super o tvornici!!!! :happy:

:cheers2:

25.3.2009
U Tirani dogovoreno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju

Hrvatska i Albanija korak bliže nuklearci

Memorandumom će stvoriti temelj za daljnje razgovore o mogućoj gradnji
zajedničke nuklearne elektrane u Albaniji, dogovoreno je na sastanku potpredsjednika hrvatske Vlade i albanskog premijera

http://www.novilist.hr/getattachment/be05e224-8957-40ab-b0e1-abce0c3fe520/hrvatska-i-albanija-korak-blize-.aspx

ZAGREB – Hrvatska i Albanija, odnosno Ministarstva gospodarstva obaju država, potpisat će do kraja travnja Memorandum o razumijevanju, kojim će se stvoriti temelj za daljnje razgovore o mogućoj gradnji zajedničke nuklearne elektrane u Albaniji – dogovoreno je na sastanku u Tirani, gdje se potpredsjednik Hrvatske vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec sastao s albanskim premijerom Salijem Berishom, tamošnjim ministrom gospodarstva Gencom Pollom i ministrom gospodarstva i energetike Gencom Rulijem. Deseteročlana zajednička radna skupina, dogovoreno je, na stručnoj će razini nastaviti razgovore, i ministarstvima obaju zemalja pripremiti podlogu za donošenje daljnjih odluka. I jedna i druga strana, priopćeno medijima, projekt gradnje nuklearke smatraju projektom od regionalnog značaja.

Albanija unatrag dvije godine traži partnere za gradnju nuklearke snage veće od tisuću megavata, najvjerojatnije u Skadru na rijeci Bojani, u blizini granice sa Crnom Gorom. Nuklearka u Albaniji, čija bi gradnja koštala između četiri i pet milijardi dolara, Hrvatskoj bi, s jedne strane odgovarala, budući da domaća javnost nije spremna nuklearku ugostiti u vlastitom dvorištu, no nekoliko je razloga zbog kojih energetski stručnjaci u Hrvatskoj albanski projekt smatraju nerealnim. Zbog manjka stručnjaka, teških ekonomskih i neizvjesnih političkih prilika, prije svega, rizik gradnje nuklearne elektrane u Albaniji je prevelik, a černobilska katastrofa, uzrokovana ljudskom pogreškom, još uvijek broji posljedice. Postavlja se, nadalje, pitanje kako struju iz Albanije dopremati u Hrvatsku, jer su se Crna Gora i BiH već u nekoliko navrata izjasnile protiv nuklearnih pogona u susjedstvu.

Ukupno, riječ je o prevelikom financijskom teretu, a osim toga, upozoravaju stručnjaci, imali smo i dugogodišnju »epizodu« sa Slovencima, koji su nam 1998. godine jednostrano obustavili slanje električne energije proizvedene u, zajedničkom, Krškom. Stručnjaci dodaju, kako bi daleko pametnije bilo nuklearku graditi u Hrvatskoj, jer bi se na njoj uposlilo 40 posto domaćih proizvodnih kapaciteta, tvrtke koje su gradile i Krško, a koje bi usput dobile na vlastitoj vrijednosti. Nema smisla, zaključuju upućeni, toliki novac doslovno bacati u neku stranu, k tome siromašnu zemlju.

Bojana MRVOŠ PAVIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/hrvatska-i-albanija-korak-blize-.aspx

^^ ne znam što mislit o ovome... s jedne strane, suradnja je dobro došla... s druge strane, albanija je nevjerojatno korumpirana :eek:

^^ ne znam što mislit o ovome... s jedne strane, suradnja je dobro došla... s druge strane, albanija je nevjerojatno korumpirana :eek:

Da tu smo negdje :lol:

Ukupno, rijeè je o prevelikom financijskom teretu, a osim toga, upozoravaju struènjaci, imali smo i dugogodišnju »epizodu« sa Slovencima, koji su nam 1998. godine jednostrano obustavili slanje elektriène energije proizvedene u, zajednièkom, Krškom. http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/hrvatska-i-albanija-korak-blize-.aspx

Bilo bi dobro napisat i to, da izporuke elektrike nije bilo zbog neplaèanja raèuna sa strane Hrvatske.

Bilo bi dobro napisat i to, da izporuke elektrike nije bilo zbog neplaèanja raèuna sa strane Hrvatske.

Ne bi im ni ja plaćao račune. Prvo, i mi smo vlasnici te elektrane, a drugo, dugovanja si mogu namiriti iz štednih uloga hrvatskih građana koje su pokupili kad je rat počeo i nikad nisu vratili ni lipe (tj tolara). :bash:

Državne potpore: 100 mil. kuna za zamjenu ekološki neprihvatljivih vozila


Subvencija za razliku u cijeni između starog, ekološki neprihvatljivog cestovnog vozila za prijevoz tereta ili putnika i nabavu novog vozila EURO 5 standarda može iznositi 70.000 kn po vozilu za male i srednje poduzetnike, odnosno 50.000kn za velike poduzetnike

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na svojoj je sjednici na zahtjev Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrila državnu potporu predviđenu Prijedlogom Programa smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš (smanjenje emisije štetnih plinova cestovnih vozila kategorije N2, N3 i M3), priopćeno je iz Agencije.

Prijedlog programa predviđa subvenciju za razliku u cijeni između starog, ekološki neprihvatljivog cestovnog vozila za prijevoz tereta ili putnika i nabavu novog vozila EURO 5 standarda. Na taj se način planira 3000 ekološki neprihvatljivih vozila zamijeniti za vozila standarda EURO 5.

Ukupna vrijednost potpora predviđenih tim prijedlogom za razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. godine iznosi 100 milijuna kuna.

Za male i srednje poduzetnike iznos državne potpore po pojedinom korisniku može iznositi najviše 70.000 kuna po vozilu, dok je za velike poduzetnike taj iznos ograničen na 50.000 kuna po vozilu, a svaki licencirani cestovni prijevoznik može godišnje podnijeti zahtjev za zamjenu pet vozila.

Najveći iznos potpore koji može biti dodijeljen pojedinom korisniku je 500.000 eura (u kunskoj protuvrijednosti). U ovaj se iznos uključuju potpore male vrijednosti koje je poduzetnik primio u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2010. godine.

http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/49973/ttl/Drzavne-potpore-100-mil-kuna-za-zamjenu-ekoloski-neprihvatljivih-vozila/Default.aspx

Ne bi im ni ja plaæao raèune. Prvo, i mi smo vlasnici te elektrane, a drugo, dugovanja si mogu namiriti iz štednih uloga hrvatskih graðana koje su pokupili kad je rat poèeo i nikad nisu vratili ni lipe (tj tolara). :bash:

Nuklearka je poslovni subjekt kao svaki drugi, pa mu se mora platit struja. Sa vlastništvom to nema nikakve veze, a još manje sa Ljubljanskom bankom.

http://seebiz.eu/hr/tvrtke/farmaceutika/nova-katastrofa-pliva-prosle-godine-izgubila-255-milijuna-kuna,41555.html

http://s.seebiz.eu/files/img/2009/3/6/pliva.jpg

LOŠA GODINA
Nova katastrofa: Pliva prošle godine izgubila 255 milijuna kuna
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB - Pliva Grupa je u 2008. godini ostvarila rezultat iz poslovanja prije poreza, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) od 415 milijuna kuna, dok je neto gubitak iznosio je 255 milijuna kuna.

U 2008. godini zaključno sa 31. prosinca Pliva (ZSE:PLVA-R-A) je ostvarila ukupne prihode od oko 4.968 milijuna kuna, u odnosu na 6.062 milijuna kuna ostvarenih 2007. godine. Ovaj pad najvećim se dijelom može pripisati određenim jednokratnim stavkama koje su pozitivno utjecale na prihode u 2007. godini, primjerice dobitak od prodaje poslovanja u SAD-u u iznosu od 801 milijun kuna u 2007., prihodi od prodaje proizvoda koje su u 2007. ostvarile naknadno prodane operacije u Italiji i Španjolskoj te prodaja svih postojećih zaliha u SAD-u prije prodaje američkog poslovanja u 2007. godini.

Prihodi od prodaje u 2008. godini iznosili su 4.590 milijuna kuna, u odnosu na 5.134 milijuna kuna ostvarenih u 2007. godini. Do pada od skoro 11% došlo je zbog ranije spomenutih nižih prihoda od prodaje za tržište SAD-a te u Španjolskoj i Italiji. Isključujući prihode od prodaje u SAD-u, Italiji i Španjolskoj, prihodi od prodaje porasli su za oko 8% u 2008. godini. Neto gubitak je rezultat utjecaja nekoliko čimbenika među kojima su i veliki gubitak od tečajnih razlika, troškovi povezani s Tevinom akvizicijom Barra, umanjenje vrijednosti određene imovine u Poljskoj i povećana ulaganja u istraživanje i razvoj u 2008. godini.

Sa 31. prosincem 2008. godine novac i novčani ekvivalenti iznosili su 698 milijuna kuna. Za dvanaest mjeseci zaključno sa 31. prosincem 2008. neto novac iz poslovnih aktivnosti iznosio je 152 milijuna kuna, a iz financijskih 130 milijuna kuna. Neto novac korišten u investicijskim aktivnostima iznosio je 287 milijuna kuna.

:ohno::ohno:

Vanjskotrgovinski deficit pao na milijardu eura



Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca ove godine bila je 54,8 posto


U ovoj godini do kraja veljače vanjskotrgovinski deficit Hrvatske je iznosio oko 1,018 milijarda eura što u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, kada je deficit iznosio 1,67 milijarda eura, predstavlja pad od 652 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku.


U razdoblju od siječnja do veljače 2009. izvoz je iznosio 1,233 milijardi eura, a uvoz 2,251milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca 2009. bila je 54,8 posto.


Iskazan u kunama, ukupan izvoz Hrvatske u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 9,127milijardi kuna a uvoz 16,670 milijardi kuna pa je deficit bio 7,542 milijardi kuna. U američkim dolarima, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 1,323 milijardi.

U veljači 2009. vanjskotrgovinski je deficit pao na 501 milijun eura sa 517 milijuna mjesec ranije i 876 milijuna eura godinu ranije.

Source: Banka.hr

Atlantska plovidba: 2008. dobit 666,5 milijuna kuna

Neto dobit Atlantske plovidbe lani je bila 178,8 posto veća nego u 2007. godini i iznosila je 666 milijuna kuna. Prihodi su povećani za 35%.

Dubrovački brodar Atlantska plovidba poslovao je prošle godine s neto dobiti od 666,5 milijuna kuna, što je za 178,8 posto više nego u 2007. godini, podaci su iz financijskog izvješća Atlantske plovidbe objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni prihodi Atlantske plovidbe prošle godine od 1,85 milijardi kuna bili su za 35,6 posto, ili za 487,2 milijuna kuna veći nego 2007. godine.

Glavninu prihoda, oko 92 posto, Atlantska ostvaruje na inozemnom tržištu i prihodi od prodaje u inozemstvu u prošloj su godini dosegnuli 1,35 milijardi kuna dok su godinu ranije iznosili 1,18 milijardi.

Prihodi od prodaje na domaćem tržištu povećani su pak sa 72,6 na 83,9 milijuna kuna.

Atlantska plovidba u prošloj godini bilježi i znatan porast ostalih prihoda, sa 84 milijuna kuna ostvarenih 2007. na više od 365 milijuna kuna u prošloj godini, dok su financijski prihodi porasli sa 31,9 na 56,2 milijuna kuna.

Glavninu prihoda Atlanske plovidba ostvarila je u pomorstvu. Udio te djelatnosti u ukupnim prihodima je 78 posto, avioprijevoza 18 posto, a hotelijerstva 4 posto.

Sa 19 posto u ukupnim prihodima sudjelovala je prodaja brodova, a kako se navodi u objašnjenjima Uprave, prošle je godine dubrovački brodar prodao brodove "Sveti Vlaho", "Mljet" i "Jadran". Kupila je, pak, brod "Pelješac" te preuzela novogradnje "Zagreb" i "Miho Pracat".

U napomenama o prošlogodišnjem poslovanju, Uprava također podsjeća da je bila ugovorena izgradnja četiri broda tipa panamax u brodogradilištu JES u Kini i jednog broda tipa capesize u brodogradilištu STX Južna Koreja. No, s obzirom na kretanje tržišta brodskog prostora otkazana su dva broda tipa panamax u Kini, a brod capesize zamijenjen je za dva broda tipa product carrier bez plaćanja ikakvih penala, podsjeća se u komentaru izvješća.

Ukupni rashodi Atlantske plovidbe tijekom prošle godine iznosili su 1,19 milijardi kuna i bili su za 6,6 posto veći u odnosu na rashode iz 2007. godine. (H)

:cheers::cheers:

Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca ove godine bila je 54,8 posto


nitko sretniji od mene da se ovaj trend - to je simptomaticna slika i u drugim zemljama u okruzju - nastavi u normalnim ekonomskim uvjetima. pod hitno nam treba kvalitetna izvozna moc i to u bitnijim segmentima (skuplji proizvodi koji se i dobro naplacuju gdje imas marze, tako da dugorocno mozes opstati na drugim trzistima s dobrim budgetom za daljni razvoj proizvoda...) koji opravdaju i dugorocnu perspektivu za izvoz...ali zelja & istinito stanje ne koreliraju uvijek na zalost

http://limun.hr/main.aspx?id=439718

U 2008. rast BDP-a usporen na 2,4 posto

30.3.2009 10:30:00 | Powered by RBA analitičari

Prema posljednjim podacima DZS-a, bruto domaći proizvod (BDP) tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja ostvario je rast od 0,2% u usporedbi s istim razdobljem 2007. Promatrajući po kategorijama potrošnje, najznačajniji utjecaj na usporavanje rasta BDP-a došao je od pada potrošnje kućanstava od 3,2%, što predstavlja prvi pad navedene potrošnje od 1999. godine, a bio je i očekivan s obzirom na zabilježeni pad prometa u trgovini na malo.

Snažan rast državne potrošnje od 2,7% pridonio je zadržavanju pozitivnih stopa rasta BDP-a. Unatoč vidljivom usporavanju, nastavljen je trend rasta investicija u kapital, koje su tijekom promatranog tromjesečja realno povećane za 3,5%. Pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a došao je i od značajnijeg smanjenja uvoza roba i usluga (-7,1%) od izvoza (-2,5%), što je posljedica pada cijena energenata i prehrambenih proizvoda te manje domaće potražnje. Tijekom cijele prethodne godine BDP je ostvario rast od 2,4%, što je najniža ostvarena stopa gospodarskog rasta u ovom desetljeću.

Tijekom 2008. godine potrošnja kućanstava povećana je za 0,8%, a državna potrošnja za 1,9% u realnim iznosima. Na prošlogodišnji rast BDP-a najznačajniji utjecaj imao je relativno snažan rast investicija u kapital od 8,2%, koji je prvenstveno ostvaren u prvoj polovici prošle godine. Na razini cijele 2008. godine uvoz roba i usluga rastao je brže od izvoza (3,6% prema 1,7%), čime je povećan negativni utjecaj neto izvoza na rast BDP-a.

Tijekom ove godine očekujemo da se nastavi pad osobne potrošnje iz posljednjeg tromjesečja prošle godine na što će najviše utjecati pad razine zaposlenosti te pad neto plaća. Također, i državna potrošnja bi tijekom ove godine mogla zabilježiti pad u realnim iznosima. S obzirom na trenutnu cijenu i nedostupnost pristupu inozemnom kapitalu izgledno je i smanjenje investicija u kapital tijekom 2009. Pozitivan utjecaj bi mogao doći od snažnijeg pada uvozne od izvozne aktivnosti tijekom ove godine.

Tijekom četvrtog tromjesečja 2008. godine bruto dodana vrijednost povećana je za 0,4% na godišnjoj razini. Međutim, u navedenom razdoblju očekivano je zabilježen pad BDV-a u djelatnostima industrije, trgovine i turizma. Istovremeno, najsnažniji rast ostvaren je u građevinarstvu (7,3%) te poljoprivredi (3,8%). Tijekom 2008. godine BDV je povećana za 2,8% u realnim iznosima, dok je najveći rast ostvaren u djelatnostima građevinarstva (8,5%) te prijevozu, skladištenju i vezama (5,2%).

Znači formalno još nismo u recesiji

Neto dobit Konzuma 329,2 mil. kuna

Ukupni su prihodi u 2008. iznosili 12,75 milijardi kuna i veći su za 17,2 posto u odnosu na godinu prije

Bankamagazin / Hina

Trgovački lanac Konzum u 2008. je godini ostvario 329,23 milijuna kuna neto dobiti, što je porast od 46,4 posto u odnosu na godinu prije, podaci su iz nerevidiranog, nekonsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni su prihodi Konzuma u 2008. iznosili 12,75 milijardi kuna i veći su za 17,2 posto u odnosu na godinu prije. Glavnina prihoda odnosi se na prihode od prodaje u zemlji koji su porasli 16,6 posto, na 11,38 milijardi kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 35 posto, na 237,9 milijuna kuna.
Rast bilježe i financijski prihodi, za 63 posto, na 49,7 milijuna kuna.

U pojašnjenju poslovnih rezultata se napominje kako su u prošloj godini prihodi od maloprodaje porasli 16,3 posto, a od veleprodaje za 19,3 posto. Omjer maloprodaje i veleprodaje za prošlu godinu iznosi 70:30.

Konzum je lani u odnosu na godinu ranije povećao ukupne rashode za 16,4 posto, na 12,3 milijarde kuna. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe čine glavninu rashoda i lani su u odnosu na godinu ranije povećani 14,6 posto, na 10,39 milijardi kuna. Povećani su i troškovi osoblja, za 19,5 posto, na 961,69 milijuna kuna, a rast bilježe i troškovi amortizacije, za 40,7 posto, na 156,8 milijuna kuna. Visok rast bilježe financijski rashodi, za 60,8 posto, na 204,8 milijuna kuna.

izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/50076/ttl/Neto-dobit-Konzuma-3292-mil-kuna/Default.aspx

Za četvrtinu manja neto dobit Adris grupe

Adris grupa u 2008. godini ostvarila je neto dobit u visini od 504 milijuna kuna, što je gotovo 25 posto manje nego u 2007. godini, izvijestila je danas ta kompanija.

Istodobno, ukupni prihodi grupe dosegnuli su 3,40 milijardi kuna, što je na razini prošlogodišnjih. Poslovni prihodi iznosili su 3,18 milijardi kuna, a prihodi od prodaje robe i usluga 3,11 milijardi kuna, što predstavlja rast od 13 posto.Prihodi od prodaje robe i usluga na domaćem tržištu iznosili su dvije milijarde kuna, a na inozemnim tržištima 1,12 milijardi kuna.U istom izvještajnom razdoblju ostvarena je dobit prije amortizacije, kamata i poreza u iznosu od 981 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja iznosi 674 milijuna kuna.

Tvornica duhana Rovinj (TDR), iz sastava Adris grupe, prošle godine ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 2,34 milijarde kuna. Ostvareni poslovni prihodi iznose 2,30 milijardi kuna i veći su od prošlogodišnjih za 5,7 posto. Dobit prije amortizacije, kamata i poreza iznosila je 883 milijuna kuna. Ukupna prodaja u 2008. godini iznosila je 13,59 milijardi cigareta, od čega je 50 posto ostvareno na izvoznim tržištima. TDR je u 2008. godini izvezao svoje proizvode na dva nova tržišta - talijansko i iransko. Istragrafika je ostvarila rast prihoda od prodaje roba i usluga za 4,9 posto, zadržavši poziciju vodećeg proizvođača komercijalne kartonske ambalaže u nas. I Hrvatski duhani su, nakon višegodišnjeg procesa restrukturiranja, 2008. godinu završili s dobiti.

Turistički dio Adris grupe ostvario je prihod od prodaje u iznosu od 473 milijuna kuna, što predstavlja rast od 14 posto. Ostvareno je 2,75 milijuna noćenja, ili za 4,6 posto više nego prethodne godine, te rast prosječnih cijena od 10 posto, što je izravna posljedica znatnih ulaganja u kvalitetu proizvoda i turističke ponude u cjelini. Operativna dobit iz poslovanja iznosi 37 milijuna kuna. Nakon višegodišnjih nepovoljnih financijskih rezultata, uglavnom zbog visokih troškova restrukturiranja, u 2008. godini turistički dio Grupe ostvario je pozitivni rezultat, navodi se u priopćenju. (H)

izvor: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=71667

http://i40.tinypic.com/14xys86.jpg


Projekt koji je Karlovcu udahnuo novi život

Naime, Grad Karlovac je raspisao urbanističko-arhitektonski natječaj za revitalizaciju središnjeg dijela povijesnog središta, Trga bana Josipa Jelačića s okolnim zgradama koje su većinom oronule i zapuštene, te s ciljem stvaranja nove pješačke zone unutar staroga grada koji nalikuje na neugledno beživotno parkiralište. Na prošlom urbanističko-arhitektonskom natječaju prvu nagradu osvojio je arhitektonski tim Vinka Penezića i Krešimira Rogine koji je starom gradskom trgu mnoštvom novih sadržaja udahnuo novi, urbani život.



http://www.jutarnji.hr/nekretnine/arhitektura/clanak/art-2009,4,1,,157935.jl

http://www.d-a-z.hr/?sec=vijest&id=324

evo jedne neloše vijesti,nakon pada izvoza u siječnju od 25% u odnosu na siječanj prošle godine,u veljači je izvoz bil na istoj razini kao i prošle godine :)

Ali sada slijedi teži dio posla i idealna prilika da sa ponovnom ekspanzijom potražnje povećamo domaću proizvodnju a ne uvoz. Ovo je stvarno idealna prilika koju, ako ovako nastavimo, nećemo iskoristit.
Ali možda nam ulazak u NATO i nastavak pregovora sa EU da nekakav zalet, nadan se.

evo jedne neloše vijesti,nakon pada izvoza u siječnju od 25% u odnosu na siječanj prošle godine,u veljači je izvoz bil na istoj razini kao i prošle godine :)

jos jedna informacija uz ovo:

veljaca 2009
uvoz: 1.218,3 mil. EUR
izvoz: 717,2 mil. EUR
-----------------------
= 58,9 % pokrivenost uvoza s izvozom, podaci od hnb

MMF u Hrvatskoj: Imate jak financijski sektor i zadovoljavajući proračun

Mudro upravljanje i pravodobne mjere koje je uvela vlada i HNB, pomogli su Hrvatskoj prebroditi ova teška vremena, istaknula je misija MMF-a nakon posjeta Hrvatskoj

Nakon dva tjedna konzultacija sa različitim financijskim institucijama, ali i Vladom, misija Međunarodnog monetarnog fonda okončala je svoj posjet Hrvatskoj. Kako je na konferenciji za novinare rekao voditelj misije, Thanos Arvanitis, konzultacije su se fokusirale na globalnu krizu i njen utjecaj na domaće gospodarstvo te na mjere koje je potrebno uvesti kako bi se sačuvala makroekonomska i financijska stabilnost.

"Misija je impresionirana Vladinom odlučnošću za poduzimanjem oštrih mjera kako bi se ograničio utjecaj krize izvana te zaštitila država od financijskih poteškoća koje su zahvatile cijeli svijet", rekao je Arvanitis.

No, upozorava, kako hrvatsko gospodarstvo ne može ostati potpuno imuno na utjecaje globalne krize.

"Mudro upravljanje i pravodobne mjere koje je uvela vlada i HNB, pomogli su Hrvatskoj prebroditi ova teška vremena. No, zbog sve težeg vanjskog financiranja očekuje se da će se gospodarska aktivnost u Hrvatskoj značajno smanjiti ove godine. Ključni pokretač gospodarskog rasta su domaća potražnja", istaknuo je Arvanitis i dodao kako MMF očekuje pad BDP-a ove godine od 2 do 4 posto.

Prioritet bi, stoga, trebalo dati očuvanju financijske stabilnosti i likvidnosti. Iako je hrvatski financijski sustav profitabilan, suočiti će se sa sve težim vremenim.

"Kako bi se ojačala njegova otpornost, bankarske rezerve bi trebalo povećavati prema potrebi, a također je potrebno osigurati adekvano financiranje na stranom tržištu", rekao je Arvanitis.

Misija MMF-a je istaknula kako bi Hrvatska trebala uvesti održive dugoročne mjere, prije svega kroz strukturne reforme javne uprave.

"Još uvijek postoje dijelovi u javnoj upravi koji se preklapaju. Stoga bi se trebalo usredotočiti na decentralizaciju i reviziju funkcija koje se preklapaju. U nekim područjima nedostaje kvalitetnog kadra, dok ga u drugim ima previše. Također, treba stvoriti uvijete ze zedržavanje kvalitetnog kadra. Dugoročno gledano to će dodatno uštedjeti novac iz proračuna", ističu iz MMF-a.

Na novinarsko pitanje o eventualnoj pomoći MMF-a Hrvatskoj, koji u bi hrvatska politika doživjela kao svoj poraz, Arvanitis je rekao kako je Hrvatska dio MMF-a i stoga ima neka prava i obveze.

"Prije svega obveze obuhvaćaju konzultacije sa MMF-om oko svoje politike i reviziju tih politika svake godine. S druge strane ona ima pravo na pomoć ukoliko se za to pokaže potreba. Ona može biti savjet, tehnička ili financijska pomoć. No, pomoć MMF-a nije bila smisao ovog posjeta, već smo kroz konzultacije razgovarali o napretku tijekom prošle godine", zaključio je izvještaj Arvanitis.

izvor: http://www.nacional.hr/clanak/56212/mmf-u-hrvatskoj-imate-jak-financijski-sektor-i-zadovoljavajuci-proracun

ovo je dost bitno da bude i ovdje :)

Dvije tvornice u Kutini zaposlit će 2000 ljudi

Oko 200 milijuna eura njemačko - švicarskog kapitala dolazi ove godine u Kutinu. Naime, njemačka tvrtka Maschinenbau GMBH, i švicarska Pacion-Capital, sagradit će u Kutini dvije tvornice. Uz potporu Grada u Kutini tijekom ove i sljedeće godine sagradit će se Solarna elektrana i Tvornica fotopanela, koje će se prostirati na 32 hektara površine u novoj Poslovnoj zoni, u Radničkom naselju Krč. Nove tvornice u startu će zaposliti 1200 radnika, s mogućnošću povećanja na 2000.

Obuka kadrova, stručni dio, bit će obavljen u Njemačkoj, u kompaniji S+R Maschinenbau GMBH, a dio radnika ići će na specijalizaciju u Švicarsku, u tvrtku Pacion-Kapital. Grad Kutina dao je suglasnost za lokaciju koja se nalazi južno od Tvornice čađe kutinske Petrokemije.

Radovi na novim objektima trebali bi početi potkraj rujna 2009. Projekte za nove tvornice izradila je njemačka tvrtka EZE, čiji će stručnjaci uskoro posjetiti Kutinu da bi se upoznali s lokacijom i komunalnom infrastrukturom.

http://limun.hr/main.aspx?ID=446155&pojam=kutina

I u recesiji posao za 66 tisuća radnika

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2009/04/10/burz-v.jpg

ZAGREB - Pod utjecajem krize nezaposlenost drugi mjesec zaredom raste na godišnjoj razini pa je krajem ožujka na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano 267.244 nezaposlenih što je 1,7 posto više nego u veljači i 4,6 posto ili 11.753 nezaposlenih više nego u ožujku 2008.

Iako se na burzu samo prošli mjesec prijavilo 19.866 novih nezaposlenih, što je čak 60 posto više nego u istom mjesecu lani, s evidencije je otišlo 15.443 osobe.

U mjesec dana tako je evidentirano 4423 nezaposlenih više što je ipak mnogo manje nego u siječnju i veljači. Nezaposlenost je u ožujku povećana u svim županijama osim u Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj.

Sezonsko zapošljavanje

Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah objavila je jučer da je dobra vijest što i u krizi poslodavci namjeravaju zapošljavati nove radnike. Naime, redovita anketa koju je HZZ proveo na uzorku od 13.666 poslodavaca koji zapošljavaju ukupno 722.328 radnika pokazala je da anketirane tvrtke planiraju zaposliti 66.353 radnika.

Najviše će se radnika zaposliti u hotelima i restoranima i prerađivačkoj industriji pa su najtraženija zanimanja konobari, prodavači i sobarice. Sezonsko zapošljavanje već je započelo u ožujku pa je s burze zaposleno 1210 osoba ili 13,8 posto od 8774 nezaposlenih koji su našli posao. Od onih koji su u ožujku uspjeli naći posao 8774 osobe su dobile ugovore o radu, od čega je 82,8 posto zaposleno na određeno.

Sajmovi poslova

Broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih tradicionalno se počinje smanjivati od ožujka - ističe ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah.

Na Zavodu za zapošljavanje objavili su da je ovogodišnje sajmove poslova u 22 grada posjetilo više od 50 tisuća ljudi. Prikupljeno je više od 20 tisuća životopisa, a posao je već našlo 5160 osoba.

Nezaposlenost je u ožujku povećana u svim županijama osim u Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj.


:cheers::cheers:

Ove godine jedva milijarda eura stranih ulaganja

Zbog krize na ledu 59 projekata koji bi mogli otvoriti 5000 radnih mjesta
Hrvatska u ovoj godini treba biti vrlo zadovoljna ako privuče ukupno milijardu eura izravnih stranih ulaganja, ističe analitičar Raiffeisen Consultinga Zdeslav Šantić.

Usporedbe radi, u rekordnoj 2007. godini stranci su u Hrvatsku uložili čak 3,67 milijardi eura, a lani usprkos padu od 20 posto 2,93 milijarde eura. "Zbog posljedica krize ove godine očekujemo znatno manji neto priljev izravnih inozemnih investicija. Sukladno tome veća ulaganja od milijardu eura zasad nisu izgledna", pojašnjava Šantić. Dodaje također da je struktura takvih ulaganja dosad bila nepovoljna čime je izostao znatniji pozitivni utjecaj ...

izvor: http://www.poslovni.hr/113623.aspx

Reuters: Hrvatski BDP ove godine pada 3,1%

Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB - Pad aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini bit će snažniji no što se službeno prognozira a proračunski manjak bit će gotovo dvostruko veći od aktualne ciljane razine, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje koje agencija Reuters provodi među hrvatskim analitičarima svako tromjesečje.

Rezultati tog ispitivanja, objavljeni u Reutersovom poslovnom-financijskom servisu, pokazuju također da 10 anketiranih analitičara u 2010. očekuje tek blagi oporavak a podijeljeni su oko toga hoće li Hrvatska uspjeti prebroditi teško razdoblje bez pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju su neke zemlje u regiji već zatražile.

"Hrvatska se još može izvući bez pomoći MMF-a ali je njezin manevarski prostor sve uži", kazao je Goran Šaravanja iz Zagrebačke banke.

Od osam analitičara koji su odgovorili na pitanje hoće li Hrvatska zatražiti pomoć MMF-a, pet ih je ocijenilo da se to vjerojatno neće dogoditi a trojica su tu opciju ocijenila vjerojatnom.

Ovog je mjeseca Sabor usvojio prijedlog smanjenja proračuna kojim je predviđen pad aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu od 2,0 posto i proračunski manjak u visini 1,6 posto BDP-a.

Anketirani analitičari, navodi dalje Reuters, prognoziraju pak u ovoj godini pad hrvatskog BDP-a u prosjeku za 3,1 posto a manjak u proračunu u visini 3,0 posto BDP-a.

"Pokazatelji govore o značajnom padu potrošnje i ulaganja u prvom tromjesečju. Privatni sektor je ozbiljno pogođen te se čini očitim da će pad aktivnosti biti oštriji", kazao je Hrvoje Stojić, analitičar u Hypo Group Alpe Adria.

Hrvatsko gospodarstvo zadnji je put zabilježilo pad aktivnosti u 1999. Posljednjih godina raslo je po stopi od oko 4,0 posto na godinu, podupirano potrošnjom kućanstava, državnim ulaganjima i prihodima od turizma, kaže se dalje u izvješću Reutersa.

Od turizma se ove godine očekuje da će biti ključni faktor u ublaživanju negativnog gospodarskog rasta a dužnosnici kažu da očekuju tek manji pad prihoda u usporedbi s lanjskim rekordnim prihodima od turizma koji je Hrvatskoj, zemlji kandidatu za EU, priskrbio 7,0 milijardi eura.

"I dalje smatram da je moguće da pad aktivnosti ne bude tako snažan, budući da ni prošlogodišnji rast od 2,4 posto nije bio presnažan", kazao je Ante Babić iz neovisnog ekonomskog think-tanka. "Turistička sezona mogla bi biti dobra a i dalje su u planu neki veliki infrastrukturni projekti", tumači on.

Analitičari obuhvaćeni Reutersovim ispitivanjem u idućoj godini očekuju blagi oporavak hrvatskog gospodarstva, uz procijenjenu stopu rasta od 0,4 posto. Ustvrdili su međutim da bi hrvatska Vlada, koja se idući mjesec sprema izdati euroobveznice po prvi put u posljednjih pet godina, mogla suočiti s prenapregnutim državnim financijama, ponajprije ako turizam podbaci.

To bi moglo primorati Vladu da započne pregovore s MMF-om ili poduzme nove mjere smanjenja potrošnje nakon ljeta, stoji dalje u Reutersovoj anketi.

"Novi bi rebalans proračuna mogao biti neizbježan neovisno o turističkoj sezoni , budući da će usporavanje aktivnosti u gospodarstvu rezultirati manjim prihodima u državnoj blagajni. Taj će se manjak produbiti jer će Vlada teško moći rezati potrošnju koliko bude potrebno", kazala je Marina Tkalec iz zagrebačke brokerske tvrtke InterCapital.

Analitičar Stojić ustvrdio je da bi proračunski manjak mogao čak premašiti 5,0 posto BDP-a i prisiliti hrvatsku vladu da krene u potragu za svježim kapitalom na jesen. "To bi moglo biti određena kombinacija pozajmljivanja od MMF-a i određenih fondova u EU".

Analitičari većinom očekuju da će se Hrvatska priključiti EU 2012. i usvojiti euro tri godine nakon toga. Većina očekuje i da će središnja banka uspjeti držati pod kontrolom deprecijacijske pritiske na kunu, navodi dalje Reuters. Pad priljeva 'čvrste valute' izložio je kunu deprecijacijskim pritiscima, a anketirani analitičari procjenjuju da će u prosincu ove godine tečaj kune iznositi 7,56 kuna za euro, objavila je agencija Reuters.

izvor: http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/reuters-hrvatski-bdp-ove-godine-pada-3%2c1%25,42928.html

Nitko ne komentira glasine o kupnji Mercatora od strane Agrokora? (što naavno neće proći)

Nitko ne komentira glasine o kupnji Mercatora od strane Agrokora? (što naavno neće proći)

to bi bilo ironično za krepat :rofl:

http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2009,4,18,,159883.jl

neznam gdje da ovo stavim pa sam ovdje pod projekte,danas iz jutarnjg

Nitko ne komentira glasine o kupnji Mercatora od strane Agrokora? (što naavno neće proći)

Moram priznat da su komentari politicara katastrofa. Kao sluzbena objasnjenja su da se zna da Agrokor ima poteskoca s likvidnoscu pa se nece prodavat Mercator. Ako se nesto prodaje i kupac ima sredstva ne znam u cemu je problem. Ali to je tak kad se politika mijesa u business čime se uzasno narusava trziste i tu politici definitivno nije mjesto. Inace nekako mi se cini da je naglasak na tom problemu s likvidnoscu koji Agrokor ima vec dugi niz godina samo izgovor za neke druge politicke nakane. Uostalom nije Agrokor jedini s tim problemom i to je manje vise stigma vecine poduzeca s nasih prostora.

IMF economic projections for 2009 & 2010

http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weoselgr.aspx

EU27 GDP growth (%) 2009 2010

Cyprus 0.300 2.100
Greece -0.200 -0.600
Poland -0.748 1.264
Malta -1.530 1.101
Bulgaria -2.000 -1.000
Slovak Republic -2.131 1.924
Slovenia -2.704 1.378
France -2.952 0.412
Austria -2.989 0.181
Spain -3.043 -0.714
Hungary -3.346 -0.449
Czech Republic -3.502 0.078
Belgium -3.830 0.286
Denmark -4.026 0.395
United Kingdom -4.086 -0.396
Portugal -4.100 -0.500
Romania -4.142 -0.044
Sweden -4.270 0.170
Italy -4.450 -0.389
Luxembourg -4.751 -0.200
Netherlands -4.767 -0.660
Finland -5.174 -1.238
Germany -5.614 -1.000
Ireland -8.000 -3.000
Lithuania -10.000 -3.000
Estonia -10.047 -1.045
Latvia -11.987 -2.035

EFTA Members, GDP growth (%)

Norway -1.655 0.318
Switzerland -2.960 -0.330
Iceland -10.620 -0.201

EU Candidates, GDP growth (%)

Albania 0.378 2.000
FYROM -2.000 1.000
Serbia -2.000 0.000
Montenegro -2.700 -1.952
Bosnia and Herzegovina -2.988 0.500
Croatia -3.529 0.254
Turkey -5.100 1.500


EE Countries, GDP growth (%)

Azerbaijan 2.534 12.327
Georgia 1.000 3.000
Moldova -3.400 0.000
Belarus -4.327 1.645
Armenia -5.000 0.000
Russia -5.977 0.500
Ukraine -8.010 1.015


Other, GDP growth (%)

China 6.520 7.510
India 4.523 5.607
Brazil -1.301 2.165
USA -2.751 -0.049
Japan -6.197 0.515


GDP per capita in USD for 2009 and 2010 for the whole of Europe:

(EU members in bold)
2009 2010

Luxembourg 94,417.725 94,179.625
Norway 70,643.665 73,686.188
Switzerland 61,741.305 60,804.996
Denmark 52,814.982 52,699.962
Ireland 49,095.987 46,826.273
(United States 45,550.294 45,253.942)
Netherlands 44,259.174 44,121.649
Finland 44,217.124 43,845.149
Austria 43,570.032 44,087.038
Belgium 40,018.776 40,033.363
France 39,922.279 40,169.529
(Japan 39,115.945 37,051.542)
Sweden 38,960.168 39,041.419
Germany 37,307.226 36,726.388
Iceland 36,878.184 37,735.198
Italy 33,253.290 33,010.654
United Kingdom 32,797.725 32,745.946
Spain 30,251.150 29,898.413
Cyprus 29,347.940 30,152.231
Greece 29,043.363 29,266.806
Slovenia 24,181.026 24,612.565
Portugal 19,623.769 19,623.698
Malta 17,883.440 18,149.571
Czech Republic 16,683.620 16,839.508
Slovak Republic 16,240.805 16,895.176
Estonia 13,981.500 13,784.696
Croatia 13,220.115 13,270.803
Hungary 12,531.468 13,412.576
Lithuania 12,091.786 11,880.278
Latvia 11,909.483 11,299.535
Poland 10,582.560 10,789.531
Russia 8,229.967 9,470.726
Turkey 7,839.938 7,517.192
Romania 7,773.586 7,782.372
Bulgaria 6,822.512 6,932.621
(Brazil 6,526.249 6,692.189)
Serbia 5,478.469 5,385.436
Belarus 5,192.819 5,717.077
Azerbaijan 4,341.793 5,329.347
FYROM 4,140.995 4,323.433
Bosnia and Herzegovina 4,079.183 4,213.925
Albania 3,449.106 3,451.232
Georgia 2,561.564 2,700.597
(China 3,622.129 3,915.395)
Armenia 2,900.924 2,651.041
Ukraine 2,520.860 2,771.036
Moldova 1,510.051 1,545.353
(India 981.984 1,007.891)


GDP PPP per capita in USD for 2009 and 2010 for the whole of Europe:

(EU members in bold)
2009 2010

Luxembourg 78,108.369 77,227.737
Norway 52,796.522 52,854.685
(United States 45,550.294 45,253.942)
Switzerland 41,839.871 41,822.090
Ireland 39,382.536 38,253.277
Austria 38,743.953 38,920.151
Netherlands 38,675.142 38,392.551
Denmark 35,983.760 36,173.447
Sweden 35,836.062 35,901.119
Iceland 35,757.525 35,484.957
United Kingdom 35,286.026 34,881.399
Belgium 34,904.952 34,871.880
Finland 34,582.439 34,224.628
Germany 33,803.814 33,637.972
France 33,334.404 33,445.373
(Japan 32,297.680 32,638.129)
Greece 30,688.808 30,569.825
Cyprus 29,928.484 30,416.802
Spain 29,596.182 29,304.855
Italy 29,273.907 29,079.567
Slovenia 28,898.190 29,383.503
Czech Republic 24,726.685 24,846.733
Malta 23,413.175 23,579.398
Slovak Republic 21,771.402 22,287.370
Portugal 21,425.211 21,365.684
Hungary 19,044.211 19,053.024
Estonia 18,386.241 18,266.426
Croatia 18,056.921 18,181.929
Poland 17,523.867 17,824.584
Lithuania 17,315.320 16,973.153
Latvia 15,218.097 15,026.198
Russia 15,176.070 15,423.433
Turkey 12,446.020 12,548.666
Bulgaria 12,295.888 12,316.134
Romania 12,214.411 12,299.495
Belarus 11,988.861 12,362.924
Montenegro 10,897.786 10,742.205
Serbia 10,679.457 10,715.111
(Brazil 10,153.992 10,288.791)
FYROM 9,030.509 9,133.283
Azerbaijan 8,850.012 9,905.131
Bosnia and Herzegovina 7,434.146 7,489.837
Albania 6,915.605 7,046.321
Ukraine 6,873.043 7,025.628
(China 6,378.714 6,785.942)
Armenia 4,943.231 4,854.566
Georgia 4,957.267 5,128.304
Moldova 3,094.181 3,107.706
(India 2,872.973 3,005.254)


European economies in 2009 and 2010, GDP in billions ($), by size

2009 2010

(United States 14,002.739 14,050.753)
(Japan 4,992.846 4,724.695)
(China 4,832.992 5,302.660)
Germany 3,060.312 3,008.993
France 2,499.146 2,527.606
United Kingdom 2,007.049 2,027.927
Italy 1,987.836 1,987.445
Spain 1,397.232 1,390.760
(Brazil 1,268.508 1,317.251)
(India 1,185.726 1,234.044)
Russia 1,163.645 1,329.377
Netherlands 742.966 744.088
Turkey 552.180 535.324
Switzerland 452.025 445.829
Belgium 433.520 437.037
Poland 402.974 410.632
Austria 361.791 366.684
Sweden 359.113 361.393
Norway 340.732 357.539
Greece 325.190 328.423
Denmark 290.124 290.375
Finland 233.563 232.132
Ireland 217.756 208.312
Portugal 209.139 209.584
Czech Republic 172.285 173.947
Romania 166.471 166.081
Hungary 125.877 134.586
Ukraine 114.711 125.153
Slovak Republic 87.886 91.427
Croatia 58.650 58.875
Bulgaria 51.353 51.801
Belarus 49.720 54.192
Slovenia 48.741 49.680
Luxembourg 46.513 47.035
Serbia 40.440 39.833
Lithuania 40.360 39.412
Azerbaijan 37.943 46.946
Latvia 26.948 25.479
Cyprus 22.538 23.364
Estonia 18.784 18.526
Bosnia and Herzegovina 16.335 16.922
Iceland 11.783 12.178
Georgia 11.271 11.883
Albania 11.031 11.093
Armenia 10.531 9.842
Macedonia 8.535 8.938
Malta 7.444 7.617
Moldova 5.113 5.233
Montenegro 4.266 4.223


European economies in 2009 and 2010, GDP PPP in billions ($), by size

2009 2010

(United States 14,002.739 14,050.753)
(China 8,511.092 9,190.272)
(Japan 4,122.547 4,161.911)
(India 3,469.058 3,679.581)
Germany 2,772.927 2,755.959
United Kingdom 2,159.320 2,160.173
Russia 2,145.764 2,164.941
France 2,086.743 2,104.499
(Brazil 1,973.632 2,025.185)
Italy 1,749.954 1,750.769
Spain 1,366.981 1,363.149
Turkey 876.594 893.632
Poland 667.293 678.375
Netherlands 649.228 647.470
Belgium 378.122 380.690
Greece 343.614 343.045
Sweden 330.317 332.325
Austria 321.717 323.710
Ukraine 312.755 317.310
Switzerland 306.321 306.644
Romania 261.570 262.480
Czech Republic 255.342 256.659
Norway 254.651 256.461
Portugal 228.337 228.189
Denmark 197.666 199.315
Hungary 191.297 191.184
Finland 182.671 181.198
Ireland 174.674 170.174
Slovak Republic 117.814 120.606
Belarus 114.790 117.187
Bulgaria 92.551 92.026
Croatia 80.108 80.662
Serbia 78.831 79.253
Azerbaijan 77.341 87.255
Slovenia 58.249 59.310
Lithuania 57.795 56.307
Luxembourg 38.478 38.569
Latvia 34.435 33.882
Bosnia and Herzegovina 29.769 30.078
Estonia 24.701 24.550
Cyprus 22.983 23.569
Albania 22.117 22.648
Georgia 21.812 22.565
Macedonia 18.613 18.881
Armenia 17.944 18.023
Iceland 11.424 11.451
Moldova 10.477 10.523
Malta 9.746 9.896
Montenegro 6.822 6.725

IMF economic projections for 2009 & 2010

http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/01/weodata/weoselgr.aspx
[/CODE]

it says, 12% GDP contraction for Latvia, and similar numbers for other two Baltic states???

Also, Croatian GDP as it stands 2008 was 375 billion Kuna, 2009 will probably be around 385 billion and 2010 around 400 billion kuna...

Unless Kuna looses its value against USD, I think these figures are wrong... BTW, 385 billion GDP in 2009 won't represent growth, but decline in Croatian economic output by around 3%.

2010 GDP I estimate to be at 400 billion, again is not a growth...

If Croatia recovers in 2010 and archive mild growth of 2%, than GDP is expected to hit 410-412 billion kuna.

Moram priznat da su komentari politicara katastrofa. Kao sluzbena objasnjenja su da se zna da Agrokor ima poteskoca s likvidnoscu pa se nece prodavat Mercator. Ako se nesto prodaje i kupac ima sredstva ne znam u cemu je problem. Ali to je tak kad se politika mijesa u business èime se uzasno narusava trziste i tu politici definitivno nije mjesto. Inace nekako mi se cini da je naglasak na tom problemu s likvidnoscu koji Agrokor ima vec dugi niz godina samo izgovor za neke druge politicke nakane. Uostalom nije Agrokor jedini s tim problemom i to je manje vise stigma vecine poduzeca s nasih prostora.

Problem je u tome, što Agrokor djeluje politièno. Pre godinu ili dvije je Konzum deklerativno izbacijo slovenske proizvode iz svojih trgovina. Zato slovenska politika nije sklina ideji, da se dio Mercatora proda Agrokoru.

A sjetit èeš se, da se je i hrvatska politika mješala u busyness, kad je bila u pitanju prodaja Sunèanog hvara Termam èatež.

Problem je u tome, što Agrokor djeluje politièno. Pre godinu ili dvije je Konzum deklerativno izbacijo slovenske proizvode iz svojih trgovina. Zato slovenska politika nije sklina ideji, da se dio Mercatora proda Agrokoru.

A sjetit èeš se, da se je i hrvatska politika mješala u busyness, kad je bila u pitanju prodaja Sunèanog hvara Termam èatež.

Hrvatska politika se nazalost nikad nije niti makla iz businessa. Nego ima jedna velika razlika izmedju Suncanog Hvara i Merkatora. Kod Suncanog Hvara drzava je prodavala svoje dionice pa je i imala pravo mijesati se u to kome ce se nesto prodati. Jasna stvar da takvo nesto nikako nije dobro, ali je nasljedje iz doba socijalizma i privatizacija se kad-tad mora u potpunosti sprovesti. Kod Merkatora vidim da nema drzave medju prvih 10 dionicara (mozda indirektno preko nekog drugog javnog poduzeca), al pisalo se da Lasko prodaje svoje udjele kod kojeg takodjer nema drzave u top 10 dionicara (opet nisam 100 % siguran da nije nekako indirektno involvirana u vlasnistvo preko drugih javnih poduzeca). Ako sam u pravu i drzava nema vlasnistvo nad Merkatorom onda se politicari definitivno nemaju kaj petljati u trzisne odnose i to tko ce kome prodati svoje dionice.

Katarski ministar u HGK

ZAGREB - Ministar financija i gospodarstva Vlade Katara Yousef Hussain Kamal sa suradnicima razgovarao je u četvrtak s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Nadanom Vidoševićem i predstavnicima hrvatskih tvrtki o mogućoj gospodarskoj suradnji. Yousef Hussain Kamal izrazio je veliki interes Katara za unapređenje gospodarske suradnje s Hrvatskom jer zbog dobrih političkih odnosa Hrvatskoj daju prednost u odnosu na druge zemlje, priopćeno je iz HGK. Također, istaknuo je važnost poznavanja uvjeta poslovanja te izbora najpogodnijeg katarskog partnera koji je nužan da bi se na tom tržištu uspjelo. Sastanku su prisustvovali predstavnici 11 hrvatskih tvrtki koje već posluju ili pokušavaju nastupiti na katarskom tržištu (Dioki, Eurco, Geofizika, Geofoto, Ina, Ingra, Končar energetski transformatori, Konstruktor inžinjering, MIV-metalska industrija Varaždin, Montmontaža i Plinacro). Za sada najznačajnije rezultate postiže tvrtka Končar energetski transformatori koja je u zadnjih nekoliko godina u Katar izvezla različitih vrsta transformatora u vrijednosti 137 milijuna eura s mogućnošću povećanja tog izvoza u narednom razdoblju. Dogovoreno je da će u najkraćem mogućem roku HGK organizirati hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u Katar. Domaćin izaslanstva bit će Trgovačka i gospodarska komora Katara s kojom HGK ima potpisan Memorandum o razumijevanju od kolovoza 2004. godine. [Hina]

izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2009/04/23/vijesti.asp#5

ŠEIK HAMAD BIN KHALIF AL-THANIA S MESIĆEM
Katar čeka Hrvatsku da se izjasni o LNG-u

http://www.imagesforme.com/images.php/i14451_418040.jpg
Stjepan Mesić i Šeik Hamad Bin Khalif Al-Thania sa suprugama

ZAGREB – Katar ima ponude za izgradnju terminala za ukapljeni plin od više europskih zemalja, no, na njih ne želi odgovoriti prije nego bude prezentirana jasna i određena pozicija Hrvatske kao prve europske države kojoj je nuđen katarski projekt, napomenuo je to Šeik Hamad Bin Khalif Al-Thania, emir Države Katar, koji se jučer na Pantovčaku u četiri oka susreo s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Katarski emir izrazio je nadu da će o tome moći detaljno i konkretno razgovarati s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom. Na inicijativu katarskog gosta, a izvan predviđenog programa, odmah nakon završenih razgovora na najvišoj razini, u Uredu predsjednika sastali su se potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac.

V. V.

Hrvatska politika se nazalost nikad nije niti makla iz businessa. Nego ima jedna velika razlika izmedju Suncanog Hvara i Merkatora. Kod Suncanog Hvara drzava je prodavala svoje dionice pa je i imala pravo mijesati se u to kome ce se nesto prodati. Jasna stvar da takvo nesto nikako nije dobro, ali je nasljedje iz doba socijalizma i privatizacija se kad-tad mora u potpunosti sprovesti. Kod Merkatora vidim da nema drzave medju prvih 10 dionicara (mozda indirektno preko nekog drugog javnog poduzeca), al pisalo se da Lasko prodaje svoje udjele kod kojeg takodjer nema drzave u top 10 dionicara (opet nisam 100 % siguran da nije nekako indirektno involvirana u vlasnistvo preko drugih javnih poduzeca). Ako sam u pravu i drzava nema vlasnistvo nad Merkatorom onda se politicari definitivno nemaju kaj petljati u trzisne odnose i to tko ce kome prodati svoje dionice.

Samo kratko. Prodaje se dio Merkatora, koji pripada Pivovari Laško. A pivovara duguje NLB (veèinsko vlastništvo države) velike kredite. Eto tu je konekcija.

Greenfiled investicija vrijedna milijardu kuna

Novu tvornicu mesa i mesnih prerađevina PIK Vrbovec te gradilište novog distributivnog centra Konzuma u Zagrebu u petak je svečano otvorio premijer Ivo Sanader u pratnji Ivice Todorića, predsjednika Agrokor koncerna. Nova tvornica, koja se prostire na više od 40 tisuća kvadratnih metara, smještena je na lokaciji postojeće tvornice u Vrbovcu. Riječ je najvećoj Agrokorovoj greenfield investiciji u prošloj godini vrijednoj jednu milijardu kuna, dok distributivni centar vrijedi 400 milijuna kuna.

http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3282575/index.do

Samo kratko. Prodaje se dio Merkatora, koji pripada Pivovari Laško. A pivovara duguje NLB (veèinsko vlastništvo države) velike kredite. Eto tu je konekcija.

U tom slucaju drzava kao indirektni kreditor Pivovare Lasko nema nikakvo pravo mijesanja u to kome ce Lasko prodati svoje dionice Mekatora jer niti nema vlasnistvo nad pivovarom. A zasto Lasko prodaje dionice Merkatora? Pretpostavljam radi otplate obveza po kreditima NLBu i povecanja radnog kapitala...

U tom slucaju drzava kao indirektni kreditor Pivovare Lasko nema nikakvo pravo mijesanja u to kome ce Lasko prodati svoje dionice Mekatora jer niti nema vlasnistvo nad pivovarom. A zasto Lasko prodaje dionice Merkatora? Pretpostavljam radi otplate obveza po kreditima NLBu i povecanja radnog kapitala...

tako je! nemojmo govoriti o realizaciji sto jos nije realizirano. a privatna tvrtka kao vlasnik odlucuje (prodaja dionica mercatora) kome ce prodati dionice, a ne drzava ili NLB! kao sto je sam vlasnik iznio i kritizirao vladu i drzavu sloveniju!

http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3282575/index.do

nek mu bude sa srecom i neka uvali meso ne samo u vlastite lance u inozemstvu, nego i drugim tvrtkama u inozemstvu!

PREDSJEDNIK VLADE SANADER SASTAO SE S KATARSKIM EMIROM AL-THANIJEM
Vlada odbila ponudu za LNG u Pločama
Katarska strana obaviještena da Ploče otpadaju kao lokacija za LNG jer bi bio preveliki luksuz da se, pored krčkog, krene u izgradnju još jednog terminala

ZAGREB – U Hrvatskoj se, pored LNG terminalna na Krku, ipak neće graditi još jedan takav terminal u Pločama za kojeg je između ostaloga bio zainteresiran i Katar. Za gradnju terminala uz katarski kapital posebno se zalagao predsjednik Stjepan Mesić koji je o tome u srijedu razgovarao i s katarskim emirom Hamadom bin Khalifu Al-Thanijem. S emirom se u četvrtak sastao i premijer Ivo Sanader, a u Vladi se doznaje da je Vlada katarsku stranu upozorila da Ploče kao lokacija za gradnju terminala otpadaju i to zato što bi bio preveliki luksuz da se krene u izgradnju dva terminala, jer tržište BiH, koje bi bilo primarno za taj terminal, troši minimalne količine plina. Uz to je planirani teren u Pločama, tvrde u Vladi, seizmički nepovoljno područje za gradnju LNG terminala. No, u Vladi ostavljaju mogućnost da se Katar uključi u gradnju teminala na Krku i to tako da s manjinskim udjelom uđe u konzorcij LNG Adria koji će graditi terminal, ali će to ovisiti o stavu članica konzorcija, a riječ je o europskim energetskim kompanijama.
Hrvatska će svakako nastojati u Kataru rezervirati dio ukapljenog plina koji bi stizao na Krk, a o svemu će se razgovarati krajem svibnja ili početkom lipnja kad potpredsjednik Vlade Damir Polančec posjeti tu zemlju. U Vladi se neslužbeno doznaje da je Katar prije desetak godina bio puno zainteresiraniji za gradnju terminala jer je to bio način na koji su distribuirali svoj plin, ali da sada ne inzistiraju na većinskim udjelima u terminalima te ih puno više zanima plasman njihovog plina.
Osim za LNG terminal katarska delegacija pokazala je interes za suradnju u brodogradnji i turizmu. U Vladi kažu da bi se o eventualnom ulaganju katarskog novca u domaću brodogradnji trebalo tek razgovarati, ali da su članovi njihove delegacije istaknuli da ih zanima gradnja brodova jer im treba veći broj brodova od onoga kojeg trenutačno imaju. Što se tiče turizma spominje se mogućnost suradnje na pojedinim projektima u sklopu kompleksa Brijuni rivijera, ali o detaljima u Vladi ne žele govoriti.

Jagoda MARIĆ

TRENDOVI
EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA POMAŽE HRVATSKOJ S 400 DO 500 MILIJUNA EURA

Kao dio paketa mjera za borbu protiv krize Europska investicijska banka (EIB) u ovoj će godini značajno, za tridesetak posto, povećati ukupno kreditiranje, a samo u Hrvatsku u 2009. godini planira plasirati između 400 i 500 milijuna eura, rekao je jučer potpredsjednik EIB-a zadužen za pozajmice u Hrvatskoj Matthias Kollatz Ahnen.
Ukupan iznos EIB-ovih kredita Hrvatskoj pak u prošloj je godini iznosio 170 milijuna eura, a već u prva tri mjeseca 2009. taj je iznos premašen, kreditom HBOR-u u iznosu od 250 milijuna eura, istaknuo je Kollatz Ahnen. Pritom je kazao da nedavno snižavanja kreditnog rejtinga HBOR-u neće utjecati na suradnju s tom institucijom, »jer se sa snižavanjem rejtinga sada susreću mnoge zemlje, i zemlje kandidatkinje i članice EU«.
Sredstva iz kredita HBOR-u namijenjena su financiranju malog i srednjeg poduzetništva, projekata zaštite okoliša te infrastrukturnih projekata u javnom i privatnom sektoru, a i u daljnjim aktivnostima Banke naglasak će biti na »antikriznoj« pomoći tim područjima, posebice malom i srednjem poduzetništvu, koje čini »kralježnicu« svakog gospodarstva. Kollatz Ahnen je kazao i da su pri kraju pregovori s hrvatskom Vladom vezani uz kreditiranje dvaju projekata, jednog vezanog uz prometnice, a drugog uz zaštitu okoliša. Dogovor o tome trebao bi biti postignut »kroz nekoliko tjedana«, rekao je, ne iznoseći detalje o tim projektima.
Od 2001. godine EIB je u Hrvatsku plasirao više od 1,6 milijardi eura kredita, od čega je glavnina, odnosno više od 40 posto bilo namijenjeno sektoru prometa, a ostatak infrastrukturnim, urbanističkim i energetskim projektima.
Povećanje kreditiranja u ovoj godini, osim kao pomoć u krizi, Hrvatskoj bi trebao pomoći i u približavanju EU, pa će tako, uz malo i srednje poduzetništvo, EIB podupirati i projekte usmjerene dostizanju kriterija EU, primjerice projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, infrastrukturnih projekata i sl.
EIB je u 2008. godini ukupno plasirao oko 51 milijarde eura kredita, a u ovoj i narednoj godini taj iznos planira povećati za po 15 milijardi eura.
Oko 12 milijardi eura EIB je lani uložilo u zemlje regije, a taj će iznos u 2009. povećati na 15 do 16 milijardi eura. (Hina)

http://i41.tinypic.com/2m0mxk.jpg

ok latest IMF figures...http://www.imf.org/external/datamapper/index.php

ovak izgleda obnovljena zgrada u novskoj u kojoj bi trebala biti knjižnica

http://i39.tinypic.com/10pqzoh.jpg

http://i39.tinypic.com/v8302x.jpg

Korejci žele graditi i financirati hrvatski LNG terminal
27. travanj 2009.| Bernard Ivezić

U prva dva mjeseca 2009. hrvatski izvoz u Južnu Koreju povećao se na za 57,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani dok je uvoz pao za 45,9 posto

Nakon naftom bogate bliskoistočne države Katar interes za izgradnju i ulaganje u LNG terminal u Hrvatskoj iskazao je dalekoistočni tehnološki div Južna Koreja. Veleposlanik te zemlje u Zagrebu Dong-ho Jo izjavio je na Poslovnom forumu Hrvatske gospodarske komore u petak da su južnokorejske tvrtke zainteresirane za gradnju i financiranje LNG-a. Dodao je da ih interesiraju i hrvatska brodogradilišta, čiji su ljuti konkurenti na svjetskoj razini, zatim hrvatske luke te posao na budućoj nuklearnoj elektrani o čijoj izgradnji Hrvatska razgovara s Albanijom.

Veliki projekti
Južna Koreja očekuje da će uskoro potpisati ugovor o slobodnoj trgovini s EU, slično kao što smo ga nedavno potpisali sa SAD-om, a kako imamo velika ulaganja u Češkoj i Slovačkoj strateški nas interesira Hrvatska kao logistički kooridor do tih zemalja. Osim toga, zainteresirani smo za velike projekte u Hrvatskoj ali tu, kao u slučaju brodogradilišta, čekamo da bi vidjeli kako će Zagreb ta pitanja regulirati s Bruxellesom”, istiće južnokorejski veleposlanik Dong-ho Jo. Predstavnik INE Mladen Šourek kaže pak da ne isključuje mogućnost da se južnokorejske tvrtke uključe u posao LNG terminala, jednako kao što to vrijedi za one iz Katra, ali da trenutno ne vidi kako bi se to moglo ostvariti. Za taj posao, čini se, najviše je zainteresiran Samsung Engeneering, čiji je predstavnik, Seok-hai Jang, izjavio da Hrvatska treba LNG kako bi bila energetski neovisna o Rusiji i da njegova kompanija ima znanje i iskustvo potrebno za izgradnju takvog postrojenja. Prema Dong-ho Jou operacije južnokorejskih tvrtki u Češkoj, do koje priželjkuje da im Hrvatska postane kooridor, generiraju do 10 posto BDP-a te nove članice EU. Neki od največih ulagača u Češku su proizvođač automobila Hyundai i najveći korejski proizvođač čelika Posco.

Neiskorištene prilike
U prezentaciji direktor Poscovog distribucijskog centra u Europi, Kwang-suk Jun, naveo je da im je za sedam dana i 700 kilometara brže i jeftinije isporuku od Južne Koreje do Slovačke vršiti preko koparske ili riječke luke nego preko one u Antwerpenu. Boris Antolović, direktor Hyundai Auta Zagreb istaknuo je da postoji mogućnost proizvodnje dijelova za Hyundai u Hrvatskoj. Prema podacima HGK u prva dva mjeseca 2009. hrvatski izvoz u Južnu Koreju je za 30,3% manji u odnosu na isto razdoblje lani dok je uvoz pao čak 44,4%. Lani su hrvatske tvrtke u tu zemlju izvezle roba i usluga za 5,2 milijuna dolara a uvezle njih za 258,4 milijuna dolara. “Južnokorejske tvrtke mogle bi biti odgovor na problem koji imamo u hrvatskoj brodogradnji bez obzira na to što smo si danas na svjetskoj razini konkurenti. Njihove tvrtke su zainteresirane za naša brodogradilišta i smatram da bi Hrvatska morala o tome vrlo ozbiljno razmisliti”, tvrdi predsjednik HGK Nadan Vidošević i dodaje, “Hrvatska je danas duboko deindustrializirana i ovisna o uslužnom sektoru koji godišnje treba 3,5 milijardi eura tuđeg novca. To nije način da izađemo iz krize”.

Podravka traži partnera u Aziji
Kako tvrdi direktorica za tržišta Australije i jugoistočne Azije Podravke, Jadranka Janić, trenutno aktivno traže pouzdanog partnera za izvoz na to tržište. “Prije dvadesetak godina u Južnu Koreju smo preko Samsunga izvozili džemove, a kako ispitujemo poslovne prilike na Dalekom Istoku željeli bismo ponovo biti prisutni na tom tržištu”, kaže Janić.

http://www.poslovni.hr/114623.aspx

BiH uvodi carine na hranu iz Hrvatske

27. 04. 2009. | 18:22, CARINE Sporni Zakon u BiH pred konačnim prihvaćanjem

Dom naroda Parlamenta BiH prihvatio je danas u prvom od dva predviđena kruga glasovanja kontroverzni Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, koji propisuje ponovno uvođenje carina na veću skupinu prehrambenih proizvoda iz Hrvatske i Srbije.

Iako se Vijeće ministara BiH oštro usprotivilo donošenju tog zakona, oba doma državnog parlamenta prihvatila su ga i ostaje još samo formalno potvrđivanje u Domu naroda, odnosno prihvaćanje u drugom čitanju, pa da se počnu naplaćivati pune carine na uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, vode, sokova i svih drugih pića podrijetlom iz Hrvatske i Srbije.

Kroz dva tjedna
Točan datum zasjedanja na kojem će se potvrđivati ovaj zakon nije utvrđen, ali će se to vjerojatno dogoditi u iduća dva tjedna. Toliko vremena ostaje Europskoj komisiji i bh. vladi da pokušaju uvjeriti Parlament da odustane od jednostranog nametanja carina susjedima.

Kreator ovog zakona, kojim BiH ozbiljno ugrožava smisao postojanja CEFTA sporazuma, zastupnik je Narodne stranke «Radom za boljitak» i suvlasnik mesne industrije «Lijanovići» Jerko Ivanković-Lijanović.

Njega podupiru i gotovo sve poljoprivredne udruge i sindikati u BiH, jer smatraju da samo uvođenje carina na hranu koja dolazi iz susjedstva BiH može osigurati opstanak vlastite proizvodnje.

Kršenje CEFTA-e
Kao argumente navode statistički podatke iz prošle godine po kojima vanjskotrgovinski deficit BiH dostigao 4,5 milijardi eura, od čega se samo na hranu odnosi oko milijardu eura.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladen Zirojević bezuspješno je danas upozoravao zastupnike da se ovakvim zakonom krše međunarodni sporazumi, kao i obveze koje je BiH preuzela potpisivanjem CEFTA sporazuma, ali i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Zirojević procjenjuje kako je realno očekivati da Hrvatska i Srbija prijave BiH tajništvu CEFTA-e te da poduzmu konkretne i oštre protumjere.

Kuštrak: Putujem u Sarajevo
Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak ne razumije motiv donošenja ovog zakona, jer će ta roba sada poskupjeti svima, što je loše i za nas i za BiH. U srijedu se, kaže, sastaje s predsjednikom Unije poslodavaca BiH, kao i srpskim predstavnikom, pa vjeruje da će to biti glavna tema razgovora. Iz Agrokora kažu da će to vrlo malo utjecati na njihovo poslovanje, no neće biti dobro zbog odnosa između naših zemalja.

http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3284132/index.do;jsessionid=B9AD752DC940C4EFD7CE5A9569D3024E.1

PS: treba BiH stisnuti i sprijeciti ovakav ishod. ko ne postiva takve potpisane i validne medjunarodne ugovore treba biti konfrontiran s drakonskim protumjerama od hrvatske strane

29. travnja 2009.
Na području Promine prva solarna elektrana u Hrvatskoj

Investicijski fond Nexus gradi solarni park vrijedan više od 80 milijuna eura. Elektrana bi se prostirala na 650.000 metara četvornih, od čega bi na površinu tzv. ogledala otpadalo 65.000 metara

http://www.vjesnik.hr/html/2009/04/29/sol2.jpg

ŠIBENIK - Znanstveni turizam, pa još na Promini! Zvuči gotovo nevjerojatno, ali je, na sreću, moguće i realno. Na području općine Promine, na tzv. Prominskoj ploči, sjeveroistočno od Tribunja, gradit će se prva hrvatska solarna elektrana za što je u općinskom prostornom planu rezervirano 260 hektara zemljišta na kojem se prvotno predlagala gradnja pretovarne stanice za otpad. Prvu solarnu elektranu planira graditi zagrebački Nexus investicijski fond, čiji su predstavnici Miha Jager i Marko Mahek ovih dana u Promini i Šibeniku predstavili projekt solarne elektrane nazvan »Solar Steam 50«. Riječ je o visokotemperaturnoj termoelektrani s paraboličnim kolektorima ukupne instalirane snage 50 megavati. Elektrana bi se prostirala na 650.000 metara četvornih, od čega bi na površinu tzv. ogledala otpadalo 65.000 metara.
Solarna elektrana gradila bi se u tri faze s rokom završetka od pet do sedam godina. Očekivana godišnja proizvodnja je 110 do 130 GWh, a očekivana ušteda ugljičnog dioksida je 940 grama. Vrijednost uštede iznosi između 1,8 i 3,7 milijuna eura godišnje. U Nexusu kažu da bi gradnja tog solarnog parka koštala više od 80 milijuna eura, a elektrana bi otvorila 25 do 50 radnih mjesta. Tijekom gradnje angažiralo bi se tristotinjak radnika. Sve u svemu, velika razvojna šansa smiješi se tom nerazvijenom području koje je stanovništvo unatrag pola stoljeća kontinuirano napuštalo.

Prominski načelnik Pavao Cota za jednog leta zrakoplovom iznad španjolske pokrajine Andasol ugledao je veliku solarnu elektranu koja mu se u prvi trenutak učinila poput jezera u kojem se zrcalila voda. Odmah mu je sinula ideja da se takvo što može realizirati u prominskome kraju. Promina je, naime, svojom konfiguracijom i brojem sunčanih dana najidealnija lokacija u Hrvatskoj za takav alternativni izvor energije, zaključio je Cota. Vrlo brzo se krenulo u razradu ideje, a potom i u izradu projekta koji je trenutačno, kako je to istaknuo u Šibeniku Matrko Mahek, član Uprave Nexusa, spreman za prezentaciju u Ministarstvu gospodarstva.
Načelnik Cota, koji nam je na terenu pokazao plato na kojem bi se trebala graditi solarna termoelektrana, vjeruje kako općina Promina, iako je siromašna, može iznijeti jedan tako veliki projekt. Na području Promine očuvala se, naime, metaloprerađivačka industrija, a postoji i ljudski potencijal i znanje akumulirano u proizvodnji električne energije. Naime, jedno od najstarijih postrojenja na svijetu je obližnja HE Miljacka na Krki. Solarna elektrana odlično bi se nadopunjavala s hidroelektranama na Krki koje u ljetnim mjesecima proizvode minimalne količine struje. Na primjer, HE Miljacka zimi proizvodi 18 megavati struje, a u ljetnim mjesecima svega 1,5 megavata.
Sve hidroelektrane na Krki zajedno proizvode 50 megavata struje, koliko bi proizvodila i jedna solarna elektrana koja bi se tako nadopunjavala na hidropotencijal toga kršnoga kraja. Posebnost solarne elektrane kakva bi se gradila na Prominskoj ploči je mogućnost uskladištenja stvorene energije u tzv. granulatnim blokovima, gdje se ona može zadržati osam sati i trošiti kada je proizvodnja manja. Prominsko područje ima skoro šest mjeseci sušnog razdoblja, što s jedne strane predstavlja elementarnu vremensku nepogodu, a s druge strane pogodnost koja bi se novom tehnologijom mogla iskoristiti u novi proizvod. Vrlo važnim načelnik Cota smatra činjenicu što će se s tim projektom očistiti od mina veliko područje te zaposliti domicilno stanovništvo.

Šibenski poduzetnik Gordan Baraka smatra da je taj novi tehnološki projekt sjajna prilika za svestraniji razvoj cijele županije, a s gradnjom solarne elektrane i Hrvatska bi postala izvoznik čiste energije. Nije nebitno ni to što bi se s tim projektom moglo zakoračiti u tzv. znanstveni turizam. To što 85 posto postrojenja može biti proizvedeno od domaćeg materijala i što bi projekt gotovo u cijelosti bio plod domaće pameti i znanja, Baraka vidi veliku pogodnost za tehnološki iskorak. Područje Promine, inače, ima veliki energetski potencijal u vodi, vjetru i suncu. Uz to, Promina ima očuvani okoliš i prostor koji nikada nije bio agro iskoristiv jer je riječ o krškom području. Solarne ćelije ne bi narušavale prirodni krajobraz jer bi se zapravo vidjele samo iz zraka i tada bi stvarale izgled površine jezera.
Republika Hrvatska trenutačno ima mali udio potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, ali se uvelike radi na gradnji novih kapaciteta, posebice vjetroparkova koji će za koju godinu rezultirati značajnim participiranjem u novim kilovatima struje proizvedenim iz alternativnih izvora. Grad Šibenik trenutačno je vodeći u proizvodnji struje iz vjetra, a ako se realizira projekt solarnog parka, Šibensko-kninska županija postat će lider u proizvodnji alternativne energije u ovom dijelu Europe, smatra Gordan Baraka.
Proizvodnja energije u solarnim elektranama veliki je doprinos smanjenju štetnih tvari u atmosferu. Stručnjaci su izračunali da se za svaki kWh sunčane energije uštedi 940 grama ugljičnog dioksida. Upravo zbog takvih karakteristika, taj je izvor energije prepoznat globalno pa ne čudi što su ubrzo krenula velika ulaganja u taj obnovljivi izvor, posebice u ekvatorijalnom pojasu te u Americi. Stručnjaci iz Nexusa su naveli kako solarna elektrana kakvu bi oni gradili na Promini ne proizvodi ugljični dioksid, odnosno ona bi godišnje uštedjela i do 93.000 tona ugljičnog dioksida, što dokazuje znatan učinak na reduciranje emisija stakleničkih plinova. Tehnologija koja će se primijeniti, ističu, temelji se na postrojenju visokotemperaturnih paraboličkih solarnih kolektora koji preko klasičnog parnog Rankinova kruga s ekspanzijskom parnom turbinom i električnim generatorom proizvodi čistu električnu energiju. Potrebna toplinska energija za proizvodnju pare, koja inače pokreće turbine, dobiva se iz sustava paraboličnih sunčanih kolektora koji u fokusnoj točki skupljaju sunčane zrake i tako griju medij za prijenos topline do parnoga kruga. Električni generator, pričvršćen na ekspanzijsku turbinu, konstantno proizvodi električnu energiju sve dok su kolektori osunčani, te je na kraju pušta u državnu elektroenergetsku mrežu.
Stručnjaci su ustvrdili da područje Šibensko-kninske županije udovoljava osnovnim preduvjetima dovoljne osunčanosti (broj sunčanih sati i jačina zračenja). Mikrolokacija na području Promine odabrana je na temelju podataka o sunčanom zračenju (mjereno na horizontalnu ploču) koji za tu lokaciju iznosi od 5000 do 5500 MJ po metru četvornom. Po količini sunčanog zračenja (insolacija) ta lokacija osigurava dostatnu osunčanost za rentabilno poslovanje na dugi rok.

Novi vjetropark s 12 vjetroturbina

Šibenik je u Hrvatskoj najdalje otišao u proizvodnji alternativnih kilovata električne energije. Prije dvije godine na brdima Trtar-Krtolin tvrtka Enersys podigla je vjetropark s 14 vjetroelektrana koje su u dvije godine proizvele ukupno 62 milijuna kilovat sati. Trenutačno se na brdu Orlice iznad Grebaštice završava gradnja novog vjetroparka, a investitor je ista tvrtka. Na brdu Orlice gradi se 12 vjetroturbina ukupne snage od 9,6 megavata, odnosno oko 2,5 megavata manje od Trtra. Investicija je vrijedna oko 12 milijuna eura, a završetak montiranja dviju preostalih turbina očekuje se za najkasnije mjesec dana.

Jadranka Klisović

http://www.vjesnik.hr/html/2009/04/29/Clanak.asp?r=tem&c=3

primjecujem da se nitko javno ovdje buni za ovo, ali ako BiH zaista ovo ucini sa carinama hrvatskih proizvoda, to bi bila strasna diskriminacija u ekonomskom smislu, dakle EU (SLO itd.) roba i dalje bez dodatne carine, a hrvatska roba s dodatnom carinom, to je strasno! treba BiH poslati drasticne poruke s jako negativnim posljedicama za BiH u odnosima s RH, ne samo u politickom nego i u gospodarskom smislu! ko se ne drzi CEFTA sporazuma, bit ce drakonski kaznjen!

29. travanj 2009.| Marija Brnić; Mirela Klanac
Vidošević: BiH se pokazuje kao nepouzdani partner

Dan nakon izglasavanja zakona službeno je reagirala hrvatska politika i uputila diplomatske note

Predstavnici hrvatske Vlade konačno i službeno reagiraju na sve izvjesnije prihvaćanje zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Cefte sporazuma, koji su zastupnici Doma naroda Bosne i Hercegovine u ponedjeljak prihvatili u prvom čitanju.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/91515.jpg

Nakon što je hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić uputio diplomatsku notu, negodujući zbog najnovijeg razvoja događa, i potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec najavio je da će u srijedu resornom kolegi uputiti pismo, a to će učiniti i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. "Nadam se da će razum prevladati jer smatramo da bi taj zakon najviše štete mogao donijeti upravo BiH", kazao je Polančec tijekom posjete varaždinskoj Vindiji, jednom od proizvođača koji bi u slučaju konačnog prihvaćanja zakona bio i izravno pogođen. Naime, zakon čiji je inicijator vlasnik najveće mesne industrije u BiH Jerko Lijanović, predviđa uvođenje punih carina na niz prehrambenih proizvoda, od mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, vode, alkoholnih i bezalkoholnih pića, te proizvoda od voća i povrća. Riječ je o 40 posto hrvatskog prehrambenog izvoza u BiH, odnosno proizvode kojih je u prošloj godini u BiH izvezeno u vrijednosti od 174 milijuna USD. Uz mesnu i mliječnu industriju, koja je i inače u stalnim trgovinskim napetostima s BiH, najviše će biti pogođena industrija pića, poglavito pivari, čiji je izvoz u BiH lani premašio 31,5 milijuna USD. U ime svih proizvođača koji se još uvijek nerado izjašnjavaju o sve nesigurnijim uvjetima na bih-tržištu, istupio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

"Legitimno je pravo i obveza svake države da zaštiti svoju proizvodnju, međutim to se može činiti samo u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama. Kršenjem međunarodnih obveza BiH šalje poruku međunarodnim institucijama i potencijalnim investitorima da je nepouzdani partner", poručio je on, dodajući da je nužno zadržati postojeće uvjete. Predsjednik HGK podsjeća da Hrvatska je Hrvatska svojedobno izašla u susret BiH kod ugovaranja režima slobodne trgovine, a koji je upravo zbog nerazvijenosti BiH bio asimetričan: Hrvatska je BiH odmah ukinula carine, dok joj je BiH ostavila tri godine za prilagodbu. To je dovelo, podsjeća, do rasta razmjene pri čemu je izvoz iz BiH u Hrvatsku u razdoblju od 1997. do 2008. godine narastao 228 posto, a hrvatski izvoz u BiH bio je veći za 108 posto. "Udruga Hrvatski izvoznici osuđuje ovaj čin koji je suprotan odredbama Sporazuma Cefta, te vjerujemo da ovakav zakon neće biti usvojen te da će se nakon provedenih konzultacija odustati od ovog prijedloga, kojim se stvaraju prepreke slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH, izjavio je zamjenik predsjednika HIZ-a Dubravko Miholić. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić naglašava da u postojećem Cefta sporazumu ne postoje uporišta za takav radikalan potez BiH, pa ni u članku 23., na kojega se poziva u inicijativi. "Takav osigurač predviđen je u slučaju ozbiljnih poremećaja, a sam deficit ne spada u tu skupinu", ističe Pankretić. Najproblematičniji dio priče je to što bi Hrvatska, kao i Srbija, u slučaju primjene zakona bila u nepovoljnijem položaju nego izvoznici iz EU, uključujući Sloveniju koja je tradicionalno snažno prisutna na tržištu BiH.

http://www.poslovni.hr/114830.aspx

Ovo sa BiH carinama se aktivira svako malo. Ima i Hrvatska vanjskotrgovinske deficite pa ne ukida potpisane sporazume kako joj padne na pamet.

Da mi smo dosad potpisivali baš pametne sporazume.

BIH je mrtvo puvalo , samo malo ostriji stav i odustat ce od ovoga

http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3284132/index.do;jsessionid=B9AD752DC940C4EFD7CE5A9569D3024E.1

PS: treba BiH stisnuti i sprijeciti ovakav ishod. ko ne postiva takve potpisane i validne medjunarodne ugovore treba biti konfrontiran s sankcijama EU.

pa kaj sad, EU nema nikaj s B&H :(

To je B&H i Cro problem, ne znam bu bilo ok ak Hrvatska ima isto na B&H, ne bu bas bilo dobro za Hrvatska koji exportira 1.2 billion euros u Bosnia...

pa kaj sad, EU nema nikaj s B&H :(

To je B&H i Cro problem, ne znam bu bilo ok ak Hrvatska ima isto na B&H, ne bu bas bilo dobro za Hrvatska koji exportira 1.2 billion euros u Bosnia...

CEFTA je stvorenje od EU kao carinski rezim i priprema na EU-mehanizme i EU-clanstvo.
ko se od cefta clanica ne drzi potpisanih ugovora, dobit ce osjetljive probleme.

tako su srbi prije nekoliko godina htjeli ucjenjivati hrvatske proizvode (mislim da se radilo o duhanu na primjer ako me pamcenje ne vara) u srbiji, ali konacno su popustili.

CEFTA je stvorenje od EU kao carinski rezim i priprema na EU-mehanizme i EU-clanstvo.
ko se od cefta clanica ne drzi potpisanih ugovora, dobit ce osjetljive probleme.

oh ok...

Adris grupa: Rast prihoda od 12,6 posto i neto dobiti 5,1 posto

Apr 30th, 2009 | Kategorija: Biznis, http://www.rijekadanas.com/adris-grupa-rast-prihoda-od-126-posto-i-neto-dobiti-51-posto/

U prvom tromjesečju ove godine ukupni prihod Adris grupe iznosio je 718 milijuna kuna, što je 12,6 posto više u usporedbi s ukupnim prihodom ostvarenim u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ostvaren je i rast poslovnih prihoda za 6,8 posto. Operativna dobit iznosi 136 milijuna kuna i veća je za 5,1 posto u odnosu na prošlogodišnje izvještajno razdoblje. Dobit prije poreza u iznosu od 142 milijuna kuna veća je za 6,6 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine.

U prvom tromjesečju ove godine u konsolidirane pokazatelje poslovanja uvršteni su i rezultati tvrtki iz područja uzgoja i prerade svježe ribe: Cenmar, Marimirna, Marikultura Istra, Bisage – Nit.

U tekućem izvještajnom razdoblju, cigaretni dio poslovanja ostvario je dva posto veću količinsku prodaju vlastitih brandova, uz šest postotni rast na regionalnom tržištu.

Iz Adrisa navode da u turističkom dijelu Grupe nastavljaju investicijski ciklus, započet 2005. godine, pri čemu je u 2009. godini planirano uložiti gotovo 500 milijuna kuna. Maistra je u ožujku 2009. otvorila svoj prvi hotel s pet zvjezdica na destinaciji Rovinj – Vrsar, Monte Mulini. Trenutni booking, s obzirom na gospodarske okolnosti u kojima se nalaze glavna emitivna tržišta, ima zadovoljavajuće pokazatelje.

U ožujku ove godine, Adris grupa d.d. postala je 51 postotni suvlasnik Oprese d.d., najvećeg lanca kioska u Bosni i Hercegovini.

Dobit Janafa veća za 130%

Neto dobit Jadranskog naftovoda (Janaf) u prvom tromjesečju ove godine bila je 18,98 milijuna kuna. To je za 131,7 posto više od dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, objavio je Janaf u financijskom izvještaju na Zagrebačkoj burzi. Janaf je tijekom prva tri mjeseca prevezao 1,9 milijuna tona nafte, što je za 23,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine te 14,3 posto više od plana.

Povećan je transport u odnosu na plan za sve kupce osim za Naftnu industriju Srbije, gdje je zabilježen pad za 8,4 posto od planiranih količina. Potkraj 2008. JANAF je ponovno počeo transportirati naftu za rafineriju u Bosanskom Brodu te su u prvom kvartalu 2009. prevezene znatno veće količine od planiranih. Ukupni prihod Janafa u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 124,1 milijun kuna i bio je veći za 50,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Janaf je dioničko društvo u većinskom državnom vlasništvu koje upravlja naftovodnim sustavom projektiranim i izgrađenim od 1974. do 1979. godine. Uz transport, osnovne djelatnosti tvrtke su skladištenje nafte i naftnih derivata. Sustav Janafa izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od luke i terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i srednoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona nafte godišnje.

izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=36998&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=73c58f94c0

ERICSSON NIKOLA TESLA: NETO DOBIT 43 MILIJUNA KUNA

Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 43 milijuna kuna, što je porast za 88 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavili su iz te kompanije. Ukupni su prihodi u prvom tromjesečju iznosili 354,68 milijuna kuna i manji su za 11 posto. Knjižene narudžbe u iznosu 350,5 milijuna kuna i prihodi od prodaje od 294,8 milijuna kuna, niži su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog, kako navode, usporavanja investicija operatora, ponajprije na izvoznim tržištima. Operativna dobit iznosi 11,6 milijuna kuna i znatno je niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što se objašnjava manjim prihodima od prodaje. Predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević ocjenjuje kako se poslovanje u prvom tromjesečju ove godine razvijalo dobro, uzevši u obzir trenutačno tržišno okruženje. (Hina)

Dobit Janafa u prva tri mjeseca 18,98 milijuna kuna

http://www.imagesforme.com/images.php/i14782_419954.jpg
Postrojenja Janafa u Omišlju

ZAGREB – Neto dobit Jadranskog naftovoda (Janaf) u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 18,98 milijuna kuna, što je za 131,7 posto više od dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, objavio je Janaf u financijskom izvještaju na Zagrebačkoj burzi. Janaf je tijekom prva tri mjeseca prevezao 1,9 milijuna tona nafte, što je za 23,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i 14,3 posto više od plana. Pritom je povećan transport u odnosu na plan za sve kupce osim za Naftnu industriju Srbije, gdje se bilježi pad za 8,4 posto od planiranih količina. Krajem 2008. godine JANAF je ponovo počeo transportirati naftu za rafineriju u Bosanskom Brodu te su u prvom kvartalu 2009. prevezene značajno veće količine od planiranih. Ukupni prihod Janafa u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 124,1 milijun kuna i bio je veći za 50,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. (Hina)

VELIK POTENCIJAL NEOTKRIVENIH LEŽIŠTA NAFTE I PLINA NALAZI SE U DINARIDIMA I JADRANU
Panonski dio Hrvatske krije crno zlato

ZAGREB – Panonski dio Hrvatske još uvijek je vrlo zanimljiv za istraživanje ležišta nafte i plina, a veliki potencijal također imaju dinarsko područje i jadransko podmorje, ocijenio je Inin stručnjak Niko Dalić u svom predavanju na skupštini Znanstvenog vijeća za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U panonskom području iz potencijalnih novih nalazišta moguće je dobiti između 20 i 30 posto dosad otkrivenih rezervi, kaže Dalić. Kako je izvijestio, izdvojeno je 25 potencijalnih lokacija na kojima bi mogla biti nova otkrića, a većina ih je u Podravini. Procjenjuje se da je s njih moguće dobiti oko 60 milijuna barela ekvivalenta nafte.
Veliko neistraženo područje su i Dinaridi, kaže Dalić. Istraživanja tog područja traju dugo, oko 60 godina, izbušeno je 15 bušotina, a najperspektivnija područja su Vučjak u Gorskom kotaru, otok Brač i Ravni kotari u zadarskom zaleđu.
U podmorju sjevernog Jadrana situacija je jasna – plin se crpi s osam polja, a s još dva trebalo bi uskoro početi. Dodatne rezerve plina u tom području su u tankim slojevima, debljine od nekoliko milimetara do 30 centimetara, čiji je potencijal 40 milijardi prostornih metara plina, kaže Dalić.
Dodaje da su istraživanja Dinarida i Jadrana vrlo skupa i da bi ih Ina trebala poduzimati u partnerstvu s drugim kompanijama. Njihov interes, međutim, ovisi o cijeni nafte – što je ona skuplja, to je interes veći i obratno. Trenutačno cijena nafte nije visoka pa je interes opao, kaže Dalić.
Kao i drugi sudionici skupštine Znanstvenog vijeća za naftu HAZU, Dalić poziva na intenzivno istraživanje domaćeg kopnenog i morskog područja, jer je, kako je rekao, prostorni metar nafte iz domaćih izvora trostruko vrjedniji od uvoznog. (Hina)

Panonski dio Hrvatske ima još značajnih ležišta nafte i plina – Đeletovci

Do kraja godine još 50 tisuća nezaposlenih HDZ ZNA

Broj nezaposlenih ove godine skočit će za 20 posto, ili za 50.000 novih osoba, BDP će pasti tri posto, a unatoč procjeni o njegovom oporavku, nezaposlenost će rasti i 2010., ali blažim tempom. Analitičari vjeruju da će stopa nezaposlenosti 2009. narasti na 14,6 posto, a iduće na 15,4 posto

http://www.monitor.hr/clanci/do-kraja-godine-jos-50-tisuca-nezaposlenih/20413/

^^ stipsone, ovo nije thread o izbornoj kampanji SDP-a, prestani politizirati ovdje jer ovo nije politicki thread, dosadan si sa tim do neba.


izvoz ozujak.09: 644,9 mil. EUR
uvoz ozujak.09: 1.437,8 mil. EUR

--------------------------

pokrivenost uvoza s izvozom ozujak.09: 44,85%



izvor: hnb.hr

EK prognozira pad hrvatskog BDP-a od 3 % u 2009.

Za 2010. godinu, EK očekuje rast gospodarstva od 1,5 posto

4. svibanj 2009.
Svjetska financijska kriza i predviđeno usporavanje gospodarskih aktivnosti kod glavnih hrvatskih trgovačkih partnera u EU snažno će djelovati na hrvatsko gospodarstvo, koje će ove godine zabilježiti pad od 3 posto, ali koje bi već sljedeće godine trebalo izići iz recesije i zabilježiti rast od 1,5 posto, stoji u danas objavljenim proljetnim gospodarskim prognozama Europske komisije.

"Globalna financijska kriza sve više uzima danak u hrvatskom gospodarstvu. Snažno pogoršanje vanjskog okružja, uključujući i predviđeni pad u glavnim hrvatskim trgovačkim partnerima iz EU-a, uvelike će utjecati na hrvatsko gospodarstvo", navodi Europska komisija u svojim prognozama. Hrvatsko gospodarstvo je 2008. raslo po stopi od 2,4 posto, znatno manje nego 2007., kada je zabilježen rast BDP-a od 5,5 posto. Ove godine se predviđa pad od 3 posto, a sljedeće godine oporavak s rastom BDP-a od 1,5 posto.

Europska komisija navodi da se prvotni proračunski okvir za ovu godinu temeljio na preoptimističnim prognozama gospodarskog rasta i projekcijama prihoda, ali da se rebalans proračuna iz travnja također temelji na optimističnim pretpostavkama i na ciljanom deficitu od 1,6 posto BDP-a. Europska komisija predviđa smanjenje stope inflacije 2009. i 2010. temeljem nižih cijena energije na svjetskom tržištu i snažnom smanjenju domaće potražnje. Rast plaća do sada je bio umjeren i ostao je u skladu s rastom produktivnosti, a zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru pridonijet će smanjenju pritiska plaća ove godine.

Komisija navodi da će sve teže zaduživanje u inozemstvu i skuplje zaduživanje na domaćem financijskom tržištu izazvati pad privatnih investicija. Također se očekuje i usporavanje javnih investicija. Stopa nezaposlenosti trebala bi s prošlogodišnjih 8,4 posto narasti na 9,6 posto, a 2010. predviđa se blago smanjenje na 9,4 posto. U usporedbi s gospodarstvom EU-a, Hrvatska će imati manji pad BDP-a za jedan posto i manju stopu nezaposlenosti i već sljedeće godine trebala bi imati pozitivan gospodarski rast.

(Hina/pd)


izvor: http://www.poslovni.hr/115171.aspx

Snažan rast dobiti Croatia osiguranja

4. svibanj 2009.
U prvom tromjesečju ove godine Croatia osiguranje je ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 1,07 milijardi kuna što predstavlja porast od 11,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, stoji u financijskom izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni rashodi iznose 1,01 milijardu kuna kuna što je za 7,2 posto više od ostvarenih rashoda u istom razdoblju prošle godine. Zaračunata premija bilježi porast od 1,1 posto prema istom razdoblju prošle godine i iznosi 1,09 milijardi kuna, dok likvidirane štete kao najveći rashod u osiguranju bilježe porast od 5,7 posto te iznose 528,4 milijuna kuna. Neto dobit grupe iznosi 41,9 milijuna kuna i bilježi porast od 258,6 posto prema istom razdoblju prošle godine na što su u najvećoj mjeri utjecali rezultati u poslovima ulaganja sredstava neživotnih i životnih osiguranja.

Nadalje, u pojašnjenju rezultata stoji da je Croatia osiguranje preusmjeravanjem dijela sredstava uloženih u mješovite i dioničke investicijske fondove iz portfelja koji ima utjecaj u portfelj koji nema utjecaj na račun dobiti i gubitka sve do dana prodaje udjela fondova, ali i smanjenjem ulaganja u ove uspjela prekinuti negativni utjecaj pada vrijednosti investicijskih fondova na rezultat ulaganja.

Također, na rezultat ulaganja povoljno je utjecalo povećanje ulaganja u depozite u bankama, povećanje ulaganja u obveznice, trezorske zapise i komercijalne zapise relativno niskog rizika, ali konkurentnog prinosa. Na povećanje prihoda od ulaganja znatno je utjecalo povećanje kamatnih stopa na depozite u bankama, osobito kod kratkoročnih oročenja kao i povećanje kamatnih stopa na zajmove koji se odobravaju osiguranicima.

Porast tečaja eura u prvom kvartalu 2009. također je utjecao na povećanje prihoda od ulaganja kroz pozitivne tečajne razlike. Na rezultat od ulaganja utjecao je i rezultat ostvaren od vrijednosnog usklađenja ulaganja u nekretnine.

(pd)

izvor: http://www.poslovni.hr/115143.aspx

Po ekonomskim pokazateljima
Hrvatska bolja od Europske unije

Europa | 04.05.2009
Globalna financijska i gospodarska kriza usporit će aktivnosti gotovo svih članica Unije koje su i najvažniji trgovački partneri Hrvatske. Komisija predviđa za Hrvatska ove godine pad od tri, a za EU četiri posto BDP-a.

"Komisijina prognoza potvrđuje da se ekonomija više ne nalazi u slobodnom padu i da se nalazimo pred stabilizacijom situacije", izjavio je povjerenik za gospodarstvo i financije Almunia.

"Globalna financijska kriza sve više uzima danak u hrvatskom gospodarstvu. Snažno pogoršanje vanjskog okruženja, uključujući i predviđeni pad u glavnim hrvatskim trgovačkim partnerima iz EU-a, imat će veliki utjecaj na hrvatsko gospodarstvo", navodi Europska komisija u svojim prognozama.

U Hrvatskoj rast BDP-a od 1,5 % za 2010.
Hrvatsko gospodarstvo 2008. godine raslo je po stopi 2,4 posto, znatno manje nego 2007. godine, kada je zabilježen rast BDP-a od 5,5 posto. Ove godine se predviđa negativni rast od tri posto, a sljedeće godine oporavak s rastom BDP-a od 1,5 posto.

«U EU očekujem minus četiri posto ove godine ali bez monetarnih i fiskalnih poticaja pad bi bio još veći za jedan posto», potvrdio je Almunia. Od ostalih zemalja BDP u Njemačkoj će pasti za 5,4 posto u Italiji i Velikoj Britaniji između 4 i 4,5 posto, u Francuskoj i Španjolskoj 3 posto, a u Sloveniji 3,4, posto. Najveći pad se predviđa u baltičkim državama između 10 i 13 posto, dok jedino Cipar može očekivati blagi rast BDP-a od 0,3 posto. U usporedbi s gospodarstvom EU-a, Hrvatska će imati manji pad BDP-a za jedan posto i manju stopu nezaposlenosti i već sljedeće godine trebala bi imati pozitivan gospodarski rast.

Europska komisija u svojim prognozama navodi da je gospodarstvo EU-a usred usred najveće recesije nakon drugog svjetskog rata. Bruto domaći proizvod u Europskoj uniji ove će godine pasti za 4 posto, a stopa nezaposlenost dosegnut će sljedeće godine 11,5 posto.

Sljedeće godine U EU-u se predviđa stabilizacija s padom BDP-a od 0,1 posto i to uz uvjet da počne oporavak bankarskog sektora i svjetske trgovine.

«Postoje znakovi ali ne i potvrda da EU izlazi iz krize»
Na koncu Almunia je rekao kako premda postoje pozitivni znakovi, Komisija još nema statističku kritičnu masu da bi mogla kazati da se Unija izvukla iz krize. Europska unija i članica odredile su 400 milijarda eura fiskalnih poticaja u borbi s gospodarskom krizom. Na sastanku na vrhu u prosincu 2008.godine Europsko vijeće je odlučilo djelovati koordinirano i odlučno u borbi protiv recesije.

Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur. S. Matić



izvor: http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4226977,00.html

Malo pojašnjenje za Juricu Perešina :

Nemoj prerano suditi o mojim političkim stavovima.Meni se sdp gadi jer od lopovskog hdz-a sdp se skoro nimalo ne razlikuje,a što se očituje iz toga što oni nemaju nikakve volje da demokratskim putem preuzmu upravljanje državom jer su duboko svjesni u kakvom se položaju Hrvatska nalazi pa im je bolje bez ikakve odgovornosti sjediti u saboru i drugim lokalnim političkim tijelima i mirne savjesti primati goleme nezarađene plaće.Pogrešno je sdp smatrati strankom ljevice,a pogotovo ne strankom nasljednicom Titove komunističke partije.Stranke zastupaju ili interese radnika i naroda ili interese kapitala i pojedinaca.Sdp je izdao radničku klasu i istinske interese naroda i kao takav je za mene on samo još jedno zlo i sramota za ovu zemlju.Ja ne simpatiziram ni jednu političku stranku,ali postoje pojedinci kojima skidam kapu do poda.Strašno bih volio da doktor ekonomije Slavko Kulić postane novi premijer jer u zadnjih 20 godina on je jedini koji je gledajući Hrvatima u oči govorio istinu o propadanju ove države i veleizdaji hrvatskih nacionalnih interesa koju su počinile sve dosadašnje vlade i unjemu vidim čovjeka koji ima volju,znanje i srčanost da se bori za Hrvatsku.Svi drugi su me razočarali jer već u startu kad progovore o Hrvatskoj govore o njoj bez strasti i ljubavi,a to govori o njhovim isključivo profiterskim namjerama.Milanović je kao beživotni komad leda koji se topi starenjem,a ja kad pročitam u novinama neku lošu vijest o daljnjem propadanju našeg gospodarstva odmah popizdim i krv u meni proključa.

Gospodarstvo | 06.05.2009
Packe članicama, pohvale Hrvatskoj

http://www.dw-world.de/image/0,,2344573_4,00.jpg


Na sastanaku europskih ministara financija i gospodarstva ECOFIN je konstatirano kako se gotovo sve države zadužuju preko mjere. Ali hrvatski ministar financija, Ivan Šuker je sa sastanka otišao zadovoljan.

Vijeće ministara financija je jedini od ukupno devet takve vrste na kojem Hrvatska sudjeluje kao punopravna članica. Sastanak je održan u okviru 27 plus tri kandidatske zemlje. Pretpristupni ekonomski program Hrvatske dobro je ocijenjen i Hrvatska je time zadovoljna, riječi su hrvatskog ministra financija Ivana Šukera: "Projekcije za Hrvatsku su u nekakvoj zlatnoj sredini i ono što je vrlo bitno za iduću godinu, prema projekcijama Komisije se predviđa oporavak. Nakon ocjena MMF-a i Svjetske banke mislim da je ovo definitino potvrda da je hrvatska fiskalna i monetarna politika posljednjih godina išla u pravom smjeru“.



Na pitanje, zašto se razlikuju procjene Zagreba i Europske komisije, hrvatski ministar objašnjava kako je "Europska komisija napravila projekcije u zadnjih tjedna dana, a naše zadnje projekcije na temelju kojih je rađen rebalans državnog proračuna napravljen je krajem veljače početkom ožujka. Projekcija središnje banke je bila kako će pad gospodarske aktivnosti ove godine u odnosu na prošlu godinu iznositi 1,9 posto. Mi smo radili rebalans proračuna na dva posto. Što će se događati ubuduće, mi ćemo obzirom na situaciju napraviti rebalans proračuna“.

20 članica Unije imaju deficit iznad tri posto mastriških kriterija
"Za rebalans proračuna treba određeno vrijeme i pitanje je što će biti nakon mjesec ili dva dana. Mi u ovom trenutku držimo maksimalno pod kontrolom potrošnju državnog proračuna. Hrvatska u ovom trenutku ima jedan od najnižih deficita državnog proračuna u Europi. 20 od 27 članica EU-a ima već u ovom trenutku deficit iznad mastriških kriterija od tri posto. Udio hrvatske potrošnje je gotovo dvostruko manji nego što je to slučaj kod nekih članica Unije“, kaže Šuker. Po njegovom mišljenju, svi pokazatelji ukazuju na to da Hrvatska ima još dovoljno manevarskog prostora da u datom momentu može reagirati i može promijeniti određene stvari: "Sigurno je da s time nećemo ugroziti niti svoju makroekonomsku stabilnost niti dobre makroekonomske pokazatelje koje u ovom trenutku imamo“.

Šuker: Hrvatskoj ne prijeti mađarizacija
Zbog velikih dugova koje Hrvatska vraća pod deviznom klauzulom, DW je postavio ministru pitanje da li Hrvatskoj prijeti stanje kao u Mađarskoj. Ali hrvatski ministar nipošto ne misli tako: "Hrvatskoj ne treba stand-by aranžman, Hrvatska ima stabilan bankarski i financijski sektor, a to je potvrđeno i na ovoj sjednici ECOFIN-a i sastanku ministara i guvernera narodnih banaka“.

„Imamo pozitivne ocjene Svjetske banke, MMF-a, a dobili smo pozitivne ocjene od Europske komisije. Prema tome, ne znam od kuda bi mogli izvući ovakve prognoze katastrofe koje naprosto ne stoje“.

Strani novinari: Zašto su trgovine nedjeljom u Dubrovniku zatvorene?
Pojedini kolege strani novinari boravili su proteklog vikedna u Dubrovniku i bili su iznenađeni kako su sve trgovine u nedjelju bile zatvorene. Ministar nije htio previše objašavati: "Mislim da oko rada nedjeljom je puno toga rečeno. Zakon je takav, Hrvatska se odlučila na tako nešto, a to imaju i neke druge turističke zemlje u Europi. Prema tome uz ono sve što je do sada rečeno mislim da nije potrebno davati nekakav drugi komentar“.

Ministra Šukera je u Bruxellesu pratio državni tajnik Zdravko Marić, dok je Hrvatsku narodnu banku predstavljao zamjenik guvernera Boris Vujčić. Na marginama sastanka ministara, ministar Šuker sastao se i bilateralno sa svojom dvojicom kolega, povjerenikom Almunijom i povjerenikom Kovácsom. Povjerenik Almunia iskazao je veliki interes za sadašnju gospodarsku situaciju i perspektivu Hrvatske. Razgovaralo se o poduzetim mjerama i njihovim učincima, ali i o provedbi pojedinih antirecesijskih mjera Vlade Republike Hrvatske. S povjerenikom Kovácsom razgovaralo se o daljnjim koracima u usklađivanju poreznog zakonodavstva Hrvatske s onim u Europi. Povjerenik je pozdravio postignuti napredak na ovom području, kao i ispunjenje uvjeta za otvaranje poglavlja, te istaknuo da je u nadolazećem razdoblju potrebno uložiti dodatni napor na području poreza na dodanu vrijednost i trošarina

Europska unija udvostručila krizni fond potpore
Krizi fond Europske unije za potporu članica koje se nalaze u financijskim problemima udvostručen je na kreditni okvir od 50 milijarda eura. Fond je još u prosincu povećan na 25 milijarda eura. Europska unija novcem iz fonda može za članice koje imaju probleme s financiranjem pomoći da dobiju kredite s povoljnim kamatama na tržištu kapitala Do sada je iz fonda pomoć dobila Mađarska u visini od 6,5 milijarda eura, Latvija 3,1 milijardu eura i Rumunjska pet milijarda eura.

Autor: Alen Legović, Bruxelles



izvor: http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4228889,00.html?maca=kro-TB_kro_seebiz-3796-html-cb

U Vrbovcu četvrta najveća mesna industrija u Europi

Otvaranjem tvornice, PIK Vrbovec, u sastavu koncerna Agrokor, stvorio je preduvjete za proizvodnju po konkurentnim uvjetima na tržištu regije i za izvoz u EU

Dvije velike kapitalne investicije - Agrokora u PIK Vrbovec i Vindije u Koku - povoljan su vjetar u leđa domaće prehrambene industrije u doba gospodarske krize kad se velike investicije u bilo kakvu proizvodnju mjere na kapaljku.
Tvornica PIK Vrbovec s kapacitetom od 100.000 tona godišnje mesa i mesnih prerađevina jedna je od najvećih mesnih industrija u Europi, a u tehnološkom smislu u njoj su primijenjena sva najmodernija tehnološka dostignuća, uz potpuno automatsko vođenje proizvodnog procesa. U nju je Agrokor uložio milijardu kuna.

Dragan Marčinko, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec kaže da je sad to jedna od četiri najveće mesne industrije u Europi, a prema tehnološkim mogućnostima svrstava se u red najmodernijih u svijetu, jer u potpunosti zadovoljava sve europske proizvodne standarde u toj branši.

Nova je tvornica PIK Vrbovec smještena na lokaciju postojeće, a prostire se na više od 40.000 četvornih metara novog proizvodnog prostora. Otvaranjem tvornice, PIK Vrbovec, koji od 2004. godine posluje u sastavu koncerna Agrokor, stvorio je preduvjete za proizvodnju mesa i mesnih proizvoda po konkurentnim uvjetima na tržištu regije i za potencijalni izvoz u EU. PIK Vrbovec je lani ostvario izvoz vrijedan 20 milijuna kuna, što je oko 10 posto ukupne proizvodnje. U prve tri godine PIK Vrbovec je podigao kapacitet proizvodnje na 55.000 tona, a lani je ostvaren prihod od 1,5 milijardi kuna.
Kad je Agrokor napokon preuzeo PIK Vrbovec, nakon višegodišnjih dubioza u poslovanju, tvornica je na rubu stečaja proizvodila 8500 tona proizvoda i imala ukupan prihod od 220 milijuna kuna.

Čestitajući koncernu Agrokor, premijer Ivo Sanader je na otvaranju tvornice naglasio da Vlada podupire svaku 'greenfield' investiciju koja otvara nova radna mjesta i po kojoj se Hrvatska može mjeriti s EU-om. Kazao je da Vladu posebno raduje dvadesetak Agrokorovih 'greenfield' investicija koje donose trostruku dobit - otvaraju nova radna mjesta, podižu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva te uključuju i domaće izvođače radova. »Hrvatska treba ljude s vizijom, koji su i u kriznim vremenima spremni na avanturu poduzetništva«, rekao je Sanader. Pozdravio je činjenicu da će Agrokor izvoziti u EU, ali i naglasio važnost regionalnog tržišta.

Otvaranje nove tvornice pozdravio je i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić ističući da je snažna prerađivačka industrija obećavajuća za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić kazao je da je Agrokor u posljednjih 20 godina napravio velike korake u podizanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, čemu će pridonijeti i otvaranje nove tvornice.
»Naša su tržišta mala, morat ćemo se povezivati i raditi na globalnom uključivanju«, rekao je Todorić.
»Malo tržište ograničava proizvodnju, zbog čega su domaći proizvođači nekonkurentni, a čim si u problemu, uvijek je netko drugi kriv«, zaključio je Todorić.

Kokina tvornica vrijedna 137 milijuna kuna
Varaždinska Vindija ovih je dana u pogon pustila tvornicu za proizvodnju paniranih i pečenih proizvoda Industrije mesa Koka, investiciju vrijednu 137 milijuna kuna, od čega se 70 posto odnosi na ulaganje u tehnološku opremu i energetiku. Pogon će naposljetku zapošljavati 100 djelatnika, a u njemu će se proizvoditi nova paleta proizvoda etabliranih Vindijinih marki Cekin i Vindon, istaknuto je na svečanosti na kojoj je tvornicu otvorio potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec. Generalni direktor Vindije Dragutin Drk tom je prigodom za početak svibnja najavio otvorenje nove tvornice pilećih mesnih prerađevina u Plandištu u Srbiji, gdje je Vindija kompletno obnovila i rekonstruirala tvornicu otkupljenu u siječnju ove godine.
Marinko Petković


izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2009/05/06/Clanak.asp?r=gos&c=10

PS: zbog visine investicije, zasluzuje ovdje mjesto

ŠUMARSKI FAKULTET I PODUZETNIČKO-OBRTNIČKA ZADRUGA »GORSKI KOTAR«
Ugovor o suradnji na projektu »Gorske drvene kuće«

MRKOPALJ U organizaciji Poduzetničko-obrtničke zadruge »Gorski kotar« kao koordinatora na razvoju projekta »Gorske drvene kuće«, u Mrkoplju je održan sastanak kojem su prisustovali predstavnici radne grupe za razvoj projekta, Joso Brajković i Josip Bolf – predsjednici HGK ŽK Otočac i Rijeka), Marko Franković (MF arhitekti d.o.o.), predstavnici Šumarskog fakulteta (izv. prof. dr. sc. Radovan Despot, prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin i njegov asistent Vjekoslav Živković), načelnik Općine Mrkopalj Ivan Butković i upraviteljica Svjetlana Kasunić. Na sastanku su izmijenjene informacije vezane za projekt »Gorske drvene kuće« te su usklađena idejna rješenja obiteljske i vikend kuće. Svečanim potpisivanjem Ugovora o suradnji između Šumarskog fakulteta i Poduzetničko-obrtničke zadruge »Gorski kotar« dan je poseban naglasak na daljnji uspješni razvoj projekta »Gorske drvene kuće«.
Šumarski fakultet izradit će tehničko-tehnološku studiju koja obuhvaća definiranje sirovine, definiranje i funkcionalne osobine tradicijske drvene kuće (s područja Gorskog kotara i Gacke), kemijsku zaštitu drva, konstrukcijska rješenja te izradu elaborata i preporuka.
Idući sastanak održat će se u Otočcu, jer se ovim projektom »Gorske drvene kuće« povezalo dvije županije i dva projekta, onaj »Goranske drvene kuće« i »Drvene montažne gačanske kuće«, spojilo u jedan, čime se prepoznala slična, gotovo jednaka arhitektonska, graditeljska tradicijska gradnja drvenih kuća na području Gacke i Gorskoga kotara.

V. S., Novi List

U recesiji tvrtkama je rasla prodaja

PRVO TROMJESEČJE Domaći menadžeri ozbiljno su shvatili krizu – operativni troškovi rasli su sporije od prodaje

Recesiji unatoč, najveće hrvatske kompanije ostvarile su značajnu dobit i u prvom tromjesečju ove godine. Od 40 velikih hrvatskih tvrtki koje su objavile rezultate za prvi kvartal, većina je poslovala s dobiti.

Najzadovoljniji mogu biti u T-HT-u, jer su u prva tri mjeseca neto dobit povećali 6,4 posto, na 583 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje lani.

Ozbiljan menadžment
Unatoč dobrim rezultatima, T-HT planira otpuštanje radnika, u što će se dobro uklopiti i prekjučer najavljena reorganizacija kompanije koja predviđa ujedinjenje T-Coma i T-Mobilea od 1. siječnja 2010. godine. Prihodi su najviše porasli u Veterini (čak 252 posto) i Janafu (131,7 posto) – na čije je rezultate u prvom tromjesečju znatno utjecao ponovni transport nafte za rafineriju u Bosanskom Brodu od kraja prošle godine. Uz poslovne banke u Hrvatskoj, više od 100 milijuna kuna neto dobiti ostvarila je samo Adris grupa (142 mil.), na čiju dobit u ostatku godine može jako utjecati zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, koji vrijedi od danas. Veliki rast dobiti ostvarili su i Ericsson Nikola Tesla (88 posto), Tehnika (73,5 posto) i IGH (46,8 posto).

– Prema dosad objavljenim i proanaliziranim rezultatima, možemo zaključiti da je većina izdavatelja u provom tromjesečju ostvarila solidne stope rasta kako prodaje tako i operativnog rezultata mjerenog dobiti prije amortizacije, kamata i poreza, dok je neto rezultat agregatno niži nego prošle godine. Operativni troškovi su rasli sporije od prodaje, što pokazuje da je hrvatski menadžment ozbiljno odreagirao na znakove krize pokušavajući kontrolirati ono što je u njihovoj moći – operativne troškove. Kao rezultat toga EBITDA marža je čak i nešto uvećana. Na drugoj strani, neto profit je niži zbog viših troškova financiranja – objašnjava financijska analitičarka Zagrebačke banke Ivana Blašković.

Strah od svinjske gripe
Gubitaše u prvom tromjesečju predvodi Pliva koja je kvartal završila s minusom od 622 milijuna kuna, slijedi ju Nexe grupa (-67,7 milijuna kuna)

– Gubitnike prvog tromjesečja možemo tražiti među izdavateljima s višom razinom duga te niskom maržom neovisno o sektoru. Dosad primjećujemo da je proizvodnja hrane i pića dosta pogođena višim troškovima financiranja. Temeljem rezultata prvog tromjesečja možemo zaključiti da bi izdavatelji slično mogli poslovati i u drugom tromjesečju i drugoj polovici godine.

Najveći rizici za eventualna pogoršanje nalaze se pred izdavateljima iz turističkog sektora te onih vezanih uz taj sektor kao što su proizvođači robe široke potrošnje (ponajviše prehrana i pića). Naime, dodatno uz recesiju na emitivnim tržištima nad turistički sektor nadvilo se pitanje posustajanja od putovanja zbog straha od širenja virusa svinjske gripe – zaključuje Blašković.

izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3288696/index.do

IMAMO HRVATSKU !!!

http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=107767

banana :lol:

Ne kuzim kaj je toliko sporno u clanku, pogotovo da bi pobudio na konotaciju "banane"? :nuts:

:cheers:

Hrvatska uz sedam članica Europske unije s najmanjim deficitom

Rebalans proračuna za ovu godinu rađen je uz projekciju pada BDP-a za 2 posto, a europske procjene za Hrvatsku očekuju pad za 3 posto BDP-a. »Ako se te prognoze pokažu točne trebat ćemo razmišljati o još jednom rebalansu«, rekao je premijer na sjednici Vlade.

Deficit državnog proračuna za prošlu godinu bio je 0,9 posto BDP-a, a plan je bio 1,1 posto. Kazao je to ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade u četvrtak na kojoj jr prihvaćen izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za 2008. godinu. Taj deficit je puno manji nego što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Premijer Ivo Sanader i ministar financija Šuker, kazali su da se Hrvatska se zbog odgovorne politike svoje Vlade našla uz sedam država članica Europske unije s najmanjim deficitom, dok ostalih dvadeset ima manjak u javnim financijama viši od tri posto. Premijer je podsjetio da je taj deficit bitno manji nego što ga po mastrihtskom kriteriju mogu imati zemlje koje ulaze u EU. No, govoreći i o aktualnoj situaciji kazao je da nije »za spavanje na lovorikama jer je zadaća Vlade odgovoriti izazovima«. Poručio je da će Vlada riješiti i » izazove koji su pred nama, a oni su veliki«. Najavio mogućnost još jednog rebalansa proračuna. Naime, rebalans proračuna za ovu godinu rađen uz projekciju pada BDP-a za 2 posto, a europske procjene za Hrvatsku očekuju pad za 3 posto BDP-a. »Ako se te prognoze pokažu točne trebat ćemo razmišljati o još jednom rebalansu«, rekao je premijer.

Ministar Šuker je, pak, kazao da je Vlada učinila sve što je mogla da javne financije održimo pod kontrolom. »Mi bi ove godine, da nije bilo krize, sigurno imali uravnotežen proračun«, rekao je Šuker.

Premijer Sanader podsjetio je na početak prošle godine kada se dogodio snažni porast inflacije, a gradovi, među kojima je i Zagreb, značajno su digli cijene komunalnih usluga. Istodobno su mnogi iskoristili priliku i u vremenu od izbora do imenovanja mandatara i formiranja vlade bezrazložno digli cijene i poticali inflaciju.

»Tada smo krenuli s paketom mjera, povjerenstvom za praćenje cijena, zaključili da se cijene plina neće dizati cijelu godinu, a struje pola godine. To nisu bile tržišne nego političke odluke«, rekao je premijer.

Slična je situacija i bila i tijekom financijske i ekonomske kriza u 2008. koje su pokazale da je Vlada bila u pravu te da država mora intervenirati u iznimnim uvjetima. Podsjetio je i na slučaj kada je apelirao na banke da ne podižu kamate na stambene kredite što bi dodatno narušilo standard. Također, istaknuo je inzistiranje Vlade i HNB-a da ne dođe do deprecijacije kune.
»Da je do toga došlo to bi bila propast za građane koji imaju kredite«, rekao je premijer i dodao da je Vlada, u suradnji sa središnjom bankom, uspjela u obrani tečaja iako su neki gospodarstvenici i stručnjaci tražili smanjivanje tečaja kune.

Naglasio je da su se odgovornom politikom Vlade obranila i da će se obraniti radna mjesta, ali i podsjetio na smanjenje osnovice plaće državnim i javnim službenicima za šest posto.

»Smanjili smo plaće državnih dužnosnika i zaposlenika, ali zato što smo to morali napraviti. Jako cijenimo rad profesora, liječnika, medicinskih sestara, sudaca i drugih. Ali, danas je vrijeme da branimo radna mjesta, doći će vrijeme kada ćemo te plaće moći dignuti i usklađivati s plaćama u gospodarstvu, što je cilj. Moja je poruka ovim časnim ljudima da će hrvatska Vlada osigurati sve da imamo provedenu reformu pravosuđa, da osiguramo sigurnost hrvatskoj policiji, primjerene plaće hrvatskim liječnicima«, rekao je premijer. Podsjetio je da su i ocjene MMF-a, koje su pohvalile učinjeno, bile u korist mjera štednje.

Govoreći o izvještaju o prošlogodišnjem izvršenju proračuna ministar financija podsjetio je da je Vlada u prošlom mandatu naslijedila deficit proračuna od 6,3 posto. Do danas je on smanjen što je veliki uspjeh jer da to nije učinjeno ne bi postojala mogućnost zaduživanja na inozemnom tržištu.

»Deficit od 0,9 posto potvrda je da bi, da nije bilo ekonomske krize i svega što nas je zahvatilo, ove godine deficit proračuna bio sveden na nulu«, zaključio je ministar Šuker. Vlada se, kazao je, kod prvih naznaka krize, umjesto za paniku, odlučila na kontrolu javnih financija, što je bilo primjereno. Inače, prihodi proračuna u prošloj su godini iznosili 116,1 milijardu kuna, i u odnosu na plan bili su manji za 1,9 posto, ili za 2,3 milijarde kuna. Rashodi proračuna u 2008. iznosili su 118,6 milijardi kuna, što je oko 2,5 milijardi manje nego je bilo planirano.

» Izvršenje proračuna pokazuje kako smo vodili fiskalnu politiku. Inflacija je na godišnjoj razini bila 6,1 posto, održali smo stabilnost javnih financija, makroekonomsku stabilnost, a svim proračunskim korisnicima izvršene su isplate sukladno zakonima«, zaključio je ministar financija.

Sva potrebna dokumentacija za građenje gospodarskih investicija iznad deset milijuna eura osiguravat će se u roku od 45 dana. Vlada je prihvatila Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji ujedno spada u nedavno prihvaćene antirecesijske mjere. Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović - Dropulić kazala je kako će za donošenje rješenja za građenje u vrijednosti do 70 milijuna kuna nadležna biti upravna tijela velikih gradova, grada Zagreba, odnosno županija na čijem se području građevina namjerava izgraditi. Iznad iznosa od 70 milijuna kuna rješenje donosi Ministarstvo. Zakon o postupanjima i uvjetima gradnje odnosi se na objekte koji sada trebaju lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta, a po novome će umjesto ta dva dokumenta trebati samo jedan - rješenje za građenje. Zakonom se također predviđa da će sva ministarstva i druga tijela kao i javna poduzeća od kojih investitor treba pribaviti određenu suglasnosti , te dokumente trebati izdati u roku osam dana. Ako ih ne izdaju u tom roku imat će još osam dana da to učine, a ako ih ni tad ne izdaju smatrat će se da su suglasnost dali.


izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2009/05/07/Clanak.asp?r=unu&c=2

Izvoz u prva tri mjeseca 2009. i promjena u odnosu na isto razdoblje 2008.

1. Zagreb 4 802 milijuna kuna, -16,4%
2. Pula 555, -32,5%
3. Rijeka 508, +39,5%
4. Split 479, -6,9%
5. Kutina 452, -6,7%
6. Varaždin 339, -19,5%
7. Karlovac 284, +16,9%
8. Trogir 260, +26,3%
9. Koprivnica 256, +4,6%
10. Osijek 255, -14,6%
11. Šibenik 253, +1,1%
12. Trnovec Bartolovečki 245, -27,1%
13. Slavonski Brod 228, -8,6%
14. Čakovec 206, -15,3%

8. svibnja 2009.
U Srbiji još postoji interes za niskopodne tramvaje

Beogradski i zagrebački gospodarstvenici razmijenili iskustva i dogovarali suradnju

http://images.google.hr/url?source=imgres&ct=tbn&q=http://www.liderpress.hr/Uploads/1/8/34730/39256/39739/39266/Crotram_470.jpg&usg=AFQjCNHyURXimtgPFTCPTo6CR_RM3JRP-A

ZAGREB/BEOGRAD - Trgovina, turizam, promet, zaštita okoliša, zajednički nastupi na trećim tržištima, samo su neka od područja moguće suradnje hrvatskih i srpskih tvrtki, istaknuo je u četvrtak predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Froehlich pri susretu gospodarstvenika Zagreba i Beograda.
Froehlich je istaknuo kako je Beograd još uvijek zainteresiran za zagrebački tramvaj, razgovori su u tijeku i to je još jedna mogućnosti za jačanje suradnje između dvaju gradova. Dodao je kako postoji mogućnost zajedničkog korištenja pretpristupnih fondova Europske unije te podsjetio na udruženje komora u slivu rijeke Save pa će se i u tom segmentu jačati suradnja, posebice u projektima vezanim uz zaštitu okoliša, promet i graditeljstvo.
Robna razmjena Hrvatske i Srbije, prema Froehlichovim riječima, lani je iznosila 1,2 milijarde američkih dolara, što je najveći obujam trgovine između dvije zemlje i gotovo deset puta više nego u 2000. godini. Hrvatski poduzetnici su od 2000. do 2008. investirali u Srbiju oko 486 milijuna eura.
»Postoje dobre šanse da se takve investicije obostrano povećaju, a najave koje dobivamo u zadnje vrijeme daju nadu u širenje investicija«, kazao je Froehlich.
Tajnik Udruženja ugostitelja i turizma Privredne komore Beograd Svetozar Krstić kazao je kako je cilj današnjeg skupa nastavak uspješne suradnje te jačanje robne razmjene dviju zemalja.
»Hrvatska je značajno odmakla u procesima približavanja europskim integracijama. Stoga Srbija očekuje da će im Hrvatska pomoći svojim iskustvima u tom području«, kazao je. Krstić se nada da će susret i razgovori završiti potpisivanjem konkretnih ugovora, a očekuje da i u turizmu ove godine dođe do ozbiljne suradnje, posebice na nekim regionalnim projektima u kontinentalnom području.
U beogradskom izaslanstvu bili su predstavnici tvrtki iz drvne i prehrambene industrije, građevinarstva, transporta, trgovine, a među predstavnicima hrvatskih tvrtki predstavnici Ingre, Ventilatora, Končar-Inema, TŽV Gredelja i drugih.
Posjet predstavnika dvadesetak beogradskih tvrtki organiziran je s ciljem jačanja gospodarskih odnosa s hrvatskim tvrtkama, uspostave suradnje, razmjene iskustava u području pristupanja Europskoj uniji, a organizirale su ga HGK-Komora Zagreb i Privredna komora Beograda.

Marina Bencun

http://www.vjesnik.hr/html/2009/05/08/Clanak.asp?r=gos&c=5

Željeznica dobila moderne vagone

Tvornica željezničkih vagona Gredelj završila je početkom mjeseca modernizaciju posljednja dva iz serije od 80 putničkih vagona za HŽ - Putnički prijevoz.

http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,8,modernizacija_HZ,162447.jl

SPAJANJA I PREUZIMANJA
Zdravko Šestak: Podravka želi preuzeti Drogu Kolinsku

Avtor/izvor: Marina Šunjerga - marina.sunjerga@seebiz.eu
KOPRIVNICA - "Droga Kolinska naš je strateški interes i namjeravamo se uključiti u njenu vlasničku strukturu", rekao je Zdravko Šestak, predsjednik Uprave Podravke.

Ipak, ne očekuje nikakve nove poteze prije 30. lipnja, kada bi vlasnici kompanije trebali objaviti detalje oko uvjeta preuzimanja. Poznato je kao je Podravka dosad kupila nekoliko brendova Droge Kolinske.

Šestak nije zadovoljan rezultatima poslovanja Podravke (ZSE:PODR-R-A) u prvom kvartalu, iako je ostvaren rast operativne dobiti na 53,5 milijuna kuna.

'Rezultati moraju biti bolji i nadam se da ćemo ostvariti rast do kraja ove godine', kazao je.

Komentirao je i smanjena ulaganja u marketinške aktivnosti, rekavši da želi preispitati isplativost tih investicija.

'Nećemo i nismo otkazati sponzorstvo teniskog turnira u Umagu, a produljili smo i sponzorski ugovor s Blankom Vlašić', istaknuo je. Posluživši se pokeraškim žargonom, Šestak je objasnio da u strategiji marketinga namjeravaju 'staviti više žetona na istu poziciju'.

Prilikom današnjeg posjeta Podravci, potpredsjednik Vlade, Damir Polančec, nekoliko je puta hvalio Upravu i njezine poteze, ističući Podravku,kao socijalno odgovornu kompaniju, koja prije svega štiti radna mjesta.

'Dio razloga za visoke troškove poslovanja treba tražiti u nastojanju kompanije da održi svako radno mjesto', opravdavao je Polančec.

Demantirao je informacije da je direktore kompanije pozvao na odgovornost, kao i insinuacije da se vraća u Podravku, koju je napustio 2005. s pozicije predsjednika Uprave.

'Onog dana kada sam odlazio iz Podravke znao sam da krećem u novu karijeru, a nakon politike me interesira eventualno vođenje privatne kompanije', kazao je Polančec.

Šestak je potvrdio riječi ministra te objasnio kako ugovori Uprave vrijede do 31. svibnja 2010. te da neće biti promjena u menadžentu do tada. Podravka je potpisala ugovor o proizvodnji s križevačkom mesnom industrijom Improm, a najavila je ulaganja u gradnju sušare povrća te jačanje branda Danica.

izvor: http://www.seebiz.eu/si/analize/sestak-podravka-zeli-preuzeti-drogu-kolinsku,44786.html

Izvoz u prva tri mjeseca 2009. i promjena u odnosu na isto razdoblje 2008.

1. Zagreb 4 802 milijuna kuna, -16,4%
2. Pula 555, -32,5%
3. Rijeka 508, +39,5%
4. Split 479, -6,9%
5. Kutina 452, -6,7%
6. Varaždin 339, -19,5%
7. Karlovac 284, +16,9%
8. Trogir 260, +26,3%
9. Koprivnica 256, +4,6%
10. Osijek 255, -14,6%
11. Šibenik 253, +1,1%
12. Trnovec Bartolovečki 245, -27,1%
13. Slavonski Brod 228, -8,6%
14. Čakovec 206, -15,3%

ima li negdje ovakva statistika ali po županijama? :)

^^imaš sve na dzs-u ;)

HRVATSKA PREHRAMBENA TVRTKA ŠIRI POSLOVANJE U REGIJI
Vindija otvorila tvornicu u Srbiji


http://www.imagesforme.com/images.php/i15117_421527.jpg

Hrvatska prehrambena tvrtka Vindija otvorila je danas u Plandištu u Srbiji novu tvornicu za proizvodnju mesa, vrijednu više od 12 milijuna eura. To je prva tvornica varaždinskog Poslovnog sustava Vindije koja počinje sa radom na području Srbije. Tvornicu su otvorili hrvatski i srpski ministri poljoprivrede Božidar Pankretić i Saša Dragin koji su se založili za daljnje jačanje gospodarske suradnje te nove investicije.
Vindija je kupila tvornicu u Plandištu u Vojvodini u siječnju ove godine te odmah pristupila rekonstrukciji objekta rezultat čega je suvremena tvornica mesnih proizvoda koja zapošljava 160 djelatnika, ističu iz varaždinske kompanije.
U tijeku je i certifikacija HACCP-a, dok će se uskoro uvesti i certifikacija istovjetna svim postojećim standardima članica Poslovnog sustava Vindija. Nakon proizvodnog širenja unutar Hrvatske, logično je uslijedio i iskorak u regiju koji ujedno predstavlja i naš najučinkovitiji antirecesijski plan, istaknuo je generalni direktor Poslovnog sustava Vindija Dragutin Drk. Izrazio je zadovoljstvo što je dolazak Vindije u Srbiju dobio snažnu potporu srbijanskih lokalnih i državnih vlasti te gospodarstvenika koji su u Vindiji prepoznali vrijednog i dugoročnog regionalnog partnera.
Gospodarsko partnerstvo s Srbijom predstavlja jedan od najznačajnijih strateških razvojnih pravaca Vindije, koja ove godine obilježava 50 godina uspješnog rada, dok nova tvornica mesnih proizvoda označava i novi iskorak u jačanju uspješne međusobne suradnje sa srpskim tržištem, ističu iz Vindije. (Hina)

Crobex proteklog tjedna narastao 15,25 posto
Utorak, 12. svibnja 2009.

Rast trgovine i povratak likvidnosti tržišta. Na burzi naglašavaju da je prošli tjedan bio sjajan, s neočekivanim rastom cijena i prometa koji vraća tržišni optimizam

Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex proteklog je tjedna narastao 15,25 posto, a tjedan je završio s 1836,55 bodova.

Ukupni je tjedni promet iznosio 347,5 milijuna kuna, od čega je 296,4 milijuna kuna ostvareno u redovnom trgovanju. Prema riječima glasnogovornika Zagrebačke burze Željka Karduma, skok Crobexa prošli četvrtak od 6,47 posto u samo jednom trgovinskom danu ne pamti se još od 4. studenog prošle godine, a dnevni prometi najveći su u posljednjih šest mjeseci.

Kardum pojednostavljuje, ističući kako je prošli tjedan zabilježen veći promet nego u pola prethodnog mjeseca.

»Rast Crobexa sigurno je odlična vijest za sve ulagače, ali ono što je možda ipak važnije je rast trgovine i povratak likvidnosti tržišta«, kaže Kardum.
Poredak najlikvidnijih dionica ostao je nepromijenjen (HT, Atlantska plovidba, IGH, Dalekovod i Ericsson).

Kardum napominje kako ulagači gledaju siloviti rast cijena. Dovoljno je reći da je od svih dionica u sastavu Crobexa najkonzervativniji HT narastao gotovo pet posto, a da je većina ostalih najlikvidnijih dionica skočila za više od 20 posto i sve to u tjedan dana.

Kraj prošloga tjedna, odnosno petak, zadržao je visoki ritam trgovine i promete u prosjeku tri puta veće od onih na koje smo navikli u posljednjih nekoliko mjeseci, no cijene su se stabilizirale.

Kardum zaključuje kako je prošli tjedan bio sjajan, s neočekivanim rastom cijena i prometa na Zagrebačkoj burzi koji vraća tržišni optimizam.
Najtrgovanija dionica prošlog tjedna bila je dionica HT-a s 83,7 milijuna kuna prometa, uz rast cijene 4,73 posto na 220,97 kuna.

Dionici Atlantske plovidbe cijena je na tjednoj razini porasla za 18,77 posto, na 905 kuna. Uz tjedni promet od 23,2 milijuna kuna, cijena dionice IGH-a povećana je za 11,65 posto, na 3499 kuna.

Cijena dionice Dalekovoda, s prometom od 22,6 milijuna kuna, porasla je za 17,77 posto, na 396,87 kuna, a promet od 17,6 milijuna kuna bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle. Cijena joj je narasla 10,87 posto, na 1530 kuna.

Rast Crobexa 9,8 posto
Prošli je mjesec Zagrebačku burzu obilježio značajan pad prometa od 54,7 posto te rast Crobexa od 9,8 posto. Inače, ukupni promet na Zagrebačkoj burzi u travnju iznosio je 626,9 milijuna kuna. Što se tiče dionica s najvišim prometom, među njima je najbolje prošla vrijednosnica Ericssona Nikole Tesle s rastom u travnju od 25,6 posto i prometom od 24,8 milijuna kuna, te Atlantska plovidba koja je porasla 19,8 posto, uz 71,1 milijun kuna prometa.

Ivan Smirčić

http://www.vjesnik.hr/html/2009/05/12/Clanak.asp?r=gos&c=1

Studija o utjecaju na okoliš je na javnom uvidu

http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_110520091.pdf

Interesantno štivo od 5 MB

Studija o utjecaju na okoliš je na javnom uvidu

http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_110520091.pdf

Interesantno štivo od 5 MB

hoce li se i drava izravnuti?

sve ovo mi vrlo nerealisticno izgleda jer je jako skupo.
i tolko luka od karlovca do neznam gdje je isto utopicno. ko da su gradovi 500 km udaljeni. ako, nek se jedna velika luka u vukovaru, zagrebu i bilo gdje gradi ono drugo je stvarno pretjerano. bolje je za trziste ako je sve na jednom mjestu.

ekoloski bi to sve katastrofa bila, poplave bi bile normalnost.

zagreb - vukovar je dovojlno, dalje nebi ni mislio jer jednom puno kosta i drugom se nezna ako je isplatljivo.


puno hvala za stivo :), jako je zanimljivo kako kazes.

Hrvati za cigarete i alkohol godišnje troše oko 470 eura

Hrvati za privatnu potrošnju troše između 900 i tisuću eura, slično kao i Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari


RegioPlan Consulting analizirao je izdatke kućanstava u 10 zemalja regije srednje i istočne Europe koje je pokazalo da su razlike među zemljama ogromne. Tako jedno ukrajinsko kućanstvo daje mjesečno prosječno 214 eura za privatnu potrošnju, a slovensko 1.700 eura dok se u Rumunjskoj, Bugarskoj i Srbiji ti izdaci kreću oko 400 do 500 eura. Što se tiče Hrvata, oni za privatnu potrošnju troše između 900 i tisuću eura, slično kao i Česi, Slovaci, Poljaci i Mađari.

Inače, udio izdataka za hranu u potrošnji kućanstva je pokazatelj ekonomskog razvoja i standarda stanovništva. Što je viši udio izdataka za hranu, tim lošija je kupovna moć. U Ukrajini, na primjer, od dostupnih 214 eura, 116 se troši na hranu, što iznosi 54 posto. U Češkoj taj udio iznosi 20 posto, a u Sloveniji 17 posto. U proteklim godinama je dinamika rasta u regiji bila visoka, u nekim slučajevima i do 10 posto, te su time i izdaci kućanstava silovito rasli. A kako je kriza usporila razvoj takav rast više nije realno očekivati. Tri su najveće grupe izdataka u svim analiziranim zemljama: hrana i piće, stanovanje i energija, te promet i transport. Ukupni udio tih triju grupa u izdacima kreće se između 48 i 70 posto. Pritom vrijedi: što je manje novca na raspolaganju, veći udio odlazi na osnovne potrebe - poput hrane. U Ukrajini jedno kućanstvo za hranu daje 54 posto, a u Bugarskoj i Rumunjskoj 40 posto od ukupnih izdataka. U Srbiji je taj udio 36 posto, a negdje u sredini – na oko 25 posto nalaze se Hrvatska, Slovačka, Češka, Madžarska i Poljska.

Zanimljivo je da hrvatsko kućanstvo za duhanske proizvode i alkohol godišnje troši oko 470 eura, a za obrazovanje oko 105 eura. Postotni udio tih izdataka u privatnoj potrošnji se međutim, ne razlikuje mnogo ni u ostalim analiziranim zemljama. Što se tiče pak odmora i razonode, kućanstva u nešto razvijenijim zemljama poput Slovenije i Češke imaju više novca na raspolaganju, oko 11 posto, slijede ih Slovaci i Poljaci sa 7 posto, dok je u Hrvatskoj udio izdataka za razonodu i odmor u prosjeku oko 5 posto.

http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/51275/ttl/Hrvati-za-cigarete-i-alkohol-godisnje-trose-oko-470-eura/Default.aspx

U POGONIMA »FORMATORA« OBRAĐUJE SE SPECIJALNO STAKLO KOJE ĆE KRASITI PROČELJE NOVE BBC-ove ZGRADE
Staklo s Kukuljanova na engleskoj medijskoj kući
Stakla koje proizvodi »Formator« krasit će pročelje građevina Media Cityja u engleskom Salfordu. Tvrtka u vlasništvu talijanske IMSA-e i riječkog Promglasa ovaj je posao dobila prije dvije godine

http://www.imagesforme.com/images.php/i15250_422264.jpg
U pročelje građevina Media Cityja u Salfordu, u koji će useliti BBC, ugradit će se oko 10.000 četvornih metara stakala specijalne obrade i boja

Piše Orjana ANTEŠIĆ, orjana.antesic@novilist.hr

Oko 10.000 četvornih metara stakala specijalne obrade i boja koja će krasiti pročelje građevina Media Cityja u engleskom Salfordu, u koji će se useliti poznata televizijska kuća BBC, proizvest će se i obraditi na – Kukuljanovu! Tvrtka »Formator«, koja je u vlasništvu talijanske IMSA-e i riječkog Promglasa, ovaj je posao dobila prije dvije godine. Direktor »Formatora« Robert Miklus reći će da su, u suradnji s arhitektima, tri mjeseca samo radili na uzorcima stakala za ponudu Englezima. Većinu stakla za pročelje buduće BBC-ove zgrade isporučili su u prošloj godini, drugi dio očekuju da će doći na red krajem ove godine, ali moguće je da se to i prolongira, s obzirom na to da sveopća gospodarska kriza trese i engleski građevinski sektor.

Jaka konkurencija

U jakoj konkurenciji srodnih tvrtki iz zemalja Europske unije, ali i SAD-a, tvrtki »Formator« ovo nije prvi i jedini posao koji su radili u Engleskoj. Među referencama Miklus spominje i »Westfield«, koji slovi za najveći trgovački centar u Londonu i treći po veličini u Ujedinjenom Kraljevstvu. »Westfield« je otvoren u listopadu prošle godine, njegova izgradnja koštala je 1,6 milijardi funti, a prostire se na 150 tisuća četvornih metara zatvorenog prostora.
Nakon opremanja još jednog u nizu luksuznih lanaca hotela Kempinski u Portorožu, u »Formatoru« su angažirani i za hotel tog lanca u istrijanskoj Savudriji. Njihova stakla naručena su i za splitski hotel »Marjan«, a rade i na novom hotelu »Novi Resort« u Novom Vinodolskom.
Tvrtka »Formator« na Kukuljanovu posluje pet godina. Upošljavaju između 65 i 70 zaposlenika. Većina njih prošla je edukacijske tečajeve u drugom IMSA-inom pogonu za specijalnu obradu stakala, mariborskom »Kristalu«. U pogonima na Kukuljanovu radi se u dvije, a po potrebi i tri smjene kako bi se zadovoljile potrebe tržišta. Od direktora Miklusa saznajemo da 70 posto prihoda »Formatora«, koji se na godišnjoj razini »vrti»oko 6 milijuna eura, ostvaruju od prodaje u inozemstvu. Miklus vjeruje da će i ove godine, unatoč krizi, ostvariti približno isti prihod.

Ostakljivanja cruisera

– Krizi smo nastojali doskočiti ulaganjima u razvoj novih proizvoda tako da našim klijentima možemo ponuditi, primjerice, protuuraganska ili protuprojektilna stakla, objašnjava Miklus. Ipak, osnov njihovog poslovanja čine kaljeno sigurnosno i laminirano sigurnosno staklo.
Specijalna stakla koja se u obrađuju u pogonima »Formatora« na Kukuljanovu, osim za hotele i građevine, koriste se i na brodovima. Nakon opremanja cruisera »Ruby Princess« staklenim ogradama, u »Formatoru« su trenutno angažirani na kompletnom ostakljivanju još jednog cruisera koji se gradi u Monfalconeu. Riječ je o poslu približno istog opsega kao što je i njihov posao na ostakljivanju pročelja za novo sjedište BBC-a. I u ovom slučaju radi se o količini od oko 10 tisuća četvornih metara, koja je ugovorena početkom ove godine. Kompletno ostakljivanje novog cruisera, a koji će moći primiti između 2.500 i 3.000 putnika, posao je vrijedan oko 800 tisuća eura.

Rade i za domaće škverove

Osim s talijanskim i francuskim brodogradilištima, u »Formatoru« su radili i s riječkim »3. majem« i »Brodosplitom«. Doduše, suradnja se odvijala u nešto manjem obimu, s obzirom na tipove brodova koje ova dva domaća škvera rade.

(Novi List)

MINISTAR FINANCIJA KREĆE U PRODAJU DRŽAVNIH OBVEZNICA, A DIREKTOR HBOR-a U IZDAVANJE VLASTITIH
Europske burze željne hrvatskih obveznica
Počinjemo sa 750 milijuna eura, naglasio je optimistični Šuker, ne opovrgavajući nagađanja da bi Hrvatska sada mogla prodati i milijardu eura državnih obveznica. Prema neslužbenim informacijama, zanimanje investitora je bolje od očekivanja

ZAGREB – Ministar financija Ivan Šuker u petak će s delegacijom krenuti na put po europskim burzama kako bi prodao 750 milijuna eura državnih obveznica, čime bi Vlada namaknula novac za ovogodišnje potrebe državnog proračuna. Put počinje u Londonu, a tijekom četiri dana obići ćemo pet ili šest burza, na kojima će zainteresiranim kupcima predstaviti hrvatsku ekonomsku i monetarnu politiku, izjavio je jučer ministar financija.

Pad kamata

– Počinjemo sa 750 milijuna eura, naglasio je optimistični Šuker koji nije opovrgnuo nagađanja da bi Hrvatska sada mogla prodati i milijardu eura obveznica. Naime, prema neslužbenim informacijama, zanimanje investitora je bolje od očekivanja, a i cijena tih obveznica možda će biti povoljnija nego prije mjesec ili dva dana.
Razlog tome je pad kamata na europskom tržištu, ali i činjenica što je bonitetna kuća Dun & Bradstreet u svibanjskom izvješću zadržala Hrvatskoj postojeći rejting zemlje s umjerenim rizikom za ulaganja, za razliku od susjedne Italije, Slovenije i Mađarske, kojima je rejting pao.
– Državni proračun se u prva četiri mjeseca puni 4 do 5 posto manje od prošlogodišnjeg izvršenja proračuna, kazao je Šuker na konferenciji za novinare u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, gdje je direktor Anton Kovačev predstavio ovogodišnji program kreditiranja poduzetnika. Najviše je pao proračunski prihod od PDV-a i trošarina, ali od doprinosa na plaće nije podbacio, primijetio je Šuker. Nije isključio mogućnost još jednog ovogodišnjeg rebalansa proračuna kojim bi se »ili povećao njegov deficit, ili smanjili rashodi«.

Već »ispucano« pola kvote

Optimističan je bio i Kovačev, naglasivši da je HBOR dosad osigurao 380 milijuna eura za kreditiranje hrvatskih poduzetnika, a do kraja godine mogao bi osigurati oko 700 milijuna, što znači da će jeftinih kredita, s kamatom od oko 5 posto, malo i srednje gospodarstvo dobiti više nego prošle godine. Za potrebe HBOR-a bilo bi dovoljno oko 4,2 milijarde kuna, tvrdi Šuker. Zanimanje za kredite HBOR-a je veliko.
– Samo u prva četiri mjeseca dali smo poduzetnicima oko 2,1 milijarde kuna kredita, kazao je Kovačev, a iz njegovih riječi proizlazi da je HBOR do kraja travnja isplatio gotovo 50 posto svih potpora planiranih za ovu godinu. Kovačev je kao veliku novost istaknuo to što u aktualnoj nelikvidnosti HBOR malim i srednjim poduzetnicima (do 250 zaposlenih) daje kredite za trajna obrtna sredstva, za što je osigurano više od 400 milijuna kuna. Kamate na te povoljne kredite iznose 4 do 6 posto, rok je njihova korištenja do šest mjeseci, a otplata od dvije do pet godina, s počekom od godine dana, kazao je Kovačev.

Zajmovi EIB-a i Svjetske banke

Takve kredite HBOR osigurao je u dogovoru s Europskom investicijskom bankom koja je HBOR-u osigurala zajam od 250 milijuna eura, pristavši da 200 milijuna od tog iznosa ode za pomoć malim i srednjim poduzetnicima. Šuker je kazao da je nedavno od Svjetske banke osigurao 100 milijuna eura kredita za HBOR, a Kovačev je dodao kako od IBRD-a očekuje još 100 milijuna eura za poticanje izvoznika. HBOR će uskoro krenuti i s emisijom vlastitih obveznica, najavio je Kovačev.

Branko PODGORNIK, Novi List

* Ministar Šuker nije isključio mogućnost još jednog ovogodišnjeg rebalansa proračuna kojim bi se »ili povećao njegov deficit, ili smanjili rashodi«

Rohatinski: Za realni sektor tek dolaze problemi

Štednja poduzeća se smanjuje što je odraz teške financijske situacije u sferi njihova tekućeg poslovanja

Bankamagazin, 14.05.2009

Štednja građana raste i ona je krajem travnja za 10,7 posto veća nego prije godinu dana. Istodobno, štednja poduzeća je pala za 6 posto, što je odraz teške financijske situacije u sferi tekućeg poslovanja poduzeća. To su podaci koje je na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji u četvrtak iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Napomenuo je, također, kako probleme u realnom sektoru tek treba očekivati. Njihov osnovni uzrok, prema riječima guvernera, jest pad agregatne potražnje i povećana nelikvidnost, a niti jedan od tih problema nije primarno iniciran monetarnim faktorima, niti je posljedica samo eksternih uzroka. Međutim, u rješavanju tih problema, realni sektor se suočava s izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima, koja je u značajnoj mjeri sam izazvao.

Pritom napominje kako je tu ključno devizno ograničenje (koje proizlazi iz disproporcije između ponude i dosadašnjim poslovanjem generirane potražnje za devizama). Nikakve monetarne akrobacije tu ne pomažu, realni se sektor jednostavno mora prilagoditi, a veličinu te prilagodbe određuju pad izvoza od oko 10 posto, prepolovljena izravna strana ulaganja te situacija s refinanciranjem ino-obveza, uz stagnaciju vanjskog duga. Uz takva vanjska ograničenja, po riječima Rohatinskog, potrebno je smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance sa 4,5 mlrd eura na 2,8 mlrd. To pretpostavlja smanjenje uvoza za oko 16 posto čemu bi se trebala prilagoditi ukupna politika reguliranja domaće potražnje s posebnim naglaskom na odgovornost fiskalne politike.

Monetarna će politika podržavati likvidnost sustava samo do razine koja neće destabilizirati tečaj, ponovio je guverner opredjeljenje HNB-a.

"Monetarni sustav je konsolidiran nakon prvog udara krajem prošle godine i ne prijeti nikakva opasnost od njegova urušavanja, no on nema kapaciteta da podržava rast agregatne potražnje kao u ranijem razdoblju. Osim toga ni same banke nisu spremne neselektivno nastaviti s ekspanzivnom politikom ponude kredita", objasnio je sadašnju situaciju.

Ukupni plasmani do kraja travnja porasli su po stopi od 14 posto godišnje. Plasmani državi u ukupnim plasmanima su se udvostručili, sa 6 na 11 posto, jer su porasli čak 95 posto, dok ostalim sektorima rastu za tek 8,4 posto. U odnosu na kraj 2007., što je baza, krediti hrvatskih banaka mogli su do kraja travnja, s obzirom na HNB-a ova ograničenja, porasti 16 posto, ali su porasli za samo 11 posto. Ukratko, banke su mogle odobriti 10,2 milijarde kuna više kredita. Rohatinski objašnjava kako se usporavanje rasta kreditiranja građana i poduzeća dogodilo zbog pada potražnje, ali upozorava i na to da je sve izraženije istiskivanje poduzeća na kreditnom tržištu od strane države.

Također napominje kako se još ne vidi pravo stanje loših kredita. Banke ih, kaže, "skrivaju", tako što ne iskazuju nenaplativost kredita, nego ih u dogovoru s klijentima reprogramiraju.

Plasmani banaka poduzećima i građanima u ovoj će godini usporiti na 8 posto, kao i domaća štednja, dok će ukupna likvidna sredstva porasti za 4 posto. HNB očekuje realno smanjenje agregatne potrošnje za 5 do 6 posto, a pad BDP-a za oko 4 posto.

Najnoviji podaci o vanjskom dugu koji je krajem ožujka iznosio 39,1 milijardi eura govore da nema promjena u odnosu na kraj 2008. Činjenica da vanjski dug stoji je dobra, kaže Rohatinski, no istodobno skreće pažnju na probleme koje donosi smanjeni priljev kapitala.


izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/51332/ttl/Rohatinski-Za-realni-sektor-tek-dolaze-problemi/Default.aspx

Nema štrajka. Postignut je sporazum Vlade i sindikata javnih službi - iznimno važan za spas proračuna (zasad).




Postignuti sporazum nosi 1. siječnja 2010. rast plaća za stopu inflacije. Procjena je V. Ribića da bi to moglo biti 1,5 posto, što je oko 300 milijuna kuna ukupnih sredstava. Sljedeće povećanje bit će u trećem ili četvrtom tromjesečju 2010 – tada se treba vratiti uzetih šest posto, ali pod uvjetom da BDP u dva uzastopna tromjesečja prosječno raste dva posto. Rast plaća za stopu inflacije bit će uračunat u tih šest posto. Međutim, padne li BDP više od pet posto 2010, revidirat će se dogovoreno vraćanje osnovice. Tone li BDP i 2011. i 2012, suspendirat će se rokovi konačnog poravnanja plaća u javnim službama s plaćama u gospodarstvu. A ti rokovi podrazumijevaju da konačno usklađenje završi 2016. umjesto 2012. kako su sindikati tražili.

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3292649/index.do;jsessionid=6CE21983D90E2F817DA614A1CAF8A46F.1

Konzum je u krizi uspio zadržati rast od 6 posto

RAZGOVOR Ljerka Puljić, starija dopredsjednica Agrokora:

Autor Jolanda Rak Šajn - 14. 05. 2009. | 18:33
U vremenu punom izazova Konzum investira i dalje, rečeno je na današnjem otvaranju najvećeg i najsuvremenijeg Superkonzuma u Zaprešiću u koji je uloženo 145 milijuna kuna.

To je, međutim, tek djelić Agrokorovih planova u ovoj godini, kaže starija izvršna dopredsjednica Ljerka Puljić ističući da se već početkom srpnja otvara novi logistički centar tvrtke na 33 tisuće kvadrata, započet lani, koji je apsolutno nužan kao podrška novim Konzumovim prodajnim centrima, a stoji čak 50 milijuna eura.

– To će Konzumu omogućiti efikasnije upravljanje zalihama, smanjenje troškova i ukupno efikasnije poslovanje. No, ni s time nećemo stati. Unatoč otežanim uvjetima poslovanja, investicije su i dalje nužnost kako bismo i u krizi stvorili potencijale za rast i dočekali njezin kraj na još boljoj poziciji nego što smo sada. Prostora za to još ima, dio projekata već smo započeli, a dio počinjemo. Agrokor ima sreću da ima snagu, veličinu i mogućnost da ih i u ovakvim vremenima dovede do kraja.

• Koliko planirate investirati u ovoj godini?
– S prenesenim i novim investicijama Agrokor će u ovoj godini u hrvatsko tržište uložiti otprilike milijardu kuna. Planiramo i dalje širenje u regiju – u Srbiju i BiH – gdje imamo posebne izvore financiranja i gdje smo dobili posebne kredite namijenjene razvoju retaila na tim tržištima te ćemo i tamo uložiti oko 500 milijuna kuna.

• Kriza je dobra prilika i za nove akvizicije.
– Točno je da je kriza prilika za akviziranje, ali potreban je i dvostruko veći oprez. Zasad promatramo prilike, gledamo i, bez brige, iskoristit ćemo ih.

• U kojoj je fazi prodaja Getroa?
– Preuzeli smo dokumentaciju i na njoj radimo.

• S obzirom na naš udio u maloprodaji od 24 posto, u Hrvatskoj još imate prostora za rast.
– U nekim smo regijama više koncentrirani, a u nekima smo stjecajem okolnosti i na našu žalost znatno ispod prosječnog tržišnog udjela, od 11 do 14 posto. S obzirom na to da AZTN gleda prosjek tržišnog udjela po županijama, u nekima imamo još prostora za rast. Da biste bili efikasni na nacionalnoj razini, treba vam odgovarajuća komunikacijska mreža, i to podjednako raspoređena.

• Osjeća li se pad maloprodaje i u Konzumu?
– U Konzumu prodaja ne pada, nego raste, u prva četiri mjeseca i 6 posto.

• Jeste li zadovoljni poslovanjem u prvom tromjesečju?
– Nije po planu, no s obzirom na najave makroekonomista u svezi s recesijom, na kretanja BDP-a, ukupnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni. Planirali smo rast od 17 posto, a on je na kraju bio šest posto. S obzirom na to da je turistička sezona ipak generator dodatnog rasta, do kraja godine očekujemo rast od 10 posto.

• Dio nezadovoljnih dobavljača nedavno je prozivao Agrokor da mjesecima oteže isplatu robe.
– Moram reći da su neki od naših dobavljača reagirali na neargumentirani način i nisu uzeli u obzir veličinu Konzuma koji ima 600 dućana. Kad oni zbroje zalihe u dućanima i kad se zbroje zalihe u našem skladištu, može se de facto reći da sve ono što dugujemo dobavljačima još nije došlo do kupca i za to nismo dobili gotovinu.

No, činjenica je da se usporavanje plaćanja dogodilo u cijelom svijetu, pa je tako i na cijelom hrvatskom tržištu, pogotovo izvan prehrane, u području koje ima usporeni obrt, te u maloprodaji. No, uvijek se reagira prema najvećem jer je to najlakše i s te strane, unatoč nekim neopravdanim pritužbama, razumijemo to i prirodno nam je iako nije opravdano. U ovom trenutku upravljamo novcem tako da su nam zalihe i potraživanja od kupaca u ravnoteži u odnosu na ono što dugujemo dobavljačima. U slučaju laganog usporavanja obrtaja zaliha – do rasta potraživanja kupaca na drugoj strani – nužno usporavamo i naš obrt prema dobavljačima.

• Hoće li novoregistrirani Narodni trgovački lanac ugroziti prevlast Konzuma?
– Prevlast ne, ali na njega gledamo kao na nešto apsolutno pozitivno u hrvatskoj trgovini, inače bi konsolidacija – ovo što su oni napravili sami i koncentrirali se – bila obavljena na puno grublji način. U tom slučaju neki bi od njih propali i izgubili tržište, kapital i svoje objekte, a onda bi dio hrvatske proizvodnje izgubio kanal distribucije. Činjenica je da sada njihovi lanci nužno moraju doživjeti investicijski zamah.


izvor: http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3293060/index.do

Hrvatska još nema ambicije da poput Blanke Vlašić pokuša podići granice svojih mogućnosti, pa bi podizanje letvice kad je riječ o ciljevima trebao biti glavni izazov našim kompanijama - tvrdi mr. Branko Žibret, partner u konzultantskoj tvrtki A. T. Kearney i član menadžmentskog tima za Istočnu Europu te voditelj aktivnosti za Hrvatsku, na predavanju koje je nazvao 'Kad će hrvatsko gospodarstvo preskočiti preko 207 cm?'

Naše gospodarstvo ima čak i prednost pred sportašima poput Vlašić jer nije ograničeno na jednu disciplinu, no dok se ne podigne razina ukupnih ambicija društva i poveća broj razvojnih programa koji će dovesti do svjetske razine izvrsnosti, Hrvatska će i dalje nazadovati. - Fazu temeljne i tehničke pripreme završili smo i sada je vrijeme za pobjedničke utakmice. Preduvjeti za to jesu strateški razvoj brodogradnje, turizma i energetike. Kad je riječ o brodogradnji, ona mora proći vrlo bolnu fazu restrukturiranja da bi njezino poslovanje moglo postati profitabilno, a poželjno bi bilo i nišno određivanje - tvrdi Žibret.

Nadalje, spominje da se Hrvatska treba riješiti ovisnosti o prihodima iz turizma, koji u BDP-u sudjeluje s 26 posto. Turizam nam je previše sezonalan, imamo lošu strukturu potrošnje (od 55 eura na dan 68 posto odlazi na noćenje), pa je u tome mnogo prostora za popravak. Nedavna plinska kriza nanijela je 270 milijuna eura štete hrvatskom gospodarstvu, što jasno upućuje na potrebu da se hitno odredi energetska strategija i provede restrukturiranje. Naime, Hrvatska u desetak godina za trećinu mora povećati svoje energetske kapacitete, stoga je hitnost nužna.

- U sklopu industrijskih potencijala imamo mnogo kompanija koje su pravi biseri, pa i mnogo robnih marki koje su prepoznatljivije od konkurentskih, ali to ne kapitaliziramo. Štoviše, prije krize pojedini sektori rasli su i brže od globalnih, no naše su tvrtke opterećene niskom profitabilnošću i produktivnošću te imaju previše angažiranih sredstava - rekao je i dodao da je i u tome nužno restrukturiranje kako bi se počela dosezati međunarodna razina konkurentnosti.

No najvažnijim Žibret smatra podatak da je Hrvatska na začelju zemalja prema inovacijama, pa naš strateški izazov mora biti dizanje postotka od 0,26 posto ulaganja iz BNP-a u razvoj prema europskom prosjeku od 1,8. U tom segmentu, misli, potrebno je udružiti snage svih sudionika procesa (ministarstava, gospodarstvo...) za pokretanje inovacija, istraživanja i razvoja i povećati udio BNP-a u tom segmentu te udio populacije u tercijarnom angažmanu. (D. T. T.)

15.5.2009 15:29
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=75774

Micheal Porter, vodeći svjetski autoritet na području konkurentnosti i strategija te jedan od najtraženijih svjetskih predavača, susreo se danas s premijerom Sanaderom u sklopu svog posjeta Hrvatskoj.

Američki profesor je tom prilikom Sanaderu održao prezentaciju koja Hrvatsku opisuje kao nekonkurentnu državu s prilično nejasnom gospodarskom perspektivom. Na forumu održanom u poslijepodnevnim satima u KD Vatroslav Lisinski Porter je priznao da je naš premijer bio vrlo nezadovoljan i frustriran prikazanim rezultatima.

"Hrvatska je gledajući BDP 48. zemlja na svijetu, no na ljestvici konkurentnosti zauzima tek 63. mjesto. Takav pokazatelj nerazmjera je vrlo opasan i samo je pitanje kada će on izazvati gospodarski kaos", upozorio je Porter prepunu dvoranu u Lisinskom kako Hrvati trenutačno žive mnogo bolje nego što to objektivno mogu i zaslužuju.

Gosti foruma su u nekoliko navrata gromoglasnim pljeskom nagradili poznatog predavača, prije svega nenaviknuti na tako otvorene i provokativne nastupe s jasnim ukazivanjem na osnovne probleme koji koče domaće gospodarstvo.

Porter je tako kazao da hrvatski državni aparat broji previše ljudi i da je trošak koji proizvodi neizdrživ teret za hrvMichael Porteratsku ekonomiju.

"U tom sektoru ste na ljestvici konkurentnosti negdje na razini afričkih zemalja. I to možda onih slabije razvijenih. Od 130 zemalja obuhvaćenih našim istraživanjem, vi se u tom dijelu nalazite oko stotog mjesta", bio je jasan Porter.

Iako mu je ovo prvi posjet Hrvatskoj, američki profesor je vrlo brzo prepoznao društveno-političku situaciju u kojoj se nalazimo. Tako je, između ostalog, istaknuo da našoj zemlji ne nedostaje kvalitetnih ideja koje bi mogle pomaknuti stvari na bolje.

"Međutim, dojma sam da imate previše ljudi kojima odgovara postojeće stanje i koji se trude zaustaviti bilo kakve promjene. To je problem mentaliteta koji se ne može riješiti preko noći", kazao je ono što većina Hrvata zna, ali se ne usudi ili nema priliku javno kazati.

Ipak, da ne bi sve ostalo samo na kritiziraju hrvatske politike i gospodarstva, Porter je ponudio i pregršt savjeta vodećim hrvatskim poslovnjacima kako unaprijediti naše gospodarstvo. Prije svega je tu mislio na osnivanje novih i jačanje postojećih klastera te na jasnu selekciju privrednih prioriteta.

Premijer je, navodno na zajedničkom sastanku, prihvatio sve te sugestije i obećao daljnja konzultiranja i suradnju Vlade s ovim profesorom, koji je do sada pomagao mnogim zemljama u jačanju konkurentnosti.

Porter je spremnost na tu suradnju obećao javno. Naravno, ako ga se opet pozove...
Hrvoje Reljanović
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=90f32fc4-4ab6-4ce1-ae24-0ae07ba2103f&ref=lastadd

Svjetska banka:
Hrvatska treba smanjiti javnu potrošnju za sedam posto BDP-a

Poseban problem su subvencije koje su na razini iznad tri posto BDP-a, tako da je potrošnja za subvencije kod nas pet puta veća nego u EU

Kako bi osigurala podršku gospodarskom rastu, Hrvatska bi restrukturiranjem javnih financija trebala smanjiti potrošnju za više od sedam posto BDP-a u srednjem roku, istaknula je viša glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šujster na današnjem predavanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Iako je do sredine prošle godine Hrvatska uspješno održavala makroekonomsku stabilnost i postupno dostizala dohodak zemalja Europske unije, pa je BDP mjeren prema kupovnoj moći došao na oko 60 posto prosjeka EU-a, stanje se otada znatno pogoršalo.

Zbog globalne krize došlo je do poskupljenja izvora financiranja, smanjenja potražnje za hrvatskim obveznicama, kao i priljeva kapitala i investicija, a situaciju dodatno komplicira visoka razina vanjskog duga, kao i ponovni rast nezaposlenosti.

Javna potrošnja u Hrvatskoj i dalje je previsoka te iznosi 49 posto BDP-a, prema 39 posto BDP-a u 10 tranzicijskih članica EU, pa je Svjetska banka u nedavnom izvješću preporučila smanjenje javnih rashoda za sedam posto BDP-a uz istovremeno poboljšanje kvalitete javnih usluga.

Time bi se uravnotežila potrošnja s prihodima, a to je važno zbog smanjenja vanjske ranjivosti i vanjskog duga, kreiranja fiskalnog prostora radi amortizacije dužih poremećaja na tržištu, te smanjenja poreznog opterećenja i povećanja cjenovne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kaže Madžarević Šujster.

Stoga bi trebalo započeti racionalizaciju i restrukturiranje rashoda u osam sektora: transportu, okolišu, obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu, socijalnoj skrbi, subvencijama i javnoj nabavi.

Tako Svjetska banka hrvatskoj vladi preporučuje da zdravstvenu potrošnju sa sadašnjih preko sedam posto BDP-a smanji za dva posto BDP-a, i to povećanom upotrebom participacije, racionalizacijom troškova za lijekove, te poboljšanjem ciljanja skupina s niskim dohotkom u sustavu socijalne zaštite.

Svjetska banka upozorava na previsoku potrošnju za mirovinski sustav od oko 11 posto BDP-a, na premlade umirovljenike s prosječno 29,1 godinom radnog staža, te na povlaštene mirovine koje uživa čak 20 posto umirovljenika, a na njih otpada 2,2 posto BDP-a.

Stoga preporuča postupno povećanje dobi umirovljenja za žene na 65 godina, vraćanje stope umanjenja za rano umirovljenje na stare razine, te postupno usklađivanje povlaštenih novih mirovina s općim sustavom generacijske solidarnosti.

Također bi, zbog premale stope izdvajanja u drugi mirovinski stup od samo pet posto, tu stopu trebalo povećati na 10 posto, rekla je Madžarević Šujster.

Naša zemlja za socijalnu skrb izdvaja oko četiri posto BDP-a, što je puno u usporedbi s međunarodnim standardima, no premali dio toga ide siromašnima, svega 0,6 posto BDP-a. Socijalnu potrošnju trebalo bi smanjiti za oko 1,5 posto BDP-a te usto pojednostaviti naknade i objediniti ih, kao i uspostaviti jedinstveni registar korisnika socijalnih naknada.

Poseban problem su subvencije koje su na razini iznad tri posto BDP-a, tako da je potrošnja za subvencije kod nas pet puta veća nego u EU. I subvencije bi trebalo smanjiti, i to za dva posto BDP-a, te ojačati provedbu pravila o državnim potporama na temelju zakona iz 2005.

Predložene mjere poboljšale bi kvalitetu javnih usluga, te omogućile smanjenje poreznog opterećenja u srednjem roku, tvrdi Madžarević Šujster.

izvor: http://www.nacional.hr/clanak/58357/svjetska-banka-hrvatska-treba-smanjiti-javnu-potrosnju-za-sedam-posto-bdp-a

Micheal Porter, vodeći svjetski autoritet na području konkurentnosti i strategija te jedan od najtraženijih svjetskih predavača, susreo se danas s premijerom Sanaderom u sklopu svog posjeta Hrvatskoj.

Američki profesor je tom prilikom Sanaderu održao prezentaciju koja Hrvatsku opisuje kao nekonkurentnu državu s prilično nejasnom gospodarskom perspektivom. Na forumu održanom u poslijepodnevnim satima u KD Vatroslav Lisinski Porter je priznao da je naš premijer bio vrlo nezadovoljan i frustriran prikazanim rezultatima.

"Hrvatska je gledajući BDP 48. zemlja na svijetu, no na ljestvici konkurentnosti zauzima tek 63. mjesto. Takav pokazatelj nerazmjera je vrlo opasan i samo je pitanje kada će on izazvati gospodarski kaos", upozorio je Porter prepunu dvoranu u Lisinskom kako Hrvati trenutačno žive mnogo bolje nego što to objektivno mogu i zaslužuju.

Gosti foruma su u nekoliko navrata gromoglasnim pljeskom nagradili poznatog predavača, prije svega nenaviknuti na tako otvorene i provokativne nastupe s jasnim ukazivanjem na osnovne probleme koji koče domaće gospodarstvo.

Porter je tako kazao da hrvatski državni aparat broji previše ljudi i da je trošak koji proizvodi neizdrživ teret za hrvMichael Porteratsku ekonomiju.

"U tom sektoru ste na ljestvici konkurentnosti negdje na razini afričkih zemalja. I to možda onih slabije razvijenih. Od 130 zemalja obuhvaćenih našim istraživanjem, vi se u tom dijelu nalazite oko stotog mjesta", bio je jasan Porter.

Iako mu je ovo prvi posjet Hrvatskoj, američki profesor je vrlo brzo prepoznao društveno-političku situaciju u kojoj se nalazimo. Tako je, između ostalog, istaknuo da našoj zemlji ne nedostaje kvalitetnih ideja koje bi mogle pomaknuti stvari na bolje.

"Međutim, dojma sam da imate previše ljudi kojima odgovara postojeće stanje i koji se trude zaustaviti bilo kakve promjene. To je problem mentaliteta koji se ne može riješiti preko noći", kazao je ono što većina Hrvata zna, ali se ne usudi ili nema priliku javno kazati.

Ipak, da ne bi sve ostalo samo na kritiziraju hrvatske politike i gospodarstva, Porter je ponudio i pregršt savjeta vodećim hrvatskim poslovnjacima kako unaprijediti naše gospodarstvo. Prije svega je tu mislio na osnivanje novih i jačanje postojećih klastera te na jasnu selekciju privrednih prioriteta.

Premijer je, navodno na zajedničkom sastanku, prihvatio sve te sugestije i obećao daljnja konzultiranja i suradnju Vlade s ovim profesorom, koji je do sada pomagao mnogim zemljama u jačanju konkurentnosti.

Porter je spremnost na tu suradnju obećao javno. Naravno, ako ga se opet pozove...
Hrvoje Reljanović
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=90f32fc4-4ab6-4ce1-ae24-0ae07ba2103f&ref=lastadd
:cheers: fala na ovom :okay:

:cheers: fala na ovom :okay:

NP :) :cheers:

Danas je njegovo predavanje bilo top tema u gospodarskim krugovima.
Ako te zanima još:
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=75806
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=75815
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=75749
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/porter-hrvatsku-moze-pokrenuti-samo-kolaps-gospodarstva,45465.html

Samo da velim, Hrvatski GDP be sad trebal bit oko 525 billion kuna, a ne 370 billion kak je bilo za 2008...

Korupcija ... :nono:

29.4.2009

Verdispar ulaže milijardu eura

Župan s predstavnicima norveškog “Verdispara”
http://i43.tinypic.com/5jxoh0.jpg

S predstavnicima «Verdispara», norveške financijske grupacije, o namjerama gradnje «Vrtnog grada Kupinca» u Općini Klinča Sela, razgovarao je župan Stjepan Kožić i njegovi najbliži suradnici - zamjenici Damir Tomljenović i Rudolf Vujević te profesionalni članovi Poglavarstva.

«Verdispar», na površini od 237 hektara, planira sagraditi «satelitski» grad sa svim potrebnim sadržajima - školama, vrtićima, trgovačkim centrima, sportskim terenima te zonom poslovne namjene. Norvežani u ovu višegodišnju investiciju paniraju uložiti preko milijardu eura.

«Ugodno je čuti da strani investitori Hrvatsku smatraju stabilnom i perspektivnom zemljom. Veliki ulagači, zbog manjka prostora u Zagrebu, već sada investiraju u prostor Zagrebačke županije. Dođe li do realizacije vašeg projekta, vjerujem da ćemo biti dobri partneri», rekao je župan, naglašavajući da ga posebno veseli izneseni podatak da bi se u budućem “Vrtnom gradu” otvorilo gotovo 2000 radnih mjesta.

http://www.zagrebacka-zupanija.hr/novost.asp?id=1189

Još malo o ovom Verdisparovom projektu:

http://i42.tinypic.com/2094qpe.jpg

http://i43.tinypic.com/1hebra.jpg

Stvarno ogroman projekt, nadam se da će se ostvariti.

:cheers:

hoce li se i drava izravnuti?

sve ovo mi vrlo nerealisticno izgleda jer je jako skupo.
i tolko luka od karlovca do neznam gdje je isto utopicno. ko da su gradovi 500 km udaljeni. ako, nek se jedna velika luka u vukovaru, zagrebu i bilo gdje gradi ono drugo je stvarno pretjerano. bolje je za trziste ako je sve na jednom mjestu.

ekoloski bi to sve katastrofa bila, poplave bi bile normalnost.

zagreb - vukovar je dovojlno, dalje nebi ni mislio jer jednom puno kosta i drugom se nezna ako je isplatljivo.


puno hvala za stivo :), jako je zanimljivo kako kazes.

ajd da objasnim jednom za svagda... SAVA U ZAGREBU NIJE PLOVNA!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

djelomično je, za jako, jako male brodove plovna do rugvice, zato i je u sisku luka. ipak, ni ona nije na savi, iako se tako govori, nego na kupi. slavonski brod i njegova luka će sa vukovarom imati najviše koristi od ovog kanala. spajanjem te dvije luke će se uštedjeti 400 km putovanja (brod-beograd-vukovar) a to su veliki novci. također, kanal će se koristiti za navodnjavanje cijele slavonije, a danas se kod nas navodnjava manje od 3% poljoprivrednih površina. spajanjem dunava i save kraj sl. broda će se potaknuti napredak toga dijela rh i zbog toga što brod leži na 2 cestovna paneuro koridora, željezničkom i ovom riječnom. planira se da će luka brod imati kapacitete kao i luka u rijeci. a sad je valjda jasno da će se svaka uložena kuna isplatiti.

druga stvar je da se to može izvesti puno jeftinije, ako se umjesto plaćanja raznim firmama koje bi radile na kanalu, da nalog HV-u da to obave. oni imaju dovoljno inžinjerije da to uredno odrade, a troškovi bi bili minimalni:cheers:

29.4.2009

Verdispar ulaže milijardu eura

Župan s predstavnicima norveškog “Verdispara”
http://i43.tinypic.com/5jxoh0.jpg

S predstavnicima «Verdispara», norveške financijske grupacije, o namjerama gradnje «Vrtnog grada Kupinca» u Općini Klinča Sela, razgovarao je župan Stjepan Kožić i njegovi najbliži suradnici - zamjenici Damir Tomljenović i Rudolf Vujević te profesionalni članovi Poglavarstva.

«Verdispar», na površini od 237 hektara, planira sagraditi «satelitski» grad sa svim potrebnim sadržajima - školama, vrtićima, trgovačkim centrima, sportskim terenima te zonom poslovne namjene. Norvežani u ovu višegodišnju investiciju paniraju uložiti preko milijardu eura.

«Ugodno je čuti da strani investitori Hrvatsku smatraju stabilnom i perspektivnom zemljom. Veliki ulagači, zbog manjka prostora u Zagrebu, već sada investiraju u prostor Zagrebačke županije. Dođe li do realizacije vašeg projekta, vjerujem da ćemo biti dobri partneri», rekao je župan, naglašavajući da ga posebno veseli izneseni podatak da bi se u budućem “Vrtnom gradu” otvorilo gotovo 2000 radnih mjesta.

http://www.zagrebacka-zupanija.hr/novost.asp?id=1189

ovo je super :cheers2:

Konačna odluka o Južnom toku 30. rujna
20. svibanj 2009.| Miho Dobrašin

Prvi sastanak hrvatsko-ruske radne skupine o gradnji plinovoda Južni tok održat će se sredinom lipnja, izjavio Boris Medvjedev, ministar-savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Hrvatskoj.

"Na Hrvatskoj je da odluči treba li taj projekt. Konačnu odluku o priključenju na plinovod očekujem 30. rujna" dodao je Medvjedev.

http://www.poslovni.hr/116617.aspx

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/090522/igh__31.jpg
Mediji u Ukrajini objavili su informaciju kako ukrajinske vlasti žele otkupiti projekt novog terminala koji su za Zračnu luku Zagreb izradili Jure Radić, šef IGH, te akademici Branko Kincl i Velimir Neidhardt.

Razgovor sa Surkisom
Ukrajinci žele da se taj aerodrom sagradi u Donjecku. Ukrajina i Poljska domaćini su Europskoga nogometnog prvenstva 2012. te moraju sagraditi stadione, aerodrome, ceste, hotele...

– Istina je da je IGH pozvan da projektira aerodrom u Donjecku, ali netočno je da ćemo Ukrajincima prodati projekt zagrebačkog aerodroma jer će se po njemu graditi u Zagrebu. Ipak, ponosni smo što je zagrebački aerodrom postao naš izvozni proizvod i što nam je referencija za projektiranje terminala – zadovoljan je Jure Radić koji se vratio iz Ukrajine.

Ondje je bio na sastanku s potpredsjednikom ukrajinske vlade Ivanom Vasyunykom i tajkunom Grigorijem Surkisom, predsjednikom Ukrajinskoga nogometnog saveza. Ukrajince je zanimalo je li IGH spreman izraditi projekt aerodroma u Donjecku, na što im je Radić potvrdno odgovorio.

Prošli Uefine recenzije
Uefina inspekcija postavila je vrlo kratke rokove Ukrajincima, koji zapravo već kasne u gradnji infrastrukture potrebne za održavanje Eura, pa projekte aerodroma, stadiona... moraju pribaviti u roku od dva do tri mjeseca. U istom tom razdoblju moraju zatvoriti i financiranje tih investicija. Osim za aerodrom i Ukrajinci i IGH zainteresirani su da zajednički rade i ostalo, poput projektiranja cesta, mostova itd.

– Ponosni smo što je naš projekt aerodroma prošao Uefine recenzije – dodao je Radić. IGH već duže obrađuje ukrajinsko tržište, a uskoro ondje planira osnovati i svoj institut.

Istodobno, IGH se natječe i za projektiranje aerodroma i stadiona u ukrajinskom Lavovu.

Jure Radić se za dva do tri dana ponovno sprema u Ukrajinu na pregovore o projektiranju aerodroma u Donjecku.

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/090522/igh__31.jpg
Mediji u Ukrajini objavili su informaciju kako ukrajinske vlasti žele otkupiti projekt novog terminala koji su za Zračnu luku Zagreb izradili Jure Radić, šef IGH, te akademici Branko Kincl i Velimir Neidhardt.

Razgovor sa Surkisom
Ukrajinci žele da se taj aerodrom sagradi u Donjecku. Ukrajina i Poljska domaćini su Europskoga nogometnog prvenstva 2012. te moraju sagraditi stadione, aerodrome, ceste, hotele...

– Istina je da je IGH pozvan da projektira aerodrom u Donjecku, ali netočno je da ćemo Ukrajincima prodati projekt zagrebačkog aerodroma jer će se po njemu graditi u Zagrebu. Ipak, ponosni smo što je zagrebački aerodrom postao naš izvozni proizvod i što nam je referencija za projektiranje terminala – zadovoljan je Jure Radić koji se vratio iz Ukrajine.

Ondje je bio na sastanku s potpredsjednikom ukrajinske vlade Ivanom Vasyunykom i tajkunom Grigorijem Surkisom, predsjednikom Ukrajinskoga nogometnog saveza. Ukrajince je zanimalo je li IGH spreman izraditi projekt aerodroma u Donjecku, na što im je Radić potvrdno odgovorio.

Prošli Uefine recenzije
Uefina inspekcija postavila je vrlo kratke rokove Ukrajincima, koji zapravo već kasne u gradnji infrastrukture potrebne za održavanje Eura, pa projekte aerodroma, stadiona... moraju pribaviti u roku od dva do tri mjeseca. U istom tom razdoblju moraju zatvoriti i financiranje tih investicija. Osim za aerodrom i Ukrajinci i IGH zainteresirani su da zajednički rade i ostalo, poput projektiranja cesta, mostova itd.

– Ponosni smo što je naš projekt aerodroma prošao Uefine recenzije – dodao je Radić. IGH već duže obrađuje ukrajinsko tržište, a uskoro ondje planira osnovati i svoj institut.

Istodobno, IGH se natječe i za projektiranje aerodroma i stadiona u ukrajinskom Lavovu.

Jure Radić se za dva do tri dana ponovno sprema u Ukrajinu na pregovore o projektiranju aerodroma u Donjecku.


p+*+* im m*+*+*+*!

prvo nam prvenstvo ukrali a sada to!

ajd da objasnim jednom za svagda... SAVA U ZAGREBU NIJE PLOVNA!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

djelomično je, za jako, jako male brodove plovna do rugvice, zato i je u sisku luka. ipak, ni ona nije na savi, iako se tako govori, nego na kupi. slavonski brod i njegova luka će sa vukovarom imati najviše koristi od ovog kanala. spajanjem te dvije luke će se uštedjeti 400 km putovanja (brod-beograd-vukovar) a to su veliki novci. također, kanal će se koristiti za navodnjavanje cijele slavonije, a danas se kod nas navodnjava manje od 3% poljoprivrednih površina. spajanjem dunava i save kraj sl. broda će se potaknuti napredak toga dijela rh i zbog toga što brod leži na 2 cestovna paneuro koridora, željezničkom i ovom riječnom. planira se da će luka brod imati kapacitete kao i luka u rijeci. a sad je valjda jasno da će se svaka uložena kuna isplatiti.

druga stvar je da se to može izvesti puno jeftinije, ako se umjesto plaćanja raznim firmama koje bi radile na kanalu, da nalog HV-u da to obave. oni imaju dovoljno inžinjerije da to uredno odrade, a troškovi bi bili minimalni:cheers:

naravno da JOS nije. al pogledaj sam na google earthu sta se gradi majstore.
hrvatks vlada prema dokumentu puno vise planira.

naša vlada mi baš i nije neki jamac da će se išta napraviti, a kamoli da osposobe da sava u zagrebu bude plovna za teretnjake...

naravno da JOS nije. al pogledaj sam na google earthu sta se gradi majstore.
hrvatks vlada prema dokumentu puno vise planira.

Kaj se gradi?

Kaj se gradi?

trazi na google earthu novi "country club" (golf teren). on se nalazi zapadno od arene i nije daleko od jaruna, na drugoj strani save.

vidit ces da se nesto kopalo i to od tako zvanog "country cluba", do velesevca. ovaj kanalcic nije svugjdje punjen s vodom ali jasno se vidi kak sve ceste oko njega vode sta znaci da se tu nesto ozbiljno prema sisku gradi.

ali stvarno mi nije jasno kak se to do vukovara produziti da. i apsolutno nemam pojma zasto se u zagrebu pocnje graditi a ne u vukovaru!
ova dionica uopce nije u funkciji.
ako bi se ovo od vkv. do sl. broda gradilo imao bi slavonski brod prikljucak na dunav i vukovar vec prvi dio svoje planirane velike luke i industrijske zone.
ali cjeli eko sistem u slavoniji je vrlo osjetljiv i djevojacki :), nije mi jasno kak da se to ostvari!

šta pričaš ti??? šta će se to graditi u zagrebu, a trebalo bi se graditi u vukovaru?? da nisi malo pobrkao lončiće??

Odličan završetak tjedna na burzi

Zadnji dan trgovanja protekao je u snažnom rastu dobrog dijela dionica i dioničkog indeksa burze, uz ponovno ignoriranje institucionalnog prometa od strane ulagača.

Ukupan promet Zagrebačke burze dosegao je 55 milijuna kuna, i gotovo je sav ostvaren u redovnom trgovanju dionicama. Dionički indeks burze Crobex digao se 2,88%, na 1.946,17 bodova, najvišu razinu od sredine studenog protekle godine.

Najtraženija je bila dionica HT-a s prometom od 6,3 milijuna kuna i rastom vrijednosti od 0,87%, an 219,41 kunu. Slijedi je dionica Atlantske plovidbe koja je ostvarila milijun kuna manji promet, porastavši pritom za 1,88%, na 916,89 kuna, a na treće se mjesto ugurao Jadroplov s 3,6 milijuna kuna prometa i snažnim rastom od 14,1%, na 179,13 kuna.

Dobar dan imala je i povlaštena dionica Adris grupe, koja je uz tek nešto manji promet od Jadroplova skočila 3,44%, na 240,01 kunu, a Dalekovod je zabilježio plus od 2,93%, na 422 kune. I ostali veći dobitnici bili su iz brodarske i građevinske branše, tako da je Uljanik plovidba skočila 12,72%, Luka Ploče digla se 10,04%, a Viadukt 7,6%.

Najsnažniji pad dana imao je Varteks, koji je kliznuo 23,33%, na 29,90 kuna, uz gotovo milijunski promet.

trazi na google earthu novi "country club" (golf teren). on se nalazi zapadno od arene i nije daleko od jaruna, na drugoj strani save.

vidit ces da se nesto kopalo i to od tako zvanog "country cluba", do velesevca. ovaj kanalcic nije svugjdje punjen s vodom ali jasno se vidi kak sve ceste oko njega vode sta znaci da se tu nesto ozbiljno prema sisku gradi.

...

Misliš na kanal Sava-Odra? To postoji odavno
Već sam se ponadao da se gradi nekaj na Rugvici :)

šta pričaš ti??? šta će se to graditi u zagrebu, a trebalo bi se graditi u vukovaru?? da nisi malo pobrkao lončiće??

ma kanal sava dunav.

dosad je kanal sava-odra totalno bezveze. ta dionica je predvidjena da bude dio kanala sava-dunav(zagreb-vukovar).
mislio sam reci da bi bolje bilo da se to iz drugog smjera pocnje gradit. jer ovaj kanalcic nikome ne sluzi.

ma kanal sava dunav.

dosad je kanal sava-odra totalno bezveze. ta dionica je predvidjena da bude dio kanala sava-dunav(zagreb-vukovar).
mislio sam reci da bi bolje bilo da se to iz drugog smjera pocnje gradit. jer ovaj kanalcic nikome ne sluzi.

Ti si nešto pomješao.
Kanali uokolo Zagreba služe isključivo protiv poplave.
Nikada nisu građeni za promet i transport.

Uz izgradnju kanala Dunav - Sava, ide i proširivanje i produbljivanje korita Save do Slavonskog Broda i kasnije do Siska.
Ideje postoje za učiniti Savu plovnu do Zagreba i plovni kanal Sisak Karlovac (ili proširenje korita Kupe), ali to su samo ideje.
Slavonski Brod kao luka je bitna za Bih, a Sisak za Zagreb i za daljnji transport robe za luku Rijeka.
U cijeloj toj priči je veoma i bitna ravničarska pruga Zagreb Rijeka i pruga Zagreb - Vinkovci, te Zagreb Sisak Novska.

Ti si nešto pomješao.
Kanali uokolo Zagreba služe isključivo protiv poplave.
Nikada nisu građeni za promet i transport.

Uz izgradnju kanala Dunav - Sava, ide i proširivanje i produbljivanje korita Save do Slavonskog Broda i kasnije do Siska.
Ideje postoje za učiniti Savu plovnu do Zagreba i plovni kanal Sisak Karlovac (ili proširenje korita Kupe), ali to su samo ideje.
Slavonski Brod kao luka je bitna za Bih, a Sisak za Zagreb i za daljnji transport robe za luku Rijeka.
U cijeloj toj priči je veoma i bitna ravničarska pruga Zagreb Rijeka i pruga Zagreb - Vinkovci, te Zagreb Sisak Novska.


Neznam dali ce sta od ovog prosirivanja biti jer se pokazalo preskupom investicijom. Kazu da je jeftinije proizvoditi savske brodove (za koje se prica da bi se trebali proizvoditi u Slavonskom Brodu) i na taj nacin isto imaju plovnost savom kroz 10 mjeseci godisnje, tj postize se isti rezultat kao i sa ovim proširivanjima i produbljivanjima korita Save. Znaci kod nas ne bi vozili ti veliki ruski brodovi nego nas domaci proizvod.

S 30 milijuna eura brodska luka postaje regionalni lider

Gradnja ‘savskog broda’ dala bi dodatan poticaj brodogradilištima

Najavama proširenja Save i gradnje kanala Dunav – Sava situacija u riječnom transportu u Hrvatskoj trebala bi se promijeniti, posebno na savskim lukama Sisak i Slavonski Brod. No riječ je o golemim zahvatima čija vrijednost se mjeri u milijardama eura te je neizvjesno njihovo financiranje s obzirom na tekuću krizu. Riječni transport je najjeftiniji i najekološkiji način prijevoza tereta u Europi, dok je u Hrvatskoj taj potencijal minimalno iskorišten.

Poticaj industriji
Ravnatelj luke Slavonski Brod Marijan Jurić smatra da bi se i bez tih velikih zahvata plovnost Save mogla poboljšati. “Ne vidim razlog za ulaganjem 500 milijuna eura u proširenje plovnosti Save za veće brodove. Bilo bi praktičnije kad bi Hrvatska brendirala svoj “savski brod” koji bi gazom od 90 centimetara mogao ploviti Savom minimalno 10 mjeseci”, kaže Marijan Jurić. Takav bi brod mogao biti i dodatan zamah hrvatskoj metalskoj industriji kao i kontinentalnoj brodogradnji, a Jurić ne zanemaruje ni izvozni potencijal. “Ako drugi svjetski kanali mogu postavljati standarde za brodove koji plove njima, ne vidim zašto mi to ne bismo mogli napraviti i na Savi umjesto da rijeku prilagođavamo brodovima”, govori Jurić. Ukupan kapacitet hrvatskog riječnog prometa je dva milijuna tona tereta godišnje, ne uključujući šljunak i pijesak kojeg se preveze dodatnih pet do šest milijuna tona. Jurić smatra da je optimalno da kroz nekoliko godina ta brojka poraste na šest milijuna tereta godišnje. Promet u samom brodu trebao bi biti između 1,5 i 4,1 milijun tona. Sava zauzima samo 20 posto hrvatskog riječnog prometa, a ostatak otpada na dunavsku i dravsku luku Vukovar i Osijek. Komparativna prednost Slavonskog Broda pred ostalim domaćim lukama je njegova strateška pozicija na prometnim čvorištima. Brod se nalazi se na križanju cestovnih i željezničkih pravaca koji povezuju zapad s istokom te sjever s jugom Europe. U procjenu potencijala uzimaju se tri gravitacijska područja, i to pet županija oko Slavonskog Broda, središnja Hrvatska i sjeverna BiH te međunarodni tranzit.

Lučko područje
Najveći promet luka bi trebala imati upravo zahvaljujući industriji u Bosni i Hercegovini koja 97 posto svojeg prometa sada obavlja cestom. U luci sada postoji osnovna lučka infrastruktura poput 125 metara duge obale s pripadajućom cestom i željezničkom prugom te izdvojeni naftni terminal. Stoga su daljnje investicije preduvjet za razvoj. U Brodu procjenjuju da im u sljedeće tri godine treba 30 milijuna eura investicija da bi ostvarili cilj i postali regionalni riječni lučki lider. Jurić je svjestan da nije realno očekivati da će se ta sredstva namaknuti iz državnog proračuna, no optimističan je u vezi s davanjima državnih jamstava za dobivanje kredita kod poslovnih banaka za taj projekt. Posebno zbog toga što se očekuje da bi gradnjom infrastrukture u zonu bilo uloženo 200 milijuna eura stranih ulaganja. “Lučko područje obuhvaća 859,4 tisuće četvornih metara, od čega na samu luku otpada 150.000 kvadrata, a ostatak je namijenjen lučkoj gospodarskoj zoni za “greenfield” investicije. Već sada imamo sporazum s dvije tvrtke, jednom austrijskom te jednom ukrajinsko-britanskom koje su položile jamstvo od 200.000 eura da neće odustati od svojih projekata. Uskoro očekujem da bi se u zoni moglo zaposliti između 500 i 1000 radnika, a da i ne govorim o prometu koji će se tu ostvarivati”, kazao je Jurić
http://www.poslovni.hr/108912.aspx

Ti si nešto pomješao.
Kanali uokolo Zagreba služe isključivo protiv poplave.
Nikada nisu građeni za promet i transport.

Uz izgradnju kanala Dunav - Sava, ide i proširivanje i produbljivanje korita Save do Slavonskog Broda i kasnije do Siska.
Ideje postoje za učiniti Savu plovnu do Zagreba i plovni kanal Sisak Karlovac (ili proširenje korita Kupe), ali to su samo ideje.
Slavonski Brod kao luka je bitna za Bih, a Sisak za Zagreb i za daljnji transport robe za luku Rijeka.
U cijeloj toj priči je veoma i bitna ravničarska pruga Zagreb Rijeka i pruga Zagreb - Vinkovci, te Zagreb Sisak Novska.

ok, hvala :)
ali kaj nije bilo rasprave o tome da se evo bas taj dio (sava-odra) kao prikljucak kanala izgradi?
totalno nelogicno bi bilo da se sava istocno od zagreba izravna ako vec neki kanalcic postoji. nesmje se zaboraviti da se sava kroz jedan jos aktivan i vrijedan eko sistem provlaci.

Fitch Ratings: Hrvatska će vjerojatno zatražiti pomoć MMF-a

Bonitetska agencija Fitch Ratings u četvrtak je Hrvatskoj promijenila prognozu dugoročne sposobnosti podmirivanja obveza u domaćoj i stranoj valuti, tzv. Issuer Default Rating (IDR), iz "stabilno" u "negativno", uz ocjenu da su se "gospodarski izgledi oštro pogoršali" te da će Hrvatska vjerojatno zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

"Prognoze rejtinga ukazuju na smjer u kojem će se rejting vjerojatno kretati u razdoblju od jedne do dvije godine. One odražavaju financijske ili druge trendove koji još nisu dostigli razinu koja traži promjenu rejtinga, ali to mogu učiniti ako se nastave", navodi Fitch u pojašnjenjima svojih rejtinga.Međunarodni kreditni rejting odnosi se na obveze u stranoj ili lokalnoj valuti, a u oba se slučaja procjenjuje sposobnost da se podmire te obveze uz uporabu globalno primjenjive ljestvice, dodaje se.

Bonitetska agencija Fitch sa sjedištima u New Yorku i Londonu, istodobno je Hrvatskoj snizila dugoročni IDR rejting za domaću valutu sa 'BBB+' na 'BBB', dok je dugoročni IDR rejting za stranu valutu zadržan na 'BBB-'. Kratkoročni IDR rejting za stranu valutu je na razini 'F3', a tzv. Country Ceiling na 'BBB+'. Country Ceiling (plafon zemlje) je rejting za stranu valutu koji dodatno uračunava rizik transfera i konvertibilnosti, te je krovni rejting za većinu onih koji izdaju mjenice u pojedinoj zemlji, navodi Fitch.Rejtinzi u rasponu od AAA do BBB, spadaju u "investicijsku kategoriju", i ukazuju na niski do umjereni kreditni rizik, dok su rejtinzi od 'BB' do 'D' u "spekulativnoj kategoriji".

"Gospodarski izgledi su se oštro pogoršali, s negativnim posljedicama za proračunske rashode i razinu vladine zaduženosti", kazao je David Heslam, direktor Fitcha Ratingsa za nova tržišta istočne Europe.U kontekstu visoko euroiziranog gospodarstva Hrvatske, njezin relativno veliki teret vanjske zaduženosti i financijskih potreba, čine gospodarstvo ranjivim na globalno okružje i smanjeno kolanje kapitala. Slabosti u vanjskim financijama Hrvatske mogu negativno utjecati na kreditni profil zemlje, kroz dodatno povećanje euroizacije i pad deviznih rezervi, što je razlog da Fitch suzi razmak između IDR rejtinga za domaću i stranu valutu, navodi se u priopćenju.

Fitch predviđa smanjivanje hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 3,5 posto u 2009. godini.Rizici kod izgleda za gospodarski rast naginju opadanju i djelomice će ovisiti od rezultata za Hrvatsku važnog turističkog sektora, koji iznosi oko 16 posto BDP-a i izvor je gotovo trećine deviznog prihoda. Dolasci turista iz EU-a, najvažnijeg turističkog tržišta Hrvatske, trebali bi opasti a Fitch predviđa stezanje BDP-a u eurozoni za 3,2 posto u 2009.

Fitch previđa povećanja državnog deficita na 3.2 posto BDP-a u 2009., s 1,1 posto u 2008. Za rebalans proračuna hrvatske vlade agencija ocjenjuje kako "djeluje optimistično", jer se temelji na prognozi stezanja gospodarstva za dva posto.Monetarna politika u Hrvatskoj je pooštrena a središnja banka je intervenirala na deviznom tržištu kako bi podržala stabilnost domaće valute, što je povećalo domaće financijske troškove za vladu i pridonijelo gospodarskom usporavanju, navodi Fitch.

Deficit platne bilance (CAD) bio je 9,2 posto BDP-a u 2008., a Fitch predviđa da će se CAD smanjiti na 7,5 posto BDP-a ove godine, najviše zbog smanjivanja uvoza. Nesigurnost oko rezultata turističke sezone je rizik za izglede CAD-a, dok će rast izvoza narušiti pad potražnje u trgovinskim partnerima iz EU-a.Hrvatski CAD je umjeren u usporedbi s mnogim novim tržištima istočne Europe, međutim ukupni vanjski dug je relativno visok sa 80,07 posto BDP-a, a inozemne financijske potrebe Hrvatske (CAD plus dospjeli srednjoročni i dugoročni vanjski krediti) su velike sa 110,5 posto službenih rezervi u 2009., dodaje agencija.

Opadanje razmjera refinanciranja dospjelog vanjskog duga ili pojava drugih financijskih pritisaka na CAD, mogli bi dodatno zaoštriti gospodarsko opadanje i/ili smanjiti devizne rezerve, potkopati tečaj, povećati troškove servisiranja duga i negativno se odraziti na kreditnu sposobnost, navodi Fitch."Fitch vjeruje kako je razumna vjerojatnost da će Hrvatska tražiti program MMF-a kao pomoć kod podmirenja potencijalnih financijskih jazova", navodi agencija.

Kreditni rejting Hrvatske podržava njezino relativno bogato i raznovrsno gospodarstvo, a napredak u provedbi reformi za članstvo u EU ima potencijal otklanjanja nekih od kreditnih slabosti zemlje, kao što je veliki javni sektor i relativno slabo poslovno okruženje.Napredak u pristupanju Hrvatske EU zaustavljen je od prosinca 2008., zbog neuspjeha da se riješi dugotrajni teritorijalni spor sa Slovenijom, navodi agencija.Glavni scenarij Fitch Ratingsa za Hrvatsku je da će se priključiti EU 2012. godine.

IZVOR: Lider Press (http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=76284)

BDP u Hrvatskoj u prvom kvartalu pao za 5,8 posto

U prvom tromjesečju ove godine BDP u Hrvatskoj pao je za 5,8 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, procjena je Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj iznesena na današnjoj konferenciji za novinare.

Svjetska banka očekuje da u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo ipak neće toliko potonuti već da će se pad BDP-a kretati između 2,7 posto, ako turistička sezona bude uspješna, i 3,5 posto u slučaju manjih prihoda uslijed slabije sezone.Hrvatska se u dosadašnjoj svjetskoj krizi držala relativno dobro, zahvaljujući stabilnosti financijskog sektora koji je krizu dočekao dobro kapitaliziran i pod temeljitim nadzorom, ocijenio je voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu Andras Horvai na predstavljanju redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke "EU10 + Croatia".Prema izvješću, zemlje EU10 (tranzicijske države članice EU) i Hrvatska su u recesiji, uz projekciju gospodarskog pada od oko tri posto u ovoj godini i stagnaciju na oko nula posto u 2010.

Zbog toga regiji prijeti veliki rast nezaposlenosti, sa 6,5 posto u 2008. na 10,4 posto u 2010., odnosno povećanje s tri milijuna na pet milijuna nezaposlenih osoba, što ugrožava i mogućnost gospodarskog oporavka.Pri tome radnici u zemljama s politikom fiksnog tečaja suočavaju se s povećanim rizikom otpuštanja, jer gubitak poslova naglo raste u slučaju većeg pada proizvodnje, kao u baltičkim zemljama.S druge strane, u državama s plivajućim tečajem u odnosu na euro i dolar deprecijacija domaće valute smanjila je kupovnu moć stanovništva i otežala im vraćanje dugova vezanih uz valutnu klauzulu.

Izgledi za ekonomski oporavak i dalje su nesigurni, a kod nekih zemalja zbog mogućeg pogoršanja vanjskog okruženja taj bi oporavak mogao biti dugotrajan, ocjenjuje Svjetska banka.Teška vremena ujedno su i mogućnost za jačanje strukturnih reformi kako bi se ublažile posljedice i skratilo razdoblje gospodarskog pada, te ubrzalo približavanje razini dohotka u zemljama EU nakon što kriza prođe, smatra Horvai.Ograničavanje javne potrošnje i rasta plaća ostaju ključnim instrumentima za ograničavanje rizika od rasta deficita tekućeg računa platne bilance u visoko euriziranim zemljama poput Hrvatske.

IZVOR: Lider Press (http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=76276)

Ministarstvo gospodarstva prvi put financira kreiranje proizvoda za izvoz

U iduća dva tjedna Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva promovirat će i objaviti natječaje za nove i izmijenjene programe poticaja usmjerenih izvoznicima i radno intenzivnim gospodarskim granama. Kroz program poticaja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskoga gospodarstva, za koji je MINGORP za ovu godinu osigurao 65 milijuna kuna, prvi put će država sufinancirati izlazak novih proizvoda na tržište.

Poticaji za tvrtke

Program će biti operacionaliziran kroz nekoliko mjera od kojih prvi set uključuje financiranje pripreme izlaska na tržište, i to kroz istraživanje tržišta, marketinšku pripremu kreiranjem brenda i dizajna proizvoda, dok će drugi set mjera biti usmjeren na sufinanciranje zajedničkih nastupa hrvatskih izvoznika na stranim tržištima, pomoći osnivanju gospodarskih misija te sufinanciranju otvaranja zajedničkih predstavništava hrvatskih tvrtki na trećim tržištima. Najavio je to u ponedjeljak Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva na 4. konvenciji Hrvatskih izvoznika koji je prisutnim gospodarstvenicima, između ostalog, detaljno izložio plan distribucije sredstava s kojima Ministarstvo u uvjetima štednje namjerava poticati poduzetništvo, a posebno izvoznike. Potpredsjednik Vlade pozvao je poduzetnike i izvoznike da u što većem broju apliciraju za dodjelu sredstava kao i za sudjelovanje u drugim programima koji su im na raspolaganju. Naime, u proračunu Ministarstva za različite programe poticaja rezervirano je oko 350 milijuna kuna koji će se ravnomjerno raspodijeliti u tri glavne grupe - nepovratne potpore tvrtkama za uvođenje novih tehnologija, subvencije kamata po kreditima i potpore za financiranje razvoja poduzetničke infrastrukture (slobodne zone, klasteri, regionalne razvojne agencije).

Novi programi

U okviru poticaja i ove godine ostavljen je prostor za radno intenzivne djelatnosti, ponajprije tekstilnu, kožarsku i obućarsku industriju. Za tvrtke iz te branše, koje snažno osjećaju negativan utjecaj krize, osigurano je 114 milijuna kuna koji će se distribuirati nešto drukčije nego proteklih godina. Ministarstvo gospodarstva neće im više izravno dodjeljivati poticajna sredstva, nego taj novac, kako je objasnio Polančec, planiraju položiti u banke kao depozit uz pomoć kojeg će se multiplicirati kreditni potencijal. Tvrtke će kredite moći dobiti i za restrukturiranje. Do sada su poticaje koristile samo zdrave tvrtke. Sam koncept kreditiranja, kako kažu upućeni, još treba razraditi, ponajprije u dijelu preuzimanja rizika u koji bi ulazile banke kada bi svoja sredstva, združena s državnim, usmjeravale u tvrtke s poteškoćama. Iako u svojoj deklaraciji traže da se sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvoj za praćenje izvoznika u ovoj godini povećaju za 14 posto, izvoznici su više-manje zadovoljni suradnjom s domaćom razvojnom bankom koja je dio programa prilagodila krizi. Nedavno sniženje referentne kamatne stope na 4,4 posto "pojeftinilo" je HBOR-ove plasmane i uvelo programe financiranja trajnih obrtnih sredstava po formuli ukupnih zaliha uvećanih za ukupna kratkoročna potraživanja te umanjenih za ukupna kratkoročna dugovanja. Te će kredite HBOR odobravati na rok od 2 do 5 godina, uz godinu počeka te 4 do 6 posto kamate. Osim u okviru HBOR-a, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago očekuje povećanje sredstava za izvoznike i u okviru novog rebalansa proračuna.

IZVOR: Poslovni dnevnik (http://www.poslovni.hr/117188.aspx)


:ohno: Ovo je trebalo jos prije 9 godina, a ne sad kad se nema love za nista. No bolje ikad nego nikad

:ohno: Ovo je trebalo jos prije 9 godina, a ne sad kad se nema love za nista. No bolje ikad nego nikad



E pa prije im izbori nisu ovisili o tome...:bash:

:ohno: Ovo je trebalo jos prije 9 godina, a ne sad kad se nema love za nista. No bolje ikad nego nikad

a mislim stvarno... :bash:

http://www.liderpress.hr/Uploads/1/5/76481/ekonstrukcija_ceste-470.gif
Crnogorsko ministarstvo prometa, pomorstva i telekomunikacija objavilo je da bi ugovor o koncesiji za izgradnju autoceste Bar-Boljare s predstavnicima konzorcija hrvatskih tvrtaka, sa splitskim Konstruktorom na čelu, mogao biti potpisan u početku lipnja.


Nakon drugog kruga pregovora o odrednicama ugovora o koncesiji za izgradnju autoceste Bar-Boljare, održane tijekom protekla dva dana u Splitu i Zagrebu s predstavnicima Zagrebačke banke, čalnice UniCredit Group, i hrvatskog konzorcija s Konstruktorom na čelu, najavljeno je da će taj ugovor biti potpisan prvih dana lipnja u Podgorici, navodi se u priopćenju crnogorskog ministarstva.

Pritom se ističe da je, s obzirom na to da je riječ o velikom i vrlo važnu projektu, za izvedbu kojega su zainteresirane dvije države, sigurno i zatvaranje financijske konstrukcije. Za to je, podsjeća se, po natječajnim odredbama ostavljen rok od šest mjeseci nakon potpisivanja koncesijskog ugovora. Na kraju pregovora najavljeno je da bi pripremni radovi za gradnju autoceste mogli početi već na jesen, zaključuje se u priopćenju crnogorskog ministarstva.

Iz crnogorskih su izvora i prije desetak dana najavili da se potpisivanje koncesijskog ugovora za izgradnju autoceste Bar-Boljari između crnogorske vlade i hrvatskog konzorcija može očekivati u početku lipnja.

Nakon prvog kruga pregovora u Podgorici iz ministarstva prometa, pomorstva i telekomunikacija su ocijenili da pregovori teku po planu i predviđenom dinamikom, da "nema otvorenih pitanja te nijednog razloga da se u početku lipnja ne potpiše konačan ugovor o realizaciji te najveće investicije u Crnoj Gori".

Tada je najavljen i nastavak pregovora u Splitu i Zagrebu, nakon toga utvrđivanje konačnog teksta ugovora koji bi se dostavio crnogorskoj vladi, a njezin pristanak značio bi i donošenje odluke o potpisivanju ugovora.

Hrvatski konzorcij, u kojem su Konstruktor-inženjering, Tehnika i Institut IGH, pobijedio je na međunarodnom natječaju za izgradnju 170 kilometara duge autoceste Bar-Boljare, jer je njegova ponuda od 2,77 milijarda eura, od čega bi se na državu Crnu Goru odnosilo 1,74 milijarde eura, ocijenjena najpovoljnijom.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=76481

^^ super :)

imam jedno pitanje o ovome: hoće li se zaposlit crnogorski radnici ili hrvatski za izgradnju ove autoceste?

:cheers2:

^^ super :)

imam jedno pitanje o ovome: hoće li se zaposlit crnogorski radnici ili hrvatski za izgradnju ove autoceste?

:cheers2:

I jedni i drugi.
Konstruktor kao nositelj posla ima svoje radnike iz RH ( i Bosne :D) i kao kooperante koriste lokalne firme

http://s.seebiz.eu/files/img/2009/5/28/vespera.jpgZAGREB - Hotel Vespera obnovili smo investicijom od 16,9 milijuna eura, rekla je Snježana Baljak, predsjednica Uprave Jadranka Hotela. Investicija je većim dijelom financirana kreditom Erste Steiermarkische bank.
Najavila je da će kompanija do 2012. godine u povećanje kvalitete usluge i kategorije hotela na četiri i pet zvjezdica uložiti oko 80 milijuna eura. U tome će im pomoći i strateški partner Europska banka za obnovu i razvoj, koja posjeduje udio od 30 posto u kompaniji.

'Turizam je ključni sektor u Hrvatskoj i zato smo naročito zainteresirani za ulaganje. Jadranka Hoteli su jak brand zato smo u kompaniju i uložili 24 milijuna eura."'Turizam je ključni sektor u Hrvatskoj i zato smo naročito zainteresirani za ulaganje. Jadranka Hoteli (ZSE:JDRA-R-A) su jak brand zato smo u kompaniju i uložili 24 milijuna eura', kazao je glavni bankar EBRD-a Tibault Deutreix.

Dodao je da su u EBRD-u vrlo ponosni na kvalitetne rezultate kompanije u posljednjih 15 mjeseci i plasmanom investicija. Hotel Vespera pozicioniran je kao family hotel, a otvorit će se 5. lipnja u Malom Lošinju. Baljak je zahvalila lokalnoj zajednici na podršci i izvanrednoj suradnji u ciklusu investiciji. Hotel Vespera projektirao je arhitekt Tihomir Knezić, a raspolaže s 404 smještajne jedinice. Kao posebnu atrakciju u kompaniji navode kompleks vanjskih bazena površine veće od tri tisuće četvornih metara. Potpuno je posvećen djeci pa je tako organizirana usluga čuvanja djece, a u restoranu postoji i 'kutak za mame', u kojem roditelji mogu sami skuhati djeci hranu koju vole.

'Iza nas je predsezona i izuzetno smo zadovoljni rezultatom, koji je rezultat većm brojem kongresa, koji su se u Malom Lošinju održavali', rekla je direktorica marketinga, Sanja Trajkov.

Svaki dan se prima veliki broj rezervacija, nastavila je, ali su kratkoročne i 'danas primamo rezervacije za nadolazeći vikend'. Raste broj domaćih gostiju, kazala je Trajkov pa dodala da su u 2008. zabilježili rast broja domaćih gostiju od 6 posto. Hotel Aurora, lani je ostvario visoku popunjenost od 90 posto, kazala je Trajkov, ali je naglasila da je hotel otvoren tek u lipnju.

Investicijski ciklus Jadranka Hoteli započeli su 2007. investicijom u Hotel Aurora, wellness i kongres hotel, u kojeg je investirano 18,5 milijuna eura. Tim je ulaganjem kategorija hotela podignuta na četiri zvjezdica, a nudi gostima bazene, kompleks sauna, salona za masažu i uljepšavanje. Za okoliš i uređenje Sunčane uvale, u kojoj se oba hotela nalaze uloženo je dodatnih 700 tisuća eura.

Jadranka Hoteli zapošljavaju oko 300 stalnih djelatnika, a ovu će sezonu u glavnom dijelu udvostručiti radnu snagu zapošljavanjem sezonskih radnika. Đurđica Šimičić, direktorica Hrvatske turističke zajednice Malog Lošinja, naglasila je da je zajednički cilj svih aktera produžiti turističku sezonu na cijelu godinu. Najavila je investicije u prirodna bogatstva poput borove šume, koja obilježava lokaciju.

'Mali Lošinj je proglašen klimatskim lječilištem zbog vrhunske kvalitete zraka i čistog mora', kazala je.

http://www.seebiz.eu/hr/nekretnine/jadranka-u-obnovu-hotela-do-2012.-ulazemo-80-milijuna-eura,46557.html

http://www.liderpress.hr/Uploads/1/5/77080/piva_brana_470.jpg
Društvo Institut IGH d.d. dostavilo je obavijest Zagrebačkoj burzi da je potpisan ugovor s Elektroprivredom Crne Gore za provedbu istražnih radova i projektne sanacije brane na rijeci Pivi.

HE Piva, akumulacijsko pribransko postrojenje s jednom od najvećih betonskih lučnih brana u svijetu, u pogonu je od 1976. godine. Njezina osnovna djelatnost je proizvodnja električne energije u vršnom režimu rada, jer ima mogućnost brzog starta i sinkronizacije na dalekovodnu mrežu 220 kV. Smještena je u planinskom masivu na sjeverozapadu Crne Gore. Zbog specifičnih topografskih karakteristika terena kompletno postrojenje sagrađeno je ispod zemlje.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=77080

Na Jadranu, približavanjem turističke sezone, tražene cijene nekretnina u svibnju bilježe lagani rast, u Zagrebu nastavljaju blago padati, a ukupno u Hrvatskoj prosječna tražena cijena nekretnina u svibnju se nije mijenjala u odnosu na travanj, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, cijene pale za 1,2 posto.

Pokazuju to podaci portala CentarNekretnina.net koji je za ovaj izračun uzeo u obzir oko 193.000 traženih cijena.Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina u svibnju su nastavile padati u odnosu na prethodni mjesec, za 0,4 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, pale su za 3,1 posto. Istodobno su tražene cijene nekretnina na Jadranu u svibnju bile više za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini porasle za 1,6 posto.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u svibnju je iznosila 1.925 eura po četvornom metru, što znači da bile niže za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno da su u odnosu na svibanj 2008. pale za 6,2 posto.Stanovi u centru i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom od 2.503 eura za kvadrat, što je čak 30 posto više od prosjeka. Najniže cijene stanova su u Dubravi, gdje prosječna cijena iznosi 1.577 eura/m2, ili 18 posto niže od prosjeka.U odnosu na prethodni mjesec, najveći pad cijena stanova zabilježila su naselja u Dubravi (5,3 posto) i jugoistočnom (1,8 posto) dijelu grada. Cijene gotovo da se i nisu mijenjale u Novom Zagrebu (-0,2 posto) te u donjem dijelu grada (0,3 posto).

Prosječna tražena cijena za četvorni metar kuće u Zagrebu i okolici u svibnju je iznosila 1.305 eura, što znači da se nije previše mijenjala u odnosu na prethodni mjesec (0,6 posto).Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj 2008., tražene cijene kuća u Zagrebu narasle su za 10 posto, navode iz Centra Nekretnina.Na Jadranu u svibnju prosječna cijena kvadrata vikendice i apartmana iznosi 2.110 eura/m2, što je za 0,7 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Cijena kvadrata kuće na moru je 1.622 eura/m2, što znači da je zabilježila rast od 1,7 posto u odnosu na mjesec prije.

Istodobno je prosječna tražena cijena stana na moru viša za 0,8 posto u odnosu na travnja te iznosi 2.305 eura/m2.Uočavaju se velike razlike u traženim cijenama između stanova na sjevernom Jadranu te stanova na srednjem i južnom Jadranu. Tako je, na primjer, prosječna tražena cijena stana u Trogiru u svibnju bila 2.046 eura/m2, dok je u Puli bila 1.615 eura/m2.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=77036

Raspisani prvi natječaji za sredstva iz programa IPA za regionalni razvoj

Kroz Operativni program, prema riječima državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva Tajane Kesić-Šapić, Hrvatskoj će u okviru IPA-e u trogodišnjem razdoblju bespovratno biti dostupno 75 posto ukupne vrijednosti programa, odnosno 35,3 milijuna eura

ZAGREB - Hrvatska je prva zemlja kandidatkinja za punopravno članstvo u Europskoj uniji u kojoj je počela provedba Operativnog programa za regionalnu konkurentnost u sklopu pretpristupnog programa IPA, a prvi natječaji za sredstva iz Operativnog programa raspisani su krajem svibnja, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva koje je na čelu tijela za upravljanje tim programom.
Kroz Operativni program, prema riječima državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva Tajane Kesić-Šapić, Hrvatskoj će u okviru IPA-e u trogodišnjem razdoblju bespovratno biti dostupno 75 posto ukupne vrijednosti programa, odnosno 35,3 milijuna eura, dok će se 25 posto ili 11,7 milijuna eura osigurati iz hrvatskog državnog proračuna. Cilj je programa, istaknula je Kesić-Šapić, jačanje konkurentnosti te uravnoteženog regionalnog razvoja Hrvatske kroz poticanje malog i srednjeg poduzetništva u područjima zemlje koja zaostaju u razvoju.
Operativni se program sastoji od tri grupe mjera, tzv. prioriteta, a krajem svibnja raspisani su prvi natječaji, i to za projekte »Poslovna infrastruktura« te »Fond za ulaganja u znanost i inovacije«. Pomoć za poslovnu infrastrukturu namijenjena je jedinicama lokalne i regionalne samouprave i institucijama u deset županija koje najviše zaostaju u razvoju, a rok za prijavu projekata je 1. rujna. Ukupna vrijednost tog projekta je 10 milijuna eura, a prvi od dva natječaj 'težak' je 4 milijuna eura, namijenjenih za izgradnju, opremanje i razvoj poslovne i turističke infrastrukture. Pojedinačni iznosi potpora mogu iznositi od 350 tisuća do milijun eura.
Na prvi od tri natječaja za Fond za ulaganje u znanost i inovacije do 8. rujna mogu se pak javiti ustanove visokog obrazovanja i istraživačke organizacije. S ukupno 5 milijuna eura kroz taj će se projekt financirati aktivnosti vezane uz transfer znanja i tehnologija komercijalizaciju istraživačkih rezultata, a pojedinačni iznosi potpora kreću se od 50 do 750 tisuća eura.
Važnost Operativnog programa, istaknuo je savjetnik pri Delegaciji Europske komisije u Hrvatskoj Oskar Benedikt, jest uravnoteženje razvijenosti Hrvatske kroz pomoć poduzetništvu, što je posebice značajno u vrijeme recesije. Ujedno, njegova će provedba podići konkurentnost cijele zemlje i Hrvatsku pripremiti na suradnju s EU i EK, obzirom da ciljevi programa slijede ciljeve Lisabonske strategije. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/html/2009/06/02/Clanak.asp?r=gos&c=2

Novoosnovani hrvatski konzorcij Konstruktor, čiji su vlasnici splitski Konstruktor-inženjering i zagrebačke tvrtke IGH i Tehnika, sutra će u Podgorici s crnogorskom Vladom potpisati ugovor o gradnji autoceste Bar - Boljare, koja povezuje jug i sjever Crne Gore. Vrijednost posla je 2,77 milijardi eura, a građevinski vrlo zahtjevnu trasu od 169 kilometara hrvatski građevinari moraju završiti do listopada 2016. godine.

Pomoć države
Otkako je Hrvatska postala samostalna država, to je najveći izvozni posao hrvatskog gospodarstva i građevinarstva.

Posao stoljeća hrvatski konzorcij dobio je na javnom natječaju, na kojemu je sudjelovalo još pet moćnih građevinskih konzorcija iz Austrije, Grčke, Izraela i Francuske. Konzorcij Konstruktor je u stopostotnom hrvatskom vlasništvu, a osnovale su ga tri građevinske tvrtke. U njoj splitski Konstruktor-inženjering ima 60 posto udjela, IGH 25 posto, a Tehnika 15 posto.

– Ovim poslom naše građevinarstvo je postalo najbolji i najprofitabilniji hrvatski izvozni proizvod – zadovoljno kaže Jure Radić, direktor IGH.

Za one koji ne znaju koliko je 2,77 milijardi eura, najbolje je reći da toliko iznosi trećina ukupnog godišnjeg hrvatskog izvoza. Ili, primjerice, da bi zaradili toliko novca, hrvatski brodograditelji, koje snažno potpomaže država novcem iz proračuna, morali bi napraviti sto velikih brodova čija je vrijednost oko 30 milijuna eura. Ako k tome pribrojimo i činjenicu da će konzorcij Konstruktor još 30 godina upravljati crnogorskom žilom kucavicom, koju će izgraditi za manje od sedam godina, onda je to bez sumnje najveći izvozni iskorak hrvatskih cestograditelja. Naime, glavna crnogorska autocesta gradit će se po principu javno-privatnog partnerstva kao što su se u Hrvatskoj uoči Svjetskog prvenstva u rukometu gradile sportske dvorane.

Ponuda našeg konzorcija obuhvaća projektiranje, izgradnju, financiranje, održavanje i upravljanje autocestom tijekom razdoblja izgradnje i 30 godina koncesije. Dijelom će se izgradnja autoceste financirati iz cestarine, dijelom iz kredita koje smo osigurali kod Zagrebačke banke, a dio će financirati i crnogorska Vlada – dodaje Jure Radić.

Crnogorski ministar prometa Andrija Lompar, pak, kaže da je to prvi projekat javno-privatnog partnerstva u njegovoj zemlji.

– Teško je bilo naći domaće resurse za ovako velik posao. Vlada je odvojila sto milijuna eura za gradnju prve dionice autoceste, a taj novac će biti uplaćivan investitoru u četiri tranše – kaže ministar Lopmar.

Dragocjeno iskustvo
Kao što su vlasnici konzorcija Konstruktor bili vješti u pregovaranju i dobivanju graditeljskog posla stoljeća, tako će i njihovi radnici, inženjeri, projektanti, mostograditelji i tunelograditelji, zajedno sa svojim kooperantima morati biti vješti u gradnji vrlo zahtjevne autoceste.

Čak 37 posto duljine objekata na toj trasi otpada na zahtjevne tunele, mostove i vijadukte. Po projektu je predviđeno da moraju probiti 48 tunela i izgraditi 107 mostova i vijadukata.

– Cijela trasa dijeli se na pet dionica. Prioritetna dionica je Smokovac - Mateševo od 40 kilometara. Nalazi se sjeverno od Podgorice i najzahtjevnija je dionica. Gotovo 60 posto te dionice otpada na mostove, vijadukte i tunele. Inače, na cijeloj trasi ukupna duljina mostova i vijadukata u punom profilu je 22,5 kilometara ili 13 posto duljine cijele trase, a tunela 38,2 kilometara ili 23,3 posto duljine autoceste – kaže Jure Radić.

Hrvatski građevinari punih šest godina i osam mjeseci gradit će najveću crnogorsku autocestu. Iskustvo koje su stekli gradeći autocestu u Hrvatskoj bit će im od velike koristi.

Ovaj poslovno građevinski iskorak u Crnoj Gori toliko im je podigao poslovno samopouzdanje i već pripremaju novi konzorcij koji bi sličan model ponudio BiH za gradnju Koridora 5C, Jadransko-jonskog koridora od Hrvatske preko Crne Gore do Albanije i još nekih autocesta u susjednim zemljama i istočnoj Europi.

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3304859/index.do;jsessionid=7DE35FC211359C2A664D8B2B0802D1A6.1

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/090609/crnagora2_311.jpg
Hrvatski konzorcij Konstruktor, što su ga osnovali splitski Konstruktor-inženjering i zagrebačke tvrtke IGH i Tehnika, danas je u Podgorici preuzeo obvezu da će do listopada 2016. najmodernijom autocestom povezati jug i sjever Crne Gore. Ugovor o gradnji autoceste Bar – Boljare, u dužini od 169 kilometara, uime crnogorske vlade potpisao je ministar prometa Andrija Lompar, a uime konzorcija Konstruktor Željko Žderić.

Koncesija do 2046.
Time su hrvatski građevinari dobili najveći posao u povijesti Crne Gore, a vrijednost gradnje autoceste vrti se oko tri milijarde eura. Posao stoljeća za hrvatske građevinare financirat će se kreditima inozemnih banaka, a jedan dio osigurat će i crnogorska vlada. Konstruktor će dobiti u koncesiju cijelu autocestu do 2046.

– U protekle dvije godine mi smo donijeli sve potrebne propise koji omogućuju ostvarenje ovako velikog posla. Očekuje se osiguranje novca i zatvaranje financijske konstrukcije, pa vjerujem da će sve to ići u predviđenom roku. Izabrali smo hrvatski konzorcij jer su dali najbolju ponudu, a usto se dokazali gradnjom i svojih autocesta – rekao je Lompar.

Po ugovoru, gradnja prve dionice, od Smokovca kod Podgorice do Mateševa, u dužini 40 kilometara, treba početi već za šest mjeseci. Direktor konzorcija Konstruktor Željko Žderić nada se da će to biti i prije, već početkom jeseni.

– Obvezali smo se da ćemo u roku od šest mjeseci osigurati novac za gradnju, a po signalima s financijskog tržišta to će biti i znatno prije – dodao je Žderić i napomenuo kako će Konstruktor na ovom poslu kao kooperante zaposliti svu raspoloživu crnogorsku građevinsku operativu.

Planovi o novom poslu
Crnogorcima je rekao kako će se već za sedam godina moći od juga do sjevera svoje zemlje automobilom provesti za nešto više od sat vremena. Gradnja prve autoceste u Crnoj Gori izazvala je toliku pozornost javnosti da iz crnogorske vlade, nakon ovog posla, već najavljuju novi, a to je gradnja Jadransko-jonske dionice kroz njihovu zemlju koja bi ih povezala s Albanijom i Hrvatskom.
http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3305906/index.do

Croatina , dobar naziv :D

GRADNJA TVORNICE EKSPANDIRANOGA POLISTIRENA U KOMPOLJU U PUNOM JE JEKU
Stiropor – prva prava greenfield investicija
Uklonjeni su ostaci kamena iz nekadašnjeg deponija, iskopani i izbetonirani temelji hale za proizvodnju i skladište. Slijedi podizanje stupova i nosača te postavljanje obloga

KOMPOLJE – Gradnja tvornice ekspandiranoga polistirena (popularnog stiropora) tvrtke Kumal d.o.o. iz Zagreba krenula je punom parom na tzv. Kipi u Kompolju, zemljištu koje je bilo u vlasništvu Grada Otočca i koje je prodano. Zemljište je služilo kao golem deponij kamena još iz vremena gradnje sustava HE Senj 60-ih godina prošloga stoljeća. Riječ je o oko pet rali zemljišta, neposredno uz prometnicu Otočac – Senj, udaljenom svega kilometar od izlaza Otočac s autoceste, građevinskom terenu opskrbljenog strujom, vodom, telefonom i svim onim što je potrebno za funkcioniranje u uvjetima suvremene proizvodnje i poslovanja.
Prije nekoliko tjedana moćni strojevi građevinske tvrtke Magma iz Požege uklonili su ostatke lomljena kamena iz nekadašnjeg deponija, iskopali temelje hale za proizvodnju i skladište te ih betonirali. Slijedi podizanje stupova i nosača te postavljanje obloga. Građevinski radovi na izgradnji proizvodnih objekata trebaju trajati svega koji mjesec, a puštanje u rad u krajnjem roku od tri mjeseca.

Rad u dvije smjene

Pošto su strojevi za proizvodnju ekspandiranoga polistirena već kupljeni, preostaje, nakon dovršetka gradnje, njihova montaža u novim halama te probna proizvodnja. Gradnja tvornice stiropora u Kompolju prva je prava greenfield investicija na području grada Otočca, jedna od rijetkih i u Ličko-senjskoj županiji, a svakako je to prvi izgrađen pogon zapadno od grada Otočca. Priliku u zapošljavanju vide ne samo Kompoljčani već i žitelji okolnih naselja te samoga Otočca.
Kako se planira krenuti u proizvodnju s dvije smjene za početak, posao može očekivati oko šezdesetak radnika. U eri velike nezaposlenosti i gašenju radnih mjesta, svako novo otvoreno će biti poput melema na ranu. No, unatoč potrebi za otvaranjem novih radnih mjesta, u Kompolju su žitelji koji stanuju u neposrednoj blizini buduće tvornice pokrenuli akciju skupljanja potpisa protiv izgradnje, bojeći se da će se iz pogona širiti smrad, ali ta akcija nije naišla na širi odaziv.

Proizvodni asortiman

U pogonu u Kompolju proizvodit će se sav Kumalov asortiman što se tiče ekspandiranog polistirena, od ploča raznih debljina i tvrdoća, raznih unutarnjih i vanjskofasadnih profila, granula te mljevenoga polistirena namijenjena u proizvodnji lakih betona pa do oplata za šalovanje zakrivljenih forma i raznih građevinskih profila.
Radi se o novim materijalima visokih izolacijskih svojstava, lake ugradnje i brzine postavljanja i montaže. Kako nas je obavijestila Aleksandra Lalić iz tvrtke Kumal, proizvodna hala će zapremati oko 3 tisuće kvadratnih metara, a skladište oko 2 tisuće kvadrata.
Zahvaljujući pogodnom prometnom položaju, iz pogona u Kompolju stiroporom bi se opskrbljivalo tržište Jadrana i susjedne Bosne i Hercegovine. Očito je tvrtka Kumal shvatila da Otočac ima najpovoljniji i središnji prometni položaj u Ličko-senjskoj županiji, u kojem se sijeku prometni pravci sjever-jug i zapad-istok.

Milan KRANJČEVIĆ, Novi List

Yep, ide tvornice, ide... :) Stupovi su već podignuti a mislim da se i radna snaga traži. :cheers:

PharmaS Luke Rajića uskoro počinje s gradnjom tvornice u Popovači

PharmaS - novoosnovana kompanija za proizvodnju i promet generičkim lijekovima jučer je potpisala ugovor s općinom Popovača o kupnji 22.000 m2 zemljišta u gospodarsko-proizvodnoj zoni Mišička. Time su nastavljeni planovi za gradnju tvornice generičkih lijekova koja bi s radom trebala početi tijekom 2011. godine. U PharmaSu ističu kako je otkup zemljišta u zoni Mišička u skladu s poslovnim planom prema kojemu se tvrtka želi afirmirati kao hrvatski proizvođač kvalitetnih generičkih lijekova čime je napravljen važan iskorak u tom procesu.

http://www.popovaca.hr/index.php?categoryid=57&p2_articleid=1675

^^ Super! Koliko ljudi ce zaposliti?

:cheers:

Piše oko stotinjak. ;)

INOVACIJA - Simpatični DOKING automobil na baterije

Prvi hr-elektroauto sisački je dizajn
18. 06. 2009. | 16:02
Autor DANIJEL PRERAD
Foto: DANIJEL PRERAD

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/090618/elektroauto_nnn_sis_160609.jpg
Dvosjed je savršen za gradsku vožnju

Mali je i vrlo simpatičan, teži 600 kilograma, a postizao bi brzinu do 100 kilometara na sat - to je prvi hrvatski automobil na električni pogon koji tvrtka DOK-ING, znana po svojim protuminskim strojevima, razvija u svojim zagrebačkim halama.

S punjenjem do 250 km
– Ideja je nešto starija, ali smo sada u fazi da bismo prototip mogli dovršiti do kraja godine. Riječ je o malom dvosjedu, idealnom za gradsku vožnju, koji bi s jednim punjenjem baterija imao radijus kretanja između 150 i 250 kilometara – rekao je Vjekoslav Slavko Majetić, direktor DOK-ING-a, dodajući kako namjerno nisu htjeli raditi adaptaciju postojećeg vozila, već izraditi potpuno novo vozilo koje će biti prepoznatljivo kao DOK-ING-ov i hrvatski proizvod.

Posebnu ulogu u prepoznatljivosti automobila imat će dizajn, za što su zaslužni 40-godišnji dizajner iz Siska Igor Jurić i njegova tvrtka Mea Kupa.

Taj sisački kreativac sudjelovao je u dizajnerskom radu na nizu automobilskih modela, poput “porschea cayenea”, “opela zafire”, “opela astre” i “corse” te “mercedesa” ML klase. Prije pet godina vratio se iz Njemačke u rodni grad i otvorio tvrtku.

Prepoznatljiv svuda
– S oduševljenjem sam prihvatio Slavkovu ponudu za dizajn vozila te sam napravio prepoznatljivo i inovativno vozilo koje može biti hrvatski brend i hrvatski izvozni proizvod. Inovacija je i križno zadnje svjetlo, čime će vozilo na cesti odmah biti prepoznato kao DOKING automobil – govori Igor Jurić. I Jurić i Majetić očekuju potporu države, jer je riječ o proizvodu isključivo hrvatske pameti i tehnike, te neupitnog ekološkog učinka.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/sisak/3308631/index.do

:cheers2: :cheers2: :cheers2:

VEĆINA JAVNIH PODUZEĆA POSLUJE SLABIJE NEGO PROŠLE GODINE

HEP 200 milijuna kuna u plusu

Većina javnih poduzeća poslovala je u prvom kvartalu ove godine lošije nego u istom razdoblju 2008., no gotovo je nevjerojatno da su ukupni gubici javnih tvrtki iznosili 379 milijuna kuna, dok je i ukupna dobit iznosila 379 milijuna kuna, pa ispada da su sva javna poduzeća poslovala ukupno s nultom dobiti ili nultim gubitkom.

Od 19 javnih kompanija, njih 11 poslovalo je s dobitkom, a sedam s gubitkom, dok je HAC poduzeće koje nema račun dobiti i gubitka. No, zanimljivo je da su prihodi HAC-a pali s 232,7 milijuna kuna na 217 milijuna kuna, što dovoljno govori o tome da se u krizi manje koristimo komforom autocesta.

Najveće je pozitivno iznenađenje rezultat Hrvatske elektroprivrede, koja je ostvarila 200 milijuna kuna dobiti, dok je lani u tom vremenu imala 119 milijuna kuna gubitka, pa HEP time umnogome poboljšava “krvnu sliku“ poslovanja javnih poduzeća.

Pregled računa dobiti i gubitka javnih poduzeća počinjemo abecednim redom i krećemo s gubitašem ACI-jem, koji je ubilježio 5,97 milijuna kuna minusa, što je za čak 5,4 milijuna kuna više manjka nego u prva tri mjeseca 2008. Autocesta Rijeka − Zagreb povećala je minus s 47,5 milijuna na 132,3 milijuna kuna u prvom kvartalu 2009., dok je Croatia Airlines gubitak povećala sa 22,2 milijuna na 38,2 milijuna kuna.
Lutrija smanjila dobit

Croatia osiguranje je, pak, poslovalo s dobitkom od 27,18 milijun kuna, što je za 900 tisuća kuna bolji rezultat od prošlogodišnjeg, ali je Hrvatska lutrija smanjila dobit s 13,8 milijuna u 2008. na 8,4 milijuna kuna u 2009.

Hrvatska pošta je, poput HEP-a, prešla iz gubitaša u “profitaše“, pa je gubitak od 28,1 milijun kuna pretvorila u dobit u 75,8 milijuna kuna, no Hrvatska radiotelevizija smanjila je dobit s 2,59 milijuna kuna na jedan milijun kuna.

Financijska agencija umanjila je gubitak koji je u prvom kvartalu prošle godine iznosio 23,6 milijuna kuna na 17,5 milijuna kuna u prva tri mjeseca ove godine, ali su Hrvatske ceste višestruko povećale gubitak sa 17,2 na 71,5 milijuna kuna.

Hrvatske šume su za više od pet puta smanjile dobit koja je sa 109 milijuna pala na 21,4 milijuna kuna, a Hrvatske željeznice gubitak su povećale s 34,2 na 47,4 milijuna kuna.

Jadrolinija je smanjila minus s 83 milijuna na 66,2 milijuna kuna, Jadranski naftovod povećao je dobit s 8,1 na 18,9 milijuna kuna, a Narodne novine smanjile su dobit s 5,5 milijuna na 425 tisuća kuna.

Tvrtka Odašiljači i veze smanjila je dobit s 12,3 na 7,9 milijuna kuna, dok je Plovput prešao iz gubitaša u dobitnike, odnosno s gubitka od milijun kuna na dobit od 700 milijuna kuna. Konačno, Vjesniku se dobit smanjila s 3,3 milijuna na 434 tisuće kuna.

Kreditne obveze HAC-a
U sklopu debate o nelikvidnosti koju generiraju javna poduzeća, treba izdvojiti podatke da Hrvatske autoceste imaju 3,4 milijarde kuna kratkoročnih obveza, koje dospijev aju u ovoj godini, od čega se 1,89 milijardi odnosi na dobavljače, a 1,43 milijarde kuna na banke.

U istom razdoblju 2008. kratkoročne obveze HAC-a iznosile su “samo“ 1,4 milijarde kuna, pa se odatle vidi u kolikim je nevoljama ove godine HAC, kojem padaju i prihodi.

izvor: http://webcluster.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/58792/Default.aspx

Europska komisija upozorila BiH da krši SSP

I državni ministar Mladen Zirojević upozorio je kako će vlasti BiH imati ozbiljne posljedice zbog kršenja CEFTA-e

Izaslanstvo Europske komisije u BiH pozvalo je u petak vlasti BiH da preispitaju doneseni Zakon o zaštiti domaće proizvodnje jer je suprotan potpisanu Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Europske unije.

"Prihvaćanje tog zakona ozbiljno je pitanje jer se njime krše obveze BiH u CEFTA-inu sporazumu", navodi se u priopćenju iz ureda Europske komisije u BiH i poziva vlasti da započnu razgovore sa susjedima kako bi se izbjegle štetne posljedice.

Dodaje se kako je "prolaz" u Europsku uniju povezan s poštivanjem trgovinskih sporazuma.

"Europska komisija je zabrinuta i zbog posljedica koje će osjetiti obični ljudi jer, bude li primijenjen, taj će zakon pridonijeti rastu cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u trgovinama i izravno utjecati na građane BiH koji već trpe posljedice gospodarske krize", dodaje se.

I državni ministar Mladen Zirojević upozorio je kako će vlasti BiH imati ozbiljne posljedice zbog kršenja CEFTA-e.

izvor: http://www.nacional.hr/clanak/60542/europska-komisija-upozorila-bih-da-krsi-ssp

Yep, ide tvornice, ide... :) Stupovi su već podignuti a mislim da se i radna snaga traži. :cheers:

Samo da ne bude Rockwoll 2.

Neće bit, ta mogu to reći debilna inicijativa je zamrla. :bash:

Da malo prokomentiran dolazak Kineza:
Jeli vam malo čudno da je Kineski presjednik s hrpom gospodarstvenika došao u nas? Država od 4,5 milijona stanovnika je premalo tržište za takav interes
Meni su poprilično iznenadili. Nisam neki stručnjak, informacije crpim iz medija, možda je to uobičajeno za kineze?
Mesić je spomenuo interes za ulaganje u ZL Zagreb i Luku Ploče.
Po meni njima trebaju luke za izvoz robe u srednju Europu. Riječka i Pločanska luka bi sigurno mogli biti njihov interes.
Pitanje je koliko postojeća infrastruktura ( željeznice prvenstveno) može izdržati povečanje prometa. Kapacitet luka se da uz moderniju opremu sigurno povćati. Dali njima trebaju još nekakve velike zone u kojima bi se teret (kontejneri možda) razvrstavali, slagali itd.
Uglavnom imam osjećaj da je ovaj posjet prilično važan. Nadam se da će ga naši gospodarstvenici znat iskoristiti.



Kineski predsjednik Hu Jintao Hrvatskoj je pak uputio poziv na povećanje međusobnog političkog povjerenja, veći obujam trgovinske razmjene te proširenje područja suradnje dviju zemalja.

Među područjima na kojima je moguć daljnji razvoj gospodarske suradnje pritom je naveo primjerice sektore telekomunikacija, prometa, turizma, istraživanja, infrastrukture i poljoprivrede, i to posebice kroz suradnju malih i srednjih poduzeća. Istaknuo je i kako je Kina, kao vrlo veliko i značajno gospodarstvo, u suradnji s vladama svih ostalih zemalja svijeta, pa tako i Hrvatske, spremna pomoći u stabilizaciji i obnovi financijskom krizom pogođenog svjetskog gospodarstva.
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/mesic-kinezima-ulozite-u-zracnu-luku-zagreb-i-luku-ploce,48791.html

Pa čovjek nije posjetio samo Hrvatsku, a gospodarstvenici su skupa s njim na turneji.

samo ne znam kada će se više početi raditi na nizinskoj pruzi,zna li tko kakve detalje

Istina, prije Hrvatske je bio u Slovačkoj i Rusiji, ali svejedno mislim da je ovo potencijalno velika stvar

samo ne znam kada će se više početi raditi na nizinskoj pruzi,zna li tko kakve detalje

nista od pruge jos neko vrijeme... treba se prvo namiriti seljake, pa onda most peljesac :nuts: itd... proracun za ovu godinu sigurno nece imati te stavke, a bojim se ni onaj za sljedecu jer sezona ce biti barem 5% slabija... znaci ako se kojim slucajem i krene s prugom eventualo 2011. to nece biti gotovo prije 2020. toliko o 5 brzini :lol::nuts:

Polančec i Dinkić: Dug HŽ-u prebit će se proizvodnjom vagona u Srbiji

Autor/izvor: SEEbiz / Hina
ZAGREB - Robna razmjena između Hrvatske i Srbije od 830 milijuna eura u prošloj godini značajna je za gospodarstva obje zemlje, ali još ima prostora za veću i bolju gospodarsku suradnju čemu bi trebao pridonijeti i danas potpisani Sporazum o gospodarskoj suradnji između dviju država, naglasili su danas u Zagrebu potpisnici tog Sporazuma potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec i potpredsjednik srbijanske Vlade i ministar gospodarstva i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

Sporazum je potpisan u Ministarstvu gospodarstva nakon hrvatsko-srbijanskih razgovora o bilateralnim pitanjima i brojnim temama, koje su oba potpredsjednika vlada u izjavi za novinare po završetku razgovora ocijenili konstruktivnim i pragmatičnim.

Istaknuvši da je Sporazumom predviđeno osnivanje zajedničkog gospodarskog odbora, što će značiti i intenzivniju suradnju u brojnim područjima, potpredsjednik Polančec pritom je posebno označio turizam (pozvavši srbijanske turiste da dođu u Hrvatsku i uživaju u Jadranu), poljoprivrednu i prehrambenu industriju (potreban je bolji kontakt veterinarskih udruga), automobilsku industriju (Fiat-Zastava) te infrastrukturne projekte i cestogradnju (u Srbiji se uskoro raspisuje međunarodni natječaj za koridor 10 gdje bi mogle sudjelovati i hrvatske tvrtke).

Izrazivši neslaganje s nedavno donesenim zakonom o zaštiti domaće proizvodnje u Bosni i Hercegovini i Polančec i Dinkić su kazali kako je to neprihvatljivo i štetno za obje države dodajući kako će zajednički definirati način reagiranja na uvođenje carina na uvoz u BiH poljoprivredih proizvoda iz Hrvatske i Srbije.

Naglasili su i da će se dugovanje Srpskih željeznica prema Hrvatskim željeznicama (HŽ) riješiti tako da se u Srbiji proizvedu i isporuče vagoni za HŽ. Na inicijativu potpredsjednika Dinkića raspravljalo se i o imovini i potraživanjima hrvatskih poduzeća u Srbiji i srbijanskih u Hrvatskoj, pri čemu je Dinkić predložio da se taj problem pokuša riješi posebnim bilateralnim sporazumom odnosno reciprocitetom kako bi svi imali koristi.

Smatra i da je suradnja dviju država itekako potrebna u regiji i u vremenu krize te da se u tom smislu treba više okrenuti budućnosti, pri čemu se nada kako će uskoro s Hrvatskom potpisati sporazum o suradnji u zračnom prometu. Tome je dodao i da osim direktne linije Beograd-Pula JAT želi direktnu vezu i s Dubrovnikom, za što također očekuje odgovor iz Hrvatske.

izvor: http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/infrastruktura/polancec-i-dinkic-dug-hz-u-prebit-ce-se-proizvodnjom-vagona-u-srbiji,49143.html

...

Započela sječa kadrova u INI
Štern: Sisačka rafinerija se zatvara, riječka ostaje
Riječka rafinerija ostaje zbog svoj položaja, drži Davor Štern, a Slavko Linić drži da mađarska strana neće zatvoriti ni sisačku rafineriju u čiji je obnovu uloženo stotine milijuna kuna

ZAGREB – Nova uprava Ine, većinom sastavljena od Mađara, odmah je smijenila gotovo 80 menadžera u hrvatskoj kompaniji u kojoj je mađarski MOL preuzeo 47 posto vlasništva. Ta drastična sječa kadrova u Ini uslijedila je nakon imenovanja Laszla Gesztija na dužnost predsjednika uprave Ine, koji je zamijenio dugogodišnjeg prvog čovjeka Tomislava Dragičevića.

– Mislio sam da će smjene u Ini biti i drastičnije. Bilo je i krajnje vrijeme, jer se gubitak Ine od 1,6 milijardi kuna ničim ne može opravdati, smatra Davor Štern, nekadašnji predsjednik uprave Ine, upozoravajući da je ta tvrtka generator nelikvidnosti u zemlji. Smjena 80 menadžera nije drastičan potez, jer je tijekom 2000. godine u Ini, nakon mog odlaska, smijenjeno ili otpušteno 180 ljudi, dodaje Štern, napominjući da je nakon toga u kompaniji vođena vrlo loša kadrovska politika.

– Mađari su morali napraviti taj potez. Čudi me samo što su ostavili one koji su krivi za loše stanje u Ini, dok će najviše stradati ljudi na srednjim i nižim upravljačkim položajima, kaže Štern, misleći na Dragičevića koji je ostao član uprave tvrtke. Slavko Linić, bivši potpredsjednik Vlade i nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine, smatra da je smjena menadžera zapravo komentar mađarske uprave na višegodišnje ponašanje Vlade prema kompaniji.

– Smjene su poruka mađarske strane aktualnoj Vladi da je u NO imala nesposobne ministre koji su ljude u kompaniji postavljali prema političkoj podobnosti, a ne sposobnosti, pa je Ina uništena, s golemim gubicima i dugovima. Ima u Ini i vrijednih ljudi, ali to je ipak generalna poruka Vladi, Polančecu i Šukeru, da su krivi za stanje u kompaniji, a o Dragičeviću da i ne govorim, kaže Linić. Otkako su mađarski vlasnici preuzeli vođenje Ine, pitanje je i sudbine dviju rafinerija, riječke i sisačke, jer se dugo nagađa da Mađari nisu zainteresirani za njihov opstanak.

– Riječka rafinerija će opstati, ponajprije zbog svog dobrog položaja, ali mislim da se priprema zatvaranje sisačke rafinerije. To sudim prema sve češćim ekološkim incidentima u Sisku, koji su čudni, jer Inini ljudi nisu tako nestručni

B. PODGORNIK, Novi List, http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/stern-3A-sisacka-rafinerija-se-z.aspx

NOVA KATASTROFA
HBOR odustao od obveznica: Nitko nije htio prihvatiti kamatu ispod 8,5%!

Autor/izvor: SEEbiz http://www.seebiz.eu/hr/novcano-trziste/obveznice/hbor-odustao-od-obveznica-nitko-nije-htio-prihvatiti-kamatu-ispod-8%2c5%25!,49228.html

ZAGREB - Jučer poslijepodne Ministarstvo financija i HBOR odustali su prije nekoliko tjedana najavljenih obveznica HBOR-a teških 300 milijuna eura, doznaje SEEbiz.

Naime, aranžeri HBOR-ovih obveznica Deutsche Bank i Royal Bank of Scotland proteklih tjedana nisu našli baš nikoga tko bi HBOR-ove obveznice kupio za kamate manje od 8,5 posto! Ponude su, kaže anonimni izvor iz financijskih krugova, bile u rasponu između 8,5 i 8,9 (!?) posto, a to je ipak malo previše čak i za zemlju koja ima problema s likvidnošću, kao što je Hrvatska.

Iznenađenje tim veće zna li se za recentni uspjeh hrvatskih euro-obveznica koje su investitrori dobro prihvatili. Na tome su vladajući i temeljili optimizam, međutim, kako se čini hrvatski brod sada se čini malo nagnutijim nego prije samo nekoliko tjedana. Problemi s likvidnošću u državnim strukturama očito su tih dimenzija da veliki i ozbiljni investitori nisu spremni platiti niske stope rizika. Upravo obrnuto, ponude koje su stigle aranžerima jasno govore da je rizičnost HBOR-a, a time i Hrvatske u međuvremenu povećana.

Javne financije su u slijepoj ulici i najesen bi se doista mogao dogoditi i najcrnji scenarij, odnosno da država više neće moći podmirivati niti najosnovnije obveze, točnije plaće i mirovine. Prije desetak dana prenijeli smo mišljenje pojedinih analitičara o tome kako će jesen za Šukera uistinu biti vruća. Uz to, i posljednjih se tjedana daju neodgovorna obećanja seljacima teška pola milijarde kuna koja, očito, neće biti moguće realizirati. Država se sve više zadužuje za tekuće potrebe pa je tako početkom mjeseca kratkoročni unutarnji dug države dosegnuo 18 milijardi kuna.

Gotovo je sigurno da će država ujesen opet morati potražiti financiranje na inozemnom tržištu, no ovoga će puta to očito ići puno teže i pod znatno lošijim uvjetima.

U ovom je slučaju izgleda diletantizam bio i u samom izboru aranžera. Naime, spomenuti RBS koji je trebao plasirati i aranžirati obveznice HBOR-a upravo je jučer producrao analizu svog analitičara Timothyja Asha u kojoj kaže kako će Hrvatska s obzirom na vrlo tešku borbu za obuzdavanje svog proračunskog deficita i otplatu svog vanjskog duga vjerojatno tražiti spas od MMF-a. U instituciji kakav je RBS (bez obzira na sve njihove kikseve posljednjih godinu dana) sigurno znaju u kakvoj je doista makroekonomskoj situaciji Hrvatska. Zato i nije bilo realno očekivati da će oni biti u stanju aranžirati nešto u što ni sama ne vjeruju.

Započela sječa kadrova u INI
Štern: Sisačka rafinerija se zatvara, riječka ostaje


Nema mi logike da će zatvarati kada su ulupali tolike novce,a i u Sisku bi se digla buna

Hrvatski BDP po glavi stanovnika dosegnuo 63 posto prosjeka EU-a

BRUXELLES - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, iskazan prema paritetu kupovne moći, dosegnuo je 63 posto prosjeka Europske unije, pokazuju prve procjene za 2008. koje je u četvrtak objavio statistički ured Europske unije Eurostat. Hrvatska je za dlaku pretekla Mađarsku (62,9 posto), a iza nje je još pet zemalja članica - Litva (61 posto od prosjeka EU-a), Poljska (57 posto), Latvija (56 posto), Rumunjska (46 posto) i Bugarska (40 posto). Hrvatski BDP po glavni stanovnika, iskazan prema standardima kupovne moći, 2007. iznosio je 54 posto od prosjeka EU-a, 2006. godine, 52 posto, a 2005. bio je točno na polovici (50 posto).

[Hina]

http://www.vjesnik.hr/html/2009/06/26/vijesti.asp#1

:cheers2:

evo cijela tablica, od eurostat-a obavljeno 25.06.09, radi se o projekcijama (pretpostavke):

http://img218.imageshack.us/img218/7584/gdpg.gif

1.
The figures are based on the latest GDP data for 2008 and the most recent PPPs available. Revised estimates will be published in December 2009.
2.
GDP provides a measure of the total economic activity in a country. All EU and EFTA Member States included here, as well as Croatia and Turkey, have adapted their national accounts to comply with methodological improvements agreed upon internationally concerning the allocation of “financial intermediation services indirectly measured” (FISIM) to user sectors, while the former Yugoslav Republic of Macedonia and the four Western Balkan countries have not.
3.
The Purchasing Power Standard (PPS) is an artificial reference currency unit that eliminates price level differences between countries. Thus one PPS buys the same volume of goods and services in all countries. This unit allows meaningful volume comparisons of economic indicators across countries. Aggregates expressed in PPS are derived by dividing aggregates in current prices and national currency by the respective Purchasing Power Parity (PPP). The level of uncertainty associated with the basic price and national accounts data, and the methods used for compiling PPPs imply that differences between countries that have indexes within a close range should be interpreted with care.
4.
The high level of GDP per inhabitant in Luxembourg is partly due to the large share of cross-border workers in total employment. While contributing to GDP, they are not taken into consideration as part of the resident population which is used to calculate GDP per inhabitant.
5.
The figure for Montenegro is based on a preliminary Eurostat estimate of GDP.

izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-25062009-BP/EN/2-25062009-BP-EN.PDF

Konzum preuzeo hercegovačku Super Novu

26. lipanj 2009.| Milan Šutalo
Agrokor potpisao ugovor o dugogodišnjem zakupu hercegovačkog maloprodajnog lanca

Hrvatski trgovački lanac Konzum postigao je dogovor o dugogodišnjem zakupu 11 prodajnih mjesta maloprodajnog lanca Super Nova, koji je u vlasništvu nekoliko hercegovačkih poduzetnika."Aktivnosti u vezi s preuzimanjem prodavnica su u tijeku, te su prva otvorenja planirana najkasnije početkom srpnja, potvrdio je Poslovnom dnevniku direktor Konzuma, Sarajevo Ismir Brkić.

Jačanje pozicije
Super nova raspolaže hipermarketima u Mostaru i Međugorju, te s još 4 prodavnice u gradu na Neretvi, zatim prodavnicama u Čapljini, Tomislav Gradu, Neumu i Kupresu. Brkić nam nije mogao otkriti vrijednost mjesečnog najma objekata Super Nove niti druge detalje. No, kako Poslovni dnevnik neslužbeno saznaje u novim objektima, za čije je preuzimanje dobivena i suglasnost Konkurencijskog vijeća BiH Konzum planira uposliti oko 100 djelatnika. Od toga će 50 djelatnika s odgovarajućim iskustvom i profesionalnim kvalifikacijama biti preuzeto od Super Nove.Ovom akvizicijom, tvrtka kćer Todorićevog Agrokora, unatoč krizi nastavlja širenje mreže maloprodajnih objekata u BiH, učvršćujući lidersku poziciju na tržištu u toj zemlji.Podsjetimo Konzum je početkom godine preuzeo maloprodajne objekte trgovačkog centara Tom, čiji je vlasnik Savo Tomašević iz Istočnog Sarajeva. Osim shoping centra u Lukavici, koji se prostire na 7000 četvornih metara, Konzum je ovom akvizicijom dobio i maloprodajne objekte na Palama, u Foči i Bijeljini, te veleprodajne objekte u Istočnom Sarajevu i Trebinju. Preuzimanjem Super Nove Konzum je u BiH proširio mrežu na preko 90 maloprodajnih objekata.

Različite strategije
Konzumov rast na tržištu BiH, koji prema neslužbenim informacijama iznosi oko 13 posto posebice je značajan s obzirom na poteškoće s kojima se suočava njegov najozbiljniji konkurent slovenski Mercator. Taj je lanac početkom godine zatvorio centar Mercatorova supereta u Tuzli, te još tri prodavnice u tuzlanskoj regiji. Za razliku od Mercatora, čija se strategija širenja na tržištu BiH vidjela u gradnji velikih trgovačkih centara, Konzum se odlučio za drukčiju poslovnu filozofiju koja se pokazala uspješnijom. Umjesto gradnje velikih objekata u većim gradovima Konzum je preuzimao lokalne trgovačke tvrtke te uzimao male prodavaonice u zakup. I dok je Mercator uspio otvoriti desetak shoping centara u većim gradskim središtima, Konzum je stvorio najbrojniju maloprodajnu mrežu u zemlji od preko 90 super, maksi i mini marketa. Udio Mercatora na tržištu BiH sada je manji od sedam posto.

Maloprodaja u BiH
Uz Konzum i Mercator najveći igrači na tržištu maloprodaje u BiH su francuski Interex, slovenski Tuš, Merkur, koji posluje u sastavu grupacije MIMS sarajevskog biznismena Muje Selimovića te Delta srbijanskog poduzetnika Miroslava Miškovića. Konzum je na tržište BiH prisutan od lipnja 2004. i najveći trgovačko-distributivni centar u BiH.


izvor: http://www.poslovni.hr/119788.aspx

Vujčić: RH nije suočena s rizikom nemogućnosti otplate dospjelog duga

26. lipanj 2009.| Marko Mršić
Viceguverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru za Bloomberg je izjavio da Hrvatska nije suočena sa značajnijim rizikom nemogućnosti otplate duga koji dospijeva u ovoj godini, iako je nekoliko susjednih zemalja bilo prisiljeno zatražiti međunarodnu pomoć kako bi financirale svoje obveze.

Vujčić je naglasio kako HNB u ovoj godini očekuje mali rast vanjskog duga u odnosu na BDP, jer se očekuje stezanje gospodarskih aktivnosti u RH. "Do kraja ove godine ne očekujemo neke značajnije rizike pri otplati dospjelog duga", naglasio je viceguverner dodavši da je taj rizik bio mnogo veći na kraju prošle godine. "Vanjski dug RH se u siječnju povećao na razinu od oko 39,9 milijardi eura te sada stagnira zbog prestanka pritjecanja stranog kapitala u domaći bankarski sustav", pojasnio je Vujčić, te upozorio da bi Hrvatska u prvom kvartalu ove godine mogla zabilježiti oštar pad BDP-a.

"Hrvatsko je gospodarstvo u prva tri mjeseca pretrpilo snažan pad, no ne tako velik kao Slovenija, čije se gospodarstvo u tom razdoblju stegnulo 8,5 posto", kazao je Vujčić. Bloomberg navodi da većina ekonomija istočne Europe trpi ogromne gubitke zbog globalne recesije koja umanjuje izvoz, a Svjetska je banka prošli mjesec prognozirala da se hrvatski BDP u prvom tromjesečju spustio 5,8 posto. Službeni podaci bi trebali biti objavljeni u ponedjeljak.

Vujčić je također izjavio da velik problem za hrvatsko gospodarstvo predstavlja i blokada pristupnih pregovora s Europskom unijom, te će svaki napredak u tom pitanju djelovati poticajno na naše tržište i ekonomiju.

izvor: http://www.poslovni.hr/119867.aspx

evo cijela tablica, od eurostat-a obavljeno 25.06.09, radi se o projekcijama (pretpostavke):



izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-25062009-BP/EN/2-25062009-BP-EN.PDF


Treba napomenuti da je ovaj izracun za Hrvatsku prvi u kojem se metodologija izracuna izjednacila sa onom u EU, tako da je uvrsteno sivo trziste, zato je tako veliki skok RH.
U svakom slucaju odlicno! :cheers:

^^ Nije odlično, samo dobro. Odlično bi bilo da je postotak npr. 90.

Hrvatski BDP po glavi stanovnika dosegnuo 63 posto prosjeka EU-a

http://www.glasdalmacije.hr/admin/images/content/3/18712.jpg

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, iskazan prema paritetu kupovne moći, dosegnuo je 63 posto prosjeka Europske unije, pokazuju prve procjene za 2008. koje je u četvrtak objavio statistički ured Europske unije Eurostat.

Hrvatska je za dlaku pretekla Mađarsku (62,9 posto), a iza nje je još pet zemalja članica - Litva (61 posto od prosjeka EU-a), Poljska (57 posto), Latvija (56 posto), Rumunjska (46 posto) i Bugarska (40 posto).

Od 12 novih članica EU-a ispred Hrvatske su Estonija (67 posto), Slovačka (72 posto), Malta (76 posto), Češka (80 posto), Slovenija (90 posto) i Cipar (95 posto).

Hrvatski BDP po glavni stanovnika, iskazan prema standardima kupovne moći, 2007. iznosio je 54 posto od prosjeka EU-a, 2006. godine, 52 posto, a 2005. bio je točno na polovici (50 posto).

Sadašnji skok Hrvatske dijelom se može objasniti prilagodbom metodologije izračunavanja BDP-a standardima EU-a.

Eurostat je objavio podatke za 27 zemalja članica, tri zemlje Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Švicarska, Island, kandidatske zemlje Hrvatsku, Makedoniju i Tursku i četiri države zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija).

Turski BDP iznosi 45 posto, a makedonski 32 posto od europskog prosjeka. Crna Gora je na 46 posto, Srbija na 37 posto, Bosna i Hercegovina na 30 posto i Albanija na 25 posto.

BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u Europskoj uniji varira od 40 posto u Bugarskoj do 253 posto od prosjeka u Luksemburgu.

Tako visoki BDP u Luksemburgu dijelom se objašnjava velikom brojem radnika koji tamo rade i pridonose BDP-u, ali nisu luksemburški rezidenti, nego žive u okolnim zemljama.

Na drugom je mjestu Irska s 140 posto, zatim slijede Nizozemska sa 135, Austrija 123 i na petom mjestu Švedska sa 121 posto. Slijede Danska, Velika Britanija, Finska i Njemačka, Belgija, Francuska. Talijanski BDP u potpunosti je jednak prosjeku EU-a - 100 posto.

http://www.glasdalmacije.hr/?show=0&article=18712

Gašenje kockarske djelatnosti u Rusiji

Ruske kockarnice sele na Jadran



Ruski vlasnici casina tvrde da će se preseliti i u Crnu Goru, Hrvatsku te u Srbiju. Već je kupljen hotel u Budvi gdje na jesen prvim čarterima dolaze ruski klijenti
Ruske kockarnice uskoro na Jadranu



Zatvaranje kruga

Interesantno je da su krupjei u prvim moskovskim casinima otvorenima u vrijeme vladavine Borisa Jeljcina bili građani bivše Jugoslavije. U hotelu »Lenjingrad«, u širem centru Moskve, združeno su radili krupjei iz svih republika bivše SFRJ. Nekadašnji Titovi pioniri nisu obraćali pažnju na rat koji se vodio na Balkanu. Oni su učili sve bogatije Ruse toj skupoj zabavi i donosili svojim gazdama profit. Šef glamurozne moskovske kockarnice »Meteljica« bio je donedavno čovjek iz bivše Juge.



MOSKVA – Vlasnici velikih lanaca ruskih kockarnica koji će morati prestati raditi 1. srpnja u Rusiji tvrde da će preseliti svoj biznis u druge zemlje, među ostalim i u Crnu Goru, Hrvatsku i Srbiju. U koja će točno mjesta i gradove preseliti i organizirati najveća casina za sada ne govore. Jedino je predsjednik »Korstona« Anatolij Kuznjecov objavio da ta kompanija svoj biznis seli u Budvu.

– Nedavno smo završili pregovore o kupovini hotela Queen Montenegro u Budvi, u Crnoj Gori. Hotel ima 300 soba i casino. Promijenit ćemo naziv hotela u »Korston« i iz Moskve preseliti stolove za igru i automate. Prije jeseni organizirat ćemo prvi čarter zrakoplov iz Moskve za Crnu Goru, kaže Kuznjecov.


Tri sata leta

Najveće kompanije koje se bave kockarnicama u Rusiji su Ritzio Entertainment Group i Storm International. Suvlasnik prve kompanije Oleg Bojko kaže da će svoj biznis preseliti u Italiju, Njemačku, Srbiju, Hrvatsku i zemlje Južne Amerike. Kompanija čiji je suvlasnik Oleg Bojko već je izdvojila veliki novac potreban za organiziranje te djelatnosti u drugim zemljama. Zašto su vlasnici ruskih kockarnica zainteresirani za preseljenje svog biznisa u države bivše Jugoslavije lako je shvatljivo. Iz Moskve se do bilo koje zračne luke na Jadranu ili u kontinentalnom dijelu Balkana stiže za oko tri sata. Osim toga građani Rusije u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku mogu putovati bez viza.

Ako se zaista razvije taj posao i Rusi otvore kockarnice po Jadranu i zimskim centrima u Srbiji ili, možda, u bolje uređenim toplicama, napokon će se ostvariti želja turističkih organizacija i hotelijera da i kod nas počne stizati onaj najgalantniji i rastrošniji dio Rusa. Prilika je to da se u novootvorenim kockarnicama zaposle konobari, barmeni i krupjei.


Dobri gosti

Koliko će hotelijeri duž jadranske obale biti zainteresirani ugostititi vlasnike kockarnica i s njima napraviti dobar posao tek se treba vidjeti. Sigurno će se odmah javiti za riječ oni koji će već sada prestati mirno spavati plašeći se »desanta prostitutki«, jer se obično u kockarnicama kreću i lijepe žene. Jedno već sada sigurno nije sporno – oni koji će čarterima na nekoliko dana dolaziti kockati na Jadranu ili nekom drugom gradu u Crnoj Gori, Hrvatskoj ili Srbiji sigurno će biti dobri gosti. Zbog gašenja kockarske djelatnosti u Rusiji, uzgred rečeno, bez posla će ostati oko 450 tisuća ljudi. Prijedlog o ukidanju kockarnica u Rusiji je iznijet u listopadu 2006. godine. Tadašnji predsjednik Vladimir Putin kockanje je po štetnosti usporedio s alkoholizmom u Rusiji.

Iz ruske povijesti i literature vidi se da su bogati Rusi voljeli kocku i zbog toga su obilazili mondena mjesta u Europi. Ovo je sada prilika da zbog »Putinove metle« kapital vlasnika ruskih kockarnica stigne i u druge krajeve svijeta. Ipak, vlasnici kockarnica više se neće moći hvaliti da je Moskva po broju kazina i salona za igru na prvom mjestu ne samo u Europi nego i mnogo dalje.

Da...samo da nam jos i ne dovuku ruski rulet!

Da...samo da nam jos i ne dovuku ruski rulet!

:lol:

ajd nije tako loše, ja sam potpuno za globalizaciju ove vrste, ovo nije problem

BDP pao 6,7 posto!

Državni zavod za statistiku objavio je da je BDP u prvom tromjesečju 2009. pao 6,7 posto, što je najveći realni pad u posljednjih desetak godina. DZS navodi da su sve kategorije BDP-a značajno pale, izuzev državne potrošnje koja je i dalje rasla.

Izdaci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, realno su pali 9,9 posto, što je najveći realni pad u posljednjih deset godina, dok je realni pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio 12,4 posto. Izvoz roba i usluga realno je pao 14,2 posto dok je uvoz roba i usluga realno pao 20,9 posto.

Jedino su izdaci za potrošnju države realno porasli za 3,9 posto. Bruto dodana vrijednost (BDV) realno je manja za 4 posto u prvom tromjesečju 2009. u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Na pad BDP–a utjecao je znatan pad realne dodane vrijednosti industrijske proizvodnje i trgovine. Pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sljedećim djelatnostima: rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (10,3 posto), trgovini (15,0 posto), hoteli i restorani (4,4 posto) te usluge prijevoza (5,2 posto) u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Poljoprivreda i djelatnost građevinarstva zabilježile su nešto usporeniji pad dodane vrijednosti u prvom tromjesečju 2009. godine. Pad bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi iznosio je 0,6 posto, a u graditeljstvu 1,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine. Realni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je u financijskom poslovanju, poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (1,4 posto) te u javnoj upravi i obrani, socijalnom osiguranju, osobnim uslugama i djelatnosti kućanstava (1,8 posto) u odnosu na isto tromjesečje prošle godine


IZVOR: Vecernji list (http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3311207/index.do;jsessionid=7962981DAE88EA6BADFB33C8E285495D.1)

^^ Nije odlično, samo dobro. Odlično bi bilo da je postotak npr. 90.

pa u usporedbi s kako je prije bilo (t.j. koliko, 54% ?) ovo je odlično! :yes:

BDP pao 6,7 posto!

Državni zavod za statistiku objavio je da je BDP u prvom tromjesečju 2009. pao 6,7 posto, što je najveći realni pad u posljednjih desetak godina. DZS navodi da su sve kategorije BDP-a značajno pale, izuzev državne potrošnje koja je i dalje rasla.

Izdaci za potrošnju kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, realno su pali 9,9 posto, što je najveći realni pad u posljednjih deset godina, dok je realni pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio 12,4 posto. Izvoz roba i usluga realno je pao 14,2 posto dok je uvoz roba i usluga realno pao 20,9 posto.

Jedino su izdaci za potrošnju države realno porasli za 3,9 posto. Bruto dodana vrijednost (BDV) realno je manja za 4 posto u prvom tromjesečju 2009. u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Na pad BDP–a utjecao je znatan pad realne dodane vrijednosti industrijske proizvodnje i trgovine. Pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sljedećim djelatnostima: rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (10,3 posto), trgovini (15,0 posto), hoteli i restorani (4,4 posto) te usluge prijevoza (5,2 posto) u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Poljoprivreda i djelatnost građevinarstva zabilježile su nešto usporeniji pad dodane vrijednosti u prvom tromjesečju 2009. godine. Pad bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi iznosio je 0,6 posto, a u graditeljstvu 1,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine. Realni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je u financijskom poslovanju, poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (1,4 posto) te u javnoj upravi i obrani, socijalnom osiguranju, osobnim uslugama i djelatnosti kućanstava (1,8 posto) u odnosu na isto tromjesečje prošle godine


IZVOR: Vecernji list (http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3311207/index.do;jsessionid=7962981DAE88EA6BADFB33C8E285495D.1)

ali ovo pak nije :(

A još je gore ako usporedimo naš rast u proteklih 5 godina s rastom tranzicijskih zemalja. Jedino je Mađarska lošija od nas ali oni su imali nesposobnog lažova Gyurcsanija koji je bio toliko moralan da je podnio ostavku... Ne znam što mi čekamo????

http://i112.photobucket.com/albums/n183/goxic/gdp-1.jpg

RIJEČ GUVERNERA
Željko Rohatinski: Čini mi se da ćemo ipak moći bez MMF-a, ali na potezu je Vlada

Autor/izvor: SEEbiz
BASEL - Vlada treba urediti fiskalnu politiku ili će morati potražiti pomoć MMF-a jer gospodarstvo posustaje, izjavio je Željko Rohatinski za Reuters, a prenosi Forbes.
- Za sad mi se ipak čini da nećemo morati potražiti pomoć MMF-a rekao je Rohatinski.

Rohatinski ipak tvrdi da ukoliko Vlada održi deficit tekućeg računa ispod 6 posto u 2009. godini neće biti potrebe za intervencijom MMF-a.

Odgovornost je na Vladi da obuzda deficit, koji će dosegnuti 4 posto BDP-a, tvrdi Rohatinski za kojeg takva stopa nije prihvatljiva. Nakon objave pada gospodarstva u prvom kvartalu za 6,7 posto HNB procjenjuje da će hrvatski BDP na godišnjoj razini pasti 4,5 posto dok će izvoz biti 10 posto manji. Neće biti dodatnog popuštanja u monetarnoj politici, najavio je uz dodatak kako će inzistirati na obrani stabilnosti kune.

- Nećemo tiskati novac jer bi to moglo potkopati kunu, rekao je.

Domaća valuta idućih mjeseci trebala bi ostati stabilna, rekao je. Ujesen bi ipak moglo doći do pritiska da se pooštri monetrarna politika, kaže guverner uz dodatak kako će braniti kunu ne samo deviznim rezervama nego i povlačenjem likvidnosti.

izvor: http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/zeljko-rohatinski-cini-mi-se-da-cemo-ipak-moci-bez-mmf-a%2c-ali-na-potezu-je-vlada,49643.html

Mislim da će se nakon ovoga i svih "lijepih" događaja koji nam slijede, gradnja nekih autocesta i pelješkog mosta ipak malo više odužiti. A pravi ili barem ozbilan početak gradnje brze željeznice, izgleda, neće tako skoro.

ja bi bio presretan da gradjevinarski segment u RH (IGH/Konstruktor/Viadukt/Hidroelektra/Dalekovod...) prebaci visak (visak za hrvatske prilike, tj. hrvatski trenutacni proracun) kapaciteta na druga gradilista van RH (hrvatska mora usporiti malo gradnju, bolji je omjer >60% vlastitih sredstava, a samo jos <40% kredita, narocito zbog cinjenice da se napadaju sada dionice (izuzetak sisak-zagreb) koji nece imati od danas na sutra PGDP od ~> 10.000, pa ajde, makar da se izgradi svake godine 25 Km novih autocesta, i bio bi izuzetno zadovoljan...

30. lipanj 2009.
Hrvatsku robnu razmjenu s inozemstvom i u svibnju i u prvih pet ovogodišnjih mjeseci i dalje karakterizira pad izvoza po nižim stopama od pada uvoza, a time i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita te povećanje stope pokrivenosti uvoza izvozom.

Prema privremenim podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 23,49 milijardi kuna ili 15,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je uvoz smanjen za 25,5 posto i iznosio je 46,69 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit za prvih pet mjeseci ove godine tako iznosi 23,2 milijarde kuna i niži je za 33,5 posto nego na kraju svibnja lani. Pokrivenost uvoza izvozom za prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosi pak 50,4 posto, nakon 50,2 posto iz prva četiri mjeseca ove godine.

Iskazan u eurima, izvoz je u prvih pet mjeseci iznosio 3,17 milijardi eura, što je pad za 16,9 posto prema istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz smanjen za 26,8 posto, na nešto više od 6,3 milijarde eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit na kraju svibnja, iskazan u eurima, iznosio 3,13 milijardi eura. Kada se pak iskaže u američkim dolarima, izvoz je do kraja svibnja pao za 28,4 posto, na 4,18 milijardi dolara, a uvoz za 37 posto, na 8,3 milijarde dolara, pa je deficit iznosio 4,12 milijardi dolara ili 43,8 posto manje nego u isto vrijeme lani.

Statistički podaci samo za svibanj ove godine pokazuju da je izvoz u tom mjesecu iznosio 4,7 milijardi kuna ili 22,9 posto manje nego u svibnju lani, dok je uvoz istovremeno pao za 28,3 posto, na 9,3 milijarde kuna. Slijedom toga, deficit robne razmjene je u svibnju iznosio 4,6 milijardi kuna i bio je za 33,2 posto manji nego u svibnju 2008. Stopa pokrivenosti izvoza uvozom tako je u svibnju ove godine iznosila 50,5 posto, naspram 46,8 posto iz svibnja prošle godine.

(Hina/pd)

izvor: http://www.poslovni.hr/120157.aspx

eh ali ako nakon ponovnog porasta osobne potrošnje na normalnu razinu poleti uvoz, šta sigurno hoće jer svoju proizvodnju ne proširujemo, za k... je trenutno stanje

ovo je prilika da krenemo dobro i da jačamo izvoz nauštrb uvoza. da bi imali šta izvozit trebamo proizvodit a hoćemo li to napravit...?

Izvoz? Pa hocemo i moramo! Imam pravo rjesenje za to. Ona tvrtka in dog treba poceti proizvoditi one elektricne Aute a onda ako uspiju to dobro reklamirati na svijetskom trzistu reklamirati onda ce miliarde EURA teci ko med! A sto se tice Koncara i TZV Gredelja neka naprave dobre vlakove i prodaju ih po svijetu! A u vezi sa onog tramvaja tmk 2200, ja znam zasto ga ne zele kupiti. To je zato sto imaju samo jedno sjedalo na svakoj strani. Pa ljudi zele siditi a ne stajat! Jeeli to nitko ne razumije? Meni se tramvaj svida no ove sto sa ja naveo se treba pod hitno mijenati. A kad se to uspije onda ce isto i EURI kanama u posjet dolaziti i ako sve bude u redu i ostat!

Sto mislite?

končar izvozi transformatore sve u šesnaest,puna ih je luka u Rijeci,sve za arapske zemlje

Da? Pa to je odlicno no ja sam sad mislio na vlakove i tramvaje. Zelio bi da postanu konkurentni STADLER Railu! zbilja ne toliko proizvodaca vlakova na svijetu a interes raste.

Jucer sam imao bas jednu ideju.

Ako je moguce proizvesti Auto na baterije ko sto Hrvatska Tvrtka In dog onda zasto nije moguce takvu Lokomotive proizvesti? Naravno to bi trebalo mnogo jacih baterija no ako bih se to moglo napraviti onda bi se mogli troskovi dosta smanjiti.

^^

Ein Elektroauto aus Kroatien

http://www.autobild.de/ir_img/66398013_34ae5a74f9.jpg

Der Trend zum Elektroauto hat inzwischen auch Osteuropa erreicht. Mit dem XD kommt 2010 eine Mini-Kugel aus Kroatien auf den Markt. Produzent ist eine Firma, die normalerweise andere Schwerpunkte hat.

Von Hauke Schrieber Die Firma Dok-Ing aus Zagreb stellt bislang nur Roboter-Fahrzeuge zur Minensuche oder Feuerbekämpfung her, auch für die US-Army. Die Geschäfte gehen gut. Da die meisten Modelle inzwischen elektrisch fahren, entstand die Idee eines eigenen Elektro-Stadtautos für Kroatien. Als Designer wurde Igor Juric verpflichtet, der an Teilen von Opel Zafira, Porsche Cayenne oder Smart Roadster mitgearbeitet hatte. Das Ergebnis ist ein Stadtfloh mit dem Namen "XD", dessen Produktion Mitte 2010 anlaufen soll.

"Nur die Lithium-Eisen-Phosphat-Akkus kauft Dok-Ing ein", erzählte mir Juric. Ziel sei es, den XD wie ein Handy zu vertreiben: Der Kaufpreis wird von kroatischen Energieunternehmen subventioniert, die Abrechnung erfolgt über gefahrene Kilometer.



link...http://www.autobild.de/artikel/schriebers-stromkasten-teil-42_923129.html


:cheers:

^^

Ein Elektroauto aus Kroatien

http://www.autobild.de/ir_img/66398013_34ae5a74f9.jpg

Der Trend zum Elektroauto hat inzwischen auch Osteuropa erreicht. Mit dem XD kommt 2010 eine Mini-Kugel aus Kroatien auf den Markt. Produzent ist eine Firma, die normalerweise andere Schwerpunkte hat.

Von Hauke Schrieber Die Firma Dok-Ing aus Zagreb stellt bislang nur Roboter-Fahrzeuge zur Minensuche oder Feuerbekämpfung her, auch für die US-Army. Die Geschäfte gehen gut. Da die meisten Modelle inzwischen elektrisch fahren, entstand die Idee eines eigenen Elektro-Stadtautos für Kroatien. Als Designer wurde Igor Juric verpflichtet, der an Teilen von Opel Zafira, Porsche Cayenne oder Smart Roadster mitgearbeitet hatte. Das Ergebnis ist ein Stadtfloh mit dem Namen "XD", dessen Produktion Mitte 2010 anlaufen soll.

"Nur die Lithium-Eisen-Phosphat-Akkus kauft Dok-Ing ein", erzählte mir Juric. Ziel sei es, den XD wie ein Handy zu vertreiben: Der Kaufpreis wird von kroatischen Energieunternehmen subventioniert, die Abrechnung erfolgt über gefahrene Kilometer.



link...http://www.autobild.de/artikel/schriebers-stromkasten-teil-42_923129.html


:cheers:

ajd da se cim prije balkansko trziste osvoji, preko balkana do indije preko indije do azije preko azije europa preko europa amerika i svjet je nas! :)

Nemoguća misija: 'Za pokrivanje deficita država mora nabaviti 42 milijarde kuna'

Iz kojih bi financijskih izvora vlada mogla namaknuti prijeko potrebne milijarde, Rohatinski međutim nije spominjao. Državi naime prijeti ozbiljni (daljnji) pad kreditnog rejtinga, a vanjsko zaduživanje ovakvih razmjera zbog globalne financijske situacije graniči s nemogućom misijom

http://i29.tinypic.com/35hfcpx.jpg
Guverner HNB-a Željko Rohatinski

Guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je danas na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kako se država mora zadužiti 42 milijarde kuna bruto da bi mogla refinancirati deficit od 14 milijarda kuna i sve ostale obveze koje dolaze na naplatu ove godine.

Rohatinski je podsjetio da je HNB od izbijanja krize sustavu doprinio s 5 milijardi eura, upozorivši pritom kako monetarna politika više ne može intervenirati. To bi samo bilo kontraproduktivno, kazao je Rohatinski.

Još je jednom pozvao Vladu na veću odgovornost prilikom ukupne potrošnje javnog sektora, jer će u protivnom država biti primorana zvati MMF.

"Zahtjevi koje bi u tom slučaju MMF postavio pred Hrvatsku ne bi u suštini bili u ničemu različiti od onoga za što i sami znamo da je u takvim situacijama potrebno poduzeti da bi se očuvala eksterna likvidnost zemlje.

Potreba da nam to propiše MMF kada više nema drugog izlaza, umjesto da to unaprijed sami učinimo i time spriječimo eskalaciju problema, ne bi se mogla shvatiti kao primjer odgovornog djelovanja nosilaca najveće ekonomske politike", kazao je Rohatinski, te istaknuo kako će godišnji pad BDP-a prema svemu sudeći biti veći od 4,5 posto.

Iz kojih bi financijskih izvora vlada mogla namaknuti prijeko potrebne milijarde, Rohatinski međutim nije spominjao. Državi naime prijeti ozbiljni (daljnji) pad kreditnog rejtinga, a vanjsko zaduživanje ovakvih razmjera zbog globalne financijske situacije graniči s nemogućom misijom.

Izvor (http://www.nacional.hr/clanak/61807/nemoguca-misija-za-pokrivanje-deficita-drzava-mora-nabaviti-42-milijarde-kuna-bruto)

Hrvatska trgovina napreduje

http://www.net.hr/2008/11/17/0366007.17.jpg

Po omogućavanju trgovanja Hrvatska je ove godine napredovala za tri mjesta i zauzima 39. mjesto od 121 zemlje. To je bolje i od nekih članica EU-a poput Italije i Grčke.

Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate drugog po redu izvještaja Svjetskog gospodarskog foruma o Globalnom omogućavanju trgovanja 2009 (Global Enabling Trade Report), prema kojem je Hrvatska rangirana na 39. mjestu od ukupno 121 zemlje obuhvaćene istraživanjem.

Time je hrvatska pozicija poboljšana za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Prema istraživanju, iza Hrvatske su na rang ljestvici pozicionirane zemlje Europske unije poput Italije, Grčke, Poljske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske.
Vodeće zemlje i ove godine su Singapur i Hong Kong, a među prvih top pet zemalja nalaze se još Švicarska, Danska i Švedska.

Sve navedene zemlje prednjače na ljestvici zbog svoje otvorenosti u međunarodnom poslovanju i investicijama kao sastavnom dijelu uspješne ekonomske strategije. Uz to, najveće njihove prednosti su vrlo efikasno granično uređenje te poticajno poslovno okuženje. Indeks omogućavanja trgovanja svaku zemlju ocjenjuje kroz četiri faktora: otvorenost tržišta, granično uređenje, razvijenost transportne i komunikacijske infrastrukture te poslovno okruženje.

Ove godine u indeks su uvedene izvozna kategorija te procjena učinkovitosti vladinih mjera na poslovno okružje. Od navedenih kriterija, Hrvatska je najbolje ocjenjena po kriteriju otvorenosti tržišta gdje smo zauzeli 28. mjesto.
Po kriteriju transportne i komunikacijske infrastrukture, koji uključuje dostupnost te kvalitetu infrastrukture i usluga, smo na 37. mjestu što je u odnosu na prošlu godinu poboljšanje za šest mjesta. Po graničnom uređenju i dalje smo na 52. mjestu, dok smo po poslovnom okruženju na 56. poziciji što je poboljšanje od jednog mjesta.

"U ovogodišnjem istraživanju Hrvatska se po otvorenosti tržišta nalazi među 30 najboljih zemalja na svijetu, a poboljšanja i napredak u odnosu na prošlu godinu zabilježili smo i prema ostalim kriterijima. Naš je cilj biti među 40 najkonkurentnijih zemalja na svijetu i zbog toga trebamo još dinamičnije nastaviti provoditi strukturne reforme i kreirati održivi rast hrvatskog gospodarstva kroz poticanje izvoza i rast privatnog sektora", istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Od balkanskih zemalja, najlošije je rangirana Bosna i Hercegovina koja se nalazi na 102. mjestu, dok su Albanija na 63. mjestu, a Makedonija na 68. mjestu. Srbija i Crna Gora niti ove godine nisu uključene u istraživanje.

Cjelokupni izvještaj sa najvažnijim naglascima te profilima zemalja može se pročitati na stranici Svjetskog ekonomskog foruma.

Net.hr
07.07.2009.

http://www.net.hr/novac/page/2009/07/07/0216006.html

===========================

Ajde bar nam "svercovanje" ide. :D

:cheers:

ajd da se cim prije balkansko trziste osvoji, preko balkana do indije preko indije do azije preko azije europa preko europa amerika i svjet je nas! :)

Nazalost, u tom smjeru nećemo daleko doći, jer u Indiji nevjerojatnom brzinom jača Tata Motors, koji počinje proizvoditi auto sličnih dimenzija koji će se moći kupiti po cijeni od nekih dva i pol soma dolara. A i nekak mi se ne čini da će balkanska, a pogotovo indijska publika bit zainteresirana za očuvanje okoliša i auto na baterije. Ja bi se više fokusirao na proizvodnju jeftinih elektroautomobila za europsko i američko tržište koje je ekološki osvješteno, ali ipak pazi na novce. Tu bi se mogli probiti možda i na arapsko tržište sa skupljim verzijama i tako dalje.

pokrivenost uvoza sa izvozom 05.2009

izvoz: 639,6 mil. EUR
uvoz: 1.269,5 mil. EUR
----------------------
50,4%

izvor: hnb.hr

Šest županija 2008. završilo s trgovinskim suficitom


Ukupni hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio je 14,12 milijardi dolara, dok je uvoz istodobno premašio iznos od 30,7 milijardi dolara, pri čemu Grad Zagreb ima najveći pojedinačni udio i u izvozu i u uvozu ostvarenom u 2008.

Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom prošle godine ostvaren je u svega šest od 21 hrvatske županije, i to u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji, pokazuju u ponedjeljak objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupni hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio je 14,12 milijardi dolara, dok je uvoz istodobno premašio iznos od 30,7 milijardi dolara, pri čemu Grad Zagreb ima najveći pojedinačni udio i u izvozu i u uvozu ostvarenom u 2008.



Podaci DZS-a, naime, pokazuju da se na Zagreb odnosi 35,4 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza u 2008. godini, odnosno 5 milijardi USD, kao i više od 58,5 posto ukupnog uvoza ili gotovo 18 milijardi USD.

To znači da je zagrebački manjak u prošloj godini iznosio skoro 13 milijardi USD, što je udio viši od 78 posto u ukupnom deficitu robne razmjene Hrvatske s inozemstvom koji je u 2008. iznosio 16,6 milijardi dolara.

I većina ostalih županija, izuzev spomenutih šest, lani bilježi manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom.

Među županijama koje su pak godinu završile sa suficitom, vrijednosno najveći višak od gotovo 113 milijuna USD ostvarila je Varaždinska županija. Izvoz iz te županije u prošloj je godini iznosio 937,3 milijuna USD (12,1 posto više nego 2007.), dok je uvoz povećan za 9,6 posto, na 824,4 milijuna USD.

Slijedi Sisačko-moslavačka županija, čiji je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio 74,7 milijuna USD. U odnosu na 2007. godinu izvoz te županije povećan je za 16,1 posto, na 758 milijuna USD, dok je uvoz istovremeno porastao za 38 posto, na 683,3 milijuna USD.

Višak u robnoj razmjeni s inozemstvom Virovitičko-podravske županije iznosio je 61,9 milijuna USD. Vrijednost izvoza iz te županije lani je povećana za 9,9 posto, na 172 milijuna USD, dok uvoz bilježi porast od 1,9 posto, na 110 milijuna USD.

Istodobno je gospodarstvo Požeško-slavonske županije u inozemstvo izvezlo roba u vrijednosti od 126 milijuna USD (pad od 10,3 posto), a uvezlo za 86,5 milijuna USD (pad za 8,9 posto), ostvarivši pritom vanjskotrgovinski suficit veći od 39,5 milijuna USD.

Suficit Brodsko-posavske županije lani je bio na razini 27,9 milijuna dolara, obzirom da je izvoz te županije u 2008. iznosio 251,6 milijuna USD (povećan je za 44,7 posto), a uvoz 223,6 milijuna USD (rast od 16,7 posto).

Najmanji vanjskotrgovinski suficit prošle je godine ostvaren u Karlovačkoj županiji i iznosio je 27,8 milijuna dolara, a podaci DZS-a pokazuju da je izvoz te županije u 2008. porastao za 20,6 posto, na 300,7 milijuna dolara, uz istodobni rast uvoza za 2,6 posto, na 272,9 milijuna USD.

U 2007. godini višak u robnoj razmjeni ostvarilo je pet županija, među kojima je bila i Osječko-baranjska županija, koja se 2008. godine nije našla među njima, ali su se na listu uvrstile Karlovačka i Brodsko-posavska županija.

izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/52762/ttl/Sest-zupanija-2008-zavrsilo-s-trgovinskim-suficitom/Default.aspx

^^
suficit u brodsko-posavskoj županiji??? odlično!!! :cheers:

zrno po zrno pogača...

Kad bi se turizam sluzbeno racunao pod izvoz kao u dosta drugih drzava, onda bi sigurno i nase primorske zupanije bile u suficitu. Jedino sam za grad Zagreb siguran da ne bi, pogotovo ne sa svojim 1:4 omjerom u korist uvoza! :lol: :nuts: :banana:

:cheers:

Slika je već par godina ista...

Jedina "razvijena" županija koja se ugurala na taj popis, sad več sa sjajnim plusom, (100 milja dolara nije malo!) je varaždinska. Druga svjetla točka je sisačka, no to jedino ,samo i isključivo zbog Kutine. Dakle Kutina i Varaždin.
Ostale županije na tom popisu spadaju u red onih slabije razvijenih pa tu niti nema puno uvoznika koji bi kvarili statistiku.

E sad ako mi želimo naprijed s tom našom državom tada bi svaka kontinentalna županija trebala biti na tom popisu ili barem stari tradicionalni ind. centri poput Osijeka, Sl.Broda, Vukovara, Siska pa i Karlovca...to minimalno.
Kad bi ti gradovi "potegnuli" sljedivši primjer ova dva, to bi već bio dobar početak gospodarskog oporavka države...

Gradovi i županije na moru su u malo drugačijoj situaciji, baš zbog turizma i činjenice da tamo netreba reindustrijalizirat pod svaku cijenu. Turizam je prioritet.
Zagreb pak je poseban problem...oni bi tek trebali obnovit ind. proizvodnju, no teško da će se ikad približiti plusu u tom segmentu.

nekad smo po bilanci bili najbolja županija (osječko-baranjska).
ne znam šta se događa u zadnje vrijeme

http://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=18979

^^ Zato kaj Osijek kao najveći izvoznik jako pada sa 1,9 milijardi 2003. na samo 1,2 milijarde kuna izvoza u 2008.,to je pad od 37%.

a dobro, al ne znam zašto
gdje je tolki pad?

^^To vi domaći možda bolje znate. ;)

Zagreb postao Googleov centar za regiju

http://www.net.hr/2007/04/18/0074007.17.jpg

Internetski div ovih će dana i službeno objaviti svoju operaciju. S Hrvatskom turističkom zajednicom već je ugovorio oglašivački posao od 5,2 mil. kuna.

Zagreb je postao regionalno središte najveće internetske kompanije na svijetu, američkoga Googlea, potvrdio je to Poslovnom dnevniku novi regionalni menadžer kompanije za sve zemlje bivše Jugoslavije Hrabren Suknaić . Prema njegovim riječima, kompanija će i službeno objaviti svoju regionalnu operaciju u idućih nekoliko dana.

Odluka je pala na Zagreb, kako je obrazložio Sukanić, jer kompanija vidi poslovne prilike u Hrvatskoj i regiji kako u segmentu potrošačkih, tako i poslovnih proizvoda. Jan Jilek, dopredsjednik udruge za interaktivni marketing IAB Hrvatska, kaže da su Hrvatska i regija Googleu zanimljivi zbog budžeta turističkih agencija i hotela koji su usmjereni prema inozemnom tržištu.

Google je još u travnju ugovorio 5,2 milijuna kuna vrijedan oglašivački posao s Hrvatskom turističkom zajednicom. Državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić kaže da je Googleov potez potvrda sigurnosti i isplativosti ulaganja u hrvatski ICT.

Net.hr
16.07.2009.

http://www.net.hr/novac/page/2009/07/16/0339006.html

:cheers:

Fino :okay:

The French Senate began debate Tuesday on a law that would mark a significant cultural shift -- allowing many more shops across the country to open on Sundays.
The bill passed the lower house, the National Assembly, last Tuesday by a vote of 282 to 238, a partial victory for President Nicolas Sarkozy, who backs it.

http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/07/21/france.sunday.shopping/index.html

jel postoji fuseraj i kod JANAF? sudeci po brojkama ne bi se reklo i moze se konstatirati da je jedno od najuspjesnijih poduzeca pod drzavnim vlasnistvom, i to u rubrici ReturnOnSales:

SJAJNI REZULTATI
Janaf: Dobit u pola godine povećana više od šest puta
Autor/izvor: SEEbiz
ZAGREB - Jadranski je naftovod u prvih šest mjeseci ostvario dobit od 58,77 milijuna kuna što je više nego šesterostruko više nego u istom lanjskom razdoblju kad je zarada iznosila 9,21 milijun kuna.

U drugom kvartalu ostvarena je dobit od 39,79 milijuna kuna što je fantastičnih 39 puta više nego u istom razdoblju 2008. kad je zarađeno tek 1,02 milijuna kuna. Ostvareni poslovni prihodi, u ukupnom iznosu od 234,9 milijuna kuna, veći su za 52,3% nego u istom razdoblju prethodne godine. Iskazani porast poslovnih prihoda rezultat je povećanja obujma transporta nafte i povećanja prihoda od skladištenja nafte, uz pozitivan učinak porasta tečaja američkog dolara i EUR-a, valuta u kojima se obračunavaju poslovni prihodi. U drugom tromjesečju ostvareni su poslovni prihodi u iznosu od 116,6 mil. kuna.

Vlastiti izvori sredstava, iskazani u iznosu 2.303,1 mil. kuna, povećani su za 58,7 mil. kuna u odnosu na završno stanje prethodne godine temeljem ostvarene dobiti. Temeljni kapital iznosi 2.006 mil. kuna, a sastoji se od 742.846 redovnih dionica pojedinačne vrijednosti od 2.700 kuna. U polugodišnjem razdoblju ostvarena je zarada od 79,12 kuna po dionici, dok je u drugom tromjesečju ostvarena zarada od 53,57 kuna po dionici.

Prevezeno je ukupno 3,7 mil. tona nafte, što je za 19,6% više od istog razdoblja prethodne godine i 11,2% više od planirane razine transporta. Svi kupci bilježe povećanje transporta u odnosu na plan. Krajem 2008. godine JANAF (ZSE:JNAF-R-A) je ponovo počeo transportirati naftu za Rafineriju u Bosanskom Brodu (BLSE:RNAF-R-A) te su u prvom polugodištu 2009. godine prevezene značajno veće količine od planiranih. Prihodi od transporta nafte, mjereno u USD veći su za 34,8% u odnosu na prethodnu godinu i za 9,3% u odnosu su na plan, kao rezultat većeg obujma transporta i promjena u strukturi tržišta. Mjereno u kunama, prihodi od transporta nafte veći su za 59,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i za 31,6% od planiranih prihoda. Na veći porast prihoda u kunama utjecao je porast tečaja američkog dolara.

Poslovni rashodi, iskazani u iznosu od 163,7 mil. kuna, veći su za 14,6% od iskazanih u istom razdoblju prethodne godine. Nominalni porast od 20,9 mil. kuna uglavnom je rezultat rezerviranja za sudske sporove. U drugom tromjesečju ostvareni su poslovni rashodi u iznosu od 69,1 mil. kuna.

izvor: http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/janaf-dobit-u-pola-godine-povecana-vise-od-sest-puta,51671.html

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2009/07/23/42-22404714_v.jpg
Francuski parlament u četvrtak je tijesnom većinom konačno prihvatio zakon kojim proširuje rad trgovina nedjeljom, pa u ovom slučaju Europa kaska za nama.


Za ovu ekonomski isplativu odluku se gorljivo zauzimao predsjednik Nicolas Sarkozy, no prihvaćeni tekst ponešto je izmijenjen zbog otpora zastupnika i desnice i ljevice. Prihvatilo ga je 165 zastupnika Senata dok ih je 159 bilo protiv. Očekivano desnica je zakon prihvatila nevoljko, no ljevica je glasovala protiv jer drži da se njime rad nedjeljom ozakonjuje, prava radnika smanjuju te razara društvo i obitelj.

Socijalistička stranka najavila je tužbu pred Ustavnim vijećem, zaduženim da prati ustavnost zakona, a ministar rada Xavier Darcos zadovoljan je prihvaćanjem zakona za koji tvrdi da "donosi više slobode poduzećima i potrošačima te više sigurnosti radnicima".
Međutim, stručnjaci i sindikati upozoravaju na njegovu dvojakost jer nisu svi radnici jednako zaštićeni, pa tako zaposleni u trgovinama triju velikih zona (Pariz, Lille, Marseille) rade nedjeljom uz pristojne naknade i kompenzacijske dane za odmor u tjednu. Nasuprot njima, zaposlenici u trgovinama u drugim zonama, turističkim i termalnim lječilištima mogu dobiti naknadu za rad nedjeljom, ali i ne moraju jer ona nije obavezna.

Bajo: Neočekivano povoljno punjenje proračuna

S obzirom na relativno dobro punjenje proračuna u prvoj polovici godine nema razloga za paniku na prihodnoj strani, no rashodi su eksplodirali i nije dobro novim nametima opterećivati poreznu osnovnicu, komentira Anto Bajo Vladinu najavu rebalansa proračuna

Punjenje proračuna za prvih šest mjeseci jako je dobro u odnosu na plan prvoga rebalansa proračuna za 2009., potvrđuju najnoviji podaci Ministarstva financija.

Pozitivno sam iznenađen relativno dobrim punjenjem proračuna u prvom polugodištu s obzirom na recesiju u zemlji i u zemljama glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, potvrdio je Anto Bajo, iz Instituta za javne financije za www.banka.hr. No, s druge strane, primici i zaduživanja su realizirani 100 posto, a premašen je i plan zaduživanja do kraja godine - umjesto planiranih 4,9 mlrd kuna, neto financiranje države ostvareno je u iznosu od 6,4 mlrd kuna.

U prvom se kvartalu dogodio veliki pad proračunskih prihoda, naročito PDV-a, ali u drugom se kvartalu situacija poboljšala – tekući prihodi proračuna u prvom su polugodištu iznosili 52,6 milijardi kuna što je u odnosu na 116,2 milijardi kuna planiranih do kraja godine ostvarenje od 45,3% što je, kaže Bajo, dobar rezultat.

Značajniji pad bilježili su porez i prirez na dohodak (-13% u odnosu na plan ), no pitanje je koliko je to pokazatelj «slabijeg punjenja», a koliko je rezultat želje da se značajno smanjenje komunalnih naknada i doprinosa lokalnih jedinica nadoknadi kroz veću dodjelu prihoda od poreza na dohodak. Naime, imajući u vidu da je taj porez u većem dijelu prihod jedinicama lokalne samouprave, moguće je da ga je država više ustupila županijama i općinama u tom razdoblju. Potvrda toj pretpostavki je činjenica da ostvarenje lokalnih proračuna pokazuje rast prihoda od poreza (i prireza) na dohodak oko 3% u prvom kvartalu, objašnjava Bajo.

U prvoj polovici godine PDV je u odnosu na plan manji 7,7%, naplaćeno je 17 mlrd kuna u odnosu na planiranih 44,4 mlrd kuna do kraja godine. Očekivano, trošarine su 11% niže od plana.

No, bitno je da je i porez na dobit u potpunosti realiziran jer je od planiranih 10,2 mrld kuna u prvih šest mjeseci realizirano 5,2 mlrd kuna, naglašava Bajo te dodaje da se doprinosi za socijalno osiguranje (zdravstvo, mirovinsko, nezaposleni) u posljednje tri godine nikada bilje nisu naplaćivali. Ukupni socijalni doprinosi ostvareni su 49% u iznosu od 19,9 mlrd kuna u odnosu na planiranih 47,8 mlrd kuna.

Dakle, zaključuje Bajo, s obzirom na punjenje proračuna ne vidim razloga za paniku na prihodnoj strani proračuna pa bi ova godina u pogledu prihoda, mogla biti bliska ostvarenju proračuna u 2007. godini. Ta je godina bolja za usporedbu i ona bi mogla biti referentna godina za planiranje proračuna, dodaje Bajo.

No, za razliku od prihodne strane koja nije pesimistična, jer je očito da se i u ovim uvjetima generira dovoljno prihoda, problem je rashodovna strana. Od 2005. do 2008. samo su rashodi za naknade građanima i kućanstvima (rashodi za sustave socijalnog osiguranja) narasli oko 13 mlrd kuna, sa 47 mlrd kuna na 60 mlrd kuna. Rashodi su eksplodirali i u uvjetima rasta zaduženja nije dobro dodatno novim nametima opterećivati poreznu osnovnicu, komentirao je Bajo Vladine najave rebalansa proračuna.


http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/53086/ttl/Bajo-Neocekivano-povoljno-punjenje-proracuna/Default.aspx

socijalno osiguranje!!! :ohno:

Jebi ga kad vidim Subotica mozes biti i Madar/Hrvat/Srbin :)
Daleko od toga ima u Srbiji/Vojvodini Hrvata koji su veci Srbi nek Srbin.
Vjerovao ili ne, znam covjeka iz Beocina (cisti Hrvat) debeli nacionalista sto se tice Srpski stvari.
Ali ipak savku godinu eto ga u Hrvatskoj :lol: tragik komedija

Ja apsolutno nisam opterecen nacionalnoscu i volim ziveti u gradu koji je spoj 22 nacije, sto mislis kako bi ti bilo da odes pa zivis u London ili Paris gde veruj mi Englezi i Francuzi nisu vecina? Medjutim moram priznati da mi je jasno zasto ce Srbija i Hrvatska poslednje uci u EU...mentalitet obadva naroda je isti...t.j. preslikan...kad prolazis Madjarskom vidis da je svaka kuca uredno izolirana, okrecena i sredjena a u dvoristu stoji sasvim prosecan autic tipa Corsa ili Fabia dok kad ides Ibarskom i Podravskom magistralom vidis gomile mentalno neuravnotezenih retarda za volanima, neufarbane i neizolirane kuce sa prasumom ispred a u dvoristu ponosno parkirana kolica od 50+k eur, e to je ono sto me uvek razocara, ista stvar je i sa odrzavanjem infrastrukture, nas mentalitet je takav...jbg zeljeznica je napravljena od zeljeza a to moze da se raubuje do besvesti jer je nesalomivo......nazalost ne moze. Posto obozavam zeljeznicu a i moj brat iz BJ svaki dan ceka radni da bi video njemu omiljenu dizelku u Ivanić Gradu prestravio sam se kada sam video unisten vlak kojim sam se i ja vozio prije tri godine na relaciji Zagreb - Osijek.

Bez uvrjede, los si Hrvat kad ne volis Njemce :lol: Sorry nisam mogao, priznajem deleko da su Njemci zlatni i veliki prijatelji Hrvatske.

Da mi je Nemacka platila studije mozda bi je voleo vise od Engleske, ovako vise volim Engleze mada mi ide na k.... sto postaju divljaci kada se napiju, medjutim odlicna je to zemlja i pored svega.

Storm opet sinobus je sinobus a Eschede je druga prica.

Nisam ti rekao da je to bio Sinobus nego usavrsena varijanta sinobusa, to je klasican brzi putnicki vlak samo crvene boje a prednja lokomotiva jako lici na dizajn prednjeg dela sinobusa.

Tocno TGV je tata mata za ICE, sto se tice sigurnosti.

E vidis, Nemci nisu prihvatili skoro savrsen dizajn osovina koje spajaju dva vagona, da je takav sistem postojao u to vreme i nesreca bi bila manja, koliko je puta TGV u punoj brzini izleteo sa sina pa je ostao u jednom komadu.

Ali opet druga prica su Englezi, iskreno nemam nista protiv Engleza. Imaju ljepe igracke i dobre proizvode od koji mi samo mozemo sanjati. :) Ponavljam BritishRail nije u rangu DB-a.

Ne znam kako je trenutno, ali 1996-1998 je BR bio mama naspram DB-a.

Ja apsolutno nisam opterecen nacionalnoscu i volim ziveti u gradu koji je spoj 22 nacije, sto mislis kako bi ti bilo da odes pa zivis u London ili Paris gde veruj mi Englezi i Francuzi nisu vecina? Medjutim moram priznati da mi je jasno zasto ce Srbija i Hrvatska poslednje uci u EU...mentalitet obadva naroda je isti...t.j. preslikan...kad prolazis Madjarskom vidis da je svaka kuca uredno izolirana, okrecena i sredjena a u dvoristu stoji sasvim prosecan autic tipa Corsa ili Fabia dok kad ides Ibarskom i Podravskom magistralom vidis gomile mentalno neuravnotezenih

Mi onda nismo bili u istoj Madjarskoj. :lol: Prosao sam kroz Madjarsku potkraj prosle godine, nije mi bas djelovalo tako sve kao iz snova. Hrvatska mi se dojmala sredjenijom, a pogotovo po pitanju voznog parka.

:cheers:

a pogotovo po pitanju voznog parka.

:cheers:

mmmda, to je urnebesno relevantan podatak

Mi onda nismo bili u istoj Madjarskoj. :lol: Prosao sam kroz Madjarsku potkraj prosle godine, nije mi bas djelovalo tako sve kao iz snova. Hrvatska mi se dojmala sredjenijom, a pogotovo po pitanju voznog parka.

:cheers:

Ja ti upravo kazem da je Hrvatska mnogo sredjenija po pitanju voznog parka, zato svaka kuca u Madjarskoj duz lokalnih puteva ima redovnu fasadu dok se na vecini kuca u Hrvatskoj nabrijani automobil šepuri ispred neomalterisane kućerde.

Zar Hrvatska nesmije bit razvijenija od Mađarske? Pa imamo veći BDP po stanovniku od njih ;)

Ja ti upravo kazem da je Hrvatska mnogo sredjenija po pitanju voznog parka, zato svaka kuca u Madjarskoj duz lokalnih puteva ima redovnu fasadu dok se na vecini kuca u Hrvatskoj nabrijani automobil šepuri ispred neomalterisane kućerde.

Kakva je to logika, baba roga od kuce, a ispred makina. :nuts: Mozda ljudi nisu dovrsili kucu. :dunno: Za fasadu treba vremena, ne moze se odmah stavljati, jer ce popucati zbog vlage. Iako, ja iskreno nisam bas previse takvih primjera primjetio, bar ne u onom djelu Hrvatske kojeg redovito posjecujem svake godine. Normalno da se uvijek negdje nadje neka kuca bez fasade, ali da je to pravilo, daleko od toga. Ono kaj je i vise nego ocigledno samo po sebi je da uvijek uz dobru kucu ide i bolji auto. I taman, ako se netko odluci imati bolji auto, a kucu zapustenu ili nedovrsenu, iz tko zna kakvog razloga, to je opet njihov izbor na kaj ce novce trositi. Tko smo mi da im sudimo o tome kaj bi trebao biti njihov prioritet? Ustalom, takvih primjera ima svugdje, pa i ovdje u Americi, a da nema u jednoj Madjarskoj. :nuts:

Zar Hrvatska nesmije bit razvijenija od Mađarske? Pa imamo veći BDP po stanovniku od njih ;)

Ovaj put je Hrvatska i sluzbeno razvijenija od Madjarske. Doduse uvijek smo bili tu negdje. Oni su Hrvatsku prestigli oko 1999-2000, a sad mi opet vodimo. Nije neka velika razlika, ali ipak je. Nekima je to tesko priznati, jer bi htjeli da smo poput njih. ;)

Ako je situacija sad takva nakon rata, izolacija, i ovakvih lopovcina i lesinara na vlasti, zamisli gdje bi tek Hrvatska bila da je imala istu startnu poziciju kao Madjarska, bez 10 godina zakasnjenja i samo malo skromnijim vodstvom.

No ajmo natrag na temu, vec smo se previse zachatali ovdje.

:cheers:

Kakva je to logika, baba roga od kuce, a ispred makina. :nuts: Mozda ljudi nisu dovrsili kucu. :dunno: Za fasadu treba vremena, ne moze se odmah stavljati, jer ce popucati zbog vlage. Iako, ja iskreno nisam bas previse takvih primjera primjetio, bar ne u onom djelu Hrvatske kojeg redovito posjecujem svake godine. Normalno da se uvijek negdje nadje neka kuca bez fasade, ali da je to pravilo, daleko od toga. Ono kaj je i vise nego ocigledno samo po sebi je da uvijek uz dobru kucu ide i bolji auto. I taman, ako se netko odluci imati bolji auto, a kucu zapustenu ili nedovrsenu, iz tko zna kakvog razloga, to je opet njihov izbor na kaj ce novce trositi. Tko smo mi da im sudimo o tome kaj bi trebao biti njihov prioritet? Ustalom, takvih primjera ima svugdje, pa i ovdje u Americi, a da nema u jednoj Madjarskoj. :nuts:



Vidim da ne ideš često u Dalmaciju. Posebno u najlipši grad na svitu. :D

http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=527360&page=10

Sorry.. nisan moga odolit. :lol:

ovo mi je urnebesno smiješpno da je Hrvatska razvijenija od Mađarske. nažalost.

...

@ Stormwatch

Čuj Mađarska provincija je zbilja tužna. Tolko depresivnih sela nisam nigdje vidio kao u Mađarskoj...još ako nejdeš glavnim prometnicama situacija je stravična. Recimo pravac kojim često idem prema Bratislavi uz Austrijsko Mađarsku granicu koji bi trebao biti najrazvijeniji je doslovce bez života. U nekim selima nema niti jedan lokal, nema dućana, ničega. Kućice, prizemnice otužno ofucane...ma depra živa. A i dosta je zapušteno.

Usporedivši to sa djelom Hrvatske u kojem ja živim , moram reći da je Sjeverna Hrvatska za Mađarsku Monte Carlo. Po svemu. U Međimurju i varaždinskom kraju , pa čak i podravini takvih tužnih sela kao u Mađarskoj nema.


Jedino što mađarima priznajem je željeznica. Trenutno u nešto boljem stanju od HR, naročito na glavnim pravcima i po pitanju nekih novijih vučnih vozila, DMVa i slično. No mađari tu imaju više od stoljeća i pol tradicije , pa nije ni čudo. Oni su nam i bili gazde, na kraju krajeva...

I ja sam dobio taj dojam o Mađarskoj, pomislio sam si, možda jeste u EU, ali hm...........a, što se željeznice tiče, pa kod njih je sve ravno, možda bi i mi pod takvim reljefnim uvjetima imali bolju željeznicu. Jedino što im priznam je najstariji europski kontinentalni metro, dok su istovremeno kod nas vrhunac tehnologije bila zaprežna kola.

u godinu imamo hrpu gostiju iz Madarske.
Ne socijala/sljakeri, pretezno srednji sloj i osobe sa malo vise para u dzepu.
Sad kad slusam te ljude, svatko kaze da je Hrvtska uredenija i zivot je bolji u Hrvatskoj.

I moj drug iz Engleske kaze da je bolje u Srbiji nego u Stoke-On-Trentu pa mu bas nesto i ne verujem jer se nije ni pomislio preseliti ovde :lol::lol:

Zadnje dvije godine je Madarska u kurcu.
U Madarskoj moze svaki dan izbiti gradanski rat tolika je kriza.
Nema nista gore kad je zemlja dotaknula dno, a Madarska je sto posto dotaknula dno. To se ovu godinu dobro vidjelo na turizmu!

Definiraj mi to "u kurcu", ja ti zivim na 5-6 km od Madjarske granice i idem svake nedelje ili u Kiskunhalas ili u Segedin, da nekim cudom udje u sastav Hrvatske Segedin bi izravno bio drugi grad u Hrvatskoj veruj mi na rec. A sto se tice doticanja dno dna nisam bas siguran, sve industrijske zone Segedina rade punom parom, ja bi se vise zabrinuo za 40mlrd duga koje ima Hrvatska na 4.5 mil stanovnika t.j. preko 80% od ukupnog GDP-a :shocked: nego Madjarskim problemima koji se resavaju lakse posto je zemlja ipak clanica EU sto joj puno pomaze pogotovo direktnim stranim investicijama, samo da ti kazem da po njihovim supermarketima cekas na kasi u svako doba dana i nedelje prilicno dugo.

Svaku godinu odlazim makar dva puta u Budimpestu. To sto ti pricas da je Madarska zapad a Hvatska jadan Balkan, to je tvoje subjektivno misljenje.

Ruku na srce Madjarska je stvarno Zapad naspram severnog dela Hrvatske.

Slicne stvari prica mi svaku godinu covjek iz Beocina kako je Novi Sad, Amerika/BeverlyHills a Zagreb zapustena selendra. :lol:

Ja cu ti slobodno reci ono sto je istina a to da je Novi Sad obicna selendretina koja je dozivela hiperurbanizaciju na pranju mafijaskih para, 2/3 svih izgradjenih stanova nikad nisu pokupovani a kriza je takva da ce gradilista polako da se napustaju, mozemo mi da se napumpavamo i lazemo ali Srbija od svih zemalja u regionu stoji najlosije, ja se iskreno nadam da ce mo uspeti nekako da se izvucemo ali ono sto se prica po novinama i na televiziji nema nikakve veze sa realnoscu, u Subotici po 100-150 ljudi dnevno dobija otkaze, sto mislis kako je u drugim gradovima po Srbiji, zato sam i spomenuo zeljeznicki koridor X jer je to jedina grana privrede koja je u Subotici zabelezila znatan pomak na gore posto je teretni transport u poslednje 3 godine u visokom usponu, medjutim losa pruga i kriza ce uciniti svoje.

Ja pamtim druge slike iz Madarske, pogotovo kad odlazis u podrucija prema Rumunjskom.

Ja bas i ne pamtim, put Segedin - Hodmezovarashely - Bekescsaba - Gyla je u savrsenom stanju i to dobar deo autoput punog profila dok Bekescsaba sa svojih 68k stanovnika izgleda ko grad od 150k a Gyla se od selendrice neasvaltiranih ulica kakvu pamtim sa pocetka devedesetih pretvorila u superluksuznu banju u kojoj bukvalno sve blista, i da...Gyla je na samoj Rumunjskoj granici a pruga do Budimpeste je dvokolosecna, pruga od Segedina do Gyle je u isto solidnom stanju, stalno nesto obnavljaju i doradjuju.


Sto se tice Zagreba/Zagorija/Medimurija/Podravine/Kvarnera i djelovi Dalmacije koje ja znam. Iskreno neznam sta tim kucama fali?
To sto ti tvrdis nije generalni standard u tim krajevima. :ohno:
Naprotiv!

Ni ja ne znam sto fali Baji, Mohacsu, Pecuhu, Barcsu i ostalim selima usput.


Neznam kako je u Srbiji/Vojvodini, zadnji puta sam Novi Sad posjetio prije 20 godina. Iskreno ne znam.

Isto kao sto Novi Sad nije Vojvodina, tako ni Zagreb nije Hrvatska, kad odes u sela i manje gradove onda vidis pravo stanje stvari, meni se npr. svidja kako je Bjelovar uredjen i resen sto sam u nasem threadu i rekao da po vecini stvari bez problema moze da se takmici sa Suboticom i da je u dobrom delu i prestigne na sto mi se vecina ljudi smejala sa razlogom, kada bi otisli pa videli ni malo im ne bi bilo smesno sto 4x manji grad toliko bolje izgleda. Osim Novog Sada svi ostali gradovi u Vojvodini su ti jednostavno jad i beda.

Dodi komotno kod mene u Zagreb pa vidi kuce (moju/ostale) pa sam procjeni koliko tu ima zapustenog kao kod Borata u Rumunskom Kazahstanu. :)

Ono naselje kod Sesveta sa leve strane kada ides Vlakom za gl. Kolodvor mi ne izgleda bas najreprezentativnije a to kako zivis ti i par tvojih komsija ne oslikava pravo stanje.

Najlosije Auto u cesti vozim JA to je novi Golf 6 TSI 1.4 mjesec dana star :cheers: susjeda ima Polo a muz Audia itd.

Samo mi reci jer auto kupljen za kes ili na kredit?


Dosta se toga promjenilo i sam ne mogu vjerovati kako to sve ljudi financiraju.
Zaboravi kredite to samo jedno vrijeme funkcionira.
Iskreno ne znam :ohno:

Pa ja znam...moj tetak iz BJ koristi zanimljivu postapalicu kada treba nesto da kupi....."samo bum provukel tuj"....pa onda bira...Diners, Masters, Visa...

Stormwatch, jednostavno pogledaj Hrvatske i Mađarske brojke, usporedi ih pa se onda javi ;)

evo od prošle godine
http://img218.imageshack.us/img218/7584/gdpg.gif

sigurno znaš da je npr. danska nekoliko desetaka puta zaduženija od Hrvatske
i pazi, šta je razvijenija država, inozemni dug je veći;)

Bilo kako bilo, ja bi se na tvom mjestu više zabrinuo za Srbiju koja ima još puno posla (i minimalno 10ak godina) da dođe na mjesto na kojem je sada Hrvatska nego hrvatskim problemima koji se ipak lakše rješavaju jer je zemlja pred ulaskom u EU što joj pomaže direktnim stranim investicijama.
Također u našim supermarketima nema kilometarskih redova jer, pazi sad, imamo dovoljno supermarketa (i previše za moj ukus)

@ Stormwach

Čitam ovaj Tvoj odgovor Gripenu i nevjerujem...:nuts::lol:

Dobro, vidi se da nisi osim Bjelovara u HR ništa vidio , pa Ti nije za zamjerit...no ako Ti se sviđa Bjelovar tada zamisli nešto 3x bolje (neće se x-type ljutit:) ) i eto Ti Čakovec...od "sličnih" gradova. A Varaždin je kategorija za sebe u HR pa je izvan konkurencije. Kad sljedeći put dođeš k rodbini u HR , javi se na PM, pa da se malo provozamo po ovom kraju, pogledamo ruralna naselja i manje gradove...Ludbreg,Ivanec, Prelog...svi ti gradići djeluju mnogo urbanije od većine mađarskih sličnih pa i većih gradića.

Od Mađarske priznajem veće gradove tipa Pečuh,Gyor...pa i Nagykanizsu koju smo mi Hrvati "izgradili" 90tih:). No provincija im je Bogu za plakati.

Ona Delmatova tablica je kupovna moc, a prava gospodarska snaga, tj skup svih gospodarskih aktivnosti podjeljen sa brojem stanovnika jedne drzave - BDP-u izrazen u nominalnoj vrijednosti, marksisticki pristup racunanju! Stara skola. :lol:

Pa evo, za naseg nevjernog tomu, po statistici MMFa, stanje za 2008. Slicno je i sa podatcima od Svjetske Banke.

44. Croatia - $15,628
45. Hungary - $15,542
71. Serbia - $6,782

link
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_(nominal)_per_capita

Glede vanjskog duga, 2008. madjarski je iznosio oko 75 posto BDP-a, a Irski cak 960% BDP-a, za nepovjerovat, :lol: :nuts: no kaj im fali? :dunno:

:cheers:

Sad san pronaša podatak, 10 puta manje smo zaduženi od Danske i Norveške, zemalja sa istim brojem stanovnika kao Hrvatska.

Znaš li koliko je Irska dužna? 2311 milijardi eura

Sad san pronaša podatak, 10 puta manje smo zaduženi od Danske i Norveške, zemalja sa istim brojem stanovnika kao Hrvatska.

Znaš li koliko je Irska dužna? 2311 milijardi eura

hoćeš reć 2.31 BILIJUNA eura? :shocked: :shocked:

Da, 2 bilijuna i 311 milijardi eura

Stormwatch153
^^

Ako si ti neki Hrvat Stormwatch, hajde piši hrvatski, možda te budemo bolje razumjeli. :nuts:

Prepucavanja tko je veća faca/ruglo - usko vezano uz željeznice.

Prepucavanja tko je veća faca/ruglo - usko vezano uz željeznice.

Da, možda bi se trebalo vratiti na temu željeznica. :cheers:

Prošle sam godine vlakom išao iz Northallertona (Yorkshire) do Londona. Kartu sam kupio šest tjedana prije, dakako i cijena je bila povoljnija. Došao sam na stanicu i na moju veliku žalost vlak koji me trebao prevesti nije uopće došao tj. tvrtka u čijem je vlasništvu otkazala je putovanje.
Nisam imao drugoga izbora nego čekati drugu vezu i platiti četiri puta skuplju kartu (u hrvatskim kunama otprilike 800,00) Žalio sam se, novac mi je bio vraćen nakon nekoga vremena, ali ostao je gorak okus.
To da se dogodi u Hrvatskoj, svi bi bili krivi: ministar, ministri, Vlada...:ohno:
Zbog toga su možda u pravu neke kolege s foruma kad kažu da nam Engleska ne može biti primjer na tom polju.

Da, 2 bilijuna i 311 milijardi eura

A jebenti više te bilijune i milijarde. Ne zna čovik više šta da misli.
Amerima je bilijun = naša milijarda, a naš biljun je njihov trilijun.. :bash:

A jebenti više te bilijune i milijarde. Ne zna čovik više šta da misli.
Amerima je bilijun = naša milijarda, a naš biljun je njihov trilijun.. :bash:

Mi: milijun (10^6), milijarda (10^9), bilijun (10^12), bilijarda, trilijun, trilijarda...
Amerikanci: million (10^6), billion (10^9), trillion (10^12)...

Dakle, ako je 2311milijardi, to je 2 bilijuna i 311 milijardi

Mi: milijun, milijarda, bilijun, bilijarda, trilijun, trilijarda...
Amerikanci: million, billion, trillion...

Dakle, ako je 2311milijardi, to je 2 bilijuna i 311 milijardi

Ili po američki... 2311 billion. :D

e :lol:

@ Stormwach

Čitam ovaj Tvoj odgovor Gripenu i nevjerujem...:nuts::lol:

Dobro, vidi se da nisi osim Bjelovara u HR ništa vidio , pa Ti nije za zamjerit...no ako Ti se sviđa Bjelovar tada zamisli nešto 3x bolje (neće se x-type ljutit:) ) i eto Ti Čakovec...od "sličnih" gradova. A Varaždin je kategorija za sebe u HR pa je izvan konkurencije. Kad sljedeći put dođeš k rodbini u HR , javi se na PM, pa da se malo provozamo po ovom kraju, pogledamo ruralna naselja i manje gradove...Ludbreg,Ivanec, Prelog...svi ti gradići djeluju mnogo urbanije od većine mađarskih sličnih pa i većih gradića.

Od Mađarske priznajem veće gradove tipa Pečuh,Gyor...pa i Nagykanizsu koju smo mi Hrvati "izgradili" 90tih:). No provincija im je Bogu za plakati.

O pa tu grijesis silno, u posljednije 2 godine vidio sam ovako...Osijek, Viroviticu, Slavonski Brod, Našice, Pitomaču, Đurđevac, Bjelovar, Križevce, Koprivnicu, Vrbovec, Kutinu, Ivanić Grad, bio u Zagrebu nekih 7-8 puta.
2003. sam prosao cijelu onu stranu sa druge strane Sljemena, provozao se Krapinom, otisao do Stubaka, kad sam bio mali isao sam u Split svake godine, t.j. na Supetar, mada se vise i ne secam mnogo detalja ali znam da je Split i u ono vrijeme izgledao kao prava metropola, mogu mislit kako je sada izgradjen sto donekle i vidim po slikama. Vjeruj mi da sam prosao vise Hrvatske nego vecina Hrvata koji zive u Hrvatskoj, istina nisam prosao juzni dio Hrvatske koji je najrazvijeniji ali opet...takav jaz ne bi smio postojati.

..

O pa tu grijesis silno, u posljednije 2 godine vidio sam ovako...Osijek, Viroviticu, Slavonski Brod, Našice, Pitomaču, Đurđevac, Bjelovar, Križevce, Koprivnicu, Vrbovec, Kutinu, Ivanić Grad, bio u Zagrebu nekih 7-8 puta.
2003. sam prosao cijelu onu stranu sa druge strane Sljemena, provozao se Krapinom, otisao do Stubaka, kad sam bio mali isao sam u Split svake godine, t.j. na Supetar, mada se vise i ne secam mnogo detalja ali znam da je Split i u ono vrijeme izgledao kao prava metropola, mogu mislit kako je sada izgradjen sto donekle i vidim po slikama. Vjeruj mi da sam prosao vise Hrvatske nego vecina Hrvata koji zive u Hrvatskoj, istina nisam prosao juzni dio Hrvatske koji je najrazvijeniji ali opet...takav jaz ne bi smio postojati.

E hvala na pojašnjenju, ovaj popis gradova koje si nabrojao zapravo puno toga govori.

Vidi, za potpunu i objektivnu sliku trebao bi:


- posjetit Istru (i Pulu) kao najrazvijeniju regiju Hrvatske...(više od 200 000 ljudi).Superiorna u svakom smislu u odnosu na Mađarsku. (osim željeznice:D)
- posjetit Rijeku kao razvijen i urban, profiliran primorski grad sa vrlo snažnim i kvalitetnim građanskim(urbanim) životom čiji izgled baca jedno potpuno novo svjetlo na HR!
- posjetit sjevernu Hrvatsku (u užem smislu, varaždinski i međimurski kraj cca 300 000 ljudi) kao najrazvijeniju kontinentalnu hrvatsku regiju, a VŽ i ČK kao najuređenije i najneprednije gradove u kontinentalnoj HR. Isto tako vidjet superiornost ruralnog područja sjeverne HR u svakom smislu u odnosu na "slično" mađarsko područje.

- posjetit Zadar kao najperspektivniji grad u Dalmaciji (iako neznam koji je bolji ST ili ZD u perspektivi)
- posjetit Dubrovnik kao biser juga hrvatske i najrazvijeniji turistički proizvod Dalmacije...

To je samo ono najosnovnije! Da nejdem sad u detalje.Prirodu , nacionalne parkove i ostalo nema smisla uopće komparirat sa Mađarskom.

Tek tada možeš steći neku realnu sliku o HR.
Zapravo si u svom obilasku Hrvatske ko nekim čudom, osim ZG, izbjegao ono najbolje , ne umanjujući time vrijednost svih prije navedenih gradova! Nije čudo da si stekao sasvim pogrešnu predodžbu...:)


I za kraj malo željeznice:
Eto i u tom segmentu, na nivou lokalnog prometa, mi u sjevernoj HR šišamo bilo koju mađarsku regiju(tzv."provinciju")...kad bi vidio broj otpremljenih putnika sa VŽ kolodvora , dnevne migracije u/iz grada u svim smjerovima (Ivanec, Ludbreg/Koprivnica,Čakovec/Mursko Središće, Novi Marof/Zabok) točnost i brojnost vlakova, njihovu urednost i solidno održavanje, vjeruj mi jako ,jako bi se iznenadio...
uostalom ako imaš volje prošvrljaj malo varaždinskim C/U pa ćeš steći neku predodžbu.

Pogledaj i ovaj post pa mi prokomentiraj, molim Te:
http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=31503818&postcount=447


Isto tako pročitaj si ovo, sa zadarskih gradskih stranica:

http://www.tzzadar.hr/events.php?id=1&el_id=2660


Ugodno čitanje!:)

Madjarska je bila imperijalna sila, uz to i tehnoloski napredna svojevremeno, no to je bilo prije koliko ono godina? Da se ja vratim na kralja Tomislava 900 i neke? :lol: Poljska je nekada bila sila, a pogotovo Turska, i mnogi drugi, a pogle ih danas. :nuts: Od stare slave se ne zivi.

Svezi glede Madjarske. Oni su donedavno bili teska sirotinja za Hrvatsku, cak i u ono poslijeratno vrijeme. Isao sam u par navrata u Nagykanizsu po cigarete, ostavili im tringelt u restoranu cca 2 kn, ovi nas gledali kao neko bozanstvo, dok za tu lovu si mogao jedva kapuccino nedgje u ZG popiti. Madjari su svakako jako napredovali od onda, ali sve zahvaljujuci inozemnim ulaganjima. U Hrvatskoj su te strane greenfield investicije prava rijetkost, a u Madjarskoj skoro pa pravilo, i osim izvoza, zahvaljuci tim investicijama, jos uvijek ih vecini stvari "tucemo" - od dosta veceg prosjeka placa, vece stednje u bankama po glavi, pa manjeg jaza u osobnim primanjima unutar razlicitih regija. Imamo cak i vise turista od njih. :lol: :nuts:
Da nas se jos usporedjuje sa napr. Austrijom onda bi tu frcalo perje :lol:, ali sa Madjarskom koja je po dosta pokazatelja iza nas ili na istoj razini, nam niti ne moze biti uzor u bilo cemu.... :dunno:

@Stormwatch, mozda vi u Srbiji gledate na Madjarsku kao na neku industrijsku silu, i uz to super uredjenu zemlju. Ja kao Hrvat, "nazalost" ne, Jednostavno nikad nisam, a koliko vidim niti ostali, dozivljavao Madjarsku kao nekaj o cemu bi se pricalo u superlativima, bas suprotno. Svaka cast slavnoj madjarskoj povijesti, monumentalnosti Budimpeste, i na njenom metrou, lijepoti nekolicine gradova, ali tu prica za mene prestaje.

I jos kaj se tice osobno dojma, ovdje u SAD-u ima takvih rupetina, kojih bi se valjda i Kosovo posramilo. No, znaci li to da je SAD stvarno rupa? Sve ovisi kako ces gledati na stvari. Ja gledam na SAD, tj. Michigan kroz moj grad i okrug, i onim djelovima koje sam posjetio, a ne kroz sirotinjske crnacke kvartove unutar Detroita. Takodjer, Austriju necu dozivljavati kroz one planinske kolibe u raspadnom stanju, nego po lijepo uredjenim selima.

:cheers:

edit

Mi: milijun (10^6), milijarda (10^9), bilijun (10^12), bilijarda, trilijun, trilijarda...
Amerikanci: million (10^6), billion (10^9), trillion (10^12)...

Dakle, ako je 2311milijardi, to je 2 bilijuna i 311 milijardi

tako je, ili 2.31 trillion euros. zato sam i bio tako šokiran. to je veće nego cijeli BDP italije, ili španjolske i kanade zbrojeno :eek:

Da nas se jos usporedjuje sa napr. Austrijom onda bi tu frcalo perje :lol:, ali sa Madjarskom koja je po dosta pokazatelja iza nas ili na istoj razini, nam niti ne moze biti uzor u bilo cemu.... :dunno::cheers:

Dobro dobro, shvatio sam poruku...ako zelim da vidim pravu bogatu, super uredjenu Hrvatsku onda da zaobidjem 85% Hrvatske i odem u Varazdin, dijelove Zagreba i par gradova na Jadranu. Jasno mi je, prestajem raspravu na ovu temu. Jedino mi nikak nije jasno kako nismo izgradili autocestu punog profila od Lipovca pa maltene do Slav. Broda nego to uradjeno prije par godina, zasto se isto tako ne elektrificira pruga na 25kv od Zagreba do Rijeke, pa to je davno bilo obecano i poslednje i meni najcudnije, posto se vidim vec poredi Hrvatska sa Austrijom (sto je meni izuzetno smesno, posto je Austrija ipak jedno 250 stepenica iznad) sto nema dvokolosecne pruge punom duzinom od Vinkovaca do Zagreba, zemlja koja se poredi sa Austrijom mora imati infrastrukturu istu kao i ona.

posto se vidim vec poredi Hrvatska sa Austrijom (sto je meni izuzetno smesno, posto je Austrija ipak jedno 250 stepenica iznad) .

A tko nas usporeduje? Oni nam samo mogu biti uzor.

Dobro dobro, shvatio sam poruku...ako zelim da vidim pravu bogatu, super uredjenu Hrvatsku onda da zaobidjem 85% Hrvatske i odem u Varazdin, dijelove Zagreba i par gradova na Jadranu. Jasno mi je, prestajem raspravu na ovu temu. Jedino mi nikak nije jasno kako nismo izgradili autocestu punog profila od Lipovca pa maltene do Slav. Broda nego to uradjeno prije par godina, zasto se isto tako ne elektrificira pruga na 25kv od Zagreba do Rijeke, pa to je davno bilo obecano i poslednje i meni najcudnije, posto se vidim vec poredi Hrvatska sa Austrijom (sto je meni izuzetno smesno, posto je Austrija ipak jedno 250 stepenica iznad) sto nema dvokolosecne pruge punom duzinom od Vinkovaca do Zagreba, zemlja koja se poredi sa Austrijom mora imati infrastrukturu istu kao i ona.


Pa gledaj, imamo najbolju autocestu u Europi. Osim toga, imamo najviše autoceste po glavi stanovnika, više i od Austrije. A još ih gradimo :D

Zašto misliš da željeznica neće krenuti putem hrvatskih autocesta?

Dobro dobro, shvatio sam poruku...ako zelim da vidim pravu bogatu, super uredjenu Hrvatsku onda da zaobidjem 85% Hrvatske i odem u Varazdin, dijelove Zagreba i par gradova na Jadranu. Jasno mi je, prestajem raspravu na ovu temu. Jedino mi nikak nije jasno kako nismo izgradili autocestu punog profila od Lipovca pa maltene do Slav. Broda nego to uradjeno prije par godina, zasto se isto tako ne elektrificira pruga na 25kv od Zagreba do Rijeke, pa to je davno bilo obecano i poslednje i meni najcudnije, posto se vidim vec poredi Hrvatska sa Austrijom (sto je meni izuzetno smesno, posto je Austrija ipak jedno 250 stepenica iznad) sto nema dvokolosecne pruge punom duzinom od Vinkovaca do Zagreba, zemlja koja se poredi sa Austrijom mora imati infrastrukturu istu kao i ona.

Tko usporedjuje Hrvatsku sa Austrijom? :nuts:

Apsolutno da se treba ugledati na Austriju, kao jednu od najrazvijenijih drzava svijeta, i to jos u neposrednom susjedstvu, svakako da, radje nego na neku Madjarsku i slicne polurazvijene drzave, medju koje spada i sama Hrvatska. Medjutim kaj se tice autocesti, tu smo u najmanju ruku uz rame s Austrijom. Uostalom, kolega Delmat je vec odgovorio. Zeljeznice su nam zbog dugogodisnjeg zanemarivanja u kujcu, nazalost.

:cheers:

Dobro dobro, shvatio sam poruku...ako zelim da vidim pravu bogatu, super uredjenu Hrvatsku onda da zaobidjem 85% Hrvatske i odem u Varazdin, dijelove Zagreba i par gradova na Jadranu. Jasno mi je, prestajem raspravu na ovu temu. Jedino mi nikak nije jasno kako nismo izgradili autocestu punog profila od Lipovca pa maltene do Slav. Broda nego to uradjeno prije par godina, zasto se isto tako ne elektrificira pruga na 25kv od Zagreba do Rijeke, pa to je davno bilo obecano i poslednje i meni najcudnije, posto se vidim vec poredi Hrvatska sa Austrijom (sto je meni izuzetno smesno, posto je Austrija ipak jedno 250 stepenica iznad) sto nema dvokolosecne pruge punom duzinom od Vinkovaca do Zagreba, zemlja koja se poredi sa Austrijom mora imati infrastrukturu istu kao i ona.
Prvo, pozdrav od nekadašnjeg Rumljana.
A sad, moram nažalost primjetiti da uistinu temeljiš svoje stavove na onome što si vidio iako najbolje dojelove Hrvatske nisi niti vidio. Isto tako, što privatno, što zbog posla, obišao sam gotovo 50% Mađarske i barem 70% Hrvatske i moram ti reći da je Mađarska daleko, daleko iza Hrvatske. Svaka od zemalja ima fenomenalne i one malo manje fenomenalne primjere, no gledano u globalu, Hrvatska je u puno boljem stanju.
Isto tako, nitko nije Hrvatsku usporedio sa Austrijom (vrati se unazad i dobro pročitaj što piše u postovima) već je rečeno da se u Austriju treba ugledati kao u primjer kojem treba težiti u razvoju vlastite zemlje.
Mađarska je puno napredovala u zadnjih 10 godina, EU im je u tome puno pomogao. Isto tako, početna pozicije Hrvatske i Mađarske nije bila ista - Mađari nisu morali 5 godina ratovati sa npr. Slovacima i na to potrošiti ogroman novac, pa onda još toliko ako ne i više novca na obnovu (plus pljačka nakon rata, ali to je već druga tema). Zato, prije donošenja bilo kakvog suda, uzmi u obzir sve aspekte, pa onda donosi zaključak.

Argh... OT

Pokrivenost uvoza izvozom u prvoj polovici godine 49,2 posto

3.8.2009 11:30:00 | Powered by RBA analitičari
Prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom lipnja nastavljen je trend pada vanjskotrgovinske aktivnosti domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini, deveti mjesec za redom. Naime, u promatranom mjesecu Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti od 575 milijuna eura, što u odnosu na isti mjesec lani predstavlja pad vrijednosti izvoza od gotovo 28%. Istovremeno, godišnja stopa pada uvoza spustila se na 30,8% budući da je vrijednost uvezene robe iznosila 1,3 milijarde eura. Obzirom na snažan pad izvoza u odnosu na prethodne mjesece pokrivenost uvoza izvozom pala je na najnižu razinu od lipnja 2008. godine te iznosi svega 43,6 posto.

Kumulativno u prvih šest mjeseci ukupni izvoz dosegnuo je razinu od 3,75 milijardi eura odnosno 18,8% manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 7,6 milijardi eura, što predstavlja pad od 27,5% na godišnjoj razini. U skladu s navedenim kretanjima tijekom prvih šest mjeseci 2009. generiran je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom od 3,8 milijardi eura. Posljedica pada vrijednosti izvoza u promatranom razdoblju po nižim stopama od pada vrijednosti uvoza je smanjenje robnog deficita od čak 34,3% u usporedbi s istim razdobljem lani.

Osim smanjenja deficita, iako još uvijek nizak popravljen je i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji je iznosio 49,2% (u istom razdoblju 2008. 43,9%). Nepovoljna kretanja u zemljama nama najvažnijim trgovinskim partnerima snažno su se odrazila na pad izvozne aktivnosti domaćeg gospodarstva, a pad cijena roba na svjetskim tržištima, posebice pad cijena sirove nafte te prehrambenih proizvoda na godišnjoj razini, te smanjenje domaće osobne potrošnje rezultiralo je i snažnim padom uvozne aktivnosti.

Prema GIG-u dvoznamenkasti pad i izvoza i uvoza zabilježen je u gotovo svim kategorijama (izuzev netrajnih proizvoda za široku potrošnju). Pritom su najveće smanjenje uvoza zabilježili kapitalni proizvoda od 36,7% što potvrđuje nastavak smanjenja investicija odnosno usporavanje investicijskog ciklusa u domaćem gospodarstvu. Pad izvoza ove kategorije iznosio je 25,6 posto.

Prema NKD-u prerađivačka industrija bilježi snažan pad izvoza od 19,8%, dok je istovremeno u prvoj polovici uvoz smanjen 26,8%, pri čemu je naša najvažnija izvozna grana (obzirom na vrijednost vanjskotrgovinske razmjene) proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) izvezla robe u vrijednosti 3,1 milijardu eura ili 25,8% manje no u istom razdoblju lani.

izvor: http://www.limun.hr/main.aspx?id=490851

Da citiram Trevora : "...- posjetit sjevernu Hrvatsku (u užem smislu, varaždinski i međimurski kraj cca 300 000 ljudi) kao najrazvijeniju kontinentalnu hrvatsku regiju, a VŽ i ČK kao najuređenije i najneprednije gradove u kontinentalnoj HR."

Već u startu svog posta si omalovažio gradove koje je Stormwatch posjetio kao da je riječ o dva-tri loše odabrana mjesta pa da oni nisu relevantni, a riječ je o većem dijelu kontinentalne Hrvatske. Zaboravio si napisati npr. da je u ratu poginulo 581 Brođana (vidi link : http://www.domovinskirat.hr/gradovi/slavonski-brod.html?Itemid=1617), da je grad pretrpio teška razaranja, da je kroz grad prošlo više od 250 000 izbjeglica iz bosanske posavine, da je velik broj njih s vrećicama i malo robe u njima odlučio tu ostati zauvijek, da je gospodarstvo sustavno uništavano pri čemu država nije ni prstom makla da spasi naša poduzeća kao što je potrošila silne milijarde kuna na spašavanje brodogradilišta i da je Tuđman postavljao gradonačelnike Broda sve do svoje smrti jer se bojao Hrvata iz prodane Bosne. Zaboravio si napisati da je Slavonija najviše propatila u ratu i da je najmanje dobila od države u miru. O industrijskoj superiornosti Broda, Osijeka i Karlovca prije rata također nisi ništa napisao. O Vukovaru i Sisku da i ne govorim. Samo u ĐĐ država je za vrijeme rata podijelila 14 000 otkaza,a o drugim poduzećima bi se također puno toga dalo napisati. Centar grada nam je zarastao u preko pola metra visoku travu jer su Srbi ubijali sve što bi im se pojavilo na nišanu.

Mi u Brodu smo 17 godina propadali i tek smo se prije dvije godine počeli razvijati. Unatoč tome naš gradski proračun nije puno manji od varaždinskog. Naše poduzetničke zone i luka na Savi tek trebaju proraditi i mislim da će onda naš proračun eksplodirati. Predratni izvoz Đure Đakovića izvan Jugoslavije je bio jednak izvozu Varaždinske županije danas. Prosječna neto plaća u Brodskoj županiji je čak i sad veća nego u Varaždinskoj unatoč najmanjem bdp-u po stanovniku, a Međimurska županija koju si nahvalio kao najrazvijeniju je na samom dnu po prosječnoj neto plaći,a ni Varaždinska županija nije puno bolja po tom pitanju.

Evo podatak koji sam o tome pronašao na internetu : ...Najniži prosjek neto plaća po radniku u lipnju uz Međimursku bilježe i Bjelovarsko-bilogorska županija sa 3.749 kuna, zatim Vukovarsko-srijemska 3.850 kuna, Požeško-slavonska 3.922 kuna, Varaždinska 3.997 kuna, te Virovitičko-podravska županija s 4.061 kunu.

Sisak ima podjednako velik gradski proračun kao Varaždin.

Vi u Varaždinu niste imali ratna razaranja ni civilne žrtve,a i privatizaciju ste sretno preživili.

Treba Trevore biti iskren pa priznati da je rat sve promjenio i da je Slavonija bila 13 prase za interese svih dosadašnjih vlada koje su jednima pomagale, a drugima odmagale.

Unatoč svemu Slavonija se na sreću polako budi.

U Brodu bi se u idućih nekoliko godina trebali početi realizirati projekti teški oko 5 milijardi kuna, a sad se dovršava građevinski ciklus u kojem je sagrađeno oko 2500 stanova.

Naša županija ima najveću stopu rasta izvoza od svih županija u RH.

I za kraj KRIZA NA SJEVERU :Varaždinska županija otkazala kolektivni ugovor, http://www.jutarnji.hr/hrvatska/clanak/art-2009,7,30,,171342.jl

^^
Stipsone, opet si mi danas nešto ljut...:nuts:

Bit će bolje.:hug:

Evo vidim da je moderator preselio ove zadnje postove ovamo, tu je prikladnije...thanks moderator:)

Nisam Ti htio odgovarat tamo , Stipsone, da ne odemo u OT

Dakle Tebe je rasp...io ovaj moj post:




Vidi, za potpunu i objektivnu sliku trebao bi:


- posjetit Istru (i Pulu) kao najrazvijeniju regiju Hrvatske...(više od 200 000 ljudi).Superiorna u svakom smislu u odnosu na Mađarsku. (osim željeznice:D)
- posjetit Rijeku kao razvijen i urban, profiliran primorski grad sa vrlo snažnim i kvalitetnim građanskim(urbanim) životom čiji izgled baca jedno potpuno novo svjetlo na HR!
- posjetit sjevernu Hrvatsku (u užem smislu, varaždinski i međimurski kraj cca 300 000 ljudi) kao najrazvijeniju kontinentalnu hrvatsku regiju, a VŽ i ČK kao najuređenije i najneprednije gradove u kontinentalnoj HR. Isto tako vidjet superiornost ruralnog područja sjeverne HR u svakom smislu u odnosu na "slično" mađarsko područje.

- posjetit Zadar kao najperspektivniji grad u Dalmaciji (iako neznam koji je bolji ST ili ZD u perspektivi)
- posjetit Dubrovnik kao biser juga hrvatske i najrazvijeniji turistički proizvod Dalmacije...

To je samo ono najosnovnije! Da nejdem sad u detalje.Prirodu , nacionalne parkove i ostalo nema smisla uopće komparirat sa Mađarskom.

Tek tada možeš steći neku realnu sliku o HR.
Zapravo si u svom obilasku Hrvatske ko nekim čudom, osim ZG, izbjegao ono najbolje , ne umanjujući time vrijednost svih prije navedenih gradova! Nije čudo da si stekao sasvim pogrešnu predodžbu...:)
...


Ne vidim što je u njemu sporno.
Sve što sam napisao su činjenice. Ovdje boldano nakraju Ti lijepo piše " ne umanjujući time vrijednost svih prije navedenih gradova"

Priznat ćeš da bi čovjek stekao realnu sliku o HR mora posjetit ovo što sam napisao gore, jel tako? :)

A glede sjeverne HR, ni tu ne vidim što sam krivo rekao?
Činjenica je da su VŽ i ČK najuređeniji kontinentalni gradovi u HR. To ne kažem ja već Hrvatska turistička zajednica i HRT. Oni svaki za sebe imaju svake godine natjecanje "Zeleni cvijet" i ono drugo kak se već zove...
Varaždin je 6 puta zaredom to osvajao, do prošle godine kad je dobio "nagradu za životno djelo" i izbačen je iz konkurencije, pa je prvi bio Čakovec. :D

A glede ekonomije: Čuj i tu se svi relevantni izvori slažu.
I VŽ i ČK kao županije imaju respektabilni izvoz, s tim da je VŽ u plusu 110 milijuna dolara prošle godine s izvozom od skoro milijardu.Dakle i apsolutno i relativno superiorno u odnosu na bilo koju HR županiju (naravno izuzevši ZG, no oni su u debelom minusu jer su svi uvoznici tamo)

Brojem zaposlenih također. Najveća zaposlenost, najmanja nezaposlenost.
To Ti objašnjava nizak prosjek primanja. Naime u nekim županijama je visok prosjek jer praktički nema proizvodnje. Jedine plaće su državne (Policija , vojska , uprava,sudstvo, prosvjeta...) Njihov prosjek je jasno, viši.

(Neki ljudi se niti ne zamaraju sa zaposlenjem. Što će kad imaju dobre socijalne prihode , pa im se ne isplati radit. Zato bi ja to sve ukinuo, no nećemo sad o tome )
Ima tu još jedan fenomen: Naime u Međimurju postoji strahovito puno malih poduzeća i obrta. Svi oni jasno prikazuju minimalne plaće i dovijaju se na razno razne načine kako isplatiti ostatak plaće...i to Ti objašnjava nizak prosjek. Nitko ne voli plaćati harač netkome ko petama dadne "malo vitra" i uživa s njihovim novcima.

A o ratu ovdje nećemo. Ja sam svoje dao, kao klinac od 18 godina u Lipiku! Što je meni trebalo ići iz VŽ tamo? E pa tamo se branio moj grad.
Isto i na tisuće mojih sugrađana. Mnogi su poginuli.Pitaj vukovarce.
Uostalom da mi nismo osvojili ono silno naoružanje na vojnom skladištu Banjščini i u vojarni "Kalnički partizani" - preko 100 oklopnjaka u tadašnjoj vrijednosti preko milijardu dolara teško bi se Hrvatska obranila i to su činjenice!


A osim toga. Podsjećaš me na ministra Šukera koji je neki dan rekao "za sve je kriva vlada Ivice Račana, zato smo mi u ovakvoj situaciji":nuts::nuts:

I kad sunce postane supernova naći će se jedan HDZovac i SDpovac i ovaj će njemu - sjećaš se prije milijardu godina, da nije bilo onog Račana , nama bi danas bilo kudikamo bolje":lol:

Mislim, dokle više ćemo se pozivat na rat?!? Još 50 godina? 100?
To je samo izgovor. kako na osobnoj, tako i na razini lokalne zajednice...

Dobit banaka u pola godine pala 13,7%
Glavni razlozi pada dobiti su veći troškovi za rezervacije zbog mogućih gubitaka i isplata kamata

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2009/08/10/novac-v.jpg

ZAGREB - U prvih pola godine hrvatske banke ostvarile su dobit od 2,3 milijarde kuna, što je 13,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuje izvješće HNB-a. Visoke zarade banaka dugo su izazivale gnjev javnosti, ali širenju krize, očito, ni one nisu mogle dugo odolijevati.

Glavni razlozi pada dobiti banaka su povećani troškovi rezervi za moguće gubitke, a ove godine mnogo više izdvajaju i za isplatu kamata štedišama. Kako je kredite sve teže naplatiti, banke su prisiljene reprogramirati dugove, traže dodatne instrumenete osiguranja ili pak povećavaju rezervacije za potencijalne gubitke. Tako su u prvih šest mjeseci za rezervacije odvojile 1,1 milijardu kuna, što je četiri puta više nego u istom razdoblju lani.

Trgovanje derivatima

Troškovi kamata porasli su 20 posto i dosegli 6,8 milijardi kuna. To se moglo očekivati nakon što su banke podigle kamate na depozite ne bi li privukle štedište. Građanima je za kamate u prvih šest mjeseci isplaćeno oko pola milijarde kuna ili četvrtinu više nego lani.

Kako im pad dobiti ne bi bio i veći zbog rasta troškova, banke su nalazile načine kojima su nastojale povećati prihode. Najuspješnije su, čini se, bile u trgovanju derivatima, financijskim instrumentima kojima je glavni cilj zaštita od rizika (izvedenice iz dionica, obveznica, kredita, valuta i roba).

Trgujući tim papirima, banke su u prvih pola godine zaradile 1,4 milijarde kuna, dok su u istom razdoblju lani na taj način uprihodile samo 65 milijuna kuna. Uz to, ove su godine više “igrale” i na tečaj, pa im je dobit od trgovanja devizama gotovo udvostručena i iznosila je oko 610 milijuna kuna.

Poslovanje s državom

Naravno, banke su značajno profitirale i dizanjem kamatnih stopa. U prvih pola godine prihodi od kamata porasli su 10,7 posto i dosegli 11,5 milijardi kuna. Pritom su od poduzeća dobile oko pola milijarde kuna više nego u prvih pola godine lani, a od građana oko 400 milijuna kuna. Isplativije je bilo poslovati i s državom. Od kamata na kredite državi banke su dobile 590 milijuna kuna, gotovo dvostruko više nego u prvih pola godine lani. Zarada od trgovanja vrijednosnim papirima pak narasla je sa 388 na 532 milijuna kuna.

OettingerCroat, thank you for your interest in my country but shouldn't you be more worried about your own country?

Uncertainty clouds Croatian outlook
Government officials in Zagreb, the Croatian capital, are no doubt praying for a scorching August after the latest economic data from the Balkan state showed that the chill winds of recession were blowing strongly at the start of the year.

Favourable weather could make all the difference between Croatia entering a shallow or a deep downturn, given that tourism accounts for about 20% of GDP and roughly 45% of foreign-currency earnings.

According to Crostat, the Croatian statistics agency, in the first quarter of 2009 GDP fell by 6.7% year on year in real terms – a figure that generated public dismay in a country that has enjoyed a decade of stable if unspectacular growth.

The grim statistics marked the first drop in GDP since the third quarter of 1999 and the sharpest fall since the end of 1993 – when Croatia was still mired in a bitter war with neighbouring Serbia.

"The message from the first-quarter GDP figures is not a good one and came as an unpleasant surprise for the Croatian public, if not for most analysts," says Alen Kovac, macroeconomist at Erste Bank in Zagreb. Kovac expects that the figures for the second and third quarters will show some improvement, "but only a little".

The biggest falls in economic activity in the first three months of the year were in household consumption and capital investment, which have been the key growth drivers in Croatia in recent years.

Household consumption slumped by 9.9% compared with the first quarter of 2008, while capital investment shrank by 12.4%.

The latest figures cast doubts on the centre-right coalition government’s forecast of a 2% downturn in economic growth in 2009.

Timothy Ash, emerging markets strategist at RBS in London, says that based on the first-quarter performance, full-year GDP could fall by as much as 5% this year. "Croatia is likely to witness a painful period of economic adjustment just like other countries in the rest of the central and eastern European region," he says. "Nobody is immune to the economic crisis, with every vulnerability likely to be exposed."

The steep drop in economic growth prompted public calls for urgent government action from employers’ and employees’ representatives in Croatia. Djuro Popijac, general director of the Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) employers’ association, warned that without remedial measures growth would continue to decline. While the HUP has called for further public sector reforms, any measures that will entail more lay-offs or wage cuts are likely to be fiercely resisted.

"There are no easy solutions for the government," says Erste’s Kovac. Furthermore, the political environment in Croatia underwent a dramatic change with the unexpected resignation of prime minister Ivo Sanader. In an interview with leading local daily Jutarnji List, Sanader said that his resignation was deliberately timed to shock Croatia and the rest of Europe. He claimed that Croatians needed to face up to reality and accept the need for further government spending cuts if the country was not to be faced with the prospect of having to seek a financial bailout from the IMF.
http://www.euromoney.com/Article/2266241/CurrentIssue/72772/Uncertainty-clouds-Croatian-outlook.html

if you had any clue what I posted in the previous article, perhaps you wouldn't have been so redundant.

Voda Goda novost na hrvatskom tržištu vode
Osvježenje iz ličkih dubina
http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/Lika-Senj/voda-goda--novost-na-hrvatskom-t.aspx


OTOČAC – Novost na tržištu pitke vode je stolna voda Goda koju za distributera Jamnicu d.d. puni tvrtka Kustura Zagreb u Ličkom Lešću. Goda svojim imenom priziva dubine iz kojih je pristigla ispod brda Godača, a za sada je u prodaji u kanisterima od 5 litara. Punionica Gode nalazi se u blizini Tonković vrila iz kojeg crpi vodu, i to je na tržištu druga voda iz Gacke. Prva je nazvana jednostavno Gacka, a iz Majerova vrila crpi je tvrtka Gis Sinac.

U neposrednoj blizini punionice Gode nalazi se i zemljište na kojem će u budućnosti niknuti Poslovna zona Ličko Lešće, namijenjena upravo sličnim djelatnostima koje su dopuštene u blizini izvorišta. No njena izgradnja će još pričekati budući da je u tijeku izrada Detaljnog plana uređenja zone Gornja skela, u sklopu koje se nalazi i planirana gospodarska zona, a dok se procedura donošenja plana ne završi (rok je najviše 15 mjeseci), ne mogu biti odobreni zahvati u prostoru, gradnja ili parcelacija.

Profit Ine manji za 36,3 posto

Neto dobit je u prvom polugodištu pala na 507 milijuna kuna zbog pada cijene nafte te gubitaka u plinskom poslovanju i to unatoč prihodu od 497 milijuna kuna od prodaje skladišta Okoli

Ina je objavila u petak da je u prvom polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 507 milijuna kuna, što je godišnji pad od 36,3 posto, a razlog je pad cijena nafte te gubitak u plinskom poslovanju.

"U kontekstu sveukupnog poslovanja neto dobit Ina Grupe se u razdoblju I-VI.2009. smanjila za 290 milijuna kuna i iznosi 507 milijuna kuna, od čega gubitak na plinskom biznisu (poslovanju koje se prekida) iznosi 521 milijun kuna, a neto dobit od poslovnih aktivnosti s kojima se nastavlja je 1,028 milijardi kuna," navodi se u priopćenju Ine na Zagrebačkoj burzi.

Profit u prvom polugodištu uključuje i jednokratni prihod od 497 milijuna kuna od prodaje Podzemnog skladišta plina Okoli. Vlada Hrvatske i mađarska naftna kompanija Mol potpisale su početkom ove godine ugovor o poslovanju prirodnim plinom prema kojem je djelatnost skladištenja prirodnog plina prenesena krajem travnja na državnu kompaniju Plinacro iako Ina zadržava aktivnosti istraživanja i proizvodnje plina u Hrvatskoj.

Što se tiče neprekinutog poslovanja kompanije, odnosno poslovanje isključujući rezultate kompanije od trgovine plinom, Ina je ostvarila neto prihod od prodaja od 9,353 milijardi kuna, što je pad od 26,7 posto, te dobit od osnovne djelatnosti u visini od 1,455 milijardi kuna, uz godišnji rast od 13,2 posto.

Značajan financijski gubitak iz prvog tromjesečja 2009. godine djelomično je nadoknađen financijskim dobitkom od 512 milijuna kuna ostvarenog u drugom tromjesečju 2009. godine, kao rezultat slabljenja tečaja američkog dolara. "Međutim globalna recesija popraćena kreditnom krizom odražava se na financijsku poziciju kompanije," dodaje se u priopćenju. Ako se isključi pozitivan učinak prodaje Podzemnog skladišta Okoli, dobit iz osnovne djelatnosti je 220 milijuna kuna niža, uglavnom zbog negativnog učinka nižih prosječnih cijena sirove nafte i niže proizvodnje ugljikovodika.

"Rezultati Ine za drugi kvartal su blago iznad naših očekivanja", rekao je analitičar Erste grupe Jakub Židon u komentaru za investitore. Isključujući prodaju Skladišta, ukupna dobit prije oporezivanja i kamata je bila 478 milijuna kuna u odnosu na njegovu procjenu od 371 milijuna kuna prvenstveno zato što je gubitak u segmentu rafinerija bio niži od očekivanog.

Cijena dionica Ine je porasla za 2,75 posto na 1.474 kuna uz promet od 118 dionica na ZSE u petak u prvih 15 minuta trgovanja.


izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/53517/ttl/Profit-Ine-manji-za-363-posto/Default.aspx

Polančec odlučio – brodogradilišta Končaru

Edita Vlahović Žuvela
Prema pisanju medija, Končar je u srpnju navodno zatražio mogućnost podizanja hipoteke na pomorsko dobro (što zakon ne dopušta), te ulazak banaka u konzorcij kojeg navodno okuplja, a navodno je zatražio i produljenje koncesije na 99 godina, što također izlazi iz zakonskih okvira

Sudeći prema intervjuu kojeg je Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, dao Novom listu (14. kolovoza 2009.) Danko Končar bit će novi vlasnik hrvatskih brodogradilišta.

Već smo navikli na sve i svašta kada je u pitanju privatizacija na hrvatski način, ali nas se uvjerava da se barem posljednji veliki privatizacijski slučajevi odvijaju prema uobičajenim međunarodnim standardima i pravilima. Da je sve transparentno, kako to vlasti vole tvrditi. Pravila prema kojima će se privatizirati brodogradilišta mjesecima su se dogovarala s Europskom komisijom. Hrvatski fond za privatizaciju objavio je javne pozive za prikupljanje ponuda, s rokom za podnošenje ponuda 30. rujna do 14 sati.

"S obzirom na situaciju na globalnom tržištu i nužnost restrukturiranja brodogradnje kroz privatizaciju, Končar je za mene izuzetno važan i dat ću mu svu moguću podršku i logistiku kako bismo zajednički uspješno restrukturirali našu brodogradnju", izjavio je Polančec Novom listu mjesec i pol prije isteka tog roka, gotovo na samom početku prikupljanja ponuda.

Potpredsjednik Vlade je, dakle, već odlučio tko će postati novi vlasnik brodogradilišta i ne libi se to javno reći. Rekao je također da se ideja o mogućnosti Končarevog ulaska u vlasničku strukturu nekog od brodogradilišta pojavila u svibnju 2008. i od tada je, da ga opet citiramo, "zajednički razvijamo".

E sad, mi se možemo pitati koliko su Polančec i njegova ekipa uložili truda i energije u pregovore u Bruxellesu da bi očuvali interese domaćeg gospodarstva i brodograđevne industrije, a koliko je tu interesa Danka Končara i onih koji su ideju njegovog ulaska u vlasničku strukturu brodogradilišta zajednički razvijali eto duže od godinu dana.

Zasad je sve to u zonama spekulacije, ali nekoliko je evidentnih činjenica na koje se nikako ne smije zažmiriti.

Potpredsjednik Vlade favorizira jednog od potencijalnih investitora i to nakon niza novinskih tekstova koji ukazuju da je Danko Končar 1977. bio osuđen na 12 godina zatvora zbog "privrednog kriminala i pljačke društvene imovine". Za Polančeca u tome nema ničeg spornog jer se Končar, kaže on, svojim kasnijim djelovanjem u potpunosti rehabilitirao. Kojim to djelovanjem, Polančec nije objasnio.

Nadalje, potpredsjednik Vlade izjavljuje da je "Končar spreman u hrvatsku brodogradnju uložiti daleko više novca nego što su ukupno u hrvatskoj privatizaciji vlastitih financijskih sredstava uložili svi oni koji su u njoj dosad sudjelovali". Potpredsjednik Vlade domaćoj javnosti još nije rekao koliko će ju stajati ovaj krug sanacije brodogradilišta niti koji je njezin cilj, vizija vezana u domaću brodogradnju.

Ni sam Danko Končar i tvrtka Kermas ulaganja d.o.o., u kojoj je on formalno tek jedan od direktora, nisu još ni približno naznačili koliko sredstava misle investirati i u kojem roku. Istina, ozbiljni ponuđači u ovoj fazi natječaja i ne mogu izlaziti s takvim podatkom, ali Polančec zna da se radi o daleko više novaca nego u cijeloj privatizaciji dosad. Riječ je, dakle, o poslu stoljeća.

Zasad se zna da Končareva tvrtka koja se pojavila na javnom natječaju ima temeljni kapital od svega 50 tisuća kuna, da je osnivač te tvrtke koja se bavi svime i svačime, od uzgoja aromatičnog bilja do poduke iz ronjenja, registriran na Malti. Prema uvjetima natječaja, i ona će morati u određenom trenutku pokazati garanciju izdanu od strane prvoklasne banke kao zamjensko jamstvo za državna jamstva. Čak ako i preuzme obvezu podmirivanja minimalnih 40 posto, opet je riječ o milijardama kuna.

Prema pisanju medija, Končar je u srpnju ove godine navodno zatražio mogućnost podizanja hipoteke na pomorsko dobro (što zakon ne dopušta), te ulazak banaka u konzorcij kojeg navodno okuplja. Ideja je da banke barem dio svojih potraživanja pretvore u vlasničke udjele, a navodno je zatražio i produljenje koncesije na 99 godina, što također izlazi iz zakonskih okvira.

Oko Končarevih planova i poslovnih aktivnosti zasad je previše toga navodnog, pa treba pričekati i vidjeti s kakvom će se ponudom službeno pojaviti. To u ovom trenutku nije toliko ni važno. Na natječaj se osim Konačara mogu još javiti i razni drugi ponuditelji, od prvoklasnih špekulanata pa do, budimo malo optimistični, prvoklasnih investitora. Polančecu na dušu ide kome, pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni ćemo prodati brodogradilišta. Trošak će, to već znamo, platiti porezni obveznici.

izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/53531/Default.aspx?ttl=Polancec-odlucio-%E2%80%93-brodogradilista-Koncaru

U Uljaniku porinut jaružar za luksemburškog naručitelja

U pulskom Uljaniku jučer je u more porinut jaružar "Ibn Battuta", prva iz serije od četiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon za luksemburšku kompaniju Dredging and Maritime Management.
Riječ je o najsloženijem brodograđevnom projektu u hrvatskoj brodogradnji, kojim Uljanik otvara vrata tržišta specijalnih i složenijih brodova kakvi se u Hrvatskoj još nisu gradili, ističu iz pulskog brodogradilišta. Jaružari su tehnički iznimno kompleksni brodovi-strojevi koji služe za produbljivanje plovnih putova, odnosno izgrađivanje obala, umjetnih otoka ili produbljivanje obala.



Uljanik je tijekom ove godine isporučio dva od pet planiranih brodova. Do konca kolovoza očekuje se isporuka trećeg višenamjenskog broda za prijevoz kamiona, automobila i kontejnera talijanskoj Grimaldi Grupi, te uskoro i porinuće četvrtog višenamjenskog broda iz iste serije za tog višegodišnjeg Uljanikovog poslovnog partnera.

(Hina)

Norveška Olympia želi trogirski škver

Širi se lista potencijalnih kupaca hrvatskih navoza. Za sada na top-listi najtraženijih vodi trogirski škver, čiju je ponudbenu dokumentaciju podignuo i treći potencijalni kupac.
Nakon splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića, Danka Končara koji “Brodotrogir” želi u paketu čak pet brodogradilišta a trenutačno je u medijskom žarištu interesa zbog svoje zatvorske prošlosti, javila se i norveška “Olympia holding”.



Riječ je o tvrtki koja je prije nekoliko godina pokazala interes za investiranje u nekretnine na području Splita, u Zagrebu ima registriranu podružnicu, a sjedište kompanije je u Oslu. Prema dostupnim podacima s interneta primarno se bave ulaganjem u nekretnine, financijski i energetski sektor.

U “Brodotrogiru” za “Olympia holding” nikada nisu čuli, no procjenjuju kako će biti još zainteresiranih za škver ili, što je vjerojatnije, za iznimno atraktivan lokalitet na kojemu se nalaze.

Dva potencijalna ponuđača ima već i riječki “3. maj”, a jedino do sada nitko nije podigao dokumentaciju za pulski “Uljanik”. Konzorcij domaćih tvrtki, koji se organizira za vlasničko preuzimanje našega najuspješnijeg brodogradilišta, vjerojatno će svoju ponudu dati tek za drugi natječaj. Inače, dionice “Uljanika” Vlada nudi na prodaju po nominalnoj cijeni od 300 kuna, dok im je trenutačna burzovna vrijednost oko 180 kuna.



Izvor: Slobodna Dalmacija/ piše Nevenka Horvat

Opačak: U ‘3.maju’ gradit ćemo i riječne brodove

Mijo Opačak iz Slavonskoga Broda, vlasnik konzorcija koji čine tri tvrtke – Felix regulacija, Regulacija Vukovar i Ilok-terminali – pojavio se na natječaju i za 15 tisuća kuna otkupio dokumentaciju za preuzimanje Brodogradilišta “3. maj” u Rijeci. Poduzetnik iz Slavonskoga Broda kaže kako vjeruje u prolazak na natječaju.
Ozbiljne namjere

- Imam ozbiljne namjere, koliko su realne tek ćemo vidjeti. Spreman sam uložiti i založiti sve. Temeljni kapital ove tri tvrtke, od kojih se na natječaj javila Regulacija Vukovar, iznosi 30 milijuna kuna, a uz to u samo Brodogradilište spreman sam uložiti i do 15 milijuna eura.

Ne znam je li točno da hrvatska Vlada favorizira tamo nekog Končara, ali znam da se ja ne bojim ući u ovaj posao – kaže Opačak, koji ima desetak brodova za eksploataciju šljunka, prijevoz tereta i transport nafte i naftnih derivata.

Godišnje prevezu oko 10 milijuna litara nafte, te eksploatiraju oko 1,5 milijun kubika šljunka, a uz to vodi i Rekreacijski centar i bazene Migalovci. Dodaje kako je gledao i obilazio mnoga brodogradilišta, čudeći se kako su naša u takvim gubicima, dok strana dodaje “daleko bolje zarađuju i niti jedno nije u gubicima”.

– Želim pomoći sebi, ali i tim ljudima, jer većina od preko 2700 radnika ne bi ostala bez posla – tvrdi Opačak, napominjući kako bi svakako u radu angažirao ljude od struke kojih ima i u samom Brodogradilištu.

Iako već ima neke planove kako i što uraditi i spasiti Brodogradilište kaže više će se znati nakon što 24. kolovoza angažirana revizorska tvrtka obavi “snimanje” Brodogradilišta.

– Tek tada ćemo znati na čemu smo i koliko tu treba uložiti. Konzorcij nije kreditno zadužen, no riječ je o velikom financijskom zalogaju i ovisi i koliko će nas i banke biti spremne pratiti, a svakako da očekujem i daljnju subvenciju države – ističe Opačak, tvrdeći kako je njegov optimizam da će “dobiti” natječaj i “oživjeti” brodogradilište utemeljen, jer u 20 godina rada u svemu što je započeo bio je uspješan.

A da misli ozbiljno dokaz je što već sada razmišlja o promjenama u poslovanju i proizvodnji.


Što čekaju stolari

– Vi, primjerice, tamo imate pogon koji radi stolariju za interijere brodova, a godišnje se napravi jedan ili dva broda. Taj bi pogon tijekom godine mogao raditi stolariju i za drugo tržište. Nadalje, bazirali bi se i na proizvodnju riječnih brodova, i to sistemom roh-bau gradnje. Već sada bi se moglo ugovoriti i raditi 100-tinjak takvih brodova za vlasnike iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, koji bi u takve brodove “prenijeli” komande svojih starih, 30-tih godina građenih brodova. Za Ilok terminal koji se bavi prijevozom naftnih derivata, radili bi 20-ak barži po 2 tisuće tona nosivosti. Posla ima, može se organizirati, a vidjet ćemo što će na kraju biti – zaključio je Opačak.


Brod napadnut u Beogradu

Jedan od Opačkovih brodova, usidrenih u Beogradu, napadnut je od strane vandala u srijedu oko 17 sati.

– Navodno su, iako je riječ o iznimno dobro osiguranom terminalu, do broda došla dva čamca u kojima su bili alkoholizirane osobe. Popeli su se na brod, oštetile zastavu, ali kako nema veće štete samo smo dali nalog veleposlaniku da uloži protest srpskoj vladi kako bi otkrili počinitelje – kazao je Opačak, ne pridavajući ovom incidentu prevelik značaj.


Opačak u brojkama

3 - tvrtke u njegovu su vlasništvu (Felix regulacija, Regulacija Vukovar i Ilok - terminali)
30 - milijuna kuna temeljni je kapital triju poduzeća
15 - milijuna eura uložio bi u “3. maj” 100 riječnih brodova gradilo bi se godišnje u Rijeci
20 - barži za prijevoz nafte izlazilo bi godišnje s navoza “3. maja”


Izvor: Slobodna Dalmacija; Aleksandra Primorac

Hrvatska vina pomela stranu konkurenciju na natjecanju "Decanter World Wine Awards"

OSAM hrvatskih vina nagrađeno je na najutjecajnijem svjetskom natjecanju u ocjenjivanju vina "Decanter World Wine Awards" te tako zasjenilo mnogo poznatije proizvođače. "Broj zlatnih medalja je poprilično impresivan, pogotovo za zemlju u kojoj je većina vinograda uništena u ratu za nezavisnost početkom devedesetih", piše britanski Daily Telegraph.

Suci su bili impresionirani jakim crnim vinima proizvedenim na Jadranskoj obali koja ima klimu sličnu onoj u južnoj Francuskoj. No, prave zvijezde ove manifestacije bila su slatka, bijela vina koja su dobila mnoštvo medalja.
"Hrvatska je zaista pravo otkriće ove godine. Odlična bijela vina s puno karaktera i stila", oduševljeno je komentirala glavna sutkinja Angela Muir. Zlatnu medalju dobilo je Bodren Pinot Sivi, koji košta oko tristotinjak kuna. "Ekskluzivno, skupo i svakako se može nositi sa Sauternesom koje se smatra najfinijim desertnim vinom na svijetu", rekla je Muir.

"Ako ste ljubitelj slatkih bijelih vina bili biste ludi da ih ne probate ona iz Hrvatske"

Žiri su oduševila hrvatska bijela vina, uključujući desertna - Chardonnay izborne berbe posušenih bobica, Sivi Pinot, Traminac i lokalna Graševina, koju su usporedili s talijanskim Rizlingom.

"Ovo Hrvatsku zaista stavlja na vinsku kartu. Ako ste ljubitelj slatkih bijelih vina bili biste ludi da ih ne probate. Hrvatska sad zaista može zauzeti svoje mjesto ozbiljnog igrača u svijetu vina", rekao je direktor Decantera Adam Lechemere.

Treba poraditi na distribuciji

Iako je naših osam medalja nadmašilo četiri čileanske i sedam argentinskih, morat će se poraditi na distribuciji naših vina jer ne postoje veći distributeri u inozemstvu, pogotovo Velikoj Britaniji.

"Balkanska regija je jako zanimljiva. Tamo je otprilike ista klima kao u Italiji i južnoj Francuskoj pa nema razloga zašto se tamo ne bi proizvodilo vino iste kvalitete", rekao je Malcolm Gluck, autor Superplonk vinskog vodiča.

http://www.index.hr/xmag/clanak/hrvatska-vina-pomela-stranu-konkurenciju-na-natjecanju-decanter-world-wine-awards-/446069.aspx

Croatia Pharmaceuticals Market Will Increase From US$0.99bn In 2008 To US$1.32bn In 2013
New report provides detailed analysis of the Healthcare and Medical market

http://www.officialwire.com/userimage/phpQZQk2F.jpg

Croatia Pharmaceuticals and Healthcare Report Q4 2009

In the the Q409 Pharmaceuticals & Healthcare Business Environment Rankings (BER) for Central and Eastern Europe (CEE), Croatia is once again 10th of the 20 regional markets surveyed. Its small and price-conscious population is one of the key barriers to market penetration for pharmaceutical companies, although the country’s progress towards European Union (EU) membership should provide an impetus for some improvement in its regulatory and pricing and reimbursement environment. Consequently, we forecast that Croatia’s pharmaceutical market value will increase from HRK5.34bn (US$0.99bn) in 2008 to HRK7.64bn (US$1.32bn) in 2013. This translates into a compound annual growth rate (CAGR) of 5.78% in local currency and 3.25% in US dollar terms, which falls below the growth predicted for a number of other emerging CEE markets.

In the meantime, the fact that the Croatian economy posted a hefty contraction during the first quarter of 2009 means that our forecast for a full-year GDP contraction of 3.21% is likely to be on target.

Consumers continue to rationalise their spending, and given that they are required to foot some of their healthcare and pharmaceutical bills, this trend will be reflected in spending on medicines, with over-thecounter (OTC) items expected to suffer the most. Even though government spending is not falling drastically, lower tourism and industry revenues will mean that pharmaceutical and healthcare reimbursement will need to be tightened, especially given the high unemployment rate and the recent additions of innovative medicines to the reimbursement list.

In addition to the above, Pliva’s new owner, the major global, Israel-based generics producer Teva, announced HRK622mn (US$121mn) in Q109 losses for Croatia’s largest pharmaceutical company.

However, much of this figure is attributed to the recent restructuring, which followed Teva’s take-over of Pliva’s original owner, the US’s Barr Laboratories. In fact, total revenues for the period actually rose by 6% in relation to Q108, due to the strong growth of sales in the UK, Russia and the US on the back of the rising demand for generics.

There are other positive signs for the pharmaceutical industry. The previous owner of a prominent Croatian dairy company, Luka Rajic, returned to the country to set up a new company, PharmaS.

According to local sources, Mr Rajic is to invest around HRK300mn (US$59mn) in the construction of a plant for the production of generic drugs in Croatia, which will employ some 100 staff. Generic drugs, especially those of the branded variety, are well-received in Croatia, although PharmaS will have strong competition from the now foreign-backed Pliva.

^^

PharmaS Luke Rajića uskoro počinje s gradnjom tvornice u Popovači

PharmaS - novoosnovana kompanija za proizvodnju i promet generičkim lijekovima jučer je potpisala ugovor s općinom Popovača o kupnji 22.000 m2 zemljišta u gospodarsko-proizvodnoj zoni Mišička. Time su nastavljeni planovi za gradnju tvornice generičkih lijekova koja bi s radom trebala početi tijekom 2011. godine. U PharmaSu ističu kako je otkup zemljišta u zoni Mišička u skladu s poslovnim planom prema kojemu se tvrtka želi afirmirati kao hrvatski proizvođač kvalitetnih generičkih lijekova čime je napravljen važan iskorak u tom procesu.

http://www.popovaca.hr/index.php?categoryid=57&p2_articleid=1675

;)

Hrvatski seljaci dobivaju najviše, a proizvodi su im nekonkurentni

Potpore kakve Hrvatska daje svojim poljoprivrednicima ne daje nijedna druga europska država. Vraća im i 50 posto troškova kapitalnih ulaganja te 40 posto novca utrošenog u kupnju traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije.


http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-seljaci-dobivaju-najvise-a-proizvodi-su-im-nekonkurentni-clanak-9138

http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-seljaci-dobivaju-najvise-a-proizvodi-su-im-nekonkurentni-clanak-9138

Blokiraju li mi granični prijelaz u petak, probijam se tenkom!:bash:

Hebate, kaj si ne blokiraju svoju ulicu i puste nas da radimo...
Ili nek blokiraju Jadranku, manje traktora im treba. Ona je dosta Šlank.
:lol:

Opačak: U ‘3.maju’ gradit ćemo i riječne brodove

Mijo Opačak iz Slavonskoga Broda, vlasnik konzorcija koji čine tri tvrtke – Felix regulacija, Regulacija Vukovar i Ilok-terminali – pojavio se na natječaju i za 15 tisuća kuna otkupio dokumentaciju za preuzimanje Brodogradilišta “3. maj” u Rijeci. Poduzetnik iz Slavonskoga Broda kaže kako vjeruje u prolazak na natječaju.
Ozbiljne namjere

- Imam ozbiljne namjere, koliko su realne tek ćemo vidjeti. Spreman sam uložiti i založiti sve. Temeljni kapital ove tri tvrtke, od kojih se na natječaj javila Regulacija Vukovar, iznosi 30 milijuna kuna, a uz to u samo Brodogradilište spreman sam uložiti i do 15 milijuna eura.

Ne znam je li točno da hrvatska Vlada favorizira tamo nekog Končara, ali znam da se ja ne bojim ući u ovaj posao – kaže Opačak, koji ima desetak brodova za eksploataciju šljunka, prijevoz tereta i transport nafte i naftnih derivata.

Godišnje prevezu oko 10 milijuna litara nafte, te eksploatiraju oko 1,5 milijun kubika šljunka, a uz to vodi i Rekreacijski centar i bazene Migalovci. Dodaje kako je gledao i obilazio mnoga brodogradilišta, čudeći se kako su naša u takvim gubicima, dok strana dodaje “daleko bolje zarađuju i niti jedno nije u gubicima”.

– Želim pomoći sebi, ali i tim ljudima, jer većina od preko 2700 radnika ne bi ostala bez posla – tvrdi Opačak, napominjući kako bi svakako u radu angažirao ljude od struke kojih ima i u samom Brodogradilištu.

Iako već ima neke planove kako i što uraditi i spasiti Brodogradilište kaže više će se znati nakon što 24. kolovoza angažirana revizorska tvrtka obavi “snimanje” Brodogradilišta.

– Tek tada ćemo znati na čemu smo i koliko tu treba uložiti. Konzorcij nije kreditno zadužen, no riječ je o velikom financijskom zalogaju i ovisi i koliko će nas i banke biti spremne pratiti, a svakako da očekujem i daljnju subvenciju države – ističe Opačak, tvrdeći kako je njegov optimizam da će “dobiti” natječaj i “oživjeti” brodogradilište utemeljen, jer u 20 godina rada u svemu što je započeo bio je uspješan.

A da misli ozbiljno dokaz je što već sada razmišlja o promjenama u poslovanju i proizvodnji.


Što čekaju stolari

– Vi, primjerice, tamo imate pogon koji radi stolariju za interijere brodova, a godišnje se napravi jedan ili dva broda. Taj bi pogon tijekom godine mogao raditi stolariju i za drugo tržište. Nadalje, bazirali bi se i na proizvodnju riječnih brodova, i to sistemom roh-bau gradnje. Već sada bi se moglo ugovoriti i raditi 100-tinjak takvih brodova za vlasnike iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, koji bi u takve brodove “prenijeli” komande svojih starih, 30-tih godina građenih brodova. Za Ilok terminal koji se bavi prijevozom naftnih derivata, radili bi 20-ak barži po 2 tisuće tona nosivosti. Posla ima, može se organizirati, a vidjet ćemo što će na kraju biti – zaključio je Opačak.


Brod napadnut u Beogradu

Jedan od Opačkovih brodova, usidrenih u Beogradu, napadnut je od strane vandala u srijedu oko 17 sati.

– Navodno su, iako je riječ o iznimno dobro osiguranom terminalu, do broda došla dva čamca u kojima su bili alkoholizirane osobe. Popeli su se na brod, oštetile zastavu, ali kako nema veće štete samo smo dali nalog veleposlaniku da uloži protest srpskoj vladi kako bi otkrili počinitelje – kazao je Opačak, ne pridavajući ovom incidentu prevelik značaj.


Opačak u brojkama

3 - tvrtke u njegovu su vlasništvu (Felix regulacija, Regulacija Vukovar i Ilok - terminali)
30 - milijuna kuna temeljni je kapital triju poduzeća
15 - milijuna eura uložio bi u “3. maj” 100 riječnih brodova gradilo bi se godišnje u Rijeci
20 - barži za prijevoz nafte izlazilo bi godišnje s navoza “3. maja”


Izvor: Slobodna Dalmacija; Aleksandra Primorac

mafija, i to žešća...:ohno:

Interes za škverove premašio očekivanja

Još donedavno jedini adut potpredsjednika Vlade Damira Polančeca bio je Danko Končar, kontroverzni kralj kroma. 'Kamo sreće da imamo pet takvih zainteresiranih igrača ili 10 poput gospodina Končara ili nekih drugih. Ali, nažalost, situacija je takva da nemamo', rekao je tada Polančec. Međutim, nakon što su se u igru uključili Philip Zepter, najbogatiji srbijanski biznismen i Jozo Dragan, hrvatsko-srbijanski tajkun, može se reći da je Končar ipak dobio dostojnu konkurenciju.

Najnovije ime u konkurenciji je Jozo Dragan, suvlasnik Riko grupe sa sjedištem u Sloveniji, koji već dvadesetak godina posluje u Rusiji. Riko grupa zainteresirana je za tri dalmatinska brodoradilišta – Brodosplit, Brodotrogir i Brodogradilište specijalnih objekata (BSO). Riko grupa planira u hrvatskim brodogradilištima graditi brodove za rusku ribarsku flotu. Prema riječima Joze Dragana, tvrtka je sklopila ugovor s ruskom vladom za obnovu ribarske flote vrijedan 10 milijardi eura. Dragun je u Hrvatskoj poslovnoj javnosti poznat kao partner Jure Radića u poslovima na ruskom građevinskom tržištu.
Danko Končar otkupio je ponudbenu dokumentaciju za svih pet brodogradilišta koja se prodaju za jednu kunu. Končar još nije otkrio detalje svog poslovnog plana koji se temelji na okupljanju šireg konzorcija u kojem bi sudjelovali i domaći brodari. Otkrio je tek da planira zadržati brodogradnju kao osnovnu djelatnost, ali će za popunjavanje kapaciteta uključiti i djelatnosti izvan brodogradnje.
Philip Zepter, kralj lonaca pravim imenom Milan Janković, došao je s konkretnim prijedlogom. Njegova tvrtka planira graditi megajahte i skupe brodove. Uz brodogradilište 3. maj u kojem već gradi jedan brod, Zepter je zainteresiran za Brodotrogir i splitsko Brodogradilište specijalnih objekata.

U konkurenciji su još slavonskobrodski poduzetnik Mijo Opačak, koji je bacio oko na 3. maj. Međutim, upitna je njegova financijska snaga za tako krupan zalogaj. Njegova glavna djelatnost je eksploatacija šljunka i pijeska, a cijelo njegovo poslovno carstvo ostvaruje godišnje prihode od 90 milijuna kuna. Tu je i splitski poduzetnik Slobodan Ljubičić, kojega zanima trogirsko brodogradilište, prvenstveno zbog lokacije, na kojoj bi razvijao turističke sadržaje, a u manjem dijelu zadržao bi brodogradnju.

Zasad je najveći interes iskazan za Brodotrogir, za koji su ponudbenu dokumentaciju, osim navedenih igrača, otkupile i dvije holding kompanije iz Norveške i Slovačke.
Konkretnog interesa još nema jedino za pulski Uljanik, koji se prodaje po nominalnoj cijeni. Izašle su tek špekulacije da bi se za jedino profitabilno hrvatsko brodogradilište mogao javiti konzorcij hrvatskih brodara (Tankerska plovidba, Uljanik plovidba) i Danka Končara.

Među kandidatima se nisu pojavili veliki brodograditelji s istoka (Kina, Koreja) koji bi mogli preuzeti postojeće programe hrvatskih brodogradilišta. To možda nije ni loše, jer prijavljeni igrači uglavnom obećavaju gradnju složenijih brodova veće dodane vrijednosti, što je najpoželjniji ishod privatizacije. Međutim, prenamjena djelatnosti otvara i pitanje iskorištenosti postojećih kapaciteta, a samim time i viška zaposlenih. Stoga bi upravo to mogao biti glavni kamen spoticanja između potencijalnih kupaca i države.

Izvor: Tportal, Z.Korda

Zbog poreza na malu brodogradnju 5000 radnika pred otkazom

Od Vlade tražimo hitnu izmjenu Zakona, ukidanje posebnog poreza na brodice domaće proizvodnje ili barem na one vrijednosti do 50 tisuća eura. Ne poduzme li se nešto, u sljedećih će šest mjeseci 5000 ljudi, usko povezanih uz malu brodogradnju, ostati bez posla - kaže Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK i vlasnik zagrebačke tvrtke “Bimexprom”, koja proizvodi brodice od četiri do šest metara.

Dodaje kako u Hrvatskoj trenutačno, no ne zna do kada, rade 102 mala brodograditelja, 70-ak projektantskih kuća, oko 140 proizvođača opreme za brodice te ostalih kooperanata.
Prodaja stala, narudžbi nema

- S malom brodogradnjom je definitivno gotovo, prodaja je praktično stala, a novih narudžbi skoro da i nema - navodi Vukušić, koji je nedavno na internetskom portalu pokrenuo i peticiju za spas male brodogradnje.

- Država na ovaj način neće ništa postići jer se svi veći brodovi i jahte ionako registriraju vani, pod drugom zastavom, tako da od ubiranja novca na ovaj način neće dobiti ništa. Oni koji kupuju skupocjene jahte dovoljno su pametni da se registriraju pod zastavom nekog egzotičnog otočja gdje imaju registriranu off-shore firmu, kako bi izbjegli plaćanje poreza u hrvatski proračun - veli Vukušić.

- Ljudi će na Zavod, banke u stranom vlasništvu će im zaplijeniti radionice, stanove i vozila pod hipotekom, a Hrvatima neće preostati ništa drugo nego s nostalgijom gledati strance kako se voze novim brodicama, a svoje krpati u nadi da će prikupiti puno vrijednih oldtimera - objašnjava Vukušić.

On iznesene podatke potkrepljuje i poražavajućim brojkama svoje tvrtke te kaže da ništa bolje nije ni kod drugih malih brodograditelja.
- Prošle, 2008. godine, isporučili smo 12 brodova, ove godine pet, a čini mi se, kako je krenulo, da iduće neće biti ni jedne narudžbe - iskren je predsjednik Udruženja.

- Situacija nije ništa bolja ni u brodogradilištu “Terra Nauta”, sa sjedištem u Zagrebu - kaže direktor Petar Rogošić, proizvođač 12-metarskog broda Terra Nauta 40, inače stopostotnoga hrvatskog proizvoda.

- Za Terra Nautu 40 do sada se plaćala trošarina od 15 tisuća kuna. Od petka do ponedjeljka sve se promijenilo pa sada za samo jedan brod treba platiti gotovo 1,5 milijuna kuna trošarine. Ako je brod prije koštao 300 tisuća eura, sada košta 600 tisuća eura, a ja se pitam tko je lud to plaćati - pita se Rogošić i dodaje kako se ljudima, po novoj računici, više isplati 30 godina iznajmljivati nego kupiti brod.

Brojke, veli, same govore, jer im je već krajem 2008. godine desetak kupaca, a koji imaju novca, odustalo od kupnje, ove godine prodali su dva, a za iduću, objašnjava, ne vidi ništa “svjetliju” budućnost. Osim toga, 90 posto kupaca do sada su bili domaći ljudi, a sada na njih može zaboraviti.
Lančana reakcija

- I što nas sad očekuje? Registracije u Delawareu, St. Vincentu i drugim fantomskim registracijskim uredima jer država ne da neće zaraditi na novim trošarinama, nego će prodaja pasti 97 posto jer će tek rijetki sebi moći priuštiti plaćanje tih enormnih trošarina, a samim time neće se plaćati ni PDV ni novci koji se zarađuju samim registracijama pri lučkim kapetanijama, osiguravatelji neće imati što osiguravati, a cijela mreža dobavljača i kooperanata u proizvodnom procesu bit će uništena - pojašnjava Rogošić.

Josip Zanze iz vodičke “Zanzine”, proizvođača legendarnog 6,75-metarskoga Galeba, veli da je 2007. i godinu kasnije imao i do 30-ak narudžbi, ove godine tek dva prodana, a za 2010. predviđa, kako kaže, “nula bodova”. Galebu je, po novom izračunu, cijena veća 30 posto, sa 50 do 60 tisuća eura cijena je skočila na 70-80 tisuća eura.

- Osim toga, prošle sam godine imao 15 zaposlenih, sad imam osam, a do jeseni moram otpustiti njih još pet - kaže Zanze.
HUP u spasilačkoj akciji

U apelu za spas brodogradnje i popratne industrije djeluje i Hrvatska udruga poslodavaca, i to, kaže Gordan Krpanec, menadžer klastera brodogradnje pri HUP-u, formiranjem udruge koja bi oko sebe vezala sve one koji žive za brodogradnju i od nje.

- Inicijativa za formiranje udruge pokrenuta je još u lipnju, a kroz HUP, koji je izravni sudionik tripartitnih razgovora između Vlade i sindikata, pokušat ćemo se izboriti za bolju budućnost brodogradnje, koja ukupno zapošljava 30.000 ljudi - veli Krpanec.

Izvor: Slobodna Dalmacija, MAGDALENA DRUŽIJANIĆ

EBRD gura naseg tajkuna ...

Lijanović: Todorićeva tvrtka će potpuno uništiti proizvodnju u BiH

Odobravanje 50 milijuna eura kredita za širenje Konzuma u BiH radi većeg udjela proizvoda iz Hrvatske, potpuno će uništiti domaću proizvodnju u ovoj zemlji, izjavio je Lijanović za internetski poslovni portal biznis.ba

Dopredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak i inicijator zakona o uvođenju carina na poljoprivredne proizvode iz Hrvatske i Srbije u Bosnu i Hercegovinu Jerko Ivanković Lijanović izjavio je u ponedjeljak da će širenje hrvatskog prodajnog lanca Konzum u Bosni i Hercegovini uništiti domaću proizvodnju u toj zemlji.

Odobravanje 50 milijuna eura kredita za širenje Konzuma u BiH radi većeg udjela proizvoda iz Hrvatske, potpuno će uništiti domaću proizvodnju u ovoj zemlji, izjavio je Lijanović za internetski poslovni portal biznis.ba .

"Ovaj će kredit utjecati na značajno jačanje Konzumova utjecaja u BiH te povećati udjel proizvoda iz Hrvatske u BiH. Praktično će uvozna roba uništiti bosansko-hercegovačku proizvodnju u potpunosti. Uz ovakvu vanjskotrgovinsku politiku i uz ovakva ulaganja u trgovačku mrežu domaća će proizvodnja jednostavno biti uništena do kraja", rekao je Lijanović.

Jerko Ivanković Lijanović zastupnik je u parlamentu BiH i suvlasnik istomene mesne industrije iz Širokog Brijega.

Po njegovim riječima, BiH nema mehanizama kako bi se oduprla i zaštitila domaće proizvode, ističući da je imao pravo kada je pokrenuo donošenje zakona o zaštiti domaće proizvodnje koji je stavljen izvan snage a o njemu će se očitovati državni ustavni sud.

Lijanović smatra da bi vlasti BiH trebale natjerati strane trgovce, uključujući i Konzum, da na svojim policama prodaju domaće proizvode iz BiH.

"Ali u ovakvoj situaciji kakvu imamo danas roba iz Srbije, Hrvatske i EU ima povoljniji položaj na tržištu BiH nego što to ima roba domaćih proizvođača - onda je to pogubna situacija za gospodarstvo", ističe Lijanović.

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u suradnji s još tri komercijalne banke odobrila je Agrokorovom maloprodajnom lancu Konzum u Bosni i Hercegovini sindicirani kredit vrijedan 50 milijuna eura, namijenjen za regionalno širenje i jačanje Konzuma.

izvor:http://www.nacional.hr/clanak/65564/lijanovic-todordiceva-tvrtka-ce-unistiti-proizvodnju-u-bih

PS: konzum je zabiljezio u BiH 2008 rast prihoda od nevjerojatnih +75%. u srbiji je todoric sa svojim tvrtkama zabiljezio jos veci rast prihoda od fantasticnih +110%. takve stope rasta nema ni mercator ni delta u BiH/SRB. opcenito tajkun todoric grabi prema naprijed i to vecim koracima od konkurencije (primjerice: operativna dobit/prihode je veci u agrokora nego u mercatora). sveukupno je agrokor 2008 zabiljezio povecanje prihoda od prodaje od +34% (na gotovo 28 milijardi HRK u 2008) sto je enormno.

izvor je opce poznat i dostupan ...