Sajam Nautika i Izložba inovacija u Rijeci

27. međunarodni nautički sajam NAUTICA i 16. izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu održavaju se od 21. – 25. 09. 2011. Na sajamskom prostoru Putničke obale predstavit će se stotinjak izlagača s pedesetak plovila koja će biti izložena na kopnu i u moru kao i brodski i vanbrodski motori te ostala ponuda programa nautičke i prateće industrije. Radno vrijeme sajma je od 10 do 19 sati, a ulaznica stoji 20 kuna.

Predstavljanje Nautice: Mladen Štajduhar i Vanja Frančišković Na prigodnoj svečanosti u srijedu 21. rujna s početkom u 11,00 sati, Sajam će otvoriti Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke. Nautica, najstariji nautički sajam na hrvatskim prostorima već po tradiciji daje značajan doprinos razvoju domaće nautičke proizvodnje motivirajući, propagirajući domaću proizvodnju i ponudu. Sajam i ove godine uživo prezentira plovila domaće i svjetske proizvodnje, gumena i plastična, dok zastupnici inozemnih proizvođača imaju pripremljenu i katalošku ponudu za ekskluzivne kupce visokih prohtjeva. Plovila većine naših domaćih izlagača bit će u moru; na privezima Gata Karoline Riječke, na otvorenom prostoru i u montažnom paviljonu.

Sajam će imati i bogatu ponudu opreme svega onoga što neizbježno ide uz plovila i navigaciju: satelitsku navigaciju i brodsku elektroniku, boje i lakove, poliesterske smole i kompozitne materijale, kormilarske uređaje, palubnu opremu i ostalu ugradbenu opremu, inox opremu, kao i ponudu stručne literature. Hrvatsku premijeru na ovogodišnjoj NAUTICI imat će motorni brod HANSVIK 630 CS proizvođača AD BRODOVI iz Solina. KEY LARGO 1 i KEY LARGO 24, motorni brodovi zastupnika INTERADRIA SC Kastav predstavljaju novitet.

Poseban ocjenjivački odbor 27. međunarodnog nautičkog sajma odlučit će o dobitnicima najviših priznanja što će se ove godine dodijeliti izlagačima. Tako će se dodijeliti Velika nagrada (GRAND PRIX) najuspješnijem izlošku, kao i više Zlatnih jedara za najkvalitetnije izloške u pojedinim segmentima nautičke ponude.

Dugogodišnja sastavnica nautičkog sajma je i tehnička kultura odnosno izložbe edukativnog karaktera Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i Prirodoslovnog muzeja Rijeka, kao i Izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu.

U prošlost brodarstva u Rijeci i njenoj okolici uvest će nas Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka koji će na svom izložbenom prostoru predstaviti prigodnu izložbu o povijesti riječkog brodara Croatia Line (Jugolinija) s kraćim prikazom međuratne brodarske tradicije u gradu Rijeci i na sjevernom Jadranu. Izložbom se ukazuje na značajne trenutke povijesti parobrodarstva i modernog brodarstva koji su bili temelji gospodarskog napretka Rijeke gotovo cijelo 20. stoljeće. Na sajmu NAUTICA dio svog postava prezentira i Prirodoslovni muzej Rijeka, koji u svom fundusu posjeduje 26 zbirki sa 900.000 primjeraka a dio stalnog postava čini i “Akvarij – multimedijalni centar”.

16. IZLOŽBA INOVACIJA U POMORSTVU I NAUTIČKOM TURIZMU

U organizaciji Centra za inovacije i transfer tehnologije - Rijeka, Tehnološkog centra – Rijeka i Saveza udruga inovatora – Rijeka, te uz supokroviteljstvo Zajednice tehničke kulture Primorsko–goranske županije, Zajednice tehničke kulture grada Rijeka i Udruge inovatora Hrvatske, a u sklopu sajma NAUTICA, tradicionalno će se predstaviti i 16. izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu, koja će nedvojbeno, kao i do sada pobuditi veliko zanimanje. Predstavit će se više od 20 inovatora sa 30 inovacija, od kojih neki tek traže afirmaciju, ali i oni već znani čije su inovacije već u fazi primjene i komercijalizacije.

Kao i prošlih godina na Izložbi sudjeluju i mladi tehničari iz Klubova mladih tehničara Kozala, Kostrena i Pećine, kao i učenici osnovnih škola Čavle, Kraljevica, Pehlin i Srdoči, te Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo iz Rijeke.

Na sajmu će se predstaviti inovatori iz Karlovačke, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Zadarsko-kninske i Zagrebačke županije.

Radno vrijeme sajma je od 10 do 19 sati, a ulaznica stoji 20 kuna. Za djecu do 12 godina u pratnji roditelja, kao i organizirane posjete učenika i studenata, pod vodstvom profesora ulaz je besplatan.

27. riječki nautički sajam održava se pod tradicionalnim pokroviteljstvom Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH uz supokroviteljstvo HGK - Županijske komore Rijeke, Lučke uprave Rijeka, Luke Rijeka, Rijeka prometa, Turističke zajednice Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice grada Rijeke.

Informacije o sajmu NAUTICA dostupne su na www.nautica-rijeka.com .

Izvor: rijeka.hr

Prijam za zapovjednika broda američke ratne mornarice Mount Whitney

Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednica Gradskoga vijeća Dorotea Pešić Bukovac upriličili su u Salonu Grada Rijeke prijam za zapovjednika broda Američke ratne mornarice Mount Whitney kap. Teda Williamsa. Zapovjednik Williams se u ime posade broda i 6. Flote Američke ratne mornarice ovom prilikom zahvalio na gostoprimstvu i podršci Grada Rijeke za vrijeme remonta broda u Brodogradilištu Viktor Lenac.

Kap. Williams došao je na prijam u pratnji Toma Johnstona, zamjenika političkog konzula u Američkom veleposlanstvu u Zagrebu te poručnika Roba Woodsa, attachea Američke ratne mornarice u Američkom veleposlanstvu u Zagrebu.

Izražavajući zadovoljstvo što je Američka mornarica odabrala naše brodogradilište za remont broda MOUNT WHITNEY, Obersnel je kazao kako je to dokaz kvalitetne ponude našeg brodogradilišta i povjerenje u naše brodograditelje među kojima je i velik broj Riječana. „Rijeka je lučki grad koji je zahvaljujući svojoj poziciji imao priliku ugostiti brodove brojnih država, među njima i brodove te pripadnike Američke ratne mornarice, stoga se nadam da ćemo vam i ovaj puta biti dobri domaćini u naredna dva mjeseca. Usprkos velikom poslu koji vas čeka možda se nađe neka prilika da se članovi posade pokažu u nekoj korisnoj prilici našim sugrađanima“, kazao je Obersnel.

Gledajući unatrag u povijest, veže nas i činjenica da je Fiorello la Guardia, prije nego je postao gradonačelnik New Yorka bio konzul u našem gradu, a ured mu je bio nedaleko odavde, rekao je Obersnel te spomenuo da je i Grad Rijeka kao vlasnik broda Galeb, zaštićenog spomenika kulture, također ukazao svoje povjerenje brodogradilištu Viktor Lenac.

Zahvaljujući u ime posade broda i 6. Flote Američke ratne mornarice na gostoprimstvu i podršci Grada Rijeke za vrijeme remonta broda u Brodogradilištu Viktor Lenac, zapovjednik broda MOUNT WHITNEY kap. Ted Williams je kazao da članovi posade zajedno s djelatnicima brodogradilišta naporno rade kako bi se posao napravio u roku, ali su ipak uspjeli uživati u ljepotama našeg kraja, gostoprimstvu i ukusnoj hrani. Zapovjednik Wiliams je kazao da vjeruje kako je odabir brodogradilišta Viktor Lenac bio prava stvar i izrazio nadu da će MOUNT WHITNEY biti jedan u nizu brodova koji će tu obavljati remont. Zapovjednik Wiliams je također naglasio da će se članovi posade rado odazvati bilo kojoj akciji koja bi mogla biti korisna građanima Rijeke i šire okolice, kako bi se na bilo koji način uzvratilo na pruženom gostoprimstvu.

Premda u okviru ovog prijateljskog posjeta Gradu Rijeci nije bilo govora o podatcima vezanim uz brod i Američku ratnu mornaricu, spomenuto je da se među posadom koja trenutno broji 165 mornara i članova posade nalazi i 15 žena, dok je broj posade, kada je brod na zadatku puno veći.

Izvor: rijeka.hr

Pa zar isporuka nije bila ugovorena za kolovoz? Kakv ožujak sad. Koji je Izvor?

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/67182/Brodosplit-s-isporukom-najskupljeg-broda-kasni-pola-godine.aspx

Toliku su buku digli oko toga broda a sada kašnjenje :bash:

ŠTRAJK NA UGLJANU Britanci ‘ukopali’ škver da bi kupili samostan Dajla

http://img687.imageshack.us/img687/2781/lamjana3.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/687/lamjana3.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Radnici brodogradilišta “Nauta Lamjana” s otoka Ugljana od utorka su u generalnom štrajku. Propali su svi pokušaji mirenja, a kako plaću nisu dobili već punih pet mjeseci, s time da ih je direktor poslao “na čekanje“ još početkom srpnja, sindikat nije imao drugog izbora nego proglasiti generalni štrajk.

- Vlasnik “Naute”, britanski fond “Jupiter Adria” digao je ruke od nas kad je vidio da ne uspijeva provesti namjeru da umjesto škvera u uvali izgradi apartmansko naselje. Pokušavao nas je prodati, ali su kupci odustali kad su vidjeli kolike su hipoteke na imovini. Već mjesecima sami čuvamo imovinu tvrtke, zapravo, čuvamo svoja radna mjesta jer se radi o najvrjednijem industrijskom pogonu na hrvatskim otocima.

Otjerali Rome

Kad se pročulo da ne radimo, došli su Romi kamionom i s krampovima, s namjerom da odvoze materijal iz škvera u staro željezo, pa su ih naše straže spriječile. Zbog svega toga zatražili smo od Ministarstva mora oduzimanje koncesije “Jupiter Adriji” jer ne obavlja osnovnu djelatnost - kaže Mario Košta, glavni sindikalni povjerenik “Naute Lamjane”.

“Nauta Lamjana” ima državnu koncesiju za remont brodova u brodogradilištu na Ugljanu, u općini Kali, na 32 godine, no ne koristi je. Vlasnik je, kaže Košta, umjesto da ugovara poslove iz djelatnosti, pod hipoteku stavio 64 hektara terena. Hipoteku u iznosu od 34,1 milijun eura upisala je Erste banka, a još 10,1 milijun eura sama “Jupiter Adria”. Riječ je zapravo o nizu hipoteka na nekretnine tvrtki koje “Jupiter Adria” ima u Hrvatskoj za razvojne projekte.

Ovaj fond je stopostotni ili većinski vlasnik čak 25 tvrtki u Hrvatskoj, počevši od “Vrtova Sunca” u Dubrovniku preko marine Preko i “Nauta Lamjane” na Ugljanu do Vile Motovun i stancije Dajle u Istri. Po svemu sudeći, kredit Erste banke od 34,1 milijun eura, za koji je kao hipoteka poslužio teren na Ugljanu, “Jupiter Adriji” je poslužio da plati samostanu Dajla teren kraj Novigrada Istarskog.To je dio spornog terena zbog kojeg se zahladnjeli odnosi između Hrvatske i Vatikana, koji je Istarska biskupija prodavala, a koji je po odluci Vatikana trebao pripasti talijskim benediktincima.

Podaci o hipotekama lako se mogu iščitati u izvatku iz zemljišnih knjiga, a i u konsolidiranoj poslovnoj bilanci “Jupitera” za prošlu godinu navodi se kako su krediti uzeti za projekte u Novigradu, Motovunu, “Nauta Lamjani” i Šipanu. “Jupiter Adria” je formalno britanski fond, sjedište mu je u švicarskom Luzernu, ali i na Bahamima, glavni čovjek u Hrvatskoj za javnost je Zdenko Leko, no po svemu sudeći važniji je Goranko Fižulić, koji za rad u Upravnom odboru fonda ima godišnju naknadu 25 tisuća eura. Fondom predsjeda lord Norman Lamont od Lerwicka, član Gornjeg doma britanskog Parlamenta, a tu su još neka zvučna britanska imena.

Smješna koncesija

Sindikalisti kažu kako je s poslovima “Naute Lamjane” vezan i naš poznati trgovac automobila Pavao Zubak, a da se u ulozi savjetnika pojavljuje zadnji jugoslavenski premijer Ante Marković koji u Austriji ima konzultantsku tvrtku. - Zahtjev za oduzimanje koncesije “Jupiter Adriji” podnijeli smo još koncem srpnja Ministarstvu mora, no ništa još nije učinjeno.Izgleda da im je bitnije da naš vlasnik redovito isplaćuje godišnju koncesijsku naknadu koja iznosi samo 150 tisuća kuna nego što ne radi i što radnici već skoro pola godine nemaju plaće. Zatražit ćemo od Ministarstva gospodarstva i Državnog odvjetništva u Zagrebu da reagiraju jer bi se mogao dogoditi i međunarodni incident zbog platforme koja je na vezu u “Lamjani” - kaže Mario Košta.

Uz dok su mjesecima na vezu dvije platforme za istraživanje nafte, jednu su od Amerikanaca otkupili Rumunji, a da bi je odvezli, platforma mora proći servis koji se može obaviti samo ako škver radi. Radnici su spremni blokirati odlazak platforme zbog neisplate plaća, a jedan dan nerada platforme vlasnika košta i do sto tisuća dolara.

Rusi naručuju brodove od hrvatskih brodogradilišta

Dvadeset hrvatskih tvrtki, velikih i srednjih brodogradilišta i proizvođača brodske opreme nastupa u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) od 20. do 23. rujna na sajmu brodogradnje NEVA u St. Petersburgu u Rusiji.

U srijedu je u sklopu sajma održan i Dan Hrvatske kad su hrvatski izložbeni prostor posjetili mnogi sadašnji i potencijalni ruski partneri koji najavljuju nove projekte gradnje brodova za rusko tržište. Tome treba dodati da je hrvatska brodogradnja Jadranbrod potpisala memorandum o suradnji s Russian Financial Corporationom iz Moskve kojim se definira buduća suradnja na razmjeni projekata, gradnji i remontu brodova, prodaji brodske opreme i financiranju projekata.

Direktorica Sektora za industriju HGK ističe da hrvatska brodograđevna industrija posebnu pozornost posvećuje ruskom tržištu na kojem je prisutna dulje od 50 godina. U dosadašnjoj suradnji već su ostvareni značajni izvozni poslovi, a potencijal u tom području suradnje je jako velik, kako u samoj brodogradnji tako i u isporukama brodske opreme hrvatskih proizvođača za rusku brodograđevnu industriju. Crnečki dodaje da je ovaj nastup samo jedna od aktivnosti koje Komora provodi na području međunarodne promocije hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu, unaprjeđenja i povećanja hrvatskog izvoza i stranih ulaganja u Hrvatsku.

Inače, sajam brodogradnje NEVA jedan je od najvažnijih sajmova brodogradnje u svijetu. Na zajedničkom izložbenom prostoru većem od 100 četvornih metara nastupaju 3. Maj, Brodosplit, Brodogradilište Kraljevica, Brodotrogir, Uljanik, Viktor Lenac, Adria-Mar, Montmontaža Greben, Tehnomont, Solin brodogradnja, Adriadiesel, ACM, Centaroprema, Croatia pumpe, Đuro Đaković Kompenzatori, Indi metal, Pastor inženjering, Saacke, Somet te Vemos.


Izvor: vjesnik.hr

Jupiter Adriju nije briga za brodogradilište!

http://img33.imageshack.us/img33/8610/nautalamjanasindikat200.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/33/nautalamjanasindikat200.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Zbog neisplaćenih plaća za posljednjih pet mjeseci - travanj, svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz, 72 radnika Naute Lamjane krenula su u generalni, opći štrajk do ispunjenja zahtjeva. Štrajk, koji je započeo danas, trajat će svakodnevno od 7.10 do 15.10 sati, a povjerenstvo podružnice Sindikata metalaca Hrvatske "TD Nauta Lamjana", osim isplate zaostalih plaća, traži od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odnosno Vlade RH da s investicijskim fondom Jupiter Adrije, u čijem je vlasništvu Nauta Lamjana, raskine ugovor o koncesiji, jer ga vlasnici brodogradilišta ne poštuju.

Mario Košta, glavni sindikalni povjerenik u Nauti Lamjani, zajedno s kolegama Zdenkom Gospićem i Zdenkom Kovačićem te pravnim zastupnikom SSSH Vedranom Uranijom, na današnjoj konferenciji za novinare, govorili su o razlozima koji su doveli do generalnog štrajka, o pokušajima mirenja s poslodavcima koji nisu dali rezultata, trenutačnoj situaciji u tvrtki, o pronalaženju rješenja za isplatu plaća i o prodaji tvrtke te daljnjim aktivnostima sindikata na planu zaštite prava radnika.

Bez rješenja

Vedran Uranija ističe kako je vlasnik Nauta Lamjane potpuno dignuo ruke od brodogradilišta, koje ima stoljetnu tradiciju i jedino je ovakve vrste u Hrvatskoj.

- Vlada RH se treba pobrinuti da se raskine ovaj koncesijski ugovor koji je štetan za Nautu Lamjanu. Posla ima, brodovi dolaze na remont, no radnici bez plaće ne mogu raditi. Vlasnike to nije briga, digli su ruke od Naute Lamjane. S direktorom Dragutinom Špinderkom sastali smo se više puta, no nikakav dogovor oko isplate plaća nismo postigli, tako da su radnici donijeli odluku o generalnom štrajku, kaže Uranija, dodajući da Jupiter Adrija, po svemu sudeći, još uvijek želi brodogradilište prenamijeniti u turističke zonu.

Stoga, sindikalisti traže raskid ugovora o koncesiji i raspisivanje natječaja, kojim će se uvjetovati razvijanje brodogradnje, očuvanje radnih mjesta, pa čak i nova zapošljavanja. Sve to je moguće, kako tvrdi Uranija, jer posla ima. Naime, kako pojašnjava Mario Košta, u brodogradilištu su na čekanju dva rumunjska broda, platforme, koje ne mogu isploviti bez tehničkog pregleda. Kako su radnici u štrajku, Rumunji papire ne mogu dobiti, što u konačnici može dovesti do međunarodnog incidenta. No, ni to Jupiter Adriju, koja je preko svoje predstavnice Ivane Šoljan o svemu obaviještena. Šoljanova nema rješenja za situaciju u brodogradilištu u Lamjani.

Račun u blokadi

- Zadnju plaću smo dobili u ožujku. Od 4. srpnja radnici su na čekanju, a račun tvrtke je blokiran. Dva kruga mirenja su za nama, rezultata nema, pa smo se odlučili za opći, generalni štrajk do ispunjenja zahtjeva jer nemamo drugog izbora. Vlasnike, ne samo da nije briga na nas radnike i naše plaće, nego ni za brodogradilište. Sami smo organizirali stražu, inače bi već sve bilo pokradeno. Stražu plaćamo sredstvima iz sindikalne blagajne, no i ona su pri kraju, govori Košta, dodajući da Jupiter Adrija nikada nije bila zainteresirana za brodogradnju već turizam zbog čega i želi ugasiti i uništiti brodogradilište.

Umjesto Jupiter Adrije, sindikalisti za Nautu Lamjanu traže novog vlasnika, koji će poštivati koncesijski ugovor. Takvih, kako vjeruju Košta i Uranija, ima na tržištu. Interesa je već bilo, no investitori su odustajali zbog neriješene papirologije. Ako se Jupiter Adrija povuče, sindikalisti računaju na nove investitore.

- Stečaj je zadnje opcija jer znamo kuda to vodi. Ljudi su na rubu egzistencije, mi se borimo zakonskim sredstvima, što presporo ide. Vrijeme je da Vlada RH uskoči i brže reagira kako bi se spasilo ovo brodogradilište, kaže Košta.

MEĐU VLASNICIMA I "ZABORAVLJENI" ANTE MARKOVIĆ?

Glavni sindikalni povjerenik Mario Košta, zadnji put je kritizirao zadarske gospodarstvenike, zašto ne pomognu brodogradilištu u Lamjani. To su mu, kako kaže Košta, mnogi ljudi zamjeriti. Ovoga puta Košta ide dalje i iznosi svoje sumnje u sastav vodstva investicijskog fonda Jupiter Adrije, koji ima sjedište u švicarskom Luzernu. Košta tako sumnja da su u fondu Pavo Zubak, vlasnik Auto Zubaka, Goranko Fižulić, vlasnik tvrtki Magma grupa i Ante Marković, posljednji predsjednik Vlade SFRJ, koji danas živi u Austriji. Uz trojicu imenovanih, Košta je istaknuo da su u Jupiter Adriji i dva tajkuna iz Srbije i Crne Gore. Svi oni zagovaraju turizam, umjesto brodogradnje.

Toliku su buku digli oko toga broda a sada kašnjenje :bash:

i koliko god da je skup, stvorio je minus ko kuca :nuts::nuts:

Četiri naše tvrtke smiju proizvesti samo 13 tankera godišnje

Pregovaračko poglavlje o tržišnom natjecanju za Hrvatsku bilo je važno zbog brodogradnje, tradicionalne hrvatske industrije koja posrnula ulazi na veliko, surovo tržište EU, gdje nepripremljena brodogradilišta završe u stečaju, poput gdanjskog škvera u Poljskoj.

Što tzv. zajednička stajališta dogovorena na kraju pregovora 22. lipnja 2011. govore o našoj brodogradnji u EU?
Prvo, taj dokument, koji smo u cijelosti objavili, navodi brojke koje su već doprle do hrvatske javnosti, ali vrijedi ih ponoviti: četiri hrvatska brodogradilišta – zapravo pet, ako računamo i Brodosplitovu tvrtku-kćer BSO (Brodogradilište specijalnih objekata) d.o.o. – imat će limitiranu godišnju proizvodnju od ukupno 323.600 CGT. To je 21 posto manje nego što imaju sada. Njihova godišnja proizvodnja mora se ograničiti zbog programa restrukturiranja u kojem će dobivati i državnu potporu. A europske regulative, kao i sadašnji hrvatski zakoni, propisuju da onaj komu država pomaže da se restrukturira mora, zbog fer-tržišne utakmice, pružiti konkurentima kompenzaciju. Ta kompenzacija dolazi u obliku limitirane proizvodnje.

Koliko mora uložiti kupac

Uljanik neće trebati restrukturiranje, što znači da nema ograničenje u proizvodnji i u EU može proizvoditi koliko god hoće.

Dogovorena stajališta, koja su iz dokumenata koje objavljuje Večernji list pretočena i u pristupni ugovor Hrvatske s EU, strogo propisuju kako će izgledati restrukturiranje Brodosplita, BSO-a, Brodotrogira, 3. maja i Kraljevice. Kupac mora uložiti najmanje 40 posto novca koji je od 2006. uložen kroz državne poticaje. Ako se ne restrukturiraju prema planovima, ta brodogradilišta moraju vratiti Hrvatskoj sav iznos državne pomoći od 2006. plus kamate.

Brodogradilišta, prema procjenama stručnjaka, mogu vrlo dobro funkcionirati unutar ukupnog ograničenja. A oni prosperitetniji mogu kupovati kvotu od drugog hrvatskog brodogradilišta koje ima manje posla - pod uvjetom da ukupan iznos od 323.600 CGT ostane isti. Najveća opasnost za hrvatsku brodogradnju je da kojim slučajem u njih ne uđu investitori.

Trik je u tome što je Europska komisija odobrila planove restrukturiranja koje nisu napisala brodogradilišta, već investitori - samoborski DIV, koji planira investirati u Brodosplit i BSO, te Danko Končar, koji planira investirati u ostala tri brodogradilišta. Ako se, dakle, ne potpiše ugovor o privatizaciji s tim investitorima, njihovi planovi koje je odobrila EK neće se ostvariti. A budući da je njihovo ostvarivanje uvjet koji je praktički zapisan u pristupnom ugovoru, Hrvatska će se naći u ozbiljnim problemima ne ostvare li se ti planovi restrukturiranja. Nema trećeg pokušaja, nema još jednog plana restrukturiranja kao “varijante B” zapisane u pristupnom ugovoru. To znači da bi u toj, nadamo se, samo teoretskoj situaciji, brodogradilišta morala u stečaj. Europska unija nema milosti, tko ne može funkcionirati u tržišnim uvjetima, ide u propast.

Poljaci su na tom području potpuno nepripremljeni ušli u EU – o brodogradnji nisu praktički ni vodili ozbiljnije pristupne pregovore – i brzo nakon ulaska Unija je počela istragu o državnim potporama. Potpore su bile nelegalne i Gdanjsk je otišao u stečaj. Pokušali su ga spasiti stečajem s preustrojem, bilo je čak i zainteresiranih investitora, ali su svi odustali kad su vidjeli pod kojim uvjetima bi mogli kupiti škver: da vrate državi potpore koje su se slijevale godinama. Imovina gdanjskog škvera u stečaju prodavana je komad po komad. Hrvatska je, za razliku od Poljske, dugo pregovarala o brodogradnji. Sada ima precizan plan koji može jamčiti dobru poziciju hrvatskih brodogradilišta u EU. Samo ga treba provesti i zadovoljiti sve stroge mjere koje će nadzirati Europska komisija.

Kapacitet za četiri hrvatska brodogradilišta ne čini se velikim u usporedbi s brojkama iz slavnog doba hrvatske brodogradnje, osamdesetih godina. Prevedeno, 323.600 CGT-a znači oko 13 naftnih tankera nosivosti 52.000 tona godišnje. Prema javno dostupnim podacima, godišnja proizvodnja od 1985. do 1990. u Hrvatskoj kretala se od 232.000 do 1.033.000 tona (DWT-a). Ali vrijeme prije rata ne može se vratiti čarolijom, gotovo kao čarobnim štapićem, u pregovorima s EU. Pravi kontekst u kojem treba gledati sve što je pregovorima dogovoreno u brodogradnji je sljedeći:

Progledali nam kroz prste

Hrvatska je već po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju imala obvezu restrukturirati svoja brodogradilišta do 2006. godine. EU nam je progledao kroz prste kad tu obvezu nismo ispunili. Nakon toga, restrukturiranje je bilo uvjet za otvaranje poglavlja u pregovorima. I tada su nam progledali kroz prste i otvorili poglavlje iako tu obvezu nismo ispunili. Onda je to bio uvjet za zatvaranje poglavlja. Kao što znamo, poglavlje je zatvoreno, a restrukturiranje još nije provedeno – samo su doneseni planovi o restrukturiranju koji se tek trebaju provesti.

U bilo kojem udžbeniku o pregovorima odgađanje ispunjavanja obveze jedne strane do krajnjih mogućih granica naziva se uspješnim pregovaranjem te strane.

323.600
Na toliko je CGT-a ograničena ukupna godišnja proizvodnja u četiri hrvatska brodogradilišta u razdoblju od 10 godina, počevši od 1. siječnja 2011. godine

3. Maj
109.570 CGT

Brodotrogir
54.955 CGT

Brodosplit i BSO
132.078 CGT

Kraljevica
26.997 CGT

CGT označava kompenzirane bruto registarske tone; u tome se mjere brodovi. 323.600 CGT-a je otprilike 13 naftnih tankera nosivosti po 52.000 tona


Izvor: vecernji.hr; Tomislav Krasnec

Likvidacija na pragu: Brodosplit završio 2010. godinu s 426 milijuna kuna gubitka!

http://img13.imageshack.us/img13/6650/brodogradilistesplit203.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/13/brodogradilistesplit203.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Sudbina se i dalje igra sa splitskim škverom. Brod kojeg je škver trebao dovršiti i isporučiti u ožujku ove godine dobio je ime Piana. A situacija s brodom je takva da se ne zna tko je pijan, brod ili škverska Uprava. Pompozno najavljena najskuplja novogradnja ikad sagrađena na hrvatskim navozima pretvorila se u pravi fijasko!

Crna varijanta

Završetak Piane kasni preko šest mjeseci, što dovodi francuskog kupca u poziciju da može raskinuti ugovor, povratiti uloženi novac, a novogradnju ostaviti škveru. Ovaj bi crni scenario sasvim sigurno značio definitivnu propast i likvidaciju Brodosplita jer je brodograđevno tržište u vrijeme ugovaranja Piane bilo izuzetno dobro, dok danas taj brod vrijedi puno manje. Ako se i ne dogodi najcrnja varijanta, škver će morati Francuzima platiti debele penale, ne samo za kašnjenje, nego vjerojatno i za sve štete koje su Francuzi imali zbog neprofesionalnosti Brodosplita. Pitali smo u škveru kako stoji situacija s penalima. Kažu da još pregovaraju, piše index.

Muka na navozu

Brodosplit je ove godine isporučio samo dva broda, i to oba sa zakašnjenjem od pola godine. Trenutačno je u gradnji samo jedan bulk-carrier za Jadroplov. Dogodine će biti još gore. Predviđena je samo isporuka broda za Jadroplov, čija je vrijednost tridesetak milijuna dolara. Što će narednih godina raditi škver i od čega će radnici živjeti?Ponovno se postavlja pitanje što radi Uprava Brodosplita, čime se bavi Nadzorni odbor? Hoće li itko odgovarati za sustavno upropaštavanje splitskog škvera? Čini se da ne.Prošlu je godinu Brodosplit završio s novih 426 milijuna kuna gubitka, iako se direktor Srđan Kovač hvalio pozitivnim rezultatima poslovanja na novogradnjama. Obzirom da novi poslovi nisu osigurani, a u škveru i dalje radi tri i pol tisuće ljudi, već sada se može sa sigurnošću predvidjeti velike gubitke u poslovanju ove i sljedećih godina.

Svemirski zahtjevi

Jedini posao koji je ugovoren gradnja je broda za prijevoz teških tereta za Nizozemce. Dobro obaviješteni sugovornici iz Brodosplita nam tvrde da će ta novogradnja završiti s velikim gubitkom i dosad nezapamćenim kašnjenjem u isporuci. Nizozemci imaju svemirske zahtjeve, traže vrhunsku preciznost izrade i tehnologiju gradnje potpuno izvan brodograđevnih standarda. Brodogradilište koje je izradilo prethodne slične brodove za nizozemsku kompaniju zbog ovih je problema odbilo ponovno ugovoriti gradnju sličnih brodova.I onda se škversko rukovodstvo hvali ugovaranjem sofisticiranih brodova i dobivanjem kvalitetnih poslova iz tržišnih niša. Izgleda da je svim tim, takozvanim tržnim nišama zajedničko to da ih nijedno drugo brodogradilište nije bilo voljno graditi. I zato, nije najjasnije tko je ovdje pijan - Piana ili svi ostali koji bi morali brinuti o budućnosti splitskog škvera.

Može li Jaca shvatiti što se događa u Brodosplitu?

A ta budućnost je krajnje upitna, što potvrđuju nalazi revizije. Gubitak iznad visine kapitala iznosi 3,7 milijardi kuna, dok kratkoročne obaveze društva premašuju kratkoročnu imovinu za 2,8 milijardi kuna. Europa je dala zeleno svjetlo, nesuđenog kupca DIV su svi zaboravili, što sad? Ima li Jaca spasonosnu formulu? Je li joj itko objasnio što se događa u škveru? Može li premijerka uopće shvatiti problem ili samo krpa do izbora? Likvidacija brodogradnje u Splitu čini se prilično izvjesnom, javlja index

Piana, Brodosplit

http://i52.************/2hzslyf.jpg

http://i52.************/1zlsmtz.jpg

Malo editirane slike :)

http://farm7.static.flickr.com/6130/6200308778_1b166b5138_b.jpg

http://farm7.static.flickr.com/6125/6200309212_67324bbdfb_b.jpg

Slike nisu sa moga mobitela nego sa neke slabije nokije...

^^ Super slike. ;)

A vezano za škver..ne znan šta bi reka.. :ohno:

Toliko pompe su digli vezano za Pianu a izgleda jedan veliki ćorak :bash: nesposobna uprava,ne zna kako treba ugovoriti poslove a još su u foteljama

Toliko pompe su digli vezano za Pianu a izgleda jedan veliki ćorak :bash: nesposobna uprava,ne zna kako treba ugovoriti poslove a još su u foteljama

ovo isto se znalo i pred 6 mjeseci... samo puklo je sad oko izbora ;)

USS Mount Whitney u Lencu


http://img831.imageshack.us/img831/7161/dsc03047xj.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/831/dsc03047xj.jpg/)


http://img269.imageshack.us/img269/6179/dsc03052n.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/269/dsc03052n.jpg/)

"Ako se škver proda na brzinu, propast ćemo za tri mjeseca"

http://img18.imageshack.us/img18/2448/ropax4260811.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/18/ropax4260811.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Nezavisni sindikat Brodosplita usprotivio se prodaji brodogradilišta samoborskoj tvornici vijaka DIV jer nemaju novca. Prema programu restrukturiranja DIV bi trebao osigurati 40 posto vlastitih sredstava.Zvonko Šegvić kaže da bi to iznosilo milijardu i pol kuna, a oni imaju tek 50 milijuna. Toliko bi novca, tvrdi Šegvić, mogli u pet godina prikupiti i radnici minimalnim izdvajanjem iz plaće. Na isti način na koji Vlada namjerava pomoći DIV-u, smatra Šegvić, mogla bi pomoći i radnicima da postanu vlasnici škvera.

"DIV nema novaca"

- DIV želi kupiti škver ali nema novaca. Ispada da je on kupac , ali će netko drugi dati novac. Postavlja se pitanje je li on kupuje škver ili ga preprodaje? Vlasnik DIV-a je na dva sastanka radnike škvera nazvao vucibatinama, a jučer je kazao kako sve što radi, radi baš zbog njih. Mi nismo protiv DIV-a, ali tražimo da ispuni uvjete iz natječaja jer će se u protivnom dogoditi ista situacija koja se dogodila i sa Željezarom, Jadrantekstilom ili Diokomom, a mi to nećemo dopustiti – rekao je Šegvić.Poručio je kako pod svaku cijenu želi spriječiti prodaju škvera prije izbora jer ako se to dogodi, tvrdi, propast će za tri mjeseca. Jedan od razloga zbog kojih bi se DIV želio dočepati Brodosplita je, kaže, 662,3 milijuna kuna koje daje Europska unija dok traje program restrukturiranja.

Jamstva za brod za Jadroplov je dao Brodosplit, a Šegvić kaže kako je Juicy prvi brod koji je napravljen s dobitkom. Osvrnuo i na gubitak škvera od 426 milijuna kuna, ali i na pola godine kašnjenja s isporukom najskupljeg broda koji se gradi za Francuze.

- Gubitak od 426 milijuna kuna su tečajne razlike i kamate koje se gomilaju zadnjih deset godina. Nismo mi jedini kojima se to događa, to se događa svima koji se bave izvozom. Piano je brod kojeg je ugovorila uprava koja je sada predmet kaznenog progona. Rok isporuke je ugovoren tri mjeseca ranije nego se radi u Europi i svijetu – dodao je Šegvić.

Priznao je da imaju određenih problema s tim brodom, ali kaže da je to normalno te da rade na otklanjanju kvarova. Siguran je da će i taj brod, unatoč penalima koje moraju platiti, završiti s dobitkom, a primopredaja bi trebala biti obavljena za mjesec dana.

Došlo vrijeme za alernativno rješenje

Pave Matošić, član povjerenstva za prodaju dionica Brodosplita, kazao je kako mu se čini da je došlo vrijeme da se krene s traženjem alternativnih rješenja za prodaju dionica.

- Uvjet za privatizaciju bio je da kupac osigura 40 posto vlastitih i stvarnih sredstava, što iznosi milijardu i pol kuna, a on to nije osigurao. Jamstva banaka ne može dobiti jer su dugovanja osam puta veća od temeljnog kapitala. U sve tri varijante koje nudi, DIV osigurava samo pet posto svojih sredstava, a ostatak namiruje od raznih partnera – poručio je Matošić.

Mario stavljaj linkove od vijesti koje kopiraš. Ako ne zbog pristojnosti, onda zbog pravila foruma.

Hvala

S kruzera dočekujemo 1,2 milijuna gostiju i očekujemo 50 mil. eura zarade

Dubrovnik ne može biti tzv. home port za velike kruzere, ali takvu bi poziciju zbog svog položaja i blizine zapadnim tržištima mogla imati Luka Rijeka

http://img41.imageshack.us/img41/2821/164165c.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/41/164165c.jpg/)


Kruzing je hrvatskim lukama i destinacijama sve privlačniji jer bi mogao biti dobar izvor zarade i stoga je jasno zašto ga u posljednje vrijeme sve više vole i gradonačelnici i Vlada, koja se nedavno pohvalila rastom tog segmenta turizma u Hrvatskoj. Sugovornici Poslovnog dnevnika s dugogodišnjim iskustvom u tom biznisu upozoravaju, međutim, da Hrvatska nema odgovarajuću strategiju za kruzing koja bi sve strukture obvezala na suradnju, razvoj tehničke i kadrovske infrastrukture, uključujući i menadžment osposobljen za pregovaranje s kompanijama. Isto tako nismo svjesni ni ograničenja već prezasićenih odredišta, prije svega Dubrovnika, ali ni prednosti nekih destinacija koje uopće nisu razvile svoj potencijal u kruzingu.

Elita neće u gužvu

Iako je već trebala biti napravljena nova, zbog nedostatka novca posljednja analiza Instituta za turizam Tomas kruzing stara je gotovo šest godina. Dobro je poslužila za prilagodbu tržištu, ali pravila igre su se u navedenom razdoblju znatno izmijenila. Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić upozorio je na zasićenost brojem turista koji na kruzerima stižu u taj grad. Iako usred sezone na dan može primiti maksimalno oko pet tisuća turista s kruzera, u ljetnim mjesecima Dubrovnik dnevno okupira i više od deset tisuća putnika s brodova, zbog čega se "kopneni" gosti žale na gužve i mnogi od njih izbjegavaju Grad. Prema nekim analizama, petnaest dana u sezoni u Dubrovniku se premašuje maksimalno prihvatljivih osam tisuća ljudi dnevno. "Ako Dubrovnik želi biti elitna destinacija za goste dubljeg džepa, ne možemo od njih uzimati tristotinjak eura za noćenje i očekivati da budu zadovoljni zatrpanim gradom", napominje Vlaho Đurković, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik, koji je trinaest godina bio ravnatelj te luke i sudjelovao u razvoju kruzinga u Gradu. Đurković šansu vidi u reorganizaciji sustava hrvatskih turističkih zajednica na čijem čelu su gradonačelnici. "Destinacije i sve lučke uprave međusobno bi trebale surađivati i zajednički istupati prema kompanijama kako bi se kvalitetnije rasporedila pristajanja brodova, preusmjerili brodovi prema drugim lukama, osmislili i prodali aranžmani obilazaka destinacija na kojima brodovi pristaju. Izleti bi trebali biti jedan od uvjeta naših destinacija prema kompanijama za kruzing", smatra Đurković. Dubrovnik ne može biti takozvani home port za velike kruzere, prije svega zbog znatno manje dostupnosti, manjeg broja hotela u odnosu na Veneciju ili Bari. Takvu bi poziciju, međutim, zbog svog položaja i blizine zapadnim tržištima mogla imati Luka Rijeka, koja danas muku muči s privlačenjem kruzera jer nosi stigmu industrijske luke.

Mogli bi do 75. mil eura

"Rijeka je uložila u izgradnju infrastrukture, no privlačenje kruzera mnogo je složeniji posao u kojem nije dovoljan hardver. Nešto se ipak čini u svim lukama, ima poboljšanja u Dubrovniku u kojem više nema onih prometnih čepova, više se dogovara o dolascima brodova", pojašnjava naš izvor iz Instituta za turizam koji radije želi ostati anoniman. Institut je 2007. godine izradio Studiju održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, koja predviđa da bi u Hrvatsku 2017. godine kruzerom moglo stići 2,3 milijuna putnika, dvostruko više nego sada, s drukčijim rasporedom po lukama. Samo u Dubrovnik stiglo bi milijun gostiju. Umjesto tridesetak milijuna eura koliko smo od kruzera zaradili 2006. (sa 729.000 putnika), 2017. ćemo ostvariti oko 75 milijuna eura prihoda ili 150 milijuna od povezane potrošnje putnika, kažu u Institutu, doduše uz izmijenjenu strategiju razvoja od dosadašnje. Zanimljivo, gotovo nijedan projekt iz navedene studije nije proveden, osim nekih pojedinačnih mjera poput dizanja cijena u nekim lukama. Prema posljednjim dostupnim podacima, od siječnja do srpnja 2011. u hrvatske je luke uplovilo 406 stranih kruzera. Na tim je brodovima bilo 548.646 putnika koji su u Hrvatskoj bili prosječno dva dana. Najviše brodova uplovilo je u Luku Dubrovnik (71,7 posto) te Luku Split (13,3%). U odnosu na lani broj putovanja manji je za 4,9%, ali se neznatno povećao broj putnika (0,7%) te dužina boravka (8,2%). Prognoze za ovu godinu govore o 1,2 milijuna turista, stotinjak tisuća više nego lani.

Po iskrcaju 46 eura

Ne postoje pouzdani podaci koliko Hrvatska zaradi na kruzingu, no prema logici Instituta za turizam iz navedene studije nešto više od milijun putnika donijet će nam ove godine blizu 50 milijuna eura prihoda. Da je kruzing biznis koji se destinaciji isplati, svjedoče u tvrtki MSC Krstarenja, čija dva broda više od 90 puta godišnje pristaju u Dubrovniku. "Svaki naš putnik u Dubrovniku potroši u prosjeku 30 eura, plus otprilike 16 eura za lučke takse. Kad se to pomnoži sa 4,5 tisuće putnika koliki je kapacitet naših brodova, ako ih samo pola izađe u grad, doći ćete do milijunskog iznosa samo u jednom iskrcaju", kaže Igor Odak iz MSC Krstarenja.

Strategije za novac iz fondova EU

Lučke uprave predlažu ulaganja
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sprema se raspisati dva natječaja za dvije strategije: strategiju razvoja lučkog sustava te strategiju izgradnje luka za prihvat kruzera. Prva će obuhvatiti iduće desetogodišnje razdoblje i biti temelj za povlačenje sredstava za ulaganja u luke iz kohezijskog i strukturnih fondova EU. Strategija razvoja luka za kruzere bit će važna kako bi se izbjeglo lutanje u ulaganjima, omogućio planiran razvoj luka imajući u vidu prostorne i ekološke uvjete, ali i kretanja tržišta. Sastanak državnog tajnika za more Marija Babića s predstavnicima svih lučkih uprava o toj temi održan je sredinom srpnja, a na idućem sastanku koji se očekuje ovih dana lučke uprave trebaju predstaviti vlastite prijedloge ulaganja.


Pun pogodak MSC krstarenja

Hrvatski građani vole krstarenja
Prema iskustvima tvrtke MSC Krstarenja, hrvatski građani zainteresirani su za krstarenja, a poslovni potez tvrtke koja je omogućila ukrcaj u Dubrovniku za dio kapaciteta broda pokazao se kao pun pogodak. MSC Krstarenja, inače sestrinska tvrtka globalne MSC tvrtke koja ima jedanaest velikih brodova, prije šest godina odlučila je na brodovima koji kreću iz Venecije ostaviti dio kapaciteta za ukrcaj u Dubrovniku. Igor Odak iz MSC Krstarenja ističe da se time htjelo popularizirati krstarenja među domaćim turistima, odnosno putnicima na tržištima koja pokriva tvrtka, a to su zemlje bivše Jugoslavije te Albanija. S istim ciljem formirana je i niža cijena za ukrcaj u Dubrovniku. Cijena osmodnevnoga krstarenja s ukrcajem u Dubrovniku kreće se ovisno o sezoni od 490 do 750 eura po osobi. "Dva naša broda, 'Magnifica' i 'Musica', koji plove od travnja do listopada ili čak početka studenog, tjedno u Dubrovniku ukrcaju stotinjak putnika. U najvećoj mjeri riječ je o putnicima iz Hrvatske, potom Bosne i Hercegovine te nešto manje iz Srbije, no to će se sigurno izmijeniti pokretanjem izravne zračne veze Beograd - Dubrovnik", pojašnjava Odak te dodaje da su MSC Krstarenja za sada jedina tvrtka koja za svoja mediteranska krstarenja omogućuje ukrcaj u Dubrovniku.

Marija Crnjak

http://www.poslovni.hr/vijesti/s-kruzera-docekujemo-12-milijuna-gostiju-i-ocekujemo-50-mil-eura-zarade--187398.aspx

Svečano obilježavanje Međunarodnog dana pomorstva u Zadru

U Zadru će se u četvrtak, 29. rujna, obilježiti Međunarodni dan pomorstva, čija je ovogodišnja tema "Piratstvo - zajednički odgovor". Program svečanog obilježavanja počinje u 11 sati
u Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, Ulica dr. Franje Tuđmana 24 i.



Na svečanosti je predviđeno pozdravno obraćanje ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete, župana Zadarske županije Stipe Zrilića i gradonačelnika Zadra Zvonimira Vrančića, a događaju će nazočiti i predsjednik Sindikata pomoraca Vladimir Svalina, ravnatelj udruge brodara Mare nostrum Mate Botica, predstavnici ministarstava, brodara te pomorskih udruga i institucija.

Program:

Piratstvo-Somalija, kap. Predrag Brazzoduro, tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske
Definicija piratstva i IMO smjernice, Petar Kragić, Udruga hrvatskih poslodavaca-brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi Mare Nostrum
Prijedlog zakonskih rješenja i ostale mjere koje poduzima RH u slučaju piratskih napada na hrvatske pomorce i brodove, kap. Mario Babić, državni tajnik za more
Svjedočanstva hrvatskih pomoraca svjedoka piratskih napada
Predstavljanje zaštitarskih tvrtki iz Hrvatske i SAD-a

U cilju povećanja sigurnosti plovidbe, a zbog sve učestalijih piratskih napada, međunarodna pomorska organizacija (IMO) je usvojila smjernice prema kojima se državi zastavi pruža mogućnost da na svoje brodove tijekom plovidbe ukrca oružanu pratnju u područjima visokog rizika od piratskih napada. S ciljem zaštite i pojačane sigurnosti hrvatskih pomoraca i Republika Hrvatska započela je s pripremom za implementaciju navedenih smjernica.

Izvor: : ezadar.hr

Zadar: Obilježen Međunarodni dan pomorstva

Vlada Republike Hrvatske jučer je donijela zaključak kojim će biti omogućeno uvođenje oružane pratnje na hrvatskim brodovima za vrijeme plovidbe u područjima visokog rizika od piratskih napada,

a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u tu će svrhu pripremiti izmjene odgovarajućih propisa u skladu sa smjernicama Međunarodne pomorske organizacije, istaknuo je državni tajnik za more kap. Mario Babić na jučerašnjem obilježavanju Međunarodnog dana pomorstva u Zadru čija je ovogodišnja tema „Piratstvo-zajednički odgovor“.Najupečatljivije je bilo svjedočanstvo zapovjednika otetog tankera „Zirku“ kap. Mire Alibašića koji je 87 dana sa svojom posadom proveo u zatočeništvu somalskih pirata na brodu u Adenskom zaljevu, čije su sudbine razriješene plaćanjem otkupnine.

Govoreći o hrvatskom pomorstvu, kap. Babić je istaknuo da se u hrvatskim upisnicima nalazi 1425 brodova s ukupno 1,6 milijuna bruto tona, posebno naglasivši kako se hrvatska trgovačka mornarica nalazi na bijeloj listi Pariškog memoranduma, upravo zahvaljujući pomorcima. Prosječna starost hrvatskih brodova u međunarodnoj plovidbi je oko 9 godina, a tankera 7, što je direktni pokazatelj sigurnosti plovidbe, rekao je Babić.

Istaknuo je novosti koje donosi novi Pomorski zakonik kao što su tonažni porez, čime su naši brodari izjednačeni s onima u EU, te vraćanje beneficiranog radnog staža za sve hrvatske pomorce kojih ima oko 23 tisuće. Naglasio je kako se nakon uvođenja alternativnog sustava obrazovanja za pomorce nije smanjio broj studenata, već štoviše, kazao je, interes za pomorstvo je u porastu.

Vezano za sigurnost plovidbe, naglasio je da je od ove godine uspostavljen VTS sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom na Jadranu, uz napomenu da je promet u lukama u blagom porastu, kao što stalno raste i broj nautičara koji svake godine posjećuju našu obalu. Potvrdio je nastavak dodjele potpora za izgradnju i obnovu flote malim brodarima i nakon ulaska u Europsku uniju.

Uoči donošenja zaključka Vlade, a potaknuti sve učestalim piratskim napadima koji ozbiljno ugrožavaju svjetsko pomorstvo, danas su se okupili predstavnici ministarstva, sindikata, brodara s ciljem iznalaženja rješenja za implementaciju smjernica Međunarodne pomorske organizacije u cilju povećanja sigurnosti i zaštite hrvatskih pomoraca. O piratstvu u Somaliji govorio je kap. Predrag Brazzoduro, tajnik SPH, dok je o definiciji piratstva i IMO smjernicama izlagao Petar Kragić ispred udruge Mare Nostrum.

Maja Markovčić Kostelac ispred resornog Ministarstva iznijela je prijedloge zakonskih rješenja i mjere koje Republika Hrvatska poduzima u slučaju piratskih napada na hrvatske pomorce i brodove.

Zaštitarsku tvrtku International bodyguard association predstavio je njihov predstavnik u RH Rajko Bačnar, dok je Igor Duh govorio o svojim iskustvima u radu britanske zaštitarske tvrtke Naval Guards.

Na obilježavanju su bili župan zadarski Stipe Zrilić, gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić, predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske Vladimir Svalina, ravnatelj Udruge brodara u međunarodnoj plovidbi Mare nostrum Mate Botica, te brojni predstavnici pomorskog gospodarstva, pomorskih institucija i udruga.

Izvor: MMPI

ZBOG STAROSTI I DOTRAJALOSTI VIŠE NE MOŽE PLOVITI

Zbogom Liburniji

http://dubrovacki.hr/datastore/imagestore/original/1317395296Zadnji_put.jpg

Korčula- Korčulani su jučer poslijepodne kao po nekom pozivu masovnije napunili rivu čekajući Jadrolinijin feribot „Liburnija“ kojemu je ovo bila zadnja duž obalna plovidba na trajektnoj liniji Rijeka-Split-Stari Grad-Korčula-Sobra-Dubrovnik na kojoj je Liburnija od 1. lipnja do 30. rujna ove godine polazila iz Rijeke ponedjeljkom i petkom, a iz Dubrovnika četvrtkom i nedjeljom.Za Korčulane i turiste bile su to ovosezonske plovidbe života,jer su se posebno motorizirani turisti mogli odmarati na brodu,kao i otočani kojima su transportna vozila donosili mnoge potrepštine,dok su opet kamioni i kombi vozila iz otoka prevozili otočne proizvode ( vino,ulje.riba,drvo) do kupaca na kontinentu.

I prije uplovljavanja u korčulansku luku na rivi se ukrcao veći broh vozila stranih registracija,komentiralo se kako je ovo za Liburniju zadnja plovidba, i čeka je rezalište ili prodaja. Najtočnija informacija od dežurnog operativca iz Jadrolinije u Rijeci govori da Liburnija sigurno zbog starosti i dotrajalosti više ne može ploviti na dužim linijama, ide u Lošinj, gdje će zimovati i pričekati daljnju sudbinu. Predsjednik Uprave Jadrolinije dr.sc. Slavko Lončar i sam je emotivno vezan uz Liburniju kojoj se životni vijek završava,bez obzira gradi li se novi brod ili kupuje rabljeni, bitno je bude funkcionalan, odnosno da maksimalno služi svrsi za koju je nabavljen.A Liburnija je opravdala nabavku,i svojom plovidbom osigurala akumuliranje sredstava za nabavu novog broda.

Liburnija je bila 1969 godine sagrađena u Nizozemskoj i krasila ju je životna istina da je bila prvi "feribot" na hrvatskoj obali.Ima 3038 BRT,kapaciteta 700 putnika i 120 vozila,uz to su putnici imaju na raspolaganju 200 kreveta uz mogućnost korištenja avio- ležaja. Skupa s feribotom Ilirija veći niz godina je bila nositelj duž obalnog prometa, uz ogromnu ulogu u Domovinskom ratu. Mi se u Korčuli sjećamo 8.11-1991.godine kada je Jadrolinija morala obustaviti promet svih brodova zbog uvođenja blokade jugo mornarice.ILIRIJA I LIBURNIJA zatekli su se u Zelenici u Boki Kotorskoj gdje im je bilo odobreno da isplove za Korčulu.Dan kasnije “LIBURNIJA” je isplovila na čelu konvoja “LIBERTAS”(puna hrane za ugroženo stanovništvo Dubrovnika,) i probila treću blokadu jadranskih luka.

Tužnu ulogu posljednjeg dizanja brodskog konopa s kolone na korčulanskoj rivi obavio je djelatnik KTD Hober Nikša Curač mašući rukama kao da je izgubio nešto najdraže.Nakon prolaza pored gradskih zidina na plovidbi prema Splitu i Rijeci Liburnija je posljednji put dužim tuljenjem brodskih sirena pozdravila Korčulu,odakle su mahanjem rukama korčulani poželjeli da Liburnija zaslužuje imato solidnog nasljednika.Današnji komentari idu u prilog željama putnika,da je ova duž obalna linija trebala potrajati barem do konca listopada,jer lijepa vremena zadržavaju veći broj motoriziranih turista u Korčuli,kao i onih koji bi mijenjali duge vožnje po cestama,za ugodu plovidbe ovim dijelom Jadrana.

Tekst i foto : Nikola Perić

http://dubrovacki.hr/clanak/32522/zbogom-liburniji

Zbogom Liburnijo :master:

Radnici 3. maja: Hrvatski pregovarači loše su pregovarali o brodogradnji

http://img94.imageshack.us/img94/7735/brodogradnja3maj.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/94/brodogradnja3maj.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Predstavnici radnika u Brodogradilištu 3. maj danas su na konferenciji za novinare ocijenili da je EU, nakon što je s Hrvatskom dogovorila uvjete za hrvatsku brodogradnju, shvatila da je vodila pogrešnu politiku i u području brodogradnje već krenula posve drugim putem, javlja SEEbiz.
Ocijenili su da je Europa shvatila da je pogriješila što je dozvolila da se brodogradnja preseli na istok i da radi na tome da se ta proizvodnja vrati u EU te su pozvali sve političke opcije, posebice HDZ i SDP, da se izjasne o pitanju domaće brodogradnje i što bi poduzeli ako privatizacija ne bi uspjela.

Predsjednica Radničkog vijeća Brodogradilišta 3. Maj Nada Jelinić Starčević kazala je da su u službenom dokumentu EU "Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o državnim potporama brodogradnji (dodatno mišljenje)", koje je prihvaćeno 13. srpnja ove godine, navedene ocjene i mišljenja koja nisu u skladu s uvjetima koji su dogovoreni za hrvatsku brodogradnju.

U dokumentu se navodi da je brodogradnja EU, od kada je donesen Okvir za EU, prošla promjene koje treba uzeti u obzir pri izradi novih odredaba.
Također se u dokumentu navodi i da se "dok je prosječna veličina europskih brodogradilišta ostala ista ili je neznatno smanjena u posljednjih deset godina (nakon zatvaranja brodogradilišta u Poljskoj, Hrvatskoj, Danskoj i Španjolskoj), Europa se sada treba pomiriti s masovnim povećanjem brodogradilišta u konkurentskim zemljama, posebice u Aziji".

Predsjednica RV istaknula je dijelove tog dokumenta u kojima stoji da potpore za inovacije pridonose konkurentnosti brodogradilišta te da ih treba smatrati prikladnim instrumentom politike EU, da su "izvozni krediti koje pružaju agencije za izvozne kredite u državnom vlasništvu uobičajena praksa u brojnim industrijskim sektorima širom svijeta", da su "izvozni krediti važan element u financiranju brodograđevnih projekata" te da su "u Europi namijenjeni za pokrivanje troškova i stoga ne predstavljaju subvencije".

Nada Jelinić Starčević ustvrdila je da se naša ministarstva nisu pobrinula da brodogradilišta dobiju povoljne kredite, da se pregovarači nisu kvalitetno borili za interese domaće brodogradnje te da je stajalište o obveznoj privatizaciji isključivo stajalište naših pregovarača, a ne EU.

Ocijenila je da pregovarači nisu bili stručni, da nisu isticali da je hrvatska brodogradnja poslovala u ratnim i poratnim okolnostima te da za preustroj nisu na vrijeme angažirani stručnjaci.Predstavnik radnika u Nadzornom odboru 3. maja Roland Sušanj rekao je da pregovarači konačno trebaju reći koje su opcije ako privatizacija ne uspije te da oni očito nisu imali za cilj očuvanje brodogradnje, nego ulazak u EU pod svaku cijenu.

http://www.dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/68167/Radnici-3-maja-Hrvatski-pregovaraci-lose-su-pregovarali-o-brodogradnji.aspx

U Hrvatskoj režu, u EU vraćaju potpore brodogradnji

http://img706.imageshack.us/img706/3161/skversplit1310111.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/706/skversplit1310111.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U trenutku kada su s Hrvatskom vođeni pregovori i dogovoreni jedni uvjeti za brodogradnju, u Europskoj uniji primjetni su bitno drukčiji kursevi prema ovoj industrijskoj djelatnosti. I dok se naši pregovarači hvale da je ispregovarana privatizacija, smanjenje kapaciteta i potpuni izostanak dosadašnjih državnih potpora za narednih deset godina velik uspjeh, Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) sredinom srpnja preporučio je Europskoj komisiji da kod skorog preispitivanja odredbi iz "Okvira državnih potpora brodogradnji" ozbiljno razmotri ažuriranje i ublažavanje dosadašnjih restriktivnih pravila. Generalna je ocjena EESC-a, naime, da europskim brodogradilištima treba poboljšati uvjete poslovanja kako bi se spasilo što se još spasiti može pred nelojalnom i galopirajućom konkurencijom s Dalekog Istoka.

Glavna je to poruka s pressice Radničkog vijeća "3. maja" koji su ovaj bruxelleski dokument – "Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o državnim potporama brodogradnji" uručili i glavnom pregovaraču EK za brodogradnju Mieku Van der Weeu prilikom posjeta riječkom brodogradilištu, piše Novi list.

Članovi Radničkog vijeća "3. maja" slažu se s upozorenjima koje su ovih dana odaslali šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren i Van der Wee o tome kako Hrvatska treba ubrzati privatizaciju svojih brodogradilišta jer se sa svakim tjednom kašnjenja proporcionalno smanjuju šanse za njezin uspješan završetak.Ipak, nelogično im je da ovi visoki predstavnici EU-a smatraju da bi sindikati, između ostalog, sada trebali biti ti koji će inicirati i kucati na vrata odgovornih u Vladi da se ta privatizacija ubrza.

http://www.dalmacijanews.com/Portals/0/images/2011/03/skver_split1-310111.jpg

Linijski brodovi od danas po zimskom redu plovidbe

U javnom obalnom linijskom pomorskom prometu na Jadranu plovidba se od 1. listopada 2011. odvija po izvansezonskome plovidbenome redu, koji ostaje na snazi do kraja godine.

Kao i 2010. izvansezonski red plovidbe vrijedi samo do 31. prosinca, budući se od prošle godine plovidbeni redovi izrađuju kao cjelogodišnji.

Uz svršetak glavne sezone, kao i svake jeseni, prestaje i plovidba na sezonskim linijama, dok se na mnogim cjelogodišnjim vezama s otocima smanjenje broja putovanja. Tako je 11. rujna prestala plovidba na trajektnoj liniji 641 Drvenik-Dominče, a od 25. rujna ne plovi ni klasični brod na liniji 616 Trogir-Slatine-Split. Posljednjega dana rujna završena je plovidba na dužobalnoj liniji Rijeka-Split-Stari Grad-Korčula-Sobra-Dubrovnik, te na sezonskim brzobrodskim linijama 9141 Pula-Unije-Mali Lošinj-Ilovik-Zadar i 9603a Split-Milna-Hvar.

Prvoga listopada prestaje primjena sezonskih tarifa na trajektnim i klasičnim brodskim linijama koje održavaju Jadrolinija, Rapska plovidba d.d. i Linijska nacionalna plovidba d.d. od, te se cijene prijevoza putnika i vozila vraćaju na razinu od 31. svibnja 2011. godine. Tako će se do otoka putovati za petinu jeftinije. Izvansezonske cijene primjenjuju se i na cjelogodišnjim brzobrodskim linijama na kojima je 1. lipnja 2011. uveden novi sustav prijevoznih tarifa.

Izvor: agencija-zolpp

Hrvatske luke postaju vodeće u ovom dijelu Europe

Sljedeće će tri godine država nastaviti s ulaganjima u razvojne projekte gradnje infrastrukture i njene modernizacije u šest morskih luka državnog značenja. Riječ je o lukama Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Lukama nižeg značenja, odnosno županijskim i ribarskim lukama, država će, kao i dosad, pružati potporu u infrastrukturalnim projektima, kažu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Kad je riječ o luci Rijeka prioritetni je cilj modernizacija, kako bi se povećao tranzitni teret, posebno kontejnerski i ro-ro promet. U luci Ploče cilj je povećati promet rasutih i kontejnerskih tereta za potrebe ostalih država na paneuropskom prometnom koridoru Vc. Modernizacija i rekonstrukcija terminala prioritetni je cilj u luci Dubrovnik, dok je u Zadru prioritetna gradnja novoga putničkog i ro-ro terminala. Što se tiče ostalih luka državnog i županijskog značenja, važnim se smatra planirana rekonstrukcija koja ima za cilj povezivanje obale i otoka te otoka međusobno.

U riječkoj je luci uspješno je priveden kraju projekt Gateway koji obuhvaća putnički terminal s dvama vezovima za putničke brodove i trajekte, zgradu putničkog terminala i novi most s lukobranom. Započeli su i radovi na kontejnerskom terminalu na Brajdici koji, prema svemu, predstavljaju novi razvojni korak te luke na sjeveru Jadrana. Tim će projektom riječka luka, s godišnjim prometom od 11,5 milijuna tona tereta i 220.000 putnika, raspolagati s ukupno 620 metara operativne obale. Terminal zauzima 50.000 četvornih metara, a rok završetka radova je 2013. godine. Taj se projekt, doznajemo od Danijela Milete, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ostvaruje uz pomoć zajma Svjetske banke i uz potporu Vlade RH. Investicija je vrijedna 190 milijuna eura, od čega je 158 milijuna eura zajam Svjetske banke, a 32 milijuna eura doznačit će se iz proračuna Republike Hrvatske.

U Zadru se gradi nova luka Gaženica, koja obuhvaća 250.000 metara četvornih na kojoj će se biti 12 gatova (šest za lokalni promet, tri za dužobalni i međunarodni promet i tri za ro-ro brodove i brodove na kružnim putovanjima). U sklopu tog projekta, koji će se realizirati u tri faze, planira se i gradnja novog kontejnerskog terminala. Trenutačno je, doznajemo, u tijeku nasipanje putničke luke, a završetak svih radova predviđen je za 2013. godine.

Zadar će s tim razvojnim projektom sigurno učvrstiti svoj položaj na domaćem lučkom tržištu, a na dobitku će biti ne samo grad Zadar, koji se posljednjih godina sve više okreće moru i pomorstvu, nego i cijela županija i šire. Kontejnerski terminal, kaže nam državni tajnik Mileta, omogućit će višestruko povećanje prometa u teretnoj luci, čije je postojeće stanje izrazito skromnih kapaciteta i maloga, gotovo zanemariva prometa. Nadalje, Gaženica će omogućiti rasterećenje stare Gradske luke od automobilskog prometa. U novoj luci bit će dovoljno mjesta za brzobrodske linije prema otocima, kao i za manje brodove na kružnim putovanjima, jahte, turističke brodove... Projekt vrijedi 235 milijuna eura.

Šibenska luka, koja ostvaruje promet 2,700.100 putnika i 350.000 vozila na godinu, definitivno nema kvalitetno riješen pomorski putnički promet. Glavnina prometa prema otocima i danas se obavlja preko malog gata Krka, u stiješnjenu središtu grada, dok se trajektni promet obavlja preko gata Vrulje, čiji sadašnji kapaciteti ne omogućuju pristajanje većih brodova i kruzera. Zato se sredinom godine počelo s dogradnjom gata Vrulje koji će uskoro dobiti novih 9800 metara četvornih površine. Nova operativna obala zauzimat će 510 metara što će omogućiti pristajanje krstarećih brodova koji su dosad, zbog kratke obale, izbjegavali šibensku luku. Završetak projekta vrijednog 12 milijuna eura, doznajemo od Milete, najavljen je također do kraja 2013. godine.

Luka Split bilježi godišnji promet od oko 3,500.000 tona tereta, 4,1 milijuna putnika i oko 700.000 vozila. Prostire se na 18,1 četvornom kilometru. U planu je modernizacija luke i njene specijalizacije u putnički terminal za domaći i međunarodni promet. Kako bi se taj plan realizirao, do 2015. godine planira se produžetak gata svetog Nikole, te prvi stupanj gradnje ljetnih vezova. U Vranjičko-Solinskom bazenu (Sjeverna luka) planira se proširenje i modernizacija kontejnerskog terminala te uređenje infrastrukture. U tijeku je, doznajemo, izrada projektne dokumentacije za sanaciju obale za prihvat brodova za prijevoz naftnih derivata u INA Solinu. U Kaštelanskom bazenu A i B obavit će se manji zahvati na sanaciji obale za prihvat brodova za prijevoz cementa. Za iduću godinu planira se izrada projektne dokumentacije druge faze gradnje Pomorskog putničkog terminala u Resniku, dok je početak radova planiran za 2014. godinu.

U Luci Ploče realizira se Projekt integracije trgovine i transporta koji ima za cilj povećanje kapaciteta i podizanje kvalitete usluga uz južni koridor Vc s naglaskom na luku Ploče.

Ova je luka nedavno dobila novi višenamjenski kontejnerski terminal s mogućnošću daljnjeg proširenja, ovisno o prometu. Ploče su tako dobile obalu dugu 280 metara, široku 27 metara s ro-ro rampom, skladišnim prostorom, cestama i većom površinom za pretovar tereta (kapaciteta 40.000 TEU jedinica). Projekt je uključivao i produbljenje morskog dna kako bi se došlo do željenog gaza od 13,5 metara, te druge infrastrukturne radove i cestovni priključak za terminal.

Novi terminal za rasute terete sagradit će se na jugoistočnom dijelu luke, na desnoj strani kanala Vlaška. Rok završetka radova je kraj 2012. godine. Cjelokupni terminal gradit će se u dvije faze i imat će ukupni kapacitet od pet milijuna tona tereta na godinu. Obale će biti duga 350 metara i omogućit će prihvat brodova do 80.000 DWT, dok će obalna infrastruktura omogućiti prihvat i većih brodova. Godišnji promet luke Ploče je 2,800.000 tereta i 110.000 putnika.

Prošlih se godina dosta ulagalo i u dubrovačku luku Gruž koja je dobila novu obalnu infrastrukturu. Njen godišnji promet iznosi 20.000 tona tereta i 800.000 putnika. Dubrovnik danas raspolaže s novom operativnom obalom, dugom 900 metara i novom površinom od 15.400 metara četvornih. Ta je investicija, vrijedna 26,2 milijuna eura, omogućila istodobni prihvat do tri broda na kružnim putovanjima i ukrcaj-iskrcaj 10.000 putnika. Dubrovnik će još dugo ostati prva luka Hrvatske po prihvatu brodova na krstarenju, a zaradu koja se ostvaruje od njih, druge luke mogu samo sanjati. U Dubrovniku se, podsjećamo, još početkom prošle godine počelo s pripremama za potpisivanje ugovora za gradnju lučke infrastrukture na području Batahovine što će omogućiti premještanje lokalnog trajektnog putničkog prometa na novu lokaciju. Procjenjuje se da je projekt vrijedan osam milijuna eura. Ministarstvo je, napominje državni tajnik, sufinanciralo gradnju i rekonstrukciju županijskih, lokalnih i ribarskih luka.

U pripremi dokumentacija za povlačenje novca iz EU-ovih fondova

Pomorski sektor dosad nije tražio potporu IPA za realizaciju projekata, jer to nije dopustila Europska komisija. Taj sektor stoga očekuje osjetniju financijsku podršku EU-ove komisije putem strukturnih fondova. Inače, lučke su uprave već počele s pripremama projektno-tehničke dokumentacije za nove projekte koji će se, očekuje se, sufinancirati iz budućih EU-ovih fondova.


Izvor: vjesnik.hr; Jadranka Klisović

Dionice Luke Ploče od danas u Službenom tržištu

Dionicom Luke Ploče od ponedjeljka, 3. listopada, trgovat će se u kotaciji Službeno tržište Zagrebačke burze, istaknuto je nakon potpisivanja ugovora u uvrštenju dionica Luke Ploče

u tu trenutno najvišu aktivnu burzovnu kotaciju.

Ugovor o uvršetnju potpisali su direktor Luke Ploče Ivan Pavlović te u ime Zagrebačke burze predsjednica Uprave Ivana Gažić i član Uprave Tomislav Gračan.

Po potpisivanju ugovora Pavlović je predstavio Luku Ploče, financijske pokazatelje i buduće razvojne planove.

Podsjetio je kako su sredstva prikupljena u postupku dokapitalizacije, koji se odvijao u dva kruga, namijenjena za povećanje prekrcajnih i skladišnih kapaciteta i investicije u novi kontejnerski terminal i terminal za rasute terete.

Nije nam trebao kapital za poboljšanje likvidnosti već za modernizaciju i razvoj Luke Ploče, kazao je Pavlović.

Član Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA), koja je bila savjetnik za provedbu javne ponude, Zoran Koščak naveo je kako je u postupku dokapitalizacije Luke Ploče, koji se odvijao u dva kruga, bio ponuđen upis 200.353 redovnih dionica, konačna cijena iznosila je 850 kuna po dionici i prikupljeno je 170,3 milijuna kuna novog kapitala.

Koščak je podsjetio kako je javna ponuda dionica Luke Ploče bila prva javna ponuda dionica (IPO) neke tvrtke nakon tri i pol godine kada su IPO provele Atlantic grupa, Veterina i Optima telekom te kako je to rijedak slučaj da kompanija traži kapital za novi investicijski ciklus.

Nakon provedene dokapitalizacije, udio države u Luci Ploče smanjen je na nešto manje od 20 posto.

(Hina)

Danas na discoveriou u emisiji how do they do it, prikazana izrada brodskog motora iz 3.maja za njemačkog naručitelja:banana: Nisam nasao jos video, nadam se da ce mi uletit link.
Uglavnom prikazali Rijeku, pecine i taj dio sa mora. Vidio se jos neboder tower u izgradnji:cheers:

Ta epizoda how do they do je već stara oko 5 godina.

yep, to je stara epizoda... al svejedno zanimljiva za pogledat ;)

Sjećam se kada su u medijima najavljivali to snimanje

Kraljica mora na 43. regati Barcolana u Trstu

Školski brod „Kraljica mora“ sudjelovat će u nedjelju, 9. listopada 2011. na jednoj od najvećih svjetskih regata 43. „Barcolani“ koja se tradicionalno održava druge nedjelje u listopadu

u tršćanskom zaljevu.

Dan uoči regate školski brod će posjetiti gradonačelnik Trsta Roberto Cosolini, lučki kapetan Antonio Basile, predstavnici regije Friuli Venezia Giulia, tršćanske gospodarske komore i organizator regate Jedriličarsko društvo Barcola i Grignano.

Na prigodnom druženju u povodu Dana nezavisnosti i sudjelovanja hrvatskog školskog broda na regati Barcolana u subotu prijepodne talijanske goste će dočekati državni tajnik za more kap. Mario Babić, veleposlanici Republike Hrvatske u Italiji i Sloveniji Tomislav Vidošević i Svjetlan Berković, generalna konzulica RH u Trstu Nevenka Grdinić i zapovjednik školskog broda Robert Pensa.

Za građane će biti organizirano razgledavanje broda u subotu poslijepodne.

„Kraljica mora“ prvi je školski brod u samostalnoj Republici Hrvatskoj namijenjen izobrazbi učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta. Naručitelj broda je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje ga je financiralo s oko 37 milijuna kuna, a izgrađen je 2010. godine u brodogradilištu „Montmotaža-Greben“ u Veloj Luci po idejnom projektu Brodarskog instituta iz Zagreba.

Riječ je o motornom jedrenjaku tipa "Loger", dugačkom 47 i širokom 8,55 metara, na kojeg se može ukrcati 28 učenika/studenata, četvero nastavnika i sedam stalnih članova posade. Upravitelj broda je tvrtka Damaco iz Rijeke.

Izvor: mmpi.hr

Trajekt ‘Laslovo’ na plaži, usidren među kupačima

Jedan od dvaju trajekata koji plove na relaciji Drvenik-Sućuraj na Hvaru “odmara” se na plaži u Zaostrogu dok čeka da ga upute na plovidbu.
Trajekt uplovljava ljeti oko 15 sati, kada je najveća gužva na dugoj šljunčanoj zaostroškoj plaži. Onda se konopima veže za mul, koji se križaju preko čitave njegove vanjske površine, a za koje se lako zapne nogom dok znatiželjni turisti razgledavaju plovilo.

Danju, odlična je skakaonica za djecu i mlade. Sada su oprezniji nakon što je 17-godišnji mladić iz BiH prilikom skoka slomio kralježnicu.

Svi apeli lokalne vlasti da se trajekt makne s plaže u Zaostrogu, jer mu tamo nije mjesto, nisu urodili plodom. U Zaostrogu su nam se požalili kako su njihov mul i plaža postali “pričuva” za rezervni trajekt “Jadrolinije”, koji prevozi vozila na relaciji Drvenik-Sućuraj i ubacuje ga se kad je gužva.

Takva ispomoć maknula je s Magistrale red automobila koji čekaju prijevoz na Hvar, što je svakako pohvalno. Na malom prostoru drveničke rive jedva se odvija sadašnji veliki promet putnika i vozila da bi se ugurao treći trajekt na povremenoj liniji za Hvar. Međutim, još je neprimjerenije, i za kupače opasno, njegovo sidrenje uz mul na samoj plaži.

‘Naš glas nitko ne čuje’

- Otvarali smo ovu temu na Općinskom vijeću u Gradcu i zatražili od “Jadrolinije” da hitno makne trajekt i premjesti ga na vez u Sućuraj, gdje je uložen novac na uređenju rive i prilagođavanju pristajanju trajekta.

Međutim, tamo se uredila lučica za brodice, pa se na vezovima zarađuje. A opteretio se Zaostrog, gdje trajekt uplovljava među kupače oduzimajući im veliki dio kupališta. Naš glas nitko ne čuje, broj stanovnika se stalno smanjuje, mladi se iseljavaju, trajekt dodatno uništava turističko mjesto – žalio se zaostroški vijećnik Veljko Bulat.

Postavlja se pitanje na koji se način pomorski inspektori i Lučka kapetanija brinu o sigurnosti na pomorskom dobru.

Izvor: slobodnadalmacija.com; Ana Dragičević

Rusi zainteresirani za specijalizirane brodove

Rusi namjeravaju graditi nove brodove, neke u svojim brodogradilištima, a neke u inozemstvu. No neovisno za koju se opciju odlučili, tu vidimo dobru priliku za hrvatsku brodogradnju i proizvođače brodske opreme, ističe Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. Podsjeća da je nedavno 20 hrvatskih tvrtki, velikih i srednjih brodogradilišta i proizvođača brodske opreme u organizaciji Komore nastupilo na sajmu brodogradnje Neva u St. Peterburgu.

»Rusko je tržište vrlo zanimljivo i na njemu smo već godinama prilično aktivni. Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, koja okuplja šest velikih domaćih brodogradilišta, već 50 godina ima predstavništvo u Moskvi tako da su aktivnosti oduvijek bile intenzivne«, kaže Crnečki. U HGK-u je i zajednica proizvođača brodske opreme, a zajedno s brodogradilištima, s kojima imaju sporazum, nastupaju na sajmovima brodogradnje u svijetu jer je tako i jednima i drugima jednostavnije i jeftinije. Na sajmove se odlazi u Grčku, Njemačku, Norvešku i Rusiju. Dakle, na jednom mjestu u svim tim zemljama zajedno izlažu brodograditelji, ali i proizvođači brodske opreme iz Hrvatske.

»S obzirom na krizu, hrvatske tvrtke traže iskorak u izvozu, pa tako i proizvođači brodske opreme žele na strana tržišta, a u tom je kontekstu posebno zanimljivo ono rusko. Ove godine na sajmu Neva u Rusiji imali smo nove izlagače iz sektora srednje brodogradnje - Adriamar, Solin brodogradnju i Tehnomont - koji su vrlo zainteresirani za rusko tržište«, naglašava Crnečki.

Na to je tržište do danas iz Hrvatske isporučeno oko 200 brodova, a u nekoliko navrata prodani su i projekti plovila po kojima su ih zatim izrađivala ruska brodogradilišta. To je posebno važno proizvođačima brodske opreme koja je već bila uključena u te projeke brodova, ističe Crnečki pa je u tom segmentu ostvaren značajan izvoz iz Hrvatske. Prema informacijama kojima raspolaže, u Rusiji su zainteresirani, osim za projekte brodova, i za manje specijalizirane brodove (tankere) koje mogu graditi i srednja brodogradilišta u Hrvatskoj, poput Tehnomonta.

No, dodaje da i velika brodogradilišta u Hrvatskoj također mogu raditi radne brodove i one manje za prijevoz.

Što se tiče poslovnih razgovora hrvatskih izlagača na nedavnom sajmu u Rusiji, napominje kako postoji mogućnost da se potpišu ugovori s našim brodogradilištima i proizvođačima brodske opreme, no sve će na kraju ovisiti o ruskoj strani.

Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, kaže Crnečki, ima ugovor o suradnji s OSK-om (Udruženje brodograditelja Rusije), koji joj omogućuje prioritet u slučaju nabave brodova. Nedavno je Jadranbrod potpisao i ugovor s Russian Financial Corporation iz Moskve kojim se definira buduća suradnja u razmjeni projekata, gradnji i remontu brodova, prodaji brodske opreme i financiranju projekata.

Osim gradnje i izrade projekata, hrvatskim se brodogradilištima otvaraju i mogućnosti za preinake i remont brodova, zaključuje Crnečki.

Sljedeće će godine u svibnju hrvatski brodograditelji i proizvođači brodske opreme izlagati na sajmu u Moskvi, a najavljuju i nastup na najvećem sajmu brodogradnje i brodske opreme SMM u Hamburgu početkom rujna.

Izvor: vjesnik.hr; Ivan Smirčić

Tisuće nautičara od Šibenika do Makarske ne može do goriva

U smiraju “klasične” turističke sezone Ina se odlučila za nastavak višegodišnje prakse, pa će većina njezinih benzinskih postaja u otočnim i priobalnim lukama zatvoriti svoja vrata nedjeljom i blagdanom iako su dalmatinske marine i uvale još uvijek pune nautičara.

Izuzetno lijepo vrijeme ostavilo je u našim vodama velik broj nautičara iz inozemstva. Tu je još oko tisuću stranih nautičara, a tomu se može dodati i pet puta više domaćih ljudi koji vikendom izlaze na more.

Takav poslovni potez, koji je u neskladu sa zahtjevima tržišta, još bi se mogao i “progutati” da zbog radova na zapadnoj obali Gradske luke u isto vrijeme nije zatvorena i “pumpa” ispred splitskog hotela “Marjan”, pa će ljubitelji mora ostati bez izravne mogućnosti opskrbe gorivom na potezu od Šibenika do Makarske.

Riječ je o udaljenosti od čak 66 nautičkih milja, odnosno tek nešto manje od 120 kilometara, pa će nautičari imati dodatnih problema u organizaciji “đita” po dalmatinskim škojima.

Jesensko uživanje u čarima Jadrana tako će se zakomplicirati svim moreplovcima koji će isplovljavati iz Splita, jer će u nadolazećem izvansezonskom razdoblju od svake subote poslijepodne do ponedjeljka ujutro najbliža postaja za opskrbu brodova gorivom biti “pumpa” u Bolu na Braču, udaljena 30 milja!

Na raspolaganju nautičarima bit će i Inine benzinske crpke u Hvaru, Visu, Veloj Luci, Korčuli i Lastovu, što je svakako pohvalno u odnosu prema otočanima, ali stanovnicima kopnenih mjesta – predaleko.

U najlošijoj situaciji već tradicionalno će se naći Šoltani, jer će Ina u luci Rogač raditi svakog dana od ponedjeljka do subote samo u jutarnjim satima, srijedom i poslijepodne, a nedjeljom i blagdanom crpka će biti zatvorena.

Potpuno suprotna situacija vlada na Ugljanu i Murteru, otocima koji i inače imaju odlične veze s kopnom, a uz to će im na raspolaganju biti i “pumpe” u Preku i Betini koje će raditi nedjeljom i blagdanom.

Voda u dizelu?

No, osim zatvorenih benzinskih postaja, dio otočana “ratuje” s Inom i zbog nekvalitetnoga goriva. Taj problem očito je najviše do izražaja došao u Hvaru, jer dio građana koji brodske spremnike pune gorivom na benzinskoj crpki u Križnoj luci tvrdi kako im se zbog loše kvalitete goriva kvare brodski motori.

Naš sugovornik (podaci poznati redakciji) ističe kako je i ove godine potrošio nekoliko tisuća kuna na ponovljeni popravak “pente” u kojoj je ovlašteni serviser pronašao i vodu u gorivu.

- Čuo sam barem za desetak sličnih slučajeva – ističe Hvaranin. O tim se problemima raspravljalo i na sastancima gradskih vlasti, a sve je kulminiralo proteklog mjeseca kada je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić uputio Ini dopis u kojem poziva čelnike naftne kompanije na sastanak o tom problemu te da ispitaju kvalitetu derivata.

Iz prozvane Ine uzvratili su Gradu Hvaru posebnim dopisom u kojem se navodi kako “ni ove godine nisu imali reklamacije na kvalitetu plavog dizela”.

- Tijekom protekle godine na benzinskoj postaji u Križnoj luci prodano je nekoliko milijuna litara različitih vrsta goriva, pa tako i plavog dizela, ali nije bilo reklamacija.

Svi nadzemni spremnici opremljeni su automatskim mjernim sustavom koji odmah utvrđuje eventalnu količinu izdvojene vode – ističe se u dopisu koji potpisuje Mladen Ivković, direktor Inina Sektora upravljanja maloprodajom.

Izvor: slobodnadalmacija.com; Gordan Zubčić

USS Mount Whitney u doku,Lenac


http://img412.imageshack.us/img412/6017/dsc03558y.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/412/dsc03558y.jpg/)

Ilovik tri mjeseca bez linija

Otok Ilovik bit će najmanje tri mjeseca bez brodova na redovitim linijama koje ga povezuju s Malim Lošinjom i Rijekom te s drugim otocima na Kvarneru. Zbog radova na dogradnji pristana neće biti moguće pristajanje klasičnoga putničkoga broda 'Premuda' na liniji 310 Mali Lošinj-Unije-Susak-Ilovik te brzoga plovila 'Dubravka' na liniji 9308 Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka, oba iz flote nacionalnoga brodara Jadrolinije.

Radovi, koje po ugovoru sa Županijskom lučkom upravom Mali Lošinj, obavlja riječka tvrtka 'Sun Adria', službeno su otvoreni 5. listopada 2011., a trebali bi biti završeni u četiri mjeseca, no zbog nepovoljnih zimskih vremenskih prilika mogli bi potrajati i nešto duže. Prema planu izvođača do nedjelje 23. listopada brodovi će pristajati na sadašnjemu, vanjskome vezu. Nakon toga, a do 27. studenoga pristajat će na unutarnjem vezu, tako da će promet biti u cijelosti obustavljen tek koncem studenoga.

Nemogućnost pristajanja brodova na redovitim linijama neće se odraziti na povezanost otoka Ilovika, na kojem je zimi 80 stalnih stanovnika, s Malim Lošinjem i Rijekom. Do okončanja radova održavat će se privremena brodska linija između Ilovika i luke Mrtvaška na otoku Lošinju, koja će pak biti vezana na privremene autobusne linije između Mrtvaške i Maloga Lošinja. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika brod na privremenoj liniji umjesto u Mrtvaškoj pristajat će u Velome Lošinju ili Čikatu.

U organizaciji i zajedničkom financiranju sustava prijevoza sudjelovat će Agencija za obalni linijski pomorski promet, Primorsko-goranska županija, Županijska lučka uprava Mali Lošinj i Grad Mali Lošinj.

Kako bi se privremena brodska linija Ilovik-Mrtvaška mogla na vrijeme uspostaviti brodar će se odabrati žurnim pozivnim natječajem. Predviđeno je da se na liniji, dugoj 1,3 nautičkih milja, održavaju tri povratna putovanja dnevno brodom minimalne brzine od 10 čvorova. Brod mora imati 50 mjesta za putnike u grijanom zatvorenom prostoru i odgovarajući prostor za teret, te posjedovati sve potrebne svjedodžbe. Zainteresirani brodari mogu se za pojedinosti obratiti Agenciji za obalni linijski pomorski promet na telefon 021 329 370 ili e-mail info@agencija-zolpp.hr. Ponude će se primati do utorka 2. studenoga 2011. u 15 sati, a o najboljem ponuditelju odlučit će stručno povjerenstvo.

Izvor: agencija-zolpp.hr

Hvarska buna: 'Dajte nam dodatne brodske linije'

Koliko je bilo problema u povezanosti grada Hvara sa Splitom tijekom turističke sezone, nabolje svjedoči činjenica da su putnici tijekom cijeloga ljeta teško dolazili do karata za katamarane, bez obzira na to odakle su polazili.

Zbog toga je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić nedavno javno poručio Upravi “Jadrolinije” da u plan za sljedeću sezonu uvede dodatna putovanja do Hvara, jer će u protivnom Grad tužiti tu brodarsku tvrtku zbog donošenja štetnih poslovnih odluka koje najizravnije utječu na otočno gospodarstvo.

Mjerodavni ne čuju vapaje

Grad Stari Grad je tijekom sezone također reagirao na premali poslovni prostor Agencije za prodaju karata u novoj terminalskoj zgradi (samo 43 četvorna metra), međutim, ništa se nije pomaknulo s mrtve točke premda je “Jadrolinija” ljetos održavala čak šest vožnji na liniji Split–Stari Grad (broj 635) te ubirala značajne prihode od otočana i njihovih gostiju.

I bura je posljednjih dana prisiljavala katamaran “Juditu” na isplovljavanje iz Staroga Grada umjesto iz Jelse, no otočane je ipak ponajviše razočarala obavijest Agencije za obalni linijski pomorski promet da od četvrtog putovanja u izvansezonskom plovidbenom redu, koji se primjenjuje od 1. listopada, opet nema ništa.

“Plovidbeni red za sve državne linije na Jadranu usuglašen je i prihvaćen koncem 2010. za cijelu 2011. godinu. Sukladno tome, raspoređena su i novčana sredstva iz proračuna RH za subvencioniranje nerentabilnih brodskih linija.

Zbog značajnog rasta cijena goriva, ta su sredstva već nedostatna za linije utvrđene plovidbenim redom, a kamoli za četvrto putovanje za Stari Grad, koje nije predviđeno plovidbenim redom za 2011. godinu”, stoji u obavijesti, uz napomenu da se izvansezonski dio plovidbenog reda temelji i na Odluci Vlade RH od 4. ožujka 2010. godine.

A to znači da baš nitko od mjerodavnih nije čuo vapaje stanovnika otoka Hvara, ali ni koordinacije općinskih načelnika i gradonačelnika iz prve i druge polovine 2010. godine.

Oni su upozoravali na to da je neprimjereno ukidanje putovanja s polaskom iz Splita u sedam sati, a iz Starog Grada u 14.30, te da to ozbiljno remeti poslovanje gospodarskih subjekata, odnosno ustaljen način života otočana.

Nisu čuli ni saborskoga zastupnika Arsena Bauka, iako se višekratno zauzimao za bolji odnos prema Hvaranima, pa čak ni hvarskoga biskupa msgr. Slobodana Štambuka, koji već godinama govori da se loše veze s kopnom ne odražavaju samo na standard ljudi, nego i na demografsku sliku našeg najsunčanijeg otoka.

Ipak, stanovništvo vidi tračak nade u predstojećem postupku usuglašavanja plovidbenih redova za 2012. godinu koji će se odvijati u Županijskoj komori u Splitu, a to je zapravo prava prigoda da predstavnici lokalne samouprave s otoka Hvara još jednom iniciraju promjene na liniji Split−Stari Grad i svojim sugrađanima osiguraju koliko-toliko snošljiviji život na škoju.
Izvor: Slobodnadalmacija.hr; Mirko Crnčević

"Teškaš" plovi u Kinu - "Atlant Regine" postao "Han Zhi"

Novo ime broda “Atlant Regine”, koji je od 13. prosinca 2006. plovio u floti “Atlantske plovidbe”, jest - “Han Zhi”.

Taj brod za prijevoz teških tereta, koji je sredinom srpnja prodan kineskoj kompaniji “Shanghai Diheng Shipping” za devet milijuna dolara, proteklog je tjedna predan novom vlasniku u Singapuru pod čijom će zastavom i ploviti.

U floti šangajskog brodara plovi još samo brod za prijevoz sipkih tereta “Han Li”, izgrađen početkom 1990. godine.

Dosadašnji “Atlant Regine”, izgrađen u ožujku 1996. godine u njemačkom brodogradilištu “Sietas”, isplovio je prema kineskoj luci Huangpu koja je prvo odredište nakon promjene “dresa”, a uplovljavanje se očekuje tijekom utorka.

Time je počela šira “operacija” prodaje četiriju heavy liftera koji su proteklih godina plovili u floti dubrovačkog brodara. Kako smo doznali u jednoj od vodećih domaćih kompanija, uskoro se očekuje i predaja broda “Atlant Svenja” budućem vlasniku, također iz Kine, a brod je trenutačno u šangajskoj luci. Kada će preostala dva “teškaša” - “Atlant Frauke” i “Atlant Trina” - dobiti novoga vlasnika, trenutačno nije poznato, ali nije isključeno da se i ta operacija provede relativno brzo.


Nijemac izgrađen 1996.

Brod “Atlant Regine”, nosivosti 7713 tona, izgrađen je prije 15 godina pod imenom “Regine”. Opremljen je dvjema dizalicama, pojedinačne nosivosti 250 tona, a na palubi i u skladištu može ukrcati 457 kontejnera. Pokreće ga MAN-ov stroj, snage 4750 kilovata, koji omogućava razvijanje brzine od 15 čvorova.

U posljednje vrijeme brod je uglavnom plovio između indijskih i zapadnoeuropskih luka pod zapovjedništvom kap. Fuada Ćimića i s još 16 članova posade.

Brod je do sada bio u dugoročnom najmu kompanije “OXL”. Nakon primopredaje “Atlant Regine” Kinezima, u floti “Atlantske plovidbe” plovi 16 brodova, ali do kraja 2012. godine moglo bi ih biti ukupno 20 ako sve dalekoistočne novogradnje budu isporučene na vrijeme i ostvari se najavljena prodaja preostalih triju heavy liftera.

U svakom slučaju, flota dubrovačke kompanije uskoro bi mogla premašiti milijun tona nosivosti, a uključivanjem sedam novogradnji starost brodovlja će biti vrlo mala, što osigurava konkurentnost na turbulentnom svjetskom tržištu suhih tereta na kojem posluje AP.

Izvor: Slobodnadalmacija.hr; Gordan Zubčić

U Uljaniku položena kobilica za gradnju Trailing Hopper Suction

U pulskom brodogradilištu Uljanik jučer je na navoz položena kobilica za gradnju prvog od zasad dva ugovorena plovna objekta za obavljanje pomorskih radova – Trailing Hopper Suction Dredgera.

Hopperi su složeni plovni objekti za obavljanje pomorskih radova i koriste se za usisavanje i transportiranje materijala s morskog dna.

Riječ je o brodu nosivosti 26.000 tona, dužine 147,6 metara i 30 metara širine, koji će moći usisavati materijal s dubine do 50 metara.

Brod i radnu opremu pokretat će dva glavna diesel motora, svaki snage 7200 kilovata (kW).

Ovu gradnju Uljanik je ugovorio u srpnju 2010. godine s luksemburškom kompanijom Jan De Nul.

Izvor: novilist.hr

Zadarski učenici na Kraljici mora

Dio maturanata Pomorske škole u Zadru s pet nastavnika jučer se ukrcalo na školski brod Kraljica mora te će do subote uz posadu broda ploviti zadarskim arhipelagom i stjecati praktična znanja.
Riječ je o 26 učenika nautičkog i brodostrojarskog smjera koji će u grupama provesti po tjedan dana na brodu i pritom obići zadarski arhipelag na području od Murtera ili Šibenika na jugu te Lošinja na sjeveru.

U sklopu plovidbi učenici će svladati praktična znanja iz svih teoretskih predmeta koje su naučili u školi od elementarnih stvari koje se odnose na plovidbu - sigurnosti, traganja i spašavanja te napuštanja broda do složenijih - uvježbavanja navigacije, izbjegavanja sudara i ponašanja u otežanim vremenskim uvjetima, kazao je ravnatelj škole Svetko Perković ističući kako je ovo jedan od najvećih događaja na području obrazovanja pomoraca u cijeloj Hrvatskoj.

Kraljica mora je prvi školski brod koji je napravljen za potrebe učenika i studenata pomorstva. Njegova cijena bila je oko 30 milijuna kuna.

Strategija razvoja kruzinga

Strategija razvoja kruzinga obuhvat će osim državnih i županijske luke, te će jadranske županije zajedno s državnim lučkim upravama sudjelovati u njenom financiranju, odlučeno je na sastanku održanom 11. listopada kojeg je s predstavnicima županija i ravnateljima državnih lučkih uprava vodio kap. Mario Babić, državni tajnik za more.

Kako je kazao, odluka o izradi nove Strategije razvoja kruzinga donesena je obzirom da kruzing na Jadranu ostvaruje brži rast od predviđenog Studijom održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj iz 2007. godine.

Također, posljednjih godina na Jadranu su se pojavila nova odredišta u koja dolaze brodovi na kružnim putovanjima, a počele su se javljati i velike kruzing kompanije izražavajući želju za izgradnjom vezova za kruzere izvan državnih luka u kojima su u tijeku velika ulaganja upravo u infrastrukturu namijenjenu kruzerima, istaknuo je Babić.

Naveo je kako je, primjerice, iskazan interes za izgradnju veza za kruzere u Kaštelima na lokaciji bivše tvornice Jugovinil, što je 7 nautičkih milja od Splita, gdje je planirana izgradnja vanjskih vezova koja uključuje i privez za kruzere. Postoji interes i za izgradnju vezova za kruzere u Divuljama na 3 milje od luke Split, te na području brodogradilišta u Trogiru oko 11 nM od Splita.

Ne mislimo kočiti razvoj kruzinga, no zbog ulaganja države u projekte koji su već u tijeku u državnim lukama trebamo napraviti strategiju što i gdje hoćemo graditi, upozorio je.

Važnost izrade ovakve strategije istaknula je i Maja Markovčić Kostelac, v.d. ravnateljica Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, obzirom da je strateški dokument preduvjet za kandidiranje projekata za europske strukturne i kohezijske fondove.

Sudionici sastanka složili su se da Strategija obuhvati izgradnju luka za prihvat brodova na kružnim putovanjima u okviru luka otvorenih za javni promet kojima upravljaju lučke uprave, a ne u lukama posebne namjene. Također, strategija će obuhvatiti i izletničko-putničku flotu hrvatskih brodara-malih poduzetnika koja broji oko 400 brodova.

Izvor: MMPI

‘Piana’ ide na završne testove pred isporuku

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-10-16/Split/RO_PAX3-260811_thumb.jpg

Ponos “Brodosplita“ vrijedan 1,1 milijardu kuna, putnički ro-pax “Piana“, izgrađen za francuskog brodara “Le Meridionale“, vratio se s pokusne vožnje srednjodalmatinskim akvatorijem.

Nakon što je prilikom ove testne vožnje brod u maritimnim uvjetima dokazao da su svi tehnički parametri (alarmi i dijagnostika brojnih sustava) u funkciji, sad slijede završna ispitivanja plovnih sposobnosti, odnosno još jedna pokusna vožnja prije čina isporuke. Do kraja listopada francuski brodar preuzet će svoju prinovu.

Kako smo već pisali, javljao se problem pregrijavanja elektromotora ventilatora koji većim količinama svježeg zraka moraju opskrbljivati garažne i putničke prostore, te problem s “neuštimanom” automatikom glavnih motora. S obzirom na složenost projekta, kažu nam inženjeri s “Piane”, bile su to očekivane teškoće. Čak nije bilo ni stradalih radnika, kao što je slučaj u drugim svjetskim brodogradilištima kada su u pitanju ovakvi brodovi.

Treba reći i to da su 2008. godine, kada se sklapao ugovor o izgradnji “Piane“, pojedini članovi tadašnjeg Nadzornog odbora brodogradilišta bili mišljenja kako su rokovi isporuke broda preoptimistično postavljeni. Podsjetimo: 26. lipnja 2008. sklopljen je ugovor, u listopadu iste godine ugovor potvrđuje NO škvera i francuskog naručitelja, obrada čelika započinje u lipnju 2009., a rok isporuke bio je određen već za ožujak 2011.

Dakle, u roku od dvije godine škverani su morali izgraditi sofisticirani 180 metara dugi putnički brod kao što je “Piana“. Rokovi isporuke, od trenutka stupanja ugovora na snagu do čina isporuke, isti su kao i kod, primjerice, jednog škverskog tankera, daleko jednostavnijeg broda negoli je “Piana“.

Zanimljivo je da je “Piana“ ugovorena samo dva mjeseca prije nego što će globalna ekonomska kriza potpuno srušiti cijene na brodarskom tržištu. “Piana“ je ugovorena je za 150 milijuna eura, a da je ugovorena nakon sloma tržišta, vrijedila bi čak upola manje.

denis krnić, SNIMIO: NIKOLA VILIĆ / CROPIX


Penali neće biti visoki

Francuzi su u ožujku ove godine produžili rok za isporuku do listopada. Što se tiče visine penala, kao i ukupnim financijskim rezultatima očekivane zarade na ‘Piani’, u Upravi ‘Brodosplita’ kažu nam kako će brojke objaviti nakon primopredaje. Neslužbeno doznajemo, s obzirom na veliku ugovorenu vrijednost broda od 1,1 milijardu kuna, penali, koji se inače računaju po danu kašnjenja, ne bi trebali biti visoki.

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/152196/Default.aspx

http://www.dalmacijanews.com/Portals/0/images/2011/10/split_panorama-161011.jpg

http://www.dalmacijanews.com/Magazin/View/tabid/75/ID/69632/Spektakularne-panorame-Splita-Kastela-i-Solina-FOTO.aspx

:cheers:

U vijeću direktora MedCruise-a dva hrvatska predstavnika

Na generalnoj skupštini MedCruise-a 13. Listopada, 2011. u Montepellie-u u Francuskoj izabrano je 12 novih članova vijeća direktora među kojima su dva mjesta pripala ravnateljima

Lučke uprave Šibenik Marijanu Petkoviću i Lučke uprave Dubrovnik Kristijanu Paviću.

Udruga MedCruise svjetski je priznata organizacija osnovana u Rimu 1996. godine, koja okuplja Mediteranske "cruise" luke s namjerom promocije krstarenja u Mediteranu i okolnim morima. Do danas udruga broji 73 člana i predstavlja 101 luku na Mediteranu i okolici, uključujući Crno more, Crveno more i dio Atlantika.

Ravnatelju šibenske lučke uprave mjesto u vijeću pripalo je u kategoriji male cruise luke (ispod 50000 putnika sa brodova na kružnom putovanju), a ravnatelju dubrovačke lučke uprave u kategoriji velike cruise luke (preko 50000 putnika sa brodova na kružnom putovanju).

Izbor dubrovačkog predstavnika od velike je važnosti za Dubrovnik kao jednu od najvećih destinacija za brodove na kružnom putovanju na Mediteranu, čime je potvrđen i prepoznat rad Lučke uprave Dubrovnik vezano za unapređenje novog vida turizma, izgradnju nove infrastrukture, te izniman trud na rješavanju dokumentacije i priprema za provođenje natječaja u svrhu izgradnje lučke suprastrukture.

Izvor: MMPI

Otvorena Regionalna stožerna vježba ekološke krize na moru „Adriatic

Regionalna stožerna vježba ekološke krize na moru „Adriatic 11“, na kojoj sudjeluju predstavnici Republike Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Grčke i Italije, otvorena je danas u Splitu.

Vježbu organizira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom obrane, a pod pokroviteljstvom Kraljevine Norveške, s ciljem jačanja regionalne suradnje u slučaju onečišćenja Jadranskog mora uljima velikih razmjera.

Prvi dio vježbe je dvodnevni seminar na kojem sudjeluju i predstavnici europskih institucija koje se bave pitanjem reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (EMSA, EU MIC), dok drugi dio vježbe čini pokazna vježba koja se održava u četvrtak.

Jadransko more možemo učinkovito zaštititi od onečišćenja jedino uključivanjem svih državnih tijela i suradnjom sa susjedima, istaknuo je kap. Mario Babić, državni tajnik za more dodajući kako hrvatska politika zaštite mora počiva na prevenciji, spremnosti i regionalnoj suradnji.

Govoreći o opasnosti od mogućeg onečišćenja Jadrana zbog velikog prometa brodova s opasnim teretom Babić je kazao da godišnje kroz Jadran plovi oko 7000 tankera te da ukupna površina naftnih mrlja koja se u godini dana izliju u Jadran iznosi 1.228 km, što iznosi kao površina tri najveća hrvatska otoka Cresa, Krka i Brača.

Doprinos većoj sigurnosti plovidbe i zaštiti Jadranskog mora je, kako je naglasio, uz potporu EU nedavno uspostavljeni Hrvatski sustav upravljanja i nadzora pomorskog prometa kroz koji se putem radara prati kretanje svih brodova, a u tijeku su aktivnosti na uspostavi jedinstvenog sustava nadzora cijelog Jadrana.

Republika Hrvatska je napravila i studiju o mjestima zakloništa u svom teritorijalnom moru u koja se uslijed havarije mogu skloniti brodovi ovisno o vrsti broda i tereta te vremenskim uvjetima. Također, Hrvatska ima pristup CleanSeaNet sustavu koji iz Europske agencije za sigurnost plovidbe snima onečišćenja na Jadranu. Najavio je da će uskoro biti raspisan natječaj za dežurstvo tegljača na vanjskim hrvatskim otocima Lastovu, Mljetu, Visu, Lošinju i istočnoj obali Istre, obzirom da 70 posto brodova koja plovi Jadranom prolazi ZERP-om.

Državni tajnik Babić posebno je zahvalio norveškoj Vladi na izrađenoj studiji o Jadranu kao posebno osjetljivom morskom području, a što će jadranske države uskoro uputiti na proglašenje Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.

Kao odgovor na ekološke prijetnje Jadranu nužna je regionalna suradnja, istaknuo je i Mate Raboteg, državni tajnik u Ministarstvu obrane, rekavši da države koje dijele Jadran trebaju i podijeliti odgovornost za njegovu zaštitu.

Ističući važnost čistog mora u razvoju turizma norveški veleposlanik u Hrvatskoj Henrik Ofstad rekao je da 20 posto Norvežana posjeti Jadran koje kao krhko i zatvoreno more treba štititi jer je ono kolijevka europske kulture i civilizacije.

Izvor: MMPI

Na računu nula kuna: Brodogradilište "Kraljevica" nema ni za elektrod

U Brodogradilištu »Kraljevica« situacija je takva da se nema ni za paket novih elektroda. Stanje na računu je – nula kuna. O katastrofalnom stanju s likvidnošću nitko od odgovornih u škveru ne želi govoriti, a neslužbeno doznajemo da se glavnina napora vodi da dobavljači i kooperanti ne blokiraju račun škvera. Zbog potpuno praznog računa završetak jedine dvije novogradnje u ovom trenutku čini se kao nemoguća misija. Asfalt-tanker od 9.050 tona nosivosti nizozemskom brodovlasniku treba biti predan koncem siječnja, no već sada se šuška da će se primopredaja protegnuti u ožujak.

Pozajmica za plaću

Kako uoči izbora nikome ne trebaju glasni i gladni radnici, odgovorni u Ministarstvu pobrinuli su se i pomogli upravi »Kraljevice« da dobije kratkoročnu pozajmnicu da bi se kolovoška plaća škveranima mogla isplatiti. S tih se nešto više od četiri milijuna kuna kupio socijalni mir, kao što će se vjerojatno kupiti i ovaj mjesec, ali se dosad nije osiguralo ni kune da »Kraljevica« može nastaviti tekuću proizvodnju i završiti asfalt-tanker i kanadski brod »Bella Desgagnes«, od kojih će, ako vlasnici raskinu ugovor i aktiviraju jamstva za svoje dosadašnje uplate, državni proračun odmah imati štetu od tridesetak milijuna eura.

Od osnaženja ugovora za gradnju ruske ribarice, što se vuče već više od godinu dana, također nema ništa. U ovaj program gradnje četiri ribarice za ruske naručitelje, vrijednih po 20 milijuna eura svaka, uskočio je u proljeće ove godine pulski Uljanik, navodno da bi pripomogao Kraljevičanima da se zatvori financijska konstrukcija. Međutim, nije se pomaklo ništa, »Kraljevica« i dalje ne može dobiti kod banke kreditnu liniju dok je Uljanik navodno uspio osnažiti svoj dio posla.

Novi pomak rokova

Putničko-teretni brod »Bella Desgagnes« je na »ruti« da »Kraljevicu« zauvijek potegne na dno. Posljednji hladni tuš dogodio se ovog ljeta kad je, na probnoj vožnji, postalo jasno da ugrađeni motori uopće ne odgovaraju tom tipu broda. Kanađani su dosad platili »Kraljevici« oko 25 milijuna eura, posljednji u nizu pomaknutih rokova za isporuku broda bio je sredina rujna ove godine, da bi nesretni motori sve pomakli prema prvom tromjesječju iduće godine. U »Kraljevici« su se nadali dogovoru da Kanađani »puste« još nešto novaca da bi se brod mogao završiti. Predstavnik brodovlasnika nije raskinuo ugovor, ali za bilo kakvu novu uplatu, navodno, traži jamstva hrvatske Vlade.

Za petak je sazvana sjednica Nadzornog odbora. Predsjedavajući Mario Polla kratko je prokomentirao da se nada će se do konca listopada naći financijska injekcija za polumrtvu »Kraljevicu«. Između redaka iščitava se da je kraljevičkim škveranima »dan D« 1. studeni. Ako se dotad ništa ne riješi, sve kasnije više neće imati smisla jer će se već toliko kasniti s ove dvije novogradnje da je slom naprosto neizbježan.

Izvor: novilist.hr; Orjana antešić

Tankerska plovidba preuzima "Vinjerac"

http://img542.imageshack.us/img542/4302/porinucevinjerac2805111.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/542/porinucevinjerac2805111.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

U sljedeći utorak 27. listopada u 3. maju u Rijeci Tankerska plovidba Zadar d.d. preuzima novogradnju - brod "Vinjerac" porinut s navoza u svibnju ove godine.Tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija je duljine 195,3 metra, nosivosti je 51.800 tona, a pokreće ga motor snage 9.650 kilovata. Bit će 21. brod u floti našeg najvećeg brodara koji će time premašiti 1,5 milijuna dwt-a.To je drugi istovjetni tanker izgrađen u 3. maju za zadarsku kompaniju po programu gradnje hrvatskih brodova u domaćim brodogradilištima uz potporu Vlade u kojem su programu i dva istovjetna broda za Uljanik plovidbu.

Porinut je u nevremenu nad Rijekom, nažalost, i nad sudbinom hrvatskih brodogradilišta, u za nas koji smo bili na 10-ak porinuća i primopredaja - specifičnoj atmosferi. Naime, osim nešto lokalne, politika je s ovog porinuća bila izostala. Kum broda bio je dugogodišnji pomorac i potom voditelj i konačno i čelni čovjek Tankerske plovidbe Joso Magaš, danas umirovljenik našeg najvećeg brodara.Uime domaćina skupu se obratio Vladimir Jadras, član Uprave za proizvodnju.

Tako smo bez pretjeranog protokola imali priliku odgledati porinuće za domaće ljude, i ljude od mora, bez pretjerane žurbe i uljepšavanja s dovikivanjem na megafon radnju po radnju. I, naravno, odgledati sretno i uspješno porinuće.

Nakon protokolarnih pozdrava uime graditelja kap. Ive Mustać kazao je:

- Ovim brodovima otvaramo novu stranicu, odnosno povratak čistim tekućim teretima, što je izazov i prilog fleksibilnosti u razvoju naše flote koju ćemo osnažiti sa dva slična broda u Južnoj Koreji. Izražavam zadovoljstvo poslom odrađenim u trenutačnim teškoćama i brodograditelja i nastavkom krize vozarina za svjetske brodare, za koje vjerujem da će biti prevladane kako bismo mogli nastaviti našu uspješnu suradnju, te dodao:

- Ovo je dobar, suvremeni, moderan i kvalitetan hrvatski proizvod koji moramo sačuvati i razvijati.

Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan izvijestio je tada da brodogradilište ima u knjizi narudžbi šest brodova što je ocijenio dostatnim za sljedeću godinu, kazavši, naravno, da se uvijek može bolje i više, ali je dojam da je u odnosu na neka ranija stanja sadašnjim zadovoljan.Naravno, moguće je da ćemo ovom prilikom čuti više o aktualnom trenutku brodogradnje. Ni trenutak naftnih brodara, nažalost, nije dobar, odnosno nije se u odnosu na tadašnje riječi kapetana Mustaća promijenio i kriza je nastavljena.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/19102011/tankerska-plovidba-preuzima-vinjerac

Brodosplit: režu se limovi za putničku jahtu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2011-10-21/Split/SKVER_BRODOGRADILISTE6-0110_thumb.jpg

Nakon više od godinu i pol dana bez poslova na navozu, Brodogradilište specijalnih objekata priprema se za izgradnju nedavno ugovorene putničke jahte za kompaniju “Laplaine Management” s Britanskih Djevičanskih Otoka.

U pogonu brodoobrade splitskog škvera počelo se s rezanjem limova i profila broda. Polaganje kobilice na navoz očekuje se tijekom studenoga.

Riječ je o projektu koji se znatno naslanja na izgled brodova iz serije malih kruzera koji su u razdoblju od 2006. do 2008. godine građeni za američkog brodara “Grand Circle Cruise Line”.

Podsjetimo, riječ je o brodovima “Athena”, “Arthemis” i “Arethusa”, koji se često mogu vidjeti u splitskoj Gradskoj luci. Ipak, prema željama naručitelja, novogradnja će imati puno luksuzniji interijer od spomenutih američkih kruzera.

Brod dužine 60 metara moći će na svoje tri palube, s dva velika luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, na kraćim relacijama primiti do 70 putnika. Za vlasnika i VIP goste, o kojima će se brinuti 10 članova posade, predviđene su tri raskošne VIP kabine.

Premda cijena broda nije objavljena, procjenjuje se da je vrijednost broda oko 10 milijuna eura, a isporuka je predviđena za rujan sljedeće godine.

D. KRNIĆ


Ophodni brodovi tek nakon izbora

Zadnja primopredaja broda u BSO-u bila je u svibnju 2010., a bio je to trajekt “Jadran” za domaću “Jadroliniju”. Velike nade u BSO-u polažu i u projekt flote za Obalnu stražu. No, po svemu sudeći, a suprotno obećanjima iz Vlade RH i Ministarstva obrane, odluka o početku izgradnje prvog ophodnog broda očekuje se tek nakon parlamentarnih izbora.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/152692/Default.aspx

Ukinite trošarine na mala plovila!

http://img200.imageshack.us/img200/9774/hup1.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/200/hup1.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Hrvatska udruga poslodavaca i Udruga nautičkog sektora uputili su jučer iz Biograda apel za ukidanjem trošarina na mala plovila. Kako je rekao Roko Vuletić iz ENCP-grupe, do 2008. kada su uvedene trošarine, situacija u ovom sektoru nautike je vrlo pogoršana, iako je stopa povećanja prodaje novih plovila iznosila do tada 20 posto godišnje. Iz porsrnulih velikih brodogradilišta dolazio je vrhunski kadar pa su iz jedne male Hrvatske na svjetsko tržište izlazila vrhunska plovila. Da apsurd bude veći, iste 2008. kaže Roko Vuletić, proizvodnja malih plovila ulazi u Hrvatsku izvoznu ofenzivu, strategijski dokument prihvaćen od Vlade RH. Nametnute nove trošarine zapravo su porez na luksuz koje se odnosi i na automobile i avione koje Hrvatska, za razliku od brodova, ne proizvodi.

- Hrvatska je tako postala zemlja s najvećim nametima za mala plovila što je umjesto izvozne ofenzive koju je prihvatila Vlada RH, dovela do pada proizvodnje za 70 do 80 posto. Zatvorena su mnoga brodogradilišta, a element trošarina nije ostvario nikakav efekt nego je čak za 100 posto smanjio priljev u proračun države, govorio je Vuletić.

Međutim, kada su poslodavci tražili da im se dostavi podatak koliko je to država uprihodila od uvođenja trošarina, naišli su, nakon mnogo natezanja s birokracijom, na odgovor da se ne mogu razlučiti ostavke od malih brodova od onih za avione i automobile. Posljedica je što je u prvoj polovici ove godine registrirano samo 8 novih brodova. Zbog toga su mali brodari i dobili podršku i razumijevanje na tzv. birokratskoj razini, ali ne i na onoj rukovodećoj. Stoga su HUP-ovci jučer izrazili posebno nezadovoljstvo članovima Vlade koji su došli iz HUP-a. Posebice se to odnosi na nekadašnjeg direktora, a sada ministra gospodarstva Đuru Popijača.

Samo od čertera i marina, Hrvatska godišnje uprihodi oko 800 milijuna eura, a da bi se nastavio pozitivan trend, danas bi taj prihod iznosio do 1,3 milijarde eura. Od 63.000 plovila koliko godišnje uđe u Hrvatsku, 30 posto njih nije duže od 6 metara, što prema HUP-ovcima baca drugu sliku na "tajkunsku" priču o vlasnicima malih plovila. Koliko je apsurdna priča o trošarinama najbolje je oslikao zadarski poduzetnik Željko Škara koji je rekao da je u srpnju ove godine kupio mali gumenjak te je htio državi odmah platiti trošarinu. Carinska uprava izdala mu je rješenje tek nakon 25 dana od podnošenja zahtjeva, a za to vrijeme mali gumenjak je stajao na vezu ne prihodeći niti svom vlasniku, niti državi.

Vlasnici malih plovila će bježati u marine Crne Gore

Vicenco Blagajić je za situaciju optužio i medije koje je, osim onih stručnih, nazvao žutim tiskom jer su podržavali uvođenje trošarina kao svojevrstan porez na luksuz. Zbog tog medijskog linča, kaže Blagajić, ljudi koji imaju novca boje se kupiti nove brodove da ne bi bili prozvani u medijima. Ako se to nastavi i ulaskom u EU te ako RH zadrži ovu razinu poreznih opterećenja, vlasnici malih plovila će bježati u marine Crne Gore.

Propast "Mediteranske": Gospodari svjetskih mora danas na ruti od dvije milje


Ako na dražbi u Rotterdamu, najavljenoj za utorak 25. listopada, bude prodan “Atlantik Frigo”, posljednji teretni brod u floti, “Mediteranska plovidba” iz Korčule naći će se na rubu stečaja nakon punih 56 godina poslovanja i plovidbe svim svjetskim morima.

To će značiti kraj za bivši ponos Korčule, nekoć moćnu kompaniju, u kojoj su, zbog jako dobrih plaća i uvjeta rada, mjesto tražili brojni pomorci.

Ako “Atlantik Frigo” nađe kupca u Rotterdamu, u floti će ostati samo dva manja putnička broda, “Tamaris” i “Lovor”, koji plove na državnoj pruzi između Korčule i Orebića, što je udaljenost od dvije milje.

95 ljudi bez posla

U slučaju “potonuća” kompanije, bez posla bi moglo ostati 50-ak preostalih pomoraca i 45 zaposlenika u direkciji tvrtke, što će, sasvim razumljivo, izazvati dodatne socijalne potrese u Korčuli, Račišću i okolnim otočnim mjestima.

Mogućnost stečaja ne skrivaju ni u Upravi “Mediteranske”, iako se još nadaju kako bi država mogla spasiti tvrtku pretvaranjem potraživanja Ministarstva financija i Državne agencija za sanaciju banaka (DAB) prema kompaniji u vlasnički udjel.

- U očekivanju ishoda sudske dražbe u Rotterdamu, nama ne preostaje ništa drugo nego početi sve pripremne radnje za pokretanje stečaja pred Trgovačkim sudom u Splitu – Stalnom službom u Dubrovniku.

Vrijeme nam neumitno curi, možemo naći novac za pokrivanje dugova i pokretanje broda, ali već deset mjeseci čekamo na odgovor države na naš plan restrukturiranja, bez čega nam financijeri ne mogu izaći u susret – ističe u dopisu Goran Šarić, generalni direktor korčulanskog brodara.

Sudsku prodaju broda, koji se pod zabranom isplovljavanja već četiri mjeseca nalazi na vezu u zapadnoj Nizozemskoj, zatražila su 34 bivša pomorca i djelatnika korčulanske kompanije koji potražuju oko 2,25 milijuna kuna (450 tisuća dolara) za neisplaćene plaće, ali od postignutog iznosa pokušat će se naplatiti i dobavljači rezervnih dijelova, te Ministarstvo financija RH kao hipotekarni vjerovnik.

Budući da je “Atlantik Frigo” star 22 godine i od početka godine pretrpio je dvije velike havarije pomoćnih strojeva, a ni tržište hlađenih tereta nije se oporavilo u skladu s očekivanjima, procjenjuje se da će potencijalni kupci za brod ponuditi između 15 i 20 milijuna kuna, što će biti dovoljno za podmirivanje potraživanja pomoraca, ali ne i za vraćanje cjelokupnog duga državi.

Propast počela 90-ih

No, korijeni poslovnog kraha nekoć moćne “Mediteranske plovidbe” sežu do početka 90-ih godina, a postupnom propadanju kumovale su brojne uprave, dvojbena uloga države i poslovni potezi sadašnje većinske vlasnice Nede Drušković Young, Njujorčanke porijeklom iz Račišća.

I dok se DAB i financijske službe Ministarstva mora, nadležnog za provođenje zahtjeva “Mediteranske” za državnu pomoć, prepucavaju oko (ne)odgovornosti za trenutačno stanje u domaćem brodaru, kompanija je dovedena na rub stečaja.

U javnosti se sada ne oglašava ni većinska vlasnica Neda Young, koja drži nešto manje od 50 posto dionica koje su početkom godine vrijedile oko 7,5 milijuna kuna, ali zbog situacije u tvrtki sada zasigurno još manje vrijede.

Umirovljeni strojar: Sramota!

U vrijeme kada sam ja plovio, sredinom 80-ih, “Mediteranska” je imala devet brodova. Plaće su bile dobre, sjećam se da je kompanija financirala puno toga po Korčuli, ali i tadašnju Višu pomorsku školu u Dubrovniku. Danas baš ne pratim zbivanja oko “Mediteranske”, ali ako stvarno odu u stečaj, bit će to sramota - kazao nam je umirovljeni strojar Vinko Franulović.

Kronologija propasti

1991. godine “Brodosplit” je Nemru Diabu, francuskom financijskom mešetaru libanonskih korijena i po mnogima “grobaru” dalmatinskih brodara, prepustio svoja potraživanja prema “Mediteranskoj” vezana za izgradnju dvaju brodova u prvoj polovici 80-ih.

1998. podigli kredit u Dubrovačkoj banci, a bio je namijenjen financiranju izgradnje dvaju brodova na splitskim navozima. Taj zajam od tri milijuna dolara pokazao se kao dodatni uteg

2003. godine Diab je stekao pet brodova “Mediteranske”, pa je u teretnom dijelu flote ostao samo “Atlantik Frigo”. Diab se kao “neželjeni partner” raznim načinima postupno nametnuo kao vlasnik dijela flote

2010. godine, nakon propasti Dubrovačke banke, kreditni je dug “Mediteranske” preuzeo DAB, a iznos s kamatama do danas je prešao 37 milijuna kuna, pa je nakon Ministarstva financija i DAB lani upisao hipoteku na “Atlantik Frigu”.

Direktor bio i Šelebaj

O nestabilnom poslovanju “Mediteranske plovidbe” dovoljno govori i činjenica da su tijekom posljednje četiri godine promijenili pet direktora, među kojima je bio i nedavno uhićeni Vladimir Šelebaj Sellier.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Gordan Zubčić

U sudaru broda i trajekta troje mrtvih



Teretni brod Reina I koji je plovio pod malteškom zastavom se sudario rano jutros s trajektom i potonuo u Jadranskom moru, 30 kilometara od luke Durres u Albaniji.
Trojica turskih mornara poginula su, a njih petoro je nestalo, kako javljaju lučke vlasti.



"Havarija se dogodila kada se brod Reina nosivosti 3.000 tona, u vlasništvu državljanina Turske, sudario s trajektom koji je plovio između luke Durres i Bari", rekao je predstavnik luke Edmond Doraci.

AP je naveo da je na teretnom brodu, koji je plovio ka Crnoj Gori, bilo najmanje 10 ljudi.

Dva pomorca su spašena i prebačena u bolnicu, a niko od 200 putnika na trajektu nije povrijeđen, prenosi AP.

Za nestalima tragaju spasilačke ekipe.

Uzrok nesreće još nije poznat, a albanske vlasti su pokrenule istragu.

Polupodmornica iz našeg kanala "plovi" put Kariba

http://img818.imageshack.us/img818/3958/biogradboat36.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/818/biogradboat36.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Zaplovila je prije pet godina pod motom "Originalnost je vrlina, privlači pozornost okoline, o njoj se priča, piše, ona posjeduje moć dodavanja nove vrijednosti". Ubrzo je postala maskota Pašmanskoga kanala, simpatija nautičara, obogatila je turističku ponudu, privlačila je objektive televizijskih, mikrofone radijskih i fotoaparate tiskanih medija. To je polupodmornica, već poznati motiv s razglednica brojnih turista koji su posjećivali biogradski akvatorij.

Na 13. Biograd Boat Showu predstavljen je drugi dio njezina života - projekt industrijske proizvodnje u suradnji s kooperantima. Osnovana je i tvrtka "Agena Marin" d.o.o. sa sjedištem u Biogradu, ishođeno je odobrenje nacrta Hrvatskog registra brodova i izrađen kalup za serijsku proizvodnju. Koncept dizajna potpisuje Mladen Peharda, a razradu tehničke dokumentacije "Margić Projekt" d.o.o iz Rijeke.

- Trenutno imamo upite sa Sejšela i Kariba, a za polupodmornicu se zainteresirala i jedna novozelandska tvrtka koja ima jaku proizvodnju na Tajvanu. Zanima ih otkup projekta za južnu hemisferu, ali ne želimo ih požurivati. Upita ima i iz domaćih turističkih zajednica koje bi htjele imati polupodmornicu u svojem vlasništvu i ponudi - ističe Peharda.

Želio je proizvesti plovilo za pustolovne izlete koji se temelje na sigurnosti i na kojima može sudjelovati cijela obitelj, s iznimnim maritimnim svojstvima, minimalnim utjecajem na okoliš i originalnim dizajnom. Za razliku od većine plovila koja pokušavaju biti multifunkcionalna, ovaj je koncept otpočetka razvijan samo za jednu funkciju - kako biti što profitabilniji u turizmu.

Novi model

Novi model polupodmornice duži je jedan metar, stabilniji je na moru i ima veći putnički prostor s 14 sjedaćih mjesta, od kojih su prednja dva rezervirana samo za djecu, kao njihov kutak za igru i uživanje.
U tom dijelu plovila postavljen je i periskop kako bi zainteresirani putnici mogli doživjeti ugođaj gledanja morske pučine kao da su u pravoj podmornici.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2011-10-24/polupodmornica-iz-naseg-kanala-plovi-put-kariba

Vlada brodogradilištu "Kraljevica" odobrila 15 milijuna eura jamstva

Vlada RH odobrila 15 milijuna eura jamstva brodogradilištu "Kraljevica". Time se na duže vrijeme rješava problem nelikvidnosti ovog brodogradilišta, osigurava plaćanje dugova dobavljačima, isplate plaće radnicima i omogućuje da se završe dva broda za kanadskog i nizozemskog naručitelja koja su u završnoj fazi opremanja.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač objasnio je da je izdavanje tih jamstava u skladu s europskim pravilima jer je Europska komisija odobrila program restrukturiranja kraljevičkog škvera.

Darežljivi su u Vladi bili i prema radnicima Đakovštine i s računa proračunske zalihe odobrili 27,9 milijuna kuna kako bi se radnicima isplatila njihova potraživanja u stečajnom postupku. Vlada će tako preuzeti dug koji Đakovština u stečaju ima prema radnicima i pokušat će učiniti ono što radnicima nije uspjelo jer u tvrtki nema novca, odnosno probat će naplatiti taj dug.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Vlada-brodogradilistu-Kraljevica-odobrila-15-milijuna-eura-jamstva

Primopredaja u riječkom brodogradilištu

Tankerska plovidba preuzela "Vinjerac"

Iako se drži poslovnom tajnom, neslužbeno doznajemo da će Zadrani platili ovaj brod nešto više od 36 milijuna dolara.

http://img703.imageshack.us/img703/3773/tankerskaplovidbapreuze.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/703/tankerskaplovidbapreuze.jpg/)



RIJEKA U "3. maju" obavljena je primopredaja product tankera Vinjerac kojeg je preuzela zadarska Tankerska plovidba. Iako se drži poslovnom tajnom, neslužbeno doznajemo da će Zadrani platili ovaj brod nešto više od 36 milijuna dolara.

Inače, ovo je drugi takav brod koji je "3. maj" isporučio Tankerskoj plovidbi.

Radilo se o seriji od ukupno četiri takva tanker koji su ugovoreni početkom 2009. godine pod patronatom Sanaderove vlade. Za isporučiti ostaje još jedan tanker čije će porinuće biti ovu subotu a gradi se za pulsku Uljanik plovidbu.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Tankerska-plovidba-preuzela-Vinjerac

Mediteranska plovidba pred stečajem

Posljednji teretni brod u floti Mediteranske plovidbe “Atlantik Frigo” prodan je na dražbi u Rotterdamu po iznimno nepovoljnoj cijeni od 500 tisuća eura, iako se bolja cijena mogla postići i

da je prodan kao staro željezo.

Sudsku prodaju broda Atlantik Frigo zatražila su 34 bivša pomorca i djelatnika korčulanske kompanije koji potražuju oko 2,25 milijuna kuna za neisplaćene plaće. Mediteranska duguje i dobavljačima, kao i državi koja je imala hipoteku nad brodom.

Očekuje se kako će se od prodaje broda podmiriti dio dugova, ali ne i sva potraživanja, što bi moglo dovesti do stečaja tvrtke.

S prodajom tog broda Mediteranska plovidba ostala je bez zadnjeg broda duge plovidbe, a flota joj se svela na dva manja putnička broda koja plove na relaciji Orebić – Korčula – “Tamarisu” i “Lovoru”.

Neslužbeno se doznaje da će i te dvije brodice promijeniti vlasnika što bi označio kraj poslovanju Mediteranske plovidbe nakon više od 50 godina.



Izvor: HRT i ostali

Božinović: Amerikanci su oduševljeni kvalitetom remonta ratnog broda u »Lencu«

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=D27D3833-B7A2-48DA-A652-802A3B82ABFD

Božinović: Članstvo u NATO savezu otvorilo šanse domaćoj brodogradnji

http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102011/bozinovic-clanstvo-u-nato-savezu-otvorilo-sanse-domacoj-brodogradnji

Trajekt "Kijevo" srušio lučko svjetlo u luci Tkon

Prilikom isplovljavanja iz luke Tkon na Pašmanu jučer oko 17 sati trajekt „Kijevo“ brodara Jadrolinije ukrcajno-iskrcajnom rampom zapeo je za lučko svjetlo na gatu koje je puklo i potom završilo u moru.

Nitko od 42 putnika koji su se nalazili na trajektu nije ozlijeđen, niti je došlo do oštećenja 12 vozila koji su se prevozili na trajektu. Na brodu je, naime, bilo 11 osobnih vozila i kamion nosivosti do 10 tona.

Inspektor zadarske Lučke kapetanije obavio je očevid te utvrdio da nema oštećenja trupa broda i rampe, kao ni onečišćenja morskog okoliša, pa je „Kijevo“ nakon nezgode nastavio prometovanje na redovnoj liniji.

Mogući uzrok nezgode je jako jugo koje je puhalo na tom području teTkon, 27. listopada 2011. - nakon udara trajekta 'Kijevo' lučko svjetlo sa nosivom platformom palo je u more zanijelo brod prilikom manevra okretanja u luci.

Izvor: MMPI

Koncesija za "Galeb" 14.000 kuna godišnje

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel danas je na kolegiju najavio da će biti raspisan natječaj za koncesiju za gospodarsko korištenje bivšeg Titova broda „Galeba“ na rok od 20 godina.

Brod „Galeb“ proglašen je pokretnim kulturnim dobrom, a od prošle godine je u vlasništvu grada Rijeke.

Po prijedlogu, koji još treba prihvatiti Gradsko vijeće, godišnja naknada za koncesiju bila bi u nepromjenjivu dijelu 14.112 kuna, a u promjenjivu tri posto od prihoda ostvarena obavljanjem gospodarske djelatnosti na kulturnom dobru.

Ako bi se godišnji indeks potrošačkih cijena, koji objavljuje Državni zavod za statistiku, povećao ili smanjio za više od tri posto, promijenio bi se nepromjenjivi dio naknade.

Koncesija će biti izdana na temelju zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zakona o koncesijama, a brod mora biti uređen u skladu s uvjetima konzervatora.

Po Obersnelovim riječima, zainteresiranih za koncesiju ima, a u uvjetima za koncesiju bila bi i odredba da dio broda koji ima memorijalnu vrijednost mora ostati nepromijenjen, a da se drugi dio može urediti za gospodarske djelatnosti.

Brod Galeb, izgrađen 1938., prvotno je služio za prijevoz banana, a 1944. je, tada pod njemačkom zastavom, potopljen u riječkoj luci. Iz mora je izvađen 1948. te obnovljen. Nakon obnove služio je kao školski brod, a potom kao jahta Josipa Broza Tita. Galeb je 90-ih prodan, ali ga je vlasnik, tvrtka iz Liberije, ostavila da propada u Brodogradilištu Viktor Lenac. Proglašen je hrvatskim kulturnim dobrom, a onda ga je na sudskoj dražbi 2009. kupio grad Rijeka.

Mjerodavno ministarstvo bilo je odredilo da na brodu treba provesti hitne mjere zaštite pa je 2008. i 2009. saniran i konzerviran. Za kupnju i sanaciju broda i druge troškove do sada je riječka gradska uprava utrošila ukupno 3,5 milijuna kuna.

Izvor: novilist.hr

Za četiri brodske linije stiglo šest ponuda

Ukupno šest ponuda hrvatskih brodara pristiglo je na natječaj za dobivanje koncesije za održavanje četiri državne klasične brodske linije.
Ponude su, u nazočnosti članova stručnih povjerenstava i predstavnika brodara, otvorene u četvrtak 27. listopada 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu.



Sukladno odluci Upravnoga vijeće Agencije o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu 24. kolovoza 2011. objavljen je natječaj za odabir koncesionara na linijama:

415 Vrgada – Pakoštane – Biograd
505 Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik
614 Orebić – Korčula
807 Šipan – Lopud – Koločep – Dubrovnik

Nacionalni brodar Jadrolinija dao je ponudu za linije 505 i 807, koje su njegovi brodovi i do sada održavali. Za liniju 807 nije bilo drugih ponuda, a za liniju 505 natjecala se i tvrtka T.O. Maritimo iz Mrljana. Za liniju 614 Orebić-Korčula prispjele su ponude tvrtki Damaco d.o.o. iz Rijeke i Anel TBT d.o.o. iz Jelse. za liniju 415 Vrgada-Pakoštane-Biograd natjecala se samo Proizvođačko-ribarska zadruga 'Vrgada', koja tu liniju i sada održava.

Stručna povjerenstva će ponude pregledati, ocijeniti i zapisnički konstatirati rezultate, a odluka o odabiru najpovoljnijega ponuditelja donijet će se u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.

Natječaj za davanje koncesija za klasične brodske linije bio je već raspisan u siječnju 2011. godine, no kako nijedna od prispjelih ponuda nije zadovoljavala zadane kriterije, Upravno vijeće Agencije prihvatilo je mišljenje stručnih povjerenstava da natječaj treba poništiti.

Valja naglasiti da će ugovori koji budu potpisani temeljem ovoga natječaja, sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92, vrijediti do 31. prosinca 2016. godine, a nakon toga će, u novome natječaju, ravnopravno moći sudjelovati svi zainteresirani brodari iz Europske unije.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLP)

3 Maj


http://img810.imageshack.us/img810/2190/1dragecdesktop4imagespa.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/810/1dragecdesktop4imagespa.jpg/)

:)

^^ Istra :cheers:

Svečanost u riječkom škveru

foto U "3. maju" porinut tanker "Istra", posljednji iz serije ugovorenih pod patronatom Sanaderove vlade

Ovaj će "kemikalac" biti plaćen "3. maju" na njegovoj isporuci, po cijeni koja u tom trenutku bude vrijedila na tržištu. Prije nekoliko dana istovjetni su tanker, pod nazivom "Vinjerac", Zadrani platili 36,2 milijuna dolara

RIJEKA U Brodogradilištu "3. maj" porinut je product tanker "Istra" koji se gradi za pulsku "Uljanik plovidbu". Riječ je o četvrtom i ujedno posljednjem iz serije od četiri identična broda za domaće brodarske kompanije koji su ugovoreni u prvoj polovici 2009. godine pod patronatom ondašnje Sanaderove Vlade da bi se "napunili" tada potpuno prazni navozi riječkog škvera. Dva tankera već je preuzela "Tankerska plovidba" iz Zadra, a i ovaj će "kemikalac" biti plaćen "3. maju" na njegovoj isporuci, po cijeni koja u tom trenutku bude vrijedila na tržištu. Prije nekoliko dana istovjetni su tanker, pod nazivom "Vinjerac", Zadrani platili 36,2 milijuna dolara . Primopredaja "Istre" planirana je početkom iduće godine.

Porinuće ovog tankera vodio je Tomislav Lukin dok ga je bocom šampanjca za njegovu dugu i sigurnu plovidbu uspješno "krstila" njegova kuma, danas studentica Manuela Ivić kojoj je ta čast pripala zbog njezinih uspjeha u školovanju. Na svečanosti se kratko obratio i čelnik pulske brodarske kuće Dragutin Pavletić , podsjetivši kako je cjelokupna tankerska flota "Uljanik plovidbe" izgrađena upravo u "3. maju"

- Ovo je nastavak našeg investicijskog ciklusa gradnje brodova u domaćim brodogradilištima i po tome spadamo među najbolje promotore hrvatske brodogradnje. Ne činimo to samo zbog domoljublja već zato što su brodovi izgrađeni na domaćim navozima izgrađeni i projektirani s velikim znanjem i mogu se podičiti iznimnom kvalitetom, zaključio je Pavletić pred okupljenim uzvanicima, među kojima su bili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganović , riječki gradonačelnik Vojko Obersnel , predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Ingo Kamen ar, ali i mornarički vojni izaslanik SAD-a Robert Woods .

Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za drugi asfalt tanker za švedski Wisby.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/U-3.-maju-porinut-tanker-Istra-posljednji-iz-serije-ugovorenih-pod-patronatom-Sanaderove-vlade

^^ Istra :cheers:

Kako će se zvati brod za kojeg je položena kobilica,ili službeni naziv broj 7bla bla :lol::cheers:

Kako će se zvati brod za kojeg je položena kobilica,ili službeni naziv broj 7bla bla :lol::cheers:

ne znam mu ime jos... inace to je 717 (kobilica za 716 je polozena pred koji mjesec :cheers:)
http://www.3maj.hr/cm/hrvatski/brodogradiliste/knjiga-narudzbi.htm

^^ da znam za shipspotting,snimio sam kobilicu u zraku

probat cu iskopat negdje... inace svaki ce kostati oko 33 mil dolara

Kako je na današnjoj svečanosti u škveru rekao Edi Kučan, predsjednik uprave, vrijednost ove četiri gradnje je 130 milijuna dolara, a izgledno je da će na riječkim navozima biti izgrađena još dva jednaka asfalt-tankera o čemu se sa Šveđanima pregovara

http://www.vecernji.hr/regije/trenutacno-najveceg-asfaltasa-svijetu-grade-rijecani-clanak-322184

i ima li kakvih šuškanja o nekim drugim novogradnjama

i ima li kakvih šuškanja o nekim drugim novogradnjama

bo... izgleda da se dogovaraju jos dva sa ovim svedima kako pise u clanku


inace, ovdje (http://www.crocon.hr/business-referents/3-may-shipyard/) pise da ce se 716 zvati S.Domingos Savio

Svečanost u riječkom škveru

foto U "3. maju" porinut tanker "Istra", posljednji iz serije ugovorenih pod patronatom Sanaderove vlade

Ovaj će "kemikalac" biti plaćen "3. maju" na njegovoj isporuci, po cijeni koja u tom trenutku bude vrijedila na tržištu. Prije nekoliko dana istovjetni su tanker, pod nazivom "Vinjerac", Zadrani platili 36,2 milijuna dolara

RIJEKA U Brodogradilištu "3. maj" porinut je product tanker "Istra" koji se gradi za pulsku "Uljanik plovidbu". Riječ je o četvrtom i ujedno posljednjem iz serije od četiri identična broda za domaće brodarske kompanije koji su ugovoreni u prvoj polovici 2009. godine pod patronatom ondašnje Sanaderove Vlade da bi se "napunili" tada potpuno prazni navozi riječkog škvera. Dva tankera već je preuzela "Tankerska plovidba" iz Zadra, a i ovaj će "kemikalac" biti plaćen "3. maju" na njegovoj isporuci, po cijeni koja u tom trenutku bude vrijedila na tržištu. Prije nekoliko dana istovjetni su tanker, pod nazivom "Vinjerac", Zadrani platili 36,2 milijuna dolara . Primopredaja "Istre" planirana je početkom iduće godine.

Porinuće ovog tankera vodio je Tomislav Lukin dok ga je bocom šampanjca za njegovu dugu i sigurnu plovidbu uspješno "krstila" njegova kuma, danas studentica Manuela Ivić kojoj je ta čast pripala zbog njezinih uspjeha u školovanju. Na svečanosti se kratko obratio i čelnik pulske brodarske kuće Dragutin Pavletić , podsjetivši kako je cjelokupna tankerska flota "Uljanik plovidbe" izgrađena upravo u "3. maju"

- Ovo je nastavak našeg investicijskog ciklusa gradnje brodova u domaćim brodogradilištima i po tome spadamo među najbolje promotore hrvatske brodogradnje. Ne činimo to samo zbog domoljublja već zato što su brodovi izgrađeni na domaćim navozima izgrađeni i projektirani s velikim znanjem i mogu se podičiti iznimnom kvalitetom, zaključio je Pavletić pred okupljenim uzvanicima, među kojima su bili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ruđer Friganović , riječki gradonačelnik Vojko Obersnel , predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Ingo Kamen ar, ali i mornarički vojni izaslanik SAD-a Robert Woods .

Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za drugi asfalt tanker za švedski Wisby.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/U-3.-maju-porinut-tanker-Istra-posljednji-iz-serije-ugovorenih-pod-patronatom-Sanaderove-vlade

kuma nije losa :cheers:

http://img440.imageshack.us/img440/1779/porinucetankeraistrafot.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/440/porinucetankeraistrafot.jpg/)

^^ valjalo bi je krstiti :lol:


bo... izgleda da se dogovaraju jos dva sa ovim svedima kako pise u clanku


inace, ovdje (http://www.crocon.hr/business-referents/3-may-shipyard/) pise da ce se 716 zvati S.Domingos Savio

thanks

^^ valjalo bi je krstiti :lol:




:lol::lol::rofl:

^^ pa ona je brod pa ono :lol:

U Uljaniku isporučena "Veruda", porinuta "Stoja" i položena kobilica

Događanjima bio je ispunjen petak, 28. 10. 2011. u Uljaniku. Započelo je isporukom i potpisivanjem primopredajnih dokumenata za gradnju 488 „Veruda“
koju ULJANIK Brodogradilište gradi za United Shipping Services, odnosno Uljanik Plovidbu. Primopredajne dokumente potpisali su Marinko Brgić predsjednik uprave ULJANIK Brodogradilišta i Dragutin Pavletić direktor Uljanik Plovidbe.



Nakon isporuke „Verude“ s navoza 1 u more je porinuta gradnja 489 pod nazivom „Stoja“ koju ULJANIK Brodogradilište također gradi za kompaniju United Shipping Services.

Riječ je o brodu za prijevoz rasutog tereta nosivosti 52.000 tona, dužine 189,90 i širine 32,24 metara kojeg će pokretati Uljanikov MAN motor oznake 6S50MC-C7 snage 8.600 kW pri 121 o/min i s kojim će brod postizati oko 15 čvorova brzine plovidbe.

Brod je u more tradicionalnim presijecanjem konopa pustila gospođica Valentina Butković jedna od najboljih učenica 4. razreda pulske Gimnazije koja je brodu poželjela sigurnu i dugu plovidbu morima svijeta te neka bude primjer uspješne brodograditeljske tradicije i uvijek sretno vrati svoju posadu kući.

Nazočnima se obratio i Eduard Milovan novi član Uprave ULJANIK Brodogradilišta i direktor proizvodnje koji je istaknuo kako brodograditelji „Uljanika“ mogu biti zadovoljni učinjenim poslom, brod je visokog stupnja gotovosti, radovi se odvijaju po planu što daje jamstva da će isporuka uslijediti do konca siječnja 2012. godine.

- Veliki doprinos tome svojim su radom dali inspektori kompanije „Uljanik Plovidba“ kojima čestitam i zahvaljujem na dobroj suradnji, a isto tako zahvaljujem na pomoći inspektorima “Hrvatskog registra brodova“ i „Bureau Veritasa“. Na kraju, čestitke svim uljanikovcima i kooperantima na posljednjem ovogodišnjem porinuću, naglasio je Milovan.

Direktor „Uljanik Povidbe“ Dragutin Pavletić rekao je kako se strategijom obnove flote do 2015. godine Plovidba opredijelila za izgradnju brodova u domaćim brodogradilištima, te se narudžbom i ova četiri broda u ULJANIK Brodogradilištu iskazuje kao istinski, iskreni i socijalno osjetljivi partner, te kao jedan od zasigurno značajnih promotora hrvatske brodogradnje.

Ugovor za gradnju „Stoje“ potpisan je 18. siječnja 2010. godine, a kobilica je položena 17. lipnja 2011. godine. Od početka ove godine u Uljaniku su porinuta dva broda tako da je današnje porinuće treće po redu čime je Uljanik ostvario plan porinuća za ovu godinu.

Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za gradnju 490 broda istovjetnog „Verudi“ i „Stoji“ za prijevoz rasutog tereta kojeg ULJANIK Brodogradilište također gradi za United Shipping Services.

Dan se nastavio podizanjem zastave na gradnji 488 „Veruda“ i na taj način službenom isporukom broda kompaniji United Shipping Services.

Ugovor za gradnju „Verude“ također je potpisan početkom 2010. godine, kobilica je položena 19. veljače 2011. godine, a brod je u more porinut 17. lipnja 2011. godine. Uljanik izgradnjom ovih brodova zadržava kontinuitet proizvodnje u vremenima kada još uvijek nije došlo do značajnijeg oporavka brodograđevnog tržišta.

Inače, Uljanik je ove godine dosad isporučio četiri broda, Grimaldi Grupi isporučena dva višenamjenska broda za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera, „Grande Togo“ i „Grande Costa d'Avorio“, Jan De Nul Grupi isporučena su dva jaružara „Fernão de Magalhães“ i „Nicolo' Machiavelli“. Isporuka „Verude“ peta je po redu i njome je ULJANIK Brodogradilište ostvarilo plan za ovu 2011. godinu.

Izvor: ULJANIK Brodogradilište

Mediteranska plovidba otkazala liniju Orebić-Korčula

Brodarska tvrtka Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule otkazala je daljnje održavanje klasične brodske linije 614 Orebić-Korčula, a posljednje putovanje će se obaviti
u nedjelju 13. studenoga 2011. godine, priopćila je Agencija za obalni linijski pomorski promet.



U službenoj obavijesti upućenoj Agenciji korčulanski brodar ističe da liniju više nije u mogućnosti održavati zbog problema s nelikvidnošću i drugim teškoćama u poslovanju, te izražava žaljenje zbog neugodnosti koje će otkazivanje linije prouzročiti putnicima.

Liniju Orebić-Korčula Mediteranska plovidba je još od 1989. godine održavala putničkim brodovima 'Lovor' i 'Tamaris', a ponajviše su je koristili učenici i radnici s Pelješca.

U posljednje vrijeme tvrtka je suočena s ozbiljnim poslovnim teškoćama, te je Uprava najavila pokretanje stečaja.

U takvim okolnostima, a sukladno odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, Agencija je, nakon primitka obavijesti Mediteranske plovidbe d.d., poduzela mjere kako bi se promet na liniji Orebić-Korčula redovito nastavio.

Novi brodar će se odabrati žurnim pozivnim natječajem. Linija će se održavati prema dosadašnjem plovidbenom redu Mediteranske plovidbe, a traži se brod kapaciteta 100 putnika u zatvorenom grijanom prostoru i brzine od 8 čvorova, koji posjeduje sve potrebne svjedodžbe. Zatvorene ponude s naznakom 'za liniju 614' će se primati do utorka 8. studenoga 2011., a o najboljem ponuditelju odlučit će stručno povjerenstvo.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Nova nesreća na moru

Malteški brod udario u ribaricu kod Pule i nastavio s plovidbom: osam članova posade ribarice spašeno

Na 22,5 metarskoj ribarici se u trenutku nezgode nalazilo osam članova posade koji su se spasili ukrcajem u dvije pomoćne brodice i nakon sat vremena u šoku i malo pothlađeni doplovili do luke Veruda u Puli, gdje im je pružena medicinska pomoć

http://img265.imageshack.us/img265/3418/malteskibrodudariouriba.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/265/malteskibrodudariouriba.jpg/)




ZAGREB Ribarski brod "Golub“ potonuo je noćas u 1.40 sati oko 5 nautičkih milja jugozapadno od Pule nakon što ga je udario brod "Joerg N“ malteške zastave, no posada je spašena, priopćeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Na 22,5 metarskoj ribarici se u trenutku nezgode nalazilo osam članova posade koji su se spasili ukrcajem u dvije pomoćne brodice i nakon sat vremena u šoku i malo pothlađeni doplovili do luke Veruda u Puli, gdje im je pružena medicinska pomoć.

U toku dana u prostorijama Lučke kapetanije Pula saslušat će se vlasnik tj. zapovjednik broda Rade Palaškov (1944.) iz Labina.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru je putem županijskog centra 112 noćas spojena sa zapovjednikom ribarice, luke upisa Zadar, koji je prijavio sudar s nepoznatim brodom. Ribarica "Golub“ je u tom trenutku ribarila kada ju je udario narančasti brod koji je bez zaustavljanja produžio plovidbu. Uvidom u bazu podataka na radaru ustanovljeno je da se radi o 90-metarskom brodu "Joerg N“. Nacionalna središnjica je kontaktirala brod te da mu dala nalog da proslijedi prema luci Rijeka. O događaju je izvještena Pomorska policija i Lučka kapetanija u Rijeci i po dolasku broda u luku Rijeka počeo je inspekcijski pregled.

Na ribarici je bilo oko 400 litara dizel goriva, a velika plivajuća mreža bila je složena na sredini palube te postoji mogućnost da ispliva i prijeti sigurnosti plovidbe. Stoga je Lučka kapetanija Pula obavijestila putem obalne radio postaje Rijeka radio lokalne ribare da posebno obrate pozornost na moguće istjecanje nafte i plutajuće ostatke ribarskog alata s potonule ribarice.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Malteski-brod-udario-u-ribaricu-kod-Pule-i-nastavio-s-plovidbom-osam-clanova-posade-ribarice-spaseno

'Jadroplov' planira prodati najstariji brod u svojoj floti

http://img69.imageshack.us/img69/48/bulkerdonfranebulic.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/69/bulkerdonfranebulic.jpg/)


Splitski “Jadroplov” posredstvom brokerskih kuća traži kupca za brod “Don Frane Bulić”, izgrađen prije u rujnu 1997. godine u “Brodosplitu”. Vrijednost takvog broda procjenjuje se na 15 milijuna dolara.
Bulker je trenutačno najstariji od šest brodova u floti domaće kompanije, pa je zbog planirane primopredaje još jedne novogradnje iz “Brodosplita” tijekom iduće godine, sasvim razumljivo da se Uprava odlučila na takav potez.

Pregled u Australiji

Potencijalni novi vlasnici mogli su pregledati brod tijekom proteklog tjedna dok je bio na vezu u australskoj luci Townsville odakle je isplovio prema japanskoj Shikami. “Don Frane Bulić”, nosivosti 42.584 tone, dug je 187,6 metara i širok 30,7 metara.

Pokreće ga MAN-ov stroj, ukupne snage 7150 kilovata, koji omogućava razvijanje brzine od 15,5 čvorova. Prema podacima HRB-a, većina glavnih brodskih svjedodžbi istječe u rujnu iduće godine.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Gordan Zubčić

Atlantska plovidba u 9 mjeseci zaradila 43 milijuna kn

http://img411.imageshack.us/img411/5834/libertas.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/411/libertas.jpg/)


Grupa “Atlantska plovidba” tijekom prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 43,4 milijuna kuna dobiti, od čega je od brodarske djelatnosti zarađeno 36,6 milijuna kuna.

Dobit u istom razdoblju prošle godine iznosila je 50 milijuna kuna.

Ukupni prihodi dubrovačke kompanije iznosili su 480 milijuna kuna i bili su za trećinu manji nego u istom razdoblju prošle godine, pri čemu je pomorski sektor uprihodio gotovo 90 posto novca.

Rashodi “Atlantske plovidbe” kretali su se oko 436 milijuna kuna i također su za trećinu bili manji od prva tri kvartala protekle godine.

Iz poslovnog izvješća tvrtke vidljivo je kako su od početka godine prodana tri broda - “Gundulić”, “Getaldić” i “Atlant Regine” - dok se predaja “Atlant Svenje” (kineskim kupcima) očekuje do sredine ožujka 2012. godine.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Izniman interes za pomoračke stipendije

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrdilo je privremenu rang listu kandidata koji su podnijeli prijavu za stipendije koje će se dodijeliti za 50 redovitih studenata pomorskih fakulteta i

150 učenika pomorskih škola u akademskoj odnosno školskoj godini 2011./2012.

Ove godine budući pomorci izrazili su najveći interes za stipendije, pa je tako do isteka natječajnog roka pristiglo 434 zahtjeva, od toga 316 za učeničke i 118 za studentske stipendije. Također, na natječaj su se javili kandidati s daleko boljim prosjekom nego prethodnih godina.

Od dana postavljanja privremene liste na oglasnoj ploči pomorskih fakulteta i škola teče rok od osam dana za podnošenje pisanog prigovora, nakon čega se utvrđuje konačna lista stipendista, te sa svakim potpisuje ugovor. Iznos pojedinačne stipendije iznosi mjesečno 800 kuna za učenike i 1.200 za studente.

Projektom stipendiranja redovitih studenata preddiplomskog sveučilišnog studija nautičkog i brodostrojarskog smjera i učenika nautičkog, brodostrojarskog i ribarsko-nautičkog smjera, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u razdoblju 2006. – 2011. godine dodijelilo stipendije za 660 učenika i 213 studenata kojima je za ovu namjenu u navedenom razdoblju isplaćeno oko 17,3 milijuna kuna.

Ovim Projektom omogućava se hrvatskim pomorcima zapošljavanje na domaćim brodovima, a brodarima se pomaže u osiguranju kvalitetnog kadra. Naime, izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika kao uvjet za dobivanje poreznih olakšica brodarima propisan je ukrcaj određenog broja pripravnika.

Također, razmatra se i mogućnost da stipendisti mogu manji dio pripravničkog staža provesti na poslovima sigurnosti plovidbe u lučkim kapetanijama i na javnim plovilima.

Source: MMPI

Domaće je skuplje

"Lenac" kupuje dok u Ukrajini jer je cijena povoljnija nego u "3. maju"

Trećemajska ponuda penje se na više od 10 milijuna eura, a Ukrajinci nude gotvo već završeni dok, zajedno s 5-tonskom dizalicom, za manje od 7 milijuna eura

http://img233.imageshack.us/img233/3413/lenackupujedokuukrajini.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/233/lenackupujedokuukrajini.jpg/)


RIJEKA U izvješću o devetomjesečnom poslovanju brodogradilišta »Viktor Lenac« navodi se kako je ove godine u dugotrajnu imovinu »Lenca« uloženo 14,3 milijuna kuna, od čega se šest milijuna potrošilo na završetak obnove Doka 5, koja je započeta krajem 2010.

Plan investicija procjenjuje se na oko 23 milijuna eura. Svakako, najveća stavka tih ulaganja odnosi se na nabavku novog doka. Premda je »3. maj« dao ponudu za gradnju tog doka, u »Lencu« su se ipak okrenuli prema povoljnijoj opciji koju nude Ukrajinci. Dok se trećemajska ponuda penje na više od 10 milijuna eura, Ukrajinci nude već gotovo završeni dok, zajedno sa 5-tonskom dizalicom, za nešto manje od 7 milijuna eura, kažu naši izvori iz »Lenca«. Tako bi ukrajinski dok u Martinšćici mogao biti u funkciji za nešto manje od pola godine.

Offshore djelatnost »Lenca«, koja se zasnivala na projektima vezanim uz plinska polja na Sjevernom Jadranu, gotovo je zamrla. Uprava »Lenca« u izvješću konstatira kako postoje naznake da će se ovi projekti pokrenuti u 2012. godini i to izgradnjom tri manje platforme na INAgip

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Lenac-kupuje-dok-u-Ukrajini-jer-je-cijena-povoljnija-nego-u-3.-maju

BRODOGRADNJA Za ekološku sanaciju i prekvalifikaciju radnika
Novac iz europskih fondova mogu tražiti i škverovi

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=22177F96-C9BD-4D06-9375-4433EF573081

POSLOVNI REZULTATI Prvih devet mjeseci
Viktoru Lencu dobit pala 50 posto na 2,12 milijuna kuna

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=D84BF563-543B-44C6-9527-B95399D8243F

'Jadroplov' planira prodati najstariji brod u svojoj floti

http://img69.imageshack.us/img69/48/bulkerdonfranebulic.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/69/bulkerdonfranebulic.jpg/)


Splitski “Jadroplov” posredstvom brokerskih kuća traži kupca za brod “Don Frane Bulić”, izgrađen prije u rujnu 1997. godine u “Brodosplitu”. Vrijednost takvog broda procjenjuje se na 15 milijuna dolara.
Bulker je trenutačno najstariji od šest brodova u floti domaće kompanije, pa je zbog planirane primopredaje još jedne novogradnje iz “Brodosplita” tijekom iduće godine, sasvim razumljivo da se Uprava odlučila na takav potez.

Pregled u Australiji

Potencijalni novi vlasnici mogli su pregledati brod tijekom proteklog tjedna dok je bio na vezu u australskoj luci Townsville odakle je isplovio prema japanskoj Shikami. “Don Frane Bulić”, nosivosti 42.584 tone, dug je 187,6 metara i širok 30,7 metara.

Pokreće ga MAN-ov stroj, ukupne snage 7150 kilovata, koji omogućava razvijanje brzine od 15,5 čvorova. Prema podacima HRB-a, većina glavnih brodskih svjedodžbi istječe u rujnu iduće godine.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Gordan Zubčić

Bia san na porinuću ovog broda. To mi je bilo prvi put :cheers:

Končar: Vlada nema interesa da se privatizacija brodogradilišta okonča

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/71460/Koncar-Vlada-nema-interesa-da-se-privatizacija-brodogradilista-okonca.aspx

ULAGANJA Nakon optužbi Danka Končara
Popijač: Nismo izigrali potencijalne investitore u brodogradilišta

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=74A473FA-16A9-41CB-9F01-E60481509CF3

‘Atlantska plovidba’ ulaže 26 milijuna eura u novu zgradu

Splitski Tromont odabran je za glavnog izvoditelja radova na izgradnji nove poslovno-stambene zgrade dubrovačkog brodara “Atlantske plovidbe” koja će pod nazivom “Atlant”-poslovni centar niknuti nasuprot zgradi “Libertasove” Remize u središtu Dubrovnika.

Vrijednost investicije je oko 26 milijuna eura, a završetak gradnje planiran je za kraj 2013. godine.

Iz Uprave AP najavljuju kako će na površini od tri tisuće metara četvornih sagraditi prizemlje i pet katova, dok će ispod zemlje biti tri podrumske etaže s oko 230 parkirnih mjesta koja će služiti poslovno-stambenim sadržajima zgrade.

Otvoreni atrij Prema zamisli projektanata, nadzemni dio objekta sastojat će se od glavne zgrade i aneksa u obliku jedra spojenih staklenim kubusom visine oko 22 metra, a ukupna bruto površina zgrade zapremat će 23 tisuće četvornih metara.

Prizemlje, prvi i drugi kat poslovne su namjene dok će se na trećem, četvrtom i petom katu smjestiti ukupno 33 stana.

Središnji dio zgrade i aneks namijenjeni su poslovnim sadržajima - izvijestili su investitori i dodali kako je na trećem katu smješten otvoreni atrij s vrtom oko kojega su smješteni stanovi i poslovni prostor.

Stanovi su suvremeno dizajnirani, površine između 50 i 100 m2, te opremljeni klimatizacijskim sustavom, kao i svi ostali prostori zgrade.

Sve etaže, uključivo i podzemne, povezivat će pet dizala, odvojeno za stanare i poslovne sadržaje - najavljuju iz AP uoči početka izgradnje zgrade zbog koje je u listopadu na privremenu lokaciju u Gospinu polju izmješten vozni park dubrovačkoga gradskog prijevoznika Libertasa.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Gabrijela Bijelić

Drugi časnik "Joerga N", koji je bio na straži, priznao sudar s ribaricom

Dosadašnji rezultati istrage koju je pokrenulo Ministarstvo mora pokazali su da je u vrijeme nesreće na palubi broda na straži bio drugi časnik, koji je pisanom izjavom potvrdio da su udarili u ribaricu.

Također, posada potopljenog "Goluba" izjavila je da je ribarica bila osvijetljena i usidrena te da su dva člana, koji su bili u straži, probudili ostale i pokušali dati znak brodu koji je plovio prema njima, no bez uspjeha.

U suradnji s Državnim odvjetništvom zatraženo je podvodno snimanje Goluba koje će obaviti ronioci specijalne policije, a u Rijeci će se nastaviti ispitivanje članova posade Joerga N. Također, Lučka kapetanija Rijeka izdat će im rješenje o zabrani isplovljenja dok traje istraga ove pomorske nesreće. Vještačit će se VDR (vocie dana recorder), uređaj koji snima sve aktivnosti na zapovjedničkom mostu.

Ministarstvo je imenovalo istražno povjerenstvo koje čine Mladen Mandić, glavni pomorski inspektor, kapetan Lucio Toffetti, lučki kapetan iz Pule i Davor Lenac, inspektor sigurnosti plovidbe u Lučkoj kapetaniji Rijeka. Odgovornost za pomorsku nesreću ili nezgodu bit će utvrđena tek po završetku istrage.

Joerg N je bulk carrier izgrađen, 2010. godine, koji plovi pod malteškom zastavom za jednu njemačku kompaniju, a uz kapetana, poljskog državljanina, na brodu je još devet članova posade mješovitih nacionalnosti. Brod je praktički nov i opremljen je suvremenom navigacijskom opremom. Na ribaricu Golub, dugu 22,5 metara, naletjeli su oko 1,40 sati, udarivši ju provom u prednji lijevi kraj. Nisu se zaustavljali ni provjeravali što se dogodilo, već su jednostavno nastavili s plovidbom.

Vlasnik ribarice je 67-godišnji Rade Palaškov iz Labina. Noć kada se dogodila nesreća bila je mirna i vedra. Srećom, ribari su brzo reagirali i ukrcali se u dvije pomoćne brodice koje su bile vezane uz Goluba, tako da su se spasili bez ozljeda, tek uz šok i lagano promrznuće. Odmah po nesreći nazvali su Centar za obavješćivanje 112 koji je obavijestio Nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje na moru, a uvidom u radarsku snimku VTS centra u Rijeci, u kojem se od 0 do 24 sata obavlja nadzor pomorskog prometa došlo se do počinitelja.

Joerg N plovio je iz Monfalconea u Italiji prema Rijeci, gdje su trebali utovariti umjetno gnojivo i transportirati ga u Francusku. Odmah nakon nesreće, poslana im je obavijest da su dužni pristati u Rijeku gdje ih je dočekala policija i inspektori Lučke kapetanije.

Na provi su vidljivi tragovi sudara, a i ribari tvrde da nema šanse da nisu primijetili da su „pokupili“ 22,5 metarski brod. Golub je, zajedno sa svom opremom, potonuo na dubini od 41 metra. Zbog velike štete, Palaškov je angažirao odvjetnika uz kojeg je u srijedu dao iskaz Lučkoj kapetaniji Pula.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Luka Benčić

pogledajte cimunjeru

http://i109.photobucket.com/albums/n48/psyho_ri/d4b523f4.jpg

Olea u Rijeci


http://img51.imageshack.us/img51/9904/dsc04120p.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/51/dsc04120p.jpg/)




http://img585.imageshack.us/img585/1702/dsc04122s.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/585/dsc04122s.jpg/)

pogledajte cimunjeru

http://i109.photobucket.com/albums/n48/psyho_ri/d4b523f4.jpg

sve je u redu..:banana:

U mrežama inspektora čak 84 broda

Ministarstvo mora objavilo je nove “crne” i “sive” liste brodova hrvatskih kompanija i obrta koji su tijekom protekle tri godine zbog različitih nedostataka zaustavljani u stranim i domaćim lukama.

Iako se na “crnoj” listi nazale četiri broda, primjetno je kako su na njoj dva broda koja su u međuvremenu prodana novim vlasnicima, te jedan koji je promijenio brodara.

Riječ je o ponajprije o “Atlantik Frigu”, koji je donedavno plovio u floti “Mediteranske plovidbe”, a ljetos je, drugi put u sedam mjeseci, zaustavljen u Nizozemskoj zbog havarije pomoćnog stroja.

Zbog dva inspektorska posjeta tijekom 2009. i 2010. godine na popisu je i brod “Velebit” koji je “Tankerska plovidba” lani prodala jednom singapurskom brodaru, te “Malinska” koja je u međuvremenu također promijenila vlasnika.

No, na “crnoj” listi resornog ministarstva nalazi se i brod “Sveti Duje” iz flote “Splitske plovidbe” koji je tijekom protekle tri godine dva puta zaustavljan upravo u matičnoj luci zbog tehničkih problema.

Zbog spomenutih specifilčnosti znatno su zanimljivije svojevrsne “sive” liste brodova hrvatskih brodara koji su tijekom protekle tri godine više puta zaustavljani u domaćim lukama. Inspektori sigurnosti plovidbe iz pulske Kapetanije tako su od početka ove godine zaustavili ribaricu “Meduza” i vremešni teretni brod “Finadara”, dok je u Rijeci prisilno bio privezan putnički brod “Deni”.

U sličnim problemima tijekom 2011. našli su se brodovi “Horizont Istra”, “Katun”, “Lastavica” i “Mauros Maria”, te niz manjih putničkih brodova i ribarica vlasnika s područja Dalmacije i Kvarnera.

LISTE POSEBNOG NADZORA BRODOVA, ZAPOVJEDNIKA I BRODARA:

LISTA A - BRODOVI U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI ZAUSTAVLJENI DVA I VIŠE PUTA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. «CRNA LISTA A» - III / 2011.
LISTA A1 – ZAUSTAVLJENI BRODOVI U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. GOD. – III / 2011.
LISTA B - BRODOVI U DOMAĆOJ PLOVIDBI ZAUSTAVLJENI DVA I VIŠE PUTA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09. 2011. "CRNA LISTA B" - III / 2011.
LISTA B1 – ZAUSTAVLJENI BRODOVI U DOMAĆOJ PLOVIDBI U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011. – III/ 2011.
LISTA D – LISTA POSEBNOG NADZORA BRODARA U RAZDOBLJU OD 30.09.2008. DO 30.09.2011.



Izvor: slobodnadalmacija.hr; mmpi.hr

sve je u redu..:banana:


prodan je pred 2-3 godine i jos ga nisu stigli ni opiturati?? :ohno:

Traže se koncesionari za 24 trajektne linije

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09112011/traze-se-koncesionari-za-24-trajektne-linije

Tekući gubitak Tankerske 117 milijuna kuna

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09112011/tekuci-gubitak-tankerske-117-milijuna-kuna

Kaznena prijava protiv drugog časnika palube broda "Joerg N",

Lučka kapetanija Pula podnijela je jučer Općinskom državnom odvjetništvu u Puli kaznenu prijavu protiv Jo Ann Topino Cordova iz Filipina (1979.), drugog časnika palube malteškog broda „Joerg N“, dužine 90 metara, koji je 1. studenog ove godine u 1.20 sati udario usidreni ribarski brod „Golub“ oko 5 nautičkih milja jugozapadno od Pule nakon čega je isti potonuo.

Kaznena prijava podnesena je sukladno članku 272. Kaznenog zakona protiv drugog časnika palube kao osobe koja je izazvala prometnu nesreću u kojoj je prouzročena materijalna šteta velikih razmjera.

Dana 1. studenog 2011. u 1.20 sati kao odgovorni časnik straže na zapovjedničkom mostu osumnjičeni nije vršio primjereno izviđanje prema prevladavajućim okolnostima i stanju, radi potpune procjene situacije i da li dolazi do rizika sudara, te stoga nije uočio da je došlo do rizika sudara, niti je poduzeo radnje kojim bi se sudar izbjegao.

Zbog navedenih propusta udario je brodom kojim je upravljao o usidreni ribarski brod, koji je zbog oštećenja nakon toga potonuo na morsko dno, te je time postupio suprotno članku 5.,7.,8. i 27. Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru.

Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Pula pokrenut će prekršajni postupak protiv osumnjičenika Rade Palaškova iz Labina (1944.), zapovjednika ribarskog broda „Golub“, dužine 22,5 metara, zbog isplovljavanja bez minimalnog broja stručno osposobljenih članova posade, neodržavanja straže na usidrenom brodu i nepoduzimanju radnji kojima se mogao izbjeći sudar na moru.

Time je postupio suprotno točki 1. stavka 2. članka 76. Pomorskog zakonika, članka 5.,7.,8. i 34. Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru te članka 4. Pravilnika o obavljanju poslova i održavanju straže članova posade na pomorskim brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske.

Izvor: MMPI

"Crnogorci, potopite otetu flotu, otvorite podvodni Disneyland, a zaradu dajte Hrvatskoj

Nudeći splitskom gradonačelniku Željku Kerumu da potopi zlokobni razarač „Split“ ispred Boke kotorske, a u svrhu „simboličke pomirbe dvaju naroda“, u Crnoj Gori očito su Kerumu, ni krivom ni dužnom, namijenili ulogu kakvu je imao Yul Brinner kad je, glumeći partizanskog borca, u rijeku Neretvu dinamitom potopio istoimeni most.

Međutim, potapanje broda, koji uzred budi rečeno po sukcesijkom ključu pripada Hrvatskoj, Crnoj Gori može donijeti neslućenu zaradu kao podvodna atrakcija, a Kerumu blamažu ako prihvati taj “danajski dar”.

Cjenici zarona do povodnih olupina, nekadašnjih vojnih brodova, pokazuju visoke cijene takvih turističkih usluga. Primjerice, uron do raketne fregate „Monkada“, brata blizanaca „Splita“, potopljene 1996. u jednom od zaljeva Kajmanskog otočja, iznosi 300 dolara.

Po sezoni – milijun dolara

Uzevši u obzir rečenu cijenu, uz pretpostavku kako bi u srcu ljetne sezone dnevno moglo biti minimalno četrdesetak ronilaca zainteresiranih za razgledavanje 90 metara dugog razarača, dolazimo do 12 tisuća dolara zarade na dan.

Pomnožimo li tu brojku s 90 dana, koliko traje puna sezona u Crnoj Gori, izravna zarada bila bi milijun dolara. I to samo u tri mjeseca! U sljedećih sto godina eksploatacija olupina donijela bi sto milijuna dolara zarade.

O neizravnoj zaradi kroz hotelski smještaj ronilaca, izvanhotelsku potrošnju, prijevoz i drugo, teško je uopće dati procjenu.

– Bila bi to zarada tipa kruha bez motike – kaže Stjepan Bernardić, kapetan bojnog broda u miru i voditelj stručne skupine za sukcesiju materijalnih sredstava JRM-a.

– Sa sukcesijskog stajališta, VPBR-31 “Split” vrijedi, po cijenama na dan 31. prosinca 1990. godine, ukupno 112,5 milijuna dolara, odnosno za taj iznos RH tereti Crnu Goru. Pri tome, Hrvatskoj je svejedno što će Crna Gora učiniti s tim brodom. Hoće li ga prodati, potopiti ili darovati, primjerice, Aboriginima ili Slovencima. Navedeni iznos je ionako tek djelić puno većih potraživanja RH od Crne Gore, koja iznose više od 1,8 milijarda dolara, po osnovi otete flote JRM-a na koju pravo vlasništva polaže RH.

Dva su Bernardićeva prijedloga Crnogorcima: prvi - neka potope i svu drugu flotu koju su oteli, sve brodove, jedrilice, jedrenjake, podmornice i neka tako postanu vlasnici najvećeg “wreck divinga” na svijetu. I drugi - novac dobiven od ulaznica u “podvodni Disneyland” neka Crnogorci uplaćuju idućih 100 godina redovito u proračun RH, a na ime oštete za oteto. Time će Hrvatsku pravično obeštetiti, a sebi će stvoriti konačno vlastitu, autohtonu stogodišnju crnogorsku ronilačku tradiciju. Prijedlog je to stručnjaka Bernardića.
Azbest u moru

Zbog opasnosti od nepoznatih količina azbesta čije bi kancerogene čestice morske struje od Otranta mogle donijeti prema Cavtatu i Dubrovniku, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH žurno će zatražiti preko Ministarstva vanjskih poslova RH informaciju od Crne Gore vezanu uz navedeni slučaj.

– Crna Gora potpisnica je Londonske konvencije (Konvencija o sprečavanju onečišćenja mora potapanjem otpadaka, op.a.) te je dužna postupati po njezinim odredbama. Međutim, ova konvencija ne govori o potapanju brodova, kao ni o azbestu koji je silikatnog porijekla za koji ne znamo kako se ponaša u morskoj vodi. O tome detaljnije govori “dumping protokol” ove konvencije kojeg Crna gora nije potpisnica.

- Smatramo da je ovo pitanje najbolje nastojati riješiti izravnim kontaktom dviju država, prije svega radi razjašnjenja predmetnog slučaja i točnih informacija, kao i njihova postupanja, te gospodarenja otpadom i njegova odlaganja u more.

- Nadalje, Crna Gora je 2010. pristupila Sporazumu o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od onečišćenja i time postala četvrta jadranska država u radu Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih država (Italija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora). Naša zemlja moći se pozvati i na ovaj sporazum radi možebitnog rješenja potapanja ili nepotapanja razarača „Split“ – očitovanje je koje smo dobili iz Ministarstva zaštite okoliša RH u kojem prate razvoj događaja u novoj epizodi “života” razarača „Split”.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Denis Krnić

Azolp: Najveći koncesijski natječaj raspisan za 24 trajektne linije

Najveći koncesijski natječaj u hrvatskome pomorstvu raspisan je temeljem odluke Upravnoga vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet, kojim je obuhvaćen cijeli postojeći sustav
trajektnoga prometa na Jadranu s ukupno 24 linije, objavila je jučer Agencija u priopćenju.



Upravno vijeće je donijelo Odluku o namjeri davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu za državne trajektne linije:

332 Valbiska-Merag, 334 Brestova-Porozina, 335 Prizna-Žigljen, 337 Jablanac-Mišnjak, 401 Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj, 431 Zadar-(Ošljak)-Preko, 432 Biograd-Tkon, 433 Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Molat-Ist, 434 Brbinj-Zadar, 435 Zadar-Bršanj-Rava, 532 Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje, 602 Vis-Split, 604 Lastovo-Vela Luka-Split, 604a Vela Luka-Lastovo, 606 Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir-Split, 631 Split-Supetar, 632 Drvenik-Sućuraj, 633 Ploče-Trpanj, 634 Orebić-Dominče, 635 Split-Stari Grad, 636 Split-Rogač, 638 Makarska-Sumartin, 831 Dubrovnik-Suđurađ-(Lopud) i 832 Prapratno-Sobra.

Zbog specifičnosti plovidbenoga reda, ističu, natječaj za koncesioniranje triju linija na zadarskom području – 401 Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj, 433 Zadar-Sestrunj-Žverinac-Molat i 435 Zadar-Bršanj-Rava – obavit će se zajednički. Zajednički natječaj bit će i za linije 604 Ubli-Vela Luka-Split i 604a Ubli-Vela Luka.

Od 24 linije šest ih je dohodovnih, te će zainteresirani brodari morati ponuditi što veći iznos koncesijske naknade, dok će za održavanje 18 nerentabilnih linija brodarima biti odobrena potpora.

Tekst natječaja bit će objavljen u Narodnim novinama u srijedu 9. studenoga 2011. godine. Zadnji rok za predaju ponuda u Agenciji jest 30. travnja 2012. godine u 15 sati bez obzira na način dostave. Stručna povjerenstva će otvoriti prispjele ponude na sjednici koja će se održati 3. svibnja 2012. s početkom u 11 sati u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu, Ulica grada Antofagaste 6. Odluka o odabiru koncesionara donijet će se u roku od 60 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

Budući da je natječaj za davanje koncesija za trajektne linije za brodare najzahtjevniji ostavljeno je gotovo šestomjesečno razdoblje za pripremu njihovih prijava. Uz nacionalnoga brodara Jadroliniju, koji sada održava 23 od 24 trajektne linije iz natječaja, očekuje se i pojava novih trajektnih brodara.

S brodarima čije ponude budu prihvaćene bit će potpisani ugovori koji će, sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92, vrijediti do 31. prosinca 2016. godine. Nakon toga raspisat će se novi natječaji na kojima će ravnopravno moći sudjelovati svi zainteresirani brodari iz Europske unije, stoji u priopćenju.

Kružnih putovanja u devet mjeseci manje, putnika više

Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u prvih devet mjeseci ove godine bilo je 1,3 posto manje nego u nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, ali su ti brodovi u Hrvatskoj boravili 64 dana više te doveli 3,2 posto više putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je kružnih putovanja stranih brodova u prvih devet mjeseci ove godine bilo 663, putnika na njima 900.859, a ukupno su u Hrvatskoj boravili 1.349 dana.

Od ukupnog broja kružnih putovanja najviše je brodova, 70,3 posto, svoj prvi ulazak evidentiralo u lukama Dubrovačko-neretvanske županije.

Luke Splitsko-dalmatinske županije bile su luke prvog ulaska za 14,2 posto stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, a preostalih 15,5 posto stranih brodova svoj prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske evidentiralo je u četiri županije - Zadarskoj (7,5 posto), Šibensko-kninskoj (4,1 posto), Istarskoj (3,5 posto) i Primorsko-goranskoj (0,4 posto).

Prema zastavi broda u devet mjeseci ove godine u Hrvatsku je najviše brodova, 179, bilo sa zastavom Bahama, a slijede Malta pod čijom je zastavom bio 121 brod te Italija s 83 broda. Pod zastavom Paname bilo je 70 brodova, 43 iz Portugala, 38 s Bermuda, a 32 iz Francuske.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, samo u rujnu zabilježeno je 137 kružnih putovanja stranih brodova na turističkim kružnim putovanjima, što je 9,6 posto više nego u rujnu lani. Na tim je brodovima bilo 174.710 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 261 dan, što je u odnosu na rujan prošle godine 13,3 posto više putnika, a 11,1 posto više dana boravka.

Izvor: MMPI

Hrvat iz Matulja spasio troje jedriličara iz divljeg Atlantika

http://img153.imageshack.us/img153/7999/containershiperalbany.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/153/containershiperalbany.jpg/)


Njemački teretni brod E. R. Albany za prijevoz kontejnera isplovio je prošlog vikenda iz luke Savannah na jugoistoku SAD-a. Krenuli su prema bermudskom otočju. Snažan vjetar i visoki valovi onemogućavali su normalnu plovidbu. Zbog nevremena brod čak nije mogao ni pristati na Bermudima. Dok je posada razmišljala što će, stigao je poziv u pomoć.

Američka jedrilica s troje članova posade, Britankom i dva Amerikanca, uletjela je u oluju. Valovi su bili preveliki. Nisu mogli ništa osim poslati SOS poziv.

Zapovjednik E. R. Albanyja Alem Martinis (43) iz Matulja nedaleko od Rijeke nije puno dvojio. Okrenuo je brod i krenuo prema unesrećenima. Stigao je na vrijeme. Jedriličare je izvukao iz podivljalog mora, a 12-metarska jedrilica je potonula.

- Suprug mi je poslao e-mail u kojemu je opisao kako je spašavao turiste. Po načinu na koji je pisao daje se naslutiti da je sretan i ponosan - rekla je za 24sata Robertina Martinis (43), Alemova supruga.

Alem je iz Hrvatske otputovao početkom studenog. Preko Trsta i Münchena odletio je u Savannah, gdje se ukrcao na brod.

- Putovanje nastavljaju prema Gibraltarskim vratima i Španjolskoj, odakle se ponovno vraćaju u Ameriku. Ne znam hoće li posada s jedrilice nastaviti s njima do Europe ili će se u međuvremenu negdje na Atlantiku ukrcati na drugi brod, koji ide prema Americi - ispričala nam je Bernardina.

Alem se u Hrvatsku vraća za četiri mjeseca. Supruga i dvoje djece, kao i svaki put dok plovi, nestrpljivo ga iščekuju

- Suprug ne govori puno što se događa na brodu, ali ovakav slučaj mu se još nije dogodio. Srećom, sve je prošlo u najboljem redu - zaključila je ponosno Alemova supruga.

Izvor: 24sata.hr

"Lenac" položio ispit američke ratne flote

http://www.zadarskilist.hr/clanci/10112011/lenac-polozio-ispit-americke-ratne-flote

PRVI RUSKI SUEZMAX U »LENČEVOM« DOKU 11

RIJEKA Odmah nakon što su spustili američki ratni brod »Mount Whitney«, u veliki »Lenčev« dok ušao je 274-metara dug ruski tanker »Altai«. Ovo je prvi posao koji se iznjedrio iz sporazuma kojeg su predstavnici »Viktora Lenca« prije dvije godine u Novorosijsku potpisali s najvećom ruskom brodarskom kompanijom Sovcomflot (SCF Group), u državnom vlasništvu. Tim ugovorom o suradnji Rusi su za dokovanje svoje velike flote kao jedno od preferirajućih brodogradilišta dodali i »Lenac«, no trebalo je, eto, proći pune dvije godine do prvog konkretnog posla. Tanker »Altai« ima nosivost od gotovo 160 tisuća tona, a izgrađen je 2001. godine u korejskom Hyundaiu. O potencijalu kojeg ova suradnja s Rusima može donijeti »Lencu«, dovoljno govori činjenica da SCF Grupa sa svojih 157 tankera, ukupne nosivosti od 11, 74 milijuna dwt-a spada među pet najvećih u svijetu. Osim tankera, u njihovoj floti operiraju i LNG tankeri.
Remont na suezmaxu »Altai« trajat će dvba tjedna i »Lencu« će donijeti oko 600 tisuća eura. (O. A.)

http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285928592863285A285828592859286328962897289E286328962897289E289128922863285D2860285B285C2860286128632863286328592863A

U obrani državne kase: Pomorcima uskraćen dodatak na mirovinu

Tek što je nakon dva desetljeća birokratskog uskraćivanja prava pomorcima na beneficirani radni staž i ranije umirovljenje to pitanje riješeno ovogodišnjim izmjenama Pomorskog zakona, u obranu državne blagajne od pomoraca opet je ustalo Ministarstvo gospodarstva Đure Popijača, osporavajući pomorcima koji kane u penziju pravo na gotovo trećinu zasluženog iznosa mirovine.

Kad već nisu uspjeli spriječiti mirovinsku reformu za pomorce, Popijač i »društvo« ovoga puta tumače kako pomorci ne ostvaruju pravo na dodatak na mirovinu, koji od 1. siječnja 2010. iznosi 27 posto na izračunatu visinu mirovine.

Time su pomorci koji žele u mirovinu prema odredbama Pomorskog zakonika, odnosno u punu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina života i najmanje 15 godina staža na brodu, dovedeni u apsurdnu situaciju da im se financijski više isplati otići u prijevremenu mirovinu, čime je u pitanje doveden smisao izmjena Pomorskog zakonika.

Da pomorcima ne pripada pravo na zakonom propisani dodatak, Ministarstvo gospodarstva ustvrdilo je u svom mišljenju izdanom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, budući da to nije bilo definirano Uputama za primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. Prema obrazloženju Ministarstva, koje je postalo i službeni dio navedenih Uputa »pravo na dodatak ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povoljnijim uvjetima ili na povoljniji način prema posebnim propisima, u ovom slučaju Pomorskim zakonikom«.

Pomorci su tako strpani u isti koš sa saborskim zastupnicima i ostalima čije se mirovine određuju po povoljnijim uvjetima, prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Između navedenih kategorija i pomoraca ipak postoji golema razlika, ističe tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro, jer izmjenama Pomorskog zakonika izračun starosne mirovine pomoraca nije mijenjan.

– Visina takozvanih povlaštenih mirovina određuje se posebnim propisima, po povoljnijoj formuli. Korisnici povlaštenih mirovina uz to imaju i pravo ostvariti mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odnosno birati povoljniju. Pomorcima se, prema izmjenama Pomorskog zakonika mirovina ne obračunava na povoljniji način, niti mogu birati koja im mirovina više odgovara. Riječ je o još jednom u nizu cjepidlačenja beskorisnih birokrata na štetu pomoraca, kaže Brazzoduro koji je od Ministarstva mora već zatražio promjenu propisa i prakse kojom je pomorcima nezakonito uskraćen dodatak na mirovinu.

Izvor: novilist.hr; Marinko Glavan

Završeno dokovanje "Mount Whitneya": "Lenac" položio ispit američke

http://img72.imageshack.us/img72/2144/warshipussmounthwhitney.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/72/warshipussmounthwhitney.jpg/)

»Viktor Lenac« i njegovi zaposlenici uspješno su položili zahtjevan ispit na remontu zapovjednog broda američke Šeste flote USS »Mount Whitney«. Zajednička je to konstatacija hrvatske i američke strane sa svečanosti u brodogradilištu u povodu završetka dvomjesečnih radova na ovom američkom ratnom brodu. USS »Mount Whitney« jučer je, naime, izašao iz doka dok će krajem idućeg tjedna isploviti ususret svojim uobičajenim vojnim zadaćama na Mediteranu.

Sjajno domaćinstvo

– Ovdje u Rijeci naša je suradnja i partnerstvo kroz NATO savez dobilo i dodatnu, ekonomsku dimenziju u kojoj su se iskazale sposobnosti hrvatskih brodogradilišta i potencijal hrvatske ekonomije, poručio je američki veleposlanik u RH James Foley, koji je podsjetio da je brodogradilište »Viktor Lenac« ovaj zahtjevan posao remonta jednog zapovjednog broda Američke ratne mornarice dobilo u oštroj konkurenciji zahvaljući svojim referencama, profesionalizmu i fleksibilnosti, koje je iznova dokazalo. Veleposlanik Foley izrazio je uvjerenje da će ovaj uspješno odrađeni posao donijeti buduće slične ugovore za hrvatska brodogradilišta. I veleposlanik i zapovjednik američke Šeste flote, viceadmiral Frank Pandolfe, kojemu je ovo drugi posjet Hrvatskoj, posebno su zahvalili stručnjacima i zaposlenicima »Lenca« na izvanrednom poslu te sjajnom domaćinstvu i gostoljubivosti koju je posadi »Mount Whitneyja« pružila lokalna zajednica.

– Ovo je velik dan za ionako izvrsne odnose Hrvatske i SAD-a. Posebno smo počašćeni činjenicom da su američki partneri odabrali upravo hrvatsko brodogradilište za remont svog zapovjednog ratnog broda izvan granica SAD-a, što je prvi takav slučaj. Upravo se na ovom poslu, koji je uspješno realiziran u sinergiji vanjske i sigurnosne politike te stručnih kadrova »Lenca«, ogleda model kako razvijati i koristiti potencijale hrvatske brodogradnje, ali i hrvatskog društva u cjelini, kazao je ministar obrane Davor Božinović.

Plava granica EU-a

Poručio je da moramo iskoristiti sve šanse koje su se otvorile ulaskom u NATO savez, kao i skorim članstvom u Europskoj uniji kada će Hrvatska postati odgovorna za takozvanu »plavu granicu« EU-a. A to »nosi« više brodova i više poslova za popunjavanje kapaciteta naših brodogradilišta, zaključio je Božinović na jučerašnjoj svečanosti u »Lencu« na kojoj je uzvanike zabavljala klapa »Nevera«.

Predsjednik Uprave »Lenca« Robert Škifić ima sve razloge za vjerovati da je remont USS »Mount Whitneyja« samo prvi korak ka dugoročnoj suradnji ovog brodogradilišta i američke Šeste flote. Nije nikako zanemariva ni financijska strana ovog posla koja je od prvotno ugovorenih 6,5 milijuna eura zbog potrebnih dodatnih zahvata narasla na gotovo 9 milijuna eura.

U pet godina još tri dokovanja

Tijekom protekla dva mjeseca radnici i stručnjaci »Lenca« napravili su generalni remont na pogonskim sustavima ovog 195-metarskog američkog ratnog broda, »osvježena« je i oličena vanjska oplata broda, kao i unutarnji skladišni prostori, a zamjenjeno je i gotovo sedam kilometara klimatizacijskog sustava. Za USS »Mount Whitney« za narednih pet godina planirana su tri dokovanja, pa u »Lencu« vjeruju da će opet ugostiti ovu američku posadu.


Izvor: novilist.hr; Orjana Antešić

Tankerska plovidba prodala Sali za 11 milijuna dolara?

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2011-11-14/tankerska-plovidba-prodala-sali-za-11-milijuna-dolara

S kruzera kod Lastova spašen 27-godišnji Turčin

U ponedjeljak u 20,48 sati Županijski centar 112 Split dobio je zahtjev od Središnjice za traganje i spašavanje 9155 u Rijeci za pokretanje akcije spašavanja Turskog državljanina C. M. rođ, 1984., sa srčanim problemima kojem je pozlilo i koji se nalazi u teškom stanju za vrijeme putovanja kruzera „Crystal Serenity“,na kojem je isti bio član posade.

Kruzer se nalazio na proputovanju između Dubrovnika i Venecije, na poziciji između Lastova i Sušca.

ŽC 112 Split je odmah aktivirao posadu helikoptera HRZ-a iz Divulja i tim pripadnika HGSS-a (u kojem su bile i dvije liječnice), koji su u 21,50 sati poletjeli sa helidroma KBC Split prema kruzeru koji se nalazio 2,5 nautičkih milja jugozapadno od Velog Vodnjaka (Pakleni otoci), a nakon što su pristigli u 22,08 sati započeli su složenu akciju izvlačenja oboljele osobe.

Helikoptersko spašavanje bilo je otežano jer se moralo izvoditi noću Radi potrebe reguliranja brzine broda i koordinacije aktivnosti u ovoj složenoj akciji ŽC 112 Split je u 22,16 sati uspostavio konferencijsku vezu između voditelja tima HGSS-a, prvog časnika broda, Obalne Split Radio i MRCC Rijeka.

Nakon kratkog izviđanja i usklađivanja djelovanja helikopter sa spašavateljima pristupio je brodu sa krme, nakon čega se na palubu broda spustilo dvoje pripadanika HGSS-a koji su pripremili i osigurali pacijenta u specijalnim nosilima, nakon čega su izvršili njegovo podizanje u lebdeći helikopter.

Akcija je završila za 20-tak minuta nakon čega je pacijent sa helikopterom prebačen do helidroma pored KBC-a Split gdje ga je čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinu nakon čega je hospitaliziran na Odjelu za kardiologiju na Križinama.

Pri završetku akcije pristigao je zahtjev za žuran medicinski prijevoz drugog pacijenta sa otoka Hvara, pa je isti helikopter nakon što je iskrcao pacijenta sa kruzera u Splitu, poletio prema Hvaru po drugog pacijenta koji je preuzet na helidromu Hvar te prevežen i hospitaliziran u KBC-u Split.

U ovoj akciji spašavanja oboljele osobe sa kruzera „Crystal Serenity“,sudjelovali su: posada helikoptera HRZ-a iz Divulja, tim od 8 pripadnika HGSS-a, Obalna Split Radio, Središnjica za traganje i spašavanje 9155 Rijeka, tim Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije uz koordinacijsko-komunikacijsku potporu Županijskog centra 112 Split.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Mediteranska i dalje na liniji Orebić - Korčula

Putnički brodovi 'Lovor' i 'Tamaris' i dalje će ploviti na državnoj brodskoj liniji 614 Orebić-Korčula. Mediteranska plovidba d.d. iz Korčule službeno je izvjestila

Agenciju za obalni linijski pomorski promet da su stvoreni uvjeti za nastavak održavanja linije koju ponajviše koriste učenici i radnici s Pelješca.

Nakon najave Mediteranske plovidbe o obustavi plovidbe na liniji 614, Agencija je, sukladno odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, poduzela mjere za nastavak prometa. Raspisan je žurni pozivni natječaj na koji je do utvrđenoga roka, 8. studenoga 2011., pristiglo pet ponuda, koje su otvorene u četvrtak 10. studenoga.Članovi stručnoga povjerenstva su nakon detaljnoga razmatranja ustvrdili kako nijedna ponuda ne ispunjava tražene uvjete.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet

POSRNULI DIV Prodan posljednji brod duge plovidbe
Uprava Mediteranske plovidbe pokrenula stečaj

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=0B501920-9221-45EE-98EE-F71BD775C59E

BRODOGRADILIŠTA Preživljavaju samo najjača
Dok europska brodogradnja propada, naši škverovi ne koriste EU-fondove

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=4C71846E-981D-4EAB-BED9-5BACC2315E09

Prekrcano 300 tona soli, brod odsukan s Brača

Brod „Alfa Dragon“, dužine 80,6 metara, pod panamskom zastavom, odsukan je u subotu oko 15.15 sati s obale otoka Brača, gdje se nasukao u petak rano ujutro nakon prolaska kroz Splitska vrata ploveći iz talijanske luke Porto Empedocle prema luci Split - doznaje se iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

U subotu ujutro oko 11 sati s broda je prekrcano oko 300 tona soli kako bi se olakšalo odsukanje koje je obavio tegljač „Alkaid“ Brodospasa.

Ronioci su obavili pregled broda i utvrdili oštećenja zbog čega je more prodrlo u dvodno.

Brod se tegli za sjevernu luku Split, gdje će biti iskrcan teret, a potom ide u brodogradilište na popravak.

U vrijeme nezgode na brodu je bilo četrnaest članova posade i 3.150 tona soli.

Istragu ove pomorske nesreće obavljaju inspektori Lučke kapetanije Split.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Časnik uvjetno osuđen na 10 mjeseci zatvora: "Joerg N" otplovio, "Golub" na dnu mora

Petnaest dana nakon havarije plivarice "Golub", čija se osmeročlana posada zahvaljujući ludoj sreći spasila trenutak prije potonuća broda na dubinu od 40 metara, pet nautičkih milja od obale Verudele, uklonjene su sve mreže i konopci koji su plutali u moru i predstavljali opasnost za sigurnost plovidbe. Brod "Golub" još je u moru, doznajemo iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Izazvao nesreću

U petak je pak na Općinskom sudu u Puli drugi časnik palube broda "Joerg N" Jo Ann Topino Cordova (32) iz Filipina po optužnici pulskog Općinskog državnog odvjetništva, temeljem izjave za donošenje presude po sporazumu stranaka, proglašen krivim za izazivanje pomorske nesreće u kojoj je potopljena plivarica "Golub".

Pred tročlanim vijećem, kojim je predsjedala sutkinja Vera Glasnović Gjoni, Cordova je kažnjen uvjetnom osudom na deset mjeseci zatvora, s dvogodišnjim rokom provjeravanja. Naime, funkcija sudskog vijeća u ovom je predmetu bila tek kontrolna, jer je Odvjetništvo s optuženim Filipincem prethodno postiglo sporazum kojim on priznaje da je 1. studenoga 2011. oko 1.20 sati na otvorenom moru kao odgovorni časnik na zapovjedničkom mostu broda "Joerg N" kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao nesreću u kojoj je prouzročena šteta velikih razmjera, odnosno veća od 2,2 milijuna kuna.

Žalba protiv ove presude nije dopuštena jer su se stranke odrekle prava na žalbu. U sporazumu Odvjetništva s Filipincem osim njegovog priznanja krivnje i prihvaćanja predložene uvjetne kazne piše i da "stranke sporazumno utvrđuju da je Rade Palaškov (vlasnik i zapovjednik potonulog broda op. a.) u zapisniku od 4. studenog podnio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 300.000 eura ukoliko se ne nagodi s vlasnikom broda koji je prouzročio štetu. S obzirom na to da bi raspravljanje o oštećenikovom imovinskopravnom zahtjevu znatno odugovlačilo ovaj postupak, zahtjev će oštećenik ostvariti u parnici.
Povučena zabrana

Devedesetmetarski brod "Joerg N" koji je potopio usidreni ribarski brod "Golub" isplovio je 11. studenog iz riječke luke prema Francuskoj, i to nakon rješenja Trgovačkog suda u Rijeci kojim je dopušten odlazak broda i prekinuta privremena zabrana isplovljenja koja je bila na snazi radi osiguranja novčane tražbine. Lučka kapetanija Rijeka putem agenta broda primila je potvrdu o svim otklonjenim nedostacima koje je inspektor riječke kapetanije ustanovio prilikom redovitog pregleda broda.

Iz Ministarstva mora na naše su traženje pojasnili da je predlagatelj osiguranja Rade Palaškov (67) iz Labina, koji je vlasnik i zapovjednik "Goluba", u podnesku zaprimljenom kod Trgovačkog suda u Rijeci 10. studenog povukao prijedlog za izdavanje privremene mjere zaustavljanja broda "Joerg N", odnosno predložio je da se brod oslobodi zaustavljanja.

- Iz rješenja poslanog Lučkoj kapetaniji Rijeka ne vidi se razlog, a niti visina tražbine. U rješenju suda riječkoj kapetaniji se nalaže da brodu "Joerg N" vrati brodske isprave, piše u odgovoru Ministarstva na naša pitanja, a navodi se i da su ronioci uz suglasnost pulske kapetanije u više navrata pregledali brod te da je također utvrđeno da zasad nema opasnosti od istjecanja goriva.

Protiv zapovjednika "Goluba" Rade Palaškova Kapetanija je pak pokrenula prekršajni postupak zbog isplovljavanja bez minimalnog broja stručno osposobljenih članova posade, neodržavanja straže na usidrenom brodu i nepoduzimanja radnji kojima se mogao izbjeći sudar na moru. Prekršajni postupak protiv Palaškova, izvijestili su iz Ministarstva mora, još nije dovršen.



Izvor: novilist.hr; Marica Košta

RIJEKA Za norveškog naručitelja
Isporučen tanker u brodogradilištu 3. maj

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=9E1BA884-B15B-41EA-8831-4658BE5A3F48

Dodijeljene stipendije budućim pomorcima u Rijeci



Državni tajnik za more kap. Mario Babić dodijelio je u petak, 18. studenog, 68 stipendija budućim pomorcima i to za 53 učenika Pomorske škole Bakar i za 15 studenata Pomorskog fakulteta Rijeka.

Učenička stipendija iznosi 800, a studentska 1.200 kuna mjesečno, a stipendisti imaju na nju pravo tijekom redovitog školovanja uz uvjet plovidbe na hrvatskim brodovima nakon završetka školovanja u trajanju primanja stipendije.

Ljudski faktor presudan je za sigurnu plovidbu i zato ulažemo u znanje jer su se stipendisti pokazali uspješnima na našim brodovima, istaknuo je Babić dodajući kako je ove godine zabilježen rekordan odaziv za stipendije koje su dobili budući pomorci s prosjekom ocjena 3,7.

U posljednjih šest godina Ministarstvo je izdvojilo oko 17 milijuna kuna za stipendiranje 750 učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta, a izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika omogućili smo im lakši ukrcaj nakon završetka obrazovanja, naglasio je državni tajnik.

Kako je pojasnio, tim je izmjenama uveden tonažni porez za hrvatske brodare koji će moći ostvariti porezne olakšice ukoliko ukrcaju određeni broj pripravnika.

Podsjetio je da je socijalnom reformom za pomorce uvedeno obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a da porez plaća svega pet posto pomoraca koji imaju velika primanja.

Nakon više od sto godina budućim pomorcima je na raspolaganju školski brod „Kraljica mora“ na kojem mogu stjecati praktična znanja, ali i iskusiti život na brodu.

Na prigodnoj svečanosti u Bakru stipendiste su pozdravili Jasna Blažević, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Primorsko-goranske županije, gradonačelnik Tomislav Klarić, kap. Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole, a svečanosti su nazočili i riječki lučki kapetan Darko Glažar, te predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske i pomorskih udruga.

Na svečanosti u Rijeci studentima je mirno more poželio dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos poručivši im da su izabrali teško, ali časno zanimanje koje ima velike ovlasti. Svečanosti su nazočili i dogradonačelnik Željko Jovanović i prorektor riječkog sveučilišta dr.sc. Pavao Komadina.

U srijedu, 16. studenog, studentima Sveučilišta u Dubrovniku i učenicima dubrovačke Pomorsko-tehničke škole je dodijeljena 21 stipendija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.


Izvor: MMPI

Dobitnici Vjesnikove plave vrpce za 2011.

Plava vrpca Vjesnika za 2011. u pojedinačnoj konkurenciji bit će dodijeljena zapovjedniku ribarskog broda "Nebeski" Robertu Mršiću iz Pinezića na otoku Krku,
a u momčadskoj konkurenciji posadi norveškoga trgovačkog broda "Emu Arrow", rečeno je na konferenciji za novinare u Sindikatu pomoraca Hrvatske.



Robert Mršić spasio je iz nevremena dvočlanu posadu, nautičare iz Belgije i Hrvatske, s američke jedrilice "Nage Libre", dugačke 13,5 metara. Bura je puhala brzinom od 30 do 60 čvorova, jedrilici je bilo oštećeno kormilo, a jedan od dvojice članova posade bio je teško ozlijeđen, što je otežalo spašavanje i uzimanje jedrilice u tegalj. Vlasnik jedrilice iz Belgije bio je u šoku, pa je nemoćno ležao u potpalublju, a ozlijeđeni član posade iz Zagreba uspio je dohvatiti dobačeni konop, nakon čega je ribarica jedrilicu doteglila u Komižu.

Posada trgovačkog broda "Emu Arrow", tvrtke "Gearbulk", spasila je svoj brod za vrijeme potresa i tsunamija u japanskoj luci Kašimi. Posada, kojom je zapovijedao Nedjeljko Škapul s otoka Lošinja, spasila je brod unatoč plimnim valovima visokima i do 14 metara. Kapetan Škapul i posada jedini su ostali na svojem brodu u Kašimi, a sve druge posade napustile su brodove koji su potom plutali razrušenom lukom. U jednom trenutku val je izbacio brod na obalu, zatim ga vratio u more, a unatoč oštećenjima trupa Škapul je uspio spasiti brod.

U pojedinačnoj konkurenciji još je bio pothvat korčulanskog kapetana Mira Petra Alibašića, koji se kao zapovjednik tankera "Zirku" uspješno suprotstavio somalskim gusarima. Gusari su brod držali u zatočeništvu 87 dana, dok im nije isplaćena otkupnina, a Alibašić je uspio spasiti brod.

U momčadskoj kunkurenciji još su bila tri pothvata. Posada ophodnog broda Pomorske policije iz Rijeke P-113 spasila je petoricu ribolovaca, pošto im je kod Suska potonuo gliser. Posada splitske ribarice "Dišpet" spasila je četvoricu slovenskih nautičara iz nevremena kod Korčule, a posada ophodnog broda "Danče" Lučke kapetanije iz Dubrovnika spasila je pet kupača iz mora kod dubrovačkog hotela "Libertas Rixos".

Na konferenciji je još istaknuto da je ove godine bilo oko 350 akcija spašavanja na moru, tj. na hrvatskoj strani Jadrana, u kojima je spašeno oko 900 ljudi.

Plavu vrpcu Vjesnika, jedinstvenu nagradu za spašavanje ljudi i imovine, utemeljio je 1966. književnik Ratko Zvrko, tadašni urednik pomorstva u Vjesniku.

Ove godine dobitnik Vjesnikove plave vrpce u pojedinačnoj konkurenciji dobit će zlatni prsten Plave vrpce i pismeno priznanje, a dobitnici u momčadskoj konkurenciji srebrnu plaketu

Plave vrpce, svileni plamenac i pismeno priznanje. Plava vrpca Vjesnika bit će uručena danas u 12 sati u ACI-jevoj marini u Ičićima.

O ovogodišnjim dobitnicima govorili su predsjednik SPH Predrag Brazzoduro, tajnik Plave vrpce Vjesnika Damir Herceg i ravnatelj Nacionalne središnjice za koordinaciju traganja i spašavanja na moru Edo Šarunić.

(Hina)

Salona 35 spremna za Dusseldorf

http://img705.imageshack.us/img705/5992/salona356.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/705/salona356.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Solinski Salona Yachts ne posustaje - nakon nedavnog predstavljanja krstaša Salona 38, za veliki sajam nautike u Dusseldorfu u siječnju su pripremili tri stope kraću verziju svoje jedrilice.Opet je riječ o plovilu koje može sudjelovati na regatama, ali istodobno pružiti veliku udobnost na krstarenjima. Kako najavljuju iz Salona Yachtsa (bivši AD Brodovi), cijena Salone 35 bit će 99.500 eura, plus PDV, a prvi kupci imat će posebne pogodnosti.

Osim studija J&J koji već tradicionalno "crta" brodove iz serije Salona, kobilicu je dizajnirao Jason Ker, autor s iskustvima iz America's Cupa. Salona 35 ima prostranu kabinu skoro bez zapreka, a na krmi je cockpit s dva prostrana ormarića te dodatnim ormarićem za plinske boce, dvama kormilima, te jedriličarskom opremom koja omogućava jedrenje i "samcima".

U unutrašnjosti se - u standardnoj varijanti - nalaze prostrani salon, dvije kabine, navigacijski stol, funkcionalna kuhinja, te kao dodatna oprema sklopivi kreveti na kat u salonu. Glavno jedro i Genova su površine 32, odnosno 37,5 metara četvornih. Duljina Salone 35 (preko svega) je 10,4 metra, širina 3,36 metara, a istisnina je 4900 kilograma. Ima i ugrađen motor od 15,3 kW (21 KS), te tank za vodu od 200 litara.

OBALNI PRIJEVOZ EU donosi nove uvjete za koncesije
Na 24 trajektne linije hrvatski brodari do 2017.

Nakon hrvatskog članstva u EU, na natječajima za koncesioniranje brodskih linija moći će sudjelovati i brodari iz drugih zemalja Unije. No, svi ugovori o obalnom linijskom prijevozu koji se potpišu do ulaska Hrvatske u EU ostaju na snazi do 2017.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=CF9E726B-2160-4705-A9B0-413AFC7B3AA2

OBALNI PRIJEVOZ EU donosi nove uvjete za koncesije
Na 24 trajektne linije hrvatski brodari do 2017.

Nakon hrvatskog članstva u EU, na natječajima za koncesioniranje brodskih linija moći će sudjelovati i brodari iz drugih zemalja Unije. No, svi ugovori o obalnom linijskom prijevozu koji se potpišu do ulaska Hrvatske u EU ostaju na snazi do 2017.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=CF9E726B-2160-4705-A9B0-413AFC7B3AA2


Predugo, nazalost predugo ostaju te koncesije... Sto prije dodje konkurencija nasim lopovima to bolje za ljude....

Trajekt Belgija - Engleska auto+4 osobe 30 € 4 sata navigacije
trajekt Jablanac - Misnjak auto+4 osobe 20 € 15 min navigacije

ko je tu lud??

Šest ponuda za liniju Kaprija I Žirja

Na natječaj za dobivanje koncesije na državnoj brzobrodskoj liniji 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik prispjelo je ukupno šest ponuda četiriju hrvatskih brodara:

po dvije Linijske nacionalne plovidbe d.d. iz Splita i tvrtke G. & V. Line d.o.o. iz Dubrovnika, te po jedna T.U.O. Mankul iz Zadra i T.U.O. Šango iz Privlake. U nazočnosti članova stručnoga povjerenstva i predstavnika brodara, ponude su otvorene u srijedu 23. studenoga 2011. godine u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu.

Stručno povjerenstvo će ponude pregledati, ocijeniti i zapisnički konstatirati rezultate, a odluka o odabiru najpovoljnijega ponuditelja donijet će se u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.

Natječaj za davanje koncesije za liniju do Kaprija i Žirja raspisan je 21. rujna 2011. godine, a nakon što je Upravno vijeće Agencije u srpnju 2011. oduzelo koncesiju tvrtki Ivante d.o.o. iz Zlarina koja je od kraja 2007. godine tu liniju održavala brzim plovilom 'Mislav'. Od 30. srpnja na liniji Žirje-Kaprije-Šibenik, kao privremeno rješenje, plovi putnički brod 'Plavi val' zadarskoga broda T.U.O. Mankul.

Sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije 3577/92 Ugovor s novim koncesionarom na liniji 9502 vrijedit će do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će na natječaju moći sudjelovati brodari iz cijele Europske Unije.

Izvor: Agencija za obalni linijski promet

Predugo, nazalost predugo ostaju te koncesije... Sto prije dodje konkurencija nasim lopovima to bolje za ljude....

Trajekt Belgija - Engleska auto+4 osobe 30 € 4 sata navigacije
trajekt Jablanac - Misnjak auto+4 osobe 20 € 15 min navigacije

ko je tu lud??

:okay:
Ludi smo mi što moramo plačati toliku cijenu

^^ koja pljacka..wow..:ohno:

Nauta Lamjana - po drugi put čeka se odluka Ministarstva mora

http://img402.imageshack.us/img402/5395/lamjanastrajk23091108.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/402/lamjanastrajk23091108.jpg/)

Uploaded with ImageShack.us (http://imageshack.us)

Nauta Lamjana koja je prije nešto više od mjesec dana zbog blokade računa otišla u stečaj, još uvijek čeka da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s investicijskim fondom Jupiter Adrijom, u čijem je vlasništvu brodogradilište, raskine ugovor o koncesiji jer ga vlasnici brodogradilišta ne poštuju.Postoje opravdani razlozi za raskid ugovora o koncesiji jer Jupiter Adrija, kako potvrđuje Vedran Uranija, pravni zastupnik SSSH-a, ne obavlja remont brodova te je mimo ugovora o koncesiji taj investicijski fond izgradio halu na području brodogradilišta.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upoznato je sa svime što se posljednjih godina događa s Nautom Lamjanom. Razlog otvaranja stečaja je blokada računa Naute Lamjane do koje je došlo zahvaljujući potraživanjima, u iznosu 100 tisuća, sestrinske firme Jupiter Adrije. Stečaju je prethodio generalni štrajk 79 zaposlenika Naute Lamjane, koji su posljednju plaću dobili u ožujku ove godine, kaže Vedran Uranija, dodajući da sindikalisti ulažu maksimalne napore da se koncesija s Jupiter Adrijom što prije raskine, nakon čega bi se išlo na prodaju Naute Lamjane.

Uvjeti za prodaju, kako pojašnjava Vedran Uranija, sada, kada je Nauta Lamjana u stečaju su otežani. No prodaja je ipak moguća. Prema Uranijinim riječima, zainteresiranih tvrtki za kupnju Naute Lamjane ima, a među najkvalitetnijima je jedno tursko poduzeće. Uz ozbiljnu ponudu iz Turske za Nautu Lamjanu interesira se i nekoliko domaćih, hrvatskih tvrtki.

- Radnici, koji su od ožujka bez plaće, kao i sindikalisti, s nestrpljenjem očekuju službenu reakciju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iako su u razgovorima pokazali razumijevanje i naslutili pozitivan rasplet cijele situacije, službeno ništa još nije napravljeno. Kako bi što prije došlo do raskidanja ugovora o koncesiji s Jupiter Adrijom, sindikalisti su ponovo bili u Zagrebu, odakle su se vratili puni optimizma, kaže Uranija, zaključujući da se sada opet čeka potez Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

BRODOGRADNJA Žele čak tri škvera
Končar: Tražimo iste uvjete kao u EU

Končar kaže da su dobili prijedlog ugovora u kojem su im neki dijelovi posve neprihvatljivi i suprotni europskoj praksi. »Zato ćemo u pregovorima koji će uslijediti, tražiti da nam se omoguće identični uvjeti poslovanja kakvi vrijede u zemljama članicama Europske unije«, izjavio je.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=46C3D62E-856E-4B74-908C-9E56EE41C10F

Koncesiju za liniju Žirje-Kaprije-Šibenik žele četiri hrvatska brodara

Na natječaj za dobivanje koncesije na državnoj brzobrodskoj liniji 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik, za koju je natječaj raspisan 21. rujna ove godine, stiglo je šest ponuda četiriju hrvatskih brodara. Prema informaciji iz Agencije za obalni linijski pomorski promet iz Splita, po jedna ponuda prispjela je od T.U.O. Mankul iz Zadra i T.U.O. Šango iz Privlake, dok su dvije ponude poslali Linijska nacionalna plovidba d.d. iz Splita i tvrtka G.&V. Line d.o.o. iz Dubrovnika.

Odluka o odabiru najpovoljnijega ponuditelja donijet će se u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda.Liniju Žirje-Kaprije-Šibenik, inače, održavala je tvrtka Ivante d.o.o. iz Zlarina brzim plovilom “Mislav” od kraja 2007. godine do srpnja 2011. kada joj je Agencija oduzela koncesiju zbog neudovoljavanja uvjetima.Kao privremeno rješenje na toj je liniji plovio putnički brod “Plavi val” zadarskoga brodara T.U.O. Mankul.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/156287/Default.aspx

POTICAJ Državna podrška za pomorska zanimanja
Ministarstvo mora dodjeljuje 204 stipendije za 2011./2012. godini

Od ukupnog broja stipendija, njih 151 odnosi se na učenike, a samo 53 dodjeljuju se studentima. Ministarstvo je za stipendije rezerviralo i isplatilo 17 milijuna kuna za ukupno 720 učeničkih i studentskih stipendija, koliko ih se trenutačno koristi.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=5ADCF97F-4DA8-4237-81EB-A1E676503A52




BRODOGRADNJA Kriza utjecala i na poslovanje Uljanika
Četiri škvera u problemima dok pulski Uljanik raste

Pulski škver osnovan je davne 1856., a bio je brodogradilište austro-ugarske ratne mornarice. Zbog pravodobna restrukturiranja i stalna prilagođavanja tržišnim potrebama uspješno posluje.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=658BA24B-41B8-4C09-91B9-DA29B5CDC5D6

DALMACIJA U IŠČEKIVANJU Škverove će privatizirati ili zatvoriti

Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) izradila je nacrte ugovora za privatizaciju hrvatskih brodogradilišta u teškoćama. Europska komisija je dobila i komentirala te nacrte i cijena je bila pozitivna, uz neke manje sugestije koje su poslane hrvatskim vlastima u listopadu ove godine, doznajemo u Europskoj komisiji.

- Do sada, ugovori o privatizaciji nisu potpisani. Bitno je što je prije moguće potpisati privatizacijske ugovore s odabranim ponuđačima. To je nužan sljedeći korak u procesu restrukturiranja, koji bi trebao dovesti do održivosti brodogradilišta - smatraju u Europskoj komisiji.

Europski povjerenik zadužen za proširenje Štefan Füle i Joaquín Almunia, potpredsjednik Europske komisije i europski povjerenik zadužen za tržišno natjecanje, 10. listopada 2011. su pisali Vladi RH u tom smislu i naglasili važnost brzog ispunjavanja obveza preuzetih od Hrvatske u tom području.

Prebacivanje vrućeg krumpira
Iako o tome nema službene potvrde, nije teško zaključiti da u Europskoj komisiji smatraju da Vlada RH do sada nije potpisala ugovore o privatizaciji brodogradilišta u teškoćama zbog predizbornog razdoblja. Vrlo je teško vjerovati da će se ugovori potpisati prije izbora, pa se očekuje da će aktualna Vlada ugovore spremne za potpisivanje ostaviti novoj Vladi. Tako bi se izbjeglo poduzimanje nepopularnih koraka u ovom osjetljivom trenutku.

- Nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji, pravila o državnim potporama i procedure u cijelosti će se primjenjivati na Hrvatsku. To znači da nakon pristupanja neće biti posebnog nadzornog mehanizma za tržišno natjecanje, ali će se Hrvatsku tretirati na potpuno isti način i bit će podvrgnuta istim pravilima kao i bilo koja druga država članica Europske unije - ističu u Europskoj komisiji.

U procesu restrukturiranja postoji nekoliko ključnih uvjeta. Budući vlasnici moraju dati doprinos planu restrukturiranja iz svojih vlastitih sredstava, koji doprinos mora biti stvaran i ne smije sadržavati državne potpore, te mora predstavljati najmanje 40 posto ukupnih troškova restrukturiranja. U javnom su se natječaju tražila kvalitetna i prihvatljiva jamstva.

Smanjivanje kapaciteta
Sada se spominju bankovna jamstva koja su prema agenciji za kreditni rejting Standard & Poor’s rangirana najmanje s BBB. Kako doznajemo u agenciji Standard & Poor’s, tamo se ocjenjuje kreditni rejting samo dviju hrvatskih banaka – Hrvatske banke za obnovu i razvitak, te Zagrebačke banke. I jednoj i drugoj rejting je niži od BBB, odnosno BBB-. To bi značilo da bi kupci hrvatskih brodogradilišta u Rijeci, Kraljevici, Trogiru i Splitu trebali imati strana bankovna jamstva. Tvrtka DIV bi u Brodosplit trebala uložiti oko milijardu i pol kuna, dok bi Jadranska ulaganja u 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir trebala uložiti više od šest i pol milijardi kuna.

Ukupni proizvodni kapacitet hrvatskih brodogradilišta će se smanjiti i to najkasnije dvanaest mjeseci nakon potpisivanja ugovora o privatizaciji. Smanjenje kapaciteta može se provesti trajnim zatvaranjem navoza, određivanjem navoza koji će služiti isključivo za vojnu proizvodnju, te smanjenjem površine brodogradilišta.

Brodogradilišta se mogu međusobno dogovoriti o izmjeni svojih pojedinačnih ograničenja proizvodnje. Na temelju obvezujućih sporazuma oni mogu izričito utvrditi koji dio svoje pojedinačne proizvodne kvote ustupaju jedni drugima. Pri tome treba poštovati ukupno godišnje ograničenje proizvodnje.

Prema Prilogu VIII. Ugovora o pristupanju, nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Europska će komisija naložiti Hrvatskoj povrat svih potpora za sanaciju ili restrukturiranje od 1. ožujka 2006. godine nadalje, uvećanih za složenu kamatu, ako ugovori o privatizaciji ne budu potpisani do pristupanja. Sve državne potpore koje su brodogradilišta primila nakon tog datuma moraju se ubrojiti u potpore za restrukturiranje. Povrat potpora će se naložiti i ako se ne smanji proizvodni kapacitet, te ako novi vlasnik ne osigura stvarni doprinos iz vlastitih sredstava koji predstavlja najmanje 40 posto troškova restrukturiranja.

Moglo je i bez privatizacije
Ako do privatizacije ne dođe do ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, teško je očekivati da bi brodogradilišta u teškoćama preživjela. Tada bi se gotovo cijela hrvatska brodograđevna industrija restrukturirala po sistemu “ključ u bravu”, dobro uhodanom nakon 1990. godine. Naime, upravo se to može očekivati ako se ugovori o privatizaciji ne potpišu do spomenutog roka. Istaknimo i to da se “Uljanik” iz Pule ne spominje kao brodogradilište u teškoćama. Nakon demokratskih promjena, u “Uljaniku” se nije promijenio čelni čovjek, nego je na svom mjestu ostao čovjek koji je to brodogradilište vodio i u socijalizmu – Karlo Radolović.

Hrvatska je pogriješila što u pregovorima nije ostavila otvorenom mogućnost restrukturiranja brodogradilišta koja su u teškoćama bez privatizacije. Od Hrvatske se tražilo restrukturiranje koje se nije nužno moralo provesti kroz privatizaciju brodogradilišta. Hrvatska se, naime, obvezala provesti restrukturiranje brodogradilišta u teškoćama kroz njihovu privatizaciju na temelju otvorenog javnog natječaja.

- Jedan od uvjeta propisanih u Prilogu je potpisivanje ugovora o privatizaciji prije pristupanja, pa bilo koji drugi oblik restrukturiranja, poput javnog ili kroz javno-privatno partnerstvo, nije moguć - ističu u Europskoj komisiji.

Azija ‘šije’ Europu
» U brodograđevnoj industriji u EU je od 2008. izgubljeno oko 40.000 radnih mjesta, ističe Europski ekonomski i socijalni odbor.

Azijska su brodogradilišta, predvođena onima iz Kine i Južne Koreje, daleko najjača u svijetu te čine oko 80 posto svjetske brodogradnje po gradnji, a gotovo 90 posto po narudžbama. Brodogradnja iz EU-a ima udio oko 7 posto u svjetskoj brodogradnji. Brodogradilištima na Dalekom istoku na razne načine pomažu njihove države, od potpora do prilagođavanja tečaja njihovih valuta, pa su europska brodogradilišta izložena bezobzirnoj konkurenciji.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/156405/Default.aspx

Pomorci slave sv. Nikolu

Pomorci, ribari i svi s morem povezani, i ove će godine zahvaliti svome zaštitniku sv. Nikoli. Proslava u Rijeci započela je 27. studenoga, 13. hodočašćem brodova u najstarije svetište

sv. Nikole na sjeveru Jadrana, u Kraljevicu. Iz Riječke luke brodovi su krenuli u 9 sati, a misu u Kraljevici u 11 sati predvodio je novi nadbiskupijski povjerenik Apostolata mora Luka Lučić. Ove je godine zbog parlamentarnih izbora hodočašće pomaknuto tjedan dana ranije, ali svetac će se proslaviti i prema liturgijskom kalendaru.

Večer uoči sv. Nikole, 5. prosinca pomorci će u procesiji riječkom Rivom hodočastiti do najveće riječke crkve. Procesija kreće u 18 sati, a misa u crkvi Gospe Lurdske na Žabici započinje u 19 sati. Misu će predvoditi dosadašnji dugogodišnji povjerenik Apostolata mora fra Stanko Dodig.

Na sam spomendan sv. Nikole 6. prosinca pomorci će se paljenjem svijeća i bacanjem cvijeća u more prisjetiti svih poginulih i preminulih.

Izvor: Radio Marija

Vijenac za sve poginule ribare, pomorce, ronioce


Ugodno nedjeljno jutro na oko 10° Celzijevih s blagim suncem koje se pomalo pomalja. U marini u Bibinjama na put se sprema ekspedicija. Odlično vrijeme u već poodmakloj zimi ide na ruku 30-ak ronilaca koji brodovima kreću do otočića Karantuna, a zatim u punoj opremi pod more kako bi u povodu blagdana Sv. Nikole položili vijenac na jedinstvenu podvodnu kapelicu sv. Nikole. Nakon što je prije deset mjeseci, bibinjski morski vuk, jedan od najiskusnijih hrvatskih ronilaca Vinko šimunić Bubanj odlučio ispuniti jedan zavjet i, uz pomoć vjerne ekipe iz Ronilačkog kluba "Sv. Roko" postavio u more šest tona tešku kapelicu, kreće se na njenu prvu cvjetnu krunidbu. I ovoga puta prati ga ekipa iz mladog kluba, a pridružili su se i ronioci Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Interventne policije PU Zadar, članovi RK "Zadar", članovi Ronilačkog centra "Zlatna luka" iz Zadra i članovi ronilačkog centra iz Biograda i drugi.

Zaljubljeni u more

- Danas smo ovdje kao podrška jednom našem članu, Vinku Šimuniću Bubnju. Još prije nekoliko godina on je imao ideju postaviti kapelicu u more. Kad je ideju odlučio realizirati mi smo ga pratili, pa ga tako pratimo i danas. Kako je uskoro blagdan Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, prigodno je da se okupimo i položimo vijenac za sve poginule ribare, pomorce, ronioce, ali i sve one koji svakog dana odlaze na more, kaže Đani Iglić, predsjednik RK "Sv. Roko".Oni koji se zaljube u more, kao ovi ronioci, pronašli su ćudljivu ljubavnicu. Ona ih smiruje, ali su podložni i njezinoj promjenjivoj ćudi. Stoga valja udobrovoljiti zaštitnika pomoraca i svih onih čiji je put vezan uz more. Ujedno je to i prilika da se prisjete svih nesretno stradalih na moru i polože vijenac i za njihov mir.

- Dva puta završio sam u komori. Našao sam se u mnogim pogibeljnim situacijama, kao i mnogi ronioci u mojoj organizaciji, no nikad nismo imali niti jedan udes, pa netko nas je morao čuvati. Dao sam sebi zavjet da ću napraviti kapelicu kako bih se odužio za to, kaže Bubanj. A na pitanje zašto je kapelica locirana baš kod otočića Karantuna Bubanj objašnjava da je to savršena lokacija jer je sa svih strana okružena; tako joj je s desne strane zadarski arhipelag, s lijeve Pašman, Sit, Biograd, ispred Iž, Rava, Dugi otok, Park prirode Telašćica, a tu je i Nacionalni park Kornati, Velika Proversa i izlaz prema Italiji.Kapelica je bila gotova za manje od dva mjeseca, a najteži posao bilo je potapanje. Ipak, za sve što se hoće nađe se rješenje pa je tako kapelica kamionom prvo dopremljena do marine, a zatim su na nju privezani padobrani te je dotegljena brodom do pozicije. Uz pomoć iskusnih ronilaca iz kluba "Sv Roko" i pod budnim oko Bubnja kapelica je potopljena na dubinu od 16,5 metara da bi ronioci iz svih ronilačkih kategorija mogli zaroniti do nje.

Kapelica iz srca

Kapelica od betona dimenzija je 3x2 metra visine, s krovom oko 2,5 metra. U unutrašnjosti nalazi se mali oltar i raspelo dimenzija 70x40 cm, a na vrhu kapelice nalazi se raspelo 2x40 cm. Ispred nje bit će postavljena i metalna čahura s izrezbarenim likom svetog Nikole. Natpis Sv. Nikola upisan je šljunkom u beton.Bubnja su na ovaj poduhvat, kao i prije dvadeset godina kada je kao bojnik zapovijedao Operativnom ronilačkom grupom, pratili članovi RK "Sv. Roko" iz Bibinja, a mnogi od njih, osim što su uz Bubnja ratovali, i njegovi su bivši učenici, poznati instruktori ronjenja. Osim stare "garde" okupio se i veliki broj mladih ronilaca.

- Veseli me što se ovdje, uz moje učenike, poznate instruktore, okupilo toliko mladosti. Bit će ovo tradicija za budućnost, siguran je Bubanj.Iz marine u Bibinjama krenulo je pet, šest brodova nakrcanih opremom i roniocima. Nakon dolaska na mjesto Bubanj daje posljednje upute i obavljaju se završni dogovori. Ronioci navlače opremu: odijela, peraje, boce i na koncu maske te jedan po jedan, ili jedna po jedna skaču u more. Temperatura mora oko 15-ak °Celzijevih, no roniocima koji se tek u moru osjećaju "svoj na svome" studen ne smeta te ubrzo zaboravljaju na hladnoću. Bubanj u more s broda ulazi posljednji. Tek nakon što je mlađim kolegama pomogao namjestiti opremu, bacio uže do kapelice, da se nitko ne izgubi, i uvjerio se da je sve u redu može ući. On ne oblači odijelo, kao da je sredina ljeta u kratkim hlačama i majici, stavlja boce na leđa, preuzima vijenac i uskače; niti da je trepnuo. Ronilačkih odijela ima 20-ak, ali kaže da još nije vrijeme za njih.

- Ronim dosta dugo tako da sam se naviknuo, a i more još nije hladno. Može se još barem mjesec dana roniti bez odijela, kaže morski vuk s karijerom od 43 godine ronjenja.Ronioci zaranjaju, a na površini ostaju samo mjehurići zraka.Dok čekamo povratak, na brodu se priča o ronilačkim dogodovštinama i lokalitetima, a najbolje anegdote za prepričavanje nastaju u turističkoj sezoni.Nakon nepunih pola sata urona prvi ronioci izlaze van. Odijela se brzo skidaju, smrznuti, ali zadovoljni ronioci već dijele prva iskustva iz zarona. Krećemo pučinom natrag u Bibinje, pa na vrući čaj uz koji će se opet pričati o ronjenju i moru.Kapelica koja je nastala kao zavjet postala je nešto jedinstveno u našem moru. Mladi parovi dolaze tamo zaručiti se, a ljudi u braku obnoviti svoje zavjete. Turisti se dive ovom jedinstvenom svetištu na dnu mora.

- Kapelica je nastala iz srca, ne zato da bude atrakcija ili zbog mog imidža, no postala je nešto posebno i drugim ljudima. Mislim da je moj zavjet time ispunjen, zadovoljno zaključuje Bubanj.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/28112011/vijenac-za-sve-poginule-ribare-pomorce-ronioce

‘Fassmer’ iz Bremena zainteresiran za suradnju s ‘brodogradilištem specijalnih objekata’
Nijemci bi sa škveranima gradili patrolne brodove

Da izgradnja flote Obalne straže RH privlači pažnju i u inozemstvu, pokazuje i interes čuvenoga njemačkog konstrukcijskog ureda i brodogradilišta “Fassmer” iz Bremena.Tvrtka poznata po specijalnoj brodogradnji i tehnološkim inovacijama u brodogradnji ponudila se kao suradnik u izgradnji patrolnih brodova za Obalnu stražu, i to na navozima Brodogradilišta specijalnih objekata u Splitu.

BSO bez novih poslova na vidiku

Kako doznajemo, Uredu predsjednika RH obraćao se Harald Fassmer, direktor tvrtke. U veljači je održan sastanak na kojem je “Fassmer” prezentirao svoju neobveznu ponudu i projekt dugoročne suradnje s BSO-om koji, kako je poznato, trenutačno gradi tek jedan jedini brod, a novih poslova nema na vidiku.Prvi patrolni brod za Obalnu stražu, po ideji iz “Fassmera”, gradio bi se u Njemačkoj, a preostalih pet u Hrvatskoj, odnosno BSO-u, uz prijenos znanja i tehnologije. Nakon što bi BSO usvojio visoke “Fassmerove” standarde brodogradnje, zajednički bi se gradili brodovi i za treća tržišta.

Devet mjeseci bez odgovora iz MORH-a

Nakon sastanka u Uredu predsjednika RH uslijedio je dopis ministru obrane Davoru Božinoviću s prijedlogom da se u MORH-u održi sastanak na kojem bi predstavnici njemačke tvrtke dodatno pojasnili svoju ponudu. Dakako, nije riječ o favoriziranju, nego uobičajenoj proceduri preusmjeravanja svih zainteresiranih za tehnološku obnovu grana Oružanih snaga RH prema MORH-u, u čijoj je ovlasti, u konkretnom slučaju, raspisivanje natječaja za nabavu brodova.

Međutim, punih devet mjeseci nikakav odgovor iz kabineta ministra nije stigao, niti je održan sastanak s njemačkim brodograditeljima. Projekcije vojnog proračuna RH za sljedeće dvije godine ne predviđaju sredstva za brodove Obalne straže. No, kako je riječ o brodovima koji se upisuju u civilni registar brodova, RH može dobiti dio sredstava za njihovu izgradnju iz EU fondova. “Fassmer” je Hrvatskoj ponudio novi projekt obalnog ophodnog broda CPV40 (Coastal Patrol Vessel) razvijenog za kolumbijsku ratnu mornaricu.Sofisticirano plovilo duljine 40 metara namijenjeno je za širok raspon zadaća: od ophodnje, zaštite ribolovne zone, traganja i spašavanja, te za obuku mornara. Opremljen je mornaričkim topom typhoon Mk25 ModII kalibra 25 mm, s elektrooptičkim ciljnikom, a na krmenom dijelu smješten je i brzi čamac. Kako doznajemo, cijena broda je manja od 10 milijuna eura, koliko su u MORH-u procijenili da bi iznosila pojedinačna cijena novih “patrolaca” Obalne straže.


MORH: Razmotrit ćemo sve ponude

Na ponudu iz Bremena u MORH-u gledaju kao “jednu od mnogih neobvezujućih, informativnih ponuda koje kontinuirano zaprimaju nadležne službe od raznih svjetskih brodogradilišta”. - Nije donesena odluka o nabavi brodova za potrebe Obalne straže, definitivno će se razmotriti sve ponude. Prirodno je da će se prvenstveno pokušati iznaći rješenje o tome da se izgradnja brodova za potrebe HRM-a zadovolji u hrvatskim brodogradilištima - odgovor je iz MORH-a.

‘Fassmer’ - od pilotina do jahti

Sjedište “Fassmera” nalaze se pokraj njemačkoga grada Bremena, na obali rijeke Weser, a broji oko 900 zaposlenika. Tvrtka postoji od 1850. godine. Projektira i gradi “off shore” brodove, brodove za hidrografska istraživanja, pilotine i radna lučka plovila, zatim brodove za spašavanje, jahte te patrolne brodove.

‘Rainbow Warrior III’

Jedan od zadnjih “Fassmerovih” tržišnih uspjeha je ugovorena izgradnja broda “Rainbow Warrior III”, dugog 60 metara i vrijednog 23 milijuna eura, za poznatu ekološku organizaciju “Greenpeace”.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/156588/Default.aspx

Novi rok za isporuku ‘Piane’ sredina prosinca

Sredina prosinca novi je rok za isporuku putničkog ro-paxa “Piana” koje je “Brodosplit” izgradio za francuskog brodara „Le Meridionale“. S obzirom na složenost projekta, javljao se problem pregrijavanja elektromotora ventilatora kojim većim količinama svježeg zraka moraju opskrbljivati garažne i putničke prostore, te problem s “neuštimanom” automatikom glavnih motora.

Sve te teškoće uspješno su riješene. Sada škverski inženjeri moraju riješiti problem koji se javlja kod usisne cijevi za hlađenje glavnog i pomoćnih motora. Škverani su uočili “prigušivanje” usisa mora, a riječ je o problemu koji će se riješiti proširenjem usisnog “kingstonea”. Odnosno, proširit će se promjer cijevi koja vodi iz usisne košare na podvodnom dijelu oplate (“kingstone”,op.a.) prema pumpama.

Pojednostavnjeno rečeno, povećat će se dotok morske vode koja se koristi za rashladnik slatke vode, a bez koje nije moguće vršiti hlađenje glavnog i pomoćnog motora. “Piana”, čija isporuka zbog složenosti projekta i kratkih rokova kasni 6 mjeseci, prošla je niz zahtjevnih provjera “francuske zastave”, što je jedan od zadnjih koraka prema primopredaji.

Kako doznajemo u “Brodosplitu”, zadnja probna vožnja ro-paxa očekuje se 29. studenog kada bi se trebala potvrditi tehnička-tehnološka spremnost broda koji zadovoljava sve kriterije francuske plovidbene zastave.


Izvor: slobodnadalmacija.hr; D.Krnić

Kritika s mosta: Za HZZO pomorci su poput kasice prasice

Pomorci u pravilu danima čekaju poštara da se na njihovim vratima pojavi s plavom kuvertom od HZZO-a s prijavom u osnovno (obvezno) zdravstveno osiguranje. Međutim, čekanje na prijavu često se rastegne i na 15 ili 20 dana od trenutka kada pomorci u nadležnoj kapetaniji dobio pečat o iskrcaju.

Upravo zbog takve sporosti domaće zdravstvene administracije nisu rijetka “grintanja” članova posada koji se otvoreno pitaju koliko tjedana treba proći da bi dobili zdravstvenu iskaznicu nakon što se uredno prijavio da je s broda stigao kući.

Jedan od mojih prijatelja, puna dva tjedna nakon povratka s broda, morao se hitno obratiti liječniku zbog svojih zdrasvetnih problema.

- Molim vas zdravstvenu iskaznicu - bilo je prvo pitanje medicinara nakon što je stigao na hitnu.

- Ispričavam se, ali nisam je još dobio - uzvratio je i ubrzo dobio povratni odgovor:

- Nema veze! Morate platiti pregled.

Iz spomenutog primjera sasvim je vidljivo kako pomorci u pravilu preplaćuju zdravstveno osiguranje. Naime, oni u pravilu plaćaju koliko im je taj oblik osiguranja potreban dok borave kod kuće, ali po aktualnim propisima oni podmiruju iznos koji su proveli na brodu, pa ne treba puno matematičkog znanja da se zbroji kako pomorci uvijek preplate svoju obvezu.

‘Stranac’ plaća osiguranje

U svakodnevnom poslovanju kompanija i njihovu odnosu prema pomorcima-zaposlenicima gotovo je nepisano pravilo da brodar osigurava članove posade još i prije ukrcaja.

Ako je nekom hrvatskom pomorcu tijekom ugovora potrebno liječenje u nekoj od bolnica širom svijeta, troškove pokriva kompanija, a ne HHZO, i nitko nas ne može uvjeriti u suprotno.

Ako pomorac godinama redovito plaća svoje zdrastevno osiguranje u Hrvatskoj, a nikad ne iskoristi pravo na hitnu pomoć ili bolničko liječenje, HZZO bi morao posjedovati sustav koji bi vrednovao njegova rprijašnja ulaganja.

Jer, česti su primjeri da se traži plaćanje pregleda iako je već uplatio, primjerice, 7000 kuna za tu godinu, a usluge uopće do tada nije koristio.

HZZO ima jasan uvid koliko je svaki pomorac uplatio za zdravstveno osigranje u tekućoj godini. Umjesto korektnog odnosa, “ljude od mora” tretira se kao kasice prasice u koje država uvijek može zagrabiti.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Kap. Ivica Slavica

Reakcija na istup SDP-ovog gospodarskog stratega

Trećemajci: Dosta nam je politike u škveru, a Slavko Linić neka prvo nauči razliku između doka i navoza

Boris Bučanac iz Sindikata metalaca poručio kako je trećemajcima preko glave miješanja politike u njihov škver i da će se, ako bude potrebno, protiv toga boriti i izlaskom na ulice

http://img231.imageshack.us/img231/893/trecemajcidostanamjepol.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/231/trecemajcidostanamjepol.jpg/)


RIJEKA Očito je da već samo ime SDP-ovca Slavka Linića izaziva burne reakcije kod trećemajaca, čiji su predstavnici u Radničkom vijeću u srijedu održali konferenciju za novinare.

Ne žele, kažu, da se njihov istup tumači kao podrška aktualnoj Upravi 3. maja, ali su zato "opleli" po Liniću, podsjetivši što je taj čovjek kao potpredsjednik Vlade od 2000. do 2004. godine učinio 3. maju.

Predsjednica RV-a Nada Jelinić - Starčević odmah je nastojala eliminirati špekulacije o eventualnoj političkoj pozadini pressice. Istaknula je kako u RV-u sjede članovi koji pripadaju raznim političkim opcijama. Za primjetiti je bilo kako su se u ovoj reakciji ujedinila sva tri trećemajska sindikata, među kojima dosad nije nedostajalo međusobnih trvenja i neslaganja.

- Gospodin Linić, koji se predstavlja kao nekakav veliki stručnjak, najprije bi trebao naučiti razliku između doka i navoza da mu se barem ne smiju u brodogradilištu, odmah, bez uvijanja počela je Nada Jelinić - Starčević.

Ona je podsjetila kako je upravo pod Linićevim patronatom, kada je 2000. koalicija došla na vlast, smjenjena trećemajska uprava na čelu sa Sanjinom Kajbom, premda je tada prikupljeno 1.500 potpisa među radnicima koji su smatrali da Kajba treba ostati na svojoj funkciji.

Postavljen je Zdenko Marčelja kojeg je ta ista Vlada tri godine kasnije smjenila, priznajući time da je taj potez bio potpuni promašaj.

Trećemajci Liniću ne mogu oprostiti oduzimanje vrijednih nekretnina izvan kruga brodogradilišta, među kojima i Peškeru te skladište cijevi i lomaru u Mučićima.

- Koliko nam je poznato, zemljište i pogoni u Mučićima prodani su rapskom privatniku Pičuljanu, a 3. maj morao je za korištenje potrebnih pogona plaćati najamninu. Nisam ni policija, ni USKOK, ali sve me to podsjeća na slučaj Kamenskog, zaključila je Jelinić - Starčević.

Kao treći Linićev promašaj je spomenuta i nekadašnja financijska direktorica 3. maja Branka Juričev, koja je za njegovog mandata došla u škver. Juričevicu trećemajci smatraju jednom od najodgovornijih za kasniju situaciju u kojoj se zatekao riječki škver kada se, mnogi sumnjaju namjerno, nije osnažio nijedan novi posao, pa je 3. maj zjapio potpuno praznih navoza. Juričev će ostati upamćena po svojoj legendarnoj izjavi pred više stotina radnika kako je "3. maju jeftinije ne graditi brodove".

- Kada su 2003. godine, nakon neuspjelog eksperimenta s Marčeljom, Gvozdena Rukavinu postavili na čelo uprave tražili su da svojom osobnom imovinom garantira za poslovanje brodogradilišta.

Pitam se zašto gospodin Linić svojom i imovinom svoje bliže rodbine nije odgovarao za promašaje koje je učinio u 3. maju, zapitala se Jelinić - Starčević.

Povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera Vedran Sabljak zapitao se odakle Liniću pravo da kadrira i prije dolska na vlast dok je Boris Bučanac iz Sindikata metalaca poručio kako je trećemajcima preko glave miješanja politike u njihov škver i da će se, ako bude potrebno, protiv toga boriti i izlaskom na ulice.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Trecemajci-Dosta-nam-je-politike-u-skveru-a-Slavko-Linic-neka-prvo-nauci-razliku-izmedu-doka-i-navoza

Novi rok za isporuku ‘Piane’ sredina prosinca

Sredina prosinca novi je rok za isporuku putničkog ro-paxa “Piana” koje je “Brodosplit” izgradio za francuskog brodara „Le Meridionale“. S obzirom na složenost projekta, javljao se problem pregrijavanja elektromotora ventilatora kojim većim količinama svježeg zraka moraju opskrbljivati garažne i putničke prostore, te problem s “neuštimanom” automatikom glavnih motora.

Sve te teškoće uspješno su riješene. Sada škverski inženjeri moraju riješiti problem koji se javlja kod usisne cijevi za hlađenje glavnog i pomoćnih motora. Škverani su uočili “prigušivanje” usisa mora, a riječ je o problemu koji će se riješiti proširenjem usisnog “kingstonea”. Odnosno, proširit će se promjer cijevi koja vodi iz usisne košare na podvodnom dijelu oplate (“kingstone”,op.a.) prema pumpama.

Pojednostavnjeno rečeno, povećat će se dotok morske vode koja se koristi za rashladnik slatke vode, a bez koje nije moguće vršiti hlađenje glavnog i pomoćnog motora. “Piana”, čija isporuka zbog složenosti projekta i kratkih rokova kasni 6 mjeseci, prošla je niz zahtjevnih provjera “francuske zastave”, što je jedan od zadnjih koraka prema primopredaji.

Kako doznajemo u “Brodosplitu”, zadnja probna vožnja ro-paxa očekuje se 29. studenog kada bi se trebala potvrditi tehnička-tehnološka spremnost broda koji zadovoljava sve kriterije francuske plovidbene zastave.


Izvor: slobodnadalmacija.hr; D.Krnić

francuska plovidbena zastava... wtf?

Bačić Jadroliniji omogućio isplatu 200 milijuna kn iz proračuna

Jadroliniji se pogoduje na sve načine. Ministarstvo mora, Branko Bačić, donedavni predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije, Mario Babić, predsjednik Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet, i Ivan Franičević, ravnatelj te agencije, sustavno sprečavaju rast i razvoj Linijske obalne plovidbe nezakonito dodjeljujući poslove Jadroliniji, kazala je Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plovidbe u Splitu.

Tvrdi da je pogodovanje Jadroliniji potvrdio i Upravni sud RH koji je temeljem tužbi LNP-a presudio da je agencija na čak četiri brzobrodske linije prekršila odredbe javnog natječaja i uredbu o postupku za davanje koncesija. Riječ je o linijama Lastovo – Split, Mali Lošinj – Rijeka, Vis – Split i Bol – Split. Agencija je poništila sporne koncesijske natječaje, međutim nije raspisala nove, nego je dopustila da ih Jadrolinija nezakonito održava.

– U četiri godine, koliko su trajali sporovi, Jadrolinija je nezakonito uprihodila oko 200 milijuna kuna potpora iz državnog proračuna – ističe Mišura.

Sve to, kaže, događalo se na štetu malih brodara među kojima je i LNP. Oni nisu imali povlaštene informacije kao Jadrolinija kojoj je bilo dopušteno da samo s jednim brodom dobije više natječaja za različite linije.

– Posljednji udarac ministarstva na LNP eliminacija je iz natječaja za koncesiju za liniju Žirje – Kaprije – Šibenik 28. studenog. Onemogućila nam je otvaranje osam novih radnih mjesta i prihod od oko 25 milijuna kuna u pet godina trajanja koncesije – tvrdi direktorica LNP-a.

Ističe da je ministarstvo samo sat vremena prije isteka natječajnog roka faksom poslalo odbijenicu s obrazloženjem da LNP nije dostavio dokaze da je potpisnik kolektivnog ugovora ili sporazuma. A to se nije ni tražilo.

Denis Jelaska, povjerenik Hrvatskog sindikata pomoraca, naglašava da je taj sindikat s poslodavcem potpisao kolektivni ugovor kojim su pomorcima zajamčena zakonom propisana prava i omogućeno da postanu suvlasnici tvrtke za koju rade. LNP će prilikom isplate dividende najboljim pomorcima podijeliti dionice u protuvrijednosti od 10 posto dobiti od dividende.

LNP je podnio Trgovačkom sudu u Splitu tužbu protiv države za naknadu štete. Samo za jednu liniju šteta je oko 7 milijuna kuna. Odvjetnik Nedjeljko Ivančević tvrdi da se Jadrolinija natjecala samo s jednim brodom za četiri linije, a onda u plovidbu uvela druge brodove potpuno drugačijih karakteristika.

Izvor: vecernji.hr; Maja Pejković-Kaćanski

francuska plovidbena zastava... wtf?

pa francuzi kao vlasnici ce za luku upisa uzeti neki francurski grad, a onda brod mora ispunjavati francurske norme i zakone

pa francuzi kao vlasnici ce za luku upisa uzeti neki francurski grad, a onda brod mora ispunjavati francurske norme i zakone

thank you cpt obvious :cheers:

brod ne ispunjava direktno kriterije francuske plovidbene zastave... nego kriterije klase i klasifikacijskog drustva. u tom smjeru ide moje pitanje.. jer da se gradi pod liberijskom zastavom, sigurno se to ne bi potenciralo u tekstu

thank you cpt obvious :cheers:

brod ne ispunjava direktno kriterije francuske plovidbene zastave... nego kriterije klase i klasifikacijskog drustva. u tom smjeru ide moje pitanje.. jer da se gradi pod liberijskom zastavom, sigurno se to ne bi potenciralo u tekstu

Na brod jednom godisnje dolazi inspekcija zastave, i naravno da brod mora ispunjavati njihove uvijete.
S u brodogradilistu gradnju broda nadziru inspektori kompanije, zastave i klasifikacijskog drusva (najcesce BV), a isti ti nadziru brod i dalje u plovidbi.

Na brod jednom godisnje dolazi inspekcija zastave, i naravno da brod mora ispunjavati njihove uvijete.
S u brodogradilistu gradnju broda nadziru inspektori kompanije, zastave i klasifikacijskog drusva (najcesce BV), a isti ti nadziru brod i dalje u plovidbi.

jos nisam vidio da netko dolazi kao inspektor pod zastavom...
inace, nije najcesce BV ;)

jos nisam vidio da netko dolazi kao inspektor pod zastavom...
inace, nije najcesce BV ;)

ja sam se najcesce sretao sa BV-em, a ti ocito sa Lloydom ili nekim trecim.

dupli post...

BV je najveci i daje certifikate od igle do aviona :nuts:

Agencija za obalni linijski promet: Jadrolinija nije bila favorizirana na natječajima

Na natječajima za tri brzobrodske linije Upravni sud nije poništio odluke o davanju koncesija Jadroliniji zato što su njezine ponude bile nepovoljne, nego isključivo zbog formalno-pravnih propusta u provedbi natječaja. I bez tih propusta tvrtka Split Tours (sadašnja Linijska nacionalna plovidba) ne bi mogla pobijediti, jer su njihove ponude bile nepovoljnije od ponuda Jadrolinije i drugih brodara.

Na ovaj način Agencija za obalni linijski pomorski promet demantirala je optužbe Linijske nacionalne plovidbe iz Splita o favoriziranju Jadrolinije na natječajima za brzobrodske linije Vis-Split, Lastovo-Hvar-Split i Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Cres-Rijeka, koje je poništio Upravni sud, kao i za liniju Jelsa-Bol-Split, koju je poništilo Upravno vijeće Agencije.

U priopćenju se navodi kako su tvrdnje da je Linijska nacionalna plovidba izbačena iz konkurencije za liniju Žirje-Kaprije-Šibenik neutemeljene, jer nikakva odluka još nije donijeta.



Izvor: novilist.hr; Darko Pajić

http://i2.cdn.turner.com/cnn/dam/assets/111128021737-garage-sovereign-horizontal-gallery.jpg


100 m, 134 milj $

http://edition.cnn.com/2011/12/02/travel/sovereign-luxury-superyacht/index.html?hpt=ieu_t2

:cheers:

U Uljaniku položene kobilice za dvije novogradnje

U Uljaniku je 25. studenoga na navozu 1 upriličena svečanost polaganja dviju kobilica za gradnje 498 i 499, riječ je o brodovima za prijevoz 54 vagona Kaspijem koje

ULJANIK Brodogradilište gradi za Azerbaijan Caspian Shipping Company.

Svaki brod nosivosti 5000 tona, dužine 154,80 i širine 17,5 metara pokretat će dva Uljanik- MAN B&W motora oznake 5S26MC6 svaki snage 2000 kW pri 250 o/min.

Na svečanosti polaganja kobilica su uz Aydina Bashirova predsjednika kompanije Azerbaijan Caspian Shipping Company i njegovih suradnika bili i čelni ljudi Uljanika. Tom je prilikom Marinko Brgić predsjednik upravne ULJANIK Brodogradilišta naglasio kako se nada kako će suradnja dviju tvrtki započeta prije više od četvrt stoljeća biti nastavljena ugovaranjem dodatnih brodova.

Predsjednik Bashirov istaknuo je kako se nada da će brodovi biti izgrađeni na vrijeme, osvrnuo se i na iznimno pozitivna iskustva suradnje s Uljanikom te kako brodovi izgrađeni u Uljaniku još uvijek plove Kaspijem.

Ugovori za gradnju gradnji 498 i 499 potpisani su u svibnju 2011. godine, planirani rok isporuke je konac 2012. godine.

Izvor: Uljanik Brodogradilište

AZOLP: Ponude Jadrolinije bile su najpovoljnije

Brodarska tvrtka Linijska nacionalna plovidba d.d. iz Splita održala je u srijedu 30. studenoga 2011. godine konferenciju za novinare na kojoj su iznijete tvrdnje prenesene

u brojnim tiskanim medijima i na Internetskim portalima.

Obzirom da iznijete tvrdnje traže razjašnjenja Agencija za obalni linijski pomorski promet želi javnost upoznati sa sljedećim:

- Točno je da je Upravni sud RH poništio odluke o davanju koncesije za održavanje brzobrodskih linija, ali ne na četiri kako tvrdi LNP, nego na tri linije: 9602 Vis-Split, 9604 Lastovo-Vela Luka-Hvar-Split i 9308 Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka.

Temeljem toga, u ponovljenom postupku Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet je poništilo natječaje za davanje koncesija. Po isteku žalbenih rokova odluke o poništenju natječaja postale su konačne 7. studenoga 2011. godine. Upravno vijeće je na sjednici održanoj u Zadru 25. studenoga 2011. raspravljalo o raspisivanju novih natječaja za koncesije na linijama 9602, 9604 i 9308, te zadužilo Agenciju da ih žurno pripremi. Temeljem toga stručne službe Agencije privode kraju pripreme za raspisivanje natječaja.

Nužno je naglasiti da u sva tri slučaja Upravni sud RH nije poništio odluke o davanju koncesija brodaru Jadroliniji temeljem toga što bi ponude Jadrolinije bile nepovoljne, nego isključivo zbog formalno-pravnih propusta u provedbi koncesijskoga natječaja.

I da nije bilo proceduralnih propusta Split Tours d.d. (sadašnja Linijska nacionalna plovidba d.d.) ne bi mogao pobijediti na natječajima, jer su njegove ponude bile nepovoljne.

Na liniji 9308 ponuda Jadrolinije je iznosila 14.550.000 kuna, a Split Toursa 19.495.530,34 kune. Na liniji 9602 ponuda Jadrolinije je bila 9.25 milijuna kuna, a Split Toursa 13.7 milijuna kuna, dok je na liniji 9604 ponuda Jadrolinije iznosila 14.5 milijuna, a Split Toursa 17.822.221,88 kuna. Iz toga je razvidno da se nije pogodovalo Jadroliniji nego su njezine ponude prihvaćene kao najpovoljnije.

- U slučaju brzobrodske linije 9603 Jelsa-Bol-Split natječaj nije poništen presudom Upravnoga suda RH, nego odlukom Upravnoga vijeća Agencije od 20. prosinca 2007., a temeljem žalbe Split Toursa d.d.. Upravni sud RH je svojom presudom od 20. listopada 2010. godine samo potvrdio valjanost odluke Upravnoga vijeća. Natječaj je poništen jer ponuda brodara Jadrolinije nije udovoljavala uvjetima, a ponuda Split Toursa d.d. nije prihvaćena jer je iznosila 13.650.241,88 kuna ili dvostruko više od ponude Jadrolinije (6.8 milijuna kuna) te osjetno više od ponuda tvrtki Miatrade d.o.o. (9.5 milijuna) i U.T.O. Kapetan Luka (9.499.640 kuna)

-Tvrdnje kako je Linijska nacionalna plovidba d.d. izbačena iz konkurencije za koncesiju na brzobrodskoj liniji 9502 Žirje-Kaprije-Šibenik su neutemeljene budući da je postupak koncesioniranja još u tijeku i da nikakva odluka nije donijeta. Naime, ponude su otvorene prije tjedan dana, 23. studenoga 2011. godine, a odluka se mora donijeti u roku od 60 dana od otvaranja ponuda. Ni stručno povjerenstvo, a pogotovo ne Upravno vijeće Agencije, nisu u roku od tjedan dana mogli donijeti konačnu odluku o izboru koncesionara.

Izvor: Agencija za obalni linijski pomorski promet

U Bibinjama osnovana postrojba za traganje i spašavanje na moru

U Općini Bibinje osnovana je prva postrojba za traganje i spašavanje na moru, koja će u sklopu Civilne zaštite Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ubuduće "pokrivati" područje Zadarske i Šibensko-kninske županije.

Sa zapovjednikom Vinkom Šimunićem i voditeljem grupe Đanijem Iglićem, nova je postrojba sastavljena od članova ronilačkih klubova Zadarske i Šibensko-kninske županije, a služit će kao ispomoć policiji i državnim službama u potragama na moru.

Takve postrojbe već su osnovane u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Izvor:privredni.hr

Brodski prijevoz u krizi zbog manjka financijera

Brodarstvo i pomorsko tržište danas u cjelini osjeća negativne posljedice, i to iz dva osnovna razloga. Prvi je nesrazmjer ponude i potražnje brodskog prostora, a drugi je kriza bankarskog sustava. Do novca je mnogo teže doći nego prije nekoliko godina, a kad se novac i osigura, onda je njegova cijena visoka, tvrdi predsjednik Uprave Atlantske plovidbe Pero Kulaš.

http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=3557&Itemid=2

U Brodosplitu položena kobilica za putničku jahtu

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) jučer je položena kobilica za Novogradnju 519, putničku jahtu koja se gradi za stranog naručitelja Laplaine Management Ltd.

sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim otocima.

Riječ je o brodu duljine 60 metara, širine 10.68 metara, visine do glavne palube 4.5 metara i gaza u punom opterećenju 3.1 metar, a koji će postizati brzinu od 13.7 čvorova.

Za vlasnika i VIP goste, o kojima će se brinuti 10 članova posade, predviđene su tri raskošne VIP kabine u koje se može smjestiti 6-ero putnika. Na kraćim relacijama, jahta će na svoje tri palube, u dva velika, luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, moći primiti do 70 putnika.

Ovaj ugovor, nakon triju kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine, daljnji je iskorak Brodosplit – BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase. Isporuka je predviđena u rujnu 2012.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Škver u stečaju: vjerovnici 'Nauta Lamjane' traže mogućnost nastavka poslovanja!

Dva mjeseca od otvaranja stečaja nad ugljanskim škverom Nauta Lamjana na Trgovačkom sudu Zadar je u utorak održano ispitno i izvještajno ročište koje se održalo u nazočnosti više od polovice bivših radnika.

Utvrđeno je da 75 radnika koji su u vrijeme proglašenja stečaja bilo zaposleno potražuje 6,6 milijuna kuna ( u prosjeku oko 100 tisuća kuna što za zaostale plaće, a što za otpremnine).Njihova su potraživanja u prvom isplatnom redu, a u drugom su utvrđena potraživanja poslovnih partnera i države. Najveći vjerovnik je IO Adria iz Švicarske, odnosno fond Jupiter Adria, koji je vlasnik Nauta Lamjane, a priznata su mo potraživanja u iznosu od 4 milijuna i 460 tisuća kuna.

Priznata su potraživanja i Heresa Ugljan u iznosu od 415 tisuća kuna, zatim Odmarališta IO Adrija, tvrtke kćeri Fonda Jupiter koja je i pokrenula stečaj zbog potraživanja od 221 tisuća kuna, a potom slijede brojna potraživanja HEP-a, Općine Kali, Hrvatskih šuma...Porezna uprava je iskazala potraživanja 2,9 milijuna kuna, no kako se većina toga odnosi na doprinose priznate u iznosima naknada za radnike, stečajni upravitelj Edvin Šimunov osporio je ta potraživanja.

Iz stečajne mase Nauta Lamjane trebalo bi se namiriti potraživanja u iznosu od čak 68,6 milijuna kuna, s tim što se 82 posto odnosi na razlučna prava i priznate tražbine Erste banke, koja je davala kredite Jupiter Adriji.Šimunov je u razlozima za nastanak stečaja naglasio podatak o stalnim gubicima i obvezi tvrtke u iznosu od 61,6 milijuna kuna prema vlasniku koji je kreditirao poslovanje.

Zbog iskazanog interesa nekoliko tvrtki stečajni upravitelj je predložio nastavak poslovanja u ograničenom opsegu i prodaju dijela nekretnina. Za zakup dijelova ili cijele Nauta Lamjane interes su iskazali Odlagalište sirovina, Ribarska zadruga i zadruga Omega 3 iz Kali, tek nedavno osnovana tvrtka Rektor iz Zadra, te riječki M-inženjering.No na zahtjev predstavnika radnika Marija Košte nije donesena odluka o davanju u zakup nekoj od ovih tvrtki, nego je odlučeno da se prikupe i druge pismene ponude. S tim što se prethodno od Vlade RH dobije suglasnost za davanje u zakup, budući se radi o području pod državnom koncesijom.

Tehnička Vlada omogućila prodaju parcele na pomorskom dobru!

U koncepciji prikupljanja sredstava za namirenje potraživanja vjerovnika, stečajni upravitelj je predložio prodaju dijela parcele veličine 2000 četvornih metara na kojoj bi mogla biti izgrađena benzinska postaja. No zastupnica RH, zamjenica ODO Lidija Vitaljić, izrazila je sumnju u legalnost odluke tehničke Vlade RH od 25. studenog prema kojoj se sužava područje pod koncesijom. Riječ je o pomorskom dobru i pitanje je da li je to vlasništvo Naute Lamjane i može li se prodavati, rekla je Vitaljić.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/157395/Default.aspx

modri transferi - iz priloga sedma kora
‘Sali’ Pakistancima, a ‘Istranka’ u rezalište

“Tankerska plovidba” prodala je tanker “Sali” kompaniji “Sovereign Seatrade Corp.” s Britanskih Djevičanskih Otoka za 10,65 milijuna dolara.Kako smo i najavljivali, Uprava zadarskog brodara odlučila se za prodaju najstarijeg broda u floti, izgrađenog 1994. godine, koji će ubuduće zapravo ploviti u kompaniji iza koje stoji kapital pakistanskog “Tomini Ship Managementa”.S istim brodovlasnikom navodno se pregovara i oko prodaje broda “Dalmacija” za koji “Tankerska” traži 11,7 milijuna dolara, dok su potencijalni kupci spremni izdvojiti 11 milijuna “zelembaća”.

I dok najveći hrvatski pomorski prijevoznik tekućih tereta pregovara oko prodaje najstarijih brodova u floti, u indijskom Alangu skončao je brod “Areti I”, domaćim kroničarima poznatiji pod imenom “Istranka” koji je prije 32 godine izgrađen u pulskom “Uljaniku”.

Dosadašnji grčki vlasnici prodali su 32 godine stari brod u staro željezo za gotovo 2,9 milijuna dolara. Bulker “Istranka”, nosivosti 15.884 tone, izgrađen je u travnju 1979. godine za tadašnju “Istarsku plovidbu”.Već godinu poslije našao se u luci Basra usred Iransko-iračkog rata. Posadu su činila 32 člana koji su pokušala iskrcati teret kako bi brod s manjim gazom preplovio rijeku Shatt al-Arab i izašao iz zone sukoba.Budući da im to nije uspjelo, “Istranka” je ostala u Basri, a dio posade bio je evakuiran. Unatoč naporima, brod nije uspio isploviti iz ratne zone, pa su i ostali pomorci bili prebačeni u domovinu, a “Istranka” je prepuštena osiguravatelju.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/157310/Default.aspx

Dan pomoraca i brodaraca proslavljen u Zagrebu

Dan pomoraca i brodaraca, ujedno blagdan njihova zaštitnika Svetog Nikole, jučer je svečano obilježen u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te su tom prigodom dodijeljena
priznanja zaslužnim pojedincima i pomorskim institucijama.



Državni tajnik za more kap. Mario Babić istaknuo je kako je ova godina bila dobra za pomorce jer im je izmjenama Pomorskog zakonika, pored ostalog, vraćen beneficirani radni staž. Pomorcima je poželio da što prije potpišu nacionalni kolektivni ugovor s brodarima.

U cilju zaštite pomoraca u međunarodnoj plovidbi najavio je usvajanje pravnog okvira kojim će se omogućiti ukrcaj oružane pratnje na hrvatske brodove u zoni opasnosti od piratskih napada. Kazao je da je kao doprinos većoj sigurnosti plovidbe uspostavljen sustav nadzora pomorskim prometom na Jadranu.

Govoreći o razvoju brodarstva, kap. Babić je rekao da gospodarska kriza nije zaobišla ni hrvatske brodare obzirom na niske vozarine, no ipak su sklopljeni ugovori o gradnji brodova.

Kada je riječ o nacionalnoj plovidbi, izrazio je zadovoljstvo ovogodišnjim prometom od 11 milijuna putnika, što je porast od 2 posto nakon dvogodišnje stagnacije. Porast prometa imale su gotovo sve morske i riječne luke u Hrvatskoj, dodao je naglasivši da se u hrvatske luke trenutno ulaže oko 540 milijuna eura u izgradnju infrastrukture, što će doprinijeti većoj konkurentnosti ulaskom u EU.

Najavio je nastavak dodjele potpora za izgradnju i modernizaciju flote, kao i daljnje stipendiranje učenika i studenata koji se pripremaju za pomorska zanimanja. U ovom trenutku, rekao je, stipendije Ministarstva prima oko 750 učenika i studenata.

U svjetlu tradicije nagrađivanje zaslužnih pojedinaca, udruga i tvrtki iz pomorstva, kap. Babić dodijelio je priznanja u četiri kategorije. Za doprinos razvitku pomorskog i riječnog gospodarstva priznanje su dobili trgovačko društvo Plovput iz Splita i Lučka uprava Slavonski Brod.

Pomorskoj školi Zadar i Jadranskom zavodu HAZU priznanje je uručeno za unapređenje pomorske znanosti i obrazovanja. Za traganje i spašavanje na moru priznanje su dobile posade broda „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik i ribarskog broda „Dišpet“, a za promicanje pomorske kulture „More“ magazin i posthumno Gradimir Radivojević Grande.

Za dugogodišnji rad u službi priznanja je dobilo 14 djelatnika lučkih kapetanija i ispostava koji su ovu godinu otišli ili do kraja godine odlaze u mirovinu.

Nakon svečanosti državni tajnik Babić potpisao je 11 ugovora o dodjeli državnih potpora za obnovu putničke i izletničke flote s privatnim brodarima-malim poduzetnicima, za što je u 2011. godini izdvojeno oko 3,4 milijuna kuna.

Ovom prigodom zgrada kockice, u kojoj se nalazi sjedište Ministarstva, bila je u morskom ruhu. U aulu je doplovila „Kraljica mora“, prvi hrvatski školski brod kojeg je zajedno s leutima i bracerama u kongresnoj dvorani izradio djelatnik iz lučke ispostave Bakar Luciano Keber, inače brodomaketar i istraživač tradicionalne drvene brodogradnje.

Također, izložba zavjetnih slika iz malološinjske crkvice Navještenja Marijina autora Dubravka Balenovića postavljena je ispred kongresne dvorane, kao i brojne publikacije pomoraca i pomorskih institucija, dok su u dvorani Plovputove slike svjetionika i eksponati iz Pomorskog muzeja Split dočarali brodski ambijent.

Prikazom filma „Kraljica mora u neveri“ uzvanici su mogli iskusiti plovidbu školskim brodom kojeg je ove godine u plovidbi od Rijeke do Trsta snimio Mladen Šćerbe. Da bi plovidba bila sigurnija s lijeve strane bila je prikazana radarska slika Jadrana.

Izvor: MMPI

Čačić: Ovakva brodogradnja ne može opstati

Radimir Čačić, budući ministar gospodarstva te potpredsjednik Vlade i prvi suradnik budućega premijera Zorana Milanovića, u HTV-ovu Dnevniku 3 najavio je donošenje proračuna u najkraćem mogućem roku, svakako u zakonskim rokovima.

Kaže kako će proračun biti manji od dosadašnjeg te da se neće povećavati masa plaća. Izjavio je da će hrvatski građani morati na radikalnu dijetu. Pošteđeni će biti samo umirovljenici koji žive na egzistencijalnome minimumu. Na pitanje novinara hoće li smanjivati plaće u javnom sektoru, Čačić je odgovorio kako će smanjivati masu plaća i uvesti vrednovanje uspješnosti rada.Osvrnuo se na najave nekih analitičara koji predviđaju pad BDP-a od 2 posto u idućoj godini. Kaže da ne zna na osnovi čega oni to najavljuju, ali da sigurno zna da smo do sada imali nesposobnu i dijelom korumpiranu vladu koja nije bila u stanju donositi odluke.

- Moja analiza govori da su unutrašnje rezerve u sustavu, bez obzira na vanjsko okruženje koje nije dobro, u rušenju barijera, u donošenju odluka i pokretanju procesa takve da bi mi iduće godine morali imati rast BDP-a od 1 do 2 posto - uvjeren je Čačić.Na pitanje hoće li rasti PDV Čačić nije odgovorio direktno već je rekao kako neće rasti ukupno porezno opterećenje. Isti je odgovor dao i na pitanje hoće li oporezovati dobit banaka. S druge strane je najavio tzv. porez na bogate kroz oporezivanje dobiti na dividendu. Što se tiče oporezivanja nekretnina, rekao je kako je normalno da se na udaru prvi nađu oni koji su najbogatiji.

Ističe da brodogradilišta moramo učiniti konkurentnima jer, kaže, ovakva brodogradnja ne može opstati.Čačić je otkrio i koliko će mjesta u vladi, sukladno koalicijskom sporazumu, pripasti njegovoj stranci - ministri će biti Vesna Pusić, Ivan Vrdoljak i sam Čačić. Nije želio kalkulirati o tome koje će ministarstvo Vrdoljak voditi.

- Hoće li biti još nekih mjesta dogovorit ćemo se s partnerima unutar koalicije - rekao je za kraj Radimir Čačić.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/74098/Cacic-Ovakva-brodogradnja-ne-moze-opstati.aspx

Da svi sretno uplove u svoje luke

Kao i ranijih godina Yacht club Biograd na Moru organizirao je već tradicionalnu Regatu svetog Nikole. Prije isplovljavanja u staroj gradskoj luci u Biogradu na Moru regatu, ljude i brodove blagoslovio je biogradski župnik don Zdenko Milić.

- Poznato je da je sv. Nikola zaštitnik pomoraca, nautičara te djece i ribara. Ovom prigodom blagosiljamo sudionike ove regate, ali molimo i za sve one koji su na moru, uz more ili na bilo koji način vezani uz njega. Neka svi sretno prispiju u svoje luke, poručio je uz molitvu velečasni Milić.Za sve pomorce kojih više nema među živima, vijenac u more bacio je Damir Santini, kapetan Lučke kapetanije Biograd na Moru. Regata Svetog Nikole nije mogla isploviti u pravcu Vrgade prijepodne kako je bilo predviđeno, jer nije bilo ni daška vjetra. No i zakašnjenje od nekoliko sati neće umanjiti njezino značenje jer i to je draž jedrenja, kazali su nam raspoloženi jedriličari.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07122011/da-svi-sretno-uplove-u-svoje-luke

Tankerska plovidba prodala Sali

http://img804.imageshack.us/img804/1351/salix.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/804/salix.jpg/)

Tankerska plovidba prodala je tanker Sali kompaniji Sovereign Seatrade Corp. s Britanskih Djevičanskih Otoka za 10,65 milijuna dolara. Uprava zadarskog brodara odlučila se za prodaju
najstarijeg broda u floti, izgrađenog 1994. godine, koji će ubuduće zapravo ploviti u kompaniji iza koje stoji kapital pakistanskog Tomini Ship Managementa.

Brod Sali je izgrađen u riječkom 3. maju a u floti zadarske kompanije je od 2005. godine.

Izbijanjem globalne krize potražnja za prijevozom drastično je pala pa je na tržištu ostao velik broj neiskorištenih tankera. Iduće godine neće se ništa promijeniti, napominje Ive Mustać, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe.

U planu je navodno i prodaja tankera Petar Zoranić, Frankopan ili Dalmacija, što je dio poslovne politike zadarske brodarske kompanije koja sustavno gradi nove brodove i pomlađuje flotu koju je povećala na rekordnih 1,5 milijuna tona nosivosti.

Tankerska plovidba sa 21 brodom najveća je hrvatska brodarska kompanija. Do kraja 2014. zadarski brodar trebao bi imati 23 broda budući da su već naručena dodatna dva. U prvih devet mjeseci ove godine tvrtka je zabilježila 117 milijuna kuna gubitka. Na svjetskom tržištu, gdje posluje Tankerska plovidba, cijena brodskog prijevoza nafte za otprilike trećinu manja je u odnosu na razinu iz 2008. godine.

Izvor: Slobodna Dalmacija/Business.hr

BRODOGRADNJA Analiza financijskog poslovanja
Brodotrogir i 3. maj u idućoj godini bez novih ugovora, upitan opstanak

Nova vlada morat će u startu donijeti tešku odluku koja će odrediti sudbinu više od 11.000 škverskih radnika i još najmanje toliko zaposlenih u kooperantskim tvrtkama. Unatoč svoj težini problema, brojni stručnjaci vjeruju da izlaz nije u dokidanju ili gašenju škverova, nego u njihovu restrukturiranju.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=9F5E7BF1-C935-4F10-92FB-49F78C3C8A07

Konstruktoru i Primorju u Pločama posao od 50 milijuna eura

Splitski “Konstruktor-inženjering” i slovenska tvrtka “Primorje” gradit će novi terminal za prekrcaj rasutih tereta u luci Ploče, vrijedan oko 374 milijuna kuna, odnosno oko 50 milijuna eura.

Te dvije građevinske tvrtke istaknule su najnižu cijenu radova, pa je njihova zajednička ponuda ocijenjena najprihvatljivijom među šest pristiglih na međunarodnom javnom nadmetanju za projekt koji se financira iz zajma Svjetske banke, a provodila ga je Lučka uprava Ploče.

Ako se ispoštuju rokovi, u pločanskoj luci bi početkom 2014. godine trebao biti otvoren novi terminal, godišnjega prekrcajnog kapaciteta od 4,6 milijuna tona tereta. Taj lučki prostor mogao bi prihvaćati brodove do 180 tisuća tona nosivosti, pa će se zbog produbljenja morskog dna do dubine od 20 metara iskopati 1,3 milijuna prostornih metara materijala.

Uz to, predviđena je izgradnja operativne obale duge 373 metra i skladišnih prostora, zgrada i prateće komunalne infrastrukture na 15 hektara površine, te nešto više od dva kilometra pristupnih cesta i 4,3 kilometra željezničkih i dizaličkih kolosjeka.

Osim hrvatskog i slovenskog izvođača, na natječaju su sudjelovali i španjolski “Obrascon Huerte Lain” s ponudom vrijednom 669 milijuna kuna, belgijski “Jan de Nul” i talijanski “Piacentini Construzioni” radove su procijenili na 605 milijuna kuna, danski “Pihl” i varaždinsko “Zagorje Tehnobeton” su istaknuli zajedničku ponudu od 454 milijuna kuna, ponuda njemačkog “Strabaga” bila je vrijedna 446 milijuna kuna, dok su španjolski “Cyes” i zagrebački “Viadukt” licitirali s 407 milijuna kuna.

Izvor: Slobodna Dalmacija

"Hrvatska brodogradnja može opstati i bez državnih potpora"

Europska unija odlučna je riješiti sadašnju krizu i izaći iz nje još jača, zajedno s Hrvatskom, koja će od članstva imati brojne koristi, rekao je povjerenik za proširenje Štefan Fuele uoči potpisivanja Ugovora o pristupanju.

- Uvjeren sam da će Europska unija, zajedno s Hrvatskom, izaći još jača nakon što se završe sadašnje poteškoće - rekao je Fuele.Fuele naglašava da će hrvatski proizvodi imati koristi od tržišta s više od 500 milijuna ljudi, da će pravila o konkurentnosti osigurati jednake uvjete za sve sudionike na tržištu, a hrvatski poljoprivrednici će dobivati znatna sredstva za ruralni razvoj, piše tportal.

- Ali, pristupanje EU-u neće biti dovoljno. Kako bi što bolje iskoristila mogućnost članstva, Hrvatska će morati nastaviti gospodarske i strukturne reforme kako bi se poboljšala poslovna klima i kako bi se mogla nositi s konkurentskim pritiskom na tržištu EU-a. Bitna je dobra priprema. Tvrtke koje su nabolje pripremljene za tržište EU-a izvući će najviše koristi - rekao je Fuele.Fuele se ne slaže da su hrvatski pregovori predugo trajali u odnosu na pregovarački proces kod ranijih proširenja, dodajući da je važniji sadržaj od brzine.

- Prije svega, vremenski rokovi u hrvatskom pristupnom procesu nisu bitno različiti u odnosu na prethodna proširenja, osim toga, sadržaj je uvijek bio važniji od vremenskih odrednica - kaže povjerenik.Fuele je rekao da hrvatska brodogradnja može opstati i bez državnih potpora koje narušavaju tržišnu utakmicu.

- Prema Ugovoru o pristupanju, ako Hrvatska ne bude poštovala uvjete koji su unutra, Komisija će joj odrediti da zatraži povrat cjelokupne pomoći odobrene brodogradilištima od ožujka 2006. Uvjereni smo da će Hrvatska poštovati svoje obveze. Mi želimo održiv brodograđevni sektor u Hrvatskoj i EU-u, djelatnost koja može preživjeti bez državnih potpora koje narušavaju tržište. Uvjeti postavljeni tijekom pregovora smjeraju tom cilju - rekao je Fuele.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/74235/Hrvatska-brodogradnja-moze-opstati-i-bez-drzavnih-potpora.aspx

Ako koga zanima ovdje može vidit slike NOV. 468 ili zvanično za koji dan PIANA.
http://www.fotoklubbrodosplit.hr/galerija.html

Skuplji nameti tjeraju vlasnike jahti iz talijanskih luka

Talijanski jahtaši sele se u hrvatske marine

Plovila od 11 metara sada u umaškoj marini godišnje plaćaju vez oko 3.600 eura, a samo bi dodatak prema novoj talijanskoj uredbi iznosio oko 2.500 eura godišnje

http://img843.imageshack.us/img843/1853/talijanskijahtasiselese.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/843/talijanskijahtasiselese.jpg/)


Nakon što je nova talijanska vlada najavila povećanje davanja na vezove u turističkim lukama tamošnji jahtaši najavili su mogućnost prbacivanja svojih plovila na suprotnu stranu Jadrana – u hrvatske luke.

Naime, Člankom 16. dekreta »Spas Italije« propisano je novo davanje čija bi naplata trebala započeti 1. svibnja iduće godine. Ono će se odnositi na sva plovila koja plove talijanskim vodama, te se vezuju u lokalne luke bile one u državnom vlasništvu ili privatnoj koncesiji.
Predviđeno je tako da plovila od 10 do 12 metara dužine plaćaju dodatnih pet eura dnevno, dok bi ona duža od 64 metra trebala plaćati i do 703 dodatna eura. Ovaj će novi namet pogoditi vlasnike luksuznih megajahti, ali i one koji svoje »barčice« koriste tek u ljetnim mjesecima za malo više morskog zadovoljstva.

Osiromašenje luka

Protiv toga su se u glas pobunili šefovi nekoliko talijanskih regija, ponajprije Lazia, Veneta i Sardinije koje imaju brojna pristaništa s mnogo privezanih plovila.

Guvernerica Lazia Renata Polverini nedavno je, kako objavljuju talijanski mediji, ocijenila kako će ovaj novi porez osiromašiti talijanske luke koje istovremeno imaju veliki značaj za talijansku ekonomiju.

– Ovaj bi se porez zato mogao reflektirati na poslovanje luka i imati posljedice za tisuće zaposlenih u njima, upozorila je Polverini.

I čelni čovjek Veneta, Luca Zaia nezadovoljan je novim nametom, te napominje kako bi se moglo dogoditi da jahtaši masovno napuste talijanske luke i svoja plovila usidre u obližnjim, jeftinijim hrvatskim marinama.

– To se već događa, a u budućnosti bi se moglo događati još više, ogorčeno je primjetio Zaia podsjećajući kako plovila iz Ligurie već odlaze u luke u Francuskoj.

Čelnici talijanskih regija zaključuju kako bi ovaj novi namet mogao ugroziti i kompetitivnost talijanskih luka.

Da ovaj izraženi strah nije neopravdan potvrđuju već i informacije iz ACI-ja d.d. čija je marina u Umagu već imala znatan broj upita za vez od kada je donijet dekret o dodatnim davanjima u talijanskim lukama. Potvrdila nam je to Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga ACI-ja.

Stigli deseci upita

Naime, plovila dugačka 11 metara sada u umaškoj marini godišnje plaćaju vez oko 3.600 eura, a samo bi dodatak što ga traži nova talijanska uredba iznosio oko 2.500 eura godišnje.


– Naravno da je došlo do zabrinutosti među talijanskim nautičarima pa je već istog dana donošenja odluke samo u Odjel marketinga ACI-ja u Opatiji stiglo više od 10 upita za godišnji vez za marinu Umag, koja je Talijanima najbliža. Veliki interes za godišnjim vezom iskazan je za skoro sve ACI marine, a posebno još za ACI marine Rovinj, Pula, Cres, Opatija, Split. Ukoliko takva odluka talijanske vlade ostane na snazi, očekujemo da ćemo svjedočiti velikom broju talijanskih državljana koji će tražiti mogućnost veza u hrvatskim marinama iz jednostavnog razloga što iznosi davanja iz odluke premašuju iznose godišnjeg veza odnosno naknada za držanje plovila na vezu u talijanskim marinama, objašnjava Krainer.

U Hrvatskoj postoji 56 marina, koje su sve okupljene u Udruženje hrvatskih marina te raspolažu sa 16.000 vezova u moru i 8.500 mjesta na kopnu, kao i s još 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama.

S taksama, u Italiji dvostruko skuplje

Cijena godišnjeg veza u moru za brodicu od 10 metara u ACI marini u Umagu iznosi oko 3.160 eura, a na kopnu 2.700 eura. Na jugu Hrvatske, primjerice, u ACI-jevoj marini Vrboska na otoku Hvaru cijena godišnjeg veza u moru je oko 2.650 eura, a za onaj na kopnu 1.210 eura.

U Trstu pak godišnji vez u marini San Giusto za jedrilicu od deset metara stoji (s PDV-om) 5.160 eura (trošak električne energije nije uračunat). Ako zakon ostane nepromijenjen vlasnik takve brodice, bez obzira na njenu starost, morat će izdvojiti dodatnih 2.555 eura.

Cijene u Italiji s taksama bit će, dakle, čak dvaput veće nego u Hrvatskoj. (E. V., B. B.)


Žic: Prostora ima, ovo je naša prilika

Dopredsjednik Udruženja hrvatskih marina Krešimir Žic iz Marine Punat na Krku kaže da će ovu priliku u hrvatskim marinama itekako iskoristiti te da odmah počinju »desant« na talijansko tržište.

– Pozdravljamo poteze talijanske vlade. Ta je informacija zasad jako friška pa ne možemo reći hoće li doći do nekog egzodusa talijanskih nautičara. Ako do toga dođe, to itekako moramo iskoristiti jer su u ratnim godinama, primjerice, talijanske marine iskoristile našu nevolju i primile naše klijente. U svakom slučaju, nakon ove informacije počinjemo agresivnu kampanju na talijanskom tržištu, najavio je Žic. (E. V., B. B.)

http://www.novilist.hr/Lifestyle/Nautika/Talijanski-jahtasi-sele-se-u-hrvatske-marine

BRODOGRADNJA Ne kriju svoju konsterniranost
Uljanik prijeti tužbom Institutu za javne financije

Analiza Instituta za javne financije htjela je utvrditi jesu li obveze domaćih škverova prepreka provedbi očekivanih financijskih konsolidacija, što je na kraju potvrđeno. Zaključak je da je financijsko poslovanje škverova loše i da financijska analiza ne otkriva nikakav znak oporavka, a iz te konstatacije nije izuzet ni Uljanik koji godinama dobro posluje.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=972140A8-A054-424D-B0CC-2D576C1A44B3

inovacijski centar iNavis u bivšoj vojarni ‘bribirski knezovi’ otvorit će se iduće godine,Hrvatsko-norveška suradnja: prilika za mlade pomorske snage


Zgrada Pomorskog inovacijskog centra iNavis u krugu bivše šibenske vojarne “Bribirski knezovi” trebala bi profunkcionirati sredinom iduće godine.

To znači da će grad dobiti mjesto na kojem će se norveško-hrvatskoj tvrtki CroNoMar pridružiti i druge tvrtke u nastajanju s područja brodogradnje, transporta, energetike, pogonskih strojeva, ICT tehnologija u pomorstvu, inovacija, istraživanja mora i podmorja te drugih djelatnosti vezanih uz more.
Centar će im pružati savjetodavnu, institucionalnu i financijsku potporu te aktivno sudjelovati u pokretanju i realizaciji zajedničkih projekata. Istaknuto je to na predstavljanju te institucije u koju Vlada Kraljevine Norveške ulaže 20 milijuna kuna, a isto toliko će biti osigurano iz pretpristupnih fondova EU-a.

Šibenski gospodarstvenici mogli su na skupu čuti kako se u prvim godinama rada Centra očekuje otvaranje 80 do 100 novih radnih mjesta za visokoobrazovane mlade ljude i pokretanje desetak novih, perspektivnih tvrtki, a taj je projekt, rečeno je, podržala i hrvatska Agencija za promicanje izvoza i ulaganja.Tvrtku CroNoMar koja na projektima norveških i hrvatskih partnera s ciljem stvaranja novih poslovnih mogućnosti u maritimnom sektoru radi već dvije godine predstavio je na skupu Malvin Villabo, glavni izvršni direktor.

- Svi moraju pridonijeti razvoju Šibenika, kako postojeći poslovni subjekti, tako i nove tvrtke koje pozivam da se uključe. Cilj je izgraditi infrastrukturu i osigurati uvjete za vraćanje mladih ljudi u šibensku regiju - kazao je Villabo te istaknuo potrebu poticanja domaćih tvrtki iz pomorskog sektora da se okrenu razvitku novih proizvoda i usluga kojim bi konkurirale na tržištu.

Za svesrdnu pomoć u utemeljenju iNavisa te organizaciji boravka norveškog kraljevskog para u Šibeniku, Ante Županović, šibenski gradonačelnik i Goran Grguričin, predsjednik Gradskog vijeća Šibenika, uručili su pred početak prezentacije Grb Grada Šibenika Henriku Ofstadu, veleposlaniku Kraljevine Norveške u RH.Ofstad je tom prilikom izrazio uvjerenje da će suradnja Šibenika i Norveške kroz iNavis, ali i druge projekte, potrajati još dugo te podsjetio na dugogodišnju tradiciju dviju zemalja u pomorskoj tradiciji koja se pozitivno odrazila na suradnju i dogovorene poslove.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/158014/Default.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/labudji-pjev-u-splitskom-skveru-isporucen-najskuplji-brod-ikad-sagradjen-na-hrvatskim-navozima-/588354.aspx

Konačno. :)

http://www.index.hr/vijesti/clanak/labudji-pjev-u-splitskom-skveru-isporucen-najskuplji-brod-ikad-sagradjen-na-hrvatskim-navozima-/588354.aspx

Konačno. :)

^^ super vijest,neka je otišla :cheers:

http://www.index.hr/vijesti/clanak/labudji-pjev-u-splitskom-skveru-isporucen-najskuplji-brod-ikad-sagradjen-na-hrvatskim-navozima-/588354.aspx

Konačno. :)

odlično !!:cheers:

SPH: Administracija osporava prava pomoraca na tzv. beneficirani staž



Birokrati u HZMO na svoj način tumače odredbe Pomorskog zakonika o tzv. beneficiranom stažu pomoraca i praktički derogiraju ono što je 11. lipnja stupilo na snagu:

odlazak u mirovinu sa 60 godina i 15 godina plovidbe - istaknuo je P. Brazzoduro, tajnik SPH na konferenciji za novinare.

Birokrati iz HZMO-a tumače pravo pomoraca na tzv. beneficirani staž kao povlaštene mirovine i svrstavaju pomorce u istu kategoriju kao saborske zastupnike - i time smanjuju mirovinu pomoraca za 27 % (dodatak koji od početka slijedeće godine ulazi u mirovinu).

Istovremeno HZMO tumače i Pomorski zakonik - već su ispostavili rješenja kojima odbijaju mirovinu po Pomorskom zakoniku, jer - pomorac u trenutku podnošenja zahtjeva nije aktivan pomorac ! Naime, pomorac je ispunio uvjet od preko 15 godina plovidbe, ali je u 55. godini prestao ploviti. Pet godina se zaposlio na kopnu i kada je ispunio i drugi uvjet (60 godina) podnio je zahtjev za mirovinu.

SPH je sazvao konferenciju za novinare nakon još jednog sastanka u MMPI u kojem su predstavnici HZMO ostali na svojim tumačenjima. Treba reći da je stav MMPI da pomorci trebaju dobiti dodatak od 27 %, jer se ne radi o povlaštenim mirovinama.

- Ono što je nevjerojatno da SPH već 20 godina pregovara s istim ljudima u administraciji i tome nema kraja. Umjesto da smo riješili problem izmjenama Pomorskog zakonika sada pomorci plaćaju obvezni doprinos za tzv. beneficirani staž, a ne isplati im se po tom zakonu odlaziti u mirovinu, što je još jedna vrsta harača, istaknuo je P. Brazzoduro.

-Nadamo se brzom formiranju nove vlasti, kao i da će nova Vlada smijeniti ljude koji blokiraju zakone i izravno rade na štetu Hrvatske, jer suprotno svakoj logici stimuliraju ljude na odlazak u mirovinu, završio je P. Brazzoduro dodajući kako će SPH tražiti sastanke i pregovore o obračunu tzv. beneficiranog staža za pomorce odmah nakon formiranja nove Vlade.

Izvor: Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH)

Obilježena 51 godina od teške nesreće tankera "Petar Zoranić"

Predstavnici Udruge Petar Zoranić položili su danas vijenac na spomenik stradalim mornarima u parku nekadašnjeg TIZ-a te su na taj način i ove godine obilježili dan tragične pomorske nesreće u kojoj je prije 51 godinu potonuo tanker "Petar Zoranić". Članovi udruge na simboličan način tako su odali počast poginulima u toj nesreći, ali i svima stradalima na moru.

- Tanker "Petar Zoranić" stradao je u sudaru s grčkim tankerom 14. prosinca 1960. godine i tada je stradao 21 naš pomorac, a ukupno je bilo 52 žrtve. Na osnovu toga svojevremeno je formiran fond koji se brinuo o djeci tih pomoraca. S godinama je formirana i udruga, a danas brinemo o 37-ero stradalih pomoraca poduzeća Tankerska plovidba, Tankerkomerc i Turisthotel te ih financiramo u cijelom vremenu njihova školovanja, kazao je Željko Belić iz Tankerske plovidbe.

Od 1960. godine svake godine se obvezno obilježava dan stradanja tankera "Petar Zoranić", a ovoga puta su uz Belića vijenac postavili i Ive Mustać, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe te Nikica Tokić, predstavnik Tankerkomerca.

Prije 51. godinu u tanker "Petar Zoranić" tada natovaren s 12.000 tona benzina i 11.330 tona dizelskog goriva u noći 14. prosinca oko 2 sata ujutro udario je grčki tanker "World Harmony". U toj kobnoj noći su more i vatra uzeli život dvadeset i jednog člana posade Petra Zoranića, a pronađena su samo četiri tijela. Tragedija "Zoranića" ostaje u teškom pamćenju svih onih Zadrana kojime je život isprepleten s pomorstvom.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/14122011/obiljezena-51-godina-od-teske-nesrece-tankera-petar-zoranic

Noćni ugođaj u Lencu


http://img40.imageshack.us/img40/5919/pc156260.jpg (http://img40.imageshack.us/i/pc156260.jpg/)



http://img4.imageshack.us/img4/504/pc156259.jpg (http://img4.imageshack.us/i/pc156259.jpg/)

Montomontaža Greben iz Vele Luke je dobila posao izgradnje 2 patrolna broda za Pomorsku Policiju Crne Gore. Ukupan posao od odprilike 3 000 000 eura.

Atlantska plovidba dodijelila priznanja "Dobro more"

U povodu obilježavanja 56. godina osnutka "Atlantske plovidbe", dubrovački je brodoprijevoznik na prigodnoj svečanosti dodijelio tradicionalna priznanja "Dobro more". Priznanje čine prigodna istoimena pjesma dubrovačkog akademika Luka Paljetka te mjedena statua djevojke na leđima delfina,

djelo akademskog kipara Koste Angelli Radovanija koji je ideju dobio s grba stare dubrovačke obitelji Skočibuha.

Za 30 godina neprekinutog rada ove su godine dobitnici Marijan Brač, Marin Brbora, Slavko Koncul, Nedjeljko Bukvić, Fuad Čimić, Ivo Glavić, Ivan Govorčin, Nikola Hajdić, Drago Kalinić, Miro Matić, Mile Maričić, Josip Mikelin Opara, Božo Orlić, Željan Petrić, Antun Rakigjija, Baldo Smrdelj, Mladen Spužević, Nives Weinberger i Goran Žagar.

Priznanja je uručio predsjednik Uprave "Atlantske plovidbe d.d." kap. Pero Kulaš koji je podsjetio kako se Dan Atlantske plovidbe obilježava u znak sjećanja na 15. prosinac 1955. godine kada se dubrovačka tvrtka osamostalila i preuzela svoj prvi brod kao zametak buduće flote koja će slijedeće godine dosegnuti milijun tona nosivosti:

- Čovjek je u središtu svake uspješne tvrtke a to "Atlantska" to jest. Dičimo se generacijama pomoraca koji imaju veliku ljudsku vrlinu: vjernost. Stoga ih na taj dan nagrađujemo za vjernost. Posebno bih se zahvalio Nikoli Pavlini kao prvom zaposleniku koji puni 45 godina neprekinutog radnog staža u "Atlantskoj plovidbi" - istaknuo je predsjednik Uprave, kap Kulaš čestitajući radnicima blagdane zaposlenicima.

Tvrtka je dodijelila i jubilarne nagrade zaposlenicima s 10, 15, 20, 25, 35 i 40 godina a za one koji odlaze u mirovinu po prvi su put dodijeljeni i zlatnici "Atlantske plovidbe dd".



slobodnadalmacija.hr

Hrvatski časnici spasili veslače iz olujnog Atlantika

RIJEKA Posada cruisera Crystal Serenity, među kojom su dozapovjednik broda Nenad Willheim iz Kostrene i prvi časnik palube Marin Sudar iz Rijeke, iz zapjenjenog je Atlantika u dramatičnoj akciji spašavanja izvukla dvojicu sudionika Tallisker Atlantic Challenge regate,

izuzetno zahtjevnog natjecanja u veslanju preko Atlantskog oceana. Britanac Tom Fancett i Nizozemac Tom Sauer spašeni su iz splavi u kojoj su proveli noć nakon što se njihov veslački čamac prevrnuo i napunio vodom uslijed udara golemog vala oko 450 nautičkih milja jugozapadno od Kanarskih otoka. Uspjeli su poslati poziv upomoć, a najbliži brod u tom je trenutku bio upravo Crystal Serenity, koji je plovio s Kanara prema St. Martinu na Karibima. Čim su primili poziv, kaže Willheim, okrenuli su brod natrag prema Kanarima i krenuli u potragu za unesrećenim veslačima.
– Poziv smo primili u utorak kasno navečer. U prvom trenu nije nam bilo jasno što se događa ali smo odmah pohitali u pomoć. Splav na kojoj su se nalazili veslači bila je opremljena EPIRB uređajem pa smo pratili kako ih vjetar i more nose jer smo u trenutku primanja poziva bili udaljeni oko 130 nautičkih milja od njih. Povećali smo brzinu na 22 čvora i stigli do splavi u srijedu oko tri i pol sata ujutro. Sama akcija spašavanja bila je vrlo zahtjevna, jer zbog jakog vjetra i velikih valova nismo mogli spustiti brzi čamac za spašavanje nego je zapovjednik broda odlučio prići čim bliže splavi da ih podignemo direktno na brod. Riječ je o vrlo složenom i potencijalno opasnom manevru jer brodom dugim 250 metara po noći i nevremenu treba prići tik do splavi za spašavanje. Unatoč tome, uspjeli smo doći brodom skroz do njih, spustiti ljestve i konope te ih izvući na palubu, kazao nam je u telefonskom razgovoru Willheim. Dvojica mladića bila su, prema njegovim riječima, u vrlo dobrom psihofizičkom stanju, a praktički odmah nakon spašavanja postali su glavne zvijezde i neočekivana atrakcija na brodu koji prima 1.100 gostiju.
– Svi ih zovu na večere, žele se slikati s njima, a i oni sami su se već iste večeri nakon što su spašeni šalili kako prethodne noći nisu znali hoće li ostati živi, a sad isprobavaju smokinge za večeru. Ne samo da su spašeni, nego su dobili i besplatno krstarenje do Kariba, našalio se na kraju i sam Willheim. Crystal Serenity na St. Martin stiže u nedjelju, 18. prosinca, odakle će sretni brodolomci biti upućeni kućama.

Krenulo ih

Brod Crystal Serenity prošlog je ljeta bio poprište još jedne neobične akcije spašavanja i to u Jadranu, kada je helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, u noćnoj akciji, s njega u KBC Split prebačen turski državljanin kojemu je pozlilo. Godinu dana ranije, kaže Willheim, spašavali su i posadu jedrilice na Atlantskom oceanu.
– Spašavanje nam u posljednje dvije godine zbilja dobro ide, kazao je raspoloženi Willheim.



novine.novilist.hr

Zadnje upolovljenje "Krstarenja" dubrovačku luku

Današnjim uplovljenjem kruzera MSC "Magnifica" u grušku luku tvrtka MSC "Krstarenja" obilježila je završetak još jedne uspješne sezone. Brodovi te tvrtke "Magnifica", "Musica", "Opera" i "Armonia" u 2011. ostvarili su ukupno 84 uplovljenja te u Dubrovnik doveli 230.000 putnika.



Kao i proteklih godina MSC "Krstarenja" ostaje jedini brodar koji omogućuje ukrcaj putnika u Dubrovniku, a za iduću godinu najavljuju 72 uplovljenja u grušku luku.

Sezonu će otvoriti u ožujku uplovljenjem MSC "Magnifice", a ostali brodovi te tvrtke uplovljavat će svaki petak i subotu do 17. studenog 2012.

U floti te tvrtke naći će se i novi brod "Divina" koji će putnike početi prevoziti 1. lipnja 2012.



mmpi.hr

NIZAK VODOSTAJ DRAVE, DUNAVA I SAVE DONOSI GUBITKE
Riječne luke i brodari traže pomoć države

OSIJEK - Nakon što su predstavnici riječnih luka i brodara u srijedu u Osijeku zatražili proglašenje elementarne nepogode jer trpe velike štete zbog niskog vodostaja Drave, Dunava i Save i zaustavljene plovidbe brodova, ispostavilo se da elementarnu nepogodu može proglasiti jedino država.
U takvom položaju luke i brodari našli su se prvi put u svojoj povijesti, pa zapravo i nije dovoljno poznat
Zabranjeno vađenje pijeska i šljunka
Na slavonske se riječne luke i brodare posebno negativno odrazila primjena novog Zakona o vodama, od 1. siječnja 2010., kojim je zabranjeno davanje bilo kakvih koncesija na vađenje šljunka i pijeska iz riječnih korita. U koritima Save i Drave nataložile su se velike količine pijeska koji se ne smije dirati, a on je sada na kritičnim mjestima i velik uzrok smanjenju plovnosti. “Ne smijemo ga, kako bismo pročišćavali luku i plovni put, izvaditi i dati na raspolaganje državi ili Agenciji za vodne putove, a komercijalno ga eksploatirati više ne možemo ni u primisli”, veli Đeri i ističe kako je to velika glupost koja se mora brzo riješiti. “Time je ugrožena na samo Luka Tranzit već su značajno ugroženi i građevinarci, koji sada pijesak i šljunak uvoze izvađen iz istih tih rijeka u Srbiji i BiH, gdje to nije zabranjeno”, upozorava.
Dunavski Lloyd izgubio 5 milijuna kuna
Velibor Gacik, direktor najvećeg hrvatskog prijevoznika na unutarnjim vodama, Dunavskog Lloyda Sisak, ističe pak da je njegova tvrtka zbog niskog vodostaja ove godine izgubila 4,8 milijuna kuna vrijednog prometa. Zbog nemogućnosti plovidbe na hrvatskim rijekama, posao su potražili na inozemnim tržištima, u BiH i Srbiji, gdje rade pod mnogo nepovoljnijim tržišnim uvjetima, i tako neće moći dulje vrijeme izdržati.
a zakonska procedura za nalaženja mogućnosti da im u tomu pomogne država, kao što to redovito radi, primjerice, prema poljoprivredi. Ipak, Vedran Bestvina, stručni suradnik u Županijskoj komori Osijek, ističe kako je ona sada pokrenuta izravno prema državi, budući da je riječ o elementarnoj nepogodi na području više županija.
Uz probleme vezane za gubitke tereta zbog gospodarske recesije, Luka Tranzit Osijek od kolovoza bilježi i ozbiljne teškoće u poslovanju zbog niskog vodostaja rijeke Drave - kaže direktor Ivica Đeri.
- Iako smo na to upozoravali, te je u međuvremenu Agencija za plovne putove, zadužena za to, nešto i radila, plovni put je i daje ugrožen i u našu luku ne mogu više pristizati brodovi s teretom. Zbog otežane plovnosti Dravom, Luka Tranzit izgubila je pretovar oko 20 tisuća tona roba (žitarice, uljarice, umjetna gnojiva), a zbog niskog vodostaja uopće (Drava i Dunav) taj se gubitak kreće na razini od oko 50 tisuća tona tereta.
Đeri je uvjeren da je riječ o elementarnoj nepogodi, te da država mora naći oblike pomoći i lukama i brodarma.
- U suprotnom i mi ćemo u Luci Tranzit doći u nemogućnost isplata plaća, plaćanja obveza prema državi, partnerima i dobavljačima - veli Đeri.
Iako su već krajem studenoga ostvarili ovogodišnji plan pretovara 275.000 tona tereta, u Luku Vukovar zbog niskog vodostaja Dunava, poglavito kod Apatina (1,4 m) i nizvodno kod Mohova (1,8 m), ne može doploviti ni jedan brod s teretom - kaže komercijalni direktor Zrinko Zvocak i dodaje da je doista riječ o elementarnoj nepogodi za njih.
I Josip Dušak, direktor RTC Slavonski Brod, luke koja uglavnom radi na pretovaru sirove nafte za Ina-naftaplin, ističe da već dulje vrijeme zbog niskog vodostaja ne mogu ništa raditi. Od ove godine planiranih 100.000 tona, pretovareno je 75 posto tih količina, no sada brodovlje Dunavskog Lloyda s mnogo sirove nafte već dulje vrijeme stoji zarobljeno u koritu Save.

Nikola VUKADINOVIĆ

glas-slavonije.hr

Ivica Tomić: Gradim brod u Norveškoj jer su me iz Hrvatske 'otjerali'

redinom proljeća iduće godine u Hrvatsku će doploviti najveći karbonski putnički katamaran na svijetu. Stoga je i razumljivo da Ivici i Luki Tomiću osmijeh ne silazi s lica.

Otac i sin iz stare jeseničke brodarske familije u petak navečer vratili su se iz Norveške, da bi nas u subotu ujutro dočekali u trlišu na svom 21 godinu starom brodu “Krilo”. Njihov posao stoljeća je pri kraju. Dok “Krilo” šminkaju i pripremaju za iduću turističku sezonu, u norveškom brodogradilištu “Brodrene Aa” za njih se gradi luksuzan katamaran s kojim će i prije Hrvatske ući u Europsku uniju. Najvjerojatnije će ga nazvati “Krilo Karbo” te ga pridružiti već spomenutom “Krilu” i osam godina starom dvotrupcu “Krilo Jet” kojim održavaju morsku prugu od Splita preko Hvara i Prigradice do Korčule.

Jeftinija norveška gradnja

No, ljubiteljima “sedme kore” to su već poznati podaci. Manje je, međutim, znano zbog čega su se Tomići po prinovu u floti otisnuli put nama daleke i, uvriježeno je mišljenje, skupe Skandinavije. I to iz zemlje koja obiluje škverovima u kojima u posljednje vrijeme uglavnom caruje besposlica. - Kratko i jasno, u Hrvatskoj nam se nije isplatilo graditi. U Norveškoj je to znatno jeftinije, poglavito kad je riječ o karbonskom plovilu. Istina, mi smo učinili sve da ostanemo u našoj zemlji, ali to jednostavno nije bilo moguće - kaže nam Ivica Tomić, započinjući zapravo priču koja bi, samo da je neka druga država u pitanju, graničila s ludošću.

No, u Hrvatskoj je sve moguće, pa i ovo što se dogodilo Tomićima. Vlast koja bi škverove, zbog manjka posla i pameti, najradije pretvorila u šoping-centre, a škverane u skladištare, brodonaručitelje tjera u inozemstvo. Pa su tako otjerani i naši sugovornici, iako bi ih sada, kada je posao praktično gotov, mnogi željeli dovabiti natrag.

- A što da vam kažem, imena hrvatskih banaka koje su nas odbile kreditirati neću ni spominjati. Nismo im tada bili zanimljivi, a sada nas zovu i pitaju mogu li se ikako uključiti u projekt. A tek škverovi, pa ja ne znam koji bi to naš škver bio u stanju napraviti ovakav brod, ali ne zato što nam fali znanja, nego volje - i danas je ogorčen Ivica Tomić strahujući, kako kaže, da državi koja na ovakav način dopušta odljev novca nema pomoći. U Norveškoj su Tomići 7,5 milijuna eura kredita dobili za manje od mjesec dana. Rok otplate je deset godina, a kamata - pazite sad! - 3,13 posto. Fiksno! Nepromjenjivo!

‘Sada nas svi vuku za rukav’

- Kod nas je to nemoguće dobiti, u najboljem slučaju imali biste promjenjivu kamatu veću od pet posto, a procedura bi trajala mjesecima. Norvežani pak i te kako brinu o stimuliranju svoga gospodarstva i izvoza. Nije njima ni na kraj pameti pokrivati gubitke škverova, nego ih na ovaj način potiču da budu konkurentni na tržištu - tvrdi Tomić senior, dodajući kako su banke u Hrvatskoj ipak manji problem (“s njima bismo se još nekako i dogovorili”) od tromih i nefleksibilnih škverova.

Ova jesenička obitelj, kako nam s ponosom ističe Luka Tomić, brodarstvom se bavi duže od “Jadrolinije”, u njihovu je vlasništvu bio i legendarni jedrenjak “Otac Luka” koji su 1989. godine dali izgraditi u - Apatinu. Već su tada, na neki način, bili avangarda. - Netko bi možda za 7,5 milijuna eura kupio sedam brodova. Kupio, pa ih gledao. A mi smo se odlučili za dvotrupac koji je zbog izradbenog materijala i oblika trupa te propulzije toliko ekonomičan da ćemo samo na uštedi goriva u odnosu na sadašnju potrošnju moći vraćati rate kredita.

Uz to, kad uđemo u Europsku uniju bit ćemo spremni za doček strane konkurencije, štoviše, i mi ćemo se, ako to budemo željeli, s ovim brodom moći natjecati za linije u drugim zemljama - govori Luka Tomić, otkrivajući kako su već dobili (i, za sada, odbili) ponudu iz Norveške da nakon isporuke ovaj jedinstveni katamaran ostave u toj zemlji. Za kraj smo vam ostavili još malo jadikovke.

- Način poslovanja u Norveškoj mora nam biti primjer. Pa, nismo mi išli u Kinu graditi brod kako bismo prošli jeftinije. Htjeli smo dobiti najbolji i najisplativiji proizvod, učinili smo sve da taj novac ostane u Hrvatskoj, ali smo doslovno bili otjerani. Da sam ministar u vladi možda bih i dobio kredit, kao što neki, čitamo, dobivaju, ali ovako nam nije bilo druge nego otići tamo gdje su nas dočekali raširenih ruku i gdje ćemo, prvom prilikom, opet otići - zaključuje Ivica Tomić dok mu se smiješak, pri samom pomisli na Norvešku, vraća na lice.

Štedljivi sprinter

“Krilo Karbo” katamaran je dug 42 metra, širok je 11 metara, a težak 90 tona. Moći će primiti 351 putnika, a pokretat će ga dva MTU-ova stroja s fiksnim propelerima od ukupno 2880 kilovata, a postizat će brzinu veću od 30 čvorova. “Sendvič” od karbonskih vlakana tri do četiri puta je jači od staklopastike te je i do 40 posto lakši od tradicionalnih materijala što ovaj brod zbog smanjene potrošnje goriva čini idealnim za komercijalnu plovidbu.

Žestoka konkurencija

Dvotrupac “Valo”, koji se nalazi na fotografiji ispod teksta, također je izgrađen od karbonskih vlakana u norveškom škveru “Brodrene Aa”. Riječ je o suvremenom plovilu čija konstrukcija po maritimnim sposobnostima može konkurirati svim “klasičnijim” materijalima poput aluminija od kojih je izgrađena većina katamarana koji plove našom obalom. Novi brod u floti obitelji Tomić bit će žestok takmac državnom i privatnim brodarima ako se odluče na ulazak u koncesijsku utrku za linije na Jadranu.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Vinko Vuković

BRODOGRADILIŠTA Ne nazire se oporavak
Iduće godine moguć bankrot više europskih škverova

Glavni uzrok teškog stanja, prema stručnjacima, značajan je pad cijene brodova. Prognoza je da će za oporavak brodarskog i brodograđevnog sektora trebati čak nekoliko godina.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=90D252DF-23E1-4479-95D0-5039AAB5BB09

I u Korčuli zadnji kruzer ove sezone



U korčulansku luku jučer je zadnji put uplovio malteški putnički brod "Athena" s pedesetak američkih turista, čime je i zaključena ovogodišnja sezona dolazaka brodova

na kružnim putovanjima u Korčulu.

Od početka godine u korčulansku luku je uplovilo 186 putničkih brodova na kružnim putovanjima, s 59.066 putnika.

U usporedbi s prošlom, rekordnom, godinom ove je bilo 26 uplovljenja manje te oko 14.000 putnika manje nego prošle godine.

(Hina)

‘Šubićevac’ skončao na plaži Alanga

Još jedan brod iz flote propale šibenske “Slobodne plovidbe” skončao je svoju plovidbu na plažama indijskog Alanga. Ovaj put riječ je o nekadašnjem “Šubićevcu”, koji je pod imenom “Mi Rae” i zastavom Sjeverne Koreje prodan u staro željezo.



Brod za prijevoz sipkih tereta “Mi Rae”, nosivosti 28.972 tone, izgrađen je 1978. godine u engleskom Newcastleu pod imenom “Desdemona”.

Već 1984. godine kupuje ga crnogorski brodovlasnik Božo Dabinović i daje mu ime “Boka”. “Boku” u listopadu 1985. godine, nakon samo 10 mjeseci u Dabinovićevu vlasništvu, kupuje “Slobodna plovidba” i brod preimenuje u “Šubićevac”, kao treći i, ispostavit će se, posljednji koji je nosio to ime do gašenja kompanije.

Zanimljivo, u vlasništvu Šibenčanina Zdravka Iljadice godinama je plovio i brod “Argola”, blizanac “Šubićevca”, koji je također sredinom 80-ih nosio ime “Boka”.
Adio i ‘Black Sea Traderu’

U rezalištu u turskoj luci Aliagi svoju je plovidbu okončao i brod “Black Sea Trader”, koji je donedavno bio na vezu u Splitu zbog problema sa strojem, ali i nepodmirenih potraživanja posade.



slobodnadalmacija.hr

Špediter optužio vlasnika Boka Stara za krivotvorenje dokumentacije

RIJEKA Obranom Marka Balića, crnogorskog brodovlasnika optuženog za krijumčarenje, nastavljeno je suđenje za optužbe da je 2002. godine njegovim brodom Boka Star krijumčareno 208 tona eksploziva, navodno za Saddama Huseina.

Balić je jučer govorio tri sata i još nije završio svoju obranu, nastavit će ju danas. Tvrdi da oni nisu krijumčarili eksploziv, niti znali da prevoze lažno deklarirani teret.
Vjerovali su lažnoj dokumentaciji koju im je zajedno sa teretom predala poznata izvozna tvrtka Jugoimport koja je bila vlasnik tereta. Pretpostavlja da je Jugoimport lažno prikazao teret da bi platio manje prevozničke troškove jer su za eksploziv, odnosno municiju prijevozi skuplji.
Jučer su na sudu pročitana i dva intrigantna iskaza koje su prije desetak dana na saslušanju u Podgorici prikupile sutkinja Ika Šarić i tužiteljica USKOK–a Sajonara Čulina. Ovi su iskazi vrlo zanimljivi jer govore suprotno od brodovlasnika. Saša Kovalenko, agent koji je radio dokumente za taj teret, sutkinji je rekao da je on predao prave dokumente u kojima je pisalo da su to eksplozivne tvari. To je predao zapovjedniku broda. Ne zna je li kapetan čitao dokumente i obazirao se na šifre koje označavaju eksploziv.
Maritin Dragišić, nekadašnji šef u toj špediterskoj kući, potvrđuje da su oni napravili prave dokumente. Bio je još precizniji i rekao da je optuženi brodovlasnik Marko Balić krivotvorio dokumentaciju, i to navodno s jednim lučkim inspektorom, to mu je rekao jedan poznanik.
Brod Boka Star je zaustavljen pred riječkom lukom od naših istražnih organa, provjeren je teret i utvrđeno da je dokumentacija lažna. Brod je zaplijenjen, eksploziv iskrcan i otad je u tijeku pravosudni postupak. Ovo je drugo suđenje, na prvom je Balić u odsutnosti bio osuđen na šest godina zatvora, a kapetan i prvi časnik oslobođeni. Balić je poslije po Interpolovoj potjernici uhićen u Grčkoj i izručen u Rijeku. Prva presuda je ukinuta i sad mu se sudi ponovno. Sudi se i kapetanu broda Josipu Nikoliću koji dolazi na suđenje u Rijeku. Prvom časniku Damiru Balabušiću sudi se u odsutnosti jer je u Crnoj Gori.



novine.novilist.hr

Kanadska rijeka za Orsulu tijesna: Hrvatski brod od 200 metara nasukao se u plićaku Quebeca

Četiri tegljača u subotu navečer po hrvatskom vremenu odsukala su 200-metarski brod za prijevoz sipkih tereta “ Orsula”, iz flote “ Atlantske plovidbe ” iz Dubrovnika, što se u četvrtak navečer zbog kvara na kormilu nasukao na plićini tijekom plovidbe rijekom Svetim Lovrijencem u kanadskoj pokrajini Quebec, piše Slobodna Dalmacija .

Nitko od 22 člana posade nije ozlijeđen, a havarija nije ostavila posljedice ni na okoliš - izvijestio je Kanadski red za sigurnost prometa.

U trenutku nasukavanja nije bilo tereta u skladištima “Orsule”, pa je akcija spašavanja, u kojoj su sudjelovali djelatnici lučkih službi i posada helikoptera, obavljena brzo i učinkovito tijekom plime u riječnom koritu. Brod je otegljen u luku Becancour gdje ronioci i inspektori tek trebaju obaviti pregled trupa kako bi se utvrdio konačni stupanj oštećenja. Iako se do našeg upita nisu oglašavali u javnosti, u dubrovačkom brodaru opovrgavaju da su na bilo kakav način željeli prešutjeti havariju.

- Točno je da se brod nasukao zbog tehničke pogreške kormilarskog sustava. Oštećenja nisu značajna, pa će “Orsula” normalno nastaviti predviđenu plovidbu čim se obave prijeko potrebni manji popravci i završe nužne administrativne formalnosti – kazao nam je kap. Pero Kulaš, predsjednik Uprave “Atlantske plovidbe”.

Lokalni izvori potvrđuju kako su se problemi s kormilom javili tijekom plovidbe dubrovačkog broda riječnim zavojem kod Becancoura.

Budući da je teretnjak hrvatske kompanije u dugoročnom najmu kanadske tvrtke “ Fednav” i projektiran je upravo za plovidbu kroz sustav brana i ustava koji plovnim putom Svetim Lovrijencem vodi prema Velikim jezerima, u ovom dijelu godine pretežno je angažiran na prijevozu tereta na području sjeveroistočne Kanade.

Unatoč konkurenciji novijih brodova, posada “Orsule”, izgrađene 1996. u Kini, uspješno je obavljala sve postavljene zadatke i “prolazila” inspekcijske preglede u sjevernoameričkim i europskim lukama, piše Slobodna Dalmacija .



jutarnji.hr

Kap. ANTUN ASIĆ iz dubrovačkE ‘atlanskE plovidbE’ kaže kako će sljedeća goDINA biti u znaku niza investicija i jačanja flote:
UZLET S JUGA "U poslovnu zgradu i marinu ulažemo 35,5 milijuna eura, a u Kini i Koreji gradimo sedam brodova"

Uz čak sedam novih brodova koji će pojačati trgovačku flotu dubrovačkog brodoprijevoznika “Atlantska plovidba”, tu renomiranu tvrtku u 2012. godini očekuje i intenzivna izgradnja nove poslovne zgrade te revitalizacija hotelskih objekata, a čekaju i odluku o gradnji marine u Lapadu.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/158928/Default.aspx

Kučan: Nekima se ne sviđa, ali »3. maj« će opstati

RIJEKA Država mora stati iza brodogradilišta koja se moraju riješiti negativnog balasta, a zatim se zajedno usmjeriti prema onim tržišnim nišama u kojima imamo najveće šanse – receptura je predsjednika Uprave »3. maja« Edija Kučana koju je jučer podijelio s novinarima na tradicionalnom blagdanskom druženju u riječkom škveru.


Od svih koji moraju u privatizaciju, u »3. maju« zasad se najlakše diše što se tiče posla. Ove godine isporučena su četiri broda i jedna barža, u idućoj je u planu isto toliko. No, punu zaposlenost kapaciteta imat će se do, najkasnije, jeseni 2012. godine ako se nešto novo ne ugovori. Stanje na tržištu je loše i Kučan smatra kako je u postojećim okolnostima uspjeh izgraditi brod s minimalnim gubitkom, ali se djelatnost mora održati jer »3. maj« donosi Rijeci puno, zaključio je ovaj čelnik riječkog brodogradilišta.
– »3. maj« uspjeli smo dignuti, praktički, iz mrtvih. Znam da se nekima ne sviđa što i dalje postojimo i radimo, ali ovo brodogradilište, uz restrukturiranje koje se mora provesti do kraja, ima budućnost, kazao je Kučan, ali ne želeći otkriti na koga točno misli.
Drugi član Uprave »3. maja« Predrag Božanić, govoreći o poslovnim rezultatima, kazao je kako bi bilanca za ovu godinu bila pozitivna da je država, odnosno Ministarstvo financija provelo potpisani sporazum o obeštećenju za pomorsko dobro. Država se, naime, »3. maju« obvezala preuzeti kreditne obveze u visini od tri milijarde kuna, na koliko su procijenjene trećemajske nekretnine. No, kako to nije provedeno, »3. maj« ovu će godinu zaključiti s oko 200 milijuna kuna minusa, kazao je Božanić.

novine.novilist.hr

Djed Božićnjak ipak će posjetiti škverane

U brodogradilištima se o božićnicama nerado govori. Najradije bi se isplatile u tišini, da nitko za njih ne zna što i ne čudi s obzirom na status kroničnih gubitaša i stvorene percepcije javnosti da se radi samo o »gutačima proračunskog novca«. Za loše stanje i imidž obični radnici u škverovima, čija sudbina nikad nije bila neizvjesnija, ipak su ponajmanje krivi. Nemoguće je međutim pobjeći od paradoksa da novih poslova nema ni za lijek zbog čega je, primjerice, osamstotinjak radnika Brodosplita na čekanju, ali se božićnice skoro pa podrazumijevaju.

Prava radnika


Ugrubo kada se zbroji, Djed Božićnjak trebao bi škveranima podijeliti desetak milijuna kuna. Zasad je sigurno da neće navratiti jedino u »Kraljevicu« jer su u tom najmanjem domaćem brodogradilištu već podijelili onih 2.500 kuna iz kolektivnog ugovora u toku godine. Kraljevičko brodogradilište još se, podsjetimo, u listopadu borilo s potpunom nelikvidnošću.
U najvećem, Brodosplitu, koji je trenutno u najlošijoj poziciji od svih i u kojem imaju za završiti još samo jedan brod, onaj za domaći »Jadroplov«, a novi ugovor za »heavy lifter« još nisu uspjeli osnažiti, kažu da još nisu donijeli odluku oko isplate božićnica za oko 3.500 zaposlenih. Lani je to bilo tisuću kuna po radniku, a vjerojatno se i ove godine neće pustiti škverane da blagdane dočekaju praznih ruku, ako je suditi prema završnom komentaru iz uprave ovog brodogradilišta da se »materijalna i druga prava radnika moraju poštivati«. Pa kad je bal, nek' je maskenbal, rekli bi u narodu.
U Brodotrogiru, izgleda, čekaju da vide kako će i kad »veliki brat« iz Splita reagirati, pa da i oni »spuste« prigodan blagdanski iznos za 1.300 svojih radnika. Prema kolektivnom ugovoru, trogirskim škveranima ovi bi se blagdani trebali uljepšati s 1.250 kuna.
Sindikati u riječkom »3. maju« ovogodišnju su isplatu božićnica držali su za »gotovu stvar«. Radnici su ovog ljeta dobili regres, druga polovica od 2.500 kuna trebala je stići za ove blagdanske dane.

Darovi za djecu


Međutim, u Upravi ovog škvera kažu da još nisu donijeli odluku, sve ovisi hoće li se u trećemajskoj blagajni uspjeti naći nešto više od tri milijuna kuna. Premda »3. maj«, uz pulski »Uljanik«, ima trenutno najpopunjeniju knjigu narudžbi, činjenica je da se nakon četiri švedska asfalt-tankera ništa od drugih, novih poslova nije uspjelo ugovoriti. A ovi brodovi zapošljavaju riječke kapacitete samo do jeseni iduće godine.
U pulskom »Uljaniku«, koji ne dijeli sudbinu neizvjesnosti privatizacijskog procesa s ostalima, već su isplatili božićnice u visini 1.060 kuna koje je dobilo oko 2.700 zaposlenih, a podijeljen je poklon-bon u iznosu od 600 kuna za djecu do 15 godina starosti koja su zdravstveno osigurana preko svojeg roditelja zaposlenog u »Uljaniku«.
Šestotinjak zaposlenih u remontnom brodogradilištu »Viktor Lenac« svoje su prazne blagdanske stolove proživjeli kroz četverogodišnju agoniju stečaja iz kojeg je ovaj škver, s novim vlasnicima, uspješno izašao početkom 2007. godine. Kako doznajemo od predsjednika Uprave Roberta Škifića, ovaj tjedan isplatit će se 1.500 kuna božnice plus dar za djecu u iznosu od 400 kuna.





novine.novilist.hr

DOMAĆI ŠKVEROVI NISU POSLOVALI SA SISAČKOM ŽELJEZAROM

RIJEKA Nijedno domaće brodogradilište nije direktno poslovalo sa sisačkom Željezarom koju je američki CMC, nakon kratke poslovne renesanse, ovih dana zatvorio. Ma koliko brodovi trebali cijevi, ni »3. maj«, kraljevički ili trogirski škver, kao ni najveći među njima, »Brodosplit«

nisu kupovali direktno iz sisačkog proizvodnog programa. Kako su nam objasnili u riječkom brodogradilištu, glavni su razlog količine. One koje škverovi, svaki zasebno, trebaju i onih koje jedna takva željezara tretira isplativim za proizvesti.
– Takve željezare traže kupca za velike količine cijevi određenih profila, koje su njima isplative za »zavaljati«. Nama, s druge strane, trebaju cijevi za jedan brod što je daleko ispod te njihove granice, kazao nam je jedan član trećemajske uprave. Prema njegovom sjećanju, riječki je škver direktno kupovao od Željezare Sisak davno, još osamdesetih godina, nešto malo i u devedesetim godinama. Nakon toga, kaže, ništa. Isto je i u Brodotrogiru, u kojem dodaju da ono što su oni koristili na brodovima nisu niti proizvodili u Sisku. Cijevi od Željezare Sisak u svojim dobrim vremenima nisu nabavljali ni u Brodosplitu koje je danas praktički bez posla. Osamstotinjak radnika već je poslano kućama na čekanje, a ovaj i idući tjedan pridružit će im se i ostali na kolektivnom godišnjem odmoru.



novine.novilist.hr

Brodosplit će graditi brodove za prijevoz teških tereta

Splitsko brodogradilište dobilo je nove, vrijedne poslove. Uplatom predujma brodovlasnika, nizozemske brodarske tvrtke Jumbo Shipping, na snagu je stupio ugovor za gradnju broda za prijevoz teških tereta (tzv. heavy lift broda). Jumbo Shipping također je potpisao ugovor za gradnju još jednog heavy lift broda istih karakteristika te je i za taj projekt uplatio predujam. Pregovara se i o gradnji trećeg istog broda.

Jumbo Shipping jedan je od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, a ugovoreni brodovi koji će se graditi u splitskom brodogradilištu bit će najveći u njihovoj floti. Brodovi će biti dugi 152 i široki 27 metara. Bit će opremljeni s po dvije dizalice pojedinačne nosivosti od 1100 tona. Imat će nosivost 14 tisuća tona i razvijat će brzinu od 17 čvorova. Brodovi će se graditi u klasi Loyd registra. Isporuka prvog predviđena je u prvoj polovici 2013., a drugoga do kraja 2013. godine. Heavy lift brodovi sofisticirani su brodovi kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima.


http://www.vecernji.hr/biznis/brodosplit-ce-graditi-brodove-prijevoz-teskih-tereta-clanak-359395

RIBARSKA INSPEKCIJA DOBILA BROD »ŠKAMP«

SPLIT - Ribarska inspekcija ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja jučer je u Splitu preuzela nov brod »Škamp«, vrijedan više od milijun kuna. Peti brod u ispekcijskoj floti,

dug 8,99, širok 2,99, visok 1,35 metara, težak šest tona, s posadom do osam osoba, izgradila je tvrtka Damor iz Kaštel Sućurca, a novac je osiguran iz državnog proračuna. Ivana Miletić, načelnica odjela ribarske inspekcije na moru, kazača je da su najčešći prekršitelji ribolovci koji love kad ribolov nije dopušten, zatim športski ribolovci bez dozvole, te ljeti stranci.



novine.novilist.hr

Crnogorski švercer oružja za Irak osuđen na šest godina zatvora

Crnogorskom brodovlasniku Marku Baliću u petak je na Županijskom sudu u Rijeci izrečena nepravomoćna presuda na 6 godina zatvora zbog šverca 208 tona baruta za raketna i druga naoružanja, namijenjenog nekadašnjem Sadamovom režimu u Iraku.



Prema presudi, Balić će morati isplatiti i 24 tisuće kuna sudskih troškova, a izrečena mu je i mjera protjerivanja iz Hrvatske na 10 godina.

Eksploziv je pronađen na brodu Boka Star u pred riječkom lukom 2002. godine. Bio je skriven u 1.804 metalne bačve i 1.431 drvenom sanduku, zatvorenima u 14 kontejnera, s lažnom dokumentacijom na kojoj je pisalo da je to aktivni ugljen i filteri za vodu.

Boka Star je zaustavljen na dojavu zapadnih tajnih službi koje su pratile kretanje švercanog oružja za Irak, zemlju koja je tada bila pod embargom.

Brod je punih devet godina bio na mrtvom vezu u Rijeci, a nedavno je prodan da bi se namirili troškovi njegovog čuvanja.

Inače, radi se o drugom suđenju, a na prvom je Balić također bio osuđen na šest godina zatvora, ali u odsutnosti.

Uhićen je 2009. godine prema Interpolovoj tjeralici na jednom grčkom aerodromu.

Nakon ove presude, tužiteljica USKOK-a Sajonara Čulina najavila je žalbu.

Optužbe protiv kapetana broda Josipa Nikolića i prvog časnika Damira Balabušića su odbačene.



slobodnadalmacija.hr

Novi brod za sto godina

U nerezinskom brodogradilištu intenzivno se obnavlja »Nerezinac«. Stari brod, moglo bi se reći i prastari, priprema se za novi život, za nove plovidbe i tisuće milja, prvenstveno pod jedrima. Stari lošinjski loger temeljito se obnavlja,

bit će k'o novi! Brod iza kojega je 100 godina plovidbe, možda i više od 150. Teško je to danas odgonetnuti, originalni brodski dokumenti nisu sačuvani, u postojećima godina gradnje nije upisana.
Procjenjuje se da je loger »Nerezinac« građen između 1850. i 1880. godine u Malom Lošinju. U više je navrata obnavljan i produžavan, a posljednji put temeljito je popravljen i uređen 1948. godine. Drveni brod građen je od hrasta, zato je i opstao tolike godine. Dugačak je 18 metara, nakon obnove čitava paluba bit će mu ravna, s dva jarbola i sošnim jedrima. Bit će vjeran originalu lošinjskog logera.
Posla je mnogo. Ugradit će se više od 70 posto novog drva. Bit će to novi brod za sljedećih sto godina, tvrde oni koji su se upustili u izazovni projekt obnove. Radi se već pola godine i učinjeno je mnogo, ali je pred nerezinskim brodograditeljima još uvijek veliki posao. Zamišljeno je da se posao zgotovi do lipnja, želja je sudjelovanje na Festivalu mora i mornara, jedinstvenoj smotri što se svake četiri godine održava u francuskom Brestu. Lijepo bi bilo ako se u tome uspije. Samo, nije jednostavno. Puno je posla, a treba osigurati i puno novaca.
Zanesenjacima koji su se upustili u veliki poduhvat poželimo uspjeh. Ne samo zbog Nerezina i Lošinja, zbog obnove i očuvanja starog broda. Predstavljanje u Brestu imalo bi veliko značenje za Hrvatsku, za našu tradiciju i brodogradnju. Spomenimo i to, projekt je pod zaštitom Ministarstva kulture.



novine.novilist.hr

Kriza će vezati dio trgovačkih brodova

Brodski kapaciteti veći su od onoga što tržište treba, održavanje je skupo, a vozarine tri puta manje od praga rentabilnosti, kažu brodari. Hrvatska trgovačka flota ovu će godinu završiti sa 160 brodova ukupne nosivosti oko 3,35 milijuna neto registarskih tona (NRT),

što znači da je u zadnje dvije godine Hrvatska izgubila 15 brodova, ali je unatoč tome nastavljen blagi rast ukupnog kapaciteta brodskog prostora. Prosječna starost brodova u hrvatskoj floti iznosi 9,33 godine, a u tom segmentu daleko je najbolja Uljanik plovidba, čijih je devet brodova u floti prosječno staro svega tri i pol godine s tendencijom daljnjeg podmlađivanja, jer ova kompanija iščekuje isporuku tankera »Pomer« iz »3. maja«, te iz Brodogradilišta Uljanik idućeg mjeseca isporuku jednog od ukupno četiri broda za rasute terete, koji se grade u ovom škveru.

Odustali od narudžbi

Direktor Uljanik plovidbe i aktualni predsjednik Udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum Dragutin Pavletić naglašava kako je ideja bila iskoristiti razdoblje krize za obnovu i podmlađivanje flote, jer su i cijene brodova bile nešto manje. Dodaje da je stanje na tržištu loše, kao i da se slično očekuje i naredne godine.
– Ipak treba očekivati naznake blagog oporavka. Vozarine za prijevoz tekućih tereta će ići gore, ali neće to biti ništa spektakularno. Stanje potvrđuje i tržište novogradnje. U ovoj godini je u cijelom svijetu bila najavljena izgradnja oko 84 milijuna NRT-a novog kapaciteta brodova za rasute terete, a realizirano je oko 25 milijuna NRT-a. Dakle, naručitelji su odustali od više od polovice brodova. Mi još uvijek zapošljavamo isključivo hrvatske pomorce za razliku od nekih drugih hrvatskih brodara. No, ako se ova kriza nastavi možda ćemo i sami morati razmisliti o zapošljavanju stranih pomoraca, ističe Pavletić dodajući kako su hrvatski brodari potvrdili kvalitetu hrvatske zastave, koja je na bijeloj listi Pariškog memoranduma, te je godina okončana bez ijednog zaustavljanja hrvatskih brodova.

Reprogram kredita

Službena statistika Mare Nostruma još uvijek bilježi da Hrvatska ima 162 broda u floti, ali se tu još uvijek računaju i dva broda Mediteranske plovidbe, koja je završila u stečaju.
Direktor Tankerske plovidbe Ivo Mustać ističe kako u postojećoj situaciji većina brodara mora povući određene poteze, a to znači reprogramirati kredite ako je to moguće, prodati dio brodova ili ih privremeno vezati i čekati bolje dane.
– Svi su brodari generalno iskoristili razdoblje dobre konjukture na tržištu od 2003. do 2009. godine, ulagali su u širenje flote i kapaciteta, a sada se nalazimo već u trećoj godini jedne duboke i nezapamćene krize, te svi imamo veće kapacitete od onoga što privreda treba i tržište nudi. Mi smo u posljednji trenutak uspjeli reprogramirati kredite, te prodajemo dva starija broda, točnije tanker »Stari« je prodan, a prodaja »Dalmacije« je oglašena. Njihovo održavanje je skupo, a vozarine oko tri puta manje od praga rentabilnosti. Nažalost, ne možemo govoriti o nekim naznakama oporavka tržišta. Prošlog tjedna su vozarine konačno malo porasle za tankere, ali bojim se da je to kratkog daha i očekujem istu ili dublju krizu kakvu smo vidjeli ove godine, zaključuje Mustać.

Pet velikih u međunarodnoj plovidbi

Hrvatska ima pet velikih brodara u međunarodnoj plovidbi, koji zajedno imaju udio od 92,8 posto nosivosti hrvatske trgovačke flote. Prema podacima Mare Nostruma najveća je zadarska Tankerska plovidba (21 brod i 1,62 milijuna NRT-a), a zatim slijedi Atlantska plovidba iz Dubrovnika (16 brodova i 714.833 NRT-a). Na trećem je mjestu Uljanik plovidba s devet brodova i 466.337 tona nosivosti, a Lošinjska plovidba i Jadroplov imaju po šest brodova. Nosivost flote Jadroplova je 276.350 NRT-a, a Lošinjske 232.784 NRT-a.

Pod hrvatskim stijegom 137 brodova

Prema aktualnim podacima, u 2011. godini 137 brodova vijorila su hrvatsku zastavu od čega je 50 u floti Jadrolinije. Među 25 brodova pod stranim zastavama najviše ih je registrirano na Malti (11) nakon čega slijede Maršalski otoci sa 7 brodova. Četiri broda su registrirana na St. Vincentu, jedan u Liberiji, jedan na Bahamima i dva u Luksemburgu.

novine.novilist.hr

Posada katamarana Silba spasila ribara iz mora između Krka i Cresa

Na državnoj brzobrodskoj liniji Rijeka-Rab, posada Jadrolinijinog katamarana „Silba“ pod zapovjedništvom Ervena Gobina uočila je u moru mušku osobu koju su uspjeli spasiti u 15.45 sati u Srednjim vratima, između otoka Krka i Cresa, odnosno 1,4 nautičke milje jugo zapadno od rta Glavotok.


Radi se o ribaru Darku Mršiću iz Malinske, čija je brodica i dalje nastavila nekontrolirano ploviti vrteći se u krug. Pothlađen i iscrpljen ribar je bio 15 minuta u moru čija je temperatura oko 12 stupnjeva celzijusa, a do pomorske nezgode je došlo kada mu je prilikom ribarenja ruka zapela u konop od vrše.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru sa sjedištem u Rijeci u akciju je uputila dežurnu posadu brodice Lučke kapetanije Rijeka registarskih oznaka RH 30 RK.

Brodica kapetanije na poziciju je stigla u 16.35 sati i preuzela ribara, a katamaran je nastavio plovidbu prema luci odredišta Rab.

U akciju se uključila i ribarica „Banica“, registarskih oznaka 34 KK, koja je ribara preuzela i odvela ga u Malinsku. Ta je ribarica uspjela zaustaviti ribarsku brodicu ribara koji je bio u moru te su i nju privezali uz bok broda i doteglili je do luke Malinska.



mmpi.hr

Skandal Čobanković poslije izbora zabranio Luci Split uvoz južnog voća

BIVŠI ministar poljoprivrede Petar Čobanković pet dana poslije izbora progurao je novi pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće. Kompliciran naziv ima jednostavnu svrhu.

Voće i povrće odsad se može uvoziti u Republiku Hrvatsku samo preko luka u Rijeci i Pločama. Luka Split ostala je tako bez značajnog prihoda. Direktor Dragan Žanetić kaže da se radi o dvije bruto plaće za 165 zaposlenika, što je vrlo značajan gubitak.

"Intervencija države nije primjer tržišnog poslovanja"

"Ovakva intervencija države svakako nije primjer tržišnog poslovanja. Država bi trebala propisati za sve iste uvjete. Mi smo recimo za koncesiju morali platiti 200 milijuna kuna, raspolažemo najvećim rashladnim kapacitetima, a sada nas se jednom birokratskom uredbom donijetom poslije izbora, izbacuje iz igre", komentirao je za Index direktor Žanetić.

Čobanković je ovu uredbu donio bez obrazloženja tako da nije poznato kakvi su ga motivi rukovodili, osim što se možda ne radi o nekakvom potkusurivanju dugova barbi Luki i ljudima koji vode dvije luke, na koje je skrenut kompletni uvoz voća i povrća.

Zbog Čobankovića intervenirao Todorić

Luka Split obratila se čak trojici novih ministara, od kojih očekuju da se ova Čobijeva besmislena uredba stopira i stavi van snage, s obzirom da nema nikakvo ekonomsko ili bilo kakvo drugo uporište. Kako Index doznaje, u korist Luke Split založio se i sam Todorić, čiji je koncern u Dugopolju podigao najveći logistički centar u RH. Što će im centar, ako Luka ne može uvoziti voće i povrće?

U Luci split Čobankovićevu odluku smatraju apsurdnom iz više razloga. Najnaseljeniji dio obale s gradovima poput Splita, Šibenika i Zadra ostaje bez graničnog prijelaza. Tijekom godina Split je u Sjevernoj luci izgradio i opremio rashladne kapacitete površine pet i pol tisuća metara četvornih i gotovo 25 tisuća "kubika" namijenjenih prihvatu i skladištenju južnog voća. Čobijevim pravilnikom za 4 dana ti rashladni kapaciteti postaju potpuni višak!

Luka Split je godinama stvarala poslovne veze sa stranim brodarima, agentima, špediterima i prijevoznicima te lagala u opremu i kadrove da bi ovim potezom sve to bilo uništeno. Južno voće dolazi redovito svakih 14 dana morskim putem u Luku Split, a otprema se u gotovo sve zemlje regije.

Ne gubi samo Luka Split...

Ne gubi samo Luka, već i svi poslovni subjekti naslonjeni na njene aktivnosti. Agenti, špediteri, autoprijevoznici, željeznice, fitopatolozi, veterinari, lučke uprave, tegljačke tvrtke, tvrtke za održavanje svjetionika, pomorski piloti pa i sama država. Razmjeri štete dakle višestruku premašuju izgubljenu zaradu Luke Split.

Prvo ih uzeo na zub Barišić, a sad i Čobanković

Splitska je tvrtka već imala vrlo neugodna iskustva s HDZ-ovim ravnateljem Carine Mladenom Barišićem, koji je preko noći odlučio da se cjelokupno carinjenje izmjesti u Dugopolje iz nekog samo njemu razumljivog razloga. Trebalo je da Barišić završi u zatvoru da se shvati kako je premještanje bilo nezakonito i gospodarski štetno, kako za Luku, tako i za državu. U dvije godine, koliko je trajalo natezanje oko carinjenja, Luka Split i država pretrpjeli su milijunsku štetu, a nešto slično ponovno će se dogoditi ukoliko ovaj Čobankovićev dekret ostane na snazi te ako se uvoz južnog voća ponovno prebaci Slovencima u Kopar.



index.hr

»3. maj« u Londonu sam protiv svih

Spor je zbog broda »Monte Carlo« pokrenula njemačka strana. Izgubi li arbitražu, »3. maj« bi mogao platiti desetke milijuna dolara. Tko se još sjeća trećemajskog Monte Carla?

Dok trećemajci čekaju prve poteze nove Vlade i resornog ministra Radimira Čačića, te hoće li »preseliti« u ruke obitelji hrvatskog povratnika Danka Končara ili ipak ne, riječko brodogradilište na londonskom arbitražnom sudu vodi bitku s nekoliko njemačkih banaka i hamburškim brodarom NSC. Spor je pokrenula njemačka strana prije više od godinu i pol dana i još uvijek je u fazi »mrtve trke« jer se trenutno rješavaju neke procesne pretpostavke. Dobro upućeni ocjenjuju kako je malo vjerojatno da će se ovaj slučaj riješiti i u idućoj godini.

Milijunska arbitraža

Međutim, ulog je velik. Izgubi li međunarodnu arbitražu protiv Nijemaca, »3. maj« mogao bi platiti par desetaka milijuna dolara. Jedan domaći stručnjak iz međunarodnog pomorskog prava, s kojim smo razgovarali i koji je upućen u slučaj broda »Monte Carlo«, smatra kako su činjenice na strani »3. maja«, međutim, postoji bojazan od dosadašnje prakse arbitražnog suda u Londonu i takozvanog »engleskog prava« koje je, smatra se u brodograđevnim krugovima, sklonije kupcu.
Ona strana koja izgubi arbitražu, morat će platiti i troškove postupka koji nisu mali i mjere se u milijunima eura.
Predsjednik Uprave »3. maja« Edi Kučan vjeruje da će riječko brodogradilište dobiti ovaj spor jer, dodaje on, učinili su sve da ne daju povod drukčijoj odluci, a na štetu škvera. No, sve je u rukama londonskih arbitara.
»Monte Carlo« bio je treći i zadnji brod za prijevoz automobila kojeg je »3. maj« izgradio za hamburšku brodarsku kuću. Radilo se o iskoraku riječkog brodogradilišta u jednu novu tržišnu nišu po uzoru na pulski »Uljanik« koji je već nanizao seriju takvih brodova za Talijane. Bile su to čelične grdosije na trećemajskim navozima, duge 176 i visoke trideset metara.

»Krivi« milimetri

»Monte Carlo« trebao je biti isporučen ujesen 2009. godine, kada je financijska kriza već debelo tresla svjetsko tržište brodskog prostora, a vozarine se strmoglavo sunovratile ispod crte isplativosti. Njemački NSC trebao je platiti još 27 milijuna dolara za taj svoj zadnji car-carrier, što je otprilike polovica cijene po kojoj su ti brodovi ugovoreni još 2006. godine. No, počela su šuškanja kako njemački brodar ima financijskih problema, a krenula su i indikativna natezanja na relaciji Hamburg – Rijeka. Sve je eskaliralo raskidom ugovora u prosincu 2009. godine.
Trećemajci nisu sjedili skrštenih ruku već su počeli tražiti drugog kupca za taj »mrtvi kapital« koji im je stajao privezan u opremnom bazenu. »Zagrizli« su Kinezi, CSC Entertaiment Development iz Hong Konga koji su tako dobili gotov i novi brod za prijevoz 4.900 automobila za 35 milijuna dolara. »Monte Carlo« promjenio je ime u »Chang Tai Hong« i da ironija bude veća, doznajemo, danas plovi na ruti prema Hamburgu, upravo pred nosom bivšeg vlasnika.
– Kinezi nisu imali ama baš nikakvu primjedbu na brod u garantnom roku, dapače, dobili smo samo pohvale, a NSC nam je predbacivao i nisu željeli preuzeti brod zbog, doslovce, milimetarskih odstupanja u dužini i visini broda. Bilo je očito da im je to samo »skuža«, zaključuje Kučan.

Pokrenuli tridesetak arbitraža

Doznajemo da su Nijemci na londonskoj arbitraži pokrenuli još jedan, manji spor protiv »3. maja«, i to za drugi car-carrier zbog navodnih neispravnosti na kotlu, ali u riječkom brodogradilištu ocjenjuju to kao još jedan uzaludni pokušaj bivšeg klijenta koji očito »voli« arbitraže jer ih je, navodno, dosad pokrenuo tridesetak za preuzete brodove u svojoj floti.

novine.novilist.hr

Ugljan: iz marine ukraden 11 metara dugi brod

Jedanaest metara dug motorni brod ukraden je sa veza u marini u Sutomišćici na otoku Ugljanu. Brod vrijedan oko 1 350 000 kuna koji je ukraden u protekla dva mjeseca u vlasništvu je trgovačkog društva sa sjedištem u Sloveniji.

Za brodom se traga, a protiv nepoznatog počinitelja podnesena je kaznena prijava.


slobodnadalmacija.hr

Početkom 2012. godine privremeni plovidbeni red

Brodovi na državnim brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama od nedjelje, 1. siječnja pa sve do donošenja Državnoga proračuna Republike Hrvatske za narednu 2012. godinu plovit će po privremenom plovidbenom redu,

objavila je na svojim web stranicama Agencija za obalni linijski pomorski promet iz Splita.

Odluka je to članova Upravnog vijeća Agencije koje se, ističu, pri davanju suglasnosti vodilo činjenicom da će na početku 2012. godine vrijediti privremeni državni proračun, te da će se tek po donošenju novoga moći točno odrediti konačni redovi plovidbe.

Sukladno odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, u svih šest županijskih gospodarskih komora na Jadranu proveden je postupak usuglašavanja plovidbenih redova, pri čemu su u najvećoj mjeri uvaženi zahtjevi i želje otočnoga stanovništva.

mmpi.hr

Država 11 godina istraživala je li u jadroplovu počinjena pljačka stoljeća od 100 milijuna eura


OPĆINSKO državno odvjetništvo u Splitu konačno je zaključilo istražne radnje protiv Zvonka Toule, bivšeg predsjednika Uprave Jadroplova, kojeg su prije 11 godina za lažiranje bilance i štetu od najmanje 688 milijuna kuna prijavili Nikša Giovanelli i Ratko Božić,
dvojac kojem se otprilike isto toliko godina sudi za lažiranje odštetnih zahtjeva i štetu od 4,5 milijuna dolara, koliko je Croatia osiguranje isplatilo Jadroplovu sredinom 90-ih.
Prijava protiv Toule bio je smišljeni udar Giovanellija i Božića nakon što je protiv njih otpočeo kazneni postupak za lažirane štete i lažiranje bilance.
Giovanelli uspješan samo uz lažirane štete?
Jadroplov se, naime, godinama prikazivao kao uspješna brodarska tvrtka, a Giovanelli je kao predsjednik Uprave dobio čitav niz priznanja za uspješnog gospodarstvenika. Toula je, međutim, otkrio, a potvrdili su to i nalazi Financijske policije, da se Jadroplov nezasluženo kitio lovorikama. Fiktivne štete spašavale su bilancu, no splitski Općinski sud ni nakon više od desetljeća nije dovršio raspravu i utvrdio kaznenu odgovornost Giovanellija i Božića.*
Zastara se opasno primaknula, posljednja godina utrošena je na ne zna se što. Slučaj je zapeo baš na saslušanju Zvonka Toule, koji bi trebao dokazati jedan po jedan 40 falsifikata, temeljem kojih je Croatia osiguranje isplatila 4,5 milijuna dolara Jadroplovu na ime uvećanih i nepostojećih šteta na brodovima.
Državu nije bilo briga je li iz državne tvrtke nestalo 688 milijuna kuna?!
Slučaj Jadroplov pravi je primjer koliko je država loš gospodar. Toulu su osumnjičili za najveći kriminal u Hrvatskoj ikada, čak 688 milijuna kuna štete u poslu s njemačkim brodovlasnikom Peterom Dohlom. Bez obzira na istražne radnje, naprosto zvuči nevjerojatno da je punih 11 godina trebalo državi, inače, većinskom vlasniku Jadroplova, da ustanovi je li taj novac nestao ili nije? A radi se o svoti prema kojoj se i kriminal Ive Sanadera čini kao dječja igra!
Nevjerojatno je također i da se sumnje u kriminal tolikih razmjera utvrđuju istražnim radnjama. Za najveću štetu u Hrvata čak ni istraga?

Hitno za 11 godina?

Ako je bila intencija da se stanje i činjenice utvrde hitno bez formalnog pokretanja istražnog postupka, onda se sve to skupa zaista previše odužilo. Što sad da kaže Toula nakon 11 godina kriminaliziranja? Zbog ove prijave je i smijenjen, što će biti sa onima koji su ga prijavili i šutnuli sa pozicije? Hoće li oni odgovarati? Teško. Kako su hitne istražne radnje trajale 11 godina, kakvog ima smisla da se sada gone za djelo koje je već u zastari? Kad nešto ovoliko traje, uvijek se stvara prostor za razna tumačenja.
Ostaje i pitanje novca. Koliko će hitne istražne radnje protiv Toule duge 11 godina, koštati porezne obveznike? Svakako, ne malo. Jedna od posljednjih stvari koja je napravljena prijevod je dokumentacije koja je stigla iz Njemačke na nekoliko tisuća stranica. To je netko morao prevesti pa mu se za to moralo i platiti...

Svi se prave blesavi

Nakon ovoga ne iznenađuje ni što država, većinski vlasnik Jadroplova, nije bila u stanju zaključiti da 4,5 milijuna dolara isplaćenih za lažne štete treba vratiti Croatia osiguranju. Treba li čuditi što se u toj također državnoj kući nitko nije zapitao bi li trebalo te novce tražiti natrag? Toula je cijeli slučaj doveo do apsurda pa je kao direktor Jadroplova još 2001. godine podnio tužbu protiv Croatia osiguranja za povrat novca. Da ih natjera da vrate ono što su isplatili Jadroplovu. Ni taj slučaj se nije mrdnuo 10 godina, vjerojatno ne slučajno...
*
Index.hr

Riječka "Anamila" prodala Turcima ‘Blue Sky’

Riječka tvrtka “Anamila” prodala je brod “Blue Sky” turskim brodovlasnicima koji su ga preimenovali u “Aycan”. Primopredaja broda obavljena je na sidrištu ispred splitske luke, a brod se trenutačno nalazi u akvatoriju Istanbula.

Riječ je o brodu za prijevoz sipkih tereta, nosivosti 5729 tona, koji je 1985. godine izgrađen u Kini pod imenom “Hornfels”.

Brod je četiri godine plovio u kompaniji vlasnika Zdravka Iljadice.



slobodnadalmacija.hr

Tek renovirana ribarica Michele 2 potopila se noću na vezu

HAVARIJA RIBARSKOG BRODA U PULSKOJ LUČICI BUNARINA U NOĆI NA PONEDJELJAK, UZROKE POTONUĆA TEK TREBA RAZJASNITI

PULA U noći na ponedjeljak u lučici Bunarina se, iz zasad još neutvrđenog razloga, potopila ribarica Michele 2 vlasnika Dragana Catele. Kada je došao na mol gdje pulski ribari privezuju ribarice, ugledao je svoj potopljeni brod.
Uz pomoć kolega ribara i ronilaca, koji su s tri-četiri ribarice uspjeli podići ...

novine.novilist.hr

Komadina obećao riješiti staž i mirovinu pomoraca

U suradnji s drugim nadležnim tijelima Ministarstvo mora ustrajat će na zaštiti prava pomoraca, kazao je Zlatko Komadina. Radi se o pravu na beneficirani staž i mirovinu sa 60 godina

RIJEKA Novi ministar mora, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina obećao je pomorcima dati ono što im po slovu Pomorskog zakonika pripada. U svom odgovoru na naš upit ministar je jasno dao do znanja da je svjestan birokratskih zavrzlama oko ostvarenja prava pomoraca na beneficirani radni staž i umirovljenje sa 60 godina života, odnosno činjenice da država pomorcima već dvadeset godina daje i oduzima davno stečena prava, kakva u međuvremenu nesmetano ostvaruju njihovi kolege iz ostatka svijeta.
– Uvođenje beneficiranog staža za sve hrvatske pomorce bila je intencija zakona, a time je i zaokružena socijalna reforma za pomorce. U tom kontekstu u suradnji s drugim nadležnim tijelima ovo će Ministarstvo ustrajati na zaštiti prava hrvatskih pomoraca, rekao je Komadina ističući da će se zauzimati da se pomorcima osigura mogućnost ostvarivanja svih njihovih prava koja imaju sukladno Pomorskom zakoniku.

Pismo kapetana

Izmjenama Pomorskog zakona koje su na snagu stupile u lipnju 2011. godine pomorcima je, podsjećamo, omogućen odlazak u punu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina i 15 godina »čiste« navigacije, a vraćeno im je i birokratskom odlukom gotovo dva desetljeća uskraćivano pravo na beneficirani radni staž. Iako je intencija zakona, kako je istaknuo Komadina, bila da se napokon riješe problemi pomoraca s umirovljenjem i radnim stažom, praksa je pokazala da su nakon izmjena zakona pomorci suočeni s novim problemima u ostvarivanju tih prava. Na to je, na samom isteku prošle godine, novog ministra pismom upozorio i dubrovački kapetan Ivo Banović, koji je posljednje dvije godine proveo na mjestu šefa kadrovske službe u Dubrovačkoj Atlantskoj plovidbi, a upravo ovih dana se vraća zvanju pomorskog kapetana i odlazi na brod.
– Nakon dugo godina borbe za povrat priznavanja beneficiranog staža za pomorce te samim time i priznavanja teškoće njihovog poziva, donesen je Pomorski zakonik koji formalno daje pomorcima to pravo. Kako u ovom trenutku izgleda, još će proći neko vrijeme da pomorcima to pravo bude priznato i u praksi. A u svemu tome najgore i najžalosnije bi bilo da, usprkos svim dosadašnjim deklaracijama i zvučnim objavama da su pomorci napokon priznati i socijalno zbrinuti u našoj domovini, ispadne kako je riječ o još jednoj prijevari kojom će im teškom mukom zarađeni novac biti oduzet i pretočen u našu praznu državnu blagajnu, kaže Banović o motivima slanja pisma.

Apsurdna situacija

Jedan od najvećih problema s ostvarivanjem prava pomoraca je tumačenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Ministarstva gospodarstva da pomorci ne ostvaruju pravo na zaštitni mirovinski dodatak, budući da ostvaruju pravo na mirovinu po posebnom propisu, a ne po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Bez dodatka, koji je prošle godine iznosio 27 posto, pomorci su dovedeni u apsurdnu situaciju da im je isplativije otići u »običnu« prijevremenu mirovinu, nego u punu pomoračku, čime su izmjene Pomorskog zakonika postale besmislene. Takvo tumačenje, objašnjava tajnik Sindikata pomoraca Predrag Brazzoduro, u suprotnosti je sa samim Pomorskim zakonikom, koji određuje uvjete za umirovljenje, ali i jasno kaže da se visina mirovine za pomorce određuje sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle kao i za svakog drugog »običnog« radnika.

U istom košu sa zastupnicima

Komentirajući tumačenje HZZO-a i Ministarstva gospodarstva Predrag Brazzoduro ističe da su time pomorci su strpani u istu kategoriju sa saborskim zastupnicima, iako se visina mirovine za pomorce ne određuje posebnim propisima.
– Pravom na beneficirani staž pomorcima se ništa ne poklanja, već im se samo daje mogućnost da plaćaju dodatno osiguranje upravo kako bi mogli u mirovinu sa 60 godina. Naše istraživanje pokazalo je da tri četvrtine pomoraca starijih od 55 godina više ne ispunjava psihofizičke uvjete za rad na brodu. Zar se državi više isplati da ti ljudi idu u invalidsku mirovinu, jer više ne mogu obavljati posao, ili da im omogući da plaćaju staž s povećanim trajanjem i time zapravo sami plate mogućnost ranijeg umirovljenja, kaže Brazzoduro.



novine.novilist.hr

U travnju otvaranje marine za mega jahte u Mandalini

Završetak radova vrijednih 15 milijuna eura u marini Mandalina očekuje se u veljači, dok uoči ljetne sezone, u travnju ili svibnju trebala biti otvorena marina za mega jahte sa 79 vezova za brodove dužine do 140 metara.

Gradonačelnik Šibenika Ante Županović najavio je dovršetak radova na projektu marina Mandalina, na prošloj sjednici Gradskog vijeća. Priznao je da je projekt krenuo nabolje otkad ga je preuzeo strani investitor-turska grupacija Dogus grupa te najavio početak gradnje hotela na Kulinama: „Radimo i na finalizaciji korekcija Ugovora o realizaciji projekta Hotel Šibenik, a aneks tog ugovora uklonit će sve nedostatke osnovnog ugovora i projekt staviti u realne okvire. Time će se stvoriti i pretpostavke za početak gradnje hotela u lipnju 2012.g. Prva faza predviđa izgradnju hotela Šibenik sa 80 soba i 160 kreveta sa svim pripadajućim sadržajima“, kazao je Županović i podsjetio da su ove dvije investicije tim vrjednije jer se radi o stranom ulaganju koje ovog trenutka čini više od 10% ukupnih stranih ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Prva faza vrijedna 20 milijuna eura

Podsjetimo, Aneksom ugovora o realizaciji projekta Hoteli Šibenik potpisanom između Grada i NCP-a, briše se odredba iz prijašnjeg ugovora koja je predviđala da Grad Šibenik, u slučaju raskida Ugovora, mora vratiti naknadu koju je NCP, kao tadašnji nositelj investicije isplatio trgovačkom društvu Sinergijske solucije d.o.o. koje je pripremilo natječaj za taj, kao i ostale projekte iz Programa Šibenik. Riječ je o 7 i pol milijuna kuna. Osim toga, Aneksom ugovora investitoru je omogućeno da projekt Hotel Šibenik realizira u etapama. Prva etapa podrazumijeva izgradnju hotela s 80 soba i 160 kreveta s pripadajućim sadržajima, u što bi trebali uložiti oko 20 milijuna eura. Grad Šibenik ima pravo nadzora u svim fazama realizacije projekta kao i nad svim pravnim dokumentima uključujući i one koji reguliraju financiranje projekta.
Aneks je sastavljen zbog promjene u pravima i obvezama ugovorenih strana, prvenstveno zbog promijenjenih okolnosti koje su nastupile nakon potpisivanja ugovora u kolovozu 2007. godine poput svjetske gospodarske krize koja znatno otežava realizaciju cijelog projekta zbog čega je on stopiran.

mok.hr

ZAVRŠILA U CRNOJ GORI? Slovencu na Ugljanu "nestala" jahta vrijedna 1,3 milijuna kuna


Da su krađe brodova postale sve učestaliji oblik kriminala na Jadranu svjedoči novi slučaj u marini “Olive Island” na otoku Ugljanu odakle je pod još nerazjašnjenim okolnostima misteriozno nestala jedanaest metara duga jahta vrijedna oko 1.350.000 kuna.
Skupocjena jahta “Vihra”, koja plovi pod slovenskom zastavom, registrirana je na trgovačko društvo čiji je vlasnik 50-godišnji Slovenac, koji je krađu prijavio u utorak nakon što je doputovao iz Slovenije i vidio da mu na vezu nema broda.
Sve je prijavio policiji koja istražuje slučaj, a okolnosti pod kojima je s veza nestao jedanaest metara dug brod u marini “Olive Island” nisu htjeli komentirati.
- Čekamo da završi istraga, tako da zasad ne želimo davati službene izjave - kazala je Marija Dadić, marketinška menadžerica marine “Olive Island”, koja inače ima videonadzor i zaštitarsku službu.
U zadarskoj policiji, koja je podignula kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, potvrdili su da je brod bio na zimskom vezu u marini “Olive Island” do 6. studenoga, kada je zadnji put viđen.
*Zasad se samo pretpostavlja da je brod ukraden, a više će se znati nakon završetka istrage, kazali su u policiji gdje su potvrdili da se manje vrijedni ukradeni brodovi istu noć prevoze izvan teritorijalnih voda i najčešće završavaju u Crnoj gori, dok skupocjene jahte nastavljaju svoj put dalje po Mediteranu.
Mnogima se zauvijek izgubi trag, a znatan dio navodno završava i na tržištu Rusije u rukama novih bogataša. Najčešće se otkrivaju kada novi vlasnik radi osiguranja prijavi serijske brojeve motora.
Osim “čistih” krađa nakon kojih se jahta preproda, te “manevriranja” vlasnika zbog prijevare osiguravajućih kuća, česte su i takozvane namjerne krađe u čarteru kada posada unajmljene jahte uredno plati najam jahte, ostavi kauciju i nikada se više ne vrati.
Osim toga zabilježene su i krađe prijevarom poput one u srpnju 2009. godine kada su luksuznu jahtu “Katarina” dugačku 22 metra i vrijednu 1,2 milijuna eura zadarskoj tvrtki “Heinz nautika” ukrali Slovenac (40) i Austrijanac (51) koji su se djelatniku marine Dalmacija u Sukošanu lažno predstavili kao djelatnici leasing kuće i odvezli jahtu s veza.
Karol Schlloser, slovački financijer, cijelo je vrijeme govorio da mu je jahta ukradena, a i sam se našao na meti istrage oko nestanka 22-metarske ljepotice.
Sam pronašao brod u Crnoj Gori
Slučaj stomatologa koji je sam pronašao svoj brod u crnogorskoj luci Zelenika nakon što mu je ukraden s veza u Novalji na Pagu ostao je upamćen u javnosti. Kako potraga za njegovim brodom nije davala rezultate, stomatolog se odvažio na privatnu istragu nakon čega je doznao da je gotovo u isto vrijeme u Hrvatskoj ukradeno više brodova istog modela.
Nakon međusobnih kontakata koji su upućivali na to da su brodovi u Crnoj gori, s još jednim Slovencem kojemu je također ukraden brod otputovao je u Crnu Goru. Nakon dugog obilaska luka, svoje su brodove prepoznali na vezu u luci Zelenika gdje su ih fotografirali i snimili videokamerom.
Prijevara osiguranja
Zbog sumnje na prijevaru osiguranja, u listopadu ove godine motorna jahta “Xo” izvađena je s dubine od 81 metra s južne strane otoka Drvenika malog. Brod u vlasništvu “Erste leasinga”, koji je bio je u čarteru splitske tvrtke “Plovilo”, potonuo je 6. listopada nakon požara u strojarnici. Sumnju je pobudila činjenica da je jahta bila osigurana kod dvije kuće - “Generali osiguranja” i “Yacht Pool”, u obje na milijun eura. U istragu su se uključili splitska policija i USKOK.
Inače, tvrtki “Plovilo” je 17. srpnja izgorjela i potonula jedrilica u Bračkom kanalu. No, to osiguravateljima nije bilo sumnjivo, te su vlasniku isplatili 460.000 eura.
*
slobodnadalmacija.hr

Za opstanak potrebni novi poslovi, a ne novi vlasnik

Ishodište svih pitanja nije u privatizaciji o kojoj se toliko »tambura« već prvenstveno – u novim poslovima. Svoju financijsku održivost domaći škverovi pred Bruxellesom ne dokazuju novim vlasnicima već novim ugovorima
Dvadeset tisuća radnih mjesta plete se oko domaćih navoza, a nitko, ali baš nitko u ovom trenutku ne može biti siguran kako će završiti priča s brodogradilištima. Četiri domaća brodogradilišta – »3. maj«, »Kraljevica«, Brodosplit i Brodotrogir bačena su u igralište čije su granice nacrtane na stolu gotovo 1.400 kilometara daleko, u Bruxellesu. Semafor s rezultatima čas poludi, čas ne radi, gledalište je poluprazno s potpuno nezainteresiranim facama dok noge igrača upadaju do koljena u blato. Nema tu utakmice, samo agonija neizvjesnosti koja traje već više od dvije godine otkad se prvi put krenulo u neuspješno traženje kupaca.
*** Više nitko od brodograditelja nema iluzija da se privatizaciju može izbjeći, sada je donja granica očekivanja svedena na golo »biti ili ne biti«. Godina u koju smo ušli neće biti samo teška, kao što to najavljuje čelni čovjek »3. maja« Edi Kučan, bit će to godina u kojoj će se definitivno znati rasplet za svako brodogradilište, je li im se prst sudbine okrenuo prema gore ili prema dole. Predsjednik Uprave Brodosplita Srđan Kovač dijeli mišljenje sa svojim riječkim kolegom.
**
Raslojavanje kaosa

– U idućoj godini morat će se raslojiti puno toga što se gomilalo čitav niz godina. No, najprije treba zaključiti još uvijek aktualni krug privatizacije jer se bez toga ne možemo maknuti ni milimetar dalje. Od raspisivanja prvog natječaja u ljeto 2009. godine prošlo je više od dvije godine, od otvaranja ponuda u drugom krugu godinu i pol. I otad stojimo. Ako sada ne odradimo ono što moramo, za nas više neće postojati 2013., ni godine nakon toga, smatra čelni čovjek najvećeg hrvatskog brodogradilišta u kojem su ovih dana, nakon pet mjeseci pokušavanja i upiranja, konačno uspjeli osnažiti ugovore za gradnju dva »heavy liftera« za nizozemski Jumbo Shipping. Brodosplit, podsjetimo, nije nikad bio ugroženiji kao u posljednjih pola godine. Pogon koji upošljava tri i pol tisuće ljudi bio je spao na jedan jedini brod. Ljuti se Kovač na stvorenu sliku u javnosti o brodogradilištima kao nezajažljivim gutačima proračunskog novca. Ističe kako Brodosplit nije primio ni kunu subvencija od jeseni 2009. godine, a ipak su sposobni izgraditi brod bez gubitka. Na nedavno isporučenom ro-paxu, kaže Kovač, splitski je škver ostvario dobit od par milijuna eura.
**
Olovne noge

– U brodogradilištima treba pothitno početi s restrukturiranjem jer ovo više ne vodi ničemu. Neće Bruxelles biti taj koji će nas zatvoriti, učinit ćemo mi to sami, smatra Kovač. Drugim riječima, ako ovaj krug privatizacije završi neuspješno, to nikako ne bi smjelo iznova odgoditi provođenje mjera restrukturiranja za vrijeme dok se priprema i odradi novi natječaj.****
*** Neriješeni vlasnički status brodogradilišta i neizvjesna budućnost, tvrde to svi čelni ljudi brodogradilišta s kojima smo razgovarali, dodatni su uteg na nogama u pokušaju domaćih brodograditelja da u ionako lošim uvjetima na svjetskom tržištu dođu do novog posla. Jer, ishodište svih pitanja za domaću brodogradnju nije u privatizaciji o kojoj se toliko »tambura« već prvenstveno – u novim poslovima. Svoju financijsku održivost domaći škverovi pred Bruxellesom ne dokazuju novim vlasnicima već novim ugovorima.
*** Direktor »3. maja« Edi Kučan kaže kako tržište novogradnji u Europi i svijetu ne pokazuje bitnije pomake na bolje. Slaba potražnja drastično je srezala cijene novogradnji. Primjerice, jedan tanker za prijevoz nafte sedamdesetak tisuća tona nosivosti u »zlatnim« se vremenima, prije četiri, pet godina plaćao pedesetak milijuna dolara, danas je njegova cijena tridesetak. Kučan predviđa da bi recesija na brodograđevnom tržištu mogla potrajati i još naredne dvije godine. Ovaj prvi trećemajac vidi rješenje u gradnji brodova za domaće brodare, kojim bi se premostilo ovo kritično vrijeme i »zavrtio« novac unutar države, no u sveopćoj besparici teško da će ova ideja pasti na plodno tlo.
*** Da je u ovakvom statusu quo skoro pa nemoguće ugovoriti novi i kvalitetan posao kaže i prvi čovjek Brodotrogira, Mateo Tramontana. Od nove Vlade i resornog ministra Radimira Čačića očekuje da se čim prije detaljno upoznaju s postojećim stanjem i nastave započeti proces privatizacije s kojim se, realno gledajući, stalo puno, puno prije prosinačkih parlamentarnih izbora. O ishodu ovog kruga privatizacije koji je u prijelomnoj fazi pregovora oko kupoprodajnih ugovora, ni Tramontana, baš kao i njegove kolege ne želi prejudicirati. Ovaj glavni čovjek trogirskog škvera kaže jedino kako treći natječaj baš i neće imati puno smisla ako se prethodno ne »ispipa« neki siguran i ozbiljan ponuđač.
**
»Malo smo se šalili«

Čelnik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević pak smatra kako argumenti o dodatno otežanim ugovaranjima novih poslova zbog neriješene vlasničke strukture baš i ne drže vodu.
*** – Svima su puna usta privatizacije, a mi sve dublje i dublje tonemo, kaže Dragičević. No, dijeli mišljenje da nova Vlada i novi ministar čim prije trebaju početi poduzimati konkretne poteze. Dragičević je iznio i konkretni rok. Po njemu, 15. veljače iduće godine zadnji je »deadline« za donošenje odluka oko aktualnog privatizacijskog natječaja. Dotad bi se u razgovorima i pregovorima s ponuđačima, samoborskim DIV-om i Končarevim »Jadranskim ulaganjima«, trebalo iskristalizirati koliko je riječ o ozbiljnim kupcima ili onima po principu »malo smo se šalili«. Potencijalni novi, treći krug privatizacije, dodaje Dragičević, svakako bi se morao odraditi najkasnije do polovice 2012.
*** – Optimist sam i vjerujem da sva naša brodogradilišta imaju šansu preživjeti, zaključio je Dragičević na upit vjeruje li, nakon svega, u uspješan ishod prilagođavanja naših brodogradilišta uvjetima EU-a.

Matijašević: Europa više nema pravo trenirati strogoću

Bez obzira na prilično krute reakcije iz diplomatskih krugova EU-a na nagovještaj promjena u započetom procesu privatizacije hrvatskih brodogradilišta, pri čemu su novu vladajuću garnituru podsjetili kako se nešto ispregovaralo i potpisalo u Bruxellesu, između ostalog i to da privatizacija mora biti odrađena najkasnije do 1. srpnja 2013. godine, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević vjeruje kako hrvatska strana ima argumente i pravo tražiti odgodu prodaje svojih škverova do povoljnijih okolnosti na tržištu. Dotad, dodaje, brodogradilišta treba restrukturirati prema usvojenim planovima.
– Svjedoci smo u posljednje vrijeme državnog intervencionizma u zemljama Europske unije, spomenut ću samo slučaj Austrije i njezine Hypo banke, kao i ekonomskog nacionalizma što se pokazao na slučaju Agrokora u Sloveniji. Smatram da EU nema nikakvog moralnog opravdanja inzistirati na krutom poštivanju pravila i treniranju strogoće, smatra Matijašević. Predsjednik HUS-a naime zaključuje da su »velike šanse da ovaj krug privatizacije ne uspije«.
*
novine.novilist.hr

MIŠIĆ NA MIŠIĆU Na svitu nema jačih od dvaju škverskih ‘teškaša’

Stupanjem na snagu ugovora između “Brodosplita” i uglednoga nizozemskog brodara “Jumbo Shipping”, o izgradnji dvaju brodova za prijevoz posebno teških tereta, tzv. heavy lifter ship, splitsko brodogradilište zakoračilo je u nišu tehnički vrlo zahtjevnih brodova.
*

Prvi ugovoreni brod koji će graditi škverani bit će najveći u floti nizozemskog brodara, te najveći na svijetu u svojoj klasi. Bit će dug 152 metra, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona.

Skupi objekti

Nizozemci još nisu objavili cijenu brodova, ali je pretpostavka da svaki od njih zapada oko 60 milijuna eura. Naime, dva “heavy liftera”, sličnih dimenzija, koji su početkom prošle godine isporučeni njemačkom brodaru SAL, plaćeni su ukupno 125 milijuna eura. Posebnost ipak nije u dimenzijama brodova.

One se kriju u drugim tehničkim karakteristikama kojih je mnogo. Izdvojili smo neke. Prva posebnost je dno teretnog skladišta broda koje se sastoji od nekoliko desetaka poklopaca.

Njima se može upravljati tako da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego kockica, posada može slagati skladište.

Pri tome svaka skladišna cijelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog ovih osobina “Brodosplit” prvi put mora izgraditi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra.

Spremnici balasta

Druga posebnost je sustav balastiranja broda prilikom ukrcaja tereta. Riječ je o sustavu koji je razvio upravo “Jumbo shipping” i tehničke karakteristike sustava smatraju se poslovnom tajnom kompanije.

Možemo samo nagađati da je to sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika, sličan onome na podmornicama. Kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prilikom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta.

Preko bočnih vodilica (šina) u more se spuste spomenuti poklopci skladišta koji su izgrađeni kao - nepotopivi pontoni (!). Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen.

Poklopce će najvjerojatnije napraviti “Inkobrod” s Korčule, koji ima veliko iskustvo u izradi brodskih poklopaca svih vrsta. Još jedan plus u ugovaranju “heavy liftera” je u zapošljavanju drugih dalmatinskih brodograđevnih kapaciteta.

Splitski “heavy lifteri”, brodovi koji se uglavnom koriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine, imat će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača “Huisman”. Kako je svaka od 1100 tona nosivosti, bit će to “heavy lifter” najveće nosivosti na svijetu.

Ledolomac

Spomenimo i posebna bočna vitla kojima će posada moći spuštati raznu opremu do čak 2,5 kilometara dubine. Osim hrpe opreme koju će brod imati, njegova je posebnost i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd” registru imat će klasu leda 1A super. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra. Ukratko, bit će to pravi ledolomac.
Bit će i državnih subvencija

Kako je niša ‘heavy liftera’ tehnološki novo područje hrvatske brodogradnje, prema pravilima Europske unije hrvatska Vlada ima obvezu subvencionirati takve projekte upravo radi povećanja konkurentnosti hrvatske brodogradnje, a time i europske, u odnosu na kineska i korejska brodogradilišta.

Ručno bojenje za dulji vijek

Zanimljivo je da naručitelj zahtijeva zanatsko ručno bojenje “heavy liftera”. Nakon što se brod izgradi i opremi, tek tada slijedi njegovo ručno bojenje izvana i iznutra. Time se postiže gotovo savršeno očuvanje “filma” premaza i same boje. Životni vijek broda, posebno heavy-liftera koji rade u ekstremnim morskim uvjetima, određen je i kvalitetom bojenja brodskog trupa.
*
slobodnadalmacija.hr

U Jadranskom moru prošle godine spašeno 876 osoba

Čak 876 osoba i 226 plovila spašeni su tijekom prošle godine na Jadranu, dok je živote izgubilo 20 osoba, izvijestilo je Ministarstvo pomorstva.

U usporedbi s prošlom godinom brojke su se smanjile. Tijekom 2011. godine spašeno je 68 osoba manje nego u 2010. godini, četiri osobe manje smrtno su stradale, dok su kao i godinu ranije, tri osobe nestale.

Nažalost, povećao se broj sudara plovila pa je tako za razliku od 2010., kada se na Jadranu dogodilo devet sudara, prošle godine bilo njih 15, a 52 osobe su ozlijeđene.

Kao i prethodnih godina, najveći broj intervencija izazvali su kvarovi motora na plovilima, kormilima te nestanak goriva. Zbog potonuća pokrenuto je 15, a zbog požara na plovilima devet akcija spašavanja. Pomoć roniocima pružena je 18 puta, a 15 akcija poduzeto je zbog nezgoda daskaša.

Nažalost, statistika stradavanja na moru pokazuje da se osim zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, i dalje najveći broj nezgoda događa zbog nedovoljnog nautičkog iskustva, slabe opremljenosti brodica i nepropisnog ponašanja članova posade.

Izvor: vecernji.hr

Luka Šibenik: Ulaganja ‘teže’ 130 milijuna kuna

Uspješni poslovni rezultati šibenske “Luke” nastavljeni su i u 2011. godini, pa su je okončali pozitivnim rezultatom. Godina iza nas za “Luku” je bila turbulentna s obzirom na događanja oko smjena i postavljanja uprave poduzeća, koje se nalazi u 50-postotnom vlasništvu riječke “Transadrije” u stečaju.

Na čelo tvrtke u listopadu prošle godine ponovno se vratio Davor Škugor, koji zajedno s kolegama najavljuje nove razvojne programe u ovoj i sljedećih nekoliko godina. Za rezultate postignute u 2010. godini dobili su “Zlatnu kunu”, plaketu županijske Gospodarske komore u kategoriji srednjih poduzeća koja zapošljavaju od 50 do 249 radnika.

Šibenska “Luka” danas zapošljava 190 radnika i važan je čimbenik gospodarskog razvoja grada i županije. Najveći dio poslova obavlja za “Petrokemiju” iz Kutine, a intenzivno radi na pridobivanju novih komitenata.

S obzirom na to da se, makar za sada, ne nazire kraj ekonomske krize koja ne zaobilazi ni lučku djelatnost, Uprava u 2012. godini najavljuje prvu i vrlo važnu investiciju za proširenje djelatnosti.

- Riječ je o kupnji lučke moderne i mobilne dizalice LHM 280, nosivosti 80 tona, koja ima šest puta veće kapacitete od sadašnjih dizalica. Njezina uporaba je višestruka pa će služiti za prekrcaj rasutog tereta, prekrcaj generalnog tereta i prekrcaj kontejnera.

Kupnjom dizalice, čija je vrijednost oko tri milijuna eura, dobit ćemo ne samo nove komitente, nego ćemo omogućiti bolju konkurentnost postojećima. Naime, njihova roba će se tri do četiri puta brže prekrcavati, kaže direktor Davor Škugor.

Financijsku konstrukciju zatvorit će dijelom vlastitim sredstvima, a u potrazi su za dodatnim najpovoljnijim izvorom financiranja. Nadalje, u planu je sanacija četiriju rezervoara koja su razorena još u Domovinskom ratu, a oni će služiti za prekrcavanje jestivih i rafiniranih ulja.

- U pitanju je vrlo kvalitetna roba i posao koji bi “Luci” donio novi zamah. Projektna dokumentacija za sanaciju rezervoara je u izradi, dok se za treći projekt, zatvoreni sustav prekrcaja robe u izvozu, čeka izdavanje lokacijske dozvole.

U ta dva razvojna projekta bit će uloženo nešto više od 100 milijuna kuna, a ukupna ulaganja, uključujući i investiciju za dizalicu, iznosit će oko 130 milijuna kuna. Vremena za čekanje nema, moramo raditi i razvijati se. Ne mogu u ovom trenutku reći kada će ova dva projekta biti realizirana, ali znam da će nova dizalica na našem doku biti još ove godine, kaže Škugor.


Izvor: slobodnadalmacija.hr; Katarina Rudan

Pomorci i brodari još efikasnije povezani

Nakon tri godine poslovanja, jedini hrvatski i jedan od vodećih svjetskih internet portala za zapošljavanje pomoraca »Maritime-connector« u novu poslovnu godinu ulazi u posve novom ruhu. Portal riječke tvrtke Nexus, osnovan s idejom lakšeg i bržeg povezivanja pomoraca i njihovih poslodavaca, brodarskih tvrtki u svojoj je drugoj generaciji dobio sasvim novi izgled i logotip, ali, što je još važnije, i brojne nove sadržaje i funkcije, uz lakše i preglednije pretraživanje te jednostavnije i brže korištenje, kako za pomorce, tako i za kompanije u potrazi za radnom snagom.
– Nakon tri godine rada uočili smo potrebe za određenim promjenama i novostima pa smo se odlučili na izradu u biti potpuno novog portala. Od najvažnijih novosti za korisnike posebno valja istaknuti daleko naprednije mogućnosti u kreiranju životopisa pomoraca, s opcijama unosa fotografija, skeniranja dokumenata i pomorskih svjedodžbi, slanja životopisa izravno na e-mail kompanija i skidanja životopisa u PDF formatu. Važna novost je i automatsko obavješćivanje pomoraca kada se na portalu pojavi oglas za radno mjesto koje odgovara njihovom profilu, čime je eliminirana potreba za učestalim pretraživanjem ponude poslova, kaže direktor Nexusa Erik Superina.

Brojna poboljšanja

Nadalje, napominje, svaki pomorac sada može pratiti statistiku posjećenosti svog životopisa, a isto vrijedi i za kompanije koje daju oglase za posao koje sada mogu izravno pratiti koliki je interes za ponuđenim radnim mjestom, uz napredniji sustav pretraživanja, filtriranja i selekcije najboljih kandidata.
– Tvrtkama također nudimo izradu kvalitetnijih profila, novi sustav marketinga, korisnički sustav i statistike. Poboljšanja su brojna, a i dalje radimo na unapređenju usluge pa tako i u ovom trenutku radimo na novom modulu koji ćemo dodati početkom iduće godine, ali neka to za sad ostane iznenađenje, kaže direktor Nexusa Erik Superina.
U Hrvatskoj je »Maritime connector« apsolutni lider s više od 90 posto udjela na tržištu oglasa za radna mjesta u pomorstvu, a s novom verzijom portala nastoji osvojiti tržišta pomorskih zemalja poput Velike Britanije, Italije, Njemačke, Norveške, Grčke i Poljske, računajući na proboj na velikim tržištima poput Kine i SAD-a.
– Na globalnoj razini nema portala istog tipa u našoj industriji što nam daje razloge za optimizam. Uvjeren sam da ćemo postići još bolje rezultate od dosadašnjih jer prvenstveno vrlo dobro poznajemo pomorsku industriju, potrebe pomoraca i pomorskih tvrtki. Portal je rezultat godina iskustva i truda cijelog tima. Nismo htjeli poluproizvod koji ne bi odgovarao potrebama naših klijenata, nego smo uložili golem trud u svaki detalj portala, rekao je Superina.

Širenje djelatnosti

Maritime connector raspolaže bazom od preko 45 tisuća registriranih pomoraca iz cijelog svijeta te više od šesto registriranih kompanija, no u Nexusu su, istodobno s pokretanjem nove verzije portala, djelatnost odlučili proširiti i na izradu internet stranica za pomorske kompanije.
– Već smo u više navrata dobili upite da izradimo profesionalne web stranice za tvrtke, a s obzirom na svoje dosadašnje iskustvo odlučili smo se uključiti i u taj segment. Do sad smo uspješno izradili i isporučili nekoliko stranica, a od iduće godine planiramo ozbiljnije krenuti u tom smjeru. Nije, naime, dovoljno imati samo lijepe ili samo funkcionalne internet stranice već treba voditi računa o nizu faktora. Često ni same tvrtke zapravo ne znaju što im točno treba nego tek kroz dugotrajne razgovore dolazimo do najboljih rješenja, ističe Superina.
Svjesni da je globalna recesija uzrokovala velike poremećaje na pomorskom tržištu, u Nexusu vjeruju da je to za njih ujedno i velika prilika.


Velike prednosti portala

– Pronalaženje posla i radnika u pomorstvu putem portala ima velike prednosti pred uobičajenom procedurom, zbog brzine obrade prijava, detaljnijih životopisa i dostupnosti u svakom kutku svijeta u bilo kojem trenutku, kaže Superina, dodajući kako niti u jednom poslu nema brze zarade i uspjeha, već oni dolaze upornim radom i korištenjem svih mogućnosti koje stečeno znanje i dostupna tehnologija nude.

Izvor: novilist.hr; Marinko Glavan

Na Hvaru prosvjedi zbog zatvaranja lučkih ispostava

Gradonačelnica Staroga Grada Đurđica Plančić i zamjenik načelnika Općine Jelsa Jakša Marić uputili su oštra prosvjedna pisma Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture zbog privremenog zatvaranja Lučkih ispostava u Starome Gradu i Jelsi.

Od ministra Zlatka Komadine traže da Ispostave čim prije nastave raditi, s novim kapetanima (pilotima), osobito što se u tom slučaju ne radi o povećanom zapošljavanju i stvaranju dodatnih financijskih izdataka, nego o zamjeni umirovljenih službenika.

Naime, Lučka kapetanija Split je 28. prosinca svojim dopisima, koje potpisuje kap. Boris Matošić, Grad Stari Grad i Općinu Jelsa obavijestila o privremenom zatvaranju Ispostava.

Razlozi leže u tome što su odlukom Vlade RH zabranjena nova zapošljavanja, nakon odlaska kap. Milivoja Brace Čubretovića unatoč svim nastojanjima nije se uspjelo dobiti njegovu zamjenu u Ispostavi Stari Grad, odnosno što kap. Emilu Faldiću, kao zamjeni za umirovljenog kap. Matu Zenčića u Ispostavi Jelsa, ugovor o djelu prestaje s danom 31. prosinca.

- Prema podacima Lučke kapetanije Split u luci Stari Grad je tijekom 2011. zabilježeno 4645 uplovljenja/isplovljenja brodova, te 224 strana broda. Kroz trajektno pristanište ukrcano je/iskrcano 713.754 putnika, te 167.366 vozila, s tim da lučki uredi obavljaju i poslove vezane za pomorsko dobro, registraciju plovila, izdavanje vinjeta, granični prijelaz, itd., a tko će sve to raditi ako se Lučka ispostava naprasno zatvara - pita se gradonačelnica Plančić, ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru.

Niz zaduženja

Ona je ipak uvjerena da će ministar Komadina imati razumijevanja za stanovništvo otoka Hvara, ali i brojne turiste (nautičare), budući da je u Starom Gradu riječ o glavnoj otočnoj trajektnoj luci i luci nautičkog turizma, naravno s međunarodnim prometom.

Zbog novonastale situacije zabrinuti su i mještani mjesta koja pripadaju Općini Jelsa, njima također nije jasno tko će sada na tom području obavljati poslove vezane za registraciju plovila, sigurnost plovidbe, itd.

- Nadležnosti Ispostave Jelsa protežu se na mjesta od uvale Pokrivenik do rta Ploni rat, te veći dio južne strane otoka Hvara. Pored inspekcijskih poslova, upisa brodica, izdavanja vinjeta stranim plovilima, kao i niza drugih zaduženja, u luci Jelsa odvija se vrlo živa aktivnost uplovljavanja brodova.

Prema dostupnim podacima u 2011. u našu luku je uplovilo 1410 brodova, te iskrcano 86.316 putnika, što samo za sebe govori da bi ministar Komadina trebao žurno povući konkretne poteze - rekao je Jakša Marić u odsutnosti načelnika Iva Milatića.

A da se na otoku Hvaru ne bi dogodio presedan kakav nije zabilježen u pomorskoj povijesti jadranskih luka, gradonačelnica Plančić je svoje prosvjedno pismo uputila i Vladi RH, Upravi za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda, Upravi za otočni i priobalni razvoj, Lučkoj kapetaniji Split, pa i Splitsko-dalmatinskoj županiji.


Izvor: slobodnadalmacija.hr; Mirko Crnčević

MIŠIĆ NA MIŠIĆU Na svitu nema jačih od dvaju škverskih ‘teškaša’

Stupanjem na snagu ugovora između “Brodosplita” i uglednoga nizozemskog brodara “Jumbo Shipping”, o izgradnji dvaju brodova za prijevoz posebno teških tereta, tzv. heavy lifter ship, splitsko brodogradilište zakoračilo je u nišu tehnički vrlo zahtjevnih brodova.
*

Prvi ugovoreni brod koji će graditi škverani bit će najveći u floti nizozemskog brodara, te najveći na svijetu u svojoj klasi. Bit će dug 152 metra, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona.

Skupi objekti

Nizozemci još nisu objavili cijenu brodova, ali je pretpostavka da svaki od njih zapada oko 60 milijuna eura. Naime, dva “heavy liftera”, sličnih dimenzija, koji su početkom prošle godine isporučeni njemačkom brodaru SAL, plaćeni su ukupno 125 milijuna eura. Posebnost ipak nije u dimenzijama brodova.

One se kriju u drugim tehničkim karakteristikama kojih je mnogo. Izdvojili smo neke. Prva posebnost je dno teretnog skladišta broda koje se sastoji od nekoliko desetaka poklopaca.

Njima se može upravljati tako da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego kockica, posada može slagati skladište.

Pri tome svaka skladišna cijelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog ovih osobina “Brodosplit” prvi put mora izgraditi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra.

Spremnici balasta

Druga posebnost je sustav balastiranja broda prilikom ukrcaja tereta. Riječ je o sustavu koji je razvio upravo “Jumbo shipping” i tehničke karakteristike sustava smatraju se poslovnom tajnom kompanije.

Možemo samo nagađati da je to sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika, sličan onome na podmornicama. Kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prilikom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta.

Preko bočnih vodilica (šina) u more se spuste spomenuti poklopci skladišta koji su izgrađeni kao - nepotopivi pontoni (!). Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen.

Poklopce će najvjerojatnije napraviti “Inkobrod” s Korčule, koji ima veliko iskustvo u izradi brodskih poklopaca svih vrsta. Još jedan plus u ugovaranju “heavy liftera” je u zapošljavanju drugih dalmatinskih brodograđevnih kapaciteta.

Splitski “heavy lifteri”, brodovi koji se uglavnom koriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine, imat će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača “Huisman”. Kako je svaka od 1100 tona nosivosti, bit će to “heavy lifter” najveće nosivosti na svijetu.

Ledolomac

Spomenimo i posebna bočna vitla kojima će posada moći spuštati raznu opremu do čak 2,5 kilometara dubine. Osim hrpe opreme koju će brod imati, njegova je posebnost i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd” registru imat će klasu leda 1A super. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra. Ukratko, bit će to pravi ledolomac.
Bit će i državnih subvencija

Kako je niša ‘heavy liftera’ tehnološki novo područje hrvatske brodogradnje, prema pravilima Europske unije hrvatska Vlada ima obvezu subvencionirati takve projekte upravo radi povećanja konkurentnosti hrvatske brodogradnje, a time i europske, u odnosu na kineska i korejska brodogradilišta.

Ručno bojenje za dulji vijek

Zanimljivo je da naručitelj zahtijeva zanatsko ručno bojenje “heavy liftera”. Nakon što se brod izgradi i opremi, tek tada slijedi njegovo ručno bojenje izvana i iznutra. Time se postiže gotovo savršeno očuvanje “filma” premaza i same boje. Životni vijek broda, posebno heavy-liftera koji rade u ekstremnim morskim uvjetima, određen je i kvalitetom bojenja brodskog trupa.
*
slobodnadalmacija.hr

Impresivno! :master:

Jedva čekan vidit kako će to ispast. Valjda će skoro objavit neke rendere. :)

Vlasnik Diamant marine oštetio hrvatsku državu za 11 milijuna kuna

Policijska uprava Šibensko-kninska osumnjičila je 60-godišnjeg mađarskog državljanina s privremenim boravkom u Tribunju da je kaznenim djelom pogodovanja vjerovnicima oštetio šibensku Poreznu upravu odnosno proračun hrvatske države za više od 11 milijuna kuna.
Neslužbeno doznajemo da je riječ o Laszlu Attili Kerekesu, direktoru tvrtke Diamant marina koja je većinski vlasnik tvrtke Primošten d.d i Danuvius marine u Tribunju. Policija je provela kriminalističko istraživanje nakon što je dobila prijavu *Ministarstva financija, Financijskog inspektorata iz Zagreba.*
Kriminalističkim je istraživanjem utvrđeno da je osumnjičeni 60-godišnjak u svojstvu člana Uprave, Predsjednika Uprave i predstavnika krajnjeg suvlasnika tvrtke iz Primoštena, te člana Uprave više povezanih društava iz grupacije pravnih osoba sa sjedištem u Zagrebu i Tribunju, u razdoblju od 2009.g. do 2010.g., odobravao provođenje nezakonitih obračunskih plaćanja i naplate za tvrtku iz Primoštena sa neprekidno blokiranim žiro računom,* znajući da je ta tvrtka nesposobna za plaćanje. Takvim postupanjem je oštetio Poreznu upravu Područni ured Šibenik, odnosno Državni proračun za iznos od oko 11.395.000 kuna. To zapravo znači da je on novac, koji je netko morao uplatiti na račun blokirane tvrtke iz Primoštena umjeravao na druge strane, asignacijama, kompenzacijama i cesijama jer bi se, da je novca *bio uplaćen na račun te blokirane tvrtke naplatila Porezna uprava te je na taj način oštetio proračun hrvatske države. **
Protiv osumnjičenog je Općinskom državnom odvjetništvu podneseno Posebno izvješće s podacima osumnjičenog, kao dopuna podnijetoj

mok.hr

Linija za Šipan ukinuta zbog 600 tisuća kn gubitka

Nakon peticije mještana Luke Šipanske koji su od Ministarstva mora, “Jadrolinije” i lokalnih vlasti zatražili zadržavanje broda “Postira” na jutarnjoj i večernjoj liniji 807 Šipan-Lopud-Koločep-Dubrovnik, iz nadležne Agencije za obalni linijski pomorski promet poručili su kako je spomenuta pruga ukinuta zbog nerentabilnosti.
*

- Na sastanku o optimalnom povezivanju Elafitskih otoka s kopnom još 15. srpnja 2011. zaključeno je kako brod koji povezuje otok Šipan s Dubrovnikom više ne treba ploviti do Luke Šipanske, nego da plovidbu počinje i završava u Suđurđu, samo radi smanjenja troškova.

Prijedlog je jednoglasno prihvaćen od svih sudionika sastanka, predstavnika Grada Dubrovnika, mjesnih odbora s otoka Šipana, Lučke kapetanije Dubrovnik i lučkih uprava, brodara Jadrolinije i G&V Line te Agencije - podsjeća voditelj Službe za informiranje Agencije za obalni linijski pomorski promet Marijan Žuvić.

- Brod “Postira” samo na posljednjem večernjem i prvom jutarnjem putovanju pristaje u Luci Šipanskoj, a na ostalim putovanjima u luci Suđurađ. To putovanje iznosi u jednome smjeru dodatnih 6,5 nautičkih milja i traje približno 40 minuta.

Na godišnjoj razini to je dodatnih 4700 nautičkih milja, tako da je samo trošak goriva po sadašnjim cijenama veći od 600 tisuća kuna. Tome treba dodati troškove priveza i odveza, rada agencije te povećane izdatke brodara zbog produljenog rada posade. Tako je u konačnici trošak izuzetno velik, a istodobno je promet potpuno zanemariv - pojašnjava Žuvić razloge ukidanja linije.

- Na otoku Šipanu izgrađena je cesta i uvedena trajektna linija 831 Dubrovnik-Suđurađ. Na Mljetu je klasični brod pristajao u naseljima Polače, Okuklje, Sobra i Kozarica do uvođenja trajektne linije za otok. Slična situacija bila je i na svim ostalim otocima u Hrvatskoj.

Usto, Luka Šipanska tijekom cijele godine povezana je s Dubrovnikom brzobrodskom linijom 9807 Dubrovnik-Luka Šipanska-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo - navodi Marijan Žuvić i napominje kako je temeljem prošloljetnog sastanka brodar “Jadrolinija” za 2012. godinu predložio plovidbeni red bez ticanja Luke Šipanske.

slobodnadalmacija.hr

MARINA GRUŽ Pašalić nudi ulaganje 13 milijuna eura

Grad Dubrovnik od koncesionara marine Gruž očekuje rekonstrukciju Lapadske obale . Uoči izbora koncesionara buduće marine Gruž, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na sastanku s predstavnicima Atlantske plovidbe, Luke Dubrovnik i rogozničke Marine Frapa,

ponovio je kako Grad Dubrovnik od “pobjednika” Vladina natječaja očekuje rekonstrukciju dijela prometnice na Lapadskoj obali u obuhvatu buduće marine. Najavio je kako će o stavovima potencijalnih koncesionara prema projektu koji bi zadovoljio javni interes izvijestiti Vladu RH.

Vlahušić je nakon raspisivanja natječaja za koncesionara novoga nautičkog centra Banske dvore upoznao s potrebom sudjelovanja koncesionara u izgradnji i rekonstrukciji operativne obale koja je zbog čestog pucanja vodovodnih cijevi i loše asfaltne podloge već godinama crna točka užegradskog prometa.

Sukladno natječaju, 30-godišnja koncesija izdaje se na pomorskom dobru na lapadskoj obali od Vile Elize do lučice Orsan, gdje bi odabrani koncesionar po metru četvornim površine plaćao najmanje dvije kune te najmanje dva posto od ostvarenoga godišnjeg prihoda.

Prijedlog UPU-a Gruškog akvatorija usklađen s preinakama Županijskoga prostornog plana predviđa 207 vezova pred hotelima Lapad i Kazbek.

Sportska bi lučica Orsan raspolagala sa 139 privezišta, nastavak marine Gruž s 17 tzv. ljetnih vezova, dok bi Sportska lučica Solitudo imala 125. Neslužbeno se doznaje da je najbolja od triju ponuda pristiglih Ministarstvu mora RH, ona Marine Frapa vlasnika Franje Pašalića, investicija procijenjena na oko 13 milijuna eura.



slobodnadalmacija.hr

PUCANJ U PRAZNO Bosanci žele Luku Šipad u Šibeniku? Nema šanse

direktor tvrtke iz bih najavio pravnu bitku za priobalne posjede u hrvatskoj. Bosanci su ponovo počeli, više medijsku nego pravnu, bitku za svoje navodne priobalne posjede u Šibeniku koji su do rata bili pod kapom Luke drvo Šibenik.
Najavio ju je nedavno Alija Dautović, direktor “Šipad export importa”, pravnog sljednika nekad moćne bosanskohercegovačke drvne kompanije utemeljene još u doba Austro-Ugarske, koja je gotovo sto godina preko Šibenika izvozila drvo diljem svijeta.
Više pokušaja
Iako je i ranije Dautović neuspješno pokušavao ovu luku vratiti u okrilje već propalog Šipada, ovaj put u tim nastojanjima pridobio je i Vladu Federacije BiH koja je zadužila Federalno pravobranilaštvo da odmah pokrene postupak poništenja upisa prava vlasništva na Luci drvo Šibenik u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, koje sada glasi na privatnu tvrtku Šipad d.d. Sarajevo, te da traži vraćanje upisa na prvobitno stanje.

Vlada je zaključila da je neophodno prikupiti svu raspoloživu dokumentaciju vezanu uz upis prava vlasništva nad Lukom drvo Šibenik na Šipad d.d. Sarajevo, radi poduzimanja aktivnosti na vraćanju imovine Federacije BiH i utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti.

Za takav odlučan stav Vlada je imala debele argumente koje joj je predočio Dautović uvjeravajući Vladu da su zemljište, zgrade i infrastruktura koje u Šibeniku posjeduje “Luka drvo Šibenik” vrijedni oko stotinu milijuna eura, a nakon rata su kao vlasništvo prijeratnog diva “Šipada”, koji je bio u društvenom vlasništvu, uknjiženi na tvrtku “Šipad” d.d. čiji je vlasnik privatna osoba.

Ovakav odlučan medijski nastup Dautovića i Vlade Federacije BiH, na njihovu žalost, po svoj prilici, bit će pucanj u prazno. Iako zna kako pravno stoje stvari s Lukom drvo Šibenik, Dautović je Vladi servirao polu, da ne kažemo, dezinformacije od kojih, najvjerojatnije, teško mogu imati koristi.

Na to nas je, po tko zna koji put posljednjih desetak godina, upozorio Davor Škugor, direktor Luke Šibenik koja gospodari i bivšom Šipadovom lukom.
*
Izgubili pravo
- Šipad je, s jedne strane, propustio priliku da 1995. godine po novim hrvatskim zakonima registrira svoju tvrtku u Šibeniku i time izgubio mogućnost da nastavi poslovanje u Hrvatskoj.

S druge, pak, strane, stalno se potencira pojam vlasništvo, što je apsolutno pogrešno. Luka drvo Šibenik se nalazi na javnom pomorskom dobru i može se govoriti samo o korisniku koncesije na to dobro, kako nad zemljištem, tako i objektima izgrađenim na njemu, a stvarni vlasnik je država Hrvatska.

Kako je Šipad izgubio pravo da se natječe za koncesiju jer nema tvrtke u Hrvatskoj, mi smo se natjecali i dobili koncesiju. Riječ je o oko 50-ak tisuća kvadrata zemljišta koje je i dalje ostalo u funkciji prekrcaja drva.

Podvlačim, Šipad nikad nije bio niti može biti vlasnik imovine Luke drvo Šibenik. Uostalom, ni mi nismo vlasnici imovine u Luci Šibenik, već imamo 12-godišnju koncesiju.

Dakle, nema šanse da Šipad dobije imovinu Luke drvo Šibenik.

Ako je zainteresiran za izvoz drva preko Šibenika, premda se taj div, koliko čujem, raspao i nema više što ni izvoziti, mi im nudimo korektnu poslovnu suradnju u kojoj im izvoz preko nas neće biti ništa skuplji nego da imaju i svoju tvrtku koja ima koncesiju, kao i mi, nad tim javnim pomorskim dobrom.

Mi smo godišnje u Šibeniku prije ove krize na brodove prekrcavali gotovo 40 tisuća kubika drva iz BiH. Tu se, međutim, više ne pojavljuje Šipad.

Inače, ovaj predmet je prije tri godine preuzelo Ministarstvo vanjskih poslova, tako da ćete najbolje informacije o tome što se sada čini dobiti u Ministarstvu - kazao nam je Škugor.
*
Ministarstvo: To je pitanje Agencije
- Točno je da se naše ministarstvo jedno vrijeme bavilo pitanjima imovine koja se potražuje između država nastalih raspadom Jugoslavije.
Međutim, sve je to, pa i taj predmet, prepušteno Agenciji za upravljanje državnom imovinom - kazao nam je Berislav Živković, v.d.
glasnogovornika u Ministarstvu vanjskih poslova.
*
slobodnadalmacija.hr

Mnogo nautičara ne zna ni očitati poziciju s GPS-a

Ljudi često unajme plovilo za određeni termin, plate unaprijed i bez obzira na vremenske uvjete izlaze na more, i tu se vrlo često događaju nezgode, objašnjava zamjenik voditelja MRCC Rijeka Damian Dundović
RIJEKA Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru sa sjedištem u Rijeci (MRCC) tijekom protekle godine koordinirala je čak 341 akciju traganja i spašavanja u kojima je ukupno spašeno 876 osoba i 226 plovila. Dvadeset osoba je smrtno stradalo, 52 ih je ozlijeđeno, a tri osobe vode se nestalima. Uspoređujući podatke s onima iz 2010. godine, prošle godine je spašeno 68 osoba manje negoli prethodne godine, broj smrtno stradalih je za četiri osobe manji, dok je broj nestalih identičan onom godinu ranije. Prošle godine dogodilo se 15 sudara plovila, dok ih se u 2010. godini zbilo devet.
Kao i prethodnih godina, u najviše slučajeva spašavanje je bilo potrebno zbog kvarova motora na plovilima, kormilima i nestanka goriva. Petnaest akcija spašavanja pokrenuto je zbog potonuća, a devet zbog požara na plovilima. U 18 slučajeva radilo se o pružanju pomoći roniocima, a 15 akcija moralo je biti poduzeto zbog raznoraznih nezgoda daskaša. Iako se nesreće na moru vrlo često događaju uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta, i prošle godine poveći broj akcija morao je biti poduzet zbog neopreznosti i neiskustva nautičara, slabe opremljenosti brodica i nepropisnog ponašanja članova posade.

Ne slušaju prognozu

– Zbog sve većeg broja nautičara koji plove Jadranskim morem MRCC Rijeka svake godine bilježi povećanje intervencija za pet do deset posto, objašnjava zamjenik voditelja MRCC Rijeka Damian Dundović. – Kad su ljetne nevere imamo i 20 do 30 akcija dnevno. Od toga su 60 do 70 posto stranci. Neki govore engleski, a neki ga uopće ne govore. Mnogo njih ne zna očitati ni poziciju s GPS-a. Stvarno bude svega. Teško je dvije-tri velike akcije raditi istovremeno, a treba reagirati što brže. Ljudi često unajme plovilo za određeni termin, plate unaprijed i bez obzira na vremenske uvjete izlaze na more i tu se vrlo često događaju nezgode. Vrlo je bitno imati GPS, te adekvatno opremljeno plovilo svom propisanom opremom ovisno o području plovidbe. Prije isplovljanja valja poslušati vremensku prognozu, a ukoliko nije dobra, odgoditi plovidbu. Naravno da mi pokušavamo djelovati preventivno, učiniti sve da se nesreća ne dogodi, što kroz razna upozorenja i savjete putem medija, što kroz učestalu kontrolu akvatorija, rekao nam je zamjenik voditelja MRCC Rijeka Damian Dundović.****

Dobio Plavu vrpcu

Da opasnosti vrebaju u bilo koje doba godine, bez obzira bila to ljetna sezona ili ne, zorno svjedoči zahtjevnija akcija traganja i spašavanja koju je MRCC koordinirao već na početku prošle godine. Američka jedrilica »Nage Libre«, dugačka 13,5 metara, s dvočlanom posadom, Belgijcem i Hrvatom, našla se u velikoj opasnosti 23. siječnja 2011. godine za nevremena kod Visa. Jedrilica je krenula iz Tribunja prema Italiji, no uslijed bure jačine od 30 do 60 čvorova došlo je do oštećenja kormila, a jedan od članova posade, Zagrepčanin, teško se ozlijedio. Belgijski vlasnik jedrilice bio je u šoku i bespomoćno ležao u potpalublju. MRCC je kontaktirao brodove u blizini, te je upomoć priskočio ribarski brod »Nebeski« pod zapovjedništvom Roberta Mršića iz Pinezića na otoku Krku. Unatoč svim mogućim otežavajućim okolnostima, ozlijeđeni Zagrepčanin ipak je uspio uhvatiti konop dobačen mu s »Nebeskog«, koji se tako naginjao na valovima da mu je more ulazilo u pet metara visoku ispušnu cijev brodskog motora.
*** borba s nevremenom potrajala je satima, ali je na koncu ribarica doteglila jedrilicu u Komižu. Zapovjednik Mršić je za spašavanje američke jedrilice dobio Plavu vrpcu Vjesnika za 2011. godinu u pojedinačnoj konkurenciji.****

Ni avion nije pomogao

Kolovoz će, nažalost, biti zapamćen po teškoj pomorskoj nesreći u Uvali Preluk, gdje su se na udaljenosti od oko 500 metara od obale sudarili gliser i drvena brodica na kojoj su se nalazila četiri mladića u dobi od 24 do 29 godina. Nakon sudara, u moru je nestao 28-godišnjak iz Dobrinja, dok je njegov suputnik, 28-godišnjak iz Viškova, prevezen u sušačku bolnicu i zadržan na liječenju. Brodica na kojoj su se nalazili mladići bila je u trenutku nesreće neosvijetljena, vidljivost jako slaba, a šestmetarski gliser udario je u pasaru dužine 4,5 metara u lijevi, krmeni bok. U potragu su se uključile sve interventne službe, od plovila Pomorske policije i riječke Lučke kapetanije, do ronilaca vatrogasnih postrojbi Rijeka i Opatija, privatnih brodica i zrakoplova »Krila Kvarnera«. Učinjeno je sve kako bi se nestalom 28-godišnjaku ušlo u trag, no uzalud. Tragalo se danima, a čak su u rujnu prijatelji, poznanici, ronioci i policija još jedanput pokušali ući mu u trag, ali bezuspješno.

Gliser potonuo, posada spašena

Koncem listopada, oko 1 sat* u noći, MRCC je uzbunjen** pozivom** s glisera »Aneri« na kojem je došlo do prodora mora, 2,5 nautičke milje od otoka Suska. Gliser je tonuo, a peteročlana posada završila je u moru na temperaturi od tek petnaestak stupnjeva. Policija je isplovila sa svojim plovilom, mještanin Suska sa svojim gliserom, a skrenuta su sa rute i dva broda, tanker »Sepen« i kruzer »Seabourn spirit«. Vremenski uvjeti su bili loši, no srećom da je posada potonulog glisera znala točnu poziciju havarije, pa su na vrijeme spašeni.

Nestao na Kvarneru, nađen kod Venecije

Sredinom srpnja MRCC je uzbunjen dojavom da je brodicom tipa Primorka s otočića Zeča u Kvarnerskom zaljevu u smjeru Raše isplovila jedna osoba. Kako u očekivano vrijeme nije stigao na odredište, niti se ikome javio, brat nestaloga uzbunio je nadležne službe. Za nestalim nautičarem tragali su brodovi lučkih kapetanija, avion Obalne straže, kao i brodice u privatnom aranžmanu. Cijelu noć se za njime bezuspješno tragalo, a kada je lociran posljednji signal s mobitela, gotovo je bilo nevjerojatno da** se** tamo može nalaziti. Uspio je »promašiti«* Istru i na koncu ga je pet-šest nautičkih milja od Venecije pronašao katamaran »San Francesco«. Na osnovu opisa brodice* prepoznala ga je posada talijanskog katamarana.
*
novine.novilist.hr

Prgin spreman za gradnju marina na Dunavu i Savi

tvrtka ‘marinetek ncp’ u pregovorima sa srpskim partnerima

Goran Prgin dio svojeg biznisa “seli” u Srbiju. Tvrtka “Marinetek NCP” koja posluje u sklopu njegove grupacije “NCP” vodi ozbiljne pregovore s jednom tvrtkom iz Srbije da već ovog ljeta zajednički krenu u gradnju više marina na Dunavu i Savi.

- Pregovori su poodmakli i vrlo obećavajući. Susjedna država je nedavno donijela zakon koji omogućuje davanje koncesije za gradnju marina na tim rijekama. Kako postoji veliko zanimanje investitora za takva ulaganja, odlučili smo zajednički krenuti u taj posao. Iznenađeni smo s kojom ozbiljnošću su nas u Srbiji kao partnere prihvatili, baš kao i poduzetničkom klimom u zemlji. Nema mita, muljanja, sve se radi transparentno - kaže Goran Prgin.
‘Marinetek’ pontoni

Podsjetimo, Prginova tvrtka “Marinetek NCP” je ovlašteni zastupnik za proizvodnju i prodaju cjelokupne opreme za marine finskog brenda “Marinetek” koja nudi širok asortiman pontona, u rasponu od lakih drvenih pontona do teških valobrana, kao i bogat izbor standardne i sigurnosne opreme za pontone i marine. Osim u Šibeniku, “Marinetek” pontoni proizvode se u Latviji, Portugalu, SAD-u, Dubaiju, i naravno u Finskoj gdje je i sjedište grupacije.

No, pontoni “Marineteka NCP” već 2008. godine, samo tri godine nakon što su Šibenčani ovladali ovom proizvodnjom, prepoznati su kao najkvalitetniji pontoni unutar grupacije. Zahvaljujući takvim referencama, Šibenčani su prije nešto više od godinu dana dobili priliku da obnove jednu od najprestižnijih marina na svijetu - Port Hercule u Monte Carlu.

U šibenskoj Mandalini su proizvedena, te u Monte Carlo isporučena i instalirana tri gata sastavljena od tipskih Superyacht i Concourse pontonskih elemenata, a vrijednost cijelog projekta bila je oko 1,3 milijuna eura.

Tvrtka je posljednjih mjeseci bila angažirana na gradnji mega pontona koji se instaliraju u marini na Mandalini. Riječ je o marini za megajahte koju Prgin gradi zajedno s turskom kompanijom Dogus u što se u prvoj fazi, koja će biti gotova do ljeta ove godine, biti investirano najmanje 18 milijuna eura.

- Prije sedam godina zajedno s Fincima, točnije s njihovom kompanijom “Marinetek Finland Oy”, najvećim europskim proizvođačem betonskih pontona i opreme za marine utemeljili zajedničku tvrtku i time si zapravo otvorili tržište jugoistoka Europe i Mediterana. Odlazak u Srbiju je samo logičan poslovni potez koji će nam omogućiti rast i novo zapošljavanje, kaže Goran Prgin.


Mreža od 30 tisuća vezova

Srbi su svoju prvu modernu marinu na Dunavu prije tri godine izgradili kod Apatina. Ona je prva postaja za nautičare koji Dunavom dolaze iz Mađarske. Uz 400 vezova, marina ima niz potrebnih sadržaja za nautičare, a koštala je tri milijuna eura.

Srbija novim zakonom otvara mogućnost gradnje čitave mreže marina na Savi i Dunavu sve do Đerdapske klisure sa gotovo 30 tisuća vezova. Ostvare li se planovi Gorana Prgina o ulasku na srpsko tržište, njegova tvrtka “Marinetek NCP” više godina imala bi pune ruke posla.


slobodnadalmacija.hr

PRIPREME ZA GODINE UZLETA


Usprkos skromnoj prodaji i još skromnijoj domaćoj proizvodnji, iznenađujuće je saznanje o prošlogodišnjim hrvatskim novitetima. Da čovjek ne povjeruje

U prijepodnevnim satima na Staru godinu našao sam se u jednoj nautičkoj prodavaonici. Nije bilo kupaca. Nije to dan za kupnju brodskog motora, konopa, ili nečeg trećeg potrebnog na brodici. Pričekajmo tri, četiri mjeseca... Tog dana kupovali su ljudi odojke, te glavice kiselog kupusa i mljeveno meso. Ako tu kupnju nisu ranije obavili i usput potrošili puno novaca za ono što im baš nije neophodno. Nisam ni ja kupovao ništa nautičkog, došao sam pozdraviti prijatelje, čestitati blagdane...
U bogatoj ponudi te butige pogled svakog posjetitelja najprije se zaustavi na lijepom i atraktivnom gliseru domaće proizvodnje. Nije velik, moglo bi se reći - taman za naše ljude. O cijeni nećemo, to je druga tema. Zanimljivo je ono što je pričao vlasnik prodavaonice. Dan ranije došao je čovjek, raspitivao se o gliseru, njegovim karakteristikama, cijeni, načinu isporuke... Najkraće rečeno, ozbiljno je zainteresiran za kupnju. Sve to u vremenu kad se u nas plovila izuzetno slabo prodaju, i kad je mala brodogradnja u totalnom kolapsu. Dodajmo još jedan važan detalj - navedeni gliser spada među prošlogodišnje novitete male hrvatske brodogradnje. Moglo bi se zaključiti - ipak se kreće! Da, kad bi jedna lasta značila proljeće. Možda se taj gliser i proda, i to sada usred zime. Tako se radi - u toku jeseni i zime treba misliti na ljetnu plovidbu. Rijetki se danas tako ponašaju, rijetki u nas uopće kupuju plovila.
Usprkos skromnoj prodaji i još skromnijoj domaćoj proizvodnji, iznenađujuće je saznanje o prošlogodišnjim hrvatskim novitetima. Da čovjek ne povjeruje! Na njihov spomen neminovno se nameće pitanje: za koga se to gradi? Odgovor bi mogao glasiti: u kriznim vremenima treba se pripremati za godine uzleta. U nas se ne prodaje, a samo odabrani uspijevaju svoje brodove plasirati na izvozno tržište. Točnu brojku prošlogodišnjih hrvatskih noviteta teško je precizirati, uvijek postoji mogućnost da se netko javi s još kojim novim modelom. Također, ponekad je teško razlučiti da li je riječ o potpunom novitetu, ili novoj verziji poznatog modela. A, takvih smo prošle godine dosta vidjeli.

Rapski potpis

Pokušat ćemo napraviti rekapitulaciju male hrvatske brodogradnje u 2011. godini, unaprijed se ograđujući da nije definitivna. Različito se brodograditelji ponašaju u prezentaciji svojih noviteta. Netko organizira javno predstavljanje, drugi naprave brod, isplove s njim i nikome o tome ne pričaju. Ovaj se tekst prvenstveno bazira na sajamskom predstavljanju. Neki, međutim, preskaču sajmove, a ima i takvih koji promocije organiziraju na inozemnim sajmovima. Konačna brojka nije toliko važna, za sagledavanje cjelokupne slike bit će dovoljno ono što smo prikupili. Pritom, nije bitna ni kronologija "porinuća", sve je datirano u 2011. godinu. Pokušat ćemo samo napraviti podjelu između potpunih noviteta i novih verzija starih modela.
Na improviziranoj listi prva nam se našla brodica Gajeta 770 što dolazi, a odakle bi drugdje, s otoka Raba. Nju potpisuje Brodogradnja Španjol iz Banjola, odnosno njen vlasnik Petar Španjol. Brodograditelj male produkcije, ali izuzetno zapažen gdje god se pojavi. Prije pet, šest godina prvijenac mu je bio Puntim 590, s njim se odmah našao u središtu zanimanja poklonika tradicijske brodogradnje. Na istom je tragu nova Gajeta, brodica s kabinom dugačka preko svega 8,22 metara, dok joj je trup 7,77. Prvi put vidjeli smo je u Biogradu na sajmu, ali je prethodno skupila dosta milja u plovidbi.
S rapskim imenom i zagrebačkom adresom gradnje zaplovila je lani još jedna nova brodica - Arba 720. Brodograditelj je Arba Nautika iz Zagreba. Poludeplasmanac s kabinom dugačak je 7,20 metara, a preko svega 8,50. S motorom od 250 KS maksimalna mu je brzina oko 30 čvorova. Fakin 500 novitet je što dolazi iz Viškova, a novi je i njegov brodograditelj - N.IR. Tehnika. Dugačak 4,90 i širok 1,90 metara, težak 335 kilograma, može poslužiti za razne namjene. Posebno je pogodan za jednodnevne obiteljske izlete. Isti brodograditelj nudi i manju verziju - Fakin 450.
Gurges 545 nova je brodica novog brodograditelja iz Pule, koji se zove De.Gurges. Duljina trupa 5,45 metara, široka je 1,96, gaz 0,52, težina 550 kilograma. Pokreće je izvanbrodski motor maksimalne snage 20 kW. Brodicu donekle sličnih karakteristika vidjeli smo na sajmu u Biogradu, a ta se zove Bofor 500. Njen je brodograditelj Auto Moto Nautika iz Zagreba. Brodica s kabinom dugačka je 5,03 i široka 1,99 metara, teška 450 kilograma. Pogon je izvanbrodski, u kabini su smještena tri ležaja.


Salona kao šećer

Za kraj brod s kojim je trebalo početi priču o prošlogodišnjim novitetima. Ali, naš narod kaže da šećer dolazi na kraju. AD Brodovi iz Solina jedan je od naših vodećih brodograditelja, prvenstveno orijentiran na izvozno tržište. Iz njihovih pogona dolaze u svijetu afirmirane jedrilice Salona i gumenjaci Maestral. U oba proizvodna segmenta lani su ponudili nove modele. Jedrilica Salona 38, s obzirom na poslovnu orijentaciju, premijeru je imala u inozemstvu, na jednom od vodećih svjetskih sajmova. Prepoznatljiv dizajn i kvalitetne performance ubrzo su joj osigurali visoku poziciju među brodovima sličnih karakteristika. Salona 38 dugačka je preko svega 11,50 metara i široka 3,62. Istisnina joj je 6.300 kilograma, a ukupna površina jedara nešto manja od 90 četvornih metara. Jasno, ima i motor, jer na moru nema uvijek vjetra, a njegova je snaga 30 KS.
Priču o novitetima male hrvatske brodogradnje ovime smo djelomično "potrošili". Preostali su nam gumenjaci, i njihov je broj iznenađujući, ima još plastičnih, a poduža je i lista novih verzija poznatih modela. Zato, slijedi nastavak teme o novitetima. Atraktivni Gozzo Fiumano

Riječka Kvarnerplastika ponudila je lani dva noviteta. Jedan je lijep, atraktivan, drugi radna brodica. Oba stvaraju određene nedoumice - da li su baš potpuni noviteti. Trup im se bazira na nekima od starijih modela, ali su toliko razrađeni da je izvornik teško prepoznati. U prvom dijelu godine, još u toku zime, zaplovio je Gozzo Fiumano. Guc što podsjeća na slične brodice s talijanske ligurske obale, dugačak i širok, s maksimalno iskorištenim prostorom i mnogo drva. Trup je dugačak 5,97 metara, a najveća mu je širina 2,30 metara. Gaz je 0,97, što je rijetkost za brodice tih dimenzija. Adriatik 790R je radna brodica kojoj su dimenzije prilagođene namjeni - dužina 7,90, širina 2,87, visina 1,10, gaz 0,75 metara.

Aluminijske brodice

Hrvatski brodograditelji ponudili su lani dvije nove aluminijske brodice i obje dolaze sa splitskog područja. Colnago 30 proizvod je istoimenog brodograditelja, puno poznatijeg po gradnji velikih i atraktivnih gumenjaka. Drugi dolazi iz susjedstva - iz Solina. Tvrtka Salona Var proizvođač je fishermana SV 23 CC. Duljina preko svega mu je 7,35 metra, duljina trupa 6,95, širina 2,55, gaz 0,38 metara. Istisnina s motorom 1.600 kilograma. Pogon je izvanbrodski 140 - 300 KS. S motorom od 140 KS maksimalna brzina je 32, a putna 25 čvorova. Poznavajući tržište teško je očekivati veliku potražnju, mogao bi ih netko kupiti za radne namjene.



novine.novilist.hr

Brodosplit dobio vrijedno priznanje: Piana i Orange Star najznačajniji brodovi u 2011. godini!
http://www.index.hr/vijesti/clanak/brodosplit-dobio-vrijedno-priznanje-piana-i-orange-star-najznacajniji-brodovi-u-2011-godini/592897.aspx

Brodosplit dobio vrijedno priznanje: Piana i Orange Star najznačajniji brodovi u 2011. godini!
http://www.index.hr/vijesti/clanak/brodosplit-dobio-vrijedno-priznanje-piana-i-orange-star-najznacajniji-brodovi-u-2011-godini/592897.aspx

Radi ovakvih stvari sam ponosan šta sam iz Splita! :master:
Unatoć svim nedaćama, ta ekipa i dalje iz godine u godinu dobija prestižne nagrade. Naklon do poda! :master:

cestitke

BRODICU ZA BAJER GRADIT ĆE »STUDIO 360«

FUŽINE Za izvođača radova na izgradnji turističke brodice koja bi od sljedeće sezone trebala fužinskim jezerom Bajer voziti turiste proveden je postupak nabave i za izvođača je izabrana tvrtka »Studio 360«
koja bi u roku od šest mjeseci trebala Fužinama isporučiti brod koji izgledom podsjeća na brodove kakve viđamo u Parizu na Seni.
*** – Nadamo se probnoj plovidbi u svibnju te vožnji brodića tijekom svih ljetnih mjeseci, pa i u jesen 2012. godine. Uvjeren sam kako će taj projekt značiti obogaćivanje naše turističke ponude i predstavljati novi adut za sve veći broj ljudi koji tijekom svih godišnjih doba dolazi u Fužine.«, rekao je načelnik Općine Fužine Marinko Kauzlarić.
*
novine.novilist.hr

Trajektna luka u Stinici upitna i za iduću sezonu

Činjenica da Hrvatske ceste tek sada izrađuju projektnu dokumentaciju i da još nisu zatražile građevinsku dozvolu za komadić ceste neugodno je iznenadila novog zamjenika ministra pomorstva i donedavnog gradonačelnika Raba Zdenka Antešića

RIJEKA Hrvatske ceste tek su u fazi izrade projektne dokumentacije za izgradnju 200 metara nedostajuće ceste koja vodi do novog trajektnog pristaništa Stinica. Na osnovu te dokumentacije krajem siječnja Hrvatske ceste trebale bi zatražiti građevinsku dozvolu, pa bi negdje u veljači mogao biti raspisan natječaj za izbor tvrtke koja će dovršiti cesticu zbog koje već godinama kasni otvaranje pristaništa u kojeg je investirano oko 40 milijuna kuna.

Havarija »Barbata«

Situacija koja je zatečena nakon primopredaje vlasti u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uopće ne garantira da će Stinica biti otvorena za predstojeću sezonu. To potvrđuje i zamjenik ministra Zdenko Antešić, koji priznaje kako je neugodno iznenađen sadržajem informacija iz Hrvatskih cesta, koje je zatražio i dobio nakon dolaska na novu funkciju.
– Oni su jednostavno zaboravili izgraditi tih 200 metara ceste i to je jedan katastrofalan primjer stanja državne uprave, ogledni primjer kojeg bi se moglo izučavati na fakultetima i pokazivati studentima kako se ne smije raditi. Nažalost, izgubljeno vrijeme nitko ne može vratiti. Iz HC-a su me obavijestili da će sredinom ovog mjeseca završiti parcelacijski elaborat, a do kraja mjeseca projektno rješenje, pa onda tražiti građevinsku dozvolu i krenuti u raspisivanje natječaja.

Jablanac nesiguran

Zbog svega toga ne mogu obećati da će trajektno pristanište Stinica biti otvoreno u narednoj sezoni, ali mogu obećati da ću se osobno pozabaviti tim pitanjem i okupiti odgovorne ljude i institucije s ciljem da se problem što brže i efikasnije riješi, ističe Antešić, dodajući kako sada ne može procjenjivati kakvi bi mogli biti rokovi za otvaranje Stinice, koja je prošlog ljeta prerasla u veliku aferu nakon što se trajekt »Barbat« Rapske plovidbe zabio u plažu među kupače u Jablancu pri čemu pukom srećom nitko nije poginuo.
Nesreća je potvrdila da je Jablanac sigurnosno problematična trajektna luka, a tim je poraznije bilo to što je svega nekoliko kilometara dalje novo, veliko i moderno pristanište u Stinici zjapilo prazno i neiskorišteno i to zbog tragikomičnog obrazloženja o cestici dugoj 200 metara koja je sve blokirala. Antešić je i ranije kao gradonačelnik Raba bio zainteresiran za provedbu projekta i dobro informiran o mukama sa Stinicom, te otkriva da je prije nekoliko mjeseci bio šokiran informacijom od predstavnika Hrvatskih cesta da oni tek trebaju naručiti projektno rješenje. Stvari se nisu pomakle s mrtve točke, osim što je gradonačelnik Raba u međuvremenu postao zamjenik ministra i sada sam mora riješiti problem kojeg su zakuhali njegovi prethodnici.

Čačić nije stopirao pristanište

Glasine da je Radimir Čačić neizravno stopirao Stinicu sasvim su neutemeljene, iako vlasnik zemljišta kojim prolazi cesta doista jest tvrtka Velebit u vlasništvu Coninga. Međutim, Velebit u kašnjenju nije imao nikakvu ulogu, od prvog trenutka oni su pristajali na vrijednost izvlaštenja predviđenu zakonom. Problem je što se izvlaštenje nije moglo napraviti bez parcelacijskog elaborata, a njega do jučer nije bilo, točnije ovih ga dana tek dovršavaju u Hrvatskim cestama.



novine.novilist.hr

TANKERSKA PLOVIDBA Jurin: Gaženica će nas spasiti


Kad stagnira Tankerska plovidba u minusu je i čitavo gospodarstvo, ali očekujemo preokret. Prema zadnjoj analizi gospodarskih kretanja Zadarske županije za razdoblje od siječnja do rujna 2011. godine, zbirni izvještaj FINA-e pokazuje pad ukupnih prihoda za 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Na državnoj razini ukupni su prihodi povećani za 7,1 posto, a rashodi su rasli do 5,6 posto, dok Zadarska županija u ukupnim prihodima gospodarstva u Hrvatskoj sudjeluje sa skromnih 1,69 posto. Kako te pokazatelje komentira Dario Jurin, predsjednik Županijske komore Zadarske županije:
‘Tankerska’ vuče sve

- Taj postotak nikad nije bio velik, najviše do 2,1 posto, tako da niti ovi pokazatelji nisu tako strašni kako se to čini na prvi pogled. Rezultati doduše nisu bajni, ali mi smo u ovoj godini imali čak i lagane gospodarske pomake. U prvom kvartalu, pa čak i u prvom polugodištu imali smo nešto bolje rezultate nego lani. Evidentno je ipak da zbog situacije na svjetskom tržištu ‘Tankerska plovidba’ ima lošije rezultate i to se automatski odražava na ukupne rezultate u gospodarstvu Zadarske županije.

U razdobljima kada je ‘Tankerska plovidba’ dobro stajala, „vukla“ je i županijski prosjek. Čim je lošije razdoblje, odmah su i ukupni pokazatelji drukčiji. Podrobnija analiza po djelatnostima daju drukčiju sliku, i po njima se točno može vidjeti kakve se promjene događaju. Činjenica je - ovog časa imamo lošije rezultate ukupno gledajući - kazao je Jurin.

Situacija ipak nije tako dramatična, nastavlja:

- Mi smo dotaknuli dno krajem pretprošle godine, oporavak je krenuo što je posebno vidljivo kroz turistički promet i kroz rast broja zaposlenih. Ta dva pokazatelja upućuju na to da smo mi krenuli u oporavak, a ono što posebno očekujem još je jači gospodarski porast otvaranjem luke Gaženica krajem 2013. odnosno 2014. godine što će imati značajnog utjecaja u gospodarskim kretanjima Zadarske županije i sigurno će se odraziti u odnosu na ove podatke, ne samo zbog velike investicije koja se tamo događa.

Gaženica je značajna i značit će uistinu veliki preokret jer će pokrenuti brojne gospodarske aktivnosti oko samog projekta luke, a isto tako će utjecati i na poslovne zone. U to će se vrijeme i zona Crno približiti početku realizacije, tako da će 2014. godina značiti prekretnicu u zapošljavanju i u svim ostalim elementima - zaključuje Jurin, nadajući se boljim gospodarskim vremenima.

Prema objavljenim podacima, iako je u prvih šest mjeseci 2011. godine evidentiran rast prihoda od 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, u istom su razdoblju rashodi porasli za 1,8 posto. Pozitivne trendove o kojima je govorio Jurin predvode djelatnosti trgovine, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, te usluge pružanja smještaja, dok negativan trend imaju prijevoz i skladištenje, trgovina nekretninama, građevinarstvo i prerađivačka industrija.
Pad investicija 9,3 posto

Luka Gaženica bi zbilja trebala značiti “čudo” jer dosadašnja analiza pokazuje kako poslovne zone nisu zaživjele u željenoj mjeri, a i u užem području Zadra ukupni su prihodi smanjeni za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Čak su i investicije pale za 9,3 posto, iako je na županijskoj razini vrijednost investicija veća za četiri posto.

Sve u svemu, stanje je loše i prati ukupan trend na razini čitave države, a čak je i lošiji od nacionalnog prosjeka, premda se u široj hrvatskoj javnosti Zadarska županija zadnjih godina doživljava kao jedno od, gospodarski, izglednijih područja. Brojke, međutim, tvrde suprotno, a jedino što ohrabruje, naznake su početka oporavka, koji očigledno neće biti niti brz niti jak.
Blokirano 27 milijuna

Prosječna plaća iznosila je 3992 kune što je na istoj razini kao i lani. Prihodi po zaposlenom iznose od 142.229 kuna do 940.474 kuna. Prosječna neto plaća iznosila je od 3402 do 5319 kuna. Zbog blokade računa pravne osobe nisu podmirile oko 33 milijuna kuna. Od toga su obveze u blokadi duže od godine dana u vrijednosti od oko 27 milijuna kuna.
Dva kobna stečaja

Najbolja godina u udjelu zadarskoga gospodarstva na nacionalnoj razini bila je 2008. i 2009. kada su svi pokazatelji bili u plusu, ali ni tada udio nije iznosio više od 2,1, odnosno 2,2 posto.

- Unatrag 30 godina, najveći rast zabilježen je otvaranjem ‘Polikema’, a zatim i ‘Sojare’. Kad je ‘Sojara’ otišla u stečaj, to se odmah negativno odrazilo. U manjim sredinama kada dvije tvrtke odu u stečaj odmah se to vidi na postotku u ukupnom djelu, za razliku od većih sredina gdje se takve promjene puno teže osjete - ističe Dario Jurin.



slobodnadalmacija.hr

Kruzeri u 2011. dovezli 1,13 milijuna putnika

U hrvatskom teritorijalnom moru od siječnja do kraja studenog prošle zabilježeno je 821 kružno putovanje stranih brodova kojima je u Hrvatsku došlo 1,13 milijuna putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku, piše Kigo.hr
I dok je spomenuti broj kružnih putovanja stranih brodova u 11 mjeseci prošle godine za 3 posto manji nego u istom razdoblju 2010., na njima je došlo 4 posto više putnika.

Za isti postotak porastao je i broj ukupnih dana boravka tih brodova u Hrvatskoj.

Bahami, Malta, Italija i Panama

Najviše je kružnih putovanja, 218, po hrvatskom Jadranu u 11 mjeseci prošle godine bilo na brodovima pod zastavom Bahama, 147 putovanja bilo je na brodovima pod zastavom Malte, 109 pod zastavom Italije i 94 pod zastavom Paname. U Hrvatsku su još dolazili brodovi pod zastavom Belgije, s Bermuda, iz Finske, Francuske, Grčke, Luksemburga, s Maršalovih otoka, iz Nizozemske, Portugala te Velike Britanije i Sjeverne Irske.

sibenik.in

Ina traži naftu 40 milja od Dubrovnika


INA sa dva istraživačka broda "Oceanic Challenger" i "Kasandra V" 40-ak milja od Dubrovnika traži naftu i plin. Odavno se zna da u južnom Jadranu postoje nalazišta zemnog plina i nafte, no istraživanja su bila neisplativa zbog tadašnje niske cijene energenata zbog čega bi bušenje na velikim dubinama bilo neisplativo.

S povećanjem cijena nafte i plina moguća nalazišta na velikim dubinama su postala rentabilna, jer se pretpostavlja da su u južnom Jadranu skrivene velike zalihe nafte i plina, piše dubrovniknet.

"Krajem 2011. godine započelo je snimanje 2D i 3D seizmike na istražnim prostorima srednjeg i južnog Jadrana. Za navedene je radove na lanjskom javnom natječaju angažirana tvrtka Compagnie Générale de Géophysique (CGG)", kažu iz Ine. Ugovor je navodno vrijedan više od 50 milijuna kuna.

Ranije su istraživanja stručnjaka ruskog Gazpromnjefta pokazala da i Konavosko polje leži na značajnim količinama nafte. Studija Hrvatskog geološkog instituta 2009. godine otkrila je na području Dubrovačko-neretvanske županije značajne zalihe zemnog plina. Dr. Božo Protljan iz Geološkog instituta tada je izjavio da preliminarna istraživanja na velikim dubinama pokazuju značajne rezerve plina, koji može biti povezan s naftom.



index.hr

Lambaša: “Tko vam je branio raspisati natječaj za koncesiju?”

„Zašto Lučka uprava nije raspisala natječaj za koncesiju za čestice koje su nesporno pomorsko dobro i za koje od Grada nije ni trebalo tražiti upis pomorskog dobra? Znalo se da je Luka Šibenik prije isteka koncesije krajem 2010. godine dopisom Lučku upravu obavijestila da i dalje namjerava tamo raditi

i tržila raspisivanje natječaja za koncesiju na nespornim česticama, no to se nije dogodilo. Također, taj kamen se prekrcava godinama. Zašto kroz to vrijeme nije upisano pomorsko dobro, primjerice za vrijeme bivše vlasti?“, pitao je danas HNS-ovac Draško Lambaša na još jednoj konferenciji za novinare na temu prekrcaja kamena u luci TEF.
Lambaša je podsjetio podsjeća da postoji alternativa ukoliko netko neće da potpiše tabularnu izjavu kojom tvrdi da je nešto pomorsko dobro. „Postoji mogućnost da Lučka uprava angažira Državno odvjetništvo koje u njeno ima može podnijeti tužbu za upis čestice kao pomorsko dobro umjesto da se pozivaju na uredbe vlade koje je spominjao Dulibić“, objašnjava pravnik Lambaša i opovrgava svoj utjecaj kod gradonačelnika Ante Županovića.

“Precjenjuju moj utjecaj kod Županovića“

Upravo ja sam bio taj koji se kod Gradske uprave u kod TEF-a zalagao da se dvije čestice u luci TEF upišu kao pomorsko dobro, no bezuspješno. Ipak, Pauk i Dulibić su naveli su da sam ja inscenirao cijelu situaciju jer sam navodno nagovarao gradonačelnika Županovića da ne da tabularnu izjavu za upis dvaju čestica kao pomorsko dobro. Po njima ispada da ja odlučujem u ime Grada Šibenika što naravno nije točno, ali zahvaljujem im što precjenjuju moj utjecaj kod njega“, odgovorio je HNS-ov Draško Lambaša na jučerašnje izjave ravnatelja županijske Lučke uprave Željka Dulibića i predsjednika njenog Upravnog vijeća Gorana Pauka koji su gradonačelnika i njegovo nepotpisivanje tabularne izjave kojom dvije parcele u luci TEF prenamjenjuje u pomorsko dobro označili krivcem za to što su se poslovi u luci TEF obavljali bez koncesije.
Lambaša se osvrnuo i na optužbe da politizira cijelu priču: „Ja sam na svoju poziciju došao preko svoje struke, a ravnatelj Lučke uprave preko politike. Ovdje se ne radi ni o kome osobno već o poštivanju Ustava i zakona Republike Hrvatske. Shvaćam da se nije lako braniti kad ne radiš po zakonu“, zaključio je Lambaša uz naglasak da govori isključivo u ime HNS-a, jer su mu neki spočitavali da agitira za Luku Šibenik koja ima interesa za dobivanje koncesije za pretovar kamena u TEF-u.



mok.hr

EKSKLUZIVNO: Izrađena replika galije iz 16. stoljeća - otkriće šibenskih arheologa


Majstori kalafati brodogradilišta i marine „Betina“ u Betini izradili su vjernu repliku galije koja je krajem 16. stoljeća potonula kod otoka Gnalića ispred Biograda na moru. Olupinu galije s golemim brojem neprocjenjivo vrijednih umjetničkih i uporabnih predmeta otkrili su 4. rujna 1967. godine

šibenski povjesničari i arheolozi Zlatko Gunjača i Zdenko Brusić te instruktor ronjenja Dalibor Martinović.

Bila je to svjetska arheološka senzacija. Replika je, na žalost, ipak izrađena za potrebe Grada Biograda i tamošnjeg muzeja, a nema veze sa Šibenikom.


Do danas ni jedno istraživanje nekog srednjovjekovnog podvodnog arheološkog lokaliteta nije donijelo tako brojne i spektakularne nalaze. Šibensaki arheolozi i ronioci s tog supotonulog mletački trgovačkog broda koji je kod otoka Gnalića potonuo 1583. godine izronili preko 10 000 vrijednih uporabnih i umjetničkih predmeta među kojima se nalazila i drvena škrinja u kojoj su, nakon što je četiri vijeka (!) provela na dnu mora, bili besprijekorno očuvani i potpuno suhi odjevni predmeti i 54 metra skupocjenog svilenog damasta! Takve nalaze svijet još nije bio vidio. Među apsolutne unikate, osim platna i odjevnih predmeta, spadaju sirovine i polufabrikati - mesingani predmeti, kositrene šipke teške preko tisuću kilograma, deset kugli cinobera teških također preko tisuću kilograma i mjedene folije. Za njihovu proizvodnju u srednjem vijeku se znalo ali do tog nalaza nije postojao ni jedan sačuvani primjerak! S dna su podignuta dva velika sidra, devet brončanih topova, nekoliko topovskih kugli, bakreno i kositreno posuđe brodske kuhinje, golemi broj luksuznih predmeti, čaša, boca vrčeva, zdjelica, prozorskih stakala, okrugla i četvrtasta ogledala izrađenih u radionicama u Muranu. Pronađeno je na tisuće predmeti od kobaltnog stakla i stakla tamnosmeđe boje, sitne staklene perlice, svijećnjaci proizvedene na sjeveru Evrope, te mnogobrojni predmeti za svakodnevnu upotrebu: naprsci, šivaće igle, pribadače, britve, naočale, škare, razne vrste praporaca, precizne vage i drugo. Zbog svega toga u Biogradu na moru je morao biti osnovan Zavičajni muzej u kojemu je danas izložen veći dio tih predmeta.


Biogradski muzej i Grad Biograd naručili su gradnju vjerne replike galije koja je potonula kod Gnalića nastojeći obogatiti svoju turističku ponudu i približiti turistima svoje spektakularno arheološko blago Posao su povjerili iskusnim betinskim majstorima kalafatima kojima je trebalo oko sedam mjeseci efektivnog rada da stvore filigranski preciznu kopiju mletačkog trgovačkog broda. Replika je duga 9,6 metara i četiri je puta manja od izvornika. Glavni majstori bili su Jadranko Bosna, Mirko Pavić, Dušan Olivari i Tomislav Strunje. Pomagali su im Berislav Garofulić, i Vibek Birin, a voditelj gradnje bio je Darko Škevin. Cijeli taj zahtijevni posao uspješnio su koordinirali Perica Elez, direktor, Joško Radić Tehnički direktor i Nikša Brakus šef proizvodnje betinskog brodogradilišta. Autor projekta je inžinjer Ivan Marinčić, a radilo se prema maketi galije koju je izradio kapetan Damir Rukavina iz Rijeke.


Replika znamenite galije bit će u petak prevezena u Biograd na moru gdje će biti predstavljena javnosti u sklopu proslave Dana grada Biograda.



mok.hr

Viktor Lenac nabavlja novi dok za 6,8 milijuna eura

Brodogradilište Viktor Lenac na Zagrebačkoj burzi je izvijestilo o nabavci novog doka. Viktor Lenac je naime s ukrajinskim brodogradilištem Kherson State Plant "Pallada" zaključio ugovor o kupnji novog doka, vrijednosti 6.830.000 eura.

Rok isporuke doka očekuje se u svibnju 2012. godine u Khersonu, Ukrajina. Stavljanje doka u operativnu funkciju i početak komercijalne eksploatacije u brodogradilištu se predviđa koncem prvog polugodišta 2012. godine.

Dok je, izvijestili su, kompozitnog tipa (betonski pontoni i čelični tornjevi).

(pd)

http://www.poslovni.hr/vijesti/viktor-lenac-nabavlja-novi-dok-za-68-milijuna-eura-194591.aspx

Jel ce se ismjeniti drugi dok, ili ce lenac imat onda 3 doka?

Doći će na mjesto potopljenog doka,znači tri

POMORSKI FAKULTET Simulator od 5 milijuna kuna skuplja prašinu

Tehnološki jedan od najnaprednijih navigacijskih simulatora u jugoistočnoj Europi, vrijedan pet milijuna kuna, poznatog ruskog proizvođača “Transas“, kupljen je za potrebe studenata splitskog Pomorskog fakulteta i obuku pomoraca, no više od godinu i pol dana stoji neraspakiran skupljajući prašinu i vlagu.
Složen u kutijama
Sofisticirani navigacijski simulator u kutijama će i ostati dok se visoko pomorsko učilište ne preseli na područje Sveučilišnog kampusa. No, pravo je pitanje kad će se preseljenje dogoditi, a odgovor nitko pouzdano ne zna.
Ne samo da vrijedan simulator leži u skladištu Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, nego Pomorski fakultet svakog mjeseca uredno plaća 100 tisuća kuna rate kredita koji je u ljeto 2010. godine uzet za kupnju tog uređaja.
Nova dekanica Pomorskog fakulteta prof. dr. sc. Rosanda Mulić muku muči kako skupocjeni simulator konačno staviti u pogon.
Na sjednici Senata Sveučilišta u studenom prošle godine inzistirala sam na tome da konačno dobijemo datum preseljenja fakulteta u Kampus. Međutim, do danas nikakav odgovor nisam dobila. Dok se ne preselimo, taj je simulator mrtvi kapital koji skupo plaćamo.
Bivše vodstvo fakulteta i dekan Radovan Antonić, vjerojatno u uvjerenju da će preseljenje biti skoro, kupili su taj simulator. Međutim, od preseljenja nema još ništa. Od studenog prošle godine čekam očitovanje Sveučilišta kad ćemo se preseliti u Kampus − kaže nam dekanica najvećeg pomorskog fakulteta u Hrvatskoj.
− U sklopu budućih prostora našeg fakulteta u Kampusu predviđeno je oko 120 četvornih metara za smještaj simulatora. Riječ je o posebno klimatiziranom prostoru, adekvatnih električnih instalacija i ostalih smještajnih elemenata za tako sofisticiran uređaj. Fakultet svakog mjeseca otplaćuje kredit, simulator se ne koristi, a Sveučilište šuti o datumu preseljenja. Vezane su nam ruke... − kaže dekanica Rosanda Mulić.
Navigacijski simulator “Transas − Full Mission DNV Class A“ vjerno imitira zapovjedni most broda te manju strojarnicu, s punim trenažnim paketom različitih vježbi. U bazi podataka su virtualne lokacije desetaka svjetskih luka i kanala, može se birati između nekoliko tipova brodova, a u vježbi dodati čak do 250 brodova koje treba izbjegavati.
Vizualizacija luka i brodova odvija se na zaslonu, bolje rečeno horizontu, od 240 stupnjeva, što će omogućiti da se brodovi vide za vrijeme vježbe. Međutim, ništa od svega toga studentima i pomorcima neće biti od koristi dok se simulator ne instalira.
Ni rektor ne zna...
U uredu rektora Sveučilišta prof. dr. sc. Ivana Pavića pokušali smo doznati konkretan datum preseljenja Pomorskog fakulteta, a time i početak rada simulatora. No, ni rektor, čini se po odgovoru, ne zna točno kad će preseljenje biti.
“Zgrada triju fakulteta na Kampusu pred dovršetkom je. Ulažemo sve napore da se okoliš što prije uredi kako bi se zgrada mogla staviti u funkciju i na raspolaganje svim korisnicima, pa tako i Pomorskom fakultetu”, stoji u kratkom odgovoru iz rektorova ureda.
‘Mamutica’ još nije spremna
Pomorski fakultet trebao bi se u neodređenoj budućnosti preseliti u zgradu triju fakulteta, tzv. mamuticu, zajedno s Prirodoslovno-matematičkim i Kemijsko-tehnološkim fakultetom.
Zgrada od 29.000 četvornih metara nalazi se u Sveučilišnome kampusu između Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ekonomskog fakulteta i Knjižnice.
Pomoć iz srednje škole
− Zahvaljujući Srednjoj pomorskoj školi i njihovu simulatoru, uspijevamo studentima održati obuku i predavanja. Inače, doista ne znam kako bismo održavali nastavu na simulatoru − kaže dekanica Rosanda Mulić.
*
slobodnadalmacija.hr

Koliko su putnici sigurni u hrvatskim brodovima?

Provjerili smo što o situacijama kada se brod nađe u havariji kažu naše posade. Kakav je sustav spašavanja i koliko su putnici sigurni? Naša splitska ekipa bila je na brodu Dubrovnik koji plovi na noćnoj ruti između hrvatske i talijanske obale.

Brod Dubrovnik Split napušta navečer,u Italiju stiže tek ujutro, a na otvorenoj pučini nađe se u punoj noći. Zna se kako je panično bilo u Italiji kada su u noći na cruiseru putnici shvatili da brod tone.

'Noć, gase se svjetla, čim se gase svjetla nešto nije dobro, ljudi trče, djeca plaču', priča Sanjin Babić s broda Dubrovnik. Kada putnici u kabinama mirno zaspu, svoje živote daju u ruke posade.

' To je svakome tko se bavi ovim poslom noćna mora', tvrdi Ivo Šeparović, zapovjednik broda Dubrovnik. Baš zato, kažu, ide se strogo po propisima. Niz vježbi posada obavlja jednom mjesečno, a svaki tjedan vježbaju najpogibeljnije situacije, a to su one požara i evakuacije.

Prsluci obavezni

Na brodu je 8 velikih čamaca, a tu su i splavi na napuhavanje. Na brod Dubrovnik stane 1400 ljudi, a pojaseva je 10 posto više. Prsluci su obavezni, postoje i dječji, a na svakome je svjetlo i zviždaljka.

Ukoliko se brod želi privezati ili samo ploviti blizu obale zbog razgledavanja, mora ukrcati lokalnog iskusnog kapetana, pilota, koji dobro poznaje podmorje. I naše crne kronike zadnjih godina pamte slike brodova nasukanih uz obalu, sjetimo se Marka Pola. Srećom bilo je bez žrtava. Dubrovniku želimo mirno more i vještu plovidbu.

dnevnik.hr

Nijemci nam nude brodove koje ima i kolumbijska mornarica


Kako doznajemo u Ministarstvu obrane RH, sljedećeg utorka (17. siječnja) održat će se sastanak predstavnika MORH-a i čelnih ljudi čuvenoga njemačkog konstrukcijskog ureda i brodogradilišta “Fassmer” iz Bremena.
Na sastanku će predstavnici “Fassmera” predstaviti svoju neobveznu ponudu suradnje sa splitskim Brodogradilištem specijalnih objekata i ponuditi novi projekt obalnog ophodnog broda CPV40 (Coastal Patrol Vessel) razvijenog za kolumbijsku ratnu mornaricu. Ako se ponuda prihvati, prvi brod, po cijeni od oko deset milijuna eura, gradio bi se u Njemačkoj, a preostali brodovi na splitskim navozima.

Tehničko stanje brodova Obalne straže RH, kao i HRM-a, ulazi u vrlo kritičnu fazu. Ključnim brodovima Obalne straže, četiri patrolca klase “Mirna”, ove godine istječu svi resursi, a sredstva za produljenje vijeka nisu predviđena vojnim proračunom. Najmlađi brod Obalne straže, OB-05 “Hrvatska Kostajnica” izgrađen je 1985. godine.

Prosjek starosti brodova Obalna straže RH iznosi čak 41 godinu. Što se tiče HRM-a, poznato je kako je svih pet topovnjača neupotrebljivo.

Nabavljenim finskim korvetama klase “Helsinki” još uvijek nije definirana namjena na moru, troškovi održavanja su visoki, a za plaće posada ta dva broda mjesečno se izdvaja više od milijun kuna.

Obalnoj straži ovog je trenutka potrebno pet do šest obalnih ophodnih brodova (CPV), jedan do dva izvanobalna ophodna broda (OPV) te četiri namjenska helikoptera. Kako je riječ o brodovima koji se upisuju u civilni registar brodova, izgradnju plovila CPV40, do 80 posto cijene po brodu hrvatska Vlada može financirati iz strukturnih fondova EU-a.



slobodnadalmacija.hr

NAVIGAVANJE NA SUVOM Pomorci zakinuti za suvremenu obuku, i struka iznenađena


I struka iznenađena činjenicom da novi navigacijski simulator nije instaliran više od godinu dana. Činjenicom da novi navigacijski simulator “Transas” godinu i pol dana nije instaliran, osim studenata, gube i naši pomorci u svojoj permanentnoj obuci − kaže kapetan duge plovidbe Pero Vidan, prodekan za znanost Pomorskog fakulteta u Splitu.

Podsjetimo, taj je fakultet u ljeto 2010. nabavio ruski simulator “Tranas-Full Mission DNV Claas A” vrijedan pet milijuna kuna. Međutim, on nije u pogonu jer nije poznat datum preseljenja Pomorskog fakulteta u Sveučilišni kampus na Visokoj, gdje bi u novoj zgradi, čiji se dovršetak otegnuo, trebao biti instaliran.

U međuvremenu jedan od najboljih svjetskih simulatora “čami” u skladištu FESB-a u kutijama, neraspakiran.
Simulacija plovidbe u svim vremenskim uvjetima

− Simulator zadovoljava sve međunarodne standarde obuke pomoraca, sukladno STCW konvenciji i propisima IMO-a (Međunarodna organizacija pomoraca), čak i više od toga. Ovaj simulator, uz zapovjednički most, ima umreženu strojarnicu, sustav VTS, simulaciju rada s teretom, ECDIS simulaciju (Electronic Charts Information System), odnosno elektronički informacijski sustav za digitalne karte, GMDSS sustav za komunikaciju, 27 različitih konzola, te zvjezdarnicu kakvu nema ni jedan pomorski simulator u Hrvatskoj.

- Može se reprogramirati, mogu se unositi luke, rute plovidbe, svi vremenski i plovni uvjeti te tipovi brodova. Omogućuje simulaciju plovidbe, primjerice, u teškim vremenskim uvjetima kao što su jak vjetar ili magla. Osim toga, tečajevi koje bismo pružali pomorcima bili bi jeftiniji od tečajeva koje pružaju pomorske agencije − kaže kapetan Vidan.
Ma kako je to moguće?

Velikih i neiskorištenih mogućnosti koje pomorcima može pružiti novi simulator svjestan je i kapetan Boris Matošić, prvi čovjek splitske Lučke kapetanije, institucije pod čijim se povećalom održavaju mnogi pomorski ispiti te obavljaju provjere maritimnog dijela edukacije i opreme.

− Simulator takvih mogućnosti nema, primjerice, ni “Split Ship Managament”. Studenti se trenutačno obučavaju na simulatoru Srednje pomorske škole, ali to može biti samo privremeno rješenje jer na njemu nije moguće pružiti obuku kakvu omogućava novi simulator koji skuplja prašinu. Uopće mi nije jasno kako se moglo dopustiti da jedan vrhunski simulator stoji neinstaliran − čudi se lučki kapetan Matošić.


Budućnost: zapovjednički most na vrhu ‘mamutice’

Navigacijski simulator Pomorskog fakulteta bio bi smješten na zadnjem katu zgrade u Kampusu, tzv. mamutice, gdje bi se, u neodređenoj budućnosti, trebao preseliti fakultet.

U prostorima su, doznajemo, obavljene predradnje za instalaciju (električna mreža, pojačanje betonske “deke”, klimatizacija, ventilacija), a u tijeku su pregovori za izgradnju kupole i kabine zapovjedničkog mosta.

Koliko je projekt složen, najbolje ilustrira to što, primjerice, skupi projektori moraju imati klimatizaciju, moraju biti učvršćeni na određenoj visini, napon struje ne smije padati, platno za projekciju u obliku kupole mora biti precizno, bez neravnina...



slobodnadalmacija.hr

Marina Mandalina uskoro spremna za prihvat jahti do 140 metara duljine

Uskoro će biti završeni radovi na proširenju Mandalina Marine u Šibeniku. Uz postojeći dio marine sa 367 vezova za plovila do najviše 80 metara, novi dio za mega jahte će imati 79 vezova za prihvat jahti do 140 metara duljine, priopćeno je iz Marine.

Kroz mjesec dana, do kraja veljače ove godine, područje suhe marine i većeg prostora za parkiranje bit će na raspolaganju vlasnicima vezova dok će novi uredski i skladišni prostori s modernim sanitarnim čvorovima biti dovršeni u travnju 2012.
U Upravi Mandalina marine vjeruju da će tprivući brojne vlasnike megajahta budući da se ta marina nalazi u središtu hrvatske obale, u blizinisdviju međunarodnih zračnih luka, u Splitu i Zadru, i na najatraktivnijem plovnom području u blizini čak četiri nacionalna parka: Krka, Kornati, Paklenica i Plitvička jezera.



mok.hr

Američka obalna straža spašavala hrvatskog pomorca

Američka obalna straža evakuirala je jednog ozlijeđenog hrvatskog pomorca s broda na Atlantiku, 200 nautičkih milja ispred obale Sjeverne Karoline. Obalna straža je hrvatskog pomorca prebacila u bolnicu u Norfolku
gdje mu je ukazana pomoć, izvijestila je u srijedu lokalna TV postaja 13WVEC, podružnica ABC News-a.



Unatoč snažnom vjetru i valovima od osam metara, helikopter Obalne straže uspio je spustiti košaru i spasioca na palubu tankera Orange Wave, te evakuirati 55-godišnjeg hrvatskog pomorca kojem je bio odsječen dio prsta, izvijestila je postaja 13WVEC ne navodeći ime hrvatskog pomorca.

Na web stranici TV postaje objavljena je i video snimka operacije spašavanja koja je izvedena u petak.

Posada broda Orange Wave, koji je s tovarom narandžinog soka plovio iz Brazila u New York, zatražila je pomoć kada je hrvatski pomorac doživio ozljedu na radu, a iz Elizabeth Citya su prema brodu krenule dvije letjelice Obalne straže.

Zbog lošeg vremena helikopter je operaciju izveo lebdeći visoko iznad broda.

'Spuštali smo košaru s 50 metara kako bi kompenzirali valove od osam metara i visoko nadgrađe broda ispod nas', rekao je dočasnik Ian Kesterson, mehaničar leta na helikopteru Jayhawk. Spasioc-plivač Obalne straže pomogao je ukrcati pomorca u košaru spuštenu iz helikoptera, te kod njegova podizanja u letjelicu.

Tanker za voćne sokove Orange Wave, nosivosti 16.700 tona, duljine 157 metara, izgrađen je 1993. godine a plovi pod liberijskom zastavom. Trenutačno je usidren u Newarku, u saveznoj državi New Jersey.

(Hina)

MANDALINA MARINA Abramoviču, uplovi sa svojom flotom

Ruski bogataš Roman Abramovič gotovo bi svoju cjelokupnu skupu privatnu flotu, izuzevši 169 metara dugog Eclipsa, ubuduće mogao držati u šibenskoj Mandalini. Naime, Šibenik je napokon dočekao taj dan da uđe u nautičke karte najbogatijih jahtaša svijeta.

Najdalje do kraja veljače u Mandalini će biti dovršeni građevinski radovi u marini za megajahte koja će imati čak 79 vezova za plovila dužine do respektabilnih 140 metara.

Marina je u mogućnosti osigurati jahtašima priključak električne energije do 600 ampera, što Mandalinu, uz iznimno sigurne uvjete priveza, čini jedinstvenom lokacijom za prihvat jahti na istočnome Mediteranu.

Mandalina će, dakle, bez problema moći ugostiti Abramovičevu 115 metara dugu Lunu i 110-metarsku Extasy te 115 metara dug Pelarus u vlasništvu njegove bivše supruge Irine.

Bit će mjesta i za česte goste Jadrana i šibenskog akvatorija Paula Alena i Billa Gatesa, suvlasnike Microsofta koji često do Skradina “skoknu” sa svojim 126 metara dugim Octopusom.

Vez u Mandalini dostatan je i za 139 metara dugu jahtu Al Salamah ministra obrane Saudijske Arabije, sultana bin Abdulaha Azisa.

Na ovoj lokaciji bit će mjesta i za najbržu jedrilicu na svijetu, 75-metarsku Phoceu koja je već “okusila” Mandalinu, gdje je bila na remontu a zatim više mjeseci provela i na vezu postojeće marine.

- Do kraja veljače ove godine područje suhe marine i većeg prostora za parkiranje bit će na raspolaganju vlasnicima vezova, dok će novi uredski i skladišni prostori s modernim sanitarnim čvorovima biti dovršeni u travnju - kažu nam u Nautičkom centru Prgin u okviru kojega već postoji marina sa 367 vezova za plovila do najviše 80 metara.

Iako je u gradnju marine za megajahte prvotno bilo u planu uložiti oko 16 milijuna eura, posljednje procjene govore da će u konačnici ova investicija dostići 18 milijuna eura.

- Mandalina Marina postaje omiljena matična luka brojnim megajahtama zbog idealne lokacije u središtu hrvatske obale, u blizini dviju međunarodnih zračnih luka u Splitu i Zadru i u najatraktivnijem plovnom području u blizini čak četiriju nacionalnih parkova: Krke, Kornata, Paklenice i Plitvičkih jezera.

Stara gradska jezgra grada Šibenika s katedralom sv. Jakova pod zaštitom Unescoa sa srednjovjekovnom i renesansnom baštinom savršena je živuća pozornica koja svake godine ugošćava mnogobrojna događanja i festivale - kažu nam predstavnici turske kompanije Dogus Grupe koja je i većinski vlasnik buduće marine i hotela u neposrednoj blizini čija bi gradnja uskoro trebala početi.


Dio lanca D-marine Dogus Grupe



Šibenska Mandalina marina dio je lanca D-marine Dogus Grupe koja ima više luksuznih marina na obalama Egejskog mora i kao takve nude se u paketu bogatoj nautičkoj klijenteli.

Očekuje se da će Dogus Grupa u taj respektabilni lanac marina u istočnom dijelu Mediterana uskoro uvezati i marinu Dalmacija iz Sukošana sa 1200 vezova, najveću marinu na Jadranu.



slobodnadalmacija.hr

SKROMNA 2012. Seabourne se vraća u Zadar tek 2013. godine

Ova će godina biti loša za kruzing turizam u Zadru. Nakon prošle godine, koja je bila rekordna po broju putnika, odustajanje agencije Seabourne Cruise Line od Zadra kao destinacije za kruzere vratilo je ovu vrstu turizma na početne točke,

unatoč milijunskim ulaganjima u obnovu Istarske obale i naporima zadarske Lučke uprave da privuče što više brodova na kružnim putovanjima u Zadar.

Prošle je godine grad Zadar ugostio oko 20 tisuća putnika, dok je 10 tisuća pristalo na sidrište u Salima, što je ukupno oko 30 tisuća putnika na kruzerima koji su posjetili zadarsko područje, s ukupno 98 dolazaka, odnosno 33 dolaska na sidrište u Salima i nešto više od 60 pristajanja u Zadru. Ove će godine ti rezultati biti znatno skromniji, kaže Đoni Štambuk, zamjenik ravnatelja Lučke uprave u Zadru.

- Iz najava za 2012. godinu možemo zaključiti kako će ovo biti loša godina. Pitanje je hoće li uopće biti zaustavljanja na sidrištu Sali, dok će i u samom Zadru biti nešto manje kruzera, negdje oko 55 ticanja. Ipak, bit će to veći brodovi, pa bi Zadar možda i mogao zadržati prošlogodišnje brojke po broju putnika.

Ono što nas veseli jesu dobre najave za 2013. godinu, za koju već sada imamo 40 brodova u najavi po tisuću putnika, pa očekujemo veliki rast od 35 tisuća do 40 tisuća putnika.

Odustajanje Seabourne Cruise Linea je samo privremeno i nije ništa neobično, jer takve kompanije svakih nekoliko godina mijenjaju itinerare kako bi programi bili zanimljivi putnicima. Zato nas ove godine nema u ponudi, međutim uskoro će se opet vratiti na zadarsko područje, točnije već 2013. godine, obećava Štambuk.

Zadar se inače, osim Lučke uprave koja ima i direktnu financijsku korist od pristajanja takvih brodova, i nije baš previše pretrgao u animaciji gostiju s plovećih hotela, iako su očekivanja od kruzing-turizma vrlo velika.

Često su brodovi izvan glavne turističke sezone pristajali uz puste Pozdrav Suncu i Morske orgulje, a u poluzatvorenom gradu nije bilo dočeka Turističke zajednice ili nekog drugog oblika dobrodošlice.

Ugostitelji su po gradu grintali kako nemaju prevelike koristi od gostiju s kruzera “jer ionako na brodovima imaju kompletnu uslugu”, ali nitko se nije ni potrudio osmisliti neke posebne programe u gradu za takve goste, koji su vrlo imućni i žele potrošiti novac, ali na zanimljive sadržaje kakvih nemaju na luksuznim brodovima. Sve se tako manje-više svodilo na organizirani obilazak Zadra u pratnji vodiča ili jednodnevne izlete u nacionalne parkove što su same organizirale kruzing-agencije.

Daleko od Splita

U čitavu su priču upale Sali s morskim programom koji je gostima bio zanimljiviji od obične šetnje Zadrom, ali čak je i tamo bilo primjedbi kako nedostaje sadržaja u mjestu za goste.

U kruzing-turizmu Zadar je još daleko od Dubrovnika, pa čak i Splita, pa će se, želi li uzeti veći dio kolača, morati bolje pripremiti, a ne sve prepuštati agencijama koje dovode brodove. Tada će, osim statistike, i zarada sigurno biti veća.



slobodnadalmacija.hr

Brodovi su sigurniji no ikad

Povodom tragedije kruzera Costa Concordia u kojoj je izgubilo život jedanaestoro ljudi, International Shipping Association održao je press konferenciju u Londonu na kojoj su zatražili temeljitu evaluaciju nesreće.
Zaključak čelnika kruzerskih vijeća i udruga na svjetskoj razini ipak se složilo da je riječ o jednom od najsigurnijih načina putovanja Christine Duffy, predsjednica asocijacije Cruise Line International bila je jasna: 'Kruzerska industrija jedna je od najsigurnijih rekreativnih industrija globalno.'



Londonska press konferencija održana povodom prevrnuća Coste Concordie ipak ostavila prostor za mnoga pitanja, bez obzira na generalni optimizam organizatora.

'Brodovi su veći, ali su veće i mjere sigurnosti. Mnogo se napravilo na sustavu prevencije, to je ono što nas zanima. Zadovoljni smo stabilnošću brodova, rutinama evakuacije, vatrogasnim procedurama', rečeno je na konferenciji.

Postavilo se, naravno, i pitanje kompetencije kapetana brodova da procijene kritične situacije. Predstavnici industrije odgovorili su da su svi kapetani prošli četverogodišnji studij te proveli dugi niz godina na brodovima, od čina kadeta do čina kapetana. Usto, pomorska industrija je strogo regulirana, istaknuto je. To bi možda trebalo djelovati kao utjeha, no očito da se incidenti mogu provući kroz sijaset zaštitnih mjera.

Povuklo se i pitanje je li dopušteno kapetanu napuštanje broda prije ostalih putnika. Međunarodni zakon ne propisuje ništa na tom tragu, ponekad je čak i bolje da kapetan napusti brod ranije. U slučaju Condordie, još je uvijek prerano za zaključak da li je kapetanovo napuštanje broda prije nekih drugih bilo opravdano ili ne.

Zanimljivo pitanje bilo je treba li hotelskom osoblju na brodu bolji trening za slučaj uzbune. Premda je najavljeno da će se vjerojatno postrožiti njihova edukacija o sigurnosnim mjerama, već se sada na snazi tzv. plan za uzbunu koji svakom članu posade broda nalaže što točno činiti u takvim situacijama.

Na kraju, za bilo kakve radikalnije promjene u međunarodnoj regulativi za kruzere morati ćemo pričekati proljeće kada se sastaje Međunarodno vijeće za sigurnost na moruz.

Izvor: tportal

Istraživanje: Cruiseri donose više štete nego koristi

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju. Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu,

koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma, piše danas tportal.

Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti toga oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje s ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana itd.

Tijekom višegodišnjih istraživanja koje je proveo za svoj doktorski rad, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i suradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja utjecaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrij troškove ednosti izračunao izravne
onečišćenja.

Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u.

Carićev rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu, kako za vrijeme istraživanja tako i nakon obrane disertacije.
Autorica netom izišle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim ne samo za hrvatsko društvo nego cijeli Mediteran. To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obavezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar.



mok.hr

65 godina od ukaza Josipa Broza Tita

Jubileji velikih riječkih brodara: Jadroliniji slavlje, Jugoliniji lumin tuge

Dok je Jadrolinija vitalna i jaka kompanija s 50 brodova, Jugolinija/Croatia line živi tek u sjećanju pomoraca i Riječana

http://img820.imageshack.us/img820/6359/jubilejivelikihrijeckih.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/820/jubilejivelikihrijeckih.jpg/)


RIJEKA Odlukom predsjednika Vlade FNRJ i maršala Jugoslavije Josipa Broza Tita prije 65 godina osnovane su dvije najveće riječke i hrvatske pomorske kompanije Jadrolinija i Jugolinija. Prva je još uvijek živa i vrlo vitalna s flotom od 50 brodova kojima Jadrolinija i danas uspješno povezuje hrvatsko kopno i otoke. Druga je nažalost neslavno završila u stečaju pod nazivom Croatia Line.

Povijesna odluka o osnivanju riječkih brodara potpisana je 20. siječnja 1947. godine, a u dijelu koji se tiče osnivanja Jadrolinije navodi se kako je riječ o osnivanju državnog privrednog poduzeća općeg državnog značaja pod nazivom »Jadranska linijska plovidba«, koje je pod administrativno-operativnim rukovodstvom Ministarstva pomorstva FNRJ. Dio odluke odnosi se i na početni kapital od 6,9 milijuna dinara i osnovna radna sredstva, a to je bio ukupno 41 parobrod s kojima će kompanija prevoziti robe i putnike morem. Nova kompanija nastala je kao sljednica Jadranske plovidbe, Dubrovačke plovidbe i ostataka Zetske plovidbe.

Bijela flota

Već do 1960. godine bijela flota imala je ukupno 65 uglavnom klasičnih brodova, nakon čega je 1. siječnja 1963. godine u promet uveden prvi trajekt »Bodulka«, te je uslijedilo uspostavljanje prvih međunarodnih linija. Akt o osnivanju jedan je od važnijih datuma u povijesti Jadrolinije, koja povijesne korijene vuče iz 1872. godine i prve plovidbe parobroda »Hrvat« od Rijeke do Senja.

Povijest Jugolinije također je vrlo burna i živopisna. Riječ je o kompaniji koja je uživala primat najvećeg linijskog brodara na Mediteranu, te povijest bilježi da je Jugolinija imala ukupno 187 brodova u floti, linije sa svim svjetskim kontinentima, te bila kompanija koja je diljem svijeta činila poznatim Rijeku, Hrvatsku i tadašnju Jugoslaviju. Aktom o osnivanju Jugolinije (puni naziv Jugoslavenska linijska plovidba) kompanija je stvorena na tada postojećoj floti od nacionaliziranih brodova, ratnog plijena i ratne reparacije, a naknadno je obavljena decentralizacija te je brodovima Jugolinije 1955. godine osnovana Atlantska plovidba, Tankerska plovidba i Splošna plovba. Nešto ranije, 1950. godine u Rijeci osnovana je Jadranska slobodna plovidba, a riječ je o današnjem Jadroplovu čije je sjedište u Splitu. Pored navedenog, Jugolinija je imala svoje predstavnike u svim najvećim lukama svijeta i bila je začetnik kontejnerskog i ro-ro prijevoza u bivšoj državi.

Najteži udarac

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kompanija je dobila novo ime Croatia Line i tada je u floti imala 50-tak brodova, te ukupno oko 3.000 zaposlenih. Zbog financijskih problema, gubitka linija i rasprodaje flote kompanija je 1999. godine završila u stečaju, koji se nažalost pretvorio u grubu likvidaciju. Iako je zadnji brod Croatia Linea završio u rezalištu 2003. godine, svjetskim morima i danas plovi osam brodova koji su bili dio flote CL-a. Propast ove riječke kompanije najveći je udarac kojeg je pretrpjelo hrvatsko pomorstvo u 20 godina samostalnosti hrvatske države. Svejedno, uspomena na Jugoliniju/Croatia Line i danas je vrlo živa među tisućama pomoraca, koji su plovili na ovim brodovima, pa je i zbog njih važno spomenuti se na važne datume u njezinoj povijesti. Prije desetak godina ozbiljno se zagovarala i opcija osnivanja novog riječkog brodara, registrirana je i tvrtka pod nazivom Kvarnerska plovidba, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru. Stoga, preostaje tek zabilježiti povijesne datume. Jadroliniji slavlje, a Jugoliniji tuga za 65. rođendan.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ri-Servis/Jubileji-velikih-rijeckih-brodara-Jadroliniji-slavlje-Jugoliniji-lumin-tuge

Pokušaj pljačke

U Bangladešu napadnut brod Lošinjske plovidbe "Hana", časnik ozlijeđen nožem

U pokušaju pljačke ozlijeđen je 30-godišnji pomorac M.Š koji je primio pomoć u medicinskom centru Chittagong te je izvan životne opasnosti

http://img151.imageshack.us/img151/7976/ubangladesunapadnutbrod.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/151/ubangladesunapadnutbrod.jpg/)


Lošinjska plovidba u subotu je izvijestila da je rano jutros po lokalnom vremenu u Bengalskom zaljevu, na sidrištu Chittagong u Bangladešu, pokušana pljačka broda »Hana« u njihovom vlasništvu te da je jedan pomorac ozlijeđen.

»U pokušaju pljačke našeg broda ozlijeđen je 30-godišnji pomorac M.Š., 2. časnik palube«, stoji u priopćenju Lošinjske plovidbe-Brodarstvo d.o.o.

Razbojnici su se na brod, usidren pred lukom, popeli u subotu oko tri sata ujutro, s namjerom da opljačkaju spremište brodske opreme, ali ih je tijekom rutinskog obilaska broda uočio ozlijeđeni pomorac, drugi časnik palube na "Hani", i alarmirao ostatak posade. Dan je znak za uzbunu, članovi posade na dužnosti krenuli su se povlačiti u nadgrađe, sukladno uputama kompanije za slične situacije, u bijeg su se dali i pljačkaši, no jedan od njih pri tom je bacio nož i pogodio ga.

- Drugi časnik prebačen je nakon napada u bolnicu, gdje je i operiran. Stanje mu je stabilno i izvan je životne opasnosti. Po operaciji prebačen je u jednu privatnu kliniku u Chittagongu, gdje se oporavlja. Uspio se telefonom javiti obitelji, s kojom smo i mi u stalnom kontaktu. Prema riječima tamošnjih liječnika, oporavak će trajati najmanje dva dana, tako da je još prerano govoriti kada bi se mogao vratiti kući, kazao je Zlatko Moković, predsjednik uprave Lošinjske plovidbe.

Brod "Hana" u Chittagong je doplovio iz Južne Koreje s teretom cementnog klinkera, a Moković ističe kako u toj luci do sad nije bilo sličnih incidenata.

- O napadu su obaviještene i bangladeške vlasti, a tamošnja policija također je ostala iznenađena napadom na brod na sidrištu kakav se, tvrde, u njihovoj luci već dugo nije dogodio, kaže Moković.

Nitko od ostalih članova posade broda pod zapovjedništvom kapetana Josipa Hrvatina u napadu pljačkaša nije ozlijeđen pa će "Hana", po završetku iskrcaja tereta nastaviti putovanje prema ranije utvrđenom rasporedu.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/U-Bangladesu-napadnut-brod-Losinjske-plovidbe-Hana-casnik-ozlijeden-nozem

Istraživanje: Cruiseri donose više štete nego koristi

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju. Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu...

Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura
...
Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura...


Institut za turizam je u Zagrebu? Divne li centralizirane države :bash: A kako točno su izravni troškovi od onečišćenja od ispušnih plinova 380 miljuna eura? Kao da mi imamo postrojenja za obradu ispušnih plinova pa da se zna cijena obrade? I jel on siguran da bura te plinove nije odnila u Italiju, pa su nam možda troškovi manji?

U "Lenac" stiže novi dok

2011. godine, Brodogradilište Viktor Lenac potpisalo je ugovor s ukrajinskim brodogradilištem Kherson State Plant "Pallada" za kupovinu novog doka. Novi dok bit će isporučen u svibnju 2012. u ukrajinskom brodogradilištu, koje ima dugogodišnje iskustvo u gradnji takvih dokova, te dotegljen u Rijeku. Stavljanje novog doka u operativnu funkciju planirano je za lipanj 2012.

Dok je kompozitnog tipa s betonskim pontonima i čeličnim tornjevima slijedećih dimenzija:

Duljina palube pontona: 139,50 m
Duljina preko svega: 155,50 m
Svijetla širina između tornjeva: 24,50 m
Širina preko svega: 32,40 m
Nosivost: 8.500 t

Dok je u visokom stupnju gotovosti. Opremanje je u završnoj fazi i rade se dorade prema zahtjevima Viktor Lenca.

Ciljano tržište novog doka su manji brodovi, prije svega tankeri za prijevoz kemikalija, LPG, trajekti i manji putnički brodovi, manji brodovi za opći teret i kontejneri, te preinake manjih offshore brodova.

Brodogradilište sada broji dva doka, Dok 5 i Dok 11. Početkom 2011. godine izvršena je opsežna obnova Doka 5 otkad je kupljen prije 40 godina u Nizozemskoj. Dok 11 je najveći dok, koji može primiti brodove veličina Aframax i Suezmax.

Uvođenjem trećeg doka Viktor Lenac povećava svoj kapacitet, a prije svega fleksibilnost u prihvatu manjih brodova, te oslobađa dio kapaciteta većih dokova.

Izvor: Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

Končar ne odustaje: Kupit ću brodogradilišta

Jadranska ulaganja d.o.o. u vlasništvu obitelji Končar, ne odustaju od privatizacije triju brodogradilišta - 3. maja, Brodotrogira i Kraljevice, a u dobivenom upitniku koji se odnosi na strukturu ulaganja koji im je ovog tjedna poslala nova državna administracija vide pozitivan korak naprijed u nastavku privatizacijskog postupka koji je počeo još prije dvadesetak mjeseci.

Proces je jedno vrijeme zapeo u »slijepu ulicu« iz koje je počeo izlaziti tek ovog tjedna sa slanjem upitnika koji je već vraćen pošiljatelju. U novoj pregovaračkoj ekipi je i Ruđer Friganović koji je bio i u ranijem sazivu u čemu se vidi kontinuitet koji je nužan za tako složen proces koji se događa pod budnom paskom komisije Europske unije. Njeni će stručnjaci s pažnjom iščitati i prvo izvješće o dosadašnjoj privatizacijskoj fazi koja, istina, nije daleko odmakla, a rok za završetak cjelokupnog procesa je sredina srpnja sljedeće godine kad će Hrvatska postati punopravna članica EU-a. Ne dobije li Hrvatska do tada nove vlasnike za četiri škvera koja su u teškoćama, morat će vratiti sve državne potpore koje su dobivene od 2006. godine.

»Prevladao je zdrav razum koji svjedoči o dobrim namjerama nove državne administracije«, kaže za Vjesnik dr. sc. Nenad Končar, direktor tvrtke Jadranska ulaganja d.o.o. komentirajući prvi korak nove Vlade u sektoru brodogradnje. Jadranska ulaganja d.o.o. i dalje su spremna u tri škvera uložiti 183 milijuna eura i u ukupnim troškovima restrukturiranja uložiti 40 posto vlastitih sredstava. U upitniku su istakli kako ostaju pri istoj ulagačkoj strukturi koju su naveli u programu restrukturiranja. Od države, kao ni od bilo koga drugog ne traže poticaje koji nisu dopušteni u EU. Računaju na potpore koje EU daje za sektor istraživanja, inovacija i razvoja, tzv. horizontalne potpore.Dosadašnje odugovlačenje s privatizacijskim postupkom neosporno je otežalo poziciju zainteresiranog kupca, ali i samih brodograđevnih tvrtki u kojima se gubici gomilaju, knjige narudžbi su sve tanje, a vrijednost novogradnji sve manja. S ocjenom prema kojoj odugovlačenje nije dobro ni za koga, ponajmanje za škverove, slaže se i dr. Končar dodajući kako se faktor neizvjesnosti najteže podnosi zbog ugovaranja novih poslova. U takvoj napetoj situaciji potencijalni naručitelji nisu sigurni da će im se naručeni brod isporučiti pa se predomišljaju.

Stanje na svjetskoj brodograđevnoj sceni opet je loše. Nakon prebrođene krize koja se dogodila 2008., kriza je ponovo zakucala na brodograđevna vrata i teško je prognozirati koliko će ona biti duboka i koliko će trajati. Jedno je sigurno; kriza je ponovo tu i već su je osjetila neka od najvećih i najbogatijih svjetskih brodogradilišta u Kini i Južnoj Koreji čije su knjige narudžbi posljednjih mjeseci sve tanje. Da je tržište brodskih kapaciteta zasićeno svjedoče i cijele flote koje u sidrištima.

»Tržište ne možemo mijenjati, ali mu se moramo prilagođavati jer je to jedini put prema opstanku i uspješnom restrukturiranju. Što se brže prilagodimo, to će se prije postići zdravo poslovanje. Uljanik se primjerice brže prilagodio i uspjeh je tu«, kaže dr. Končar koji smatra kako se u restrukturiranje trebalo i do sada ići jer je ono nevezano uz novog vlasnika. Formula uspjeha prema njegovu je mišljenju sadržana u postizanju fleksibilnosti poduzeća i njegovoj prilagodljivosti tržištu. Dva od tri škvera za koje je zainteresirana njegova tvrtka - 3. maj i Brodotrogir su veliki sustavi, tromi i za njih je mnogo teže pronaći posao nego za manju Kraljevicu koja odrađuje manje poslove. Bez obzira na to tko je vlasnik, u brodogradilištima je nužan prilagodljiviji sustav, a potezi u tom smjeru očekuju se i od sadašnjih uprava, ali i od Vlade RH, dodaje Končar.

Koliko su velika hrvatska brodogradilišta troma i neefikasna svjedoči podatak da nijedno koje je danas u teškoćama i u postupku privatizacije, unazad jedanaest godina nije završilo niti jednu godinu s pozitivnim poslovanjem. To upućuje na zaključak da je hrvatska brodogradnje kroničan bolesnik koji zahtijeva određenu terapiju.

Na upit hoće li biti »bolnih rezova« i kakvih, Končar odgovara da ne želi nikoga plašiti jer će učiniti sve da rezova bude što manje. Zavarivača, dodaje, kronično nedostaje kao i inženjera brodogradnje. Smatra kako se stipendijama mladi mogu privući deficitarnim zanimanjima, a prekvalifikacijom i doškolovanjem, koje inače potiče Europska unija, nastojat će riješiti dio problema tehnološkog viška. Dio radnika sigurno će se odlučiti za stimulativne otpremnine za što će se morati osigurati kvalitetna sredstva.

Bivša državna administracija, podsjeća Končar, potkraj prošle prošle godine uputila je zahtjev Uniji za potporama koje se odnose za doškolovanje i prekvalifikaciju za 500 ljudi što je tek »kap u moru« takvih potreba jer se cjelovito učenje pokazuje kao nužnost.

Jedna od mjera na kojoj će novi vlasnici četiriju brodogradilišta koja su u teškoćama i u privatizacijskom postupku morati inzistirati svakako je usmjerenje prema gradnji složenijih brodova, od kruzera, megajahti, brodova za ribarsku industriju, zahtjevnijih brodova za potrebe industrije nafte i plina, brodova za obalnu stražu. Zapravo je riječ o nužnosti prilagođivanja tržištu koje je u ovom trenutku zasićeno određenim proizvodima koji se, uz to, mnogo brže i jeftinije mogu graditi u dalekoistočnim brodogradilištima.

Končar mlađi kaže kako ozbiljno razmišljaju i o novim proizvodima u domaćim škverovima. Osluškujući potrebe tržišta i riječ stručnjaka s brodograđevnih fakulteta, instituta i drugih mjerodavnih mjesta na kojima se koncentrirala domaća pamet, najavljuje moguću proizvodnju superluksuznih jahti u Brodotrogiru u suradnji s još nekim partnerima. Svjestan je da je teško ući u nov posao za koji se nema referenci, ali da se može svjedoči primjer Uljanika i njihove orijentacije.

Do sada u Hrvatskoj nije proizveden takav luksuzni objekt pa će Jadranskim ulaganjima, ako postanu vlasnici triju tvrtki, takva orijentacija predstavljati velik izazov. Razmišljaju, doznajemo, i o mogućoj gradnji brodova za potrebe LNG-a.

»Tržište jednostavno ne možemo krojiti prema našim željama nego mu se moramo prilagođavati i pratiti trendove. Zato nam je nužna kvalitetna i kontinuirana suradnja sa znanstvenicima i stručnjacima od kojih smo već jako mnogo naučili. Borit ćemo se na svim frontovima pa ćemo vidjeti kako će na naše poteze odgovoriti tržište«, samozatajno će dr. Končar koji je govoreći o domaćoj pameti koju treba mnogo više respektirati nego što je to bio slučaj do sada, pohvalio projekt pučinskih vjetroelektrana koje bi se mogle graditi i na hrvatskom Jadranu. Na sjeveru Njemačke i još nekih drugih europskih gradova instalirane su moćne vjetroturbine za što su njemački stručnjaci osmislili i proizveli potrebnu tehnologiju.

»O tom projektu ne bi trebalo pričati kao o nečemu što se može realizirati u dalekoj budućnosti, jer i mi u Hrvatskoj imamo pamet o čemu svjedoči primjerice i tvrtka Končar koja je već proizvela vjetroagregate snage 17 megavata na Pometenom brdu. Hrvatska pamet se dokazala i u tom sektoru i zato smatram da je projekt pučinskih vjetroelektrana prof. Branka Klarina sa splitskog FESB-a moguć, i to u skoro vrijeme. Realizacija bi bila još brža i kvalitetnija ako bi Vlada odlučila podići taj projekt na stratešku razinu kakvu je prije više godina dobio projekt gradnje autocesta. U Njemačkoj je primjerice upravo orijentacija na gradnju u sektoru alternativne energije pokrenula gospodarski razvoj i rezultirala osjetnim zapošljavanjem. Hrvatska može dobiti tehnologiju, imamo znanje i kapacitete i zašto ih onda dijelom ne uposliti i s tim novim proizvodima. Inače, sektor inovacija u brodogradnji potiče i Europska unija, a povezivanje brodogradnje i energetike (obnovljivi izvori) već je neko vrijeme svjetski trend«, kaže Končar.

Treći maj

Skupina hrvatskih stručnjaka svojedobno je zaključila kako je upravo vrijeme recesije vrijeme za ulaganje u nove proizvode i povećanje intelektualnog kapitala. S tom se ocjenom slaže i naš sugovornik podsjećajući na vrijeme dvadesetih godina prošlog stoljeća kad se u Americi za velike ekonomske krize i recesije krenulo s tehnološkim napretkom koji je napokon zemlju i izvukao iz krize.

»EU danas daje horizontalne potpore za razvoj i inovacije i sada je na Hrvatskoj da se za njih izbori. Inovacije, istraživanje i razvoj pravi su put prema stabilnom gospodarstvu. Istina, riječ je o ciklusu koji dulje traje, ali je bitno u njega zakoračiti i uhvatiti korak s onima koji u tome prednjače«, kaže Končar.

Stručnjaci koji su sudjelovali na XII. paneuropskom pomorskom simpoziju prošle godine u Splitu, donijeli su Deklaraciju u kojoj se ističe stav prema kojem treba hitno krenuti u spašavanje nacionalne brodogradnje. Hrvatska brodogradnja je, smatraju stručnjaci, strateški dio nacionalnog gospodarstva koji može već u ovoj godini postati jedan od pokretača izlaska iz krize i višegodišnje recesije te tako pridonijeti konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Na upit je li danas pravo vrijeme za to, Končar odgovara potvrdno:

»Nema se što čekati. Sada je pravo vrijeme da se krene u taj proces, jer se čekanjem problemi samo produbljuju«.


DIV zainteresiran za kupnju Brodosplita

Da se nova vlast ozbiljno priprema za preuzimanje odgovornosti kad je riječ o brodograđevnoj industriji, svjedoči najava sastanka koji će se na temu privatizacije četiriju škverova održati uskoro u Ministarstvu gospodarstva. Najavu sastanka potvrdio nam je Darko Pappo, član Uprave samoborskog DIV-a d.o.o. koji je jedini zainteresiran za kupnju Brodosplita. Na upit hoće li DIV ostati pri ranijoj najavi prema kojoj će njihova ponuda ostati važeća do kraja siječnja, Pappo odgovara kako su određivanjem roka za provedbu natječaja zapravo željeli potaknuti odgovorne na brže postupanje u privatizacijskom postupku koji se uvelike otegnuo.

»Odugovlačenje nikomu nije u interesu. Ni brodogradilištima niti nama koji moramo voditi računa o zaštiti svog poslovanja«, kaže Pappo.

Potpore za restrukturiranje brodogradilišta

Hrvatska je krenula u sveobuhvatno restrukturiranje četiriju brodogradilišta putem privatizacije kako bi se uspostavila dugoročna održivost na tržišnim osnovama uz osiguranje punog poštivanja pravila EU-a o državnim potporama. Datum, 1. ožujka 2006. predstavlja početak procesa restrukturiranja i od tada se sve dodijeljene potpore u brodogradnji smatraju potporama za restrukturiranje. Vlastiti doprinos zainteresiranih kupaca mora iznositi najmanje 40 posto od ukupnih troškova tog procesa koji ujedno podrazumijeva smanjenje brodograđevnih kapaciteta za 21 posto, odnosno s 471.324 CGT na 372.346 CGT. Ukupna godišnja proizvodnja četiriju škverova u teškoćama ograničava se na 323.600 CGT u razdoblju od 10 godina. Restrukturiranje se mora provesti u roku od pet godina. Hrvatska mora poštivati preuzete obveze na što je nedavno upozorio i Šefan Fuele, povjerenik Komisije za proširenje koji je zaprijetio da će Komisija, ako Hrvatska ne poštuje dogovorene uvjete, zatražiti vraćanje pomoći u vidu potpora koje su škverovima dane od 2006.
Nejasne i nedorečene obveze

Koliko su i dalje neki dijelovi ispregovaranih obveza prema EU nejasni i nedorečeni, svjedoči i Končarov zahtjev za pojašnjenjem koji je uputio Ruđeru Friganoviću. Pojašnjenje se odnosi na citat iz Izvješća o ispunjavanju obveza iz poglavlja 8. od 1. srpnja 2011. u kojem stoji: Hrvatskim zakonodavstvom je utvrđeno da brodogradilišta svoju djelatnost gradnje brodova obavljaju na pomorskom dobru, odnosno nekretninama u vlasništvu države, a tijekom pregovora (sukladno dogovoru sa službama Komisije), utvrđeno je kako koncesijska naknada za korištenje pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene (brodogradilišta) treba biti uvećana. Službe Komisije su, naime zaključile kako prije nije utvrđena koncesijska naknada utemeljena na tržišnim osnovama te je stoga u suprotnosti s odgovarajućim pravilima EU-a. U veljači 2011. Vlada RH je s upravama svih brodogradilišta u teškoćama sklopila dodatke ugovorima o koncesiji pomorskog dobra koji sadrže novi iznos koncesijske naknade za uporabu pomorskog dobra, utemeljenu na tržišnim osnovama.

Izvor: vjesnik.com; Jadranka Klisović

Dobra stvar za Lenac...pitam se na koji nacin ce dok transportirat...

Dobra stvar za Lenac...pitam se na koji nacin ce dok transportirat...

Teglit će ga remorker

Šibenska ‘Jezera’ otplovila u sjećanje

Iz indijskog Alanga stigla je vijest o rezanju broda “Texas”, izgrađenog 1987. godine, iza čijeg se današnjeg imena kriju nekadašnja “Jezera” koja su šest godina plovila u floti tadašnje “Slobodne plovidbe” iz Šibenika.

Brod za prijevoz općih tereta i spremnika, nosivosti 18.030 tona i 925 TEU-a, prodan je u staro željezo za nešto više od 3,6 milijuna dolara što su otišli na račun grčke kompanije “Oceanmaris Management” koja je bila posljednji vlasnik broda.

Uz pomoć Milka Kronje, dugogodišnjeg sindikalnog povjerenika “Slobodne plovidbe” i aktualnog voditelja šibenskog ureda SPH, rekontrurirali smo “život” broda “Jezera” od tadašnjih istočnonjemačkih navoza do indijskih plaža.

- Posada pod zapovjedništvom kap. Nedjeljka Bobića preuzela je novogradnju 27. veljače 1987. u brodogradilištu “WEB Warnowwerft“ u Warnemuendeu. Bio je to drugi u seriji od tri naručena broda za “Slobodnu plovidbu” koja se u to doba nalazila u velikom usponu.

Dužina broda iznosila je 165,5 metara, a širina 23,05 metara. MAN-ov stroj, snage 7600 kilovata, omogućavao je brzinu od 16 čvorova.

Međutim, zanimljivo je istaknuti da je brod zaplovio pod imenom “Borussia”, jer je odmah ušao u vremenski zakup njemačke kompanije “Hapag-Lloyd”, gdje je na liniji Europa–Daleki istok zamijenio njihov brod istog imena koji je na toj liniji plovio od 1965. godine, kada je izgrađen, pa sve do kraja 1986. kada je završio u rezalištu - ističe Kronja.

“Jezerima” je u veljači 1991., nakon isteka zakupa, vraćeno prvobitno ime, ali samo zakratko.

Naime, u studenome iste godine, tijekom ratnog “bijega” hrvatskih brodova pod strane zastave, “Jezera” su zaplovila pod zastavom Svetog Vincenta i Grenadina, a u veljači 1992. imenu dodan sufiks “Delmas”, te je u zakupu Francuza plovio na liniji Europa–zapadna Afrika, a kasnije i između SAD-a i zapadne Afrike.

U 12 mjeseci prodali 6 brodova

- U travnju 1993. od strane unajmljivača brod je dobio novo ime “Francois de Sale” i pod njim je plovio do konca siječnja 1994. kada je zakup istekao, ali iako je brod nastavio plovidbu istim rutama, više nikada nije vratio izvorno ime, a posabice nakon što je u Gibraltaru brod predan novom vlasniku, poznatoj danskoj grupaciji “Torm”.

To je bio zadnji, šesti brod “Slobodne plovidbe” koji je bio prodan u manje od godinu dana, jer su od početka 1993. flotu redom napuštali “Bihać”, “Jablanica”, “Murter”, “Vodice” i “Tijesno” u namjeri popravljanja likvidnosti šibenskog poduzeća - dodaje pomorski kroničar.

Za Dance je brod plovio sve do 2003. pod imenom “Torm Birgitte” i bahamskom zastavom nakon čega su ga kupili Grci i preimenovali u “Aeolian Sky”, dok je bahamsku zastavu zamijenila ciparska.

- Iduća promjena imena uslijedila je 2006. kada je brod postao “Safmarine Texas”.

Pod tim imenom su bivša “Jezera” plovila praktički do samog kraja, odnosno do zadnjeg putovanja na uobičajenoj relaciji između Savannaha, Philadelphije, Takoradija, Lagosa i Douale, koje je završio polovicom studenoga prošle godine.

Prije odlaska u rezalište, ime broda skraćeno je u “Texas”, ali kao kuriozitet ostat će zabilježeno da je tek tada, početkom minulog prosinca, prvi put doplovio u Jadran, odnosno u crnogorsku luku Bar. Kraj je stigao na pijesku indijskog Alanga, gdje je doplovio 13. siječnja, malo prije no što je brod stigao napuniti 25 godina po krmi - zaključuje Kronja.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Gordan Zubčić

BDI U mjesec dana strmoglavio se 48,4 posto
Pad cijena vozarina - zvono na uzbunu

Za kvalitetnu procjenu razvoja događaja u svjetskom gospodarstvu najčešće i nisu nužne neke komplicirane analize, dovoljno je pogledati grafikone koji prikazuju međusektorske trendove i koji govore više od tisuću riječi, pišu u ponedjeljak analitičari ST Investa. Jedan, poznat bolje upućenim analitičarima i stručnjacima je grafikon indeksa Baltic Dry koji pokazuje promjene potražnje, a time i cijena prijevoza tzv. rasutih tereta brodovima. Indeks nije ograničen samo na zemlje uz Baltičko more, kako bi se po imenu moglo zaključiti, a priprema ga burza Baltic Exchange sa sjedištem u Londonu.

Baltic Dry Index (BDI) donosi kvalificiranu procjenu cijene prijevoza robe morem. Obuhvaća 26 svjetskih glavnih plovnih putova, uzimajući u obzir složene pokazatelje vremena najma brodova, trajanja putovanja i slično, za brodove klasa handymax, panamax i capesize dry bulk koji mogu prevoziti najrazličitiju robu poput ugljena, rude, žita, plastičnih granula, umjetnih gnojiva...

Indeks izravno pokazuje odnos ponude i potražnje za prijevozom tereta morem, ali neizravno mjeri odnos globalne ponude i potražnje za robama, materijalima i sirovinama, odnosno promjene u trgovini, a time i razinu gospodarske aktivnosti u svijetu. Utoliko predstavlja važan ekonomski indikator, i to prognostički, budući da predviđa promjene ekonomske aktivnosti. Nije, dakle, riječ o pokazatelju koji se odnosi samo na brodarski biznis. Upravo zato analitičare jako brine što je Baltic Dry samo u posljednja tri mjeseca izgubio čak 54,4 posto svoje vrijednosti, od toga 48,4 posto u samo mjesec dana; dakle, doživio je pravi slom. Analitičari to vide kao posljedicu europske dužničke krize kojoj se nikako ne nazire kraj.

Utoliko BDI ne pokazuje samo višak ponude brodskih kapaciteta, nego sve manju potražnju u Europi za robama koje služe kao sirovine i poluproizvodi u industriji. Baltic Dry dobit će svoj odraz i na tržištima kapitala jer analitičari zbog njega preporučuju ulagačima da se klone kompanija koje na europskom tržištu prodaju proizvode jako ovisne o ekonomskim ciklusima, kao i američke dionice s velikom »izloženošću« europskim kupcima.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=AF21772A-D9F8-4ECA-B219-5BFD0F926BE9

Njemački "Ems" čeka popravak u trogirskom škveru

Na remont u “Brodotrogir” doplovio je brod “Ems”, nosivosti 5408 tona, koji se nalazi u vlasništvu kompanije “Werse Bereederung” iz njemačkoga grada Munstera. U trogirskom škveru sada se obavljaju različiti remontni radovi na tri mini kruzera izgrađena u splitskom BSO-u, te na brodu za prijevoz cementa “Eastcoast”, domaćoj javnosti poznatijem po nekadašnjem imenu “Ask”.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/162184/Default.aspx

Dvije ponude za dvije luke nautičkog turizma na lokaciji otok Sv. Katarina-Monumenti

U sjedištu društva Brijuni Rivijera d.o.o. u Puli danas je povjerenstvo Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture javno otvorilo ponude za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luka posebne namjene i to za „luku nautičkog turizma Sveta Katarina“ i „Luku 2“,
na lokaciji razvojnog programa Brijuni-Rivijera „otok Sv. Katarina-Monumenti“.

Pristigle su dvije ponude, jedna od Kermas Vod Četiri d.o.o. sa sjedištem u Vodnjanu i druga od Stangl Consult Gmbh c/o Revivisco d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu koja je nepotpuna, a dio dokumentacije je na engleskom jeziku te kao takav nije razmatran.

Društvo Kermas Vod Četiri d.o.o. je ponudilo iznos planirane ukupne investicije od ukupno 29.971.611,00 eura i planiranu zaposlenost 160 osoba. Također, ovo je društvo ponudilo stalnu koncesijsku naknadu od 2,20 kuna po metru kvadratnom, a promjenjivi dio u iznosu od 2,10% od ukupnog godišnjeg prihoda.

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije donijet će se do 15. ožujka 2012. godine.*
*
mmpi.hr

Korčula: počela ovogodišnja sezona kruzera

U korčulansku luku danas je uplovio prvi brod na kružnim putovanjima u ovoj godini čime je počela nova sezona dolazaka kruzera. S manjim malteškim kruzerom Artehuza u Korčulu je doputovalo 50-ak turista iz SAD-a
za koje će biti upriličeno razgledavanje povijesne baštine grada te organizirana viteška igra Moraška.

Tijekom 2011. godine u Korčulu je uplovilo 186 brodova na kružnim putovanjima s kojima je doputovalo 59 tisuća turista, a u ovoj godini očekuje se približno sličan broj posjetitelja.
*
mmpi.hr

Radnicima Nauta Lamjane u veljači tri minimalca i pola otpremnine!

Radnici remontnog brodogradilišta Naute Lamjane u stečaju dobili su rješenje Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca o isplati tri minimalne plaće i jedne polovine otpremnine. Radi se o prosječnom iznosu od 12 do 14 tisuća kuna po radniku koje će im biti isplaćene početkom veljače. Glavni, većinski dio radničkih potraživanja rješavat će se kroz stečajni postupak škvera.

- Radnici Naute Lamjane nisu primili plaću lani od srpnja te će im dobro doći novac koji će im isplatiti država, a koja će kasnije svoja potraživanja naplatiti kroz stečajni postupak. Mi smo maksimalno ubrzali ovu proceduru u čemu su pomogli radnici koji su se odrekli prava na žalbu. Većinski dio potraživanja rješava se stečajnim postupkom. Ona su radnicima priznata i nema straha od neisplate, kaže sindikalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vedran Uranija.Što se tiče samog stečajnog postupka, Uranija naglašava da sindikalisti nastavljaju svoju borbu da škver nastavi s radom, a sastoji se od dva koraka.

- Prvi korak jest da država raskine koncesiju s britansko-švicarskim konzorcijem IO Adriom, za što postoji zakonska osnova. Uskoro ćemo se sastati s novim ministrom mora, prometa i infrastrukture Zlatkom Komadinom s kojim ćemo razgovarati na ovu temu. Raskidanje koncesije je preduvjet da se ide u prodaju tvrtke i ponovnim oživljavanjem osnovne djelatnosti. Posla za brodogradilište ima i to za više od sadašnjih sedamdeset i pet radnika plus kooperante. Također, razgovaramo s nekoliko respektabilnih investitora domaćih i stranih, među kojima je i jedna tvrtka iz Zadra s čijim predsjednikom uprave sam jučer bio u kontaktu.

Podsjetimo, stečaj nad Nautom Lamjanom pokrenulo je Odmaralište IO Adria, tvrtka čiji je vlasnik IO Adria, nekadašnji Jupiter Adria i vlasnik škvera. Radnici su godinama upozoravali kako se sustavno radi na uništavanju škvera i kako je cilj vlasnika izgradnja i prodaja apartmana te su u tom smjeru išle i izmjene Prostornog plana Općine Kali. Je li u poslovanju Naute Lamjane bilo nezakonitih aktivnosti istražuje i Županijsko državno odvjetništvo u Zadru.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/25012012/radnicima-nauta-lamjane-u-veljaci-tri-minimalca-i-pola-otpremnine

Mediteranska plovidba ide u stečaj

Mediteranska plovidba ide u stečaj. Stečajni pokrenuo je Trgovački sud u Dubrovniku, a za stečajnog upravitelja imenovan je Mato Pušić.Svi su vjerovnici, kako javlja HRT, pozvani da u roku od 15 dana od objave oglasa u Narodnim novinama prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju.Ročište za ispitivanje prijavljenih potraživanja vjerovnika zakazano je za 29. ožujka ove godine, nakon čega će se održati i izvještajno ročište.

Mediteranska plovidba još je krajem listopada prošle godine najavila da će predati zahtjev za pokretanje stečaja. Ta najava je stigla nakon što je na dražbi u Rotterdamu prodan njihov zadnji brod duge plovidbe, što je ujedno označilo i propast svih planova za postizanje dogovora s najvećim vjerovnicima i dokapitalizaciju firme.Korčulanska Mediteranska plovidba osnovana je 1955. godine, a bavila se prijevozom smrznutih tereta.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/View/tabid/73/ID/78229/Mediteranska-plovidba-ide-u-stecaj.aspx

http://gfx2.aftonbladet-cdn.se/image/14269750/480/normal/23d4925a222d0/costa2.jpg (http://gfx.aftonbladet-cdn.se/image/14269750/500/normal/0e45c1a1f92d0/costa2.jpg)

http://gfx2.aftonbladet-cdn.se/image/14269749/480/normal/650dd92de7033/costa1.jpg (http://gfx.aftonbladet-cdn.se/image/14269749/500/normal/9cbd20d996033/costa1.jpg)

New Pics from Costa Concordia

:ohno:

Planirano 120.000 gostiju, a u Zadar ih došlo samo 18.000

Ako je suditi po podacima državne Lučke uprave, Zadar je u prošloj godini dosegnuo rekordne brojke u dolasku brodova za kružna putovanja.

U zadarsku luku i Sali na Dugom otoku lani je pristalo ukupno 98 kruzura s 28.677 gostiju. Od toga je samo u Zadru stiglo 18.655 gostiju, a u Sali njih 10.022.

Iako prognoze Lučke uprave za ovu godinu govore da će po broju dolazaka biti gotovo upola slabija (samo 55 kruzera) od prošle, novo rušenje rekorda očekuje se 2013., kad bi Zadar (i Sali) trebalo posjetiti između 35 i 40 tisuća gostiju s kruzera.

No, sve da tako i bude, te “buduće rekordne godine” u Zadar će doći čak tri puta manje gostiju s kruzera nego što je to bilo predviđeno u zaboravljenoj “programskoj, marketinškoj i financijskoj studiji” Županijske komore Zadar pod skromnim nazivom “Utjecaj dolazaka brodova za kružna putovanja u Zadar na gospodarski i turistički razvoj odredišta i regije”.

Pompozno predstavljanje

Podsjetimo, studija koja je pompozno predstavljena 2004. godine, predviđala je da će Zadar za četiri godine, dakle 2008., imati 120 tisuća gostiju s kruzera i zaradu od 5 milijuna eura! Uz uvjet, naravno, da se do referentne 2008. ostvare svi potencijali i mogućnosti Zadra kao kruzing destinacije predviđeni u studiji.

Od objave studije, međutim, prošlo je gotovo osam godina, od referentne godine nešto manje od četiri, a Zadar će, kako čujemo, svoj rekord oboriti tek 2013. A i tada će to biti čak triput slabije od predviđanja!

Zašto je Zadar podbacio? Zašto se Zadar nije razvio u kruzing destinaciju? Zašto je i ova studija, kao svojedobna ona o makroekonomskom razvoju Zadra dr. Branimira Lokina, ostala tek mrtvo slovo na papiru?

Jesu li prognoze studije koju je za Županijsku komoru tada izradila privatna tvrtka “Hosting international” bile namjerno prenapuhane kako bi se opravdala očito neisplativa državna investicija u pristanište za kruzere, a sve u prilog političkog uspona (tada) novog ministra Božidara Kalmete?

Jedna od autorica studije, Lea Grdović, tvrdi da studija iz 2004. nije bila napuhana i da su sve prognoze u njoj bile utemeljene na realnim, ali minimalnim pretpostavkama za razvoj kruzer turizma koje, nažalost, sve do danas u Zadru nisu dosegnute.

Realne prognoze

- Prognoze su bile realne i jako skromne jer su za polazište uzimale najniže cijene usluga, troškova, broja programa i dolazaka gostiju. Predlagali smo da se cijeli destinacijski paket Zadra izgradi za četiri godine, ali se malo toga, ne samo do referentne 2008. nego do danas, napravilo.

Zato me ne čude sadašnje brojke. Dobro je što i ovo imamo, a i kriza zadnjih godina nas je zeznula - kaže Lea Grdović koja je nakon angažmana na izradi studije dobila stalni posao u Županijskoj gospodarskoj komori kao stručni suradnik za turizam i malo gospodarstvo.

Zato smo je pitali što je studija sve predviđala, a do danas se nije znalo, moglo ili htjelo napraviti?

- Kao prvo, nije se napravila strategija razvoja turizma Zadarske županije. Zadar se, nadalje, nije izgradio niti afirmirao u prepoznatljivu kruzing destinaciju. Nedostaje mu kvalitetan destinacijski menadžment koji je prije svega posao turističkih zajednica i njihovih partnera - mišljenja je Grdović.

A koliko je među turističkim zajednicama i njihovim partnerima vladao interes za studijom na kojoj je trebao počivati razvoj Zadra kao kruzer destinacije, dovoljno govori činjenica da u ovih osam godina studiju nitko nijednom nije koristio(!), niti je ijedan sastanak o toj temi među njima bio održan!

No to ne znači da Županijska komora neće nastaviti proizvoditi slične studije koje nikoga na ništa ne obvezuju. Naprotiv. Uskoro, kako doznajemo, kreće izrada novog “krunskog” dokumenta: studije utjecaja nove putničke luke u Gaženici na gospodarski i turistički razvoj Zadra i regije.

Milijuni eura

Prema podacima iz studije, evo koliko je trebao iznositi godišnji promet po pojedinim programima od gostiju s kruzera u eurima: Ugostiteljska ponuda: 443.879; Luksuzne trgovine: 448.686; Zlatarnice: 400.256; Domaći proizvodi: 518.126; Suvenirnice: 565.012; Ulaznice za Sv. Donat i Sv. Stošiju: 95.435; Muzeji i izložbe: 77.155; City tour: 185.172; Izleti u ostala odredišta: 551.955; Izleti u nacionalne parkove: 792.916; Dolazak u luku: 892.624.

Slabosti ostale, mogućnosti neiskorištene!

Gdje je Zadar bio 2004., a gdje je danas kao destinacija za kruzere? Kao orijentir za ocjenjivanje uzeli smo parametre “slabosti” i “mogućnosti” iz SWOT analize navedene u studiji. Zaključak Lee Grdović jest da je više od pola “slabosti” i dalje prisutno, dok nijedna od ponuđenih “mogućnosti” nije u potpunosti realizirana.

- Slabosti (koje ostaju): Nepostojanje lokalne turističke agencije koja bi se bavila turizmom kružnih putovanja; nema dovoljno kvalitetnih autobusa za prijevoz putnika do izletišta; sezonski karakter turizma, malen broj kvalitetnih ponuđača usluga, nepostojanje destinacijskog identiteta, nedostatak kvalitetnih promidžbenih materijala, dubina mora u Pašmanskom kanalu.

Pozitivni pomaci napravljeni su u povećanju broja turističkih vodiča, novim WC objektima i većem broju kvalificiranog osoblja u ugostiteljskim objektima.

- Mogućnosti (koje su ostale neiskorištene): Stvoriti od Zadra destinaciju kružnih putovanja; utjecaj na gospodarski razvoj regije; povećati broj seoskih domaćinstava koji bi nudili usluge gostima sa kružnih putovanja; povećati plasiranje novih odredišta i prirodnih atrakcija u zadarskom okruženju; jačanje imidža grada Zadra kao destinacije kružnih putovanja. Mogućnost koja je samo donekle iskorištena je promocija Zadra, zadarskih običaja i kulinarskih specijaliteta.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Ivica Nevešćanin