samo snagu od sitnih 1 MW.
A el. energija se ne proizvodi jedino iz photovoltaike ... ima i drugih, korisnijih pricipa.

npr. http://en.wikipedia.org/wiki/Concentrated_solar_power

:bash: moja greska. Nisam procito. 1MW. :) kao trecina snage jedne vjetar turbine. znaci ukupna investicija oko pola miliona. :lol:

dobro kas se ima sto da ne :)

Mislim da nase termoelektrane nisu kopmatibilne za EU standardima. mozda neke se remontiraju. i mozda zato se nikom i nezuri da udjemo u EU.

jer kad vidis sve sto trebamo promijenit da imamo sve te standarde, covjek bi skocio sprozora.

znam samo o regulativima za kvalitet zraka u EU. mislim da to sarajevo nemoze nikad ispunit. i da udjemo ikad, grad bi bankrotiro jer bi moro placat ogromne kazne. jedino da svi vozimo bicikla.

pa dobro...koliko znam i BiH je parafirala Kyoto protocol...?

pa dobro...koliko znam i BiH je parafirala Kyoto protocol...?

Kyoto protocol. cilj je smanjivanje carbon dioxide da bude manji nego sto je bio 1990 godine.

mislim da smo jedna jedina drzava koja je to vec uspjela. vec 1992 ako negrijesim. cak i prije potpisivanje protocola. Znaci to potpisivanje za nas je bila samo formalnost. :)

A jedini nacin da EU to ostvari je da zatvori industriju, da osiromase svoje drzave i da postanu opet zemlje u razvoju. mislim da im je to i plan. nek im je sa srecom. :cheers:

ne djelim taj pesimizam

Bar je besplatno! :lol:


U današnjem vremenu kad su rezerve suvremenih izvora energenata sve manje i sve skuplje, svako bi od nas trebao doprinijeti u zaštiti okoliša. Na taj način neće biti samo ekološki svjestan nego bi mogao i vlastiti novac uštedjeti.


Sunčeva je energija besplatna

Ko naprimjer toplu vodu, nužnu u pripremi hrane, održavanju osobne higijene i zagrijavanju stana, zagrijava pomoću sunčeve energije, mogao bi tokom hladnih dana biti spokojniji.

Kad je riječ o nečem što nam priroda daje na raspolaganje tako reći besplatno, mnogi će na to gledati sa sumnjičavošću.Zasigurno da kupnja uređaja i opreme za prikupljanje solarne energije nije besplatna i zasigurno stoji dosta novca, no kad jedanput kupimo sve to, onda možemo 20 godina dugo besplatno iskorištavati solarnu energiju.

Oni koji se odluče na takvu investiciju navrijeme će donijeti ispravnu odluku i u budućnosti ih zasigurno neće zabrinjavati rast cijena energenata kao što su plin i loživo ulje. Već jedan manji solarni uređaj u stanju je pomoću sunčeve energije zagrijavati do 60% potrebne tople vode u kućanstvu, a tokom ljetnih mjeseci možemo se u potpunosti osloniti na ovakav uređaj kad je riječ o toploj vodi. Veći solarni uređaji mogu sudjelovati i u zagrijavanju prostorija i pokrivati do 30% ukupnih potreba za toplinom u kućanstvu.


Državna potpora

U svijetu već postoje zemlje koje potiču vlastito stanovništvu na iskorištavanje ekološki prihvatljive energije i daju određenu potporu takvim projektima. Ko smatra da je iskorištavanje solarne energije još u povojima, uvelike griješi.

Energetski sustavi temeljeni na iskorištavanju sunčeve energije već se dugo godina koriste u zagrijavanju objekata kao potpora primarnim izvorima toplinske energije i koriste se u zagrijavanju vode općenito.

Komponente uređaja za proizvodnju solarne energije vrlo su učinkovite, na duže vrijeme isplative i zasigurno izdržljive.

U Vitezu se 15. juna otvara Vodeni park 'Ribica'

U srijedu 15. juna 2011. godine u Vitezu će biti svečano otvoren Vodeni park "Ribica". Ovaj zabavno-rekreativni i turistički kompleks u svom sastavu ima vrhunski restoran, brojne aktraktivne sadržaje, a zaljubljenici u vodu i kupanje mogu uživati u tri bazena

http://www.depo.ba/media/pictures/2011/06/13/9c920bbc7da496dbb55f9766e6d260e1.jpg

Rekreacijski bazen sa površinom 1.100 kvadratnih metara, obogaćen je izvrsnim vodenim efektima koji se rijetko susreću na ovim prostorima. Posjetioci će moći da uživaju u vodenoj masaži, zračnim krevetima, stojećoj vodenoj masaži, zračnoj masaži i zračnim gejzirima, kupanju pod slapom itd. Sagrađeni su i tobogani za djecu Hobotnica i Zeko, ali i tobogan za odrasle koji je dobio ime Divlja rijeka. Dok odrasli željni izazova uživaju u kupanju i poticanju adrenalina na toboganu, oni koji vole mirniji način za odmor i uživanje imaju na raspolaganju jacuzzi.

http://www.depo.ba/media/pictures/2011/06/13/925daafa7ca122f2f0cb7646ebcb132a.jpg

Pri tome, djeca su potpuno sigurna u svom bazenu dubine pola metra, odnosno u bazenuza bebe površine 250 kvadratnih metara. Vodeni park Ribica će raspolagati s uređenim travnatim i pješčanim plažama, terenima za odbojku na pijesku, terenom za badminton, zabavištem za djecu i dr. Potpuni doživljaj plaže omogućavat i open bar, animacijski programi te vikend partiji pod zvijezdama. Važno je napomenuti da su svi radovi na bazenu kao i bazenska tehnika u skladu s europskim standardima.

Svečano otvorenje Vodenog parka Ribica bit će upotpunjeno brojnim zabavnim sadržajima, a zvijezda večeri bit će Aleksandra Radović. Posjetiocima će ulaz u Vodeni park i na sam koncert biti besplatni, a domaćini su gostima obećali u srijedu 15. juna besplano piće i zakusku u periodu otvorenja od 15.00 do 18.00 sati. I naredna tri dana ulaz u Vodeni park će biti besplatan.

depo.ba

ps : sorry, stvarno ne znam zasto je ova prva slika Ogromna :D

Svečano otvorena zgrada časnih sestara

http://www.vares.info/sites/default/files/slike/zgrada.jpg?1264767723
U Varešu je izvršeno otvaranje i blagoslov samostana časnih sestara franjevki s malom školom za prihvat i odgoj djece. Ova najljepša građevina u srcu grada, koja je izgrađena po najsavremenijim standardima, smještena je u krugu crkve sv. Mihovila, pa osim duhovnog značaja za vareške Katolike, predstavlja i simbol ukrasa Vareša.



Nakon blagoslova kapele i samostana, euharistijsko slavlje u župnoj crkvi sv. Mihovila predvodio je apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Erico. Samostan i dom za djecu vode časne sestre franjevke. Nakon dugogodišnjih zahtjeva u februaru 2004. vraćena je kuća u kojoj će započeti rad sa siromašnom i odgojno zapuštenom djecom.

Veliku finansijsku podršku ovom projektu pružilo je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Republike Hrvatske, organizacija Renovabis koju je utemeljila Njemačka biskupska konferencija kao djelo solidarnosti njemačkih katolika s ljudima u Istočnoj Evropi, te njemačke organizacije „Kirche in Not“ (Crkva u nevolji) i „Kindermissionswerk“ (Dječije misijsko djelo).
Samostan sa školom izgrađen je s ciljem prihvata djece, pomoći njihovim roditeljima, ponuditi mladima mogućnosti razvijanja duhovnih vrijednosti. Školske sestre franjevke spremne su pružiti egzistencijalnu i odgojno-obrazovnu pomoć siromašnoj i odgojno napuštenoj djeci , omogućiti im adekvatan smještaj sa svim sadržajima za njihov rast i razvoj.
Časne sestre franjevke djeluju u Varešu od 1936. godine, a po dolasku su u svojoj kući otvorile vrtić i osnovnu školu u kojima su radile do 1945. godine kada su im oduzete školske prostorije u koje je tada smještena Državna gimnazija. Godine 1958. kuća je zajedno sa zemljištem nacionalizirana i postala društvena svojina.
Ovaj veliki događaj u Varešu uveličale su brojne zvanice iz BiH, Republike Hrvatske i vjerskog života katolika u BiH, među kojima su provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Đolan, gvardijan franjevačkog samostana Kraljeve Sutjeske fra Ilija Božić, dr. Dragan Primorac ministar nauke, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, njegov pomoćnik dr. Dragan Schwartz (Švarc), provincijska predstojnica časnih sestara franjevki Krista Kralja bosansko-hrvatske provincije sestra Ivanka Mihaljević, mnogobrojni građani Vareša, te mnogi drugi svećenici i časne sestre.
.

:bash: moja greska. Nisam procito. 1MW. :) kao trecina snage jedne vjetar turbine. znaci ukupna investicija oko pola miliona. :lol:

dobro kas se ima sto da ne :)

Mislim da nase termoelektrane nisu kopmatibilne za EU standardima. mozda neke se remontiraju. i mozda zato se nikom i nezuri da udjemo u EU.

jer kad vidis sve sto trebamo promijenit da imamo sve te standarde, covjek bi skocio sprozora.

znam samo o regulativima za kvalitet zraka u EU. mislim da to sarajevo nemoze nikad ispunit. i da udjemo ikad, grad bi bankrotiro jer bi moro placat ogromne kazne. jedino da svi vozimo bicikla.

Joj ovo mi je bas interesantno :) radim u kod najveceg njem. proizvocaca masina i uskoro i renewable energy. ovaj australijnac je u pravu s tim sta kaze al ipak se isplati praviti solarne i iskoristiti snagu vjetra. Jer tu cijene brze rastu nego kod nafte....

Počeli radovi na izgradnji Aqua parka u Foči

http://www.ekapija.ba/dokumenti/aqua_park_usce_foca_150711.jpg

Na lokalitetu ušća Ćehotine u Drinu počeli su radovi na igradnji Aqua parka. Investitor objekta je opština Foča.

Kako je saopšteno, do kraja godine biće završeni zemljani i betonski radovi na dječijem i rekreativnom bazenu, dok je projektnom dokumentacijom predviđena izgradnja i olimpijskog bazena. Naredne godine, do početka ljetnje sezone planiran je završetak dječijeg i rekreativnog bazena.

Radovi se finansiraju iz Budžeta opštine Foča iz Programa uređenja građevinskog zemljišta.

EKP

U Srebrenici otvorena obnovljena Čaršijska džamija

U centru Srebrenice danas je otvorena obnovljena takozvana "Čaršijska" džamija.
Obraćajući se gostima, ministar sigurnosti BiH i predsjednik Odbora za obnovu ove džamije Sadik Ahmetović rekao je da se iz Srebrenice uvijek mora poslati poruka da je mir najveća civilizacijska vrijednost i da ga treba čuvati.

On je rekao da svi počinioci zločina u posljednjem ratu u BiH, bez obzira kom narodu pripadaju, moraju odgovarati kako bi došlo do pomirenja i izgradnje povjerenja.

Iako su bili najavljeni, otvaranju obnovljene džamije u Srebrenici nisu prisustvovali član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, poglavar Islamske zajednice Mustafa Cerić i tuzlanski muftija Husein Kavazović.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110716044)

BOSANSKA GRADIŠKA-OTVARANJE TEKIJSKE DZAMIJE U B.GRADIŠCI

http://img850.imageshack.us/img850/3340/dsc04903q.jpg

http://img535.imageshack.us/img535/315/dsc04896f.jpg

http://img695.imageshack.us/img695/5783/dsc04898s.jpg

http://img577.imageshack.us/img577/4553/dsc04843v.jpg

Dvorana/stadion/Robot centar

http://img52.imageshack.us/img52/1360/dsc04802rf.jpg

Divan Gradic

Interes italijanskih privrednika: Dijelove za General Motors proizvodiće tešanjski majstori

Potpredsjednik firme ORIC Italiana Mario Alberto Orlandini, boraveći u Tešnju, iskazao je veliki interes da u ovom gradu otvori metaloprerađivački pogon koji bi proizvodio dijelove za General Motors.

Vrijednost investicije kreće se oko 1,5 miliona eura, što bi omogućilo zapošljavanje 20 do 25 vrhunskih majstora. Otvaranju pogona prethodilo bi otvaranje prodavnice i skladišta dijelova koji se koriste u rudarstvu, elektroindustriji, proizvodnji medicinske opreme... O tome je u Skupštini općine Tešanj razgovarao sa savjetnikom i pomoćnikom općinskog načelnika Ismarom Alagićem i Hamzalijom Hojkurićem.

Gostima iz Italije prezentirane su povoljnosti investiranja u industrijskim zonama Vila i Ukus, a oni su naglasili da im je Tešanj interesantan jer ima tradicionalno obučenu i kvalitetnu radnu snagu. S obzirom na to da bi se u ovom pogonu obrađivala legura veoma zahtjevnih materijala, taj posao može se povjeriti samo dobrim i preciznim majstorima. Domaćini su uvjereni da će još jedna atraktivna investicija doći u Tešanj.

Ako se to dogodi, bit će to peta italijanska firma u ovom gradu. Osim njih, ovdje posluje pet holandskih, više njemačkih i kompanija iz ostalih zemalja zapadne Evrope.

No, Tešanj „napadaju" i Kinezi, pri čemu su izgledne investicije nekoliko kompanija. Na tome zdušno radi i ambasador BiH u Kini Amel Kovačević.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/455260)

Kapitalni projekti Općine Tešanj za 2011. godinu

Jučer su u kabinetu načelnika Općine Tešanj, nakon provedene procedure javne nabavke, potpisani ugovori za kapitalne projekte za 2011. godinu.

Ugovore su potpisali Općinski načelnik Fuad Šišić i predstavnici firmi AB trans d.o.o. Tešanj (za projekte u MZ Rosulje - Agići-Bajina glava, Dom zdravlja, MZ Mrkotić - Žiže-Kukoljevac i MZ Raduša - Crveni put), Dobojputevi d.o.o. Doboj Jug (za projekat u MZ Ljetinić M4-Polja-Usora i MZ Jelah Ribarska ulica) i Geo put d.o.o. Maglaj (za projekat u MZ Medakovo - rješenje odvodnje površinskih voda kod kuće Šahbegovića).

"Danas smo potpisali ugovore za kapitalne projekte u oblasti putne infrastrukture, koji će biti finansirani iz našeg budžeta. Radi se o kritičnim tačkama iz prethodnog perioda, ali i nekoliko novih projekata, kazao je Općinski načelnik Fuad Šišić.

Za ove projekte iz općinskog budžeta izdvojeno je ukupno 116.502,27 KM.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/455327)

Tomislavgrad: Obnova cesta oko Buškog jezera

Djelatnici poduzeća Livno-putovi d.o.o. izvode radove na asfaltiranju cesta oko naselja Buškog jezera.

Naime, sukladno Ugovoru za izvođenje radova na asfaltiranju cesta na području Buškog jezera, kao i asfaltiranje školskih igrališta u naseljima Kazaginac, Grabovica i Stipanići, potpisanom između općine Tomislavgrad i poduzeća Livno-putovi, izvode se gore spomenuti radovi, sve u vrijednosti od 445.203,72 KM.

Ceste koje se obnavljaju obuhvaćaju sva naselja oko Buškog jezera, a samo jučer je položeno 750 metara asfalta u mjestu Vinica.

Iz ureda za informiranje općine Tomislavgrad saopćeno je da zbog dužine cestovne mreže na ovom području neće biti moguće sve ceste obnoviti u ovoj godini te da će se naredne faze radova nastaviti sukladno financijskim mogućnostima kojima općina raspolaže.

eKapija.ba/FENA

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/455423)

Novi prostori za sport i rekreaciju: Čapljina dobija sportski centar i balon dvoranu

Načelnik Općine Čapljina Smiljan Vidić, zajedno sa svojim savjetnikom Daliborom Milinkovićem, posjetio je u subotu 16. srpnja, mjesto izgradnje novog sportskog centra.

Tom prigodom načelnik je izrazio zadovoljstvo kvalitetom i brzinom radova na novom centru koji niče između Osnovne škole "Vladimir Pavlović" i Gradske sportske dvorane za koji je iz općinskog proračuna izdvojeno 1,2 milijuna KM.

"Nadamo se kako će do kraja ovoga ili početkom idućega mjeseca biti završena izgradnja tribina i dva vanjska igrališta za košarku i rukomet, nakon čega se planira nastavak radova na balon dvorani. Za početak, na centru će se odigrati Liga mjesnih zajednica općine Čapljine, koja počinje 27. srpnja, nakon čega ćemo se još bolje pripremiti za Ligu Hercegovine kada ćemo ugostiti brojne drage prijatelje i suradnike", rekao je načelnik Vidić. Također je pohvalio radnike tvrtke ``Knežević`` koji i na visokim temperaturama rade punom parom kako bi započeti projekt bio dovršen u određenom roku.

Savjetnik načelnika Općine Čapljina Dalibor Milinković istaknuo je kako se stari sportski centar nije obnavljao 30-ak godina te mu je ovakva rekonstrukcija bila nužna.

Spomenuti projekt, čija je izgradnja počela u maju ove godine, veliki je dobitak kako za uspješne čapljinske sportaše i klubove tako i za školarce te sve građane.

Renoviranjem starog sportskog centra Čapljina će dobiti dvoranu od koje veličinom u regiji prednjači jedino postojeća u Ljubljani.

U balon - dvorani bit će i razni drugi sadržaji i prostorije, a sve će biti opremljeno najsuvremenijim sustavom grijanja i hlađenja. Stoga je ovo velika investicija i dobitak za Čapljinu jer će jedno pokraj drugog biti i vanjski tereni, tj. novi sportski centar i spomenuta balon - dvorana.

"Ukoliko bude neplaniranih zastoja radovi na novom sportskom centru i balon - dvorani trebali bi biti gotovi do rujna ove godine", istaknuo je Dalibor Milinković.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/456231)

23 Bosnia and Herzegovina municipal projects enacted to contribute directly to improvement of quality of life for communities

With the support of the Integrated Local Development Project (ILDP), 23 municipal projects contributing directly to improvement of quality of life for communities in 20 Bosnia and Herzegovina municipalities were implemented during the period February - July 2011. These projects originate from the local development strategies elaborated with the support of the ILDP and formally adopted by municipal councils/assemblies of 20 ILDP partner municipalities in early 2011.
In addition to unlocking the process of implementation of local development strategies these projects addressed some of the priority issues identified by local communities in their strategic planning processes. These include: construction of sewage network for 50 households in Trnovo RS; reconstruction and rehabilitation of the Center for Social Welfare in Odžak; reconstruction of premises for the SME Development Agency in Orašje; reconstruction and modernization of school facilities in Šamac, Prnjavor and Doboj Istok in Bosnia and Herzegovina; support to tourism development in Srebrenik; renovation of sport fields in Zenica and Bugojno; reconstruction of road infrastructure in Kladanj and Kostajnica; purchase of equipment for improved delivery of public services in Bužim and Ljubinje; spatial planning documents in Ljubinje, Bugojno and Doboj Jug; strengthening of municipal administrative capacities in Osmaci and Bugojno and reconstruction and improvement of a public recreational zone in Kotor Varoš.
The total financial scope of the 23 Bosnia and Herzegovina projects amounted to USD 1,397,000, where nearly 50 % was ensured by municipalities, citizens and higher government levels.
The ILDP is carried out by the Swiss Agency for Development and Cooperation and the UNDP BiH. Source: UNDP

Balkans (http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=113150)

Hiljade vjernika prisustvovalo otvaranju džamije u Diviču

Otvaranju džamije prisustvovali su velikodostojnici Islamske zajednice BiH i Srbije
U Diviču kod Zvorniku danas je otvorena džamija u prisustvu više od deset hiljada muslimanskih vjernika iz Republike Srpske /RS/, Federacije BiH, Srbije i šire.

Otvaranju džamije prisustvovali su velikodostojnici Islamske zajednice BiH i Srbije, te funkcioneri Stranke demokratske akcije i Stranke za BiH Ramiz Salkić i Sadik Ahmetović, odnosno Safet Halilović.

Otvaranju su prisustvovali i izaslanik reisa Mustafe Cerića efendija Fadil Fazlić, izaslanik tuzlanskog muftije Huseina Kavazovića efendija Vahid Fazlović, kao i izaslanik glavnog muftije iz Srbije Rešad Plojović i glavni imam medžlisa Zvornik Nurija Čikarić.

Čikarić je tom prilikom rekao da su Divičani najbolji primjer strpljivosti jer su kroz razna iskušenja dočekali otvaranje džamije, te dodao da je Islamska zajednica prikupila oko 370.000 KM za izmještanje srpske pravoslavne crkve sa Diviča, koja je bila sagrađena na mjestu porušene džamije.

On je naveo da je džamija na Diviču 21. po redu koja se otvara poslije rata na području zvorničkog medžlisa.

"Imaju još tri-četiri obnovljene džamije, ali njihovi mještani smatraju da nema potrebe za njihovo svečano otvaranje", rekao je Čikarić, dodavši da se te džamije nalaze u Kraljevićima, Sapni i Klisi.

Predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju džamije u Diviču Ismail Kapidžić rekao je da je džamija finansirana sa svih strana svijeta.

"Neću iznositi cifre iz prostog razloga što će finansijski izvještaj biti podnesen nakon završenih svih radova, kada će biti dostupan svima koji žele", rekao je Kapidžić i dodao da je veliki dio sredstava prikupljen iz dijaspore širom svijeta, pomoći vjernika, kao i donacijama državnih i entitetskih ministarstava.

Džamija na Diviču srušena je 1992. godine. Na njenim temeljima sagrađena je 1996. godine crkva posvećena Svetom Arhiđakonu Stefanu. Odlukom Doma za ljudska prava 2001. naloženo je da crkva ostane na mjestu gdje je sagrađena, RS da plati 60.000 KM na ime materijalne i nematerijalne štete, a opštini Zvornik da pronađe plac za gradnju džamije.

U međuvremenu su predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice i opštine Zvornik dogovorili da se, zbog povećanih tenzija, crkva sa Diviča izmjesti u naselje Mlađevac, kilometar dalje od lokacije džamije.

Izmještanje crkve završeno je u 2008. godini, nakon čega je počela gradnja džamije na Diviču. I crkva Svetog Arhiđakona Stefana završena je i osveštana ove godine.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/46355-hiljade-vjernika-prisustvovalo-otvaranju-dzamije-u-divicu-foto.html)

Banovići: Na prodaju dvije najatraktivnije parcele za izgradnju poslovnih objekata

Općina Banovići ovih je dana raspisala Javni konkurs za prodaju dvije najatraktivnije lokacije u Banovićima. Riječ je o građevinskim parcelama koje se nalaze na lokalitetu kod Sportske dvorane, pored regionalnog puta, a namijenjene su za izgradnju poslovnih objekata sa pratećim sadržajima.

Kako je saopćeno iz Općine Banovići, na površini građevinskog zemljišta od 3040 m2 predviđena je izgradnja poslovnog objekta – Salon namještaja površine 1.377m2, visine 13 metara. Na drugoj parceli površine građevinskog zemljišta od 4385 m2 predviđena je izgradnja poslovnog objekta - Hipermarket površine 1.800m2, također visine 13 metara.

Inače, spratnost oba objekta je P+1+terasa sa AB pločom koji će služiti kao prohodne terasa sa višestrukom namjenom, a poslovni objekti će imati stalni karakter.

Uz buduće objekte planirane su saobraćajnice za kretanje i saobraćaj u mirovanju.

Konkurs je otvoren do 29.07.2011.godine, podsjećaju iz općine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/457254)

Općina Cazin: Izgradnju poslovne zone planiraju finansirati emisijom obveznica

U cilju stvaranja razvijenog sektora malih i srednjih preduzeća, na način da se potiču nove investicije u proizvodne sektore: prehrambene industrije, tekstilne industrije, drvoprerade, metaloprerade i proizvodnje vezane za oblast energetske efikasnosti, Općina Cazin planira u roku od jedne godine uložiti 1.000.000,00 KM kroz razvoj poslovne zone. Obzirom da su navedeni sektori proizvodnje „radno intenzivni“ najznačajniji efekat investiranja je zapošljavanje i indirektno zapošljavanje u partnerskim i kooperantskim odnosima sa novoosnovanim privrednim društvima.

Zbog okolnosti koje ugrožavaju ekonomski razvoj općine Cazin kao što su posljedice poslijeratne privatizacije i administrativne prepreke oko raspolaganja privrednim resursima na području općine, donešena je odluka da se formira nova privredna zona „Ratkovac“ u Ćoralićima. Za finansiranje uspostavljanja infrastrukturne i izgradnje ove zone Općina Cazin donijela je Odluku o emisiji općinskih obveznica putem koje je planirano da se prikupe sredstva u iznosu od od 1.000.000,00 KM.

Cazin je druga općina u FBiH koja vrši emisiju obveznica s namjenom razvoja poslovnih zona, međutim prva je općina koja je izmirenje obaveza po osnovu općinskih obveznica vezala za ratni dug Federacije BiH prema Općini Cazin koji iznosi 1.048.289,00 KM na koje općina treba čekati još 12 godina. Rok otplate općinskih obveznica je 12 godina i usklađen je sa rokom dospjeća sredstva koja će Općina Cazin naplatiti po osnovu ratnog duga od FBiH, saopćila je press služba općine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/457247)

Ukrašavaju je jedna velika i osam malih kupola

Najveći donator Husejn Avdić za njenu izgradnju donirao 100.000 maraka
U prisustvu nekoliko hiljada vjernika, u Ćehajama kod Srebrenika jučer je svečano otvorena novosagrađena džamija. Riječ je o jednoj od najvećih i najljepših džamija na području Medžlisa IZ Srebrenik, koju posebno ukrašavaju jedna velika i osam malih kupola, te munara visoka 50 metara, za čiju je izgradnju 50.000 KM donirao džematlija Ćehaja Bego Avdić.

Poštivanje vjere

Okupljenim vjernicima obratili su Faruk Vikalo, zamjenik općinskog načelnika, Refik ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa, Husejn ef. Kavazović, muftija tuzlanski i Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta IZ BiH.

- Islamska zajednica BiH zapravo se potvrđuje, organizuje i iskazuje kroz izgradnju džamija i obnovu džemata, jer džamije su mjesta u kojima muslimani potvrđuju svoju autentičnost kroz poštivanje uzvišene islamske vjere. Zbog toga upućujem iskrene čestitke Medžlisu IZ Srebrenik na otvaranju ove prelijepe džamije, ali i obnovi i izgradnji čak 21 džamije u poslijeratnom periodu na području ovog medžlisa - istakao je ef. Salkić.

Kako je u svom obraćanju istakao Osman Smajlović, predsjednik Građevinskog odbora, u izgradnju džamije u Ćehajama uloženo je milion maraka, a najveći dio sredstava osigurali su mještani.

Učionice i biblioteka

Jedna od najljepših džamija na području srebreničke općine, na površini od 650 kvadratnih metara, osim prostora za obavljanje namaza, u svom sastavu ima i učionicu za mektepsku nastavu, abdesthanu i gashulanu, kao i prostor za biblioteku i slobodne aktivnosti polaznika mektepske nastave.

Donatorima koji su dali najveći doprinos na izgradnji džamije u Ćehajama predstavnici Medžlisa IZ Srebrenik i Muftijstva tuzlanskog uručili su vakufname, a čast da otvori novosagrađenu džamiju pripala je najvećem donatoru Husejnu Avdiću koji je za njenu izgradnju donirao čak 100.000 maraka.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/panorame/46512-ukrasavaju-je-jedna-velika-i-osam-malih-kupola.html)

Otvorena džamija u Ćehajama

Dva brata , Bego i Husejn (Abdulkadira) Avdić izdvojili blizu 200.000 KM, a ukupna investicija „Ćehajske ljepotice“ prelazi cifru od milion KM
Više od deset hiljada vjernika prisustvovalo je u subotu, 23. jula 2011. godine, svečanom otvorenju novosagrađene džamije u džematu Ćehaje, Medžlis islamske zajednice Srebrenik.

Brojni imami, glavni imami, veliki broj vjernika iz cije BiH, te izaslanik reisu-l-uleme u BiH dr. Mustafe-ef Cerića, Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta IZ BiH , muftija tuzlanski Husejn ef. Kavazović te glavni imam Medžlisa IZ Srebrenik Refik-ef Hodžić, nazočili su i uputili pohvale vrijednim i čestitim Ćehajičanima na još jednoj pobjedi, još jednoj novosagrađenoj džamiji.

Današnji Centar Srebrenika upravo je izgrađen na poljima Ćehajčana, sredinom 20.vijeka, a posljednjih godina, Centar se sve više uvlači u ovo prigradsko naselje, koje se prema novom urbanističkom planu proteglo upravo do novosagrađene džamije, o čemu i govori ova priča.

Džemat Ćehaje spada među veće bosanske džemate, a smješten je na blagim brežuljcima između doline rijeke Tinje i planine Majevice, kroz čije središte upravo prolazi magistralna cesta Tuzla-Orašje izgrađena 1965. godine.

Prvi stanovnik navodno je bio Kurt Alija-Ćehaja, što u prevodu znači pomoćnik vezira ili paše, odnosno nekog drugogo visokog vojnog dužnosnika u osmanlijskoj vojsci. Navodno je imao sinove Smajla, Ibru, Avdu, Husu, Omera i Suljagu od kojih su i potekle danas najbrojnije porodice Smajlovića, zatim Ibrića Avdića, Husića, Omerovića i Suljagića.

Imamsko-hatibsku i muallimsku dužnost trenutno obavlja imam Jasmin ef. Begunić. Mektebska nastava se odvija po planu i programu Rijaseta islamske zajednice, a upisanih polaznika u ovoj godini je 80 od kojih 30 uči Kur'an.
Dva brata , Bego i Husejn (Abdulkadira) Avdić izdvojili blizu 200.000 KM, a ukupna investicija „Ćehajske ljepotice“ prelazi cifru od milion KM.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/panorame/46558-otvorena-dzamija-u-cehajama.html)

U FBiH postoje samo dva grada - Sarajevo i Mostar

Općinsko vijeće Zenica je još davne 2007. godine donijelo odluku kojom se ova lokalna zajednica proglašava gradom. Nažalost zbog "više sile" i nemara nadležnog Ministarstva pravde FBiH odluka nikada nije provedena u djelo, pa tako danas na području Federacije službeno imamo samo dva grada - Sarajevo i Mostar.

Još nekoliko općinskih sredina zatražilo je da se proglase gradovima, ali još uvijek nije usklađen i prihvaćen zakonski akt da bi se volja građana i realizirala. Naime, zakonom o principima lokalne samouprave utvrđeno je da se gradovima mogu proglasiti kantonalna sjedišta, odnosno veći urbani centri koji imaju preko 30.000 stanovnika, te mjesta koja imaju istorijska jezgra - stari gradovi.

Poznato je da je na području Federacije, posljednjih godina, bilo više takvih inicijativa.

Tuzla jedan od podnosilaca zahtjeva, zahtjev je podnijelo i Jajce, a Općina Zenica je već donijela odluku sa elaboratom o ispunjavanju uslova za proglašenje gradom.

Nakon toga trebalo je da se donese zakon o proglašenju gradom, ali se na tome, nažalost, stalo. Neko je ocijenio da to baš nije model koji je prikladan, jer bi trebalo imati toliko zakona koliko je kantona i gradova, pa je ocijenjeno da se napravi koncepcija, kojom bi to bilo urađeno samo jednim zakonskim aktom.

Tim zakonom bi bili preciznije definirani kriteriji za proglašenje neke sredine gradom, ali do toga nikada još nije došlo tako da je ta inicijativa, od 2007. godine, praktično stavljenja na čekanje u ladicu Ministarstva pravde, gdje još uvijek čeka svoj red.

Gradovi predlagači sa svojim odlukama također čekaju red, a donesene odluke od prije pet godina za sada nikoga ne obavezuju.

Općinskim vijećnicima je plaćen njihov dolazak na sjednicu, a samim tim i dizanje ruku "ZA odluku o proglašenju neke sredine gradskom zajednicom", koja nikome ne znači ništa.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110726154)

Otvorena džamija u Ćehajama



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/panorame/46558-otvorena-dzamija-u-cehajama.html)

reis ceric trazio 10 000 km da je on otvori

Ima li jos koja dzamija da se otvara , jarane pa ovo je ludnica hehe :)

a ramazan je,kad ce ako nece sada :)

Ima li jos koja dzamija da se otvara , jarane pa ovo je ludnica hehe :)

samo se obnavlja ono sto je spaljeno tokom rata :)

U Livnu počela gradnja džamije


Odlučeno je da se gradi suvremeni arhitetktonski objekt

Jučer su u Livna počeli radovi na gradnji džamije na mjestu gdje je i prije bila džamija, koja je u proteklome ratu teško oštećena, a kasnije i srušena.

S obzirom na to da prijašnja džamija nije spadala u red sakralnih objekata visokog dometa, odustalo se od njezine rekonstrukcije i odlučeno je da se gradi suvremeni arhitetktonski objekt.

Sredstva za obnovu džamije u iznosu od 1 496 020,57 maraka osiguralo je Ministarstvo za vakuf i vjeru Kuvajta.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/46928-u-livnu-pocela-gradnja-dzamije.html)

Ne postoje prepreke za izgradnju džamije u Livnu

Medžlis Islamske zajednice Livno saopštio je da posjeduje sve potrebne dozvole i da ne postoje nikakve administrativne ni pravne prepreke za izgradnju džamije Ćurčinica u Livnu po novom projektu, te poziva opštinske i nadležne institucije da poštuju zakon, a javnost na podršku radi očuvanja međuvjerske i međunacionalne tolerancije.

Livno
U saopštenju se navodi da je Medžlis IZ Livno pribavio dozvole od nadležnih opštinskih i federalnih organa i institucija za projekat izgradnje modernog sakralno-poslovnog objekta.

U Medžlisu ističu da su iznenađeni neobaviještenošću vijećnika i zaključkom Opštinskog vijeća Livno od 26. jula kojim se traži zabrana izgradnje džamije, te napominju da provođenje te zabrane znači direktno kršenje zakona, jer je Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH u maju izdalo dozvolu za građenje tog vjerskog objekta.

U saopštenju se podsjeća da su lokacija i ostaci džamije Ćurčinica proglašeni nacionalnim spomenikom, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika FBiH od 25. maja 2007. godine, a "kojom je dozvoljena izgradnja džamije u savremenom arhitektonskom izrazu uz interpolaciju novih sadržaja i u skladu sa potrebama vlasnika objekta, te očuvanje cjeline harema, koji je, takođe, spomenička vrijednost".

Na sjednici Opštinskog vijeća Livna vijećnici su sa 19 glasova za, dva protiv i dva uzdržana usvojili zaključak kojim se traži hitno obustavljanje izgradnje džamije po projektu Medžlisa IZ "koji nije u skladu sa važećom prostorno-planskom dokumentacijom opštine Livno".

Udruženja hrvatskih veterana opštine Livno zaprijetila su mirnim protestima, ukoliko se nastavi izgradnja džamije Ćurčinice.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110729137)

Poslovna zona Glinište: Data saglasnost za početak izgradnje infrastrukture

Radni tim na čelu sa Ismar Alagićem, savjetnikom načelnika Općine Tešanj, je održao sastanak sa ciljem izvršenja svih pripremnih radnji za pokretanje postupka izgradnje infrastrukture u poslovnoj zoni Glinište-I faza.

Izvršen je uvid u postojeću projektnu dokumentaciju i data saglasnost na pokretanje postupka javne nabavke za izgradnju infrastrukture u poslovnoj zoni Glinište I faza. Ovo je još jedna od konkretnih aktivnosti općinske administracije na stvaranju konkurentnog poslovnog okruženja i privlačenju investicija na cjelokupnom području općine Tešanj, ističu iz Općine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/459422)

Općina Zvornik kreće u milijunske investicije

Općina Zvornik planira krenuti u milijunske investicije, a sredstva za njih odlučila je prikupiti preko Banjalučke burze izdavanjem, među općinama u RS sada veće popularnim načinom financiranja, općinskih (municipalnih) obveznica.

Javni poziv za emisiju objavljen je danas. Kako su nam potvrdili iz brokerske kuće Advantis Brokers, koja je i agent emisije, početak upisa i uplate obveznica je 16.8.2011. godine, a trajati će 60 dana.

Općina će emitirati 30.000 obveznica po nominalnoj cijeni od 100 KM čime planira prikupiti sredstva u iznosu od tri milijuna KM. Emisija će biti uspješna ukoliko 60 posto od ponuđenih obveznica bude uplaćeno i upisano.

Inače, dospijeće obveznica je 10 godina od dana upisa u Registar vrijednosnih papira RS, a kamatna stopa je fiksna i iznosi 6,75 posto. Glavnica i pripadajući dio kamate isplaćivat će se u polugodišnjim razdobljima, navode iz Advantis Brokersa.

Općina će, kako je navedeno u prospektu koji je odobrila Komisija za hartije od vrijednosti RS, od planiranih tri milijuna KM koliko očekuje od emisije, u rekonstrukciju i nadogradnju Rekreativno sportskog centra Zvornik uložiti milijun KM.

U uređenje izvorišta ljekovite vode u Kiseljaku planiraju investirati 200 000 KM, a 400 000 namjenjeno je za i fazu rekonstrukcije starog zvorničkog srednjovjekovnog grada Đurđevgrada. Isto toliko namjeravju utrošiti u izgradnju javne rasvjete u gradu, te za kupovini placa i izgradnju parking garaže u gradu. Iznos od 600 000 KM namjenjen je za revitalizaciju lokalnog puta Kiseljački put-Kiseljak.

Podsjetimo, Zvornik je 12 općina u RS koja se odlučila na ovakav način doći do sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/460021)

Bužim: Potpisani ugovori za realizaciju tri infrastrukturna projekta

U Općini Bužim jučer su potpisani ugovori za realizaciju tri značajna infrastrukturna projekta. Riječ je o projektu izgradnje regulacije rijeke Bužimnice, izgradnji i rekonstrukciji puta Pomajdan-Stari grad, te drugoj fazi izgradnje vodovoda Jusufovići.

Općinski načelnik, Mirsad Šahinović i direktor građevinske firme "Kov-grad" iz Bužima, Safet Kovačević potpisali su dva ugovora.

Prvi o izgradnji regulacije rijeke Bužimnice, u vrijednosti od oko 76.600 KM, za koji je sredstva obezbijedilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona. Rok za izvođenje radova je 90 dana, a ovim projektom riješit će se višegodišnji problem poplava u dolini te rijeke.

Drugi projekt je izgradnja i rekonstrukcija puta Pomajdan-Stari grad. Radi se o petoj fazi, a ukupna vrijednost ugovorenih radova prelazi 14.000 KM. Federalno ministarstvo okoliša i turizma obezbijedilo je 10.000, dok su građani učestvovali sa 4.000 maraka.

Radovi bi trebali biti završeni za mjesec dana.

Ovaj putni pravac od velike je važnosti za daljnji razvoj turizma u ovoj općini, jer se olakšava pristup posjetiocima i turistima do dva nacionalna spomenika, Stari grad Bužim i Stara drvena džamija.

Načelnik Šahinović je sa zastupnikom firme "Frigomehanika" iz Bosanskog Novog, Rajkom Vujanovićem potpisao ugovor o drugoj fazi izgradnje vodovoda Jusufovići u vrijednosti od blizu 36.300 KM.

Sredstva je također obezbijedilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona, a radovi bi trebali biti završeni za dva mjeseca, čime će pitku vodu dobiti 170 domaćinstava u Mjesnoj zajednici Jusufovići, saopćeno je iz Općine Bužim.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/463111)

Zajednički poduhvat Zvornika i Malog Zvornika: Uskoro tender za projekat obnove kraljevog mosta

Do kraja ovog mjeseca Saobraćajni institut CIP iz Beograda treba da završi idejni projekat da bi u septembru bio raspisan tender za izradu glavnog projekta rekonstrukcije mosta kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića. Taj most na Drini spaja Mali Zvornik i Zvornik.

Aleksandar Despotović, zamjenik predsjednika malozvorničke opštine, kaže za Press da bi rekonstrukcija trebalo da počne na proljeće i da traje oko dva mjeseca.

"Prema dosadašnjem tempu rada, u avgustu ćemo imati idejni projekat, a onda bi u septembru trebalo da raspišemo tender za glavni projekat koji će, kako je dogovoreno sa Zvornikom, oni finansirati sa 75, a mi sa 25%. Koliko će koštati zavisi od izbora ponuđača. Najvažnije nam je da uradimo glavni projekat do kraja godine, a rekonstrukcija bi trebalo da počne vjerovatno krajem maja ili početkom juna 2012. Radovi bi obuhvatili peskarenje, farbanje, promjenu podloge, možda čak i asfaltiranje, kompletnu rasvjetu i trajali bi, ukoliko sve bude po planu, oko dva mjeseca. Očekujemo da će most biti obnovljen do početka septembra sljedeće godine i da narednih 20, 30 godina neće biti potrebni radovi tog obima", kaže Despotović.

Prema njegovim riječima, most je posljednji put farban prije dvije decenije, od tada nije ništa značajnije rađeno i rekonstrukcija mu je neophodna. Most je već dugo u lošem stanju, čelična konstrukcija napadnuta je rđom, trotoar na više mjesta ima oštećenja i već odavno ga je trebalo obnoviti, što će se dogodine konačno i desiti.


Inače, o obnovi mosta priča se posljednjih nekoliko godina, a dvije opštine dogovorile su zajedničku akciju za popravku starog mosta koja je konkretizovana prošlog septembra kada je potpisan memorandum o namjerama.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/463364)

Ne znam da li se ovo vec vrtilo na forumu, ja sam tek sad vidio...

U svakom slucaju odlicno izgleda!

Na magistralnom putu Sarajevo - Zenica, u Bilješevu, otvoren je novi i kako njegovi vlasnici navode, najljepši i najveći vodeni park u centralnoj Bosni... Pored bazena tu se nalazi restoran s vrhunskom ponudom hrane i pića, diskoteka koja prima 3.000 ljudi, i još mnogo toga... Pogledajte izbor fotografija VODENOG PARKA - MUZEJ, preuzetu sa njihove FB prezentacije.



Osiguran parking, a sve informacije mogu se dobiti na telefon 061345833

http://img135.imageshack.us/img135/1749/vodeniparkmuzej.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/135/vodeniparkmuzej.jpg/)

facebook:
http://www.facebook.com/media/set/?set=a.110910712335179.19997.110907839002133#!/pages/Vodeni-park-Muzej/110907839002133

na facebook ima masa slika

Lijepo, lijepo:

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/262177_110910772335173_110907839002133_104767_4946204_n.jpg

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/270042_110910949001822_110907839002133_104774_3945168_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/259822_110911642335086_110907839002133_104792_6538263_n.jpg

http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/267218_110914609001456_110907839002133_104861_6304496_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/264468_110914855668098_110907839002133_104863_4480839_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc6/268503_110916675667916_110907839002133_104896_7154931_n.jpg

U septembru otvaranje obnovljene džamije u Knežini kod Sokoca


Pri kraju su zahtjevni završni radovi

Sultan Selimova džamija u Knežini kod Sokoca, jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini, bit će nakon ratnog razaranja i obnove ponovno otvorena 4. septembra, najavljeno je danas iz obnoviteljskog odbora.

Pri kraju su zahtjevni završni radovi.

Novac za obnovu je osiguran dobrovoljnim prilozima građana iz cijele zemlje i dijaspore. Uz ostale donatore, finansijski je pomogla i Vlada Republike Srpske odnosno Ministarstvo za izbjeglice i raseljenE osobe.

Izgradnja identične džamije na mjestu gdje je srpska vojska 1992. porušila ovaj biser islamske arhitekture trajala je sedam godina.

Stručnjaci Zavoda za izgradnju grada Sarajeva, kao i majstori sarajevske kompanije HMS, vodili su računa da novi objekat u svakom detalju odgovara ranijem.

Sultan Selimovu džamiju u Knežini, podignutu prije gotovo pet stoljeća, Vlada Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) proglasila je 1951. godine nacionalnim spomenikom, a potom državna komisija uvrstila na listu nacionalnih spomenika BiH.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/49270-u-septembru-otvaranje-obnovljene-dzamije-u-knezini-kod-sokoca.html)

Nastavak gradnje džamije Ćurčinice u Livnu


Džamija Ćurčinica proglašena je nacionalnim spomenikom

Građevinska inspekcija nije zabranila dalje izvođenje radova na džamiji Ćurčinica u Livnu koja se gradi prema novom projektu, iako je Opštinsko vijeće Livna 26. jula usvojilo zaključak kojim se traži hitna obustava izgradnje, potvrđeno je iz Medžlisa Islamske zajednice Livno.

Medžlis je bio je iznenađen zaključkom Opštinskog vijeća i neobaviještenošću vijećnika, jer je dozvolu za izgradnju džamije Ćurčinica u centru Livna, koja je srušena 1994. godine, izdalo Ministarstvo prostornog uređenja FBiH 4. maja, a i ostale dozvole i saglasnosti pribavljene su u skladu sa zakonom.

Džamija Ćurčinica proglašena je nacionalnim spomenikom, a odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika FBiH od 25. maja 2007. godine dozvoljena je izgradnja džamije prema novom projektu.

Taj novi projekat podrazumijeva "savremeni arhitektonski izraz uz interpolaciju novih sadržaja u skladu sa potrebama vlasnika objekta, te uz očuvanje cjeline harema koji je, takođe, spomenička vrijednost".

Iz Medžlisa je potvrđeno da je ova odluka konačna i da ne postoje nikakve pravne niti administrativne prepreke za izgradnju džamije prema odobrenom glavnom projektu koji je prošao nekoliko revizija, a koji je odobrila i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika FBiH.

Opštinsko vijeće Livna 26. jula usvojilo je zaključak kojim se traži hitna obustava izgradnje džamije, na zahtjev nezavisnog vijećnika Jakova Perkovića.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/49254-nastavak-gradnje-dzamije-curcinice-u-livnu.html)

samo pravite dzamije, nema njih puno :bash:

samo pravite dzamije, nema njih puno :bash:

Prave se dzamije koje su srusene u ratu.
A npr u Prijedorskoj opstini se napravilo preko 10 novih crkava koje tu nisu bile rata i nikom nista.

Prave se dzamije koje su srusene u ratu.
A npr u Prijedorskoj opstini se napravilo preko 10 novih crkava koje tu nisu bile rata i nikom nista.

e dobro, koliko imo prijedor pravoslavne crkve prije rata?? gledaj banja luke....16 dzamije!!! znas koliko je to za maleni grad kao banja luka? (1900).
bolje da se ulozi para u nesto pametnom i to je za srbe, za bosanci i za hrvate...

obnavljajuse kulturno historiski spomenici koji su bili pod zastitom drzave...

U Preventu je završeno postavljanje biofiltera, koji imaju funkciju smanjenja emisijaH2S, uzročnika pojave neugodnih mirisa.Uvezan jekrovni sistem sa biofilterima te nataj način završena faza projekta koja se tiče
prečišćavanja zraka. „Sve ide prema predviđenomplanu. Projekat je ušao u zadnju fazu,
i mi trenutno vršimo podešavanje biokolonai testiranje učinkovitosti cijelog procesa“,
izjavila je Selma Mašnić, okolišni menadžer Preventa. Također, vršit će se i fina obrada
kompletnog sistema predtretmana otpadnih voda, kao i optimizacija kompletnog postrojenja
za tretman otpadnih voda. Emisije neugodnih mirisa su znatno umanjene, te
će uspostavljanjem kompletnog sistema biti svedene na minimum.

bron:www.superinfo.ba

nije potrebno ulaziti u ovu diskusiju

nazad na temu...

Visočanima probuđena nada: Robna kuća Vema prodaje se za 6,2 miliona KM

Robna kuća Vema, nekada prepoznatljiva građevina u centru Visokog koja nakon rata nikada nije obnavljana, početkom avgusta ponuđena je na prodaju po početnoj cijeni od 6,2 miliona KM.

Radi se o drugoj po redu privatizaciji, nakon što je skoro prije deset godina prvo potpisan pa potom i raskinut ugovor sa kupcem, kompanijom Ihtijarević EX-IMP d.o.o. iz Visokog.

Robna kuća "Vema" izgrađena 1982. godine na atraktivnoj lokaciji u središtu grada, a za brojne generacije Visočana ovaj objekat predstavlja simbol boljih, minulih vremena.

Šestopratna zgrada tokom rata je znatno oštećena. U državnom preduzeću "Velepromet - maloprodaja", u čijem sastavu je poslovala RK Vema, tvrde da nosiva konstrukcija još uvijek zdrava te da se spretnim dizajnerskim poduhvatima može pretvoriti u modernu i funkcionalnu građevinu.

Zgrada "Veme" sastoji se od podruma, prizemlja i šest etaža ukupne površine 8.838 metara kvadratnih od čega je 6.500 prodajnog i skladišnog prostora. Na prodaju je ponuđen i izgrađen parking prostor površine preko pet hiljada metara kvadratnih.

Direktor preduzeća "Velepromet maloprodaja" Mirsad Pelto ističe da će se, osim početne cijene, ponuđači bodovati i prema vrijednosti investicije i zapošljavanju radnika. Naime kupac koji bude privatizirao ovu robnu kuću morat će preuzeti obavezu zapošljavanja 26 radnika te uložiti u sanaciju objekta milion konvertibilnih maraka.

Što se tiče vrste djelatnosti koju će kupac obavljati nakon kupovine, tu nisu imali nikakvih posebnih uslova, no pretpostavlja se da će to ostati trgovina.

Na pitanje zašto se tako dugo čekalo na prodaju oronule zgrade u centru grada, Mirsad Pelto odgovora da ranije nije postojala politička volja, te da se najvjerovatnije kalkulisalo kada se Vema može prodati po najvećoj cijeni.

"Sada kada je poziv raspisan, očekujemo da će biti interesovanja od strane investitora, s obzirom da se radi o atraktivnoj lokaciji u centru grada. Smatramo da je privatizacija jedino pravo rješenje, jer se ulaskom privatnog sektora ubrizgava nova energija koja sa sobom nosi ideje za bolje poslovanje", ističe Pelto.

Pelto je također potvrdio da je imovina Veme opterećena hipotekom radi osiguranja potraživanja u iznosu od 1,8 miliona KM, no da to ne bi trebalo predstavljati prepreku za prodaju.

Od Porezne uprave su dobili odgovor da se imovina sa upisanom hipotekom može prodati, a ukoliko kupac izvrši uplatu javnih prihoda koje duguje "Velepromet maloprodaja", hipoteka se briše.

Poziv kojeg je objavila Agencija za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona ostaje otvoren do 22. septembra 2011. godine, a plaćanje postignute kupoprodajne cijene će se izvršiti u cjelosti i u gotovini.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/464358)

Jajce bez vodopada: Najsloženiji građevinski poduhvat privodi se kraju

Svi oni koji su posljednih dana posjetili kraljevski grad Jajce, bili su svjedoci neobičnog prizora. Vodopad po kojem je ovaj grad prepoznatljiv u svijetu privremeno je `premješten` kako bi radnici građevinske kompanije Hering iz Širokog Brijega uspješno priveli kraju treću fazu sanacije ovog prirodnog fenomena.

Kako saznajemo u Federalnom ministarstvu turizma i okoliša, koje ujedno i finansira radove, u toku je sanacija desne strane Plive i izrada bućnice, odnosno betoniranje tla na kojeg pada vodopad. U ovoj fazi bit će uloženo 3,5 miliona KM, a trenutno je završni tok rijeke Plive preusmjeren kako bi se na suhoj podlozi izradio betonski zid.

"Voda je uz pomoć drvenog korita prebačena direktno u Vrbas kako bi se radovi ispod vodopada mogli uraditi kvalitetno. Nadam se da će, u skladu sa dogovorenom dinamikom radova, posao biti okončan početkom septembra", kazao je za eKapiju Muris Hadžić, pomoćnik sektora za realizaciju projekata u resornom ministarstvu.

On ističe da je sanacija desnog boka vodopada jedan od najkomplikovanijih građevinskih zahvata, koji se u našoj zemlji radio u posljednjih nekoliko godina. Naime, na desnog strani se nalaze sedrene kaskade, koje su kao materijal vrlo nestabilne. Građevinci su specijalnom građevinskom konstrukcijom morali osigurati stabilnost desne strane, iznad koje se nalazi saobraćajnica i benzinska pumpa. U tu svrhu bit će postavljeno ukupno 75 šipova, od kojih su neki dugi i do 20 metara.

"Također, pokušavat ćemo obezbijediti i vještačku stazu iza vodapada, kako bi građanima Jajca i turistima omogućili da gledaju vodopad iz potpuno novog ugla", ističe Hadžić.



Četvrtu završnu fazu sanacije - hortikulturno uređenje - ministarstvo će najvjerovatnije "prepustiti" lokalnoj zajednici i time završiti višegodišnji angažman na zaštiti ovog prirodnog blaga.

Načelnik općine Jajce Nisvet Hrnjić u izjavi za eKapiju istakao da aktivno prate sve ono što se dešava tokom implementacije ovog projekta. Sada na kraju treće faze, općini je posebno interesantno da se uradi sve ono što će omogućiti nastavak daljih radova, posebno radova na ambijentalnom uklopu dosad urađenog.

Što se tiče okolišnog uređenja, jedna od prvih aktivnosti biće razrada projektnog rješenja za finalno uređenje vodopada.

"Imajući u vidu važnost projekta, tu prirodnu rijetkost, delikatnost i složenost projekta i veliki turistički potencijal u nastavku ambijentalnog uređenja i uklapanja sadašnje građevine novog izgleda u ukupan okoliš Općina će, pored vlastitih sredstava, tražiti i pomoć Vlade F BiH, Agencije za vodno područje slivova Save, Fonda za okoliš F BiH, Elektroprivrede Mostar", istakao je Hrnjić.

On je također istakao da je značaj sanacije jednog od simbola grada za Jajce izuzetno veliki. Prvo, vodopad je sada statički stabilizovan i zaštićen od velikih vodostaja kojima smo svjedoci posljednjih godina. Vodopad vrlo brzo poprima konačnu, nešto drugačiju, formu nego što je to nekada bilo, te će biti još jedan dodatak turističkim sadržajima i ugodnijem ambijentu života Jajčana.

"Ipak, ostat će jedna sjeta, jedno lijepo sjećanje na izvornu prirodnost vodopada, na raniji period, ali koje je bilo ugroženo i moralo je biti potpomognuto najnovijim intervencijama koje su za dugo obezbijedile život Plive i vodopada", kaže načelnik Hrnjić.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/464983)

Vijećnici podržali prijedlog: Donji Vakuf dobija tržni centar i auto salon

Vijećnici Donjeg Vakufa usvojili su na jučerašnjoj sjednici prijedlog rješenja tržnog centra i auto salona koji bi se trebali graditi na lokaciji gdje se već tridesetak godina nalazi nedovršena zgrada doma kulture.

"Izgradnja tržnog centra i auto salona na mjestu gdje je prije rata počela gradnja objekta predviđenog za dom kulture je interes grada a ne političko pitanje i stoga je veoma značajno da je podržana ideja o realizaciji ovog projekta", rekao je načelnik Huso Sušić.

Podsjetio je na provedenu javnu raspravu i stav građana da je neophodno uraditi bilo šta, samo da se ukloni ruglo koje godinama narušava izgled grada.

O kakvom bi se objektu radilo i koje bi sadržaje ponudio eventualnim dobijanjem zelenog svjetla za njegovu izgradnju vijećnike je upoznao Sead Rešidbegović, predstavnik HL grupe, koja je izrazila ozbiljne namjere da investira u gradnju tržnog centra i auto salona s pratećim servisom u Donjem Vakufu.

Najveći efekat, naglasio je, od izgadnje ovih objekata, koja bi se okončala u roku od dvije do tri godine, bilo bi upošljavanje 50-70 ljudi, a u fazi pripreme i obavljanja građevinskih i ostalih radova vodilo bi se računa da budu angažirane firme iz Donjeg Vakufa.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/466001)

U pripremi izgradnja dva stambeno-poslovna objekta

Nivo izgradnje na području opštine Zvornik u protekle tri godine nije promijenjen, izjavio je načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Dragan Jevtić.

On je naveo da je u fazi završetka izgradnja dvije zgrade, dok će do kraja godine početi izgradnja još dva stambeno-poslovna objekta.

"Na dvije lokacije u gradu privodi se kraju izgradnja dva objekta, jednog od 5 000 i jednog od 3 000 metara kvadratnih sa 130 stanova. Takođe, na zgradi nekadašnje zvorničke televizije započelo pretvaranje poslovnog u stambeni prostor sa desetak stanova", rekao je potvrdio je novinarima Jevtić.

On je dodao da je u pripremi izgradnja još dva stambeno-poslovna objekta od 3 000 i 5 000 metara kvadratnih, napomenuvši da će radovi početi do kraja godine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/466200)

U Srebrenici uskoro uredno vodosnabdijevanje

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) obezbijedio je 245.000 KM za obnovu primarne mreže gradskog vodovoda.

Izmjenjena je primarna mreža od centra Srebrenice do naselja Petriča, a vrši se i izmjena dotrajalih cijevi od naselja Gostilj do centra Potočara. Uradiće se i vodovodna mreža do naselja Vidikovac, koje nikad do sada nije bilo uredno snabdijevano vodom za piće.

"Ovaj projekat će omogućiti redovno vodosnabdijevanje i smanjenje gubitaka koji su do sada bili na starim cijevima. Uskoro ćemo postaviti šahte i ventile, pa će stanovnici ova dva naselja imati uredno vodosnabdijevanje" izjavio je Dragojlo Filipović, vlasnik kompanije „Kaliman“ iz Skelana, koja izvodi radove.

Uporedo s ovim radovima, u Zelenom Jadru završava se izgradnja vodozahvata, pa će Srebreničani u narednom periodu imati redovno vodosnabdijevanje i u potpunosti ispravnu vodu za piće jer će u funkciji biti automatizovani sistem praćenja kvaliteta vode.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110821037)

Visočka ljepotica robna kuća Vema ponovo na prodaji


Objekt je sinonim svega što je prije rata u trgovačkom smislu predstavljalo Visoko

Agencija za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona objavila je poziv za prikupljanje zatvorenih ponuda za prodaju visočke robne kuće Vema koja godinama propada. Ovo će biti treći pokušaj prodaje nekadašnje visočke ljepotice i sinonima svega što je prije rata u trgovačkom smislu predstavljalo Visoko. Prodaja Veme obuhvata prodaju objekta, od podruma, prizemlja i šest etaža, površine 8.838 kvadratnih metara, od čega 6.500 prodajnog i skladišnog prostora, te parking prostor sa 5.390 kvadratnih metara.

- Početna cijena za kupovinu Veme je 6.249.000 KM. Moram istaći da Velepromet- maloprodaja, kao vlasnik robne kuće, ima obaveze po porezima. Tako da će budući kupac prvo izmiriti 1,8 miliona KM prema Poreznoj upravi FBiH, a nakon dva dana preuzeti i objekt. Također, imamo obaveze i prema Općini Visoko od 480.000 KM - istakao je Mirsad Pelto, direktor Velepromet - maloprodaje.

Kako se navodi u pozivu za prodaju, budući kupac je dužan investirati milion KM u sanaciju objekta, a da se pri tome nigdje ne navodi da se objekt ne može srušiti.

- Kupac može za svoj novac raditi što želi. Nama je bitno da uposli 26 radnika, a u evidenciji preduzeća imamo 39 radnika, prosječne starosne dobi više od 50 godina. Ne znam sigurno koliki je prijeratni broj uposlenika. Kako koji radnik ostvari pravo za penziju, mi izvršavamo obaveze prema državi - dodaje Pelto.

Ponude zainteresiranih za kupovinu Veme otvaraju se 22. septembra. Inače, Velepromet - maloprodaja posjeduje više od 40 poslovnih prostora u Visokom, Kaknju, Ilijašu, Varešu i Kreševu.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/biznis/50661-visocka-ljepotica-ponovo-na-prodaji.html)

Elitno turističko naselje u Ivanici kod Ravnog: "Dubrovnik Heights" imat će čak 230 luksuznih vila

Općina Ravno svojevremeno je prodala sedam miliona kvadrata po cijeni od jedne marke
Bosna i Hercegovina uskoro bi trebala dobiti elitno turističko naselje "Dubrovnik Heights" (Dubrovački Visovi), koje se gradi u Ivanici pored Ravnog. Naselje koje je samo desetak kilometara udaljeno od Dubrovnika obuhvatit će površinu od 50 hektara.

Pojas dug 500 metara pruža se duž granice između BiH i Hrvatske i okrenut je prema moru. U naselju će biti izgrađeno čak 230 luksuznih vila, uključujući i 16 kamenih, šoping-centar, hoteli s pet zvjezdica i tenis centrima, golf-tereni, škola jahanja, strijeljana, jezero za ribolov...

Kroz doskora nepristupačan teren izgrađen je prijelazni put. Do kraja ove godine bit će uvedeni struja i telefonija te izbušen bunar koji će naselje snabdijevati vodom. Projekt bi trebao osigurati više stotina radnih mjesta u tom dijelu naše zemlje. Prema zvaničnim informacijama, investitor projekta je firma "BIS-Adriatic", čiji je vlasnik Jovica Božić,
Banjalučanin koji se svojedobno preselio u Pančevo, a trenutno živi u Londonu.

Zbog blizine Dubrovnika zemljište u Ivanici odavno je zanimljivo investitorima, posebno od 2006. godine, pa je svojevremeno bilo i predmet različitih sumnjivih radnji.

Tako je Općina Ravno na tom području prije nekoliko godina prodala najmanje sedam miliona kvadratnih metara zemljišta po simboličnoj cijeni od 1,1 KM. Jedan od kupaca je i penzionirani hrvatski general Ivan Čermak, ali još nije poznato hoće li na njegovom zemljištu ili njegovom dijelu biti izgrađeno ovo naselje.

Šta je tačno prodato

Državna pravobraniteljica BiH Dragica Miletić svojevremeno je najavila da će Pravobranilaštvo BiH pozorno ispitati prodaju zemljišta u Ivanici kako bi se provjerilo šta je stvarno prodato i je li riječ o protivzakonitom prijenosu vlasništva nad državnom imovinom.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/51889-elitno-turisticko-naselje-u-ivanici-kod-ravnog-dubrovnik-heights-imat-ce-cak-230-luksuznih-vila.html)

-9xon37J8Tg

Saudijski fond za razvoj finansira izgradnju zgrade za opštinska tijela uprave u Srebreniku

Vijeće ministara BiH prihvatio je na današnjoj sjednici inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja kreditnog sporazuma između BiH i Saudijskog fonda za razvoj za finansiranje projekta "Održivi povratak izbjeglica i raseljenih lica: obnova stambenih jedinica i infrastrukture", vrijednog 15 miliona dolara.

Projekat obuhvata izgradnju i sanaciju stambenih jedinica i infrastrukturnih objekata socijalne infrastrukture povratnika, kao i subvenciju za podršku održivom povratku.

Osim toga, prihvaćena je i inicijativa za vođenje pregovora radi zaključivanja kreditnog sporazuma između BiH i Saudijskog fonda za razvoj za finansiranje projekta izgradnje zgrade za opštinska tijela uprave u Srebreniku, vrijednog tri miliona dolara.

Predviđeno je da kredit bude alociran na Federaciju BiH s rokom otplate od 25 godina, uključujući pet godina grejs perioda.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/471984)

U Banovićima u toku realizacija 60 infrastrukturnih projekata

Obilježavanje 10. septembra, Dana općine Banovići ove godine je obilježeno nizom kulturnih manifestacija, ali sve za nekoliko iskoraka na većem i ozbiljnijem nivou.

Na svečanoj akademiji općinski načelnik Bego Birparić naglasio je da je općina Banovići jedna od naprednih općina koja ima posebnu svijest za razvoj, da su svi građani, Općinsko vijeće i ostale strukture vlasti svjesni šta je to razvoj i daju podršku za nastavak razvoja industrije.


"Posebno sam ponosan da su Banovići otvoren grad za sve ljude i da znaju biti dobri prijatelji i u tom smislu Banovići nisu sami jer imamo podršku svih nivoa vlasti i ja im se na tome iskreno zahvaljujem", kazao je između ostalog Općinski načelnik.

On je naglasio da je u posljednje 3 godine u oko 60 projekata investirano više od 5 miliona KM. Osim rekonstrukcije vodovodne mreže, izgradnje puteva i sportskih terena, posebna pažnja posvećena je nacionalnim manjinama.

"Svake godine je ulagano u izgradnju kuća za Rome, a ovih dana će početi izgradnja još 15 kuća za romske porodice. Za porodice šehida godišnje se izdvaja oko 300 000 KM. Nakon završetka fakulteta, svakom diplomcu u ovoj opštini omogućeno je volontiranje tako da nakon toga može biti spreman za tržište rada. U planu je i izgradnja oko 50 stambenih objekata", istakao je Birparić.

Aktivnosti oko premještanja Općinskog suda iz Živinica u Banoviće se privode kraju, u toku je i osnivanje javne ustanove "Zaštićeni pejzaž Konjuh", a sve to zahvaljujući jedinstvu koje se jača od 1992. godine i koje je razvijalo i obnovilo Banoviće u poslijeratnom periodu, rečeno je na svečanoj akademiji.

"Čestitam kreatorima i čuvarima jedinstva i nastavimo stvarati još bolje uslove za život i razvoj cijele naše općine", kazao je načelnik uz čestitku povodom Dana općine Banovići. Povelju za posebne zasluge i doprinos u odbrani i razvoju općine Banovići dobio je Enes Mujić, a Plaketa je dodijeljena Kulturno umjetničkom društvu "Litva" Banovići.

Inače, obilježavanje Dana općine počelo 1. likovnom kolonijom u prelijepom prirodnom ambijentu Mačkovca, nakon čega su održana sportska takmičenja u ribolovu i odbojci, manifestacija Igre bez granica, najmlađi su svoja djela pokazali crtajući po asfaltu, održana je izložba fotografija Nurage Softića, a prvi put, nakon šezdeset godina postojanja i rada kulturno-umjetničkog društva "Litva" Banovići održan je međunarodni festival folklora - "Banovići 2011".

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/473439)

Općine godinama čekaju da postanu gradovi

Pet općina u Federaciji Bosne i Hercegovine pretenduju da postanu gradovi, a ovaj status za sada uživaju samo Sarajevo i Mostar. Radi se o općinama Bihać, Jajce, Zenica, Velika Kladuša i Tuzla, koje zadovoljavaju sve uvjete propisane zakonom, ali još nisu stekle i formalno-pravni status jer čekaju donošenje federalnog zakona o uspostavi grada.

Procedura imenovanje jedne općine gradom određene su Zakonom o principima lokalne samouprave Federacije BiH. Prema ovom zakonu, potrebno je da općina ima najmanje 30.000 stanovnika, a od toga u užem gradskom središtu da živi najmanje 10.000, ili da ima poseban historijski i kulturni značaj, te formalna odluka općinskog vijeća o uspostavi grada.

Kako saznajemo u Savezu općina i gradova FBiH, postoje brojne koristi koje bi općine dobile statusom grada, a koje mogu biti simboličke i praktične. U prvoj kategoriji, misli se na prednosti koje grad ima nad općinom po pitanju samog naziva, zatim u pogledu odnosa građana prema svojoj lokalnoj zajednici kao i za ukupni imidž kako na unutrašnjem tako i na međunarodnom nivou.

"Kada su u pitanju praktične koristi, tou se u prvom redu odnosi na cijeli niz praktičnih odluka koje su u nadležnosti gradskog vijeća, odnosno postoje tzv. standarne funkcije gradskih zajednica u okviru lokalne samouprave. Proglašenjem grada, lokalna zajednica se deklariše kao nosilac privrednog, društvenog i kulturnog razvoja, odnosno kao centar regije", ističe Edin Demirović, saradnik za lokalnu samoupravu u Savezu općina i gradova FBiH.

Važno je spomenuti da se imenovanje određene općine gradom, čelni čovjek te lokalne zajednice ne bira na direktnim izborima, nego posredno od strane gradskog vijeća.

Na kraju, konačnu odluku o tome koje će općine postati gradovi treba da donese Parlement Federacije BiH, koji je sve do sada ostao nijem na zahjeve ovih lokalnih zajednica.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/476173)

^^ Nije mi jasno zbog čega među ovim pretendentima nema i Garažda i još nekih gradova(Travnik, Livno,...). Mislim da ispunjavaju uslove.

A ja neznam zasto se to uopste odugovlaci zapravo sto spomenute urbane jedinice nisu vec za vrijeme SFRJ dobili status.
Da li je to sad nekekav cudan socio-realisticki zakon i koje veze to ima nije mi jasno.

Prihvaćene dopune zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ prihvatio je na današnjoj sjednici Nacrt zakona o dopuni Zakona o utvrđivanju naseljenih mjesta i o izmjenama u nazivima naseljenih mjesta u određenim opštinama.
Ovim nacrtom u opštini Gornji Vakuf/Uskoplje utvrđuje se novo naseljeno mjesto Trnovača nastalo izdvajanjem dijela naseljenog mjesta Podgrađe.

Dom naroda Parlamenta FBiH primio je k znanju izvještaj o prošlogodišnjem radu Poreske uprave FBiH i program rada za ovu godinu, te izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za prošlu godinu.

Na sjednici je prihvaćen i Nacrt zakona o stvarnim pravima, čiji je cilj da, u potpunosti na jednom mjestu, uredi pravo vlasništva, kao osnovno stvarno pravo, kao i pitanje ograničenja stvarnih prava i posjeda.

Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH podržali su danas i Nacrt zakona o inspekcijama FBiH, koji je utvrdila Vlada FBiH.

Kako je rečeno, razlog za donošenja ovog zakonskog rješenja je potreba usklađivanja postojećeg zakona sa presudom Ustavnog suda FBiH prema kojoj se s njim ne može regulisati organizacija, djelokrug, prava, dužnosti i odgovornosti kantonalnih inspekcija.

Na sjednici je prihvaćen i Nacrt zakona o predmetima od plemenitih metala.

sarajevo-x (http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/clanak/110922102)

2, 5 KM izdvojeno za rekonstuiranje terapijskog prostora

Teslićki Zdravstveno - turistički centar "Banja Vrućica" raspisao je javni oglas za odabir izvođača radova na rekonstrukciji terapijskog prostora u koji će biti uloženo oko 2,5 miliona KM, potvrdio je generalni direktor ovog kolektiva Dragan Bogdanić. On je rekao da će biti uređeno oko 4.500 kvadratnih metara terapijskog...

...prostora koji čini osnovu razvoja "Banje Vrućice" od nastanka do danas i koji će biti opremljen najsavremenijom medicinskom opremom.

"Ovim ćemo podići standarde liječenja u oblasti kardiovaskularne, fizikalne, reumatološke, te neurološke rehabilitacije pacijenata", rekao je Bogdanić.

Ističući da će Banja dobiti jedan od najsavremenijih prostora za fizikalne terapije koji će imati sve potrebne prateće sadržaj, Bogdanić je najavio da će biti izgrađen još jedan bazen za fizikalnu, te bazen za kinezi terapiju.

"Uvođenje novih sadržaja znatno će povećati kvalitet i raznovrsnost usluga u `Banji Vrućici` što će sigurno dovesti još veći broj turista i pacijenata", rekao je Bogdanić.

On je dodao da će terapijski prostor biti povezan sa hotelima, a njegovom rekonstrukcijom predviđeno je i uklanjanje barijera koje su otežavale kretanje pacijenata.

Rekonstrukcija terapijskog prostora počeće u novembru i trajaće do aprila naredne godine do kada bi ovaj posao trebalo da bude potpuno dovršen.

U "Banji Vrućici" očekuju da će 2011. biti najuspješnija poslijeratna poslovna godina.

Bogdanić kaže da će plan od 130.000 prenoćišta za ovu godinu sigurno biti premašen što pokazuje broj ostvarenih noćenja u prvih osam mjeseci koji je daleko iznad plana.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/7850-izdvojeno-rekonstuiranje-terapijskog-prostora.html)

Počinje izgradnja državnog zatvora

Izgradnja državnog zatvora u Istočnom Sarajevu, za koji je kamen temeljac postavljen prije pet godina, počeće idućeg mjeseca, potvrđeno je u Ministarstvu pravde BiH.

"Prošle sedmice kompletiran je izbor izvođača radova koji su se prijavili na tender za pripremne radove za izgradnju državnog zatvora. Riječ je o tenderima za izradu elaborata za izradu testnih bunara i dodatna geomehanička ispitivanja, zaštitu na radu i protivpožarnoj zaštiti, izgradnji pristupnog puta i pripadajuće rasvjete, te vršenja nadzora za put", kazala je Marina Bakić, glasnogovornica Ministarstva pravde BiH.

Bakićeva je istakla da su raspisana četiri tendera sa ukupno sedam lotova, a tendersku dokumentaciju na uvid zatražilo je 56 preduzeća, po 28 iz oba bh. entiteta.

"Potrebno je da izbor izvođača radova potvrdi i Upravni odbor za izgradnju državnog zatvora. Nakon toga treba da budu sklopljeni ugovori sa izvođačima, a sredinom oktobra počeće svi planirani radovi na terenu. Između ostalog, počeće intenzivni radovi na izgradnji pristupnog puta kroz naselje Vojkovići, u dužini od 900 metara, širine šest metara, sa kišnim i lokalnim kolektorom i gradskom rasvjetom", rekla je Bakićeva istakavši i rekonstrukciju postojećeg makadamskog puta koji prolazi kroz Istočnu Ilidžu i koji će koristiti i lokalno stanovništvo.

Od postavljanja temeljca više puta su mijenjeni rokovi za početak radova, a promijenjena je i vrijednost ovog projekta koji treba da bude finansiran donacijama, kreditom i sredstvima iz budžeta institucija BiH.

Nakon pripremnih radova u Ministarstvu pravde ističu da očekuju da veliki radovi počnu 2012. godini i da zatvor bude izgrađen 2013. godine kada će primiti prve zatvorenike Suda BiH.

Kamen temeljac za državni zatvor postavljen je 2006. godine, a prema prvom planu, početak izgradnje bio je zakazan za 2007. godinu. Završetak radova trebalo je da bude u 2008. godini.

Prvobitno je planirano da izgradnja državnog zatvora košta 15 miliona eura. Zbog neophodnosti usklađivanja sa novim standardima o ljudskim pravima i uslovima smještaja pritvorenika i osuđenika idejno rješenje i projekat zatvora morali su biti promijenjeni, te će zatvor koštati 77,4 miliona KM ili oko 39 miliona eura.

Pripremni radovi na izgradnji zatvora u Istočnom Sarajevu već su završeni. Izgrađen je veliki zid sa kulama za nadzor i završeni neophodni infrastrukturni radovi.

Budući državni zatvorski kompleks sastojaće se od tri bloka smještajnih prostorija, od zgrade za aktivnosti i od medicinskih prostorija, kao i zatvorene prostorije za posjete. Imat će prostor za smještaj 300 osoba, a u njemu će biti smješteni osuđenici i pritvorenici Suda BiH. Iz Ministarstva pravde ističu da će državni zatvor površine 24.000 metara kvadratnih biti najsigurniji zatvor na Balkanu, te da će svaki zatvorenik imati na raspolaganju ćeliju od 12 metara kvadratnih.

Hronologija
2006. godine postavljen kamen temeljac za zatvor
2007. godine trebalo da počne izgradnja
2008. godine izgradnja trebalo da bude završena
2011. godine, oktobar, novi rok za početak izgradnje
2013. godine novi rok za okončanje radova
Zatvor u brojkama
15 miliona eura prvobitna vrijednost projekta
39 miliona eura korigovana vrijednost
24.000 metara kvadratnih površina zatvora
12 metara kvadratnih površina jedne ćelije
300 osoba biće moguće smjestiti u zatvor


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/478024)

Doboj: Video nadzor u gradu

U gradskom dijelu Doboja završena je prva faza postavljanja video nadzora na devet tačaka koje su uvezane u komunikacioni sistem Centra javne bezbjednosti Doboj, rekao je načelnik Centra Tihomir Narić.

"Prva faza gradskog video nadzora postavljena uz finansijsku pomoć opštine Doboj, radi povećanja opšte bezbjednosti svih građanja, poštovanja javnog reda i mira, kao i prevencije kriminalnih radnji u ovom gradu", rekao je Narić na konferenciji za novinare organizovane tim povodom.

On je podsjetio da cilj postavljanje video nadzora nije kontrola ili praćenje građana, već je to tehnička podrška radi preventivnog djelovanja u oblasti javnog reda, opšteg kriminaliteta i saobraćaja, koje će se obavljati na osnovu uputstva Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske o korištenju video nadzora, kao i Zakona o zaštiti podataka.

Načelnik opštine Doboj Obren Petrović rekao je da je Skupština opštine prije dvije godine odobrila sredstva za postavljanje video nadzora u gradu koji bi trebalo da preventivno djeluje radi smanjenja provalnih i krađa autmobila, kao i uništavanja gradske komunalne i saobraćajne infrastrukture. Cilj je i poštovanje opštinske odredbe o javnom redu i miru.

On je naglasio da dobojska opštine ima specifičan položaj jer se nalazi na graničnom dijelu između dva entiteta, tako da pojedinci, kao i kriminalne grupe, veoma brzo prelaze iz jedne na drugu stranu.

Poslanik u Narodnoj skupštine Republike Srpske Uroš Gostić rekao je da je zadovoljan zbog završetka prve faze pokrivenosti gradskog dijela Doboja video nadzorom, koji će pozitivno djelovati na opštu bezbjednosnu situaciju u gradu.

"Dosadašnja bezbjednosna situacija u Doboju je dosta dobra, zahvaljujući pravovremenom djelovanju i stručnom radu policije, kao i njihovog rukovodećeg kadra", naglasio je Gostić i izrazio nadu da će video nadzor još više poboljšati bezbjednosnu situaciju.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/110926109)

Pri kraju izgradnja hotela u Srebrenici


Izgradnja hotela u centru Srebrenice privodi se kraju.
Maketa budućeg hotela (Foto: SRNA)U dinamiku izgradnje uvjerili su se danas članovi uprave Fabrike duhana Sarajevo, koja je i investitor ovog projekta.

„Rokovi završetka radova su malo produženi zbog vremenskih neprilika tokom godine, ali, sad je izvjesno da će ovaj objekt biti u funkciji na proljeće iduće godine. Hotel će imati 38 smještajnih jedinica i bit će sa četiri zvjezdice. Zaposlit ćemo oko 40 radnika - sve neophodno osoblje koje zahtijeva jedan ovako renomirani objekt. Prvenstveno ćemo zaposliti ljude koji žive u Srebrenici, a konkurs će biti raspisan narednog mjeseca“, izjavila je Džejna Bajramović, izvršna direktorica za marketing Fabrike duhana Sarajevo.

Delegaciju Fabrike duhana primio je Ćamil Duraković, zamjenik načelnika Općine Srebrenica.

„Čast nam je da je Fabrika duhana Sarajevo odlučila da ovakav objekt, svjetskog renomea, pokloni Srebrenici. Hotel će ukrasiti grad, dobit će novi imidž, a s druge strane, ovdje će posao dobiti 40 radnika, što je za svaki grad značajno, a za Srebrenicu, posebno“, rekao je Duraković.

Ovih dana počet će uređenje okoline, a bit će asfaltirana i Rudarska ulica, koja je urušena zbog klizišta na ovom gradilištu.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/111004096)

Takmičenje za najljepši ugostiteljski objekt u BiH: U igri 20 kandidata


Ukupno je deset gradova čiji su ugostiteljski objekti potencijalni dobitnici ovogodišnje "Grimizne kugle"

Objavom 20 ovogodišnjih učesnika na internet-stranici grimizna.enterijer.ba zvanično je počelo takmičenje za najljepše uređen ugostiteljski objekt u BiH.

Ove godine za titulu najljepšeg borit će se osam ugostiteljskih objekata iz Sarajeva: McDonald's, Milan's, Casa del Cioccolato, Kraš Choco Bar, Bečka kafana hotela Europa, Caffe Bar Down Town, restoran Brajlović i Intermezzo Bar.

U takmičenju učestvuju i dva ugostiteljska objekta iz Konjica - restoran Garden City hotela i restoran Konak, dva iz Banje Luke - Shakers i Office Bar, dva s Vlašića, ali iz istog hotela - Blanca Resort & Spa: Ski Bar Mont Parnass i Lobby bar Mont Rushmor te po jedan iz Tomislavgrada (Intermezzo), Čelinca (Caffe Bar Nikos), Brčkog (Caffe Bar Boa), Širokog Brijega (Gradska kavana hotela Park), Mostara (Pizzeria Marinero) i Dubice (Stara čivija).

Ukupno je deset gradova čiji su ugostiteljski objekti potencijalni dobitnici ovogodišnje "Grimizne kugle". Prvi krug takmičenja traje do 31. oktobra, kada će deset najljepših biti odabrano putem online ankete postavljene na grimizna.enterijer.ba.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/57603-pocelo-takmicenje-za-najljepsi-ugostiteljski-objekt-u-bih-u-igri-20-kandidata.html)

Očekuje se ekonomski preporod općine Srebrenica


Napori koje veće duže vrijeme ulaže rukovodstvo Općine Srebrenica radi privlačenja investitora u ovu općinu, počinju donositi rezultate i nekoliko firmi ispoljilo je ozbiljno interesovanje za otvaranje prerađivačkih kapaciteta u Srebrenici.
Srebrenica (Foto: Sarajevo-x.com)U skoroj budućnosti na području ove općine bit će realizirano nekoliko projekata i planirana je izgradnja i otvaranje prerađivačkih pogona, što će omogućiti zapošljavanje nekoliko desetina, a kasnije i stotina radnika.

Ćamil Duraković, zamjenik načelnika Općine Srebrenica, istakao je da je povećanju interesovanja za ulaganja u Srebrenicu doprinijelo i odobravanje granta od dva miliona KM od Federalne vlade za podsticaj privrednom oporavku i zapošljavanju u Srebrenici.

-Poslodavcima i investitorima se nudi stimulacija od 40 posto vrijednosti investicije, omogućuje im se povoljno kreditno zaduživanje u istom iznosu, uz uvjet da ulože 20 posto vlastitih sredstava u realizaciju poslovnog projekta. Općina, također osigurava lokacije i infrastrukturu pod najpovoljnijim uvjetima i očekujem da će ovi uvjeti dovesti do konkretnih pozitivnih rezultata i otvaranja većeg broja radnih mjesta, ocijenio je Duraković.

Po njegovoj najavi, za nekoliko dana očekuje se početak rada mini pogona sarajevske Tvornice motornih dijelova gdje će zaposlenje u početku dobiti 10 radnika, a cilj je da se proizvodnja proširi, poveća prihod te da zaposlenje dobije oko 50 radnika.

Duraković je naveo da se privodi kraju izgradnja modernog hotela u Srebrenici koji će na proljeće biti otvoren i tu će posao dobiti 40 osoba, a u banjskom objektu „Argentarija“, koji se rekonstruiše i u martu iduće godine će početi s pružanjem zdravstvenih usluga, bit će otvoreno 20 novih radnih mjesta.

-Ovo su tri konkretna projekta čija realizacija je u toku i potpuno je izvjesno zapošljavanje u tim privrednim subjektima. Očekujem da će se povoljna lokacija i da zainteresirana kompanija „Megle“ na proljeće otvori pogon za preradu kozijeg mlijeka i proizvodnju kozijih sireva na srebreničkom području, rekao je Duraković.

Postoji zainteresiranost nekih drvoprerađivačkih firmi za otvaranje prerađivačkih kapaciteta u Srebrenici uz osiguranje određenih količina sirovina s ovog područja. Firma „Luksor“ iz Turbeta koja je izvozno orijentirana, u početku bi zaposlila 80 radnika, a s realizacijom razvojnog plana za tri godine bi proširila proizvodnju i zapošljavala oko 350 radnika. U posljednje vrijeme neke kompanije zainteresirane su za preradu krompira i drugih poljoprivrednih proizvoda, što može dovesti do upošljavanja i pojačanog radnog angažovanja stanovnika seoskih područja.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/111011076)

Vrijednost nekretnina u BiH vraća se na nivo iz 2002. godine

Od naredne godine cijena stanova u Banjoj Luci mogla bi dostići nivo one iz 2002. godine.

- To bi značilo da maksimalna cijena stana u staroj gradnji u Banjoj Luci neće prelaziti 1.300 KM, što je za 50 posto niže u odnosu na posljednje dvije godine - izjavila je za "Dnevni avaz" Senka Gatarić-Vasilić, vlasnica banjalučke agencije "Euroagent" i trgovac nekretninama već 20 godina.

Nova gradnja

Prema njenim riječima, samo u posljednjh šest mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, cijene u RS pale su za 35 posto.

- Danas se kvadrat stana u staroj gradnji u Banjoj Luci kreće do 1.800 KM, a u novoj do 2.200 KM - naglašava Gatarić-Vasilić.

Ona je uvjerena da bi sljedeće godine vrijednost mogla pasti na cijenu iz 2002. godine, odnoso od 1.100 do 1.300 KM u staroj ili do maksimalnih 2.000 u novoj gradnji.

Direktor i vlasnik agencije "Sigenx" iz Sarajeva Spaho Ljajić tvrdi da je u posljednjih šest mjeseci situacija na tržištu nekretnina u glavnom gradu BiH ipak nešto bolja.

Istina, cijene su i dalje povoljnije u novoj gradnji. On, ipak, naglašava da bi situaciju moglo popraviti rješavanje pitanja legalizacije zemljišta u BiH.

- Nešto je bolja potražnja u odnosu na prije nekoliko mjeseci. Ali, i ponuda je veća. U novoj gradnji stanovi su od 1.500 do 1.600 KM, a u staroj od 2.500 do 3.000 KM. U sarajevskom naselju Grbavica imamo stanove po cijeni od 1.800 do 2.000 KM. Sve to su već cijene na donjem nivou i siguran sam da neće padati. One su već niže za 15 posto i građevinski je nezamislivo da budu još jeftinije - naglašava Ljajić za naš list.

Nerealne strategije

Najprije vrtoglav rast cijena, a zatim njihov pad, prema ekonomisti Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksi Milojeviću, pokazatelj je nerealne i neosmišljene strategije poslovanja. Taj problem će se sada, kako naglašava, morati rješavati organizirano, odnosno nekim lokalnim i državnim subvencjama, otkupom i atraktivnijom ponudom za kupce. No, pitanje je, kako kaže, kako će banke reagirati na to.

- I globalna ekonomska kriza značajno se odrazila na vrijednost nekretnina u BiH. Osim toga, velika ponuda, mala tražnja, egzistencijalna neizvjesnost, ali i politički faktor, posebno političke krize, destabilizacija države, loši putevi, čini BiH nepoželjnom za ulaganje, investiranje, kupovinu i gradnju - kaže Milojević.

Najskuplji kvadrat za 5.000 KM



2002. godina - prema podacima "Euroagenta" tada su stanovi u Banjoj Luci koštali oko 1.300 KM, a 900 KM po kvadratu je i najniža ostvarena kupovina tada
2003. godina - cijena stanova u Banjoj Luci povećan je za 25 do 35%, s najavama povećanja za još 25% u narednih četiri do pet godina
2007. godina - poskupljenje građevinskog materijala i zemljišta kao i uvođenje građevinske rente glavni su uzroci vrtoglavog rasta cijena za 50%
2008. godina - nevjerovatnih 5.000 KM, sa uračunatim PDV-om, najviša je cijena kvadrata stana u Banjoj Luci po kojoj je prodata nekretnina


Cijene danas m2/KM

Banja Luka
od 1.300 do 2.200 KM

Sarajevo
od 1.500 do 3.000 KM

Mostar
od 1.300 do 1.700 KM

Trebinje
od 1.300 do 1.800 KM

Tuzla
od 1.500 do 2.000 KM


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/60787-vrijednost-nekretnina-u-bih-vraca-se-na-nivo-iz-2002-godine-slijedi-vrtoglav-pad-cijena-stanova.html)

Hotel fabrike duhana Sarajevo u Srebrenici:

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111025061.27_mn.jpg

ha ipak se gradi :)

Općina Tešanj krenula u modernizaciju vodovoda

Općina Tešanj je krenula u aktivnost modernizacije vodovodnog sustava na svom području. Već je raspisan javni poziv za rekonstrukciju automatizacije vodovoda, a vrijednost izvršenih radova iznosit će 150 000 KM.

Prema riječima Sabahudina Omerbašića, stručnog suradnika u općini, ovaj projekt rade zajedno sa lokalnim komunalnim poduzećem. Automatizacija vodovoda, odnosno uspostava centralne upravljačke jedinice je kičma izgradnje sustava za daljinsko upravljanje. Ovim će se postići automatsko mjerenje razine vode u svim bazenima, automatska klorizacija, mjerenje kvalitete vode i sl.

Za ovaj dio posla sredstva su već osigurana preko Fondacije Odraz. "Za potpuni završetak automatizacije sredstva će pokušati osigurati iz općinskog proračuna te drugih izvora", naglašava naš sugovornik. Završetak modernizacije vodovoda očekuje u iduće dvije godine, a za to će im biti potrebno oko 300.000 do 350 000 KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/494006)

U toku čišćenje poslovne zone "Pilana" u Bosanskoj Krupi

Od početka ove sedmice traju radovi rušenja i čišćenja Poslovne zone "Pilana" u Bosanskoj Krupi. Od početka sedmice ulaz u Bosansku Krupu, gdje se i nalazi zona, nakon toliko godina izgleda drugačije, obećavajuće, ohrabrujuće.

Nakon što su potpisani ugovori o izvođenju radova, odmah se izašlo na teren.

Užurbano se radi i koriste vremenske prilike kako bi se što prije okončao proces rušenja devastiranih objekata i odvoz šuta, te čišćenje obale rijeke Une na tom prostoru, navode iz općine.

Ukupno 105 Krupljana dobilo je privremeno zaposlenje. Trenutno se na lokaciji poslovne zone nalazi 35 radnika koji će raditi 15 radnih dana. Nakon njih dolazi druga, a zatim i treća grupa radnika.

Procjene su da je to dovoljno kako bi se očistio prostor od preko 170 hiljada kvadrata, od čega je oko 131 hiljada površine nekadašnjeg ŠIP "Una".

"Evidentno je da će trebati mnogo i truda i volje da se sve to očisti, ali i Općina Bosanska Krupa i radnici imaju čvrstu motivaciju. To je težnja da se što brže okonča cijeli proces, da se potakne razvoj proizvodnje i da se da nov zamah stvaranju poduzetničke klime koja će poticajno djelovati na privlačenje novih firmi iz zemlje i inostranstva i njihovih ulaganja u Bosansku Krupu", poručuju iz općine.

Vrijednost svih planiranih radova je oko 195 hiljada KM, od čega je Općina obezbijedila nešto više od 85 hiljada, i to od sredstava kreditnog zaduženja, inače namjenjenog za gradnju poslovne zone. Ostatak novca je osigurao Fond za otvoreno društvo Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, većina tog prostora pripala je Općini Bosanska Krupa, a po dio kolača dobilo je još osam firmi koje će na tom prostoru u budućnosti zaposliti na stotine radnika.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/494152)

Potpisana dva ugovora s ''Vodogradom''


Načelnik Općine Prozor/Rama Jozo Ivančević i v. d. direktor Radno intenzivnih projekata (MILP) BiH Bogdan Popović potpisali su dva ugovora s v. d. direktorom Javnoga komunalinog poduzeća "Vodograd" d. o. o. Prozor/Rama Brankom Burićem o izvođenju radova na području te općine. Prvi se Ugovor odnosi na "Uređenje...

...lokalnih cesta - prokres, košenje i sakupljanje otpada u općini Prozor-Rama". Cijena za izvršenje radova po ovom ugovoru iznosi 60241 marku, od čega četvrtinu od toga iznosa snosi Općina Prozor/Rama, a ostalo Fond Otvoreno društvo BiH.

Drugi Ugovor obuhvaća "Sanaciju divljih deponija i uređenje gradskog parka u Općini Prozor-Rama". Ugovorena cijena radova iznosi 47392 marke, od čega Općina Prozor-Rama sudjeluje s 37237, a Fond Otvoreno društvo BiH sa 10155 maraka.


Biznis (http://www.biznis.ba/bih/10335-Potpisana-dva-ugovora-Vodogradom.html)

Vraća se turistički adut Doboja: Hotel Bosna uskoro u novom ruhu

Radovi na obnovi nekadašnjeg Hotela Bosna u Doboju privode se kraju, te se početkom marta očekuje njegovo otvaranje, potvrdio je za ekapija.ba Goran Božić, direktor "Ozrenturista" AD Dodoj.

Od nekadašnjeg hotela ostat će samo konstrukcija, dok će instalacije, enterijer i eksterijer biti kompletno novi, a hotel će biti opremljen u skladu s internacionalnim hotelskim standardima.


"Trenutno se izvode mašinski i elektro radovi dok se vodovodni radovi privode kraju, tako da će se uskoro početi i sa opremanjem enterijera. Također, radi se i vanjsko uređenje, priprema se spa-centar", kaže Božić, naglašavajući kako bi ovi radovi mogli potrajati još dva-tri mjeseca, nakon čega bi mogla početi i obuka radnika.

Na obnovi hotela posao su dobile uglavnom domaće kompanije, odnosno Proda Mont Doboj, Deling, Rial Šped, Montain... Uskoro bi trebala biti izabrana i kompanija koja će raditi uređenje soba, te se na osnovu prvog izbora već rade uzorne sobe.

Ono što je specifično za hotel je da će sve sobe i apartmani biti urađeni po principu "inteligentnih soba" (sobe će se otključavati i zaključavati pomoću magnetnih kartica, a vađenjem kartice iz čitača gasit će se svjetla, klimatizacija ili grijanje, TV uređaj i ostali potrošači električne energije).



Gosti će osim u komfornim sobama i prostranim apartmanima s pogledom na park, moći da uživaju i u pogledu s velike terase dok ispijaju kafu ili u hotelskom "a la carte restoranu" sa bogatom ponudom nacionalnih i internacionalnih specijaliteta, gde mogu dočekati svoje prijatelje ili poslovne partnere. Poslovni gosti će u ovom hotelu pronaći idealno mjesto za održavanje seminara, prezentacija ili kongresa, jer svih šest sala različite veličine (do 450 mjesta) raspolažu najsavremenijom tehničkom opremom i pokretnim zidovima koji se mogu međusobno spajati ili razdvajati. Ovaj prostor se može koristiti i za sve vrste privatnih proslava.

Ono što je posebno interesantno jeste da će zaposlenje u hotelu dobiti 50-60 radnika koji će kako kaže, Božić putem njihovih savjetodavnih firmi proći sve neophodne obuke da bi kvalitet usluge i način rada zaposlenih takođe bio u skladu sa najvišim hotelskim standardima.

Regrutacija ljudskih resursa je već u toku i za ove aktivnosti je zadužena vodeća kompanija u regionu "Savath Hospitality Management", koju je investitor angažovao za upravljanje procesom pripreme hotela za otvaranje.

Još jedna bitna informacija o kojoj je investitor vodio računa je sigurnost i udobnost budućih gostiju koji su bili polazna osnova za "Savath HM" koja sa investitorom Ozrenturistom radi na prilagođavanju raspoloživog prostora, tako da će unutrašnje uređenje biće u skladu s potrebama savremenog gosta, bez obzira na to da li se radi o poslovnim, kongresnim ili turističkim posjetama.

Na ovaj način Doboj će riješiti dugogodišnji problem smještaja turista koji će konačno više dana moći provesti u ovim krajevima i uživati u ljepotama Tvrđave, Ozrena, hrani i piću ovoga kraja.

Osim novog izgleda hotel će dobiti i novo ime, odnosno Hotel "Park", koje je iznjedrila sama pozicija hotela uz raskošni gradski park u centru Doboja. Imat će četiri zvjezdice, 113 savremeno opremljenih soba i apartmana sa enterijerskim rješenjem koji pruža kombinaciju funkcionalnosti, komfora i jedinstvenog stila.

Cilj investitora i cjelokupnog tima koji realizuje ovaj projekat je da Hotel "Park" bude lider u segmentu poslovnih hotela i reprezentativni objekat kojim će se grad Doboj ponositi.

U obnovu hotela prema dosadašnjim procjenama biće utrošeno oko 7,5 miliona KM.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/497199)

Za projekte izdvojeno oko tri miliona KM


Načelnik opštine Foča Zdravko Krsmanović rekao je danas da je ta opština do sada izdvojila oko tri miliona maraka za projekte, kao što su izgradnja studentskog doma i adaptacija upravne zgrade preduzeća "Maglić", za potrebe Bogoslovskog fakulteta i pokrivanje hrama Svetog Save u izgradnji.
FočaKrsmanović je pozvao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Vlade RS Aleksandra Džombića da, kako je naveo, zvanično posjete Foču i da zajedno obiđu izgrađene, ali i neizgrađene, a obećane objekte u gradu na obalama Drine i Ćehotine.

Povodom jučerašnje posjete Foči Milorada Dodika, Krsmanović je na današnjoj konferenciji za novinare odbacio, kako je istakao, sve optužbe na njegov račun.

Predsjednik Dodik ocijenio je jučer da ne postoji kvalitetna institucionalna saradnja lokalnih vlasti u Foči sa vlastima na nivou RS, što može biti ozbiljan problem za realizaciju strateških projekata, prvenstveno u sferi energetike, šumarstva, zdravstva i obrazovanja.

Dodik je naglasio da se ne može više tolerisati podaničko ponašanje načelnika opštine Zdravka Krsmanovića i određenih lokalnih struktura prema međunarodnoj zajednici, jer to, kao što je već vidljivo, ne vodi opštem interesu ni RS, ni Foče, ni građana.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/foca-za-projekte-izdvojeno-oko-tri-miliona-km/111113034)

Najvažniji projekti Vakufske direkcije: Vrijeme je da i IZBiH dobije svoje objekte


Vakufska imovina stoljećima je bila materijalni osnov opstojnosti Islamske zajednice u BiH. Iz perioda komunizma IZBiH izašla je sa svega pet posto vakufa kojim je gruntovno raspolagala.

Uslijedio je rat i destrukcija imovine i objekata na području Republike Srpske. U poslijeratnom periodu objekti se obnavljaju, ali ostaje problem uknjižbe, uzurpirane imovine i, svakako, evidentiranja imovine čiji će se povrat tražiti kada se usvoji zakon o restituciji.

Tri problema

Prema riječima direktora Vakufske direkcije, hafiza Senaida Zajimovića, trenutno se u BiH raspolaže sa od 15 do 20 posto vakufske imovine.

- Procent je uvećan zahvaljujući novim vakufima, ali i mnogim općinama, od Tešnja preko Mostara do Sarajeva, koje su vratile vakufe. Nažalost, neke općine nemaju razumijevanja i drže vakufsku imovinu od koje imaju materijalnu korist. Nova vlast obećala je povrat vakufa i, iako zakona nema, općinama nije zabranjeno da vrate imovinu - kaže Zajimović.

Vakufska direkcija pokrenula je niz projekata za evidentiranje i uknjižbu imovine, a trenutno je najaktuelniji onaj koji se provodi u RS. Advokatska kancelarija Esada Hrvačića već dva mjeseca pokušava evidentirati vakufsku imovinu u manjem bh. entitetu.

- Prva faza trajat će 12 mjeseci, s tim da se ne može odvojiti druga faza, koja podrazumijeva pokretanje konkretnih postupaka uknjižbe. Negdje će to ići jednostavno, a negdje putem suda - kaže Hrvačić za "Dnevni avaz".

On ističe tri problema. Jedan je uknjižba nekretnina koje su u posjedu vakufa, ali nikada u zemljišnoknjižnom stanju nisu bile upisane na vakuf zbog raznih razloga. Drugi je provođenje postojećih zakonskih propisa o građevinskom zemljištu RS i o ostvarenim pravima. Treći je pripremanje dokumentacije za predstojeću restituciju.

Osmanski period

- To podrazumijeva sakupljanje pravnih osnova po kojima je izvršena nacionalizacija. Dodatno, u postupku je i uspostavljanje novog katastra i mi moramo aktivno učestvovati u tome kako se ne bi po bilo kom osnovu oskrnavio vakuf - kaže Hrvačić.

Vakufska direkcija pravi informacioni sistem vakufskih nekretnina i vrši povezivanje svih muftijstava i 90 medžlisa u BiH u jedinstveni sistem evidentiranja imovine. Također, provode i uknjižbu vakuske imovine u dijaspori te popisuju imovinu iz osmanskog perioda.

Zajimović očekuje povrat objekata kao što je Gazi Husrev-begova palača u Sarajevu te hotel "Central". On naglašava kako je vrijeme da i Islamska zajednica dobije u posjed svoje objekte, kao što je Pravoslavna crkva dobila Ekonomski fakultet te Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" zgradu GAK-a (bivše porodilište).

U Bijeljini spremni

Aktivnost Vakufske direkcije i njenih opunomoćenika već se osjeti u Republici Srpskoj. Vjerovatno prvi put od kada postoji vakuf, radi se detaljna evidencija i uknjižba. U Medžlisu IZ Bijeljina spremno su to dočekali, a angažirane su i stručne osobe.

- Iz Vakufske direkcije dostavljena nam je i stara zemljišnoknjižna dokumentacija, posjedovnice još iz 1938. Trenutno prikupljamo dokumentaciju i po novom i po starom premjeru katastra, a potom ćemo upoređivati i definirati probleme - kaže Ibrahim Imširović, sekretar Medžlisa IZ Bijeljina.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/64627-najvazniji-projekti-vakufske-direkcije-vrijeme-je-da-i-izbih-dobije-svoje-objekte.html)

Olovo

http://olovo.ba/images/image.gif?id=513992414233&fullsize=yes

http://olovo.ba/images/image.gif?id=678768599512&fullsize=yes

Završeno pokrivanje Doma na Šćitu

U prostorijama Kući mira na Šćitu u srijedu je održana svečanost u povodu završetka prve faze građevinskih radova na izgradnji Doma za stare i nemoćne osobe. Građevinska firma "Ometala" d.o.o. u planiranom je roku izvela radove od temelja do krova, saopćeno je iz općine Prozor-Rama.

Djelatnici tog poduzeća, općinski predstavnici i fratri samostana na Šćitu i drugi gosti okupili su se kako bi čestitali i proslavili pokrivanje zgrade Doma. Podsjetimo, projekt Dom za stare i nemoćne osobe na Šćitu zajednički je projekt Općine Prozor-Rama i HO Kuća mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit.

Načelnik općine Jozo Ivančević je kazao kako je sretan zbog toga što je sve teklo po planu i da je općina izmirila sve financijske obveze planirane za ovu godinu. Istakao je kako je Dom za stare i nemoćne osobe najbolji primjer kako ljudi u Rami mogu dobro odraditi posao. Dom je u cijelosti produkt domaćih ljudi, od idejnog i glavnog projekta do izvođača radova.
Gvardijan franjevačkog samostana Rama-Šćit fra Tomislav Brković također je istaknuo značaj izgradnje jedne ovakve ustanove, ne samo za Ramu već i za širu regiju. U Domu će svoje mjesto naći stare i nemoćne osobe, te će otvaranje Doma donijeti i otvaranje novih radnih mjesta.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/506481)

Zgrada starog suda u Tomislavgradu prodana Stipi Vukadinu

Vijećnici Općinskog vijeća Tomislavgrada usvojili su na sjednici održanoj početkom novembra zaključak o odobrenju prodaje zgrade starog suda, s pripadajućim zemljištem, te tako ovlastili općinskog načelnika da potpiše ugovor o prodaji spomenute nekretnine.

Naime, nakon dva provedena natječaja (u srpnju i kolovozu ove godine), nekretnina nije prodana te se, sukladno zakonskoj proceduri, zgrada prodaje neposrednom pogodbom jedinom zainteresiranom - Stipi Vukadinu iz Borčana.

Zgrada će biti prodana za cijenu od 120.000 KM, dok je početna prodajna cijena zgrade starog suda sa pripadajućim zemljištem iznosila 173.640 KM, navode iz ove općine.

Nekoliko dana nakon usvajanja navedenog zaključka, novi vlasnik ove zgrade krenuo je u sanaciju najugroženije strane objekta koju su godinama "krasili" metalni podupirači, tzv. "šprizovi", sprečavajući urušavanje spomenutog zida, koji je godinama predstavljao potencijalnu opasnost za stanare obližnjih zgrada i slučajne prolaznike. Prije par dana sanacija ovoga dijela zgrade je i završena.

Inače, Općinsko vijeće je prošle godine usvojilo i zaključak, koji je ponuditelj i potpisao preuzimajući natječajnu dokumentaciju, temeljem kojega se novi vlasnik tijekom obnove objekta obvezuje sačuvati izvorno pročelje ove zgrade koja je, podsjetimo, još 2000. godine bila predmetom prodaje. No, tada, neuspješno.

E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/506744)

Godišnje se očekuje 150.000 turista u Andrićgradu

Ministrica trgovine i turizma Republike Srpske Gorana Zlatković izjavila je danas u Višegradu da se očekuje da će godišnja posjeta Andrićgradu, kada on bude završen, biti oko 150.000 turista.

Andrićgrad
Prilikom obilaska gradilišta Anrićgrada, Zlatkovićeva je ocijenila da će najviše koristi od turističkih posjeta gradu od kamena imati matična opština, ali i RS.

"Naše ministarstvo i Vlada RS će redovno pratiti realizaciju ovog kapitalnog projekta", rekla je Zlatkovićeva i dodala da je Vlada Srpske za početak gradnje Andrićgrada obezbijedila inicijalna sredstva od 1,5 miliona KM.

U razgovoru sa načelnikom opštine Višegrad Tomislavom Popovićem, Zlatkovićeva je potvrdila da će Ministarstvo sigurno podržati kandidovani projekat opštine o signalizaciji i druge projekte koji se odnose na razvoj trgovine i turizma.

"Ministarstvo će obezbijediti i sredstva za adaptaciju zgrade željezničke stanice u Višegradu kako bi turisti koji se voze starim ćirom stekli što ljepši utisak prilikom dolaska iz Mokre Gore u ovaj grad", najavila je ministar trgovine i turizma RS.

Načelnik opštine Tomislav Popović rekao je novinarima da je Zlatkovićevu upoznao da će Višegrad i dogodine biti "grad gradilište" jer je na redu rehabilitacija mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini, nastavak gradnje Andrićgrada i rekonstrukcija puta Sase-Višegradska banja.

SarajevoX (http://www.sarajevo-x.com/bih/godisnje-se-ocekuje-150-000-turista-u-andricgradu/111202137)

Opština Ugljevik: Pola budžeta planiraju za kapitalna ulaganja

Opština Ugljevik za sljedeću godinu planira iznos budžeta od 12.530.000 KM što je za 7%, odnosno za 860.000 KM više od plana budžeta 2011.godine.

Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić tokom nedavno održane javne rasprave o nacrtu budžeta izrazio je svoje zadovoljstvo jer su na realan način planirani budžetski prihodi i nadu da će u toku naredne godine iz sredstava budžeta Opštine biti zadovoljene sve neophodne potrebe stanovnika opštine Ugljevik.

"Bitno je istaći da je negdje oko polovine budžeta, odnosno oko 6.000.000 KM, predviđeno za kapitalna ulaganja. To su investicije u određena kapitalna dobra i kapitalne pomoći privrednicima i našim poljoprivrednim proizvođačima. Svakako da su značajna sredstva predviđena za finansiranje administrativne službe, za potrebe kulture, potrebe sporta, socijalnu zaštitu...", rekao je načelnik.

Nada se da će uspjeti da ostvare ove prihode i da će u skladu s tim imati određene rashode koji će učiniti da život građana opštine, u onom dijelu koji zavisi od lokalne uprave, bude što bolji i kvalitetniji.

Dodaje je da se u odnosu na budžet iz 2011.godine u 2012. godini očekuje primjena Zakona o porezu na nepokretnosti i prihodi po tom osnovu. Na bazi tog prihoda održat će se budžetska likvidnost koja je bila narušena u toku ove i prošle godine iz razloga što je najznačajniji dio sredstava budžeta opštine namjenski.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/509222)

Pocelo izmjestanje vodovoda sa cuprije na Drini


VIŠEGRAD - Radnici Preduzeća za vodovod i kanalizaciju "15. april" iz Višegrada počeli su u petak izmještanje vodovodnih instalacija sa mosta Mehmed-paše Sokolovića na Novi most u višegradskom naselju Garča.

Izmještanje vodovodnih cijevi iz "utrobe" ćuprije na Drini obavlja se u okviru projekta revitalizacije ovog arhitektonskog djela starog 432 godine.

Početku radova na pripremi za postavljanje vodovodnih cijevi na Novom mostu prisustvovao je i direktor Turske razvojne agencije "Tika" Zulkufor Oruč, koji je istakao da će se tender za izvođača radova na sanaciji ćuprije biti završen u prvom kvartalu iduće godine.

Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović je precizirao da će ovaj projekat koštati 130.000 maraka s tim da je "Tika" u građevinskom materijalu obezbijedila 50.000 KM. Za ostatak će se pobrinuti opština Višegrad i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Radovi na Novom mostu biće završeni za trideset dana a preduzeće "Telekom Srpske" je obavezan da sa ćuprije izmjesti telekomunikacione instalacije.

Prema protokolu potpisanom između opštine Višegrad i "Tike" ranije su urađeni projekti sanacije Ćuprije kojima je predviđeno da se poprave oštećeni stubovi ove građevine, zatim sadašnja kocka na kolovozu zamijeni kaldrmom, postavi nova originalna ograda i zamijene oštećeni kameni blokovi. Projekat predviđa i osvjetljenje stare građevine.

Opština je obezbijedila lokaciju za vađenje sedre u majdanu u Višegradskoj banji, gdje se ona eksploatisala i prilikom gradnje ćuprije prije četiri vijeka. Određeno je i da se kamen za potrebe opravke mosta obezbijedi iz majdana u Klašniku.

Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini u Višegradu stavljen je na UNESKO-u listu zaštićenih spomenika svjetske baštine .

Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji turski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek-djelo tadašnjeg graditeljstva. Ima 11 lukova sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupna dužina iznosi 179,5 metara, visina nad normalnim vodostajem rijeke 15,40 m, a širina mosta 6,30 metara. Most je građen od kamena, sedre, odnosno bigra, koji je dovezen iz Višegradske banje. Iznad šestog stuba nalaze se sa obje strane proširenja. Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvora završena prolomljenim lukovima. Na sredini mosta je izgrađena sofa koja je predviđena za odmor prolaznika, a preko puta sofe je ugrađen kameni portal. Na sredini mosta se nekada nalazila kućica sa drvenom kapijom i mostovskom stražom, pa je zbog toga ovaj dio mosta nazvan kapija. Ovdje se nalaze i dvije ploče od bijelog mramora sa stihovima pjesnika Nihadija na arapskom pismu, koji govore o graditelju i godini izgradnje.

Detaljna rekonstrukcija mosta posljednji put izvršena je u periodu od 1949. do 1952. godine. Predstojeću revitalizaciju starog mosta na Drini finansiraće Turska razvojna agencija "Tika". Za ovaj posao biće izdvojeno 3,5 miliona eura.


SA-C.net (http://sa-c.net/index.php/news-archive/project-news/item/640-pocelo-izmjestanje-vodovoda-sa-cuprije-na-drini.html)

Izgradnja regionalne deponije kod Bihaca i Livna

Regionalne deponije na području Unsko-sanskog i Livanjskog kantona biće izgrađene na Grabežu kod Bihaća i u Sajkovićima kod Livna.
Opštinama u Unsko-sanskom kantonu u projektu izgradnje regionalne deponije, koja će biti locirana na Grabežu, odlučila je da se priključi i opština Drvar iz Livanjskog kantona.
U projekat upravljanja čvrstim otpadom na regionalnom niovu, osim Drvara, uključeni su Bosanski Petrovac, Bužim, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin i Bihać. Ove opštine treba da formiraju preduzeće "Regionalno odlagalište".
Projekat o izgradnji regionalne deponije pokrenut je prije sedam godina, ali je dugo godina bio "na ledu" zbog niza nerazjašnjenih pitanja, kao što su lokacija budućeg odlagališta i način finansiranja, rekla je ministar za prostorno uređenje i okolinu Unsko-Sanskog kantona Sinha Kurbegović.
Ona je navela da je u međuvremenu postignut dogovor načelnika osam opština Unsko-sanskog kantona i opštine Drvar iz Livanjskog kantona o svim spornim pitanjima tako da je projekat ponovo oživljen.
Načelnici opština Bosansko Grahovo, Livno i Glamoč u Livanjskom kantonu nedavno su se dogovorili da na proljeće na području Sajkovića počne izgradnja zajedničke deponije sa pristupnim putevima, ulaznom zonom i ogradom, u šta će biti investirano milion i po maraka kreditnih sredstava uz garanciju sve tri opštine.
Načelnik opštine Bosansko Grahovo Uroš Makić rekao je da se problem regionalne deponije pokušava riješiti zajedničkim snagama u skladu sa najvišim evropskim standardima.


SA-C (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/bih-news/item/655-regionalne-deponije-kod-bihaca-i-livna.html)

U sklopu "Andrićgrada" se osniva "Andrićev institut"


U Višegradu bi, u sklopu „Andrićgrada“, trebalo da postoji i „Andrićev institut“.

Inicijativu za osnivanje „Andrićevog instituta“ prihvatila je danas Vlada Republike Srpske na sjednici u Banjoj Luci, a kako se navodi pokrenulo ju je Ministarstvo nauke i tehnologije i Ministarstvo prosvjete i kulture.

Pitanje osnivanja Andrićevog instituta će biti predmet rasprave na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Republike Srbije, uz saradnju više ministarstava.

Osnivanje “Andrićevog instituta” u sklopu “Andrićgrada” prije 15 dana su najavili predsjednici RS-a i Srbije Milorad Dodik i Boris Tadić navodeći da će u ovaj projekt ući vlade RS-a i Srbije.

Tada je u Banjoj Luci o tom projektu razgovarano i s režiserom Emirom Kusturicom, koji je inicirao gradnju “Andrićgrada” u Višegradu.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/70661-u-sklopu-andricgrada-se-osniva-andricev-institut.html)

Opština Teslić tražit će investitore za toplifikaciju gradskog područja

U saradnji sa Mašinskim fakultetom iz Banjaluke u Opštini Teslić u toku je izrada pripreme Studije projektnog zadatka za izradu Studije izvodljivosti toplifikacije gradskog područja, potvrdio je za ekapija.ba Savo Kasapović, načelnik Opštine Teslić.

"Prema planu aktivnosti očekuje se da studija izvodljivosti bude izrađena u prvoj polovini naredne godine, nakon čega bi se pristupilo pronalaženju potencijalnih investitora", kaže Kasapović, ističući kako konkretne pomake na terenu očekuje već u 2013. godini, dok se za 2012. godinu planira uspostavljanje kontakata sa potencijalnim investitorima uz asistenciju i posredovanje Mašinskog fakulteta u Banjaluci.

Projekat je od velike važnosti za građane opštine Teslić, što u značajnoj mjeri potvrđuje i anketa koja je sprovedena na zvaničnom sajtu Opštine Teslić, gdje je od 2.300 učesnika, čak 60 odsto dalo odgovor da toplifikacija grada predstavlja prioritet pri kapitalnim ulaganjima.

"S obzirom na činjenicu, da opština Teslić predstavlja zanimljivu turističku destinaciju sa mogućnošću razvoja različitih grana turizma, što je predviđeno i Strategijom razvoja opštine Teslić 2010 – 2015. godina rješavanje pomenute problematike je od velikog značaja za cijelu društvenu zajednicu", pojašnjava Kasapović.

On kaže kako ukupna vrijednost investicije neće biti poznata dok se ne izradi kompletna studija izvodljivosti i sa njim model grijanja gradskog područja i sam njegov obim.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/513334)

Potpisani ugovori za izvođenje radova u Poslovnoj zoni "Pilana"

Općina Bosanska Krupa danas je potpisala tri ugovora koji se tiču Poslovne zone "Pilana". Radi se o uređenju građevinskog zemljišta, izvođenju radova na internoj saobraćajnici Poslovna zona "Pilana" Bosanska Krupa – I faza, te o nabavci materijala za gradnju javne rasvjete – glavna komunikacija.

Vrijednost svih ugovora je nešto više od 100 hiljada KM. Općina Bosanska Krupa je ugovore za uređenje građevinskog zemljišta, te za izvođenje radova na internoj saobraćajnici dugoj 1170 m, potpisala s "KOV-GRAD" d.o.o. iz Bužima. Ugovor za nabavku materijala za izgradnju javne rasvjete, načelnik Armin Halitović potpisao je s firmom "ELPOS" d.o.o. iz Bosanske Krupe.

Iz ove općine navode da se svakodnevno radi na strateškom planiranju i stvaranju svih potrebnih uslova za izgradnju Poslovne zone „Pilana“, te da je mnogo aktivnosti općinskog organa uprave, načelnika i saradnika, usmjereno je upravo u tom pravcu. Nakon kupovine imovine, rješavanja svih administrativnih zahtjeva, izrade regulacionog plana, čišćenja zapuštenog i devastiranog prostora s pratećim objektima itd., dokaz za to su i ovi potpisani ugovori. Oni su bukvalno uslov za početak gradnje i otvaranje prostora za investicije.

Težnja je da se što brže okonča neophodan proces, da se potakne razvoj proizvodnje i da se da nov zamah stvaranju poduzetničke klime koja će poticajno djelovati na privlačenje novih firmi iz zemlje i inostranstva i njihovih ulaganja u Bosansku Krupu.

Uskoro će na prostoru od 170 hiljada kvadratnih metara privredni subjeti s kojima je kupljena imovina nekadašnje ŠIP "Une", početi graditi firme i zapošljavati stotine Krupljana. To je, ukratko rečeno, jedina misija, poručuju iz Općine Bosanska Krupa.

E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/513513)

U Novom Goraždu izgrađena balon dvorana: U toku završno opremanje objekta

Novom Goraždu nedostaju odgovarajući sportski tereni. Zbog toga su se u lokalnoj upravi odlučili da na otkupljenom zemljištu koje je donedavno bilo u okviru Fabrike žice, otpočnu s realizacijom projekta sportsko-rekreacionog centra.

- Dimenzije sportske dvorane su 50 puta 25 metara, što daje površinu od 1.250 kvadrata, a planirani kapacitet tribina je 250 mjesta za sjedenje - rekao je Tomislav Čarapić, načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti.

Prema njegovim riječima troškovi izgradnje balon sale, zatim spoljnog košarkaškog igrališta i igrališta za mali fudbal, te odgovarajućeg parking-prostora, su oko 400.000 maraka.

Na ovom kompleksu, uz dvoranu s tribinama, do sada su urađeni zemljani radovi, postavljena podloga, te oivičen kompletan sportski kompleks, uz priključke cjelokupne infrastrukture.

- U dvorani se montiraju rukometni golovi, stolovi za stoni tenis i sprave za teretanu, a na vanjskim terenima, poslije asfaltiranja, biće postavljeni i koševi. Slijedi asfaltiranje spoljnim terenima i parking-prostora, a za početak, naredne godine, planirano je da se na asfaltnu podlogu, u balon sali postavi i sportska podloga - pojašnjava Čarapić.

Investitor i glavni finansijer svih navedenih radova jeste Opština Novo Goražde. Izvođač zemljanih, temeljnih i asfalterskih radova je preduzeće "Perić" iz Bijeljine. Za radove na izradi i montiranju rešetkaste konstrukcije balon sale i tribina pobrinulo se preduzeće "Tehnip" iz Novog Goražda, dok su radovi na postavljanju PVC membrane povjereni firmi "Ssam plast" iz Tešnja.

Kako je najavljeno, sportska balon dvorana u Novom Goraždu biće svečano otvorena za doček Pravoslavne nove, 2012. godine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/513691)

Ruglo grada pretvaraju u poslovni centar: Donji Vakuf priprema poziv za dodjelu zemljišta

Javni poziv za dodjelu zemljišta u općini Donji Vakuf, na kojem će se graditi tržni centar i auto salon, bit će objavljen prvog januara 2012. godine, potvrdio je za eKapiju načelnik ove općine Huso Sušić.

Radi se o parceli na kojoj se već trideset godina nalazi nedovršena zgrada Doma kulture, a za koju je općinsko vijeće utvrdilo da ne postoji javni interes niti finansijska mogućnost za nastavak izgradnje.

Interes za preuzimanje zemljišta pokazala je njemačka kompanija "HL grupa", koja na tom području planira izgraditi tržni centar i auto salon sa servisnim centrom. Prema tvrdnjama iz općine, ovaj investitor bez obzira na interes neće imati nikakve povlastice, te da će zemljište biti dodijeljeno firmi koja dostavi bolju ponudu.

Zemljište će se prodavati po cijeni od 30 KM po metru kvadratnom, što je za načelnika Donjeg Vakufa, dobra cijena za zemljište u užoj jezgri grada.

"Dom kulture se nalazi na atraktivnoj lokaciji u centru grada , a ujedno je najveće ruglo u gradu. Jako nam je stalo da se na tom mjestu otvore nova radna mjesta, ali također nam je bitno da se napokon promijeni slika grada", ističe Sušić.

Javni poziv bit će specifičan po tome što se zemljište prodaje kao neizgrađeno građevinsko zemljište, iako se na njemu nalazi objekat površine 4.800 metara kvadratnih koji se treba srušiti. To će u konačnici značiti da će investitor morati preuzeti obavezu rušenja objekta, a potom izgradnje novih poslovnih prostora.

No, općina je predvidjela određene olakšice u vidu smanjenja obaveza plaćanja naknade za pogodnosti i za uređenje građevinskog zemljišta.

"Investitor će biti oslobođen plaćanja komunalnih naknada za 4.800 kvadratnih metara za budući objekat, koliko iznosi površina Doma kulture. Ukoliko bude izgradio objekat veće površine, morat će platiti razliku", objašnjava Sušić.

On očekuje da će, ukoliko sve bude teklo po planu, u novim objektima biti zaposleno najmanje 50 radnika


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/515244)

^^ Taman za Bingo centar!

Donji Vakuf svakako nema veci trzni centara, ako ih uopce ima.

Bh. općine primjenom energetske efikasnosti krče put ka evropskim fondovima i investitorima

Uz finansijsku pomoć Njemačke Vlade kroz GIZ, te implementaciju dvije njemačke kompanije GFA Consulting Group i INTEGRATION u BiH se provodi projekat "Konsultacije za energetsku efikasnosti u BiH", potvrdila je za ekapija.ba Aleksandra Stanivuković, nacionalni stručnjak za energetsku efikasnost.

Cilj projekta je da se u šest odabranih opština (Zenica, Livno, Travnik, Prijedor, Zvornik i Laktaši) pomogne izrada SEAP-a (Akcionog plan o održivoj energiji) prema metodologiji Sporazuma gradonačelnika u Europi.

"Naša pomoć na lokalnom nivou uključuje: tehničku (stručnu) pomoć opštinama od strane relevantnih experata od samog početka (odluke pristupanju Covenant of Mayors) pa do predaje SEAP dokumenta, jačanje lokalnih kapaciteta opštinske administracije kroz konstantno organizovanje treninga i radionica sa tematskim sadržajima vezanim za EE (energetsku efikasnost) i OIE (obnovljive izvore energije), umrežavanje kroz zajedničke skupove, kroz Saveze gradova i općina/opština u FBiH i RS, te kroz osnivanje kluba SEAP općina na nivou BiH", kaže Stanivuković.

Pomoć uključuje i edukaciju građana i jačanje svijesti kroz finansiranje, otvaranje EE info-kancelarija u šest općina namjenjenih za njihovo informisanje i pružanje pomoći iz oblasti EE I OIE, izradu energetskih Audita u šest opština za odabrane javne objekte, edukaciju administrativnih stručnjaka za pisanje bankovnih dokumenta, te izradu bankovnih dokumenata u šest opština za projekte definisane u SEAP-ima, apliciranje ka bankama sa kreditnim linijama za EE projekte.

Implementacijom ovog projekta bh. općine prave veliki korak ka uvođenju evropskih standarda i pokazuju opredjeljenost ka očuvanju životne sredine i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije.

Također, na ovaj nači stvaraju se i nove mogućnosti kao što su privlačenje investitora i otvaranje vrata evropskih fondova za finansiranje različitih projekta.

U projekat je uključena i pomoć na državnom nivou, a ona se kako pojašnjava Stanivuković odnosi na tehničku pomoć u ispunjavanju uslova BiH za pristupanje IEE (Intelligent Energy Europe) u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Kroz projekat finasiramo po tri studenta sa Univerziteta u Banjaluci i Univerziteta u Zenici, koji aktivno učestvuju u našem projektu", ističe Stanivuković, naglašavajući kako je cilj ojačati lokalni mladi kadar te im otvoriti mogućnosti za radna mjesta nakon završetka fakulteta.

Cijelokupna realizacija ovoga projekta predviđena je u rok od šest godina, odnosno od 2010. do 2016. godine. Prva faza trebala bi biti završena već 2013. godine, a vrijednost ugovora za nju iznosi 2.000.000 eura.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/516106)

Dva miliona za razvoj: Оpštinа Višеgrаd i u nаrеdnој gоdini finаnsirа kаpitаlnе prојеktе

Оpštinа Višеgrаd је Plаnоm kаpitаlnih ulаgаnjа zа 2012. gоdinu prеdvidilа ulаgаnjа оd 2.086.000 mаrаkа. Iz оvih nаmјеnskih srеdstаvа оpštinskоg budžеtа zа finаnsirаnjе izgrаdnjе kоmplеksа "Аndrićgrаdа" plаnirаnа su ulаgаnjа оd 1.000.000 mаrаkа.

Оpštinа Višеgrаd је i u 2011. gоdini, sа 1.500.000 mаrаkа učеstvоvаlа u izgrаdnji prvе fаzе "Аndrićgrаdа", kоgа је Vlаdа Rеpublikе Srpskе prоglаsilа strаtеškim prојеktоm, а оvа lоkаlnа zајеdnicа prојеktоm оd pоsеbnе vаžnоsti.

Zа rеkоnstrukciјu Ulicе Stеvаnа Sinđеlićа plаnirаnа su ulаgаnjа оd 50.000 mаrаkа, izgrаdnju fеkаlnе kаnаlizаciје u nаsеlju Оkоlištа 200.000 mаrаkа i rеkоnstrukciјu vоdоvоdа zа nаsеljе Bikаvаc 54.000 mаrаkа.

Оvim plаnоm zа rеаlizаciјu prојеktа vаnjskе rаsvјеtе Gоrnjе Šеgаnjе i u nаsеlju Dučšе оpštinа Višеgrаd ćе izdvојiti 54.000 mаrаkа, sаnаciјu sаоbrаćајnicа аsfаltnim zаstоrоm 227.000 mаrаkа, zаtim zа zаštitu kоsinа nа sаоbrаćајnici tunеl-žеljеzničkа stаnicа 39.000 mаrаkа i zа nаstаvаk izgrаdnjе infrаstrukturе u nаsеlju Gаrčа 200.000 mаrаkа.

U tоku 2012. gоdinе оpštinа Višеgrаd је mеđu kаpitаlnе prојеktе uvrstilа i urеđеnjе stаrih zgrаdа i kućа u grаdskоm јеzgru, u sklоpu prоmоciје turističkе pоnudе. Оvај prојеkаt, vriјеdаn 150.000 mаrаkа, rеаlizоvаćе sе sа zајеdnicаmа еtаžnih vlаsnikа i vlаsnicimа stаmbеnih kućа.

Plаnоm kаpitаlnih ulаgаnjа zа pоtrеbе civilnе zаštitе оdvојеnа su srеdstvа оd 20.000 mаrаkа, zа urеđеnjе stеpеništа u ulicаmа Krаljа PеtrаPrvоg i Cаrа Lаzаrа plаnirаnо је 50.000 mаrаkа, tе 42.000 mаrаkа zа izrаdu prојеktnе dоkumеntаciје.

Prеdlоžеni nаcrt Plаnа kаpitаlnih ulаgаnjа pоdržаn је u јаvnој rаsprаvi i оd strаnе Kоmisiје zа plаnirаnjе оpštinskоg rаzvоја, tаkо dа ćе sе zајеdnо sа Plаnоm budžеtа zа 2012. gоdinu nаći prеd оdbоrnicimа оpštinskоg pаrlаmеntа, nа sјеdnici kоја је zаkаzаnа zа 29. dеcеmbаr.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/516172)

Brod dobija bazene i tržnicu

http://www.ekapija.ba/dokumenti/bazeni_brod_261211.jpg

Radovi na sportsko-rekreativnom centru, odnosno bazenima u Brodu privode se kraju, a završena je i prva faza poslova na izgradnji gradske tržnice.

Milovan Čerek, načelnik Broda, kaže za "Fokus" da je za ova dva kapitalna projekta Opština izdvojila oko četiri miliona KM.

"Objekat gradske tržnice, na kojoj radove izvodi "Simpro Doboj", spojen je na gradsko grijanje, priključena je struja i voda, tačnije završena je kompletna infrastuktura", objašnjava Čerek.

On kaže da je u toku i druga faza radova koja podrazumijeva ugradnju stolarije i bravarije, a trenutno se radi i na vanjskom uređenju, odnosno asfaltiranje prilaza i parkinga.

"Nakon toga steći će se uslovi za ulazak zakupaca u poslovne prostore, od kojih je već prodato 30 kvadratnih metara, odnosno oko 1.100 kvadratnih metara. Svi budući zainteresovani kupci mogu rezervisati prostore na spratu. Cijena kvadrata na prvom spratu iznosi 700 KM, a na drugom 600 KM", rekao je Čerek.

Prema njegovim riječima, sredstva od prodaje poslovnih prostora ulagaće se u dalju izgradnju objekta.

"Završetak radova na objektu Gradske tržnice i njeno otvaranje planirano je na proljeće, a ohrabruje činjenica da ovi poslovi nisu uslovljeni vremenskim prilikama", rekao je Čerek.

On kaže da paralelno s ovim radovima izvode i poslovi izgradnje sportsko-rekreativnog centra.

Oko 90 odsto planiranih radova je završeno, a izvođači isplaćeni.

"Svi prateći infrastrukturni objekti su završeni i veliki bazen je napunjen vodom. Zbog niskih temperatura karakterističnih za ovo doba godine radovi će se nastaviti na proljeće, a bazeni bi trebalo da budu otvoreni naredne sezone", ističe Čerek.

Čerek sa zadovoljstvom kaže da je nekoliko puta obišao oba gradilišta, pregledao bazene, zgrade i prostorije, te mašinski dio bazena. Kada se gradnja završi i akva-park dobije planirani izgled, biće to kompleks kakvim se ne mogu pohvaliti mnogo veće sredine od Broda.

"Dobićemo jedan moderan tržni centar koji će prvenstveno potrošačima i proizvođačima poljoprivrednih proizvoda omogućiti zavidne uslove prodaje i kupovine", kazao je Čerek.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/516360)

Glamoč: Naredne godine sanacija deponije u Suhopolju

Opština Glamoč naredne godine počinje sa uklanjanjem i sanacijom velike deponije smeća i krutog otpada na lokaciji Suhopolje, pored magistralnog puta Glamoč - Mliništa, potvrđeno je iz Opštinske uprave.

Divlja deponija površine oko 45.000 kvadratnih metara na prilazu Glamoču iz pravca Banjaluke, Mrkonjić Grada i Mliništa, koja već godinama predstavlja ekološku prijetnju i stvara lošu sliku o gradu, biće u potpunosti sanirana i pretvorena u zelenu površinu.

Za odlaganje smeća i krutog otpada opština Glamoč će od naredne godine koristiti regionalnu deponiju koja će biti izgrađena u dvije faze dugoročnim kreditnim sredstvima Svjetske banke u okviru odobrenog projekta upravljanja krutim otpadom.

U realizaciji ovog projekta biće uloženo oko osam miliona KM, a regionalna deponija će zbrinjavati i upravljati krutim otpadom sa područja tri susjedne opštine u Livanjskom kantonu - Livna, Bosanskog Grahova i Glamoča.

Deponija će biti izgrađena i opremljena potrebnom mehanizacijom na području Sajkovića u livanjskoj opštini. Deponijom će upravljati novoformirano preduzeće "Li-čistoća", čije je sjedište u Livnu.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/516972)

Teslić: Za kapitalne investicije oko 2.600.000 KM

Odbornici Skupštine opštine Teslić tokom 30. redovne sjednice održane 28.12.2012. godine, usvojili su budžet opštine Teslić za 2012. godinu od 13.750.000KM što je u odnosu na budžet za 2011. godinu više za 280.000KM, a u odnosu na nacrt budžeta za 2012. godinu uvećanje za 800.000KM.



Prema riječima načelnika opštine Save Kasapovića, u pitanju je okvir budžeta koji je veći za dva odsto u odnosu na procijenjeno ostvarenje u 2011. godini. „Ovakav budžet, nažalost, ne obezbijeđuje dovoljno prostora za investicije, odnosno, koliko bismo mi željeli tako da će se investicije odvijati na nivou ovogodišnjih", rekao je Kasapović, pri tome ističući da će u 2012. godini iz budžeta opštine u kapitalne investicije biti izdvojeno oko 2.600.000KM.

Kasapović je dodao, da će 2012. godina biti puna izazova, pored toga što je izborna godina, opštinu očekuju problemi zbog efekata globalne ekonomske krize, ali da pored toga, opština očekuje realizaciju nekoliko projekata koji su započeti i kandidovani prema određenim institucijama, a koji nisu sadržani u ovom budžetu. „Nadam se da ćemo dobar dio navedenih projekata razriješiti u 2012. godini", rekao je Kasapović.

U pogledu opravdanosti povećanja budžeta u 2012. godini, Kasapović je rekao, da je ono u potpunosti realno jer se jednim dijelom temelji na obavezama koje JP „Srpske šume" imaju prema opštini Teslić, i gdje se očekuje značajnija naplata, jedan manji procenat proistekao iz poreza na nepokretnosti, dok su ostalo prihodi slični prihodima ostvarenim u 2011. godini. Navedeno povećanje od 800.000KM proisteklo je iz uvećanja na budžetskoj poziciji, porez na nepokretnosti 50.000KM i naknada za reprodukciju šuma 750.000KM.

Prema usvojenom budžetu, izdaci u 2012. godini planirani su visini od 13.750.000KM, a čine ih: tekući rashodi 10.030.700KM, kapitalni rashodi 2.639.300KM, otplata dugova – neizmirene obaveze 980.000KM i budžetska rezerva 130.000KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/518522)

Zahvaljujući Vladi Kraljevine Švedske Zavidovići dobili 190 kontejnera

JKP "Radnik" d.o.o. Zavidovići dobio je nove kontejnere za odlaganje komunalnog otpada i papira.


Na osnovu ugovora zaključenog dana 18.08.2011. između Općine Zavidovići i preduzeća "Gradatin" d.o.o. Sesvete, Republika Hrvatska, navedeno preduzeće je isporučilo 190 kontejnera zapremine 1,1 m3 za odlaganje komunalnog otpada, 86 kontejnera zapremine 1,1 m3 za odlaganje papira i 3 skip kontejnera zapremine 5,0 m3.


Nabavka navedene opreme dio je provođenja projekta proširenja usluga prikupljanja komunalnog otpada u skladu sa Općinskim planom upravljanja otpadom 2011-2016. godine koji je usvojilo Općinsko vijeće na 38. sjednici održanoj 14.10.2011. godine.

Ovim projektom planirano je proširenje pokrivenosti obavljanja usluga organizovanog prikupljanja otpada na nekoliko mjesnih zajednica čiji stanovnici do sada nisu bili korisnici navedenih usluga: MZ Gostović, MZ Donji Gostović, MZ Lovnica, MZ Mahoje, MZ Kovači, MZ Stipovići i dio MZ Klek, odnosno naseljeno mjesto Potklečje koje do sada nije bilo obuhvaćeno sistemom organizovanog prikupljanja otpada. Projektom je obuhvaćeno oko 13.000 stanovnika, odnosno 3.700 domaćinstava, a otpad bi se trebao prikupljati na 92 lokacije sa po 3 kontejnera od kojih je po jedan na svakoj lokaciji predviđen za odlaganje papira i PET ambalaže.

Ovaj projekat, kao i projekat nabavke velikog kamiona za odvoz komunalnog otpada koji je trenutno u proceduri, finansirala je Vlada Kraljevine Švedske posredstvom Švedske agencije za međunarodni razvoj – SIDA, sa sjedištem u Ambasadi Kraljevine Švedske u Sarajevu, dok je pripremu Općinskog plana upravljanja otpadom 2011-2016. godine izvršila Općina Zavidovići uz pomoć konsultantske agencije "Grontmij" iz Danske čiju aktivnost takođe finansira Vlada Kraljevine Švedske.

Trenutno su u toku aktivnosti oko pribavljanja potrebnih saglasnosti za određivanje kontejnerskih lokacija, nakon čega će nabavljeni kontejneri moći služiti svojoj namjeni u cilju pružanja što kvalitetnijih komunalnih usluga građanima općine Zavidovići.


E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/518733)

Bespravna (iz)gradnja u Širokom Brijegu

Na protekloj sjednici Općinskog vijeća Široki Brijeg pred vijećnike je iznesena informacija o bespravnoj gradnji na urbanom području ove općine, koja obuhvaća područje Trna, Oklaja, Puringaja, Brijega, Pribinovića i središnji dio grada (lijeva i desna obala) te područje Podjele koje nije obuhvaćeno GUP-om.

Najviše gradnje

Kako stoji u informaciji, bespravna gradnja se u pravilu događa uz prometne pravce (magistralne i regionalne ceste) i u urbanom području (Puringaj) i području koje je dijelom obuhvaćeno GUP-om (Oklaji _ Grečica). Kako bi osigurala gospodarski razvoj i omogućila (ondje gdje se može) legalizaciju bespravnih sagrađeno objekata, općina je 2000. donijela Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja naselja Široki Brijeg, kojim su definirana područja gdje se može graditi.

Kao dvije najveće lokacije bespravne gradnje na urbanom području općine istaknuta su područja Puringaja i Oklaji - Grečice. Dijelom su obuhvaćeni GUP-om, međutim na tim lokacijama prema GUP-u su područja na kojima je dozvoljena gradnja, a radi se o zemljištu koje je u državnom vlasništvu.

Najizraženija je bespravna gradnja na području Puringaja, južna i istočna ekspozicija od Zavoda sv. Obitelji. Ovaj dio je urbanistički riješen, odnosno urađen je plan parcelacije kojeg je usvojilo Općinsko vijeće, te se prema ovom planu svi sagrađeni objekti uklapaju u prostor.

Prostor Oklaji - Grečice (koji je dijelom obuhvaćen GUP-om) je područje koje općina preko nadležne službe nastoji urbanistički riješiti, odnosno uraditi plan parcelacije, tako da se većina bespravnih objekata može uklopiti u prostor. Područje Podjele, koje nije obuhvaćeno GUP-om, u državnom je vlasništvu, a na kojem je izražena bespravna izgradnja. Pored toga postoji i problem korištenja objekata bez uporabne dozvole. Kako su istaknuli iz Općine, jedna od bitnih činjenica, a koja potiče bespravnu gradnju je ta, da se do danas veoma malo objekata zapravo uklonilo. U tom pogledu Općina je više puta raspisivala javni poziv za odabir izvođača, a na kojeg se nitko nije javio. Nadalje, kazali su kako će novim županijskim zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o građenju, svim vlasnicima bespravno sagrađenih objekata čiji se objekti uklapaju u prostor, dati se rok od 9 mjeseci da podnesu zahtjev za legalizaciju. Vlasnici će biti obaviješteni o rokovima za legalizaciju putem medija.

Uklanjanje nakon roka

Svi objekti koji ne podnesu zahtjev za pokretanje naknadnog postupka odobravanja građenja u roku, kao i svi drugi objekti čija gradnja započne nakon dana stupanja na snagu zakona, smatrat će se nelegalnim i prema zakonu izdat će se rješenje za uklanjanje takvih objekata.

Onemogućava se izgradnja javne infrastrukture

Većina bespravnih objekata je na različite načine priključena na javnu infrastrukturu (elektro, vodovod, PTT). Bespravna gradnja na privatnom zemljištu u većini slučajeva odnosi se na bespravnu dogradnju i nadogradnju objekata te samu izgradnju prije ishođenja građevinske dozvole. Bespravna izgradnja često onemogućava izgradnju javnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju puteva, buduće kanalizacije, izgradnju linijskih vodova i sl.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/519201)

Gorni Vakuf Uskoplje sportsku dvoranu gradi tri godine: Za završetak radova nedostaje još sredstava

Općina Gornji Vakuf Uskoplje i ove godine neće moći završiti sportsku dvoranu koja je od velikog interesa za građane i osnovce ovoga grada.

Aktivnosti oko izgradnje počele su još 2009. godine kada su raspisana i dva tendera, odnosno tender za izvođenje betonskih i ab radova na lokaciji buduće sportske dvorane i tender za izvođenje pripremnih (zemljanih) radova na izgradnji sportske dvorane. Posao je dobila bh. kompanija Izgradnja – Tojaga iz Mostara.

U izgradnju (betonske i armiračke radove) je potrošeno oko 400.000 KM.

Suad Šišić, pomoćnik načelnika u Općini Gornji Vakuf Uskoplje za ekapija.ba kaže kako će kompletan projekat koštati oko 1.700.000 KM.

"Općinskim budžetom u 2012. godini za nastavak radova izdvojeno je 200.000 maraka. Obratili smo se i Vladi Federacije i Federalnom ministarstvu sporta. Imamo obećanje da će se pomoći", pojašnjava Šišić, naglašavajući kako bi sa sredstvima Općine i Ministarstva u 2012. godini trebali biti završeni grubi radovi, odnosno zidovi i krovna konstrukcija.

Šišić pojašnjava kako se radi o jako skupom objektu, od velikog značaja za općinu u kojem će se odvijati sva kulturna i sportska dešavanja i koji će koristiti osnovcima koji trenutno nemaju gdje da održavaju adekvatne časove tjelesnog odgoja.

Inače, dvorana u Gornjem Vakufu Uskoplju prema projektu osim standardnih dvoranskih prostora imat će 1.200 sjedećih mjesta.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/520678)

^^ Sada i sahat-kula "smeta"......:nuts:

Stvarno prelijepo, drzim figge!!!

^^ Nisam znao za ovo. U ponedeljak im, sa zadovoljstvom, šaljem svoj skromni prilog. :cheers:

Zavidovići: Poslovna zona "Ekonomija- Batvice" šansa za smanjenje nezaposlenosti

Privredni subjekti koji odluče pokrenuti poslovanje u poslovnoj zoni "Ekonomija – Batvice", općina Zavidovići ponuditi će građevinsko zemljište po daleko povoljnijoj cijeni u odnosu na regiju. Ova poslovna zona nalazi se uz regionalni put Zavidovići – Maglaj, dva kilometra udaljena od glavne željezničke stanice i centra grada.

Almir Mustafić, iz Službe za upravu ekonomskih poslova i poduzetništva općine Zavidovići, potvrdio je da poslovna zona potpuno `useljiva`, te da je upućen poziv investitorima da izraze načelni interes za dodjelu građevinskog zemljišta.

"Imamo oko 80 posto izgrađene infrastrukture, te i ove godine nastavljamo sa ulaganjima. Razvedena je vodovodna i kanalizaciona mreža, saobraćajnice asfalirane, postoji dovod struje, telefonski priključak. Trenutno je otvoren poziv za izražavanje interesa za kupovinu zemljišta i izgradnju proizvodnji objekta, kojim želimo ispitati tržište", ističe Mustafić.

Potencijalni investitori u podnesenim zahtjevima treba da predlože i pogodnosti koje bi mogli očekivati od općine Zavidovići kao privredni subjekti, kao i da navedu kratak opis planirane investicije – koju djelatnost namjeravaju obavljati, navesti površinu zemljišta i veličinu budućeg objekta, broj novozaposlenih radnika i planirana ulaganja.

Nakon prikupljanja ponuda za izražavanje interesa općina Zavidovići namjerava razmotriti iskazani interes i ponude, donijeti odgovarajuće odluke i raspisati javni poziv za prodaju zemljišta.

Mustafić navodi da ulaganjem u poslovnu zonu i privlačenjem investitora koji bi na tom području otvorili proizvodne objekte nastoje smanjiti nezaposlenosti, što je gorući problem u ovoj općini.

"U Zavidovićima postotak nezaposlenosti iznosi preko 50 posto, te bi nam svako novo radno mjesto bi nam puno značilo", naglašava on.

Osim povoljne početne prodajne cijene, za građevinsko zemljište u industrijskoj zoni "Ekonomija-Batvice", općina je odredila i niže naknade za položajnu pogodnost, za uređenje i zauzimanje građevinskog zemljišta, niže komunalne naknade i komunalne takse.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522582)

Gradiška: Za uređenje građevinskog zemljišta 730.000 KM

Opština Gradiška ove godine izdvojiće 730.000 KM iz lokalnog budžeta za uređenje gradskog i ostalog građevinskog zemljišta.

U opštinskom Odjeljenju za urbanizam, građenje i stambene poslove naglašavaju da će i ove godine troškovi uređenja kvadratnog metra iznositi 100 KM, što znači da će potencijalnim investitorima biti ponuđeno 7.300 kvadratnih metara građevinskog zemljišta.

Iz opštine navode da će ovim biti stvorene velike šanse za ulaganje u urbanom dijelu Gradiške.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522598)

Općina Čitluk: U toku završne aktivnosti za dobivanje kredita za kanalizacioni sustav

U prostorijama općine Čitluk održan je sastanak u svezi implementacije projekta II faze kanalizacijskog sustava općine Čitluk – podprojekt "Tlačni kanalizacijski cjevovod CP Međugorje – Uređaj za pročišćavanje", putem kredita Europske investicijske banke.

Sastanku su pored Načelnika općine Ive Jerkića i općinskog PIT tima - radne grupe za implementaciju projekta, bili nazočni predstavnici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva: Ivan Pandža savjetnik ministra i gđa Sanja Terzić direktorica Jedinice za upravljanje projektima (PMU), zatim predstavnici Agencije vodnog područja sliva Jadranskog mora Mostar Goran Jelavić, član PMU i Mirko Šarac kordinator izgradnje komponenti projekta koji se financiraju sredstvima IPA 2008, te članovi tehničke pomoći iz konzalting tvrtke COWI Selma Ozkan i Cidgem Ayse.

Na sastanku su najprije predstavljene dosadašnje aktivnosti oko pripreme ukupnog projekta II faze kanalizacijskog sustava općine Čitluk, a koji se odnose na Međugorje i Bijakoviće.

U ime PIT tima općine načelnik Jerkić je predao nacrt (skicu) projekt „Fishe" predstavnicima Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. U radnom dijelu sastanka izvršena je dopuna i korekcije projekta Scoping mission izvješće, koji je osnova za odobravanje EIB-ovog kredita zajedno sa već spomenutim projektom Fishe.

Na sastanku su utvrđeni i rokovi za pojedine faze u daljem tijeku pripreme i potrebnih aktivnosti za odobravanje kredita od EIB-a. Predstavnici EIB-a su kazali da je generalno projekt (izvješće) prihvatljivo, ali se trebaju sačiniti neke manje popravke. Za očekivati je da se ubrzo nakon završetka projekta „Fishe“ potpišu ugovori sa Federalnim ministarstvom i EIB-om o kreditnom zaduženju.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522782)

Bijeljina: Trgovine umjesto fabrika

Posljednjih godina u Bijeljini je izgrađeno nekoliko velikih tržnih centara, a trgovina je ubjedljivo najrasprostranjenija djelatnost. Na mjestima nekadašnjih velikih proizvodnih preduzeća danas se nalaze marketi, a radnici koji su nekada radili u pogonima danas su mahom trgovci.

Za mjesec do dva dana Bijeljina će dobiti još jedan veliki tržni centar. Biće izgrađen na lokaciji bivšeg preduzeća "Šipad-Stolar", koje je prije rata zapošljavalo oko 300 radnika i proizvodilo oko 10.000 spavaćih soba godišnje, za tržište cijele bivše Jugoslavije.

Nakon rata "Šipad-Stolar" je privatizovan. Od početne prodajne cijene od 1.032.360 KM, metodom specijalne licitacije prodat je za 372.360 KM. Uprkos ambicioznim najavama novog vlasnika da će pokušati da održi proizvodnju u ovom preduzeću, "Stolar" je ubrzo ugašen. Krajem prošle godine vlasnik "Stolara" Duško Lazarević prodao je ovu atraktivnu lokaciju jednom trgovačkom lancu. Znak za raspoznavanje da se nekada na toj lokaciji nalazila uspješna fabrika ostalo je samo spomen-obilježje trojici radnika "Stolara", koji su poginuli u ratu.

- Nakon izgradnje tržnog centra spomen-obilježje će ostati na toj lokaciji, biće ograđeno i nikome neće smetati - kaže Lazarević.

U strukturi zaposlenih po djelatnostima na području opštine Bijeljina trgovina zauzima neprikosnoveno prvo mesto sa oko 6.000 zaposlenih radnika, dok je u prerađivačkoj industriji zaposleno oko 3.500 radnika.

Predrag Jović, načelnik Odeljenja za privredu i poljoprivredu u opštinskoj upravi, kaže da je trgovina dominantna i zbog činjenice što je Bijeljina pogranični grad, gde dolazi sve više kupaca iz Srbije.

- Ovde imaju mogućnost povrata PDV-a, što za kupce predstavlja veliku olakšicu. Nije čudno što su najveći trgovinski lanci iz regiona otvorili markete u Bijeljini, jer računaju i na dolazak kupaca iz Srbije. Jedan od naših primarnih ciljeva je da popravimo nepovoljnu privrednu strukturu izgradnjom novih industrijskih zona u kojima bi trebalo da se otvaraju proizvodni i prerađivački kapaciteti - objašnjava Jović.

Trgovci imaju jasan poslovni plan jer znaju da je u oblasti trgovine obrt kapitala trenutno najbrži, a kupci se i u vreme najveće ekonomske krize ne mogu odreći nabavke namirnica i robe široke potrošnje.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/522792)

U Gornjem Vakufu u funkciju postavljen prvi semafor

U Gornjem Vakufu u funkciju je pušten prvi semafor, postavljen na raskrsnici Vrbaske i Ulice Branka Mikulića, gdje je saobraćaj najfrekventniji u ovoj opštini, javio je dopisnik Agencije ONASA.
Očekuje se da će postavljanjem semafora sigurnost svih učesnika u saobraćaju biti znatno poboljšana, a saobraćanje ubrzano.
Vrijednost projekta iznosila je oko 5.000 KM i finansirala ga je Direkcija za ceste Federacije BiH.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/75329-u-gornjem-vakufu-u-funkciju-postavljen-prvi-semafor.html)

Bosanska Krupa: Nastavak realizacije projekata energetske efikasnosti

Načelnik Armin Halitović danas je u ime Općine Bosanska Krupa sa Udruženjem "Lokalna akciona grupa Una-Sana", potpisao ugovor o sufinansiranju projekta "Energy efficiency – Energy efficiency – Health center Bosanska Krupa".

Inače, radi se o projektu energetske efikasnosti koji se realizira u saradnji sa UNDP-om.

Ranije je u kabinetu načelnika potpisan Memorandum o razumijevanju između Ujedinjenih nacija koje zastupa Razvojni program Ujedinjenih nacija – UNDP i Općine Bosanska Krupa.

Na osnovu tog Memoranduma, Bosanska Krupa je ušla u krug općina koje su mogle aplicirati pri UNDP projektima energetske efikasnosti. To je učinila LAG „Una-Sana“ i dobila sredstva. Ukupan projekt utopljavanja bi trebao da iznosi 85 hiljada KM, od čega je UNDP obezbijedio 37,5, a ostatak Općina Bosanska Krupa.

Biće utrošena na izgradnju fasade na pojedinim objektima u kompleksu Doma zdravlja Bosanska Krupa, čime bi se trebali stvoriti bolji uslovi za rad ove ustanove, odnosno smanjiti troškovi poslovanja. Biće to samo nastavak onog što općina već duže vrijeme radi.

Poznato je da, za razliku od većine općina u okruženju, odavno radi na sličnim projektima.

U Bosanskoj Krupi ovo nije prvi projekt energentske efikasnosti.

Do sada je implementirala značajna sredstva, oko 50 hiljada sa federalnog budžeta i oko 33 hiljade iz vlastitog. Između ostalog, rekonstruisana je peć u Domu zdravlja, grijanje s lož ulja prebačeno na pelet, što je omogućilo lakši rad, ali i značajnu uštedu.

Naravno, potpisivanju ugovora kojem je prethodila izrada LEAP-a, lokalnog ekološkog akcionog plana, prisustvovao je i predstavnik UNDP-a, njihov lokalni službenik Dino Kabiljagić, te direktor Doma zdravlja Bosanska Krupa dr. Muhidin Šertović. Svi su izrazili zadovoljstvo zbog učinaka dosadašnjih realiziranih projekata, čemu se nadaju i od ovog. Pretpostavlja se da će fasada biti urađena na zgradi hitne službe i pedijatrije, ali se još treba provesti dodatna analita prioritetnosti.

Cilj UNDP-a je finansirati što više projekata uz pomoć lokalnih uprava u BiH, a bitnih za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost. Time doprinijeti stvaranju boljih životnih uslova, ali i racionalizirati uštedu energije, što svakim danom postaje sve bitnije.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/523035)

Doboj: Za lokalne puteve 1,7 miliona KM

Programom održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalne putne mreže na području opštine Doboj za ovu godinu predviđeno je 1,7 miliona KM budžetskuh sredstava, od čega za održavanje i zaštitu 700.000 KM, a za rekonstrukciju i asfaltiranje milion KM.

Programom je obuhvaćeno 29 kategorisanih lokalnih putnih pravaca ukupne dužine 240 kilometara, od čega 141 kilometar asfaltiranog puta, a 99 kilometara makadama, dok za dužinu nekategorisanih puteva ne postoje vjerodostojni podaci.

Sredstva za održavanje i zaštitu lokalnih puteva od 700.000 KM Programom su ravnomjerno raspoređena na pet naseljenih područja dobojske opštine - Vučijak, Trebava, Krnjin 1, Krnjin 2 i Ozren, tako da je za svako naseljeno područije određeno oko 116.000 KM plus PDV.

Prioriteti kod održavanja i zaštite puteva su oni koji prolaze kroz opštinska naseljena mjesta i povezuju ih sa regionalnim i magistralnim putevima ili sa lokalnim putevima susjednih opština.

Programom je za rekonstrukciju i asfaltiranje predviđen milion KM, a obuhvaćeni su putevi u 61 naseljenom mjestu, koje će pratiti dogovorene pripremne aktivnosti po mjesnim područjima, a realizacija bi bila vršena po redoslijedu završene pripreme trase puta u svakom mjesnom području.

Održavanje, zaštita, rekonstrukcija i izgradnja lokalnih puteva na podrzčju opštine Doboj biće finansirana iz budžeta opštine Doboj, a moguća su učešća građana, kao i zajednička sufinansiranja sa susjednim opštinama, koje su zainteresovane za pojedine putne pravce.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/523317)

Izgradnja kanalizacije u Bijeljini: Iz ORIO fonda 6,7 miliona eura donacije

Skupština opštine Bijeljina je na vanrednoj sjednici dala saglasnost za potpisivanje sporazuma o donaciji 6,7 miliona eura iz holandskog vladinog ORIO fonda, namijenjenoj za inženjerske i projektantske usluge na proširenju kanalizacione mreže u Bijeljini.

Iz ovih sredstava biće finansirana izgradnja kanalizacije u naselju Bogdanovića plac i Ulici 27. marta, saopšteno je iz opštine.

Pošto pravila fonda ORIO predviđaju da se projekti za koje se daje donacija kofinansiraju, obaveza Opštine Bijeljina je da učestvuje u finansiranju projekta sa 800.000 konvertibilnih maraka.

Načelnik Opštine Mićo Mićić je naglasio da ova donacija predstavlja veliki doprinos u nastavku realizacije jednog od najvećih infrastrukturnih projekata i da će Opština ispuniti sve preduslove za potpisivanje sporazuma sa holandskim donatorom.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/523320)

ukupno ce u bijeljini u kanalizaciju u sljedece 3-4 godine biti ulozeno oko 60 mil KM. od toga je 10 mil kredita i oko 40 mil KM donacija, a ostatak iz budzeta...
hvala svedskoj, holandiji, i EU :D

Пошто Градишка овде нема свој подфорум, или како се то већ каже, а на Српском форуму има доста и слика и података, ево мало слика од мене:)

1.Тржница, чија изградња треба почети почетком грађевинске сезоне:
http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/393797_264203650310274_100001619228219_793640_1462404150_n.jpg
http://a5.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/384808_264203293643643_100001619228219_793639_444175658_n.jpg

Спортска дворана, (предња страна) која се почиње покривати:
http://img515.imageshack.us/img515/3731/dsc06276d.jpg
http://img151.imageshack.us/img151/1162/dsc06277hl.jpg

Е овде се види (тај велики објекат који се гради) Спортска дворана, а у продужетку је требао бити Ропот центар, али је колико знам Робот одустао, и сада продаје тај на пола завршен објекат:/
http://img21.imageshack.us/img21/91/dsc06271z.jpg

Преко пута Меркатора се гради ваљда технички преглед, а ради га Брчко Гас:
http://img39.imageshack.us/img39/5808/dsc06257h.jpg
http://img46.imageshack.us/img46/6079/dsc06258u.jpg

Обнавља се Хотел Козара:

http://img542.imageshack.us/img542/3964/dsc06263v.jpg

Обнављају се фасаде зграда:
http://img267.imageshack.us/img267/6902/dsc06220i.jpg
http://img705.imageshack.us/img705/2822/dsc06224z.jpg

Има по доста и стамбене градње:
http://img844.imageshack.us/img844/9896/dsc06210y.jpg
http://img190.imageshack.us/img190/4405/dsc06045x.jpg
http://img846.imageshack.us/img846/3656/dsc06046s.jpg

Пројекат Хотела који се обнавља, и са десне стране се види мост преко Саве, који води за ХР.
http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/s720x720/301619_296496703713063_174376532591748_1084081_137369173_n.jpg

Ето мало из Градишке, има ту још доста, доста зграда и мањих објеката, пумпи, гради се доста, гради се и један и не мали баш парк, обновљено је доста објеката, станица, расвета, доста, доста улица, треба почети и изградња обилазнице од 8 километара, знате и да је аутопут завршен:) Много се прати Градишка на српском форуму, овде је нажалост веома запостављена:/

Hvala na slikama fino se Gradiska gradi.

Bosanska Gradiska fino napreduje ali moraju da smanje koriscenje onih jakih i kicastih boja na zgradama :cheers:

Bosanska Gradiska fino napreduje ali moraju da smanje koriscenje onih jakih i kicastih boja na zgradama :cheers:

Па то је велики проблем код нас, многе су зграде под розе бојом:/
Али шта рећи када се установе попут културног центра тако фарбају за остале зграде..
http://img42.imageshack.us/img42/8987/kulturnicentar.jpg
Зграда полиције је исто нека розе, нова стамбена зграда поред ње прошле године завршена, а то су само ситни примери, доста је примера розе боје, баш превише...

Један од финих и квалитетно урађених објеката је нови део болнице који је отворен прошле године:
http://img51.imageshack.us/img51/8030/klini3.jpg
http://img177.imageshack.us/img177/1794/klini4.jpg


П.С. БоснианЛион, чувај се, за погрешно изговарање имена градова и места по закону РС се кажњава. Ко користи стара имена у документима, папирима, јавним местима, има могућност да плати казну од 200 до 20 000 км:Р

П.С. БоснианЛион, чувај се, за погрешно изговарање имена градова и места по закону РС се кажњава. Ко користи стара имена у документима, папирима, јавним местима, има могућност да плати казну од 200 до 20 000 км:Р


De bolan "srpska arhitekturo" ako ti je samo do guslanja slobodno se ti prebaci na onaj cirilicni podforum, dojadio si vec sa tvojim jeftinim i providnim provokacijama.





p.s.: BOSANSKA GRADISKA! :hi:

De bolan "srpska arhitekturo" ako ti je samo do guslanja slobodno se ti prebaci na onaj cirilicni podforum, dojadio si vec sa tvojim jeftinim i providnim provokacijama.


p.s.: BOSANSKA GRADISKA! :hi:

То је твоја страна гледишта, ако ти смета ћирилица, ја је свугде користим, од фејсбука преко школе, па у свему где се потписујем и пишем:)
Што се тиче Босанске Градишке, доста још бошњака користи тај назив, мени лично не смета, па је ти можеш написати и хиљаду пута, не видим коме ћеш нашкодити:lol: Ја знам шта ми пише у документима, шта пише на општини, шта се користи на мапама, у Влади тако да ми је потпуно свеједно, али ето наводим закон да се не зезнете негде у РС у нечему па попушите казну.
Ја верујем да би и вама сметало да ја користим назив Српско Сарајево, Српски Мостар, уместо Источно Сарајево и општина Источни Мостар, али ето не треба да се расправљамо.

И ако ја провоцирам модератори ће то закључити, али вама који стављате ратне застве БиХ које су забрањене 97 све српско смета, тако да не требам даље полемисати.

П.С. На овај форум сам се укључио да би придонео слике у грађевинарству и коментарисао, а не да се свађам. А ти ме хвала Богу нећеш отерати као што сви радите са Србима, јер је Босна и моја земља, нажалост.

Molim da se diskusije u vezi raznih pisama, zastava i ostalog ne vode na ovom forumu.

Nije interesantno i pogotovo bezvrijedno brojati 2012..2011..1995...1991

Molim da se diskusije u vezi raznih pisama, zastava i ostalog ne vode na ovom forumu.

Nije interesantno i pogotovo bezvrijedno brojati 2012..2011..1995...1991

Поздрављам, ово је форум о изградњи, а не расправа о рату, али када увек некоме нешто смета:ohno:

Grad se zove Bosanska Gradiska i to mu je pravo ime, neki Bosanski Srbi ga zovu Gradiska. Izgleda da sada nekim ljudima smeta sto se zemlja zove Bosna vec od devetog stoljeca...ma daj.

koliko ja znam,grad se zove Gradiška,a taj naziv je podrzao ustavni sud bosne i hercegovine,kada je bila diskusija oko naziva gradova u bosni poslije otadzbinskog rata '92.-'95. i zaista ne vidim razlog zasto bismo trolali temu ovakvim raspravama.

Da, Gradiska je zvanicni naziv, a licno ne znam zasto bi trebala imati prefiks Bosanski, jer su sa HR strane Stara Gradiska i Nova Gradiska daleko manje razvijene.

Ista stvar je sa Kozarskom Dubicom, gdje vise odgovara novi naziv nego pridjev Bosanski.

Jedini grad gdje je taj prefiks potreban je Bosanski Brod, jer ima svoj pandan u daleko razvijenijem Slavonskom brodu.

Po meni, najveci problem je Bosanski Novi, tj Novi Grad, koji u obje varijante ima stupidno ime. Ako nista drugo trebalo bi biti Novigrad, kao jedna rijec

20. 01. 2012. | 10:39 http://www.ekapija.com/website/sr/img/print.gif (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/525590#) Na potezu investitori: Banovići krenuli u investiciju vrijednu 25 miliona maraka


Projekat toplifikacije Banovića koji je među prioritetima nalazi se u fazi obezbijeđenja i zatvaranja finansijske konstrukcije i mogućih partnerskih odnosa (privatno/javno), potvrdila je za naš portal Sanela Huskić, glasnogovornica Općine Banovići.
U okviru projekta Huskić kaže kako je do sada izvršeno anketiranje zainteresovanosti građana koji su potvrdili interes sa oko 70 posto, urađena je Studija izvodljivosti i Idejni projekat.
"Realizacija projekta je zamišljena u dvije faze. Za prvu fazu potrebna su finansijska sredstva od oko 12 miliona KM čijim bi zaživljavanjem bilo moguće pristupiti drugoj fazi koja podrazumijeva proširivanje mreže korisnika. Druga faza vremenski će se uskladiti sa izgradnjom Termoelektrane Banovići, čime će ujedno biti smanjeni troškovi ulaganja u proširenje toplotnih kapaciteta", pojašnjava Huskić.
Pri realizaciji projekta posebna pažnja će se posvetiti primjeni najsavremenijih tehnoloških rješenja i standarda, te ugradnji savremenih kotlova na čvrsto gorivo sa visokim stepenom iskorištenja i prečiščavanja dimnih gasova čime će se omogućiti gašenje mnogobrojnih lokalnih ložišta što će rezultirati znatnim poboljšanjem kvaliteta zraka, odnosno poboljšanja uslova života građana.
Za kompletan projekat neophodna su finansijska sredstva od oko 25 miliona KM, koja će Općina nastojati obezbjediti iz investicionih fondova koji se bave zaštitom okoline kao i drugih razvojnih i evropskih fondova.
"Iz dosadašnjih, sličnih iskustava u BiH, može se zaključiti da je toplifikacija Banovića sa kotlovima na ugalj najpovoljnije rješenje sa stanovišta sigurnosti snabdijevanja, blizine rudnika i cijene jer su eksploaticioni troškovi iskopa uglja dosta niski", ističe Huskić, naglašavajući kako se tenderi za izvođenje bilo koje vrste radova mogu očekivati tek nakon obezbijeđenja sredstava, a predviđa se da će se u određene investicije krenuti u toku ove godine.
Projektom će biti obuhvaćeno čitavo gradsko područje grada Banovića, a u drugoj fazi projektom će se mreža proširiti i na okolna naselja, što će biti moguće tek nakon zaživljavanja prve faze projekta.


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/525590

Da, Gradiska je zvanicni naziv, a licno ne znam zasto bi trebala imati prefiks Bosanski, jer su sa HR strane Stara Gradiska i Nova Gradiska daleko manje razvijene.

Ista stvar je sa Kozarskom Dubicom, gdje vise odgovara novi naziv nego pridjev Bosanski.

Jedini grad gdje je taj prefiks potreban je Bosanski Brod, jer ima svoj pandan u daleko razvijenijem Slavonskom brodu.

Po meni, najveci problem je Bosanski Novi, tj Novi Grad, koji u obje varijante ima stupidno ime. Ako nista drugo trebalo bi biti Novigrad, kao jedna rijec

^^

Svi ti gradovi imaju Bosanski - kao prefix zato sto im je to historicno i korektno ime. Zna se da nekima smeta Bosna, i Bosanci, i Bosanski jezik i sve sto ima u sebi tu rijec Bosna, isto se tako zna se da su ti isti izvrsili genocid bas zato sto im je to sve smetalo i ocigledno im i danas smeta. Mjenjanje imena gradova i naselja je bijo kljucni dio genocida. Njihov genocid nije uspijo i sada se ti isti moraji pomiriti sa tim da su i Bosna, i Bosanci, i Bosanski jezik zauvjek trajni. Oni ce morati to da prihvate i da postuju htjeli to oni ili ne.

али вама који стављате ратне застве БиХ које су забрањене

Trebaš znati da konstrukcija "ratna zastava", kao i izmišljotina "državna zajednica" ili zajedničke institucije" je proizvod propagandne mašinerije zlikovaca koji imaju još uvijek veliku podršku u narodu kojem ti pripadaš. Zastava republike Bosne i Hercegovine nije ratna nego zvanična zastava naše zemlje od 92 do 97. Ona nije zabranjena kako ti pogrešno tvrdiš, nego je donesen novi zakon o zastavi BiH. Ja te uljudno pozivam da otvoriš svoj um i budeš pionir u sagledavanju činjenica bistre glave.

Stolačka sahat-kula

https://fbcdn-sphotos-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash4/396365_239562602787656_209028599174390_546725_1752718635_n.jpg

^^

Svi ti gradovi imaju Bosanski - kao prefix zato sto im je to historicno i korektno ime.

Ne, vec zato sto se sa druge strane rijeke Save nalaze mjesta/opstine sa istim nazivima, pa je u periodu dok su HR i BIH bile u istoj drzavi dodati prilozi "Hrvatski", "Bosanski", "Slavonski".

Hrvatska Kostajnica = Bosanska Kostajnica
Bosanski Samac = Slavonski Samac
Itd, itd...

Kako su sada HR i BIH zasebne drzave, za tim vise nema potrebe.

Trebaš znati da konstrukcija "ratna zastava", kao i izmišljotina "državna zajednica" ili zajedničke institucije" je proizvod propagandne mašinerije zlikovaca koji imaju još uvijek veliku podršku u narodu kojem ti pripadaš. Zastava republike Bosne i Hercegovine nije ratna nego zvanična zastava naše zemlje od 92 do 97. Ona nije zabranjena kako ti pogrešno tvrdiš, nego je donesen novi zakon o zastavi BiH. Ja te uljudno pozivam da otvoriš svoj um i budeš pionir u sagledavanju činjenica bistre glave.

Lijepo receno :)

Sahat Kula! :cheers:

Ne, vec zato sto se sa druge strane rijeke Save nalaze mjesta/opstine sa istim nazivima, pa je u periodu dok su HR i BIH bile u istoj drzavi dodati prilozi "Hrvatski", "Bosanski", "Slavonski".

Hrvatska Kostajnica = Bosanska Kostajnica
Bosanski Samac = Slavonski Samac
Itd, itd...

Kako su sada HR i BIH zasebne drzave, za tim vise nema potrebe.Je li i sa druge strane Save postoji Hrvatska/Slavonska Dubica, Hrvatski/Slavonski Petrovac,Hrvatska/Slavonska Otoka? itd.Sto se prefiks bosanski zeli izbrisati ili brise i budali je jasno. Ali sto se bude vise radilo protiv drzave u kojoj se zive,sve vise ce biti onih koji ce je braniti.

Petrovac je opstina u SRB, zato je nas Bosanski. Nema ga u HR. Ostalo postoji

Trebaš znati da konstrukcija "ratna zastava", kao i izmišljotina "državna zajednica" ili zajedničke institucije" je proizvod propagandne mašinerije zlikovaca koji imaju još uvijek veliku podršku u narodu kojem ti pripadaš. Zastava republike Bosne i Hercegovine nije ratna nego zvanična zastava naše zemlje od 92 do 97. Ona nije zabranjena kako ti pogrešno tvrdiš, nego je donesen novi zakon o zastavi BiH. Ja te uljudno pozivam da otvoriš svoj um i budeš pionir u sagledavanju činjenica bistre glave.

Та застава је представљала само један народ, тако да је и добро што се званично више и не користи:) А вама је мултиетична Босна да је све босанско, бошњачко, језик босански, градови босански, птица босанска, небо босанско, сунце босанско:) Таквом мултикултуралношћу ће те далеко догурати:) А ја прихватам да је моја земља Босна, али не прихватам такве идеје само једног народа! Дог год ви то иницирате и тражите биће свађе. А ја опет понављам нећу да се свађам.

Pa gle, brkas pojmove, ako je sve bosansko, to znaci da je sve srpsko, hrvatsko i bosnjacko. A ako je sve bosnjacko, onda je sve bosnjacko. :)

izvinite na off-u sli kao stanovnik glavnog grada na ovo moram reagovvati
Та застава је представљала само један народ, тако да је и добро што се званично више и не користи
Srbi, Hrvati, Muslimani, Romi miješani kako god svi moistanovnici BiH sa tom zastavom i himnom jedna si jedina se identificirali se zajedno
Ne možeš ti odnekle doći i samo tek tako reći to je za jedan narod ne nije
izvinite na off-z i samo ću reći Stolac je lijep i kula i moje ercegovke i stočanke i uživam u njihovoj blizini svakodnevno

pa sve je Bosansko :D ne moramo sad na sve stavljati npr. Bosanska Banja Luka, zna se da je Bosanska ali ne mora se stavljati jer je predugo, a za Bosanska Gradiska, Leopol ti je sve objasnio ;)

Та застава је представљала само један народ, тако да је и добро што се званично више и не користи:) А вама је мултиетична Босна да је све босанско, бошњачко, језик босански, градови босански, птица босанска, небо босанско, сунце босанско:) Таквом мултикултуралношћу ће те далеко догурати:) А ја прихватам да је моја земља Босна, али не прихватам такве идеје само једног народа! Дог год ви то иницирате и тражите биће свађе. А ја опет понављам нећу да се свађам.

:nuts:
Jesi li ti budala ili provociraš budalaštinama?

- Ta zastava je državna i podignuta je pred zgradom UN. Ti živiš u Državi koja je tada priznata i član je UN-a i sada. Nikada nije ukinuta nego je zamijenjena drugom.
- U Bosni je vijekovima sve bilo BOSANSKO i ostaće zauvijek tako. Srpsko nikad ništa nije bilo, osim u ratu izmišljenog :)

Neću ni ja da se svađam i zato neprovociraj. Ako si ti tako "napumpan propagandom" to je tvoj problem i nije za ovaj forum.

Та застава је представљала само један народ, тако да је и добро што се званично више и не користи:) А вама је мултиетична Босна да је све босанско, бошњачко, језик босански, градови босански, птица босанска, небо босанско, сунце босанско:) Таквом мултикултуралношћу ће те далеко догурати:) А ја прихватам да је моја земља Босна, али не прихватам такве идеје само једног народа! Дог год ви то иницирате и тражите биће свађе. А ја опет понављам нећу да се свађам.

brkas pojmove bosanac i bosnjak(musliman).

Прво да се извинем и ја за офф, и ово је задње што ћу написати око ове теме и глупог расправљања. Ја сам Србин, живим у држави Босни, граду Градишци, ентитету Републици Српској, ја нисам босанац:) Ви можда и правите разлику између босанца и бошњака, и овим из иностранства ми смо сви босанци, али ето небитно, и не смета ми толико нити ћу да солим памет свима. Застава са љиљанима никада није заступала интерес ни Хрвата ни Срба, јер немају никакав свој идентитет у њој или свој знак:) Та застава је заступала само бошњаке, и пошто је већином коришћена у рату ја је зовем и ратном заставом бошњака:) Стајала је пред УН-ом, више не стоји:) А ни ова нова нема никакав идентитет мене, хрвата или вас бошњака, никакав наш знак да се ми поситовећујемо са њом, она представља плаву европску боју, звездице преузете са заставе ЕУ, и облик земље. За мене то није застава мога народа. Ја живим у Босни, али сам Србин, то морате прихватити, имам своју заставу, своју химну:) Живим у граду који носи име Градишка, био је босанска Градишка, више није:) То је то, не видим више проблеме, и не желим ни да провоцирам ни да се свађам са вама свима:) Али овај мој став је став 99 % Срба у овој држави:) А онај 1 %, увек постоје изузеци:) Поздрав!


А и да не будем мало офф топик, да ли зна ко да ли је ту била пре сахат кула или се тек сада прави?

Bila je prije ;)

Nazad na temu ili ce sljedeci dobiti brig...

koliko ja znam,grad se zove Gradiška,a taj naziv je podrzao ustavni sud bosne i hercegovine,kada je bila diskusija oko naziva gradova u bosni poslije otadzbinskog rata '92.-'95. i zaista ne vidim razlog zasto bismo trolali temu ovakvim raspravama.


kakvog bolan otadžbinskog rata...okanite se gluposti, grad se zove bosnaska gradiška, bosanski novi , bosanski petrovac, bosanski samac itd...to sto neki mjenjaju u inat nke stvari i pokusavaju da revidiraju 1000 godisnju historiju...samo ce ostati na pokusaju... :bash:

kakvog bolan otadžbinskog rata...okanite se gluposti, grad se zove bosnaska gradiška, bosanski novi , bosanski petrovac, bosanski samac itd...to sto neki mjenjaju u inat nke stvari i pokusavaju da revidiraju 1000 godisnju historiju...samo ce ostati na pokusaju... :bash:

Orah, pogledaj post iznad koji je Lord napisao, njegova je ipak zadnja. ;)

Off je al' ne mogu da ne konstatujem sa kakvim pacijentima mi zivimo :ohno:

Tomislavgrad: Za kanalizacionu mrežu 200.000 maraka


Opštini Tomislavgrad odobreno je 200.000 KM iz sredstva Fonda za zaštitu okoline Federacije BiH za rekonstrukciju gradske kanalizacione mreže - potvrđeno je iz Opštinske uprave.
Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava u ime opštine Tomislavgrad danas je u Mostaru potpisao načelnik ove opštine Ivan Vukadin sa direktorom Fonda za zaštitu okoline Federacije BiH Safetom Harbinjom.

Opština Tomislavgrad jedna je od 87 korisnika sredstava koja je nakon provedene konkursne procedure i prihvaćenih projekata odobrio federalni Fond za zaštitu okoline za realizaciju programa i projekata lokalnih zajednica iz oblasti zaštite okoline za 2011. godinu.


http://www.sarajevo-x.com/bih/tomislavgrad-za-kanalizacionu-mrezu-200-000-maraka/120201137

У Градишци је ових дана код Меркатора почела изградња неке веће аутопраоне, код петље за улаз у град, пут према ауто - путу Бања Лука - Градишка и правца за гранични прелаз:
http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/s720x720/420696_328526647186261_150318948340366_940961_866101663_n.jpg

Старе куће у лошем стању, нажалост изгледа пред рушење, ограђене су, судбина им је непозната, али ову прву би свакако требало заштити.
http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/s720x720/426828_328525667186359_150318948340366_940959_1872976426_n.jpg
Ово није први случај овако ограђених старих објеката, мислим да их се у задњих 10 година порушило најмање 5, 6, а то нису биле кућице, него куће, зграде и објекти који би обновљени и те како добриносили лепоти и историјском значају граду.

И један пример другачије градње код нас:) (све похвале наравно)
http://a7.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/420760_328527557186170_150318948340366_940964_991379764_n.jpg
Кућа је веома функционална и пространа, иза се виде гараже где има простора за 3 аута, такође је ту и бокс са псом, дрва, итд:) Имање је ограђено, на километар и по је од центра, и иза је планиран и базен:)
Овакве куће се граде са истим парама за које наш човек дигне кућу од 4 спрата, са 3000 квадрата, опреми један спрат на врат, на нос, остави доле пословни простор, који наравно никада не буде усељен, столарију никада не постави сву, омалтерише само један тај спрат где живи, али битно је да је главни баја и да има кућу већу од својих комшија. Јад и беда. Док се оваквој кући сви диве:)

У Градишци је ових дана код Меркатора почела изградња неке веће аутопраоне, код петље за улаз у град, пут према ауто - путу Бања Лука - Градишка и правца за гранични прелаз:
http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/s720x720/420696_328526647186261_150318948340366_940961_866101663_n.jpg



To je samoposluzna autopraona vidjao sam ih u Prijedoru i Banja Luci.:cheers:

Nova zgrada za gornjovakufske policajce


U izgradnju objekta utrošeno je 728.000 KM a sredstva su osigurana iz budžeta SBK-a.

"Nakon nabavke 20 novih automobila ovo je druga aktivnost koja je realizirana radi stvaranja što boljih uvjeta za rad Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno policijskih stanica", kazao je Jozo Lučić, ministar unutrašnjih poslova SBK-a.

Općina Gornji Vakuf je sudjelovala u projektu tako što je riješila imovinsko-pravne odnose te stvorila druge neophodne pretpostavke za realizaciju projekta.


http://www.sarajevo-x.com/bih/nova-zgrada-za-gornjovakufske-policajce/120202158

To je samoposluzna autopraona vidjao sam ih u Prijedoru i Banja Luci.:cheers:

Предпостављао сам да ће бити тако нешто:Р

Ovakva ista praona ima i u Zenici. Izgleda da neko uvozi ove praone masovno i prodaje. Samoposluznapraona, ubacis marku dobijes vodu, za jos jednu marku dobijes i sampon pa opleti. U Zenici postoji malo duze od godine i dobro poslije, mozda zimi malo manje posla ima ali ljeti sam i guzve vidzao.

Ovakva ista praona ima i u Zenici. Izgleda da neko uvozi ove praone masovno i prodaje. Samoposluznapraona, ubacis marku dobijes vodu, za jos jednu marku dobijes i sampon pa opleti. U Zenici postoji malo duze od godine i dobro poslije, mozda zimi malo manje posla ima ali ljeti sam i guzve vidzao.

Па ако је тако јефтино, пропашће све и једна праона у граду где су услуге од 7 до 10 км.

U Sarajevu ih vec ima 10-15...

Takve praonice su na zapadu vec svakodnevnica, zapravo nema nijedne koja nije na takvoj bazi samousluge. ubacis 1€ i peri sve dok automat neugasi ili ti promjenis na drugi program. Cilj ovakvih praonica je da ustede radnu snagu koja najvise kosta tokom godine, i da poveca zaradu takvih praonica. To ce i kod nas uskoro biti svakodnevnica da se vide takve praonice.

Takve praonice su na zapadu vec svakodnevnica, zapravo nema nijedne koja nije na takvoj bazi samousluge. ubacis 1€ i peri sve dok automat neugasi ili ti promjenis na drugi program. Cilj ovakvih praonica je da ustede radnu snagu koja najvise kosta tokom godine, i da poveca zaradu takvih praonica. To ce i kod nas uskoro biti svakodnevnica da se vide takve praonice.

Значи оно мало људи што је пронашло посао на ауто-праонама ће га изгубити..

Trebinje postaje veliko gradilište: Sedam milijuna KM u izgradnju infrastrukturnih projekata

Općina Trebinje u ovoj godini planira sedam milijuna KM uložiti u kapitalne infrastrukturne projekte. Sredstva za nastavak izgradnje južne gradske zaobilaznice i rekonstrukcije prometnica u općini planiraju osigurati kreditom od 1, 7 milijuna KM.

Od tog iznosa će 800.000 KM biti utrošeno na izgradnju i rekonstrukciju prometnica, dok će ostatak biti iskorišten za otkup zemljišta za nastavak izgradnje gradske obilaznice. Radi se o sredstvima sa kamatnom stopom do najviše 7 % na godišnjem nivou, a rok otplate je 10 godina.

Načelnik Općine Trebinje Dobroslav Ćuk kaže da iako je ekonomska kriza utjecala na realizaciju infrastruktrunih projekta u prošloj godini u ovoj, u ovoj godini, osim zaobilaznice i rekonstrukcije prometnica, planiraju krenuti sa izgradnjom nove autobusne stanice, te prvom fazom sustava vodosnabdijevanja općine.

Neki od projekta koji su također planirani u ovoj godini su i izgradnja dječijeg vrtića i tržnog centra u naselju Gorica, rekonstrukcija dijela starog grada, te uređenje poslovne zone "Volujac" kao i izgradnja sportskih terena u Bregovima i Pridvorcima.

Podsjetimo, da je Općina u prošloj godini, zbog nepovoljnog ekonomskog ambijenta, za relizaciju projekata u oblasti izgranje i rekonstrukcije prometnica, kanalizacijske i vodovodne infrastrukture, te izgradnje elektro mreže uložila oko 2,6 milijuna KM.


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/531833

Значи оно мало људи што је пронашло посао на ауто-праонама ће га изгубити..

ne, detaljno pranje auta ce uvijek biti tu

npr ovdje u Floridi, ja na tim rucnim praonicama potrosim negdje 5 dolara za vanjsko i unutrasnjo ciscenje...dok je detaljno pranje negdje 10-15 dolara...

dosta ljudi ne zeli da rucno pere svoje auto tako da idu u te detaljnje praone...

mislim da ima mjesta za oba sistema..

LED rasvjeta uskoro na žepačkim ulicama

U suradnji s Centrom za razvoj i podršku Tuzla a u sklopu MDG-F programa, općina Žepče krenula je u realizaciju još jednog bitnog projekta za poboljšanje životnog standarda stanovnika našeg grada. Naime, općinski načelnik Mato Zovko i direktorica Centra za razvoj i podršku Alenka Savić, potpisali su mamorandum o zajedničkoj suradnji pri realizaciji projekta "Promocija energentske efikasnosti" u općini Žepče putem aktivnosti optimiziranja susatva javne rasvjete“

Riječ je o zamjeni postojećih rasvjetnih tijela sa LED rasvjetnim tijelima u užem centru Žepča u ulicama Prva, Sarajevska, Stjepana Tomaševića, Stjepana Radića, Abdulveham Ilhamije, Kulina Bana i Anke Topić.

Realizaciju ovog projekta ukupne vrijednosti 75.000 KM financirat će MDG-F program kojeg implementira Centar za razvoj i podršku Tuzla i Općina Žepče u omjeru 50:50.

Ovo je vrlo značajan projekt za općinu Žepče, jer mnoge studije o isplativosti LED javne rasvjete govore kako je LED rasvjeta, u odnosu na onu konvencionalnu, štedljivija za čak 87%. Osim ekonomskog aspekta, zadovoljen je i onaj ekološki jer ulične svjetiljke koje koriste LED diode u sebi ne sadrže teške metale, te je vijek jedne LED svjetiljke i do pet puta duži u odnosu na klasičnu svjetiljku.

Općinski načelnik Mato Zovko najavio je da će se nakon provedenog javnog natječaja od strane Centra za razvoj i podršku, žalbenog roka i roka za odabir najpovoljnijeg ponuđača, s radovima na postavljanju nove LED javne rasvjete krenuti već na proljeće.

"Ovo je prvi korak, a ukoliko građani općine Žepče budu zadovoljni, zamijenit ćemo sva rasvjetna tijela na području naše općine sa novim, funkcionalnijim i štedljivijim LED svjetiljkama" , ističe on.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/533400)

Оvе gоdinе rеkоnstrukciја putа zа Višеgrаdsku bаnju

Nаčеlnik оpštinе Višеgrаd Tоmislаv Pоpоvić pоtvrdiо је u petak dа је оbјаvljеn tеndеr zа izvоđаčа rаdоvа nа rеkоnstrukciјi putа Sаsе - Višеgrаdskа bаnjа, u ukupnој dužini оd tri kilоmеtrа, navode iz ove opštine.

"Оpštinа је u budžеtu zа оvu gоdinu plаnirаlа 600.000 KM zа finаnsirаnjе prvе fаzе rеvitаlizаciје оvе zа turizаm vеоmа vаžnе kоmunikаciје, kао i zа sеlа kоја sе nаlаzе u zаlеđu Višеgrаdskе bаnjе", rеkао је Pоpоvić.

Rаdоvi trеbа dа pоčnu оvе gоdinе, а uz mоdеrаn put bićе izgrаđеnа i pјеšаčkа stаzа, kоје sаdа nеmа.

Pоpоvić kаžе dа је оpštinа "Putеvimа Rеpublikе Srpskе" uputilа zаhtјеv dа u оvоgоdišnji plаn stаvе i rеkоnstrukciјu drugоg diјеlа оvе sаоbrаćајnicе оd Sаsа dо Višеgrаdа, kојi је diо rеgiоnаlnоg putа Višеgrаd - Prеlоvо.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/534782)

Javna rasprava o nacrtu prostornog plana FBiH od 15. februara do 15. aprila

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio Nacrt Prostornog plana Federacije BiH za period od 2008. do 2028. godine, sa Zaključkom o obavezi provođenja javne rasprave u trajanju od 60 dana, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH saopćilo je danas da će javna rasprava o nacrtu tog plana biti organizirana od 15. februara do 15. aprila.

Nosilac izrade plana je Konzorcij koji čine tri članice: IPSA Institut, lider Konzorcija, EcoPlan d.o.o. Mostar i Urbanistički zavod BiH Sarajevo.

Kako navode iz Ministarstva, neposredni uvid u analogni oblik Prostornog plana Federacije BiH može se izvršiti svakim danom u prostorijama Urbanističkog zavoda BiH u Sarajevu.

Generalno, osnovni cilj prostorne strategije i planiranja razvoja prostora, kao ograničenog resursa kojim treba vrlo racionalno i pažljivo upravljati, jeste da se prostornim razvojem osigura i omogući održivi i skladan prostorni razvoj, putem jačanja ekonomske i socijalne kohezije.

Iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja naglašavaju da će u navedenom periodu organizirati provođenje javnih rasprava u sjedištima svih deset kantona, a preciznija obavještenja o mjestu i terminu održavanja bit će naknadno dostavljena javnosti.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/534775)

Raspisan međunarodni javni poziv: Općina Bosanski Petrovac kreće u izgradnju kanalizacijske mreže

Općina Bosanski Petrovac raspisala je međunarodni poziv za početak izgradnje i rekonstrukcije prve faze kanalizacijske mreže u ovoj općini.

U ovoj prvoj fazi planiraju izgradnju nove kanalizacije za istočni dio kanalizacijske mreže te rekonstrukciju središnjeg dijela u ukupnom iznosu od 16,5 kilometara. Radi se o ugovoru ukupne vrijednost od 2.675.000 KM ( bez PDV-a).

Sa ovim sredstvima, koja su prvi dio kredita Europske investicijske banke, planiraju da urade pripremne i zemljane radove, nabavku i ugradnju kanalizacijskih cijevi i prefabrikovanih revizionih okana, betonske i AB radove, te ostale radove prema priloženoj dokumentaciji. Drugi dio kredita trebao bi biti namijenjen za izgradnju kolektora otpadnih voda. Inače, ova općina planira sanaciju centralnog i izgradnju istočnog dijela kanalizacijske mreže u ukupnoj dužini od 38 kilometara.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/535113)

Vlada RS dala koncesiju Andrićgradu na 30.912 metara kvadratnih

Vlada Republike Srpske donijela je rješenje o dodjeli koncesije na gradsko građevinsko i vodno zemljište koje bi se koristilo za izgradnju objekata i drugih sadržaja radi realizacije projekta izgradnje naselja "Andrićgrad" u Višegradu. Lani su Vlada RS-a, firma Emira Kusturice "Lotika" i Općina Višegrad formirale zajedničko preduzeće "Andrićgrad", a većinski kapital ima taj režiser.

Tako će Emir Kusturica imati koncesiju u ukupnoj površini od 30.913 metara kvadratnih za izgradnju objekata u okviru realizacije projekta izgradnje naselja "Andrićgrad" u općini Višegrad.

U rješenju, koje je objavljeno u "Službenom glasniku RS-a" kabinet Aleksandra Džombića navodi da prihvata ponudu "Andrićgrada" d.o.o Višegrad za dodjelu koncesije na više desetina kvadrata na javnom vodnom dobru rijeka Drina i Rzav, te jezera.

Koncesiju je Vlada RS-a dala i na katastarsku jednicu podvedenu pod "Nasip" dvorište površine 1.808 metara kvadratnih, kuću i zgradu površine 121 metara kvadratnih, kao i "Sportski centar Ušće", površine 22.267 metara kvadratnih.

Vlada RS-a je odlučila da je koncesionar dužan uplatiti u korist budžeta RS-a jednokratnu naknadu za koncesiono pravo u iznosu od 52.569 KM.

"Za korištenje koncesije platiće naknadu koja iznosi 2,2 posto od godišnjeg brutoprihoda nastalog korišćenjem javnog dobra na račun budžeta RS-a", navodi izvršna vlast RS-a.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a ovlašteno je da s koncesionarom zaključi ugovor o koncesiji, kojim će se bliže urediti koncesioni odnos.

Projekt izgradnje "Andrićgrada" realizira se po ideji režisera Emira Kusturice, a prema ranijim najavama koštat će oko 30 miliona maraka.

Izgradnja "Andrićgrada" u Višegradu počela je 28.juna prošle godine, a Vlada RS-a je nedugo zatim donijela odluku kojom korisnika sredstava za izgradnju prve faze izgradnje „Andrićgrada“ u Višegradu oslobađa primjene Zakona o javnim nabavkama BiH.

Istom odlukom, Vlada obavezala je i lokalne zajednice, javna preduzeća i neka ministarstva da daju novac za ovaj projekt.

"Vlada RS-a će putem resornih ministarstava, javnih preduzeća i jedinica lokalne samouprave, a u okviru svojih prava, preduzeti aktivnosti i dati doprinos na obezbjeđenje ukupnih sredstava u iznosu od 4.425.730 KM, prema programu za prvu fazu realizacije projekta 'Andrićgrad' u 2011", navedeno je u toj odluci.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/14283-Vlada-dala-koncesiju-Andricgradu-30912-metara-kvadratnih.html)

Izgradnja "Andrićgrada" u Višegradu počela je 28.juna prošle godine, a Vlada RS-a je nedugo zatim donijela odluku kojom korisnika sredstava za izgradnju prve faze izgradnje „Andrićgrada“ u Višegradu oslobađa primjene Zakona o javnim nabavkama BiH.


kako ovo?

To je samoposluzna autopraona vidjao sam ih u Prijedoru i Banja Luci.:cheers:

Aha u blizini Babylona ima :)

Значи оно мало људи што је пронашло посао на ауто-праонама ће га изгубити..

Naravno da nece, koja ce budala ici tamo da pere sebi auto po zimi? Aj po lijetu i nekako ali zimi mislim da niko nije LUD :D

Vrijednost izgradnje autobuske stanice u Trebinju popela se na dva miliona

Izgradnja autobuske stanice u Trebinju bit će u potpunosti finansirana sredstvima iz opštinskog budžeta, a objava poziva za izbor izvođača radova očekuje se početkom marta, potvrdio je za eKapiju Vladimir Gudelj, načelnik odjeljenja za prostorno uređenje opštine Trebinje.

Opštinske vlasti isključile su mogućnost kreditnog zaduženja kod Razvojno-investicione banke Republike Srpske, kako je prvobitno bilo planirano, te ovaj projekat označile kao prioritet u budžetu za 2012. godini koji ukupno iznosi 24 miliona KM.

Za ove namjene osigurano je 1,4 miliona konvertibilnih maraka, dok je projektovana vrijednost izgradnje objekta 2,1 milion KM.

"Tu cijenu nismo imali u trenutku planiranja budžeta, tako da će sa 1,4 miliona KM zatvoriti građevinski radovi i okolno uređenje, a sredstva za unutrašnje uređenje, mašinske, hidro i elektro instalacije morat će se obezbijediti rebalansom budžeta ili iz budžeta za sljedeću godinu", kazao je Gudelj.

Autobuska stanica gradit će se na mjestu gdje se nekada nalazio vojni restoran u krugu kasarne u Trebinju, koja se nalazi na izlazu iz grada u blizini zaobilaznice. Prema glavnom projektu kojeg je uradila trebinjska firma "Put Inženjering", nova autobuska stanica imat će prizemlje i jednu etažu, ukupne površine 1.400 metara kvadratnih.

U prizemlju su planirani stanični objekat, šalteri, pristupni peron, deset odlaznih i pet perona na čekanja, dok će na prvom spratu nalaziti razni komercijalni sadržaji.

Opštinske vlasti još nisu donijele odluku ko će upravljati autobuskom stanicom, odnosno da li će osnovati javno preudzeće koje će gazdovati objektom ili će upravljanje autobuskom stanicom ponuditi privatnim kompanijama putem koncesije.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/537765)

Prihvaćen grant od 1,4 miliona eura za saniranje prečistača vode u Živinicama

Odlukom Federalne vlade prihvaćen je grant namijenjen financiranju saniranja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Živinicama u okviru Projekta "Zaštita kvaliteta voda", po Sporazumu o grantu Trust Fonda Europske komisije IPA, zaključen između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Sredstva granta od od 1.398.982 eura namijenjena su smanjenju protoka nepročišćene otpadne vode iz Živinica, odnosno saniranju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom gradu, što će rezultirati poboljšanjem kakvoće vode u rijeci Bosni.

O prihvatanju ovog granta se treba izjasniti i Parlament FBiH.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/537912)

Prva faza izgradnje kolektora u Tomislavgradu: Izvođač radova poznat za desetak dana

Općina Tomislavgrad počela je prve aktivnosti u pokretanju prve faze kapitalnog projekta izgradnje kolektora otpadnih voda. Nakon raspisanog javnog poziva polaganje kanalizacijskih cijevi javilo se deset firmi, a javno otvaranje ponuda održano je danas. Iz Općine kažu da očekuju da će izbor pobjednika tendera biti poznat za desetak dana.

Ponude su dostavili HP Investing d.o.o. Mostar & Maač d.o.o. Mostar (2.127.557,06 KM), MG MIND d.o.o. Mrkonjić Grad (1.995.537,88 KM), Hering d.d Široki Brijeg ( 1.897,874,29 KM) , Hidro-kop d.o.o. Banja Luka (1.689.624,49 KM), Mibral d.o.o. Sarajevo & AGI d.o.o. Konjic (2.125.628,26 KM), Bujice d.d. Konjic & GPI d.o.o. Konjic, (1.743.327,99 KM), Mucić Co. d.o.o. ( 2.042.676,09 KM), Putovi-Grude d.o.o. Grude (1.797.342,97 KM), Radis d.o.o. Istočno Sarajevo (1.795.564,86 KM), KTM-Brina d.o.o. Posušje i Lasić company d.o.o. Imotski (1.423.340,29 KM).

Za sutra (28.2.) je zakazano i otvaranje ponuda firmi koje će raditi nadzor izvođenja radova.

Prva faza izgradnje kanalizacijskog kolektora podrazumjeva izgradnje kanalizacije, a između ostalog, sadrži pripremne i zemljane radove, nabavu i ugradnju kanalizacijskih cijevi, izgradnju kanalizacijskih kolektora, betonski i AB radovi, radove na izradi kućnih priključaka na kanalizaciju, odvodnje oborinskih voda sa izradom rubnjaka, radova na sanaciji, izrada ulivnih građevina i ostalih radova, prema priloženoj dokumentaciji.

Inače, radi se o okvirnoj vrijednosti od 2 milijuna KM, ali pravi iznos znat će se tek nakon što ponude budu razmotrene. Prema javnom pozivu rok trajanja izvršenja radova je 10 mjeseci. Nakon ovoga uslijedit će i raspisivanje ostalih tendera, sukladno usvojenom opisu projekta. Okončanjem ovih natječaja, kako su prethodno naveli, općina Tomislavgrad će biti prva općina u FBiH koja će početi koristiti kreditna sredstva EIB-a, u visini od 4 milijuna eura.

Inače, Tomislavgrad je jedna od općina koja sudjeluje u projektu "Vodoopskrba i sanitacija u FBiH" koji financira Europska investicijska banka. Projekt obuhvaća prioritetne investicijske podprojekte u sektoru vodoopskrbe i odvođenja otpadnih voda na teritoriju Federacija, a čija je svrha poboljšanje javnoga zdravlja i okoliša.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/539824)

Izgradnja vodovoda za Rakovicu: Snijeg prekinuo radove

Snijeg je, ipak, prekinuo izgradnju vodovoda za Rakovicu.

Ali samo na kratko, jer će radnici Bujica iz Konjica najvjerovatnije ove nedjelje nastaviti sa radovima na sekundarnoj mreži. Do sada je završena primarna mreža u kojoj su urađeni potrebni rezervoari i pumpne stanice, a za ovaj izuzetno obiman projekat izdvojeno je više od 12 miliona KM. Sredstva su zajednički obezbijedili Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS-a i Općina Ilidža.

Kako saznaje Oslobođenje u Službi za razvoj, investicije i komunalne poslove Općine Ilidža, rokovi nisu prolongirani, jer iznose 90 dana, a nije se radilo petnaestak, što izvođaču neće predstavljati veliki problem.

"Imamo 600.000 KM ugovorenih poslova i polovina ovih sredstava je realizovana pošto su radovi započeli u decembru prošle godine. Raspisan je i novi tender od 120.000 KM i trebao bi biti zatvoren do 8. marta. Ova sredstva će se uložiti u izgradnju 15.000 metara sekundarne mreže za dio Stanjevca, centar Rakovice, Ulice Rukodol i dijelove naselja Rudnik, Kobiljača, Božići i Kakrinje i preostali dio ulica Bistrički put i Šamin gaj", kazao je Azem Jahić, koordinator projekta.

Vodni objekti

Za urađene vodne objekte, rezervoare i pumpne stanice završene su elektroinstalacije i puštena je struja, a zadovoljavajuća je i količina vode na izvorištima, što ranije nije bilo. Zato bi ubrzo trebalo uslijediti punjenje sistema vodom, neophodno ispiranje i dezinfekcija, koje će obaviti Vodovod i kanalizacija. Sve to će se uraditi i sa sekundarnom mrežom. To su uslovi koji se moraju ispuniti da bi se krenulo sa izradom kućnih priključaka.

"Priključivanje vode je povjereno firmi TB Inženjering iz Breze i do sada je oko 1.200 domaćinstava izmirilo svoje obaveze, od ukupno 4.000 kojima će se priključiti voda. Prvo će se početi sa priključivanjem od centralnog dijela Rakovice pa dalje, ali samo onima koji su uplatili priključke. Ove uplate će se moći vršiti tokom ove, ali i naredne godine", ističe Jahić.

Žitelji Rakovice su ovih dana imali problema sa vodosnabdijevanjem, jer je na pojedinim lokalnim vodovodima došlo do zamrzavanja instalacija. Tako je tridesetak domaćinstava ostalo bez vode, pa su se sa otopljavanjem snijega počeli otklanjati kvarovi.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/540045)

Obnova porusenih objekata mogla bi trajati stotinjak godina


Ured za reviziju institucija BiH proveo je reviziju učinka o temi "Stambeno zbrinjavanje povratnika", koja je imala za cilj utvrditi da li postojeći sistem stambenog zbrinjavanja povratnika osigurava najefikasniji način korištenja javnih sredstava za ovu namjenu.


Analizirane su prakse implementacije programa koji se finansiraju iz udruženih budžetskih sredstava države i nižih nivoa vlasti, a koji su namijenjeni za rekonstrukciju individualnih stambenih jedinica za potrebe povratka.

Analizirano je i vrijeme njihove implementacije, faktori koji su uticali na postignute rezultate i efekte, kao i aktivnosti nadležnih institucija na ostvarenju jednog od strateških ciljeva Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Iako je najviše urađeno na ostvarivanju prava na povratak, ne postoji jedinstven pristup tumačenju prava povratnika, izbjeglih i raseljenih osoba, kao ni definiranju održivog povratka, saopćeno je danas iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Revidirana strategija neusaglašenost ovih propisa identificira kao realnu prepreku za održivi povratak. Entitetski zakoni nisu u potpunosti usaglašeni, a različiti su i kriteriji za sticanje statusa raseljene osobe.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nema podatke o efektima programa zajedničkih projekata rekonstrukcije individualnih stambenih jedinica (ZPR), odnosno o broju ostvarenih povrataka putem realiziranih programa pomoći za povratak i rekonstrukciju.

Opći je zaključak da su podaci na osnovu kojih se planiraju i odobravaju sredstva za finansiranje programa povratka, te donose odluke u ovom procesu neažurni, a samim time i nepouzdani. Međutim, njihovim međusobnim upoređivanjem da se zaključiti da svaka četvrta obnovljena stambena jedinica nije useljena.

Otkako je 2004. godine uvedena praksa finansiranja obnove udruženim sredstvima države, entiteta i Brčko Distrikta, do kraja 2010. godine za rekonstrukciju individualnih stambenih objekata odobreno je više od 75 miliona KM.

U istom periodu, ovim sredstvima obnovljeno je 2.117 individualnih stambenih objekata. Procjene govore da zbog neefikasnosti uključenih institucija iz ovih sredstava kasni obnova više od 1.000 objekata na čiju obnovu i povratak čeka više od 3.500 osoba.

Postojećom dinamikom godišnje je obnavljano tek nešto više od 400 objekata. Zadržavanjem ovakve dinamike i uz pretpostavku da se osiguraju potrebna sredstva, obnova preostalih porušenih objekata mogla bi trajati i narednih stotinjak godina.

Nedovoljno je urađeno na osiguravanju pouzdanih podataka, praćenju, nadzoru i analizi rezultata i efekata programa. Kao posljedica toga, rijetka su sistemska rješenja koja su mogla značajnije unaprijediti sistem implementacije programa ZPR.

Ustanovljena je praksa raspodjele sredstava na pripadnike određene nacionalnosti prije nego što su poznate potrebe, potencijalni korisnici i njihova nacionalna pripadnost. Uvođenjem nacionalnog ključa pri raspodjeli udruženih sredstava po općinama, ograničava se pravo pristupa programu osobama druge nacionalnosti što posebno stavlja u drugi plan pripadnike nacionalnih manjina u BiH.

Istraživanja su pokazala da je sistem obnove objekata neefikasan i da negativno utiče na obnovu i povratak. Implementacija projekata nerijetko traje duže od dvije godine, a svaka četvrta obnovljena stambena jedinica nije useljena.

Izvještaj sadrži preporuke čijom bi se implementacijom realizirao strateški cilj povratka svih zainteresiranih u prijeratna prebivališta, a raspoloživa sredstva mogla usmjeravati na poboljšanje ekonomskih uvjeta u povratničkim mjestima.


SA-C (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/bih-news/item/859-obnova-porusenih-objekata-mogla-bi-trajati-stotinjak-godina.html)

Gradiška: Za kapitalne investicije 59 miliona maraka

Skupština opštine Gradiška usvojila je danas novi program kapitalnih investicija do 2016. godine, kojim je sa 59 miliona maraka predviđeno finansiranje 89 investicionih projekata.

Programom je 21 milion maraka planiran za saobraćajnu infrastrukturu, 12,5 miliona za komunalnu infrastrukturu i ekologiju, 5,7 miliona za stambene i društvene objekte, 5,5 miliona za toplifikaciju i elektrifikaciju, te blizu 10 miliona maraka za obrazovanje, sport, kulturu, turizam i ostale projekte.

Načelnik opštine Gradiška Nikola Kragulj kaže da u finansiranju projekata očekuju i podršku domaćinstava, pogotovo kada je pitanju vodosnabdijevanje, izgradnja kanalizacije i asfaltiranje puteva.

Program kapitalnih investicija do 2016. godine, koji je danas usvojila Skupština opštine, praktično predstavlja ažurirani program od 2011. do 2015. godine, kojem su dodati novi projekti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/540374)

Grčka pomoć utopija: BiH od vlastitih sredstava počinje obnovu bolnice Kasindo?

Ministarstvo finansija i trezora BiH suspendovalo je ugovor sklopljen sa grčkom konsultatskom kućom Focal Project Managers, koja je angažovana na provedbi programa grčke pomoći ekonomskoj obnovi i razvoju Balkana, u sklopu kojeg je planiran projekat rekonstrukcije bolnice Kasindo u Istočnom Sarajevu.

Faruk Dizadrević, konsultant na ovom projektu, potvrdio je da Grčka koja je zapala u veliki finansijsku krizu još nije zvanično potvrdila da li će produžiti učešće u ovom projektu. Kako bi prevazišle blokadu, bh. vlasti razmišljaju da za početak obnove angažuju sredstva koja su domaće vlasti obezbijedile kao participaciju.

"Bosna i Hercegovina, odnosno Vijeće ministara BiH i Ministarstvo zdravlje RS, obezbijedilo je kompletnu participaciju koja iznosi 1,6 miliona KM, dok je Grčka trebala osigurati 1,9 miliona KM. Jedan od prijedloga Ministarstva zdravlja RS-a koje je načelno prihvatilo Ministarstvo finansija i trezora Bih jeste da se sa tim sredstima krene sa izgradnjom, sa pretpostavkom da će se, dok se potroše ta sredstva, u Grčkoj stvoriti uslovi za nastavak projekta", kazao je Dizdarević.

Rekonstrukcija bolnice Kasindo bila je tema ovosedmicčne sjednice Skupštine Grada Istočno Sarajevo, na kojoj je izražena zabrinutost zbog oprečnih informacije prema kojima nije jasno da li će se graditi nova bolnica ili rekonstruirati stari paviljon "Srbija" iz sredstava hiper programa.

"Nismo sigurni da je HiPERB program produžen, jer je Grčka, koja u njemu sudjeluje, u veoma teškoj situaciji. Znamo za pokušaje da se aktiviraju rezervirana sredstva Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srpska, ali sumnjamo da će do toga doći", kazao je predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić.

Poslanici su također istakli da utopija ocekivati pomoć od Grčke koja se nalazati u dubokoj krizi, te da se rekosntrukcija bolnice uključiti u program zaduženja kod Investicono-razvojne banke ili evropskih fondova.

Zatraženo da se u rješavanju problema bolnice Kasindo uključiti i Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku Narodne skupštine Republike Srpske. Očekuje se da će na martovskoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biti preyentovana informacija o stanju u bolničkom sektoru sa prijedlogom kapitalnih ulaganja, u koje treba će biti uključena i bolnica Kasindo.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/542020)

U Zvorniku neprocjenljivo nasljeđe značajno za razvoj turizma

Zvornička tvrđava Đurđev grad, rimski kamenolom Dardagani i Kraljev grad pod zemljom u Malom Zvorniku predstaljaju neprocjenjivo istorijsko i kulturno nasljeđe, posebno za razvoj turizma na ovom prostoru, ocijenio je danas u Zvorniku direktor muzeja "Semberija" iz Bijeljine Mirko Babić.

Babić je na prezentaciji arhitektonsko-urbanističkog projekta rekonstrukcije i revitalizacije srednjovjekovne tvrđave Đurđev grad rekao da je predstavljanje ovog projekta značajan iskorak u kulturi i razvoju turizma Zvornika, kao i prilika da se dođe do određenih saznanja u naučno-istraživačkom smislu.

Izrazivši uvjerenje da u donjem gradu srednjovjekovne tvrđave Đurđev grad postoje slojevi iz rimskog perioda, Babić je rekao da istraživanje ovog lokaliteta treba povezati sa istraživanjem na desnoj obali Drine, jer i tamo postoji utvrđenje koje se spušta do same obale.

"Ove istorijske lokaliteta moramo posmatrati sa još jednim važnim arheološkim lokalitetom iz vremena Rimljana, a to je veliki rimski rudnik kamena u Dardaganima u blizini Zvornika", rekao je Babić i dodao da se većina proizvoda od kamena iz tog rudnika prodavala u metropoli rimskog carstva Sirmijumu - današnjoj Sremskoj Mitrovici.

On je ocijenio da svi radovi na površini zemlje, koji predstoje na Đurđev gradu, ne remete arheološke slojeve, ali da je neophodno prisustvo arheološke ekipe na mjestima gdje će biti intervencija, odnosno kopanja.

Babić je podsjetio da je Zvornička tvrđava do 1934. godine bila u upotrebi i imala sve krovove, vrata i prozore, dok danas izgleda kao ruševina koja je prepuštena nebrizi.

Nosilac projekta rekonstrukcije i revitalizacije srednjovjekovne tvrđave Đurđev grad Danijela Zoljić rekla je da je projektom predviđeno da se urade konzervatorsko-restauratorski radovi, a zatim sadržaji koji bi ovu tvrđavu pretvorili u kulturni, istorijski, turistički, ugostiteljski i ekonomski isplativ centar.

Ona je dodala da je projektom predviđeno da gornji grad tvrđave sadrži muzejski i prostor za radionice, kafe vidikovac, plato za predstave, dok bi donji grad bio mjesto za razvoj tranzitnog turizma sa svim potrebnim sadržajima.

"Cilj je da tvrđava postane samoodrživa i interesantno mjesto za investitore koji bi nastavili ulaganja", rekla je Zoljićeva.

Predstavnik opštine Mila Knežević rekla je da prva faza projekta predviđa da se uradi osvjetljenje gornjeg grada, da se očisti od rastinja i osvijetli "Jerinina staza strasti", te da se uradi parking prostor u donjem gradu.

Ona je dodala da je za prvu fazu rekonstrukcije srednjovjekovne tvrđave obezbijeđeno 400.000 KM iz prodaje emisije opštinskih obveznica....


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/542015)

Anonimni privatnik iz Rusije dao više od 100.000 KM za džamiju

U izgradnju Čaršijske-Cerića džamije u Bosanskoj Dubici anonimni donator iz Rusije do sada je uložio trećinu utrošenih sredstava, više od 100.000 maraka. Njegovo ime, ni pored upornih molbi, nije htio otkriti ni efendija Safet Beganović, glavni imam Medžlisa IZ Bosanska Dubica, koji nam je potvrdio da je riječ o Dubičancu koji je sa 18 godina napustio rodni kraj i otišao u Rusiju, gdje se danas bavi privatnim biznisom.

Otac i mati

- On nam je i otac i mati kad je riječ o gradnji ove džamije. Dovoljno je da ga nazovemo i da kažemo da je "zapelo" u gradnji i odmah šalje novac, nekad 10, nekad 20 hiljada dolara. Nikad se nije oglušio na naš poziv - pojasnio nam je efendija Beganović i dodao da se, prema odluci građevinskog odbora, najstarija dubička islamska bogomolja sada zove Čaršijska-Cerića džamija. Inače, proglašena je i spomenikom od vjerskog, nacionalnog i historijskog značaja.

Begovski nišani

- Ona se tako zove zbog begova Cerića koji su je u 17. stoljeću gradili i reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića, koji je prije tri godine, kada je počela gradnja, zatemeljio, a onda na nivou BIH organizirao sergiju u kojoj je za gradnju ovog vjerskog objekta prikupljeno 100.000 maraka - kazao je efendija Beganović i dodao da će u konačnom izgledu ova džamija u dvorištu imati i šadrvan i mezarje u koje će biti vraćeni stari begovski nišani.

Čaršijska-Cerića džamija bit će četvrta obnovljena u Bosanskoj Dubici, gradu u kojem trenutno živi oko 3.000 Bošnjaka.

Otkrivanje imena

Efendija Beganović nam je kazao da je odlučeno da anonimni donator otključa džamiju naredne godine, kada je planirano svečano otvorenje.

- Tada će, konačno, i njegovo ime, koje on ne želi da se spominje u javnosti, biti poznato - Beganović.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/83260-anonimni-donator-pomaze-gradnju-privatnik-iz-rusije-dao-vise-od-100-000-maraka-za-dzamiju.html)

Općina Kakanj započinje realizaciju projekta "Akademija za građane"

Sa željom da napreduje u domeni poboljšanja kvalitete usluga, Općina Kakanj, u saradnji sa OSCE-om, započinje realizaciju još jednog projekta – Akademije za građane. Akademija za građane je edukativni projekt, koji provode lokalne vlasti, sa ciljem da se poveća uloga građana i potakne njihovo sudjelovanje u općinskim aktivnostima. Cilj projekta je da se stvori grupa dobro informiranih građana, koji imaju znanja i vještine da promatraju i da se uključuju u rad općinskih tijela vlasti, i koji mogu djelovati kao kontaktne osobe u lokalnoj zajednici.

Projekt Akademija za građane ima za cilj izgraditi sistem stalnog prijenosa znanja s lokalnih vlasti na građane, o tome kako općine i gradovi funkcioniraju, te na taj način poboljšati znanje i zainteresiranost građana u pogledu procesa donošenja odluka na lokalnom nivou.

U okviru Akedemije bit će organizirana predavanja o temama:

Lokalna samouprava, lokalni izbori i izbori u mjesnim zajednicama;
Izrada planova i planiranje budžeta za njihovu provedbu;
Urbani razvoj i zaštita okoliša;
Javna sigurnost i servisi za pružanje usluga u kriznim situacijama;
Usluge koje pružaju općine, javna poduzeća i institucije;
Partnerstvo s gradom/općinom i sudjelovanje u sektoru civilnog društva;
Komunikacija i sudjelovanje u donošenju odluka.
Akademija za građane omogućava sudionicima da uče o radu svoje lokalne administracije, da razviju svoju društvenu mrežu i da aktivno učestvuju u donošenju odluka po pitanjima u čijem bi rješavanju njihove zajednice mogle imati koristi.

Gradovi i općine uče kako koristiti inovativne pristupe u rješavanju trajnog problema nedostatne zainteresiranosti građana i niskog nivoa zainteresiranosti za aktivnosti u lokalnim demokratskim procesima. Zatim, mogu promicati svoje sposobnosti, kroz nove tipove angažmana svojih uposlenika. Konačno, sudjelovanje u ovom projektu može pomoći gradovima/općinama, kao samoupravnim jedinicama, koje su lideri u inovacijama i učenju, u poboljšanju njihove opće slike.

Uskoro će biti objavljen javni poziv građanima za učešće u Akademiji.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/542665)

Prezentiran projekat vrijedan 40 miliona dolara: Goražde i Foča-Ustikolina za dvije godine u sistemu navodnjavanja

U Velikoj Sali općine Goražde 02. marta je upriličena prezentacija idejnog rješenja projekta rekonstrukcije i razvoja sistema navodnjavanja u FBiH, projektno područje Goražde / Ustikolina. Naime radi se o projektu na kojem se radi posljednje tri godine. Priprema se u saradnji sa federalnim i entitetskim ministarstvima kao i predstavnicima lokalne zajednice. Pripremu ovog projekta prati i Svjetska banka koja će biti jedan od glavnih investitora.

Prezentaciju je organizovalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a prezentaciji su prisustvovali načelnici općina Goražde Muhamed Ramović i načelnik općine Foča-Ustikolina Zijad Kunovac, predstavnici resornog kantonalnog ministarstva, te općina kao i predstavnici MZ i to MZ Osanica, MZ Sadba, MZ Vitkovići, MZ Zupčići i MZ Hubjeri koje će biti obuhvaćene ovim projektom.

"Ono što možemo reći je da ukupna vrijednost projekta iznosi 40 miliona američkih dolara od čega će 19,5 miliona pripasti Federaciji BIH, a ostatak Republici Srpskoj. Grejs period je deset godina, rok otplate 20 godina. Nema kamate, jedino troškovi servisiranja otplate od 0,75", pojasnio je Alojz Dunđer, direktor Ureda za implementaciju projekata u ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH.


Obavezu povrata kredita preuzima država dok će najviše koristi od projekta imati sami poljoprivredni proizvođači. Cilj projekta je povećati ukupnu površinu za navodnjavanje te unaprijediti njegov sitem što će doprinijeti razvoju poljoprivrede.


"Svjedoci smo da je samo 0, 6 posto teritorije u BIH trenutno u sistemu navodnjavanja, za razliku od prijeratnih pet posto. Dakle cilj je povećati površinu sa 0,6 na 1,6 posto te stvoriti insitucionalni i održiv sitem" , dodao je Dunđer.

U općinama Goražde i Foča-Ustikolina projektom će biti obuhvaćeno 330 hektara površine, a ukoliko sve bude teklo po planu sistem navodnjavanja bi trebao biti pušten u pogon za dvije godine. Pored idejnog riješenja projekta koji je izradio Institut za hidrotehniku Sarajevo u petak je predstavljen i plan upravljanja okolišem u skaldu sa zaštitnim i okolišnim politikama Svjetske banke i domaćim zakonskim propisima.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/542645)

Anonimni privatnik iz Rusije dao više od 100.000 KM za džamiju



Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/83260-anonimni-donator-pomaze-gradnju-privatnik-iz-rusije-dao-vise-od-100-000-maraka-za-dzamiju.html)

Zanimljiva vijest i informacija ! :)


Nekretnine - SARAJEVO - Real Estate

www.sarajcity.com

Općina Tomislavgrad: Za projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pristiglo šest ponuda

Povjerenstvo za provedbu postupka javne nabave općine Tomislavgrad otvorilo je jučer ponude pristigle na natječaj za projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Tomislavgradu.

Natječajnu dokumentaciju je preuzelo deset tvrtki, no ponude je dostavilo njih šest i to Energoinvest d.d. Sarajevo (58.646,25 KM), Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo (91. 172.25 KM), Institut za građevinarstvo IG Banja Luka (46.770,75 KM), Ipsa institutut d.o.o. Sarajevo (49.666,50) KM, IGH Mostar d.o.o. Mostar (66.573,00 KM), Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (48.500 00 KM).

Nakon otvaranja ponuda Povjerenstvo će idućih dana detaljno provjeriti priloženu dokumentaciju te odabrati izvođača s kojim će, potom, biti potpisan ugovor za izvođenje spomenutih radova, ističu iz Općine Tomislavgrad.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/543871)

Sa grantom od 1, 4 milijuna eura u sanaciju postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda

Općina Živinice je do sada uspješno završila projekat izgradnje kanalizacijskih kolektora za oko 42.000 korisnika. Počeli su i sa izgradnjom mehaničkog prečišćavanja otpadnih voda u vode druge kategorije, odnosno vode za kupanje.

Načelnik Hasan Muratović je prethodno najavljivao da će tijekom ovog ljeta imati mehanički tretman otpadnih voda za kanalizaciju Općine Živinice u funkciji. Ovim su samo stvaraju uvjeti za predtretman otpadnih voda, a ostaje im da urade sekundarni tretman u tom postrojenju.

Vlada im je također prije nekoliko dana dala suglasnost na prihvaćanje granta Trust fonda Europske komisije IPA namjenjenog za za vodoopskrbu i kanalizaciju u Živinicama po projektu "Zaštite kvaliteta voda".

Sredstva od ovog granta u iznosu od oko 1, 3 milijuna eura namijenjena su za financiranje sanacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Sredstva granta koristit će se za smanjenje protoka nepročišćene otpadne vode iz Živinica, te za poboljšanje kvaliteta vode u rijeci Bosni.

Vlada je dala i suglasnost za zaključivanje supsidijarnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Federacije i podugovora između Federacije i Javnog komunalnog preduzeća "Komunalno" d.d. Živinice za sredstva iz ove odluke.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/544012)

Studenti počinju izradu Regulacionog plana za drugi dio Poslovne zone "Lipova Greda"

Najuspješniji studenti treće godine Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci radiće u naredna tri mjeseca na izradi idejnog projekta regulacionog plana za preostalih 46 hektara zemljišta predviđenog za izgradnju drugog dijela poslovne zone "Lipova greda" u Kozarskoj Dubici.

"Lokacija za koju će se praviti regulacioni plan nalazi se preko puta postojeće poslovne zone u Kozarskoj Dubici, a ovakav vid saradnje pokrenut je na inicijativu Arhitektonsko-građevinskog fakulteta i na osnovu njihove ranije prakse da, kroz saradnju sa opštinama, studentima bude omogućen jedan vid prakse", izjavio je načelnik opštinskog odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Miloš Ćibić.

On je objasnio da je opština Kozarska Dubica sticajem okolnosti imala prostor za ovakav vid saradnje, s obzirom na to da druga faza formiranja poslovne zone nije još zaživjela, odnosno da za drugi dio kompleksa poslovne zone još ne postoji regulacioni plan.

"Opština na ovaj način dobija besplatno i kvalitetno rješenje, s obzirom na to da je u njegovu izradu uključen kompletan tim ljudi iz struke. Biće formirane radne grupe i od nekoliko izrađenih rješenja biće izabrano najbolje", rekao je Ćibić.

U pratnji predstavnika opštine Kozarska Dubica, studenti Arhitektonsko-građevinski fakulteta Univerziteta u Banjaluci obišli su danas poslovnu zonu "Lipova greda" povodom početka rada na izradi idejnog projekta regulacionog plana.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/544081)

Šamac ulaže 3,8 miliona KM u obnovu komunalne infrastukture

Opština Šamac ove godine planira pokrenuti projekat izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže, u koji će biti uloženo 3, 8 miliona maraka.

Radi se o prvoj velikoj investiciji u oblasti komunalne infrastrukture, kojom će biti obuhvaćena izgradnja vodotornja od 500 kubika, rekonstrukcija postojećeg cjevovoda u gradu, regeneracija bunara i pumpnih stanica te izgradnja komandno-kontrolnog objekta.

Projekat podrazumijeva i proširenje vodovodne mreže u dužini od 28 kilometara na prigradska naselja Pisari, Škarić, Gornja i Donja Crkvina, čime će blizu hiljadu domaćinstava biti snabdjeveno pitkom vodom iz gradskog vodovoda.

Obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture u Šamcu sa dva miliona maraka finansirat će Evropska investicijska banka, kao dio ugovora o kreditiranju kojeg je Vlada RS sklopila sa EIB i 24 opštine, među kojima je i Šamac. Kredit je dodijeljen uz kamatu od četiri posto, sa rokom otplate od 25 godina i grace periodom od osam godina.

Direktor preduzeća "Vodovod i kanalizacija" Šamac Stevo Tovirac potvrdio je da do sada urađen glavni projekat, koji treba biti upućen na reviziju Evropskoj investicijskoj banci.

"Ukupno odobrena sredstva su dva miliona KM, s tim da će ona biti povlačena u tranšama, u zavisnosti od realizacije projekta. Ostatak novca namjeravamo obezbijediti putem IPA fondova Evropske unije te razvojnog programa Vlade Republike Srpske", kazao je Tovirac za eKapiju.

On je dodao da gradski vodovod u Šamcu izgrađen prije pedeset godina, i on se najvećim dijelom sastoji od starih azbestno-cementnih cijevi, zbog kojih dolazi do velikih gubitaka vode u mreži.

Također, nepostojanje vodotornja uslovljava stalan rad pumpi koje tokom 24 sata drže sistem pod pritiskom, što stvara velike troškove za električnu energiju. Trenutni dug prema Elektropriovredi RS iznosi oko 500.000 KM, što je gorući finansijski problem šamačkog Vodovoda i kanmalizacije.

Realizacijom projekta građani Šamca dobit će kvalitetniju uslugu oblasti vodosnabdjevanja, a potrošnja struju se smanjiti do pedeset posto. Očekuje se da će na ljeto biti raspisan poziv za glavnog izvođača radova, koji će se birati prema kriterijima Evropske investicijske banke.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/544238)

Zvornik:

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/429069_10150622335837737_147164537736_9423853_1628536315_n.jpg

Nedavno je bila održana prezentacija arhitektonsko-urbanističkog projekta rekonstrukcije i revitalizacije srednjovjekovne Zvorničke tvrđave koja je do 1934. godine bila u upotrebi i imala sve krovove, vrata i prozore, dok danas izgleda kao ruševina koja je prepuštena nebrizi.
Prema projektu predviđeno je da se urade konzervatorsko-restauratorski radovi, a zatim sadržaji koji bi ovu tvrđavu pretvorili u kulturni, istorijski, turistički, ugostiteljski i ekonomski isplativ centar. Planirano je da radovi na prvoj fazi rekonstrukcije tvrđave počnu u maju mjesecu za šta će biti uloženo 400.000 KM.

Zvornik:

http://a6.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/429069_10150622335837737_147164537736_9423853_1628536315_n.jpg

A jeli tu ima i donji grad meni se cini da je to onaj stari grad koji sam vidio na jednoj slici kraj jednog jezera

Italijani zainteresovani za ulaganje u dubičku poslovnu zonu

Načelnik opštine Kozarska Dubica Nino Jauz razgovarao je jučer sa predstavnicima pet preduzeća iz Italije, koji su izrazili zainteresovanost za ulaganje u poslovnu zonu "Lipova Greda" u ovoj opštini.

Jauz je nakon sastanka sa italijanskim investitorima izrazio optimizam u pogledu postizanja konačnog dogovora o saradnji.

"Na osnovu preliminarnih razgovora slijede dalje faze pregovora, a za krajnji rezultat očekujemo investiranje u poslovnu zonu `Lipova Greda`. Predstavnici ovih preduzeća zainteresovani su da nove proizvodne pogone instaliraju van Italije, a našu poslovnu zonu su ocijenili kao jednu od najinteresantnijih zbog blizine italijanskog, odnosno evropskog tržišta i naravno zbog svih uslova koje nudimo", rekao je Jauz.

On je podsjetio da je u procesu formiranja poslovne zone "Lipova Greda", opština Kozarska Dubica potpisala sporazum o njenoj promociji sa italijanskom firmom "IBC" koje posluje u okviru grupacije "Franzoni filati", te dodao da je rezultat tog sporazuma jučerašnja posjeta predstavnika italijanskih preduzeća iz različitih proizvodnih djelatnosti koji se zanimaju za investiranje u Republiku Srpsku.

Nakon sastanka u zgradi opštine Kozarska Dubica, italijanski investitori posjetili su u pratnji opštinskih zvaničnika, preduzeće "Dubikoton", koje je osnovano kapitalom italijanskog preduzeća "Franzoni filati"- lidera u tekstilnoj industriji u Italiji i Evropi.

Direktor tog preduzeća Dražen Vidović rekao je da je "Dubikoton" primjer pozitivnog iskustva ulaganja u opštinu Kozarska Dubica, te da posjeta italijanskih investitora predstavlja konkretizaciju saradnje u smislu dovođenja inostranih investitora u poslovnu zonu "Lipova Greda".

Vidović je precizirao da zainteresovani investitori iz Italije dolaze iz različitih industrijskih sektora, među kojima su proizvodnja plastike, sportskog asortimana, tekstilne i metalne industrije, te najavio da će nakon današnjeg sastanka biti obavljeni pojedinačni razgovori sa predstavnicima preduzeća.

Komercijalni direktor preduzeća "Fratelo Montana" iz Italije Roberto Danieli izjavio je da je njegova kompanija zainteresovani za prostor na kojem bi se bavila regenerisanjem plastičnih materijala. On je procijenio da je moguće da će izbor "pasti" upravo na ovo područje i najavio da će se odluka o investiranju donijeti u drugoj polovini ove godine.

Danieli je precizirao da se preduzeće "Fratelo Montana" bavi regenerisanjem i proizvodnjom odlivaka od plastičnih materijala i ostavaruje godišnji promet od oko devet miliona evra.

Sastanku u Kozarskoj Dubici prisustvovao je i pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva Vlade Republike Srpske Đuro Grbić, koji je naglasio da je poslovna zona "Lipova Greda", u kojoj je obezbijeđena infrastruktura, interesantna za strane investiture.

Grbić je dodao da je investitorima danas predstavljeno niz povoljnih mogućnosti kada je u pitanju ambijent za investiranje u Srpskoj, a između ostalih, određeni faktori stabilnosti, ekonomska politika, te činjenica da je Vlada Srpske obezbijedila stimulativna sredstava i podsticaje i usvojila niz strategija koje se odnose na razvoj industrije, podsticaj izvoza i privlačenje stranih investitora.

"Kada je riječ o poslovnoj zoni `Lipova Greda` opština Kozarska Dubica može računati na pomoć resornog ministrastva, odnosno Vlade Srpske", rekao je Grbić.

Predstavnici italijanskih preduzeća su, u pratnji opštinskog rukovodstva, obišli lokaciju poslovne zone "Lipova Greda", na magistralnom putu Kozarska Dubica - Gradiška.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/544307)

Općina Čitluk: Pripreme gospodarske zone Blizanci za investitore

Općina Čitluk već dugi niz godina različitim mjerama uspješno potiče proizvodnju i razvoj privatnog poduzetništva. Do sada je uređeno nekoliko gospodarskih zona od one na Tromeđi, do onih u Lokvicama, Gradnićima, Blizancima i dr.

Što se tiče gospodarske zone Blizanci iz Općine Čitluk kažu da je ona u funkciji. Ivan Stojić, šef općinske službe za geodetske i imovinsko- pravne poslove, navodi da je do sada prodano oko 12 parcela, jedan objekat je dobio uporabnu dozvolu i u funkciji je, a drugi su u ishodovanju dokumentacije ili su pred početkom radova, navodi on.

Trenutno je jedna parcela od 20.000 KM dodjeljena firmi koja se bavi proizvodnjom obnovljivih izvora električne energije iz sunca, a druga, iste veličine, bi se trebala formirati i staviti na javni natječaj.

Općinsko vijeće je dalo suglasnost za njeno formiranje, ali nije donijelo zaključak da se daje suglasnot da se može ići u taj proces. Općinsko vijeće bi trebalo imenovati povjerenstvo koje bi trebalo dati načelnu suglasnost za formiranje te parcele. Po dobijanju načelne suglasnosti katastar cijepa parcelu i nakon toga se može ići na raspisivanje javnog natječaja, kaže Stojić.

Inače, poslovna zona Biletići-Blizanci prostire se na 180.000 metara kvadratnih.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/544577)

Široki Brijeg: Rasprava realizaciji projekta navodnjavanja za područje Mostarsko blato

Javna rasprava na temu "Projekt razvoja navodnjavanja (IDP) za podprojektno područje Mostarsko blato, Idejni projekt" održana je u Općinskoj vijećnici Širokog Brijega. Predstavljen je i dokument "Plan upravljanja okolišem", kao i dokument "Društvena procjena projekta razvoja navodnjavanja u BiH".

Idejni projekt rekonstrukcije i razvoja sustava navodnjavanja za projektno područje Mostarsko blato izradio je Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Projekt koji je predstavio Nermin Đipa vodeći projektant Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu obuhvata rekonstrukciju postojećeg vodonatapnog sustava na području cijele Općine u dužini cca 80 kilometara, proširenje na području Ljutog Doca u dužini 4,25 kilometra i odvodnju oborinskih voda s kočerinskog polja. Projekt obuhvata područje Mostarskog blata, Trnskog i Ruževa polja, Mokro polje i Kočerinsko polje s izvorištima vode Lištica, Crnašnica, Žvatić i Orovnik. Paralelno s ovim projektom JU Coming izrađuje projekt sanacije i rekonstrukcije akvadukta u Borku (ukupan raspon akvadukta je 74 metra), a koji će biti uključen u ovaj projekt.

Misija Svjetske banke u BiH je prije četiri godine započela s Projektom razvitka sustava za navodnjavanje (projekt: IDP) s ciljem održivog unaprjeđenja sustava za navodnjavanje i institucionalnog okvira za pružanje podrške i povećanja poljoprivredne proizvodnje. Projekt se paralelno provodi u FBiH i RS.

U FBiH su od više kandidiranih i pripremanih podprojekata, osim podprojekta „Mostarsko blato" u Općini Široki Brijeg, projekt razvoja sustava navodnjavanja bit će implementiran i u Općini Goražđe. Istaknuta je velika važnost i značaj koji će rekonstruirani i prošireni sustav za navodnjavanje imati za povećanje poljoprivredne proizvodnje u Širokom Brijegu, kao i čvrsta podrška Općine Široki Brijeg ovom projektu. Nakon rasprave slijedi izrada glavnog projekta.

"Ako sve bude teklo kako smo planirali potpisivanje Ugovora za izvođenje radova možemo očekivati u prvom ili drugom mjesecu iduće godine. Do tada trebamo proći proceduru od već slijedeći mjesec razgovora predstavnika federalnog ministarstva poljoprivrede s predstavnicima Svjetske banke. Nakon usvajanja projekta od strane Svjetske banke, a koji bi trebao biti završen do kraja svibnja ove godine može se krenuti u realizaciju. Na Općini je da ishodi potrebne dozvole", rekao je između ostalog predstavnik ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Alojz Dunđer odgovarajući na pitanje o početku realizacije projekta rekonstrukcije i razvoja sustava navodnjavanja za projektno područje Mostarsko blato.

Dokument "Plan upravljanja okolišem" predstavila je Sabina Hadžiahmetović iz Instituta za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, a Dino Đipa iz agencije za marketing, medijska i društvena istraživanja "Prism research" iz Sarajeva predstavio je rezultate istraživanja o mišljenju javnosti o realizaciji projekta navodnjavanja za projektno područje Mostarsko blato.

U raspravi su sudjelovali korisnici poljoprivrednih površina koje su obuhvaćene projektnim područjem Mostarsko blato, predstavnici Općine, mjesnih zajednica obuhvaćenim projektom, općinskih komunalnih poduzeća, kao i predstavnici Udruge poljoprivrednika Županije Zapadnohercegovačke.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/544724)

U Istocnom Sarajevu pocela izgradnja starackog doma

Agencija za nekretnine Edukon započela je izgradnju staračkog doma u Istočnom Sarajevu, a trenutno su u potrazi za investitorom koji bi uložio svoja sredstva u ovaj projekat.
Procijenjuje se da bi izgradnja staračkog doma koštati 1,2 miliona KM, a investitori očekuje dobru stopu povrata angažovanog kapitala. Zemljište na kojem se gradi objekat kupljeno je prije dvije godine, te je obezbijeđena projektna dokumentacija.
Vlasnik Edukona Zoran Radovanović navodi da su prvobitno planirali izgradnju poslovne zgrade, no kako nisu mogli pronaći kupca, počeli su razmišljati o objektu druge namjene koja bi bila aktuelna na tržištu i privlačna investitorima.
"Slučajno smo došli do podatka da za staračkom domu u Istočnom sarakevu, koji se nalazi u državnom vlasništvu prepun i da je za smještaj potrebno čekati i do dvije godine. Cijene smještaju su ekonomski isplative, pa smo tu vidjeli mogućnost za pokretanje poslovanja i ostvarivanje prihoda“, rekao je Radovanović.
Starački dom bi trebao, prema zamisli investitora, sadržavati dvokrevetne apartmane sa dosta zajedničkih prostorija i vrtom. Na lokaciji gdje se treba graditi objekat završeni su zemljani radovi i uskoro treba da počne betoniranje.
Za projekat je osiguran menadžment, ali nedostaje novac kako bi se isplatili izvođači radova. Potencijalnim investitorima se nudi partnerstvo na bazi akcionarstva.
"Nažalost, tržište nekretnina trenutno nema nikakve dinamike. Obraćao sam se bankama, no banke su prestale sa finansiranje nekretnina te se sada oslanjam na privatne investitore koji će u ovom poslu prepoznati priliku za ostvarivanje profita", navodi Radovanović.
S obzirom da je u Bosni i Hercegovini ima tek mali broj privatnih investitora kada je u pitanju izgradnja i upravljanje staračkih domova, idealan partneri bi bili investitori iz Hrvatske i Slovenije, gdje je to razvijen posao.


SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/project-news/item/891-u-istocnom-sarajevu-gradi-se-staracki-dom.html)

Višegrad top turistička destinacija: Gradiće se milionski akva park sa bazenima

Tomislav Popović, načelnik Opštine Višegrad istrajan je u ambicijama da grad smješten na ušću rijeka Drine i Rzave konačno dobije otvoreni bazen sa akva parkom koji će zadovoljavati evropske standarde.

Izgradnja bazen i parka planirana je u okviru rekonstrukcije sadašnjeg fudbalskog stadiona i izgradnje pomoćnog terena.

U okviru ovog projekta, kako navodi Popović, planirana je izgradnja dva rekreativna bazena, zatim plivačkog bazena dimenzija 25 x 50 metara sa pripadajućom tribinom, višenamjenskog pratećeg objekta za potrebe akva parka i stadiona i kaskadnog prostora za odmor i sunčanje.

"Zavod za izgradnju iz Banja Luke uradio je Studiju o opravdanosti izgradnje i izboru lokaciije za rekonstrukciju, odnosno izgradnju fudbalskog stadiona, pomoćnog terena, tribina, bazena i mini akva parka u Višegradu", kaže Popović za ekapiju.

Jedan od preduslova za početak realizacije ovog značajnog i vrijednog projekta Popović kaže jeste uređenje korita rijeke Rzave koja se inače kod velikih vodostaja izliva iz korita i plavi stambene i poslovne objekte.

"Opština Višegrad je uradila projekat regulacije Rzava. Vrijednost radova je oko 1100 000 KM", naglašava Popović.

Također, projekat je uvršten i u plan kapitalnih investicija Opštine, a sve ovo zajedno sa izgradnjom "Andrićgrada" daje realne šanse da Višegrad postane top turistička destinacija u Bosni i Hercegovini.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/545802)

Višegrad top turistička destinacija: Gradiće se milionski akva park sa bazenima



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/545802)


Nadamo se i još većim investicija u ovaj dio BiH koji generalno ima dobar turistički potencijal ! Dobra vijest !




Nekretnine - SARAJEVO - Real Estate

www.sarajcity.com

Uskoro moguca izgradnja sportske dvorane u Buzimu

Bužim: U Bužimu je sve spremno za izgradnju multifunkcionalne sportske dvorane, jedino nedostaju finansijska sredstava, potvrdio je Mujaga Nanić, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko-pravne poslove u općini Bužim.
Općina kao investitor očekuje od viših nivoa vlasti, kantonalnih, entitetskih i državnih organa, da se uključe u realizaciju ovog projekta jer lokalna zajednica iz skromnog općinskog budžeta ne može izdvojiti milionska sredstva koja su potreba za izgradnju i opremanje ovog sportskog objekta.
S obzirom da će se sportska dvorana graditi u neposrednoj blizini Srednje mještovite škole "Hasan Musić", u općini Bužim smatraju da novac treba obezbijediti kantonalno i federalno Ministarstvo obrazovanja, u čijoj nadležnosti se nalazi obrazovanje.
"Općina je uradila sve pripreme za izgradnju sportske dvorane, otkupili smozemljište, riješili sve imovinsko-pravna pitanja, uradili projektno-tehničku dokumentaciju, preostaje nam još da nađemo sredstva i građevinski radovi mogu početi“, kazao je Nanić.
Glavni projekat za sportsku dvoranu uradio je Institut za građevinarstvo Banja Luka, drugi izabrani ponuđač na konkursu. Podsjećamo, prvi ugovor za izradu glavnog projekta potpisan je sa kompanijom Ideja-Stil iz Bihaća, a njihov projekat nije dobio pozitivno mišljenje općinske komisije koja je uradila reviziju. Kako kompanije nije uvažila primjedbe komisije, nakon godinu dana jednostrano je raskinut ugovor sa ponuđačem.
Iako su zbog maratonske tenderske procedure glavni projekat dobili tek nakon dvije godine, nadležni u Općini Bužim ističu profesionalan rad IG Banja Luka, koji je ispoštovao sve rokove i projektne zadatke od strane investitora.
Za izgradnu sportske dvorane potrebno je izdvojiti 2,5 miliona KM, iako su prvobitne procjene bile da će vrijednost građevinskih radova iznositi 1,7 miliona KM. Opremanje dvorane koštat će oko milion KM.
U općini navode da će mulifunkcionlna sportska dvorana imati 720 sjedećih mjesta, rukometno igralište, prostorom za rezervne igrače, zapisničare, fiksne i montažne tribine, te u prostoru ispod tribina svlačionice, mokre čvorove i pomoćne prostorije.
Početku radova raduju se članovi 25 sportskih kolektiva u Bužimu te učenici Mješovite srednje škole koji nemaju fiskulturnu salu za održavanje nastave iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/project-news/item/922-uskoro-izgradnja-sportske-dvorane-u-buzimu.html)

Opština Višegrad izdvojila 500.000 maraka za uređenje Glavičkog potoka

Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović i direktor preduzeća "Romanijaputevi" sa Sokoca Mirko Pandurević potpisali su danas ugovor o relizaciji projekta druge faze uređenja Glavičkog potoka, vrijednosti 500.000 KM.

Popović je rekao da je značaj regulacije Glavičkog potoka veliki, jer se rješava pitanje kanalizacionih i otpadnih voda i kvalitetnog puta do višegradskih naselja Glavice i Vučine.

Ugovorom je predviđeno da druga faza radova na ovom projektu bude završena za 150 dana. Sredstva za ovaj projekat biće obezbijeđena iz opštinskog budžeta.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/548877)

Zatvoreni bazen u Trebinju san ili ipak java

Inicijativu za izgradnju zatvorenog Olimpijskog bazena u Trebinju, na lokalitetu Abazovina uz postojeći otvoreni gradski bazen pokrenuo je investitor MH ERS "HET" a.d. Trebinje početkom 2010. godine.

Zatvoreni bazen zajedno sa već postojećim gradskim bazenom bi činio veliki sportski kompleks. Takav objekat omogućio bi razvoj sportova na vodi, u kojima su Trebinjci tradicionalno postilazli zavidne rezultate, posebno bi oživio vaterpolo po kojem je nekad Trebinje bilo poznato.

HET je izradio projektnu dokumentaciju ovoga bazena. Napravljeni su idejni i glavni projekat, a izvađena je i lokacijska dozvola. Za dalje investiranje, kao i dobijanje građevinske dozvole potreban je adekvatan dogovor između više strana, odnosno HET, opštine Trebinje, PK Leotar, Vlade RS i IPA fondova.

Ova investicija bi se izvodila u dvije faze. U prvoj fazi bi se pustio u pogon mali bazen sa završenom kompletnom konstrukcijom, pristupima itd., a druga faza bi značila završetak cjelokupnog bazena. Po riječima rukovodioca tehničkog sektora HET-a, Luke Petrovića, prva faza bi koštala do 6 miliona KM.

Za ovako zahtjevan projekat potrebno je obezbjediti finansijsku konstrukciju što neće biti nimalo lak posao. Za izgradnju ovakvog objekta neophodno je naići na razumijevanje i podršku više institucija, počevši od SO Trebinje, preko svih nadležnih sportskih institucija, do Vlade RS.

Treba napomenuti da na čelu tima koji će predvoditi izgradnju zatvorenog plivačkog kompleksa, mora da stoje stručni i kompetentni ljudi. Izgradnja ovog objekta značila bi mnogo, kako samo za Trebinje tako i za najbliže okruženje. Stoga bi pomoć pri finansiranju plivačkog kompleksa trebalo potražiti od svih kojima bi izgradnja zatvorenog bazena značila.

Sistem grijanja objekta i vode je najskuplja stavka, te je planirano da se u tu svrhu napravi sistem grijanja putem solarne energije, a time bi privukli fondove koji žele da ulažu u projekte energetske efikasnosti. U svrhu ekonomske opravdanosti izgradnje zatvorenog bazena predviđeno je niz popratnih sadržaja kao što su saune, centri za masažu, teretana, motel, restoran, kao i termini za rekreativce.

Prema riječima Luke Petrovića, Trebinje bi izgradnjom ovako savremenog objekta dobilo na značaju, a objekat bi služio generacijama koje dolaze.

Izuzetno je značajno napomenuti da bi izgradnjom ovog objekta zaposlenje dobilo najmanje 50 Trebinjaca.

Izrada finansijske konstrukcije je planirana za 2012. godinu. Kako ističe gospodin Petrović, nerealno je očekivati da će radovi početi u toku ove godine.

Lokacija

Lokacija se nalazi u sjevernom dijelu užeg urbanog područja Trebinja, na lijevoj strani obale rijeke Trebišnjice, 200 metara sjeverno od kamenog mosta.

Površina parcele za izgradnju ovog kompleksa iznosi 9.837 kvadratnih metara, dok je površina parcele pod objektom namjenjenog za izradu objekta olimpijskog bazena 5.453,66 kvadratnih metara i nalazi se u centralnom dijelu postojeće parcele.

Koncept

Osnovno koncept objekta odredio je projektni zadatak koji je investitor iskazao kroz ključne riječi: sport, rekreacija, arhitektura, interakcija, kretanje, unutrašnji dizajn i oprema, moderni koncepti i tehnologija, radna sredina, mogućnost uštede energije, samoodrživost objekta, izvori obnavljanja energije.

Zatvoreni Olimpijski bazen namjenjen je ambicioznim i talentovanim sportistima kao i rekreativcima sa ciljem da im omogući najbolje uslove što se tiče sportova na vodi.


SAC (http://sa-c.net/index.php/news-archive/project-news/item/941-zatvoreni-bazen-u-trebinju-san-ili-ipak-java.html)

Uklanja se zgrada bivšeg kolektivnog centra u Srebrenici

U srebreničkom naselju Baratova počela je demontaža dotrajalih baraka koje su prethodnih devet godina služile kao kolektivni centar za smještaj raseljenih srpskih porodica.

Izgradnjom stambene zgrade s 33 stana u Srebrenici raspušteni su kolektivni centri krajem 2011. godine i ove barake ostale su prazne.

"Da bi uredila gradsko građevinsko zemljište, Općina je angažirala izvođače da demontiraju i uklone barake, i urede lokaciju da bi je vratila kompaniji Bobar iz Bijeljine, u čijem je vlasništvu, a koja na toj lokaciji planira graditi autobusku stanicu", izjavio je načelnik Odjeljenja za urbanizam i stambeno-komunalne poslove općine Srebrenica Ševko Karić.

Uklonjene su i kamp-kuće u izbjegličkom naselju Kravica kod Bratunca, koje su punih 18 godina pružale utočište prognanim Srbima iz Federacije BiH.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/uklanja-se-zgrada-bivseg-kolektivnog-centra-u-srebrenici/120321058)

Vukosavlje: U kanalizacionu mrežu uloženo 3,2 miliona KM

Kanalizaciona mreža dužine 30 kilometara sa priključcima za više od 1.000 domaćinstava u Vukosavlju, čiju je izgradnju finansirala Vlada Republike Srpske sa oko 3.200.000 KM nepovratnih sredstava, biće završena do 15. aprila, izjavio je Srni načelnik opštine Elvir Hadžiomerović.

"čekujem da će biti ispoštovan rok na koji su se obavezala rukovodstva glavnog izvođača `Niskogradnja` iz Laktaša i podizvođača `Niskogradnja` iz Teslića", rekao je Hadžiomerović i naglasio da su radovi, koji su počeli septembra 2010. godine, trebalo da prema tenderskoj dokumentaciji budu završeni prije devet mjeseci.

On je naglasio da, bez pomoći Vlade Republike Srpske, opština Vukosavlje sa skoro 8 000 stanovnika i budžetom od 1.300.000 KM ne bi mogla izgraditi kanalizacionu mrežu.

Predviđeno je da na kanalizacionu mrežu budu priključena domaćinstva iz naselja Vukosavlje, Jakeš, Dobor i Pećnik. Projekat je izgradilo sarajevsko preduzeće "Ipsa".

U skladu sa projektnom dokumentacijom do sada su položene betonske cijevi prečnika 315 milimetara i izgrađeno je 1.200 šahtova. Kapacitet kanalizacije je 2.400 priključaka.

Opština ima blizu 8 000 stanovnika, od kojih je najveći broj izbjeglih i raseljenih lica, kao i povratnika srpske, bošnjačke, hrvatske i romske nacionalnosti.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/550784)

veceras je bila premijera pa ce vjerovatno prikazati sutra na vijestimahttp://www.australialuxe.info/ht2.jpghttp://www.ihatespam.info/jh.jpghttp://www.ihatespam.info/bh.jpg

Beverli Hils na Kozari

Kozara je mnogima primamljiva za odmor, pa su posljednjih godina nikla nova vikend naselja na ovoj planini, a među "vikendašima" ima i stranaca.

Zbog velike potražnje placevi, koji su koštali nekoliko stotina maraka po dunumu, sada su dostigli cijenu od šest hiljada KM. Trenutno je najatraktivniji sjeverozapadni dio Kozare koji je od Prijedora udaljen petnaestak kilometara i sa kojeg puca predivan pogled na cijelo prijedorsko polje. Miloš Kovačević, jedan od mještana sela Božići, prodao je već nekoliko takvih placeva. Kupci su mu bili uglavnom poznati prijedorski doktori, inženjeri, profesori.

"Ova moja parcela od skoro jednog hektara iznenada je postala atraktivna i primamljiva za mnoge. Na samo nekoliko stotina metara nalazi se asfaltni put, a okolo su uglavnom već izgrađene vikendice. Prije četiri-pet godina cijena zemljišta jedva da je mogla dostići 1.000 KM, a danas se lako prodaje po 6.000 maraka", priča nam Kovačević, dodajući da među onima koji su od njega ili njegovih komšija kupili placeve ima i stranaca.

Jedan Italijan kupio je čitav hektar zemlje, a kilometar dalje jedan Nijemac nedavno je sagradio apartmane.

Radovan Kotroman i njegova supruga Nada u svojoj vikendici na Kozari žive već neko vrijeme. Imali su, kažu, sreću da ne kupuju zemljište, jer ga je Radovan naslijedio od oca.

"Cijeli radni vijek radio sam u Sloveniji, oženio se Slovenkom i, evo, kada smo otišli u penziju, odlučili smo da se doselimo na Kozaru u našu vikendicu, koju smo sagradili prije nekoliko godina. Raduje nas to što ovaj dio Kozare postaje sve interesantniji Prijedorčanima koji grade vikendice, i to ne svakakve već veleljepne. Tako su ovaj dio Kozare nazvali i našim Beverli Hilsom", kaže Kotroman.

Milan Kubat, direktor Gradske apoteke u Prijedoru, takođe se odlučio za gradnju vikendice u mjestu Božići.

"Osnovni razlog zbog čega sam kupio plac u Božićima je položaj. Rijetko se može naći tako dobra lokacija sa tako divnim pogledom na veliki prostor prijedorskog polja, a da istovremeno nije mnogo udaljena od grada. Činjenica je da tako isto razmišljaju i mnogi drugi, pa se vikend naselje svake godine sve više širi", kaže Kubat.

Zanimljivo je da su razlike u cijenama od parcele do parcele, koje su jedna od druge udaljene pedesetak metara, ogromne.

"Evo, malo niže od ovog atraktivnog dijela može se kupiti zemljište po cijeni od 200 KM po dunumu. Samo, ta parcela je u uvali. Nema pogleda kao ove ovdje, koje su upravo zbog toga zanimljive", priča nam Miloš Kovačević.

Prostorni plan

Direktor Nacionalnog parka “Kozara” Dragan Romčević kaže da za sada ne mogu udovoljiti željama mnogih za gradnjom vikendica, jer još nije urađen prostorni plan.

"Pojedinci su na nekim lokacijama izgradili vikend objekte, ali za njih nemaju dozvolu. Šta će biti sa takvim objektima, ostaje da se vidi. Činjenica je da je u posljednje vrijeme Kozara postala atraktivna za one koji žele na njoj da izgrade vikendice. One se na pojedinim dijelovima Kozare grade nesmetano. Čujem da su i pojedini placevi dostigli visoke cijene, ali Nacionalni park još uvijek ne može udovoljiti mnogima da grade objekte na prostoru koji je pod zaštitom", kaže Romčević.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/551731)

Bolji dani za Andrićevog junaka: Most na Žepi biće zaštićen od propadanja

Nema više nepoznanica. Most na Žepi, junak istoimene antalogijske pripovjetke našeg jedinog nobelovca Ive Andrića, koji je početkom 2005. godine proglašen i nacionalnim spomenikom u BiH, biće zaštićen od daljeg propadanja zbog pukotine na desnom dijelu luka kojim je premoštena mala, ali brza i nikad zamućena rječica Žepa.

Pripreme za njegovo spašavanje preuzeo je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i kako reče Milijana Okilj, stručni konsultant u Zavodu, u toku su radovi na obezbjeđenju investiciono-tehničke dokumentacije za saniranje pukotine u koju već može da stane muška pesnica.

Ovaj posao povjeren je akcionarskom društvu "Građenje" sa Pala i on podrazumjeva obezbjeđenje geoloških, geodetskih i drugih podloga na osnovu kojih će se raditi projekat i ostala dokumentacija za zaštitu ovog kulturno-istorijskog objekta.

To će istovremeno poslužiti i kao prateća dokumentacija uz aplikaciju za sredstva iz Evropske unije putem IPAprojekata saglasno politici regionalnog razvoja, jer je Zavod most na Žepi uvrstio na Prioritetnu listu intervencija za 2012. godinu. Kao takav most je ušao i u red najugroženijih spomenika i lokaliteta formiranih za potrebe projekta "Ljubljanski proces II – Finansiranje rehabilitacije zajedničkog nasljeđa u Jugoistočnoj Evropi (završna faza)".

Direktor "Građenja" sa Pala Zoran Popić reče da su njihovi stručnjaci i predstavnici Zavoda već bili u Žepi. Upoznali su se sa stepenom oštećenja, uzeli najnužnije podatke i sada slijede poslovi oko predlaganja načina i tehnike za zaštitu ovog objekta koji je ozbiljno ugrožen. Rok je 60 dana i oni će ga, nada se direktor Popić, ispoštovati.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice u Žepi, Mustafa Omanović, izrazio je zadovoljstvo što je most poslije niza apela došao na red za zaštitu, a načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove u Opštini Rogatica, Zoran Čarkić, reče da će Opština u granicama mogućnosti i svoje nadležnosti, pružiti punu podršku nastojanju da se most zaštiti i da ponovo, kako reče veliki Andrić, "blešti na suncu i sja na mesečini i preko sebe prebacuje ljude i stoku".

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/551740)

Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Vojkovići u završnoj fazi

Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda, podsustav Roško Polje - vodovod Vojkovići dužine 3060 m u završnoj je fazi.


Podsjetimo, Ugovor o izvođenju radova je potpisali su 15. prosinca 2011. godine načelnik općine Tomislavrad Ivan Vukadin i predstavnik poduzeća AGI d.o.o. Konjic Alija Nezirević, a vrijednost ugovorenih radova je 204.657,61 KM.

Radovi su započeli 23. siječnja 2012. godine, ali su prekinuti zbog vremenske nepogode koja je pogodila našu općinu. S dolaskom ljepšeg vremena radovi su intezivirani, tako da se ovih dana očekuje završetak na izradi vodoopskrbnog cjevovoda, navode iz općine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/551966)

Asfaltira se Sokak, jedna od najvećih i najgušće naseljenih gradskih ulica u Bosanskoj Krupi

Na desetine je već asfaltiranih ulica u Bosanskoj Krupi, što u gradskim, što u ruralnim područjima. Konačno, sada je na red došla jedna od najvećih i najgušće naseljenih ulica u centru grada. Bez obzira na izrazito lošu putnu komunikaciju, uzrokovanu ratnim posljedicama, ovo je također jedna od najprometnijih na cijelom području lokalne zajednice.

Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović s direktorom firme "KOV-GRAD" d.o.o. iz Bužima, potpisao je za početak Ugovor za rekonstrukciju vrijedan 100 hiljada KM. Sredstva su obezbjeđena iz ovogodišnjeg Budžeta Općine. Također, biće implementirano i 80 hiljada obezbjeđenih iz GSM licence što je dovoljno za više od pola kompletne ulice.

Dakle, prva je to faza projekta kojom će od 626 m ulice biti asfaltirano oko 400. Kreće se od glavne raskrnice gdje se nalaze pošta i hotel, pa prema magistralnom putu koji vodi za Bihać. Osim asfaltiranja, mora se raditi i oborinska kanalizacija što je ranije dodatno otežavalo implementaciju poprilično skupog projekta.

Projekt asfaltiranja kompletne ulice, odnosno realizacije II faze, vrijedan je 290.684,94 KM. Većina tih sredstava se tek treba obezbijediti. Prema očekivanjima načelnika, to bi se trebalo desiti dok se radovi predviđeni u prvoj fazi ne privedu kraju.

Prilikom potpisivanja Ugovora, načelnik je izrazio ogromno zadovoljstvo što je Općina konačno uspjela ući u relizaciju ovog projekta. Sve zbog toga što je od iznimnog značaja za sve Krupljane, ali i posjetioce. Zbog toga što će centar grada sada biti još ljepši i privlačniji, a svakako i sigurniji, kako za pješake, tako i vozače.

"Sokak je ulica za čiju rekonstrukciju zbog širine, zajedno s trotoarima, treba skoro 7 hiljada kvadrata asfalta. Kada se uzme u obzir i dužina jasno je zbog čega je trebalo više od tri godine da se iznađe rješenje, tj. da se obezbijedi novac. Doduše, nije ni sada sve na hrpi za kompletnu ulicu, ali imam rješenje i vjerujem da ćemo sve završiti u ovoj građevinskoj godini, vjerovatno tokom nadolazećeg ljeta", ističe načelnik Halitović.

Od momenta uvođenja u posao od strane nadzora, rok za rekonstrukciju ulice Sokak, odnosno završetak prve faze je 90 radnih dana. To je i početak ljeta kada se očekuju gosti i turisti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552101)

Srbac: Izgradnja vodovoda vrijednog 173.000 maraka

Izgradnja vodovoda u Donjoj Lepenici nastavljena je jučer, na Svjetski dan voda, na relaciji "Stojkovića rijeka" gdje bi zdravu i pitku vodu trebala dobiti 52 domaćinstva ovog zaseoka. Komunalno preduzeće "Vodovod" će izgraditi 2800 metara glavnog voda i 5500 metara sekundarne mreže u ukupnoj vrijednosti od 173 hiljade maraka.

Izgradnja vodovoda će trajati 45 dana čime će se u potpunosti realizovati projekat izgradnje vodovodnog sistema u Gornjoj i Donjoj Lepenici.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552257)

Tešanj dobiva nove hotelske kapacitete: Predviđena izgradnja hotelskog kompleksa

Općinsko Vijeće Tešnja je usvojilo urbanistički projekt "Tešanj-Centar" kojim je predviđena izgradnja hotelskog kompleksa i stambeno –poslovne zgrade. Hotelski kompleks će se prostirati na na površini od 2235 m2, a stambeno-poslovni objekt, koji će se graditi, bit će na površini od 1673 m2.

Što se tiče hotelskog kompleksa iz Općine Tešanj navode da se ne radi o izgradnji novog objekta nego o adaptaciji i nadogradnji već postojećeg hotela koji od rata nije u funkciji. Inače, hotel i zemljište je u vlasništvu tešanjske firme Farex koju je njegovu imovinu kupila u stečaju.

Urbanističkim projektom je predviđena izgradnja potpuno novog stambeno-poslovnog objekta "Grič" na već spomenutoj parceli od 1673 m2. Ovaj objekt će se graditi na neuređenom zemljištu iza hotela.

Planom je predviđena izgradnja objekta sa tri kata u sklopu kojeg bi bio garažni prostor za stanare, a u suterenu tog objekta će se nalaziti garažni prostor sa 16 mjesta za potrebe hotela. Stambeni prostor će se moći, kažu iz Općine, ukoliko bude bilo interesa, pretvoriti i u hotelski sadržaj.

Kako saznajemo, investitor tj. kompanija Farex, je već podnijela zahtjev za urbanističku suglasnost shodno usvojenom urbanističkom projektu, a nadležna služba bi trebala razmatrati zahtjev. Ukoliko budu dobili suglasnost Općinsko vijeće će nakon toga dodijeliti potrebne sadržaje i onda će se ići na dobijanje građevinske dozvole.

U urbanističkom projektu je navedeno da građevinska linija na stambeno-poslovnom objektu "Grič" može biti promijenjena samo radi eventualne ugradnje vanjskog lifta za invalidna lica, na mjestu i na način dat na prilogu mreže građevinskih i regulacionih linija.

Urbanistički projekt je radio Institut za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552271)

Tomislavgrad: Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Vojkovići u završnoj fazi

Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda, podsustav Roško Polje - vodovod Vojkovići dužine 3060 m u završnoj je fazi.Podsjetimo, Ugovor o izvođenju radova je potpisan 15. prosinca 2011. godine u uredu načelnika. Potpisnici Ugovora su načelnik općine Ivan Vukadin i predstavnik poduzeća AGI d.o.o. Konjic Alija Nezirević, a vrijednost ugovorenih radova je 204.657,61 KM.

Radovi su započeli 23. siječnja 2012. godine, ali su prekinuti zbog vremenske nepogode koja je pogodila našu općinu. S dolaskom ljepšeg vremena radovi su intezivirani, tako da se ovih dana očekuje završetak na izradi vodoopskrbnog cjevovoda, ističu iz Općine Tomislavgrad.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/552310)

Prostorni plan Čapljine predviđa gradnju marine i razvoj nautičkog turizma

Usvajanje prijedloga prostornog plana općine Čapljina 2010. - 2020. označeno je kao najvažniji dokument kojim se predviđa, ne samo poboljšanje kvalitete življenja, nego i jači gospodarski razvoj i stvaranje većeg broja radnih mjesta.

Sidrišta u Višićima i Gabeli

Tu su naravno i iscrpni planovi oko buduće izgradnje i obnove općinske infrastrukture te gradnja nekih objekata, koji će za ovu općinu, ali i Hercegovinu biti velika novost. To se prije svega može kazati za planove i buduće aktivnosti oko reguliranja riječnog prometa, a što bi za krajnji cilj trebalo imati izgradnju marine za javni promet. Ta bi se marina sa sidrištem gradila u Čeljevu, a sidrišta bi bila još i u Višićima te Gabeli. Tako bi i općina krenula u oživljavanje i razvoj nautičkog turizma, koji bi se odlično nadovezao na već postojeću turističku ponudu.

Neposrednom provedbom ovog plana oko gradnje marine regulirala bi se i pitanja privezišta, pasarela i lukobrana, a u zoni marine predviđeno je i uređenje dijela obale rijeke Neretve. Plan predviđa izgradnju novog objekta dječjeg vrtića s jaslicama u Čapljini te modernizaciju postojećih vrtića u Čapljini i Gabeli.

Odlaganje otpada

Tu su i planovi oko izgradnje nove školske zgrade Srednje škole Čapljina, Gimnazija Čapljina II. Predviđa se i mogućnost izgradnje jedinice mostarskog Sveučilišta za obrazovanje poljoprivrednih i turističkih stručnjaka, kao i gradnja novoga doma zdravlja u Čapljini koji bi nosio naziv Dom zdravlja Čapljina II. Prostorni plan predviđa i izgradnju ustanova za brigu o starijim osobama, kao i za smještaj djece s posebnim potrebama.

Cijela dolina Neretve godinama muku muči oko odlaganja i gospodarenja otpadom pa je onda i još vrijednija informacija kako prostorni plan predviđa i izgradnju pretovarne stanice Bivolje Brdo gdje bi se odlagao komunalni otpad s područja. Odlagalište za građevinski otpad planirano je na lokaciji Mrkodol kod Modriča. Turizam je od iznimne vrijednosti i plan oko proglašenja turističko-ugostiteljskih zona na području Trebižata i Hutova, odnosno Zvirovića i Šurmanaca.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553545)

Izgradnja vrtića u Novoj Topoli: U junu raspisivanje tendera za opremanje prostorija

Izgradnja vrtića u Novoj Topoli kod Gradiške bi trebala biti završena do augusta ove godine. Radi se o prvom modernom vrtić u ovom naselju, a za njegovu izgradnju je izdvojeno 400 000 KM.

Dragana Grahovac, direktorica javne ustanove za predškolsko vaspitanje "Lepa Radić", u čijem sastavu će raditi novi objekat, kaže da će im se ovim ostvariti želja da imaju vrtić u Topoli jer su do sada radili u iznajmljenom prostoru.

"Sačuvali smo jezgro djece i zahvaljujući tome uspjeli smo i sa ovim projektom", navodi Grabovac.

Izvođač radova na zgradi vrtića je Arting Invest iz Gradiške, a oni su radili i idejno rješenje. Radi se o 560 kvadrata prostora u kojoj će biti četiri vaspitne grupe, trpezarija, kuhinja i sve ono što po standardima potrebno jednom vrtiću.

Radovi na izgradnji objekta počeli su u petak, 23. 3. 2012. godine, a Grahovac najavljuje da je naredni korak raspisivanje još jednog tendera. "Tender za opremanje vrtića bi trebao biti raspisan u junu ili julu mjesecu dok vidimo kako će ići dinamika ovih radova. Njegova vrijednost će se kretati oko 100 000 KM", navodi ona.

Do kraja kolovoza/ augusta planiraju završiti sve procedure oko prijema radnika i djece, te useliti u nove prostorije.

Foto: www. gradiska.com

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553820)

Dobijanje statusa grada: Opštinama rok za prijavu 20. april

Opštine koje imaju interes da promijene status opštine u status grada treba u roku od 30 dana da dostave elaborate, kako bi Vlada RS pokrenula zakonodavnu proceduru da taj status i dobiju.

Dragana Bulić, portparol Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, kazala je da je Bijeljina već dostavila elaborat i neophodnu dokumentaciju, dok se od ostale tri opštine očekuje da to urade do 20. aprila.

Podsjećanja radi, Izvršni odbor SNSD-a pokrenuo je prije desetak dana inicijativu da Prijedor, Doboj, Bijeljina i Trebinje dobiju status grada.

Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, rekao je da je za takvu inicijativu potrebno izmijeniti Zakon o teritorijalnoj organizaciji RS. Kako je objasnio, prije toga treba lokalni odbornici u skupštinama opština pomenutih gradova da pokrenu inicijativu izrade elaborata i podnošenja potrebne dokumentacije Vladi RS, koja treba da pripremi prijedlog za NS RS.

"Odluka mora biti donesena na osnovu pripremljene dokumentacije i elaborata, a teret izrade elaborata je na samoj lokalnoj zajednici. Što se zakona tiče, on može biti promijenjen na jednoj sjednici", rekao je Radojičić.

Željko Mirjanić, predsjednik Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini, kaže da je ova ideja dobra i da je načelno podržava.

"Ako se u elaboratu tih opština pokaže da ispunjavaju osnovne uslove, tu ideju treba podržati. Mislim da neće biti nikakvih negativnih posljedica u smislu povećanja troškova i administracije", rekao je Mirjanić.

I Zoran Đerić, predsjednik Kluba PDP-a, kaže da im još nije stigla nikakva zvanična inicijativa i da će se o tome izjasniti kad dobiju zvanični prijedlog.

"Mislimo da u najmanju ruku čudi otkud to da se SNSD tek sada sjetio tih opština poslije šest godina uzastopne vlasti u RS. U svakom slučaju to zaslužuje jednu ozbiljnu analizu i saslušaćemo stav i mišljenje ljudi koji žive u tim opštinama, i to će biti opredjeljujuće za nas ako se takva inicijativa pojavi", rekao je on.

Vukota Govedarica, šef Kluba SDS-a, kaže da će odluku o inicijativi SNSD-a donijeti Predsjedništvo SDS-a na osnovu elaborata koje će podnijeti opštine.

"Ako mene pitate, mislim da je Izvršni odbor SNSD-a neozbiljno pristupio tom pitanju jer se te stvari ne mogu prelamati preko koljena. Ja bih volio da Trebinje jednog dana dobije status grada, ali mislim da je na osnovu broja stanovnika to neobjektivno", rekao je Govedarica.

Inače, sve četiri opštine koje smo ranije kontaktirali smatraju da zaslužuju da dobiju status grada. Kako smo već pisali, Mićo Mićić, načelnik opštine Bijeljina, potvrdio je da je Bijeljina dostavila elaborat i da očekuju da on bude pozitivno riješen.

I Marko Pavić, načelnik opštine Prijedor, smatra da zaslužuju da postanu grad, ali je rekao da se zalaže da se prvo donesu objektivni kriterijumi na osnovu kojih bi svaka opština mogla tražiti status grada. Dobroslav Ćuk, načelnik opštine Trebinje, nam je takođe rekao da bi status grada opštini Trebinje bio dobar za imidž Trebinja, a slično smatraju i u opštini Doboj.

Inače, promjena statusa opštine u grad ima simboličan efekat i neće značiti suštinske promjene u funkcionisanju tih lokalnih zajednica. Kako su načelnici objasnili, najveća prednost je razlika kada se u inostranstvu lokalna zajednica predstavlja kao opština ili kao grad.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/553936)

U infrastrukturne projekte preko sest miliona KM

Kozarska Dubica: Načelnik opštine Kozarska Dubica Nino Jauz najavio je da će u infrastrukturne projekte na području opštine ove godine biti uloženo više od šest miliona KM.
On je precizirao da će u putnu infrastrukturu i izgradnju sistema za vodosnabdijevanje biti uloženo po tri miliona KM, dok će izgradnja kanalizacione mreže biti finansirana sa 300.000 KM.
Jauz je podsjetio da je tokom prošle godine u putnu infrastrukturu u Kozarskoj Dubici uloženo 2,6 miliona KM, a ove godine je za tu namjenu obezbijeđeno 500.000 KM više.
"Prilikom asfaltiranja prioritet će imati gusto naseljene ulice i sela sa više stanovnika", rekao je Jauz i dodao da će ove sedmice početi sanacija gradskih ulica oštećenih tokom zime, posebno na prilazima u grad iz pravca Prijedora i Gradiške.
Tokom aprila i maja biće sanirana Đurđevdanska ulica, široka 4,6 metra, koja uz rijeku Unu vodi prema graničnom prelazu, a u kojoj korijenje platana ulazi u kolovoz.
"Ovo drveće zaštićeno je Zakonom o zaštiti kulturnog istorijskog naslijeđa jer datira iz doba Austrougarske i može se samo orezivati", rekao je Jauz i objasnio da će se praviti mala proširenja između platana.
On je potvrdio da će se u ovoj godini temeljnije sanirati četiri kilometra dionice puta prema Banji Mlječanici, koja je ugrožena klizištima. Za ovaj posao planirano je 180.000 KM iz Fonda za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Načelnik Kozarske Dubice istakao je da će ovu godinu obelježiti realizacija kapitalnih projekata, među kojima je najveći i najvažniji uspostavljanje sistema za vodosnabdijevanje grada na izvorištu "Komlenac", za šta je planirano ulaganje 1,5 miliona eura iz sredstava granta Evropske unije.

SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/infrastructure-news/item/973-u-infrastrukturne-projekte-preko-sest-miliona-km.html)

Tri miliona dolara za izgradnju općinske zgrade u Srebreniku

Federalna vlada je prihvatila zaduženje Federacije BiH od tri miliona dolara po Sporazumu o kreditu Saudijskog fonda, namijenjenog realizaciji Projekta izgradnje zgrade za općinske organe uprave u Srebreniku.

Njegovom se realizacijom omogućava da se organi uprave u Srebreniku, koji su razmješteni na sedam lokacija, smjeste na jednom mjestu radi njihovog efikasnijeg rada.

Kredit je sa rokom otplate od 25 godina, uz grejs period od pet godina i kamatnu stopu od jedan posto na godišnjem nivou. Kredit će se vraćati u dvije rate godišnje i to 15. februara i 15. avgusta svake godine otplatnog roka, s tim da se iz ovih sredstava ne mogu plaćati carine, porezi i druge dadžbine.

Vlada je dala saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma o kreditu između BiH i FBiH, te Podugovora između FBiH i Općine Srebrenik. Sredstva kredita će se prenijeti na Općinu Srebrenik koja je krajnji korisnik i obveznik njihovog vraćanja prema naznačenim uvjetima.


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/554213

Proširenje vodoopskrbnog sustava Čapljine: U tijeku realizacija druga faza projekta

Nakon što je Općinsko vijeće Čapljine dalo suglasnost na zaduživanje kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za projekt proširenja vodoopskrbnog sustava, aktivnostu su krenule u novu fazu. Podsjetimo, radi se o povoljnim kreditnim sredstvima od u iznosu od pet milijuna eura.

Ovim sredstvima bi se realizirala druga faza vodoopskrbnog sustava Dubrave, izgradnja vodoopskrbnog sustava Prćavci i Zvirovići te obnova i rekonstrukcija centralnog vodoopskrbnog sustava.

Realizacijom ovog projekta oko 1.800 novih domaćinstava sa područja Dubravske visoravani i Trebižata će se spojiti na vodopskrbni sustav.

Iz EBRD-a su već raspisali javni poziv za konsultantske usluge oko financijskih i operativnih poboljšanje programa kao i za podršku provedbi projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava u Čapljini.

Rok za prijavu konsultanstskih firmi na oba poziva je 20.4. 2012. Realizacija oba ugovora treba da počne u svibnju/maju ove godine, a vrijeme implementacije je 24 mjeseca. Vrijednost ugovora koji se odnosi na konsultantske usluge oko financijskih i operativnih poboljšanja programa iznosi 206,000 eura. Dok predviđeni toškovi konsultantske podrške projektu iznosi oko 250,000 eura.

Za ovaj projekt kroz IPA fondove također bi trebalo biti osigurano 4,5 milijuna eura sredstava. Inače, ukupna vrijednost projekta, koji će se provoditi u četiri faze, iznosi 12 milijuna eura.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/554999)

Završena rekonstrukcija Doma kulture u Porebricama

U Porebricama je završena rekonstrukcija Doma kulture u koju su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i opština Pelagićevo uložili oko 40.000 maraka.

Načelnik opštine Pelagićevo Simo Stakić rekao je da je rekonstrukcija Doma uvrštena u opštinski plan kapitalnih investicija za period od 2010. do 2014. godine.

On je dodao da su stanovnici Porebrica dobili moderan Dom kulture od 250 metara kvadratnih u kojem će imati brojne sadržaje.

Predsjednik Mjesne zajednice Porebrice Dragan Petrović zahvalio je opštini i resornom ministarstvu što su pružili podršku da ovaj objekat, čija je gradnja počela 1977. godine i koji je u funkciju pušten uz minimalne uslove, sada konačno bude završen.

"Planirali smo da tu budu smještene prostorije Mjesne zajednice, teretana za mlade i ambulanta. Nastojaćemo da obezbjedimo da doktor iz Pelagićeva dolazi bar jednom sedmično", rekao je Petrović.

Predstavnici ove mjesne zajednice najavljuju da će pokušati da obezbijede da ovo mjesto, osim ambulante, dobije i poštu.

"Time bi bili riješeni brojni problemi građana, jer je centar opštine udaljen 12 kilometara", rekao je odbornik u parlamentu u Pelagićevu Nenad Roguljić.

On je izrazio zadovoljstvo što je poslije 30 godina objekat Doma kulture u Porebricama dobio izgled kakav zaslužuje.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555061)

Mrkonjić Grad: ZIDART dobio posao na rekonstrukciji Doma zdravlja

U administrativnoj službi opštine Mrkonjić Grad, potpisan je ugovor o Rekonstrukciji Doma zdravlja "Dr Jovan Rašković" između načelnice opštine Mrkonjić Grad Divne Aničić i direktora građevinske firme iz Mrkonjić Grada "ZIDART" Damira Milića.

Projekat je finansiran sredstvima odobrenih iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa Vlade RS.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 550.000,00 KM, s tim da će se za ovu namjenu rekonstrukcije za sanaciju krova, fasade i zamjene stolarije izdvojiti oko 330.000,00 KM a ostatak novca planiran je za modernizaciju sistema grijanja.

"Radovi će početi u narednih 10 dana, kada se steknu svi uslovi za početak radova i trajaće 90 dana. Radovi su zahtjevni i kompleksni i sastoje se od rekonstrukcije krova, fasade i zamjene vanjske stolarije", rekao je direktor "ZIDARTA" Damir Milić.

Direktor Doma zdravlja Radivoje Erak je istakao da je objekat Doma zdravlja useljen prije 31 godinu, a to je znak da je dotrajao i krov, fasada i stolarija.

"Ovim radovima ćemo dobiti mnogo kvalitetniju zgradu, objekat prijatniji i udobniji prvenstveno za pacijente a isto tako i za naše radnike. Međutim, ono što je najvažnije izradom fasade koje sad nema na Domu zdravlja mi očekujemo uštedu toplotne energije do 30 posto".

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555279)

Općina Srebrenik usvojila budžet: Za 2012. godinu preko 12 miliona KM

Predstavnici Zakonodavne vlasti Općine Srebrenik su na 40. sjednici OV, održanoj 28.03.2012. godine, usvojili budžet Općine Srebrenik za 2012. godinu u iznosu od 12.147.021,17 KM. U obrazloženju prijedloga Odluke o budžetu, koji je veći u odnosu na prošlu godinu, istaknuto je da će isti, i pored krize u državi, biti razvojni, s obzirom da je planirano u ovoj godini da se uradi nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata.

U budžetu su napravljene i određene uštede tako da će svim uposlenicima organa uprave općine Srebrenik plaće biti umanjene za 5%, na materijalnim troškovima će se uštediti 10%, dok su i pojedinim javnim ustanovama umanjena izdvajanja, a umanjenja nije bilo jedino prema socijalnim izdvajanjima, boračkim populacijama, komisijama OV.... Vrijedi istaći i da je izdvojeno 100.000 KM za upošljavanje mladih.

Načelnik Mehmed Bajrektarević je istakao da će akcenat ove godine biti na izgradnji nove zgrade Općine, nastavku radova na toplifikaciji te rješavanju problema vodosnadbijevanja. U nastavku sjednice usvojen je i Program izgradnje infrastrukture na području općine Srebrenik za 2012. godinu za šta je predviđeno da se izdvoji više od 5 miliona maraka, kao i Izvještaj o izvršenju budžeta Općine za 2011.godinu, koji je realizovan u blagom suficitu u iznosu od 7.000 KM. Uz usvojeni Izvještaj o izvršenom popisu sredstava vijećnici su prihvatili i Program uređenja gradskog građevinskog zemljišta u šta se planira investirati 3.230.000 KM, dok je usvojena i Odluka o prosječnoj konačnoj građevinskoj cijeni 1 metra kvadratnog korisne stambene površine u iznosu od 920 KM. Dosta polemike izazvala je Odluka o korištenju javnih površina, u kojoj stoji da oni koji plaćaju veću naknadu od 500 KM da to mogu izvršiti u mjesečnim ratama, a da prije podnošenja zahtjeva za novu sezonu, moraju izmiriti prethodna dugovanja.

Nakon višemjesečnog rada na Pravilniku o organizaciji i održavanju javnih parkinga, usvojena je i ova Odluka kao i cjenovnik usluga. Naplata će se vršiti u dvije zone i to za II zonu plaćat će se 0,50 KM za jedan sat, dnevno 4 KM, mjesečno 15 KM a godišnje 150 KM, dok će se u I zoni plaćati sat 1 KM, dnevno 5 KM, mjesečno 20 KM a godišnje 200 KM, dok će stanari plaćati godišnju kartu u I zoni 150 KM a u II zoni 80 KM. Dok se ne nabave i ugrade savremeni parking aparati, vršiće se naplata parkinga na dosadašnji način.

Dosta zanimanja izazvala je i Informacija o toplifikaciji grada Srebrenika (I faza), koja bi se trebala realizirati do početka grejne sezone u šta će se investirati 1.400.000 KM. Ovo je inače jedinstvena vrsta toplifikacije u BiH sa više mini-toplana na bio-masu, gdje će prva biti instalirana u kotlovnici kod "Mješovite srednje škole" Srebrenik.

Izuzev spomenutih tačaka vijećnici su usvojili i Izvještaj o radu Općinskog načelnika za 2011. godinu, kao i Informaciju o odnosima između Općine Srebrenik i d.d. "Gradski i prigradski saobraćaj" Tuzla. Sa Dnevnog reda je skinuta tačka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama, koja bi se trebala usvojiti na narednoj sjednici.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555256)

Regionalni pčelarski centar u Trebinju: Završetak prve faze izgradnje u avgustu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je sve koji mogu da pomognu završetak izgradnje savremenog regionalnog pčelarskog centra u Trebinju, koji ima uslove i potencijale da postane regionalni centar pčelarstva za jugoistočnu Evropu.

Predstavnici Saveza udruženja pčelara Republike Srpske i Pčelarske zadruge "Žalfija" na jučerašnjem sastanku u Banjaluci upoznali su predsjednika Dodika o dinamici radova i planovima da prva faza izgradnje bude završena u avgustu, kada će centar biti i otvoren.

Predstavnici pčelara upoznali su Dodika sa aktivnostima saveza i zadruge, saradnjom sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, kao i realizovanim projektima i planovima za unapređenje proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda u Srpskoj, saopšteno je iz kabineta predsjednika Republike Srpske.

Inače, izgradnjom savremenog regionalnog pčelarskog centra u Petrovom polju u Trebinju pčelarstvo u Hercegovini postaće prepoznatljivo ne samo na prostoru BiH, već i u regionu, rekao je Srni predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Radivoje Maksimović.

On je napomenuo da je za završetak prve faze projekta nedostajalo oko 150.000 KM, ali da će Centar biti završen u narednih nekoliko mjeseci zahvaljujući finansijskoj podršci predsjednika Srpske Milorada Dodika, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i opštine Trebinje.

"Izgradnjom regionalnog centra, pčelari istočne Hercegovine dobiće jedan objekat koji će ispunjavati sve uslove predviđene svjetskim standardima i omogućiće izvoz meda u zemlje EU tako da će pčelarstvo ove regije postati prepoznatljivo na širim prostorima", dodao je Maksimović, ističući da je cilj i zaštititi hercegovački med, odnosno brendirati pčelinje proizvode.

Maksimović je naveo da je do sada izgrađen dio objekata u kojem je smješten muzej pčelarstva, degustaciona sala i sala za sastanke, te da su u toku završni radovi na dijelu objekta za proizvodnju voska, pogača i otkupa meda.

Prema njegovim riječima, oprema iz pčelarske zadruge "Žalfija" Trebinje biće preseljena u novoizgrađeni Centar, obezbijeđen je dio nove opreme, a planirano je da se ove godine počne i sa otkupom meda.

"Druga faza projekta, čiji će radovi naknadno početi, podrazumijeva izgradnju još jednog sprata i potkrovlja u kojem će biti smještena laboratorija, kancelarija i muzej pčelarskih proizvoda", kaže Maksimović.

On je najavio da će svečanost povodom završetka prve faze izgradnje regionalnog pčelarskog centra biti organizovana 19. avgusta, kada će biti organizovana međunarodna manifestacija "Med-fest - Trebinje" kojem će, kako je rekao, prisustvovati eminentni stručnjaci pčerastva iz zemlje i inostranstva.

Maksimović je podsjetio da je pčelarska zadruga "Žalfija" Trebinje, koja je i nosilac cijelog projekta, svakim danom sve prepoznatljivija u zemlji i inostranstvu, napominjući da trenutno ima 63 zadrugara, pet stalno zaposlenih radnika i deset sezonaca, a da će se otvaranjem Centra biti stvoreni uslovi za zaposlenje još toliko radnika.

Ukupna vrijednost ovog jedinstvenog objekta u BiH je oko dva miliona maraka, a dio finansijskih sredstava obezbijeđen je uz pomoć italijanske nevladine organizacije "Oxfama" i projekata USAID "Farma".

Oko 1 500 pčelara sa područja istočne Hercegovine sa svojih četrdesetak hiljada pčelinjih društava u prosjeku u posljednjih pet godina proizvedu oko 400 tona visokokvalitetnog meda, koji su do sada plasirali na područje Srpske i BiH, a prema najavama, stvaraju se uslovi da se uskoro izvozi i za zemlje EU.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555081)