Neznam gdje ovo stavit jer je zapravo vise pitanje nego nekakva informacija :)

U zadnje vrijeme se govori mnogo o tome kako ce sibenik postat najvece gradiliste na jadranu i mene sad zanima zna li itko vise o tome ?

Citam ode forum i vidim da ste informirani pa eto ako moze i nekakva informacija o sibeniku , vidim da grad nema construction update topic pa nemogu nigdje nabavit informacije o tome sta se planira radit u gradu i okolici

Uglavnom prica se o novom hotelskom naselju kod solarisa , multipleks kinu , citavom novom gradicu blizu kanala i o preuređenju vojarne bribirskih knezova

E pa zna li itko o događanjima u sibeniku u vezi prosirenja i izgradnje ? :)

Ajme meni... :|

OC, premisti ovo! :bash:

premješteno :)

Moje isprike na stavljanju teme u krivi podforum :yes:

Bilo je pitanje ,a ne nekakav construktion update , no ima jedna stvar o kojoj nesto znam

Prije godinu dana je francuz bernard lamy posjetio sibenik i predstavio poprilicno zanimljiv projekt razvoja poluotoka na kojem se nalazi solaris i 2 mjesta , zablace i podsolarsko
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070512/novosti01.asp

Uglavnom radi se o citavom novom gradicu koji bi zauzimao taj poluotok (prostor je ogroman)
U zadnje vrijeme se govori da se treba krenut u realizaciju projekta , stvar je poprilicno zanimljiva i ako bi se realizirala bilo bi to super :)

Make it so svaka ti čast na otvaranju threada grada Šibenika.Baš sam nedavno napisao na forumu da me zanima šta se gradi u Šibeniku jer o njemu nigdje nema ni jedne riječi kao da ne postoji,a s druge strane mediji su puni Zadra.Volio bih da ova dretva zaživi,a koliko budem mogao i ja ću pomoći.Pozdrav lijepom Šibeniku iz Broda !:wave::wave::wave:

Evo jednog zanimljivog linka : http://www.vjesnik.hr/pdf/2008%5C01%5C30%5C28A28.PDF

Evo sad ima topic o gradu sibeniku , pa tko nesto zna nek krene sa pisanjem :)

Inace evo slike prostora na kojem bi se trebao gradit taj novi grad

http://images.marinas.com/med_res_id/145323

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2006/11/21/sibenik.wide.jpg

I nesto sto nađoh jucer
http://projekt.sibenik.hr/hrv/obonjan.htm

http://www.radiosibenik.com/upload/410355_sibenik.jpg
Prostor na kojem je bila smjestena bivsa tvornica elektroda i ferolegura , isto dio na kojem ce se gradit nesto (prema pricama)

http://www.zagreb-montaza.hr/hr/stanogradnja/images/podstolarsko/podsolarsko6.jpg
Podsolarsko i nesto sto ce se tamo gradit (valjda)

I nesto sta je vec pocelo
http://www.seebiz.eu/files/img/2008/2/25/dalmare-001.jpg


Inace tko je bio u sibeniku zna da potez razine , brodarica , podsolarsko , solaris , zablace je ogroman i da na tom vec narusenom prostoru (vojarne i slicne stvari su bile tamo pa nema neke prirode koja se moze unistit) se moze izgradit poprilicno velik grad
Uglavnom tamo ima vise mjesta nego u cijelom potezu vidici -crnica , a cak i ta crnica ce se razvit dosta , tako da ja inace neznalica o ovakvim stvarima , mogu rec da su mogucnosti grada ogromne i da bi sibenik uskoro mogao postat velegrad ako sve bude islo po planu :)

guba:)

Čović gradi stanove i urede vrijedne 100 milijuna eura

Neboder visok 76 metara Vlado Čović će sagraditi u javno-privatnom partnerstvu sa gradom Šibenikom

Šibensko Gradsko vijeće dalo je zeleno svjetlo tvrtki Zagreb Montaža u većinskom vlasniku šibenskog poduzetnika Vlade Čovića za izgradnju 76 metara visokog nebodera na gradskom predjelu Draga.Visina investicije veća je od 100 milijuna eura, a završetak je planiran 2010. godine. Nakon izmjena i dopuna GUP-a Šibenika biti će raspisan međunarodni natječaj za idejno rješenje budućeg izgleda Drage. U kompleksu Draga, koji će se graditi po sistemu javno-privatnog partnerstva zajedno s Gradom Šibenikom, bit će smještene sve gradske i županijske ustanove i institucije.

Garaža na četiri razine
Čovićevo poslovno-stambeno carstvo prostirat će se na zemljištu od 27 tisuća četvornih metara. Prema planu, ispod zemlje će se izgraditi višeetažna garaža za 750 automobila. U prvoj etapi izgradit će se garaža na četiri razine, a u planu je naknadna gradnja još tri etaže u drugoj i dvije etaže u trećoj etapi. U konačnici višeetažna garaža kaskadno će se prostirati na čak devet razina ukupne površine 26.000 četvornih metara, sa ukupno 1100 parkirnih mjesta. Neboder će biti najviša točka u gradu, za nekoliko metara viši od do sada najviše točke Šibenika, tvrđave sv. Mihovila koja na 72 metra nadmorske visine dominira starom gradskom jezgrom. Dio Šibenčana protivi se izgradnji nebodera jer će drastično promijeniti vizuru grada. Predio Draga, nalazi se uz more, u centru grada. Prije petnaestak godina Vlado Čović počeo je otkupljivati stanove i kuće na tom predjelu, a u njegovom je vlasništvu i tamošnja tržnica. Čović ukupno na predjelu Draga posjeduje oko tri hektra atraktivne površine. U prilog projektu Draga ide i nova Tehnološka cesta, koja centar grada i Dragu spaja s autocestom i budućim velikim trajektnim terminalom. Zagreb-Montaža djeluje na domaćem i inozemnom tržištu kroz razne organizacijske oblike još od 1950-te godine. Danas broji oko 1200 zaposlenika i ostvaruje godišnji ukupni nekonsolidirani prihod od oko 100 milijuna eura. Zagreb-Montaža jedan od vodećih investitora na šibenskom području i u idućih pet godina planira izgradnju preko 150.000 kvadrata stambene, poslovne, trgovačke i turističke namjene. U razvojne investicije u Šibeniku i Zagrebu Zagrebmontaža ulaže oko pola milijarde eura. U Zagrebu, zajedno sa Dalekovodom gradi najvišu zagrebačku građevinu, dva atraktivna poslovna tornja - blizanca, čija je vrijednost oko 75 milijuna eura, a dovršetak je planiran do 2009. godine. Nakon što je rasprodala stanove u novoj gradskoj četvrti na Šubićevcu, koje je izgradila u samo godinu dana, započela je gradnju još dviju stambenih zgrada.

Rasprodani stanovi
Na ulazu u Šibenik šire trgovački centar Dalmare i pretvaraju ga u najveći shopping centar u Dalmaciji, te površinom jedan od tri najveća Hrvatskoj. Druga faza gradnje i razvoja centra, kojom će Dalmare postati regionalni trgovački centar, završit će u proljeće 2009. godine. Ukupna površina prodajnog, skladišnog i parkirnog prostors zauzimat će čak 65.000 kvadrata.


http://www.poslovni.hr/89437.aspx

http://www.jutarnji.hr/hrvatska/clanak/art-2008,10,16,,137317.jl

Nautički centar Prgin i Island Global Yachting najavili realizaciju investicije od 100 milijuna eura

ŠIBENIK - Do početka sljedeće nautičke sezone dio vezova u šibenskoj marini u Mandalini bit će spreman, sa svim popratnim sadržajima, za prihvat megajahti.

Kompletna marina s 400 vezova, od kojih će 65 biti za megajahte od 30 do 100 metara, bit će završena do kraja sljedeće godine - najavio je Goran Prgin, vlasnik Nautičkog centra Prgin, koji u Šibeniku s američkim partnerom, tvrtkom Island Global Yachting, gradi prvu marinu koja će moći primiti megajahte.

Vrijednost te investicije, prema Prginovim riječima, iznosi oko 20 milijuna eura. Island Global Yachting, koji je suvlasnik marine u Mandalini, bavi se projektiranjem, razvojem, upravljanjem i održavanjem marina za luksuzne brodove i megajahte te pripadajućim sadržajima i nekretninama.

Mreža marina u vlasništvu ili pod upravljanjem IGY-a rasprostire se od Južne i Sjeverne Amerike preko Kariba. Trenutačno IGY-jev tim stručnjaka sudjeluje u realizaciji 22.000 vezova na Bliskom istoku, od čega 10.000 samo u Dubaiju. Projektom marina Mandalina IGY ulazi i na europsko tržište, što će ujedno biti i najizdašnija američka investicija u Hrvatskoj.

- Zahvaljujući rasprostranjenosti IGY-jeve mreže marina, Šibenik ćemo ucrtati na kartu najpoželjnijih turističkih i nautičkih odredišta na svijetu - rekao je John Cardona, regionalni menadžer IGY-ja.

- Marina Mandalina tek je početak naših zajedničkih investicija. Naime, u Hrvatskoj namjeravamo ulagati u još niz novih projekata - kaže Prgin.

Gradnja marine samo je dio veoma ambicioznog projekta “Hoteli Šibenik”, koji bi se tijekom sljedeće četiri godine trebao realizirati na prostoru od 56.000 četvornih metara zemljišta na Mandalini. Projekt obuhvaća gradnju hotela s pet zvjezdica, nekoliko ekskluzivnih vila i sportsko-rekreacijsku zonu.

- Razmišljamo i o gradnji hotela s tri zvjezdice. Sljedeći mjesec dolaze arhitekti i kada oni ponude idejno rješenje, znat ćemo puno više detalja - zaključio je Prgin.

:banana::banana:

Bravo za Šibenik...!!!! doista nepravedno zapostavljen grad. Kad vidim kako se razvija Zadar dodje mi zao da nema ministra u vladi iz Šibenika.

Najavljeni su odlicni projekti, nadam se da nece biti ko zagrebacki tek toliko da se ima o cemu pisati po novinama

Jel netko zna kako napreduje obnova katedrale ? Gledao sam na tv-u jednu reportažu u kojoj je upozoreno na opasno klizanje tla ispod katedrale zbog čega nastaju velika oštećenja i pukotine.Jel postoji ikakav plan za sanaciju klizišta i jel se šta radi po tom pitanju ?

Usput imate odlične projekte i iskreno se nadam da će se realizirati jer znam koliko je vama u Šibeniku teško izboriti se za mjesto pod suncem.Bit između Sanaderovog Splita i Kalmetinog Zadra to je kao biti Poljak između Rusa i Švaba.Mi Slavonci bi to rekli da su vam "muda u šarafluku" :lol:

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-14/%C5%A0ibenik&FileName=INTERSPAR_ZLOSTAVLJANJE1-14.jpg&q=1

Veliki austrijski trgovački lanac Interspar uskoro bi trebao otvoriti trgovački centar i u Šibeniku. Njihovu zainteresiranost da uđu i na naše područje potvrdila nam je i šibenska gradonačelnica Neda Klarić.

Kako doznajemo, Austrijanci su otkupili oko 30.000 četvornih metara zemljišta u šibenskoj četvrti Njivice, preko puta trgovačkog centra Plodine. Na tom terenu planiraju graditi svoj trgovački centar veličine 8000 četvornih metara, sa supermarketom i drugim različitim prodavaonicama.

Tako bi to bila prva strana trgovačka kuća koja ulazi na šibensko područje i bila bi ozbiljna konkurencija Konzumu i Plodinama, koji trenutačno “vladaju” šibenskim tržištem.

- Naša je namjera da se stvori zdrava konkurencija među trgovačkim lancima, te da Šibenčani imaju što širi izbor kad idu u šoping - kazala nam je gradonačelnica Klarić.

Inače, kako bi se gradnja trgovačkog centra mogla realizirati, šibensko Gradsko poglavarstvo pokrenulo je izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja te zone mješovite namjene u Njivicama.

Prema riječima gradonačelnice, investitorima trgovačkog centra u Njivicama predložit će se i rješavanje pitanja šest “talijanskih kuća” izgrađenih na gradskom zemljištu, a koje se nalaze u neposrednoj blizini budućeg šoping centra.

- Mi ne želimo nikoga tjerati ili seliti, ali predložit ćemo investitoru da se te kuće sruše. Naravno, 16 obitelji koji žive u tim kućama zauzvrat bi trebalo zbrinuti na odgovarajući način - kaže gradonačelnica Klarić.

U sklopu uređenja šireg prostora budućeg trgovačkog centra, rekonstruirao bi se i postojeći ulaz i izlaz na Magistralu u Njivicama.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/29992/Default.aspx

Najbolji rade na novoj vizuri uvale
Piše: Krešimir Gulin/EPEHA
Foto: Marija Mihić/CROPIX

http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/12/01/draga-v.jpg
Na natječaj su pozvani ugledni hrvatski arhitekti Nikola Bašić, Ante Vulin, Ante Kuzmanić i studio 3 LHD te španjolski arhitekt J. Luis Mateo

ŠIBENIK - Šibensko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je Program za provedbu natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog uređenja prostora Drage. Time je učinjen jedan od prvih koraka u realizaciji kapitalnog projekta Draga kojim bi taj dio Šibenika trebao dobiti potpuno nove vizure, a koji u javno-privatnom partnerstvu provode Grad Šibenik i tvrtka Zagrebmontaža najvećeg šibenskog poduzetnika Vlade Čovića.

Trošak natječaja
Kako bi se jamčila kvaliteta pristiglih radova, pozvani su ugledni hrvatski arhitekti Nikola Bašić, Ante Vulin, Ante Kuzmanić i studio 3 LHD, ali i poznati španjolski arhitekt Josep Luis Mateo. Troškovi natječaja, koje će snositi Zagrebmontaža, iznose 1,28 milijuna kuna.

Za nagradni fond i obeštećenja autora osigurano je 780.000 kuna. Inače, obimni projekt Draga trebao bi se realizirati u više faza, a i sama zona podijeljena je u dvije cjeline. Prva cjelina odnosi se na šire područje oko tržnice, a druga na prostor omeđen Splitskim putem i Sarajevskom ulicom, granicom Trga Draga, rubom željezničkog nasipa i obalom Hrvatske mornarice.

- Realizacija projekta Draga počet će na širem području oko sadašnje tržnice. Naime, do polovice 2009. očekujemo donošenje urbanističkog plana uređenja tog dijela grada, a do kraja godine i početak gradnje. Rokovi izvođenja radova su 24 mjeseca. Većina gradnje odnosi se na stambene prostore s poslovnim sadržajem.

Novi ‘dom’ gradske uprave
Međutim, tu bi ‘krov nad glavom’ ubuduće trebala imati i šibenska gradska uprava i poduzeća. Interes su iskazale i financijske institucije. Na tom prostoru opet će svoje mjesto naći i gradska tržnica, koja će tijekom radova, najvjerojatnije biti izmještena na pothodnik iznad Tehnološke ceste.

Seli se autobusni kolodvor
Druga faza projekta Draga obuhvatila bi šire područje oko autobusnog kolodvora. - Naša je želja da se autobusni kolodovor izmjesti na neku drugu lokaciju - kaže Alen Čović. Inače, među ostalim, i na tom dijelu grada planirana je gradnja poslovno-stambenih i javnih sadržaja, ali i gradnja gradskog hotela. - Natječaj će biti otvoren sredinom prosinca. Budući da se radi o iznimno složenom poslu, rok za izradu radova je 90 dana. Do konca ožujka iduće godine očekujemo objavu najboljih radova te javnu raspravu o njima u Šibeniku i Zagrebu - rekla je Ingrid Gojević, savjetnica Uprave Zagrebmontaže. Inače, natječaj provodi i organizira Udruženje hrvatskih arhitekata. Natječaj je međunarodni, istodobno i otvoreni i pozivni.

http://www.jutarnji.hr/hrvatska/clanak/art-2008,12,1,,143320.jl

Oni 16-katni stambeni neboderi su najviši stambeni objekti u gradu? ima ko slike?

^^ e to i mene zanima! Ajmo ljudi! šta ste zamrli!:)

To bi bili ovi jelda ?

http://i35.tinypic.com/2ccw5jo.jpg
http://i35.tinypic.com/2zs47ia.jpg

Nema vecih od ovih tu na slikama :ohno:

A onda su to ti:colgate: ti su tamo na jugu grada, prema St?

Jesu :)
Inace iza crvenog je isti takav plavi neboder ali se nevidi na slici
Ima jos par nebodera slicne visine (ali mislim da su ipak malo manji) na subicevcu i to bi bilo to :wave:

SPEKTAKULARNO NAJAVLJENE INVESTICIJE (MANDALINA, OBONJAN...) VEĆ SU NA POČETKU 2009. POČELE ‘ŠTEKATI’
Šibenski projekti: optimizam na čekanju

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2009-01-08/%C5%A0ibenik&FileName=DALMARE2-190707.jpg&q=1

Najjači gospodarski adut Šibensko-kninske županije 2008. bio je optimizam. Širio se svim njegovim porama, i to s pokrićem. Prvo, napokon je, nakon gotovo 17 godina brojnih pokušaja, privatiziran TLM. Uz izvrstan socijalni sporazum sa sindikatima, novi vlasnici obećali su u trogodišnjem razdoblju više od sto milijuna eura novih ulaganja.

Najjača uzdanica – turizam najavljivao je novu rekordnu žetvu, više od 850 tisuća turista i najmanje četiri milijuna noćenja. U Poduzetničkoj zoni Podi razgrabljene su sve do sada pripremljene parcele, a od države se traži novi milijun kvadrata.

Niču i nove tvornice. U lipnju vrata otvara novoizgrađena tvornica Zagreb-Montaže, s 20 tisuća kvadrata najveća hala u Dalmaciji, a možda i u Hrvatskoj. Inače, Zagreb-Montaža i dalje, bez konkurencije, drži poziciju najvećeg ulagača u županiji. Počinje (do)gradnju svojeg trgovačkog centra Dalmare, koji će s ukupno 60-ak tisuća četvornih metara postati jedan od najvećih u Dalmaciji.

Grad Šibenik kreće u drugo pripremano javno-privatno partnerstvo za realizaciju više kapitalnih objekata. Prvo se sklapa ugovor s NCP-om o realizaciji projekta Hoteli Mandalina, u što se namjerava investirati gotovo sto milijuna eura.

Potom predstavnici moćne Orco grupacije stavljaju potpis na projekt Obonjan rivijera, vrijedan, također, najmanje sto milijuna eura. Toliko o najvećim igračima i njihovim planovima. Protekla 2008. ostat će zapamćena i po tome da je Šibenik, poslije gotovo 20-godišnjeg posta u stanogradnji, dobio dva nova stambena naselja s oko 300 stanova. Specifikum je da je riječ o prvim plinoficiranim naseljima u Dalmaciji, u koju, podsjetimo, tek treba stići zemni plin.

Također, ostat će zabilježena i po tome što je Josip Stojanović Jolly svoje trgovačko carstvo prodao Plodinama, odnosno Konzumu, zbog čega su mnogi tu županiju prozvali Šibensko-kninska-Konzum županija. Međutim, kad se karte stave na stol, najpouzdaniji su dio gospodarskog tkiva županije mali i srednji poduzetnici. Vjerovali ili ne, oni čine više od 95 posto gospodarskog potencijala.

Na čelu “srednjaša“, proizvodno i izvozno, a pogotovo investicijski, najugledniji je bio i ostao kninski Knauf. Tradicionalno, i dalje smo ostali izvozno orijentirano područje. O učincima takve orijentacije na standard ovdašnjih stanovnika drugom prilikom.

Tek je činjenica da ova županija na svakih sto dolara uvoza ostvaruje 85 izvoza, što je gotovo dvostruko bolje od hrvatskog prosjeka. I, napokon, u ovoj kratkoj inventuri 2008. podsjetimo na još jedan gospodarski plus.

Jadranska banka, jedina hrvatska banka u vlasništvu domaćih gospodarstvenika, izvršila je dokapitalizaciju i tako ojačala svoju poziciju na tržištu. Kakvi će, poslije svega, biti ukupni poslovni učinci u županiji, znat će se za mjesec-dva. Činjenica je da je potkraj godine optimizam ustupio mjestu pesimizmu izazvanom krizom.

Prvo je pokleknuo Orco, pa je Obonjan rivijera stavljena u mirovanje. NCP je posljednjeg dana 2008. godine zatražio jednogodišnji “time out” za Mandalinu. I premda nije sve tako crno, loše je što u 2009. ulazimo s manje osmijeha na licu. A pesimizam, pa bio on i s pokrićem, nikad nije bio generator razvoja.
Dobrodošli gastarbajteri

Prošla godina ostat će zapamćena i po tome što se broj nezaposlenih na ovdašnjoj burzi rada spustio osjetno ispod šest tisuća. Gospodarstvenici su u više navrata zvonili na uzbunu najavljujući neizbježan uvoz radne snage, a Vlado Čović, koji je najviše zapošljava, ozbiljno se priprema za gradnju prvih stanova za gastarbajtere u Hrvatskoj.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/37060/Default.aspx

http://marinas.com/view/overview/1763

Slike šibenika

------------------


http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/37644/Default.aspx

Britanski Westbroock Resource “ubacuje u petu brzinu” da šibenski TEF, ekološki najcrnju točku u Hrvatskoj, očisti i učini bezopasnom za planiranu poslovno-turističku i stambenu gradnju. U utorak će Westbroock, kako se očekuje, u probni rad pustiti milijun i pol eura vrijedno postrojenje za gravitacijsku separaciju, montirano na prostoru te bivše tvornice gdje ova tvrtka, zajedno sa zagrebačkom MLM Grupom, radi na saniranju 800 tisuća tona silikomanganske troske.

- Uz ranije dopremljeno slično postrojenje iz SAD-a, na putu smo udvostručenja kapaciteta za preradu troske, iz koje gravitacijskim postupkom izdvajamo visokovrijedni metal od kamene frakcije. Inače, riječ je o prvom od ukupno tri postrojenja koje ćemo iz Južnoafričke Republike dopremiti u Šibenik. Preostala dva su brodovima već stigla u Rotterdam, odakle će najkasnije za dva mjeseca biti dopremljena u Šibenik i instalirana u TEF-u. Svakog sata prerađivat će 150 tona a radit će 24 sata na dan - kazao nam je dr. Sadik Čolić, vlasnik MLM Grupe. Navodno se radi o specijalnim postrojenjima koja se koriste u tamošnjim rudnicima mangana i zlata, po čemu je Južnoafrička Republika poznata u svijetu. Čolić je demantirao glasine da su Britanci i njegov MLM zapali u teškoće.

- Točno je da smo očekivali kako ćemo ranije ukloniti trosku. Međutim, ni jedna ni druga strana ne pomišlja razvrgnuti postojeći ugovor. Odradili smo ogroman posao. Više od 350 tisuća tona troske je samljeveno i pripremljeno za gravitacijsku separaciju. Čak 170 tisuća separirano je i iz nje je izvađeno 3700 tona metala koji smo prodali u inozemstvu. Da namjeravamo dići ruke od ovog vrlo zahtjevnog posla, zar bismo u postrojenja i istraživanja ulagali više milijuna eura. Uvjereni smo da će do kraja godine krug TEF-a biti očišćen od troske - kaže Čolić.

Ipak se kasni zbog zastoja otpreme ostatka kamena koji će, najvećim dijelom, završiti u izvozu. No i taj smo problem riješili. Potrošeno je više od sto tisuća eura u istraživanje toga kamenog agregata. Mjesecima su najeminentniji hrvatski i svjetski stručnjaci, od Instituta ‘Ruđer Bošković’, brojnih zavoda za toksikologiju, stručnjaka sa zagrebačkog PMF-a, Night instituta iz Londona i dr. provjeravali koliko je taj ‘otpad’ bezopasan za korištenje u građevinarstvu.

- Kao što smo i očekivali, pokazalo se da se bez greške može koristiti u cestogradnji, i to od nasipa do asfalta, zatim za proizvodnju betona, pa čak i industriji cementa. Kao što smo i najavljivali, u ovom poslu i Grad Šibenik zaradit će oko dva milijuna eura - kaže Čolić.

Majstore de nam snimi malo slika grada i editiraj tagove.Drago mi je da se i Šibenik probudio.:)

Prošao sam kroz Šibenik ovo ljeto i ostao iznenađen i to ugodno, meni je Šibenik stvarno lijep grad i TOTALNO je podcijenjen.

Baš mi se jako svidio :cheers:

Ma Šibenik je stvarno prelijep grad. :cheers: Ona kula gore, kako li se zove (zaboravih:D) je stvarno super. A pogled predobar!:cheers:

Majstore de nam snimi malo slika grada i editiraj tagove.Drago mi je da se i Šibenik probudio.:)

Kad dođe bolje vrijeme i kad nađem digitalac cu snimit par slikica i stavit tu , ne ocekujte previse jer tu sam iz ciste dosade iz znatizelje , ne zbog zelje da se trudim na forumu previse

Inace predlazem svima kad putuju magistralom kod sibenika da uz sebe imaju digitalac
Iz prostog razloga jer su pogledi na grad odlicni i mjesta za slikavanje prvoklasna

Tko god moze neka slika grad i sa mosta jer je i tamo pogled odlican

Sad evo kad vec pisem mogu i napisat listu stvari (odoka) koje su se napravile ili se rade u gradu

-Kolektor (raskopano podrucje oko robne kuce)
-Prosirenje dalmare centra (ide dosta brzo i stvarno se nadam sta prije da ce zavrsit jer ce tamo bit cinestar)
-Radi se nekakvo cudo iznad tunela na tehnoloskoj cesti

Inace za razliku od 2001 godine kad je sibenik bio polumrtav grad sada su stvari drugacije

-Prije par godina je robna kuca bila izgorena , trgovackih centara nije bilo a ulazi u grad su bili uzasni
-Sada trgovackih centara ima dovoljno , robna kuca je obnovljena i ulazi u grad su solidni
-Prije par godina knjiznica je bila u prizemlju nebodera a sada je dobila nove i moderne prostorije i dosta je dobro opremljena
-Prije par godina se zatvorilo zadnje kino a sada se gradi cinestar
-Prije par godina nije se ama bas nista u gospodarstvu dugađalo a sada se gradi dosta u poslovnoj zoni podi
-Od pocetka rata do prosle godine se nije nijedan stan izgradio a prosle godine su se izgradila dva stambena naselja
Sredila se i tehnoloska cesta prije dvije godine

Zasto je mene uopce briga dal ce se sta sredit ili dal ce netko bolje zivjet se i ja ponekad pitam
Ali ipak mislim da je sve zbog jedne male sitnice a to je da , RH u cijelosti ponekad najvise njezini građani podcijenjuju
Dok je sibenik unutar hrvatske jedan dosta podcjenjen grad , netko bi rekao rupa između zadra i splita
No zapravo uopce nije tako , sibenik je slab mozda jer je bio mrtav skoro 11 godina ali sada nije mrtav
Naravno od 20 stvari koje se obecaju , napravit ce se njih 5 ili 6 , ali bolje 5 ili 6 nego nista
Vjerujte mi , da se u ŠI pocne radit i gradit i zivjet , pa to valjda znaci i ne odlazit u ZG ili ST
Grad bi se dignuo u brzom roku , jer je to grad na lijepom mjestu , sa dobrom povezanoscu s drugim gradovima i nije bogu iza nogu :ohno:

Ma Šibenik je stvarno prelijep grad. :cheers: Ona kula gore, kako li se zove (zaboravih:D) je stvarno super. A pogled predobar!:cheers:

Mislis tvrđava ?
Pa ima tu nekoliko tvrđavica :lol:

Šibenik se stvarno može pretvoriti u 'bombon', odlaskom teške industrije ima sve preduvjete za tako nešto.

Totalno istina :banana:

Sibenik je prije bio ko u nekom gradskom logoru

-TLM na istocnom izlazu
-Vojarna na mandalini
-Vojarna na cesti prema solarisu
-Vojarna kod brodarice
-Tef na zapadnom dijelu grada
-Vojarna kod subicevca
-Vojarna kod tvrđave (poznata iz filma , kako je poceo rat na mom otoku)

Fascinantno je koliko je sibenik bio okruzen vojarnama i teskom industrijom , onako opkoljen totalka :bash:

Ja inace jedva cekan kad ce se pocet sređivat prostor di je bila bivsa TEF tvornica i gdje se nalazi vojarna bribirskih knezova
Lokacije su odlicne , stvarno steta sta su bile unistene , cijeli ce se grad preporodit (i okolica) kad se to sve sredi :)

Evo obecanih fotografija grada sibenika :banana:


http://i44.tinypic.com/111l30o.jpg

http://i44.tinypic.com/30cuiop.jpg
http://i40.tinypic.com/15364h1.jpg

http://i42.tinypic.com/x0vg9j.jpg
http://i43.tinypic.com/2h7mpw8.jpg

http://i39.tinypic.com/2ymylo0.jpg
http://i39.tinypic.com/149qux5.jpg

http://i42.tinypic.com/14sjszt.jpg

Inace ovo ove bijele zgrade na vrhu slike su novo naselje

http://i40.tinypic.com/23qxzkn.jpg
http://i42.tinypic.com/2zsz3er.jpg
http://i39.tinypic.com/30w4846.jpg

Bilo je jos puno slika ali su ispale pretamne , na ovim prezivjelima nema toliko toga novoga za vidjet
Tako da je vise sve za phototopic nego za ovaj ali nema veze neka i tu bude slika
Iako ce valjda ljudi koji nisu bili u sibeniku primjetit neke razlike , uglavnom , bolje je nego prije :banana:
Eto , nadan se da su slike okey

Super slike! Bravo! :applause: :cheers:

Slike su bezveze s obzirom kakve su mogle bit :bash: , neznam dal je do aparata ,sunca ili mene ali vise od pola slika je ispalo skroz tamno :ohno:
Inace nevjerojatno je kako dobro sibenik izgleda sa vidikovca , djeluje 5 puta vece nego sta je uistinu velik :)

Ps , Kino napreduje brzo , za koji mjesec bi to sve moglo bit gotovo :banana:

Može biti da je zbog toga što je sunce udarala ravno u tebe. Ali super su fotke! :cheers:

Bolje ce bit iduci put valjda :banana:

Inace steta je sta tvrđava na subicevcu nije sređena i nema nikakvih sadrzaja , jer bas bi tamo bilo super imat nesto za ponudit
Pogled je jednostavno predivan , bilo bi bas krasno sjest na pice i gledat sibenik ispred sebe , tu predivnu gradsku panoramu :yes:

^^:cheers: :okay: Nisam bio na to j tvrđavi ali sam bio na onoj desno. i od tamo je pogleda super! Inace mi je Šibenik jako lijep grad! :cheers:

Make it so hvala za super slike.Baš sam prije par dana gledao na hrt-u neki prilog o Šibeniku i šokirao se kako su prikazani kadrovi bili očaravajući.Rekao bi čovjek da je riječ o Dubrovniku zabunom ! :)

Rekao bi čovjek da je riječ o Dubrovniku zabunom ! :)

ah, nemojmo pretjerivati :lol:

Da šibenik je ljep grad ,ali je jako slabo razvijen i dosadan.
zalosno je sta maldi bjeze iz grada smatrajuci da su neki veci gradovi "gradovi buducnosti"
a u biti ne shvacaju da je sibenik grad buducnosti ,i da se treba samo malo potrudit i sudjelovat u razvoju grada.

pozz!!
šibenik je the best!!

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-01-29/%C5%A0ibenik/SI_RUSENJE_ELEKTROLIZE4-220_thumb.jpg

POTPISAN UGOVOR O SANACIJI DIJELA PROSTORA TLM-a
Hale duge 1,8 kilometara rušit će se 2,5 godine
Sanacijom na području TLM-a oslobodit će se čak 400 tisuća kvadrata vrlo atraktivnog prostora o čijoj namjeni će se naknadno odlučiti u skladu s prostornim planovima grada Šibenika - kazao je Damir Begović
PIŠe Marijan DŽAMBO /EPEHA

Hale duge 1,8 kilometara rušit će se 2,5 godine
Najdalje za 18 mjeseci zadarska tvrtka “Odlagalište sirovina” d.o.o. uklonit će i zbrinuti gotovo 18 tisuća tona opasnog i neopasnog otpada iz triju velikih hala sada već bivše elektrolize aluminija u Šibeniku. Ugovor o tome, vrijedan više od 13 milijuna kuna, u srijedu su u Šibeniku potpisali Damir Begović, predsjednik Uprave TLM-a, i Zoran Mikecin, direktor “Odlagališta sirovina” iz Zadra.

- Uklanjanje ovog otpada iz Elektrolize je prvi korak k rušenju tih triju hala ukupne površine od čak 54 tisuće kvadrata. Sanacijom toga prostora, kao i drugih objekata u krugu TLM-a koji nisu u funkciji osnovne djelatnosti, kao što su valjaonica i prešaonica, na području TLM-a oslobodit će se čak 400 tisuća kvadrata vrlo atraktivnog prostora o čijoj namjeni će se naknadno odlučiti u skladu s prostornim planovima grada Šibenika, kazao je to Damir Begović. On je najavio da bi uklanjanje ovog otpada, rušenje hala i sanacija prostora mogla potrajati najmanje dvije do dvije i pol godine.

- Ishodovanje potrebnih dozvola za rušenje, izrada ekoloških studija i drugih elaborata, kao i kompletna operacija sanacije prostora, puno su složeniji od same gradnje elektrolize. Zadrani će u ovom dijelu posla ukloniti preostalih 170 elektrolitskih peći. Svaka peć teška je 70 tona, od čega je 30 tona željeza te 40 tona opasnog otpada, u što se ubraja grafitni lom, zaostala glinica, opeke i drugi materijali koji su dodatno zatrovani fluorom, kaže Nikola Rak, koji vodi poslove sanacije Elektrolize.

Miho Zrnčić Marinović, savjetnik direktora Mikecina, kaže da njihovi stručnjaci imaju bogato iskustvo u saniranju opasnog otpada, jer su sanirali vrlo opasan mulj iz tvornice glinice u Obrovcu, a upravo rade i na sanaciji opasnog otpada u TEF-u.

- Dio otpada iz Elektrolize ćemo neutralizirati na licu mjesta, a ostatak bi mogao biti deponiran na nekom od odlagališta u Hrvatskoj, pa čak i u inozemstvu. Dakle, prostor Elektrolize bit će temeljito očišćen, kaže Miho Zrnčić Marinović. Begović je najavio da se prvo kreće s uklanjanjem deset peći iz jedne od 600 metara dugih hala, najvećih u Dalmaciji.

Riječ je o pećima instaliranim 1991. godine po tehnologiji francuskog Peshineya, koje su bile uvod za obnovu kompletne Elektrolize u kojoj je trebalo instalirati ukupno 210 peći, što je onemogućeno političkom odlukom da se, poslije raketiranja Elektrolize, potpuno ugasi proizvodnja sirovog aluminija u Šibeniku.

- Da bismo održali korak s vremenom, paralelno s uklanjanjem opasnog otpada počet ćemo i rušenje hala elektroliza, kaže Begović.
Sačuvati jednu peć za muzej

Rušenjem Elektrolize briše se svaki trag da je nekad Šibenik bio veliki proizvođač sirovog aluminija. “Premda u ovom trenutku nemam odgovora što ćemo uraditi da to ne bude tako, ozbiljno ćemo razmisliti gdje i kako sačuvati jednu od postojećih peći elektrolize. Hoće li to biti u krugu TLM-a ili u Tehničkome muzeju, ne znam”, kaže Damir Begović.


Na sanaciji je moguće i zaraditi

Koliko će stajati kompletno rušenje i sanacija Elektrolize? Damir Begović kaže da je to nemoguće procijeniti. “Nije isključeno da se u tom poslu i zaradi. Samo u pećima ima oko 5400 tona željeza. U konstrukcijama hala je gotovo 70 tisuća tona čelika. Naravno, sve ovisi po kojoj cijeni ćemo to uspjeti prodati”, kaže Begović.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/39921/Default.aspx

Da šibenik je ljep grad ,ali je jako slabo razvijen i dosadan.
zalosno je sta maldi bjeze iz grada smatrajuci da su neki veci gradovi "gradovi buducnosti"
a u biti ne shvacaju da je sibenik grad buducnosti ,i da se treba samo malo potrudit i sudjelovat u razvoju grada.

pozz!!
šibenik je the best!!

Nije bas Šibenik grad buducnosti -trenutno kako se razvija,ali zato baš ii treba ostati u Šibeniku ulagati,razvijati...poput Zadra.. prije par god. otprilike Zadar i Šibenik su bili na istom nivou..a pogledajte sad Zadar kako se razvija:cucumber:m))

Pa zadar nije imao toliko starih industrijskih zgradurina za rusit i cistit , cekaj malo da se oslobodi prostor pa ces vidit kako ce se sve i svashta radit u sibeniku ;)

Ps , i da kolektor napokon dovrse

Šibenski problem je sto grad nema dovoljno ulagaca,i vecinom nesposobna vlast.

šibenik je grad koji u svojoj okolici ima gotovo tri izlaza na autorcestu.
Šibenik ima 5 velikih u vrijednih spomenika kulture.


tia san reci za onaj projekt zabalće--nista od toga
cim se proculo za taj projekt nasi tajkuni su pokupovali zemljista po zabalću i na taj nacin ce sprijecit to sve
covic je kupia 100 000 m2 zemljista
prgin je kupia puno
i bivsi vlasnik dukata rajić
tako da su tamo najavljene nekakve stanbene zone ali i za barem 20 god jer
grad nema ni urbanisticki plan za to podruje.
ako se i bude gradilo bit ce rezervirano za tajkune


pozzzz

Ta zona za stambenu izgradnju ti je uz male soline i u grizinama skroz na kraju naselja
Ja se jos nekako nadam da ono sa lamyem nije propalo :)

Vezano uz tu prodaju covicu i ekipi u zablacu , mislim da se radi o zemlji koja je tik do remontnog brodogradilista
Da se radi i o nekim terenima ispod podsolarja (ne svima , samo dijelu do rezalista)
Mozda je nesto i u razinama prodano

Nevjerujem da se pokupovalo ono kod velikih solina i kod minerske jer su to vecinom maslinici i tu zemlju ne zeli nitko prodat dok ne bude imao nekakve ogromne koristi od toga
Cak mi se cini da se tamo maslinici prosiruju i da se nitko ne ponasa kao da ce to prodat

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/40505/Default.aspxž

RADOVI NA TEHNOLOŠKOJ CESTI NAPREDUJU PREDVIĐENIM TEMPOM
Tržnica seli u šibenski Importane

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-02-03/%C5%A0ibenik/TUNEL_ETAZA1-020209.1_thumb.jpg

Do Uskrsa bi trebali biti završeni radovi na trgovačkoj etaži koja se gradi iznad umjetnog tunela na Tehnološkoj cesti - najavila je šibenska gradonačelnica Neda Klarić. U zatvorenom dijelu tog pothodnika, popularno nazvanog šibenski Importane, predviđeno je 19 poslovnih prostora veličine od 31 metar do 85 metara četvornih.

- Riječ je o ukupno 1000 metara četvornih poslovnih prostora. Definitivno smo odlučili da nećemo ići u njihovu prodaju, nego u najam. Kad budu okončani radovi, raspisat ćemo natječaj za te poslovne prostore. Mogu kazati da već ima zanimanja privatnih poduzetnika. O njihovu interesu ovisit će i namjena pojedinih prostora - kazala je šibenska gradonačelnica Neda Klarić. Radovi na trgovačkoj etaži, vrijedni oko 9,1 milijun kuna, počeli su u rujnu prošle godine. Rok za izvođenje je 150 radnih dana. Valja istaknuti da će radovi biti izvedeni u niskoj rohbau izvedbi, tako da će budući zakupci poslovnih prostora morati još dosta uložiti u njih. Na tom tragu je i najava gradonačelnice Klarić da će se buduće najmoprimce poslovnih prostora u šibenskom Importaneu stimulirati nešto povoljnijim uvjetima natječaja.

- Sigurno je da nećemo ‘nabit’ visoke cijene najma. Pokušat ćemo napraviti nešto slično kao s gospodarskom zonom Podi, gdje smo išli s povoljnijom cijenom zemljišta, oslobađanjem od plaćanja komunalne naknade - pojasnila je gradonačelnica Klarić. Uz to, Grad pregovara sa Hrvatskim željeznicama da se na nadzemni dio trgovačke etaže preseli zelena tržnica tijekom prve faze radova na stambeno-poslovnom kompleksu u Dragi. Prema nekim procjenama, ti radovi bi mogli početi, najranije, krajem ove godine, a u sklopu njih morat će se izmjestiti šibensku tržnicu sa sadašnje lokacije.

krivo si informiran, tereni oko male soline se jako rapidno rasprodaju a i uz more,maslinici se redovito obradjuju ali samo oni o kojima stariji vode brigu a ostali vecinom propadaju,ljude ovdije strasno privlace cijene tako da zu obalu tereni nisu jeftiniji od 300€,
sto se tice nekih projekata to ce jos cekat poprilicno ,nazalost 10-ak god.

Da šibenik je ljep grad ,ali je jako slabo razvijen i dosadan.
zalosno je sta maldi bjeze iz grada smatrajuci da su neki veci gradovi "gradovi buducnosti"
a u biti ne shvacaju da je sibenik grad buducnosti ,i da se treba samo malo potrudit i sudjelovat u razvoju grada.

pozz!!
šibenik je the best!!

Šibenik je prelijep grad na prelijepom mjestu, da tamo živim ne bi se mical iz njega. Ne znam koji likovi su tamo na vlasti, ali očito je da rade premalo za taj grad. Po meni je to grad budućnosti i ako bude bar malo pameti Šibenik će procvast. Šibeniče ti si stina. :master:

evo da se i ja uključim...
Pratim već duže ovaj forum pa eto.., hvala svima na pohvalama za naš grad, i činjenica jest da je gradska vlast dosta shebana i da ne radi baš kako treba ali Šibenik se u posljednjih par godina pomalo diže pa evo par linkova:

http://www.podi-sibenik.com/
http://www.novi-tjednik.hr/index.asp?dID=1808

ugl, riječ je o gospodarskoj zoni podi koja je među najvećim zonama u hrvatskoj (po nekim podacima najveća:)), ali specifičnost te zone je što je ona velikim dijelom isključivo proizvodna i dosta firmi koje tamo već rade su orijentirane na izvoz. Time dolazimo da podatka iz drugog linka a to je da je izvoz Šib-Knin županije među najvećima u Hrvatskoj, ali i Europi:). Naravno, kako je statistika jedno a stvarnost nešto drugo, nije baš tako krasno jer tu veliku ulogu igra par velikih firmi, a ostatak je hrvatski prosjek. Međutim svejedno po meni je proizvodnja najvažniji pokretač svega drugog, tako da je to lepo da su nakon 25 godina planiranja uopće pokrenili tu zonu koja je već u pogonu godinu dana.
Firma Zagrebmontaža čiji je većinski vlasnik Vlado Čović upravo u zgu radi najlipše nebodere u bivšoj yugi, a planira se i podosta ulaganja u šibensko područje, od kojih se za kompleks Draga upravo išćekuju rezultati natječaja, te izgled oko 80-metarskog aluminijskog tornja koji bi u potpunosti bio izgrađen od domaćih sirovina i znanja te bi tako postao novi moderni simbol grada.

http://www.zagreb-montaza.hr/
http://www.nacional.hr/clanak/42212/zagrebacki-blizanci-sibenskog-magnata.

Inače najviši neboder u gradu je 17-katnica na Baldekinu, al nadam se ne zadugo :)

može neko da mi savjetuje kako da prebacim par slikica na forum sa hard diska?
Pozdraf.

Inače od bitnijih projekata su još:

- regionalno odlagalište otpada Bikarac - sanacija koju financira EU i s tim je već započeto
- megamarina Mandalina koja je na čekanju ali ide 90% za god. dana, uključuje i hotele i sl.
- trg. centar Dalmare - proširivanje u jedan od najvećih centara tog tipa u državi, poznati arhitekti - investicija ZM-a, radovi zahuktali
- stanogradnja - ZM, ViP sistemi, Izgradnja, i još neke firme
- tehnički srednjoškolski centar šibenik - proširivanje
http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/30802/Default.aspx
- tef - to se malo zna ali kad tad ide
- novi kvart - jamnjak, oko 2000 stanova - kad će ne zna se
- lučica pekovac
- plaže i obična marina u mandalini

Ima toga još, ali nije toliko izvjesno, npr. elevator od rive do tvrđave te žičare po gradu kao novi gradskog oblik prijevoza i prvorazredna turistička atrakcija. o tome je bilo govora ali zasad ništa:bash: po meni je to extra, ali optimist sam i nadam se skoroj promijeni ove naše jadne vlasti pa ćemo vidit...

Odlično :applause:

Šibenik je predivan i zaslužuje sve najbolje :yes:

Inace ja mislin da se prije 5 mjeseca i dovrsetka kolektora i sibenskog importanea u koji se treba primistit pijaca , nece nista novo gradit :ohno:
Grad je trenutno raskopan podosta i jedino sta se radi su taj importane , kolektor , uređenje trga ispred kresimirova doma i prosirenje dalmarea

Inace bilo bi super kad bi se fasade zgrada sve sredile , pomalo i to ide ali jako sporo i samo na manjim zgradama , ne na neboderima

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/40821/Default.aspx

Britanski Westbroock RESOURCE sprema se na veliko ulaganje u Šibeniku
Prostoru TEF-a ‘smiješe’ se stotine milijuna eura
Već za desetak dana čelni ljudi kompanije će gradonačelnici Nedjeljki Klarić dostaviti pismo namjere kojim će potvrditi spremnost da na ovoj, uvjeren sam, najboljoj lokaciji na svijetu, ulože onoliko novca koliko budu zahtijevali planovi Šibenika - kaže dr. Sadik Čolić, vlasnik zagrebačke tvrtke MLM Group, koja u ime Britanaca odrađuje poslove u Šibeniku
Piše Marijan DŽAMBO / EPEHA

Na slici Neda Klarić i Sadik Čolić u obilasku troske
Nikša Stipaničev / CROPIX
Britanska tvrtka Westbroock Resource, jedna od najmoćnijih svjetskih tvrtki u metalskoj industriji i u trgovini metalom, koja je trenutačno angažirana na čišćenju troske iz šibenskog TEF-a, spremna je, u partnerstvu s Gradom Šibenikom, potrošiti stotine milijuna eura u realizaciju poslovnih planova na gotovo 300 tisuća kvadrata u krugu te ugasle tvornice.

- Već za desetak dana čelni ljudi te kompanije će gradonačelnici Nedjeljki Klarić dostaviti pismo namjere kojim će potvrditi spremnost da na ovoj, uvjeren sam, najboljoj lokaciji na svijetu, ulože onoliko novca koliko budu zahtijevali planovi Šibenika. Jasno nam je da se tu radi o stotinama milijuna eura, kazao je to u srijedu u Šibeniku dr. Sadik Čolić, vlasnik zagrebačke tvrtke MLM Group, koja u ime Britanaca odrađuje poslove u Šibeniku. Inače, u srijedu je ukrcajem u četiri velika kamiona prvih sto tona prerađene i od metala očišćene silikomanganske troske iz kruga šibenskog TEF-a, započeo dugo najavljivani odvoz oko 800 tisuća tona toga materijala dragocjenog za građevinsku industriju.

- Riječ je o prvim probnim količinama do pet tisuća tona koje ćemo u idućemu razdoblju isporučiti asfaltnoj bazi u Vrgorcu, a dio troske uskoro će i u Posedarje. Također, već je ugovorena i isporuka 25 tisuća tona brodovima u Italiju. Za tri tjedna na prostoru TEF-a bit će dovršena montaža novih postrojenja koja će za tržište pripremati šest različitih veličina frakcija prerađene troske pogodne za cestogradnju, građevinsku industriji, pa i proizvodnju cementa. To će jamčiti da ćemo do kraja godine ovaj prostor potpuno očistiti od troske, kazao je dr. Sadik Čolić, koji je, zajedno s gradonačelnicom Nedjeljkom Klarić i njezinim suradnicima, Veseljkom Gulinom, direktorom TEF-a u razgradnji, nazočio ukrcaju prvih kamiona troske. On je istaknuo da je MLM grupa, zajedno sa svojim britanskim partnerom, na prostoru TEF-a u postrojenja za mljevenje troske, gravitacijsku separaciju metala iz troske i njezinu pripremu za građevinsku industriju, do sada uložila deset milijuna eura.

- Planirali smo sve odraditi do kraja 2008. godine, zbog čega nas mnogi optužuju da namjeravamo uzeti skupi metal, a trosku kao ekološki problem ostaviti Šibeniku. U tijeku radova suočili smo se s nepredvidljivim teškoćama. Međutim, ne odustajemo. Najdalje do kraja veljače potpisat ćemo aneks dosadašnjeg ugovora u kojem ćemo precizirati i dinamiku odvoza troske, kazao je Čolić. Najveći dio tog “otpada” bit će otpremljen brodovima.

- Unajmit ćemo brodove, a nije isključeno i da kupimo tri broda od po desetak tisuća tona, te tako osiguramo željeni ritam otpreme troske, kaže Čolić.
Do kraja godine TEF bez troske

- Za grad je najbitnije da će, poslije 15 godina lutanja, do kraja godine ovaj prostor biti očišćen od troske. Očekujemo da će do tada i Odlagališta sirovina Zadar ukloniti oko 30 tisuća tona, što opasnog, što neopasnog otpada, kazala je gradonačelnica Nedjeljka Klarić.


Na redu Velika solina

Dr. Sadik Čolić je najavio dogovor s Gradom da njegova tvrtka, kad završi posao u TEF-u, očisti i desetak tisuća tona silikomanganske troske koja je svojedobno deponirana u Zablaću, na obalama Velike soline.

- Velika solina je zaštićeni arheološki lokalitet, pa je Grad spreman pružiti svu potrebnu logistiku da se odatle makne troska, kazala je gradonačelnica Nedjeljka Klarić.

Mesić i Prgin razgovarali o budućnosti brodogradilišta i privatizacije

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u četvrtak direktora NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik Gorana Prgina, koji ga je izvijestio o namjeri da se to brodogradilište u privatizacijskome procesu proširi na druga
brodogradilišta.

U priopćenju Odjela za informiranje hrvatskog predsjednika navodi se da su razgovarali i o mogućnosti da se Remontno brodogradilište Šibenik uključi u izgradnju obalnih ophodnih brodova za potrebe hrvatske Obalne straže.

Predsjednik Mesić je istaknuo kako očekuje da će privatizacija biti transparentna kako bi se mogli odabrati najbolji partneri za hrvatska brodogradilišta i kako bi se sačuvala radna mjesta te omogućio razvoj brodogradnje kao unosne gospodarske grane.:)

Konačno dom šibenskom Arhivu
Prilikom jučerašnjeg obilaska Vojarne ‘‘Bribirskih knezova’’ iskristalizirao se stav stručnjaka iz Državnog arhiva, Ministarstva kulture, ali i predstavnika Grada da bi zgrada u Vojarni zapravo bila dobro - trajno rješenje
Piše Jordanka Grubač / EPEHA


Šibenskom Arhivu već pod noktima gori imperativ iseljenja iz zgrade Vojarne na Kulinama. Već je dogovoreno da se oko dva i pol kilometra građe privremeno smjesti u jednu od zgrada unutar Vojarne ‘‘Bribirskih knezova’’, no sad se otvara mogućnost da Državni arhiv Šibenik tamo bude smješten trajno. Podsjećamo, to je prostor na kojem je smješten i Katolički centar ‘‘Sv. Mihovil’’s osnovnom i srednjom školom i gdje je određena lokacija buduće nove bolnice.

Prostor su u srijedu obišli ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva dr. sci. Stjepan Čosić, ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine Blanda Matica, tajnica Ministarstva kulture Marica Mikec i gradonačelnica Neda Klarić te predstavnici Grada Šibenika. Već za obilaska iskristalizirao se stav stručnjaka iz Državnog arhiva, Ministarstva kulture, ali i predstavnika Grada da bi zgrada u Vojarni zapravo bila dobro - trajno rješenje.

Zato je dogovoreno da se napravi potpuna snimka stanja spomenutog objekta i da se utvrde mogućnosti njegove dogradnje odnosno nadogradnje. U ovom trenutku šibenski Arhiv ima oko 2,5 kilometara građe, još toliko bit će mu vraćeno s drugih mjesta na kojima se nalazi šibenska arhivska građa, a valja rezervirati prostora za još barem 2-3 kilometra arhiva.

Ukupno, šibenskom Arhivu trebalo bi oko 1500 metara četvornih, a zgrada o kojoj govorimo za sada ima između 400 i 500 metara četvornih, ostalo bi valjalo dobiti dogradnjom i nadogradnjom. Na gradskoj je upravi sada da pripremi svojevrstan elaborat mogućnosti tih dogradnja, slijede, naravno, projekti, potom i konačno rješenje prostora šibenskog Arhiva koje se neuspješno povlači godinama.

Treba podsjetiti na Sporazum o uređenju zgrade Državnog arhiva u Šibeniku u kojem se Ministarstvo kulture obvezuje izdvojiti deset a Grad Šibenik jedan milijun kuna. To se, doduše, odnosilo na uređenje zgrade u krugu Policijske uprave (bivša Vojarna ‘‘Ante Jonić’’) od čega se odustalo. U gradskoj upravi pretpostavljaju da bi investicija u zgradu u krugu Vojarne ‘‘Bribirskih knezova’’ odnosno u zgradu koju sad predlažu kao trajno rješenje bila i manja nego na lokaciji u krugu Policije.

Akumulacija na Čikoli najznačajniji projekt u ovom dijelu Hrvatske
Petrovo polje postat će ‘šibenska Kalifornija’
Akumulacija će omogućiti potpuno navodnjavanje čak dvije i pol tisuće hektara oranica u Petrovu polju s kojega bi se, zbog iznimno povoljne klime, mogla godišnje ubirati i dva roda
PIŠe Marijan DŽAMBO/EPEHA

Šibensko-kninska županija je na korak do realizacije jednog od najznačajnijih projekata u povijesti Dalmacije koji bi, zanemarimo li Neretvu, Drniš mogao promovirati u najvećega hrvatskog proizvođača hrane južno od Slavonije. Riječ je o akumulaciji na rijeci Čikoli, kapaciteta deset milijuna kubika vode, koja bi se gradila nedaleko od Umljanovića, jedva pet kilometara nizvodno od izvorišta rijeke.

- Napravljene su, pored ostalog, sve potrebne hidrogeološke studije, elaborati, studija utjecaja na okoliš, a sada smo pred dobivanjem lokacijske dozvole. Nadamo se da će biti gotova, ako ne do kraja ove, onda početkom iduće godine. Premda među stručnjacima još ima dilema hoće li se graditi betonska brana ili nasip, poznato je da će zapremati najmanje 260 hektara i nema dvojbe, preporodit će drniški kraj - kazala nam je Marlena Floigl, pročelnica Županijskog ureda za gospodarstvo.

Procjenjuje se da bi njezina gradnja stajala oko sto milijuna kuna. Pročelnica Floigl kaže da će Županija, poslije dobivanja lokacijske dozvole, potražiti potencijalne investitore kojih, vjeruje, neće manjkati. Projekt je toliko perspektivan jer će akumulacija omogućiti potpuno navodnjavanje čak dvije i pol tisuće hektara oranica u Petrovu polju s kojega bi se, zbog iznimno povoljne klime, mogla godišnje ubirati i dva roda.

- Za gradnju akumulacije životno je zainteresiran Drniš. A kako i ne bi kad su eminentni hrvatski poljoprivredni stručnjaci dokazali da Petrovo polje može hraniti pola Dalmacije. Da i ne spominjem koliko bi proizvodnja ekološki zdrave hrane značila za priobalni turizam. Samo 30-ak kilometara udaljena šibenska rivijera godišnje ugosti 800 tisuća turista, što znači da bi Drniš posredno postao veliki izvoznik zdrave hrane - kaže drniški gradonačelnik Ante Dželalija. Zanimljivo je da se o gradnji akumulacije u Petrovu polju, naravno, ne ovih dimenzija, razmišlja posljednjih 150 godina. Ovoga puta izgledno je da Drnišani dosanjaju svoj san.
Ribnik preslan za Donje polje

Paralelno s navodnjavanjem Petrova polja, Šibensko-kninska županija radi i na osiguranju voda za navodnjavanje i drugih svojih područja. Naime, studijom o navodnjavanju predviđeno je da se od 179 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u budućnosti navodnjava najmanje 28 tisuća hektara. U ovom trenutku rade se hidrogeološki elaborati za navodnjavanje sto hektara Vedrog polja podno Promine, kojemu bi se voda dopremala iz podzemnih bušotina, zatim 20 hektara za potrebe PZ Bat iz Kijeva. Poodmakle su i pripreme za navodnjavanje 50 hektara voćnjaka u Gaju kod Unešića. Intenzivno se traga i za načinima kako navodniti 300 hektara u Donjem polju pokraj Šibenika. Očekivanja da će se to moći osigurati iz izvorišta Ribnik su propala, jer se pokazalo da je ta voda, osobito u sušnom razdoblju, zaslanjena.

predstavLJEN projekt izgradnje integriranog informacijsko-komunikacijskog sustava
Knin postaje - digitalni grad
Za digitalizaciju Knin već ima dobre uvjete u infrastrukturi, ali i u ljudskim potencijalima, jer po europskim standardima ima najviše informatički educiranih građana
PIŠe Živana JURAS / EPEHA

Boris Kraljić Foto: Živana Juras / EPEHA
Udruga branitelja liječenih od PTSP-a ‘‘Tvrđava Knin’’, koja već godinama provodi informatičku edukaciju, predstavnicima Gradskog poglavarstva Tomislavu Vrdoljaku i Nenadu Damjanoviću, dožupanu Šibensko-kninske županije Željku Šimuncu i predstavnicima Policijske postaje Knin održala je prezentaciju projekta izgradnje integriranoga gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava.

- Krajnje je vrijeme da se Knin uključi u digitalnu budućnost zajednice - kazao je voditelj prezentacije Boris Kraljić istaknuvši da su gradovi Rijeka i Varaždin već daleko odmaknuli u upotrebi IT tehnologije. Kroz zajednički sustav povezali bi se gradska uprava, sve gradske službe, od komunalnih do gradskih institucija, Muzej ili knjižnice, zdravstvene ustanove, starački dom, škole i Veleučilište, što bi poboljšalo efikasnost servisa lokalne uprave i bolju komunikaciju s građanima. Za digitalizaciju Knin već ima dobre uvjete u infrastrukturi, ali i u ljudskim potencijalima, s obzirom na to da po europskim standardima ima najviše informatički educiranih građana. Tečajeve informatike u ovlaštenom ECDL centru, koji je Udruga ‘‘Tvrđava Knin’’ otvorila prije dvije godine, završilo je dosad više od 1500 građana koji su stekli europsku računalnu diplomu.

Predsjednik Udruge Mladen Milošević ističe da se Udruga zauzela i za pokretanje CISCO akademije na kninskom Veleučilištu koju pohađa prvih osam polaznika, a oni će sutra imati certifikat za održavanje gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava. Za Grad Knin je važno da pri uvođenju ovog sustava neće imati gotovo nikakvih troškova, jer će Udruga preko svog Poslovno-tehnološko-inovacijskog centra PTIC-e u suradnji s partnerima IBM-om, Microsoftom i Končar INEM-om omogućiti umrežavanje. Jedini trošak Grada bit će zapošljavanje dvoje ili troje stručnjaka koji će sustav održavati. Ideju digitalizacije Knina dužnosnici su sa zanimanjem prihvatili te su dogovorili kako će izaslanstvo Knina posjetiti gradove Rijeku ili Varaždin, kako bi čuli njihova iskustva u razvoju gradskog informacijsko-komunikacijskog sustava

VELEUČILIŠTE PLANIRA IZGRADNJU NOVE ZGRADE, ALI PRIJE TOGA NA REDU JE STUDENTSKI DOM
U Kninu dom za 100 studenata


Oko 100 milijuna kuna trebalo bi investirati u novu zgradu Veleučilišta ‘‘Marko Marulić’’, koje uskoro planira iz sadašnje zgrade u Krešimirovoj ulici preseliti u novi prostor. Veleučilište, naime, ove godine uvodi novi smjer elektrotehnike i automatike, te dva specijalistička studija, a zbog stalnog povećanja broja studenata, sadašnja im je zgrada već postala pretijesna.

Jedna od opcija za novu zgradu Veleučilišta je napušteni objekt stare kninske bolnice u središtu grada, koji je Šibensko-kninska županija prepustila Gradu. Dobije li Veleučilište tu zgradu, planiraju je potpuno srušiti i na njezinu mjestu podignuti novu koja će zauzimati oko 5500 metara četvornih.

- Nastojat ćemo iskoristiti pozitivnu klimu prema Veleučilištu kako bi što prije realizirali neke važne projekte, poput nove veleučilišne zgrade i studentskog doma – ističe dekan dr. Marko Jelić. Za razliku od nove zgrade koja je tek u mislima, s izgradnjom studentskog doma u zgradama bivšeg skladišta Crvenog križa u Krešimirovoj ulici kreće se uskoro. Dobivena je građevinska dozvola, osiguran novac, i samo se čeka natječaj za početak gradnje.

- Planirani troškovi za izgradnju studentskog doma iznose oko 25 milijuna kuna. Adaptaciju objekta u vrijednosti oko 17 milijuna kuna financirat će Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dok će ostatak sredstava za opremanje doma osigurati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – ističe dekan Jelić.

Studentski dom imat će kapacitet oko 100 mjesta. U drugoj zgradi, pokraj ulice, planira se urediti pet apartmana za gostujuće profesore, knjižnica i drugi sadržaji. Prehrana za studente trenutačno je osigurana u restoranu Doma HV ‘‘Kralj Zvonimir’’, no prema projektu Studentskog doma predviđen je i prostor za menzu. Iako se početak radova na studentskom domu uskoro očekuje, dekan ne vjeruje da će dom biti otvoren do početka iduće akademske godine.

Inače načuo sam da će se kraj Vodica raditi manji aerodreom, nažalost od velikog na Pokrovniku zadnjih 30 god. ništa, vrli ministar Kalmeta je rekao da zasad od toga ništa, a naši još vrliji gradski političari nisu u stanju to izborit:bash:.

Osim toga izgleda da uskoro idu nove vjetroelektrane, imamo već jedne iznad grada:), ide osnovna škola na meterizama, preuređuje se hotel na Šubićevcu u studenski dom,...

Mene samo brine da na tefu ne bude neko sranje, nije me briga ko će to kupit, vjerojatno stranci, a to je žešći projekt koji grad ne može sam financirat, čak i sa puno boljom vlašću. Ugl. volio bi hotele, dobru plažu i rezidencijalni dio za domaće stanovništvo, bio bi super neki neboder do 20-25, ali na daljem dijelu od centra grada. Bilo bi ludilo, tu neboder, u dragi od zm-a i na mandalini 2-3 komada ko po onim renderima šta su se pojavljivali (15, 13, 12):nuts: zasad od toga ništa ali ja volim biti optimist


Kako stavit sličice:bash:, forum mi neda?

Hmm , mozda nebi bilo lose uz ovo Sibenik dodat , Sibenik i Sibenska zupanija construction update :)

Odi na tinypic ili photobucket i tamo uplodaj slike pa kopiraj kod za forume i stavi ga tu

A ko zna mozda i na mjestu bivsih TLM hala elektrolize(3 kilometra su duge) naprave nove nebodeere :lol: , iako neznan bas da bi tamo to figuralo :ohno:

http://www.novi-tjednik.hr/index.asp?dID=2144

PRAVORIJEK MINISTARSTVA: Zabranjena prerada troske u TEF-u!
Autor: Novi-tjednik u 6.2.2009 12:19:11 | NT šetemana

Klikni na sliku za uvećanu verziju MLM grupa ne posjeduje dozvolu za preradu troske na otvorenom, pa smo donijeli rješenje o zabrani njihovog obavljanja te djelatnosti. Podnijeli smo optužni prijedlog za utvrđeni prekršaj - kazala je glasnogovornica resornog ministarstva Kata Gojević


Iz Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja prošlog je tjedna plasirana šokantna vijest. Naime, Ministarstvo je donijelo rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti prerade troske u TEF-u tvrtci MLM- group vlasnika i direktora Sadika Čolića, podnijelo optužni prijedlog za utvrđeni prekršaj! U priopćenju se navodi kako će tvrtka moći nastaviti s radom tek nakon što pribavi sve potrebne dozvole, a istovremeno MLM svečano poziva javnost kako bi obznanio da su s područja bivše tvornice odvezena prva četiri kamiona separirane troske.

POČETAK KRAJA?

U pratnji direktora TEF-a Veselka Gulina i šibenske gradonačelnice Nedjeljke Klarić, direktor Čolić javnost uvjerava o „početku kraja“ ovog velikog posla. Prema procjenama struke, posao bi trebao biti gotov do kraja 2009., međutim kako sada stvari stoje, upitno je hoće li se uopće i nastaviti?!
Resorno ministarstvo zabranu je donijelo jer MLM grupa ne posjeduje dozvolu za preradu troske na otvorenom, kao i još neke dozvole koje su potrebne za obavljanje spomenute djelatnosti. Iako geolog s Instituta Ruđer Bošković, Goran Mihelčić i umirovljeni inženjer rudarstva, Frane Štimac, tvrde kako troska nakon prerade postaje opasan otpad, ministarstvo se još uvijek drži rezultata prošlogodišnje analize.
- Vezano uz onečišćavanje okoliša nekontroliranim emisijama prašine u zrak, prema rezultatima ispitivanja radne okoline prilikom mehaničke obrade troske, koje je na naš zahtjev izvršila tvrtka Metro ekologija i zaštita iz Zagreba u travnju 2008. godine, utvrđeno je kako nema prekoračenja koncentracije kemijskih štetnih tvari, ali prerada troske na otvorenom ipak je zabranjena prema Zakonu čl. 41 o otpadu - kazala je Kata Gojević, glasnogovornica Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. Studija utjecaja na okoliš napravljena je još davne 2003., a ona je ukazala na odsustvo toksičnih teških metala potencijalno prisutnih u troski, na temelju čega je troska svrstana u neopasan otpad.

TROSKA KAO C VITAMIN

Pošto u to vrijeme prerada troske nije niti započela, ova tvrdnja izazvala je revolt kod predsjednice „Plavog Vala“ Erike Popović, koja je i pozvala inspekciju ministarstva da obavi svoj posao:
- Inspekcija nije obavila posao kako treba, niti je glasnogovornica dala konkretan odgovor. Naravno da je odvoz troske neopasan, ali prerada nije. Sve da su ona brda prašine od C vitamina, bila bi opasna, a kamoli ne 125 tisuća tona prašine koja je nastala od prerade troske. Osim toga, Studija utjecaja na okoliš radila se za odvoz troske, ne za njenu preradu, a mjerenja od travnja prošle godine nemaju veze sa sadašnjim stanjem - kazala je Erika Popović. Direktor MLM-a Sadik Čolić naglasio je kako je u projekt njegova tvrtka uložila 10 milijuna eura, a najavio je i kako će uskoro u funkciju biti stavljen i novi stroj koji će trosku mljeti u još finiji oblik za potrebe krajnjih korisnika. Budući da je tvrtki daljnji posao zabranjen, najavljeni „početak kraja“ zasigurno će se obistiniti. Pitanje je samo na koji način.
---
Nista nemoze bez problema ici :ohno:

http://www.novi-tjednik.hr/index.asp?dID=2142

ŠIBENSKI TAJNI PROLAZI: Tunel u kamenu ispod Vanjskog!
Autor: Novi-tjednik u 6.2.2009 12:13:07 | NT šetemana

Klikni na sliku za uvećanu verziju Mada valja pričekati pravorijek stručnjaka iz Konzervatorskog odjela, već na prvi pogled jasno je da se radi o tajnim, okultnim kanalima ispod Šibenika koji se protežu duž čitavog Vanjskog


Radnici koji obavljaju građevinske radove na ugradnji kolektora na šibenskom Vanjskom dobrano su se iznenadili kada je prilikom iskopa ulice između Policijske postaje Šibenik i zgrade Općinskog i Županijskog suda u Šibeniku, na dubini od oko pet metara zijevnuo ulaz u - podzemni tunel! Ekipa Novog tjednika prva je izašla na teren, te se spustila u mračne prokope isklesane u kamenu.

OPSKURNI ŠIBENSKI KANTUNI

Mada valja pričekati pravorijek stručnjaka iz Konzervatorskog odjela, već na prvi pogled jasno je da se radi o tajnim, okultnim kanalima ispod Šibenika koji se protežu duž čitavog Vanjskog, te vode prema Gimnaziji. Nama je doduše, bilo dozvoljeno tek da se prošetamo do prve veće podzemne sale koja se nalazi točno ispod zgrade Riječanke, a u kojoj se i danas nalaze dotrajale stolice poslagane ukrug. Što se u ovoj podzemnoj sali događalo, te je li ona služila za tajne sastanke nekih skupina nitko nam nije znao kazati, pa čak niti konzervatori koji su tek prošlog tjedna saznali za ove prokope, međutim, građani koji su se našli na tom mjestu kazali su kako se godinama pričalo kako je ulaz u prostorije u obližnjem kafiću, no da je već godinama zapečaćen.

KONZERVATORI IZNENAĐENI

Dugo se spekuliralo postoje li katakombe ispod Šibenika ili makar mreža mračnih prolaza probijenih u kamenom živcu kojima su se služili srednjovjekovni Šibenčani, a bili su navodno popularni i među NOB-ovcima za vrijeme talijanske okupacije Šibenika u Drugom svjetskom ratu. Međutim, konzervatori su u više navrata odbacivali bilo kakvu mogućnost postojanja ovakvih prolaza. Ipak, posljednje otkriće na Vanjskom ih je demantiralo, a djelatnici šibenskog konzervatorskog odjela hitno su izišli na teren kako bi istražili tunel.

da, ništa bez problema, ko zna kad će uopće očistit tef, a kamoli počet nešto radit:ohno:.

al ovo na vanjskom je izgleda totalna nepoznanica, to je dosta prostora pod zemljom, još ako ide prema gimnaziji...
Inače ispod katedrale, trga i vijećnice isto ima podzemnih prostorija, vodospreme, tuneli, katakombe.. prije se pričalo da su ispod cijelog starog grada tuneli, u čemu bi moglo biti istine, bar po ovim novijim otkrićima. U nekoj knjizi iz 17.st spominje se evakuacijski tunel od katedrale do dvostrukih zidina u docu što je udaljenost od sigurno bar 300m a to je malo žešće. Uvijek neka iznenađenja u ovom gradu:lol:

Hmm , mozda nebi bilo lose uz ovo Sibenik dodat , Sibenik i Sibenska zupanija construction update

šta se mene tiče može, ko ima ovlasti nek doda:cheers:

http://img242.imageshack.us/my.php?image=oldmapsibenik001lr4.jpg
http://img242.imageshack.us/my.php?image=panoramagradalk1.jpg
http://img297.imageshack.us/my.php?image=18438vc0.jpg
http://img23.imageshack.us/my.php?image=panoramamaglamediumza8du4.jpg
neboderi u magli...

Nevide ti se slike. Bar ja nevidim.

već sam lahgano lud, tri dana pokušajem stavit slike, na tinypic i photobucket nemogu uopće stavit, logiran sam, ali neka greška na mreži, a na imageshack sam stavio, kopirao linkove slika u poruku (Insert image i to), a opet ništa, pomagajte drugovi

http://img23.imageshack.us/my.php?image=panoramamaglamediumza8du4.jpg

Mozes meni poslat slike na PM pa cu ti dat linkove sa stranic di sam ih stavio.

http://img23.imageshack.us/img23/7968/panoramamaglamediumza8du4.jpg (http://img23.imageshack.us/my.php?image=panoramamaglamediumza8du4.jpg)

E sad se vidi! :cheers: Prehebena je slika! :okay: Probaj na onom gore postu razdvojit slike. Mozda ti se tak pokazu.

valjda je sad ok, ja ih vidim, nadam se i vi:)
fala Semper Fidelis, pozdrav.
http://img242.imageshack.us/img242/4466/oldmapsibenik001lr4.jpg (http://img242.imageshack.us/my.php?image=oldmapsibenik001lr4.jpg)
http://img242.imageshack.us/img242/7862/panoramagradalk1.jpg (http://img242.imageshack.us/my.php?image=panoramagradalk1.jpg)
http://img297.imageshack.us/img297/1772/18438vc0.jpg (http://img297.imageshack.us/my.php?image=18438vc0.jpg)

Super slike grada kroz povijest:okay:

fala, evo malo novih stvari, tehničko obrtnički srednjoškolski centar za 1500 učenika koji bi trebao bit gotov kroz ovu i iduću godinu, tu će bit smještena tehnička i ind-obrtnička srednja škola. Zasad nisu stavili ni kamen temeljac, to će vjerojatno napravit pred izbore:ohno:
http://img4.imageshack.us/img4/4861/simulacijaskola1911081ttg7.jpg (http://img4.imageshack.us/my.php?image=simulacijaskola1911081ttg7.jpg)

Zasad nisu stavili ni kamen temeljac, to će vjerojatno napravit pred izbore:ohno:

Kao i svugdje sto rade:ohno:

Zanimljiva mi je ta narancasta zgrada. Jel to glagoljica ispisana? Super izgleda.

ova škola izgleda predobro,mislim taj nacrt :D :okay:

http://img23.imageshack.us/img23/7968/panoramamaglamediumza8du4.jpg (http://img23.imageshack.us/my.php?image=panoramamaglamediumza8du4.jpg)
Ova zgrada kod bolnice izgleda ocajno , jos kad se uzme u obzir da odmah kraj nje stoji jedan bas lijepi stambeni neboder :bash:
Inace to je zgrada sa najgorom fasadom na slici , mora se obnovit podhitno

da, meni isto dobra ova škola, i ovo jest glagoljica, bilo bi dobro da bude sa svih strana na ovoj bijeloj podlozi, inače sviđa mi se kad su na zgradama neki motivi oslikani.

šta se tiče obnova fasada, sve se bojim da to neće tako skoro, bar na zgradama, u staroj jezgri se obnavlja, ali isto tako ima toga još masu, na kvartiru npr. tamo su stare zgrade od 3-4 kata doslovno rađene na hridima od 25 m pa se donimaju ko neki starinski neboderi.

Inače svakom bi preporučio da posjeti Šibenik jer ima se što za vidjeti. Šibenik je na vrhuncu bio početkom 17. st kao najnapučeniji grad u Dalmaciji s oko 8500 stanovnika u samoj gradskoj jezgri (12000 s prigradskim naseljima Crnica, Varoš, Šubićevac...) što je prekinuto za velike kuge kad je spao na 1500 sa okolicom. Isto tako gradska jezgra je ogromna, s velikim brojem palača, tu su 4 tvrđave, katedrala, crkve...

Stavit ću ovih dana neke slikice, jer kaže se da slike govore više od riječi:)

http://img23.imageshack.us/img23/407/slide0042image065uk3.jpg (http://img23.imageshack.us/my.php?image=slide0042image065uk3.jpg)
tvrđava sv.Nikole, unutar nje se kriju 2 velike etaže, a u podrumu su bili zatvori, gdje bi za vrijeme plime zatvorenici bili dopola u moru, inače tu se održavaju koncerti klasične glazbe, i techo-parties. Trebala bi se obnavljati, ali potrebno je brdo para. Do nje ide brod iz Šibenika a može se i kopnom, al kad je plima onda je malo zajebanije:lol:

http://img3.imageshack.us/img3/7737/mandalina07141107thumbnvf6.jpg (http://img3.imageshack.us/my.php?image=mandalina07141107thumbnvf6.jpg)
poluotok mandalina prije par godina
http://img201.imageshack.us/img201/5999/mandalinancp1cm9.jpg (http://img201.imageshack.us/my.php?image=mandalinancp1cm9.jpg)
vezovi što su napravljeni do danas
http://img3.imageshack.us/img3/9229/mandalina011411072thumbvn1.jpg (http://img3.imageshack.us/my.php?image=mandalina011411072thumbvn1.jpg)
http://img4.imageshack.us/img4/1293/78680424ms5.jpg (http://img4.imageshack.us/my.php?image=78680424ms5.jpg)
http://img4.imageshack.us/img4/5390/33194382au8.jpg (http://img4.imageshack.us/my.php?image=33194382au8.jpg)
http://img4.imageshack.us/img4/3495/47706144xh7.jpg (http://img4.imageshack.us/my.php?image=47706144xh7.jpg)
neki polu renderi kako bi to izgledalo, što se mene tiče ova varijanta sa tri nebodera je zakon.:)

E sad što će biti, neznam. NCP je u igri s jakim stranim firmama, te je projekt trebao biti započet ove godine, ali zbog recesije ide valjda iduću. Konačni izgled se još nezna, ali trebao bi uključivat 2 hotela, apartmane, poslovne prostore te "običnu" marinu i marinu za megajahte do 85m dužine.

Ako ovo na mandalini naprave bit ce super :)

http://orlovac.eu/svjakov.html

evo naišao slučajno na ovaj link, ima odličnih fotki...

super sta ima vise i vise clanova i postova na ovom updateu,,
el zna ko sta grad planira sa dolcem u sub sam napravia djir i mogu reci da je ono doli postala rupa,totalno nezanimljivo i dosadno mijesto ,radila su samo dva lokala.

bolje kasnije nego nikad!! baš mi je drago.

odličan projekt!

Ma bilo je neki dan na tv-u,pa je Prgin reko da se odgađa za godinu dana zbog krize koja vlada

http://www.dalmare.hr/projekt_index.asp

Jos par miseci i gotovo je ovo

Za vjetroelektrane na šibenskim brdima nude nevjerojatnih 1,5 milijardi eura

Šibensko-kninska brda su, bez konkurencije, najpoželjnija meta ulagača u vjetroelektrane. Do sada je stiglo više od stotinu pisama namjere iz zemlje i inozemstva. Nude gotovo 1,5 milijardi eura u gradnju vjetroparkova snage 1,3 milijarde MW, što je ravno gotovo dvjema NE Krško.

No, zbog prostornih i ograničenja elektroenergetskog sustava realni su izgledi da se naredne tri, četiri godine na brdima šibensko-kninskog područja izgradi tek više stotina vjetroagregata ukupne snage 250 megawata, što premašuje snagu HE Orlovac.

U njihovu gradnju bi se uložilo najmanje 350 milijuna eura. Zahvaljujući njima, Velika Glava, Crni Vrh, Bubrig, Oblica, Krtolin, Orlica, Boraja, Pađani, Ljubačka Vlaka dio su šibenskih toponima koji će ući u sve energetske mape svijeta.

U utrku za „zelenim“ kilovatima prvi su šansu dobili Nijemci. Poslije Krtolina sa 14 agregata ukupne snage 12 megawata puštenih u pogon 2006. godine, već krajem ožujka na brdu Orlica ponad Grebaštice proradit će njihov drugi vjetropark na području Šibenika sa 12 agregata ukupne snage 9,6 megawata. To će ovom gradu dodatno učvrstiti lidersku poziciju u Hrvatskoj u proizvodnji „zelenih“ kilovata.

- Zemljani radovi su završeni i upravo je tijeku montaža vjetroagregata. Oni će godišnje proizvoditi oko 25 milijuna kilowatsati što je ravno potrošnji osam tisuća stanovnika, kazao nam je Željko Samardžić, direktor tvrtke Enersys koja zajedno s njemačkim WPD International u taj vjetropark ulaže 12 milijuna eura.

- Gužva je nevjerojatna. Za 17 lokacija ucrtanih u prostorne planove Županije, stiglo je više od stotinu pisama namjere potencijalnih ulagača. Nude gradnju peterostruko većih kapaciteta nego ih može primiti elektroenergetski sustava Hrvatske, kaže Josip Labura iz Županijske gospodarske komore Šibenik.

Enersys i njegovi njemački partneri koji su prvi probili led ulažući u vjetroelektrane na šibenskim brdima, s razlogom trljaju ruke.

- Naši agregati na Krolinu u protekle dvije godine isporučili su 75 milijuna kilovat sati i tako su postali najuspješniji vjetropark u sustavu WPD koji raspolaže sa vjetro kapacitetima od dvije tisuće megawata. Kad završimo posao na Orlici, selimo se na dubrovačko područje, u Ponikve kod Stona, gdje u 16 agregata ukupne snage 34 megawata namjeravamo investirati 45 milijuna eura. No, vratit ćemo se mi ponovo Šibeniku, kaže Samardžić.

Jasno je da se radi o biznisu u ekspanziji. Samardžić žali što su domaći proizvođači opreme kasno reagirali, pa se u te elektrane, za sada, ugrađuje isključivo uvozna oprema.

- Ima nade da se i to primijeni jer Končar upravo izlazi na tržištem s vlastitim prototipom vjetroelektrane, kaže Samardžić.

Prostora ima i ne samo za domaće proizvođače opreme već i domaće investitore u „zelene“ kilovate. Naime, među budućim investitorima, od kojih je nekolicina već pribavila sve potrebne papire i uskoro kreću u izgradnju, nalazi zagrebački Dalekovod“ i „Končar“, šibenski „Elektro-Tudić“, a svoje namjere da se uključi u gradnju alternativnih obnovljivih izvora energije najavio je i HEP.

Marijan DŽAMBO/EPEHA
foto: arhiv cropix

Austrijanci grade i vlastiti dalekovod

Iako je Enersys startao prvi, primat bi mu uskoro mogao preoteti Austrijanci čija hrvatsko – austrijska tvrtka GEP-AE nedaleko od Danila namjerava u tri vjetroparka snage od gotovo 80 megawata potrošiti najmanje sto milijuna eura. Papire su čekali više godine, ali, kako kaže njen direktor Bojan Reščec, isplatilo se i, napokon su od HEP-a dobili suglasnost za gradnju prvih vjetroparkova od 40 megawata. Da bi se priključili u elektrosustav, namjeravaju graditi i vlastiti 110 kilovoltni dalekovod.
Tudićevi "zeleni“ kilovati poduzetnicima

Od domaćih investitora prvi bi mogao startat Šibenčanin Slaven Tudić koji je bacio oko na više brda. Jedan od njegovih vjetroparkova snage od deset megawata mogao bi biti prvi u Hrvatskoj koji bi svoje "zelene" kilovate iz vjetra izravno "upumpavao" potrošačima u Poduzetničkoj zoni Podi.

E ove zgrade kraj mora su vam za 10! :okay:

http://img4.imageshack.us/img4/3495/47706144xh7.jpg (http://img4.imageshack.us/my.php?image=47706144xh7.jpg)
n

ovo predobro izgleda!!!!:gunz:

ma sve su to zasad samo mastarije,tresla se brda ,rodio se mis.

cak i da se svi ovi projekti ostvare prvo trebaju proci izbori,pa jos par izmnena GUP-a kako kome odgovara i tako uglavnom u nedogled.


Ja bih zbilja volio da se sibenik pocne razvijat u pravom smijeru,
ali tu postoji stotine stvari koje se jos moraju ucinit za razvoj.

sib nema niti malo kvalitetan javi prijevoz.
svaka se ulica pretvara u parkiraliste.
ceste se ne rekonstruiraju.

prostori po gradu su totalno neiskoristeni.

jednostavno da bi se grad ravijao treba se doseljavati u grad a su sibeniku je takva tendencija da se vise ljudi odseljava nego doseljava.

mlad covik u sib nema posteno mijesto za popit kavu a kamo li negdi izac vikendom.

zalosno je sto ce sibenik dobiti nevjerovatnih pet kino dvorana ali je problem da ta kina nitko nece posjecivat.
prvo zato sto se vecina termina u kinu odrzava u vecernjim satima a vecina ljudi koji idu u kino su mladi a ako nemaju svoj auto ne mogu ni doci do njega.

Ja bih volio da ja nisan u pravu ali iman neki filing da jesam.

pozz

Kino je u sklopu trgovackog centra , posjecenost je zajamcena :lol:

Kad bude otvorenje sve ce bit krcato , bar to je sigurno a kasnije ce mozda bit manje ljudi ali ce bit kino posjeceno
Uostalom to kino je na tromeđi naselja sibenik , razina , brodarice a nije nit zablace daleko , bit ce ljudi u kinu :)

Inace vec se dugo grmi da ce na biociam niknut novi stanovi , pa ako se to dogodi , kino ce ljudima bit jos i blize

:stacitanjesibenskoglistainovogtjednikauradiodcovika: :lol:

da na biocima ce niknut stanovi i to na lokaciji di se danas nalazi inside i ono skladiste ja mislim jamnice i ostalo,dakle kad pocnu rusit inside znamo da ce uskoro niknut stanovi! he he
ugl. ja ne sumnjam u posejecenost kina ali opet zelim napomenuti da nebi bilo na odmet da sibenik tj.onaj tko upravlja gradsikim prijevozom pocne raznisljati o modernizaciji i poboljsanu javnog prijevoza.jar grad postaje sve veci i tako tranzit ljudi pogotovo ako uzmemo u obzir da se vecina novih zdanja gradi van grada ,

atp vec godinama najavljuje nakakve kruzne linije no ocito ta tvrtka ima jako los menadžment.

ali tko sam ja da kritiziram na meni je samo da gledam i cudim se.ha ha

viva sibenice

Da , povezanost je losa za sada :( , moze to bolje :)

ma samo neka se nesto radi.
a ostalo ce doci smo po sebi

Jesu li to službeni podaci, mislim na smanjenje broja stanovnika? Nekako mi se to i ne čini tako. Svaki put kad prođem Ši, djeluje mi sve veći, a navodno sve manji broj ljudi...

Sve veci i veci ?
Osim onih novih stanova na subicevcu , nesto vise kuca na brdima iznad grada , kvartovima kao meterize i slicno , nije bas da je grad puno narastao , zapravo je ostao isti uz naravno cinjenicu da se industrija povlaci i trenutno je u bijegu pa ce na mjestu nje uskoro doc rezidencijalne stvari i tako neke klasicno gradske pojave
Naravno tu ima i ona caka sa vikend kucama , naprimjer brodarica je vise manje vikend naselje koje je ljeti krcato a zimi malo pustije , isto tako neka mjesta blizu grada imaju istu sudbinu , u zablacu na jesen i zimi nema pasa za vidit a kad dođe ljeto onda se amerikanci i razni iseljenici sliju u mjesto ko voda niz slap , pa od 500 ljudi koji stalno tu zive odjednom imas skoro 2000 ljudi koji se nalaze u mjestu a sami su domorodci koji zive vecinu vremena vani
Druga stvar sibenik je srediste kojem gravidira podrucje od rogoznice do murtera na neki nacin pa je grad od 6 ujutro do 5 navecer dosta popunjen ljudima i odaje dojam povecanja populacije
Iako isto primjera radi , neka mjesta u okolici , (eto bas zablace se moze podicit s time :( ) , imaju velik broj smrtnih slucajeva i dosta starog stanovnistva pa svake godine gube stanovnistvo naveliko
Dok opet ima i slucajeva di ljudi bas dolaze a stanovnistvo se ne gubi pa mjesta rastu (mislim da su bilice takve)
prvi mjesec , drugi i dio treceg su doba u godini kad je najmanje ljudi u sibeniku a sad kad dođe prolice , ce doc i ptice iseljenice , kao i razni studenti i ljudi na privremenom radu vani , pa ce se broj ljudi povecat
I ironije li bas liti grad cesto opusti jer se cijela ekipa koncentrira na izlazak u vodice i okolna obalna mjesta
Ali istina je da tada ima najvise ljudi

Dal sibenik ide na manje ljudi ili na vise ljudi , dal se smanjuje ili povecava , zakljucite sami jer eto izgled uzivo i statistika cesto varaju ,a virujen da tu ima i pametnijih ljudi od mene kad su ovakve price u pitanju :)

^^ koliko stanovnika ima Šibenik? Podatak za 2001. je 51.553 stanovnika.
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_02/h01_01_02_zup15.html

To je misterija koja se moze usporedit sa viđenjem ufo-a :D:D

---------
Mislim negdje oko 53 tisuce ljudi , s tim da ono striktno naselje sibenik (bez razina , brodarice , podsolarja ,zablaca , dubrave , mandaline i meteriza) ima oko 38 tisuca ljudi
E sada ako ces pricat o sirem podrucju grada , znaci i bilicama , kao i vodickom dijelu , onda tu ima oko 80 tisuca ljudi , ali opet to nije grad sibenik nego sira okolica (ovo su vise nagađanja nego cinjenice)

^^ koliko stanovnika ima Šibenik? Podatak za 2001. je 51.553 stanovnika.
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_02/h01_01_02_zup15.html

Samo naselje šibenik(znači sami grad) ima 37.060 stanovnika,a brojka od 51.553 je sa okolnim najbližim selima koje se navodi pod grad,to je naše mutavo zapisništvo.....

Isto tako naselje varaždin ima 41.434,a grad varaždin ima 49.075,bilo je sve o tome u dretvi opcine i gradovi,a kopati mi se neda......sve podaci iz 2001.

ja mislim da ovi podatci iz 2001. vrijede i za danas koliko toliko.

u sib. se mozda doselilo nesto ljudi ali isto toliko ih se izselilo,ja ugl. znan vise slucajeva di su se ljudi odselili nego obrnuto(ali je to ono kolliko ja znan)

s obzirom da je sibenik tek prije god i pol dobia svoje prve novoizgradjene stanove,u te stanove se dolselilo nesto ljudi iz drugih gradova a i jedan dio su kupili ljudi koji su vec do sad zivili u sib.

no s obzirom da se sad najavljuju gradnje novih stanova znaci ipak da postoji nekekav interes i razlog da ljudi dodju tu zivjeti.

a kad gledamo realno sibenik za razliku od situacije odprije ajmo rec 2001.se dosta prosiria,no nista od toga nije nesto posebno pridonjelo razvoju grada.
na ražinama se izgradia dalmare ex jolly i jos po koji objekt da i ove dvije nove zgrade ,

na njivicama neznam ali mi se cini da se tamo nista ne mijenja(ispravite me ako nisam u pravu.

Make it so___meni se cini da ti znas podosta o zab ,ki da zivis tamo.ha ha

pozzz

Aha , pa pogledaj pocetak topica u di pitan dal itko zna nesto o tome sta ce se radit u sibeniku sa naglaskom na podrucje prema zablacu
Ali onda mi je eto doslo da tu i tamo stavin koji clanak o sibeniku pa da doleti netko stariji i pametniji (bar za ove stvari) ili netko iz grada ko zna stvari bolje

Naravno i to mi je uspilo , pa sada mogu diskutirat o gradu i kupit nove informacije :banana::okay:

Ono ako je u ŠI bolje bit ce valjda svima bolje , forum citan iz puke dosade i znatizelje , i zbog slika

Inace zablacani nevole sibenik bas previse , nije bas logicno ali tako je , vecina ljudi tu misli kako se grad nebrine nista o mistu ( istina na neki nacin)
Kako je to generalno nesređeno misto sa bogatim kucama i dosta bogatih ljudi , prodano sibeniku i zakinuto
Iako cim se nesto krene radit lokalni ljudi se uspiju posvadit i sve stane , pa sve skupa slici na komediju :bash:

^^sjećam se od prije mislim dvije godine malog kombija sa razglasom kak se vozi po brodarici "općina je naša budućnost" :D,a na njemu natpis za općinu krapanj-brodarica...a i bilice su se tak odvojile prije par godina

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-02-17/%C5%A0ibenik/zablace1.jpg

Sve više naselja nezadovoljno odnosom gradske uprave I TRAŽI OSNIVANJE SVOJE OPĆINE
S ponistre se vidi - Zablaće

Secesionistička politika ovih je dana očito u modi na šibenskom području. Naime, nakon Krapnja i Brodarice, koji su daleko odmakli u proceduri odvajanja od Grada Šibenika i osnivanja samostalne općine, istu namjeru iskazuju i mještani Zablaća.

- Ovih dana sazvat ćemo zbor građana. Na tom sastanku razgovarat ćemo o, doduše neformalnom, prijedlogu ljudi iz inicijativnog odbora za osnivanje općine Krapanj-Brodarica, te da se njima priključi i Zablaće i odvoji od Grada Šibenika.

Moramo vidjeti što o tome misle građani, a potom je moguće i raspisivanje referenduma - kazao nam je Damir Miliša Ležaja, dopredsjednik Mjesnog odbora Zablaće.

- Osobno sam protiv odvajanja i žalostan što je uopće došlo do ovakve situacije. Ali u mjestu ništa ne funkcionira, a odnos gradske uprave prema Zablaću je katastrofalan.

Na našem području ubiru se milijuni eura samo od prodaje zemljišta, a zauzvrat se ulažu mrvice, ili oko 300.000 kuna godišnje - kaže Miliša.

Samo zablaćki autokamp prodan je za šest milijuna eura. Prodana je i zgrada stare škole, te najmanje 500.000 metara četvornih atraktivnog zemljišta ulagačima iz Švicarske. Premda je Zablaće dobilo status gradske četvrti, po opremljenosti zaostaje i za nekim zabačenim mjestima u šibenskom zaleđu.

Zablaćani nemaju ambulantu, ljekarnu, bankomate, ostali su bez turističkog ureda, a unatoč svemu tome, plaćaju boravišnu pristojbu kao turističko mjesto najviše kategorije, poput Opatije, Vodica, Primoštena.

- Mještani su ogorčeni, jer je Zablaće bolje izgledalo prije 50 godina, nego sada. Jedno od najljepših mjesta ostalo je na istoj razini kao u staroj Jugoslaviji - zaključio je Miliša.
Zablaća ni u osobnoj

Otkad su postali gradska četvrt, naziv Zablaće izbrisan je i iz osobnih iskaznica tamošnjih stanovnika. Taj gubitak identiteta također je emotivno pogodio Zablaćane. Posebice one koji su se vratili u svoje mjesto nakon desetljeća rada u Americi i Australiji.
Vozi me skupo

Zablaćane boli i činjenica što im je javni autobusni prijevoz skuplji od svih drugih gradskih četvrti. I ne samo to, nego je jeftinije voziti se iz Šibenika do Brodarice, pa čak i do susjedne općine Bilice.
-------------
ovo je istina :(

RASPISAN NATJEČAJ ZA GARAŽU U BOSANSKOJ ULICI
Odlučni Šibenik: u planu stotinjak parkirališnih mjesta

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2009-02-19/%C5%A0ibenik&FileName=NOVI_PARKING1-160109.jpg&q=1

Šibenska gradska uprava raspisala je natječaj za izradu glavnog projekta garaže u Bosanskoj ulici u širem središtu grada. - Izrada idejnog projekta stajat će nas oko 100.000 kuna koje ćemo, nadamo se, na stolu imati već idući tjedan.

Ujedno, on nam je i temelj za ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole. Radove planiramo započeti u jesen ove godine - kazao je Joško Jurić, pročelnik gradskog Odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti. Prema planovima šibenskih gradskih otaca, u budućoj garaži u Bosanskoj ulici trebalo bi se osigurati stotinjak parkirališnih mjesta, dio ispod zemlje, a dio u nadzemnom dijelu garaže.

Osim toga, projekt izgradnje garaže u Bosanskoj podrazumijeva i potpuno nova prometna rješenja u cijeloj toj četvrti, posebice oko Trga Andrije Hebranga. - Teško je precizirati bilo što prije nego što budemo imali gotovo idejno rješenje. Međutim, sigurno je da ćemo za automobile zatvoriti skretanje iz Bosanske prema Trgu Andrije Hebranga, odnosno ulicu koja sada prolazi kraj spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

Također, u sklopu tog projekta rekonstruirat ćemo i veoma frekventno križanje ulica Stjepana Radića i Bosanske, na kojem će najvjerojatnije biti postavljeni semafori - ističe Jurić. Za stanovnike te četvrti važna je i informacija da je u planu i preseljenje postojeće zelene tržnice tzv. male pijace.

- I taj prostor namjeravamo iskoristiti za parkiralište, a tržnicu preseliti na plato iza škole Tina Ujevića. Tamo bi u jutarnjim satima bila tržnica, a poslijepodne bi imala funkciju gradskog trga - kaže Jurić.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/42704/Default.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/43070/Default.aspx
Najnoviji podaci za 2008. godinu pokazuju da su Šibenik i Šibensko-kninska županija, uz Grad Zagreb te Požeško-slavonsku i Koprivničko-križevačku županiju, najsvjetlije točke hrvatskog izvoza.

Gospodarstvo Šibensko-kninske županije prošle je godine od izvoza inkasiralo 1,43 milijarde kuna, odnosno 12,8 posto više nego godinu dana prije. U isto vrijeme uvoz je iznosio 1,53 milijarde kuna, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom dostigla fascinantnih 93,3 posto.

O kakvom je uspjehu riječ, dovoljno je kazati da na razini Hrvatske ta stavka iznosi tek 45 posto. Šibenčani su i iznad prosjeka europskih razvijenijih zemalja, koje na svakih 100 eura uvoza imaju samo 85 eura zarađenih izvozom.
Odlična bilanca

Vanjskotrgovinska bilanca Šibenika, kao središta i najvećega grada u županiji, pozitivna je, čime se može pohvaliti tek manji broj gradova u državi. Šibenčani su tako lani na svakih 100 eura uvoza izvezli robe u vrijednosti od čak 103 eura. Izvoznici iz susjednog Zadra već godinama gledaju u leđa Šibenčanima.

Lani su izvezli 341 milijun kuna manje od svojih susjeda, a pokrivenost uvoza izvozom je jedva 80 posto. Splićani su lani sa 5,64 milijarde kuna izvoza bili 3,9 puta jači izvoznici od Šibenika, i istodobno čak 5,5 puta (8,45 milijardi) veći potrošači deviza kod uvoza.

Pada u oči da su Dubrovčani lani od izvoza zaradili samo 273 milijuna kuna, a na uvoz potrošili 791 milijun. Toliko o izvozu i uvozu u brojkama. O učincima na prosperitet zajednice najbolje govore lokalni proračuni. Šibenik s gotovo 52 tisuće stanovnika ove godine ima proračun od 217 milijuna kuna.

Dubrovnik s 44 tisuće stanovnika ima godišnji proračun od oko 500 milijuna kuna, a Zadar, koji po posljednjem popisu ima 72 tisuće stanovnika, ima proračun od 455 milijuna kuna. Ili, prema statistici, Dubrovnik je, kao izraziti uvoznik, 2005. godine imao bruto domaći proizvod po stanovniku 6615 eura, Zadar 5526, Split 5395, a Šibenik 5299 eura.

Marijan Džambo / EPEHA

Radničke bušte ipak prazne

Zapravo, po tko zna koji put Šibenčani sa žaljenjem mogu konstatirati kako im se izvozna gospodarska ofenziva i nije baš isplatila, barem u postojećoj ekonomskoj politici zemlje. O tome govore i njihove mjesečne bušte.

U listopadu prošle godine zaposleni u Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječno su zaradili 5350 kuna, u Zadarskoj 4802, a u Šibensko-kninskoj 4740 kuna. Upućeniji se pitaju gdje su ona vremena kada su Šibenčani, zahvaljujući izvozu, imali najveće plaće u bivšoj državi.

---
Nadan se da je ovo istina

"Šibenik je najjači hrvatski izvoznik"

sam nekakav bombastičan naslov koji nema veze s ičim :dunno:

http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=32226456&postcount=1650

na 7. mjestu je ;)

"Šibenik je najjači hrvatski izvoznik"

sam nekakav bombastičan naslov koji nema veze s ičim :dunno:

http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=32226456&postcount=1650

na 7. mjestu je ;)



Kutina na sta odpada toliki izvoz tvog grada?
Kutinska petrokemija?

http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=32655318&postcount=1706

BROJNE SU INOZEMNE TVRTKE ZAINTERESIRANE ZA ULAGANJE NA PROSTORU UGASLOGA TEF-a
Novi Šibenik: na ušću Krke niknuo bi moderni grad od 350 milijuna eura
Najuporniji potencijalni ulagači jesu čelni ljudi luksemburškog ISOTEC-a. Oni su više puta nudili vrlo detaljno razrađene planove za gradnju novog Šibenika, u što su spremni utrošiti oko 350 milijuna eura. Da je to tako, pokazuje i novo dorađeno pismo namjere koje su uputili čelnim ljudima Grada
Premda još nije ni očišćeno od 800 tisuća tona silikomanganske troske i više desetaka tisuća tona drugog opasnog otpada, ugledne domaće i svjetske kompanije već su se upustile u utrku za zemljište ugasle Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku.

Za mnoge je to, kako tvrde, najatraktivnija i najvrjednija lokacija na Jadranu, a možda i Sredozemlju.

Na stolu gradonačelnice Nedjeljke Klarić već je nekoliko ponuda vrlo ozbiljnih kompanija, spremnih da na tih 280 hektara prostora u srcu grada i na ušću rijeke Krke ulože više stotina milijuna eura. Među inim, svoje namjere još prije tri godine lokalnim čelnicima izložili su Kinezi koje je u Šibenik doveo varaždinski BBF.

Također, dvije talijanske tvrtke, Adria Engineering s.r.l. i IES CO s.r.l., koje se bave građevinarstvom i infrastrukturnim radovime, iskazale su interes da po modelu javno-privatnog vlasništva ulažu na područje TEF-a.

Prije toga, još u doba koalicijske vlasti, kada je Šibenikom kormilario SDP-ovac Milan Arnautović, Spectator solis d.o.o. – Sunseeker Split najavio je da bi rado na prostoru TEF-a gradio marinu.

Najuporniji potencijalni ulagači jesu čelni ljudi luksemburškog ISOTEC-a. Oni su više puta posljednjih nekoliko godina šibenskim poglavarima nudili vrlo detaljno razrađene planove za gradnju novog Šibenika, u što su spremni utrošiti oko 350 milijuna eura.

Kako sada stvari stoje, oni su najviše “zagrizli” za tu lokaciju. Da je to tako, pokazuje i novo dorađeno pismo namjere koje su uputili čelnim ljudima Grada.

- Namjera je da zajedno s Gradom utemeljimo trgovačko društvo “Novi Šibenik”. Do detalja su razrađeni budući vlasnički odnosi. Najkraće, na toj lokaciji, a nije isključeno ubuduće i u pravcu Šibenskog mosta, odnosno brda Smričnjak, stvorio bi se novi moderni gradski nukleus. Uz rezidencijalnu stambenu četvrt, tu bi bili tržnica, parkirališta, parkovi, vrtići, škole, crkva, vatrogasni dom, ambulante, ljekarne, kazalište, knjižnica, zatim tržnica ribe, ali i nekoliko atrakcija. Uz sajam, izgradio bi se i muzej vode, što se izravno veže za Krku i njezino ušće, zatim brojni nautički i turistički sadržaji. Među ostalim, marina, manji otočić s plovećim rotirajućim restoranom, kao i brojni sportski i zabavni sadržaji, kaže Boris Lambaša, prvi čovjek Regionalne udruge poduzetnika koji zastupa ISOTEC.

Pripreme za takav projekt potrajale bi 15 mjeseci, a gradnja pet godina. Izračunali su da bi na tom prostoru stalni posao našlo oko dvije tisuće Šibenčana, koji bi godišnje, samo po toj osnovi, gradski proračun podebljavali za 32 milijuna kuna.

- Posljednji je svoju spremnost da investira na toj lokaciji nedavno iskazao britanski Westbrook Resources, kompanija koja je angažirana na uklanjanju troske. U tu investiciju ušli bi bez ikakvog uvjetovanja. Prilagodili bi se planovima Grada i osigurali koliko god bude trebalo novca, kaže dr. Sadik Čolić, vlasnik MLM grupe, s kojom Britanci odrađuju posao čišćenja troske u TEF-u.

- To je samo dio potencijalnih ulagača s kojima se ozbiljnije razgovaralo. Inače, puno je više onih koji su bacili oko na ovu lokaciju, obišli je i sada čekaju da se prostor očisti. Svi oni svoju ozbiljnost moraju potvrditi na međunarodnom natječaju, kada prostor saniramo i pripremimo za gradnju, kaže Tomislav Jukić, šibenski dogradonačelnik.

BROJNE SU INOZEMNE TVRTKE ZAINTERESIRANE ZA ULAGANJE NA PROSTORU UGASLOGA TEF-a
Novi Šibenik: na ušću Krke niknuo bi moderni grad od 350 milijuna eura
Najuporniji potencijalni ulagači jesu čelni ljudi luksemburškog ISOTEC-a. Oni su više puta nudili vrlo detaljno razrađene planove za gradnju novog Šibenika, u što su spremni utrošiti oko 350 milijuna eura. Da je to tako, pokazuje i novo dorađeno pismo namjere koje su uputili čelnim ljudima Grada
PIŠe Marijan DŽAMBO / EPEHA

Nikša Stipaničev / CROPIX
Premda još nije ni očišćeno od 800 tisuća tona silikomanganske troske i više desetaka tisuća tona drugog opasnog otpada, ugledne domaće i svjetske kompanije već su se upustile u utrku za zemljište ugasle Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku.

Za mnoge je to, kako tvrde, najatraktivnija i najvrjednija lokacija na Jadranu, a možda i Sredozemlju.

Na stolu gradonačelnice Nedjeljke Klarić već je nekoliko ponuda vrlo ozbiljnih kompanija, spremnih da na tih 280 hektara prostora u srcu grada i na ušću rijeke Krke ulože više stotina milijuna eura. Među inim, svoje namjere još prije tri godine lokalnim čelnicima izložili su Kinezi koje je u Šibenik doveo varaždinski BBF.

Također, dvije talijanske tvrtke, Adria Engineering s.r.l. i IES CO s.r.l., koje se bave građevinarstvom i infrastrukturnim radovime, iskazale su interes da po modelu javno-privatnog vlasništva ulažu na područje TEF-a.

Prije toga, još u doba koalicijske vlasti, kada je Šibenikom kormilario SDP-ovac Milan Arnautović, Spectator solis d.o.o. – Sunseeker Split najavio je da bi rado na prostoru TEF-a gradio marinu.

Najuporniji potencijalni ulagači jesu čelni ljudi luksemburškog ISOTEC-a. Oni su više puta posljednjih nekoliko godina šibenskim poglavarima nudili vrlo detaljno razrađene planove za gradnju novog Šibenika, u što su spremni utrošiti oko 350 milijuna eura.

Kako sada stvari stoje, oni su najviše “zagrizli” za tu lokaciju. Da je to tako, pokazuje i novo dorađeno pismo namjere koje su uputili čelnim ljudima Grada.

- Namjera je da zajedno s Gradom utemeljimo trgovačko društvo “Novi Šibenik”. Do detalja su razrađeni budući vlasnički odnosi. Najkraće, na toj lokaciji, a nije isključeno ubuduće i u pravcu Šibenskog mosta, odnosno brda Smričnjak, stvorio bi se novi moderni gradski nukleus. Uz rezidencijalnu stambenu četvrt, tu bi bili tržnica, parkirališta, parkovi, vrtići, škole, crkva, vatrogasni dom, ambulante, ljekarne, kazalište, knjižnica, zatim tržnica ribe, ali i nekoliko atrakcija. Uz sajam, izgradio bi se i muzej vode, što se izravno veže za Krku i njezino ušće, zatim brojni nautički i turistički sadržaji. Među ostalim, marina, manji otočić s plovećim rotirajućim restoranom, kao i brojni sportski i zabavni sadržaji, kaže Boris Lambaša, prvi čovjek Regionalne udruge poduzetnika koji zastupa ISOTEC.

Pripreme za takav projekt potrajale bi 15 mjeseci, a gradnja pet godina. Izračunali su da bi na tom prostoru stalni posao našlo oko dvije tisuće Šibenčana, koji bi godišnje, samo po toj osnovi, gradski proračun podebljavali za 32 milijuna kuna.

- Posljednji je svoju spremnost da investira na toj lokaciji nedavno iskazao britanski Westbrook Resources, kompanija koja je angažirana na uklanjanju troske. U tu investiciju ušli bi bez ikakvog uvjetovanja. Prilagodili bi se planovima Grada i osigurali koliko god bude trebalo novca, kaže dr. Sadik Čolić, vlasnik MLM grupe, s kojom Britanci odrađuju posao čišćenja troske u TEF-u.

- To je samo dio potencijalnih ulagača s kojima se ozbiljnije razgovaralo. Inače, puno je više onih koji su bacili oko na ovu lokaciju, obišli je i sada čekaju da se prostor očisti. Svi oni svoju ozbiljnost moraju potvrditi na međunarodnom natječaju, kada prostor saniramo i pripremimo za gradnju, kaže Tomislav Jukić, šibenski dogradonačelnik.
http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/45318/Default.aspx

hmm ovo me podsjeca na onaj projekt o supermodernom gradu na ciovu..al zvuci super..samo da se projekt realizira..nego dali moze netko na mapi pokazati gdje se tocno nalazi ta lokacija bivse tvrtke TEF-a na kojoj bi se to "trebalo" graditi? :cheers:

Lokacija je odlicna :)

http://www.panoramio.com/map/#lt=43.742019&ln=15.882969&z=2&k=2&a=1&tab=1

hmm ovo me podsjeca na onaj projekt o supermodernom gradu na ciovu..al zvuci super..samo da se projekt realizira..

još jedna utopija :lol:

1. nagrada Dujam Ivanišević i Silvija Laković
http://i241.photobucket.com/albums/ff70/xy_poz/Primotenplan.jpg

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/46321/Default.aspx

NA ‘TROMEĐI’ O PROSTORNOM RAZVOJU I UREÐENJU ŠIBENIKA
Razvoj naselja na rubovima grada

Ne živimo u najboljem od svih gradova, kako nas neki stalno uvjeravaju -ustvrdili su šibenski SDP-ovci prigodom susreta s novinarima “na otvorenom” - u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, Poljane i Perivoja Roberta Visianija.

Nimalo slučajno, novinari su pozvani na ovu gradsku “tromeđu” kako bi se skrenula pozornost na prostornu i infrastrukturnu zapuštenost staroga grada te upozorilo na prioritetno osmišljavanje Poljane kao središnjega gradskog trga.

Koalicija SDP-a i HNS-a zagovara rekonstrukciju i sanaciju povijesne jezgre Šibenika, uređenje Poljane, trga ispred katedrale i Osnovne škole Fausta Vrančića, izmještanje Vatrogasnog doma, izgradnju nove gradske četvrti na prostoru nekadašnjeg TEF-a, urbanizaciju Meteriza, poticanje stambene izgradnje na Šubićevcu, ali i uređenje tamošnje park-šume i izletišta, sanaciju tvrđava i vojarni u vlasništvu Grada te uređenje gradskih plaža - kazao je Goran Horvatović, član GO SDP-a.

Apsolutno se protive apartmanizaciji Jadrije, a podupiru razvoj naselja na rubovima grada, od Brodarice i Ražina, preko Podsolarskog i Zablaća, do Zatona i Rasline. Mandalina treba biti u funkciji nautičkog turizma, drži Horvatović, napominjući da je savez s građanima najbolji način za definiranje namjene gradskog prostora.

Stara gradska jezgra mora biti izvor gospodarske aktivnosti mladih poduzetnika, ali da bi se to ostvarilo, treba riješiti ključna pitanja infrastrukture. Ništa od toga neće biti moguće bez prometne povezanosti novih urbanih područja sa starim gradom.

Gospodarsku zonu Podi treba povezati s autocestom preko tunela Trtar, te izgraditi četverotračnu ulaznu cestu za grad. Konačno, ističe Horvatović, treba otvoriti raspravu o preseljenju željezničkog kolodvora i luke iz središta grada.

Šibenik je dosad zanemarivao svoje zaleđe, iznimnog poljoprivrednog potencijala, što treba promijeniti, kao i županijski plan navodnjavanja, donesen prije dvije godine, a koji predviđa da se voda u cijelosti crpi iz Krke, čime se ugrožava, tvrdi Horvatović, jedan od najljepših nacionalnih parkova.

- Ovo nisu samo lijepe želje, nego realni planovi, a kad mi preuzmemo upravljanje gradom, angažirat ćemo najbolje stručnjake neovisno o boji dresa koji su nosili do tada - poručio je SDP-ov kandidat za šibenskoga gradonačelnika Ante Županović.


...................
Zahuktali se izbori , uglavnom ako ovo boldano bilo tko ispuni bilo bi super jer poneka od rubnih naselja sibenika doslovce izumiru (zablace pogotovo a mislim i zaton )

GRAĐEVINARI KREĆU U NOVI POTHVAT INOVATIVNOG NAčINA GRADNJE ZA (POLU)POZNATOG KUPCA
Na Šubićevcu 140 novih stanova

Gradnju nastavljamo na Šubićevcu, gdje smo prošle godine već izgradili i prodali 189 stanova. Na prostoru od 20 tisuća kvadrata gradit ćemo pet novih zgrada sa 140 stanova, kaže Alen Čović, član Uprave Zagreb Montaže

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-03-18/%C5%A0ibenik/STANOVI_SUBICEVAC1-170309.1_thumb.jpg

U trenutku kada u Zagrebu gotovo 16 tisuća novoizgrađenih stanova ne uspijeva naći kupce, zbog čega su se njihovi vlasnici, zajedno s bankama upustili u jednokratnu diskontnu rasprodaju, u Šibeniku se najavljuje početak gradnje novih stanova.

- Gradnju nastavljamo na Šubićevcu, gdje smo prošle godine već izgradili i prodali 189 stanova. Na prostoru od 20 tisuća kvadrata gradit ćemo pet novih zgrada sa 140 stanova - kaže Alen Čović, član Uprave Zagreb Montaže. Zbog aktualne krize gradnja će se odvijati po novom, za investitora, sigurnijem modelu, točnije za (polu)poznatog kupca.

- Za početak, gradimo dvije zgrade od po 35 stanova, s tim da jednu završavamo u potpunosti, drugu djelomično. Zapravo, odluka je da se u gradnju ide tek kada pronađemo kupce za polovicu stanova, što smo i uspjeli za ovu prvu zgradu. Ugovori su već potpisani, naplaćeni avansi, pa nema nikakva razloga da više čekamo. Što se tiče druge zgrade, nju ćemo, za sada, dići do prve ploče i pričekati. Čim se pojavi dovoljan broj kupaca, idemo na njezino dovršenje, pojašnjava novi model gradnje Čović.

Iz poslovnih razloga, u Zagreb Montaži u ovom trenutku ne žele otkrivati koliko im košta kvadrat novog stana.

- To ovisi od više elemenata. Prije svega, od veličine stana i načina plaćanja. U svakom slučaju, danas nitko nije u prilici dizati cijene, a mi smo i do sada izgrađene stanove na ovoj lokaciji prodavali po uistinu prihvatljivim cijenama - ističe Alen Čović.

Inače, kao i susjedno prošle godine dovršeno Čovićevo naselje, i ovi stanovi imat će izgrađenu kompletnu plinsku instalaciju, tako da će stanari, sve do dolaska prirodnog plina u Dalmaciju, za grijanje, kuhanje i kupanje koristiti ukapljeni naftni plin.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/46447/Default.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/46788/Default.aspx

Za spas Šibenika magistralu pretvoriti u gradsku cestu
Jedan od najpovoljnijih scenarija za smanjenje prometnih problema u Šibeniku jest da postojeća Jadranska magistrala postane gradska cesta s četiri traka. To rješenje uključuje i otvaranje dvaju velikih parkirališta na rubovima grada, recimo u Mandalini i Crnici
PIŠe Krešimir GULIN / EPEHA

CROPIX
Postojeći prometni sustav u Šibeniku ne može zadovoljiti trenutačne potrebe grada. Drugim riječima, glavna šibenska ulica je zagušena, a najveće crne točke su kod Poljane i Vatrogasnog doma. Nadalje, javni promet je vrlo slabo iskorišten.

Također, za pješački promet ne postoji adekvatna mreža, a gradu nedostaje oko 750 parkirališnih mjesta. Konačno, buka i onečišćenje su iznad održivih granica - nD iznio je glavne šibenske prometne probleme dr. Damir Pološki, voditelj tima sa zagrebačkoga Građevinskog fakulteta koji je izradio Prometnu studiju za grad Šibenik.

Ta studija se izrađivala više od tri godine i iz gradskog proračuna za nju je plaćeno stotinjak tisuća eura. Studija predlaže neka rješenja koja bi trebala popraviti šibensku crnu prometnu sliku, što bi u konačnici poboljšalo i kvalitetu života u gradu.

- Jedan od najpovoljnijih scenarija za smanjenje prometnih problema u Šibeniku jest da postojeća Jadranska magistrala postane gradska cesta s četiri traka. To rješenje uključuje i otvaranje dvaju velikih parkirališnih prostora na rubovima grada, recimo u Mandalini i Crnici, koja bi autobusnom linijom bila povezana s centrom Šibenika.

U ljetnim mjesecima, ta bi parkirališta bilo pametno povezati i brodskim linijama sa središtem grada. U tom smislu trebalo bi omogućiti javni promet i šibenskom obalom, smatra dr. Pološki.

Među ostalim mjerama, autori Prometne studije predlažu povezivanje grada s Jadranskom magistralom kod Gimnazije, gradnju velikog kružnog križanja na Ražinama, rekonstrukciju čvora Rokići te gradnju garaža na prostoru Vatrogasnog doma i na širem području bolnice.

- Grad je već krenuo u realizaciju nekih projekata koja su na tragu rješenja iz Prometne studije. Vrlo skoro predstavit ćemo idejno rješenje garaže u Dragi, koja bi trebala imati oko 750 mjesta. Nadalje, već je izrađeno idejno rješenje četverotračne prometnice od Tehnološke ceste prema Ražinama.

Također, rade se idejna rješenja čvorova Ražine, Rokići, Meterize i Njivice. U idućem razdoblju, naš prioritet bit će realizacija ideje da Jadranska magistrala postane četverotračna cesta kako bi se rasteretio promet u centru Šibenika, kazao je šibenski dogradonačelnik Tomislav Jukić.

Nije sibenik ali valjda mogu stavit

------------

ZAPOČINJE INVESTICIJSKI CIKLUS VRIJEDAN 100 MILIJUNA KUNA
Kninski zahvat od 100 milijuna kuna: gradi se novih 80 stanova

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva ne namjerava ove godine štedjeti na Kninu, pa će samo u obnovu i izgradnju stambenih zgrada investirati blizu stotinu milijuna kuna.

Oko 30 milijuna ulaže u sanaciju kninskih zgrada, te sa 64 milijuna kuna financira izgradnju nove zgrade u budućem Novom centru Knin, na prostoru nekadašnje vojarne Senjak.

Zgrada se već projektira, a imat će 80 stanova, kazala je gradonačelnica Knina Josipa Rimac. Osim stanova, Ministarstvo će, u suradnji s gradom Kninom, financirati obnovu Dječjeg vrtića “Cvrčak”, Doma u Vrpolju i obnovu “Marulićevih skala” na istoimenom trgu ispred Kninskog veleučilišta.

Dogradonačelnik Tomislav Vrdoljak ističe da je pri kraju obnova sportske dvorane u Golubiću. Projekt je vrijedan milijun kuna, a troškove će podijeliti grad Knin i Ministarstvo regionalnog razvoja.

Mještani Novog naselja u Golubiću uskoro će dobiti i dječji vrtić, koji se također financira sredstvima Ministarstva i iz gradskog proračuna. Radovi će uskoro biti završeni, a vrijednost projekta je 250 tisuća kuna, istaknuo je Vrdoljak.

PREDANI RADOVI ZA UREĐENJE NOVOGA poslovno-trgovačkoG, administrativnoG i prometnoG središtA ŠIBENIKA
Dragu smišlja 20 arhitekata
Do polovice ove godine bit će gotov urbanistički plan uređenja Drage, a najdalje do kraja godine počet će gradnja koja će trajati 24 mjeseca

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-03-25/%C5%A0ibenik/PAZAR_DRAGA02-091007_thumb.jpg

Za međunarodni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog uređenja prostora Drage u Šibeniku, gdje Zagreb-Montaža u javno-privatnom partnerstvu s Gradom Šibenikom namjerava utrošiti više stotina milijuna eura i izgraditi novo poslovno-trgovačko, administrativno i prometno središte Krešimirova grada, vlada neočekivano veliko zanimanje domaćih i stranih arhitekata.

Na pozivni i otvoreni, ali anonimni natječaj, koji provodi i organizira Udruženje hrvatskih arhitekata, više od 50 arhitektonskih biroa otkupilo je osnovnu dokumentaciju i, kako neslužbeno doznajemo, do 17. ožujka, do kada je natječaj otvoren, radove je predalo njih više od 20. Očekuje se da bi do konca ožujka mogli biti i objavljeni najbolji radovi.

U želji da se osiguraju kvalitetna rješenja, pozvani su ugledni hrvatski arhitekti Nikola Bašić, među ostalim, autor zadarskih Morskih orgulja, Ante Vulin, prošlogodišnji dobitnik Nagrade grada Šibenika, jedan od vodećih splitskih arhitekata Ante Kuzmanić i Studio 3 LHD iz Zagreba, čiji su stručnjaci osmislili novi izgled splitske Rive, ali i poznati španjolski arhitekt Josep Luis Mateo.

Za samo ovaj dio posla, Zagreb-Montaža je osigurala milijun i 280 tisuća kuna, od čega će za nagradni fond i naknade autorima biti izdvojeno 780.000 kuna. Autoru najboljeg rada pripast će 185.000 kuna, dok će svi pozvani arhitekti dobiti 35.000 kuna.

Ako ne bude nekih iznenađenja, do polovice ove godine bit će gotov urbanistički plan uređenja Drage, a najdalje do kraja godine počet će gradnja koja će trajati 24 mjeseca. Prije nego uđu strojevi, bit će potrebno privremeno preseliti sadašnju novu tržnicu.

- Predlažemo da se izmjesti u pothodnik kod Željezničke stanice, o čemu se moramo dogovoriti s gradskom upravom, kaže Vlado Čović, glavni protagonist toga velikog gradskog projekta. Inače, uz stambeno-poslovni dio, ovdje bi ubuduće svoj krov nad glavom, među ostalima, našla županijska i gradska uprava, javna poduzeća, kao i državne i financijske institucije, a izgradila bi se i podzemna garaža za 700 vozila, što je od iznimne važnosti za Šibenik.
http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/47512/Default.aspx

NAKON VIŠEMILIJUNSKIH POSLOVA U NJEMAČKOJ, ZAGREB-MONTAŽA NAJAVILA MAKSIMALNO ‘PUMPANJE’ SVOJIH POSLOVNIH PLANOVA
Šibenčani za Nijemce grade termoelektrane
Zadovoljni smo, jer smo za našu novoizgrađenu tvornicu Vikom u Šibeniku i u pogonima diljem Njemačke osigurali dovoljno posla do kraja 2010. Već sada je izvjesno da će doći do novog zapošljavanja većeg broja radnika u Šibeniku i Njemačkoj - kaže Vlado Čović
PIŠe: Marijan DŽAMBO /EPEHA

Iako je Zagreb-Montaža prošle godine u Poduzetničkoj zoni Podi otvorila jednu od najvećih metalskih tvornica u Hrvatskoj, čija hala premašuje 20 tisuća četvornih metara, zahvaljujući velikim novougovorenim poslovima u Njemačkoj, koji će joj donijeti čak 86 milijuna eura, Vlado Čović, većinski vlasnik tvrtke, uz osjetno povećanje broja zaposlenih u Hrvatskoj i Njemačkoj, najavljuje i skoro proširenje te tvornice za još sedam tisuća kvadrata.

Ta vijest je to značajnija ako se zna da im je u listopadu prošle godine jedan od najpouzdanijih poslovnih partnera Meiller Kipper, za kojeg već godinama rade podvozja za prikolice, zbog problema u kojima se našla autoindustrija, otkazao narudžbe.

- Zadovoljni smo, jer smo za našu novoizgrađenu tvornicu Vikom u Šibeniku i u pogonima širom Njemačke osigurali dovoljno posla do kraja 2010. Već sada je izvjesno da će doći do novog zapošljavanja većeg broja radnika, kako u Šibeniku, tako i Njemačkoj - kaže Čović.

Radi se o višemilijunskim poslovima s Austrian Energy iz Graza i Kölna. Šibenčani su dobili prigodu sudjelovati u gradnji dviju velikih termoelektrana u Luenenu i Mainzu od po 750 megavata.

Za te termoelektrane isporučit ćemo i montirati kanale glavnog kotla koje proizvodimo u novoj tvornici u Poduzetničkoj zoni Podi kaže Čović. Također, s Hitachi Power Europa ugovorena je montaža opreme za termoelektranu od 1100 megavata u Dattelnu. Pred ugovaranjem je deset milijuna eura vrijedan posao na aerodromu u Berlinu, gdje će Zagreb-Montaža isporučiti i obaviti montažu čeličnih konstrukcija za investitora Eiffel.

- U Njemačkoj smo prijašnjih godina uobičajeno imali oko 400, a najviše 500 radnika. U ovom trenutku, iako još nismo u cijelosti otvorili sve ugovorene poslove, tamo već radi više od 530 naših radnika, s tendencijom da se taj broj poveća na više od 600. Za nas je vrlo važno da će od tog ugovorenog posla u Njemačkoj, gotovo polovica biti proizvedena u Šibeniku - kaže Čović.

Zagreb-Montaža, zahvaljujući kvaliteti radova na njemačkom tržištu, uistinu se iskazala kao jedan od pouzdanijih poslovnih partnera u izgradnji energetskih objekata. Godinama za tamošnje termoelektrane proizvode elektrofiltre, a ove godine će njezini bravari, varioci i monteri za tvrtku Hilgefort raditi na proizvodnji vjetroelektrana pojedinačne snage pet megavata koje će biti montirani na Sjevernome moru.

- Iako se razmišljalo da ih radimo u Šibeniku, zbog mogućih problema s transportom, stupove ćemo izrađivati u Hannoveru - Kaže Čović.

Inače, kada su u pitanju vjetroelektrane, Čović kaže kako nije isključeno da se Zagreb-Montaža, zajedno s drugim hrvatskim tvrtkama, upusti i u ovaj brzo rastući biznis u Hrvatskoj. Zbog sklopljenih poslova s tamošnjim energetskim sektorom, u Zagreb-Montaži trljaju ruke. Istodobno upozoravaju da su im osjetno pali poslovi u hamburškom brodogradilištu Sietes, kao i s već spominjanim Meiller Kipperom, te s tvrtkom Krauss Maffei zbog krize u automobilskoj industriji.

Na sreću nemamo problema s osiguranjem novca za naše investicije koje samo u Šibeniku - što započete, što one u koje ulazimo već ove godine -premašuju sto milijuna eura. Nastavljamo i gradnju našeg poslovnog tornja u Zagrebu na Rudešu. Godinama nas u našim projektima, među ostalim, prati UniCredit Group. U ovom trenutku nas naša prva banka ZABA prati kako u redovnom poslovanju, tako i na našim najvećim projektima s više od 100 milijuna eura - kaže Vlado Čović.
Izvoz raste 30 posto

Prošlogodišnji izvoz robe i usluga iznosio je 35 milijuna eura, a ovogodišnji bi, kako se očekuje, mogao porasti gotovo 30 posto.

Po varioce u Bosnu

S čak 400 atestiranih varilaca Zagreb-Montaža se svrstava među najjače domaće tvrtke u metalskoj industriji, ne računajući brodogradilišta. “Unatoč tome, nedostajat će nam varilaca, bravara i tokara. Kako nam šibensko tržište rada ne može odgovoriti potrebama, dio ćemo pokušati sami osposobiti, a ostatak ćemo potražiti širom Hrvatske, kao i susjedne BiH”, kaže Čović. :cheers:

Kod nas u Šibeniku sve naopako - kriza drma a mi počinjemo sa projektima, valjda zato jer smo navikli na krizno sranje.:) nadam se da će uspit bar nešto od ovoga.
Inače čini mi se da se rade nove vjetroelektrane kod grebaštice, tako da ćemo noću imati pravi light show iznad grada skupa sa laserima haciende, aurore, a zna se vidit i laser iz rogoznice iznad grada. samo gledam kad će se betmen pojaviti, i siščani i mi izgleda čekamo nekog betmena:)

Jel bi mogao neko uslikat malo dalmare, pode, (novi)stari pazar, novu šetnicu u docu i ove nove zgrade na Šubiji i Jamnjaku, ja nažalost trenutno nisam dole a i aparat mi je sheban.

Pozdrav..

Da , nove vjetrenjace su podignute :)

Ma u sibeniku sve radi jedan covik tj zagrebmontaza a oni su valjda sebi osigurali posao pa nisu u krizi i mogu sve te stvari odradit :lol:

Ps , sta se ono gradi pored plodina (bivsi jolly), neznam tocno sta je , jedino sta pise na tabli pored svega je : ovdje se gradi ducan za prehranu (tako nesto) :nuts:

Večeras se u kalifornijskom gradu San Pedro održava Šibenska noć na kojoj, kao gost večeri, sudjeluje i klapa Brodarica iz Šibenika. Tom prigodom, gradonačelnica Neda Klarić je uputila pismo zahvale Hrvatskoj matici iseljenika u Los Angelesu koja je ugostila klapu Brodarica, te im tako omogućila da se kao najmlađa hrvatska klapa prezentiraju našim iseljenicima. Gradonačelnica je u pismu zahvalila svima koji će sudjelovati u akciji pružanja pomoći Općoj bolnici Šibenik u vidu kupnje aparata za dijalizu.“ Opća bolnica je, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i resornom ministarstvu, ali i brojnim donacijama, većim dijelom obnovljena. U tijeku je obnova Odjela kirurgije i Odjela za uho, grlo i nos (ORL) te je vaša pomoć i više nego dobrodošla“, stoji u pismu gradonačelnice.

:)

http://img300.imageshack.us/img300/350/perivojanarukavina22803.jpg (http://img300.imageshack.us/my.php?image=perivojanarukavina22803.jpg)
Nikša Stipaničev /CROPIX/

Šibenik dobio Perivoj Ane Rukavine

Rođendan Ane Rukavine Erceg (28. ožujka 1977 - 26. studenog 2006) u Šibeniku je danas obilježen otvorenjem Perivoja Ane Rukavine, smještenim na sjevernoj strani srednjovjekovne utvrde Sveti Mihovil.
Uređenje tog dijela grada i njegovo preimenovanje inicirala je Zajednica žena "Katarina Zrinski", a perivoj su donacijama sponzora uredili članovi Gradskog poglavartsva Šibenika i članovi HDZ-a.
Novi perivoj uređen je darovima sponzor
Otvaranju perivoja su nazočili predsjednica Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" Bianca Matković i predsjednica Zajednice žena Šibensko-kninske županije, gradonačelnica Šibenika Nedjeljka Klarić te Anina majka Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade "Ana Rukavina".

Novinarka Vjesnikove gradske rubrike, a kasnije dopisnica tog lista iz Šibenika, Ana Rukavina Erceg bolovala je od leukemije, a hrvatsku je javnost dirnulo njezino pismo u kojem je molila za pomoć pri liječenju. Poslije njezine smrti pokrenuta je velika akcija pod nazivom "Želim život", u kojoj se prikupljaju sredstva i uzorci krvi radi stvaranja hrvatskog registra dobrovoljnih davatelja koštane srži.

Marija Rukavina u Šibeniku je danas podsjetila kako je Anu bolila pomisao na to da Hrvatska ima vrlo malo potencijalnih donora koštane srži, a danas ih je 9000 upisanih u registar, dok je još 33.000 potencijalnih donatora. "Dvije godina hrvatska Vlada već izdvaja sredstva za tipizaciju uzoraka, što je iznimno skup postupak", rekla je Marija Rukavina.

"Obitelj Ane Rukavine njezinom smrću je izgubila, no Hrvatska je puno dobila, jer smo se svi zapitali koliko vrijedi život", rekla je Bianca Matković. Dodala je da primjer Ane Rukavine pokazuje da svaka mlada osoba može potaknuti promjene, pomicati granice i probuditi društvo.


skoro su izbori, al ne čini mi se bash da su taj prostor nešto previše sredili, kad bi napravili park nekih skulptura poznatih ili bar neke moderne al dobre kipove instalirali u šumi ili park sa kipovima ratnika koji kao opsjedaju grad (tematski park i u sklopu toga stavit na zidine isto tu i tamo neki kip, napravit muzej oružja, suvenirnicu, restoran i sl.) e to bi onda bila igra, ali isto tako mi je drago da je Ana Rukavina Erceg dobila svoj perivoj.

Šibenik u pet godina povukao šezdeset milijuna eura iz EU-a

U zadnjih pet godina u Šibensko-kninsku županiju ušlo je 60-ak milijuna eura iz EU-a (i drugih međunarodnih) fondova za različite projekte, od gospodarenja otpadom, komunalne infrastrukture, cesta, obnove i izgradnje škola do vodoopskrbe i gospodarstva, računajući i najnovija sredstva Svjetske banke i državnog proračuna za 21 projekt u županiji, težak 14 milijuna kuna.

– Dio projekata je realiziran ili pred završetkom, a dio ih je u fazi pripreme dokumentacije. Za nas je bitno da su svi ti projekti neupitni. Velik novac se ulio u ovu županiju, ali, naravno, nikad dosta, i svakako bih želio da je toga i više – kaže župan Goran Pauk, komentirajući korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova.

Također napominje da Hrvatska nikad neće imati jeftiniji novac doli toga, s obzirom da je rok otplate 30-ak godina, s počekom od 2 do 5 godina.
Županija je kandidirala projekte za različite programe i fondove: kroz program EIB 1 (Europska investicijska banka) i EIB 2, CEB 5 i PSGO (projekt socijalno-gospodarskog oporavka) angažirano je oko 30 milijuna eura.

Istodobno, kroz CARDS 2002., ISPA, MEMCI i IPA programe, Županija je osigurala još oko 32 milijuna eura.

Tomu treba pridodati još angažman UNDP-a, koji kroz program oporavka Like i Dalmacije, težak pet milijuna dolara, potiče oživljavanje županija Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske.

Radi se o tzv. life-programu iz 2007. kroz koji je za 21 projekt podijeljeno 514 tisuća dolara za infrastrukturu, gospodarske i socijalne aktivnosti. Iz istog je programa lani donirano 200 tisuća dolara za razvoj ovčarstva i opremanje mini sirana, a za poljoprivrednu dokumentaciju još 100-injak tisuća kuna.

Ove godine UNDP je osigurao za 50-ak projekata još 600 tisuća dolara za Šibensko-kninsku županiju.

Konačno, treba spomenuti i COST program koji stimulira projekte održivog korištenja prirodnih dobara, povezivanje prirodnog krajobraza i resursa s gospodarskim aktivnostima.

DAVORKA BLAŽEVIĆ

Bikarac otvorio EU fondove

Iz CARDS programa za projekt Bikarac je osigurano 6 milijuna eura, i dodatnih 800 tisuća dolara kroz MEMCI, a trenutačno je pred izborom izvođača. Radi se o Centru za gospodarenje otpadom. Tu je i dodatnih 6 milijuna eura za Poduzetničku zonu Podi i Poduzetnički inkubator. IPA projektom financira se odvodnja za Knin i Drniš, a programom CEB 5 obnova škola.

Radi se o sredstvima državnog proračuna, EU fondova i Svjetske banke, ukupno 35 milijuna kuna (Drniš, Piramatovci, Krković, Knin, Lozovac, Mirlović, Grebaštica, bazen u Crnici, sportska dvorana u Čistoj Velikoj). Kroz EIB 2 plasirat će se 123 milijuna kuna za 33 projekta, i to 74,5 preko Ministarstva regionalnog razvitka, a 48 milijuna preko Ministarstva mora, a u okviru toga je i izgradnja osnovne škole na Meterizama. Kroz EIB 1 je realizirano 25 milijuna kuna za rekonstrukciju kistanjskog cjevovoda, kolektora u Skradinu.



Ako neko zna gdje bi se mogli naći podatci za iskorištenost EU novca po županijama, gradovima i projektima. Znam samo da su npr Češka i Slovačka a vjerojatno i druge zemlje puno bolje izvlačili pare, npr. u Slovačkoj sad rade autoceste tako, a Česi su trošili baš na pizdarije tipa liftovi, prijevoz itd., bilo u novinama prije par mjeseci. Kod nas to slabo ide, treba malo živnuti, treba radit:lol:

Za dobre projekte se uvijek da nać sponzore...

http://img246.imageshack.us/img246/6884/dscf0195.jpg (http://img246.imageshack.us/my.php?image=dscf0195.jpg)
evo vam malo starog grada u Šibeniku, a vide se i tri od 4 gradske tvrdjave
uzivajte, inače photo by Ivana Žiljak:cheers:

BRODOVA I TURISTA NA NJIMA OVE ĆE GODINE BITI MANJE NEGO LANI. Ipak, u svibnju će u Šibenik uploviti najveći putnički brod do sada
Šibenik pred sezonu: kriza usidrila kruzere
Za ovu godinu imamo najavu 65 ticanja brodova na kružnim putovanjima. Oni bi u Šibenik trebali dovesti oko 9300 putnika. To je 13 uplovljavanja i 1200 gostiju manje nego prošle godine, kaže Marijan Petković
PIŠe Krešimir GULIN / EPEHA
http://img440.imageshack.us/img440/2766/smaiofercruiser2810081t.jpg (http://img440.imageshack.us/my.php?image=smaiofercruiser2810081t.jpg)
Foto: Stanko Ferić / EPEHA
U nedjelju, uplovljavanjem broda “Belle de l’Adriatique”, koji plovi pod belgijskom zastavom, u šibensku luku započet će ovogodišnja sezona kruzera. Prema najavama, ni taj segment turističke industrije nije ostao imun na gospodarsku krizu.

- Za ovu godinu imamo najavu 65 ticanja brodova na kružnim putovanjima. Oni bi u Šibenik trebali dovesti oko 9300 putnika. To je 13 uplovljavanja manje nego prošle godine, što ujedno znači i dolazak oko 1200 gostiju manje. To nije alarmantan pad, ali očit je utjecaj recesije.

Sva odustajanja odnose se na manje brodove, one do 100 metara dužine. Što se tiče većih brodova, otkaza nema. Moram naglasiti da je 2008. bila godina velikog uzleta kruzing-turizma na šibenskom području, ili dvostruko bolja od 2007., kazao nam je Marijan Petković, ravnatelj Lučke uprave.

Ipak, u svibnju će u Šibenik uploviti najveći putnički brod do sada. Riječ je o kruzeru “Black Watch” dužine 205 metara.

- Brod plovi pod zastavom Bahama. Ima 421 kabinu, može primiti 868 putnika, a ima i 320 članova posade. Od ostalih atraktivnijih brodova, izdvojio bih 174 metra dugi “Deplhin Voyager”, kojemu je to također prvi dolazak u našu luku. Tu su i stari šibenski znanci, poput 156 metara dugog “Silver Winda”, “Minerve”..., ističe Petković.

Što se tiče najava kruzing-kompanija za iduću godinu, već je potvrđeno 30 ticanja brodova. Među njima je i 218 metara dugi kruzer “Balmoral”.

- Bit će to najveći putnički brod koji je ikada uplovio u Šibenik. I po svojim dimenzijama na samoj je granici brodova koje Šibenik može primiti, govori Petković.

Naime, Šibenik ne može primiti kruzere od 300 metara dužine, kao što je to slučaj s Dubrovnikom. Više je razloga za to. Jedan ograničavajući čimbenik jest Šibenski kanal, kroz koji mogu proći putnički brodovi maksimalne dužine oko 280 metara i širine do 40 metara.

- Osim toga, grad bi zagušilo nekoliko tisuća turista koliko ih može primiti kruzer od 300 metara. Prema Studiji održivog razvoja kruzing-turizma u Hrvatskoj, Šibenik dnevno može primiti između 1200 i 1500 gostiju s kruzera, odnosno oko 80.000 gostiju godišnje.

Zbog svega toga, odlučili smo se da će rekonstruirani gat Vrulje moći prihvatiti kruzer od maksimalno 260 metara dužine. Inače, očekujemo da bi vrlo vrijedan posao rekonstrukcije gata Vrulje mogao započeti krajem ove ili početkom iduće godine.

Planirani završetak radova je krajem 2011. Tom dogradnjom bit će riješen kompletan brodski putnički promet u Šibeniku. Sve brodske linije koje sada polaze s mula Krke preselile bi se na gat Vrulje. Također, s rekonstruiranoga gata Vrulje odvijat će se i međunarodni trajektni promet prema Italiji, zaključio je Petković.

uups malo je prevelika ona slika gore, evo manja da se bolje vidi "kompozicija":)
http://img510.imageshack.us/img510/6884/dscf0195.jpg (http://img510.imageshack.us/my.php?image=dscf0195.jpg)



.
.
.:cheers:

Pirovačka marina gradit će se domaćim kapitalom
Petak, 27 Ožujak 2009 12:50

Unatoč otporima iz određenih političkih krugova koji dovode u pitanje opravdanost gradnje marine u Pirovcu, pripremne radnje za realizaciju tog kapitalnog projekta se zahuktavaju. Tako je nedavno na javnom natječaju izabran izrađivač Urbanističkog plana Luke nautičkog turizma u Pirovcu, a od tri tvrtke koje su se natjecale, pobijedila je zagrebačka tvrtka Jurkon projekt, koja je ponudila najnižu cijenu, 106 tisuća kuna.

DOMAĆI KAPITAL

Paralelno s Urbanističkim planom, izrađuje se i Studija utjecaja na okoliš, te ostala dokumentacija potrebna za izgradnju marine s 200 vezova, čija se ukupna vrijednost procijenjuje na pet milijuna eura. Općinska vlast nada se kako će luka nautičkog turizma do kraja ove godine biti spremna za davanje u koncesiju.
- Vjerujem kako će se marina graditi domaćim kapitalom. Naime, Općina će za tu svrhu osnovati posebnu tvrtku, a interes su pokazala i dvojica pirovačkih poduzetnika, Nikola Čubrić i Denis Čubrić. Radi se o ljudima koji žele ulagati u svoj kraj, pa ćemo se udruženim snagama natjecati na koncesijskom natječaju, na kojem ćemo, vjerujem, i pobijediti – kazao je načelnik općine Pirovac Ante Šparica, dodajući kako su vrata otvorena i ostalim pirovačkim poduzetnicima.
Šparica je uvjeren kako će luka nautičkog turizma kada se izgradi donositi kontinuirani prihod Općini, a zaposlit će se i određeni broj lokalnog stanovništva.

NOVA VIZURA MJESTA

- Smatram kako će se zahvaljući marini indirektno zaposliti još više ljudi jer će Pirovac postati pravo malo nautičko središte. Marina će promijeniti vizuru mjesta, a obzirom da će biti smještena u samom centru, oko nje neće biti nikavih ograda, već će biti dostupna svim mještanima i potpuno uklopljena s našom rivom i šetnicom. Osim toga, neće biti ni suhog veza jer će se on nalaziti u našoj poslovnoj zoni – zaključuje Šparica. (pp)

Porin za jazz i klasiku u Šibeniku!
Petak, 27 Ožujak 2009.
Porin konačno dolazi u Šibenik! Nakon što se prijašnjih godina najavljivalo kako postoji mogućnost da se dodjela najveće domaće glazbene nagrade održi u Šibeniku, ovih dana je stigla i službena potvrda da će se dio ovogodišnjeg Porina održati u Šibeniku. Prvi put će tako Porin biti odvojen na dva dijela – klasičnu i jazz glazbu, te pop i rock glazbu. Dok će se dodjela mainstream nagrada održati 9. svibnja u Biogradu, nagrade za jazz i klasičnu glazbu bit će u Šibenskom kazalištu tri dana prije.
- Čelnici Porina su nas kontaktirali već prije i interesirali se o terminima u kazalištu. Ovih dana smo i finalizirali dogovor, tako da će se dodjela klasičnih i jazz Porina održati u Šibenskom kazalištu 6. svibnja – kazao nam je Dragan Zlatović, ravnatelj Šibenskog kazališta.
Inače, u tijeku je prvi krug glasanja za Porin, a nominacije će biti poznate 31. ožujka. Velike šanse za poneku nominaciju u jazz kategorijama ima Marko Ramljak, koji je prošle godine objavio drugi solo album „Rebaltadura“, ali i Matija Dedić za album „Life Of Flowers“. Oni bi, uz druge renomirane jazz i klasične izvođače trebali i nastupiti u Šibenskom kazalištu 6. svibnja. Tu priredbu će vrlo vjerojatno izravno prenositi Hrvatska televizija. (sm) :cheers:

Izvozimo najviše u Italiju, iz BiH najviše uvozimo
Petak, 27 Ožujak 2009 12:46

U razdoblju od siječnja do rujna 2008., u Šibensko- kninskoj županiji, prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada bio je 12 177, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. povećanje od 9,9 posto. Krajem rujna 2008., na području Županije evidentirano je 5 733 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na rujan 2007. 10,6 posto manje.

Kvalifikacijska struktura

Prema kvalifikacijskoj strukturi, u Šibensko- kninskoj županiji je krajem rujna 2008. bilo najviše nezaposlenih sa srednjom školom do tri godine, te KV i VKV radnika. Njih je ukupno 2 136, a u strukturi nezaposlenih čine udio od 37,3 posto. U odnosu na rujan 2007., ova skupina bilježi smanjenje nezaposlenosti za 9,1 posto.
Prema podacima HGK, vanjskotrgovinska razmjena na području Županije u 2008. godini ima negativnu platnu bilancu u iznosu od 19 764,972 USD, ili 50,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Izvoz i partneri

Ukupan izvoz Šibensko.- kninske županije u 2008. iznosio je 314 501,833 USD, za 13,7 posto više nego 2007. Pokrivenost uvoza izvozom u 2008. bila je 93,7 posto, što je napredak s obzirom na 85,5 posto koliko je iznosila 2007.
Pokrivenost uvoza izvozom u RH 2008. iznosila je 45,9 posto, a Šibensko- kninska županija je u ukupnom izvozu RH 2008. sudjelovala s 2,1 posto, te u ukupnom uvozu s jedan posto.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Šibensko- kninske županije 2008. bili su Italija s 35,4 posto, BiH s 20,4 posto i Njemačka s 12 posto. Slijede Velika Britanija, Austrija, Francuska, Nizozemska i Bugarska s manjim postocima.
Vodeće zemlje u uvozu Šibensko- kninske županije u 2008. bile su BiH s čak 45,6 posto, Italija s 15,7 posto i Njemačka s 8,1 posto. Slijede Rusija, Češka, Austrija, Tadžikistan i SAD. (dn)

Otvorena nova umjetnička galerija u Šibeniku
Petak, 20 Ožujak 2009 11:42

Prošlog utorka Šibenik je dobio novu umjetničku galeriju. umjetničku galeriju. Riječ je o „LANA art“ izložbenom i prodajnom prostoru šibenske slikarice Lane Martinović Čale, smještene u staroj gradskoj jezgri u ulici Fausta Vrančića.

KOD BIVŠEG BAGATA

- Zahvaljujem se gradskim vlastima što su mi izašli u susret, te mi dali najam ovaj prostor. Za samo otvaranje galerije odabrala sam izložbu Grupe 9, koje sam i sama član. Uz izložbe, tu će se moći kupiti i slike, te drugi umjetnički predmeti- rekla je na svečanom otvaranju Lana Martinović Čala.
Prostor, u kojem je prije galerije bio smješten butik Reds, smješten je uz bivšu prodavaonicu Bagata. Dogradonačelnik Šibenika Tomislav Ninić rekao je kako mu je izuzetno drago što je u tom gradskom prostoru svoje mjesto našla umjetnost. Pavle Roca, vlasnik galerije „Sv. Krševana“ također je pozdravio Lanu Čalu, koju nikako ne smatra konkurencijom.
U Grupi 9, uz Čalu, djeluju i Ante Bergam Momin, Lana Martinović Čala, Boris Čelar, Predrag Jokić, Žarko Jurić, Vladimir Mihoković Miha, Milena Mikulandra, Antonija Modrušan, Boris Paić, Ana Polić, Ivana Skroza, Miroslav Slavica Miro, Marin Štokić. Svi su se oni predstavili sa po jednom slikom, te još u goste pozvali i Šibenčanku Mariju Božanu Jakelić, koja se umjetnošću bavi više od 20 godina, a do sada je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.

NEKONVENCIONALNA LIKOVNA SHVAĆANJA

Grupa 9, kako kaže Ivo Branica, osnovana je u namjeri promišljanja nekonvencionalnih likovnih shvaćanja u praktičnoj primjeni suvremenih likovnih ideja. Realizaciju takvog likovnog izraza, konceptualno i formalno po zamislima i u praksi, bila bi sukaldna događajima na hrvatskoj likovnoj sceni, pa i šire.

Apstraktni i realni ekspresionizam

Kako kaže Ivo Branica u predgovoru izložbe, Grupa 9 predstavila se likovnim izrazima apstraktnog i realnog ekspresionizma snažne dinamičke geste i rafiniranog kolirita. U konceptualnom smislu autori uglavnom preferiraju suvremene pristupe realizaciji likovnih djela, ali ipak u skladu s osobnim shvaćanjem izraza likovne forme i osobnom temperamentu. (mk)

Umjetnički projekt: Zlarin kao art resort
Petak, 06 Ožujak 2009 13:47

Kad planirani jednodnevni boravak u nekom mjestu sasvim neplanirano produžite na tri mjeseca, i pritom i dalje ne razmišljate o odlasku, sasvim je jasno kako se dogodila nekakva krasna simbioza, prekrasan odnos između osobe i mjesta.

POZIV ŽUPNIKA BAGARIĆA

U ovom slučaju radi se o Jadrani Horvatić, akademskoj slikarici i povjesničarki umjetnosti, i otoku Zlarinu. Namjera joj je, u suradnji s brojnim drugim umjetnicima koji imaju kuću na otoku, ali i onima koji dolaze samo u goste, Zlarin pretvoriti u centar kulturnog života u Hrvatskoj, a i šire.
- Sve je počelo kad sam prošlog ljeta u Zagrebu otišla na izložbu „ Otočka karta“, na kojoj su sva djela nastala baš na otoku. Pozvao me na sam otok u posjet moj dugogodišnji prijatelj, zlarinski župnik don Spomenko Bagarić. Prvi posjet odmah je u meni probudio želju da na otoku i ostanem, nakon rada po cijeloj Europi i svijetu. Namjeravam uskoro tu prebaciti i svoj studio- kaže Jadrana Horvatić.
Prvi projekt koji su pokrenuli je preuređenje kafića, recepcije i sale u hotelu „Koralj“ Renata Miškova. Na uređenju i oslikavanju tehnikom radio je umjetnik Boris Bogunović iz Pule, i to besplatno. I on i Jadrana Horvatić odlučili su Miškovu donirati svoj rad i ideje, u namjeri da na takvom partnerskom principu pokrenu cijeli kulturni život otoka.
- Namjera nam je da svaku od soba hotela uredi po jedan umjetnik, da hotel pretvorimo u galeriju. Isto tako, hotel će biti i centralni objekt cijelog našeg projekta, stvaranja svojevrsnog kulturnog partnerstva. Na Zlarin ćemo dovoditi poznate umjetnike tijekom cijele godine- kaže Jadrana.
O njenoj ideji sve riječi pohvale ima i Miškov, čovjek koji je i sam radio na pokretanju kulturnih udruga na otoka. Upravo on je i pokrenuo prvu, pod nazivom „Zlatni otok Zlarin“.
- Šibenčani i mnogi drugi, kad se spomene Zlarin, misle kako su njegovi stanovnici ribari, zemljoradnici. Ne zanju da je prošlog ljeta kulturni život na Zlarinu bio mnogo jači od onog u Šibeniku. Ovim projektom još ćemo ga i dodatno unaprijediti- kaže Miškov.

BOGAT KULTURAN ŽIVOT

I zaista, kad se malo bolje razmisli, u tako malom mjestu obitava velik broj umjetnika, glumaca, novinara, svi su oni privučeni magijom koju otok nesumnjivo ima. Zlarin kao mjesto za odmor i rad brojnim umjetnicima tijekom cijele godine, prekrasan, izoliran od gradske vreve, projekt je koji je Jadrana Horvatić, uz pomoć brojnih prijatelja, odlučila provesti do kraja, smjestiti otok na umjetničku kartu Hrvatske i Europe.

Kako Finci pomažu svojim umjetnicima

- Moja prijateljica, umjetnica Branka Cvjetičanin, također fascinirana Zlarinom, iznijela mi je jednu odličnu ideju, koja bi se lako mogla primijeniti i tu, na otoku. Finska Vlada svake godine za umjetnike pogođene depresijom organizira izlete i putovanja na kojima ih se pokušava vratiti u normalu, da se riješe stresa. Tako ih znaju poslati u Španjolsku, zakupiti neko selo u Skandinaviji gdje određeno vrijeme žive samo umjetnici. Smatram kako je upravo Zlarin idealno mjesto za riješiti se depresije, za punjenje baterija- kaže Jadrana Horvatić

Objedinjenje svih turističkih potencijala

Jadrana Horvatić i Renato Miškov ne misle pokretanjem ovog projekta promovirati samo kulturne sadržaje. Namjera im je objediniti sve ono što Zlarin pruža. Od gastronomije, izleta u prirodu, ronjenja, svih prednosti koje otok pruža u odnosu na ubrzani ritam gradskog života.
- Često se po wellnesima nude aromaterapije. Nama one tu ne trebaju, dovoljno je udisati ovaj otočki zrak, osjetiti intenzivan miris borova, biljki. Ne treba vam uopće wellnes- kaže umjetnica. (mk)


ima svakakvih aromatičnih biljaka hehehe, a po otocima pogotovo:)

Dokumentarac o šibenskom branitelju odnio nagradu iz Praga
Petak, 27 Ožujak 2009 12:00

Ivica, 38- godišnji Šibenčanin, branitelj dragovoljac, jedan je od tri glavna aktera dokumentarnog filma koji je ponio jednu od glavnih nagrada na možda i najvažnijem filmskom festivalu posvećenom ljudskim pravima, „One World“ u Pragu. Gradska knjižnica Jurja Šižgorića ponudila je Šibenčanima u srijedu 25. ožujka, u okviru „Filmskih večeri“ Nikice Šupe i Maria Đire, izniman filmofilski događaj.

PSIHOTERAPIJA ZA RATNIKE

U Knjižnici je gostovao Goran Dević, najpriznatiji hrvatski mladi dokumentarist, sa svojim nagrađivanim filmom „Uvozne vrane“. Međutim, ono što će Šibenčanima svakako biti zanimljivije je njegov novi dokumentarac nagrađen u Pragu, imena „Tri“.
- Radi se o filmu u kojem govore tri sudionika nedavnih ratnih zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije, Srbin, Musliman i Hrvat. Hrvat je 38- godišnji Ivica iz Šibenika- kaže redatelj filma.
Dakle, u nekom hotelu na Jadranskoj obali, svakog ljeta se sastaju sudionici svih sukobljenih strana u prošlom ratu, te u izravnom kontaktu jedni s drugima pokušavaju izliječiti psihološke posljedice koje je rat na njih ostavio.
- Cijeli film snimio sam, iz tako reći, tri kadra, apsolutno nisam intervenirao pitanjima, nisam ni na koji način usmjeravao aktere dokumentarca. Ispovijest šibenskog branitelja toliko me impresionirala, još i sad ne mogu vjerovati da netko tko je prošao tako teške i traumatične ratne trenutke rezonira na tako racionalan način poput Ivice- kaže Dević.
Do Šibenčana Ivice, kojem nije htio odati prezime, doznao je iz njegove ispovijesti objavljene u ugašenom tjedniku Feral Tribune. Ta se ispovijest, očito je, jednako upečatljivo odrazila i na gradonačelnika Praga, upravo je njegovu nagradu ponio Devićev film.

U SVIBNJU PROJEKCIJA U ŠIBENIKU

- Nažalost, dosad se film u Hrvatskoj prikazao samo na festivalu koji je organizirao producent mog filma, i nigdje više. Nagradu za „Tri“ dobio sam i na Sarajevo film festivalu. U Šibeniku, upravo u Knjižnici, mogli bi ga vidjeti negdje u svibnju- kaže Dević.
Film je ostvaren u produkciji „Factuma“, dokumentarni je kolaž ispovijesti hrvatskog dragovoljca, srpskog specijalca i borca Armije BiH, snimljen sa suvozačkog mjesta. Trojica sudionika rata na prostoru bivše Jugoslavije otvoreno govore o svojim iskustvima i sjećanjima na užase rata, ističući njegov apsurd. (mk)


evo nemamo kino al znamo radit dobre filmove, pa di to ima?:)

Autobusi zasad neće voziti rivom
Petak, 27 Ožujak 2009 12:02

Po devetoj točki prometne studije, koju je po narudžbi Grada Šibenika izradio Građevinski fakultet u Zagrebu, predviđen je i povezivanje Crnice i Mandaline autobusnom linijom koja bi išla i preko šibenske rive.

PROŠIRENJE RIVE

- Tim dijelom rive od sadašnje rampe pa do parkirališta u Crnici vozili bi isključivo autobusi, za sva druga vozila tu bi bio zabranjeno prometovanje- rekao je na predstavljanje studije jedan od njenih autora, profesor doktor s Građevinskog fakulteta Damir Pološki.
Sama ideja i ne zvuči loše, međutim, radilo bi se o ogromnim građevinskim zahvatima, da bi autobus mogao prolaziti po rivi, naročito kroz Dolac, trebalo bi je ni dodatno proširiti.
Međutim, kako sada stvari stoje, u tu investiciju Grad neće ući u skoro vrijeme.
- Ta prometna studija koju smo naručili ne predstavlja konačno rješenje uređenja prometnog sustava u Šibeniku, ona nam samo nudi neke smjernice kako bi trebali urediti infrastrukturu. Neke njene dijelove, poput rotora na Ražinama i čvora Rokići već smo i pokrenuli. Što se tiče autobusnog prometa preko rive tiče, smatram kako se radi o preopširnoj investiciji o kojoj je zasad rano i razmišljati. Proširiti prometnicu još bi bio i najlakši dio posla, više bi problema imali s vlasničkim odnosima i otkupima terena, naročito u Docu, gdje su kuće od mora udaljena svega dva metra. Ideja je dobra, ali zasad djeluje pomalo nerealno- kaže dogradonačelnik Šibenika Tomislav Jukić.

MINIBUS I TURISTIČKI VLAK

Ističe i kako mu se jako sviđa ideja o javnom brodskom prijevozu, o njegovom uvođenju već se intenzivno razmišlja, kao i o mini autobusima i vlakovima koji bi vozili turiste u i kroz grad s parkirališta na prostoru TEF- a.

Proširenje id Autobusnog kolodvora do mula Krke

- Još kad sam stupio na mjesto načelnika Županijske lučke uprave, predložio sam da se dio rive od Autobusnog kolodvora do mula Krke proširi, što i ne bi bilo preteško i preskupo za izvesti. Taj dio rive od rampe prema Docu u očajnom je stanju, na nekim mjestima je i potonula, trebalo bi je u cijelosti izgraditi iz početka. Sad, teško je i zamisliti koliko bi to novaca koštalo. Nije mi baš najrealnija ta ideja- kaže Šime Zenić, bivši ravnatelj ŽLU- a, koji je dobro upućen u tu problematiku. (mk)



i meni se javni brodski prijevoz jako svidja, jeftiniji je, je atrakcija i ceste su manje začepljene

http://img510.imageshack.us/img510/6884/dscf0195.jpg (http://img510.imageshack.us/my.php?image=dscf0195.jpg)

predobra fotka :)

"Ukupan izvoz Šibensko.- kninske županije u 2008. iznosio je 314 501,833 USD"

ovo je slabo...

"evo nemamo kino...."

a ovo je pak sramota za grad :ohno:

Radna skupina za realizaciju iNavis projekta

Zamjenik gradonačelnice Tomislav Jukić sa suradnicima sastao se danas s g. Jonom Hanssenom predstavnikom Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Malvinom Villabø direktorom Leiv Eriksson Nyskaping AS, ujedno i osobom zaduženom za realizaciju iNavis projekta s norveške strane, a radi dogovora oko daljnjih aktivnosti u cilju realizacije projekta Pomorskog inovacijskog centra (iNavis) i usklađivanja aktivnosti hrvatske i norveške strane u projektu. Gospoda iz Norveške su izvijestila predstavnike Grada Šibenika kako je norveška strana formirala tim ljudi koji rade na pripremi projekta, te su u Hrvatskoj, točnije u Šibeniku registrirali tvrtku CRONOMAR d.o.o. koja će biti nositelj projekta.
U postupku je i odabir zaposlenika, a nakon provedenog natječaja u siječnju i veljači na koji se javilo 125 zainteresiranih, od kojih i 15 stranih državljana. Sredinom travnja bit će dovršen postupak odabira dvoje zaposlenika, koji će u lipnju početi raditi na realizaciji projekta. Za početak, do izgradnje zgrade iNavis-a, Cronomar će biti smješten u sklopu Poduzetničkog inkubatora (PIN-a). Nadalje, sredstva koje je norveška Vlada osigurala za navedeni projekt u iznosu od 22 milijuna NOK (norveških kruna), odnosno cca 18 milijuna kuna, osigurana su, te je u prvoj godini projekta (2009) rezervirano 4,8 milijuna NOK, u drugoj (2010) 7,4 milijuna NOK, te u trećoj i ujedno zadnjoj godini (2011) 9,5 milijuna NOK. G. Jukić je naglasio kako je projekt podržan od strane Gradskog poglavarstva i posebno gradonačelnice Nede Klarić, koja je u Mnistarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, kao i u Ministarstvu vanjskih poslova održala nekoliko sastanaka kako bi Grad Šibenik dobio potporu resornih ministarstava u projektu. Svoju ozbiljnost u odnosu na projekt Grad Šibenik je pokazao i rezerviravši prostor od 11000 m2 za gradnju zgrade iNavis-a, te izmjenama prostorno-planske dokumentacije koja je taj sadržaj predvidjela uz današnji PIN. Također, je gradsko poduzeće Podi Šibenik dalo izraditi idejni projekt zgrade, a Grad Šibenik će do kraja 2009.godine pripremiti potrebnu dokumentaciju koja uključuje građevinsku dozvolu, kojoj još prethodi izrada glavnog izvedbenog projekta. Na današnjem sastanku dogovoreno je i formiranje zajedničkog tijela, odnosno radne skupine koja će raditi na tzv. „dnevnoj bazi“ kako bi se projekt mogao razvijati predviđenom dinamikom. Radna skupina bit će oformljena najkasnije krajem travnja kako bi mogla sudjelovati u radu hrvatsko-norveškog odbora, koji se treba sastati 6. svibnja u Šibeniku. Naime, riječ je o odboru stavljenom od predstavnika vlada obiju zemalja, kao i stručnjaka iz pomorskog sektora, a koji radi na realizaciji zajedničkih projekata koji su utemeljeni na bilateralnom ugovoru Norveške i Hrvatske o suradnji. Na tom sastanku šibenska radna skupina prirpemit će izvješće o dosad poduzetim aktivnostima na realizaciji iNavis projekta, kao i o mogućim sredstvima financiranja zgrade koja bi trebala biti gotova najkasnije početkom 2011.

jbg nemamo ni disko i dosta toga, ali imamo isto tako dosta toga s obzirom na broj stanovnika, i znamo radit dobre filmove (Kako je počeo rat na otoku, Maršal, trenutno se rade dva različita dokumentarna filma o ratu u Šibeniku i okolici...)

Jest da se falim al šibenik je grad suprotnosti i kontrasta, bitno da se radi i izvozi a onda ćemo lako financirati neke luksuznije stvari. A moram reći da i kad je teška tuga u gradu uvijek je lijepo živjeti u šibeniku

evo malo linkova pa pogledajte

http://www.youtube.com/watch?v=OwTZX-YbBtg
najstariji hrvatski film za početak

Ovdje ima svega pomalo
http://www.youtube.com/watch?v=6nmEwgzCZl4
http://www.youtube.com/watch?v=XDjWI6Tarik
http://www.youtube.com/watch?v=tTbrwozu_Bs&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=fvxt6OOi5Es
http://www.youtube.com/watch?v=uqtHvxrgMqE
http://www.youtube.com/watch?v=MmMpS0L35-A&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=VmOjnRJqZ14&feature=PlayList&p=1AAED330F12D43BF&playnext=1&playnext_from=PL&index=83
http://www.youtube.com/watch?v=cgrcE0jLgr0&NR=1
http://www.youtube.com/watch?v=04OlQRQ3HwA&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=-SpQPqgi_B0


http://www.do-posljednjeg-daha.info/index_files/tekstovi/%C5%BDiviti%20u%20%C5%A0ibeniku.htm
nisam mogao nać mp3cu možda su neki i čuli tu pjesmu-ona sve opisuje


Ili jednostavno, mi ne trebamo kino za gledat filmove, nego studio za snimat ih, a ustvari ni studio nam ne treba, jer imamo dobru scenografiju i dobro uređenu pozornicu, žikiš:)

nisam mogao nać mp3cu možda su neki i čuli tu pjesmu-ona sve opisuje

radio ritam il bilo koji iz okolice prek ljeta,dobro poznajem šibenik ;)
no za to da grad nema kino,nema opravdanja

Predstavljen film i CD o Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku

Autor filma je Željko Petreš

Kratki promotivni petominutni filmovi o Šibeniku te filmski zapis u trajanju od 25 minuta o prošlogodišnjem Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku, uz popratni CD, predstavljeni su danas u šibenskoj Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić". Autor filma je Željko Petreš.

Sajam u Šibeniku

- Filmovi će služiti prvenstveno za informaciju te promidžbu Srednjovjekovnog sajma, samog grada ali i Turističke zajednice. Kada budemo imali prezentacije pred turoperaterima, raznim agentima i stranim novinarima podijelit ćemo svima filmski materijal da uživaju u ljepotama Krešimirovog grada te zanimljivosti sa sajma koje nisu uspjeli vidjeti u dva dana dok traje - izjavio je na promociji direktor Ureda Turističke zajednice Šibenika Goran Bulat.
:cheers:

slažem se i ja isto normalno bi volio da postoji neko kino, ali činjenica je da je gradska i županijska vlast preloša i prenesposobna, i to onda tako bude.
Inače sve šta se radi u šibeniku rade privatnici, stranci i EU, vlast u zadnjih 25-30 godina nije napravila skoro ništa, pogotovo kad se vidi koliko u nekim drugim gradovima ide pazi ovo: DRŽAVNIH PARA, neke stvari su preočite. Ja se nevolim samosažalijevati na bilo što bio to rat ili kino...(tipa spike nama je bilo teško u ratu itd.), ali kad se skupe ti neki faktori, onda neke stvari postanu logične. Inače šibenik je davno prije 100 god. imao 6 kina u gradu, i dobili smo struju prije Beča i Pariza tako da smo ti mi zajebani i te spike.:):):).

Nadam se da sam ti uspio približit stanje u šibeniku, a ako si bio dolje onda kužiš kakvo je stanje, sad je bolje zadnjih godinu dana ali jedno vrime je baš bilo ružno, ali nikad tužno živjeti u šibeniku.

Inače znao sam ja neku ekipu iz kutine i klub baraka i HC bendovi.:).. i bio sam tamo i mogu reći da sam se vrlo pozitivno iznenadio.
Pozdrav

Šibenik izgleda prekrasno,skladno i baš onako simpatično dalmatinski.

http://subicevac.zagreb-montaza.hr/naselje.php - ovo naselje zasad ima oko 250 stanova i u planu je još 3 nove zgrade, trenutno se rade objekti E1 i E2. sve skupa će biti oko 350 stanova mislim.

http://www.vipsistemi.hr/?module=multimedija&page=vr - ovo je iznad šubićevca oko 100 stanova s tim da ista firma trenutno radi poslovni objekt isto na shubiji.

ima josh nesto POS stanova do 250 mislim u zadnjih 10 godina napravljeno

i na meterizama, točnije iznad magistrale neke zgradice mislim da će bit oko 80 stanova,

baldekin zgrada kraj dvorane koja mi je jebena, ali radi se već više od 5 godina, sad je valjda pri kraju. tu su stanovi i poslovni prostori + novi polukvart tkz. berlavi hils, na brdu iznad baldekina - urbane vile i novi domovi viđenijih (bogatijih) šibenčana. to je sve od 1993. šta se tiče stanogradnje. znači u 15 godina novih maksimalno 900 stanova, od toga u zadnjih godinu-dvije vishe od pola,

Drago PirIja, direktor Školjića iz jezera, tvrdi kako će ove godine tvrtka kojoj je na čelu ostvariti 130 tisuća noćenja

Jezera 'potopila' krizu i već rasprodala ljeto

Mi smo zapravo već rasprodali ljeto, a među našim gostima je čak 70 posto starih, koji nam se iz godine u godinu vraćaju
PIŠe Marijan DŽAMBO / EPEHA
Kakva kriza? Za nas nema krize! I ove sezone u našem turističkom naselju i autokampu Lovišća, kao i lani, sigurno ćemo ostvariti 130 tisuća noćenja, tvrdi Drago Pirija, direktor Školjića iz Jezera.

Otkud takav optimizam?

- Proizlazi iz svega što činimo godinama da ugodimo našim gostima i pružimo im više nego očekuju. Mi smo, zapravo, već rasprodali ljeto, a među našim gostima je čak 70 posto starih, koji nam se iz godine u godinu vraćaju.

Posebno vas cijeni ADAC, čiji kriteriji su vrlo zahtjevni?

- Što u apartmanskom naselju, što u autokampu najviše kategorije, mi možemo primiti 1600 gostiju. Svaka smještajna jedinica ima svoj vez u moru. Zapravo, kreirali smo takvu ponudu da nas nitko ne može kopirati. ADAC svake godine pravi svoju rang-listu destinacija i mi smo na tom popisu pri vrhu.

U čemu je tajna?

- Prvo, svakodnevno nudimo vrhunske animacije za djecu. Time, ne samo što ih činimo beskrajno sretnim, već majkama ostavljamo dovoljno vremena za odmor. Tu su i brojni nastupi mađioničara i drugih virtuoza. Da, zapravo, njihov odmor pretvaramo i nezaboravnu zabavu.

Drugo?

- “Padaju“ na naše vrhunske usluge. Podsjećam, mi nismo jeftini. Naprotiv! Međutim, naselje nudi najviše ekološke standarde. Tu smo uložili velik novac, ali naš najjači adut je osoblje. To s ponosom ističem. Riječ je o visoko motiviranom osoblju kojemu smo osigurali iznadprosječne plaće. Manje-više, svi govore po nekoliko jezika. Uz to, gosti ne vole kad osoblje mijenjate ko prljave košulje. To je razlog što je naš tim godinama u standardnom sastavu: 35 stalnih i 84 sezonska zaposlenika.

Startate 24. travnja.

- Pa sve do kraja listopada. Ova sezona bit će par dana duža nego prošlogodišnja.

Najbrojniji gosti su Nijemci?

- Da. Ali uz njih tu su i Austrijanci, Nizozemci i Danci. Ove godine, prvi put, dolazi nam i stotinjak Parižana.



Eto bilo bi super da i šibenik tako "potopi" krizu, al trenutno je situacija takva da vjerojatno jezera imaju više noćenja nego šibenik bez solarisa. U šibeniku ima samo jedan hotel??? i to hotel jad(r)an koji je ok i na dobroj poziciji ali je mal i ima jedan veliki stari hotel na super poziciji koji je uništen u zadnjih 15 godina. i još nekoliko super pozicija po gradu i s druge strane krke/mora devastirani autokamp sa bazenima koji je izgrađen par godina prije rata i onda u hrv. privatizaciji uništen.
I apartmani za iznajmljivanje u gradu, nema ih, ustvari ima ih al manje od npr. Rogoznice ili opet Jezera. I često ih iznajmljuju Švedi ili Nizozemci svojoj "rodbini", dakle porez ide ludlo i to

i di se možeš okupati u gradu bez auta? nigdi i šta reć na to?
a prirodni pojas grada heben i sve to stoji, tvrđave i to, katedrala, krka, kornati. i kako kad vidiš i više nisi siguran da li je stvarno tako, al moglo bi bit da iz rogoznice ide dnevno više izletničkih brodova za kornate i krku, da o zadarskim ili biogradskim brodovima ne govorimo, nego iz šibenika, koji je od skradina 10 km a od kornata 30 km. i rogoznica i biograd i zadar imaju napravit veću kilometražu i njima se to isplati a u šibeniku sve to ide leđero i šta reći.

Turistički grad se ne postaje preko noći ali ima tu još stvari. Treba razvijat najviše industriju, gospodarstvo, proizvodnju zdrave hrane i pića u zaleđu i izravno je spojit na turizam, mislim da solaris upravo otkupljuje tu domaću hranu. ali zasad smo daleko i od vodica i primoštena po turizmu.

Tek kad čovjek ovo pročita shvati koliko je Šibenik zanemaren i zapušten,ali i koliki golemi razvojni potencijal ima !

to da ali u privatizaciji su otišle sve gradske firme i to su baš onako školskohrvatski su uništene, samo tlm koji je sveden s 5000 radnika na 1500 je preživio. Također kako je Njofra kazao da se šibenik nije iskazao u ratu finalna proizvodnja je preseljena u Mostar, koji se valjda je iskazao možda rušenjem onog mosta. al o tome se ne smije govoriti. I kad je Franja umro par godina poslije ipak dođe nova elektroliza koja je srce same tvornice i skupa je ko sam vrag, i što se dogodi izgori u požaru par mjeseci poslije. navodno je nekom radniku ispao čik negdje po putu. A Slobodna plovidba, TEF, Šibenka, Poliplast, Revija koja je 20 godina u stečaju i sad ju je valjda kupila neka hrvatska firma što šiva robu za vojsku i te stvari.

U drugim gradovima je isto propadalo, al bi bar nešto ostalo, ovdje je doslovno sve otišlo pomevši i turizam gdje su bili izbjeglice nekoliko godina, a u privatizaciji su ta turistička poduzeća samo gurnuta korak dalje prema rubu. Također požar u velikoj robnoj kući centar također kad je bila khao malo obnovljena prije, i tek je evo počela prije 3 godine normalno radit (šta je je sredili su je prva liga cijela je u šarenim mediteranskim bojama a prevladava narančasta:) i to ti je to

ako se još čega sjetim mogu napisat, ali bolje je razmišljat o novim projektima

evo načuo sam glasinu da će u "hitlerovim očima" biti neki ekstra disko. Za one koji neznaju to su dva otvora u kanalu ispred šibenskog zaljeva koja su služila za skrivanje i remont podmornica. Otvori su unutar stijena povezani, a pod će biti izrađen od stakla, a ispod stakla u moru će biti zajebane lampe. Stavit ću sliku pozicije ako uspijem naći, ugl. onaj dan kad se za taj disko bude tražila karta više i to ne samo ljeti, će se moči reći da se u šibeniku dobro živi. Također tvrđava sv. nikole koja je kilometar dalje je uvijek u nekim planovima, kockarnice, disko, ali treba tu para. I do obe lokacije se može samo brodom ili pomoću pustolovina i vještina poput skidanja donjeg dijela robe kad se ide do tvrđave ili spuštanja po okomitoj hridi do hitlerovih očiju.
Al eto ako doživim i taj brodski prijevoz po gradu možda i bude neke vajde, dotad zajebancija

http://img291.imageshack.us/img291/9521/hitleroveocijedanodulaz.jpg (http://img291.imageshack.us/my.php?image=hitleroveocijedanodulaz.jpg)
jedan od ulaza, a tu na linku možete vidjet kako su to u makarskoj zrihtali:
http://arhitekturarata.makeforum.org/maskirni-i-podzemni-vezovi-u-rh-t27.html

http://img148.imageshack.us/img148/4706/p7292405wg2.jpg (http://img148.imageshack.us/my.php?image=p7292405wg2.jpg)
to je taj isti ulaz

http://img148.imageshack.us/img148/999/p7292534gd0.jpg (http://img148.imageshack.us/my.php?image=p7292534gd0.jpg)
unutrašnjost

http://www.projekt.sibenik.hr/hrv/nikola.htm

to tako stoji već par godina

http://www.projekt.sibenik.hr/hrv/index.htm

eto i šta je od svega napravljeno jedna velika Nula, ništa, samo šta više klinci iz cijelog svijeta ne dolaze na otok mladosti

http://img256.imageshack.us/img256/1712/naslovna.jpg (http://img256.imageshack.us/my.php?image=naslovna.jpg)
robna kuća centar, 9000 m2, 4 etaže, u svoje vrijeme pobrala nagrade za arhitekturu

hotel Ivan, Solaris
http://img3.imageshack.us/img3/4586/imagehotelexteriorentra.jpg (http://img3.imageshack.us/my.php?image=imagehotelexteriorentra.jpg)
http://img172.imageshack.us/img172/4324/lokacijahotelovsolaris.gif (http://img172.imageshack.us/my.php?image=lokacijahotelovsolaris.gif)
U solarisu su hoteli Ivan, Niko, Jure, Andrija i Jakov svi s 4* osim Jakova 3*, ogroman autokamp, dosta bungalova, marina, tobogani, veliki bazeni, pješčane plaže, minigolf, tematski park dalmati, replika dalmatinskog sela, veliki wellness, hala za kuglanje i bilijar, karting staze, sportski tereni i još dosta toga, tu je link
http://www.solaris.hr/
http://img4.imageshack.us/img4/7697/wellnessbazeni2.jpg
http://img27.imageshack.us/img27/9747/wellnessgrota.jpg
http://img17.imageshack.us/img17/8212/wellnessatrij.jpg

http://img141.imageshack.us/img141/4649/hr2200001be1220.jpg
marina i bungalovi

http://img440.imageshack.us/img440/8193/sibenikglasdlamacijabus.jpg

panoramski bus šta vozi po gradu od prošlog ljeta.

ŠIBENSKA turistička ponuda bogatija je za autobus na kat, tzv. double decker, u tradicionalnoj šibenskoj narančastoj boji i s motivima sa šibenske kape, s kojim turisti mogu krenuti u trosatni obilazak šibenske rivijere.

Kako javlja Glas Dalmacije gostima se nude ture, osim kroz Šibenik, i kroz Vodice, Primošten, Rogoznicu, Solaris i Brodaricu. Trosatno panoramsko putovanje košta 90 kuna, a jednom kupljena karta vrijedi za cijeli dan.

Svaki putnik, double decker može primiti 78 putnika, može odabrati na kojemu će od šest ponuđenih jezika biti informiran o onome što vidi izvan autobusa, a zanima li ih bilo što drugo uvijek mogu pitati i turističkog vodiča koji će im biti na raspolaganju.:cheers:

http://img3.imageshack.us/img3/2001/kazimirhraste22001091th.jpg
Hraste dovršava kip Dražena Petrovića koji će krasiti Šibenik

Splitski kipar Kažimir Hraste, profesor na Umjetničkoj akademiji, dovršio je u svojem atelijeru na Kocunaru skulpturu Dražena Petrovića koja će ove godine biti postavljena u Šibeniku, ali to je tek prvi model, i to od stiropora.

Sada slijedi izrada modela od drva i gipsa, prema kojemu će se u Zagrebu načiniti aluminijski odljev.

Zbog čega ste načinili skulpturu od stiropora?

- Ona mi služi kao podsjetnik, gledajući je, izrađujem čvrstu konstrukciju. Ali prvenstveno sam je izradio od laganog materijala da je mogu odnijeti u Šibenik i na Baldekinu, gdje će biti njezino mjesto, provjeriti kako se uklapa u prostor. To sam i učinio ovih dana, dobro izgleda i sada se mogu posvetiti drugoj fazi posla.

Vaš rad predstavlja Dražena Petrovića kao dječaka. Zbog čega ste se odlučili na takav pristup?

- Moram prvo napomenuti da je natječaj, na kojemu je prije nešto više od godinu dana izabrano moje rješenje, sadržavao i projekt igrališta u sklopu kojega će biti spomenik. Dakle, surađujem s arhitektom Antom Kuzmanićem, koji osmišljava igralište, a ono će biti uzdignuto iznad postojećeg parkirališta. Moj Dražen sjedi na klupi s loptom, u dobi je od 15-16 godina i kao da čeka društvo. Odnosno, poziva djecu da se igraju tu, a ne na ulici. Prikazao sam ga kao dijete i zato što takvo rješenje još ne postoji; Vasko Lipovac ga je u Švicarskoj prikazao na reljefu, Kuzma Kovačić u Zagrebu u odrasloj dobi, a meni je ostalo da ga vratim u ishodište, djetinjstvo, kući. A mislim, da je Dražen živ i da želi nešto darovati svome gradu, to bi sigurno bilo igralište.

Prikazani lik izgleda pomalo tužan?

- Prije bih rekao sjetan i zamišljen. Gleda u loptu, kao u staklenu kuglu u kojoj vidi svoju sudbinu. Međutim, klupa na kojoj sjedi vrlo je duga - gotovo sedam metara, tako da uz njega može sjesti i desetak djece. Nisam ga želio podići na pijedestal, nego ga postaviti u parter, a uz njega mogu sjesti sve “rezerve”. To je rješenje već korišteno - kod nas je najpoznatiji Kožarićev Matoš na klupi, ali uz Dražena će biti puno više mjesta.

Zbog čega ste se odlučili za aluminij, a ne za češće korištenu broncu?

- Baš zato što skulptura prikazuje mladu osobu pa je poželjno da bude svjetlija. Aluminij manje oksidira od bronce i s vremenom će dobiti samo blagu sivkastu patinu.

Umjetnička akademija, na kojoj godinama predajete, još radi na tri adrese. Kada očekujete konačno prostorno rješenje?

- Vrlo skoro. Natječaj za zgradu koja će biti u sklopu Kampusa je u tijeku, mislim da traje još mjesec dana, i dobili smo potvrdu da će se odmah nakon odabira idejnog rješenja krenuti u realizaciju, a to je odlična vijest. Za sada znamo da će to biti zgrada s pet do šest katova. Inače, s Akademije je, dok čekamo na novi prostor, u deset godina izišao već niz generacija diplomiranih kipara. Ovog će ponedjeljka njihovi radovi, u izboru Jasminke Babić, biti predstavljeni na posebnoj izložbi u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci.

Jasmina Parić
foto: nikola vilić / cropix
Mjesto pod suncem

Kakva je budućnost mladih kipara? Hoće li doći do posla, kolika je uopće potražnja za njihovim radovima?

- Kriza u umjetnosti već dugo traje. U Hrvatskoj nema tržišta umjetnina ni velikih projekata, tako da akademski kipar teško nalazi mjesto pod suncem, ali uvjeren sam da će talent uvijek naći pravi put. Akademija ne može stvoriti umjetnika, može mu samo dati preduvjete za rad. Istina, vremena su nepovoljna, ali za hrabre su uvijek prava. To kažem i svojem sinu, koji je također kipar.



je da ga još uvijek čekamo skoro 20 godina, ali ako ga postave, meni će bit ljepši i originalniji od onog u zgu

http://img208.imageshack.us/img208/3491/200810282003450spomenik.jpg
spomenik braniteljima šibenika na baldekinu, isto dobro izvedeno, ovj kut je malo čudan, jer se gleda s glavne ceste kao val agresora koji se razbija i vraća

http://img4.imageshack.us/img4/4726/250pxpetarkresimiriv.jpg
petar krešimir IV, ok, ali moglo je i bolje

http://img3.imageshack.us/img3/9194/spomenparkubievac26ax.jpg
http://img509.imageshack.us/img509/5387/1852327p1010006.jpg

mali dio spomen parka rade končara koji je oveći, ali i dosta devastiran, inače ovaj park je dosta velik, ali onaj drugi na šubičevcu je ogroman i ide u brda kao šibenski maksimir ili splitski marjan. Tu je davno bio zoološki vrt s egzotičnim životinjama i potokom koji je danas presušen


http://img509.imageshack.us/img509/3461/spotttttttttmenikzvonim.jpg
DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOG ZMAJA PODIŽE SPOMENIK DMITRU ZVONIMIRU
Važnija počast kralju nego ručak siromasima
Bolje je uložiti novac u spomenik Zvonimiru nego u pučku kuhinju, smatra Ante Nadomir Tadić Šutra
PIŠE ŽIVANA JURAS /EPEHA

Knin će uskoro dobiti dva nova spomenika, za čije će se postavljanje u idućoj godini u gradskom proračunu osigurati čak 400 tisuća kuna. Grad će, naime, sa 150 tisuća kuna financirati uređenje dijela parka na prostoru između Trga Oluje i zgrade Gradske uprave, gdje će se postaviti kip kralja Dmitra Zvonimira, djelo akademskog kipara Aleksandra Guberine iz Šibenika.

Uz spomenik Zvonimiru, u Kninu će se graditi i spomenik Danu pobjede i domovinske zahvalnosti Oluja, koji se podiže na inicijativu kninskih braniteljskih udruga, a postavit će se na južnom dijelu Starčevićeva trga.

Već je raspisan javni natječaj za idejno rješenje spomenika te upućeni pozivi nekolicini uglednih hrvatskih akademskih kipara. Nakon što posebno gradsko povjerenstvo izabere najbolji prijedlog, Gradsko poglavarstvo će proračunskim novcem financirati rekonstrukciju Starčevićeva trga gdje će spomenik biti postavljen. Spomenik Oluji bit će na južnoj strani trga, koja je zasad prazna, a na suprotnoj je strani izgrađena fontana.

Potrebno je napraviti izdignuto postolje na kojemu će stajati spomenik Oluji. Građani Knina uglavnom znaju tko je bio kralj Dmitar Zvonimir i podržavaju ideju da se na atraktivnoj lokaciji u gradu podigne spomenik njemu u čast. No, dok jedni smatraju da za ovakav projekt novac ne bi trebao biti problem, drugi misle da se sredstva za izgradnju spomenika trebaju uložiti u prioritetnije stvari.
Priznao ga Rim

Evo što su u kratkoj anketi o podizanju spomenika kralju Zvonimiru kazali građani Knina:

Ante Nadomir Tadić Šutra, predsjednik Kulturnog vijeća grada Knina:

- Ideja o podizanju spomenika kralju Zvonimiru nastala je još 1995. godine, nakon Oluje, kada je veliki prijatelj grada Knina prof. dr. Stjepo Obad, sveučilišni profesor iz Zadra, pokrenuo inicijativu da se spomenik napravi u Kninu gdje je Zvonimir stolovao. On je bio prvi legalno izabrani hrvatski kralj kojega je priznao Rim. Novac za podizanje spomenika nije u pitanju jer ga financira Družba braće hrvatskog zmaja. Bolje uložiti novac u spomenik Zvonimiru nego u pučku kuhinju, jer nismo svjesni što time dobivamo. Čekali smo 14 godina, a nadam se da bi za 15. obljetnicu Oluje Knin mogao dobiti spomenik kralju Zvonimiru.

Tomislav Vrdoljak, dogradonačelnik Knina:

- Natječaj za spomenik je završen, upućen je poziv sedmorici akademskih kipara, a izabrano je idejno rješenje kipara Aleksandra Guberine. U idućoj godini Grad Knin će izdvojiti 150 tisuća kuna za uređenje parka pokraj Trga Oluje, gdje će se spomenik postaviti. Još, međutim, nije određen datum kada će se spomenik postaviti, no to će sigurno biti u 2009. godini.
Mnogo je i 150.000 kuna za spomenik

Inga Kukolj, aktivistica Ekološke udruge: Obični građani nisu dovoljno upućeni u to što se gradi, koliko novca će se utrošiti u izgradnju spomenika i financira li se to iz gradskog proračuna.

Smatram da je i 150 tisuća kuna za postavljanje spomenika puno ako u gradu ima stvari koje su u ovom trenutku prioritetnije. Bolje je uložiti u neke razvojne projekte, sanaciju deponija i čišćenje grada, a tek onda postavljati spomenike.

Inače, nemam ništa protiv spomenika Zvonimiru, čak je Ekološka udruga sudjelovala u organizaciji manifestacije Zvonimirovi dani na Tvrđavi, koja bi trebala postati tradicionalna i po kojoj bi Knin trebao postati prepoznatljiv. Upravo zahvaljujući ovoj manifestaciji i aktivnostima kninskoga KUD-a Zvonimir, koji je napravio i mjuzikl o kralju Zvonimiru, građani su bolje upoznati o povijesnoj ulozi kralja Zvonimira.

http://img161.imageshack.us/img161/1193/plavineboder140208thumb.jpg

Šibenik: studenti pomorstva u ‘Plavom neboderu’
Čini se da je u ovom trenutku sporno tko će financirati uređenje dviju predavaonica
PIŠe Marina JURKOVIĆ / Epeha

Prizemlje “Plavog nebodera” može primiti Studij pomorstva, ali je
sporno tko će platiti adaptaciju Radovan Goger /CROPIX
Svi su izgledi da će se 75 studenata svih triju godina šibenskog Studija pomorstva Pomorskog fakulteta u Splitu, koji su useljenjem ureda Gradskog poglavarstva Šibenika u Krešimirov dom ostali bez prostorija za rad, ipak “skućiti” u prizemlju “Plavog nebodera”.

Prostor u prizemlju zgrade na Baldekinu, koji je već četiri godine prazan i neiskorišten, a u vlasništvu je Grada, u srijedu su obišli predstavnici Pomorskog fakulteta i gradske uprave. I jedna i druga strana zadovoljne su što će šibenski studenti predavanja nastaviti slušati upravo u Šibeniku, gdje su i upisali studij. Čini se, ipak, da je u ovom trenutku sporno tko će financirati uređenje dviju predavaonica u “Plavome neboderu”. Lako se to dade “iščitati” iz riječi prof. dr. Marka Tomaševića, voditelja Studija pomorstva u Šibeniku, ali i Tomislava Ninića, šibenskog dogradonačelnika.

Voditelj Tomašević, koji zbrinjavanje studija u jednom od rijetkih prostora u vlasništvu Grada kvalificira konstruktivnim rješenjem i pohvalnim potezom gradske uprave, očekuje da će prostor urediti upravo Grad.

- Predstoje nam daljnji dogovori sa Gradom, ali i s rektorom Sveučilišta u Splitu. Ovo je početna faza, tek smo razgledali prostor koji nećemo iskoristiti u cijelosti, jer je prevelik, no adaptacijom bismo mogli dobiti dvije učionice. Nije bez osnove očekivati da ih uredi gradska uprava - veli Tomašević.

Ninić, međutim, ne spominje nikakvo financijsko obvezivanje Grada u tom projektu. Doduše, najavljuje kako će se gradske službe angažirati oko izrade troškovnika uređenja prostora. Napominje i kako ulaganje ne bi smjelo biti osobito veliko, ali to je sve. Inače, budući pomorci su nedavno pred zajedničkom zgradom šibenske gradske i županijske uprave organizirali prosvjedni skup, tražeći da se čelni ljudi lokalne vlasti temeljitije angažiraju oko prostornog zbrinjavanja njihova studija.

http://img301.imageshack.us/img301/8780/397pict0001.jpg
crveni neboder

uz 17/18+p katnicu (ovisno gleda li se s gornje ili donje ulice) mislim da su oni najviši u gradu, sve skupa ima mislim 34 zgrade od po 10+ katova, link:
http://www.emporis.com/en/wm/ci/bu/sk/li/?id=109487&bt=9&ht=2&sro=0

Podatci nisu 100% točni jer je za ovaj najviši navedeno 16, a izostavljeno je i 7 nebodera na šubićevcu C1 i C2 koji su oba 14 katova i dosta su veliki ( idu u dužinu), zatim 2 crvena i 2 plava od po 12 i kod bivše mjesne zajednice 10 katova.

Šibenik ima dosta nebodera u odnosu na broj stanovnika zbog prirodne pozicije, bar što se tiče užeg gradskog područja, a uskoro bi trebao biti i u dragi prvi poslovni, bar se nadam. spekulira se s visinom od 75m to je znači skoro 20 katova:)

Samo steta sta su fasade propale kod nebodera :(

Inace ja jedva cekam sirenje grada prema brodarici i podsolarju :) , do sada izgleda ko da se sve radi u snjeru subicevca i materiza ,a juznjaci dobivaju samo shopping centre , ali dobro uskoro cemo dobit kino :)

ps , prostor kod remonta treba ciscenje , puno smeca a dosta lip pogled na grad kad ides onom malom sporednom cestom uz zid remonta kod vojarne bribirskih knezova
Previse je smeca nabacano tamo

http://img140.imageshack.us/img140/7251/dscf0110.jpg
najviši je ovaj ispred ove male šumice u gradu, a tu malo iza je i berlavi hils, slika je stara oko 5 godina, ali ta šumica lagano nestaje, mogli bi ostavit bar neki parkić iza plavog i crvenog su 3 bermude (zbog tlocrta - ko hlače bermude) od po 16 katova a ja san 12.:)

i to isto, tamo je jebena pozicija iza remonta prema onoj novoj velikoj pumpi za brodove, pogled na grad je zajeban, a tu bi mogle i neke plažice se uredit, sad je čisto more:)

Je , nit setnica nebi bila losa :) , samo tribaju to ocistit od smeca koje je nabacano tamo sada :bash:

Šibenčani bravo za trud da nam predstavite svoj grad ! Ja sam dosad jako ugodno iznenađen jer jako malo znam o Šibeniku.Samo tako nastavite i dalje.Pirratta je očito veliko pojačanje za ovaj forum.Recite mi jel su taj plavi i crveni neboder stambene ili poslovne zgrade ? Jel imate možda slike zgrade suda ? Potrudite se da stavljate nove slike koje ste sami snimili i to po mogućnosti slike dimenzija 800 x 600 ilo 1024 x 768 !

Sve zgrade u sibeniku su vise ili manje stambene , pa i one najvece :yes::yes:

Inace neboderi na subicevcu su ocuvaniji od ovih na baldekinu i vidicima

navodno je za projekt u Dragi 50-ak što domaćih i inozemnih arh. studia preuzelo dokumentaciju. natječaj je gotov, al čeka se urbanistički plan uređenja tog područja i još neki radovi. za par dana bi trebali i izaći renderi nekih radova.
Posebno mi je drago da je i španac bio zainteresiran:) : "Pozvan je i španjolski arhitekt svjetskoga glasa Josep Luis Mateo, otprije zainteresiran za taj projekt."

To je najveći projekt u novijoj povijesti grada koji bi trebao izmijeniti kompletnu sliku šireg centra nekog grada, samim time i samog grada, radi se o zahtjevnom terenu s prirodnim padom od 18-ak metara, tu će se preselit kompletna gradska uprava, državne službe, a bit će i stanova, podzemna garaža od 700 mjesta, i sl. Samim time što je dosta zahtjevan na neki način je i izazov vrhunskim arhitektima.
Jedino šta vjerojatno ništa od nekog ekstra towera, jer su rekli da je maksimum 16 etaža, to je isto ok, al 17 bolje zvući:), samo ko zna koji će rad pobijediti, zadnji link je od Josep Lluis Mateo-vog ureda i ne mogu baš reći da su mi njegovi radovi supač, za mene je to prekockasto.
Al, bumo vidli, bitno da se počne ziđat, a to bi trebalo krenut do kraja godine, navodno.

evo linkova:
www.vjesnik.hr/pdf/2009%5C03%5C27%5C14A14.PDF
http://www.zagreb-montaza.hr/hr/stanogradnja/investicije-drage.php
http://www.mateo-maparchitect.com/quickview.html

inače, u Dragu ide preko 100 milja evrića, kao i za podsolarsko koje bi trebalo krenut odmah poslije (marina, plaže, hoteli, kamp...), to je onaj dio pored solarisa al ne u smjeru zablaća nego prema magistrali i brodarici.
dalmare je vjerojatno pri kraju proširivanja, radi se na bolnici, dovršena je nova zgrada Zavoda za javno zdravstvo, sv.Mihovil se nastavlja sa konzervatorskim radovima, gospodarska zona podi ide, govorilo se o najvećem novom zatvoru koji bi trebao biti izgrađen u podima, te bi čak i zatvorenici mogli radit u nekim tvornicama u sklopu odsluženja kazne (da mi je to vidit:))

Sve u svemu vidi se da se bliže izbori, al čika Vlada i nema izgleda nešto previše para, jer se to s tim zatvorom oteglo već dosta dugo, a zna se kakvo je stanje u zatvorima u RH.

http://img120.imageshack.us/img120/5779/y188945229153922.jpg
to je neki stari polurender kako bi to moglo izgledat, iza su naši blizanci crveni i plavi, tako da bi se moglo dobro uklopit, a nije baš preblizu staroj gradskoj jezgri, tako da se konzervatori ne bi trebali previše buniti.

Ovako bi bilo okey :)

pa da ovo bi i za puno veće gradove bilo bar ok:)

http://img253.imageshack.us/img253/5787/peskarija1.jpg
http://img523.imageshack.us/img523/8550/peskarijagooglebig.gif
projekt "Peškarija"
Šibenik

* Čestice- zkč. 5224,5225,5226/1, 5904, sve k.o. Šibenik
* Ukupno 1061 m2
* Namjena gore navedenih čestica je građevinska i iste su kao takve ucrtane u zoni dozvoljene gradnje
* BRP-3129.7m2
* Projektom je obuhvaćeno uređenje prostora između crkve Sv. Dominika, objekta u kojem je buta Harolda Bilinića, litice uz koju je dijelom sačuvan gradski bedem iz 13.stoljeća i Ulice Obala palih omladinaca
* Oblikovanjem sklopa novih objekata pokušalo se revalorizirati "genius loci" ove atraktivne lokacije uz najužu povijesnu jezgru. Sačuvana je kontinuirana građevinska linija na obalnom pročelju grada, a novi objekti s tri strane formiraju prostor unutarnje javne površine-intimnijeg trga kao očuvanje memorije na samostanski klaustar.
* Bijelo kameno pročelje objekta uz obalu, te pročelja žbuke u unutarnjem dijelu u kombinaciji s alu-elementima zaštite od insolacije su oblikovna značajka.
* Oblikovanjem dijela gradske rive ispred novog sklopa, nastavlja se kontinuitet obnove istim materijalima i zelenilom sa prijedlogom formiranja prostora tržnice na simboličnoj razini kao memorija na "staru ribarnicu," a u funkciji turističke promocije i afirmacije ovog dijela gradskog središta.
* Idejni projekt stambeno-poslovne zgrade "Stara Ribarnica" prikazuje istu na 4. kata, s ukupno 9 luksuznih stanova, te pripadajućim poslovnim i ugostiteljskim prostorom
* Ukupne neto površina objekta iznosi 2430,7 m2, od čega neto površina stanova iznosi 1110,5 m2
* Kvadratura luksuznih stanova će biti u rasponu od 52,3 m2 do 137,6 m2, ultra modernih linija i ostakljenih galerija s pogledom na prekrasnu šibensku rivu i stari grad
* U prizemlju cijelog sklopa nalazit će se poslovno-trgovački sadržaji
* Pod cijelim objektom će se nalaziti podrum sa garažom i spremištima stanara te dijelom za korisnike poslovno-trgovačkog sadržaja
* Pristup garaži će biti osiguran liftom za vozila
* Ispred samog objekta će biti uređen pejzažni pojas sa zelenilom i palmama, pješačkim i kolnim pješačkim pristupom, kao i parkiralištem uz samu marinu
* Predviđena vrijednost investicije je 4 milijuna eura
* Trenutno je cilj pronaći partnera koji će pomoći pri rješavanju problematike projekta „Peškarija“ sa konzervatorima





zgrada bi se trebala nalazit u najužoj gradskoj jezgri gdje je prije 2.svj. rata bio samostanski klaustar i park, a zatim peškarija te poslije kafe i disko peškarija koji više ne rade.
što se mene tiče zgrada je ok, ali iako je taj prostor sad sjeban mislim da se ipak ne uklapa u to područje, tamo bi više pasalo nešto konzervativnije, tj. izgrađeno u sličnom điru kao i oklone zgrade. Odmah pored je lijepa crkva sv. Dominika, ostaci zidina iz 13.st. i buta (za one koji ne znaju to je naziv za nadsvođene prolaze kojih ima pregršt u šibeniku). Mislim da bi čak bolje sjeo i jedan lijepi park, uz uvjet da se obnove starinu u okruženju.

Ova zgradica bi puno više pasalo negdje iza nove šetnice, prema tefu, u tom slučaju bi i pogled bogatih stanara bio puno bolji jer bi osim mora pred nosom imali dolac, rivu, katedralu i gradske zvonike. Pozicija bi bila bolja i zbog toga što se tamo treba radit kad tad i plaža, a udaljenost od stare jezgre je jako mala, a opet je ne nagrđuje...

Dakle, projekt je spreman, investitori imaju para, jedino su komplikacije s konzervatorima koje ovaj put podržajem ono što koči realizaciju.
Jbg, da je projekt baš ono ultramegaekstra dobar ali i moderan, ne bi imao ništa protiv, al ovo je dobro, ali ne baš toliko da se tamo gradi..

http://img207.imageshack.us/img207/2792/ibeniknovaetnicanacrnic.jpg

Dakle, ovo je ta nova šetnica uz more, na kraju šetnice iznad su otvoreni i zatvoreni bazen (zatvoreni bazen je dovršen prije par godina i po meni je fino izveden)

Ta zgrada bi sjela dobro na ovom isturenom dijelu..

Ovo iza vam je sve prostor TEF-a , sve do brda. Taj prostor je jako blizu gradske jezgre i na perfektnoj poziciji (ušče Krke), s tim da će se grad u budućnosti širiti između ostalog i prema mostu. To je jako veliko područje, tako da se šibenik ima itekako gdje širiti. Zapravo i područje prema ražinama, brodarici, zablaću i bilicama je više manje puno ravnije nego ovaj dio gdje je grad zasad. Ako je Rim na brežuljcima i može se širiti, onda možemo i mi:)

Evo nešto što sam iščeprkao na netu:
http://img10.imageshack.us/img10/6392/hoteltisno.jpg

HOTEL TISNO
Tisno - turističko ugostiteljski objekat

Kapacitet:
• 40 soba i apartmana
• restoran, bar, fitnes studio i drugi sadržaji,

Status:
• izrada projektne dokumentacije

http://img22.imageshack.us/img22/668/meterize.jpg

OBJEKT METERIZE
Šibenik - stambeno poslovni objekat

Kapacitet:
• 12 stanova
• garaže
• poslovni prostori

Status:
• izrada projektne dokumentacije

http://img528.imageshack.us/img528/459/400990.jpg
zgrada u bivšoj vojarni u kulinama gdje će bit smješten državni arhiv, inače na kulinama ima nekoliko ovakvih zgrada koje su građene za vrijeme Austrije, to je u dijelu gdje se grad spaja s mandalinom, dakle dosta daleko od centra, mislim da će arhiv ipak biti u samo jednoj, slika je loše kvalitete, ali zgrade su zanimljive

http://img511.imageshack.us/img511/8410/novizavod30912081thumbn.jpg
nova zgrada zavoda za javno zdravstvo

http://img511.imageshack.us/img511/8410/novizavod30912081thumbn.jpg
bivši hotel ne šubićevcu koji se preuređuje u studentski dom, inače ovo pročelje je manje, tj, zgrada ide više u dužinu a ovo je slikano s druge strane, u prizemlju je menza koja mislim da već radi, ali nisam 100%. Jedini problem je što je dom dosta udaljen od faxeva, ali je zato smješten u zelenilu:)

također prošle godine je počela s radom katolička osnovna škola, završena je crkva i veliki crkveni kompleks na šubićevcu (to se gradilo mislim preko 5 godina, i to bez stajanja), donekle su se uredili parkovi po cijelom gradu, obnovljen star pazar.

Također zanima me što će bit s hostelom na šubićevcu, to se nigdje ne spominje, a lokacija je isto dobra, usred parka u šumi, samo treba malo obnovit te zgrade, ne kužim zašto je ovima u gradu tako teško neke stvari pokrenut, sve je već izgrađeno postoji, i prije je to bio hostel. Znači ne treba puno ulagati jer su zgrade očuvane, a to bi ovom gradu ipak dalo dimenziju više.

http://img11.imageshack.us/img11/9323/studentskidomsibenik322.jpg
malo sam falio, to je budući studentski dom

Samo mali isjecak iz slobodne od danas :)

Dvanaest novih i obnovljenih dvorana

Sportska dvorana u Tisnom jedna je od čak 12 sportskih dvorana koje se u županiji grade, obnavljaju ili će njihova gradnja početi tijekom ove i iduće godine. Nove dvorane grade se u Rogoznici, u sklopu druge faze izgradnje osnovne škole, i u Čistoj Velikoj.

Gradnja sportske dvorane s 500+500 mjesta na tribinama i svim uvjetima za održavanje europskih natjecanja u Skradinu, počinje 1. svibnja, a očekuje se i skori početak izgradnje sportske dvorane u sportsko-rekreacijskoj zoni Račice u Vodicama.

Osim toga, u različitim su fazama pripreme za gradnju sportskih dvorana u Šibeniku, Tribunju i Pirovcu. U Kninu je vrhunski obnovljena i osuvremenjena dvorana tamošnjega srednjoškolskog centra, a obnavlja se i dvorana u Golubiću, dok je u Murteru nedavno svečano otvorena potpuno nova vrhunska sportska dvorana.

U popis novih dvorana svakako treba ubrojiti i privatnu mini dvoranu koju je na Ražinama, za potrebe šibenskih košarkašica, otvorio poduzetnik Josip Stojanović.
Da i to jednom docekamo

http://img80.imageshack.us/img80/6475/sibenik.jpg
POS na metrizama, ovo je jedna od par takvih izgrađenih, kao što vidite, ide dosta u dužinu, a zanimljivo je da se promet odvija kroz zgrade, kod ove kroz 1 prolaz, a kod nekih zgrada na meterizama i kroz 2 prolaza. Inače ako živite na meterizama ili na šubičevcu, nije baš preporučljivo ići okolo po šumama i gorama jer su tek lani otkrili da je minsko polje praktički u gradu na šubićevcu, a na meterizama je neki momak prije par godina poginuo, dakle šparoge triba brat na otocima iako smo mi ko klinci redovito tumarali po brdima, a i danas babe idu u šparoge po tim istim brdima.
http://forum.net.hr/forums/p/117399/3083408.aspx
Eto kad nije naša Vlada mogla to sredit, onda su nijemci uletili, hebem li ti ovakvu državu, bitno da se ima za pizdarije gradit, a to šta je minsko polje praktički u gradu nema veze, da su ga bar označili ili nešto?:ohno:

da, samo se bojim da to ima dosta veze s izborima.

Mislim da su sve ove nove dvorane u hrvatskoj stvarno lijepe, ali upitna je njihova isplativost, u razvijenim državam se takve stvari rade tek kad su lokalne zajednice u mogućnosti financirati ih (razvijeno gospodarstvo, platežna moć građana i sl.) inače ne bih volio da DRŽAVNE PARE idu samo na pokrivanje kredita, režija i sl. za dvorane pojedinih gradova. Ako se već ne mogu financirat same, onda teret troškova treba preuzet lokalna zajednica, a ne cijela država. Treba prvo stvorit jaku financijsku podlogu za izgradnju i financiranje režija tih dvorana. A kad je financijska podloga jaka, onda se lako rade dvorane, stadioni i sl. stvari. A u razvijenim državama dvorane su u plusu i donose i dobit (a ne samo vizualno-estetske doprinose) lokalnim zajednicama.

No hard feelings i no ljubomora, samo objektivnost:)

MOGU LI PODUZETNIČKA ZONA PODI I BIKARAC ZAJEDNO
Dekoracija s deponija: balkanske navike i poduzetnički snovi
Sve planove i ambicije Zone Podi teško je povezati s prizorom ‘na terenu’ koji - koliko samu zonu, toliko i domicilnu Šibensko-kninsku županiju - svakom potencijalnom investitoru predstavlja u svoj punini njezinih balkanskih navika i običaja
PIŠe Davorka Blažević

Gospodarska zona Podi županijskog je značenja, a ima pretenzije s vremenom postati jedna od najprosperitetnijih u regiji.

Na prostoru od 816 tisuća kvadrata s pedesetak poduzetnika, čije se parcele kreću od 2,5 do 20 tisuća četvornih metara površine, u ovoj bi zoni doskora trebalo raditi oko 2200 zaposlenih.

Dakle, nesumnjivo se radi o iznimno ambicioznom projektu, k tome prvoj gospodarskoj zoni u Hrvatskoj koja je sufinancirana novcem Europske unije (koja je investirala u gradnju infrastrukturnih objekata).

Sve te podatke, planove i ambicije teško je povezati s prizorom “na terenu” koji, koliko samu zonu, toliko i domicilnu Šibensko-kninsku županiju, svakom potencijalnom investitoru predstavlja u svoj punini njezinih balkanskih navika i običaja.

Krajobraz između gradskog deponija Bikarac i Poduzetničke zone Podi slikovito je “ukrašen” stotinama plastičnih vrećica raznesenih vjetrom po travi i šikari, okačenih po grmlju i drveću. Na čast i diku i Poda i osnivača zone.

Kao neka vrsta preporuke ulagačima da znadu odmah gdje dolaze. Potpuno je jasno da Gospodarska zona sa svojim pretencioznim planovima ne može kohabitirati s ovakvim deponijem.

Dok se na Bikarcu ne uredi suvremeni regionalni centar za gospodarenje otpadom, u koji će biti investirano šest milijuna eura, netko (a znade se dobro tko!) mora dnevno voditi brigu da “rasuti teret” šibenskih kućanstava ne odlazi s deponija kojekuda. Ili možda neki lokalni “konceptualisti” u raznesenom smeću prepoznaju umjetničke instalacije kojima benevolentno omogućavaju prezentaciju u javnom prostoru?




valjda će i deponij uskoro sredit, a sreća da i to vodi EU, a ne ovi naši, jer ko zna kad bi se to sredilo.

ŠIBENSKI ‘SIBNAVAL’ I DALEKOISTOČNA TVRTKA UTEMELJILI ZAJEDNIČKU tvrtku ZA PROIZVODNJU BRODSKE OPREME
Investicije s 'druge strane svijeta': Korejci u šibenskim Podima
Pogon koji će zapošljavati 20-ak radnika i u koji će biti uložena tri milijuna eura počet će raditi polovicom iduće godine
PIŠe Marijan DŽAMBO / EPEHA

Sibnaval” i korejska tvrtka “Wartsila Accommodation systems” utemeljit će u Poduzetničkoj zoni Šibenik zajedničku tvrtku za izradu i opremanje brodova. Priopćeno je to u srijedu u Šibeniku kojem su u posjet, tim povodom, došli veleposlanik Republike Koreje Dae-Ho Byun i direktor Korea Trade Centra Bong-Ki Jeong.

Oni su tom prilikom zajedno sa svojim domaćinima Ivom Baljkasom, direktorom “Sibnavala”, razgledali Pode i lokaciju gdje šibenska tvrtka gradi novu halu od dvije tisuće kvadrata koju će korejski partner opremiti novom tehnologijom za izradu brodske opreme.

U prvom redu, izradu elemenata brodskih interijera - kabine, kupaonice i sanitarni moduli. Korejci će unijeti know-how te obučiti naših 20-ak radnika za rad na novougrađenoj opremi. Proizvodnja bi trebala početi najdalje do polovice iduće godine. Ukupna vrijednost ulaganja iznosit će oko tri milijuna eura, u čemu će obje tvrtke sudjelovati u podjednakim udjelima.

- Sredstva za izgradnju ove hale, što će, zapravo, biti naš dio ulaganja, osigurala je Jadranska banka, a odobrila Šibensko–kninska županija u okviru programa “Replasman 2007”. Pogon se gradi na terenu koji smo, uz vrlo povoljne uvjete, kupili u Poduzetničkoj zoni Podi.

Inače, “Sibnaval” je nastao iz propale šibenske tvrtke “Brodoservis”. Mi danas u iznajmljeninm halama TLM–a zapošljavamo 40-ak radnika koji za hrvatska brodogradilišta proizvode brodska vrata, sizeve, grotla i drugu opremu - kaže direktor Baljkas. Zanimljivo je da je ovo prvo zajedničko ulaganje jedne korejske tvrtke u Republici Hrvatskoj.

- Stalo nam je da uspije, jer bi to mogao biti model kako ubuduće razvijati gospodarsku suradnju između naše dvije zemlje. Osobito u brodogradnji, jer je Koreja najveća brodograđevna sila u svijetu i u njoj radi velik broj hrvatskih stručnjaka. Naši poslovni ljudi sa zanimanjem će pratiti i najavljenju privatizaciju hrvatskih brodogradilišta, koja imaju velik ugled u svijetu - kazao je veleposlanik Dae-Ho Byun.





Dakle isto jedna po meni bitna činjenica, naša mala Jadranska banka iz šibenika je još uvijek u domaćim rukama (jedna od rijetkih), i ako ovo na podima i u turizmu te druge investicije budu išle preko nje, to mi se čini dosta pozitivno. Inače banka je nedavno dokapitalizirana, a najveći dioničari su upravo mislim lokalne šibenske firme.

Treba ići na to da nam sve bude što više lokalno, jer na taj način profitira ta lokalna zajednica, a sa strane uzimat samo stvari koje ne možemo sami napravit, također nakon određenog vremena bi ideal bio ekspanzija na široj razini RH, regije, a bome i svijeta. Znači iako imamo dobar izvoz po glavi stanovnika, a male proračune i državne investicije, i dalje treba ići u tom smjeru izvoza jer to kad-tad dovodi do razvitka, možda ide sporije, ali je dugoročnije. A ako nas kriza ili određeni krugovi ipak sjebu onda lipo u šparoge i čuvat ovce, bar će biti domaće spize.

Šibenik: Amerikanci traže milijun 'kvadrata' za 40 tvornica
Tvrtka ‘Ekološke industrije’, koju su Amerikanci osnovali u Zagrebu, traži golemu parcelu u šibenskoj poduzetničkoj zoni. Za sada nema informacija o tome tko stoji iza projekta,osim da posao u Hrvatskoj vode jedan Englez i jedan Grk
Piše marijan džambo/epeha

Na Poduzetničku zonu Podi Šibenik oko su bacili i Amerikanci. U svojemu pismu namjere tvrtka Ekološke industrije, koju su Amerikanci osnovali u Zagrebu kako bi realizirali ulagačke ambcije, od lokalnih vlasti zatražila je, ni manje ni više, već milijun kvadrata. Pri tome su iskazali ambicije da u konačnici na toj lokaciji izgrade čak 40-tak tvornica, najveći industrijski ekološki park u svijetu.
Pametne kuće i hibridi

S visokim ekološkim standardima tvornice ne bi ispuštale CO2 i druge stakleničke plinove. Ekološke industrije u prvoj fazi, za što im je potrebno najmanje pola milijuna kvadrata, podigle bi niz tehnoloških povezanih tvornica za proizvodnju montažnih kuća namijenjenih tržištu zapadne Europe i Afrike. Radio se o tzv. pametnim kućama, energetski neovisnim, jer bi kompletnu energiju za zagrijavanje, kuhanje, i druge potrebe, preko solarnih panela, crpila iz Sunca.

Kuće bi se kupcima isporučivale opremljene kućanskim aparatima, uređajima za grijanje i hlađenje... U drugoj fazi upustili bi se u proizvodnju hibridnih automobila koji bi mogli nadživjeti nadolazeću energetsku krizu u svijetu. U ovom trenutku nema informacija o tome tko se “krije” iza tako velikog projekta.

Cijeli posao u Hrvatskoj, preko spomenute tvrtke vode jedan Englez i jedan Grk. Neslužbeno doznajemo da su zamisli pokušali ostvariti u Karlovcu, odnosno u Benkovcu, ali se pokazalo da na tom području ne mogu doći do parcele od milijun kvadrata u komadu. Osim toga, za kontejnerski izvoz takvih kuća , nužan im je brodski terminal za ukrcaj kontejnera.

Krupan zalogaj
Ako se to ostvari, Luka Šibenik, uz postojeći terminal za rasute terete morala bi se kompletirati i s kontejnerskim. Gradske vlasti u Šibeniku pomalo su zatečene pismom, zbog čega vrlo oprezno govore o tom potencijalnom investitoru. Strahuje se da u ovom trenutku nisu dorasli tako krupnom zalogaju.



ova vijest je malo starija, i čini mi se da je to neki mutež za dobit zemljište iako to zemljište turistički nije niti malo atraktivno (ind. zona, deponij, daleko od mora).
Pazi 40 TVORNICA - 1 000 000 kvadrata.
Ne bi se začudio da nam gradske vlasti nisu dorasle, a ni država izgleda ne bi bila u stanju napravit novi terminal u luci... Ja se još nekako nadam, s tim bismo daleko odskočili.

Iz novog tjednika :)

----

STRUČNJACI O DRAGI: Najbolji radovi bit će poznati u subotu!

http://www.novi-tjednik.hr/images/stories/0304-1004-2009/draga-web.jpg

Stručni ocjenjivački sud zasjeda još će danas u Udruženju hrvatskih arhitekata u Zagrebu pregledavati Idejna urbanistička rješenja za predio Drage, a sutra, u subotu, sjednica ocjenjivačkog suda održat će se i u Šibeniku. Nakon ove sjednice postat će jasno koje je radove sud odabrao kao najprikladnije za vizuru budućeg šibenskog poslovno-stambenog kompleksa u kojega Zagreb Montaža ulaže nekoliko stotina milijuna eura.



NAJBOLJIMA NAGRADE



Pet najboljih radova dobit će novčane nagrade i to redom prvonagrađeni 185 tisuća, drugonagrađeni 135, treći 90, četvrti 65 i peti 35 tisuća kuna. K tomu, svi pozvani arhitekti koji su se odazvali pozivu investitora i predali svoje radove bit će nagrađeni s 35 tisuća kuna.
Arhitekti su se u ovom prvom natječajnom dijelu za područje kojega investitor naziva užom zonom obuhvata, podpodručjem A (obuhvaća čitavu tržnicu i parkiralište u Dragi) trebali usredotočiti na stavljanje u prostor više etažnog objekta u kojemu će se smjestiti stambeno-poslovni prostori, FINA i gradska uprava. U ovom dijelu trebali bi se smjestiti i veliko parkiralište od oko 700 parkirnih mjesta, tržnica i trgovine na oko osam tisućametara četvornih, te zabavni sadržaji poput noćnog kluba, casina, fitnessa, frizera.



IZLOŽBA RADOVA



Iako za podcjelinu B koja obuhvaća područje od parkinga u Dragi do autobusnog kolodvora, te sve stambene objekte između kolodvora, tržnice i željeznice, investitor nije odredio detaljni građevinski program, projektom je ipak predviđena gradnja hotela s oko 200 smještajnih kapaciteta, poslovni programi i javni sadržaji, multimedijalni centar s dvoranama i prostorima za radionice, te niz javnih i pješačkih prostora.
A koji je arhitekt imao najviše mašte za šibensku Dragu stanovnici Šibenika trebali bi znati već idućeg tjedna, obzirom da se predviđa izložba najboljih radova koja će trajati 14 dana, a koju će moći vidjeti svio koji su zainteresirani za buduću vizuru ovog gradskog predjela.

http://www.novi-tjednik.hr/draga.pdf


Narančasta: zona obuhvata za koju su stigla idejna rješenja arhitekata
Žuta: područje koje je izvan projekta, ali bi se s vremenom moglo integrirati ili makar prilagoditi novoj gradskoj četvrti

uf, pa to je golemo područje, cijeli autobusni kolodvor koji nije baš malen zauzima možda 1/10 cijelog prostora obuhvata, vjerojatno će se uskoro kolodvor preseliti, s tim da će se prvo radit na prostoru gornje i donje pijace i dijelu parkirališta, onaj ko je bio u šibeniku na kolodvoru, zna da je i samo to parkiralište poveće.
Moram priznat da je i mene koji sam nepopravljivi optimist i uvijek očekujem neke dobre vijesti ovo poprilično iznenadilo, samo prva faza projekta je dosta velika,
tu je odmah i novi tunel za tehnološku cestu, a na ovom velikom gatu dolje (koji se ne vidi u cjelini) se planira brodski terminal za putnički prijevoz prema otocima i inozemstvu.. Draga bi mogla biti lijep kompleks s kojim se stranci i svi ostali putnici odmah susreću, nakon pristajanja na gat. To znači i potrošnju tih istih turista u trgovinama i sl. u Dragi.

Također mi je drago da se ni svi stari objekti neće rušiti (tu ima starih vila i građanskih kuća iz 19. st.), nego će se neki obnavljat, navodno je Čović kupio cijelo to zemljište, a samo zato je trebao iskeširati puste milijune. Dio će se sigurno rušiti, ali nema veze, to ipak nisu toliko vrijedni spomenici kulture.
A također smatram, da će žiri sastavljen od uglednih arhitekata imati smisla za lijepo i moderno, kao i sam čović, jer on ipak radi skyoffice u zgu, koji su prehebeni, po meni najljepši neboderi u cijeloj bivšoj yugi, a i šire.:cheers:

još malo Nt-a:), ali ove vijasti baš i nisu dobre:


TEF: Grad na trosci zaradio tek 23 tisuće eura

Grad Šibenik je od metalnih čestica dobivenih separacijom troske na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura dosad zaradio čitavih 23 tisuće eura. - Naravno da se ta svota ne može uspoređivati ravnopravno sa 170 milijuna kuna dobiti od obrade troske koje sam najavljivala na početku posla, ali još jednom moram napomenuti kako se radi o čistoj zaradi, Grad Šibenik na čišćenju troske u TEF- u nema ni kune troška. Do kraja godine tvrtka MLM očistit će cijeli prostor bivše tvornice- rekla je na Vijeću Grada Šibenika održanom u četvrtak 2. travnja gradonačelnica Neda Klarić. IZDVOJENO 4,5 TISUĆA TONA METALA Kako sama kaže, u prva četiri mjeseca ove godine s prostora TEF- a odvezeno je tek pet tisuća tona troske, ali, zahvaljujući novim strojevima koje je tvrtka MLM postavila prije nekoliko dana, gradonačelnica ne sumnja kako će se preostalih 800 do milijun tona separirati i odvesti do početka 2010. godine.

- Dosad je prerađeno 350 tisuća tona troske, separirano 200 tisuća tona, iz čega je dobiveno 4,5 tisuće tona metalnih čestica - nastavila je Neda Klarić. Gradski vijećnik Hrvatske narodne stranke Petar Baranović postavio je na aktualnom satu i pitanje ima li tvrtka MLM sve potrebne dozvole za preradu troske, pozivajući se na službeni dopis glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Kate Gojević s početka veljače ove godine, u kojem jasno stoji da Sadik Čolić nema dozvolu za preradu troske na otvorenom. Ako ih i nabavi, kaže Baranović, opet neće dobit zeleno svijetlo ministarstva. - Izdavanje i pribavljanje dozvola za preradu troske nije posao Grada Šibenika - odgovorila je kratko gradonačelnica, ne negirajući niti potvrđujući da s dozvolama MLM-a nešto ne štima. S odgovorima gradonačelnice nisu bili zadovoljni vijećnici Ivan Ninić i Željko Deković. OPORBA IPAK SKEPTIČNA

- Moram reći kako ne dijelim optimizam gradonačelnice kako će se čišćenje TEF- a završiti do kraja godine, i laiku je računica jasna. Ako u četiri mjeseca odvezete pet tisuća kuna, preko 800 tisuća tona u osam mjeseci bit će podvig vrijedan divljenja. Od toga neće biti ništa, na troski će zaraditi samo pojedinci. Ali, kako se radi o zadnjem Gradskom vijeću u ovom sazivu, ne bi previše komentirao stanje oko TEF- a- rekao je vijećnik Hrvatske seljačke stranke Željko Deković. Iz istih razloga na problemu troske nije previše inzistirao i inače poprilično glasan Ivan Ninić.

ŠIBENIK U RASPADU Čak 70 posto zgrada trebaju obnovu!

Zgrada u raspaduTvrtka Biro stan d.o.o. koja prema ugovoru sa stanarima upravlja većinom stambenih objekata na području grada Šibenika ovih se dana uhvatila sizifova posla izrade modela uređenja objekata u staroj jezgri Šibenika. Prokurist šibenske ispostave tvrtke Boris Mitrić kazao nam je kako je stanje u šibenskoj kalelargi alarmantno, kako je većina objekata koje na skrbi ima tvrtka kojom upravlja u potpunom rasulu, te kako se što hitnije treba pristupiti građevinskim radovima. Međutim, ovdje nastupaju problemi.



PROBLEM JEZGRE

- Stara jezgra je pod zaštitom Ministarstva kulture i bez odobrenja konzervatora ne smije se niti cigla pomaknuti. Primjerice u starom dijelu grada na krovove ne smije stavljati mediteranski crijep, već kupa kanalica, koja je dvostruko skuplja, a obzirom da na tom dijelu mahom žive ljudi slabijeg standarda, takve investicije ne mogu isfinancirati sami. One se ne mogu financirati niti samo iz pričuve, obzirom da imamo najnižu tarifu u Hrvatskoj, samo 1,53 kune po metru četvornom stambenog prostora, pa se u fondu ne prikupi dovoljno novca. Također, obzirom na naše varljive vremenske prilike, optimalno vrijeme za radove bilo bi od srpnja do rujna, međutim u to vrijeme Grad Šibenik izda zabranu građevinskih radova, pa ne možemo prstom maknuti – prenosi Mitrić dio problematike.
Stara jezgra Šibenika možda je najakutniji, ali nije jedini šibenski problem sa stambenom infrastrukturom. Naime, od 500 objekata, o koliko skrbi Biro stan, čak 60 do 70 posto objekata zahtijeva hitne i nužne radove bilo na sanaciji kanalizacijskog i vodovodnog sustava, bilo na rekonstrukciji fasada, krovišta i slično.



DOTRAJALE DAME U GODINAMA

Drugim riječima, šibenske su zgrade, prosječne starosti od četrdesetak godina, dotrajale i postaju sve opasnije po slučajne prolaznike. Komade fasada i kupe s krovova može odlomiti malo jači vjetar, kako se pokazalo i ovoga vikenda kada je puhalo jako jugo.
Stoga su i pritužbe građana upućene Biro stanu itekako česte. Mitrić kaže kako njegova služba dnevno primi petnaestak poziva na intervenciju. No problem tvrtka može otkloniti tek ukoliko uživa suglasnost svih stanara, te osigura kreditna sredstva za građevinski zahvat, što je počesto dugotrajan postupak.

:ohno:

http://img261.imageshack.us/img261/8690/58163004.jpg
evo kad nam već španjolci projektiraju zgrade, a norvežani rade institute za brodogradnju, te EU pomaže više nago naša premila vlada red bi bio da stavimo i jednu prigodnu.
Ne trebaju nama sanaderi i kalmete, al pokoji kanader bi nam dobro došao.

uf, pa to je golemo područje, cijeli autobusni kolodvor koji nije baš malen zauzima možda 1/10 cijelog prostora obuhvata, vjerojatno će se uskoro kolodvor preseliti, s tim da će se prvo radit na prostoru gornje i donje pijace i dijelu parkirališta, onaj ko je bio u šibeniku na kolodvoru, zna da je i samo to parkiralište poveće.
Moram priznat da je i mene koji sam nepopravljivi optimist i uvijek očekujem neke dobre vijesti ovo poprilično iznenadilo, samo prva faza projekta je dosta velika,
tu je odmah i novi tunel za tehnološku cestu, a na ovom velikom gatu dolje (koji se ne vidi u cjelini) se planira brodski terminal za putnički prijevoz prema otocima i inozemstvu.. Draga bi mogla biti lijep kompleks s kojim se stranci i svi ostali putnici odmah susreću, nakon pristajanja na gat. To znači i potrošnju tih istih turista u trgovinama i sl. u Dragi.

Također mi je drago da se ni svi stari objekti neće rušiti (tu ima starih vila i građanskih kuća iz 19. st.), nego će se neki obnavljat, navodno je Čović kupio cijelo to zemljište, a samo zato je trebao iskeširati puste milijune. Dio će se sigurno rušiti, ali nema veze, to ipak nisu toliko vrijedni spomenici kulture.
A također smatram, da će žiri sastavljen od uglednih arhitekata imati smisla za lijepo i moderno, kao i sam čović, jer on ipak radi skyoffice u zgu, koji su prehebeni, po meni najljepši neboderi u cijeloj bivšoj yugi, a i šire.:cheers:

Znaju svi to , samo uvik je strah da politika sve ne upropasti , ko i do sada , nekako je sve puno malih interesa i bezidejnosti , u pm ako sibenik moze ovako hodat na stakama dobro , sta bi bilo tek da imamo pravu vlast i zainteresiranu populaciju
Puno neiskoristenog ima u gradu i okolici , puno toga ima za zastitit i ocistit a sve nekako ide ko na livoj nozi :bash:

pa da, da imamo samo malo sposobniju gradsku vlast i bar malu naklonjenost vladajućih struktura na razini države mislim da bi ovaj grad itekako mogao prosperirat, zasad smo tu di jesmo. Al ako EU i stranci (koji su ipak na malo višoj civilizacijskoj razini od ovih naših šerifa) vide tu dobre mogućnosti razvoja (ne samo prilike da ugrabe zemljište i pare) onda čovjek mora postavit sebi neka pitanja???
Bilo je u novinama da moćniji poslovni ljudi kao i intelektualci u šibeniku nisu zainteresirani za bavljenje politikom jer im je profitabilnije bavit se svojim poslovima!! U šibeniku kao i u ostatku države većina ljudi ide u politiku jer na drukčije načine nije sposobna zaradit za svoje hireve (satovi, auti i sl.).

Inače često se misli da su ljudi u šibeniku dosta nezainteresirani, za sve okrivljuju druge i da ne vole radit. To je možda dijelom točno, al ja znam za mali milijun prijedloga što su se donosili pred gradonačelnike, sa kompletnim programima, zatvorenim financijskim konstrukcijama, grad bi samo trebao iznajmit (a ne dat besplatno) prostore, to je samo na nivou mladih i njihovih potreba. Također bilo je i puno pokušaja ulaganja koja bi neslavno završila (npr. tvornica Maglite), sve zbog nesposobnosti i korumpiranosti lokalnih vlasti.
Isto tako često bi te neke izrađene projekte i planove ovi u gradu odbili da bi se uskoro te iste stvari pokrenule od lokalnih adz ili sdp ovaca. I kako onda dolazit u grad s prijedlozima i upitima kad ti se šerif izdere na tebe i zalupi ti vrata (osobno doživio) a u najboljem slučaju ako je to profitabilno ti reče da još nema plana a onda da svom rođaku tu ideju i skupi pare.
I nije bitno koja je stranka jer adz mi se baš gadi a osobno sam čuo kad sam konobario jedno ljeto kako gradonačelnik za vrijeme sdp-a nakon besplatnog izdašnog ručka (za vrijeme radnog vremena) objašnjava svojim "partnerima" kako se zakonski povlače pare na privatne račune. Svi su se smijali i nazdravljali s nekoliko skupih butelja.....
Hebiga takvi ljudi su nama u politici, al valjda će se i to izmijenit.

Izgleda da ce sibenik dobit novi trgovacki centar , ili barem vecu trgovinu jer se između dalmare centra i plodina gradi lidl , i to veoma brzo jer prije misec dana tamo nije bilo nista a sada su vec podigli zidove i vidi se struktura trgovine

U Kalebovoj luci Finci grade elitni turistički kompleks


Rogoznica - Na rogozničkom području proteklih nekoliko godina najviše terena otkupili su misteriozni strani fondovi, i to na stotine tisuća metara četvornih. Najviše polemike i špekulacija izavala je kupnja 300 tisuća kvadrata u Kalebovoj luci gdje su bageri ministrice Marine Matulović Drpulić najviše rušili bespravno sagrađene kuće.

Nagađalo se da su to zemljište otkupili Rusi, u igri su bili i Ukrajinci, te estonska tvrtka Astrigon Alternative Fonds Estonija. Na kraju se pokazalo da kupci nisu ni prvi, ni drugi, ni treći, već Finci. Informacija je provjerena. Posrednik pri prodaji zemljišta kaže da je tih 300 tisuća četvornih metara otkupio jedan finski fond.

Namjera im je, kaže, u elitni turistički kompleks uložiti 200 milijuna eura. Isti investitor otkupio je dobar dio terena u blizini Rta Planaka, međutim, zbog promjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koncem 2008. godine stao je s otkupom na tom području.

Međutim, Kalebova luka još im je zanimljiva, pa bi rado pokupovali i terene na predjelu Tvrda s kojih su bageri ministrice Marine Matulović-Dropulić u dva navrata porušili nelegalno izgrađe kuće. Iako je prema novom rogozničkog Planu prostornog uređenja gotovo sve otkupljeno zemljište zelena zona, finski ulagači drže da bi se zbog “viših interesa” i velike količine kvadrata uskoro mogla očekivati i prenamjena tog zemljišta: iz poljoprivrednog u građevinsko! Novca, očito, imaju dovoljno, pa im plaćanje naknade za prenamjenu i nije neki problem. - hehehe - ova rečenica sve govori





E sad, malo je nepošteno šta su prvo ljudima porušili kuće i shebali ih pod izgovorom da to nije gradjevinsko zemljiste, a sad će ipak biti. Dobro da se gradi ali neke stvari nisu u redu. Tu su najviše zakazali oni koji su obećavali dozvole ljudima i onda ih preveslali, al šta je je to s divljom apartmanizacijom stvarno nije ličilo na ništa. Jbg, ljudi hoće gradit, a država takva kakva je nije u stanju donijeti zakone kako šta treba izgledati i onda nam se događa to da svatko misli da je super arhitekt i radi neprimjerene objekte tamo di im nije misto.

Eto npr. nedavno sam bio u Češkoj i Slovačkoj i oni točno imaju normirane već gotove objekte koje otkupiš i radiš, također ako nešto oćeš na svoju ruku lipo platiš dozvolu koja je dosta jeftinija nego kod nas i ziđaš. Mi smo još uvijek dosta neorganizirani i zato nam se dešavaju takve stvari.

Ponavljam drago mi je da se radi, ali... ko će bit odgovoran, jugo i te spike

CROTOUR 09: Šibeniku kristalna skulptura za najbolji nastup!

Ponedjeljak, 06 Travanj 2009 10:07
CrotourMeđu 272 izlagača iz 25 zemalja svijeta, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica grada Šibenika i Udruženje obrtnika Šibenika dobili su od Zagrebačkog velesajma posebno priznanje – kristalnu skulpturu za najbolji nastup na Međunarodnom sajmu CroTour ´09 koji je do prošle nedjelje trajao na Velesajmu. Ovo najviše priznanje stiglo je kao potvrda za odličnu prezentaciju šibenskog područja koje su u Zagrebu osim turističkih djelatnika predstavljali klapa Bunari, sokolar Emilio Menđušić i brojni drugi. Priznanje i kristalnu skulpturu za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju prezentacije dobila je Hrvatska turistička zajednica, a priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa pripala su adriatica.net Grupi, turističkim zajednicama Zagrebačke i Istarske županije te gradova Zagreba i Dubrovnika, zagrebačkom Kompasu, Grand hotelu Donat iz Rogaške Slatine, turskom Ministarstvu kulture i turizma, američkom Veleposlanstvu u Hrvatskoj te milanskom uredu Španjolske turističke zajednice. Pohvale za visoku razinu ukupnog nastupa dobile se agencija Generalturist, Jadranski luksuzni hoteli, Sektor turizma Hrvatske gospodarske komore, Sunce koncern Bluesun hotels & resorts te Turistička zajednica Beča. (jd)

tananana...

Španjolac J. L. Mateo gradi u centru Šibenika
Piše: Patricia Kiš

Na natječaju su sudjelovali i neki od naših najeminentnijih arhitekata, među kojima i 3LHD, N. Bašić te A. Kuzmanić

ZAGREB - Strani arhitekt možda neće graditi zagrebački aerodrom, ali zato hoće središnji šibenski trg Dragu.

Naime, ovog je vikenda završen međunarodni natječaj za nove javne, stambene i poslovne prostore na prostoru Drage, a pobjedu je odnio poznati španjolski arhitekt Josep Lluis Mateo. Tako će prvi put neki arhitektonski projekt u Hrvatskoj raditi stranac.

Rad ovog arhitekta pobjedu je odnio u konkurenciji nekolicine naših najjačih arhitekata, među kojima su bili i 3LHD, Nikola Bašić i Ante Kuzmanić.

Ovim natječajem predviđeno je da zona Draga u centru Šibenika, u sklopu koje se nalaze i tržnica te autobusni kolodvor, tik uz more, postane novom središnja zona grada. Na čelu međunarodnog žirija bio je Saša Randić, koji pobjedu ovog rada objašnjava na sljedeći način: “Riječ je o radu koji će se jako dobro uklopiti u mjerilo grada. Dao je novu strukturu javnih prostora, novu formulaciju gradskih trgova.”

Vizure prema moru

“Teren koji od Starčevićeve ulice do mora varira u visini riješio je kaskadno postavljenim trgovima koji se nalaze iznad javnih i trgovačkih područja u suterenu i ukopane garaže. Osim otvorenih prostora, tu se nalazi i tržnica.”

Randića se posebno dojmilo kako je kompleks postavljen - tako da se iz njega otvaraju vizure prema moru i kanalu Svetog Ante, koji je ulazak u Šibenski zaljev.

Novi park

“Nove su zgrade postavljene rubno i otvaraju prostor prema moru, a prijelaz iz strukture gradskih trgova do mora španjolski je arhitekt ostvario predvidivši novi javni park. Nakon ovog natječaja trenutno zapušten i nedovršen gradski prostor se popunjava”, zaključuje Randić.


Mateo: Šibeniku treba novi, suvremeni centar

Mateo: Riječ je o posebnome mjestu, koje mi je blisko po mediteranskoj atmosferi jer sam i sam Mediteranac

Josep Lluis Mateo, profesor na ETH u Zürichu, koji iza sebe ima realizacije i Međunarodnog kongresnog centra u Barceloni, Muzeja suvremene umjetnosti u portugalskom Castel Brancu, sjedište vlade Sjeverne Holandije u Haarlemu te urede Bundesbanke u Chemnitzu.

U razgovoru za Jutarnji slavni je španjolski arhitekt rekao sljedeće: “Riječ je o jako posebnome mjestu, blizu mora sa specifičnim pejsažom, bliskom kulturom i mediteranskom atmosferom. Kako sam i sam Mediteranac, iz Barcelone, mogao sam se odmah povezati s ovim mjestom. Svidjela mi se i topografija: ispred mora su dvije linije otoka. Zanimalo me kako ovaj prostor geografski povezati s gradskom strukturom i gradskim životom. Šibeniku treba jedan novi centar sa suvremenim identitetom, no u isto vrijeme treba jako obraćati pozornost na postojeće stanje, treba se prije svega poštovati identitet grada. Nastojao sam napraviti suptilni projekt koji korespondira s gradom”, zaključuje. (Patricia Kiš)
http://www.jutarnji.hr/kultura/umjetnost/clanak/art-2009,4,6,,158674.jl

http://img244.imageshack.us/img244/1204/maxnovo.jpg
http://img214.imageshack.us/img214/9278/sibenik2copy.jpg
http://img89.imageshack.us/img89/3348/dragawide.jpg


hehe znao sam da će on pobjedit, a isto tako znao sam da ći bit kockalone Da je par katova više bilo bi ludilo, čini mi se ok, al treba vidjet prave rendere i druge projekte..

Novi UKRAS Šibenskog kazališta radit će poznati splitski umjetnik
Dar za jubilej: na Trebotićev zastor puk šibenski


Gradsko poglavarstvo donijelo je odluku o izradi novog svečanog zastora Šibenskog kazališta, a autor će biti Matko Trebotić.

Zapravo, inicijativu za izradu svečanog zastora je i dao Trebotić, sam umjetnik će pronaći sponzore i donatore i, praktički, gradu i teatru darovati svoje djelo. Matko Trebotić izradio je svečane zastore za teatre u Dubrovniku, Rijeci i Splitu.

Šibenski će biti dovršen i postavljen iduće godine, uz 140 godina zgrade teatra i 50 godina Međunarodnog dječjeg festivala. Autor Trebotić oduševljen je mogućnošću da izradi svečani zastor šibenskog teatra:

- Mislim da će s tim svečanim zastorom, u godini u kojoj je predviđeno da se formira profesionalni ansambl, biti stavljena točka na “i” u Šibenskom kazalištu. Za mene je to nevjerojatno velika i uzbudljiva stvar, doslovno sam se zatrpao literaturom o teatru i Šibeniku uopće.

Puno toga će ovisiti i o dimenzijama, moja je ideja zastor napraviti preko cijelog otvora pozornice, dakle u dimenzijama 8x8 metara, a ne samo na četiri metra, koliki je unutrašnji zastor od crvenog baršuna.

Ima tu još dosta posla, no on mi pričinja veliku radost. Obvezao sam se naći i sponzore, znam da ima gospodarstvenika koji su spremni financirati izradu toga zastora i to će biti dar Šibeniku.

Budite uvjereni da ću taj zastor raditi s puno ljubavi, da ću uložiti sav svoj talent da Šibenik dobije ono što zaslužuje. Ideja za novi zastor rođena je, kaže Matko Trebotić, lani na festi svetoga Vlaha u Dubrovniku, kad je tu mogućnost s Trebotićem otvorila gradonačelnica Neda Klarić, a on ju s radošću prihvatio, preuzevši na sebe cijeli posao.

Na ljeto će u Šibeniku biti otvoren dio retrospektive Matka Trebotića, njegovi radovi na papiru. Bit će to prilika, kaže umjetnik, da Šibenčani upoznaju autora svečanog zastora svoga teatra.

- Sad imam ideju, a sve će u konačnici ovisiti o dimenzijama zastora, da se na njemu nađu portreti Šibenčana, poput onih kamenih glava Jurja Dalmatinca na frizu katedrale svetog Jakova.

Zato ćemo najvjerojatnije uputiti poziv Šibenčanima da dođu na moju izložbu u Muzej ovoga ljeta da bismo napravili neki izbor. Osnovni uvjet je da to ne budu poznate osobe, nego baš anonimni građani, šibenski puk. Bitno je samo da na osobnoj iskaznici piše da su rođeni Šibenčani, kaže Matko Trebotić.



ako bude oslikava naše glavine, neće zastor biti lip:)

u blizini primoštena burnjeg uskoro će niknuti novo mini naselje luksuznih vila
Sedam Primoštenki
Arhiktekti Vesna Jurišić i Filip Medić
Zaselak ruralnih vila za visoki standard urbanog stanovanja
piše jordanka grubač/EPEHA
SNIMIO NIKŠA STIPANIČEV/CROPIX

U blizini jednog od sela Primoštena Burnjeg, kod Šarića, uskoro bi trebalo niknuti naselje od sedam kuća, iliti “7 Primoštenki”- kako su svoj projekt radno nazvali dipl. ing arh. Filip Medić i njegova kolegica dipl. ing. arh. Vesna Jurišić u tvrtki “Arching” u Šibeniku. Budući da se radi o vilama, naselje bi se moglo nazvati urbanim, što svakako po standardu stanovanja koje će pružati jest. No, praktično seoska lokacija, u okruženju poznate ruralne arhitekture Primoštena Burnjeg te asocijativna veza s tim okruženjem na razini detalja i simbola, “7 Primoštenki” na listi naziva za naseljena mjesta slobodno može svrstati recimo u - zaselak, a vile nazvati - ruralnima...

Ako je tako, bit će to “zaselak” vrhunskog stanovanja ponad Primoštena, s prekrasnim pogledom u sinemaskopu od Kornata do Visa, odnosno od Primoštena i njegova arhipelaga do Kremika... O miru koji odgovara nekom prošlom načinu života na tim prostorima, da i ne govorimo.

Varijacija “kamene kuće”

“Sedam Primoštenki” projektirane su za blagi teren orijentiran prema jugu i moru, to je miran i lijep krajolik u koji će se te kuće ugnijezditi kao u svoje prirodno okruženje. I kuće i parcele srednje su velike - ni megalomanske ni stisnute.

Svaka kuća ima visoki komfor stanovanja na prostoru od 150 do 200 metara četvornih, s okućnicom, bazenom, servisnim prostorom (garaže, konoba...) u podzemlju, s dnevnim boravkom i kuhinjom u prizemlju i spavaonicama na katu. Svaka kuća je pomalo različita od susjedne, a u oblikovanju se naziru tragovi tradicije dalmatinske arhitekture.

-Zadnje vrijeme aktualna je priča o “istarskim kućama” kao najkvalitetnijoj i tipično hrvatskoj arhitekturi ne samo za Istru nego i za preostali dio obale... Mi smo ovim projektom ponudili ideju kojom razbijamo mit o tom kvazirješenju, zapravo plagijatu istarske kuće.

I, nismo se zamarali, nismo ni pokušavali banalno kopirati ili plagirati tradicionalnu arhitekturu, i to ne istarsku, nego dalmatinsku. To je nepotrebno, time se čini veće zlo i za arhitektonsku ostavštinu prošlosti i za arhitektonsku ostavštinu sadašnjosti...

Naša ideja bila je ponuditi subjektivnu interpretaciju “kamene kuće”, varijaciju koja na interpretativan način koristi pojedine elemente tradicionalne dalmatinske arhitekture, ali prije svega odgovara potrebama današnjeg načina života.

Ima na “Primoštenkama” i detalja slara, i teraca, i starinskih jednostavnih ograda za terace, dijelova pod kosim krovom, skala, kombinacija žbuke i kamena s aluzijama na suhozid jer je kamen slagan bez morta i priklesan u raznim formatima.

Očigledna je paralela s dalmatinskom arhitekturom u vlastitoj interpretaciji. Sedam Primoštenki nalazit će se na oko četiri tisuće “kvadrata”, na putu koji vodi od poznate diskoteke “Aurora” prema primoštenskim selima u zaleđu, najbliže Šarićima.

Investitor je, kaže Medić, domaći, privatni, pa o njegovim mogućnostima ovisi realizacija, no projekt je neposredno pred ishodovanjem lokacijske dozvole iza koje slijedi potvrda o glavnom projektu.

-Ono što sigurno mogu reći jest da vlada veliko zanimanje i potražnja za ovakvim oblicima stambenih jedinica - kaže šibenski arhitekt Filip Medić.

http://img10.imageshack.us/img10/684/primosten7.jpg
http://img8.imageshack.us/img8/5558/primosten3.jpg
http://img11.imageshack.us/img11/8850/primosten1.jpg
http://img18.imageshack.us/img18/4861/primosten4.jpg

Završen međunarodni natječaj za uređenje prostora Drage

Ugledni španjolski arhitekt Joseph Luis Mateo pobijedio je na međunarodnom natječaju za idejno rješenje šibenske Drage, gdje Zagrebmontaža u suradnji s Gradom Šibenikom, po modelu javno-privatnog partnerstva, planira graditi nekoliko stotina milijuna eura vrijedan poslovno-trgovačko-administartivni kompleks. Prema mišljenju stručnog ocjenjivačkog suda, španjolski arhitekt ponudio je rješenje koje se najbolje uklopilo u okolinu. Osmislio je veoma atraktivne otvorene trgove i ulice, odustao od gradnje klasičnog poslovnog tornja, za koji se često mislilo da će dominirati Dragom, jer prema njegovoj zamisli, najviša građevina u Dragi imat će samo deset katova.
Na natječaj koji je provelo Udruženje arhitekata Hrvatske radove su poslala 23 autora iz zemlje i inozemstva. Za natječajnu proceduru tvrtka Zagreb-Montaža izdvojila je milijun i 280 tisuća kuna, od čega samo za nagrade 780.000 kuna. Tako će prvonagrađenom Josepu Lluisu Mateu pripasti 185.000 kuna. Od ukupno oko 33.000 četvornih metara prostora na području Drage, prema idejnom rješenju španjolskoga arhitekta, oko 12.000 kvadrata trebalo bi biti iskorišteno za stanovanje. Planira se tako izgraditi između 120 i 130 luksuznih stanova. Uz stambeni dio, predviđen je i poslovni dio za privatne tvrtke i banke. U Dragi će biti i administrativno središte, odnosno županijska i gradska uprava na jednome mjestu. Tu su i prostori za zabavu, diskoteke, klubovi, kafići, ali i zelena tržnica. Autor je ukomponirao i podzemnu garažu sa 700 mjesta, a ostavio je i autobusni kolodvor na sadašnjoj poziciji. Do kraja 2009 godine trebao bi biti donesen Urbanistički plan uređenja Drage i kada bi i sva dokumentacija trebala biti spremna za ishođenje dozvola za gradnju.

http://img7.imageshack.us/img7/8620/21472912pogledpremakana.jpg
http://img15.imageshack.us/img15/2984/33472908pogledsrivemedi.jpg
http://img518.imageshack.us/img518/6527/39472825maketamedium.jpg

Znači ništa od ove zgrade od 76 metara, ili su to različiti projekti?

Čović gradi stanove i urede vrijedne 100 milijuna eura

Neboder visok 76 metara Vlado Čović će sagraditi u javno-privatnom partnerstvu sa gradom Šibenikom

Šibensko Gradsko vijeće dalo je zeleno svjetlo tvrtki Zagreb Montaža u većinskom vlasniku šibenskog poduzetnika Vlade Čovića za izgradnju 76 metara visokog nebodera na gradskom predjelu Draga.Visina investicije veća je od 100 milijuna eura, a završetak je planiran 2010. godine. Nakon izmjena i dopuna GUP-a Šibenika biti će raspisan međunarodni natječaj za idejno rješenje budućeg izgleda Drage. U kompleksu Draga, koji će se graditi po sistemu javno-privatnog partnerstva zajedno s Gradom Šibenikom, bit će smještene sve gradske i županijske ustanove i institucije.

Garaža na četiri razine
Čovićevo poslovno-stambeno carstvo prostirat će se na zemljištu od 27 tisuća četvornih metara. Prema planu, ispod zemlje će se izgraditi višeetažna garaža za 750 automobila. U prvoj etapi izgradit će se garaža na četiri razine, a u planu je naknadna gradnja još tri etaže u drugoj i dvije etaže u trećoj etapi. U konačnici višeetažna garaža kaskadno će se prostirati na čak devet razina ukupne površine 26.000 četvornih metara, sa ukupno 1100 parkirnih mjesta. Neboder će biti najviša točka u gradu, za nekoliko metara viši od do sada najviše točke Šibenika, tvrđave sv. Mihovila koja na 72 metra nadmorske visine dominira starom gradskom jezgrom. Dio Šibenčana protivi se izgradnji nebodera jer će drastično promijeniti vizuru grada. Predio Draga, nalazi se uz more, u centru grada. Prije petnaestak godina Vlado Čović počeo je otkupljivati stanove i kuće na tom predjelu, a u njegovom je vlasništvu i tamošnja tržnica. Čović ukupno na predjelu Draga posjeduje oko tri hektra atraktivne površine. U prilog projektu Draga ide i nova Tehnološka cesta, koja centar grada i Dragu spaja s autocestom i budućim velikim trajektnim terminalom. Zagreb-Montaža djeluje na domaćem i inozemnom tržištu kroz razne organizacijske oblike još od 1950-te godine. Danas broji oko 1200 zaposlenika i ostvaruje godišnji ukupni nekonsolidirani prihod od oko 100 milijuna eura. Zagreb-Montaža jedan od vodećih investitora na šibenskom području i u idućih pet godina planira izgradnju preko 150.000 kvadrata stambene, poslovne, trgovačke i turističke namjene. U razvojne investicije u Šibeniku i Zagrebu Zagrebmontaža ulaže oko pola milijarde eura. U Zagrebu, zajedno sa Dalekovodom gradi najvišu zagrebačku građevinu, dva atraktivna poslovna tornja - blizanca, čija je vrijednost oko 75 milijuna eura, a dovršetak je planiran do 2009. godine. Nakon što je rasprodala stanove u novoj gradskoj četvrti na Šubićevcu, koje je izgradila u samo godinu dana, započela je gradnju još dviju stambenih zgrada.

Rasprodani stanovi
Na ulazu u Šibenik šire trgovački centar Dalmare i pretvaraju ga u najveći shopping centar u Dalmaciji, te površinom jedan od tri najveća Hrvatskoj. Druga faza gradnje i razvoja centra, kojom će Dalmare postati regionalni trgovački centar, završit će u proljeće 2009. godine. Ukupna površina prodajnog, skladišnog i parkirnog prostors zauzimat će čak 65.000 kvadrata.


http://www.poslovni.hr/89437.aspx

nishta nažalost, bit će 10 katova maximalno...to je taj projekt

Nastavlja se izgradnja spomenika glasovitom znanstveniku
Prvić: park s Vrančićevim izumima

Brojne proračunske uštede koje je, zbog recesije, najavila Vlada, na sreću, zaobići će projekt izgradnje Doma kulture i Spomen-parka Fausta Vrančića u Prvić Luci na otoku Prviću.

Naime, proteklog je tjedna Grad Vodice potpisao ugovor s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture kojim će to ministarst vo tijekom ove godine izdvojiti još milijun kuna za nastavak realizacije ovog projetka.

Uz taj novac, dodatnih 1,3 milijuna kuna planirano je u ovogodišnjem proračunu grada Vodica. Sada slijedi raspisivanje natječaja i ugovaranje radova na četvrtoj fazi izgradnje Doma kulture i Vrančićeva Spomen-parka, smještenog tik uz župnu crkvu u kojoj je grob velikog izumitelja.

Ta posljednja faza obuhvaća obrtničko-klesarske radove, postavljanje izolacije i instalacija, uređenje parka te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Inače, kroz do sada tri provedene faze izgradnje završeni su zemljani i grubi građevinski radovi, koji su bili povjereni vodičkim građevinskim tvrtkama Js i Vodice d.d., a koje je s 1,7 milijuna kuna financiralo Ministarstvo mora, prometa i insfrastrukture, a sa 600 tisuća kuna Grad Vodice.

U ovom reprezentantivnom objektu svoje će mjesto naći replike gotovo svih značajnijih izuma toga znamenitog Šibenčanina, koji je za života često boravio u svom ljetnikovcu na otoku Prviću.

http://img520.imageshack.us/img520/626/faustvrancic091007thumb.jpg

Šibenik: Predstavljena monografija o Mili Skračiću

Monografija o hrvatskom slikaru Mili Skračiću autora Jean-Louisa Depierrisa, objavljena u nakladi Galerije "Brešan" iz Splita, predstavljena je večeras u Šibeniku u gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić".

Monografiju su u nazočnosti slikara Mile Skračića predstavili supruga pokojnog autora Đurđa Šinko Depierris, recenzent Ivo Babić, profesor Sveučilišta u Splitu, likovni kritičar Tonći Šitin i nakladnik Igor Brešan.


Mile Skračić s monografijom
Riječ je o reprezentativnom izdanju koje, među ostalim, pod naslovom "Slikarske ispovjedi" donosi nadahnut tekst Jean Louisa Depierrisa o jednom od najznačajnijih slikara hrvatske likovne produkcije zadnjih nekoliko desetljeća, rečeno je na promociji.

Jean Louis Depierris bio je diplomat, pjesnik, profesor francuskog jezika, likovni kritičar i autor triju monografija o hrvatskim slikarima: o Ivanu Lackoviću Croati, Ivici Šiškovom i Milanu Skračiću.

- Jean-Louis Depierris se susreo s djelima Mile Skračića 1973. u Splitu i od tada je pomno pratio evoluciju opusa tog slikara, kojeg je, u uvjerenju da će pobuditi veliki interes, nekoliko puta predstavio francuskoj publici u galerijama u Parizu i Toulouseu - rekla je na promociji Đurđa Šinko Depierris. Jedna od ključnih značajki Skračićeva stvaralaštva jest, po njenoj ocjeni, činjenica što nije prihvatio svrstati se nijednoj likovnoj struji, pokretu ili školi, već je nastojao sačuvati stvaralačku samostalnost.

Mile Skračić je izrazio žaljenje što ta monografija nije objelodanjena za života njenog autora Jean-Louisa Depierrisa. Govoreći o svom slikarstvu, poručio je kako "još nije rekao svoju zadnju riječ". Monografija Mile Skračić, Jean-Louisa Depierrisa, koju je izdala Galerija "Brešan" prvo je monografsko izdanje o tom istaknutom hrvatskom slikaru.

Kooperanti - zatvor će biti smješten u industrijskoj zoni, pa se planira da se u kaznionici otvore i pogoni nekih tvrtki
Obrazovanje - zatvorenicima će biti omogućeno da se dodatno školuju i steknu kvalifikacije za nova zanimanja
Tipovi ćelija - između ćelija će biti hodnik širine 220 centimetara, a zatvorenici će imati i prostrani dnevni boravak
Zemljište - novi će se zatvorski kompleks pokraj Šibenika prostirati na zemljištu od čak 100 milijuna četvornih metara
PREPOROD ZATVORSKOG SUSTAVA
Kraj Šibenika se gradi najprostraniji i najmoderniji hrvatski zatvor, vrijedan 100 milijuna eura

Snimili: CROPIX , Vjesnik , Željko Hajdinjak
Piše: Hrvoje Appelt

Hrvatska će dobiti svoj Oz, zatvor koji je - poput Emerald Cityja u kultnoj američkoj seriji - moderan, čist, uređen i osvijetljen. Njegova će izgradnja koštati koliko i izgradnja maksimirskog stadiona, čak 750 milijuna kuna, bit će smješten u šibenskoj gospodarskoj zoni Podi, sedam kilometara od centra grada, na autocesti kraj Vrpolja, a prostirat će se na zemljištu od milijun četvornih metara. Hrvatski Oz sastojat će se od sedam odjela, koji će biti smješteni u sedam paviljona. U posebnoj će zgradi biti 100 pritvorenika i 100 osoba na izdržavanju kratkotrajnih kazni, izdvojene će paviljone imati odjeli zatvorenog tipa (210 zatvorenika) i odjel poluotvorenog tipa (35 zatvorenika), a tu će biti i zgrada s maloljetničkim zatvorom (40 maloljetnika), odjel za žene (25 zatvorenica), za dugotrajne kazne (55 zatvorenika) i odjel za liječenje ovisnosti (35 zatvorenika). U zajedničkim zgradama nalazit će se prijemni odjel, ambulante, teretana i dvorana za tjelesne aktivnosti, kuhinja i praonica rublja te uprava. Tu će biti smješten i prostor za obrazovanje zatvorenika, a u hrvatskom Ozu svima zainteresiranima bit će omogućeno da se dodatno školuju, te steknu kvalifikacije za nova zanimanja i novi život...
Obećanje komfora
Čitav će zatvor biti ograđen specijalnom ogradom visokom 2,5 metra, uređeni krug kaznionice protezat će se na 16 hektara, ne računajući poluotvoreni dio i zgradu uprave. U zatvoru će se nalaziti nekoliko vrsta ćelija, tako će trokrevetna ćelija biti smještena na 21 metru kvadratnom, između ćelija bit će hodnik širine 220 centimetara, a zatvorenici će imati na raspolaganju i dnevni boravak. Svi će odjeli imati po tri šetnice s igralištima, uz sportsku dvoranu, u kojoj će se nalaziti i teretana, bit će i igralište na otvorenom te garderobe i spremište sprava.
Šibenčani se raduju izgradnji zatvora, jer se planira da će ondje biti otvoreno 200 radnih mjesta, najrazličitijih zanimanja za ljude različita stupnja obrazovanja. Razmišlja se i o kooperantskom odnosu zatvora i tvrtki koje se nalaze u gospodarskoj zoni, pa bi kažnjenici u svojim radionicama mogli raditi za tvrtke iz neposredne blizine.
Milijarda za zatvore
No, neće ulaganje u zatvor kraj Šibenika biti jedina takva investicija u kritični hrvatski zatvorski sustav. Do 2012. godine u zemlji se misli potrošiti 951 milijun kuna na četiri nova zatvora s ćelijama i krevetima za ukupno 1403 osobe. Takvi su planovi objavljeni u izvješću Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, koje smo dobili na uvid. Planira se i nadogradnja još četiri zatvora, vrijedna 8 milijuna kuna, u sljedećih pet godina, ali tu će se otvoriti tek 98 novih mjesta. "Stanje smještajnih kapaciteta je alarmantno", stoji u izvješću, koje je ministrici Ani Lovrin još u veljači ove godine uputio Ivan Damjanović, načelnik Uprave za izvršenje sankcija. Damjanović je u izvješću iznio i prilično dramatične prijedloge za poboljšanje uvjeta u zatvorima. Tako on planira da zatvorenici sami sudjeluju u izgradnji novih odjela i adaptacijama, a u svom je apelu napisao: "Već duže vrijeme smještajni kapaciteti u zatvorima i zatvorenim kaznionicama nedostatni su, brojno stanje zatvorenika se povećava svakodnevno, a gotovo svi raspoloživi prostori, kao što su dnevni boravci, prostori za slobodne aktivnosti, zdravstvenu zaštitu, izobrazbu i skladišta, pretvoreni su u spavaonice. Nedostatak kapaciteta onemogućuje provođenje pojedinih programa sa zatvorenicima, a poglavito se odražava loše na stanje sigurnosti, osobito u kaznionicama u Glini i Lepoglavi."
Stari šibenski zatvor
Dobri čuvari i prljave ćelije
Šibenski se zatvor danas nalazi u zgradi izgrađenoj prije 100 godina, pokraj zgrade suda u samom središtu grada. Prostire se na površini od samo 3500 metara, a u njemu može biti smješteno 86 kažnjenika. No, već godinama je ondje mnogo više zatvorenika, brojka se trenutačno kreće oko 150. Zbog gužve se hrana dijeli u dva turnusa. U zatvoru povremeno ima i žena, a u muškim spavaonicama - koje se nalaze na prvom katu - na dvadesetak kvadrata prosječno boravi 10 do 12 zatvorenika. Tri puta više no što će biti smješteno u novim trokrevetnim ćelijama budućeg hrvatskog Oza. Zatvorenici nemaju pritužbi na čuvare, ali se žale na higijenske uvjete. U šibenskom zatvoru, unatoč prekapacitiranosti, nije zabilježen nijedan suicid, ali se zato već šest zatvorenika vjenčalo.

PROJEKTI ZA ŠIBENSKI ALCATRAZ
Većina ćelija u zatvoru bit će trokrevetna, a takve će se prostirati na površini od 21 m2. Na otvorenom će biti i košarkaško igralište...


Izgradnja novih zgrada i dogradnja postojećih:
Lokacija novi kapaciteti potrebna ulaganja u kn
Kaznionica u Glini 420 70.000.000
Zatvorska bolnica 107 45.000.000
Zatvor u Zagrebu 376 86.000.000
Kaznionica u Šibeniku 500 750.000.000
ukupno: 1403 951.000.000


Adaptacije manjeg obima na postojećim zgradama:
Lokacija novi kapaciteti potrebna ulaganja u kn
Zatvor u Zadru 28 3,000.000
Zatvor u Varaždinu 37 4,000.000
Kaznionica u Lepoglavi 13 300.000
Kaznionica u Turopolju 20 1.000.000

http://img79.imageshack.us/img79/5929/zshema.jpg
http://img237.imageshack.us/img237/7584/photoviewaspx.jpg



evo ako se to izgradi i vi kojim slučajem završite tamo u budućnosti tu imate tlocrt pa da znate kuda pobjeći:)

Dobro aj nema nebodera , nije bitno toliko , ali samo molim boga da sve ne otkazu zbog recesije :ohno:

malo sam lunjal po stranicama zg montaze i ovo naso...

http://www.zagreb-montaza.hr/eng/stanogradnja/images/drage/drage6.jpg

http://www.zagreb-montaza.hr/eng/stanogradnja/investicije-drage.php

to su stari polurenderi...

http://img356.imageshack.us/img356/9158/radoviarhutekti1.jpg

http://img21.imageshack.us/img21/4971/radoviarhutekti2.jpg

http://img165.imageshack.us/img165/7064/radoviarhutekti3.jpg

http://img245.imageshack.us/img245/8461/radoviarhutekti4.jpg

http://img98.imageshack.us/img98/4070/radoviarhutekti5.jpg


ovo su prvih 5 radova, meni su najbolji 3. (Branko Kincl) i 5. rad. (Tower 151 architects), inače sveukupno je došlo 23 rada.

GUP je predviđao izgrađenost od 49%, ZM je smanjila na 33%, a arhitekt je predvidio izgrađenost od 30%, također prema GUP-u se mogao radit neboder od 16 katova, ali bit će 10. Spominjala se i neka izložba radova sad ne znam gdje, al volio bi to vidit, kao i neke detaljnije rendere


malo više o svemu ima na ovom linku...
http://www.novi-tjednik.hr/aktualnosti/aktualnosti/1220-projekt-draga-panjolac-osmislio-mediteranski-ibenik.html

Svi radovi;

http://www.d-a-z.hr/?sec=natjecajirezultat&id=45

TLM uklanja trafostanicu, dalekovodi idu pod zemlju
Nove vizure: na mjestu elektrolize nogometni stadion!?
http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-04-15/%C5%A0ibenik/SI_RUSENJE_ELEKTROLIZE4-220_thumb.jpg

Polako se naziru i budući obrisi iznimno atraktivnog prostora (388 tisuća metara četvornih) koji će ostati neiskorišten uklanjanjem triju velikih hala bivših elektroliza

Uz već, među članicama petočlanog konzorcija, dogovoreno vlasničko rekomponiranje Tvornice lakih metala, koje bi se trebalo i pravno zaokružiti najdalje do početka svibnja razdvajanjem u tri zasebna poduzeća: TLM -Tvornicu valjanih proizvoda, TLM - Tvornicu prešanih proizvoda i TLM - Invest, koji bi brinuo o ostatku nekretnina bivšeg jedinstvenog poduzeća, te poslovima opskrbe energijom, vodom i uopće ekologijom, polako se naziru i budući obrisi iznimno atraktivnog prostora koji će ostati neiskorišten uklanjanjem triju velikih hala bivših elektroliza.

- Članice konzorcija su se usuglasile da Tvornici valjanih proizvoda ostane 230 tisuća kvadrata zemljišta, Tvornici prešanih proizvoda 108 tisuća, a Investu 388 tisuća kvadrata - kaže Damir Begović, predsjednik Uprave TLM-a.

Za Šibenčane je od posebne važnosti u što će se potrošiti tih 388 tisuća sada “slobodnog” zemljišta u TLM-u. Iako je Zagreb-Montaža ovdašnju javnost već zagolicala svojom idejom da na tom prostoru, osim stambeno-poslovnih i drugih sadržaja, izgradi novi gradski stadion i tako obogati novo poslovno-trgovačko središte koje se već rađa na Ražinama oko šoping-centra Dalmare, svima je jasno da se buduća namjena tog prostora tek treba definirati u skladu s potrebama grada.

- U ovom trenutku je najvažnije da se uklone hale i zemljište sanira za neku buduću namjenu. Već smo naručili prometne studije koje će uspostaviti nove prometne koridore što će s javnim prometnicama povezati obje tvornice -Prešaonicu i Valjaonicu. TLM će poprimiti sasvim novi izgled - kaže Begović.

U tom smislu Begović je najavio i uklanjanje sa sadašnje lokacije postojeće trafostanice ispred hala elektrolize, te ukopovanje pod zemlju postojećih dalekovoda kojima se doprema struja do ovih tvornica. Time će i vizualno biti uklonjeni objekti koji su do jučer simbolizirali najvećega gutača električne energije u Hrvatskoj.

Novi prilazi tvornicama aluminija

Iako još nisu definirani novi prometni koridori na prostoru TLM-a, gotovo je izvjesno da će se ubuduće Prešaonici i Valjaonici prilaziti s dvije strane. Jedan bi ulaz mogao biti s Magistrale, a drugi s ražinske strane.

Brži protok vozila s Magistrale regulirao bi se, po svoj prilici, kružnim tokom. Još je nejasno hoće li ta nova prometnica imati javni karakter. Navodno, sve će ovisiti o tome kakvi se sadržaji budu gradili na tih gotovo 400 tisuća slobodnog prostora što je danas u sastavu TLM-a.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/50492/Default.aspx

...........
Tamo ce se oslobodit puno prostora a stadion bi bia sasvim okey :banana:

itekako, al ima još do toga.. U TLM-u imaju još najmanje 5 godina samo čistit prostor i lagano selit proizvodnju na Pode tako da ćemo se načekat, al moglo bi to fino na kraju izgledat kad se prostor TEF-a i TLM-a urbaniziraju. Inače sjećam se kako je prije zadnjih lokalnih izbora prije 4 godine isto bila spika stadioni, dvorane, teniski tereni, nova bolnica i još masu sadržaja na terenima vojarne Bribirskih knezova, pusti projekti po cilom gradu i bližoj okolici, čak su bili neki polurenderi, jbt. Šibenik je izgledao ko da je u Japanu ili SAD-u, a nisu napravili apsolutno ništa...:ohno: I sad opet isto, imamo pamćenje gore od zlatne ribice, a ja bi najradije otišao u Grad samo da nađem te papire i tražio ih projekt po projekt da mi točno kažu u kojoj je fazi i sl.

Sad se bolnica naveliko obnavlja, rade se nove zgradice, umjesto da te zgradice rade u vojarni i postepeno se sele tamo. A stari prostor bolnice koji i nije mal bi se mogao iskoristit na milijun načina, npr. studentski kampus. Inače taj prostor je po meni daleko najatraktivniji u cijelom gradu (osim stare jezgre)

Time će i vizualno biti uklonjeni objekti koji su do jučer simbolizirali najvećega gutača električne energije u Hrvatskoj.
nisam to znao, al i sad sumnjam da je istina, naši novinari su često dosta senzacionalistički.

http://img529.imageshack.us/img529/5496/natjecajirezultatil8123.jpg


eh da su barem ovo izabrali...

^^ a kako će izgledat onaj kojeg su odabrali?

neki španjolac je tu izabran ako se nevaram,studio urbana 2mjesto a ovaj gore prikazani je mislim od Kincla 3mjesto

O da, kako li samo izgleda pobjednički rad, pitam se. A tako je teško okrenut stranicu prije i pogledat, ma da si prst slomiš. A tek onaj link na vrhu stisnut kojeg sam ja stavio, nemojte ni pokušavat, rizik je prevelik.:nuts:

V. NAGRADA
u netto iznosu od 35.000,00 kn dodjeljuje se radu pod šifrom „15“

autor:
TOWER 151 ARCHITECTS – ZAGREB d.o.o.

autorski tim:
ANDREW YEOMAN, dip.arch.RIBA
JOHN CRAMER BA(hons)
SAŠA GLAZER
ANA KOVAČ
BARBARA VANIĆ
ALEX MALM
HENRK BORJESSEN
DIANA KAČIĆ

http://img516.imageshack.us/img516/9383/natjecajirezultatisbpan.jpg

http://img185.imageshack.us/img185/9383/natjecajirezultatisbpan.jpg

http://img139.imageshack.us/img139/9383/natjecajirezultatisbpan.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/9383/natjecajirezultatisbpan.jpg

IV. NAGRADA
u netto iznosu od 65.000,00 kn dodjeljuje se radu pod šifrom „17“

autori:
NIKOLA BAŠIĆ, dipl.ing.arh.
IVAN KUJUNDŽIĆ, dipl.ing.arh.
ZVONIMIR BUŠIĆ, dipl.ing.arh., svi iz Zadra

tim autora – suradnika:
VEDRAN MIOČIĆ STOŠIČ, dipl.ing.arh.
LUKA NEKIĆ, dipl.ing.arh.
MATE REŽAN, dipl.ing.arh.

3D modeli:
MATIJA HUZJAK, stud.arh.

maketa:
NERA NEJAŠMIĆ, stud.arh.
PETAR KOZINA, stud.arh.

Grafičko oblikovanje nacrta:
BARBARA B. STELLUTI

http://img300.imageshack.us/img300/3686/natjecajirezultati4m123.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/8184/natjecajirezultatilist1.jpg

http://img207.imageshack.us/img207/15/natjecajirezultatilist8.jpg

http://img87.imageshack.us/img87/1796/natjecajirezultatilist9.jpg (http://img87.imageshack.us/my.php?image=natjecajirezultatilist9.jpg)

http://img520.imageshack.us/img520/8184/natjecajirezultatilist1.jpg

III. NAGRADA
u netto iznosu od 90.000,00 kn dodjeljuje se radu pod šifrom „20“

autor:
akademik BRANKO KINCL, dipl.ing.arh., iz Zagreba

autori suradnici:
ANA BREKA, dipl.ing.arh.
MAJA BRUČIĆ, dipl.ing.arh.
MIRTA MEDAK, dipl.ing.arh.
ZRINKA MUSTAĆ, dipl.ing.arh. suradnici:
IVANA ANTIČIĆ, dipl.ing.arh.
MARIO ANTUNOVIĆ, dipl.ing.arh.

konzultant:
IGOR JANKOVIĆ, dipl.ing.arh.

konstrukcija:
ZLATKO BELOŠEVIĆ, dipl.ing.građ.

vizualizacija:
GYF media
ANA KUNST, dipl.ing.arh.
MAGNUS LUNDSTRÖM, dipl.ing.arh.

http://img147.imageshack.us/img147/3993/natjecajirezultati3m123.jpg

http://img185.imageshack.us/img185/4633/natjecajirezultatil2123.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/2739/natjecajirezultatil5123.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/4853/natjecajirezultatil6123.jpg

http://img300.imageshack.us/img300/5496/natjecajirezultatil8123.jpg

II. NAGRADA
u netto iznosu od 135.000,00 kn dodjeljuje se radu pod šifrom „16“

autori:
STUDIO URBANA d.o.o. – Zagreb
VLADIMIR KASUN, dipl.ing.arh.
BOJAN LINARDIĆ, dipl.ing.arh.
DAVOR PLAVŠIĆ, dipl.ing.arh., svi iz Zagreba

3D prikaz:
DAVOR PLAVŠIĆ, dipl.ing.arh.
VILIJAM PETROVIĆ, stud.arh.

maketa:
IVAN FILIPOVIĆ, stud.arh.

suradnik:
MARIO PERVIĆ, stud.arh.

http://img395.imageshack.us/img395/4137/natjecajirezultati2m123.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/1294/natjecajirezultatilist0.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/2740/natjecajirezultatilist0e.jpg

http://img230.imageshack.us/img230/1294/natjecajirezultatilist0.jpg

http://img261.imageshack.us/img261/1294/natjecajirezultatilist0.jpg

i dakle:

I. NAGRADA
u netto iznosu 185.000,00 kn dodjeljuje se radu pod šifrom „19“

autor:
JOSEP LLUÍS MATEO-MAP Architects, iz Barcelone

http://img408.imageshack.us/img408/851/natjecajirezultatilist4.jpg

http://img245.imageshack.us/img245/5113/natjecajirezultatilist3.jpg

http://img23.imageshack.us/img23/8184/natjecajirezultatilist1.jpg

http://img156.imageshack.us/img156/5531/natjecajirezultatilist2.jpg





...po meni čak i najmanje dorađen rad s tim da će bit još dosta izmjena u samom radu... ako se uopće bude radilo jer izgleda da i zm hvata kriza:ohno:

evo malo drukčijih vijesti:


Zbog recesije Prvićani nisu dobili obećanu novu brodsku liniju
Otočani s Prvića žele se pripojiti Zadarskoj županiji


Prvićka pristaništa gradila je Austro-Ugarska prije 130 i više godina za pristajanje parobroda


Otok Prvić zatražit će izdvajanje iz Šibensko-kninske i pripojenje Zadarskoj županiji. U svim mjestima na zadarskoj obali i otocima ministar Božidar Kalmeta napravio je ili uredio u posljednjih nekoliko godina pristaništa i uredio brodske linije. Kod nas na Prviću ništa – odrješit je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Prvića Šepurina Goran Kursar.

19 godina čekaju
Ljutnja Prvićana izazvana je time što je Agencija za obalni linijski pomorski promet odustala od raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije za novu brodsku linija broj 506, kapaciteta 40 putnika, koja je uz postojeću liniju broj 505 trebala povezivati Prvić Luku, Šepurine i Vodice još četiri puta na dan zimi, u predsezoni i poslijesezoni pet puta, a u punoj turističkoj sezoni čak sedam puta na dan.

Nova brodska linija dogovorena je na 9. sjednici Otočnoga vijeća održanoj na Žirju krajem listopada prošle godine, a Vlada Republike Hrvatske je u prosincu donijela odluku o određivanju linija za brodski prijevoz i uvela novu liniju 506.

– Ovu liniju kao ozebli sunce čekamo 19 godina. Do realizacije je trebalo pričekati samo da Agencija za linijski prijevoz donese odluku o raspisivanju natječaja za koncesiju, kada je iz Agencije stigla vijest da je Ministarstvo financija zbog recesije i štednje naredilo da se obustavi postupak. Prošle godine imali smo tri učenika u prva četiri razreda OŠ u Šepurinama, ove godine ih je sedam, a iduće godine bit će ih 11. Što će biti kad budu trebali krenuti u peti razred i svaki dan dva i pol sata putovati u školu u Šibenik? Svi će se ponovo odseliti – rekao je Kursar.

Prvićanima je objašnjeno da je Vladina odluka o uvođenju nove linije obvezujuća, ali u roku pet godina, stoga neka se strpe do boljih vremena.

Rugaju se otocima
– Hoće reći, čekaj magare da trava naraste. Svi se zaklinju u razvoj i povratak života na otoke, a rugaju nam se. Na Prviću sada živi oko 700 ljudi i siguran sam da bi se uz bolje brodske linije ljudi vraćali i zasnivali obitelji.

Linija 506 vozila bi do Vodica samo desetak minuta i mogla bi prometovati u svim vremenskim uvjetima. Međutim, mi nemamo svojih ljudi u strukturama vlasti pa se naša djeca voze svaki dan dva i pol sata do Šibenika i natrag, odnosno 130 minuta dulje nego što bi se vozili do Vodica i tako se oduzimaju vrijeme od odmora, igre i učenja – kaže Kursar.

Osim brodskih linija Prvićane muče i loša pristaništa, koje je sagradila još Austro-Ugarska.


ludilo, ionako se prigradska naselja poput brodarice i zablaća žele odvojit od grada, a bilice su i dobile svoju općinu prije par godina iako je to praktički danas kvart u gradu...

Stvarno smo shebani do daske...:nuts:

Manje NOVCA za zaštitu spomenika kulture − od stotinjak zahtjeva financirat će se samo trećina
Presušili izvori: Katedrali samo 800 tisuća kuna

Novac smo dobili za rad na spomenicima diljem županije, od Kornata do Knina, no nažalost, nije prošlo ništa novo − financiraju se samo radovi na već započetim spomenicima − kaže pročelnik Konzervatorskog odjela Marko Menđušić
PIŠe Jordanka Grubač/EPEHA

Konzervatorski odjel u Šibeniku tražio je od Ministarstva kulture financiranje stotinjak programa sanacije, konzervacije i prezentacije spomenika, a dobio je novac za radove na trećini njih. Tako se recesijska godina odrazila i na zaštiti spomeničke baštine, ali i na financiranju ukupne šibenske kulture.

– Dobili smo 4 milijuna i 850 tisuća kuna za nepokretnu baštinu i oko 500 tisuća kuna za pokretne spomenike. Kako je počela ova godina, nadao sam se i gorem. Novac smo dobili za rad na spomenicima diljem županije, od Kornata do Knina, no nažalost, nije prošlo ništa novo – financiraju se samo radovi na već započetim spomenicima – kaže pročelnik Konzervatorskog odjela Marko Menđušić.

Najviše novca izdvojeno je za katedralu svetog Jakova, 800 tisuća kuna, što je, naravno, nedostatno za sve velike i važne zahvate na tom vrhunskom spomeniku. Radovi na gradskim crkvama i samostanima – sv. Ivana, sv. Nikole, sv. Luce, sv. Lovre (zvonik), sv. Frane te na pravoslavnoj crkvi Uspenija Bogomatere – stajat će po svakom objektu 200 tisuća kuna.

Zvonici u Betini i Tisnu popravit će se za po 100 tisuća kuna, a toliko je dobio i rimski amfiteatar u Burnumu. Za Kninsku tvrđavu Ministarstvo je izdvojilo 200 tisuća, a 150 tisuća potrošit će se za sanaciju pravoslavne crkve sv. Spiridona u Skradinu – stare i nove.

Po sto tisuća dobile su i dvije kornatske crkve: Gospe od Tarca na Kornatu i sv. Marije na Piškeri, a za crkvu sv. Roka na Zlarinu izdvojeno je 80 tisuća. Etnoselo Popovići kod Knina od Ministarstva je dobilo 70 tisuća kuna.

Ministarstvo kulture financira nabavu knjiga Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”, ove godine s 450 tisuća kuna, dok je najviše dobio Muzej grada za dovršenje stalnog postava – milijun kuna.

Drnišani paze na turiste: uz prometnice 70 novih tabli upozorenja zbog mina
Još 22 četvorna kilometra minskih polja postoje u drniškom kraju a na području Šibensko- -kninske županije još 58 četvornih kilometara
PIŠe Marijan DŽAMBO / EPEHA

Na tri turistički najfrekventnija pravca na drniškom području koja prolaze pokraj minskih polja prošlog tjedna „osvanulo“ je 70-ak novih tabli upozorenja. - Stalno sam upozoravao na opasnosti koje prijete turistima koji se zateknu na drniškom području.

Prometnice koje od Drniša, preko Kaluna i Širitovaca vode do Roškog slapa, zatim od Drniša, preko Žitnića do Pakova Sela, te Žitnića, preko Unešića u pravcu Splita „dodiruju“ minska polja a da pritom nisu propisno označena, - kaže Joško Bukarica koji već 11 godina volonterski koordinira poslove razminiranja u drniškom kraju.

- Pitam se tko bi odgovarao ako bi netko, ne znajući da je zaustavio vozilo uz minsko polje, ušao među mine i poginuo. Sada smo, zahvaljujući gradu Drnišu, ovdašnjem komunalno poduzeću Rad, te HCR-u, na tim spomenutim pravcima postavili table “Pazi, mine!“

- Iako sam samo u posljednje dvije godine neposredno sudjelovao u provedbi više programa razminiranja za koje sam uspio osigurati novac, bilo izravno od države ili iz međunarodnih fondacija, te od mina i drugih eksplozivnih naprava zaostalih iz rata očistiti više od šest milijuna kvadrata, drniški kraj je, sa 22 četvorna kilometra minskih polja, i dalje jedan od najugroženiji u državi - kaže Bukarica.

Samo prošle godine u sklopu projekta socijalno-gospodarskog oporavka miniranog područja osigurana su četiri milijuna kuna za razminiranje 860 tisuća kvadrata na užem drniškom području.

- Žalostan sam što je na području Šibensko-kninske županije pod minama još 58 četvornih kilometara, što je svrstava među sedam minama najzagađenijih u Hrvatskoj. Situacija bi mogla biti osjetno bolja da na razini Županije postoji osoba koja bi se isključivo bavila ovim poslovima. Osobno sam predlagao tako nešto, ali moj prijedlog nije prihvaćen od najodgovornijih u Županiji.

U ovom trenutku tim poslovima se usputno bave pojedinci. Iz vlastita iskustva znam da je to mukotrpan posao i da rezultati mogu doći tek ako se netko sustavno bavi razminiranjem, priprema programe, traži novac, bilo iz domaćih ili inozemnih izvora, te sve to koordinira. Da je tako rađeno, uvjeren sam da bi broj minskih polja danas bio prepolovljen - kaže Joško Bukarica.

900 tabli upozorenja

Danas na šibenskom području ima čak 900 tabli upozorenja na minska polja. Od toga njih 400 je na drniškom području. Table se često kradu i zloupotrebljavaju. Tablom Pazi, mine! snalažljivi pojedinci bi označavali i za sebe čuvali izdašna polja šparoga. :rofl:



ludilo, zadnja rečenica je najjača, a ovo je pravi konstrakšn apdejt, vidite da su ipak uspili napravit table za mine iako se zadnjih 10-ak godina sumnjalo da li je to isplativo ili ne. Napokon su prikupljene pare, dala je i EU, ishođene su dozvole, napravljen je idejni plan po GUP-u te projekt može krenuti, nadam se da će ipak uspjeti dovest projekt do kraja, bar što se tiče otiskanja na table, jednog dana možda ih i postave, a onda će sve bit za 5:D

Vodice - meka medicinskog turizma
Piše: Goranka Jureško

ZAGREB - Na području vodičkog SRC-a Račice uskoro bi trebala početi gradnja Centra medicinskog turizma koji bi objedinio hotelsko-turističke usluge i medicinske sadržaje visoke kategorije, kao wellness te spa tretmane, a očekuje se da bi u punom pogonu bio za najkasnije tri godine.

Projekt, koji bi trebao stajati od 20 do 30 milijuna eura, pokrenuli su Grad Vodice i zagrebački Šibenčani, među kojima je mnogo liječnika, smatrajući da je medicinski turizam u Hrvatskoj podcijenjen, s obzirom na brojne pogodnosti, od nižih cijena do klime. Danas u Hrvatskoj medicinski turizam u ukupnom turističkom prihodu sudjeluje s jedva jedan posto.


Produljenje sezone

- Već su nam se javili potencijalni investitori iz Hrvatske, ali i iz inozemstva koji imaju iskustva sa sličnim projektima - kaže doc. dr. Miljenko Bura, inače liječnik u KBC-u Zagreb, koji je i jedan od organizatora prve hrvatske konferencije medicinskog turizma koja će se krajem mjeseca održati u Vodicama.

Ističe da se u Centru predviđa radiološka i endoskopska dijagnostika, interna medicina, hemodijaliza, barokomora, zahvati dnevne kirurgije, estetska kirurgija, rehabilitacija te vrhunske stomatološke usluge. Očekuje se da će Centar biti privlačan korisnicima sa zapada, posebno SAD-a i Velike Britanije gdje su zdravstvene usluge i do desetak puta skuplje.[/B]

Jedan od idejnih tvoraca projekta prof. dr. Mato Bartoluci naglašava da je ukupna vrijednost medicinskog turizma u svijetu oko 60 milijardi dolara, a 2010. godine očekuje se gotovo 100 milijardi. U medicinskom turizmu najviše se troši na stomatološke usluge, i to oko 41 posto, a još toliko na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, dok se za estetsku kirurgiju troši 19 posto novca.

- Samo Amerikanci u 2007. godini potrošili su na zdravstvene usluge izvan SAD-a 17 milijardi dolara - kaže Bartoluci. Očekivani rast medicinskog turizma je oko 20 do 25 posto godišnje i tu za Hrvatsku ima mjesta, smatraju inicijatori ideje Centra medicinskog turizma. Oni također smatraju da se slični centri trebaju pokrenuti i u drugim područjima na Jadranu, ali i u unutrašnjosti zemlje. S obzirom na to da su hrvatski liječnici cijenjeni i u Europi, doc. dr. Bura smatra da neće biti nikakvog problema prodati njihove usluge i na europskom, ali svjetskom tržištu. Naglašava da će lokalna zajednica također imati višestruku korist jer bi tako postojeći hoteli u Vodicama mogli produljiti sezonu, a njezini građani imali bi posebne pogodnosti kod pružanja usluga.

Inozemni klijenti

Predlagači projekta [B]čak smatraju da bi neke države mogle plaćati liječenje svojih građana u takvim hrvatskim turističkim centrima jer bi im to bilo jeftinije nego “kupovanje” usluga u vlastitim medicinskim centrima.



Cijene usluga

- porculanska kruna za jedan zub
Hrvatska: od 1400 do 2000 kuna
Zapadna Europa: 5000 kuna

- kvalitetnija plomba
Hrvatska: od 350 do 400 kuna
Zapadna Europa: 1000 kuna

- zubni implantat
Hrvatska: 7000 kuna
Zapadna Europa: 14.000 kuna

- povećanje dojki
Hrvatska: 20.000 kuna
Zapadna Europa: 40.000 kuna

- ugradnja kuka
Hrvatska: 33.245 kuna
Zapadna Europa: 50.000 kuna

- promjena koljena
Hrvatska: 38.750 kuna
Zapadna Europa: 60.000 kuna

Sve se zasad svodi isključivo na individualnu organizaciju pojedinih poliklinika ili ambulanti koje oglasima u stranim novinama ili na internetu prodaju svoje usluge.

http://img201.imageshack.us/img201/5548/projwide.jpg

ništa od spomenika Petroviću i uređivanja bivšeg kina Odeeon u centar za mlade...:ohno:
http://www.jutarnji.hr/hrvatska/clanak/art-2009,4,16,,159765.jl

Plan demografske obnove: Besplatne parcele za mlade
Piše: Stanko Ferić/Epeha
Foto: Ante Baranić/Cropix
http://img48.imageshack.us/img48/8172/skradinwide.jpg

SKRADIN - Probleme odumiranja stanovništva i pomanjkanja radne snage Grad Skradin rješava, u Hrvatskoj do sada neviđenim, programom demografske obnove - školovanim i stručnim mladim ljudima na svom području daje besplatno parcele i građevinski materijal za gradnju kuća, a u okvirima mogućnosti jamči im i zaposlenje. Nakon što je 20 mladih obitelji sa 104 člana, među kojima nitko nije stariji od 40 godina, a pola ih ima visoku i višu stručnu spremu, uzelo besplatne parcele uz gospodarsku zonu Kosu u Ićevu, gradska uprava Skradin odlučila je ponuditi mladima još 80 parcela u Ićevu te čak 170 parcela u Krkoviću i Skradinu, kao i na predjelima Rokovače i Badžane.

Atraktivna područja

Cilj nam je privući što više mladih obitelji, rekao je gradonačelnik Skradina Nedjeljko Duić

Iako su Ićevo, Krković, Rokovača i Badžana hrvatskoj javnosti nepoznata mjesta i toponimi, riječ je o iznimno atraktivnim područjima uz Nacionalni park Krka u neposrednoj blizini autoceste Zagreb - Split i tek dvadesetak minuta vožnje udaljenim od Šibenika, Vodica i šibenske rivijere.

- Mladim obiteljima dajemo parcele od po 500 četvornih metara zajedno sa svom infrastukturom, dakle strujom, vodom i kanalizacijom te svim potrebnim građevinskim materijalom koji im daruje država uz uvjet da tu ostanu živjeti 10 godina - rekao je Nedjeljko Duić, gradonačelnik Skradina.

- Cilj nam je privući što više mladih obitelji, a već u prvom pokušaju dobili smo u najvećem broju one koje smo željeli - mlade koji žive i studiraju u Zagrebu i drugim sveučilišnim centrima.

Za većinu njih ima i bit će posla. Plan dodjele parcela namjeravamo ostvariti tijekom sljedeće četiri godine. Cijeli taj projekt je zakonski utemeljen. Obitelji koje uzmu parcele plaćaju samo troškove gradnje i obvezuju se da kuće neće prodavati 10 godina nakon završetka gradnje.

Više novca u proračunu

Cilj ovog skradinskog projekta je udvostručiti broj stanovnika, a pokrenut je ne samo zbog borbe protiv bijele kuge već i zbog toga što Skradin nema dovoljno radne snage za svoje gospodarstvo koje doživljava procvat nakon uspješne poslijeratne obnove te aktiviranja gospodarske zone Kos i uskoro gospodarske zone Kremenice.

U zoni Kosi trenutno imamo 8, a uskoro će biti 12 poduzeća s oko 300 radnih mjesta, a naša računica kaže da pola od toga, dakle 150 radnih mjesta, donosi 30 posto više novca u gradski proračun. Korist od ovog projekta višestruka je i mi ćemo za 5-6 godina imati sasvim drukčiju demografsku sliku od današnje - kaže Duić.

ovo je vijest od prije više od godine dana:


ŠIBENIK – U iduće dvije godine na šibenskom području realizirat će se petnaestak projekata od kojih je najznačajniji i financijski najteži rekonstrukcija putničkog terminala na gatu Vrulje u samom Šibeniku. Riječ je o investiciji vrijednoj 84 milijuna kuna. Taj će se projekt nominirati za sredstva kod Europske banke za obnovu i razvoj, a dijelom će se financirati iz državnog proračuna.

Početak projekta najavljuje se za jesen iduće godine. Najavio je to u Šibeniku Branko Bačić, državni tajnik za more, koji se sastao s čelništvom gradova Šibenika i Vodica, vodstvom otoka šibenskog arhipelaga i županom Goranom Paukom. Drugi veliki projekt je razvoj vodoopskrbe na otocima koji je »težak« 32 milijuna kuna, a Ministarstvo mora odlučilo je sufinancirati i gradnju triju sportskih dvorana u Tisnom, Rogoznici i Vodicama. Ministarstvo podržava i gradnju ribarske luke u šibenskoj uvali Sv. Petar, za što tek treba izraditi prostorno-planske dokumente.

Uključit će se i u gradnju luke Pekovac u dijelu koji se odnosi na gradnju komunalnih vezova za domicilno stanovništvo starog dijela Šibenika. Govoreći o prometnoj povezanosti otoka s kopnom u Hrvatskoj, državni tajnik Bačić je ustvrdio da je ona najlošija upravo na šibenskom području. Da bi se prometna povezanost poboljšala, odlučeno je kako će se ići u gradnju nove luke na zapadnom dijelu otoka Kaprija s obzirom na nedostatnu dubinu gaza u postojećoj luci.

Na otoku Žirju sanirat će se postojeće pristanište u uvali Muna da bi se omogućio pristanak većih i bržih brodova. Planira se uvesti dodatnu brzobrodsku katamaransku liniju koja će kopno i Žirje povezivati tri puta na tjedan. Na Žirju će se nastaviti gradnja vodovodne mreže, a ide se i u obnovu škole. Na otoku Zlarinu gradit će se vatrogasni dom, sanirat će se trg Fingac i izraditi projektna dokumentacija za kanalizacijsku mrežu. Na otoku Prviću nastavit će se graditi spomen-park »Faust Vrančić«.

Na otočiću Krapnju najavljena je gradnja ceste u turističkoj zoni te uređenje i sanacija središnjeg trga.
Inače, u zadnje četiri godine u pet naseljenih otoka šibenskog arhipelaga država je uložila 14,4 milijuna kuna u komunalnu infrastrukturu. Čak polovica novca uložena je u otok Žirje.

Jadranka Klisović


http://img106.imageshack.us/img106/9752/terminal.jpg



hehehe, obećanje ludom radovanje, Kalmeta ne da pare, od svega ništa zasad a radovi već trebali bit u tijeku žestoko...

Jedva cekam kad ce se ovo na dragama napravit , moglo bi to dobro ispast :)

Sredinom svibnja u pokusni rad KREĆE i druga vjetroelektrana na šibenskom području, A NAJAVLJENA je I GRADNJA SOLARNE ELEKTRANE KOD TRBOUNJA
http://img408.imageshack.us/img408/5558/20081106t153504z01mdp03.jpg
http://img522.imageshack.us/img522/138/montazaelisa3040409thum.jpg

Šibenik na pogon vjetra i sunca
U općini Promina na miljevačkom platou gradit će se prva solarna elektrana u Hrvatskoj snage 60 megavata. Koštala bi oko 80 milijuna eura, gradila bi se oko dvije godine i zapošljavala stotinjak radnika
PIŠU Marijan Džambo/EPEHA - Krešimir Gulin/EPEHA

Prva solarna elektrana u Hrvatskoj gradit će se u općini Promina na miljevačkom platou, sjeveroistočno od Trbounja. U tek usvojenom Prostornom planu općine za elektranu je rezervirano 250 hektara, a ako se ostvare dogovori lokalnih vlasti i potencijalnih investitora, prvu solarnu elektranu gradio bi zagrebački Nexus investicijski fond. Miha Jager i Marko Mahek, predstavnici Nexusa, najavljuju da bi elektrana bila snage 60 megavata, za deset megavata jača od prve i do danas jedine europske solarne elektrane izgrađene u Španjolskoj.

U Nexusu kažu da bi koštala oko 80 milijuna eura, gradila bi se oko dvije godine, a na njenoj gradnji bilo bi angažirano oko 300 radnika. Kad proradi, osigurat će se posao gotovo za stotinjak radnika, od čega će 80 posto biti visokostručni kadrovi.

- Za našu državu je od velike važnosti da se uglavnom radi o domaćoj tehnologiji, a najveći dio opreme bi se proizveo u Hrvatskoj - kažu u Nexusu. Istodobno najavljuju da bi u drugoj fazi gradili još jednu solarku na drniškoj strani koja bi činila jedinstven energetski sustav ukupne snage 120 megavata.

- Gradnjom ovog solarnog parka pod Prominom, Šibensko–kninska županija, s već izgrađenim, a pogotovo planiranim vjetroelektranama postat će lider u proizvodnji struje iz alternativnih obnovljivih izvora u ovom dijelu Europe - kaže bivši župan Gordan Baraka koji je, zajedno s načelnikom Promine Paulom Cotom, i najzaslužniji što će se prva solarna elektrana u Hrvatskoj graditi na šibenskom prostoru.

Naravno, tomu treba dodati i besprijekorne klimatske prilike ovog područja koje obiluje suncem i, što nije nevažno, čistim zrakom. Inače, sredinom svibnja u probni rad trebala bi biti puštena i druga vjetroletektrana u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, tvrtka Enersys koja je investirala u vjetroeletranu na lokaciji Trtar- Krtolin, privodi kraju radove na vjetropraku na brdu Orlice iznad Grebaštice.

- Postavljeno je devet od ukupno 11 vjetrogeneratora, koliko će imati vjetroelektarana Orlice. Do konca travnja očekujemo da ćemo montirati i preostala dva vjetrogeneratora. Malo kasnimo s realizaciojm cijelog projekta, jer nam ove zime nisu bili naklonjeni vremenski uvjeti. Inače, kompletna investicija vrijedna je oko 12 milijuna eura - kaže Željko Samardžić, direktor Enersysa za Hrvatsku. Vjetroelektrana iznad Grebaštice imat će ukupnu snagu od 9,6 megawata, ili oko 2,5 MW manje od one na Trtru, odnosno moći će zadovoljiti potrebe gotovo 7000 stanovnika.

Mine prijete

Prostor gdje bi se gradila elektrana velikim dijelom je danas pod minama. To znači da bi prije početka njezine gradnje pune ruke posla imali i pirotehničari, koji, inače, na užem drniškom području moraju razminirati još 22 četvorna kilometra.

http://www.novi-tjednik.hr/aktualnosti/aktualnosti/1365-nova-sportska-dvorana-imat-e-oblik-ibenske-kape.html

http://www.novi-tjednik.hr/images/stories/3004-0705-2009/dvorana.jpg

Šibenska sportska dvorana, sada je već sasvim izvjesno, gradit će se u krugu vojarne Bribirskih knezova u Mandalini. Gradska je vlast objekt ucrtala u prostorni plan, zajedno s novom bolnicom, vatrogasnim domom i katoličkom školom, a izrađen je i inicijalni projekt na temelju kojega će se raspisati javni natječaj za izradu idejnog rješenja. Iz tog je projekta razvidno kako će nova šibenska sportska dvorana imati izgled šibenske kape, te kako će na krovu imati motiv kojim je obrubljeno ovo najpoznatije etnografsko obilježje šibenskog kraja. Informaciju o budućoj vizuri dvorane potvrdio nam je i predsjednik ŽO HDZ-a i saborski zastupnik Ante Kulušić.



KREĆE NATJEČAJ



- Nova šibenska sportska dvorana trebala bi biti napravljena kroz slijedeće četiri godine. Idejno rješenje je izrađeno, sada nam slijedi raspisivanje natječaja za idejni projekt koji će se raditi prema postojećim zamislima. Natječaj će se raspisati u drugoj polovici ove godine. Što se tiče financiranja, obzirom da je riječ o ogromnoj investiciji dobili smo garanciju Vlade RH da će se uključiti u projekt i novčano nas podržati, međutim postoji i opcija da se dvorana izgradi po javno privatnom partnerstvu. Prihvatit ćemo onu kombinaciju koja za grad Šibenik bude najpovoljnija – kaže Ante Kulušić za Šibenski novi tjednik.
Riječ je o dvorani zatvorenog tipa s oko 3,5 tisuće sljedećih mjesta na tribinama, plus još tisuću i pol mjesta osiguranih na teleskopskim tribinama. Kompleks će imati jednu centralnu i dvije manje dvorane. Koliko će njegova izgradnja koštati, veli Kulušić, u ovom je trenutku teško kazati jer nikakvi precizniji proračuni nisu rađeni, međutim nesumnjivo će biti riječ o jednoj od najvećih infrastrukturnih investicija u posljednje vrijeme.



STADION OSTAJE NA ŠUBIĆEVCU



Paralelno s dvoranom, dodaje Kulušić trebala bi krenuti i rekonstrukcija stadiona na Šubićevcu koji je u nezavidnom stanju. Rušit će se istočna tribina koja je izgrađena za potrebe izbora za miss, a sada je zatrpana kamenjem, te će se stadion pomaknuti prema zapadu.
- Za ovu investiciju već imamo zainteresiranih poduzetnika koji bi bili spremni odraditi ovaj posao, a zauzvrat pod koncesiju dobiti poslovne prostore na stadionu – kaže Kulušić, te zaključuje kako bi se i ovaj posao trebao odraditi kroz naredne četiri godine. (jd)

............
uistinu se nadam da nisu samo predizborna obecanja :)

Dvorana vam baš fora izgleda,nadam se da će se i izgraditi jer Šibeniku to stvarno treba.

^^ pred izbore se svašta obećava :lol:

^^Nadajmo se da nije tako. Al stvarno ovako izgleda odlično!

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/53190/Default.aspx

ZGRADa obrtnika i tehničara
Počela rekonstrukcija: centar za 1200 učenika

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-05-06/%C5%A0ibenik/RUSENJE_SKOLA2-050509.1_thumb.jpg

Intenzivirali su se pedeset milijuna kuna teški radovi na realizaciji projekta nove zgrade srednje škole koja će nastati dogradnjom sadašnje zgrade Tehničke i Industrijsko-obrtničke škole u Šibeniku.

Kad gradnja bude zgotovljena, u istom će se prostoru naći, uz spomenute dvije, i Srednja strukovna škola, a moguće i Prometno-tehnička škola, tako da će grad dobiti srednjoškolski centar srodnih, tehničkih i obrtničkih struka koje će okupiti gotovo 1200 učenika.

Projekt rekonstrukcije, dogradnje i nadgradnje postojeće stare škole sačinili su arhitekti Damir Lasinović i Marko Paić, a riječ je o projektu s kojim se Županija šibensko-kninska natjecala i ishodila sredstva Svjetske banke u iznosu od 55 posto od cijene projekta.

Dio novca osigurat će i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dio će se sliti iz decentraliziranih sredstava, županijskog i gradskog proračuna Šibenika. Posao je dobio splitski Lavčević.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/53319/Default.aspx

TURSKI PODUZETNICI na potpis ugovora u Šibenik stižu polovicom svibnja
Turci ‘infišali’ u Mandalinu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-05-07/%C5%A0ibenik/MANDALINA09-141107_thumb.jpg

Dogus grupa”, po financijskoj moći treća kompanija u Turskoj, pridružit će se američkom “Island Global Yachtingu” da zajednički s Nautičkim centrom “Prgin”, u javno-privatnom partnerstvu s Gradom Šibenikom, na Mandalini sagrade hotelsko-nautički kompleks vrijedan najmanje sto milijuna eura.

Podsjetimo, čelni ljudi “Dogusa” u svibnju prošle godine boravili su u Šibeniku i iskazali spremnost da investiraju svoj kapital na šibenskom području.

- Više nema nikakvih dvojbi o njihovu sudjelovanju u ovoj velikoj investiciji. Sredinom ovoga mjeseca u Šibenik stižu predstavnici “Dogus grupe” s kojima ćemo potpisati ugovor, a kako su pri kraju i projekti u čijoj izradi su sudjelovali i stručnjaci “Dogusa”, nema nikakve znatnije prepreke da uskoro ne počne gradnja marine za megajahte, hotela i drugih sadržaja za nautičare - kaže Ivana Prgin, jedna od direktorica u NCP-u.

“Dogus groupa” ima 18.000 radnika i godišnji joj je prihod gotovo šest milijarda eura. “Dogus2 je vlasnik druge po kapitalu banke u Turskoj sa 600 podružnica, među kojima i one u Moskvi i Amsterdamu. Glavni su zastupnici Audija, VW-a, Škode, Porschea i drugih poznatih proizvođača automobila. Angažirani su na gradnji autocesta u Kazahstanu, Maroku i Ukrajini.

Imaju svoja dva TV kanala te tri kanala digitalne televizije u Turskoj, pet radiopostaja, te izdaju više poslovnih i drugih časopisa. U hotelima i turističkim naseljima s pet zvjezdica imaju 4800 postelja.

Također, marinu za megajahte od 650 vezova, kao i marinu s 1300 “normalnih“ vezova. U energetskom sektoru angažirani su na gradnji dviju brana i hidroelektrana. Vrijednost nekretnina “Dogus groupe” prelazi sedam milijarda eura.

- Turci su nestrpljivi, žele da što prije počnemo gradnju na Mandalini. Zajednički smo već utrošili više od 300 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije koju upravo usklađujemo s detaljnim planom uređenja Mandaline, nastojeći da cijeli projekt dobije željeni dalmatinski štih - kaže Goran Prgin.

Šibenik logistički centar

Nakon najavljenog potpisivanja ugovora za gradnju više hotela s pet zvjezdica, luksuznih vila s bazenima, marina i drugih nautičkih sadržaja na Mandalini, Šibenik bi za Turke mogao postati logističko središte, ne samo za ulaganja na ovom području i u Hrvatskoj nego i za njihov poslovni prodor u druge dijelove Europe. Postoje dobri izgledi da u Šibeniku, zajedno sa svojim poslovnim partnerima, utemelje posebnu tvrtku.

Remontno brodogradilište Šibenik upušta se u tržišnu utakmicu s najpoznatijim svjetskim proizvođačima plovila

http://img360.imageshack.us/img360/8637/gliser01.jpg

Gliser od 1,2 milijuna eura s navoza NCP-a

Osim kao luksuzni gliser, “Mondila 57” će se proizvoditi i u varijanti bez luksuzne opreme, ali s još jačim motorima, a ta izvedenica namijenjena je obalnim stražama
piše Stanko Ferić/EPEHA

Mondial 57 naziv je 16-metarskog plovila kojim se NCP-remontno brodogradilište Šibenik, poduzetnika Gorana Prgina, namjerava upustiti u tržišnu utakmicu s najpoznatijim svjetskim proizvođačima eskluzivnih i superluksuznih plovila. Riječ je o vrhunskom luksuznom plovilu koje u osnovnoj izvedbi košta oko 1,2 milijuna eura.

O kakvom je proizvodu riječ vidi se iz popisa proizvođača opreme koja se u njega ugrađuje. Riječ je o brandovima poput MAN-a, Kohlera, Condaria, SBM-a, Opacmarea, Speicha, Tecma, Trebena i mnogih drugih u svijetu poznatih i priznatih prizvođača vrhunske brodske opreme.

Po značajkama, plovnim svojstvima, kvaliteti izrade, dizajnu i prestižu koji jamči “Mondila 57” može se bez puno krzmanja nazvati šibenskim nautičkim Rolls Royceom. Zanimljivo je da će NCP-RB Šibenik, doznali smo od Gorana Prgina, “Mondila 57” prizvoditi u dvije izvedbe.

Naime, osim kao luksuzni gliser, “Mondila 57” će se proizvoditi i u varijanti bez luksuzne opreme, ali s još jačim motorima. Ta izvedenica namijenjena je obalnim stražama.

Za luksuzni “Mondila 57” stigle su prve najave zainteresiranih kupaca iz europskih zemalja, a za “borbenu” varijantu “Mondila” zainteresirana je Libija i još neke afričke zemlje.


Građen za ekstremne brzine

“Mondial” se odlukuje vrhunskim komforom i luksuzom, a pokreću ga dva motora od po 800 KS, zahvaljujući kojima ima maksimalnu brzinu od 40 milja i brzinu krstarenja od 33 milje. Brod je širok 4,5 metara, a gaz mu je 1,58 metara.
Građen je za ekstremne brzine i u stanju je podnijeti svako more. “Mondila 57” NCP-RB Šibenik gradi prema konceptu i stylingu Jadrana Tošića. Vanjski izgled djelo je dizajnera Mihaeal Primorca, interijer je dizajnirao Ivan Pako, a konstrukciju su mu osmislili Danko Gugić i Dražen Šeparović. Prvi kalup napravljen je u Dicmu, a prizvodnja je pokrenuta u Šibeniku.

:cheers:

ja u nista od toga ne virujen dok ne vidim bagere i kranove u vojarni ,ni prva ni zadnja stvar koju su nam obecali ,ali eto triba imat mali vire,pa mozda,4 god su puno vremena pa se nasi politicari bice nadaju da cemo mi to u medjuvremenu zaboravit,hh stas
inace mi se cini odlican projekt,na pravom mistu

Remontno brodogradilište Šibenik upušta se u tržišnu utakmicu s najpoznatijim svjetskim proizvođačima plovila

http://img360.imageshack.us/img360/8637/gliser01.jpg

Gliser od 1,2 milijuna eura s navoza NCP-a

Osim kao luksuzni gliser, “Mondila 57” će se proizvoditi i u varijanti bez luksuzne opreme, ali s još jačim motorima, a ta izvedenica namijenjena je obalnim stražama
piše Stanko Ferić/EPEHA

Mondial 57 naziv je 16-metarskog plovila kojim se NCP-remontno brodogradilište Šibenik, poduzetnika Gorana Prgina, namjerava upustiti u tržišnu utakmicu s najpoznatijim svjetskim proizvođačima eskluzivnih i superluksuznih plovila. Riječ je o vrhunskom luksuznom plovilu koje u osnovnoj izvedbi košta oko 1,2 milijuna eura.

O kakvom je proizvodu riječ vidi se iz popisa proizvođača opreme koja se u njega ugrađuje. Riječ je o brandovima poput MAN-a, Kohlera, Condaria, SBM-a, Opacmarea, Speicha, Tecma, Trebena i mnogih drugih u svijetu poznatih i priznatih prizvođača vrhunske brodske opreme.

Po značajkama, plovnim svojstvima, kvaliteti izrade, dizajnu i prestižu koji jamči “Mondila 57” može se bez puno krzmanja nazvati šibenskim nautičkim Rolls Royceom. Zanimljivo je da će NCP-RB Šibenik, doznali smo od Gorana Prgina, “Mondila 57” prizvoditi u dvije izvedbe.

Naime, osim kao luksuzni gliser, “Mondila 57” će se proizvoditi i u varijanti bez luksuzne opreme, ali s još jačim motorima. Ta izvedenica namijenjena je obalnim stražama.

Za luksuzni “Mondila 57” stigle su prve najave zainteresiranih kupaca iz europskih zemalja, a za “borbenu” varijantu “Mondila” zainteresirana je Libija i još neke afričke zemlje.


Građen za ekstremne brzine

“Mondial” se odlukuje vrhunskim komforom i luksuzom, a pokreću ga dva motora od po 800 KS, zahvaljujući kojima ima maksimalnu brzinu od 40 milja i brzinu krstarenja od 33 milje. Brod je širok 4,5 metara, a gaz mu je 1,58 metara.
Građen je za ekstremne brzine i u stanju je podnijeti svako more. “Mondila 57” NCP-RB Šibenik gradi prema konceptu i stylingu Jadrana Tošića. Vanjski izgled djelo je dizajnera Mihaeal Primorca, interijer je dizajnirao Ivan Pako, a konstrukciju su mu osmislili Danko Gugić i Dražen Šeparović. Prvi kalup napravljen je u Dicmu, a prizvodnja je pokrenuta u Šibeniku.

:cheers:

Fantasticna vijest. :okay:

:cheers:

http://www.sibenik.hr/doc/sibenik_dvorana.pdf

nova dvorana u šibeniku u 4 godine su napravili sličice, al idu izbori..

Nadam se da nije samo obecanje jer je dvorana super , inace bas se na slikama ode u prezentaciji vidi koliko ima mista oko podrucja bivse vojarne bribirskih knezova :)

da, tamo ima dosta mjesta, u tom i u smjeru prema mostu će se grad uskoro širiti,

u blizini bi trebao biti i iNavis pomorski institut koji sufinanciraju norveška Vlada i grad Šibenik, Državni arhiv, još ako naprave marinu i hotele u Mandalini te stanogradnja na Biocima, taj dio grada bi mogao dobro izgledati.

Uskoro je Dalmare gotov (oko 60 000m2 trgovačkog prostora, arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina):)

http://www.dalmare.hr/projekt_index.asp

ZAHTJEV SINDIKATA vezano uz poznato brodogradilište na jadranu
HUS: Brodogradilište u Kraljevici Prginu

Prgin je poduzetnik koji se pokazao i dokazao jer je na stečajnim razvalinama propalog vojnog Remontnog brodogradilišta stvorio respektabilnu tvrtku
Piše Marijan DŽAMBO/EPEHA

Danas, kad muku mučimo kako se oduprijeti strašnim pritiscima Bruxellesa vezanim uz privatizaciju hrvatskih brodogradilišta, sindikat na čijem sam čelu, kao i ja sam učinit ćemo sve kako bismo omogućili da u predstojećoj privatizaciji brodogradilišta sudjeluje i Goran Prgin, vlasnik NCP-a.

Prgin je poduzetnik koji se pokazao i dokazao jer je na stečajnim razvalinama propalog vojnog Remontnog brodogradilišta stvorio respektabilnu tvrtku. Uz to, stekao je i povjerenje sindikata jer je pokazao da se poštuje rad, ali i dijalog s radničkim predstavnicima – kazao je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a.

Ovakvu otvorenu podršku Goranu Prginu, koji je još prije javno obznanio da je zainteresiran za kupnju u prvom redu Brodogradilišta u Kraljevici, Matijašević je iskazao prigodom posljednjeg boravka u Remontnom brodogradilištu Šibenik.

Tom su prigodom povjerenik Sindikata metalaca Zdravko Burazer i Branko Peran, sindikalni povjerenik NCP-a, supotpisali novi kolektivni ugovor u NCP-u. Posebnost ugovora je, uz ostalo, u tome što zaposlenicima omogućuje zaradu u skladu s rezultatima rada.

− Nakon jednogodišnjih pregovora dogovoreno je da, ovisno o rezultatima rada, pojedinačne plaće radnika mogu biti i do 25 posto veće od dogovorene, ali i isto toliko i manje u slučaju lošijih rezultata. To je prvi takav ugovor u Hrvatskoj koji je potpisan pod patronatom HUS-a − kaže Zdravko Burazer.

− I nas je kriza nakratko zakočila u našim planovima. Mislimo da je to već polako za nama, na pravom smo putu osiguranja novih velikih poslova. Vjerujemo da će se ovdje graditi ne samo katamarani za domaću flotu, nego i brodovi obalne straže, a također i da ćemo stvoriti uvjete za remont brodova većih od 70 metara. Uz to, uskoro kreće i naš veliki projekt na gradnji hotela i marine za megajahte u Mandalini − kazao je Prgin.

valjda ćemo napraviti i neki brod za Prvićane, samo da opet ne čekaju predugo:):)

Otvoren promet Ulicom S. Radića preko Vanjskog

Nakon završetka II faze radova na kolektoru Socijalno-Gimnazija, jutros je pušten promet u Ulici biskupa Jerolima Milete, kojem je nazočila gradonačelnica Neda Klarić sa suradnicima. Naime, od ponedjeljka 12. siječnja 2009. promet je bio reguliran na način da je Ulica biskupa Jerolima Milete bila zatvorena od raskrižja s ulicama Ante Starčevića i Ante Šupuka do 1. policijske postaje, a promet je bio obustavljen u Ulici Stjepana Radića od Ulice Karla Vipauca kod bolnice do Ulice Ante Starčevića, odnosno do Vanjskog. Promet se u tom periodu odvijao dvosmjerno ulicama Ante Starčevića i Ante Šupuka, odnosno uz Novu tržnicu i trgovački centar City Life.
Zahvalivši izvođačima radova, gradonačelnica je naglasila kako upravo završena II faza radova obuhvaća: polaganje cijevi za odvodnju, kao i vodovodne cijevi, zatim plinske instalacije, uređenje prometnice, uređenje nogostupa. "Sve tri faze radova na izgradnji kolektora Socijalno-Gimnazija iznose 15 milijuna kuna, a radovi na III fazi već su otpočeli.", naglasila je gradonačelnica



http://img253.imageshack.us/img253/7458/2551132p5110029medium.jpg

http://www.novi-tjednik.hr/aktualnosti/aktualnosti/1365-nova-sportska-dvorana-imat-e-oblik-ibenske-kape.html

http://www.novi-tjednik.hr/images/stories/3004-0705-2009/dvorana.jpg

Šibenska sportska dvorana, sada je već sasvim izvjesno, gradit će se u krugu vojarne Bribirskih knezova u Mandalini. Gradska je vlast objekt ucrtala u prostorni plan, zajedno s novom bolnicom, vatrogasnim domom i katoličkom školom, a izrađen je i inicijalni projekt na temelju kojega će se raspisati javni natječaj za izradu idejnog rješenja. Iz tog je projekta razvidno kako će nova šibenska sportska dvorana imati izgled šibenske kape, te kako će na krovu imati motiv kojim je obrubljeno ovo najpoznatije etnografsko obilježje šibenskog kraja. Informaciju o budućoj vizuri dvorane potvrdio nam je i predsjednik ŽO HDZ-a i saborski zastupnik Ante Kulušić.



KREĆE NATJEČAJ



- Nova šibenska sportska dvorana trebala bi biti napravljena kroz slijedeće četiri godine. Idejno rješenje je izrađeno, sada nam slijedi raspisivanje natječaja za idejni projekt koji će se raditi prema postojećim zamislima. Natječaj će se raspisati u drugoj polovici ove godine. Što se tiče financiranja, obzirom da je riječ o ogromnoj investiciji dobili smo garanciju Vlade RH da će se uključiti u projekt i novčano nas podržati, međutim postoji i opcija da se dvorana izgradi po javno privatnom partnerstvu. Prihvatit ćemo onu kombinaciju koja za grad Šibenik bude najpovoljnija – kaže Ante Kulušić za Šibenski novi tjednik.
Riječ je o dvorani zatvorenog tipa s oko 3,5 tisuće sljedećih mjesta na tribinama, plus još tisuću i pol mjesta osiguranih na teleskopskim tribinama. Kompleks će imati jednu centralnu i dvije manje dvorane. Koliko će njegova izgradnja koštati, veli Kulušić, u ovom je trenutku teško kazati jer nikakvi precizniji proračuni nisu rađeni, međutim nesumnjivo će biti riječ o jednoj od najvećih infrastrukturnih investicija u posljednje vrijeme.



STADION OSTAJE NA ŠUBIĆEVCU



Paralelno s dvoranom, dodaje Kulušić trebala bi krenuti i rekonstrukcija stadiona na Šubićevcu koji je u nezavidnom stanju. Rušit će se istočna tribina koja je izgrađena za potrebe izbora za miss, a sada je zatrpana kamenjem, te će se stadion pomaknuti prema zapadu.
- Za ovu investiciju već imamo zainteresiranih poduzetnika koji bi bili spremni odraditi ovaj posao, a zauzvrat pod koncesiju dobiti poslovne prostore na stadionu – kaže Kulušić, te zaključuje kako bi se i ovaj posao trebao odraditi kroz naredne četiri godine. (jd)

............
uistinu se nadam da nisu samo predizborna obecanja :)

ludilo dvorana, nadan se da če se u dogledno vrime srediti projekt i svi administrativni problemi i kreniti u gradnju :banana::banana:

jedino se i možemo nadati, ja bi bio zadovoljan kad bi bila gotova za 3 godine ali mislim da će trebat puno duže..

Uspješno poslovanje šibenske Gradske TVRTKE
Šibenik: parkirališta zaradila gotovo milijun kuna

Sa 960 tisuća kuna neto dobiti, 2008. godina je za Gradski parking jedna od (naj)uspješnijih poslovnih godina.

Prvi čovjek Parkinga Danijel Mileta, u dogovoru s OTP bankom i Jadranskom bankom, uspio je osposobiti tvrtku za servisiranje svojih kreditnih obveza nastalih kupnjom zgrade autobusnog kolodvora.

Gotovo 15 milijuna kuna kredita prema OTP-u i godišnje anuitete od 2,3 milijuna, Autobusni kolodvor nije u mogućnosti sam otplaćivati, pa se dio novca za te namjene preusmjerava iz Sektora parkirališta. Unatoč svemu, Gradski parking je vrlo stabilna tvrtka i prema podacima Privrednog vjesnika, našao se na 38. mjestu u Šibensko-kninskoj županiji po ostvarenoj dobiti.

Također, prošle godine postao je prva tvrtka u vlasništvu lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj, koja je dobila prestižni Certifikat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Također, trenutačno se radi na uvođenju standarda ISO 14001 i 9001.

Razmatrajući poslovno izvješće Gradskog parkinga, šibensko Poglavarstvo izrazilo je zadovoljstvo radom Uprave i čitave tvrtke. Direktor Danijel Mileta proglašen je i najboljim hrvatskim menadžerom u kategoriji javnih poduzeća.
M. Džambo / EPEHA

Kolodvor vrijedi 21 milijun kuna
U 2008. godini obavljena je revalorizacija vrijednosti zgrade Autobusnog kolodvora. Procijenjeno je da Kolodvor, koji je kupljen za 16 milijuna kuna, danas vrijedi više od 21 milijun.

Najveći hortikulturni projekt u Dalmaciji: parkiralište, perivoj i šetalište na 10.000 četvornih metara
http://img168.imageshack.us/img168/617/tribunjradovi30605091th.jpg

Stanko Ferić / EPEHA
Općina Tribunj završava radove na trenutačno najvećem hortikulturnom projektu u Dalmaciji − uređenju perivoja sa šetalištem i parkiralištem za 200 automobila u središtu mjesta.

Travnjacima, cvijećem i mediteranskom florom bit će prekriveno desetak tisuća četvornih metara godinama zapuštenog i neurednog prostora koji se nakon svake kiše pretvarao u blatnjavu močvaru.

Zanimljivo je da će uređenje centra Tribunja, osim novog uljuđenog i oku ugodnog izgleda, donijeti i − nova radna mjesta. Zahvaljujući novom parkiralištu, Mjesno poduzeće moći će zaposliti još četiri djelatnika. Kako smo doznali od Damira Pilipca, načelnika općine Tribunj, projekt je izrađen tako da, osim estetskih promjena, omogućava i potpunu reorganizaciju prometa u tom turističkom i ribarskome mjestu.

− Tribunj će dobiti prostranije pješačke zone, atraktivne prostore i trgove bez automobila, a promet će biti brži i protočniji − kaže Pilipac.

Treba više ovakvih projekata u lijepoj našoj, da bude još lijepša :) bravo :applause:

Treba više ovakvih projekata u lijepoj našoj, da bude još lijepša :) bravo :applause:

Ja se duboko nadam da ipak neće svuda po lijepoj našoj raditi ono kaj su ludi HDZ-ovci (čini mi se) napravili u Tribunju. Tko je bil u Tribunju prije rata i sada zna o čemu pričam. Ovo di je sada šljunak di su bageri pa sve do ceste je nekada bila prekrasna uvala, sve dok netko nije dobil fiksne ideje. Ova glavna zgrada marine je isto bila more, a iza nje di je ova šumica mala je bil auto-kamp.
Nemam riječi da opišem tugu zbog ovakve devastacije. Da ne govorim o rušenju stare uljare zato jer se nekome srpdnulo. No, kaj je tu je. Život ide dalje.


Tribunj je i unatoč tome jedno od najljepših mjesta na našoj obali. Mišo Kovač je imal tamo vikendicu, trebam li govoriti više? :D

11.05.2009
IZRADOM IDEJNOG RJEŠENJA, ŠIBENSKE GRADSKE VLASTI NAPRAVILE PRVI KONKRETNI KORAK U ‘PROJEKTU DVORANA’

Prvi koraci za novu šibensku dvoranu: u areni 5000 mjesta

Idejno-urbanističko rješenje potpisuje arhitekt Marijan Hržić koji je autor i zadarske sportske dvorane na Višnjiku,
ali i Cibonina Doma Dražena Petrovića u Zagrebu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-05-12/%C5%A0ibenik/SIBENIK_DVORANA-110509.1_thumb.jpg
Preslik

Piše Krešimir GULIN / EPEHA

ŠIBENIK - Šibenska gradska uprava napravila je prve korake u realizaciji ambicioznog projekta izgradnje nove sportske dvorane. Naime, gotovo je idejno-urbanističko rješenje koje potpisuje arhitekt Marijan Hržić.

Među ostalim, on je autor i zadarske sportske dvorane na Višnjiku, ali i Cibonina Doma Dražena Petrovića u Zagrebu.

- Sigurno je da će se dvorana graditi u bivšoj vojarni bribirskih knezova. Također, dvorana bi trebala imati 5000 mjesta za sjedenje. Točnije, 3000 fiksnih i još 2000 na teleskopskim trbinama. Osim toga, kompleks će sadržavati i dvije pomoćne dvorane za treninge. Kako stoji u idejno-urbanističkom rješenju, u njoj će se moći odigravati utakmice u svim dvoranskim sportovima i na svim međunarodnim razinama - rekao nam je šibenski dogradonačelnik Tomislav Jukić.

Međutim, u šibenskoj gradskoj upravi još nemaju odgovore na niz ključnih pitanja vezanih uz izgradnju dvorane. Primjerice, koliko će to koštati, tko će financirati izgradnju, niti koliko će trajati taj posao.

- Na veći dio tih pitanja trebalo bi se odgovoriti u glavnom izvedbenom projektu za koji ćemo raspisati natječaj u drugoj polovici godine. Jasno je da je izrađeno idejno-urbanističko rješenje početak puta u lobiranju za novac kojim ćemo isfinacirati izgradnju dvorane. Dio novca trebali bismo osigurati iz državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava, a dio iz gradskog budžeta. Držim da je četiri godine razuman rok za okončanje ovog projekta - pojašnjava Jukić.

Također, nameće se pitanje je li Šibeniku potrebna velebna dvorana kapaciteta 5000 gledatelja, odnosno hoće li se moći pokriti milijunski izdaci za njezino održavanje.

- Mislim da nema spora oko činjenice da Šibeniku treba nova dvorana. Idejno-urbanističko rješenje, odnosno struka, tvrdi da je dvorana od 5000 mjesta optimalna za Šibenik. Drugim riječima, kada izgradimo dvoranu, niti jedno veliko sportsko natjecanje, poput nedavno održanog svjetskog rukometnog prvenstva, neće moći zaobići Šibenik.

Nadalje, svjesni smo da će održavanje dvorane biti skupo. No, bili smo svjesni toga kada smo gradili i zatvoreni bazen, pa ga uspijevamo financirati. Hoćemo li dvoranom upravljati putem naše javne ustanove ili javno-privatnog partnerstva, još je rano govoriti. Sigurno je da ćemo prije donošenja te odluke konzulitrati iskustva gradova u kojima su izgrađene slične dvorane - zaključio je Jukić.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/54052/Default.aspx

77 ZAPOSLENIka TVORNICE ALUMINIJA ZABRINUTo
Kriza sve sustiže: Ivanalu stigli crni dani
Prijedlog vlasnika da se radno vrijeme uskladi s narudžbama, tako što bi radnici radili dva tjedna, a dva bili slobodni, Sindikat je odbio
PIŠe Marijan DŽAMBO / EPEHA

CROPIX
Zbog recesije u svjetskoj automobilskoj industriji, Ivanal, najstarija tvornica aluminija na Balkanu, “majka“ šibenskog TLM-a, mostarskog Aluminija, slovenskog Inpola i podgoričkog Aluminija, preživljava najteže trenutke u svojoj 74 godine dugoj povijesti.

Ne uspiju li njezini vlasnici, obitelj Ivanović i Sindikat, dogovoriti model organizacije proizvodnje u situaciji kad su narudžbe više nego prepolovljene, tvornica će propasti, preostalih 77 radnika završiti na burzi rada, a Šibenik ostati bez jezgre vrlo perspektivne proizvodnje koja bi, poslije očekivanog oporavka autoindustrije, uskoro mogla osigurati više stotina novih radnih mjesta.

− Kao stopostotni izvoznici, prvi smo se među domaćim izvoznicima našli na udaru. Zahvaljujući razumijevanju radnika i sindikata, prvi udar krize preživjeli smo skraćivanjem radnog tjedna na 35 sati. Kako su nam u međuvremenu narudžbe još pale, ova mjera pokazala se nedostatnom. Zbog toga smo započeli novu rundu razgovora s radnicima kako bismo izbjegli potonuće, što bi bila katastrofa i za nas i za radnike − kaže vlasnik Marko Ivanović.

Na žalost, prijedlog vlasnika da se radno vrijeme uskladi s narudžbama, tako što bi radnici radili dva tjedna, a dva bili slobodni, Sindikat je odbio.

− Još se nadamo da će radnici razumjeti situaciju. Ako nema narudžbi, nema novca, a bez toga nemamo ih odakle platiti. Naša je želja da kadrovski sačuvamo jezgru tvrtke jer vidimo svjetlo na kraju tunela. Ohrabruje da sadašnje, makar i prepolovljene narudžbe, jamče posao do kraja veljače iduće godine. U pregovorima smo s više ozbiljnih svjetskih tvrtki, kao što su finska Patria, čiji predstavnici idući tjedan stižu u Šibenik, a tu je i austrijski Magna Steyr. Bitno je sačuvati tvrtku − kaže Ivanović.

Vlasnik tvornice Marko Ivanović: Kako preživjeti?
CROPIX
Ivanović kaže kako početak ove godine nije najavljivao tako velike probleme. Njihov glavni klijent, njemački Contitech, namjeravao im je prepustiti poslove dviju njemačkih livnica koje su otišle u stečaj. Na žalost, jaki Mercedesov lobi zabranio je da se takvi poslovi prepuštaju tvrtkama izvan Njemačke.

Razočaran je i svojim dosadašnjim dioničarom, koji je u teškim trenucima “digao sidro“ i ostavio dosadašnjega kompanjona da se sam koprca s nevoljama, što je Ivanovića stajalo poprilično novca.

Apsurd je da se sve to događa u trenutku kad Ivanovići završavaju modernu tvornicu u poduzetničkoj zoni Podi, u koju će se preseliti sadašnja proizvodnja s Lozovca.

− Nemamo problema s dovršenjem tvornice jer su četiri milijuna eura za njezinu gradnju osigurali HBOR i talijanska Banca popolare. Preseljenjem u lipnju ojačat ćemo svoju poziciju na tržištu, lakše ugovarati nove poslove, proširivati proizvodnju, te osigurati nova radna mjesta − objašnjava Ivanović.

Mali kredit kao spas

- Dok najmoćnije zemlje svijeta šakom i kapom daju novce kako bi spasili svoju autoindustriju, domaćim izvoznicima, posebno tvrtkama vezanim za autoindustriju, nitko ne pruža ruku. Mene bi spasili „sitni“ novci, možda neki manji kredit s odgodom. Teško je povjerovati da državi, pa i lokalnoj zajednici, nije stalo da se sačuva danas osamdesetak, a sutra osigura dodatnih sto-dvjesto radnih mjesta, pita se Marko Ivanović.

polagano rastu nove narudžbe valjaonici šibenske tvornice
TLM: Stižu poslovi, nazire se oporavak
Ohrabrujuće je da nove narudžbe u valjaoničkim kapacitetima, koje čine kičmu proizvodnje i izvoza, polagano rastu, kaže Damir Begović
Piše Marijan DŽAMBO / EPEHA

CROPIX
Dobre vijesti stižu iz Šibenika: prvi opipljivi znaci oporavka od globalne krize najveće kompanije – Tvornice lakih metala. Potvrdio nam je to Damir Begović, prvi čovjek TLM-a.

-Prekratko je vrijeme da bi to mogli okvalificirati trendom, ali je ohrabrujuće da nove narudžbe u valjaoničkim kapacitetima, koje čine kičmu ovdašnje proizvodnje i izvoza, polagano rastu. U najtežem razdoblju proteklih mjeseci one su bile manje za jednu petinu, a već taj pad iznosi između 10 i 15 posto, ovisno od asortimana proizvoda.

Premda je krivulja rasta potražnje za našim proizvodima blaga, ohrabruje da je uzlazna, kaže Begović. Što se tiče prešanih proizvoda gdje su zbog pada narudžbi do 30 posto u TLM-u uveli trodnevni radni tjedan, pa se radi od utorka do četvrtka, Begović procjenjuje da je i tu dodirnuta najniža točka.

Prešaonica opet radi petkom

-Situacija se polagano mijenja. Već smo počeli raditi petke. Optimist sam jer laganu rastu cijene aluminija na svjetskim burzama koje su sa 1020 eura već narasle na 1120, pa čak 1150 eura. Sve će biti jasnije za koji tjedan. Pomalo me brine nedovoljan oporavak čeličana jer je taj sektor metalurgije u najužoj vezi s aluminijskom industrijom. Prije svega, mislim na Italiju i Njemačku gdje izvozimo većinu naše proizvodnje - pojašnjava Begović.

Premda nije u mogućnosti precizirati kolike je gubitke proizvela kriza, Begović ne dvoji da su oni stravični. - Ipak, ako zanemarimo naše neizmirene dugove prema elektroprivredi, te za komunalije prema lokalnoj zajednici, sve to vrijeme uredno smo ispunjavali obveze prema radnicima i drugim vjerovnicima. Međutim, i dalje nas muči nedostatak obrtnog kapitala.

Je li kriza blokirala najavljene investicije?

- Tu nema odustajanja. Vlasnici su se usuglasili da starta prva faza ulaganja u Prešaonicu teška 24 milijuna eura. Dogradit će se postojeći objekt, nabaviti novi strojevi, te osigurati potreban obrtni kapital. U novu opremu za Valjaonicu uložit će se 13 milijuna eura, te osigurati 20 milijuna obrtnog kapitala - kaže Begović.

Nova tvrtka ‘Adrial+’

- Na Glavnoj skupštini dioničara 28. svibnja će se potvrditi novi vlasnički i organizacijski ustroj TLM. Uz TLM, utemeljuju se zasebne tvrtke Tvornica prešanih proizvoda, Tvornica valjanih proizvoda te „Adrial+“ koja će se, uz ekologiju, infrastrukturu i energiju, brinuti i o budućnosti 400.000 atraktivnog i komunalno opremljenog prostora koji će ostati nakon uklanjanja hala elektroliza.

Japanska državna TV u Šibeniku

Japanska državna televizija (NHK) snima dokumentarni film o UNESCO-voj svjetskoj baštini u Hrvatskoj, točnije u Dubrovniku, Splitu, Trogiru i Šibeniku. Film će biti prikazan u Japanu u dva dijela (dvije emisije) sredinom lipnja 2009. Japanska TV će tako sutra, u srijedu, 13. svibnja, u vremenu od 9-12h na Trgu Republike Hrvatske (između vijećnice i katedrale) snimati film o šibenskoj katedrali sv. Jakova , kojem će nazočiti i Šibenska gradska straža.

Promina: bit će struje iz prve solarne termoelektrane u Hrvatskoj
Na području Šibenske županije, nakon korištenja energije vode i vjetra, za dvije godine proizvodit će se i ‘sunčeva struja’
PIŠe Marijan Džambo / EPEHA

Šibenska županija postat će lider u proizvodnji struje iz
obnovljivih izvora u ovom dijelu Europe
U namjeri da u travnju 2011. “poteku“ kilovati električne energije iz prve solarne termoelektrane u Hrvatskoj, koja bi se izgradila na razmeđu Promine i Miljevaca, zagrebački investicijski fond Nexus odlučio je ubaciti “u petu brzinu“ i što skorije početi gradnju tog energetskog objekta.

− Sa stručnjacima Instituta “Ruđer Bošković” elaboriramo najvažnije stavke ovog projekta kako bismo uvjerili Vladu da nam pruži potporu za početak gradnje. Bila bi to, poslije Španjolske, druga solarna elektrana u Europi. Također, ubrzali smo poslove na utemeljenju zasebne tvrtke “Solar-Steam 60“, koja bi vodila gradnju, a potom i gospodarila elektranom − kaže Matija Jager, koji vodi operativno-tehničke poslove na gradnji solarne termoelektrane.

Jager kaže da su započeli razgovori s uglednim hrvatskim tvrtkama koje bi realizirale ovaj projekt.

− Uz “Končara“, koji bi proizveo generatore, transformatore i drugu opremu, u ovaj bismo projekt uključili Tvornicu parnih kotlova, “Đuru Đakovića” iz Slavonskog Broda, nekadašnji ATM koji bi nam proizvodio ventile, a bilo bi posla i za Zagreb-Montažu.

Jedino što bismo uvezli bilo bi staklo, koje bi prije ugradnje savijale domaće tvrtke. Na gradnji, koja bi u sve tri faze potrajala oko pet godina, a možda i kraće, bilo bi na terenu angažirano najmanje tristo radnika. Mi procjenjujemo da bi takva solarna termoelektrana gotovo sto posto bila hrvatski proizvod koji ćemo izvoziti i u druge zemlje, poput Bliskog istoka i Srednje Amerike.

Upravo su nam stigle izvanredne informacije iz Srednje Amerike. U Panami su pokazali neočekivano veliki interes da im izgradimo jedan ovakav energetski objekt. Iznenađeni su da bi naša elektrana bila gotovo za sto milijuna eura jeftinija od one u Španjolskoj − kaže Jager.

Poslovi u Južnoj Americi

− Uspijemo li napraviti pravi posao u Promini, a potom u Panami, otvara nam se veliko tržište Srednje i Južne Amerike, kao što su Kostarika, Honduras, Nikaragva, Venezuela, Ekvador, zemlje u kojima je snaga sunčeve energije dvostruko jača od ove u Dalmaciji. Naravno, tu su i zemlje Bliskog istoka. Zapravo, dobili bismo izvanredan izvozni proizvod koji bi donio velike poslove i zaradu hrvatskom gospodarstvu − zaključuje Jager.

Gradnja solarne elektrane snage 60 megavata stajala bi oko 150 milijuna eura, a izvodila bi se u tri faze. U prvoj, koja bi trebala biti gotova do travnja 2011. godine, instalirali bi se agregati snage 20 megavata.

− U izgledu je da se elektrana proširi i na drniško područje, pa bi u konačnici njezina snaga bila 120 megavata. Gradnjom ovog solarnog parka pod Prominom, Šibensko-kninska županija, s već izgrađenim hidroelektranama i vjetroelektranama, te planiranih 17 vjetroparkova, postala bi lider u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora u ovom dijelu Europe − kaže Matija Jager.

Prve dvije solarne termoelektrane u kojima se sunčeva energija koristi za zagrijavanje visokotermičkih ulja do 400 stupnjeva, a potom vode čija para pokreće turbine i proizvodu struju, izgrađene su SAD-u kod Los Angelesa i u Kaliforniji. Prva u Europi je u Španjolskoj, koja je stajala 250 milijuna eura. Upravo se jedna gradi i u Egiptu.

Sunčana lokacija

Već desetak godina tragamo za pogodnom lokacijom u Dalmaciji. Ova se pokazala najboljom − ima najviše sunčanih dana u godini i jako sunčevo zračenje isplativo za eksploataciju.

nadam se da će bit nešto od ovoga:cheers:

Prvi koraci za novu šibensku dvoranu: u areni 5000 mjesta



Bilo je i vrime jer onaj Baldekin je posta opasan za jude.

ULAGANJE U CRPNU STANICU STARI GRAD PRVI JE KORAK KA REALIZACIJI PROJEKTA ‘KANALIZACIJA’
Ugovor potpisan: Knin čeka kolektor
Šest milijuna kuna vrijedan je ugovor o rekonstrukciji crpne stanice Stari grad u Kninu, koji su potpisali predstavnici Grada Knina, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskih voda i kninskog Komunalnog poduzeća.

Ukupna vrijednost projekta, koji uključuje i izgradnju kolektora, iznosi 17 milijuna eura.

Gradonačelnica Rimac je rekla da će se obnovom crpne stanice riješiti problem plavljenja donjeg dijela grada, te se stvoriti preduvjeti za cjelovito rješenje odvodnje na području Knina.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Zdravko Krmek istaknuo je plan da do 2011. godine sva naselja veća od 15 tisuća stanovnika, u koja se ubraja i grad Knin, trebaju dovršiti izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Knin i Drniš zajedno su aplicirali projekte prema IPA fondu za izgradnju svojih kolektora, a procedura je pri samom završetku.

Kninsko Komunalno poduzeće dobilo je jako dobre ocjene za projekt kandidiran IPA fondu, te u Ministarstvu očekuju kako će uskoro potpisati ugovor s Europskom komisijom za izgradnju uređaja za obradu otpadnih voda, koji će zaštititi rijeku Krku.

Gradonačelnica Rimac podsjetila je kako se vodoopskrbni sustav i kanalizacija u Kninu nisu obnavljali čak 60 godina, zbog čega je dolazilo do brojnih problema i plavljenja gradskih ulica. Ovaj projekt ona je ocijenila najvažnijim u Kninu u posljednjih sto godina, a u sklopu projekta neka će naselja prvi put biti spojena na kanalizacijski sustav.

U ime Hrvatskih voda, ugovor o rekonstrukciji crpne stanice Stari grad potpisao je Anđelko Drnas, direktor Vodnogospodarskog odjela Split, te Nataša Pokrovac, direktorica Komunalnog poduzeća Knin.

Otvorena izložba natječajnih radova za urbanističko-arhitektonsko uređenje Drage

http://img518.imageshack.us/img518/7259/projekttttdraga31305091.jpg



Vlado Čović: Vani zarađujem, a u Šibeniku trošim
Realizacija projekta ‘Draga’ trajat će desetak godina i u njega će biti uloženo najmanje 300 milijuna eura. Radovi na prvoj fazi projekta trebali bi započeti do konca iduće godine
PIŠe Krešimir Gulin/EPEHA

Vlado Čović, vlasnik Zagreb-Montaže, na otvorenju izložbe
rješenja šibenske Drage / Nikša Stipaničev / CROPIX
U srijedu je u Šibeniku otvorena izložba radova pristiglih na međunarodni natječaj za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje stambenih, poslovnih i drugih javnih sadržaja na prostoru Drage.

Podsjetimo, projekt ‘‘Draga’’, kojim će taj dio grada dobiti potpuno nove vizure, u javno-privatnom partnerstvu realiziraju Grad Šibenik i tvrtka Zagreb-Montaža.

- Primili smo 23 veoma kvalitetna rada, to više što se radi o iznimno zahtjevnoj lokaciji. Nije bilo lako odabrati najbolji rad, ipak smo se odlučili za rješenje poznatog autora Josepa Lluisa Matea iz Barcelone.

Osim što je udovoljio svim zahtjevima programa, njegov rad omogućuje i etapnu realizaciju projekta što je vrlo važno. Inače, ovo je prvi put da je strani arhitekt pobijedio na jednom međunarodnom natječaju u Hrvatsko - kazao je Saša Randić, predsjednik Stručnog ocjenjivačkog suda. I najbolji rad, koji je nagrađen sa 185.000 kuna, trebat će doraditi, posebice vezano uz prometna rješenja.

Inače, prema zamisli investitora, na prostoru Drage izgradit će se stotinjak luksuznih stanova i garaža s oko 700 parkirališnih mjesta. Tamo će krov nad glavom naći gradska i županijska uprava te brojne poslovne i financijske institucije.

Predviđena je i gradska tržnica, ali i puno otvorenih prostora, trgova i parkova. Prema riječima Vlade Čovića, vlasnika Zagreb-Montaže, realizacija projekta ‘‘Draga’’ trajat će desetak godina i u njega će biti uloženo najmanje 300 milijuna eura.

Radovi na prvoj fazi projekta trebali bi započeti do konca iduće godine, očekuje Čović. Naime, potrebno je odraditi i zahtjevne pripremne radove, poput donošenja urbanističkih planova uređenja i projektiranja. Premda će u Dragu biti uložene stotine milijuna eura, Vlado Čović kaže kako cijene stanova, poslovnih prostora, ali i parkirališta tamo neće biti astronomski visoke.

- Ja zarađujem na poslovima u Njemačkoj i Zagrebu, a ne u Šibeniku. U Šibenik želim samo ulagati svoj kapital. Stoga ću biti zadovoljan ako s Dragom budem na nuli, odnosno ako pokrijem troškove.

Projekt ‘‘Drage’’ započeo sam prije 14 godina otkupom kuća i stanova u što sam uložio oko 15 milijuna eura. Nadam se kako će za desetak godina u Dragi biti puno više toga nego što danas prezentiramo.

Držim kako niti jedan grad u Dalmaciji nema ovakav prostor, površine četiri hektara, na kojem se može izgraditi, uvjetno kazano, potpuno novi grad. I to grad koji će biti idealan spoj između starog i novog dijela Šibenika - kazao je Čović.

14.05.2009.
Gradsko poglavarstvo prihvatilo prijedlog Generalnog urbanističkog plana

Šibenik se gradi i narast će na 50 tisuća stanovnika

Broj stanovnika Šibenika trebao bi sa sadašnjih 38 tisuća porasti na 45 do 50 tisuća. Nove zone stanovanja predviđene su na 230 hektara. U njih bi mogli smjestiti maksimalno oko 15 tisuća stanovnika. To se prije svega odnosi na višenamjenske prostore bivšeg TEF-a, Drage i mjesta na kojem se trenutačno nalazi bolnica

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-05-15/%C5%A0ibenik/PANORAMA_SIBENIK02-290108_thumb.jpg
CROPIX

piše Krešimir GULIN / EPEHA

ŠIBENIK - Šibensko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je Prijedlog generalnog urbanističkog plana grada Šibenika.
- Timing donošenja ovog važnog dokumenta nema nikakve veze sa skorašnjim lokalnim izborima. Jednostavno je ovaj dio procedure došao na dnevni red - kazala je šibenska gradonačelnica Neda Klarić.

- Nakon toga bit će obrađene primjedbe i ulazi se u postupak ishodovanja suglasnosti, njih dvadesetak, i konačno ona resornog ministarstva. Tek nakon toga dokument će ići na Gradsko vijeće, kada bi procedura trebala biti okončana.

Zakonom je predviđeno da GUP vrijedi osam godina, a nakon toga će se primjenjivati prostorni plan uređenja - pojasnio je proceduru Gustav Červar, pročelnik gradskog Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

Prema riječima Vladimira Tuteka iz Urbanističkog instituta Hrvatske, koji je izradio šibenski GUP, plan obuhvaća oko 2500 hektara, od čega je 2000 hektara kopna.

- Na građevinsko područje otpada oko 1500 hektara, od čega je još 700 hektara neizgrađeno. Grad bi se trebao širiti na sjeverozapad i jugoistok. U sjevernom dijelu to se odnosi na Meterize, radnu i poslovnu zonu u Vukovcu, kada prestane koncesija kamenolomu, i novu stambeno-poslovnu zonu u Njivicama.

Na jugoistočnom dijelu grada je veliko područje koje ulazi u građevinski prostor i obuhvaća područje TLM-a, Gornje i Donje Ražine, područje između TLM-a i Podsolarskog, novo stambeno naselje Podsolarsko, novu turističku zonu Podsolarsko - Brodarica s marinom, te područje Zablaća - kazao je Tutek.

Prema GUP-u, broj stanovnika Šibenika trebao bi sa sadašnjih 38 tisuća porasti na 45 do 50 tisuća.

- Nove zone stanovanja predvidjeli smo na 230 hektara. U njih bi mogli smjestiti maksimalno oko 15 tisuća stanovnika. To se prije svega odnosi na višenamjenske prostore bivšeg TEF-a, Drage i mjesta na kojem se trenutačno nalazi bolnica - ističe Tutek.


Turizmu 118 hektara

Za turizam, kao ključnu gospodarsku granu Šibenika, rezervirano je oko 118 hektara, od čega čak 70 hektara novih turističkih zona.

- Prije svega, one su predviđene na području Zablaća. Planira se i rekonstrukcija Solarisa, odnosno zamjena kampa novim hotelima. Nove turističke zone planirane su i između Solarisa i Zablaća te na području bivše vojarne ‘Ražine’.

Predviđena je i gradnja hotela na mjestu sadašnjeg kampa u Zablaću. Sveukupno plan predviđa oko 8500 novih turističkih ležajeva, što bi značilo i zapošljavanje oko 2800 ljudi. Inače, u planu je i zapošljavanje oko 5500 osoba na 55 hektara poslovnih i proizvodnih zona - zaključio je Tutek.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/54554/Default.aspx