Not really for Croatia, but TZV Gredelj will refurbished 18 moroccan locos of american origin (General Motors).

DH 350 refurbished by croatian company, 18 locos, 7 millions $

http://img221.imageshack.us/img221/3007/40658452.jpg (http://img221.imageshack.us/i/40658452.jpg/)

Morocco: Under a US$7m contract with NREC, TZV Gredelj is to supply remanufactured GT26 locomotives to haul heavy freight trains on non-electrified routes.
http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/world-rolling-stock-market-july-2012.html



GREDELJ LOCOMOTIVES GOING TO MOROCCO – ANOTHER MAJOR DEAL WITH AMERICAN COMPANY

General Manager of TZV Gredelj, Kresimir Kranjcec, together with Vice President for International Affairs, Will Burrows, and Vice President for International Sales, John E. Tooke, of the American National Railway Equipment Company (NREC) have signed a contract on reconstruction and modernization of diesel-electric GT26 series locomotives.

Locomotives are intended for haulage of heavy freight trains on non-electrified tracks in Morocco.



The value of the delivery is around 7 million dollars.

Reconstruction and modernization of the above locomotives shall prolong their exploitation period for another 25 years. This project is continuation of a long-standing cooperation with the American National Railway Equipment Company (NREC) for which TZV Gredelj has so far delivered a significant number of reconstructed and modernized locomotives which are operating throughout the world.

“This is certainly an important deal for us where, as part of this contract, Gredelj shall for the first time produce complete main frame for the above locomotives. The signing of this contract has further confirmed the expertise and capabilities of TZV Gredelj's employees as well as exceptional reputation and competitiveness in construction of new and maintenance of the existing rolling stock in a demanding international market“ – said General Manger of TZV Gredelj, Kresimir Kranjcec.

Today Gredelj is proud of the fact that its locomotives, coaches and multiple units were designed

in accordance with UIC and AAR standards, and are capable of running on all track gauges (narrow, wide or standard). They are currently transporting passengers and goods all over the world, from Argentina, over Guinea, to Saudi Arabia.

http://tzv-gredelj.biz.hr/eng/press-centar/204-gredelj-locomotives-going-to-morocco-another-major-deal-with-american-company.html

that's good news! :cheers:

Gredelj DMU's & EMU's units are very good, i hope Moroccan will buy them also ! :cheers:

Talijani predstavili najbrži europski vlak

Trenitalia, talijanske državne željeznice, na sajmu Meeting Rimini, predstavile su svoj novi superbrzi vlak – Frecciarossa 1000.


http://www.putovnica.net/files/imagecache/vijestivelika/frecciarossa-fsitaliane-it.jpg

http://www.putovnica.net/slike/vijesti/frecciarossa-fsitaliane-it-2.jpg

Tvrde kako se radi o najbržem serijskim proizvođenom vlaku dosad u Europi, koji će razvijati maksimalnu brzinu od 400 km/h, dok će se tračnicama na 'čizmi' kretati brzinom do 360 km/h. Ponosno ističu da se radi o najljepšem svjetskom vlaku, a sudeći po slikama za to imaju temelja.
Frecciarossa 1000; © FsItaliane.it

'Crvena strijela 1000' raspolaže s osam vagona, u koje može smjestiti 471 putnika. Dugačka je 202 metra i njome upravlja 16 motora. Rezultat je suradnje Bombardiera i AnsaldoBrede te se proizvodi u Italiji, a računaju da bi mogao biti i značajan izvozni proizvod. Jedna od osobina koja će mu u tome pomoći je svakako to što se može prilagoditi različitim željezničkim mrežama, odnosno radi na svim naponima koji se koriste na europskim superbrzim linijama.

Trenitalia će otkupiti 50 ovakvih vlakova, pa tako njihovo ukupno ulaganje u proširenje flote iznosi 1,50 milijardi eura. S prometovanjem bi trebali početi sljedeće godine, a prvi vidljivi rezultat za putnike trebalo bi biti skraćivanje putovanja iz Milana u Rim na svega 2 sata i 20 minuta, s već ionako, za toliku udaljenost, brzih 3 sata i 30 minuta

A kad se sjetim naših željeznica. Muko moja!

Ferrari-train :master:

je, ova nova frecciarossa je zaista impresivna! jedino su me malo razočarali skraćivanjem na stantardnih 200 i kusur metara. ETR500 je totalno impresivna pojava sa svojih 330 metara (isto kao i Eurostar). AnsaldoBreda i u njemu ima svoje prste.
doduše, ne zaboravimo da AnsaldoBreda (i to skupa s Pininfarinom jebote!) ima prste u ovom odurnom izbljuvku od vlaka puštenom u promet 2009. na nizozemskim željeznicama:
http://farm3.static.flickr.com/2432/3714160047_0da2bc27aa.jpg

doduše, ne zaboravimo da AnsaldoBreda (i to skupa s Pininfarinom jebote!) ima prste u ovom odurnom izbljuvku od vlaka puštenom u promet 2009. na nizozemskim željeznicama:
http://farm3.static.flickr.com/2432/3714160047_0da2bc27aa.jpg

Ovome bi trebalo dat nadimak "Šiljo" :lol: :lol::bash:

fala bog HŽ ga nikad neće kupit :laugh:

^^ meni čak ni nije toliko ružan, ali zato je onaj ferari vlak poslastica :eat:

inače, meni je jako lijep i koncept novog Eurostara, tj. novi Velaro, tj. ICE4. (konačno da i ja neki njemački dizajn pohvalim :D )
do dolaska Frecciarosse 1000 to mi je bio najljepši vlak velikih brzina.

http://www.breakingtravelnews.com/images/uploads/rail/e320-1_Eurostar.jpg

U ovom Eurostar bojanju je OK, ali ipak mi ne šmeka koliko ICE 3, koji će za mene izgleda ostati najljepši vlak velikih brzina svih vremena :cheers:

Bogati Poljak s Končarom se već javio na dva natječaja
22. kolovoz 2012.| Ksenija Puškarić

Vlasnik Multico Holdinga želi s Končarom i Gredeljem proizvoditi tramvaje i vlakove za Poljsku i Balkan, a zanima ga i prerada PET ambalaže u Novom Marofu

Zbigniew Jakubas, vlasnik poljskog Multico Holdinga i jedan od najbogatijih Poljaka, spreman je na investicijsku ofenzivu u Hrvatskoj. Prenio je to poljski poslovni list Puls Biznesu kojem je Jakubas istaknuo kako želi u suradnji s Hrvatima proizvoditi tramvaje koji će se prodavati i u Poljskoj i na Balkanu.

Osim tramvaja, zanima ga i proizvodnja lokomotiva i vlakova, a u investicije je navodno spreman uložiti 50 milijuna eura. Kako je Poslovnom dnevniku pojasnio Wojciech Kramar, direktor za razvoj u Multico Holdingu, inače bivši savjetnik i voditelj Ekonomskog odjela Veleposlanstva Republike Poljske u Hrvatskoj, Multico već surađuje s hrvatskim partnerom. Riječ je o Končaru, kojeg je Jakubas i spomenuo u tekstu za Puls Biznesu.

Prema Kramarovim riječima, njihova je suradnja započela nakon sastanka koji je održan u kabinetu prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića na kojem su bili i predstavnici Končara i Gredelja. “Kako se Newag, jedna od tvornica u sklopu Multico Holdinga, bavi izradom tramvaja, odlučili smo tržištu ponuditi zajednički proizvod, hrvatsko-poljski tramvaj koji bi se dijelom proizvodio u Zagrebu, a dijelom u Varšavi. Prije otprilike dva tjedna konzorcij Multica i Končara javio se na dva poljska tendera za nabavku novih tramvaja, a ...

Cijeli tekst dostupan je pretplatnicima Poslovnog dnevnika ...

http://www.poslovni.hr/vijesti/bogati-poljak-s-koncarom-se-vec-javio-na-dva-natjecaja-213423.aspx

s 50 milijuna eura bi on radio takvu investiciju?? :lol: pa jebemti novinare...

Tvrde kako se radi o najbržem serijskim proizvođenom vlaku dosad u Europi, koji će razvijati maksimalnu brzinu od 400 km/h,

Jebem ti sunce :nuts:

Zagreb-Split za sat vremena, a do Rijeke ne stignes niti pojesti sendvic..

Gledat cemo to i u Hrvatskoj, za jedno 100 godina :lol:

s takvim strojevima, avioni su bespotrebni u unutarnjem prijevozu kod nas, iako su i ovako smiješni... da imamo dvije velike željezničke transverzale; pula-rijeka-zagreb-brod-vinkovci-granica i dubrovnik-split-karlovac-zagreb-granica prema mađarima, mogli bi svi autobusni prijevoznici staviti ključ u bravu.

ovako mi imamo pruge kojih je čak 95% izgrađeno do smrti franje josipa, vlakovođe i kondukteri su više pijani nego trijezni, karte za vlak su skuplje od autobusnih, a HŽ najveći gubitaš u državi...

s takvim strojevima, avioni su bespotrebni u unutarnjem prijevozu kod nas, iako su i ovako smiješni... da imamo dvije velike željezničke transverzale; pula-rijeka-zagreb-brod-vinkovci-granica i dubrovnik-split-karlovac-zagreb-granica prema mađarima, mogli bi svi autobusni prijevoznici staviti ključ u bravu.

ovako mi imamo pruge kojih je čak 95% izgrađeno do smrti franje josipa, vlakovođe i kondukteri su više pijani nego trijezni, karte za vlak su skuplje od autobusnih, a HŽ najveći gubitaš u državi...

Bojim se da je investicija u takve pruge kod nas manje isplativa nego održavanje avionskih linija.

S druge strane, 200-250 km/h mreža nije nedostižan cilj, a također bi eliminirala potrebu za avionom/autobusom.

trebalo bi opiturati nekoliko autobusa sa oblikom vlaka, i svi sretni na ovom forumu :lol:
mala anegdota ... vjerojatno je istinita, nacuo sam se da se njemacka zeljeznica
desetljecima stitila od autobusne konkurencije, snagom njemackog zakonodavstva.

takvo sto bi se djelomicno moglo u hrvatskoj provesti ... ali, ne bih dirao busne linije
gdje nema alternativnih veza.

Bi li npr linija split-zagreb mogla biti jeftinija u verziji s vlakom (koji bi zaista išao 200-250 kmh) nego u verziji s autobusom? Nije baš da imam mnogo iskustva al evo vozih se slučajno po španjolskoj par puta i kad god sam gledao što se više isplati, bus je uvijek bio na istoj relaciji nemalo povoljniji od brzog vlaka. (i to neki luksuzni bus, bilo je još jeftinijih običnih buseva kao kod nas) razlika je bila cca 40-50% skuplji vlak. Nešto sam se naslušao da su i u velikoj britaniji vlakovi generalno skuplji od buseva na istim relacijama.

trebalo bi opiturati nekoliko autobusa sa oblikom vlaka, i svi sretni na ovom forumu :lol:
mala anegdota ... vjerojatno je istinita, nacuo sam se da se njemacka zeljeznica
desetljecima stitila od autobusne konkurencije, snagom njemackog zakonodavstva.

takvo sto bi se djelomicno moglo u hrvatskoj provesti ... ali, ne bih dirao busne linije
gdje nema alternativnih veza.

U Hrvatskoj autobusni i kamionski lobi opstruira željeznicu, pa ti vidi.

Bi li npr linija split-zagreb mogla biti jeftinija u verziji s vlakom (koji bi zaista išao 200-250 kmh) nego u verziji s autobusom? Nije baš da imam mnogo iskustva al evo vozih se slučajno po španjolskoj par puta i kad god sam gledao što se više isplati, bus je uvijek bio na istoj relaciji nemalo povoljniji od brzog vlaka. (i to neki luksuzni bus, bilo je još jeftinijih običnih buseva kao kod nas) razlika je bila cca 40-50% skuplji vlak. Nešto sam se naslušao da su i u velikoj britaniji vlakovi generalno skuplji od buseva na istim relacijama.

Pojedinačna karta vjerojatno bi bila skuplja, ali na željeznici postoje mnoge cjenovne pogodnosti.

Jeftine karte za mlade, jeftine karte za frequent-travelere, popust za kupnju karte online, nekoliko tjedana unapred... a moraš i računati razliku u brzini. Vlak bi dolazio duplo brže čak i od autobusa koji ide po AC, ta razlika se ipak mora vidjeti na cijeni.

Također se kod vlaka prtljaga ne naplaćuje dodatno, imao bi vagon restoran, imaš WC, široka sjedala, utičnicu za laptop, WiFi hotspot...

tko čini taj lobi? ja mislim da HŽ-ovim prdonjama imponira što se mogu na to izvlačiti.

tko čini taj lobi? ja mislim da HŽ-ovim prdonjama imponira što se mogu na to izvlačiti.

I ja već ponekad pomislim da lobi zaista postoji, lakše mi je u tim trenucima :lol:

ajmo banalno sagledati EMV od koncara i autobus sa 50 sjedala.

nabavna cijena stroja (vlak / bus) je vitalan cimbenik glede kreiranja prijevozne cijene ....

> Koncarev EMV kosta otprilike 5.000.000 EUR. ajmo uvaziti 220 sjedala + 30 stojecih. po "mjestu" taj vlak kosta 20.000 EUR. max. tonaza vlaka je 172 tona. po "mjestu" 688 KG. pokretanje takve mase zahtjeva odredenu snagu i povezana je potrosnjom struje.
> Autobus kosta mozebitno 400.000 EUR. ajmo uvaziti 50 sjedala. po sjedalu to jest 8.000 EUR ... bus ima max tonazu od cca. 18 tona. po sjedalu 360 KG. pokretanje takve mase zahtjeva odredjenu snagu i povezana je potrosnjom goriva ili plina.

i sta je zakljucak glede financija?

dok je autobus znatno fleksibilniji i moze koristiti sve raspolozive ceste vlak je ogranicen sa znatno losijom zeljeznickom mrezom koja ne pokriva sve.
takoder, sta kaze trziste? koje gradove imamo po pitanju velicine / udaljenosti / u ovisnosti dnevne migracijske mase (broj putnika) izmedju tih gradova?
koje prijevozno sredstvo ima "bolju" mrezu glede broja frekvencija (pet autobusa sa 50 sjedala u kontekstu EMV s 250 "sjedala") sto privlaci putnika?

Ali računaj da Končar ide na struju koja je mnogo jeftinija, da elektromotori imaju dvostruko do trostruko veću efikasnost od dizela, te da je otpor pruge mnogo manji od otpora asfalta.

No, s druge strane trošak infrastrukture je mnogo veći, pogotovo ako ne postoji masni teretni promet koji bi prugu otplaćivao.

Cijena Čuksija kroz Zagorje do Varaždina je manja nego cijena autobusa na istoj relaciji. Jer je vlak sporiji. Kad bi bio brži, jasno je da bi i cijena bila veća :)

grofek moj, po ovoj banalnoj usporedbi jedno sjedalo autobusa kosta 2/5 od jednog "mjesta" vlaka. sta mislis ako uzmes kredit za kupnju vlaka i busa po istim kamatama koje je sredstvo (1 sjedalo) znatno skuplje refinancirati ? pa vlak. taj trosak refinanciranja ne mozes kroz ustedu - koristenjem "jeftinije" struje - prikriti. ne vjerujem u tu racunicu za sada. ali ako mi dokazes suprotno korigirati cu moju presumpciju.

Ali računaj da Končar ide na struju koja je mnogo jeftinija, da elektromotori imaju dvostruko do trostruko veću efikasnost od dizela, te da je otpor pruge mnogo manji od otpora asfalta.

No, s druge strane trošak infrastrukture je mnogo veći, pogotovo ako ne postoji masni teretni promet koji bi prugu otplaćivao.

Cijena Čuksija kroz Zagorje do Varaždina je manja nego cijena autobusa na istoj relaciji. Jer je vlak sporiji. Kad bi bio brži, jasno je da bi i cijena bila veća :)

Ali je s druge strane cijena autobusnog kilometra na relaciji VŽ - ZG najveća u Hrvatskoj. Karta košta 86kn, ako me pamćenje služi. To je cca 1kn po kilometru!
Za usporedbu ZG - ST je najviša cijena 205kn (ima i za 115!!) To je svega pola kune po kilometru!

Tu mi se nameće pitanje - kako je moguće da AP VŽ ima monopol nad linijom VŽ - ZG, dok s druge strane taj monopol ne postoji na ZG - ST?:nuts:


Meni je nevjerojatno to.
Zapravo cijela ta priča sa javnim prijevozim u Hrvatskoj je nevjerojatna.
Gledajte, mi smo kao, jelte, socijalistička zemlja imali u šezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim godinama razvijen međugradski javni prijevoz po AMERIČKOM PRINCIPU. Autobus je konkurencija željeznici i autobusni prijevoznik mora biti profitabilan. Zato su se i razvile jake prijevozničke firme poput Autotransa Rijeka, APP Požega, AP Varaždin, PAN turist Osijek(nekad), Čazmatrans...firme koje su bile "multipraktik". Obavljale i međugradski linijski prijevoz ali i turistički , radnički a u slučaju nekih firmi poput AP VŽ i prijevoz djece, gradski prijevoz, općinski...sve živo. Istim autobusima, naravno. To vam je nevjerojatno profitabilno a iskorištenost vozila maksimalna.

U isto to vrijeme "kapitalistička" Austrija ili Njemačka razvila je potpuno centraliziran, umrežen javni prijevoz koji se bazirao i bio pod kapom OBB /DB. Kompletno.
:nuts:

Pa sad ti vidi.:doh:
Di je tu bio socijalizam di kapitalizam.

grofek moj, po ovoj banalnoj usporedbi jedno sjedalo autobusa kosta 2/5 od jednog "mjesta" vlaka. sta mislis ako uzmes kredit za kupnju vlaka i busa po istim kamatama koje je sredstvo (1 sjedalo) znatno skuplje refinancirati ? pa vlak. taj trosak refinanciranja ne mozes kroz ustedu - koristenjem "jeftinije" struje - prikriti. ne vjerujem u tu racunicu za sada. ali ako mi dokazes suprotno korigirati cu moju presumpciju.

E moj jurice ti to tako jednodimenzionalno gledaš. Jel računaš da su vlakovi skupi strojevi zbog masivne konstrukcije zbog koje tokom svog životnog vijeka pređu najmanje dvadeset puta više kilometara nego autobus u svome radnome vijeku. Eto da ne produbljujem priču sa dodatnima analizama uštede u energiji, zagađenju okoliša itd. E i Končar EMV ima 250 stajaćih mijesta ne samo 30 tako da trebaš i to korigirati.

^^

Treba se pogledati samo koliko ZET često mijenja tramvaje, a koliko autobuse.

za kolegu rojsman....

kabinu krase sjedala a ne stojeca mjesta iz perspektive putnika
imamo otprilike takve kabine kao opisano u brosurama proizvodjaca. zar je smisao usluge prema putniku da ih troje/cetvero trpamo kao stoku na 1m2 (stojeca mjesta)? samo da bi se prikazao bolji ratio glede troskova po raspolozivom mjestu?
prijevozno sredstvo (vlak i autobus) bez sjedala ne prolazi kod putnika i destimulativno je za PLACENI prijevoz. putnik hoce sjedalo za voznju iznad ~15 minuta, cast iznimkama (spice potraznje). medutim, ako kolega rojsman zeli 500 ljudi u EMV ja hocu dvokatni autobus plus stojeca mjesta i eto priblizno stotinjak mjesta u takvom autobusu. opet smo tu gdje smo poceli, jedno "mjesto" autobusa kosta tek 40% "mjesta" EMV-a. necemo valjda jos dublje tim smjerom ici, bas sam pogledao da postoji cak gradski autobus sa 190 mjesta, vecinom stojeca :D ...

troskovi odrzavanja u korist EMV ili busa?
sto se odrzavanja tijekom koristenja stroja tice, pokusavajmo takvo sto uvaziti u model, zar stoji tvrdnja da je odrzavanje vlakova jeftiniji pothvat od autobusnog odrzavanja na 100.000 Km? cisto sumnjam. korigiraj me ako grijesim.
ukoliko se vlak na duze vrijeme rabi (recimo tri puta vise) onda se postavlja pitanje za koju cijenu (modernizacija)?

troskovi financiranja (nabava na kredit) u korist EMV ili busa?
ukoliko imas gap u nabavnoj cijeni od 8.000 EUR po sjedalu (bus) i otprilike 20.000 EUR po "mjestu" EMV-a (ajmo radi lakseg izracuna uvaziti 220 sjedala plus 30 stojeca mjesta; koncar na stranici reklamira EMV sa 164 sjedala (http://www.koncar-kev.hr/hrv/prikaz.asp?txt_id=1256)) onda troskovi financiranja (kamate) donose po sjedalu veci teret za vlak obzirom da je skuplji u nabavi (po sjedalu gledajuci). za bus imas u godinu dana platiti kamatu (ajmo uzeti 5%) od 400 EUR po sjedalu, a za vlak 1.000 EUR po "mjestu". s druge strane, eksploatacija EMV (mozebitno 30 godina?) ce biti svakako znatno veca u odnosu na autobus. ali takvo sto ima isto odredjenu cijenu zbog nuzne modernizacije da bi se nudila suvremena ponuda u prijevozu pucanstva.


koliko donosi rabljeni vlak ili bus nakon radnog vijeka na second hand trzistu?
zanimljivo bi bilo doznati sto se dogadja autobusima i vlakovima nakon eksploatacije na linijskom prijevozu odredenog operatora? postoji li second hand trziste sa kojim cijenama? mislim da se autobusi jos mogu donekle prodati, ne znam kako stvar stoji sa rabljenim vlakovima.

ajmo pokusavati simulirati trziste s jednim EMV u odnosu na ekvivalent od pet autobusau na nasem trzistu?
kada izjednacis broj raspolozivih sjedala....dakle 1 EMV u akciji i 5 autobusa u akciji, onda imas problem da pet autobusa prikrivaju znatno vecu povrsinu sa vezama i/ili imaju znatno veci broj frekvencija na odredenim destinacijama sa daleko prihvatljivijim voznim redom zato sto je siri vozni red... takvo sto oduzima vlaku musteriju ... vlak bih teoretski mogao iskoristiti brzinu ukoliko su pruge suvremene a vozni red tako slozen da je dobar kompromis izmedu prosjecne brzine i akumulacije putnika na kriticnim mjestima gdje postoji potraznja, a da je putniku vrijeme putovanja prihvatljivo / konkurentno.

nijemci su ocito nasli formulu za odrzivost zeljeznice (skupa i deficitarna mreza ostaje u vlasnistvu drzave a drzava i nadalje investira u brze pruge / a operator DB ubire vrhnje kroz profitiranje brzih pruga i uporabu suvremenih vlakova i racionalno ponasanje prema kapitalu za dugorocan opstanak i odrzivost tvrtke, a produktivni zaposlenici cine takvu tvrtku) uz ogranicenu prisutnost autobuseva. sprijecili su navodno autobusnim prijevoznicima zakonom da konkuriraju zeljeznici na odredenim rutama....u meduvremenu su toliko love ulozili u zeljeznicku mrezu (na grbaci drzave i drzavnog poreznika) da su im vlakovi toliko brzi da autobusi na zatrpanim autocestama (mi smo miljama od argumenta udaljeni: autoceste su nam zatrpane prometom, dajte nam zeljeznicu kao brzu alternativu) nemaju gotovo nikakve izglede konkurirati (bez obzira na zakon) zeljeznici. plus broj dnevnih frekvencija se podudaraju sa odredenim vremenskim spicama gdje postoji potraznja za brzi zeljeznicki prijevoz...

ja hocu dvokatni autobus plus stojeca mjesta i eto priblizno stotinjak mjesta u takvom autobusu

Čisto zakonski, autobus sa stojećim mjestima ne smije voziti brže od 50 km/h :D

Rekonstrukcijom svih pruga (nikakvim ispravljanjima, modernizacijama itd.) u kontinentalnoj Hrvatskoj postiglo bi se dvostruko manje vozno vrijeme od autobusa na gotovo svim relacijama.

To ti odmah trošak sjedala smanjuje za pola, jer u istoj jedinici vremena možeš prevesti duplo više putnika, tj. duplo više zaraditi ;)

Vlakovi se vožnjom mnogo manje raubaju od autobusa, te im je operativni vijek (uz redovnu zamjenu potrošnih dijelova kojih nema mnogo i održavanje) skoro pa neograničen. To pokazuje činjenica da HŽ-ovim prugama ponosno riču 40 godina stari dizli (i mogu sigurno još barem 20-30 godina), koji se čak mogu i prodati u druge zemlje. Vlak je najsigurnije, a tehnički najnezahtjevnije vozilo (izuzev možda broda).

majko mila, gore navedeno lici na natjecaj za novog korporativnog glasogovornika HZ :lol: a sto je cijena gore navedenih tvrdnji, i tko ce takve kredite otplacivati ukoliko poslovanje (novim brzim prugama) ne donosi dovoljno prihoda? nahebat ce na novo drzavni proracun :D mislim, lako je njemackoj ulagati u pruge kada imaju pristupacne kamatne stope za zaduzivanje, mi smo daleko udaljeni od pristupacnih kamatnih stopa. nijemci su u srcu europe, logisticki (industrija, tranzitni promet sjever<->jug i zapad<->istok) i po velicini trzista su najjaci ... da DB mora financirati i izgradnju cijele mreze (pruga) bili bi debeli gubitasi ... toliko o isplativosti ... grofek moj ... a ne smijemo ni zaboraviti da nijemci takoder imaju bombasticnu infrastrukturu rijecke plovidbe ... sve su oni povezivali ... malo autoceste malo vlakovi malo plovni putevi ... itd.

dajem ti za sada jedino pravo da je bus iz toulouse skuplji u nabavi i eksploataciji (po sjedalu) od koncarevog EMV na udaljenosti do 200 Km :)
o klasikama ne trebamo ni trositi rijeci ... preskupa igracka ali kratkorocno jeftinija realnost od mozebitne nabave novih vlakova sto je povezano sa novim zaduzenjem drzave u neprofitabilne svrhe sve dok je infrastruktura tako u banani ... ipak sam za narudzbu daljnjih EMV za HZ (mozemo smanjiti uvoz autobusa). koncar mora proraditi na eksportnom trzistu, to je drzavni interes.

^^ Hvala, mislim da bi HŽ debelo trebao poraditi na PR-u i reklamnim kampanjama, samo s njima bi mogao duplo napumpati broj punika ;)

Super analiza Jurica

Evo da malo pridonesem
1 kWh električne energije za industriju je u eu, a i kod nas 0,11 eura sto je 82,5 lipa

Diesel motor ima specifičnu potrošnju od oko 200 g / kWh, ako uzmemo da je cijena goriva oko 10 kuna znači da je cijena takvog kWh oko 2 kune.

Znaci struja je dvostruko jeftinija od diesela.
Trebali bi nam podaci o broju pređenih kilometara dnevno (ili godisnje) vlaka i autobusa
Cijena godišnjeg održavanja
I rok eksplatacije oba vozila

Nema naprijed za Hrvatske Željeznice dok nam vlakove voze do gasa pijane budale :|

Zamislite situaciju da pilot vozi u takvom stanju...



Priopćenje PU Varaždinske

Nalet vlaka na teretno vozilo

23. kolovoz 2012. -

Jučer, 22. kolovoza u 20.10 sati u Jalžabetu, došlo je do naleta vlaka na teretno vozilo. Muškarac starosti 30 godina upravljao je teretnim vozilom sa pridodanim priključnim vozilom prilaznom cestom za željezničku postaju Jalžabet u smjeru županijske ceste. Dolaskom do raskrižja sa županijskom cestom, do prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem nema uređaja za zatvaranje prometa, ni uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, nije se zaustavio, već je započeo prelaženje željezničke pruge, u trenutku dok je istom iz smjera Varaždina u smjeru Koprivnice naišao teretni vlak kojim je pod utjecajem alkohola od 2.19 g/kg upravljao 53-godišnji strojovođa.

Tom je prilikom došlo do udara prednjeg dijela lokomotive u stražnji lijevi dio priključnog vozila. Od siline udara, priključno je vozilo odbačeno u desnu stranu van kolnika na zelenu površinu gdje je udarilo u drveni telefonski stup. Materijalna se šteta procjenjuje na više desetaka tisuća kuna.

http://varazdinska.policija.hr/MainPu.aspx?id=134586

@zezi
necu reci da je super, kolega zezi ... moze se u mojem izlaganju naci puno slabosti ... jer, konkretno nemam pojma sto su priblizno realni troskovi odrzavanja jednog EMV-a na 100.000 Km. niti znam sto su troskovi eksploatacije (struja ...) ... ali, ono sto se moze reci ... EMV ima prilicnu nabavnu cijenu ... i takvo sto se mora odraziti na troskove financiranja i odrzavanja, a i modernizacija nakon recimo 15 godina ne moze biti jeftina ...

ali ono sto se definitivno moze zakljuciti ...
za HZ su ~5.000 autobusa u RH glede putnickog prijevoza trn u oku (podatak za 2010., DZS.hr).
time autobusni prijevoznici mogu ponuditi ~22 milijardi putnickih kilometara (200.000 raspolozivih sjedala i 300km dnevna voznja). da docaram sto to znaci ... HZ je zabiljezio 2009. godine 1,8 milijardi putnickih kilometara (http://www.hznet.hr/85)). dapace, HZ nudi takoder znatno vise raspolozivih sjedala od ostvarenih 1,8 milijardi putnickih kilometara, ali realno sagledajuci, kako vlak moze konkurirati autobusnim prijevoznicima uvazavajuci znatno siru mrezu (do najmanjeg sela) i znatno veci broj frekvencija (+ break even tocka autobusa sa 20/50 sjedala protiv vlaka sa stotinjak i vise sjedala?) ?. mala provokacija sa strane: dok se od kupljene litre dizela (autobusi) otprilike pola vraca u drzavni proracun kroz porez, struja (EMV) nije toliko oporezivana kao dizel i time se manje slijeva nazad u proracun :D stovise, uvozimo struju sa dragocjenim devizama, jer imamo manjak energije :D dobro, uvozimo i autobuse a s druge strane imamo koncarev EMV.
darinko bago tocno zna zasto se ne ide tako brzo u elektrifikaciju pruga ... mozda je to vezano za gore navedeno (+gredelj lokse na dizel?). da ne pricamo o potrebnim novcanim sredstvima za elektrifikaciju ...

popunjenost kabine i break even tocka
sto ako bus ima popunjenost od 25 sjedala ... sto ako vlak ima takvu popunjenost? jel to malo ili puno u odnosu na vecu nabavnu cijenu vlaka po sjedalu (primjer EMV) i znatno vecoj administraciji (potreban broj zaposlenika HZ-a na 1.000 km mreze?) ? naprosto HZ ne moze konkurirati takvoj busnoj masineriji ...

bus je nelojalna konkurencija za zeljeznicu
zato sam prilicno siguran da su nijemci imali valjane razloge (troskovi izgradnje zeljeznicke infrastrukture / troskovi eksploatacije vlakova / ogroman broj zaposlenih u DB itd.) da zastite zeljeznicu od "nelojalne konkurencije" (autobusnih prijevoznika) ...

ukoliko se istinski zeli pomoci HZ sa novcanim sredstvima (poboljsanje infrastrukture i voznog parka) onda se autobusnim prijevoznicima mozebitno treba skratiti trziste zakonom (regulacija prometa), tak da HZ moze uprihoditi znatno vise sredstava za otplatu prilicno skupe zeljeznicke infrastrukture (vlakovi / mreza / veci broj osoblja u odnosu na autobusni promet) ... treba zabraniti izravne autobusevne veze ZG-ST i tako dalje ... jedino neizravne autobusne veze ne bih prekomjerno dirao zbog povezivanja malih naselja sa velikim centrima gdje nema zeljeznice, a tako i onako su takve veze vremenski gledano (vrijeme voznje) manje opasne za zeljeznicu ...

^^ Ili se HŽ treba baciti u autobusni biznis, poput OBB-a, i potući svu konkurenciju :D

Dodatni benefit bi bio da HŽ može usklađivati red vožnje svojih buseva sa polascima i dolascima vlakova. Intermodalnim rječnikom, busevi su feederi, a vlakovi matice :D

Vlak Zadar-Knin kao veza za Zagreb? Nema smisla! Obalni bus do Gospića, a dalje nagibni? Nije tako loše!

Nagibni bi bio još bolje popunjen, a i ubermoderni kolodvor u Gospiću koji sad služi za češkanje medvjeda bi dobio smisao.

http://www.postbus.at/de/

Vlak Zadar-Knin kao veza za Zagreb? Nema smisla! Obalni bus do Gospića, a dalje nagibni? Nije tako loše!
Nagibni bi bio još bolje popunjen, a i ubermoderni kolodvor u Gospiću koji sad služi za češkanje medvjeda bi dobio smisao.

http://www.postbus.at/de/

Da, tako i ja tazmišljam. Razmišljaju li tako u Hžu? Čisto sumnjam. Zna li neko jeli HŽ uopće vlasnik onog busa koji održava vezu Rijeka-Lupoglav? Ili se skupo plaća privatniku?

Da, tako i ja tazmišljam. Razmišljaju li tako u Hžu? Čisto sumnjam. Zna li neko jeli HŽ uopće vlasnik onog busa koji održava vezu Rijeka-Lupoglav? Ili se skupo plaća privatniku?

S obzirom na stanje autobusa, rekao bih da je HŽ-ov :D

NE razumijem zašto država namjerava ulagati u željeznice?
Po meni to nema smisla!!!
Bolje bi bilo da se novci od HŽ ulože u dodatno poboljšavanje cestovne infrastrukture. Zavšetak preostalih autocesta i bolju autobusnu uslugu diljem Hrvatske...
Nismo dovoljno bogati da bi imali i autoceste i željeznice. Ja predlažem da se suspendiraju svi projekti vezani uz željeznice... a postojeće pruge da se održavaju na onom minimumumu koji je potreban za cargo. Putnički promet željeznicom bi potpuno ukinuo...

^^ :eek:

NE razumijem zašto država namjerava ulagati u željeznice?
Po meni to nema smisla!!!
Bolje bi bilo da se novci od HŽ ulože u dodatno poboljšavanje cestovne infrastrukture. Zavšetak preostalih autocesta i bolju autobusnu uslugu diljem Hrvatske...
Nismo dovoljno bogati da bi imali i autoceste i željeznice. Ja predlažem da se suspendiraju svi projekti vezani uz željeznice... a postojeće pruge da se održavaju na onom minimumumu koji je potreban za cargo. Putnički promet željeznicom bi potpuno ukinuo...

Od tebe nismo ni očekivali drugačiji stav :laugh:

^^ Ili se HŽ treba baciti u autobusni biznis, poput OBB-a, i potući svu konkurenciju :D

Dodatni benefit bi bio da HŽ može usklađivati red vožnje svojih buseva sa polascima i dolascima vlakova. Intermodalnim rječnikom, busevi su feederi, a vlakovi matice :D

Vlak Zadar-Knin kao veza za Zagreb? Nema smisla! Obalni bus do Gospića, a dalje nagibni? Nije tako loše!

Nagibni bi bio još bolje popunjen, a i ubermoderni kolodvor u Gospiću koji sad služi za češkanje medvjeda bi dobio smisao.

http://www.postbus.at/de/
zaboravio si jedno prokletstvo ovog anroda: averzija na presjedanje. ko da prilikom prilikom presjedanja moraš proć bazen s morskim psima. puno visim po kojekakvim turističkim podforumima i čim nekom spomeneš presjedanje, odmah to ne valja i traže se alternative.
zašto misliš da nije dobra veza Zadar - Knin? prije par godina sam putovao tim vlakom, bio je još direktan vagon za Zagreb (točnije za Vinkovce). razmišljao sam ići na nagibni poslijepodne ili na taj koji se kači na noćni. odabrao sam drugu opciju i tako iskoristio dan do kraja. ionako mi nije pasalo stići usred noći pa mi je noćna vožnja dobro došla.
a i da sam htio doći navečer, mogao sam sjesti na direktan vlak Zadar - Knin bez zaustavljanja i u Kninu presjesti na ICN. tad je to bilo kojih 4,5 h vožnje, ništa značajno dulje od busa.
i da još napomenem - sva 3 vagona iz Zadra bili su vrlo pristojno popunjeni, rekao bih oko 75%.

4,5 sati?

Ja ne znam kojim si se ti vlakom vozio, ali kad sam ja zadnji put išao, bilo je Zagreb-Zadar 7 sati. I to prije nego su produljili vrijeme vožnje nagibnima.

Zagreb- Split 7 sati, Zadar ne može biti manje od 6 sati.
Što se tiče presjedanja, to nije specifično za Hrvate. Svatko će radije ići izravnom vezom nego presjedati.

Da, tako i ja tazmišljam. Razmišljaju li tako u Hžu? Čisto sumnjam. Zna li neko jeli HŽ uopće vlasnik onog busa koji održava vezu Rijeka-Lupoglav? Ili se skupo plaća privatniku?

Ovo drugo naravno. HŽ nema buseva. Za nekoga ko je u prijevozničkom businessu - samoubojstvo:lol:

4,5 sati?

Ja ne znam kojim si se ti vlakom vozio, ali kad sam ja zadnji put išao, bilo je Zagreb-Zadar 7 sati. I to prije nego su produljili vrijeme vožnje nagibnima.
to je bilo prve godine kak je ICN počeo voziti. Zadar - Knin 1h, Knin - Zagreb sa stajanjem samo u Gospiću i Karlovcu je bilo ja mislim oko 3,5-4h. čekanje na vezu 10 minuta jer je taj vlak služio samo kao feeder za ICN.
Zagreb- Split 7 sati, Zadar ne može biti manje od 6 sati.
Što se tiče presjedanja, to nije specifično za Hrvate. Svatko će radije ići izravnom vezom nego presjedati.

ja nikad nisam vidio problem u presjedanju.

Luka Rijeka i HŽ na velikom ispitu

Stiže brod rekorder: Pola stoljeća stare lokomotive teglit će 163.000 tona rudače

Brod od čak 289 metara dopremit će 12. rujna teret za mađarske željezare. Luka Rijeka i HŽ povjereni će posao odrađivati u tri smjene. Osim 100 vagona dnevno, HŽ mora osigurati minimalno četiri dovoljno jake i pouzdane lokomotive

http://img217.imageshack.us/img217/4738/stizebrodrekorderpolast.jpg (http://img217.imageshack.us/i/stizebrodrekorderpolast.jpg/)

RIJEKA Zbog dolaska broda Cape Veni, dužine 290 metara i gaza od 17,5 metara, koji 12. rujna pristaje na terminal za rasuti teret u Bakru, Luka Rijeka i Hrvatske željeznice naći će se pred velikim ispitom.

U osam predviđenih dana zadržavanja, čak 163 tisuće tona željezne rudače prebacivat će se s broda u lučka skladišta, a iz njih na vagone kojima odlaze na konačno odredište u mađarske željezare.

U zadnjih 20 godina nijedan brod ovakve veličine nije pristao na terminal za rasuti teret. Dosad je najveći problem predstavljao gaz limitiran na 16,5 metara. No otkad je prošle godine, anagažmanom Lučke uprave Rijeka, počišćeno morsko dno u bakarskoj luci, te se gaz produbio na 18 metara, više nema tehničkih problema za prihvat ovako velikih brodova.
Dogovorena brzina

Od Luke Rijeka i HŽ-a sada se očekuje da ispoštuju dogovorenu brzinu iskrcaja tereta i njegov transport za Mađarsku. Očekuje se da će i Luka Rijeka i HŽ, s ciljem ispunjenja rokova, povjereni posao odrađivati u tri smjene. Najveći problemi mogu nastati zbog lokomotiva kojima će se teret izvlačiti iz Bakra do Škrljeva pa do Moravica.

Radi se, naime, o tome da će HŽ za ovaj posao, osim svakog dana 100 vagona, morati osigurati minimalno četiri dovoljno jake i pouzdane lokomotive. Kako je poznato, na širem riječkom području, zbog specifičnosti naponskog sustava na željeznici, uglavnom se koriste preko 50 godina stare talijanske lokomotive Ansaldi koje rade na struju.

U slučaju njihovih kvarova, HŽ će se prebaciti na korištenje dizel lokomotiva zbog čega će cijena njegove usluge interno porasti te može izostati očekivana dobit iz ovog posla. Dolazak broda dimenzija poput Cape Venija osim što je posao od kojeg profit mogu ostvariti Luka Rijeka, Hrvatske željeznice, špediteri i agencije, ukazuje i na sve slabosti riječkog prometnog pravca.

Upravo je problem s lokomotivama dio šireg konteksta vezanog za nedovoljno ulaganje u riječki prometni pravac. Stručnjaci ukazuju na mogući paradoks cijele priče – da je u Luku Rijeka konačno došao pravi teret, i to u velikim količinama, a da taj posao zbog starih i dotrajalih lokomotiva u realizaciji može doći pod znak pitanja.
Splet okolnosti

S druge strane, Luka Rijeka, ukoliko se posao obavi u roku i bez većih problema, i u perspektivi može očekivati ovakve brodove. Pritom ipak treba naglasiti da je to manje rezultat kvalitete usluge koja se ovdje pruža, a puno više igra slučajnosti i splet prirodnih okolnosti koje Rijeci idu u prilog.

Jedna je okolnost limitiranost gaza u koparskoj luci ograničenoj na brodove do 70 tisuća tona pa ne može primiti brodove poput Cape Venija ukupne nosivosti od 176 tisuća tona.

Druga je okolnost suša koja vlada Europom, uslijed čega je plovnost Dunava, do kojeg teret dolazi preko rumunjske Constanze, zbog vodostaja sve manja, u svakom slučaju nedovoljna za transport riječnim putem golemih količina željezne rude do mađarskih željezara. Treća je okolnost, koja Rijeci također ide u prilog, cijena dnevnog najma broda poput Cape Venija.

Rekordno niske cijene sada iznose oko 9.000 dolara na dan, a nekad, kad je postojao deficit brodskog prostora, kretale su se i do 100 tisuća dolara na dan. Upravo zbog niske cijene najma, ovakvu je vrstu tereta trenutno isplativije prevoziti golemim brodovima poput Cape Venija, što Rijeci omogućava, zbog tehničke mogućnosti njegovog prihvata, dobivanje profitabilnih poslova.

Odustali od nabavke

Ipak, ukoliko želi i dalje biti konkurentan za ovakve vrste poslova, a da njihovo dobivanje ne bude isključivo rezultat suša u Europi, premalog gaza koparske luke ili niske cijene dnevnog najma broda, riječki prometni pravac hitno se mora pojačati kupnjom novih lokomotiva.

Iako je postojao plan zamjene tih prastarih lokomotiva novim, Siemensovim, pa je i raspisan natječaj za njih 15 s prosječnom cijenom od oko 3,5 milijuna eura, zasad se odustalo od nabavke koja riječku luku i prometni pravac stavlja u konkurentniji položaj.

Koliko je, samo za Luku Rijeka, posao pretovara željezne rude profitabilan govore podaci: Luka će svaku pretovarenu tonu obračunati oko 4 eura, a kako se radi o 163 tisuće tona, prihod od tog iznosit će 650 tisuća eura.

S obzirom na vrstu i količinu internih troškova, Luci će ostati čista dobit možda i od pola milijuna eura samo na poslovima pretovara jednog broda. Lučka uprava, pak, uprihodovat će 47 tisuća eura.


Teret Ansaldicama samo do Moravica

Riječki strojovođe, njih 113, s 50 i više godina starim talijanskim lokomotivama Ansaldicama teret iz Rijeke prevoze samo do Moravica. Tamo se moraju mijenjati lokomotive pa 113-tonske Ansaldice koje rade na staroj, istosmjernoj naponskoj mreži, zamjenjuju se lokomotivama izmjeničnog napona kojima teret putuje ostatkom Hrvatske pa prema Mađarskoj.



Zarada

Prihod Luke Rijeka 650.000 eura
Dobit Luke Rijeka 500.000 eura
Lučka uprava 47.000 eura


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Stize-brod-rekorder-Pola-stoljeca-stare-lokomotive-teglit-ce-163.000-tona-rudace

Evo koliko posto tržišta će izgubiti HŽ liberalizacijom

Osim Rail Cargo Austrije, za hrvatsko tržište zainteresiran i Deutsche Bahn, ali i slovački, talijanski, slovenski i poljski kargo operateri

Kada se u srpnju 2013. godine tržište željezničkoga teretnog prijevoza liberalizira te kada Hrvatske željeznice (HŽ) u tom segmentu više ne budu monopolist, prema procjenama Ministarstva prometa HŽ će izgubiti između 20 i 30 posto tržišta. Taj je gubitak, kažu, očekivan. Da interes stranih operatera već sada postoji dokazuje i podatak da je u Hrvatskoj 11 registriranih stranih operatera za teretni željeznički prijevoz. No nitko od njih nije zatražio dozvolu za obavljanje javnog prijevoza na hrvatskim prugama niti rješenje o sigurnosti za tu svrhu, a bez ta dva preduvjeta ni jedna tvrtka ne može prometovati našim prugama i prevoziti teret.

Hrvatska je mnogim stranim operaterima željezničkoga teretnog prijevoza zanimljiva zbog koridora X koji prolazi kroz našu zemlju i predstavlja najkraću europsku željezničku sponu između zapadne Europe i Turske te zbog povezanosti Luke Rijeka s Mađarskom na koridoru Vb. Unatoč prometnoj povezanosti stručnjaci procjenjuju da posla za sve registrirane kargo prijevoznike neće biti. Kako kaže Damir Vukić, direktor tvrtke Express-Interfracht koja je dio Rail Cargo Austria grupe, nakon ulaska Hrvatske u EU dovoljno komitenata imat će tek dva do tri operatera. "Upravo će stoga naša želja uspostaviti partnersku suradnju s HŽ Cargom s kojim smo već i održali nekoliko sastanaka. Tek ako procijenimo da naša suradnja neće pratiti potrebe naših klijenata, odlučit ćemo se za samostalni ulazak na kargo tržište u Hrvatskoj", rekao je Vukić za Poslovni dnevnik. A želi li njegova tvrtka samostalno prometovati našim prugama, mora imati dozvolu i rješenje o sigurnosti. Dozvolu izdaje resorno ministarstvo, a rješenje Agencija za sigurnost željezničkog prometa. Vladimir Habuš, direktor Agencije, objašnjava da za razliku od cestovne signalizacije koja je posvuda u svijetu ista, svaka zemlja u Europi ima vlastite propise o signalizaciji na prugama. Da bi strojovođa mogao upravljati vlakom, mora biti upoznat s hrvatskom prometnom signalizacijom, položiti naše ispite i ispoštovati naše zdravstvene kriterije.

"Nakon ulaska u EU priznavat će se dozvole za obavljanje javnoga željezničkog prijevoza iz matične zemlje, no da bi prijevoznik dobio rješenje o sigurnosti koje izdaje naša agencija, morat će ispuniti stroge uvjete koje propisuje hrvatsko zakonodavstvo", kaže Habuš te dodaje da je njegova agencija dosad zaprimila nekoliko upita stranih prijevoznika o uvjetima, ali nitko nije podnio formalni zahtjev. "Procjenjujemo da će interes za pružanje usluga javnog prijevoza biti povećan, ali o broju prijevoznika ne možemo spekulirati", kaže Habuš.Neslužbeno doznajemo kako je osim Rail Cargo Austria grupe za hrvatsko tržište teretnoga željezničkog prijevoza zainteresiran i Deutsche Bahn, te slovački, talijanski, pa čak i slovenski kargo operater. Ulazak na tržište u poljskim je medijima najavio i njihov nacionalni PKP Cargo. U HŽ-u ne žele službeno komentirati liberalizaciju tržišta te su nas uputili na Ministarstvo prometa koje pak potvrđuje da kontakti sa stranim operaterima postoje te da su im najzanimljivije koridorske pruge. No, dodaju, osim HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Vuče vlakova dosad nitko nije zatražio dozvolu za obavljanje javnog prijevoza.


http://www.poslovni.hr/vijesti/evo-koliko-posto-trzista-ce-izgubiti-hz-liberalizacijom-214091.aspx

Pa kaj madjari jos zeljezare imaju :lol:,nisu im taljani odnesli!
I kaj nije jeftinije kupit kinesko zeljezo!
I kaj oni to tam rade,da im treba toliko zeljeza?
Nisu li stare zutke rashodovane,a i odustalo se od 25 kV,sto je
mozda pametno!

Otkud ti da se odustalo od 25 kV? I kakva je to informacija da su žutke rashodovane?

Otkud ti da se odustalo od 25 kV? I kakva je to informacija da su žutke rashodovane?

To je samo pitanje, a da zutke idu u rashod sam citao na zeljeznice .net,
ili da ih prepravljaju na 25 kV,ali sumnjam.
Posto je bilo govora da dolaze Koncareve lokse na tu dionicu!

25kv ide od 9.12, a žutke na prodaju ili cios. Koje končareve lokse?

Žutke idu pa-pa, ali tek nakon što zamijene napon. Drugačije ne bi imalo smisla :D

BTW, Rojsman, kladimo se da napon neće biti zamijenjen 9.12., nego da će još jednom produžiti rok?

25kv ide od 9.12, a žutke na prodaju ili cios. Koje končareve lokse?

Vjerojatno misli na seriju 1141 (Asee). Od kupovine novih lokomotiva se odustalo, ne znam što je s natječajem za iznajmljivanje 2 višesustavne lokse.

25kv ide od 9.12, a žutke na prodaju ili cios. Koje končareve lokse?

Asea!

Novi DMV 29.08. po prvi put na probnoj vožnji po svojoj skorašnjoj ruti:


Zabok
http://i1093.photobucket.com/albums/i427/kobaz5/P8290843res.jpg
by Nikola Zabok www.zeljeznice.net


http://i278.photobucket.com/albums/kk91/Zeus08/Album-2/NP-15.jpg

http://i278.photobucket.com/albums/kk91/Zeus08/Album-2/NP-19.jpg
by Zeus www.zeljeznice.net



Varaždin

http://img850.imageshack.us/img850/2944/p2070454.jpg

http://img513.imageshack.us/img513/4824/p2070471.jpg

http://img341.imageshack.us/img341/3231/p2070375.jpg
by BrunoH www.zeljeznice.net




Ludbreg

http://img845.imageshack.us/img845/2910/p2070511.jpg
by BrunoH www.zeljeznice.net



Kažu ,od ovog mjeseca kreće ovdje redovno...

:cheers:

Nek mu je sa srecom. Da bar ovako krene jos 100 injak kompozicija sto koncarevih sto ovih. Ne vidim razloga uvoziti vlakove ako postoji domaca proizvodnja a i domaca potraznja za istim.

Vlakova imamo više-manje dovoljno, glavni problem HŽ-a je loše stanje infrastrukture i užasna organizacija obrtaja garnitura.

Imati moderni dizel-vlak koji može potegnuti 140 km/h je lijepo, ali jadna mu majka kad ne može po zagorskoj prugi brže od 100 (ili čak 80?).

Vlakova imamo više-manje dovoljno, glavni problem HŽ-a je loše stanje infrastrukture i užasna organizacija obrtaja garnitura.

Imati moderni dizel-vlak koji može potegnuti 140 km/h je lijepo, ali jadna mu majka kad ne može po zagorskoj prugi brže od 100 (ili čak 80?).

U biti i nema dionice na zagorskoj pruzi koja bi bila za 100km/h. Od Zaprešića do Zaboka je 60 , Zabok - Budinšćina je 80, Budinšćina - Turčin je 45 (brdska dionica) a Turčin - Varaždin 80. Tako je već desetljećima sa standardnih nekoliko laganih vožnji. Ta pruga nikad nije bila obnovljena novim materijalom , već isključivo polovnim!
Negdje sredinom osamdesetih se par godina vozilo Zaprešić - Zabok 100, al su brzo spustili na 80 upravo zbog obnove polovnim materijalom sa neke druge magistralne remontirane pruge...:ohno:
Ova kompozicija će jedino na dionici Čakovec - Varaždin smjeti na 100 km/h , kao i na onoj Varaždin - Koprivnica , ako bude tamo vozila...


Inače upravo je način rješenja problema vuče riječke pruge - izgradnja desetak končarevih EMVa. Tada se oslobađa najmanje desetak ASEA i problem rješen.
Ako su ASEAe dobre za dionicu Mostar - Sarajevo, onda mogu voziti i Rijeka - Moravice...;)

A moglo bi se i nešto ASEA obnoviti što stoje zapuštene na RK... ;)

Mi smo bili toliko glupi da smo ASEA-e 90-ih prodavali Rumunjima, oni ih obnovili i sad ih voze.

http://www.railfaneurope.net/pix/ro/electric/46/3.jpg

http://www.railfaneurope.net/pix/ro/electric/46/46-0078-9a.jpg

A moglo bi se i nešto ASEA obnoviti što stoje zapuštene na RK... ;)

Mi smo bili toliko glupi da smo ASEA-e 90-ih prodavali Rumunjima, oni ih obnovili i sad ih voze.


Krasno:ohno:

A jel znaš možda koliko uopće ASEA ima HŽ? Znam da ih imaju najmanje tri varijante, zadnje su obnavljanje one 1141 301 - 315? One "kanarinke"

http://i49.servimg.com/u/f49/16/49/00/09/asea-k10.jpg

Sudeći po popisu forumaša sa zeljeznice.net (koji rade lavovski posao) :master:, stanje je sljedeće:

57 voznih
6 na reviziji
1 istekla revizija
5 privremeno neaktivnih
1 neaktivna
19 prodanih u Rumunjsku
3 prodane u Makedoniju
1 prodana Končaru
4 otpisane


Od gore spomenutih, 26 je HŽ preradio u podseriju 300.


001 - vozi
002 - prodana u Rumunjsku
003 - vozi
004 - vozi
005 - na reviziji
006 - prodana u Rumunjsku
007 - vozi
008 - prodana u Rumunjsku
009 - prodana u Rumunjsku
010 - privremeno neaktivna
011 - vozi
012 - vozi
013 - prerađena u 309 - je li ikad imala HŽ oznake?
014 - prodana u Rumunjsku
015 - vozi
016 - vozi
017 - vozi
018 - prodana u Rumunjsku
019 - vozi
020 - prodana u Rumunjsku
021 - prodana u Rumunjsku
022 - vozi
023 - otpisana, prodana Končaru - je li izrezana?
024 - prodana u Rumunjsku - je li ikad imala HŽ oznake?
025 - vozi
026 - neaktivna od rata, nema hrv. oznake, stoji otpisana u Beogradu
027 - istekla revizija
028 - prodana u Rumunjsku
029 - vozi
030 - prodana u Makedoniju
031 - na reviziji
032 - prodana u Rumunjsku
033 - prodana u Rumunjsku
034 - prodana u Rumunjsku
035 - prerađena u 306
036 - prodana u Rumunjsku
037 - prerađena u 311
038 - prodana u Rumunjsku
039 - prerađena u 301
040 - prodana u Rumunjsku
041 - Zagreb - vozi
042 - prodana u Rumunjsku
043 - Ploče - vozi
044 - prodana u Rumunjsku
045 - nije imala HŽ oznake, vozila kao ŽRS 441 503, otpisana
046 - neaktivna
047 - prodana u Rumunjsku
048 - otpisana - je li ikad vozila za HŽ?
049 - prerađena u 303
050 - prerađena u 304
051 - prerađena u 307

101 - prerađena u 302
102 - vozi
103 - prerađena u 310
104 - prerađena u 308
105 - vozi
106 - vozi
107 - vozi
108 - vozi
109 - na reviziji
110 - vozi
111 - otpisana - je li ikad vozila za HŽ?
112 - prerađena u 305

201 - privremeno neaktivna
202 - vozi
203 - na reviziji
204 - prerađena u 390
205 - prerađena u 376
206 - prerađena u 384
207 - na reviziji
208 - vozi
209 - vozi
210 - vozi
211 - prerađena u 377
212 - prerađena u 388
213 - vozi
214 - vozi
215 - vozi
216 - prerađena u 379
217 - vozi
218 - vozi
219 - prodana u Makedoniju
220 - prerađena u 380
221 - vozi
222 - izrezana
223 - vozi
224 - prerađena u 388
225 - prerađena u 381
226 - na reviziji
227 - prerađena u 382
228 - prerađena u 383
229 - prerađena u 389
230 - vozi
231 - prerađena u 385
232 - prerađena u 386
233 - vozi
234 - prerađena u 387
235 - prodana u Makedoniju

301 - vozi
302 - vozi
303 - vozi
304 - vozi
305 - privremeno neaktivna
306 - privremeno neaktivna
307 - vozi
308 - vozi
309 - vozi
310 - vozi
311 - vozi

376 - vozi
377 - vozi
378 - vozi
379 - vozi
380 - vozi
381 - vozi
382 - vozi
383 - vozi
384 - vozi
385 - privremeno neaktivna
386 - vozi
387 - vozi
388 - vozi
389 - vozi
390 - vozi

U HŽ-ovom je vlasništvu i lokomotiva JŽ 441 013 koja se nalazi u Gredelju i nema hrvatsku renumeraciju.

^^
E hvala, brz si!
Znači kakvih 70 ASEA i još 15 Brena (1142)
Manje od 100 elektro loksi...to je malo. Definitivno treba ubrzati proizvodnju EMVa ako ne misle rentati lokomotive po golemim cijenama...:ohno:

Privatni operateri ce dovuc svoje lokomotive,a EMV ionako nece
biti za vucu.
Tako da ce Hz jos imati viska :lol:

Devčić: Dolazak »Cape Veni« povratak velikih poslova

Brodom dužine 289 i širine 45 metara na Terminal će biti dopremljeno 163 tisuće tona željezne rudače. Važna nam je svaka prekrcana tona, a ovaj teret, priznajem, možda i malo više, jer se radi o tranzitnom teretu za zemlje EU i jer smo na Terminal za rasute terete vratili brodove velikih kapaciteta, kaže predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić

Z a dva dana na Terminal za rasuti teret u Bakru dolazi brod »Cape Veni« koji je krajem kolovoza isplovio iz brazilske luke Tubarao prema riječkoj luci. Brodom dužine 289 i širine 45 metara na Terminal će biti dopremljeno 163 tisuće tona željezne rudače.

– Brod ovakve klase na Terminalu za rasute terete servisiran je posljedni put prije više od 20 godina. Stoga je dolazak ovog broda povratak velikih poslova u Luku Rijeka, objašnjava kaže predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić. I »Cape Veni« i njegov teret akvizirali smo u oštroj konkurenciji s ostalim pravcima. Ne bih to pripisivao nikakvim drugim razlozima, a osobito ne igri slučajnosti ili spletu okolnosti, jer smo na dobivanju ovog posla dugo radili zajedno s našim partnerima i važan je ne samo za nas, već i za čitavo nacionalno gospodarstvo. To je tranzitni teret koji multiplicira zaradu na sve sudionike na prometnom pravcu: željeznicu, Lučku upravu, Carinu, agente, otpremnika, remorkere.

– Važna nam je svaka prekrcana tona, a ovaj teret, priznajem, možda i malo više, jer se radi o tranzitnom teretu za zemlje EU i jer smo na Terminal za rasute terete vratili brodove velikih kapaciteta. O kojoj količini tereta se radi, najbolje će ilustrirati podatak da je to otprilike 50 posto prosječne mjesečne realizacije u tonama svih terminala Luke Rijeka, kaže Devčić.


Pravac dobio potvrdu

Po svemu sudeći, Devčić je neposredno nakon stupanja na ovu funkciju krajem lipnja ove godine započeo teške pregovore oko dovođenja tereta koji za Luku Rijeka ne predstavlja samo profitabilan posao, već možda najavljuje i optimističnije razdoblje u njenoj borbi s konkurencijom za svaku tonu tereta. Riječki prometni pravac, dolaskom 163 tisuće tona željezne rudače za Mađare, još jednom je dobio potvrdu svoje važnosti i privlačnosti teretu s odredištem u srednjoj Europi.
Devčić kaže da je Terminal za rasuti teret u Bakru gospodarski sustav okrenut gotovo isključivo izvozu usluga i cilj mu je značajno povećati promet i približiti se količinama iz najboljih godina.

– Intenzivno radimo i na drugim teretima i nadamo se da ćemo uskoro imati još ovako dobrih vijesti. Prvih dva mjeseca nove uprave, kao i najave za rujan, obilježava lagani rast naturalnih pokazatelja tereta s obzirom na prošlu godinu, a još više rast financijskih učinaka s obzirom na drugačiju strukturu pretovarenih roba, kaže Devčić. Potvrdio je kako je Luka Rijeka ugovorom definirala iskrcaj tereta u roku od sedam dana u kojima će se raditi u tri smjene. Već su, pojasnio je, definirane sve operativne radnje za prihvat broda pa će početkom idućeg tjedna u cijelosti biti spremni. Devčić, pored toga, smatra važnim naglasiti da je, u operativnom smislu, ovaj zahtjevan posao ispregovaran do detalja te da ne postoji nikakav pritisak robe ni na Luku Rijeka, kao iskrcajnu luku, ni na kopneni dio pravca, odnosno željeznice. Nesumnjivo je za Luku Rijeka, ali i za ostale sudionike u ovom poslu, a to se posebno odnosi na HŽ Cargo, dobra okolnost što nema pritiska mađarskih željezara da se posao morao odraditi u što kraćem roku.


Isplativost nije upitna

Sasvim logičnim, obzirom na dotrajalost lokomotiva, lošu infrastrukturu i gubitke, postavlja se pitanje koliko je HŽ Cargo kao drugi važan sudionik u ovom poslu, pouzdan partner u transportu golemih količina željezne rudače do Mađarske. Šefica Korporativnih komunikacija HŽ Carga Mihaela Tomurad Sušac kaže da HŽ Cargo ima dovoljan broj vagona za otpremu robe do destinacije i stoga se ne očekuju nikakvi problemi.

– Rad će biti organiziran u 2, po potrebi i u 3 smjene. Ukoliko bude potrebno, kao zamjenu za električne lokomotive HŽ Cargo će koristiti i dizel lokomotive uz nešto povećani trošak. No isplativost posla prijevoza nije upitna. Teško je reći koliko će ljudi biti uključeno u ovaj prijevoz zato što te iste ljude koristimo i za organizaciju ostalih prijevoza iz riječkog čvora i prema njemu. Sigurno će biti angažirano 9 električnih lokomotiva s posadom 24 sata na dan. U svakom slučaju, HŽ Cargo spremno iščekuje dolazak, kako ovog, tako i svakog drugog broda u riječku luku te nema razloga da teret prema planiranoj dinamici ne bude prevežen.
Predsjednik Sindikata strojovođa Nenad Mrgan, bivši strojovođa sa stažom koji je započeo još 1975. godine upravo na Terminalu za rasuti teret u Bakru, s puno opreza i sumnje procjenujuje sposobnosti HŽ Carga i strojnih kapaciteta za obavljanje transporta željezne rudače do krajnje destinacije u Mađarskoj.

Mrgan: Golemo opterećenje

– Očito je HŽ Cargo, dogovarajući svoj dio obveza u ovom poslu, za razliku od dosadašnje prakse kad se ono što se obećalo najčešće nije izvršilo u zadanom terminu, dobio realan rok za prijevoz tereta. Uz puno problema koji usporavaju prijevoz tereta, a to je prije svega katastrofalno stanje lokomotiva i infrastrukture, ovog puta se ipak nadam da ćemo posao obaviti profesionalno i na vrijeme, kaže Mrgan.

– To su golema opterećenja na naše kapacitete i bilo bi nekorektno prešutjeti sve moguće probleme koje možemo očekivati. Trenutno se u voznom parku u Rijeci nalazi devet električnih lokomotiva, talijanskih Ansaldica starih preko 50 godina s kojima HŽ Cargo najavljuje realizaciju posla. Od njih 9, jedna je razbijena, a jedna je nedavno iskočila iz tračnica zbog loše infrastrukture. Jedna svaki dan mora biti na pregledu, a dvije u prosjeku imaju izvanredni popravak. Sada računajte s koliko lokomotiva mi realno raspolažemo. Istodobno su u Rijeci, osim ovih 9 električnih električnih lokomotiva koje se generalno ne nalaze u baš najboljem stanju, još i dvije dizelice na koje HŽ Cargo računa da će uskakati kad električne zakažu. Dizelice, koje će morati biti spremne za prijevoz tereta ako ga HŽ Cargo želi obaviti kako treba, međutim, troše enormne količine nafte i ulja, neisplative su, a ako zakažu, što se isto često događa, mora ih se voditi na servis u Zagreb. No da bi dizelice kao nesumnjivo obavezna pomoć uskočile u posao prijevoza željezne rudače, na njihovo mjesto koje uglavnom podrazumjeva posluživanje putničkih vlakova, uskočit će dvije dizelice iz Like, gdje je, srećom za ovu situaciju, prestao izvanredni, sezonski prijevoz ljetnih vlakova. Ličke će dizelice, dakle, u Rijeci posluživati putničke vlakove, kaže Mrgan i dodaje ni za jednu od tih sveukupno četiri dizelice ne može se garantirati da će bez problema, koji proizlaze iz njihovog katastrofalnog stanja, doći do Lokava, a kamoli još do Moravica.

Stanje je alarmantno, a promet je zbog ovih razloga ugrožen. Umjesto kupnje novih i podizanja vlastitih sposobnosti, krpaju se stare, nerentabilne lokomotive u čije održavanje se besmisleno troši milijune i milijune eura. Novac za investiciju kupnje novih lokomotiva je čekao, ali politička odluka nažalost dosad nije donesena, zaključuje Mrgan.


Dnevno – 70 vagona

Prvih šest dana svakodnevno će iz Bakra kretati šest teških vlakova sa po dvije lokomotive. Dnevno bi izlazilo iz Bakra oko 70 vagona. Na taj način dnevno će se prevoziti oko 4.200 tona tereta. U prvih šest dana to iznosi 25 tisuća tona. Naredna dva dana iz Bakra će za Mađarsku kretati 4 teška vlaka, što je još oko 5.000 tona. Sveukupno, u osam dana obavit će se petina posla. Ostatak će se rasporediti u narednih mjesec do mjesec i pol dana, pa je očito da se naručitelju robe iz nekog njegovog razloga ne žuri što je rijetkost u ovom poslu i za željeznicu izuzetno povoljna okolnost.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Devcic-Dolazak-Cape-Veni-povratak-velikih-poslova

Devčić: Dolazak »Cape Veni« povratak velikih poslova

...
Mrgan: Golemo opterećenje

– To su golema opterećenja na naše kapacitete i bilo bi nekorektno prešutjeti sve moguće probleme koje možemo očekivati. Trenutno se u voznom parku u Rijeci nalazi devet električnih lokomotiva, talijanskih Ansaldica starih preko 50 godina s kojima HŽ Cargo najavljuje realizaciju posla. Od njih 9, jedna je razbijena, a jedna je nedavno iskočila iz tračnica zbog loše infrastrukture. Jedna svaki dan mora biti na pregledu, a dvije u prosjeku imaju izvanredni popravak. Sada računajte s koliko lokomotiva mi realno raspolažemo. Istodobno su u Rijeci, osim ovih 9 električnih električnih lokomotiva koje se generalno ne nalaze u baš najboljem stanju, još i dvije dizelice na koje HŽ Cargo računa da će uskakati kad električne zakažu. Dizelice, koje će morati biti spremne za prijevoz tereta ako ga HŽ Cargo želi obaviti kako treba, međutim, troše enormne količine nafte i ulja, neisplative su, a ako zakažu, što se isto često događa, mora ih se voditi na servis u Zagreb. No da bi dizelice kao nesumnjivo obavezna pomoć uskočile u posao prijevoza željezne rudače, na njihovo mjesto koje uglavnom podrazumjeva posluživanje putničkih vlakova, uskočit će dvije dizelice iz Like, gdje je, srećom za ovu situaciju, prestao izvanredni, sezonski prijevoz ljetnih vlakova. Ličke će dizelice, dakle, u Rijeci posluživati putničke vlakove, kaže Mrgan i dodaje ni za jednu od tih sveukupno četiri dizelice ne može se garantirati da će bez problema, koji proizlaze iz njihovog katastrofalnog stanja, doći do Lokava, a kamoli još do Moravica.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Devcic-Dolazak-Cape-Veni-povratak-velikih-poslova

Zbog cijele situacije u voznom parku, stvarno bi bilo odlično da se što prije krene u proizvodnju novih DMV-ova, pa da oni preuzmu liniju Zagreb-Rijeka. Kapacitetom i voznim karakteristikama bi bili taman za to. Ovako se uz mijenjanje lokomotiva u Moravicama bespotrebno gubi vrijeme, stvaraju se dodatni troškovi, a kao što kaže čovjek, za putničke vlakove sa po samo 3 vagona zauzete su rastrošne dizelske lokomotive koje bi mogle vući teretne kompozicije :ohno: Ko je bio dovoljno lud ili zaljubljen u vlakove, pa probao putovati "brzim" vlakom iz Zagreba u Pulu zimi zna kakvo je to epsko putovanje. 250km za samo 7 i po sati. Promjena 4 vučna sredstva: el.lokomotiva, pa dizelska, pa bus, pa Šved! Neprocjenjivo! The Mediterranean as it once was:lol: I onda mi kažete da nije problem u presjedanju. Pa nije, ako presjedanje znači izlazak iz vlaka i ulazak u drugi koji stoji na susjednom peronu. Ali ako vlak čeka u susjednoj županiji...

Prototip DMV treba prvo dobro izvozati kao što se to radi da EMV već više od godinu dana jer iovako je Gredelj dosta zajebao u proračunima tako da prototip vlaka neće biti za 160kmh. A i prvi DMV ide na Varaždinsko područje a ostali će se rasporediti između Osjeka, Varaždina i Splita.

Od 9.12. bit trebao doći 25kv do Rijeke i to je već uračunato u novi vozni red koji nastupa 9.12 jer je zadržavanje svih putničkih vlakova u Moravicama 1min.

Privatni operateri ce dovuc svoje lokomotive,a EMV ionako nece
biti za vucu.
Tako da ce Hz jos imati viska :lol:

Naravno da EMV nije za vuču , ali OSLOBAĐA lokomotive, zaboga...! Sve moram crtati...:cripes:
Upotrebom EMVova na rječkoj pruzi, kao što kaže Puležan, prestaje potreba za toliko lokomotiva koje moraju vući putničke kompozicije danas. Zato bi bilo sjajno kad bi napravili makar dva komada do zime, s njima bi pokrivali sve brze vlakove prema Rijeci dnevno...a tih stotinjak lokomotiva za 25kv (od 09.12.) trebalo bi biti dovoljno za vuču prvenstveno tereta a onda i ostalih putničkih kompozicija.

Ako nisu u stanju naručiti od Končara još dva EMVa "preko reda" onda zašto uopće postoje...?

@Puležan, pretpostavljam da si htio reći - EMV ;)

Naravno da EMV nije za vuču , ali OSLOBAĐA lokomotive, zaboga...! Sve moram crtati...:cripes:
Upotrebom EMVova na rječkoj pruzi, kao što kaže Puležan, prestaje potreba za toliko lokomotiva koje moraju vući putničke kompozicije danas. Zato bi bilo sjajno kad bi napravili makar dva komada do zime, s njima bi pokrivali sve brze vlakove prema Rijeci dnevno...a tih stotinjak lokomotiva za 25kv (od 09.12.) trebalo bi biti dovoljno za vuču prvenstveno tereta a onda i ostalih putničkih kompozicija.

Ako nisu u stanju naručiti od Končara još dva EMVa "preko reda" onda zašto uopće postoje...?

@Puležan, pretpostavljam da si htio reći - EMV ;)

Ma znam!
Nego Hz ce imati uskoro viska lokomotiva zbog dolaska konkurencije.
Btw.nadam se da 3 kV ostaje sto duze,po mogucnosti da i ostane!
Najveci dio G7 zemalja uopce nema 25 kV mrezu!
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Europe_rail_electrification_en.svg

25 kV je prema 3kV ko nova Mečka prema konjskoj zaprezi.

Ne postoji niti jedan suvisli razlog da se napon ne promjeni. Promjena je, zapravo, 95% gotova.

Ma hz ce jos imati visak lokomotiva kada dodju strani operateri!
Nadam se da 3kv ostaje sto duze,po mogucnosti i da ostane!
Najveci dio G7 zemalja uopce nema 25 kV mrezu
http://http://en.wikipedia.org/wiki/File:Europe_rail_electrification_en.svg

ali imaju višesistemske lokomotive tak da se možemo fućkat s ograničenjima ak na to pucaš.

btw, nemaju na starim linijama 25kV, ali imaju na novim prugama za velike brzine. to ti valjda nešto govori o 25 kV mreži

Naravno da EMV nije za vuču , ali OSLOBAĐA lokomotive, zaboga...! Sve moram crtati...:cripes:
Upotrebom EMVova na rječkoj pruzi, kao što kaže Puležan, prestaje potreba za toliko lokomotiva koje moraju vući putničke kompozicije danas. Zato bi bilo sjajno kad bi napravili makar dva komada do zime, s njima bi pokrivali sve brze vlakove prema Rijeci dnevno...a tih stotinjak lokomotiva za 25kv (od 09.12.) trebalo bi biti dovoljno za vuču prvenstveno tereta a onda i ostalih putničkih kompozicija.

Ako nisu u stanju naručiti od Končara još dva EMVa "preko reda" onda zašto uopće postoje...?

@Puležan, pretpostavljam da si htio reći - EMV ;)

Pa mislio sam baš DMV jer nisam znao da će već za 2-3 mjeseca bit gotova zamjena napona na pruzi. S obzirom na to, onda dakako treba uvesti EMV-ove :) U svakom slučaju, čak i nakon zamjene napona glupo je da el.lokomotive vuku kompozicije od samo 3 vagona...

EMV u sadašnjem izdanju po mojem mišljenju nema dovoljno komforna sjedala za toliko vrijeme vožnje.

Slažen se. Zašto se ne napravi neka garnitura za duža putovanja, pa čak i do Splita? :dunno:

ali imaju višesistemske lokomotive tak da se možemo fućkat s ograničenjima ak na to pucaš.

btw, nemaju na starim linijama 25kV, ali imaju na novim prugama za velike brzine. to ti valjda nešto govori o 25 kV mreži



Mi nemamo hi speed!
Po karti ispada da je vise od polovice 25 kV mreza podrucje na
kojem je prodavao ili prodaje Koncar!:lol:
Zar ne bi i mi onda trebali imati kakvih 3 kV, a 25 kV stavimo na hi speed,jednog dana jel!
Odgovor:"Naravno da ne,sto ti je":lol:

Zacky, Zacky... :ohno:

Vidi se da o željeznicama pojma nemaš.

EMV u sadašnjem izdanju po mojem mišljenju nema dovoljno komforna sjedala za toliko vrijeme vožnje.

Slažen se. Zašto se ne napravi neka garnitura za duža putovanja, pa čak i do Splita? :dunno:

Kakav je nagibni po pitanju komfora na dužim relacijama? Ljudi mi kažu da ni on nije baš najudobniji (što je i logično s obzirom da je i on u osnovi zamišljen kao regionalni)...
S obzirom da ćemo se dosta načekati za nizinsku prugu i neke fensi moderne kompozicije, bilo bi dobro u međuvremenu napraviti neku komforniju podseriju EMV-a i DMV-a za duže relacije kao što su ZG-RI, ZG-ST i ZG-OS :dunno: Možda nešto kao nekad Francuz (http://hr.wikipedia.org/wiki/H%C5%BD_serija_7021)...

^^
Eh da, Francuz...:master:

Ovako, ja sam imao prilike voziti se i Francuzom i nagibnim i Končarevim EMVom (na relaciji do SB - cca 3h vožnje) i SLO/CZ pendolinom...tako da mogu reći par riječi na temu udobnosti.:)

Najneudobniji od svih prometala je nagibni. Maksimalno vrijeme vožnje prije pojave laganih bolova u leđima je 3 sata. Dodatno ga mući prevelika buka u putničkom prostoru.

Nakon toga ide končarev EMV. Sjedala su solidna za vožnju do 3 sata, iznimno bi moglo još sat vremena. Pozitivno je što vrlo brzo ubrzava i što je tih iznutra, također veliki panoramski prozori... HŽ konfiguracija ima sramotno malu razliku prvi - drugi razred. Konfiguracija za Željeznice FBiH kudikamo je udobnija.

Pendolino je još za nijansu udobniji. Zbog solidnijih sjedala koje se mogu malo i spustiti i u drugom razredu. Jasno , Češka varijanta je dosta udobnija zbog samo tri sjedala po redu, ne 4 kao kod slovenskog...mana su mu mali(niski) prozori, pa kad si u buffetu zapravo nevidiš krajolik dok pijuckaš, što je nama bonvivanima katastrofa :D Ali barem ima buffet, za razliku od HŽ varijante končarevog EMVa

Naravno vrhunac udobnosti je bio Francuz. Čisto sumnjam da će itko ikada napraviti komercijalno pružno vozilo te udobnosti. One fotelje su naprosto neponovljive, prostor za noge kao kod Emiratesa u business klasi :). Također zvučna izolacija je bila superiorna...


Moje mišljenje je da ovakav HŽ EMV prolazi za relaciju prema Rijeci (Zg-RI). To bi bilo kakvih tri i pol sata vožnje (nema promjene lokomotiva u Moravicama). Ali to je maksimalno. Tri i pol sata. Bolje bi jasno bilo da je varijanta kao za željeznice FBiH.

^^Hvala za detaljni osvrt :cheers1:

Znači, najvjerojatnija opcija s obzirom na trenutnu situaciju je da će EMV (nakon kupnje još kojeg primjerka) stavljat tu i tamo na liniju Zg-Ri. Ostaje nam nada da će možda ipak napravit neku udobniju konfiguraciju koja bi mogla podnijeti i duže relacije...

Zacky, Zacky... :ohno:

Vidi se da o željeznicama pojma nemaš.

Izgleda da ne!
Bit ce da je high speed kod nas 80 km/h?:cheers:

Izgleda da ne!
Bit ce da je high speed kod nas 80 km/h?:cheers:

Zar nije logično da na području naše države imamo jedan isti napon, a ne dva različita?
Sigurno je jeftinije održavati jedan sustav, a ne dva.
Ti znaš da se na pruzi Rijeka Zagreb mora mijenjati lokomotive zato jer su dva sustava napona?

Što se tiće Hi Speed, onih 160 km/h koje mogu povući Končareve lokomotive, Končerev EMV, Nagibni i Gredeljev DMV su dovoljni za HR potrebe.
Mi nemamo višemiljunske gradove kao Francuska, Engleska, Njemačka i Japan da bi se isplatilo uvođenje vlakova visoke brzine

^^
Pa naravno da je dovoljno. Sa 160km/h nitko ne može konkurirati željeznici. Pa ma koliko kršili ograničenje brzine i stiskali vozni red kao većina trenutnih autobusera...
Čak i po postojećoj riječkoj pruzi bilo bi knap. Moguće je bez problema spustiti vozno vrijeme na 3 sata.Samo da srede prugu za tih 160,makar do Karlovca. Bus vozi dva i pol.

Što se tiće Hi Speed, onih 160 km/h koje mogu povući Končareve lokomotive, Končerev EMV, Nagibni i Gredeljev DMV su dovoljni za HR potrebe.
Mi nemamo višemiljunske gradove kao Francuska, Engleska, Njemačka i Japan da bi se isplatilo uvođenje vlakova visoke brzine

slazem se.

Zar nije logično da na području naše države imamo jedan isti napon, a ne dva različita?
Sigurno je jeftinije održavati jedan sustav, a ne dva.
Ti znaš da se na pruzi Rijeka Zagreb mora mijenjati lokomotive zato jer su dva sustava napona?

Zato Njemci imaju visesistemske!


Što se tiće Hi Speed, onih 160 km/h koje mogu povući Končareve lokomotive, Končerev EMV, Nagibni i Gredeljev DMV su dovoljni za HR potrebe.
Mi nemamo višemiljunske gradove kao Francuska, Engleska, Njemačka i Japan da bi se isplatilo uvođenje vlakova visoke brzine

Cak i kad bi bilo dovoljno,ne mozes se odvojit od svjeta!
Posto zeljeznica sudjeluje u zivotu gradjana i gospodarstva,trebala bi
biti moderna.Jer zeljeznice nisu turisticka linija sa parnjacama za razgledavanje okolisa!
Mozda da kazem npr. nesto ovako:
Tvoja firma u kojoj radis se natjece sa nekom firmom u zapadnoj Europi
oko nekog natjecaja.
Tvoji konkurenti putuju na posao 320 km/h, a ti 160 km/h,
ili recimo regionalno 160 , a ti 80!
Konkurenti rade u uredu na visejezgrenim procesorima,a ti na Pentiumu 2!
Tko sad ima vise vremena?
Jos kad se ta dva faktora zbroje :ohno:

mmda, Nijemci imaju višesustavne lokomotive. Austrijanci, Slovenci, Mađari, Poljaci, Česi, Belgijanci, Talijani, Francuzi, Španjolci nemaju...

320 km/h nitko ne putuje na posao. ili ako putuje nije normalan jer sam siguran da mu se više isplati uzeti stan nego mjesečnu kartu za vlak velikih vrzina.
kad bi Dobova - Zagreb - Tovarnik bila osposobljena za 160 km/h, Zagreb - Karlovac i Dugo Selo - Botovo za 140, Karlovac - Rijeka - Rupa, Ogulin - Split, Varaždin - Osijek za 100, onda bi to bila već druga priča. ali stvarno osposobljene za te brzine bez kojekakvih laganih vožnji, usporavanja u manjim kolodvorima i sličnih gluposti.

mmda, Nijemci imaju višesustavne lokomotive. Austrijanci, Slovenci, Mađari, Poljaci, Česi, Belgijanci, Talijani, Francuzi, Španjolci nemaju...



?

Višessustavne lokomtove:

Slovenija - Siemens Taurus komada 32
http://www.railfaneurope.net/list_frameset.html

Mađarska: Siems Tasurus kom. 10, Bombardier Traxx komada 25
http://www.railfaneurope.net/list_frameset.html
Češka 56 komada, tipovi 363 i 372
http://www.railfaneurope.net/list_frameset.html

i za kraj Austrija
Rca Siemes Taurus komada 171, tip 1063 44 komada....
OBB - Siemens Taurus komada 114

Imaju ih i Italijani ali mi e nije gledalo u obilju njihovih tvrtki.

Slovenija, Austrija, Mađarska, Njemačka, Poljska - Taurusi (s tim da su mađarski, njemački i dio austrijskih hendikepirani jer rade samo na 15 i 25), njemački Traxxovi (185, 186) i Eurosprinter 189, mađarski Traxxovi, belgijski Traxxovi, švicarski Eurosprinter i Traxx, Škodaima na ČD-u par višesistemskih uključujući onu novu, neke francuske Brižitke su 1,5+25kV - praktički enuporabljivo van Francuske, dio onih najnovijih Ansaldovih lokomotiva u Italiji su višesistemske...

Cak i kad bi bilo dovoljno,ne mozes se odvojit od svjeta!
Posto zeljeznica sudjeluje u zivotu gradjana i gospodarstva,trebala bi
biti moderna.Jer zeljeznice nisu turisticka linija sa parnjacama za razgledavanje okolisa!
Mozda da kazem npr. nesto ovako:
Tvoja firma u kojoj radis se natjece sa nekom firmom u zapadnoj Europi
oko nekog natjecaja.
Tvoji konkurenti putuju na posao 320 km/h, a ti 160 km/h,
ili recimo regionalno 160 , a ti 80!
Konkurenti rade u uredu na visejezgrenim procesorima,a ti na Pentiumu 2!
Tko sad ima vise vremena?
Jos kad se ta dva faktora zbroje :ohno:

Zagreb - Split - nešto manje od 400km
Croatia airlines 45 min (aerodrom aerodrom + iz / do grada) cijena 550 - 700 kuna zavisi o tipu karte

Da imaš vlak koji vozi 130 km/h to je 3 sata centar - centar

TGV Paris Nantes (otprilike ista udaljenost) 2 sata putovanja karta košta oko 500 kuna

Pa reci ti meni jel se isplati potrošiti nekoliko milijardi eura za novu prugu?
Do Vinkovaca se može uz ulaganja može na više od pola trase ići na 160 km/h,
do Rijeke ti je zanemariva razlika u vremenu putovanja zbog male udaljenosti. Isto ti je vozio ti 100 na sat ili 300 na sat, ušteda max pola sata

^^
Treba održavati i malo po malo unapređivati postojeću mrežu i to je više nego konkurentno i dovoljno. A nije skupo.

Glede održavanja najveći im je grijeh što su to zanemarili. Pazite imaju zaposlene , imaju strojeve a ne rade. Odnosno do nedavno nisu. Između 2003 i 2010 nisu napravili gotovo NIŠTA!!
To je za streljanje! Samo je trebalo platiti materijal i nekakve dnevnice.

Mogli su i pojačano održavati. Recimo ok, nema love za cijelu dionicu Našice - Slatina (lupam napamet). Ali ima za 3 ili 5 kilometara godišnje...pa brate mili remontiraj tim tempom onda. I za deset godina naparavio si posao!

Tako su u 20 godina mogli prepraviti cijelu dionicu od Varaždina do Budinšćine , (koja je brdska i koja zahtjeva pretrasiranje i radi nje kompletni sustav VŽ - ZG ne funkcionira optimalno..) ali ne, oni rađe sjede, primaju plaće i boli ih kuki.:bash:

A glede investicija, pa nek se fokusiraju na zaista potrebno , pa neće biti zasad niti potrebna nikakva nizinska pruga prema RI! Da su napravili dupli kolosijek do Karlovca i sredili prugu do Ogulina na maksimalnu moguću brzinu tada bi profitirali i splitski i rječki pravac! Ta im je dionica zajednička. To i ona nesretna Dugo Selo - Novska rješava većinu HR željezničkih problema...ali ne, oni su morali prvo remontirati 5C koridor.:bash: Koja greška u koracima. Pa jel nama važniji naš Hrvatski riječki i splitski pravac ili Bosna?!?

Split rješavamo sa tunelom kroz Kapelu. Njegovom izgradnjom spuštamo vozno vrijeme na 4 sata max i problem riješen. Konkurentni smo s tim i avionu, kamoli cestovnom pravcu.

Znači pojačano održavanje plus tri (pametne) investicije i velika većina naših željezničkih problema je rješena...
E moji genijalci iz HŽa. Ako ja to kao potpuni laik znam onda se vi zaista morate zapitati...:ohno:

^^
Slažem se sa svime. Pokušao sam zakiju objasniti besmislenost vlaka velikih brzina u HR

Što se tiće Rijeka Zagreb, ja nebi skroz novu trasu što predlažu, koja bi koštala oko 3,5 milijarde eura, već bi opalio tunel Moravice - Škrljevo (35km) ostali dio trase kapitalni remont. Taj tunel bi koštao oko 900 milijuna € ( pih sitnica :nuts: :D)

^^
Slažem se sa svime. Pokušao sam zakiju objasniti besmislenost vlaka velikih brzina u HR

Što se tiće Rijeka Zagreb, ja nebi skroz novu trasu što predlažu, koja bi koštala oko 3,5 milijarde eura, već bi opalio tunel Moravice - Škrljevo (35km) ostali dio trase kapitalni remont. Taj tunel bi koštao oko 900 milijuna € ( pih sitnica :nuts: :D)

Čuj, uopće nije za odbaciti:)

Vidjet ćete da stvar može jako dobro funkcionirati i nakon što u potpunosti obnove tu prugu Rijeka - Moravice (a obnova je u tijeku, što kontaktne mreže, što pruge tamo od Škrljeva do Delnica). Kamoli tek kad bi poduplali dionicu do Karlovca ili daj Bože do Ogulina.

Ako se nedaj bože dogodi kakva nesreća u tom 35km tunelu ... tko će to i kako spasiti?

^^
nekako sumnjam da je to problem,
Nije da je to takav prvi tunel te duljine na svijetu :nuts:

Ako se nedaj bože dogodi kakva nesreća u tom 35km tunelu ... tko će to i kako spasiti?

http://www.lotsberg.net/data/rail.html

btw u tunelu i ne bi baš moglo doći do neke turbo nesreće, osim ako bi se cisterne s nekom zapaljivom tekućinom zapalile. u slučaju iskakanja iz tračnica tuneli su super sigurni jer bi se vagoni samo naslonili na zid i ne bi se prevrnuli. puno su opasniji kojekakvi nasipi i vijadukti.
što se tiče požara - opet su samo cisterne opasne jer se vlakovi u slučaju nesreće gotovo nikad ne zapale, kao cestovna vozila.

Dal netko može nešto reći o ovim vlakovima? To je JŽ serija 713/715. Do kad su vozili, koje bivše republike su ih dobile nakon raspada Juge, koja im je bila maksimalna brzina? Vozili su na relaciji Pula-Zagreb (a i drugima)... Izgledaju mi predobro, a komotno bi i danas mogli biti u uporabi :)
Slike su iz 80-ih, našao ih na ovoj grupi: http://www.facebook.com/groups/318571544862618/

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/426647_260349120734226_1579948499_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/538748_198728586896280_967514652_n.jpg

Slovenija. popularni Kanarčki :) serija je ostala isto označena kao na JŽ-u, 713, tj. 715 (jedno je valjda jedinica s motorom, jedno bez). uglavnom služe za regionalne veze po Sloveniji. jesi siguran da su vozili Pula - zagreb? prije da će biti serija 711 (http://www.railfaneurope.net/pix/si/diesel/dmu/711/100_4972.jpg)

Slovenija. popularni Kanarčki :) serija je ostala isto označena kao na JŽ-u, 713, tj. 715 (jedno je valjda jedinica s motorom, jedno bez). uglavnom služe za regionalne veze po Sloveniji. jesi siguran da su vozili Pula - zagreb? prije da će biti serija 711 (http://www.railfaneurope.net/pix/si/diesel/dmu/711/100_4972.jpg)

Hvala! Komentirali su ljudi uz sliku. Za 711 znam da je vozio, to je bila tzv. arena linija (zeleni vlak). A slike su iz Pule, a ne znam da li su postojale i neke druge linije prema Sloveniji koje nisu nastavljale prema Zagrebu...

^^
ŽG LJubljana bila je upravitelj svih pruga u Istri, pa je i prometovala svojim garniturama...btw. traže povrat nekih ulaganja , gubitaka u tom razdoblju , što li...:lol:

Zagreb - Split - nešto manje od 400km
Croatia airlines 45 min (aerodrom aerodrom + iz / do grada) cijena 550 - 700 kuna zavisi o tipu karte

Da imaš vlak koji vozi 130 km/h to je 3 sata centar - centar

TGV Paris Nantes (otprilike ista udaljenost) 2 sata putovanja karta košta oko 500 kuna

Pa reci ti meni jel se isplati potrošiti nekoliko milijardi eura za novu prugu?
Do Vinkovaca se može uz ulaganja može na više od pola trase ići na 160 km/h,
do Rijeke ti je zanemariva razlika u vremenu putovanja zbog male udaljenosti. Isto ti je vozio ti 100 na sat ili 300 na sat, ušteda max pola sata

Ja bi radje vlakom nego avinom,jos ak je razlika 150- 200 kn u korist vlaka!
Svaka usteda vremena i novca se racuna zar ne,bar vecina ljudi!
Sto se tice Rijeke,usteda je daleko vise od pola sata,i iznosi otprilike sat i 15 minuta u tom hipotetskom slucaju.
I to je sve ako ne gledamo teretni promet,koji bi bio prava prometna i
ekonomska revolucija u nas!

^^
Treba održavati i malo po malo unapređivati postojeću mrežu i to je više nego konkurentno i dovoljno. A nije skupo.

Glede održavanja najveći im je grijeh što su to zanemarili. Pazite imaju zaposlene , imaju strojeve a ne rade. Odnosno do nedavno nisu. Između 2003 i 2010 nisu napravili gotovo NIŠTA!!
To je za streljanje! Samo je trebalo platiti materijal i nekakve dnevnice.

Mogli su i pojačano održavati. Recimo ok, nema love za cijelu dionicu Našice - Slatina (lupam napamet). Ali ima za 3 ili 5 kilometara godišnje...pa brate mili remontiraj tim tempom onda. I za deset godina naparavio si posao!

Tako su u 20 godina mogli prepraviti cijelu dionicu od Varaždina do Budinšćine , (koja je brdska i koja zahtjeva pretrasiranje i radi nje kompletni sustav VŽ - ZG ne funkcionira optimalno..) ali ne, oni rađe sjede, primaju plaće i boli ih kuki.:bash:

A glede investicija, pa nek se fokusiraju na zaista potrebno , pa neće biti zasad niti potrebna nikakva nizinska pruga prema RI! Da su napravili dupli kolosijek do Karlovca i sredili prugu do Ogulina na maksimalnu moguću brzinu tada bi profitirali i splitski i rječki pravac! Ta im je dionica zajednička. To i ona nesretna Dugo Selo - Novska rješava većinu HR željezničkih problema...ali ne, oni su morali prvo remontirati 5C koridor.:bash: Koja greška u koracima. Pa jel nama važniji naš Hrvatski riječki i splitski pravac ili Bosna?!?

Split rješavamo sa tunelom kroz Kapelu. Njegovom izgradnjom spuštamo vozno vrijeme na 4 sata max i problem riješen. Konkurentni smo s tim i avionu, kamoli cestovnom pravcu.

Znači pojačano održavanje plus tri (pametne) investicije i velika većina naših željezničkih problema je rješena...
E moji genijalci iz HŽa. Ako ja to kao potpuni laik znam onda se vi zaista morate zapitati...:ohno:

E to ti je tako kada strojevi postanu skuplji od ljudi!
To bi vec odavno lopatama rijesili :lol:

HŽ napokon najavio povratak vlaka u Daruvar!

http://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=295902&fmtId=20

Gotovo dvije i pol godine nakon odluke bivšeg ministra prometa Božidara Kalmete da se zatvori pruga do grada Daruvara, nova uprava HŽ-a najavila je obnovu prometa do turističkog grada u kojem 13 tisuća stanovnika već neko vrijeme plaća danak prometnoj izolaciji

Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić na današnjoj konferenciji za novinare objavio je plan ulaganja u projekte poboljšanja kvalitete željezničke infrastrukture.

U razdoblju od 2012. do kraja 2016. godine HŽ bi trebao uložiti 2,5 milijardi kuna za investicije i održavanje iz vlastitih sredstava te 7,5 milijardi kuna za investicije iz fondova EU-a. Uz velike infrastrukturne projekte, kao što su obnova dionice Okučani - Novska, izgradnja drugog kolosijeka dionice pruge Križevci - Koprivnica - državna granica, u planu je i niz manjih kao što su revitalizacija kolodvora u Petrinji, obnova dionice pruge Pleternica - Požega, obnova prometa prema Kumrovcu, ali i obnova pruge Sirač-Daruvar, na kojoj bi radovi trebali biti izvedeni u prvoj polovini 2013. godine.

Ovo je posebno važna vijest za Daruvarčane koji su prije dvije i pol godine, jednom nelogičnom odlukom tadašnjeg HDZ-ovog ministra prometa Božidara Kalmete, ostali bez željezničkog prometa i vlaka koji je tim gradom tutnjao od kraja 19. stoljeća, točnije od 1897. godine.

Kalmeta i njegovi direktori zatvorili su sve neprofitabilne pruge koje je potrebno ulagati, pa tako i dio pruge Banova Jaruga - Virovitica. Nelogičnost njihove odluke krije se u tome što su željeznički promet zadržali na relaciji Banova Jaruga - Sirač, dok na ostatku relacije voze autobusi koje HŽ masno plaća. Dakle, taj novac mogao je biti uložen u popravak barem malog dijela pruge od mjesta Sirač do Daruvara, a koji je dugačak tek 11 kilometara!

Sudeći prema planu šefa uprave HŽ Infrastrukture, ta će se nelogičnost ispraviti, no još nismo dobili odgovore na pitanje kada se to planira učiniti i koliko će novca biti na to utrošeno.

Vijest je prokomentirao direktor Daruvarskih toplica Marcel Medak: 'Daruvar je trenutno prometno izoliran i to može biti veliki problem u budućnosti, tako da mi je drago što čujem ovu vijest. Željeznički promet posebno je percipiran u Europi tako da obnova pruge može uvelike pomoći u razvoju Daruvara kao centra lječilišnog turizma u Hrvatskoj.'

Bok. Novi sam na ovom topicu. Obzirom da se ide u projektiranje i građenje pojedinih dionica pruge na riječkom dijelu. Ovo je sa hzneta.

http://www.hznet.hr/lgs.axd?t=16&id=9445

Pitanje je za dionicu druge pruge prema Škrljevu. Ako ima ko kakvo mišljenje vezano za samu gradnju pored postojeće pruge.

I druga stvar je najava radova na dionic Skrad - Moravice u duljini od 18km, nakon završetka radova na dionici Lokve - Drivenik.

http://www.hznet.hr/lgs.axd?t=16&id=9445

Dal netko može nešto reći o ovim vlakovima? To je JŽ serija 713/715. Do kad su vozili, koje bivše republike su ih dobile nakon raspada Juge, koja im je bila maksimalna brzina? Vozili su na relaciji Pula-Zagreb (a i drugima)... Izgledaju mi predobro, a komotno bi i danas mogli biti u uporabi :)
Slike su iz 80-ih, našao ih na ovoj grupi: http://www.facebook.com/groups/318571544862618/

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc7/426647_260349120734226_1579948499_n.jpg

http://a1.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash3/538748_198728586896280_967514652_n.jpg

Arena ekspres, sjecam se da sam u ratno vrijeme s tim vlakom putovao u Istru na more.

Sjecam se nekih stanica..
Ljubljana, Divača, Zidani Most..

Predstavljen je brzi vlak koji ce povezivati Milano i Rim

Max. brzina 400 kmh :nuts:

hoWb1ZfzxIY&feature=player_embedded

savršen je! sad će me opet optužit da svršavam na sve talijansko, ali ljepši vlak neće psotojati kad konačno dođe na pruge!

Lijepši vlak već postoji:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/31/Shinkansen_500_Kyoto_2005-03-19.jpg

je, najljepši je od svih Shinkansena, ali ipak ne prema meni.

Izvođenje radova na rekonstrukciji kolosijeka, izgradnji pothodnika, perona i nadstrešnica na željezničkom kolodvoru Sisak

Datum objave:

17.09.2012

Rok za dostavu ponuda:

29.10.2012

:)

ak nekoga zanima - Austrijanci otvaraju svoju prvu prugu za velike brzine (Sankt Pölten - Beč). ovako to izgleda. tuneli su super osvjetljeni!

bJhWS14dLkU

Grgić razriješen, na čelu HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković

Dosadašnji čelnik HŽ Putničkog prijevoza Damir Grgić razriješen je s te dužnosti, a na čelo te tvrtke imenovan je dosadašnji član Uprave HŽ Holdinga Dražen Ratković, priopćeno je danas iz HŽ Holdinga.

"Odlukom ministra pomorstva, prometa i i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića Uprava HŽ Holdinga u funkciji Skupštine društva HŽ Putnički prijevoz danas je s dužnosti razriješila Damira Grgića, Upravu-direktora HŽ Putničkog prijevoza, te za Upravu-direktora imenovala Dražena Ratkovića, dosadašnjeg člana Uprave HŽ Holdinga", navodi se u priopćenju.

Ministar Hajdaš Dončić najavio je smjenu Grgića nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima sindikata i radnika TŽV Gredelja koji su prosvjedovali zbog najava otpuštanja oko 700 radnika i pokretanja stečaja te tvrtke. Hajdaš Dončić je tada rekao kako bi bilo normalno da je pored njega u razgovorima sa sindikatima i pred novinarima bio i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Damir Grgić, jer je ta tvrtka vlasnik Gredelja, te je izvijestio kako je dao nalog upravi HŽ Holdinga da smijeni Grgića, koji je jučer bio u inozemstvu.

(Hina/pd)

http://www.poslovni.hr/vijesti/grgic-razrijesen-na-celu-hz-putnickog-prijevoza-drazen-ratkovic-216497.aspx

Lijepši vlak već postoji:


Ali, ne postoji brži.

jel ovo za Sisak moguće, ako stvarno budu peroni to će biti čudo da se nešto zapravo u Sisku napravilo...

Malo snimki vlaka 7022

NKNC6vHKYAw
Kf8MjNZo_R4
Ur8vsXmA-1U

Ali, ne postoji brži.

NQyj-3C99bA

Evo rekorderi po kategorijama

Najbrži magnetno levitacijski vlak: JR-Maglev MLX01 581 km/h
IPduAYKk_6I

Najbrži vlak na konvecionalnim tračnicama: Alstom TGV V150 574.8 km/h
EOdATLzRGHc

Najbrža električna lokomotiva: Siemens Taurus Rh 1216 050-5 357 km/h
HLhtcgn7yck

Najbrža dizel lokomotiva: TEP80-0002 271 km/h
wwYXjxXFha0

Najbrža parna lokomotiva: 4468 Mallard 202 km/h
Q0bBufQsJx8

Brzinski rekord na Hrvatskim prugama drži HŽ 1142 001 183 kmh 1983 godine na dionici pruge Novska-Okučani

o tim Maglevima na netu ima iznenađujuće malo podataka. zapravo vjerojatno ih ima više, ali bi se trebalo kopati. npr. nemam pojma je li taj japanski još u testnoj fazi, koja dionica je u funkciji, samo postoji podatak da grade ili planiraju graditi Tokio - Osaka prugu.

Evo ti članak o japanskom Maglevu: http://en.wikipedia.org/wiki/Ch%C5%AB%C5%8D_Shinkansen

Trenutno je u funkciji samo kratka test-dionica od 42 km, ostatak se gradi. 2027. bi pruga trebala biti otvorena do Nagoye, a 2045. do Osake.

zapravo 18 km duga, a produljuje se na 42 km. uf, znači ipak je riječ o dalekoj budućnosti. mislio sam da su dalje dogurali s time. ovo nije ništa dalje otišlo od projekta Transrapid te dalje jedina komercijalna linija ostaje ona u Šangaju.

Mislim da je već produženo na 42 km i da se možeš turistički provozati. No za razliku od ostalih maglev projekata, japanski 100% sigurno ide u realizaciju, a osim toga, 2/3 pruge ide kroz tunele i ispod zemlje, pa nije ni čudo da treba toliko vremena.

Pročitajte si intervju s ministrom Hajdašem Dončićem u nedjeljnom jutarnjem. Zanimljivo štivo.

Moram priznati da se i meni sve više sviđa način rada dotičnog ministra, naročito glede željeznice i zrakoplovstva. Izgleda da HŽ i CA imaju šanse.

Glede novih vlakova možemo pročitati da se "uskoro planira raspisati natječaj" za nabavu 44 nove kompozicije i to 32 EMVa i 12 DMVa.
Također , Gredelj se downsizea s 1400 na 800 zaposlenih.
i još mnogo toga...

zar nije Gredelj u stečaju i u gadnim problemima?

btw jel kaže što o cestama? one priče o koncesijama mene jako plaše.

gredelj ide na prodaju, da se izvuče od stečaja. kupac- ĐĐ

zar nije Gredelj u stečaju i u gadnim problemima?

btw jel kaže što o cestama? one priče o koncesijama mene jako plaše.

Sad je bio na Dnevniku, nisam stigao pogledat...
nije Gredelj u nekim jačim problemima u odnosu na oduvjek. Samo ga treba napokon učiniti efikasnom firmom, a bojim se da je ovo jedini način. Bio sam u toj firmi i tamo se jednostavno osjeti nezdrava atmosfera i zategnut odnos sa managementom.
Vjerojatni plan je da ga se podjeli na dva poduzeća. Proizvodnja vlakova je jedno , a održavanje drugo.Za proizvodnju bi se tražio kupac (Končar ili ĐĐ) tako da se objedini proizvodnja vlakova u HR. Održavanje ostaje u HŽ Holdingu.

^^
nema gredelj previše manevarskog prostora- stečaj ili prodaja, ne mogu se više izvuči iz ovih govana osim ako im banke ne oproste jedno 12 rata leasinga. a to će se dogoditi na sveto nigdarjevo... vjerojatno otkaz za pola zaposlenika, a ostali bi postali dio ĐĐ-a (vjerojatnije) ili končara, možda čak tu dođe i do neke sinergije.

uglavnom, potrebno je stvoriti jaka i velika domaća poduzeća koja bi mogla odraditi poslove za državu, poglavito one kad se budu trošili novci iz strukturnih fondova. nema smisla dobiti 10 milijuna eura iz europe i onda natrag proslijediti 9,9 milijuna plaćajući izgradnju strabagu ili kupnju vlakova od bombardiera (kako da ne)...

Hrvatske željeznice - Hrvatska žalost

Od Mlake do Lokava za 4 sata i 10 minuta: lokomotiva "jurila" 28 kilometara na sat!

Ukrcali smo se u lokomotovu staru 50 godina i pokušali doživjeti »muke po željezničarima«, koji nam za dobro jutro kažu ovo nisu ovo: Hrvatske željeznice, nego Hrvatska Žalost. Put od Mlake do Lokava prošli smo za 4 sata i 10 minuta, a od Bakra do Lokava »jurili« smo ni 30 kilometara na sat

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Od-Mlake-do-Lokava-za-4-sata-i-10-minuta-lokomotiva-jurila-28-kilometara-na-sat

Hrvatske željeznice - Hrvatska žalost

Od Mlake do Lokava za 4 sata i 10 minuta: lokomotiva "jurila" 28 kilometara na sat!

Ukrcali smo se u lokomotovu staru 50 godina i pokušali doživjeti »muke po željezničarima«, koji nam za dobro jutro kažu ovo nisu ovo: Hrvatske željeznice, nego Hrvatska Žalost. Put od Mlake do Lokava prošli smo za 4 sata i 10 minuta, a od Bakra do Lokava »jurili« smo ni 30 kilometara na sat

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Od-Mlake-do-Lokava-za-4-sata-i-10-minuta-lokomotiva-jurila-28-kilometara-na-sat

Isuse ,da nije to opet onaj koloraturni novinar koji je neki dan opisivao epsko nevrjeme nad Kvarnerom?:lol::lol::lol:
Daj nek mu netko već jednom kaže: " smanji doživljaj, braco":lol:

Mislim da bi njegovim rječnikom jedan običan dan zvučao ovako:

"Ustao sam polagano. Neki čudan osjećaj prolomio se zrakom. Budilica je dreknula zaglušujućim drečavim zvukom od kojeg mi je slabašno srce sišlo u pete tjerajući dramatično krv kroz ogoljele žile izmučene desetljetnom cirkulacijom svakodnevnog života. Sljedio je beskonačni silazak u blagovaonu od kojeg mi se stezalo srce. 12 stepenica. Dvanaest stepenica usuda. ...bla, bla, bla..."stvarno je naporno za čitanje.:lol:

Ma daj,baš radi toga sam u hipu pročitao,ne treba sve biti kao po špagi i konzervi,bit je u problemu naše željeznice,a ostalo usput,mislim na novinarov izražaj,koji u ovome slučaju nije apsolutno važan,već stanje na željeznici pogotovo na njenom možda i najvrjednijem dijelu,tj koji bi trebao najviše love donositi

Ma daj,baš radi toga sam u hipu pročitao,ne treba sve biti kao po špagi i konzervi,bit je u problemu naše željeznice,a ostalo usput,mislim na novinarov izražaj,koji u ovome slučaju nije apsolutno važan,već stanje na željeznici pogotovo na njenom možda i najvrjednijem dijelu,tj koji bi trebao najviše love donositi

Pa stanje je vrlo uobičajeno.
- Ansaldice su stare i nepouzdane jer im je ovo ZADNJA SEZONA.
do Prosinca treba izdurati...
- brzina od 50 ili 60 fenomenalna je za takav uspon , uvijete i teret.
- WC...Bože moj. Koliko zanimanja je daleko od WCa? Većina.
- elementarno nepoznavanje materije: 50km/h prije službenog kraja remonta je normalna procedura. Tek od novog voznog reda može/smije brže.

-lokomotiva poskakuje. A nego što? I automobil poskakuje na malo starijoj cesti...
itd.itd.

neda mi se više.

Uglavnom ne treba se uvijek svemu čuditi "ko picek glisti", već se malo i informirati prije nego se napiše tekst. ;)
a slušati žalopojke šljakera...pa koji se to radnici ne žale? Uobičajen folklor.

:cheers:

Pa imao je koliko,četiri sata slušati informacije iz prve ruke,kako kažeš od šljakera,ipak oni najviše znaju o stanju željeznica,barem mi je tako logično,jer oni plaze po istim.
Vrlo važno kako je napisano,moglo je i grčko rimskim stilom :lol: važna je poanta,niš ne valja

^^

Upravo i poantu "niš ne valja" sporim. Stanje nije sjajno. To je istina. Nije kao na DB.
Međutim po opisu ispada da je stanje kao u Bangladešu. Zanemaruju se ogromni napori HŽa da željeznički pravac prema Rijeci dovedu u red.
Da, dugo traje reelektrifikacija, ali je ipak tik do cilja. Zadnja slična reelektrifikacija u HR se nije napravila već tridesetak godina. Isto tako zanemaruje se i taj remont Lokve - Drivenik koji je praktički završen, pa će od sredine prosinca i tamo malo dići brzinu i poboljšati uvijete rada. Zanemaruje se i skori početak remonta dalje prema Moravicama...
Debelo se pretjeruje kad se opisuje nekakvo granje uz prugu za dionicu koja se do sada nije niti koristila (ona prema Bakru). Zašto to? Zar mali ne zna naći i istaknuti niti jednu pozitivnu stranu? I to onda zovemo objektivnim novinarstvom? Ma dajte. To je esej u neoimpresionističkom stilu. Književno djelo a ne novinarstvo.:lol:

Ali me takav pristup novinarstvu zalijepio za članak,da je sve bilo u natuknicama,nakon dva reda bi okrenuo stranicu,novinar je htio upozoriti na stanje na željeznici,koje eto i sam si rekao nije dobro,tj sjajno.Ta obnova ide puževim korakom...

Btw mene više zanima kako oni misle na dionici od Škrljeva do Rijeke ubaciti još jedan kolosjek,kada i ovaj što postoji ide jako strmim i nepristupačnim djelom kroz Dragu,ne znam da li ste vidjeli taj dio,ali je blago rečeno zastrašujuć.Misle li oni nekakve velike usjeke raditi ili tunel...ako ima kakav projekt ili nešto slično

^^
Znam taj dio, ali zbilja nebih znao kako misle napraviti drugi kolosijek...:dunno:

Nego, danas je napokon otpočeo i kapitalni remont na dionici Okučani - Novska.
Prvo će nekih dva i pol mjesec zatvoriti desni kolosijek radi rekonstrukcije a potom pretpostavljam se prebaciti i na lijevi.
Cijela stvar će biti gotova za nešto više od godinu dana. Dionica je kakvih dvadesetak kilometara dužine, dvokolosječna je a trenutna brzina je nevjerojatnih 60km/h. Nakon rekonstrukcije će biti standardnih 160km/h.
To je inače najmisterioznija dionica u Hrvatskoj, baš po tom strmoglavom rušenju brzine u zadnje dvije -tri godine:lol:

Znači sad imamo Koprivnica - Križevci pred završetkom kao i Lokve -Drivenik pred završetkom. Obje dionice se završavaju s 09. 12. s novim voznim redom. Treća je ova Okučani - Novska.
Uskoro bi trebale startati i dionice H. Leskovac - Jastrebarsko te Klara- V. Gorica.
Ipak se kreće.

:cheers:

A evo kako izgleda ta dionica Okučani - Novska danas, zahvaljujući forumašima sa www.zeljeznice.net

http://i1011.photobucket.com/albums/af234/peja147/Remont2_zpsc9b5c869.jpg

http://i1011.photobucket.com/albums/af234/peja147/Remont3_zpsbec94c0f.jpg

I sad vi meni recite da li vam ta pruga liči na prugu za samo 60 km/h? Meni ne. Isto tako izgledaju barem naoko velika većina ostalih po kojima se vozi 80/100/120...
nedavno sam se vozio tamo i nisam baš nikakve razlike osjetio u odnosu na one dionice koje su za 120...okej, valjda oni znaju.

Anyway materijal je spreman:

http://i1011.photobucket.com/albums/af234/peja147/Remont1_zps911d3ecf.jpg
by Marioo www.zeljeznice.net

:cheers:

I sad vi meni recite da li vam ta pruga liči na prugu za samo 60 km/h? Meni ne. Isto tako izgledaju barem naoko velika većina ostalih po kojima se vozi 80/100/120...
nedavno sam se vozio tamo i nisam baš nikakve razlike osjetio u odnosu na one dionice koje su za 120...okej, valjda oni znaju.


Hoćeš reći da po ovoj prugi može i brže? Po čemu to sudiš? Što ne vidiš da su pragovi dotrajali a kolosiječni pribor niti ne vidimo. Vjerujem da brzina nije rušena bez veze, već zbog starenja materijala odnosno nerada i neulaganja.

Kolodvor Brajdica



http://img687.imageshack.us/img687/2959/dsc09434zw.jpg (http://img687.imageshack.us/i/dsc09434zw.jpg/)


http://img207.imageshack.us/img207/8052/dsc09435.jpg (http://img207.imageshack.us/i/dsc09435.jpg/)



http://img607.imageshack.us/img607/5079/dsc09436y.jpg (http://img607.imageshack.us/i/dsc09436y.jpg/)

^^
Lijepo,lijepo...
:)
Hoćeš reći da po ovoj prugi može i brže? Po čemu to sudiš? Što ne vidiš da su pragovi dotrajali a kolosiječni pribor niti ne vidimo. Vjerujem da brzina nije rušena bez veze, već zbog starenja materijala odnosno nerada i neulaganja.
Čudno je zašto baš SAMO na toj dionici i zašto baš toliko naglo, kad su i na drugim dionicama istodobno rađeni remonti, tj. vrlo je slična situacija. Tu su srušili sa 120km/h na 60km/h u roku od 2 - 3 godine. Mislio sam da možda netko zna iz prve ruke...nitko me ne može uvjeriti da nisu mogli ostaviti barem na 80km/h.

Isto tako čujem da će od novog voznog reda smanjiti Borongaj - Dugo Selo sa 80km/h na 60km/h. Dakle trenutno se može 80 ali od 9. prosinca više ne...to netko sebi gradi alibi za nerad, eto što je. Da se mene pita zabranio bih rušenje brzina na glavnim prugama ispod 80. Ako bi se to dogodilo, zakonska kazna kompletnom vodstvu infre trebao bi biti zatvor.
Zamislite što bi se dogodilo da kojim slučajem ograniče brzinu na svim autocestama na 60km/h...jel bi prošlo nezapaženo? Ili bi netko ostao bez glave na Markovom Trgu ;)

Pored toga u danasnje vrijeme obnavljat tu dionicu na bilo sto ispod 200 km/h
je nazadno,pogotovo jer je teren nezahtjevan!

Pored toga u danasnje vrijeme obnavljat tu dionicu na bilo sto ispod 200 km/h
je nazadno,pogotovo jer je teren nezahtjevan!

opet dramite o tih 200 na sat. prva stvar - što će vući vlakove po pruzi koja ima vmax 200? druga stvar - posavsku prugu od 200 km/h dijeli samo signalizacijski sustav, ništa drugo.

opet dramite o tih 200 na sat. prva stvar - što će vući vlakove po pruzi koja ima vmax 200? druga stvar - posavsku prugu od 200 km/h dijeli samo signalizacijski sustav, ništa drugo.

A denivelirani prijelazi?:dunno:

Pored toga u danasnje vrijeme obnavljat tu dionicu na bilo sto ispod 200 km/h
je nazadno,pogotovo jer je teren nezahtjevan!

Investicija 160>>200 je ogromna (ne u samu prugu koja geometrijskim parametrima već uglavnom zadovoljava, nego u sigurnosne uređaje, kabinsku signalizaciju i denivelaciju) a dobitci na voznom vremenu pri takvim malim udaljenostima minimalni.

Za Hrvatsku potpuno neopravdano, ima smisla jedino u sklopu brze pruge Beograd-Zagreb-Ljubljana-Villach (jednom daleko u budućnosti kad će i Srbija ući u EU).

..

A denivelirani prijelazi?:dunno:

nije mi se dalo editirati, a nisam bio ni siguran jel 200 iziskuje denivelaciju.

..

opet dramite o tih 200 na sat. prva stvar - što će vući vlakove po pruzi koja ima vmax 200? druga stvar - posavsku prugu od 200 km/h dijeli samo signalizacijski sustav, ništa drugo.

Buduci vlakovi!
Tiristorka vec odavno moze 180 km/h!
Nisam mislio da ne treba poboljsat signalizaciju!
Pa to je taj pravac koji kakti ima smisla,mada ima smisla i bilo koji pravac sjever-jug!
Jer kao Hrvatska je turisticka zemlja i ocekuje povecanje prometa!
Kada pocet ako ne sada,kada ta dionica treba remont!
Jednog dana ce se onda netko sjetit da odjednom treba napraviti 300 km high speed pruge!

cca 20-30 godina i svi ce vam (nam) se snovi ostvariti.
Tek kad se ostvare svi uvjeti da koridor X postane zaista ono sto jeste, a to je profitabilna veza centralne evrope sa bliskim istokom, onda ce se moci pricati o ovim ili vecim brzinama. Sve do 160km/h je sasvim dovoljno za regionalni i prigradski saobracaj unutar hrvatske.

nije mi se dalo editirati, a nisam bio ni siguran jel 200 iziskuje denivelaciju.

ja mislim da sve high speed zahtjevaju, ako je iznad 200 hs

Ameri dopuštaju, Njemci su do 92'.

Buduci vlakovi!
Tiristorka vec odavno moze 180 km/h!
Nisam mislio da ne treba poboljsat signalizaciju!
Pa to je taj pravac koji kakti ima smisla,mada ima smisla i bilo koji pravac sjever-jug!
Jer kao Hrvatska je turisticka zemlja i ocekuje povecanje prometa!
Kada pocet ako ne sada,kada ta dionica treba remont!
Jednog dana ce se onda netko sjetit da odjednom treba napraviti 300 km high speed pruge!

Ne brini, trebat će remont i za 15-20 godina.

Kabinska signalizacija nije poboljšavanje, nego potpuno novi sustav.

Buduci vlakovi!
Tiristorka vec odavno moze 180 km/h!
Nisam mislio da ne treba poboljsat signalizaciju!
Pa to je taj pravac koji kakti ima smisla,mada ima smisla i bilo koji pravac sjever-jug!
Jer kao Hrvatska je turisticka zemlja i ocekuje povecanje prometa!
Kada pocet ako ne sada,kada ta dionica treba remont!
Jednog dana ce se onda netko sjetit da odjednom treba napraviti 300 km high speed pruge!

300 km/h je apsolutno nepotrebno za Hrvatsku. to si mogu priuštiti samo velike zemlje poput ovih koje ih i imaju. kupovina nekoliko garnitura velikih brzina koje bi se taljigale između 4 najveća hrvatska grada bio bi popriličan fail. da ne govorimo o neviđenoj skupoći takvih projekata.
evo uzmimo Austriju: imaju jako uređene željeznice. a glavnu okosnicu im čine EC vlakovi. tek su prije mjesec dana otvorili prvu dionicu brze pruge za 250 km/h, iako su i bez nje bili odlično željeznički potkovani. ista stvar je u recimo Švicarskoj i Mađarskoj. mislim da mi čak imamo više pruga za 160 km/h od Mađara, ali željeznice su nam neusporedive.
kako sam rekao - 200 km/h se može uvesti na tim dionicama gdje je 160 bez nekih velikih intervencija kad to bude potrebno. i ponavljam - nemamo se čime voziti tamo. Brena je navukla 180 i to joj je vmax bez reduktora. to što si rekao da može povući 180 je isto kao da kažeš da Taurus može povući 350, koliko mu je otprilike nemodificiranom maksimalna brzina. vidiš i sam da je to apsurdno govoriti.

Zamislite što bi se dogodilo da kojim slučajem ograniče brzinu na svim autocestama na 60km/h...jel bi prošlo nezapaženo? Ili bi netko ostao bez glave na Markovom Trgu ;)

zanimljiva teorija. i slažem se u potpunosti. autocesta nema svrhe ako se njome ne možeš voziti 130 na sat. a nema ni željeznica po kojoj se vozi 60 na sat.
ali meni se čini da se na taj način zapravo namjerno uništava željeznički prijevoz putanika kako bi autobusni prijevoz potpuno preuzeo tu funkciju.

grof lurka :) i tu je

ma vratit će se on, bez brige. :D

PROMOTIVNA VOŽNJA U SKLOPU SETA-e
Dana 28. rujna novi DMV krenuo je na promotivnu vožnju na relaciji Zagreb - Šopron - Beč - Šopron - Zagreb

Promotivna vožnja organizirana je u sklopu europskog projekta SETA (South East Transport Axis) u kojemu su partneri Grad Rijeka i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). U organizaciji podršku projektu pružili su HŽ Holding, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz. Vožnji su se priključili predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH, Ministarstva nacionalnog razvoja Republike Mađarske, Ministarstva prometa, inovacija i tehnologije Republike Austrije te mnogobrojni uglednici iz gospodarstva i znanosti Austrije, Mađarske i Hrvatske.

Prigodna svečanost održana je u 8.30 sati na 1. peronu Zagreb Glavnog kolodvora. Na svečanosti je u svom govoru prof. dr. sc. Nenad Dujmović, ekspert na projektu SETA i koordinator hrvatskih partnera Grada Rijeke i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), naglasio kako je projekt SETA (Europski jugoistočni prometni koridor) nastao kao rezultat potrebe za prometnim povezivanjem sjevera i juga Europe prometnim koridorom između Baltika i Jadrana.

Naime, u sklopu projekta SETA razrađuju se i traže rješenja za jugoistočni dio toga važnoga europskog prometnog pravca, i to od sjevernojadranskih luka, osobito područja Republike Hrvatske i Luke Rijeka, preko Karlovca, Zagreba, Koprivnice, Kotoribe i zapadne Mađarske, istočno od Alpa do pretovarnog čvorišta središnje Europe na prostoru Beč – Bratislava, oslanjajući se u prvome redu na modernu željezničku prometnu mrežu.

Andreas Friedwagner, austrijski predstavnik projekta SETA izrazio je svoje zadovoljstvo današnjim događajem jer je to dokaz da je napravljen prvi veliki korak prema jednom od zajedničkih ciljeva, a to je za 3 sata doputovati vlakom od Zagreba do Beča. Današnje pokazno putovanje od 5 sati prvi je korak prema tomu, a to je moguće uz samo male organizacijske preinake proteklih mjeseci. Pri tome je zahvalio svim željezničkim poduzećima i regijama koje su to omogućile. Nakon njega okupljenima se kratko obratio mr. Georg Diwald, predstavnik Veleposlanstva Republike Austrije u RH koji je naglasio kako je ovaj vlak između Zagreba i Beča simbol povezanosti dvaju gradova, dviju država i dvaju naroda te kako vjeruje da će brža veza između njih potaknuti još više ljudi da putuju na toj relaciji.

U svojoj izjavi novinarima Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture zadužen za željeznicu izjavio je sljedeće: „Uz Vb koridor inzistira se i na novome, koridoru Xa koji bi išao od Zagreba preko Krapine, Maribora i Graza do Beča trasa kojega bi bila za 60 kilometara kraća. U tom slučaju bismo mogli očekivati i putovanje od Zagreba do Beča za 3 sata.“

Promotivni vlak je iz Zagreb Glavnog kolodvora krenuo u 9.00 sati.

http://www.hznet.hr/promotivna-voznja-u-sklopu-seta-e

e nevjerojatno...!
Baš danas sam u Beču i u to vrijeme oko 15h sam bio free. Sad mi je žao :(

Cab ride Moravice - Zagreb glavni kolodovor
vt6u7xxg9uw

300 km/h je apsolutno nepotrebno za Hrvatsku. to si mogu priuštiti samo velike zemlje poput ovih koje ih i imaju. kupovina nekoliko garnitura velikih brzina koje bi se taljigale između 4 najveća hrvatska grada bio bi popriličan fail. da ne govorimo o neviđenoj skupoći takvih projekata.
evo uzmimo Austriju: imaju jako uređene željeznice. a glavnu okosnicu im čine EC vlakovi. tek su prije mjesec dana otvorili prvu dionicu brze pruge za 250 km/h, iako su i bez nje bili odlično željeznički potkovani. ista stvar je u recimo Švicarskoj i Mađarskoj. mislim da mi čak imamo više pruga za 160 km/h od Mađara, ali željeznice su nam neusporedive.
kako sam rekao - 200 km/h se može uvesti na tim dionicama gdje je 160 bez nekih velikih intervencija kad to bude potrebno. i ponavljam - nemamo se čime voziti tamo. Brena je navukla 180 i to joj je vmax bez reduktora. to što si rekao da može povući 180 je isto kao da kažeš da Taurus može povući 350, koliko mu je otprilike nemodificiranom maksimalna brzina. vidiš i sam da je to apsurdno govoriti.

Ne treba nikakva nova garnitura.
Hz ima vagone koji idu 200,isti se i proizvode u Hvatskoj!
Brena ima deklariranu brzinu od 180,a ne navucenu ili friziranu!

HŽ nema više vagone koji idu 200 već su svi ti vagoni za 160 i svi su GOŠA proizvodnje i nikad se nisu proizvodili u Hrvatskoj!

Brena ima deklariranu brzinu od 160kmh, a vučna vozila da bi imala dozvoljenu brzinu 160kmh moraju na testiranjima zadovoljit uvjet 160kmh + 10% tj 176 kmh moraju postić kako bi bila vozila za 160kmh a to što su brenu jedanput natjerali do kraja da vide koliko će ić ne znaći da ona smije u redovitom prometu prometovati tom brzinom. Evo dobar noviji je primjer Gredeljev prototip DMV koji može postići 160kmh ali nemože onih traženih 160kmh + 10% te će biti registriran kao vlak za 140kmh zbog toga!

Nije tocno!
To nisu bili GOSA vagoni,to su Gredeljevi ili eventualno Duro Djakovic!
Mozda ih Hz vise i nema,to bi moglo biti tocno,ali mozda,posto su to novi vagoni,prizvedeni u Hrvatskoj!
Ja ostajem pri tvrdnji da Brena ima deklariranu brzinu od 180,to
pise u tehnickim podacima.
Vjerovatno moze i 200,a to je vec druga prica!

Nije tocno!
To nisu bili GOSA vagoni,to su Gredeljevi ili eventualno Duro Djakovic!
Mozda ih Hz vise i nema,to bi moglo biti tocno,ali mozda,posto su to novi vagoni,prizvedeni u Hrvatskoj!
Ja ostajem pri tvrdnji da Brena ima deklariranu brzinu od 180,to
pise u tehnickim podacima.
Vjerovatno moze i 200,a to je vec druga prica!

To jesu bili GOŠA vagoni, a remontirao ih je mislim sve Gredelj (ne znam je li sve, lako mogu provjeriti). I više koliko znam nemaju vmax 200.

A te priče da bi tjerali brenu da vozi 200...su puste priče. Već se i sad kvare kao blesave, i još gore izlaze s remonta iz famoznog OVVa a ni iz Gredelja nisu puno bolje. To je stroj koji može još poslužiti, ali za neku suvremenu viziju putničkog prijevoza sigurno ne, pogotovo ne kao HS za 200+ kmh.

Isto tako priča o HS 300 kmh u Hrvatskoj je nerealna. Niti je potrebno niti će ikada biti. Ako bi imali magistralne pravce i koji regionalni na 120-200, ali zbilja kvalitetno održavane pruge i dobro uređenog prometa, to bi bilo savršeno. Daleko od toga da je 300 bolje, uvijek je više bolje, ali ..

zacky posve si u krivu. evo ti pa se educiraj. str. 27. (http://www.zeljeznice.net/download/upute%20i%20pravilnici/knjige/Exploatacija%20VV.pdf)

za vagone mi se ne da tražiti, ali vjerojatno su tzv. "Mimare" u pitanju koje su skinute s 200 na 160.

Tacno tako, Mimare su bile za 200 km/h(Gosa Z1 1990/1991 godiste), postolja MD-522 koja su za 200 km/h. Gredelj je jedino pravio postanske, za prevoz automobila, sluzbene(za prtljag) i Beet(putnicki), a kasnije je obnavljao Gosine vagone. Znaci za bivsu Yu(od 60-tih god. 20 veka) jedino je Gosa pravila vecinu putnickih vagona(Gredelj i TVT Boris Kidric navedene).
Takodje HZ je kupio par postolja od Gose MD 522-1 za WL vagone, za nekih 5-6 vagona jer Gredelj nema licencu i ne pravi postolja za 160/200 km/h - to je bilo negde oko 2004/2005 god. ako se dobro secam i oni su odmah ograniceni za 160 km/h.
ZS Gosa Z1(kod nas poznatiji kao Avala, jer su prvenstveno na tom vozu bili) su proizvedeni 1999 god. i isto su bili za 200 km/h pa spusteni na 160 km/h jer nema potrebe za vecom brzinom, kad vec ne voze brze od 160 km/h!

Janko Gredelj i TVT Boris Kindric su za JŽ(točnije tadašnji ŽTO Zagreb) koliko znam jedino proizveli 24 vagona serije bt (sada svi skoro modernizirani u seriju beet) 86. i 87. godine a ostali su za JŽ bili proizvodnje GOŠA.
Vagone za 200kmh osim što nema smisla imat jer nemaju di vozit 200kmh nema ih se ni di testirat. HŽ je skupo plačao slanje tih vagona na brzinske probe u Italiju za 200kmh te se od toga odustalo i svi su srezani na 160kmh.

Parnjace su isle 160, a izgleda da ce tako ostat jos 100 godina!

...Kroz nekoliko tjedana raspisat ćemo i tendere za nabavku 32 elektromotorna i 12 dizel-električnih motornih vlakova, a trenutno tražimo i strateškog partnera za HZ Cargo", rekao je Hajdaš Dončić ...

http://www.poslovni.hr/hajdas-doncic-hrvatska-je-propustila-sansu-da-postane-europski-logisticki-tigar-217559

http://www.seebiz.eu/hajdas-doncic-trazimo-strateskog-partnera-za-hz-cargo/ar-46751/

Valjda će natječaj biti skrojen tako da Končar i Gredelj sigurno pobjeđuju. Nek jedan od uvjeta bude da tvrtke u stečaju imaju prednost.:lol:

Valjda će natječaj biti skrojen tako da Končar i Gredelj sigurno pobjeđuju. Nek jedan od uvjeta bude da tvrtke u stečaju imaju prednost.:lol:

Vrlo vjerojatno. Gledam na koji način funkcioniraju. Prvo nađu osobu (ali ovaj puta zbilja stručnu, ne podobnu) a onda naprave natječaj za nju/njega. Neki moji pozanici su na taj način dobili posao u zadnjih godinu dana. I sami su se isčuđavali kak su se baš njih sjetili. Radi se o iznimno stručnim osobama, svaki na svom području. Tako funkcionira nova vlast na svim razinama. Od lokalne do državne, od natječaja za posao do izvođača radova.
Očito je takav naputak.
Zapravo u ovim okolnostima i u ovom vremenu - bolje i ne može.

Izvor:banka.hr

Hrvatske željeznice povlače 7,5 mlrd. kuna iz fondova EU


Nepovratnim sredstvima fondova Europske unije sufinanciran projekt modernizacije dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica, a iz fondova se planira povući još 44,7 milijuna eura za dva projekta - sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb te revitalizaciju pruge Okučani - Novska

Hrvatske željeznice planiraju do 2016. godine povući 7,5 milijardi kuna za investicije iz fondova EU, a usto namjeravaju uložiti i 2,5 milijardi kuna vlastitih sredstava. Dosad je nepovratnim sredstvima fondova Europske unije sufinanciran, s udjelom od 48 posto, projekt modernizacije dionice Vinkovci - Tovarnik - državna granica, vrijedan 59,5 milijuna eura.

Iz fondova se planira povući još 44,7 milijuna eura za dva projekta, teška ukupno 52,6 milijuna eura. Riječ je o projektu Sustava signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb te na revitalizaciji pruge Okučani - Novska. U oba projekta Europska unija sudjeluje sa 85 posto sredstava.

HŽ očekuju znatna sredstva iz Bruxellesa i za strateške projekte razvoja infrastrukture, prije svega gradnje ili obnove više dionica nove nizinske pruge Rijeka - Zagreb - mađarska granica. Riječ je o investiciji teškoj ukupno 2,3 milijarde eura za deset projekata, a radovi bi trebali započeti za tri do šest godina.


http://www.banka.hr/vijesti/hrvatska/hrvatske-zeljeznice-povlace-7-5-mlrd-kuna-iz-fondova-eu

Vrlo vjerojatno. Gledam na koji način funkcioniraju. Prvo nađu osobu (ali ovaj puta zbilja stručnu, ne podobnu) a onda naprave natječaj za nju/njega. Neki moji pozanici su na taj način dobili posao u zadnjih godinu dana. I sami su se isčuđavali kak su se baš njih sjetili. Radi se o iznimno stručnim osobama, svaki na svom području. Tako funkcionira nova vlast na svim razinama. Od lokalne do državne, od natječaja za posao do izvođača radova.
Očito je takav naputak.
Zapravo u ovim okolnostima i u ovom vremenu - bolje i ne može.

Ako ćemo biti pošteni, riječ je o običnoj korupciji, barem kad je riječ o zapošljavanju ljudi. Javnim natječajem se uvijek dobiju najbolji ljudi. Sve ostalo je lopovluk. Znaš i sam.

No kad je riječ o natječaju za vlakove, tu se vlast mora potruditi da posao dobiju domaći proizvođači. Neka smisle što god žele, ali neka se posao radi ovdje. Ne treba nam još uvoza stranog smeća, poput onih nagibnih vlakova. Takvi projekti su teški promašaj. Digneš skupi kredit u stranoj banci, i onda s tim novcem namjestiš posao stranoj kompaniji bez javnog natječaja koja ti isporuči loš proizvod. Pa stvarno trebaš biti majstor za to.

BTW što mislite koliko ima istine u ovom:
'Gredelj se želi eliminirati iz natječaja za gradnju vlakova'
(http://www.poslovni.hr/gredelj-se-zeli-eliminirati-iz-natjecaja-za-gradnju-vlakova-217577)

Ako ćemo biti pošteni, riječ je o običnoj korupciji, barem kad je riječ o zapošljavanju ljudi. Javnim natječajem se uvijek dobiju najbolji ljudi. Sve ostalo je lopovluk. Znaš i sam.

No kad je riječ o natječaju za vlakove, tu se vlast mora potruditi da posao dobiju domaći proizvođači. Neka smisle što god žele, ali neka se posao radi ovdje. Ne treba nam još uvoza stranog smeća, poput onih nagibnih vlakova. Takvi projekti su teški promašaj. Digneš skupi kredit u stranoj banci, i onda s tim novcem namjestiš posao stranoj kompaniji bez javnog natječaja koja ti isporuči loš proizvod. Pa stvarno trebaš biti majstor za to.

BTW što mislite koliko ima istine u ovom:
'Gredelj se želi eliminirati iz natječaja za gradnju vlakova'
(http://www.poslovni.hr/gredelj-se-zeli-eliminirati-iz-natjecaja-za-gradnju-vlakova-217577)

Da, slažem se , po definiciji je to korupcija. Mada ovih par slučajeva koje znam odnosi se na zbilja prave ljude na pravim mjestima. Natječajem se jednostavno nisu našli bolji. Vjerujem da ima i slučajeva čiste korupcije.

Slažem se i za vlakove. Ko to ne vidi taj je zbilja zlonamjeran. Ako se proizvodnja ustupi nekome drugome doli Končar ili Gredelj firmama, radi se o izdaji nacionalnih interesa. Mi samo trebamo gledati što radi Njemačka ili Francuska i učiti od njih. Oni su utvrde Europskog protekcionizma. U kriznim vrmemenima ne možemo igrati na finjaka, sorry Eunijo. Baš kao i ti ;)

Ovo o eliminiranju Gredelja ne želim vjerovati. Moguće je. No ipak vjerujem da se radi o potrebi micanja stoljetnog balasta sa te firme u vidu viška administracije, neradnika i nepotizma. Ako je to put ka ozdravljenju, onda - snažno podržavam.

Što se mene tiče ,HŽ mora prvo promijeniti način poslovanja,npr uvesti mogućnost on line,rezervacije karte,kupnju karte,zatim treba poraditi na marketingu...

Francuska i Njemacka su napravile brze zeljeznice!
I ne samo oni,Danska i Norveska rade na brzim zeljeznicama,
a po broju stanovnika su slicne Hrvatskoj,sa time sto je Danska i
manja od Hrvatske,a i prometni polozaj tih skandinavskih zemalja je izoliraniji
od Hrvatske.Ali tamo se nisu sjetili, tj. vjerovatno su zaboravili :)
da su premali i da im netreba.Nisu se sjetili da je jeftinije imati sporije zeljeznice :lol:!
Ljepo su mogli spustit brzinu na 50,60 i pun vlak love!:lol:

Može li mi netko reći što se od novih vlakova može vidjeti na kolodvoru u Brodu i na kojoj liniji voze?

7022 na kolodvor Wien Nord

http://i276.photobucket.com/albums/kk22/malipaja/DSCN9706.jpg

http://i276.photobucket.com/albums/kk22/malipaja/DSCN9708.jpg
www.zeljeznice.net
Slike su od nekog strojovođe što je bio pilot od Zagreba do Beča.

Može li mi netko reći što se od novih vlakova može vidjeti na kolodvoru u Brodu i na kojoj liniji voze?
Ima regionalni EMV svaki dan oko 09:00 iz Zagreba za Sl.Brod (Vinkovce). U Brodu je nešto oko 12h. Povratak te iste garniture je oko 13:30 iz Broda. Već isprobao:)

Inače su otpočeli radovi na Okučani -Novska, tako da su moguće svakakve pretumbacije...najbolje se informirati na www.zeljeznice.net ,oni sve znaju.

^^ Jučer sam dočekao taj vlak u Vinkovcima, ali bila je klasična kompozicija umjesto regionalnog EMV. Vlak je kasnio oko 35 minuta u dolasku, valjda zbog radova na pruzi pa je kasnio i polazak za Zagreb.

Francuska i Njemacka su napravile brze zeljeznice!
I ne samo oni,Danska i Norveska rade na brzim zeljeznicama,
a po broju stanovnika su slicne Hrvatskoj,sa time sto je Danska i
manja od Hrvatske,a i prometni polozaj tih skandinavskih zemalja je izoliraniji
od Hrvatske.Ali tamo se nisu sjetili, tj. vjerovatno su zaboravili :)
da su premali i da im netreba.Nisu se sjetili da je jeftinije imati sporije zeljeznice :lol:!
Ljepo su mogli spustit brzinu na 50,60 i pun vlak love!:lol:

Njemačka nema izgrađenu mrežu brzih željeznica, već ima 2 pruge za 300 km/h i nekoliko za 250. kontinuirana mreža za 250+ je još uvijek u izgradnji.
Danska i Norveška? prosvjetli me, gdje su te njihove brze željeznice? Danska jedva da ima elektrificiranu prugu (bez zajebancije).

Njemačka nema izgrađenu mrežu brzih željeznica, već ima 2 pruge za 300 km/h i nekoliko za 250. kontinuirana mreža za 250+ je još uvijek u izgradnji.
Danska i Norveška? prosvjetli me, gdje su te njihove brze željeznice? Danska jedva da ima elektrificiranu prugu (bez zajebancije).

Gdje ti vidis da sam ja napisao da imaju? :nuts:
Planiraju gradit:
http://en.wikipedia.org/wiki/Planned_high-speed_rail_by_country

Gdje ti vidis da sam ja napisao da imaju? :nuts:
Planiraju gradit:
http://en.wikipedia.org/wiki/Planned_high-speed_rail_by_country

Njemačka NIJE izgradila mrežu brzih željeznica. ono je mreža u izgradnji što oni imaju.

btw članak gdje se spominje HSR u Zimbabveu, Iraku i Laosu shvaćaš ozbiljno? :nuts:
gle, Danska ima željeznice u totalnom kurcu za zapadnoeuropske pojmove. i sami to priznaju. većina pruga je neelektrificirana. realno, to je za današnje pojmove suvremene željeznice katastrofa. ne moraju nužno dizelski vlakovi biti loši, ali u usporedbi s električnim garniturama - no thanks. međunarodne linije im se svode na DB-ov ICE-D za Njemačku (isključivo preko Rodbyhavna) i SJ-ov X2000 za Švedsku (naravno, dionica kroz Dansku duga je svega 15 km). između se vucaraju Contesse koje samo ponegdje razviju 180 km/h, uglavnom je vmax 120. a HSR nisu ni počeli graditi koliko ja znam. dok ne zabiju prvu lopatu dotad su u razini Hrvatske koja također svojedobno planira HSR Botovo - Rijeka.
Norveška već bolje stoji jer imaju odlične Adtranzove lokomotive i nekakve garniture koje idu do 200 km/h (koje zasad svoje karakteristike mogu pokazati između Osla i aerodroma, nigdje drugdje, ali su puno bliže izgradnji pruga za 200 km/h od Danaca). ali njima su brze linije zbog rijetke naseljenosti poprilično neisplative. gledao sam jednom odličan dokumentarac o norveškim željeznicama. unatoč činjenici da su ogroman gubitaš i žderu državni novac, razina usluge je zavidna.

Vrlo vjerojatno. Gledam na koji način funkcioniraju. Prvo nađu osobu (ali ovaj puta zbilja stručnu, ne podobnu) a onda naprave natječaj za nju/njega. Neki moji pozanici su na taj način dobili posao u zadnjih godinu dana. I sami su se isčuđavali kak su se baš njih sjetili. Radi se o iznimno stručnim osobama, svaki na svom području. Tako funkcionira nova vlast na svim razinama. Od lokalne do državne, od natječaja za posao do izvođača radova.
Očito je takav naputak.
Zapravo u ovim okolnostima i u ovom vremenu - bolje i ne može.

ako je stvarno tako, ovo baš nije za hvalit se...:ohno:

Njemačka NIJE izgradila mrežu brzih željeznica. ono je mreža u izgradnji što oni imaju.

btw članak gdje se spominje HSR u Zimbabveu, Iraku i Laosu shvaćaš ozbiljno? :nuts:
gle, Danska ima željeznice u totalnom kurcu za zapadnoeuropske pojmove. i sami to priznaju. većina pruga je neelektrificirana. realno, to je za današnje pojmove suvremene željeznice katastrofa. ne moraju nužno dizelski vlakovi biti loši, ali u usporedbi s električnim garniturama - no thanks. međunarodne linije im se svode na DB-ov ICE-D za Njemačku (isključivo preko Rodbyhavna) i SJ-ov X2000 za Švedsku (naravno, dionica kroz Dansku duga je svega 15 km). između se vucaraju Contesse koje samo ponegdje razviju 180 km/h, uglavnom je vmax 120. a HSR nisu ni počeli graditi koliko ja znam. dok ne zabiju prvu lopatu dotad su u razini Hrvatske koja također svojedobno planira HSR Botovo - Rijeka.
Norveška već bolje stoji jer imaju odlične Adtranzove lokomotive i nekakve garniture koje idu do 200 km/h (koje zasad svoje karakteristike mogu pokazati između Osla i aerodroma, nigdje drugdje, ali su puno bliže izgradnji pruga za 200 km/h od Danaca). ali njima su brze linije zbog rijetke naseljenosti poprilično neisplative. gledao sam jednom odličan dokumentarac o norveškim željeznicama. unatoč činjenici da su ogroman gubitaš i žderu državni novac, razina usluge je zavidna.

Ipak vise vjerujem Dancima i Norvezanima,mozda cak i Laosu!
Za Irak i Zimbabve bih rekao da planiraju kao i Hrvatska!
Ipak zanimljivo je vidjeti da Hrvatske uopce niti nema na popisu!
Tako da je Hrvatska totalno van price!
Njemacka gradi korak po korak,
sto je puno realnije nego trazit Kineske investitore da ti sagrade 200 km pruge!

Oživit ćemo željeznički promet, rekonstruirati postojeće pruge, graditi i nove pruge i nove vlakove

ZAGREB, 05.10.2012.
Povodom Dana Hrvatskih željeznica, ali i nove stranice koju HŽ okreće kroz proces restrukturiranja svojih društava kako bi željeznički prijevoz u Hrvatskoj postao jedan od poželjnijih i građanima i gospodarstvu te se moderan i konkurentan uskoro povezao se s europskim željezničkim koridorima, danas je održana konferencija za novinare na kojoj su ministar Siniša Hajdaš Dončić te predsjednici uprava HŽ Infrastrukture, HŽ putničkog prijevoza i HŽ Carga prezentirali skorašnja ulaganja i promjene nabolje.
- U posljednjih 20 godina željeznica je bila sustavno zapostavljena pa se tako sada od nje očekuje puno, ali ta očekivanja ne mogu biti nerealna i ostvariti se u kraćem periodu. Resorno ministarstvo i Vlada će kroz svoje politike pokušati ostvariti racionalizaciju i modernizaciju sustava kako bi on bio efikasan i spreman za 1. srpnja 2013. kada se očekuje liberalizacija tržišta. Danas govorimo o tri poduzeća jer će 1. studenog HŽ Holding prestati postojati, kao što je 1. listopada prestajala postojati HŽ Vuča vlakova, čiji će se zaposlenici podijeliti između triju društava. Gdje je utvrđeno postojanje viška zaposlenih, ponuđena je otpremnine u najvišem iznosu od 200 000 kuna bruto. Mislim da je to u ovim turbulentnim vremenima dobra socijalna mjera tako da djelatnici do pronalaska novog posla imaju mogućnost dostojanstveno i normalno živjeti. Infrastrukturu očekuju pojačana ulaganja, a već je sada podigla razinu ugovaranja IPA-e pa stoga i u razdoblju do 2014. očekujemo kontribuciju EU-ovih fondova u projektima na koridorskim prugama. Osim ulaganja za koje koristimo novac fondova EU-a, HŽ Infrastruktura ne zaboravlja lokalne i regionalne pruge pa će tako 40 milijuna kuna uložiti u dijelove mreže koje se ne nalaze na europskim koridorima jer nam je stalo da i regionalni prijevoz funkcionira – naglasio je uvodno ministar Hajdaš Dončić, a prethodno čestitao svim zaposlenicima i željezničarima njihov Dan HŽ-a.
- HŽ Putnički prijevoz priprema se za mogući dolazak konkurencije pa se tako uskoro očekuje raspisivanje natječaja za 32 elektromotorna vlaka i 12 dizelskih elektromotornih vlakova, koji bi kroz 18 mjeseci trebali početi voziti. HŽ Putnički prijevoz također će provesti racionalizaciju broja zaposlenih jer sustav više ovako ne može funkcionirati. Za HŽ Cargo tražimo strateškog partnera, pod time ne govorim o potpunoj privatizaciji, nego o partneru koji će svojim kontribucijskim djelovanjem povećati promet robe na V. i X. koridoru, odnosno osigurati da luke Rijeka i Ploče rade bolje i više. Bez strateškog partnera koji ne jamči povećanje prijevoza robe, logistika nema smisla.

Tri temeljna poduzeća u vlasništvu imaju dio subjekata koje isto rješavaju, HŽ Infrastruktura ima nekretnine koje će komercijalizirati pa tako smatram da će željeznički sustav u sljedeću godinu dana doživjeti najveće promjene – rekao je Hajdaš Dončić.

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, govorio je o strukturalnim promjenama u društvu zbog kojih će se do 31. listopada sustav napustiti 500 radnika uz poticajne otpremnine, a preostalih 150 otići će iz poduzeća do kraja godine.
- Trenutačno restrukturiramo i pet društava kćeri, od kojih Remont i održavanje pruga ide u stečaj, a dio djelatnika ćemo preuzeti u matično društvo, dok će drugi dio sustav napustiti uz isplatu poticajnih otpremnina. Zaposlenici društva PROREG bit će podijeljeni između HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture, a do kraja godine privatizirat će se društvo Željezničko ugostiteljstvo. U restrukturiranje društava POSIT i Pružne građevine ići će se sljedeće godine.
- Što se tiče investicija, odobren nam je kredit od 450 milijuna kuna, pa ćemo tako prugu za Daruvar otvoriti do kraja godine, počet će radovi na pruzi prema Požegi, slovensko i hrvatsko ministarstvo trebaju se dogovoriti oko rješavanja pitanja kumrovečke pruge, a prugu prema Petrinji počet ćemo raditi sljedeće godine koristeći polovni materijal s koridorskih pruga. Uz to podizat ćemo i razinu lokalnih pruga. Također nas očekuje period intenzivnog projektiranja; potpisan je ugovor za projektiranje izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac koji je dobila talijanska projektna kuća, na cijeloj dionici od Ogulina do Koprivnice ugovorena su projektiranja, a do kraja sljedeće godine bit će ugovoreno projektiranje za izgradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci. Uz to aplicirat ćemo i na niz drugih natječaja koje će se financirati iz kohezijskih fondova, kao npr. izgradnja pruge Sv. Ivan Žabno - Gradec, samoborska pruga, remont i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok, kao i projekt povezivanja Maribora i Krapine kojim bi se ta dionica skratila za 55 km. Zbog strukturalnih promjena u društvima, ona će poslovati na drugim osnovama jer do sada operateri nisu bili solventni pa je HŽ Infrastruktura te troškove otplatila svojim sredstvima. Sada će operateri morati plaćati svoje obveze za korištenje trasa i troškove električne energije. Uz to HŽ Infrastruktura pripremit će nekretnine za prodaju ili iznajmljivanje, što je vezano uz promjene u poreznoj politici koje očekuju RH.

Dražen Ratković, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, rekao je da je Uprava prije tri mjeseca počela provoditi racionalizaciju troškova poslovanja te je uvela novu organizaciju poslovanja.
- Što se tiče nabave novih vlakova, trenutačno se prema Zakonu o javnoj nabavi izrađuje međunarodni natječaj u koji očekujemo da će se uključiti domaća industrija. Uz to imamo zahtjeve prema infrastrukturi jer bez uređene infrastrukture vlakove neće polučiti rezultate. Što se tiče ovisnih društava, Željeznička tiskara ići će u privatizaciju, Čišćenje i njega putničkih vagona restrukturirat će se tako da će dio koji se bavi vagonima pripasti tzv. Tehničkim servisima, a oko drugog dijela tvrtke vode se pregovori s HŽ Infrastrukturom. U tzv. Tehničke servise pripast će i tvrtke Održavanje vučnih vozila, kao i dio radnika iz TŽV-a Gredelj.

Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, rekao je da je Program restrukturiranja najradikalnije izražen u HŽ Cargu, koji je ulaskom zaposlenika iz HŽ Vuče vlakova i HŽ Holdinga dodatno ojačao čime bi trebao biti uspješniji i efikasniji na tržištu. O restrukturiranju ovisnih društava Lešković je rekao:
– U tzv. Tehničke servise ući će Održavanje vagona i Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod, a Remont željezničkih vozila Bjelovar i Radionica željezničkih vozila Čakovec fuzionirat će se u snažnu tvrtku koja će biti jače prisutna na tržištu, a za tvrtku AGIT još nismo donijeli konačnu odluku. Robno-transportni centar u Slavonskom Brodu postat će dio budućeg Cargo centra Slavonski Brod koji bi trebao postati snažan naftni terminal. S potencijalom od 3350 radnika u matičnom društvu i 900 radnika u ovisnim društvima, nadam se da ćemo postati bolja i snažnija kompanija koja će se moći prilagoditi zahtjevima tržišta.

Na novinarska pitanja o apliciranju TŽV Gredelja na natječaj za nabavu novih vlakova, ministar Hajdaš Dončić je izjavio:
- Do prije par dana TŽV se ne bi mogao javiti jer im je račun bio blokiran, a nakon opravdane odluke uprava HŽ Putničkog prijevoza i TŽV-a, Gredelj će se moći javiti na natječaj, a uz dobru pripremu hrvatske kompanije mogu biti konkurentne.

Na pitanje o zbrinjavanju viška zaposlenih ministar je odgovorio:
- Analizom će se utvrditi strukturalni višak jer je željeznica u prošlim vremenima služila kao socijalna ustanova, a to će se sada promijeniti. Jasno je da se sustaa treba transformirati i da ga određeni broj zaposlenih treba napustiti, no to ne znači, osobito u HŽ Cargu, da nakon što sustav profunkcionira, neće biti novog zapošljavanja. Cilj, znači, nije samo otpuštanje, nego u konačnici zapošljavanje sukladno porastu tereta.

Novinare je zanimala i kupnja industrijskog kolosijeka tvrtke Dioki, na što je predsjednik Uprave HŽ Carga odgovorio:
- Kupnja industrijskog kolosijeka za HŽ Cargo bila je i ostala dobra poslovna odluka. U proceduralnom smislu obavljeno je sve što je bilo potrebno. Pismo namjere poslano je u srpnju 2010., a po dolasku na čelo Uprave bio sam uključen u nastavak razgovora oko kupovine kolosijeka, za što smo dobili suglasnost Vlade i Nadzornog odbora. Budući da smo za sada jedini teretni operater, razložno je da smo mi to kupili. U tom dijelu na zagrebačkom Žitnjaku nalazi se nekoliko tvrtki za koje također prevozimo robu –Zvijezda d.d., OMV, Maziva d.o.o., što sve odgovara našoj poslovnoj politici širenja industrijskih kolosijeka i cargo centara. Tako ćemo uskoro obnoviti industrijski kolosijek u Đergaju, kao i onaj u Jastrebarskom, za potrebe tvornice Jana.

Na upit o ukidanju vlakova na relaciji Zadar – Knin te isplati regresa u društvu HŽ Putnički prijevoz, ministar je odgovorio da je u HŽ Putničkom prijevozu preuzeta odgovornost za nepoštivanje dogovora oko isplate regresa i to smjenom Uprave, a Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza rekao je da promet na relaciji Zadar – Knin neće biti ukinut novim voznim redom, nego će voziti manje vlakova. Ratković je istaknuo problem što se ta dionica u duljini od 100 km prelazi za 2 sata i 40 minuta, na što je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture rekao da će u jesen početi remont na toj relaciji koji bi trebao biti dovršen u dvije godine.

izvor: http://www.mppi.hr/default.aspx?id=9432

Kreće dizelsko-električni motorni vlak

U 11.16 s četvrtog perona zagrebačkoga Glavnog kolodvora u prvu će redovitu vožnju krenuti prototip dizelsko-električnog motornog vlaka, koji će ubuduće voziti na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Kotoriba.

Vlak u Kotoribu stiže u 15.16. Budući da je riječ o putničkom vlaku, zaustavlja se na svim stajalištima i kolodvorima predviđenima voznim redom. Navodimo vrijeme zaustavljanja vlaka u većim kolodvorima:

- Zaprešić 11.37
- Zabok 12.13
- Bedekovčina 12.29
- Konjščina 12.48
- Budinščina 12.59
- Novi Marof 13.26
- Varaždin 13.53
- Čakovec 14.28

http://www.hrt.hr/typo3temp/pics/22_4815bc_69f4d2c99a.jpg

TŽV Gredelj d.o.o. u suradnji s tvrtkom KONČAR Električna vozila d.d. razvila je i sagradila prototip dizelsko-električnog motornog vlaka za regionalni prijevoz. Ta trodijelna garnitura sastavljena je od dva krajnja motorna vagona s upravljačnicom i srednjeg vagona bez upravljačnice.

Vlak je predviđen za putovanja prosječne duljine 150 km, s čestim zaustavljanjima. Ima četiri para dvokrilnih ulaznih vrata širine 1,3 m, a jedan ulazni prostor opremljen je pokretnim rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima. Putnički prostor je pod videonadzorom.

Prozorska sigurnosna stakla zatamnjena su 60% radi zaštite od sunca. Maksimalna brzina vlaka je 140 km/h, ima 209 sjedećih mjesta, a ukupni kapacitet je 410 osoba.

Na prvu redovitu vožnju dizelsko-električnog motornog vlaka ići će Dražen Ratković, direktor HŽ-Putničkog prijevoza, te predstavnici Gredelja i Končara.


izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews[tt_news]=184475&tx_ttnews[backPid]=850&cHash=ca1fdf71ee

^^
U Varaždin stiže oko 13:50, stoji 20 minuta, kupi parstotina školaraca i šljakera te juri za Čakovec...možda stignem ak završim z bedastim sastancima do tad.
:cheers:

^^

I stigao sam! :)

Moram priznati da sam i više nego zadovoljan. Vlak je tih, udoban, prostran i dobro kapacitiran. Iako je na toj liniji uvijek gužva, posebno na relaciji VŽ-ČK nije problem niti stajati.
Ubrzanje je kao kod kolege mu EMV Končara, za čas dostigne stotku. Puno prije Dravskog mosta od VŽ, za vas koji poznajete teren (na displayu se pokazuje trenutna brzina , ako je ista veća od 80 km/h, kao kod Končara) ;)
Pravo rješenje za lokalni i regionalni prijevoz na linijama sa većim brojem putnika.
Bili bi ludi u HŽ putničkom prijevozu da ne kupe par desetaka takvih...



edit:Tu ima mali video:
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ovo-je-novi-dizel-elektricni-motorni-vlak-hz-a.html

rtl
http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/521984/ovog-se-vlaka-ne-bi-posramili-ni-europski-susjedi/


Iz jutarnjeg
http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00525/vlak_gredelj1_525585S0.jpg

http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00525/vlak_gredelj3_525583S0.jpg

http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00525/vlak_gredelj4_525582S0.jpg

http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00525/vlak_gredelj5_525581S0.jpg

http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00525/vlak_gredelj6_525580S0.jpg

:cheers:

Sve super i sve pet, osim činjenice da su naši debeloguzi političari podmazani interesom izvana ugasili Gredelj i da će tako isti dobiti kokot a ne natječaj.

PROJEKT VRIJEDAN MILIJARDU EURA
Zagreb-Split vlakom za četiri sata?
Autor: Branimir Zekić | 17.39, 09.10.2012.


Vlada je definitivno odustala od angažmana kineskih tvrtki u gradnji nizinske pruge od mađarske granice do Luke Rijeka nakon što je, kao i u slučaju Pelješkog mosta, dobila potvrdu da će većinu sredstava za taj kapitalni projekt povući iz pretpristupnih fondova EU.

Kao uvjet za preuzimanje koncesije Kinezi su inzistirali da u gradnji pruge sudjeluje barem 60 posto njihovih radnika. No do promjene plana došlo je kad je EU dala zeleno svjetlo za povlačenje nepovratnih sredstava iz njenih fondova nakon što je Vlada pokrenula prvo ozbiljnije restrukturiranje HŽ-a u zadnjih nekoliko desetljeća.

Samo HŽ Infrastruktura do kraja listopada planira otpustiti petstotinjak radnika, uz stimulativne otpremnine od 200.000 kuna bruto. Od investicijskog zamaha u državnim željeznicama za početak bi najviše trebala profitirati riječka luka. Kako tvrdi šef HŽ Infrastrukture Darko Peričić, već do kraja 2012. kapaciteti luke povećat će se sa šest na deset milijuna tona tereta godišnje!

Milijarda eura

„Intenzivno se radi na remontu pruge od Moravica preko Rijeke do slovenske granice, a dogodine počinjemo radove na kolodvoru Rijeka-Brajdica jer je tamo već u funkciji kontejnerski terminal“, rekao je Peričić.

Do kraja 2016. HŽ procjenjuje da će iz fondova EU povući oko milijardu eura, a iako zasad nije u Vladinim strateškim planovima, na red bi dotad mogla doći i željeznička linija od Zagreba do Splita. Između dva najveća grada vlakom se prosječno putuje šest i pol sati, a procjene HŽ-ovih šefova govore da bi rješenje, kao i u slučaju Dalmatine, bilo probijanje tunela kroz Kapelu.


Vladina odluka

„Riječ je o vrlo skupoj investiciji, dakle o odluci koju treba donijeti Vlada“, rekao je Peričić. No u ovom slučaju povlačenje europskog novca ne bi bilo moguće. Pruga do Splita nije dio europskih koridora čije financiranje EU podupire sa 85 posto sredstava, tako da bi se morala otplaćivati kreditima uz jamstvo države. Okvirne procjene govore da bi kilometar tunela kroz Kapelu stajao više od 100 milijuna kuna, znatna ulaganja išla bi i na remont te elektrifikaciju pruge, tako da bi projekt željezničkog povezivanja s Dalmacijom premašio milijardu kuna.

Liberalizacija

Ne čudi stoga što je fokus trenutačno na projektima preko europskih koridora 5 i 10, gdje država štedi milijune eura koje joj nepovratno daje Bruxelles. U Vladi se ozbiljno pripremaju i za pokretanje radova na dionici Okučani – Novska 16. listopada jer od 40 milijuna eura investicije Unija financira čak 85 posto, pa ne čudi da će se na događaju pojaviti ministri Siniša Hajdaš Dončić i Branko Grčić, i to u društvu Paula Vandorena, šefa Delegacije EU u Hrvatskoj.

HŽ-u je ovo vjerojatno zadnji trenutak i za početak priprema za liberalizaciju putničkog prijevoza, koji stupa na snagu s hrvatskim ulaskom u EU za manje od devet mjeseci. Željeznice uskoro raspisuju natječaj za 44 nova vlaka, na koji će se moći javiti i Gredelj.

http://www.business.hr/ulaganja/zagreb-split-vlakom-za-cetiri-sata-119832

^^
Taj tunel je jedan od prioriteta ako misle imati konkurentan prijevoz putnika i roba prema Dalmaciji. Nije to tako skupo. Nekih 150 - 200 milijuna eura.


Sve super i sve pet, osim činjenice da su naši debeloguzi političari podmazani interesom izvana ugasili Gredelj i da će tako isti dobiti kokot a ne natječaj.

Jesi li 100% siguran? A što ako ipak dobije? Očeš se ispričati za bezrazložno grintanje?

Jesi li 100% siguran? A što ako ipak dobije? Očeš se ispričati za bezrazložno grintanje?

Nažalost, poučen dosadašnjim iskustvo i načinom na koji čelni ljudi izdaju domaće interese, da ne kažem nacionalne, uvjeren sam u to.

Ipak, nadam se da će biti drugačije i da ću se morati ispričati.

Nažalost, poučen dosadašnjim iskustvo i načinom na koji čelni ljudi izdaju domaće interese, da ne kažem nacionalne, uvjeren sam u to.

Ipak, nadam se da će biti drugačije i da ću se morati ispričati.

Okej, važi. Možemo se i okladiti. Nema problema. Ja sam uvjeren da će raditi te diesel vlakove Gredelj ili kako god da se zvala firma. Hrvatska ;)

^^
I ja isto

Mislim da bi ova vlada mogla napraviti nešto za željeznicu
Nadam se novim vlakovima (EMV DMV), novoj pruzi (tj prećici) za Bjelovar te neki radovi prema Rijeci (Zg Karlovac dupli kolosjek na 160 km/h ), uz obnovu postoječih pruga

Što mislite, postoje li u Hrvatskoj dva županijska središta između kojih je brže vlakom nego automobilom?

Spominju li to elektrifikaciju do Splita u barem dugoročnim planovima :nuts:

Virovitica - Osijek

vlak 01:51 h

automobil 01:54 h


Koprivnica - Osijek

vlak 02:50 h

automobil 02:53 h

Koprivnica - Virovitica

vlak 00:58 h

automobil 01:01 h

Koprivnica - Čakovec

vlak 00:49 h

automobil 00:52 h

Čakovec - Varaždin

vlak 00:10 h

automobil 00:21 h

Zagreb - Koprivnica

vlak 01:09 h

automobil 01:23 h

Zagreb - Sisak

vlak 00:52 h

automobil 01:00 h

Zagreb - Karlovac

vlak 00:38

automobil 00:46

zapadnije od karlovca mi se više nije dalo računat :)

preko g mapsa i voznog reda hž-a sam računo pa sad kolko je točno to

Zagreb Sisak
vlak 0:52 hž
auto 1:05 g maps

E bravo dečki!
Siguran sam da to nije sve, ima tu još dosta kombinacija (Trebalo bi vidjeti sa Sl Brodom i Osijekom itsl...)

Zašto to?
Pa zato jer je to dokaz da željeznica može biti i te kako konkurentna, samo da se poslože vozni redovi kako treba. I to već sad,kamoli kad srede infrastrukturu.

Jučer smo baš bili na kolodvoru kad je jedna od dnevnih špica u VŽ. Četiri vlaka kreću u svakom smjeru unutar desetak minuta. Takvih bi križanja trebalo biti više na dan, ne samo dva tri puta...

http://i196.photobucket.com/albums/aa65/Sqrtbug/Vlakec0011.jpg

http://i1122.photobucket.com/albums/l527/ICE-3M/IMG_0161-4.jpg

http://i1122.photobucket.com/albums/l527/ICE-3M/IMG_0169-1.jpg
www.zeljeznice.net byICE-3M

U prijevodu, taktni vozni red je nužan! ;)

Trevore, nemoj se naljutiti na šalu, ali kam vozi putnike ovaj vlak kaj stoji ful lijevo na fotki, odnosno on stoji lijevo od novog Gredeljevog vlaka? :cheers:

^^

Putnici će završiti u peći...:D

visokoj. ;)



Naime , to je staro željezo. Svaki dan nekoliko vagona starog željeza iz firme univerzal transportira se negdje. Ovi čekaju da se kače za neke druge vagone , pa će posljepodne svi zajedno valjda prema KC ili ČK u teretnoj kompoziciji.

Još jednom sorry na šali i na off-u, i svakako hvala za informaciju o teretu vlaka. :cheers:

Zagreb-Karlovac je sigurno brze autom!
Upitni su i drugi pravci,ali ovaj bas odmah zapinje!
Autocesta Zagreb - Karlovac ima 38 km!
Recimo da od table do table ima koji kilometar vise!
Sto znaci da auto pri 130 km/h to prodje u otprilike 20 minuta!
Pruga ima nekih pedesetak km ili tak nesto,uglavnom duza je!
Sto znaci da i vlak ide 120 ne bih mogao nikako biti brzi!

Nije bit računati vrijeme potrebno od naplatnih kućica do naplatnih kućica već od centra do centra (tamo ti se inače nalaze željeznički kolodvori)

Onda je Zg-Ka željeznica ipak brža :)

SB - Zg

Vlakom po novom voznom redu minimum 2:55.

Autom se stigne za 2 sata bez problema. 180 km autoceste, to se prijeđe za sat i dvadeset normalnom vožnjom. 10ak minuta od kolodvora u Brodu i ostatak do kolodvora u Zagrebu, zavisi od gužve.

SB - Zg

Vlakom po novom voznom redu minimum 2:55.

Autom se stigne za 2 sata bez problema. 180 km autoceste, to se prijeđe za sat i dvadeset normalnom vožnjom. 10ak minuta od kolodvora u Brodu i ostatak do kolodvora u Zagrebu, zavisi od gužve.

180 km je isto do Ivanje Reke, a ne do Zagreba. Ivanja Reka - centar treba dobrih 15 minuta u slučaju rijetkog prometa. u slučaju špice na Slavonskoj i preko pol sata.

180 km je isto do Ivanje Reke, a ne do Zagreba. Ivanja Reka - centar treba dobrih 15 minuta u slučaju rijetkog prometa. u slučaju špice na Slavonskoj i preko pol sata.

Pa ubrojao sam sve, pogledaj gore. Sat i 20, + 10 min kroz SB i 30 minuta kroz Zg = 2 sata.

Tko uopce ide u centar jer zeli?Za vrijeme guzva zeljeznica je vrlo vjerovatno brza,u to ne sumnjam!
Nego,karlovacki kolodvor nije bas u centru,blize je naplatnima nego centru!

Dubrovnik je jedini županijski centar bez željezničke veze. I onda se netko žali kad se inzistira na Pelješkom mostu umjesto na željeznicama...

Uostalom, zašto bi se računalo da se autom mora doći do centra grada kad se mjeri udaljenost između županijskih središta. Možda je bolje računat koliko treba autobusom budući da se i autobusni kolodvori uglavnom nalaze u centru baš kao i željeznički.

prezentirajte trajanje voznje (auto usporedjujuci zeljeznicom) ministru hajdas doncic, nama trebaju brze cestovne prometnice uz pametnu signalizaciju prometa radi ravnopravnost sa zeljeznicama.

ili jos bolje, ajmo ustedjeti silne milijarde EUR s time da ih necemo trpati u zeljeznicu. idemo postavljati na cestama limite -30 Km/H. jer, vlak je uvijek brzi.

:lol: (sala, nemojte zamjeriti :D)

Od 37 iskočilo 12 vagona

U navedenom događaju nije bilo ozlijeđenih osoba. Slijedi očevid, izvjestili su iz Polocijske uprave brodsko-posavske

STARO PETROVO SELO - Noćas, 18. listopada 2012. godine, u 03,34 sati, na 260. km željezničke pruge Zagreb-Tovarnik, oko 200 metara istočno od željezničke postaje Staro Petrovo Selo, iskočilo je ukupno 12 od 37 praznih teretnih vagona vlaka koji je prometovao na relaciji Vinkovci-Kutina.

Na mjesto događaja je stiglo povjerenstvo Hrvatskih željeznica te je u tijeku očevid. Promet je pušten južnim kolosijekom i odvija se usporenim tempom. O događaju je obaviješteno državno odvjetništvo.

U navedenom događaju nije bilo ozlijeđenih osoba, izvjestili su iz Policijske uprave brodsko-posavske.

Foto: Franjo Lepan / 24 sata

http://www.sbplus.hr/_Data/Galerija/1139_20121018124921985.jpg

http://www.sbplus.hr/_Data/Galerija/1139_20121018124922531.jpg

http://www.sbplus.hr/_Data/Galerija/1139_20121018124922890.jpg

http://www.sbplus.hr/_Data/Galerija/1139_20121018124923748.jpg

http://www.sbplus.hr/opcine/staro_petrovo_selo/crna_kronika/od_37_iskocilo_12_vagona/default.aspx

Krasno :|

U Novom broju časopisa "Građevinar" u tekstu pod naslovom "Uključivanje u europski prometni sustav željeznica" ima nekoliko zanimljivih starih fotografija Zagreba: http://www.casopis-gradjevinar.hr/

Evo upravo iz Građevinara (http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE_64_2012_9_763-768_obljetnice.pdf), slika koju dosad nisam vidio

http://i1065.photobucket.com/albums/u397/Krepo/ZGJuni.jpg
Projekt za preuređenje i dogradnju Zagreb Južnog kolodvora 1921. (Slovenske željeznice, arhiv)

Zbog vlasničke promjene željezničkih pruga i podržavljenja od 1. siječnja 1924., ni gradnja novoga kolodvora ni bilo kakvi zahvati nisu bili ostvareni, a i od drugih planiranih ulaganja ostvaren je tek manji dio.

^^ Već smo bili postali taj nacrt. Šteta što to nije sagrađeno.

^^ Već smo bili postali taj nacrt. Šteta što to nije sagrađeno.

stvarno je :ohno:

^^

Ništa čudno što pronalazite takve velebne projekte. Željeznica je u ono vrijeme bila daleko , daleko važniji (praktički jedini) prijevoznik nego danas. Tu su se ulagali veliki novci. Sve do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Tada cestovni sistem dolazi u fokus i sve se stubokom mijenja.

Čak i u ovom tekstu vam piše da se zadnja veća obnova pravca Zidani most - Zagreb zapadni kolodvor dogodila šezdesetih a elektrifikacija sedamdesetih godina pr.st.

Srećom došlo je novo doba kad se željeznica repozicionira. U Europi najviše , ali i u ostalim razvijenim zemljama svijeta. Za desetak godina kad se većina postojećih pruga u Hrvatskoj obnovi imati ćemo sasvim drugačiju situaciju. Većina putničkog i značajni dio teretnog prometa odvijati će se željeznicom.

Za desetak godina promet ce biti crkotina,bude dobro ako ostane priblizno isti!
Nece biti nikakvog znacajnijeg porasta bez tehnoloskog napretka!

Novi List (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nizinska-pruga-ide-goranskom-trasom-od-Rijeke-do-Zagreba-dva-sata-krace-2018.-godine)



NOVA VLADA - NOVA KONCEPCIJA PRUGE RIJEKA - BOTOVO
Nizinska pruga ide goranskom trasom: od Rijeke do Zagreba dva sata kraće - 2018. godine

Umjesto kupske varijante koja je bila aktualna prije 40 godina i tzv. drežničke koja je sve donedavno predviđala izgradnju pruge Vinodolskom dolinom, Vlada se odlučila za izgradnju željeznice kroz Gorski kotar novom trasom od Plasa do Delnica

RIJEKA Hrvatska će izgraditi najveći dio nizinske pruge već 2018. godine i stvoriti uvjete za kapacitet teretnog prometa riječke luke od 22 milijuna tona, što je gotovo pet puta više nego danas. Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović na sjednici Povjerenstva za željeznicu početkom idućeg mjeseca odobrit će usvajanje nove koncepcije nizinske pruge s izmijenjenom trasom, odnosno potpuno novom koncepcijom, koja je drugačija od kupske varijante planirane prije 40 godina, ali i od tzv. drežničke varijante u idejnom projektu IGH, koji je naručen u razdoblju bivše HDZ-ove Vlade. Riječ je o planu izgradnje dodatnog kolosjeka od Škrljeva do Skradnika kod Ogulina, koji bi dijelom pratio trasu stare pruge izuzev relacije između Plasa i Delnica, gdje bi novi kolosjek išao novom trasom kroz nekoliko tunela dužine oko 5 kilometara. Riječ je o rekonstrukciji i izgradnji dodatnog kolosjeka na dionici stare pruge od Škrljeva do Ogulina (Skradnik), koju su izgradili Mađari prije 140 godina s procjenom vrijednosti investicije na oko 650 milijuna eura, što je oko tri puta manje od troška izgradnje predviđene varijante trase kroz Vinodolsku dolinu, gdje je trebalo graditi izuzetno skupe objekte, te prugu smjestiti u tunele i vijadukte ukupne dužine oko 60 kilometara. Ta trasa ostavlja se za neku dalju budućnost.

Novac iz EU fondova
Kad se zbroje procjenjene vrijednosti izgradnje svih dionica nizinske pruge od Ogulina do Botova, te troškovi novog kolosjeka od Ogulina do Škrljeva, zagrebačke obilaznice i riječkog željezničkog čvora cijeli projekt koštao bi oko 3,75 milijardi eura.

Dodatni željeznički kolosjek kroz sjedište Rijeke
U planovima HŽ Infrastrukture jedan od prioriteta je izgradnja drugog kolosjeka između Škrljeva i Šapjana, kolodvora Rijeka i kolodvora Brajdica, što je posljednji dio investicije nizinske pruge i mogao bi prema neslužbenim procjenama koštati čak milijardu eura. U biti je riječ o prolazu dodatnog željezničkog kolosjeka kroz središte Rijeke. Aktualni planovi govore da će prva faza biti dionica Škrljevo – Rijeka, kao i da bi izgradnja mogla započeti 2015. godine. Projekt je u početnoj fazi, ali će svakako Riječanima biti jako zanimljiv, jer trasa prolazi kroz gusto naseljeno gradsko područje. Između ostalog je predviđeno dodatno nasipavanje kolosjeka na području Školjića, te proširenje cestovnog prolaza u Krešimirovoj ulici, koji se nalazi kod Art kina Croatia. Tamo bi na istu razinu trebale biti postavljene sve četiri cestovne prometne trake, a nadvožnjakom će prolaziti samo pješaci i pruga. Sve to dio je projekta silaska pruge do Zagrebačke obale, gdje se planira urediti i novi ranžirni kolodvor u funkciji terminala, naravno pod uvjetom da se terminal na Zagrebačkoj obali ovoga puta doista izgradi.



Resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ističe kako je riječ o optimalnoj varijanti, koja istovremeno omogućava značajno smanjenje troškova uz značajno skraćenje rokova izgradnje, a da pritom bude neupitan kvalitetan željeznički servis za potrebe riječke luke.

– Mi na ovom manje zahtjevnom i skupom dijelu trase od Ogulina do Karlovca i dalje do Zagreba i mađarsko-hrvatske granice u Botovu namjeravamo graditi nizinsku prugu kao što se i dosad planiralo i tu govorimo o trasi dugoj oko 170 kilometara, te vrijednosti investicije od oko 1,1 milijardi eura za gradnju dionice od Ogulina do Zagreba, te još oko 500 milijuna eura za dionicu Zagreb – Botovo, čemu treba pridodati i još oko 500 milijuna eura investicija za gradnju željezničke obilaznice Zagreba. Sve ovo što sam spomenuo na nekim dionicama počinjemo graditi već naredne godine i taj dio nizinske pruge možemo završiti oko 2018. godine s planom povlačenja oko 75 posto sredstava iz fondova EU-a. Promjena dosadašnjeg projekta odnosi se na prolazak pruge kroz Gorski kotar i dio Like, gdje ćemo pridodati novi kolosjek, koji neće na svim lokacijama pratiti staru prugu, a istovremeno ćemo i modernizirati postojeći kolosjek. Takva pruga bila bi gotova već za pet do šest godina, imala bi kapacitet od oko 22 milijuna tona godišnje, što je sasvim dovoljno za servisiranje riječke luke, prije svega terminala na Brajdici i budućeg terminala na Zagrebačkoj obali, koji bi zajedno imali kapacitet od 1,1 milijun TEU-a. Nizinska pruga ima svoj dugoročni smisao, ali za nešto duže razdoblje od 10 ili 15 godina pod uvjetom razvoja novog velikog kontejnerskog terminala na Krku. Mi smo o ovome već ozbiljno raspravljali na Povjerenstvu za željeznicu i očekujem da će ova varijanta biti prihvaćena, ističe Siniša Hajdaš Dončić.
Najvažniji projekt
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić naglašava kako je upravo povezivanje Rijeke, Zagreba i Botova strateški najvažniji i najambiciozniji projekt. Pritom on naglašava kako je osnovna intencija bila racionalno procijeniti potrebe riječke luke.

http://www.novilist.hr/var/novilist/storage/images/media/images/pruga/2017645-1-cro-HR/pruga_reference.jpg



NIZINSKA PRUGA (u milijunima eura)
Dionica Škrljevo-Ogulin 650 milijuna eura

Dionica Ogulin-Zagreb 1.100 milijuna eura

Obilaznica Zagreba 500 milijuna eura

Dionica Zagreb-Botovo 500 milijuna eura

Rijeka-Šapjane (kolodvori Rijeka i Brajdica) 1.000 milijuna eura


– Mi ćemo već do kraja ove godine kroz unificiranu elektrifikaciju pruge u Gorskom kotaru i ulaganjima u održavanje biti spremni servisirati 10 milijuna tona tereta iz riječke luke. S novom koncepcijom projekta nizinske pruge i novom trasom možemo u relativno kratkom roku od pet ili šest godina povećati kapacitet gotovo pet puta, a da istovremeno potrošimo barem tri puta manje novaca. Za Rijeku je vrlo bitno što će dionica od Zagreba do Ogulina, gdje sada putovanje traje gotovo dva sata, brzina na novoj pruzi narasti na razinu od 200 km/h, što znači da će vrijeme putovanja iznositi svega 30 minuta. Skratit će se vrijeme putovanja između Rijeke i Zagreba na približno 2 sata i istovremeno povećati kapacitet tereta na 22 milijuna tona, ističe Peričić, koji zatim pojašnjava kako se od Škrljeva do Plasa (Zlobin) trasa ne bi puno mijenjala, te bi i dalje brzina vlakova bila oko 70 kilometara na sat. No, Već poslije Plasa brzina bi rasla na 120 km/h, jer bi se tu krenulo novom trasom te kroz nekoliko tunela stiglo do Delnica.

– Nova trasa zamišljena je kao pruga u jednoj ravnini. Za nas je daleko najvažniji taj dio od Plasa do Delnica u dužini od 27 kilometara, gdje bi izgradnja novog kolosjeka na novoj trasi koštala oko 400 milijuna eura. Naš cilj je da projektiranje mora biti gotovo do druge polovine 2015. godine, jer se tada mora potpisivati ugovor o izgradnji tog dijela pruge, naglašava Peričić uz napomenu kako će projektni zadatak biti dovesti oba kolosjeka do željezničkih postaja u Škrljevu, Zlobinu, Delnicama, Moravicama i Ogulinu. Novi kolosjek bi od većih mjesta Gorskog kotara zaobišao samo željezničku postaju u Lokvama.

^^ ovaj dodatni kolosjek kroz Rijeku me živo interesira kako misle napraviti,ionake je sve zgusnuto :nuts:

Kroz Rijeku bi nova pruga trebala biti posve u tunelu i sa postajom ispod zemlje.

Najrealnije,ovako nema mjesta,kako to oni misle izvesti :nuts:

Živi bili pa vidjeli

Idiotarija, kako će postići da na staroj pruzi polumjeri zavoja i usponi/padovi budu zadovoljavajući.... A jbemti.

Na dijelu trase gdje će se uz staru trasu dograđivat drugi kolosjek (Ogulin-Delnice) polumjeri zavoja su takvi kakvi su, brzine će bit 75-80kmh, dok će se usponi riješiti novom trasom Plase-Delnice. Tu je 38km konstantnog teškog uspona Rijeka-Drivenik te onda pad prema Lokvama, a od Delnica je pruga praktički nizinskog karaktera bez većih uspona. Inače Mađari su već tokom projektiranja pruge predvidjeli drugi kolosjek te su svi tuneli na dionici Ogulin-Moravice prokopani u dvokolosječnom profilu kao i Riječki tunel Kalvarija.

Obilazak radova na rekonstrukciji pruge Okučani – Novska

U srijedu, 24. listopada bit će upriličen obilazak radova na rekonstrukciji pruge na dionici Okučani – Novska, projekt kojeg financira Europska unija. Obilasku radova i prigodnoj svečanosti prisustvovat će veleposlanik Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj; dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, te dr. sc. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU.

Dionica Okučani – Novska nalazi se na magistralnoj pruzi Novska – Tovarnik – državna granica koja je dio X. paneuropskoga koridora. Rekonstrukcija dionice obuhvaća dvije cjeline, a to su modernizacija međukolodvorskog razmaka Okučani – Novska (oko 16,8 km) te rekonstrukcija kolodvora Okučani (oko 3 km). Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 40 milijuna eura, od čega 85 posto nepovratnih sredstava osigurava EU iz pretpristupnog fonda IPA, a 15 posto se osigurava iz proračuna Republike Hrvatske.

Radovi će biti završeni do kraja 2014. godine. Nakon modernizacije bit će uspostavljena projektirana brzina od 160 km/h. Modernizacijom signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja uspostavit će se veća razina sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa na područjima križanja. Povećanjem vozne brzine skratit će se vozna vremena u putničkom i teretnom prijevozu, a ugradnjom nove nosive i kolosiječne konstrukcije povećat će se razina udobnosti i sigurnosti putnika.

http://www.radioslavonija.hr/2012/10/23/obilazak-radova-na-rekonstrukciji-pruge-okucani-novska/

^^

Nebi bila tolka tragedija to vrijeme rekonstrukcije od dvije godine, da se istovremeno rekonstruira i najkritičnija dionica Dugo Selo - Novska. Međutim to će početi tek tamo negdje završetkom ove dionice a to znači da je pred nama još pet godina "patnje" na glavnoj pruzi u hrvata...predugo, predugo.:ohno:

Ipak, preživjet ćemo tih pet godina (valjda) nekako.

:cheers:

Od Pule do Ljubljane vlakom za jedan sat

Revitalizacija istarske željeznice, osim u prometne i gospodarske svrhe, bila bi prvenstveno u funkciji daljnjeg razvoja turizma u Istri bez granica, zaključak je okruglog stola koji je u sklopu Sajma pršuta održan u Domu mladih u Tinjanu.

Željeznica, koja je u Istri prisutna duže od 130 godina i koja je kroz povijest bila njena žila kucavica, resurs je koji je većim dijelom napušten ili nedovoljno iskorišten, izjavio je sudionik okruglog stola županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović uvjeren da bi obnova željeznice povećala broj turističkih noćenja u Istri.

"Na istarsku bi obalu dnevnim vlakovima stizali turisti iz primjerice Muenchena ili Berlina, a sa sobom bi u teretnim vagonima mogli prevesti osobne automobile kojima bi se onda kretali Istrom. S obzirom da Europa daje željeznicama apsolutnu prednost i sama gradi pruge kojim se vlakovi kreću brže od 300 kilometara na sat korektno bi bilo da mi planiramo rekonstruirati našu prugu, da od sadašnjih 40 kilometara na sat vozi barem 150 kilometara na sat i da se od Pule do Zagreba željeznicom dođe u dva i pol sata, a do Ljubljane za sat vremena", kazao je Antolović. Pritom je naglasio da su dobro organizirane željeznice mnogo jeftinije od kamionskog prometa te mnogo manje štetne po okoliš.

Hoće li se kroz strukturne fondove moći financirati obnova pruge Pula - Ljubljana (Zagreb) upitali smo sudionika okruglog stola i savjetnika za gospodarstvo u Veleposlanstvu Republike Slovenije Bojana Škodu.

- To je projekt kojeg Europska unija zapravo i želi. Da se poboljša, odnosno obnovi nešto što je već bilo sagrađeno, a željeznica je europska perspektiva i zato mislim da imamo velike šanse da dobijemo sufinanciranje. Mislim da bi za dvije do tri godine projekti mogli biti operativni, a u realizaciju bi se krenulo nakon 2014. godine, kazao je Škoda.

http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/od-pule-do-ljubljane-vlakom-za-jedan-sat-363511

Kamo sreće da se ovaj projekt i realizira. Ali za tako nešto, osim dobre volje lokalnog stanovništva i EU fondova je potrebna i podrška i aktivna uloga države.

Novi List (http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Darko-Pericic-Nije-lako-mirno-spavati-kad-znam-koliko-je-lose-stanje-pruga)

^^
Ima tu dosta krivih brojčanih podataka, al nema sad veze. Nebumo mu zamjerili. Važno da se radi! ;)

Evo prvih slika radova na dionici Okučani - Novska


http://www.vecernji.hr/vijesti/za-dvije-godine-novske-okucana-brzinom-160-km-h-clanak-467779

http://www.vecernji.hr/data/slika/129/642689.jpg

http://www.vecernji.hr/slika-640x348/vijesti/za-dvije-godine-novske-okucana-brzinom-160-km-h-slika-642690


"Delegacija" je došla vlakom na gradilište. Ajde barem to.
http://www.vecernji.hr/slika-640x348/vijesti/za-dvije-godine-novske-okucana-brzinom-160-km-h-slika-642686



http://www.vecernji.hr/slika-640x348/vijesti/za-dvije-godine-novske-okucana-brzinom-160-km-h-slika-642692


dovršetak rekonstrukcije pruge 2014. godine
Za dvije godine od Novske do Okučana brzinom od 160 km/h
Vandoren i Hajdaš Dončić obišli su radove na putničkom stajalištu u naselju Rajić

Dvokolosiječnom prugom Novska – Okučani, kada se završi rekonstrukcija kolosijeka krajem 2014. godine, vlakovi će moći prometovati brzinom od 160 kilometara na sat. Hrvatske željeznice povodom započetih radova na jednom od kolosijeka organizirali su obilazak radova koji je počeo na putničkom stajalištu u naselju Rajić, do kud su dospjeli radovi skidanja kolosijeka. Uz brojne goste razgledanju radova nazočio je i veleposlanik Paul Vandoren, šef delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, te Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU.

Kako je na prigodnoj svečanosti nakon obilaska radova rekao Darko Peričić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture, povećanjem brzine skraćuju se vozna vremena u putničkom i teretnom prijevozu, a ugradnjom nove nosive kolosiječne konstrukcije povećat će se razina udobnosti i sigurnost putnika. Modernizirat će se i signalni i telekomunikacijski uređaji čime se uspostavlja i veća razina sigurnosti željezničkog i cestovnog prometa na križanjima. Naglašena je važnost željeznice, posebno koridora od Rijeke prema Mađarskoj te 10. koridora koji kroz Hrvatsku spaja Njemačku i prolazi sve do Grčke.

– Rekonstrukcija dionice obuhvaća dvije cjeline. Uz modernizaciju međukolodvorskog razmaka Okučani – Novska u dužini od oko 17 kilometara, rekonstruirat će se željeznički kolodvor Okučani. Vrijednost radova procjenjuje se na oko 40 milijuna eura – kazao je Siniša Hajdaš Dončić dodavši kako je samo ove godine ugovoreno 2,5 puta više projekata za željeznicu nego u zadnjih pet godina .

Nepovratnih 85 posto sredstava osigurano je iz Europske unije, iz pretpristupnog fonda IPA, dok ostatak osigurava Republika Hrvatske. U srpnju je potpisan ugovor o svim radovima na dionici s tvrtkama iz Italije i Njemačke. Zadnja rekonstrukcija ove dionice obavljena je prije tridesetak godina, postrojenja kontaktne mreže djelomično su rekonstruirana nakon Domovinskog rata pa je zbog stanja kolosijeka brzina znatno smanjena, čime su eksploatacijske karakteristike ispod razine propisane za magistralni pravac 10. paneuropskoga koridora. Do 2018. godine obnovit će se 300 kilometara pruga.

:)Kako na Stajalištu Virovitica Grad, popularno nazvanoj Maloj stanici HŽ- više nije trebao čovjeka koji će ručno spuštati i dizati brklju te prodavati putne karte, ta radna mjesta su ukinuta, a HŽ je ujedno zaključao i čekaonicu na stanici. HŽ-a Putnički prijevoz nalijepio je na vrata Male stanice 16. kolovoza obavijest putem koje putnike obavještava o zatvaranju blagajne za prodaju prijevoznih karata te ih uputio da ih kupuju u vlaku kod vlakopratnog osoblja. Dolaskom jeseni, hladnih i kišnih dana čekaonica sve više nedostaje građanima, pogotovo mnogobrojnim učenicima, srednjoškolcima koji svakodnevno dolaze u grad u školu, ali i mnogim starijim osobama, koje dolaze u bolnicu liječniku ili u posjete bolesnicima....:)
http://img32.imageshack.us/img32/5885/malastanica300x199.jpg
http://www.virovitica.hr/2012/10/17/grad-virovitica-krenuo-u-rjesavanje-problema-cekaonice-na-maloj-stanici-hz-a/
Evo nakon neka dva mjeseca i epilog
Otvorena čekaonica na Stajalištu Virovitica grad, popularnoj „Maloj stanici“ HŽ-a
....gradonačelnik najavio da će Grad u okolici urediti i klupe kako bi velik broj učenika, ali i starijih osoba koje dolaze u bolnicu liječniku ili u posjete bolesnicima što ugodnije prekratili vrijeme čekanja.
http://www.virovitica.hr/2012/10/26/otvorena-cekaonica-na-stajalistu-virovitica-grad-popularnoj-maloj-stanici-hz-a/

evo i nadopune te vijesti

“Prema dostupnim informacijama, na tom području samo su na stajalištima Virovitica Grad i Našice Grad nakon automatizacije željezničko-cestovnih prijelaza ukinuta radna mjesta čuvara prijelaza, koji su ujedno prodavali vozne karte”, zaključila je Tomurad Sušac.
Neslužbeno doznajemo da još nekoliko stajališta u Slavoniji čeka skora automatizacija, a među prvima, nagađa se, bit će ono u Velimirovcu pokraj Našica, koje također ima “lijepu čekaonicu”, a za početak im je ukinuta prodaja karata. S. Kadić

Ilegalni stanari
U stajalištu Našice Grad došlo je, nakon ukidanja radnog mjesta čuvara željezničko-cestovnog prijelaza i nakon što je čuvar prestao prodavati vozne karte, do nelegalnog proširenja stanara na prostor ureda prodavača karata. Postupak rješavanja problema s ilegalnim stanarom je u tijeku kako bi se putnicima što prije osigurao boravak u čekaonici – kaže Tomurad Sušac.

http://img685.imageshack.us/img685/4817/p1000424zc.jpg

http://m.dalmacijanews.com/images/news-2706/100/320/50492afd06d1b5888a294970a1a378c1.jpg

Od Splita do Zagreba vlakom za 99,99
kuna

Hrvatske željeznice su za ovu jesen pripremile
privlačnu ponudu za sve one koji putuju na relaciji od
Zagreba do Dalmacije, točnije od Zagreba do Splita. HŽ Putnički prijevoz tako od 29. listopada do 8.
prosinca 2012. godine uvodi promotivnu cijenu od
99,99 kn za izravna putovanja na linijama Zagreb -
Split i Split - Zagreb, a navedena cijena odnosi se na
sve ICN dnevne i brze noćne vlakove. Prijevozne karte mogu se kupiti samo na blagajnama
kolodvora, a eventualan povrat novca nije moguć.

http://m.dalmacijanews.com/article/?url=%2F&article-id=39150

^^
Konačno su shvatili da je bolje voziti popunjen nego prazan. Dobar potez! I za turizam i za željeznicu. Evo sad svi vi koji nikad niste bili u ST imate priliku za smiješne novce doći tamo na vikend. Za usporedbu ,automobilom vam tamo i natrag treba minimum 800kn! Busom 300, avionom 600...
:cheers:

Izvori:poslovni.hr

Od osam nagibnih vlakova vozi samo jedan

Nagibni vlakovi kupljeni su 2003. za 34 milijuna eura, a danas leže oštećeni i HŽ ne zna kada će ih popraviti, dok se o nabavi novih i ne razmišlja."

http://i.imgur.com/4LqDw.jpg?1

Upravi HŽ-a “Vuča vlakova” potvrdili su Slobodnoj Dalmaciji kako od osam nagibnih vlakova, “Regio Swinger” njemačkog proizvođača “Bombardier Transportation” kupljenih 2003. godine za 34 milijuna eura, vozi samo jedan. Taj se jedini ispravni vlak vozi na relaciji Split – Zagreb. Međutim, tom je vlaku rješenjem Inspekcije za sigurnost željezničkog prometa od veljače ove godine isključena nagibna tehnika, pa vozi kao obični vlak, a od Zagreba do Splita vozi šest sati. Glavni cilj kupnje osam vlakova bio je skraćivanje putovanja između Zagreba i Splita na četiri sata, piše SD.

Od popravka karamboliranog vlaka iz nesreće u Rudinama 2009. godine u HŽ-u su odustali. Upitan je popravak oštećenog vlaka koji je 2006. godine kod Knina naletio na kamion. Pet preostalih vlakova koji nisu imali nesreće već mjesecima ne prometuju zbog potrošenosti kotača i potrebnog kontrolnog pregleda. U HŽ-u kažu da planiraju popraviti vlakove, no još ne mogu sa sigurnošću reći kada će to biti. Sve ovisi o financijama i mogućnosti nabave rezervnih dijelova, kažu.

Ugovor o kupnji vrijedan 34 milijuna kuna u srpnju 2003 godine potpisao je tadašnji predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić. Ugovor je sklopljen izravnom nagodbom. Vlakovi su bili iz zadnje serije proizvodnje koja je ugašena, pa sada postoji problem nabave rezervnih dijelova za njih, piše SD.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-osam-nagibnih-vlakova-vozi-samo-jedan-a-i-njemu-je-iskljucena-nagibna-tehnika-219772

^^
Konačno su shvatili da je bolje voziti popunjen nego prazan. Dobar potez! I za turizam i za željeznicu. Evo sad svi vi koji nikad niste bili u ST imate priliku za smiješne novce doći tamo na vikend. Za usporedbu ,automobilom vam tamo i natrag treba minimum 800kn! Busom 300, avionom 600...
:cheers:

Da, ali obzirom na trajanje puta ( min. 6 sati! ) i "kvalitetu" vožnje vlakom do Splita, radije bih išao busom, što je prava šteta pošto su mi vlakovi neizmjerno draži od automobila i autobusa.

^^
I najlošiji vlak bolji je od najboljeg autobusa.
U HR su vlakovi solidni glede udobnosti. Tako da tu prestaje svaka priča...još kad znamo da su kod nas u autobuse ugurali po 50 - 52 sjedala a trebalo bi ih biti 44 - 46 (dvoosovinci) stvar postaje jasna...



Izvori:poslovni.hr

Od osam nagibnih vlakova vozi samo jedan

Nagibni vlakovi kupljeni su 2003. za 34 milijuna eura, a danas leže oštećeni i HŽ ne zna kada će ih popraviti, dok se o nabavi novih i ne razmišlja."

http://i.imgur.com/4LqDw.jpg?1

Upravi HŽ-a “Vuča vlakova” potvrdili su Slobodnoj Dalmaciji kako od osam nagibnih vlakova, “Regio Swinger” njemačkog proizvođača “Bombardier Transportation” kupljenih 2003. godine za 34 milijuna eura, vozi samo jedan. Taj se jedini ispravni vlak vozi na relaciji Split – Zagreb. Međutim, tom je vlaku rješenjem Inspekcije za sigurnost željezničkog prometa od veljače ove godine isključena nagibna tehnika, pa vozi kao obični vlak, a od Zagreba do Splita vozi šest sati. Glavni cilj kupnje osam vlakova bio je skraćivanje putovanja između Zagreba i Splita na četiri sata, piše SD.

Od popravka karamboliranog vlaka iz nesreće u Rudinama 2009. godine u HŽ-u su odustali. Upitan je popravak oštećenog vlaka koji je 2006. godine kod Knina naletio na kamion. Pet preostalih vlakova koji nisu imali nesreće već mjesecima ne prometuju zbog potrošenosti kotača i potrebnog kontrolnog pregleda. U HŽ-u kažu da planiraju popraviti vlakove, no još ne mogu sa sigurnošću reći kada će to biti. Sve ovisi o financijama i mogućnosti nabave rezervnih dijelova, kažu.

Ugovor o kupnji vrijedan 34 milijuna kuna u srpnju 2003 godine potpisao je tadašnji predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić. Ugovor je sklopljen izravnom nagodbom. Vlakovi su bili iz zadnje serije proizvodnje koja je ugašena, pa sada postoji problem nabave rezervnih dijelova za njih, piše SD.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-osam-nagibnih-vlakova-vozi-samo-jedan-a-i-njemu-je-iskljucena-nagibna-tehnika-219772

Ovo boldano je ključ svega.
Ti vlakovi se NAMJERNO i SUSTAVNO degradiraju od kad su kupljeni, točnije od promjene vlasti 2003. Tako da na njima niti ne mjenjaju ono što je najnužnije propisano, osovine/kotače, niti rade adekvatne kontrolne preglede. Zamislite da vozite auto deset godina bez da ste promijenili ulje a kamoli išli ovlaštenom serviseru na pregled!?!
Za usporedbu, to manje - više REDOVITO rade sa drugim motornim garniturama u HR poput Macosa ili Šveda kod kojih je od šezdesetak u inventaru uvijek oko pedesetak u upotrebi. Vidite neku razliku? ;)

Zašto?

Više je tu razloga. Jedan od najvažnijih je pokušaj dokazivanja da je za nesreću u Rudinama kriv vlak a ne Medak i ekipa mafijaša. Također i iracionalni otpor u HŽu prema svemu novom i stranom...neki kažu i domaći lobby proizvođača, iako sumnjam u to...
Još kad znamo da signalno - sigurnosna oprema za ličku prugu trune u skladištu u Kninu već desetak godina dobivamo zaokruženu sliku kriminala žeščih razmjera gdje netko svjesno i namjerno koči konkurentnost željezničkog pravca prema Splitu/Šibeniku.

Vrijeme je da se tome stane na kraj!

Evo čitam od danas sve karte Zg-ST idu promotivno 99.99kn...

HŽ Putnički prijevoz od 29. listopada do 8. prosinca 2012. uvodi promotivnu cijenu od 99,99 kn za izravna jednosmjerna i povratna putovanja na relaciji Zagreb – Split - Zagreb.

Navedena cijena odnosi se na sve ICN dnevne i brze noćne vlakove, i to isključivo na izravnim relacijama Zagreb – Split i Split – Zagreb. Prijevozne karte mogu se kupiti samo na blagajnama kolodvora.

Za prijevozne karte kupljene po promotivnoj cijeni povrat novca nije moguć.



... e sad, jel ovo neki pokušaj promocije željezničkog prijevoza prema Dalmaciji ili šta već...

Postoje li ikakvi planovi/zamisli/fantazije/želje za Djeda Mraza da se eventualno, nekada, možda izgradi pruga Zadar-Biograd-Pirovac-Vodice-Šibenik?
Baš sam gledao malo prometnu situaciju u tom dijelu zemlje i nije mi jasno zašto se barem ne razmatra gradnja pruge u tom gusto naseljenom, prometnom i turistički bitnom koridoru?

^^
I najlošiji vlak bolji je od najboljeg autobusa.
U HR su vlakovi solidni glede udobnosti. Tako da tu prestaje svaka priča...

Glupost.
Vozio sam se nagibnim vlakom do Splita i do Zadra. Ne samo da je vožnja po sebi neugodna zbog pruge, koja vijuga po serpentinama i brdima, te zbog velikog drmanja vlaka, nego je sam vlak prilično neudoban, sa uskim sjedalima i još užim rukohvatima koji su još k tome drveni pa ti ruka utrne ako se samo kratko nalaktiš.
I ne znam otkud ti to da su i najgori vlakovi bolji od najboljeg busa. Možda prigradskih buseva, ali busevi za međugradski prijevoz su obično vrlo udobni. Dapače. Ove godine sam ljetovao kraj Zadra i odlučili smo ići vlakom tamo, busom nazad. Razlika je nepojmljiva; od razlike autocesta/pruga pa do mekših sjedala i bolje klimatizacije u busu.

Glupost.
Vozio sam se nagibnim vlakom do Splita i do Zadra. Ne samo da je vožnja po sebi neugodna zbog pruge, koja vijuga po serpentinama i brdima, te zbog velikog drmanja vlaka, nego je sam vlak prilično neudoban, sa uskim sjedalima i još užim rukohvatima koji su još k tome drveni pa ti ruka utrne ako se samo kratko nalaktiš.
I ne znam otkud ti to da su i najgori vlakovi bolji od najboljeg busa. Možda prigradskih buseva, ali busevi za međugradski prijevoz su obično vrlo udobni. Dapače. Ove godine sam ljetovao kraj Zadra i odlučili smo ići vlakom tamo, busom nazad. Razlika je nepojmljiva; od razlike autocesta/pruga pa do mekših sjedala i bolje klimatizacije u busu.

Naravno da je glupost. Jednom sam se samo vozio vlakom do Splita i to više NIKAD neću ponovit. Ne znam o kakvoj udobnosti u vlaku čovjek govori, spavanje je nemoguća misija zbog neudobnosti sjedala i zbog bezbrojnih zavoja. Autobusi na linijama prema jugu su prema vlaku svemirski brod; od udobnosti sjedala do toga što idu autoputem što vožnju čini znatno udobnijom. O brzini da i ne govorim.

Upoznao sam dosta ljudi koji imaju nenormalnu ljubav prema vlakovima, toliku da sve ostale vidove prijevoza, naročito autobuse, ne podnose i uopće ne prihvaćaju. Tako dolazi do ovakvih tvrdnji da je najneudobniji vlak udobniji od najudobnijeg autobusa. :nuts:

Na žalost dobrim dijelom ste u pravu jer smo u šugavo uređenoj državi. Samo idiotska država ima najbolju vezu 2 najveća grada autobusima. Ja sam osobno ljubitelj putovanja željeznicom, ali svaki put na relaciji ST-ZG moram zatvarati oči prema mnogim stvarima koje doživim a što je izravno vezano uz neorganizaciju HŽ-a... od brzine putovanja, konduktera seljačina (posebno na noćnom linijama), starijih vagona, nepaljenja grijanja itd itd...

Smatram da je jedino pravac ZG-SB-VK puno bolji za putovanje vlakom nego autobusom i iz perspektive osobe koja dolazi vlakom iz Dalmacije, ta relacija je 2 stepenice iznad po usluzi, brzini, komforu, broju polazaka....

^^
E dečki moji...proputovao sam autobusima po Svijetu barem milijun kilometara.
Znam napamet karakteristike,mane i prednosti i neoplana i man-a, volva, znam po karoseriji koji je gdje proizveden ,vjerojatno bi mogao otprilike pobrojati sve setre HD četvorke u Hrvatskoj...:lol:

Tako da nema toga što mi nije poznato kod autobusnih prijevoznika.
Na prste jedne ruke mogu vam pobrojati tko nije nagurao sjedala u te buseve. Uglavnom svi jesu. Unutra imaš mjesta ako si mlađi tinejdžer zaostao u razvoju. Tehničko održavanje im uglavnom šteka , na tome gotovo svi šparaju, pa su filteri od klime,amortizeri, ovjes i ostalo bitno za udobnost vožnje vrlo problematični. To je stoga što mi mislimo da je 140 kuna na relaciji Split - Zagreb puno, a to je vrlo,vrlo mala cijena za 400 km puta. I onda su prisiljeni šparati. Bit će još puno, puno gore s vremenom, vjerujte mi. ;)

Da , nagibni nije nešto udoban. To znamo. Zato što nije predviđen za vožnje dulje od 2 - 3 sata. To je regionalni vlak.
Međutim bilo koji drugi vlak je. Ne znam dal znate , od nedavno se u vlaku ponovo može voziti u vagon restoranu. Zasad svega u dva vagona koji krstare IC vlakovima po Hrvatskoj, no to je tek početak. Uskoro više.

http://img844.imageshack.us/img844/6709/fotografija0016s.jpg

http://img203.imageshack.us/img203/7827/fotografija0006.jpg

http://img690.imageshack.us/img690/7779/img0641xk.jpg

http://i653.photobucket.com/albums/uu253/zagi988/DSC_0555.jpg
Za to je zaslužan jedan mali iz Požege koji je privatni partner HŽu.

zatim, u vlaku možete:

a) prošetati
b) obaviti nuždu na WC-u
c) odspavati u vagonima za spavanje

Sve to nije moguće u busu.

Što je sad udobnije?

U civiliziranim zapadno - europskim zemljama gotovo da ne postoji običaj linijskog međugradskog prevoženja putnika u busevima turističke klase. To je Balkanska izmišljotina.

Od Splita do Zagreba vlakom za 99,99 kuna

Koliko je do sada koštalo?

Koliko je do sada koštalo?

dnevni (ICN) oko 180kn, noćni (brzi) oko 160kn

@Trevor
Pretpostavljam da taj restoran vozi za Vinkovce, baš ga jučer ugledah na GK pa mi nije bilo jasno... :nuts:

Inače, kakve su ono folklorne zavjese na jednoj od slika unutrašnjosti :)

dnevni (ICN) oko 180kn, noćni (brzi) oko 160kn

@Trevor
Pretpostavljam da taj restoran vozi za Vinkovce, baš ga jučer ugledah na GK pa mi nije bilo jasno... :nuts:

Inače, kakve su ono folklorne zavjese na jednoj od slika unutrašnjosti :)

Je, za Vinkovce , Osijek i Rijeku zasad, a u sezoni i prema Splitu u onoj dnevnoj klasičnoj kompoziciji

Poštovani,

ovim putem Vas obavještavamo o novoj organizaciji prometovanja vagon restorana "Maestro" i "Glamour Class"

Tako od jučer (24. listopada 2012. godine) zbog produžetka radova na pruzi Križevci-Koprivnica WRee 001 "Glamour Class" prometuje prema sljedećem rasporedu:

Ponedjeljak: IC 580/581
Utorak: B 702
Srijeda: B 703 (RI-ZG) - IC 581
Četvrtak: B 702
Petak: B 703 (RI-ZG) - IC 581
Subota: B 702
Nedjelja: B 703 (RI - ZG) - IC 581

WR "Maestro" nastavlja prometovati u sastavu vlakova B 742/745 na relaciji Vinkovci-Zagreb-Vinkovci

A kako veli gazda uskoro i ovo:

Od novog voznog reda prema planu u prometu bi trebali imati i treći vagon restoran WRl 51 78 88-80 002-9.
Isto tako, oba WRee vagona nastavljaju prometovati u sastavu vlakova IC 580/581 na relaciji Osijek-Zagreb-Osijek via Koprivnica i u sastavu vlaka IC 5??/5?? na relaciji Osijek-Zagreb-Osijek via Vinkovci po trasi vlaka 742/745.



Ona etno dekoracija je bila u povodu "vinkovačkih jeseni".:)

Smatram da je jedino pravac ZG-SB-VK puno bolji za putovanje vlakom nego autobusom i iz perspektive osobe koja dolazi vlakom iz Dalmacije, ta relacija je 2 stepenice iznad po usluzi, brzini, komforu, broju polazaka....

Zg-SB:

Autobus - trajanje 2:25, s tim da uvijek dođe ranije, najčešće to traje 2:15. Većina ih ne staje nigdje, dok poneki stane samo u Kutinu i opet dođe prije predviđenog

Vlak - trajanje 2:55, s tim da gotovo uvijek kasni

Dakle razlika putovanja je minum 45 minuta u korist busa trenutno.

Autobus - 16 polazaka dnevno

Vlak - 9 polazaka brzih vlakova

Što se tiče usluge, u vlaku nisam jednom stajao ili na jedvite jade našao mjesto, dok me u busu uvijek čeka mjesto bio Uskrs/Božić ili nešto treće...

Meni kao studentu je još identična cijena, dakle vlakom mi ne pada na pamet više ići. :cheers:

Jedino ako si mislio na Zg-Vk, al pošto si ubacio i SB između nisam siguran jesi mislio i na Brod. :dunno:

I meni je posebna strast putovanje vlakovima i uvjek ću odabrat vlak, makar autobus bio brži i stanica mi je na minutu od stana dok je željeznički kolodvor 2 kilometra. Nema tu usporedbe u udobnosti, u vlaku je više prostora i to je za mene dovoljno, posebno na duže relacije.

Moguće da sam razmažen jer iz Vinkovaca idu i najbolje garniture i najbolje su pruge, ali Vk-Os je sasvim ugodna vožnja ako nije 40°, ne radi klima i vagon je 150% pun. Autobusom sam putovao desetine puta, neudobno je (iako su dobri autobusi, uvjek je malo mjesta za noge), ljudi su mi pre blizu, a pošto volim sjest naprijed i gledat vožnju, vidim i kako vozači voze tako da na kraju izađem sretan što sam živ.

Vozio sam se Zagrebačkim prigradskim vlakovima, slično je kao Vk-Os linija.

Iduće godine počinje gradnja Samoborčeka

Projekt vrijedan 70 milijuna eura financirao bi se kohezijskim fondovima Europske unije.

Hrvatske željeznice (HŽ) planiraju u idućoj godini započeti radove na izgradnji željezničke pruge Zagreb – Samobor. Projekt vrijedan 70 milijuna eura financirao bi se kohezijskim fondovima Europske unije.

Sve dozvole su već ishođene, a u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Uskoro kreće i remont i elektrifikacija pruge Zaprešić - Zabok što će također stajati 70 milijuna eura. Prema riječima Darka Peričića, predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, radi se i studija za novu prugu prema Zračnoj luci Zagreb. Prema najavama, pruga bi se kretala Radničkom cestom preko Domovinskog mosta prema novom putničkom terminalu u Velikoj Gorici koji će se tek graditi.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/iduce-godine-pocinje-gradnja-samoborceka-219902

Evo nažalost još jedan tekst u kojem se vidi da su bjelovarčani izigrani po milijunti puta i da su građani drugog trećeg ili stotog reda, iako su prvi uveli subvencije na prijevozne karte, iako se je promet putnika i vlakova povećao za duplo u najmanju ruku, ali ni to idiotima iz Hž infre nije dosta i uporno odgađaju napraviti tih malih ali nama od životne važnosti važnih 12km pruge, potpomognuti dobro velikim lobijem iz susjedne nam županije!!! :evil: :evil: :evil: :evil: :evil:
http://www.hznet.hr/fgs.axd?id=9841

Na prste jedne ruke mogu vam pobrojati tko nije nagurao sjedala u te buseve.

Mene je iznenadio autobus na relaciji Cordoba-Granada (cca 170km lokalnim cestama, vožnja 2-2:30 sata, cijena oko 12-13 eur). Kožna sjedala, 3 u redu mjesta koliko hoćeš, free wireless u autobusu, dijele nešto za pregristi.... bolje nego u low cost avionima.

Ima Zagreb - Bec za nekih 25 eura,otprilike 400 km,za ostalo ne znam!

Izvor:liderpress.hr

HŽ: od sutra tri samostalne željezničke tvrtke

Statusni i strukturni dio promjena sustava HŽ-ova holdinga predviđenih Programom restrukturiranja završen je s današnjim danom i počinje nova faza u organizaciji željeznice u Hrvatskoj, prema kojoj će od 1. studenoga postojati tri zasebne i samostalne tvrtke - HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, objavljeno je danas iz HŽ-a.


HŽ Infrastruktura će se baviti obnovom i modernizacijom pruga te upravljanjem prometom, a njezino će redovito poslovanje, u skladu sa Zakonom o željeznici, biti financirano iz državnog proračuna. HŽ Putnički prijevoz je operator putničkog prijevoza. Cilj tvrtke je održivo tržišno poslovanje uz minimalne subvencije iz državnog proračuna za pruge koje su u javnom interesu, a čiji prihod ne pokriva troškove. HŽ Cargo je operator teretnog prijevoza čiji je cilj poslovanja održivo tržišno poslovanje na liberaliziranom tržištu, bez subvencija iz proračuna, navodi se u priopćenju.
Iz HŽ-a pritom navode da se 1. studenog tako otvara novo poglavlje u povijesti željeznica, jer će postojati tri zasebne i samostalne tvrtke, koje će tražiti novu priliku za poslovanje na liberaliziranome tržištu željezničkih usluga.
Inače, hrvatska je Vlada 11. listopada dala prethodnu suglasnost za pripajanje društva HŽ Holding društvu HŽ Infrastruktura, čime je omogućeno ukidanje HŽ Holdinga, te suglasnost o prijenosu poslovnih udjela HŽ Carga, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza na državu.
Skupština HŽ Holdinga je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o pripajanju tog holdinga društvu HŽ Infrastruktura, naveli su iz HŽ-a u opširnoj informaciji o trenutnom statusu provedbe programa restrukturiranja.
U proteklom se razdoblju taj program provodio predviđenim tijekom i dinamikom te u skladu s planom aktivnosti, i to na području statusnih promjena, organizacijske racionalizacije te smanjenja materijalnih prava zaposlenika u kolektivnim ugovorima. Financijsko konsolidiranje povezanih društava HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, kao i financiranje zbrinjavanja zaposlenika koji su racionalizacijom poslovnih procesa proglašeni viškom, određeno je procedurama Zakona o javnoj nabavi, odnosno natječajima za nabavu financijskih sredstava, čija se realizacija očekuje u drugoj polovini studenoga, navode iz HŽ-a.
Po podacima koje iznose, Uprava HŽ Infrastrukture je početkom ovog tjedna donijela odluku s popisom 398 radnika kojima sporazumno prestaje radni odnos uz isplatu poticajne otpremnine, HŽ Putnički prijevoz je izradio prijedlog liste potencijalnog viška radnika na kojem je 68 radnika, a još je u tijeku javno oglašavanje podnošenja zahtjeva za dobrovoljni odlazak uz poticajne otpremnine, uključujući i radnike HŽ Vuče vlakova, i trenutno je zahtjev podnijelo stotinjak radnika. Poziv za podnošenje zahtjeva za sporazumni prestanak ugovora o radu, uz poticajne otpremnine, upućen je i radnicima HŽ Carga i oni ga mogu podnijeti do sredine idućeg tjedna.

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/--hz-od-sutra-tri-samostalne-zeljeznicke-tvrtke/

Po meni je ovo restrukturiranje korak naprijed. Ukidanje Holdinga znči da bi se ulaganja u infrastrukturu odsad trebala provoditi izravno bez njihova posredstva. Lijepo je vidjeti i da su počeli dijeliti otkaze mada sam siguran da ne odlaze oni koji bi najprije trebali.

sad će opet svi vlakovi ići na farbanje da bi se uklonilo ono "vuča vlakova" koje su natrkeljili na sve lokomotive :lol:

^^


... švede, macose, mađare ... :D

Do kraja godine na pruzi Rijeka-Zagreb uvodi se unificirani sustav električne vuče

Povećava se kapacitet željezničke pruge: Za novi sustav od Rijeke do Moravica 637 milijuna kuna

Prelaskom na jednofazni sustav od 25 kV i 50 Hz podignut će se kapacitet stare mađarske pruge izgrađene 1873., pa će godišnji kapacitet iznositi oko 7 milijuna tona. Neznatno će se skratiti i vrijeme putovanja putničkih vlakova između Rijeke i Zagreba, zasad samo za 15-tak minuta koliko se u prosjeku gubi na izmjenu lokomotiva u Moravicama

RIJEKA Od početka iduće godine željeznička pruga Rijeka–Zagreb više neće imati »kratki spoj« u Moravicama, jer je u završnoj fazi realizacija projekta izmjene sustava električne vuče, koji je vrijedan oko 637 milijuna kuna.

Prelaskom na jednofazni sustav od 25 kV i 50 Hz podignut će se kapacitet stare mađarske pruge izgrađene 1873., pa će godišnji kapacitet iznositi oko 7 milijuna tona. Neznatno će se skratiti i vrijeme putovanja putničkih vlakova između Rijeke i Zagreba, zasad samo za 15-tak minuta koliko se u prosjeku gubi na izmjenu lokomotiva u Moravicama.

To je tek etapa u povećanju prijevozne moći pruge, jer bi u idućih nekoliko godina trebao biti realiziran projekt Automatskog pružnog bloka (APB), kojim će se promet kvalitetnije kontrolirati i brže odvijati, a kapacitet pruge povećati na oko 10 milijuna tona godišnje.

Vrlo važan dio projekta izmjene sustava električne vuče nalazi se u Rijeci, točnije u zgradi Elektro vučne podstanice Sušak, koja je u potpunosti obnovljena i opremljena u investiciji vrijednoj 28,6 milijuna kuna, čemu treba pridodati i 5,5 milijuna kuna naknade HEP-u za ostvarenje tehničkih uvjeta spajanja na električnu mrežu.

Željko Fak , direktor regionalne jedinice održavanja zapad u HŽ Infrastrukturi ističe kako je upravo ovih dana u tijeku tehnički pregled nove zgrade u kojoj je smješten i Centar daljinskog upravljanja. Ukupno bi oko 25 djelatnika HŽ Infrastrukture trebalo raditi u Centru i Podstanici Sušak. Još četiri takve podstanice su također u fazi uređenja i nalaze se u Delnicama, Vratima, Plasama i Matuljima.

– Ovaj projekt ima dugu povijest. Još 1987. sustav je dovršen na dijelu pruge između Zagreba i Moravica i tada je plan bio nastaviti s izmjenom sustava na trasi do Rijeke. Međutim, od toga nije bilo ništa zbog raznih okolnosti, između ostalog i početka rata, kao i nedostatka sredstava. Ugovor kojeg mi sada privodimo kraju potpisan je još 29. prosinca 2006. Riječ je o kompleksnom projektu i ugovoru čiji su nositelji Končar i Dalekovod pored kojih je radilo ukupno 200 podizvođača među kojima su i tvrtke kćeri HŽ-a. U svim tunelima i ispod nadvožnjaka morali smo spuštati razinu pruge zbog prilagođavanja novom sustavu vuče, a istovremeno smo uspjeli osigurati funkcioniranje željezničkog prometa, što nije bilo jednostavno. Po svemu je riječ o našem najambicioznijem i najzahtjevnijem projektu u ovom trenutku, naglašava Fak dodajući kako bi od 9. prosinca trebalo započeti tzv. prijelazno razdoblje postupnog uvođenje unificiranog sustava električne vuče.

Zanimljivo je da je dionica pruge između Moravica i Rijeke u dužini od 90 kilometara elektrificirana između 1951. i 1956. godine, da je isti posao između Škrljeva i Bakra (11,4 km) završen 1968., kao i da je najkraća dionica od svega 2,9 km između Pećina i Brajdice elektrificirana 1953. Najstarija je dionica Šapjane–Rijeka od 27,5 km, koja je elektrificirana prije Drugog svjetskog rata, točnije 1938.

Brojke pokazuju da se zastarjeli sustav koristi između 44 i 75 godina, pa stoga ne treba čuditi da je održavanje takvog sustava postalo preskupo, a često i neizvedivo, jer je veliki problem doći do rezervnih dijelova. Na sve to dolazi i zastarjeli vozni park, podatak da su lokomotive ELLOK serije predviđene za napon od 3 kV, prosječno stare 45 godina, kao i da je posljednja nabavljena 1969. Stoga bi investiciju u unificirani sustav elektrovuče trebalo promatrati tek kao prvi korak u modernizaciji pruge Rijeka–Zagreb.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Povecava-se-kapacitet-zeljeznicke-pruge-Za-novi-sustav-od-Rijeke-do-Moravica-637-milijuna-kuna

Koliko je tek Italija zastarjela,oni niti ne znaju da je 3 kV zastarjelo!