Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO World Heritage List

[valterbranisarajevo]

Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list

Dear Madame/Sir,

We kindly invite your support in the initiative for the nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's World Heritage List.

The historic centre of Sarajevo, Bascarsija, is a magnificent meeting point of the East and the West. Among the cultural monuments of Bascarsija and its immediate neighborhood are the temples of the four biggest world's religions. Some call it the Europian Jerusalem, while experts, as well as the general public, agree that it is an exceptional architectural complex, which deserves a place on UNESCO's World Heritage List.

We would appreciate if you could contribute to this initiative, by signing the petition and informing about it all interested individuals and institutions, as well as by creating links with the petition via web pages, blogs or e-mail messages.

Once the petition is closed, we will send it to the Sarajevo City Government, the Embassy of Bosnia and Herzegovina to UNESCO and other relevant addresses.

POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a, KOJA SE NALAZI NA LINKU ISPOD:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, BY VISITING:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

According to the criterion (v) Sarajevo - Open city is unique example of traditional human living and settling. Beauty of a city is possible not only with numerous architectural monuments but also in interpretation of synthesis of living harmony and in preservation of varieties, and Sarajevo is such, unique, unrepeatable and united open site, the world city. Previous included also criterion (vi) according to which living tradition makes this city unique and universal.



Sedimentared polyvalent architecture of the city makes the place unique with pioneer courage of inhabitants to satisfy their progressive collective needs. Avant-courierly developmental technical accomplishments and elements of artistic styles, and various cultural-ethnic belonging of individuals were unionising during the time, as synthesis/community formed it according to the attitudes and way of living of the Valley's inhabitants. Spiritual-cultural life ennobled purity of architecture by simplicity of its articulation, and inhabitants by understanding of other and will for common and mutual benefit creative life.

Dynamic spatial genesis of linear-radial city center in urbomorphological, structural, functional, artistic and ethnic-cultural sense united physical elements of structure of phenomenon of city openness. Transposals of architectural riverbanks facade and blocks, vertical dividing of structures incorporates vegetation in slope parts of city of seven boarding hills.

Pluralistic society, culture, mundane opinion, religions, phenomena of site and will of people to preserve these phenomena during millenniums isn't known. There are no places which are so rich in diversity of culturological-phenomenal character in simple natural environment, geography of landscape and power of genius loci.

Institutions-guardians of pluralistic society and multiculture of Sarajevo phenomenal symbolise especial attributes within activity which intensive development of own models existing has been continually following grammar of culture of Bosnia and Herzegovina. They are the most complexed spiritual nucleus and symbolic matrix of Golden Valley authentical expression.


Unesco.org

[valterbranisarajevo]

Virtual city of Sarajevo

http://www.bhtelecom.ba/virtualnosarajevo.html

[ska.pre]

ima još koje slike o ovom delom grada osim od bh telecoma??
ovako da pokažete na forumu

[valterbranisarajevo]

ima još koje slike o ovom delom grada osim od bh telecoma??
ovako da pokažete na forumu

Ima ovdje...Nadam se da ćemo i ovo temu obogatiti fotografijama, posebno onog dijela koji bi se eventualno trebao naći na listi UNESCO-a :)

http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=504026

[valterbranisarajevo]

Ovo su dijelovi novinskih članaka koji govore o problemima koji će se morati riješiti. prije predavanja zvanične kandidature.

Trenutno je najveći problem-rušenje ostataka starog hana Tašlihana zbog izgradnje garaže u sklopu rekonstrukcije hotela Evropa. Jedini koji su digli svoj glas protiv tog vandalizma su predstavnici Komisije za očuvanje nacionalnog blaga BiH.

Također autentičnost Baščaršije se narušava popločavanjem ulica koje nije u skaldu sa preporukama gore navedene komisije i UNESCO-a.


Mislim da se ovi problemi ne smiju "gurati pod tepih":ohno:


Sve greške

Dok gradonačelnica Sarajeva, Semiha Borovac na sva usta priča o nominaciji Baščaršije na UNESCO-vu listu i njenom aktivnom zalaganju za ovu ideju dotle Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH svakodnevno upozorava na nepravilnosti na kojima treba intervenisati da bi se vratio njen autentični izgled.
Gradonačelnica, na čiju je incijativu osnovan i Odbor za provođenje aktivnosti na pripremi kandidature Baščaršije za listu svjetske baštine UNESCO-a, a koji se od septembra prošle godine nije mrdnuo s mrtve tačke, pominje čak i nominaciju dijela Baščaršije do Katedrale, mada ni osnovni problemi starog jezgra nisu riješeni kako bi se ovom spomeniku vratila autentičnost, koja je glavni uslov za ulazak na UNESCO-vu listu.
Primjera radi autentičnost ulice Sarači narušava zlatara koja ne smije biti tu jer samo ime ulice govori šta se u toj ulici smije nalaziti. U Luledžinoj ulici bio je najvrijedniji esnafski mekteb, u to vrijeme jedini u Evropi. Kuća Maka Dizdara, i kompletan taj krug oko nje je dograđivan, pri čemu je izgubljena autentičnost. Tu je i ćevabdžinica "Hodžić", koja se nalazi nasred Baščaršije, pa prodavnica boja i lakova, tende, kafane...
I ne samo to. Dok je Gradsko vijeće donosilo odluku o formiranju Odbora, u Gazihusrevbegovoj ulici je u to vrijeme završeno postavljanje pločnika na mjestu na kojem je stajala kaldrma, obnovljena tek nekoliko mjeseci ranije. A novi pločnik se zatim proširio i na ulicu Kujundžiluk i Mudželete velike.
Da bi Baščaršija bila na UNESCO-voj listi, mora ponovo mijenjati novosagrađene ploče, što će na svom džepu osjetiti porezni obveznici, jer što bi jednostavno kad može komplikovano.

Druga strana medalje

- Bilo bi jako dobro kada bi i ostali spomenici koji se nalaze na Tentativnoj listi imali takvu organizaciju i prezentaciju. Mogu se slobodno ugledati na Jajčane ako žele da im spomenik završi na listi svjetske baštine. Ovaj tim koji promoviše Jajce to odlično radi - kaže Hažimuhamedovićeva.
Za nju je primjer Jajca jedan od dokaza da se u nama polako budi svijest o našem kulturno-historijskom nasljeđu.
- Pogledajte kako smo se nekad odnosili prema spomenicima, koliko je trebalo da se riješe sve zavrzlame oko Starog mosta, pa oko višegradske ćuprije, a vidite sad. Osnivaju se agencije i timovi mladih ljudi koji odlično prezentiraju naše blago - kazala je Hadžimuhamedovićeva.
Međutim koliko Jajce pokazuje dobar primjer organizacije i prezentacije, s druge strane medalje, kao primjer svega lošeg, nalazi se Baščaršija, koja je već dva puta kandidovana i oba puta odbijena, a sve su prilike da će se to ponoviti i treći put.
Autentičnost, koja je glavni uslov za ulazak na UNESCO-vu listu, u potpunosti je narušena, a Odbor za pripremu kandidature Baščaršije za listu svjetske baštine UNESCO-a, ništa ne radi po tom pitanju.
Primjera radi, autentičnost ulice Sarači narušava zlatara koja ne smije biti tu, jer samo ime ulice govori šta se u toj ulici smije nalaziti, kaldrma je zamijenjena novim pločnicima, a jedan od novijih primjera je oštećenje ostataka sarajevskog hana Tašlihana kod Bezistana usljed izgradnje garaže, što je Komisija na nedavnom vanrednom zasijedanju proglasila alarmantnim.
Dž. Busnov


Dž. Busnov

San

[valterbranisarajevo]

Istanbul spreman pomoći kandidaturu Baščaršije za UNESCO-vu listu svjetske baštine

Delegacija Istanbula koju je predvodio zamjenik generalnog sekretara Grada Šaban Erden, susrela se danas u Sarajevu s gradonačelnicom Sarajeva Semihom Borovac i predsjedavajućom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amrom Hadžimuhamedović, kako bi zajedno s nadležnim institucijama BiH pregledali prostor Baščaršije i sagledali sve mogućnosti za kandidaturu Baščaršije za uvrštenje na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.

Gradonačelnica Borovac izjavila je novnarima da se očekuje da delegacija Istanbula iznese i pozitivne i negativne strane svega što su vidjeli, kako bi se određeni nedostaci mogli blagovremeno ukloniti.

Tako bi se stekli uvjeti da se počne rad na izuzetno važnom zadatku u vezi sa kandidaturom Baščaršije za uvrštenje na UNESCO-vu listu, rekla je ona.

Zamjenik generalnog sekretara Grada Istanbula Šaban Erden rekao je da je prije pet mjeseci zajedno sa gradonačelnikom Istanbula posjetio Sarajevo te je na sastanku sa gradonačelnicom Borovac razgovarano o mogućnostima kandidature Baščaršije na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Erden je rekao da će Istanbul učiniti sve da pomogne Sarajevu da se Baščaršija uvsrti na Listu svjetske baštine, ali nije mogao precizirati kakva će to pomoć biti.

-Došao sam sa ekspertima koji rade na ovakvim projektima, ali za sada ne mogu ništa reći, jer je još rano, kazao je on, dodajući da je na današnjim razgovorima saznao da je Baščaršija već dva puta kandidirana, ali da su obje kandidature odbijene.

Međutim, predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović je upozorila da kandidatura Baščaršije nema nikakvih realnih šansi ako se nastavi sadašnji odnos prema kulturnom naslijeđu.

- Ono što je sada ključno pitanje koje se postavlja pred nas koji želimo da naslijeđe BiH uživa status svjetskog naslijeđa, a posebno za one koji donose odluke ili mogu uticati na provođenje zakona, jeste da prestane uništavanje Baščaršije, naglasila je Hadžimuhamedović.

To uništavanje nije vezano samo za "drastičan slučaj" uništenja Tašlihana, u koji su uključene institucije i kojem je zakonsko pokriće služilo za uništenje univerzalnih vrijednosti, kazala je.

- Na svakom koraku imate objekte koji propadaju da bi bilo jednostavnije na njihovim mjestima izgraditi parkinge za nove hotele, imate prodaju teksas odjeće u Saračima, cvjećare u Zlatarskoj ulici, restorane u Halaćima... Razaranje treba prestati sutra ako želimo da krenemo s nominacijom Baščaršije, upozorila je Hadžimuhamedović.

Ona je navela da se Baščaršija, odnosno historijsko jezgro Sarajeva još od 1997. godine nalazi na UNESCO-voj tzv. tentativnoj listi.

- Naša obaveza je ili da pripremimo nominaciju ili da odlučimo da taj prostor nećemo štititi kao naše i naslijeđe svijeta. Bilo bi nečasno prema generacijama koje dolaze reći da ga nećemo štititi, ali nominirati ga za Listu svjetske baštine znači odgovoriti na složene zadaće koje su pred svima nama, poručila je Hadžimuhamedović.

Nakon ovog upozorenja, gradonačelnica Borovac je najavila da će već sutra pozvati nadležne inspekcije na Baščaršiju i da će o tome obavijestiti javnost.

(FENA)

[valterbranisarajevo]

Duh Sarajeva pod zaštitom UNESCO-a


Projekat zaštićene liste svjetske baštine koju provodi UNESCO u cilju spašavanja prelijepih objekata i gradova, koje su nam ostavili preci da ih sačuvamo za buduća pokoljenja, tako što ih predaje na čuvanje čitavom čovječanstvu je projekat vrijedan pažnje. Sasvim sam siguran da će na kraju “pod svoje skute” čovječanstvo prihvatiti i Sarajevo. Na žalost, iako je starom dijelu Sarajeva mjesto na listi zajedno sa: Jajcem, Počiteljem, Vjeetrenicom. gdje ih već čekaju ” Stari” i “na Drini ćuprija”, ljudi koji su po svojim funkcijama zaduženi da pripreme preduslove za kandidaturu nisu dorasli svom zadatku. Pred njihovim očima se odvija svakodnevna promjena autentičnosti izgleda područja koje bi trebalo biti zaštićeno, macolama se ruši stari han Tašlihan koji je stanovnik našeg grada preko 500 godina. Građevinski zahvati, kao što je popločavanje ulica se ne obavljaju prema uputama stručnjaka. Na sreću, ljudi iz Komisije za zaštitu spomenika BiH su prepoznali vrijednost ovog projekta i svojim uticajem izvršili pritisak da se devastacija prekine, a pripreme za kandidaturu, koja će donijeti Sarajevu višestruku korist: ekološku, komunalnu, turističku, ipak pokrene sa “mrtve tačke”...

Svaki grad čine zgrade, ali i ljudi ujedinjeni u pojam koji se može zvati duh grada. Upravo taj spoj Sarajevu daje specifičan “šmek” jedinstven u svijetu. Mješavina različitih vjera, nacija, kultura, koja je preživjela mnoga dobra, ali i zla vremena zaslužuje da dobije podršku čitavog čovječanstva i bude sačuvana za budućnost. Zato se na zaštićenoj listi UNESCO-a mora naći Baščaršija sa Tašlihanom i Bezistanom, ali i Vijećnica, Stara pravoslavna crkva, Stari jevrejski hram, Begova džamija, Katedrala, Saborna crkva, kao i ono specifično i jedinstveno mjesto zvano “Slatko ćoše” gdje se, kako kažu, spajaju Istok i Zapad. Prekrasne građevine iz orijentalnog perioda sa jedne strane Slatkog ćošeta i prekrasne građevine iz austougarskog perioda sa druge strane, moraju biti ponuđene na čuvanje i brigu stanovnicima naše planete.

Zato apelujem da se prilikom pripreme kandidature u zaštićeno područje uvrsti, kao jedinstven i nedjeljiv, prostor od Vijećnice do Katedrale, odnosno Saborne crkve koji niko da sada nije podijelio, pa sam siguran da to neće uraditi ni UNESCO...Tako će Duh Sarajeva ostati vječan,neuništiv i jedinstven – a kakav bi inače drugo i mogao biti..

Fildžan viška 8.3.2008.

[Zero00]

Neki objekti će biti uklonjeni

Staru jezgru grada obišao je i Šaban Erden iz Istanbula koji je obećao pomoć pri kandidaturi za listu svjetske baštine...
08.03.2008. 23:30

Povodom priprema Baščaršije za nominaciju na listu svjetske baštine UNESCO-a, gradonačelnica Semiha Borovac, zamjenik generalnog sekretara Grada Istanbula Šaban Erden i predsjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović jučer su obišli Baščaršiju.

- Objekti poput izvornih magaza i daira u ulici Luledžina, izgled kuća u Halačima, ali i druge kulturno-historijske građevine su od velikog značaja za nominaciju. Ono što Baščaršiji nedostaje jeste svijest građana o važnosti očuvanja starih česmi, kuća... Samo sa izvornim izgledom možemo biti nominirani - objašnjava Hadžimuhamedović.

Grad Sarajevo, njegovi građani i Baščaršija će u tome imati i podršku Istanbula.

- Uradit ćemo sve što bude potrebno da ovaj treći pokušaj uvrštavanja Baščaršije na listu UNESCO-a bude uspješan, a zbog toga su ovdje i naši eksperti - rekao je Erden.

Kako je naglasila Hadžimuhamedović, da bi stara jezgra grada ponovo poprimila izvorni oblik, neophodno je ukloniti sve mesnice i kafiće koji nisu predviđeni na Baščaršiji.

- Pozvat ću nadležnu inspekciju da izađe na teren te utvrdi lokacije i objekte koji će najvjerovatnije morati biti uklonjeni. Što prije ćemo formirati i posebnu grupu stručnjaka u sklopu Federalne inspekcije koji će kontrolirati stanje na terenu - kazala je Borovac.

Autor: L. KAVAZOVIĆ

Super vijest.. nadam se da ce ukloniti one zgrade iz doba YU od vijecnice do prve Austro-Ugarske zgrade na obali.. jer tamo ima par zgrada koje ne stoje.. jedna je pored haciende... ko fol izgleda kao carsija ali je moderno ruglo..

[valterbranisarajevo]

Evo još jedan članak vezan za jučerašnje aktivnosti..


Razaranje naslijeđa mora prestati!

Još je neizvjesno hoće li Baščaršija biti uvrštena u UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine, izjavio je juče Šaban Erden, zamjenik generalnog sekretara Grada Istanbula, tokom sastanka s predstavnicima Grada Sarajeva, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Federacije BiH, te kantonalnog Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.
Dok neprestano traje razaranje našeg kulturno-historijskog blaga, Grad Sarajevo već dva puta bezuspješno kandiduje Baščaršiju za uvrštavanje u UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine. Sve dok se to ne zaustavi, Sarajevo neće uspjeti u toj namjeri, poručili su čelnici Grada Sarajeva.
“S razaranjem već sutra treba prestati, ako želimo da krenemo u nominaciju Baščaršije na listu svjetske baštine. Naša obaveza je da pripremimo nominaciju ili da odlučimo da taj prostor nećemo štiti kao naše naslijeđe“, naglasila je Amra Hadžimuhamedović, predsjednica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. No, istakla je da bi prema generacijama koje dolaze bilo nečasno reći da nećemo štititi naše kulturno naslijeđe.
Hadžimuhamedovićeva je kazala da se svakodnevno suočavamo sa novim devastacijama kulturne baštine na Baščaršiji. Hitno je potrebno zabraniti svako novo građenje, do donošenja menadžment-plana, a potom i novog regulacionog plana za Baščaršiju.

A. VATREŠ - NEZIREVIĆ

Oslobođenje 8.3.2008.

Hm, mislim da će UNESCO sigurno postaviti pitanje hotela Evropa-Garni (to je ona nova zgrada kod Fudbalskog saveza, a s obzirom da je njima bitna i okolina moguće je da će im zasmetati i Hotel Saraj za koji su mnogi stručnjaci rekli da užasno kvari ambijent. Svojevremeno se jedna arhitektica ponudila da napravi arhitektonsko rješenje kojim bi se hotel Saraj uklopio-ali do danas nije ništa urađeno po tom pitanju...:ohno:

Inače ja sam baš razmišljao, na potezu Sarači -Ferhadija - Katedrale nema baš puno objekata koji su kasnije građeni. Novi dio hotela Evropa, zgrada fudbalskog saveza, i mislim ona zgrada preko puta Ferhat pašine džamije - gdje se nalazi planinarsko društvo...

[valterbranisarajevo]

Delegacija Istanbula u petak je, u pratnji predsjedavajuće Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Amre Hadžimuhamedović i gradonačelnice Sarajeva Semihe Borovac, te predstavnika Zavoda za očuvanje kulturne baštine, posjetila Baščaršiju.
Cilj posjete je bio sagledavanje stanja Baščaršije i moguće tehničke pomoći u pripremi nominacije ovog dijela Sarajeva za upis na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine. Kako je kazao Šaban Erden, zamjenik generalnog sekretara Grada Istanbula, Turska će učiniti sve kako bi pomogli da se Baščaršija kandiduje.
- Ja sam prije nekoliko mjesci bio u Sarajevu i sa gradonačelnicom razgovarao o cjelokupnoj situaciji Baščaršije. Sada su sa mnom došli eksperti kako bi procijenili stanje stvari i zaista je još uvijek rano pričati o konkretnim poduhvatima dok ne završimo obilazak - kazao je Erden.
Međutim uprkos najboljoj volji turske delegacije mogućnost da se kandiduje Baščaršija je vrlo mala jer u kompleksu Baščaršije trenutno postoji stotinu lokacija na kojima treba intervenisati da bi se vratio autentični izgled, a svakim a danom ih ima sve više. Hadžimuhamedovićeva upozorava da od kandidature nema ništa ako se nastavi sa uništavanjem Baščaršije na taj način.
- Vi na svakom koraku imate objekte koji propadaju ili niču neki novi koji kvare autentičnost. To i jeste ključni problem Baščaršije. Mi smo oformili tim prije dvije godine koji locira takve objekte i greške i nećete vjerovati, ali svaki put kad izađu na teren evidentiraju novu. Oni koji su nadležni moraju poduzeti konkretne mjere kako bi se to zaustavilo - bila je kategorična Hadžimuhamedovićeva i dodala da u svima nama mora proraditi svijest kako bi mogli zaštiti naše kulturno blago.

Dž. B.

Gradonačelnica zove inspekcije

Gradonačelnica Semiha Borovac, koja je i incijator formiranja Odbora za provođenje aktivnosti na pripremi kandidature Baščaršije za listu svjetske baštine UNESCO-a, obećala je poslati pismo nadležnim inspekcijama koje će izaći na lice mjesta i utvrditi stanje.
- Oni bi trebali napraviti izvještaj o stanju i naravno poduzeti adekvatne mjere. Toliko toga je izgrađeno na Baščaršiji, a niko ne zna ni da li postoje dozvole za te objekte, te da ako postoje, ko ih je dao - kazala je Borovčeva.

Treći pokušaj

Prvi put je Baščaršija bila nominovana prije rata, a tom nominacijskom fajlu je prigovoreno da nema dovoljno spomena o religiji. Drugi put je nominovana neposredno nakon rata, ali je taj nominacijski fajl bio nerealan, kandidovao je cijeli prostor od Baščaršije do Marijinog Dvora. Baščaršija se trenutno nalazi na Tentativnoj listi koja je jedna vrsta liste spomenika na čekanju.

San

[valterbranisarajevo]

Vratiti Miljacki nekadašnji sjaj


Povodom Međunarodnog dana rijeka jučer je predstavljena projektna ideja "Čista rijeka Miljacka", koji je pokrenula općina Centar.

Projekat će biti implementiran u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvom, Upravom grada Sarajeva, gradom Istočno Sarajevo, općinama kroz koje protiče Miljacka, te udruženjima građana za zaštitu okoliša.
"Miljacka u stanju u kojem je sada ne služi nikome na čast. Svi učesnici su dali načelnu saglasnost i podršku pokretanju inicijative da konačno uredimo Miljacku, ponos i srce Sarajeva, te da nekadašnja ljepotica, danas tmurna i prljava, proteče u punom sjaju", rekao je načelnik općine Centar Dževad Bećirević.
Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS Abid Jusić smatra da je potrebno rekonstruisati i dograditi kanalizacionu mrežu i pokrenuti glavni kolektor na Butilama. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović podržao je ovu ideju, naglašavajući da je cilj da Miljacka bude ljepša nego što je ikada bila.
"Podržat ćemo ovaj projekat u skladu sa svojim mogućnostima, jer smatramo da je Miljacka odraz svih nas", rekao je Kezunović.
Tim Klensi iz organizacije "Green Vision" rekao je da nema razvoja bez turizma.
"Ekološka briga ne znači samo troškove, već ulaganje i budućnost. Nastojat ćemo iskoristiti iskustva koja smo stekli u drugim zemljama i izbjeći neke katastrofalne greške. Voda je naša nafta, naše zlato", kazao je Klensi.
Inicijator i učesnici projekta složili su se da će Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) preuzeti na sebe realizaciju projekta.

N. Voloder

Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Bascarsija - Heritage Centre of Bosnia and Herzegovina

by ALOHA DEAN


On June 28, 1914, Archduke Franz Ferdinand of Austria, heir to the Austro-Hungarian throne, and his wife Sophie, Duchess of Hohenberg were shot to death in Sarajevo, capital of Bosnia and Herzegovina, by Gavrilo Princip, a member of Young Bosnia, a group aiming at the unification of the South Slavs. The event sparked off the outbreak of World War I.

Bascarsija

The centre of Bascarsija, Sarajevo‘s old town, consists of the pretty Bascarsija square focusing on the sebilj(fountain) and the stick-armed pensioners selling seeds for the pigeons. Around it, some forty small carsija (streets), each named after the specific craft that was practiced in them. Saraci, the main street linking to Ferhadija is where the leatherworkers resided, and tiny Kazandziluk still houses mainly shops with hand-made copper products. Bascarsija houses Sarajevo‘s main Ottoman-era sights, most of which can be seen on a leisurely stroll of an hour. Bezistan Saraci. If you have been to Istanbul‘s bazaar complex, you‘ll recognize the spacious Ottoman architecture of this beautiful y restored covered market that was built by Gazi Husrev-beg in 1555. See Shopping for what‘s for sale.

Gazi Husrev-beg hamam

Mula Mustafe Beseskije21,

The grandest of seven public baths in Sarajevo, the Gazi Husrev-beg hamam (Turkish bath) dates from 1539 (the ruins of another hamam, the Firuz-beg, can be seen between the Bezistan bazaar and the ruined Europa hotel). Separate male and female sections kept morals as well as bodies clean, and to illustrate Sarajevo‘s traditional religious tolerance, a separate part for Jewish ritual bathing was added in the 19th century Closed after WWI, the hamam was used a sa night club during WWII and as a covered market during the Bosnian war, where shoppers were relatively safe from granades. Still badly damaged during the war, it has recently been restored and is now part of the Bosnian Institute. Free tours can be given on Saturdays if you contact the institute three days in advance.

Morica Han

Saraci 77.

Like all other hans (inns), the best-preserved han of Sarajevo, dating from 1551, has suferednumerous fires. TheMorica hanwas rebuilt timeafter time, andisnow the only one remaining in Bascarsija (where in 1880there were some 50 in and around Sarajevo). The Morica‘sbeautiful cobbled courtyard issurroundedbyold stables andstorehouses (being restored at time of writing) and lodgingrooms upstairs, resting on large wooden pillars. Now home toa restaurant and (upstairs) the Muslim youth organisation,you‘re free to stroll around




Religious sites of interest in Sarajevo

by ALOHA DEAN

Ottoman Sarajevo

Careva or Emperor's mosque
Veritable centre of Old Sarajevo, the place this mosque from 1566 occupies once held the original mosque from 1457 that was placed next to the saraj (court),as well as a caravan sarai (resting place for travelers), han(inn), shops, a hamam (bath) and tekija(Moslem monastery).The mosque has a beautifully arcaded square in front of the entrance, which serves to accommodate large numbers of mosque-goers. Clock tower Having to pray five times a day meant that good Muslims needed to know the time. Throughout the Ottoman empire, towers with public clocks were constructed for this purpose, and Sarajevo‘s beautiful tower originally dates from the mid-17th century, with a clock brought the ruby traders from London. The tower can not be visited, but it is admired best from the courtyard of the Aeroplan restaurant.

Gazi Husrev-begs mosque
This magnificent mosquein the heart of Bascarsija is the most important Islamic building in Bosnia. Gazi Husrev-beg had it constructed by aPersian architect in an early Istanbul style, in 1531. The 45m-high minaret towers over the 26m-high dome and the surrounding area. The grounds include an abdest hana(washing room), a wooden sadrvan (fountain), a mekteb(primary school) and muvekithana (prayer callers‘ home). To the left are two elaborate 16thcentury turbe(tombs). Konak The large red house in the enclosed garden behind the Careva mosque was the official residence of the Ottoman rulers of Bosnia, and also the place where the heavily wounded Archduke Franz Ferdinand and his wife were brought (and died)after the terrorist attacks.

Kursumlija medresa
This secondary Muslim school(from 1537) was officially named the Seldzuka medresa, after Gazi Husrev-beg‘s mother, but was known asthe Kursumlija(lead) because of the leaden roof. Enter the courtyard opposite the mosque though one of two entrances. You can get a peek at the interior when the building is used for expositions.
Catholic Sarajevo

Catholic cathedral
The Cathedral of Jesus' Heart (Bosnian: Katedrala Srca Isusova) in Sarajevo is the largest cathedral in Bosnia and Herzegovina. It is commonly referred to as the "Sarajevo Cathedral". A pretty yet unspectacular church on Sarajevo‘s main pedestrian street. Well restored after being heavily damaged in the war, it was built in 1889 by the Josip Vancas, the same architect who designed the post office. And also here, Vancas copied another building, in this case the Notre Dame cathedral in Dijon (France). Its till is an essential addition to the town‘s religious cityscape - within a few hundred meters you‘ll find Sarajevo‘s main Catholic. Orthodox, Muslim and Jewish buildings. Interestingly, the painting on the wall next to the cathedral door is the only one we‘ve ever seen in a Catholic church with a depiction of a mosque (though the painter went to some length to make the one minaret he dared to paint rather blurred).

Sv. Ante Franjevacka.
Again proving Sarajevo‘s religious tolerance, this church and monastery complex is just meters away from the Ottoman representative‘s residence (and, not unusual for Catholics, also opposite a brewery). Josip Varcas built the bright tred ensemble (after his own design this time) in1914, and the church has a modern interior with two statues of Saint Anthony. The monastery contains many ancient artifacts and documents in "bosancica" script
Orthodox Sarajevo

Saborna Crkva
built from 1837 to 1840 by order of prince Miloš Obrenović, according to the design and plans of Adam Fridrih Kverfeld, a builder from Pančevo. The church was built in in style of classicism with late baroque elements. The church is dedicated to St. Michael the Archangel. The interior is richly decorated. The gold-plated carved iconostasis was made by the sculptor Dimitrije Petrović, while the icons on the iconostasis, thrones, choirs and pulpits, as well as those on the walls and arches were painted by Dimitrije Avramović, one of the most distinguished Serbian painters of the XIX century.
The special value of the church is its treasury. The relics of Serbian saints king Uroš and despot Stefan Štiljanović, as well as the heads of the Church and Serbian rulers of the Obrenović dynasty(Miloš, Mihailo and Milan).

Old Orthodox church
An anomaly between the mosques, the ancient Serbian Orthodox church of St. Michael the Archangel dates from medieval times, the foundations and the unusual arcade structures are even early Christian (5th/6thcentury). Although the building is plain, grey and squat seen from outside, the icy cold interior is beautiful, with a large balcony (for the women)and a carved wooden iconostases, the screen holding icons that shields off the altar. Often destroyed by fire, the current structure that dates from 1740 was ironically badly damaged by Serb shells during the seige. Orthodox cathedral Zelenih Beretki. The cavernous sand icy-cold interior of the Church of the Most Holy Mother of God from 1868 is worth peeking into for the large iconostases holding icons made in Russia, installed here by Russian masons sent by Tsar Alexander II. As a proof of religious tolerance, Sultan Abdul Aziz (as well as the prince of Serbia) donated 500 gold ducats towards the construction of the building. After Serb forces had shot up their own church during the war, the Greek government is now involved in helping restore the damage.

Evangelical church,
Obala Maka Dizdara 3.
The damaged yellow building along the Milacka river, whose dome reminds of Budapest‘s parliament house, now holds the Academy of Fine Arts. The central (church) part was built in1889, the wings followed decade later. Awaiting renovations, you can only visit the gallery room and the Sobe café.
Jewish Sarajevo

Devastation wreaked by the Holocaust and the recent civil war has left fewer than 5,700 Jews in former Yugoslavia. The Jewish community, like the entire country, was once defined by its unique combination of eastern and western traditions. Populations of Sephardi and Ashkenazi Jews peacefully co-existed in cities like Sarajevo, alongside their Christian and Muslim neighbors

The Old Temple Synagogue
Located in the historic site of the Jewish Quarter of Sarajevo, Velika Avlija, the Old Temple Synagogue was damaged by fire in 1697 and again in 1788. In 1965, when the building was transformed into the Jewish Museum, the walls were stripped of their decorations.

Ashkenazi Synagogue,
Four other synagogues were documented in Sarajevo, including the Ashkenazi Synagogue, the only functioning synagogue in Sarajevo today. Constructed in 1902 on the south bank of the river Miljacka, its highly decorated neo-Moorish or Mudejar style was very popular in the Austro-Hungarian Empire. In 1966 the synagogue was divided horizontally into two levels.
Ashkenazi Synagogue in Sarajevo

One can still imagine the grandeur of the original synagogue with its high, ornate ceiling, highlighted by a ten-pointed star, its enormous arches and richly painted decorations, and its women's galleries supported by columns. Today the synagogue is in the women's galleries on the upper floor. At the entrance to the synagogue, a stone menorah commemorates the 400-year anniversary of the Jews in Bosnia.
The Great Synagogue, consecrated in 1930, was once one of the largest synagogues in all the Balkans. In 1966, after decades of abandonment following partial destruction in World War II, it was offered to the city of Sarajevo as a cultural center. In renovations most of the exterior and interior decorations were discarded, leaving only the dome and a few windows in the interior courtyard from the original design.

vthawaii.com

[valterbranisarajevo]

Kandidatura stećaka za svjetsku baštinu


SARAJEVO - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odlučila je da odmah započne pripreme za kandidaturu stećaka za listu svjetske baštine UNESCO-a u pokušaju da ove spomenike zaštiti od daljeg uništavanja.

Ovo je juče nakon sjednice Komisije saopštila predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović.
"Nekropole stećaka diljem BiH uništavaju kako bi bile izgrađene kuće, napravljeni seoski putevi, torovi za stoku. To je neprihvatljivo, jer ovi nadgrobni spomenici su najdragocjenija baština u BiH", kazala je Hadžimuhamedovićeva.
Ona smatra da će pokretanje kandidature bar malo osvijestiti vlasti na svim nivoima u BiH i spriječiti konstantno uništavanje najvrednijih spomenika u BiH.

Ona je podsjetila da već šest mjeseci traje borba Komisije za Tašlihan, jedan od najstarijih hanova u BiH.
"Ostaci Tašlihana su nepovratno uništeni, a najtužnije je što je skrnavljenje vrijednog spomenika, zaostavštine Gazi Husrev-bega, odobrila vlast. Sve je rađeno pod paskom FBiH, Kantona Sarajevo i općine Stari grad", objasnila je Hadžimuhamedovićeva.
Kako je istakla, dobra vijest je da je parlament BiH prvi put donio odluku da iz budžeta bude izdvojen novac za rad Komisije.
"Dobili smo 200.000 KM za rad i ta sredstva utrošit ćemo na obnovu i sanaciju pet nacionalnih spomenika", dodala je ona.
Na listi još tri ugrožena spomenika
Komisija je na listu ugroženih spomenika uvrstila historijsko područje Stari grad Kamengrad u općini Sanski Most, nekropolu sa stećcima na lokalitetu Navitak u općini Olovo, te historijski spomenik Musafirhana u Fojnici.
"Musafirhana u Fojnici je dosta uništena. Iz nje su odneseni prijepisi Kurana iz 17. i 18. stoljeća i levhe", rekla je Hadžimuhamedovićeva.
Na listu zaštićenih dobara stavljeno je 13 spomenika u BiH.
"Razgovarali smo i o Titovoj ulici u Sarajevu, koju su građani predložili da bude proglašena zaštićenom ambijentalnom sredinom, ali smo odlučili da se prethodno konsultujemo sa drugim organima", kazala je predsjedavajuća Komisije.

Mirsada Lingo

Nezavisne novine 01.04.2008.

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[glukon]

^^hvala Bogu da su se sjetili.

[valterbranisarajevo]

Uspomena na Tašlihan


http://img219.imageshack.us/img219/7966/taslihantm7.png

[valterbranisarajevo]

Direktno nije vezano za temu, ali indirekto jeste, pa da ne otvaram novi topic...:)


Kandidatura Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine

Sarajevo ima šta pokazati

Kandidatura Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine, čiji je incijator Ibrahim Spahić, naišla je na podršku i među sarajevskim umjetnicima, ali i predstavnicima vlasti. Kako su za "San" kazali - iako je teško gledati toliko godina unaprijed, ipak treba sve učiniti da bi se BiH predstavljala svugdje u svijetu u pozitivnom svjetlu.
U samom začetku ove Spahićeve ideje, još prije nekoliko mjeseci, gradonačelnica Sarajeva je svesrdno podržala incijativu, ali i sporazum između Sarajeva i Pečuja, koji će biti evropska prijestolnica kulture 2010. godine.
I jedno i drugo, kako kaže gradonačelnica, predstavlja značajan podstrek unapređenju kulturne saradnje BiH i ostalih evropskih država.
- Kada je nedavno posjetio Sarajevo, gradonačelnik Pečuja obećao je svesrdnu podršku u kandidaturi Sarajeva. To je partnerski grad Sarajeva i istaknuti partner u dijalogu, pa mislim da će lobirati za nas - kazala je.
I direktor Kamernog teatra 55 Zlatko Topčić misli da Sarajevo ima šansu da se predstavi kao jedan od najozbiljnijih kandidata, prije svega zbog bogatog kulturnog naslijeđa i vrhunskih talenata koje posjeduje BiH.
- Apsolutno podržavamo Spahićevu incijativu i sporazum jer se pokazalo da mi možemo praviti kulturne programe koji su itekako relevantni i kvalitetni u Evropi i svijetu. Govorim u ime Kamernog teatra 55 i mi se zaista vidimo u toj priči. Ako budemo prijestolnica 2014. godine, imat ćemo šta pokazati - kazao je Topčić.
I režiser Haris Pašović je za svaku vrstu inicijative koja će zemlju voditi u pozitivnu budućnost.

Dž. B.

Napraviti program

Umjetnik Ifran Hozo kaže da treba podržati sve što u pozitivnom smislu predstavlja BiH.
- Nema razloga da se ne podrži takva incijativa, ali treba treba napraviti neki plan i program i razmisliti ko će predstavljati koji segment. Ne mogu pojedinci zastupati nešto za šta uopšte nisu vezani. Na primjer, ne može pojedinac koji nije likovnjak, predstavljati ovu umjetnost, to moraju raditi institucije poput galerija, muzeja... - kaže Hozo.

San 18.4.2008.

[skingrad]

Vratiti miljacki nekadasnji sjaj, e ova mi je pravo dobra. Jel ovo nekadasnji se odnosi na 1563 godinu? :D

[valterbranisarajevo]

Tradicija je u okviru manifestacije „Dani Sarajeva u Beču“ predstavljena kao dio turističke ponude BiH. Posjetiocima je servirana kafa iz najveće džezve na svijetu, djelo kujundžija s Baščaršije.
Neobične scene u bečkom trgovinskom centru Q19. Dok kujundžije kuckaju i dok kazandžije poliraju njihove rukotvorine, posjetiocima izložbe servira se kafa iz najveće džezve na svijetu. Među Austrijancima se naravno nađe i pokoji "naše gore list".

„Kad sam ušla, odmah ugledam ono 'Vispak'. Rekoh, pogledaj, zlatna džezva! Ovo je kafa koju sam ja uvijek pila, i prije rata i danas, i svaki put kada odem dole, donesem sebi ovu kafu, da je imam i ovdje u Beču.“

Potrebno sat vremena dok kafa "baci ključ"

Kafu za posjetioce izložbe starih bosanskohercegovačkih zanata koja se u okviru manifestacije „Dani Sarajeva u Beču“ održava u trgovinskom centru najotmjenijeg dijela glavnog grada Austrije, pripremio je Visočanin Jasmin Ferhatović.

„Danas smo pristavili 150 litara kafe, i trebalo je nekih sat vremena da baci ključ. Van objekta smo naložili, džezva je prokuhala, zalila se klasično, znači prava bosanska kafa se napravila.“

Turizam, planinarenje, stari zanati...

Glavi cilj izložbe u Beču je promocija turističke ponude grada Sarajeva i BiH. U fokusu su, pored mogućnosti planinskog i zimskog turzma, tradicionalni bh. zanati. Ginisova džezva rad je kazandžije Nasira Jabučara, u čijoj se familiji ovim zanatom bave već ravno 450 godina.

„Kad smo je napravili, to je bilo stvarno jedno oduševljenje. Ja sam to zadržao kao autorsko pravo i afirmaciju za našu kulturnu baštinu. Jer džezva je zaista atrakcija.“

Pored kazandžija bečkoj publici predstavili su se i kujundžije, kožari i tašnari, njihove kreacije su, objašnjava Haris Zec iz udruženja „Starih zanati“, mješavina tradicije i moderne.

„Ova torba je npr. napravljena od kože i od starog ćilima. I nema niti jednog ćilima da ima istu šaru. Znači, to su sve unikati. Torba je naravno nosiva, dakle upotrebljiva, može se kombinovati uz svu današnju odjeću, a ima istovremeno i taj tradicionalni dio koji je zanimljiv.“

Izložba mamac za Austrijance, Bosance i Hercegovce

Izložba u Beču nailazi na veliki interes - kako austrijske publike, tako i bh. gradjana koji žive i rade u glavnom gradu Austrije.

„Jer mi živimo ovdje, a živimo za dole! I naši običaji, to treba da unovčimo i treba izvoz da se pojača, tako da i ovdje možemo kupiti sve te naše proizvode.“

Emir Numanović

DW

[valterbranisarajevo]

Jedan od razloga postavljanja videonadzora na Baščaršiji je nedavna kandidatura ovog dijela grada za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Infrastrukturne pripreme za tako važan projekt već uveliko traju, a osim videonadzora podrazumijevaju rekonstrukciju kulturnohistorijskih i vjerskih objekata, popločavanje ulica, postavljanje novih i obnavljanje starih instalacija, rekonstrukciju i dodatnu zaštitu pojedinih dijelova Baščaršije, određivanje pristupnih tačaka, kontrolu ulaza i izlaza za motorna vozila pomoću pokretnih i fi ksnih stubića, reklamno oglašavanje prilagođeno historijskom ambijentu, strogu kontrolu gradnje itd.

PIŠE: KENAN ŠURKOVIĆ

Videonadzor na Baščaršiji i u Općini Stari Grad jedan je od projekata koji već dugo zaokuplja pažnju sarajevske javnosti, zajedno sa svim drugim aktivnostima vezanim za očuvanje ove stare gradske jezgre. Poslije rata postavilo se pomalo paradoksalno, ali u biti veoma značajno pitanje: šta uraditi s Baščaršijom? Ustvari, najviše se povlačilo pitanje njene namjene, odnosno, da li se Baščaršija treba „konzervirati“, pogotovo kad su u pitanju trgovačke usluge, što se odnosi na očuvanje starih zanata kao isključive trgovačke ponude, ili se treba se modernizirati, to jest, kombinovati s tradicionalnom uslugom. Slikovitije rečeno, postavilo se pitanje da li na Baščaršiji treba prodavati isključivo kazandžijske, zlatarske, tabačke, terzijske, dogramadžijske, mudželitske, bardakčijske, jašmakčijske, kazaske i slične proizvode – ili se može naći mjesta i za robu široke potrošnje; ili, s druge strane, da li na tom prostoru trebaju gravitirati samo restorani tradicionalne bosanske kuhinje – ili mogu biti otvoreni i restorani brze ishrane, poput McDonaldsa. Izgleda da budućnost stare gradske jezgre leži upravo u kombinaciji navedena dva viđenja. Međutim, uz ova pitanja postavljaju se i sva druga, među kojima su i ona sigurnosne prirode. S obzirom na to da se radi o „srcu“ Sarajeva, i jednom od najfrekventnijih mjesta u gradu, funkcionalno rješenje prometa i usluga na ovom prostoru oduvijek je predstavljalo prioritet u planiranju i razvoju grada. Razlog više za takvo nešto je i činjenica da se na tom prostoru nalazi veliki broj kulturno-historijskih spomenika, ali i da sama Baščaršija u konstrukcionom smislu predstavlja veoma osjetljivu strukturu, s obzirom na to da je najveći dio objekata rađen od drveta. Zbog svega ovoga nameće se zaključak da je Baščaršija mjesto koje zahtijeva visok stepen zaštite i kontrole, a jedan od njih je svakako i videonadzor.

Zaštita


Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Povodom Dana KS biće održana izložba Udruženja zanatlija Stari zanati, a pod nazivom „sarajevski zanati očuvani kroz vijekove“.

Svečano otvorenje izložbe, sa prigodnim programom, bit će održano 5.maja u Brusa bezistanu, dok će izložba za psojetioce biti otvorena od utorka, 6 .maja, do subote 10. maja, ove godine.

Oslobođenje 29.4.2008.

[valterbranisarajevo]

Glavni grad BiH oduvijek je bio poznat po sebiljima, česmama i šadrvanima iz kojih su se čistom vodom osvježavale i Sarajlije i putnici namjernici.

I danas ih ima, ali u mnogo manjem broju. Svojom ljepotom, gordošću i humanim postojanjem, vremenu još prkosi sebilj na Baščaršiji, kao pravi ljepotan među okolnim objektima. Riječ sebilj arapskog je porijekla i označava "zgradu na putu u kojoj ima vode".
U današnjem obliku sagrađen je davne 1913. godine i spomenik je arhitekture.
"U Sarajevu je bilo više sebilja po kojima je ovaj grad bio prepoznatljiv. U katastrofalnom požaru 1697. godine uništeni su svi sebilji u Sarajevu. Godine 1753. bosanski vezir hadži Mehmed-paša Kukavica sagradio je sebilj u staroj sarajevskoj čaršiji u kojem je bila uvedena voda iz Gazi Husrev-begova vodovoda", priča Nermina Nanić, saradnik za graditeljsko nasljeđe u Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo.
Dodaje da je sebilj u staroj sarajevskoj čaršiji porušen 1891. godine, a razlozi rušenja nisu poznati.
"Po ugledu na taj sebilj, vrhunski arhitekta Aleksandar Wittek radi projekat sebilja, a sve po uzoru na nacrt sebilja građenih u 16. vijeku. Tako je novi sagrađen 1913. godine i to je ovaj koji je na Baščaršiji sačuvan do danas", ističe Nanićeva.
Unutar sebilja je u prvo vrijeme bio službenik koji je punio tasove (posude) vodom i dijelio ih žednim prolaznicima.
Domovina sebilja je Arabija. Njihova gradnja u našoj zemlji počela je dolaskom Osmanlija. Putopisac Evlija Čelebija spominje da je 1660. godine u Sarajevu bilo 300 sebilja i do danas je sačuvan samo ovaj na Baščaršiji. Putnici namjerni i putopisci znali su reći da je "iskonska ljubav prema vodi duboko ukorijenjena u svijest svakog stanovnika šeher Sarajeva".
"Tu se čovjeku čini da može dugo živjeti, jer na hiljadu mjesta po Sarajevu teku česme iz vrela neumrlosti", ispjevao je Nekresija, najpoznatiji sarajevski pjesnik s kraja 16. i početka 17. vijeka.
Sebilj na Baščaršiji sagrađen je od kamena hreše, drveta i bakra.
"Na betonske temelje je oslonjen osmougaoni postament obložen fino urađenim kamenom iznad kojeg je bogato i lijepo izvedena drvena konstrukcija sa mušepcima (drvenim rešetkama) i prozračnim otvorima. To daje svojevrstan pečat vitkosti cijelom objektu. Krovnu konstrukciju karakteriše velika i rešmom ukrašena streha sa kupolom, pokrivenom bakrom, kao završnim elementom na čijem vrhu se nalazi alem. Voda otiče u dva velika monolitna kamena korita", objašnjava Nermina Nanić iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo.
Dodaje da je prva sanacija sebilja na Baščaršiji urađena 1981. godine, potom manja intervencija 1984. godine pred Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu.
"Usljed granatiranja grada 1992. godine sebilj je oštećen gelerima, pa je manja popravka uslijedila 1997. godine, kada su popravljeni mušepci i obojena drvena konstrukcija. Prije dvije godine sebilj je detaljno restauriran. Zamijenjen je bakarni pokrov, saniran dovod i odvod vode, urađena zaštita drveta", rekla je Nanićeva, dodavši da je potom urađeno i prigodno osvjetljenje ovog spomenika arhitekture.

Elma Duvnjak 22.04.2008 19:45

Nezavisne novine

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Stari zanati polako odumiru jer nema ni podsticaja ni dovoljno ljudi koji bi se njima bavili, kazao je Mehmed Kalajdžisalihović, predsjednik Udruženja "Stari zanati" Kantona Sarajevo.
Ovo udruženje zanatlija, koje okuplja 280 članova iz 60 različitih zanimanja, svoje radove predstavilo je jučer u Brusa bezisatnu na izložbi "Sarajevski zanati očuvani kroz vijekove". Izložba je organizirana u sklopu manifestacije "Dani Kantona Sarajevo". Riječ je o četvrtoj izložbi koju je organiziralo ovo udruženje u cilju afirmacije starih zanata.
"Ne vidim veliku perspektivu za plasman naših proizvoda jer se na naše tržište skuplja dosta nekvalitetne, jeftine robe, od kineskih radnji do buvljaka. Nemamo ništa protiv tih trgovaca, ali je činjenica da od njih mi ne možemo da dođemo do izražaja. Na primjer, imamo samo dvojicu ili trojicu papudžija, terzija je jako malo, a takvi zanati su jako cijenjeni i rade se s mnogo mašte", istakao je Kalajdžisalihović.
Zanatlijama je, kako je naveo, čast što opet imaju priliku da prezentuju svoje radove jer to je pokazatelj da još znače gradu.
"Naši članovi predstavili su se sa svim onim što su njihove vrijedne ruke izradile. Dvojica majstora, jedan koji radi sa drvetom i jedan sarač, uživo su demonstrirali ono što rade", kazao je Kalajdžisalihović.
Kako je dodao, raduje ga dolazak djece iz osnovnih škola koja se možda još nisu opredijelila za buduće zanimanje.
Četvrti dan manifestacije "Dani Kantona Sarajevo" obilježen je i promocijom monografije "Prirodna baština Kantona Sarajevo", izložbom likovnih radova na temu "Sarajevo, ljubavi moja", te otvaranjem obnovljenog sportskog terena FIS-a.

N. Voloder


Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Sarajevski mostovi često su u doba osmanske vladavine bili na udaru tada plahovite i opake Miljacke, koja je nosila sve pred sobom.

Rušila je i kuće, plavila čaršiju. I Šeher-ćehajina ćuprija, u narodu poznata kao Šeherija, vidala je rane, ali je opstala do danas. Ljepotu i vrijednost ovog mosta ne čini samo to što predstavlja pojedinačni spomenik graditeljstva osmanskog perioda, već i što je neodvojivi dio ambijenta starog Sarajeva.
"Na jednoj strani mosta imamo naselje Nadmlini, a na drugoj Alifakovac. O vremenu gradnje, graditelju i osnivaču ćuprije se malo zna. Jedna od legendi upućuje da ga je podigao neki od sarajevskih šeher-ćehaja (upravitelji grada), po imenu Hadži Husein. Najvjerovatnije da je izgrađena već u 16. vijeku, jer je postojala potreba da se spoje dvije obale pri samom dolasku u grad sa carigradskog druma", ističe Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije Sarajeva.
Kaže da se za Šeheriju veže i legenda o ugrađenom dijamantu.
"Naime, pričalo se da je Hadži Husein po završetku izgradnje mosta naredio da se u jedan od stubova ugradi i poveći dijamant, kojim bi se kasnije, ako se ukaže potreba, finansirala popravka ćuprije. Ali, uskoro dijamant nestane, i pošto je Sarajevo tada brojalo najviše 10.000 stanovnika, brzo se pronađe krivac. Bio je to jedan mladić koji se zaljubio u neku djevojku i poklonio joj dijamant iz stuba ćuprije", priča Garibija.
Kada je tadašnji sarajevski kadija saslušao mladićevu priču, sažalio se i oslobodio ga.
"Mladić je, naravno, vratio dijamant, ali on nikada više nije ugrađen u stub mosta. Završio je u nečijoj kasi", dodaje Mufid Garibija.
U spisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH stoji da je jedini pisani dokument, koji bi mogao ukazivati na vrijeme izgradnje mosta, kao i njegovog vakifa, u prepisu sačuvan natpis - hronogram, pronađen u gradskom arhivu Mostar.
"Alija, koga nazivaju Hafizadićem, u ime Boga podiže ovo dobro djelo. Na ovaj način sagrađen most nisu vidjeli ni oni koji su mnogo svijeta prošli. Kad je most postavljen Hadi (pjesnik Nihadi) mu reče: 'Ovo je čudesan prelaz'", piše u hronogramu.
Šeher-ćehajin most je 1619. ili 1620. godine znatno stradao u katastrofalnoj poplavi koja je zadesila Sarajevo, da bi potom bio obnovljen.
"Miljacka je 1843. godine opet nadošla i tada su srušena dva potporna stuba na Šeher-ćehajinom mostu, što je dovelo do oštećenja tri svoda uz desnu obalu rijeke. Opravku je finansirao Mustafa-paša Babić, čiji su se konaci nalazili na desnoj strani mosta. Ćuprija je opet 1880. godine oštećena poplavom, da bi godinu kasnije sarajevska gradska opština finansirala opravku", ističe Garibija.
Tokom regulacije korita Miljacke nastale su velike promjene na mostu.
"Tako je 1897. godine zatrpan jedan od pet lukova mosta, i to onaj koji se nalazio na lijevoj obali Miljacke. Vi danas kada gledate taj dio, ne možete primijetiti da se tu nalazio još jedan luk mosta. Moram kazati da je 1904. godine skinuta kamena ograda mosta i dodati su konzolni pješački prelazi sa željeznom ogradom", kaže arhitekta Mufid Garibija.
Po opštem dojmu, Šeher-ćehajin most ima određene sličnosi sa Latinskom ćuprijom u Sarajevu. Sva tri stuba mosta na uzvodnoj strani imaju oštre kljunove ledolomce, u vidu istokrakog trougla s bazom prislonjenom na fasadu mosta. Ukupna dužina mosta je 39,55 metara, a prvobitno je bio dug 51 metar.
Lukovi, čeoni zidovi i svodovi ćuprije zidani su žućkastosmeđom sedrom. Obloga tijela stupova je od krečnjaka. Šeher-ćehajinom ćuprijom godinama se odvijao saobraćaj automobila, što je nespojivo sa ćuprijama iz osmanskog perioda.
"U periodu od 1999. do 2001 restaurirana je, konzervirana i rekonstruisana Šeher-ćehajina ćuprija, čime je dobila svoj izvorni izgled. Ponovo je dobila korkaluk, kameni dio za pješake, nema više motornog saobraćaja. U noćnim satima ovaj nacionalni spomenik je i prigodno osvijetljen", kazao je Mufid Garibija.

Elma Duvnjak 06.05.2008

Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Ugroženost kulturno-historijskog naslijeđa postala je alarmantna, a bh. stručnjaci razmatraju čak i mogućnost da zbog nebrige prema naslijeđu podnesu tužbu UNESCO-u protiv države BiH.
Ovo su neke od poruka koje su se mogle čuti danas na okruglom stolu "Ugroženost i zaštita kulturno-historijskog blaga u BiH", koji je danas u Sarajevu, uz učešće predstavnika svih najvažnijih institucija koje se bave zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa, organiziralo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

- Neophodno je zaštititi blago koje svaki dan pred nama nestaje, upozorio je uvodničar prof. dr. Enver Imamović, predavač arheologije i historije starog vijeća na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, najbolji primjer je izgradnja trase autoputa, koja je do sada izgrađena u dužini od oko 25 kilometara. Prof. Imamović je upozorio da su na tom dijelu bila brojna nalazišta iz prahistorije i antike te institucije srednjovjekovne bosanske države, "a da nijedna lopata istraživača nije zabodena".

- To je nečuveno i nepoznato u svjetskoj praksi, naglasio je prof. Imamović.

Osim toga, svakodnevno stižu vijesti iz Zenice, Travnika, Banje Luke, Mostara, Bijeljine i drugih gradova da se nailazi na ostatke prošlosti, ali se izvođači radova ne obaziru na zakonske propise, nego to blago uništavaju pred našim očima.

Zbog toga je, navodi prof. Imamović, pokrenuta ideja za organizaciju ovog okruglog stola da bi se obavijestila javnost i upozorile institucije da su obavezne "i pred Bogom, i pred ljudima i pred zakonom" da poduzmu odgovarajuće mjere.

- U suprotnom, imat ćemo situaciju da ćemo mi, koji smo profesionalno zaduženi za čuvanje ovog blaga podnijeti UNESCO-u zvaničnu tužbu protiv države, jer ne želimo biti saučesnici u onome što je nezabilježena nebriga za kulturno blago u Evropi i svijetu, naglasio je prof. Imamović.

FENA

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

U Sarajevu je 8. maja u prostoru donedavno ruiniranih Velikih daira otvorena Art kuća sevdaha, kao kulminacija projekta na kojem je radio Muzej Sarajeva u saradnji sa Vladom KS i kantonalnim Ministarstvom kulture i sporta. Čast da otvore kuću koja će čuvati uspomenu na velikane sevdlinke pripala je Benjaminu Isoviću i Damiru Imamoviću. Obnova Velikih daira, koje su do rekonstrukcije zjapile prazne i služile kao smetljište, počela je u januaru 2008. Muzej Sarajeva je, u saradnji sa umjetnicima i njihovim porodicama, prikupio vrijedne predmete koji su izloženi u prostoru Art kuće sevdaha. Sama kuća podijeljena je na prostorije koje su posvećene velikim izvođačima sevdalinke – u zidovima kuće istaknuto je 31 ime, od kojeg svako ima svoj izložbeni prostor. Među njima su: Zaim Imamović, Safet Isović, Nedžad Salković, Zehra Deović, Beba Selimović, Himzo Polovina, Emina Zečaj, Ljubica i Spasoje Berak, Nada Mamula i mnogi drugi. Svaka prostorija opremljena je velikim ekranima na kojima se prikazuju stari spotovi, ali i ugodnim drvenim sećijama. Vrijednost Art kuće sevdaha je u impresivnoj kolekciji predmeta koji su pripadali ovim umjetnicima. Notni zapisi, nagrade, autentične narodne nošnje i instrumenti izloženi su u zasebnim prostorima ovisno od toga kome su pripadali, a među njima ima istinskih bisera. pored mnogobrojnih nagrada, poput Estradne nagrade Jugoslavije koju su dobili mnogi od ovih izvođača, tu je i npr. pisaća mašina koju je koristio dr. Himzo Polovina, tradicionalna narodna nošnja u kojoj je nastupao Zaim Imamović, lični nakit Bebe Selimović, mnoštvo starih crno-bijelih slika, zanimljiva kolekcija omota ploča iz tog vremena i još mnogo toga.

Poseban dio Art kuće sevdaha je popločana avlija s fontanom, ukrašena obiljem cvijeća. U narednom periodu će u Art kući sevdaha proraditi i kahva, pa je avlija opremljena i bijelim pletenim namještajem, a uz to, dodatna atrakcija će biti i knjižara u kojoj će posjetioci moći kupiti kolekcije video i zvučnih zapisa, antologije, i genralno djela vezana za sevdalinku i arhitekturu Velikih daira. Cijelan obilaska Art kuće bit će 3 KM, a otvorena je svakim danom, osim ponedjeljka, od 10 do 18 h. Otvaranjem Art kuće sevdaha Sarajevo je dobilo još jedan vrijedan muzej koji će čuvati uspomenu na sevdah i legende sevdaha, ali i mjesto koje če smanjiti profanizaciju Baščaršije koju svakim danom preplavljuje sve više kiča. U narednom periodu planira se i izgradnja art kuće teatra, filma, ali i rock'n'rolla.

M Durkalić

Dani broj 570

POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a, KOJA SE NALAZI NA LINKU ISPOD:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, BY VISITING:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Izbor kulturnog nasljeđa u pet gradova svijeta

Sarajlije u junu biraju sedam čuda

U junu će stanovnici Kantona Sarajevo imati mogućnost da izaberu sedam čuda svog kulturno-materijalnog nasljeđa, kako su jučer objavili predstavnici Međunarodnog odbora glavnih gradova kulture (www.ibocc.org). Ova inicijativa će se realizovati u saradnji sa lokalnom TV. Kampanja u Sarajevu će se odvijati istovremeno sa kampanjom u još četiri grada. To su: Barcelona, Brazilija, Madrid i Njižnjij Novgorod.
Prema riječima predsjednika Međunarodnog odbora glavnih gradova kulture, Ksavijera Tudele, „svaki od gradova učesnika je izabran jer psojeduje bogato kulturno nasljeđe.
Planirnao je da 27.maja bude objavljena kandidatura spomenika koji će postati jedno do sedam čuda Kantona Sarajevo. Građani će imati priliku da glasaju mjesec dana. U toku prvih 15 dana jula će se objaviti rezultati i zvanično će se dodijeliti priznanja za 7 izabranih čuda.

S.R.

San 22.5.2008.

[valterbranisarajevo]

Inicijativu promovisao Međunarodni Odbor Glavnih Gradova Kulture, u saradnji sa Televizijom Kantona Sarajevo (TVSA)
Prvog juna 2008. godine počinje glasanje i u julu će se znati rezultati
U Braziliji, Madridu, Niznhy Novgorodu i Barceloni će se simultano realizovati ista inicijativa
Sljedeće nedjelje, 01. juna, počet će glasanje za odabir „7 čuda“ kulturno-materijalnog naslijeđa u Kantonu Sarajevo, kako nam je objavio Međunarodni Odbor Glavnih Gradova Sarajevo (TVSA).
Danas je Odbor objavio 25 spomenika koji su kandidadti za odabir 7 čuda Kantona Sarajevo. Kandidature, odabrane u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i priprodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, su sljedeće:

1. LATINSKA ĆUPRIJA
2. KOZJA ĆUPRIJA
3. MOST NA PLANDIŠTU/ RIMSKI MOST
4. KOMPLEKS CAREVE DŽAMIJE
5. KOMPLEKS BEGOVE DŽAMIJE
6. ALI-PAŠINA DŽAMIJA
7. HADŽI SINANOVA TEKIJA
8. EVANGELISTIČKA CRKVA/AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI
9. SARAJEVSKA KATEDRALA
10. STARA PRAVOSLAVNA CRKVA
11. STARA JEVREJSKA SINAGOGA / STARI HRAM
12. MORIĆA HAN
13. BRUSA BEZISTAN
14. GAZI-HUSREVBEGOV HAMAM
15. MEDRESA KURŠUMLIJA
16. VIJEĆNICA
17. ZEMALJSKI MUZEJ
18. SVRZINA KUĆA
19. DESPIĆA KUĆA
20. GROBLJE ALIFAKOVAC
21. STARO JEVREJSKO GROBLJE
22. SEBILJ
23. KONAK
24. VRATNIČKI BEDEM
25. BAŠČARŠIJA
Kampanja odabira 7 čuda u Kantonu Sarajevo se realizuje u okviru kampanje odabira 7 čuda kulturno-materijalnog naslijeđa u 5 svjetskih gradova. Uz Kanton Sarajevo u kampanji učestvuju i Braziliji (Brazil), Madridu (Španija), Niznhy Novgorodu (Rusija) i Barceloni (Madrid).
Odabir 7 čuda kulturno-materijalnog naslijeđa u Kantonu Sarajevo je ideja koja ima kao referentnu, univerzalno priznatu, tačku 7 čuda starog svijeta. Za sedam svjetskih čuda su izabrani sljedeći spomenici: Velika Keopsova piramida u Gizeh-u, Viseći vrtovi u Babiloniji, Artemijev Temple u Efes-u, Zeusova statua u Olimpiji, Mausolov mauzolej u Halicarnas-u, Colos sa Roda-sa i Far iz Aleksandrije.
Prema riječima Predsjednika Međunarodnog Odbora Glavnih Gradova Kulture, Xavier Tudela-e „svaki od gradova učesnika su bili izabrani jer posjeduju bogato kulturalno naslijeđe, koje je dio međunarodnog kulturalnog naslijeđa. Odabir 7 čuda u ovim gradovima omogućit će svijetu da otkrije ili da bolje upozna kulturalne stvarnosti ovih gradova“.
Međunarodni Odbor Glavnih Gradova Kulture realizuje kampanju za izbor 7 čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Kantona Sarajevo s ciljem da promoviše naslijeđe na jedan didaktički, pedagoški, zabavni način, sa željom da ujedno motiviše posjete odabranim mjestima i takođe da uspostavi nove turističke rute koje će posjetiocima dozvoliti da na jedan sintetički način upozna bogatstvo naslijeđa Kantona Sarajevo i drugih gradova koji su dio projekta.
„Čudo“ podrazumijeva kulturno-materijalno naslijeđe Kantona Sarajevo koje ima specijalnu vrijednost nastalo kao remek-djelo ljudske kreativnosti, i ima posebnu vrijednost a nastalo je iz oblasti arhitekture, skulpture, slikarstva, urbanističke umjetnosti ili pak kao primjer neke eminentene urbanistčke konstruktivne građevine koja je značajna za neki historijski period Kantona Sarajevo.

Glasanje za izbor 7 čuda u Kantonu Sarajevo će trajati od 1. do 30. juna. Glsanje će se vrširi putem e-mail, sms poruka i telefonskih poziva. U prvoj polovini jula bit će objavljeni rezultati i zvanično će se uručiti diplome.

ibocc.org

[valterbranisarajevo]

SARAJEVO - Posluživanjem kafe iz najveće džezve na svijetu i slastica ispred Katedrale u Sarajevu juče je simbolično obilježen početak ljetne turističke sezone u ovom gradu.

"Ovo je simbolično proslavljanje početka turističke sezone u bh. prijestonici kojim želimo izraziti dobrodošlicu svima koji su ovdje ili nas tek žele posjetiti. Nema boljeg načina nego ljude ponuditi fildžanom dobre kafe i lijepom riječi. Kod nas uvijek ima fildžan viška za dobronamjerne ljude", kazao je Enis Avdić, jedan od organizatora akcije služenja kafe dobrodošlice.
Organizatori jučerašnje manifestacije su "Sarajevo navigator" i internet portal www.sonar.ba, u saradnji s kompanijom "Vispak".
Pažnju velikog broja turista i prolaznika ispred Sarajevske katedrale privukla je džinovska džezva koju je napravio sarajevski kazandžija Nasir Jabučar. Mnogi su se željeli pored nje slikati ili je samo pogledati izbliza.
"Lijepa je ova akcija i kamo sreće da ih je više. Sigurno je da svi moramo biti ljubazniji jedni prema drugima i pokazati dobrodošlicu turistima. Boljeg simbola otvorenosti i dobrih želja nema od džezve i kafe. Ovakave akcije treba organizovati i u drugim našim gradovima - Tuzli, Zenici, Mostaru, Čapljini, Sanskom Mostu, koji takođe imaju šta da pokažu i ponude", rekao je prolaznik Bekir Ćato.

E. Duvnjak


Nezavisne novine

POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a, KOJA SE NALAZI NA LINKU ISPOD:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, BY VISITING:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Historijsko područje - Nekropola sa stećcima na lokalitetu "Mramorje" u selu Moguš, općina Olovo (FBiH) te Mjesto i ostaci graditeljske cjeline - Mir-Muhamedova džamija (Mehmed i Mustajbegova džamija) u Čajniču (RS), uvršteni su na Listu ugroženih spomenika BiH.

Komisija je odlučila pristupiti i serijskoj nominaciji nekropola sa stećcima za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. To će biti prva međudržavna nominacija, jer će uključiti i Republiku Srbiju, Crnu Goru te Republiku Hrvatsku.

Sve će zemlje zajedno pripremati nominaciju, s tim što će BiH u tom projektu biti matična zemlja, inicijator i koordinator svih aktivnosti. U narednom će periodu slijediti dogovor s predstavnicima spomenutih zemalja….


Hadžimuhamedović je potvrdila i činjenicu da je Ured gradonačenice Sarajeva formirao koordinaciono tijelo za pripremu nominacionog fajla za upis Baščaršije na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Komisija ima svog predstavnika u tom tijelu, a proces će trajati duže jer je riječ o složenim nominacijama koje zahtijevaju precizno definiranje sistema upravljanja tim područjem…..


FENA 2.6.2008.

[valterbranisarajevo]

Facebook grupa:” Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO”

http://www.facebook.com/group.php?gid=13621978356

[valterbranisarajevo]

Glasanje za 7 sarajevskih čuda:

http://www.ks.gov.ba/cuda/index.html


http://www.ks.gov.ba/cuda/poll.html

[valterbranisarajevo]

Baščaršija u novom ruhu

Osvjetljeni Sarači

Od sinoć, zahvaljujući novoj rasvjeti, glavna ulica na Baščaršiji ima potpuno drugačiji izgled. Prema riječima Tarika Poturovića, pomoćnika načelnika za komunalne poslove, investicije i razvoj u općini Stari Grad nakon osvjetljenja trgovki, javnu rasvjetu su dobili i Sarači.
-Napori Gradske uprave da staru jezgru grada učine primamljivijom turistima su za vaku pohvalu. Veći dio posla su uradili oni, a projekat je odobren i od strane Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika-rekao je Poturović i naglasio da će druga faza radova na osvjetljenju Baščaršije sigurno naići na brojne komentare.
-Osvjetljenje trgovki nije baš bilo upadljivo, tako da mnogi građani i nisu primjetili ove novine. Međutim, Sarači, najatraktivnija ulica više je izložena javnosti i njeno osvjetljenje će biti veliki pomak za našu Općinu, naglasio je Poturović. Nakon osvjetljenja Sarača Gradska uprava će započeti sa projektom rasvjete Gazi-Husrevbegove ulice.

E.Z.B.

San 10.6.2008.


POGLEDAJ ME/LOOK AT ME: Jajce Edition

U ponedjeljak 9. juna 2008, projekat POGLEDAJ ME/LOOK AT ME: Jajce Edition je prezentiran u Kršlakovoj kući u Jajcu. U prisustvu HMA Matthew Rycrofta, ambasadaora Velike Britanije u BiH, gospodina Michaela Moora, direktora British Councila u BiH, gospodina Dubravka Lovrenovića, člana i trenutno predsjedavajućeg Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, projekat su predstavili gospodin Nisvet Hrnjić, Načelnik Općine Jajce i Ismet Lisica, kreativni direktor projekta POGLEDAJ ME/LOOK AT ME: Jajce Edition. Kompletnu prezentaciju projekta možete pogledati na
www.pogledajme.ba. Iza projekta POGLEDAJ ME/LOOK AT ME: Jajce Edition stoje: Ismet L i sica, kreativni direktor projekta, Melina Kameric, koncept i copywrite i Amer Kuhinja, fotografija.


POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a, KOJA SE NALAZI NA LINKU ISPOD:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, BY VISITING:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Pokretni stubići čekaju nove ploče

Kako bi fizički zaštitila Baščaršiju i stvorila prave pješačke zone u ovom dijelu grada, Općina Stari Grad pokrenula je projekt postavljanja elektronskih stubića u najprometnijim ulicama.
“Obavljeni su razgovori sa svim subjektima koji će učestvovati u realizaciji projekta poput policije, vatrogasaca, te kantonalnih javnih komunalnih preduzeća Rad i Park. Pošto se radi o veoma zahtjevnom projektu koji se mora raditi istovremeno sa postavljanjem kamenih ploča, radovi neće skoro početi“, kaže za Oslobođenje Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za investicije Starog Grada i dodaje da Općina nastoji taj posao obaviti na što bolji mogući način.
Poturović naglašava da će se realizacijom tog projekta spriječiti ulazak vozila u zone, koje bi i danas trebale biti pješačke, ali u kojima često možemo vidjeti vozila pored kojih se pješaci jedva provlače.

Nema parkiranja

Dodaje da će se u manjim i uskim ulicama uglavnom postavljati nepokretni stubići, dok će u većim ulicama, zbog potrebe snabdijevanja prodavnica i ugostiteljskih objekata, kao i zbog čišćenja i održavanja ulica, postaviti stubići koji će se moći pomicati.
Elektronski stubići trebali bi biti postavljeni kod Sebilja, odnosno preko puta tramvajske stanice na Baščaršiji, tako da se više neće moći ulaziti na čaršiju s te strane.
Njihovo postavljanje planirano je i u ulicama Oprkanj i Bravadžiluk. U Ulici Abadžiluk postaviće se pokretni stubići kod apoteke, tako da se na tom mjestu neće moći više parkirati vozila.
Stubići će biti postavljeni i u Aščiluku, Bazardžiluku, Kundurdžiluku, u Gazi-Husrev begovoj ulici, a predviđeni su i pokretni stubići u ulicama Prote Bakovića, Vladislava Skarića, Muvekita, Štrosmajerova, u Ferhadiji, kod Katedrale, Saborne crkve, kao i u Jelićevoj ulici.
Za sva vozila koja moraju prolaziti kroz navedene ulice biće izrađene specijalne kartice uz pomoć kojih će se stubići moći spuštati.
Prevoz robe
Nakon realizacije ovog projekta, ovaj dio grada s pravom će biti raj za sve turiste i šetače, koji će, napokon bez straha od automobila, moći šetati i uživati u duhu starog grada.
Pokretni automatski stubići, kako najavljuju iz Općine, moći će se koristiti pomoću kartica sa kodom. Kartice će dobiti vatrogasci, policija i komunalna preduzeća, a za vlasnike radnji biće određen termin za vrijeme kojeg će moći prevoziti robu do radnji.
Korisnici kartica imaće dozvolu i biće registrirani u Općini, a spuštanje stubića obavljaće se iz komunalnog centra.

A. VATREŠ-NEZIREVIĆ

Oslobođenje

[valterbranisarajevo]

Čelni čovjek Ljubljane poslao zvanični dopis Gradu u kojem je izrazio spremnost da finansijski podrži rekonstrukciju...

Dirljivi apel gradonačelnika Budimpešte Gabora Demskog (Demszky), koji je uputio svim gradonačelnicima gradova EU na Konferenciji gradonačelnika glavnih gradova održanoj u maju u Ljubljani, urodio je plodom. Naime, on je pozvao gradonačelnike da, kao izraz saradnje i solidarnosti, pruže svoj doprinos kako bi sarajevska Vijećnica bila obnovljena do 2010. godine.

Na njegov prijateljski poziv prvi je reagirao čelni čovjek Ljubljane Zoran Janković. On je 6. juna poslao zvanični dopis Gradu Sarajevu u kojem je izrazio spremnost Grada Ljubljane da finansijski podrži projekt rekonstrukcije Vijećnice.

- Iako nije precizirao o kojoj svoti se radi, njegov i doprinos naših bliskih partnera Austrije, vlada Mađarske i Kraljevine Španije te Grada Budimpešte pokazuju da postoje prijatelji koji nam žele pomoći kako bismo što prije gradsku Vijećnicu u punom sjaju vratili Sarajevu i BiH, ali i cijelom svijetu jer se ovaj spomenik nalazi na listi 100 najugroženijih - kazali su iz Gradske uprave.

Prema urađenoj projektnoj dokumentaciji, za rekonstrukciju i restauraciju Vijećnice potrebno je 17,8 miliona maraka.

Dosadašnji donatori

Novac za obnovu Vijećnice do sada su izdvojili Austrija, Evropska komisija, vlade Mađarske i Kraljevine Španije, a finansijska podrška slijedi i od Grada Budimpešte koji će pomoći tako što će iz budžeta izdvajati godišnje po 15.000 eura u naredne tri godine.

Autor: N. PILAVDŽIĆ

Avaz

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Dućana s kožom odavno nema u Ulici Sarači na sarajevskoj Baščaršiji. Nema ni tišine u čaršijskim kafanicama dok se ispija prva jutarnja kahva, a nestali su i telali koju su na trgu uz bubanj obznanjivali vijesti iz zemlje i svijeta.

Pasvandžije su nekad tokom cijele noći na Baščaršiji čuvali dućane od provalnika i čestih požara, a sada su njihovu ulogu preuzeli savremeni uređaji za video-nadzor.
Baščaršija (u prevodu glavna čaršija) danas čini jezgro sarajevske opštine Stari grad. Ukoliko se u Sarajevo dolazi iz pravca Pala, ovo naselje počinje od Vijećnice, a putnik iz pravca Ilidže na Baščaršiju dolazi već kod Latinske ćuprije na desnoj obali Miljacke.
Još u srednjem vijeku na mjestu Baščaršije postojao je trg, a mnogo kasnije dolaskom Isa-bega Ishakovića, "postavljaju" se temelji Sarajevu i razvija glavna čaršija.
"Baščaršija se počela razvijati već sredinom 15. stoljeća, a kulminaciju u razvoju je doživjela u 16. stoljeću. U prvom redu, čaršiju su sačinjavali brojni dućani, magaze, bezistani, kao i niz objekata vjerskog, kulturnog i prosvjetnog značaja", priča Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu.
Baščaršija je u to vrijeme zauzimala mnogo veći prostor nego danas. Protezala se od Latinske do Careve ćuprije na jednoj strani, prema Vijećnici i dalje sve do katedrale, na drugoj strani.
Glavna čaršija od Vijećnice do katedrale
Sačuvano je niz opisa sarajevske čaršije stranih putopisaca koji su prolazili kroz Sarajevo u 16. vijeku, među kojima je i pisani trag zapadnoevropskog putopisca Henrija Blanta.
"Na glavnom trgu i u 50 ulica u krug trga ima valjda šest ili sedam stotina dućana s robom svake vrste. Trgovački dućani i zanatske radnje grupisani su strogo po cehovima i oni ih zovu esnafi, kao što je doskora bilo i u engleskim velikim gradovima. U kožarskoj ulici koju zovu Sarači možeš vidjeti divne robe iz raznobojne kože i prekrasnu konjsku opremu da je se nagledati ne možeš", zapisao je Blant.
U svom putopisu ističe da su nedaleko i trgovine krzna šumskih zvijeri.
"Među njima tako krasnog da bi londonske žene dale nemalo godina života za ogrtač. U jednoj podugoj ulici vidio sam dućane prepune zlatnog nakita, lijepoga kao u haremskih ljepotica iz bajki. A od srebra izrađeni krasni predmeti svojom ornamentikom i šarama ne zaostaju za venecijanskim radovima ove vrste. Naročito su me očarali srebrom i zlatom vezene bezbrojne lule i lijepo išarani čibuci ponekad dugi tri jarda", zabilježio je Henri Blant svoje utiske sa Baščaršije.


U kafanama se nije smio kvariti ćeif Sarajlija


Posebno je detaljno prepričao dojmove iz jedne bosanske kafane.
"Kad uđeš u kafanu ogledaš se za mjesto gdje ćeš sjesti. Valja ti dobro paziti da ne zapneš za čibuke koje pušači sjedeći na oniskim jastucima ispruže do nasred kafane. Ako nogom staneš na čibuk ili ga samo dirneš, može te skupo stajati jer kvariš ćeif Sarajlija. I koliko god je na čaršiji graja, u kafani je tišina. Lijepo čuješ kako huklja tekućina u nargilama i vri kahva na žeravici. Kada uđe novi gost najprije potraži mjesto gdje će sjesti, pa kada sjedne, ogleda se desno i lijevo i pravo po gostima koji od ranije sjede u kafani. Pošutjevši još minutu ili dvije, izrekne pozdrav. I opet šutnja", opisao je Blant fenomen kafanske tišine.
U trgovinama tekstila na Baščaršiji prodavane su engleska čoha i skupocjena španska i venecijanska kadifa. Tkanine za laganu žensku odjeću i tanka svila sa prekrasnim mustrama, dobavljane su iz Male Azije.
I danas na Baščaršiji ima dućana u kojima se pravi i prodaje roba, gdje su zastupljeni stari zanati, ali mnogo manje nego u zlatno doba Baščaršije kada je bilo 80 vrsta zanata po kojima su i ulice dobijale imena: sarači, kazandžiluk, kujundžiluk, kundurdžiluk, abadžiluk, ćurčiluk.
Glavna čaršija sada je prepoznatljiva po kulturno-historijskim spomenicima Sebilju, Begovoj džamiji, Kuršumli medresi, Sahat kuli, Morića hanu, Gazihusrev-begovom bezistanu.

Baščaršija nudi mnogo više od dobrih ćevapa

"Lijepa je i danas ova naša Baščaršija, ali na svoj način. Žalosti me što stari zanati odumiru i samo se kazandžije otimaju od zaborava. U Ulici Kovači više nema nijednog kovača. Sjećam se kako je nekada lijepo mirisala naša Baščaršija. Bila je čistija nego danas. Nema više da ljudi u sepetima nose limunadu i za vrelih dana iz pipe za pola dinara prodaju čašu hladne limunade ili boze", priča osamdesetpetogodišnji Sarajlija Salko Čolo.
Sjeća se i vremena kada se kod Sebilja na Baščaršiji prodavalo suho meso.
"Tu vam je u određenim danima bila prava pijaca. Osim mesa, prodavalo se brašno. Sjećam se jedan prodavac bi svako jutro nosio kukuruz da nahrani golubove koji su se sakupljali kod Sebilja. U vrijeme mjeseca ramazana pred iftar bi se na tablama prodavali vrući samuni. Moj otac je imao kazandžijsku radnju ovdje na Baščaršiji i kući bi nam uvijek kupio samuna. Svako vrijeme nosi svoje običaje, pa i ovo. Prebrzo se živi, nema rahatluka", zaključuje Čolo.
Baščaršija, kao simbol Sarajeva, danas je velika atrakcija za turiste i uvijek prvo pitanje upućeno strancu glasi: "Jesi li bio na Baščaršiji, jesi li prob'o ćevape?". A Baščaršija nudi mnogo više od ćevapa.

Elma Duvnjak

Nezavisne novine

[Alle]

Instead of all this UNESCO activity, maybe the different localities should do more to protect the many heritage sites, from the paleolthic engraving, to the castles. I really do hope that we will se more and more of that as the standards improve.

[valterbranisarajevo]

Obučeni u staru bosansku narodnu nošnju bit će na usluzi građanima i turistima, dijelit će letke, suvenire...

Novoformirano Udruženje "Zona unaprijeđenog poslovanja Baščaršija" početkom jula će uvesti novu atrakciju u starom dijelu grada. Riječ je o povratku pasvandžija, odnosno čuvara dućana, koje su nekada plaćali zanatlije i trgovci. Međutim, njihova uloga ovog puta će biti drugačija.

- Četvero pasvandžija, dva muškarca i dvije djevojke, obučeni u staru bosansku narodnu nošnju će u svakodnevnim obilascima Baščaršije turistima dijeliti letke. Na njima će biti ispisan historijat, brošure sa mapama Baščaršije, zanata, gastro-mape... - rekla nam je Vladana Ančić, portparol ZUP Baščaršija.

Ona dodaje da će misiju pasvandžija upotpuniti i zastavice sa logom Baščaršije koje će biti na vidljivim mjestima ispred Begove džamije, u Zlatarskoj ulici, kod kazandžija, kujundžija... One će posjetiocima omogućiti da se lakše snađu.

U većini zanatskih objekata i restorana bit će postavljeni i mali info-pultovi na kojima će turisti moći dobiti letke, brošure te vodiče kroz Baščaršiju.

Autor: N. Č.

Dnevni Avaz

[valterbranisarajevo]

Protiv navika destrukcije

"Vijećnica renata" od 3. do 5. jula

Četrdeset obojenih platana bit će postavljeno na još uvijek oštećenu fasadu Vijećnice u Sarajevu, prije početka radova na njenoj restauraciji.

Otvorenje instalacije "Ponovo rođena - Vijećnica renata" izvršit će gradonačalnica Sarajeva i direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, zajedno sa ambasadorom Kraljevine Nizozemske, direktorom Goethe-Instituta BiH i Rudolfom zur Lippeom.

Ovaj gest, neposredno prije početka obnove simbola Sarajeva, istovremeno je početak trogodišnjeg projekta na kojem će umjetnici/ce, naučnici/ce ukazati na problematične tendencije geometrizacije čovjeka u svijetu, te će jasnije artikulirati novu pažnju na forme života u društvu i prirodi, javljaju iz Goethe Instituta.

U okviru projekta bit će upriličen i program izložbi, instalacija i predstava za širu publiku, studente i učenike.

Naučni razgovori, instalacije, izložbe zatim predstave će biti nastavljene u 2009. i 2010. godini. Jedan od ciljeva će biti da se još aktivnije uključe grupe i ličnosti iz zemlje. Ove aktivnosti i gestovi su signal Evropi koliko je bitna ova mala, posebna zemlja. Tačno 500 godina poslje razaranja "zlatnog doba" suživota muslimanske, židovske i krščanske kulture u Španiji, biblioteka je zapaljena. Sličan suživot religije i kulture, koja se odvijala stoljećima pod jednim usmjereno evropskim islamom, mora ostati šansa za Evropu, ili tek postati.

(Sarajevo-x.com)

[valterbranisarajevo]

Ovogodišnji Festival “Baščaršijske noći 2008.”, koji se tradicionalno održava od 1. do 31. jula, osim svečane ceremonije biće otvoren posebnim muzičkim programom.

S obzirom da Francuska upravo 1. jula preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, Festival će biti otvoren koncertom “Veče francuske muzike”. Koncert počinje premijerom opere “ Lyssi” Erica Bretona, velikog prijatelja i čestog gosta Sarajeva, koji je ovu operu posebno komponovao za njenu scensku praizvedbu u Sarajevu.
U drugom dijelu koncerta, naši i strani umjetnici i vokalni solisti, predstaviće se izborom popularnih opernih arija i kompozicija velikih francuskih autora i naravno. Naravno na Festivalu učestvuje i oko 1000 domaćih izvođača: slikari, pjesnici, muzičari, pjevači, glumci, plesači, folklorci itd.

Već su u toku orkestarske pripreme i probe Sarajevske filharmonije, kojom će dirigovati sam gosp. Eric Breton. Među gostima je nekoliko izvrsnih francuskih solista..
Na Festivalu će biti izvedeno oko četrdeset programa iz gotovo svih oblasti kulture (klasična i duhovna muzika, pop i rock koncerti, sevdalinka, opera, likovni i književni programi, folklor, programi za djecu…), odnosno veliki broj vrhunskih kulturno-umjetničkih programa od kojih je posebno značajan dolazak poznate umjetnice i kantautora Džoan Baez (Joan Baez). Njen koncert će se održati 16. jula na Centralnoj pozornici kod Vijećnice. Ovo će biti prvi dolazak ove velike umjetnice i osvjedočenog prijatelja Sarajeva, poslije aprila 1993. godine, kada je boravila i nastupala u opkoljenom Sarajevu.
Tokom jula na Festivalu će gostovati Goran Karan, Divlje jagode (30 godina rada), Sar e Roma (20 godina rada), Zabranjeno pušenje i «Arabeske», kao i mnogi umjetnici i ansambli iz dvadesetak zemalja (od Malezije do SAD).
Izvor: BN

http://www.bascarsijskenoci.ba/

[valterbranisarajevo]

Stanovnici Kantona Sarajevo izabrali svojih “7 čuda”

Glasanje se odvijalo putem web stranice Kantona Sarajevo, putem e-mail poruka, pozivom na telefonske brojeve i putem SMS poruka te je ukupno primljeno 8434 glasova.

1 - BAŠČARŠIJA - 2726
2 - KOMPLEKS BEGOVE DŽAMIJE – 2645
3 - HADŽI SINANOVA TEKIJA - 767
4 - KOMPLEKS CAREVE DŽAMIJE - 766
5 - VIJEĆNICA - 325
6 - ALI-PAŠINA DŽAMIJA - 259
7 - STARA PRAVOSLAVNA CRKVA – 199

8 - SARAJEVSKA KATEDRALA - 97
9 - VRATNIČKI BEDEM - 81
10 - MOST NA PLANDIŠTU/ RIMSKI MOST - 69
11 - GAZI-HUSREVBEGOV HAMAM - 68
12 - EVANGELISTIČKA CRKVA/AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI - 46
13 - DESPIĆA KUĆA - 45
14 - ZEMALJSKI MUZEJ – 41
15 - KOZJA ĆUPRIJA – 34
16 - MORIĆA HAN - 33
17 - STARA JEVREJSKA SINAGOGA / STARI HRAM - 33
18 - SEBILJ - 32
19 - STARO JEVREJSKO GROBLJE - 31
20 - MEDRESA KURŠUMLIJA - 30
21 - SVRZINA KUĆA – 30
22 - BRUSA BEZISTAN - 26
23 - LATINSKA ĆUPRIJA - 23
24 - KONAK - 16
25 - GROBLJE ALIFAKOVAC - 12
Predsjednik Međunarodnog Odbora Glavnih Gradova Kulture, Xavier Tudela, je istakao, nakon objave konačnih rezultata odabira „7 sarajevskih čuda“ kulturno-materijalnog naslijeđa Kantona Sarajevo „ 7 sarajevskih čuda čuda će od sada predstavljati novi izvor prezentacije kulturno-materijalnog naslijeđa Kantona Sarajevo. Nadam se da će, sa svojih 7 odabranih čuda, Kanton Sarajevo biti još atraktivnija destinacija i da će privući još veći broj turista kako iz zemlje tako i iz inostranstva. Na kraju želim istaknuti da smo jako zadovoljni učešćem građana Kantona Sarajevo u ovom projektu i nadamo se da će od sada kulturno-materijalno naslijeđe Kantona Sarajevo postati još popularnije i da će ga domaći i strani turisti više posjećivati“.
S druge strane, Lejla Mujkić, koordinatorica projekta u Kantonu Sarajevo je izjavila da ”Kanton Sarajevo, kao Evropski region 2006. godine, bio jedan od 5 gradova/kantona učesnika u odabiru 7 lokalnih čuda. Veoma smo zadovoljni učešćem građana Kantona Sarajevo i njihovim interesovanjem za projekat. Ovo će nam zasigrno pomoći da promijenimo i poboljšamo imidž koji je do sada imao Kanton u Evropi i svijetu kao posljedica ratnih dešavanja”.
Kampanja odabira 7 čuda u Kantonu Sarajevo se realizovala u okviru kampanje odabira 7 čuda kulturno-materijalnog naslijeđa u 5 svjetskih gradova. Uz Kanton Sarajevo u kampanji su učestvovali i Braziliji (Brazil), Madridu (Španija), Nizhny Novgorodu (Rusija) i Barceloni (Madrid).
Do danas su objavljeni rezultati u svih pet gradova a više informacija se može naći na www.ibooc.org.....

ibocc.org

[valterbranisarajevo]

Otkako je počela ljetna sezona, na sarajevskoj Baščaršiji se stalo sa popločavanjem ulica. posljednja koja je popločana je ulica Kundurdžiluk, a Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i investicije u Općini Stari Grad najavljuje nastavak popločavanja u drugoj polovini septembra.
-Sa popločavanjem se stalo zbog ljetne turističke sezone. Tada je najviše stranaca u našem gradu koji obavezno posjete Baščaršiju, pa iz tog razloga nismo željeli da radimo u ovo vrijeme i da raskopavamo ulice. kada prođe sezona nastavljamo dalje. U planu je popločavanje ulica Sarači, Prote Bakovića i Đulagina čikma. U njima će se pored popločavanja vršiti zamjena vodovodnih cijevi, a prema potrebi i ostale infrastrukture kao što su kanalizacione cijevi, telefoni i struja. Investitor će biti Kanton Sarajevo odnosno Ministarstvo prometa i komunikacija i Ministarstvo prostornog uređenja, iako će i Općina Stari Grad učestvovati-kazao je Poturović.

E.A.

San 14.7.2008.

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Međunarodni tender sa pretkvalifikacijom za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova, odnosno za fazu arhitektonske obnove Vijećnice raspisan je u junu, kazala je za Dnevni avaz Vildana Jakić, stručna savjetnica za projekt obnove Vijećnice u Gradskoj upravi.
-Prema planu, polovinom septembra trebala bi zvanično početi obnova ovog vrijednog kulturno-historijskog spomenika. U toku je i konačno rješavanje pitanja prijenosa prava raspolaganja Vijećnicom-najavila je Jakić.
Prema urađenoj projektnoj dokumentaciji, za obnovu je potrebno 9 miliona eura. Dio tog novca već je na namjenskom računu za obnovu Vijećnice, a ostatak će također biti obezbijeđen kroz donacije i pomoći domaćih vlasti kao i iz budžeta prijateljskih zemalja.
-Novac su do sada donirali Ministarstvo kulture Španije u iznosu od 1.000.000 eura, Društvo za obnovu Vijećnice iz Beča 54.857,93 eura, Grad Podgorica 29.950 eura. Vlada KS izdvojila je 623.023 KM, a Grad Budimpešta je uplatio 15.000 eura, što je tranša od ukupno predviđenih 45.000 – navela je Jakić
Grad Ljubljana je najavio uplatu 5.000 eura, u budžetu Grada Sarajeva obezbijeđeno je 600.000 KM, a vlada Republike Mađarske odobrila je 100.000 eura.

N. Pilavdžić

Dnevni Avaz 18.7.2008.

[valterbranisarajevo]

Zadržati kulturno-historijske vrijednosti, funkcionalnu i estetsku komponentu...
Popločavanje Baščaršijskog trga trebalo bi konačno početi u oktobru ili novembru. Općina Stari Grad nosilac je čitavog projekta za čiju izradu se trenutno odabire projektant, dok Grad sa milion KM sufinansira popločavanje.

Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i investicije općine Stari Grad, rekao nam je da projekt pored popločavanja obuhvata i sanaciju vodovodnih, kanalizacionih i elektroinstalacija koje nikada nisu mijenjane.

- Projekt o zamjeni kanalizacionih instalacija davno je završen, a uradilo ga je preduzeće "Vodovod i kanalizacija" - rekao nam je Poturović.

Munib Buljina, direktor Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS, ističe da od projekta očekuje da bude adekvatan.

- Projekt treba zadržati kulturno-historijske vrijednosti Baščaršije, a u isto vrijeme se mora voditi računa o prihvatljivosti za savremene tokove života i način korištenja. To znači da mora imati i funkcionalnu i estetsku komponentu kako bi bio apsolutno prihvatljiv - naglašava Buljina.

Dnevni avaz


Ploče treba održavati na novi način

Za svakodnevno čišćenje potrebna je nova tehnologija...

Prema podacima Službe za komunalne poslove i investicije Općine Stari Grad, u prosjeku mjesečna količina prikupljenog otpada iznosi približno 1.700 tona, s tim da je zimi manja nego ljeti. Pranje javno-prometnih površina obavlja se na 246.000 metara kvadratnih podijeljenih na 14 dionica, i to od četiri puta sedmično do jednom mjesečno.

Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i investicije, smatra da Baščaršiju treba bolje održavati. Također, tvrdi da "Rad" sa sadašnjom opremom, malim i velikim cisternama ne može adekvatno čistiti nove kamene ploče na ulicama.

- Ploče bi trebali održavati i čistiti na novi način. Za svakodnevno čišćenje potrebna je nova tehnologija koju "Rad" ne može prihvatiti. Potrebni su mali kamioni sa malo vode, a puno rada. Voda bi se trebala uzimati iz hidranata, a grijala bi se mašinama, ne bi se pralo pod pritiskom nego hemijsko-ekološkim sredstvima - rekao nam je Poturović.

Nastavak popločavanja ulica na Baščaršiji očekuje se u drugoj polovini septembra, po završetku turističke sezone. Kada se završe ti radovi, Poturović kaže da želi putem tendera pružiti šansu malim firmama od pet do deset ljudi koji će prati ulice Baščaršije svaki dan.

Đipa: "Rad" ima potrebne kapacitete

Ahmed Đipa, portparol preduzeća "Rad", kazao nam je da imaju sve potrebne kapacitete za kvalitetno pranje i održavanje, ali da im se to treba omogućiti rješavanjem pitanja ulaska u baščaršijske ulice.

Autor: N. ČENGIĆ

Dnevni Avaz

[valterbranisarajevo]

Sarački, samardžijski i sedlarski obrti su esnafi koji nestaju. Danas je rijetkost naći sarača da izrađuje sedla i konjsku opremu jer je i konja sve manje. Sarajevski sarači su imali svoju mahalu koja se i danas zove po njihovom obrtu "Sarači", a u kojoj smo zatekli jednog od trojice preostalih saračlija.

"Došao sam iz Užica ocu na zanat 1950. godine. Tada je bilo preko 40 ovakvih radnji, sad nas nema možda svega trojica koji se bavimo izričito zanatom", kaže Mehmed Užičanin, jedan od najstarijih zanatlija sa Baščaršije.

Priče da sarači spadaju među najstarije i jedne od najznačajnijih zanatlija, te da se pojavljuju već 1489. godine, opstaju do danas. Ranije su služili potrebama vojske, ali sada su više okrenuti proizvodnji opreme za pse, kožne galanterije, a od tradicionalnih proizvoda rade zembilje. Pored ovoga bave se i popravkama proizvoda od kože.
"Radim mnoge svari, sve od kože, za konje, za lov i ribolov, torbe i ruksake, razne kaiševe, futrole, kožne privjeske za ključeve. Ma svašta se od kože napravi", kaže Užičanin.

Sarački posao nije naporan, ali zahtijeva vještu ruku, dobru maštu i smisao za lijepo. Od osjećaja majstora sarača i njegove spretnosti, zavisi ljepota onoga što napravi.
"Nije ništa teško naučiti ako čovjek ima volju. Onaj ko umije da popravi taj umije i da napravi", kaže Užičanin.

Iako nemaju garanciju, njegovi proizvodi mogu trajati godinama. Inače, ovo je jedini zanat u kome se koža šije s dvije igle.
"Ako je kvalitetno napravljeno sa dobrim materijalom i kožom može da traje neograničeno. Ima ljudi koji dođu i sada, i nose kaiš za pantalone od 20 do 30 godina. Sve zavisi od vrste kože", tvrdi Užičanin.
Rad kojim se može podičiti jeste zembilj koji se može vidjeti u knjizi UNESCO-a, a koji se prodaje za 350 KM.
"To je naš stari bosanski zembilj koji može da traje 100 godina. To je torba za nošenje, idealna za pijace. Ovaj zembilj ušao je u knjigu UNESCO-a. Došli su ljudi iz UNESCO-a, obišli su Bosnu i Hercegovinu, i eto kod mene su našli taj zembilj. Ne može se kazati koliko treba vremena za njegovu izradu, jer samih ovih iglica treba 500 komada", pojašnjava Užičanin.

Tvrdi da najviše prodaje kaiševa za pantalone čija je cijena od 15 do 30 KM. Ruksaci se slabije prodaju jer koštaju 80 KM.
"Kinezi ubiše, ali im je roba nekvalitetna skroz. On kupi danas ruksak, a sutra nosi da ga popravi. Tako je taj val naišao, pa sad koliko će trajati ne znam", kaže Užičanin.

Govoreći o rukotvorinama kaže da je najmanja potražnja za sedlima.
"Neki dan sam pravio bosansko sedlo. Bosansko sedlo nije bilo pravljeno više od 40 godina, a vojničko sam imao pa sam i njega prodao. Počeli su se pomalo javljati kupci, neki dan me jedan molio da mu napravim uzdu da nosi u Crnu Goru, došao je i odnio. Nekad je konj bio sve, k'o što je danas auto", priča Užičanin.

Mada iz godine u godinu raste interesovanje za proizvode od prirodne kože, sarački zanat, koji objedinjuje sedlarski, obućarski i sve ostale zanate koji se bave obradom kože, polako se gasi.
"Pravo da vam kažem, nema zainteresovanih. Imam kćerku, ona je završila taj zanat ali eto ne bavi se time. Ona je završila i pravo, radi kao pravnik, a žensko ko žensko udalo se i eto. Nemam nasljednika u tome. Ja ću raditi dok mogu. Biti u poslu 58 godina je stvarno puno", smatra Užičanin.

Upravo zbog očuvanja tradicije starog zanata i visokog dometa postignutog u saračkoj djelatnosti, Mehmed je dobio i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.
"Ovim zanatom mi se bavio dedo, otac i braća. Bilo nas je petorica braće, četvorica smo iz te struke, svi su pomrli, samo sam ja još ostao. Ranije nije mogao niko dobiti radnju u saračima, samo kožarac; obućar je bio papučar, a opančara nemamo nijednog u Sarajevu. Tako jedan po jedan zanat izumire, ali dolaze novi zanati jer novo je vrijeme i gotovo", zaključuje Užičanin.


Danka Vujičić

Nezavisne novine



Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Projekat popločavanja nastaviti sve do Vječne vatre

Sebilj - otvorena scena u vidu ostrva

Realan početak popločavanja baščaršijskog trga je oktobar 2008. godine, nakon završetka turističke sezone u Sarajevu, saznajemo iz Gradske uprave. Vrijednost ovog projekta je 1,5 milion maraka, s tim da će Grad izdvojiti milion, a Općina Stari Grad kao nosilac realizacije popločavanja pola miliona KM.

Ipak, ono što više od samog popločavanja zanima čak i premijera Kantona Samira Silajdžića, ali i ostale građane, jeste projekat pokretne pozornice kod Sebilja.
“Veoma je važno osmisliti kulturne sadržaje, performanse koji će turiste zadržati na čaršiji tokom cijelog dana. Po idejnom projektu arhitekte Šahovića, pozornica lijepo izgleda, a imamo dovoljno neafirmisanih mladih glumaca i muzičara koji bi tu mogli nastupati“, kaže za Oslobođenje premijer Silajdžić.

Duže radno vrijeme

Prema Silajdžićevim riječima, Baščaršijom se može proći za pola sata, ali proširenjem turističke ponude, koja se sada svodi na jelo i piće, ljudi bi ostajali duže u samoj jezgri grada.
“Nadam se da će Gradska uprava pokrenuti takav projekat, a mi ćemo ga rado prihvatiti. Turističku signalizaciju smo trebali uraditi prije deset godina, ionako nemamo ništa od nje. Takođe, radnje na čaršiji trebale bi raditi bar do 23 sata“, smatra premijer Kantona.
U razgovoru sa arhitektom Kenanom Šahovićem saznajemo da će se i pokretna pozornica postavljati uporedo sa novim pločama baščaršijskog trga.
“Velika je stvar što Općina Stari Grad rješava infrastrukturne probleme u ulicama koje se obnavljaju. Ono što je najbitnije za sebilj je živost koja će se postići ovim projektom. Sve je to vezano i za naš mentalitet i otvorenost prema ljudima koji nam dođu u posjetu“, kaže Šahović, uz prijedlog da se popločavanje ulica u narednom periodu nastavi kroz Ferhadiju do Trga oslobođenja, a kasnije i do Vječne vatre.

Odraz nas samih

- Sebilj ćemo izdići i napraviti neku vrstu ostrva, uključujući i drveće pored njega, između kojeg će se i dešavati razne priredbe. Ipak, mislim da bi cijelu jezgru grada trebalo popločati, uključujući i prilaze vjerskim objektima, Novom hramu, Sabornoj crkvi, Katedrali, ali i Štrosmajerovu ulicu koja je sad pretvorena u ruglo, naglašava Šahović, te dodaje da i u arhitektonskim formama moramo poštovati naš mentalitet. Prema Šahovićevim riječima, gradske vlasti ne bi trebale štedjeti na ovom projektu, jer je on odraz nas samih. Pri tome će i mnogi prodavači u samoj jezgri morati svoju robu skloniti sa ulice kako bi turisti mogli nesmetano razgledati, a ne paziti kuda hodaju.
Da je tako potvrđuje i premijer Silajdžić, koji ponavlja da ne postoji razlog zbog kojeg Kanton ne bi podržao ovako značajne projekte.
“Nije problem da i mi putem Direkcije za ceste Kantona finansijski učestvujemo u popločavanju. Pri tome ne mislim da ćemo se morati kreditno zaduživati“, napominje premijer Silajdžić.
No, na bogat program koji će Baščaršija ponuditi kako Sarajlijama tako i svima koji nam dođu u posjetu moraćemo sačekati do idućeg ljeta.

Piše: Jelena MILANOVIĆ

Oslobođenje 31.7.2008.

Izdizanje Sebilja, pokretna pozornica, još jedna katastrofa koja prijeti našem kulturno istorijskom blagu...Nadam se da će se naći neko pametan da ovo zaustavi..

[valterbranisarajevo]

Postavljanje pokretnih elektronskih stubova na nekoliko lokacija u Starom gradu počet će u ponedjeljak, najavio je jučer Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i investicije u općini Stari grad.

Objašnjava kako bi ovi stubovi trebalo da onemoguće vozačima da saobraćaju vozilima po starom jezgru grada i Ulici Ferhadija, najvećoj pješačkoj zoni u Sarajevu. Projekat će koštati oko 350.000 KM i sa 150.000 KM finansirat će ga Ministarstvo prometa i komunikacija KS, a sa po 100.000 KM općina i Gradska uprava. Izvođač radova je preduzeće "Mibo komunikacije".
"Pokretni stubovi bit će postavljeni na sedam, a fiksni na 18 lokacija u Starom gradu. U prvoj fazi postavit ćemo pokretne elektronske stubove na Baščaršiji, kod apoteke 'Prvi maj', Vijećnice, u Ulici Bravadžiluk, u Jelića ulici, kod hotela 'Evropa' i katedrale. U naredne dvije do tri godine bit će postavljeni fiksni stubovi na ostalim lokacijama", kazao je Poturović.
Objasnio je kako će elektronski stubovi biti slični onima ispred Poslovno-trgovačkog centra "Unitik", odnosno da će biti ukopani u zemlju, te da će se podizati i spuštati pomoću struje.
"Uradit ćemo i elektronske kartice i podijeliti ih osobama i firmama koje budu imale pravo na to. Prioritetno kartice će dobiti Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS, vatrogasci, policija, 'Rad' i osobe koje imaju radnje u ovom dijelu grada", kaže Poturović, naglasivši kako bi kartice trebalo da dobiju i građani koji žive u ovom dijelu grada.
"Planirano je da vozila za ostavu i 'Rad' u pješačku zonu mogu ulaziti od sedam do devet sati. Još nije dogovoreno gdje će biti centralni video-monitor preko kojeg će biti praćen ulazak vozila u ovu zonu", dodao je on.

Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Njemačka književnica Juli Zeh, s kojom sam nekad pravio intervju za Dane, napisala je u jednoj reportaži da se Sarajlije ljute ako im kažeš da rijeka Miljacka smrdi. A rijeka nam nesnosno smrdi, naročito u ljetnim mjesecima, jer se u nju izlijeva gradska kanalizacija, no mi to još uvijek pravdamo ratnim okolnostima. Uz tok Miljacke niču nove tajkunske palače koje su u potpunosti uništile Vilsonovo šetalište, a iz rijeke bazdi na sumpor i ukvarena jaja, no nitko da se sjeti da tim tajkunima, naprimjer, nametne obavezu čuvanja i čišćenja rijeke. Grad se guši u smeću i razlokanim cestama, dok na svakom koraku niču ružna zdanja od aluminija i stakla, slika i prilika ukusa naših tranzicijskih bogatuna i skorojevića.
Stoga sam se neobično obradovao kad sam pročitao da se prije dan-dva sastala Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) i predstavila Protokol o realizaciji projekta Čista rijeka Miljacka, koji je inicirala Općina Centar u ožujku ove godine. U okviru tog projekta, na osnovu analize sadašnjeg stanja, planirana je izrada studije "kojom bi se definirali konkretni programi i aktivnosti na uređenju Miljacke, uz procjenu potrebnih financijskih sredstava i zajednički nastup prema donatorima i partnerima u projektu". Stvar je još na dugu štapu, ali se ipak krenulo s mrtve točke. Naši unuci možda bi mogli dočekati Miljacku po kojoj neće ploviti stari šporeti, a na kojoj će opet Sarajke bijeljeti platno, kao u narodnoj pjesmi.
Nitko ne zna točno etimon naziva Miljacka. Na starijim mapama ona se označava i kao Miljaćka (Miljaćka Fluss), što navodi na pretpostavku da se rijeka nekad zvala Muljaćka, zbog svoje karakteristične tamne boje. Rijeka izvire u blizini mjesta Pale i ona je jedino što danas spaja bosanske zavađene ljude, ne priznajući granice entiteta, nacija i vjera. Iako duga svega tridesetak kilometara, Miljacka je jedna od najglasovitijih bosanskih rijeka, zbog činjenice da prolazi kroz grad Sarajevo i da se na njoj nalaze čuveni mostovi, o kojima je pjevao i veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević.
Tih drevnih mostova u Šeheru je tuce, a najpoznatiji nose sljedeća imena: Ajfelov most (navodno ga je projektirao Gustave Eiffel, autor pariškog tornja, a po mostu se zove i jedna američko-bosanska književna edicija), Latinska ćuprija (donedavno Principov most, jer je u njegovoj blizini Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prestolonasljednika), Čobanija (izgrađen 1557. od izvjesnog čobana Hasana), Ćumurija, Kozja ćuprija (izgrađena u prvoj polovici 16. stoljeća, duga 42 metra i jedan od najljepših malenih bosanskih mostova), Šeher-Ćehajina ćuprija pod Alifakovcem (izgrađena 1585, proglašena je nacionalnim spomenikom), Carev most (sagrađen 1897, prvi je armirano-betonski most u gradu), Drvenija (sagrađen 1898. godine za vrijeme austrougarske vladavine i rekonstruiran 1995, dijelom je od metala), Hadži Bešlijin most, Ćiršihana (izgradio ga je neki jevrejski trgovac u 18. stoljeću na mjestu mosta Vrbanja, a dobio je ime po ćiršihani, maloj tvornici ljepila), Most Vijećnica (izgrađen 2003. godine)...
Ko bi rek'o čuda da se dese, da Miljacka mostove odnese, glasi jedan aktualni gradski šlager, ali čuda se ne događaju. Sarajevo će imati rijeku kao nekada tek kad bude imalo mudru i odgovornu gradsku upravu, koja će se brinuti o njenoj čistoći i zdravlju. Koji su ujedno i preduvjeti čistoće i zdravlja građana.

Mile Stojić

Dani broj 581

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Turisti preplavili grad


Kao glavni grad naše zemlje, Sarajevo je turistima i posjetiocima iz cijelog svijeta sve privlačnije. Pored toga, naš grad je svake godine domaćin niza kulturnih festivala internacionalnog karaktera, među kojima se izdvajaju Sarajevo Film Festival i Jezz festival, zatim festival Baščarsijske noći, Mess festival i niz drugih manifestacija koje su mamac za posjetioce.
- Drugi put sam u Sarajevu i nisam mogao a da opet ne obiđem stari dio grada koji je fascinantan. Ovo je simbol multikulturalnosti i suživota, te uživam dok stojim ispred džamije i slušam ezan, a u isto vrijeme čujem zvona sa obližnje crkve, kazao nam je Riku Markus, koji je u Sarajevo došao iz daleke Finske. Privatni smještaji, hoteli i moteli su puni, pa je i to dovoljan pokazatelj da je sezona u punom jeku. Turistima je na raspolaganju raznovrsna ponuda i zadovoljni su uslugom, ali se žale na parking-mjesta kojih je premalo.
- Mali problem stvara nedostatak parking-mjesta. Inače, nemamo nikakvih problema, ljudi su jako srdačni i osjećam se ugodno, istakao je Markus. I pored svih nedostataka, vidljiv je napredak koji se ulaže kako bi se poboljšala turistička ponuda, što je jedan od najboljih vidova prezentacije grada i države. Za nekoliko dana počinje Sarajevo Film Festival, pa je za očekivati da to bude kulminacija ovogodišnje turističke sezone.

V.D.

Oslobođenje 12.8.2008.

[valterbranisarajevo]

I građani mogu birati kako će izgledati Baščaršijski trg...

Na platou Baščaršije iznad Sebilja postavljena su tri uzorka ploča kojima bi najesen trebao biti popločan Baščaršijski trg. Kako saznajemo od Mustafe Resića, načelnika Općine Stari Grad, naredne će sedmice biti prezentirana projektna rješenja.

- Općina će, zajedno sa nadležnim kantonalnim zavodima, Gradskom upravom te resornim ministarstvima KS, procijeniti koje je rješenje najbolje. Naravno, i građani mogu birati šta im se sviđa te nam dostaviti svoje mišljenje - rekao je Resić.

Autor: N. Č.

Dnevni avaz 16.08.2008.

[valterbranisarajevo]

Tokom jula mjeseca građani Sarajeva izabrali su, između 25 predloženih, „sedam čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Sarajeva”. Riječ je o projektu u kojem je učestvovalo nekoliko svjetskih gradova u namjeri da se promovišu najznačajniji kulturni spomenici koji bi privukli još veći broj turista. Sarajlije su najveći broj glasova dale Baščaršiji.

Legenda kaže da su u doba Turaka sarajevski pravoslavci zatražili da izgrade bogomolju. I dobiše dozvolu da je sagrade na prostoru veličine janjeće kože. A dovitljivi graditelj razreza kožu na trake i sagradi crkvicu koja će kasnije postati jedna od najljepših u zemlji. Crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, ili kako je Sarajlije zovu - Stara pravoslavna crkva smještena je na Baščaršiji. Starija je nego što se misli, a bogata je neprocjenjivom kolekcijom ikona, govori, predstavljajući je, paroh sarajevski Vanja Jovanović:


„Temelji po istraživanjima potiču iz 6. vijeka. A tek kada Otomanska imperija dolazi na ove prostore tada nastaju prvi pisani dokumenti i danas se oko 60 tih dokumenata čuva u arhivu grada Istanbula, gdje se svjedoči o postojanju crkve već u to vrijeme. U 16. i 17. vijeku ona je više puta gorjela i tada je obnavljana. Gorjela je i do temelja. To je bilo vrijeme velikih požara u gradu Sarajevu. Cijeli kompleks, ustvari crkva zapravo je kulturno-istorijski spomenik prvog stepena BiH. Muzej posjeduje jako vrijednu kolekciju ikona i rangiran je među prvih pet u svijetu što se tiče te kolekcije ikona.“

Bježeći iz Španije, Jevreji Sefardi došli su u Sarajevo prije više od četiri stoljeća. Prva sinagoga, ili Stari jevrejski hram, nastala je početkom 16. vijeka i oko nje se nalazio kompleks objekata u kojima su sarajevski Jevreji živjeli, radili i školovali se, kaže pedagog muzeja Mario Kabiljo:

„Ova sinagoga je danas i muzej, a i sinagoga je, ali sinagoga je samo jedanput godišnje gdje se svi Jevreji ovdje okupljaju za jevrejski praznik Novu godinu - Rosh Hashanah. Također u vrijeme tog praznika u ovaj hram dolaze i ostali koji žele da vide kako Jevreji obavljaju te razne molitve, jer dosta njih ima u gradu koji ne znaju dovoljno istoriju i same molitve Jevreja. Dolaze u ovaj objekat u redovne dane da vide kakav je muzej, kakva je ti istorija Jevreja.“

„Njegova ekselencija gazi Ali-paša podiže
U ime Boga dom dobrih ljudi.
Na svijetu nema sličnog hrama,
To je bogomolja istinske spoznaje,
Dom iskrenih vjernika.
Bog nam nadahnu njen kronostih:
Stjecište asketa, dom onih koji Boga ljube.»

Ali-paša je, kako se vjeruje, i svoj konačni smiraj našao u haremu džamije ispod kamenog turbeta na kojem nema oznaka. Imam džamije Meho Šljivo:

„U romanu Meše Selimovića Tvrđava Alipašina džamija se spominje kao izvorište, kao ishodište slobodne riječi u osmanskom periodu. Naime, tadašnji softa Ramiz je upravo u Alipašinoj džamiji držao veoma vatrene govore u kojima je prozivao tadašnje vlasti za nasilje, za korupciju, za nepotizam, za mnogo štošta što možemo prepoznati i u ovom vremenu.“

Hadži Makso Despić rodio se u tursko doba, živio u vrijeme Austro-Ugarske, a umro u Kraljevini Jugoslaviji. Trgovac i čuvar carske hazne, bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti Sarajeva tog doba. Za života je bio skroman, a dio imetka nakon smrti ostavio je sirotinji. Danas nema živih potomaka loze Makse Despića, a njegova kuća pretvorena je u muzej. Pedagog muzeja Esad Bećar:

„On je bio dvostruki hadžija, dva puta je išao na hadž. Bio je dva puta haznadar, čuvar carske blagajne, za što je inače mandat samo na godinu dana, a on je imatu tu čast i privilegiju da bude mandatar dvije godine da čuva tu carsku haznu. Iz tri kuće je napravio, ustvari, pod jednim krovom jednu kuću. Prvo je kupljena jedna kuća sa magazom, prizemljem i spratom, zatim je kupljena druga kuća u neposrednoj blizini, i stavljeno je sve pod jedan krov 1820. godine - i bila je to jedna cjelina. Kako su se poslovi razvijali, više se imalo sredstava, napravljen je treći dio - dogradnja trećeg dijela. Poznata je tzv. velika soba gdje su održavane prve pozorišne predstave, ne samo u Sarajevu nego i u BiH - prvo amatersko pozorište.“


Sarajevska Katedrala jedna je od najljepših katoličkih bogomolja u BiH, a građena je po projektu Josipa Vancaša. Bez nje je nezamisliva ambijentalna cjelina starog Sarajeva. Marko Josipović, rektor Katedrale:

„Ova je katedrala građena po uzoru na katedralu Notre Dame u Dijonu, u Francuskoj, Inspirirali se na toj katedrali prvi vrhbosanski nadbiskup, doktor Josip Štadler - koji je i 1882. preuzeo upravu Vrhobasanske nadbiskupije - i Josip Vancaš kao arhitekt. Istaknuo bih s obzirom na posjetitelje da je za nas katolike vrlo važno što je ovu katedralu 1997., 12. travnja, posjetio i pokojni papa Ivan Pavao Drugi koji je donio sa sobom i poklonio Katedrali svjetiljku mira - golubica mira koja se pali svaki dan kad se slavi sveta misa i kada se okupljaju vjernici na molitvu.“

I na kraju puta - Baščaršija, mjesto gdje se sva čuda spajaju u jedno. I ko se tu vode napije, u Sarajevo se uvijek vrati.

Dženana Halimović

Slobodna Evropa

[valterbranisarajevo]

Od ponedjeljka na Baščaršiji će, kao u stara vremena, zvanično početi da djeluje pasvandžijska služba.

Riječ je o dvoje mladih ljudi obučenih u staru bosansku narodnu nošnju koji će svakodnevno biti na usluzi građanima i turistima.

Pasvandžije su u stara vremena bili ljudi koji su noću čuvali dućane, za što su im plaćali zanatlije i trgovci, međutim, sadašnje pasvandžije imat će nešto drugačiju ulogu.

- Ovo dvoje mladih ljudi obučenih u starnu bosansku nošnju obilazit će Baščaršiju svakodnevno i turistima dijeliti letke.Na njima će biti ispisan historijat Baščaršije, a tu su i mape ovog starog dijela grada, gastro-mape, brošure o zanatima i slično. Za sada je predviđeno da pasvandžijska služba djeluje do kraja 'pune' turističke sezone, a nastojat ćemo uz podršku vlasti da to postane stalna služba, kazao je danas na konferenciji za novinare u Sarajevu Izet Ždralović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Zona unaprijeđenog poslovanja Baščaršija“, koje je i iniciralo ovaj projekt.

Ždralović ističe da pasvandžije neće dežurati noću kao što je to nekad bilo , jer im se "ne može garantirati potpuna sigurnost“.

- Radi se o dvije mlade osobe koje su bile prijavljene birou za zapošljavanje i koje znaju više stranih jezika. Za sada je predviđeno da ta služba djeluje samo po danu. Iako na Baščaršiji ima videonadzor smatram da je pasvandžijska služba potrebna i ona može, uz već predviđene aktivnosti, obavještavati policiju o nekim sumnjivim pojavama ili grupama ljudi koje bi mogle izazvati neki incident, rekao je Ždralović.

On je naglasio da Udruženje "Zona unaprijeđenog poslovanja Baščaršija “ , prije svega, ima za cilj očuvati i poboljšati tradicionalne vrijednosti i jedinstvenosti Baščaršije, stvoriti čiste i atraktivne pješačke zone u tom dijelu Sarajeva, promovirati Baščaršiju kao specifičnu turističku zonu, te naglasio da je ovo samo jedan u nizu predviđenih projekata Udruženja.

Projekt pasvandžijske službe na Baščaršiji, uz kantonalnu i općinsku vlast podržao je i USAID.

(FENA)

[valterbranisarajevo]

Baščaršija, Muzej Mlade bosne, česma uz Begovu džamiju, te Vječna vatra najčešća pozadina na fotografijama uz koje turisti i dijaspora po povratku u mjesta življenja pričaju kako su doživjeli ovaj grad. i upravo na tim mjestima minulih sedmica a i ovih dana. Posebno kod Sebilja gdje ponekad treba čekati na red da bi stali na onih nekoliko kamenih stepenica ne bi li se bolje vidjeli i oni i ovaj spomenik.
Onima što ih fotografišu, a tu se kad je porodica u pitanju nađe i neki od slučajnih šetača, znaju sugerisati. Snimi Sebilj, ali da se i ja vidim.
Muzej uz Latinsku ćupriju i kontroverzno mjesto odakle je Gavrilo Princip pucao na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda, turisti posjćuju čak i u kasnim noćnim satima gledajući na ekranu u izlogu zanimljive fotografije tog događaja. Aparati „škljocaju“ do kasno i kod Vječne vatre-spomenika antifašističkim borcima u glavnoj gradskoj ulici. Uz svjetlost bliceva i njen plamen obasjava lica gostiju Sarajeva.
Ko god da hoće napiti se „vode sa Baščaršije“ mora makar koji minut sačekati. Pred česmomo uz Begovu džamiju uvijek je red. Sve je to svojom kamerom zabilježio i naš fotoreporter Didi Torche. Svratio je, naravno, i pred jednu od brojnih i uvijek punih baščaršijskih čevabdžinica. Oni što slatko jedu i taj gurmanski specijalitet će upisati u svoje ovoljetne arajevske uspomene.
A onima što nisu ponijeli foto aparate ne preostaje ništa drugo nego da se po starom običaju jave razglednicom iz Sarajeva. Motiva je mnogo: staro Sarajevo, ratno, novo Sarajevo. Pordavači kažu da rijetko ko od onih što kupuje po više komada ne posegne i za razglednicom sa motivom porušenog Oslobođenja. tako njegovo ime već godinama putuje svijetom.

H. Arifagić

Oslobođenje

Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO

http://www.facebook.com/group.php?gid=13621978356

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Na tender se javile četiri firme, a samo je jedna prošla u pretkvalifikacije, što nije dovoljno, rekla je Vildana Jakić...

Međunarodni tender po proceduri ograničenog postupka s pretkvalifikacijom za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova za arhitektonsku obnovu Vijećnice, koji je objavljen u junu, bit će ponovljen. Tender će biti objavljen već u ponedjeljak. To je za "Dnevni avaz" najavila Vildana Jakić, stručna savjetnica Gradske uprave za projekt obnove Vijećnice.

- Na tender su se javile četiri firme, a samo je jedna od njih prošla u pretkvalifikacije. S obzirom na to da, prema Zakonu, ne smijemo povjeriti posao ako nema konkurentnosti, procedura mora biti ponovljena - pojasnila je Jakić.

Zbog ponavljanja tedera, kako je istaknula Jakić, za sada ne može početi ni planirana obnova fasade.

- Samo ćemo postaviti skelu, kako je i predviđeno, a sve ostalo mora čekati. Od dana objavljivanja tendera firme imaju mjesec da se prijave za pretkvalifikaciju. Nakon toga, komisija će razmatrati sve zahtjeve, a proći će one firme koje ispune sve uvjete. Ako ovog puta odaberemo firmu, radovi bi mogli početi u novembru - rekla je Jakić.

Oštri kriteriji

Na naše pitanje zbog čega je u pretkvalifikacije prošla samo jedna firma, Jakić ističe da su kriteriji veoma oštri.

- Očekivali smo da će se javiti inozemne firme koje imaju iskustva u rekonstrukciji objekata od kulturno-historijskog značaja. Mislili smo da će se firme udruživati, jer bi im bilo lakše raditi. Sada smo ublažili kriterije kada je riječ o tehničkoj podobnosti pa očekujemo više aplikacija - rekla je Jakić.

Autor: N. PILAVDŽIĆ

Dnevni Avaz 29.08.2008.

[valterbranisarajevo]

Gradonačelnica Semiha Borovac, koja je ujedno i incijator Odbora za provođenje aktivnosti na pripremi kandidature Baščaršije za listu svjetske baštine UNESCO-a, ispunila je obećanje i poslala Službi za inspekcijske poslove Općine Stari Grad pismo u kojem traži da se napravi izvještaj o trenutnom stanju Baščaršije.

Gradonačelnica je, naime, još u martu obećala u prisustvu delegacije Grada Istanbula i članice Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amre Hadžimuhamedović, da će sve učiniti kako bi se Baščaršija mogla kandidovati za Listu svjetske baštine, a utvrđivanje takozvanih crvenih tački na ovom spomeniku je prioritet.

- Mi od inspekcije očekujemo da utvrde crvene tačke, odnosno sve ono što kvari autentičnost Baščaršije, od nelegalnih građevina, bašti, tendi pa do pogrešno renoviranih objekata. Moramo vidjeti šta se kosi sa autentičnom Baščaršijom kako bi se to ispravilo i kako bi konačno mogli kandidovati ovaj dio grada na UNESCO-vu listu svjetske baštine - kazali su nam u gradonačelnicinom uredu.
U nadležnoj općinskoj službi, kako za "San" kažu, daju sve od sebe kako bi ustanovili te tačke.
- Mi smo poduzeli sve mjere ustanovljene zakonom kako bi spriječili ne samo nelegalnu gradnju nego i mijenjajnje objekata čime se narušava autentičnost Baščaršije. Možda nekom naoko izgleda da se to može završiti za dan, ali vjerujte da je to težak i zahtjevan proces pogotovo što imamo jako puno posla u ovoj općini, a Baščaršija je samo njen mali dio. Uglavnom, dajemo sve od sebe kako bi rješavali dio po dio i nadamo se da ćemo imati i stanovitu pomoć od Grada, ali i Kantona i naravno građana koji trebaju da ukažu na sve neregularnosti na Baščaršiji - kazali su nam u ovoj službi.

Dž. B.

Malo ljudi i ovlaštenja

Uprkos najboljoj volji mnogih mogućnost da se kandiduje Baščaršija je vrlo mala jer, kako je onomad kazala Amra Hadžumuhamedović, u kompleksu Baščaršije trenutno postoji stotinu lokacija na kojima treba intervenisati da bi se vratio autentični izgled, a svakim danom ih ima sve više. Na žalost, kako saznajemo u Općini Stari Grad, Služba za inspekcijske poslove nema dovoljno ovlaštenja, ali ni ljudi da bi izlazila na kraj sa svim beskrupuloznim privatnicima koji "preko veza" dobijaju dozvole za gradnju i koji bezobzirno narušavaju Baščaršiju.

San 02.09.2008.

[ljubav_aha]

milom te,napravi spisak objekata u BiH koji nisu zasticeni ?

[valterbranisarajevo]

milom te,napravi spisak objekata u BiH koji nisu zasticeni ?

Pretpostavljam da ono što nije na listama na donjem linku pod nacionalni spomenici nije pod zaštitom države. Koliko je ova lista ažurna nemam pojma. Uglavnom ova komisija je glavna za sve. Ona podnosi čak i zahtjev za stavljanje nekog spomenika na listu UNESCO. to je sve što ja znam...

http://www.aneks8komisija.com.ba/

Na ovom linku se nalazi peticija kojom se može tražiti proglašenje nekog kulturno istorijskog spomenika -spomenikom pod zaštitom države

http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=13&lang=1

[ljubav_aha]

valterbranisarajevo,hvala :banana:

[valterbranisarajevo]

Spomen park Vraca, jedinstveni svjedok i simbol stradanja građana Sarajeva u II svjetskom ratu. napravljen je u staroj austrougarskoj tvrđavi izgrađenoj u 19 vijeku. na obroncima planine Trebević. U toku II svjetskog rata nacisti i njihove sluge su na Vracama napravili strašno stratište gdje su vršili masovna strijeljanja i vješanja nevinih građana Sarajeva.

Na zidovima tvrđave, u pokušaju da ih spase od zaborava, građani Sarajeva su 1981. godine upisali imena 9091 svojih sugrađana koji su stradali kao žrtve fašističkog terora na brojnim stratištima i koncentracionim logorima samo zbog svog porijekla odnosno vjerske ili nacionalne pripadnosti. Među imenima na tužnom spisku nalaze se i imena 1100 naših najmlađih sugrađana. Prema dostupnim podacima u Sarajevu je u toku II svjetskog rata poginulo oko 12.000 njegovih građana (svaki sedmi stanovnik, ili blizu 15 % ukupne populacije. S obzirom da se većini od njih nepoznato mjesto ukopa upravo su Vraca bila jedino mjesto gdje su im njihovi najmiliji i ostali građani mogli odati počast.

U spomen parku Vraca su upisana imena i 2000 naših sugrađana poginulih u borbi protiv fašizma, a na tom mjestu su sahranjeni i sarajevski borci antifašisti: Vladimir Perić Valter, Slaviša Vajner Čiča, Slobodan Princip Seljo, Bane Šurbat, Adem Buća, Mustafa Dovadžija, Radojka Lakić...

U toku posljednjeg rata Spomen park Vraca je pretrpio teška oštećenja, a poslije rata zbog nebrige vlasti koja nije učinila ništa na njegovoj sanaciji devastacija je nastavljena.
Spomen park je postao mjesto gdje se okupljaju narkomani i koje je zbog vlastite sigurnosti bolje zaobilaziti. Posebno poniženje za žrtve predstavlja svakodnevno skidanje slova njihovih imena sa zidova tvrđave od strane sadašnjih „turista“ koji posjećuju park.

U vremenu kada fašizam ponovo hara ovim prostorima građani Sarajeva bi trebali pokazati svoj antifašistički duh, dići svoj glas, zaustaviti devastaciju Spomen parka i zatražiti od nadležnih organa vlasti da izvrše njegovu temeljitu rekonstrukciju kako bi se ovom mjestu vratilo dostojanstvo koje zaslužuje, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je Komisija za Očuvanje Nacionalnih Spomenika proglasila 2005. godine Spomen park Vraca Nacionalnim spomenikom pod zaštitom države. Treba napomenuti da je Spomen park Vraca podijeljen međuentitetskom linijom pa je ovo idealna prilika da obnova Spomen parka bude zajednička akcija građana i vlasti sa obje strane međuentitetske linije...

Pozivamo sve građane Sarajeva, sve antifašiste sa ovih prostora, NVO, udruženja građana, političke stranke, medije, da se uključe u ovu humanu i ljudsku aktivnost, da bi Spomen park Vraca svjedočio i budućim pokoljenjima o strašnoj patnji i herojskom otporu građana Sarajeva u II svjetskom ratu...

Sarajevo 8.9.2008. godine

Fildžan viška- BiH Internet mreža za promociju prijateljstva i tolerancije



Facebook grupa - Spasimo i obnovimo Spomen park Vraca u Sarajevu

http://www.facebook.com/group.php?gid=29784970754

[valterbranisarajevo]

http://www.spomenici-sa.ba/sekcija.aspx?id=20

[valterbranisarajevo]

Na peticii podrške kandidaturi, do sada, je prikupljeno 1.700 potpisa

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Svjestan sam da je Baščaršija prljava, kaže Tarik Poturović, pomoćnik načelnika općine Stari Grad...


Česta je tema razgovora čistoća Baščaršijskog trga i ulica. Mišljenja su različita, ali uglavnom je zajednički zaključak da bi moralo biti čistije, jer tuda prolazi najviše turista i gostiju. Iz preduzeća "Rad" tvrde da se trg i okolne ulice čiste svaku noć poslije ponoći.

- Čaršiju metemo ručno ili mehaničkim čistilicama, a detaljnije pranje cisternama, osim kada naiđemo na prepreke kao što su bašte. Baščaršijske ulice nalaze se na spisku za redovno održavanje i za to smo plaćeni iz budžeta KS - kaže portparol "Rada" Ahmed Đipa.

Ugostitelji i trgovci na Baščaršiji uglavnom kažu da pranje nije detaljno.

- Otvaram radnju u četiri ujutro tako da znam da ne peru svaku noć. Pranje se obavlja površno. Prošle godine smo bili presretni kada su novom mašinom oprali Sebilj. Blistao je, a sada samo pometu stepenice - kazao je Faruk Gorušanović, koji ima radnju na trgu.

Sličnog mišljenja su i prolaznici koje smo jučer zatekli u šetnji Baščaršijom. Senija Nurikić smatra da čaršiju treba mnogo više čistiti jer je ona srce Sarajeva. Hajrudin Turko tvrdi da je trg prljav, pun prašine i perja te da bi se trebalo više posvetiti pažnje održavanju.

Tarik Poturović, pomoćnik načelnika općine Stari Grad, svjestan je da je Baščaršija prljava, ali kaže da Općina nema dovoljno novca za plaćanje usluga pranja "Radu".

Na tenderu izabrati firmu

- Nakon popločavanja ulica Prote Bakovića, Đulagine čikme te Sarača želim da raspišem tender za firmu koja će detaljno čistiti i održavati Baščaršiju - kazao nam je Poturović.

Kaže da će firma biti zadužena i za čišćenje kanalizacionih sistema te pranje ulica sa hidrantskih mreža, postavljenih u tek popločanim ulicama. Manja mašina će sa tih hidranata zagrijavati vodu te će se četkama uklanjati prljavština i žvakaće gume, dodaje Poturović.

Autor: N. ČENGIĆ

Dnevni Avaz 15.10.2008.

[valterbranisarajevo]

Vijećnica postaje vlasništvo Grada Sarajeva

Fotelja gradonačelnika na 3.065 kvadrata

Pitanje obnove gradske Vijećnice i prenosa vlasništva sa Univerzitetske i nacionalne biblioteke BiH na Grad Sarajevo naći će se u srijedu na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća. Nedavno je Komisija za državnu imovinu, na zahtjev Gradske uprave, izuzela Vijećnicu iz zabrane raspolaganja državnom imovinom, a ukoliko Vijeće ministara BiH potvrdi tu odluku, Vijećnica će postati vlasništvo Grada Sarajeva. Ako se to dogodi, kako je predviđeno projektom arhitektonske obnove i restauracije Vijećnice, ovo nekad kultno mjesto okupljanja studenata, kulturnih radnika i naučnika izgubiće svoju draž.
Projektom je predviđeno da najmanji dio zgrade bude iskorišten za biblioteku (2.247 kvadrata), dok je za smještaj ureda gradonačelnice i njenih saradnika planirano 3.065 kvadrata prostora, dok bi se u preostalom dijelu nalazili aula, Muzej razaranja, te ugostiteljski sadržaji.

Firma od rođaka

Prema riječima arhitekte Kenana Šahovića, zaduženog za oživljavanje prostora oko Sebilja, te uređenje baščaršijskog trga, smiješno je smještati administraciju u objekat koji je opšte dobro, a da se pritom niko ne osvrće na mišljenje Sarajlija.
“Vijećnica nema ni parkinga ni svečanog ulaza za goste koji nam dođu iz drugih zemalja. Ako gledamo funkcionalno, ni tramvaj ne bi smio prolaziti ispred nje. Međutim, moj prijedlog da se ispred Vijećnice napravi trg u startu je odbačen“, kazao je za Oslobođenje arhitekt Šahović, dodajući da turista sada jedino iz tramvaja može pogledati zgradu, ali zastati ili uslikati je - nikako.
Prema Šahovićevim riječima, odugovlačenje izbora firme za obnovu fasade buduće gradske kuće ogleda se i u neznanju radnika naših firmi, ali i izboru “po rodbinskoj vezi“.
“Nama je potreban samo austrijski recept. Ništa nemamo od donacija ako ih ne znamo ili nećemo upotrijebiti u prave svrhe“, napomenuo je Šahović, ali i dodao da Vijećnica treba biti otvorena za izložbe i manifestacije značajne za grad, a ne za prijem gostiju gradonačelnika.

Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, objasnio je da je NUBBiH gotovo 50 godina bio smješten u toj zgradi i da je u zemljišnoknjižnom izvatku Općinskog suda upisan kao nosilac prava raspolaganja zgradom Vijećnice.
“Očekujemo da Vlada i Parlament BiH, kao nadležni za rješavanje statusa ove institucije, donesu odgovarajuću odluku o statusu institucija kulture čiji je osnivač SRBiH“, izjavio je za Oslobođenje Ovčina, dodajući da će poštovati svaku odluku Vijeća ministara.

Šta gubimo?

Inače, Vijećnica je najveći i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda u Sarajevu. Samo u jednoj noći, 25/26. augusta 1992. godine, od agresorske granate uništeno je 90 posto ukupnog bibliotečkog fonda, a ovaj lijepi i vrijedni spomenik kulture je izgorio.
Prema projektnoj dokumentaciji, za rekonstrukciju i restauraciju Vijećnice potrebno je 17,8 miliona maraka. Novac za obnovu Vijećnice do sada su izdvojili Austrija, Evropska komisija, vlade Mađarske i Kraljevine Španije, a finansijska podrška slijedi i od Grada Budimpešte koji će iz budžeta izdvajati godišnje po 15.000 eura u naredne tri godine.
No, na Vijećnici je do sada samo postavljena skela, fotelja gradonačelnika preča je od historijskog značaja građevine, pa je zbog toga ugovore o donacijama potpisivala isključivo Gradska uprava.

Piše: Amina VATREŠ - NEZIREVIĆ - Jelena MILANOVIĆ


Oslobođenje 25/10/08

[valterbranisarajevo]

Citat:

Vijećnici su primili k znanju Informaciju o aktivnostima na pripremi kandidature Baščaršije za upis na Listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Odbor za lokalno poslovanje predložio je, a što su vijećnici danas prihvatili, da se formira agencija koja će profesionalno, odgovorno i kontinuirano raditi na kandidaturi Baščaršije, te da Gradsko vijeće od nadležnih traži obustavu svake daljnje gradnje na tom lokalitetu dok se sistemski ne uspostavi kontakt sa tijelom UNESCO-a.

Sarajevo.ba 29.10.2008

[valterbranisarajevo]

Pokušaj gradonačelnice Sarajeva da za potrebe svoje funkcije „konsfikuje“ Vijećnicu javnost je skoro unisono osudila. Zgrada koja je jedan od simbola Sarajeva nosi, tačno je, ime koje podsjeća na njezinu prvobitnu funkciju. Graditelji iz vremena Austro-Ugarske monarhije jesu izgradili spomenutu zgradu za potrebe Gradskog vijeća, no zgrada u živom sjećanju, izuzev po imenu, ne postoji kao sjedište organa vlasti. Da se i ne govori o činjenici da niko zapravo i ne zna šta institucionalno predstavlja „Grad Sarajevo“: je li to centralni dio Kantona Sarajevo, zbir 4 općina (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad), ostatatk ostataka prijeratnog grada Sarajeva ili nešto stoto? Bilo kako bilo, posljednja zamisliva svrha obnovljene Vijećnice t treba biti vijećnica!. Neki tvrde da Vijećnica nije adekvatno mjesto za Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku, no u isto vrijeme ne nude nikakvu alternativu, a prostor u kojem je biblioteka danas ne može biti trajno rješenje. Ni ideju o Muzeju opsade ne treba a priori odbaciti, ali čini se da bi na eventualnom referendumu Sarajlija ideja o povratu biblioteke u zgradu Vijećnice premoćno pobijedila.

Oslobođenje 1.11.2008.

[valterbranisarajevo]

Na mjestu nekadašnjeg Firduz–begovog hamama, odnosno starog Ćulhana na Baščaršiji Fabrika duhana Sarajevo planirao otvaranje unmjetničke galerije, čija bi izgradnja mogla početi iduće godine. Radi se o revitalizaviji ovog kultruno-historijskog spomeniku iz 16.stoljeća, ali prije toga je neophodno obaviti arheološka istraživanja, za što je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela odluku još prije godinu i po.

Edin Mulahasanović, direktor FDS-a, kazao je za Oslobođenje kako je ideja o otvaranju umjetničke galerije u srcu Baščaršije potekla iz potrebe da se bogata umjetnička kolekcija ove kompanije sačuva i prezentira na adekvatan način.
“Fabrika duhana je kroz svoju 128-godišnju istoriju stekla i bogatu kolekciju umjetničkih slika izuzetne vrijednosti. Stoga smatramo da to naše bogatstvo mora biti dostupno svim ljubiteljima umjetnosti”, kazao je mUlahasanović

Osim toga, ova kompanija ima mnogo eksponata muzejske vrijednosti. Od dijela tih eksponata čelni ljudi ove firme žele napraviti duhanski muzej otvorenog tipa, koji bi bio jedini takve vrste u BiH.

“Smatramo da i van fabričkog kruga trebamo imati klub prijatelja kompanije u kome bi se okupljali i družili svi ljubitelji umjetnosti”, objasnio je Muuahasanović.

Zahvaljujući Istorijskom arhivu Sarajeva, odlučili su se za uređenje starog Ćulhana. Samo za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa FDS je izdojila dva miliona KM, a dozvola za izgradnju očekuje se početkom iduće godine.

Mr. Babić

Oslobođenje 15.11.2008.

Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:

http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/

[valterbranisarajevo]

Prekjučer poslijepodne iznenada je došlo je nevjerovatnog otkrića – ispod Baščaršije nalazi se tunel!
Naime, tokom radova na rekonstrukciji ulice kod nekadašnjeg Firuz – begovog hamama u ulici Prote Bakovića na Baščaršiji, radnici firme „Inn“ su poptuno neočekivano naišli na povelik otvor. Odmah im je bilo jasno da se ne radi o običnoj rupi, pa je jedan inžinjer koji vodi radove odlučio da uđe u otvor na ulici. S njim je krenuo i jedan od radnika.
I imali su šta vidjeti – tunel u kojem se na nekoliko mjesta nalaze uglancane kamene ploče. Sve su to snimili mobitelima.
Za sada je poptuno nepoznato gdje tunel počinje, kuda vodi i gdje završava. Očekuje se da stručne ekipe već danas izađu na lice mjesta i počnu sa istraživanjem.
Inače, na mjestu starog Čulhana Fabrika duhana Sarajevo planira otvoriti svoju umjetničku galeriju.
Jučer su na gradilištu bili radnici, među njima i onaj koji je ulazio u tunel, ali niko nije želio ništa govoriti uz objašnjenje da nemaju odobrenje nadležnih.
Inače, planirana je revitalizacija Firuz-begovog hamama koji je uvršten na listu nacionalnih spomenika. Kako saznajemo, još ranije su planirana arheološka istraživanja na lokalitetu tog objekta.

San

[valterbranisarajevo]

SARAJEVO - Načelnik općine Stari grad Ibrahim Hadžibajrić demantovao je jučer medijske navode da se ova općina neće uključivati u kandidaturu Baščaršije za listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a.
Hadžibajrić navodi da je samo izjavio kako će biti teško kandidirati cijelu Baščaršiju na UNESCO-ovu listu.
"Znate da je procedura komplicirana i zahtijeva mnogo novca i ulaganja. Rekao sam da bi bilo bolje kandidirati Baščaršiju parcijalno. Što znači parcijalno? Recimo, kandidirati Staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu, Begovu džamiju ili sebilj. Smatram da će cijelu Baščaršiju biti teško kandidirati", ističe Hadžibajrić.
Smatra da Gradska uprava Sarajeva, odnosno država, treba dobro da razmisle hoće li kandidirati cijelu Baščaršiju.
"Već smo jednom odbijeni od strane UNESCO-a i ovo nam je zadnja prilika, zbog toga moramo biti oprezni. S Baščaršijom i UNESCO-om ne smijemo se kockati", ističe Hadžibajrić.
Iako sadrži niz objekata od velikog značaja za kulturu i historiju Sarajeva i BiH, Baščaršija još nije stekla uslove da njena kandidatura bude prihvaćena u UNESCO-u. Ovu su potvrdili i u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH, koja godinama pokušava da pomogne u kandidiranju Baščaršija na listu svjetskog kulturnog nasljeđa.
"Nominacija je težak posao, jer najprije treba odrediti prostor koji bi bio stavljen pod UNESCO-ovu zaštitu", kazali su u Komisiji.
Smatraju da je Gradska uprava Sarajeva ta koja bi trebalo da rukovodi ispunjavanjem uslova za kandidaturu Baščaršije.
Denis Zaimović, portparol Gradske uprave Sarajevo, rekao je juče da je formiran Koordinacioni odbor za kandidaturu Baščaršije, te da ovaj odbor treba da odredi dijelove Baščaršije koji će biti kandidirani za listu UNESCO-a.


Autor: Mirsada Lingo

Nezavisne novine 18.11.2008.

[valterbranisarajevo]

Hoće li Baščaršija biti uvrštena na UNESCO-vu listu (PETICIJA)


Neosporno je da stari dio gradske jezgre Sarajeva zaslužuje da dobije svu moguću zaštitu. Nažalost, u našoj državi je tako da čak i ovakva pitanja od općeg društvenog značaja ovise o interesima, dobroj volji ili entuzijazmu pojedinaca.


Kada je riječ o onima koji u svojim rukama drže sudbinu kandidature Baščaršije na listu svjetske baštine, jedan od njih je Ibrahim Hadžibajrić, novoizabrani načelnik općine Stari Grad. S obzirom na aktuelne medijske napise, Hadžibajrić se korigirao, pa kaže kako je, ustvari, samo izjavio da će biti teško kandidirati cijelu Baščaršiju na UNESCO-ovu listu.

"Procedura je komplicirana i zahtijeva mnogo novca i ulaganja. Rekao sam da bi bilo bolje kandidirati Baščaršiju parcijalno. Što znači parcijalno? Recimo, kandidirati Staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu, Begovu džamiju ili sebilj. Smatram da će cijelu Baščaršiju biti teško kandidirati", istakao je Hadžibajrić u razgovoru za Nezavisne novine. Smatra da Gradska uprava Sarajeva, odnosno država, treba dobro da razmisle hoće li kandidirati cijelu Baščaršiju, jer smo "već jednom odbijeni od strane UNESCO-a i ovo nam je zadnja prilika. S Baščaršijom i UNESCO-om ne smijemo se kockati".

Sudbina Baščaršije nalazi se i u rukama funkcionera koji zastupaju instituciju zvanu Grad Sarajevo. Svjesni da se radi o osjetljivoj tematici koja zahtijeva stučan pristup pribjegli najsigurnijoj metodi - formiranju radne grupe. Radi se o koordinacionom odboru za kandidaturu Baščaršije, koji treba da odredi dijelove Baščaršije koji će biti kandidirani za listu UNESCO-a.

Prijedlog za nadležne u Gradu - dok koordinacioni odbor bude vršio izradu obimne projektne dokumentacije za kandidaturu, možda bi bilo dobro da se za početak sklone postojeći bilboardi i strogo zabrani postavljanje novih - plakata, reklama i slično; da se uvedu drakonske kazne za parkiranje na trotoarima, prilazima i kaldrmama zaštičenog područja; kako bi jednoga dana i komisija UNESCO-a imala ljepši pogled na vijekovne kulturne spomenike našeg grada.

Kada je pak riječ o pojedincima koji svojim entuzijazmom doprinose promociji ove inicijative na širem planu, sreća je da takvih ima mnogo, nerijetko i potpunih anonimaca. Kao svijetle primjere navodimo grupu na Facebooku (http://www.facebook.com/group.php?gid=13621978356), blog (http://sarajevounesco.blogger.ba/) posvećen kandidaturi, te aktuelnu peticiju kojom građani izražavaju svoju podršku.

Pozivamo i Vas da se pridružite pojedincima koji su svojim potpisom potvrdili da žele adekvatnu brigu prema kulturnim spomenicima i da podržavaju inicijativu kandidature starog jezgra Sarajeva na UNESCO listu svjetske bastine.

Peticiju možete potpisati ovdje (http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO)

RadioSarajevo će vas i dalje obavještavati o aktuelnim dešavanjima po ovom pitanju.

radiosarajevo.ba

[valterbranisarajevo]

Izjava Ibrahima Hadžibajrića o tome da je "lista UNESCO-a bacanje novca" i da se novac potreban za kandidiranje i upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine može iskoristiti "za druge projekte, korisnije za građane", predstavlja primjer političkog cinizma, ali i obmane javnosti.
Ovako je jučer reagovala Naša stranka na nedavnu izjavu novoizabranog načelnika Općine Stari Grad, Ibrahima Hadžibajrića koji kandidiranje Baščaršije na UNESCO-vu listu svjetske baštine smatra besmislenim.
Iz Naše stranke ističu da Hadžibajrić još nije ni preuzeo načelničku funkciju, a već svojim izjavama o kulturnoj baštini pokazuje da će nastaviti s antiurbanom i antikulturnom politikom SDA u Sarajevu. Da li se Naša stranka bori za bašti¬nu ove zemlje ili samo skuplja poene javnosti nije tema ovog teksta, ali su svakako ukazali na to koliko bh. političari znaju o značaju svoje kulturne baštine i šta recimo jedna Baščaršija može značiti ako se nađe na UNESCO-ovoj listi.

A značit će mnogo, kako to reče Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. On tvrdi da bi samo kandidiranje Baščaršije podiglo rejting ovom nacionalnom spomeniku koji bi sigurno postao atraktivna svjetska destinacija tako da Hadžibajrićeve izjave nemaju nikakve osnove.

- Zaista smeta takav ignorantski odnos jednog predstavnika vlasti i to u gradskoj općini koja ima važnu kulturno-historijsku baštinu. Kad se daju ovakve izjave onda bi se one morale potkrijepiti argumentima zašto Baščaršija ne bi trebala biti na Listi svjetske baštine. Zbog čega bi kandidatura predstavljala bacanje novca koji ne bi bi bio ni približan sumi koja se rasipa svakodnevno, a o kojoj mediji svakodnevno pišu - kazao je Lovrenović.
Materijalni faktor, upozorava on, nije odlučujući u kandidaturi Baščaršije.
- Ako Baščaršija ne bude kandidovana, onda će to biti zbog stotinu lokacija na kojima treba intervenisati, te zbog brojnih drugih graditeljskih nepravilnosti i nelegalnih gradnji koje bi trebalo otkloniti - kaže Lovrenović.

Dž. B.

Šutnja gradonačelnice

Incijativu za kandidaturu Baščaršije na UNESCO-vu listu svjetske baštine pokrenula je gradonačelnica Semiha Borovac čiji smo ured kontaktirali i pismeno zamolili za komentar izjave Ibrahima Hadžibajrića. Za komentar smo ostali uskraćeni što nije prvi put ali je ovaj put čudno jer nije reagovala incijatorica kandidiranja Baščaršije. Da li gradonačelnica nije htjela da komentariše izjave svog stranačkog kolege ili je nešto drugo u pitanju možda nekad i saznamo.

Nije Čaršija jedina

Stranka demokratske akcije nije se libila otvoriti kampanju za Lokalne izbore na starom kraljevskom gradu Bobovcu, čijoj obnovi, zaštiti i promociji nisu ničim doprinijeli. Također, Stranka demokratske akcije nije stala ni u zaštitu Počitelja, jednog od najljepših bosanskohercegovačkih kulturno-historijskih spomenika, kojem prijeti prava katastrofa eventualnom izgradnjom mosta na koridoru Vc u neposrednoj blizini - navode u Našoj stranci.

San

[valterbranisarajevo]

Odgovornost za ispunjenje uvjeta za kandidaturu starog dijela Sarajeva na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine u potpunosti je na gradskim vlastima - rekao je Ibrahim Hadžibajrić za RadioSarajevo

Načelnik Hadžibajrić rekao je za Radio Sarajevo kako je Općina Stari Grad spremna pomoći Gradskoj upravi u kandidaturi koliko je u mogućnosti, ali i da je kandidatura i briga o ispunjavanju uvjeta za kandidaturu, u potpunosti odgovornost Uprave. "Inicijative za kandidaturu postoje već jako dugo, još od Olimpijade", rekao je Hadžibajrić. "Sve zavisi koliko Uprava ima sposobnog kadra da ispuni uvjete i kriterije za nominaciju", dodaje Hadžibajrić.
Novoizabrani načelnik Općine Stari Grad, Ibrahim Hadžibajrić, i dalje stoji iza svoje izjave da treba pokušati kandidirati pojedine dijelove Baščaršije, a ne cijeli prostor.
Kako tvrde iz Zavoda za zaštitu spomenika, inicijativa za kandidaturu Baščaršije na UNESCO-vu listu traje već godinama, ali sve dosad nisu ispunjeni uvjeti i kriteriji za njenu kandidaturu, pa tako ni za uvrštavanje na listu spomenika.
UNESCO-ov popis Svjetske baštine sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine. Popis sadrži ukupno 830 spomenika u 138 država. Od toga su 644 spomenici kulture, a 162 su spomenici prirode. Još 24 spomenika su istovremeno obuhvaćeni u obje liste.

Podorganizacija UNESCO-a, Svjetski komitet za baštinu, potpomaže zaštitu i restauriranje objekata sa liste, pružanjem stručne i materijalne pomoći. Osim toga, ovaj komitet vodi još i listu Svjetske dokumentacijske baštine, koja se sastoji od određenih knjiga, rukopisa, partitura, unikata, te slikovnih, zvučnih i filmskih dokumenata.
Da bi bili uvršeni na UNESCO listu, kulturni spomenici moraju biti od izuzetnog univerzalnog značaja i vrijednosti, te ispunjavati makar jedan od deset kriterija, kao što su: da objekat predstavlja remek-djelo ljudske kreativnosti, da otjelovljuje značajnu razmjenu ljudskih vrijednosti u jednom vremenu ili kulturnom prostoru, da predstavlja jedinstvenu svjedodžbu kulturi i civilizaciji koja je nestala, ili još uvijek postoji, da bude izuzetan primjer jedinstvene arhitekture, tipa gradnje ili da ilustrira značajna razdoblja u razvoju ljudske povijesti, itd.
Gradska Uprava je formirala Koordinacioni odbor za kandidaturu Baščaršije, koji bi trebao odlučiti koji bi to dijelovi stare jezgre grada trebali biti kandidirani.
Prednosti uvrštavanja na UNESCO-vu listu su brojne. Prije svega, sastoje se u zaštitii, očuvanju i promociji izuzetnih kulturnih ostvarenja i prirodnih dobara.
Radio Sarajevo će i dalje pratiti sve događaje vezane za ispunjavanje uvjeta za kandidaturu Baščaršije na Listu svjetske baštine, kao i dalje poteze Gradske uprave.

Radiosarajevo.ba

[valterbranisarajevo]

Porodica Rešo zanat čuva od zaborava...

Još pedesetih godina prošlog stoljeća u ulici Kovači na Baščaršiji otvorena je radionica i prodavnica tradicionalnih predmeta od drveta. I danas je na istom mjestu, jedina u Sarajevu. Osnovao ju je Mahmut Džirlo, a naslijedio njegov unuk Nedim Rešo, koji sa ocem Mehmedom nastoji ovaj zanat sačuvati od zaborava.

Mehmed nam je rekao da je bilo i boljih dana te se moglo dobro živjeti od ovog zanata. Ipak, ne krije optimizam što njegov sin ima volju i ljubav prema ovom zanatu.

- Predmeti koje izrađujemo isti su kao i prije 60 godina. Velike sinije koštaju od 70 do 100 KM, a male 10 i 20, oklagije su šest i sedam, daske za meso od 6 do 30, obične metle četiri, a brezove sedam maraka. Slanici su 15, ručni mikser za maslac (stap) košta 40, lopate za pekare i picerije su od 30 do 60, a sita od osam do 15 maraka. Čamak za puru je od 20 do 30, kašike tri marke - kaže Rešo.

Sa osmijehom nam priča kako je nedavno jedna sinija "otišla" u Bon.

- Turisti dolaze i ljeti i zimi, a najviše ih zanimaju drvene nanule koje su 15 KM - ističe Rešo.

Autor: Dž. DESTANOVIĆ

Dnevni Avaz 24.11.2008.

[valterbranisarajevo]

Direktorica Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, ekskluzivno za RadioSarajevo, govori o dosadašnjim kandidaturama i standardima koji se moraju ispuniti da bi Baščaršija bila uvrštena na listu UNESCO-a

Na pitanje zbog čega su dosadašnji pokušaju kandidature Baščaršije na Listu svjetske baštine odbijeni, Lidija Mićić nam je dala na uvid skraćenu formu izvještaja stručnjaka nakon prve kandidature (1985 god.).
U obrazloženju, između ostalog, stoji kako projekat pod imenom „Baščaršija: istorijsko jezgro grada Sarajeva“ nije uvršten na Listu svjetske baštine jer se od Bašćaršije načinilo mjesto- simbol, odakle je počeo drugi svjetski rat, a škodilo je i spominjanje atentata počinjenog 1914. godine od strane Gavrila Principa na austrougarskog nadvojdu Franca Ferdinanda. Preporuka je bila da se ovo kulturno dobro nominira u smislu kriterija IV a ne kriterija VI i to kao „ eminentni primjer arhitektonske cjeline zlatnog otomanskog doba u Evropi“.
Također, navodi se kako određeni gradovi, kao što je Istanbul, izgledaju reprezentativnije i čuvaju arhitektonska remek-djela koja datiraju iz XVI. vijeka (džamije koje je sagradio majstor Sinan).
Direktorica napominje da je ovoj nominaciji prethodila izrada Regulacionog plana sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije Sarajevske čaršije, koji je usvojen 1975.godine.
Drugu kandidaturu je, kako kaže direktorica Mićič, 1998. godine pripremio tim stručnjaka Zavoda za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa FBiH. Dobro je prijavljeno pod nazivom “Sarajevo-jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti-trajno otvoreni grad“. ICOMOS je julu 1999. godine dao preporuku da se predložena lokacija ne upisuje na Listu svjetske baštine. Uz ovu nominacio otišao je nominacioni fajl za Mostar. Komentar i preporuka ICOMOS-a je da oba grada ne trebaju biti upisana na Listu svjetske baštine, i da, prema njihovom profesionalnom mišljenju, Mostar sa svojim spektakularnim prirodnim položajem i simboličnom vrijednošću svog mosta, ima superiornije pravo da traži upisivanje.
U odgovoru na pitanje o mogućnosti kandidature pojedinih dijelova starog jezgra grada, Lidija Mićić tvrdi kako je takvo što itekako moguće. “Takve slučajeve imamo u Parizu, Strazburu ili Berlinu. Treba napraviti novi prostorni plan zaštite. Ako se pokrene nova kandidatura, onda treba napraviti obuhvat sa eksteritorijalnim prostornim cjelinama koje mogu zadovoljiti kulturne i prirodne kriterije, odnosno smjernice za implementaciju Konvencije o svjetskom naslijeđu.”, rekla je Lidija Mićič.
Međutim, da bi se to ostvarilo, potrebno je poduzeti niz koraka. “Potrebno je napraviti novi Regulacioni plan zaštite, odnosno sanacije, konzervacije, restauracije i revitalizacije, kojim bi se Baščaršija „pospremila“ i pripremila za treću kandidaturu, koja bi, pored arhitektonske i historijske vrijednosti, odražavala duhovnost i multikulturalnost koja se održala kroz pet vijekova. “, dodala je.
Prednosti uvrštavanja na Listu su brojne, tvrdi na kraju direktorica Mićić.
“Povećao bi se dolazak turista i kulturni turizam bi, kao jedna od grana privrede, procvjetao.Samo moramo znati da nominacijom preuzimamo i velike obaveze. Ponašanje prema kulturnom naslijeđu kod većine naših ljudi će se morati promijeniti i prilagoditi zakonskoj regulativi i Konvenciji o svjetskom naslijeđu.”

Radiosarajevo.ba

[valterbranisarajevo]

Ostaci Tašlihana su nakon završenih betonskih radova vraćeni na lokalitet i trenutno se postavljaju na gornju betonsku ploču garaže. Zbog premještanja na ostacima je uočeno prisustvo velikog broja pukotina, te neselektivno nabacani ostaci kamenih fragmenata koji niti su označeni niti evidentirani.
Ovo za "San" tvrde u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i podrctavaju da se desilo upravo ono na šta su oni još prije godinu upozoravali. A upozoravali su da će ovaj nacionalni spomenik biti nepovratno uništen ako bude izmješten i tražili hitnu obustavu radova. Tašlihan se nalazi na mjestu na kojem je novi vlasnik sarajevskog Hotela "Evrope", u sklopu obnove, sagradio novu podzemnu garažu.
- Ovakvom intervencijom je Tašlihan grubo i nepovratno istrgnut iz svoje izvornosti i svako može postaviti pitanje šta je ovo što se trenutno vraća na prostor nekadašnjeg spomenika. Da li je to samo gomila kamenja ili su u pitanju iščupani dijelovi tijela nekadašnjeg nacionalnog spomenika? Kriteriji na osnovu kojih je donešena odluka o proglašenju Tašlihana nacionalnim spomenikom, a posebno kriterij izvornosti, izmjenjeni su i trajno narušeni. Pitanje je koji od kriterija ovo danas što se nalazi na terenu zadovoljava - kazali su Komisiji.
U Komisiji također tvrde da simulacija temelja Tašlihana, odnosno postavljanje kamenih ulomaka na betonsku ploču podzemne garaže, nije spomenik nego neka vrsta izrugivanja svjedočanstvima historije Sarajeva i BiH.
S druge strane, u Zavodu za očuvanje nacionalnih spomenika, koji djeluje u okviru federalnog Ministarstva kulture i sporta, koji se prošle godine saglasio da se Tašlihan premjesti, tvrde kako ostaci spomenika nisu nepovratno uništeni. Naprotiv, Zavod konstatira da su odobreni radovi na zaštiti temelja i ostataka zidova Tašlihana bili jedino moguće rješenje za spriječavanje propadanja ovog vrijednog spomenika.
- Uvjereni smo da će dobro završiti prva praktična primjena tehnološkog koncepta, koji se primjenjuje pri sanacijama stanja temeljnih traka, pri rekonstrukcijama i transformacijama gustih gradskih struktura koje imaju višeslojne kulturološke tragove inoviranog pristupa. Postupak podizanja fiksiranja, obilježavanja, transport, vraćanje i ponovno prezentiranje je profesionalno i odgovorno uradila grupa konzervatora i restauratora po posebnim projektima. Na kraju vrijedno je spomenuti predusretljivost investitora da za naknadne radove na konzervaciji uloži vlastita, znatno veća, od planiranih sredstava - kazala nam je Lidija Mićić, direktorica Zavoda.

Dž. B.

Mišljenja Ministarstva

U sklopu projekta rekonstrukcije "Evrope" čija bašta je nakon Drugog svjetskog rata podignuta na temeljima Tašlihana, urađen je projekat izmještanja ostataka temeljnih zidova Tašlihana. Federalno Ministarstvo prostornog uređenja izdalo je rješenje kojim su odobreni ovi radovi da bi 25. decembra na temperaturi od minus 12 stepeni celzijusa na lokalitetu započeli radove na dislokaciji fragmenata. Komisija je Ministarstvu prostornog uređenja FBiH i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u više navrata slala pisma urgencije tražeći da se rješenje o izdavanju saglasnosti proglasi ništavnim. U odgovorima koji su uslijedili navedeno je da se radovi odvijaju po projektu koji je odobrio Zavod za zaštitu spomenika. Uvidom Komisije na terenu je utvrđeno da se lokalitet grubo devastira upotrebom teških alata kojima se fragmenti lome i prebacuju na kamione te odvoze u nepoznatom pravcu.

San

[valterbranisarajevo]

Morića han, izgrađen u srcu čaršije u Sarajevu u 17. vijeku, do danas je jedini sačuvani karavan-saraj u Bosni i Hercegovini. To je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa, koji je više puta gorio, ali je obnavljan i do danas je sačuvao svoju autentičnost.

Nalazi se u Saračima i iz te ulice se može vidjeti samo gornji dio hana, maleni drveni prozori, bijela fasada i dio krovne konstrukcije, jer se na njega naslanja niz dućana. Na ulazu u han, koji je nadsvođen, se nalazi kaldrma na kojoj kao da i danas odjekuje zvuci konjskih kopita koji su nosili putnike namjernike iz daleka. Han je sagrađen tako da se u sredini nalazi velika avlija.
Osnovna namjena karavan-saraja je bila smještaj ljudi i konja. Građen je u dvije etaže sa unutrašnjim dvorištem.
"Morića han, koji se prvobitno zvao Novi han, je izgrađen od novca koji je sakupljen kirijama koje su se plaćale vakufu.Ovo je jedini sačuvani han u Bosni i Hercegovini, a koji je izgrađen po sistemu atrija. Mogao je primiti 300 gostiju na spratu gdje su bile sobe za musafire i u prizemlju 70 konja. U hanu su putnici mogli prespavati, ili se okrijepiti čajem, popiti kafu u kafanici koja je bila u sklopu hana", rekao je Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac istorije Sarajeva.
Kaže da je u to vrijeme, što je veoma značajno, han imao svoju vodu, tačnije poseban vodovod, ali u njemu nije kuhala hrana. Njegova namjena je danas promijenjena, u unutrašnjosti na spratu umjesto soba za noćivanje, odmor, nalazi niz poslovnih prostora. Odmah kada se uđe u dvorište sa lijeve strane se nalaze strme drvene stepenice koje vode na sprat. Treba kazati da i danas jednaku pažnju i divljenje kao nekad privlači ogromni hodnik na spratu koji vodi sa jednog na drugi kraj hana. Izgleda više poput natkrivene ulice, ali treba kazati da hodnik nema plafon, već pogled seže prema krovnoj konstrukciji koju čine masivne drvene grede tamnosmeđe boje.
"Treba kazati da je svaka soba u hanu imala peć u kojoj su se ložila drva, ali nije bilo dimnjaka, već je napravljeno takvo rješenje da dim odlazi u krovnu konstrukciju i izlazi kroz otvor koji se zvao bađe", rekao je Garibija.
U prizemlju hana debljina zidova je oko 70 centimetara, a na spratu 40 do 50 centimetara. Između je bio materijal koji nije omogućavao da, ako na spratu izbije požar, isti se proširi u prizemlje. Prozori su bili sa demirima, vrata su bila od željeza. Međutim, han je ipak više puta gorio kao i mnoge građevine u Sarajevu.
"Han je dobio ime po poznatoj sarajevskoj porodici Morić, ali ne mislim da je isključivo po Morićiam koja su pogubljena u vrijeme osmanske vladavine, a o kojima je i pjesma opjevana", kaže Garibija.
Morića han je bio više puta oštećen u požarima, a posljednji je bio u decembru 1957. godine. Temeljna restauracija je izvršena u periodu 1971. do 1974. godine. Nakon toga kompletan objekat je koristilo tadašnje ugostiteljsko preduzeće "Balkan", da bi 1998. odlukom opštine Stari grad, predat na korištenje Gazi Husrev-begovom vakufu. Danas je to poslovno-trgovački centar.


Elma Duvljak

Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Kada je Gazi Husrev-beg početkom 16. stoljeća u Sarajevu osnovao svoj vakuf, među brojnim zadužbinama našla se i sahathana, podignuta u uglu harema njegove džamije. Prvi put u historiji ova sahathana se spominje 1604. godine. U njoj je tada radio sahadžija, brinući se o satu u sahat-kuli i objavljivanju vremena za namaz. Sahathana je, kao i druge važne građevine, nastradala kada je Eugen Savojski zapalio Sarajevo, ali je ubrzo i obnovljena.
Sahadžije su kasnije izvršavale sve složenije zadatke izrade preciznih kalendara, pa se iz sahathane razvila muvekithana, u to vrijeme moderna ustanova za astronomska mjerenja i određivanje položaja Mjeseca.
U blizini česme u Saračima, muvekithana je sagrađena od kamena i ćerpića te je prekrivena olovom. Lučni prozori s demirima okrenuti su ka haremu i ulici. Starije Sarajlije pamte je kao mjesto gdje su uplaćivali sadekul-vitr i zekjat.
Vrata modernizaciji muvekithane otvorena su nakon reformi Omer-paše Latasa, pa je već 1858. godine Fadil-paša Šerifović naredio obnovu zgrade i dao novac za nabavku nove opreme za astronomska mjerenja. Nabavljeni su satni mehanizmi, rub-tahte, kvaderi, astrolabi, sesktanti, kao i dva globusa - Zemlje i nebeskog svoda - koje je napravio sarajevski matematičar i astronom Salih Sidki Hadžihusejnović.
On je iste godine postavljen za glavnog muvekita (astronoma), a osim održavanja sata u sahat-kuli, zadatak mu je bio i da računa vrijeme namaza i početak ramazanskog posta, što je obavljao sve do 1888. godine, kada ga nasljeđuju sinovi Husein i Atif.
Hadžihusejnović je bio svestran čovjek. Izradio je skicu vječitog kalendara (devri-daim), izračunao vrijeme pomračenja Mjeseca, što je za to vrijeme bilo veliko dostignuće, redizajnirao Gazi Husrev-begov šadrvan, te napisao obimno historijsko djelo "Tarih-i-Bosna".
Odlazili na brda oko grada
Posebno težak zadatak bilo je određivanje pojave mladog Mjeseca, koji označava početak ramazana. Sahadžije i muvekiti su stoljećima odlazili na uzvišenja oko Sarajeva kako bi iznad oblaka mogli vidjeti čisto nebo.
Posljednji koji su čekali mlađak na vrhu Trebevića bili su 1946. godine hafiz Proho i neki Riđanović. Čak i danas pojedinci odlaze na brdo Grdonj kako bi vidjeli mlađak.

M. Garibija

Dnevni avaz

[valterbranisarajevo]

Filigran je izrada predmeta od tankih niti srebrene žice, a jedan od rijetkih koji se istinski bavi izradom nakita i drugih predmeta od srebra je Sarajlija Mensur Bektić.
On kaže da je izražaj u filigranu kao rukopis na papiru i da se ne može raditi ako se u to ne unese duša i srce.
Ističe da je njegov ručni rad pod zaštitom UNESCO-a.
"Zanat sam učio od svog oca, a filigran su radili i moj dedo i pradedo. Eto i ja sam naslijedio tu nit. Još kao dijete sam bio zainteresovan. U svojoj kući smo imali jednu prostoriju koju smo zvali sobica, a u kojoj je moj otac radio filigran", počinje svoju priču Mensur Bektić, kojeg smo posjetili u njegovoj radnji na Baščaršiji.
Dodaje da je svoj prvi komad uradio kada je imao sedam ili osam godina.
"Bila je to djetelina sa četiri lista. Otac je otišao u baštu, a ja sam iskoristio priliku dok ga nije bilo da nešto napravim. I onda mi je bilo drago", priča Bektić.
Zatim je, kako kaže, s vremena na vrijeme, pravio nešto drugarici, mami i osobama koje su mu bile izrazito drage.
"Kao četnaestogodišnjak sam već zarađivao od izrade nekih predmeta i od oca dobijao pristojan džeparac. Uvijek sam maštao da imam svoju radnju", ističe Bektić.
Kaže da ga je nekako život u jednom trenutku odveo u drugom smjeru.
"Završio sam mašinsku školu. Bio sam stipendista firme 'Energoinvest'. Pred rat sam upisao pravo, a diplomirao ga poslije rata", kaže Bektić.
Pojašnjava da je jedan period bio van BiH i da je bio u nedoumici da li da se vrati ili ostane u inostranstvu.
"Presudila je rečenica mog oca, koji je rekao: 'Vrati se, sine, ovdje ima hljeba za tebe.' Tako sam učinio i nisam se pokajao", ispričao nam je Bektić.
Nakon povratka je počeo razmišljati kako taj zanat podići u sferu umjetnosti.
"Filigran je stvarno nešto više od zanata. Tako sam prvi koji je napravio izložbu i reviju nakita. Prvo je bilo u Kuršumli medresi, a prošle godine i u Bošnjačkom institutu. Imao sam izložbe i po svijetu", ponosno kaže Bektić.
Upitan koliko ljudi kod nas cijene ručni rad, odgovara da je problem što ga ne poznaju.
"Oni kada vide komad koji radim kažu: 'Pa to je starinski nakit.' I svako misli da se ovo nekada radilo i više ne, što je pogrešno. Ima gospođa koje se oduševe kada vide moj rad. Podsjeti ih na njihove majke, nene, pa žele i one da imaju takav komad nakita", kaže Bektić.
Ističe da na nakit koji on radi ima dušu.
"On je specifičan i jedinstven. Ispunjen je ljubavlju, emocijama, srcem, dušom. I stvarno, čovjek kada ovo radi, u to unosi cijelog sebe. Za izradu, primjera radi, jedne narukvice treba veliko strpljenje, jer se sastoji od 100, pa i više sitnih dijelova koji se ugrađuju", pojašnjava Bektić.
Kaže da vrijeme izrade zavisi od motivacije.
"Kada imam neki dobar razlog da nešto napravim, ako mi je ta osoba izuzetno draga, to se radi u jednom dahu. Traje dan-noć dok se ne završi. I što više dobija konačan oblik, to mi je draže raditi. Oprilike, od ideje do realizacije treba nekih sedam dana. Zavisi od komada", naglašava Bektić.
Osim narukvica i ogrlica, pravi broševe, privjeske i naušnice.
"Prije četiri-pet godina počeo sam raditi koral sa srebrom i bio sam prvi u tome. Kasnije su drugi vidjeli pa su me pođonili. Onda sam ubacio tirkiza, ametista, mjesečevog kamena. Da malo razbijem. I to je baš moj proizvod", kaže Bektić.
Ističe da nastoji da nakit filigran bude bh. brend.
"Na ljeto planiram uraditi reviju na Starom mostu u Mostaru, koji je pod zaštitom UNESCO-a, kao i moj nakit, a sve skupa je naša kultura, tradicija", rekao je Bektić, kojeg smo zamolili da pojasni vezu UNESCO-a i svog nakita.
"UNESCO je pokrenuo incijativu, izdao je knjigu 'Ručni radovi BiH', gdje su moji radovi izašli u ediciji. Kada sam radio jednu od izložbi zatražio sam od Državne komisije za saradnju s UNESCO-om da mi odobri korištenje pečata na izložbama i revijama. Saglasnost je data i jedini sam koji ima pravo korištenja pečata u izložbama i revijama. Velika je to stvar i to se ne može kupiti već se stiče", kaže Bektić.
Upitan šta se najviše kupuje od njegovog nakita, kaže da je sve individualno.
"Uglavnom je presudna cijena. Ali ja imam svoj pristup, posmatram ljude. Recimo, treba vidjeti emocije žena kada prilaze nakitu. Nije mi se jednom desilo da neka gospođa, dama, poleti za nekom ogrlicom. Bila je jedna od korala koja je koštala 400-500 KM, gospođa kaže kako ima samo 300 KM, a na njoj se vidi da živi za to da je kupi i nosi. I spustim cijenu", kaže Bektić i dodaje:
"Ali kada mi neko dođe i kaže: 'Pa takva ista narukvica je tu i tu jeftinija', ja kažem: 'Odlično, idite tamo i kupite je.' Nije isto. Ovakav nakit nema rok trajanja i sve su unikati jer se rade rukama, a ne mašinski", objašnjava Bektić.
Kaže da ima velikih razlika između čistog srebra i onog koji u sebi ima leguru.
"Svaki komad nakita koji se radi od srebra treba imati tri pečata, bez obzira na to koja je tehnika. To je žig finoće, baždarskog ureda i žig stvaraoca. To bi trebalo da bude na nakitu. Ima nakita koji se može raditi od čistog srebra jer je ono elastično. Ono koje ima u sebi leguru ne može da se savija jer je krto i puca", kaže Bektić.
Na kraju je prokomentarisao nestajanje starih zanata u Sarajevu.
"To je teška tema. Prvo ima ljubomore među zanatlijama. U Sarajevu je važilo pravilo, koje i dan-danas nažalost važi, da će Sarajlija prije uspjeti vani, nego u svom gradu, jer ga svi ovdje gaze. To sam osjetio na svojoj koži. Zatim, ljudi ne prenose svoje znanje na druge. Boje se konkurencije, čuvaju svoje znanje, umjeće, koje s njima i umre", kaže Bektić.
Biser kao lijek
Mensur Bektić nam je ispričao i o ljekovitosti pojedinog kamenja.
"Radim ogrlice od korala, a koral je indikator jer čovjek kada se razboli on mijenja boju, pa će pobjeliti. To je znak da nešto treba poduzeti. Sa druge strane, kada djeci zubi niču koral se uzima i stavlja na ruku da ih desni ne bole", pojašnjava Bektić.
Dodaje da se biser koristi kada čovjek ima udar odnosno šlogira se.
"Pravi biser, sedam česni se istuca u prah i popije se na eks i to je odličan lijek. Što se tiče jantara, on se preporučuje da ga nose žene i ljudi koji imaju problema sa štitnom žlijezdom, jer ima u sebi posebne minerale koji su štitnoj žlijezdi potrebni da se ne širi", ispričao nam je Bektić.

Autor: Elma Duvnjak

Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Gdje je nestala kaldrma sa sarajevskih ulica ?!

S obzirom da je kaldrma imala veliki znacaj, tj. ona je dio nase tradicije i historije a gotovo je u potpunosti nestala sa sarajevskih ulica, studenti arhitektonskog fakulteta u Sarajevu su dosli na ideju da Zlatarskoj ulici vrate barem mali dio onoga sto joj nekada pripadalo...

Nekada je ta ulica bila urađena u kaldrmi koja je bila autenticna i davala je jasnu sliku čaršije tog perioda. Ta autenticnost je nažalost nestala postavljanjem bijelog kamena koji je sam po sebi lijep ali ne pripada nama i nikako se ne uklapa u stvarno sliku Sarajevske čaršije. To je velika promjena koja u potpunosti mijenja čaršiju i cini je „lažnom i vještačkom“ na određeni nacin.

Naša ideja je da se na određenim mjestima urade autentični dijelovi u kaldrmi kako bi barem na taj nacin vratili dio nase tradicije i historije. Kako bi se prisjetili kako je to nekada bilo i zapravo kako bi trebalo biti...

(sa-c.info) 3.7.2009.

[valterbranisarajevo]

Danas je održana Druga sjednica Organizacionog odbora za kandidaturu Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine, kojom je predsjedavala prof. dr. Tatjana Ljujić Mijatović. Ovom prilikom izabran je Izvršni odbor za izradu promocije projekta kandidature Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine, u sastavu: Ibrahim Spahić, predsjednik, te članovi: Ramiz Mehaković, Sead Srna, Gradimir Gojer, Stjepan Roš, Edin Numankadić, Edina Papo, Nenad Brkić, Nedžad Begović, Ognjenka Finci, Dino Mustafić i Safet Zec.

Rad Izvršnog odbora usmjerit će se na pripremu Platforme i osnovnog projekta kandidature Sarajeva za kulturni centar Evrope, planiranje prioritetnih aktivnosti i formiranje okvira finansiranja projekta.

27.7.2009.

Izvor: Služba za odnose s javnošću Grada Sarajeva

[valterbranisarajevo]

Neistraženim kulinarskim putevima krenućemo uskoro kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, a za mjesto sa kojeg ćemo se otisnuti u taj svijet užitaka, odabrala sam autohtoni bosanski gastro ambijent – Baščaršiju.

Mjesto na kojem se orjentalni kulinarski uticaj zadržao najduže i gdje bh. kuhinja može udovoljiti skoro svakom ukusu. Gledala sam ovih dana kako velika grupa japanskih turista, strpljivo čeka na vrelom suncu, svoj red pred nacionalnim restoranom „Bosanska kuća“ u srcu Baščaršije. Iako je Sarajevo puno modernih restorana sa mnogim i vrlo egzotičnim kuhinjama, ipak se pred njima ne čeka u redu. Uske uličice koje vode od Sebilja prema Vijećnici, pune su aščinica, ćevabdžinica i buregdžinica, a stvarno mjesto kulinarskih užitaka zove se Bravadžiluk. U toj su ulici kultne sarajevske ćevabdžinice i buregdžinice. U jednoj od njih, kao profesionalni roštiljdžija, radi Selima Arapović. Iako je pored roštilja vruće, Selima svoj posao obavlja u bosanskoj nacionalnoj nošnji, podvlačeći i time koliko je tradicija važna i kako od nje ne treba bježati

Begova čorba kao infuzija

„Pod našom tradicionalnom kuhinjom podrazumijevam sve ono što je naše gastro-naslijeđe, a to su prije svega razne vrste pita, pite ispod sača, čorbe, punjeno povrće, a prije svega ovaj – ćevap“, kaže Selima i pokazuje pet ćevapa koji se puše i zanosno mirišu. „Ovakav roštilj u regiji, postoji jedino u Bosni. To je najbolji roštilj, ali nažalost, to neće niko da kaže, da prizna. Osim ćevapa, tu su još pljeskavica, suđukice i ražnjići.


Sve se radi od vrhunskog mesa, a dodaje se samo so kao začin. Peče se na roštilju koji se loži drvenim ugljem. Ćevap nije pravi ako nema somuna, naparenog somuna. To je specijalno pravljen somun za ćevape. Imate zapravo, dvije kore somuna, a kada ih razdvojite, dobijete kao jedan džep u koji onda stavljate ćevape. Sve je dobro u našoj kuhinji, ali bez ćevapa ne ide. On nam je došao sa Istoka, iz turske čaršije“, kaže Selima Arapović.

Edib Cikotić, konobar u „Bosanskoj kući“ kaže da tradicionalnu bh. kuhinju vidi kao zdravu, raznovrsnu i ukusnu kuhinju u kojoj svako može da pronađe nešto što će mu prijati. Kad me stranci pitaju šta bih mogao da im predložim kao naše najbolje jelo, vjerujte da sam često u nedoumici, a onda kažem: teletina ispod sača, povrće na razne načine, sogan-dolma, bosanski lonac... Sve je, brate, ukusno. Begovu čorbu možete da pojedete i kada je najtoplije, kao sada, jer se ona pravi na bazi pilećeg mesa, povrća i bamije. Može je jesti i zdrav i bolestan. Kao da primaš infuziju. Nije masna“, kaže Edib i pokazuje mi njihov meni, a tamo... 153 jela domaće kuhinje.

Tradicija pravi ustupke modernom vremenu


Naš gastro-putopis nazvali smo „Bosanski lonac“, nimalo slučajno. Riječ je o jednom od autohtonih jela bh. kuhinje, možda i najstarijem, koje se kroz vijekove mijenjalo, baš kao što su se mijenjala i vremena i stizali novi uticaji i trendovi. To je jelo nekadašnjih rudara, koji bi prikupili sve što se našlo u kući od povrća i mesa, strpali to u zemljani ćup, povezali pergament-papirom, zarovili ćup u žar na otvorenom ognjištu i sišli u jamu. Nakon nekoliko sati, po povratku iz rudnika, otvorili bi ćup. Ukusan, ali i jak obrok bio je gotov. Radi se o tipičnom složencu. Nešto slično susrećemo i u ostalim kuhinjama Mediterana. Danas ćete se u BiH susresti sa mnogo različitih načina na koje se sprema bosanski lonac. Mersiha Hadžibajrić Fočo, koja nastavlja tristogodišnju porodičnu tradiciju aščija, kaže:

„Nekome bosanski lonac nije lonac, ako u njemu nema kupusa, a kupus se uopšte ne stavlja u ovo jelo. Ni paprika, ni paradajz, a patlidžan posebno. Od povrća ide samo krompir, bijeli i crveni luk, mrkva i peršun. Od mesa, samo junetina i to od plećke je najbolja. Nekada se u bosanski lonac stavljala isključivo bravetina, ali kako se sve promijenilo, mi smo izbacili bravetinu zbog toga što ima malo težak miris, a i masna je. Danas naši potrošači ne žele ništa što je masno. Tako tradicija pravi ustupke modernom vremenu.“

A sad sve u zemljani lonac?

Priča Mersiha zatim, o svojim putovanjima po svijetu, na kojima je isprobavala razna jela drugih nacionalnih kuhinja. „Kad mi odemo negdje u inostranstvo, oduševimo se kuhinjama drugih naroda, naprimjer, talijanskom, grčkom ili francuskom, a ne znamo da sačuvamo ono što je naše, autohtono. Sve češće možete kod nas naići na pizze, hamburgere, donere i jela od plodova mora. Imate generacije mladih ljudi koji ne vole ništa osim hamburgera i pizze. Stranci se oduševe skoro svim našim tradicionalnim jelima. Najčešće im preporučujem 'sarajevski sahan', a sahan je metalna, tradicionalna posuda, u kojoj bude malo japrak-sarme, sogan-dolme, punjena paprika, šiš-ćevap i ćuftica. Od svega po malo“, kaže Mersiha i vodi me u njihovu kuhinju, gdje će nam spremiti bosanski lonac, onako kako ga oni prave u njihovoj aščinici.


„Spremićemo jedan 'mali' bosanski lonac, jer velike količine koje mi spremamo za našu aščinicu, vama ne bi bile od koristi. Dakle, ovo bi moglo da bude za četiri osobe. U posudu prvo dodajemo oko 700 grama teletine od plećke, koja se izreže na krupne komade. U to se doda oko kilogram krupno narezanog, prethodno oguljenog krompira, velika glavica crnog luka izrezanog na četiri dijela, nekoliko čena bijelog luka, lovorov list, biber u zrnu, dvije srednje mrkve, oguljene i isječene na veće komade, peršun, kašičica cimeta, malo soli, malo aleve paprike, malo mljevenog bibera i supena kašika jabukovog ili nekog drugog sirćeta. Sve se zalije mesnom, bistrom juhom koja se dobije iskuhavanjem teletine“, kaže Mersiha dok ekspresno reže i slaže sve sastojke.

„Sad ćete to sve staviti u zemljani lonac“, kažem znalački.
„Neću. Nema više zemljanih lonaca, otkako nam je stigao plin“, kaže Mersiha.
„Ali, gdje je ta tradicija! Pa, oduvijek se bosanski lonac spremao u zemljanoj posudi!“
„Mi u našoj aščinici te zemljane ćupove, stare i po sto godina, čuvamo kao ukras“, kaže Mersiha.
Naravno, vrijeme kuhanja ostalo je isto: tri do četiri sata, bosanski lonac krčka se na laganoj vatri.


Iz kuhinje silazimo strmim stepenicama u aščinicu. Zemljani ćupovi svjedoče o prohujalom vremenu, a po zidovima uokvireni tekstovi iz novina koje su pisali ljubitelji pera i dobrog zalogaja. Evo jednog od njih. Ovdje je nekada jeo i pisac Aleksandar Hemon. „Na zidovima Hadžibajrićeve aščinice, stoje požutjele zahvalnice iščezlih i zaboravljenih državnih struktura, stoje tekstovi iz davnih novina, koji su bezuspješno (kao i ovaj tekst), pokušavali da razjasne Hadžibajrićevu tajnu. Stoji i stogodišnje posuđe, bočice sa sirćetom i Titova slika, kao još jedna od stvari, koja je zauvijek i nesretno prošla, ali koje se Hadžibajrić neće i ne može preko noći odreći. Stoji i slika aščinice od prije rata, na kojoj se vide iste pune tepsije i ljudi čiji osmijesi govore, da je kod Hadžibajrića sve, oduvijek, potpuno isto“, piše Hemon.

I, da, probala sam bosanski lonac koji je spremala Mersiha. Da nisam znala, nikada ne bih pomislila, da nije došao pravo iz zemljanog ćupa, kao stari dobri duh tradicionalne bh. kuhinje.

Autorka: Ljiljana Pirolić

Odg. urednik: Svetozar Savić

Deutsche Welle

[ty-aptz]

WOW i dont understand a word but the historic center of Sarajevo for world heritage OMG!!! good for you guys i hope that i can see sarajevo in the list of world heritages.

Greetings from Mexico.

[valterbranisarajevo]

Kako je za dnevne novine SAN izjavio Emir Suljagić, savjetnik za medije u Gradskoj upravi, Odbor za pripremu kandidature Baščaršije za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a tek će nakon izmjene odluke o imenovanju novih članova nastaviti realizirati svoje zadatke. Odluka o imenovanju tih članova će morati sačekati da dođe na dnevni red.

"Imali smo prilično vrelo ljeto, a sad smo, evo, ostali i bez dogradonačelnika i kad to riješimo, onda ćemo vidjeti konkretno o čemu se radi i ima li Baščaršija šanse da bude kandidovana", rekao je Suljagić za SAN.

Podsjećamo da je ovaj Odbor formirala uprava prethodne gradonačelnice Semihe Borovac u cilju pripreme Baščaršije za kandidaturu. U posljednje tri godine taj Odbor je jedino zatražio od Službe za inspekcijske poslove Općine Stari Grad da prekontroliše Baščaršiju.

Prvi put Baščaršija je bila nominovana prije rata i tada je prigovoreno da nema dovoljno spomena o religiji. Drugi put je nominovana neposredno nakon rata, ali je tada kandidovan cijeli prostor od Baščaršije do Marijin Dvora, što je potpuno nerealno.

Rukovodilac regionalnog ureda UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum, za SAN je izjavio :

"Da bi se ta odluka promijenila, mora se desiti neko epohalno otkriće, odnosno, kao što se navodi u obrazloženju UNESCO-a, „moraju postojati posebne okolnosti, nova otkrića i slično."

SAN

[valterbranisarajevo]

Zahtjev za hitan završetak obnove porodilišta u Sarajevu

Mi dole potpisani građani, zbog očajnih uslova u kojima se trenutno rađaju najmlađi stanovnici Sarajeva, zahtjevamo od svih nivoa vlasti u Gradu i Kantonu Sarajevo hitan završetak obnove porodilišta Dr. Zehra Muidović Sarajevo i hitno preseljenje Ginekološko akušerske klinike KCUS u novoobnovljene prostorije.

http://www.petitiononline.com/GAK/petition.html

http://www.facebook.com/group.php?gid=186966849337

[valterbranisarajevo]

Od 20 starih zanatlija, koliko ih je donedavno bilo u ulici Bravadžiluk na Baščaršiji, ostao je samo jedan. Slična sudbina, upozoravaju iz udruženja tradicionalnih zanatskih esnafa, čeka i ostalezanatlije.

Neophodno je hitno poduzeti nešto kako bi se uvelo makar malo reda i zakona u ovu oblast.

Jedan od najpoznatijih zanatlija Nasir Jabučar, akzandžija devete generacije i predsjednik Udruženja, kazao nam je da ih je nepoštena konkurencija osudila na propast, jer je Baščaršija preplavljena jeftinim kineskim suvenirima.

-Žalosno je da država daje dozvolu ovim radnjama čak i u starom dijelu grada. pa, kako će onaj krojač na čaršiji, čija je radnja već stoljećima tu, opstati kada država daje dozvole za rad kineskim radnjama samo enkoliko metara dalje. kolki će on naplatiti svoju uslugu da bi mogao preživjeti, kada oni pantalone prodaju po 5 KM – kaže Jbučar.

Najbolji primjer u šta se pretvara Baščaršija, kaže Jabučar, jesu sarači, glavna ulica na Baščaršiji. kako kaže, većina Sarajlija i ne zna da je ime dobila po kožarima, jer ih je skoro nestalo. umjesto njih, tu su sada prodavnice parfema, modernih satova i jeftinih kineskih suvenira.

-Nedavno je baš u Saračima jedan od najstarijih zanatlija u gradu zatvorio radnju jer više nije mogao živjeti od nje.Ako država misli da će turisti doći u Sarajevo zbog prodavnice skupih parfema, koja će zamiejniti radnju koja je tu godinama, onda se grdno vara. izgubit će i oni koliko i ovaj nesretni zanatlija-upozorava Jabučar..

Zanatlije tvrde da i one podsticaje koje vlada FBiH daje obrtnicima većina starih zanatlija ni očima ne vidi. Mnogi odustanu kada im kažu da je za ono malo, kako kažu, mizernih para potrebno dostaviti čak 22 dokumenta.

F.K.

Kujundžić: Razdvojiti originale od škarta

Kako nam je kazao prof. Enes Kujundžić, osnivač časopisa “Putokaz”, primjenom UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne baštine, koju je BiH ratificirala početkom 2009. godine, stare zanatlije bile bi zaštićene od nepoštene konkurencije.

-Primjenom ove konvencije zaštitile bi se stare gradske jezgre i stari zanati, a stekao bi se i novi uvid u naš kulturni identitet, te bi se razdvojile originalne od škart zanatlija. također ovo bi doprinijelo i kandidaturi Baščaršije na UNESCO-ovu listu svjetske baštine-kazao je Kujundžić

Dnevni Avaz 22.10.2009.

[valterbranisarajevo]

Pitanje je da li je objekat "Velike daire", gdje je smještena "Kuća sevdaha", više moguće smatrati nacionalnim spomenikom nakon neadekvatne rekonstrukcije i nelegalne gradnje, smatraju u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

U dvorištu "Velikih daira" bespravno je sagrađena zimska bašta.
"Mi smo to konstatovali još prije godinu dana i uputili smo dopise odgovornima na općinskom, kantonalnom i federalnom nivou. Međutim, do danas nikakav odgovor nismo dobili", kazao je Mirzah Fočo iz Komisije.
"Velike daire" su u vrijeme kada su uvrštene na listu nacionalnih spomenika bile u potpunosti ruinirane, zbogn čega su bile proglašene i ugroženim spomenikom.
"Kada je prije tri godine rekosntruisan ovaj objekat, obišli smo lokaciju i konstatovlai da radovi nisu urađeni po propisima i da restauracija nije urađena po pravilima struke. O tome smo obavijestili Zavodu za kulturnohistorijsko i prirodno nasljeđe KS", rekao je Fočo.

Komisija će, kako je dodao, ovih dana ponovo uputiti dopise federalnim resornim ministarstvima u kojem će tražiti da im odgovore ko je dao sporno odobrenje da postavljanjem zimske bašte dodatno bude skrnavljen spomenik.

U općini Stari grad kažu da po zakonu ne bi smjelo doći do narušavanja nacionalnog spomenika, te da općina nema ništa s tim, jer ta oblast nije u njenoj nadležnosti. Načelnik Ibrahim Hadžibajrić kaže da je prije više od pola godine ovo pitanje pokrenuto u Općinskom vijeću, ali da je zimska bašta napravljena još u vrijeme mandata ranijeg načelnika.
"Smatram da oko toga ne bi trebalo dizati neku veliku pompa, jer je prije restauracije ovog objekta na tom prostoru bila deponija smeća. Sve je bilo zatrpano, prljavo i porušeno. Sada je tu lijep i reprezentativan objekat", rekao je Hadžibjarić.
Općinsko vijeće Starog grada na pretprošloj sjednici usvojlio je inicijativu kojom od Federalnog ministarstva prostornog uređenja traže hitne mjere na rušenju bespravnog objekta.
Predlagač ove inicijative vijećnik Husein Čengić kaže da je na posljednjoj sjednici dobio odgovor od općine da je njegova incijativa proslijeđena Građevinskoj inspekciji FBiH.

U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i kulture nismo mogli dobiti odgovor od nadležnih.

"Hadžimuratovića daire" odnosno "Velike daire" u Halačima sagrađene su oko 1776. godine, a sagradio ih je sarajevski trgovac Hadži Ibrahim. On ih je podigao na zemljištu Hadži Isaova vakufa deset magaza. Zgrade, koje su nekad bile četiri parcele, izgorjele su 1697. godine, od kada je, do izgradnji magaza ovo zemljište stajalo prazno.
Prije zadnjeg rata na ovom prostoru je bila kafana i kuhinja bosanskog tipa.


Autor: Mirsada Lingo

Nezavisne novine

[valterbranisarajevo]

Nakon što su se zanatlije iz Ulice Sarači, sa predsjednikom Udruženja Stari zanati Mehmedom Kalajdžisalihovićem na čelu, pobunile zbog betoniranja dvorišta Kuršumli-medrese, a zbog izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u njenoj neposrednoj blizini, na teren je izašao Amer Sulejmanagić, viši stručni saradnik za zaštitu graditeljske baštine Zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona.

-Riječ je o sukobu dva nivoa površine, tačnije starog platoa kaldrme pred medresom i nivoa oko Biblioteke, koji je viši za 40 cm. Dogovorili smo spuštanje novog platoa na nivo kaldrme, koja se ni u kojem slučaju ne smije dirati, kazao je za Oslobođenje Sulejmanagić.

Prema Sulejmanagićevim riječima, novi betonski plato biće prekriven kamenim pločama., a stepenice će se pomjeriti sa ulaza u dvorište Kuršumli-medrese prema samoj biblioteci.

-Tražili smo da se taj novi plato malo pomakne i da se skine dio betonqa prema Medresi. U drugoj fazi radova, predviđena je i zamjena stare kaldrme pred Medresom, ali to se ponovo mora raditi sa kamenom i prema uputama našeg elaborata, dodao je Sulejmanagić

J.M.

Oslobođenje 3.12.2009.

Ovaj put su građani, vjerovatno poučeni ranijim iskustvima, odlično reagovali i spriječili daljnju devastaciju Baščaršije...Sjajan primjer građanske odgovornosti prema kulturno istorijskoj baštini..Eh da smo i prije reagovali,na mnogobrojne primjere devastacije, divlje gradnje i narušavanja ambijentalne cjeline starog dijela grada sve bi to bilo drugačije, pa možda i kandidatura na listu UNESCO ne bi bila tako daleko od nas...Uglavnom, za ovaj potez zanatlija sve pohvale...:)