15.05.2008. | 19:43

klasična ljetovanja zamjenjuju kraća putovanja
Split po rastu broja ‘urbanih turista’ vodeći među sto velikih središta

Protekle četiri godine Split je imao godišnji rast broja gostiju od 17,2 posto i zauzeo je prvo mjesto na ljestvicama popularnosti
Piše ružica mikačić

Putovanjima u velike turističke gradove Europe uprihođeno je prošle godine 540 milijuna eura, odnosno 19,2 milijuna eura više nego prethodne godine, pa prema posljednjim podacima urbani turizam čini nevjerojatnih 40 posto svih inozemnih turističkih putovanja u Europi!

Turistički gradovi su hit i iz godine u godinu broj putnika u “city break” turama raste dvoznamenkastom brojkom, a u 2008. očekuje se daljnji porast tih putovanja u velike gradove od 14 posto.
250 milijuna turista

Informacije su to Europske udruge turističkih gradova (ECM) koju čini stotinu velikih turističkih središta Starog kontinenta, a koje je lani posjetilo gotovo 250 milijuna turista.

Prema izvješću ECM-a, prošle je godine porastao i broj dana zadržavanja u europskim gradovima, tako da je u njima “uknjiženo” i 600.000 noćenja više nego prethodne godine.

Najveći rast bilježe gradovi u blizini manjih zračnih luka dobro povezanih “low cost” avioprijevoznicima, pa su tako najveće stope rasta zabilježili Dublin, Tallin, Tarragona i Zuerich. Hrvatski turistički gradovi članovi ECM-a su Zagreb, Split, Dubrovnik i Rijeka. Dubrovnik se od 1995. do 2005. nalazio na samom vrhu europske ljestvice postotka rasta broja gostiju, na tom mjestu ga je u protekle četiri godine naslijedio Split.

Prema podacima ECM-a Split je u tom razdoblju imao godišnji rast od 17,2 posto, čime je zauzeo prvo mjesto na ljestvicama rastuće popularnosti.
Golem rast

Klasičan odmor na moru godišnje raste tri posto, dok putovanja u gradove imaju u pojedinim destinacijama i triput veću stopu rasta.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/7539/Default.aspx

So much about Croatia in the travelmagazines, this one in Vagabond.
Nice Pics.

http://www.vagabond.se/vb/reportage.aspx?id=67389

:cheers:

yes it is - but some of pix are very old ;)

Koji je tebi.. pa obrisat će ti ovu dretvu.. nisi koristi ispravno nazivlje naslova !!!

pa meni svako toliko izbrišu čak i kada napišen naslov koji se nekome sviđa.

nema veze, moderatori će ispravit
dobra tema

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/05/16/presa-v.jpg
SOLIN - Osim za Novu 2009. godinu, Solinjani bi šampanjac mogli točiti i u čast otvorenja prvoga solinskog hotela. Kamen temeljac položen je, naime, u studenome prošle godine. No, nije sve bilo idilično, jer su već prvi iskopi za budući Hotel President, koji bi trebao imati pet zvjezdica, najavili probleme. Ipak, investitor je imao sreće pa se radovi nisu prekidali na dulje razdoblje.

Odmah nakon početka radova na lokaciji hotela pronađeni su arheološki ostaci, ali su konzervatori brzo obavili svoj posao te s s investitorom dogovorili konzervaciju pronalazaka koji su ukazali na to da je rijeka Jadro nekoć protjecala upravo tim područjem. Radovi su se zatim mogli nastaviti, no vrlo su se brzo pojavili novi problemi - na površinu su počele izvirati podzemne vode. I taj je problem brzo uklonjen, voda je ispumpana, a njeno daljnje izviranje spriječeno građavinskim zahvatima.

Trenutačno su radovi u punom zamahu i, prema riječima Stipe Marasovića, voditelja gradilišta, bude li sve teklo po planu, u hotelu President već bi se ove godine mogao organizirati svečani doček Nove godine. Budući visokokategorik itekako će poboljšati turističku ponudu grada Solina koji su turisti do sada posjećivali samo na sat ili dva, i to organizirano preko agencija.

Otvaranjem Presidenta, postat će moguć i kongresni i sportski turizam. Naime, u rujnu će početi gradnja još jednoga manjeg hotelskog objekta sa 30 soba namijenjenih smještaju većih grupa, a to će donijeti i povoljnije cijene.

Prema riječima Mate Žaje iz nadzornoga tijela, hotel će zadovoljavati sve kriterije Ministarstva turizma za dobivanje visoke kategorije. Uz 80 vrhunski opremljenih soba, hotel će imati i podzemnu garažu, vanjsko parkiralište, restoran, hotelski kafić, nekoliko kongresnih dvorana, wellnes centar s unutarnjim bazenom te vanjski mali i veliki 25-metarski bazen, koji će dobro doći i sportskim klubovima.



Zaposlit će se oko 40 radnika, a u sezoni i više
Hotel visoke kategorije zahtijeva i visoko obrazovanu radnu snagu, što bi, unatoč velikoj nezaposlenosti, vlasnicima mogao biti i problem. Prema Žajinim riječima, oni su se već dali u potragu za kadrom, dio budućih zaposlenika već se obučava za rad u visokokategoriku. Na samom početku hotel će zapošljavati 40-ak ljudi, a taj bi broj u sezoni mogao i znatno narasti. Vlasnici se nadaju da će većina budućih zaposlenika biti upravo iz Solina jer bi i na taj način hotel znatno pridonio lokalnoj zajednici.

E to ja zovem dobrom vijesti. Samo nigdje ne piše na kojoj lokaciji će biti taj hotel.

Proabably in one of the 3 streets in Solin, wont be any problem to find it.

Proabably in one of the 3 streets in Solin, wont be any problem to find it.

ima solim malo više od tri ulice, ali ova ti je jaka..

hehe stvarno, nije Solin tako mali :lol:

Šta oćeš, više ulica u Sv.Kaji nego na Kocunaru ;)

http://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080518/hvar-men.jpgUgledni britanski list Guardian posvetio je poduži članak otoku Hvaru i istoimenom gradu u kojem bez imalo skromnosti veliča jedan od najljepših morskih gradova naše zemlje.
Pomalo s čuđenjem autorica Annabelle Thorpe hvali reinkarnaciju Hvara iz skromnog gradića s prosječnom turističkom ponudom u grad koji se uspoređuje s jednom Ibizom i francuskom rivijerom.
"Za trenutak sam pomislila da se nalazim usred snimanja za turistički vodič. Izgledalo je savršeno kao iz brošure", uvod je kojim autorica započinje tekst i nastavlja ga detaljnim opisom hvarskog sunca koji se reflektira u moru, prelijepim ljudima koji šeću hvarskom rivom sagrađenom u 17. stoljeću te uživanje u ispijanju koktela u miru i tišini morskoga gradića.
Uspoređujući "stravičan izgled hrvatskih hotela" i sadašnji preobražaj te borbu malih iznajmljivača apartmana, Hvar je dobio peticu za uređenje hotela, ponajviše zbog obnove hotela od strane grupe koja je zakupila Sunčani Hvar. Ipak, pitaju se i kako će se mali iznajmljivači boriti sa rastućom ponudom Hvara.
Autorica je ugođaj svoje hotelske sobe usporedila s najboljim hotelima Barcelone i Berlina, pohvalivši moderni dizajn koji je zavladao pri uređenju i ostavio iza sebe onaj stari, poznati hrvatski renesansni ambijent. Čitateljima je preporučila najbolje koktel barove, restorane, ali i konobe, za koje nudi detaljno objašnjenje.
Spominje i neizostavnog pobjednika Wimbledona Gorana Ivaniševića koji "ništa ne voli više nego uploviti u hvarsku luku i sjesti u kafić Carpe Diem" te ruskog milijardera Romana Abramoviča koji je poznat po tome da svrati svojom jahtom do Hvara. Spomenut je veliki dio popratnih sadržaja poput izleta brodom do Paklenih otoka, pa do zabave koju grad nudi nakon zalaska sunca, a nije izostavljeno niti maslinovo ulje koje se može kupiti gotovo na svakom uglu. "Hvar postaje novi Cannes kako sve više hotela zaprima glamurozni izgled. Ovoga ljeta masa ljudi koja će ulaziti i izlaziti s brodova za Paklene otoke biti će pomalo svjetlucava. Idite sada, prije nego postane ekskluzivno odabrano mjesto za europsku elitu", riječi su kojima autorica završava članak.

Stylish hotels have never been Croatia's strong point but one island has given its accommodation a radical makeover. Annabelle Thorpe reports


http://image.guim.co.uk/sys-images/Observer/Pix/pictures/2008/05/16/cro460x276.jpg




Hvar Town, Croatia: Riva Bar and Restaurant on the Waterfront

Strolling into Hvar Town in the late afternoon sunshine, for a moment I feel as though I have arrived in the middle of a tourist board photo shoot. It looks too brochure-perfect; the polished cobbles of the piazza gleam in the rich sunlight, chisel-jawed yachting types and blondes in skimpy frocks curl up on rattan sofas beneath pristine white parasols, sipping cold beers and caipirinhas that come with neat heaps of roasted almonds and a Café del Mar soundtrack. A cluster of terracotta-roofed houses clambers up the hillside behind the harbour, opposite a glittering sea stretching out to some hazily blue islands


http://www.guardian.co.uk/travel/2008/may/18/hotels.croatia

Na otoku Mljetu lani je ljetovalo 16.300 domaćih i stranih turista te ostvarilo više od 78.700 noćenja. Hotel “Odisej”, koji ove godine slavi 30 godina rada, realizirao je rekordnih 44.200 noćenja. I kućna radinost s 34.500 noćenja bilježi najbolje postignuće.

Naselje Pomena u NP MLjet pohodilo je sedam kruzera, odradilo 32 uplovljavanja s 2700 turista više nego dosad. U pomorskom je prometu prošle godine evidentirano 210 tisuća turista i nautičara i više od 40 tisuća vozila. Tih 6 postignuća najbolji je rezultat u povijesti otoka koji je postao omiljeno ljetovalište Nijemaca, Slovenaca, Britanaca, Talijana, Francuza, Iraca i Amerikanaca.
Ove godine ploveći hoteli ugovorili su 62 uplovljavanja ili dvaput više te će na izlete dovesti 6000 ili 130 posto putnika više nego lani, ponajviše Francuza i Amerikanaca.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/05/18/hotel4.jpghttp://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/05/18/hotel5.jpghttp://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/05/18/hotel6.jpgHotel Croatia, 101,1 mil. kn

Cavtat

ulaganje u preuređenje smještajnog dijela hotela, ulaganje u ostale objekte i planirano ulaganje u preuredjenje glavnog restorana i dijela recepcijeHotel Admiral, 292 mil. kn

Slano

izgradnja novog objekta na lokaciji potpuno srušenog hotela u Domovinskom ratu, 4*



Hotel Excelsior & Spa, 102,2 mil. kn

Dubrovnik

potpuno obnavljanje preostalog dijela smjestajnih jedinica te svih javnih prostora hotela, nova kongresna dvorana, wellness i spa sadržaji


Ukupna ulaganja u četrdesetak hotela, četiri autokampa i jednu marinu do početka sezone iznose 7 milijardi kuna

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2008,5,19,,120025.jl

Hrvatska glavna tema naj novijeg "GEO Saison" iz njemacke...

(mogli su izabrati lijepsu pozadinu... ;) )

http://i30.tinypic.com/2dseera.jpg

Hrvatska glavna tema naj novijek "GEO Saison" is njemacke...

(mogli su izabrati lijepsu pozadinu... ;) )

http://i30.tinypic.com/2dseera.jpg

U ovo si moram kupiti.. inace Geo i Merian su najbolja casopisa koja se bave tom tematikom.. a uz to ces ga naci u svakoj cekaonici kod lijecnika itd.. tako da nam se nije moglo bolje desiti nego da jedva nesto napisu o Hrvatskoj!

Meni je pozadina predobra, ta mala dalmatinska ribarska neeksploatirna sela su meni najljepsi dio Hrvatske.

loodilo naslovnica

Meni je pozadina predobra, ta mala dalmatinska ribarska neeksploatirna sela su meni najljepsi dio Hrvatske.

Bar netko tko cijeni, citiram: "ta mala dalmatinska ribarska neeksploatirna sela", uz napomenu kako u primorskom dijelu Dalmacije nema sela (ako ne računamo Split, Solin i Kaštela odkada su 1993. počeli pristizati neki određeni i odredivi), već mjesta.

tako je :cheers:
i ispravak, nisu mjesta nego mista :)

baš tako

Magazine Res (Travel) 5 pages about "Dalmatia-the Golden Coast"




http://www.res.se/images/stories/res/edition_frontpages/0804.jpg</IMG>

Što se tiče ovogodišnjih očekivanja, ministar turizma Damir Bajs rekao je da se nada ostvarenju od oko 12 milijuna turista i 57 milijuna noćenja
ŠIBENIK - U zadnje dvije godine Vlada je samo u infrastrukturu investirala 6,1 milijardu kuna, čime su stvoreni bolji uvjeti za kvalitetniji dolazak turista, kojih inače čak 95 posto dolazi u Hrvatsku cestovnim putem, kazao je u Solarisu, na sjednici Vladina povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i praćenje turističke sezone, ministar turizma Damir Bajs. Dodao je da čak 80 posto turista dolazi dva ili više puta uzastopce u Hrvatsku, čime se mogu pohvaliti samo rijetke zemlje.
Turisti u Hrvatsku dolaze najviše prema preporukama, a japanski nas gosti doživljavaju kao najsigurniju destinaciju u Europi, dodao je ministar koji je pohvalio napredak u sustavu ljetne službe Hitne pomoći koja je ovog ljeta brojnija za dva tima, u Vodicama i u Viru, koji počinju raditi već 21. svibnja. Što se tiče ovogodišnjih očekivanja, ministar Bajs rekao je da se nada ostvarenju od oko 12 milijuna turista i 57 milijuna noćenja, te vjeruje da će napokon porasti i turistički prihod koji bi trebao premašiti sedam milijardi kuna.
Igor Mally, pomoćnik ministra prometa, najavio je da će tuneli Sveti Rok i Mala Kapela i ove godine biti usko grlo iako radovi na drugoj cijevi u oba tunela napreduju dobro, a njihovo puštanje u promet se očekuje tek početkom sljedećeg ljeta. Do kraja godine u prometu će biti 40 kilometara autoceste Zagreb-Split-Ploče, do kraja ovog lipnja otvorit će se i 20,9 kilometara duga dionica Vrata-Kupjak u punom profilu, a do kraja rujna i dionica Oštrovica-Vrata.
Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije, rekao je da njegova kompanija 15. lipnja uvodi tri nova trajekta u promet, čime će se povećati kapacitet na 1900 putnika i 540 automobila na linijama Valbiska-Merag, Split-Supetar i Split-Vela Luka -Lastovo. Ovih dama ugovorit će se gradnja dvaju trajekata u splitskom brodogradilištu tipa »Hrvat«.
Boris Orlović je u ime MUP-a najavio ponovni dolazak policajaca iz Češke, Slovačke, Italije i Francuske, a ispomoć u turističkoj sezoni dobit će i sve morske policijske ispostave. Davor Britvić iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kazao je pak da je izrađen Državni plan angažiranja vatrogasnih snaga, te je najavio angažiranje dodatnih 1560 vatrogasaca i još 386 vojnih osoba. Zrakoplovne snage bit će pripravne i u punom sastavu od 1. lipnja. Što se tiče GSS-a, novost je formiranje pet novih informativnih punktova. [Jadranka Klisović]

20.05.2008. | 21:01

NEMOĆ ministRA turizma UOČI NOVE SEZONE
Bajs priznao vlastite greške

Nezaustavljiv rast cijena nafte i naftnih derivata, te slovenske vinjete – dva su problema čije moguće posljedice po hrvatski turizam nisu ozbiljnije analizirane u Ministarstvu turizma, kazao je ministar na koferenciji za novinare u Šibeniku.

Na izravno pitanje pitanje, ministar Damir Bajs je odgovorio kako je njegovo ministarstvo nemoćno nešto konkretnije uraditi kako bi ublažilo posljedice sve skuplje nafte.

- Točno je da gotovo 95 posto turista u Hrvatsku stiže cestama. Za sada, međutim, nema naznaka da bi skupo gorivo moglo poremetiti navike suvremenih nomada i znatnije utjecati na planirani dvopostotni rast gostiju i petpostotno povećanje zarade.

Unatoč lošijem startu predsezone u odnosu na lani, ove godine očekujemo da će nas posjetiti gotovo 12 milijuna gostiju koji će ostvariti 57 milijuna noćenja i Hrvatskoj ostaviti više o sedam milijardi eura - kazao je ministar Bajs.

Ministar je naglasio da se u sličnoj situaciji nalaze i naši izravni konkurenti u okruženju.

- Nismo u prilici činiti ono što rade, primjerice Turska, Tunis, Egipat i neke druge izvaneuropske zemlje, koje debelo avioprijevoznike s jasnom namjerom da privuku što više gostiju.

Europa nam je tu vezala ruke, pa moramo tražiti neke druge mogućnosti da pariramo, recimo, Turskoj ili Tunisu koje nude jednotjedni paket aranžman sa prijevozom za samo tristo eura - kazao je ministar Bajs.

Marijan DŽAMBO / EPEHA

Jeftinije cestarine

Preko Ministarstva vanjskih poslova zatražili smo od Slovenije da ublaži postojeći režim naplate cestarina.

Sugerirali smo da se, umjesto najavljenih polugodišnjih, uvedu jeftinije dvotjedne ili desetodnevne vinjete koje bi pogodovale turistima koji preko Slovenije dolaze u Hrvatsku - kazao je Bajs.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/8157/Default.aspx

Hvar: Obnovljeni luksuzni hotel 'Amfora' primio prve goste

http://www.glasdalmacije.com/admin/images/content/fotogalery/9759/5332.jpg?1

http://www.glasdalmacije.com/admin/images/content/fotogalery/9759/5333.jpg?2

http://www.glasdalmacije.com/admin/images/content/fotogalery/9759/5334.jpg?3

Najveći hotel u Hvaru dočekao je prve goste u ovoj sezoni kao potpuno obnovljen luksuzni resort uz najnoviji dodatak u ponudi - kaskadni bazen, jedinstven na ovom dijelu Jadrana.

Jedan od ključnih razloga ORCO-vih ulaganja u Sunčani Hvar je produljenje turističke sezone kako bi se posao mogao proširiti na 365 dana u godini. U tom pravcu su, ističu iz Sunčanog Hvara, učinjena dva bitna koraka; prvi je Sensorí Spa u hotelu Adriana, otvoren prošle godine, koji se proteže na 1400 četvornih metara, a drugi hotel Amfora koji sa svojim iznimnim konferencijskim sadržajima i bazenom s grijanom slatkom vodom udovoljava najvišim međunarodnim standardima.

- Amfora je izgrađena na način da u potpunosti udovolji zahtjevima grupa, organiziranju najrazličitijih događanja, obiteljskom odmoru, individualnim gostima kao i zahtjevima specijaliziranih turoperatora i putničkih agencija. S potpunim dovršenjem fascinantnog bazena i vodenih kaskada nova Amfora je uistinu jedinstven hotel za kojeg s punim uvjerenjem smatramo da vrijedi krilatica "Od Venecije do Atene - jednostavno neusporedivo" - drži Jacques M. Bourgeois, predsjednik Uprave Sunčanog Hvara.

Moderni kongresni centar sastoji se od dvije kongresne dvorane, svaka kapaciteta 350 ljudi, s mogućnošću da ih se podijeli u tri, odnosno u dva dijela. Tu je i više manjih konferencijskih dvorana za sastanke grupa od 10 do 40 sudionika. Centar je opremljen najsuvremenijom audio i video opremom, bežičnim internetom u svim sobama, konferencijskim dvoranama, kao i javnim prostorijama hotela. Uključuje i brojne mogućnosti organiziranja različitih vrsta događanja na otvorenom, npr. modnih revija, vjenčanja, koktel prijema i sl., za čak i do tisuću osoba. Svi prostori u Amfori kao i određeni broj soba prilagođeni su boravku osobama s ograničenom pokretljivošću.

http://www.glasdalmacije.com/?show=0&galery=9759

nepiše koliko ima zvjezdica :lol: ali pretpostavljan da ih ima 5

Ovo stvarno izgleda fenomenalno... fakat kako su ga lijepo obnovili!

lijepo lijepo baš karipski izgleda

istina,
Hotel Lav je još kako-tako ali ovaj nema ništa sa Dalmacijon. Nekažen da nije odličan, ali...

http://www.suncanihvar.com/amfora

With over a thousand islands, islets and reefs, of which 66 are inhabited, the Croatian islands offer everything from nudist beaches to windsurfing, and organic wines to all-night dance parties. You can bed down in a boutique hotel or a back-to-basics cottage (no running water, no mains electricity), depending on your pain threshold. It's also outside the eurozone so your holiday cash will go a bit further.

Croatia's varied islands offer everything from sailing to skinny dipping, isolated beaches to 24-hour parties



http://image.guim.co.uk/sys-images/Travel/Pix/pictures/2008/05/21/Croatia4.jpg Unspoilt nature ... Mljet island National Park in South Dalmatia.


http://www.guardian.co.uk/travel/2008/may/21/croatia.top10.islands

Jeste li primjetili kako je Dalimacija najljepša HR regija. Svaka čast svakome, HR je lijepa u globalu, ali niti jedna regija u državi nema toliko nacionalnih parkova (Mljet, Starigrad-Paklenica, Krka i Kornati) ili parkova prirode ili rezervata prirode ili nećega sličkog kao Dalmacija.

Da je to u Češkoj ili Sloveniji, oni bi samo od jednog od nacionalnih parkova zgrnuli milijune eura mjesečno. Što je to u našim glavama, pa ne možemo svoje prirodne ljepote unovčiti. Zašto naši nadležni, a onda i oni ispod njih misle kako turistička sezona traje od 1. lipnja, do 1. rujna? Za razliku od nas - čak u Ukrajini razmišljaju kako turistička sezona traje 365 dana u godini i kako se 1.1. 2008. treba početi pripremati za sezonu koja počinje 1.1.2009., a završava 31.12.2009.

I meni je dalmacija najljepsa ali to je subjektvno msiljnje, mislim da se nemoze objektivno usporedjivati ljepota krajolika.

i nije istinda da mi ne unovcavamo to, naravno da bi mogli bolje ali nije lose! Spanjolska ih unovcava jako dobro ali ja nebi htio dalmatinsku obalu poput coste brave! A duljina sezone nije samo nasa boljka vec gotovo cijelog mediterana. Faktori zbog kojih je to tako su mnogi a samo jedan od njih je nasa nekompetentnost u turizmu

Ma daj... Grci imaju sezonu od 10 mjeseci, Cipar isto tako, u Izraelu, Egiptu i Tunisu sezona traje 9 mjeseci, u Turskoj, Italiji, Azurnoj obali i Španjolskoj 8 mjeseci, samo kod nas tri mjeseca.

Dakle, nešto ne štima...

To je bas bila moja poanta, stavr konkurentnosti. Mi jednostavno u studenom nemozemo ponuditi kupanje u moru dok oni u tunisu i Egiptu mogu. Po tome nismo konkurenti. Takoder Grcka i Italija van kupalisne sezone prventveno ide na povijesno kulturni tuzrizam. Svaka cast nasemu ali tu se gotovo nitko na svijetu nemoze nositi sa Grckom, Egiptom i Italijom


Smatram da se kod nas sezona moze produziti ali srpanj i kolovoz ce uvijek biti broj jedan.

To je bas bila moja poanta, stavr konkurentnosti. Mi jednostavno u studenom nemozemo ponuditi kupanje u moru dok oni u tunisu i Egiptu mogu. Po tome nismo konkurenti. Takoder Grcka i Italija van kupalisne sezone prventveno ide na povijesno kulturni tuzrizam. Svaka cast nasemu ali tu se gotovo nitko na svijetu nemoze nositi sa Grckom, Egiptom i Italijom


Smatram da se kod nas sezona moze produziti ali srpanj i kolovoz ce uvijek biti broj jedan.

Istina da su srpanj i kolovoz udarni, ali možemo se preko zime orjentirati na kongresni turizam i sl. Nije sve u prirodnim ljepotama ili kulturnom nasljeđu kako misliš... ipak je najveći dio u sposobnosti pretvaranja potencijala u nešto profitabilno. Mislim gotovo pa apsurdno je da Austrija koja niti nema more ima puno više turista godišnje po stanovniku, a da ne govorim o zaradama. Iako oni opet imaju skijališta, ali i ona su sezonska, nećeš ić u 6. mjesecu skijat u Austriju, ali oni i dalje ostvaruju zaradu i u 6. i 7. i 8. mjesecu. Stvar je i u odnosu prema turistima - ono kaj sam ti pričal za Vodice događa se svakodnevno diljem naše obale, a s takvim stavom neće biti niti približne zarade od turista kakav nam je potencijal... zadovoljan gost najbolja je reklama iako to dosta ljudi koji rade u turizmu zaboravljaju :ohno:. A i turistička promidžba nam ne funkcionira kako treba - sjeti se samo onog lika čiju su reklamu vrtili na cnbcu koji priča engleski toliko dobro da bi kumica s placa to sigurno puno bolje rekla :yes:. To su teški propusti kod marketinga kojim si u biti stvaramo umjesto pozitivnog negativni marketing ili još gore nitko niti ne razumije o čemu se niti o kome se radi pa niti nema nikakvog marketinškog efekta, a novci su u to ovako i onako ulupani...

Jeste li primjetili kako je Dalimacija najljepša HR regija. Svaka čast svakome, HR je lijepa u globalu, ali niti jedna regija u državi nema toliko nacionalnih parkova (Mljet, Starigrad-Paklenica, Krka i Kornati) ili parkova prirode ili rezervata prirode ili nećega sličkog kao Dalmacija.

Da je to u Češkoj ili Sloveniji, oni bi samo od jednog od nacionalnih parkova zgrnuli milijune eura mjesečno. Što je to u našim glavama, pa ne možemo svoje prirodne ljepote unovčiti. Zašto naši nadležni, a onda i oni ispod njih misle kako turistička sezona traje od 1. lipnja, do 1. rujna? Za razliku od nas - čak u Ukrajini razmišljaju kako turistička sezona traje 365 dana u godini i kako se 1.1. 2008. treba početi pripremati za sezonu koja počinje 1.1.2009., a završava 31.12.2009.

Slažem se sa Zabonzom. Nije Dalmacija najljepša hrvatska regija niti je Hrvatska najljepša zemlja u svijetu. Svaka regija, kraj, zemlja je lijepa na svoj način. Uostalom ljepota je samo u oku promatrača i krajnje je subjektivan pojam što znači ako je nešto lijepo tebi ne mora biti meni i obrnuto. Za mene je Dalmacija, uz Zagreb, najljepša hrvatska regija ali to je opet samo moje mišljenje koje se u većini slučajeva ne poklapa s ljudima primjerice iz Like, Istre, Slavonije, Zagorja.
BTW Starigrad je ipak Likota, a ne Dalmatino ;).

"ipak je najveći dio u sposobnosti pretvaranja potencijala u nešto profitabilno. Mislim gotovo pa apsurdno je da Austrija koja niti nema more ima puno više turista godišnje po stanovniku, a da ne govorim o zaradama."
- O tome upravo i govorim - Jedan Prag od turizma godišnje zaradi 3,5x više nego cijela Hrvatska, a da se razumijemo Češka je jeftinija od nas.

"A i turistička promidžba nam ne funkcionira kako treba - sjeti se samo onog lika čiju su reklamu vrtili na cnbcu koji priča engleski toliko dobro da bi kumica s placa to sigurno puno bolje rekla"
-Ne radi se ni o jeziku, jer u Italiji, ili Francuskoj nigdje nećeš čuti engleski, čak ni na recepciji hotela. Ali s druge strane ovo o promidžbi se slažem. Cipar se na cnn-u, bbc-u, abc-u, eurosportu, national geograficu i sličnim tv postajama reklamira 25 sati dnevno, 8 dana u tjednu, 5 tjedana u mjesecu, 13 mjeseci u godini. Samo svakih par mjeseci mijenjaju reklamu ovisno o godišnjem dobu. U Splitu su niknuli jumbo plakati sa Turskom, a ima li koji plakat Hrvatske u Belgiji slučajno. Garant nema...

Sada ću prvo citirati sebe, pa onda Astralisa:
"Svaka čast svakome, HR je lijepa u globalu"
"Nije Dalmacija najljepša hrvatska regija niti je Hrvatska najljepša zemlja u svijetu"
-Nisam ni rekao kako je Dal najljepša HR regija, ali po brojnosti nacionalnih parkova, parkova prirode, i prirodnih rezervata je #1 u HR. To je činjenica.

"BTW Starigrad je ipak Likota, a ne Dalmatino ."
- Nacionalni park Starigrad-Paklenica se nalazio u bivšoj općini Zadar, a kako znamo u neka mračna vremena granice općina nisu mogle prelaziti iz u drugu regiju, tako da je u Statističkom godišnjaku iz 1990. taj nacionalni park potpisan pod Dalmaciju.

Bar netko tko cijeni, citiram: "ta mala dalmatinska ribarska neeksploatirna sela", uz napomenu kako u primorskom dijelu Dalmacije nema sela (ako ne računamo Split, Solin i Kaštela odkada su 1993. počeli pristizati neki određeni i odredivi), već mjesta.

Dakle, Split i okolica su selendra radi "nekih određenih i odredivih" doseljenika?
Brate, ni ja dobar dio njih ne obožavam previše, ali još će se dosta sranja tribat desit tom gradu da postane selo kakvim ga ti prikazuješ.
Sad moš reć da si se šalija..al u svakoj šali pola istine... :tongue3:

Jeste li primjetili kako je Dalimacija najljepša HR regija.

Šteta šta selo Split kvari taj ukupni dojam. :)

Otkud NP Paklenica može biti u Lici?!?! E, svašta. :ohno: U zadarskoj županiji je i još k tome s južne strane Velebita, na kilometar, dva od mora.

Zar ovo izgleda kao Lika???
http://img115.imageshack.us/img115/959/1263vinjeracps0.jpg

Slažem se sa Zabonzom. Nije Dalmacija najljepša hrvatska regija niti je Hrvatska najljepša zemlja u svijetu. Svaka regija, kraj, zemlja je lijepa na svoj način. Uostalom ljepota je samo u oku promatrača i krajnje je subjektivan pojam što znači ako je nešto lijepo tebi ne mora biti meni i obrnuto. Za mene je Dalmacija, uz Zagreb, najljepša hrvatska regija ali to je opet samo moje mišljenje koje se u većini slučajeva ne poklapa s ljudima primjerice iz Like, Istre, Slavonije, Zagorja.
BTW Starigrad je ipak Likota, a ne Dalmatino ;).

Dakle, Split i okolica su selendra radi "nekih određenih i odredivih" doseljenika?
Brate, ni ja dobar dio njih ne obožavam previše, ali još će se dosta sranja tribat desit tom gradu da postane selo kakvim ga ti prikazuješ.
Sad moš reć da si se šalija..al u svakoj šali pola istine... :tongue3:

Šteta šta selo Split kvari taj ukupni dojam. :)

NIsam se šalija. Mislio sam to što sam rekao i stojim iza svojih riječi.
Ali kada sam rekao kako je Split od 93., a moglo bi se slobodno reći i od 91., selendra to je zato što je građanska elita koja je nosila i dizala Split kao grad nestala. U roku od 5-7 godina iz grada je nestalo 15ak tisuća ljudi koji su Split činili gradom, koji su udahnjivali kulturni, umjetnički i svekoliki drugi urbani duh ovome gradu. Nakon 95., završila se zaobilaznica, ulica dom. rata, dobili smo neke transferzalne infrastrukturne objekte, ali smo dobili i 50.000 određenih i odredivih koji su mentalno unakazili ovaj grad i pretvorili ga u selendru. O tome sam govorio.

@ Ballota

Quote:
Originally Posted by co_brays View Post
Jeste li primjetili kako je Dalimacija najljepša HR regija.
Šteta šta selo Split kvari taj ukupni dojam.

Tako je rekao sam da je Dalmacija najljepša regija u državi, ali samo odmah to i demantirao izjavom kako je HR lijepa u globalu.

Zašto imam osjećaj kako mi pet neki na ovom forumu imputiraju neke stvari kao što se to radilo i lani?

NIsam se šalija. Mislio sam to što sam rekao i stojim iza svojih riječi.
Ali kada sam rekao kako je Split od 93., a moglo bi se slobodno reći i od 91., selendra to je zato što je građanska elita koja je nosila i dizala Split kao grad nestala. U roku od 5-7 godina iz grada je nestalo 15ak tisuća ljudi koji su Split činili gradom, koji su udahnjivali kulturni, umjetnički i svekoliki drugi urbani duh ovome gradu. Nakon 95., završila se zaobilaznica, ulica dom. rata, dobili smo neke transferzalne infrastrukturne objekte, ali smo dobili i 50.000 određenih i odredivih koji su mentalno unakazili ovaj grad i pretvorili ga u selendru. O tome sam govorio.

Mentalno unakaženje je jedno, a opće unakaženje drugo.
Iako grad čine njegovi stanovnici, nisu presudni faktor, kada se gleda globalna slika!

Ako ćemo ić tim putem, možemo odma raspravu preselit na Zagreb. Taj grad je doživio sličnu, ako ne i veću kulturnu "štetu" nakon rata.
No to su sve stvari koje čine jedan grad. On je živo tijelo. Diše.
Stari ljudi odlaze, novi dolaze. Ne moramo se svi slagat s njihovim sjetonazorom, slušat istu muziku i pljucat po ulici. Ali ako ćemo dopustit da nas to sje*e u mozak, glupi smo.

Niko ovdi nije čiste krvi niti ima pravo osuđivat ostale na račun porijekla. Čovjeka definiraju postupci, a ne krvna zrnca. A činjenica je da su i domaći poprimili manire doseljenika. Dakle, došlo je do jedne kolektivne izmjene.
Ko ju prije prihvati, bit će mu lakše u životu. Je*e se meni i za cajke i sponzorušice i zlato oko vrata. Živim svoj život onako kako mi paše, u društvu sličnih mi ljudi. Ostalo me ne zanima.

I Split i Zagreb prolaze kroz isto kroz šta su prošli svi veći gradovi po Europi (i Americi, ako ćemo pravo). Svi su oni jedan veeeliki mix različitih kultura. Ima i seljaičina...ima i normalnih ljudi...a bome i ima gospode koja si uzima za pravo sve ostale gledat s visoka i sudit im sa distance........ :cheers:

@ Ballota

Quote:
Originally Posted by co_brays View Post
Jeste li primjetili kako je Dalimacija najljepša HR regija.
Šteta šta selo Split kvari taj ukupni dojam.

Tako je rekao sam da je Dalmacija najljepša regija u državi, ali samo odmah to i demantirao izjavom kako je HR lijepa u globalu.

Zašto imam osjećaj kako mi pet neki na ovom forumu imputiraju neke stvari kao što se to radilo i lani?

I da si odma reka da je RH najlipša u globalu, opet bi ti napisa isto. Moj post se odnosija na tvoju izjavu o Splitu koji se po tebi pretovirja u selo. To mi je zasmetalo, pa te bockam... :cool:

Dakle, Split i okolica su selendra radi "nekih određenih i odredivih" doseljenika?
Brate, ni ja dobar dio njih ne obožavam previše, ali još će se dosta sranja tribat desit tom gradu da postane selo kakvim ga ti prikazuješ.
Sad moš reć da si se šalija..al u svakoj šali pola istine... :tongue3:



Šteta šta selo Split kvari taj ukupni dojam. :)

Mentalno unakaženje je jedno, a opće unakaženje drugo.
Iako grad čine njegovi stanovnici, nisu presudni faktor, kada se gleda globalna slika!

Ako ćemo ić tim putem, možemo odma raspravu preselit na Zagreb. Taj grad je doživio sličnu, ako ne i veću kulturnu "štetu" nakon rata.
No to su sve stvari koje čine jedan grad. On je živo tijelo. Diše.
Stari ljudi odlaze, novi dolaze. Ne moramo se svi slagat s njihovim sjetonazorom, slušat istu muziku i pljucat po ulici. Ali ako ćemo dopustit da nas to sje*e u mozak, glupi smo.

Niko ovdi nije čiste krvi niti ima pravo osuđivat ostale na račun porijekla. Čovjeka definiraju postupci, a ne krvna zrnca. A činjenica je da su i domaći poprimili manire doseljenika. Dakle, došlo je do jedne kolektivne izmjene.
Ko ju prije prihvati, bit će mu lakše u životu. Je*e se meni i za cajke i sponzorušice i zlato oko vrata. Živim svoj život onako kako mi paše, u društvu sličnih mi ljudi. Ostalo me ne zanima.

I Split i Zagreb prolaze kroz isto kroz šta su prošli svi veći gradovi po Europi (i Americi, ako ćemo pravo). Svi su oni jedan veeeliki mix različitih kultura. Ima i seljaičina...ima i normalnih ljudi...a bome i ima gospode koja si uzima za pravo sve ostale gledat s visoka i sudit im sa distance........ :cheers:

1. ovo nije dretva za ovu temu.
2. Ne možeš govoriti o Zagrebu, a pogotovo ne o Europi koji su ostali dostojanstveni perd svim tim promjenama za razliku od Splita.
3. Split je kroz taj val od 50.000 ljudi doživio i opće unakaženje. Dobili smo 2-3 transferzale, ali se unakazio Žnjan, Marjan, Meje, i sl... Ako je to cijena što smo dobili 2 ceste, onda mislim stvarno.
4. Dođe turist u Split, iziđe sa kruzera, hoće potrošiti novac i reće imali koje pristojno mjesto u ovome gradu bez te kvazi orijentalne buke i urlikanja, a ja mu posramljeno odgovorim nema.

I da si odma reka da je RH najlipša u globalu, opet bi ti napisa isto. Moj post se odnosija na tvoju izjavu o Splitu koji se po tebi pretvorija u selo. To mi je zasmetalo, pa te bockam... :cool:

Samo ti bockaj - svaka konverzacija je zdrava

1. ovo nije dretva za ovu temu.
2. Ne možeš govoriti o Zagrebu, a pogotovo ne o Europi koji su ostali dostojanstveni perd svim tim promjenama za razliku od Splita.
3. Split je kroz taj val od 50.000 ljudi doživio i opće unakaženje. Dobili smo 2-3 transferzale, ali se unakazio Žnjan, Marjan, Meje, i sl... Ako je to cijena što smo dobili 2 ceste, onda mislim stvarno.
4. Dođe turist u Split, iziđe sa kruzera, hoće potrošiti novac i reće imali koje pristojno mjesto u ovome gradu bez te kvazi orijentalne buke i urlikanja, a ja mu posramljeno odgovorim nema.

Diskutabilno...al u pravu si. Nećemo spamat.
Ako oš, otvori topic na ovu temu. Imalo bi se o čemu raspravljat... :cheers:

Diskutabilno...al u pravu si. Nećemo spamat.
Ako oš, otvori topic na ovu temu. Imalo bi se o čemu raspravljat... :cheers:

Zadnji moj spam večeras!
A kako bi se topic zvao? Naprimjer: "Kako su glavate kutije koje psiho-fizičko-materijalno unazadile državu to učinile i metode njihovog čina?"

meni isto idu naku... seljačći šta se griju zdrvin i šta šetaju Spliton a ponašaju se ki da su na selu
Da se razumimo, neman ništa protiv njih, ali brate ako si se doselija u neko novo misto, prihvati običaje i uklopi se.
Situacija u Splitu danas je takva da postoje 2 tipa:
doseljenici šta se ne žele prilagodit pa se uklapaju u Split ka Japanac u Nigeriji (pa takvi uglavnom simpatiziraju nazi i fašiste jer ne poznaju povijest grada pa dižu ruke u pozdrav. Ni ja nisan komunjara ali znan šta su talijani radili)
i drugi 'normalni' koji su odrasli pod utjecajen starijih generacija grada (ne vole cajke i građani su u pravom smislu riječi, uglavnom urbani).
To bi bila onako gruba podjela koja je i te kako očita jer se jedni sa drugima uglavnom ne druže.

Ma cajke su najmanji problem, iako u globalnoj turističkoj slici znači kako hrvatska pripada pod šumadiju, a ne u mediteranski-srednjeeuropsku zemlju.

meni isto idu naku... seljačći šta se griju zdrvin i šta šetaju Spliton a ponašaju se ki da su na selu
Da se razumimo, neman ništa protiv njih, ali brate ako si se doselija u neko novo misto, prihvati običaje i uklopi se.
Situacija u Splitu danas je takva da postoje 2 tipa:
doseljenici šta se ne žele prilagodit pa se uklapaju u Split ka Japanac u Nigeriji (pa takvi uglavnom simpatiziraju nazi i fašiste jer ne poznaju povijest grada pa dižu ruke u pozdrav. Ni ja nisan komunjara ali znan šta su talijani radili)
i drugi 'normalni' koji su odrasli pod utjecajen starijih generacija grada (ne vole cajke i građani su u pravom smislu riječi, uglavnom urbani).
To bi bila onako gruba podjela koja je i te kako očita jer se jedni sa drugima uglavnom ne druže.

Potpis! :cheers1:

da razjasnin još nešto:
Split je kroz čitavu svoju povijest bio grad u koji su se doseljavali ljudi iz drugih krajeva, pogotovo iz dalmatinske zagore (i sam iman korijene). I kao takav je ima svoju kulturu i mediteranski štih.
Ali zadnjih desetak godina je prestrašno, kulturocid, ne uklapaju se.
Dogodilo se da Splićani odlaze u Zagreb, a svi ostali u Split

- Nacionalni park Starigrad-Paklenica se nalazio u bivšoj općini Zadar, a kako znamo u neka mračna vremena granice općina nisu mogle prelaziti iz u drugu regiju, tako da je u Statističkom godišnjaku iz 1990. taj nacionalni park potpisan pod Dalmaciju.

Prije je Zadarska županija bila do Plitvica, a teško da su Plitvice Dalmacija :).

Otkud NP Paklenica može biti u Lici?!?! E, svašta. :ohno: U zadarskoj županiji je i još k tome s južne strane Velebita, na kilometar, dva od mora.

NP Paklenica se nalazi drito na Velebitu, dakle granici Like i Dalmacije... pogledaj položaj NP-a pa će ti sve biti jasno. Zadarska županija obuhvaća i dio Like ;).

Prije je Zadarska županija bila do Plitvica, a teško da su Plitvice Dalmacija :).

Očito si paušalno pročitao što sam napisao. Ja sam govorio o bivšoj OPĆINI ZADAR, a ne županiji zadarskoj.

Prije je Zadarska županija bila do Plitvica, a teško da su Plitvice Dalmacija :).



NP Paklenica se nalazi drito na Velebitu, dakle granici Like i Dalmacije... pogledaj položaj NP-a pa će ti sve biti jasno. Zadarska županija obuhvaća i dio Like ;).

Ahaha, ajde dođi u Starigrad, Seline ili Marasoviće (točno u NP) pa reci lokalnima da su Ličani. Takvu teoriju SIGURNO nikad u životu nisu čuli... :lol:
Točno je da zd županija obuhvaća i dio Like, ali kakve to veze ima s ovim?! Ne pričamo o Gračacu ili Bruvnu nego o NP Paklenica. Ponavljam, Lika je s "druge" strane Velebita, tj. sjeverne. Inače, i ja spadam u lokalne i mogu se samo nasmijati na ovo, sorry. Ni najmanje nemam ništa protiv Like, ali me ovo smeta.

U hotelu Admiral u Slanome sve je spremno za otvaranje i prijam prvih gostiju, a njihova prethodnica u ponedjeljak će biti novinari, u povodu toga pozvani na konferenciju za tisak koju bi trebao održati direktor “Dubrovačkog primorja” Pero Vićan.
Predviđen je i obilazak novog hotela koji bi se, kako neslužbeno doznajemo, trebao otvoriti u idućih tjedan dana. Admiral ima četiri zvjezdice i bit će prvi hotel tako visoke kategorije na području Dubrovačkog primorja.
U izgradnju novog Admirala, koji je niknuo na mjestu nekadašnjeg istoimenog hotela, potpuno devastiranog tijekom Domovinskog rata, tvrtka “Dubrovačko primorje” uložila je 40 milijuna eura.
Novi hotel izgrađen je prema projektu slovenskog arhitekta Janeza Kobea, ima 250 soba s 550 postelja te niz pratećih sadržaja, uključujući i kongresne kapacitete, a bit će otvoren tijekom cijele godine.


:applause:

BRITANSKI turistički internetski portal Holiday Hipermarket objavio je danas na svojoj stranici podatke o porastu broja turista koji iz godine u godinu u sve većem broju posjećuju Hrvatsku.

Pozivajući se na izjavu Višnje Arambašec, izdavačice turističkog vodiča kroz Hrvatsku "In You Pocket's guides to Croatia", Holiday Hipermarket piše da su turisti impresionirani hrvatskom kulturom, dvorcima i kulinarskim delicijama."Sve više i više turista dolazi u Hrvatsku i svake godine dolaze ljudi koje zanima kulturni turizam. Ljudi su sve zadovoljniji s onim što im se ovdje nudi", rekla je Arambašec te dodala da je središte Zagreba jedno od najboljih mjesta koje Britanci mogu posjetiti ukoliko ih zanimaju povijesne građevine.

Prema službenim podacima, Hrvatsku je u prva tri mjeseca ove godine posjetilo 558.493 turista, što je 14-postotno povećanje u odnosu na isti period lani kada je u Hrvatskoj zabilježeno 489.542 turističkih posjeta.

Prošle se pak godine 11.2 milijuna turista odmaralo u Hrvatskoj, što predstavlja povećanje od sedam posto u odnosu na ukupan broj turističkih posjeta u 2006.

Očito si paušalno pročitao što sam napisao. Ja sam govorio o bivšoj OPĆINI ZADAR, a ne županiji zadarskoj.

Ma kakvi paušalno... znam da si spomenuo općinu Zadar, govorim kako je ta teritorijalna jedinica obuhvaćala puno veće područje nego danas. Općina Zadar i Zadarska županija prije obuhvaćale su puno više područje od današnje Zadarske županije.

Ahaha, ajde dođi u Starigrad, Seline ili Marasoviće (točno u NP) pa reci lokalnima da su Ličani. Takvu teoriju SIGURNO nikad u životu nisu čuli... :lol:
Točno je da zd županija obuhvaća i dio Like, ali kakve to veze ima s ovim?! Ne pričamo o Gračacu ili Bruvnu nego o NP Paklenica. Ponavljam, Lika je s "druge" strane Velebita, tj. sjeverne. Inače, i ja spadam u lokalne i mogu se samo nasmijati na ovo, sorry. Ni najmanje nemam ništa protiv Like, ali me ovo smeta.

Ma dobro, ali je NP Paklenica na granici da ga jebeš... nećeš puno pogrješiti ako ga pripišeš Lici jer se ipak nalazi na planinskom području. Taj dio Hrvatske jest Gorska Hrvatska jer se nalazi na Velebitu. Podnožje Velebita uz more nije Gorska Hrvatska. Dakle Velebit je granica i planina koja zemljopisno cijela pripada Gorskoj Hrvatskoj. Ne znam kaj se imaš na to smijati, a još manje kaj te ima smetati ako je činjenica da cijeli Velebit geografski spada pod Gorsku Hrvatsku, a podnožje Velebita s južne strane uz more spada u Primorsku Hrvatsku...

Amerikanac ostao začuđen ljepotom kvarnerske obale
Autor: Neven Rajak
Ponedjeljak, 26 Svibanj 2008
Poslovne radionice “Buy Croatia” održavaju se u organizaciji Hrvatske turističke zajednice već treću godinu zaredom i mjesto su susreta domaće ponude i inozemne potražnje. Prvi su put organizirane u Hrvatskoj kako bi se stranim turoperatorima predstavili i drugi dijelovi obale, a ne samo Dubrovnik kao jedino odredište za koje su do sada znali. Nismo ni znali da postoji još nešto osim juga, ovo je pun pogodak - bio je oduševljen Murray Rosenbaum iz Chicaga iznenađen raskošnom ljepotom kvarnerske obale i otoka. Broj turista koji dolaze u Hrvatsku iz SAD-a stalno i brzo raste, a Amerikanci posebno cijene naše kulturno i povijesno naslijeđe, ljepotu i očuvanost prirode te neposrednost i toplinu ljudi s kojima komuniciraju tijekom boravka i od kojih većina govori engleski. To je samo jedno od novih emitivnih tržišta otvorenih proteklih godina, čiji se rezultati računaju u velikim brojevima, a navike i potrebe tih turista tek upoznajemo.

Na toj listi vrlo je visoko plasirana Španjolska, i to zahvaljujući uvođenju direktnih letova iz Valencije, Madrida i Barcelone za Dubrovnik. Francisco Lopez, predstavnik turoperatora iz Madrida, upozorava da Španjolci očekuju da im se domaćini obraćaju na španjolskom, Hrvatsku još doživljavaju kao egzotično odredište, traže bolje hotele, dinamični su i ne odmaraju se na jednome mjestu, nego obilaze i upoznaju kraj u kojem se nalaze.

- Naučite nekoliko osnovnih španjolskih fraza jer to je vašim gostima vrlo važno - poručuje Lopez domaćim ugostiteljima i hotelijerima, a istu poruku, ali za francuski jezik ponavlja i Bruno Goncalves. On predstavlja agenciju koja se bavi kružnim putovanjima i traži nove luke na Jadranu u kojima bi njihovi cruiseri mogli pristajati. O svojim gostima kaže da su posebno zainteresirani za gastronomiju i vina. Rado kupuju autohtone namirnice jer na kopno dolaze već prilično educirani s obzirom na to da na brodu tijekom plovidbe kušaju nacionalne specijalitete.(jutarnji.hr-Ivančica Celevska/EPEHA,Foto: Željko Šop / Cropix)

@ astralis: Nije bitno, nisi shvatio, nema veze. Neću više spamati...

http://img135.imageshack.us/img135/4955/995headblagoll7.jpg

:)

http://img135.imageshack.us/img135/4955/995headblagoll7.jpg

:)

Woooooooooooooooooooooooooow

nemoj se ismijavat :lol: :D

nisam časne pionirske i 25. maja 1981. kada sam se primio u pionire

je je :D bar se trudimo :D

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080528/rusi.jpgRusi su poludjeli za Hrvatskom. Htio sam na odmor u Dubrovnik ili neki dalmatinski otok u srpnju, ali više nema mjesta na avionima. Ostale su samo skupe karte na redovnim linijama preko Frankfurta – razočaran je Moskovljanin K. K.

Stopedeset tisuća lanjskih turista iz Rusije očito se vratilo odličnih dojmova; iz te se zemlje drugu godinu za redom bilježi rekordan porast oko 40 posto.

Usprkos dobrim rezultatima u prvom dijelu ove godine, turistički su radnici oprezni. Valja, kažu, vidjeti kako će proći tjedni nogometnog prvenstva, na koje mnogi Rusi namjeravaju, a onda i špica.

– Aranžmani se zasad dobro prodaju, Hrvatska se ovdje etablirala, Rusi se vraćaju zadovoljni i – napišite to, molim vas – nemaju problema s gostima iz drugih zemalja, niti oni s njima – kaže Mladen Falkoni, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Moskvi, aludiraju na napise o tome da neke nacije ne vole na odmoru blizinu bogatih i glasnih Rusa.

Jadranski domaćini tvrde da se Rusi ni po čemu, pa ni po glasnosti, ne razlikuju od ostalih.

Ležerni i imućni
– Od većine su drukčiji samo po ležernosti i debljini novčanika. Dolaze nam viši srednji i visoki slojevi, imaju novca i troše ga bez puno razmišljanja na izlete, kupnju, rent-a-car, izlaske, taksi, večere... – kaže pomoćnik šefa recepcije u pulskom hotelu Histria Valdi Kliman.

Govore engleski
Ruski turisti uglavnom stižu u parovima, većina ih, kažu u hotelima, govori engleski jezik (istarski domaćini svejedno prolaze tečajeve ruskog), a konzumiraju uglavnom – najbolje. Vole naša vina, a butelju će ponijeti i kao suvenir na odlasku. Posebno vole naše maslinovo ulje, a koliko su opušteni prema troškovima pokazuje i da, recimo, zakupe sobu u hotelu najviše kategorije na deset dana u Istri, pa ih onda nema pet dana – jer su otišli dva dana na Plitvice, tri u Dubrovnik i sl. Rado na odmoru ostaju dulje, nije im problem po osobi za desetak dana izdvojiti i tisuću eura.

Rusi poludjeli za ljetom na Jadranu

kako neće kada je skupo, i dostižno

29.05.2008. | 09:11

NOGOMETNA GROZNICA U AUSTRIJI I ŠVICARSKOJ našoj će zemlji SMANJITI očekivanu DEVIZNU ŽETVU

EP u nogometu: turizam gubi 30 milijuna eura, a pivari zarađuju 40 milijuna kuna

Armija navijača ispit će hektolitre piva gledajući Euro na televiziji

Ako samo jedan posto turista zbog nogometnih putovanja u lipnju ne dođe na odmor, to će značiti gibitak pola milijuna noćenja
pišu RUŽICA MIKAČIĆ i Siniša Pavić

Europsko nogometno ludilo koje će za tjedan dana okupirati milijarde poklonika tog sporta širom svijeta i zaustaviti ih pred malim ili velikim ekranima, moglo bi i hrvatski turizam stajati gubitka tridesetak milijuna eura zbog nedolaska dijela gostiju koji će svoj novac potrošiti u lipnju u Austriji i Švicarskoj.

Iako sa službenih državnih razina dolaze uvjeravanja kako booking za odmor na Jadranu teče u skladu s očekivanjima, jasno je da barem dio od očekivanih milijun turista koji će stići radi nogometnih uzbuđenja u Austriju i Švicarsku i tamo potrošiti oko 263 milijuna eura, zbog toga troška neće moći na ljetovanje u srpnju ili kolovozu u Hrvatsku.
Odmori na čekanju

Ako nam, stoga, samo jedan posto turista zbog nogometnih putovanja u lipnju ne dođe na odmor, to će značiti gubitak oko 100 tisuća turista ili oko pola milijuna noćenja.

Daljnja računica, pak, po kojoj bi potrošili prosječno 60 eura dnevno u Hrvatskoj u kojoj ostaju pet dana, govori kako bi se taj nogometni “minus” u turizmu mogao popeti na 30 milijuna eura.

Naravno, nitko ne može znati hoće li tu brojku nadoknaditi neki novi gosti s drugih tržišta i u konačnici ostvariti državni plan dolazaka, ali je presmiono tvrditi kako se EP u nogometu neće baš ni na kakav način odraziti na naš početak sezone.

U Austriji su sve tvrtke koje su na bilo koji način uslugom, prijevozom ili bilo čime vezane za EP dobile zabranu korištenja godišnjih odmora u lipnju, ali očekujemo da će oni doći kasnije.

No, ima i onih, ponajprije starijih gostiju koji žele pobjeći iz te nogometne ludnice, pa će upravo u lipnju doći u Hrvatsku. No, za sve je zemlje na Mediteranu booking iz Austrije usporen od travnja - kaže Ranko Vlatković, direktor HTZ-a u Beču.

I Talijani koji neće krenuti prema Austriji i Švicarskoj u lipnju će uglavnom izbjegavati putovanja i utakmice gledati iz svojih fotelja, a ni Nijemci svoju reprezentaciju neće rado gledati iz hotelskih soba gdje su im hrvatski hotelijeri pripremili televizore i videozidove za praćenje utakmica EP-a.

Kada se svemu doda i činjenica da će oko 25 tisuća Hrvata otputovati na utakmice Europskog prvenstva u nogometu, pitanje je koliko će im u kućnim zalihama ostati za ljetovanje na moru ove godine.

Plasman naše reprezentacije nekima će donijeti zaradu , a nekima gubitke
Životi, poglavito navijački, i mogli bi ‘stati’, no ekonomija bi od baluna mogla samo profitirati. Švicarci su izračunali kako će navijači u njihovoj zemlji za vrijeme prvenstva potrošiti 860 milijuna franaka, odnosno 530 milijuna eura.

Austrija će pak, procjenjuje Bečki institut za napredne studije, zaraditi oko 400 milijuna eura. Nama je, međutim, bitno da veće prihode mogu očekivati i gospodarstvenici zemalja koje su se plasirale na Euro.

A dok se čeka domaća analiza ekstra zarade što je sa sobom nosi EURO
2008, vrijedi se spomenuti Simona Chadwicka, profesora poslovne strategije i sportskog marketinga na Coventry sveučilištu, koji je u okviru Mastercard studije predvidio da bi svaka odigrana utakmica Hrvatske na EURU 2008. mogla vrijediti nacionalnoj ekonomiji u prosjeku 42 milijuna eura.
Zarada ugostieljima, trgovcima, medijima

Iskustvo uči kako se zaradi prije svega mogu nadati proizvođači piva, bezalkoholnih pića, trgovci, ugostitelji, mediji - poglavito televizija, prijevoznici ...

Drugi krug natjecanja mogao bi tako značiti i 50 tisuća hektolitara popivenog piva više, ili deset milijuna popivenih boca više. Značilo bi to i zaradu veću od 40 milijuna kuna, koju bi dijelili pivarska industrija, trgovci i ugostitelji.

Masovni sport i masovna konzumacija jednostavno idu jedno s drugim, pojašnjava Ivanković, a to su pivari kroz godine itekako shvatili i ispropagirali.

http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/9214/Default.aspx

P.S. - moj komentar
Opet se naši turistički djelatnici izvlače, jer ne znaju svoj posao pa optužuju sve i svašta kako bi opravdali sebe, jer nisu na vrijeme pripremili sezonu.

^^Ma ovakve članke i zaključke da je Euro zaslužan za to da ćemo mi imati manje turista i zarade od turista ne moram niti komentirati jer je to toliko jadno i površinski napisano što se vidi već u samom naslovu :puke:. Kad će se više ti naši novinari malo obrazovati u pogledu ekonomije pa da ne pišu ovakve nebulozne gluposti... ili ja previše tražim od njih :bash:...

^^Ma ovakve članke i zaključke da je Euro zaslužan za to da ćemo mi imati manje turista i zarade od turista ne moram niti komentirati jer je to toliko jadno i površinski napisano što se vidi već u samom naslovu :puke:. Kad će se više ti naši novinari malo obrazovati u pogledu ekonomije pa da ne pišu ovakve nebulozne gluposti... ili ja previše tražim od njih :bash:...

Kvaka je u tome što naši novinari pišu po nalogu političke "elite".

Sir i salama ipak ne mogu u Hrvatsku u prtljažnicima automobila naših turista i ta odluka Ministarstva poljoprivrede stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. lipnja!
Molba Ministarstva turizma i osobno ministra Damira Bajsa da se razmotri mogućnost odgode primjene za jesen Pravilnika o unošenju hrane životinjskog porijekla u Hrvatsku, kako to ne bi imalo nesagledive posljedice za turističke dolaske, očito nije shvaćena ozbiljno.
- U Hrvatsku ne možete s maloljetnim djetetom bez suglasnosti roditelja, benzin im je poskupio, za prolazak kroz Sloveniju čekaju vas vinjete od 35 eura, a u prtljažniku ne smijete nositi sir i salamu ili bilo kakve namirnice životinjskog porijekla... - pišu ovih dana češki mediji, ne želeći jednostavno prihvatiti ništa od onoga što im je iz Hrvatske u posljednje vrijeme stiglo kao novi naputak za ovogodišnje putovanje, zaključujući kako je ove godine najbolje - zaobići odmor na Jadranu!
Nezadovoljstvo na vrhuncu

Ne zaustavi li se u kratkom razdoblju takvo antihrvatsko raspoloženje koje u češkim medijima traje već mjesecima, a eskalira upravo ovih dana, hrvatski bi turizam u ovoj godini mogao ostati bez najmanje pola milijuna noćenja čeških turista! Koliko u nametanju odluke o svojevrsnom bojkotu Jadrana češki mediji uspijevaju, najbolje svjedoči podatak da se od ponedjeljka u mnogim agencijama odmor u Hrvatskoj za ovo ljeto nudi na rasprodaju.
Cijene odmora snižene su i do 40 posto ne bi li se privuklo goste, ali trenutačno je prodaja u potpunosti stala. - Situacija je krajnje ozbiljna jer Česi svaku restrikciju doživljavaju kao da je usmjerena protiv njih zato što im je Hrvatska najomiljenije mjesto za odmor. Imali smo izvrsnu predsezonu, krenulo je bolje nego ikad i sa svakim novim propisom, stanje je bivalo sve gore.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-06-03/Novosti/Plenki01.jpgStanje je alarmantno, jer se
hrvatski turizam negativno
prikazuje u češkim medijima,
kaže Antun Plenković,
direktor HTZ-a u PraguSada je stanje alarmantno, jer je hrvatski turizam svakodnevno u negativnom svjetlu prisutan u najtiražnijim medijima i na portalima. Evo, danas mi je studijsko putovanje u Hrvatsku otkazao ugledni novinar koji je kazao da u okolnostima koje se stvaraju u Hrvatskoj prema češkim gostima, ne može promovirati putovanje u tu zemlju - kazao nam je Antun Plenković, direktor Hrvatske turističke zajednice u Pragu.
Da situacija za hrvatski turizam nije nimalo bezazlena, najbolje govore podaci po kojima je Češka za Hrvatsku iznimno važno tržište, pa i najmanji poremećaj u dolascima može izazvati pravi potres u sezoni. Iako češke ankete govore kako u Hrvatsku putuje milijun Čeha, naše službene statistike kažu da ih je lani bilo 675 tisuća, najviše u Dalmaciji.
Ove godine planiralo se ostvariti 4,7 milijuna noćenja, odnosno pet posto više nego lani, a može se lako dogoditi da izgubimo i 10 posto tamošnjih gostiju! A to je praktički isti broj gostiju koji “utržimo” cijele godine iz Švicarske, Danske ili Norveške...


Nenajavljene zabrane

Njihov revolt usmjeren je ponajprije na činjenicu da su restrikcije u unošenju namirnica uvedene na pragu sezone, a ničim nisu bile najavljene ranije. Tako se od nedjelje primjenjuje Pravilnik o unošenju hrane životinjskog porijekla iako su se nadali da će njegova primjena biti odgođena.
Naravno, ni konkurencija ne miruje, pa atraktivnim cijenama i jeftinom ponudom pokušava pridobiti sve koji još dvoje oko putovanja u Hrvatsku ili ne. Istodobno, Hrvatska nemuštim potezima zabija autogolove na srednjoeuropskom tržištu na pragu pune sezone

Jedan od najposjećenijih čeških portala proveo je u ponedjeljak anketu među čitateljima i na pitanje hoće li izgubiti zanimanje za odmor u Hrvatskoj 2741 osoba je odgovorila: “Da, ići ću negdje drugdje”, a samo 296 ispitanika je odgovorilo kako će otići u Hrvatsku, bez obzira na nove propise. Zanimljivo je da su čak 1443 ispitanika bila nezainteresirana za Hrvatsku!
M. Lazarević


Iznajmljivači praznih soba

Trenutačno stanje u Češkoj prema hrvatskom turizmu najgore bi mogli osjetiti privatni iznajmljivači u Dalmaciji, gdje se odmara u domaćinstvima i kampovima čak 80 posto čeških turista koji dolaze kod nas. Situacija je još gora kada se zna da ih upravo u lipnju ima čak 16 posto od ukupnoga godišnjeg dolaska, dok u srpnju i kolovozu dolazi 68 posto gostiju iz Češke.

Tristotinjak Francuza koji su izazvali nerede na Visu urinirali na kuće na Palmižani

VIŠE od tri stotine francuskih turista koji jedre po hrvatskoj obali proteklu su noć proveli na Palmižani. Tu ne bi bilo ničeg neobičnog, da je jedriličari nisu "poharali", baš kao i svoju prijašnju destinaciju Vis, prije dva dana.
Za tu je skupinu liječnika i profesora koji su već započeli sa svojim godišnjim odmorima organizirana večera u uvali Vinogradišće, gdje su se zabavljali, i to nimalo "europski".
Zbog prevelike buke i "raskalašenosti" u ugostiteljskom objektu koji im je organizirao zabavu morala je intervenirati policija. Doznaje se i kako će se protiv tog objekta, baš kao i onog noć prije na Visu, podići prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira.


Takvo divljaštvo se ne pamti

Starosjedioci Palmižane ne pamte takvo divljaštvo, koje je trajalo sve do jutra, dok su Francuzi htjeli ispaliti i signalne rakete, ali su ih oprezni mještani ipak spriječili u tom naumu.
No, nisu ih uspjeli spriječiti u uriniranju po ogradama, dvorištima, kućama, te uznemiravanju ostalih gostiju. Također, na već spominjanom Visu je bila gotovo identična situacija, koju je dodatno začinio jedan od članova "tima za zabavu, urlikanje i vrištanje", koji je pijan i gol šetao obalom, ali ga je ipak sustigla duga ruka zakona u obliku kazne za remećenje javnog reda i mira.
Iduća je postaja ovih veseljaka Vela Luka, no Korčulani tek trebaju odlučiti žele li dopustiti dodatan prihod svojim ugostiteljima nauštrb svog sna.



http://www.index.hr/vijesti/clanak/tristotinjak-francuza-koji-su-izazvali-nerede-na-visu-urinirali-na-kuce-na-palmizani/389475.aspx

Split je u prvih pet mjeseci ove godine posjetilo 55 tisuća turista, što je 10 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je s njihovih 89 tisuća noćenja zabilježen porast od 13 posto, prvi su podaci Turističke zajednice grada Splita.

Po istim podacima samo u svibnju ove godine u Splitu je boravilo 21,5 tisuća turista ili 12 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

Još veći porast od 15 posto donijelo je Dioklecijanovom gradu 34 tisuće svibanjskih turističkih noćenja.

Među stranim turistima najviše je u Split došlo turista iz SAD-a te Japana i Francuske.

:cheers:

Sir i salama ipak ne mogu u Hrvatsku u prtljažnicima automobila naših turista i ta odluka Ministarstva poljoprivrede stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. lipnja!
Molba Ministarstva turizma i osobno ministra Damira Bajsa da se razmotri mogućnost odgode primjene za jesen Pravilnika o unošenju hrane životinjskog porijekla u Hrvatsku, kako to ne bi imalo nesagledive posljedice za turističke dolaske, očito nije shvaćena ozbiljno.
- U Hrvatsku ne možete s maloljetnim djetetom bez suglasnosti roditelja, benzin im je poskupio, za prolazak kroz Sloveniju čekaju vas vinjete od 35 eura, a u prtljažniku ne smijete nositi sir i salamu ili bilo kakve namirnice životinjskog porijekla... - pišu ovih dana češki mediji, ne želeći jednostavno prihvatiti ništa od onoga što im je iz Hrvatske u posljednje vrijeme stiglo kao novi naputak za ovogodišnje putovanje, zaključujući kako je ove godine najbolje - zaobići odmor na Jadranu!
Nezadovoljstvo na vrhuncu

Ne zaustavi li se u kratkom razdoblju takvo antihrvatsko raspoloženje koje u češkim medijima traje već mjesecima, a eskalira upravo ovih dana, hrvatski bi turizam u ovoj godini mogao ostati bez najmanje pola milijuna noćenja čeških turista! Koliko u nametanju odluke o svojevrsnom bojkotu Jadrana češki mediji uspijevaju, najbolje svjedoči podatak da se od ponedjeljka u mnogim agencijama odmor u Hrvatskoj za ovo ljeto nudi na rasprodaju.
Cijene odmora snižene su i do 40 posto ne bi li se privuklo goste, ali trenutačno je prodaja u potpunosti stala. - Situacija je krajnje ozbiljna jer Česi svaku restrikciju doživljavaju kao da je usmjerena protiv njih zato što im je Hrvatska najomiljenije mjesto za odmor. Imali smo izvrsnu predsezonu, krenulo je bolje nego ikad i sa svakim novim propisom, stanje je bivalo sve gore.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-06-03/Novosti/Plenki01.jpgStanje je alarmantno, jer se
hrvatski turizam negativno
prikazuje u češkim medijima,
kaže Antun Plenković,
direktor HTZ-a u PraguSada je stanje alarmantno, jer je hrvatski turizam svakodnevno u negativnom svjetlu prisutan u najtiražnijim medijima i na portalima. Evo, danas mi je studijsko putovanje u Hrvatsku otkazao ugledni novinar koji je kazao da u okolnostima koje se stvaraju u Hrvatskoj prema češkim gostima, ne može promovirati putovanje u tu zemlju - kazao nam je Antun Plenković, direktor Hrvatske turističke zajednice u Pragu.
Da situacija za hrvatski turizam nije nimalo bezazlena, najbolje govore podaci po kojima je Češka za Hrvatsku iznimno važno tržište, pa i najmanji poremećaj u dolascima može izazvati pravi potres u sezoni. Iako češke ankete govore kako u Hrvatsku putuje milijun Čeha, naše službene statistike kažu da ih je lani bilo 675 tisuća, najviše u Dalmaciji.
Ove godine planiralo se ostvariti 4,7 milijuna noćenja, odnosno pet posto više nego lani, a može se lako dogoditi da izgubimo i 10 posto tamošnjih gostiju! A to je praktički isti broj gostiju koji “utržimo” cijele godine iz Švicarske, Danske ili Norveške...


Nenajavljene zabrane

Njihov revolt usmjeren je ponajprije na činjenicu da su restrikcije u unošenju namirnica uvedene na pragu sezone, a ničim nisu bile najavljene ranije. Tako se od nedjelje primjenjuje Pravilnik o unošenju hrane životinjskog porijekla iako su se nadali da će njegova primjena biti odgođena.
Naravno, ni konkurencija ne miruje, pa atraktivnim cijenama i jeftinom ponudom pokušava pridobiti sve koji još dvoje oko putovanja u Hrvatsku ili ne. Istodobno, Hrvatska nemuštim potezima zabija autogolove na srednjoeuropskom tržištu na pragu pune sezone

Jedan od najposjećenijih čeških portala proveo je u ponedjeljak anketu među čitateljima i na pitanje hoće li izgubiti zanimanje za odmor u Hrvatskoj 2741 osoba je odgovorila: “Da, ići ću negdje drugdje”, a samo 296 ispitanika je odgovorilo kako će otići u Hrvatsku, bez obzira na nove propise. Zanimljivo je da su čak 1443 ispitanika bila nezainteresirana za Hrvatsku!
M. Lazarević


Iznajmljivači praznih soba

Trenutačno stanje u Češkoj prema hrvatskom turizmu najgore bi mogli osjetiti privatni iznajmljivači u Dalmaciji, gdje se odmara u domaćinstvima i kampovima čak 80 posto čeških turista koji dolaze kod nas. Situacija je još gora kada se zna da ih upravo u lipnju ima čak 16 posto od ukupnoga godišnjeg dolaska, dok u srpnju i kolovozu dolazi 68 posto gostiju iz Češke.

Zar su samo strani mediji uz Čehe spominjali i Nijemce? A ja osobno imam iskustava s njemačim turistima kada sam radio u auto-kampu na Cresu 1994.

Sudarili se cruiseri ispred Dubrovnika

"ZA SADA mogu tek potvrditi kako je došlo do kontakta između dva cruisera koja su usidrena ispred Dubrovnika. Riječ je o brodu Poesia i Costa Classica, a ekipa na terenu tek utvrđuje stvarno stanje, te razmjere štete. Nakon očevida imat ćemo i službenu informaciju", kazao je za Index ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Kristijan Pavić, dodajući kako je prema njegovim dosadašnjim saznanjima šteta minimalna.

Navodno je do nesreće došlo kada je Poesii popustilo sidro te je došlo do sudara s Costa Classicom ispred stare gradske luke.

Poesia je novi brod talijanskog brodara MSC-a, a "kršten" je prije dva mjeseca u Doveru. Brod je dužine 293, a širok je 32 metra, ukupne težine 89.600 tona. Ima trinaest paluba, a ukupno može primiti 3013 putnika, a posada broji ukupno 987 člana. Costa Classica brod je s 644 kabine, 2 restorana, 9 barova i 2 bazena.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-06-06/Novosti%20Dalmacija/PLAZA5-280508.2Thumbnail.jpgTuristi naoružani ljetnim rekvizitima na plaži u Makarskoj


U odnosu na lanjski svibanj, bilo je 16 posto više gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 15 posto u Zadarskoj, a u Dubrovačko-neretvanskoj dva posto
Iako se na državnoj razini podaci o turističkom prometu za svibanj još prikupljaju, već sada je jasno da je Dalmacija punim jedrima krenula u ovogodišnju sezonu. Mjesec svibanj donio je rekordnu posjećenost u sve četiri dalmatinske županije, koje bilježe značajne poraste dolazaka broja gostiju, a najveći broj gostiju u svibnju se bilježi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koju je posjetila 131 tisuća turista, odnosno 19 posto više nego lani, a ostvarili su 450 tisuća noćenja, odnosno 16 posto više nego lani.

Baš kao što se i očekivalo, nakon lošeg turističkog travnja, svibanjski blagdani, koji su u Europi bili obilježeni i produženim vikendima i školskim praznicima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji protekli su u znaku dolazaka Nijemaca, Francuza, Austrijanaca i Britanaca koji su bili najbrojniji gosti na početku sezone. Turistička perjanica predsezone u Splitsko-dalmatinskoj županiji je grad Split koji je ugostio 21 tisuću turista, 12 posto više nego lani, a broj noćenja povećao za 15 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. U prvih pet mjeseci Split je također na vrhu posjećenosti u županiji, jer je u njemu bilo 55 tisuća turista, a cijelu županiju je posjetilo 236 tisuća gostiju. Odlične rezultate od siječnja do svibnja ima i Seget (Medena) s 26 tisuća gostiju, Makarska s 19 tisuća gostiju te grad Hvar sa 17 tisuća turista.
Zadarska županija također je ostvarila odličnu posjećenost u prvih pet mjeseci, s registriranih 138 tisuća gostiju, odnosno 15 posto više nego lani, dok je svibanj bio, s 82 tisuće turista, za 24 posto bolji od lanjskoga u dolascima, a noćenja su u toj županiji povećana za čak 44 posto. Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je u svibnju gotovo 100 tisuća gostiju, odnosno 7 posto više nego lani, a svibanj je završen s ukupnim posjetom od 188 tisuća turista, za 2 posto više nego lani.

- Svibanjski rezultati posjećenosti su iznad naših očekivanja, osobito u svjetlu brojnih zatvorenih hotela radi obnove. Značajno se osjetio rast dolazaka gostiju iz Španjolske, Japana i SAD-a pa se s dobrim ulaznim brojkama kreće u punu sezonu – kaže Vlado Bakić, direktor TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-06-06/Novosti%20Dalmacija/PLAZA5-280508.2Thumbnail.jpgTuristi naoružani ljetnim rekvizitima na plaži u Makarskoj

Zanimljivo kako je ista slika i tekst bili u Slobodnoj i lani.

U prvih pet mjeseci u Zagrebu 431 tisuća noćenja

Od siječnja do svibnja 2008. godine Zagreb je posjetilo 226.734 turista koji su ostvarili 431.785 noćenja, što je u odnosu na isti period 2007. godine porast od devet posto u dolascima te osam posto u noćenjima.

Tada je, naime, prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, zabilježeno 208.192 dolazaka i 400.526 noćenja. Od ukupnog broja turista 150.966 bili su stranci koji su ostvarili 286.515 noćenja i time ostvarili sedam posto više dolazaka te tri posto više noćenja nego od siječnja do svibnja 2007.

Latest number of Vagabond

9 pages about seiling in Croatia.
Korcula, Brac, Vis, Hvar

Bautiful pictures.

http://www.vagabond.se/upload/vb/omslag%20tidning/2008_05_stor.gif

"Vječno tužni Hrvati su ružni ljudi bez zuba s neprijateljskim gostoprimstvom"

http://www.index.hr/images2/moody_hrvatska_atlantica_V.jpg

"NA ULAZU u Hrvatsku trebao bi stajati natpis neprijateljsko-gostoprimstvo", počinje tekst urednika islandske "Atlantice" Jonasa Moodya o svojim doživljajima na putovanju po Hrvatskoj.

Iako smo u posljednje vrijeme naviknuti na hvalospjeve o hrvatskoj obali u stranom tisku, tekst ovog urednika jednostavno je pun uvreda na račun Hrvatske. Prema njemu smo vrlo tužna, "zatucana" zemlja, koja bi bolje pristajala u bespuća sjevernih zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, nego jednoj "veseloj" mediteranskoj zemlji.

Atlanticu čita više od milijun ljudi
http://www.index.hr/images2/islandskicasopis_atlantica_scan6.jpg

Na početku samo spomenimo da je riječ o časopisu "Atlantica", koji se besplatno dijeli na svim letovima državne avio kompanije "Icelandair", a izdaje se na engleskom jeziku. Iako se "na prvu" može pomisliti da je to časopis bez utjecaja, takav dojam bi mogao piti pogrešan. Riječ je o drugom najstarijem časopisu zrakoplovnih kompanija u Europi, a svoje prvo izdanje "Atlantica" je imala još daleke 1967. godine.

Časopis izlazi svakih šest mjeseci, a svaki broj uređuje netko drugi. Većinom je riječ o eminentnim domaćim, ali i stranim novinarskim imenima. Ukoliko netko još uvijek dvoji o (bez)značajnosti ove tiskovine, spomenimo samo da Icelandair godišnje preveze 1.5 milijuna putnika! A za časopis kažu da ga čita više od milijun ljudi širom svijeta. No, vratimo se na reportažu "viking urednika" Moodya pod naslovom "Slike iz Hrvatske".

Naime, uredničku reportažu radio je sa svojim dečkom koji je fotografirao njegove impresije u Hrvatskoj. Iako je nekom možda prvo palo na pamet da su "islandski dečki" bili zgroženi hrvatskom homofobijom, to nije točno. O tome u "Atlantici" nema ni riječi. Štoviše u u Splitu su bili uvjereni da ih želi zavesti muškarac s najdlakavijim obrvama koje su ikada vidjeli.

Urednik i njegov dečko fotograf
http://www.index.hr/images2/islandskicasopis_atlantica_scan3.jpg

No, da objasnimo tezu s početka našeg teksta i članka "vikinga" Moodya o neprijateljskom gostoprimstvu. Naime, kako objašnjava autor u razgovorima sa svojim dečkom, riječ je o osobnosti Hrvata koja nam je ostala još iz doba komunizma, prema kojem se "prvo nešto treba zaraditi-zavrijediti kako bi došao do srca domaćina". Barem tako kažu.

Islanđani su prije ulaska u našu zemlju, bili u mjestu Kozina koje se nalazi u Sloveniji, a zanimljivo je kako Moody opisuje motel u tom mjestu, prije ulaska u "tamno i mračno" mjesto zvano Hrvatska.

Slovenija kao "predziđe" europejstva prije anemičnih službenika
"Riječ je o motelu gdje se susreću ljudi koji putuju iz Italije prema Hrvatskoj. Noćenje u tom hotelu dođe im kao aklimatizacija za ulazak u istočnu Europu gdje vas čekaju anemični službenici u uredima i nevjerojatna količina neizgovorene i nepoznate osobne patnje svih pojedinaca", kaže Moody o Hrvatskoj prije nego što će preći granicu. Nakon ulaska pohvalio je krajolik naše zemlje, no krajnje su zanimljivi njegovi osobni utisci.

"U povijesti ovo područje bilo je obećana zemlja za ptice hladnog rata koje su, bježeći iz Moskve letjele na jug tražeći tople trenutke ispod sunca Mediterana. Čak i prije nego što je pala željezna zavjesa ljudi su ulagali u nekretnine na dalmatinskoj obali", kaže Moody o tamnoj zemlji Hrvatskoj. U jednom trenutku kaže kako je hrvatski krajolik lijep koliko i onaj u Italiji ili Grčkoj, no dojam mu kvare domaći ljudi.

Katatoničan pogled na krajolik
http://www.index.hr/images2/islandskicasopis_atlantica_scan2.jpg

"Da nismo u Grčkoj ili Italiji odmah mi je jasno kada vidim lica koja sjede u kafićima pored puta i izgledaju poput ispuhana balona. Sve to podsjeća kako se samo prije deset godina vodio rat između Miloševića i Hrvatske koji je iz ovih ljudi isisao i zadnju kaplju vitalnosti i elana ove nacije", kaže Moody očigledno negativno impresioniran pojavom lokalnog stanovništva.

Prije Rijeke stali su na benzinskoj postaji, no odjednom se za Moodya i njegovog dečka promijenio krajolik čim su izašli iz automobila i vidjeli naselje. Naime, kako kažu ,postoje naznake života, jer se u daljini vidi rublje koje se suši na balkonima kao i biljke na prozorima, no pogled je crn i "katatoničan". Moodyev dečko toliko je bio deprimiran pogledom da je snimio crno bijelu fotografiju.

Osmjeh pokazivao nepostojeći zubarski rad
No, pravi doživljaj lokalnog stanovništva imali su tek kada su došli u Split, naime sjetili su se kako su još u Islandu pročitali članak o najboljoj slastičarnici u tom gradu, koja je ujedno i najpopularnija. Dvojbe nije bilo, krenuli su prema slastičarnici, čije ime ne navode, odlučni u namjeri da malo bolje upoznaju lokalno stanovništvo.

"Unutra je bila grupa većinom bezubih ljudi raširenih po slastičarnici koji su pili kave i pušili cigarete. To mora da je lokalno stanovništvo! Izgledali smo kao dobra šala kada smo 'kulerski' ušli i sjeli za stol s našim kamerama, mapama i brošurama. Čovjek do nas počeo je udarati šalicom kave od tanjurić, šireći svoje usne u osmijeh koji je pokazivao nepostojeći zubarski rad, a mi smo uočili najdlakavije obrve odavde do Kremlja", stoji u impresijama Moodya, kojem je njegov dečko tada rekao kako je uvjeren da ih taj muškarac "želi".

Dečko spasio situaciju pogledom
"Upravo kada mi je to rekao, vani se čula grmljavina i počela je padati kiša", napisao je vikinški urednik kojeg je očigledno uhvatio "lirski trenutak". Situacije je "spašena" kada su prema muškarcu uputili pogled "o-kako-radite-dobru-kavu-u-ovoj-zemlji".

"Bez pogleda ili riječi stari je 'ljubavnik' popio ostatak svoje kave poput ubogog starog psa. Mi smo pojeli svoje slastice i po pljusku izašli vani kao da smo Butch Cassidy i Sundance Kid nakon okršaja u staroj slastičarnici. Nezaustavljivi duo", piše Moody. Nakon okršaja krenuli su prema Hvaru, koji po njima nije opravdao epitet iz turističkih brošura o najsunčanijem mjestu budući je kiša padala cijelo vrijeme.

Sumnjičave koze
Unatoč tome krenuli su u razgledavanje otoka kojim se širio miris lavande, a bili su oduševljeni tržnicom, tovarima koji su nailazili putem, a bili su impresionirani i malenim nogometnim igralištem na kojem su se igrala djeca. No onda se, sada po već ustaljenom rasporedu Moodya, prema kojem nakon dobre stvari, dolazi negativna, dogodilo nešto "neočekivano".

"Koze su nas počele gledati vrlo sumnjičavo, no tada su ih u jadna skrovišta otjerale kućanice koje su nas gledale još i više sumnjičavo, podbočivši ruke na bokove. Neprestano su nas gledali sve dok nismo otišli. Hrvatsko neprijateljsko-gostoprimstvo činilo nam se u tom trenutku vrlo zajedljivo među maslinama i morem", napisao je Moody svoj "nevjerojatni" događaj s Hvara.

Pri samom kraju reportaže Moody je opisao kako se sa svojim dečkom napio u jednom hvarskom restoranu, a to im je bio ujedno i najbolji doživljaj u Hrvatskoj. Pijanstvo od lokalnog vina toliko ih je opilo da je Moody napisao nevjerojatan opis Hrvatske.

Pijanstvo najbolji dio Hrvatske
http://www.index.hr/images2/jonasmoody.jpg

"Hrvatska je te večeri promijenila svoj oblik iz nasilnika koji mrzi u prestrašenu stidljivu djevojčicu koju sam te večeri htio izvaditi iz njene zaštitničke školjke", kaže Moody kojeg je hvarsko vino očigledno nagnalo na još jedan neshvaćeni lirski trenutak. No, kao što smo rekli, nakon reda dobrih stvari, kreće i negativno, a loše impresije ostavljene su za sami kraj i zaključak avanture u tužnoj zemlji Hrvatskoj.

"Vraćali smo se trajektom s Hvara koji je bio pun usamljenih lica, svakodnevno izmorenih ljudi, prljavih i blatnjavih vozača kamiona, s mirisom peroxida u zraku i laka za nokte. Zamislio sam se nad ovom čudnom zemljom ispunjenom tragičnom ljepotom i tužnim karakterom ljudi. Sve me to ostavilo vrlo zbunjenog s osjećajem morske bolesti. Možda ću više znati kada se vratim kući i spojim mozaik fotografija koje je snimio moj dečko", završava svoje impresije o Hrvatskoj urednik islandskog časopisa "Atlantica" .

http://www.index.hr/vijesti/clanak/vjecno-tuzni-hrvati-su-ruzni-ljudi-bez-zuba-s-neprijateljskim-gostoprimstvom/390703.aspx

-------------------------------------------------------------

CAN YOU BELIVE YOUR FU**ING EYES???!!!???

:eek: :eek: :eek: :eek: :eek:

:rofl:

konačno nešto necenzurirano :lol:

Not bad article at all, litle bit poetic.
I would find the country interesting to visit.

:)

Dovraga i bestraga, napokon tekst koji ne govori o Hvaru i Dubrovniku, kako su savršeni, lavanda, truć trać, bla bla

:lol:

It takes a queer eye....

:cheers:

zapravo ovo i nije čudno,,došli su islanđani u hrvatsku i kaj bi sad trebali napisat,njima je to nekaj totalno bezveze...zamislite da neka naša baba il kaj ja znam ode na island i kaj bi napisala... veseli konji trče livadama a tužne i promrzle face gledaju vodu koja bukti iz zemlje i gledaju ju puni nade jel bu im malo zgrijala lica,zemlja je totalno pusta,tek tu i tamo poneki lišaj,a sunca nigdje,samo kiša kiša i kiša,totalna depresija,kak neko tu opće može živjet,a svi su tolko plavi i bljedi da izgledaju totalno krepano i bolesno ;)


to je tolko u kratko :)

^^


:lol: :applause:

Očita antipropaganda od strane neke interesne skupine ili čak pojedinca. :hammer: :yes: :yes:

E...da mi je samo znat ko je naručija taj članak. Slovenci il Srbi. :D :D :jk:

--------------------

Ne...mislim...il je to...il je novinar veliki šaljivdžija....ili pak teški psihički bolesnik. Nema drugog objašnjenja. :lol:

Ja ću samo reć: 11 milijuna ljudi ne može biti u krivu! :cool:

doso je pun predrasuda i isto takav je i otiso, nek odjebe i bye ybe

^^ej, smiri se malo^Ballota

^^ Ej..pa rekoh da se šalim. ;)

Al aj sad reci kakav čovjek može onakve stvari pisat? Ili potplaćen..ili lud. :D

Naime, uredničku reportažu radio je sa svojim dečkom koji je fotografirao njegove impresije u Hrvatskoj. Iako je nekom možda prvo palo na pamet da su "islandski dečki" bili zgroženi hrvatskom homofobijom, to nije točno. O tome u "Atlantici" nema ni riječi. Štoviše u u Splitu su bili uvjereni da ih želi zavesti muškarac s najdlakavijim obrvama koje su ikada vidjeli.



Mesić mi je uvijek bio sumnjiv!:lol:




Al aj sad reci kakav čovjek može onakve stvari pisat? Ili potplaćen..ili lud. :D

Peder, što je u ovom slučaju i karakterna osobina

^ Da, to će biti. ;)

Zapadnjaci bi trebali znati da idu u bivše komunističke zemlje, nismo mi još Zapad. :cheers:

A gle, treba imati razumijevanja za drugacije poglede.

Ja da dodjem npr. u Svedsku i da mi niti jedna plava Svedjanka ne da picke isto bi napisao deprimiranu reportazu. Decki su se napalili na kršne Hrvate a nisu ga dobili u prkno, jedino im se nabacivao Adem Ibrizi iz slasticarne s velikim obrvama. Treba imati razumijevanja :cheers:

jako glup article, kaj bum rekel, oni su jeleous kaj nemaju kaj hrvatska ima, lol :lol:

nisu oni jelaous kaj hrvatska ima, oni su jelaous kaj nisu dobili ono kaj hrvat ima. Kazem ja, nema gorega od frustriranog pedera i frustrirane feministkinje

^^općenito od frustriranih ljudi ;) :yes:
al ovdje nije stvar u tom,jednostavno ljudima se nije svidjelo i kaj sad,ne mora svima bit ljepo ovdje isto kak ne mora bit svima iz hrvatske ljepo na islandu ;)

Ne zaboravite i onu kozu koja ih je čudno gledala! :crazy:

Ja isto mislim da je ta koza - ili jarac? - bila presudna. Ipak, mozda je covjek htio napisati zabavan putopis, bez milijun puta ponovljenih klisea o Sredozemlju kakvo je nekad bilo.

Meni je tekst zabavan, a nikako neki veliki bed niti konspiracija. Makar ideja da su ih protiv Hrvatske napalili Slovenci gdje su se bili zaustavili i ne zvuci tako nemoguce...

^^ Slovenci smo ih... "napalili". :lol:

A-ha, da da, bas napalili... A onda su decki dosli u Split gdje je gospodin Obrva s njima samo izmijenio vruce poglede bez konkretnih poteza, a jedino vruce iskustvo na kraju bijase espresso...

Its fun to read something new about Croatia.....not only Sun, Glamour, Yachts, Hvar,

I loved the goat:lol:

zapravo ovo i nije čudno,,došli su islanđani u hrvatsku i kaj bi sad trebali napisat,njima je to nekaj totalno bezveze...zamislite da neka naša baba il kaj ja znam ode na island i kaj bi napisala... veseli konji trče livadama a tužne i promrzle face gledaju vodu koja bukti iz zemlje i gledaju ju puni nade jel bu im malo zgrijala lica,zemlja je totalno pusta,tek tu i tamo poneki lišaj,a sunca nigdje,samo kiša kiša i kiša,totalna depresija,kak neko tu opće može živjet,a svi su tolko plavi i bljedi da izgledaju totalno krepano i bolesno ;)


to je tolko u kratko :)

Bio sam na Islandu '97. Crnih glava na sve strane, nevjerojatno :)

Ljubomorni su jer Split ima više stanovnika od njihove države. :D

"Vječno tužni Hrvati su ružni ljudi bez zuba s neprijateljskim gostoprimstvom"

http://www.index.hr/images2/moody_hrvatska_atlantica_V.jpg

"NA ULAZU u Hrvatsku trebao bi stajati natpis neprijateljsko-gostoprimstvo", počinje tekst urednika islandske "Atlantice" Jonasa Moodya o svojim doživljajima na putovanju po Hrvatskoj.
...


Dakle...

Nikad nisam imao ništa protiv pedera.Čak mi je to i simpatično jer mislio sam si -samo nek se oni ljube,to su dva konkurenta manje:D .Bit će više slobodnih žena za mene,ha,ha...

No ono što je činjenica je slijedeće: Nedo vam Bog da naiđete u grupi turista za koje se brinete na dva pedera na honeymoonu ili već kako oni to zovu. Razmaženije ,pokvarenije, zajedljivije, zlonamjernije, oholije..."ljude" nećete srest nigdje na planetu.:bash:To je nevjerojatno. Izbjeći pod svaku cijenu.
Zato je za pravilno isčitavanje gornjeg članka IZUZETNO bitna činjenica njihove spolne opredjeljenosti.
Kad to znate ,onda se samo možete dobro nasmijat tom tekstu i tim budalama

^^

No gaybars in Varazdin?

:cheers:

Skrenuo bi vam paznju na najnoviji clanak u "Travel" sekciji danasnjeg Toronto Star-a (najtiraznije novine Kanade) ... veoma lep putopis iz Zagreba. Uobicajno citamo samo o Dalmaciji i ostrvima pa je zato interesantno ponekad naici na clanak o Zagrebu:

http://www.thestar.com/travel

Dakle...

Nikad nisam imao ništa protiv pedera.?ak mi je to i simpati?no jer mislio sam si -samo nek se oni ljube,to su dva konkurenta manje:D .Bit ?e više slobodnih žena za mene,ha,ha...

No ono što je ?injenica je slijede?e: Nedo vam Bog da nai?ete u grupi turista za koje se brinete na dva pedera na honeymoonu ili ve? kako oni to zovu. Razmaženije ,pokvarenije, zajedljivije, zlonamjernije, oholije..."ljude" ne?ete srest nigdje na planetu.:bash:To je nevjerojatno. Izbje?i pod svaku cijenu.
Zato je za pravilno is?itavanje gornjeg ?lanka IZUZETNO bitna ?injenica njihove spolne opredjeljenosti.
Kad to znate ,onda se samo možete dobro nasmijat tom tekstu i tim budalama

Preostar si - pa ljudi samo iznose svoje stavove o Hrvatskoj koji, doduse, odstupaju od uobicajenih, ali kaj se moze.

Ne znam jesu li homichi najgori suputnici - ja sam se naputovao i mislim da su najgora kategorija parovi u kojima je djevojka pretjerano nakvarcana! Uffff, cemu te sve uspiju naci zamjerke...

Skrenuo bi vam paznju na najnoviji clanak u "Travel" sekciji danasnjeg Toronto Star-a (najtiraznije novine Kanade) ... veoma lep putopis iz Zagreba. Uobicajno citamo samo o Dalmaciji i ostrvima pa je zato interesantno ponekad naici na clanak o Zagrebu:

http://www.thestar.com/travel

Hvala na linku:cheers:




Zagreb shines once again


SUSAN PIGG PHOTO / TORONTO STAR


More than a decade after the Homeland War, Zagreb continues to clean up its grey Communist past
Jun 14, 2008 04:30 AM
Susan Pigg
associate travel editor

ZAGREB, CROATIA–It's hard to explain how I got to where I am right now – perched on the sixth-floor window ledge of my hotel room, dressed in a bathrobe.

What's almost as disturbing as the distance to the ground is the fact I don't seem to be attracting a crowd. But then, Croatia is a live-and-let-live kind of place – even if that may appear to be the last thing that I want to do right now.

My trip to the edge started simply enough, with the discovery that the windows of my room in the elegant Regent Esplanade hotel not only opened, but offered a bird's-eye view of the city's bustling Tomislavov Square and its main railway station.

But I quickly realized the deep sill offered sights that were something else completely – a kaleidoscope of neoclassical and neo-Baroque buildings, the 105-metre-high twin spires of Zagreb's landmark cathedral, intricately tiled roofs and colourful cupolas that seemed to stretch to the horizon.

I wasn't expecting Croatia's capital to be a war-torn relic still, more than a decade after the breakup of Yugoslavia and the brutal Homeland War, but I wasn't expecting this.

Which is why Zagreb was just meant to be a whistle stop on my way to the Adriatic Sea and Croatia's famed Dalmatian coast.

In fact, the art deco Esplanade hotel was opened in 1925 expressly for that purpose – to cater to passengers of the legendary Orient Express heading from Paris to Constantinople.

How many of them regretted, I wondered as I wandered the medieval streets of Zagreb's Upper Town and worked my way through the more modern Lower Town, not making more time to discover this city's charms?

"Everyone comes here headed for the coast," says Maja Mance, who grew up in Zagreb and moved to Canada 25 years ago where she's now promoting Croatia on behalf of Toronto-based Skyservce Airlines.

"Zagreb isn't world-renowned like other European cities, but it has something special. There is a joy of everyday life – people are happy, they're chatty, they're out in the streets and at the cafés stopping to smell the flowers."

To see that joie de vivre, you just have to stroll the leafy boulevards and lively squares of Zagreb, which is undergoing a remarkable renaissance as it tries to shake off 50 years of Communist rule and return to its pristine roots. (It was always so clean before the Communist era, it's celebrated in old folks songs as "the white city.")

Nowhere is the cleanup more obvious than on the busy Ban Jelacic Square, the main meeting spot for locals, where at least a half dozen of the city's grand old buildings are fronted by scaffolding and sheathed in mesh that does double duty: It protects passersby from falling debris and makes for novel advertising billboards.

"I don't think they're ever coming down now," says one local with a wry smile, fearing that what was billed as a cleanup of Communism has now become a capitalist plot.

But Leila Topic isn't quite as convinced.

"It's a long process to undo decades of neglect, and it's very expensive," says Topic, an official with the city's Museum of Contemporary Art. "But people value the history here – they are protective toward heritage."

The years since the war have been a voyage of rediscovery, Topic notes. The restorations have revealed ancient treasures, such as the 13th-century St. Mark's Church, in a whole new light: Its spectacular roofing tiles – depicting, among others, the coat of arms of the Kingdom of Croatia – turned out to be much more brilliant shades of reds, blues and whites than almost anyone remembered.

"For me, it is great to see a city that was an old, tired city in Communism transformed into a European metropolis bustling with the enjoyment of everyday life," says Mance. "There are still lots of ugly grey-brown buildings left, but that's how the whole city looked pretty much before the (1991 to 1995 independence) war."

While Zagreb wasn't subjected to the unrelenting bombardment of its more famous sister city to the south, Dubrovnik, there's still been a rebuilding process. Out of it has emerged the country's cultural and artistic capital with almost too many museums to count, many of them lined up along the so-called "green horseshoe" – a series of squares that run from the railway station to Jelacic Square and make for a leisurely stroll past giant plane trees, fountains and quiet gardens.

Dotting Zagreb's charming Medieval Upper Town (Gornji Grad) and the Lower Town (Donji Grad), which was largely rebuilt after a massive earthquake in the 19th century, are clubs and cafés and a mix of ancient and modern architecture that, sadly, seems in places more focused on catching up to the West than preserving the best of the East.

There is a fierce pride and love of life among Croatians which you see first-hand in places like Dolac market, the city's main market, where fruit, vegetables and banter are served up daily.

Uphill from there is the flower market and my favourite street in the city – Ivan Tkalcic – which meanders much like the brook that once ran here between the two hills that form much of Zagreb.

Today, the pedestrian walkway is lined with shops, restaurants and outdoor cafés, which are packed by mid-morning with locals indulging their two passions, coffee and cigarettes, even in winter.

That passion, however, will give way to politics in 2009 or 2010 when Croatia is slated to join the European Union.

As a condition of membership, smoking will be banned in public places.

Take the funicular from the Lower Town to the Upper and you'll come to the 13th-century Lotrscak Tower where a cannon has been fired every day at noon for more than 100 years.

Just steps away is Tolkien's House Bar which serves up hot chocolate as thick as warm pudding (not to mention a wide array of beer) in a 250-year-old building where the windows are painted in a distinctive sort of Croatia folk art called naïve art.

It's a long way to go for hot chocolate, I'll admit – or to stand on a window ledge in your bathrobe.

Just think of it as a way to kick-start a visit to Croatia that will be truly unforgettable.

spigg@thestar.ca

Nice link, Pupinko... and avatar. ;) :D Welcome to SSC! :cheers:

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080614/makar-txt.jpgPrema podacima Županijske turističke zajednice, hotelijera i turističkih ureda s Makarske rivijere, u ljetovalištima od Brela do općine Gradca boravi 12.500 domaćih i stranih gostiju, što je četiri posto više nego u isto vrijeme prošle godine.
Stranaca je 11.800, a među njima najviše je Nijemaca, Čeha, Engleza, Norvežana i Francuza. Hoteli su popunjeni bolje nego prošle godine, a u njima boravi 9700 gostiju, uglavnom stranih. U tri autokampa odmara se 1100 turista, a ostali gosti borave u privatnim sobama i apartmanima čija je cijena ostala na prošlogodišnjoj razini. Po broju turista vodi Baška Voda s 2300 gostiju, u Makarskoj ih je 2100, više od 1800 turista boravi u Tučepima, a slijede Podgora, Gradac, Brela i Živogošće

Skrenuo bi vam paznju na najnoviji clanak u "Travel" sekciji danasnjeg Toronto Star-a (najtiraznije novine Kanade) ... veoma lep putopis iz Zagreba. Uobicajno citamo samo o Dalmaciji i ostrvima pa je zato interesantno ponekad naici na clanak o Zagrebu:

http://www.thestar.com/travel

Lijep clanak, hvala Pupinko! Vjerojatno je novinar dosao neki dan (u cetvrtak), na prvom ovogodisnjem letu Skyservicea iz Toronta za Zagreb.

Neznam dali ste vidjeli nove spotove od "croatian tourist board"

Croatian wine
http://www.youtube.com/watch?v=c6PRNBzLbog

Croatian arts
http://www.youtube.com/watch?v=yxjqMlsRACo

Croatian food
http://www.youtube.com/watch?v=rm1JuHzHsrs

:D

Meni su dno dna. Pogotovo kad vidim one za Grčku, Cipar itd. :bash:

Nisu uopće loši - ovo nisu spotovi, HTZ samo sponzorirala emisije Renea Bakalovića o Hrvatskoj u produkciji CNN-a. Pretpostavljam da su ovo najave tih emisija.

Neznam dali ste vidjeli nove spotove od "croatian tourist board"

Croatian wine
http://www.youtube.com/watch?v=c6PRNBzLbog

Croatian arts
http://www.youtube.com/watch?v=yxjqMlsRACo

Croatian food
http://www.youtube.com/watch?v=rm1JuHzHsrs

:D

Wow , I just LOVE it, wanna go there right away....and the music is so great when I hear it on CNN I know what it is without watching, PERFECT.


:applause:

Newsletter for July 08


http://press.croatia.hr/datoteke/3257.pdf

^^ :cheers2:

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/04/sibenik1.jpgKompjutorska simulacija
Novo će pristanište odjednom moći prihvatiti čak dva cruisera, najveći mediteranski trajekt i tri linijska broda


ŠIBENIK - Grad Šibenik dobio je lokacijsku dozvolu za jedan od najvećih građevinskih projekata u svojoj povijesti - izgradnju pristaništa za linijske brodove, prihvat najvećih prekomorskih trajekata i brodove na kružnim putovanjima do 260 metara dužine. Objekt s putničkim terminalom, lučkom kapetanijom, policijom, carinom, pratećim objektima, posebnim parkiralištem za vozila otočana i komercijalnim parkiralištem na dva kata bit će na gatu “Vrulje” između Autobusnog kolodvora i Luke Šibenik.

Novi lučki prostor, koji ima direktnu vezu s autocestom Zagreb - Split, ima površinu od oko 25 tisuća četvornih metara od kojih će blizu 10 tisuća “kvadrata” biti stvoreno nasipanjem mora i proširenjem postojećeg gata “Vrulje”. Investicija je vrijedna 20 milijuna eura, a Šibenik po veličini ulaganja svrstava rame uz rame s aktualnim projektima Zadra i Dubrovnika.

Gat Vrulje na kojemu će radovi na izgradnji infrastrukture početi u prosincu, kazao nam je Marijan Petković, ravnatelj Državne lučke uprave Šibenik, moći će odjednom primiti dva cruisera, najveći prekomorski trajekt i sve brodove linijskog prometa. Prihvat cruisera nije ograničen kapacitetima gata već plovnošću Kanala sv. Ante kroz koji ne mogu proći brodovi duži od 260 metara.

NY Times: Zavodnik Zadar - spoj splitskog šušura i dubrovačke uzvišenosti (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Zadar/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/13653/Default.aspx)

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-05/Zadar/kalelarga1-030807Thumbnail.jpgZadar kojeg tek treba otkriti - Kalelarga / Arhiv CROPIX Ugledni New York Times u svom je subotnjem broju, u rubrici Putovanja, posvetio veliku pažnju Zadru, proglasivši ga "zavodnikom i nakon 2000 godina" i najpodcjenjenijom hrvatskom turističkom destinacijom.
- Ovaj rimski grad na sjevernodalmatinskoj obali ima mladenački duh, bogato graditeljsko nasljeđe, lako je dostupan, u blizini su deseci otoka, a na sat vožnje ni manje ni više nego pet nacionalnih parkova - piše NY Times.
No, uz sve ljepote zadarske okolice, autori preporučuju da se bar nekoliko dana provede u samome Zadru i razgledaju tamošnja blaga - od Foruma, preko crkve Svetog Donata, samostana Svete Marije do najveće dalmatinske katedrale Svetog Staša.
Times je pun hvale za Zadar, čiju bogatu povijest ukratko predstavlja od rimskih vremena do teškog bombardiranja u Domovinskom ratu, ali ga nudi i kao moderan grad na čijoj se Kalelargi suvremenost miješa s antikom, srednjovjekovljem i renesansom.
- Ovaj je grad mnogo puta bio razaran, ali uvijek smo se vračali još jači, kazao je za Times zadarski gradonačelnik Živko Kolega, koji je za slavni njujorški list predstavio i neke od najvažnijih gradskih projekata poput nove luke, završenog sportskog centra, kanalizacijskog sustava...
Zadar, kaže Times, je kombinacija "splitskog antičkog i radničkog šušura i dubrovačke uzvišenosti", a za njegovo spomeničko i muzejsko nasljeđe kaže da "posramljuje promatrača". Jednako, uostalom, kao i novija ponuda - od Gardena i Arsenala, preko hotela i restorana, do Morskih orgulja i Pozdrava suncu.
- Nama ne treba McDonald's, mi imamo našu povijest i kamen, citira list Zadranku Miju Burčul.

http://graphics8.nytimes.com/images/2008/07/06/travel/06next600.jpg Carly Calhoun for The New York Times
The Church of St. Donat is among the many historical artifacts of three millenniums in Zadar

ZADAR may be Croatia (http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/croatia/overview.html?inline=nyt-geo)’s most underrated destination. This Roman-era city on the northern Dalmatian coast — where a non-euro economy is easier on the dollar — has a youthful zeal, a rich architectural legacy and easy access from various points in Europe (http://travel.nytimes.com/travel/guides/europe/overview.html?inline=nyt-geo), thanks to carriers like Ryanair, SkyEurope and Germanwings. There are dozens of nearby islands to explore, and an hour or so drive from Zadar takes you to no fewer than five national parks, where you’ll find lakes, waterfalls, mountains and secluded wilderness areas.

The Romans were so smitten with Zadar — the Old Town is a 400-by-1,000-meter peninsula (about 100 acres) framed by Adriatic islands — they gave it municipium status, the second highest among cities. Today, a population of about 75,000 — most of whom live on the newer, mainland side, which can be reached by a pedestrian bridge or by waving down the boatman of Zadar, whose family has rowed folks across the harbor for centuries — shares that affection.

The inhabitants also meld a progressive spirit with respect for a tumultuous past: oppressive Venetian rule, the constant threat of Turkish attack, 65 percent of the city obliterated in World War II and heavy shelling during the war of 1991-95.

On a visit last fall, I walked through the Old Town — a pedestrian-only, fishbone layout — along the stone-tiled main drag known as Kalelarga. Among the Renaissance, Baroque and medieval architecture (http://travel.nytimes.com/travel/guides/architecture/overview.html?inline=nyt-classifier), signs of modernity stood out: Adidas, Benetton and Terra Nova shops; cafe-bars thumping with midday trance music (http://travel.nytimes.com/travel/guides/music/overview.html?inline=nyt-classifier) while Croats sipped coffee, grappa and wine.


http://travel.nytimes.com/2008/07/06/travel/06next.html?ref=travel

Nakon dvogodišnjeg preuređenja zgrade Duhanke, sada se očekuje skoro izdavanje uporabne dozvole, a prvi gosti u novi bi hotel mogli doći krajem mjeseca. Zanimljivo je da je tu lokaciju za hotel odabrao još Franjo Ferdinand

Trogir će, nakon nekoliko obiteljskih hotela s tri zvjezdice, uskoro dobiti i prvi hotel s četiri zvjezdice u staroj kamenoj ljepotici na sjevernoj strani Čiova.
Novi hotel Duhanka smješten je u zgradi u kojoj se nekada otkupljivao duhan, a poznato je da se na prostoru bivše općine Trogir, kao i Labinske zagore, znalo godišnje prikupiti i više od milijun i pol listova prvoklasnog duhana.
Stoga se početkom prošlog stoljeća u Trogiru krenulo s izgradnjom zgrade Duhanke na interesantnoj lokaciji između Kule Kamerlengo i Kule sv. Marka, no taj prostor površinom nije bio odgovarajući pa se krenulo u potragu za novom lokacijom.
Bilo je čak i nevjerojatnih prijedloga da se dio Kule Kamerlengo sruši kako bi se mogla Duhanka proširila u odgovarajućim gabaritima. Stoga se, što je potvrđeno u knjizi graditeljstva Trogira iz pera Sanka Piplovića, u problematiku gradnje Duhanke uključio i sam prestolonasljednik nadvojvoda Franjo Ferdinand, koji je osobito cijenio trogirske spomenike.
Pod njegovim je utjecajem izabrana druga lokacija kako bi se izbjeglo rušenje Kamerlenga, i to istočno od crkve sv. Gospe od Mora na Čiovu, gdje je i danas ta kamena ljepotica.
Nakon dvogodišnjeg preuređenja zgrade Duhanke, sada se očekuje skoro izdavanje uporabne dozvole, a prvi bi gosti u novi hotel mogli doći krajem mjeseca. Kako nam je kazao vlasnik Duhanke Marinko Karamatić, obnova je potrajala dulje od planiranog zbog težine zahvata kojim se, u suradnji s Konzervatorskim zavodom iz Trogira, nastojao očuvati povijesni izgled zgrade.
- Ukupna investicija prelazi 15 milijuna eura, od čega je 12,5 milijuna pribavljeno bankovnim kreditima - objasnio je Karamatić.
Hotel će imati tri kata i prizemlje s osam apartmana, veliki restoran i otvoreni bazen.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-07/Županija/HOTEL_DUHANKA3-060708Thumbnail.jpg

Turistička invazija - najviše Japanaca u gradu pod Marjanom (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/13809/Default.aspx)

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-07/Split/TURISTI_PODRUMI-060608.1Thumbnail.jpgStrani turisti ovog su ljeta preplavili Split. Prema podacima Turističke zajednice grada Splita za mjesec lipanj ove godine, Split je posjetilo 23.115 turista koji su ostvarili 43.070 noćenja.
Od ukupnog broja turista, 18.747 je stranih turista, dok je 4368 domaćih. Najviše turista došlo je iz Japana, i to 2177, ali u stopu ih slijede oni iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a i Australije, od kojih su najviše noćenja ostvarili Nijemci i Amerikanci.
Za razliku od lipnja prošle godine, ovog ljeta posjetila su nas i 22 turista iz Letonije, te 12 iz Luksemburga, dok prošle godine u lipnju iz tih zemalja nije bio ni jedan turist.
Značajan je i veliki porast broja turista koji nam dolaze iz Japana, kojih je ove godine čak 40 posto više nego u lipnju prošle godine. U razdoblju od siječnja do lipnja ostvareno je ukupno 77.900 dolazaka turista, što je porast od sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Od travnja ove godine hotelskih je objekata bilo 15 više, smještajnih jedinica 735, a stalnih kreveta 1.630 više, novih je marina 3, ali i šestotinjak vezova više.


U Hrvatskoj je početkom ovog mjeseca bilo ukupno 671 kategoriziran hotelsko-turistički objekt za smještaj turista s ukupno 67.596 smještajnih jedinica (soba) i 136.724 stalnih kreveta, dok je kategoriziranih marina bilo ukupno 50 s 4.320 suhih i 13.917 vezova u moru, podaci su Ministarstva turizma.

Broj kategoriziranih marina porastao je sa 47 na 50, dok je 'suhih' vezova početkom srpnja bilo 30 više, a u moru 549 više.

Broj kategoriziranih turističkih naselja, apartmanskih hotela i turističkih apartmana u sklopu hotelskih objekata nije mijenjao.

Od novih 15 kategoriziranih hotela najviše je, za 8 objekata, od travnja do srpnja povećan broj hotela koji nose 3 zvjezdice, njih 317. Hotela s kategorijom četiri zvjezdice sada je 5 više ili ukupno 113. Kategoriziranih hotela s pet zvjezdica po novom je popisu Ministarstva 2 više ili ukupno njih 16. Broj hotela kategoriziran s dvije zvjezdice ostao je isti kao i krajem ovogodišnjeg travnja,112.

Od ukupnog broja smještajnih jedinica u svim kategoriziranim hotelskim objektima 75,3 posto ili 50.336 nalazi se u hotelima, gdje je i najveći broj stalnih kreveta, gotovo 72 posto ili 96.908.

u zvonimirovu gradu sve više stranih gostiju

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-10/Novosti/KNIN_TVRDJAVA1-080708.1Thumbnail.jpgLjetni ugođaj na Kninskoj tvrđavi

U kninskoj Turističkoj zajednici i ove godine očekuju povećanje broja gostiju i turističkih noćenja, kojih je lani zabilježeno 9623. Značajan je to porast u odnosu na 2006. godinu, kada je Knin imao 5106 noćenja.
Knin posjećuje veliki broj stranih gostiju, najviše Talijana koje u ovaj kraj privlači lovni turizam, no dolaze i turisti iz gotovo cijele Europe, čak iz Australije i Amerike.
Mogli bi se očekivati još bolji rezultati kad bi grad svojim gostima ponudio više smještajnih kapaciteta.
- Zasad raspolažemo s oko 150 smještajnih kapaciteta u samome gradu Kninu, uz još oko 50 kreveta u planinarskom domu Brezovac, te dvadesetak u Lovačkom domu na Dinari – kaže Ante Šimić, direktor TZ-a grada Knina.
Turistički radnici željno očekuju početak gradnje novog hotela u Kninu, za koji će uskoro Gradsko poglavarstvo raspisati javni natječaj.
Gradnja hotela predviđena je na prostoru bivše vojarne Senjak, budućeg Novog centra. Gostima u priobalju Kninjani nastoje približiti svoju ponudu i privući ih da u svoj odmor na moru uključe i izlet na kninsko područje.
Svoje promotivne letke podijelili su u uredima TZ-ana obali, a Šimić se nada dobrom odazivu turista. Osim u jednodnevnim izletima, u Kninu svoju mogućnost vide u razvoju kongresnog turizma u Muzeju na Tvrđavi.

http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/11/Japturr2.jpgIako Hrvatska uglavnom ne nudi vrlo traženu ponudu »all inclusive«, Jadran posjećuje sve više turista. Dubrovnik je za mnoge turoperatore preskup, no izvrsne rezultate bilježe Zadar, Šibenik i Istra, gdje je čak 46 posto više francuskih turista nego lani

Hrvatska se nalazi pred tjednima kada će se odraditi glavnina godišnjeg turističkog prometa, pred mjesec i pol nakon kojih će se moći zaključiti je li turistička godina bila uspješna. Sezonu obilježava nekoliko poteza - s hrvatske strane loše je to što su se uopće najavljivale mjere o unosu hrane te o izdavanju suglasnosti o putovanjima maloljetnika, dok su Slovenci uveli vinjete. Cijene goriva divljaju, a euro jača u odnosu na dolar i funtu, pa su traženije »dolarske destinacije«. In su i ljetovališta koja obiluju hotelima s ponudom all inclusive, a takvih kod nas nema mnogo.
Evo kako su direktori inozemnih predstavništava Hrvatske turističke zajednice procijenili trenutačno stanje prodaje.
U Austriji najbolje idu destinacije gdje prevladava ponuda all inclusive, ponajprije su to Turska i Egipat. Budući da all inclusive nije običaj hrvatskih hotelskih kuća, to se jednim dijelom odrazilo i na prodaju. Uz sve poteškoće, procjenjuje se ipak da će Hrvatska i Italija biti najtraženije destinacije za individualce.
Hrvatska je hit-destinacija u Japanu, ali to bi moglo potrajati samo dvije, tri sezone. Makao je bio najtraženiji 2006. godine, lani im je najpoželjniji bio Dubai, a sada Hrvatska.
Belgijski izvještaj nije optimističan, jer su pokazatelji prodaje aranžmana za Hrvatsku relativno loši. Na lošu prodaju najvećim dijelom utječu dubrovačke cijene, Dubrovnik je postao preskup za najveći broj turoperatorskih programa.
Srpanj je glavni češki mjesec za odmor, a o sudbini glavne sezone odlučuju individualni putnici.
Spomenuti Dubrovnik ponovo je tražen među francuskim putnicima, a i zadarsko je područje registriralo 14 posto više noćenja Francuza, šibensko šest, a istarsko čak 46 posto.
Za razliku od Francuza, Nijemci potpuno različito razmišljaju o odmoru. Destinaciju biraju uz pomoć trenda »Schluss mit Billig«, kraj jeftinom. Prvo, naime, vode računa o kvaliteti, a tek onda o cijenama. Buking Jadrana i dalje je pozitivan. Iako nas je do kraja svibnja posjetilo sedam posto više talijanskih gostiju, tamošnji turoperatori nisu zadovoljni prodajom za glavnu sezonu jer im je prodaja od 15 do 20 posto lošija od očekivanja. Mađarske ankete pokazuju da 70 posto Mađara uopće ne planira putovati na godišnji odmor, dok se od 30 posto preostalih tek dva posto odlučuje za Jadran. Nizozemci, s druge strane, pokazuju snažan interes za ljetovanje na Jadranu. Stanje bukinga bolje je nego za ostale države Sredozemlja, a podjednako dobro bukiraju i organizirani i individualni gosti.

Solidna prodaja aranžmana u Poljskoj i Rusiji
Poput Austrijanaca, i Poljaci vole pakete "all inclusive" - potražnja za "all inclusiveom" porasla je 80 posto u odnosu na 2007. godinu. Hrvatska priliku može potražiti među poljskim nautičarima, a individualci, prema svemu sudeći, neće zaobići hrvatsku obalu. Odluka o uvođenju viza za dio putovanja prema Hrvatskoj »ohladio« je odličan početni interes Rusa, koji su se okrenuli drugim destinacijama. Glavna sezona prodaje se solidno pa ne bi trebalo doći do znatnijeg pada.

Izjednačiti cijene s ostatkom Sredozemlja
Skandinavski turoperator Apollo ističe da povećanje cijena goriva pogađa sva putovanja pa tako i ona za Hrvatsku. Očekuju smanjenje prometa ako cijene goriva ostanu na ovako visokoj razini. Britanski turoperatori gotovo su jednoglasni u tome da im postajemo preskupa destinacija, a velik im je problem i što euro raste u odnosu na funtu. Predlažu da se Hrvatska cjenovno izjednači s ostatkom Sredozemlja

http://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifOtkrivamo plan razvoja hrvatskog turizma koji bi se u sljedećih deset godina trebao globalno nametnuti kao jedinstvena lifestyle destinacija

http://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080712/turizam-txt.jpgZa deset godina Hrvatska bi trebala ugošćivati 17 milijuna gostiju, imati 76 milijuna noćenja, a 2018. od turizma bi ubirala i gotovo 20 milijardi eura. Kako do šest milijuna turista, 20 milijuna noćenja i 13 milijardi eura više nego sada razrađeno je u radnoj verziji strateškoga marketinškog plana hrvatskog turizma, koji se još čuva u priličnoj tajnosti, a idućeg će tjedna biti prvi put predstavljen hrvatskoj javnosti.

Sa strateškim se marketinškim planom malo požurilo i dolazi prije razvojne strategije domaćeg turizma, ali su autori iz španjolske konzultantske kuće THR i zagrebačkoga Horwath consultinga, na narudžbu Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, stoga ugradili i neke dodatne razvojne smjernice. Svakako, svojevrsnoj stihiji i nekontroliranu razvitku domaćeg turizma u kojem je Hrvatska, kako kažu neki stručnjaci, iz zimmer frei prešla u odredište apartman frei, uskoro bi trebao doći kraj.

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080711/turizam-1.jpg
Foto: Z. Varga

Prodaja doživljaja
Za deset godina, prema viziji iz SMP-a koju doznajemo od upućenih turističkih radnika, Hrvatska bi morala postati jedno od pet europskih odredišta specijaliziranih za iskustvena putovanja i trebala bi se globalno nametnuti kao jedinstvena destinacija life style. Putovanje u Hrvatsku bilo bi dio životnog stila, a naši bi gosti bili svjetski trendseteri.

Veliki će se zaokret prvo vidjeti u restrukturiranju kapaciteta. S obzirom na ukupan broj (danas hrvatski turizam može u jednom danu ugostiti oko devetsto tisuća turista) velikih promjena ne bi trebalo biti. Promjene su, kako nam potvrđuje više upućenih sugovornika, rezervirane za vrstu. Tako bi, prema planu iz SMP-a, za deset godina hrvatski turizam umjesto sadašnjih 114.000 trebao imati 220.000 hotelskih postelja, što je jedan od prvih preduvjeta za sezonu dulju od tri mjeseca. Broj postelja u privatnom smještaju pao bi sa sadašnjih 430.000 na 350.000. I to, vjeruju autori strateškoga marketinškog plana, tako što će oko deset tisuća postelja prerasti u male obiteljske hotele, oko 30.000 nestat će preuređivanjima i spajanjem u veće sobe, otprilike će ih se 20.000 ugasiti, a još toliko nestati s tržišta jer će kuće u kojima su kupiti stranci za vikendice.

Past će i kapacitet kampova s 213.000 na 140.000 mjesta. Put je ovakav: oko 30.000 mjesta u kampovima progutat će budući resorti, toliko će ih ispasti iz posla jer neće biti konkurentni, a 13.000 mjesta utopit će se u preuređivanjima, proširenju parcela i dizanju kvalitete. Odmorišni resorti jedini su kapaciteti uz hotele kojima će brojnost u idućem desetljeću rasti. I to sa sadašnje 52.000 postelja na čak 130.000. Zamišljeni su i neki novi resorti, prenamjene postojećih objekata, ali i povratak nekih, poput Haludova u Malinskoj, recimo.

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080711/turizam-2.jpg
Foto: Z. Varga

Šest ključnih proizvoda
Uz drukčiju strukturu domaći bi turizam u toj bliskoj budućnosti nudio i osjetno višu kvalitetu, a osjetno bi više i zarađivao. Umjesto sadašnjih 120 eura po glavi turista u danu, za deset bi godina hrvatski gosti u dvadeset i četiri sata boravka u Hrvatskoj ostavljali po 221 euro. Trend skraćivanja turističkih boravaka nastavit će se (s 5,1 na 4,7 dana), ali putovanja će i dalje biti sve češća. Tome će, pak, u Hrvatskoj uz novu kvalitetu pridonijeti i raznolikost turističkih proizvoda i njihova nadogradnja različitim doživljajima.

Autori strateškoga marketinškog plana, koji će biti predstavljen u Umagu tijekom ATP turnira, okvirno su, za ovo svojevrsno prijelazno razdoblje zacrtali i šest ključnih turističkih proizvoda. Sunce i more na prvom su mjestu. Slijedi nautika te turizam u ruralnim, kontinentalnim područjima kao smjernica za visoko treće mjesto prioriteta. Kultura i turing zaseban su turistički proizvod, kao i vino i gastronomija te poslovni turizam. Novih će se proizvoda naknadno iskristalizirati i više, s tim da je uvijek, kako smatraju stručnjaci iz THR-a i zagrebačkog Horwatha, naglasak na iskustvu, doživljaju.
Da bi veliki zaokret u hrvatskom turizmu zaživio nužni su preduvjeti. Među prvima je da upravo turizam, od potrošača prirodnih i kulturnih vrijednosti, postane i njihov – skrbnik.

U prijedlogu strateškoga marketinškog plana stoji i da je nužno tzv. pametno poslovno okruženje, koje podrazumijeva povoljnije poslovne uvjete za turistička poduzeća, nove marketinške modele i profesionalno upravljanje odredištima. Jedna je od preporuka strateškoga marketinškog plana i snažnija on line prisutnost hrvatskoga turizma. Potvrđuje se, naime, da se kompjutora laćaju, kad su posrijedi godišnji odmori i izbor odredišta, čak i oni koji se inače ne služe internetom i nisu mu vični. Konkretna je korist već i to što se Glavni ured Hrvatske turističke zajednice prihvatio analize vlastita web-portala i u suradnji s internetskim znalcima analizira kako ući u turističku 2009., a u pripremi je i osnivanje posebnog odjela za e-marketing.

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080711/turizam-3.jpg
Foto: Z. Varga

Tri milijuna za plan
U strateškome je marketinškom planu predviđen i dalje vrlo snažan utjecaj turizma na gospodarstvo, ne onako kako je to danas kada je prihod od turizma više od 20 posto društvenog bruto proizvoda. Jasno je, naime, da to manje govori o snazi hrvatskog turizma, a više o slabosti gospodarstva. Željenih 20, odnosno točnije 19,8 milijardi eura direktnog prihoda u 2018. godini (prema metodologiji HNB-a), mogu činiti i samo pet posto BDP-a, a da za desetljeće Hrvatska svejedno bude stabilnija i snažnija te zahvaljujući turizmu bogatija nego sada.

– Cilj je definitivno da turizam bude čimbenik koji će i Hrvatsku i njezino gospodarstvo činiti uspješnijima – kratko nam je pristao komentirati direktor naručitelja, Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice, Niko Bulić.

Autori iz španjolskog THR-a i Horwath consultinga taj su posao, inače, dobili natječajem. Ocijenjen je najpotpunijom i financijski najpovoljnijom ponudom, a rade ga otprije godinu dana za nepuna tri milijuna kuna

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/11/jat4-f-niketic--v.1.jpg
Hrvatska je turistima iz Srbije skuplja i nepovoljnija od, recimo, Crne Gore, gdje ne žele ići zbog ljutnje nakon razlaza dviju država, ali dolaze i zbog nostalgije za hrvatskim dijelom jadranske obale.


Peškiri, čaršavi, kašike, hleb... riječi su koje vjerojatno nikada neće završiti ni na jednom prospektu, meniju ili u ponudi nekog hotela na hrvatskoj obali kao što su se u njih prije nekoliko godina “ušuljali” prijevodi na češkom, mađarskom ili poljskom jeziku.

No, sudeći prema službenim statistikama i najavama iz Hrvatske turističke zajednice, ne bi bilo loše da ih se osoblje hotela, restorana i kafića na Jadranu koje ih je zaboravilo, ponovno prisjeti. Razlog za to, sviđalo se to nekome ili ne, činjenica je da u Hrvatskoj ljetuje sve više gostiju iz Srbije. Trinaest godina nakon završetka rata, naši istočni susjedi u broju većem nego ikada do sada sjetili su se kako je prije 1990. “Jadran lepo mirisao, a cvrčci zanosno pevali” pa su uobičajene destinacije - Grčku, Tursku i Bugarsku - odlučili zamijeniti Hrvatskom.

Prema podacima Ministarstva turizma, lani je na našoj obali ljetovalo 77.000 državljana Srbije, a ove godine taj bi se broj trebao približiti brojci od 90-ak tisuća. Prema riječima ministra turizma Damira Bajsa, već sljedeće ljeto mogao bi prijeći i granicu od sto tisuća.

Kako bismo ispitali što to Srbe motivira na dolazak u za njih prilično skupu i “osjetljivu” Hrvatsku te kako ih se ovdje dočekuje, razgovarali smo s nizom turističkih djelatnika s obje strane granice. Informacije o novim JAT-ovim letovima iz Beograda u Pulu koji su već rasprodani do kraja kolovoza, potražnji za autobusnom kartom više na relaciji Beograd - Pula ili za vlak iz Srbije do Splita i Rijeke podjednako su razveselile obje strane. Zbog zarade. Dakako.

Pa iako emocijama u poslu nema mjesta, svi oni složili su se da je upravo nostalgija koju Srbi osjećaju za morem koje su nekada smatrali svojim nešto presudno u njihovu odabiru ljetovališta u Hrvatskoj.

Radmilo Bumber, vlasnik srpske turističke agencije Pan Europa Adriatic, koja je otišla najdalje u promociji naše obale pa je ljetovanje na njoj svojim klijentima ponudila i na kredit s rokom otplate od 48 mjeseci (4 godine!?), objasnio je što to Srbe vuče u Hrvatsku.

Srbi su gosti koji vole trošiti i, ako treba, zadužit će se za ljetovanje pa im agencija Pan Europa Adriatic nudi odmor na kredit s rokom otplate od čak 48 mjeseci- Kao prvo, riječ je o nekadašnjoj navici ljudi da ljetuju u Hrvatskoj. Kada su prije nekoliko godina ukinute vize, koje još uvijek imamo npr. za Grčku, ljudi su se okrenuli u vašem pravcu. Niz mojih starih klijenata, koji me znaju još dok sam radio za Lagunu iz Poreča, stalno me je pitalo kada će se moći kod vas. S ukidanjem viza, svi su oni krenuli na Jadran i zanimanje je drastično poraslo. Naravno, tu prednjači Istra jer se ljudi tamo osjećju najsigurnije, ali ima dosta zanimanja i za Hvar, Dubrovnik... Čini mi se da će jedino srednja Dalmacija malo pričekati, ali to je razumljivo jer su posljedice rata u njoj ipak najozbiljnije - kaže Bumber.

Prema njegovim riječima, iako su cijene u Hrvatskoj Srbima doista previsoke, oni znaju da je usluga i kvaliteta koju će kod nas dobiti vrijedna toga.

- Svojim klijentima obično kažem da ću im, ako budu nezadovoljni hranom u Istri vratiti sav novac koji su uplatili i još im dati tjedan dana besplatnog ljetovanja. Bugarska i Grčka, pa čak i Crna Gora s vama se ne mogu uspoređivati. Vrijedite svakog dinara koji se kod vas potroši - naglasio je vlasnik Pan Europa Adriatica te dodao da ove godine očekuje rast prodaje aranžmana za ljetovanje u Hrvatskoj od 30 posto.

Približno jednaka očekivanja izrekao je i direktor Turističke zajednice Istre Tomislav Popović. Lani je na tom poluotoku ljetovalo 13.000 državljana Srbije, a povećanje od 20 posto u prvih šest mjeseci 2008. u odnosu na isti period 2007. daje mu za pravo vjerovati kako će ove godine taj broj doći do 20 tisuća.

Pitanje Srba slično je pitanju Nijemaca poslije onog rata, koji su pokrenuli naš turizam i doveli ga na sadašnju poziciju, kaže Tomislav Popović iz Istre
U ukupnoj brojci od 2,5 milijuna turista koji su lani posjetili Istru taj broj Srba nije impresivan jer oni predstavljaju samo nekih 0,5 posto svih gostiju. No mi u Istri upravo u toj činjenici vidimo dobru priliku budući da nema potentnijeg tržišta u Europi, tj. onog na kojem zamah može biti veći. Zbog toga smo ove godine na Međunarodnom turističkom sajmu u Beogradu trebali biti regija partner. Na žalost, sve je propalo zbog napada na hrvatsko veleposlanstvo nakon priznanja Kosova, ali ćemo sljedeće godine taj posao svakako odraditi - kaže Popović.
Iako tvrdi da je svjestan negativnih konotacija koje ti planovi mogu izazvati te određenih rezervi prema Srbima zbog događaja u bližoj prošlosti, direktor TZ Istre jednom zgodnom usporedbom pokušava smiriti strasti.

- Kada mi to netko spomene, ja obično postavim pitanje što je bilo s Nijemcima nakon II. svjetskog rata. Nisu li upravo oni tada pokrenuli naš turizam i u najvećoj mjeri ga doveli na poziciju koju sada zauzima. Je li se tada itko pitao koliko je u redu ugostiti Nijemce? - kaže Popović.

Iako će se na ovakvu usporedbu mnogima “dići kosa na glavi” i pitanja koja će uslijediti svest će se na dubinu ratnih rana, ali i brojnost ovih dvaju nacija te njihovu kupovnu moć, upravo ovo zadnje hrvatskim turističkim djelatnicima daje za pravo kada računaju na Srbe.
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/11/bumbar_adriatic1-kokovic-.jpg
Radmilo Bumber svojim klijentima kaže da će im vratiti sav novac ako ne budu zadovoljni hranom uIstri

Naime, bez obzira što je u toj zemlji prosječna plaća svega 250 eura, Srbi su u konačnici itekako Balkanci. A ti, što je uostalom i odlika prosječnog Hrvata, troše do iznemoglosti. Na kredit, dug ili poček, oni kada dođu na odmor ne štede novac i nikada se na svađaju zbog računa, kao primjerice Talijani. Zbog toga su hotelijeri s gostima iz Srbije i te kako zadovoljni. Oni u pravilu traže hotel sa 4 zvjezdice i najčešće razveseljavaju konobare ostavljajući im napojnice poput Rusa.

Na pitanje tko su zapravo Srbi koji dolaze u Hrvatsku, odnosno kakva je struktura gostiju iz te zemlje, pokušala je odgovoriti šefica Odjela suradnje s medijima tamošnje Turističke organizacije Ljiljana Čerović. Pritom je naglasila i da je sama nedavno bila u Istri, a najčešće odlazi u Podgoru, na Makarskoj rivijeri, koju smatra “božanstvenom”.

Broj turista iz Srbije mnogo je veći od službenih statistika, smatra Ljiljana Čerović, jer mnogi posjećuju prijatelje i rodbinu
- Većina turista iz Srbije koji se odlučuju na ljetovanje u Hrvatskoj srednje su i starije dobi. Dakle, riječ je o ljudima koji su na vašem dijelu Jadrana bili i prije, pa ih natrag vuče nostalgija. Osim toga, smatram da je njihov broj mnogo veći nego što govore službene statistike jer mnogi među njima posjećuju prijatelje i rodbinu pa se zbog neprijavljivanja u konačnici ne nađu u tim podacima Turističke zajednice - kaže Ljiljana Čerović.

Ona smatra da bi stoga stvarne brojke Srba koji ljetuju u Hrvatskoj trebalo iščitavati iz poteza prijevozničkih kompanija koje neprestano povećavaju ponudu mjesta za put na Jadran te brojnosti srpskih registracija u Hrvatskoj. Iako će se, vezano za to, u nizu tabloida s obje strane granice još nerijetko naći i plasirati priče o lažnim hrvatskim tablicama kojima Srbi kamufliraju prave u strahu od razbijanja svojih automobila, Hrvatska je za goste iz ove zemlje ipak prilično mirna oaza gdje incidenata nema.

A što se dogodilo s njihovom donedavnom oazom na Jadranu, Crnom Gorom? Nakon osamostaljenja ove države tisuće Beograđana s plaža Budve, Ulcinja i Boke kotorske doslovno su iščeznule. Priča kaže da su se naljutili jer su doslovno preko noći postali obični stranci koji se kao i svi ostali moraju pridržavati sve striktnijih pravila u toj zemlji. Ljiljana Čerović objasnila je što je posrijedi.

‘Kad su ukinute vize, okrenuli smo se u vašem pravcu. Istra prednjači po interesu, ali sve ga je više i za Dubrovnik i Hvar’, kaže vlasnik Pan Europe
- Srpski turisti su vrlo loše reagirali na uvođenje ekološke takse u Crnoj Gori od 10 eura. Nije to pitanje novca nego je stvar principa i zato su ljuti jer misle da bi trebali biti izuzeti od ovog pravila. Nakon toga našim turistima je zabranjeno i unošenje hrane u tu zemlju, pa je uslijedila još jedna loša reakcija. Moguće je da je i zbog toga dio ovih turista radije izabrao Hrvatsku iako ona jest skuplja - tvrdi Čerović.

Kada se svim ovim razlozima pridoda i činjenica da je iz Beograda zbog hrvatskih autocesta moguće dva sata brže doći u Pulu nego u Budvu, sve je jasnije zašto su se Srbi ponovo “sjetili” Istre, ali i ostatka našeg dijela Jadrana.

A tko može biti zadovoljniji ovakvim razvojem događaja od turističkih agencija? Najveća od njih Adriatica.net, kao vlasnik vodeće srpske agencije Jolly Travel Beograd, sve spretnije koristi ove nove poslovne mogućnosti. Izvršni direktor za korporativne komunikacije Adriatice Kristijan Gržetić naveo je kako to izgleda u brojkama te pritom i naglasio kako je čarter JAT-a za Pulu organiziran upravo u njihovu aranžmanu.

- Broj putnika raste, no broj dolazaka još nije toliko velik da bismo mogli govoriti o izrazitoj ekspanziji. Zbog visokih cijena kod nas većina organiziranih putnika iz Srbije još se radije odlučuje za Grčku i Tursku. Iako je još rano za prognoze, mi očekujemo da ćemo do kraja godine imati 6000 putnika iz Srbije. Jolly Travel pak smatra da bi njihov broj u sljedećih pet godina trebao doći do 40.000 - naveo je Gržetić.

Sudeći prema ovim najavama, traženje onih peškira, čaršava, kašika i hleba možda zaista uskoro i postane uobičajena zvučna kulisa na potezu od Savudrije do Prevlake.
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/11/BG-registarska-tablica-2.jpg
Kako bi takav potencijalni razvoj događaja lakše prihvatili svi oni osjetljivi na pitanje hrvatsko-srpskih odnosa, savjet turističkih djelatnika s kojima smo razgovarali - jednostavan je. Riječ je o zaradi i novac dobiven za uslugu koja se nudi nema boje. “Svejedno je tko ga daje dok god ga daje”, složili su se. Korak dalje od ostalih ipak je otišao vlasnik beogradske agencije Pan Europa Adriatic Radmilo Bumber.

- Onom luđaku Slobi Miloševiću vi Hrvati bi nasred Ilice trebali podići spomenik jer je rasturajući Jugoslaviju od Hrvatske napravio najljepšu državu u Europi - objasnio je svoje razmišljanje zašto u našu zemlju uspijeva poslati sve više turista s istoka.



Ministru Bajsu Japanci bliži od Srba

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/11/bajs_turizam-270608.jpgMinistar turizma Damir Bajs složio se s tvrdnjama da je Hrvatska sve interesantnija gostima iz Srbije te razloge za to pronašao u navici nekadašnjih gostiju koja je došla do izražaja nakon ukidanja viza. No, prema njegovim riječima, hrvatski turistički napori ipak su okrenuti u jednom potpuno drugom pravcu.

Učinjen je golem posao u animaciji turista iz Japana i postignuti su odlični rezultati. Lani je Hrvatsku posjetilo 85.000 Japanaca, a samo u prvih šest mjeseci ove godine čak 65.000. Vjerujemo da bi taj broj na kraju mogao biti i 120.000. Riječ je o odličnim potrošačima koji odsjedaju u najboljim hotelima i zainteresirani su za dolaske tijekom cijele godine.

Hrvatska turistička zajednica u međuvremenu je otvorila ured u Japanu, uvedeni su čarter letovi i pozvali smo japanske agencije da otvore ured kod nas - naveo je ministar. Kada je riječ o planovima za budućnost, oni ponovo nisu značajnije vezani za Srbiju. Prateći svjetske trendove, ministar Bajs ozbiljnije se zainteresirao za Kinu i Indiju jer su prema nedavno objavljenim procjenama Svjetske turističke organizacije upravo ove dvije zemlje u idućih pet godina ocijenjene kao najinteresantnija tržišta na svijetu.



U Pakoštanima samo dva gosta

Znajući osjetljivost pitanja dolaska turista iz Srbije u neke krajeve uz obalu koji su bili teže pogođeni ratom, bilo je zanimljivo vidjeti što navode tamošnje statistike. Zanimljiv podatak tako je došao iz Turističke zajednice općine Pakoštane, koja se inače smatra mjestom najjače podrške generalu Anti Gotovini.

- Tijekom lipnja zbilježen je dolazak... dva gosta iz Srbije. Njihovih organiziranih dolazaka nema, kuće koje su imali prije rata su prodali, a dva odmarališta su zapuštena. Iako sigurno ima ljudi kojima ne bi bilo drago vidjeti turiste iz Srbije, uvjeravam vas da ima i mnogo onih koji bi se veselili njihovim eurima - kazao je jedan turistički djelatnik iz Pakoštana

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/12/amfora1.jpg
Hoteli Sunčanog Hvara bili su prepreka, ali sada postaju predvodnici razvoja hvarskog turizma. Francuski Renault zakupio je 50-ak soba u hotelu Riva na mjesec dana za svojih 800 gostiju, stranih novinara koji sudjeluju u autotestu


HVAR - Hvarski hotel Riva, u kojem noćenje u ovo doba godine stoji 305 eura, jedna je francuska automobilska kompanija zakupila na mjesec dana. Hotel Amfora, u kojem noćenje stoji 280 eura, gosti napuštaju uz riječi poput ovih, koje smo čuli od jedne Zagrepčanke: “Možete li nam rezervirati još dva tjedna, od 2. do 17. kolovoza. I to istu sobu, ta nam se sviđa”. U hotelu Adriana, kao da noćenje od 420 eura nije dovoljno skupo, gosti u luksuznom wellness i spa centru plaćaju masažu po 80 eura...

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/12/riv13str-6.jpgU Hvaru se dogodilo čudo: grad koji se odavno profilirao kao vrhunska destinacija, napokon ima hotele koji odgovaraju takvim gostima. Tri godine nakon što je luksemburški Orco u javno-privatnom partnerstvu na pet godina preuzeo upravljanje poduzećem Sunčani Hvar, rezultati su dobro vidljivi. Ali za razliku od vremena kad su “afere” vezane za Sunčani Hvar bile jedna od glavnih tema u Hrvatskoj, ovaj uspjeh prolazi gotovo nezapaženo.

Malo koja turistička destinacija u Hrvatskoj doživjela je takvu promjenu u tako kratkom vremenu. Do prije tri godine Sunčani Hvar imao je oko 80 posto hotela s dvije zvjezdice i 20 posto s tri. Danas, nakon što je Sunčani Hvar pod Orcovom upravom obnovio tek tri od ukupno 10 objekata, Hvar ima 500 soba u hotelima koji po svemu, osim po veličini soba, imaju standard 5 zvjezdica. Tri obnovljena hotela (Riva, Adriana i Amfora) imaju četiri zvjezdice samo zbog toga što sa sobama koje jesu potpuno nove, ali su zadržale prijašnju veličinu, ne mogu konkurirati za pet zvjezdica.

Hvar prije tri godine uopće ne bi mogao pomišljati o tome da kompanija poput Renaulta u mjesec dana dovede 800 stranih novinara na testiranje svoga novog automobila po otoku, što se sada upravo događa. Prije jednostavno nije bilo hotela koji bi zadovoljio kriterije http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/12/spa13str-4.jpgjednoga takvog događaja. Kao što kompanija poput IBM-a nikad prije ne bi održala konferenciju na Hvaru, jer nije imala gdje, ali pretprošlog tjedna upravo se to dogodilo u Amfori, gdje su gosti, u pauzama konferencije, popili sve piće na šanku utopljenome u kaskadni bazen hotela








http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,7,13,,126385.jl

An Outdoor Museum: Zadar, Croatia

http://graphics8.nytimes.com/packages/images/photo/2008/07/06/0706-ZADAR/21967392.JPG



http://www.nytimes.com/slideshow/2008/07/06/travel/0706-ZADAR_index.html

Dubrovniče, znaš li ti čiki Gargamelu kazati kolike su procjene broja stranih turista koji će posjetiti RH ove godine (jesmo li blizu 12 milja, sjećam se kad smo prije par godina probili 10) i po kojoj stopi taj broj raste?:gossip:

TURISTIČKA PONUDA U ZALEĐU DALMATINSKIH RIVIJERA SVE BOGATIJA

Tisuće stranih turista u posljednje vrijeme ciljano dolaze u Dalmatinsku zagoru, Konavle, šibenske zaselke ili u benkovački kraj kako bi uživali u prirodi
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-15/Novosti/ZAGORA1.jpgS visine je pogled na Split još uzbudljiviji
Nikola VILIĆ / CROPIX

Odmor u zelenom srcu Zagore usred ljetnih vrućina?! To je ono pravo, kažu svi oni koji ovih dana u bijegu od srpanjske vreve na obali predah traže u izletištima u zaleđu Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika, gdje se je poduzetničkom aktivnošću u malo vremena formirala atraktivna turistička ponuda koja privlači goste.
Malo tko zna da se prava turistička živost odvija u zagorskom dijelu priobalja, kamo se svaki dan po osvježenje i uživanje u kontinentalnoj klimi, zelenilu, planinama, rijekama i jezerima uputi više desetaka tisuća naših gostiju.
I ne samo da se oni regrutiraju od rivijernih posjetitelja u potrazi za svježinom, nego je sve više turista koji ciljano dolaze jer žele boraviti upravo u Dalmatinskoj zagori, Konavlima, šibenskim zaseocima ili benkovačkom kraju.
- U ponudi Dalmatinske zagore, koja je najdalje odmaknula u turističkim sadržajima zaleđa, nudi se svakodnevno šest izleta, i to rafting, trekking, biciklizam, kanu-safari, jahanje i river-riding.
Punih pet godina radili smo na osmišljavanju i promociji programa i sada ubiremo plodove zajedno s nizom malih poduzetnika koji u tom lancu nude neke usluge na svojim domaćinstvima. Najveći strani turoperatori nude nas u svojim programima, a zanimanje je iznad svih očekivanja.
Uvijek se vraćaju

- Smještaj za goste u hotelima nude Trilj, Sinj, Imotski, Vrgorac, Vrlika, dok je u selima sve veća ponuda privatnog smještaja i agrodomaćinstava. Ljudi koji dođu jednom obvezno se vraćaju, a znaju čak odmah rezervirati smještaj za dogodine – kaže Šime Klarić, vlasnik hotela “Sveti Mihovil” u Trilju i jedan od utemeljitelja turističke ponude Zagore.
Boravak u zaleđu atraktivnih morskih rivijera na Jadranu postao je pravi hit u Londonu, Dublinu, Parizu, odakle cijele obitelji dolaze na sedmodnevni odmor u malim obiteljskim hotelima.
Svaki njihov dan odmora je drugačiji, osmišljen od početka izletima i različitim aktivnostima, a koliko je atraktivan, najbolje ilustrira podatak da se svakog dana ruča i večera na drugom agrodomaćinstvu.
Po dojmovima gostiju radi se o najkvalitetnijim programima aktivnog odmora u Europi, u očuvanoj prirodi, uz vrhunsku gastronomiju, a u blizini Splita, Dubrovnika ili Zadra.


Invazija na Zrmanju

Zanimanje gostiju za boravak u zaleđu je sve veće, pa je to razlog što krećemo s gradnjom smještajnih kapaciteta u “Mićanovim dvorima”, poznatima po programima raftinga na Zrmanji koji je među najtraženijima. Sezona traje od ožujka do listopada i najviše je menadžera koji dolaze “puniti baterije” tijekom cijele godine.
Nijemci, Nizozemci i Slovenci najradije uživaju u aktivnostima na Zrmanji, sve više i Ukrajinci, ali traže i mogućnosti dužeg boravka i smještaja u benkovačkom kraju – kazuje Đuro Župan, vlasnik agencije “Riva” iz Benkovca.


Skuplje nego na moru

Aranžmane koji ljeto boje u zeleno, traže gosti boljih platežnih mogućnosti, a oni su i dvostruko skuplji od “morskih”. Gostu je ponuđeno sve što vrijedi, a izleti se plaćaju od 300 do 700 kuna uključenih u cijenu aranžmana, što tek rijetki hotelski gosti na obali potroše u izvanpansionskim aktivnostima.

Dubrovniče, znaš li ti čiki Gargamelu kazati kolike su procjene broja stranih turista koji će posjetiti RH ove godine (jesmo li blizu 12 milja, sjećam se kad smo prije par godina probili 10) i po kojoj stopi taj broj raste?:gossip:


I hope we are close to 12 milj

:)

http://www.mint.hr/default.aspx?id=976

Dubrovnik bez kondoma, pilula i viagre zbog turista
Ljekarne u Dubrovniku su u prva dva tjedna u srpnju ostala bez viagre, kondoma i kontracepcijskih pilula. Od početka očito plodne turističke sezone vlada i velika nestašica testova za dokazivanje trudnoće. Često se dogodi da dežurne ljekarne tijekom noći ostanu bez ijedne kutije viagre, a noć je najplodnije vrijeme i za dubrovačke taksiste. Oni razvoze turiste do ljekarni i mijenjaju im strane valute u kune.
http://www.24sata.hr/news/clanak/dubrovnik-bez-kondoma-pilula-i-viagre-zbog-turista/71301/?context=naslovnica&web_page_id=main_page

Dubrovniče, znaš li ti čiki Gargamelu kazati kolike su procjene broja stranih turista koji će posjetiti RH ove godine (jesmo li blizu 12 milja, sjećam se kad smo prije par godina probili 10) i po kojoj stopi taj broj raste?:gossip:

Za 2007.

UKUPNO: 11.162.406

DOMAĆI: 1.855.715
STRANI: 9.306.691

Porast dolazaka u odnosu na 2006. bio je cca 7,5%, mislim da su predviđanja za ovu godinu oko 3% (nisam siguran).

Ok..dakle..bit ćemo negdi blizu 12 milja. :)

u zvonimirovu gradu sve više stranih gostiju

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-10/Novosti/KNIN_TVRDJAVA1-080708.1Thumbnail.jpgLjetni ugođaj na Kninskoj tvrđavi

U kninskoj Turističkoj zajednici i ove godine očekuju povećanje broja gostiju i turističkih noćenja, kojih je lani zabilježeno 9623. Značajan je to porast u odnosu na 2006. godinu, kada je Knin imao 5106 noćenja.
Knin posjećuje veliki broj stranih gostiju, najviše Talijana koje u ovaj kraj privlači lovni turizam, no dolaze i turisti iz gotovo cijele Europe, čak iz Australije i Amerike.
Mogli bi se očekivati još bolji rezultati kad bi grad svojim gostima ponudio više smještajnih kapaciteta.
- Zasad raspolažemo s oko 150 smještajnih kapaciteta u samome gradu Kninu, uz još oko 50 kreveta u planinarskom domu Brezovac, te dvadesetak u Lovačkom domu na Dinari – kaže Ante Šimić, direktor TZ-a grada Knina.
Turistički radnici željno očekuju početak gradnje novog hotela u Kninu, za koji će uskoro Gradsko poglavarstvo raspisati javni natječaj.
Gradnja hotela predviđena je na prostoru bivše vojarne Senjak, budućeg Novog centra. Gostima u priobalju Kninjani nastoje približiti svoju ponudu i privući ih da u svoj odmor na moru uključe i izlet na kninsko područje.
Svoje promotivne letke podijelili su u uredima TZ-ana obali, a Šimić se nada dobrom odazivu turista. Osim u jednodnevnim izletima, u Kninu svoju mogućnost vide u razvoju kongresnog turizma u Muzeju na Tvrđavi.


http://img525.imageshack.us/img525/2715/lr026cz8.jpg

http://img155.imageshack.us/img155/5912/lr01yt7.jpg

http://img155.imageshack.us/img155/3336/lr012sr0.jpg

http://img257.imageshack.us/img257/8303/lr016ym1.jpg

http://img257.imageshack.us/img257/1231/lr018fh0.jpg

http://img237.imageshack.us/img237/4259/lr024wu8.jpg

http://img295.imageshack.us/img295/3194/lr028zz9.jpg

http://img299.imageshack.us/img299/6281/lr040yy8.jpg

http://img247.imageshack.us/img247/9898/fireju0.jpg

http://img257.imageshack.us/img257/9089/021pv3.jpg

http://img174.imageshack.us/img174/2661/lr07sh5.jpg

http://img501.imageshack.us/img501/9341/036un7.jpg

http://img262.imageshack.us/img262/3636/zaknyu4.jpg

^^

Wow.

Some kind of medieval event.

When? Which month?

^^

http://img515.imageshack.us/img515/1217/zvonimirovidaniqe3.jpg


Na zalost bilo i proslo ... 28 - 29 Lipnja 2008

ok thanks, we have something simmilar on the island of Gotland

http://www.medeltidsveckan.se/default.asp?LanguageID=2

Za 2007.

UKUPNO: 11.162.406

DOMAĆI: 1.855.715
STRANI: 9.306.691

Porast dolazaka u odnosu na 2006. bio je cca 7,5%, mislim da su predviđanja za ovu godinu oko 3% (nisam siguran).

Ah tako, jasam mislio na br. stranih turista, jer su stranci u gospodarskom aspektu najzanimljiviji. Dobro znači ove sezone možemo očekivati probijanje granice od 10 milja stranih turista odnosno 12 miljona ako gledamo ukupan br. turista:)
Iz ovog teksta šta je Dubrovnik postao, vidi se strategija da se za 10 god taj broj poveća na 17mil. :banana:

Upravo teniski ATP turnir u Umagu te otvaranje hotela poput »Sol Corala« predstavljaju najbolju promociju našeg turizma kojom želimo poručiti da i najzahtjevniji gost može doći u Istru, kazao je ministar turizma Damir Bajs

UMAG - Tvrtka Istraturist u Umagu je danas svečano otvorila svoj i ujedno prvi istarski hotel sa pet zvjezdica - hotel »Sol Coral«, u čiju je obnovu i uređenje uloženo gotovo sto milijuna kuna.
Na konferenciji za novinare u povodu otvorenja tog hotela, ministar turizma Damir Bajs je uz ostalo naglasio da su hrvatskom turizmu potrebni takvi hoteli, jer se njima povećava kvaliteta i konkurentnost turističke ponude.
Hrvatskom turizmu potreban je kvalitetan iskorak, jer »trenutno nije ni blizu vrhunskom turizmu«, ocijenio je Bajs.
Upravo teniski ATP turnir u Umagu te otvaranje hotela poput »Sol Corala« predstavljaju najbolju promociju našeg turizma kojom želimo poručiti da i najzahtjevniji gost može doći u Istru, kazao je.
Ponovio je kako je Istra vodeća turistička regija u Hrvatskoj te kako će se u hotelske kapacitete u Istarskoj županiji ove godine uložiti više od milijardu kuna.
Predsjednica Uprave umaškog »Istraturista« Gordana Tomičić kazala je kako je hotel »Sol Coral« ključna investicija te tvrtke u ovoj godini.
Hotel se obnavljao od siječnja do sredine lipnja, kada je primio i prve goste, a potpuno su preuređene sve sobe, njih 244, te šest luksuznih apartmana, izgrađena potpuno nova kongresna dvorana, kao i novi wellness, kazala je Tomičić.
Hotel je dobio privremeno rješenje na pet zvjezdica s time da u roku od šest mjeseci mora otkloniti još neke male nedostatke, kazala je Tomičić odgovarajući na novinarska pitanja.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić izrazio je zadovoljstvo otvaranjem hotela te je ustvrdio kako je »Istraturist« tipičan primjer koji potvrđuje smjer kretanja hrvatskog turizma.

it nerves to read about "istrian first five star hotel" and this often enough :)

hotel nautica in novigrad has 5 stars
hotel kempinski, okay - it still has not open, wrote about the first 5 star hotel...
and now sol coral....

Yes, it sounded a bit strange....

and they dont have a homepage....5 star

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/18/hoteli-2v.jpg
Hoće li se i Istra konačno, nakon niza godina iščekivanja i najava, doista “počastiti” prvim hotelom s pet zvjezdica, a Hrvatska dobiti svoj 19. hotel najviše kategorije?

Naime, nakon dva neuspjela pokušaja, novigradskog hotela Nautica i hotela Casino Mulino na samom graničnom prijelazu Plovanija, koji usprkos medijskoj promociji svojih “sigurnih” pet zvjezdica na koncu tu kategoriju zbog nekih nedostataka ipak nisu uspjeli dobiti, jučer je u Umagu svečan otvoren obnovljeni hotel Sol Coral čiji je vlasnik, umaški Istraturist, uvjereni da će sigurno prvi prijeći ljestvicu “uklete” pete zvjezdice u Istri.

Hoće li u tome uspjeti tek će se vidjeti, ali poznato je da su dobili privremeno rješenje o pet zvjezdica te da u roku od šest mjeseci trebaju otkloniti neke nedostatke. Rješenje je izdala

komisija Ministarstva turizma, jedina nadležna za davanje rješenja. I rovinjska je Maistra za 15. kolovoza najavila otvaranje svog novog luksuznog hotela Monte Mulini.

Pogledaju li se najnoviji podaci Ministarstva turizma, broj kvalitetnih hotela u Hrvatskoj od prošle je godine znatno povećan: službeno u Hrvatskoj sada radi 18 hotela s pet zvjezdica, za razliku od 10 koliko ih je bilo prošlo ljeto, dok je broj hotela s četiri zvjezdice povećan s lanjskih 77 na 113. Nije niti čudno ako se zna da je lani privatni sektor uložio oko 400 milijuna eura, a ove godine više od 500 milijuna eura u obnovu i izgradnju objekata.

Najviše prvokategornika po običaju imamo na dubrovačkom području, ukupno osam, a od lani su dva nova: famozni Štrokov Bellevue, dok je drugi mali hotel More sa 34 sobe. Uzmimo u obzir da Rixos Libertas, jedan od najimpozantnijih dubrovačkih prvokategornika, još formalno nije dobio rješenje za pet zvjezdica.

Još je bitniji napredak na splitskom području: ove godine Split je službeno dobio prve hotele s pet zvjezdica, uz prestižni Le Meridien Lav sa 364 sobe, koji je formalno u Podstrani, tu je i gradski hotel Atrium sa 99 soba, koji je vodila Štrokova kompanija. U Opatiji i dalje svojih pet zvjezdica drže Millennium, W. A. Mozart i Ambasador dok u Zagrebu sada i formalno prvu ligu čine Sheraton, Westin i Regent Esplanade.
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/18/Hoteli-2wide.jpg

^^Znači, Istra ipak još uvijek nije dobila 5 zvjezdica:lol:

Anketa na SSC-u

Which Balkan peninsula country wuld you rather visit???

http://img179.imageshack.us/img179/9034/21816168tv7.jpg


Dakle, mi i Grčka odskačemo daleko od svih, a Grci su za nekoliko 'poena' ispred nas šta je u neku ruku i razumljivo s obzirom na 'imidž' Grčke u svijetu.
Čini se da i Hrvatska ide naprid :)

p.s. nemojte glasat patriotski, da vidimo kako stvarno stojimo :)

Nakon što si anketu prikazao ovdje, imam osjećaj da će Hrvatska preći u vodstvo:D

Nakon što si anketu prikazao ovdje, imam osjećaj da će Hrvatska preći u vodstvo:D

već imamo 41 :lol:

baren se zna situacija prije mog objavljivanja na ovom threadu, a tu odlično stojimo :)

To sam baš išao pogledati koliko je nas samih glasalo za Hrvatsku ali se nemože vidjeti.Ja ću se suzdržati od glasanja.:D

ja san glasa za nas ali i za Grčku jer bi stvarno želija posjetit :)
eto, baren mrvu poštenja :)

eno obrisan gornji post :)

A daaaj. Šta je to bilo? Zanima me. :D

Pogledaj ponovo

Ahaaa. Cool. Lipo je to vidit. :)

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/18/hoteli-2v.jpg
Hoće li se i Istra konačno, nakon niza godina iščekivanja i najava, doista “počastiti” prvim hotelom s pet zvjezdica, a Hrvatska dobiti svoj 19. hotel najviše kategorije? ...



Moram samo reći na temu zvjezdica:
Neznam dal je igdje u Europi tako strog kriterij za te famozne zvjezdice!
Svi znate da npr. u Italiji 3*** znači vjerojatno studentski dom ili polusolidan hotel u najboljem slučaju. U Češkoj slično.Još su Slovaci bolji. U Turskoj šarenilo...i Grčkoj isto itd.itd.
Kod nas kad hotel ima 3 *** tu možete biti sigurni da je vrlo solidan ht, kao u Italiji 4**** u najmanju ruku.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/18/Hoteli-2wide.jpg

wow... split bi trebao imat BAREM koliko i dubrovnik... grad od 225k nema niti jednu trećinu koliko grad of 45k ima, a split ima možda čak i veću [moguću] turističku ponudu od Dubrovnika, i bolje je integriran (zapravo, prednost bi mu trebala bit što uopće i JE integriran) u mrežu hrvatskih autocesta i željeznica... sramota. toliko bi para mogli namlatit u samom gradu splita od turizma, pare bi im izlazile iz ušiju. ne samo od nočenja, nego i npr. uvođenju naplate svakom autobusu koji stane na kolodvoru. ne puno, samo malo, kako čine u Veroni ili negdje u Italiji, zaboravio sam sad.

ma ništa, samo kažem, boli me vidit kako potpuno zanemarujemo sve ove prilike za obogatit se.

Anketa na SSC-u

Which Balkan peninsula country wuld you rather visit???

http://img179.imageshack.us/img179/9034/21816168tv7.jpg


Dakle, mi i Grčka odskačemo daleko od svih, a Grci su za nekoliko 'poena' ispred nas šta je u neku ruku i razumljivo s obzirom na 'imidž' Grčke u svijetu.
Čini se da i Hrvatska ide naprid :)

p.s. nemojte glasat patriotski, da vidimo kako stvarno stojimo :)

Neću glasati za ovu anketu, jer bi pobjedili kinezi na njoj da mogu, tj . da su u konkurenciji, nadam se da shvaćate da mi je zato beze:lol:

No, evo jedno pitanje za mudrace. Neće biti teško!:nuts:
Šta mislite tko je najveći gubitnik ove ankete?:weird:

susjedi i Turci

wow... split bi trebao imat BAREM koliko i dubrovnik... grad od 225k nema niti jednu trećinu koliko grad of 45k ima, a split ima možda čak i veću [moguću] turističku ponudu od Dubrovnika, i bolje je integriran (zapravo, prednost bi mu trebala bit što uopće i JE integriran) u mrežu hrvatskih autocesta i željeznica... sramota. toliko bi para mogli namlatit u samom gradu splita od turizma, pare bi im izlazile iz ušiju. ne samo od nočenja, nego i npr. uvođenju naplate svakom autobusu koji stane na kolodvoru. ne puno, samo malo, kako čine u Veroni ili negdje u Italiji, zaboravio sam sad.

ma ništa, samo kažem, boli me vidit kako potpuno zanemarujemo sve ove prilike za obogatit se.

Manjak dobrih hotela u Splitu je njegova vječna boljka.
Al ajd..sređuje se i to pomalo.
Uz Lav i Atrium, iduće lito ćemo dobit Marjan. Odma pored njega, sadašnja banovina ide u preuređenje za 5* hotel.
Kerum će na Trsteniku gradit isto jedan od 5*
Ide to ide... :)

^^

Meni je uvijek bilo neshvatljivo kako to da netko već prije (60-tih, 70-tih) nije pokrenuo razvoj Splita u turističkom smislu, kao gradskog turizma.
Pa grad objektivno ima više za ponudit od jednog Dubrovnika i Zadra zajedno!!
Nešto kao Hrvatska Barcelona ili barem Nica u svakom slučaju! Mogle bi ovdje tokom cijele godine dolazit horde turista. Ne (samo)na kupanje nego na sve živo što postoji: Obilazak grada ,muzeja ,sportskih objekata i infrastrukture te događaja na i u njima (da ne spominjem kolko će značit nova arena!),
te koristit ga kao bazu za cijeli južni i srednji jadran (jednodnevne i poludnevne izlete)...itd,itd.
Vjerujte mi ,to je takav jedan potencijal da je to nezamislivo. Preduvjet? Hoteli pod broj jedan, učinkovita turistička organizacija (TZ,marketing...) ,sređivanje željeznice do Splita, zaboga! I povećanje kapaciteta aerodroma,jasno.
:cheers:

Pusti 60te i 70te, meni nije jasno kako još i danas nije pokrenut razvoj Splita.:bash:

Nikom to nije jasno. Odgovornima najmanje.. :hammer:

Manjak dobrih hotela u Splitu je njegova vječna boljka.
Al ajd..sređuje se i to pomalo.
Uz Lav i Atrium, iduće lito ćemo dobit Marjan. Odma pored njega, sadašnja banovina ide u preuređenje za 5* hotel.
Kerum će na Trsteniku gradit isto jedan od 5*
Ide to ide... :)

da, što se tiče hotela 5*, ide dovoljno dobro. ali treba tu i gomilu od 4* i 3*, barem još 15-20, i onda još toliko prostrano od segeta donjega pa sve do omiša. tako da turisti svih budžeta mogu navalit na split i splitsko područje :yes:

:cheers2:

hotel split will be the new sas radisson split resort

susjedi i Turci

Naši Z susjedi. Zašto? Zato što su ih u jednoj naivnoj i neutralnoj anketi strpali u Balkan, (gdje realno, ne samo geografski već i po balkanskom mentalitetu, pripdaju) premda glume da su nekakva civilizirana srednjoeuropska zemlja!:nuts::cheers::lol:

^^

Meni je uvijek bilo neshvatljivo kako to da netko već prije (60-tih, 70-tih) nije pokrenuo razvoj Splita u turističkom smislu, kao gradskog turizma.
Pa grad objektivno ima više za ponudit od jednog Dubrovnika i Zadra zajedno!!
Nešto kao Hrvatska Barcelona ili barem Nica u svakom slučaju! Mogle bi ovdje tokom cijele godine dolazit horde turista. Ne (samo)na kupanje nego na sve živo što postoji: Obilazak grada ,muzeja ,sportskih objekata i infrastrukture te događaja na i u njima (da ne spominjem kolko će značit nova arena!),
te koristit ga kao bazu za cijeli južni i srednji jadran (jednodnevne i poludnevne izlete)...itd,itd.
Vjerujte mi ,to je takav jedan potencijal da je to nezamislivo. Preduvjet? Hoteli pod broj jedan, učinkovita turistička organizacija (TZ,marketing...) ,sređivanje željeznice do Splita, zaboga! I povećanje kapaciteta aerodroma,jasno.
:cheers:


:applause:

Mestrovic Museum and Split Archaeological Museum are World Class

http://www.alltomresor.se/_internal/cimg!0/fboocfptrly3ee9nc5o8j2mbxisyjsy

In the latest number of this travel magazine there is 3 pages about Zagreb.
Its the first time in a swedish travel magazine that they write about Zagreb as a solo destination. The reporter is spending 4 days and 3 nights in Zagreb.

"Fairytale Zagreb"

History, culture and shopping without stress. The capital Zagreb is challenging the croatian coast with low prices and intimacy, perfect for a luxury weekend.

Zagreb is hot. Zagreb wants a lot and the modernization goes fast. And on top of that Zagreb is perfect city for walking, just big enough and easy to find your way around.

Zagrebians are very social people, love to sit in cafes and drinking cappuccino or espresso. I sit in a cafe and watch the crowd, familys, friends and they paint the sky and the houses with bright colors by their presence. I would love to just sit here, but there is so much to see in the city.

Then she writes about Markov trg, St Markus church.

Old Town.

Shopping:streets of Ilica, Tomiceva, Masarykova....if u are looking for shoes, u are in the right place.

She loves all the smal shops in the backyards. Art galleries, and much of the croatian underground coulture that is in the city.

She writes about BP JAZZCLUB on Teslina 4 and APARTMENT KLUBB & BAR on Preradoviceva 7. SKOLA on Bogovice 7, one of the most popular, trendy, white, modern in 2 floors.

Then she visits the sunday fleemarket on Britanski trg. Its like beeing taken back 50 years in time.

Pictures of Mirogoj, Resturant Skola, Cafes in the street, HNK, street artists and a Map of Croatia. Basic information about the country and how to travel to Zagreb

Zagreb here we come.

:cheers:

Po rezultatima pretrage sa stranica Hrvatske turističke zajednice (http://www.croatia.hr/Hrvatski/Home/Naslovna.aspx), Hrvatska trenutno ima:

16 hotela - 5 zvjezdica

135 hotela - 4 zvjezdice

387 hotela - 3 zvjezdice

23.07.2008.
Neviđeno u Zadru: megahotel s 14 katova

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-23/Zadar/ZD131103SD-MAGTIZ1Thumbnail.jpg

Zadarski gradonačelnik Živko Kolega, prvi je u javnost iznio informaciju kako će se na prostoru stambeno-poslovnog kompleksa TIZ-a graditi hotel, iako je to još uvijek poslovna tajna privatne tvrtke Gortan nekretnine.

Prema Detaljnom planu uređenja tog prostora, kojeg je Gradsko vijeće usvojilo prije šest godina, nigdje nije predviđen hotel, već samo stambene i poslovne zgrade, te preteći sadržaji poput benzinske postaje i javne garaže.

Posebnost tog plana kojeg je izradio arhitekt Nikola Bašić, bila je u gradnji poslovnog tornja od 14 katova, što je svojedobno izazvalo pobunu oporbenih vijećnika, zbog prevelike visine, te zgrada “čaraparnice”, jedinog pogona koji je uz upravnu zgradu ostao od nekadašnje tekstilne tvornice Kidrič.

U Gortan nekretninama, koje su vlasnik te parcele, odustali su od poslovnog tornja koji će mostom biti spojen sa zgradom čaraparnice, u korist hotela s “četiri zvjezdice plus”.

Stari tvornički pogon bit će u službi budućeg hotela, ali će 80 posto prostora ostati u komercijalnoj namjeni.

– Zadar, kao središte Jadrana, grad koji nesumnjivo raste u gospodarskom i turističkom području, zaslužuje i treba hotel koji će 12 mjeseci godišnje pružati turističku i kongresnu uslugu. Lokacija TIZ-a, sa središnjom pozicijom u odnosu na stari i novi dio grada, i dobrom prometnom povezanošću, ističe se na karti grada, te je tvrtka Gortan nekretnine odlučila krenuti u ideju izgradnje hotela do kraja 2010. godine – objasnila je novu poslovnu politiku Ivana Grancarić, direktorica prodaje i marketinga u Gortanu.

Jedino što se moglo doznati od strogo čuvane poslovne tajne, jest da se pregovara sa svjetskim lancima hotela, a koji će od njih biti nositelj investicije u Zadru, još se ne zna, jer je partnerstvo u fazi administrativne pripreme i dogovora.

U Gortan nekretninama, tvrtki u kojoj je pored Gortana suvlasnik i Lignum zadarskog građevinskog poduzetnika Ivana Jurjevića, tvrde kako još nisu pristupili projektiranju budućeg hotela.

– Arhitekt Nikola Bašić autor je cijelog koncepta i ostaje naš suradnik – kazala je direktorica Ivana Grancarić na pitanje hoće li Bašić raditi projekt najvećega zadarskog hotela.

Nova vizura

Na prošlim lokalnim izborima, projekt TIZ-a, uvršten u predizborni program koalicije HDZ-a i HSLS-a, predstavljen je kao nova vizura Zadra. Izgradnja svojedobno najskupljih stanova u Zadru, započela je 2003. godine na ruševinama tekstilne tvornice. Do 2010. godine, planirana je izgradnja 320 stanova, stotinu poslovnih prostora, javne garaže sa 650 mjesta, a uz pet posebnih poslovnih objekata, gradnja poslovnog tornja s 14 katova, bila bi promašena investicija, s obzirom na postojeći višak poslovnog prostora u Zadru.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/15914/Default.aspx

Neću glasati za ovu anketu, jer bi pobjedili kinezi na njoj da mogu, tj . da su u konkurenciji, nadam se da shvaćate da mi je zato beze:lol:

No, evo jedno pitanje za mudrace. Neće biti teško!:nuts:
Šta mislite tko je najveći gubitnik ove ankete?:weird:

Evo kako sada stvari stoje vodimo u anketi ispred Grčke za jedan glas.... :cheers:

Po rezultatima pretrage sa stranica Hrvatske turističke zajednice (http://www.croatia.hr/Hrvatski/Home/Naslovna.aspx), Hrvatska trenutno ima:

16 hotela - 5 zvjezdica

135 hotela - 4 zvjezdice

387 hotela - 3 zvjezdice

16 hotela s 5 zvijezdica jer nisu uključili obiteljske i male hotele. Jedan je hotel More u DB, a drugi ne znam. Hotel More definitivno ima 5*, štoviše, mnogi ga hvale kao najbolji hrvatski hotel, čak i na onoj TripAdvisor stranici ima savršene kritike. Toliko o našoj HTZ.:ohno:

da, što se tiče hotela 5*, ide dovoljno dobro. ali treba tu i gomilu od 4* i 3*, barem još 15-20, i onda još toliko prostrano od segeta donjega pa sve do omiša. tako da turisti svih budžeta mogu navalit na split i splitsko područje :yes:

:cheers2:

Slažem se! Definitivno ima miste za povečanje kapaciteta.
Al i ide se u tom smjeru. Postojeće zgrade se adaptiraju, grade se nove, a dosta ih je i u planu. Za 5-6 godina imat ćemo desetak novih (većih) hotela i još manjih, privatnih. :yes:

Još je nepoznato kako će se riješiti problem smještaja posjetitelja Svjetskog prvenstva, a nema ni procjena koliko će gostiju stići. Sigurno je tek da najveći hoteli neće biti spremni





http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-23/Split/IVAN_KURET-220708Thumbnail.jpgGradonacelnik Splita Ivan Kuret posjetio je gradiliste hotela Split
Vladimir Duganđić / CROPIXDva najveća gradska hotela, “Split” i “Marjan”, neće biti otvorena do početka Svjetskog rukometnog prvenstva početkom iduće godine i neizvjesno je gdje će i kako grad ugostiti veliki broj sportaša, navijača i turista. Zabrinjavajuće je što u Banovini, prema riječima gradonačelnika Ivana Kureta, još ni približno ne znaju koliko se posjetitelja očekuje za vrijeme prvenstva, do kojega je tek pola godine.
Poglavari su, doduše, u utorak, na inicijativu Turističke zajednice, obišli gradilišta “Marjana” i “Splita” i uvjerili se da će sa smještajem biti velikih problema. Naime, “Marjan” bi se, potvrdio nam je Željko Kerum, u potpunosti trebao otvoriti tek početkom lipnja iduće godine, a stotinjak soba, koliko ih je trenutačno u funkciji, zatvorit će se 1. listopada kako bi se radovi na uređenju visokokategornika ubacili u petu brzinu.

Situacija oko uređenja i dogradnje “Splita” u vrijednosti od 60 milijuna eura, koji će nositi ime uglednog lanca “Radison”, još je neizvjesnija. Kako doznajemo od Mirjane Čagalj, šefice stručnog nadzora iz tvrtke “Bumes”, građevinski radovi trebali bi biti završeni za tri do četiri mjeseca, nakon čega bi se trebalo pristupiti uređenju fasade.

- Kada smo počeli s radovima, nismo u planu imali ovako veliki zahvat, a otkrili smo i da je konstrukcija objekta u lošem stanju, kazuje Čagalj. Također, radnici su trenutačno angažirani na uređenju prve faze hotela, dok će se tek u rujnu početi s izgradnjom novog objekta na zapadnoj strani kompleksa, kako bi u travnju 2009. hotel mogao otvoriti vrata. Kako stvari stoje, rukometni fanovi smještaj u Splitu morat će tražiti u nekom od ostalih splitskih hotela čiji su kapaciteti oko dvije tisuće kreveta, ili u privatnom smještaju.

- Kapaciteti kojima raspolaže grad uoči tako velikog sportskog natjecanja su se trebali odavno definirati i ovakva situacija nije na čast Splitu. S druge strane, ne treba stvarati paniku, nego problem što hitnije riješiti kako bi Grad i TZ mogli krenuti u promidžbu za prvenstvo, zaključila je Ružica Mikačić, predsjednica TZ-a Split.




Može i na kruzeru

Neslužbeno, u gradu postoji inicijativa da se problem pokuša riješiti kruzerima. Naime, ako grad ne bude mogao udovoljiti potrebama posjetitelja, ideja je da se u luku dovede ‘ploveći hotel’ koji može primiti 2500-3000 ljudi. Za takvim alternativnim rješenjem do sada su posezali i Barcelona i Pirej, no problem je što bi se kruzer već sada morao rezervirati jer su gotovo svi rasprodani i do dvije godine unaprijed.




2100 kreveta u hotelima

1400 kreveta u privatnom smještaju

1000 kreveta u okolici grada

2 hotela s pet zvjezdica

^^
Ma je problem to ali malo pretjeruju jer uz Split je i Trogir, a i cijela rivijera do Makarske.Po potrebi tu je i Supetar,preko na Braču...
Prema tome i nije neki problem.

Što bi mi u Varaždinu tek trebali reći?!?
Kod nas nema ni 500 kreveta na raspolaganju!
Od hotela tu je jedino "turist" koji će se preuredit do zime na 4****
a ovi novi ht "varaždin"*** i ht "istra"**** imaju zajedno nekih 60-70 kreveta.Postoji još Ht "lagus"*** sa 50tak i pansioni Maltar i Garestin sa isto tolko ili malo više.Nešto malo privatnog smještaja i to je to.
Ak računamo na okolne gradove (Čakovec,Ludbreg,Vžtoplice...) to je još dodatnih 500 kreveta i That s it!
Znači 1000 kreveta?
A dolaze:
Dolaze Nijemci, Rusi i Poljaci
Utorak, 24 Lipanj 2008
Na središnjem zagrebačkom trgu u subotu su izvučene grupe za Svjetsko rukometno prvenstvo koje će se održati u siječnju sljedeće godine u Hrvatskoj. Hrvatska reprezentacija igrat će u Splitu, a grupu u kojoj će naša reprezentacija tražiti ulazak u sljedeću skupinu izabrao je izbornik Lino Červar. Tako će "pakleni" u Splitu igrati protiv Švedske, Španjolske, Koreje, Kuvajta i trećeplasiranog iz Panameričkog prvenstva. Varaždin će biti domaćin skupini C u kojoj se nalaze izuzetno jake reprezentacije. Tako ćemo ugostiti Njemačku, Poljsku, Makedoniju, Rusiju, Tunis i Alžir. - Prema preliminarnim razgovorima, to će biti skupina kojoj najbolje odgovara Varaždin - rekao je predsjednik HRS Željko Kavran. -Možda će se javiti mali problem što se tiče smještaja navijača, ali organizator nije dužan osiguravati smještaj za navijače već samo za reprezentacije. Uz svaku reprezentaciju dolazi oko 30 ljudi što znači da smo obavezni osigurati oko 210 mjesta. Turističke agencije će se dalje pobrinuti da pronađu smještaj za navijače. Rasporedit će ih po cijelom području sjeverozapadne Hrvatske. Bit će sigurno velikog interesa pogotovo njemačkih navijača koji vjerno prate svoju reprezentaciju. Oni pune i dvorane od 15 tisuća mjesta. Makedonci su već najavili deset autobusa navijača i čarter. - U Tunisu i Alžiru također vlada veliko zanimanje tako da se može računati sigurno na nekoliko čartera iz tih zemalja - najavio je Kavran.Na pitanje o skupini u kojoj je Hrvatska, odnosno koju je izabrao izbornik Lino Červar, Kavran mirno odgovara. - Ja sam potpuno miran. Svejedno je s kim smo u grupi. Naša reprezentacija neće igrati da se provuče, već da sve pobijedi i postane svjetski prvak u Hrvatskoj. -Manje je bitno s kim se igra u skupini sada a s kim poslije. Ženskoj reprezentaciji je ždrijeb puno bitniji jer ona želi iz prvih deset ući u prvih pet reprezentacija a muška ima samo jedan cilj i sve ostalo je podređeno tome - dodao je Kavran.

Kud ih staviti?:ohno:
To ne volim kod nas Hrvata .Neke stvari nemožeš riješiti samo improvizacijom ,treba raditi SUSTAVNO.

O jao. Totalno zaboravih na SP i potrebne hotelske kapacitete. Bit će nam veselo bome.. :nuts:

UNATOČ EKSPANZIJI CRUISING TURIZMA U HRVATSKOJ ON JOŠ UVIJEK NE DAJE OPIPLJIVIJE REZULTATE

Pula jača cruising destinacija do Dubrovnika?

Prema studiji zagrebačkog Instituta za turizam i razvojnim planovima, Pula bi u budućnosti trebala postati najjača cruising luka u Hrvatskoj. Vidi se to iz podatka da su kroz pulsku luku prije četiri godine prošle oko četiri tisuće putnika na takvim brodovima, a da je u protekle dvije godine taj broj dosegao gotovo 12 tisuća putnika

PULA - S više od 700 tisuća turista u 2007. godini Dubrovnik je postao jedna od najprestižnijih svjetskih destinacija cruisera. Samo od takse koju plaćaju putnici s brodova na kružnim putovanjima Dubrovnik je prošle godine zaradio gotovo deset milijuna kuna, a ove se godine očekuje dodatno povećanje tih prihoda. No, i dalje među Dubrovčanima vlada skeptičnost prema tom vidu turizma. Posebice stoga što, osim naplate taksi, ne vide financijsku korist jer takvi gosti ne posjećuju pretjerano ugostiteljske objekte i ostale dubrovačke sadržaje izvan starog grada, a gužve gradom sve su veći problem, smatraju mnogi Gospari.
Iako još uvijek nije ni izbliza poput Dubrovnika, a i malo je vjerojatno da će kroz godinu-dvije to i biti, Pula se također posljednjih godina sve više okreće cruising turizmu - za sada malih i srednjih brodova, no planovi za proširenje u budućnosti postoje. Štoviše, Pula bi u budućnosti trebala postati najjača cruising luka u Hrvatskoj, barem prema studiji zagrebačkog Instituta za turizam i razvojnim planovima. Prema spomenutoj studiji, predviđa se proširenje te vrste turizma na Hrvatsku, tako i Pulu, što se tek očekuje. Vidi se to iz podatka da su npr. kroz pulsku luku prije četiri godine prošle oko četiri tisuće putnika na takvim brodovima, a da je u protekle dvije godine taj broj dosegao gotovo 12 tisuća putnika godišnje, te isto tako i činjenica da je u 2007. godini pulsku luku 77 puta doticao brod na kružnom putovanju, a za ovu godinu postoje najave dolazaka gotovo stotinu brodova. To su zanemarive brojke ako ih se usporedi s dubrovačkim pa ne čudi što se u Puli, trenutno, ne vidi konkretna korist od takvog vida turizma, a problem gužvi u gradu ionako je uobičajen.

Tek naplata pristojbe za korištenje obale

- Naša direktna korist od cruising turizma trenutno je jedino naplata pristojbe za upotrebu obale, kojom se, zajedno s proračunskim sredstvima, financiramo. Posjećuju li takvi turisti povijesne znamenitosti te ugostiteljske i trgovačke objekte, nije nam poznato, kaže Zoran Peruško iz Ureda za odnose s javnošću Lučke uprave Pula.
Nekako je logično da turisti s cruisera u Puli prvo posjete Arenu, koja je smještena iznad luke. No, kako se tritisućljetni grad može pohvaliti i ostalim mnogobrojnim povijesnim znamenitostima, može se očekivati da se turisti razmile gradom u potrazi za povijesnom pričom. U Puli je zasigurno ne manjka, no ne naplaćuje se.
- S cruisera otprilike dvije grupe tjedno razgledaju Arenu i imaju uobičajen popust na grupnu posjetu. Činjenica je da je to povećanje posjeta, ali u odnosu na Dubrovnik, gdje ovakav vid turizma donosi nekoliko stotina tisuća posjetitelja više, za Pulu to nije pretjerana razlika. Turisti s cruisera vjerojatno obiđu cijeli grad i ostale naše znamenitosti, no financijska korist dobije se isključivo u Areni jer posjet ostalim znamenitostima ne naplaćujemo, smatra Kristina Džin, ravnateljica Arheološkog muzeja.

Cruiseri naslonjeni na postojeće resurse

Pretpostavlja se da tijekom obilaska grada i znamenitosti turisti ogladne i ožedne, ali, poput dubrovačkih, ni pulski ugostitelji ne pronalaze svoju računicu u ovakvom vidu turizma.
- Iskreno, nije nam poznato koliko takvi gosti troše po gradu, ali znamo da niti u Dubrovniku ugostitelji nemaju baš preveliku korist od takvih gostiju. Takve grupe dođu na kopno na kratko i vrijeme većinom provode u obilasku znamenitosti pa ugostitelji od njih i nemaju neke koristi, prenosi nam Dušan Černjul, predsjednik pulskog ceha ugostitelja.
Problem cruising turizma, i njegovog razvitka u Hrvatskoj općenito, ponajviše je u činjenici da se jednostavno naslonio na postojeće resurse. U izboru svog puta Hrvatska, samim time i Pula, nije autonomna s obzirom na to da ovisi o stavovima brodarskih kompanija. Međutim, na razvoj ovakvog turizma može bitno utjecati prvenstveno se povodeći se dobrom organizacijom ponude, odnosno cijelog sustava cruising turizma te u skladu s time i čitavim nizom marketinških akcija, kao i planiranjem kvalitetnog razvoja infrastrukture. Posebno luka, ali i turističkih destinacija u prirodnom okruženju određenih luka. U tom smislu, malo tko se može mjeriti s pulskim resursima pa stoga i predviđanja za razvitak pulskog cruising turizma možda imaju podlogu.

Goran ROJNIĆ


Zašto Pula ima najveći potencijal

Prema studiji zagrebačkog Instituta za turizam, pulska luka posjeduje najveći potencijal za razvitak cruising turizma, čak veći od Dubrovnika, kojem trenutno u Hrvatskoj po tom pitanju nema premca. Razlog vidi u brojnim povijesnim znamenitostima koje su »raštrkane« po cijelom gradu i širem području pa se eventualni turistički angažmani, izleti i obilasci mogu dobro iskoristiti za duži boravak gostiju, čime bi korist imale i druge grane turizma.

Trenutno u pulsku luku mogu ući srednji i mali cruiseri, ali u budućnosti je predviđen i promet velikih. To bi trebalo biti moguće sidrenjem u samoj luci (mogao bi tek jedan veliki cruiser biti na sidru), dok bi po novom GUP-u kod lukobrana bilo omogućeno Lučkoj upravi da prihvati i gigante s nekoliko tisuća gostiju.

Cruising turizam - opterećenje za grad

Kao što ugostitelji i arheološki djelatnici ne vide pretjeranu korist od cruising turizma, tako i pulska Turistička zajednica, koja surađuje s kolegama iz Dubrovnika, smatra da takav vid turizma gradu donosi više ulaganja nego koristi.

- U Puli je cruising turizam trenutno zanemariv s obzirom na kapacitet i broj brodova koji pristižu u pulsku luku, no poznata nam je studija Instituta za turizam koja predviđa veliku ekspanziju cruising turizma. Međutim, u razgovorima s kolegama iz Dubrovnika saznajemo da je takav vid turizma veliko opterećenje za grad, a od njega su premale koristi ukoliko mu polazišna točka nije u tom gradu. Veliki cruiseri imaju svu moguću gastronomsku ponudu, dućane i suvenirnice, a čak i izlete putnici kupuju već na brodu, prenosi nam Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica pulskog TZ-a.

S obzirom na je sve već plaćeno na brodu, gosti u gradu posjećuju tek znamenitosti, eventualno se osvježe pićem i sladoledom, kupe pokoji suvenir, i to ne u svakom gradu, te se vrate na brod. Financijska korist mogla bi biti kroz razne takse ako prespavaju u Puli, međutim cruiseri obično noću putuju prema drugoj destinaciji. No, moguća korist mogla bi biti i promocija Pule i turistički imidž koji takvi gosti prenose.

članak (http://www.glasistre.hr/?def6542bf07af3a56bcb0ca2352bdb28,TS,3879,,19205,25357,239489,1,) i slika Glasa Istre

http://img171.imageshack.us/img171/1480/go275989bu4.jpg (http://imageshack.us)

^^
nemogu izdržati a da ne primjetim:

Kaj kog vraga tolko jamraju protiv tih kruzera?!?
Pa nema šanse, al stvarno nema šanse da svaki ali baš svaki gost koji dođe u npr Dubrovnik ne potroši barem 10 eura.Minimum.
Pomnožite to sa 3000 kolko obično ima jedan putnika.Znači 30000. pomnožite sa 500.
To je 15 milja eura godišnje.Samo na taj bakšiš.Tu ne uključujem izlete i razgled grada.Jel to za bacit? U stvarnosti je bar duplo više. Taj novac odlazi ljudima.Od toga ljudi žive.I plačaju porez(neki).
Druga je stvar što se neznaju organizirat pa uzet lovu turistima.
Ja sam npr najviše para na kruzingu potrošil na taxi koji me vozil po Jamaici i sličnim mjestima jer sam htel čuti priču od domaćih...Ili na rent-a-car. I slično. Onda na piće a onda tek na suvenire,knjige i ostalo...
Neznam kak je u DU.Mislim,na kaj se najviše troši.

Uglavnom,treba se organizirati a ne jamrati kak od njih niš koristi...:speech:

Poluotok je u utorak bio doslovno blokiran. Na Poluotoku ima 950 parkirnih mjesta, a u središtu grada je prema nekim procjenama bilo 12 tisuća automobila
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-24/Zadar/KOLONE_GUZVE1-220708.1Thumbnail.jpgKrkljanac na ulazu u Zadar JTuristička navala na Poluotok, staru gradsku jezgru Zadra, posljednjih je dana kulminirala zbog vremena lošeg za kupanje pa se rijeke automobila s turistima slijevaju prema Zadru. Osim gužve na prigradskim i gradskim prometnicama, ono što je Zadrane i goste najviše izluđivalo bilo je bezuspješno traženje parkirnog mjesta.

U srijedu održanu sjednicu Gradskog vijeća Grada Zadra SDP-ov vijećnik Željko Mikin je iskoristio da upozori na problem s gužvama i parkiranjem, koji se aktualan svakog ljeta, a koji eskalira za ružna vremena ili za većih fešti u Zadru, poput Noći punog miseca. Mikun je predložio da se hitno krene u uređenje perifernih gradskih parkirališta, kako bi se rasteretio gradski centar, ali i dala prilika ugostiteljima i trgovcima izvan strogog centra da uberu dio turističkog kolača.

- Slažem se da je Poluotok u utorak, primjerice, bio doslovno blokiran. Na Poluotoku ima 950 parkirnih mjesta, a u središtu grada je prema nekim procjenama bilo 12 tisuća automobila! Mi smo već krenuli s uređenjem perifernih parkirališta i za sada, osim na Ravnicama i kraj atletskog stadiona, postoje tri parkirališta i to u Vojarni Franka Lisice, iznad te vojarne kod policije te novouređeno parkiralište kod dvorane Višnjik. Sva ta parkirališta su manje od kilometra udaljena od Poluotoka, što je sasvim prihvatljivo, pa čak i nedostižno u svim većim svjetskim gradovima – rekao je gradonačelnik Živko Kolega, koji je za prometne opsade i blokade Poluotoka osobno obišao periferna parkirališta i ustanovio kako tamo uopće nema parkiranih automobila.

Lanjsku praksu dijeljenja brošura po plažama i okolnim turističkim mjestima zadarske rivijere o besplatnom parkingu u Zadru, Grad je ocijenio preskupom praksom. Potrebno će biti postaviti više putokaza na važnijim gradskim prometnicama kako bi se rijeke automobila preusmjerile. Razmišlja se i o praksi da prometnici ili popularni bobiji iz Jedinice prometne mladeži preusmjeravaju automobile s pretrpanih parkinga na one udaljenije i prazne. Izgradnjom javnih garaža na Ravnicama i TIZ-u Zadar će dobiti još tri tisuće parkirnih mjesta uz sami Poluotok, ali taj parking neće biti besplatan.

Ovima će bit još gore i od Trogira... :hammer:

http://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/static/images/spacer.gifhttp://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/080725/HotelIstra_311.jpgNoćenja je više, ali izostali su tradicionalni gosti iz Njemačke

Jadranski hotelijeri u prva su tri tjedna srpnja uknjižili bolje ukupne rezultate nego lani. Iako se potvrđuje ono na što je dio struke upozoravao.

U Njemačkoj, odakle dolazi najviše turista, hrvatski turizam ne stoji najbolje i mnogi jadranski domaćini i sada, u samoj špici sezone, bilježe minuse iz te zemlje.

Izostaju i Britanci
– Imamo podbačaj i iz Njemačke i iz Velike Britanije. No, zasad to nadoknađujemo s drugih tržišta. U cjelini gledano sezona se, nakon lipanjskih minusa, ipak stabilizirala i sve su najave da bi tako trebalo ostati i do njena kraja – kazao je čelni čovjek Maistre Kristijan Šustar na jučerašnjem sastanku Predsjedništva Hrvatske udruge hotelijera.

Kvarnerski hotelijeri pohvalili su se da su kod njih ovoga mjeseca Nijemci došli u očekivanim brojkama, no ne i – Britanci. Usprkos tome, i u toj regiji hotelska industrija tijekom srpnja uspijeva knjižiti novi plus, prihodi su, kako se jučer čulo, čak 10-14 posto veći nego lani.

U srednjoj Dalmaciji zasad u hotelskim kućama broje podjednako noćenja kao lani.
I u toj regiji osjećaju oseku njemačkih turista, ali brojke nadoknađuju s drugih tržišta i ukupno inkasiraju veći prihod nego lani. Slično je i na dubrovačkom području.

U kolovozu, kad se u najvećem broju očekuju Talijani, ne bi smjelo biti problema, a dobre su najave i za rujan i listopad.

– Osjetniji rast gostiju ubuduće se ne može očekivati s tradicionalnih emitivnih tržišta Europe, nego jedino iz Kine, Rusije i Indije – upozorio je Miroslav Dragičević, direktor Horwath konzaltinga, koji je hotelijerima jučer predstavio strateški marketinški plan.

Brži rast prihoda
Uza sve teškoće, jadranski hotelijeri računaju na to da će rast prihoda prema lani u prosjeku iznositi između četiri i pet posto.

– I uz rast prihoda nemamo se čemu previše veseliti. Poslovni rezultat ugrožavaju poskupljenja i profitabilnost je upitna. Većini kolega u blagajnama neće na kraju godine ostati za probleme koji se stalno odlažu.

Jedan je od gorućih problema pitanje radne snage. Za iduću godinu bi se svakako moralo naći rješenje da se sezonce osigura i pripremi na drukčiji način – poručio je Franco Palma iz Hrvatske udruge hotelijera

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/25/plaza-v.jpg
Tvrtke Horwath Consulting i THR izradile su za Hrvatsku turističku zajednicu Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2008. - 2012.


ZAGREB - Turistička sezona 2018. godine Hrvatskoj će donijeti zaradu od 20 milijardi eura. Broj turista, koji će stizati tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima, bit će veći od 17 milijuna, a ostvarit će oko 77 milijuna noćenja. Hrvatski gosti uglavnom će biti bogati, odsjedati u hotelima i dnevno trošiti u prosjeku 220 eura.

Broj smještajnih kapaciteta neće biti mnogo veći nego danas, ali će se znatno promijeniti njegova struktura. Hotelskih ležaja bit će dvostruko više, a broj privatnih iznajmljivača smanjit će se za dvije trećine.
Bez masovnog turizma

Takve su projekcije tvrtki Horwath Consulting i španjolskih partnera THR, koji su za Hrvatsku turističku zajednicu izradili Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Prema njihovu planu, da bi ostvarila zadane ciljeve, Hrvatska mora postati globalno prepoznata “high value” destinacija i odreći se masovnog turizma. Upravljanje kulturnim i prirodnim resursima treba biti pod nadzorom turističke industrije, a komunikacija putem interneta mora biti glavni način promocije.
Manje kampova



Ostvarivanje projekcija predviđa i smanjenje broja kampova i privatnih kreveta. Broj privatnih iznamljivača smanjio bi se tako da se dio apartmanskih zgrada pretvori u male hotele. O strateškom dokumentu jučer su raspravljali članovi Predsjedništa Hrvatske udruge hotelijera, koji su ga jednoglasno prihvatili. No, hotelijeri su izrazili sumnju u dinamiku koja je zacrtana.

- Građevinski lobi je prejak da bismo mogli očekivati da će se obuzdati gradnja apartmana - rekao je predsjednik Predsjedništva HUH-a, Franko Palma. Dodao je da je izloženi plan nužan za razvoj turizma. Plan uključuje i veća ulaganja u obrazovanje kadra.





Konkurencija Italiji, Austriji i Švicarskoj


Miroslav Dragičević iz tvrtke Horwath Consulting naglasio je da Hrvatska svojim konkurentima treba smatrati Italiju, Švicarsku i Austriju, a ne jeftine mediteranske zemlje.

- Kada bi se ostvarile sve projekcije za desetogodišnje razdoblje, to bi bilo tek 70 posto onoga što danas ostvaruje Austrija. Dakle, nije nemoguće - zaključio je Dragičević.

antireklama hrvatskog turizma

Boravak na Hvaru ostavio je grozan utisak na dvoje njemačkih reportera, koji su skrivenom kamerom snimali ponudu našeg turističkog bisera
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-26/Novosti/HULA01.jpgPluseve su dobile samo hvarske ljepote Njemačka televizija Kabeleins je, među niz zanimljivih reportaža iz cijelog svijeta, u svojem magazinu K 1 u četvrtak navečer objavila i desetominutni prilog o sunčanom Hvaru, uspoređujući ga s elitnim europskim ljetovalištima poput St. Tropeza.
Iako se to na početku doimalo poput odlične turističke reklame, uz isticanje činjenice da se do Hvara može doći jeftino i brzo, kako je emisija dalje odmicala, gledateljima su prezentirani i brojni hvarski propusti.
Poprilično prljav, neugledan i skup smještaj ostavio je grozan utisak na dvoje njemačkih reportera televizije Kabeleins, koji su sa skrivenom kamerom razgledali ponudu našeg turističkog bisera.
Posebno su bili kritični prema hotelima čije su sobe i zahodi poprilično dotrajali, a astronomske su cijene dosegle vrhunac s obzirom na kvalitetu. Tako cijena dvokrevetne sobe u derutnom prenoćištu iznosi 90 eura.
U elitnijem hotelskom smještaju cijenu prenoćišta od 200 eura za dvije osobe ocijenili su izuzetno visokom. Slična je situacija bila i s izvanpansionskom ponudom, posebice hvarskim restoranima, koji su nekvalitetni i skupi.
Tako je u jednome od njih, koji je bio gotovo prazan, skromna večera za dvije osobe, uz dvije čaše crnog vina, iznosila 100 eura, a k tome su je čekali punih sat vremena, što je ocijenjeno kao preskupo i nekvalitetno.
Zamrznuto jelo

A od brzo pripremljenih jela u jednom od snack barova na hvarskoj plaži ponuđeno im je, umjesto svježeg jela, sve zamrznuto i poprilično skupo.
Kao povoljnije ocijenjeno je tek iznajmljivanje luksuzne jahte, čija je cijena bila znatno niža nego na Azurnoj obali, dok su noćni život i zabava za mlade u Hvaru, biseru hrvatskog turizma, prema mišljenju njemačkih reportera, jako skromni. Izuzetno povoljno ocijenjene su hvarske prirodne ljepote, izazovan krajolik, najčistije i najkvalitetnije more u Europi i susretljivi domaćini.
Sve u svemu, naš otočni turistički biser prezentiran je vrlo kritički s obzirom na svoje mogućnosti, znatno ispod europskog prosjeka, i to je rezultat hvarske turističke svakodnevice koja još uvijek zaostaje za turističkom Europom i njezinom raznovrsnom ponudom.

Minusi Hvara


Smještaj prljav i neukusan
Sobe i zahodi dotrajali
Prenoćište 200 eura za 2 osobe
Noćni život jako siromašan
Skromna večera za dvoje 100 eura
Jelo se čeka po sat vremena


Plusevi Hvara

Jeftin najam luksuznih jahti
Izuzetne prirodne ljepote
Najčistije more u Europi
Susretljivi domaćini

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/25/plaza-v.jpg
Tvrtke Horwath Consulting i THR izradile su za Hrvatsku turističku zajednicu Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2008. - 2012.


ZAGREB - Turistička sezona 2018. godine Hrvatskoj će donijeti zaradu od 20 milijardi eura. Broj turista, koji će stizati tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima, bit će veći od 17 milijuna, a ostvarit će oko 77 milijuna noćenja. Hrvatski gosti uglavnom će biti bogati, odsjedati u hotelima i dnevno trošiti u prosjeku 220 eura.

Broj smještajnih kapaciteta neće biti mnogo veći nego danas, ali će se znatno promijeniti njegova struktura. Hotelskih ležaja bit će dvostruko više, a broj privatnih iznajmljivača smanjit će se za dvije trećine.
Bez masovnog turizma

Takve su projekcije tvrtki Horwath Consulting i španjolskih partnera THR, koji su za Hrvatsku turističku zajednicu izradili Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Prema njihovu planu, da bi ostvarila zadane ciljeve, Hrvatska mora postati globalno prepoznata “high value” destinacija i odreći se masovnog turizma. Upravljanje kulturnim i prirodnim resursima treba biti pod nadzorom turističke industrije, a komunikacija putem interneta mora biti glavni način promocije.
Manje kampova



Ostvarivanje projekcija predviđa i smanjenje broja kampova i privatnih kreveta. Broj privatnih iznamljivača smanjio bi se tako da se dio apartmanskih zgrada pretvori u male hotele. O strateškom dokumentu jučer su raspravljali članovi Predsjedništa Hrvatske udruge hotelijera, koji su ga jednoglasno prihvatili. No, hotelijeri su izrazili sumnju u dinamiku koja je zacrtana.

- Građevinski lobi je prejak da bismo mogli očekivati da će se obuzdati gradnja apartmana - rekao je predsjednik Predsjedništva HUH-a, Franko Palma. Dodao je da je izloženi plan nužan za razvoj turizma. Plan uključuje i veća ulaganja u obrazovanje kadra.





Konkurencija Italiji, Austriji i Švicarskoj


Miroslav Dragičević iz tvrtke Horwath Consulting naglasio je da Hrvatska svojim konkurentima treba smatrati Italiju, Švicarsku i Austriju, a ne jeftine mediteranske zemlje.

- Kada bi se ostvarile sve projekcije za desetogodišnje razdoblje, to bi bilo tek 70 posto onoga što danas ostvaruje Austrija. Dakle, nije nemoguće - zaključio je Dragičević.

RH ima nevjerojatan potencijal, kad se obnove svi postojeći hoteli i izgrade josh novi hoteli, kampovi i marine, RH će imati potencija da ugosti tijekom cijele godine duplo turista no što je to ovih godina (cca 20 mil stranih i 2- 2,5 domaćih). Novoizgrađene građevine moraju koliko je to moguće biti u skladu s okolinom, a sve bespravno sagrađeno (ovo ne važi samo za obalu) i preblizu obale treba rušiti!:nuts:
RH treba početi sprovoditi proces produljenje turističke sezone, nisu dosta samo tri ljetna mjeseca, već turistička sezona mora trajati 365 dana u godini!:cheers: Isto tako treba širiti ponudu na druga tržišta i tamo se početi bolje reklamirati, npr. Irska,UK, Francuska, Skandinavija, ESP, Švicarska, baltičke zemlje, Rusija, USA,RSA, Japan, zemlje na BI itd...:cheers::cheers:

i watched the program. unfortunately the authors of this article do not seem to know german.

1. nobody complained about frozen food
2. the visitors waited 70min for their food and they complained about the incompetency of the restaurant staff to fillet the fish in a manner that it could be eaten.
3. the main problems with the bathrooms were that they were dirty, not only old. the rooms did have broken switches and plugs, etc. and german tourists would not even let ther dogs swim in the hotel pool
4. not the cheap charter rates where the issue, but that the yacht people on hvar could not afford an own yacht, but had to rent one (but at least they were friendly)
5. very interesting is that one tourist at the beginning was asked about hvar and said: they still did not lose the manner and behavior as it was in communism.


http://www.kabeleins.de/doku_reportage/k1_magazin/videos/artikel/16343/

antireklama hrvatskog turizma

Boravak na Hvaru ostavio je grozan utisak na dvoje njemačkih reportera, koji su skrivenom kamerom snimali ponudu našeg turističkog bisera
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-26/Novosti/HULA01.jpgPluseve su dobile samo hvarske ljepote Njemačka televizija Kabeleins je, među niz zanimljivih reportaža iz cijelog svijeta, u svojem magazinu K 1 u četvrtak navečer objavila i desetominutni prilog o sunčanom Hvaru, uspoređujući ga s elitnim europskim ljetovalištima poput St. Tropeza.
Iako se to na početku doimalo poput odlične turističke reklame, uz isticanje činjenice da se do Hvara može doći jeftino i brzo, kako je emisija dalje odmicala, gledateljima su prezentirani i brojni hvarski propusti.
Poprilično prljav, neugledan i skup smještaj ostavio je grozan utisak na dvoje njemačkih reportera televizije Kabeleins, koji su sa skrivenom kamerom razgledali ponudu našeg turističkog bisera.
Posebno su bili kritični prema hotelima čije su sobe i zahodi poprilično dotrajali, a astronomske su cijene dosegle vrhunac s obzirom na kvalitetu. Tako cijena dvokrevetne sobe u derutnom prenoćištu iznosi 90 eura.
U elitnijem hotelskom smještaju cijenu prenoćišta od 200 eura za dvije osobe ocijenili su izuzetno visokom. Slična je situacija bila i s izvanpansionskom ponudom, posebice hvarskim restoranima, koji su nekvalitetni i skupi.
Tako je u jednome od njih, koji je bio gotovo prazan, skromna večera za dvije osobe, uz dvije čaše crnog vina, iznosila 100 eura, a k tome su je čekali punih sat vremena, što je ocijenjeno kao preskupo i nekvalitetno.
Zamrznuto jelo

A od brzo pripremljenih jela u jednom od snack barova na hvarskoj plaži ponuđeno im je, umjesto svježeg jela, sve zamrznuto i poprilično skupo.
Kao povoljnije ocijenjeno je tek iznajmljivanje luksuzne jahte, čija je cijena bila znatno niža nego na Azurnoj obali, dok su noćni život i zabava za mlade u Hvaru, biseru hrvatskog turizma, prema mišljenju njemačkih reportera, jako skromni. Izuzetno povoljno ocijenjene su hvarske prirodne ljepote, izazovan krajolik, najčistije i najkvalitetnije more u Europi i susretljivi domaćini.
Sve u svemu, naš otočni turistički biser prezentiran je vrlo kritički s obzirom na svoje mogućnosti, znatno ispod europskog prosjeka, i to je rezultat hvarske turističke svakodnevice koja još uvijek zaostaje za turističkom Europom i njezinom raznovrsnom ponudom.

Minusi Hvara


Smještaj prljav i neukusan
Sobe i zahodi dotrajali
Prenoćište 200 eura za 2 osobe
Noćni život jako siromašan
Skromna večera za dvoje 100 eura
Jelo se čeka po sat vremena


Plusevi Hvara

Jeftin najam luksuznih jahti
Izuzetne prirodne ljepote
Najčistije more u Europi
Susretljivi domaćini

Kad su valljda bili u ** ili*** hotelima. Nek odu u Tursku ili Grčku u hotel iste kategorije pa nek malo usporede to s nashom konkurencijom. Mi smo mila majka za njih, a samo smo neznatno skuplji!:cheers: Znam iz iskustva jako puno ljudi koji su došli iz gorespomenutih zemalja i kazali da će dobro promisliti ako će se josh koji puta tamo vraćati! To se nama nikako nesmije događati, svi gosti moraju biti zadovoljni, jer je po povratku u matičnu zemlju zadovoljni turist je najbolja reklama za određenu turističku destinaciju!:cheers:

i watched the program. unfortunately the authors of this article do not seem to know german.

1. nobody complained about frozen food
2. the visitors waited 70min for their food and they complained about the incompetency of the restaurant staff to fillet the fish in a manner that it could be eaten.
3. the main problems with the bathrooms were that they were dirty, not only old. the rooms did have broken switches and plugs, etc. and german tourists would not even let ther dogs swim in the hotel pool
4. not the cheap charter rates where the issue, but that the yacht people on hvar could not afford an own yacht, but had to rent one (but at least they were friendly)
5. very interesting is that one tourist at the beginning was asked about hvar and said: they still did not lose the manner and behavior as it was in communism.


http://www.kabeleins.de/doku_reportage/k1_magazin/videos/artikel/16343/

London calling!:nuts: Otklen si ti? Pishi po naschi:), pogotovo o ovim "škakljivim" temama!:lol:

I wonder Crotia, yes really very good

http://www.hrt.hr/typo3temp/pics/3d896af50e.jpg (http://www.hrt.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2Fbaska-voda_01.jpg&width=500m&height=500&bodyTag=%3Cbody%20bgColor%3D%22%23ffffff%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=10e4be893a4d4154d46d493ef92f6214)


Ministar turizma Damir Bajs priznao je da će ova sezona biti slabija od prošle, unatoč stalnim gužvama na cestama i naizgled povećanom broju turista. Ministar očekuje manji profit zbog ekonomske krize u Europi i zbog poskupljenja goriva.

I doista, s obzirom na sve veće prometne gužve i sve manju zaradu, čovjek bi rekao da turisti dolaze samo da bi se vozili našim novim i lijepim autocestama. Najveće je iznenađenje na graničnom prijelazu Goričanu na kojem je zabilježen 46 posto veći promet nego u istom razdoblju lani.

No ipak se ne radi o nekom velikom povećanju broja gostiju, većina putnika su Česi i Poljaci koji zbog vinjeta zaobilaze Sloveniju.

Još jučer su spominjali malo veći broj turista, al čak malo veću zaradu od dotičnih.
Dobro ko je sad tu lud? :|

Ministar turizma Damir Bajs priznao je da ce ova sezona biti slabija od prošle ...

Izvor?

Pa prije dva sata sam gledao Bajsa na Dnevniku kako iz sredisnjeg bjelovarskog parka kaze da se ocekuje 2% vise dolazaka, 3% vise nocenja i 5-6% visi ukupni prihod.

Izvor?

Pa prije dva sata sam gledao Bajsa na Dnevniku kako iz sredisnjeg bjelovarskog parka kaze da se ocekuje 2% vise dolazaka, 3% vise nocenja i 5-6% visi ukupni prihod.

Pa to i ja kažem.

Kakva su ono lupetanja gore? :nuts:

Pa to i ja kažem.

Kakva su ono lupetanja gore? :nuts:

ma pusti, doista su lupetanja :bash: ovo je prvi članak kojeg sam pročitao koji uopće spominje mogućnost lošije sezone...

Ministar turizma Damir Bajs ublažio je jučerašnju izjavu da će ove godine profit od turističke sezone biti manji nego lani.

Danas je rekao da i Svjetska turistička organizacija očekuje smanjenje, i to zbog svjetske recesije te rasta cijena goriva i hrane.

Što se nas u Hrvatskoj tiče, mi očekujemo jednu dobru turističku sezonu i najmanje pet posto više dohotka, objasnio je Bajs.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=9466&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=534c7f8232

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/28/turisti1.jpg
Prosječna dob turista u Zagrebu je 32 godine , većina ih je s fakultetom i našli su informacije na internetu


Poljakinja Izabela Fuytma (50) oduševljena je zagrebačkom katedralom, a cijeli centar grada temeljito je istražila. U hrvatsku je metropolu stigla u sklopu sedmodnevnog aranžmana i ostat će samo jedan dan, večerat će u restoranu i nakon toga kreće put Jadrana. Samo jednu noć u Zagrebu prespavat će i dvije prijateljice koje žive i rade u Londonu, Šveđanka Jo Moberg (25) i Samantha James (31) iz Novog Zelanda. One odsjedaju u hostelu i njihova će ukupna potrošnja, kažu, biti skromnija. Zagreb im se jako sviđa, posebno ih je oduševila ljubaznost stanovnika koji su uvijek spremni pomoći.

Samantha, Jo i Izabela samo su tri od 60-ak tisuća turista koji će tijekom srpnja posjetiti Zagreb. Prosječan zagrebački turist star je 32 godine, visoko je obrazovan, u Zagrebu će Bolji od Padove, ali ipak lošiji od Beograda
U okruženju 20 gradova koji mu predstavljaju izravnu konkurenciju, Zagreb se po broju noćenja smjestio na 14. mjesto, iza Beograda i Bratislave, a ispred Ljubljane, Padove, Graza i Basela. U konkurentskom okružju uvjerljivi je lider. Podaci su temeljeni na petogodišnjem razdoblju od 2000. do 2005., a za sljedeće se razdoblje očekuje da bi plasman Zagreba mogao biti bolji zbog konstantna porasta broja turista.
ostati jedan ili dva dana, a u jednom danu potrošit će oko 77 eura. Na putovanje je krenuo sam ili eventualno s partnerom, a informirao se putem interneta ili poznanika koji su mu preporučili baš hrvatsku metropolu.

Tijekom boravka u Zagrebu neće se previše baviti razgledavanjem, važnija mu je zabava i kratki odmor. Od znamenitosti neće propustiti posjet Gornjem gradu i katedrali, ali muzeji ga baš i ne zanimaju. Samo će svaki šesti turist obići muzej Mimaru, Klovićeve dvore i Muzej grada Zagreba. Od lokacija izvan centra grada posjetit će samo Jarun.

Zagrebački gost iz kratkog će posjeta otići oduševljen ljepotom grada, ljubaznošću ljudi te zabavnim i kulturnim sadržajima, ali svojim prijateljima neće lijepo govoriti o gradskoj infrastrukturi poput parkirališnih mjesta, cesta, javnog prijevoza i znakova kojima se obilježavaju znamenitosti.

Ovakav profil prosječnog turista u Zagrebu može se iščitati iz velike studije Instituta za turizam Tomas Zagreb te ankete koju provodi Turistička zajednica grada Zagreba. Prema podacima iz studije, u Zagrebu najviše troše gosti iz Francuske, koji u jednom danu “ostave” 151 euro, slijede Amerikanci sa 145 eura i Britanci sa 143 eura. Prosječna potrošnja ovisi i o vrsti smještaja, odnosno platežnoj moći gosta. Tako gosti hostela, koji su u prosjeku stari 23 godine, potroše 50 eura na dan, a hotelski gosti, čija je prosječna dob 40 godina, 132 eura dnevno.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/28/1.jpg
SAMANTHA JAMES (31) i JO MOBERG (25)
'Zagreb nam se jako sviđa, ljudi su ljubazni, primjerice, odmah su nam pomogli da pronađemo hostel.'
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/28/2.jpg
IZABELA FUYTMA (50)
'U Zagrebu ću biti samo jedan dan. Sviđa mi se grad, a posebno me oduševila katedrala.'

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/28/3.jpg
DAVE SANDERS (61)
' U Zagrebu sam već pet dana i grad mu je vrlo lijep. Odsjedam u hotelu, ali večeru jedem vani za 150 kuna.

Zagreb već nekoliko godina bilježi stalan rast broja gostiju. Samo su tijekom lipnja stigle 63 tisuće turista, a u prvih šest mjeseci već je premašen broj od pola milijuna noćenja. Zanimljivo je da su u lipnju prvi put najbrojniji strani turisti u Zagrebu bili Japanci kojih je stiglo 5.590.

Right in the beginning I must say I'm angry and sad. But, "the sad thing" is that there's and issue that has been around for quite some time, ever since the Croatian National Tourist Board chose that slogan (Croatia-Mediterranean as it once was) to be the official slogan of our beautiful land.

For all those who don't know much about Croatia I will say that it's a country in the south-central Europe and even though it's a small land, it streches from the mighty rivers Danube, Drava and Mura in the north, over beautiful green hills and snowy mountains in central parts, to the cristal clear Mediterranean sea in the south.

So even a quick look on the map shows you that Croatia is much more than just Mediterranean.

But for some reson this wrong official tourist slogan wasn't a big enough mistake made by the Croatian National Tourist Board so they took care of it and added an even bigger mistake!

If you watch the promo video on the official web site of the Croatian National Tourist Board, you'll see that the map shown there is not simply wrong, it's bordering with a filthy betrayal of our beautiful homeland!

Take a look at the video here. It's the 2nd one:

http://www.htz.hr/English/Home/Naslovna.aspx

and tell me do you see the mistake I'm telling you about? Look at the map of Croatia in the second film. In the 2nd minute of the film there's a map of Croatia but it's without our northeastern province of Baranja!

It's an outrage and a sad moment of betrayal not only concidering tourism but also concidering our history and the good pepole living in that part of our Homeland!

I ask you to talk about this issue, so that the officials from the Ministry of Tourism and the Croatian National Tourist Board would finaly do something to change or move that film from the official tourism site!

Your friend from the forums,

Mislav Pavosevic (aka esseker)


The horrific map of Croatia on the web site of the Croatian National Tourist Board:
http://img172.imageshack.us/img172/6232/webhtzfilmkartarhfn7.th.jpg (http://img172.imageshack.us/my.php?image=webhtzfilmkartarhfn7.jpg)

The same film with the wrong map can also be seen on youtube:
http://img172.imageshack.us/img172/6315/webhtzfilrhgv1.th.jpg (http://img172.imageshack.us/my.php?image=webhtzfilrhgv1.jpg)

Check out this topic. It's very important!

http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=673338

Ministar turizma Damir Bajs ublažio je jučerašnju izjavu da će ove godine profit od turističke sezone biti manji nego lani.

Danas je rekao da i Svjetska turistička organizacija očekuje smanjenje, i to zbog svjetske recesije te rasta cijena goriva i hrane.

Što se nas u Hrvatskoj tiče, mi očekujemo jednu dobru turističku sezonu i najmanje pet posto više dohotka, objasnio je Bajs.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=9466&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=534c7f8232

Ne znaju oni ko im glavu nosi...zbilja ne znaju... :nuts:

Istra also looks fucked up...

Kada je ministar turizma u vladi hrvoja šarinića 1999. za mađarsku televiziju rekao kako su u hrvatskoj još vodi rad i kako hrvatska nije sigurna za turiste, ove me karte ne začuđuje.

Right in the beginning I must say I'm angry and sad. But, "the sad thing" is that there's and issue that has been around for quite some time, ever since the Croatian National Tourist Board chose that slogan (Croatia-Mediterranean as it once was) to be the official slogan of our beautiful land.

slažem se s tobom kaj se tiče previše forsiranja mediterana,mora i tog sveg :okay: i slogan je totalno promašen

http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-turisticka-zajednica-baranju-pripojila-madjarskoj/396520.aspx

ista tema na indexu

slažem se s tobom kaj se tiče previše forsiranja mediterana,mora i tog sveg :okay: i slogan je totalno promašen

je pa znaš da je jedino hrvatsko ulje dobro, jedino jadranska riba (da ne spominjem lignje), i to s istočnog jadrana, hrvatsko vino, hrvatska janjetina, hrvatske lubenice, samo to valja, ostalo je sranje. e da, i najbolji smo u turizmu :rolleyes:

Ovo je zbilja prestrašno. Pa ko njima glavu nosi? :bash:

je pa znaš da je jedino hrvatsko ulje dobro, jedino jadranska riba (da ne spominjem lignje), i to s istočnog jadrana, hrvatsko vino, hrvatska janjetina, hrvatske lubenice, samo to valja, ostalo je sranje. e da, i najbolji smo u turizmu :rolleyes:

čak mi to tolko ne smeta,al evo stvarno tek sam danas razmišljal da je službeni slogan hrvatske ..mediteran kakav je nekad bil,kaj je varaždin mediteran kakav je nekad bil il kaj ja znam požega,bilo kaj odavdje gore :ohno:
totalno jebeno glupo

Misim da bi ovaj sramotni propust morao sve nas itekako zasmetati. Mene bi isto tako zasmetalo i reagirao bih i da je sa zemljovida "nestala" Istra, Međimurje ili Zadar npr., regije koje su isto kao i Baranja bile predmetom želja drugih naroda.

Ovaj zemljovid Hrvatske bez Baranje me jako pogodio posebno zbog još uvijek svježih ratnih sjećanja iz 1991. i 1992 te svakodnevna bombardiranja Osijeka iz tada okupirane Baranje, a sada na sreću slobodne.

U Baranji živi dobro i vrijedno stanovništvo porijeklom hrvatsko, mađarsko, njemačko, srpsko... Hrvati doselili iz Zagorja, Međimurja, Dalmacije... svi oni zajedno rade i grade Hrvatsko društvo, bore se za oporavak gospodarstva i velikim koracima grabe u razvoju kontinentalnog turizma a onda ih dočeka ovakva pljuska!

Film mora nestati sa stranice HTZ-a!

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/07/28/turisti1.jpg
Prosječna dob turista u Zagrebu je 32 godine , većina ih je s fakultetom i našli su informacije na internetu


Poljakinja Izabela Fuytma (50) oduševljena je zagrebačkom katedralom, a cijeli centar grada temeljito je istražila. U hrvatsku je metropolu stigla u sklopu sedmodnevnog aranžmana i ostat će samo jedan dan, večerat će u restoranu i nakon toga kreće put Jadrana. Samo jednu noć u Zagrebu prespavat će i dvije prijateljice koje žive i rade u Londonu, Šveđanka Jo Moberg (25) i Samantha James (31) iz Novog Zelanda. One odsjedaju u hostelu i njihova će ukupna potrošnja, kažu, biti skromnija. Zagreb im se jako sviđa, posebno ih je oduševila ljubaznost stanovnika koji su uvijek spremni pomoći.

Samantha, Jo i Izabela samo su tri od 60-ak tisuća turista koji će tijekom srpnja posjetiti Zagreb. Prosječan zagrebački turist star je 32 godine, visoko je obrazovan, u Zagrebu će Bolji od Padove, ali ipak lošiji od Beograda
U okruženju 20 gradova koji mu predstavljaju izravnu konkurenciju, Zagreb se po broju noćenja smjestio na 14. mjesto, iza Beograda i Bratislave, a ispred Ljubljane, Padove, Graza i Basela. U konkurentskom okružju uvjerljivi je lider. Podaci su temeljeni na petogodišnjem razdoblju od 2000. do 2005., a za sljedeće se razdoblje očekuje da bi plasman Zagreba mogao biti bolji zbog konstantna porasta broja turista.
ostati jedan ili dva dana, a u jednom danu potrošit će oko 77 eura. Na putovanje je krenuo sam ili eventualno s partnerom, a informirao se putem interneta ili poznanika koji su mu preporučili baš hrvatsku metropolu.

Tijekom boravka u Zagrebu neće se previše baviti razgledavanjem, važnija mu je zabava i kratki odmor. Od znamenitosti neće propustiti posjet Gornjem gradu i katedrali, ali muzeji ga baš i ne zanimaju. Samo će svaki šesti turist obići muzej Mimaru, Klovićeve dvore i Muzej grada Zagreba. Od lokacija izvan centra grada posjetit će samo Jarun.

Zagrebački gost iz kratkog će posjeta otići oduševljen ljepotom grada, ljubaznošću ljudi te zabavnim i kulturnim sadržajima, ali svojim prijateljima neće lijepo govoriti o gradskoj infrastrukturi poput parkirališnih mjesta, cesta, javnog prijevoza i znakova kojima se obilježavaju znamenitosti.

Ovakav profil prosječnog turista u Zagrebu može se iščitati iz velike studije Instituta za turizam Tomas Zagreb te ankete koju provodi Turistička zajednica grada Zagreba. Prema podacima iz studije, u Zagrebu najviše troše gosti iz Francuske, koji u jednom danu “ostave” 151 euro, slijede Amerikanci sa 145 eura i Britanci sa 143 eura. Prosječna potrošnja ovisi i o vrsti smještaja, odnosno platežnoj moći gosta. Tako gosti hostela, koji su u prosjeku stari 23 godine, potroše 50 eura na dan, a hotelski gosti, čija je prosječna dob 40 godina, 132 eura dnevno.

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/28/1.jpg
SAMANTHA JAMES (31) i JO MOBERG (25)
'Zagreb nam se jako sviđa, ljudi su ljubazni, primjerice, odmah su nam pomogli da pronađemo hostel.'
http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/28/2.jpg
IZABELA FUYTMA (50)
'U Zagrebu ću biti samo jedan dan. Sviđa mi se grad, a posebno me oduševila katedrala.'

http://www.jutarnji.hr/EPHResources/Images/2008/07/28/3.jpg
DAVE SANDERS (61)
' U Zagrebu sam već pet dana i grad mu je vrlo lijep. Odsjedam u hotelu, ali večeru jedem vani za 150 kuna.

Zagreb već nekoliko godina bilježi stalan rast broja gostiju. Samo su tijekom lipnja stigle 63 tisuće turista, a u prvih šest mjeseci već je premašen broj od pola milijuna noćenja. Zanimljivo je da su u lipnju prvi put najbrojniji strani turisti u Zagrebu bili Japanci kojih je stiglo 5.590.

Odlično, bravo, ja neki dan prošeto po centru negdje oko 6 popodne, sve puno stranaca, sad dolaze još više do izražaja kad su domicilni na moru ili negdi dr. na godišnjem...:banana::cheers:

Film mora nestati sa stranice HTZ-a!

slažem se, ili barem bit ispravljen :yes: :bash:

http://www.hrt.hr/typo3temp/pics/2784eb8891.jpg (http://www.hrt.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2Fhvar20.jpg&width=500m&height=500&bodyTag=%3Cbody%20bgColor%3D%22%23ffffff%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=3fc1ba3213714b5cc6f3dcb3a7eff2f3)


Desetominutna reportaža njemačke satelitske postaje Cabel 1 podignula je veliku prašinu na otoku Hvaru.

Naime, novinari su dio reportaže snimali skrivenom kamerom i pokazali mnogo toga što je sve samo ne dobra reklama otoku koji su nazvali hrvatskim Saint Tropezom. Reportažu, koja se nalazi i na internetu, vidjelo je više milijuna ljudi.

Reportaža njemačke televizije Hvar je prikazala na potpuno pogrešan način, složni su svi koji se sada trude sprati ljagu koja je, tvrde, nepravedno bačena na njihov grad.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=9576&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=542e7f5cd9

Hey don't worry about that map. At least your National Tourist board came up with a good slogan. :) Ours came up with "Talent for entertaining" ridiculous:ohno:

ajmo smislit novi slogan: npr. Hrvatska - klimatske prmjene u malom :D

ne, zbilja se previse forsaju s tim mediteranom. kad vec forsiraju taj mediteran, kaj nije ljepse reci adriatic nego mediteranian? uostalom kao da je HR samo more (ali to je vec netko spomenuo u jednom od postova)

I think the video is great, it shows all the best about Croatia.

Fix the map and keep the video.

:cheers:

ajmo smislit novi slogan: npr. Hrvatska - klimatske prmjene u malom :D

ne, zbilja se previse forsaju s tim mediteranom. kad vec forsiraju taj mediteran, kaj nije ljepse reci adriatic nego mediteranian? uostalom kao da je HR samo more (ali to je vec netko spomenuo u jednom od postova)

Ne. Aludira se na preveliku iskomercijaliziranost i izgrađenost cijelog Mediterana. Dakle, Italija, francuska obala, Španjolska..i tako dalje..
Mediteran je širi i poznatiji pojam. Adriatic obuhvaća samo nekoliko zemalja, dok Mediteran "hvata" tri kontinenta! :cheers:

http://www.hrt.hr/typo3temp/pics/2784eb8891.jpg (http://www.hrt.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2Fhvar20.jpg&width=500m&height=500&bodyTag=%3Cbody%20bgColor%3D%22%23ffffff%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=3fc1ba3213714b5cc6f3dcb3a7eff2f3)


Desetominutna reportaža njemačke satelitske postaje Cabel 1 podignula je veliku prašinu na otoku Hvaru.

Naime, novinari su dio reportaže snimali skrivenom kamerom i pokazali mnogo toga što je sve samo ne dobra reklama otoku koji su nazvali hrvatskim Saint Tropezom. Reportažu, koja se nalazi i na internetu, vidjelo je više milijuna ljudi.

Reportaža njemačke televizije Hvar je prikazala na potpuno pogrešan način, složni su svi koji se sada trude sprati ljagu koja je, tvrde, nepravedno bačena na njihov grad.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=9576&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=542e7f5cd9

Ovo nek im bude wake up call! :bash:

ma big deal... i adriatic ima sloveniju, italiju, hrvatsku, crnu goru, albaniju... sve same turisticke zemlje :lol: :nuts:

Don't be a wiseass. :D

Na Novoj Tv je neki dan objavljena vijest i o jednom poduzetniku Goranu Gusaku koji u Baranji nudi seosku idilu u Kopačkom ritu - a kako da mu i dođu gosti kada se nigdje u promo materijalima HTZ-a ne spomninje naša lijepa Baranja?!

evo i link:


http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/s-jadrana-u-baranju.html

Usput, sada je Hrvatski radio u vijestima spomenuo izjavu župana Bubala o filmu te izjave predsjednika HTZ-a Nike Bulića i redatelja filma Zrinka Ogreste - Ogresta i Bulić stvarno nemaju nimalo profesionalne odgovornosti kada mogu izjaviti da je film izrađen prije čak 5 godina, a pošto do danas nitko nije reagirao i oni su šutjeli. Kažu da se u filmu "možda dobiva dojam da je Baranja izostavljena" te pošto se radi o animaciji sve se lako da ispraviti.

Nakon 5 godina???!!!

Sram ih bilo i za sve nagrade koje su za ovaj uradak pokupili na festivalima turističkog filma!

Bajs vraća Baranju na kartu Hrvatske
U slučaju da nema Baranje na karti Hrvatske u promidžbenom filmu 'Mediteran kakav je nekad bio' na stranicama Hrvatske turističke zajednice to će biti ispravljeno u najkraćem mogućem roku, istaknuli su danas na upit novinara ministar turizma Damir Bajs i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić


Ministar turizma Damir Bajs i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić (+ Kliknite na sliku za uvećanje )


Ministar Bajs je kazao kako to nije uočio, no ukoliko je doista tako to će biti ispravljeno u najkraćem mogućem roku.

Bulić je rekao kako je film 'Mediteran kakav je nekad bio' star pet godina, do sada nije bilo primjedbi, a riječ je o animaciji karte, a ne službenoj zemljopisnoj karti.

Svaku mogućnost da se shvati da je Baranja ispuštena s karte Hrvatske ispravit ćemo, kazao je Bulić.

Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo na današnjoj sjednici Županijskog poglavarstva izjavio je da očekuje odgovornost čelnika Hrvatske turističke zajednice zbog promidžbenog video spota 'Mediteran, kakav je nekad bio' u kojemu se, kako je naveo, prikazuje zemljopisna karta Hrvatske na kojoj nema Baranje.


Hina/tportal.hr
utorak, 29.7.2008.



:)

Ovo nek im bude wake up call! :bash:

baš tako! ako nisu takvi kako su bili prikazani na reportaži, neka se pokažu nasuprot!

http://www.hrt.hr/typo3temp/pics/48beb004f2.gif (http://www.hrt.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2FBaranja.gif&width=500m&height=500&bodyTag=%3Cbody%20bgColor%3D%22%23ffffff%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=6e8eea8f946fce8383021ffbcae5cbcc)


Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo izjavio je da očekuje odgovornost čelnika Hrvatske turističke zajednice (HTZ) zbog video spota Mediteran, kakav je nekad bio u kojemu se prikazuje zemljopisna karta Hrvatske bez Baranje.

Bubalo je na sjednici Županijskog poglavarstva osudio postupak HTZ-a kao neprihvatljiv i uvredljiv. Rekao je da je HTZ okrenut Mediteranu, ali da postoji i kontinentalni turizam. Podsjetio je da se o Baranji često govori kao o području od posebne državne skrbi. Ocijenio je da su u Osječko-baranjskoj županiji tužni i žalosni ako je ponašanje HTZ dio te skrbi.

Ministar turizma Damir Bajs i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić izjavili su da će ta nepravilnost

HOSTELI Vlasnici goste vode i na hakl

Stranci nas doživljavaju kao bogate


Veliki ili mali, s puno ili malo spavaonica, ma koliko kupaonica imali, smješteni u gradu ili u predgrađu, većina privatnih zagrebačkih hostela ima najvažnije: ugodnost, čistoću, pozitivnu, vedru atmosferu, maštovito uređen ambijent i mlado pristupačno osoblje. Uvjerili smo se: osoblje je svakom spremno pomoći u svakom trenutku i izvrsno barata engleskim jezikom.

Jedan od hostela koji ujedinjuje sve ove osobine je “Fulir” na idealnoj lokaciji, u samom centru grada, u prolazu Radićeve ulice.

Domaće dvorište
Pogled u domaće, staro šarmantno zagrebačko dvorište, maštovitu tablu s imenom hostela, zavojite stube koje vode prema recepciji, bude dobar osjećaj.

Iz šarene recepcije, za kojom sjedi simpatična djevojka, ulazi se u grafitima ukrašen dnevni boravak s televizorom, računalom, kaučima, stolcima, razbacanim jastucima, policama s knjigama.


Na jednom kauču polusvjestan leži mladi Britanac koji se u pet sati poslijepodne još oporavlja od prošle noći. Do njega na fotelji 25-godišnja Amerikanka Jori Gravelyn, studentica prava na Sveučilištu New York, predano proučava turistički vodič za istočnu Europu.

– Privlači me povijest Balkana i jugoistočna Europa. Zanimljivo, a ljudi su vrlo ljubazni! Pitam za smjer, oni me gotovo odvedu do cilja – priča veselo.

Pivo za Japance
Upravo je dnevni boravak omiljena prostorija u hostelu u kojoj se stranci iz svih dijelova svijeta upoznavaju i zbližavaju.

– Većina mladih putuje sama, a hostel je idealno mjesto gdje mogu upoznati novo društvo. Mnogi se brzo sprijatelje i izlaze zajedno – priča stidljiva recepcionerka, a pritom ležerno nudi besplatnu žuju japanskim gostima koji se raspituju za dobro domaće pivo. Fulir je otvoren prije dvije godine. Ima samo tri spavaonice i kupaonicu, ali britanska hostelska agencija Worldhostels lani ga je uvrstila među deset najugodnijih hostela na svijetu!


Kad je o atmosferi riječ, “Fulir” u stopu prati prošle godine otvoren “Carpe diem”. Ovaj hostel u obiteljskoj kući na Šalati ima jednu prednost: u mirnom je susjedstvu, nema buke, a straga ima veliko dvorište i terasu.

– Osjećam se bolje nego kod kuće! Ondje me maltretiraju žena i djeca, a ovdje se zafrkavam s dečkima! Najradije bi ostao još nekoliko dana – priča oduševljeno jedan Makedonac koji je u Carpe Diemu proveo pet dana. – Neke sam se večeri kartao s Amerikancem, Albancem i Srpkinjom. Osjećao sam se kao u nekom vicu! Gdje to možete doživjeti – prepričava.

“Carpe diem” ima tri spavaonice s ukupno 16 kreveta i kuhinju, a u podrumu je dnevni boravak s televizorom i namještajem koji vas vabi da se zavalite.

– Ovdje se, posebno zimi, gosti vole okupiti. Neki preko dana uopće ne izađu u grad, nego se ovdje s nama zabavljaju – kaže 28-godišnji Domagoj Vidaković, jedan od suvlasnika.


Japanci pred dizalom
Srednjoškolac koji preko ljeta radi u najstarijem zagrebačkom omladinskom hostelu u Petrinjskoj ulici od gostiju najmanje voli Japance.

– Škrti su i ne znaju otvarati vrata lifta. Japanka stane pred vrata i čeka. Kažemo joj da pritisne gumb. Ne reagira. Ponovimo joj još nekoliko puta. Ne shvaća. Kod njih je valjda sve automatski, pa im i lift dođe sam od sebe – mudruje srednjoškolac.

Omladinski hostel, ponosno ističe upravitelj Ivica Nikolac, jedini u Zagrebu pripada Hrvatskom ferijalnom i hostelskom savezu. Velik je, a u 55 soba s 210 kreveta odsjedne više od 30 tisuća putnika na godinu. Izležavajući se na krevetu, u sobi su se hladili Nizozemci Jelletie Roats, 22-godišnja studentica medijske komunikacije i 25-godišnji Lennart Bruger.

– Mislio sam da je Zagreb manji i puno siromašniji. No, ovdje svi izgledaju jako bogato. Ljudi su ljubazni, otvoreni i pričljivi – dijeli s nama prve utiske. Dvoje prijatelja u Zagrebu ostaje dva dana, a zatim namjeravaju posjetiti neko manje, mirnije mjesto na obali.


Hrvati uzor u odijevanju
Čini se da mlade zapadnjake u Hrvatsku privlači živopisna povijest jugoistočne Europe i manja komercijaliziranost od zemalja na Zapadu.

– Svi putuju u Grčku, Španjolsku ili Italiju. Hrvatska je egzotična zbog spoja Mediterana i slavenske kulture – objašnjava nam mladi Amerikanac Andrew Brandes iz Colorada, koga smo zatekli u malenom hostelu Nocturno u Skalinskoj ulici. Posebno mu se sviđa kako se Hrvati odijevaju.

– Mi, Amerikanci uvijek kaskamo za vama Europljanima u modi. Ovdje su ljudi odjeveni sa stilom – kaže Joey.
Samo jedan pogled na hostel “Ravnice” dovoljan je da shvatite da su ga uređivale stručne ruke i oko. Vlasnica i voditeljica tog osam godina starog hostela je Vera Pesjak, arhitektica po struci. Sama je osmislila i za goste uredila veliku obiteljsku kuću.

Osim ogromnog dvorišta sa stolom i stolcima na dvorište izlazi i zimska terasa, sva u staklu, na kojoj su poredani stolovi sa smeđim pletenim foteljama. Ideju o otvaranju hostela dobila je prije osam godina čitajući svjetski turistički vodič Lonely Planet. U njemu je naišla na podatak da u Zagrebu nema hostela. Tada je odlučila u što će pretvoriti tek kupljenu kuću.


Hostel Buzz Backpackers u Babukićevoj ulici blizu Maksimirske zajedničkim su snagama ove godine pokrenuli Amerikanac, Japanac i Hrvat. Poput Carpe diema i ovaj je u obiteljskoj kući. Na pultu recepcije prodaju dresove nogometne reprezentacije, ali i kondome po tri kune!

Raspoloženi 22-godišnji Britanac Wesley Evans u dnevnom boravku hostela zabavljao se s prijateljem Antonyjem Midgleyem. Na posjet Zagrebu odlučio se jer je htio pobjeći daleko od doma, a let za Hrvatsku je bio jeftin.

Vrijedan pažnje je prije dvije godine otvoren hostel Lika u Pašmanskoj ulici. Vlasnici, mladi bračni par Marko i Ilona Smolčić za goste često spremaju roštilj.


Foto zagrebačkih hostela:

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/zagreb/3136055/showPhotoSerie.do;jsessionid=365D865891C0D63BE23DAE212FFD5CCB.2

^^ Šta nisu otišli u Mali Mrak. Prekrasno misto...a jeftino za poludit. :)

Novi gafovi Hrvatske Turističke Zajednice - Kopački rit, ali i Zagreb su u Slavoniji!

Nakon što smo uspjeli sa stranice HTZ-a ukloniti sramotan video o Hrvatskoj bez Baranje na zemljovidu, čovjek bi pomislio da je sada sve u redu. Eh, ali to bi bilo pre jednostavno!
Pogledajte kratki izvještaj sa stranice Hrvatske turističke zajednice gdje se pod dijelom posvećenim Slavoniji spominje velik broj netočnih informacija!

1. Info-karta s Hrvatskim regijama. Obratite pozornost na to da je Baranja opet ispuštena odnosno pojmovno uključena u Slavoniju, a istovremeno je Dalmacija podijeljena na četiri podregije:

http://img369.imageshack.us/img369/2527/htzturistikeregijeky0.th.jpg (http://img369.imageshack.us/my.php?image=htzturistikeregijeky0.jpg)
http://www.croatia.hr/Hrvatski/Destinacije/Odredista.aspx


2. Opis Slavonije: Ovaj dio kontinentalne Hrvatske je u kulturnom smislu bliži srednjeeuropskoj negoli mediteranskoj kulturi. Nalazi se u porječju rijeka Save, Drave i Mure. Proći ovim dijelom Hrvatske znači upoznati njen kontinentalni karakter, vidjeti ravničarske predjele koji se nadopunjuju s pitomim brdima na kojima često dominiraju srednjevjekovne utvrde, doživjeti vinograde koji se šire uz naselja, listopadne šume uz kojih su dvorci nekadašnje vlastele ali i velike gradove kakav je i Zagreb.
http://img73.imageshack.us/img73/5876/htzzagrebuslavonijiwb2.th.jpg (http://img73.imageshack.us/my.php?image=htzzagrebuslavonijiwb2.jpg)
http://www.croatia.hr//Hrvatski/Destinacije/Regija.aspx?idDestination=9


3. Parkovi prirode u Slavoniji su i Papuk i Kopački rit?
http://img74.imageshack.us/img74/7201/kopakirituslavonijhtzfe5.th.jpg (http://img74.imageshack.us/my.php?image=kopakirituslavonijhtzfe5.jpg)
http://www.croatia.hr/Hrvatski/Destinacije/Destinacija.aspx?idDestination=4878


Mogao bih ovako i dalje nabrajati propuste koji i opet na stranici HTZ-a stoje godinama. Ali mislim da razumijem HTZ (hehe). Valjda su mislili, pošto je uobičajeno reći "Slavonija i Baranja", da je i tu dopuštena, kako Niko Bulić direktor HTZ-a kaže, "umjetnička", u ovom slučaju piščeva sloboda te opet nije potrebno konzulturati zemljovid Lijepe Naše.

A kako su u opis Slavonije uključili i Zagreb, mogu samo pretpostaviti da u HTZ-u namjeravaju i dalje za promociju Hrvatske konzultirati povijesne prilike. Imamo Mediteran kakav je nekad bio, valjda iz doba kada je i pojam "Slavonija" označavao potez od Zagreba do Vukovara, dakle još u srednjem vijeku!

A znate svi što se dogodilo u srednjem vijeku? Slavonija i Baranja su pale pod Tursko Carstvo!

Smijurija!


PS. A vidi ovaj dio iz kratkog opisa Kopačkog rita: "...u njemu žive i jelenovi, divlje svinje, lisice i divlje mačke. U vodama Kopačkog rita obitava četrdesetak vrsta slatkovodnih riba."

Tipfeler? Hehehe! I don't think so :lol: Ovdje na samom dnu stranice:
http://www.croatia.hr/Hrvatski/Destinacije/RegijaOpcenito.aspx?idDestination=9

Kaše da u Slavoniji postoje veliki gradovi poput Zagreba. Nije rečeno da je Zagreb u Slavoniji.
Daj..sad već pušeš na sitnice.. :|

dalmacija se i dijeli na 4 regije kad se govori o turističkim regijama,al zagreb u slavoniji :lol:

Kaše da u Slavoniji postoje veliki gradovi poput Zagreba. Nije rečeno da je Zagreb u Slavoniji.
Daj..sad već pušeš na sitnice.. :|

da,al spominje se i rijeka Mura ;)

da,al spominje se i rijeka Mura ;)

Haha. Aj dobro. Tu su falili malo.. :nuts:

da,al spominje se i rijeka Mura ;)

Ovim postom sam samo htio ukazati na to da je cijela stranica izrađena bez da je netko tekst lektoritao ili prekontrolirao njen izgled što je na jednoj središnjoj stranici domaćeg turizma ipak nedopustivo.

Mislim "jelenovi" :lol:

A što se tiče samog naziva "Slavonija" i to je netočno jer je uobičajeno reći Slavonija i Baranja. No to i ne bi bio dio ovog mog osvrta da se Baranja uopće spominje.

To se možda nekome sastrane ne čini kao veliki propust ali vjeruj mi kada radiš u turizmu kao ja onda shvatiš da su takve "sitnice" itekako važne, posebno s aspekta "branda" jer Baranja polako ali sigurno gradi brand, a ovakvi propusti u tome ne pomažu!

slavonija,baranja i zapadni srijem :D

baranja se ne spominje zato kaj nije turistička regija,isto kak to nije ni moslavina,ni međimurje,ni zagorje,.... ;)

^^
a Slavonija jest? mislim da je Hrvatsko Zagorje sa svojim Vinskim cestama puno više turistički posjećenija regija nego Slavonija (neka se određeni forumaši ne nađu uvrijeđenima).

^^da,to nema veze s brojem turističkih noćenja neg je takva podjela..hrvatsko zagorje spada u središnju hrvatsku turističku regiju

ne misli se kad se kaže da nije "turistička regija" da nije posjećena..."turistička regija" je termin,i hrvatska se većinom dijeli na 8 il 9 takvih regija...a zagorje nije jedno od njih

^^
AAAAHAAA.... ok krivo sam shvatio :dunno:

je,skužil sam da sam gore malo blesavo napisal ;)

PS. A vidi ovaj dio iz kratkog opisa Kopačkog rita: "...u njemu žive i jelenovi, divlje svinje, lisice i divlje mačke. U vodama Kopačkog rita obitava četrdesetak vrsta slatkovodnih riba."

Tipfeler? Hehehe! I don't think so :lol: Ovdje na samom dnu stranice:
http://www.croatia.hr/Hrvatski/Destinacije/RegijaOpcenito.aspx?idDestination=9

Drugi su pojasnili regije i Zagreb, a ja ću pravopis i gramatika.

ovo JELENOVI nije pogrešno napisano već ispravno. Zbirna imenica muškog roda u genitivu množine od JELEN jest JELENOVI. Ovdje se esseker zabunio jer ju zbirnu imenicu (u genitivu množine) pobrkao s općom imenicom (u istom rodu, broju i padežu).

^^ razumijem da bi to mogao biti razlog, da Baranja nije turistička regija, ali takva podjela je kriva iz više razloga.

Prvo Baranja je najbrže rastuća turistička regija u RH, dakle brže i od Zagorja i od Slavonije! Baranja se ne spominje iako je zadnjih godina u stalnom usponu i Osječko - baranjska županija ima najveći broj noćenja od svih kontinentalnih županija.

Drugo, radi se o imidžu destinacije ili ako hoćeš o "brandu". Baranja postaje brand, ona to već i je za razliku od npr "Dalmacija-Šibenik" što ništa ne znači tržišno gledano jer regija je Dalmacija i brand je Dalmacija.

Neću se osjetiti uvrijeđenim na komentar o Zagorju kao jačoj turističkoj regiji od Slavonije jer je to zacijelo i točno. Ali moram primjetiti jer ipak se bavim i marketingom i turizmom da bi i turistička regija Moslavina imala puno više uspjeha u turizmu umjesto da i nju i Zagorje trpaju u "sjeverozapadnu Hrvatsku". Zagorje zvuči puno zvučnije nego ta kovanica "sjeverozapadna... " vjerujem da se slažete s tim :)

Dakle malo dobre volje je sve što gospoda u HTZ-u moraju pokazati i ubaciti trunčicu profesionalnosti jer ipak im svaki moj ručak ili kava u restoranu plaća radno mjesto!

Drugi su pojasnili regije i Zagreb, a ja ću pravopis i gramatika.

ovo JELENOVI nije pogrešno napisano već ispravno. Zbirna imenica muškog roda u genitivu množine od JELEN jest JELENOVI. Ovdje se esseker zabunio jer ju zbirnu imenicu (u genitivu množine) pobrkao s općom imenicom (u istom rodu, broju i padežu).

ako to i jest možda točno u nekoj književoj verziji Hrvatskoga, ipak jezik je živ i potrebno je koristiti one izraze onako kako se koriste u normalnom razgovoru. Mislim da ćeš ovako nešto kao "jelenovi" čuti tek od nekog djeteta ili nekoga tko nije pozorno pratio sate Hrvatskog.

^^ razumijem da bi to mogao biti razlog, da Baranja nije turistička regija, ali takva podjela je kriva iz više razloga.!

krive su razne podjele u hrvatskoj i zato s veseljem čekamo EU :D

Joj kaj picajzlate. Meni su ovi iz HTZ-a super jer sada znam da zivim u Slavoniji. Inace sad sam u Zatonu kraj Nina, posjetili smo crkvu Sv. Nikole di su prvi hrvatski kraljevi puku obznanjivali svoju vlast i skoro smo razbili podvozje auta jer je prilaz gori nego graba u pizdi materini. Toliko o turistickim zajednicama. :bash:

p.s. u prolazu do ducana svaki dan prolazim kraj iste i stalno vidjam nadobudne nizozemce, poljake, cehe, njemce, austrijance koji riskiraju posjet mehanicaru da bi se slikali pokraj ove divote. A nes ti investicije, naspiati šodera i malo zvaljati s valjkom tak da kad skrenes s glavne ceste ti prednji kraj ne propadne pola metra. Posel u picku materinu. Bez uvrede uvazenim kolegama Dalmatincima, ali u kurcu su da nemreju biti vecem. Tak nekaj bi cak i Slavonac zrihtal i prodal za velike pare.....

E da, ne kuzim zakaj otvarate nove drtve s temama koje 100% pripadaju pod Croatia - Turzam. Ova je samo jedna u nizu, te bi molio admina da ih zaloka i pridruzi kam spadaju. Imamo dosta novih clanova, te bi ih trebalo malo poduciti. Mada i stari zabriju ponekad... :cheers:

E da, ne kuzim zakaj otvarate nove drtve s temama koje 100% pripadaju pod Croatia - Turzam. Ova je samo jedna u nizu, te bi molio admina da ih zaloka i pridruzi kam spadaju. Imamo dosta novih clanova, te bi ih trebalo malo poduciti. Mada i stari zabriju ponekad... :cheers:

esseker je ovdje već godinama, ali slažem se da postoji logičnije mjesto za ove dretve. ;)

na nijemackom Sat.1-u je bila super reportaza o novalji. :D

tko razumije "deutsch" neka pogleda tu: http://www.novalja24.de/index.php?option=com_content&task=view&id=60&Itemid=2

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-08-01/Biznis&FileName=KUPANJ_BOL7-050708.jpg&q=1
Kalkulacije za petinu iznad ovogodišnjih najavljuju touroperatori iz Velike Britanije, gdje je funta oslabila za 15 posto u odnosu na euro, a naši hotelijeri im podižu cijene u 2009. za oko šest posto
Hoće li hrvatski turizam doista u 2009. godini prijeći onu nevidljivu granicu cjenovne neprihvatljivosti na tržištu, pitanje je koje zabrinuto ovih dana postavljaju brojni touroperatori iz Europe hrvatskim partnerima.
Naime, upravo su u tijeku dogovori oko cijena za iduću godinu u hotelima i kampovima, i prema prvim informacijama, smještaj u našim hotelima bit će u 2009. godini skuplji od 5 do čak 15 posto, saznali su ovih dana touroperatori iz Europe koji dogovaraju zakup postelja u našim hotelima.
Koliko će ih najavljene više cijene u takvim planovima omesti, znat će se vrlo brzo. Tek, jasno je da europsko turističko tržište na svako novo poskupljenje bez utemeljenja u podizanju kvalitete, reagira vrlo burno, pa sigurno ni ovo najavljeno u našim hotelima neće proći bez posljedica.
Prema informacijama iz Istre, tamošnje najveće hotelske kuće u 2009. povećat će cijene za visinu inflacije u Europi, odnosno do 4 posto i ništa više.
Gosti će dobro razmisliti

Međutim, u Dalmaciji je situacija različita od hotela do hotela, a raspon povećanja cijena kreće se i do 12 posto u objektima koji će se renovirati, dok ostali uglavnom govore o povećanju cijena za 6-7 posto, u skladu s inflacijom.
Čini se da bi se naši hotelijeri mogli suočiti s najvećim problemima u Velikoj Britaniji, gdje je britanska funta u odnosu na euro izgubila već 15 posto na vrijednosti, pa tamošnji organizatori putovanja na taj iznos dodaju i postotak povećanja.
Iz toga za sada proizlazi, kažu britanski touroperatori, da bi ukupna cijena naših ljetovališta u Britaniji dogodine mogla biti veća i za nevjerojatnih – 20 posto! Kada se svemu doda i podatak o nevjerojatno brzom rastu visine taksi u avioprijevozu zbog poskupljenja goriva, jasno je da će aviogosti ubuduće dobro razmisliti gdje će na odmor, osobito ako ih u toj zemlji dočekuje skuplji smještaj.


Kupovna moć

Pad kupovne moći u većini naših najvažnijih emitivnih tržišta, već u ovoj sezoni pokazuje osjetljivost gostiju na poskupljenja, pa bi se sve to u 2009. moglo još gore odraziti na popunjenost naših ljetovališta, tvrde touroperatori.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-08-02/Županija/HOTEL_PALACE_OTVARANJE1-310.1Thumbnail.jpgNa Čiovu, oko 300 m od središta Trogira, prve goste primio je hotel “Palace” s četiri zvjezdice. Uglavnom su iz Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije.
Kako smo saznali od vlasnika Ante Kuliša, planirano svečano otvaranje je odgođeno, jer “ne želimo uznemiravati goste koji su nam trenutačno najvažniji”. Hotel je kapaciteta 29 soba, dva apartmana i dva VIP apartmana. Raspolaže parkingom, a za iduću sezonu, u planu je otvaranje wellnes centra i poliklinike. Ukupna investicija je 5,2 milijuna eura, ostvarenih iz vlastitih sredstava i uz pomoć Ministarstva turizma.

:applause:

02.08.2008. | 15:03
prvi vikend feragosta opravdao prognoze o gužvi

Split: kolona do Firula, ludilo u trajektnoj luci, na autobusnom, željezničkom...

Tko je u subotu, prvog dana špice turističke sezone, odlučio putovati bilo kojim prijevoznim sredstvom iz Splita, morao se oboružati strpljivošću - od trajektne luke, preko autobusnog i željezničkog kolodvora redale su se kolone, što vozila, što napaćenih ljudi koji su natrpani pustom prtljagom čekali na blagajnama da kupe karte ne bi li se što prije dočepali svojih dugoočekivanih odredišta.

Neviđene gužve vladale su na svakom kantunu terminala, a probiti se kroz tu masu bio je pravi pothvat.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-08-02/Split/trajekttttThumbnail.jpg
Ludnica u Splitu, logično, datum je 2. kolovoza


Trajektna luka prvog je dana vikenda zbog dobro nam znanog feragosta, nakratko postala talijanska kolonija, s obzirom da se iz susjedne nam države ukrcalo ukupno 3.170 putnika i 575 vozila na svim brodskim linijama, dio kojih je otišao za Starigrad.

Najviše putnika dovezao je “Jadrolinijin” trajekt “Dubrovnik” - 1300 i 260 vozila, dok je “SNAV” u popodnevnim satima iz Ancone i Pescare iskrcao 950 ljudi i 162 vozila, a “Blue lineovi” trajekti “Ancona” i “Split 1700” tijekom subote dopremili su ukupno 920 putnika i 153 vozila.

- Očekuje se da će do kraja dana kroz luku proći više od 30 tisuća putnika i oko pet tisuća vozila u oba smjera, a ponajviše će ih se uputiti za Supetar i Starigrad. Možemo kazati da je ovo prava špica sezone i moja je procjena da će se iz Italije tijekom vikenda tražiti karta više. Početak osmog mjeseca se itekako osjeća, ovo je prva velika smjena gostiju, ali većih problema u luci nije bilo. Imali smo tijekom prijepodneva tek dva dodatna isplovljavanja i to za Vis u 9.45 i za Supetar u 13.15 sati - kazuje nam neumorni Ante Mrvica, koordinator plovnog područja “Jadrolinije” od Splita do Dubrovnika.

Napomenimo i to kako po prvi put u protekle dvije godine za “Jadrolinijin” katamaran koji plovi za Vis u petak nije bilo mjesta, već su u 9.30 ujutro planule karte za Hvar, a ništa bolje nije bilo ni na brzobrodskoj liniji Split - Hvar - Vela Luka - Ubli, gdje karata nije bilo već u 10 sati.

Ne zaboravimo na kraju spomenuti kako su i mnogi domaći vikendaši zgodno spojili ovaj vikend s Danom zahvalnosti koji pada u utorak, stoga ne čudi slika Zvonimirove ulice u kojoj se povremeno tijekom jutarnjih sati stvarala kolona vozila sve do Firula.

Bobiji punih ruku posla

Mladi bobiji su također jučer imali pune ruke posla, odgovarajući na pitanja i regulirajući promet na potezu od Pazara do luke.
- Ovo jutros je prava ludnica! Svi koji se zaustave pitaju skoro uvijek iste stvari - gdje se prodaju karte za trajekt i katamaran, gdje se ukrcavaju na trajekt i u koju uru polazi - veli nam 19-godišnja Matea Bojčić.

I autobusni krcat

Autobusni kolodvor jučer je bio pun k'o šipak, s obzirom da su zbog ogromnih gužvi autobusi na svim linijama kasnili.
Na šaletru informacija doznali smo kako su prilazi Splitu bili pod opsadom vozila, gdje su mnogi autobusi ostali zarobljeni, dok je kolona vozila na Dupcima, preko kojeg se sa čvora autoceste Šestanovac spuštaju na Jadransku magistralu, bila duga 15 kilometara, što je dužina cijele te dionice.

I željeznički bilježi rekord

Splitski željeznički kolodvor bilježi rekordne gužve u ovom vikendu špice sezone. Jučer su iz Praga i Beograda stigla dva puna vlaka s po 200 putnika, dok je nagibni vlak za Zagreb bio rasprodan dva dana unaprijed. Jedinu šansu za redovni ukrcaj imaju putnici koji za metropolu hvataju noćni vlak, gdje se za dva planirana polaska u 21.25 i 22 sata još moglo naći koje slobodno mjesto.

'Hvala Bogu'

Na šalteru “Blue linea”, gdje se prodaju karte za Anconu, svjedočili smo pravoj maloj drami, kad se pred djelatnicu pojavila uplakana Talijanka, kojoj je greškom otiskana karta za polazak prema Anconi petak, umjesto za subotu. Sirota žena već je pomislila kako joj je propao povratak u domovinu, no na šalteru su joj odmah promijenili datum na karti i problema za partencu više nije bilo. Naša gošća tu je vijest dočekala s pravim olakšanjem, te je od sreće sklopila ruke prema nebu i zahvalila Bogu na sretnom udesu.

Rekord splitskog aerodroma

Splitska zračna luka u Resniku ovog vikenda bilježi svoj apsolutni rekord - u subotu je na pisti 90 velikih komercijalnih zrakoplova i 15 malih privatnih zrakoplova, što znači više od 20 tisuća putnika u jednom danu , što je rekord svih rekorda.
Unatoč takvoj sve službe, od pogranične policije pa do liječničkog tima, uigrano obavljaju svoj posao te nikakvih problema nema.
Inače je mjesec srpanj donio povećanje od 2,7 posto putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kroz zračnu luku je prošlo 211.030 putnika. Zanimljivo je da je zrakoplova bilo za 5% manje , ali su odlični rezultati posljedica puno bolje popunjenosti, ali i većeg kapacitetima zrakoplova koji dolaze.
Na kraju napomenimo kako je za prvih sedam mjeseci zabilježeno 655. 829 putnika, od čega 553.154 sa međunarodnih letova, a što čini 84% ukupnog broja putnika. Povećanje broja putnika u odnosu na prošlu godinu u prvih sedam mjeseci iznosi 5,2%.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/17263/Default.aspx

Ovo je luuuudnica!! :nuts:

Ja sutra putujem za Zadar. Sad me već strah kako ću to izvest... :hammer:

Ovo je luuuudnica!! :nuts:

Ja sutra putujem za Zadar. Sad me već strah kako ću to izvest... :hammer:

Lipo na Dugopolje i autocestom :lol:

Bus mi je jedina opcija...a on ide samo uz more. :bash:

^^
Ne brini.Stići ćeš.
Sve je to normalno ,samo se naši mediji čude kak picek glisti.
Bio sam u svim tim gužvama (Lučko ,tuneli,Split trajekt,...) i ništa posebno. Gužva ko gužva. Sve ide.
Šta ćeš, kad nemaju o čem pisati...
Zjev.
:sleepy:

Samo me brine oću uvatit kartu za bus opće. Valjda nisu ćopili sve već.. :|

To putovanje će ti biti neopisivo iskustvo. U Splitu uđe u bus 80 ljudi od čega su 20 babetine veličine trafike (znojne i smrdljive) koje idu do Trogira ili slično... Užas. :ohno: