5.12.2008.
NAŠA NOVINARSKA EKIPA PROŠLA TUNELIMA KATARINA I ŠKURINJE 2 NA GRADILIŠTU JUŽNOG TRAKA RIJEČKE OBILAZNICE

Puni profil u prometu 30. lipnja 2009.

S obzirom da bi tunel Trsat trebao biti probijen do konca ove godine, to ujedno znači i rjeđe zatvaranje prometa riječkom obilaznicom zbog miniranja, svakako ne tri puta dnevno, naglasio je član Uprave ARZ-a Miro Škrgatić

http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/386596.jpg
Na gradilištu mosta Rječina postavljena skela za kosnik budućeg mosta

RIJEKA – Puni profil riječke obilaznice bit će pušten u promet do 30. lipnja iduće godine, što je dogovoreni rok, i to unatoč tome što situacija na mostu Rječina još uvijek nije takva da se može sa stopostotnom sigurnošću garantirati poštivanje krajnjeg roka. Zaključak je to jučeršnjeg obilaska novoprobijenih tunela Škurinje 2 i Katarina koji je za predstavnike medija organizirala tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb, a tom se prilikom moglo čuti i kako svi radovi na izgradnji punog profila teku prema planu, te kako su spomenuti tuneli probijeni prije službenog roka.

– Izuzetno smo zadovoljni s dinamikom radova, a tuneli Škurinje 2 i Katarina probijeni su prije rokova. Tako je tunel Škurinje 2 probijen čak dva mjeseca prije roka, a tunel Katarina dva i pol tjedna prije roka što je veliki uspjeh. Također, desetak dana prije roka, odnosno oko 23. ovog mjeseca trebao bi biti probijen i tunel Trsat, inače najduži od četiri tunela koji se grade na nedostajućem traku riječke obilaznice, kazao je član Uprave ARZ-a Miro Škrgatić. Dodao je i kako je gradilište punog profila riječke obilaznice trenutno najveće, te ujedno i najzahtjevnije gradilište te vrste u cijeloj Hrvatskoj.
S obzirom da bi tunel Trsat trebao biti probijen do konca ove godine, Škrgatić je kazao kako to ujedno znači i prekid zatvaranja prometa riječkom obilaznicom zbog miniranja tru puta dnevno.

– S miniranjima se polako približavamo kraju, te u idućoj godini više ne bi trebalo biti tako učestalog zatvaranja riječke obilaznice. Ako zatvaranja i bude bilo, to će biti rijetko i ne tri puta dnevno, naglasio je Škrgatić.
Inače, tunel Katarina bio je jedan od zahtjevnijih tunela na 9,6 kilometara dugoj dionici nedostajućeg traka riječke obilaznice. Mjesto proboja od temelja mosta Rječina razdvaja tek nekoliko stotina metara, gdje će se graditi usjek, a djelomično i vijadukt Katarina dug oko stotinjak metara, jer na tom mjestu nije bilo dovoljno nadsloja za kopanje tunela. Zbog toga je prva cijev Katarine, koja je već dvadesetak godina u prometu duga više od 400 metara, dok je ovih dana probijeni tunel bitno kraći, odnosno dužine od 190 metara. Unatoč tome po mnogim parametrima bio je teži i zahtjevniji, jer se moralo potrošiti gotovo šest mjeseci samo da bi se na strmim stijenama iznad kanjona Rječina probio gradilišni put za strojeve, pored čega je u dužini od oko 500 metara na okomitim stijenama morala biti postavljena teška čelična ograda, čija je jedina zadaća onemogućavanje bilo kakvog odrona s gradilišta prema izvorištima pitke vode Zvir u podnožju. Sami iskopi tunela Katarina trajali su svega dva i pol mjeseca, a sada će uslijediti betoniranje oplate tunela, uređenje zatvorenog sustava odvodnje, postavljanje ventilacije i drugih instalacija, asfaltiranje, postavljanje prometne signalizacije te dodatni posao postavljanja strujnog kabela od 110 kW u trup druge trake riječke obilaznice.

Tunel Škurinje 2 dužine je 572 metra, a na ovom objektu radilo se non-stop u tri smjene, uključujući i vikende. Sam tunel prolazi ispod Pravnog fakulteta i cijelog niza stambenih zgrada, a na mjestu proboja je svega devet metara zemlje između osi tunela i ceste koja povezuje Turnić s Marinićima. Ranijim probijanjem spomenutog tunela ostvarene su realne pretpostavke da ovaj objekt bude dovršen i pušten u promet do 1. svibnja iduće godine zajedno s pripadajućom dionicom Diračje – Škurinje, koja je ukupno duga oko četiri kilometra. Naime, u dobrom dijelu nastoje se ubrzati sve graditeljske aktivnosti na punom profilu dionice Diračje – Orehovica, pa se tako za nekoliko mjeseci nastoji skratiti rok gradnje tunela Škurinje, koji je time pridodan dionici od Diračja do Rujevice, koja se ionako planirala ranije otvoriti. Osim bolje prometne situacije u Rijeci argument za ovu odluku bila je i jednostavnija procedura ishodovanja dozvola za prijevremeno otvorenje prvih kilometara punog profila obilaznice. To znači da bi već u svibnju Rijeka trebala dobiti novi čvor Rujevicu, koji bi donio veću protočnost i još jedan prometni spoj s mrežom gradskih ulica, pored čega bi se povećala i protočnost na čvoru Škurinje do kojeg će voditi puni profil, odnosno sva četiri prometna traka u tunelu Škurinje 2.

Škurinje 2 i Katarina u brojkama

U novoj tunelskoj cijevi tunela Katarina iskopano je oko 15 tisuća metara kubnih stijenskog materijala, a ugradit će se oko 4.100 metara kubnih betona, 1.700 metara kubnih mlaznog betona, te oko 300 tona čeličnih elemenata. visinska razlika između ulaznog i izlaznog portala iznosi oko 4,9 metara, dok je najveća visina nadsloja iznad tunela oko 30 metara. U tunelu Škurinje 2 iskopano je oko 50 tisuća metara kubnih stijenskog materijala, a ugradit će se oko 8.500 metara kubnih betona, 4.200 metara kubnih mlaznog betona te oko 810 tona čeličnih elemenata. Visinska razlika između ulaznog i izlaznog portala je oko 11,6 metara, dok je najveća visina nadsloja iznad tunela oko 50 metara. Za proboj tunela Katarina bilo je potrebno 95 miniranja, dok je za proboj tunela Škurinje 2 trebalo čak 375 miniranja.

Uskoro betoniranje mosta Rječina

Direktor Tehničke jedinice ARZ-a Boris Huzjan prilikom jučeršnjeg obilaska tunela Katarina napomenuo je kako trasa južnog kolnika zaobilaznice prolazi vodozaštitnom zonom crpilišta Zvir, te kako je stoga tehnologija radova iskopa na trasi i tunelima usklađena s visokim stupnjem zaštitnih mjera koje su sastavni dio Elaborata zaštitnih mjera za vodozaštitu izvorišta Zvir. Napomenuo je i kako je na gradilištu mostu Rječina gledajući od strane Zagreba postavljena skela za kosnik budućeg mosta, te kako će se uskoro krenuti s betoniranjem. Na suprotnoj strani još uvijek su u tijeku pripreme temelje za budući kosnik, te kako će nakon toga krenuti postavljenje skele za kosnik.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285D28632859285A2863285A2858285828602863287A287128632863285B2860285E285D2861285E28632863286328592863K

04/12/2008
Puštena u promet cesta Vinkovci – Županja!

http://vinkovci.com.hr/images/uploads/Vinkovci_-_Zupanja_-obnova_ceste_55.jpg

VINKOVCI - Iako je okončanje radova na dijelu dionice ceste Županja-Vinkovci, od Gradišta do raskrižja prema Privlaci, najavljivan za prvi dan kolovoza, a potom se predviđao rok za početak rujna, radovi su završeni tek prije par dana, a dionica je kompletno završena i puštena u promet 1. Prosinca.Tokom radova na prometnici Vinkovci - Županja, tjedno je kroz Rokovce Andrijaševce, Cernu i Gradište prolazilo od 8 do 10 tisuća vozila više nego što je to uobičajeno, te se na taj način nažalost povećao i broj prometnih nesreća. Sa završenim radovima i puštenom u promet dionicom Vinkovci – Županja, sada će se normalizirati život u selima, a stanovnici i vozači će biti sigurniji i bezbrižniji.

Izvor: http://vinkovci.com.hr/vijesti/hrvatska/grad/Gospodarstvo/

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

^^
Vijest koja je u medijima prošla nazapaženo. Pogodite zašto?:ohno:

23.10.2008.
Autocesta Zagreb-Sisak

VELIKA GORICA - Autocestom Zagreb- Sisak vozit ćemo se u ljeto 2010. godine, najavio je ministar prometa Božidar Kalmeta. Na potezu do Buševca u tijeku su radovi na izradi nasipa, kolničke konstrukcije i mosta preko kanala Sava-Odra. Dovršenost radova na objektima je 60 posto, a trenutno se radi na betoniranju kolničke konstrukcije. Tako će dionica do Buševca u promet biti puštena već krajem svibnja, a do kraja sljedeće godine možemo očekivati i kompletan dovršetak radova na potezu od Zagreba prema Buševcu. Dodajmo kako će do kraja listopada ove godine biti poznati i izvođači radova za dionicu koja vodi dalje prema Sisku, a konkretni radovi na tom potezu počet će u ožujku sljedeće godine, najavio je Kalmeta. Planirana vrijednost radova na autocesti iznosi 4,4 milijarde kuna, no, hoće li to biti i konačan iznos znat će se nakon provedenih natječaja. Od značajnijih projekata na autocesti izdvojimo most Odra preko Velikogoričke ceste i željezničke pruge u dužini 550 metara, most preko kanala Sava- Odra (280 m), lučni most preko Kupe (270 m) te vijadukt ukupne dužine 750 metara.

Dionice autoceste Zagreb-Sisak:

Jakuševec- Velika Gorica (jug)
Dužina ove trase iznosi 9,5 kilometara, a istovremeno se rade i obilaznice od kojih će se jedna spajati na prometnicu prema Zračnoj luci, dok će druga preko čvora Kosnica ići na Domovinski most. U tijeku su radovi na izradi nasipa i pojedinih objekata koji se nalaze na dijelu trase s izvlaštenim zemljištem. Ovdje je predviđena i izgradnja čvora kod Velike Mlake, te dva čvora kod Velike Gorice. Čvor Velika Gorica (jug) u potpunosti je dovršen.

Velika Gorica (jug)- Lekenik
Na ovom su potezu dosad ugovoreni radovi za dionicu prema Buševcu, a vrijednost im je oko 500 milijuna kuna. Na dijelu dionice od Buševca do Lekenika dovršeni su glavni projekti, a u tijeku je provođenje upravnog postupka - ishođenje građevinske dozvole, te izvlaštenje zemljišta. Ova dionica predviđa i dva čvora, u Buševcu i Lekeniku, dok će u Pešćenici biti izgrađen uslužni objekt sa restoranom i benzinskom crpkom.

Lekenik- Mošćenica
U tijeku su pripremni radovi (hidrogeološki, geološki i geotehnički istražni radovi) kao i izrada projektne dokumentacije. Pripremne radove izvodi IGH d.d, a ugovorena vrijednost je 4,2 milijuna kuna. Planirani rok gradnje dionice do čvora Sisak je 30. lipanj 2009. godine, nakon čega slijedi nastavak do Mošćenice gdje autocesta završava. U sklopu čvora Sisak bit će izgrađen Centar za održavanje i kontrolu prometa na cijeloj trasi autoceste.

Autocesta u brojkama:

4,4 mlrd kuna planirana vrijednost
6 čvorova (Jakuševec, Velika Gorica jug, Buševec, Lekenik, Sisak, Mošćenica)
20 nadvožnjaka
17 mostova
7 podvožnjaka
5 vijadukta
17 propusta

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Prema_Lomnici_-_dionica_Strabaga.JPG
Prema Lomnici - dionica Strabaga

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Prema_Gradicima_-_dionica_Viadukta.JPG
Prema Gradićima - dionica Viadukta

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/OK_2_Na_potezu_do_Busevca_u_tijeku_su_radovi_na_izradi_nasipa,_kolnicke_konstrukcije_i_mosta_preko_kanala_Sava-Odra.JPG
Na potezu do Buševca u tijeku su radovi na izradi nasipa, kolničke konstrukcije i mosta preko kanala Sava-Odra

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Mnistri_su_obisli_radove_prema_cvoru_Busevec.JPG
Radovi na čvoru Buševec

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Gradici_-_autocesta_prema_petlji_u_Kusancu_i_sporedna_cesta.JPG
Gradići - autocesta prema petlji u Kušancu i sporedna cesta

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Gradici_-_autocesta_iznad_pothodnika.JPG
Gradići - autocesta iznad pothodnika

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Donja_Lomnica_-_nadvoznjak_preko_industrijskog_kolosijeka.JPG
Donja Lomnica - nadvožnjak preko industrijskog kolosijeka

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Donja_Lomnica_-_kanal_za_cijevi_kanalizacije_ispod_autoceste.JPG
Donja Lomnica - kanal za cijevi kanalizacije ispod autoceste

http://www.rvg.hr/uploads/galerije/galerija/Busevec_-_autocesta_prema_Lekeniku.JPG
Buševec - autocesta prema Lekeniku

Izvor: http://www.rvg.hr/index.php?id=294&page=gallery

Aha, ali, nisu li ponegdje na ipsilonu malo preoštri zavoji za standarde autoceste?


Jesu, ali, čini mi se, samo na istočnom kraku, i to dionica Rogovići-Učka (ujedno i najstariji dio ceste).. Tamo su i svi objekti (nadvožnjaci, prijelazi itd.) napravljeni jednostruki. Zbog toga je završetak proširenja tog dijela zakazan za nešto kasniji termin, tamo negdje u 2013.

Genijalne sve slike, pogotovo miniranje na Y.
Pero, gdje je predvidjen ulaz s A1 u sam Grad? Komolac?

Ova dretva je za dusu prava sjetva:)
dok nisam otkrio ovaj forum misilo sam da sam jedini koji se voli informirati i slikati beton, celik i asfalt po Lijepoj nasoj

Kad smo kod prijedloga, ovo s arhiva htv je super. bilo bi fora docepati se "daleke proslosti", monografija o gradni Tunela Ucka, Krckog (tada Titovog) mosta i sl. i slike skenirati Jednom cu probati.
Citao sam u nekoj monografiji o autocestama da je prica o AC Zagreb-Bihac-Knin-Split nakon 71 ponovno aktualizirana tamo negdje krajem 70ih. Navodno su poceli radovi na dionici iznad Knina ali je sve vrlo brzo zamrlo. Ta se cesta jednostavno nije mogla graditi u tadasnjoj drzavi. Da li netko zna nesto o tome? Jel moguce da u nekim kninskim gudurama postoji napusteno gradiliste? zna netko nesto o tome?

Genijalne sve slike, pogotovo miniranje na Y.
Pero, gdje je predvidjen ulaz s A1 u sam Grad? Komolac?

Ova dretva je za dusu prava sjetva:)
dok nisam otkrio ovaj forum misilo sam da sam jedini koji se voli informirati i slikati beton, celik i asfalt po Lijepoj nasoj

Kad smo kod prijedloga, ovo s arhiva htv je super. bilo bi fora docepati se "daleke proslosti", monografija o gradni Tunela Ucka, Krckog (tada Titovog) mosta i sl. i slike skenirati Jednom cu probati.
Citao sam u nekoj monografiji o autocestama da je prica o AC Zagreb-Bihac-Knin-Split nakon 71 ponovno aktualizirana tamo negdje krajem 70ih. Navodno su poceli radovi na dionici iznad Knina ali je sve vrlo brzo zamrlo. Ta se cesta jednostavno nije mogla graditi u tadasnjoj drzavi. Da li netko zna nesto o tome? Jel moguce da u nekim kninskim gudurama postoji napusteno gradiliste? zna netko nesto o tome?

Da, postoji gradilište negdje oko Knina, međutim ne znam je li danas uopće nešto ostalo od toga. Vjerojatno je prekriveno travom i korovom. Zapravo pravi početak izgradnje A 1 - Zagreb Split (Kralja Tomislava) ti seže u nedavne ratne godine, točnije 1993. kada počima izgradnja novoga Masleničkoga mosta i proboj podvelebitskih tunela i Tunela sv. Roka, jer dionica između Zagreba i Karlovca nije nikad ni bila predviđena kao dio smjera prema Splitu već "samo" prema Rijeci. Prvotni planovi iz sedamdesetih govorili su da će autocesta ići preko Bihaća. Smatram da je ova današnja opcija, zanemarujem činjenicu da je putovanje od Splita kilometarski dulje, najoptimalnija jer povezuje sve hrvatske krajeve ravnomjerno (jednim potezom nekoliko udaraca). Volim A 1:)

Genijalne sve slike, pogotovo miniranje na Y.
Pero, gdje je predvidjen ulaz s A1 u sam Grad? Komolac?

?

Tristo metara ispred mosta Dr Franjo Tuđman (tunelom).

Smatram da je ova današnja opcija, zanemarujem činjenicu da je putovanje od Splita kilometarski dulje, najoptimalnija jer povezuje sve hrvatske krajeve ravnomjerno (jednim potezom nekoliko udaraca). Volim A 1:)
Neki su se u Splitu žalili da ova autocesta A1 ide preko Zadra i da bi do Zagreba moglo kraće, no ipak je na ukupnu dužinu (405 km računajući i brzu cestu Solin Klis) 40 km trase koja je "višak" zanemarivo ako se zna da A1 povezuje sve veće gradove. Najkraća veza je meni bila preko Muća-Otavica-Knina-Korenice-Plitvica-Slunja i izosila je cca 360 km. No 40 km autocestom više se prođe za malo više od 15tak minuta.

Da, postoji gradilište negdje oko Knina, međutim ne znam je li danas uopće nešto ostalo od toga. Vjerojatno je prekriveno travom i korovom.

Tako je. Za vrijeme Hrvatskog proljeća počela je gradnja te autoceste Kralja Tomislava, i točno je da postoji neko gradilište, mislim negdje oko Ličke Kaldrme, ali je sada zaraslo u korov. Kao što kaže squiki, ta cesta se u Jugoslaviji jednostavno nije smjela graditi i zato su prekinuti svi radovi. Znam da sam o tome prije par godine čitao članak u Vjesniku ili Slobodnoj Dalmaciji.

Zapravo pravi početak izgradnje A 1 - Zagreb Split (Kralja Tomislava) ti seže u nedavne ratne godine, točnije 1993. kada počima izgradnja novoga Masleničkoga mosta i proboj podvelebitskih tunela i Tunela sv. Roka, jer dionica između Zagreba i Karlovca nije nikad ni bila predviđena kao dio smjera prema Splitu već "samo" prema Rijeci. Prvotni planovi iz sedamdesetih govorili su da će autocesta ići preko Bihaća.

Ta opcija preko Bihaća je bila aktualna prije, i nerealno je reći da nije bila politička, jer je pokojni predsjednik Tuđman imao malo drugačiju viziju Bosne i bosanskih Muslimana (ali pitam se koja to opcija nije politička).
Mislim da se od tog pravca nije odustalo i da se čekaju neka bolja vremena, jer kad autocesta dođe do Siska, i brza cesta do Knina i Strmice, onda će biti logike nastaviti graditi dalje preko Bihaća i Bosanske Krupe.

Smatram da je ova današnja opcija, zanemarujem činjenicu da je putovanje od Splita kilometarski dulje, najoptimalnija jer povezuje sve hrvatske krajeve ravnomjerno (jednim potezom nekoliko udaraca). Volim A 1:)

S ovim se slažem. Današnja A1 jest malo dulja ali povezuje sva veća mjesta u Dalmaciji i Lici. Naročito je to bilo važno za Liku, jer je zapadni hrvatski dio Like bio nepravedno prometno izoliran u bivšoj državi. Naći Gospić na karti i doći do njega bila je prava premija.
Danas je situacija drukčija. Ogulin, Jospidol, Brinje, Otočac, Perušić, Lički Osik, Gospić... su na dohvat ruke i s cestom je u te krajeve došao i život.
:cheers:

Vace, slike su ti prava ekskluziva.:cheers:

Hrvatska Revija, Broj 4, Godište IV. / 2004.
AUTOCESTA SPLIT - ZAGREB

Jakša Miličić je profesor Građevinskog fakulteta u Splitu, a 1971. kao splitski gradonačelnik bio je jedan od glavnih protagonista zaustavljenog pokušaja izgradnje autoceste između dva najveća hrvatska grada. U ovom tekstu iznosi svoj pogled na ondašnja zbivanja te na odabir trase autoceste.

...U okviru toga programa htjelo se opet podvaliti trasi autoceste koridorom Une. Ponovno su, mimo zakona, obavljana ispitivanja može li se dolinom Butišnice, na potezu Strmica - Lička Kaldrma, uz postojeću željezničku prugu, projektirati i izgraditi cesta I. reda, a poslije i autocesta. I budali je bilo jasno da to ne može, ali »uvlačenjem« ceste I. reda eliminirala bi se autocesta jednom zauvijek! Konačno je ipak donesena odluka da se u tom programu ugovori i izgradi autocesta na potezu Strmica - Lička Kaldrma u dužini od 18,0 km. Izgradnjom već te kratke dionice aktivirao bi se unski koridor jer od Strmice preko Knina ima više cesta prema obali. A od Ličke Kaldrme je u tom programu izgrađena cesta Lička Kaldrma - Srb. Od Srba, preko Lapca i Bihaća, kretale su postojeće ceste prema unutrašnjosti.

Dionica Strmica - Lička Kaldrma se do razine potpunoga donjeg stroja izgradila u dužini od 9,0 km. Početkom 1980-ih sredstva narodnog zajma naglo »kopne« zbog razarajuće inflacije. Republički SIZ za ceste, kao investitor, morao je reducirati program. Reducirao je u visokom postotku sve osim autoceste Zagreb - Beograd. Makar je i ona usporena. Odluka republičkog SIZ-a za ceste bila je »privremeno obustavljanje« dok se ne dođe do sredstava. Sve iz toga programa poslije je realizirano, ali Strmica - Lička Kaldrma, kao dionica autoceste Split - Zagreb koridorom Une, ponovno je obrasla divljom travom, opet zbog nekog nacionalizma! I ovaj se put znalo kojega!

Cijeli članak: http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Milicic

Ta opcija preko Bihaća je bila aktualna prije, i nerealno je reći da nije bila politička, jer je pokojni predsjednik Tuđman imao malo drugačiju viziju Bosne i bosanskih Muslimana (ali pitam se koja to opcija nije politička).
Mislim da se od tog pravca nije odustalo i da se čekaju neka bolja vremena, jer kad autocesta dođe do Siska, i brza cesta do Knina i Strmice, onda će biti logike nastaviti graditi dalje preko Bihaća i Bosanske Krupe.



Možda ta "vremena" jednom i dođu, ali za sada imamo našu A 1 i ponosni smo njome:cheers:

^^
E oprosti Cross, nešto krivo stisnuh pa ispade ko' da sam ja pisao:bash:

05.12.2008.
Sve češća izlijetanja: Dalmatina postala - klizalište

http://www.tportal.hr/2008/08/30/0060007.19.jpg

Posljednje tragične nesreće na Dalmatini jasno potvrđuju sve njene slabosti. Nedovoljno kvalitetan asfalt, uz preslabe zaštitne ograde ruše kvalitetu suvremene prometnice, koja je u ostalome napravljena vrlo kvalitetno.

Svi koji su barem jednom vozili kroz Austriju, a posebice njemačkim Autobahnom, znaju što je dobar asfalt. Iskusan vozač to dobro osjeća na volanu, dok kontrolira automobil, a vožnja na mokrom asfaltu gotovo jednako je sigurna kao na suhom. Hrapav i otporan površinski sloj osigurava sigurno nalijeganje i na kiši.

Nažalost, kvaliteta asfaltnog sloja jedan je od najvećih problema našeg prometa, a najgore je u primorskim dijelovima Dalmacije i Istri. Zbog štednje u izradi asfalta često se koristi nekvalitetan agregat bogat vapnencem te površinski sloj asfalta nema dovoljnu otpornost.

Sve je gore
Hrapavi sloj, nužan za dobro prianjanje gume na asfalt, brzo se uglača, a vapnenac iz unutrašnjosti izlazi na površinu te dodatno pogoršava prianjanje. Mnoge lokalne ceste, pa i dijelovi Jadranske magistrale, za kvalitetu asfalta zaslužuju čistu jedinicu.

Na autocesti A1 stanje je bolje, ali ipak ne dovoljno dobro. Nakon otvaranja autoceste A1 prije dvije godine, dok su mnogi u euforiji Dalmatinu nekritički proglašavani “najboljom autocestom na svijetu”, predlagali smo suzdržanost i oprez zbog asfalta i ograda.

Nažalost, dobro smo predvidjeli da asfalt, koji je ipak bolji nego na ostalim dalmatinskim prometnicama, neće biti problem prve godine. Nevolje su počele kad se uglačao i bit će sve veće.

Treba odmah obnoviti asfaltni sloj na dionici gdje su se dogodine nesreće i postaviti znak ograničenja brzine od 80 km/h, koji vrijedi kod kiše.

ŽELJKO MARUŠIĆ

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/33111/Default.aspx

^^s ovim se slazem...

neki dan sam isao do palmanove i vozio se po pljusku po autocesti od trsta do tamo i nazad. kad smo dosli na ovaj nas komad autoputa to je bilo totalno drugacije iskustvo. od kise, valjda zbog loseg sfalta, se crte uopce ne mogu skuziti (u mraku), a cijelo vrijeme je poprilicno drugaciji osjecaj na volanu, kao da je labaviji...
pretpostavlja da se kod nas stedi na asfaltu, jer kako bi inace imali tako jeftine autoceste. nadam se da ce se to u buducnosti promjeniti...

^^s ovim se slazem...

neki dan sam isao do palmanove i vozio se po pljusku po autocesti od trsta do tamo i nazad. kad smo dosli na ovaj nas komad autoputa to je bilo totalno drugacije iskustvo. od kise, valjda zbog loseg sfalta, se crte uopce ne mogu skuziti (u mraku), a cijelo vrijeme je poprilicno drugaciji osjecaj na volanu, kao da je labaviji...
pretpostavlja da se kod nas stedi na asfaltu, jer kako bi inace imali tako jeftine autoceste. nadam se da ce se to u buducnosti promjeniti...

Ne štedi se uopće, ovo su novinarske izmišljotine.

Završni sloj na HR autocestama je SMA 11 (najveći promjer zrna agregata 11 mm), dok je u Italiji, Austriji i Njemačkoj SMA 16 (zrno 16 mm).

Ostali sastav asfaltne mješavine je potpuno isti.

^^Isto iskustvo.
Po talijanskoj A4 prema Trstu i po najvećem pljusku voziš sasvim opušteno 120 km/h. Već na slovenskoj A1 imaš drugačiji osjećaj.
Po Dalmatini nisam nikad vozio po kiši. Ali zato vožnja tom brzinom po našoj A3u kišnim uvjetima postaje pravi "ruski rulet". Kao što ti kažeš, tijelo samo automatski reagira i moraš smanjiti brzinu.
Stvarno ne razumijem kako mogu štedjeti na tim stvarima. Pa sigurnost prometa bi im trebala biti najvažnija...:ohno:

Puno će još vode Savom proteći dok se naše autoceste budu mogle porediti u kvaliteti s talijanskim i njemačkim.

^^
Krz, vidi se da se samo jedanput godišnje voziš našim autocestama, i to onda kad upekne "zvizdan".

Nikakva izmišljotina.

Ne štedi se uopće, ovo su novinarske izmišljotine.

Završni sloj na HR autocestama je SMA 11 (najveći promjer zrna agregata 11 mm), dok je u Italiji, Austriji i Njemačkoj SMA 16 (zrno 16 mm).

Ostali sastav asfaltne mješavine je potpuno isti.

Željko Marušić je prometni stručnjak koji se već dugo bavi pitanjima vezanim uz sigurnost u prometu, tako da sigurno nije neinformiran ili nestručan. Zašto bi njemu bilo u interesu da laže? A ovo o slabim branicima je široko poznata činjenica, pa mi je u najmanju ruku glupo da se cesti pridodaju raznorazni nezasluženi epiteti poput "najbolja" i nagrade!?

^^
Krz, vidi se da se samo jedanput godišnje voziš našim autocestama, i to onda kad upekne "zvizdan".

Nikakva izmišljotina.

Za zaštitnu ogradu nije izmišljotina, ali za asfalt jest.

Ponavljam, asfalt na novim HR autocestama je SMA (SPLIT MASTIKS ASFALT, STONE MASTIC ASPHALT) sa dodatkom polimernih vlakana i sa polimernim bitumenom (vezivom). Agregat je najbolji, od eruptivca kamena.

U njemačkoj imaš, primjerice, slučaj da se stare autoceste nanovo asfaltiraju sa 50% recikliranog asfalta, tako da vam ova teorija ne pije vode.

Za zaštitnu ogradu nije izmišljotina, ali za asfalt jest.

Ponavljam, asfalt na novim HR autocestama je SMA (SPLIT MASTIKS ASFALT, STONE MASTIC ASPHALT) sa dodatkom polimernih vlakana i sa polimernim bitumenom (vezivom). Agregat je najbolji, od eruptivca kamena.

U njemačkoj imaš, primjerice, slučaj da se stare autoceste nanovo asfaltiraju sa 50% recikliranog asfalta, tako da vam ova terija ne pije vode.

Možeš ti nama ovdje teoretizirati do zore, ali naša iskustva govore drugačije.
A i crne kronike.

Možeš ti nama ovdje teoretizirati do zore, ali naša iskustva govore drugačije.
A i crne kronike.

Iskustva i crne kronike nemaju veze sa kvalitetom asfalta, već sa površinskom odvodnjom oborinske vode sa kolnika.

Ako si vozio njemačkim autocestama, vidio si da i za najjačih kiša voda vrlo brzo nestaje sa kolnika, dok sam na našoj A1 zamijetio prilikom padanja kiše da je problem u nedovoljnom i neredovitom čišćenju oborinske odvodnje (slivnika, rigola, šahtova, cijevi). Na A1 si sigurno zapazio betonske rigole pokraj zaustavnog traka i zemlju crvenicu sa usjeka koja putem tih rigola zatvori otvore slivnika - u tomu je problem. U Njemačkoj je to vrlo jednostavno, zbog konfiguracije terena i nepostojanja toliko brdovitog terena, riješeno sa poprečnom odvodnjom od osi autoceste prema stranama.

Željko Marušić je prometni stručnjak koji se već dugo bavi pitanjima vezanim uz sigurnost u prometu, tako da sigurno nije neinformiran ili nestručan. Zašto bi njemu bilo u interesu da laže? A ovo o slabim branicima je široko poznata činjenica, pa mi je u najmanju ruku glupo da se cesti pridodaju raznorazni nezasluženi epiteti poput "najbolja" i nagrade!?

Željko Marušić je dežurni klaun zadužen za kenjanje. čovjek je dobio otkaz s nekoliko fakulteta, toliko o njegovoj stručnosti. nitko pametan Marušićeve tekstove po novinama ne uzima zdravo za gotovo. jesi primijetio kako on o prometnim temama piše unazad 3-4 godine? zapravo je prepisivao s interneta i objavljivao to u Autoklubu. a zašto je tad pisao o motorima, a sad se petlja u promet? zato jer je onda bio na Strojarskom fakultetu, pa kad su ga najurili odande ugnijezdio se na Prometnom. prije toga je zajebao nekoliko velikih projekata u Brodosplitu (pa se bacio u novinarstvo dok ga nisu na fakultetu uzeli).


a sad pogledajmo situaciju bez njegovih riječi: točno je da npr. Italija i Njemačka imaju hrapaviji asfalt. nema veze toliko s krupnoćom granulata, već su Talijani nadaleko poznati po izgradnji cesta s nekakvim sustavom nezadržavanja vode na kolniku. ne znam točnije objasniti, ali koga zanima nek progugla malo pa će vidjeti. zaštitne ograde smo već prožvakali i činjenica je da jedino A5 i A6 imaju ograde po nekakvim prihvatljivim standardima. ovaj Cherokee na slii ne smije probiti središnju ogradu ni da ide 230 km/h!

A što se tiče mog iskustva iz vožnje, najteže mi je držati auto na "uzdi" na austrijskim autocestama (kada pada kiša). Non-stop imam osjećaj da ću izletjeti sa ceste.

Ovaj Cherokee gore na fotki nije zaplesao zbog kvalitete asfalta, već zbog vode (tankog vodenog filma ili neke veće lokve) na kolniku autoceste. Znači, problem na A1 je u održavanju i čišćenju odvodnih građevina. Gledao sam prilog na HTV odmah po otvorenju A1 kada je jedan splićanin sa novim passatom izletio i zabio se u zaštitnu ogradu. Jači pljusak, 10-15 minuta, slivnici su ili nedovoljno čisti ili ne mogu istog trena apsorbirati svu vodu sa kolnika i ples je neminovan. Čovjek se zaleti dijelom kolnika gdje je stanje OK i vozi 120-150 km/h i odjednom naleti na lokvu ili tanak vodeni film - izlijetanje je neminovno, jer još većina i pritisne kočnicu tih prvih nekoliko sekundi.

kod Cherokeeja nije problem toliko zbog čega se izvrtio koliko je problem u tome što je probio središnju ogradu, a to se ne smije dogoditi!

krz, u Austriji ti je problem po kiši jer oni imaju puno betonskih autocesta

kod Cherokeeja nije problem toliko zbog čega se izvrtio koliko je problem u tome što je probio središnju ogradu, a to se ne smije dogoditi!

Za ogradu se u potpunosti slažem. Ograde su, po meni, najteži manjak na A1. Ja sam u prethodnim postovima govorio o uzrocima izlijetanja i gubitka kontrole nad vozilom, a to je oborinska voda na kolniku.

krz, u Austriji ti je problem po kiši jer oni imaju puno betonskih autocesta

Znam, kada vozim od Maribora prema Grazu imam osjećaj da auto upravlja sa mnom, a ne ja sa autom.

:nuts: :lol: :lol:

Tuneli Katarina


http://img136.imageshack.us/img136/1408/dsc050451to3.jpg

Nedaj bože da se to desi na ovoj dionici,bilo bi svašta.Ograda bi trebala biti znatno čvršča

Znam, kada vozim od Maribora prema Grazu imam osjećaj da auto upravlja sa mnom, a ne ja sa autom.

:nuts: :lol: :lol:

još je tamo dobro i ravno, ali kad udariš prema Beču pa onaj zavojiti komad prije Seebensteina, uf :nuts: sva sreća da je A9 manje više pod asfaltom

4.12.2008.
Autocesta Zagreb-Sisak

VELIKA GORICA - Na trasi autoceste Zagreb-Velika Gorica-Sisak radovi se zahuktaše, pa je prekinut i promet nekim cestama kod Mraclina i Okuja. Dakako da zbog toga i autobusne linije na tom području mijenjaju trasu. Po sadašnjim procjenama radovi će trajati šest mjeseci.
Županijska organizacija Hrvatske seljačke stranke Sisačko-moslavačke županije nedavnom je izjavom podržala nastavak izgradnje te autoceste, kao najopterećenije prometnice u Hrvatskoj. - Projekt izgradnje autoceste Zagreb- Sisak jedan je od najvažnijih infrastrukturnim projekta koji su realizirani u mandatu ove Vlade i unatoč inancijskoj krizi koja nije zaobišla ni Hrvatsku, HSS ocjenjuje da je ovaj projekt više nego potreban i zbog prometne povezanosti Sisačko- moslavačke županije s glavnim gradom Zagrebom, ali i zbog razvoja gospodarstva na cijelom tom području i otvaranja novih radnih mjesta – piše u priopćenju HSS-a, koje nudi i neke aktualne podatke.
– Naglašavamo da je dobivena lokacijska dozvola za dionicu od Siska do Lekenika i podnesen je zahtjev za dobivanjem građevinske dozvole za tu dionicu. U proljeće slijedeće godine započet će izgradnja dionice Sisak -Lekenik, i to od Siska izgradnjom novog Odranskog mosta.

Izvor: http://www.rvg.hr/uploads/download/reporter/Reporter_254.pdf]

još je tamo dobro i ravno, ali kad udariš prema Beču pa onaj zavojiti komad prije Seebensteina, uf :nuts: sva sreća da je A9 manje više pod asfaltom

Tom autocestom prema Beču sam vozio samo jedan put, i to ljeti.

Moja ruta je uvijek Passau i dalje u Švabiju.

:)

Moja ruta je uvijek Passau i dalje u Švabiju.
:)

Stara dobra Gastarbajterska.:lol:

Stara dobra Gastarbajterska.:lol:

Turistička, provokatoru jedan! :ohno: :nuts: :lol: :lol:

23.10.2008.
Autocesta Zagreb-Sisak

Hvala @Cross sto mislis na mene, svaka čast.
No, medjutim, to su iste vizure koje sam ja uočio kad sam u ljeto (kolovoz) bio u HR i "obišao" područje gradnje. Ako su slike s toga pravca i dan-danas manje-vise slične i ukoliko nema značajnijeg napretka na tom pravcu onda moram reci da je to žalosno. Žalosno je da jedna ravničarska dionice iđe tako sporo, pogotovo u pravcu Zagreba.
Ova dionica prema Buševcu i ide kako treba, ali ona od Gorice prema ZGB je, čini mi se, stala negdje kod Industrogradnjinog kampa...
Aj mi recite, jel mozda netko primjetio, da li je gradnja ceste prešla preko onog improvizovanog nogometnog igrališta u Hrašću? Da li je gradnja ceste došla do Mlake? Jel se gradi viadukt iznad velikogoričke ceste? Ok, znam da su nesto kao počeli, ali čini mi se da to iđe vrlo, vrlo sporo... Jel su srušene one kuće tam što su na putu cesti? Jel se nesto radi na viaduktu iznad ceste Gradići-VG?
Sve u svemu, volio bih da dobijem odgovor, ali mi se čini da ću odgovor sam dobit za 10 dana jerbo opet dolazim na odmor u Sisak....

^^Pazi, fotke su ti od prije mjesec i pol dana. Vjerujem da se od tada napredovalo.
Istina, prema Buševcu ide dobro. A ovo od VG prema ZG skroz sporo. Zašto? To trebaš pitati Kalmetu, Piculu i Šukera?

Možda velikogorički forumaši znaju precizniji odgovor (Sarkastični, Vedran...):

Znači li to da u Hrvatskoj trebamo imati 19 autocesta,prema svakom županijskom središtu posebno?:nuts:


Vadim ovo pitanje iz naftalina, ali kad čovjek malo promisli i pogleda na kartu - onda vidi da ne treba graditi 19 autocesta u HR, ali treba sva županijska središta i veće centre povezati međusobno mrežom auto-/brzih cesta.

Županijskih je središta u HR 20.
Od toga 11 gradova već ima pristup na autoceste (Zagreb, Slav.Brod, Krapina, Varaždin, Čakovec, Karlovac, Rijeka, Gospić, Zadar, Šibenik i Split).
Četri grada će u bliskoj budućnosti biti spojeni na AC (Pula, Dubrovnik, Sisak, Osijek).

Dakle, bez autoceste ostaje samo 5 centara (Bjelovar, Koprivnica/Križevci, Virovitica, Vukovar/Vinkovci, Požega), odn. 7 gradova.
Ti su gradovi, ako ne autocestu, zaslužili barem brzu cestu.:cheers:

Dubrovnik neće baš tak skoro biti spojen na autocestovnu mrežu, bar ne toliko brzo da bi ga se svrstavalo sa Siskom i Osijekom (Pula već ima brzu cestu, a ako ćemo čekati i njezin spoj na autocestu punog profila, onda ćemo se isto načekati)

http://img201.imageshack.us/img201/6206/naa801su2.jpg

http://img201.imageshack.us/img201/7964/naa802cj1.jpg

:)

^^
E oprosti Cross, nešto krivo stisnuh pa ispade ko' da sam ja pisao:bash:

evo ja ti ga popravih

neki dan sam isao do palmanove i vozio se po pljusku po autocesti od trsta do tamo i nazad. kad smo dosli na ovaj nas komad autoputa to je bilo totalno drugacije iskustvo. od kise, valjda zbog loseg sfalta, se crte uopce ne mogu skuziti (u mraku), a cijelo vrijeme je poprilicno drugaciji osjecaj na volanu, kao da je labaviji...

Pa ako si vozio u Italiji po pljusku, onda sigurno nisi (smio) više od 110 km/h, jer to je po kiši maksimalno dozvoljena brzina. :ohno: A crte se i tamo slabo vide ako je jaka kiša...
Da se vozi tom brzinom po A1 isto se ne bi događale nesreće.

Pa ako si vozio u Italiji po pljusku, onda sigurno nisi (smio) više od 110 km/h, jer to je po kiši maksimalno dozvoljena brzina. :ohno: A crte se i tamo slabo vide ako je jaka kiša...
Da se vozi tom brzinom po A1 isto se ne bi događale nesreće.

nije da smo se bas vozili po ogranicenjima. iako nigdje nisam niti vidio 110. uglavnom vozili smo se 150 konstantno bez ikakve borbe s autom.

na ovom djelu A7 do Rijeke tj do Jurdana je bio drugaciji filing sigurno...

Evo nasao sam fotke zapocete dionice Licka KAldrma-Strmica.
http://www.motori.hr/forum/index.php/topic,37788.msg726751.html#msg726751

Ima netko jos kakvih priloga?

Tuzno je vidjeti takav spomenik neostvarenoj zelji, spomenik nesposobnosti bivse Juge. koji je kostao 50 mil usd. BTW, Negdje na skyscraperu ima dretva o zapocetim i nezavrsenim autocestama. U Poljskoj npr. ima tzv "Olympijka", dionica gradjena u cast OI u Moskvi 1980, poceli graditi vijadukte, stupvi strese u nebo...

Negdje na skyscraperu ima dretva o zapocetim i nezavrsenim autocestama.Jeste. Daj priljepi tamo, ionako nekome (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?p=28996956#post28996956) očito fale takve fotke, hehe.

Iskustva i crne kronike nemaju veze sa kvalitetom asfalta, već sa površinskom odvodnjom oborinske vode sa kolnika.

Ako si vozio njemačkim autocestama, vidio si da i za najjačih kiša voda vrlo brzo nestaje sa kolnika, dok sam na našoj A1 zamijetio prilikom padanja kiše da je problem u nedovoljnom i neredovitom čišćenju oborinske odvodnje (slivnika, rigola, šahtova, cijevi). Na A1 si sigurno zapazio betonske rigole pokraj zaustavnog traka i zemlju crvenicu sa usjeka koja putem tih rigola zatvori otvore slivnika - u tomu je problem. U Njemačkoj je to vrlo jednostavno, zbog konfiguracije terena i nepostojanja toliko brdovitog terena, riješeno sa poprečnom odvodnjom od osi autoceste prema stranama.

Začepljenje slivnika vrlo je rijetko problem, a vrlo često problem je loš nagib, osobito lomovi i prijelazi nagiba, te loša ravnost asfalta. Sve nabrojeno uzrokuje stvaranje mlaka vode na kolniku, ili "potoka" koji se prelijevaju, a sve nabrojeno pogibeljno je pri većim brzinama.

Ima dosta dionica gdje je odvodnja potkapacitirana, ali je glavni problem transport vode s kolnika u rigol, a rijetko iz rigola u slivnike, ili uzduž rigola.

Pa ako si vozio u Italiji po pljusku, onda sigurno nisi (smio) više od 110 km/h, jer to je po kiši maksimalno dozvoljena brzina. :ohno: A crte se i tamo slabo vide ako je jaka kiša...
Da se vozi tom brzinom po A1 isto se ne bi događale nesreće.

Ipak se tamo crte znatno bolje vide, jer se izvode u tehnici tzv. kišnih crta ( plastika s mnogo uzdignutih kapi ). Slični primjer izveden je na dionici Kikovica - Oštrovica na A6 i pokazalo se da se crta bolje vidi i za vrijeme kiše i za vrijeme magle - nego što se vidjela crta od boje.

Ipak se tamo crte znatno bolje vide, jer se izvode u tehnici tzv. kišnih crta ( plastika s mnogo uzdignutih kapi ). Slični primjer izveden je na dionici Kikovica - Oštrovica na A6 i pokazalo se da se crta bolje vidi i za vrijeme kiše i za vrijeme magle - nego što se vidjela crta od boje.

eto vidis. znaci nisam lud. zbilja se bolje vide crte na talijanskim autocestama...
nego cini mi se da se opcenito crte jako slabo vide po kisi na nasim prometnicama. po rijeci se uopce ne skuze trake i svi voze nakako po navici.

Vijadukt se dovršava, priprema usjeka za asfaltiranje: zračni snimak iz Slobodne:
http://files.homepagemodules.de/b211118/f11734815t518772p7621026n1.jpg

Jeste. Daj priljepi tamo, ionako nekome (http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?p=28996956#post28996956) očito fale takve fotke, hehe.

Hvala, ucinjeno

Dubrovnik neće baš tak skoro biti spojen na autocestovnu mrežu, bar ne toliko brzo da bi ga se svrstavalo sa Siskom i Osijekom (Pula već ima brzu cestu, a ako ćemo čekati i njezin spoj na autocestu punog profila, onda ćemo se isto načekati)

Osijek - na proljeće iduće godine
Pula - možda već pred kraj iduće godine, jer dionica do Kanfanara nije teška (bez većih objekata, i sa već izvedenim nadvožnjacima)
Sisak - 2010.
Dubrovnik - jedino pravo pitanje ???

Evo nasao sam fotke zapocete dionice Licka KAldrma-Strmica.
http://www.motori.hr/forum/index.php/topic,37788.msg726751.html#msg726751


Ma mora biti još fotki. Znam da sam negdje (U Vjesniku ili Slobodnoj) vidio da su čak i nekakav most ili vijadukt počeli graditi...

Evo nasao sam fotke zapocete dionice Licka KAldrma-Strmica.
http://www.motori.hr/forum/index.php/topic,37788.msg726751.html#msg726751

Ima netko jos kakvih priloga?

Tuzno je vidjeti takav spomenik neostvarenoj zelji, spomenik nesposobnosti bivse Juge. koji je kostao 50 mil usd. BTW, Negdje na skyscraperu ima dretva o zapocetim i nezavrsenim autocestama. U Poljskoj npr. ima tzv "Olympijka", dionica gradjena u cast OI u Moskvi 1980, poceli graditi vijadukte, stupvi strese u nebo...

Hrvatska Revija, Broj 4, Godište IV. / 2004.
AUTOCESTA SPLIT - ZAGREB

Jakša Miličić je profesor Građevinskog fakulteta u Splitu, a 1971. kao splitski gradonačelnik bio je jedan od glavnih protagonista zaustavljenog pokušaja izgradnje autoceste između dva najveća hrvatska grada. U ovom tekstu iznosi svoj pogled na ondašnja zbivanja te na odabir trase autoceste.

...U okviru toga programa htjelo se opet podvaliti trasi autoceste koridorom Une. Ponovno su, mimo zakona, obavljana ispitivanja može li se dolinom Butišnice, na potezu Strmica - Lička Kaldrma, uz postojeću željezničku prugu, projektirati i izgraditi cesta I. reda, a poslije i autocesta. I budali je bilo jasno da to ne može, ali »uvlačenjem« ceste I. reda eliminirala bi se autocesta jednom zauvijek! Konačno je ipak donesena odluka da se u tom programu ugovori i izgradi autocesta na potezu Strmica - Lička Kaldrma u dužini od 18,0 km. Izgradnjom već te kratke dionice aktivirao bi se unski koridor jer od Strmice preko Knina ima više cesta prema obali. A od Ličke Kaldrme je u tom programu izgrađena cesta Lička Kaldrma - Srb. Od Srba, preko Lapca i Bihaća, kretale su postojeće ceste prema unutrašnjosti.

Dionica Strmica - Lička Kaldrma se do razine potpunoga donjeg stroja izgradila u dužini od 9,0 km. Početkom 1980-ih sredstva narodnog zajma naglo »kopne« zbog razarajuće inflacije. Republički SIZ za ceste, kao investitor, morao je reducirati program. Reducirao je u visokom postotku sve osim autoceste Zagreb - Beograd. Makar je i ona usporena. Odluka republičkog SIZ-a za ceste bila je »privremeno obustavljanje« dok se ne dođe do sredstava. Sve iz toga programa poslije je realizirano, ali Strmica - Lička Kaldrma, kao dionica autoceste Split - Zagreb koridorom Une, ponovno je obrasla divljom travom, opet zbog nekog nacionalizma! I ovaj se put znalo kojega!

Cijeli članak: http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Milicic

:cheers:

Dobro se vidi i na satelitskim snimkama. Ima i tunel:

http://maps.google.com/maps?ll=44.262343,16.196594&spn=0.00733,0.016522&t=h&z=17

Dobro se vidi i na satelitskim snimkama. Ima i tunele:

http://maps.google.com/maps?ll=44.262343,16.196594&spn=0.00733,0.016522&t=h&z=17

Hvala, bas si me preduhitrio. Citao sam nesto o tom području (selo Tiškovac), užasna izolacija+nasljedje rata
, ali su zato nekretnine jeftine.
Sto je zivot, da je autoput prosao tamo bilo bi sve drugacije...

http://www.zadarskilist.hr/clanci/30102008/veini-dilasi-i-tiskovac-ostaju-u-izolaciji

Osijek - na proljeće iduće godine
Pula - možda već pred kraj iduće godine, jer dionica do Kanfanara nije teška (bez većih objekata, i sa već izvedenim nadvožnjacima)
Sisak - 2010.
Dubrovnik - jedino pravo pitanje ???
no pa to i velim. samo Pula će dobiti 10 km autoceste, to i nije baš nešt. dok dođe do Pazina (Rogovića) ma kraju te 2a faze onda će to nešt već biti

Ma mora biti još fotki. Znam da sam negdje (U Vjesniku ili Slobodnoj) vidio da su čak i nekakav most ili vijadukt počeli graditi...
vidi se na google earthu nekakvi započeti objekt, sad ili je portal tunela ili je nosač mosta

bas gledao zeljeznicki forum o Unskoj pruzi pa onda nasao i projekt Koranske pruge. Trebala je ici od Karlovca preko SLunja do Bihaca. Kakva je tu veza sa cestama?
dakle, uz D1 se vide propusti za vodu za nikad sagradjen nasip. Je netko primjetio ovo kod Catrnje?
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/D1koranskapruga.jpg



vise na
http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1454/

http://www.zeljeznice.net/forum/viewtopic.php?t=1605&postdays=0&postorder=asc&start=90

Ima li netko ovdje zainteresiran za "autocestovnu arheologiju":)?
Da se nadjemo i obidjemo dionicu Licka Kaldrma-Strmica. Idealno bi bilo cim se otopi snijeg, dok jos nema lisca tako da se maksimalno vidi trasa.

Evo još nekoliko detalja vezanih za A 1, odnosno početak gradnje Masleničkoga mosta na A 1 u ratnim uvjetima
http://povijest.net/index.php/Domovinski-rat/Zadarsko-podrucje-u-Domovinskom-ratu.html

Ima li netko ovdje zainteresiran za "autocestovnu arheologiju":)?
Da se nadjemo i obidjemo dionicu Licka Kaldrma-Strmica. Idealno bi bilo cim se otopi snijeg, dok jos nema lisca tako da se maksimalno vidi trasa.

Ovo ti je dobro ispalo: squirrel ide, dok još nema lisca!
:lol:

Razmatram prijedlog!

NAŠA NOVINARSKA EKIPA TESTIRALA NEDAVNO OTVORENU AUTOCESTU KOJA POVEZUJE NAJVEĆU HRVATSKU LUKU I MAĐARSKU METROPOLU
Od Rijeke do Budimpešte za pet sati (http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=286028632859285A2863285A285828582860286328962897289E28632863285B2860285F285B2860285E28632863286328592863I)
Do mađarske granice na Muri ima oko 263 kilometra, a cestarina za osobni automobil stoji 96 kuna. Od granice do Budimpešte je 235 kilometara, što bi u Hrvatskoj stajalo oko 97 kuna. No, Mađarska nudi četverodnevne vinjete od 1.170 forinti (oko 4,6 eura), ili oko 33 kune, pa je tri puta jeftinija od Hrvatske

Piše Darko PAJIĆ
Snimio Livio ČERNJUL

http://www.imagesforme.com/images.php/i7263_387386.jpg
Pojačan promet na izlazu iz Budimpešte, prema Hrvatskoj preko Nagykanizse, Balatona i Szekesfehervara

RIJEKA/BUDIMPEŠTA – Glavni grad Mađarske Hrvatima se nalazi nadohvat ruke. Nakon što je prije nešto više od mjesec dana izgrađen i otvoren i posljednji kilometar autoceste koja povezuje najveću hrvatsku luku s mađarskom metropolom u dužini od gotovo 500 kilometara do Budimpešte se isplati skočiti čak i samo na vikend izlet. Putuje se brzo, sigurno i komforno, a cestarine su u Mađarskoj čak i bitno jeftinije od onih u Hrvatskoj, iako je benzin nešto skuplji.
Naša novinarska ekipa testirala je redakcijskim automobilom novu autocestu, otvorenu 22. listopada završetkom gradnje autoceste Rijeka – Zagreb te otvaranjem mosta na Muri, koji simbolično povezuje dvije države. Rezultati su itekako zanimljivi, ne samo zbog činjenice da vožnja od Rijeke do Budimpešte traje oko četiri i pol sata ili okruglo pet sati ukoliko se uzme u obzir barem jedno zaustavljanje na nekoj od brojnih benzinskih crpki. Pritom ipak treba voditi računa o tome da je nakon ulaska u Budimpeštu potrebno još 45 do 60 minuta za dolazak u centar i prijelaz preko poznatog mosta Ersebet na stranu Pešte.
Od Rijeke preko Zagreba, Varaždina pa sve do granice na Muri autocesta je duga oko 263 kilometra i užitak njezina korištenja košta točno 96 kuna za kategoriju osobnog automobila. Pritom treba znati da bi cijena bila i veća da nije onih 20-tak kilometara zagrebačke zaobilaznice koji se ne naplaćuju. Taj iznos vrlo je zanimljiv u usporedbi s mađarskom cestarinom, koja ide maksimalno na ruku korisnicima i praktično ju je nemoguće usporediti s onom u Hrvatskoj.

Kroz blato po vinjetu

Mađari su ukinuli klasične vinjete, barem kad je riječ o onima koje se moraju zalijepiti na vjetrobransko staklo. Naljepnica više nema, umjesto nje je važeći obični račun, kojeg naravno treba sačuvati. Isti se odmah nakon ulaska u Mađarsku na graničnom prijelazu Letenye može i mora kupiti u nimalo reprezentativnom objektu. Riječ je o običnom kontejneru do kojeg se dolazi pretrčavanjem autoceste i preskakanjem odbojnika uz uobičajene rizike koji idu uz taj posao, bilo da je riječ o upadanju u blato ili padanju pod jureći automobil. No, potruditi se na kraju ipak isplati, jer Mađari za prvu kategoriju vozila, a to su osobni automobili, nude mogućnost kupnje minimalne vinjete u trajanju od četiri dana po cijeni od 1.170 forinti, što je oko 4,6 eura, odnosno oko 33 kune. Motociklisti plaćaju 50 posto od tog iznosa, znači oko 17 kuna. Za taj novac četiri dana se mogu neograničeno koristiti autoceste u Mađarskoj, a to se isplati već prolaskom do Budimpešte koju od hrvatske granice dijeli oko 235 kilometara autoceste. Tih 235 km u Hrvatskoj bi koštalo oko 97 kuna, što znači da su Mađari tri puta jeftiniji. Naravno, tu ipak treba voditi računa da se sustavi vinjeta i naplaćivanja po kilometru bitno razlikuju i teško ih je usporediti. Povoljnosti su velike i za kamiondžije, pa se tako za 2.,3. i 4. kategoriju vozila nudi mogućnost kupnje vinjete u trajanju od svega 24 sata pod jednakom cijenom od 2.760 forinti, što je oko 11 eura.

Letenye samo za osobne automobile

Posebna priča je i granični prijelaz Letenye, gdje se shodno posebnom sporazumu Hrvatske i Mađarske provodi i poseban granični režim. Naime, ovdje od otvaranja autoceste više nema odvojenog hrvatskog i mađarskog graničnog prijelaza. Svi su zajedno i zajedno rade na istom mjestu. Svaki automobil prvo dolazi na kućicu u kojoj je hrvatski policajac, pa onda pola metra dalje do kućice s hrvatskim carinikom, pa onda još pola metra dalje do kućice mađarskog policajca te na kraju do mađarskog carinika. Svi su zbijeni na malom prostoru na graničnom prijelazu Letenye i stvar funkcionira prilično dobro. Gužve gotovo i nema, što i ne čudi, jer je granični prijelaz samo za osobne automobile, dok kamioni idu i dalje prema Goričanu i prolaze uobičajeni pregled na dva mjesta, na hrvatskoj i mađarskoj strani. Reklo bi se da je barem ovdje na graničnom prijelazu Letenye Republika Hrvatska postala punopravnom članicom EU. No, da nije tako najbolje pokazuje organizacija prometa na carini, pa je tako jedna prometna traka predviđena samo za građane EU, a druga za sve ostale među kojima su naravno i Hrvati. Tek toliko da se zna tko ima prednost ako dođe do gužve i čekanja u kolonama.

Svijetli logo Ine

No, gužve na autocesti u stvari uopće nema, štoviše u onih oko 130 kilometara između Varaždina i Balatona gotovo da nema niti jednog vozila, sve bi bilo pusto da nema koliko-toliko živog kamionskog i teretnog prometa. Neposredno po ulasku u Mađarsku, oko 40 kilometara poslije granice, može se vidjeti još jedan neobičan prizor, a to je benzinska crpka u izgradnji na kojoj je već vidljiv veliki neonski svijetleći znak s prepoznatljivim logom Ine, najveće hrvatske naftne kompanije. U siječnju iduće godine u mjestu Zalakomar na autocesti se otvaraju dvije benzinske postaje pod Ininim zaštitnim znakom, čime se nastoji na terenu pokazati partnerstvo MOL-a i Ine, čiji će se brand prvi put predstaviti na teritoriju Mađarske. Na autocesti i inače nisu nimalo rijetke benzinske crpke različitih kompanija, pa su uz cestu česte crpke Agipa, Shella i drugih kompanija osim MOL-a. No, cijene goriva nisu posebno pristupačne i razlikuju se samo u nijansama ovisno o tome tko prodaje gorivo. U prosjeku cijena jedne litre eurosupera 95 iznosi oko 243 forinte, što je neznatno manje od jednog eura, odnosno oko sedam kuna ili za dvadesetak lipa skuplje nego u Hrvatskoj. Najskuplje gorivo i ovdje je eurodizel, čija je cijena oko 273 forinte po litri.

Od najjeftinije do najskuplje zemlje

Općenito govoreći Mađarska unatoč povoljnim cestarinama više nije posebno jeftina zemlja i zvuči gotovo nevjerojatno da su cijene mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda čak i skuplje od onih u Hrvatskoj. U procesu ulaska u EU Mađarska je ubrzano prošla put od zemlje u kojoj je hrana najjeftinija u Europi do zemlje u kategoriji najskupljih. Tako jedna litra mlijeka primjerice košta oko sedam kuna, a neznatno jeftinije mogu se pronaći samo autohtoni mađarski prehrambeni proizvodi, što ipak nije dovoljan razlog za odlazak u shopping. Budimpešta, kada je riječ o odjeći i obući, nudi apsolutno sve poznate svjetske marke i ekskluzivne dućane, ali su i tu cijene jednake ili tek nešto malo veće nego u Hrvatskoj. No, izbora doista ne manjka, ali pritom svatko treba paziti pri razmjeni eura u forinte, jer je dovoljan samo trenutak nepažnje da se ostane kratkih rukava. Sto eura vrijedi oko 25.500 forinti osim ako vam na brzinu ne umanje tečaj, pa se ne možete izvući kao što se dogodilo autoru ovog teksta. Neovisno o shoppingu Budimpeštu se doista isplati posjetiti i vidjeti, prije svega zbog brojnih kulturnih i povijesnih znamenitosti kojih ima previše da bi ih se moglo samo pobrojiti u ovom tekstu.

VINJETE U DANIMA I NOVCIMA


Mađarska – minimalno 4 dana – 4,6 eura
Austrija – minimalno 10 dana – 7,60 eura
Slovenija – minimalno 6 mjeseci – 35 eura


Od Košica do Skoplja, od Malmöa do Rijeke

Međunarodni Paneuropski koridor Vb proteže se od Budimpešte na sjeveru, prolazi pokraj Szekesfehervara, uz jezera Balaton te Nagykanizse sve do Letenyija na granici s Hrvatskom, gdje se nastavlja od graničnog prijelaza Goričan, prolazi uz Varaždin sve do Zagreba, preko Karlovca i Delnica do luke Rijeka. Koridor se dijelom poklapa sa europskim cestovnim pravcem E-71: Košice – Budimpešta – Varaždin – Zagreb – Karlovac – Split – Dubrovnik – Priština – Skoplje – Chania, te s europskim cestovnim pravcem E-65: Malmö – Prag – Bratislava – Nagykanizsa – Zagreb – Rijeka. Prva dionica autoceste Letenye – Budimpešta u promet je puštena davne 1964. godine, a gradnja se posebno intenzivirala od 2001. godine do danas. Investitor radova na ovoj autocesti je Društvo Nemzeti Infrastruktúra Fejlesztő zrt. u stopostotnom vlasništvu mađarske države.

Nigdje tako skupo kao u Sloveniji

U usporedbi sa sustavom vinjeta u Sloveniji razlike su za putnike u tranzitu još drastičnije. Za prolazak kroz Sloveniju mora se platiti vinjeta za najmanje šest mjeseci, koja košta 35 eura, što znači da tranzitni prolazak kroz Sloveniju košta osam puta više nego kroz Mađarsku, koja naravno ima veću ukupnu kilometražu autocesta. Austrija primjerice ima više kilometara autocesta od Slovenije i Mađarske zajedno i u svom sustavu nudi minimalnu kupnju vinjete u trajanju od 10 dana po cijeni od 7,60 eura za osobni automobil, što je za putnike u tranzitu skuplje nego u Mađarskoj, ali četiri i pol puta jeftinije nego u Sloveniji. Uspoređivati bi se moglo unedogled, iako je zaključak vrlo jednostavan. Nigdje nije tako skupo kao u Sloveniji, koja na taj način nastoji što više novca za financiranje vlastite cestogradnje izvaditi iz džepova stranaca, odnosno onih koji kroz Sloveniju samo prolaze putujući prema Jadranu ili bilo kojoj drugoj destinaciji.

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/ceste%20z/mladenprsabakabana259.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/ceste%20z/mladenprsabakabana260.jpg

http://i301.photobucket.com/albums/nn49/xyz_poz/ceste%20z/mladenprsabakabana261.jpg

A3 - uspon:crazy:

:rofl:

:crazy:

:rofl:

Slavonski naziv za brijeg od 15 cm! :nuts: :lol: :lol:

He, he, zbog tog nezgodnog uspona postavljeni su ovi svjetlobrani, rijetki na hrvatskim AC.

He, he, zbog tog nezgodnog uspona postavljeni su ovi svjetlobrani, rijetki na hrvatskim AC.

Zašto zbog uspona? Nije li kut osvjetljenosti isti, pošto su obje trake u usponu?

Dobro se vidi i na satelitskim snimkama. Ima i tunel:

http://maps.google.com/maps?ll=44.262343,16.196594&spn=0.00733,0.016522&t=h&z=17



vidi se na google earthu nekakvi započeti objekt, sad ili je portal tunela ili je nosač mosta

Ja to nista ne vidim...:?

Riječani, radi li se štogod na Sv. Kuzam-Križišće?:)

Riječani, radi li se štogod na Sv. Kuzam-Križišće?:)

pojma nemam. nisam bio na onu stranu vec jako dugo. tj bio sam neki dan na onom famoznom vijaduktu ali nisam nista skuzio. o tome nema nikakvih novosti ni u NL zasada.

ako budem isao ovih dana do peveca ili metroa bacit cu pogled.

Ja to nista ne vidim...:?

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/Untitled-1-1.jpg

Zašto zbog uspona? Nije li kut osvjetljenosti isti, pošto su obje trake u usponu?

Radi se o vrlo nezgodnom kutu uspona, relativno malom ali vrlo dugom. Počinje ubrzo iza čvora Slavonski Brod istok i završava neposredno prije nadvožnjaka preko pruge kod Garčina (na kojem se savija pod prilično nezgodnim kutem).To je praktički jedini izraženiji uspon na A3 (ne računajući jedan sasvim kratak kod izlaza Slavonski Brod istok). Prije izgradnje AC ovdje su se često dešavale nesreće jer vozači nisu mogli lako procjenjivati udaljenosti, kamioni su vozili sporije na usponu pa su se stvarale kolone i onda izlijetanja.
Nakon izgradnje AC ostao je tamo problem neugodno dugih svjetala, ali sada je to riješeno svjetlobranima, rijetkima na A1.
:cheers:

02. 12. 2008.
ULTIMATUM Hrvatski dužnosnici u Vijeću ministara uvjetovali gradnju

Koridor u Hercegovini ili upitno 480 milijuna €

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081202/bih_autop.jpg
Gradnja autoceste kroz dio Bosne nikome ne koristi jer se ne spaja s europskim cestovnim pravcima

Autor Zoran Krešić
Foto: Arhiva VL

MOSTAR - Ili će se graditi i dio prometnoga koridora kroz Hercegovinu ili će Bosna i Hercegovina ostati bez 480 milijuna eura kreditnog aranžmana koji su spremne osigurati dvije europske bankarske kuće za nekoliko dionica.

To je stajalište državnoga ministra financija i riznice Dragana Vrankića, koji je na taj način odlučio napraviti pritisak na bošnjački dio u federalnoj vlasti jer na više mjesta opstruira gradnju autoceste na koridoru 5C na području Hercegovine. Ministar Vrankić je u komunikaciji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) te Europskom investicijskom bankom (EIB) uputio dodatak za korekciju sporazuma o zajmu.

Korekcija Sporazuma
Tim izmjenama osiguralo bi se istodobno financiranje gradnje četiriju dionica Svilaj – Odžak, Drivuša – Kakanj, Vlakovo – Tarčin i Bijača (granica s Hrvatskom) – Počitelj, odnosno po novoj varijanti do Mostara jug.

EBRD je po 60 milijuna odobrio za financiranje tih četiriju dionica, dok se iz kredita, koji treba tek zaključiti s EIB-om, planira i gradnja dijela koridora do južnoga dijela Mostara.

Zbog toga je prošli tjedan održan sastanak na kojemu su, uz Vrankića, sudjelovali i resorni državni ministar federalni Božo Ljubić te premijer Nedžad Branković i dopremijer Vjekoslav Bevanda te je obećano kako će Vlada Federacije prihvatiti potrebne dokumente kako se ne bi blokirao južni dio koridora. Tek nakon toga Uprava za autoceste pri federalnom ministarstvu prometa i veza započela je zapravo izradu studije izvedivosti za gradnju ovoga dijela koridora.

Sporni Ploče i Blagaj
Istodobno se još osporava gradnja mosta kod Počitelja te napada državnog ministra Ljubića jer inzistira na provedbi sadašnjeg idejnoga plana za koridor 5C. Osporavanje gradnje mosta kod Počitelja obustavilo bi gradnju cijele južne dionice, a izrada novog idejnog rješenja i studije izvedivosti cijeli bi proces odgodila za najmanje dvije godine.

No, most kao i prolazak autoceste kod Blagaja još se osporava, na čemu najviše inzistira Vjekoslava Stanković iz federalnog ministarstva kulture. Zanimljivo je kako je gospođa Stanković ranije dala zeleno svjetlo na idejni plan, a sada je prevagnula “naknadna pamet”.

Izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3200965/index.do

^^
Granica HR - Mostar Jug ide 100%. U protivnom je blokada Vijeća ministara (Federalne Vlade) od strane hrvatskih dužnosnika.

Moramo malo i mi Hrvati učiti od Slovenaca. Izgraditi spoj Mostara na hrvatsku A1, a onda se dalje nastaviti "prepucavati" i opstruirati dio koji ide kroz Bosnu.

:lol: :lol: :cheers:

^^Da Hrvati imaju svoj entitet u BiH, odn. da sami upravljaju svojim novcem, već bi davno Mostar bio spojen autocestom na Dalmatinu, a brzom cestom s Livnom.

09.12.2008.
Dionica autoceste Šestanovac - Ravča na tehničkom pregledu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-11-30/Dalmacija/AUTO_CESTA10-281108.1Thumbnail.jpg
Dalmatina
Arhiv / CROPIX

PLOČE - U utorak je započeo tehnički pregled dionice autoceste od Šestanovca do Ravče, uključujući i dio te prometnice kod Ploča. Cijele ekipe stručnjaka iz razno-raznih profila u obilasku su cijele dionice u dužini od 43 km.

- Krenuli smo, prema planu, u obilazak cijele dionice, pa će stručnjaci ispitati sve detalje kako bi donijeli svoje mišljenje jesu li izvođači radova napravili ono što stoji u projektima – izjavio je direktor dionice Šestanovac – Ravča Anto Filipović.

- Mi ćemo, zavisno o vremenskim prilikama, obaviti ovaj tehnički pregled za osam do deset dana i, ako bude sve u redu, očekujemo da bi se otvaranje te dionice moglo obaviti prije Nove godine, kad je, zapravo, i rok izvođaču radova za dovršetak tog projekta – naglasio je Filipović.

Inače, obilazeći tu dionicu vidjeli smo još na nekoliko mjesta živi intenzitet radova, na asfaltiranju, uređenju zaštitnih ograda, postavljanju žičanih zavjesa na stijenama uz samu prometnicu, posebno kod mjesta Grabovac u općini Šestanovac. Pučanstvo cijele Imotske krajine, ali i vrgoračkog kraja s nestrpljenjem očekuje mišljenja stručnjaka kako bi već od Nove godine mogli nesmetano putovati svojim dijelom Dalmatine.

B. ĆOSIĆ/EPEHA

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-županija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/33595/Default.aspx

Da Hrvati imaju svoj entitet u BiH, odn. da sami upravljaju svojim novcem, već bi davno Mostar bio spojen autocestom na Dalmatinu, a brzom cestom s Livnom.
Granica HR - Mostar Jug ide 100%. U protivnom je blokada Vijeća ministara (Federalne Vlade) od strane hrvatskih dužnosnika.

Moramo malo i mi Hrvati učiti od Slovenaca. Izgraditi spoj Mostara na hrvatsku A1, a onda se dalje nastaviti "prepucavati" i opstruirati dio koji ide kroz Bosnu.

To što će blokirati hrvatski dužnosnici u Vijeću ministara ja mogu 100 puta više blokirati u UN-u u NewYorku (znači ništa). Na žalost, bošnjaci i gubernatori (međunarodni) zajedno mogu sve uništiti. Ali sto puta je već ponovljeno da ljudi (a izgleda Hrvati pogotovo) imaju vrlo kratko pamćenje. Dakle, malo povijesti, ali ne daleke. Washingtonski sporazum (za one koji ne znaju - sporazum koji je osnova i na koji se poziva Daytonski sporazum koji je još uvijek Ustav Bih) izričito kaže da će država Bosna i Hercegovina biti sastavljena od TRI (3) entiteta - po jedan za svaki konstitutivni narod. I ono najbitnije, Daytonski sporazum (Ustav BiH) kaže da će se sve odluke u Vladi i Parlamentu od vitalnog nacionalnog interesa donositi koncenzusom. I onda dođe visoki predstavnik i to sve poništi i donese odluku da se odluke od vitalnog nacionalnog interesa mogu donositi i jednostavnom većinom. Možda se netko od vas i sjeća Hercegovačke banke. Navodno, oprani novci iz Hrvatske i tako dalje. Ne kažem da nije bilo sumnjivih transakcija. Znate li kako je ta banka završila - tako što su tenkovima ušli u banku i nakon 7 godina nitko za to nije odgovarao i nitko nije optužen iz banke da je muljao.
BiH NIJE država po UN-ovim pravilima a ima ih 3:
1. Mora postojati prostor (zemlja)
2. Na tom prostoru moraju obitavati ljudi
3. Zajednica tih ljudi mora organizirano živjeti, nadzirati svoj prostor i upravaljati resursima (što BiH definitivno ne radi).

Dakle, autocesta kroz BiH (mislim samo na Federaciju): pitajte Harisa i Sulejmana što njima odgovara a Hrvati će dobiti samo mrvice.

RTL prvi isprobao novu dionicu autoputa

Nešto prije Božića u promet bi trebala biti puštena nova dionica autoceste Zagreb-Dubrovnik, od Šestanovca do Ravče. Novim se kilometrima među prvima provezla RTL-ova ekipa.

SPLIT - Dio blagdanskih prometnih gužvi trebalo bi ublažiti 40 novih kilometara autoceste Zagreb-Dubrovnik, na dionici Šestanovac-Ravča. U utorak su počele tehničke provjere, a premda na nekim dijelovima još traju radovi, cesta je već prohodna. Otvaranje je najavljeno nekoliko dana prije Božića.

Novim se kilometrima među prvima provezla RTL-ova ekipa.

VIDEO PRILOG RTL (http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=1858)

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/IMG_5374.jpg
Evo malo nocna ugodjaja sa zaobilaznice, prasine koja se kovitla ispred mocnih svijetala reflektora, njihovi snopovi sto se prodorno zabijaju u mrak. Jos kad bi culi izuzetno jak zvuk udaranja zeljeza u zeljezo nesto kao u nekom rudniku ili slicno najezili bi se...:)
Busenje temelja za zidove zastite od buke.
ova scena izgleda pomalo nadrealno, da je slikana u nekoj pustosi izgledalo bi kao neki svemirski projekt ili kao da buse naftu negdje na Antartiku, laserom...:)

Ono sto nazalost nije nadrealno jest da su to temelji za zid za zastitu od buke uopce nece stititi od buke vise katove okolnih zgrada iako bi prema projektu to trebao biti slučaj. Dobio sam pouzdane informacije. Znaci jos jedan fuseraj, napravljen samo da se ispostuje zakon. Bit price jest "prije 20 godina ne bi uopce dobili nikakvu zastitu i ne bi se bunili".
BTW, dijelovi zida kod crkve Sv. Nikole biti ce prozirni (pleksiglas)

^^Squiki, imaš li ti kakvih vijesti dokle se stiglo na Sv. Kuzam-Križišće?:)

^^Squiki, imaš li ti kakvih vijesti dokle se stiglo na Sv. Kuzam-Križišće?:)

E, to i mene kopka. Prosao tamo zadnji put polovicom listopada kada je i snimljena fotka objavljena na forumu. Prvo su "napali" područje oko ceste Bakar-Meja.
Spremam se i ja ovih dana obići gradilište (petak ili ned). Mogli bi i kolektivno, barem mi iz Ri i okolice pa da glumimo novinare:). Ima li zainteresiranih?

^^petak jedino popodne, a i to je upitno jer su mi u zraku neki dogovori za odlazak u sloveniju...

u nedjelju ne mogu nikako.

Danas sam se vozio autocestom od Dugopolja do Zagvozda.
Nisam nosio fotoaparat, jer su snimke već tu od sinoć - RTL. Vidio sam jako puno radnika, užurbanost posvuda. Ostaje još dosta posla kod Grabovca (vijadukt je betoniran, radi se izolacija, a trasa tu još nije skroz pripremljena za asfaltiranje), a kod Zagvozda, kod baze Vijadukta i oko čvora i pristupnih cesta čini mi se da ima još i više posla do dovršenja. Crash barriers are very shiny i uglavnom su postavljene.
Mislim ipak da će sve biti gotovo na vrijeme. Jedino je jutros bilo suho vrijeme, a sad je kiša i vjetar. Ne znam hoće li to možda stvoriti probleme...
http://files.homepagemodules.de/b211118/f11734815t518772p7621026n1.jpg

10.12.2008.
Dalmatina: U POSJETU GRADILIŠTU AUTOCESTE OD ZAGVOZDA DO RAVČE

Zabiokovlje »pada« do Božića

Iako je ugovoreni rok dovršetka radova do kraja 2008. građevinari i njihovi brojni kooperanti koje su okupili splitski »Konstruktor«, te zagrebačke tvrtke »Viadukt« i »Hidroelektra« nastoje uljepšati nadolazeći Božić. Tako bi se iz Zagreba preko Splita, Šestanovca i Zagvozda Dalmatinom moglo voziti do Ravče, odakle će autocesta (s)krenuti ka obližnjim Pločama

http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/387794.jpg
Na dionici autoceste Zagvozd – Ravča – pola trake (lijevo) čeka asfaltiranje, druga polovica (desno) je već završena, čeka se lijepo vrijeme da se sve obavi

Tekst i snimci Luko BRAILO

ZAGVOZD - Kiša, vjetar i studen smjenjivali su se i skoro istodobno (s)udarali u surom zabiokovskom masivu proteklog vikenda kada smo s članovima dubrovačkog Društva inženjera i tehničara posjetili dionicu autoceste od Ravče do Zagvozda. Unatoč nemogućim vremenskim uvjetima koji građevinare prate posljednjih tjedana taj će dio Dalmatine u cjelosti, a radi se o dionicama Šestanovac – Zagvozd i Zagvozd – Ravča dugima 40 kilometara, biti najvjerojatnije završen do predstojećih blagdana.
Iako je ugovoreni rok dovršetka radova do kraja ove godine građevinari i njihovi brojni kooperanti koje su okupili splitski »Konstruktor«, te zagrebačke tvrtke »Viadukt« i »Hidroelektra« nastoje uljepšati nadolazeći Božić. Tako bi se iz Zagreba preko Splita, Šestanovca i Zagvozda 'Dalmatinom' moglo voziti i dalje prema jugu, do Ravče, malenog mjesta nadomak Vrgorca, odakle će autocesta (s)krenuti ka obližnjim Pločama, odnosno čvoru Karamatići.
Ovog tjedna, kažu nam domaćini počinje tehnički pregled dokumentacije i izvedenih radova iza Biokova. Na trasi Šestanovac – Zagvozd – Ravča u surom zabiokovskom kršu od srpnja 2006. do prosinca ove godine izgrađeno je 40 kilometara autoceste s 40-tak objekata. Zapisujemo: sedam vijadukata, devet nadvožnjaka, 27 podvožnjaka, dva posebna prijelaza za životinje koji su izgrađeni na preporuku ljubitelja prirode i lovaca...

Gledanje u nebo

Na trasi će biti tri čvorišta Zagvozd 1, Zagvozd 2 i Ravča, kao i tri cestarinska prolaza: Šestanovac, Zagvozd i Ravča. Unatoč mnoštvu »objekata« građevinari vele kako, za krški kraj, i nije bilo osobitih problema tijekom gradnje. Asfaltirali su više od 90 posto od spomenutih 40 kilometara, a posljednjih mjeseci i tjedana ponajviše gledaju u nebo. Treba im pet, šest dana bez kiše kako bi asfaltirali preostali dio do Ravče. Sve su podloge pripremljene, jedna vozna traka se zacrnila, automatski se salijevaju betonski »rigoli« uz rub ceste, učvršćuju žičane ograde, horizontalna signalizacija se dotjeruje, postavljaju se table s oznakama mjesta koja tiče novi dio »Damatine«, uređuje se odmorište »Rašćane«...
Proteklog vikenda najživlje je bilo na vijaduktu »Rašćane«, dugom 630 metra, ujedno i najzahtjevnijem objektu na cijeloj trasi, koji je izgrađen na dijelu od Ravče do Zagvozda. Na tom vijaduktu izvode se hidroizolacijski radovi, postavljaju ograde i potrebna oprema, samo se čeka da se nebo smiluje, kako bi se i tom dijelu autoceste mogao »nabaciti« završni asfaltni sloj.
Sa skorim završetkom radova, prema ugovoru vrijednima 1,460 milijarda kuna, počinje i zbrajanje koliko se iskopalo, koliko se nasulo, koliko se asfalta utrošilo...

Tisuću građevinaca

Brojke nisu konačne, ali su stvarno dojmljive: 5,7 milijuna tona kubika iskopa, 4,8 milijuna tona kubika nasipa, 390.000 tona asfalta... što s prethodno spomenutih izgrađenih 40-tak objekata predstavlja veliki pothvat oko tisuće građevinaca angažiranih u »dalmatiniranju« Zabiokovlja.
Dionica Ravča – Zagvozd od nepunih 28 kilometara zanimljiva je i što se s njezina zagvozdskog čvora planira i gradnja posebne prometnice koja će voditi do Tunela »Sveti Ilija«. Predviđanja iz Hrvatskih autocesta (HAC) kažu da će proboj Biokova biti dovršen lipnja 2010. godine. Tunel kroz Biokovo izvode građevinari zagrebačke »Hidroelektre-niskogradnja«, od početka ove godine sa sjeverne (zagvozdsko-imotske) strane u utrobi Biokova već je probijeno nekih 1300 metara, kao i nepuni kilometar tzv. servisne cijevi. Tunel će u cjelosti biti dug 4,2 kilometra, a na morskoj, južnoj strani, iz njega će se na Jadransku magistralu izlaziti između Baške Vode i Promajne. S južne strane biokovskog tunela još se nije počelo raditi, a građevinari splitskog »Konstruktora« završavaju planove kako bi taj objekt uskoro »napali s boka« i tako se spojili sa zagrebačkim kolegama.

Četiri tunela i trinaest vijadukata

No, kada će se sve to moći i izvesti, teško je reći. Jednako, kao što još do kraja nije poznato koliko će trajati gradnja dionice autoceste od Ravče prema Pločama. To će biti jako zahtjevna dionica, jer će na malom i izrazito teškom krškom terenu na 25 kilometara trebati izgraditi četiri tunela i čak 13 vijadukata. Za jednoga od njih, zvanog »Kotezi«, koji će biti dulji od kilometra, s obzirom na dosadašnja građevinarska iskustva stečena na Dalmatini trebat će najmanje godinu dana kako bi najteži dio trase od Ravče do Ploča (Karamatića) bio svladan. Tek kada se izgradi i ta dionica moći će se reći kako će se autocesta A1, odnosno Dalmatina na ulazu u Ploče jednoga dana susresti s budućom autocestom (Sarajevo – Mostar – Ploče), tj. s europskim »budimpeštanskim« koridorom 5C.

Trajektno pristanište u Drveniku

Kako će i kada zagvozdski čvorovi novog dijela Dalmatine biti spojeni na Jadransku magistralu građevinari nam nisu mogli kazati. Znaju za planove da od Zagvozda prema Drveniku treba izgraditi spojnu cestu, a u samom Drveniku se predviđa veliko trajektno pristanište koje bi, za razliku od sadašnjeg, moglo uredno servisirati pojačani promet Dalmatinom prema jugu.

Dubrovnik na »vagi« Pelješkog mosta

A kad će autocesta do Dubrovnika, to je već d(r)uga tema koja se ne može razmatrati bez sagledavanja glasovitog Pelješkog mosta čija gradnja i dalje izaziva brojne kontroverzije.

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285828632859285A2863285A2858285828602863289628942898289428632863285B2860285F285F2861285C28632863286328592863M

U Splitu i Dalmaciji i dalje pada kiša i vrlo je hladno. Građevinarima nije lako...
Što se tiče Novog lista, malo su pobrkali cestu Ravča-Drvenik sa Zagvozdom, koji je 40 km sjevernije. Također brka autocestu prema Pločama s brzom cestom, odnosno "Perinom" varijantom, gdje je to brza cesta, a autocesta se nastavlja od Pozle gore prema Prologu.
Inače, brojne table i putokazi već su postavljeni, a neki su se jučer postavljali. Kod Zagvozda piše čak i Posušje BiH, te postoji putokaz za Crveno i Modro jezero kod Imotskog. Piše Vrgorac 40 km itd.
Ali ovo vrijeme..., valjda neće ugroziti rokove.

11.12.2008.
Obnovljena dionica D55 Vinkovci-Županja

Cesta duljine 18 kilometara otvorena je za promet nakon osam
mjeseci radova; u njezinu obnovu uloženo je 33 milijuna kuna

http://vinkovci.com.hr/images/uploads/Vinkovci_-_Zupanja_-obnova_ceste_55.jpg

VINKOVCI – Rekonstrukcija državne ceste D 55 od Vinkovaca do Županje, u duljini od 18 kilometara u cijelosti je završena, a početkom prosinca tim je pravcem dopušteno prometovati svim motornim vozilima.

»Cestu smo otvorili za promet nakon osam mjeseci rada; u obnovu te prometnice uloženo je 33 milijuna kuna «, potvrdio je Dubravko Kos, šef osječke ispostave Hrvatskih cesta koje su i investitor obnove ceste D 55 kroz program »Beterment«. Rok za obnovu bio do 15. veljače 2009. a cesta je proširena na 7,10 metara te će se sada njome mnogo sigurnije voziti. Na nju se ponovovraća cjelokupan promet iz pravca autoceste Zagreb-Lipovac kod Županje i iz BiH prema Vinkovcima, odnosno Vukovaru i Osijeku.

O kojoj je frekvenciji riječ govori i podaci s brojača na »Kunjevcima« koji na D 55 prosječno dnevno registriraju 8500 vozila. Puštanjem u promet te ceste odahnuli su i stanovnici sela Rokovci, Andrijaševci, Cerna i Gradište, smješteni na Županijskoj cesti Vinkovci-Županja,a kojom se tijekom obnove D 55 s nje preusmjeravao sav promet. Tom cestom, naime, kretalo se radnim danom čak 10.000 vozila od čega je bilo 2000 kamiona i šlepera da bi vikendom promet padao na 4000 vozila.

Tijekom obnove državne ceste D 55 zabilježeno je na Županijskoj cesti Vinkovci-Županja i znatno više prometnih nesreća pa če puštanjem u promet državne ceste odahnuti i prometna policija.

Goran Čorkalo

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/12/11/14A14.PDF

04/12/2008
Puštena u promet cesta Vinkovci – Županja!

http://vinkovci.com.hr/images/uploads/Vinkovci_-_Zupanja_-obnova_ceste_55.jpg

VINKOVCI - Iako je okončanje radova na dijelu dionice ceste Županja-Vinkovci, od Gradišta do raskrižja prema Privlaci, najavljivan za prvi dan kolovoza, a potom se predviđao rok za početak rujna, radovi su završeni tek prije par dana, a dionica je kompletno završena i puštena u promet 1. Prosinca.Tokom radova na prometnici Vinkovci - Županja, tjedno je kroz Rokovce Andrijaševce, Cernu i Gradište prolazilo od 8 do 10 tisuća vozila više nego što je to uobičajeno, te se na taj način nažalost povećao i broj prometnih nesreća. Sa završenim radovima i puštenom u promet dionicom Vinkovci – Županja, sada će se normalizirati život u selima, a stanovnici i vozači će biti sigurniji i bezbrižniji.

Izvor: http://vinkovci.com.hr/vijesti/hrvatska/grad/Gospodarstvo/

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

^^
Vijest koja je u medijima prošla nazapaženo. Pogodite zašto?:ohno:

11.12.2008.
Obnovljena dionica D55 Vinkovci-Županja

Cesta duljine 18 kilometara otvorena je za promet nakon osam
mjeseci radova; u njezinu obnovu uloženo je 33 milijuna kuna

http://vinkovci.com.hr/images/uploads/Vinkovci_-_Zupanja_-obnova_ceste_55.jpg

VINKOVCI – Rekonstrukcija državne ceste D 55 od Vinkovaca do Županje, u duljini od 18 kilometara u cijelosti je završena, a početkom prosinca tim je pravcem dopušteno prometovati svim motornim vozilima.

»Cestu smo otvorili za promet nakon osam mjeseci rada; u obnovu te prometnice uloženo je 33 milijuna kuna «, potvrdio je Dubravko Kos, šef osječke ispostave Hrvatskih cesta koje su i investitor obnove ceste D 55 kroz program »Beterment«. Rok za obnovu bio do 15. veljače 2009. a cesta je proširena na 7,10 metara te će se sada njome mnogo sigurnije voziti. Na nju se ponovovraća cjelokupan promet iz pravca autoceste Zagreb-Lipovac kod Županje i iz BiH prema Vinkovcima, odnosno Vukovaru i Osijeku.

O kojoj je frekvenciji riječ govori i podaci s brojača na »Kunjevcima« koji na D 55 prosječno dnevno registriraju 8500 vozila. Puštanjem u promet te ceste odahnuli su i stanovnici sela Rokovci, Andrijaševci, Cerna i Gradište, smješteni na Županijskoj cesti Vinkovci-Županja,a kojom se tijekom obnove D 55 s nje preusmjeravao sav promet. Tom cestom, naime, kretalo se radnim danom čak 10.000 vozila od čega je bilo 2000 kamiona i šlepera da bi vikendom promet padao na 4000 vozila.

Tijekom obnove državne ceste D 55 zabilježeno je na Županijskoj cesti Vinkovci-Županja i znatno više prometnih nesreća pa če puštanjem u promet državne ceste odahnuti i prometna policija.

Goran Čorkalo

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/12/11/14A14.PDF

4. ili 11.12.? :shifty:

12.12.2008
U Zabiokovlju na cijeni stare kamene kuće

http://www.adriamosaic.com/slike/kam.jpg

RAŠĆANI - Skorašnje puštanje u promet novosagrađene dionice autoceste Šestanovac - Ravča (Vrgorac) neočekivano je naglo povećalo potražnju za nekretninama, napose starih kamenih kuća u Zabikovlju odnosno u zaleđu Makarske rivijere. Prema nekim podacima iz agencija te onima iz turističkih zajednica na tom području, dosad je u tom podneblju prodano stotinjak stambenih kuća.

Nedavno je, primjerice u selu Rašćanima, na koje puca prekrasan pogled iz odmorišta uz autocestu, baš kao na sjeverne padine Biokova i vrh Sv. Juru, prodana stara obiteljska kuća belgijskom državljaninu za 30 tisuća eura. Takve i slične zaseoke gotovo svakodnevno obilaze vlasnici ili predstavnici agencija za nekretnine koji se zanimaju za kupnju tih kuća namijenjenih uglavnom za belgijsko, njemačko ili francusko tržište. Ističu da nije problem novac odnosno cijena kuće nego vlasništvo objekta i zemljišta - uredni papiri.

Naime, malo koja kuća i u tom kraju ima urednu dokumentaciju o uknjižbi matične knjige, čiji vlasnici ili posjednici žive diljem Hrvatske, u Novom Zelandu, Australiji, Kanadi, Americi te u zemljama Zapadne Europe.

N. Musulin

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/

12. 12. 2008.
KAKVA CESTA? Umjesto brze ceste u regiju je stiglo novo obećanje

Gradi se autocesta od Gradeca do Bjelovara

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081212/cesta_jom_pod_211008.jpg
Podravci, Prigorci i Bilogorci godinama se nadaju brzoj cesti, a ovaj su tjedan doznali da će dobiti - autocestu

Autor Čedomir Rosić, Sergej Novosel
Foto: Josip Maljak

BJELOVAR - Večernji list iz pouzdanih izvora doznaje kako će se umjesto brze ceste od Gradeca do Bjelovara graditi - autocesta. Radovi će početi u proljeće iduće godine, a završiti koncem 2010., a izvođač će vjerojatno ostati austrijski Strabag.

Iz fondova EU i kredita
Doznajemo i kako će se trasa prometnice u dužini od 26 kilometara u novom profilu financirati iz dostupnih europskih fondova i povoljnim inozemnim kreditima.

- Time se odustaje od financiranja projekta iz državnog proračuna, a nove novčane pogodnosti omogućit će gradnju autoceste o kojoj se dosad nije razmišljalo - potvrđuje naš izvor. Podsjećamo da je procijenjena vrijednost radova na toj trasi više od 500 milijuna kuna, ali u profilu brze ceste. “Otkrivena” autocesta podrazumijeva gradnju dodatnih, zaustavnih traka. Ovdašnji su prometni stručnjaci sumnjičavi prema novim vijestima o novoj kategorizaciji buduće ceste koja život znači, nude i praktična objašnjenja.

- Gradnja autoceste znači i promjenu prostornog plana Županije. Uz to bi i trasa od Vrbovca do Gradeca doživjela iste preinake - tvrdi jedan od sugovornika. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da prometnica na razini autoceste vodi i naplati vožnje. Koliko god vijest o takvoj gradnji bila dobrodošla, dio bjelovarske javnosti ipak ne skriva suzdržanost, što je potvrdila i naša anketa na uzorku od 50 ispitanika. Većina je rekla kako bi bili sretni da gradnja ceste uopće počne! I u koprivničko-križevačkoj javnosti, koja s istom dozom priželjkuje kapitalni projekt, obrat s obećavane brze ceste na autocestu dočekan je s nevjericom.

Greška u koracima?
Ravnatelj Županijske uprave za ceste Krešimir Janach na pitanje je reagirao čuđenjem.

- To je pogreška, niti se tražilo da bude autocesta, za brzu cestu su projekti već u “hodu”, od nove godine ide i otkup zemljišta te u travnju gradnja - kaže Janach.

U protivnom sve se mora mijenjati, raditi nove studije i širi koridor za zaustavne trake.

Nova zbivanja, kažu građani, govore o (ne)dosljednosti političara, koji su, evo, do danas tvrdili da se iz Zagreba “ne budu vrnuli dok ne bu ceste.”

Izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/podravina/3204334/index.do;jsessionid=261B9FC8B4A7BE9351C4EF1DE2B0CD5B.1

^^Strašno, dobiti će istu cestu samo sa naplatom zaustavnih trakova. Još će se dosjetiti da i pelješki most prošire za zaustavne trake i uvedu naplatu.

evo samo za cross-a ekskluziva veceras. bili smo na gradilistu rijecke zaobilaznice na Meji i poslikali stanje... ja cu kasnije postati neke fotke, sad nemam vremena. al prije bi squirrel mogao postati svoje...

^^Strašno, dobiti će istu cestu samo sa naplatom zaustavnih trakova. Još će se dosjetiti da i pelješki most prošire za zaustavne trake i uvedu naplatu.

Kamo sreće da su otpočetka uveli naplatu na brzoj cesti Sv. Helena - Gradec, i da je ta cesta dopala pod HAC.
A ako je prošire, imaju dodatan razlog da je stave pod naplatu.

Uostalom, ne vidim razloga da Sisak dobije autocestu, a Bjelovar ne.:cheers:

evo samo za cross-a ekskluziva veceras. bili smo na gradilistu rijecke zaobilaznice na Meji i poslikali stanje... ja cu kasnije postati neke fotke, sad nemam vremena. al prije bi squirrel mogao postati svoje...

Svaka čast momci, s nestrpljenjem očekujemo izvješće.:cheers:

12. 12. 2008.
ŽIVOT NA OTOKU Crešani, Lošinjani i turisti čekaju nastavak obnove prometnice D-100

Jako je lijepo, ali gdje je cesta u suprotnom pravcu?

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081212/RADOVI_PEL_IPL_091208.1.jpg
Trajektno pristanište na Porozini se proširuje, ali dok ne bude obnovljena cijela cesta D-100, vozači će do Cresa viziti u strahu

Autor Nevenka Koščić
Foto: Pero Lovrović

CRES - Državna cesta D-100 protegnula se od Porozine do Velog Lošinja, povezuje Cres i Lošinj, a oba otoka i s trećim, Krkom, te s kopnom, pa je, osobito u ljetnim mjesecima, prometno preopterećena.

Uređenje po fazama
Dobar dio ceste, osobito na Lošinju je preuređen, a na Cresu radnike i građevinske strojeve čekaju najkritičniji dijelovi. Odnosi se to osobito na dio koji prolazi kroz Tramuntanu. Cesta je za suvremena vozila preuska, a vozači nailaze i na dodatna suženja zbog odrona.

- Od pristaništa na Porozini do skretanja u Beli obnovljeno je samo nekoliko kilometara, premda su radovi na cijelom potezu trebali biti gotovi lani. Oni jesu u planu, ali trebalo bi ih ubrzati jer je to najopasniji dio, a od listopada imamo i suženje zbog odrona. Cresani znaju kakve ih zamke čekaju, znaju i kada dolaze trajekti pa stanu i pričekaju prolaz vozila, ali teško strancima – kaže predsjednica MO Dragozetić i vijećnica u creskom Gradskom vijeću Nevia Srdoč.

Potvrdu smo dobili od jednog turističkog djelatnika kojega je gošća iz Njemačke, vozeći se autobusom, pitala gdje je trasa ceste u drugom pravcu.

- O toj cesti ne smije se govoriti u kontekstu dva otoka. To je državna cesta čiju obnovu financiraju Hrvatske ceste. Dokaz da se nije odustalo je betonara koja čeka građevinske strojeve i radnike GP Krk, a zastoj je nastao zbog imovinsko-pravnih odnosa, jer se više ništa ne može graditi bez lokacijske i građevinske dozvole. Radovi će se nastaviti čim se riješe imovinsko-pravni odnosi, što je i jedini prioritet za pojedine dionice - kaže creski gradonačelnik Gaetano Negovetić.

Premda je za obnovu ostao najkritičniji dio, može se reći da je najosjetljiviji dio završen. To je dionica uz Vransko jezero koja je pomaknuta nešto dalje kako bi u slučaju prometnih nesreća vozila koja preveze opasne terete, jezero i cijelo vodozaštitno područje bilo sigurno, a završena je obilaznica kod Nerezina.

Još 30-ak kilometara
Cesta se obnavlja po dionicama, pa vozači malo voze suvremenom širokom prometnicom, nakon koje dolaze na dionice izgrađene šezdesetih godina, već tada preuske. Danas, kada turisti dolaze u velikim osobnim automobilima i autobusima na kat prava je sreća što nije bilo težih prometnih nesreća. Za obnovu je ostalo 30-ak kilometara, nakon čega će oba otoka imati suvremenu cestu.

Izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/istra/3204298/index.do

12.12.2008.
AUTOCESTE PREMA DUBROVNIKU, SISKU I NA SLAVONSKOM KORIDORU 5C PREDVIĐAJU SE U GRADITELJSKOM RAZDOBLJU DO 2012. GODINE

Autoceste Rijeka – Žuta Lokva nema još četiri godine

U planu će tek biti predviđeno projektiranje i ishodovanje svih dozvola za autocestu od Rijeke do Žute Lokve. Ukoliko se osiguraju sredstva možda bude i gradnje, no trenutno ne izgleda da će to biti moguće, kaže državni tajnik za razvitak Zdravko Livaković


http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/388475.jpg
Neće se graditi niti dionica od Žute Lokve do čvora Senj, pa će se autocesta od Rijeke prema Dalmaciji uskoro zaustaviti u Križišću

RIJEKA – Autocesta nastavlja krčiti svoj put prema Dubrovniku uključujući i most Pelješac, a autocesta od Rijeke do Žute Lokve još četiri godine gotovo sigurno neće biti u gradnji niti na jednoj dionici, čak niti na dijelu od Žute Lokve do čvora Senj, kojim bi se izbjegla potreba korištenja vijugave i opasne državne ceste preko prijevoja Vratnik. O sadržaju programa građenja cesta i autocesta do 2012. godine već duže vrijeme traju pregovori i lobiranja, pa se i neke konkretnije informacije uglavnom dobijaju na kapaljku uz izuzetak izjave premijera Sanadera da će se nastaviti gradnja mosta Pelješca, ali nešto slabijim intenzitetom uz nešto manje novaca u idućoj godini. Trenutno je situacija takva da program gradnje Hrvatskih autocesta možda uopće neće biti usvojen do kraja godine ili početkom naredne, kao što se očekivalo, ponajviše zbog nepredvidljivog financijskog tržišta, odnosno nepoznatih uvjeta pod kojima će se HAC moći dodatno zaduživati.

Sve osim građenja

Ipak, ono što je za Primorsko-goransku županiju najvažnije je uglavnom poznato. Državni tajnik za razvitak, Zdravko Livaković naglašava kako se proračun HAC-a puni sredstvima od prodaje goriva i ubrane cestarine te kreditima uglavnom usmjerenim za gradnju. Dodaje da je utvrđeno da HAC ima još određeni prostor za zaduživanje, ali je danas teško predvidjeti što će sve moći biti izgrađeno tim novim kreditima.
– Sada je nemoguće predvidjeti utjecaje krize na financijski sektor tijekom iduće godine, pa ne znamo ni pod kojim uvjetima će se HAC moći zaduživati. Kad je konkretno riječ o projektima vezanim uz Rijeku i Primorsko-goransku županiju mogu reći da će u planu biti predviđeno projektiranje i ishodovanje svih dozvola za autocestu Rijeka – Žuta Lokva. Znači sve osim građenja. No, pritom treba ostaviti i mogućnost da bude i građenje ukoliko se sredstva osiguraju. Trenutno ne izgleda da će to biti moguće, ističe Livaković.
Kad je riječ o nacionalnim projektima autocesta trenutno se osim gradnje autoceste prema Dubrovniku i uz to vezanog mosta Pelješac najviše govori o gradnji autoceste Zagreb – Sisak i slavonskog koridora 5C sa spajanjem Osijeka i mađarske granice. Sve navedeno vjerojatno će biti u gradnji, a otvoreno ostaje kojim tempom i što će se moći dovršiti do 2012. godine.

Dubrovnik vezan uz most Pelješac

Upravo zbog planova gradnje autoceste prema Dubrovniku zanimljivo je spomenuti da je ovih dana započeo tehnički pregled za novih 40 kilometara dalmatinske autoceste na dionici Šestanovac – Ravče u koju je investirano 1,66 milijardi kuna i koja bi u prometu trebala biti prije Božića. Kad se ta dionica otvori autocesta će se primaći na svega 20-tak kilometara od pločanske luke. Već se gradi i nastavak odnosno još desetak kilometara od Ravče do Vrgorca (rok do kraja iduće godine), gdje se nalazi i ulaz u Dubrovačko-neretvansku županiju. Time se simbolično označava početak posljednje faze projekta spajanja Dubrovnika sa autocestom, koje je direktno povezano s kontroverznim projektom mosta Pelješac. Naime, ako ide Pelješac mora ići i autocesta poslije Ploča iako po mnogim stručnim procjenama nakon spajanja pločanske luke sa autocestom više neće biti potrebno toliko žuriti sa gradnjom prema Dubrovniku. Sve to naravno podrazumjeva da je pelješki most još skuplji nego što se inače procjenjuje, jer njegova gradnja uvjetuje i spajanje sa autocestom, a to naravno u uvjetima globalne financijske krize mora ići nauštrb drugih cestovnih projekata, bez obzira da li se oni nalaze u Slavoniji, središnjoj Hrvatskoj, Istri i Primorju ili negdje drugdje.

Sv. Kuzam – Križišće ide, ali možda usporednim tempom

Zdravko Livaković se osvrnuo i na nekoliko riječkih projekata koji nisu u nadležnosti HAC-a. Riječ je o cesti D-404 koja će se sredinom iduće godine dovršiti i otvoriti kao što je i planirano, jednako kao i o dodatnoj traci riječke obilaznice. Nastavit će se i gradnja dionice Sv. Kuzam – Križišće, ali će i tu tek trebati vidjeti hoće li se taj projekt usporavati ili će napredovati zacrtanim tempom. Tu je još i cesta D-403 za koju i dalje stoji određenje da će biti izgrađena u vrijeme kad se bude dovršavala gradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali.

Darko PAJIĆ

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285A28632859285A2863285A285828582860286328962897289E2863289C288D2895288D2863285B28602860285C285F285D2863286328632863B

Kamo sreće da su otpočetka uveli naplatu na brzoj cesti Sv. Helena - Gradec, i da je ta cesta dopala pod HAC.
A ako je prošire, imaju dodatan razlog da je stave pod naplatu.

Uostalom, ne vidim razloga da Sisak dobije autocestu, a Bjelovar ne.:cheers:

Hvala Bogu ima pravde!:bow:
Naravno da su sad "suzdržani" jer zamislite, vožnju autocestom treba platiti!
Pa nego što! Po meni bi se i "brza cesta" trebala plaćati. Mislim Riječani su godinama plaćali onu poluautocestu (ili kak su je već zvali) i to masno.

Samo za informaciju za one koji to neznate:
Mi (Varaždin-Čakovec) na A4 plaćamo odavno i dionicu Popovec- Sv. Helena (fino su uračunali tih 12 km u cijenu), dok svi oni koji voze prema Bjelovaru i dalje ne samo da ne plaćaju tu dionicu ,nego ne plaćaju ništa od 30tak kilometara autoceste/brze četverotračne ceste! Nula kuna. Zero.
Zato se slažem s tobom Cross da je rampu trebalo postavit na Popovcu a ne Sv.Heleni!

Oduvijek me fasciniralo kako to da su neki "jednakiji" od drugih...
:nuts::ohno:

^^Po tom se pitanju slažemo. Ipak te brze ceste treba na neki način održavati, a to košta. Učimo se malo "drskosti" od braće Slovenaca - pod vinjetu su stavili i sve svoje "hitre ceste".

E, da čujemo kako će naš Bjelovarac reagirati na ovu vijest. Možda je ipak samo novinarska patka.

Da, nije dosta što se kod svake godišnje registracije plati nekoliko stotina kuna cestarine i prilikom kupnje svake litre goriva, pa treba još i brze ceste naplaćivati.

^^

Tako je...ma oni su pod naplatu stavili pola Maribora:lol:

Po meni te brze četverotračne ceste ako se i grade onda ih svakako treba stavljati pod naplatu ( kao S bahn u Austriji)
No ja bih od Bjelovara dalje prema Virovitici napravio samo dvotračnu "brzu" cestu sa zaustavnim trakom i deniveliranim raskrižjima. To bi bilo dovoljno i to ne bi naplačivao. U mnogim zemljama Europe i Svijeta postoje takve ceste pa ne vidim razloga zašto samo mi Hrvati po njima neznamo vozit...:ohno:

Da, nije dosta što se kod svake godišnje registracije plati nekoliko stotina kuna cestarine i prilikom kupnje svake litre goriva, pa treba još i brze ceste naplaćivati.

Dakako, užitci se naplaćuju...:lol:

prvo ću odgovorit Varaždincu - naplata na Popovcu bi bila katastrofa jer je dionica od Helene prema ZG užasno opterećena i za 5 godina bismo imali pomicanje naplate dalje od ZG kao što je to slučaju s Lučkim i Ivanjom Rekom koje premještaji uskoro čekaju. drugi problem je to što je dionica Sv. Helena - Komin precijenjena i što je u njezinu cijenu uračunato korištenje i dionice Sv. Helena - Popovec (naime, tamo se za 10 km plaća 9 kn). i niste baš tako tragično zakinuti jer vam je cijena po kilometru 49 lp, dok ta cijena na ostalim autocestama varira između 41 i 44 lp. ali nikako nije u redu i ne opravdavam tu cijenu. a pogledaj sad parakoks: ako se ne vozi dionica Komin - Sv. Helena, onda je A4 uglavnom jeftinija od ostalih sa 37-38 lp/km. da niste u najgorem sosu, pokazuje u 55 l/km Zaprešić - Zabok, a do Macelja stoji nezamislivih 74 lp/km. tak da se ovih 49 varaždinskih lipa čini smiješnima. ontopik: moja kolegica mi nije jasna. ženska svaki dan putuje iz vž u zg na posao i od autoceste koristi samo dionicu Komin - Sv. Helena :?: pokušao sam joj objasniti, ali nije baš išlo. kak se veli - "postoje dva načina raspravljanja sa ženom. Niti jedan ne funkcionira."

o ac prema bjelovaru - jedini razlog bi bilo opravdano uvođenje naplate. iako ja smatram da bi se ono trebalo uvesti i na postojećoj cesti, ali to bi otjeralo puno lokalnog prometa (kojeg ima). drugo objašnjenje mi je klasična hrvatska priča - neki nužno potreban projekt se odugovlači, onda da bi se stišali uzburkani duhovi se taj projekt još doradi i megalomanizira, da bi se naposlijetku proglasio neisplativim i onda se odustaje ne samo od tog poboljšanog projekta, već i od prvotnog. toga me jako strah.

malo ću sad glumit padobranca, ali... dokle se došlo sa izgradnjom koridora Vc??? sramota me, iz broda sam, a odkako je otvoren ovaj najjužniji dio, nemam pojma o toj autocesti...

@ x-type
Ok, nisam precizno računao pa ću Ti vjerovat na riječ.
Po dionici Komin - Sv. Helena sam i skužio da nešto nije u redu (ima tome valjda 8 godina ako ne i više, neposredno nakon uvođenja cestarine) pa se latih tada izračuna i onda skužih da kad se voziš tih desetak kilometara u biti plačaš 22 ili 24 ne sjećam se više :nuts: (znači Komin - Popovec)
Naročito mi je to bilo bedasto kad sam išao od VŽ prema Bjelovaru!
Platim nešto po čemu se ni ne vozim:nuts:

Da ne spominjem kolika se ogromna lova izgubila zbog nenaplate tih 4 ili 5 kuna koje bi svatko platio u tih 10 godina, pa Ti računaj:ohno:
Naplata je mogla biti i kod OMW benzinske, al dobro ,sad je važno da naprave drugu naplatu Sv Helena za pravac Bjelovar i stvar rješena.

Kolko ja znam dionice pod upravom HACa imaju jednaku cijenu po km. Nije li tako?
Ovo ostalo su koncesionari i oni ga deru, jasno...(ZG-Macelj,Bina Istra, Ac ZG-Ri)

Dakle, jake riječke snage SSC-a, Vjeverica i Ivan u su danas unatoč buri obišle gradilište dionice Sv.Kuzam-Križišće...
Počelo se graditi negdje početkom listopada.

Žuto je gradilište(cca 1 km duljine). Vrše se pripremni radovi za premošćivanje ceste Bakar-Meja te se postepeno napreduje prema S. Kuzmu s jedne te Križišću s druge strane. Ovo sigurno nije maksimalna dinamika radova no ipak se kreće


http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/7ec7b835.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/7971b53d.jpg

Pogled sa cvora Sv. Kuzam prema gradilištu
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/7b441e2e.jpg


http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/89968e42.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/2f6355f8.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/DSC09996.jpg


http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/aaa16804.jpg

Poznati bakarski suhozidi, počeli su ih obnavljati. Dijelom zbog toga je trasa naknadno pomaknuta sjevernije
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/ef50d2e9.jpg

Prilaz cestom od Bakra prema Meji
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/faf3d497.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/bafd61cc.jpg

pogled u pravcu Sv. Kuzma
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/1d338f0f.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/692d886b.jpg

Zvijeri u akciji, radnici uzivaju u prekrasnom pogledu:)
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/31348fcf.jpg

Pogled prema Sv. Kuzmu
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/40b66fda.jpg

U pozadini Hreljin
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/c31c9616.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/eab6f8a0.jpg

Ovdje bi trasa trebala proci, slikano je kod onog bivseg tunela na cesti Meja-Krizisce. Tu bi trebao biti najduži vijadukt, Sv Trojca, 900 m
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/28650b71.jpg

niej baš ista cijena, varira u okvirima 37-44 lp/km (s izuzetkom Sveta Helena - Komin). evo, baš ću si dati truda i za sutra napraviti mali pregled cijena dionica po kilometru.
btw, nisu koncesionari tak grdi. arz ima cijene uglavnom u kovirima hac-a. jedino su ovi divljaci na azm neurazumljivi. ništ ne bih rekao da im je autocesta u dobrom stanju, ali počinje se raspadati i treba hitno renovacij! da ne govorim o ona 4 km fantastičnog hrvatskog izuma "poluautoceste" :lol:

malo ću sad glumit padobranca, ali... dokle se došlo sa izgradnjom koridora Vc??? sramota me, iz broda sam, a odkako je otvoren ovaj najjužniji dio, nemam pojma o toj autocesti...

Stvarno sramota za jednog Brođanina.
Radi se na dionici Đakovo-Osijek, otvaranje na proljeće 2009.

Dakle, jake riječke snage SSC-a su danas unatoč buri obišle gradilište dionice Sv.Kuzam-Križišće...


Bravo momci. Veliki trud po toj buri.:okay:

Samo, čini mi se iz priloženog, da radovi sporo idu. Kakvi su vaši dojmovi?
A onaj gornji članak iz NL-a možda to i potvrđuje.

Bravo momci. Veliki trud po toj buri.:okay:

Samo, čini mi se iz priloženog, da radovi sporo idu. Kakvi su vaši dojmovi?
A onaj gornji članak iz NL-a možda to i potvrđuje.

bura? zar ne puše jugo??

bura? zar ne puše jugo??

Kažu dečki bura. A kod mene jugo.:lol:

Nego de ti meni, kao pametan čiko odgovori na par pitanja:

1. Što ti osobno misliš o onom članku o gradnji AC do Bjelovara? Je li to opravdano? Kruže li o tome kakve glasine po gradu i okolici? Je li drugarica Đurđa to lobirala?

2. Zašto drug Sanader kasni s proračunom za 2009. i zašto se već ne objavi plan izgradnje za novo četverogodište?

3. Zašto se uporno odugovlači s izgradnjom A7 prema Žutoj Lokvi?

4. Zašto nas Slovenci zayebavayu na svakom polju i je li Verso Pahorjev špijun?:D

bila je bura definitivno...
brrrr

Započeli su zemljani radovi na brzoj cesti Popovec-Marija Bistrica-Zlatar Bistrica-Zabok,ali na samo jednoj dionici.neznam na kojoj,ak neko zna nek se javi...

^^Pa odakle ti onda ta informacija?

Bravo momci. Veliki trud po toj buri.:okay:

Samo, čini mi se iz priloženog, da radovi sporo idu. Kakvi su vaši dojmovi?
A onaj gornji članak iz NL-a možda to i potvrđuje.


Nisam stručnjak ali mislm da bi do ljeta 2010 to moglo biti gotovo ukoliko malo jače pritisnu. Sjećam se da su dionicu Orehovica-Sv. Kuzam isto polako napali. Negdje krajem 8. mj 2003 je napadnut prelaz preko pruge i ceste (vijadukt Vežica). Tek početkom 2004 je prokrčena čitava dionica a radovi na čvoru Sv. Kuzam i tunel su krenuli tek u ljeto 2004. Sve je završeno do kolovoza 2006
E sad, pitanje je da li ce stezanje remena imati svoj učinak ovdje. Vjerovatno hoće.

P.S. Sad sam skuzio da je napadnut i dio iznad terminala a rasute terete

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/4ec31cea.jpg

Ivan i Vjeverica RI :applause::applause: za ove antologijske fotografije. :master::master::)

nego evo da i ja popratim sa fotkama...

sa Kuzma

http://www.imagesforme.com/images.php/i7339_IMGP0114.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7340_IMGP0115.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7342_IMGP0119.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7343_IMGP0120.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7344_IMGP0121.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7345_IMGP0122.jpg


'leteci' vijadukt

http://www.imagesforme.com/images.php/i7346_IMGP0130.jpg


pogled na magistralu iznad Bakra

http://www.imagesforme.com/images.php/i7347_IMGP0131.jpg

Meja - ulaz na gradilište

http://www.imagesforme.com/images.php/i7348_IMGP0132.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7353_IMGP0144.jpg


prema Kuzmu

http://www.imagesforme.com/images.php/i7349_IMGP0133.jpg


pogled s vrha na magistralu

http://www.imagesforme.com/images.php/i7350_IMGP0136.jpg


i na most

http://www.imagesforme.com/images.php/i7351_IMGP0138.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7338_crop.png


ovuda ce se vjerojatno preusmjeriti cesta Bakar - Meja

http://www.imagesforme.com/images.php/i7352_IMGP0141.jpg


jos malo prema Kuzmu

http://www.imagesforme.com/images.php/i7354_IMGP0146.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7355_IMGP0151.jpg


pogled prema Križišću

http://www.imagesforme.com/images.php/i7356_IMGP0152.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7357_IMGP0153.jpg

09.12.2008.
KAPITALNI PROJEKTI VLADE

Jarnjak: Nema obustave cestogradnje u Zagorju

Županica Sonja Borovčak oštro je reagirala na to što direktor HC–a dolazi na konferenciju HDZ–a, a oglušuje se na pozive službene Krapine.

http://www.index.hr/images2/BrzaCesta_IK_V.jpg

KRAPINA - Nijedan od kapitalnih projekata cestogradnje u Krapinsko-zagorskoj županiji neće biti izostavljen zbog štednje u proračunu i najavljene recesije u gospodarstvu, istaknuo je u utorak u Krapini na konferenciji za novinare potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak. Jarnjak je ekskluzivno najavio kako su ovih dana počeli zemljani radovi na prvoj dionici nove brze ceste Popovec - Marija bistrica - Zlatar Bistrica - Zabok.

- To je ukupno 65 kilometara duga cesta koja povezuje dvije kapilarne žile na ovome području: autoceste Zagreb - Macelj i Zagreb - Goričan. U tijeku je realizacija prve faze projekta od Zaboka prema Bračku, za što će zemljani radovi stajati 14 milijuna kuna, plus 17 milijuna koje plaćamo za otkup privatnih zemljišta. Spomenuta dionica ceste bit će završena u drugoj polovici 2009. i koštat će između 50 i 60 milijuna kuna - rekao je direktor Hrvatskih cesta, Stjepko Boban.

Brza cesta bit će i jedan od prioriteta u Vladinom četverogodišnjem planu izgradnje cestovne infrastrukture, od 2009. do 2012. godine. Na konferenciji za novinare, na kojoj je bio i saborski zastupnik i predsjednik zagorskog HDZ-a Milivoj Škvorc, govorilo se i o, u Zagorju često spominjanoj, spojnoj cesti od Zaboka prema Krapini. Trinaest kilometara spojne ceste, kao usporedne prometnice Autoceste Zagreb - Macelj, gradit će se po dionicama (tri), a koštat će 90 milijuna kuna.

Projekti su u fazi ishodovanja lokacijske dozvole i gradnja će početi vrlo skoro. Osim navedenih kapitalnih projekata, gradit će se, odnosno rekonstruirati u visokom obimu još četiri dionice državnih cesta u Zagorju, za što je pola sredstava osigurala Europska investicijska banka. Ova je konferencija uznemirila brojne političke duhove u Krapini pa je odmah reagirala županica Sonja Borovčak (SDP).

- Skandalozno je da direktor Hrvatskih cesta dolazi na konferenciju HDZ-a, a ignorira županijsku vlast. Gospodinu Bobanu obratili smo se nekoliko puta i tražili da nas primi, no on nam se nije udostojao ni javiti. Bila bih i ja pozvana na konferenciju, ali nisam politički podobna. Na terenu se provodi suprotna politika od one koju zagovara predsjednik Vlade, Sanader, govoreći da je on premijer svih hrvatskih građana bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju. Ovakvim načinom nećemo u Europu - bila je rezolutna Borovčak.

Zoran Gregurek

Izvor: http://www.javno.com/hr/profit/clanak.php?id=212931

ulaz na gradilište na Meji s druge strane

http://www.imagesforme.com/images.php/i7360_IMGP0163.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7361_IMGP0165.jpg

pogled na onaj dio prema kuzmu

http://www.imagesforme.com/images.php/i7358_IMGP0155.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7359_IMGP0159.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7362_IMGP0167.jpg


ovo je slikano sa ceste prije Križišća, pogled prema Bakru i brdu s kojeg ce se sprovesti vijadukt

http://www.imagesforme.com/images.php/i7363_IMGP0172.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7366_IMGP0178.jpg


a ovo je ta cesta Meja - Križišće

http://www.imagesforme.com/images.php/i7364_IMGP0173.jpg


iza brda nazire se Krk

http://www.imagesforme.com/images.php/i7365_IMGP0175.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7367_IMGP0180.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7368_IMGP0181.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7369_IMGP0183.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7370_IMGP0185.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7371_IMGP0187.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7372_IMGP0188.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7373_IMGP0189.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7374_IMGP0190.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7375_IMGP0192.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7376_IMGP0193.jpg

i nazad prema Kraljevici

http://www.imagesforme.com/images.php/i7377_IMGP0194.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7378_IMGP0195.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7379_IMGP0197.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7380_IMGP0199.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7381_IMGP0200.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7382_IMGP0202.jpg

:cheers:

^^Eppur si muove...
Povlačim riječ. Ipak se dobro gradi...Bravo, momci:applause::applause:
Nego, je li ta cesta s tri trake Jadranska magistrala?

Imate li kakvu zemljopisnu kartu da nam to još bolje predočite što ste obišli i gdje se gradi?

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/th_b69d62a5.jpg (http://s179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/?action=view&current=b69d62a5.flv)

^^Eppur si muove...
Povlačim riječ. Ipak se dobro gradi...Bravo, momci:applause::applause:
Nego, je li ta cesta s tri trake Jadranska magistrala?

ne to je cesta koja vodi s magistrale prema mostu...

Ql fotke! :okay:

4. Zašto nas Slovenci zayebavayu na svakom polju i je li Verso Pahorjev špijun?:DMa ja sam njegov ljubavnik. :lol: Na izborima sam glasao za njega, a kreten nam uvalio Rupela. :bash: Btw, kakva polja?

10.12.2008
ZAPOČELA JE GRADNJA SJEVERNE ZAGREBAČKE OBILAZNICE

ZABOK - Započela je gradnja, 65 kilometara duge, brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zlatar Bistrica -Zabok koja će povezivati dvije autoceste, Zagreb - Varaždin i Zagreb-Macelj, rekli su jučer na press konferenciji HDZ-a u Krapini, potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Stjepko Boban. Trenutačno se gradi dionica od Mokrica do Bračka. U tijeku je i isplata 17 milijuna kuna vlasnicima otkupljenog zemljišta, a prva dionica bit će završena u drugoj polovici 2009 godine. Kompletna prometnica trebala bi biti završena do kraja 2012. godine. Dakle gradi se cesta za koju kažu da će biti sjeverna zagrebačka obilaznica kroz Zagorje, većim dijelom s 4 trake, dakle kao autocesta, od koje će jedan krak prema ići prema Mariji Bistrici i Popovcu, a drugi prema Brezničkom Humu.


12.12.2008
ZAPOČELA GRADNJA ZAGREBAČKE OBILAZNICE KROZ ZAGORJE I PRIGORJE

Zabok će biti spojen s Popovecm i Berzničkim Humom, a prvotno je trebao biti spojen s Kominom.

ZABOK - Ovih smo dana u našim vijestima izvjestili o početku gradnje jedne, za sjeverozapadnu Hrvatsku, pa tako i za naš kraj, vrlo značajne prometnice. Naravno, radi se o takozvanoj sjevernoj zagrebačkoj obilaznici koja bi trebala umnogome rasteretiti danas već poprilično zakrčenu postojeću obilaznicu, a spajati će dvije autoceste, Zagreb – Macelj i Zagreb – Varaždin. Na zagorskoj će strani čvor biti kod Zaboka, a na prigorskoj strani imati će dva izlaza, jedan u Popovcu, a drugi u Brezničkom Humu. Puni profil ceste s 4 trake trebao bi ići do Zlatar Bistrice, a potom jedan krak kraj Marije Bistrice do Popovca, a drugi prema rečenom Brezničkom Humu. Taj je drugi trak prvotno bio zamišljen proći dijelom kroz bedeničku općinu i spojiti se na čvor u Kominu međutim, bedeničke općinske vlasti potaknute i Radimirom Čačićem, kojem očito to nije odgovaralo, izmaknule su trasu sjevernije. Je li to dobro ili ne za razvoj bedeničke općine neka odgonetnu upravo oni sami, tek stoji činjenica da je svugdje gdje je prošla autocesta došlo o razvoja i pokretanja gospodarstva. Spomenuta prometnica ukupne dužine 65 km trebala bi biti završena do kraja 2012. godine.

Izvor: http://www.radiozelina.com/naslovnica.asp

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/th_5b2f80d0.jpg (http://s179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/?action=view&current=5b2f80d0.flv)

Inace cesta s tri trake je spojna cesta koja Krcki most povezuje s Jadranskom magistralom te prolazeći ispod nje se nastavlja do ceste Križišće-Kraljevica (523). Dionica od Mosta do Magistrale sagrađena je 1998 a ostatak 2001. Ukupno je duga max 4 km.
Negdje kod raskršća sa 523 bi trebao biti spoj na dionicu Sv. Kuzam-Križišće.
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/ece9cd02.jpg

BTW, na Google Earthu je Most prikazan u 3D.
A Bakar je i selo u Pakistanu što samo potvrđuje perzijsko porijeklo Hrvata
http://maps.google.com/maps?f=q&hl=hr&geocode=&q=Bakar&sll=37.0625,-95.677068&sspn=31.701751,78.75&ie=UTF8&ll=26.074054,69.594269&spn=0.56125,1.230469&z=10&iwloc=addr

Eto još jednog dokaza:)
Abu Bakar Bashir Won't Be Charged in Bali Bombings
http://www.jihadwatch.org/archives/002683.php

Uf, tek u usporedbi sa Ivanovim fotkama skuzio da mi je moj Sony DSC-P 73 za penziju:(

10.12.2008
ZAPOČELA JE GRADNJA SJEVERNE ZAGREBAČKE OBILAZNICE

ZABOK - Započela je gradnja, 65 kilometara duge, brze ceste Popovec-Marija Bistrica-Zlatar Bistrica -Zabok
Izvor: http://www.radiozelina.com/naslovnica.asp

Odlična vijest.
Kad smo ko Zagreba, sto je znacajnije pokrenuto nakon obnove Zagrebačke avenije?
Da li je spojena Branimirova s Novom Branimirovom? Sto je s denivelacijom Ljubljanske-Zagrebacke-Slavonske, Sveucilisnom alejom? Nesto je zapelo i zbog spora u otkupu zemljista

Stvarno sramota za jednog Brođanina.
Radi se na dionici Đakovo-Osijek, otvaranje na proljeće 2009.

očekivani datum... hvala na info...

Odlična vijest.
Kad smo ko Zagreba, sto je znacajnije pokrenuto nakon obnove Zagrebačke avenije?
Da li je spojena Branimirova s Novom Branimirovom? Sto je s denivelacijom Ljubljanske-Zagrebacke-Slavonske, Sveucilisnom alejom? Nesto je zapelo i zbog spora u otkupu zemljista

Ma to sve kreće na proljeće, a Bandić je evo jučer izjavio da iduće godine sigurno kreću u izgradnju i aerodrom i kongresni centar. Mislim da ovo zaslužuje barem deset smajlića koji nemogu doći k sebi od smjeha:lol::lol::lol::lol::lol::lol::lol::lol::lol::lol:

:)Svaka čast dečkima iz Rijeke!:cheers::banana:

Super reportaže s Sv.Kuzam-Križišće :banana::cheers:

Kažu dečki bura. A kod mene jugo.:lol:

Nego de ti meni, kao pametan čiko odgovori na par pitanja:

1. Što ti osobno misliš o onom članku o gradnji AC do Bjelovara? Je li to opravdano? Kruže li o tome kakve glasine po gradu i okolici? Je li drugarica Đurđa to lobirala?

2. Zašto drug Sanader kasni s proračunom za 2009. i zašto se već ne objavi plan izgradnje za novo četverogodište?

3. Zašto se uporno odugovlači s izgradnjom A7 prema Žutoj Lokvi?

4. Zašto nas Slovenci zayebavayu na svakom polju i je li Verso Pahorjev špijun?:D

1. Đurđa je megaloman. ona je iza sebe ostavila gomilu grandioznih započetih projekata za koje onda njezini nasljednici moraju smišljati izgovore zašto se neće graditi u najavljivanom ili čak nikakvom obliku. meni je ovo prvi glas o autocesti do Bjelovara. kapaciteta za to ima dovoljno (mislim na opseg prometa), ali sumnjam da je Bjelovar dovoljno jak da bi dobio pun profil autoceste. meni je bitno da budu 4 trake.

2. zato što mulja.

3. zato što gradimo most na Pelješac.

4. zato jer su iskompleksirani pa traže bene koje će moć zajebavat. a mi se damo. Verso je jedna divna osoba s kojom se može kvalitetno diskutirati o mnogočemu. a budući da je Janez - i on zajebava :D

Hvala na super reportaži! :cheers:

Bravo Riječani! :) :cheers:

Verso je jedna divna osoba s kojom se može kvalitetno diskutirati o mnogočemu. a budući da je Janez - i on zajebava :D

:nocrook:

Brza cesta Sv.Helena-Vrbovec-Gradec
Obilaznica Vrbovca

http://www.vrbovec.hr/u/pics/2007/2007-07-17.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo01.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo02.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo03.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo04.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo05.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo06.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo07.jpg

http://www.vrbovec.hr/u/pics/albums/2007-07-17/Photo08.jpg

Izvor: http://www.vrbovec.hr/clanak.aspx?id=387

^^Uočih veliki nedostatak ove brze ceste. Nema slivnika za odvod vode sa ceste...

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/Photo08.jpg

13.12.2008.
IMOTSKI Novi gospodarski projekti u tijeku

Za cestu i vodonatapni sustav oko 40 milijuna kuna

Kad se te dvije investicije u cijelosti ostvare, predstavljat će važnu kariku u kompletnom razvoju imotskoga kraja

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-06-23/žUPANIJA/TUNEL_SVETI_ILIJA3-010408Thumbnail.jpg

IMOTSKI – Nedavno je službeno počela gradnja šestkilometarske ceste, spojnice Vinjana Gornjih i Vinjana Donjih, naselja u sastavu Imotskog. Ta će prometnica, kad se sagradi, ujedno biti i spoj na buduću brzu četverotračnu cestu koja će taj kraj povezati s autocestom i prometnim čvorom odnosno tunelom sv. Ilije te brzom cestom Rastovac - Bast. No, prometnica će svijetu više otvoriti mjesta u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Gradnje ceste Vinjani Gornji - Vinjani Donji »teška« je sedam milijuna kuna, a ta je sredstva u iznosu od 51 posto osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Grad Imotski je iz svog proračuna izdvojio 49 posto sredstava. Izvođač radova je građevinska tvrtka Građevno iz Vrgorca koja je, ističu, izabrana javnim natječajem,a cesta bi prema ugovorenom roku trebala biti gotova šest mjeseci od dana početka građevinskih zahvata....

...Novim projektima posebno se raduju poljodjelci odnosno vlasnici zemljišta u Imotsko-beklijskom polju. Već sad mnogi od njih najavljuju da će svoje svježe proizvode - povrće, voće, mlijeko, sir - izravno sa svojih njiva, farmi i pogona najviše za dvadesetak minuta ugodne vožnje moći dopremiti na Makarsku rivijeru, veliko tržište u Podbiokovlju u vrijeme turističke sezone, gdje se očekuje neusporedivo više gostiju kad se sagrade brze ceste s tunelima Sveti Ilija i Ravča, kao spojnice autoceste i Jadranske turističke magistrale.

Nedjeljko Musulin

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/12/13/66A66.PDF

Nije li ta brza cesta D28, a ne 41?

D28 je.
nego, snupi, jako si lijepo primijetio jednu stvar koju već dugo viđam tamo, a uvijek zaboravim spomenuti - radijevske crashbarriers B tipa :D ima ih tamo na par mjesta.

a o slivnicima - cesta je zaista dobro projektirana tako da se voda uopće ne zadržava na kolniku za jake kiše. najveći nedostatak te ceste je nepostojanje SOS ugibališta.

D28 je.


Pa piše D41.

Nego, ima li razlike u širini kolničkih traka i debljini asfaltnog sloja između auto i brze ceste?

Ne razumijem što je Snupi htio reći onim upitnicima i zaokruživanjem.

^^ Kao što je x već rekao, mislio sam na B tip ograde koji se inače ne koristi u HR...

iskreno, ja nisam primijetio različite oznake pa me to malo začuđuje. ja sam svojedobvno cestu poslikao u kontra smjeru (prema Zagrebu) i u tom smjeru su oznake D28. izgleda da su u kontra smjeru postavljene D41. svašta. tamo je pravi čušpajz jer su D41 i D28 zapravo ceste od Koprivnice, tj. Bjelvoara prema Zagrebu koje se još uvijek tako zovu pa je glupo imati 2 ceste D28 ili 2 D41. ide mi maksimalno na živce nesuradnja Hrvatskih cesta s HAC-om, kao da vode rat. HC-u definitivno ne bi pala dlaka s glave da su te ceste nazvali B13 (izgrađeni dio i nastavak prema KC) i B14 (prema BJ).
evo i slika:
plavo - izgrađena brza cesta
plavo isprekidano - planirani nastavak prema KŽ i KC
crveno isprekidano - planirani nastavak prema BJ i VT
ljubičasto - D41
narančasto - D28
zeleno - A4

sve plavo bih ja nazvao B13, crveno B14. i amen.

http://i12.photobucket.com/albums/a203/ixic/VRBOVEC.jpg

Pa piše D41.

Nego, ima li razlike u širini kolničkih traka i debljini asfaltnog sloja između auto i brze ceste?


u širini ima, brze su 3,50, autoceste 3,75, iako u projektu istarskog Y stoji da će i u punom profilu biti 3,50. za debljinu sloja ne znam. ali vozači ne shvaćaju da onih 110 na brzoj cesti nije za bezveze i da ta cesta stvarno nije za tako ležernu vožnju kao autocesta. naime, zaštitne ograde su sve izudarane na toj cesti. jednom sam brojao i na tih 25 km sam nabrojao oko 15 mjesta na kojima je ograda znatnije udarena

Izlaz vrbovec zapad, vrbovec jug, vrbovec centar i vrbovec istok :lol:

nakon ZG mislim da je vrbovec grad sa najvise izlaza s autoceste/brze ceste

i Pazin je u toj kategoriji. Vrbovec čak i ima 60% stanovnika više

Izlaz vrbovec zapad, vrbovec jug, vrbovec centar i vrbovec istok :lol:

Gdje vidiš Vrbovec centar?

nema Vrbovec centar, 3 su.

A kad se ocekuje dovrsenje te brze ceste do Bjelovara? X type?

išao sam jučer u osijek iz zagreba... A3 je i dalje odlična i super uređena autocesta, ali... od zagreba do sredanaca nema niti jedne normalne benzinske stanice, pa to je sramota. sve su starije od 20 godina, nema normalne trgovine, wc-a, ničega... opći užas ljudi moji. do kada INA misli takve benzinske imati u svom vlasništvu?? zar se ne mora i naš dio ulagati?? sramota za jednu takvu firmu..

A kad se ocekuje dovrsenje te brze ceste do Bjelovara? X type?
mislim da 2011.
išao sam jučer u osijek iz zagreba... A3 je i dalje odlična i super uređena autocesta, ali... od zagreba do sredanaca nema niti jedne normalne benzinske stanice, pa to je sramota. sve su starije od 20 godina, nema normalne trgovine, wc-a, ničega... opći užas ljudi moji. do kada INA misli takve benzinske imati u svom vlasništvu?? zar se ne mora i naš dio ulagati?? sramota za jednu takvu firmu..

to sam i ja već rekao prije. da te utješim - ima jedna relativno ok - Ježevo :D dakle, ali onda na sljedećih 200 km su sve jad i bijeda. mislim da ima još jedna negdje iz 90ih tamo oko Kutine, ali za današnje standarde je to prejadno. najjače su mi one Ine na A3 tipa 4 muzejske pumpe i trgovina u kontejneru od 10 kvadrata u kojem je blagajna, 3 kanistera ulja, 2 vrećice čipsa i eventualno koja kutija žvaka. prejadno da gamad ne ulažu u to.

[QUOTE=x-type;29346138]iskreno, ja nisam primijetio različite oznake pa me to malo začuđuje. ja sam svojedobvno cestu poslikao u kontra smjeru (prema Zagrebu) i u tom smjeru su oznake D28. izgleda da su u kontra smjeru postavljene D41. svašta. tamo je pravi čušpajz jer su D41 i D28 zapravo ceste od Koprivnice, tj. Bjelvoara prema Zagrebu koje se još uvijek tako zovu pa je glupo imati 2 ceste D28 ili 2 D41. ide mi maksimalno na živce nesuradnja Hrvatskih cesta s HAC-om, kao da vode rat. HC-u definitivno ne bi pala dlaka s glave da su te ceste nazvali B13 (izgrađeni dio i nastavak prema KC) i B14 (prema BJ).

^^ Da, slažem se, taman kad sam (prije par godina) pomislio da će se označavanje cesta dovesti u red uvođenjem A oznaka za auto-ceste i B za brze ceste, vidim na svakom koraku da opet vlada opći kaos s oznakama. Najgori primjeri su mi ti kod Vrbovca ili auto-cesta kroz Dragu iza Rijeka koja ima oznaku A7 i D8, a jadranska magistrala od Rijeke preko Kostrene je opet D8. Koma!!! :nuts:

Mali off topic: pogledajte što Bechtel gradi u Albaniji prema Kosovu. Dio ove autoceste do Tirane pripada istovremeno i JJAC. Nadzor gradnje vrši IGH (preko veze?).
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=29274050&postcount=543

Mali off topic: pogledajte što Bechtel gradi u Albaniji prema Kosovu. Dio ove autoceste do Tirane pripada istovremeno i JJAC. Nadzor gradnje vrši IGH (preko veze?).
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=29274050&postcount=543

Samo neka grade.
Počinje odbojavanje za Ravču još 7 dana.:banana::banana::banana:

ma ova vrbovečka ima oznaku D28 u oba smjera, danas sam prolazio i obratio pozornost baš na to. valjda su zajebali znakove pa su ih mijenjali jer su ono slike prije otvorenja

Samo neka grade.
Počinje odbojavanje za Ravču još 7 dana.
:cheers:

rekao sam da ću malo analizirati cijene kilometra na hrv. autocestama po dionicama. pa pogledajmo kako to izgleda. iznijet ću samo neke zanimljivije podatke. prosječno 1 km stoji oko 41 lp.

najskuplje dionice:
A2 Đurmanec - Trakošćan 163 lp
A6 Oštrovica - Grobnik 100 lp
A4 Sv. Helena - Komin 82 lp
A2 Krapina - Đurmanec 67 lp
A6 Ravna Gora - Delnice 63 lp
A2 Zabok - Sv. Križ Začretje 62 lp
A2 Zaprešić - Zabok 59 lp
A1 Žuta Lokva - Otočac 54 lp
A1 Posedarje - Zadar 1 53 lp

najjeftinije dionice:
A6(+A1) Bosiljevo - Vrbovsko 32 lp
A4 Varaždinske Toplice - Varaždin 33 lp
A4 Ludbreg - Čakovec 33 lp
A6 Vrbovsko - Ravna Gora 33 lp
A6 Delnice - Vrata 33 lp
A3 Babina Greda - Županja 33 lp
A1 Gornja Ploča - Sveti Rok 35 lp
A1 Vrpolje - Prgomet 35 lp

ZA SANACIJU CESTA U OPĆINAMA DOBRINJ I VRBNIK PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA ULAŽE ZNATNA SREDSTVA
Sanirane ceste za novi život stanovništva (http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285C28632859285A2863285A28582858286028632877287C28632863285B286028602860285F286028632863286328592863H)
U posljednjih deset godina u sanaciju cesta na tom području utrošeno 17,5 milijuna kuna, a samo zadnje tri godine ukupno 5,4 milijuna, od čega u Općini Vrbnik 2,2 milijuna kuna, a u Općini Dobrinj 3,2 milijuna kuna

http://www.imagesforme.com/images.php/i7422_388878.jpg

Piše Siniša PUCIĆ

Na području općina Vrbnik i Dobrinj nalazi se ukupno 50,2 kilometara razvrstanih cesta, od kojih je 27,7 kilometara županijskih, a 22,5 kilometara lokalnih cesta. Primorsko-goranska županija putem Županijske uprave za ceste posljednjih godina redovito ulaže značajna sredstva za održavanje i sanaciju tih cesta, te je tako u posljednjih deset godina u sanaciju cesta na tom području utrošeno 17,5 milijuna kuna, a samo zadnje tri godine ukupno 5,4 milijuna kuna, od čega u Općini Vrbnik 2,2 milijuna kuna a u Općini Dobrinj 3,2 milijuna kuna. Najviše je sredstava izdvojeno za sanaciju ceste Vrbnik – Risika – Dobrinj te pristupne ceste s krčke magistrale do Vrbnika, Dobrinja i Gabonjina. U Općini Dobrinj, gdje postoje nerazvrstane, županijske i lokalne ceste, u proteklih deset godina županija je ulagala najviše u sanaciju kolnika županijske ceste Ž 5087, ponajviše na dionicama Sveti Vid – Šilo, te Gabonjin-D102. Primjerice, 2005. godine donesena je odluka da za rekonstrukciju ceste kroz naselje Dobrinj županija izdvoji proračunskih 400 tisuća kuna, a isto toliko pridoda općina. Sveukupno, za ceste na području Dobrinjštine od 1998. do 2008. izdvojeno je oko 14 milijuna kuna. U istom periodu, za sanaciju kolnika na cestama Općine Vrbnik izdvojeno je 3,6 milijuna kuna, od čega čak trećinu ove godine za dionicu 5087-Risika-5108.
Kako kaže pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Nikola Mendrila, zbog svog dislociranog položaja ove dvije krčke općine nemaju niti jednu državnu cestu za razliku od Omišlja, Malinske ili Baške. Prije izgradnje krčkog mosta bile su povezane trajektnom linijom Šilo - Crikvenica. Stoga, posljednjih godina nije se puno ulagalo državnog novca u Dobrinj i Vrbnik iako je turizam za domaće i strane posjetitelje učinio najatraktivnijim upravo takve općine gdje gostima za odmor ne smeta učestala prometna buka tijekom ljetne sezone. Osim toga, Dobrinj je dobio i osnovnu školu, a razvila su se, primjerice, mjesta Klimno, Soline i Čižići.
– Svakako da je sanacija ovih cesta pridonijela revitalizaciji toga kraja, što za tamošnje stanovništvo znači početak novog života. To su prepoznale i općinske vlasti koje znatno sufinanciraju rekonstrukciju cesta, dok se ponekad i resorno ministarstvo uključi. Tako je sada sve dovedeno na razinu komunikacije; novi suhozidi su građeni i ceste proširene, a da ipak krajolik zadrži primjeren izgled, kazao je Mendrila.


DESETLJEĆIMA JE SVE BILO ZAPUŠTENO

Ravnatelj Županijske uprave za ceste PGŽ Milivoj Brozina kazao je kako je najviše županijskih cesta od svih otočnih gradova i općina upravo na području Dobrinjštine, koja obuhvaća Dobrinj i Vrbnik, pa je logično da najviše sredstava u rekonstrukciju prometnica ŽUC ulaže upravo ovdje.
– Cestovnu mrežu zatekli smo u vrlo lošem stanju, desetljećima je bila zapostavljena, pa su se prva znatnija ulaganja dogodila prije 4-5 godina za vrijeme trajanja Otočnog programa u održavanju, izgradnji i rekonstrukciji županijskih i lokalnih prometnica, u kojem su sudjelovale Hrvatske ceste, zahvaljujući direktoru Vladimiru Bizjaku, te PGŽ. Nakon izbora, taj program je nestao, dok osnovana Uprava za ceste nije dala iste rezultate, poručio je Brozina zahvalivši se na dobroj suradnji oko sufinanciranja općinama, osobito načelniku Dobrinja Nevenu Komadini. Također niti u vodstvu Općine Vrbnik na čelu s načelnikom Ivanom Lukarićem ne kriju izvrsnu suradnju sa ŽUC-om, naglasivši kako se svake godine sanira do kilometar ceste na ovom području, u čemu svojim sredstvima pomogne i Općina. Ove su dvije općine povezane trasom Risika-Gostinjac, koju je također trebalo sanirati.

mislim da 2011.


Meni se ucinilo da bu to prije, al dobro bolje ikad nego nikad. Pretpostavljam da budu ove brze ceste do KŽ i KC i druga ruta za BJ gotove jos kasnije

koja druga?

PROJEKTI Ulaganja Tifona i švicarskog Marchea

Tifon gradi crpke, a Marche restorane i motele

http://www.nacional.hr/repository/image_raw/49095/medium/1/

ZAGREB - Hrvatska tvrtka Tifon, članica mađarske grupe Mol, i švicarski Marche International započeli su sa suradnjom i velikim ulaganjima u Hrvatskoj. Predstavnici Mola najavili su da će Tifon, koji su potkraj prošle godine kupili od Ivana Čermaka, sljedećih godina uz velike investicije povećati svoju mrežu benzinskih postaja u Hrvatskoj.
Ulaganje u jednu postaju, ovisno o lokaciji, procjenjuje na 1,6 do tri milijuna eura. Broj Tifonovih crpki gradnjom novih u Novalji na Pagu i Osijeku već je povećan na 38, po čemu je ta naftna tvrtka među najvećima u Hrvatskoj. Za nekoliko godina planiraju taj broj otprilike udvostručiti.To bi omogućilo i otvaranje više stotina novih radnih mjesta. U početku planiraju na sedam Tifonovih benzinskih postaja uz hrvatske autoceste od Zagreba prema Splitu i Rijeci.

Ž. Bukša

Izvor: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/12/15/04A4.PDF

koja druga?

Ma ucinilo mi se da si oznacio drugu isto isprekidanu, a sad vidim da je to postojeca cesta od Vrbovca do BJ. Moj bed.

14. 12. 2008.
EKSKLUZIVNO Strateški prometni dokument Vlade federacije Bosne i Hercegovine donosi plan razvoja mreže autocesta i brzih cesta

Novih tisuću kilometara cesta

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081214/bih_ceste_tx.jpg

Autor Zoran Krešić
Foto: Arhiva VL

SARAJEVO - U trenutku kada je Republika Srpska već potpisala koncesijske ugovore vrijedne tri milijarde eura, u Federaciji BiH se tek dovršava izradba strategije i akcijskog plana razvoja mreže autocesta i brzih cesta koja bi se trebala naći na jednoj od sljedećih sjednica federalne Vlade.

Koristiti domaće snage
Nova, sveobuhvatna strategija uključila je izgradnju više od tisuću kilometara autocesta i brzih cesta. Gruba predviđanja govore da bi za dovršetak ove mreže cesta trebalo izdvojiti 15 milijardi maraka. Strateški cilj nove mreže prometnica je iskoristiti domaće kapacitete i povezati veće centre te bolje povezati BiH s RH i Republikom C. Gorom, kao i značajno povećati sigurnost putovanja.

“To znači da su najznačajniji pravci razvoja mreže autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH sjever-jug (koridor Vc; granica RH-Odžak-RS-Zenica-Sarajevo-Mostar-granica s RH) i sjeverozapad-jugoistok (granica s RH-Bihać-Lašva-Sarajevo-Goražde-granica s CG), odnosno povezivanje s RH i CG”, navodi se u prometnoj strategiji Federacije BiH. Pri tome se precizira povezivanje prometnih pravaca iz BiH s koridorom X u Republici Hrvatskoj, uključujući prsten oko Osijeka, priključenje na jadransko-jonsku autocestu kod Ploča i daljnji razvoj prema Crnoj Gori i priključenje na koridor Dunav-Drava-Sava.

Što je još znakovitije, uvrštene su i dionice cesta kroz Hercegovinu, ne navodeći probleme kojima se u dijelu političkih krugova u Sarajevu nastojalo ovaj dio države potpuno prometno izolirati.

Trećina u 4 godine
Zahvaljujući naporu ureda dopremijera Vlade Federacije Vjekoslava Bevande, u plan izgradnje brzih cesta u Federaciji uključena je i brza cesta od Mostara preko Širokog Brijega i Gruda do granice s Hrvatskom, odnosno Splitom, kao i brza cesta kroz središnju Bosnu koja taj dio dalje preko Kupresa i Livna povezuje s granicom RH i uključuje na hrvatsku autocestu.

Valja međutim reći kako za najveći broj planiranih cesta treba izraditi idejne projekte, studije utjecaja na okoliš, kao i studiju izvedivosti. Kada je u pitanju koridor Vc, u predstojećem četverogodišnjem razdoblju očekuje se okončanje izgradnje oko trećine autoceste. Radi se o dionicama Svilaj-Odžak, Bijača-Počitelj-Mostar jug te Kakanj-Drivuša i Vlakovo-Tarčin.

Hrvatski su dužnosnici u Vijeću ministara zbog pokušaja opstrukcije gradnje mosta kod Počitelja, ali i dijela autoceste kod Blagaja, uvjetovali cijeli financijski paket, a time i izgradnju ovih dionica koje financiraju Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.

Uvjet je da se grade sve tri dionice na autocesti od kredita vrijednog 480 milijuna eura ili će se zaustaviti svi projekti. Očekuje se da bi radovi na ove četiri dionice mogli biti okončani do 2013. godine.

Izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/news/bih/3204824/index.do

Kroz Trsat i drugom "bužom"

Danas će u 13 sati i 30 minuta doći do probijanja tunela Trsat. Probojem tunela Trsat, duljine 858 metara, probijena su sva četiri tunela na iznimno zahtjevnom gradilištu južnog kolnika riječke obilaznice.

Za proboj Trsata bilo je potrebno 270 miniranja, a koristila se metoda takozvanog "cijevnog kišobrana" koja se primjenjuje u izrazito teškim kategorijama tla.

Sam tunel probijen je 10 dana prije isteka roka, a tehnologija izvođenja radova iskopa na trasi i tunelima usklađena je s visokim stupnjem zaštitnih mjera koje su sastavni dio Elaborata zaštitnih mjera za vodozaštitu izvorišta Zvir

Da, slažem se, taman kad sam (prije par godina) pomislio da će se označavanje cesta dovesti u red uvođenjem A oznaka za auto-ceste i B za brze ceste, vidim na svakom koraku da opet vlada opći kaos s oznakama.

Slažem se i ja. Mislim da HC ili HAC moraju uvesti kategoriju "brzih cesta" i označavati ih slovom "B". Ovo bi bio moj prijedlog:

B1 Split-Dugopolje-Dicmo-Sinj
B1 Obilaznica Udbine
B1 Karlovac/Mostanje-Vukmanički Cerovac
B2 Južna obilaznica Osijeka (buduća Podravska brza cesta Varaždin-Ilok)
B3 Šibenik-Tromilja (buduća brza cesta Šibenik-Knin-Strmica)
B4 Luka Gaženica-Čvor Zadar 2
B5 Stara Gradiška-Okučani (buduća brza cesta St.Gradiška-Terezino Polje)
B6 Josipdol-Glina-Sisak-Popovača
B7 Županja-Vinkovci-Vukovar
B8 Matulji-Orehovica-Križišće
B8 Trogir-Split-Omiš
B8 Dubrovnik-Čilipi-DebeliBrijeg
B9 Čvor Bisko-Čaporice (buduća brza cesta za Kamensko)
B10 Luka Ploče-Čvor Ploče/Pozla Gora
B11 Domovinski most-Čvor Velika Gorica jug
B12 Sv.Helena-Vrbovec-Bjelovar-Virovitica
B13 Gradec-Križevci-Koprivnica
B15 Zabok-Marija Bistrica-Popovec
B16 Marija Bistrica-Breznički Hum
B17 Udbina-Gornja Ploča
B18 Bast-Sv.Ilija-Zagvozd-Imotski
B19 Ravča-Drvenik
B20 Ilok-Tovarnik-Lipovac
B21...
B22...

Dakle, ovo bi bila lista postojećih i budućih brzih cesta.
U slučajevima (kao na sadašnjim D1, D8, D2) gdje se isprepliću dionice obične i brze ceste, jednostavno oznakom "B" označiti "brze" dionice, a oznakom "D" "obične" pravce.:cheers:

Dobar prijedlog. A da ga pošalješ nadležnim ustanovama? :)

Dobar prijedlog. A da ga pošalješ nadležnim ustanovama? :)

Ma ja vjerujem da Vlada, Ministarstvo prometa, HAC i HC imaju svoje "špijune" koji redovito prate zbivanja u virtualnom svijetu, tako da im je SSC sigurno jedna od čitanijih stranica.:lol:

Mali off topic: pogledajte što Bechtel gradi u Albaniji prema Kosovu. Dio ove autoceste do Tirane pripada istovremeno i JJAC. Nadzor gradnje vrši IGH (preko veze?).
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=29274050&postcount=543

Ajme, ovi Albanci dolje čuda rade. Kad bude gotova, ta autocesta Drač-Kukeš-Priština će biti jedna od najljepših u Europi. Svaka im čast.:cheers:

Ma ja vjerujem da Vlada, Ministarstvo prometa, HAC i HC imaju svoje "špijune" koji redovito prate zbivanja u virtualnom svijetu, tako da im je SSC sigurno jedna od čitanijih stranica.:lol:

Da ja mislim da im se gaće tresu kada svako jutro otvore "NAS":nuts::nuts:

Kroz Trsat i drugom "bužom"

Danas će u 13 sati i 30 minuta doći do probijanja tunela Trsat. Probojem tunela Trsat, duljine 858 metara, probijena su sva četiri tunela na iznimno zahtjevnom gradilištu južnog kolnika riječke obilaznice.

Za proboj Trsata bilo je potrebno 270 miniranja, a koristila se metoda takozvanog "cijevnog kišobrana" koja se primjenjuje u izrazito teškim kategorijama tla.

Sam tunel probijen je 10 dana prije isteka roka, a tehnologija izvođenja radova iskopa na trasi i tunelima usklađena je s visokim stupnjem zaštitnih mjera koje su sastavni dio Elaborata zaštitnih mjera za vodozaštitu izvorišta Zvir

:banana::banana::cheers:

16.12.2008.
Velika svečanost u mjestu Rašćane za nova 43 kilometra ceste

Sanader otvara cestu Šestanovac - Ravča

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-16/Dalmacija/AUTO_CESTA12-281108_thumb.jpg
Vijadukt kod Ravče nedaleko od Vrgorca
Vojko Bašić / CROPIX

RAVČA - Dionica autoceste Šestanovac - Ravča svečano će se otvoriti u ponedjeljak 22. prosinca. Svečanost otvaranja obavit će se najvjerojatnije kod mjesta Rašćane, na pola puta između Zagvozda i Vrgorca. Ovu informaciju potvrdili su nam iz Hrvatskih autocesta.

- Što se tiče Hrvatskih autocesta i izvođača radova, mi smo svoje obavili. Proteklih dana obavljen je i tehnički pregled dionice duge 43 kilometra, tako da nema nikakvih zapreka da se ona pusti u promet - rečeno nam je iz HAC-a.

Kako doznajemo, dionicu Šestanovac - Ravča, koja najvećim dijelom prolazi Zabiokovljem u Imotskoj krajini, otvorit će na prigodnoj svečanosti, u 11 sati, premijer Ivo Sanader.

Inače, ta dionica jedna je od najzahtjevnijih na Dalmatini zbog brdovitog i nepristupačnog terena. Na dionici ima nekoliko nadvožnjaka, usjeka, posebnih prijelaza za divljač. Na njoj je radilo na desetke građevinskih tvrtki i stotine građevinaca iz cijele Hrvatske. Svakako, to bi bio i najljepši božićni dar za stanovnike Imotske krajine koji generacijama sanjaju o boljoj cestovnoj povezanosti naselja u Zabiokovlju.

BRACO ĆOSIĆ / EPEHA :cheers:

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-županija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/34416/Default.aspx

16.12.2008.
ZAVRŠAVAJU ISKOPI NAJDUŽEG TUNELA NA GRADILIŠTU RIJEČKE ZAOBILAZNICE

Danas proboj tunela Trsat

http://www.novilist.hr/images/clanci/2008/4/335192.jpg

RIJEKA – Tunel Trsat, najduži tunel na gradilištu riječke zaobilaznice, bit će probijen danas u 13.30 sati i time će biti završeni iskopi ovog 858 metara dugog tunela. Riječ je o posljednjem od ukupno četiri tunela na dionici Diračje – Orehovica, jer su prethodno već probijeni tuneli Katarina, Škurinje 1 i Škurinje 2. Iskopi u Trsatu trajali su oko osam mjeseci, a za proboj je djelatnicima tvrtke Hidroelektra Niskogradnja bilo potrebno 270 miniranja. Mjesto proboja nalazi se u neposrednoj blizini pripadajućeg mosta Rječina, a najavljeno je da za iskop posljednjeg metra neće biti korištene mine, već će sam proboj biti obavljen građevinskim strojem. Ukupna dužina iskopa u Trsatu iznosi oko 800 metara, dok ostatak tunela otpada na portalne građevine i predusjeke te na mali dio koji je iskopan prije 20-ak godina kada se gradio postojeći kolnik zaobilaznice.

Zanimljivo je da je dugo godina tunel Trsat bio najduži riječki tunel sve dok ga prije nekoliko godina nije pretekao tunel Pećine na cesti D-404 koji ima oko 1.300 metara. To nije i jedina poveznica ova dva objekta, jer ih je uspješno gradila ista tvrtka i praktično ista graditeljska ekipa iz Hidroelektre. Značenje tunela Trsat je vrlo veliko i zbog činjenice da postaju sve realniji rokovi izgradnje punog profila obilaznice, što znači da se i dalje nastoji poštivati rok gradnje do kraja lipnja iduće godine. Graditeljima i dalje najveća prepreka ostaje izgradnja mosta Rječina, gdje je situacija najteža, pa će datum otvorenja cijele dionice Diračje – Orehovica uvelike ovisiti o završetku ovog objekta. Bez obzira na to očekuje se da bi početkom svibnja mogao biti pušten u promet prvi dio punog profila i to na četiri kilometra dugom potezu od Diračja do čvora Škurinje u što je uključeno i otvaranje novog čvora Rujevica.

D. PAJIĆ

http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285E28632859285A2863285A2858285828602863287A28712863289A2891289D2893289A2863285B28602861285B285B285A2863286328632863I

Slažem se i ja. Mislim da HC ili HAC moraju uvesti kategoriju "brzih cesta" i označavati ih slovom "B". Ovo bi bio moj prijedlog:

B1 Split-Dugopolje-Dicmo-Sinj
B1 Obilaznica Udbine
B1 Karlovac/Mostanje-Vukmanički Cerovac
B2 Južna obilaznica Osijeka (buduća Podravska brza cesta Varaždin-Ilok)
B3 Šibenik-Tromilja (buduća brza cesta Šibenik-Knin-Strmica)
B4 Luka Gaženica-Čvor Zadar 2
B5 Stara Gradiška-Okučani (buduća brza cesta St.Gradiška-Terezino Polje)
B6 Josipdol-Glina-Sisak-Popovača
B7 Županja-Vinkovci-Vukovar
B8 Matulji-Orehovica-Križišće
B8 Trogir-Split-Omiš
B8 Dubrovnik-Čilipi-DebeliBrijeg
B9 Čvor Bisko-Čaporice (buduća brza cesta za Kamensko)
B10 Luka Ploče-Čvor Ploče/Pozla Gora
B11 Domovinski most-Čvor Velika Gorica jug
B12 Sv.Helena-Vrbovec-Bjelovar-Virovitica
B13 Gradec-Križevci-Koprivnica
B15 Zabok-Marija Bistrica-Popovec
B16 Marija Bistrica-Breznički Hum
B17 Udbina-Gornja Ploča
B18 Bast-Sv.Ilija-Zagvozd-Imotski
B19 Ravča-Drvenik
B20 Ilok-Tovarnik-Lipovac
B21...
B22...

Dakle, ovo bi bila lista postojećih i budućih brzih cesta.
U slučajevima (kao na sadašnjim D1, D8, D2) gdje se isprepliću dionice obične i brze ceste, jednostavno oznakom "B" označiti "brze" dionice, a oznakom "D" "obične" pravce.:cheers:

princip A i B oznaka je takav da se one nadopunjuju. dakle, ako imamo A1, onda ne možemo imati i B1. upravo zato sam ja spomenuo B13 i B14 za bjelovarsku cestu (jer bi A12 trebala bit autocesta Okučani - Stara Gradiška)

princip A i B oznaka je takav da se one nadopunjuju. dakle, ako imamo A1, onda ne možemo imati i B1. upravo zato sam ja spomenuo B13 i B14 za bjelovarsku cestu (jer bi A12 trebala bit autocesta Okučani - Stara Gradiška)

Zašto ne? Auto i brze ceste su potpuno različita kategorija.
Uzmimo najbliži primjer naših dragih Slovenaca.
Imaju A1, A2, A3, A4 i A5, ali i H1, H2, H3, H4 i H5, gdje je "H" - za one koji ne znaju - oznaka za "hitru cestu", iliti brzu po našem.

16.12.2008.
Probijena sva četiri tunela na južnom kolniku riječke obilaznice

RIJEKA - Posljednji od četiri tunela na gradilištu južnog kolnika riječke obilaznice, tunel Trsat, dugačak 858 metara, probijen je danas poslije podne, sedam dana prije roka, a očekuje da će svi radovi na dogradnji južnog kolnika biti završeni do kraja lipnja sljedeće godine.

Član uprave Autoceste Rijeka - Zagreb d.d. Miro Škrgatić kazao je da je za proboj tunela Trsat bilo potrebno 270 miniranja te da se pri tome koristila metoda "cijevnog kišobrana", koja se primjenjuje u izrazito teškim uvjetima.

Istaknuo je da je jedan od najzahtjevnijih objekata na južnom kolniku most Rječina, koji se gradi u gotovo alpinističkim uvjetima i iznad vodozaštitićenog područja, te da bi dio obilaznice od čvora Diračje do čvora Škurinje mogao biti u prometu do kraja svibnja.

Tunel Škurinje I (412 metara) probijen je u rujnu, a tunel Katarina (190 metara) i Škurinje II (572 metra) u studenom ove godine, prije planiranih rokova.
Ukupna duljina južnog kolnika riječke obilaznice je 8856 metara, a uključujući priključne ceste 9600 metara.

Vrijednost radova je 627,9 milijuna kuna, rok završetka radova je lipanj 2009., a izvođač je Poslovna udruga, koju čine Hidroelektra Niskogradnja, kao vodeći partner, te Viadukt, Konstruktor Inženjering i Strabag.

Radovi na izgradnji južnog kolnika riječke obilaznice obuhvaćaju dogradnju glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnju čvorišta Diračje i Orehovica, izgradnju čvorišta Rujevica, odvodnju s trase i čvorišta, radove na kabelskoj kanalizaciji i barijerama za zaštitu od buke.

Na trasi će biti oko 30 posto objekata - četiri tunela, most Rječina, vijadukti Katarina i Mihačeva Draga, podvožnjak Škurinje, nadvožnjak Kozala i nadvožnjak u čvoru Rujevica.

Autocesta Rijeka - Zagreb preuzela je u kolovozu 2007. koncesiju riječke obilaznice, a time i obvezu izgradnje njenog južnog kolnika.

Business.hr/Hina

Valjda će sada prestati zatvaranje obilaznice zbog miniranja

16.12.2008.
Kalmeta predstavio makedonskom kolegi hrvatski model cestogradnje

http://www.tportal.hr/2007/05/29/0397007.19.jpg

ZAGREB - Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta predstavio je na današnjem sastanku makedonskom ministru prometa Milu Janakieskom hrvatski model cestogradnje s naglaskom na autoceste, priopćeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Hrvatska je lider u izgradnji autocesta u regiji i zato smo došli vidjeti vaša iskustva s obzirom da se spremamo dodijeliti koncesije za izgradnju autocesta, rekao je makedonski ministar prometa. Kalmeta je izvijestio da će do kraja godine biti pušteno u promet 40 kilometara dionice Šestanovac-Ravča autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, čime će Hrvatska imati izgradeno 1.182 kilometra autocesta, od ukupno 1.365 kilometara predviđenih Strategijom prometnog razvitka RH.

Govoreći o sljedećem četverogodišnjem programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje 2009-2012. godina Kalmeta je rekao da taj dokument Vlada neće donijeti do kraja ove već u sljedećoj godini zbog stanja na financijskom tržištu. Tijekom boravka u Hrvatskoj ministar Janakieski će se sastati i sa predstavnicima Hrvatskih autocesta i Instituta građevinarstva Hrvatske, kaže se u priopćenju.

Hina

16.12.2008.
Kalmeta predstavio makedonskom kolegi hrvatski model cestogradnje

Kalmeta je izvijestio da će do kraja godine biti pušteno u promet 40 kilometara dionice Šestanovac-Ravča autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, čime će Hrvatska imati izgradeno 1.182 kilometra autocesta, od ukupno 1.365 kilometara predviđenih Strategijom prometnog razvitka RH.

Hej, hej... otkud sada 1365 km predviđenih autocesta, a uvijek se govorilo 1500 km.
Pa nije valjda da oni stvarno ne planiraju graditi autocestu do Dubrovnika????!!!!

Grozno...koja petljanija.:ohno::ohno::ohno:

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5397

Na službenim stranicama Ministarstva prometa isti podatak.
A kad se na broj od 1182 km dodaju dionice koje se treabaju još izgraditi (bez Ploče-Dubrovnik), dobije se 1365.

Dakle, ako je sve to istina, ispada da su gospoda Sanader i Kalmeta cijelo vrijeme svjesno obmanjivali hrvatsku javnost pričom o gradnji autoceste do Dubrovnika.
Pa to je strašno.:ohno::ohno::ohno:
Za ovakve "kikseve" "padaju glave".

a kaj se čudiš kak puran glisti, pa činjenica je da su zadnji izbori dobiveni pričama utemeljenima na cestogradnji koje narod naveliko puši

ma nije moguce da su sanader i ekipa obmanuli javnost... sad ce krz uletit sa teorijom koja podrzava vladu :D...

ma na nekim stvarima je nasa vlada ispala kao totalna lakrdija. jos cemo se toga nagledati

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5397
Dakle, ako je sve to istina, ispada da su gospoda Sanader i Kalmeta cijelo vrijeme svjesno obmanjivali hrvatsku javnost pričom o gradnji autoceste do Dubrovnika.
Pa to je strašno.:ohno::ohno::ohno:
Za ovakve "kikseve" "padaju glave".

Dobro jutro :)

ma nije moguce da su sanader i ekipa obmanuli javnost... sad ce krz uletit sa teorijom koja podrzava vladu :D...

Propadamo, ali propadamo gospodski! :nuts: :lol:

Crno nam se piše - kuku nama! :ohno: :ohno: :lol:

Nema nam spasa . . . . :ohno: :ohno:

. . . samo bez panike! :) :cheers: :lol:

ma nema panike, sad ce bozic, ko ce sad misliti na teske teme... o tome cemo kad se peljeski most zavrsi :nuts::D

Sigurno se misli na ukupan broj kilometara uzevši u obzir slijedeće četverogodišnje razdoblje, a i da nema krize, u iduće 4 godine nebi autocesta stigla do Dubrovnika.

Sigurno se misli na ukupan broj kilometara uzevši u obzir slijedeće četverogodišnje razdoblje, a i da nema krize, u iduće 4 godine nebi autocesta stigla do Dubrovnika.

Ma pelješki most je postao sinonim za sva ona s....a koja su napravljena u državi.
Mislim da autoceste nisu bačen novac i da debelo vraćaju zaradu. Neka se netko malo potrudi i izvadi zaradu HAC-a 2006,2007 i 2008 pa da vidimo koliko smo uprihodovali (da nema autocesta nebi bilo ni prihoda).

A sada pričati dali Pelješki most, A1 prema Dbk ili Žutu Lokvu. Sasvim svejedno mislim da treba graditi baš sada kada je kriza jer osiguravamo kakvu takvu aktivnost,neće sve lančano poč u tri pi..e materine, a kriza će proć. I dalje će turisti dolaziti autocestom, a jednog dana tranzit biti između istoka i zapada. :horse::horse:

bravo pero, ovo je konstruktivno razmišljanje, ulaganje u cestovnu infrastrukturu je motor razvoja. ako je kriza, ne možemo prestati s razvojem jer inače nikada nećemo izaći iz krize. ja bih inače rado jednoga dana vidio i vlak do dubrovnika, kao i ponovno uvođenje dubrovačkog tramvaja (travanja ;)).

:cheers:

A sada pričati dali Pelješki most, A1 prema Dbk ili Žutu Lokvu. Sasvim svejedno mislim da treba graditi baš sada kada je kriza jer osiguravamo kakvu takvu aktivnost,neće sve lančano poč u tri pi..e materine, a kriza će proć. I dalje će turisti dolaziti autocestom, a jednog dana tranzit biti između istoka i zapada. :horse::horse:

khm, neće lančano, moglo bi istovremeno sve otići. malo se preolako shvaća situacija. a zbog ovakvog razmišljanja pri kojem se turizam stavlja debelo u prvi plan nam je država takva kakva je

khm, neće lančano, moglo bi istovremeno sve otići. malo se preolako shvaća situacija. a zbog ovakvog razmišljanja pri kojem se turizam stavlja debelo u prvi plan nam je država takva kakva je

Pa nismo mi radi turizma gdje jesmo i nije on našom strategijom u prvom planu. Mi smo ti jednostavno (nažalost) ono što smo nekad dobro radili postupno zaostali, a nove tehnologije i znanja nismo prihvatili.

To je naša činjenica i ostaje da hrvatska radi dobre ceste i da je relativno dobra u turizmu.

Nažalost to je tako. :bash::bash:

Dakle, ako je sve to istina, ispada da su gospoda Sanader i Kalmeta cijelo vrijeme svjesno obmanjivali hrvatsku javnost pričom o gradnji autoceste do Dubrovnika.
Pa to je strašno.:ohno::ohno::ohno:
Za ovakve "kikseve" "padaju glave".

Dobro jutro, gdje se nalazimo? Ja sam mislio da je ovo demokracija i da se stvari rade transparentno!

Double

Mislim da autoceste nisu bačen novac i da debelo vraćaju zaradu. Neka se netko malo potrudi i izvadi zaradu HAC-a 2006,2007 i 2008 pa da vidimo koliko smo uprihodovali (da nema autocesta nebi bilo ni prihoda).

A sada pričati dali Pelješki most, A1 prema Dbk ili Žutu Lokvu. Sasvim svejedno mislim da treba graditi baš sada kada je kriza jer osiguravamo kakvu takvu aktivnost,neće sve lančano poč u tri pi..e materine, a kriza će proć. I dalje će turisti dolaziti autocestom, a jednog dana tranzit biti između istoka i zapada.

:rock::cheer::hug:

Ma pelješki most je postao sinonim za sva ona s....a koja su napravljena u državi.
Mislim da autoceste nisu bačen novac i da debelo vraćaju zaradu. Neka se netko malo potrudi i izvadi zaradu HAC-a 2006,2007 i 2008 pa da vidimo koliko smo uprihodovali (da nema autocesta nebi bilo ni prihoda).

A sada pričati dali Pelješki most, A1 prema Dbk ili Žutu Lokvu. Sasvim svejedno mislim da treba graditi baš sada kada je kriza jer osiguravamo kakvu takvu aktivnost,neće sve lančano poč u tri pi..e materine, a kriza će proć. I dalje će turisti dolaziti autocestom, a jednog dana tranzit biti između istoka i zapada. :horse::horse:

Graditi da ali samo ako se pronađe jeftini novac na tržištu al bojim se da je to u ovom trenutku jako teško!
Građevinske tvrtke osposobiti za poslove na modernizaciji željeznice gdje ima puuuno više posla nego na cestama.
Isto tako se sa ovim skupljim novcem koji nam je na raspolaganju treba okrenuti sufinanciranju dobrih poduzetničkih projekata koji će brže davat rezultate! Dakle opremanje zona i sufinanciranje investicijskih projekata u istima jedna je od mogućnosti. Druga je financiranje obrta i obiteljskog poduzetništva. Sufinanciranje samozapošljavanja itd.

Probijen tunel Trsat
Do proboja tunela, dugog 858 metara stiglo se prije zacrtanog roka, što ostavlja dovoljno vremena za betoniranje i unutrašnje opremanje u Trsatu, objašnjava Zrinko Šiljeg. Radovi na zaobilaznici stat će samo za Božića i Nove godine


RIJEKA – Jučer je probijen i posljednji od ukupno četiri tunela na gradilištu riječke zaobilaznice – tunel Trsat dug 858 metara. Za svega nakoliko sekundi građevinskim strojem iskopan je i posljednji metar Trsata, pa su radnici tvrtke Hidroelektra Niskogradnja mogli proći kroz Trsat te prijeći na drugu stranu udaljenu svega 50-ak metara od temelja mosta Rječina. Riječ je o nesvakidašnjem prizoru, jer se praktično odmah iz tunela dolazi iznad ponora kanjona Rječine, gdje se gradi istoimeni most, najteži i ujedno najatraktivniji objekt na obilaznici. Jučer je prvi put i službeno potvrđeno da su dogovoreni rokovi djelomičnog skraćenja izgradnje obilaznice i to na dionici dugoj oko četiri kilometra od čvora Diračje do čvora Škurinje, koja bi trebala biti u prometu već početkom svibnja iduće godine. Predsjednik Uprave »Autoceste Rijeka-Zagreb«, Zlatko Korpar potvrdio je da su na sastanku s predstavnicima Grada Rijeke održanom neposredno prije proboja dogovoreni još neki dosad sporni detalji u projektu punog profila dionice Diračje – Orehovica.
– Konačno smo utvrdili arhitektonsko rješenje za zidove od buke, što će biti postavljenipored kolnika ceste i bit će visoki oko pet metara .Po ambicioznosti, načinu dogovaranja s predstavnicima lokalne samouprave i drugim pojedinostima ovakav projekt »bukobrana« nitko nikada ranije nije izradio u Hrvatskoj. Mi sada idemo u postupak ishodovanja građevinske dozvole za »bukobrane«, koji će biti postavljeni naknadno nakon što obilaznica već bude otvorena, kazao je Korpar pojasnivši zatim kako i dalje službeni rok za otvorenje obilaznice ostaje lipanj iduće godine. Potvrdio je kako najteža situacija ostaje na gradilištu mosta Rječina, gdje postoji određeni vremenski zaostatak na strani Katarine koju u izuzetno složenim uvjetima gradi Konstruktor iz Splita. Riječ je o izrazito nepristupačnom mjestu gdje su smješteni temelji budućeg mosta Rječina čija dužina iznosi 208 metara.
– Upravo zbog toga Konstruktor neće ići na uobičajeni kolektivni godišnji odmor kojeg uzimaju građevinari. Radit će se praktično bez prestanka s izuzetkom samih blagdana na Božić i Novu godinu. Uvjeren sam da ćemo u svibnju imati prvo slavlje zbog otvaranja obilaznice te još jedno tijekom ljeta, kazao je Korpar uz pojašnjenje da je na zamolbu predstavnika Grada Rijeka prihvaćena opcija ubrzavanja gradnje čvora Rujevica i cijele pripadajuće dionice od Diračja do Škurinja s ciljem otvaranja do svibnja. Za ljeto bi ostalo dovršenje ostatka od Škurinja do Orehovice.
Kako je naglasio Hidroelektrin voditelj gradilišta tunela Trsat Zrinko Šiljeg do proboja tunela stiglo se desetak dana prije zacrtanog roka, što ostavlja dovoljno vremena za betoniranje i unutrašnje opremanje u Trsatu, gdje je ukupno obavljeno oko 270 miniranja. Tunel je prošao ispod gusto naseljenog područja Strmice na Trsatu i to 20 do 60 metara ispod stambenih objekata.

Obilaznica duga 33 godine

Riječka obilaznica bila je od samog početka gradnje, negdje od 1976. godine, izrazito težak i složen projekt oko kojega nikada nije bilo potpunog suglasja politike i struke. Kako se sjećaju stariji građevinari iz Hidroelektre trebalo je punih 13 godina da se izgradi obilaznica. Radilo se toliko sporim tempom da se napredak godišnje znao mjeriti i u stotinama metara. Sve je postalo još teže sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je stigla direktiva iz Beograda o prekidu svih cestovnih investicija u Hrvatskoj. Tada se obilaznica čak i krišom gradila. Sve je dodatno zakomplicirao i odron u tunelu Trsat u cijevi koja je sada u prometu, kojeg se zbog sigurnosti moralo sanirati. Na kraju je cijela priča dovršena 1988. godine i obilaznica je konačno otvorena. Cijela priča o natezanjima i višegodišnjem lobiranju da se krene u puni profila od Diračja do Orehovice uglavnom je poznata. Epilog će se dočekati tek naredne godine i tada će se slobodno moći zaključiti da je riječka zaobilaznica cesta čija je gradnja najduže trajala. Sve će trajati najmanje 33 godine

(Novi list)

Alo dečki, kako ide tehnički pregled s dionicom Šestanovac - Ravča i Ploče - Karamatići ? Vrijeme nije nikako na ruku onima koji dovršavaju posao oko Grabovca. Hoće li biti fešte u nedjelju ili ?
Zadnja (polu)informacija koju sam dobio glasi da će otvaranje biti u PONEDJELJAK ( 22.12.) u 11 sati :nuts::lol::nuts:
Živi bili pa vidili !

Svima želim blagoslovljen Božić !
I naravno, kurčevitu 2009. godinu u svakom pogledu.

Lp,
auto_walker

^^ sretan ti božić kad stigne :happy:

:cheers2:

ZABA odobrila HAC-u kredit od 70 milijuna eura za obveze prema izvođačima

ZAGREB, 16. prosinca 2008.

Hrvatske autoceste (HAC) i Zagrebačka banka (ZABA) sklopile su ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 70 milijuna eura, uz jamstvo Ministarstva financija koji će se koristiti za financiranje izgradnje i održavanje autocesta, priopćeno je iz ZABA-e.

Kreditom će se financirati obveze HAC-a prema izvođačima prema programu građenja za 2008. godinu, koje se biti isplaćene do kraja godine i u prvom kvartalu 2009., doznaje se iz HAC-a.

Za tu namjenu HAC treba ukupno 200 milijuna eura, a glavninu će uz kredit dobiven od Zagrebačke banke, pokriti kreditom od 90 milijuna eura odobrenim od skupine banaka u kojoj su Erste & Steiermaerkische bank, Erste Group, Hypo Alpe Adria Bank, Privredna banka Zagreb i Hrvatska poštanska banka, doznaje se iz HAC-a u kojem nisu željeli govoriti o pojedinostima dvaju kredita.

I ministar financija Ivan Šuker danas je novinarima potvrdio kako će HAC sve svoje obveze pokriti novim kreditima u iznosu od 160 tisuća eura.

"Država podmiruje sve svoje obveze iz proračuna", izjavio je Šuker, dodajući kako država plaća sve na vrijeme iz proračuna.

To što tvrtke međusobno ne plaćaju to je stvar njihova međusobnog odnosa i tu se država ne može miješati, kazao je Šuker.

Posljednjih se dana, naime, u medijima prenosi kako je INA obustavila svoja plaćanja dobavljačima, no, iz Ine ističu kako informacije o zabrani plaćanja nisu točne.

"Zbog objektivnih okolnosti prouzročenih trenutačnom situacijom u gospodarstvu, INA nije obustavila plaćanje svojih obveza već je isključivo prilagodila plaćanje nekih obveza jer ni sama nije u mogućnosti naplatiti svoja potraživanja. Postoji određeno kašnjenje u odnosu na ugovorene valute plaćanja, ali činimo sve kako bismo zadržali određenu razinu izmirenja obveza", ističu iz Ine.

(Hina)

HUKA: od cestarina na autocestama u devet mjeseci 1,6 milijardi kuna prihoda

http://zona-kneginec.hr/SlikeWeb/Naplatne_kucice_autocesta.jpg

ZAGREB, 17. prosinca 2008.

Ukupni prihod koncesionara autocesta u Hrvatskoj od cestarina u razdoblju od početka godine do kraja rujna iznosio je 1,6 milijardi kuna (bez PDV-a), objavila je u svom biltenu Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA).

U odnosu na isto razdoblje prošle godine ukupan prihod četiri tvrtke koncesionara autocesta povećan je za 9,5 posto.

Najveći prihod od 981,9 milijuna kuna ostvarile su Hrvatske autoceste (HAC).

Koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) je na istoimenoj autocesti od cestarina je u prvih devet mjeseci naplatio 405,1 milijun kuna, Autoceste Zagreb-Macelj (AZM) 124,7 milijuna kuna, Bina Istre 104,7 milijuna kuna.

Statistika HUKA-e pokazuje da su prihodi tvrtki koncesionara rasli od 3,2 posto kod HAC-a do čak 18 posto kod ARZ-a i Autoceste Zagreb-Macelj, no tako visok rast prihoda kod tih dviju tvrtki, kako se objašnjava, posljedica je u slučaju ARZ-a i proširenja koncesijskog područja od 1. rujna prošle godine i naplate cestarina i na mostu Krk i autocesti Rupa-Rijeka, a kod Autoceste Zagreb-Macelj puštanja u promet nove dionice Krapina-Macelj (u lipnju 2007.). Na blagi pak pad prihoda od cestarine tvrtke Bina Istra, za 1,1 posto, utjecala je u rujnu 2007. započeta rekonstrukcija na županijskoj cesti Novigrad-Poreč zbog saniranja mosta Antenal zbog čega su vozači koristili dionicu B-9 preko mosta Mirna, napominje se u biltenu.

Prema statističkim podacima HUKA-e, u devet mjeseci ove godine HAC je zabilježio i najveći promet, više od 24,8 milijuna vozila, ARZ 12,7 milijuna, AZM 5,07 milijuna, a Bina Istra 3,8 milijuna vozila.

Ukupno se u prvih devet mjeseci na hrvatskim autocestama dogodilo 1.926 prometnih nesreća. U 40 prometnih nezgoda poginule su ukupno 63 osobe.

Hina

Ovo je još uvijek mjesto i za ceste (ne samo autoceste)? Evo informacije koju prvi put čujem:

Dvije razine
Kolone ispred križanja Hrvatske mornarice i Domovinskog rata mogle bi nestati kad se ono izgradi u dvije razine. Babić govori da je u novom proračunu ‘Županijskih cesta’ prvi put predloženo 200 tisuća kuna za dokumentaciju, a vrlo vjerojatno će i Grad dodatno financirati njezinu izradu.

Cijeli članak (u vezi trenutnih radova na cestama u Splitu):
Začepilo nan Split zbog radova (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/34521/Default.aspx)


Uglavnom, poznato je da se križanje Dubrovačke i Domovinskog rata planira denivelirati, a evo izgleda i ovo (koje je odmah iduće kad se ulazi u grad i jedno od najprometnijih). A planira se i podvožnjak za pješake u blizini :banana:

Cestarina od Osijeka do Zagreba 102 kune

Do sada su građani koji su putovali iz Osijeka prema glavnom gradu za cestarinu izdvajali 88 kuna, ali su i putovali pola sata duže

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/12/18/slavonika1.jpg

OSIJEK, ĐAKOVO - Prema planu HAC-a ova dionica Slavonike od Osijeka do Đakova trebala bi biti puštena u promet u ožujku ili travnju sljedeće godine, a vrijednost ugovorenih radova je 2,13 milijardi kuna. Puštanjem u promet nove dionice stanovnicima najvećeg slavonskog grada put do Zagreba bit će kraći za oko pola sata, a za taj komfor morat će izdvojiti čak 102 kune ili 14 kuna više nego što to čine sada kada se na autocestu uključuju u Đakovu.

Vrijednost radova

Sagrađeno je ukupno 28 objekata među kojima i 7 mostova. Gradnja autoceste Slavonika na dionici Osijek - Đakovo ušla je u završnu fazu. U ovom trenutku dionica dužine 32,5 kilometara potpuno je prohodna, odnosno asfaltirana s već drugim slojem asfalta, a na nekim je dijelovima postavljen i završni sloj asfalta, tako da bi se praktički mogla ocrtavati i horizontalna signalizacija.

- Imamo još oko tri mjeseca posla, što će ponajprije ovisiti o vremenskim uvjetima. Najviše radova trenutačno se izvodi oko čvora Osijek. Od poslova izdvojio bih radove na vanjskoj i unutrašnjoj odvodnji, pripremaju se radovi za postavljanje signalizacije te završno asfaltiranje kolničke konstrukcije, koje smo morali prekinuti zbog kišnog vremena jer se završni sloj asfalta ne smije postavljati na mokru površinu - kaže glavni inženjer iz Hrvatskih autocesta Željko Devald, s kojim smo se provezli cijelom dionicom od Osijeka do Đakova, kao prva medijska ekipa koja je to učinila.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/12/18/slavonika.jpg

Vrlo zahtjevna dionica

Na dionici se nalazi ukupno 28 objekata, od čega je sedam mostova, tri vijadukta, jedan podvožnjak i 17 nadvožnjaka. - Tri nadvožnjaka i jedan podvožnjak koji spajaju županijske ceste već su pušteni u promet, a do kraja godine u promet ćemo pustiti i nadvožnjak preko autoceste koji spaja Čepin i Čepinske Martince.

Paralelno radimo i na rekonstrukciji lokalnih cesta oko Slavonike
Ing. Devald

Podignuta i do 5 metara

Paralelno s autocestom radimo i na rekonstrukciji okolnih županijskih i lokalnih cesta koje su oštećene pod teretom prijevoza materijala za gradnju ceste - istaknuo je Devald i dodao da je u autocestu ugrađeno oko pet milijuna prostornih metara različitog materijala, a prometnica je na nekim dijelovima podignuta čak pet metara iznad razine okolnog zemljišta.

Na ovoj trasi autoceste se nalaze i dva prateća uslužna objekta, Đakovo sjever i Beketinci, gdje će ovih dana početi i gradnja benzinskih crpki OMV-a, koji je na natječaju dobio koncesiju, a cestarinski prolazi nalazit će se kod čvorova Čepin i Osijek.

Uskoro i dionica do Belog Manastira

Dionica Osijek - Đakovo dio je autoceste Beli Manastir - Osijek - Svilaj dužine 88,6 km od granice s Mađarskom do granice s BiH kao dio europske mreže autocesta i Vc europskog prometnog koridora, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča. Na hrvatskom dijelu već je prije 13 mjeseci u promet puštena dionica Đakovo - Sredanci, a sljedeća koja bi se trebala graditi je dionica Osijek - Beli Manastir dužine 24,5 km koja uključuje i novi most preko rijeke Drave.

http://www.jutarnji.hr/hrvatska/clanak/art-2008,12,18,,145588.jl

18.12.2008.
NAKON PROBIJANJA SVA ČETIRI TUNELA NAJAVLJENA JOŠ VEĆA OGRANIČENJA U PROMETU NA RIJEČKOJ OBILAZNICI

Zatvaraju se Osječka i čvorovi Diračje i Škurinje

Iako još uvijek nije pripremljen precizan plan zatvaranja obilaznice, u ARZ-u naglašavaju da nije moguće obaviti pojedine građevinske radove bez obustava prometa

http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/389962.jpg
Zahtjevni radovi na zaobilaznici – na mostu iznad Rječine

RIJEKA – Nakon proboja svih tunela na dionici Diračje – Orehovica neće biti ukinuti termini zatvaranja obilaznice zbog miniranja, a umjesto normaliziranja prometa Riječanima slijede još veća ograničenja i još stroža zatvaranja pojedinih dijelova obilaznice za sav promet. Iako još uvijek u ARZ-u nije pripremljen precizan plan zatvaranja obilaznice, već sada je poznato da će sredinom siječnja iduće godine privremeno biti zatvorena i Osječka ulica zbog montiranja nosača nadvožnjaka preko kojeg obilaznica dolazi do tunela Škurinje. Tako se planira da bi tijekom jednog vikenda, odnosno u subotu i nedjelju u ranim jutarnjim satima u razdoblju od 7 do 10 sati Osječka bila zatvorena za sav promet. Točan termin bit će objavljen naknadno, a u ARZ-u očekuju da će unatoč iznimno velikoj prometnoj važnosti Osječke ulice, sve proteći bez težih posljedica, jer će obustava prometa potrajati najviše nekoliko sati, odnosno najviše pet sati ukupno u oba dana.

Hrvoje Ordulj, glavni inženjer za promet iz ARZ-a naglašava da bi još veće probleme svim vozačima mogla predstavljati potreba zatvaranja čvorova Diračje i Škurinje, gdje jednostavno nije moguće obaviti pojedine vrste građevinskih radova ukoliko se ne uvedu i obustave prometa.

– Hidroelektra Niskogradnja koja radi na potezu od Diračja prema Škurinju priprema prometni projekt i negdje početkom iduće godine znat ćemo preciznije što će se i kada zatvarati. U svakom slučaju postoji mogućnost zatvaranja čvora Diračje u trajanju od sedam do deset dana za sav promet iz smjera Opatije prema Škurinju. Većinu zatvaranja nastojat ćemo provodit noću s ciljem da i tada promet teče barem u jednom smjeru ili naizmjenično u oba smjera. Bit će sigurno i povremenog zatvaranja čvora Škurinje, jer se drugačije preko postojećeg kolnika ne mogu postaviti instalacije, urediti zatvorena odvodnja ili ugraditi strujni kabeli od 110 kW. Zbog gradnje čvora Rujevica postoji i opcija zatvaranja cijele dionice Diračje – Škurinje tijekom noći. Znam da su mnogi očekivali da će nakon proboja tunela protočnost prometa biti puno bolja, ali je istina, nažalost, potpuno drugačija, ističe Ordulj, dodajući kako će biti još miniranja u samim tunelima, ali i na nekim drugim dijelovima trase, što znači da termini zatvaranja obilaznice u 5, 13 i 21 sat i dalje ostaju na snazi, iako će oni vjerojatno biti rjeđe korišteni nego ranije. Promet će sigurno zakomplicirati i plan odrađivanja pojedinih radova na postojećem sjevernom kolniku između Diračja i Orehovice, gdje se neophodno mora postaviti potpuno novi sloj asfalta. Asfaltiranje će tamo početi tek kada se pusti u promet južni kolnik, čija gradnja traje, ali će primjerice daleko ranije početi opremanje nekih dijelova sjevernog kolnika, kao i betoniranje temelja za buduće zidove od buke, čija će visina iznositi oko pet metara. Sve to je još jedan razlog za povremeno uvođenje režima naizmjeničnog prometa uz regulaciju semaforima, što će neumitno stvarati veće ili manje kolone na obilaznici, a time i na ulicama Rijeke. Jednostavno rečeno, nova ograničenja, nove gužve, živciranje i čekanja u kolonama tek se nalaze pred Riječanima. Trebat će puno strpljenja da bi se dočekalo ljeto ukoliko se tijekom sezone doista završi gradnja punog profila riječke obilaznice.

D. PAJIĆ

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859286028632859285A2863285A2858285828602863287A287128632863285B286028612861285E285A28632863286328592863E

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/12/18/slavonika.jpg

Vrlo zahtjevna dionica

Ovo mi je komično kako je odma ispod ove slike (vjerojatno najnezahtjevnija dionica u državi) taj podnaslov :D

A članak ispod na slici pokazuje ove "planinare" na riječkoj obilaznici :lol:

Da ne budem skroz OT - zar nije Osijek-Đakovo trebala bit gotova do kraja ove godine?

Nije.Trebala bi biti gotova u ožujku 2009.

^^
Mislim da je Damien37 u pravu, trebalo je biti do kraja prosinca 2008., ali je odgođeno za ožujak 2009. No svejedno, smatram da tri mjeseca odgode ništa ne znači.
No, zna li netko, hoće li se otvoriti u ponedjeljak i dio izgrađene brze ceste od Ploča?! To bi možda znao Ppero.:yes:

OK,samo se zna već pol godine da je odgođeno za ožujak.

^^
Mislim da je Damien37 u pravu, trebalo je biti do kraja prosinca 2008., ali je odgođeno za ožujak 2009. No svejedno, smatram da tri mjeseca odgode ništa ne znači.
No, zna li netko, hoće li se otvoriti u ponedjeljak i dio izgrađene brze ceste od Ploča?! To bi možda znao Ppero.:yes:

U ponedjeljak je otvaranje, danas završavaju tehnički pregled. Pruzele su HAC do Ravče i HC brzu cestu do Ploča . Jučer sluižbeno proradio COKP Zagvozd.


:banana::banana::banana::banana:

gradilište već “diglo” cijene zemljišta i iznajmljivanja
Cvate "građevinski" turizam zahvaljujući Pelješkom mostu, radovi se nastavljaju, ali s manje novca
Na Pelješcu i neretvanskom priobalju metar četvorni zemljišta cijeni se 300 eura , a za mjesečni najam apartmana plaća se i do četiri tisuće kuna
PIŠe Stanislav SOLDO / EPEHA

‘Konstruktor’ i ‘Hidroelektra’ traže smještaj za svoje radnike
iduće četiri godine Denis Jerković / CROPIX

Unatoč financijskoj krizi, gradnja pelješkog mosta nastavit će se i u 2009., ali će se umjesto planiranih 500 milijuna kuna iz proračuna izdvojiti 300 milijuna.

Premda je za most zbog „stezanja remena“ ostalo manje novca, što će nužno prolongirati njegov završetak za puno duže razdoblje od prvobitno planiranih 48 mjeseci, na gradilištima s neretvanske i pelješke strane uvelike se radi.

Svjedoče to uz ostalo i miniranja u Brijesti iz koje se svakodnevno mogu čuti detonacije u mjestima neretvanskog priobalja. Kako doznajemo, trenutačno se rade potporni stupovi i pristupne ceste, a u tijeku je i nabava posebnih plovila te ugovaranje nabave čelika kako bi na proljeće moglo početi zabijanje nosivih pilona duž morske trase budućega mosta.

Unatoč pojedinačnim protivljenjima i osporavanjima, most kopno-Pelješac već je značajno utjecao na tržište nekretnina na Pelješcu i neretvanskom priobalju, gdje se metar četvorni zemljišta cijeni i do 300 eura.

Osim toga, iznajmljivači soba i apartmana idućih godina ne bi trebali imati problema s iznajmljivanjem svojih objekata jer se očekuje dolazak više stotina radnika iz čitave Hrvatske.

Za sljedeće četverogodišnje razdoblje izvođači radova na mostu, “Konstruktor” i “Hidroelektra”, za svoje radnike već su počeli tražiti smještaj u hotelima, apartmanima i privatnim kućama u neretvanskom priobalju. Navodno se za iznajmljeni apartman mjesečno može zaraditi i do četiri tisuće kuna uz uvjet da se sklopi dugoročni ugovor o najmu.

Radnici će se, doznajemo, smještati u lošijim objektima i bungalovima turističkog naselja Klek, dok se za inženjere i šefove gradilišta traži nešto bolji smještaj u apartmanima. Tako bi sljedećih godina dok traje gradnja mosta jedini turisti u neretvanskom priobalju mogli biti građevinski radnici.



http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/34868/Default.aspx

NA ISTARSKOM IPSILONU ZBOG LOŠEG VREMENA I STALNIH KIŠA NISU OBAVLJENI SVI PREDVIĐENI RADOVI

Danas se otvara Ipsilon od Kanfanara do Pule

Budući da se miniranja velikih usjeka ne mogu obaviti u dva sata, koliko je planirano zatvaranje prometa, vjerojatno će se početkom iduće godine Ipsilon morati opet zatvoriti na neko vrijeme

KANFANAR - Danas od 12 sati ponovno će biti puštena u promet dionica Ipsilona od Kanfanara do Pule. Zbog lošeg vremena i stalnih kiša, graditelji iz hrvatske podružnice francuskog Bouyguesa i njihovih kooperanata nisu mogli obaviti sve predviđene radove. U četiri radna tjedna, koliko je bila zatvorena cesta, obavljena su probna miniranja na trasi kolnika koji će se graditi uz postojeći. Njima je utvrđeno koje su vrste stijena u usjecima i što graditelje očekuje na trasi. Nisu, međutim, obavljena gruba miniranja velikih usjeka jer je to naprosto onemogućilo loše vrijeme.
- Budući da se u velikim usjecima, kakvih ima na trasi od Kanfanara do Pule, gruba miniranja i odvoženje materijala ne mogu obaviti u dva sata, koliko je planirano zatvaranje prometa, vjerojatno ćemo početkom iduće godine morati ovu dionici opet zatvoriti na neko vrijeme, kaže direktor koncesionara Bina-Istre David Gabelica.
Jučer su se koncesionari i graditelji dogovarali kako će nadoknaditi izgubljeno vrijeme jer do turističke sezone 2012. Ipsilon od Umaga do Pule i od Kanfanara do Rogovića mora biti izgrađen kao autocesta. Izvjesno je da će se najveći dio miniranja usjeka morati obaviti u siječnju i veljači iduće godine, kada je promet na Ipsilonu najslabiji, pa se može usmjeriti na okolne ceste i alternativne pravce. Do tada se moraju obaviti grubi građevinski radovi da bi se otvorilo gradilište i da se promet na duže vrijeme ne bi morao prekidati pred i u tijeku turističke sezone.
Gabelica veli da je zbog visokih usjeka na zapadnom kraju Ipsilona upravo dionica Kanfanar - Pula najveći zahvat za graditelje. Od Kanfanara do Umaga je manje usjeka, a više nasipa pa će trebati manje miniranja, koje neminovno nosi zatvaranje prometa. Na toj dionici se još otkupljuje zemljište. Budući da je i tu puno državnih parcela, očekuje se da će se postupak brzo dovršiti.
Bina-Istra očekuje od će do kraja godine dobiti prve građevinske dozvole za pojedine dijelove dionice od Kanfanara do Umaga, a početkom iduće godine i preostale. Radovi na ovoj dionici će tako započeti u ožujku iduće godine. Na dionici Kanfanar - Rogovići, na kojoj su također visoki usjeci, radovi će započeti u jesen iduće godine, nakon turističke sezone
Od ponovnog otvaranja gradilišta na Ipsilonu građevinska baza Bouyguesa u Kanfanaru je zaposlila 50 radnika. Na gradilištu je trenutno angažirano 20-ak kooperantskih tvrtki i obrta, tako da u gradnji sudjeluje stotinjak radnika. U Bouyguesu naglašavaju da najprije angažiraju kooperante iz Istre, a tek ako nemaju potrebnu opremu dolaze i oni iz ostalih krajeva Hrvatske. Kad se budu otvorila sva gradilišta, očekuje se zapošljavanje novih radnika i angažiranje dodatnih kooperanata, tako da će na gradilištu raditi oko 300 radnika.

A. POKRAJAC

http://i40.tinypic.com/ws5xdz.jpg

članak (http://www.glasistre.hr/?ba10a59d767b8fc4d65a7c41b1f9af85,TS,4175,,21133,28002,262938,,) i slika Glasa Istre

Ima u današnjem Večernjaku reportaža o radovima na A1 i otvorenju, vjerojatno u ponedjeljak. Danas je vrijeme u Dalmaciji bilo sunčano i to će sigurno pogodovati radovima.

Ovo mi je komično kako je odma ispod ove slike (vjerojatno najnezahtjevnija dionica u državi) taj podnaslov :D

A članak ispod na slici pokazuje ove "planinare" na riječkoj obilaznici :lol:

Da ne budem skroz OT - zar nije Osijek-Đakovo trebala bit gotova do kraja ove godine?

upravo to sam i ja zamijetio i mislio postati isti post kao i ti, ali si me preduhitrio. prenebulozno.

U ponedjeljak je otvaranje, danas završavaju tehnički pregled. Pruzele su HAC do Ravče i HC brzu cestu do Ploča . Jučer sluižbeno proradio COKP Zagvozd.


:banana::banana::banana::banana:

Hvala Ppero. Odlično! Jedva čekam spustiti se malo niz A 1:cheers:

Dečki, ja sam iz Murtera i nisam baš dobro upoznat s ugostiteljskom ponudom južno od Splita. Ima li gdje dobre janjetine oko Vrgorca?!:cool::cheers:

Dečki, ja sam iz Murtera i nisam baš dobro upoznat s ugostiteljskom ponudom južno od Splita. Ima li gdje dobre janjetine oko Vrgorca?!:cool::cheers:

Perlica u Dugopolju i tvrđava u Vrgorcu, Đuđa i Mate u Vidu, Stara dobra Teta Olga na Čeveljuši:cheers2::cheers2:

Počela montaža ograde na viaduktu Brajdica

http://img242.imageshack.us/img242/3871/dsc051891ei0.jpg



http://img509.imageshack.us/img509/3908/dsc051901ae7.jpg

ovi gradski vijadukti su tako tipični za talijanske gradove: Trst, Genova, Napulj, Ancona... Rijeka se naravno pridružuje :)

ima neko možda slike od početka radova na brzoj cesti zabok-bračak?

Perlica u Dugopolju i tvrđava u Vrgorcu, Đuđa i Mate u Vidu, Stara dobra Teta Olga na Čeveljuši:cheers2::cheers2:

Hvala, Ppero!:cheers:

Perlica u Dugopolju i tvrđava u Vrgorcu, Đuđa i Mate u Vidu, Stara dobra Teta Olga na Čeveljuši:cheers2::cheers2:

Vila Neretva - Opuzen
:cheers::cheers::cheers:

Evo prevažne vijesti!

RASPISAN NATJEČAJ ZA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU PROMETNICE OD STANCIJE PELIČETI DO ŠIJANE

Ipak se kreće!

Hrvatske ceste raspisale su natječaj da bi se mogla ishoditi građevinska dozvola, čime se ostvaruju državna obećanja dana gradonačelniku Borisu Miletiću, koji je inzistirao na rješavanju problematičnog ulaza u grad sa istarskog ipsilona


PULA - Kada je Sabor odbio uvrstiti sufinanciranje proširenja dijela pulske obilaznice u državni proračun, činilo se da će Pula i dalje grcati u prometnim problemima. Međutim, čini se da država ipak ima namjeru pomoći u rješavanju pulskog prometnog kolapsa jer umjesto sufinanciranja s 10 milijuna kuna, Puli će osigurati skuplji projekt koji bi joj trebao donijeti rješenje za mnogobrojne ljetne prometne probleme. Naravno, ukoliko se po jutru dan poznaje jer su Hrvatske ceste prije koji dan raspisale javni natječaj za izradu svih projekata za ishođenje građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste D-66 na dionici Stancija Peličeti - Šijana, duge 2,5 kilometara, kojom se ulazi u Pulu. Kriterij odabira bit će najniža cijena, a krajnji rok za podnošenje ponuda je 20. siječnja sljedeće godine do 12 sati.
Ovakve vijesti, nakon odbijenice iz Sabora, razveselile su i gradske vlasti koje su često isticale da je dionica od Stancije Peličeti do Šijane najveći prometni problem, ne samo Pule, već i istarskog poluotoka. Gradonačelnik Boris Miletić često je upravo stoga kod nadležnih državnih institucija inzistirao na rješavanju ovog problema pa je njegovo razmišljanje po primitku vijesti očekivano.
- Poznato je da sam imao sastanak s državnim tajnikom Livakovićem na tu temu i tada mi je obećao raspisivanje natječaja. Veseli što se to uistinu dogodilo i stvaraju se preduvjeti da bi se dionica izgradila. Svakako takve vijesti raduju nakon odluke da proširenje pulske obilaznice ne uđe u sufinanciranje iz državnog proračuna, ali mi ćemo se boriti i dalje jer smatramo da država treba u tome sudjelovati. Dok u tome ne uspijemo, pronaći ćemo dodatna sredstva za financiranje i nemamo namjeru odustati od ovog projekta, reagirao je na vijest gradonačelnik Miletić.
Rekonstrukcijom ove dionice, koja je često u potpunom kolapsu u vrijeme turističke sezone, a pogotovo kružnim tokom na dvije razine, odnosno, svojevrsnom petljom, riješilo bi se pitanje lakšeg ulaska u Pulu i dugih kolona u vrijeme oblačnog ljetnog vremena. Također, izgradnjom spomenute dionice na vrijednosti bi dobio projekt proširenja pulske obilaznice, na kojoj se namjeravaju dograditi dva nova traka kolnika te bi Pula konačno dobila protočnu prometnicu od Šijane do Verudele.

G. ROJNIĆ

http://i41.tinypic.com/2v3hhz5.jpg
Dio od izlaza s ipsilona do Šijane najveći je pulski prometni problem pa je njegovo rješavanje prioritet

članak (http://www.glasistre.hr/?96d1c373979955bd310dfd1494b62cd0,TS,4176,,21140,,262968,,) i slika Glasa Istre

:banana: :banana: :banana:

Ovo je strašno važno, budući da Šijanskom cestom (tj. tih 2.5 km dugom njenom dionicom od Stancije Peličeti do čvora Šijana 2) dnevno na godišnjoj razini prođe u prosjeku 30.000 vozila.. Konačno da se i ovaj problem skine s vrata. :cheers:

Inače, ta dionica Šijanske ceste je na mapi označena zelenom bojom:

http://i33.tinypic.com/11t5tme.jpg

http://i38.tinypic.com/sdk295.jpg

Nije baš motorway, ali je prilaz ipsilonu.. :cheers: Valjda nisam promašio temu.. :dunno:

ovi gradski vijadukti su tako tipični za talijanske gradove: Trst, Genova, Napulj, Ancona... Rijeka se naravno pridružuje :)

Kada su slične konfiguracije,sve je u brdu :cheers:

:dance::dance:


Svečanost otvorenja dionice
Šestanovac-Zagvozd-Ravča autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik


Pozivamo Vas na svečanost otvorenja dionica Šestanovac-Zagvozd-Ravča Autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik i dionice Karamatići-čvor Čeveljuša Autoceste A10 Granica BiH-Ploče u ponedjeljak, 22. prosinca 2008. u 12 sati na odmorištu Rašćane Gornje. Dionicu će svečano pustiti u promet dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Dolazak na mjesto svečanosti planiran je novom dionicom autoceste i to iz smjera Zagreba i Splita od čvora Šestanovac do odmorišta Rašćane Gornje, a iz smjera Dubrovnika i Ploča preko čvora Zagvozd do odmorišta Rašćane Gornje. Novom dionicom dolazak je moguć isključivo do 11 sati. Za predstavnike medija bit će osigurane brošure o novim dionicama.

Na svečanosti otvorenja novih dionica autocesta predviđeni su sljedeći govornici:
g. Jurica Prskalo, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta
g. Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture
g. Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora
dr. sc. Ivo Sanader, predsjednik Vlade Republike Hrvatske
te blagoslov mons. Marina Barišića, nadbiskupa Splitsko-makarske biskupije.

Dionice Šestanovac-Zagvozd-Ravča u dužini od 40 km dio su Autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik. Na dionicama je izgrađeno 47 objekata, od toga 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka, 29 podvožnjaka i 2 prijelaza za životinje.

Ugovorena vrijednost radova građenja i opremanja dionica iznosi oko 1,66 milijardi kuna (bez PDV-a).

Najznačajniji objekti na dionici Šestanovac-Zagvozd su: vijadukt Gradina (158 m) i prijelaz za životinje-umjetni tunel (156 m), a dionici Zagvozd-Ravča: vijadukt Gradina (249 m), vijadukt Glavica (309 m), vijadukt Staje (238 m), vijadukt Rašćane (633 m), vijadukt Dubrava (271 m) i prijelaz za životinje-umjetni tunel (120 m).

Autocesta Zagvozd - ŠestanovacNa dionicama su izgrađena i tri čvorišta (Zagvozd 1, Zagvozd 2 i Ravča), tri cestarinska prolaza (CP Šestanovac, CP Zagvozd i CP Ravča), jedan Centar za održavanje i kontrolu prometa – COKP Zagvozd te odmorište Rašćane Gornje.

Izvođači radova su Poslovna udruga koju čine: Viadukt (vodeći partner) d.d., Zagreb; Hidroelektra-niskogradnja d.d., Zagreb; Konstruktor-inženjering d.d, Split; Cesta Varaždin d.d., Varaždin; Zagorje-tehnobeton d.d., Varaždin; Strabag d.o.o., Zagreb, Ingra d.d., Zagreb, Osijek-Koteks d.d., Osijek i Dalekovod d.d., Zagreb.

Visina cestarine na dionici Šestanovac-Ravča iznosi 9 kuna, a od Zagreba do Ravče iznosi 187 kn za osobna vozila.

Puštanjem u promet novih dionica, Autocesta A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu u ukupnoj dužini od 457 km.

izvor press.hr

oBRATITE POZORNOST NA BROŠURE U DNU STRANICE, TU SE VIDI IZMJENA TRASE NA ČVORIŠTU PROLOG PREKO POZLE GORE (TZV. Faza 2).


http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5412


Najave
PRESS CENTAR
Objave za medije
Marketing
Najave


Od 22. prosinca u prometu će biti dionica Šestanovac-Ravča i spojna cesta čvor Ploče-Luka Ploče

Dionica Šestanovac-Ravča u dužini od 40 km dio je autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik.

Na dionici je izgrađeno 47 objekata, od toga 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka, 29 podvožnjaka i 2 prijelaza za životinje. Najznačajniji objekti na dijelu dionice Šestanovac-Zagvozd su: vijadukt Gradina (158 m) i prijelaz za životinje - umjetni tunel (156 m), a na dijelu dionice Zagvozd-Ravča: vijadukt Gradina (249 m), vijadukt Glavica (309 m), vijadukt Staje (238 m), vijadukt Rašćane (633 m), vijadukt Dubrava (271 m) i prijelaz za životinje - umjetni tunel (120 m).

Na dionici su izgrađena i tri čvorišta Zagvozd 1, Zagvozd 2 i Ravča, tri cestarinska prolaza – CP Šestanovac, CP Zagvozd i CP Ravča, jedan Centar za održavanje i kontrolu prometa – COKP Zagvozd te odmorište Rašćane Gornje.

Izvođači radova su Poslovna udruga koju čine: Viadukt (vodeći partner) d.d., Zagreb; Hidroelektra-niskogradnja d.d., Zagreb; Konstruktor-inženjering d.d, Split; Cesta Varaždin d.d., Varaždin; Zagorje-tehnobeton d.d., Varaždin; Strabag d.o.o., Zagreb, Ingra d.d., Zagreb, Osijek-Koteks d.d., Osijek i Dalekovod d.d., Zagreb.

Ugovorena vrijednost radova građenja i opremanja dionice iznosi 1.660.216.388,52 kuna(bez PDV).

Visina cestarine na dionici Šestanovac-Ravča iznosi 9 kuna, a od Zagreba do Ravče iznosi 187 kn za osobna vozila. Puštanjem u promet nove dionice autoceste, autocesta A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu u ukupnoj dužini od 457 km.

Spojna cesta čvor Ploče-Luka Ploče izgrađena je u dužini od 7,5 km od čeonog cestarinskog prolaza (ČCP) Karamatići do čvora Čeveljuša i time je prva faza izgradnje spojne ceste završena. Druga faza građenja obuhvatit će dio spojne ceste od čvora Ploče na autocesti A1 do čeonog cestarinskog prolaza Karamatići i spoj prema luci Ploče dužine 7,8 km.

Kada bude u potpunosti izgrađena spojna cesta od čvora Ploče (na autocesti) do Luke Ploče, omogućit će vezu luke Ploče sa autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik.

Na izgrađenom dijelu spojne ceste izgrađeno je 6 vijadukata, 3 tunela, 1 nadvožnjak, 4 podvožnjaka i 1 most, što znači da je 26% trase u objektima. Četiri kilometra trase je četverotračna prometnica, a ostatak je dvotračna. Najznačajniji objekti su vijadukti - Radonjić, Dračevac 1, Dračevac 2 i Vrila, tuneli- Zmijarevići, Petrovac i Međak te Most Crna Rijeka. Izvođači radova su Poslovna udruga koju čine: Konstruktor-inženjering d.d, Split, Viadukt d.d., Zagreb, Strabag d.o.o., Zagreb i Hidroelektra niskogradnja d.d., Zagreb. Ukupna vrijednost radova građenja i opremanja iznosi 882.982.850,83 kuna(bez PDV).

:dance::dance:


Svečanost otvorenja dionice
Šestanovac-Zagvozd-Ravča autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik


:cheers: :cheers: :cheers:

Najnovije slike s riječke zaobilaznice


http://img153.imageshack.us/img153/3729/dsc052381ao4.jpg


http://img528.imageshack.us/img528/3909/dsc052461bk2.jpg


http://img257.imageshack.us/img257/9656/dsc052431wo4.jpg


http://img166.imageshack.us/img166/2829/dsc052421qy8.jpg


http://img407.imageshack.us/img407/2160/dsc052481kz5.jpg


http://img374.imageshack.us/img374/5766/dsc052471rs2.jpg


http://img340.imageshack.us/img340/4492/dsc052441qn9.jpg


http://img209.imageshack.us/img209/2535/dsc052411qr0.jpg


http://img209.imageshack.us/img209/3946/dsc052401bq9.jpg

D-404 KOD KONT.TERMINALA


http://img255.imageshack.us/img255/5246/dsc052821sh8.jpg


http://http://img504.imageshack.us/img504/8191/dsc052831sr8.jpg

D-404 KOD KONT.TERMINALA


http://img255.imageshack.us/img255/5246/dsc052821sh8.jpg

http://img504.imageshack.us/img504/8191/dsc052831sr8.jpg

bravo, gorgoroth, odličan report
:applause:

Odlicno Gorgoroth:banana:

Inace, cini mi se da je u nedjelju pocelo asfaltiranje na Delti

KONAČNO
[QUOTE]:dance::dance:/QUOTE]
Imota, nadam se jednoj tvojoj veličanstvenoj konačnoj reportaži ^^

Kao i uvijek ,super slike gorgoroth
:applause:

:bow:

oBRATITE POZORNOST NA BROŠURE U DNU STRANICE, TU SE VIDI IZMJENA TRASE NA ČVORIŠTU PROLOG PREKO POZLE GORE (TZV. Faza 2).
http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5412
Bravo, Pero! Čestitam! Sad smo puuuno bliže. ST-DU: cca 2:15-2:30 :banana:

pitanje za južnjake: što je otvoreno kod Ploča? može li netko precizno objasniti ili još bolje skicirati otprilike na karti? i koliko je to dugačko?

pitanje za južnjake: što je otvoreno kod Ploča? može li netko precizno objasniti ili još bolje skicirati otprilike na karti? i koliko je to dugačko?
Pogledaj ove priloge uz tekst i sve će ti biti jasno.
http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5412

Čvor Rujevica


http://img511.imageshack.us/img511/87/dsc052981hp8.jpg


http://img511.imageshack.us/img511/438/dsc052991te5.jpg


http://img139.imageshack.us/img139/9779/dsc053001cj7.jpg


http://img370.imageshack.us/img370/5682/dsc053011lg3.jpg


http://img512.imageshack.us/img512/5893/dsc053021df8.jpg


http://img395.imageshack.us/img395/2176/dsc053031vz8.jpg


http://img91.imageshack.us/img91/7137/dsc053041xx9.jpg

Odlicno Gorgoroth:banana:

Inace, cini mi se da je u nedjelju pocelo asfaltiranje na Delti

Napokon da se smirila ova kiša pa da poćnu s asfaltiranjem ^^

Pogledaj ove priloge uz tekst i sve će ti biti jasno.
http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5412

Dakle, piše da je izgrađeno:
1.) - 7,5 km "spojne ceste" (ma šta to značilo) od "cestarinskog prolaza" Karamatići (tj. od budućem mjestu naplate cestarine) do "čvora Čeveljuša".

2.) - izgrađen je i "privremeni spoj" te "spojne ceste" na - paralelni POLJSKI PUT :lol::lol:"

Od tih 7,5 km 4 km je četverotračna "spojna cesta", a 5, 25 km je "dvotračna" (kao što znamo kod Kalmete je kada treba i 4+5,25=7,5).

Dakle, da rekapituliramo: to je cesta koja se kod Ploča odvaja od "Jadranske magistrale" i najprije je 5km? dvotračna, a onda iznenada postaje četverotračna (nešto kao kod Biska). Zatim je 4 km četverotračna, a onda završava iznenada u kamenjaru i tu je izveden samo spoj na - poljski put.

Nešto slično postoji na Siciliji.

Sanader: Pelješki most će biti izgrađen



Premijer Ivo Sanader otvorio je u Račanima Gornjim dionicu Šestanovac - Zagvorzd - Ravča dugačku 40 kilometara. U nazočnosti predsjednika Sabora Luke Bebića, ministra Božidara Kalmete, župana, gradonačelnika i brojnih građana otvorio je i dionicu Karamatići - Čeveljuša dugačku 7,5 kilometara.

- Ne razumijem one koji nas danas pitaju zašto forsiramo ceste i pelješki most. Danas sa ovog mjesta poručujem: pelješki most će biti izgrađen. On nije protiv BiH, on u teritorijalnom smislu spaja Hrvatsku nakon više stotina godina i otvara perspektive hrvatskog juga, istaknuo je premijer. Njegove riječi popraćene su burnim pljeskom i skandiranjem. Najavio je za koji mjesec i završetak dionice Đakovo - Osijek.

Dakle, piše da je izgrađeno:
1.) - 7,5 km "spojne ceste" (ma šta to značilo) od "cestarinskog prolaza" Karamatići (tj. od budućem mjestu naplate cestarine) do "čvora Čeveljuša".

2.) - izgrađen je i "privremeni spoj" te "spojne ceste" na - paralelni POLJSKI PUT :lol::lol:"

Od tih 7,5 km 4 km je četverotračna "spojna cesta", a 5, 25 km je "dvotračna" (kao što znamo kod Kalmete je kada treba i 4+5,25=7,5).

Dakle, da rekapituliramo: to je cesta koja se kod Ploča odvaja od "Jadranske magistrale" i najprije je 5km? dvotračna, a onda iznenada postaje četverotračna (nešto kao kod Biska). Zatim je 4 km četverotračna, a onda završava iznenada u kamenjaru i tu je izveden samo spoj na - poljski put.

Nešto slično postoji na Siciliji.



Upravo tako i sada grade ostatak ceste od kojih cca 6 km (četverotračne) koji se spaja na čvor Ploče(A1) koji je u izgradnji. Ovih šest kilometara predviđaju završiti do lipnja 2009 gdoine što mi se čini nemogučin. Ali živi bili pa vidili.

http://img395.imageshack.us/img395/2176/dsc053031vz8.jpg


http://img91.imageshack.us/img91/7137/dsc053041xx9.jpg

Ovo je nadvoznjak ispod kojeg ce proc cetverotracna cesta Z 5025 za Mariscinu.To je sad prava pustopoljina ,ali kad se urbanizira i naprave sportski objekti i stanovi to ce bit sasvim druga slika

Gorg thanks na velikom trudu :)

Iako nije vezano za najvažniju dnevnu temu - evo nekoliko skorašnjih s A6

http://img254.imageshack.us/img254/9698/kikovica1ny5.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/9244/kikovica2fx5.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/9963/kikovica3tm1.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/6835/kikovica4ke0.jpg

http://img53.imageshack.us/img53/1585/kikovica5jp0.jpg

:)

isprobavaš zoom? :D

Pogledaj ove priloge uz tekst i sve će ti biti jasno.
http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5412

nije mi još uvijek jasno. dakle, čvor Čeveljuša je ono lijepo tunelasto-vijaduktasto zdanje kod Ploča na D8, jelda? a Karamatići su ono gdje će A1 završavat i postajat A10 i kao takva ić u Bosnu? a ako su sad spojili Ploče s tim budućim završetkom A1, onda to vodi u kamenje.

dakle, da preformuliram pitanje: na kojoj relaciji se može trenutno putovati koristeći tu novu brzu cestu?

isprobavaš zoom? :D

Vrlo malo zoom, novi objektiv je u pitanju.
:cheers:

nije mi još uvijek jasno. dakle, čvor Čeveljuša je ono lijepo tunelasto-vijaduktasto zdanje kod Ploča na D8, jelda? a Karamatići su ono gdje će A1 završavat i postajat A10 i kao takva ić u Bosnu? a ako su sad spojili Ploče s tim budućim završetkom A1, onda to vodi u kamenje.

dakle, da preformuliram pitanje: na kojoj relaciji se može trenutno putovati koristeći tu novu brzu cestu?
Zagreb-Split-Ploče-Dubrovnik.
Karamatići su još 6 km udaljeni od Pozle Gore, gdje će "krajem lipnja" završavati A1, odnosno nastavljati se prema Hercegovini.
http://files.homepagemodules.de/b211118/f11734815t518772p7623076n1.jpg

Edit: pogrešna dretva. Ima li slika nove autoceste i brze ceste?

Ovo je nadvoznjak ispod kojeg ce proc cetverotracna cesta Z 5025 za Mariscinu.To je sad prava pustopoljina ,ali kad se urbanizira i naprave sportski objekti i stanovi to ce bit sasvim druga slika

Gorg thanks na velikom trudu :)

e o ovim stvarima je bilo rijeci i pred 20 godina. sva sreca pa ce cesta brzo proc ovuda, ali ostalo najavljeno bojim se da nece...

Vrlo malo zoom, novi objektiv je u pitanju.
:cheers:

pa sto je to 400? 600? sad ces malo ic pticice fotkat? :D

pa sto je to 400? 600? sad ces malo ic pticice fotkat? :D

600 je.
Fotkat će upravo ovakve stvari, ali i ptičice.
:lol:

Čvor Rujevica 2. dio


http://img381.imageshack.us/img381/1128/dsc053161no5.jpg


http://img120.imageshack.us/img120/2697/dsc053171ew8.jpg


http://img71.imageshack.us/img71/1646/dsc053181bo7.jpg


http://img165.imageshack.us/img165/4641/dsc053191vm9.jpg

Hvala svima za super fotke iz Rijeke i okolice. :banana:
Ovaj čvor Rujevica mi nekako vrlo sporo napreduje...

Mountman, koji objektiv (i aparat) koristiš?


Ovdje ima svježih slika s A11:

http://zeljeznice.net/forum/viewtopic.php?t=8756

http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/map.jpg

A) stajalište Odra
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210006res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210009res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210011res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210012res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210013res.jpg

B) između Odre i ŽCPR prema Donjoj Lomnici
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210025res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210026res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210033res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210036res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210037res.jpg
C) ŽCPR prema donjoj Lomnici
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210015res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210017res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210019res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210021res.jpg

D) oko kolodvora Velika Gorica
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210042res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210043res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210044res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210046res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210052res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210057res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210058res.jpg
http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/PC210061res.jpg

Na ovoj karti se bolje vide lokacije:

http://i174.photobucket.com/albums/w120/seabral/za%20forum/Velika%20Gorica/2008%2012%2021/map2.jpg

Dakle, radi se sljedeće:
- nova petlja kod stajališta Odra (lokacija A),
- novi nadvožnjak preko pruge (lokacija B) koji će se spajati na Velikogoričku cestu na semaforu koji vodi dalje u Veliku Mlaku,
- ukinut će se ŽCPR na cesti prema Donjoj Lomnici (lokacija C),
- novi nadvožnjak koji će se na Velikogoričku cestu spajati u nastavku ceste kod Zubaka
- ukinut će se ŽCPR kod kolodvora Velika Gorica (lokacija D)


Svaka daljnja fotka i nadopuna je dobrodošla ... :)

ovo je baš super kak će autocesta ići točno uz prugu jednim dijelom, to mi je super osjećaj voziti se uz vlak autocestom :) zadnji put sam izgubio protiv ETR500 između Rima i Napulja, puntilak je prespor bio :D

Kad gledam ove karte, ekipa iz VG koja autom dolazi u Zagreb mi se čini toliko mutava... Umjesto da se lijepo odvezu do željezničke stanice, sjednu na vlak i za deset minuta su u centru Zagreba.

Kad gledam ove karte, ekipa iz VG koja autom dolazi u Zagreb mi se čini toliko mutava... Umjesto da se lijepo odvezu do željezničke stanice, sjednu na vlak i za deset minuta su u centru Zagreba.

da ne govorimo o ujednačenim polascima na relaciji zg-sk-zg, jedina pruga u rh s tim. zapravo, navodno od novog voznog reda neće više bit, ali neće bit prevelikih odstupanja. a da kolodvor u vg je u banani jer je daleko od centra - je. ali još uvijek se isplati doći do njega autom nego se muvati po onoj stravi od velikogoričke.