"Sava" iz Gradiške završilo je rekonstrukciju odvodnih kanala u Vlakničkom polju

Vodoprivredno preduzeće "Sava" iz Gradiške završilo je rekonstrukciju odvodnih kanala u Vlakničkom polju u opštini Srbac ukupne dužine oko 3,5 hiljade metara, čime je od poplava zaštićeno nekoliko stotina hektara obradivog zemljišta. Za realizaciju ovog projekta iz budžeta opštine je izdvojeno 66 hiljada maraka.

"Izgrađena su dva propusta i jedna brana za regulaciju kanalizacione mreže. Time smo zaštitili obradive površine i omogućili da se u upotrebu stave i velike zapuštene površine", rekao je samostalni stručni saradnik za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Ninko Gužvić.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555270)

Za rekonstrukciju bolnice Kasindo čeka se odgovor Grčke

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u potpunosti je spremno za raspisivanje tendera za izvođača radova na rekonstrukciji bolnice "Kasindo", odnosno paviljona "Srbija" i samo se čeka saglasnost grčke strane, koja je potpisala ugovor kojim se obavezala na učešće sa određenim sredstvima, izjavio je Srni resorni ministar Ranko Škrbić.

"Nestrpljivi smo da započnemo radove jer je posljednja zima pokazala koliko je opasno u ovakvim uslovima dočekati sljedeću, te želimo iskoristiti građevinsku sezonu koja je pred nama. Na sastanku sa grčkim ambasadorom naišao sam na razumijevanje i dobio njegovo obećanje da će učiniti sve sa svoje strane da što prije dobijemo odgovor iz Grčke", rekao je Škrbić nakon sastanka sa grčkim ambasadorom u BiH Carlosom Gadisom.

On je dodao da će još jednom intervenisati i eksplicitno tražiti odgovor da li se može ići sa raspisivanjem tendera. "Postoji mogućnost i da počnemo rekonstrukciju sredstvima kojima raspolažemo, te da onda čekamo grčka ili neka druga sredstva", dodao je ministar Škrbić.

On je podsjetio da je predviđeno da Grčka u rekonstrukciji paviljona "Srbija" učestvuje sa oko dva miliona eura, a BiH sa milion i po, od čega je Srpska već obezbijedila oko 600.000 eura.

Škrbić je podsjetio da je već utrošeno oko pet miliona evra za nabavku najsavremenije dijagnostičke opreme.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555306)

Općina Banovići prodaje zgradu Samačka i Štab

Općina Banovići uskoro će raspisati javni oglas za prodaju nekretnina, odnosno zgarde Samačka i zgrade Štab.

(Samačka)

Zgrada Samačka se nalazi u Banovićima, ulica Branilaca Banovića, u neposrednoj blizini zgrade Općine Banovići, zgrade Doma zdravlja, zgrade Pošte i izgrađena je na parceli označenoj kao k.č. 230/1 K.O. Banovići.

Objekat je zidan od pune opeke, debljine zidova od 25 do 38 cm. Ukupna korisna površina objekta je 1862,08 m2, a sastoji se od suterena, prizemlja, sprata i potkrovlja. Objekat može poslužiti za više namjena uz adaptaciju, a posebno za uslužne, ugostiteljske, trgovinske, motelske, uredske i zdravstvene djelatnosti. Početna cijena za pomenuti objekat bit će po procjeni vještaka građevinske struke 502.761,60 KM.



(Štab)

Zgrada Štab se nalazi u Banovićima, ulica Branilaca Banovića, u neposrednoj blizini zgare Općine Banovići, Policijske stanice Banovići i Bingo marketa i izgrađena je na parceli označenoj kao k.č. 336 K.O. Banovići. Objekat je zidan od pune opeke, debljine zidova od 25 do 38 cm2. Ukupna korisna površina objekta je 670,43 m2, a sastoji se od suterena, prizemlja i sprata. Objekat može poslužiti za više namjena uz adaptaciju, a posebno za uslužne, ugostiteljske, trgovinske, motelske, uredske i zdravstvene djelatnosti. Početna cijena za pomenuti objekat bit će po procjeni vještaka građevinske struke 301.693,50 KM.

Javni oglas za prodaju pomenutih nekretnina biti će objavljeni najkasnije za 30 dana, a detalji konkursa biti će dostupni putem interneta, na službenoj web-stranici Općine Banovići (http://www.opcina-banovici.com.ba/) i u dnevnim novinama.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555640)

Čelinac: Usvojen Regionalni akcioni plan za zaštitu sliva rijeke Ukrine

Na 37. sjednici Skupštine opštine Čelinac održanoj 27. marta usvojen je Regionalni akcioni plan za zaštitu sliva rijeke Ukrine.

Rijeka Ukrina je značajan vodni resurs opštine Čelinac u smislu vodosnabdijevanja, poljoprivrede, turizma i drugih oblika korišćenja vode. Međutim, zajedno sa svojim pritokama ona je izuzetno ugrožena ispuštanjem otpadnih voda, spiranjem poljoprivrednih površina, odlaganjem otpada u rijeku i raznim drugim faktorima. S namjerom da se institucionalno riješi dalje zagađivanje ove rijeke koja je najduža rijeka koja cijelim svojim tokom protiče kroz Republiku Srpsku, opštine Derventa, Prnjavor, Teslić i Čelinac su 2010. godine pokrenule inicijativu za izradu Regionalnog akcionog plana za zaštitu njenog sliva.

Od inicijative do usvajanja, dokument je prošao kroz procjenu stanja, izradu SWOT analize, definisanje programa mjera, javnu raspravu i samu izradu.

Kroz Regionalni akcioni plan identifikovani su prioritetni problemi iz oblasti zaštite voda slivnog područja Ukrine i definisani vremenski okviri za realizaciju.

Kako bi se što uspješnije krenulo u realizaciju pomenutih aktivnosti predviđenih akcionim planom, organizovaće se nadzor koji će pratiti, analizirati i sabirati rezultate provođenja plana. Istovremeno, sve opštine učesnice biće dužne da šalju svoje izvještaje o radu.

Podsjećamo, dokument je izradio Regionalni centar za zaštitu okoliša za BiH (REC BiH). Ukupna vrijednost projekta je 48.000 KM, dok je opština Čelinac učestvovala sa 10 odsto.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555645)

Opština Novi Grad traži pomoć Ministarstva za sanaciju sportske dvorane

Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Nada Tešanović razgovarala je ¸nedavno u Novom Gradu sa načelnikom opštine Snježanom Rajilić o projektu promjene namjene kasarne u Novom Gradu i drugim pitanjima bitnim za rad Opštine.

"Opštinsko rukovodstvo u Novom Gradu je pametno i efikasno uložilo novac odobren iz ekonomsko socijalne komponente", rekla je ministarka Tešanović.

Prema njenim riječima, gotovo svi projekti koje je finansirala Vlada Republike Srpske su zavšeni, a u toku je realizacija projekata koji se finansiraju kreditnim sredstvima. Načelnik Opštine Snježana Rajilić objasnila je da se na prostoru gdje je ranije bila kasarna gradi sportsko - rekreacioni centar za koji je Vlada Republike Srpske obezbijedila dva miliona maraka.

"U toku je izgradnja višenamjenskog objekta i objekta predviđenog za smještaj Kulturno obrazovnog centra", rekla je Rajilićeva i dodala da će još biti izgrađena zgrada namijenjena klubovima koji se bave borilačkim sportovima i bungalovi za smještaj sportista.

Osim toga, zatražena je i pomoć Ministarstva za sanaciju sportske dvorane u Novom Gradu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/555669)

Potopljena begovina: Kopčići se ukazali na dnu Ramskog jezera

Kao posljedica dugotrajne suše, prošle godine vode Ramskog jezera povukle su se na nivo kakav je rijetko kada ranije zabilježen pa su iz vode počeli izranjati obrisi nekada plodne i bogate gornjoramske kotline.

Kada je 1968. godine formirano Ramsko jezero, pod vodom su ostala sela Kopčići, Proslap i dijelovi Kovačevog Polja te brojni zaseoci s ukupno 1.147 različitih objekata, a prinudno su svoje domove i imanja morala napustiti 283 domaćinstva sa 1.744 člana.

Obilježja kasabe

Najpoznatije naselje koje je u cjelini potopljeno je begovsko selo Kopčići, mjesto življenja bogatih, utjecajnih i učenih ljudi koji su ostavili vidljivoga traga u prošlosti Rame i BiH.

Postoji više teorija o nastanku ovoga sela, ali u svakoj je bitno da su kopčićki begovi znali odabrati najbolje mjesto za život. Bila je to prava pitomina uz rijeku bogatu vodom i ribom. Plodne bašte i voćnjaci, veliki planinski posjedi na Kozlu te mlinovi na Buku osiguravali su bogat i bezbrižan život.

Kopčići su bili lijepo i veoma uređeno naselje. Imalo je sva obilježja male kasabe u kojoj su bili brojni dućani, kafane i hanovi. Važni gosti su primani u musafirhani, a za putnike namjernike i konjanike besplatan smještaj i hrana osiguravani su u aharu.

- Naseljem je dominirala džamija sa 20 metara visokom munarom. Nema preciznih podataka kada je sagrađena pa se vjeruje da ju je podigao unuk rodonačelnika Kopčića čiji se grob nalazi u mezarju kraj džamije - kaže Safet ef. Pozder, glavni imam Medžlisa IZ Prozor, koji s velikim entuzijazmom istražuje prošlost Kopčića i njegovih begova.

Bezi Kopčići spadaju među najstarije bosanske plemiće i rijetke su bosanske porodice koje su kao oni ostavile toliko traga u legendama, pjesmama i poslovicama zbog junaštva, otpornosti i vitalnosti, koja je iskazana kroz dugu historiju Bosne.

Djevojke vezle

Nena Ćelebija Mahmutbegović (76), iz porodice Jusufbegovića, jedne od potomaka Kopčića, sačuvala je uspomene na Kopčiće prije potopa.

- Bilo je lijepo živjeti u Kopčićima. Bilo je svega. Ljudi su se brinuli o stoci i poljoprivredi, radili u mlinovima, a sve žene, cure i djevojčice su vezle. Pred onaj svjetski rat radilo se za "Bezaru", firmu iz Sarajeva, a poslije rata za "Bosnafolklor". Vezlo se na đerđefu bluze, miljetiće, stolnjake i jastuke na platnima tusor i atemin po cijeli dan i dobro se i redovno plaćalo. Zarađivalo se kao u fabrici - priča nena Ćelebija, pokazujući vezeni jastuk, djelo kćerke koju je podučila vesti.

Begovi su kao pravi plemići strogo vodili računa kuda udaju djevojke i odakle dolaze nevjeste.

- Gledalo se da dobre cure ne idu dalje iz sela, jer se smatralo da nema bolje prilike od begovskog momka. Ja sam se udala za prvog komšiju, moga rahmetli Ferida i s njim do potopa rodila četvero djece. I moje dvije sestre udale su se za begovske momke - kaže Ćelebija.

Nena Ćelebija još dodaje da su Kopčići bili uređeni i da se kroz cijelo selo prostirala kaldrma koja je ulazila u sve avlije.

Plava krv nije se smjela miješati sa neplemićkom

Kopčićki bezi su naročito pažljivo gledali gdje će koja djevojka da se uda. Na sve načine nastojalo se spriječiti da se plava begovska krv miješa sa neplemićkom. Desio se slučaj negdje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća da je jedna begovska djevojka otišla za momka koji nije pripadao plemićima. To je doživljeno kao težak prekršaj, a momci iz susjedne Varvare izazovno su pjevali: "Ode vira za neviru, ode hanuma za baliju".

Legenda o Kasumu Alaj-begu Kopčiću

- Starenikom Kopčića smatra se gazi Kasum Alaj-beg Kopčić koji je, prema nekim izvorima, došao 1463. godine u vrijeme turskih osvajanja, a prema drugima došao je iz Šama 1526. te se istakao u bici na Mohaču. Za ratne zasluge dobio je od sultana u vlasništvo teritorij koji za jedan dan obiđe na svome konju Mlikoti. Cijeli dan je hodio oko Duvna i predvečer došao na jedan brijeg u blizini Rumboka.

Umoran, tražio je od jedne babe nešto za okrepu i ona mu predložila ljutu mlaćenicu, a za Mlikotu hladnu vodu. To je za Alaj-bega i njegovog vjernog pratioca bilo kobno, obojica su na tome mjestu naprasno ispustila dušu. Na mjestu gdje je beg umro podignuto je turbe koje je prije nekoliko godina obnovljeno. Svake godine potomci Alaj-bega posjećuju ovo mjesto i za dušu svoga slavnoga pretka prouče Fatihu - kaže Safet ef. Pozder.

Iz toga vremena ostala je izreka: "Opasao k´o Kopčić oko Duvna", a ostala je i pjesma: "Od Dašnika pa do Šibenika, od Ljubuše do vode Grkuša, Kopčića je Duvna polovina".

Potomci Alaj-bega Kopčića bile su begovske porodice Jusufbegovića, Muratbegovića, Mahmutbegovića, Hasanbegovića, Beganovića, Agića, Kadrića, Fetahovića. Nakon potopa raselile su se od Prozora do Bugojna, Mostara i Konjica, a najviše u Sarajevo.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/87896-potopljena-begovina-kopcici-se-ukazali-na-dnu-ramskog-jezera.html)

Do kraja godine završetak Forenzičke bolnice na Sokocu


Forenzička bolnica na Sokocu, koja je skoro u potpunosti renovirana i za koju je potrebno još da se nabavi oprema i namještaj za dio bolnice, zahvaljujući sredstvima švajcarske Vlade, mogla bi da bude završena do kraja godine, rekao je danas ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Ranko Škrbić.
Šrbić, koji je danas u Banjaluci razgovarao sa ambasadorom Švajcarske u BiH Andreom Šalerom, rekao je da bi prelazak pacijenata iz forenzičkog dijela kliničke psihijatrijske bolnice na Sokocu u novi objekat bio od velikog značaja, ne samo za pacijente iz Srpske, nego iz cijele BiH.

"Duži niz godina Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Srpske i Ambasada Švajcarske u BiH imaju odličnu saradnju, a švajcarska Vlada nekoliko godina intenzivno podržava projekte iz oblasti zdravstva", rekao je Škrbić novinarima nakon sastanka.

On je naglasio da švajcarska Vlada, osim projekta forenzičke bolnice na Sokocu, trenutno pomaže i projekte iz oblasti mentalnog zdravlja, edukaciju iz oblasti sestrinstva i edukaciju menadžmenta u oblasti zdravstva

Ambasador Švajcarske u BiH Andre Šaler rekao je da Švajcarska i BiH u oblasti zdravstva odlično sarađuju na svim nivoima, od državnog, preko entitetskog, odnosno kantonalnog do lokalnog.

On je naglasio da Švajcarska očekuje nastavak posebno dobre saradnju u oblasti edukacije medicinskih tehničara, jer je razmjena iskustva u toj oblasti veoma korisna i značajna.


Klix.ba (http://www.klix.ba/vijesti/bih/do-kraja-godine-zavrsetak-forenzicke-bolnice-na-sokocu/120402043)

Istočno Sarajevo insistira na izgradnji bolnice Kasindo

Odbornici Skupštine grada Istočno Sarajevo su na 26-oj redovnoj sjednici ponovo donijeli zaključak da traže od Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske da donesu Odluku o izgradnji nove bolnice Kasindo. Odbornici su predložili zakazivanje tematske sjednice Skupštine grada o bolnici Kasindo. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović podržao je ovu ideju uz uslov da sjednici prisustvuje i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Ranko Škrbić.

Radovanović je istakao da će i sa načelnicima opština u sastavu grada održati sastanak na kojem će sagledati mogućnosti u rješavanju ovog problema. Gradonačelnik je izrazio sumnju u mogućnost Vlade Grčke da obezbijedi sredstva za rekonstrukciju paviljona Srbija"jer je prije nekoliko dana razgovarao sa novoizabranim grčkim ambasadorom.

"Nisam optimista kada je u pitanju rješavanje problema oko Paviljona Srbija. Novi ambasador je upoznat sa problemom, ali površno. On je posjetio bolnicu Kasindo, a sastao se i sa ministrom Škrbićem. Njegov odgovor je da Grčka Vlada ne odustaje od HIPERB programa, odnosno od rekonstrukcije Paviljona Srbija, ali se još uvijek ne zna kada će to biti. Razočarani smo zbog toga što se priča o rekonstrukciji Paviljona Srbija, a ne o izgradnji nove bolnice. Skupština grada je donijela zaključak i insistira na izgradnji nove bolnice", istakao je Radovanović.

Dejan Šešelj odbornik SNSD-a istakao je da je Klub podržao zaključak Skupštine grada, ali je naglasio da i grad mora mnogo više pažnje da posveti bolnici Kasindo. "Smatramo da grad i opštine moraju više da se uključe u finansijsku konstrukciju", naveo je Šešelj. Grad Istočno Sarajevo već godinama izdvaja određena sredstva za bolnicu Kasindo kazao je gradonačelnik, ali samo za rekonstrukciju Paviljona Srbija potrebo je oko 10 miliona maraka, a za izgradnju nove bolnice mnogo više.

"Budžet grada je oko 8 miliona, to znači da bi mi morali deset godina da komletan budžet dajemo za izgradnju bolnice i da na taj način zanemarimo sve druge obaveze", rekao je Radovanović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556353)

Mrkonjić Grad: Rekonstrukcija Doma zdravlja počinje u narednih 10 dana

U administrativnoj službi opštine Mrkonjić Grad, prošle je sedmice potpisan ugovor o Rekonstrukciji Doma zdravlja "Dr Jovan Rašković" između načelnice opštine Mrkonjić Grad Divne Aničić i direktora građevinske firme iz Mrkonjić Grada "ZIDART" Damira Milića.

Projekat je finansiran sredstvima odobrenih iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa Vlade RS.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 550.000,00 KM, s tim da će se za ovu namjenu rekonstrukcije za sanaciju krova, fasade i zamjene stolarije izdvojiti oko 330.000,00 KM a ostatak novca planiran je za modernizaciju sistema grijanja.

"Radovi će početi u narednih 10 dana, kada se steknu svi uslovi za početak radova i trajaće 90 dana. Radovi su zahtjevni i kompleksni i sastoje se od rekonstrukcije krova, fasade i zamjene vanjske stolarije", rekao je direktor ZIDARTA Damir Milić.

Direktor Doma zdravlja Radivoje Erak je istakao da je objekat Doma zdravlja useljen prije 31 godinu, a to je znak da je dotrajao i krov, fasada i stolarija.

"Ovim radovima ćemo dobiti mnogo kvalitetniju zgradu, objekat prijatniji i udobniji prvenstveno za pacijente a isto tako i za naše radnike. Međutim, ono što je najvažnije izradom fasade koje sad nema na Domu zdravlja mi očekujemo uštedu toplotne energije do 30 %", kazao je on.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556341)

Obećana pomoć za izgradnju dvorane


Damir Mašić, federalni ministar obrazovanja i nauke, jučer je posjetio općinu Sapna, gdje se sastao sa načelnikom Ismetom Omerovićem, te posjetio Osnovnu školu Sapna i novoizgrađenu fiskulturnu salu u naselju Vitinica.

Načelnik Omerović je od Mašića zatražio da, u skladu sa mogućnostima Ministarstva, pomogne izgradnju sportske dvorane u ovom gradu, a za čiji završetak je potrebno oko 500.000 maraka.

"Najveći prioritet je pokušati pomoći završetak izgradnje dvorane. Također, jedan od prioriteta je i gradska biblioteka. Drago mi je da je moj prijatelj pisac Hadžem Hajdarević preporučio i sugerisao da dođem u Sapnu, jer je bolje upoznat sa problematikom. Naravno, odazvali smo se i tu smo da vidimo šta je najpreče. Siguran sam da će nešto od onoga o čemu smo pričali na sastanku biti i realizovano”, kazao je Mašić.

Zajedno s njim u Sapni je boravila i Nađa Avdibašić - Vukadinović, ministrica obrazovanja Tuzlanskog kantona.

"Došli smo da sagledamo prioritete u sklopu svih reformi koje nas očekuju iz oblasti obrazovanja. Ipak, najveći prioritet je sportska dvorana, koja je višenamjenska za ovu sredinu. Federalno Ministarstvo je iskazalo želju da se ide u tom pravcu, da se pomogne izgradnja dvorane”, rekla je Avdibašić - Vukadinović.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/obecana-pomoc-za-izgradnju-dvorane)

Šansa za domaće kompanije: Ponovo raspisan tender za izgradnju toplovoda u Srebreniku

Nakon što je prošli tender vezan za toplifikaciju grada Srebrenika poništen općinsko rukovodstvo uhvatio se posla, te ponovo raspisalo javni poziv za izvođenje radova na izgradnji toplovoda za distribuciju toplotne energije, potvrdio je za ekapija.ba Fahrudin Karić, koordinator projekta u Općini Srebrenik.

Tender će biti završen za 20-tak dana, te ovoga puta, ističe Karić očekuju mnogo više ponuđača kako bi se valjano mogla obaviti tenderska procedura i krenuti sa toplifikacijom.

"Očekujemo od ponudača da ovoga puta da bolje pripreme tendersku dokumentaciju kako bi projekat u predviđenim rokovima priveli kraju te niže cijene ponude", kaže Karić, naglašavajući kako se početak radova na izgradnji toplane može očekivati već u maju, a završetak objekta u septembru ove godine.

"Također, računamo i da bi i izgradnja toplovoda mogla početi u julu i završiti u septembru."

Karić pojašnjava kako se u okviru projekta u fazi projektovanja nalazi još jedna toplana, manjeg kapaciteta, te ako se projekat završi u predviđenom roku, očekuje se da će i za ovaj posao biti raspisan tender, koji bi već naredne godine bio u fazi izrade.

Projekat toplifikacije vrijedan je pet miliona maraka. Sličan projekat u BiH postoji jedino u Gračanici, iako će se se po mnogo čemu ovaj u Srebreniku razlikovati. Imat će više kotlovnica bez posade koji će biti bliže konzumentima, te će biti nasličniji onim koji se grade po gradićima Austrije i Njemačke.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556585)

Šprić potpisao ugovor sa EBRD-om: Za vodosnabdijevanje Čapljine osiguran zajam od pet miliona eura

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić i izvršni direktor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za srednju i jugoistočnu Europu Jean-Marc Peterschmitt potpisali su danas ugovor o zajmu u vrijednosti pet miliona eura namjenjen za projekat vodosnabdijevanja u općini Čapljina.

Na osnovu ovog ugovora biće omogućeno finasiranje proširenja vodovodne infrastrukture u prigradskim područjima opštine Čapljina, te zamjene zastarjelih vodomjera.

Nakon potpisivanja ugovora, ministar Špirić naglasio je da je ovaj projekat od izuzetnog značaja za stanovnike opštine Čapljine.

"Ovim projektom biće riješeni dugogodišnji problemi u vodosnabdijevanju stanovnika Čapljine. Planirano je da svi radovi budu završeni do kraja juna 2015. godine, čime će se znatno smanjiti gubici u postojećoj vodovodnoj mreži, a stvoriće se i uslovi za priključenje novih korisnika na javni sistem vodosnabdijevanja", istakao je ministar Špirić.

Odobrena sredstva, od kojih je 4,5 miliona KM obezbjeđeno iz IPA fondova Evropske unije, koristiće Javno preduzeće "Komunalno" Čapljina.

"Uz podršku EBRD preduzeće `Komunalno` Čapljina uskladiće svoje usluge sa međunarodnim standardima i ojačati svoju operativnu efikasnost", rekao je Peteršmit.

Ministar Špirić je naglasio da je EBRD najznačajniji finansijer u BiH, te podsjetio da je putem ove banke do sada uloženo oko 1,3 milijarde eura putem 97 projekata koji se uglavnom odnose na poboljšanje životnih uslova u lokalnim zajednicama.

Peteršmit je upozorio da se više od polovine odobrenih sredstava ne koristi, te izrazio očekivanje da će se ubrzati povlačenje novca i realizacija odobrenih projekata.

Ministar finansija i trezora BiH ocijenio je da se što prije moraju preduzeti koraci kako BiH ne bi dodatno trošila novac za plaćanje rezervacije sredstva za odobrene projekte koje korisnici kredita nisu realizovali.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/556649)

Fond za povratak BiH finansira izgradnju deset kuća

Fond za povratak BiH s 250.000 KM finansirat će izgradnju deset kuća za povratnike Bošnjake i interno raseljene Srbe u Rogatici.

Po riječima građevinske inspektorice ove općine Zdenke Čarkić, 150.000 KM bit će uloženo u izgradnju šest kuća za interno raseljene Srbe a 100.000 KM za četiri bošnjačke kuće u selima Laze, Vražalice, Kozići, Pljesko i Kujundžijevići.

"Ovaj projekt bit će realizovan u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvom za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske, Federalnim ministarstvom za izbjeglice i Vladom Brčko Distrikta", pojasnila je Čarkić. Izvođač radova, po sistemu ključ u ruke, bit će "Centrotrans MT Internacional" iz Sarajeva, a radovi bi trebalo da počnu tokom aprila.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557540)

Općinske službe Srebrenika za dvije godine u novoj zgradi

http://www.ekapija.ba/dokumenti/srebrenik_opcina_050412.jpg

Nakon što je Federalna vlada prihvatila zaduženje Federacije BiH od tri miliona dolara po Sporazumu o kreditu Saudijskog fonda, projekt izgradnje zgrade za općinske organe uprave u Srebreniku ponovo je aktuelan.

Kako kažu u Općini Srebrenik, projektna dokumentacija je urađena i revidirana, te od Saudijskog fonda čekaju saglasnost za raspisivanje tendera za izvođača radova.

"Do sada je urađena projektno-tehnička dokumentacija nove općinske zgrade koju je uradila firma `INZIO` d.d. Tuzla, u toku je priprema tendera za izvođača radova, a raspisivanje istog će uslijediti u prvoj polovini 2012. godine. Ukoliko sve prođe bez problema, žalbi ponuđača i slično, očekuje se da se u septembru 2012. godine izvrši odabir najpovoljnijeg ponuđača i da se krene sa izgradnjom nove zgrade za općinski organ uprave", kaže za eKapiju Halid Kovač, stručni savjetnik za infrastrukturni razvoj.


Kredit je sa rokom otplate od 25 godina, uz grejs period od pet godina i kamatnu stopu od jedan posto na godišnjem nivou. Kredit će se vraćati u dvije rate godišnje i to 15. februara i 15. avgusta svake godine otplatnog roka, s tim da se iz ovih sredstava ne mogu plaćati carine, porezi i druge dadžbine.

Inače, izgradnjom zgrade konačno će se riješiti višegodišnji nedostatak adekvatnog prostora za općinske službe koje su sada smještene u neuslovnim prostorima na više različitih lokacija u gradu Srebreniku. Realizacija ovog projekta omogućit će da se organi uprave u Srebreniku smjeste na jednom mjestu radi njihovog efikasnijeg rada.

Predviđeni rok završetka gradnje je od 1,5 do 2 godine dana.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/557649)

Početna cijena 1,4 miliona KM: Prodaje se hotel "Trebišnjica" u Bileći

Hotel Trebišnjica u Bileći, u vlasništvu lokalnog preduzeća "Izvor" u stečaju, ponovo je ponuđen na prodaju.

U drugom javnom pozivu, cijena objekta je neznatno snižena sa 1.582.710 KM na 1.424.439 KM, što je najniži iznos kupoprodajne cijene.

Ponuđači zainteresirani za ovaj objekat u svojoj ponudi, osim cijene, dužni su predočiti i planove o zapošljavanju i pokretanju buduće djelatnosti.

Stečajni upravnik postavio je uslov da u ukupnom broju zaposlenih, mora biti zaposleno najmanje 30 posto radnika stečajnog preduzeća "Izvor" Bileća.

Prednost za kupovinu imaju oni ponuđali koji će u "Trebišnjici" baviti ugostiteljstvo i turizmom, iako pokretanje druge vrste djelatnosti nije isključeno.

Prodaja će s obavljati, ne putem javne licitacije kao je česta praksa tokom stečajnih postupaka, već putem prikupljanja zatvorenih ponuda.

Oglas za prodaju hotela Trebišnjica ostaje otvoren do 30. aprila.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/558040)

Općina Visoko planira rekonstrukciju gradske sportske dvorane po standardima EHF-a i IHF-a

http://www.ekapija.ba/dokumenti/sportska_dvorana_visoko1_06.jpg

Općina Visoko kreće u iznalaženje finansijskih sredstva pomoću kojih će rekonstruisati postojeću gradsku sportsku dvoranu. Za rekonstrukciju je potrebno oko 2,5 miliona maraka, iako je prvobitnim projektom bilo predviđeno pet miliona. Međutim, kako je Općina podnijela aplikaciju Rukometnom savezu BiH za status domaćina "Svjetskog juniorskog prvenstva 2013" projekat je potrebno što prije završiti i osigurati sredstva zašto je rukovodstvo Općine spremno ići i na kreditno zaduženje.

Buduća dvorana ispunjavat će standarde Evropske rukometne federacije (EHF) i Svjetske rukometne federacije (IHF).

http://www.ekapija.ba/dokumenti/sportska_dvorana_visoko2_06.jpg

Projekat su uradile: Nidžare Hadžiomerović, inače pomoćnica načelnika u Službi za prostorno uređenje i imovinsko- pravne poslove i Lejla Skopljak.

Rekonstrukcijom dvorane kako je za ekapija.ba potvrdila Nidžara Hadžiomerović planirana je dogradnja ulaza i rekonstrukcija unutrašnjeg dijela sa svlačionicama, gardarobama, ambulantama i svim sadržajima koji su porebni za održavanje međunarodnih utakmica.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/sportsa_dvorana_visoko_0603.jpg

"Radile bi se i teleskopske tribine, tako da bi rekonstruisani objekat imao 3.000 mjesta", kaže Hadžiomerović, naglašavajući kako će dvorana biti u postojećem garabitu, odnosno 53x53.

Planom je predviđeno da dvorana ima salu za press, kao i poseban prostor za novinare. Također, jedan dio prostora je namjenjen i za VIP posjetioce, tehniku i slično.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/558089)

Radi se centar u NG/BN, potpuna obnova, vrijednost 1,2 mil. maraka.
Radi se centar u DV, kao i fasade za 5 zgrada, vrijednost 980.000 maraka.
Radi se centar i u VL, fasade za 4 zgrade, kao i glavna gradska magistrala Svetosavska, vrijednost 1,7 miliona maraka.
Radi se centar KL, vrijednost 500.000 maraka.
Hotel u Doboju se otvara uskoro.
Na Jahorini 3 hotela u izgradnji.
U ST pored BN gradi se jos jedan kompleks.

sta je NG/BN i ST

sta je NG/BN i ST

Novi Grad/Bosanski Novi

A ST neam pojma.

sta je NG/BN i ST

Kao sto je i Ado rekao NG/BN stoji za Novi Grad/Bosanski Novi ( vise ni ja sam ne znam kako se zove :D ) , a ST je etno-selo Stanisici kod Bijeljine.

de koristi cijele rijeci a ne VL, Vlasenica? DV moze biti Derventa, Drvar.

Projekat od milion KM: U Ljubuškom počinje izgradnja cjevovoda

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar i Općina Ljubuški potpisali su Sporazum o saradnji na realizaciji projekata izgradnje cjevovoda kao dijela mreže vodoopskrbnog sistema Općine Ljubuški, saopćeno je iz tog javnog preduzeća.

Izgradnja cjevovoda ujedno će omogućiti i napajanje objekata na Koridoru Vc poddionica Zvirovići – Bijača.

Sporazum su potpisali direktor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar Ensad Karić i načelnik Općine Ljubuški Nevenko Barbarić.

Izvođenje radova, nadzor nad izgradnjom i probno puštanje u rad izvršit će JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar. Vrijednost radova je preko 1 milion KM.

U saopćenju se navodi kako je ovo nastavak uspješne saradnje koju JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar ima s lokalnim zajednicama kroz koje prolazi Koridor Vc.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/559203)

Bosanska Krupa: Infrastrukturni projekti u poslovnoj zoni "Pilana"

Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović i direktor Javnog komunalnog poduzeća "10. juli" Nijaz Tatarević danas su potpisali ugovore o realizaciji dvaju vrlo bitnih projekata za poslovnu zonu Pilana.

Bosanska Krupa
Radi se o prvim fazama izgradnje kanalizacije za fekalne vode i proširenja gradske vodovodne mreže na poslovnu zonu Pilana, za šta su osigurana sredstva od 160.000 KM.

- Za izgradnju kanalizacije bit će utrošeno 90.000 maraka, a za proširenje vodovodne mreže ostatak, kazao je direktor Tatarević dodajući da će svi predviđeni radovi biti završeni najviše za 40 radnih dana.

Načelnik Halitović nije skrivao zadovoljstvo što sve zamišljeno ide prema planu, čime se ostvaruje san svih Krupljana i njegova najveća želja, pokretanje proizvodnih objekata i stotine novih radnih mjesta.

Uporedo s ovim, nastavljaju se radovi na uređenju i izgradnji hala, od kojih bi jedna uskoro trebala biti završena. Ove godine na području Pilane očekuje se, kako je rečeno, oko 16.000 kvadratnih metara gotovih i zatvorenih objekata, koji će biti spremni da počnu proizvodnju.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/bosanska-krupa-infrastrukturni-projekti-u-poslovnoj-zoni-pilana/120409130)

Proširenje mreže javne rasvjete u Šamcu


Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove opštine Šamac izdvojit će 90.000 maraka, a Odjeljenje za opštu upravu 120.000 maraka za aktivnosti izgradnje, dogradnje i proširenja mreže javne rasvjete na području opštine.

U prošloj godini za ove namjene u budžetu opštine izdvojeno je 200.000 maraka.

"Finansirat ćemo proširenje javne rasvjete u ruralnim mjesnim zajednicama, tako da će to biti značajna investicija u ovoj godini", rekao je načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Đuro Ćosić.

Prema njegovim riječima, javna rasvjeta je dio zajedničke komunalne infrastrukture i svi korisnici dijelova ili komplet komunalne infrastrukture dužni su da plaćaju svoju komunalnu naknadu koja je propisana odlukom Skupštine opštine (SO).

On je naveo da visina plaćanja javne rasvjete po jednom domaćinstvu u ruralnom dijelu opštine iznosi 54 marke godišnje.

"U prošloj godini imali smo oko 900 novih korisnika po mjesnim zajednicama i po izdatim rješenjima negdje oko 47.000 maraka zaduženja. Sam odziv građana po toj obavezi nije na zadovoljavajućem nivou i očekujem poboljšanje u narednom periodu. Mislim da naknada nije visoka i ne predstavlja preveliki trošak za pojedinačno domaćinstvo, uvažavajući i ekonomsku krizu", rekao je Ćosić.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/prosirenje-mreze-javne-rasvjete-u-samcu/120410041)

Olimpijski bazen u Trebinju od početka izgradnje dijeli šest miliona KM

Projekat izgradnje zatvorenog bazena na lokalitetu Abazovina u Trebinju nalazi se fazi izrade finansijske konstrukcije, a prema prvim procjenama, izgradnja ovog sportsko-rekreacionog kompleksa trebala bit koštati oko 16 miliona KM.

Ideja da se u blizini postojećeg otvorenog kupilišta izgradi zatvoreni olimpijski bazen pokrenuta je još 2010. godine, a investitor projekta je javno preduzeće "Hidroelektrana na Trebišnjici". Do sada je urađeni glavni i idejni projekat, a početak radova može se očekivati nakon što budu obezbijeđena sredstva.

"Preduzeće HET će kao nosioci projekta biti sufinansijeri, dok će se za ostatak finansijske konstrukcije iznalaziti drugi načini finansiranja. Da li će to biti IPA fondovi, prekogranična saradnja, lokalna i entitetska vlasti, to ćemo još da utvrditi u dogovoru sa opštinom Trebinje“, kazao je za eKapiju Luka Petrović, rukovodilac tehničkog sektora HET-a.

On je potvrdio da projekat predvidio mogućnost fazne izgradnje. Za prvu fazu radova potrebno je izdvojiti oko šest miliona KM, za drugu fazu deset miliona KM.

U sklopu zatvorenog plivačkog kompleksa planirano je drugi niz sadržaja kao saune , teretane, spa centri, restoran, trgovine, restoran sa pogledom na Trebišnjicu te motel sa 15 do 20 soba.

Idejni projekat za izgradnju bazena u Trebinju uradila je banjalučka kompanija Projekt a.d., a toku izrade projektne dokumentacije obavljeno je niz konsultacija sa predstavnicima investitora.

Zatvoreni bazenski kompleks je lociran na pomoćnom stadionu "Leotar", lokalitet Abazovina a u okviru sportsko-rekreacionog centra u čijem sastavu je i postojeći otvoreni bazen "Banje".

Bazen će najčešće služiti za odigravanje vaterpolo utakmica, ali će se koristiti i za plivačka natjecanja, te rekreaciju.

Od planiranih sadržaja u kompleksu, u prizemlju objekta su dva bazena, veći olimpijskih dimenzija 50 X25 m, dubine 2,2 metra i bazen za rasplivavanje (rekreacijski bazen ), 25 X 10, dubine 2,2 m, sa neophodnim površinama za komunikaciju.

Idejnim projektom predviđene su i tribine sa 465 sjedećih mjesta. Pristup tribinama je sa nivoa prvog sprata, odnosno galerije.

U prizemlju su pored ulaznih holova i neophodnih horizontalnih i vertikalnih komunikacija, planirani i poslovni prostori ( lokali ), te restoran sa kuhinjom i pratećim sadržajima.

U podrumu objekta su smještene garderobe i sadržaji vezani za sportiste i rekreativce, te tehnički i kuhinjsko-skladišni prostori. Dio podruma je planiran za garažu sa 35 parking mjesta.

Osnovni sadržaji prvog sprata su tribine sa neophodnim komunikacijama, dio za novinare sa ložama, konferencijskom dvoranom i sličnim sadržajima, kancelarijski prostori za upravu kompleksa, te restoran.

Osnovni konstruktivni sistem bazenskog kompleksa je armirano-betonski sa a.b. temeljima, stobovima, gredama, međuspratnim a.b. pločama. Nosači pokrova bazenskog prostora su čelične rešetke. Krov većeg dijela kompleksa je ravan. U materijalizaciji kompleksa dominantni materijali su kamen i staklo.

Budući bazen trebao bi imati sistem grijanja putem solarne energije, čime se otvara mogućnost za apriliciranje za sredstva iz evropksih fondova koji ulažu z projekte energetske efikasnosti.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/559539)

Istočnom Sarajevu odobreno četiri miliona KM za izgradnju administrativnog centra

Evropska investiciona banka odobrila je danas kredit u iznosu od četiri miliona KM za završetak izgradnje administrativnog centra u Istočnom Sarajevu, potvrdio je za eKapiju gradonačelnik Vinko Radovanović.

Odluku o zaduženje donijela je Skupština Grada Istočnog Sarajeva, a kredit je obezbijeđen putem Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Administrativni centar gradi se u zgradi bivšeg Telekom, koju je Vlada Republike Srpske 2008. godine dodijelila Istočnom Sarajevu.

Radovanović je potvrdio da je u trenutku preuzimanja vlasništva, na zgradi bila urađena samo betonska konstrukcija. Nakon što su pribavljene sve saglasnosti, pristupilo se prvoj fazi izgradnje, koja je obuhvatala građevinske i bravarske radove za koje je iz gradskog budžeta izdvojeno oko milion KM.

"Prva faza radova je jedno vrijeme bila u zastoju zbog problema sa izvođačem radova, no na ponovljenom tenderu izabrana je firma Maxmara iz Banja Luke, koja treba da zatvori objekat", kazao je Radovanović, koji je za sutra najavio potpisivanje ugovora sa izvođačem radova.

S obzirom da su kreditna sredstva odobrena, u narednih nekoliko dana očekuje se i raspisivanje međunarodnog tendera za drugu, završnu fazu radova na centru, kako bi gradska administracija u nove prostorije mogla preseliti do kraja ove godine.

Gradska uprava Istočnog Sarajeva smještena je objektu "Kikinda" u Palama, dok je drugi dio administracije podstanar u zgradi Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Obje uprave trebale bi se preseliti u novoizgrađeni objekat ukupne površine 3.000 metara kvadratnih.

"Izgradnja administrativnog centra će doprinijeti racionalizaciji potrošnje sredstava i poboljšanju kvalitete usluge prema građanima“, istakao je Radovanović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/559694)

Izgradnja fiskulturne sale u Zavidovićima privodi se kraju

Izgradnja fiskulturne sale gimnazije "Rizah Odžečkić" i Srednje stručne škole Zavidovići, započeta prije tri godine, ušla je završnu fazu.

Na objektu je još ostalo da se urade instalacije centralnog grijanja, nakon čega će dvorana biti dostupna za preko 900 učenika koji pohađaju ove dvije škole.

U fikskulturnu salu do sada je uloženo ukupno 447.659,87 KM sredstava koja su obezbijedili Vlada Zeničko-dobojskog kantona u iznosu od 210.000,00 KM, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 80.000,00 KM i Općina Zavidovići u iznosu od 157.659,87 KM.

Radovi se izvode prema projektu koji je uradio Instituta za zaštitu, ekologiju i obrazovanje iz Tuzle.

Izgradnjom ove sale stvorit se uvjeti za održavanje nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja, sportskih takmičenja, te različitih sportskih sekcija.


http://www.ekapija.ba/website/bih/page/559760

Otvorena nova upravna zgrada Feal-a iz Širokog Brijega

http://www.ekapija.ba/dokumenti/feal_upravna_zgrada_110412.jpg

Kompanija FEAL, specijalizirana za projektiranje aluminijskih sistema i proizvodnju aluminijskih profila, danas je u Širokom Brijegu svečano otvorila novu upravnu zgradu, iz koje će se upravljati cijelom Feal Grupom koja djeluje u osam evropskih zemalja.
Zgradu je svečano otvorio član uprave i glavni inženjer u FEAL-u Andrija Kožul, a prigodnim riječima se obratio Jozo Bogdan koji je zahvalo svima što su na otvaranje zgrade za koju smatra da je jedna u nizu od strateških projekata te širokobriješke firme.

Na svečanosti otvaranja, kojoj je prisustvovalo više stotina osoba iz javnog i privrednog života BiH i Hrvatske, ali i drugih susjednih zemalja, istaknuto je kako je nova upravna zgrada veliki eksponat FEAL-ove tehnologije te predstavlja spoj domaće i svjetske tehnologije izgrađena po strogim kriterijima za duže vremensko razdoblje.

Naime, izgradnja nove upravne zgrade bazirana je na upotebi FEAL-ovih proizvoda, tako da je izgrađena prema najnovijim zahtjevima toplinske provodljivosti, te je zbog toga postala prva poslovna zgrada u BiH koja je dobila certifikat za energetsku učinkovitost s najvišom ocjenom. Za zagrijavanje zgrade koristit će se većim dijelom otpadna toplina iz peći iz pogona, a zgrada je opremljena i softverom koji će automatski regulirati zagrijavanje i klimatizaciju s upravljanjem prozorima, žaluzinama, rasvjetom.

Inače, tvrtka FEAL d.o.o. osnovana je 1976. godine, a osnovna djelatnost poduzeća je prerada aluminija. U cijelosti je privatizirana 2000. godine, i danas zazima vodeću tržišnu poziciju u aliminijskoj industriju na području jugoistočne Evrope.

FEAL ima više od 35 razvijenih sistema za prozore, vrata i fasade, koji su atestirani i certificirani u institutima kao sto su IFT Rosenheim, GBD Bregenz, IGH Zagreb. Osim ovoga, Feal proizvodi gotove prozore i ostale aluminijske dijelove koji se ugrađuju u najmodernije vlakove, kao i dijelove za potrebe automobilske industrije.

U prošloj, 2011. godini, tvrtka FELA ostvarila je povećanje proizvodnje i prodaje u odnosu na 2010. godinu za oko 10 posto, a u 2012. godini planiran je rast za 12 posto. Feal Grupa danas zapošljava više od 500 radnika.

Klix (http://www.klix.ba/biznis/news/otvorena-nova-upravna-zgrada-feal-a-iz-sirokog-brijega/120411130)

Opština Pelagićevo: Za projekte 8,5 miliona KM

Donošenje Plana kapitalnih investicija na teritoriji Opštine Pelagićevo, za period 2010.-2014. godine, koji je lokalna vlast predložila, a odbornici usvojili, pokazuje punu opravdanost ovog značajnog dokumenta, na sredinici četvorogodišnjeg ciklusa. Plan se već uveliko realizuje, a i pored problema sa evidentnom krizom, Opština Pelagićevo, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, realizovala je, do sada, veliki broj projekata.

"Kažu da je naš Plan kapitalnih investicija za period 2010.-2014. veoma ambiciozan, ali bez ambicija i kvalitetnih programa, nemože se očekivati uspjeh. U samom Planu predvidjeli smo značajan broj krupnih infrastrukturnih objekata, čija je ukupna vrijednost oko 8,5 miliona maraka, period od četiri godine. Do sada smo realizovali, iz tog Plana, Sportsku dvoranu u Pelagićevu, izvršili rekonstrukciju magistralnog puta Pelagićevo-Turić u dužini od 9 kilometara, rekonstruisali Dom kulture u Porebricama, izvršili asfaltiranje ukupno 14 kilometara makadamskih puteva, kao i brojne druge investicije", ističe Simo Stakić, načelnik opštine Pelagićevo.

On najavljuje da će se u narednom periodu realizovani nekoliko veoma važnih projekata, na opšte zadovoljstvo samih građana opštine Pelagićevo.

"Planirani projekti u skorije vrijeme svakako su izgradnja Vodovoda na području opštine i izgradnja zaobilaznice oko Pelagićeva. Projekat izgradnje zaobilaznice oko Pelagićeva je u poodmakloj fazi, jer je urađena studija opravdanosti, dobijeno je pozitivno mišljenje, a ovaj projekat će biti finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj, a sve sa ciljem da naša opština Pelagićevo, nastavi sa daljim razvojem", ističe načelnik Stakić.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/560611)

Bolnici Kasindo u Istočnom Sarajevu prijeti obrušavanje

Skupština grada Istočno Sarajevo na posljednjoj sjednici usvojila je zaključak na osnovu kojeg će od Vlade i Skupštine manjeg bh. entiteta tražiti da im sagrade novu bolnicu Kasindo.

Gradonačelnik Vinko Radovanović jučer je za "Dnevni avaz" kazao da je postojeći objekt napravljen prije više od 100 godina i da mu prijeti obrušavanje.

- Sistem zdravstvene zaštite u našoj lokalnoj zajednici nije riješen jer je bolnica bila specijalizirana za plućne bolesti, a od nje je napravljena opća bolnica kao privremeno rješenje. Sada smo došli u situaciju da su nam oprema i kadar na zavidnom nivou, dok je objekt u katastrofalnom stanju - kazao je Radovanović.

Prema njegovim riječima, objekt niko nije obnavljao jer je 1999. godine grčka vlada namjeravala rekonstruirati jedan paviljon, ali zbog nedostatka novca sve je stalo.

- Zbog čekanja da grčka vlada nastavi sanaciju, ništa nismo ni poduzimali. Imajući u vidu da Grci još ništa ne rade, Skupština grada je prije godinu odlučila da svaku sjednicu počinje temom o bolnici Kasindo. Tako smo nekoliko puta tražili od Vlade RS da grade novu bolnicu jer je to jedino pravo rješenje - kazao je Radovanović i dodao da su za projekt potrebne desetine miliona KM.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/89927-u-istocnom-sarajevu-traze-novac-za-novi-objekt-bolnici-kasindo-prijeti-obrusavanje.html)

Tomislavgrad: Uklanjaju se privremeni objekti

Radnici Javnog komunalnog poduzeća ovih su dana pristupili uklanjanju privremenih objekata u Tomislavgradu koji narušavaju izgled grada a njihovo angažiranje financira općina Tomislavgrad, potvrđeno je iz Ureda načelnika Općine.

Inače, trenutno se radi se na uklanjanju više kontejnera u Ulici brigade kralja Tomislava kojima su istekle sve potrebite dozvole i koji već duži period nisu u uporabi. Uz uklanjanje spomenutih objekata, Javno komunalno poduzeće iz Tomislavgrada vrši odvoz otpada i sječu grmlja koje se iza istih nakupljalo godinama nakon čega se čitav prostor zasipa pijeskom i poravnava.

Također, u istom aranžmanu nedavno su uklonjeni i privremeni objekti (garaže), ispod zgrade starog suda, koji pripadaju zemljišnom kompleksu ove zgrade a prošle godine je uklonjena devastirana stara i ruševna zgrada bivše klaonice i očišćen prostor oko nje.

"Uz provedbu zakonski propisane procedure nastavit će se i dalje s uklanjanjem privremenih objekata, ruševnih i derutnih zgrada koji narušavaju izgled našega grada“, kazano je iz Ureda načelnika Općine.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/tomislavgrad-uklanjaju-se-privremeni-objekti/120416136)

U Sarajevu održana centralna javna rasprava o Nacrtu prostornog plana FBiH

Centralna javna rasprava o Nacrtu prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine odžana je danas u Sarajevu nakon rasprava provedeneih u kantonima.

Sarajevo
Hanka Mušinbegović iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja, nosioca pripreme plana, rekla je da će primjedbe i sugestije biti proslijeđene nosiocu izrade budućeg planskog dokumenta, koji će potom ponuditi njegovu narednu fazu, prijedlog, prije prosljeđivanja u Federalni parlament.

Nosioci izrade su Konzorcij IPSA Instituta iz Sarajeva te Urbanistističkog zavoda Bosne i Hercegovine iz Sarajeva i ECO Plana iz Mostara.

Za Munira Jahića, penzionisanog profesora Građevinskog fakulteta, predstavnika struke u javnoj raspravi, suštinska primjedba odnosi se na pitanje južne trase Koridora 5-c, prema granici Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom.

"Od Stoca prema Neumu mogli smo davno do svog mora ići svojom teritorijom. Umjesto toga, od Mostara je autocestom povučena linija na način da, izašavši iz koridora, idemo prema Bijači", rekao je Jahić.

On generalno problematizira i što novi prostorni plan nije donesen mnogo prije jer je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma proteklo 17 godina ili što u međuvremenu nije barem revidiran plan iz Republike Bosne i Hercegovine, kako je naveo, koji je na snazi do donošenja novog.

Primjedbe iz javne rasprave odnose se i na pitanja izgradnje energetskih objekata te ekološke zaštite područja u lokalnim sredinama, zatim na deponovanje krutog otpada i označavanje područja posebnih obilježja u smislu zaštite nacionalnih spomenika.

Budući prostorni plan Federacije, koji je zasad u nacrtu, odnosi se na dvadesetogodišnji period, od 2008. do 2028.

Federalno ministarstvo zaduženo je na provođenje javne rasprave o nacrtu u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-sarajevu-odrzana-centralna-javna-rasprava-o-nacrtu-prostornog-plana-fbih/120416130)

Teslić nastavlja sa infrastrukturnim projektima

Jedan od prioriteta za Općinu Teslić će biti oslobađanje lokacija za predviđenu izgradnju infrastrukturnih, te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa vezanih za izgradnju istočne obilaznice, kao i stečenim obavezama iz prethodnog perioda po ovom pitanju.

Za nekoliko ulica su postupci izuzimanja zemljišta u toku, a za te aktivnosti Općina planira kreditna sredsta u iznosu od 900.000,00 KМ.

Osim velikih investicija Općina neutrošena sredstva Investiciono-razvojne banke RS prenesena iz 2011. u iznosu od оd 159.618,53 KМ, namjenjena za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, planira utrošiti u ovoj godini za nastavak izgradnje saobraćajnoj zoni C3-1, a ostaktak od 59.618 КМ bit će osiguran za financiranje uređenja gradskog parka.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/561511)

Odobreno 250.000 KM za dovršetak škole u Modriči


Vlada Republike Srpske odobrila je 250.000 KM za nastavak radova za izgradnju zgrade petorazredne osnovne škole u novom naselju Modriča pet, rekao je ministar prosvjete i kulture Anton Kasipović.

Kasipović je nakon današnjeg sastanka sa modričkim načelnikom Mladenom Krekićem rekao da se zahvaljujući ovim sredstvima, koja su odobrena na sjednici Savjeta za razvoj, ulazi u završnu fazu izgradnje objekta koji bi od naredne školske godine trebalo da primi prve đake.

Ministar Kasipović razgovarao je sa Krekićem i njegovim saradnicima o projektima koje Vlada i opština Modriča zajedno realizuju.

Saradnju Ministarstva prosvjete i kulutre i lokalne uprve Modriča, Kasipović je ocijenio veoma dobrom i pohvalio je podršku i pomoć koju osnovnom i srednjem obrazovanju pruža opština vlastitim sredstvima.

Krekić je rekao da će sredstvima, koja je Vlada Republike Srpske odborila, biti završeni građevinski radovi, a da će iz opštinskog budžeta biti finansirano opremanje škole čija je izgradnja počela 2009. godine. U prigradskom naselju Modriča pet živi više od 2.500 izbjeglih i raseljenih lica.

Krekić je novinarima rekao da je ministra Kasipovića upoznao i sa stanjem petorazredne škole u mjestu Riječani, koja je u ruševnom stanju zbog čega je potrebno hitno reagovati.

On je izrazio uvjerenje da će opština i Ministarstvo zajedno riješiti problem.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/odobreno-250-000-km-za-dovrsetak-skole-u-modrici/120417155)

Rekonstrukcija robne kuće u Milićima nakon legalizacije objekta

Robna kuća u Milićima trebala bi ovoga proljeća biti rekonstruisana i obnovljena. Ipak, prema najavama iz ove opštine, prije ulaska u taj poduhvat neophodno je riješiti pitanje imovinsko-pravnog statusa zgrade robne kuće, za koju ne postoji validna dokumentacija, odnosno građevinska i upotrebna dozvola.

S obzirom da se ta dokumentacija zagubila tokom perioda dok objekat nije radio, iz Opštine navode da su na ročištu, koje je trebalo biti održano 12. aprila, trebali pred nadležnim organima legalizovati objekat.

"Ročište nije održano zbog neuredno dostavljene dokumentacije, pa je odloženo do sredine maja", naveo je Mirko Sarić, voditelj ovog projekta u Opštini Milići.

Na osnovu tog rješenja o legalizaciji bespravno izgrađenog objekta biće izdata potrebna dokumentacija, sa kojom će vlasnik moći objekat da uknjiži i počne rekonstrukciju zgrade.

Prema njegovim riječima objekat je postojeći i sam po sebi funkcionalan, te će se vjerovatno po istom modelu i renovirati.

"Prvenstveno idemo na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi kasnije mogli pristupiti dimamičkom planu uređenja unutrašnjosti objekta, kako će objekat izgledati, šta će se u njemu nalaziti i sl.", dodaje on.

Inače, milićka robna kuća izgrađena je prije rata i bila je među bolje snabdjevenim i opremljenim objektima tog tipa u regiji.

Zbog problema u matičnoj firmi "Drina - Jadar" iz Loznice robna kuća je zatvorena nekoliko godina poslije rata, a prošle godine je, nakon privatizacije i diobe lozničkog preduzeća, objekat pripao novoformiranoj firmi "Jadar".


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/562533)

Projekat vrijedan 100 miliona eura

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske /RS/ Anton Kasipović rekao je da je projekat "Vodovod i kanalizacijaja u Republici Srpskoj" vrijedan 100 miliona eura, koji će se zajedničkim ulaganjima Evropske investicione banke, evropskih fondova i sopstvenim sredstvima, realizovati u 23 opštine Republike Srpske, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Kasipović i ambasador Mađarske u BiH Jožef Pandur otvorili su danas u Banjaluci Poslovne susrete na kojima su prezentovana iskustva 40 mađarskih preduzeća zainteresovanih za učešće u projektu "Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj".

"Važno nam je da čujemo iskustva, vidimo domete drugih zemalja i da unapređujemo već postojeće dobre odnose koje imamo sa Mađarskom", rekao je potpredsjednik Kasipović.

Ambasador Mađarske Jožef Pandur izrazio je nadu da će prezentacija mađarskih kompanija i klastera koji se bave izgradnjom vodovoda i kanalizacije, prenošenje njihovih iskustava sa najnovijom tehnologijom, koju su već predstavili na području Srbije i Hrvatske i povezivanje sa nosiocima projekta, dati značajan doprinos unapređenju bilateralne saradnje BiH i Republike Srpske i Mađarske.

Poslovnom skupu, osim potpredsjednika Vlade Republike Srpske i ambasadora Mađarske u BiH, prisustvovali su ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija, predstavnici Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske, opština učesnica projekta, Privredne komore i Unije poslodavaca Republike Srpske.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/kasipovic-projekat-vrijedan-100-miliona-eura/120424152)

Projekat od 10 miliona KM: Kozarska Dubica uspostavlja sistem za vodosnabdijevanje na izvorištu Komlenac

Opština Kozarska Dubica za ovu godinu planira da realizuje nekoliko kapitalnih projekata, među kojima je najveći i najvažniji uspostavljanje sistema za vodosnabdijevanje grada na izvorištu "Komlenac", za šta je planirano ulaganje od 10 miliona KM.

"Projekat se finansira iz kreditnih sredstava Evropske investicione banke koja je za ovaj projekat izdvojila pet miliona KM, dok će preostali dio biti finansiran sredstvima granta EU, a oko 15% iz općinskih sredstava", potvrdio je za eKapiju Miloš Ćibić, načelnik odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove.

Prema njegovima riječima, projekat je podijeljen u tri faze. Prva faza, za koju je već potpisan ugovor, treba da startuje u maju mjesecu i za nju je u toku priprema tenderske procedure koja će biti raspisana po FIDIC standardima.

"Vrijednost te prve faze je oko tri miliona KM i ona podrazumijeva uređenje dva bunara, potisni cjevovod, izgradnju rezervoara i transportni cjevovod do postojećih transportnih bunara, koji su od izvorišta Komlenac udaljeni nekih 5,5 km", dodaje Ćibić.

Druga faza, za koju je u toku izrada izvedbeno-projektne dokumentacije, odnosi se na sanaciju postojeće gradske vodovodne mreže jer, kako kaže, nema svrhe raditi novo izvorište, ako imaju velike gubitke koji sada iznose preko 50% posto.

"Zato smo se oprijedijelili da u drugoj fazi odmah radimo sanaciju gradske vodovodne mreže za smanjenje gubitaka i ona će ići paralelno sa prvom", ističe on, napominjući da će čim bude gotova dokumentacija i pregled eksperata Evropske investicijske banke, biti raspisan tender i za drugu fazu radova.

I na kraju, treća faza odnosi se na ruralni dio opštine, odnosno seosko područje koje obuhvata jugozapadni dio opštine. Radovi na ovoj fazi se očekuju polovinom 2013. godine, a prema planu, sredstva za sve tri faze će se utrošiti u 2012./2013. godini.

Inače, rješavanje problema vodosnabdijevanja grada je jedan od prioritetnijih, kome se trebalo pristupiti ranije, napominje naš sagovornik. Izvorište Komlenac kod Kozarske Dubice je pokazalo da po količini i kvalitetu vode zadovoljava sve uslove da bude izvorište za snabdijevanje pitkom vodom grada i ostalih dijelova opštine.

Procjenjuje se da bi uključenje novog izvorišta u gradski sistem vodosnabdijavanja u značajnoj mjeri riješio probleme vezane za vodosnabdijevanje u Kozarskoj Dubici i omogućilo snabdijevanje pitkom vodom u rubnim seoskim područjima.

Podsjećamo, Evropska investiciona banka odobrila je krajem 2010. godine kredit u iznosu od 50.000.000 KM za finansiranje projekata rehabilitacije i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u RS. Nakon toga, Opština Kozarska Dubica je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dostavila prijedlog projekata sanacije, rekonstrukcije i proširenja vodovodnih sistema u vrijednosti od oko 10.000.000. KM.

S obzirom da Evropska investiciona banka finansira do 50 odsto vrijednosti projekta, bilo je potrebno usvojiti Nacrt odluke o prihvatanju potencijlanog kreditnog zaduženja kod Evropske investicione banke u iznosu do 5.108.805 KM.

Rok otplate kredita je do 25 godina i to je, smatraju iz opštine, period koji je realno prihvatljiv da se ova sredstva otplate, a da ne predstave opterećenje za budžet.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/566356)

Općina Ugljevik ide u uvođenje odvojenog prikupljanja otpada: Investicija od preko milijun KM

Općina Ugljevik planira ići u uvođenje sistema odvojenog prikupljanja otpada kroz izgradnju regionalne transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, postavljanje zelenih otoka i dr. aktivnosti.

Sredstva za izgradnju stanice sa reciklažnim dvorištem planiraju osigurati iz Fonda za zaštitu životne sredine RS i drugih dontora. Izgradnja je planirana negdje do 2016. godine.

U ovoj godini planiraju raditi postavljanje zelenih otoka po gradu tj. kontejnera sa različitim bojama u kojima će se moći odvojeno odlagati otpad. Za to je proračunom predviđen iznos od 70.000 KM.

Već u narednim godinama planiraju nastaviti nabavku opreme za odvojeno prikupljanje otpada kao što su kontejneri, vozilo, presa, balirka za što će biti potrebna ulaganja od 150.000 do 500.000 КМ.

Presa i balirka će biti nabavljene ako se ne realizira projekat izgradnje regionalne transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, navodi se u projektu Općine.

Inače u cilju provedbe strategije za odvojeno upravljenje otpadom Općina će ići i na saniranje i zatvaranje lokalne deponije, te uklanjanje 90% divljih odlagališta.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/566427)

Sokolac: Za obnovu kinodvorane 20.000 maraka


Ministarstvo lokalne uprave i samouprave Republike Srpske izdvojilo je 20.000 KM za obnovu prostorija kinodvorane, koja je izgorjela u požaru u julu prošle godine, potvrdila je Srni direktor sokolačke Ustanove za kulturu "Pero Kosorić" Jelena Dundić.

Sokolac
Ona je istakla da radnici ove ustanove nemaju odgovarajuće prostorije i opremu za rad.

Opština Sokolac je za rad sokolačke Ustanove za kulturu "Pero Kosorić", koja zapošljava tri radnika, u ovoj godini za plate i materijalne troškove iz budžeta obezbijedila 57.000 KM.

Dundićeva je istakla da bi u ovoj godini trebalo da budu održane 15. po redu "Gospojinske večeri kulture", koje finansira grad Istočno Sarajevo, kao i druženja pjesnika sa djecom.

Ona je napomenula da ova ustanova okuplja oko 200 učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta u Dramsko-recitatorskoj, Ekološkoj, Muzičkoj i Likovnoj sekciji, ali da je, zbog nedostatka odgovarajućeg prostora, rad ovih sekcija otežan.

U prošloj godini ustanova je imala prihod 77.741 KM, a ukupni rashodi su bili 86.897 KM.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/sokolac-za-obnovu-kinodvorane-20-000-maraka/120425084)

Modriča: Počela gradnja prve IPA kuće u BiH

Polaganjem kamena temeljca u Vranjaku kod Modriče danas je obilježen početak gradnje prve IPA (Internacionalna policijska asocijacija) kuće u BiH.

Kamen temeljac za IPA Kuću Regionanog kluba Doboj položili su načelnik opštine Modriča Mladen Krekić, predsjednik IPA BiH Miro Sučić, sekretar IPA Regionalnog kluba Doboj Nedo Savić, kao i donator zemljišta na kome se gradi kuća Nikola Stajić.

Sekretar IPA Regionalnog kluba Doboj Nedo Savić rekao je da će površina objekta biti oko 100 kvadratnih metara, a u ovoj godini biće izgrađen prvi sprat objekta. U planu je i izgradnja sportskih terena.

Nikola Stajić, donator zemljišta koje se nalazi na Trebavi, 17 kilometara od Modriče, vjeruje da će sa izgradnjom IPA kuće dobiti dobre komšije, i nada se da će tako ovaj slabo naseljeni prostor postati zanimljiv za povratak mladih.

Načelnik opštine Modriča Mladen Krekić, koji je pokrovitelj aktivnosti IPA kluba Doboj, rekao je da ovaj klub projekat IPA kuće realizuje uz podršku brojnih institucija, privrednih preduzeća iz Modriče i okoline, i brojnih donatora.

Predsjednik IPA BiH Miro Sučić podsjetio je da "krovnu" asocijaciju - IPA Sekcija BiH - sačinjava šest IPA regionalnih klubova sa ukupno 500 članova. Sve nacionalne sekcije klubova članice su svjetske IPA asocijacije koja broji više od 400.000 članova u svijetu.

Klub IPA Regije Doboj osnovan u septembru 2010. godine, sa sjedištem u Modriči, kao šesti IPA klub u BiH. Klub je jedini u Republici Srpskoj i trenutno ima 90 članova sa područja Doboja, Modriče, Vukosavlja, Dervente, Teslića, Petrova, Bosanskog Broda, Bosanskog Šamca, Pelagićeva i Donjeg Žabara.

IPA regionalni klubovi osnivaju se i djeluju na područjima odgovornosti Centara javnih bezbjednosti u Republici Srpskoj i u kantonima Federaciji BiH.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/modrica-pocela-gradnja-prve-ipa-kuce-u-bih/120428075)

Općina Visoko dodijeljuje zemljište za izgradnju poslovno-stambenog objekta

Općina Visoko raspisala je javni poziv za dodjelu građevinskog zemljišta na lokaciji Prijeko, u centralnom dijelu grada, gdje bi se trebao graditi objekat poslovne i stambene namjene.

Površina neizgrađenog građevinskog zemljišta koje se dodjeljuje na korištenje iznosi blizu četiri hiljade metara kvadratnih, a procjena je da zemljište vrijedi 836.320 KM.

U Službi za prostorno uređenje općina Visoko nam je potvrđeno da se tom prostoru nekada nalazio vrtić, koji je ratu srušen. No, kako u gradu ne postoji potreba za izgradnjom još jednog obdaništa, ostavljena je mogućnost izgradnje i druge vrste objekta.

Prema urbanističko-tehničkim uslovima, u jednom dijelu prizemlja ipak se zadržava namjena "predškolsko obrazovanje", s tim da se ostali dijelovi prizemlja mogu popuniti sadržajima poslovnog karaktera kao što su trgovine i kancelarije u kojima se ne stvara buka.

Na gornjim etažama preporučuje se namjena stanovanja.

Površina budućeg poslovno-stambeni objekat iznos od 2.000 do 2.400 metara kvadratih, a sa maksimalno tri sprata uz prizemlje i suteren.

"Ovo nije prvi put da dajemo zemljište na korištenje. Tokom prošle građevinske sezone, objavili smo tri poziva, te pored interesa i upita, zvanično dostavljenih ponuda nije bilo“, naveli su općini Visoko, dodajući i da je vrlo teško prognozirati da li će ovaj put biti interesa za izgradnju na ovom području.

Kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuđača je visina ponuđene cijene, a izabrani izvođač imat će obavezu da u roku jedne godine od dana izdavanja odobrenja za građenje završi pretežan dio radova na objektu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/569128)

Odoboren zajam EBRD-a za projekat vodoopskrbe Čapljine

Vlada FBiH je donijela Odluku o prihvatanju zaduženja Federacije BiH po Ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu (EBRD) i razvoj u iznosu do pet miliona eura za realizaciju Projekta vodoopskrbe Općine Čapljina. Njime će se dugoročno osigurati uvjeti za kontinuiranu i kvalitetnu vodoopskrbu područja ove općine i znatno smanjiti gubici u postojećoj mreži, te stvoriti uvjeti za priključenje novih korisnika na javni sistem vodovoda.

Zajam je odobren s rokom otplate od 15 godina, uz grejs period od tri godine i otplatama u jednakim polugodišnjim ratama 15. februara i 15. augusta svake godine.

Vlada je dala saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Federacije BiH i Podugovora o zajmu između Federacije BiH i Općine Čapljina. Ovo je strateški projekat Općine Čapljina kojim treba poboljšati vodosnabdijevanje na ovom području. Projekat obuhvata radove na uspostavi vodoopskrbnih sistema platoa Dubravske visoravni, kao i u naseljima Trebižat, Prčavci i Zvirovići, te obnovu i rekonstrukciju Centralnog vodoopskrbnog sistema. Krajnji korisnik i dužnik ovog kredita je Općina Čapljina.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/569165)

Novo Goražde: U toku realizacija druge faze projekta regulacije Sopotničkog potoka

Sopotnički potok, u opštini Novo Goražde, za vrijeme velikih kiša po pravilu prerasta u pravu nekontrolisanu bujicu. Pogotovo što je sve do skora bio neuređen, zbog čega su stanovnici Donje Sopotnice trpili velike štete na svojim imanjima.

Zbog toga je ovdje već urađena prva, a u toku je realizacija druge faze sanacije potoka. Radovi u okviru druge faze ovog projekta odnose se na proširivanje i betoniranje korita potoka, a zatim izgradnja putne komunikacije uz potok i ograde prema groblju.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 137.000 maraka, a finansijska sredstva je obezbjedilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srpske.

Radove na realizaciji druge faze Sopotničkog potoka izvodi građevinsko preduzeće Hidrolet iz Rogatice. Kako je planirano završetak kompletnih radova se očekuje do kraja maja.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/569773)

Na obali Buškog jezera gradi se Sportsko-rekreativni centar

Na obali Buškog jezera, u blizini brane, u toku je izgradnja Sportsko-rekreativnog centra, a nosilac projekta koji finansiraju ovdašnji "gastarbajteri" je Sportsko društvo "Buško blato" iz Kazaginca u opštini Tomislavgrad.

Prema informaciji iz ovog društva, u toku je uređenje kajak-kanu staze i izgradnja ostalih objekata, među kojima i onog koji će imati restoran sa 120 mjesta i smještajne kapacitete od 20-tak kreveta.

Na dijelu obale uređuje se plaža i plato za nesmetan pristup jezeru za potrebe tradicionalne međunarodne regate, teniski teren, igralište za mali fudbal i objekat za kampere, a u realizaciju kompletnog projekta koji će zaposliti desetak radnika biće uloženo oko dva miliona evra.

Zemljište za izgradnju Sportsko-rekreativnog centra na obali Buškog jezera na korištenje investitorima dodijelila je opština Tomislavgrad, Javno preduzeće "Hrvatska elektroprivreda Herceg-Bosne" dalo je saglasnost za korištenje jezera, a zvanično otvaranje predviđeno je krajem jula, prije početka međunarodne regate

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/na-obali-buskog-jezera-gradi-se-sportsko-rekreativni-centar/120505037)

Izgradnjom zatvora nadaju se novim radnim mjestima

Opština Istočna Ilidža u narednom periodu uložiće napore u razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta, izjavio je načelnik ove opštine Predrag Kovač.
"Globalna ekonomska kriza odrazila se i na našu opštinu, a posljedica toga su i mnogo manje punjenje opštinskog budžeta i finansijskih sredstava koja su u opticaju u odnosu na neki prethodni period", rekao je Kovač, komentarišući stanje u opštini Istočna Ilidža.
Prema njegovim riječima, ekonomska situacija je zaustavila trend razvoja na području Istočnog Sarajeva. "Ranije je građevinska operativa zapošljavala veliki broj ljudi. Činjenica je, takođe, da se industrijske grane koje su naslijeđene iz vremena bivše Jugoslavije nisu snašle u novom sistemu i iznašle nove mogućnosti kako bi postale konkurentne. Posljedice takvog stanja osjete se i sada. Zbog toga imamo dosta problema, prije svega ekonomskih, i na ovom području", objasnio je Kovač.
Sve to, kaže Kovač, uzrokuje i mnogo manja sredstva u budžetu. "Ali, bez obzira na sve okolnosti Istočna Ilidža će se i u narednoj periodu kroz projekte koje planira realizovati, prije svega vezane za infrastrukuru, truditi da naša preduzeća opstanu i ostanu da rade i na taj način omogućimo stabilnije punjenje budžeta ove opštine i Republike Srpske", rekao je Kovač.
Prioritet u narednom periodu, kaže Kovač, biće da privuče sve one koji su zainteresovani da ulažu na području opštine i razvijaju neki biznis, u čemu će im opština pomoći onoliko koliko može jedna lokalna zajednica, ali i kroz konakte sa Vladom Srpske.
Kovač smatra da bi Vlada Srpske u narednom periodu trebala da mnogo više da ulaže grad Istočno Sarajevo i ocijenio da je to područje "ključ istočnog dijela Srpske".
On kaže da će akcenat u narednom periodu biti otvaranje malih i srednjih preduzeća, a samim tim i novih radnih mjesta. "Kroz razvoj cijele opštine će se objezbijediti kvalitetna infrastruktura, što će pomoći u otvaranju novih radnih mjesta, a opština će dati apsolutnu podršku", istakao je načelnik ove opštine.
Kovač očekuje da će izgradnjom državnog zatvora na području ove opštine biti obezbijeđeno oko 300 novih radnih mjesta.Takođe, kaže Kovač, cilj opštine je i da u naseljima u kojima žive uglavnom stanovnici izbjegli iz svih krajeva BiH, kao i povratnička populacija bude obezbijeđena bolja infrastruktura, posebno kada su u pitanju kanalizacija i asfaltirani putevi.

SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/bih-news/item/1175-izgradnjom-drzavnog-zatvora-nadaju-se-novim-radnim-mjestima.html)

Radovanović potpisuje kreditni ugovor za izgradnju Administrativnog centra Istočnog Sarajeva

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović sa predstavnicima Balkan Investment bankom danas bi trebao potpisati ugovor o kreditu za finansiranje izgradnje Administrativnog centra grada Istočno Sarajevo u iznosu od 4 miliona KM.

Administrativni centar gradi se u zgradi bivšeg Telekom, koju je Vlada Republike Srpske 2008. godine dodijelila Istočnom Sarajevu. S obzirom da su kreditna sredstva odobrena, u narednih nekoliko dana očekuje se i raspisivanje međunarodnog tendera za drugu, završnu fazu radova na centru, kako bi gradska administracija u nove prostorije mogla preseliti do kraja ove godine.

Gradska uprava Istočnog Sarajeva smještena je objektu "Kikinda" u Palama, dok je drugi dio administracije podstanar u zgradi Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Obje uprave trebale bi se preseliti u novoizgrađeni objekat ukupne površine 3.000 metara kvadratnih.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/571255)

BIB otvorila filijalu u Istočnom Sarajevu: Potpisan i ugovor za financiranje izgradnje Administrativnog centra

U prisustvu mnogobrojnih zvanica, poslovnih partnera, klijenata i medija, Balkan Investment Bank (BIB) danas je otvorila vrata novih prostorija filijale u Istočnom Sarajevu. Opremljena po najvišim tehnološkim zahtjevima, uz savremen i inovativan enterijer, upotpunjen interaktivnim informacionim sistemima uz stručan i profesionalan kadar, filijala Istočno Sarajevo spada među najsavremenije i najkompletnije opremljene poslovne jedinice u kojoj će građani i pravna lica ove regije moći da obave sve bankarske usluge.

Unapređenje i širenje poslovne mreže je samo jedan od ciljeva Balkan Investment Bank u ovoj godini, što je potvrdio i Edvinas Navickas direktor Banke, pred sam čin potpisivanja ugovora o kreditu za finansiranje izgradnje Administrativnog centra grada Istočno Sarajevo i infrastrukturnog projekta izgradnje sportske sale u Opštini Istočni Stari Grad:

"Otvaranje novih prostorija filijale u Istočnom Sarajevu je samo jedan od koraka u strategiji unapređenja rada i širenja Balkan Investment Bank. Cilj nam je da svojom ponudom, visokim kvalitetom usluga i prilagođavanjem zahtjevima tržišta budemo odgovoran i pouzdan partner svojim klijentima, kao i široj zajednici, a podrškom kvalitetnih i strateških projekata želimo da postanemo veoma bitan partner u izgradnji i kreiranju povoljnijih i boljih uslova za razvoj ove regije".

Vinko Radovanović, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, kazao je da je izgradnja Administrativnog centra veoma značajan projekat koji treba da doprinese još kvalitetnijem pružanju usluga svim građanima.

"Balkan Investment Bank smo izabrali kao partnera preko kojeg smo za izgradnju Centra obezbijedili finansijska sredstva u iznosu od 4 miliona KM. S druge strane, otvaranje savremene Banke koja će biti u mogućnosti da pruži sveobuhvatne bankarske usluge i građanima i pravnim licima doprinjeće i otvaranju novih radnih mjesta, ali i pokretanju značajnih investicija u našoj regiji", izjavio je Radovanović.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/571480)

U junu otvaranje bazena


Bazeni u Bosanskom Brodu, čija je gradnja započela prije dvije godine, bit će predati na upotrebu u junu.

Direktor Direkcija za izgradnju i razvoj opštine Bosanski Brod Boro Milošević izjavio je da je izgradnja bazena u završnoj fazi.

"Ostalo je još da se montira oprema u bazenima, a radovi bi trebalo da budu završeni do 1. juna. Kada će se u bazenima građani moći kupati, zavisiće od vremenskih prilika", rekao je Milošević.

Sportsko-rekreacioni centar u Bosanskom Brodu, koji će nositi ime "Akva park", osim bazena imaće i terene za tenis, odbojku i rukomet. Pored bazena uređena je i trim-sala sa neophodnim rekvizitima.

Dosadašnja izgradnja Sportsko-rekreacionog centra u Bosankom Brodu koštala je oko 2,2 miliona maraka, a sva sredstva je obezbijedila opština.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/bosanski-brod-u-junu-otvaranje-bazena/120508164)

Rusi pomažu izgradnju univerziteta u Andrićgradu

Dok na ušću Rzava u Drinu danonoćno raste Andrićgrad, pokretač ovog projekta, režiser Emir Kusturica, je u Moskvi, gdje je prisustvovao inauguraciji predsjednika Vladimira Putina, i ugovorio još jednu saradnju. U izjavi za "Novosti" Kusturica je potvrdio da je dogovoreno da Rusi pomognu izgradnju univerziteta u Andrićgradu.

"Na tom univerzitetu trebalo bi da bude mjesta za više od 200 studenata ruskog jezika, književnosti i slavistike, a u okviru njega radila bi i Akademija lijepih umjetnosti. Ideja izgradnje Andrićgrada, a i otvaranja jedne ovakve visokoškolske ustanove u njemu, potekla je iz potrebe da Višegrad više ne bude simbol rata i razaranja, već da se njegovo ime veže za nešto drugo. Univerzitet će biti otvoren za studente iz cijeloga svijeta, kojima će se u Andrićgradu omogućiti da uče."

Do sada je u gradu koji niče uz čuvenu ćupriju Mehmed-paše Sokolovića, pod krov stavljeno 10.500 kvadratnih metara. Svoj oblik su već dobili Andrićev institut, buduće najljepše pozorište u regionu, "tripleks" bioskop, Gradska kuća, ulazna vizantijska kula, studentski dom, a oko šetališta već su izgrađene knjižare, galerije, trgovinski cetar i restorani. Postoje pozitivne naznake da će projekat Andrićgrad podržati i UNESCO.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/572008)

Za dovršetak fiskulturne dvorane u Trebinju 350.000 KM: Do kraja mjeseca tender za izvođača radova

Vlada Republike Srpske odobrila je 350.000 KM za dovršetak radova na fiskulturnoj sali za potrebe učenika Osnovne škole "Jovan Jovanović Zmaj" u Trebinju, kazao je direktor ove obrazovne ustanove Milorad Stevović.

Ova osnovna škola jedina je u RS koja sa kapacitetom većim od 1.000 učenika nema fiskulturnu salu. Stevović je podsjetio da je do sada pribavljena sva potrebna dokumentacija, urađeni temelji, donja ploča i dignuta konstrukcija sale, te da slijedi pokrivanje i drugi radovi.

"Planirano je da fiskulturna sala bude u potpunosti završena do početka sljedeće školske godine, ukoliko ne bude nekih nepredviđenih situacija", kaže Stevović i dodaje da će za desetak dana biti raspisan tender za izvođača radova.

Stevović dodaje da su neophodna sredstva odobrena iz Razvojnog programa Republike Srpske, te da je iz Vlade Republike Srpske obećano da će, ukoliko bude potrebno, iznaći dodatna sredstva kako bi fiskulturna sala bila stavljena u funkciju.

Direktor škole zahvalio je za dosadašnja sredstva koja su iskorištena za uređenje škole, što je doprinijelo kvalitetnijem nastavnom procesu.

Iz Razvojnog programa Republike Srpske ranije je izdvojeno 429.000 KM za radove u ovoj školi, koji su obuhvatili dogradnju dvije učionice, sanaciju mokrih čvorova, uvođenje centralnog grijanja u Područnom odjeljenju Lastva, te izgradnju temelja i konstrukcije za fiskulturnu dvoranu.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/573347)

Teslić: Za pet godina bit će uloženo 28,5 miliona KM

U razvoj teslićkih sela u narednih pet godina biće uloženo oko 28,5 miliona maraka, predviđeno je Strategijom ruralnog razvoja opštine za period od 2012. do 2017. godine.

Novac za ove namjene bi obezbijedili lokalna zajednica, ministarstva Republike Srpske, donatorske organizacije, te IPA fondovi, izjavio je predsjednik opštinske Komisije za planiranje ruralnog razvoja Miodrag Lukić.

Lukić, koji je i zamjenik načelnika teslićke opštine, istakao je da selo decenijama zaostaje za gradom zbog čega stalno opada i broj stanovnika u selima teslićke opštine.

"Odlaskom velikog broja stanovnika sa sela u grad značajno su se smanjile razvojne mogućnosti sela. Najveći problem današnjeg seoskog stanovništva su nezaposlenost, loša infrastruktura i uopšteno lošiji životni uslovi u odnosu na grad", kaže Lukić.

Istraživanje koje je sprovela Komisija za planiranje ruralnog razvoja pokazuje da više od petine seoskog stanovništa namjerava da se odseli u grad, što bi dovelo do još težeg stanja.

"Kako bi se poboljšali ulovi života na selu, Strategija ruralnog razvoja predviđa da se u tu svrhu uloži 20,3 miliona KM. To je i najveći dio novca koji je planiran za realizaciju ovog dokumenta budući da je riječ o veoma širokom prostoru koji zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, prije svega u rješavanje problema vodosnabdijevanja i putne mreže", rekao je Lukić.

Gotovo šest miliona KM planirano je za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede, a oko milion KM za povećanje broja zaposlenih i povećanje prihoda domaćinstava putem povećanja privrednih djelatnosti. U očuvanje prirodne sredine i racionalno gazdovanje njenim resursima planirano je 1,3 miliona KM.

"Razvoj sela treba da ide u pravcu intenziviranja i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje, kao što su stočarstvo i voćarstvo, te razvoja djelatnosti koje su vezane za ovu proizvodnju, a potom i plasman proizvoda na nova tržišta", smatra Lukić.

Ruralno područje opštine Teslić obuhvata površinu od 816,25 kilometara kvadratnih. Seoskim krajevima pripada 43 naselja od ukupno 58 koliko ih ima na području opštine.

Prema procjeni opštinskih nadležnih službi, na području opštine Teslić živi oko 52.000 stanovnika, od čega 25.000 u urbanom i 27.000 u ruralnom dijelu.

Prema podacima Republičke geodetske uprave, poljoprivredno zemljište prostire se na 29.182 hektara, od čega je 25.958 hektara u privatnoj svojini. Pod šumama je više od 60 odsto prostora opštine, odnosno 50.924 hektara, kojima gazduje Šumsko gazdinstvo "Borja" Teslić.

Najzastupljenija je proizvodnja mlijeka, zatim slijede ovčarstvo i svinjogojstvo. Zahvaljujući podršci resornog ministarstva i lokalne uprave voćarska proizvodnja posljednjih godina bilježi stalni rast. Najzastupljenija je proizvodnja jabuke, šljive i maline, a u porastu je proizvodnja oraha i lješnjaka.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/teslic-za-pet-godina-bit-ce-ulozeno-28-5-miliona-km/120512109)

"Hidroelektrane na Drini" grade poslovnu zgradu u Andrićgradu

Poslovna zgrada preduzeća "Hidroelektrane na Drini" biće izgrđena u Andrićgradu umjesto na trgu Palih boraca u Višegradu, dogovoreno je na sastanku režisera Emira Kusturice sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i direktorom ove firme Milom Lakićem, prenose agencije.

Sastanku u Andrićgradu prisustovao je i načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović.

"Ovo je učinjeno jer je konačno postalo jasno da UNESCO neće dati dozvolu da se u blizini mosta Mehmed-paše Sokolovića na Drini gradi naša poslovna zgrada sa gabaritima iz idejnog plana", rekao je Lakić.

Lakić je istakao da će prostor kod čuvenog mosta na Drini, planiran ranije za gradnju poslovne zgrade ove firme, biti iskorišten za značajne turističke sadržaje.

"Na Vidovdan ove godine proslavićemo završetak zgrade lokalne uprave, pozorišta i Andrićevog istituta", najavio je Dodik.

On je pojasnio da će se opštinska administracija tog dana preseliti u u Andrićgrad u nove uslovne prostorije čiji će vlasnik i biti opština Višegrad.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/574284)

Završen glavni dio novog vodovoda u Bosanskom Grahovu

Na području opštine Bosansko Grahovo završen je glavni dio nove vodovodne mreže od izvorišta Peći do grada, a do kraja narednog mjeseca u većem dijelu ove opštine biće riješen problem snabdijevanja stanovništva vodom za piće, rekao je Srni načelnik opštine Uroš Makić.
Makić je rekao da je do završetka realizacije ovog projekta ostalo da se uradi još 2,5 kilometara vodovoda prema Resanovcima i dodao da od ovog ljeta stanovnici opštine Bosansko Grahovo neće imati problema sa redukcijama zbog dotrajalosti i rasipanja vode iz starih azbestnih cijevi.

On je podsjetio da je za realizaciju projekta rekonstrukcije vodovodne mreže u dužini od 11 kilometara 500.000 KM izdvojilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, dok je Vlada Japana donirala oko 150.000 KM.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/zavrsen-glavni-dio-novog-vodovoda-u-bosanskom-grahovu/120516093)

Uskoro izgradnja fiskulturne sale u Križevićima

Priča o fiskulturnoj sali u područnom odjeljenju osnovne škole „Desanka Maksimović“ u Križevićima, općina Zvornik, konačno je dobila epilog i već početkom iduće školske godine učenici bi mogli imati redovne časove tjelasnog odgoja u novoizgrađenoj fiskulturnoj sali.

Zvornik
Tim povodom jučer je općinu Zvornik posjetio savjetnik premijera FBiH Ivica Mladina, koji se susreo s načelnikom općine Zvornik Zoranom Stevanovićem, dok su danas u posjetu Križevićima iz istih razloga stigli i predstavnici UNHCR-a u BiH, koji daju punu podršku izgradnje fiskulturne sale.

Troškovi izgradnje i opremanja sale iznosit će oko 400 hiljada KM, a sredstva će osigurati Vlada FBiH, Vlada RS i resorna ministarstva, saopćeno je iz Udruženja građana povratnika u općinu Zvornik. Podršku će pružiti i UNHCR BiH.

"Inicijativu za izgradnju fiskulturne sale u Križevićima pokrenuo je Fadil Banjanović Bracika 2010. godine, a naša dužnost je da taj projekt privedemo kraju", izjavio je predsjednik Udruženja građana povratnika Zvornik Omer Selimović, dodavši da postoje čvrsta obećanja da će već početkom idućeg mjeseca biti postavljen kamen temeljac.

Oko 200 učenika, koliko pohađa O.Š. "Desanka Maksimović" u Križevićima, časove tjelasnog odgoja izvodi u učionicama ili napolju, bez ikakvih uvjeta, i izgradnja fiskulturne sale omogućila bi da se djeca ne samo pravilno razvijaju, nego i da imaju normalne i kvalitetne uvjete za nastavu.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/zvornik-uskoro-izgradnja-fiskulturne-sale-u-krizevicima/120516205)

U Srebrenici će biti obnovljene tri zgrade

U protekle tri godine u Srebrenici je obnovljeno 17 zgrada i centar grada je dobio novi, ljepši izgled. Općina Sebrenica nastavlja projekt obnove stambenih zgrada.

Iz budžeta Općine izdvojeno je 80.000 KM što će biti utrošeno za izmjenu krovnih konstrukcija i postavljanje oluka na zgradama u naselju kod benzinske pumpe.

„Ove zgrade su stare i neophodno je promijeniti krov, da bi se u vrijeme kiša spriječilo uništavanje pojedinih stanova. U narednom periodu, kad bude sredstava, razmišljat ćemo i o postavljanju fasada na ove zgrade“, izjavio je Ševko Karić iz općinskog odjeljenja za urbanizam.

Dodao je da se razmišlja i o uređenju zgrada u centru grada, iznad gradskog parka koje su najstarije i najviše oštećene.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-srebrenici-ce-biti-obnovljene-tri-zgrade/120521082)

Kotor Varoš: Za rekonstrukciju vodovodne mreže 2,5 miliona KM

Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju vodovodne mreže u gradskom području Kotor-Varoša biće završena do kraja juna, a proširenje i rekonstrukcija koštaće 2,5 miliona KM, izjavio je Srni zamjenik načelnika ove opštine Dalibor Vučanović.

Vučanović je potvrdio da su projekti rekonstrukcije vodozahvata na Bijelom polju i izgradnje nove vodovodne mreže u Zabrđu već pripremljeni.

"Planirano je da se na izvorištu Bijelo polje saniraju stabilizacioni pragovi, koji će obezbijediti povećanje kapaciteta izvorišta.Predviđena je i rekonstrukcija potisnog cjevovoda u Čepku", rekao je Vučanović.

On očekuje da će rekonstrukcija i proširenje gradske vodovodne mreže biti finansirano iz kreditnog programa Evropske investicione banke i dostupnih fondova Evropske unije.

"Opštinska uprava i Javno komunalno preduzeće 'Bobas', u okviru projekta 'Vodovodi i kanalizacija u RS', kandidovali su Evropskoj investicionoj banci program rekonstrukcije i proširenja gradske vodovodne mreže. Nadam se pozitivnom odgovoru", rekao je Vučanović.

On se nada da će finansijska konstrukcija ovog projekta biti zatvorena do kraja godine, te da bi u prvoj polovini naredne godine trebalo da počne obnova vodovodne mreže u užem gradskom području Kotor-Varoša.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/578511)

Uskoro gradnja gradske kapele u Bileći


U Bileći će uskoro početi gradnja prve gradske kapele za koju će iz budžeta opštine biti izdvojeno 500.000 KM.

Opština je za kupovinu zemljišta izdvojila 60.000 KM,, a do sada je urađeno idejno rješenje koje je izloženo na javni uvid građanima.

"Površina kapele sa natkrivenim prostorom iznosiće 719 metara kvadratnih, a u okviru objekta biće urađena dva identična dijela koji će imati kapelu sa mrtvačnicom, mokri čvor, predprostoriju za pranje ruku i kuhinju sa otvorenim prostorom za služenje", kažu u opštini Bileća.

Svaki dio imaće restoranski prostor sa osamdesetak sjedišta i natkriveni dio terase, pa će se u kapeli moći obavljati istovremeno dvije sahrane.

Ovakav tip kapele na području Istočne Hercegovine do sada ima samo opština Gacko.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/uskoro-gradnja-gradske-kapele-u-bileci/120523111)

Vrijednost 650.000 KM: U augustu počinje obnova kuća u istočnoj Bosni

U prostorijama Kantona Sarajevo danas je potpisan Ugovor o realizaciji Projekta “Povratak u istočnu Bosnu, općine: Foča, Rogatica, VIšegrad, Kalinovik, Čajniče, Sokolac, Rudo, Han-Pijesak, Pale/Prača i Foča/Ustikolina - 2012. godina”, čija je vrijednost 650.000 KM.

„Ovo je jedan od značajnijih projekata povratka u istočnu Bosnu, koje je realizovalo Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS-a s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica. Drago nam je što se ovaj put uključio i Bosanskopodrinjski kanton sa 60 hiljada KM“, rekla je jedna od potpisnica ugovora Velida Memić, ministrica rada, socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica KS-a.

Važnost projekta, ističe, ogleda se ne samo u sanaciji 16 kuća, u koje će se vratiti povratnici, već i u smislu održivog povratka, u koji će se uložiti oko 120.000 KM.

„Potrebe za povratkom su još velike. Trenutno smo pri kraju javnog poziva koji smo u ovoj godini rapisali u svim općinama BiH, a na koji se već javilo oko 11 hiljada porodica za rekonstrukciju stambenih jedinica“, kazao je zamjenik federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Sulejman Alijagić.

Paralelno s povratkom porodica koje to žele, kaže, mora se raditi i na zapošljavanju povratnika te im omogućiti da od svog rada žive.

„To se može napraviti i puno radimo na tom planu. Kad je u pitanju Aneks 7. radi se na nizu aktivnosti da se realiziraju ti ciljevi. To radi i Federalna vlada i ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanović u smislu stvaranja finansijskih pretpostavki, različitih kreditinih aranžmana i sl. da se omogući investiranje i zapošljavanje povratnika kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH “, istakao je Alijagić.

Osim premijera Bosanskopodrinjskog kantona Goražde Emira Frašte, ministrice za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljene osobe i izbjeglice BPK-a Goražde Azre Kuljuh, načelnika Općine Pale/Prača Asima Zeca i načelnika Općine Foča/Ustikolina Zijada Kunovca ugovor su potpisali i predstavnik UNHCR-a BiH Andrew Mayne te direktorica Hilswerk Austria Internationala Suzana Jašarević.

„Svima onima koji još žele da se vrate mi ćemo pružiti punu podršku u tome. UNHCR putem svog partnera Hilswerk Austria International učestvuje u ovom projektu sa 60 hiljada KM“, rekao je Mayne, nadajući se da će s ostalim partnerima projekta, multiciplirati broj ugroženih porodica, kojima je potrebna pomoć u povratku.

Tokom dosadašnje tri faze ovog projekta obnovljene su 123 stambene jedinice, a u četvrtoj fazi osim Bosanskopodrinjskog kantona priključile su se i Općina Pale/Prača s 50.000 i Općina Foča/Ustikolina s također 50.000 KM.

"Planirano je da u naredna dva mjeseca budu poznati korisnici kuća, da bi u augustu mogle početi prve rekonstrukcije stambenih jedinica", rekla je Jašarević.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica finansira projekt sa 300.000, a Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS-a sa 130.000 KM.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/97489-vrijednost-650-000-km-u-augustu-pocinje-obnova-kuca-u-istocnoj-bosni.html)

Počela izgradnja vrtića u Gorici

Postavljanjem kamena temeljca u prisustvu brojnih predstavnika javnog života opštine, u četvrtak je u trebinjskom naselju Gorica ozvaničen početak radova na izgradnji objekta dječijeg vrtića, koji će raditi u okviru Javne ustanove za odgoj djece "Naša radost".

Prema riječima Natali Ninković, direktorke JU "Naša radost", sredstva, u vrijednosti od 250.000 KM, obezbijedio je kabinet predsjednika RS Milorada Dodika, te da će dio sredstava koja budu neophodna u toku gradnje izdvojiti Opština Trebinje.

"Novoizgrađeni objekat vrtića u Gorici imaće prizemlje i sprat, kao i moderno dvorište sa svim sadržajima neophodnim za igru i zabavu djece. Kapacitet vrtića biće od 50 do 100 mjesta", rekla je Ninkovićeva.

Lokaciju na kojoj se gradi novi vrtić ustupila je Osnovna škola „Sveti Vasilije Ostroški“, koja je smještena uz samu lokaciju, a poslove na izvođenju radova dobila je firma „Energetika“ iz Banjaluke.
Načelnik Opštine Trebinje Dobroslav Ćuk, na svečanosti polaganja kamena temeljca za novi vrtić istakao je da će objekat biti završen u naredna tri mjeseca.

"Nakon završetka izgradnje ovog objekta djeci i roditeljima najbrojnije mjesne zajednice u opštini biće znatno olakšano predškolsko vaspitanje i obrazovanje", rekao je Ćuk.

Kako ističu stanovnici trebinjske mjesne zajednice sa brojnom predškolskom djecom, inicijativa za gradnju vrtića u ovom naselju pokrenuta je još 1981. godine.

"Zbog udaljenosti od centra grada mnogi mališani iz ovog dijela trebinjske opštine nisu bili obuhvaćeni predškolskim vaspitanjem", kažu stanovnici Gorice.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/580596)

"Let" obnavlja rogatičku "građansku školu

Zgrada bivše građanske škole koja je u našem gradu otvorena davne 1926. godine jedan je od najstarijih i u svoje vrijeme najreprezentativnijih još uspravnih objekata koji svojom arhitekturom, vanjskim izgledom i unutrašnjim enterijerom podsjećaju na staru Rogaticu. Za skoro devet decenija bitisanja promijenila je puno stanara, najviše iz domena obrazovno-vaspitne uloge, da bi na kraju u ulozi kolektivnog centra u njoj završilo 13 izbjegličnih i raseljenih porodica i došla u stanje da je bila ruglo grada.

To je bio razlog da sanacija i rekonstrukcija ovog objekta uđe u Plan kapitalnih investicija za 2012. za što je u budžetu opštine obezbjeđeno 93.500 maraka, reče referent za urbanizam i građevinarstvo u Odjeljenju za prostorno uređenje u opštini, Zdenka Čarkić.

Prema projektu sanacije stara "dama", reče ona, će biti znatno podmlađena. Promijeniće joj se cjelokupna krovna konstrukcija u površini od oko 400 kvadrata sa limom kao pokrivačem i novim olucima. Zamijeniće se i cjelokupna stolarija, krpljenje i izrada spoljne fasade i unutrašnjih zidova, sanacija mokrog čvora, vodovodne, kanalizacione i elektro instalacije. Uradiće se i novi patosi i izvršiti krečenje prostorija.

Zgradi će se vratiti prvobitna namjena, a to će reći učionice i ostale prateće prostorije i sve će to biti ponuđeno na zakup zainteresovanim, od kojih je Šahovski klub „Gorski-Termag“ već rezervisao jednu učionicu za okupljanje svojih članova.

Radove za 110 dana, počev od 14. maja, na javnom oglasu preuzelo je domaće DOO "Let".


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/580567)

Za infrastrukturu u Derventi 300.000 maraka

Opština Derventa će iz kapitalnog budžeta koji iznosi 5,6 miliona maraka uložiti 300.000 KM u infrastrukturu u povratničkim naseljima.

Riječ je o naseljima u kojima, uglavnom, žive hrvatski povratnici.

U administrativnoj službi navode da se ulaganjem u povratnička naselja žele animirati prijeratni stanovnici da se vrate u svoja ranija prebivališta.

U opštinu Derventa vratio se manji broj Hrvata, dok su se Bošnjaci vratili gotovo u potpunosti.

Prema podacima Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske, obnovljen je veliki broj kuća Hrvata koje su prazne jer se u njih niko ne vraća.

U Božincima je obnovljena čak i škola,ali u nju ne idu đaci.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/za-infrastrukturu-u-derventi-300-000-maraka/120526022)

Potpisan ugovor o unutrašnjem uređenju Doma kulture u Bužimu

Načelnik Općine Bužim, Mirsad Šahinović i direktor poduzeća "Memić gradnja" iz Cazina, Suljan Memić potpisali su ugovor o izvođenju radova na unutrašnjem uređenju Doma kulture u toj općini.

Vrijednost ugovorenih radova, koji će početi već ove sedmice, je 78 000 KM. Oni bi, ukoliko to vremenske prilike dozvole, trebali biti završeni u roku od šezdeset dana. Radi se o trećoj fazi radova na izgradnji Doma kulture.

U okviru objekta osposobiće se sala za održavanje sjednica Općinskog vijeća, te uredi za mjesnu zajednicu i nekoliko udruženja građana i nevladnih organizacija.

Načelnik Šahinović kazao je da s obzirom da je ovo poduzeće radilo i na prvoj fazi izgradnje Doma kulture, vjeruje da će ugovoreni radovi biti završeni u roku.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/potpisan-ugovor-o-unutrasnjem-uredjenju-doma-kulture-u-buzimu/120606116)

Nastavak započetih i početak novih projekata u Tesliću

Vodosnabdijevanje je značajno pitanje koje se mora rješavati na području teslićke opštine i s tim ciljem nastavićemo neke projekte, ali i započeti nove u ovoj godini, izjavio je agencijama načelnik opštine Teslić Savo Kasapović.

"Vrlo važan projekat je rješavanje pitanja vodovoda za područja Čečave, Rastuše, Ukrinice, Radnje i Osivice. Najnovija razmišljanja idu u pravcu da se radi treća visinska zona, pri čemu bi se na gradski vodovod priključilo i to područje", rekao je Kasapović.

On je dodao da je za to potrebno uraditi kapacitete rezervoara koji bi mogli pokrenuti i rezervisati vodu.

"Zbog toga ćemo ići s idejnim projektom, da vidimo tu mogućnost", dodao je Kasapović.

On je naglasio da je u Mjesnoj zajednici Gornji Ružević već riješeno pitanje vodosnabdijevanja dvadesetak domaćinstava, te dodao da su u toku pripreme za projekte vodosnabdijevanja u Iricama i još nekoliko mjesta.

"Riješićemo pitanje vodozahvata za područje Lug Markovića. Tamo je urađeno i utrošene oko 200.000 KM, ali vodozahvat koji je urađen ne daje garancije urednog snabdijevanja vodom, pa će se tu ići sa izradom novog projekta", precizirao je Kasapović.

On je naveo da će se raditi i na nastavku projekata kanalizacije.

"Na nekoliko mjesta ćemo imati intervencije izgradnje kanalizacionih sistema. To se posebno odnosi na područja Rudnika i Đulića, a ići ćemo na rješavanje pitanja sekundarne mreže na Malinjakui i vjerovatno u nekim drugim dijelovima mjesne zajednice Đulići", istakao je Kasapović.

On je dodao da će opština, tamo gdje građani budu spremni da ulože vlastita sredstva, sigurno značajnije intervenisati.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/593807)

"Let" će prije roka završiti obnovu rogatičke srednje škole

Građevinari DOO "Let" 14. maja obavezali da će sanaciju zgrade bivše srednje škole kao jedne od najstarijih u Rogatici, završiti u roku od 110 dana, a sudeći prema trenutnom stanju radova, posao će obaviti znatno ranije.

Pošto arhitektonski na spoljnom izgledu ništa nije mijenjano, mnogi građani, pogotovo mlađi, nisu ni znali šta se krije iza oštećenih zidova i fasade ove zgrade.

Građevinari su joj udahnuli novi život i sada je ova "stara dama" u "struku" otvorila grad i predstavlja pravu ljepoticu sa čijom gracioznošću u svim elementima grad dobija na atraktivnosti o čemu će pričati svi koji budu kroz njega prolazili.


E-Kapija

Andricgrad Visegrad:

http://www.novosti.rs/upload/images/2012//06/26n/rep-andric.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan02.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan03.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan04.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan05.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan06.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan07.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan08.jpg

http://058.ba/wp-content/uploads/2012/06/Izgradnja-Andricgrada-Vidovdan09.jpg

http://a2.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-prn1/553193_339516826127890_1844731141_n.jpg

Tomislavgrad: Započeli pripremni radovi na izgradnji objekta EPHZHB

Na poslovnoj zoni Vučji brig jučer su započeli zemljani radovi, kao pretfaza izgradnje budućeg objekta Elektroprivrede HZ HB gdje je ovo javno poduzeće još 2010. godine kupilo zemljište u površini od 5 600 m² za spomenutu namjenu.

Ukupna vrijednost ove poslovno-upravne zgrade za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (prije svega VE Mesihovina) na području općine Tomislavgrad, dimenzija 23 x 23 m, iznosi oko 2 milijuna KM. Radove izvodi privatno poduzeće Kror d.o.o. Posušje, koje je ovaj posao dobilo nakon provedenog javnog natječaja.

Završetkom cijelog projekta svoje zaposlenje ovdje će pronaći i dvadesetak, mahom visokokvalificiranih osoba, saopćeno je iz ove općine.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/596421)

Obilježena godišnjica izgradnje Andrićgrada


Nа cеntrаlnоm trgu u Аndrićgrаdu jučer је оtkrivаnjеm bistе nоbеlоvcu Ivi Аndriću оbiljеžеnа gоdišnjicа pоčеtkа rаdоvа nа Аndrićgrаdu, čiјi је idејni tvоrаc rеditеlj Еmir Kusturicа.
"Istinа је dа Аndrićgrаd nаstаје kао grаd stvаrаlаštvа, umјеtnоsti i pоmirеnjа. Bićе tо intеrnаciоnаlnа pоzоrnicа nа kојој ćе sе pоnаvljаti prоpuštеnе lеkciје iz rеnеsаnsе", rеkао је Kusturicа оbrаćајući sе prisutnimа.

Prеmа njеgоvim riјеčimа, оnо štо је vеć izgrаđеnо u Аndrićgrаdu "niје fаtоmоrgаnа niti lаžnа slikа živоtа kојu čеstо stvаrа sаvrеmеnа аrhitеkturа, vеć srcе Аndrićеvоg grаdа, njеgоv glаvni trg, kојi nоsi imе Nikоlе Tеslе", navode iz opštine.
Gоvоrеći о znаčајu оvоg grаndiоznоg prојеktа nаčеlnik оpštinе Višеgrаd Tоmislаv Pоpоvić је istаkао dа је pоnоsаn štо sе оvаkо vеliki prојеkаt grаdi u ovom grаdu, štо је Višеgrаd dоbiо nоvi sаdržај i mјеstо kоје zаslužuје, јеr је izgrаdnjоm оvоg grаdа skrеnutа pаžnjа turističkе, kulturnе i drugе јаvnоsti nа Višеgrаd gdје vеć sаd imаmо nоvа rаdnа mјеstа i brојnе turistе.

"Krоz Аndrićgrаd smо pоkаzаli dа је оvо prојеkаt uspјеhа kојim Rеpublikа Srpskа žеli dа sе оduži grаndiоznоm knjižеvnоm i živоtnоm dјеlu Ivе Аndrićа", rеkао је Pоpоvić.
Među gostima na svečanosti povodom otkivanja Andrićeve biste bili su i Ivica Dačić, koji je danas dobio mandat za sastav nove Vlade Srbije, ruski ambasador Aleksandar Bocan Harčenko, Oliver Antić, izaslanik predsjednika Srbije, još aktuelni ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić, predstavnici Vlade RS-a i drugi.

e-kapija.ba

ne znam... previse mi vjestacki

"Andrićgrad": Za nastavak gradnje obezbijeđeno 2 miliona


Novac osigiran Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske

http://www.dnevniavaz.ba/thumb.php?src=files/Emir_Kusturica_663278941.jpg&w=255&h=166&zc=1

Za realizaciju druge faze izgradnje „Andrićgrada“ u Višegradu sredstva u iznosu od dva miliona maraka osigurana su preko Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

I prva faza ovog projekta je odlukom Vlade RS-a podržana s nešto više od 4,4 miliona maraka, putem resornih ministarstava, javnih preduzeća i jedinica lokalne samouprave.

Nakon godinu dana od početka izgradnje „Andrićgrada“, Komisija za praćenje dinamike realizacije projekta je 21. juna informirala Vladu RS-a o zatečenom stanju, odnosno ispunjenim „preduslovima za početak stručnih aktivnosti na realizaciji projekta".

U toj informaciji, koja je dostavljena iz Ministartsva trgovine i turizma RS-a ističe se i da je Komisija konstatovala da su od strane Ministarstva trgovine i turizma RS-a preduzete aktivnosti za realizaciju 2.000.000 KM, prema Ugovoru o finansiranju projekta, potpisanog sa d.o.o. „Andrićgrad“, Višegrad“, kao sastavni dio Plana realizacije druge faze izgradnje Projekta „Andrićgrad“ Višegrad.

Konstatovano je de je 'korisnik sredstava d.o.o. „Andrićgrad“, Višegrad je ispunio sve odredbe za finansiranje, osim, kako se precizira, dostave premjera i predračuna ugovorenih radova od ovlaštene osobe'.

Lani su Vlada RS-a, firma Emira Kusturice “Lotika” i Općina Višegrad formirale zajedničko preduzeće “Andrićgrad”, a većinski kapital ima taj režiser, po čijoj ideji se i gradi grad od kamena, koji će, prema ranijim najavama koštati oko 30 miliona maraka.

Koliko je tačno sredstava do sada izdvojeno od svih strana u ovom projektu nije poznato.

Prošle godine je Vlada RS-a donijela odluku kojom korisnika sredstava za izgradnju prve faze izgradnje „Andrićgrada“ oslobađa primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, te istom odlukom obavezala i lokalne zajednice, javna preduzeća i neka ministarstva da daju novac za ovaj projekt.

Također, Vlada RS je Emiru Kusturici dala i koncesiju na gradsko građevinsko i vodno zemljište koje bi se koristilo za izgradnju objekata i drugih sadržaja radi realizacije projekta izgradnje naselja “Andrićgrad” u Višegradu.

Radi se o ukupnoj površini od 30.913 metara kvadratnih.


dnevniavaz.ba

U Foči otvoren Akva park sa tri novoizgrađena bazena


U okviru svečanosti otvaranja Akva parka u Foči danas će biti promovisani vodeni sportovi.
Sa otvaranja Akva parkaRijekom Drinom između dva gradska mosta spustit će se kajakaši iz Zvornika, Sarajeva, Goražda i Mostara, a na olimpijskom bazenu, jednom od tri koji su otvoreni sinoć, bit će odigrana i vaterpolo utakmica između hercegnovskog "Jadrana" i Plivačke vaterpolo akademije iz Sarajeva.

Svečanosti će biti završene večeras promocijom kulinarskih specijaliteta sa područja opštine Foča i koncertom lokalnih kulturno-umjetničkih društava "Foča" i "Vila".

U okviru Akva parka na lokalitetu ušća Ćehotine u Drinu izgrađena su tri bazena - dječiji, rekreativni i olimpijski. Radovi su trajali tri godine i finansirani su iz budžetskih sredstava opštine Foča u iznosu od 2.700.000 do 3.000.000 KM.

"Mi smo se opredijelili da imamo dva događaja - otvaranje turističke sezone u Foči i ono je krenulo stvarno briljantno. Bilo je bilo više od 140 čamaca samo na raftingu Tarom, a ovo je dodatak turističkoj ponudi opštine Foča", rekao je na sinoćnjem otvaranju načelnik Zdravko Krsmanović.

On je dodao da izgradnja Akva parka na neki način omogućava da rafting sa rijeke Tare bude produžen do centra grada, saopšteno je iz opštine Foča.

"Trenutno u Akva parku radi dvadesetak ljudi i to uglavnom mladih sportista koji mogu naći budućnost u vodenim sportovima", rekao je Krsmanović.

Nakon svečanog otvaranja, Fočaci su sa gostima iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i drugih krajeva BiH uživali u dvosatnom koncertu popularne beogradske pop pjevačice Aleksandre Radović.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-foci-otvoren-akva-park-sa-tri-novoizgradjena-bazena/120701042)

Regulisan ulaz i izlaz na magistralni put M-14: Kreće izgradnja raskrnice u Poslovnoj zoni Pilana


Radovi u Poslovnoj zoni Pilana već duže vrijeme imaju svoj kontinuitet. Grade se hale za proizvodnju, prodaju, radi se na izgradnji fekalne kanalizacije i proširenju gradske vodovodne mreže, elektrifikaciji, obezbjeđivanju uslova za telefoniju, internet, ali radi se i na izgradnji saobraćajnica.


Ugovor za izgradnju raskrsnice u Poslovnoj zoni, na magistralnom putu M-14, danas je načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović potpisao s direktorom firme "KOV-GRAD" d.o.o. Bužim Safetom Kovačevićem.

Time će biti riješen jedan od većih problema u izgradnji Pilane, regulisan ulaz i izlaz na magistralni put M-14 Bosanski Novi – Bihać, koji prolazi kroz Bosansku Krupu, što je zapravo i osnova cijele priče. Uskoro, kada se budu otvorili prvi objekti, moći će se na siguran i jednostavan način doći do njih, navode iz općine.

Općina Bosanska Krupa za ovaj projekt iz svog budžeta je obezbijedila 92.499.29 KM. Od uvođenja u posao od strane nadzora, trebaće 20 radnih dana za završetak moderne raskrsnice.


Podsjetimo na činjenicu da bi krajem ljeta, odnosno početkom jeseni ove godine prvi objekti u poslovnoj zoni "Pilana" trebali započeti sa radom. Trenutno se vrši adaptacija, sanacija, regulacija i gradnja na preko 14 000 kvadratnih metara. Za sada je u Poslovnoj zoni Pilana zemljište kupilo 12 privrednih subjekata koji se nalaze u različitim fazama, od prikupljanja potrebne dokumentacije, preko uređenja zemljišta do već otpočete gradnje.

Ove godine na području "Pilane" se očekuje oko 16 hiljada kvadratnih metara gotovih i zatvorenih objekata koji će biti spremni da prime radnike i da se u tim objektima obavljaju djelatnosti koje su investitori planirali.


Otvaranjem Pilane, posao bi trebalo već krajem godine dobiti 100-njak ljudi, a u naredne 2-3 godine očekuje se otvaranje oko 500 novih radnih mjesta. To će, naravno, u značajnoj mjeri utjecati na ekonomsku moć građana Bosanske Krupe, podići nivo zadovoljstva, odnosno stvoriti bolje uslove za život, što je i krajnji cilj.

e-kapija.ba

Pročišćavanje otpadnih voda u Tomislavgradu: Potpisan ugovor za izradu idejnog projekta

U zgradi općine Tomislavgrad potpisan je prošle je sedmice Ugovor za izradu (projektiranje) idejnog projekta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Tomislavgradu.

Ugovor su potpisali općinski načelnik Ivan Vukadin i Enko Hubanić, predstavnik izvođača, tvrtke IPSA d.o.o. Sarajevo.

Vrijednost potpisanog ugovora je 49.666.50 KM


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/598069)

Šamac: U idućoj godini realizacija projekata od 1,4 miliona eura

Direktor tehničkog sektora Agencije za vode riječnog sliva rijeke Save, Branislav Panić, boravio je u radnoj posjeti Opštini Šamac. Tom prilikom razgovarao je sa rukovodstvom Opštine o prioritetnim projektima koji će naredne godine biti realizovani na ovom području.
Radi se o tri značajna projekta, sanacija kanala, nasipa i utvrda obala rijeke Bosne koja je ugrožena erozijom. Sva tri projekta biće realizovana zajedno u fazama, a vrijednost projekata iznosi 1.450.000,00 eura. Projekti se finansiraju putem Svjetske banke i naravno dijelom iz sopstvenih izvora finansiranja.

"Pokušavamo što više da uložimo, međutim, zbog nedostatka dovoljne količine sopstvenih sredstava, putem ovog kredita smatram da ćemo donekle sanirati postojeće stanje u ovoj opštini. Napominjem, Agencija za vode savskog sliva vrši tekuće održavanje svih vodnih objekata shodno svojim sredstvima i nastojimo da ta sredstva budu veća. Nastojaćemo da sve vodoprivredne objekte na teritoriji opštine Šamac dovedemo u što bolju funkciju i zaštitu od poplava", rekao je Branislav Panić direktor tehničkog sektora Agencije za vode sliva rijeke Save RS.

Načelnik Odjeljenja za privredu u opštini Šamac Milan Simić istakao je da je dogovoren način koordinacije, nadzor i kontrola na samoj rijeci zbog nekontrolisane eksplatacije šljunka koja nanosi štetu lokalnoj zajednici, a posebno vlasnicima poljoprivrednog zemljišta.

"Dogovorili smo da se pored vodnog inspektora koji funkcioniše na nivou inspektorata RS, a koji je najbliži u Doboju, da u okviru opštinske uprave objedinimo nadležnosti poljoprivrednog i vodoprivrednog inspektora. Mislim da nam je to zasada optimalno rješenje s obzirom na broj vodnih inspektora na područnog centra inspektorata u Doboju", kaže Simić. Dodaje da će time imati nadzor i kontrolu onih preduzeća koji imaju saglasnost za eksplataciju, odnosno uređenje korita, a posebno za uređenje onog nekontrolisanog dijela, mislim na nelagalne aktivnosti.
Simić dodaje da se ovim počinju rješavati krucijalni problemi lokalne zajednice.
ekapija.ba

Niče nova autobuska stanica u Trebinju

Načelnik opštine Trebinje Dobrosav Ćuk sa predstavnicima preduzeća "Porobić" u subotu je potpisao ugovor o izgradnji nove autobuske stanice u ovom gradu.

Izgradnjom ovog objekta konačno će biti riješen dugogodišnji problem Trebinjaca i gostiju koji stižu u najjužniji grad Srpske.

Nova autobuska stanica biće izgrađena u krugu nekadašnje kasarne "Vojvoda Luka Vukalović".

"Nismo se odlučili za renoviranje stare autobuske stanice, jer tamo nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Mislim da je ova lokacija po svemu idealno rješenje. Gradimo novu, savremenu i funkcionalnu autobusku stanicu", kazao je Ćuk.

On je dodao da je za izgradnju ovog značajnog objekta iz opštinske kase izdvojeno oko 1.400.000 KM, te da će prva faza izgradnje kojom će se omogućiti normalan autobuski saobraćaj biti završena najkasnije za 90 dana.

"U prvoj fazi uradiće se donji dio, čitava zgrada spolja, te jedan dio spoljnog uređenja. Zasad je samo poznato da ćemo ovo završiti i riješiti problem, a hoće li poslije gradnje autobuske opština osnovati preduzeće ili ćemo naći partnera i izdati mu pod zakup objekat, odlučićemo u idućem periodu", dodao je Ćuk.

Staro stajalište

Vlasnik firme "Porobić" Božo Porobić očekuje da će radovi biti završeni u predviđenom roku. Do tada u funkciji će i dalje biti autobusko stajalište na parkingu pored upravne zgrade "Elektroprivrede RS".


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/600578)

Opština Višegrad uzima kredit za Andrićgrad i granični prelaz Vardište

Opština Višegrad donijela je odluku o kreditnom zaduženju u iznosu od četiri miliona KM, a najveći dio tih sredstava, tri miliona KM, bit će iskorišteno za finansiranje izgradnje turističkog kompleksa Andrićgrad.

Kompleks na ušću Rzava u Drinu u Višegradu radi se prema ideji poznatog reditzelja Emira Kusturice koji ovaj projekat realizuje zajedno sa Vladom Republike Srpske i opštinom Višegrad.

U opštini Višegrad ističu da se odlučili uzeti kredit od komercijalne banke kako bi podržali projekat koji doprinosi razvoju Višegrada i otvara nova radna mjesta.

"U fazi izgradnje ovog kompleksa već je angažovano 150 radnika sa područja opštine Višegrad. Nakon završetka izgradnje Andrićgrada biće zaokružena turistička ponuda Višegrada koji će godišnje, prema procjenama, posjećivati više od 150 hiljada turista. U okviru kompleksa Andrićgrada biće izgrađeni i smještajni kapaciteti koji su do sada nedostajali opštini Višegrad", kazao je načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović.

Za godinu dana od početka radova, u Andrićgradu je izgrađen centralni dio kompleksa sa glavnom ulicom, bioskopom, pozorištem, knjižarom, zgradom Opštine, gradskom kafanom, Andrićevim institutom kao i da završi velelepni Trg Nikole Tesle na kome dominira 2,40 m visok spomenik našem nobelovcu Ivi Andriću.

Od ukupnog kreditnog zaduženja koje će iznositi četiri miliona maraka, tri miliona će biti usmjereno u izgradnju Andrićgrada, a ostatak je namijenjen za uređenje graničnog prelaza i carinskog terminala u Vardištu, na granici sa Srbijom.

"Granični prelaz u Vardištu trenutno je neuslovan i kvari imidž opštine kod turista koji posjećuju Višegrad. Nakon uređenja carinskog terminala sa pripadajućom infrastrukturom biće smanjeno zadržavanje vozila na granici, što će u velikoj mjeri doprinijeti bržem i jednostavnijem ulasku turista u Republiku Srpsku iz susjedne Srbije", kaže Popović za eKapiju.

On dodaje da na ovom projektu također biti otvorena nova radna mjesta, a opština Višegrad će ostvarivati i značajnu dobit. Prema studiji opravdanosti, opština Višegrad će od pružanja usluga na carinskom terminalu ostvarivati dobit od 150 hiljada maraka na godišnjem nivou.

Načelnik Popović navodi da će od ostvarene dobiti u značajnoj mjeri će biti obezbjeđena sredstva za vraćanje kredita.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/600799)

Han Pijesak: Planirana gradnja velike pilane

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i članovi delegacije privrednika iz ruske Firme "Komsar" danas su se, tokom radne posjete opštini Han Pijesak, dogovorili o izgradnji velike pilane, te fabrike peleta.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120709128.jpg

"Ruska Firma `Komsar` ima već investicije u Srpskoj. Ista Firma gradi Termoelektranu `Ugljevik tri`. Danas smo u Han Pijesku zbog pokazanog interesovanja ruskog milijardera Rašida Serdarova, vlasnika firme `Komsar`, da ovdje izgradi fabriku peleta koja bi kao sirovinu koristila drvni otpad sa područja ove i susjednih opština", rekao je Dodik i dodao da smo svjedoci Seradarovog interesovanja da izgradi i jednu veliku pilanu u Han Pijesku, koji je srce zone najbogatije kvalitetnom šumom.

Prema njegovim riječima, dosadašnja saradnja Vlade Republike Srpske sa ovom firmom garantuje da će izgradnja teći veoma brzo ako probleme ne budu pravile lokalne i republičke vlasti. "Han Pijesak zaslužuje da ima Fabrike visoke prerade od drveta, kao sirovine. To sam obećao Han Pijesku i zato sam sada ovdje", naglasio je predsjednik Srpske.

Ruski milijarder Rašid Serdarov zadovoljan je lokacijom za izgradnju fabrike peleta, a za veliku pilanu iskoristio bi već postojeći prostor bivše fabrike za preradu drveta u industrijskoj zoni Mekote.


klix.ba

Kredit Razvojne banke za Općinu Ilijaš: Uskoro izgradnja gradskog trga


Općina Ilijaš zadužila se za izgradnju pješačke zone Centar Ilijaš kod Razvojne banke u iznosu od milion maraka na period od sedam godina, sa grace periodom od šest mjeseci. U oktobru iduće godine bit će isplaćen dug za kredit kojim je izgrađena Sportska dvorana Ilijaš, tako da će novo zaduženje značiti samo produženje tog kredita i jedini je način dobivanja sredstava za projekat uređenja pješačke zone.
Glavni gradski trg protezat će se od raskrsnice ulica Hašima Spahića i 29. februara u dužini od oko 300 metara, te širine između 25 i 30 metara. Tender za izgradnju pješačke zone raspisan je početkom juna, a rok za dostavljanje ponuda je istekao jučer, što znači da u ovom mjesecu slijedi izbor najpovoljnijeg izvođača i priprema za potpisivanje ugovora.

"Ako bude sve uredu, u smislu da li će biti žalbi što bi produžilo rok, očekuje se da početkom augusta bude potpisan ugovor. S obzirom na to da postoji i projekat, dobili smo i građevinsku dozvolu, te su obezbijeđena i sredstva, stvoreni su svi preduvjeti za početak radova", istakao je Akif Fazlić, pomoćnik načelnika za privredu i finansije Općine Ilijaš.

Projekat koji je izradio IPSA Institut, obuhvatit će najprije defektažu komunalija, zatim popločavanje šetališta, te izgradnju centralne fontane, ali i ugradnju mobilijara, odnosno klupa, displaya, panoa za oglašavanje, te i dijela zelenila, hortikulture koji je projektom definisan.

"Pored fontane, mobilijara, postavit ćemo i novu rasvjetu. Ovim tenderom definisano je polaganje kablova unutar trupa šetnice, zatim njeno popločavanje, po završetku ovih radova raspisat ćemo i tender koji će se ticati samo javne rasvjete. Tenderskom dokumentacijom radove smo definisali na 120 dana, s tim što ponuđači mogu dati i kraći rok. Na ovom trgu moći će se, od aprila do oktobra, postaviti ljetne bašte kafića, ali i održavanje kulturnih manifestacija kao što su Ilijaški dani", kazao je Fazlić.

e-kapija.ba

Saniran stari most na rijeci Ukrini

Stari most na rijeci Ukrini u Derventi, nakon sanacije koja je opštinu koštala 83.000 KM, danas je ponovo otvoren za vozila i pješake.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120710148.jpg

Nakon uklanjanja kamenih kockica sa starog mosta i posljednja kaldrma koja je bila odličje grada na Ukrini otišla je u prošlost.

Načelnik opštine Milorad Simić rekao je Srni da je most izgrađen prije 60 godina pa je zbog starosti često zahtijevao sanaciju – poslednji put prije 10 godina.

Pokrenuta je inicijativa da se preko starog mosta zabrani saobraćaj vozilima.


klix.ba

Prva agroindustrijska zona u BiH uskoro u funkciji: Investitorima ponuđene parcele

U Općini Gradiška uskoro bi se trebala otvoriti prva agroindustrijska zona u zemlji. Radi se o površini od 144 hektara u području Ljevče polja koje zahvaljajući klimi, geologiji, jeftinom navodnjavanju i kvalitetnom zemljištu pružaju visok potencijal za organiziranje širokog spektra proizvodnje, od voća, povrća, jagodičastog voća, začinskog bilja, ljekovitog i aromatičnog bilja, te drugih proizvoda tržišnih niša, ali i svih aktivnosti vezanih za prerađivačku industriju.

Jedna od prednosti lokacije agroindustrijske zone "Nova Topola" za investitore je blizina Univerziteta u Banjaluci, Poljoprivrednog instituta i drugih istraživačkih i obrazovnih institucija, što otvara mogućnost za blisku povezanost između istraživanja, razvoja i primjene. Osim toga tu je i preferencijalna pozicija za ulazak na važna ciljna tržišta (Srbije, Hrvatske, EU i Rusija) zbog blizine međunarodnog aerodroma Banja Luka. Zona je smještena blizu rijeke Save na granici sa Hrvatskom, pored autoputa E-661 Banja Luka – Gradiška.

Miodrag Babić, v.d. direktor Agencije za lokalni razvoj Gradiška (ALORG), navodi da ideja o izgradnji ovakve zone potječe još od 2005. No, tek kada su prošle godine riješeni imovinsko- pravni odnosi aktivnosti u tom pravcu su se intenzivirale.



"Tako je Općina Gradiška 5. srpnja/ jula 2012. raspisala javni poziv za prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta u obuhvatu regulacionog plana Nova Topola. Sljedeći koraci su zatvaranje financijske konstrukcije za opremanje zemljišta i bit će raspisani tenderi za izvođenje infrastrukturnih radova", navodi Babić.

Ono što je bitno je da za određene parcele već postoji interes investitora. Informaciju o kojim kompanijama se radi nije nam želio otkriti dok ne budu potpisani ugovori o kupovini zemljišta. Saznajemo da se radi o četiri investitora - dva domaća, jednim iz Hrvatske i jednim stranim investitorom u kooperaciji sa domaćim koji će raditi na proširenju postojećeg posla. Što se tiče proizvodnje radi se o proizvodnji i pakiranju poljoprivrednih proizvoda i konditorskoj proizvodnji.

Govoreći o efektima otvaranja ovakve jedne zone kaže da pojava investitora znači i nova zapošljavanja te da su ta ulaganja svakako dobro došla. Inače, projekt predviđa izgradnju velikog kompleksa poslovnih i industrijskih objekata zasnovanih nа razvojnim strategijama. Uz agroposlovanje, uključujući istraživanje i razvoj, bit će razvijana moderna logistika, kapaciteti prerade, pakovanja, skladištenja i funkcija distribucije da bi se proširio poljoprivredni lanac vrijednosti. U agroindustrijskoj zoni svoje mjesto moći će naći i oni koji se bave preradom, ali i oni koji na bilo koji drugi način koriste poljoprivredne proizvode.

Podsjetimo, da je ovo jedan od značajnihih projekata Općine Gradiška čiju implementaciju od same ideje provodi Agencija za lokalni razvoj Gradiška.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/602496)

Raspisan poziv za izbor izvođača: U Zvorniku planirana izgradnja javne garaž

U opštini Zvornik ovog ljeta trebala bi početi izgradnja javne garaže, koja će značajno doprinijeti rasterećenju prometa u mirovanju. Garaža bi se trebala graditi na lokaciji preko puta zgrade opštine Zvornik, na već postojećem parking na koji će biti dograđena još jedna etaža.

Načelnik opštinskog Odjeljenja za prostorno uređenje Boško Kojić za eKapiju je potvrdio da je raspisan poziv za izbor izvođača radova, koji će biti otvoren do 15. avgusta ove godine.

"Ovim projektom proširit ćemo kapacitete sadašnjeg parkinga na 80 do 90 parking mjesta. U toku je postupak izdavanja građevinske dozvole. Ukoliko tendersku procedura se bude odvijala prema planu, u opštini Zvornik očekuju da će za dva mjeseca biti otvoreni radovi“, kazao je Kojić.

Prema idejnom projektu, budući objekat će se graditi kao betonska konstrukcija po principu skeletnog sistema sa masivnom pločom i armirano-betonskim rampama.

U pripremama za raspisivanje poziva za izvođača, Administrativna služba opštine Zvornik napravila je projektni zadatak, Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljina izradila je urbanističko-tehničke uslove, dok je izrada projektne dokumentacije povjerena firmi Buk promet iz Bijeljine.

Investitor ovog projekta je opština Bijeljina, koja je finansijska sredstva obezbijedila emisijom obveznica na Banjalučkoj berzi. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora za izgradnju garaže je 395.460 KM.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/602458)

Pocela rekonstrukcija Gradskog stadiona u Visegradu

Višegrad: U Višegradu je počela rekonstrukcija Gradskog stadiona, na kome utakmice igra Fudbalski klub "Drina HE" i gdje se održavaju sportske i druge manifestacije.
Izvođač radova preduzeće "Andrićgrad" uz pomoć lokalnih građevinskih firmi planira da uradi novu drenažu, posadi kvalitetnu travu,postavi sisteme za njeno natapanje, kao i da natkrije dio postojećih tribina.
Radovi treba da budu završeni do početka nove fudbalske sezone.
Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović rekao je da je opština finansirala studiju rekonstrukcije stadiona i lokacije za izgradnju skva parka, koji će se nalaziti u neposrednoj blizini.
"Rekonstukcija stadiona je prvi korak u realizaciji Studije tokom koga će se stvoriti idealni uslovi za odigravanje fudbalskih utakmica i motivisanje mladih ljudi da se intezivnije bave sportom", rekao je Popović.
On je podsjetio da je opština obezbijedila sredstva i za adaptaciju službenih prostorija višegradskog fudbalskog kluba.
Inicijativu za rekonstrukciju stadiona pokrenuli su mladi odbornici SNSD-a u Skupštini opštine Višegrad.


SAC (http://www.sa-c.net/index.php/news-archive/project-news/item/1390-pocela-rekonstrukcija-gradskog-stadiona-u-visegradu.html)

Projektima u Bijeljini namijenjeno šest miliona KM

Na području opštine Bijeljina u toku ove godine planirano je da se u različite vidove infrastrukture uloži oko šest miliona KM.

Do sada je urađeno oko 11 kilometara lokalnih puteva u vrijednosti od 1.250.000 KM, kao i nekoliko ulica Janji u dužini oko tri kilometra, čija je vrijednost 210.000 KM.

Trenutno je u toku izgradnja mosta na Dašnici u vrijednosti od 450.000 KM i mosta u Suvom Polju od oko 75.000 KM.

Načelnik opštine Bijeljina Mićo Mićić rekao je na konferenciji za novinare da je u ovoj godini planirana izgradnja više od tri kilometra trotoara, pješačkih i biciklističkih staza.

Radove izvode preduzeća AD "Bijeljina put", DOO "Galaks niskogradnja", DOO "Izgradnja", DOO "Buk promet" i DOO "Arapovac putevi".

Načelnik Mićić je ocijenio da su izvođači koji će izvoditi radove provjereni kroz niz radova koje su već izvodili na području opštine Biejljina i da vjeruje da će i ove radove izvršiti kvalitetno i u dogovorenom roku.

"Želimo da sve kružne tokove i obilaznice završimo u toku ove godine i da ih trotoarom spojimo sa centrom grada", rekao je Mićić i dodao da će za te radove biti izdovijeno 215.000 KM.

Na području opštine Bijeljina izgrađena je javna rasvjeta na 15 lokacija u ukupnoj dužini oko 12 kiolmetara, čija je vrijednost bila 230.000 KM.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/603940)

Završena adaptacija Centra za kulturu i informisanje u Olovu

U okviru projekta upravne odgovornosti "GAP", u Olovu je završena adaptacija Centra za kulturu i informiranje, smještenog u dijelu zgrade Doma kulture.

U prisustvu gostiju, rad Centra presijecanjem vrpce ozvaničili su premijer Zeničko–dobojskog kantona Fikret Plevljak, predstavnik Agencije za koordinaciju međunarodnog razvoja "SIDA" Mario Vignjević i načelnik Općine Olovo Alija Hadžiabdić.

Saradnjom "GAP"- a i Općine Olovo, koja je obuhvatala izgradnju moderne šalter-sale i instaliranje nove opreme, učinjen je znatan iskorak u omogućavanju boljih uvjeta u pružanju usluga građanima.

"U svim fazama projekta, uz općinu Olovo, Vladu ZDK i Fondaciju Odraz, GAP je dao nemjerljiv doprinos u njihovoj realizaciji, te na kraju svog mandata u našoj zemlji i na ovom primjeru pokazao da je u potpunosti ispunio svoju misiju", izjavio je načelnik Hadžiabdić.

U prvoj fazi, u aprilu 2010. godine završeni su radovi u prizemlju zgrade Općine, te izgradnja Centra za pružanje usluga građanima i Centra za dozvole. Druga faza je obuhvatala rekonstrukciju sprata Općine i dijela prostorija Doma kulture, odnosno, Centra za kulturu i informisanje Olovo.

E-Kapija (http://ekapija.ba/website/bih/page/604007)

Napreduju radovi na putu za Višegradsku banju

Prеmа ugоvоru sа оpštinоm Višеgrаd u tоku su rаdоvi prvе fаzе kоmplеtnе rеkоnstrukciје putа Sаsе - Višеgrаdskа Bаnjа оd kоgа sе оčеkuје bоljе putnо pоvеzivаnjе оvоg diјеlа višеgrаdskе оpštinе, štо је јеdаn оd glаvnih prеduslоvа zа intеnzivniјi rаzvој bаnjskоg turizmа.

Nаčеlnik оpštinе Višеgrаd Tоmislаv Pоpоvić оbišао је grаdilištе nа putu zа Višеgrаdsku Bаnju, tе istаkао dа је zаdоvоljаn dоsаdаšnjim rаdоvimа i dа оčеkuје zаvršеtаk rаdоvа u prеdviđеnоm rоku.

"Višеgrаdskа Bаnjа је bisеr turističkе pоnudе оpštinе Višеgrаd, а prоblеm nа оvоm pоdručјu је nеаdеkvаtnа putnа strukturа. Оvim prојеktоm rјеšаvаmо i tај prоblеm, tаkо dа оvај rеsurs dоbiја nа znаčајu", rеkао је Pоpоvić.

Izvоđаč rаdоvа је prеduzеćе "Rоmаniјаputеvi Sоkоlаc", а trеnutnо sе izvоdе zеmljаni rаdоvi nа prоširеnju putnе trаsе, а uz nоvu аfаltnu pоdlоgu bićе izgrаđеnа i pјеšаčkа stаzа.

Vriјеdnоst оvоg prојеktа kојi finаnsirа оpštinа је 600.000 KM, а prvоm fаzоm је оbuhvаćеnа sаnаciја nајvеćih оštеćеnjа, prоpustа i mоstоvа, kао i prоširеnjе i аsfаltirаnjе putnоg prаvcа, dužinе оd pеt kilоmеtаrа.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/605182)

Teslić: Izgrađena četiri nova igrališta za djecu

U okviru aktivnosti koje kroz volonterski rad provodi Udruženje građana "Nešto više" na području teslićke opštine uređena su četiri nova igrališta za djecu.
Igrališta su uređena na lokalitetima u krugu obdaništa u Tesliću, naselju Radolinka, te u krugu osnovne škole Đulići i Pribinić. Tim povodom u prostorijama Dječijeg obdaništa "Palčić" upriličena je svečanost na kojoj je načelnik opštine Teslić Savo Kasapović, u znak zahvalnosti zbog učinjenih poslova, volonterima organizacije "Nešto više" uručio zahvalnice.

Kasapović je istakao je da je riječ o lijepom gestu volontera, te je izrazio zahvalnost zbog uređenja četiri dječija igrališta.

"Dugujem posebnu zahvalnost volonterima Udruženja građana 'Nešto više' jer su izabrali opštinu Teslić gdje su uredili četiri lijepa dječija igrališta, što je krajnje pozitivan primjer, i oni su zaista uradili nešto više za opštinu Teslić i njene mališane", rekao je Kasapović.

On je ocijenio da će ove aktivnosti biti dobar primjer kako bi se i u Tesliću formirala grupa volontera koji bi uradili još neke dobre stvari u gradu. Direktor Osnovne škole "Ivo Andrić" Đulići Brane Peulić zahvalio je organizaciji "Nešto više" na doprinosu i korisnom radu pokazanom uređenjem i opremanjem poligona u krugu škole, odnosno opremanjem igrališta za djecu sa toboganima i ljuljačkama.

"Život mališana Đulića će izgradnjom ovog igrališta zasigurno postati ispunjeniji razonodom i nadam se da će igralište poslužiti i za djecu koja nisu školskog uzrasta, a koja će biti naši budući đaci", rekao je Peulić, koji je zahvalio i načelniku opštine Teslić, kao partneru u ovom projektu.

Prema riječima izvršnog direktora Udruženja "Nešto više" Aleksandra Bundala, aktivnost u Tesliću predstavlja 65. akciju koja se provodi u okviru programa stipendiranja, kroz koji je do sada prošlo 95 stipendista.

"Program je krenuo 2002–2003. godine. Opštinu Teslić smo izabrali zbog toga jer jedan od kolega stipendista radi u opštini, a pored toga ovdje nismo bili prisutni kao što smo u drugim regijama BiH", rekao je Bundalo

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/teslic-izgradjena-cetiri-nova-igralista-za-djecu/120722064)

Višegrad realizuje još jedan projekat: Obnavlja se viseći most u Dobrunu

U mјеsnој zајеdnici Dоbrun оpštinа Višеgrаd rеаlizuје јоš јеdаn u nizu infrаstrukturnih prојеkаtа. U tоku је sаnаciја visеćеg mоstа brој tri kоd Mјеsnе аmbulаntе, zа kојu ćе iz оpštinskоg budžеtа biti izdvојеnо 33.000 KM. Rаdоvе izvоdi prеduzеćе "Јаhоrinа invеst" sа Pаlа.

Prilikоm pоsјеtе Mјеsnој zајеdnici Dоbrun nаčеlnik оpštinе Tоmislаv Pоpоvić оbišао је оvо grаdilištе i izrаziо zаdоvоljstvо dоsаdаšnjоm dinаmikоm rаdоvа.

"Pоrеd sаnаciје mоstа prојеktоm su plаnirаni i rаdоvi nа izgrаdnji оbаlоutvrdnоg zidа nа liјеvој оbаli riјеkе Rzаv u dužini оd 65 mеtаrа", rеkао је nаčеlnik Pоpоvić i dоdао dа ćе nа оvај nаčin biti spriјеčеnе pоplаvе priоbаlnоg pојаsа Rzаvа u оvоm nаsеlju.

Оn је istаkао dа је оpštinа Višеgrаd zа оvај diо prојеktа izdvојilа 67.000 KM, navode iz opštine.

Prеduzеćе "Јаhоrinа invеst" sа Pаlа prеuzеlо је оbаvеzu dа rаdоvе zаvrši dо krаја аvgustа.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/607046)

Opština Šipovo ulaže 1,7 miliona KM u gradnju administrativnog centra

U opštini Šipovo ove godine planirana je izgradnja administativnog centra, koji će prema projektovanoj cijeni koštati oko 1,7 miliona KM.

Načelnik opštine Šipovo Dušan Malinović za eKapiju je potvrdio da se izgradnja ovog objekta nalazi među prioritetima koje je lokalna zajednica definisala planom razvoja od 2010. do 2015.

Ova lokalna zajednica svoje administrativne poslove obavlja u nekoliko različitih poslovnih prostora, od kojih su jedni u vlasništvu opštine dok su drugi uzeti u zakup.

"U novom centru bi smjestili sve institucije i organe koje pokriva lokalna uprava. Tu bi se također nalazio ured porezne i geodetske uprave, ured za socijalni rad, civilna zaštita, crveni krst“, navodi Malinović.

Objekat će se graditi u centru grada, na površini od oko 1.600 kvadratnih metara, sa prizemljem i tri sprata. Projekat za administrativni centar uradio je Projekt- Inženjering iz Laktaša, trenutno je zaspisan javni poziv za izbor izvođača radova. Finansijska sredstva za realizaciju projekta opština Šipovo obezbijedila emisijom obveznica.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/609094)

Završena rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici Numanagića

Općina Visoko kao investitor radova planiranih programom rekonstrukcije gradske vodovodne mreže započela je sa realizacijom projekata planiranih u 2012. godini.

Programom utroška sredstava u rekonstrukciju gradske vodovodne mreže na području općine Visoko za 2012. godinu, između ostalih, planirana je i rekonstrukcija vodovodne mreže u ulici Numanagića u MZ Stari Grad.

Sredstva za rekonstrukciju vodovodne mreže u ulici Numanagića u cijelosti su obezbijeđena iz budžeta općine Visoko za 2012. godinu, a izvođač radova je JKP „Visočica“ Visoko.

U okviru izvršenih poslova rekonstruisana je primarna i sekundarna vodovodna mreža. Vrijednost izvedenih radova iznosi 89.862,94 KM.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/609348)

Zajedničkim snagama do rješenja složene situacije u građevinarstvu

Zajedničkim snagama organa vlasti i poslovnog sektora moguće je iznaći rješenja za složenu situaciju u građevinarstvu, istaknuto je na zajedničkoj sjednici Savjeta za građevinarstvo, industriju građevinskog materijala i projektantske usluge i Savjeta za okolinu i održivi razvoj Privredne komore Kantona Sarajevo, oržanoj 26. jula 2012. godine.

Sjednici je prisustvovao ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS Zlatko Petrović, i ovom prilikom izrazio spremnost da svojim budućim angažmanom doprinese unapređenju saradnje između resornog ministarstva i kompanija iz oblasti građevinarstva i zaštite okoline i održivog razvoja, koje su članovi Privredne komore Kantona Sarajevo. Sjednicu je vodio predsjednik Savjeta za građevinarstvo, industriju građevinskog materijala i projektantske usluge Nedim Čehajić.

"Građevinarstvo je djelatnost koja od 2008. godine, i na nivou BiH i na nivou Federacije, bilježi najveći i stalni pad u odnosu na druge privredne djelatnosti. Pored niza poznatih problema, situaciju u domaćim građevinskim kompanijama u toku 2011. godine otežalo je opšte stanje nelikvidnosti i nemogućnost naplate potraživanja u čemu je izostala podrška domaćoj operativi. Zbog postojećeg stanja i strani investitori su `zaobilazili` bh. prostor. Sve ovo rezultiralo je otpuštanjem radnika", istakao je Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

U daljoj diskusiji prisutni su se složili da je nepohodno što hitnije krenuti u realizaciju planiranih investicionih radova. Također potrebno je vršiti izmjene i dopune postojeće legislative iz oblasti prostornog uređenja, energetske efikasnosti i zaštite okoliša, pojednostaviti procedure za dobijanje građevinskih dozvola, te iznaći adekvatan način za olakšanje izmirenja fiskalnih i drugih obaveza, koje stoje kao prepreka opstanku građevinskih kompanija.

Građevinare treba osloboditi od plaćanja doprinosa na plaće u zimskim mjesecima kada uglavnom prestaju građevinski radovi. Također, potrebno je olakšati proceduru i smanjiti rokove ovjeravanja građevinske dokumentacije, s ciljem blagovremene naplate izvedenih radova i izbjegavanja plaćanja penala. Moraju se obezbijediti i kvalitetne kreditne linije, te spriječiti širenje sive ekonomije i bespravne gradnje u Sarajevskom kantonu.

Prema riječima Grebe, domaćoj građevinskoj operativi na tenderima potrebna je stvarna, ne deklarativna, podrška, na način kako to čine već godinama zemlje okruženja. Nema potrebe objašnjavati sa kakvim kapacitetima raspolažu domaće kompanije i koje imaju referense, jer to odavno znaju i inostrani investitori.

Tokom rasprave istaknute su i prednosti energetske efikasnosti u zgradarstvu, kao što su smanjenje potrošnje energije, zapošljavanje, smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i niz drugih prednosti, koje se odnose i na širu društvenu zajednicu, te je zaključeno da treba intenzivirati aktivnosti i na ovom polju.

Privrednici su pozdravili inicijativu Ministarstva da intenzivira razgovore sa poslovnim sektorom kako bi zajedničkim snagama brojne probleme u ovoj oblasti počeli rješavati.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/609313)

Počeli radovi na uređenju zgrade općine Vitez

Proteklog tjedna počeli su radovi na uređenju zgrade općine Vitez. Radove izvodi tvrtka SIGMA - SK iz Zenice, a njihova je vrijednost 250.000 maraka.

Polovicu navedenog iznosa osigurala je Općina Vitez, a drugu plovicu Općina je dobila od Projekta GAP, uz potporu donatora USAID-a, SIDA te veleposlanstvo Nizozemske u BiH.

"Naša je namjera napraviti novu, moderniju i opremljeniju dvoranu Općinskog vijeća, koja će imati do 150 sjedećih mjesta, a površine oko 180 četvornih metara. Dvorana će, naravno, biti dostupna i organizacijama civilnog društva te drugim institucijama s područja općine Vitez za razne sastanke, tribine, seminare i slično, potvrdio je općinski načelnik Vlado Alilović.

Uz novu dvoranu Općinskog vijeća, dodaje on, dobit ćemo i prostorije za rad klubova vijećnika, prostor za arhivu, bife, kao i sanitarni čvor. Dosadašnju dvoranu općinskog vijeća preuredit ćemo na način da dobijemo još dva ureda te jednu manju dvoranu za sastanke.

Radovi bi trebali biti završeni početkom mjeseca rujna, a ova uistinu kapitalna investicija unaprijedit će i rad općinskih službi.



E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/609225)

Industrijska zona Luka: Investicija od 7 miliona KM


Opština Ilijaš je krenula u osnivanje Industrijske zone Luka koja će se prostirati na 16,6 hektara zemljišta koje se nalazi 20 kilometara od Sarajeva, 58 od Zenice, a prednost joj je što postoji mogućnost povezivanja sa industrijskom zonom "Željezara", te blizina željezniče pruge Bosanski Šamac - Sarajevo i Međunarodnog aerodroma u Sarajevu.
Opštinsko vijeće je prije nekoliko dana donijelo odluku o osnivanju. Industrijska zona "Luka" je inače, jedan od najvažnijih projekta u strategiji razvoja te Opštine, a ukoliko bi se realizovao, prema procijenama, za prve tri godine njegove realizacije posao bi dobilo od 300 do 500 osoba.

Mirza Marukić, viši stručni suradnik za privredu, zapošljavanje i lokalni razvoj u Opštini Ilijaš, izjavio je da očekuju da će u njoj mjesto naći do 50 novih privrednih subjekata. Ovih 50 lokacija se kreću od 800 m² do 5.700 m² sa mogućnošću udvajanja parcela.
Marukić ističe da se radi o zoni u kojoj će biti pretežito zastupljeni prehrambeno-prerađivačke, drvoprerađivačke i metaloprerađivačke djelatnosti.

Od privatnih vlasnika Opština je otkupila oko 1 hektar od ukupne površine od 16,6 hektara, što čini 6% od ukupne površine. Za tekuću godinu, planiran je otkup dodatnih oko 1,5 ha zemljišta, koje bi se nadovezivalo na već otkupljeni dio zemljišta. Za navedeni otkup Opština je planirala investirati sredstva u iznosu od oko 300.000 KM, koja očekuje da će dobiti od Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.
Idući korak bio bi proces izrade infrastrukure koji će uglavnom finansirati Opština, ali i više razine vlasti. Iz tog razloga su, kaže, već aplicirali za sredstva Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta koja su namijenjena izgradnji poduzetničkih zona.

Zona će se graditi u fazama. U prvoj fazi planirana je izgradnja 22 nova industrijsko-poslovna objekta površine od 30.096,00 m2 koja će se prostirati na 7,6 ha. Procjenjeni troškovi uređenja građevinskog zemljišta I faze (bez elektrosnadbijevanja) iznose 799.280,00 KM.

Što se tiče izgradnje putne infrastrukture do poslovne zone u dokumentu "Strategija održivog razvoja opštine Ilijaš za period 2013.-2017. godine" već 2013. godine planirana je implementacija projekta izgradnje pristupnog puta i mosta do zone u ukupnoj vrijednosti od 700.000 KM, od čega bi Ministarstvo privrede KS osiguralo 50%, a 50% Opština Ilijaš.

Što se tiče izgradnje potrebne infrastrukture unutar poslovne zone u strategiji Opštine u periodu 2013. -2017. godine planirana je implementacija projekta uređenja građevinskog zemljišta (put, vodovod, kanalizacija, PTT, rasvjeta, gasifikacija) u ukupnoj vrijednosti od 2.000.000 KM, od čega bi Ministarstvo privrede KS osiguralo 50%, a 50% opština Ilijaš.
Procjenjuje se da će za izgradnju infrastrukture biti potrebno oko 7 miliona KM, a sredstva su u procesu osiguranja.

sa-c.net

Početak izgradnje graničnih prijelaza Bijača i Svilaj do kraja godine

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine i JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar potpisali su Protokol o saradnji nadležnih organa u BiH o realizaciji izgradnje graničnih prijelaza Bijača i Svilaj.

(Radovi na izgradnji dionice autoputa Bijača-Kravice)

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar su započele izgradnju dionice autoputa Bijača-Kravice u septembru prošle, a radovi bi trebali biti završeni do kraja septembra ove godine. Unutar ove dionice, dužine 5,25 km, nalazi se GP Bijača.

U toku je eksproprijacija zemljišta na dionici Svilaj - Odžak, dužine 11 km, a radovi bi trebali početi do kraja godine.

Uprava za indirektno oporezivanje završit će eksproprijaciju zemljišta na GP Bijača i GP Svilaj, a JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar će izgraditi parterni dio graničnog prijelaza (do nivoa asfalta, bez instalacija).

Prema tekstu Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji graničnih dionica autoputa na Koridoru Vc, potrebno je ubrzati pripreme i izgradnju GP Bijača i GP Svilaj. U trenutku ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, to će biti granični prijelazi Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, preko kojih će BiH jedino moći izvoziti životinje, proizvode životinjskog porijekla, ribu i druge specifične proizvode.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/612590)

U Visokom počeli radovi na izgradnji gradskog kolektora

JKP "Visočica" d.o.o. Visoko započela je radove na izgradnji gradskog kolektora za koji je Općina Visoko kao investitor osigurala kreditna sredstva u iznosu od pola miliona KM od njemačke banke za razvoj (KfW). Sredstva za izgradnju prve dionice kolektora od Kožarskog do Betonskog mosta osigurana su preko Ministarstva finansija Federacije BiH .

Ugovorom o izgradnji gradskog kolektora otpadnih voda sa obaloutvrdom na potezu između Kožarskog i Betonskog mosta u dužini 432 metara na lijevoj obali rijeke Fojnice i Bosne izvršiće se polaganje PE Ө1030 mm, DN 1200 mm cijevi sa svim potrebnim fazonskim komadima i ugradnja revizionih okana. Zatim se radi betonska prelivna građevina Kraljevačkog potoka.

Zemljanim radovima predviđeno je nasipanje obale i formiranje šetnice a na potezu regulacije rijeke Bosne radi se osiguranje kosina betonskim šestougaonim prizmama.

Radovi se izvode na osnovu investiciono-tehničke dokumentacije za izgradnju kolektora otpadnih voda na potezu između dva mosta sa izgradnjom obaloutvrda na rijekama Fojnici i Bosni u Visokom, urađene od strane "Zavoda za vodoprivredu" dd Sarajevo.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/612677)

U toku uređenje centra Dervente

U Derventi je u toku uređenje centra grada, a očekuje se da će radovi biti završeni za dvadesetak dana.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_120806113.jpg

Zamjenik načelnika opštine Igor Žunić rekao je da je preostala još rekonstrukcija Ulice Trive Vujića, postavljanje novih klupa i kanti za smeće, kao i uređenje hrizontalne signalizacija, što će doprinijeti ljepšem izgledu Dervente.

On je naveo da su u proteklom periodu rekonstruisane i ulice Svetog Save, Karađorđeva, Solunska i Desanke Maksimović, te da predstoji i uređenje ulica Milovana Bjeloševića, Srpska varoš, Omladinska, Veljke Milankovića.

"Položen je novi asfalt i izmjenjeni vodovodna, kanalizaciona, elektro i telefonska mreža i uređeni trotoari, a obavljena je i rekonstrukcija Centralnog spomenika", dodao je Žunić.

On je napomenuo da se radovi finansiraju iz budžeta opštine, a da je ove godine za kapitalne projekte predviđeno 5,7 miliona KM.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-toku-uredjenje-centra-dervente/120806113)

Investicija od pet miliona maraka: Grad Srebrenik počeo projekat toplifikacije


U kancelariji općinskog načelnika Mehmeda Barjektarevića je upriličena prezentacija trenutnih aktivnosti u vezi projekta prve faze radova na toplifikaciji stanova i poslovnih prostora u užem centru Srebrenika. Kako je istaknuto na prezentaciji nakon što je sa firmom "Topling" iz Prnjavora potpisan ugovor o izvođenju prve faze navedenih radova, koji se izvode u skladu sa planiranom dinamikom.

Ugovorom je predviđeno izvođenje radova na rekonstrukciji postojeće zajedničke kotlovnice Doma zdravlja, Mješovite srednje škole i Prve osnovne škole Srebrenik te instalisanje novih kotlova ukupne snage 4 MW. Vrijednost ovih radova, je 1,1 milion maraka, a sredstva su osigurali Vlada Tuzlanskog kantona i općina Srebrenik.

Nova mini toplana zamijenit će veliki broj individualnih kotlovnica u centru grada, a s obizirom na činjenicu da će novi kotlovi, umjesto uglja, koristiti biomasu tj. obnovljivi izvor energije, uz jeftinije i efikasnije zagrijavanje stanova i poslovnih prostora, riješiti će se i dugogodišnji problem zagađenja zraka u zimskom periodu u gradskom području Srebrenika.

"Danas smo svjedoci da je stigao kotao i veći dio druge neophodne opreme te da se vrše posljednje pripreme oko ubacivanja ove glomazne, teške i veoma skupe opreme u prostoriju kotlovnice, nakon čega će se pristupiti instaliranju iste kao i odgovarajuće automatike.", istakao je načelnik Bajrektarević.
Projekat toplifikacije vrijedan je pet miliona maraka. Radiće se po fazama. Prva faza je već krenula, dok će se u okviru druge faze raditi toplovod za distribuciju toplotne energije.

"Sa energijom koja će se dobiti iz kotlova snage 4MW moći će se kvalitetno zagrijati značajan dio grada Srebrenika tj. od pružnog prelaza do 211. oslobodilačke ulice i Ulice Bosne Srebrene, što obuhvata oko 40.000 metara kvadratnih stambenog i poslovnog prostora. Uskoro dobijamo opremu za pripremu bio mase vrijednu 300 do 400 hiljade maraka, koja će se smjestiti blizu grada i gdje će se vršiti priprema sječke odn. drvnog otpada iz naših šuma", istakao je Fahrudin Karić, koordinator projekta.

Sličan projekat u BiH postoji jedino u Gračanici. U Srebreniku će biti više automatizovanih kotlovnica bez posade, koji će biti bliže potrošačima, te će biti nasličniji onim koji se grade po gradićima Austrije i Njemačke.
"U narednih 45 dana završiće se zamjena kotlovskih postrojenja i odmah napojiti dvije škole i Dom zdravlja, a ostali po dinamici ostalih radova. Bitno je da je projekat ekonomski održiv te da će cijena koštanja za građane biti manja nego na dosadašnji način grijanja", istakao je predsjedavajući OV-a Srebrenik Ibrahim Zukić

e-kapija.ba

Investitorima u prerađivačke kapacitete bit će osigurane sve pogodnosti


Na području Kupresa planirana je gradnja nove farme za uzgoj stoke što je predviđeno i prostornim planom Općine. Iz tog razloga Općina je raspisala javni poziv privatnim investitorima za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je u njenom vlasništvu. Radi se o parceli površine 30 592 m2, a općina je kao početnu prodajnu cijenu zemljišta navela iznos 76.480,00 KM (2,50 KM/m2 ).

Načelnik Općine Kupres Stjepan Herceg kaže da će krajnja cijena ovisiti od interesa investitora. Naime, investitori će u svojoj ponudi morati navesti vrijednosti investicije, planove zapošljavanja i ostalo, a o najboljoj ponudi će odlučiti povjerenstvo za provođenje natječaja.

"Bitno nam je da zemljište preuzme netko tko će graditi i izgraditi tu farmu i zaposliti ljude. Morat će se poštovati Zakon o građenju kojim su definirani rokovi tj. investitor u roku do godinu dana od preuzimanja zemljišta mora ishoditi sve građevinske dozvole i izvesti veći dio radova. Ukoliko se to ne dogodi Općina može izuzeti zemljište", kaže nam Stjepan Herceg, načelnik Općine Kupres.

Smatra da će izgradnja farme značiti i nova zapošljavanja, ali ono što im je cilj je da idu i u druge faze obrade. "Nije nam cilj izgradnja samo farme nego i prerada gotovih proizvoda. Naime, sve beneficije koje Općina može dati dobit će oni investitori koji izgrade prerađivačke kapacitete na području Općine", kaže nam Herceg.

Trenutno Kupres nema prerađivačkih kapaciteta iako ima dobre predispozicije za razvoj stočarstva, te dugu tradiciju u ovoj oblasti.

e-kapija.ba

Sportska dvorana u Gradišci pod krovom do kraja mjeseca


Gradnja sportske dvorane "Servicijum" u Gradišci trebalo bi da bude završena do kraja mjeseca, a u taj projekat biće uloženo 6,7 miliona maraka.
Ovo su istakli u Administrativnoj službi opštine Gradiška dodajući da je nedavno firma "Kingspan" isporučila krovne panele.

"Montaža panela je već počela, pa će se uskoro dvorana naći pod krovom. Riječ je o panelima koji imaju atest na protivpožarnost, a kada se oni postave očekuje se isporuka fasadnih panela čime će objekat da dobije svoj konačni izgled", naglasili su u Administrativnoj službi.
Ugovor o isporuci panela su potpisali Ljubomir Ćubić, direktor "Niskogradnje" i Željko Đurić, menadžer "Kingspana" za BiH.

"Ovom isporukom "Kingspan" nastavlja veoma uspješnu poslovnu godinu na području BiH", rekli su nam u ovoj kompaniji.
Sportski centar se gradi na lokaciji kod Gradskog stadiona, a projekat se realizuje na bazi javno-privatnog partnerstva sa građevinskom firmom "Niskogradnja" Laktaši, koji je ujedno i izvođač radova.

"Često prolazim pored gradilišta, i vidim da radnici vrijedno rade. Nadam se da će dvorana uskoro biti i završena, jer je prijeko potrebna ovom gradu", kaže stanovnik Gradiške Nikola Šuica.
Poslije završetka radova sportska dvorana će preći u vlasništvo opštine, dok će poslovni objekti pripasti privatnim partnerima.

Usporeni radovi

U Administrativnoj službi opštine Gradiška kažu da su radovi bili malo usporeni zbog idejnog proširenja projekta dvorane, čime su morali osim vremena da obezbijede i nova sredstva. Naglasili su da se radovi odvijaju trenutno prema planu i planira se završetak radova do kraja avgusta.

e-kapija.ba

Novi objekti u poslovnoj zoni "Lipova greda": Investitor će graditi sušaru za voće


Na području industrijske zone "Lipova greda" u Kozarskoj Dubici trebala bi početi prodaja neizgrađenog građevinskog zemljišta na kojoj investitor planira izgraditi sušaru za voće.
Općina je objavila javni poziv koji će se obaviti putem usmene javne licitacije. Radi se o dvije parcele veličine od oko 5000 m2, a licitacija će biti održana 23.8. 2012.

Kako saznajemo radi se o kompaniji "Eko bel" iz Laktaša, koja se bavi otkupom poljoprivrednih proizvoda , a na toj parceli investitor je planirao proširenje svoje proizvodnje. Kako su prethodno najaviljivali iz ove firme sušara bi trebala biti kapaciteta od oko 1200 tona.
Emir Kočan iz Općine Kozarska Dubica kaže da su raspisali i javni poziv za posredivanje na koje se mogu prijaviti agencije koje se bave posredovanjem nekretnina i njima Općina daje 20 posto za svakog investora koji kupi parcelu u zoni. Ugovori su potpisani sa već dvije agencije.

Inače, Općina je ovu zonu, ukupne veličine od 69 hektara formirala 2010. Podijeljena je na dva dijela, jedan je 48, a drugi 21 hektar. "Trenutno radimo na popunjavanju ovog manjeg dijela i tu ima oko 35 parcela s tim da je planom parcelizacije predviđeno da se one mogu spajati i dijeliti, u ovisnosti od interesa investitora", navode iz Općine.
U manjem dijelu infrastruktura je potpuno dovodena, dok ovaj drugi dio biti u realizaciji kada ga počnu popunjavati sa investitorima.

Poslovna zona Lipova Greda smještena je uz magistralni put Kozarska Dubica - Gradiška i udaljena svega 10 km od graničnog prelaza Donja Gradina – Jasenovac (Hrvatska). Autoput Zagreb-Beograd nalazi se na samo 19 km udaljenosti i povezuje zonu sa svim većim centrima u regiji i dalje u Europi. Blizina plovne rijeke Save, lokaciju čini dodatno interesantnom zbog mogućnosti plovne veze sa Europom, navode iz Općine.

e-kapija.ba

U Tomislavgradu otkriven spomenik duvanjskom gastrabajteru


http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120813035.jpg

Spomenik duvanjskom gastrabajteru svečano je otkriven u Tomislavgradu, na prostoru nove autobuske stanice.

Otkrivanje spomenika, koje je započelo mimohodom gradskim ulicama Orkestra Oružanih snaga BiH, tomislavgradskih mažoretkinja, članovima HKUD "Kralj Tomislav“ i Hajdučke družine Mijata Tomića, izazvalo je veliki interes kod Duvnjaka i duvanjskih gostiju koji su u velikom broju prisustvovali ovom svečanom događaju.

Spomenik su svečano otkrili Marijan Šarić iz Zagreba, uspješni poduzetnik porijeklom iz Tomislavgrada koji je finansirao izradu spomenika, Anica Kovač, Duvanjka i nositeljica lente prve pratilje Miss svijeta te načelnik Tomislavgrada Ivan Vukadin.

Naime, spomenik visine dva metra izradio je akademski kipar Pero Jakšić s Brača, a predstavlja porodični portret na kojem su otac, majka, dječak i djevojčica zagrljeni na rastanku, odnosno ispraćaju supruga i oca “gastarbajtera” na gradilište – “bauštelu”. Na spomeniku se nalazi natpis : "I u to vrime jadni svit krenu u bili svit".

O gastarbajterima, njihovom životu te ideji o spomeniku kao zahvala za sve što su napravili za ovaj kraj, prisutnima se prigodnim riječima obratio načelik Tomislavgrada Ivan Vukadin.

"Gastarbajteri su svojim životom omogućili nama hljeb i školu, napredak i bolji život ali i brige. Oni su nam dali puno, ostavili sve da bi nama bilo bolje. Zar onda nije bilo vrijeme da mi simbolično odamo počast svim tim znanim i neznanim ljudima težačkih ruku“, kazao je Vukadin te dodao da će ovaj spomenik od bračkog kamena na duvanjskoj buri svjedočiti o neuništivosti duha i vjere u bolji život.

Nakon svečane ceremonije za sve uzvanike je u organizaciji Općine Tomislavgrad pripremljena prigodna zakuska, a u zabavnom dijelu programa nastupile su duvanjske muzičke grupe "Krivi smjer" i "Tibet" te poseban gost ove svečanosti Mate Bulić.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/u-tomislavgradu-otkriven-spomenik-duvanjskom-gastrabajteru/120813035)

Pri kraju izgradnja postrojenja: Prečistač otpadnih voda na području Živinica od septembra u funkciji

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na području Općine Zivinice privodi se kraju.

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na području Općine Živinice predstavlja jedan od najvećih projekata u BiH, a radovi na izgradnji ovog postrojenja privode se kraju, navode iz ove općine.

"Izvođač radova firma Strabag ovih dana privodi kraju izgradnju postrojenja za mehanički tretman otpadnih voda, dakle dio postrojenja koji je već ugovoren. Inače ovo postrojenje je kapaciteta nekih 42.000 stanovnika što predstavlja zaista ogroman broj i pomak obzirom da su se kompletne fekalne vode do ovog projekta ispuštale u rijeku Oskovu i rijeku Spreču", kazao je načelnik Općine Živinice Hasan Muratović, prilikom nedavnog obilaska gradilišta.

Vrijednost ovog projekta je oko 8 miliona KM, a predstavlja značajan doprinos da jezero Modrac postane istinski resurs pitke vode za cijeli Tuzlanski kanton.

Prema riječima voditelja projekta Nedima Zuhrića probni rad ovog postrojenja će započeti u augustu i trajat će jedan mjesec, što znači da bi u septembru trebalo biti zvanično puštanje u rad postrojenja mehaničkog prečišćavanja vode.



"Veći dio građevinskih radova je završen, preostaju nam radovi na vanjskom uređenju i na finoj montaži hidromašinske opreme, također počeli su radovi na montaži elketro opreme i predstoji nam još jedan period uštimavanje opreme kako bi sve funkcionisalao prije početka probnog rada" rekao je voditelj projekta ispred firme Strabag Nedim Zuhrić

Nakon probnog rada očekuje se zvanično puštanje u rad i tretiranje otpadnih voda kompletnog grada Živinica i prigradskih područja.

Nakon izgradnje ove faze planirana je naredena faza izgradnje ovog postrojenja, koja obuhvaća biološki tretman otpadnih voda. Iako sredstva za ovu fazu još nisu obezbjeđena, načelnik Muratović ističe da će uz pomoć Svjetske banke uspjeti obezbjediti i preostala 3 miliona KM, kako se ne bi stajalo sa radovima, kako bi se krenulo sa izradom kompletnog sadržaja odnosno ove završne faze biloškog tretmana.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/617687)

EBRD potvrdila interes za učešće u projektu daljinskog grijanja u opštini Pale

Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, načelnik opštine Pale i direktor JP "Gradske toplane Pale" potpisali su danas u Opštini Pale Mandatno pismo koje se odnosi na projekat daljinskog grijanja Pala.

Ovim pismom, Evropska banka za obnovu i razvoj potvrdila je svoj interes za učešće u projektu kroz obezbjeđivanje dugoročnog finansiranja u obliku garantovanog kredita za preduzeća u procjenjenom iznosu do četiri miliona eura.

Rokovi i uslovi finansiranja Evropske banke biće predmet pregovora nakon naknadnih procjena, ali se očekuju sljedeći indikativni uslovi za kredit: iznos i valuta: do 4.0 miliona EUR, dospijeće: do 15 godina (uključujući grejs period od 3 godine), kamatna stopa od jedan posto.

Iz Opštine Pale kažu kako će na zahtjev preduzeća, banka nastojati da mobiliše bespovratna sredstava tehničke saradnje grantova do 550.000 EUR u svrhu pripreme i implementacije projekta, i to: prvi set sredstava će se koristiti prije potpisivanje za izradu studije izvodljivosti, procijenjeno na 200.000 EUR, drugi set sredstava će se koristiti poslije potpisivanja za pomoć u implementaciji uključujući sprovođenje nabavki i nadzora, procjenjeno na 350.000 EUR.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/617694)

Počela izgradnja gradskog parka u Tesliću: Investicija od 100.000 maraka

U Tesliću je prošle sedmice počela rekonstrukcija i preuređenje gradskog parka, za šta će iz opštinskog budžeta biti izdvojeno 100.000 maraka. Načelnik opštine Teslić Savo Kasapović rekao je da je namjera da se uredi kutak u centru grada gdje se građani mogu odmarati i osvježavati u vrućim ljetnim danima.

(Budući izgled gradskog parka)

"Planirana je izgradnja fontane sa ljetnom pozornicom na kojoj će se moći održavati priredbe. Biće izgrađeno igralište za djecu, a uradićemo i stazu za boćanje", rekao je Kasapović.

Prema njegovim riječima, kompletno uređenje parka zbog obimnosti posla neće moći biti završeno u ovoj godini, tako da će se aktivnosti odvijati u dvije faze. "Ove sredstava koja uložimo ove godine uradićemo osvjetljenje, fontanu i pozornicu čime će se značajno poboljšati stanje u praku", kaže Kasapović i dodaje da će u se u narednom periodu pristupiti potpunoj izmjeni zelenila i formiranju cvijetnih površina.

On je dodao da se zbog oštećenja mora rekonstruisati i spomen kosturnica. Kasapović smatra da će se kompletno uređenje, najvjerovatnije, završiti naredne iduće godine, a najveći dio poslova biće završen u 2012. Godini. Park u Tesliću zauzima površinu od 14.000 metara kvadratnih od kojih 11.000 prostora čine zelene površine, a ostatak staze za šetanje.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/618265)

U Ključu izvođenje radova na zgradi stare banke i nebodera

U toku su radovi na rekonstrukciji krova na zgradi stare banke u Ključu. Radovi će koštati oko 30.000 KM, a sa 12.000 KM će učestovati stanari, a ostatak će financirati općinski fond za komu-nalne djelatnosti od sredstava naplate komunalne naknada.

Rok za izvođenje ovih radova je 30 dana od dana potpisivanja ugovora, a izvođač radova je firma iz Ključa "Stan-ižinjering".

Pored ovih radova u završnoj fazi su radovi na zgradi nebodera, gdje se postavlja lift, a uskoro će početi postavljanje fasade na neboderu, a ukupni troškovi za ova dva projekta na neboderu su oko 100.000 KM.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/619874)

Realizacija kapitalnog projekta: Rekonstrukcija zgrade općine Vitez

Općina Vitez je u okviru programa upravne odgovornosti (GAP) predložila za realizaciju kapitalni projekat Rekonstrukcija zgrade općine Vitez- sanacija krova i tavana općine Vitez.
Projektom rekonstrukcije predviđeno je da se zamijeni dotrajali i oštećeni krov zgrade te da se izgradnjom visokog potkrovlja osigura dodatnih cca 400 m2 korisnog prostora.

Projekat za rekonstrukciju zgrade općine Vitez uradio je "URBS PROJEKT" d.o.o. Vitez. Izvođač radova je grupa ponuđača "SIGMA SK" d.o.o Zenica i "HORIZONT" d.o.o. Vitez.

Ugovoreni iznos za izvođenje radova po Ugovoru broj: 01-1-28-2-1148/12-7 je 241.256,32 KM. Rok za završetak svih radova je 80 dana od dana uvođenja izvođača u posao, odnosno 30. 09. 2012. godine. U toku izvođenja radova ukazala se potreba za izvođenjem naknadnih i dodatnih radova te će se konačna cijena koštanja utvrditi nakon završetka svih radova.
Stručno tehnički nadzor vrši "ARC PROJEKT" d.o.o. Vitez.

U toku realizacije pojavili su se i određeni problemi, pogotovo u provođenju postupka izbora izvođača radova, tj. provedbe Zakona o javnim nabavkama. Svi problemi su riješeni i radovi se izvode plniranom dinamikom.

Realizacijom kapitalnog projekta Rekonstrukcija zgrade općine Vitez završavaju se sve aktivnosti u skladu sa Memorandumom o razumijevanju od 20. marta 2009. godine i Općinskim akcionim planom koji je usvojilo Općinsko vijeće dana 27. oktobra 2010.godine u okviru kojeg su urađene prijemna kancelarija općine Vitez (Centar za građane), Centar za dozvole, nabavljena odgovarajuća računarska oprema i softveri, izvršena planirana obuka radnika općine Vitez i realiziran kapitalni projekat Rekonstrukcija zgrade općine Vitez.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/622836)

Svjetska banka finansira obnovu: Planinarski dom na Kozari uskoro u novom ruhu

Na području Nacionalnog parka Kozara uskoro bi trebala početi obnova planinarskog doma u vlasništvu planinarskog društva Klekovača.

Grant sredstva za sanaciju doma odobrila je Svjetska banka i Globalni fond za životnu sredinu (GEF), koji su u Bosni i Hercegovini pokrenuli projekat Šumska i zaštićena područja.

Jedna od komponentni projekta jesu "Lokalne inicijative za zaštitu biodiverziteta" koja za cilj ima podršku aktivnostima lokalnih interesnih grupa usmjerenim ka očuvanju biodiverziteta i ostvarivanju socio-ekonomske koristi u i oko zaštićenih područja. U sklopu ove komponente, odobrena su grant sredstva za realizaciju ukupno šest projekata, među kojima je obnova planiranskog doma na Kozari.

Dragan Romčević, direktor NP Kozara, za eKapiju je potvrdio da je na pomenutom planinarskom domu, porušenom tokom rata, urađena djelimična sanacija, koja nije bila dovoljna da se objekat stavi u funkciji.

"Planinarsko drupštvo Klekovača apliciralo je sa projektom obnove doma koji je dobio zeleno svjetlo od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Svjetske banke, s tim da je minimalno učešće trebalo biti 20 posto. Naša lokalna zajednica, opština Prijedor, pristala je da učestvuju u tom iznosu, a Zavod za izgradnju grada Prijedora koji je ujedno projektanatska kuća, besplatno će vršiti nadzor u toku sanacije doma i pristupnog puta", kazao je Romčević.

Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo uskoro treba da objavi javni poziv za izbor izvođača, a ukoliko sve bude po planu, dom bi trebao biti otvoren do kraja godine.

"Važno je naglasiti da sanacija neće biti kompletna već djelomična, jer su sredstva u tim grantovima bila ograničena. Nama će svakako značiti što će biti osposobljeno prizemlje sa dnevnom boravkom, kuhinjom i mokrim čvorom, spavaona sa 20 ležaja", kazao je Romčević.

Odobreni grant za projekat iznosila su nešto više do 100.000 KM, koji će pokriti i troškove organizacije škole u prirodi na području nacionalnog parka Kozara nakon sanacije doma.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/623478)

Nova investicija Vlade RS-a u Bosanskom Šamcu

Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić i načelnik opštine Bosanski Šamac Savo Minić potpisali su danas memorandum o proširivanju i rekonstrukciji vodovodne mreže u ovoj opštini, koji podrazumijeva investiciju od četiri miliona KM.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_120922042.jpg

Džombić je podsjetio da je riječ o integralnom projektu Vlade RS-a i Evropske investicione banke kojim su obuhvaćene 24 opštine u RS-u, a prije Bosanskog Šamca u projekat je ušla opština Bosanski Novi.

Načelnik opštine Bosanski Šamac Savo Minić zahvalio je Vladi RS-a na podršci u ovom i svim važnim projektima u opštini, i podsjetio da je vodovod generacijski problem ovog kraja.

Prema njegovim riječima, vodovodna mreža u opštini stara je 40 godina, rađena je azbestnim cijevima, a poseban problem su četiri sela, čiji su stanovnici ugroženi bubrežnim oboljenjima.

Premijer Republike Srpske u Šamcu je posjetio i nekadašnju fabriku "Hranaprodukt" gdje strateški partner iz Sarajeva Zlatan Ivanović namjerava da podigne klaonicu pilića.

Džombić je podsjetio da je Vlada, nakon četvorogodišnjeg stečaja, kupila ovo preduzeće za 1,25 miliona KM i dala lokalnoj zajednici da pronađe stratešpkog partnera, a sredstva će joj biti vraćena kada lokalna zajednica bude imala mogućnosti za to.

"Važno je da će u novoj proizvodnji biti otvoreno 200 radnih mjesta", rekao je premijer Srpske.

Džombić je najavio da će novi vlasnik koristiti kredit Investiciono - razvojne banke Srpske, dok je za pripremu proizvodnje potrebno oko devet mjeseci.

klix.ba

Energetski efikasna ulična rasvjeta u Srebrenici


Projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Ekonomija energetske efikasnosti (3E), potpisao je jučer sa UNDP BiH i Opštinom Srebrenica, Pismo obaveze za uvođenje energetski efikasne ulične rasvjete u Srebrenici. "Živine sijalice su već prevaziđena tehnologija za uličnu rasvjetu i nije energetski efikasna. Prema danas potpisanom pismu obaveze, predlaže se zamjena postojeće ulične rasvjete kako bi se smanjili troškovi električne energije za rasvjetu od 50 do 70 posto u odabranim ulicama u Srebrenici", izjavio je Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID 3E projekta.

USAID-ov projekat Ekonomija energetske efikasnosti (3E) je program vrijedan 4,2 miliona dolara za promociju tehnologija energetske efikasnosti i to putem razvoja pilot projekata u objektima sufinansiranim od strane javnog i privatnog sektora. Cilj pilot projekata je da se u praksi prikaže kako energetska efikasnost štedi novac potrošačima i da je najekonomičniji način smanjenja potrošnje energije. Kako se korištenje energije smanjuje, tako su troškovi za potrošača niži – u vidu nižih računa za grijanje, struju i vodu. Mjere energetske efikasnosti je relativno lako sprovesti, a povrat uloženih sredstava se vraća u kratkom periodu. Do danas, vlada SAD-a je obezbjedila blizu 1.6 milijardi dolara pomoći ekonomskom, demokratskom i socijalnom napretku Bosne I Hercegovine.

UNDP je putem UN-ovog programa donirao ISGE software (Informacioni sistem za gospodarenje energijom). ISGE je internet aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora, te predstavlja neizbježan alat za sistematsko upravljanje energijom. Ovu aplikaciju je razvio ured Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj, dok je u razvoj aplikacije uloženo preko 500.000 USD.

UN-ov program Očuvanje okoliša i klimatske promjene: "Standardizacija upravljanja okolišem: povezivanje lokalnih i državnih aktivnosti u BiH" je trogodišnji program kojin zajednički provodi pet UN agencija: UNDP, UNV, UNEP, FAO i UNESCO, u partnerstvu sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvom okoliša i turizma FBiH, Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, opštinama, te organizacijama civilnog društva. Program je finansiran sredstvima Vlade Kraljevine Španije putem Fonda za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F).

e-kapija.ba

Licitacija poslovne zgrade u Trebinju: Bivši Đački dom postaje hotel?

Opština Trebinje 31. oktobra organizirat će licitaciju za prodaju poslovne zgrade, u kojoj je nekad bio smješten Đački dom. Objekat koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji u centru grada, duž glavne ulice, prodavat će se uz početnu cijenu od 1,7 miliona konvertibilinih maraka.

Zdravko Pramenko, pomoćnik za finansije, za eKapiju je potvrdio da se određeni broj investitora već zanimao za bivši Dom učenika, te u skladu s tim očekuje ozbiljne ponude za kupovinu zgrade.

"Imamo tri investitora koji su se zanimali za zgradu, jedan od njih na tom mjestu ima namjeru izgraditi galeriju i prostor za kulturne sadržaje, drugi investitor planira gradnju administrativnog centra, a treći je zainteresiran za gradnju hotela", kazao je Pramenko.

On nije mogao imenovati kompanije koje su iskazale interes, ali je rekao da se radi o jednoj firmi iz Srbije, jednoj iz Hrvatske koja ima poslovnicu u BiH, dok je treća firma koja je ujedno i najozbiljniji ponuđač iz Bosne i Hercegovine.

Prema regulacionom planu, na tom području je predviđena izgradnja poslovno-administrativnog centra, a izmjene regulacionog plana moguće je napraviti na zahtjev investitora, kažu u opštinskoj administraciji.

Zgrada u kojoj se nekad nalazila prva osnova škola, a poslije Dom učenika, već godinu dana je prazna. Zgrada se može preuzeti uz uslov da budući kupac ne mijenja vanjski izgled objekta.

Ukupna površina objekta koji se sastoji od suteren, prizemlja, sprata i potkrovlja iznosi 1.094 metara kvadratnih, a u okviru lictiacije, prodavat će se i građevinsko zemljište površine 265 metara kvadratnih uz cijenu od 39.750 KM.

Sredstva od prodaje zgrade bit će iskorištena za realizaciju kapitalnih projekata u opštini Trebinje kao što su izgradnja autobuske stanice, javne rasvjete i vodovodne mreže.

U opštini Trebinje su nam potvrdili da su uspješno priveli kraju prodaju opštinske zgrade koju od 1995. godine koristi Fond PIO, koju je na kraju i kupio tu zgradu. PIO koji je do sada plaćao 4.000 KM mjesečno zakupnine zgradu je platio 898.000 KM.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/645392)

Za izgradnju vodovodnog sistema Komlenac stiglo šest ponuda

U opštini Kozarska Dubica prošle je sedmice izvršeno otvaranje ponuda za izbor izvođača radova prve faze izgradnje vodovodnog sistema Komlenac.

Prema riječima Miloša Ćibića načelnika Odjeljenja za urbanizam i stambeno-komunalne poslove prije otvaranja pristiglo je šest ponuda.

"Komisija od pet članova izvršila je otvaranje istih, a narednih dana će uslijediti pregled svih dokumenata koji su pristigli, a treženi prema propozicijama Evropske investicione banke. Potom će se sagledati svi elementi i parametri, te izvršiti ocjenjivanje i izaći sa rezultatom, odnosno prijedlogom ko je od šest ponuđača izabran kao najpovoljniji za ovaj projekat", rekao je Ćibić.

On je ocijenio da će posao koji treba da odradi komisija, odnosno objava izvođača radova, te sačinjavanje ugovora i potpisivanje trajati mjesec dana, a nakon toga pretpostavke su da bi se u konkretne radove krenulo u februaru naredne godine.

Podsjećamo, ovaj projekat, čija je vrijednost 11 miliona KM, smatra se jednim od najznačajnijih kapitalnih investicija ove opštine, a finansiran je zajedničkim ulaganjima Evropske investicione banke, evropskih fondova i opštine Kozarska Dubica. Osim izgradnje bunara na izvorištu Komlenac i sanacije postojeće gradske mreže, ovaj projekat podrazumjeva i izgradnju značajnog dijela nove vodovodne mreže u mjesnim zajednicama Pounje, Komlenac, Slabinja, Knežica, Međuvođe i Hadžibair, koje sada nemaju riješeno pitanje vodosnabdijevanja.

Vrijednost radova u prvoj fazi je 3 miliona KM, dok je rok završetka radova godinu dana.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/655464)

Kladanj realizira projekat izgradnje Sahat kule i rekonstrukcije mosta

http://www.ekapija.ba/dokumenti/sahat_kula_kladanj_141112.jpg

Općina Kladanj uradila je idejni projekat izgradnje Sahat kule i idejno rješenje rekonstrukcije mosta na rijeci Drinjači u Staroj čaršiji.

"Dobro je da su urađeni idejni projekti, kojim su stvorene mogućnosti da se dalje krene u realizaciju projekata izgradnje Sahat kule i rekonstrukcije mosta. Ovim projektima doprinijet će se ljepšem izgledu grada i stvoriti uslovi za bezbjedni prelazak pješaka preko mosta", istakao je Fuad Imamović, načelnik općine Kladanj.

Dodao je kako se nada da će radovi na realizaciji ovih projekata početi u sljedećoj godini, te da će općina Kladanj svojim građanima i posjetiocima pokloniti dva pre prelijepa objekta.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/sahat_kula_kladanj_1141112.jpg

Inače, na rijeci Drinjači nalazi se već izgrađen most čija ukupna dužina iznosi 16,0 dužnih metara, a širina 6,60 metara. Rasponska gornja konstrukcija mosta je izgrađena od dva AB kontinualna nosača preko kojih je urađena AB ploča, sa završnim asfaltnim slojem kao kolovozom. Navedena konstrukcija mosta je oslonjena na potpornu konstrukciju koju čine dva obalna zida izgrađena od betona sa prosječnom visinom od oko 2,00 m. Most je kombinovano pješačko-kolski sa nedefinisanim trotoarem za pješake.

Izgradnju projekta će finansirati općina Kladanj, potvrdili su za eKapiju iz ove općine. Ipak, nisu mogli odgovoriti kada će se tačno krenuti u realizaciju ovog projekta.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/656354)

Nišići dobijaju benzinsku pumpu sa odmorištem


http://www.ekapija.ba/dokumenti/nisici_benzinska_301112.jpg

Posjetitelji Nišića će od Nove godine imati još jedno mjesto za odmor, gdje će moći u miru i tišini predivne prirode popiti kafu, ručati, ali i po potrebi natočiti gorivo. Naime, firma Fublan commerc iz Breze, na lokaciji neposredno uz putnu saobraćajnicu M17 Sarajevo- Tuzla gradi benzinsku pumpu sa odmorištem, koja bi u narednih dva mjeseca trebala početi sa radom. Ovo je za eKapiju potvrdio Fuad Frljak, vlasnik firme Fublan commerc iz Breze, koji je investitor i izvođač radova na ovom projektu.

Frljak je kazao da radovi ulaze u završnu fazu i da to neće biti obična benzinska pumpa.

"Ona će sa pratećim objektima imati oko 300 kvadrata. Sastojaće se od prizemlja, gdje će biti smješteni sanitarni objekti, na prvom spratu će biti poslovni dio, a na drugom kancelarije. Imaće prodavnicu, ali i restoran brze hrane", kazao je Frljak.

Pumpa će imati dva ulaza, koji su smješteni na dijelu puta koji omogućava pregledan i siguran ulaz i izlaz.

Ovaj projekat je osmislio studio Ambienta, iz kojeg kažu da je ideja bila projektovati benzinsku pumpu usred guste borove šume, gdje biste, da nema saobraćajnice, pomislili da se nalazite u oazi očuvane prirode i čistog zraka, koja je idealno mjesto za zaustaviti auto i odmoriti se.

http://www.ekapija.ba/dokumenti/nisici_benzinska2_301112.jpg

"Putujući ovim prekrasnim krajevima, iza sebe ostavljate gradsku vrevu, betonske i čelične monstrume. Kakva benzinska pumpa pripada ovom raju? Ako već mora, onda takva da je priroda može prihvatiti - izgrađena od drveta i kamena, u bojama okoliša, jeseni, zemlje", kažu iz Ambiente.

Objekat je mali, samo da posluži svrsi, da se umorni vozač odmori i upije dio ljepote kako bi je što duže nosio u sebi.

"To je bila ideja vodilja. Mora biti što više drveta, a najvažnije je da postoje protupožarni premazi. Arhitektura je uvijek čista i jednostavna misao. Sve ostalo se nametnulo samo kao rješenje različitih tehničkih, funkcionalnih i saobraćajnih problema", pojašnjavaju iz Ambiente.

Centralni dio prostora zauzima polukružna nadstrešnica, s uređajima za točenje goriva. Polukrug je upravo da se vidi što više šume. Dva polukružna krova sučeljavaju se u velikom koritu za odvođenje oborina. To je u ovom planinskom kraju itekako potrebno, zbog velike količine snijega koji padne svake godine.

E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/662814)

Gradnja državnog zatvora namješta se za strane firme

Desetak dana uoči raspisivanja tendera za gradnju državnog zatvora u Istočnom Sarajevu, projekta čiji su troškovi dostigli astronomskih 80 miliona KM, međunarodni lobiji, uz pomoć određenih bh. struktura koje rade za vlastiti interes, čine sve da višemilionski posao dobije neka od međunarodnih građevinskih kompanija.

Prema saznanjima "Nezavisnih", Evropska razvojna banka (CEB), glavni kreditor, kojeg u BiH zastupa Vitomir Miles Raguž, bivši bh. diplomata u Briselu, čvrsto insistira na projektu bez lotova kako bi posao dobile strane firme koje bi angažirale bh. kompanije tek kao podizvođače radova. S tim u vezi, a nakon propasti prvog projekta gradnje zatvora, procijenjenog na 30 miliona KM, za izradu drugog projekta angažirana je firma "Non-stop" iz Sarajeva, koja je, zanimljivo, u većinskom njemačkom vlasništvu.

Niko, međutim, ne zna kako je ova firma izabrana i na osnovu kojih referenci, kao što je nepoznato i da li je raspisan bilo kakav konkurs za njen odabir.

Podsjećamo, iako je prvi projekat gradnje zatvora propao zbog, kako to navodi Ministarstvo pravde BiH, "nezadovoljavanja evropskih standarda", javnosti do danas nije odgovoreno zašto niko nije odgovarao za propast tog projekta za koji je firma "Tuš-Taš" iz Turske naplatila cijelih 350.000 eura.

Šta se sve dešavalo sve ove godine u "zavjetrini" gradnje državnog zatvora, potvrđuje i to što je prvi projekt poništila nova konsultantska firma WYG iz Danske, angažirana na zahtjev CEB-a. Ni oni, međutim, nisu opravdali utrošak čak 1,7 miliona eura tehničke pomoći, a na njihov rad bilo je mnogo primjedbi domaćih eksperata.

Nakon što je bivši direktor Jedinice za implementaciju (JIP) gradnje zatvora odbio potpisati produžetak njihovog rada, šef WYG-a se vratio kući, a njegov zamjenik, Makedonac Đoko Snegar, angažiran je lično od Vitomira Milesa Raguža za godišnju plaću od 38.000 eura. Nije, međutim, poznato ni iz kojih se fondova finansiraju Snegarove "ekspertize".

Prema pouzdanim saznanjima "Nezavisnih", JIP će odabir najpovoljnijeg ponuđača za gradnju zatvora, što je veliki posao za koji će vjerovatno aplicirati i sve vodeće bh. građevinske firme, vršiti putem međunarodnog tendera, ali će proceduru provođenja javnih nabavki vršiti na osnovu sporazuma sa CEB-om iz 2004. godine, a ne Zakona o javnim nabavkama BiH. Na taj način ne samo što bi zakoni države BiH bili grubo prekršeni, već bi određene strukture iz Ministarstva pravde BiH, kao koordinatora cijelog projekta, završile posao za međunarodne lobije na uštrb interesa države čije bi zakone trebalo da provode.

Ukoliko ovaj plan uspije, nadležne državne institucije, na čelu s Tužilaštvom BiH, mogle bi imati pune ruke posla.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/website/bih/page/664558)

Vlada RS prihvatila donatorska sredstva EU za projekat vodosnabdijevanja

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o prihvatanju donatorskih sredstava Europske unije po Projektu vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj u ukupnom iznosu od 10 miliona eura.

Cilj Projekta je izgradnja i sanacija infrastrukture za vodosnabdijevanje i kanalizaciju na teritoriji Republike Srpske u svrhu zaštite zdravlja stanovništva i životne sredine i izgradnja kapaciteta republičkih i općinskih organa za pripremu i upravljanje investicionim programima, saopćeno je večeras iz entitetske vlade.

Donatorska sredstva će biti utrošena za izradu studija, dizajna, nabavku dijagnostičke opreme, obnovu, unapređenje ili izgradnju vodovodne infrastrukture, sistema vodosnabdijevanja, proširenje postrojenja za obradu pitke vode, sisteme prikupljanja otpadnih voda, postrojenja za obradu otpadnih voda, nadzor, tehničku pomoć.

Krajnji korisnici donatorskih sredstava su općine u Republici Srpskoj, a ukupna vrijednost projekta je 100.000.000 eura.

Na sjednici je Vlada RS-a utvrdila i Nacrt zakona o Agenciji za bankarstvo RS, a kao novina u odnosu na važeći zakon, detaljnije se uređuje pitanje poslovne tajne Agencije za bankarstvo kojom se smatra podatak, činjenica ili saznanje do kojeg je ovlašćena osoba Agencije došlo obavljajući poslove iz svoje nadležnosti ili koje je Agencija primila od nadležnh organa druge države, a čije bi otkrivanje neovlašćenoj osobi nanijelo štetne posljedice za obavljanje nadzorne funkcije Agencije, ugled i interes banaka i drugih finansijskih organizacija bankarskog sistema RS.

Agencija donosi akt kojim određuje podatke koji se smatraju poslovnom tajnom i propisuje način pristupanja, korišćenja, razmjene, čuvanja i zaštite tih podataka, kao i postupak prestanka njihove tajnosti. S tim u vezi, propisano je u koje svrhe Agencija može koristiti podatke koji su poslovna tajna, kao i slučajeve kada ih može otkriti. Uređivanjem ove materije stvoreni su preduslovi za dalje unapređivanje saradnje Agencije sa bankarskim supervizorima drugih zemalja, navodi Vlada.

Prihvaćena je i informacija o realizaciji aktivnosti u 2012. godini, predviđenih Akcionim planom za provođenje Sektorske strategije razvoja industrije za period 2009 -2013.godine, kao i informaciju o Akcionom planu za isplate obaveza po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, koje se izmiruju u gotovini.

Vlada Republike Srpske donijela je odluke o odobrenju plasmana sredstava predviđenih budžetom za 2013. godinu u okviru Ministarstva porodice, omladine i sporta za realizaciju projekta „Fond treće i četvrto dijete“ u iznosu od 900.000 KM te o davanju saglasnosti na izmjenu Cjenovnika šumskih drvnih sortimenata Javnog preduzeća šumarstva „Šume RS“ a.d. Sokolac, u pogledu promjene cijene drveta za suvu destilaciju.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/vlada-rs-prihvatila-donatorska-sredstva-eu-za-projekat-vodosnabdijevanja/130130185)

Za ekološke projekte u Kotor-Varoši planirano četiri miliona KM


Za realizaciju projekata zaštite životne sredine na području opštine Kotor-Varoš u naredne tri godine planirano je izdvajanje oko četiri miliona maraka.

„Najviše novca biće uloženo u projekte zaštite i uređenja izvorišta i vodotoka, sanaciju gradske deponije, prikupljanje otpada animalnog porijekla i izradu ekološke dokumentacije“, navode u kotorvaroškoj opštinskoj upravi.

Planirano je da u kotorvaroškom kraju budu stvoreni uslovi za odvojeno prikupljanje otpada, kao i za uređenje kompleksa vodozahvata Bijelo polje.

Predviđeno je da za realizaciju ekoloških projekata do 2016. godine opštinska uprava Kotor-Varoši obezbijedi pola miliona KM, a da preostalih 3,5 miliona KM bude obezbijeđeno iz fondova na nivou Republike Srpske i BiH, od donatora iz inostranstva, kao i projektima javno-privatnog partnerstva.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/Vijest/Investicije/za-ekoloske-projekte-u-kotor-varosi-planirano-cetiri-miliona-km/10632)

Kod Trebinja niče mediteranski rasadnik


Rasadnik submediteranskog i eumediteranskog sadnog materijala i hortikultura biće podignut u Zasad polju, kod Trebinja, na površini od oko 4,3 hektara. Njega će, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, realizovati Centar za gazdovanje kršom Trebinje, a radovi počinju najdalje za dva mjeseca. Budući rasadnik, koji se nalazi na ulazu u Trebinje iz pravca Ljubinja, u petak su posjetili i direktor Centra za gazdovanje kršom Trebinje Branko Tasovac, zajedno sa pomoćnikom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za resor šumarstva Goranom Zubićem, istakavši da će ovo u stvari biti turističko-proizvodni projekat, koristan i ugodan za oko.

Pomoćnik ministra precizirao je da će ovo biti projekat koji će Centru za gazdovanje kršom pružiti materijalnu potporu, jer nemaju svoju vlastitu sječivu masu, ali i sopstveni rasadnik iz koga bi presađivali drveće na ogoljene i opožarene površine.

"Ovdje je u planu formiranje rasadnika mediteranskog drvenastog bilja, poput hrasta medunca, koji je nešto otporniji na požare, ali i ukrasnog bilja kako bi imali stabilan sopstveni izvor finansiranja", objasnio je Zubić.On dodaje da će rasadnik dati naročiti doprinos poboljšanju ekološke slike Trebinja, koja je u dobroj mjeri bila narušena i u prošlogodišnjim požarima, kada je od oko 200.000 hektara kojima gazduje ovaj centar, izgorjelo preko 20.000 hektara šume i niskog rastinja.

Zubić kaže da su krajem prošle godine podržali projekat Centra za gazdovanje kršom Trebinje kojim su aplicirali na iznos od 437.000 KM, te da će i ovaj projekat dati veliki doprinos razvoju ovog gazdinstva. Zubić je precizirao da je završen projekat izvodljivosti i da je u toku izrada projekta na samom uređenju zemljišta i izboru vrsta koje bi se ovdje uzgajale. Te kulture se, kako dodaje Tasovac, neće podudarati sa onima u rasadnicima koji već postoje u Republici Srpskoj, jer će se ovdje proizvoditi autohtono bilje za ovaj kraj. "Te kulture će biti otpornije na požare, a sa druge strane, otvorićemo mogućnost izlaska na tržište proizvodnjom voćarskih vrsta, maslina, svih vrsta palmi i slično", precizirao je Tasovac.

On dodaje da za najdalje dva mjeseca počinju pripremni radovi na ifrastrukturi, odnosno, ograđivanje, dovođenje vode, struje i pravlje primarnih komunikacija na pomenutoj parceli, koja bi onda trebalo da bude spremna za proljećne radove.

Nakon posjete budućem rasadniku mediteranskog bilja, predstavnici resornog ministarstva su u prostorijama Poslovnog inkubatora u Trebinju održali i predavanje za stočare koji uzgajaju goveda u sistemu krava-tele.Savjetnik ministra Miljan Erbez je ovom prilikom stočare istočne Hercegovine informisao o mogućnostima unapređenja proizvodnje goveđeg, junećeg i telećeg mesa, prema projektu sa jednom agencijom iz Češke, vrijednom 1,56 miliona maraka. "Projekat će se realizovati u naredne četiri godine i podrazumijevaće nekoliko faza", naveo je Erbez.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/Vijest/Investicije/kod-trebinja-nice-mediteranski-rasadnik/10650)

Gradiška - obnova hotela Kozara

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/BANJA%20LUKA/CIMG0792.jpg

http://www.arting-invest.com/uponudi/hotel/slika3.jpg

Istočno Sarajevo - Izgradnja administrativne zgrade Skupštine grada Istočno Sarajevo u Lukavici

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/CIMG0866.jpg

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/CIMG0865.jpg

Opa, odlicno izgleda, konacno je privode kraju! :applause:

Ovo iz I Sarajeva moze slobodno pod Sarajevo construction ici?

Pomama Rusa za atraktivnim lokacijama kod Trebinja

Vrijednost građevinskog zemljišta na području Trebinja počela je naglo da skače i to zahvaljujući sve većem interesovanju stranih državljana, najviše Rusa, koji u posljednja dva mjeseca kupuju atraktivne lokacije u okolini ovog grada, ne pitajući za cijenu, piše Press RS.

Na meti Rusa nalaze se velike parcele na granici sa Crnom Gorom, u mjestima Aranđelovo i Jazina, gdje namjeravaju da grade luksuzna imanja i uživaju u prirodnim ljepotama tog kraja.

Vlasnik agencije za nekretnine "Tviko" Vaso Milić kaže da lokacije u okolini Trebinja sada mogu da se kupe po cijeni od 20.000 za 1.000 kvadrata, a da se najčešće traže velike parcele sa više od 10.000 kvadrata.

"U posljednja dva mjeseca posredovali smo u pregovorima za prodaju 20 parcela u mjestima Aranđelovo i Jazina. Ruse interesuju lokacije oko rječice koja protiče kroz ta mjesta s tim da traže što veću kvadraturu. Velika navala je što državljani te zemlje mogu bez problema da dobiju jednogodišnju dozvolu za boravak, imaju mogućnost da registruju automobile na svoje ime, ali posebno zato što je ubrzana procedura za dobijanje građevinske dozvole", kaže Milić.

Na drugoj strani, domaće kupce najviše interesuju lokacije na putu prema Dubrovniku, a, kako tvrdi Milić, u posljednje vrijeme ukupno je prodato blizu 200 hiljada metara kvadratnih građevinskog zemljišta.

"Naši ljudi kupuju zemlju za gradnju vikendica na putu prema Dubrovniku, što je i logično, jer su od mora udaljeni nekih 15 minuta. Takođe, i oni kao i Rusi traže velike parcele, a prošle sedmice uspjeli smo da prodamo dvije od oko 10 hiljada kvadrata na tom području. Uglavnom se radi o Banjalučanima, ali se u posljednje vrijeme javljaju državljani Srbije", naglasio je Milić.

Veliko interesovanje vlada i za kuće u naselju Ivanica, koje pripada Federaciji BiH, a nalazi se na samoj granici sa Hrvatskom, udaljeno od samog centra Dubrovnika svega sedam kilometara

Cijena nekretnina u prosjeku je viša od 1.500 KM po kvadratu, iako ima dosta luksuznih vila koje su daleko skuplje.

Strani investitori su još 2006. godine prepoznali lokalitet Ivanice kao veliki turistički potencijal za izgradnju naselja za odmor i rekreaciju. Tako je RDF (Reconstruction Development Fund) iz Ženeve uradio idejni projekat ''Ivanica Resort'' za izgradnju turističkog naselja sa rezidencijalnim dijelom od 800 kuća i 400 apartmana, sportsko-rekreacionim centrom sa dva golf terena i golf klubom, centralnim trgom i amfiteatrom za promocije i koncerte te drugim sadržajima ukupne vrijednosti od 427 miliona eura. Projekat je ponovno postao aktuelan 2010. godine kada je grupa stranih investitora iz Londona izradila novi master plan za izgradnju turističkog naselja.

"Stalno se govori o tom projektu i mi koji živimo na Ivanici očekujemo da će brzo početi radovi. Investitori dolaze često, obilaze ucrtane lokacije, što je svakako dokaz da postoje ozbiljne namjere. Time bi svakako dodatno skočila cijena nekretnina", dodao je Milićević.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/Vijest/Investicije/pomama-rusa-za-atraktivnim-lokacijama-kod-trebinja/10882)

Bjelica: Do kraja februara ideja o etno-selu

SOKOLAC, Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica rekao je da bi do kraja februara, u dogovoru sa režiserom Emirom Kusturicom, trebalo da bude razrađena ideja budućeg etno-sela na području ove opštine.
On je naveo da još nije odlučeno koja vrsta etno-sela će biti građena, ali da će se to znati do kraja februara, budući da je Kusturičin tim projektanata već počeo sa razradom ideje.

„U stalnom sam kontaktu sa Kusturicom. Naredne sedmice trebalo bi da konkretizujemo još neke stvari. Nadam se da ćemo do kraja marta utvrditi šta tačno hoćemo i odrediti mikrolokaciju“, dodao je Bjelica.

Prema njegovim riječima, u opticaju su dvije lokacije za izgradnju etno-naselja – Glasinačko polje i Ravna Romanija.

„Mi zagovaramo da to bude na Ravnoj Romaniji, jer tu imamo riješene imovinske odnose kada je riječ o zemljištu. Na glavnom putnom pravcu prema Sarajevu i sa lijeve i desne strane puta imamo oko 50 – 60 hektara zemljišta“, pojasnio je Bjelica i dodao da bi opština pripremila infrastrukturu, kao što je urađeno i na Mokroj gori, odnosno Drvengradu.

On je napomenuo da se već javljaju privrednici koji su zainteresovani da učestvuju u ovom projektu na Romaniji.

Podsjetivši da je Kusturica rekao da bi etno-naselje na Romaniji činilo trougao sa Mokrom gorom i Andrićgradom i da taj projekat može da bude jedan od stubova opstanka stanovništva na ovom prostoru, Bjelica je rekao da je dodatna povoljnost što bi to etno-naselje bilo udaljeno po tridesetak kilometara od Sarajeva i Jahorine, a na glavnom putnom pravcu od Beograda ka Sarajevu i dalje.

„To bi bila šansa i za zapošljavanje stanovništva, te bi pomoglo u pokretanju i drugih turističkih potencijala ovog kraja – sportskog, vjerskog, gastro, etno i drugih oblika turizma“, smatra Bjelica. Srna

http://www.capital.ba/bjelica-do-kraja-februara-ideja-o-etno-selu/

Istočno Sarajevo - Izgradnja administrativne zgrade Skupštine grada Istočno Sarajevo u Lukavici

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/CIMG0864.jpg

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/CIMG0862.jpg

Nema donatora za obnovu kuća u Srebrenici


Stručni saradnik za obnovu i povratak u općini Srebrenica Abdurahman Omić izjavio je da još ima dosta zahtjeva za obnovu stambenih jedinica u ovoj općini, ali da donatora više nema.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_130213034.jpg

"Od 6.400 u ratu porušenih i oštećenih stambenih jedinica u srebreničkoj općini, obnovljene su 3.464, a 2.136 zahtjeva za obnovu još nije realizovano", rekao je Omić novinarima.

On je istakao da je 2003. godine počela masovnija obnova stambenih jedinica i povratak u ovu općinu, ali da se nije radilo planski, jer su mnogi donatori prema vlastitim kriterijumima i nahođenju vodili proceduru i vršili izbor korisnika kojima su obnavljali kuće, bez saradnje sa općinom i nekim od ministarstava za izbjeglice.

"Posljedica takvog pristupa je obnovljen veliki broj kuća i stanova koji su godinama prazni, jer njihovi vlasnici imaju riješeno stambeno pitanje u drugim sredinama i ne namjeravaju se vratiti na svoja imanja, dok mnogima koji su se željeli vratiti i nemaju nigdje imovinu nisu obnavljane kuće", ocijenio je Omić.

Prema njegovim riječima, nekima su obnavljane kuće, a do sela nije bilo puta, nije bilo struje i vode i ljudi se nisu mogli vratiti da žive sami u selu bez infrastrukture i komšija.

"Obnavljana je po jedna kuća u selu, kojoj je najbliža kuća 10 ili 15 kilometara, i zbog toga se ljudi nisu vraćali", tvrdi Omić.

On kaže da su u 2012. godini obnovljene 34 kuće u srebreničkoj općini realizacijom projekata za 2009. i 2010. godinu Fonda za povratak BiH.

"Za ovu godinu nijedan donator nije najavio da će obnavljati kuće na području ove općine", rekao je Omić.

On je istakao da se može jedino očekivati da se u okviru regionalnog projekta u koji su uključene Srbija, Hrvatska, Crna Gora i BiH, obnovi neka kuća porodicama koje imaju izbjeglički status u tim državama, a žele se vratiti u predratno mjesto življenja.

Od 5.600 zahtjeva za obnovu kuća u Srebrenici, nije realizovano još 2.136 zahtjeva.

S obzirom da su zahtjevi podneseni prije nekoliko godina, pitanje je da
li su svi podnosioci još živi i da li su negdje stekli imovinu, a među onima koji su podnijeli zahtjeve za obnovu je, prema nezvaničnim informacijama, veći broj onih koji žive u inostranstvu gdje imaju zaposlenje i riješena stambena pitanja i nemaju namjeru da se vrate u siromašnu Srebrenicu da bi se prijavili na evidenciju Biroa za zapošljavanje.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/nema-donatora-za-obnovu-kuca-u-srebrenici/130213034)

Do 2015. godine u projekte 22,3 miliona maraka


U razvojne projekte u opštini Srbac u naredne dvije godine planirano je ulaganje od 22,3 miliona maraka, koje bi trebalo da pokrije realizaciju 40 projekata. Ova sredstva projektovana su u Akcionom planu implementacije razvojnih projekata u opštini Srbac od 2013. do 2015. godine, koji je opština pripremila kao partnerska opština Razvojnog programa UN /UNDP/ BiH.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Dušan Simić rekao je Srni da bi za te namjene iz opštinskog budžeta u ovoj i naredne dvije godine trebalo izdvojiti 2,9 miliona maraka. "Iz fondova na nivou Republike Srpske trebalo bi izdvojiti 9,9 miliona, sa nivoa BiH 120.000 KM, privatni sektor trebalo bi da izdvoji 3,4 miliona, javna preduzeća i ustanove 1,6 miliona, a IPA program 1,7 miliona KM", precizirao je Simić.

On je dodao da bi iz ostalih izvora trebalo da stigne oko 2,7 miliona KM. Simić je naveo da se najskuplji planirani projekti odnose na rekonstrukciju i izgradnju saobraćajnica, za što je planirano 3,3 miliona KM.

Među velike projekate Simić je ubrojao i izgradnju sistema za navodnjavanje, za koju je planirano 2,9 miliona, te rekonstrukcije odbrambenog Savskog nasipa /2,6 miliona/ i niskonaponske mreže /1,5 miliona maraka/. Akcioni plan biće predočen partnerskoj grupi opštine Srbac, koja broji oko 50 članova, na sastanku zakazanom za 25. februar.


E-Kapija (http://www.ekapija.ba/Vijest/vijesti/do-2015-godine-u-projekte-223--miliona-maraka/11374)

Kreće realizacija projekata vrijednih oko 12 miliona KM


Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za realizaciju projekta Smanjenje gubitaka vode i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale – Jahorina. Vlada Republike Srpske daje saglasnost za realizaciju ovog projekta, procijenjene vrijednosti 2.747.718 eura, koji bi bio finansiran sa 1.374.359 evra kreditnih sredstava Evropske investicione banke, dok bi se preostali iznos obezbijedio iz bespovratnih sredstava institucija i vlastitog učešća opštine.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za realizaciju projekta Projekat proširenja vodovodne mreže, unaprijeđenja vodosnabdijevanja, kanalisanja i prečišćavanja otpadnih voda na području opštine Teslić. Vlada Republike Srpske daje saglasnost za realizaciju ovog projekta, procijenjene vrijednosti 9.289.925 eura, koji bi bio finansiran sa 4.644.963 eura kreditnih sredstava Evropske investicione banke, dok bi se preostali iznos obezbijedio iz bespovratnih sredstava međunarodnih institucija i vlastitog učešća opštine.

Realizacijom projekta se želi povećati obuhvat stanovništva vodovodnom mrežom koja će obezbijediti uslove za kvalitetno i sigurno snabdijevanje pitkom vodom dobrog kvaliteta za postojeće i 12.000 novih korisnika.


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/krece-realizacija-projekata-vrijednih-oko-12-miliona-km-/12388)

pćina Breza nudi zemljište radi izgradnje proizvodnog objekta

Općina Breza raspisala je danas konkurs za dodjelu neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta državne svojine u svrhu izgradnje proizvodnog objekta, putem pribavljanja pisanih ponuda.

Kako se navodi u pozivu, izgradnja proizvodnog objekta u skladu je sa regulacionim planom industrijske zone Potkraj, a radi se o parceli površine 8.893 m2.

Prema urbanističko-tehničkim uslovima dozvoljeno je graditi malo, srednje ili veliko preduzeće čija je namjena prehrana, konfekcija, skladište, drvoprerada, građevinarstvo, servisi. Uvjetno dozvoljena namjena je komunalna preduzeća, stanovanje i sport unutar poslovnog kompleksa, a zabranjena je namjena koja ugrožava živomu sredinu i vikend-objekti.

Početna naknada za dodijeljeno gradskog građevinskog zemljišta iznosi 43,89 KM/m2 dodijeljenog zemljišta, a početna naknada iz osnova prirodnih pogodnosti - renta iznosi 24,00 KM/m2 korisne površine objekta koji će se graditi.

Pravo učešća na konkursu imaju sva pravna i fizička lica uz obavezu uplate kaucije od 10% od utvrđene početne naknade za dodijeljeno zemljište.

Rok za podnošenje pisane ponude je 15 dana od dana objavljivanja konkursa, a otvaranje pristiglih ponuda izvršit će se 18. 4. 2013. godine u 16.00 sati u prostorijama Općine Breza - glavna zgrada.


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/opcina-breza-nudi-zemljiste-radi-izgradnje-proizvodnog-objekta/12908)

Za projekte u Opštini Novi Grad više od 11 miliona KM


Planom investicija, koji je usvojila Skupština opštine /SO/ Novi Grad, na području ove opštine predviđeni su projekti u vrijednosti od 11.202.100 KM.

Planom, koji je juče prihvatila SO, najviše sredstava predviđeno je za vodosnabdijevanje i otpadne vode 7.643.340 KM, zatim kulturu i sport 1.601.370 KM, i puteve i ulice 868.720 KM.

Za realizaciju projekata predviđena su kreditna sredstva u iznosu 4.046. 838 KM, grantovi viših nivoa vlasti 3.848.290 KM, 2.927.000 KM donacija i 379.972 KM iz opštinskog budžeta.

Na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta usvojen je i izvještaj o realizaciji programa investicija u prošloj godini, koji je realizovan 66,75 odsto, jer je vrijednost završenih ulaganja 4.029.850 KM ili 35,23 odsto u odnosu na plan od 13.437.485 KM, a u toku je realizacija projekata vrijednosti 3.605.190 KM, odnosno 31,52 odsto od planiranih.

Lokalni parlament juče je prihvatio i izvještaj o radu načelnika opštine u prošloj godini, kao i izvještaje o radu i poslovanju lokalnih preduzeća i ustanova.

Prema izvještajima, devet od ukupno 10 lokalnih preduzeća i ustanova poslovalo je pozitivno prošle godine, a gubitak je imao Dom zdravlja Novi Grad u iznosu 525.377 KM.

Prihvaćene su i informacije o radu i poslovanju komunalnih preduzeća "Komus" i "Vodovod i kanalizacija".


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/za-projekte-u-opstini-novi-grad-vise-od-11-miliona-km/13086)

Trebinje u infrastrukturne projekte ulaže preko 4 milijuna KM

Grad Trebinje ove godine planira u infrastrukturne projekte uložiti preko 4 milijuna KM. Najviše sredstava, negdje oko 3, 3 milijuna KM, planirano je za rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže u skladu sa dinamikom radova iz project fishea koje je Trebinje već dostavilo nadležnom ministarstvu.

Također jedan od značajnijih projekta su radovi na Autobusnoj stanici. Naime, radovi na izgradnji ovog objekta počeli su još sredinom prošle godine no tada nije bilo dovoljno sredstava za njegov završetak. Izgradnjom nove zgrade Autobusne stanice na lokaciji mjesne zajednice Zasad ,Trebinje, koje je jedini grad bez autobusne stanice, želi riješiti ovaj višegodišnji gorući problem grada.

Iz tog razloga je Skupština grada za izvođenje radova na izgradnji hidrantske mreže i javne rasvjete oko objekta, što je kao preduvjet za izvođenje asfalterskih radova na okolnom uređenju objekta, u ovoj godini predvidjela sredstava od 110.000 KM.

Osim radova na izgradnji Autobuske stanice ove godine je planirana i izgradnja i pribavljanje dozvola za izgradnju puteva i autoputeva. Ovaj dio programa obuhvata izgradnju odnosno nastavak izgradnje nedostajuće putne infrastrukture u postojećim naseljima, kao i na seoskim lokalitetima. Poštujući osnovne principe razvoja putne infrastrukture Odjeljenje za prostorno uređenje postavilo je osnovne kriterije za planiranje izgradnje gradskih prometnica a to su, između ostalih, razvoj primarne prometne mreže, nastavak započetih radova na prometnicama iz prethodnog razdoblja. Sa sredstvima u iznosu od 352.000 KM planiraju pripremu urbanističke i tehničke dokumentacije, pribavljanje svih potrebnih dozvola za izgradnju, kao i samu izgradnju.

Grad neće stati na tome. Tako je za ovu godinu predviđena i izgradnja i rekonstrukcija fekalnih kolektora, a za to su u proračunu predviđena sredstva od 580.000 KM. U 2013. godini planirana je i rekonstrukcija fasada objekata koji su pod zaštitom, te predstavljaju kulturno-povijesno naslijeđe a nalaze se u užem gradskom jezgru grada. Za te namjene bit će izdvojeno 215.000 KM.


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/trebinje-u-infrastrukturne-projekte-ulaze-preko-4-milijuna-km/13214)

Nastavljeni radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Modriči


Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Modriči nastavljeni su nakon zimske pauze, izjavio je Srni predstavnik Nadzornog organa Instituta za građevinarstvo "IG" Banjaluka Ljubiša Pjetlović.

Pjetlović je potvrdio da je preduzeće "MG MIND" iz Mrkonjić Grada jutros nastavilo radove na tri lokaliteta.

"Od početka radova u junu 2011. godine do danas izgrađeno je 16.700 metara, odnosno 60,3 odsto od planiranih 27.150 metara primarne kanalizaicone mreže", naveo je Pjetlović.

Izgradnju kanalizacione mreže, koja se provodi u okviru projekta "Unapređenje sistema vodovodne i kanalizacione mreže opštine Modriča" u naseljima Oteža, Modričko Polje, Dobori i Višnjik, finasira Vlada Republike Srpske sredstvima Investiciono-razvojnog fonda u iznosu od 3.741.029 KM.

Prvobitni rok za izgradnju mreže bio je 300 kalendarskih dana. Aneksom ugovora, koji su u septembru 2012. godine potpisali načelnik opštine Modriča Mladen Krekić i pomoćnik direktora preduzeća "MG MIND" Radomir Zeljković, rok je produžen za novih 300 kalendarskih dana, odnosno do oktobra ove godine.

Prema tehničkoj dokumentaciji, kanalizaciona mreža gradi se u naseljima Oteža i Modričko Polje dužine 13.243 metara, naselju Modričko Polje - Poljoprivredno dobro dužine 13.782 metara i u dijelu naselja Višnjik dužine 125 metara.


E-kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/nastavljeni-radovi-na-izgradnji-kanalizacione-mreze-u-modrici/13393)

Istočno Sarajevo

Izgradnja administrativne zgrade Skupštine grada Istočno Sarajevo u Lukavici

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/100_2933.jpg:original (http://s821.photobucket.com/user/BKBL/media/Capajebo/100_2933.jpg.html)

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/100_2927.jpg:original (http://s821.photobucket.com/user/BKBL/media/Capajebo/100_2927.jpg.html)

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/100_2932.jpg:original (http://s821.photobucket.com/user/BKBL/media/Capajebo/100_2932.jpg.html)

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/100_2931.jpg:original (http://s821.photobucket.com/user/BKBL/media/Capajebo/100_2931.jpg.html)

http://i821.photobucket.com/albums/zz138/BKBL/Capajebo/100_2936-1.jpg:original (http://s821.photobucket.com/user/BKBL/media/Capajebo/100_2936-1.jpg.html)

Planovi za izgradnju autobusnog kolodvora u Posušju


Udruga gospodarstvenika Posušje, u suradnji s Općinom Posušje, uskoro planira započeti s pripremnim radovima za izgradnju autobusnog kolodvora u Posušju. Lokacija predviđena za ovu namjenu je istočni dio parcele iznad sjeverne obilaznice.

Odluci o izgradnji, donesenoj na sjednici Skupštine UGP-a održanoj 11.4.2013., prethodilo je nekoliko sastanaka s Općinskim načelnikom općine Posušje, na kojima je naglašavano kako je ovakav projekt jedan od prioriteta kako samog mjesta tako i općine Posušje.

Izradu projektne dokumentacije i kompletnu izgradnju kolodvora financirat će članovi Udruge gospodarstvenika Posušje, koji, kako su najavili, vlasništvo i gospodarenje kolodvorom planiraju ustupiti općini Posušje.

Obzirom na prioritetnost projekta, Općina Posušje sa svojim nadležnim službama već je u žurnom procesu ishodovanja neophodne dokumentacije potrebne za početak gradnje. Njegovom realizacijom konačno će se riješiti problem neadekvatnog autobusnog stajališta domaćih i inozemnih prijevoznika, ali i osigurati adekvatniji i sigurniji prijevoz učenika.


E-kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/planovi-za-izgradnju-autobusnog-kolodvora-u-posusju/13469)

Nevistić Commerce obnavlja Stari hotel u Tomislavgradu


Iako je protekla godina bila krizna, tvrtka Nevistić Commerce iz Tomislavgrada je tokom 2012. godine počela sa realizacijom većim investicija, koje nastavlja i u tekućoj godini.

Kako je za eKapija.ba potvrdila Vesna Ćurković, direktorica tvrtke, trenutno su angažovani na izgradnji svadbenog salona u Tomislavgradu koji bi uskoro trebao početi sa radom. Svadbeni salon je kapaciteta od 600-1000 ljudi, a krajem maja očekuju i prve svatove.

Pored izgradnje svadbenog salona, kompanija Nevistić Commerc je ušla u još jednu investiciju. Naime, u Tomislavgradu su kupili Stari hotel i trenutno rade na njegovoj rekonstrukciji.

"Još uvijek nije određeno koja će biti njegova namjena i u kojem će smjeru ići ta priča", otkriva ona.

Inače, područje djelovanja Nevistić commerc d.o.o. je vrlo široko. Još od 1970-ih vlasnik firme Nikola Nevistić-Bili se bavio niskogradnjom i prijevozom građevinskog materijala. Početkom 90-tih rat je zaustavio te djelatnosti, pa je ponovno 1995. godine akivirana firma Nevistic commerce d.o.o koja se nastavlja paviti istom djelatnošću. Danas firma Nevistic commerce d.o.o ima oko 50 modernih voznih jedinica te radi domaći i međunarodni prijevoz. Tvrtka ima i vlastitu fabriku za proizvodnju armaturnih mreža otvorenu 2010. godine.

Također, pored visokogradnje i niskogradnje, djelatnost tvrtke je maloprodaja i veleprodaja građevinskog materijala. Uz prodaju građevinskog materijala tvrtka ulaže i unapređuje ostale usluge, tako da danas uz poslovnu zgradu te proizvodima renomiranih građevinskih tvrtki, raspolaže lakim i teškim dostavnim vozilima, te strojevima za što lakši prijevoz i dostavu robe na gradilišta.


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/nevistic-commerce-obnavlja-stari-hotel-u-tomislavgradu/13442)

Nevistić Commerce završava svadbeni salon u Tomislavgradu


Iako je protekla godina bila krizna, tvrtka Nevistić Commerce iz Tomislavgrada je tokom 2012. godine počela sa realizacijom većih investicija, koje nastavlja i u tekućoj godini.

Kako je za eKapija.ba potvrdila Vesna Ćurković, direktorica tvrtke, trenutno su angažovani na izgradnji svadbenog salona u Tomislavgradu koji bi uskoro trebao početi sa radom. Svadbeni salon je kapaciteta od 600-1000 ljudi, a krajem maja očekuju i prve svatove.

Pored izgradnje svadbenog salona, kompanija Nevistić Commerc je ušla u još jednu investiciju. Naime, u Tomislavgradu su kupili Stari hotel i trenutno rade na njegovoj rekonstrukciji.

"Još uvijek nije određeno koja će biti njegova namjena i u kojem će smjeru ići ta priča", otkriva ona.

Inače, područje djelovanja Nevistić commerc d.o.o. je vrlo široko. Još od 1970-ih vlasnik firme Nikola Nevistić-Bili se bavio niskogradnjom i prijevozom građevinskog materijala. Početkom 90-tih rat je zaustavio te djelatnosti, pa je ponovno 1995. godine akivirana firma Nevistic commerce d.o.o koja se nastavlja paviti istom djelatnošću. Danas firma Nevistic commerce d.o.o ima oko 50 modernih voznih jedinica te radi domaći i međunarodni prijevoz. Tvrtka ima i vlastitu fabriku za proizvodnju armaturnih mreža otvorenu 2010. godine.

Također, pored visokogradnje i niskogradnje, djelatnost tvrtke je maloprodaja i veleprodaja građevinskog materijala. Uz prodaju građevinskog materijala tvrtka ulaže i unapređuje ostale usluge, tako da danas uz poslovnu zgradu te proizvodima renomiranih građevinskih tvrtki, raspolaže lakim i teškim dostavnim vozilima, te strojevima za što lakši prijevoz i dostavu robe na gradilišta.


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/nevistic-commerce-zavrsava-svadbeni-salon-u-tomislavgradu/13442)

radove je jos uvijek moguce prijaviti, do 21.04.

http://geotehnika.ba/images/stories/slika%20za%20web%20bhs.jpg

Prioritet Foče završetak studentskog doma

Prioritet Foče završetak studentskog doma
Izvor: eKapija.BA, 20.04.2013 08:29:47



Ministar prosvjete i kulture RS, rektori oba republička univerziteta i predstavnici studentskih organizacija boravili su u Foči gdje su razgovarali sa načelnikom opštine Radisavom Mašićem.

Najvažnije teme bile su završetak studentskog doma u Donjem Polju, početak radova na adaptaciji zgrade za potrebe bogoslovskog fakulteta, ali su otvorena i nova pitanja, vezana za rad visokoškolskih ustanova.

Ministar prosvjete i kulture RS, Goran Mutabdžija je rekao da je sasvim izvjesno da će se do maja znati odakle će se finansirati rekonstrukcija bivše zgrade Maglića za potrebe fakulteta, te da će se pokrenuti druga faza izgradnje studentskog doma.

„Vlada Srpske će do polovine maja imati predstavu iz kojih sredstava će se pomenuti objekti završavati i o tome će biti obavještena javnost. Sa druge strane problemi lokalnih zajednica u Srpskoj su slični, tiču se nedostatka sredstava za investicije, poboljšanja opštih materijalno-tehničkih uslova u obrazovanju i u institucijama kulture. Opredjeljenje Vlade je jasno a to je da se završi započeti studentski dom a potom se otvara priča za završenje zgrade za potrebe Bogoslovskog fakulteta“, zaključio je Mutabdžija.

Načelnik opštine, Radisav Mašić je rekao da posjeta i potvrde ministra o ovim poslovima predstavljaju ohrabrenje za našu opštinu, koja se dobrim dijelom oslanja na fakultete.

„Mi po svaku cijenu nastojimo da studentima koji ovde studiraju, nastavnicima i profesorima obezbijedimo sve uslove koji su im neophodni za rad. To su ključne teme o kojima smo danas razgovarali. Sa rektorom Novakovićem govorili smo o statusu Bogoslovskog fakulteta dok smo sa rektorom Stanićem razgovarali o već potpisanom sporazumu o izgradnji nastavne baze i korištenju zgrade na Zavaitu za potrebe Šumarskog fakulteta. Za nas je takođe važno da smo danas razmijenili mišljenja kada je riječ o kulturi i složili se u tome da elitistička kultura ima svoj poseban tretman“, naglasio je načelnik Mašić.

Rektor banjalučkog Univerziteta, Stanko Stanić, kaže da će otvaranje nastavne baze na Zavaitu, za šumarske fakultete u RS imati poseban značaj: „Obavio sam razgovor sa jednim od izvršnih direktora u Šumama Srpske na ovu temu i dogovorili smo da ćemo početkom maja organizovati zajednički sastanak sa novim ministrom šumarstva i rukovodstvom Šuma Srpske, Šumarskog fakulteta i Univeziteta u Banja Luci da akuelizujemo tu temu“, rekao je Stanić.

Na današnjem sastanku pokrenuta je inicijativa za izgradnju istraživačkog studentskog centra na Tjentištu, u okviru NP „Sutjeska“, rekao je rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Mitar Novaković: „To bi trebala da bude jedna baza i jedan istraživački centar za studente, ali za kvalitet tog centra potrebna je pomoć Vlade i ministarstva“, naglasio je Novaković.

Ministar, rektori i načelnik opštine posjetili su i Medicinski fakultet gdje je održana rektorska konferencija. Ministar prosvjete i kulture imao je i sastanak sa Aktivom direktora osnovnih škola u Foči.

E-kapija

Rodna kuća Alije Izetbegovića postaje muzej

Kuća, koja je nalazi u Bosanskom Šamcu, nakon renoviranje služit će kao muzej. U rodnoj kući Izetbegovića će, osim muzeja, biti i kancelarija koja će služiti kao centar Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".

Osim rodne kuće Izetbegovića, TIKA će realizirati i četiri nova projekta u BiH.Bit će dovršena izgradnja nove zgrade Karađoz-begove medrese, jedine medrese u Hercegovini, koja još uvijek radi.

Osim toga, nastavljaju se i radovi na Univerzitetu u Sarajevu kako bi se ojačale fizičke mogućnost univerziteta. TIKA će obnoviti salu za konferencije na Fakultetu političkih nauka. Ovaj projekat se planira završiti do kraja ove godine.

Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju će isto tako izgraditi i dom zdravlja u Moštrama kod Visoko. Radovi su počeli u martu i planiraju se završiti do jula. Predviđa se da novi dom zdravlja u Moštrama pruža zdravstvene usluge za 15 hiljada ljudi.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/tika-ce-renovirati-rodnu-kucu-alije-izetbegovica-i-pretvoriti-je-u-muzej/130420080)

8,7 miliona eura za projekte stambenog zbrinjavanja


Ugrožene porodice iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, oko 460 porodica, uskoro će poboljšati svoje životne uslove zahvaljujući projektima stambenog zbrinjavanja pokrenutim u sklopu Regionalog programa stambenog zbrinjavanja zapadnog Balkana.

Odobrena su prva četiri projekta iz programa, a njihova ukupna vrijednost iznosi 8,7 miliona eura, od čega 7,1 milion će finansirati Regionalni program stambenog zbrinjavanja.

Dostupna stambena rješenja uključuju izgradnju stambenih zgrada, montažnih kuća i osiguranje građevinskog materijala za obnovu postojećih kuća.

Ova inicijativa pokazuje obnovljenu predanost četiriju zemalja ka okončanju dugog izbjegličkog stanja koje datira od sukoba u regiji od 1991. do 1995. godine.

Kako je dogovoreno prošle godine na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Sarajevu, ukupno 74.000 ugroženih osoba će imati koristi od ove regionalne inicijative.

Program, koji će direktno implementirati četiri partnerske zemlje, okuplja donatore i međunarodne aktere, uključujući Evropsku uniju, Razvojnu banku Vijeća Evrope, UNHCR, OSCE i Sjedinjene Američke Države, saopćila je Delegacija Evropske komisije u BiH.

„Regionalni program stambenog zbrinjavanja je dobar primjer kako se na održiv način možemo suočiti sa teškim pitanjim u vezi sa izbjeglim i raseljenim osobama. Zadovoljan sam što će početi izgradnja i obnova prvih kuća i što će prve porodice ubrzo moći useliti u svoje nove i bolje domove“, izjavio je evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle.


E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/ek-87-miliona-eura-za-projekte-stambenog-zbrinjavanja/13786)

Pripreme za izgradnju etno-sela na Ravnoj Romaniji

Istočno Sarajevo - Pripreme za izgradnju etno-naselja na Ravnoj Romaniji teku predviđenom dinamikom, a sve više ljudi pokazuje interesovanje za ovaj projekat opštine Sokolac i proslavljenog režisera Emira Kusturice, prenose agencije.

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica izjavio je da je Skupština opštine promijenila namjenu dosadašnjeg poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu opštine na Ravnoj Romaniji, s obje strane magistralnog puta prema Sarajevu, na čijem je dijelu predviđena izgradnja etno-naselja.

Prema njegovim riječima, na tom području je u vlasništvu opštine oko pet hektara, a za izgradnju etno-sela biće odabrana najpovoljnija lokacija od 50 do 100 dunuma.

- Slijedi izmjena planskog dokumenta, a uporedo će biti urađena izmjena regulacionog plana, odnosno izrađen novi urbanistički plan za područje gdje se namjerava graditi. Sve mora da bude urađeno u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima - istakao je Bjelica.

On kaže da se u narednom periodu očekuje i idejno rješenje od Kusturičinih projektanata koji su nedavno bili na Ravnoj Romaniji i upoznali se sa situacijom na terenu.

Predstavnici opštine Sokolac dostavili su više prijedloga potencijalnih sadržaja etno-sela Kusturičnim timu, koji će pripremiti prvi projekat.

To etno-selo bi za početak trebalo da sadrži dvije kuće u romanijskom stilu u kojima bi bila predstavljena ponuda sa Romanije.

Projekat u kojem bi trebalo da učestvuje i Vlada Japana, već je dostavljen ambasadi ove zemlje u BiH. Tu bi, zatim, trebalo da budu hotel, bioskop, razni lokali, pošta, sportski tereni...

Projekat izgradnje etno-naselja neće biti konačan, nego fleksibilan i prilagođavan interesovanju ulagača, kojih je svakim danom sve više.

Za izgradnju etno-sela zainteresovan je veliki broj pojedinaca, a među kojim i direktor Hotela "Termag" na Jahorini Aleksandar Lazarević, te brojni drvoprerađivači sa romanijske regije.

Prilikom razgovora Bjelice i Kusturice početkom januara o izgradnji etno-naselja na Ravnoj Romaniji rečeno je da bi opština mogla da pomogne projekat sličan Drvengradu, a gradnja bi tekla u skladu sa zainteresovanošću potencijalnih investitora.

Tada je istaknuto da bi etno-naselje na Romaniji činilo trougao sa Mokrom Gorom i Andrićgradom i da bi taj projekat mogao da bude jedan od stubova opstanka stanovništva na ovom prostoru.

Dodatna povoljnost je što bi to etno-naselje bilo udaljeno po 30-ak kilometara od Sarajeva i Jahorine i na glavnom je putnom pravcu od Beograda ka Sarajevu.

- To bi bila šansa i za zapošljavanje stanovništva, te pomoglo u pokretanju i drugih turističkih potencijala ovog kraja - sportskog, vjerskog, gastro, etno i drugih oblika turizma - smatra Bjelica koji je dodao da se uporedo radi i na brendiranju romanijskog kajmaka i meda.

http://www.glassrpske.com/drustvo/panorama/Pripreme-za-izgradnju-etno-sela-na-Ravnoj-Romaniji/lat/117712.html

Počela gradnja stanova u Potočarima

U Potočarima kod Srebrenice danas je obilježen početak izgradnje dvije stambene zgrade sa ukupno 25 stanova, namijenjenih za povratnike i druge ranjive kategorije sa područja ove opštine.

Pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Nenad Đokić rekao je Srni da bi zgrade do kraja godine trebalo bi da bude završene i stanovi useljeni.

Zgrade se grade u okviru jednog dijela projekta "Održiva Srebrenica – socijalno stanovanje i ekonomska reintegracija". Drugi dio projekta odnosi se na podršku ekonomsko-održivom povratku za osamdesetak porodica iz istih kategorija.

Ukupna vrijednost projekta je 1,28 miliona eura sa učešćem opštine Srebrenica, a Vlada Republike Srpske putem Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u njemu učestvuje sa 80.000 eura.

Đokić napominje da projekat sufinansiraju i Ambasada Holandije u BiH i Ministarstvo iz izbjegla i raseljena lica Federacije BiH.

On je naveo da realizacija projekta traje dvije godine, odnosno do kraja septembra 2014, do kada bi trebalo da bude završen drugi dio koji se odnosi na samozapošljavanje i zapošljavanje, odnosno kreiranje samostalnih obrta ili za aktivnosti u oblasti poljoprivrede.

Zvaničnom obilježavanju početka gradnje stambenih zgrada u Srebrenici prisustvovali su predstavnici Ambasade Holandije, resornih entitetskih ministarstva i lokalne zajednice.

E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/pocela-gradnja-stanova-u-potocarima/25304)

Potpisan ugovor za glavni projekt crpne stanice u Biogracima

Načelnik općine Široki Brijeg Miro Kraljević i direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine Harbinja Safet potpisali su Ugovor o dodjeli financijskih sredstava u iznosu od 50.000 KM. Odobrenim iznosom sredstava od strane Fonda financirat će se izrada i revizija projektne dokumentacije u okviru projekta pod nazivom „Glavni projekt crpne stanice Đolina Draga u naselju Biograci".

U cilju što skorijeg rješenja vodoopskrbe stanovnici Biograca su osnovali „Udrugu za poticanje izgradnje vodovoda Đolina Draga" i počeli s radovima na izgradnji vodovodne mreže naselja. Samofinanciranjem je do sada izvedena primarna vodovodna mreža naselja Biograci, završeni su građevinski radovi na rezervoaru Biograci 1, te je izvedeno bušenje bunara i geotehnička ispitivanja izdašnosti probne bušotine, uključujući i kvalitetna ispitivanja vode. Postojećom projektnom dokumentacijom regionalnog vodovoda nije obuhvaćena crpna stanica Đolina Draga, a čija izgradnja se planira s ciljem osiguranja potrebnih količina vode u naselju do priključenja na Regionalni vodovod.

E-Kapija (http://ekapija.ba/Vijest/investicije/potpisan-ugovor-za-glavni-projekt-crpne-stanice-u-biogracima/25309)