[Croatia] - Motorways (2008 - 2010) [Archive] - Page 15

cross

November 26th, 2008, 11:10 PM

24.11.2008.
DOLINA NERETVE
Krvavcu se smiješi lijepa budućnost

Na desnoj obali Neretve, gradit će se temeljni stup budućeg velebnog vijadukta koji će premošćivati rijeku u smjeru Kleka, odnosno Pelješkog mosta

http://www.metkovic.hr/opci/dolina.jpg

KRVAVAC - Poznato poljodjelsko i ribarsko naselje Krvavac, sa 500 žitelja u općini Kula Norinska, na desnoj obali Neretve, svakim danom postaje privlačnije ne samo povratnicima iz daljine nego i kupcima iz Hrvatske te stranim biznismenima. Kako i ne bi kad je riječ o pitomu i slikovitu selu gdje mogu uspijevati sve mediteranske poljodjelske kulture, smještenom uz cestu i željezničku prugu Ploče-Metković, a preko rijeke i uz Jadransku magistralu (Krvavac II). Istočnom stranom Krvavca I prolazi trasa dionice autoceste Ravča-Dubrovnik, gdje će se na južnim padinama Rujnice, na desnoj obali Neretve, graditi temeljni stup budućeg velebnog vijadukta koji će premošćivati rijeku u smjeru Kleka, odnosno Pelješkog mosta....
...U punom je zamahu obnova starih kamenih kuća u Bagaloviću, napuštenom selu podno Rujnice, kamo se vraća život. U tom je naselju nedavno obnovljena Crkva Gospe od Karmela. U blizini je izgrađena mrtvačnica te je obnovljeno i uređeno mjesno groblje. Do Bagalovića, crkve i groblja vodi asfaltirana cesta.
Od crkve se pruža prekrasan pogled na Neretvu i brdo gdje će se uskoro početi graditi most preko te rijeke i doline u kojoj se upravo užurbano beru kasne sorte mandarina.

Nedjeljko Musulin

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/11/24/14A14.PDF

P.C.Dolabella

November 26th, 2008, 11:27 PM

Da, evo nekoliko mojih ljetošnjih fotografija tog prostora o kome se ovdje govori, a gdje je dolinom Dusine trebala proći autocesta prema novom mostu (ili kako ga ovdje zovu "vijaduktu")na Neretvi kod Opuzena i dalje prema Dubrovniku.

Bagalovići
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Neretva/ZaostrogSplitVrgorac397.jpg

Kula Norinska
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Neretva/ZaostrogSplitVrgorac398.jpg

Krvavac
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Neretva/ZaostrogSplitVrgorac378.jpg

Neretva
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Neretva/ZaostrogSplitVrgorac380.jpg

cross

November 27th, 2008, 12:22 AM

PROJEKTI Brza cesta Ravča-Drvenik

Na brzoj cesti kroz Rilić gradit će se osam objekata

U Centru za održavanje i kontrolu prometa Kljenak otvorit će se nova radna mjesta i zaposliti ljudi iz vrgoračkoga kraja, što je i te kako važno za nerazvijeno područje

http://farm4.static.flickr.com/3132/2676428023_476d51b5d1.jpg?v=0
Planina Rilić s morske strane

VRGORAC – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je nedavno izdalo lokacijsku dozvolu za gradnju Centra za održavanje i kontrolu prometa Kljenak. Budući Centar će upravljati brzom cestom s tunelima i vijaduktima Ravča - Drvenik, koja će se probiti kroz planinu Rilić te održavati taj infrastrukturni objekt, a u funkciji će imati i vatrogasnu zaštitu. COKP Kljenak će se podići u blizini prometnog čvora Ravča i nadomak gospodarske zone gdje će se sljubljivati brza cesta (11.700 metara) s autocestom Zagreb-Split (Dugopolje)- Ploče - Dubrovnik. Riječ je o zgradi korisne površine 750 metara četvornih s kontrolnim pješačkim i kolničkim ulazom-izlazom,a u sklopu COKP-a nacrtom su predviđene i pomoćne prostorije koje su neophodne za kompletno pružanje usluga. To su separator masti i ulja, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i spremište novih otpadnih ulja.

Sve je to potvrdio Vjesniku gradonačelnik Vrgorca Boris Matković ističući da će se u Centru za održavanje i kontrolu prometa Kljenak otvoriti nova radna mjesta i zaposlitiljudi iz vrgoračkoga kraja, što je i te kako važno za to gospodarski nerazvijeno područje. »Sad je vrgorački kraj jedno od većih gradilišta u zemlji. Osim probijanja trase dionice autoceste Ravča - Ploče (20 km), prometnog čvora i gospodarske zone te brze ceste prema Drveniku na Makarskoj rivijeri (Mala Duba), u tijeku je akcija i na uklanjanju odnosno sanaciji gradskog odlagališta na Ajdanovcu. To raduje sve žitelje ovog područja, ali i stanovnike u Podbiokovlju i na otoku Hvaru, zbog ishodovanja
dozvola o gradnji brze ceste s tunelima i vijaduktima«, kaže Matković.
Dodao je da su o važnosti gradnje brze ceste Ravča - Drvenik za razvitak vrgoračkoga kraja, Makarske rivijere i otoka Hvara nedavno na sastanku u Tinovu gradu raspravljali njihovi čelnici. Gradonačelnici i načelnici razgovarali su i o zahvatima u prostoru, odnosno o gradnji spojne ceste na autocestu(A-1) te prometnog čvora Ravča - cesta(D-8) u Drveniku. Na brzoj cesti Ravča - Drvenik sagradit će se ukupno osam objekata, tunela i vijadukata dužine 5475 metara ili oko 48 posto od cijele spojne prometnice.

»Pripremni radovi na gradnji brze ceste s južne primorske strane Rilića počeli su prije godinu dana, a ona će, kada se sagradi, povezati našu općinu Gradac s autocestom te šire područje u Podbiokovlju, kao gradove i općine otoka Hvara trajektnom vezom. Prema moru i svijetu više će se otvoriti i naše zaleđe, posebice vrgorački kraj, odakle će iz polja Rastoka, Bunine i Vrgoračko- neretvanskog polja dolaziti
svježe ubrano voće i povrće, a iz mesnica i kvalitetno meso. To će sve na rivijeru i otoke, hotele i plaže, pristizati tek za desetak minutavožnje, a i Vrgorac će biti grad na moru. I autocesta i brza cesta će pridonijeti bržem gospodarskom razvoju«, ocjenjuje načelnik općine Gradac Ivo Kosović.

Na cesti tri tunela i pet vijadukata

»Prema Sporazumu izmedu Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta, uskoro će se izdati i građevinska dozvola za gradnju 11.700 metara duge brze ceste Ravča - Drvenik. Trasa brze ceste ide od čvora Ravča do Drvenika, točnije Male Dube, gdje će se izmjestiti trajektna luka. U sastavu brze ceste će se, prema projektu, sagraditi tri tunela - Kljenak, Drvenik i Alačevac - na koje otpada ukupno 4.420 metara. Na cesti će se takoder sagraditi i pet vijadukata, koji će ukupno imati 1055 metara«, upoznaje nas gradonačelnik Vrgorca Boris Matković.

Nedjeljko MUSULIN

Izvor: http://www.vjesnik.com/pdf/2008/11/14/13A13.PDF

cross

November 27th, 2008, 12:39 AM

http://puo.mzopu.hr/default.aspx?id=3101
http://img76.imageshack.us/img76/6964/autocestadoligq1.th.jpg (http://img76.imageshack.us/my.php?image=autocestadoligq1.jpg)

Mislim da će ta dionica Doli-Dubrovnik biti lijepa i spektakularna zbog blizine obale, ali i zahtijevna - vidim tu puno tunela i vijadukata.
Nek' se ona samo gradi i nek' nam je Dubrovnik još bliže.:cheers:

cross

November 27th, 2008, 12:43 AM

evo tog prostora o kome se ovdje govori, a gdje je dolinom Dusine trebala proći autocesta prema novom mostu (ili kako ga ovdje zovu "vijaduktu")na Neretvi kod Opuzena i dalje prema Dubrovniku.

Što god bio, most ili vijadukt, mislim da će biti uistinu veličanstven jer će prijeći preko doline Neretve na onom mjestu gdje je ona najuža - kod Opuzena. Pretpostavljam da će biti vrlo vrlo visok.:cheers:

cross

November 27th, 2008, 12:48 AM

Pogled s Rujnice na dolinu Neretve i Metković

http://www.metkovic.hr/images/bgr/metkovic_rujnica1024.jpg

Pogled na Opuzen i Rujnicu

http://www.metkovic.hr/images/bgr/opuzen_pan_1024.jpg

SinCity

November 27th, 2008, 03:14 AM

Hrvati grade najbrže i najjeftinije
Piše: Krešimir Žabec

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/11/26/cesta.wide.jpg

Hrvatska u istraživanju prednjači u svim elementima gradnje autocesta osim po visini cijene gradnje tunela

ZAGREB - Gradnja autocesta po kilometru u Hrvatskoj jedna je od najjeftinijih u Europi, pokazuje istraživanje češkog IBR Consultinga. Istraživanje o prosječnim cjenama gradnje autocesta objavljeno je u svibnju ove godine i obuhvaća sedam zemalje Europske Unije i Hrvatsku.

U istraživanje su uz Hrvatsku uključene Češka, Slovenija, Mađarska, Danska, Njemačka, Austrija i Slovačka. Prema tom istraživanju, cijena gradnje jednog kilometra autoceste na nezahtjevnom terenu u Hrvatskoj prosječno stoji šest milijuna eura.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/11/25/cesta1.jpg
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/11/25/cesta2.jpg
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/11/25/cesta3.jpg

Jedina od promatranih država u kojoj je jeftinija gradnja autocesta je Danska, gdje gradnja kilometra stoji pet milijuna eura. Najskuplja je gradnja u Austriji, gdje je cijena kilometra oko 11 milijuna eura. Sličan je omjer cijena gradnje kilometra autoceste na zahtjevnom terenu.

Pogrešan dojam
Prosječna se cijena u Hrvatskoj penje na 12 milijuna eura i jedino je u Slovačkoj manja te iznosi 10 milijuna po kilometru. U Njemačkoj i Austriji isti kilometar autoceste vrijedi oko 22 milijuna eura. Ti podaci potpuno su oprečni izjavama pojedinih oporbenih političara u Hrvatskoj i općem dojmu u javnosti da je gradnja autocesta u Hrvatskoj nerealno skupa i da se namjerno pumpaju troškovi da bi pojedinci dio sredstava stavili u svoj džep. Rezultati istraživanja uklapaju se u objavljene cijene gradnje pojedinih autocestovnih pravaca prema kojima je najskuplji kilometar na autocestama Zagreb - Sisak i Zagreb - Macelj.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/11/25/cesta4.jpg

1163 kilometra autocesta - do sada je izgradila Hrvatska, što je oko 260 km na milijun stanovnika

12 milijuna eura - prosječna cijena gradnje kilometra autoceste na zahtjevnom terenu

750 eura za četvorni metar - cijena je po kojoj se u Hrvatskoj grade mostovi i vijadukti

Cijena gradnje ovisi o terenu kroz koji prometnica prolazi, broju objekata, zhtjevnosti gradnje, opremanju pa je teško uspoređivati cijene gradnje različitih autocesta. No, bez obzira na to može se reći da je cijena gradnje najtežih dionica u Hrvatskoj daleko od cijena najtežih u Austriji. Tako primjerice gradnja dviju najzahtjevnijih dionica brze ceste S1 od Beča do Kremsa stoji po kilometru čak 100 milijuna eura(!), a najjeftinija dionica po kilometru samo 4,5 milijuna . Usporedbe radi, najskuplja dionica autoceste Zagreb - Split je ona od tunela M. Kapela - jug do Žute Lokve koja je po kilometru stajala nešto manje od 12 milijuna eura, što je 2004. bila iznimno visoka cijena.

Osim po prosječnoj cijeni kilometra autoceste, Hrvatska u istraživanju dobro stoji i u analizi cijena gradnje velikih mostova, vijadukata i tunela u usporedbi s navedenim članicama EU. Tako Hrvatska ima najniže cijene gradnje mostova i vijadukata, po metru kvadratnom 750 eura. Najskuplja je gradnja objekata u Mađarskoj, gdje četvorni metar objekta stoji više od 2500 eura.

Pravila sigurnosti
Gradnja kilometra tunela najskuplja je u Njemačkoj i Mađarskoj - nešto manje od 50 milijuna eura. U Hrvatskoj je je prosječna cijena oko 25 milijuna eura po kilometru, dok je najjeftinija gradnja tunela u Sloveniji, nešto manje od 20 milijuna eura po kilometru.

Gradnja tunela uvelike ovisi o težini materijala koji se iskopava, te opremi tunela. U Hrvatskoj se tuneli opremaju tako da se zadovolje sva pravila sigurnosti koja propisuje EU. Prema podacima Hrvatskih autocesta, gradnja i opremanje jedne cijevi tunela Sv. Rok i iskop druge cijevi stajali su 24 milijuna eura po kilometru. Isti posao na M. Kapeli stajao je nešto više od 10 milijuna eura po kilometru jer nije potrebna gradnja više trafostanica kao u slučaju Sv. Roka.

260 km autoceste na milijun Hrvata
Prema podacima europske udruge koncesionara autocesta ASECAP-a, u usporedbi s drugim državama Hrvatska ima izuzetno razgranatu mrežu autocesta. Analizirani su podaci u 16 država među kojima je i Hrvatska, ali i primjerice Maroko, Poljska, Srbija, Grčka, Portugal, Norveška. Hrvatska je do sada sagradila 1163 kilometra autocesta te na milijun stanovnika otpada oko 260 kilometara autocesta.

S tim podatkom Hrvatska je na visokom drugom mjestu, odmah iz Španjolske koja na milijun stanovnika ima sagrađenih oko 320 kilometara autocesta. Poljska na milijun stanovnika ima samo 40-ak kilometara autocesta i na začelju je ove tablice. Do visokog drugog mjesta Hrvatska je došla u razdoblju od 2001. do 2007., kada je prema podacima slovenske tvrtke za upravljanje autocestama DARS sagradila najviše kilometara autocesta na milijun stanovnika.

Prema istom izvoru, u Hrvatskoj je u tom razdoblju sagrađeno 16,6 kilometara autocesta na milijun stanovnika, a u Sloveniji 11,3 kilometra. DARS je, osim s Hrvatskom, Sloveniju usporedio s Austrijom, Njemačkom i Italijom. U razdoblju od 2003. do 2007. najmanje se gradilo u Italiji. Samo 200 metara na milijun stanovnika. Taj podatak je i razumljiv s obzirom na to da su Austrija, Njemačka i Italija najveći dio autocestovne mreže sagradile do 2000. godine.

http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2008,11,26,,142606.jl

keber

November 27th, 2008, 07:38 AM

U vaši računici valjda nisu A8 i A9.:sly:

cross

November 27th, 2008, 08:51 AM

U vaši računici valjda nisu A8 i A9.:sly:

Jest, uračunato je i 140 km Istarskog Y. On je krenuo na poduplavanje i neke dionice će biti u punom profilu već iduće godine.

Ako odbijemo tih 140 km, Hrvatska ime okruglo 1000 km punog profila AC.
Međutim, vrlo brzo (ove i iduće godine) nas čekaju novi kilometri:
40 km Šestanovac-Ravča
33 km Đakovo-Osijek
20 km Ravča-Ploče 1
20 km Zagreb-Buševec

Seagull

November 27th, 2008, 11:06 AM

EVO NEŠTO SUPER NOVO
Za sve vidit pođite na:
http://puo.mzopu.hr/default.aspx?id=3101
Koliko vidim na karti, čvor Doli je napravljen tako da je glavni pravac prema Neumu, a skretanje prema Pelješcu. Smatram to nelogičnim i glupim. Još uvijek je nedorečeno, žele li da A1 ide preko Pelješca (što smatram dobrim i logičnim) ili preko Neuma.

hugh grant

November 27th, 2008, 04:42 PM

Može li mi netko reći kako će se riješiti naplata kod Šestanovca? Izmještaju li se naplatne kućice na nove pozicije? Jer kako znamo otvorenje se bliži - 21. prosinca.:cheers:

Seagull

November 27th, 2008, 04:46 PM

Može li mi netko reći kako će se riješiti naplata kod Šestanovca? Izmještaju li se naplatne kućice na nove pozicije? Jer kako znamo otvorenje se bliži - 21. prosinca.:cheers:

Nove naplatne kućice na odvojku prema Šestanovcu su gotove. Stare blizu mosta Cetina će se ukloniti.

hugh grant

November 27th, 2008, 05:02 PM

Nove naplatne kućice na odvojku prema Šestanovcu su gotove. Stare blizu mosta Cetina će se ukloniti.

Velika hvala, jer već neko vrijeme (godina) nisam bio u tom kraju.:)

hugh grant

November 27th, 2008, 05:09 PM

Evo svi stalno šalju fotografije, pa sam ekipi odlučio darovati (premda nije Božić) nekoliko iz mojega kraja koje sam napravio s mojim prijateljima. Priznajem nemaju veze s autocestama i projektima, ali ako nekoga zanima može ih naći na stranici www.murterskizbor.hr u rubrici fotogalerija. Pozdrav:):nuts:

cross

November 28th, 2008, 01:07 AM

Za motocikliste 40 posto jeftinija cestarina

Zagreb, 27. studenog 2008.

Motociklisti, motorni tricikli i četverocikli imat će 40 posto nižu cestarinu od 1. ožujka 2009. godine, odlučila je danas hrvatska Vlada i dala suglasnost na visinu cestarine i sustav naplate u nadležnosti Hrvatskih autocesta.

Za ovu vrstu vozila uvodi se nova skupina 1A, a do tehničke uspostave jeftinije cestarine motocikli se i dalje razvrstavaju u prvu skupinu vozila, ali se za njih uvodi mogućnost pretplate cestarine na smart kartici s popustom od 40 posto.

Novi kriteriji za razvrstavanje vozila u naplatne skupine usklađeni su s novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, pa se tako umjesto termina „kombi vozilo“ vozilo tih karakteristika određuje kao motorno vozilo čija je visina veća od 1,9 m, a najveća dopuštena masa ne prelazi 3500 kg.

Riječ je o kriterijima koji su sukladni smjernicama Hrvatske udruge koncesionara autocesta i direktivama EU.

Izvor: http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5355

cross

November 28th, 2008, 01:10 AM

Vlada RH: Izmjene i dopune Zakona o javnim cestama

Zagreb, 27. studenog 2008.

Autoceste će biti zasebna, 4. skupina u kategorizaciji javnih cesta, dok su ranije bile razvrstane u skupinu državnih cesta, stoji u konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o javnim cestama kojeg je danas usvojila Vlada Republike Hrvatske.

Riječ je o zakonskom prijedlogu kojim se provodi daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji se odnosi na korištenje infrastrukture za teška teretna vozila, interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine te o najnižim sigurnosnim zahtjevima za tunele dulje od 500 metara u transeuropskoj cestovnoj mreži.

Mogućnost uvođenja naplate cestarine ograničena je tim zakonskim prijedlogom samo za autoceste i cestovne objekte na državnim cestama, odnosno samo za korištenje javnih cesta najviše razine usluge.

Također, utvrđeni su nužni radovi održavanja javnih cesta prilikom štrajka radnika trgovačkih društava koja upravljaju javnim cestama.

Izvor: http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5354

cross

November 28th, 2008, 01:27 AM

27.11.2008.
USKORO REALIZACIJA GLAVNOG PROMETNOG PROJEKTA

Sredinom prosinca natječaj za proširenje obilaznice

Prvo će se raspisati natječaj za izvođača radova prve faze proširenja obilaznice od Šijane do Medulinske ceste, o kojem će Gradsko poglavarstvo raspravljati u srijedu na sjednici Vijeća, ako se usvoji proračun za 2009. godinu

http://www.glasistre.hr/slika/GO304255.JPG

PULA - Jučerašnjim sastankom gradskih vlasti i svih projektanata uključenih u proširenje pulske obilaznice dovršene su predradnje za najvažniji prometni projekt u Puli. Izgradnja drugog dvotračnog kolnika pulske obilaznice s oborinskom odvodnjom i javnom rasvjetom od Šijane do Verude, koji će biti povezan s postojećim kolnikom zelenim pojasom, za koji je već prvog dana kolovoza ishođena lokacijska dozvola, prioritet je Grada u rješavanju prometnih problema. Već početkom idućeg tjedna raspisat će se natječaj za izvođača radova prve faze proširenja obilaznice, od Šijane do križanja s Medulinskom cestom.

Poglavarstvo će o natječaju za izvođača radova odlučivati u roku od osam dana od usvajanja proračuna za 2009. godinu. Budući da je rasprava o prijedlogu i usvajanje proračuna na dnevnom redu Gradskog vijeća u srijedu, te se, s obzirom na odnos snaga u vijećnici, očekuje da će vrlo vjerojatno biti usvojen, o raspisivanju natječaja za izvođača radova Gradsko poglavarstvo odlučivat će već sredinom prosinca.

Radi se o značajnom zahvatu gradskih vlasti koji bi Puli mogao donijeti rješenje mnogobrojnih prometnih problema. Izvedba kompletnog projekta novog dvotračnog kolnika s osam kružnih tokova od Šijane do Verude zamišljena je u dvije faze. U prvoj bi se izgradila spomenuta trasa od Šijane do raskrižja s Mutislkom ulicom, duga 2,5 kilometara, a procjenjuje se da bi ti radovi koštali oko 70 milijuna kuna. S drugom fazom projekta, do raskrižja s Ulicom Veruda, u duljini od dva kilometra, započelo bi se po okončanju prve faze. Na čitavoj duljini nove obilaznice nakon izgradnje nalazit će se osam kružnih tokova, i to na raskrižjima s Valturskom, Šišanskom, Medulinskom, Premanturskom i Rizzijevom ulicom te onima prema Pješčanoj Uvali, marini Veruda i Ulici Veruda, a ujedno će biti izgrađena četiri glavna kolektora u sustavu oborinske odvodnje, koja će prikupljati oborinsku vodu s ulice i okolnih terena.

Goran ROJNIĆ

Izvor: http://www.glasistre.hr/?d176959221664b36c95351230d2e1fcc,TS,4130,,20830,,259160,1,

P.C.Dolabella

November 28th, 2008, 09:50 AM

hugh grant

November 28th, 2008, 10:41 AM

tj.lužanski lugovi hrasta lužnjaka :|
(za one kojima je ova autocesta "dosadna")
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/ceste%20z/svanabgobilaznica047.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/ceste%20z/svanabgobilaznica046.jpg

Baš sam se neki dan vozio tuda prema Vukovaru, a čuj svaki kraj ima nešto specifično svoje, i to je Hrvatska. Mogu ti reći da je promet bio gust u oba smjera.:)

cross

November 28th, 2008, 12:36 PM

tj.lužanski lugovi hrasta lužnjaka :|
(za one kojima je ova autocesta "dosadna")

Posavska ili slavonska AC ili A3 je stvarno monotona od Zagreba pa tamo negdje do Broda. Kod Broda se onda pojavljuje na obzorju Motajica i malo "ubija" tu monotoniju. Dojam onda možda ovisi i o godišnjem dobu. U jesen je sve sivo, mrtvo i sumorno. Ali je zato "blagdan za oči" kad se žute polja suncokreta i uljane repice.:)

Meni je osobno nazanimljiviji dio od Županje prema Lipovcu gdje cesta prolazi kroz gustu Spačvansku šumu hrasta lužnjaka.:)

Kebra

November 28th, 2008, 01:22 PM

cross

November 28th, 2008, 01:46 PM

^^Hvala ti Kebra!
Ovo nisam znao i to me je zbunjivalo. Znači, Pula će imati tzv. unutarnji prsten (ili obilaznicu) - označena crvenom bojom.
A ona zelena boja je spojna cesta grada i čvora Pula na Istarskom Y, odakle u smjeru juga počinje gradnja vanjskog prstena (ili obilaznice) dugog 8 km do Medulina, odn, Pomera.:cheers:

To si ti lijepo prikazao ovako:

http://i33.tinypic.com/11t5tme.jpg

Hajde,ako ti nije teško označi nam na karti (umanjeno) i tu dionicu vanjske obilaznice, Pula-Pomer.:cheers:

Kebra

November 28th, 2008, 02:03 PM

^^Hvala ti Kebra!
Ovo nisam znao i to me je zbunjivalo. Znači, Pula će imati tzv. unutarnji prsten (ili obilaznicu) - označena crvenom bojom.

Točno, s time da taj unutarnji prsten postaje četverotračna gradska avenija, sa ukupno 9 (rotora od čega jedan dvorazinski) na 5 km dugom istočnom dijelu, te još 2 čvora nedefiniranog oblika na 3 km dugom sjevernom dijelu.

A ona zelena boja je spojna cesta grada i čvora Pula na Istarskom Y, odakle u smjeru juga počinje gradnja vanjskog prstena (ili obilaznice) dugog 8 km do Medulina, odn, Pomera.:cheers:

Hajde,ako ti nije teško označi nam na karti (umanjeno) i tu dionicu vanjske obilaznice, Pula-Pomer.:cheers:

Upravo tako. Ta zelena spojna cesta već postoji, samo se sada proširuje na 4 trake, a nova obilaznica, tj. vanjski prsten, će se graditi dijelom u 4 a dijelom u 2 trake, onako kako si ga ti opisao, a ja (amaterski :D) otprilike prikazao na donjoj slici. Čvorova će na novoj zaobilaznici biti ukupno 5, u tekstu je čak i navedeno gdje, ali nisam to označio, s obzirom da mi pola tih toponima ne znači ništa.. :dunno: Dakle, trasu nove zaobilaznice shvatite vrlo okvirno, ali početna i krajnja točka, te ceste koje na putu prelazi su pogođene. :)

http://i37.tinypic.com/2z54qvp.jpg

cross

November 28th, 2008, 02:06 PM

OK. Hvala.:cheers::cheers:

Verso

November 28th, 2008, 02:11 PM

Zašto neće cijela vanjska obilaznica biti 4-tračna? Pretpostavljam da će zadnji (najjužniji) dio biti 2-tračan?

Kebra

November 28th, 2008, 02:13 PM

OK. Hvala.:cheers::cheers:

Sad sam vidio da sam posjekao pola Šijanske šume :lol:, pa sam malo ispravio kartu. Ovo djeluje realnije. :cheers:

Kebra

November 28th, 2008, 02:15 PM

Zašto neće cijela vanjska obilaznica biti 4-tračna?

Za to se treba obratit cijenjenoj Vladi, ili kome već, koja koncesionaru nije postavila uvjete. A da će bit potrebno - hoće. Samo ova crveno označena cesta ima dnevni promet oko ili preko 20.000 vozila (zavisno o dionici).. a računaj da nova obilaznica, osim što direktno prolazi kroz zonu unutar koje živi preko 10.000 ljudi (to je mimo svih onih 65.000 stanovnika naselja Pula), ide prema jednom Medulinu i ostalim jakim turističkim mjestima, kao što su Premantura, Pomer i sl...

Pretpostavljam da će zadnji (najjužniji) dio biti 2-tračan?

I ja.. :cheers:

Verso

November 28th, 2008, 02:36 PM

To sam i ja mislio. Znam da više nema mnogo južno (odnosno jugoistočno) od Pule, ali ipak su to snažni turistički centri s mnogo prometa barem u ljeto.

cross

November 28th, 2008, 02:47 PM

Sad sam vidio da sam posjekao pola Šijanske šume :lol:, pa sam malo ispravio kartu. Ovo djeluje realnije. :cheers:

Da, ova ispravka djeluje logičnije jer obilazi Šijansku šumu, sva ona pulska prigradska naselja, bliža je aerodromu kao i Medulinu na samom jugu.:cheers:

A zašto neće biti dvotračna cijela dionica... pa da bi se opet nakon dvije godine imalo što proširivati na puni profil. Tako to kod nas funkcionira...nikad posao ne odraditi kako treba do kraja.

Kebra

November 28th, 2008, 02:51 PM

Da, ova ispravka djeluje logičnije jer obilazi Šijansku šumu, sva ona pulska prigradska naselja, bliža je aerodromu kao i Medulinu na samom jugu.:cheers:

A zašto neće biti dvotračna cijela dionica... pa da bi se opet nakon dvije godine imalo što proširivati na puni profil. Tako to kod nas funkcionira...nikad posao ne odraditi kako treba do kraja.

Bar smo stručnjaci za polurješenja.. :lol: Samo što i ona budu produkt tek višegodišnjeg umovanja.. :ohno: kladim se da će prvog ljeta nakon puštanja ceste u promet biti probijena granica za 4 trake (ukoliko takav objektivni kriterij postoji).. :dunno:

cross

November 28th, 2008, 02:54 PM

TUNEL Probijanje Svetog Ilije u punom zamahu

Tunel Sv. Ilije koštat će više od 316 milijuna kuna

Inženjeri ističu da je do ovog četvrtka izbušeno oko 1,4 kilometra tunela, najavljujući da će se Biokovo do Nove godine probušiti više od 1,6 kilometara

http://www.serdar.hr/Download%20slike/Zagvozd2.jpghttp://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-06-23/žUPANIJA/TUNEL_SVETI_ILIJA3-010408Thumbnail.jpg

Zagvozd, 28. studenoga 2008.

Radovi na probijanju tunela sv. Ilije (4200 metara) od zagvoškog Rastovca do Basta u općini Baška Voda na Makarskoj rivijeri teku prema planu odnosno utvrđenom roku prema sporazumu između investitora HAC-a i izvođača. Dvostruka cijev kroz stjenoviti masiv Biokova u danu se buši sedam metara što je, ističu graditelji, svjetski rekord u takvim i sličnim okolnostima. Inženjeri ističu da je do ovog četvrtka izbušeno oko 1400 metara tunela, najavljukući da će se Biokovo do Nove godine probušiti više od kilometra i 600 metara.

Kad tunel bude završen u lipnju 2010. godine, spajat će sjevernu zabiokovsku s južnom primorskom stranom, odnosno širim Zabiokovljem i Makarskom rivijerom te će se omogućiti svekoliki protok gospodarstva i života kopna i primorja. Mjerodavni ističu da radovi u utrobi planine Biokovo idu svojim tijekom, bez ikakvih zastoja. To potvrđuje i član Uprave Hrvatskih autocesta Mario Lovrinčević, zadužen za građenje.

»Tunel Sv. Ilija kroz Biokovo buši se sa sjeverne strane i radovi su u punom zamahu. Prilazimo i južnom portalu i vrlo brzo bi trebali početi građevinski iskopi. Budući da imamo teškoća s tamošnjim kamenolomom i još nekim neriješenim imoimovinsko-pravnim odnosima, ući ćemo u bočno bušenje tunela te ćemo masiv Biokova probijati prema sjevernoj strani te planine. Čim se riješe imovinsko-pravni odnosi u Bastu, vratit ćemo se prema jugu te od portala bušiti tunel. Što se tiče južne ceste, dakle prometnice koja se spušta od tunelskoga južnog portala prema Baškoj Vodi, očekujemo ishodovanje građevinske dozvole i potrebnu dokumentaciju. Ubrzo ćemo ishodovati i građevinsku dozvolu i dokumentaciju za gradnju prilazne ceste, što će se također izvršiti u predviđenom roku«, kazao je Mario Lovrinčević.

Dodajmo da je Zagvozd također veliko gradilište gdje se uz tunel i autocestu, prometni čvor te ine iznimno važne gospodarske objekte, grade i prilazne, spojne ceste. Posebice je zanimljiva gradnja podvožnjaka Stanići te nadvožnjak Sveti križ kao dio spojne ceste u Zabiokovlju do sjevernog portala tunela. Na južnoj strani Biokova, na spojnoj cesti od Jadranske turističke ceste (D-8) do tunelskog portala bit će sagrađen vijadukt Baška Voda, podvožnjaci Bast i Baška Voda i most Visovina. Podsjetimo da je cijena gradnje tunela Sv. Ilije nešto više od 316 milijuna kuna, bez PDV-a.

Nedjeljko Musulin

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/11/28/14A14.PDF

Verso

November 28th, 2008, 03:27 PM

A zašto neće biti dvotračna cijela dionica... pa da bi se opet nakon dvije godine imalo što proširivati na puni profil. Tako to kod nas funkcionira...nikad posao ne odraditi kako treba do kraja.

Pa da se uvijek nešto radi. :lol:

cross

November 28th, 2008, 03:28 PM

Izgradnje autoceste Banja Luka-Split preko HBŽ-a za godinu i pol dana

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/68692.jpg

Četvrtak, 27 Studeni 2008

LIVNO - Autocesta Banja Luka – Split najkasnije za godinu i pol dana počet će se graditi preko Hercegbosanske županije (HBŽ). "Čekali smo da Vlada RS-a potpiše ugovor sa Strabagom da bismo mi mogli nastaviti pregovore vezane za izgradnju autocesta kroz našu županiju. Intenzivno se vode razgovori s četiri kompanije - Alpinom, PORR-om, američkom Bechtel korporacijom, čije predstavništvo je u Njemačkoj, i jednim talijanskim konzorcijem”, potvrdio je za Dnevni list ministar gospodarstva HBŽ-a Vlatko Zrilić. Napominje da se trasa Mliništa - Glamoč - Livno - Split u dosadašnjim razgovorima s potencijalnim investitorima pokazala kao najisplativija i najpoželjnija.

Ova trasa koja je najbolja i ekonomski najisplativija, trebala bi se vezati na krak koji ide iz Banje Luke ka Kupresu.

“Republika Srpska je pristala da se mi priključimo na krak autoceste koji ide 5-6 kilometara kroz RS”, kaže Zrilić koji je demantirao i zadnje informacije da bi RS, ako se trasa prema Kupresu pokaže kao skupa i ekonomski nerentabilna, mogao odustati od izgradnje iste.

“Nema ništa od toga. Sada se radi studija izvodljivosti i 2010. trebaju započeti radovi. Cesta od Banje Luke ka Kupresu će se graditi, a sa sigurnošću idemo s trasom i kroz našu županiju”, potvrdio je Zrilić. Prema njegovim riječima, u idućih šest mjeseci izabrat će se koncesionar, nakon čega slijedi izradba projektne dokumentacije i na koncu, početak radova.

“Na proljeće bismo trebali imati investitora. Izradba projektne dokumentacije bi trajala najmanje godinu dana, a pred kraj mog mandata bi trebala započeti izgradnja autocesta kroz HBŽ”, kaže Zrilić, dodajući da je na Vladi i Skupštini HBŽ-a usvojen prostorni plan županije, da imaju suglasnost od F BiH, te da nema nikakvih prepreka da izgradnja autoceste krene. Zrilić također napominje da im nije potrebno jamstvo od federalne Vlade jer ista neće ništa investirati u ovaj projekt.

Kada je u pitanju financiranje, HBŽ će ovaj problem riješiti tako što će se autocesta dati investitoru pod koncesiju od 30 godina, te će mu ostaviti mogućnost da gradi benzinske crpke, hotele, motele ili restorane uz trasu autoceste.

Za izgradnju autoceste Banja Luka – Split preko Hercegbosanske županije zainteresirane su četiri tvrtke, kazao nam je ministar gospodarstva HBŽ-a Vlatko Zrilić. Izgradnja autoceste, nakon što se steknu uvjeti i izradi projektna dokumentacija, trebala bi započeti krajem 2010. i trajati oko dvije godine.

“Ovaj projekt za našu županiju znači mnogo u svakom pogledu. Povezat ćemo se s najvećim središtima. Naša županija će se ekonomski, turistički i na svaki drugi način razviti. Također, ovo je javna investicija gdje bi se zaposlio sav potencijal županije”, poručuje Zrilić i pojašnjava da je većina investitora po uzoru na Strabag u svojoj ponudi iskazala želju da za izvođače radova uzme domaće tvrtke, što bi automatski zaposlilo ogroman broj ljudi iz tog kraja.

Također, ova autocesta bila bi od velikog značaja za susjednu Hrvatsku, jer bi se cestom preko Banje Luke i Kupresa u velikoj mjeri smanjio put od Nove Gradiške do Splita, zaključuje Dnevni list.

By: Dnevni list
Izvor: http://www.poskok.info/content/view/14586/1/

Avet

November 28th, 2008, 03:29 PM

Pa da se uvijek nešto radi. :lol:

da političari mogu otvarat :lol:

cross

November 28th, 2008, 03:32 PM

^^Ovaj Zrilić nije sav svoj. Pa neće valjda RS graditi autocestu do Kupresa, a Federacija do Glamoča i Mliništa, pa ih onda spajati nekakvim spojevima preko vukogrebina Vitoroga i Cincara...
Ovo je smiješno...:lol:

cross

November 28th, 2008, 08:18 PM

28.11.2008.
NAKON ZATVARANJA IPSILONA OD KANFANARA DO VODNJANA

Za sada bez većih prometnih gužvi

Pojačani promet se u pojedinim dijelovima dana očekuje na području Vodnjana, prilazima Puli, čvoru Kanfanar kod raskrižja s državnom cestom Kanfanar - Rovinj i čvoru Žminj kod raskrižja sa županijskom cestom Pazin – Vodnjan

http://www.glasistre.hr/slika/GO304553.JPG http://www.glasistre.hr/slika/GO304540.JPG
Promet usmjeren preko Vodnjana
Južni ulaz u Vodnjan-točka najvećih gužvi

KANFANAR - Iz Policijske uprave istarske kažu da za sada nema većih prometnih gužvi na prilazu Puli zbog početka gradnje drugog kolnika na Istarskom ipsilonu i zatvaranja dionice od Kanfanara do Pule. Pojačani promet se u pojedinim dijelovima dana očekuje na području Vodnjana, prilazima Puli, čvoru Kanfanar kod raskrižja s državnom cestom Kanfanar - Rovinj i čvoru Žminj kod raskrižja sa županijskom cestom Pazin – Vodnjan. Policija moli sudionike u prometu da na ovim mjestima povećaju pažnju u vožnji, poštuju postavljenu prometnu signalizaciju i slijede upute prometne policije.
Iako je bilo najavljeno da će se u vremenu od 24. listopada do 19. prosinca zatvoriti promet od čvora Kanfanar do čvora Pula, zatvorena je samo 18-kilometarska dionica do Vodnjana. Stoga se i nadalje može koristiti ona od Vodnjana do Pule, što je povoljno za one koji iz zapadne i sjeverne Istre idu u shopping u pulske trgovačke centre ili pak prema medulinskoj rivijeri. Zbog toga i povećanog prometa iz pravaca Žminja i Buja, najveći intenzitet prometa očekuje se na raskrižju državne ceste Pula – Buje i Istarske ulice na južnom izlazu iz Vodnjana.

Najveće gužve oko Vodnjana

Na to raskrižje slijevat će se cjelokupni promet iz Pule koji je do sada preuzimao Ipsilon te dosadašnji u smjeru Rovinja, Poreča i Buja koji ide državnom cestom Pula – Buje. Njega koriste i vozači koji putuju u smjeru Pazina i Rijeke, pa se odvajaju na uski kolnik Istarske ulice i prolaze kroz Vodnjan te nastavljaju na županijsku cestu Vodnjan – Pazin. Na koncu ovamo stiže i promet u suprotnom smjeru prema Puli pa se s dvije prometne ceste iz smjera Buja i Pazina spušta na poslovično prometno zakrčenu prometnicu Vodnjan – Pula, koju dodatno usporavaju semafori na Velom Vrhu. U BINA-Istri kažu da većih gužvi ipak ne bi trebalo biti, budući da u ovo doba dionicom Ipsilona od Kanfanara do Pule prolazi dnevno oko četiri tisuće vozila, a u ljetnim danima i do 20 tisuća.
Inače, graditelji na dionici Ipsilona od Kanfanara do Vodnjana, za koju je dobivena pravomoćna građevinska dozvola, trenutno izvode probna miniranja, zbog čega je i zaustavljen promet. Njima se utvrđuje otpornost materijala, na osnovu čega će se izvesti daljnja opsežnija miniranja. Do otvaranja trase trebala bi se obaviti najopsežnija miniranja, a kasnije će se promet zatvarati samo povremeno na dva sata, uvijek u istim vremenskim terminima, kako se to radi na gradilištu drugog kolnika riječke zaobilaznice. Početne radove izgradnje drugog kolnika Ipsilona izvodi hrvatska podružnica francuske građevinske kompanije Bouygues, koja je i suosnivač BINA-Istre. Kooperanti će se uključivati postupno, kako se gradilišta budu otvarala i radovi širili.

Dnevni promet i do 19 tisuća vozila

Pripreme za pretvaranje Ipsilona u autocestu traju od prosinca 2006., kada je u promet puštena posljednja dionica poluautoceste od Vodnjana do Pule. Prema koncesijskom ugovoru uvjet za nastavak gradnje bio je prosječan godišnji dnevni promet od deset tisuća vozila. Zbog stalnog rasta prometa, Ipsilon je međutim ubrzo postao pretijesan, posebno u ljetnim mjesecima. Od 1995. do 2008. promet se udvostručio, pa u najfrekventnijim mjesecima tunelom Učka dnevno prođe 15, a preko vijadukta Mirna čak 19 tisuća vozila. BINA-Istra je početkom prošle godine započela proceduru ishođenja građevinskih dozvola za pojedine dionice, otkupa zemljišta i arheoloških istraživanja uz trasu.
Izgradnja punog profila planirana je za 41 mjesec, pa bi trebala biti gotova pred turističku sezonu 2012. godine. Izvodit će se po fazama, kako budu dobivene građevinska dozvole. Budući da je na dionici od Kanfanara do Pule najviše državnog zemljišta, otkup zemljišnih čestica je tekao brže. Zbog toga je za tu dionicu dobivena prva građevinska dozvola, što je omogućilo i početak gradnje.
U sadašnjoj fazi gradnje drugi kolnik će se izgraditi na 95 od 145 kilometara Ipsilona. Dionica na kojoj je počela gradnja od Kanfanara do Pule dugačka je 28 kilometara, od Kanfanara do Umaga 49 i od Kanfanara do Rogovića 18 kilometara. U tijeku gradnje dionice od Kanfanara do Vodnjana izgradit će se i novi čvor Vodnjan sjever.

Spoj s Medulinom i granicom

U sadašnjoj fazi gradit će se i spojna cesta od čvorišta Pule prema turističkim odredištima Pomer, Ližnjan, Medulin i Premantura, čija je procijenjena duljina osam kilometara te uključuje jedan vijadukt, četiri podvožnjaka i četiri kružna toka. Izgradit će se i 1,5-kilometarska spojna cesta od čvora Umag do državne ceste koja ide u smjeru graničnih prijelaza Kaštel i Plovanija, te treća traka na dionici između Matulja i Učke u dužini od dva kilometra, radi ubrzanja prometa koji usporavaju teška vozila.
Novi kolnik imat će dvije trake od 3,5 i zaustavnu traku od 2,5 metara.
U drugoj fazi gradnje, nakon završetka sadašnje, predviđena je gradnja drugog kolnika na dionici od Rogovića do Matulji, uključujući i drugu tunelsku cijev Učka. U toj fazi podvostručit će se i vijadukti preko Limske drage i Mirne.

A. POKRAJAC
Snimio S. RADOLOVIĆ

http://www.glasistre.hr/?05abd10a1e2986c86068c934ae8e2bae,TS,4131,,20847,,259351,,

cross

November 28th, 2008, 08:38 PM

28.11.2008.
MANJE CESTA ZBOG SKRESANOG PRORAČUNA HRVATSKIH CESTA -ZABRINUTOST ZA PROJEKTE

Belišćanski most i nagodinu ostaje bez prilazne ceste?

http://www.destinacije.com/Slike/Hrvatska/RijekeiPotoci/Beliscanski_Most.jpg
Belišćanski most preko Drave povezuje Baranju i Slavoniju

BELIŠĆE - Otkako je u javnost izišla informacija da će proračun Hrvatskih cesta u idućoj godini biti tanji za 1,9 milijardi od očekivanog, zbog čega će biti prisiljene odustati od mnogih najavljenih projekata, u belišćanskim kuloarima sve se glasnije raspravlja je li jedan od tih projekata i prilazna cesta belišćanskom mostu, na koju se ovdje čeka - punih šest godina!
Premda struka pojašnjava da je cijelu proceduru zakomplicirala i neočekivano produljila administracija sa svojim stalnim zahtjevima, promjenama, dopunama i dozvolama, Belišćani sve manje vjeruju u poštovanje procedure, a sve više u namjerno zakidanje projekata u svojemu gradu.

- Smatram da nema razloga za strah, jer mi dosad nismo dobili nikakvu službenu informaciju da se u idućoj godini odustalo od ovog projekta, unatoč smanjenju proračuna Hrvatskih cesta - kazao nam je Dubravko Kos, ravnatelj osječke ispostave Hrvatskih cesta, dodajući da o daljnjem tijeku ovog projekta trenutačno nema drugih saznanja.
I belišćanski gradonačelnik Zvonko Borić, optimističan je glede najavljene gradnje prilazne ceste mostu iduće godine. On kaže kako bi se već tijekom prosinca moglo znati tko je izabran za izvođača radova na tom projektu, za koji su nedavno i od projektanata, tvrtke Rencon d.o.o., tražili tender-dokumentaciju za prednadmetanje.

Ako se cijeli ovaj posao (ipak) obavi u skladu s planovima, na proljeće iduće godine trebala bi početi dugo očekivana rekonstrukcija državne ceste D517 Osijek - Beli Manastir, u duljini od 1,34 kilometra, čija je predračunska vrijednost približno devet milijuna kuna i koju će u cijelosti financirati Hrvatske ceste. U sklopu rekonstrukcije koja bi trebala potrajati oko šest mjeseci, na sadašnjem raskrižju ceste Belišće - Bistrinci, koja vodi prema belišćanskom mostu, bit će sagrađene pješačka i biciklistička staza, te mini kružni tok.

Lidija ANIČIĆ

Izvor: http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=100900

x-type

November 28th, 2008, 08:59 PM

http://www.glasistre.hr/slika/GO304540.JPG
Promet usmjeren preko Vodnjana

ajme ovo legendarno raskršće! tu sam vidio najlegendarnija izlijetanja bez stajanja na stopu

squirrel_ri

November 28th, 2008, 09:00 PM

[QUOTE=cross;28666432]Izgradnje autoceste Banja Luka-Split preko HBŽ-a za godinu i pol dana

Divan tekst, vec vidim koncesionare kako hrle. Koje price, kredita ni za lijek a oni o takvim projektima.:bash:
No dugorocno ima smisla, sadasnja AC Zg-Split je vecim dijelom zapravo Jadranska autocesta, jednog dana biti ce potrebe za kracim povezivanjem ta dva grada. Pitanje je sad gdje, da li preko Bihaca i Siska ili ovako preko BL. Ali o tome ce se govoriti za 10ak godina.

cross

November 28th, 2008, 09:05 PM

^^Ma ne boj se ti, sve će to gazda Mile iz Laktaša da sredi.:lol:
Pa vidiš koje je projekte ugovorio sa Strabagom.
Dao Bog!

Usput, ST-ZG je definitivno najkraće preko Bihaća i Siska. Ovo preko BL odgovara za Slavoniju.
Ali, kao što ti kažeš, o tome za jedno 15-20 godina...:nuts:

Verso

November 28th, 2008, 10:02 PM

http://www.glasistre.hr/slika/GO304553.JPG

Sviđa mi se što imate i "Fiume" pored "Rijeka" (slabo se vidi, jer je precrtano), iako u Rijeci talijanski nije službeni jezik, ali je u Puli, pa ako natpisi mogu biti na hrvatskome, mogu biti i na talijanskome, pa tako i za krajeve, i ako tamo talijanski jezik nije služben. Ali mi ipak nije jasno po kojoj logici imate "Fiume", ako nemate "Kopar", "Trst" ili "Budimpešta", nego samo u jeziku grada. Jedini službeni jezik u Rijeci je hrvatski, pa bi po toj logici na tablama trebalo biti samo "Rijeka". :) Tako da bi to trebalo biti samo kod nas (Fiume, Lubiana, Postumia odnosno Muraszombat, Zágráb, Csáktornya itd.), iako nije baš nužno, a i ne mogu si zamisliti, osobito kad pogledaš kako malo je slovenskih natpisa u Italiji i Mađarskoj. :nuts:

squirrel_ri

November 28th, 2008, 10:50 PM

Novi list, 27.11.08

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/mostRjecina.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/Katarina.jpg

Još 15 metara do proboja tunela Katarina
Proboj Katarine koji se očekuje za desetak dana ipak neće bitno olakšati pristup gradilištu mosta Rječina, gdje radnici splitskog Konstruktora »uživaju« u daleko najgorim uvjetima rada na iznimno zahtjevnoj dionici
U nešto više od dva mjeseca radnici splitskog Konstruktora skoro probili tunel KatarinaRIJEKA – Do kraja ove godine sva tri preostala tunela na riječkoj zaobilaznici trebala bi biti probijena, a prvi od njih mogao bi biti tunel Katarina, gdje su graditelji iz splitskog Konstruktora iskopali gotovo 150 metara tunela, što znači da je preostalo svega 15-ak metara iskopa. Naša novinarska ekipa obišla je jučer tunel Katarina zajedno s pripadajućim dijelom mosta Rječina, gdje su u ovom trenutku smješteni možda i najteži objekti na dionici Diračje – Orehovica o kojima direktno ovisi hoće li se puni profil obilaznice doista završiti do 30. lipnja iduće godine, što je iznimno ambiciozan i kratak rok.
Iako je prvo miniranje Katarine bilo sredinom rujna, gradnja je iznimno dobro napredovala zbog dobrog sastava tla, pa se tako u nešto više od dva mjeseca stiglo praktično do proboja. Kako pojašnjava voditelj gradilišta Vlado Krajnik tempo iskopa je sada bitno usporen iz sigurnosnih razloga, jer je nadsloj tla iznad osi tunela sve manji i sada iznosi tek desetak metara.

Podgrađivanje svakog metra

– Sada ćemo napredovati bitno sporije jer moramo pažljivo podgrađivati svaki metar da ne bi došlo do urušavanja. Nadsloj nam se i dalje smanjuje i negdje kod proboja imat ćemo svega pet ili šest metara tla iznad osi tunela. Stoga nastojimo biti pažljivi. Bilo bi loše da na kraju pogriješimo nakon što su iskopi odlično napredovali. Radit ćemo kao i do sada u tri smjene, znači bez prekida i vjerujem da ovaj tunel može biti završen u skladu s predviđenim rokovima, ističe Krajnik, dodajući kako je uređenje pristupa gradilištu i tunelu Katarina bio iznimno zahtjevan posao na kojega se utrošilo gotovo pet mjeseci. Toliko je bilo potrebno da bi se uopće moglo pristupiti budućem portalu Katarine smještenom na strmoj stijeni pod kojom se otvara ponor kanjona Rječine u čijem su podnožju izvori pitke vode Zvir zbog kojih se pak morala podizati posebna zaštitna ograda duž cijelog gradilišta kako bi se spriječio i najmanji odron prema Zviru.
– Svima je nama na obilaznici nedostatak prostora veliki problem. Sve je još i teže zbog obveze polaganja energetskog kabela od 110 kW, koji se ne smije prekidati, pa se praktično

Težak pristup gradilištu mosta

Proboj Katarine koji se očekuje za desetak dana ipak neće bitno olakšati pristup gradilištu mosta Rječina, gdje radnici splitskog Konstruktora »uživaju« u daleko najgorim uvjetima rada na dionici, koja je ionako iznimno zahtjevna. Most je dug svega nekoliko stotina metara, ali je njegova izgradnja toliko komplicirana, pa čak i opasna da bi se malo tko želio mijenjati s radnicima, koji već mjesecima krče put do temelja budućeg mosta na strani Katarine. Spustili su se više od 40 metara u ponor kanjona Rječine i voditelj gradilišta Ivica Budić objašnjava da će danas konačno biti postavljen sloj betona na temelju, što znači da je ovaj dio posla okončan.
– Ovo je užasno težak objekt. Mi smo dizalicom spuštali bager u ponor jer nismo zbog zaštite Zvira mogli urediti pristupnu gradilišnu cestu. Na prilazu mostu imamo taman toliko mjesta za parkiranje nekoliko automobila, pa ovdje puno posla ne možemo ni raditi. Veći dio radnika imamo na prostoru bivše koksare u Bakru, gdje slažemo konstrukcije, skele i sve ostalo, koje onda tijekom noći dopremamo do mosta i spuštamo do temelja, ističe Budić, dodajući kako se most gradi s tri različite tehnike gradnje samo na strani Katarine. Prvo se gradi na skelama, pa će se onda prijeći na gradnju nosivog stupa, koji će se konstantno pridržavati kabelima po sistemu građnje lučnih mostova kakav je primjerice Krk ili Skradin. Nakon toga će započeti konzolna gradnja trupa mosta postavljanjem skele i betoniranjem po etapama, odnosmo napredovanjem u koracima od maksimalno pet metara sve dok polovina mosta koja pripada Konstruktoru ne bude završena.

Opasna gradnja nad ponorom Rječine
Na lokaciji kod portala tunela Trsat, gdje na mostu Rječina radi tvrtka Hidroelektra gradnja je usporena ili praktično zaustavljena zbog nedavne nezgode u kojoj je poginuo jedan radnik. I to je jedan od razloga zbog kojeg je u ovom trenutku teško procijeniti kada bi most mogao biti završen. Ivica Budić iz Konstruktora, čije je gradilište na strani Katarine naglašava kako je pri kraju izrada novog dinamičkog plana, koji bi trebao precizirati interne graditeljske rokove po fazama.
– Teško je sada bilo što reći. Trudit ćemo se maksimalno da do kraja lipnja sve bude gotovo, ali je sada bilo što neodgovorno obećavati. Ovisi i kakva će biti zima. Ovdje se sve radi nad provalijom i ljudi su oslonjeni na željezne skele i konstrukcije i u uvjetima jake kiše, vjetra ili mraza pitanje je kakvog smisla ima slati radnike na potencijalno opasan posao s velikim rizikom da netko ne nastrada. O svemu tome treba voditi računa, zaključuje Budić.
u dužini većoj od stotinjak metara odjednom mora položiti u kanal, što nije jednostavno. Ali, raditi se mora, zaključuje Krajnik na čijem se dijelu trase nalazi i nadvožnjak Kozala, gdje također traju iskopi.

cross

November 28th, 2008, 11:02 PM

cross

November 28th, 2008, 11:07 PM

^^Squiki, hvala za ovaj članak. Ja, nažalost, nisam pretplatnik NL-a pa ne mogu čitati on-line izdanje.
Nego, zar se taj tunel ne bi trebao zvati "Sveta Katarina" budući da prolazi ispod istoimenog brda?

Čestitke našim graditeljima na tom iznimno teškom pothvatu. Ne sumnjamo u njihove sposobnoti. A ako je sigurnost radnika u pitanju, neka onda probiju i rokove, makar otvorili dionicu na jesen.:cheers:

keber

November 28th, 2008, 11:28 PM

squirrel_ri

November 29th, 2008, 12:15 AM

^^Squiki, hvala za ovaj članak. Ja, nažalost, nisam pretplatnik NL-a pa ne mogu čitati on-line izdanje.

On line izdanje za tekući dan je u cjelosti dostupno za sve od 20 h do cca 3 sata ujutro slijedeceg dana, tj do objave novog izdanja. A ako niste to uspjeli pročitati zato služi ovaj forum:)

Nego, zar se taj tunel ne bi trebao zvati "Sveta Katarina" budući da prolazi ispod istoimenog brda?

Mislim da bi trebao, išlo se inercijom, prva cijev je građena u "doba mraka" kada se nikakvi sveci nisu mogli spominjati. Vjerovatno ce to promjeniti

Čestitke našim graditeljima na tom iznimno teškom pothvatu. Ne sumnjamo u njihove sposobnoti. A ako je sigurnost radnika u pitanju, neka onda probiju i rokove, makar otvorili dionicu na jesen.:cheers:

Zaista čestitke, samo posjet gradilistu moze docarati citavu slozenost projekta- Bio tamo pocetkom 6 mjeseca i bas je gadno. Svaka im cast, pa makar probili rokove

squirrel_ri

November 29th, 2008, 12:18 AM

Čekaj malo: polovinu mosta Rječina gradi firma Konstruktor, a drugu polovinu neka druga firma?
Ajde, shvatim to za vrlo duge tunele, ali za jedan most od 200 metara?:nuts:
Mislim, da to samo poskupi gradnju i zakomplicira.

Vrag ce ga znati, prema podacima iz Jutarnjeg smo medju najjeftinijima u Europi. Bilo je natezanja lani kada su se dogovarali oko podjele trase. Zbog toga je i pocetak radova kasnio.

cross

November 29th, 2008, 12:22 AM

Net i SMS-pretplata na Istarskom ipsilonu

http://www.telenor.co.yu/media/korisnicki/slike/ilu_sms_nick.jpg

ZAGREB - Koncesionar Bina-Istra 1. prosinca uvodi novu uslugu plaćanja pretplate na cestarinu putem računala. Nakon što korisnik aktivira novu uslugu, dovoljno je da se prijavi na www.bina-istra.hr, upiše broj svoje pretplatničke kartice i tajni PIN. Nakon toga može brzo i jednostavno saznati trenutačno stanje na pretplatničkom računu, provjeriti sve transakcije i prolaze vozila u svom vlasništvu kroz naplatna mjesta, te nadoplatiti račun klikom miša na računalu ili slanjem kratkog SMS-a. Nova usluga pogodna je za sve korisnike koji često putuju Istarskim ipsilonom, a imaju kreditnu karticu i pristup Internetu ili mobilni telefon. Magnetske kartice pretplate koje se koriste za prolaz kroz naplatna mjesta koriste se na isti način kao i do sada. Također, od 1. prosinca stupa na snagu i nova kategorizacija vozila u naplati cestarine. Vozila visine veće od 1,90 metara, čija težina ne prelazi 3500 kilograma, bit će klasificirana kao II. kategorija, a uvodi se nova kategorija za motocikle (IA kategorija) pri čemu će IA kategorija nuditi 40 posto popusta na cijenu cestarine u usporedbi s I kategorijom. [T. G.]

Izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2008/11/28/vijesti.asp#11

cross

November 29th, 2008, 12:48 AM

A1 Šestanovac-Ravča (listopad 2008.)

Par fotkica preuzetih sa Serdara, slikano prije mjesec i koji dan.
Ajme, ovo bolesno dobro izgleda...:cheers:

http://www.serdar.hr/Galerija/autoput/Listopad/Images/Autoput%20listopad%2018.jpg

http://www.serdar.hr/Galerija/autoput/Listopad/Images/Autoput%20listopad%2029.jpg

http://www.serdar.hr/Galerija/autoput/Listopad/Images/Autoput%20listopad%2016.jpg

http://www.serdar.hr/Galerija/autoput/Listopad/Images/Autoput%20listopad%2045.jpg

http://www.serdar.hr/Galerija/autoput/Page/autocestalistopad.html

acy

November 29th, 2008, 11:42 AM

Diračje – Rujevica – Škurinje u prometu 1. svibnja
Nov 29th, 2008 | By sp | Category: Top Vijest

Prva dionica riječke zaobilaznice duga oko četiri kilometra na potezu Diračje – čvor Rujevica – čvor Škurinje trebala bi biti završena do 1. svibnja iduće godine prema novim internim planovima »Autoceste Rijeka-Zagreb«. Novost je da se u dobrom dijelu nastoje ubrzati sve graditeljske aktivnosti na punom profilu dionice Diračje – Orehovica, pa se tako za nekoliko mjeseci nastoji skratiti rok gradnje tunela Škurinje, koji je time pridodan dionici od Diračja do Rujevice, koja se ionako planirala ranije otvoriti. Osim bolje prometne situacije u Rijeci argument za ovu odluku bila je i jednostavnija procedura ishodovanja dozvola za prijevremeno otvorenje prvih kilometara punog profila obilaznice. To znači da bi već u svibnju Rijeka trebala dobiti novi čvor Rujevicu, koji bi donio veću protočnost i još jedan prometni spoj s mrežom gradskih ulica, pored čega bi se povećala i protočnost na čvoru Škurinje do kojeg će voditi puni profil, odnosno sva četiri prometna traka u tunelu Škurinje 2.
Do proboja tunela Škurinje 2 (ukupna dužina 572 metra) preostalo je nešto više od desetak metara, a u tunelu Katarina (164 metra) ostalo je oko 12 metara, pa u ARZ-u planiraju spojiti dvije velike gradilišne svečanosti, što znači da će vjerojatno 5. prosinca u prisutnosti brojnih uzvanika svečano biti iskopani posljednji metri Katarine i Škurinja 2, tunela čiji je rok gradnje skraćen novim planom ARZ-a. Ovisno o stanju na gradilištu i protokolu moguće je da bi svečani proboji mogli biti i koji dan kasnije ili ranije, ali je sasvim izvjesno da će se ciljati istovremeni proboj oba tuProboj Trsata prije Božića

Tunel Trsat, koji je s 860 metara najduži na zaobilaznici bit će probijen posljednji od ukupno četiri tunela, jer je u ovom trenutku preostalo još 50-ak metara iskopa. Proboj se očekuje sredinom prosinca ili najkasnije do Božića, a razlog je nešto sporiji napredak graditelja iz Hidroelektre zbog nailaska na lošiji sastav tla. Zbog toga je tempo napredovanja u Trsatu usporen, a koristi se i metoda kontinuiranog podgrađivanja tunela tzv. cijevnim kišobranom da bi se postigla maksimalna sigurnost pri građenju. Unatoč tim manjim problemima sve je bliži trenutak kada će graditelji proći kroz Trsat i izaći na lokaciju temelja budućeg mosta Rječina. Zanimljivo je da je Trsat više desetljeća nosio epitet najdužeg riječkog tunela, sve dok prije nekoliko godina primat nije preuzeo tunel Pećine na cesti D-404 čija je dužina 1.300 metara.
nela, što je dosad nezabilježeno u graditeljskoj povijesti Rijeke. Ujedno će se 4. prosinca obilježiti i Sv. Barbara zaštitnica svih rudara i graditelja tunela, pa bi svi ovi događaji trebali biti najbolja potvrda da se najvažniji riječki cestovni projekt ipak primiče kraju, ranije od najoptimističnijih predviđanja. Ipak, to još uvijek ne znači da će svih devet kilometara dionice Diračje – Orehovica biti otvoreno idućeg ljeta. U ARZ-u i dalje službenim drže rok završetka punog profila do 30. lipnja iduće godine, ali trenutačno ima previše nepoznanica o dinamici gradnje nekih najtežih objekata. To se prije svega odnosi na most Rječina o čijoj gradnji izravno ovisi datum otvaranja obilaznice s puna četiri prometna traka, barem kad je riječ o preostalih pet kilometara dionice od čvora Škurinje do čvora Orehovica, koja se mora u cjelini pustiti u promet. Prema našim izvorima u ARZ-u dogovor o kraćenju roka za dionicu Diračje – Škurinje nikako ne znači da se odustaje od namjere da barem u dijelu predstojećeg ljeta i turističke sezone obilaznica bude otvorena u punom profilu. (novi list)

cross

November 29th, 2008, 12:32 PM

Lijepe vijesti iz Rijeke. Bravo za hrabre graditelje.:applause:
Znači Diračje-Škurinje, otvorenje 1. svibnja.:cheers:

Jedno pitanje za Riječane - znate li kako napreduje gradnja na Sv. Kuzam-Križišće? Malo vijesti s te strane. Ja sam prije mjesec dana našao ovu fotku početka radova, ali ne znam koliko se dalje odmaklo s radovima.

http://www.gp-krk.hr/images/niskogr_ugradnji_svkuzam_krizisce.jpg

cross

November 29th, 2008, 12:53 PM

29. 11. 2008.
Sudar kod Bosiljeva zbog vožnje u suprotnom smjeru

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081129/crn-znak-txt.jpg

BOSILJEVO - Zbog vožnje u zabranjenom smjeru na autocesti A1 kod Bosiljeva sinoć oko 22,30 sati sudarila su se dva automobila, pri čemu su dvije osobe teško ozlijeđene, a jedna lakše, priopćila je jutros karlovačka Policijska uprava.
Policija navodi kako je 63-godišnji vozač osobnog automobila "Alfa Romeo" iz Koprivnice, nakon ulaska na auto-cestu u čvoru Bosiljevo krenuo u smjeru mora, iako je to dio autoceste kojom se prometuje prema Zagrebu, te je na 63. kilometru udario u 'Hondu' koju je vozio 24-godišnjak iz Ogulina.

Teške tjelesne ozljede zadobila su oba vozača, a lakše putnik iz 'Honde'.

Budući da je zbog ulaza u krivi smjer u Bosiljevu prošle godine već došlo do teške prometne nesreće sa smrtnim ishodom, ovog je travnja u Bosiljevu postavljena višemetarska velika ploča s prikazom raširene šake i tekstom "STOP, KRIVI SMJER". (Hina)

snupix

November 29th, 2008, 01:21 PM

^^ Ovakve treba doživotno strpati u zatvor! :bash:

cross

November 29th, 2008, 01:32 PM

^^ Ovakve treba doživotno strpati u zatvor! :bash:

Ne, nego bi nakon 50. godine života vozačima trebalo svako malo ponavljati psiho-testove.:nuts:

krzamak

November 29th, 2008, 01:35 PM

Ne, nego bi nakon 50. godine života vozačima trebalo svako malo ponavljati psiho-testove.:nuts:

Bolje ipak svako malo alko-testove! :lol:

x-type

November 29th, 2008, 02:11 PM

http://www.glasistre.hr/slika/GO304553.JPG
^^Mislim da ovaj gornji putokaz nije u skladu s odredbama koje vladaju u HR, a to je da se nazivi mjesta na putokazima pišu u originalu. Dakle, trebalo bi pistati samo "Rijeka" a ne "Rijeka/Fiume", jer je službeni naziv grada "Rijeka" u kojoj je službani hrvatski jezik.
Nazivi "Rovinj/Rovigno" i "Vodnjan/Dignano" su OK, jer su to službeni nazivi tih gradova budući da su u njima službeni jezici i hrvatski i talijanski.
Samo što bi onda i na A6 trebalo pisati "Pula/Pola", a ne piše.

E sad, netko može reći, samo je u zapadnoj Istri talijanski službeni jezik. No, protuargument je sljedeći - i u Zagrebu je službeni jezik hrvatski, pa opet samo piše "Budapest" a ne "Budimpešta/Budapest".

X-type, jesam li u pravu?:nuts:

nisi. ni ti ni Verso. znak je na mjestu. da u Puli ima putokaz za Zadar, trebalo bi pisati Zadar/Zara. da u Zadru ima putokaz za Pulu, trebalo bi pisati samo Pula, ne i Pola. stvar je jednostavna - riječ je o službenim jezicima područja u kojem se putokaz nalazi, a ne jezicima koji su službeni u mjestima koja se nalaze na putokazu. kužiš? ;) ni na A1 kod Bosiljeva ne piše Pola, već samo Pula iz jednostavnog razloga što je u Bosiljevu službeni samo hrvatski.

Budapest i Pécs su drugo: tu je riječ o gradovima van Hrvatske i po našem pravilniku o putokazima (ili kak se to već zove) strana odredišta se pišu u izvornom obliku :)

cross

November 29th, 2008, 02:31 PM

nisi. ni ti ni Verso. znak je na mjestu. da u Puli ima putokaz za Zadar, trebalo bi pisati Zadar/Zara. da u Zadru ima putokaz za Pulu, trebalo bi pisati samo Pula, ne i Pola. stvar je jednostavna - riječ je o službenim jezicima područja u kojem se putokaz nalazi, a ne jezicima koji su službeni u mjestima koja se nalaze na putokazu. kužiš? ;) ni na A1 kod Bosiljeva ne piše Pola, već samo Pula iz jednostavnog razloga što je u Bosiljevu službeni samo hrvatski.

Budapest i Pécs su drugo: tu je riječ o gradovima van Hrvatske i po našem pravilniku o putokazima (ili kak se to već zove) strana odredišta se pišu u izvornom obliku :)

I onda kažu da manjine nemaju prava u Hrvatskoj.:nuts:
Ma imamo najbolje manjinske zakone, barem "u regionu".:nuts:

Ali, čini mi se da u Rijeci na obilaznici stoji "Trieste/Trst".

x-type

November 29th, 2008, 02:53 PM

Ali, čini mi se da u Rijeci na obilaznici stoji "Trieste/Trst".

pa to stoji jer je u Trstu i hrvatski službeni (ili slovenski, ne znam)

ivan_ri

November 29th, 2008, 02:57 PM

krzamak

November 29th, 2008, 02:59 PM

Lijepe vijesti iz Rijeke. Bravo za hrabre graditelje.:applause:

Zašto "hrabre"?? :nuts: :lol:

Pa nisu valjda krenuli na Staljingrad! :lol: :lol:

Seagull

November 29th, 2008, 03:17 PM

pa to stoji jer je u Trstu i hrvatski službeni (ili slovenski, ne znam)
U Trstu je službeni talijanski i tamo stoji samo Fiume (a ne Fiume/Rijeka)! (dvojezičnost natpisa također postoji)

cross

November 29th, 2008, 03:26 PM

pa to stoji jer je u Trstu i hrvatski službeni (ili slovenski, ne znam)

Pa sad pobijaš samog sebe. Malo prije si rekao da nije u pitanju službeni jezik koji se govori u odredištu, nego u mjestu u kojem stoji putokaz.
A u Rijeci je službeni jezik samo hrvatski, ali budući de je Trst međunarodno odredište trebalo bi pisati samo original "Trieste", bez "Trst".

x-type

November 29th, 2008, 03:32 PM

Pa sad pobijaš samog sebe. Malo prije si rekao da nije u pitanju službeni jezik koji se govori u odredištu, nego u mjestu u kojem stoji putokaz.
A u Rijeci je službeni jezik samo hrvatski, ali budući de je Trst međunarodno odredište trebalo bi pisati samo original "Trieste", bez "Trst".

e, ali Hrvatska i Italija nemaju iste zakone o označavanju putokaza ;) u Italiji ćeš naći isključivo putokaze na domaćem jeziku, znači, na talijanskom, u Tirolu i na njemačkom, a na istoku i na slovenskom/hrvatskom, iako mislim da oni imaju dosta drugačije zakone o službenim jezicima. u Mađarskoj imaš isključivo mađarsko nazivlje i ne jebe njih što nitko nema pojma da je Pozsóny zapravo Bratislava

x-type

November 29th, 2008, 03:38 PM

U Trstu je službeni talijanski i tamo stoji samo Fiume (a ne Fiume/Rijeka)! (dvojezičnost natpisa također postoji)

vidi da piše i Rijeka:
http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/Italy027.jpg
(c) by Verso

Verso

November 29th, 2008, 06:13 PM

^^ O, moja slika. :D Ali ljudi, ovdje je stvarno gomila čudnih komentara. :D Da počnem:^^ Ovakve treba doživotno strpati u zatvor! :bash:Je li to vrlo rijetko u Hrvatskoj? Kod nas je nekad bilo vrlo rijetko, a sad svako malo, kao da smo Indija. :nuts: (iako su kod Kopra to uglavnom Hrvati :D)

nisi. ni ti ni Verso. znak je na mjestu. da u Puli ima putokaz za Zadar, trebalo bi pisati Zadar/Zara. da u Zadru ima putokaz za Pulu, trebalo bi pisati samo Pula, ne i Pola. stvar je jednostavna - riječ je o službenim jezicima područja u kojem se putokaz nalazi, a ne jezicima koji su službeni u mjestima koja se nalaze na putokazu. kužiš? ;) ni na A1 kod Bosiljeva ne piše Pola, već samo Pula iz jednostavnog razloga što je u Bosiljevu službeni samo hrvatski.

Budapest i Pécs su drugo: tu je riječ o gradovima van Hrvatske i po našem pravilniku o putokazima (ili kak se to već zove) strana odredišta se pišu u izvornom obliku :)Ali gdje je tu logika? To je zapravo "diskriminacija" (glup izraz, ali nemogu da nađem bolji). Zašto Fiume, ako nemate Kopar, Trst, Budimpešta (osim Trst na starim tablama)? Odnosno zašto ne Kopar, Trst, Budimpešta, ako imate Fiume? Nije mi jasno zašto raditi razliku između hrvatskih i inozemnih destinacija! :?

I onda kažu da manjine nemaju prava u Hrvatskoj.:nuts:
Ma imamo najbolje manjinske zakone, barem "u regionu".:nuts:A izbrisane bošnjačka i slovenska manjina? :D :ohno: Imamo i mi dobre manjinske zakone, teško sad reći čiji su bolji (ali stvarno nemamo znakova s Lubiana, Zágráb itd. kao vi Fiume).

Ali, čini mi se da u Rijeci na obilaznici stoji "Trieste/Trst".Na starim tablama, da, mislim da čak samo Trst.

pa to stoji jer je u Trstu i hrvatski službeni (ili slovenski, ne znam)Jao, pa gdje ti živiš? :D Nisam još čuo za hrvatsku manjinu u Trstu (a to naravno ne znači da tamo ne živi ni jedan Hrvat), to je slovenska manjina, ali je službeni jezik u Trstu samo talijanski (http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/Italy076.jpg). :ohno: Valjda je u Trstu dosta hrvatskih radnika (odnosno ih je nekad bilo), jer sam jednom vidjeo neku informativnu tablu na talijanskome i hrvatskome. A slovenski? :ohno:

e, ali Hrvatska i Italija nemaju iste zakone o označavanju putokaza ;) u Italiji ćeš naći isključivo putokaze na domaćem jeziku, znači, na talijanskom, u Tirolu i na njemačkom, a na istoku i na slovenskom/hrvatskom, iako mislim da oni imaju dosta drugačije zakone o službenim jezicima. u Mađarskoj imaš isključivo mađarsko nazivlje i ne jebe njih što nitko nema pojma da je Pozsóny zapravo BratislavaKao što si već vidjeo na slici, imaš u Italiji i Rijeka (i Ljubljana, Koper, Nova Gorica itd.), ali imaju i u Mađarskoj i Bratislava, Zagreb, Wien, Beograd, čak i Мукачеве na ćirilici (grad Mukacheve u Ukrajini, blizu mađarske granice). :)

Uf, dosta toga napisano. :)

x-type

November 29th, 2008, 09:56 PM

Ali gdje je tu logika? To je zapravo "diskriminacija" (glup izraz, ali nemogu da nađem bolji). Zašto Fiume, ako nemate Kopar, Trst, Budimpešta (osim Trst na starim tablama)? Odnosno zašto ne Kopar, Trst, Budimpešta, ako imate Fiume? Nije mi jasno zašto raditi razliku između hrvatskih i inozemnih destinacija! :?

Jao, pa gdje di živiš? :D Nisam još čuo za hrvatsku manjinu u Trstu (a to naravno ne znači da tamo ne živi nijedan Hrvat), to je slovenska manjina, ali je službeni jezik u Trstu samo talijanski (http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/Italy076.jpg). :ohno: Valjda je u Trstu dosta hrvatskih radnika (odnosno ih je nekad bilo), jer sam jednom vidjeo neku informativnu tablu na talijanskome i hrvatskome. A slovenski? :ohno:

Kao što si već vidjeo na slici, imaš u Italiji i Rijeka (i Ljubljana, Koper, Nova Gorica itd.), ali imaju i u Mađarskoj i Bratislava, Zagreb, Wien, Beograd, čak i Мукачеве na ćirilici (grad Mukacheve u Ukrajini, blizu mađarske granice). :)

ako je diskriminacija, onda diskriminiramo sami sebe zapravo jer ne koristimo hrvatske nazive. meni je logično - ovo s korištenjem izvornih naziva smo već sto puta prožvakali, a područja gdje vlada dvojezičnost bi isto trebala biti jasna, s tim je ista situacija u Sloveniji. što se Kopra tiče - tu ti je ista stvar kao s vašim Puljem. nitko više ne govori Kopar, već svi govore Koper. isto kao što kod vas nitko ne govori Pulj, već Pula :)

živim tu gdje piše. ne znam mnogo o Trstu i zato sam napisao u zagradu "slovenski jezik" jer nemam pojam o etničkom sastavu tamo, samo znam da ima Slavena, e sad Hrvata ilI Slovenaca - hvala na prosvjetljenju, sad i to znam :) isto ne znam kakav je talijanski stav prema dvojezičnosti, ali vidiš i sam da su u okolici Trsta putokazi dvojezični. doduše, isto je tako očito da je riječ o talijanskom i izvornom nazivu. ne znam što ti nije jasno kod područja dvojezičnosti, pa ista je situacija kod vas :dunno:

ovo u Mađarskoj ću još provjeriti, ali znam da sam vidio da piše samo Pozsóny i Bécs. vjerojatno na novim znakovima uvode i izvorni naziv.

Verso

November 29th, 2008, 11:52 PM

ako je diskriminacija, onda diskriminiramo sami sebe zapravo jer ne koristimo hrvatske nazive. meni je logično - ovo s korištenjem izvornih naziva smo već sto puta prožvakali, a područja gdje vlada dvojezičnost bi isto trebala biti jasna, s tim je ista situacija u Sloveniji.Meni je svejedno, koji sistem imate, ali mi nije jasno, zašto mješavina. Imaš Rijeka/Fiume, Kopar/Koper, Trst/Trieste i Budimpešta/Budapest ili samo Rijeka, Koper, Trieste i Budapest, ono Fiume se ne uklapa u sistem.

što se Kopra tiče - tu ti je ista stvar kao s vašim Puljem. nitko više ne govori Kopar, već svi govore Koper. isto kao što kod vas nitko ne govori Pulj, već Pula :)Stvarno kažete Koper? Meni Kopar puno "hrvatskije" zvuči. Mi Karlovac zovemo Karlovec, ali je na tablama samo "Karlovac", jer bi bilo totalno glupo imati oba imena, a i u govornom jeziku ne kažemo baš Karlovec, nego Karlowc. :lol:

živim tu gdje piše. ne znam mnogo o Trstu i zato sam napisao u zagradu "slovenski jezik" jer nemam pojam o etničkom sastavu tamo, samo znam da ima Slavena, e sad Hrvata ilI Slovenaca - hvala na prosvjetljenju, sad i to znam :) isto ne znam kakav je talijanski stav prema dvojezičnosti, ali vidiš i sam da su u okolici Trsta putokazi dvojezični. doduše, isto je tako očito da je riječ o talijanskom i izvornom nazivu. ne znam što ti nije jasno kod područja dvojezičnosti, pa ista je situacija kod vas :dunno:U selima oko Trsta je sve dvojezično, ali na obilaznici imaš vrlo malo dvojezičnih znakova, još dvojezična sela su na slovenskom samo po jednom napisana, u ostalim slučajevima samo talijansko. To što osim Lubiana imaš i Ljubljana, je ionako logično, jer je službeni jezik ovdje samo slovenski. A Koper piše samo nekoliko puta, čak imaš samo Capodistria ponekad na glavnim čvorovima.

ovo u Mađarskoj ću još provjeriti, ali znam da sam vidio da piše samo Pozsóny i Bécs. vjerojatno na novim znakovima uvode i izvorni naziv.To ima 100% već dugo, ako ne oduvijek (prvi put sam vidjeo 1996.), kako se ne sjećaš barem znakova za Zágráb-Zagreb (http://img442.imageshack.us/img442/3764/spa0454ee6.jpg), a imaš i Bécs-Wien (http://img374.imageshack.us/img374/4161/spa0433di8.jpg) (stara (zelena) tabla!), Pozsony-Bratislava (http://img512.imageshack.us/img512/5310/p11005601aa3.jpg), Belgrád-Beograd (http://img295.imageshack.us/img295/2928/251526431iu0.jpg), Kassa-Košice (http://img527.imageshack.us/img527/2067/resizeofimg2425iw0.jpg) i čak Munkács-Мукачеве (nažalost ne nađem slike, izgleda ju RawLee nije uvrstio u svoje sezname).

shockwave01

November 30th, 2008, 01:37 AM

Putuje Dalmatina dalje prema jugu i već ovog Božića oni koji su namjerili put Zagvozda moći će bez problema glatkom autocestom preko ispeglanog krša Zabiokovlja na božićnu feštu.

Nakon što je otvorena autocesta do Šestanovca, uglavnom se znalo tek da se nešto iza Biokova događa, da se građevinci bore s teškim terenom iza planine. Dalmatina se u posljednje vrijeme u debelom hladu sjeverne strane Biokova rađala samozatajno, bez velike pompe. Ali:

- Prije zadanog roka otvorit ćemo novu završenu dionicu autoceste Šestanovac - Ravča, dugu 40 kilometara. Cilj nam je bio da ljudi mogu za Božić dolje proći autocestom. I moći će, otvorit ćemo ovu dionicu nekoliko dana prije Božića, iako nam je ugovoreni rok do kraja godine - veli zadovoljno za Slobodnu Dalmaciju Marijo Lovrinčević, član Uprave Hrvatskih autocesta.

Dovući Dalmatinu od Šestanovca do Ravče nije bilo nimalo lako. Na ovih 40-ak kilometara čak je 47 objekata: sedam vijadukata, devet nadvožnjaka, 29 podvožnjaka, a prema preporuci prirodnjaka i lovačkih društava napravljena su i dva umjetna tunela preko kojih su prijelazi za životinje. Da vukovi, lisice, veprovi i ostalo društvo može i dalje lunjati putovima na koje su se navikli.

Krenuli smo otpratiti Dalmatinu prema jugu i iz zraka. Dok je već u rano poslijepodne duga sjena Biokova bivala sve moćnija, Ivan Raos nas je baš iznad trase preletio sve do Ploča. Radi se sve u šesnaest, na dobrom dijelu dionice ne samo da se crni asfalt, nego su po njemu već i iscrtane linije.

Tri su čvorišta: Zagvozd 1, Zagvozd 2 i Ravča, a tu su i tri cestarinska prolaza - Šestanovac, Zagvozd i Ravča.

Najimpresivnije je kod Rašćana. Tu je i istoimeni vijadukt, najveći na dionici - čak je 604 metra visok. “Sad je u fazi izrade hidroizolacije. Ovaj vijadukt radi Osijek-Koteks”, reče nam Lovrinčević.

Nedaleko nad provalijom, na samom rubu planine, veliko odmorište Gornji Rašćani. Iz zraka vidimo - već je zaista lijepo uređeno. Zelene se otočići zasađeni travom i ukrasnim biljem. Tu će se moći predahnuti s pogledom na dolinu Rašćana.

- Ina je dobila koncesiju na ovom odmorištu. A vidite, napravili smo već pravi mali park ovdje, bit će pergola i zelenila, ovih dana se sade biljke i stavlja kamen i moći će se s guštom na odmorištu Gornji Rašćani i šetat i sjedit - veli.

Marijo Lovrinčević Splićanin je, podrijetlom iz Zagvozda. Kaže:

- Autocesta prolazi 100 metara iza mog sela pa mi je, uz profesionalni, i osobni užitak sudjelovati u ovom projektu. Znam povijest ovoga kraja. Zatvoren Biokovom, uvijek je sanjao ovakvo nešto, pričalo se o tunelu kroz Biokovo i cesti, ali te priče su uvijek bile više kao nemoguć san.

Zbog toga je uz Dalmatinu i posebno zadovoljstvo zbog Tunela “Sveti Ilija” kroz Biokovo, koji također rade “Hrvatske autoceste.”

Kaže, utjecaj velikog posla, koji se već mjesecima radi na surovom kamenitom prostoru Zabiokovlja, već se vidi. “Jedan je u Zagvozdu uredio kafić, drugi restoran, planira se i poslovna zona, ima zainteresiranih za kupnju nekretnina, ali ljudi ne prodaju. Osokolili ih Dalmatina i tunel.”

Je li bilo problema na ovoj dionici? “Glavobolje nam izazivaju neočekivani odroni, usred tvrdog kamena nađe se džep zemlje. Tako je bilo kod zaseoka Babaje. Ali sve ćemo mi to stić, na tim kritičnim dijelovima sad se radi dan-noć, u tri smjene. Tehnički pregled dionice će biti 8. prosinca”, veli Lovrinčević.

Dobro se, veli, napreduje i u poslu na Tunelu “Sveti Ilija”. Tunel kroz Biokovo mora biti završen do lipnja 2010. godine, a Hrvatske autoceste, koje su se u cijelosti prihvatile ovog posla, moraju do tada napraviti dva kilometra ceste sa sjeverne strane Biokova, pa 4,2 kilometra tunela kroz planinu i onda još 4 kilometra ceste na južnoj morskoj strani planine od tunela do spoja na magistralu, koji će biti između Baške Vode i Promajne.

Dokle se stiglo s ovim poslom? - Bušimo tunel sa sjeverne strane i tu je do sada zagrebačka Hidroelektra od siječnja, kada smo počeli, probila 1260 metara plus 900 metara cijevi za evakuaciju. S južne strane je sporan jedan kamenolom, pa smo se, dok se ne riješe ti imovinski sporovi, odlučili da ćemo do kraja mjeseca napasti tunel i s juga. Ali bočno. To će raditi splitski Konstruktor-inženjering.

Što dalje, nakon Ravče? Za sada će se sa čvora Ravča silaziti na državnu cestu prema Vrgorcu, ali već se na dionici Ravča - Vrgorac radi i ona bi, prema planu, trebala biti gotova do kraja iduće godine, veli Lovrinčević.

Sad se na tom dijelu, vidimo i iz zraka, obavljaju zemljani radovi, traju muke oko usjeka i nasipa. A kad se na kraju 2009. godine dođe do Vrgorca?

- Za sada smo napravili idejne projekte za dio od Vrgorca do čvora Ploče i, čim budu gotovi troškovnici, počet će se i s tim poslom.

Dolje kod Ploča impresivan je pogled na veliko čvorište Čeveljuša. Vijuga cesta na vijaduktima izgrađenima na mulju delte Neretve. Znalci vele da je upravo zbog toga - teškog tla i problema s temeljenjem, koje je trebalo posebno dobro izvesti, ovo bio pravi izazov.

- I to će biti otvoreno prije Božića. U godinu dana završili smo i 40 kilometara autoceste do Ravče, i deset kilometara spojne ceste prema luci Ploče, i izuzetno zahtjevno čvorište Čeveljuša, i probijen je dijelom Tunel “Sveti Ilija”... To su svjetski rekordi - s ponosom će Marijo Lovrinčević.

Zajedno s ovom novom dionicom Dalmatina će do Božića stići na 75 kilometara od Splita prema Dubrovniku. A na proljeće će, saznajemo, radovi na autocesti krenuti i iz Dubrovnika. Ne bi li se što prije Dalmatina srela sama sa sobom, a ljudi s normalnijim životom.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/32262/Default.aspx

shockwave01

November 30th, 2008, 01:42 AM

Što dalje, nakon Ravče? Za sada će se sa čvora Ravča silaziti na državnu cestu prema Vrgorcu, ali već se na dionici Ravča - Vrgorac radi i ona bi, prema planu, trebala biti gotova do kraja iduće godine, veli Lovrinčević.

Sad se na tom dijelu, vidimo i iz zraka, obavljaju zemljani radovi, traju muke oko usjeka i nasipa. A kad se na kraju 2009. godine dođe do Vrgorca?

- Za sada smo napravili idejne projekte za dio od Vrgorca do čvora Ploče i, čim budu gotovi troškovnici, počet će se i s tim poslom.

Ovaj dio mi je osobito bio zanimljiv. Do sada se govorilo o dovrsetku AC do Ploca u 2009 i koliko je meni poznato ovo je prvi put da se govori kako ce do kraja 2009 autocesta doci samo do Vrgorca. Izgleda da su ipak bili u pravu oni koji su govorili da cemo se do Ploca voziti tek 2011.

Seagull

November 30th, 2008, 03:41 AM

Ovaj dio mi je osobito bio zanimljiv. Do sada se govorilo o dovrsetku AC do Ploca u 2009 i koliko je meni poznato ovo je prvi put da se govori kako ce do kraja 2009 autocesta doci samo do Vrgorca. Izgleda da su ipak bili u pravu oni koji su govorili da cemo se do Ploca voziti tek 2011.
Meni se čini kao lapsus. Pa Ravča jest izlaz za Vrgorac. Od Ravče do Vrgorca ima 5 km. Autocesta kod izlaza Vrgorac ne vodi nikamo. 20 km ima do Malog Prologa + 6 do Karamatića (Ploče 1) (brza cesta)!
http://files.homepagemodules.de/b211118/f11734815t518772p7618033n1.jpg

P.C.Dolabella

November 30th, 2008, 08:49 AM

Marijo Lovrinčević Splićanin je, podrijetlom iz Zagvozda. Kaže:

U g o d i n u d a n a završili smo i 40 kilometara autoceste do Ravče, i deset kilometara spojne ceste prema luci Ploče, i izuzetno zahtjevno čvorište Čeveljuša, i probijen je dijelom Tunel “Sveti Ilija”... To su svjetski rekordi - s ponosom će Marijo Lovrinčević.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/32262/Default.aspx

Ovaj "svjetski rekorder" Lovrinčević ima sve uvjete da postane sljedeći Sanader-Kalmetin ljubimac u daljnjem napretku karijere. Isto onako kako je trapavo organizirao cijeli posao, spreman je sada i na verbalne "rekorde", a samo sam čekao kad će reći da je sve gotovo "prije roka". Ali njemu to nije dovoljno. Taj je sada i "svjetski rekorder" u - p r i j e r o k a š t v u. :lol:

ppero2

November 30th, 2008, 11:27 AM

Meni se čini kao lapsus. Pa Ravča jest izlaz za Vrgorac. Od Ravče do Vrgorca ima 5 km. Autocesta kod izlaza Vrgorac ne vodi nikamo. 20 km ima do Malog Prologa + 6 do Karamatića (Ploče 1) (brza cesta)!
http://files.homepagemodules.de/b211118/f11734815t518772p7618033n1.jpg

Tako je, a pored toga radovi su i nakon Vrgorca, nažalost taj dio nisam uspio slikati,ali dobrih 6-7 km rade dalje prema, ato je dio poviše sela Dusina u pravcu Otrić Soca.

Mislim da sa korigiranoom varijantom im nije problema završiti ovaj dio A1 do čvorišta u Pozloj Gori nego onih 6 km brze ceste do Karamatića jer tu je gotovo sve u objektima.

Pozdrav.

shockwave01

November 30th, 2008, 11:57 AM

Nisam siguran da je lapsus jer je u nastavku teksta rekao da su za dio nakon Vrgorca za sada samo napravljena idejna rjesenja, a da se tek ceka troskovnik pa da bi se moglo krenuti u radove.

iponi

November 30th, 2008, 12:07 PM

Tako je, a pored toga radovi su i nakon Vrgorca, nažalost taj dio nisam uspio slikati,ali dobrih 6-7 km rade dalje prema, ato je dio poviše sela Dusina u pravcu Otrić Soca.

Mislim da sa korigiranoom varijantom im nije problema završiti ovaj dio A1 do čvorišta u Pozloj Gori nego onih 6 km brze ceste do Karamatića jer tu je gotovo sve u objektima.

Pozdrav.

Mislim da ovaj dio od Ravče do Karamatića (dio autocesta, a dio brza cesta) moraju završiti što prije, jer inače nije imalo smisla otvarati ni ovaj dio do Ravče. Lokalna cesta od Ravče do Karamatića preko Malog Prologa je katastrofa i ne mislim da će baš puno ljudi tom rutom ići od npr. Splita do Ploča. Ja ću ići čim se otvori, tj. čim se vratim u Hrvatsku, krajem godine.
A za autoput dalje do Dubrovnika, Pelješki most itd. to ćemo se još načekati..

Pozdrav.

MountMan

November 30th, 2008, 12:16 PM

Prvo: "grobničke Alpe"

http://img291.imageshack.us/img291/1116/a6zima101ut8.jpg

http://img291.imageshack.us/img291/8426/a6zima102xy3.jpg

http://img291.imageshack.us/img291/8488/a6zima103hm6.jpg

http://img291.imageshack.us/img291/2089/a6zima104fh7.jpg

Tuhobić - Vrata:

http://img291.imageshack.us/img291/1808/a6zima105zj9.jpg

http://img291.imageshack.us/img291/7774/a6zima106qu2.jpg

http://img208.imageshack.us/img208/2840/a6zima107ze9.jpg

http://img208.imageshack.us/img208/176/a6zima108qb0.jpg

http://img208.imageshack.us/img208/2623/a6zima109ho8.jpg

:)

keber

November 30th, 2008, 01:32 PM

Kerempuh

November 30th, 2008, 01:50 PM

Stvarno kažete Koper? Meni Kopar puno "hrvatskije" zvuči. Mi Karlovac zovemo Karlovec, ali je na tablama samo "Karlovac", jer bi bilo totalno glupo imati oba imena, a i u govornom jeziku ne kažemo baš Karlovec, nego Karlowc. :lol:

lol, kaj je najsmješnije, originalno ime Karlovca (osim dakako Karlstadt po nadvojvodi Karlu) je Karlovec jer je taj grad izvorno kajkavski, dok sada prevladava miješani govor kajkavsko-štokavsko-čakavski, jedinstvena kombinacija :D

x-type

November 30th, 2008, 02:17 PM

Meni je svejedno, koji sistem imate, ali mi nije jasno, zašto mješavina. Imaš Rijeka/Fiume, Kopar/Koper, Trst/Trieste i Budimpešta/Budapest ili samo Rijeka, Koper, Trieste i Budapest, ono Fiume se ne uklapa u sistem.
a gle, tako je kod nas. zapravo je posve isto kao i kod vas, samo što kod vas za strana odredišta piše i slovenski naziv. Rijeka/Fiume piše samo u područjima u kojima je na snazi dvojezičnost, dakle u većem dijelu Istre. tako je i kod vas, na Primorskem su slovensko-talijanski natpisi na putokazima, u Prekmurju slovensko-mađarski.

Stvarno kažete Koper? Meni Kopar puno "hrvatskije" zvuči. Mi Karlovac zovemo Karlovec, ali je na tablama samo "Karlovac", jer bi bilo totalno glupo imati oba imena, a i u govornom jeziku ne kažemo baš Karlovec, nego Karlowc. :lol:pa da :dunno: ja se ne sjećam kad sam nekog čuo zadnji put da kaže Kopar, a i to mi zvuči tako jadno kad netko i kaže.

To ima 100% već dugo, ako ne oduvijek (prvi put sam vidjeo 1996.), kako se ne sjećaš barem znakova za Zágráb-Zagreb (http://img442.imageshack.us/img442/3764/spa0454ee6.jpg), a imaš i Bécs-Wien (http://img374.imageshack.us/img374/4161/spa0433di8.jpg) (stara (zelena) tabla!), Pozsony-Bratislava (http://img512.imageshack.us/img512/5310/p11005601aa3.jpg), Belgrád-Beograd (http://img295.imageshack.us/img295/2928/251526431iu0.jpg), Kassa-Košice (http://img527.imageshack.us/img527/2067/resizeofimg2425iw0.jpg) i čak Munkács-Мукачеве (nažalost ne nađem slike, izgleda ju RawLee nije uvrstio u svoje sezname).

ja sam vjerojatno neke prastare znakove vidio, sjećam se da je bio i slovačko-mađarski fajt kad sam iskomentirao to :D
ovo da Mukačevo piše na ćirilici je vjerojatno samo jako blizu granice. meni je fora bilo kad sam u Barceloni na AP7 vidio Alicante na arapskom :lol:

Seagull

November 30th, 2008, 03:42 PM

x-type

November 30th, 2008, 03:45 PM

Ipak bi se tih 6-7 km od Pozle gore do Karamatića u nuždi moglo voziti i lokalnom cestom, zar ne?

slovenski model :D

ppero2

November 30th, 2008, 03:47 PM

Ipak bi se tih 6-7 km od Pozle gore do Karamatića u nuždi moglo voziti i lokalnom cestom, zar ne?

Ma taj dio je totalna katastrofa, a cesta prolazi kroz naselja uz još čudnovate serpentine. Dok sve ne povežu bit će čupavo.

Dakle kako stvari toje osmoga je pregled, a 21-i ovoga (mislim na prosinac :)) otvaranje A1 do Ravče.

A to je super.

Pozdrav.

Verso

November 30th, 2008, 03:49 PM

Karlovac je za sve u SlovenijiSlužbeno je Karlovec. :)

a gle, tako je kod nas. zapravo je posve isto kao i kod vas, samo što kod vas za strana odredišta piše i slovenski naziv. Rijeka/Fiume piše samo u područjima u kojima je na snazi dvojezičnost, dakle u većem dijelu Istre. tako je i kod vas, na Primorskem su slovensko-talijanski natpisi na putokazima, u Prekmurju slovensko-mađarski.:nono: Mi nemamo Fiume, Lubiana, Zágráb itd. Po našoj logici bi moralo biti, a po vašoj (samo u jeziku građana) Fiume ne bi smjelo biti.

ovo da Mukačevo piše na ćirilici je vjerojatno samo jako blizu granice.Mislim, da je bilo na M3, a ta još nije tako blizu granice. Bog zna, kamo ju je RawLee gurnuo, ako nije zaboravio.

Seagull

November 30th, 2008, 04:08 PM

Ma taj dio je totalna katastrofa, a cesta prolazi kroz naselja uz još čudnovate serpentine. Dok sve ne povežu bit će čupavo.
Dakle kako stvari stoje osmoga je pregled, a 21-i ovoga (mislim na prosinac :)) otvaranje A1 do Ravče.
A to je super.

Super je. Možda bi se forumaši mogli naći u Vrgorcu ili Ravči. Taj dan je nedjelja. Ja ne mogu obećati da ću doći, ali potrudio bih se.

x-type

November 30th, 2008, 04:56 PM

a po vašoj (samo u jeziku građana) Fiume ne bi smjelo biti.
.

gle, ne razumiješ. pročitaj ponovo moj post upućen crossu gdje sam za hipotetske primjere uzeo Zadar i Pulu. dakle, nije bitno što piše na znaku, već gdje je znak. ako je znak u dvojezičnom području, onda će sva odredišta na njemu biti dvojezična, bez obzira gdje se ona nalazila. razumiješ?

Verso

November 30th, 2008, 05:19 PM

Sarcastic Saracen

November 30th, 2008, 05:29 PM

Verso

November 30th, 2008, 05:31 PM

Upravo tako. Dali uopće postoje znakovi za Zagreb u Puli (odnosno drugdje na talijanskome području), ili samo za Rijeku?

x-type

November 30th, 2008, 06:00 PM

Ne. Ako imate Fiume, jer je u Puli službeni jezik i talijanski, zašto nemate Budimpešta, pošto je službeni jezik u Zagrebu hrvatski? Ako je princip kod Budimpešte to da se piše samo Budapest, jer je službeni jezik u Budimpešti samo mađarski, onda je službeni jezik u Rijeci samo hrvatski, i tako Fiume nema što raditi na nijednoj tabli u Hrvatskoj, bila ona u Zagrebu ili u Puli (Poli!).

zato što Budimpešta spada pod strana odredišta pa se piše samo izvornim jezikom. da se u Budimpešti govori i turski, onda bi pisalo Budapest/Budapeşte. Rijeka ne spada pod strana odredišta i zato se piše na hrvatskom, a u dvojezičnim područjima i na tom drugom jeziku, u konkretnom slučaju Fiume u Puli. nemoj miješati strana i domaća odredišta jer za njih postoje različite odredbe (kao što i sam znaš, samo se malo praviš ludim). problem je u Zagrebu jer bi onda trebalo pisati Zagabria (ili u Daruvaru bi trebalo pisati i Zahřeb). ali ovo Fiume stoji. da si se uhvatio primjera Zagreba, onda se ne bih pjenio jer je to krivo. samo nisam siguran postoje li putokazi za Zagreb u Puli.

Verso

November 30th, 2008, 06:04 PM

Ne pravim se ludim, ali možeš li mi naći jedan dobar razlog zašto raditi razliku između hrvatskih i stranih odredišta?

x-type

November 30th, 2008, 06:05 PM

pa to pitaj u Ministarstvu prometa

Verso

November 30th, 2008, 06:07 PM

Aha. :lol: Okej, razumijem, radi se razlika između hrvatskih i stranih odredišta, ali možeš li mi reći, ako se tebi osobno čini da tu ima ikakve logike?

x-type

November 30th, 2008, 06:11 PM

ima više logike nego kod vas. zašto s jedne strane Karavanki piše Karawankentunnel, a s druge predor Karavanke? zašto uopće piše predor kad koristite i riječ tunel? zašto na slovenskim autocestama imena vijadukata i tunela stoje na žutim pločama, kad su žute ploče za magistralne ceste, a ne za autoceste? kako A2 može biti sastavljena od 2 dijela bez planirane popune? zašto pobogu?? niti jedno od tih pitanja mi nikad neće biti jasno

snupix

November 30th, 2008, 06:12 PM

Haha, jeste smiješni :lol:

Verso

November 30th, 2008, 06:51 PM

x-type

November 30th, 2008, 08:03 PM

kako nisam? meni je to sasvim logično

Verso

November 30th, 2008, 08:18 PM

:rofl:

cross

November 30th, 2008, 09:25 PM

:dunno: ja se ne sjećam kad sam nekog čuo zadnji put da kaže Kopar, a i to mi zvuči tako jadno kad netko i kaže.

Oprostit ćeš, prijatelju, ali ja nikad nisam govorio "Koper" nego "Kopar". I uopće nije istina da se "Kopar" više ne koristi u govoru... A nisam ti baš neki jezični čistunac.:nuts:

I dosta više vas dvojice, gora sam budala ja što sam uopće zakuhao ovu temu kad znam da Verso kao sršljen doleti na bilo koju dretvu čim nanjuši da je netko napisao prva tri slova SLO.:lol::bash:

ppero2

November 30th, 2008, 09:27 PM

Super je. Možda bi se forumaši mogli naći u Vrgorcu ili Ravči. Taj dan je nedjelja. Ja ne mogu obećati da ću doći, ali potrudio bih se.

Uzeo u razmatranje,jako dobra ideja.:banana::banana:

cross

November 30th, 2008, 10:06 PM

29.11.2008.
Ekipa Slobodne Dalmacije sa zemlje i iz zraka kontrolirala radove na trasi autoceste prema Dubrovniku

REPORTAŽA: Za Božić Dalmatinom sve do Ravče

Prije zadanog roka otvorit ćemo dionicu Šestanovac - Ravča, dugu 40 kilometara. I deset kilometara ceste prema Pločama, i čvorište Čeveljuša. Sve napravljeno u godinu dana! To su svjetski rekordi - veli Marijo Lovrinčević, član Uprave HAC-a

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-30/Dalmacija&FileName=AUTO_CESTA7-281108.1.jpg&q=1

piše Meri ŠILOVIĆ
snimili Vojko BAŠIĆ/Cropix Branimir Boban/Cropix

Putuje Dalmatina dalje prema jugu i već ovog Božića oni koji su namjerili put Zagvozda moći će bez problema glatkom autocestom preko ispeglanog krša Zabiokovlja na božićnu feštu.

Nakon što je otvorena autocesta do Šestanovca, uglavnom se znalo tek da se nešto iza Biokova događa, da se građevinci bore s teškim terenom iza planine. Dalmatina se u posljednje vrijeme u debelom hladu sjeverne strane Biokova rađala samozatajno, bez velike pompe. Ali:

- Prije zadanog roka otvorit ćemo novu završenu dionicu autoceste Šestanovac - Ravča, dugu 40 kilometara. Cilj nam je bio da ljudi mogu za Božić dolje proći autocestom. I moći će, otvorit ćemo ovu dionicu nekoliko dana prije Božića, iako nam je ugovoreni rok do kraja godine - veli zadovoljno za Slobodnu Dalmaciju Marijo Lovrinčević, član Uprave Hrvatskih autocesta.

Dovući Dalmatinu od Šestanovca do Ravče nije bilo nimalo lako. Na ovih 40-ak kilometara čak je 47 objekata: sedam vijadukata, devet nadvožnjaka, 29 podvožnjaka, a prema preporuci prirodnjaka i lovačkih društava napravljena su i dva umjetna tunela preko kojih su prijelazi za životinje. Da vukovi, lisice, veprovi i ostalo društvo može i dalje lunjati putovima na koje su se navikli.

Krenuli smo otpratiti Dalmatinu prema jugu i iz zraka. Dok je već u rano poslijepodne duga sjena Biokova bivala sve moćnija, Ivan Raos nas je baš iznad trase preletio sve do Ploča. Radi se sve u šesnaest, na dobrom dijelu dionice ne samo da se crni asfalt, nego su po njemu već i iscrtane linije.

Tri su čvorišta: Zagvozd 1, Zagvozd 2 i Ravča, a tu su i tri cestarinska prolaza - Šestanovac, Zagvozd i Ravča.

Najimpresivnije je kod Rašćana. Tu je i istoimeni vijadukt, najveći na dionici - čak je 604 metra dug. “Sad je u fazi izrade hidroizolacije. Ovaj vijadukt radi Osijek-Koteks”, reče nam Lovrinčević.

Nedaleko nad provalijom, na samom rubu planine, veliko odmorište Gornji Rašćani. Iz zraka vidimo - već je zaista lijepo uređeno. Zelene se otočići zasađeni travom i ukrasnim biljem. Tu će se moći predahnuti s pogledom na dolinu Rašćana.

- Ina je dobila koncesiju na ovom odmorištu. A vidite, napravili smo već pravi mali park ovdje, bit će pergola i zelenila, ovih dana se sade biljke i stavlja kamen i moći će se s guštom na odmorištu Gornji Rašćani i šetat i sjedit - veli.

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-30/Dalmacija&FileName=AUTO_CESTA10-281108.1.jpg&q=1

Marijo Lovrinčević Splićanin je, podrijetlom iz Zagvozda. Kaže:
- Autocesta prolazi 100 metara iza mog sela pa mi je, uz profesionalni, i osobni užitak sudjelovati u ovom projektu. Znam povijest ovoga kraja. Zatvoren Biokovom, uvijek je sanjao ovakvo nešto, pričalo se o tunelu kroz Biokovo i cesti, ali te priče su uvijek bile više kao nemoguć san.

Zbog toga je uz Dalmatinu i posebno zadovoljstvo zbog Tunela “Sveti Ilija” kroz Biokovo, koji također rade “Hrvatske autoceste.”

Kaže, utjecaj velikog posla, koji se već mjesecima radi na surovom kamenitom prostoru Zabiokovlja, već se vidi. “Jedan je u Zagvozdu uredio kafić, drugi restoran, planira se i poslovna zona, ima zainteresiranih za kupnju nekretnina, ali ljudi ne prodaju. Osokolili ih Dalmatina i tunel.”

Je li bilo problema na ovoj dionici? “Glavobolje nam izazivaju neočekivani odroni, usred tvrdog kamena nađe se džep zemlje. Tako je bilo kod zaseoka Babaje. Ali sve ćemo mi to stić, na tim kritičnim dijelovima sad se radi dan-noć, u tri smjene. Tehnički pregled dionice će biti 8. prosinca”, veli Lovrinčević.

Dobro se, veli, napreduje i u poslu na Tunelu “Sveti Ilija”. Tunel kroz Biokovo mora biti završen do lipnja 2010. godine, a Hrvatske autoceste, koje su se u cijelosti prihvatile ovog posla, moraju do tada napraviti dva kilometra ceste sa sjeverne strane Biokova, pa 4,2 kilometra tunela kroz planinu i onda još 4 kilometra ceste na južnoj morskoj strani planine od tunela do spoja na magistralu, koji će biti između Baške Vode i Promajne.

Dokle se stiglo s ovim poslom? - Bušimo tunel sa sjeverne strane i tu je do sada zagrebačka Hidroelektra od siječnja, kada smo počeli, probila 1260 metara plus 900 metara cijevi za evakuaciju. S južne strane je sporan jedan kamenolom, pa smo se, dok se ne riješe ti imovinski sporovi, odlučili da ćemo do kraja mjeseca napasti tunel i s juga. Ali bočno. To će raditi splitski Konstruktor-inženjering.

Što dalje, nakon Ravče? Za sada će se sa čvora Ravča silaziti na državnu cestu prema Vrgorcu, ali već se na dionici Ravča - Vrgorac radi i ona bi, prema planu, trebala biti gotova do kraja iduće godine, veli Lovrinčević.

Sad se na tom dijelu, vidimo i iz zraka, obavljaju zemljani radovi, traju muke oko usjeka i nasipa. A kad se na kraju 2009. godine dođe do Vrgorca?

- Za sada smo napravili idejne projekte za dio od Vrgorca do čvora Ploče i, čim budu gotovi troškovnici, počet će se i s tim poslom.

Dolje kod Ploča impresivan je pogled na veliko čvorište Čeveljuša. Vijuga cesta na vijaduktima izgrađenima na mulju delte Neretve. Znalci vele da je upravo zbog toga - teškog tla i problema s temeljenjem, koje je trebalo posebno dobro izvesti, ovo bio pravi izazov.

- I to će biti otvoreno prije Božića. U godinu dana završili smo i 40 kilometara autoceste do Ravče, i deset kilometara spojne ceste prema luci Ploče, i izuzetno zahtjevno čvorište Čeveljuša, i probijen je dijelom Tunel “Sveti Ilija”... To su svjetski rekordi - s ponosom će Marijo Lovrinčević.

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-30/Dalmacija&FileName=AUTOCESTA_ZAGVOZD8-261108.1.jpg&q=1
Marijo Lovrinčević član uprave HAC-a

Zajedno s ovom novom dionicom Dalmatina će do Božića stići na 75 kilometara od Splita prema Dubrovniku. A na proljeće će, saznajemo, radovi na autocesti krenuti i iz Dubrovnika. Ne bi li se što prije Dalmatina srela sama sa sobom, a ljudi s normalnijim životom.

Objekti
Najznačajniji objekti na dijelu dionice Šestanovac - Zagvozd su: vijadukt Gradina (158 metara) i prijelaz za životinje - umjetni tunel (156 metara), a na dijelu dionice Zagvozd - Ravča: vijadukt Gradina (248 metara), vijadukt Glavica (308 metara), vijadukt Staje (238 metara), vijadukt Rašćani (604 metra), vijadukt Dubrava (270 metara) i prijelaz za životinje - umjetni tunel (120 metara).

Iz cuga do Budimpešte
- U Zagvozd dolazi autocesta koja zapravo u kontinuitetu ide od Budimpešte. I kroz tunel u Biokovu eto vas za pet minuta, za samo devet kilometara na morskoj obali - kaže Marijo Lovrinčević

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/32262/Default.aspx

Verso

November 30th, 2008, 10:16 PM

I dosta više vas dvojice, gora sam budala ja što sam uopće zakuhao ovu temu kad znam da Verso kao sršljen doleti na bilo koju dretvu čim nanjuši da je netko napisao prva tri slova SLO.:lol::bash:

Pa to nema veze sa SLO, nego je kriva tabla s "Rijeka/Fiume". :lol: Sjećam se da ste to jednom već raspravljali (prije dvije godine), ali me nije bilo na internetu neko vrijeme.

P.C.Dolabella

November 30th, 2008, 10:37 PM

Super je. Možda bi se forumaši mogli naći u Vrgorcu ili Ravči. Taj dan je nedjelja. Ja ne mogu obećati da ću doći, ali potrudio bih se.

U Vrgorcu kod Željka Borovca :master: eko-turizam i neviđena gostoljubivost
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac453.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac457.jpg

Seagull

November 30th, 2008, 11:02 PM

Izgleda privlačno.

P.C.Dolabella

November 30th, 2008, 11:07 PM

Izgleda privlačno.
Sve domaće ^^

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/ZaostrogSplitVrgorac460.jpg

P.C.Dolabella

November 30th, 2008, 11:10 PM

A može i na Srtarom Gradu, s pogledom na gradilište :lol:
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac429.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac430.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac424.jpg

cross

November 30th, 2008, 11:11 PM

Super je. Možda bi se forumaši mogli naći u Vrgorcu ili Ravči. Taj dan je nedjelja. Ja ne mogu obećati da ću doći, ali potrudio bih se.

Uzeo u razmatranje,jako dobra ideja.:banana::banana:

Odlična ideja. Čak bih mogao možda i ja doći.
Susret u Vrgorcu, u ovoj Dolabellinoj konobi.

Pa da malo konkuriramo onim Agramskim pijandurama.:cheers:
S tim da bi nama bilo bolje uz ovo...
http://www.proximus.com.hr/proxi-tours/aa_o_krku/janjetina.jpg
:lol:

x-type

November 30th, 2008, 11:12 PM

ljudi, Verso i ja smo bar donekle bili ontopik

cross

November 30th, 2008, 11:14 PM

ljudi, Verso i ja smo bar donekle bili ontopik

Dobrodošli ste i ti i Verso...pa tamo nastavite "rogovanje".:lol:

Verso

November 30th, 2008, 11:33 PM

Ma koje rogovanje, čovječe. :lol: Samo sam rekao da ono Fiume nema logike. Jeste, po našoj logici bi mi tebali imati Lubiana, Fiume itd., ali ovo je thread o hrvatskim autocestama. :lol:

snupix

November 30th, 2008, 11:37 PM

cross

November 30th, 2008, 11:48 PM

http://static4.bareka.com/photos/medium/16191587.jpg http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-30/Dalmacija&FileName=AUTO_CESTA7-281108.1.jpg&q=1

Meni sada ovdje nešto nije jasno po pitanju pločanske brze ceste i čvora Čeveljuša.
Na prvoj fotki se jasno vidi sjeverni portal tunela Međak koji prolazi kroz istoimeno brdo, a na drugoj fotki nema južnog portala tunela Međak kroz koji bi brza cesta izišla na čvor Čeveljušu. A cesta se otvara za 15-ak dana. Pa neće valjda završiti u utrobi brda?

Napominjem da bi prva fotka trebala biti starija od druge (by Slobodna), ako je vjerovati novinarima Slobodne koji tvrde da su ovih dana napravili reportažu i snimke iz zraka.

Tko bi mi znao pojasniti u čemu je riječ?:dunno:

snupix

November 30th, 2008, 11:55 PM

Vidi se portal na drugoj slici, ali je zaklonjen nečime na pola.

cross

November 30th, 2008, 11:56 PM

Meni je ovakva dovršena cesta koja ima signalizaciju i sve, a ne vodi nikamo, smiješna :lol:

A7: http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&geocode=&q=stockholm&sll=37.0625,-95.677068&sspn=63.086946,135.351563&ie=UTF8&ll=45.40187,14.300289&spn=0.00348,0.008261&t=k&z=18

A možete otići malo južnije pa skužiti da su na riječkoj obilaznici još prije (unazad godinu-dvije) već napravljeni nadvožnjaci na zapadnom dijelu.

A što bi rekao za ovu, koja je opet naš izum.

A11 Čvor Kukuruzište 1 - Čvor Kukuruzište 2

http://business.hr/images/article/2007/11/06/b469a8b7-f7dd-48ed-bafe-94ec61360a02.jpg

:lol::lol::lol:

snupix

November 30th, 2008, 11:58 PM

A što bi rekao za ovu, koja je opet naš izum.

A11 Čvor Kukuruzište 1 - Čvor Kukuruzište 2

http://business.hr/images/article/2007/11/06/b469a8b7-f7dd-48ed-bafe-94ec61360a02.jpg

:lol::lol::lol:

Haha, to je tek smijurija :lol:

P.C.Dolabella

November 30th, 2008, 11:59 PM

cross

November 30th, 2008, 11:59 PM

Vidi se portal na drugoj slici, ali je zaklonjen nečime na pola.

Ma gdje ga vidiš?
Ono na prvoj slici je sjeverni portal. Ja južnog nigdje ne vidim.

cross

December 1st, 2008, 02:03 AM

30.11.2008.
VLADA RAZMIŠLJA O SPASU ZA RADNA MJESTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA UZ MAĐARSKU GRANICU

Ponovo se otvara stari prijelaz Goričan?

http://novine.novilist.hr/images/clanci/H2008/11/385375.jpg

ZAGREB – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija ne odbacuje mogućnost da se izmijeni sporazum između hrvatske i mađarske Vlade kako bi se ponovo omogućilo otvaranje starog graničnog prijelaza Goričan – Letenye i za osobna vozila. Otvaranjem novog graničnog prijelaza na autocesti Zagreb – Budimpešta u listopadu ove godine, preko starog je prijelaza omogućen promet samo kamionima, biciklima, motorima ili pješice, što je, kako smo već pisali, izazvalo veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva kojemu je produžen put do mađarskog mjesta Letenye za 15 kilometara. Ujedno, među dvjestotinjak zaposlenika restorana, mjenjačnica, benzinske pumpe i drugih objekata na starom prijelazu uvukla se bojazan da bi, zbog drastičnog pada prometa, mogli ostati i bez posla.
U MVPEI-ju ističu da su upoznati s inicijativom Općine Goričan i Međimurske županije »o ponovnoj prekategorizaciji« starog graničnog prijelaza, no tvrde da »službena inicijativa od strane Republike Mađarske nije pristigla«.
»U cilju unapređenja graničnog prometa, bit će potrebno izraditi tehničku procjenu izvedivosti izmjene kategorije graničnog prijelaza i preusmjeravanja prometa. Ovisno o tehničkoj analizi i prosudbi nadležnih ministarstava, koja u svojem djelokrugu imaju poslove uspostave i kontrole prometa na granici, moguće je, uz prethodni pristanak i dogovor između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, pristupiti eventualnoj izmjeni postojećeg međudržavnog sporazuma«, kazali su nam u MVPEI-ju. Ta je mogućnost razveselila načelnika Općine Goričan Moharića.
– To bi nama i cijeloj županiji značilo jako puno. Po prirodi sam optimist, ali u ovom slučaju mislim da sam realist kad kažem da vjerujem da će do dogovora doći, kazao nam je Moharić, dodajući da prekategorizacija prijelaza ne bi izazvala dodatne troškove jer već postoji infrastruktura i radna snaga.
I. F.

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B28582863285928592863285A285828582860286328962897289E286328962897289E289128922863285B2860285D285B285F285D28632863286328592863K

cross

December 1st, 2008, 03:28 AM

29.11.2008
Beograd - Banjaluka za dva i po sata!

http://img368.imageshack.us/img368/5694/10026123lw.jpg

J. Glišić - A. Macanović
Foto: pavle051

BEOGRAD, BANJA LUKA - KADA se okonča izgradnja drugog dela autoputa Banjaluka - Gradiška, od Mahovljana do Gradiške, što je predviđeno za 31. januar 2010. godine, banjalučka regija i Republika Srpska dobiće moderan izlaz na autoput Beograd - Zagreb. Tako bi deonica od 327 kilometara, autoputem, od Banjaluke do Beograda, uz prosečnu brzinu od 120 kilometara na sat, mogla da se pređe za nešto više od 2 i po časa!

Na prvoj deonici, od Klašnica do Mahovljana, trenutno se radi na drugoj tunelskoj cevi u Laktašima, pa se konačan završetak radova već meri danima. Radovi na izgradnji druge deonice, do Gradiške, počeli su 28. marta ove godine.
Autoput kroz RS (po dve trake u oba smera), sa autoputem Beograd - Zagreb, trebalo bi da bude povezan mostom na Savi, čija se izgradnja često pominje i kao najveća moguća prepreka za završetak ovog kapitalnog projekta. Mada se o tome sve glasnije govori, zasada nema zvanične informacije da je Hrvatska odustala od zajedničke izgradnje mosta vrednog 60 miliona KM (30 miliona evra).
- Jedini obavezujući dokument je Memorandum o saglasnosti između RS i Hrvatske, potpisan u aprilu 2004. godine. Hrvatska se obavezala i da će izgraditi devet kilometara puta od Okučana do spoja sa Koridorom 10 (Beograd - Zagreb) - kaže portparol "Puteva RS" Natalija Popadić.

Mada se 2002. godine, kada je potpisan ugovor sa izvođačima radova, mnogo obećavalo, već pri početku gradnje prve deonice javili su se mnogobrojni problemi. Od spore eksproprijacije zemljišta do toga da je vrednost radova ove deonice "narasla" za 153 odsto u odnosu na osnovni ugovor u koji je uneta cena od oko 43 miliona KM. Naknadni aneksi ugovora bili su predmet i ozbiljnih kritika glavnog revizora javnog sektora RS Boška Čeke.
Revizor je upozorio da se prva deonica autoputa u dužini od 5,7 kilometara gradila šest godina, a troškovi gradnje dosegli su cifru od 23,1 milion KM po kilometru. Na ovom delu nalazese dva tunela, tri podvožnjaka i po jedan vijadukt i nadvožnjak. Tek nedavno je završena eksproprijacija zemljišta za ovu deonicu, a u "Putevima RS" rešavanje pitanja naknade vlasnicima nekretnina navode kao jedan od osnovnih razloga za sporost izgradnje. Tadašnji Zakon o eksproprijaciji, naime, mnogim vlasnicima zemljišta na trasi autoputa odrešio je ruke da ucenjuju RS i preprodajom podižu cene placeva. Isplata po osnovu eksproprijacije zemljišta za prvu fazu bila je nešto veća od 20 miliona KM, dok će troškovi eksproprijacije za drugu fazu autoputa dostići 39 miliona.

Za radove na drugoj deonici, dužine 26,5 kilometara planirano je izdvajanje od ukupno 160 miliona KM, u šta nisu uračunati most na Savi i Mahovljanska petlja, koja će autoput Banjaluka - Gradiška "vezati" sa budućim autoputem Banjaluka - Doboj, o čijoj gradnji su se nedavno dogovorili Vlada RS i austrijska kompanija "Štrabag".
Cena radova na drugoj deonici autoputa od Mahovljana do Gradiške mogla bi i dodatno da naraste, s obzirom na to da su izvođači radova nedavno zatražili nove anekse ugovora, kojima bi se obezbedilo od 10 do 15 odsto više novca u odnosu na dogovorenu cenu, pozivajući se na cenu nafte, koja je bila različita u momentima kada je ugovor potpisan i kada su vođeni radovi. Na ovoj deonici planirana je gradnja pet mostova, 11 nadvožnjaka, dva podvožnjaka, dva nadvožnjaka sa petljama, tri dodatna mosta na petljama, kao i dva odmorišta (na 17. i 32. kilometru autoputa).
Direktor "Puteva RS" Mladen Lazendić rekao je da je ovo preduzeće već angažovalo stručnjake da naprave analizu i uporede cene nafte, kako bi se ocenila opravdanost tih zahteva.

Izvor: http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=133035&datum=2008-11-30

squirrel_ri

December 1st, 2008, 08:02 AM

I oni bi sad AC do Kupresa, Doboja, a 5 km grade 6 godina?:bash: balkanska posla za zabavljanje stada

ppero2

December 1st, 2008, 09:51 AM

Odlična ideja. Čak bih mogao možda i ja doći.
Susret u Vrgorcu, u ovoj Dolabellinoj konobi.

Pa da malo konkuriramo onim Agramskim pijandurama.:cheers:
S tim da bi nama bilo bolje uz ovo...
http://www.proximus.com.hr/proxi-tours/aa_o_krku/janjetina.jpg
:lol:

hE, HE svakako dobra ideja, ajde neka potvrde datum, a lako ćemo se mi dogovriti gdje.

Za cross-a portal ti je vidljiv, imaš mojih par slika slikano točno poviše njega. Iz slike se još vidi da je treći vidadukt izbetoniran i izolacija postavljena sada prestoji asfaltiranje tog dijela i ostakta ceste u dužini od cca 1 km.

Inače na raspravu o nastavku izgradnje A1 od vrgoraca samo bi dodao da je od čvorišta Vrgorac pa do Pozle gore (Čvorište Prolog) ima 11 km ceste sa tri vijadukta, ostatak je iskop i nasip. Mislim da će oni to završiti sve od kraja iduće godine.

Seagull

December 1st, 2008, 10:57 AM

Ma gdje ga vidiš?
Ono na prvoj slici je sjeverni portal. Ja južnog nigdje ne vidim.
Pa portal se vidi ISPOD Jadranske magistrale, koja je tu podignuta za 6-7 m upravo radi portala tunela!

Seagull

December 1st, 2008, 11:04 AM

Inače na raspravu o nastavku izgradnje A1 od vrgoraca samo bi dodao da je od čvorišta Vrgorac pa do Pozle gore (Čvorište Prolog) ima 11 km ceste sa tri vijadukta, ostatak je iskop i nasip. Mislim da će oni to završiti sve od kraja iduće godine.
Ali od čvora Ravča do čvora Vrgorac je, sudeći po ovim slikama, dosta zahtjevno? BTW ova gradnja prema Dubrovniku mi je napeta skoro isto kao kad je Dubrovnik bio u četničkom okruženju pa ga je Bobetko oslobađao! Nažalost, mnogi koji govore i pišu protiv mosta Pelješac to ne mogu razumjeti.
http://files.homepagemodules.de/b211118/f11734815t518772p7618033n1.jpg

auto_walker

December 1st, 2008, 11:24 AM

Seagull wrote:Pa portal se vidi ISPOD Jadranske magistrale, koja je tu podignuta za 6-7 m upravo radi portala tunela!

Pa nemoguće da u tunelu ima toliki nagib.
http://static4.bareka.com/photos/medium/16191587.jpg
Ako sam dobro razumio Seagull-a ovo desno je sjeverni portal tunela Međak a ovo što ulazi pod jadransku magistralu (ne ovo bliže, to je priključak na magistralu već onaj dalji) je južni portal istoimenog tunela.:nuts::nuts::nuts: Znači, čim se uđe u tunel mora se "strmopizditi" prema dole da bi se izašlo ispod jadranske magistrale:nuts:

auto_walker

December 1st, 2008, 11:42 AM

Seagull:
BTW ova gradnja prema Dubrovniku mi je napeta skoro isto kao kad je Dubrovnik bio u četničkom okruženju pa ga je Bobetko oslobađao! Nažalost, mnogi koji govore i pišu protiv mosta Pelješac to ne mogu razumjeti.
Mogu te apsolutno razumjeti. Ja nisam građevinsko-arhitektonsko-izvođačko-nadzorne struke, ali sam iz Hercegovine ( i to iz Ljubuškog). Kad se završi ovo do Ravče (21.12.2008.) ja ću 23.12. propičiti po tome (ako Bog da).A varijanta da čvor Mali Prolog bude normalni čvor a Pozla Gora regionalni me toliko oduševila (od čvora Mali Prolog do moje kuće 11,2 km:cheers:) Svi mi u sebi imamo dozu vlastitog interesa bez obzira koliko smo svjesni da i ostali dijelovi Lijepe naše trebaju dobiti "nogu u guzicu" - kako ja zovem ovaj uzlet nakon prolaska autocesta kroz nekad nepoznate krajeve. Recimo, ovom cestom kroz zabiokovlje su se vozili samo šverceri zadnjih 15-ak godina. Mi smo se patili preko Vinjana Donjih, pa onih Krivodola, Berinovaca i tako dalje. BTW, nisam ih vidio od kada se završilo do Šestanovca. A Knin sam vidio jedan jedini put od 2003. kad je bio zatvoren Sveti Rok pa smo morali na D1. I odmah mi je bila muka kad sam se sjetio situacije: kišica lagano pada a ispred mene prazan šleper koji vozi cca 70 - 90 km/h i stvara takvu izmaglicu oko sebe, za popizdit. Od Knina do Sinja su bila dva ili tri mjesta gdje sam ga mogao preći, ali zahvaljujući Murphy-ju tada sam imao vozila iz suprotnog smjera. Zato, j.... m... ovim lupežima tipa Soroš, Bush stariji i pokoji Englez (jer se muljaža ovakvih razmjera ne može zamisliti bez tih Egleza) koji su generirali ovu tzv. svjetsku financijsku krizu. Treba i Pelješki most i A1 do kraja, i A7 i ravničarska pruga i to ne samo prema Rijeci nego prema Splitu, Zadru,Dubrovniku i tako dalje. Treba i most Pelješac - Korčula.
Lijep pozdrav svima i dobro se "našiškajte" podno Matokita vi koji uspijete doći 21. do Vrgorca. Živili !

iponi

December 1st, 2008, 11:42 AM

Seagull wrote:

Pa nemoguće da u tunelu ima toliki nagib.
http://static4.bareka.com/photos/medium/16191587.jpg
Ako sam dobro razumio Seagull-a ovo desno je sjeverni portal tunela Međak a ovo što ulazi pod jadransku magistralu (ne ovo bliže, to je priključak na magistralu već onaj dalji) je južni portal istoimenog tunela.:nuts::nuts::nuts: Znači, čim se uđe u tunel mora se "strmopizditi" prema dole da bi se izašlo ispod jadranske magistrale:nuts:

Izgleda da je tako, trebaćemo dobre kočnice.
A zna li netko kako će bit reguliran promet sa spoja brze ceste na Jadransku magistralu. Koliko ja vidim sa ovih slika, zajednički je izlaz lijevo prema Splitu i desno prema Dubrovniku. Dali semafori ili nista, kako je i do sada bilo na oba ulaza u Ploče?!

P.C.Dolabella

December 1st, 2008, 11:56 AM

BTW ova gradnja prema Dubrovniku mi je napeta skoro isto kao kad je Dubrovnik bio u četničkom okruženju pa ga je Bobetko oslobađao! Nažalost, mnogi koji govore i pišu protiv mosta Pelješac to ne mogu razumjeti.
Tko su pak sada "četnici", tko je sada tako navodno "okružio" Dubrovnik da ga moramo "osloboditi" i to okolo naokolo s gradnjom čak dva mosta preko jednog poluotoka, od kojih jedan ima 14 stupova koje treba utemeljiti sto metara duboko u mulju, pa onda još s jednim tunelom od dva i pol kilometra, pa s još jednim mostom koji će uništiti jedan od estetski i povijesno najvrijednijih hrvatskih ambijenata.

Ovo pitanje nastavka gradnje autoceste do Dubrovnika doista je krajnje napeto, ali samo zbog toga što se ovdje kao na dlanu vidi tko trenutno pobjeđuje u sadašnjoj bitci snaga bezakonja, korupcije i lopovluka na najvišoj državnoj razini, protiv vladavine zakona i reda.

ppero2

December 1st, 2008, 12:21 PM

Izgleda da je tako, trebaćemo dobre kočnice.
A zna li netko kako će bit reguliran promet sa spoja brze ceste na Jadransku magistralu. Koliko ja vidim sa ovih slika, zajednički je izlaz lijevo prema Splitu i desno prema Dubrovniku. Dali semafori ili nista, kako je i do sada bilo na oba ulaza u Ploče?!

Na samoj brzoj cesti nema semafora, bit će na staroj magistrali semafori već su stupovo postavljeni. Cesta će biti nadzirana kamerama i imati dinamičku signalizaciju te će biti pod jurisdikcijom HAC-a.

Dolbella što se tiče A1 za Dbk sigurno je da se gradi od Dola do Dubrovnika i ovaj dio od Pozle gore do čvorišta Opuzen, ostalo će biti zanimljivo, jer po planu ostavlju cestu i s Dola i Opuzena da ide preko Neuma. Sada to je triki pitanje kako će to na kraju završit.

U svakom slučpaju ja sam za 21 ovoga jedno druženje i da nastrada malo janjeta i kozleta kao adekvatna žrtva za novi dio A1.:lol::lol:

iponi

December 1st, 2008, 01:53 PM

Na samoj brzoj cesti nema semafora, bit će na staroj magistrali semafori već su stupovo postavljeni. Cesta će biti nadzirana kamerama i imati dinamičku signalizaciju te će biti pod jurisdikcijom HAC-a.

Dolbella što se tiče A1 za Dbk sigurno je da se gradi od Dola do Dubrovnika i ovaj dio od Pozle gore do čvorišta Opuzen, ostalo će biti zanimljivo, jer po planu ostavlju cestu i s Dola i Opuzena da ide preko Neuma. Sada to je triki pitanje kako će to na kraju završit.

U svakom slučpaju ja sam za 21 ovoga jedno druženje i da nastrada malo janjeta i kozleta kao adekvatna žrtva za novi dio A1.:lol::lol:

Hvala na odgovoru. Na to sam i mislio, na semafore na ulazu - izlazu na magistralu. Vidi se na slici da na brzoj cesti nisu potrebni. Pozdrav.

P.C.Dolabella

December 1st, 2008, 01:54 PM

Dolbella što se tiče A1 za Dbk sigurno je da se gradi od Dola do Dubrovnika i ovaj dio od Pozle gore do čvorišta Opuzen, ostalo će biti zanimljivo, jer po planu ostavlju cestu i s Dola i Opuzena da ide preko Neuma. Sada to je triki pitanje kako će to na kraju završit.

U svakom slučpaju ja sam za 21 ovoga jedno druženje i da nastrada malo janjeta i kozleta kao adekvatna žrtva za novi dio A1.:lol::lol:

Za 21. ću dati sve od sebe da pokušam doći do Vrh-gorca :lol:, ali najbolja janjetina svakako je ipak u Prologu Malom i to za Malu Gospu kad se tamo okreće "janjetina na dva kata".

Od Pozle gore do Opuzena NIJE MOGUĆE fizički provući nikakvu autocestu (ne vidim gdje bi to mogla ići njena novoizmišljena trasa do Opuzena, ili kroz močvaru ili kroz gorski masiv?) Dakle, iz toga nije teško zaključiti da se ovdje radi o nastavku već odprije započete zavjere da se zaustavi izgradnja A1 do Dubrovnika i da ona napusti Hrvatsku već prije Metkovića - kod Pozle gore.

auto_walker

December 1st, 2008, 02:16 PM

P.C.Dolabellaali najbolja janjetina svakako je ipak u Prologu Malom i to za Malu Gospu kad se tamo okreće "janjetina na dva kata".
Potpisujem, to je najbolje vrijeme za janjetinu - od Velike do Male Gospe. Kao što su kamenice najbolje za sv. Josipa (proljeće). Hoćemo li brže doći do Vile Korune, Bota Šare ili Kapetanove kuće preko Pelješca ili preko Neumskog zaleđa - pokazaće vrijeme !!

squirrel_ri

December 1st, 2008, 02:42 PM

Tko su pak sada "četnici", tko je sada tako navodno "okružio" Dubrovnik da ga moramo "osloboditi" i to okolo naokolo s gradnjom čak dva mosta preko jednog poluotoka, od kojih jedan ima 14 stupova koje treba utemeljiti sto metara duboko u mulju, pa onda još s jednim tunelom od dva i pol kilometra, pa s još jednim mostom koji će uništiti jedan od estetski i povijesno najvrijednijih hrvatskih ambijenata.

Ovo pitanje nastavka gradnje autoceste do Dubrovnika doista je krajnje napeto, ali samo zbog toga što se ovdje kao na dlanu vidi tko trenutno pobjeđuje u sadašnjoj bitci snaga bezakonja, korupcije i lopovluka na najvišoj državnoj razini, protiv vladavine zakona i reda.

Slazem se s tobom. Kad nema neprijatelja treba ga izmisliti. Nekima u ovoj zemlji uvijek toga fali. Sve je kristalno jasno, tko je protiv mosta cetnik je:bash:

cross

December 1st, 2008, 03:02 PM

Od Pozle gore do Opuzena NIJE MOGUĆE fizički provući nikakvu autocestu (ne vidim gdje bi to mogla ići njena novoizmišljena trasa do Opuzena, ili kroz močvaru ili kroz gorski masiv?) .

Ja mislim da će od Pozle Gore cesta ići preko Novih Sela paralelno sa starom "Napoleonovom" cestom za Metković. Mislim da teren tu nije posebno zahtjevan, koliko se dobro sjećam. Obradive površine i močvare se izbjegavaju kao i dosad, gradnjom ceste rubovima brda. Tako se lako dođe do Opuzena.:)

cross

December 1st, 2008, 03:13 PM

U svakom slučpaju ja sam za 21 ovoga jedno druženje i da nastrada malo janjeta i kozleta kao adekvatna žrtva za novi dio A1.:lol::lol:

:lol::banana::cheers:

Dakle, 21.12. SSC otvaranje Šestanovac-Ravča.
Da zbrojimo, tko bi mogao eventualno doći na feštu i poslije na onu bolju feštu u Vrgorac:
1. ppero2
2. PC Dolabella
3. Seagull
4. auto walker
5. cross...
Sta je s Imotom? Dugo ga nema

ppero2

December 1st, 2008, 03:33 PM

auto_walker

December 1st, 2008, 03:40 PM

:lol::banana::cheers:

Dakle, 21.12. SSC otvaranje Šestanovac-Ravča.
Da zbrojimo, tko bi mogao eventualno doći na feštu i poslije na onu bolju feštu u Vrgorac:
1. ppero2
2. PC Dolabella
3. Seagull
4. auto walker
5. cross...
Sta je s Imotom? Dugo ga nema
I kad je Bog dijelio sluh ja sam bio na WC-u. Pa tako i sada, uvijek serem kad se negdje uživa. Nema šanse, posla preko glave u "Metropoli" do 23. navečer i onda put ka jugu. A što se janjetine tiče, znate kako ide ona hercegovačka: "Glava - glavi, pleća - harambaši, a fukara može i rebara"

P.C.Dolabella

December 1st, 2008, 04:00 PM

Imota dovršava cestu oko Zagvozda :lol::lol::lol::lol:
Svi u tri smjene da završe onaj prokop :clown:

cross

December 1st, 2008, 06:38 PM

1.12.2008.
AUTOCESTA Radovi u Zabiokovlju u punom jeku

Do kraja godine u prometu još 40 kilometara Dalmatine

Do Nove godine u promet će biti pušteno 13 kilometara autoceste Šestanovac - Zagvozd, te 27 kilometara dionice Zagvozd - Ravča

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-30/Dalmacija&FileName=AUTO_CESTA10-281108.1.jpg&q=1

Nedjeljko MUSULIN

Do kraja ove godine, najvjerojatnije uoči Božića ili Nove godine, pustit će se u promet još 40 kilometara autoceste (A-1), popularne Dalmatine, u Zabiokovlju. Riječ je o dvije dionice Šestanovac - Zagvozd (13 km) i Zagvozd - Ravča (27 km). To ističu u Hrvatskim autocestama i dodaju da je u punom zamahu i gradnja dionice autoceste Ravča - Ploče, kao i probijanje tunela Svetog Ilije kroz Biokovo. U HAC-u tvrde da se nimalo ne odstupa od dogovorenog roka u što smo se uvjerili kad smo posjetili gradilište u Zabiokovlju te u pratnji inženjera vidjeli novosagrađene dionice i objekte u njihovu sastavu.

Nema odstupanja

»Čak i neke neočekivane kritične točke na trasi su uspješno svladane, dovršene, u okviru planova i predviđenih rokova, te se ni od čega
ne odstupa. Također smo uspješno riješili i neke probleme koji su u međuvremenu nastali zbog nevremena, poput nedavnog odrona u blizini Babaja«, kazao je član Uprave HAC-a Marijo Lovrinčević. To nam je potvrdio i predsjednik Općinskog vijeća Zagvozda Nediljko Čagalj ističući da se radovi na tom gradilištu u Zabiokovlju neće zaustaviti ni na jednom projektu.
»Sve se gradi prema predviđenoj dinamici, radi se bez prestanka te ni jedan projekt nije upitan. Trenutačno se uređuju prilazne ceste do autoceste i prema tunelu Sv. Ilija. Dionica autoceste Šeststanovac - Zagvozd bit će gotova do kraja ove godine, najvjerojatnije će se pustiti u promet do Božića kao poseban dar svim žiteljima šireg zabiokovskog podruèja«, kaže Čagalj.

Najbolji u ovom dijelu Europe

Voditelj gradnje autoceste od Sv. Roka do Ploča Anto Filipović napominje da se sve građevinske tvrtke, zaposlene na gradnji dionica autoceste od Šestanovca do Ploča, poštivanjem strogih rokova i kvalitetom izvedbenih radova dokazuju kao najbolje i najučinkovitije u našem dijelu Europe. »Naše građevinske tvrtke su uistinu izvanredne u građenju tako zahtjevnih objekata i tu nema nikakvih problema. Radovi su u punom zamahu i na probijanju trase dionice autoceste Ravča - Ploče, posebice na potezu Ravča - Ajdanovac preko podvodnog polja Bunina na južnoj strani Vrgorca. I ta će dionica biti sagrađena i puštena u promet prema ugovoru do kraja iduće godine«, poručuje Filipović.

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/12/01/16A16.PDF

auto_walker

December 1st, 2008, 06:49 PM

posebice na potezu Ravča - Ajdanovac preko podvodnog polja Bunina na južnoj strani Vrgorca
Interesantno to podvodno polje. Vjerojatno je lapsus, to je "povodno" polje, tj. polje koje tijekom zime bude poplavljeno.

ppero2

December 1st, 2008, 07:06 PM

Interesantno to podvodno polje. Vjerojatno je lapsus, to je "povodno" polje, tj. polje koje tijekom zime bude poplavljeno.

Upravo tako, ali ovako zvuči znanstvenije i mističnije. Ovi novinari su sve bolji i bolji :weird:

Dublinac

December 1st, 2008, 09:02 PM

Mislim da smo vidjeli vrpetinu slika od Šestanovca pa do Ploča...
Mislim da je bilo i o gradnji Osiječke AC...
Ima li itko iz ZGB ili VG da poslika napredak gradnje Sisačke AC od Mlake do Buševca? Il bar do VG?
Mislim da je AC SK-ZG najzanemarenija na ovoj dretvi... iako se priča o svačemu...

Vace

December 1st, 2008, 09:12 PM

Evo dvije slike sa istarskog ipsilona, zahvaljujem Štiletu na slikama

http://img89.imageshack.us/img89/9326/002ci3.jpg

http://img89.imageshack.us/img89/5112/001bz7.jpg

Dublinac

December 1st, 2008, 09:16 PM

evo i čuvenog istarskog ypsilona.... samo Sisačke AC nema...

cross

December 2nd, 2008, 12:22 AM

Evo dvije slike sa istarskog ipsilona, zahvaljujem Štiletu na slikama

Opa bato, radi li se radi u Istri...
:cheers:

snupix

December 2nd, 2008, 12:33 AM

evo i čuvenog istarskog ypsilona.... samo Sisačke AC nema...

Eto nema slika, ali ja vidio neki dan kad sam išao na aerodrom da grade nadvožnjak iznad ceste za VG, tako da se ipak nešto radi :)

cross

December 2nd, 2008, 12:44 AM

1.12.2008.
Europska unija:
ŠIRE SE EUROPSKI PROMETNI KORIDORI

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/46/Mappa_autostrada_A14_Italia.svg/280px-Mappa_autostrada_A14_Italia.svg.png

BOLOGNA - Europska investicijska banka odobrila je Italiji pozajmicu u visini od jedne milijarde eura za izgradnju treće trake autoputa A14 između Riminija i Ascoli Picena. Izgradnjom ove dionice doprinosi se i ukupnom stvaranju takozvanog TEN-T (Trans-europska mreža) programa, koji je trenutno jedan od prioriteta Europske investicijske banke. Dionica između ova dva talijanska grada bit će dio velike autoceste između Bologne i Taranta, dugačke 743 kilometra.
Uzevši u obzir da ova autocesta prolazi dijelom Italije u kojem dominira malo i srednje poduzetništvo, ona je od ključne važnosti za prometne i trgovačke veze između talijanskih luka na Jadranskom moru i svih većih europskih tržnica.
H. K.

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928632859285A2863285A28582858286028632896289428982894286328982894288D289D2863285B2860285D285C285C285D28632863286328582863L

cross

December 2nd, 2008, 12:46 AM

^^Bye bye Jadransko-jonski koridor...
Prejaka je u cijeloj ovoj priči Italija da bi sve prepustili slučaju.:ohno:

Dublinac

December 2nd, 2008, 01:11 AM

Eto nema slika, ali ja vidio neki dan kad sam išao na aerodrom da grade nadvožnjak iznad ceste za VG, tako da se ipak nešto radi :)

Pa de drugi put okini par slika za nas dijasporaše....

snupix

December 2nd, 2008, 01:13 AM

Pa de drugi put okini par slika za nas dijasporaše....

Rado, i mene zanima gradilište. Samo treba naći vremena i lijep dan... :)

Dublinac

December 2nd, 2008, 01:23 AM

Najteže je slikati gradilište ak živiš 2000 kn daleko od njega.... BTW, da li ikoga zanimaju dublinska gradilišta? Imaju cooool novi trg na mjestu starih dokova... Arhitekt: Libeskind!

cross

December 2nd, 2008, 02:58 AM

Ima li itko iz ZGB ili VG da poslika napredak gradnje Sisačke AC od Mlake do Buševca? Il bar do VG?
Mislim da je AC SK-ZG najzanemarenija na ovoj dretvi... iako se priča o svačemu...

Nisi u pravu. Bilo je govora o sisačkoj autocesti na prijašnjim stranicama i u prethodnim dretvama, pogledaj malo bolje. Međutim, sve političke mućke u Velikoj Gorici i prepucavanja na liniji Picula-Šuker usporili si intenzitet gradnje ove ceste (i velikogoričkih obilaznica). Vjerujem, da će priloga s te strane biti sve više, što se intenzitet gradnje bude pojačavao.

Uglavnom, radovi na A11 su nastavljeni od čvora Velika Gorica prema Buševcu, i ta bi dionica trebala biti gotova do svibnja 2009.
Radi se i u smjeru Zagreba. A počela se raditi i sjeverna VG-obilaznica.

Evo ti par ljetošnjih fotki našeg forumaša Vedrana X., koje sam skinuo s dretve o projektima u Velikoj Gorici.

http://www.max-save.org/pix/gdtlwj6.jpg

http://www.max-save.org/pix/4h5kjb.jpg

http://www.max-save.org/pix/10bl8lp.jpg

http://www.max-save.org/pix/aupld98.jpg

Ove zadnje dvije prikazuju gradilište autoceste kod željezničkog kolodvora u VG, kod ceste prema Gradićima.

Dublinac

December 2nd, 2008, 03:22 AM

@Cross, apsolutno sam u pravu...
Čovječe, novinarski mi ponavljas podatke koje sam čuo/pročitao milijun puta, sve znam, ali gradnja ide, krenula je... Ove slike su jos od prije 6 mjeseci. Od tada pa naovamo uglavnom nije bilo slika A11, a zato je Sestanovac-Ravča islo svakih tjedan po jedna tura. Ma svaka cast, veselim se ja toj dionici, mislim, drago je meni, ta dionica također vodi u polje - ono Vrgoračko pa onda kozijim stazama probijaj se do Karamatića ak si prvak rallyja...
I da ne pričam o RI-ZGB stalno netko posta slike koje smo vec 100 puta vidjeli...
Ali ajde, neka fala bogu zavrsili je majstori... drago mi je bilo dok sam gledo....
Pa onda tu i tamo netko se sjeti da baci Osijekanu - i to mi je još vise drago da konalno Osijekana dobije prikljucak na AC kakav zasluzuje...
Al MOJE A11 - nigdje..... baš slabo... jako slabo... uzasno slabo...
Onda odjedared, svi počeli trubiti da je A11 beskorisna, bacanje novca, šta će koji vrag Sisku toj selendri iz koje samo ružne vijesti dolaze (Sisak, najjači simbol provincije u Hrvata, nakon Gospića i Virovitice) nekakva autocesta... pih...
Nitko ne zna da je AC Sisku obevacana jos od 1997, kad je Jure Radic prvi rekao da AC ST-ZG ide prek Siska i Bihaća, unskim koridorom... I tada se učekivalo da ce Bechtel krenuti prema Sisku, planirao se i njihov kamp kod Lekenika... Odjedared ode Bechtel prema Ogulinu, osta Sisak u slijepom crijevu... onom istom u koje je dospio kad su posavsku AC pomakli do Ivanića, Popovače i Kutine, pa je važnost Siska, po prvi put nakon osnutka Segestice u keltsko doba, drastično opala.....
Jednostavno SisakPetrinja, sada vec jedan grad, ko da imaju sudbinu gradova koji nekoć bijahu jaki i silni a sada ništa...
Recimo, Bihać... druga prirodna spona drevne Panonije i Dalmacije, sada je provincijski gradić... Da su vojnici AU carevine potjerali Turke malko prek Une ali u potpunosti, sada bi Bihac bio važan hrvatski grad... I sada bi Una bila glavna komunikacija Sjevera i Juga.... No, Plitvička magistrala obišla je Bihać. A1 obišla je Bihać. Sad ona dodik iz republike mrske gradi AC prek čuka Vitoroga i Mliništa od Splita do BL, Opet se zaobilazi prirodni kanal rijeke Une... Unska pruga - mrtva je... čudnovato, zar ne.... No, pustimo povijest i Bihać,
Elem, ne zanimaju me slike od ljeta, vidjeh ih 100 puta a u kolovuzu sam i bio u HR, nek SAD netko okine dvije tri SVJEŽE slike iz Mlake, VG, Odre, Gradića...

@Cross, evo ti jedne "aktualne" slike dionice A1 Šestanovac - polje (vrgoračko) iz ljeta ove godine, kao sto ti meni šalješ "aktualne" sisačke:
http://i244.photobucket.com/albums/gg5/Imota_2008/P1010012-1.jpg

cross

December 2nd, 2008, 04:02 AM

@Cross, apsolutno sam u pravu...
Čovječe, novinarski mi ponavljas podatke koje sam čuo/pročitao milijun puta, sve znam, ali gradnja ide, krenula je... Ove slike su jos od prije 6 mjeseci. Al MOJE A11 - nigdje..... baš slabo... jako slabo... uzasno slabo...

Pa rekao sam ti da se redovito na ovom threadu prate sve vijesti vezane za autoceste i ceste u HR. E sad, pa normalno je da će biti više vijesti vezanih za A1 i A6 jer su one bile aktualne ovih dana, puno su duže, frekventnije, ako hoćeš i važnije... Uostalom, forumaši tuda često prolaze i slikaju. Činjenica je da iz Siska nemamo ni jednog aktivnijeg forumaša.
Ako ništa drugo, barem ja, kao krtica, redovito pročešljam sve portale, online izdanja i skidam SVE vijesti vezane za SVE (auto)ceste. Ali, kad ima ima, kad nema nema... Nije do nas.

Onda odjedared, svi počeli trubiti da je A11 beskorisna, bacanje novca, šta će koji vrag Sisku toj selendri iz koje samo ružne vijesti dolaze (Sisak, najjači simbol provincije u Hrvata, nakon Gospića i Virovitice) nekakva autocesta...
Jednostavno SisakPetrinja, sada vec jedan grad, ko da imaju sudbinu gradova koji nekoć bijahu jaki i silni a sada ništa..

Slažem se da su Sisak i Banovina (bili) zapostavljeni od svih hrvatskih vlada.
I slažem se da je Banovina jedan od najzaostalijih Hrvatske, ako ne i najzaostaliji. Razlog je možda jasan, ali nije opravdan. Pust je to kraj, nenaseljen. Srbi su napustili taj kraj u ratu, nisu se vratili, ni Hrvatima nije bio privlačan poslije... Hrvatska ima jedan gorući problem, puno veći i od ekonomskih, financijskih, gospodarskih problema, a to je demografski ...a o njemu se šuti, i vlast i javnost. Hrvatski narod izumire.
Da je Banovinu napučiti ljudima, lako će autocesta doći do Kostajnice.
To ne znači da ne treba već sada ulagati, jer kažu - nove ceste sa sobom nose život. AC će 2010. ipak doći do Siska pa i malo dalje, do Petrinje. Vidiš, ipak se nešto radi, i nije Sisak skroz zaboravljen.
Ja sam i za to da Sisak dobije dobru obilaznicu, da ga se poveže brzom cestom s Karlovcem, da druga brza cesta poveže Moslavinu, Banovinu i Liku, da A11 nastavi prema Uni i Bosni... ali, budimo realni, na to ćemo pričekati.
No barem nek postoje planovi.

Recimo, Bihać...

Eh, Bihać.... U potpunosti se s tobom slažem, i duša me boli zbog toga, ali povijesni tijek je jedno, a sadašnjost drugo. Što bi bilo da je bilo... eh, volio bih i ja da je Hrvatska barem do Une (cjelokupne obale), ali...
Istina, treba biti realista, ali i vizionar (koji ne zaboravlja svoje prošlosti, već na njoj gradi svoju budučnost).
Lijep ti pozdrav.:cheers:

Klukas

December 2nd, 2008, 08:00 AM

Može mi netko ukratko objasnit kako izgleda tehnički pregled autoceste nakon kojeg se dobija uporabna dozvola?

Seagull

December 2nd, 2008, 08:46 AM

Recimo, Bihać... druga prirodna spona drevne Panonije i Dalmacije, sada je provincijski gradić... Da su vojnici AU carevine potjerali Turke malko prek Une ali u potpunosti, sada bi Bihac bio važan hrvatski grad... I sada bi Una bila glavna komunikacija Sjevera i Juga.... No, Plitvička magistrala obišla je Bihać. A1 obišla je Bihać. Sad ona dodik iz republike mrske gradi AC prek čuka Vitoroga i Mliništa od Splita do BL, Opet se zaobilazi prirodni kanal rijeke Une... Unska pruga - mrtva je... čudnovato, zar ne.... No, pustimo povijest i Bihać,

Ipak je Bihać u mnogo čemu bliže Zagrebu nego Sarajevu.
Cross, demografski problem je ogroman, a nitko ga dovoljno ozbiljno ne shvaća. Čak sam pročitao u tisku da neki (ne sjećam se točno imena) kažu napr. za Dalmaciju otprilike ovako: "nije važno tko će tu živjeti, netko je tu bio i prije nas, pa će tako biti i u buduće"
No mislim da autocesta stvara pretpostavke razvoja, pa i demografskog. Nadam se i vjerujem da nije prekasno stigla u Zagvozd, Imotski, Vrgorac. Naravno postoje i drugi dijelovi Hrvatske koji su zapušteni...

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 09:03 AM

Interesantno to podvodno polje. Vjerojatno je lapsus, to je "povodno" polje, tj. polje koje tijekom zime bude poplavljeno.
To polje - Bunina, bilo je tipično kraško poplavno polje, ali nakon regulacije vrlo rijetko sada plavi.
Preko njega ide veliki vijadukt, koji je sada preprojektiran i koji bi navodno trebao biti gotov za samo godinu dana. Sumnjam :ohno:.

Pogled na Buninu s vrgoračkog Starog grada
http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac449.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac437.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac438.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/Vrgorac/ZaostrogSplitVrgorac436.jpg

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 09:41 AM

^^Bye bye Jadransko-jonski koridor...
Prejaka je u cijeloj ovoj priči Italija da bi sve prepustili slučaju.:ohno:
Nema nikakvog bay-baya Jadransko-Jonskom koridoru. Taj koridor ima neprijatelja, no oni su prvenstveno koncentrirani u nekim moćnim hrvatskim krugovima.:ohno:

Seagull

December 2nd, 2008, 11:34 AM

Nema nikakvog bay-baya Jadransko-Jonskom koridoru. Taj koridor ima neprijatelja, no oni su prvenstveno koncentrirani u nekim moćnim hrvatskim krugovima.:ohno:
Mislim da skroz pretjeruješ s tom tezom o izlasku A1 iz Hrvatske kod Metkovića. Istina je da je Jure Radić bio za to, ali sad kad se gradi most Pelješac, po meni bi Jadransko-jonski koridor trebao ići preko Pelješca. Istina je da to još nije jasno definirano. Napr. čvor Doli i Opuzen su napravljeni tako da glavni pravac ide prema neumu, a skretanje preko Pelješca, što je glupost.
Što se tiče talijanskog pravca, A14 je do Riminija bila 3+3, a južnije su odavna uglavnom gužve. Ovo što se spominje da će EU financirati je samo mali dio do prije Ancone. To ima više veze s talijanskim prometom, nego s grčkim i albanskim kamionima. Osim toga ovaj pravac NIJE konkurencija Jadransko-jonskom, koji je kopneni (znači bez korištenja trajekta Patras-Ancona ili Igoumenitsa-Ancona), i više služi Srednjoj Europi (Sjeveroistočna Italija, Njemačka, Austrija, Češka).

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 11:55 AM

Da, to i ja govorim. Talijanskim autocestama JJ pravac nije konkurencija, bez obzira što će jednog dana kada AC bude gotova preuzeti veći dio kamionskog prometa iz Grčke. Italija ima previše prometa da bi se još borila za privlačenje kamiona iz Grčke, a s druge strane JJ autocesta vrlo je važna za jačanje položaja Trsta, što je Italiji dovoljno da podržava JJ inicijativu (kojoj je i potpisnica).
A da li pretjerujem s detektiranjem očitog i već dugotrajnog muktaškog proguravanja njihovih protivzakontih privatnih ideja i interesa umjesto ozakonjene i u svim usvojenim dokumentima jasno definirane državne politike od strane klana Đukan-Radić-Dropulička, to će se već vidjeti, možda i vrlo skoro.

Seagull

December 2nd, 2008, 01:19 PM

Da, to i ja govorim. Talijanskim autocestama JJ pravac nije konkurencija, bez obzira što će jednog dana kada AC bude gotova preuzeti veći dio kamionskog prometa iz Grčke. Italija ima previše prometa da bi se još borila za privlačenje kamiona iz Grčke, a s druge strane JJ autocesta vrlo je važna za jačanje položaja Trsta, što je Italiji dovoljno da podržava JJ inicijativu (kojoj je i potpisnica).
Tako je, Italija se neće boriti protiv JJ autoceste. Trenutno je problem za JJ autocestu najviše BiH, jer bi JJ autocesta ulazila u BiH kod Trebinja, ako neće ići do Debelog Brijega. Zato je nama u interesu da guramo i gradimo taj pravac jer je od dugoročnog strateškog interesa za HR. Manji problem JJ autoceste je Slovenija, iz poznatih razloga odnosno zbog takozvanih hrvatsko-slovenskih odnosa, no Slovenci se neće moći oduprijeti interesima Trsta, koji je otvoreno za građenje prema Rijeci.

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 01:32 PM

Tako je, Italija se neće boriti protiv JJ autoceste. Trenutno je problem za JJ autocestu najviše BiH, jer bi JJ autocesta ulazila u BiH kod Trebinja, ako neće ići do Debelog Brijega. Zato je nama u interesu da guramo i gradimo taj pravac jer je od dugoročnog strateškog interesa za HR. Manji problem JJ autoceste je Slovenija, iz poznatih razloga odnosno zbog takozvanih hrvatsko-slovenskih odnosa, no Slovenci se neće moći oduprijeti interesima Trsta, koji je otvoreno za građenje prema Rijeci.

Posve se slažemo oko toga, a kad bi državna politika bila sposobnija problem oko prolaska uz Trebinje sasvim je jednostavno riješiti povezivanjem rješenja tog pitanja s gradnjom mosta na Savi u Bosanskoj Gradišci i odsječka autoceste do čvora Okučani. U tom kontekstu Dodik ne bi mogao praviti probleme (a ne vidim ni zašto bi ih pravio).

Seagull

December 2nd, 2008, 02:05 PM

Posve se slažemo oko toga, a kad bi državna politika bila sposobnija problem oko prolaska uz Trebinje sasvim je jednostavno riješiti povezivanjem rješenja tog pitanja s gradnjom mosta na Savi u Bosanskoj Gradišci i odsječka autoceste do čvora Okučani. U tom kontekstu Dodik ne bi mogao praviti probleme (a ne vidim ni zašto bi ih pravio).
Odlična ideja. U to treba naravno uključiti i CG.

cross

December 2nd, 2008, 02:47 PM

Mislim da vezano za JJ-koridor, postoje tri nedoumice. On je objektivno, potreban i sigurno će izgradnjom dobiti na važnosti. Međutim, doista se postavlja pitanje kuda će on voditi južno od Ploča.

1. Ako bi se išlo na opciju direktno na Crnu Goru (svejedno, išao preko Neuma ili Pelješca), to bi značilo prihvatiti činjenicu da će tisuće i tisuće grčkih i turskih kamiona svakodnevno tutnjati na 1-2 km zračne linije od mora i obale, jer znamo da je naš kopneni pojsa na tome dijelu jako uzak. A to bi bio ekološki šok za more i obalu. Upravo je iz tog razloga Dalmatina do Ploča građena dalje od obale, iza planinskih masiva Velebita, Kozjaka, Mosora, Biokova i Rilića.

2. Ako uzmemo opciju da će AC (i JJ-koridor) izlaziti kod Osojnika iz HR, gore navedeni problem ostaje isti.
Međutim, ovdje se postavlja pitanje i BiH. Je li njoj u interesu da gradi 20-ak km autoceste blizu Trebinja koja njima ništa ne bi povezivala?

3. Ostaje i onaj prvotni Radićev prijedlog...koji nije glup, ali pitanje je li izvediv.
Tj. da JJ-koridor doista kod Metkovića napusti HR, i nastavi preko Čapljine, Popova polja i Trebinja prema CG. Time bi on postao zanimljiv i za BiH, jer im ipak nešto povezuje... S time da Hrvatska nastavi Dalmatinu (ili brzu cestu) za sebe do Dubrovnika. A Dubrovnik i Neum bi se na taj koridor povezali spojnim cestama.
E sad, imati dvije paralelene AC na 10-20 km zračne linije...hm,..hm...

Sve u svemu, mislim da pitanje hrvatske autoceste do Dubrovnika, i JJ-koridora južno od Ploča doista treba odvojeni promatrati. Problem je puno veći nego što izgleda na prvi pogled.

Verso

December 2nd, 2008, 03:18 PM

Međutim, ovdje se postavlja pitanje i BiH. Je li njoj u interesu da gradi 20-ak km autoceste blizu Trebinja koja njima ništa ne bi povezivala?

Nije, isto kao Sloveniji, jer nećemo graditi AC za nekoliko sela. Ako će ići kroz BIH, budite spremni na to da se možda nikad ne izgradi, ili financirajte njezinu gradnju. Isto valja za Sloveniju, samo što kroz Sloveniju mora da ide (osim ako izgradite most do Italije :lol:).

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 03:49 PM

1.- Kao što je odavno utvrđeno u proceduri legalnog, zakonitog (i usvojenog!) prostornog planiranja područje Dubrovačkog primorja ima posve povoljni reljef za provođenje trase JJ autoceste, koja je vođena područjem "gornjih polja" tj sustavom polja i visoravni izdignutih iznad obalnog pojasa. Uz dobro detaljno planiranje i projektiranje trase AC, koja je dijelom ukopana i u tunele, ona većim dijelom zapravo može ostati nevidljiva i sa daljnjih vizura, dok je inače sa same obalne crte Primorja posve nevidljiva.
Golemi i sve veći broj kamiona (iz Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije, a vidio sam ljetos i nekoliko grčkih) već svakodnevno tutnji uz sami Dubrovnik i magistralom kroz sva turistička mjesta neposredno uz obalu. Zato i treba izgraditi A1 do Osojnika što prije.

2. - BiH je kao država iskazala nedvosmisleno svoj interes, potpisavši zajednički dokument o JJ autocesti, s Dodikom se kao što sam već rekao može vrlo jednostavno oko toga složiti, a interes Trebinja je ovdje posve jasan (i nitko nikada ni u kom obliku ni u BiH ni u jednom od njenih entiteta nije oko ovoga pokazao bilo kakvo protivljenje ili rezervu.
Sama izgradnja kod Trebinja, u slučaju da je A1 več izgrađena bar do Stona, nije ni najmanji problem jer se ona ovdje može graditi npr. privatnim koncesionarstvom.

3. Već si i sam vidio da si ovdje kontradiktoran. Taj privatni prijedlog Jure Radića, koliko god da je imbecilan neprekidno se povlači kao da je i legalan i legitiman, pa se izvlači kao da je tobože i ravnopravan pa čak i nadređen zakonitoj trasi određenoj Strategijom prostornog uređenja i prostornim planovima na njoj utemeljenima. Dakako da je on (ti.oni) potpuno svjestan da u pustom kraju uz Popovo polje autocesta (od Metkovića do Trebinja) baš ništa ne povezuje, da za to niti bi bilo interesa niti snage za izgradnju. Zato na tome i inzistiraju, a razlozi su prozirni i jasni ko dan.

cross

December 2nd, 2008, 05:19 PM

ppero2

December 2nd, 2008, 05:22 PM

cross

December 2nd, 2008, 05:52 PM

Članak star 2,5 godine.
U njemu se vidi da je za BiH (Sarajevo) puno zanimljiviji JJ-koridor kroz Popovo polje, nego par kilometara preko Huma i Zubaca. Pričekajmo da i Dodik, tj. Banja Luka kažu svoju.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

27.3.2006
Hrvatskoj koncesija za Jadransko-jonsku cestu kroz BiH?

Izvor: POLITICSinfo,

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić ustvrdio je kako je nekadašnjem premijeru Republike Hrvatske prije dvije godine ponudio koncesiju za izgradnju autoceste na koridoru 5C kroz Hercegovinu, te da je Vijeće ministara BiH i dalje spremno dati Zagrebu koncesiju unatoč, kako je rekao, određenim nesporazumima.

Ustupanje koncesije hrvatskoj vladi, prema Terzićevoj zamisli, odnosi se na gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru koji bi iz Ploča dijelom prolazio kroz BiH. Kako nije utvrđena trasa Jadransko-jonske autoceste, u Sarajevu tvrde kako je najbolja varijanta od Ploča preko Svitave, Kutova blata, Popova polja i Trebinja do Crne Gore. U Sarajevu smatraju kako bi buduća autocesta trebala prolaziti negdašnjom trasom željezničke prometnice od Mostara preko Popova polja do Dubrovnika jer bi se tu najlakše i najjeftinije kupilo zemljište.

Koncesiju bi Vlada Republike Hrvatske, prema zamisli predsjedatelja Vijeća ministara BiH, dobila na 30 godina, a predstavnici poduzeća Hrvatske ceste trebali bi se uskoro sastati s predstavnicima Ministarstva prometa i komunikacija BiH kako bi razgovarali o toj temi, rekao je Terzić sarajevskim medijima. Ta bi autocesta riješila sadašnju prometnu izoliranost općina Stolac, Neum, Trebinje i Ravno.

Terzić je najavio deset najvažnijih međudržavnih sporova koji se trebaju rješavti između službenog Zagreba i Sarajeva: rješenje pitanja izgradanje mosta kopno Pelješac, korištenje Luke Ploče od BiH poduzeća, uvrđivanje međudržavne granične crte, rješenja prava korištenja hidrakumulacije Buško jezero od HEP-a, korištenje hidroakumulacije HE Trebišnjica, sporne odredbe međudržavnog imovinsko-pravnog sporazuma, sporovi o sporazumu o slobodnoj trgovini, povratak izbjeglih Srba iz Hrvatske nastanjenih u Republici Srpskoj, povratak izbjeglih Hrvata iz Republike Srpske nastanjeih u Hrvatskoj i pitanje načina plaćanja novčanih naknada stradalnicima HVO-a iz proračuna Republike Hrvatske....

Izvor: http://www.limun.hr/main.aspx?id=17560&NadID=17557

.

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 07:04 PM

^^Odgovor na točke 2 i 3.

Hrvatska ima pravo određivati trasu A1 sama, kako hoće i kuda hoće. To znači, hoće li Dalmatina završavati u Pločama, Osojniku ili Debelom Brdu, interna je stvar Hrvatske.

Pitanje pak JJ-koridora nije stvar samo Hrvatske, nego i drugih zemalja koje su uključene u taj projekt, u ovom slučaju BiH i CG.
Ako Hrvatskoj odgovara da JJ-koridor iz zemlje izlazi kod Osojnika, ne znači da to odgovara i BiH. Čak štoviše, posve sam siguran da BiH više odgovara ona prvotna Radićeva verzija, jer - logično je da će BiH htjeti dobiti što više od kolača zvanog JJ-koridor. U tom slučaju, svatko imalo pametan će ti prije pristati da JJ-koridor kroz BiH prolazi duljom verzijom, koja direktno ili preko spojnih cesta ipak nešto povezuje: Trebinje-Ljubinje-Neum-Stolac-Čapljina-Ljubuški. A ta mjesta niti su manja niti veća od mjesta koje Dalmatina povezuje južno od Splita. Osim toga kod Čapljine bi se koridor spajao s koridorm 5c, a južno uključivao na našu A1.
I nije točno da je BiH dala svoje odobrenje za dionicu JJ-koridora kroz BiH.
Bilo je vrlo vrlo vrlo glasnih prijedloga iz Sarajeva da se ide Radićevom linijom kroz Popovo polje. Ni službena Banja Luka se još uvijek nije oglasila, kao ni Trebinje. Ali vjerujem da ni oni neće odstupiti od te linije, jer tako najbrže povezuju Trebinje s dolinom Neretve, Mostarom, ostatkom BiH i RS. Dubrovnik na taj JJ-koridor uvijek može imati spoj brzom cestom, kao što ga imaju Zadar, Split, Makarska i Ploče.

Ponavljam, pitanje gradnje A1 do Dubrovnika treba promatrati odvojeno od pitanja JJ-koridora južno od Ploča. Iako se to u svoj ovoj ekonomskoj sitauaciji čini kao SF - najbolje bi rješenje bilo A1 do Dubrovnika, JJ-koridor samo do Ploča, tj. dalje kroz Hercegovinu.:cheers:

P.S. Ponekad je s tobom doista teško objektivno dijalogizirati zbog tvoje osobne isfrustriranosti Jurom Radićem, Božidarom Kalmetom, Mariom Crnjakom...itd.:ohno:

Take it easy!!!:cheers:

Nemam nikakve osobne frustracije s tom trojkom i prvi uvijek hvalim ako naprave nešto pozitivno, naprimjer A5 do Đakova ili sada A1 do Ravče. Da su oni svoj naum i svoje ideje proveli tako da su se za njih izborili kegalnim putem ja ne bi ovdje rekao ni riječi.
A legalni put je samo jedan - promjena Strategije prostornog uređenja RH na način da se te ideje ugrade u Strategiju, a zatim i u Prostorne planove (koji svi moraju na njoj biti utemeljeni i s njom usuglašeni). Dok god se to ne učini ova njihova rabota je ilegalna i protivzakonita (osim što je po mom mišljenju duboko protiv interesa Hrvatske).

Dakle, trasa autoceste kroz neku zemlju stvar je te zemlje i nikoga drugoga, ali njen spoj s trasom susjedne zemlje stvar je dogovora i koordinacije, pa nekada i kompromisa u zajedničkom interesu.
Što se tiče BiH, u toj susjednoj zemlji cestovna politika stvar je pojedinih entiteta, pa o trasi pored Trebinja ne odlučuju u Sarajevu nego u Banja Luci (a već sam rekao kako se naprimjer onda to može riješiti kroz reciprocitet, ako već ne i bez toga).
Autocesta nije nikakav kolač nego golemi trošak, a o potrebi spajanja Trebinja s Ljubuškim ne bi trošio riječi, kao ni o takvoj vrsti logike koja Dubrovčane uporno pokušava uvjeriti da će se tobožnji neriješiv problem prolaza kroz 6 km širok koridor kod Neuma u njihovom interesu riješiti tako da taj "koridor" prolaza kroz susjednu zemlju do ostatka Hrvatske za njih bude - 90 ili 100 km dug. Kao da su Dubrovčani maloumni. :ohno:

cross

December 2nd, 2008, 08:10 PM

Što se tiče BiH, u toj susjednoj zemlji cestovna politika stvar je pojedinih entiteta, pa o trasi pored Trebinja ne odlučuju u Sarajevu nego u Banja Luci
Autocesta nije nikakav kolač nego golemi trošak, a o potrebi spajanja Trebinja s Ljubuškim ne bi trošio riječi

Kad su u pitanju dogovori oko međunarodnih koridora, jedini mjerodavni predstavnik je država BiH. Potpisnik JJ-konvencije je BiH, a ne RS. Kao i u slučaju koridora 5c. Na entitetima je onda konkretna provedba, tj izgradnja, ako to sve ne ide protiv njihovih interesa. 5c ne ide protiv interesa RS, i zato će oni graditi svoju dionicu.
A vezano za JJ-trasu kroz istočnu Hercegovinu, pa za nju više interesa ima Trebinje nego Sarajevo, jer se Trebinje tako povezuje (ne s Ljubuškim!!!), nego s koridorom 5c i Dolinom Neretve, Mostarom, i ostatkom BiH i RS (njenim zapadnim i sjevernim dijelom). Jer, priznat ćeš, ipak je brže iz Trebinja u BL i Doboj stići preko Mostara i Zenice, nego preko Foče i Bijeljine.

kao ni o takvoj vrsti logike koja Dubrovčane uporno pokušava uvjeriti da će se tobožnji neriješiv problem prolaza kroz 6 km širok koridor kod Neuma u njihovom interesu riješiti tako da taj "koridor" prolaza kroz susjednu zemlju do ostatka Hrvatske za njih bude - 90 ili 100 km dug. Kao da su Dubrovčani maloumni. :ohno:

Ja ti opet ponavljam. Problem A1 do Dubrovnika treba promatrati odvojeno od problema JJ-koridora južno od Ploča.
Neka bude Dalmatina izgrađena do Dubrovnika (ja zagovaram preko Neuma a ne Pelješkog mosta). Ali je i bolje da JJ-koridor izađe iz Hrvatske kod Metkovića a ne kod Osojnika (ako već ide kroz BiH).
:)

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 08:35 PM

Izgradnja autoceste dolinom Trebišnjice nema uporište niti u bilo kojoj vrsti navodnih planova, niti u bilo kojem realnom interesu niti je to i blizu bilo kakvoj ekonomskoj mogućnosti RS, kao entiteta, a o Trebinju da ne govorimo. A za razliku od kratkog odsječka trase pored Trebinja, od Osojnika do Grahova u Crnoj Gori, koji je vrlo pogodan i sasvim prihvatljiv npr. za privatnu koncesiju, takva koncesija na sto kilometara autoceste kroz pusti kamenjar i potpuno je nerealna.
To sve znaju vrlo dobro i Đukan-Radić i co., pa je jasno da to pokušavaju nametati kao temu ne bi li prikrili svoje stvarne ciljeve.

Ponavljam, trasa autoceste u potpunosti je i u cjelini odavno već određena i utvrđena i međunarodno i lokalno u dokumentima koji imaju zakonsku snagu, a tobožnje probleme oko trase izmišlja jedino spomenuti klan, koji ga nastoji izmjeniti ilegalnom i protuzakonitom ekvilibristikom, jer od toga ima goleme materijalne i druge osobne koristi, a na štetu ne samo interesa Hrvatske, nego i sadašnjih poreznih obveznika, njihove djece, unuka...

krzamak

December 2nd, 2008, 08:39 PM

Autocesta ide preko pelješkog mosta. :) :cheers:

Opcija o 10-20 km u zaleđu Neuma je ostavljena kada za to sazru uvjeti (čitaj: kad Silajdžić ode u mirovinu).

cross

December 2nd, 2008, 08:43 PM

2.12.2008.
NA GRADILIŠTU PUNOG PROFILA RIJEČKE ZAOBILAZNICE IZNAD KANJONA RJEČINE

Probijen tunel Katarina dug 164 metra :cheers::cheers::cheers:

Riječ je o jednom od najzahtjevnijih objekata na dionici Diračje – Orehovica, drugom probijenom od ukupno četiri tunela na najvažnijoj riječkoj prometnici

http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/385774.jpg
Na posljednjem metru Katarine otvorena rupa široka oko četiri metra

RIJEKA – Na gradilištu punog profila riječke zaobilaznice jučer je probijen tunel Katarina dug 164 metra, koji spada među najzahtjevnije objekte na dionici Diračje-Orehovica. Riječ je o drugom probijenom od ukupno četiri tunela na najvažnijoj riječkoj prometnici, koja bi u punom profilu trebala biti otvorena krajem lipnja iduće godine ukoliko svi radovi budu završeni na vrijeme. Djelatnici tvrtke Konstruktor iz Splita iskope u Katarini dovršavaju nekoliko dana prije nego što se očekivalo, jer se procjenjivalo da će se proboj dogoditi 4. prosinca na Dan sv. Barbare, koja slovi kao zaštitnica svih rudara i svih koji rade u tunelima. Međutim, zbog izuzetno brzog napredovanja tijekom vikenda već jučer u jutarnjim satima napravljen je prvi otvor odmah ispod portala tunela, koji je kasnije tijekom dana proširivan s ciljem da se potpuno otvori prolaz u smjeru mosta Rječina smještenog iznad duboke provalije kanjona Rječine.

Naša novinarska ekipa obišla je jučer tunel Katarina, gdje nas je dočekao voditelj gradilišta, Vedran Klarić, koji je i sam bio iznenađen brzinom kojom je informacija o proboju stigla do novinara. Klarić je samo kratko kazao kako je upravo nepredvidljivost tunelogradnje jedan od razloga zbog kojih je proboj tunela prestigao blagdan Sv. Barbare. Međutim, dodaje kako je ipak najvažnije da se posao kvalitetno i sigurno obavi, a za slavlje uvijek ima vremena. Jučer oko 13 sati unutrašnjost tunela je kod mjesta proboja bila potpuno prekrivena slojem vode i blata, a na posljednjem metru Katarine bila je otvorena rupa široka oko četiri metra, pa se iz tunela već mogla vidjeti suprotna strana ceste koja je u punom prometnom režimu. Mjesto proboja od temelja mosta Rječina razdvaja tek nekoliko stotina metara, gdje će se graditi usjek, a djelomično i vijadukt Katarina dug oko stotinjak metara, jer na tom mjestu nije bilo dovoljno nadsloja za kopanje tunela. Zbog toga je prva cijev Katarine, koja je već dvadesetak godina u prometu duga više od 400 metara, dok je jučer probijeni tunel bitno kraći. Unatoč tome po mnogim parametrima bio je teži i zahtjevniji, jer se moralo potrošiti gotovo šest mjeseci samo da bi se na strmim stijenama iznad kanjona Rječina probio gradilišni put za strojeve, pored čega je u dužini od oko 500 metara na okomitim stijenama morala biti postavljena teška čelična ograda, čija je jedina zadaća onemogućavanje bilo kakvog odrona s gradilišta prema izvorištima pitke vode Zvir u podnožju. Sami iskopi tunela Katarina trajali su svega dva i pol mjeseca i u stvari je riječ o prilično efikasno obavljenom poslu, koji još uvijek nije ni približno gotov. Sada će od važnijih i težih aktivnosti uslijediti betoniranje oplate tunela, uređenje zatvorenog sustava odvodnje, postavljanje ventilacije i drugih instalacija, asfaltiranje, postavljanje prometne signalizacije te dodatni posao postavljanja strujnog kabela od 110 kW u trup druge trake riječke obilaznice. Sve to neophodno je da bi tunel Katarina mogao biti otvoren u skladu sa zacrtanim rokovima, koji će ponajviše ovisiti o tempu gradnje mosta Rječina, koji je zasad ipak najteži objekt dionice Diračje-Orehovica.

Otvaranje obilaznice u dvije faze

U ARZ-u službeni obilazak Katarine s novinarima i uzvanicima planiraju obaviti za nekoliko dana kada bude potpuno siguran pristup mjestu proboja. Do kraja ove godine očekuje se i proboj najdužeg tunela Trsat i tunela Škurinje 2, a tempo otvaranja obilaznice neslužbeno je podijeljen na dvije faze. Tako bi se već početkom svibnja trebala otvoriti oko četiri kilometra duga dionica Diračje-Škurinje na kojoj je i novi čvor Rujevica. Preostalih pet kilometara od Škurinja do Orehovice planira se pustiti u promet do 30. lipnja iduće godine, što je i dalje službeni rok, iako situacija na mostu Rječina još uvijek nije takva da se može garantirati poštivanje krajnjeg roka.

Darko PAJIĆ

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28632859285A2863285A2858285828602863287A287128632863285B2860285D285F285F285C28632863286328592863V

Seagull

December 2nd, 2008, 08:48 PM

Autocesta ide preko pelješkog mosta. :) :cheers:

Tako je!
@ppero2: A gdje su ti Zubački Ubli - je li to od Osojnika preko Trebinja ili neki drugi put?

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 08:53 PM

[QUOTE=krzamak;28851092]Autocesta ide preko pelješkog mosta. :) :cheers:
/QUOTE]
Ma ništa od toga. Presušili krediti. :)

krzamak

December 2nd, 2008, 09:00 PM

[QUOTE=krzamak;28851092]Autocesta ide preko pelješkog mosta. :) :cheers:
/QUOTE]
Ma ništa od toga. Presušili krediti. :)

Tako su pričali i 1995, 1996, 1997, 1998 . . . .

Još su se i smijali - cinički! :) :cheers:

Mlađi ovdje se možda ne sjećaju, ali Krz se vrlo, vrlo dobro sjeća!

Smijali se, a ideju o gradnji autoceste, pa i do Splita, nazivali nemogućim, neisplativim pothvatom.

Eno jednog još i danas živ i zdrav u Splitu prof. dr. mr. sci. gr. fr. Jakša Miličić.

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 09:16 PM

Šjor Jakša Miličić jedan je od najzaslužnijih uopće za IDEJU o autocesti Zagreb - Split i cijeli se život borio da se ona ostvari.

krzamak

December 2nd, 2008, 09:20 PM

Šjor Jakša Miličić jedan je od najzaslužnijih uopće za IDEJU o autocesti Zagreb - Split i cijeli se život borio da se ona ostvari.

Samo mu je čudan profil autoceste.

Ja sam ga X puta slušao kako govori o potrebi izgradnje brze ceste Split-Knin-Gračac-Udbina-Plitvice-Karlovac (faktički dovođenje D1 na standard brze ceste). Slušao sam i o potrebi izgradnje obilaznica oko spomenutih gradova i o potrebi treće, usponske trake na određenim mjestima.

Također, slušao sam ga kako govori da je autocesta A1 do Splita bila prije 10 godina utopija, projekt koji još dugo godina neće biti isplativ i koji je u kasnim devedesetim bacanje i rasipanje novca.

O ovim mojim tvrdnjama postoje i novinski članci, jer sam i prije SSC-a redovito pratio predmetnu problematiku.

ppero2

December 2nd, 2008, 09:35 PM

Tako je!
@ppero2: A gdje su ti Zubački Ubli - je li to od Osojnika preko Trebinja ili neki drugi put?

To je područje u Konavlima najdublje ušlo u kontinet (iza planine Snježnica) i to mjesto je tromeđa Hrvatske, BiH i Crne gore. Ujedno i najbliža točka HRv i CG. Pogledaj na Google Earth-u.

Verso

December 2nd, 2008, 10:08 PM

Ujedno i najbliža točka HRv i CG.

Što znači "najbliža točka Hrvatske i Crne Gore"?

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 10:20 PM

Samo mu je čudan profil autoceste.

Ja sam ga X puta slušao kako govori o potrebi izgradnje brze ceste Split-Knin-Gračac-Udbina-Plitvice-Karlovac (faktički dovođenje D1 na standard brze ceste). Slušao sam i o potrebi izgradnje obilaznica oko spomenutih gradova i o potrebi treće, usponske trake na određenim mjestima.

Također, slušao sam ga kako govori da je autocesta A1 do Splita bila prije 10 godina utopija, projekt koji još dugo godina neće biti isplativ i koji je u kasnim devedesetim bacanje i rasipanje novca.

O ovim mojim tvrdnjama postoje i novinski članci, jer sam i prije SSC-a redovito pratio predmetnu problematiku.

Koliko sam ja čuo, čovjek se nakon višegodišnjih nadanja razočarao konačno kad je vidio kako se sve loše odvija 97.,98.,99. sa svim onim nepovoljnim ugovorima i s potpisivanjem s Behtelom da se AC gradi preko Siska do nezna se kuda kroz BiH do - Dubrovnika ("Bregana-Zagreb-Dubrovnik"), ali ne i preko Splita. To zalaganje za brzu cestu, današnju D1, bila je reakcija na to.

Ta je brza cesta uostalom i definirana Strategijom, dijelom je izgrađena, a dijelom se i dalje gradi (Obilaznica Turnja).:cheers:

krzamak

December 2nd, 2008, 10:26 PM

Koliko sam ja čuo, čovjek se nakon višegodišnjih nadanja razočarao konačno kad je vidio kako se sve loše odvija 97.,98.,99. sa svim onim nepovoljnim ugovorima i s potpisivanjem s Behtelom da se AC gradi preko Siska do nezna se kuda kroz BiH do - Dubrovnika ("Bregana-Zagreb-Dubrovnik"), ali ne i preko Splita. To zalaganje za brzu cestu, današnju D1, bila je reakcija na to.

Ta je brza cesta uostalom i definirana Strategijom, dijelom je izgrađena, a dijelom se i dalje gradi (Obilaznica Turnja).:cheers:

Ma znam ja da je prof. Miličić jedan od inicijatora autocestovnog povezivanja Zagreba i Dalmacije (Maspok 1971., Savka Dapčević Kučar i ostalo), ali mu ja zamjeram što je reagirao pogrešno i pomalo dišpetom i povrijeđenim egom u vrijeme kada se autocesta počela praktično ostvarivati (bez njegovog upliva i učešća).

Koji su razlozi za to, mogu samo pretpostavljati. No, ipak prof. Miličić, koji je jedno vrijeme bio i gradonačelnik Splita, ima dosta više pozitivnih životnih epizoda i ostvarenja od tih nekoliko, za mene, negativnih i nepotrebnih.

P.C.Dolabella

December 2nd, 2008, 10:29 PM

Ja sam isto sve u tom duhu o njemu čuo ^^

cross

December 2nd, 2008, 10:51 PM

Izgradnja autoceste dolinom Trebišnjice nema uporište niti u bilo kojoj vrsti navodnih planova, niti u bilo kojem realnom interesu niti je to i blizu bilo kakvoj ekonomskoj mogućnosti RS, kao entiteta, a o Trebinju da ne govorimo.

To je tvoje subjektivno mišljenje... a tvoj osobni interes ne znači da je i "realni interes" Trebinja, Istočne Hercegovine, RS i BiH.
Što se tiče ekonomskih mogućnosti RS, možemo se mi smijati i podsmijavati, ali ljudi barem imaju nekavu viziju budućnosti pa su u skladu tim potpisali sa Strabagom Ugovor o koncesiji za izgradnju autocestovne mreže.
Normalno je da neće ceste graditi samo iz svojih ekonomskih mogućnosti, pogotovo ne ako JJ-pravac prođe u budućnosti kao međunarodni koridor.
A što se Trebinja tiče... treći grad u RS po ekonomskoj moći iza BL i Bijeljine.

A takva koncesija na sto kilometara autoceste kroz pusti kamenjar i potpuno je nerealna.

Ako nije bilo nerealno izgraditi 100 km autoceste kroz nimalo manje "pusti kamenjar" Zamosorja i Zabiokovlja, zašto bi to bilo nerealno i kroz Istočnu Hercegovinu

Ponavljam, trasa autoceste u potpunosti je i u cjelini odavno već određena i utvrđena i međunarodno i lokalno u dokumentima koji imaju zakonsku snagu, a tobožnje probleme oko trase izmišlja jedino spomenuti klan,...

Slažem se. Trasa A1 je odavno određena i utvrđena (u Hrvatskoj!!!), i nitko se ne protivi njenoj gradnji do Dubrovnika (pa ni Jure Radić).
Ali trasa JJ-koridora kroz BiH (koja je također potpisnica JJ-povelje) nije još uvijek utvrđena, i tu joj trasu ne može nametnuti Hrvatska.

Ako ćemo iskreno, ni trasa kroz Hrvatsku još uvijek nije službeno utvrđena.
Ponavljam trasa JJ-koridora, a ne trasa A1.:cheers:

Seagull

December 2nd, 2008, 11:25 PM

Šjor Jakša Miličić jedan je od najzaslužnijih uopće za IDEJU o autocesti Zagreb - Split i cijeli se život borio da se ona ostvari.

Tipična zamjena teza. Tada 1971. je bila neka druga autocesta preko Bihaća. A novac koji je skupljen su drugovi prof. Miličića preusmjerili na Beograd-Bar!
Sad su krajem 90-tih nešto trabunjali o proširenju postojeće ceste D1.

cross

December 2nd, 2008, 11:37 PM

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/05/06/kartavelika.jpg

Po meni najbolje rješenje ovog pitanja:

1. Od Ploča A1 nastavlja za Dubrovnik (ostaje riješiti pitanje preko Neuma ili Pelješca)

2. Jadransko-jonski koridor se s Hrvatskom pozdravlja u čvoru Ploče i ulazi u Hercegovinu , do čvora Počitelj dijeli pravac s koridorom 5c, a od Počitelja nastavlja dalje prema Trebinju i Crnoj Gori.

Crnu cestu na ovoj karti, dakle, treba gledati kao JJ-koridor, a ne kao poveznicu Ploča i Dubrovnika (kao što piše u naslovu).

3. Neum i Dubrovnik dobivaju priključak na JJ-koridor boljom brzom cestom.

P.C.Dolabella

December 3rd, 2008, 12:33 AM

Tipična zamjena teza. Tada 1971. je bila neka druga autocesta preko Bihaća. A novac koji je skupljen su drugovi prof. Miličića preusmjerili na Beograd-Bar!
Sad su krajem 90-tih nešto trabunjali o proširenju postojeće ceste D1.

Zbilja teški zločinac taj Miličić. :nuts:

cross

December 3rd, 2008, 01:57 AM

Časopis "Građevinar", br. 7/2008.

"Riječka obilaznica i južni kolnik dionice Orehovica-Diračje"

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200807/6.pdf

cross

December 3rd, 2008, 02:04 AM

Časopis "Građevinar", br. 9/2008.

"Spojna cesta Luke Ploče s autocestom"

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200809/5.pdf

cross

December 3rd, 2008, 02:08 AM

Časopis "Građevinar", br. 9/2008.

Knjiga o Paškom mostu

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200809/14.pdf

cross

December 3rd, 2008, 02:12 AM

Časopis "Građevinar", br. 8/2008.
Brza cesta Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200808/4.pdf

cross

December 3rd, 2008, 02:23 AM

Časopis "Građevinar", br. 1/2008.
Riječka obilaznica - izgradnja i dovršetak

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200801/4.pdf

snupix

December 3rd, 2008, 08:51 AM

Meni se ova situacija s AC do dubrovnika čini kao da mi ni samo ne znamo što želimo. Ono, htjeli bismo AC do Dubrovnika, ali ne bismo htjeli promet i kamione na njoj te zagađenje koje donosi. Kontradiktorni zahtjevi. Trebali bismo odlučiti što nam je bitnije, i izabrati što će se graditi. Jer mislim da nema smisla da postoje dvije paralelne autoceste na 20-30 km udaljenosti.

Moje mišljenje: graditi kroz Hrvatsku preko Pelješkog mosta do Osojnika, i isključivo tako, uz najveće moguće mjere zaštite okoliša i smanjivanja utjecaja AC na okoliš (pod bilo koju cijenu, makar cijela dionica kroz Pelješac bila u tunelu), a dalje svejedno kuda, makar smatram da je bolje zaobići BiH jer su granice prepreka za tranzitni promet. Pošto znam da je vrlo teško očuvati Pelješac ako AC ide preko njega (a niti nemamo toliko novaca), pristao bih i na varijantu preko BiH, ali samo pod uvjetom da nema graničnih kontrola (neka stave zid oko AC ako treba).

iponi

December 3rd, 2008, 11:27 AM

rimorski

December 3rd, 2008, 01:43 PM

Evo, u ovim pdf-ovima o riječkoj obilaznici piše da će se graditi zaštitna barijera protiv buke na dužini od oko 14 km, a da će u Rastočinama biti zatvorenog tipa. Da li to znači na će biti poput nekog umjetnog tunela ili nadstrešnice? Nadam se da neće blokirati pogled na grad sa zaobilaznice, jer su pogledi prema gradu super!!!

acy

December 3rd, 2008, 02:18 PM

Verso

December 3rd, 2008, 02:35 PM

Ja mislim da samo preko Pelješca dolazi u obzir i nikako drugačije. Tko to gradi ceste kroz tuđe države?Komunistička Jugoslavija kroz NATO članicu Italiju.

A ustolam BiH, neš ti države, ni država ni države vidilo. Tko bi se s njima uspio dogovorit.Budući da je njima mnogo u interesu da autocesta ide kroz Neum, dogovorili bi se vrlo jednostavno.

iponi

December 3rd, 2008, 02:54 PM

Komunistička Jugoslavija kroz NATO članicu Italiju.

Nisam znao da je Juga gradila ceste po Italiji?! Možda jest neka građevinska tvrtka. Ali ovdje se radi o tome da se bi se iz Hrvatske u Hrvatsku opet išlo preko druge države. A Juga sigurno nije gradila cestu po Italiji da bi povezala Makedoniju i Sloveniju preko Albanije i Italije.

Budući da je njima mnogo u interesu da autocesta ide kroz Neum, dogovorili bi se vrlo jednostavno.

I digne se Silajdžiću ona stvar, pa nakon "dogovora" uvede carinsku i policijsku kontrolu na autocesti.:ohno:
Iz Hrvatske u Hrvatsku samo kroz HRVATSKU!:bash:

P.C.Dolabella

December 3rd, 2008, 03:46 PM

Budući da je njima mnogo u interesu da autocesta ide kroz Neum, dogovorili bi se vrlo jednostavno.

To je posve jasno. Nikada tu i nije bilo nikakvih problema, niti ih može biti.
Radi se o sasvim drugoj igri, no ona se izgleda ionako više ne može razriješiti do kraja mandata ove vlade, tako da će u konačnici vrlo vjerojatno autocesta biti izgrađena onako kako je i ucrtano u Strategiji prostornog uređenja RH i Županijskom prostornom planu Dubrovačke županije. Političke snage, a više ni vremena da se to promijeni izgleda nema, pa zato sada nositelji te ilegalne rabote pribjegavaju različitim trikovima, ali je pitanje što će sve proći.

Verso

December 3rd, 2008, 04:23 PM

Nisam znao da je Juga gradila ceste po Italiji?! Možda jest neka građevinska tvrtka. Ali ovdje se radi o tome da se bi se iz Hrvatske u Hrvatsku opet išlo preko druge države. A Juga sigurno nije gradila cestu po Italiji da bi povezala Makedoniju i Sloveniju preko Albanije i Italije.Ne, jer bi tako dugi koridori bili glupost, ali je povezala Sloveniju sa Slovenijom:
http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/a1primorska192ps0-1.jpg
http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/a1primorska193er9-1.jpg
http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/a1primorska194sn2-1.jpg
http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/a1primorska195qt7-1.jpg
http://i228.photobucket.com/albums/ee119/Verso1/a1primorska196vm3-1.jpg

Cesta se nalazi sjeverno od Nove Gorice, i čak ima slovenske oznake. Sada naravno više ne treba ograda, jer smo ionako u schengenu.

I digne se Silajdžiću ona stvar, pa nakon "dogovora" uvede carinsku i policijsku kontrolu na autocesti.:ohno:
Iz Hrvatske u Hrvatsku samo kroz HRVATSKU!:bash:Samo bi psihopat nešto takvo uradio, a Silajdžić to sigurno nije. Još više, BiH bi uradila SVE, samo da autocesta ide kroz Neum! Tako da su to budalaštine da bi vas BiH ucjenjivala. Ako bi vas ucjenjivala, vi biste napravili autocestu kroz Pelješac, i oni više ne bi imali autoceste kroz Neum. Niko nije tako lud.

gorgoroth

December 3rd, 2008, 05:31 PM

Probijen tunel Škurinje 2

Oko 60 radnika tvrtke Viadukt koja radi na gradilištu Škurinje 2 sutrašnji će dan Sv. Barbare zaštitnice rudra i onih koji rade na tunelima dočekati slavljenički nakon što je jučer 02. prosinca svečano probijen i tunel Škurinje 2, dužine 572 metra. Tunel Trsat, koji je s 860 metara najduži na zaobilaznici bit će probijen posljednji od ukupno četiri tunela, za nekih desetak dana. Razlog je nešto sporiji napredak graditelja iz Hidroelektre zbog nailaska na lošiji sastav tla. Do probijanja tunelu Katarina u dužini od 164 metra ostalo je još nekoliko metara, pa u ARZ-u planiraju spojiti dvije velike gradilišne svečanosti.

Ovom viješću dolazi se do zaključka kako bi prva dionica riječke zaobilaznice duga oko četiri kilometra na potezu Diračje – čvor Rujevica – čvor Škurinje zaista i mogla biti završena do 1. svibnja iduće godine prema novim internim planovima »Autoceste Rijeka-Zagreb«.

Osim bolje prometne situacije u Rijeci argument za ovu odluku bila je i jednostavnija procedura ishodovanja dozvola za prijevremeno otvorenje prvih kilometara punog profila obilaznice.

Prilikom probijanja tunela građevinari koriste i metodu kontinuiranog podgrađivanja tunela tzv. cijevnim kišobranom da bi se postigla maksimalna sigurnost pri građenju, što u manjoj mjeri uzrokuje kašnjenje radova.

Zanimljivo je da je Trsat više desetljeća nosio epitet najdužeg riječkog tunela, sve dok prije nekoliko godina primat nije preuzeo tunel Pećine na cesti D-404 čija je dužina 1.300 metara.

No, sve ovo još uvijek ne znači kako će svih devet kilometara dionice Diračje – Orehovica biti otvoreno idućeg ljeta. U ARZ-u i dalje službenim drže rok završetka punog profila do 30. lipnja iduće godine, ali trenutačno ima previše nepoznanica o dinamici gradnje nekih najtežih objekata.

To se prije svega odnosi na most Rječina o čijoj gradnji izravno ovisi datum otvaranja obilaznice s puna četiri prometna traka, barem kad je riječ o preostalih pet kilometara dionice od čvora Škurinje do čvora Orehovica, koja se mora u cjelini pustiti u promet.

x-type

December 3rd, 2008, 05:38 PM

ulazak u BIH s bilo kakvom graničnom kontrolom bi bio najgori mogući scenarij, neovisno radilo se tu o ulazu kod Metkovića, Neumu ili kod Osojnika. autocestu treba graditi do HR - MNE granice bez alternative!!

rimorski

December 3rd, 2008, 07:43 PM

Komunistička Jugoslavija kroz NATO članicu Italiju.

Da? :? A koju to cestu je Yuga izgradila u It?

x-type

December 3rd, 2008, 08:28 PM

Da? :? A koju to cestu je Yuga izgradila u It?

pa stavio ti je slike. cesta G402 između Solkana i Podasabotina. doduše, riječ je samo o neka 2 km, ali je to taj princip.

Zabonz

December 3rd, 2008, 08:39 PM

http://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=45.981725,13.627982&spn=0.019891,0.038624&t=h&z=15

Ovdje se vidi dobro

snupix

December 3rd, 2008, 10:02 PM

x-type i spicy, stvarno vam nije trebalo da sramotite Hrvatsku sa izmišljotinama na H&A sekciji... :ohno:
Da, pretvaramo se u Kinu, zabranit će Facebook i sl... Dajte suzdržite te gluposti za sebe, a ako baš ne možete, onda ih barem ostavite na HR sekciji foruma...

x-type

December 3rd, 2008, 10:07 PM

ne sramotimo je mi, već premijer

snupix

December 3rd, 2008, 10:13 PM

ne sramotimo je mi, već premijer

Nisam nigdje čuo da će premijer zabraniti Facebook. I mislim da svi dobro znamo da stvari nisu ni približno takve. I zato mislim da nema potrebe pisati takve gluposti na vanjske stranice (a pogotovo ne u H&A sekciji) gdje postoji velika šansa da ljudi ozbiljno razumiju takve stvari i stvore predrasude, kakve zapadnjaci ionako već imaju prema svim njima nepoznatim državama, pa se one još samo dodatno potenciraju.

x-type

December 3rd, 2008, 10:17 PM

i opet nisam ja kriv za to, već je premijer sam stvorio takvu sliku o sebi. ili je možda ipak Jadranka kriva?

Verso

December 3rd, 2008, 10:22 PM

pa stavio ti je slike. cesta G402

R402. :) Odnosno službeno R2-402, jer je regionalna cesta 2. reda. Samo mi smo dovoljno glupi da pišemo ovaj drugi red u oznaku ceste, kao da nije jasno da je ionako drugi red, ako je 402. Osim toga najprije misliš da ide za regionalnu cestu broj 2, umjesto 402. Uostalom, još moraš razmišljati, kojeg jebenog reda je cesta, prije nego možeš napisati da je njezin broj 402. Btw, koliko znam, ova cesta se tretira kao slovenska čak i u Italiji, tako da izgleda da imamo jedno 1,5 km cesta više nego u realnosti. :D

cross

December 3rd, 2008, 11:38 PM

3.12.2008.
NA GRADILIŠTU PUNOG PROFILA RIJEČKE ZAOBILAZNICE JUČER REALIZIRANA JOŠ JEDNA VAŽNA ETAPA

Probijen i tunel Škurinje 2

Preostao je još samo proboj Trsata, što se očekuje za desetak dana, pa će se nakon toga zaobilaznica zatvarati vrlo rijetko jer će i miniranja biti prorijeđena

http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/386089.jpg

RIJEKA – Tunel Škurinje 2 dužine 572 metra probijen je jučer na gradilištu riječke zaobilaznice, što znači da su ostvarene realne pretpostavke da ovaj objekt bude dovršen i pušten u promet do 1. svibnja iduće godine zajedno s pripadajućom dionicom Diračje – Škurinje, koja je ukupno duga oko četiri kilometra. Nažalost, to još uvijek ne znači da će 1. svibnja sve četiri prometne trake biti otvorene, jer u ARZ-u moraju odmah po otvaranju novog kolnika krenuti u temeljitu rekonstrukciju i asfaltiranje dviju prometnih traka što se koriste već 20-tak godina i dosad na njima nisu uopće obavljeni veći popravci. Za taj posao trebat će dodatnih mjesec dana, pa bi u najboljem slučaju početkom lipnja mogao biti otvoren puni profil između Diračja i Škurinja zajedno s novim čvorom Rujevica.
Josip Šintić, voditelj gradilišta na tunelu Škurinje 2 iz tvrtke »Viadukt«, naglašava da je konstantno oko 60 radnika bilo uposleno na ovom objektu na kojem se nastojalo napredovati maksimalnom brzinom, pa se radilo non-stop u tri smjene, uključujući i vikende. Trebalo je oko 300 miniranja da bi se stiglo do proboja drugog po veličini tunela na obilaznici, jer je duži samo Trsat sa 860 metara.
– Mi smo prošli ispod Pravnog fakulteta i cijelog niza stambenih zgrada od kojih nas je dijelio vrlo mali nadsloj. Ovdje na mjestu proboja imamo svega devet metara zemlje između osi tunela i ceste koja povezuje Turnić s Marinićima, gdje je non-stop tekao promet. Imali smo zbog toga niz ograničenja u gradnji uz konstantno mjerenje vibracija tla tijekom miniranja. Imali smo i tri veće kaverne, koje su se pružale u visinu prema stambenom naselju i sve to govori da nam nije bilo jednostavno. Zadovoljni smo što bez problema i nezgoda završavamo iskop, jer je to najrizičniji dio posla u svakom tunelu, ističe Šintić, koji dodaje da je proboj Škurinja 2 uranio za dva dana, jer se prava fešta na gradilištu pripremala za sutra na Dan sv. Barbare, zaštitnice rudara i svih koji rade u tunelima. Unatoč tome slavlje neće izostati, pa tako i u ARZ-u za sutra u 13 sati pripremaju obilazak tunela Škurinje 2 i tunela Katarina, koji su probijeni prije dva, odnosno tri dana. Šintić dodaje kako će sada uslijediti betoniranje oplate i to uz angažman dodatnih radnika »Viadukta«, koji završavaju tu fazu posla na gradilištu druge cijevi tunela Mala Kapela, koja se planira dovršiti idućeg ljeta do početka turističke sezone. »Viadukt« osim tunela na čvoru Škurinje gradi i jedan nadvožnjak, a ujedno priprema i svoj dio posla za ugradnju strujnog kabela od 110 kW, koji će se ugraditi duž cijele trase Diračje – Orehovica u punoj dužini od devet kilometara. Taj kabel mora se polagati u roku od svega nekoliko dana i to u velikim komadima, pa će tako na dijelu trase »Viadukta« biti položen odjednom kabel dug punih 800 metara. Unatoč svemu tome, procjenjuje se da će do svibnja ovaj objekt i dio trase biti završen.
Novost je također da će nakon proboja svih tunela i prometna situacija u Rijeci postati nešto lakša jer se više neće toliko učestalo koristiti termini za miniranje u 5, 13 i 21 sat. Naime, preostao je još samo proboj Trsata, koji se očekuje za desetak dana, pa će se nakon toga zaobilaznica zatvarati vrlo rijetko, jer će i miniranja biti prorijeđena. Može se reći da je najgori dio prometnih ograničenja prošao i to bez većih gužvi i poremećaja u prometu. Izuzetak je bila samo nedavna prometna nesreća u tunelu Škurinje 2 kada je nastupio potpuni kolaps prometa u cijeloj Rijeci, pa se moralo satima putovati kroz centar. Takvih prizora bi već idućeg ljeta trebalo biti daleko manje, jer bi osim dijela punog profila na obilaznici u prometu trebala biti i cesta D-404.

Darko PAJIĆ

Zaobilaznica u brojkama

* UKUPNA DUŽINA - 9,6 km
* VRIJEDNOST GRADNJE - 628 milijuna kuna
* ROK GRADNJE - 1. lipanj 2009.
* ZAŠTITNI ZIDOVI OD BUKE - 14 km
* ČETIRI TUNELA - 2020 metara
* DVA VIJADUKTA I JEDAN MOST - 509,5 metara
* OBJEKTI - 30 posto trase

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B28632859285A2863285A2858285828602863287A287128632863285B2860285E28582860286128632863286328592863D

Seagull

December 4th, 2008, 12:38 AM

ne sramotimo je mi, već premijer
Pa premijer je napravio i radi puno grješaka, ali se nitko nije bunio. Sada za sitnicu...

cross

December 4th, 2008, 12:40 AM

Čvor Gaženica u Zadru

http://www.imagesforme.com/out.php/i242914_IMG2808.jpg

Foto: El Cortez

Seagull

December 4th, 2008, 01:43 PM

Za 18 mjeseci bit će izgrađeno 4 km na brzoj cesti SPlit-Dugopolje koji nedostaju.
Radovi počinju u prosincu, koštat će oko 220 mil.kuna, a povremeno će uzrokovati probleme na putu do Dugopolja, uključujući i skretanje na staru cestu.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/32861/Default.aspx

cross

December 4th, 2008, 01:59 PM

04.12.2008.
Za 18 mjeseci četvrta traka na brzoj cesti Solin-Klis

http://www.sika-croatia.hr/_upload/reference/brza_cesta_klis_solin_(15).jpg

SPLIT - Za otprilike 18 mjeseci putovanje brzom cestom Solin - Klis značajno će se, bar kada je u pitanju putovanje iz smjera Klisa prema Solinu, skratiti.

Nakon gotovo 20 godina otkako je započela izgradnja brze ceste Solin – Klis, ona će za godinu i pol dana u oba smjera napokon u čitavoj dužini imati po dva traka.

Izgradnja, odnosno, dogradnja, četvrtog traka brze ceste započet će tijekom prosinca ove godine, potvrdio nam je Boris Majić, član uprave Hrvatskih cesta, a radove vrijedne preko 219 milijuna kuna izvodit će putem natječaja izbrana poslovna udruga Konstruktor-inženjering i Hidroelektra-Niskogradnja
Radovi će se financirati iz redovnih prihoda Hrvatskih cesta. Iako je riječ o tek nekoliko kilometra prometnice radi se o vrlo kompliciranom i zahtjevnom zahvatu jer većina radova obuhvaća izgradnju vijadukata i probijanje tunela, a kako svaka dobra vijest za sobom povlači i pokoju lošu tako se već sada upozorava vozače da će za vrijeme trajanja radova u pojedinim fazama prometovanje biti otežano te da će se promet povremeno preusmjeravati na staru Klišku cestu.

Iako će radovi, čini se, povremeno izazivati veće prometne gužve, veseli činjenica da će izgradnjom ove prometnice u punom profilu Split, Solin i Kaštela napokon biti kvalitetno povezani s trasom autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik kao i s ostalim pravcima u unutrašnjosti koji prolaze preko čvora Dugopolje.

Vesna BOBAN / EPEHA

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/32861/Default.aspx

cross

December 4th, 2008, 02:14 PM

Zadar: Automobilom jurili 260 kilometara na sat pa snimku objavili na Youtubeu:ohno::ohno::ohno:

kuafJOkRNJc

Autor F. Šarić

ZADAR - Na Youtubeu je osvanuo je još jedan neslavni zadarski videouradak. Naime, nakon što je kamerom prije nekoliko dana snimljeno punjenje boca coca-cole solnom kiselinom i izazivanje eksplozija, te potom i bacanje računala s krova jedne zadarske zgrade, na Youtubeu je osvanuo i zastrašujući videouradak snimljen na autocesti na zadarskom području. U snimci pod naslovom "Subaru Zadar.avi" više mladića vozi se u konjskim snagama itekako pojačanom automobilu subaru, uz neartikulirane urlike zadovoljstva snimajući brzinomjer do nevjerojatnih 260 kilometara na sat, što je točno dvostruko viša brzina od dopuštenih i nemalih 130 kilometara na sat.

Sudeći po naglasku, riječ je o mladićima iz zadarskog zaleđa, a da divljaju na autocesti ili na brzoj cesti Zadar-Gaženica, vidi se na kraju snimke. Divljanje i utrke zadarske mladeži na autocesti, ali i na manjim gradskim prometnicama, na žalost Zadrana nije rijetka pojava i predstavlja ugrožavanje života.

Izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/zanimljivosti/3201492/index.do

cross

December 4th, 2008, 02:56 PM

Časopis "Građevinar", br. 8/2008.
Brza cesta Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH

http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200808/4.pdf

Zanimljiv mi je ovaj članak o šibenskoj brzoj cesti.

Novost mi je da bi se gradila potpuno novom trasom (dakle, ne bi slijedila sadašnju D33 koja bi postala županijska cesta) i da bi bila četverotračna.
Najveća mi je zanimljivost da bi u nekoj doglednoj budućnosti to mogla postati i autocesta jer se nalazi na europskom koridoru E71 Šentilj-Zagreb-Sisak-Bihać-Knin-Šibenik(Split).

Dakle, u ovoj perspektivi, postaje opravdana trenutačna izgradnja A11 do Siska, kao i nastavak te autoceste prema Bihaću i Kninu, u nekim boljim vremenima.:)

x-type

December 4th, 2008, 05:02 PM

E71 nikad nije išla preko Bihaća niti preko Šibenika. a niti preko Šentilja. prije je slijedila trasu ličke magistrale preko Karlovca, Slunja i Knina, a danas je pomalo nejasno kuda prolazi jer su do Maslenice na A1 oznake E71, a dalje su oznake E65 (koja ide preko Rijeke i spušta se jadranskom magistralom). do Karlovca (tj. sad do Bosiljeva) E71 i E65 imaju zajedničku trasu od Goričana (zapravo od Nagykanizse).

Verso

December 4th, 2008, 05:35 PM

E71 nikad nije išla preko Bihaća

E71 ide (ili je išla) kroz Bihać, i tako piše organizacija UNECE (http://www.unece.org/trans/doc/2002/sc1agr/TRANS-SC1-AC5-2002-03e.pdf), koja smišlja ove Europske ceste (19. strana).

gorgoroth

December 4th, 2008, 06:20 PM

Probijena tri od četiri tunela na riječkoj obilaznici

Tri od ukupno četiri tunela koji se grade u sklopu dogradnje južnog kolnika riječke obilaznice su probijena, a četvrti tunel bit će probijen do kraja godine, kazao je danas pri obilasku gradilišta tunela na riječkoj obilaznici član uprave Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. Miro Škrgatić.

Tunel Škurinje I (412 metara) probijen je u rujnu ove godine, a tunel Katarina (190 metara) i Škurinje II (572 metra) probijeni su prije nekoliko dana, prije planiranih rokova.

Po riječima Škrgatića, probijanje najdužeg tunela Trsat (858 metara) očekuje se za desetak dana, također prije roka, a radovi na južnom kolniku obilaznice trebali bi biti završeni tijekom proljeća sljedeće godine.

Ukupna duljina južnog kolnika riječke obilaznice je 8856 metara, a uključujući priključne ceste 9600 metara.

Izvođač radova je Poslovna udruga koju čine Hidroelektra Niskogradnja, kao vodeći partner, te Viadukt, Konstruktor Inženjering i Strabag.

Vrijednost radova je 627,9 milijuna kuna, a rok završetka radova je 1. lipnja 2009.

Radovi na izgradnji južnog kolnika riječke obilaznice obuhvaćaju dogradnju glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnju čvorišta Diračje i Orehovica, izgradnju čvorišta Rujevica, odvodnju s trase i čvorišta, radove na kabelskoj kanalizaciji i barijerama za zaštitu od buke.

Na trasi će biti izgrađeno više objekata - četiri tunela, most Rječina, vijadukti Katarina i Mihačeva Draga, podvožnjak Škurinje, nadvožnjak Kozala i nadvožnjak u čvoru Rujevica.

Oko 30 posto dionice južnog kolnika obilaznice čine upravo objekti - tuneli ukupne duljine 2020 metara, vijadukti ukupne duljine 509,5 metara i ostali manji objekti ukupne duljine 114 metara.

Autocesta Rijeka - Zagreb preuzela je u kolovozu 2007. koncesiju riječke obilaznice, a time i obvezu izgradnje njenog južnog kolnika.

x-type

December 4th, 2008, 10:01 PM

E71 ide (ili je išla) kroz Bihać, i tako piše organizacija UNECE (http://www.unece.org/trans/doc/2002/sc1agr/TRANS-SC1-AC5-2002-03e.pdf), koja smišlja ove Europske ceste (19. strana).

moram priznati da je ovo zanimljiv podatak. na svim kartama koje posjedujem E71 ide preko Karlovca, Slunja i Knina, a duž A1 se na svim putokazima do Maslenice pojavljuje ta oznaka (dalje je E65, što je pomalo opet nelogično jer kud onda E71 ode?). vjerojatno ova verzija preko Bihaća potječe iz doba kad je cesta između Gračaca i Knina bila makadamska, a glavni put prema Splitu bio je preko Bosne ili preko Obrovca, Karina i Benkovca.

Verso

December 4th, 2008, 10:46 PM

Seagull

December 4th, 2008, 11:04 PM

Nisam nigdje čuo da će premijer zabraniti Facebook. I mislim da svi dobro znamo da stvari nisu ni približno takve. I zato mislim da nema potrebe pisati takve gluposti na vanjske stranice (a pogotovo ne u H&A sekciji) gdje postoji velika šansa da ljudi ozbiljno razumiju takve stvari i stvore predrasude, kakve zapadnjaci ionako već imaju prema svim njima nepoznatim državama, pa se one još samo dodatno potenciraju.

Ne znam što je H&A sekcija, ali ako netko širi takve dezinformacije, trebalo bi ga postaviti za predsjednika države. On je napravio puno gore stvari.

Verso

December 4th, 2008, 11:19 PM

H&A = Highways & Autobahns (http://www.skyscrapercity.com/forumdisplay.php?forumid=813)

cross

December 5th, 2008, 12:53 AM

Jedno pitanje - možda malo ide van teme - za forumaše koji su aktivni na ovoj dretvi (X-type, Dolabella, Verso, MountMan, Snupix, Seagull, Ivan_ri, gogoroth, ppero, Imota, squirel...itd)

U duhu ovih aktualnih rasprava o HR-forumu, jeste li vi zadovoljni našom dretvom o HR-autocestama? Po meni je ona OK, zanimljiva, ažurirana, s puno vijesti, dobrih fotki i reportaža, kvalitetnih rasprava. Ja sam, osobno, puno novih stvari naučio prateći ovu dretvu (najprije pasivno, a onda i aktivno kao član foruma). E sad spam... nije da smo imuni na njega, ali puno ga manje ima nego na drugim stranicama...
Kakvi su vaši dojmovi, prijedlozi, sugestije, kritike... a sve u cilju podizanja ove jako dobre dretve na još veći nivo? :)

P.S. Možda bismo mogli otvoriti neku privremenu dretvu ovdje ili na Caffeu, u kojoj bismo mogli iznositi svoja zapažanja, da ne spamamo previše ovdje?
:cheers:

Dublinac

December 5th, 2008, 01:15 AM

U duhu ovih aktualnih rasprava o HR-forumu, jeste li vi zadovoljni našom dretvom o HR-autocestama?

Ja sam jako zadvovoljan, pogogotovo je dretva puno bolja otkako je cross dosao - svake veceri nove infromacije!

E sad spam... nije da smo imuni na njega, ali puno ga manje ima nego na drugim stranicama...

Ne beri brigu za spam, nega je vazda bilo i bit ce, ljudi se zapričaju i tako to krene...

Kakvi su vaši dojmovi, prijedlozi, sugestije, kritike... a sve u cilju podizanja ove jako dobre dretve na još veći nivo? :)

Mislim da bi bilo lijepo kad bi sva gradilista autocesta bila jednakomjerno zastupljena:

Sestanovac - Ploce
Diračje-Križišće
Istarski ipsilon
Osiječki Vc
AC Zagreb - Sisak (ovo pogotovo, svakoga dana očekujem barem jednu novu slikicu nakon 6 mjeseci, a nema nista vec 6 mjeseci...)...

+ Aktualne brze ceste u gradnji, a njih nazalost mena puno, moglo bi ih biti vise...

ivan_ri

December 5th, 2008, 01:53 AM

ovdje skoro da i nema spama, bar u usporedbi s drugim temama. inace mi je ovo jedna od drazih drfetvi koju posjetim i procitam vecinu tekstova. one o arenama jednostavno prelistam i ne trudim se uopce shvatiti sto je ljudima koji za svaku pizdariju nabiju 100 postova.

tako da sve 5 i samo nastavi s odlicnim radom. ja cu uletiti tu i tamo s kakvom informacijom...:cheers:

snupix

December 5th, 2008, 09:18 AM

salinovec

December 5th, 2008, 11:31 AM

i ja se ovdje opce ne bunim. kao sto reko i ivan_ri, ovdje procitam skoro sve postove. kod arene i ja uglavnom prelistam i cekam samo slike.

sto se tice same dretve, vidi se da puno nas ovdje ima ili kontakte u dalmaciju ili zive tamo jer je onaj dio autoceste poslje sestanovca dobro pokriti.

moglo bi se malo vise slikati od osijeka, siska, y, i kod macelja, kolko znam tamo rade onaj granicni prijelaz, ili ne?

naravno glavna autocesta nam je A1, pa i obilaznica oko rijeke. tu mislim ne fali na informacijama.

sve u svemu tako dalje i bit ce super.

cross

December 5th, 2008, 11:38 AM

04.12.2008.
Niču pristupni putovi dvorani i uređuje se okoliš
Valjkom do Arene: ceste vode u Loru

Na Putu Supavla izvode se priključci za dvoranu. Ispred Arene bit će cestovni rotor, proširen je Put Stinica, a i rekonstrukcija stare Solinske privodi se kraju

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-04/Split/CESTA_DVORANA-031208.1Thumbnail.jpg

piše: Nikolina Lulić
foto: Jakov Prkić / Cropix

Do svečanog otvaranja nove Spaladium arene u Lori, koje je zakazano 27. prosinca, ostalo je nešto više od dvadeset dana, a do tada će i opsežni komunalni radovi na prilazima gradu i samoj dvorani, koja će početkom iduće godine ugostiti svjetsku rukometnu kremu, biti dovršeni. Trenutačno se radi, kako se kaže, “u svih šesnaest” - kopa se, pituraje, sadi i asfaltira po svim reprezentativnim gradskim prometnicama.

No, krenimo redom. Već dionica od rotora na Bilicama do ulaza u Stobreč dobit će novi pokos s posađenim bršljanom, a na dionici do nadvožnjaka na Pujankama zasadit će se idući tjedan čak 500 oleandara. Ulaz u grad preko Solinske, koja je u fazi kompletne rekonstrukcije, bit će dovršen do 20. prosinca, kaže dogradonačelnik Jozo Balić, inače glavni koordinator od strane Grada za sve radove uređenja. Licka se i Ulica Domovinskog rata, posebno predio gdje su zgrade HT-a i Hrvatske pošte koje će biti osvježene novom bojom, kao i Poljička.

Put Supavla
- Potez od Hercegovačke do Puta Supavla predstavlja koridor kojemu smo posvetili posebnu pažnju. Hercegovačku ćemo osvježiti novim travnjakom, a temeljito se rekonstruira Put Supavla, gdje se trenutačno rade priključci za Arenu, a također su u tijeku završni radovi pristupne ceste za dvoranu u koju će se ulaziti iz ulice Put Supavla – nastavlja Balić.

Proširena je i ulica Put Stinica, koju također čeka rekonstrukcija, a detaljno se uređuje i Ulica Hrvatske mornarice. Područje oko same dvorane dobit će sasvim novu vizuru u kojoj središnje mjesto zauzima rotor ispred njezina ulaza, koji će se pretvoriti u cvjetni logo Svjetskog rukometnog prvenstva, za koji je projekt hortikulturnog uređenja izradila naša priznata krajobrazna arhitektica Sandra Kovačić.

Trideset zastava
- Asfaltni sloj na rotoru se diže i na njegovu mjestu zasadit će se zemlja, a unutar kruga posadit će se trava, te crvene i bijele primule koje će tvoriti logo, dok će uokolo biti postavljeno 30 zastava zemalja sudionica s tri centralne zastave u sredini kruga – Hrvatske, Grada Splita i Svjetske rukometne asocijacije – otkrio nam je Balić, dodavši kako je uređena nekad zapuštena zelena površina ispred zgrade Jadranskog osiguranja. Zrinsko-frankopanska ulica dobiva novi sloj asfalta od rotora do ulaza na Skalice, s novim rubnicima uz novo hortikulturno uređenje, a uredit će se i parkiralište ispred bazena na Poljudu.

- Nakon Zlatnog cvijeta, sada idemo korak dalje i želimo da ovaj standard uređenja ostane i za ubuduće, jer želimo da Split ima imidž uređenoga grada. Pokazalo se u praksi da se i sitnim intervencijama, kao, na primjer, sadnjom trave, može promijeniti izgled neke lokacije – kazao je dogradonačelnik Balić.

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/32756/Default.aspx

cross

December 5th, 2008, 11:44 AM

Sabor: zastupnici jedinstveno o izmjenama Zakona o javnim cestama

ZAGREB, 4. prosinca 2008.

Saborski su zastupnici večeras poduprli izmjene Zakona o javnim cestama kojima se uređuju uvjeti za područje interoperabilnosti sustava za naplatu cestarine i utvrđuju najniži sigurnosni zahtjevi za tunele, u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

Državni tajnik u Ministarstvu prometa Dražen Breglec objasnio je kako zakon po novom propisuje da elektronički sustavi za naplatu cestarine moraju omogućiti naplatu cestarine primjenom jedne od sljedećih tehnologija: satelitskog određivanja položaja vozila, mobilne komunikacije uporabom standarda GSM-GPRS i mikrovalne tehnologije.

Utvrđuju se i najniži sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži, odnosno za tunele dulje od 500 metara na autocestama i državnim cestama, te određuju subjekti koji će na temelju javne ovlasti upravljati tunelima i uspostavljati sigurnosne parametre.

Također, postavlja se zakonski okvir za imenovanje službenika za sigurnost za svaki tunel, koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere radi maksimalne sigurnosti svih sudionika u prometu.

Riječ je o "nadstranačkom" zakonu jer ceste su zajednički problem, ocijenio je državni tajnik Dražen Breglec.

Na upit iz SDP-a što će biti s njihovim prijedlogom da se motociklistima smanji cestarina, odgovorio je kako to pitanje ne treba rješavati zakonom te da se Vlada na prijedlog koncesionara, Hrvatskih autocesta, o tome već očitovala i smanjila cestarinu motociklistima.

Za prvu polovicu 2009. najavio je novi zakon o javnim cestama, što, kako je rekao, sada nije bilo moguće predložiti jer nije poznat financijski okvir. Osim toga potrebna je šira javna rasprava o tome zakonu koji treba povezati sa zakonima o gradnji, o koncesijama i drugima, dodao je državni tajnik Breglec.

Hrvatski sabor je za danas završio s radom.

(Hina)

cross

December 5th, 2008, 11:54 AM

5.12.2008
SEETO
Hrvatskoj i Srbiji najviše novca za prometne projekte

http://www.seebiz.eu/files/img/2008/7/5/autocesta-005.jpg

Autor/izvor: SEEbiz

BEČIĆI - Neophodno je poboljšati koordinaciju između vlada, različitih resora u Vladi i međunarodnih donatora koji se nalaze na ovim prostorima država Zapadnog Balkana, rečeno je na četvrtom godišnjem sastanku ministara i visokih dužnosnika iz područja transporta-ministarskoj konferenciji, pod nazivom "Zajednički problemi - razmjena rješenja", u hotelu "Splendid" u Bečićima.
Ministarskoj konferenciji u Bečićima prisustvovali su predstavnici zemalja potpisnica Memoranduma o razumijevanju za razvoj osnovne transportne mreže u Jugoistočnoj Europi (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija, Kosovo i Europska komisija).

Procentualno, najviše je novca za projekte dobila u ovom slučaju Hrvatska 23,3 posto, Srbija je dobila 21,9 posto, sljedeća je Crna Gora sa 17,8 posto, iza nje je Albanija sa 15,6 posto, pa Kosovo sa 7,7 posto, te Bosna i Hercegovina sa 7 posto, i Makedonija koja je dobila svega 6,7 posto. Nominalno, Crnoj Gori se rezervira pravo za investicije od 843,85 milijuna. To je do 2013. godine. Pri čemu u tom novcu se najveći dio odnosi na dio autoputa od Podgorice do Mateševa koja je ušla u taj projekat sa 603 milijuna eura.

Ministarskoj konferenciji prisustvovala je i Tereza Sobieski, predstavnik Europske komisije, koja je istakla da je izgradnja prometne mreže Jugoistočne Evrope veoma značajna u procesu pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji.

-Treba poboljšati korake na putu ka pridruživanju EU, a saobraćaj je jedan od veoma bitnih faktora u tom procesu za zemlje kandidate. Važan faktor je i jačanje regionalne suradnje na Zapadnom Balkanu, koje je mnogo potencirano i mogu reći da su one danas mnogo više povezane različitim modelima suradnje nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Ostvareni uspjeh ne treba podcijeniti, kazala je Sobieski na konferenciji u Bečićima.

Izvor: http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/transport/hrvatskoj-i-srbiji-najvise-novca-za-prometne-projekte,31875.html

Vace

December 5th, 2008, 01:46 PM

Na ovoj dretvi mi je ovo tek drugi post ali stalno pratim što pišete i čitam svaki post!!! Ova dretva je najmanje spamana i savaka vam čast za to. :cheers:

I na kraju da ovo ne bi ispao spam evo slike s ipsilona!!!!

http://img241.imageshack.us/img241/5777/004ep3.jpg

Verso

December 5th, 2008, 02:17 PM

Ova je dretva super, relativno malo spama, iako mi još uvijek smeta to što je pod "Projekti i razvoj" umjesto u glavnom dijelu. I na kraju da ovo ne bi ispao spam, evo gornje slike. :D

Vace

December 5th, 2008, 02:24 PM

Ajde Verso, da te spasim evo mala ekskluziva!!

Slike s miniranja na Ipsilonu:

Veliko hvala za slike ekipi s ipsilona (znat će oni):cheers:

http://img177.imageshack.us/img177/4221/dsc00011cl1.jpg

http://img177.imageshack.us/img177/7507/dsc00012rj0.jpg

http://img177.imageshack.us/img177/4362/dsc00020ez8.jpg

http://img177.imageshack.us/img177/2926/dsc00003lx7.jpg

http://img177.imageshack.us/img177/3638/dsc00002eg0.jpg

http://img177.imageshack.us/img177/4736/dsc00001ie3.jpg

http://img177.imageshack.us/img177/1552/dsc00006zn1.jpg

:banana: :banana: :banana: :cheers: :cheers:

renco

December 5th, 2008, 02:27 PM

Odlične fotke,hvala tebi i društvu s y :okay:

Verso

December 5th, 2008, 02:44 PM

Zanimljiva ova istarska crvena zemlja. Hoće li autocesta imati sasvim istu trasu (svugdje) kao sadašnja brza cesta? (B8, B9 -> Y)

hugh grant

December 5th, 2008, 03:31 PM

:)
Proboj Tunela sv. Roka, listopad 1999.
http://www.hrt.hr/arhiv/99/10/16/HRT0008.html

Vace

December 5th, 2008, 03:43 PM

Zanimljiva ova istarska crvena zemlja. Hoće li autocesta imati sasvim istu trasu (svugdje) kao sadašnja brza cesta? (B8, B9 -> Y)

Ipsilon će se graditi na istoj trasi! Na A9 nove dvije trake će biti sa desne strane (smjer Pula-Umag), dok će na A8 biti sa lijeve (smjer Kanfanar-Rijeka).

Zanimljiva interaktivna karta Bina-Istra-e

http://www.bina-istra.com/FlashInteractiveMap.aspx

ppero2

December 5th, 2008, 03:59 PM

Evo ovako bi trebao izgledati završetak naše Dalmatine (A1) kraj Dubrovnika
:nocrook::nocrook:

http://img369.imageshack.us/img369/8746/05122008169ik2.jpg (http://imageshack.us)
http://img369.imageshack.us/img369/05122008169ik2.jpg/1/w1024.png (http://g.imageshack.us/img369/05122008169ik2.jpg/1/)

Kebra

December 5th, 2008, 04:19 PM

Ipsilon će se graditi na istoj trasi! Na A9 nove dvije trake će biti sa desne strane (smjer Pula-Umag), dok će na A8 biti sa lijeve (smjer Kanfanar-Rijeka).

Zanimljiva interaktivna karta Bina-Istra-e

http://www.bina-istra.com/FlashInteractiveMap.aspx

Vace, odlične slike, prava ekskluziva, budući da se tom gradilištu ne može prići ako nisi dio ekipe.. :okay:
Nego, znaš li otprilike kako će se otvarati dionice? Neće valjda čekati dovršetak čitave faze (2a?), tj. stotinjak km dionice Pula-Umag (bez mosta Mirna) i Kanfanar-Rogovići?

Vace

December 5th, 2008, 04:55 PM

^^
Takve informacije još nemam. Mislim da će ići po dionicama ali nisam siguran!!! Pričekajmo do sutra kad ću se malo raspitati!!

Verso

December 5th, 2008, 05:38 PM

Ipsilon će se graditi na istoj trasi!Aha, ali, nisu li ponegdje na ipsilonu malo preoštri zavoji za standarde autoceste?

:)
Proboj Tunela sv. Roka, listopad 1999.
http://www.hrt.hr/arhiv/99/10/16/HRT0008.htmlTaj je tunel toliko star? :nuts: Ja sam mislio da su ga otvorili istovremeno s autocestom!

Vace

December 5th, 2008, 06:42 PM

Aha, ali, nisu li ponegdje na ipsilonu malo preoštri zavoji za standarde autoceste?

Tu bih se složio s tobom, na nekim mjestima je ali ne sumnjam da će to biti drugačije kad to bude četverotračna cesta.

Pavle4488

December 5th, 2008, 06:55 PM

Autoput Zagreb-Beograd, snimljeno ljetos.

K3_dItQhlp4

Imam još jedan snimak dijela koji ide kroz Spačvansku šumu, pa ako vas bude interesovalo, postaviću i njega.

cross

December 5th, 2008, 07:15 PM

^^Spačvansku šumu.
Hvala za video.:cheers:

x-type

December 5th, 2008, 07:23 PM

Ovdje (http://www.unece.org/trans/conventn/ECE-TRANS-SC1-384e.pdf) ti je najnoviji popis (14.3.2008). Mene zanima, ako oni imaju neke karte, jer ovako napisano nije uvijek stoposto jasno. Ali E71 kroz Bihać ostaje unatoč raspadu Jugoslavije i unatoč izgradnji A1. Najgluplja mi je E653, koja je službeno još uvijek samo na relaciji Letenye - Tornyiszentmiklós (i još su pogrešno napisali), dakle samo mađarska M70, a bez produžetka do Maribora (bila to A5 ili stara G3) taj je pravac besmislen.

sad zapravo vidim da je E71 i na većini karata koje posjedujem zaista položena preko Bihaća. ali to je ipak maleni djelić, ne ide preko Siska, već se od D1 odvaja kod Rakovice, ide po D217 preko Ličkog Petrovog Sela na Izačić i odmah se vraća u HR na Užljebiću (bože, stvanro nisam nikad čuo nekog da koristi taj granični prijelaz), prati D218 preko DOnjeg Lapca i Donjeg Srba i spaja sena D1 u Sučevićima. ako je nekad taj pravac i bio popularan - danas ga je vrijeme potpuno pregazilo.

Jedno pitanje - možda malo ide van teme - za forumaše koji su aktivni na ovoj dretvi (X-type, Dolabella, Verso, MountMan, Snupix, Seagull, Ivan_ri, gogoroth, ppero, Imota, squirel...itd)

U duhu ovih aktualnih rasprava o HR-forumu, jeste li vi zadovoljni našom dretvom o HR-autocestama? Po meni je ona OK, zanimljiva, ažurirana, s puno vijesti, dobrih fotki i reportaža, kvalitetnih rasprava. Ja sam, osobno, puno novih stvari naučio prateći ovu dretvu (najprije pasivno, a onda i aktivno kao član foruma). E sad spam... nije da smo imuni na njega, ali puno ga manje ima nego na drugim stranicama...
Kakvi su vaši dojmovi, prijedlozi, sugestije, kritike... a sve u cilju podizanja ove jako dobre dretve na još veći nivo? :)

P.S. Možda bismo mogli otvoriti neku privremenu dretvu ovdje ili na Caffeu, u kojoj bismo mogli iznositi svoja zapažanja, da ne spamamo previše ovdje?
:cheers:

ovo je jedna od najčišćihj tema (u pogledu spama) na forumu. naravno da se ponekad malo zastrani i na to se ne treba obazirati jer je oftopik neophodan, a na ovoj temi (i na motorwaysima isto) je barem oftopičarenje posve benigno i nikad nije bilo dvojbe da će se nakon par postova vratiti na pisanje o cestama.