Hrvatska je pomorska zemlja i šteta da dosada nismo imali nikakav thread iz područja pomorstva i nautike.

Pišite i postajte sve članke koji su vezani za pomorstvo, plovidbu (unutarnju/riječnu i morsku), nautiku, nautički turizam, brodarstvo, brodogradnju... naravno sve vezano za Hrvatsku.

Pa, svi oni koji su zainteresirani za ove teme... dobrodošli.:cheers:

http://guide-transportation-service-dubrovnik.com/kruzer1.jpg

Srijeda, 29. listopada 2008.

Sedmodnevna krstarenja za 4000 kuna hit među Hrvatima!

Porast broja putnika veći od 30 posto - među njima sve češće hrvatski građani. Povećanje flote MSC Cruisesa utječe i na povećan broj novih i starih putnika, pogotovo u Hrvatskoj. U svim putničkim agencijama pomno prate novitete
U samo nekoliko mjeseci 2008. godine svjetsko tržište krstarenja poraslo je za 13 posto, dok je u isto vrijeme MSC Cruises zabilježio rast putnika veći od 30 posto.
»Naša krstarenja jako su popularna na hrvatskom turističkom tržištu, a osim toga MSC-ovi brodovi redovito posjećuju luke Dubrovnik i Split tako da će do kraja ove godine Hrvatsku posjetiti oko 180.000 putnika«, rekao je Igor Odak iz SNAV MSC Cruises Hrvatska.
Budući da se povećanjem flote tvrtka jako širi, to će, ističu u MSC-u, rezultirati i povećanim brojem uplovljavanja u hrvatskim lukama. Ističu da će MSC Cruises u sezoni zima 2009./2010. (od studenog 2009. do ožujka 2010. godine) na svaki način nastojati uvrstiti Dubrovnik kao redovitu luku uplovljavanja u vrijeme zimskih krstarenja Mediteranom.
»Povećanje broja brodova utječe i na povećan broj novih i starih putnika, pogotovo u Hrvatskoj. Razlog tome je što se pomno u svim putničkim agencijama koje rade i posluju sa SNAV-MSC Cruises Hrvatska, prati svaki novitet vezan za brodove«, objasnio je Odak.
Najbolji primjer tome je, dodaje, što je MSC Fantasija, brod koji će prvi put isploviti za manje od dva mjeseca, već uspio napraviti »bum« u prodaji kod hrvatskih putničkih agencija. »Popunjenost kabina na MSC Fantasiji premašila je sva naša očekivanja, a to sve zbog pristupačne cijene trećeg najvećeg broda na svijetu i blizine Genove kao luke ukrcaja i iskrcaja«, kaže Odak.
Anamarija Žamić iz agencije adriatica.net dodaje da sve više Hrvata odlazi na krstarenja, a razlog tome su i povoljnije cijene.
»Primjerice sad za 8. studenoga imamo u ponudi krstarenje MSC Poesiom, koje uključuje Veneciju, Katakolon, Izmir-Efez, Dubrovnik i Istanbul, a košta 3240 kuna plus 1065 kuna za lučke pristojbe i gorivo«, kaže ona, objašnjavajući da su to dosad najjeftinije cijene za takav jedan novi brod.
Iako ekonomska kriza vlada u cijelom svijetu, građani se ne odriču putovanja, tako da i krstarenja postaju sve popularnija pa tvrtka MSC Cruises nastavlja sa širenjem svoje flote. U proljeće 2009. godine porinut će još jedan novi brod - MSC Splendida koji će ujedno biti i najveći brod ikada sagrađen za europskog brodara.
Narudžbom još tri nova broda u 2012. godini, MSC Cruises imat će najmoderniju flotu na svijetu od ukupno 14 brodova.

Martina Pauček Šljivak

http://www.vjesnik.hr/html/2008/10/29/Clanak.asp?r=tem&c=9

Dvije od 15 lokacija koje predviđa državna strategija razvoja nautičkog turizma

Nove marine: ministarstvo izabralo Zadar i Pakoštane

Raspored postojećih, ali isto tako i planiranih nautičkih sadržaja, u Županijskom prostornom planu ne poklapa se s nautičkom strategijom, a nije u skladu ni sa stvarnim stanjem u gradskim lučicama

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-10-28/Zadar/LADY_ANNE2-050608Thumbnail.jpg

piše Dijana Mijatović / EPEHA

U novoj nautičkoj strategiji koja će se za desetak dana usvojiti na Vladi, kako je to najavio na biogradskom nautičkom sajmu državni tajnik za more Branko Bačić, lokacije za nove marine u Zadarskoj županiji su Zadar i Pakoštane.

To su dvije od 15 lokacija za nove marine koje predviđa državna strategija razvoja nautičkog turizma, a u kojim bi se izgradilo 15 tisuća novih vezova.

- Odabir lokacija napravljen je prema prijedlogu Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša - ističe tajnik Bačić i dodaje kako se na planiranim lokacijama i ne moraju graditi marine

Zadar je jedan od prvih gradova na obali u kojem je izgrađena marina Tankerkomerca, ali plan lokacije za novu marinu na području grada Zadra nije poznat resornoj poglavarici Nives Kozulić.

Ona je ujedno ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje koji je izradio Prostorni plan grada Zadra, ali i Županijski koji je mijenjao prije dvije godine. Raspored postojećih, ali isto tako i planiranih nautičkih sadržaja, u Županijskom prostornom planu ne poklapa se s nautičkom strategijom, ali nije ni u skladu sa stvarnim stanjem u gradskim lučicama.

Za uvalu Maestral, Jazine, Vitrenjak te uvalu Bregedeti navodi se kako su to postojeće lučice s manje od 500 vezova. Prema informacijama iz Obale i lučice, koja ima koncesiju za ukupno 1502 veza u tim, ali i drugim lučicama od Dikla do uvala Bregedeti, kažu kako je u Maestralu tek devet vezova.

No, nije isključeno da će se u toj uvali graditi novi komercijalni vezovi, kako je to planirao u svojoj studiji, a poslije i detaljnim planovima, arhitekt Nikola Bašić, a koje kao “Lungomare” i dalje iščekuju u Tankerkomercu.

Osobito, jer u nautičkoj strategiju nije precizirana lokacija unutar granica Zadra za nove vezove. Za lokaciju Pakoštane u ŽPP-u navodi se da je to morska luka u kojoj se planira 500 vezova, koliko i u Dragama koje su u istoj općini.

Iako se u toj brojci kriju komercijalni i komunalni vezovi, ali i vez za javni promet, u općini Pakoštane, koje je do sada jedva imala vezove, planiraju postati nautičko središte.

- Do kraja ove godine imat ćemo izrađen urbanistički prostorni plan, studiju zaštite okoliša te studiju isplativosti. Našoj komunalnoj tvrtki Juština u studenome istječe koncesija za taj prostor, a onda ćemo vidjeti tko će, ovisno o rasporedu vezova, raspisati novi natječaj za koncesiju - kazao je Milivoj Kurtov, načelnik općine Pakoštane.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/27831/Default.aspx

Ministar Kalmeta otvorio Adriatic Boat Show

http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/081015-sajam1.jpg

ŠIBENIK, 15. listopada 2008.

Upravo ovih dana Vlada će usvojiti Strategiju nautičkog turizma kojom smo odredili granicu nautičkih kapaciteta od 15 tisuća novih vezova u sljedećih deset godina, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta prilikom otvorenja prvog šibenskog međunarodnog nautičkog sajma Adriatic Boat Show koji će u idućih pet dana u marini Mandalina postati mjesto susreta svih zaljubljenika u brodove i plovidbu.

Veličanstveni arhipelag Hrvatske jedinstven je u svijetu, a zbog razvedenosti obale, 1.244 otoka i otočića te najčišćeg mora na Mediteranu nautičarima pruža izazov za plovidbu, pojasnio je Kalmeta razloge sve većeg broja nautičara na hrvatskom djelu Jadrana kojeg godišnje posjeti njih oko 600 tisuća.

Ostvarenjem hrvatskog sna o spajanju sjevera i juga autocestom naša je obala postala još dostupnija inozemnim nautičarima, a što je rezultiralo i migracijom prema srednjem Jadranu, napomeno je naglasivši kako moramo sačuvati svoju obalu jer još nije preizgrađena. U prilog tome govori podatak da Hrvatska sa svojih 21.020 vezova ima svega 2,6 vezova po kilometru dužnom obale, dok Francuska ima 64, Španjolska 20 ili Italija 3.

Ministar Kalmeta je pohvalio uspjehe hrvatske nautičke proizvodnje koju danas čini 120 malih brodogradilišta i proizvođača plovila i stotinjak proizvođača opreme i koja se afirmirala na svjetskom tržištu.

Prvi šibenski nautički sajam kao sajam novih i rabljenih plovila održava se u organizaciji Nautičkog centra Prgin, a pod pokroviteljstvom ministarstava mora, prometa infrastrukture, turizma i gospodarstva te HGK i HTZ-a. Uz hrvatske, između 150 izlagača svoja će plovila i opremu predstaviti tvrtke iz šest europskih zemalja, istaknuo je Goran Prgin, vlasnik NCP-a, dodajući da će tijekom sajma u Šibeniku boraviti američki partneri NCP-a u projektu Hoteli Šibenik.

Prema ugovoru o javno-privatnom partnerstvu sklopljenom lani između Grada Šibenika i NCP-a, taj projekt na prostoru Kuline na poluotoka Mandalina kod Šibenika predviđa izgradnju luksuznog hotela sa marinom za mega jahte.

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5219

Brodogradilište »Kraljevica« osnažilo je ugovor i za drugi tanker za prijevoz nafte i asfalta, koji je dosad bio samo u opciji. Riječ je o tankerima koje su kraljevički brodograditelji ugovorili s talijanskom tvrtkom Petrolmar iz Genove, koja je ovih dana uplatila prvu ratu i za drugi brod. Prvi asfalt tanker za Talijane trenutno je na navozu i, kako doznajemo, njegovo porinuće, nakon što je u travnju ove godine položena kobilica, planirano je za siječanj iduće godine. Asfalt tankeri, na čijoj su prethodnoj seriji za Ciprane kraljevički brodograditelji mukom ispekli zanat, dugi su 108,5 metra, široki 18,6 metara, a mogu postizati brzinu od 13,4 čvorova. Tankere, nosivosti 9.150 tona, pogoni sporohodni Wärtsilin dizel motor snage 4.000 kW. Prvi asfalt tanker ugovoren je s Petrolmarom po cijeni od 20,5 milijuna eura, dok će za ovog drugog Talijani platiti dva milijuna eura više, točnije 22,7 milijuna eura. Kako doznajemo u Brodogradilištu »Kraljevica«, nakon porinuća prvog asfalt tankera, na drugi navoz položit će se kobilica za gradnju dosad najskupljeg komercijalnog broda u ovom škveru. U pitanju je putničko-teretni brod, za kojeg su Kraljevičani krajem prošle godine potpisali ugovor s kanadskom tvrtkom »Transport Desgagnes«. Ovaj mješoviti brod za prijevoz putnika i kontejnera Kanađani bi trebali platiti 39,7 milijuna eura. Nakon tog 95-metarskog broda, najesen iduće godine u planu je polaganje kobilice i za spomenuti asfalt tanker za genovski Petrolmar. U ovom trenutku, prvi navoz u »Kraljevici« je prazan i o njegovoj zaposlenosti zasad se vode samo razgovori. (novi list)

Za plovidbu se zatvara prolaz Mali Ždrelac

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081022/zdrelac_dis_311.jpg

ZADAR, 28. listopada 2008.

Splitska tvrtka "Plovput" izvijestila je danas Zadarsku županiju da će 3. studenog 2008. prolaz Mali Ždrelac biti privremeno zatvoren za plovidbu zbog radova na njegovu proširenju i produbljenju.

"Plovput" će 3. studenog, kad počinju radovi, sa svake strane tog prolaza postaviti po jednu žutu svjetleću plutaču upozorenja s istaknutim žutim X na vrhu i zelenim svjetlom na sunčev pogon. Također će pogasiti sve svjetleće oznake u prolazu.

O svim će uputama zadarska Lučka kapetanija izraditi radijski oglas za pomorce koji će biti emitiran.

Radovi na produbljenju i proširenju plovidbenog prolaza Malog Ždrelca između otoka Ugljana i Pašmana mogli bi potrajati do kraja lipnja iduće godine, odnosno do početka iduće turističke sezone. Po projektu prolaz će sa sadašnjih 20 biti proširen na 56 metara. Kad se proširi i produbi, kroz prolaz će moći ploviti i trajekti, što do sada nije bilo moguće.
(Hina)

Novi brod u floti Atlantske plovidbe

ZAGREB, 29. listopada 2008.

U floti dubrovačke Atlantske plovidbe od danas je brod Miho Pracat čija je primopredaja obavljena u kineskom brodogradilištu Jian Su Eastern Shipyard, objavila je Atlantska plovidba na Zagrebačkoj burzi.

Riječ je o brodu tipa panamax sa dvostrukom oplatom ojačanom za plovidbu zaleđenim morem, duljine je 229 metara i širine nešto više od 32 metra te visine preko 20 metara. Nosivost broda je 80.300 tona.

Prije nešto više od mjesec dana u istom brodogradilištu Atlantskoj plovidbi predan je brod blizanac Miha Pracata 'Zagreb'.

Posebnim ugovorom između brodogradilišta i Atlantske plovidbe dogovoreno je da će se Miho Pracat zadržati u brodogradilištu kraće vrijeme nakon primopredaje kako bi bili dovršeni svi ugovoreni radovi na brodu.

Miho Pracat, 20. brod u floti Atlantske plovidbe, nosi ime dubrovačkog pomorca i trgovca rođenog najvjerojatnije 1522. na Lopudu, a umrlog 1607. u Dubrovniku.

Pracat je jedini stanovnik Grada kojemu je vlastela odlučila podići spomenik. Nakon što se obogatio pomorskim trgovanjem i novčarskim poslovima, Pracat je oporučno ostavio znatne svote u dobrotvorne svrhe za otkup zarobljenih Dubrovčana.
(Hina)

Riječne luke najavljuju četvrtinu tereta manje od planiranog

U vukovarskoj i osječkoj luci nadu polažu u Željezaru Zenica koja će uskoro početi raditi punim kapacitetom

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/66536.jpg

OSIJEK, SISAK, VUKOVAR, SLAV. BROD - Plan za pretovar ukupno dva milijuna tona roba lani nisu ostvarile četiri hrvatske riječne luke. Najveći gubitak, za oko 11 posto, upisala je Luka Vukovar zbog smanjenog pretovara željezne rudače iz rudnika Omarska u susjednoj BiH, koji su brodovima prevozili u Rumunjsku te odluke WTO-a koja je "odnijela" oko 100.000 tona šećera. Istodobno se povećao pretovar žitarica, ali i opeke koju tvrtka Opeka izvozi u Rumunjsku i Bugarsku. Ondje bi se ove godine trebalo plasirati oko 150.000 tona, ali, kako je istaknuo Tomislav Mihaljević, direktor vukovarske luke, Opeka nema dovoljno svojih proizvoda, pa su zbog toga Vukovarci stupili u kontakt s karlovačkim Wienerbergerom i ciglanom u Sladojevcima da zadovolje potrebe tamošnjega tržišta i popune svoje kapacitete.

Kombajni iz Županje

Riječnim brodovima počeli su se izvoziti i kombajni iz županjske tvornice Same Deutz Fahr žetelice za Bugarsku, a uskoro bi trebali krenuti i put Rusije. Samo ove godine ondje planiraju proizvesti više od 260 kombajna od čega će 97 posto biti izvezeno na svjetska tržišta. Iako Vukovarci ne mogu nadoknaditi gubitak rudače, do kraja ove godine planiraju ostvariti oko pola milijuna tona pretovara različitih vrsta roba. Velike nade polažu i u Željezaru Zenica u BiH koju je kupio Mittal Steel jer očekuju, kada ona proradi punim kapacitetom, da će imati "pune ruke" posla, ne samo oni nego i Osječani iako im je glavna izvozna Luka Ploče na Jadranu. U prvih pet mjeseci ove godine najveći promet upisala je i najveća riječna Luka tranzit Osijek, kao članica našičke Nexe grupe. Osječani su realizirali 172,3 tisuće tona, u stopu ih slijede Vukovarci s ostvarenih 150,5 tisuća tona prometa, a potom Pristanište i skladište Sisak (120,3 tisuće tona) te RTC Slavonski Brod (63,5 tisuće tona). Kako se moglo čuti na posljednjem sastanku Zajednice za promet na unutarnjim vodama pri osječkoj Hrvatskoj gospodarskoj komori, riječne luke procjenjuju kako će do kraja godine ostvariti promet od 1,58 milijuna tona različitih roba što je gotovo za pola milijuna manje nego što su planirali lani. Dopredsjednik zajednice Tomislav Mihaljević istaknuo je kako je Hrvatska dobila još jednoga brodara - Dunavsku plovidbu, sa sjedištem u Sisku, ali koji ima svoju poslovnicu u Vukovaru i koji za sada raspolaže s dva broda koji mogu poloviti i po riječnim kanalima što do sada nisu mogli hrvatski brodovi.

Na granici isplativosti

Prema njegovim riječima, taj brodar planira prevesti oko 10.000 tona roba. HRB Dunavski Lloyd iz Siska lani je pak prevezao 450.000 tona roba, a ove godine planiraju povećanje za 50.000 tona. "Krenut ćemo i u pregovore s dvije tvrtke, Ingrom i Konstruktorom, kako bismo za njih vadili pijesak i šljunak iz rijeke Save radi potrebe gradnje autoceste. Problem je što uspješan razvoj ne prate cijene goriva tako da su nam se sada rashodi povećali za oko 20 posto, pa radimo na granici isplativosti i nismo sigurni kakav ćemo prihod na kraju ostvariti", rekao je novoimenovani direktor sisačkog Lloyda Velibor Gaci koji je izabran i za novoga predsjednika Zajednice za promet na unutarnjim vodama. Na obje je funkcije zamijenio svojega prethodnika Željka Đeverliju.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/66537.jpg

http://www.poslovni.hr/82794.aspx

Odlična dretva! :okay:

--------------------------

splitska luka sezonu završila s rekordnim brojem putnika

Trajektna luka Split: veliki promet i masna zarada

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-10-18/Split/GUZVA_LUKA6-190708Thumbnail.jpg

Kroz splitsku Trajektnu luku je u prvih devet mjeseci ove godine prošlo tri milijuna i 476 tisuća putnika, što je porast od devet posto u odnosu na prošlu godinu. Brojka od preko 600 tisuća i 240 vozila potvrđuje porast prometa vozila od pet posto. Ove visoke brojke iznio je Joško Berket Bakota, ravnatelj splitske Lučke uprave, najavivši povećanje putnika i vozila u idućim godinama.

- Bilježimo porast prometa u svim segmentima. Samo u domaćem prometu bilježimo porast od čak 10 posto. Tako smo 2007. godine imali dva milijuna i 890 tisuća putnika, a ove godine već više od tri milijuna. Nama su “gužve” dobrodošle. Naravno, riječ je o gužvama koje imaju glavu i rep – kazao je ravnatelj Berket Bakota.

Branko Grgić, državni tajnik i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave, osvrnuo se na proteklo desetogodišnje razdoblje rada Uprave.

- Od lučkih pristojbi uprihođeno je 100 milijuna kuna koje smo uložili u unaprjeđenje postojeće infrastrukture i gradnju nove. Jedan od većih zahvata bio je produženje Gata svetog Petra. Tim smo zahvatom omogućili pristanak većih brodova i bolju protočnost prometa kroz luku. O razrješenju slučaja “Dalmacijavino” ovisi početak vanjskih vezova, na koje bismo prebacili cjelokupan međunarodni promet – kazao je državni tajnik Grgić.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/26517/Default.aspx

--------------------

Prometno gledajući, treća najveća luka na Mediteranu! :master:

Prometno gledajući, treća najveća luka na Mediteranu! :master:

Imaš li kakav pouzdan izvor ili su to tvoje pobožne lokal-domoljubne želje.?.:lol:

26.10.2008.
RADOVI NA OBNOVI LUKE i novog pristaništa U STAROM GRADU

Terminal i luka od 12 milijuna

Ministarstvo će u idućoj godini za obnovu luka u Starom Gradu investirati ukupno 12 milijuna kuna, a posao će u sezoni dobiti najmanje 50 ljudi

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-10-27/Županija/Zupanija01.jpg
Pristanište na kojem će se sanirati utvrdice što ih godinama oštećuju propeleri trajekata / MIRKO CRNČEVIĆ/EPEHA


Piše MIRKO CRNČEVIĆ/EPEHA


STARI GRAD/HVAR - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će, na temelju kandidiranih projekata Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, u proširenje obale od Nove rive do Lučice u 2009. godini uložiti devet milijuna kuna, a istodobno će sanaciju utvrdica koje na novom pristanu Zapadne luke Faros već godinama potkopavaju propeleri trajekata, financirati s tri milijuna kuna.

Prema tome, resorno Ministarstvo u idućoj godini za obnovu luka u Starom Gradu, ponajprije zahvaljujući razumijevanju ministra Božidara Kalmete, kani investirati ukupno 12 milijuna kuna – kazao je gradonačelnik Visko Haladić, napomenuvši kako će se time poboljšati sigurnosni uvjeti prometovanja u Zapadnoj luci Faros, a u Gradskoj luci dobiti 30-ak novih nautičkih vezova, te atraktivna denivelirana šetnica.

Potvrdu tih ulaganja, što je za Starograđane zaista ekskluzivna vijest, gradonačelnik je dobio od državnog tajnika Branka Bačića, međutim, to nije sva korist koju će Starograđani imati realizacijom spomenutih projekata.

Naime, u Gradskoj luci će širenjem usluga svoj posao naći i ljudi za popravak jedara, servisiranje motora, pranje rublja i slično. Što se pak Zapadne luke Faros tiče, Grad i “Argat” d.o.o. iz Starog Grada su na Zelemincu započeli izgradnju pomorskog putničkog terminala čija će maksimalna bruto razvijena površina dosegnuti čak 2086 četvornih metara.

Radovi vrijedni gotovo 18 milijuna kuna trebali bi biti završeni tijekom 2009., a Grad će nakon toga, na temelju partnerskog udjela, u vlasništvo dobiti približno 220 četvornih metara korisnog prostora.

Od prvog čovjeka tvrtke “Argat” Damira Medvida, doznajemo da će se u buduću terminalsku zgradu smjestiti agencija za prodaju putničkih karata, sanitarni čvorovi, uredske prostorije, prodavaonica, kafić, restoran i sve drugo što je luci potrebno.

Tako se računa da bi u turističkoj sezoni na tim poslovima radna mjesta moglo naći i do 50 ljudi, što uistinu nije zanemarivo.

Ako navedenim projektima pridodamo izgradnju obližnjeg motela i benzinske postaje, ulaganja u Zapadnoj luci Faros sežu možda i do 100 milijuna kuna, a to je zapravo najbolji put da se ovom središnjem prometnom punktu, kroz koji godišnje prolaze stotine tisuća putnika, vrati renome glavne otočne luke.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-županija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/27681/Default.aspx

Imaš li kakav pouzdan izvor ili su to tvoje pobožne lokal-domoljubne želje.?.:lol:

http://www.portsplit.com/index.php?option=com_content&task=section&id=4&Itemid=26

Sa godišnjim prometom od 3,5 milijuna putnika i 650 000 vozila, splitska luka je treća luka na Mediteranu (poslije Napulja i Pireja

Tu je službeno. A spominje se još u mnogim novinama i portalima... :cheers:

^^Lijepo za čuti.:cheers:

Putnički promet 1989-2006:
http://www.portsplit.com/index.php?option=com_content&task=view&id=29&Itemid=49

Brodari:
http://www.portsplit.com/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=49

Cruiseri 2002-2006:
http://www.portsplit.com/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=49

Malo su starije informacije...al i dalje zanimljive.
Iako svi sad znamo da će 2008. bit preko 300 cruisera..i skoro 4.000.000 putnika! :cool:

^^Lijepo za čuti. Mada mi je teško povjerovati da je Split ispred jedne Genove, Marseillesa, Barcelone, Palerma...

Zašto? Njihov promet se uglavnom zasniva na dugim linijama. One nisu tako masovne kao lokalne trajekne, čiji je udio u Splitu preko 80%. To je pogodnost svih tih naših otoka. :cheers:

Da, kako je to moguće da smo mi među vodećima...
pogotovo šta imamo samo 1000 otoka, baš se pitan :|

28. listopad 2008.
Talijani predstavili projekt integriranja jadranskih luka

Jadranske luke za Europu

http://www.suvremena.hr/img/ArticleImages/16413.jpg
Luka Rijeka bi postala značajno kontejnersko središte

Silvije Tomašević

VENECIJA - Portus je naziv projekta stvaranja sustava sjevernojadranskih luka, najprije Italije, Slovenije i Hrvatske, a taj integralni sustav luka proširio bi se na Jadranu i na BiH i Crnu Goru. U projekt su uključene četiri talijanske regije (Friuli Venezia Giulia, Veneto, Emilia Romagna i Marche) te hrvatske luke Rijeka i Ploče, uz slovenski Kopar i crnogorski Bar, a za terete koji su na pravcu Azija - Europa preko Sredozemlja. U prilog tom projektu je i činjenica da su velike sjevernoeuropske luke kao što su Hamburg i Rotterdam već preopterećene i s nemogućnošću većeg proširenja.

Prema prvim analizama predviđena je mreža luka s obiju strana Jadrana namijenjena za pojedine terete. Plin i nafta stizali bi u luke Trst, Kopar, Rijeka i Ancona. Rasuti industrijski teret iskrcavao bi se u Ravenni, pa u Kopru i Trstu. Kontejneri s prekooceanskih pravaca iskrcavali bi se u Trstu, Kopru i Rijeci. Kontejneri iz sredozemnih pravaca stizali bi i odlazili iz luka u Veneciji, Ravenni, Anconi, Pločama i Baru. Trajekti s posebnim izlascima za vagone i kamione bili bi namijenjeni lukama u Trstu i Kopru. Mješoviti roro ferry u Veneciji i Anconi, te u Ravenni, Rijeci, Pločama i Baru. Krstaši i putnici zaustavljali bi se u Veneciji, Trstu, Ravenni, Kopru i Rijeci.

U tom globalnom jadranskom sustavu postoje i dva podsustava, onaj u sastavu Trst - Kopar - Rijeka koji bi bio glavni za cijeli kontinent, pravim terminalom za terete iz Azije i Afrike, dok bi podsustav Venecija - Ravenna - Ancona - Ploče - Bar bio regionalni terminal. Osim toga Venecija, Trst, Kopar i Rijeka bile bi naplatna kućica buduće morske autoceste. Stefano Micelli, docent venecijanskog sveučilišta Foscari i autor studije o logistici sjeveroistoka Italije, kaže kako talijanske luke s tog prostora, prije svega Venecija, ali i Trst, ne mogu imati budućnost kao terminali, mjesta na kojima će se prihvaćati tereti koji pristignu brodovima, a potom raspoređivati za daljnje destinacije u Europi. Tvrtke sa sjeveroistoka mogu prihvaćati i prerađivati sirovinu i robu pristiglu iz Azije i tako joj davati dodatnu vrijednost.

Za tako što potreban je terminal, odnosno luka ne smije više biti samo mjesto iskrcaja i ukrcaja kontejnera, nego pravi logistički "pool" koji robi u kontejnerima može dati dodatnu vrijednost. Dohodak od jednog kontejnera je samo 5 dolara ako ostane takav kakav je stigao, ali ako ga se otvori i raspakira za dodatne radove na pristigloj robi, onda zarada po kontejneru naraste na 400 dolara. Paolo Costa, bivši gradonačelnik Venecije i europarlamentarac koji je predsjednik odbora za promet, a odnedavno je postao predsjednik venecijanske luke, kaže kako "danas ne samo što postoje uvjeti za pravi sporazum između sjevernojadranskih luka, nego je to potreba". Potrebna je sinergija kako bi se postali glavnim čimbenicima na tom zemljovidnom prostoru za velike mogućnosti u spajanju europskih sa sredozemnim i drugim svjetskim tržišta.

Trst bi do kraja 2008. trebao imati promet u kontejnerima od 350.000 TEU, što je povećanje od 32 posto u odnosu na lani. Operativna obala može se proširiti sa sadašnjih 750 na 1150 metara, a operativni prostor sa sadašnjih 400.000 na 590.000 četvornih metara. Tada bi se promet kontejnerima mogao povećati na 1,2 milijuna TEU-a, a to je predviđeno do 2015. godine. Razmatra se povezivanje željeznicom luka Trst i Kopar.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/78016.jpg

http://www.poslovni.hr/96643.aspx

^^Nažalost Kopar i dalje u svemu šiša Rijeku.

Zašto? Njihov promet se uglavnom zasniva na dugim linijama. One nisu tako masovne kao lokalne trajekne, čiji je udio u Splitu preko 80%. To je pogodnost svih tih naših otoka. :cheers:

To je onda OK. Ali i Genova npr. ima puno svakodnevnih linija za Sardiniju ili Korziku (koje su puno veće od svih naših otoka).
Ili npr. promet između Messine i Reggio Calabrie (gdje čak dolazi do sudara između brodova :nuts: zbog prometne opterećenosti Mesinskog tjesnaca).

U svakom slučaju... ništa kontra Splita.:banana:

da, Kopar nas i dalje sije... ali nakon prosirenja Brajdice i izgradnje zg obale kad se izvrsi do kraja gateway projekt, Rijeka ce imati 1200m operativne obale, a izgradnjom zeljeznice do zg-a mislim da bi mogli pretec kopar.

s tim da ovdje postoje prakticki vec gotovi terminali u Bakru i Raši, te jos i planovi za izgradnju terminala na Vozu...

Koji je sad max kapacitet Kopra a koliki je planiran za Rijeku? :?

cekaj da iskopam negdje

Luka Rijeka

NA JAVNOJ RASPRAVI O RIJEKA GATEWAY PROJEKTU 2 JUČER NAJAVLJENO DA ĆE IZGRADNJOM BRAJDICE I ZAGREBAČKE OBALE RIJEKA MOĆI PRIMITI PET PUTA VIŠE KONTEJNERA
Luka Rijeka u prodaji za dvije godine
Država će putem HFP-a na javnom natječaju ponuditi otkup određenog broja dionica Luke, s ciljem pronalaska strateškog partnera koji će osigurati nove investicije. Prva na redu će biti tvrtka Jadranska vrata koja je u vlasništvu Luke Rijeka i koja vodi terminal na Brajdici. Realizacijom dogradnje Brajdice i izgradnjom novog terminala na Zagrebačkoj obali Rijeka bi dosegnula kapacitet kontejnerskog prometa od milijun TEU-a

Piše Darko PAJIĆ
U posljednjih desetak godina u Rijeci je oko 15 puta povećan kontejnerski promet, a rekordna je bila prošla godina sa 145.000 TEU-aOPATIJA – Privatizacija Luke Rijeka najavljena je u naredne dvije godine, a trebala bi se provoditi po lučkim terminalima na način da bi država, koja je danas putem Hrvatskog fonda za privatizaciju i drugih državnih fondova većinski vlasnik Luke Rijeka, na javnom natječaju ponudila otkup određenog broja dionica, s ciljem pronalaska strateškog partnera koji će osigurati nove investicije u Luci, donijeti bolju kvalitetu usluga te dugoročno osigurati poslovnu stabilnost.
Prva na redu vjerojatno će biti tvrtka Jadranska vrata koja je u vlasništvu Luke Rijeka i koja vodi najvrjedniji lučki posao, a to je terminal na Brajdici. Plan je da će kontrolni paket u tvrtki Jadranska vrata biti zadržan u hrvatskom vlasništvu, kao i da će određeni broj dionica pod povlaštenim uvjetima biti ponuđen za otkup radnicima Luke Rijeka.

Primjedbe do 28. lipnja

Neke od spomenutih podataka iznio je jučer ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača na javnoj raspravi o projektu Rijeka Gateway 2, koja je održana u opatijskom hotelu Ambasador. Svi zainteresirani mogu do 28. lipnja dati primjedbe ili upite pismeno ili putem web stranice Lučke uprave.
U sklopu Rijeka Gateway projekta 2 u dogradnju dodatnih 300 metara obale na Brajdici te u izgradnju ukupno 680 metara novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali bit će investirano oko 88 milijuna eura. Do kraja ove godine mora biti izabran graditelj Brajdice kako bi gradnja završila 2011. godine, a kapacitet bio povećan na 350.000 TEU jedinica. Paralelno bi se gradila i Zagrebačka obala, pa bi realizacijom ova dva projekta Rijeka dosegnula kapacitet kontejnerskog prometa od milijun TEU-a, što je pet puta više nego danas. Time bi riječka luka postala jedna od najvećih kontejnerskih luka u regiji i jedna od najvažnijih luka za povezivanje Dalekog istoka i Srednje Europe.

Rijeka Gateway projekt 2 financirala bi također Svjetska banka i taj kredit bio bi daleko najpovoljniji od svih dosadašnjih, jer će Lučka uprava Rijeka dobiti odgodu plaćanja od 10 godina i rok otplate od 30 godina (ranije 5 godina počeka i 15 otplate), pored čega će kamatna stopa biti smanjena s 5 posto na 3,8 posto.

Neophodna pruga

Da bi se promet od spomenutih milijun TEU-a mogao i ostvariti, neophodno će biti dovršiti ravničarsku prugu Rijeka – Zagreb – Botovo te završiti gradnju ceste D-403, koja će povezati čvor Škurinje na riječkoj obilaznici sa Zagrebačkom obalom. Gradnja ove ceste neće biti dio Rijeka Gateway projekta 2 kao što se dosad najavljivalo, već će tu obvezu preuzeti na sebe Hrvatske ceste, koje moraju ugovoriti poseban kredit s europskim investicijskim i razvojnim bankama. Cilj je da cesta D-403 i Zagrebačka obala budu gotovi istovremeno, a točan rok tek će biti utvrđen, iako je sasvim sigurno da to neće biti prije 2013. godine.

Uz D-404 veća protočnost

Hlača je govorio i o drugim najvažnijim projektima Lučke uprave, otkrivši da se u projektu uređenja Delte i Porto Baroša očekuje investicija privatnog kapitala u iznosu od oko 200 milijuna eura.
– Još oko 200 milijuna eura koštalo bi opremanje nove Zagrebačke obale, gdje bi se postavile najmodernije dizalice i lučka mehanizacija. Ta investicija bila bi također privatna u sklopu javno-privatnog partnerstva i za nju već sada imamo iskazan ozbiljan interes desetak najjačih svjetskih brodara. Procjena je da ćemo imati kapacitet od 750.000 do milijun TEU-a kada Brajdica i Zagrebačka obala u dužini od 680 metara budu izgrađeni. Rijeka će postati dominantno kontejnerska luka, a sve druge vrste tereta postupno će se seliti iz grada, kazao je Hlača, otkrivajući zatim da se aktivno pripremaju i novi dodaci Rijeka Gatewaya, kao što je priprema gradnje novog terminala na Praškoj obali, projekta dogovorenog kao kompromis da bi se od rušenja sačuvala lučka skladišta poznatija kao Metropolis.
Unatoč ovim ambicioznim planovima, Brajdica je već danas u velikim problemima zbog nedostatka prostora. Kako bi se problem olakšao, već su počela rušenja lučkih nadstrešnica, a dodatni prostor veličine oko 50.000 kvadrata planira se dobiti i seljenjem drva s Brajdice na prostoru sjeverno od željezničke pruge. Krajem godine planira se otvoriti cesta D-404, što će dodatno rasteretiti terminal i povećati protočnost robe, a time i kapacitet. Tada će se ispod cestovnog vijadukta Brajdica urediti i novi ulaz za kamione, odnosno novi ulaz na granično područje kako bi se rasteretio promet u središtu Rijeke.

Prihvat najvećih brodova

Gaz nove obale na Brajdici iznosio bi 14,5 metara, što je dovoljno za primanje modernih kontejnerskih brodova pete i šeste generacije, a ujedno bi bilo omogućeno primanje dvaju brodova istovremeno. Gaz na Zagrebačkoj obali iznosio bi čak 18 metara i omogućavao prihvat najvećih kontejneraša na svijetu, što je karakteristika s kojom se može pohvaliti malo luka u svijetu.
Rajko Jurman, inspektor za zaštitu okoliša u Lučkoj upravi Rijeka, govorio je o mjerama zaštite okoliša, naglasivši da se planira i kupnja specijalnog broda za prikupljanje krutog i zauljenog otpada s brodova. U novom lučkom kontrolnom centru na Riječkom lukobranu pratit će se i kvaliteta mora, a također se planira i monitoring kakvoće zraka na lučkom području te mjerenja buke na kontejnerskim terminalima.



RIJEKA GATEWAY PROJEKT 2

dovršetak gradnje - projekt obale - kapacitet luke

2011. - dodatnih 300 m Brajdice - 350.000 TEU

2013. - 680 m Zagrebačke obale - milijun TEU


Ove godine 200.000 TEU-a na Brajdici

Prošle godine u riječkoj luci ostvareno je 13,2 milijuna tona tereta, što je najviše u povijesti Rijeke, a od toga je 7,5 milijuna tona tekućeg tereta i 5,7 milijuna tona suhog tereta. U posljednjih desetak godina oko 15 puta povećan je kontejnerski promet, a rekordna je također bila prošla godina sa 145.000 TEU-a. U prvih pet mjeseci ove godine promet na Brajdici narastao je za daljnjih 30 posto, pa bi godina mogla biti okončana s približno 200.000 TEU-a na Brajdici. Konačno bi morala biti probijena i brojka od 6 milijuna tona suhog tereta.

Brazilci dolaze u Rijeku

Predsjednik Sabora Luka Bebić razgovarao je jučer s brazilskim parlamentarno-gospodarskim izaslanstvom, predvođenim zamjenikom ministra poljoprivrede Silasom Brasileirom, pri čemu su obje strane ustanovile »podudarnost projekata koji se odnose na luku Rijeka«. Tijekom svojeg službenog boravka u Hrvatskoj brazilsko izaslanstvo posjetit će i riječku luku.

D. C.
Bakar Gateway projekt vrijedan 70 milijuna eura

Po istom principu viđenom u Rijeci, Lučka uprava i Svjetska banka kreću prema bakarskom bazenu. Intenzivno se priprema Bakar Gateway projekt u suradnji s bakarskim lokalnim vlastima s ciljem uređenja bivšeg platoa koksare na kojem se planiraju povećati površine za lučku djelatnost na ro-ro terminalu, pored čega će se urediti i novi gradski sadržaji namijenjeni mještanima Bakra. Dodatnih 70 milijuna eura investicije dogovarat će se također sa Svjetskom bankom, a tim sredstvima, osim investicija u Bakru, predviđa se i uređenje te modernizacija luke Raša u Istri, gdje se iz Rijeke seli praktično sav promet drva. Dugoročno se također planira završetak modernizacije terminala za rasute terete u Bakru, koji bi morao dobiti zatvoreni sustav transporta od broda do skladišta.
Novi List, 20.05.2008.

22. listopad 2008.
Riječne luke u Hrvatskoj već osjećaju globalnu krizu

U Vukovarskoj luci pretovarit će se između 450.000 i 480.000 tona roba, što je gotovo upola manje nego lani

http://www.lucka-uprava-brod.hr/assets/images/_Vijesti12.jpg
Slavonski Brod jedini će, sa 140.000 tona roba, ostati na prošlogodišnjoj razini

Ivana Barišić

VUKOVAR, SLAV. BROD - Dok je globalna financijska kriza poljuljala rad hrvatske riječne luke Vukovar, u RTC Slavonski Brod takvih problema za sada nemaju. Ondje rade isključivo s Inom koja u okolici Slavonskoga Broda crpi naftu. "Ne radimo za izvoz, pa se nismo našli na ovom udaru. Vjerujem da posljedice mogu osjetiti Vukovarci i Osječani jer se ondje nalaze naše najveće luke koje prekrcavaju teret za izvoz", govori Josip Dušak, direktor RTC Slavonski Brod u kojemu očekuju da će do kraja godine pretovariti oko 140.000 tona roba, što je isto kao i lani. Istovremeno je promet roba u Vukovaru stao. Osječka Opeka je zbog prilika u Rumunjskoj stopirala izvoz, a nema ni pretovara krov ploča iz kninskoga Knaufa za Bugarsku.

Manje ugovora

Željezna rudača iz rudnika Omarska u BiH koja se preko Vukovara riječnim putem izvozila u Rumunjsku također je stala još prošle godine jer je njihov vlasnik, Mittal, kupio i željezaru Zenica u kojoj se ona sad prerađuje. "Riječne luke krizu su osjetile već ovaj mjesec. U nas, primjerice, nema roba koje smo nekada imali. Nema više ni petogodišnjih ugovora koje smo prije sklapali, pa smo na njih mogli računati. Moramo se stoga okrenuti razvoju gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji i istoku Hrvatske. Unatoč svemu poslujemo pozitivno, nismo nikome dužni, plaće redovito isplaćujemo i nismo kreditno zaduženi", ističe Tomislav Mihaljević, direktor Luke Vukovar i predsjednik Odbora luka i pristaništa Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek.

Najjeftiniji promet

"Promet rijekom je najjeftiniji i taj se potencijal u Hrvatskoj treba znati više, jače i bolje iskoristiti. Morske i riječne luke treba povezati, ne ih gledati kao konkurenciju, nego kao partnere. Intermodalni promet trebao bi se preobraziti tako da tereti iz svijeta skrenu na naše morske luke, putem željeznice dođu do nas, riječnih, i nastave dalje put za Europu. Znači da robe koje idu za luke zapadne Europe, Rotterdam, Amsterdam i Hamburg, dođu u luku Rijeka, željeznicom se prevezu do Osijeka i Vukovara, a potom Dunavom transportiraju na Zapad. Riječ je o nekih pet milijuna tona koje trebaju primiti naše morske luke", objasnio je za Poslovni dnevnik Mihaljević. Do kraja godine očekuju da će pretovariti između 450.000 i 480.000 tona roba što je gotovo upola manje nego lani kada su imali 811.000 tona, dok je 2006. bila rekordna godina u kojoj je pretovareno čak 915.000 tona različitih roba.

http://www.poslovni.hr/96138.aspx

a vidi vidi, slovenci planiraju preuzeti luku u Pancevu

Luka Koper preuzima pančevačku Luku Dunav

Do 2020. godine Koprani planiraju učetverostručiti do upeterostručiti kapacitete pretovara kontejnera

Luka Koper u sklopu velikih planova za proširenje namjerava uskoro preuzeti Luku Dunav u Pančevu. Već ovog ljeta luka Koper će započeti s ulaganjima kojima u razmjerno kratkom roku planira znatno povećati pretovarni kapacitet. Plan razvoja luke u sljedećih nekoliko godina predviđa gotovo 400 milijuna eura ulaganja, od kojih su neka, po mišljenju uprave, toliko nužna da nema smisla čekati više godina kako bi za gradnju dobili cjelokupni lokacijski plan, već će sva povećanja obaviti na temelju postojeće građevinske dokumentacije. U suradnji sa Slovenskim željeznicama bit će sagrađena i dvotračna pruga koja bi trebala biti dovršena do 2015. godine.

podaci za koper za 2006

Rekordna godina za Luku Koper

Luka Koper je u 2006. godini postavila novi rekord; lučki pretovar dosegao je četrnaest milijuna tona. Kako stoji u objavi za medije, postignut je i novi rekord u broju preotvarenih vagona, čak 173.000 vagona. Uprava smatra da je postignuti rekordni pretovar samo dokaz opravdanosti nove strategije razvoja luke. Luka je u prvih devet mjeseci prošle godine pretovarila 10,4 milijuna tona robe što je bilo 5,2 posto više od planiranog i 9 posto više od istog razdoblja u 2005. godini. Pritom je ostvareno 18,3 milijardi tolara prihoda, 15 posto više od prvih devet mjeseci u 2005. godini. U 2007. godini Luka Koper očekuje 95,5 milijuna eura od prodaje usluga što je tri posto više od očekivanih rezultata za 2006. godinu. Dobit iz poslovanja trebala bi iznositi 16 milijuna eura, a ukupna zarada prije oporezivanja trebala bi iznositi 22,1 milijun eura.

dakle vidi se da nas siju, ali zavrsetkom rijeckog gatewaya a onda i bakarskog mislim da cemo ih stic...

Kolko je TEU-a prošlo kroz Kopar? :?

a vidi vidi, slovenci planiraju preuzeti luku u Pancevu

Zanimljiva će biti ta dvotračna pruga od Slovenije do Pančeva.:lol:

Kolko je TEU-a prošlo kroz Kopar? :?

nemam pojma, ne mogu nigdje to nac... al je 173k vagona, pa racunaj :sly:

Zanimljiva će biti ta dvotračna pruga od Slovenije do Pančeva.:lol:

a da, LOL

Raspisan natječaj za stipendiranje studenata vodnog smjera Prometnog fakulteta

ZAGREB, 10. listopada 2008.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je natječaj za stipendiranje redovnih studenata preddiplomskog sveučilišnog studija vodnog smjera Fakulteta prometnih znanosti u akademskoj godini 2008./2009. s rokom za prijavu do 31. listopada.

Za ovu godinu Ministarstvo dodjeljuje 10 stipendija u ukupnom godišnjem iznosu od 200.000 kuna, odnosno 1.200 kuna mjesečno po studentu, a kandidati imaju pravo na stipendiju tijekom trajanja studija ukoliko ga savladavaju bez ponavljanja godine.

Stipendisti su dužni ploviti na brodovima pod hrvatskom zastavom, brodovima hrvatskih brodarskih društava ili biti zaposleni u institucijama Republike Hrvatske iz područja riječnog prometa najmanje onoliko vremena koliko su primali stipendiju. Ukoliko na navedenim brodovima nema mjesta, kandidati se mogu ukrcati na brodove pod stranom zastavom.

Nedostatak kvalificiranog strukovnog kadra već niz godina jedna je od prepreka razvoja riječnog prometa u Hrvatskoj i teškoća s kojom se dva hrvatska riječna brodara Dunavski Lloyd iz Siska i Dunavska plovidba iz Vukovara bore uvozom radne snage iz inozemstva.

Ponukani učestalim zahtjevima brodara ovim programom se nastoji privući mlade ljude kako bi svoju budućnost vezali uz jedan od ekološki najprihvatljivijih načina prijevoza koji je kao takav prihvaćen Europskim akcijskim planom za riječni promet (NAIADES) u zemljama EU.

Poticanje budućih generacija na odabir trenutno deficitarnih zanimanja, kao što su nautičar unutarnje plovidbe, brodostrojar i sl. i dalje će se provoditi kroz strukovno obrazovanje sukladno potrebama gospodarstva u suradnji sa Pomorskom školom Bakar.

Detaljnije informacije o potrebnim dokumentima mogu se pronaći i na web stranicama Ministarstva www.mmpi.hr pod rubrikom Promet/Unutarnja plovidba ili Natječaji.

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5208

^^Ballota, prijavljuj se. Imaš vremena još 15 minuta...:lol:
Osim 1200 kn mjesečno, čeka te i ovo:
9ykQvQdS14A

^^Ballota, prijavljuj se. Imaš vremena još 15 minuta...:lol:
Osim 1200 kn mjesečno, čeka te i ovo:
9ykQvQdS14A

Ne fala. Više volim avione i nebo. :D

Ne fala. Više volim avione i nebo. :D

...i pilote :goodbye: (rekao bi Astralis).:D

Astralis svašta kaže. :lol:

Radovi na šibenskom putničkom terminalu i rekonstrukcija te proširenje gata Vrulje počet će u rujnu iduće godine..........http://www.javno.com/foto.php?id=13&rbr=9570&idrf=448043

Hrvatsko riječno brodarstvo pamti zlatne dane "Dunavskog Lloyda" iz Siska u prvoj polovici prošloga stoljeća, kad su naši brodovi i brodari plovili po svim velikim europskim riječnim putovima. Naročito su bili poznati žitelji Svinjara (danas Davora) na Savi, koji su u cijeloj Europi uživali glas iskusnih i dobrih brodara.

Danas nam je riječno brodarstvo u velikom crnjaku, i živo se nadam da će Država uvidjeti nužnost ponovnog oživljavanja ove važne gospodarske grane.
U tu svrhu treba obnoviti riječni put Savom, ulagati u 4 hrvatske riječne luke: Osijek, Vukovar, Slav. Brod i Sisak.
Svakako da će kapitalni projekti u budućnosti biti izgradnja kanala Sava-Dunav i projekt osposobljavanja plovnosti Save do Zagreba s lukom u Rugvici.

Nadamo se da ćemo za koju godinu i na našim rijekama vidjeti ovakve prizore:

http://farm2.static.flickr.com/1342/534498965_a00b3c76cd.jpg?v=0
http://www.k-d.com/kd-flotte/images-inhalt/rheinenergie_10.jpg

http://www.k-d.com/kd-flotte/images-inhalt/rheinenergie_1.jpg

Na Jadranu gotovo 40 posto više kružnih putovanja stranih brodova

ZAGREB, 3. listopada 2008.

Po hrvatskom Jadranu u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno je 540 kružnih putovanja stranih brodova, što je 150 ili 38,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je broj dana njihovog boravka porastao za 72 posto, na 1.085 dana, objavio je Državni zavod za statistiku.

Na svim je tim kružnim putovanjima stranih brodova u osam mjeseci ove godine u Hrvatsku došlo 621,5 tisuća putnika ili 42,5 posto više nego lani.

Najveći broj od ukupnih kružnih putovanja ili 141 ostvaren je samo u ovogodišnjem kolovozu, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine 48 takvih putovanja više, dok je putnika na tim brodovima u Hrvatsku u tom mjesecu došlo oko 55 tisuća više ili 171,7 tisuća.

Na kruženju po hrvatskom moru strani su brodovi posjetili ukupno 22 luke, među kojima je najviše posjeta i u osam mjeseci ove godine, 446, imala luka Dubrovnik.

Luka Split zabilježila je 127 takva posjeta, dok se od ostalih odredišta izdvajaju luke Korčula s 93, Zadar s 59, Pula s 43 te Hvar i otok Mljet s po 41 posjetom stranih brodova na kružnim putovanjima.

Brodovi na kružnim putovanjima stizali su u Hrvatsku pod zastavama ukupno 19 zemalja, među kojima je najviše tih putovanja ostvareno brodovima pod zastavom Bahama (99), Malte i Italije (po 74), Paname (55), Portugala (41) te Francuske (40). (Hina)

http://guide-transportation-service-dubrovnik.com/kruzer.jpg

"Korčula" najbolji brod Jadrolinije

http://www.agencija-zolpp.hr/Portals/12/images/korcula-1_v.jpg

SPLIT, 12. rujna 2008.

Najboljim, ali i najljepšim brodom Jadrolinije u ovoj godini struka, putnici i pomorci ocijenili su 100 metarski trajekt „Korčula“ iz bijele flote našeg najvećeg brodara.

Nagradu „Slobodne Dalmacije“, skulpturu plavog broda, rad umjetnice Nives Čičin-Šain, na prigodnoj svečanosti na najljepšem trajektu u splitskoj luci primio je u petak predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar. U osam mjeseci ove godine trajekt „Korčula“ prevezao je 7,5 milijuna putnika, a važno je istaći kako za to vrijeme nije zabilježena nijedna nezgoda, naglasio je Lončar.

Govoreći o Programu obnove putničke flote Jadrolinije državnik tajnik Branko Bačić i ujedno predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije naglasio je da je posljednjom nabavkom tri trajekta u Grčkoj u ovoj godini značajno pojačan kapacitet flote. Dodao je da će sljedeće godine zaploviti još dva trajekta koji se za Jadroliniju grade u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu.

Istaknuo je usmjerenost programa na modernizaciju i obnovu putničke flote u cilju demografske i gospodarske obnove i razvitka hrvatskih otoka i što kvalitetnijeg zadovoljenja prometne potražnje tijekom turističke sezone, te povećanja sigurnosti plovidbe.

Ovu je laskavu titulu u dvomjesečnom ocjenjivanju „Slobodne Dalmacije“ i Jadrolinije među 22 broda dobio trajekt koji prometuje na liniji iz Splita prema otocima Korčuli i Lastovu. Kapacitet mu je 700 putnika i 170 vozila, postiže brzinu od 16 čvorova, a sagrađen je 2007. godine u Grčkoj i ujedno je najmlađi brod u bijeloj floti Jadrolinije.

Kako je napomenuo zapovjednik „Korčule“ kapetan Ivo Šeparović, putovanje na liniji dugoj pet sati ovaj je brod smanjio za puni sat.

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5122

Dodjela državnih potpora za poticanje riječnog prometa

http://www.hrvatskiprijevoznik.hr/images/stories/luka-osijek.jpg

Zagreb, 30. listopada 2008.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je javni poziv za dodjelu državnih potpora male vrijednosti u okviru Programa poticanja razvitka riječnog prometa kojeg je donio ministar Božidar Kalmeta, a u cilju promicanja ekološki prihvatljivih oblika prometa.

Potpora se primjenjuje kao mjera predviđena Strategijom razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj 2008-2018. i Europskim akcijskim planom za riječni promet u dijelu koji se odnosi na flotu, zapošljavanje i promociju unutarnje plovidbe te je sukladno tome njezin opseg primjene sadržan u dvije komponente.

Prva komponenta obuhvaća usklađivanje tehničkih zahtjeva na plovilima u skladu s propisima EU, uvođenje tehnologija i opreme s manjom emisijom štetnih tvari s plovila, te zapošljavanje vježbenika za brodarska zvanja na plovilima unutarnje plovidbe. Druga komponenta odnosi se na uspostavljanje i povezivanje nacionalnih razvojno-istraživačkih centara u europsku mrežu i promotivne aktivnosti javnog karaktera.

Korisnici potpore mogu biti trgovačka društva i obrtnici koji su registrirani za jednu od djelatnosti u riječnom prometu, a najveći iznos potpore je 200.000 EUR u tri godine.

Potpore, na temelju ovoga Programa koji se prvi put počeo provoditi 2007., dodjeljuju se jednokratno, jednom godišnje do 31. prosinca tekuće godine za prethodno razdoblje, a sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu. Zahtjevi se zaprimaju do utroška sredstava namijenjenih za bespovratne potpore.

Korisnik je dužan podnijeti zahtjev za potporu sa potrebnom dokumentacijom na propisanom obrascu navedenom u javnom pozivu kojeg je Ministarstvo objavilo na službenim web stranicama www.mmpi.hr/PROMET/Unutarnja plovidba.

Prošlogodišnji dobitnici potpora bili su Dunavski Lloyd i Centar za razvoj unutarnje plovidbe (CRUP).

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5271

"Korčula" najbolji brod Jadrolinije

http://www.agencija-zolpp.hr/Portals/12/images/korcula-1_v.jpg

SPLIT, 12. rujna 2008.

Najboljim, ali i najljepšim brodom Jadrolinije u ovoj godini struka, putnici i pomorci ocijenili su 100 metarski trajekt „Korčula“ iz bijele flote našeg najvećeg brodara.

Nagradu „Slobodne Dalmacije“, skulpturu plavog broda, rad umjetnice Nives Čičin-Šain, na prigodnoj svečanosti na najljepšem trajektu u splitskoj luci primio je u petak predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar. U osam mjeseci ove godine trajekt „Korčula“ prevezao je 7,5 milijuna putnika, a važno je istaći kako za to vrijeme nije zabilježena nijedna nezgoda, naglasio je Lončar.

Govoreći o Programu obnove putničke flote Jadrolinije državnik tajnik Branko Bačić i ujedno predsjednik Nadzornog odbora Jadrolinije naglasio je da je posljednjom nabavkom tri trajekta u Grčkoj u ovoj godini značajno pojačan kapacitet flote. Dodao je da će sljedeće godine zaploviti još dva trajekta koji se za Jadroliniju grade u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu.

Istaknuo je usmjerenost programa na modernizaciju i obnovu putničke flote u cilju demografske i gospodarske obnove i razvitka hrvatskih otoka i što kvalitetnijeg zadovoljenja prometne potražnje tijekom turističke sezone, te povećanja sigurnosti plovidbe.

Ovu je laskavu titulu u dvomjesečnom ocjenjivanju „Slobodne Dalmacije“ i Jadrolinije među 22 broda dobio trajekt koji prometuje na liniji iz Splita prema otocima Korčuli i Lastovu. Kapacitet mu je 700 putnika i 170 vozila, postiže brzinu od 16 čvorova, a sagrađen je 2007. godine u Grčkoj i ujedno je najmlađi brod u bijeloj floti Jadrolinije.

Kako je napomenuo zapovjednik „Korčule“ kapetan Ivo Šeparović, putovanje na liniji dugoj pet sati ovaj je brod smanjio za puni sat.

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5122


:|
valjda 750 000

Crtice iz bliske prošlosti

Trajekti potopljeni u neprijateljskim topničkim djelovanjima u Domovinskom ratu (1991-95.)

Trajekt "Supetar"
Potopljen u Maslenici 1993. godine

http://i85.photobucket.com/albums/k59/portosmedex/SupetarMaslenica.jpg

Trajekt "Klimno"
Potopljen u Karinskom moru, 1991. godine

http://i85.photobucket.com/albums/k59/portosmedex/KlimnoNovigrad.jpg

Svjetske luke zatrpane “parkiranim” brodovima, hrvatski brodari plove na ugovore

Nakon vrhunca u svibnju 2008. mjera tržišne vrijednosti prijevoza suhog tereta Baltic Dry Index stropoštao se 93 posto. BDI je dosegao najveću vrijednost u svibnju ove godine sa 11.793 bodova da bi od lipnja slijedio gotovo kontinuirani pad na današnjih 851 bod. Zastrašujuće zvuči podatak da je dnevni najam capsizea brodova pao s 234.000 dolara na samo 7.340 dolara.

Svjetske luke zatrpane su brodovima koji su ostali bez posla, a mnogima je postalo gotovo nemoguće osigurati i bankarske garancije za teret bez čega je nemoguće isploviti iz luke.

Svjetske luke zatrpane “parkiranim” brodovima, hrvatski brodari plove na ugovoreTakav strmoglavi pad BDI-a govori da je svjetska trgovina sirovinama poput ugljena, željeza i žitarica dramatično usporila, a glavni indikator je bio pad potražnje za sirovinama u Kini. Kina je npr. najveći svjetski uvoznik željeza.

Iako glavnina razloga za urušavanje vrijednosti brodskog prijevoza na usporavanju svjetskog gospodarstva na veću ponudu brodova u odnosu na potražnju zasigurno je utjecala i činjenica da je u trenucima krize na tržištu znatno povećan broj novih brodova. Naime, prije dvije godine BDI je bio u porastu i brodarskim kompanijama se ulaganje u nove brodove, koji se grade prosječno dvije godine, činilo isplativim no kada su ti brodovi došli na tržište potreba za njima je znatno pala.

Od hrvatskih brodara najizloženija promjenama je Atlantska plovidba koja 30 do 40 posto svojih poslova ugovara na spot tržištu po aktualnoj vrijednosti BDI-a dok su ostali brodovi za prijevoz rasutih tereta u vlasništvu hrvatskih brodara većinom vezani uz dugoročne ugovore.

Dok ugovori traju gubitke zbog pada BDI-a snose posrednici, a ne brodari no nakon što isteknu ugovori potpisani u vrijeme kada su prijevozničke tarife rasle na nove ugovor primijenit će se nova korigirana cijena prijevoza. (business.hr)

Pomorska djelatnost braće Mihanović iz Dola

Možda treba postaviti barem kipove braće Mihanović tamo gdje su sagrađene škole ili u tu svrhu preuređene zgrade, putevi...

BUENOS AIRES - DUBROVNIK
Povijest pomorstva Argentine bilježi Nikolu Mihanovića (Doli kod Stona, 12. 01. 1846. - Buenos Aires, 24. 06. 1929.) kao zaslužnog za tonažu i opremljenost brodova Argentine koja je u tom pogledu prednjačila u Južnoj Americi. Svoje vlastito parobrodarsko poduzeće osnovao je Nikola Mihanović 1879., a još 1909. posjedovao je tri brodogradilišta i 166 plovnih jedinica, te je jedan od osnivača (zajedno s iseljenicima Paskom Baburicom i Franom Petrinovićem) i glavnih suvlasnika ondašnje Jugoslavensko-amerikanske plovidbe 1924.
Treba spomenuti je da je Miho Mihanović (Doli kod Stona, 06. 10. 1862. - Buenos Aires, 06. 03. 1938.) kao dvadesetsedmogodišnjak osnovao 1889. društvo »Sud Atlantica« koje je održavalo plovidbu između atlantskih luka. Također je imao znatan udio u osnivanju Jugoslavensko-amerikanske plovidbe. »Sud Atlantica« Miha Mihanovića je do 1920. imala devet manjih i većih parobroda, te 60 lancha (23.500 tona). Izgleda da je još 1916. društvo imalo devet parobroda, 18 lancha i dva remorkera (ukupno 29 jedinica s više od 22.000 tona). Nikola Mihanović je 1918. prodao svoju flotu engleskom društvu za 1,4 milijuna zlatnih sterlinga (ukupno 289 plovnih jedinica i 84.973 tona). Na dimnjacima tih brodova se i nadalje zadržalo prepoznatljivo M, te ime Mihanovich u nazivu društva. Miho Mihanović je 1916. u svom društvu »Sud Atlantica« imao 27 jedinica (ukupne tonaže 22.000 tona), te svoju flotu prodaje 1920. društvu Compania Argentina de Navigacion Nicolas Mihanovich. Na bratovu parobrodu »Tore« plovio je Miho Mihanović od 1881. do 1884., pa je s agentom broda Filipom Corontijem osnovao argentinsku tvrtku Coronti y Mihanovich i živio u Bahixa Blancau. Tvrtku preuzima sam Miho 1888., dajući joj ime Miguel Mihanovich. Brod »Tore« je 1886. prodao Nikola Mihanović tvrtki Bonco y Moreno od koje je (ušteđevinom i zaradom) Miho Mihanović otkupio polovicu parobroda. Nakon dvadesetogodišnjeg poslovanja društvo »Sud Atlantica« pretvara se u "anonimno" dioničko društvo. Miho Mihanović dio svoga kapitala ulaže u Jugoslavensko-amerikansku parobrodarsku plovidbu a.d. Split, kao dioničar nastojeći pomoći našim pomorcima pruživši im mogućnost zarade na brodovima.
Miho Mihanović je tijekom osnutka ovdašnje knjižnice, Klubu pomorskih vojnih časnika poklonio oko dva milijuna dinara. Partneri Nikola Mihanović i Oktavij Kozulić udružili su se još 1879. s Jerolimom Zuanićem (rodom iz Sutivana), a nakon toga Nikola osniva svoje poduzeće »Nikola Mihanović y Cia«, te nakon izvojevanja konkurentske pobjede kupuje flotu društva Gjuljani za 40.000 funti i društva Las Mensajerias za 450.000 funti, što mu je donijelo podstrek vlasništva cijelog brodskog prometa između Buenos Airesa i Montevidea (rijeke Piat, Uruguay i Parana). Compania Argentina de Navigacion a vapor Nicolas Mihanovich je 1909. posjedovala kapital od sedam milijuna zlatnih pesosa (dolara), a otad promijenjenog imena Compania Argentina de Navigacion (Nicolas Mihanovich) Limitada ima središte u Londonu i Buenos Airesu. Predsjednik Nikola Mihanović je tada imao kapital od 1,8 milijuna funti sterlinga.
U to doba najudobniji putnički brodovi »Ciudad de Buenos Aires« i »Ciudad de Montevideo« (4000 BRT) služili su za svakodnevnu putničku liniju Buenos Aires-Montevideo, a bili su u vlasništvu Miha Mihanovića. U plovidbenim društvima Nikole Mihanovića bilo je uposleno 3000 pomoraca (400 iz naših krajeva). U Urugvaju je također nazočna njegova djelatnost od 1896. godine, te je tu imao društvo Comp. Urugv. de Nav. Lda (plovidba od Montevidea po rijeci Uruguay), a u Paragvaju parobrodarsko poduzeće od 1887. (plovidba rijekom Paraguay do Argentine i Bolivije). Vinko Foretić 1962. kaže da je Nikola Mihanović 1909. (uplivom engleskoga kapitala) posjedovao čak 370 plovnih jedinica, te navodi da je uspio svladati konkurenciju i pokupovati čak 30 društava. Englesko društvo The Argentine Navigation Company (Nicolas Mihanovich) Ltd. 1931. mijenja ime u Compania Argentina de Navegacion Mihanovich Limitada, te prenosi sjedište uprave iz Londona u Buenos Aires. Društvo je 1903. do 1908. isplaćivalo dividende (12, 15, 17, 12, 12 i osam posto; srednja 12,68 posto) i prelaskom u London 1908. do 1913. (sedam, devet, devet i devet posto), te ponovno tek 1928. godine (10 posto). Društvo Compania de Navegacion »Sud Atlantica« osnovao je Miho Mihanović 1889. (kapital 100.000 sterlinga). Velik dio svog brodovlja prodao je Miho 1916. povodeći se riječima: »Parobrode treba kupovati kad su posli najslabiji, a prodati ih kad su posli najbolji«.
Temelj Zadužbine braće Nikole i Miha Mihanovića postavio je Miho 1923. fondom od milijun dinara, te mu se priključio Nikola iznosom od četiri milijuna dinara za poboljšanje i unaprjeđenje zdravlja, prosvjete i gospodarstva stanovnika Dola, Smokvine i ostalih sela stonske općine. Od novca Zaklade braće Mihanović u razdoblju od 1930. do 1940. sagrađene su zaštićene čatrnje u selima, 1939. Dom Zaklade Mihanović u selu Ploče, osigurano besplatno liječenje stanovnika (i u bolnici u Dubrovniku), 1932. nadograđen kat (za dvorazrednu osnovnu šestogodišnju školu) školske zgrade u Dolima (sagrađene novcem braće još 1908. godine), te 1923. sagrađena školska zgrada u Zaton Dolima i 1937. put od uvalice i pristaništa (Dola) do (Dola) i kroz neka sela. Novac Zaklade Mihanović prije Drugog svjetskog rata osiguravala su djeci besplatno školske knjige, pribor i sredstva higijene. Na katu nadograđene školske zgrade sagrađeni su i stanovi za učitelje.
Uprava Zadužbine imala je zadatak na kraju svake godine razdijeliti siromašnim obiteljima 40.000 dinara. Po III. dijelu Statuta, ukupna pomoć od 42.000 dinara pripadala je godišnje rodbini Nikole i Miha Mihanovića (preko Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, poslovnica Dubrovnik). Miho Mihanović je u dogovoru s iseljenikom Paskom Baburicom (Koločep) želio da u svakom selu ondašnjeg dubrovačkog kotara sagrade školsku zgradu (ili adaptiraju postojeće gradnje). Novac predviđen u svrhu izrade nacrta i predračuna, obilaska terena i potrebne dokumentacije "povjerene" osobe su "utrošile u druge svrhe". Uprava Zadužbine je prije Drugog svjetskog rata mudro kupovala nekretnine (zemljišta i kuće), te su kupljene dvije zgrade u Zagrebu (trokatnica u Skrlčevoj ulici 35 (osam dvosobnih, dva jednosobna i četiri stana za samce); veća u Kulušićevoj 11 (15 stanova i sedam poslovnih prostora), te u Dubrovniku zemljište blizu Puta od Gruža, što je zapravo bio utrošak cijele glavnice (koja je prethodno bez mogućnosti rabljenja bila položena u Prvoj hrvatskoj štedionici u Zagrebu i Dubrovačkoj trgovačkoj banci). Na žalost, kako dobro zaključuje Mato Mojaš 1973. godine, Zakonom o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (26. prosinca 1958.) cijela imovina Zadužbine braće Mihanović »prelazi u društveno vlasništvo«.
Kako je sada u "điru" neka moda učestalosti postavljanja spomenika, budući da imamo već neke spomen-ploče braći Mihanovićima, možda bi u svakom selu trebalo staviti ploču: »Ovdje nije sagrađena škola zato jer je netko pronevjerio novac od novca Zaklade braće Mihanović namijenjene toj svrsi i zato jer je bogati kapital stvorio uvjete njemu potrebnom svjetskom ratu i propadanju - nacionalizaciji "Blairovih obveznica"«. Možda barem treba postaviti kipove spomenute braće tamo gdje su škole ipak sagrađene ili u tu svrhu preuređene zgrade, putevi i slično.
Eto, Nikola Mihanović se kao siromašan i nepismen čovjek otisnuo u strani svijet »da radi i zaradi toliko koliko je potrebno da ocu kupi veću trabakulu«, te da po povratku zajedno radi s ocem. Rano bi ustajao (zajedno sa svojim pomoćnikom) na rijeci Riachuello (koja se izlijeva u La Platu) »i dok su drugi spavali« galebi se nisu karali, nego bi on »koristio promjene vremena, izvlačio lađe iz luke i već rano prevozio robu i putnike«.
Zaradio je zapravo ogromnu flotu plovila različitih veličina, a ostavio je dio svog imetka kao glavnicu za izobrazbu i poboljšanje životnih uvjeta u rodnome kraju, ne nadajući se da će stare države-pljačkaši to nacionalizirati i zamagliti glavnicu.

Đivo Bašić,
kustos Pomorskog muzeja Dubrovnik

http://www.vjesnik.hr/html/2008/11/03/Clanak.asp?r=sta&c=1

Marina Poreč: Premalo vezova za velika plovila i premalo vezova za plovila građana

http://www.porestina.info/slikaupload2.asp?path=slike/vijesti/122PICT5010.jpg&w=640

Poreč, 3.11.2008.

Na kraju turističke sezone zamolili smo odgovorne djelatnike Marine Poreč, gospodu Emilija Uljančića i Bojana Brajkovića , za kratki prikaz poslovanja i evo što smo doznali.
" U prvih 9 mjeseci 2008. godine ostvareno je 3 % više prometa nego u istom razdoblju lani, usprkos poskupljenjima i drugim problemima, no zahvaljujući uigranom i dobrom radu djelatnika Marine. Postoji velika potražnja za stalnim vezovima, no nemamo dovoljno traženih vezova - obzirom na veličinu plovila ( limitirani smo - maksimalna dužina plovila koje možemo prihvatiti je 16 metara dužine ). Slobodnog prostora za prihvat dužih jahti ima jedino u Luci i dugoročno gledano Luku bi trebalo rekonstruirati u tom smjeru, a u Peškeru preseliti - dislocirati komunalnu Lučicu.
Ribarske brodice također bi trebalo premjestiti i osloboditi vezove - za komercijalnu uporabu, a time bi se riva oslobodila i vozila ribara, koji tu - na rivi parkiraju. Najveći interes nam iskazuju građani za vezovima u Lučici, neki su na popisu ( na čekanju ) i preko 10 godina, no novih vezova nema", rekao nam je gospodin Emilio Uljančić.

Bojan Brajković iznio je financijske pokazatelje poslovanja u prvih 9. mjeseci 2008. godine.
" Marina Poreč ima 120 vezova u moru, a 90 vezova popunjavaju plovila sa godišnjim Ugovorom, ostali vezovi su tranzitni. Od siječnja do konca rujna ostvarili smo promet od 1.865.801 kune u Marini, Luka je prometovala daljnjih 980.559 kuna, a Lučica 183.900 kuna. Investicijama smo poboljšali kvalitetu ponude u Marini - izgrađena je kuhinja za goste, gdje mogu pripremati hranu, oprati posuđe - čime se smanjilo zagađenje u moru i poboljšan servis gostima. Centralni mol smo otpočeli oblagati drvom.
Kompletna Marina ima satelitske video priključke, video nadzor, a pohvale nam stižu za web kamere.

Luka je zabilježila povećam međunarodni promet - dolazak inozemnih jahti ( među njima i 10 mega jahti ), a uvedena je i nova linija Poreč - Trieste. Investiralo se u adaptaciju agencije AVIOMAR na rivi. Komunalna lučica jedina bilježi manji promet, a jedan od razloga je povećanje broja umirovljenika koji koriste vezove, a imaju popust od 50 % na godišnji vez ".
Emilio Uljančić je pohvalio i rad djelatnika Marine na uređenju i održavanju zelenih površina u Marini.

R.V.Aleksić

[http://www.porestina.info/pokazi_vijest.asp?id=13053

03.11.2008.
Jedan od najpoznatijih kruzera na svijetu u Dubaiju će biti hotel na moru

Queen Elizabeth 2 - zadnje uplovljavanje

Queen Elizabeth 2 u Dubrovnik je u ponedjeljak dovela 1717 putnika koji su proveli cijeli dan razgledajući grad, a zatim se oko 17 sati sirenama dugo opraštala od poznate mediteranske destinacije

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-11-04/Dubrovnik/kruzer1.jpg
Admir BULJUBAŠIĆ / CROPIX

piše Paulina PEKO/EPEHA

DUBROVNIK - Kraljica prekooceanskih putovanja, brod Queen Elizabeth 2, posljednji put u povijesti u ponedjeljak se usidrio ispred dubrovačkih zidina. Već dogodine, trajno usidren u Dubaiju, ovaj svjetski najpoznatiji prekooceanski brod primit će prve bogate goste koji će biti spremni izdvojiti pozamašnu svotu za odsjedanje u budućem luksuznom plovećem hotelu na dokovima luke Palm Jumeirah.

Prošle godine za 100 milijuna dolara Queen Elizabeth 2 kupio je arapski div “Dubai World” u vlasništvu sultana Ahmeda Bin Sulayema, koji će u njegovoj unutrašnjosti urediti luksuzni hotel.

Nakon što je Queen Elizabeth 2 od 1969. godine preplovila oko šest milijuna nautičkih milja - što je jednako kao da je trinaest puta otplovila do Mjeseca i natrag ili, pak, kao da je 190 puta oplovila zemaljsku kuglu - legendarni brod odlazi u mirovinu.

Od porinuća 1967. godine, kojem je kumovala sama kraljica Elizabeth 2, do danas, ovaj brod je više od 800 puta preplovio Atlantik, 25 puta zemaljsku kuglu te prevezao više od 2,5 milijuna putnika.

S američke strane Atlantika na posljednje putovanje prema Mediteranu brod Queen Elizabeth 2 uputio se 17. listopada, i to u pratnji kruzera Queen Mary 2 iste brodske kompanije Cunard Line simbolično se opraštajući na svom posljednjem putovanju svjetskim morima.

Queen Elizabeth 2 u Dubrovnik je u ponedjeljak rano ujutro dovela 1717 putnika koji su proveli cijeli dan razgledajući povijesnu jezgru grada, a zatim se oko 17 sati sirenama dugo opraštala od poznate mediteranske destinacije koju je ove sezone posjetila tri puta.

Unatoč velikoj zapremnini i dužini od 293 metra, brod može razviti brzinu do 34 čvora, zbog čega se smatra najbržim putničkim brodom na svijetu, a zbog dubine gaza od deset metara ograničen je broj luka u koje može pristati.

Stoga je Queen Elisabeth 2 sidrenjem ispred otoka Lokruma i pred povijesnom jezgrom Dubrovnika i svojim gostima, ali i brojnim građanima i zaljubljenicima u brodove priredila nezaboravan pogled i doživljaj, pa i fotografiju za uspomenu.

Sultanov hotel

Jedan od nedvojbeno najpoznatijih i najimpresivnijih brodova u svjetskoj bijeloj floti, na svom zadnjem kružnom putovanju svjetskim morima, uputio se prema britanskoj luci Southampton, odakle 11. studenog s odabranim putnicima kreće put Dubaija.

Sultan Ahmad Bin Sulayem pretvorit će brod u jednu od najatraktivnijih svjetskih hotelskih destinacija na moru, s obzirom na to da brod posjeduje vrijednu zbirku umjetnina, među kojima su i slike u ulju članova engleske kraljevske obitelji.

Nakon cjelovite restauracije brod će biti za stalno usidren u luci Palm Jumeirah, svjetski poznatom luksuznom umjetnom otoku u obliku palme u Dubaiju.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/28571/Default.aspx

odeee :(

Jebemu, toliko mi je žaj šta je nisan iša vidit kad je bila u Splitu :(

03.11.2008., 22:11
Prinove u floti pripremaju se u šibenskom škveru

Klasa Helsinki: stigle korvete za HRM

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-11-04/Novosti/RAKETNE_TOPOVNJACE2-031108.2Thumbnail.jpg

ŠIBENIK - Dvije korvete klase Helsinki koje je HRM kupila u Finskoj prevezene su u Šibenik brodom Atlantske plovidbe za prijevoz teških tereta. Tijekom idućih mjesec dana ratni će brodovi biti pripremljeni u NCP-ovu brodogradilištu za plovidbu pod hrvatskom zastavom.

Prinove u floti Hrvatske ratne mornarice bit će izvučene na suho, prebojene posebnim antikorozivnim sredstvom, bit će im remontirani podvodni ventili, a promijenit će i boju.

M. J. / EPEHA

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/28605/Default.aspx

04.11.2008.
Barcelona će (očekivano) biti sjedište Mediteranske unije

http://www.ampuria-urlaub.de/sehenswertes/barcelona/barcelona_panorama_15.jpg

BARCELONA - Ministri vanjskih poslova Europske unije i mediteranskih zemalja na svom su se sastanku u Marseillesu tijekom prošle noći usuglasili da buduće sjedište Mediteranske unije bude u Barceloni, objavio je u utorak španjolski radio RNE pozivajući se na diplomatske izvore.

"Postignut je konsenzus da Barcelona bude sjedište", citirao je radio neimenovanog španjolskog diplomata dodajući da se taj neslužbeni dogovor u utorak mora i službeno usvojiti.

Šefovi diplomacija Europske unije i Mediterana su se po prvi puta sastali na neformalnom sastanku u Marseilleu u ponedjeljak navečer, a u utorak nastavljaju razgovore. Na sastanku u utorak sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.

Ministri će u utorak dogovoriti još neke detalje oko budućeg sjedišta Mediteranske unije, a, kako javlja radio, za glavnog tajnika Unije trebao bi biti imenovan predstavnik neke od država s južne obale Sredozemnog mora.

Osim toga bi organizacija trebala dobiti i pet zamjenika glavnog tajnika, od kojih bi po jednog postavili Izraelci i Palestinci, a trojicu bi imenovala EU. Ministri su se tijekom večere u Marseillesu dogovorili i da će Arapska liga sudjelovati u Mediteranskoj uniji.

Ideja o osnivanju Mediteranske unije zaživjela je na summitu EU održanom ljetos u Parizu. Cilj joj je dati novi poticaj suradnji EU i sredozemnih zemalja.

Službeno bi ministri dogovorene odluke trebali objaviti u utorak poslijepodne na konferenciji za novinare po završetku svog zasjedanja. Među kandidatima za sjedište Unije je uz Barcelonu bila La Valetta na Malti.
(H)

http://www.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/28641/Default.aspx

Ipak nije Split :D

Damn. :D

05. 11. 2008.
MODERNIZACIJA

Ratna mornarica konačno dobila tehniku za protupodmorničku borbu

Autor Dragan Miljuš

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/081105/ship-txt.jpg

ŠIBENIK - Dvije prinove iz Finske, raketne korvete klase Helsinki, dovršit će potrebne preinake u Remontnom zavodu u Šibeniku za mjesec i pol, a Jadranom će (za)ploviti kao Vukovar i Dubrovnik.

Brodovima je jako zadovoljan zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Ante Urlić. Kako i ne bi, kad naša ratna mornarica konačno ima tehniku za protupodmorničku borbu!
– Prva ljubav se ne zaboravlja!
Oprostit ćete mi na pjesničkoj slobodi, ali meni kao protupodmorničaru ovo je stvarno nešto posebno – ustvrdio je Urlić, koji je, kao i zapovjednik Flotile HRM-a, kapetan bojnoga broda Marin Stošić, oduševljen mogućnostima korveta, ali i iznimno povoljnim paketom koji su im Finci prodali za vrlo povoljnih 9,3 milijuna eura.
Dobili smo i mnogo dodatne opreme, koja će se znati iskoristiti.

Tako će topovnjača Dmitar Zvonimir konačno dobiti ciljnički radar, Šibenik (nove) motore, jedino je sudba Krešimira neizvjesna. Brodovi iste klase, samo novi, stajali bi 70-ak milijuna eura pa će se Hrvatska morati snaći i s ovim jedinicama koje su FInci gradili 80-ih.

U njih je hladno i ljeti pa brodovi nemaju klima-uređaje.
Skinut će se postojeća kamuflažna shema koja je (pre)tamna za naše prilike.
Korvete su duge 45 metara, gaz im je 3 metra, a s tri MTU motora pojure i preko 30 čvorova. Prilagodit će i pasivni tegljeni sonar, dizajniran za otkrivanje podmornica u plitkim morima. Ipak je Baltik malo drugačiji od Jadrana.

Korvete imaju pramčani top Bofors od 57 milimetara te dvocijevni SAKO od 23 milimetra. Rakete RBS 15 nismo dobili. Imamo naše stare, koje su, tvrdi Stošić, i dalje ispravne, no zbog starosti im je (o)pala preciznost. Bila je 92 posto kad su nabavljene, sad je između 60 i 70 posto.
Podmornice ćemo gađati dubinskim bombama. Nije zadnja riječ vojne tehnike, no morat će biti (zasada) dovoljno.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/dalmatia/3192299/index.do

Na današnjem sastanku u Ministarstvu gospodarstva potpredsjednik Vlade Damir Polančec sastao se s članovima nadzornog odbora “3. maja”, predstavnicima sindikata i predsjednicom radničkog vijeća toga brodogradilšta, nezadovoljnih nastalom situacijom u kojoj posluje škver. Na sastanku se raspravljalo o trenutačnoj situaciji u “3. maju” i o problemima u upravljanju, a potpredsjednik Polančec, kao predstavnik vlasnika, dao je mandat nadzornom odboru da do ponedjeljka 10. studenoga 2008. godine predloži vlasniku novi sastav uprave tog brodogradilišta. Kako je izjavio potpredsjednik Vlade, škver treba novu upravu, jer se osjeća nezadovoljstvo postojećom, koja nije osigurala narudžbe novih brodova, niti ima čvrsto ugovorene nove poslove. (vecernji list; foto: seebiz.eu)

Elita u garbunu: jugo ‘odnilo’ kruzer lipo u Sjevernu luku

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-11-07/Split/cruiser_luka2-061108Thumbnail.jpg

Ni golemi kruzer “Legend of the Seas” nije mogao izdržati jako jugo koje već danima puše u Splitu.

Naime, u četvrtak ujutro građani sjevernih dijelova grada u čudu su gledali nesvakidašnji prizor bijelog krstaša na vezu u Sjevernoj luci i kolone turista koji su se razmilili među teretnim dizalicama. Umjesto na sidrištu ispred Gradske luke, 270 metara dugi “Legend of the Seas” je zbog sigurnosnih razloga prebačen na vez u Sjevernu luku.

- Jugo je bilo prejako za sigurno sidrenje broda ispred grada, gdje se to obično čini. Privezom u Sjevernu luku osigurali smo nesmetan izlazak putnika koji su doputovali u obilazak. Riječ je uglavnom o osobama starije dobi – kazao nam je kapetan Vjekoslav Grgić, voditelj Lučkog operativnog centra. “Legend of the Seas” koji je kapitulirao pred dalmatinskim jugom, broji 200 putnika i 720 članova posade.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/29060/Default.aspx

:nuts:

Rad riječke veletržnice ribe, koja je otvorena prije godinu dana, prate mnogi problemi. Trguje se ribom, ali to nije ono što bi željeli ribari, niti na način kako je zamišljeno funkcioniranje veletržnice. Više puta ribari su izražavali nezadovoljstvo, a ono je kulminiralo prekidom poslovanja veletržnice s ribarskom zadrugom Eko riba Cres – Lošinj. Riba s otoka više ne dolazi na veletržnicu.
Priču o problemima koji su kulminirali drastičnom odlukom ispričao nam je upravitelj zadruge Miljenko Jović.
– Mi smo dosad imali 48 isporuka ribe na veletržnicu. Od toga četrdesetak puta bilo je oko 100 kašeta, a veletržnica je od nas stalno tražila više od 100 kašeta. Kad su se, nakon sezone, ulovi poboljšali na više od 300 kašeta, dobili smo faks da veletržnica zbog zasićenja tržišta ne prima našu ribu. Mi smo ih osnovali, suvlasnici smo i na kraju nemamo pristup veletržnici sa svojom ribom. Priča o zasićenosti tržišta je neprimjerena, jer u isto vrijeme otkupljivači koji godinama rade s istim tržištem, čak i ona dva u blizini veletržnice, dnevno isporučuju na tisuće kašeta. Druga je odluka uprave veletržnice bila: Ne primamo ni bijelu ribu za lokalno tržište jer su vaše cijene neprimjerene. Mi smo im dali otvorene aukcije, cijenu bez ograničenja pod motom »prodaj da se ništa ne baci«. Nakon toga, 15. listopada imali smo 380 kašeta, čekali smo, nitko se nije javio, da bismo u l5.36 sati dobili faks da nemaju kamo s ribom. Poslije smo još dva puta pokušali. Organizirali smo se dobro, važemo ribu po kašeti, označavamo ih. S mora smo zvali veletržnicu, u 7.30 ujutro javili broj kašeta, asortiman, nisu nam ni odgovorili. S naše strane smo napravili sve da veletržnica stvara prihod, a ja imam podatke da su nas upropastili. U zadruzi smo dobro organizirani, imamo preciznu evidenciju, u 48 otkupa napravili smo 4.970 kuna gubitka. Ne znamo što je s 1.050 kilograma ribe. Oni su bacali ribu kad se ne može prodati. Mi te informacije dobivamo s mjesec, dva zakašnjenja, da li je riba prodana, plaćena… Nametnuli su nam troškove veterinara, za 48 dostava u iznosu 9.356 kuna. Ne samo da su zatvorili našu proizvodnju, nego je uprava veletržnice nezainteresirana za ustroj zadruga.

Ima problema i oko plaćanja ribe, iako bi se trebala isplaćivati odmah, dan nakon prodaje.
– Tu se tržni red krši praktički od prvog dana. Samo početne isporuke plaćane su redovito. Već peta, šesta plaćala se nakon više od 30 dana. Samo je jedan kupac iz Trsta deponirao sredstva i od njega se uredno naplaćuje. Sve drugo, Metro, Getro, čekamo po 40 dana, jednu fakturu čekamo od 14. svibnja. Konačno sam, kao član nadzornog odbora, dobio podatke poslovnih računa. Na prolaznom računu imali su 76.000 kuna i 1.123 eura. Trenutačno su nam dužni 123.707,18 kuna, 17 dana nisu nam uplatili niti kune. Dvadeset ribara proganja mene, oni su ribu isporučili zadruzi. Neka uprava veletržnice dođe na Lošinj i prošeće se među ribarima. Imamo informacije iz drugih sredina što se sve s ribom događa i kakvo je plaćanje, iako uprava tvrdi da smo mi jedini koji to govorimo. Veletržnica nije ostvarila svoju funkciju kad je u pitanju provođenje tržnog reda i promptno plaćanje.

Jeste li s upravom veletržnice pokušali riješiti navedene probleme?
– Uprava nas izbjegava od 19. svibnja. Upravitelj nije došao na našu skupštinu, javio se dva sata prije početka. Šaljemo faksove, mailove na razne adrese, državnom tajniku, predsjedniku nadzornog odbora, gradu Rijeci, županiji, veletržnici kao tvrtki koja nas treba voditi, mnogima drugima. Nikakve odgovore nismo dobili. Uprava izbjegava rješavati operativnu problematiku. Upravo su naši dopisi ukazali na stanje, željeli smo preduhitriti da se ovo ne dogodi. Veletržnica je potpuno nespremna za prihvat nešto većih količina ribe.
Je li zadruga našla rješenje za plasman ribe, budući da to ne možete ostvariti preko veletržnice?
– Ne znam kako ćemo dalje. Teško je kad se baziraš na veletržnicu, godinu dana isporučuješ ribu. Poslao sam dopis upravi onog dana kad smo u 15.36 sati dobili faks, neka smatraju da smo bacili tu ribu. Morali smo se snalaziti, platili smo prijevoz, veterinara… Nešto ribe smo spasili, nešto bacili. Napravili smo gubitak od preko tisuću eura u jednom danu. Našli smo rješenje za daljnji plasman ribe, s njime smo tamo gdje smo bili kad smo se osnovali. Uprava nas je bacila unazad dvije i pol godine. Društveni ugovor je potpisan i veletržnica otvorena 28. listopada prošle godine. Točno nakon godinu dana doživljavamo totalni debakl. Na način na koji uprava odrađuje posao, potpuno nezainteresirano, smatram da to više nema smisla. Uprava ne provodi ni odluke skupštine. Ne može upravitelj biti volonter, potreban je profesionalac koji bi tamo sjedio i rješavao problem, kao ja koji u upravi zadruge provodim i po 20 sati.
Kako dalje, što predlažete za uspješno funkcioniranje veletržnice?
– Na našoj skupštini donijeli smo jednoglasnu odluku da se izglasa nepovjerenje upravi veletržnice. Svjesni smo da to neće proći. Dok su tamo ljudi koji ne znaju što je trženje ribom, niti što je riba, pecatura, kakve bi se cijene trebale postizati, kako diše tržište, znamo da smo osuđeni na propast. Tamo postoji samo jedan čovjek koji to zna i mi njega predlažemo za v. d. direktora. (novi list)
Veletržnica osuđena na neuspjeh

Može li samo jedna veletržnica u Hrvatskoj uopće funkcionirati?
– S jakim timom i velikom ažurnišću u tom poslu, sa sposobnim menadžerom, ja mislim da bi uspješno radila. Netko se mora zapitati zašto je situacija takva. Moramo znati da postoje mnogi koji će sve napraviti da to ne uspije. Kad još netko ne razumije kakve se tu igre vode, ne odrađuje operativne zadatke, mislim da je barem za ovu godinu osuđena na neuspjeh. Predstoji nam vrlo težak put da se vrati renome. Ribari su nezadovoljni, meni se stalno obraćaju i žale što su sve doživljavali. Riba se prodavala u bescjenje, zato se i napravio takav gubitak. Nama, eto, sada fali više od 70 kilograma kvalitetne ribe koju smo isporučili 12. listopada. Čuli smo da je ta riba bačena. Po mjesec, dva ne možemo zatvoriti dokumente jer nemamo povratne informacije o sudbini ribe.

Tvrtka Uljanik Plovidba u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila je pad neto dobiti od 75,62 posto, vidljivo je iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Neto dobit se promatranom razdoblju smanjila na 62,19 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju godinu ranije iznosila 255,16 milijuna kuna. U komentaru Uprave navodi se kako je neto dobit ostvarena u nižem iznosu u usporedbi s istim razdobljem 2007. godine kada su ostvareni značajni prihodi od prodaje brodova. Ukupni prihodi Uljanik Plovidbe u devet su mjeseci iznosili 196,29 milijuna kuna i manji su od prošlogodišnjih za 50,36 posto. Prihodi od prodaje u zemlji iznosili su 438.000 kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu ostvareni u iznosu od 159,40 milijuna kuna što je povećanje za 5 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U komentaru Uprave se naglašava da je na iznos prihoda iz redovog poslovanja koji su iskazani u kunskoj protuvrijednosti, negativno utjecao tečaj dolara koji je niži od onoga u istom razdoblju protekle godine. Također se navodi da su prihodi iz poslovanja ostvareni u skladu s planiranim vrijednostima, financijski prihodi ukupno su manji zbog više iskazanih pozitivnih tečajnih razlika ali manjeg iznosa transfera dobiti u tekućem razdoblju dok su ukupni prihodi manji zbog neostvarenih prihoda od prodaje brodova. Ukupni su rashodi izosili 134,09 milijuna kuna što je smanjenje za 3,99 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

(poslovni dnevnik)

Grad Rijeka bit će maksimalno kooperativan prema Brodogradilištu "3. maj" u ovom kriznom trenutku, no za brodogradilište sada je najvažnije da ugovori nove poslove, kazao je zamjenik gradonačelnika i član Poglavarstva zadužen za područje poduzetništva Đani Poropat nakon radnog sastanka sa Željkom Starčevićem, novim predsjednikom Uprave Brodogradilišta "3. maj". Poropat je u prvom redu istaknuo veliki značaj koji Brodogradilište 3. maj ima za Rijeku, od toga da iz njega izlazi jedan od najsloženijih proizvoda u Hrvatskoj, do toga da od brodogradilišta živi velik broj ljudi. Naime, direktno ih je zaposleno 4.500, odnosno 3.500 zaposlenika brodogradilišta i još 1.500 radnika kooperantskih tvrtki, kojima treba pribrojiti i radnike tvrtki koje 3. maju isporučuju proizvode i poluproizvode.
"Na radnom sastanku dogovoreno je kako će Grad Rijeka biti maksimalno kooperativan kad su u pitanju potraživanja od brodogradilišta, u prvom redu za komunalnu naknadu, koju je Grad Rijeka i ranije djelomično otpisivao," kazao je Poropat, dodavši kako će Odjel za poduzetništvo, kroz Opći program mjera za poticanje poduzetništva na području Grada Rijeke, prioritet davati upravo poduzetnicima koji surađuju s Brodogradilištem 3. maj.

Također je naglasio kako bi trebalo javno objaviti podatke koje se sve komponente za brod uvoze, kako bi se hrvatskim poduzetnicima pružila ideja i mogućnost da ih sami proizvode, a prema Poropatu, trebalo bi i javno objaviti ugovore s kooperantima.
"Još 2003. godine brodogradilišta su izuzeta iz zakona o javnoj nabavi, no takva odluka ne priječi da se ugovori objave javno, kako bi se možda mogli javiti i poduzetnici koji istu kvalitetu usluge mogu pružiti uz manju cijenu", kazao je Poropat. Zaželjevši sreću Starčeviću na čelnom mjestu brodogradilišta, Poropat je istaknuo da vjeruje kako će Starčević, do sada uspješan na čelu tvornice motora, kvalitetno obavljati povjereni mu posao.

Starčević se zahvalio Gradu Rijeci na iskazanoj podršci, istaknuvši kako se brodogradilište nalazi u najtežem položaju u posljednjih 30 godina i kako mu treba pomoć. Odmah nakon sastanka u Gradu Rijeci Starčević se uputio u Zadar, gdje će se Tankerskom plovidbom i Brodogradilištem Uljanik, a uz podršku Vlade, razgovarati o mogućnosti ugovaranja izgradnje četiri broda i tako popuniti trenutno praznu knjigu narudžbi.
"Vrlo smo blizu dogovora. Nadam se kako ćemo uspjeti ugovoriti ta četiri broda, čime bi se Upravi dalo vremena da ugovori nove brodove. Stanje u brodogradilištu trenutno je normalno i u idućih tjedan dana imamo zakazano porinuće i primopredaju dvaju brodova," kazao je Starčević, zaključivši da će Vladi predložiti novu tročlanu Upravu.

Prema riječima zamjenika gradonačelnika Poropata, sljedeći utorak o stanju u Brodogradilištu 3. maj raspravljat će i Poglavarstvo Grada Rijeke.(rijeka.hr)

evo jedan clanak na koji sam naletio

Nema kredita za brodogradnju i HAC
Nov 16th, 2008 | By sp | Category: Biznis

Svim brodogradilištima, osim Uljanika, hrvatske su banke zatvorile kreditne linije. Jutarnji list doznaje da 3. maj, primjerice, ne može doći do već ranije odobrenih 10 milijuna eura kredita PBZ-a, a trogirski škver ne može podići iz HBOR-a vlastita avansnom uplatom pristigla sredstva. Banke s druge strane traže od škverova da im plate dospjele kreditne obveze, no ovi su im otvoreno rekli - novca nemamo. Situacija između brodogradilišta i banaka nikad nije bila napetija i, kako stvari stoje, direktno će se morati umiješati Vlada. Idućih dana očekuju se tvrdi pregovori, no to je samo jedna od otvorenih fronti između banaka i kreditnih korisnika.

Neočekivani problem

Garancije:

HAC i HBOR nisu dobili kredite iako su imali i državna jamstva

Škveranima, kojima je voda već ionako preko grla, blokada izvora financiranja novi je i neočekivani problem koji im je sada i najveća opasnost. Bez kredita neće biti za plaće, ni sve druge potrebe, staje proizvodnja, a to doslovno urušava brodograđevne sustave. No financijski izvori ne zatvaraju se samo za brodogradnju. Jednako važna djelatnost cestogradnja također je suočena s nemogućnošću dobivanja novih kredita, a čak ni HBOR nije uspjela osigurati novac na inozemnom tržištu. Hrvatske autoceste (HAC) nisu uspjele dobiti 200 milijuna eura kredita potrebnog za tekuće financiranje. HAC je na komercijalnom tržištu kredita dobio odbijenicu iako je novac tražio za projekt koji ima jamstvo države, na što je jučer u Dubrovniku upozorio i šef HNS-a Radimir Čačić.

- Ni državna jamstva više nisu dovoljna da bi HAC dobio kredit za projekt gradnje autoceste prema Dubrovniku. A prije su se banke međusobno nadmetale koja će nam ponuditi povoljniji kredit pa smo raspisivali natječaje za kredite - komentira Čačić. Iako razlog takvog zaokreta vidi i u financijskoj krizi zbog čega su banke postale puno opreznije prilikom plasmana novca, Čačić tvrdi kako je za to kriva i vlada koja je ponudila loš i preskup projekt gradnje autoceste.

Bez ijedne ponude

Brodogradnja:

3. maj ne može povući ni kredit koji mu je PBZ ranije već odobrila

HBOR je na inozemnom road-showu pokušao osigurati 330 milijuna eura za svoje projekte u Hrvatskoj, ali nije dobio nijednu ponudu banaka, dakle nitko nije pokazao interes da dade novac HBOR-u. Nije pomoglo ni to što je i HBOR imao državna jamstva. Hrvatsko gospodasrstvo već osjeća posljedice. Na margini opatijskog skupa ekonomista čulo se da je HBOR nekim korisnicima svojih kredita poslao obavijesti da se privremeno obustavlja isplata već odobrenih zajmova za razvoj poduzetništva.

- Ako se ni uz državna jamstva ne može dobiti novac, to je velik problem i upozorenje. Jer to znači da banke prestaju plasirati novac prema Hrvatskoj zbog svojih problema ili prestaju zbog loše situacije u Hrvatskoj - komentira predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.

Nov 21st, 2008 | By dš | Category: Top Vijest

Ministarstvo gospodarstva danas će u Bruxelles uputiti novo pismo s hrvatskim prijedlozima rješavanja problema brodogradnje, najavio je nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima uprava i sindikata brodogradilišta ministar gospodarstva Damir Polančec. Polančec je kazao da je optimističan i da vjeruje kako će nakon toga početi pravi pregovori s Unijom, koji bi trebali završiti raspisivanjem natječaja za privatizaciju brodogradilišta do kraja godine. Ipak, iz krugova bliskih Vladi i upravama brodogradilišta doznajemo kako će Hrvatska u tom pismu Europskoj komisiji pojačati svoje stavove vezane uz argumentaciju da naša brodogradnja mora opstati.

To bi bilo u skladu i sa zahtjevima sindikalaca, koji su na jučerašnjem sastanku - iako su načelno prihvatili potrebu privatizacije škverova - uporno tvrdili da značaj brodogradnje u Hrvatskoj nije moguće uspoređivati s važnošću te industrijske gradnje u Poljskoj ili bivšoj Istočnoj Njemačkoj. Polančec je nakon jučerašnjeg sastanka potvrdio i da se brodogradilišta suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

U prilog tome je iznio podatak da škverovima na naplatu do kraja svibnja iduće godine dolazi 4,7 milijardi kuna, od čega 95 posto, ili 4,5 milijarde, sjeda do kraja ove godine. Otplatu tih kreditnih obveza nastojat će se prolongirati i s vjerovnicima dogovoriti reprogram kredita, a nužno je osigurati i likvidnost u brodograđevnom sektoru, za što će trebati osigurati još oko 253 milijuna dolara dodatnih kredita, istaknuo je Polančec. (Jutarnji.hr)

Imaš li kakav pouzdan izvor ili su to tvoje pobožne lokal-domoljubne želje.?.:lol:

ma sto posto nije 3. sveukupno... ali jest 3. putnička!

23.11.2008.

U zadarskoj luci preko stotinu pristajanja

Kruzerski turisti u Zadru zasad ostavljaju više nego u drugim našim lukama. Ako nisu zagađivali naš uski, zatvoreni kanal, onda smo i bez njihove veće potrošnje ipak dobili na dobroj promidžbi Zadra diljem Europe i Amerike

http://www.zadarskilist.hr/media/cruiser%20-%20the%20world%20-%203.JPG
Zadarska sezona kruzera ove je godine bila izuzetno dobra

Piše: Elza Radulić-Toman
Foto: Zvonko KUCELIN

ZADAR - Sutrašnjim dolaskom u Zadar i još sa samo dva dolaska u prosincu kruzer Monet završava ovogodišnju sezonu kružnih putovanja po Jadranu. Time ujedno završava i ovogodišnja zadarska sezona kruzera, koja je ove godine bila izuzetno dobra. Najveći zadarski posrednik kruzerskoga turizma, agencija Jadroagent je tijekom 2008. godine organizirala stotinjak ticanja velikih plovećih hotela, koji su u Zadar doveli tisuće turista. Pa iako je bilo i otkazivanja ponekog dolaska, u Zadru se na dane znalo odjednom naći i po tri kruzera. Bilo ih je, kako se sjećamo i najvećih, koji zbog dubine gaza nisu mogli uz obalu, pa su se sidrili u kanalu i turiste prebacivali brodskim brodicama, tzv. tenderima. S gazom od preko 8,5 metara takav je bio i The Emerald, grčki kruzer, koji nas je na putu od Venecije do Dubrovnika od svibnja do rujna posjećivao dva puta mjesečno i u listopadu jedanput. Među najvećima ovoga ljeta je bio i američki brod zgrada, The World koji je u Zadar doplovio 18. kolovoza. To je brod dug skoro 200 metara, a visok 30 metara i umjesto uobičajenih putničkih kabina ima stanove, poput stambene zgrade. U njegovim stanovima stanuju vlasnici ili ih pak iznajmljuju bjelosvjetskim bogatašima. Taj brod, sagrađen 2003. godine je u Zadar dovela dubrovačka agencija Rea.

Ove godine su u Zadar prvi put pristali i američki kruzeri iz serije "wind", pa smo imali prilike vidjeti Wind Star, dug 134 metra i Wind Surf od 162 metra.

Koliko je Zadar zaradio s financijske strane na ovim dolascima nije poznato, ali oni koji se time bave tvrde da kruzerski turisti u Zadru zasad ostavljaju više nego u drugim našim lukama. No, ako nisu zagađivali naš uski, zatvoreni kanal, onda smo i bez njihove veće potrošnje ipak dobili na dobroj promidžbi Zadra diljem Europe i Amerike.

U Jadroagentu pripremaju raspored dolazaka kruzera za iduću godinu, a sezona će početi već na proljeće.

Izvor: http://www.zadarskilist.hr/clanci/23112008/u-zadarskoj-luci-preko-stotinu-pristajanja

Tako se kova čelik: škverskih 340 brodova i 14 podmornica

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-11-29/Split&FileName=ST060805PORINUCE01.jpg&q=1

Škver je bija jedan od desetak njih u svitu koji grade podmornice. Na Stinicama kažu da ih mogu gradit i danas, ali da nema ozbiljnih naručitelja

U vrijeme dok se nadvijaju crni oblaci nad sudbinom splitskog brodogradilišta, odlučili smo provjeriti koliko je taj najveći hrvatski škver izgradio brodova u svojoj 76 godina dugoj povijesti rada na Stinicama.

Dokumenti otkrivaju broj od 340 plovila koje su škverske ruke i dizalice izgradile. Tankeri, brodovi za prijevoz sipkih tereta, putnički brodovi svih dužina, specijalni radni brodovi, ratni brodovi, podmornice...

Pet godišnje

Lakše je nabrojiti što škverani nisu gradili. U razdoblju od 1932. godine do 1940. splitski škver, nastao udruživanjem nekoliko manjih, izgradio je 40 brodova. Od 1956. do današnjeg dana porinuto je 300 brodova.

U samostalnoj Hrvatskoj isporučena su 64 broda. Prosječno pet brodova godišnje. Prvi brod “Brodosplit” je izgradio 1932. godine, a radilo se o barkasi za ratnu mornaricu tadašnje Kraljevine Jugoslavije.

Škverska memorija pamti prvi putnički brod izgrađen 1956. godine, a bila je to elegantna bijela krstarica “Jugoslavija” za “Jadransku linijsku plovidbu” iz Rijeke.

Prvi tanker porinut je 1958. za nekadašnji “Jugotanker” iz Zadra. I ovaj prvijenac ponio je ime “Jugoslavija”.

‘Sutjeska’ i ‘Neretva’

Čak 282 metra dugi “Alan” najveći je suezmax tanker, građen za zadarsku “Tankersku plovidbu”. Ne samo to, “Alan” je najveći brod u hrvatskoj povijesti koji je u komadu 2003. godine porinut s navoza. Ova ploveća grdosija nosivosti je 166.300 tona. Najveći bulk carrier bio je “Archontissa Kantigo” porinut 1972. godine, nosivosti 85.410 tona, a vihorio je zastavu panamskog brodara “Diamante sociedad de transportes”.

Definitivno najsofisticiranija plovila koje je gradilo škversko “Brodogradilište specijalnih objekata” bile su podmornice, njih ukupno 14 za nekadašnji JRM. Bile su to dizelsko-električne podmornice dužine 50 metara, a kao od šale mogle su se spustiti na 300 metara dubine.

Prije samo 20 godina “Brodosplit” je bio jedan od desetak svjetskih brodogradilišta koja su gradila te ”čelične morske pse”. Podmornice iz zadnje generacije nosile su imena po velikim bitakama NOB-a “Sutjeska” i “Neretva”. Damir Arapović, današnji direktor BSO-a, kaže kako je i danas moguće izgraditi podmornicu na Stinicama.

- Kažu da su nuklearne podmornice nešto najsloženije što je čovjek ikada napravio. Dizelsko-električne podmornice svakako spadaju u vrhunac inženjerskog znanja i umijeća. Škver posjeduje znanje i tehnologiju za gradnju podmornica, ali ne postoje projekti ni ozbiljni naručitelji. Škverske podmornice građene su prema projektima zagrebačkog “Brodarskog instituta”, riječkog “Brodoprojekta” i nekih beogradskih institucija – prisjetio se čelni čovjek BSO-a.

Lipotica ‘Amorella’

Prema broju od 340 brodova izgrađenih u zadnjih 70-ak godina, ‘Brodosplit’ spada u red najproduktivnijih europskih brodogradilišta. Malo je prostora za nabrojiti sve uspjehe, ali sjetimo se samo putničkog broda ‘Amorella’ koji je davne 1988. godine dobio međunarodnu nagradu kao brod godine. Naravno, podmornice su bile poseban izazov škvera, po čemu smo bili u samom vrhu inženjerskog znanja – kazao nam je Josip Jurišić, glasnogovornik ‘Brodosplita’. Čak 80 posto brodova građeno je za inozemno tržište, a 20 posto za domaće brodarske tvrtke.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/32182/Default.aspx

:cheers2:

30.11.2008.
‘Brodosplit’ se okreće izgradnji skupih bijelih brodova

Škver s Fincima dogovara putnički brod skuplji od 200 milijuna eura

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-12-01/Split&FileName=FERRY_VIKING_LINE_AMORELLA_.jpg&q=1
Tko se još ne sjeća splitske ‘Amorelle’ s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, koja i danas plovi

SPLIT - Nakon što je “Brodosplit” sklopio ugovor s francuskim brodarom CMN o gradnji ro-pax broda vrijednog 150 milijuna eura, i stari je znanac ponovno pokucao na vrata škvera. Riječ je o finskoj brodarskoj kompaniji “Viking Line” za koju je u drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća brodogradilište izgradilo četiri proslavljena putnička broda, od kojih je “Amorella” kao brod godine 1987. stekla i svjetsku slavu.

Neslužbeno nam je potvrđeno da se duže vrijeme odvijaju pregovori između uprava dviju tvrtki, no u “Brodosplitu” nam nisu htjeli dati službenu potvrdu dok se, kako nam je rečeno, pregovori ne privedu kraju.

Luksuzni interijer
Doznajemo da Finci žele isti model broda poput “Amorelle” (i danas je u floti tvrtke!), no gabariti bi bili osjetno veći, minimalno 30 posto, a interijer puno luksuzniji, posebno kada je riječ o putničkim kabinama.

Pretpostavlja se da bi cijena broda osjetno nadilazila iznos od 200 milijuna eura jer se radi o brodu koji će prevoziti gotovo tri tisuće putnika, o kojima će se brinuti 200 članova posade, te više paluba za nekoliko stotina kamiona i osobnih automobila.

Plinska turbina
Finski brodar želi i dvaput jači pogonski sustav, odnosno, umjesto prijašnjih 20-ak megavata snage pogonskih strojeva ugledni brodar sada želi snagu od 40 megavata ili snage 55 tisuća konja skrivenih u cilindrima strojeva.

Četverotaktni, srednjohodni motori koji će raditi po dva u paru preko reduktora koju snagu predaju dvama porivnim brodskim vijcima, odnosno propelernim osovinama. Inače, posebna tehnička poslastica na tim strojevima je “dual-fuel system” koji osim korištenja dizelskoga goriva podrazumijeva i mogućnost korištenja i ekološki prihvatljivijega goriva u obliku plina.

Na neki način, ali u manjem opsegu, ponavlja se priča s brodovima iz “Amorelline” serije. Njihova je ugovorna cijena 1987. bila 54 milijuna dolara, dok su troškovi gradnje broda dosegnuli iznos od nevjerojatnih 105 milijuna dolara.

Tek su zadnja dva broda iz rečene klase isporučena 1991. i 1992. godine postigli cijenu od 105 milijuna dolara, a troškovi gradnje su iznosili 125 milijuna dolara.

U cijeloj ovoj “finskoj priči” ostaje nejasno koja će banka financirati minimalno 200 milijuna eura težak projekt posrnuloga brodogradilišta koje će se na proljeće kupcima nuditi samo za - jednu kunu.

denis krnić

Francuzi
Bolje upućeni kazuju kako je ro-pax za francuski CMN zapravo podugovoren za 40 milijuna eura, posebno uzimajući u obzir činjenicu kako se na takvim projektima nikada ne ugovara samo jedan brod.

Što znači da dogovoreni putnički brod ne vrijedi 150 milijuna nego minimalno 190 milijuna eura. Sva prototipna i projektna istraživanja koja su iznimno skupa u cijelom iznosu bi se svela na samo jednu novogradnju.


Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/32332/Default.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2008-12-01/Split&FileName=FERRY_VIKING_LINE_AMORELLA_.jpg&q=1
[SIZE="1"]Tko se još ne sjeća splitske ‘Amorelle’ s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, koja i danas plovi

Plovio sam na njoj! Fenomenalan brod! :banana:

Plovio sam na njoj! Fenomenalan brod! :banana:

Po Baltiku?

Po Baltiku?

Da, Stockholm - Helsinki, 2003.
Al sad sam skužio da sam vas zeznuo, moje se zvao Gabriella, ali pretpostavljam da su vrlo slični brodovi, pošto su oba iz Brodosplita. Kad sam vidio ovu ploču (dolje na slici), ostao sam paf! Iz Hrvatske, a u Skandinaviji! Wooow. :banana: :lol:

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6910.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6913.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6923.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6935.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6936.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6918.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6917.jpg

http://i50.photobucket.com/albums/f331/deko123/DSCN6925.jpg

^^Wow! Bravo za Brodosplit!

To mi više liči na nekakvo jezero nego li na more.

^^ Fantastičan je! :master:
Btw. nedavno san priča sa nekim turistima iz Finske...i nisu mi virovali kad san reka da je masu njihovih tankera sagrađeno upravo u Splitu. :nuts:

^^Wow! Bravo za Brodosplit!

To mi više liči na nekakvo jezero nego li na more.

A treba se iskobeljat iz stockholmskog arhipelaga:

http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&geocode=&q=stockholm&sll=37.0625,-95.677068&sspn=63.086946,135.351563&ie=UTF8&ll=59.313571,18.50647&spn=0.323791,1.057434&z=11

A treba se iskobeljat iz stockholmskog arhipelaga:

http://maps.google.com/maps?f=q&hl=en&geocode=&q=stockholm&sll=37.0625,-95.677068&sspn=63.086946,135.351563&ie=UTF8&ll=59.313571,18.50647&spn=0.323791,1.057434&z=11

Ni na kraj mi pameti...:nuts:

Brodosplit ima jedan od najbolih sajtova koje san vidija: http://www.brodosplit.hr/Tehni%C4%8Dkemogu%C4%87nosti/Fazegradnje/tabid/1496/Default.aspx

:master:

Dubrovački kapetan spasio brod od gusara

Kada su u vodama između Somalije i Jemena pirati došli do luksuznog broda Nautica i počeli pucati, kapetan Jurica Brajčić ubrzao je kruzer 'do daske' i pobjegao otmičarima!

http://www.net.hr/2008/12/01/0398007.17.jpg
Luksuzni brod Nautica kojim upravlja dubrovački kapetan Jurica Brajčić

Dva piratska čamca otvorila su vatru na brod sa šest zvjezdica Nautica, dok je u nedjelju plovio između Somalije i Jemena.

Luksuzni brod, na kojem se nalazi 690 putnika i 386 članova posade, plovio je između nekoliko ribarskih brodica kada su mu se približila dva piratska čamca i otvorila vatru.

Dubrovački kapetan Jurica Brajčić je Nauticu odmah ubrzao do maksimalne brzine i tako uspio pobjeći čamcima napadača.

''Jedan od čamaca se uspio približiti na oko 300 metara i ispalio je osam pucnjeva iz pušaka prema brodu'', kazao je glasnogovornik tvrtke Oceania Cruises dodajući da na brodu nitko nije ozlijeđen, a nema ni materijalne štete.

Somalski pirati često otimaju teretne brodove i manje brodove s turistima, a ovo je drugi put da su pokušali oteti luksuzni kruzer.

Brod sa šest zvjezdica, na kojem se odmaraju većinom američki, britanski i australski turisti, nalazi se na 32-dnevnom putovanju iz Rima prema Singapuru, na putovanju vrijednom oko 15.000 funti.

http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2008/12/01/0379006.html

“Ostaje još za dogovoriti koliko će se smanjivati kapaciteti brodogradilišta”, rekao je Polančec novinarima. Ostavio je dojam zadovoljstva ovom fazom pregovora i rekao da su se “stavovi Europske komisije približili našima’.

Rekao je da ne može, jer je to dogovor s predstavnicima Europske komisije, ulaziti u pojedinosti razgovora, ali da može reći da smatra da će se idući petak održati završni razgovori. Tada će se moći jasno reći kako će izgledati dogovor oko privatizacije brodogradilišta, odnosno da li će, i ako da, koji uvjeti biti istaknuti u tenderu.

Na izričito pitanje da li postoji dogovor oko nastavka djelatnosti brodogradilišta, Polančec je dao na znanje da u tenderu koji će raspisati hrvatska vlada neće stajati obveza kupca za nastavkom djelatnosti.

Što se tiče kapaciteta proizvodnje, o tome znamo više nakon sastanka šefa sindikata metalaca Hrvatske, koji se, dan prije Polančeca, takodjer sastao s diplomatima iz Europske komisije koji rade na ovom dosjeu. Ivo Marjanović je rekao da je prijedlog Europske komisije da se smanjenje kapaciteta obavi tako da se pođe od najviše brojke, koja je ovogodišnja, a razlog je zato u krizi koja će, po njima, trajati nekoliko godina, i zahvatiti i ovu industriju. Brojka koju je, u tim razgovorima, iznijela grupa stručnjaka iz Komisijinih Odjela za tržišno natjecanje i Odjela za proširenje, bila je takva, kaže Marjanović, da bi značila zatvaranje najmanje dva škvera.

‘Za nas je neprihvatljivo zatvaranje ma i jednog škvera, i to Vlada ne mora niti dogovarati”, rekao je Marjanović, novinarima, nakon svog sastanka. Marjanović kaže da bi bilo prihvatljivo da se kapaciteti snize na razinu od 4000 do 480 tisuća CGT, a to je mjera prozivodnih kapaciteta.

Međutim, ne znamo koji iznos CGT-a kola u razgovorima izmedju Polančeca i ureda povjerenice Kroes, koja je zadužena za slobodno tržišno natjecanje. Dakako, smanjenje kapaciteta je obavezan lik u svim restrukturiranjima, kao kompenzacijska mjera, jer je i to vrsta državne pomoći, a državna pomoć izaziva distorziju na tržištu.

Vjerojatno ima dobrih izgleda da se sudbina Uljanika, kao jedinog hrvatskog škvera koji se ponašao poštujući europske zakone (odnosno, zadnje dvije godine nije primao državne poticaje, jer je tada stupila na snagu ta preuzeta obveza, potpisana u Sporazumu o stabilizaciji i proširenju), uspješno se modernizirao i okrenuo profitabilnim poslovima, odvoji od sudbine brodogradilišta koji nisu imali tako dobru upravu.

Tek sljedeći petak, znat ćemo koliko su se približila stanovišta oko toga kako će se provesti privatizacija. Našim izvorima iz Europske komisije čini se nevjerojatno da bi se brodogradilišta mogla prodati za jednu kunu, što je stav hrvatske vlade. Europska komisija smatra da je obavezno da hrvatski škverovi vrate dugove koje su uprave brodogradilišta napravile time što su ugovarale brodove na način da su unaprijed ukalkulirali gubitke, za što su dobivali poticaje iz državne blagajne. Taj dug narastao je na dvije milijarde eura. Jesu li se Polančec i Komisija dogovorili kako će to brodogradilišta riješiti? Europska komisija insistirala je na tome da se škvervoi stave na tržište, nude najboljem ponuđaču i to bez otežavajućih uvjeta, da bi novi vlasnik, nadajmo se, počeo najprofitabilniju moguću djelatnost. Tako su vidjeli mogućnost vraćanja tog duga.

Postoji mogućnost, a to je i sugerirano Ivi Marjanoviću, da se pruži pomoć radnicima iz briselskih fondova. Radi se o programima koji će se dati i poljskim radnicima, kad prodaju tri tamošnja brodogradilišta na Baltiku, a koji su, temeljno, programi za prekvalifikaciju i snalaženje u novim uvjetima. (business.hr)

Hrvatska je u ex-Yu proizvela 14 podmornica, a danas nema ni jednu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-07/Nedjeljna/podmornica-1Thumbnail.jpg

Ministarstvo obrane RH odbacilo je ideju o podmorničkim snagama, iako se drži da su podmornice siguran ‘tjelohranitelj’

Mi nemamo za cilj da stvaramo nosače aviona, bojne brodove, krstarice i druge velike objekte... Mi nećemo osvajati ničije zemlje, a za obranu Jadranskog mora gradit ćemo najsuvremenije brodove... - govorio je Josip Broz Tito davne 1951. godine pripadnicima prvog naraštaja ratne mornarice, baze u Divuljama.

I doista, pod budnim okom bonvivanskog maršala koji je dobar dio života proveo u bijeloj mornaričkoj uniformi, hrvatska se vojna brodogradnja vinula u nebo, a istočnu stranu Jadrana nadzirala je – Hrvatska.

U punom smislu riječi, prvi put u povijesti. Doduše, radila je to socijalistička Hrvatska. Da bi nekih pola stoljeća poslije njegov tihi obožavatelj Franjo Tuđman u preambuli Ustava tek rođene Hrvatske, ovaj put demokratske, kao dio državnog teritorija umalo zaboravio navesti – more.

Brodovi za muzeje
Hrvatsko more danas čuvaju uglavnom antikvitetski primjerci brodova koje je Hrvatska ratna mornarica uspjela preoteti onoj jugoslavenskoj koja se podvijena repa 1991. povlačila prema Boki.

Prosječna starost brodovlja HRM je sramotnih 30 godina. Raketne topovnjače koje bi trebale biti udarna šaka muku muče s neispravnim pogonima koji nikako da se zamijene novima.

A podmornice koje su do samo prije dvadesetak godine bile ponos domaće vojne brodogradnje, u HRM su - sanak pusti. Zašto? Pa zato što je Ministarstvo obrane RH giljotiniralo ideju o podmorničkim snagama u sklopu HRM-a, smetnuvši s uma da je podmornica - i u ratu i u miru - isto što i figura kraljice u šahu: siguran tjelohranitelj.

Iako vlada mišljenje kako je nekadašnja jugoslavenska vojna brodogradnja, posebno gradnja podmornica, bila utemeljena na sovjetskoj licenciji, stvarno stanje stvari ukazuje na nešto što smo danas potpuno zaboravili: cjelokupni podmornički program upokojene federacije počivao je na hrvatskoj pameti i industriji.

Masterbrain cijelog projekta bio je prekaljeni zagrebački Brodarski institut, a “izvođači radova” brodogradilišta u Puli i Splitu. Pa su tako, samo 15 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, u pulskom brodogradilištu porinute dvije podmornice klase P-811 pod imenima rijeka gdje su se zbile epohalne bitke NOB-a: Sutjeska i Neretva.

Daljnji tehnološki korak, s kojim su zapadne i sovjetske obavještajne službe bile upoznate, bila je podmornica P-821 Heroj građena u Splitu od 1964. do 1968. godine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-07/Nedjeljna/podmornica-2Thumbnail.jpg

Silikonska dolina podmorničarstva
Gradnja serije tih podmornica (P-821 Heroj, P-822 Junak, P-823 Uskok) završena je do 1970. godine. To je bilo sasvim dovoljno da na svjetskoj karti vojne brodogradnje Split postane submarine silicon valley istočnog Sredozemlja.

Klasa Heroj bila je nešto neviđeno za naše prilike, proizvod s kojim se mala, socijalistička Hrvatska svrstala uz bok svjetskih pomorskih sila Zapada i Istoka.

Uostalom, i vrapci na grani znaju da je Hrvatska pripadala elitnom klubu sedam zemalja kugle zemaljske koje su raspolagale znanjem gradnje tog najsofisticiranijeg ratnog stroja današnjice.

Pravi evolucijski skok domaće izgradnje podmornica predstavljale su torpedne podmornica klase P-831 Sava i P-832 Drava. Obje su se u drugoj polovini sedamdesetih godina prošlog stoljeća gradile na specijalnim navozima splitskog škvera.

Napadajna Sava držala se vrhuncem hrvatske brodogradnje koju su u vrijeme Jugoslavije ponosno pokazivali vojnim izaslanicima akreditiranima u Beogradu. Uz dužinu od 56 metara, 35 članova te šest torpednih cijevi, mogla je zaroniti do 300 metara dubine. Iako su po svom deplasmanu hrvatske podmornice spadale u klasu tzv. manjih podmorskih plovila, to su bili pravi čelični morski psi.

Ubojiti ugriz bio je komplet od deset torpeda, svaki kalibra 533 mm. “Vanjski neprijatelj” morao je računati i na protubrodske mine koje su ta gotovo nevidljiva plovila mogla posijati na bilo kojoj točki Jadrana, od Tršćanskog zaljeva do Otrantskih vrata.

Čelik potreban za njihovu proizvodnju dolazio je iz željezare Jesenice i sva oprema bila je domaće proizvodnje. To je uključivalo i akumulatore za klasične podmornice koji su bili pouzdaniji od tada zavidnih sovjetskih, ali i mnogih zapadnih.

Domaće podmorje, ničija zemlja
Hrvatska je za potrebe nekadašnje mornarice jugofederacije proizvela ukupno 14 podmornica, što većih, što manjih. Bile su to morske krstarice prilagođene našoj obali punoj otoka, grebena, malih luka, borbi protiv brodova i podmornica, te, ono najvažnije, nadzoru podmorja.

U 21. stoljeću država Hrvatska ne nadzire svoje podmorje. To je državni teritorij izvan kontrole. Ničija zemlja. Ovog trenutka u našem podmorju bezbrižno krstari zasigurno na desetke stranih podmornica, i to potpuno nevidljive očima sigurnosnog sustava.

Hrvatski strateški obrambeni dokumenti procjenjuju kako podmornice HRM-u nisu potrebne. Vele, promijenili se politički odnosi na geostrateškoj karti. To jest točno, no jednako je točno da je geografski položaj Hrvatske nepromjenjiv, kao što je ostalo nepromijenjeno naftno i plinsko bogatstvo dubina hrvatskog Jadrana, čiji se zamah u eksploataciji tek očekuje.

Podmornice-dupini
Hrvatske su podmornice na Zapadu bile visoko cijenjene. Zbog visokog stupnja hidrodinamičnog oblika, male mase, mogućnosti brzog urona i izrona, te velikih manevarskih sposobnosti, uspoređivane su s dupinima.

Prednost podmornica u sastavu HRM-a bila bi u tome što bi mogle neprimjetno nadzirati i prisluškivati sve što se događa na površini i u dubinama Jadrana.

U slučaju prijetnje dalmatinskoj obali, mogle bi presresti protivnika daleko od obale i nanijeti mu teške gubitke. Za sve te akcije površinskim plovilima potrebna je prevlast u zoni bojišta.

Osim podmornica, u Hrvatskoj su prije građene i diverzantske ronilice domaće konstrukcije i proizvodnje; prodavane su i drugim zemljama, poput Švedske i Libije.

Vukman: Ekonomska obrana Jadrana
Milivoj Vukman, vrsni inženjer strojarstva i nekadašnji tehnički direktor “Brodogradilišta specijalnih objekata” splitskog škvera, kaže kako je današnja doktrina razvoja Hrvatske ratne mornarice odbacila upotrebu podmornica.

- Danas je težište uglavnom na ekonomskoj obrani Jadrana. Međutim, postoje sačuvana znanja Brodarskog instituta i Brodoprojekta, vjerujem da i u BSO-u još ima ljudi koji su radili na podmornicama, tako da bi se uz dobre pripreme i dobar projekt mogla izgraditi podmornica.

Međutim, to je financijski vrlo zahtjevno i Hrvatska sebi to ne može priuštiti. Zadnje podmornice koje je gradilo splitsko brodogradilište bile su diverzantske, njih šest komada, koje su isporučene tijekom osamdesetih godina – kaže inženjer Vukman.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/33281/Default.aspx

Comment: ima jednu (Velebit), sagrađenu za vrime rata...al dotična ima kvar na balastima i ne može zaronit. :ohno:

Hrvatska je u ex-Yu proizvela 14 podmornica, a danas nema ni jednu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-07/Nedjeljna/podmornica-1Thumbnail.jpg

Ministarstvo obrane RH odbacilo je ideju o podmorničkim snagama, iako se drži da su podmornice siguran ‘tjelohranitelj’

Mi nemamo za cilj da stvaramo nosače aviona, bojne brodove, krstarice i druge velike objekte... Mi nećemo osvajati ničije zemlje, a za obranu Jadranskog mora gradit ćemo najsuvremenije brodove... - govorio je Josip Broz Tito davne 1951. godine pripadnicima prvog naraštaja ratne mornarice, baze u Divuljama.

I doista, pod budnim okom bonvivanskog maršala koji je dobar dio života proveo u bijeloj mornaričkoj uniformi, hrvatska se vojna brodogradnja vinula u nebo, a istočnu stranu Jadrana nadzirala je – Hrvatska.

U punom smislu riječi, prvi put u povijesti. Doduše, radila je to socijalistička Hrvatska. Da bi nekih pola stoljeća poslije njegov tihi obožavatelj Franjo Tuđman u preambuli Ustava tek rođene Hrvatske, ovaj put demokratske, kao dio državnog teritorija umalo zaboravio navesti – more.

Brodovi za muzeje
Hrvatsko more danas čuvaju uglavnom antikvitetski primjerci brodova koje je Hrvatska ratna mornarica uspjela preoteti onoj jugoslavenskoj koja se podvijena repa 1991. povlačila prema Boki.

Prosječna starost brodovlja HRM je sramotnih 30 godina. Raketne topovnjače koje bi trebale biti udarna šaka muku muče s neispravnim pogonima koji nikako da se zamijene novima.

A podmornice koje su do samo prije dvadesetak godine bile ponos domaće vojne brodogradnje, u HRM su - sanak pusti. Zašto? Pa zato što je Ministarstvo obrane RH giljotiniralo ideju o podmorničkim snagama u sklopu HRM-a, smetnuvši s uma da je podmornica - i u ratu i u miru - isto što i figura kraljice u šahu: siguran tjelohranitelj.

Iako vlada mišljenje kako je nekadašnja jugoslavenska vojna brodogradnja, posebno gradnja podmornica, bila utemeljena na sovjetskoj licenciji, stvarno stanje stvari ukazuje na nešto što smo danas potpuno zaboravili: cjelokupni podmornički program upokojene federacije počivao je na hrvatskoj pameti i industriji.

Masterbrain cijelog projekta bio je prekaljeni zagrebački Brodarski institut, a “izvođači radova” brodogradilišta u Puli i Splitu. Pa su tako, samo 15 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, u pulskom brodogradilištu porinute dvije podmornice klase P-811 pod imenima rijeka gdje su se zbile epohalne bitke NOB-a: Sutjeska i Neretva.

Daljnji tehnološki korak, s kojim su zapadne i sovjetske obavještajne službe bile upoznate, bila je podmornica P-821 Heroj građena u Splitu od 1964. do 1968. godine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-07/Nedjeljna/podmornica-2Thumbnail.jpg

Silikonska dolina podmorničarstva
Gradnja serije tih podmornica (P-821 Heroj, P-822 Junak, P-823 Uskok) završena je do 1970. godine. To je bilo sasvim dovoljno da na svjetskoj karti vojne brodogradnje Split postane submarine silicon valley istočnog Sredozemlja.

Klasa Heroj bila je nešto neviđeno za naše prilike, proizvod s kojim se mala, socijalistička Hrvatska svrstala uz bok svjetskih pomorskih sila Zapada i Istoka.

Uostalom, i vrapci na grani znaju da je Hrvatska pripadala elitnom klubu sedam zemalja kugle zemaljske koje su raspolagale znanjem gradnje tog najsofisticiranijeg ratnog stroja današnjice.

Pravi evolucijski skok domaće izgradnje podmornica predstavljale su torpedne podmornica klase P-831 Sava i P-832 Drava. Obje su se u drugoj polovini sedamdesetih godina prošlog stoljeća gradile na specijalnim navozima splitskog škvera.

Napadajna Sava držala se vrhuncem hrvatske brodogradnje koju su u vrijeme Jugoslavije ponosno pokazivali vojnim izaslanicima akreditiranima u Beogradu. Uz dužinu od 56 metara, 35 članova te šest torpednih cijevi, mogla je zaroniti do 300 metara dubine. Iako su po svom deplasmanu hrvatske podmornice spadale u klasu tzv. manjih podmorskih plovila, to su bili pravi čelični morski psi.

Ubojiti ugriz bio je komplet od deset torpeda, svaki kalibra 533 mm. “Vanjski neprijatelj” morao je računati i na protubrodske mine koje su ta gotovo nevidljiva plovila mogla posijati na bilo kojoj točki Jadrana, od Tršćanskog zaljeva do Otrantskih vrata.

Čelik potreban za njihovu proizvodnju dolazio je iz željezare Jesenice i sva oprema bila je domaće proizvodnje. To je uključivalo i akumulatore za klasične podmornice koji su bili pouzdaniji od tada zavidnih sovjetskih, ali i mnogih zapadnih.

Domaće podmorje, ničija zemlja
Hrvatska je za potrebe nekadašnje mornarice jugofederacije proizvela ukupno 14 podmornica, što većih, što manjih. Bile su to morske krstarice prilagođene našoj obali punoj otoka, grebena, malih luka, borbi protiv brodova i podmornica, te, ono najvažnije, nadzoru podmorja.

U 21. stoljeću država Hrvatska ne nadzire svoje podmorje. To je državni teritorij izvan kontrole. Ničija zemlja. Ovog trenutka u našem podmorju bezbrižno krstari zasigurno na desetke stranih podmornica, i to potpuno nevidljive očima sigurnosnog sustava.

Hrvatski strateški obrambeni dokumenti procjenjuju kako podmornice HRM-u nisu potrebne. Vele, promijenili se politički odnosi na geostrateškoj karti. To jest točno, no jednako je točno da je geografski položaj Hrvatske nepromjenjiv, kao što je ostalo nepromijenjeno naftno i plinsko bogatstvo dubina hrvatskog Jadrana, čiji se zamah u eksploataciji tek očekuje.

Podmornice-dupini
Hrvatske su podmornice na Zapadu bile visoko cijenjene. Zbog visokog stupnja hidrodinamičnog oblika, male mase, mogućnosti brzog urona i izrona, te velikih manevarskih sposobnosti, uspoređivane su s dupinima.

Prednost podmornica u sastavu HRM-a bila bi u tome što bi mogle neprimjetno nadzirati i prisluškivati sve što se događa na površini i u dubinama Jadrana.

U slučaju prijetnje dalmatinskoj obali, mogle bi presresti protivnika daleko od obale i nanijeti mu teške gubitke. Za sve te akcije površinskim plovilima potrebna je prevlast u zoni bojišta.

Osim podmornica, u Hrvatskoj su prije građene i diverzantske ronilice domaće konstrukcije i proizvodnje; prodavane su i drugim zemljama, poput Švedske i Libije.

Vukman: Ekonomska obrana Jadrana
Milivoj Vukman, vrsni inženjer strojarstva i nekadašnji tehnički direktor “Brodogradilišta specijalnih objekata” splitskog škvera, kaže kako je današnja doktrina razvoja Hrvatske ratne mornarice odbacila upotrebu podmornica.

- Danas je težište uglavnom na ekonomskoj obrani Jadrana. Međutim, postoje sačuvana znanja Brodarskog instituta i Brodoprojekta, vjerujem da i u BSO-u još ima ljudi koji su radili na podmornicama, tako da bi se uz dobre pripreme i dobar projekt mogla izgraditi podmornica.

Međutim, to je financijski vrlo zahtjevno i Hrvatska sebi to ne može priuštiti. Zadnje podmornice koje je gradilo splitsko brodogradilište bile su diverzantske, njih šest komada, koje su isporučene tijekom osamdesetih godina – kaže inženjer Vukman.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/33281/Default.aspx

Comment: ima jednu (Velebit), sagrađenu za vrime rata...al dotična ima kvar na balastima i ne može zaronit. :ohno:

Ma nema baterije, pa ne može ploviti, a i da može, nema torpeda i nije napadačka podmornica nego za prijevoz opreme, mina i diverzanata ronilaca.

^^E, brate, tu si rečenicu mogao reći i bez kvotiranja tolikog članka.:ohno:

SUTRA POLAGANJE KOBILICE ZA NAJSKUPLJU NOVOGRADNJU NA KRALJEVIČKIM NAVOZIMA
»Kraljevici« brod od 40 milijuna eura (http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=286128632859285A2863285A285828582860286328962897289E28632863285B2860285F285E2859285C28632863286328592863V)
Brod za Kanađane bit će dugačak 95 i širok 19 metara te nosivosti 1.000 tona, a moći će prihvatiti 460 putnika na tri odvojene palube, ali i 120 kontejnera

http://www.imagesforme.com/images.php/i7275_387614.jpg
Isporuka »Belle Desgagnes« Kanađanima planirana je za srpanj 2010. godine

KRALJEVICA – U Brodogradilištu »Kraljevica« počinju gradnju dosad najskupljeg broda. Riječ je o putničko-teretnom brodu što će pod nazivom »Bella Desgagnes« ploviti za kanadskog naručitelja. Kraljevički brodograditelji ovu su novogradnju za kompaniju »Transport Desgagnes« iz Quebecka ugovorili prije točno godinu dana, po cijeni od, za ovo brodogradilište, i više nego respektabilnih 40 milijuna eura. Manjom svečanosti u kraljevičkom brodogradilištu, kojem će nazočiti i predstavnici kanadskog brodovlasnika, sutra će se položiti kobilica za »Bellu Desgagnes« na jedan od dva navoza u tamošnjem bazenu.
Brod kojeg su Kanađani odlučili graditi na kraljevičkim navozima bit će osposobljen za plovidbu u polarnim uvjetima. Bit će dugačak 95 i širok 19 metara te nosivosti 1.000 tona, a moći će prihvatiti 460 putnika na tri odvojene palube, ali i 120 kontejnera u kojima će se, ovisno o potrebi, moći prevoziti i vozila.
Kako doznajemo od voditelja prodaje u »Kraljevici« Dragana Badžeka, nakon što se sredinom siječnja iduće godine s navoza broj 2. porine prvi od dva asfalt tankera za talijanskog brodovlasnika iz Genove, kobilica za »Bellu Desgagnes« premjestit će se upravo na taj navoz jer je većih kapaciteta. U ovom trenutku, kraljevičku knjigu narudžbi čini taj kanadski brod te već spomenuta dva asfalt tankera za Talijane. Badžek kaže da se pokušava dogovoriti još novogradnji, no činjenica je da je kriza na svjetskom pomorskom tržištu tim nastojanjima nikako ne ide u prilog. Prema Badžekovim riječima, čak i da ne dođe do novog ugovaranja brodova, s ove tri postojeće novogradnje, od kojih će prvi asfalt tanker za Talijane uskoro krenuti u završno opremanje, osigurana je 70-postotna zaposlenost kapaciteta »Kraljevice« do 2011. godine. Isporuka »Belle Desgagnes« planirana je, naime, za srpanj 2010. godine.

Orjana ANTEŠIĆ

DOGRADONAČELNIK ĐANI POROPAT S PREDSTAVNICIMA SINDIKATA METALACA RIJEČKOG ŠKVERA
»3. maju« hitne vatrogasne mjere (http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=286128632859285A2863285A2858285828602863287A287128632863285B2860285F285E2858285B28632863286328592863V)
Polančec mora održati obećanje da će do Božića biti ugovorena četiri nova broda za domaće naručitelje, u suprotnom radnici »3. maja« idu na Markov trg

http://www.imagesforme.com/images.php/i7276_387603.jpg

RIJEKA – Brodogradilištu »3. maj« potrebne su hitne vatrogasne mjere, u vidu ugovaranja četiri nova broda za domaće naručitelje, kako bi se osigurala zaposlenost navoza, a novoj upravi dalo vremena za ugovaranje novih poslova s inozemnim naručiteljima, rekao je zamjenik gradonačelnika Rijeke Đani Poropat nakon jučerašnjeg radnog sastanka s predstavnicima Sindikata metalaca Hrvatske. Poropat je pohvalio napore uprave na čelu sa Željkom Starčevićem koja, prema njegovim riječima, u ovom trenutku vodi pregovore sa stranim naručiteljima za više brodova. Ipak, kako je istaknuo Poropat, za realizaciju tih poslova trebat će vremena, a dotad treba osigurati zaposlenost i samim time opstanak riječkog brodogradilišta.
– Očekujemo da će ugovori s domaćim naručiteljima, Tankerskom i Uljanik plovidbom, biti osnaženi kada se dopredsjednik Vlade vrati iz Bruxellesa s pregovora o privatizaciji brodogradilišta, ili da se barem izgradnja nekih od brodova naručenih u Uljaniku i Brodosplitu prebaci u »3. maj«. Država bi kao vlasnik svih brodogradilišta i na taj način trebala pomoći »3. maju«, kao što roditelj pomaže jednome od svoje djece kojemu ne ide baš najbolje, dok ostalima ide dobro, slikovito je rekao Poropat, te najavio održavanje redovitih mjesečnih sastanaka predstavnika Grada Rijeke sa sindikatima, ali i upravom »3. maja«, kao i sa svima onima koji mogu utjecati na sudbinu brodogradilišta, prvenstveno potencijalnim naručiteljima brodova. Regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske Branko Kužet istaknuo je kako se atmosfera u »3. maju« popravlja, prvenstveno zbog napora koje nova uprava čini na sanaciji štete koju je napravila prethodna. No, i on upozorava kako sve učinjeno može biti kratkoga daha ukoliko se ne ugovori gradnja četiri nova broda za »Tankersku« i »Uljanik«, u čemu mu se pridružio i Juraj Šoljić, glavni povjerenik SMH u »3. maju«.
– Ne želim niti pomisliti da radnici »3. maja« neće imati puricu na blagdanskom stolu, kao niti da ministar Polančec neće održati obećanje o ugovaranju četiri nova broda. Polančec je obećao da će i sam raditi na zatvaranju financijske konstrukcije za te brodove te doći na potpisivanje ugovora, najkasnije do Božića. U suprotnom idemo na Markov trg, a pozvat ćemo i kolege iz drugih podružnica da nam se pridruže, kao i kolege iz HUS-a, rekao je Šoljić.
Sindikalisti su dopredsjedniku Vlade Polančecu poželjeli i uspješan kraj pregovora o privatizaciji hrvatskih brodogradilišta u Bruxellesu, najavljen za kraj ovog tjedna, ali i ponovili kako od svojih zahtjeva za privatizaciju neće odustati. Smanjenje za 40 posto od ukupno instaliranih kapaciteta hrvatske brodogradnje, koliko traži Europska komisija, ne dolazi u obzir, kao ni prenamjena djelatnosti brodogradilišta. Iako u natječaju za privatizaciju, prema uvjetima EU, neće smjeti stajati uvjet o zadržavanju djelatnosti, sindikalisti kažu kako postoje drugi mehanizmi, posebice socijalni sporazumi s eventualnim ponuđačima, kojima se može uvjetovati zadržavanje djelatnosti brodogradnje. Na pitanje novinara o odnosima Sindikata metalaca Hrvatske i Sindikata BI 3. maj, koji je dio HUS-a, Juraj Šoljić je odgovorio kako su odnosi dobri, te da će sindikati nastaviti suradnju na borbi za opstanak »3. maja«.

Marinko GLAVAN

13.12.2008.
Grci se ispričali Laptalu i proglasila ga "Čovjekom od mora 2008."

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-11-28/Novosti/laptalo00_thumb.jpg
Kristo Laptalo

ATENA, DUBROVNIK - Udruženje grčke pomorske industrije i vodeći svjetski pomorski glasnik Lloyd list sinoć (petak) su na svečanosti u Ateni dodijelili svoja godišnja priznanja. Veliko iznenađenje, ali i iznimno lijepa gesta dodjela je priznanja dubrovačkom kapetanu Kristu Laptalu koji je nevin odležao u grčkom zatvoru punih 16 mjeseci.

Laptala su proglasili Čovjekom od mora za 2008 (Man off the Sea) u veoma prestižnoj kategoriji koja se dodjeljuje uz pokroviteljstvo Lloyd lista i u nazočnosti visokih predstavnika grčke vlade. Grci, točnije njihova pomorska industrija na ovaj su se način očito odlučili ispričati dubrovačkom kapetanu za sve što je doživio u njihovoj zemlji.

Kapetanu Laptalu vijest o ovom priznanju javljena je prije nekoliko dana kada je i pozvan da osobno preuzme nagradu. No, za dubrovačkog kapetana tako brzi povratak u zemlju gdje je tretiran kao teški kriminalac sve do nedavne oslobađajuće presude bile je neprihvatljivo. Umjesto njega, na Laptalov zahtjev, to visoko priznanje primio je tajnih Sindikata pomoraca Predrag Brazzoduro. No, preko video poruke Laptalo se osobno zahvalio reprezentativnom skupu vodećih ljudi grčkog pomorstva i visokih državnih dužnosnika.

- Sretan sam što mogu primiti ovu nagradu. Prihvaćam je ne samo u svoje ime već i u ime moje obitelji i tisuće hrvatskih građana koji su me podržavali kroz moje uzničke dane i bez čije podrške ne bih preživio.Također je prihvaćam u ime mog prvog časnika i vođe palube kao i u ime onih pomoraca koji su širom svijeta neopravdano tretirani kao kriminalci. Njihov glas se ne čuje!

Još prije dva tjedna razmišljao sam o tome da li ću ikada više biti slobodan čovjek. Ovo priznanje od brodovlasnika u zemlji u kojoj smo moja porodica i ja jako patili, dirljivo je. Nemojte dopustiti da se nešto slično ikada više dogodi, poručio je Grcima dubrovački kapetan.

Brazzoduro se primajući priznanje zahvalio svim grčkim pomorcima koji su svojim potpisima tražili oslobađanje Kriste Laptala te poručio kako bi ovo priznanje trebalo značiti poticaj zajedničkoj snažnijoj borbi za dekriminalizaciju pomoraca.

J.Đečević, N.Horvat / EPEHA

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/34140/Default.aspx

16.12.2008.
Globalna kriza neće utjecati na izvedbu nove Luke Zadar

Radovi u Gaženici kasne šest mjeseci

Projekt Nove luke Zadar nema financijskih zapreka, a razlog kašnjenja je u složenoj proceduri međunarodnih javnih natječaja. Naime, za svaki poduzeti korak Lučke uprave potrebna je verifikacija banaka, što ide sporo, objašnjava Ivica Burić, ravnatelj Lučke uprave Zadar

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-16/Zadar/VJETROELEKRANA1-151008_thumb.jpg
Nema odustajanja

piše Ivica Nevešćanin / EPEHA

ZADAR - Iako globalna financijska kriza neće utjecaj na financiranje izgradnje Nove luke Zadar, početak radova u Gaženici kasnit će najmanje šest mjeseci. Umjesto konca 2012 ili sredine 2013., zbog složene procedure izbora tehničkog savjetnika, nadzornog organa te izvođača prve faze radova, rok za dovršetak izgradnje nove međunarodne trajektne luke, vrijedne 236 milijuna eura, pomaknuo se na početak 2014. godine.

- Krediti koji su osigurani preko Europske investicijske banke (EIB) i njemačke razvojne banke (KfW) za novu trajektnu luku, u vrijednosti 220 milijuna eura, neće se mijenjati, niti ima ikakvih problema oko njihove realizacije. Projekt Nove luke Zadar nema financijskih zapreka, a razlog kašnjenja od gotovo pola godine je u složenoj proceduri međunarodnih javnih natječaja. Naime, za svaki poduzeti korak Lučke uprave potrebna je verifikacija banaka, što ide dosta sporo, objašnjava Ivica Burić, ravnatelj Lučke uprave Zadar (LUZ) koja je ujedno i nositelj projekta.

- Pretkvalifikacije za izvođača prve faze radova, kao i natječaji za tehničkog savjetnika i nadzornog organa su ili okončani ili pred potpisivanjem ugovora. U svakom slučaju za sva tri natječaja prije Božića očekujemo konačne rezultate, kaže Burić uz napomenu da će rok za dovršetak svih radova, umjesto predviđene 4,5 godine, najvjerojatnije biti pomaknut za šest mjeseci.

Podsjetimo, ocjenjivačka komisija LUZ-a je za tehničkog konzultanta još u listopadu izabrala jednu stranu tvrtku, no do sklapanja ugovora nije došlo. Slična je situacija i s izborom nadzornika radova, gdje je između tri konzorcija prednost dobila jedna strana tvrtka. U užem izboru za izvođača radova ušle su tri strane tvrtke, ali ni njihova imena se ne mogu doznati prije potpisivanja ugovora.

Nasipanje 20 hektara mora
Izvođač radova u prvoj fazi dužan je za morski pristup novoj luci iskopati oko 250 tisuća kubičnih metara podmorskog stijenja i morskog sedimenta, nasuti oko 1,8 milijuna kubičnih metara materijala za isušivanje približno 20,5 hektara tla, te izgraditi sekundarni lukobran dužine 270 metara. Rok za dovršetak svih tih poslova je godinu dana.


Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/34403/Default.aspx

^^ Ovakav projekt (sa ovakvom cijenom) ne nalazi na zapreke prilikom financiranja...a prokleti aerodrom Zagreb i dalje ne nalazi način da riješi vlastiti problem! Prioriteti, prioriteti....ooo...dragi moji prioriteti..zaboraviše vas opet... :bash:

16.12.2008.
NOVI PUTNIČKI TERMINAL RIJEČKE LUKE OTVARA SE U SVIBNJU 2009., A RADI SE I NA URBANOM UREĐENJU LUČKOG PRODRUČJA

Nova Delta kao Dubai

U sklopu projekta uređenja nove urbane gradske zone na području Delte i Porto Baroša u Lučku upravu stiglo je 20-ak ponuda renomiranih domaćih i svjetskih tvrtki, a prizori poput Dubaija tek su jedno od mogućih urbanističkih rješenja

http://www.novilist.hr/images/clanci/H2008/12/389362.jpg
Atraktivna simulacija budućeg izgleda Delte po uzoru na prizore iz Dubaia

RIJEKA – U travnju ili svibnju iduće godine bit će otvoren novi Putnički terminal riječke luke zajedno sa šetnicom dugom oko 2,5 kilometara na Riječkom lukobranu, a već idućeg ljeta očekuje se uplovljavanje 30-ak cruisera srednje veličine kapaciteta maksimalno za 2.000 putnika. Prošlog tjedna na generalnoj skupštini održanoj u Veneciji Hrvatska je dobila svog predstavnika u Upravnom odboru Udruženja MedCruise, koje okuplja oko 70 luka u Mediteranu, na Crnom i Crvenom moru i Bliskom istoku u cilju promocije i razvoja turističkih kružnih putovanja. Tako će interese Hrvatske i njezinih pet luka, a to su Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar i Rijeka, kao predstavnica Zajednice lučkih uprava RH zastupati rukovoditeljica marketinga Lučke uprave Rijeka Sniježana Papeš. Ove informacije objavljene su na jučerašnjoj konferenciji za novinare Lučke uprave Rijeka, na kojoj je bilo riječi i o projektu uređenja nove urbane gradske zone na području Delte i Porto Baroša.

Investirano 96 milijuna kuna

U sklopu tog projekta u Lučku upravu stiglo je 20-ak informativnih ponuda među kojima je mnoštvo renomiranih svjetskih tvrtki. Sve to samo je predigra za raspisivanje javnog natječaja za izbor investitora u Deltu i Porto Baroš te za arhitektonsko rješenje u skladu sa riječkim GUP-om. Jedna od zainteresiranih tvrtki izradila je o svom trošku atraktivne simulacije budućeg izgleda Delte po uzoru na prizore iz Dubaia. Slike Delte prenosimo zbog zanimljivosti, iako to ne mora biti i izabrano arhitektonsko rješenje.

Kako je naglasio ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača svi ti planovi danas se moraju uzimati s određenom zadrškom jer je vrlo teško predvidjeti utjecaje globalne krize.
– Mi smo u putnički terminal investirali ukupno 96 milijuna kuna od čega je 34 milijuna za zgradu, 30 milijuna u sanaciju obale, 15 milijuna u najmoderniji Lučki kontrolni centar na Jadranu, koji je u probnom radu i još sedam milijuna kuna u pristupni most na korijenu Riječkog lukobrana, kojeg će vrlo brzo moći koristiti svi Riječani kao šetnicu, kazao je Hlača. Dodao je da Luka ne može vratiti ovu investiciju prihodima od brodova, pa je projekt vrijedan za širu zajednicu, za razvoj turizma u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, što znači da druge institucije moraju raditi kako bi turiste zadržali na ovom području i ponudili im razne sadržaje među kojima je i aerodrom na Krku, koji bi se mogao koristiti ako bi Rijeka bila luka ukrcaja ili iskrcaja za putnike na cruiserima.

Šetnica podno lukobrana

Idućih mjeseci uređivat će se i rasvjeta na lukobranu, gdje se miču dvije stare lučke dizalice, dok će dvije ostati kao trajna uspomena na povijest luke. Građani će u početku moći šetati podnožjem lukobrana, a dugoročno i po njegovom najvišem dijelu, čije se uređenje očekuje. Katamarani će već idućeg ljeta pristajati na dijelu Porto Baroša, a drugi putnički brodovi uza samu zgradu, čije bi istočno krilo moglo krenuti u gradnju nakon što se dostigne godišnji promet od pola milijuna putnika. Tada bi se mogao uređivati novi vez na lukobranu dužine oko 200 metara s gazom od osam metara, gdje bi mogli pristati i veliki cruiseri.
Sniježana Papeš je naglasila da njezina funkcija direktorice u UO-u MedCruisa predstavlja veliko priznanje Lučkoj upravi Rijeka zato što je ona u članstvu tek dvije godine. Ujedno je to i prilika svih pet hrvatskih luka da ostvare još brži i veći razvoj putničkog prometa na kružnim putovanjima.

Rijeka dogodine spremna za pola milijuna putnika

Govoreći o otvaranju novog Putničkog terminala riječke luke, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača ambiciozno je najavio da se u narednih nekoliko godina želi udvostručiti putnički promet u Rijeci, koji bi tako sa sadašnjih 200.000 putnika mogao dostići brojku od gotovo pola milijuna putnika godišnje. Naglasio je da će uređenje ekskluzivnog unutrašnjeg interijera zgrade započeti u siječnju u realizaciji tvrtke riječkog ugostitelja Zorana Maržića.

Darko PAJIĆ

Izvor: http://www.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285E28632859285A2863285A285828582860286328962897289E28632863285B28602861285B285E285A28632863286328592863A

^^ Valjda neće bit prevelike konzerve pa prezat od nebodera na Delti. Ovo je idalna prilika da Rijeka postane metropola i po! :yes:

ma vec vidim 12-13 katova top...:ohno:

a da je tu opalit par komada po 60-70 metara i jedana preko 100m...:cheers:

Maksimalno 120m!
Ne valja pretjerivat. :cheers:

LUKA RIJEKA Zbog povećanja prekrcaja robe, Rijeka je ponovno postala važna luka na Sredozemlju

Rijeka, Kopar i Trst protiv konkurencije sa sjevera

S planom pretovara od 200.000 kontejnera u 2009., Luka Rijeka uvrstila se među luke s najvećim postotkom godišnjeg porasta pretovara tereta u Europi

Više: http://www.vjesnik.hr/pdf/2008/12/17/21A21.PDF

Sto se tiče Delte, koliko sam ja shvatio, nove građevine ne bi smjele biti puno više od okolnih.
Ako šta znamo u Rijeci, onda znamo sami od sebe napraviti provinciju.

^^ Ovakav projekt (sa ovakvom cijenom) ne nalazi na zapreke prilikom financiranja...a prokleti aerodrom Zagreb i dalje ne nalazi način da riješi vlastiti problem! Prioriteti, prioriteti....ooo...dragi moji prioriteti..zaboraviše vas opet... :bash: Da.

Luka Rijeka premašila rekord iz 1987.
Jan 3rd, 2009 | By sp | Category: Top Vijest

Unatoč početku sveopće krize, protekla godina zaključena je s novim prometnim rekordom riječke luke jer je praktično u posljednjim danima stare godine premašena magična brojka od šest milijuna tona suhog tereta, čime je dostignuta razina prometa iz 1987. godine, kada je u luci bilo zaposleno nevjerojatnih 7.500 radnika. Iako su sasvim nezahvalne usporedbe kapitalističkog sistema slobodnog tržišta i dogovorne socijalističke ekonomije, zanimljivo je napomenuti da u Luci danas radi oko 970 ljudi ne računajući kooperante, što znači da je sedam puta manji broj radnika ostvario jednak promet onome od prije dvadesetak godina. Zanimljivo je također da tada u Rijeci nije bilo komercijalnih brodara jer je svoju matičnu luku ticalo oko 65 brodova u floti bivšeg Croatia Linea, odnosno bivše Jugolinije, pa su tada i čekanja na iskrcaj bila daleko veća, dok je vrijeme utovara ili istovara moglo biti daleko komotnije i duže nego što je danas slučaj kada Hrvatska više nema tako moćnog nacionalnog brodara i kada se te usluge pružaju isključivo na komercijalnim osnovama.

Prošle godine riječka Luka pretovarila je 169.000 TEU-a i to je apsolutni rekord u kontejnerskom prometu, čak i ukoliko se računaju »zlatne godine« socijalizma kada je najbolja bila 1989. godina sa svega 55.000 TEU-a. Tu je ujedno i najvidljivija promjena tehnologije rada u lukama jer se gotovo sve vrste tereta sele u kontejnere, zbog čega neizbježno pada udio generalnog i drugih vrsta tereta. Ovakvi zaključni rezultati rada u 2008. godini nedvojbeno su dobri i prema predsjedniku Uprave Luke Rijeka, Denisu Vukorepi, koji naglašava da će i u financijskom dijelu biti ostvareno pozitivno poslovanje negdje na razini 2007. godine.
– Možemo biti zadovoljni ne samo prometom, već i dokapitalizacijom, obavljenim pripremama za produženje koncesije, pa i činjenicom da smo unatoč sve većem utjecaju krize podigli plaće za 6 posto, čime smo došli do razine od 10-tak posto veće plaće u odnosu na republički prosjek. Nažalost, možemo se samo nadati da ćemo sve ove brojke zadržati u ovoj godini, jer se globalna kriza sve više osjeća na svim razinama. Sada je nemoguće precizno predvidjeti što će se događati, ali će svakako presudna biti prva tri mjeseca nakon čega bismo mogli znati dugoročniju prognozu. Branit ćemo svaku tonu tereta i svako radno mjesto koliko god je to moguće, ističe Vukorepa, dodajući kako zasad nitko u Luci unatoč krizi ne želi ni razmišljati o nekom smanjenju plaća ili gubitku radnih mjesta. Ako do toga dođe, prije svega će biti nužno postići što bolju komunikaciju i suradnju Uprave Luke i socijalnih partnera kako bi se na vrijeme dogovorila strategija u novim, bitno lošijim uvjetima poslovanja. Tu će naravno najosjetljivija biti radna mjesta s ugovorima o radu na određeno vrijeme, kakvih u Luci ima oko 70.

Zaključivanje godine u najvećoj hrvatskoj luci otkriva i neke druge trendove, pa je tako vidljivo da najvažniji riječki partner tradicionalno ostaje Mađarska na koju otpada oko 20 posto ukupnog tereta iz Rijeke. Tu su također i Austrija, Češka, Slovačka te posebno Srbija, koja bilježi najveću ekspanziju u udjelu prometa u Rijeci.
Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača tvrdi kako nitko ne smije imati iluzija o tome da će ova godina biti teža, pa zbog toga naglašava da u nju treba ući s realnijim, odnosno skromnijim očekivanjima. Dodaje da je ukupan promet prošle godine iznosio oko 13 milijuna tona, te pojašnjava da je rekordan bio suhi teret, dok ostvarenje od približno 7 milijuna tona tekućeg tereta u Omišlju predstavlja određenu stagnaciju opet zbog globalne krize i poremećaja na tržištu nafte.
– Svaka usporedba rada u luci u bivšoj državi i danas može biti zanimljiva u kontekstu brojki, ali se objektivno to ne može usporediti zbog drastično različitih uvjeta poslovanja. Te brojke mogu u budućnosti biti i nešto skromnije, ali sam siguran u to da će riječki prometni pravac i dalje ostati zamašnjak razvoja cijele Rijeke, Županije, pa i Hrvatske, ističe Hlača uz pojašnjenje kako je upravo riječka luka razlog pokretanja niza infrastrukturnih investicija, kao što su gradnje cesta i terminala, jednako kao što će se upravo zbog luke sutra graditi nizinska pruga od koje će direktnu korist imati cjelokupno gospodarstvo, ali i građani Hrvatske. (novi list)

Hrvatska do 2015. godine 40 puta povećava promet tereta Savom

HRVATSKA država planira do 2015. godine završiti projekt kojim bi rijeka Sava postala plovna cijelim svojim tokom od Siska do Beograda i to 330 dana u godini.

Ministarstvo prometa danas je predstavilo studiju koju je izradila japanska kuća Pacific Consultants International, a koja predviđa da bi tim dijelom Save trebali ploviti brodovi nosivosti do 3000 tona, dok bi cijeli projekat trebao stajati 82,4 milijuna eura.

Želimo povećati promet tereta za 40 puta

Tim projektom četiri "savske" države, Hrvatska, Slovenija, BiH i Srbija žele podići 586 kilometara plovnog puta na klasu Va, piše Večernji list. Država planira 40 puta povećati promet tereta na Savi. "Studija je pokazala kako bi se nakon uređenja promet na rijeci Savi mogao popeti na 20 milijuna tona godišnje, dok se danas prevozi zanemarivih pola milijuna tona", rekao je državni tajnik u Ministarstvu prometa Branko Bačić.

Studija je pokazala da ekonomski i financijski nije isplativo uvoditi plovidbu Savom od Zagreba do Siska. Troškove financiranja studije su četiri zemlje ravnomjerno podijelile, a za financiranje cijelog projekta povećavanja plovnosti Save države dijelom namjeravaju dizati kredite kod Svjetske banke, a dijelom će to financirati pretpristupnim fondovima EU-a. Pitanje je samo koliko će se jeftino moći nabaviti ti krediti u vrijeme krize.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-do-2015-godine-40-puta-povecava-promet-tereta-savom-/417223.aspx

Šteta radi Zagreba... :ohno:

Evo malo i loših vijesti

Kriza: Lučki promet u siječnju pao za 20 posto

U siječnju zasad imamo 20 posto manji promet nego u istom razdoblju prošle godine tvrdi predsjednik Uprave ‘Luke’ Denis Vukorepa. Vukorepa tvrdi da se radi o posljedicama globalne krize te upozorava da u tim uvjetima daljeg rasta plaća zaposlenika neće biti. U Nezavisnom sindikatu riječke luke ne priznaju Vukorepine argumente i prijete štrajkom početkom veljače ukoliko plaće ne narastu 6%. Argumenti sindikalaca su upravo suprotni onima Uprave. Tvrde kako im povišica pripada zbog povećanog prometa i ostvarene dobiti prošle godine.

DRUGI CAR-CARRIER ZA NIJEMCE IZ »3. MAJA«
Isporučen »STX Oriole«

http://www.imagesforme.com/images.php/i9208_400613.jpg
Novi brod drugi je iz serije od tri car-carriera

RIJEKA – U »3. maju« jučer je isporučen novi iz serije od ukupno tri broda za prijevoz automobila i kamiona koje su u ovom riječkom brodogradilištu ugovoreni za njemačku brodarsku kompaniju NSC iz Hamburga. Ovaj car-carrier nosi naziv »STX Oriole«, a ima kapacitet prevoženja 4.900 automobila, dugačak je 176 i širok 31 metar. Pogoni ga motor koji je također proizveden u trećemajskoj tvornici »Motori i dizalice«. »STX Oriole« plovit će pod liberijskom zastavom, drugi je iz serije, a u more je porinut polovicom studenog prošle godine. Prvi car-carrier za njemačkog naručitelja, koji je zaplovio pod nazivom »Andino«, isporučen je u lipnju prošle godine.
Ova tri car-carriera, od kojih se i treći, zadnji u nizu, gradi na navozu, ugovorila je pretprošla Uprava, na čelu s Gvozdenom Rukavinom, još u ljeto 2005. godine. Cijenu ovih brodova naručitelj, kako je definirano ugovorom, plaća pola u dolarima, a pola u euro iznosu i za svaki brod to iznosi 27,4 milijuna dolara i 22,6 milijuna eura.

Tanker ‘Olib’ za zadarsku flotu

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-02-06/Split/OLIB_thumb.jpg

U “Brodosplitu” je obavljena radna primopredaja tankera “Olib” koji su splitski brodograditelji izgradili za zadarsku “Tankersku plovidbu”.

Riječ je od drugom brodu iz afromax programa za zadarskog brodara, a ujedno se radi i o prvoj primopredaji od šest planiranih u 2009. godini. “Olib” je dug 246 metara i širok 42, nosivosti je 114 tisuća tona, pogoni ga motor MAN-B&W od 13560 kW, što ovoj novoj perjanici domaće brodarske flote omogućuje brzinu od 15 čvorova.

- Ovo je peti brod koji je u posljednjih nekoliko godina za našu tvrtku izgradio “Brodosplit” i koji udovoljava svim zahtjevima kvalitete i tržišta. “Brodosplitovi” brodovi čine udarnu snagu naše flote - rekao je Ive Mustać, predsjednik Uprave “Tankerske plovidbe”. Partnerima iz Zadra na iskazanu povjerenju zahvalio je i direktor splitskog brodogradilišta Srđan Kovač zaželjevši “Olibu” mirno more i sretnu plovidbu.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/40984/Default.aspx

:master:

^^heh, nas je vjerojatno skuplji :baaa::D

nije vezano za hrvatksu, ali je vazan pokazatelj pada prometa na svjetskoj razini


MANJE TERETA KROZ PANAMSKI KANAL

Uprava Panamskog kanala prognozirala je da će obujam tranzita tereta biti smanjen u fiskalnoj godini 2008./2009., zbog globalne recesije. Uprava je kazala da će obujam tranzita tereta u ovoj godini pasti za 5 posto na 294,1 milijun tona, što je 19,9 milijuna tona manje nego u prethodnog fiskalnoj godini koja je završila 20. rujna prošle godine. U 2008. kroz Panamski su kanal prošla 14.702 broda, što je 12,9 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, i to zbog nepovoljnog utjecaja viših cijena goriva i slabijeg dolara na brodski prijevoz. Prihodi od pristojbi bili su u prošloj godini veći za 11,3 posto i iznosili su 1,32 milijarde dolara. (Hina/Dpa)

ZBOG LOŠIH VREMENSKIH PRILIKA
Ponovo odgođena linija Valbiska – Lopar

http://www.imagesforme.com/images.php/i9493_402434.jpg
Kasne radovi na sanaciji pristaništa

KRK – Uspostava prometa na državnoj trajektnoj liniji 338 između Lopara na otoku Rabu i Valbiske na Krku još je jednom odgođena. Trajekt »Nosač« splitskog brodara Linijska nacionalna plovidba d.d. umjesto u nedjelju 15. veljače, ponovo će na spomenutoj relaciji zaploviti tek u nedjelju, 1. ožujka. Agencija za obalni linijski pomorski promet primila je službeno očitovanje Vanje Dabelića, ravnatelja Županijske lučke uprave Rab, prema kojemu izvođač radova na sanaciji trajektnoga pristaništa u Loparu, riječka tvrtka Sun Adria, posao neće uspjeti okončati do 15. veljače, kako je ranije bilo najavljeno. Zbog loših vremenskih prilika radovi će morati potrajati sve do 28. veljače, izvijestili su nas predstavnici Službe za informiranje Agencije za obalni linijski pomorski promet.
Radovi na sanaciji pristaništa započeli su još 10. prosinca prošle godine, a prema tadašnjim najavama trebali su biti dovršeni do 31. siječnja 2009. Podsjetimo, cjelogodišnja trajektna veza (koja to nažalost još uvijek ni izbliza nije) između Lopara i Valbiske uvedena je prije nešto više od godinu dana, točnije 21. siječnja 2008. godine, a zamijenila je sezonsku liniju Lopar – Baška. No,već deset dana po njenom uvođenju uočena su veća oštećenja obale u trajektnom pristaništu Lopar koja su naposljetku dovela i do njenog urušavanja, što je onemogućilo pristajanje trajekta. Lučka kapetanija Rijeka malo zatim izdala je rješenje o zabrani korištenja trajektnoga pristana, odnosno ukrcaja i iskrcaja vozila i putnika u luci Lopar. Nakon nužne sanacije linija je ponovo uspostavljena 17. srpnja prošle godine uz najavu da će sanacijski radovi biti nastavljeni po završetku turističke sezone. Tijekom obustava prometa na liniji 338 putnici i vozila mogu koristiti trajekte Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak.

M. TRINAJSTIĆ, R. JURIĆ

Danas čitam na stranici luke koper da im je u siječnju povećan promet kontejnera za 10%, odnosno prekrcano je 27.651 TEU-a.
Inače njihova Internet stranica je za svaku pohvalu (skoro kao stranica luke rijeka).

18. 02. 2009.
OBRAZOVANJE Inicijativa za školovanjem riječnih brodara u sisačkoj Obrtničkoj školi

Posla za riječne brodare ima, no još nema škole

http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/090218/brod1_nic_sis_180209.jpg
Dunavski Lloyd ima u planu i nabavu novih brodova, što povlači za sobom i zapošljavanje

Foto: Nikola Čutuk
Autor DANIJEL PRERAD

SISAK - Još jednom pokušat će se u Sisku uvesti obrazovanje za riječnog brodara, točnije nautičara unutarnje plovidbe. Nakon 25 godina tako bi se u gradu s dugogodišnjom tradicijom riječne plovidbe napokon mogli opet obrazovati riječni nautičari i kapetani. Pokušano je to već jednom prije desetak godina, no javilo se samo troje zainteresiranih, pa razred nikad nije oformljen.

Nema riječnih kapetana
Ovaj put incijativa je u Obrtničku školu Sisak stigla iz Dunavskog Lloyda, riječne kompanije koja ima sve više i više posla.

- Mi smo za ovu godinu od Ministarstva gospodarstva zatražili 35 radnih dozvola za strance jer ne možemo naći riječne brodare u Hrvatskoj. Postoji Pomorska škola u Bakru, no nema brodarske ili slične škole za riječni promet. Mi smo htjeli ranije neke naše ljude stipendirati u toj školi u Bakru, no teorija je posve različita za pomorsko i riječno brodarstvo.

Javljaju nam se i kapetani morskih brodova da bi radili kod nas, no moraju na doškolovanje, polagati razne ispite te im se to ne isplati. Nedostaje nam riječnih nautičara i da danas cijeli razred završi to školovanje za tu struku, mi bismo ih sve odmah zaposlili - rekao je Davor Ivančan, koordinator ukrcaja tereta i osoblja u Dunavskom Lloydu. On ističe kako postoje danas neki tečajevi za određena brodarska znanja, no da to nije ono što bi se dobilo sustavnim srednjoškolskim obrazovanjem.

Potražnja će biti veća
Iako je Županijsko poglavarsto danas dalo suglasnost za osnutak tog odjela u sisačkoj Obrntičkoj školi, prema svemu sudeći upis za nautičare unutarnje plovidbe počeo bi tek u školskoj godini 2010./2011.

- Na žalost, za sljedeću školsku godinu već su prošli svi rokovi za traženje odobrenja od Ministarstva obrazovanja za novi smjer u školovanju, no ako ministarstvo odobri ovaj naš zahtjev, upisi će početi godinu nakon. Dakako tada će se morati zaposliti i neki stručnjaci, što ćemo provesti u suradnji s Dunavskim Lloydom - ističe ravnatelj sisačke Obrtničke škole Ivica Beloglavec.

Uz Dunavski Lloyd sa svojih 15 brodova, novi propisi određuju da stručne kadrove moraju imati i sve tvrtke koje se bave eksploatacijom šljunka, te skelarske tvrtke, pa će interesa za to zvanje sigurno biti.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regions/sisak/3240627/index.do

Srijeda, 4. ožujka 2009.

Zamah Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita, Ploča i Dubrovnika

U šest luka od državnog značaja lani uloženo 160 milijuna kuna. Ove godine trebali bi se nastaviti radovi, otvarati sagrađeni objekti i prikupljati potrebna dokumentacija za pojedine projekte
Luke Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, hrvatske su luke od osobitoga međunarodnoga gospodarskog interesa. Posljednjih godina pokrenuti su razni projekti na njihovu unaprjeđenju i modernizaciji. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, lani je u njih uloženo oko 160 milijuna kuna, od čega iz državnog proračuna 120 milijuna, a ostalo iz lučkih uprava.

• Luka Rijeka
U razvoj Luke Rijeka zajedno s ulaganjima u obnovu riječkog prometnog pravca (RGP) 1 i 2, uložit će se oko 1,4 milijarde kuna.
U taj su iznos uračunata izdvajanja iz državnog proračuna, vlastita sredstva Lučke uprave, zajam južnokorejske vlade za nabavku dizalica te zajam Svjetske banke za riječki prometni pravac (RGP).
Projekt »Rijeka Gateway« uključuje rekonstrukciju Bečke i Praške obale, čime će se ostvariti značajan operativni prostor na četiri hektara. Gradnju ceste od dva i pol kilometara platit će Hrvatske ceste, a prometnica će povezati zapadni dio luke.
Već je sagrađena obala i putnički terminal na korijenu riječkog lukobrana, a završeni su i pregovori sa Svjetskom bankom za Projekt obnove riječkog prometnog pravca 2, vrijednog 88 milijuna eura. Banka će s 84 milijuna eura sufinancirati projekt modernizacije Luke Rijeka, ponajprije razvoj lučkih terminala (produljenje kontejnerskog terminala Brajdica za oko 300 metara) i poboljšanja usluga luke. Hrvatska će sudjelovati s četiri milijuna eura proračunskog novca od 2009. do 2014. Ove se godine očekuje otvorenje zgrade putničkog terminala, početak proširenja kontejnerskog terminala Brajdica, te gradnja Zagrebačke obale.

• Luka Ploče
Za projekt integracije transporta i trgovine u Luci Ploče kredit je osiguran kod Svjetske banke. Iznosi 70 milijuna eura, uz udjel hrvatske vlade od 25 posto, odnosno 21 milijun eura. Predviđena je gradnja terminala za rasute terete u dvije faze do 2010. s kapacitetom od pet milijuna tona godišnje, te gradnja kontejnerskog terminala. Gradnja terminala upravo traje.

• Luka Dubrovnik
Kreditom Europske banke za obnovu i razvoj sagradit će se obalne infrastrukture u Luci Dubrovnik, vrijedne 26,5 milijuna eura. Dobit će se nova obala za prihvat brodova na kružnim putovanjima u dužini od 900 metara i nova površina od 15.000 metara četvornih.
Uz nju će se moći istodobno prihvatiti do tri najmodernija broda na kružnim putovanjima i iskrcaj i ukrcaj 10.000 putnika.
Također se stvaraju pretpostavke za gradnju putničkog terminala, garaže, trgovačkog centra i hotela-casina.
Lani je dograđivana obala i pripremala se dokumentacija za financiranje gradnje nove obale na Batahovini. Ove će se godine do travnja završiti gradnja obale od 300 metara, a do jeseni ostatak od 600 metara.

• Luka Šibenik
U Šibeniku je planirana gradnja obale putničkog terminala na gatu Vrulje vrijedne 12 milijuna eura. Šibenik nema odgovarajući putnički terminal, pa se promet odvija dijelom na obali predviđenoj za prekrcaj tereta. Gradnjom terminala dugoročno će se riješiti pitanje putničkog prometa, prihvat brodova na kružnim putovanjima do 220 metara, a ujedno bi se riješilo pitanje odgovarajućih ureda Lučke kapetanije i Uprave, carine, policije koji sada rade u neodgovarajućim prostorima. Lani je pripremana dokumentacija za gat Vrulje, a ove godine, ako se odobri novac od hrvatske vlade i EBRD-a, planira se početak radova.

• Luka Split
Projekt gradnje ljetnih vezova i ro-ro terminala u Luci Split vrijedan 20 milijuna kuna planira se financirati komercijalnim kreditom Lučke uprave Split uz jamstvo hrvatske vlade. Širenjem i dogradnjom Gata svetog Petra, najvećeg infrastrukturnog zahvata u luci u proteklih deset godina, prije dvije godine ta je najveća hrvatska putnička luka dobila 146 metara dužu obalu uz koju se mogu privezati 180 metara dugi kruzeri i do tri dvotrupca. Ove godine u planu je izrada projektne dokumentacije za obnovu i produženje Gata svetog Duje i početak radova, čime će se omogućiti prihvat većih brodova.

• Luka Zadar
Za projekt gradnje nove luke Zadar u Gaženici, vrijedne 220 milijuna eura, ugovori o jamstvu i zajmu potpisani su 2007. godine. Tim će se novcima izmjestiti trajektni terminal iz stare gradske jezgre i sagraditi nova trajektna luka u Gaženici. U prvoj fazi uz gradnju obale sagradit će se trajektni putnički terminal za domaće i međunarodne linije te ribarska luka. Prateći sadržaji poput hotela bit će gotovi u drugoj fazi. Naposljetku će se dobiti moderna putnička luka za prihvat svih vrsta putničkih i ro-ro brodova. Luka će biti na površini od 250.000 četvornih metara, a maksimalna dubina uz obalu iznosila bi 13 metara, što će omogućiti prihvat i najvećih putničkih brodova. Lani je pripremana dokumentacija za projekt, a ove godine planira se ishođenje dozvola i početak radova.

Ivan Smirčić

http://www.vjesnik.hr/html/2009/03/04/Clanak.asp?r=gos&c=10

http://www.vjesnik.hr/pdf/2009/03/04/22A22.PDF

[SIZE="1"]

• Luka Split
Projekt gradnje ljetnih vezova i ro-ro terminala u Luci Split vrijedan 20 milijuna kuna planira se financirati komercijalnim kreditom Lučke uprave Split uz jamstvo hrvatske vlade. Širenjem i dogradnjom Gata svetog Petra, najvećeg infrastrukturnog zahvata u luci u proteklih deset godina, prije dvije godine ta je najveća hrvatska putnička luka dobila 146 metara dužu obalu uz koju se mogu privezati 180 metara dugi kruzeri i do tri dvotrupca. Ove godine u planu je izrada projektne dokumentacije za obnovu i produženje Gata svetog Duje i početak radova, čime će se omogućiti prihvat većih brodova.


http://www.vjesnik.hr/html/2009/03/04/Clanak.asp?r=gos&c=10

http://www.vjesnik.hr/pdf/2009/03/04/22A22.PDF

Oooo..pa to je odlično! :banana:

pobuna: OGORČENJE NA BRODOVIMA ZBOG POREZNE REFORME I MAĆEHINSKOG ODNOSA DRŽAVE
Pomorci iz Hrvatske povlače 400 milijuna eura
Naša prebivališta ćemo fiktivno prijaviti u Crnoj Gori koja će sigurno široke ruke primiti i nas i naš novac, a Hrvatska će ostati bez ičega, oštra je to poruka tisuća hrvatskih pomoraca

http://www.imagesforme.com/images.php/i10800_406552.jpg

Piše Zorana DELJANIN

Država nas pljačka i odnosi se prema nama maćehinski. Mi nismo građani sedmog reda i nećemo dopustiti da država na račun pomoraca puni rupe u proračunu i pokušava smanjiti recesiju. Hrvatski pomorci godišnje zarade 400 milijuna eura. Ukoliko se ne prestane s haračom, povući ćemo sav taj novac iz domaćih banaka i prebaciti ga u strane banke, a naša prebivališta ćemo fiktivno prijaviti u Crnoj Gori koja će sigurno široke ruke primiti i nas i naš novac, a Hrvatska će ostati bez ičega. Oštra je to poruka tisuća hrvatskih pomoraca ogorčenih poreznom reformom. Ministarstvo financija, naime, donijelo je pravilnik o oporezivanju pomoraca i to 17. prosinca prošle godine, samo dva tjedna prije početka podnošenja poreznih prijava za 2008. godinu kada su brojni pomorci bili na moru, a većina ih nije uspjela niti skupiti sve potrebne dokumente za predaju poreznih prijava. Novim poreznim sustavom »ogulit« će se svi pomorci koji u jednoj godini nisu imali 183 dana provedena na brodu, koliko je potrebno da budu oslobođeni poreza, a u to, negoduju, nisu uračunati i dani puta, bolovanja i obuke te će mnogi morati platiti desetke tisuća kuna poreza.

Portal www.pomorac.net.

Pomorci su protiv novog poreznog sustava ustali i ustavnom tužbom, a prvi put su zbili redove te su se uz Sindikat pomoraca Hrvatske grupirali i na internet portalu www.pomorac.net. Osnivač portala, pomorski strojar iz Šibenika, Adrijan Šuša, veli kako je na toj stranici registrirano 1.500 pomoraca. Žive rasprave koje danonoćno traju na tom novom virtualnom okupljalištu pomoraca urodile su i prvim konkretnim rezultatima te su pomorci objelodanili svoje zahtjeve prema državi, počeli povlačiti novac iz domaćih banaka, neki već i prijavili prebivališta u susjednim državama, a supruge pomoraca pokrenule su vlastitu akciju. Pomorci podsjećaju da ne rade u Hrvatskoj, polovicu radnog vijeka provode po svjetskim morima, zaposleni su mahom u stranim kompanijama od kojih dobivaju plaće, u Hrvatskoj nemaju ni zdravstveno ni mirovinsko osiguranje, ne mogu uživati ista prava kao ostali građani, ali se sada ta ista država koja ih ničim nije zaštitila, vele, sjetila da bi na njima mogla dobro zaraditi.
– Do sada država od pomoraca nije dobivala ništa. Mi se ne protivimo tome da uđemo u porezni sustav, ali na normalan način. Da je propisano da se uzme pet posto poreza za one koji nemaju 183 dana na brodu, još bi i shvatili. Ali ne. Oni pomorce deru sa 30 do 45 posto poreza. Odnosno, od naših 400 milijuna eura zarade godišnje država se namjerila na čak 150 milijuna eura. To nećemo dopustiti. Pa zamislite pomorce koji su mjesecima tukli more, nisu uspjeli ostvariti 183 dana na brodu i sada na, primjerice, od 50 tisuća eura godišnjeg prihoda moraju platiti 20 – 25 tisuća eura poreza. To je suludo.

Izborit ćemo se za svoj status

Već je krenula inicijativa dizanja novca. Zar naše vlasti i nadležne institucije ne misle da nas Crna Gora neće primiti široke ruke da kod njih ostavljamo svojih 400 milijuna eura godišnje. Možda im sada pojedinačni slučajevi ne izgledaju kao veliki problem, ali ako ostanu bez svog tog novca i kada ne budu mogli naplatiti ove poreze jer ćemo promijeniti prebivališta, morat će dobro razmisliti o tome hoće li i dalje haračiti pomorce – poručuje Adrijan Šuša. Veli kako neće skršenih ruku gledati kako ih državni aparat gazi te da imaju dovoljno snage i pameti da se izbore za svoj status. O odnosu države prema pomorcima, smatra, dovoljno pokazuje najnoviji pravilnih o oporezivanju, dok su, podsjeća, u Jugoslaviji imali čak i velike i male povlastice te su primjerice bili oslobođeni plaćanja poreza na uvoz automobila te inih dažbina.

Prosvjed na splitskoj Rivi

– Na portalu nas trenutno ima više od 1.500 i svaki dan smo u ekspanziji. Ustanovili smo da se sami možemo pokrenuti, organizirati i boriti. Zato upravo sada osnivamo i udrugu Pomorac.net kako bismo mogli kvalitetnije djelovati te ćemo 1. srpnja 2009. godine organizirati veliki prosvjed na splitskoj Rivi. To će biti mirni prosvjed na kojemu ćemo ustati protiv maćehinskog odnosa države prema nama. Pisat ćemo Vladi, ministrima i vršiti stalni pritisak svim raspoloživim sredstvima kako bi se ovakvo stanje promijenilo. Ako iz svega toga ne proiziđe ništa, mi ćemo postupiti kao sportaši, bit ćemo prijavljeni u drugim državama, otvorit ćemo off-shore račune i nećemo ništa dati Hrvatskoj. Sada im nudimo mogućnost da priznaju pogrešku i da je isprave. Ovim pokušavamo spasiti hrvatsko pomorstvo jer je sadašnji zakon protiv pomoraca i gura cijelu profesiju u propast. Ne samo najnovijim oporezivanjem već i svim ostalim, od zdravstvenog, mirovinskog sustava, do obrazovanja koje nas zakida u odnosu na kolege iz drugih tradicionalno pomorskih zemalja, jer svima bez više škole, makar imaju završenu srednju stručnu školu i usprkos radnom iskustvu potpuno onemogućava napredovanje.

Pismo Vladi bez odgovora

Umjesto da država stimulira ovu profesiju u koju ulazi sve manje mladih, blokiraju nas i sada ljudi sa 10 – 20 godina iskustva i staža po novome ne mogu biti na mjestu prvog strojara makine ili prvog oficira, dok u drugim državama mogu bez problema. Danas te sram reći da si pomorac, a prije je to bilo zanimanje koje se cijenilo – naglašava Šuša. Državnom vrhu i nadležnim institucijama hrvatski pomorci poručuju da u njihova obećanja više ne vjeruju. Potcrtavaju to činjenicom da su prije više od mjesec dana u Vladu poslali svoje prosvjedno pismo i zahtjeve, no odgovora do danas nisu dobili. Zato sada traže konkretne poteze nadležnih institucija i to odmah.
– Ako država hitno ne ukine ovaj pravilnik o oporezivanju i ne počne voditi računa o pomorstvu u cjelini ići ćemo u Bruxelles i tamo ćemo tražiti svoja prava. Sada se u Hrvatskoj provodi pljačka i cijela Europa i svijet će to vidjeti – najavljuju ogorčeni hrvatski pomorci okupljeni oko portala www.pomorac.net.

Brazzoduro: Protuzakoniti potez Šukera

Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, Predrag Brazzoduro, objavio je da je sindikat netom zatražio ocjenu ustavnosti novog poreznog sustava te vjeruje da će sporni pravilnik biti poništen.
– Pomorci su definitivno oštećeni, ali ne toliko zakonom koliko načinom primjene pravilnika koji je donesen sa zakašnjenjem. Ustav dopušta samo određenim zakonima da imaju retrogradnu primjenu, ali definitivno isključuje mogućnost da i pravilnici imaju retrogradnu primjenu kako je sada napravljeno. Time su debelo povrijeđena prava pomoraca. Ministar financija Ivan Šuker je sebi uzeo za pravo da protuzakonito proširi vlastite ovlasti i da ograniči prava pomoraca te pravilnikom krši postojeće zakonske odredbe. Ne dvojim da će Ustavni sud prihvatiti rješavanje naše tužbe i da će poništiti dijelove pravilnika. Ustavni sud će, sigurni smo, poništiti članke pravilnika gdje je ministar sebi dao za pravo da mijenja zakonske odredbe i dovest će do toga da 2008. godina bude nulta godina. Odnosno polazište u kojoj bi sve ovo što su pomorci prijavili bilo samo osnov za računanje broja dana te bi se u 2009. godini obračunavali porezi, a dani plovidbe mogli bi se nadopunjavati danima iz 2008. godine – kazao je Brazzoduro. Naglašava kako je internet portal na kojemu je registrirano oko 1.500 pomoraca dobrodošao jer je uvijek dobro da se ljudi, posebno mladi okupe i bore za svoja prava te podržava njihove akcije, a posebice prosvjed koji namjeravaju održati u špici sezone, 1. srpnja na splitskoj Rivi.
– Što ih je više to bolje. Takav način borbe moramo imati i zato podržavam prosvjed – rekao je Predrag Brazzoduro, tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, uvjeren da će sporni Pravilnik o oporezivanju pomoraca pasti na Ustavnom sudu.


Oko 30 posto pomoraca morat će platiti porez

Rok za predaju poreznih prijava je prošao, a iako nitko nema točne podatke, tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro procjenjuje da će oko 30 posto pomoraca ući u kategoriju platiša.
– To je oko 4.000 ljudi. To mogu reći na osnovu upita pomoraca, prijava koje smo popunjavali te podataka jednog našeg velikog brodara jer službenih informacija nema. Pomorci će prosječno morati platiti između pet i 15 tisuća kuna poreza. Ima onih koji će za porez morati dati od 40 do 60 tisuća kuna, ali imamo čak i primjer pomorca koji će morati platiti 125 tisuća kuna poreza – iznio je Brazzoduro.

Pravilnik kontra važećih zakona

Sindikat pomoraca Hrvatske Ustavnom sudu podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu sukladnosti Pravilnika o porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi s Ustavom RH, Pomorskim zakonikom, Zakonom o porezu na dohodak te Općim poreznim zakonom. U zahtjevu SPH navodi da ministar financija nije ovlašten aktima koje donosi uređivati oporezivanje porezom na dohodak u smislu propisivanja uvjeta za primjenu zakona, već samo donositi provedbene propise kojima se omogućava implementacija zakona u praksi. Osobito, ministar financija nije ovlašten svojim propisima derogirati zakonske odredbe.
»Pomorski zakonik nedvojbeno propisuje da u odnosu na dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ne postoje ograničenja bilo kakve prirode, odnosno da se članu posade broda u međunarodnoj plovidbi priznaje cjelokupno vrijeme provedeno na stručnoj izobrazbi. Istovremeno u pravilniku je ministar financija nametnuo tri ograničenja te se priznaju samo dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu unutar razdoblja za koje je sklopljen ugovor o radu, broj dana proveden na stručnoj izobrazbi u inozemstvu dokazuje se potvrdom ustanove u kojoj je izobrazba obavljena, i priznaje se najviše 15 dana provedenih na stručnoj izobrazbi u inozemstvu u godini. Uz to u Pravilniku o porezu na dohodak propisana je retroaktivna primjena poreznog propisa, jer je pravilnik stupio na snagu jedva dva tjedna prije isteka poreznog razdoblja, a primjenjuje se na čitavo to porezno razdoblje. To jest, pravilnik je stupio na snagu 17. prosinca 2008. godine, a primjenjuje se na cijelu lanjsku godinu. Takva retroaktivna primjena poreznih propisa zabranjena je člancima Općeg poreznog zakona. S obzirom na izneseno Sindikat pomoraca Hrvatske predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonistosti i da, po provedenom postupku, predmetni akt poništi« – stoji u zahtjevu za ocjenu ustavnosti koji je podnio Sindikat pomoraca Hrvatske.

Ove godine većina neće imati 183 dana na brodu

Hrvatski pomorci naglašavaju da se u 183 dana provedena na brodu, koliko je potrebno da pomorci budu oslobođeni od plaćanja poreza, prvo moraju uračunati dani puta, bolovanja i obuke, a tek onda dani provedeni na brodu jer se samo oni mogu prenositi u drugu godinu. Upozoravaju da u protivnom većina pomoraca ove godine neće moći ostvariti 183 dana provedena na brodu zbog ritma odlaska na brod ali i recesije na pomorskom tržištu, a samim time neće biti oslobođeni plaćanja poreza.

Pred Vladom 13 zahtjeva

Oko 1.500 pomoraca okupljenih na portalu pomorac.net prema RH je uputilo 13 zahtjeva kojima traže:
1. poreznu olakšicu sa 400 kuna povisiti na 1.800 kuna po danu,
2. valutni tečaj se mora gledati i obračunavati na dan primitka plaće, a ne na dan predavanja porezne prijave,
3. za dokaz o primanjima uzimati individualni ugovor kojeg pomorac ima s matičnom firmom i to osnovicu plaće te platne liste. Bonusi i svi ostali dodaci se izostavljaju (to su osobne priznate naknade i nagrade svakog pojedinog pomorca i pravila poslovanja brodarskih kompanija na koja RH i njezini zakoni nemaju utjecaj),
4. računati dane putovanja od kuće do ukrcaja na brod te iskrcaja,
5. liječenje pomoraca priznaje se bez obzira kada je počelo, bez limitiranja i s mogućnošću prijenosa u iduću godinu kao višak dana iz prethodne godine,
6. skinuti limit s dana provedenih na specijaliziranim pomorskim tečajevima tijekom cijele godine, jer to su doškolovanja za našu pomorsku struku, koja su važna da zadržimo posao,
7. definirati izraze »nezaposleni pomorac« i »pomorac na godišnjem odmoru«, jer po sadašnjem zakonu dolazi u koliziju jedno s drugim i regulirati sva radna prava i prava nezaposlenih koja iz toga proizlaze kako i za ostale građane RH,
8. stope poreza na dohodak za pomorce smanjiti na jedinstvenu stopu od 5 posto jer mi svoj dohodak ne zarađujemo u RH i država bi trebala to uzeti u obzir i ovo shvatiti kao jednu povlasticu prema svojim građanima pomorcima te isto tako vratiti mogućnost povlastice za pomorce,
9. ukinuti prijavljivanje u lučke kapetanije u roku 10 dana. Taj rok treba biti fleksibilan do jednog mjeseca,
10. sve pomorske certifikate priznavati na temelju stečene navigacije i napredovanje u struci u skladu sa STCW konvencijom,
11. uvesti beneficirani radni staž za pomorce i starosni limit od 55 godina za umirovljenje,
12. reviziju stjecanja pomorskih zvanja na temelju STCW konvencije na pravednijoj osnovi i školovanje pomoraca, po uzoru na širu svjetsku praksu,
13. pomorske pripravnike (kadete palube, asistente stroja, asistente elektrike, asistente elektronike) osloboditi plaćanja poreza na dohodak i socijalno/mirovinskih plaćanja doprinosa i osloboditi plaćanja osnovnih pomorskih tečajeva u smislu stimuliranja zapošljavanja mladih ljudi koji žele postati pomorci. Ta plaćanja trebaju preuzeti na sebe ili nadležno ministarstvo kao subvenciju ili brodarska kompanija s kojom je pomorski pripravnik potpisao ugovor.

Francuzi zainteresirani za brodogradilište ‘Kraljevica’
Mar 4th, 2009 | By dš | Category: Vijesti

U dvodnevnom posjetu Brodogradilištu »Kraljevica« boravili su predstavnici francuskog brodogradilišta CMN (Constructions Mécaniques de Normandie) kako bi izvidjeli mogućnosti za potencijalnim sudjelovanjem u budućoj privatizaciji ovog najstarijeg hrvatskog brodogradilišta s obzirom na kompatibilnost proizvodnog programa. Naime, brodogradilište CMN, koje je smješteno u francuskoj luci Cherbourg, poznato je u svijetu po svom vojnom programu. U pedesetogodišnjoj povijesti ovo francusko brodogradilište izgradilo je blizu 300 raznih vojnih brodova, koji se koriste u petnaestak državnih mornarica u svijetu.

Ovo francusko brodogradilište svoj proizvodni program upotpunuuje i s gradnjom luksuznih jahti, veličine od 25 do 73 metra.

Ovaj posjet predstavnika cherbourgovskog brodogradilišta rezultat je, doznajemo od direktora »Kraljevice« Irvina Badurine, nedavnog susreta hrvatskog državnog vrha, predvođenog premijerom Ivom Sanaderom i ministrom gospodarstva Damirom Polančecom, krajem prošlog mjeseca s francuskim gospodarstvenicima u Parizu. Kako doznajemo od Badurine, osim potencijalnog interesa za kupnju kraljevičkog škvera, ovi francuski vojni brodograditelji iskazuju načelni interes da se posredno, putem licencnog ugovora, uključe i u program gradnje brodova za hrvatsku Obalnu stražu, pa su tako posjetili i Ministarstvo obrane. Posljednje, istina neslužbene, informacije upućuju da bi natječaj za gradnju deset brodova za hrvatsku Obalnu stražu mogao biti raspisan krajem ovog mjeseca. Od Badurine doznajemo da su prve reakcije predstavnika CMN-a na mogućnosti i potencijale suradnje s Brodogradilištem »Kraljevica« kroz obavljene razgovore bile afirmativne. Ipak, stvarna razina CMN-ovog interesa za ulazak u »Kraljevicu«, bilo kroz buduću privatizaciju ili kroz potpisivanje licencnog ugovora kod gradnje brodova za hrvatsku Obalnu stražu, bit će jasnija kroz narednih desetak dana, nakon što stigne povratno izvješće o rezultatima ovog posjeta iz Cherbourga. (novi list)

Krizi unatoč
Više od 20 brodova stiže u flotu hrvatskih brodara (http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/vise-od-20-brodova-stize-u-flotu.aspx)
Brodovi su naručeni ili kupljeni u vrijeme kad su vozarine bile na vrhuncu, kaže ravnatelj Udruge brodara Mare Nostrum Mate Botica. Tankerska i Atlantska plovidba zbog krize su odustale od novogradnji, a pet ili šest brodova ide u staro željezo

http://www.imagesforme.com/images.php/i10800_406552.jpg

RIJEKA – Hrvatska trgovačka flota u posljednje tri godine bilježi lagani trend smanjenja ukupnog broja brodova, ali je unatoč tome ukupan kapacitet brodovlja povećan za gotovo 15 posto. Tako su hrvatski brodari prošle godine imali ukupno 171 brod kapaciteta 3,1 milijuna neto registarskih tona (NRT ili DWT-deadweight tonnage), što je još uvijek bitno manje nego 1991. godine kada je samostalna Hrvatska imala flotu od 323 broda kapaciteta 4,3 milijuna NRT-a. Ove godine flota i njezin kapacitet mogli bi biti čak i povećani unatoč globalnoj krizi i drastičnom padu vozarina na svjetskom tržištu. Trebao bi biti zadržan i sadašnji broj uposlenih pomoraca, iako bi to pitanje moglo postati dodatno osjetljivo ukoliko još veći broj brodara pokuša smanjiti troškove zapošljavanjem jeftinijih stranaca nauštrb hrvatskih pomoraca. U ovom trenutku stranci (uglavnom Filipinci) plove na nekoliko brodova Lošinjske i Atlantske plovidbe, ali zapovjedni kadar i dalje je hrvatski, što znači da stranci zasad imaju slabije plaćena radna mjesta.
Žilave domaće kompanije

Razlog održavanju flote na istoj razini ponajviše leži u činjenici da će ove godine hrvatski brodari dobiti dosta brodova naručenih ili kupljenih u vrijeme kad su vozarine bile na svom vrhuncu, odnosno neposredno prije svojevrsnog kraha globalnog tržišta kada su vozarine tijekom prošle jeseni pale za čak 90 posto. Ravnatelj Udruge brodara Mare Nostrum Mate Botica naglašava kako je globalna kriza već imala posljedica za naručene brodove, pa su tako pojedini brodari odustali od novogradnji. Samo su Tankerska plovidba i Atlantska plovidba odustali od četiri broda, čija je gradnja bila predviđena u kineskim brodogradilištima, pa te kompanije u Kini ipak grade nešto manje brodova od onoga što se očekivalo.

– Očekujemo povećanje flote i njezinog ukupnog kapaciteta u ovoj godini, jer će više od 20 brodova ući u flote domaćih kompanija. U istom razdoblju postoji najava za prodaju pet ili šest brodova u staro željezo. Naši su brodari vrlo žilavi i imaju snage preživjeti ovu kriznu godinu i pokriti se iz akumuliranih rezervi stečenih prethodnih godina. Međutim, ako se kriza i niska razina vozarina nastavi i tijekom 2010. godine stanje će sigurno biti teže i složenije, ističe Botica.
Opasnost od upošljavanja stranaca

Dodaje kako mali optimizam pobuđuje povećanje vozarina brodovima za rasuti teret, te činjenica da hrvatski brodari imaju jako malo kontejnerskih brodova, čije su vozarine danas gotovo simbolične. Botica procjenjuje da domaći brodari upošljavaju oko 8.000 hrvatskih pomoraca računajući i rezerve, kao i da hrvatski državljani čine oko 98 posto članova posada. Tu nekih izmjena ne bi trebalo biti, iako i Botica priznaje da se upravo zbog globalne krize povećava opasnost od upošljavanja stranaca. Primjerice, brodari bi dodatne uštede mogli ostvariti upošljavanjem filipinskog kormilara, čija je plaća nekoliko puta manja od hrvatskog kormilara.

Tajnik pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro decidirano naglašava kako zapošljavanje stranog zapovjednog kadra na hrvatskim brodovima nije prihvatljivo niti može biti tema razgovora.

– Hrvatskih časnika ima i treba ih zaposliti i kvalitetno platiti. Kad je riječ o zvanjima nižeg rejtinga kao što je mornar ili kormilar činjenica je da mnogi za tako male plaće ne žele ploviti. S brodarima možemo razgovarati kako popraviti uvjete za ta zanimanja, a da pritom ne bude narušena konkurentnost domaćih kompanija na globalnom tržištu, zaključuje Brazzoduro.

Darko PAJIĆ

HRVATSKA FLOTA NEKAD I SAD

GODINA
BROJ BRODOVA/NRT

1991.
323 / 4,3 milijuna
2006.
175 /2,689 milijuna
2007.
172 / 2,852 milijuna
2008.
171 / 3,103 milijuna


STANJE FLOTE 2008.

BRODAR
BROJ BRODOVA / BRT/NRT

Tankerska plovidba
15 / 701.108/1.304.559
Atlantska plovidba
20/ 505.812/890.889
Lošinjska plovidba-brodarstvo
11 / 176.404/277.416
Uljanik plovidba
6 / 175.447/303.421
Jadroplov
7 / 173.107/266.879
Jadrolinija
53 /100.756/4.512
Brodospas
24 /16.150/17.611
Mediteranska plovidba
5 /11.352/11.414
Splitska plovidba
7 7 11.060/16.454
Jadranski pomorski servis
17 / 9.002/9.715
Rapska plovidba
5 / 1.498
Brodogradilište Cres
1 / 500/630

11. Croatia Boat Show


Kao dokazano najveća, najbolje organizirana i najljepša priredba te vrste u regiji, Croatia Boat Show je impresivna pozornica za inozemnu i hrvatsku nautičku industriju, od gradnje i opremanja brodova za razonodu svih vrsta i veličina, do proizvođača motora i opreme, te najraznovrsnijih usluga i stvari za ljubitelje plovidbe i mora.

http://www.croatiaboatshow.com/mambots/content/dynamicImage/cache/-1225461034_590_393_590_393.53_0_0_80_cbs08_cbs_08.jpg

Split, 28. ožujka - 5. travnja 2009.


2008.

Površina: 140,000 m2

Posjetitelji: 50,000

Proizvođači: 1,450

Plovila: 470

2009.

Površina: 160,000 m2

Posjetitelji: 60,000

Proizvođači: 1,600

Plovila: 600

http://www.croatiaboatshow.com/index.php?lang=hr

Samo kao podsjetnik, samo lani CBS je bio 6. najveći sajam nautike na svijetu! :master:

1. Genoa International Boat Show 300,000m² (2006)
2. Fort Lauderdale International Boat Show 278,709m² (2006)
3. Miami International Boat Show & Strictly Sail Miami 232,820m² (2007)
4. boot Düsseldorf 221,200m² (2008)
5. Barcelona International Boat Show 160,000m² (2007)
6. Croatia Boat Show 140,000m² (2008)
7. Nautic of Paris 116,092m² (2006)
8. HISWA Amsterdam Seaport Boat Show 2009 110,000m² (2007)
9. PSP Southampton International Boat Show 100,000m² (2006)

Ostatak: http://www.ifbso.com/showsize.asp

E sad, ako Barca nije rasla zadnje dvi godine, Split ju je preteka i zauzea peto misto! :cool:

nije ju pretekao nego se izjednačio ;)

Barca se možda smanjila. Recesija je. :D

Ježić preoteo posao Jadranskom pomorskom servisu?

Riječka brodarska tvrtka Jadranski pomorski servis (JPS) po svemu sudeći gubi dugogodišnji i unosan posao dužobalnog razvoza naftnih derivata za Inu. U taj se biznis ubacuje novoosnovana tvrtka Dioki u vlasništvu Roberta Ježića. U pomorskim krugovima danima se bruji o brzom ulasku u posao kompanije čiji brodovi još nisu ni stigli u Hrvatsku, a otvoreno se spekulira da se sadržajem pozivnog natječaja pogoduje Ježiću.
Naime, nakon jedanast godina suradnje s JPS-om, Ina je ovih dana odaslala pozivni natječaj za ponude za ovu djelatnost u kojem, između ostalog, stoji da ponuđač u trenutku predaje ponude ne mora imati brodove za prijevoz nafte, već pismo namjere da će ih nabaviti do početka travnja, a rok za predaju ponuda je 9. ožujka. Nadalje, uvjeti su i da brodovi ne smiju biti stariji od 14 godina (JPS-ovi imaju 15 godina) te da moraju imati dvostruku oplatu. Upitan da komentira ove uvjete, Ante Maras, vlasnik JPS-a, kaže da takve propise ne uvjetuje Hrvatski registar brodova, resorno Ministarstvo, a ni međunarodni zakoni te najavljuje pravnu bitku s Inom.
- Ja jesam za konkurenciju, no onu lojalnu, a to je da se svi natječu pod istim uvjetima odnosno da je uvjet natječaja da se radi o referentnoj brodarskoj tvrtki koja posjeduje brodove za prijevoz u trenutku predaje ponude te da tehnički uvjeti budu u skladu s pomorskim propisima RH i međunarodnim konvencijama - kratko kaže Maras. No doznaje se da Ina prvi put od 2004. nudi i ugovor o prijevozu nafte na četiri plus dvije godine, dok je JPS posljednjih godina novi ugovor sklapao svaka tri mjeseca. Inače, JPS u ovoj djelatnosti ima zaposleno stotinu ljudi i četiri tankera u floti od kojih je jedan posljednjih mjeseci na vezu jer je smanjen obim posla za Inu, tako da postoji bojazan od velikog broja otkaza. - Brodovi JPS-a od 1998. godine do danas prevezli su 11 milijuna tona bez ekoloških incidenata, a nekada su godišnje količine bile 1,2 milijuna tona dok danas iznose pola milijuna tona - kaže Maras.
Poznavatelji cijena kažu da takav posao donosi zaradu od najmanje 10 dolara po prevezenoj toni iz čega proizlazi da je riječ o godišnjem prihodu od pet milijuna dolara. Iz Diokija smo dobili potvrdu da su primili Inin poziv za nadmetanje, no nije nam odgovoreno koliko su brodova kupili. Ipak, iz poziva jedne pomorske agencije angažirane da osigura posade za njihove tankere saznaje se da je riječ o dva broda. Inače, Inin uvjet za odabir prijevoznika je da raspolaže s dva plus jednim brodom. U Diokiju kažu: “U Ininu pozivu prepoznali smo mogućnost sinergijskog potencijala obaju poslova te smo se odlučili prijaviti”. Najavljuju i mogućnost da za svoju kompaniju izgrade i jedan novi brod u jednom od kvarnerskih brodogradilišta. I dalje tvrde da je primarni razlog osnivanja brodarske tvrtke prijevoz vlastite sirovine. Na pitanje o vrsti brodova odgovaraju da se radi o brodovima najsuvremenijih karakteristika, a Jutarnji list neslužbeno doznaje da su to tankeri kupljeni u Norveškoj stari tri-četiri godine.

‘DJB-103’-u je vez na Gripama

Jedino dostojno i reprezentativno mjesto za trajni smještaj desantno-jurišnog broda DJB-103 je tvrđava na Gripama. Dakle u sklopu vanjskog izložbenog prostora Hrvatskog pomorskog muzeja, na istočnom dijelu zidina gdje ima prostora – smatra Zvonimir Franjković, kapetan bojnog broda u miru i tajnik Udruge marinaca RH “Knez Domagoj”.

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/DesktopModules/DnnForge%20-%20NewsArticles/ImageHandler.ashx?Width=468&Height=468&HomeDirectory=/Portals/0/Images/2009-03-09/Split&FileName=VIRIBUS_UNITIS-311008.1.jpg&q=1

Prema Franjkovićevim riječima, inicijativa za dodjelu ‘DJB-103’, prvog ratnog broda HRM-a, Pomorskom muzeju potekla je od ljudi iz Udruge dragovoljaca HRM-a, kasnije Udruge marinaca “Knez Domagoj”.

‘Streljko’ i ‘Bakar’ čekaju prijatelja

- Istine radi, još 2005. godine predložili smo ravnatelju HPM-a Stjepanu Lozi da se pokrene ideja dodjele tog povijesnog broda kako bi se uvrstio na prostoru muzej pored broda “Bakar” i partizanskog PČ-22 “Streljko”. Riječ je logičnom slijedu povijesnih hrvatskih brodova. Nije mi jasno zašto se inzistira da brod bude privezan u nekoj lučici. Naime, stručnjaci velalučkog “Grebena”, koji je gradio DJB-103, tvrde kako se bez poteškoća izrezati na polovici dužine i izvršiti demontažu strojeva. Kasnije bi se uz pomoć dizalice te dvije sekcije postavile unutar zidina te ponovo zavarile. To je zahvat od jednog radnog dana – kaže tajnik Udruge marinaca RH, inače prvi zapovjednik ratne Luke Ploče.

Međutim, u HPM-u smatraju kako ta ideja nije lako izvediva.

-To je stara, već razmatrana ideja od koje se odustalo. Brod je nemoguće tehnički prebaciti u muzej, jer se radi o enormno skupom zahvatu. Važnije je pitanje lokacije ostalih povijesnih brodova našeg muzeja koji bi trebali biti smješteni negdje bliže moru, u svom prirodnom ambijentu. Naprosto, tvrđava na brdu nije prirodna lokacija za brodove – smatra Stjepan Lozo, ravnatelj HPM-a.

Podsjetimo, DJB-103 se trenutačno nalazi u birokratskom vakum. Nakon što je MORH brod donirao HPM-u, gradski oci nisu ispunili obvezu osiguranja veza i radno mjesto za brodskog tehničara koji bi skrbio o prvom ratnom brodu suvremene Hrvatske.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/45232/Default.aspx

:ohno:

Izgledna suradnja
Francuski patrolni brodovi iz brodogradilišta »Kraljevica«?
Francuski vojni brodograditelji zainteresirani su za potrebe hrvatske Obalne straže ponuditi svoj referentni projekt patrolnog broda tipa »Vigilante 200 BR«. Riječ je o 42-metarskom brodu, širine 8,2 metara, maksimalne brzine od 28 čvorova

http://www.imagesforme.com/images.php/i11143_obalna.JPG
RIJEKA – Ekipa iz francuskog vojnog brodogradilišta CMN (Constructions Mécaniques de Normandie) trebala bi ponovno, možda već ovoga tjedna, posjetiti Brodogradilište »Kraljevicu«, doznajemo od direktora Irvina Badurine, koji je dobio usmenu informaciju iz Cherbourga. Ovog puta francuski vojni brodograditelji planiraju se zadržati više dana u posjetu, u sklopu kojeg se sada s ljudima iz »Kraljevice« planira intenzivnije i konkretnije raditi na usklađivanju mogućnosti oko suradnje na projektu gradnje patrolnih brodova za hrvatsku Obalnu stražu, a za koje se očekuje da bi Ministarstvo obrane ubrzo trebalo raspisati natječaj. Istina, taj natječaj za gradnju takozvanih obalnih ophodnih brodova, dužine do 40 metara, očekivao se još u siječnju, pa početkom veljače ove godine, a posljednje kuloarske glasine upućuju da će to moguće uslijediti krajem ovog mjeseca.

– Ministarstvo obrane ubrzo će raspisati javni natječaj za gradnju obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu, čija će nabavka i dinamika gradnje ovisiti o proračunskim mogućnostima, bilo je sve što smo jučer uspjeli doznati u Ministarstvu obrane.

Dosta kandidata za posao gradnje

Glasnogovornik MORH-a Goran Grošinić nije precizirao ni planirani rok za raspisivanje natječaja, ni o kojem će se broju takvih brodova raditi dok je za domaća brodogradilišta samo istaknuo kako se u MORH-u nadaju da će na tom natječaju uspjeti dati najpovoljniju ponudu.

Prema dosad objavljenim informacijama, navodilo se da će Ministarstvo obrane graditi deset takvih patrolnih brodova za hrvatsku Obalnu stražu, ali neki neslužbeni i dobro upućeni izvori s kojima smo kontaktirali spominju da je sada u pitanju šest takvih brodova. Među hrvatskim brodogradilištima koja bi mogla konkurirati tom poslu, očito, vlada nestrpljivost za taj posao. Kao potencijalni interesenti koji bi se mogli javiti na taj natječaj MORH-a u kuloarima se spominju pulski »Tehnomont«, splitsko Brodogradilište specijalnih objekata (BSO), velaluški »Greben«, nekadašnje šibensko remontno brodogradilište, a sada Prginov Nautički centar, moguće i »Punat« te, naravno, »Kraljevica« u kojoj se, prije Domovinskog rata, gradilo 95 posto vojnih brodova u bivšoj državi. Direktor »Kraljevice« Irvin Badurina kaže da su svi patrolni brodovi, dužine od 30 do 60 metara, koji su bili u sastavu nekadašnje bivše jugoslavenske ratne mornarice građeni upravo u »Kraljevici«.

Ugovor CMN-a s brazilskom mornaricom

Brodogradilište CMN od 1950. godine isporučilo je tristotinjak, mahom brzih patrolnih brodova i raketnih topovnjača koje se koriste u petnaest mornarica u svijetu. Od Bureau Veritas Quality International verificirani su za AQAP 110 (NATO standard). Krajem devedesetih, zbog kresanja vojnih budžeta, u CMN-u okrenuli su se proizvodnji luksuznih jahti, od kojih je prva, pod nazivom »Bermie«, u ljeto 2001. isporučena u Monako. Za ovu 49-metarsku jahtu može se pronaći podatak kako je u to vrijeme najvjerojatnije bila najveća privatna jahta ikad isporučena iz nekog francuskog brodogradilišta.

Kako doznajemo od direktora »Kraljevice« Irvina Badurine, najnovija francuska delegacija itekako je zainteresirana za potrebe hrvatske Obalne straže ponuditi svoj već razrađen i referentni projekt patrolnog broda tipa »Vigilante 200 BR«. Riječ je o 42-metarskom brodu, širine 8,2 metara koji može postizati maksimalnu brzinu od 28 čvorova. Pod vojnom opremom »Vigilantea 200 BR 42« navodi se 40 milimetarski top. Među inim podacima o CMN-u može se naći i informacija kako su lani, u rujnu, s brazilskom mornaricom potpisali licencni ugovor za gradnju izvanobalnih patrolnih brodova, također tipa »Vigilante« samo što je u ovom slučaju riječ o »Vigilanteu 400 CL54« te kao što se iz samog naziva može zaključiti riječ je o većem patrolnom brodu, 54 metara dužine, s maksimalnom brzinom od 22 čvora, a na njemu se može smjestiti 27 članova posade i 15 putnika.

Sličan licencni ugovor, doznajemo od Badurine, francuski CMN spreman je potpisati s »Kraljevicom« ukoliko i kada bi ovo brodogradilište dobilo posao na gradnji patrolnih brodova koji se najavljuju za hrvatsku Obalnu stražu.

Orjana ANTEŠIĆ


Badurina: Moguća suradnja i s DCNS-om


Prije točno godinu dana iz »Kraljevice« su dopirale vijesti o zainteresiranosti jednog drugog vojnog brodogradilišta iz Francuske DCNS-a (Direction des Constructions Navales Services) za suradnju i uključenjem ovog hrvatskog brodogradilišta u takozvani FREMM program, kao tada najvećem europskom projektu gradnje vojnih brodova. FREMM program trebao je biti desetogodišnji projekt koji bi »Kraljevici«, prema tadašnjim informacijama, donio oko 200 milijuna eura, a u kojem su kraljevički brodograditelji trebali graditi 74-metarske pramčane sekcije za francuske fregate koje bi se potom teglile morskim putem do Lorienta odnosno francuske pokrajine Bretanje.

Direktor »Kraljevice« Irvin Badurina kaže da posao s DCNS-om nije propao, da su ti Francuzi i dalje zainteresirani za suradnju s »Kraljevicom«. Razlog zašto ovaj posao nije realiziran do kraja, prema Badurininim riječima, je što se DCNS suočio s kresanjem budžeta planiranog za taj vojni program, pa je od prvotno 18 planiranih fregata, taj posao »srezan« na gradnju njih devet za što onda, prema Badurininim riječima, DCNS nema potrebe za dodatnim angažmanom već to može učiniti vlastitim kapacitetima.

U TEHNOMONTU PORINUT BROD »BALDO KOSIĆ 2« ZA BIOLOŠKA I HIDROGRAFSKA ISTRAŽIVANJA
Dubrovačkom Sveučilištu istraživačka brodica iz Pule

http://www.imagesforme.com/images.php/i11337_408298.jpg
U Tehnomontu stvoren jedinstveni hrvatski proizvod – brodica »Baldo Kosić 2«

PULA – U pulskom brodogradilištu Tehnomont jučer je u more porinuta istraživačka brodica »Baldo Kosić 2« koja je u tom brodogradilištu izgrađena za potrebe Sveučilišta u Dubrovniku. Riječ je o brodici za biološka i hidrografska istraživanja južnog Jadrana do 12 milja od obale, dužine 15,75 metara, širine pet te visine 2,2 metra koja može razvijati brzinu od 10,5 čvorova, čija vrijednost iznosi 7,1 milijuna kuna (bez PDV-a) koju je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uz pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Sveučilišta u Dubrovniku. Kum brodice, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac na svečanosti je ustvrdio da je iz Pule prema Dubrovniku krenula »simbolika znanja i pameti« koja dokazuje da u Hrvatsku dolaze nova vremena.
Istarski župan Ivan Jakovčić istaknuo je da je u brodogradilištu Tehnomont stvoren jedinstveni hrvatski proizvod čime se još jednom potvrdilo da Istra neovisno o tome što ima razvijen turizam i poljoprivredu, ima i snažnu industriju. Ustvrdivši da su brodicu projektirale, izgradile i opremile hrvatske tvrtke, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Mateo Milković kazao je da Sveučilište danas nakon 17 godina dobiva suvremenu istraživačku brodicu kao zamjenu za bivšu brodicu »Baldo Kosić«, koja je u listopadu 1991. godine potonula u granatiranju Dubrovnika na vezu u gradskoj luci. (Hina)

mali ot


na licu mjesta: NOVINARKA NOVOGA LISTA PROVELA NEKOLIKO SATI NA AMERIČKOM DESANTNOM BRODU USS »SAN ANTONIO« USIDRENOM U SPLITSKOJ LUCI
»Prvorođenče« nove generacije amfibijskih brodova
Brod je izgrađen na temelju iskustava prikupljanih tri desetljeća i dizajniran tako da omogući komforan život za oko 800 vojnika, marinaca i mornaričke posade, koji na njemu u misijama borave po šest mjeseci

http://www.imagesforme.com/images.php/i11338_408173.jpg
Marinci i mornari prvi put rade u zajedničkom centru - »San Antonio«

Piše i snimila Vesna BOŽANIĆ SERDAR

Prilično novi američki ratni brod USS »San Antonio«, dizajniran i izgrađen na temelju četiri desetljeća iskustva posada desantnih brodova, kršten 2006. godine, odabrao je Split kao destinaciju za kraći odmor. Posebnost tog broda leži u činjenici da je »prvorođenče« u suvremenoj generaciji amfibijskih brodova čiji su model preuzele i neke europske zemlje. Osim samih karakteristika broda, njegove misije i uloge unutar američke mornaričke flote, zanimao nas je život na toj golemoj putujućoj kući pa smo proveli nekoliko sati s časnicima i posadom kako bi upoznali lifestyle američkih vojnika. Dočekali su nas zapovjednik broda kapetan fregate Eric C. Cash i najstariji marinac na brodu, pukovnik John Giltz. Pitanja smo uručili glasnogovornici Iwo Jima Expeditionary Charity C. Hardison, a kroz »mrcinu« dugačku 208 metara, a široku 31,9 metara proveo nas je poručnik korvete Jared Rodriquez. Nemalo smo bili iznenađeni ljubaznošću časnika koji su nas dočekali, odgovorili na većinu naših pitanja, čak su nam – doduše uz zamolbu da ne fotografiramo – pokazali prostorije u koje je smješten borbeni operativni centar. Na kraju su nas i ispratili sa »San Antonia«, a tako ljubazne domaćine i otvorenost, ruku na srce, nismo doživjeli ni na jednom stranom ratnom brodu.

Zadovoljna posada

– Kad se dizajniralo brod, veliku se pažnju posvetilo komforu, jer je jako važno imati odmornu i zadovoljnu posadu, koja se unatoč tome što je u vojnoj misiji u svojim prostorijama osjeća kao kod kuće, kazao nam je naš vodič Rodriquez. Ukupna posada broji oko 800 vojnika, marinaca i mornaričke posade, a među njima je oko 10 posto žena. Ljubavi, međutim, na brodu nema, i ne smije je biti, jer to ugrožava profesionalnost, no posada se zaljubljuje u lukama u kojima boravimo, ispričali su nam kroz smijeh glavni ljudi broda. U misijama su po šest mjeseci, no i kad su usidreni u matičnoj luci u Norfolku u saveznoj državi Virginiji, ostaju na brodu, a njihove su obitelji ponosne na američku vojnu tradiciju, na njih koji su dio cijele te priče, razumne su i normalne pa oni koji su već u bračnim vodama nemaju problema zbog odvojenosti od supruga i djece.
– Imam 20 godina, iz New Yorka sam, a na brodu radim u kuhinji, tu sam nekih sedam mjeseci i zadovoljna sam, kazala nam je najmlađa članica posade Sherrie Dow, koja je s društvom gledala televiziju. Zavirili smo i u kuhinju gdje nam glavni kuhar, 25-godišnji Aaron Lussier, otkrio da za ručak priprema biftek s prilozima od raznog povrća. Iznenadila nas je i brodska »bolnica« s čak dvije kirurške dvorane u kojima rade jedan liječnik i jedan zubar zajedno s 18 članova medicinskog tima.
– Imali smo nekoliko operacija, jednom članu posade morali smo operirati crijeva, ali uvijek ima manjih nezgoda na brodu što brzo i uspješno saniramo, jer imamo vrhunsku medicinsku opremu, doznali smo od dr. Johna Moorersa. Razgledali smo stanice s opremom za opasnosti, primjerice od požara te centar za upravljanje brodom.
– Brod ima 4 pogonska dizelska motora od 10.400 konjskih snaga, a dok »makinja« radi, nitko ne boravi ondje. Sa svime se upravlja iz operativnog centra!

Višenamjenski brod

U borbenom operativnom centru doznali smo da brod posjeduje Roland rakete za blisku protuzračnu obranu, dva 30-milimetarska topa i osam manjih topova manjeg kalibra. Nema dalekometnog naoružanja, a može primiti dva velika ili četiri manja helikoptera, 14 oklopnih vozila i dva plovila. Obišli smo i komandni most, a potom našim domaćinima postavili još nekoliko pitanja.
– Ovo je višenamjenski brod, za mornare i marince. Sposobni smo operirati zajedno s flotom i samostalno, kako bi dali podršku pomorskoj ili amfibijskoj strategiji u području operacije, kazao nam je časnik zapovjednik broda kapetan fregate Eric C. Cash, koji se u Splitu sastao sa zapovjednikom Flotile HRM-a kapetanom bojnog broda Marinom Stošićem te dogovorio buduću vojnu suradnju dviju zemalja.
– Ono što čini ovaj brod posebnim i to da on oslikava ono što već 200 godina rade marinci i mornari, ali prvi put iz zajedničkog centra. Ovo je najnoviji desantni brod američke mornarice, a izgrađen je na temelju iskustava prikupljanih tri desetljeća, dodao je najstariji marinac na brodu pukovnik John Giltz. Osim prijevoza desantnih snaga ovaj brod se može koristiti i u zapovjedne svrhe jer svojim svojstvima i opremom posjeduje kapacitete za to. Istisnina »San Antonia« je 25.000 tona, gaz 7 metara, plovi brzinom od 22 čvora, a namjera američke vojske je da brodovi ove klase budu u službi sljedećih 40 godina. Niske je radarske zamjetljivosti, ima pistu za transportne i borbene helikoptere te zrakoplove s okomitim slijetanjem i uzlijetanjem.
Iako su mediji prenijeli da je njihova zadnja misija bila borba s piratima prilikom koje su ostali bez jednog člana posade, no o tome nisu bili voljni razgovarati. Tek su nam kratko objasnili da su dobili ulogu zapovjednog broda dijela američke flote, koja se bavila antipiratskom borbom. Sudjelovali su u raznim vojnim operacijama sa zemljama partnerima diljem svijeta, no tu ratnu stvarnost također nisu detaljnije opisali.
– Naša zadnja misija, prije ovog kratkog odmora u Splitu, bila je u sklopu 6. flote. Išli smo od luke do luke i uspostavljali suradnju s mornaricama prijateljskih zemalja na Mediteranu. Susret s novim i starim partnerima nam je jako zanimljiv! – kazuju časnici.
Splitom su očarani, prvi put su u gradu, za Splićane kažu da su jako topli ljudi te se nadaju da će doći opet.

»SAN ANTONIO« U BROJKAMA

208 metara dužina
31,9 metara širina
4 pogonska dizelska motora
10.400 KS snaga motora
25.000 tona istisnina
7 metara gaz
22 čvora brzina plovidbe
800 marinaca i mornara
10 posto žena

Na brodovima više Hrvata nego Francuza

http://novine.novilist.hr/images/clanci/2009/3/408430.jpg

U floti s gotovo 400 brodova kojima upravlja treći po veličini svjetski brodar, francuski CMA CGM, plovi više od 450 hrvatskih pomoraca, što je čak i više od ukupnog broja francuskih pomoraca uposlenih u kompaniji, čije je sjedište u Marseillu. Ovaj nesvakidašnji podatak istaknut je jučer na svečanosti otvorenja novog ureda tvrtke CMA Brodovi Hrvatska, koji je smješten na više od 350 četvornih metara prostora unutar poslovnog kompleksa Zagrad u Prolazu Marije Krucifikse Kozulić. Veliki dio ureda zauzimaju moderno opremljene učionice namijenjene obučavanju hrvatskih pomoraca, koje je CMA CGM počeo zapošljavati 1991. godine da bi danas dosegnuo brojku od 450 časnika, jer je iz Hrvatske uposlen isključivo zapovjedni kadar.

Više od 10 milijardi eura prihoda

Peter Dolinšek, glavni direktor CMA Brodova Hrvatske, naglasio je da hrvatski pomorci imaju veliki ugled, pa im se zbog toga redovito povjeravaju najodgovorniji poslovi. Upravo ovih dana hrvatski časnici preuzimaju vođenje novoizgrađenog kontejneraša, koji po kapacitetu od 11.400 TEU-a spada u red najvećih brodova kompanije.
– Krajem godine očekujemo preuzimanje još jednog kontejnerskog diva kapaciteta 13.500 TEU-a. Vjerujem da bi i taj posao mogli obaviti Hrvati, dijelom možda i oni koji će proći obuku u ovim novim poslovnim prostorima, kazao je Dolinšek. Njegove riječi potvrdio je i Frederic Viet, dopredsjednik kompanije CMA CGM, koji je između ostalog istaknuo da ovaj brodar održava više od 200 linija, ima oko 650 agencija i ureda širom svijeta te zapošljava ukupno 17.000 ljudi.
No, prošlogodišnji prihod veći od 10 milijardi eura ove godine zbog globalne svjetske krize i drastičnog pada vozarina sigurno neće biti ponovljen.

Vozarine dotaknule dno

– Krizu smo predvidjeli, pripremili se i ne planiramo smanjivati plaće, jer bismo tako samo smanjili motivaciju, a time i kvalitetu rada. U ovom trenutku su vozarine dotaknule dno, pogotovo kad je riječ o kontejnerskim brodovima i vjerujemo da to još ne može dugo trajati, odnosno da će pozitivni pomak uslijediti do kraja ove godine ili najkasnije iduće godine, kazao je Viet.

PLOVPUT UREĐUJE SVJETIONIKE HRID ZAGLAV NA OTOKU CRESU I RT STRAŽICA NA PRVIĆU
Novi sjaj kvarnerskih svjetionika
Na zgradama svjetionika izmjenit će se krov, vrata i prozori, osigurano je 900 tisuća kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do početka srpnja

http://www.imagesforme.com/images.php/i11367_408483.jpg
Svjetionički kompleks na otočiću Prviću uskoro će doživjeti značajne popravke krovišta i stolarije

BAŠKA – Tvrtka Plovput zadužena za održavanje svjetionika na našoj obali Jadrana uskoro će pokrenuti značajne radove na uređenju svjetioničarskih zgrada koje spadaju pod nadležnost Plovnog područja Rijeka. Tijekom 2009. godine Plovput će pristupiti prvoj fazi uređenja zgrada pomorskih svjetionika Hrid Zaglav na otoku Cresu, ali i onog smještenog na Rtu Stražica, na otoku Prviću pred Baškom, pripćeno nam je iz ureda direktora Plovputa. Predviđeni zahvati, doznajemo od predstavika tvrtke, uključuju izmjenu krova i krovne konstrukcije, kao i zamjenu vrata i prozora na zgradama dvaju svjetionika. Za tu namjenu, unatoč recesiji i sveopćoj štednji, osigurana su sredstva u visini 900 tisuća kuna. Radovi (za koje je upravo u tijeku natječajni postupak) bi trebali biti gotovi do početka srpnja. Realizacija druge faze obnove dvaju sjevernojadranskih svjetioničarskih kompleksa koja uključuje temeljitije uređenje unutrašnjosti zgrade i opremanje svjetionika namještajem ovisit će o realizaciji Programa upravljanja svjetionicima i financijskim mogućnostima Plovputa, navodi u službenom priopćenju vodstvo spomenute tvrtke.
Doznali smo i kako je u doglednoj budućnosti planirano uređenje značajnijeg broja ostalih svjetioničarskih zgrada na području sjevernog Jadrana. Tako se u Plovputu već neko vrijeme radi na projektnoj pripremi ulaganja u obnovu svjetioničarskog kompleksa na Rtu Crna punta (istočna obala Istre), Rt Prestenice (Vela vrata), Rt Vnetak (otok Unije) te onog na otočiću Trsteniku u akvatoriju Kvarnerića. Svi radovi, naglašavaju predstavnici tvrtke koja skrbi o svim važnijim elementima sigurnog nautičkog prometovanja Jadranom, izvode se sukladno uzancama struke, poštujući sve zakonske propise i uz prethodne suglasnosti nadležnih konzervatorskih odjela, što nije nebitno s obzirom da se u većini slučajeva radi o zaštićenim spomenicima kulture. Svjetionik na otočiću Prviću, kao uostalom i svi drugi takvi objekti na Plovnom području Rijeka, u funkcionalnom smislu djeluje besprijekorno. Dugogodišnji izostanak ulaganja u svjetioničarske zgrade koje se odavna ne koriste ne znači da se ne ulaže u njihov siguran rad. Sva svjetla i objekte neposredno vezane uz navigaciju Plovputovi djelatnici redovito održavaju, što se ipak ne može reći i za danas mahom napuštene i zapuštene svjetioničarske stanove u njihovom susjedstvu koji tek čekaju bolja vremena.

Mladen TRINAJSTIĆ

Najveći nenaseljeni otok

Svjetionik Rt Stražica na Prviću, najvećem nenaseljenom otoku na Jadranu u sklopu projekta označavanja plovidbenih staza još koncem 19. stoljeća dalo je izgraditi austrougarsko Ministarstvo pomorstva. Dovršen je i pušten u funkciju 1875. godine. Od tada do danas njegovo je svjetlo vidljivo i s udaljenosti od 9 nautičkih milja i ne prestaje se paliti svakih nekoliko sekundi. Čvrsta zgrada s dva obiteljska stana namijenjena boravku svjetioničara i njihovih obitelji opustjela je još 1974. godine kada je ondje postavljen automatizirani svjetlosni toranj koji je do 1993. godine radio na plin. Od te je godine ondje u funkciji novi svjetionički stup na sunčanu energiju, a o njegovom radu skrbe djelatnici tvrtke Plovput.

...

1. Genoa International Boat Show 300,000m² (2006)
2. Fort Lauderdale International Boat Show 278,709m² (2006)
3. Miami International Boat Show & Strictly Sail Miami 232,820m² (2007)
4. boot Düsseldorf 221,200m² (2008)
5. Barcelona International Boat Show 160,000m² (2007)
6. Croatia Boat Show 140,000m² (2008)
7. Nautic of Paris 116,092m² (2006)
8. HISWA Amsterdam Seaport Boat Show 2009 110,000m² (2007)
9. PSP Southampton International Boat Show 100,000m² (2006)

Ostatak: http://www.ifbso.com/showsize.asp

Na toj stranici ima i nekakva "Net space" statistika. NE znam šta je to, ali po njoj je CBS 3. na svitu nakon Genove i Fort Laurdalea

1. Fort Lauderdale International Boat Show 195,167m² (2006)
2. Genoa International Boat Show 138,187m² (2006)
3. Croatia Boat Show 110,000m² (2008)
4. boot Düsseldorf 106,454m² (2008)

To su jedina 4 preko 100k

Na toj stranici ima i nekakva "Net space" statistika. NE znam šta je to, ali po njoj je CBS 3. na svitu nakon Genove i Fort Laurdalea

1. Fort Lauderdale International Boat Show 195,167m² (2006)
2. Genoa International Boat Show 138,187m² (2006)
3. Croatia Boat Show 110,000m² (2008)
4. boot Düsseldorf 106,454m² (2008)

To su jedina 4 preko 100k

mislim da CBS treba 100% vise visita i 10-15% vise exibitora.... :cheers:

120 000 visitors, 580 exhibitors(would be more impressive)

Evo jednog broda od CMA CGM u Rijeci danas



http://img255.imageshack.us/img255/1444/dsc063661.jpg (http://img255.imageshack.us/my.php?image=dsc063661.jpg)

HRM daje časnike za konačni obračun s piratima

Mornarica prvi put u mirovnoj operaciji Europske unije. U europske snage, u kojima je 1200 vojnika, šest brodova i tri zrakoplova za kontrolu područja ispred Somalije uključit će se najviše pet hrvatskih časnika.

Vojna zaštita brodova pod zastavom Svjetskog programa za hranu, uključujući nazočnost pripadnika operacije na plovilima koje idu kroz teritorijalne vode Somalije, samo je jedna od zadaća europske mirovne operacije u koju uskoro kreću časnici i dočasnici Hrvatske ratne mornarice (HRM).

MORH-ova je inicijativa već prošla Vladinu proceduru, a kada se o prijedlogu očituje i Predsjednikov ured, prijedlog bi trebao stići na saborske klupe. Ako dobije zeleno svijetlo Hrvatskoga sabora, operaciji »EU NAVFOR Somalija ATALANTA« bit će prva mirovna misija Europske unije u kojoj sudjeluju časnici HRM-a. Uz misije u Čadu, to je druga operacija EU-a u kojoj je i Hrvatska.

Operacija je to koja predviđa sudjelovanje 1200 vojnika, šest brodova i tri zrakoplova.

»U prethodnim konzultacijama s predstavnicima Europske unije dogovoren je opseg hrvatskog sudjelovanja u misiji«, objasnio je ministar obrane Branko Vukelić. U operaciji bi, prema njegovim riječima, sudjelovalo do pet časnika ili dočasnika HRM-a. Bili bi smješteni u zapovjedništva u Horthwoodu ili raspoređeni na brodove koji sudjeluju u operaciji, rekao je čelni čovjek MORH-a.

»Bit će to drugi put da sudjelujemo u nekoj mirovnoj operaciji Europske unije. Prva je bila ona u Čadu, a uključenjem u operaciju u Somaliji, Hrvatska potvrđuje svoje strateške ciljeve o članstvu u Europskoj uniji i aktivnom doprinosu razvitku sposobnosti za upravljanje krizama«, kazao je Vukelić i dodao da će uključenje u operaciju u Somaliji biti posve novo iskustvo za Oružane snage. U operacijama poput te, naime, hrvatski vojnici dosad nisu sudjelovali.

S druge strane, imajući u vidu da u operaciji sudjeluju brodovi zemalja EU-a i NATO-a, angažman HRM-a već je ocijenjen kao dobra prilika za stjecanje praktičnih znanja i iskustava u obavljanju brodskih dužnosti te u stožernom radu.

Objašnjavajući neke od razloga za hrvatsko uključivanje u misiju, ministar Vukelić je upozorio na vidljiv trend povećanja aktivnosti gusara u somalijskim vodama, čime je ugrožen međunarodni promet i međunarodni program za hranu o dostavi humanitarne pomoći narodu Somalije.

Stoga se predviđa da udružene snage Europske unije štite i trgovačke brodove koji plove područjem na kojem se provodi operacija. Snage će stalno nadzirati obalno područje Somalije, uključujući i teritorijalne vode u kojima postoje opasnosti za pomorske aktivnosti.

Na vidiku je očito veliki obračun s piratima ispred Somalije s obzirom na to da plan operacije predviđa poduzimanje svih nužnih koraka, uključujući uporabu sile, ne bi li se spriječili napadi na brodove te stalo na kraj piratstvu i oružanoj pljački.

U misijama su trenutačno 424 hrvatska vojnika

U mirovnim misijama UN-a, NATO-a i Europske unije trenutačno je angažirano 424 pripadnika Hrvatske vojske. Samo prošle dvije godine hrvatski je parlament odobrio sudjelovanje HV-a u 15 mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Najveći broj je dosad upućen u UN-ovu misiju na Golansku visoravan, kamo je otišlo naših 95 hrvatskih časnika, dočasnika i vojnika. Odlukom Sabora od 15. srpnja 2008. odobreno je sudjelovanje pripadnika HV-a u misiji u ISAF u Afganistanu, a ondje je danas 276 pripadnika. Prema saborskoj odluci, ove će se godine u mirovnu misiju ISAF uputiti najviše 300 vojnika.

Misija će trajati 12 mjeseci

Prema dostupnim podacima, planira se da misija traje 12 mjeseci. Snage predvodi zapovjednik operacije, admiral Phillip Jones. Inicijalna operativna sposobnost proglašena je 15. prosinca prošle godine, što znači da bi operacija trebala završiti do sredine prosinca 2009.

Ubrzati gradnju LNG-a u Omišlju

Budu li Talijani brži od nas, i prije izgrade svoj LNG terminal kod Trsta, u pitanje će sigurno doći naš, domaći LNG projekt na Krku – slažu se hrvatski energetski stručnjaci, uvjereni kako će u tom slučaju projekt u Omišlju, odnosno Hrvatska, izgubiti svoja tržišta za dobavu plina – Sloveniju, Austriju i tako redom dublje u Europu.

Za sada je hrvatski projekt još korak ispred talijanskog, no kako je i potonji krajem prošle godine dobio blagoslov regionalne vlasti Friuli-Venezia-Giulie, nije da razloga za brigu nemamo. Tješiti ipak može činjenica da će hrvatski LNG krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju, te je sve izvjesnije da bi njegova gradnja mogla započeti 2011. godine, kako bi i prvi tanker u Omišalj mogao uploviti tri godine kasnije, koliko je za gradnju LNG-a potrebno, dakle 2014. godine.

Rješavanje ovisnosti o ruskom plinu

»Naravno da je ovdje riječ o utakmici, no ne natječemo se samo s Trstom, već i s ostalim LNG projektima«, odgovara glasnogovornica tvrtke LNG Adria, Andreja Pavlović.

Činjenica je, naime, da su potrebe za prirodnim plinom u Europi sve veće, baš kao i želja europskih država da se koliko god je više moguće, riješe ovisnosti o ruskom plinu. U Europi već ima 16 LNG terminala, dok je u planu još njih trideset, što znači da Hrvatska više nema vremena za oklijevanje. Za sada je, čini se, najveći kamen spoticanja upravo u Hrvatskoj, jer se već mjesecima u Vladi ne može složiti domaća tvrtka, LNG Hrvatska, koja bi sa 25-postotnim udjelom sudjelovala u Konzorciju LNG Adria, koji će graditi terminal. U njemu se trenutačno nalaze njemački energetski div E.ON Ruhrgas, francuski Total, austrijski OMV, češki RWE i slovenski Geoplin, dok bi se tom društvu, s hrvatske strane, trebali pridružiti Ina, HEP i Plinacro.

Kako je u nekoliko navrata ponovio Michael Mertl, direktor Adria LNG-a, da bi Hrvatska bila uspješna u »natjecanju« s ostalim europskim LNG projektima, mora biti, prije svega, brza. U protivnom, izgubit ćemo konkurentnost, no pritom šest mjeseci kašnjenja, ili prednosti pred drugim europskim projektima, ništa ne mijenja na stvari. Kao najveće konkurente Mertl navodi upravo Talijane, odnosno svaki terminal na talijanskom poluotoku. Italija je, naime, snažno tržište, i svaki prihvatni LNG terminal tamo oslabljuje naš položaj.

»Tko prvi djevojci«

Potrebne su, naime, tri do četiri godine unaprijed za sklapanje ugovora s dobavljačima, a okruženje je općenito takvo da je sve teže doći do kapitala. Točnije, sklapa li se ugovor s dobavljačem koji ima svoje brodove, za sklapanje ugovora trebaju dvije godine. Ako pak sama organizira prijevoz, potrebno je otprilike pet godina. Želi li tvrtka biti uključena u istraživanje novih nalazišta prirodnog plina, odnosno ulagati u izvozni LNG terminal, u tom je slučaju za osiguranje dobavnog smjera potrebno do deset godina.

S prvim čovjekom LNG Adrije slažu se i hrvatski energetičari, među kojima i Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Kad je u pitanju Trst, kaže on, problem nisu ti ugovori, već tržište koje ćemo izgubiti, odnosno države u koje bi plin iz Omišlja odlazio. Najjednostavnije rečeno, »tko prvi, njegova djevojka!«.

Kako pojašnjava Slavko Krajcar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, voditelj radne skupine za izradu Energetske strategije Hrvatske, kašnjenje za Trstom apsolutno je opasno, ne za Hrvatsku, već za LNG projekt i kapital uložen u njega. To je, kaže, velik, ogroman poduzetnički zalogaj, vrijedan više od milijardu eura, i svaka ga konkurencija ugrožava, a ona postaje sve jačom. LNG ne može živjeti bez »pretovara«, baš kao ni bilo koja, obična luka u svijetu. U našem je slučaju, zaključuje, dobro to što su tvrtke koje LNG budu gradile ujedno i trgovci plinom.

Begović: Svi terminali imat će posla

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Leo Begović optimistično ističe kako između Omišlja i Trsta konkurencije i natjecanja nema, jer su potrebe za plinom tolike, i sve veće, da će svi sadašnji i budući terminali imati posla.

– S obzirom na povećanje potrošnje, Hrvatska će sa ostalim tržištima moći imati samo izvanredan odnos, zaključuje Begović, spominjući i u budućnosti, za Hrvatsku, vrlo važno tržište poput BiH, u kojoj je plinoficirano tek dva posto teritorija, dok nam ostaje i plinofikacija ostatka Hrvatske, prvenstveno Dalmacije.

»Zeleni« zagovaraju zajednički terminal

Kako dodaje Igor Dekanić s Geološko-naftno-rudarskog fakulteta u Zagrebu, Trst jest »prijetnja«, no samo ako mi budemo kasnili.

Krčki LNG trebao bi godišnje primati oko 15 milijardi »kubika« plina, tršćanski oko osam, no prema mišljenju nekih, problematično je imati dva teminala toliko blizu. Prije tri godine, osim toga, slovenska vlada i parlament pozvali su Italiju da razmisli o odgodi planova o gradnji terminala u neposrednoj blizini Slovenije, prigovarajući kako bi terminal za tekući plin u blizini Slovenije negativno djelovao na slovenski turizam i ribarstvo u sjevernom Jadranu. Slovenija je višekratno upozorila i na moguće posljedice koje bi gradnja off-shore terminala na sredini Tršćanskog zaljeva, mogla imati na već dogovoreni režim odvojene plovidbe u sjevernom Jadranu koji je ugovoren između Slovenije, Hrvatske i Italije, a također i na opasnosti zbog udvostručenja prometa tankera koji bi do terminala dovozili tekući plin. Otad prigovaraju i talijanski, slovenski i hrvatski »zeleni«, napominjući kako će dva terminala na malo prostora bitno povećati promet brodova s opasnim teretom, jer bi pored postojećih 400 tankera za naftu godišnje, dolazilo još novih 200 za prijevoz plina. Najbolje bi rješenje, mišljenja su »zeleni«, bila izgradnja zajedničkog terminala na udaljenosti od najmanje 30 kilometara od obale, za što je najbolje područje ono na kojem se već nalaze jadranske plinske platforme.

HRM daje časnike za konačni obračun s piratima

Mornarica prvi put u mirovnoj operaciji Europske unije. U europske snage, u kojima je 1200 vojnika, šest brodova i tri zrakoplova za kontrolu područja ispred Somalije uključit će se najviše pet hrvatskih časnika.

Vojna zaštita brodova pod zastavom Svjetskog programa za hranu, uključujući nazočnost pripadnika operacije na plovilima koje idu kroz teritorijalne vode Somalije, samo je jedna od zadaća europske mirovne operacije u koju uskoro kreću časnici i dočasnici Hrvatske ratne mornarice (HRM).

MORH-ova je inicijativa već prošla Vladinu proceduru, a kada se o prijedlogu očituje i Predsjednikov ured, prijedlog bi trebao stići na saborske klupe. Ako dobije zeleno svijetlo Hrvatskoga sabora, operaciji »EU NAVFOR Somalija ATALANTA« bit će prva mirovna misija Europske unije u kojoj sudjeluju časnici HRM-a. Uz misije u Čadu, to je druga operacija EU-a u kojoj je i Hrvatska.

Operacija je to koja predviđa sudjelovanje 1200 vojnika, šest brodova i tri zrakoplova.

»U prethodnim konzultacijama s predstavnicima Europske unije dogovoren je opseg hrvatskog sudjelovanja u misiji«, objasnio je ministar obrane Branko Vukelić. U operaciji bi, prema njegovim riječima, sudjelovalo do pet časnika ili dočasnika HRM-a. Bili bi smješteni u zapovjedništva u Horthwoodu ili raspoređeni na brodove koji sudjeluju u operaciji, rekao je čelni čovjek MORH-a.

»Bit će to drugi put da sudjelujemo u nekoj mirovnoj operaciji Europske unije. Prva je bila ona u Čadu, a uključenjem u operaciju u Somaliji, Hrvatska potvrđuje svoje strateške ciljeve o članstvu u Europskoj uniji i aktivnom doprinosu razvitku sposobnosti za upravljanje krizama«, kazao je Vukelić i dodao da će uključenje u operaciju u Somaliji biti posve novo iskustvo za Oružane snage. U operacijama poput te, naime, hrvatski vojnici dosad nisu sudjelovali.

S druge strane, imajući u vidu da u operaciji sudjeluju brodovi zemalja EU-a i NATO-a, angažman HRM-a već je ocijenjen kao dobra prilika za stjecanje praktičnih znanja i iskustava u obavljanju brodskih dužnosti te u stožernom radu.

Objašnjavajući neke od razloga za hrvatsko uključivanje u misiju, ministar Vukelić je upozorio na vidljiv trend povećanja aktivnosti gusara u somalijskim vodama, čime je ugrožen međunarodni promet i međunarodni program za hranu o dostavi humanitarne pomoći narodu Somalije.

Stoga se predviđa da udružene snage Europske unije štite i trgovačke brodove koji plove područjem na kojem se provodi operacija. Snage će stalno nadzirati obalno područje Somalije, uključujući i teritorijalne vode u kojima postoje opasnosti za pomorske aktivnosti.

Na vidiku je očito veliki obračun s piratima ispred Somalije s obzirom na to da plan operacije predviđa poduzimanje svih nužnih koraka, uključujući uporabu sile, ne bi li se spriječili napadi na brodove te stalo na kraj piratstvu i oružanoj pljački.

U misijama su trenutačno 424 hrvatska vojnika

U mirovnim misijama UN-a, NATO-a i Europske unije trenutačno je angažirano 424 pripadnika Hrvatske vojske. Samo prošle dvije godine hrvatski je parlament odobrio sudjelovanje HV-a u 15 mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Najveći broj je dosad upućen u UN-ovu misiju na Golansku visoravan, kamo je otišlo naših 95 hrvatskih časnika, dočasnika i vojnika. Odlukom Sabora od 15. srpnja 2008. odobreno je sudjelovanje pripadnika HV-a u misiji u ISAF u Afganistanu, a ondje je danas 276 pripadnika. Prema saborskoj odluci, ove će se godine u mirovnu misiju ISAF uputiti najviše 300 vojnika.

Misija će trajati 12 mjeseci

Prema dostupnim podacima, planira se da misija traje 12 mjeseci. Snage predvodi zapovjednik operacije, admiral Phillip Jones. Inicijalna operativna sposobnost proglašena je 15. prosinca prošle godine, što znači da bi operacija trebala završiti do sredine prosinca 2009.

e dobra vijest :)

:cheers2:

U prva dva mjeseca ove godine Luka Ploče ostvarila je promet od 552 tisuće tona, što u odnosu na 731 tisuću tona u istom razdoblju 2008. godine predstavlja pad od 24 posto.

Ti podaci predstavljaju ostvarenje crnih slutnji koje su čelni ljudi najvećega županijskog gospodarskog subjekta najavili još lani, kada je luka, s preko pet milijuna tona, ostvarila najveći promet u svojoj povijesti. Naime, svjetska recesija rezultirala je znatnim padom proizvodnje gotovo svih strateških partnera Luke Ploče, posebice ISPAT Lukavca, mostarskog Aluminija, Arcellor Mittal iz Zenice i Birača iz Zvornika, jer su doživjeli drastičan pad cijena vlastitih finalnih proizvoda na svjetskome tržištu.

«Ilustracije radi, cijena vozarine po kontejneru, s dalekoga Istoka, pala je s dvije tisuće dolara na samo 200, a brodska ležarina sa 70 tisuća dolara dnevno sa manje od tisuću i pol», približio je dramatičnost situacije Tomo Krilić, komercijalni direktor Luke Ploče, naglasivši da tržište brodova posljednjih dana ipak bilježi lagani oporavak.

Međutim, najnovija situacija ponovno je ugrozila ambicije pločanske luke da, nakon izgradnje kontejnerskog terminala i terminala za rasute terete, te osiguranjem uvjeta da, osim čistih pretovarnih usluga, pruža i usluge punjenja i pražnjenja kontejnera, etiketiranja, dorade nekih roba, i sl., 2015. godine postane vodeća hrvatska luka s godišnjim prometom između 10 i 15 milijuna tona tereta.

Prvi put planovi Luke Ploče ugroženi su agresijom na Hrvatsku, kada je luka opstala bez ikakve financijske pomoći, ovisna isključivo vlastitim sredstvima. Direktor Luke kap. Ivan Pavlović tvrdi da je u deset ratnih i poratnih godina izgubljeno oko 50 milijuna tona robe, što pomnoženo s prosječnom cijenom pretovara iznosi oko 250 milijuna eura izravnih šteta.
rogotin co

http://www.rogotin.hr/aktualno/09_03_18_luka_kriza.html

Jedan od najbogatijih Srba jahtu gradi u hrvatskom brodogradilištu
Zepterova jahta na kraljevičkim navozima

RIJEKA – U Brodogradilištu »Kraljevica« gradit će se 50-metarska superluksuzna jahta za Zepter International, poznatu međunarodnu konglomeraciju u vlasništvu Philipa Zeptera, jednog od najbogatijih Srba u svijetu. Ovu informaciju, za koji je ugovor potpisan u veljači ove godine, potvrdili su nam i u Brodogradilištu »Kraljevica«, kao i u splitskoj tvrtki »Propela«, koji je dio Zepter Grupe, odnosno u stopostotnom je vlasništvu hrvatskog Zepter Internationala, a preko koje će se voditi ovaj projekt gradnje mega jahte na kraljevičkom navozu.

Dvije nove jahte godišnje

Direktor »Propele« Blaž Buble kaže da je ovo početak iskoraka Zepter Internationala u program yachtinga za kojeg je, kaže Buble, osiguran kapital iz inozemstva. U slučaju jahte koja je dogovorena u »Kraljevici« riječ je, dodaje direktor splitske »Propele«, o potpuno hrvatskom proizvodu. Buble nije precizirao koliko to Zepter planira graditi jahti, osim da bi se moguće radilo do dvije nove jahte godišnje. Namjera je, kaže Buble, graditi ih u hrvatskim brodogradilištima, za koja su u Zepteru ocijenili da imaju potencijala i potrebne kvalitete. Sve te mega jahte bile bi duge između 50 i 80 metara i, prema Bubleovim riječima, služile bi za potrebe Zepter Grupe, njihovih partnera i klijenata, ali i za daljnju prodaju. Buble ističe kako će se jahte, među kojima i ova koja se počinje graditi u »Kraljevici«, maksimalno luksuzno opremiti.

Kobilica za prvu jahtu, doznajemo, u Brodogradilištu »Kraljevica« položit će se 20. travnja ove godine, a u rujnu bi trebalo uslijediti njezino porinuće. Brodogradilište »Kraljevica« ovime će ući u jednu posve novu tržišnu nišu mega jahti koja se, doduše, otkad traje priča o privatizaciji nacionalnih navoza nekako stalno vezuje uz ovaj najstariji hrvatski škver, koji će u travnju obilježiti 280. godišnjicu postojanja. Kraljevički brodograditelji izgradit će kompletan brodski dio ove jahte, dakle čelični trup i nadgrađe, dok će dio vezan uz opremanje odraditi »Propela«, odnosno Zepter International u vlastitom aranžmanu, dakle sa svojim dobavljačima i kooperantima. Kako ocjenjuju u »Kraljevici«, ali u splitskoj »Propeli« riječ je više o partnerskom nego klasičnom ugovoru o gradnji supreluksuzne jahte, no Kraljevičanima će to svakako značiti dobrodošao novi prihod i popunjavanje prazne rupe koja se u ovom razdoblju otvara na jednom od ukupno dva navoza u ovom brodogradilištu. Financijski dio ovog posla, naime, tretira se kao poslovna tajna.

Nastavak suradnje

Direktor »Propele« Blaž Buble objašnjava da su u Brodogradilištu »Kraljevica«, kada su bili u potrazi za škverom koji će realizirati ovaj projekt prve u nizu planiranih jahti, dali najpovoljniju i najkorektniju ponudu. Moguće je, kaže Buble, da će se ova suradnja i nastaviti, a to će ovisiti o tome kako će teći gradnja i realizacija ove prve mega jahte. Nakon porinuća, opremanje Zepterove jahte planira se nastaviti u kraljevičkom bazenu, jedino je još neizvjesno hoće li se u Kraljevici uspjeti obaviti i njezino bojanje.

Zepterovu jahtu, neslužbeno doznajemo, pogonit će dva brodska motora, svaki snage 780 kilovata, što bi joj trebalo omogućiti da razvija brzinu od 14,5 čvorova. Buble ističe da su projekt za ovu jahtu izradili hrvatski stručnjaci, a daljnja razrada te projekte dokumentacije obavit će se u »Kraljevici«.

U »Propeli«, odnosno Zepter Internationalu, ne kriju da su zainteresirani i za kupnju jednog manjeg hrvatskog brodogradilišta u predstojećoj privatizaciji, ali Blaž Buble ističe da će to prvenstveno ovisiti o uvjetima u tenderima što će biti raspisani.

Orjana ANTEŠIĆ

Za opremanje marina 120 milijuna kuna

Hrvatske marine ove će godine uložiti u opremanje i poboljšanje kvalitete usluga ukupno oko 120 milijuna kuna, podaci su s jučerašnje sjednice Udruženja hrvatskih marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u koje su udružene 52 marine.

Predsjednik Udruženja i predsjednik Uprave ACI-ja Anto Violić kazao je da će novac uglavnom biti uložen u rekonstrukciju postojećih vezova, uređenje vezova za prihvat megajahta, uređenje sanitarnih čvorova i u izgradnju novih sustava za odvodnju otpadnih voda.

Violić je rekao da se u marinama ove godine očekuje približan broj turista kao i prošle godine, ali da se očekuje povećanje prihoda za 10 do 15 posto.

Povećanje prihoda očekuje se zbog poboljšanja kvalitete usluga, ali i zbog i cijena, koje su povećane potkraj prošle godine.

Violić je još naveo da u hrvatskim marinama od ove godine ima ukupno 140 novih vezova, od kojih je 110 ACI-jevih.

^^

U PUNTU ODRŽANA PLENARNA SJEDNICA UDRUŽENJA HRVATSKIH MARINA
Marine ljepše za 120 milijuna kuna
Sezonu očekujemo s optimizmom. Rast financijskog prometa planira se za 5 do 15 posto, dok bi tranzitni promet trebao ostati na kao lani, rekao Anto Violić


http://www.imagesforme.com/images.php/i11819_409949.jpg
Iako je recesijska godina u hrvatske marine uloženo je mnogo – marina Punat

PUNAT – Turističku sezonu očekujemo s optimizmom. Poslovna godina trebala bi biti ista kao prošla, ili malo bolja. Rast financijskog prometa planira se za 5 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu, dok bi tranzitni promet trebao ostati na prošlogodišnjoj razini, eventualno u laganom padu. Govoreći o pripremama sezone 2009. godine i njenim očekivanjima, na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Udruženja hrvatskih marina što je održana u Puntu ovo je, između ostaloga, rekao Anto Violić, predsjednik Udruženja i generalni direktor ACI-ja.
U pripremu sezone hrvatske marine uložile su 120 milijuna kuna. Glavnina sredstava utrošena je za podizanje kvalitete usluga, prvenstveno rekonstrukciju i uređenje gatova, te određene adaptacije za prihvat većih i velikih brodova. Ukupni kapaciteti povećani su za 140 vezova, od kojih je 110 u marinama ACI sustava. Novu sezonu marine dočekuju s 5 do 20 posto povećanim cijenama usluga. U sadašnjem trenutku povećanje cijena možda se ne ocjenjuje dobrim poslovnim potezom, ali treba znati da su ovogodišnji cjenici objavljeni znatno ranije, u vremenu kada nije bilo naznaka krize, istaknuo je Violić.
Činjenice su realne, jednako kao što je realan rast cijena, nadovezao se u raspravi Ivan Soža iz NCP Šibenik, zamjenik predsjednika Udruženja. Kapaciteti naših marina su popunjeni, u njima se traži kvalitetan vez, ulaganja su rezultirala boljim uvjetima za nautičare, a rezultat toga je rast cijena. Treba, međutim znati, rekao je Soža, da je ukupno poslovanje marina praćeno velikim troškovima. Posljednjih godina traže se vezovi za veća plovila, evidentna je tendencija vraćanja brodova na stalni vez u hrvatske marine. Investicija 120 milijuna kuna u recesijskoj godini velika je vrijednost, a rast cijena usluga rezultat je tih ulaganja i povećanja kvalitete usluga, zaključak je rasprave.
Sudionici jučerašnjeg skupa informirani su o razgovorima s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Na sastanku organiziranom na inicijativu ministarstva razmatrane su moguće izmjene zakona o pomorskom dobru, uz traženje povoljnijih rješenja za marine. Cilj je osigurati kontinuitet ulaganja u situaciji kad na osnovu ulaganja više nije moguće produženje koncesije. Nastoji se pronaći mogućnost upisa prava vlasništva za trajanja koncesije, dobivenog na temelju prava građenja. U raspravi o toj temi rečeno je da niz birokratskih barijera sprečava razvoj marina, odnosno nautičkog turizma.

Branko ŠULJIĆ

Marina Punat obilježava 45 godina

Domaćin jučerašnjeg skupa bila je Marina Punat Grupa. Pozdravljajući goste, domaćin Krešimir Žic, predsjednik Uprave, istaknuo je da Marina Punat ove godine obilježava 45 godina nautičkog turizma. Uspješne poslovne rezultate ostvaruje 200 zaposlenih, a najstarija marina na našoj obali Jadrana danas udomljuje 1.300 brodova.

GRAD CRES I MINISTARSTVO MORA POTPISALI UGOVORE O SUFINANCIRANJU
Četiri milijuna kuna za ceste i luku Porozina
Svi dosadašnji kapitalni projekti u lučku infrastrukturu realizirani su kroz zajedničko financiranje od lokalne preko regionalne do državne razine, rekao je Negovetić

http://www.imagesforme.com/images.php/i11823_409992.jpg
Do sezone će biti završena prva faza dogradnje luke Porozina

CRES – Dva ugovora o sufinanciranju, ukupno teška četiri milijuna kuna, jučer su potpisana u gradskoj upravi, i to između Grada Cresa i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u visini milijun kuna, koji se namjenjuju za održavanje nerazvrstanih cesta te između Ministarstva i Županijske lučke uprave Cres ugovor vrijedan tri milijuna kuna, za radove na dogradnji luke Porozina.
Creski gradonačelnik Gaetano Negovetić naglasio je veliko razumijevanje Uprave za otoke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, i pomoćnika ministra Josipa Borića, jer kontinuirano prepoznaju potrebe i sufinanciraju otočne projekte koje iz gradskog proračuna, zbog nedostatnih sredstava, ne bi bilo moguće realizirati. Negovetić je naglasio i dobru suradnju Grada sa Županijskom lučkom upravom Cres te ističe kako su svi dosadašnji kapitalni projekti u lučku infrastrukturu realizirani kroz zajedničko financiranje od lokalne preko regionalne do države razine. Dobru suradnju pohvalio je i ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anđelko Petrinić, koji je istaknuo kako je Ministarstvo mora u posljednjih pet godina uložilo 20 milijuna kuna u unapređenje stanja u lukama, te je istaknuo kako će do sezone biti završena prva faza dogradnje luke Porozina. Pomoćnik ministra Josip Borić kazao je kako će do 2010. godine na riječkom plovnom području biti uređene sve trajektne luke i luke brzobrodskih linija:
– Država je prepoznala da u sustavu županijskih luka neće biti većih poboljšanja bez državnih potpora te je od 2004. do kraja 2008. godine ukupno uloženo 215 milijuna kuna u preko 60 luka. U prošloj godini realizirano je 60 milijuna kuna, a ove godine plan je za sanaciju, dogradnju i izgradnju novih luka uložiti 45 milijuna kuna iz državnog proračuna, rekao je Borić. Najavio je daljnju potporu Uprave za otoke na području Grada Cresa i to dogodine za luku Martinšćica. Izrazio je žaljenje što ni nakon pet godina nije učinjen pomak po pitanju luke Mrtvaška na otoku Lošinju, pa iako Ministarstvo svake godine rezervira srdstva za tu luku, do realizacije još nije došlo jer nije ishodovana građevinska dozvola – kaže Borić i dodaje kako je za to kriva Primorsko-goranske županija koja je trebala činiti više na pripremi dokumentacije i ishodovanju dozvola, a i općenito bi s više sredstava trebala podupirati projekte u lukama na svom području.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

U splitsku Loru uplovio razarač Američke ratne mornarice

Razarač Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država "USS Mahan" uplovio je poslijepodne u splitsku Ratnu luku Loru, gdje će se, u sklopu posjeta Hrvatskoj ratnoj mornarici (HRM), zadržati do 24. ožujka ove godine, priopćila je Služba za odnose s javnošću HRM-a.

Razarač Američke ratne mornarice posjećuje Loru u sklopu plana međunarodne obrambene suradnje hrvatskoga Ministarstva obrane i nastavka suradnje dviju mornarica usmjerene prema jačanju nastojanja HRM-a kao saveznika u aktivnostima nadzora pomorskih putova u svijetu, navodi se u priopćenju HRM-a.

Američki razarač "US Mahan" ima 336 članova posade, dugačak je gotovo 154 metra, a u službi je Ratne mornarice SAD-a od 1998. godine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/46797/Default.aspx

:cheers:

18.03.2009.
Stigao prvi ovogodišnji kruzer - sezona otvorena!

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-03-18/Dubrovnik/cruiser_empress1-180309_thumb.jpg

DUBROVNIK - Uplovljavanjem cruisera Empress u vlasništvu španjolske kompanije Pullmantur Cruises Zenith Limited u Dubrovniku je 18. ožujka otvorena ovogodišnja cruising sezona.

Empress je u Dubrovnik stigao tijekom plovidbe iz Venecije u Santorini sa 680 putnika i 670 članova posade pod zapovjedništvom kap. Augusta Moite.

Dolazak prvog ovogodišnjeg plovećeg hotela u luci Gruž protekao je u znaku “borbe” s vrlo jakom burom koja je 210 metara dugi cruiser od 48.563 BT vidljivo nagnula na bok.

Upravo to, kao i činjenica da je cruiser u luku uplovljavao krmom a ne provom, što iziskuje nešto duži manevar u neposrednoj blizini lučkog gradilišta, stvorio je pogrešan dojam da je “kapetan nedorastao upravljanju cruiserom”.

Međutim, dolazak Empressa, ali i svih cruisera u Dubrovniku se ove godine očekuje s izuzetno velikom zebnjom u uspjeh turističke sezone. Dokaz za to je i podatak da je Empress umjesto očekivanih nešto manje oko 2.020 putnika, koliko je kapacitet broda, bio popunjen samo s trećinom.

Ahmet KALAJDŽIĆ / EPEHA / Admir Buljubašić / CROPIX

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/46600/Default.aspx

novi list (http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/uljanik-i--BBkraljevica-AB-nisu-.aspx)

EK postavlja jedinstvene kriterije za privatizaciju brodogradnje
Uljanik i »Kraljevica« nisu više izuzeci u privatizaciji
Prema novim »političkim« kriterijima, ni u Uljaniku nema prodaje dionica radnicima, što znači da brodogradilište može kupiti onaj tko će dati najviše novca. Ni planirani prelazak »Kraljevice« na proizvodnju megajahti ne može se tretirati kao smanjenje kapaciteta u brodogradnji

ZAGREB – Prije slovenske blokade činilo se da je najveća prepreka u pregovorima Hrvatske i Europske unije restrukturiranje brodogradnje i da će Hrvatska na putu u EU najviše zastajati baš na pokušajima da u brodogradnji počne primjenjivati pravila na koja se Europskoj uniji obvezala još 2002. godine. Kako je Vlada je izabrala restrukturiranje privatizacijom, tako se u kasnu jesen prošle godine našla između dvije vatre, Europske komisije koja je tražila radikalne rezove, i sindikata i radnika koji su prijetili štrajkom ako ta privatizacija bude značila gašenje brodograđevne djelatnosti u većini škverova.

Slovenska blokada sredinom prosinca smanjila je pritisak na Vladu, a natječaji za prodaju brodogradilišta koji su tada usuglašavani s Komisijom i sindikatima, nisu objavljeni ni danas, tri mjeseca kasnije. To se vjerojatno neće dogoditi prije lokalnih izbora. Dogovoreno je da će se privatizacija obaviti u dva kruga, da će izbor budućeg kupca ovisiti o tome koliko je spreman platiti brodogradilište, ali i prihvatiti njegove kreditne obveze i uložiti u dokapitalizaciju. Prednost se mogla dati onima koji će se nastaviti baviti brodogradnjom, a Hrvatska je tim restrukturiranjem morala smanjiti proizvodne kapacitete u brodogradnji za jednu četvrtinu, što je bila kompenzacijska mjera za potpore koje je država davala brodogradnji.

Novi uvjeti natječaja

Uljanik je trebao biti izuzet i za njega se tražio drukčiji model privatizacije u kojem bi mogli sudjelovati i radnici.

Međutim, krajem siječnja iz Europske unije stigli su novi uvjeti tih natječaja, a u Vladi su ih nazvali političkim, i o njima šute već dva mjeseca. S obzirom na ono što je europska povjerenica za tržišno natjecanje Neelie Kroes tada stavila pred hrvatske vlasti, nije čudo što Banski dvori, dva mjeseca prije lokalnih izbora, ne žure s privatizacijom brodogradnje.

Naime, iz diplomatskih izvora nam je potvrđeno da je jedan od tri »politička« kriterija privatizacija Uljanika po modelu koji će vrijediti i za ostala brodogradlišta. Sindikati iz Uljanika već su odavno najavili da će se usprotiviti svim pokušajima da se njihovo brodogradilište privatizira po modelu koji će vrijediti za ostalih pet škverova čiji su ukupni gubici i u prošloj godini veći od milijardu kuna. Između ostaloga, to bi značilo da ni u Uljaniku nema prodaje dionica radnicima i da tvrtku može kupiti onaj tko će dati najviše novca, bez obzira hoće li nastaviti proizvoditi brodove u Puli.

Izbjeći veće rezove


Usto, ako Kroes nastavi inzistirati na svojim zahtjevima, u vodu pada i Vladin plan da kapacitete dijelom smanji tako što će Kraljevicu pretvoriti u proizvođača megajahti. Komisija nema ništa protiv da se u Kraljevici rade megajahte, tvrde naši izvori, ali u tom slučaju to se ne može tretirati kao smanjenje kapaciteta u brodogradnji, jer Kraljevica s drugim asortimanom nastavlja istu djelatnost. To bi značilo da će Vlada kapacitete morati rezati tamo gdje nije planirala, što će izazvati negodovanje u bilo kojem škveru kojeg se to bude ticalo.

Naši izvori otkrivaju i to da još uvijek nije utvrđeno koji je to datum od kojeg će se računati ukupne državne potpore koje su dobila brodogradilišta za restrukturiranje. Ovisno o tome hoće li se krenuti od 2006. godine, ili nekog ranijeg datuma, rast će i iznos državnih potpora, a samim time novac koji u dokapitalizaciju moraju uložiti novi vlasnici kako bi se poštovalo europsko pravilo po kojem u restrukturiranju sama tvrtka mora sudjelovati sa 50 posto sredstava. Alternativa ulaganju svježeg novca je kompenzacijska mjera smanjenja kapaciteta, ali Vlada želi izbjeći situaciju u kojoj bi morala posegnuti za rezovima većim od 25 posto. U Vladi zasad ne žele otkrivati kakve će natječaje za privatizaciju objaviti, ali nisu negirali nijedan od novih zahtjeva koji je stigao iz Bruxellesa.

Irena FRLAN, Jagoda MARIĆ

Pahor Vladi osigurao predah

Još se ne zna kako će Vlada riješiti novu prepreku u pokušaju da dobije pozitivno mišljenje Komisije na svoj plan restrukturiranja, odnosno privatizacije, što je uvjet za početak pregovora u poglavlju tržišno natjecanje. Sasvim sigurno, Vlada neće žuriti s privatizacijom brodogradnje, koja se događa u trenutku kad se ne vidi kraj globalne ekonomske krize, ali ni deblokade pregovora. Tako ispada da je Borut Pahor hrvatskoj Vladi učinio uslugu jer joj je osigurao predah kad su rezovi u brodogradnji u pitanju.

novi list (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/gradnja-tankera-i-specijalnih-br.aspx)

Stabilne knjige narudžbi u četiri hrvatska brodogradilišta
Gradnja tankera i specijalnih brodova – prednost u krizi
U svijetu je u zadnjih nekoliko mjeseci otkazano do 1.000 novogradnji, čak i u slučajevima već uplaćenog avansa, no taj udar zasad zaobilazi hrvatska brodogradilišta usmjerena na program u kojem je došlo do najmanjeg pada vozarina


RIJEKA – U knjigama narudžbi »Uljanika«, »3. maja«, »Kraljevice«, »Brodotrogira« i »Brodosplita« trenutno se nalazi 39 brodova, od kojih bi posljednji trebali biti isporučeni u 2011. godini. Ukupna vrijednost ovih brodova penje se na 2,8 milijardi dolara, pri čemu najveći dio ovog financijskog kolača otpada na najuspješnije hrvatsko brodogradilište, pulski »Uljanik«. Prema posljednjim podacima Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod, »Uljanikova« knjiga narudžbi teška je oko 1,3 milijarde dolara, a riječ je o 12 brodova iz specifične tržišne niše. Uz pet brodova za prijevoz kontejnera, automobila i kamiona za starog partnera Puljana, talijansku kompaniju Grimaldi, »uljanikovci« su iskoračili i na, doduše, zasad usku, ali skupu nišu brodova za podmorska iskopavanja, takozvana jaružala, kakva su četiri ugovorili s Nizozemcima. Uz još jedan brod za prijevoz automobila i kamiona, Puljani su posljednje ugovorili i dva broda za prijevoz žive stoke.

Nelikvidnost – najveći problem

Prema informacijama koje smo dobili od čelnih ljudi u četiri brodogradilišta, zasad nijedan od naručitelja nije najavio mogućnost otkazivanja ugovorenih novogradnji. S obzirom na duboku krizu što vlada na svjetskom brodarskom tržištu, uslijed čega je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do otkazivanja, kažu procjene, između 400 i 1.000 novogradnji, čak i u slučajevima kada su brodarske kuće već uplatile avans, taj udar zasad, barem kako se čini, zaobilazi hrvatska brodogradilišta. U ovom trenutku, glavna preokupacija naših brodogradilišta više je kako namaknuti potrebni novac za gradnju ugovorenih poslova, s obzirom na probleme s likvidnošću i uopće ishodovanja kreditnih linija kod poslovnih banaka. Osim pulskog i najmanjeg, kraljevičkog, činjenica je da kod ostalih brodogradilišta preteže proizvodni program tankera što se u ovoj krizi pokazalo dobrim, s obzirom na to da je u tom brodarskom segmentu došlo do najmanjeg pada vozarina za razliku od, primjerice, prijevoza kontejnera ili, još gore, rasutog tereta. »Kraljevica« nastavlja s asfalt tankerima, a relativno se dobro »drže« i putničko-teretni brodovi.

Zepterova jahta – velika reklama

Do unazad dvije godine, »Kraljevica« koja je praktički bila potopljena i otpisana danas ima novougovorene poslove u vrijednosti oko 130 milijuna dolara što, prema riječima voditelja prodaje u ovom brodogradilištu Dragana Badžeka, osigurava financijski mirnu 2009. godinu. Premda im neće donijeti toliko značajna sredstva, s obzirom na činjenicu da će raditi samo brodski trup, ugovor o gradnji Zepterove jahte u kraljevičkom bazenu ovom brodogradilištu osigurat će rijetko viđenu reklamu.

Nakon prvog, 20,5 milijuna eura vrijednog tankera za prijevoz asfalta za talijanski »Petrolmar«, koji bi trebao biti isporučen u ovoj godini, drugi takav brod Kraljevičani će isporučiti 2011. godine. U međuvremenu, gradi se i, za ovo brodogradilište, vrlo vrijedan i dosad najskuplji komercijalni putničko-teretni brod za Kanađane, vrijedan 40 milijuna eura. U »Kraljevici« nestrpljivo čekaju i da Ministarstvo obrane raspiše natječaj za izgradnju patrolnih brodova za Obalnu stražu, u što u ovom nekad vojnom škveru polažu prilično velike nade. Neslužbeno doznajemo da se razgovara i s Norvežanima oko potencijalnih gradnji velikih ribarica, vrijednih desetak milijuna eura.

Ribarska i putnička flota

U »Brodotrogiru« ovih su dana isporučili još jedan u nizu iz ugovorene serije tankera za prijevoz nafte i kemikalija za kompaniju Eitzen Chemical. S tim tankerom, trogirska knjiga narudžbi »teži« blizu 300 milijuna dolara, a posljednji brodovi trebali bi biti isporučeni 2011. Puni kapaciteti osigurani su, prema riječima direktora ovog škvera Matea Tramontane, do jeseni 2010. godine, a trenutno se obrađuje nekoliko upita za nove brodove. Trogirski brodograditelji nadaju se i udjelu kolača u obnovi ruske ribarske flote, kada taj strateški projekt ruske vlade dobije »zeleno svjetlo«.

Splitska knjiga narudžbi »teška« je skoro 700 milijuna dolara, u koje spadaju i brodovi koji su ugovoreni u brodosplitskom Brodogradilištu specijalnih objekata (BSO), a riječ je o dva »Jadrolinijina« trajekta. Od ostalih brodova radi se o dva panamax tankera, takozvane klase Ice A, dakle, bit će osposobljeni za plovidbu u arktičkim uvjetima. Dva su bulk carriera odnosno brodovi za sipki teret za domaći »Jadroplov« dok se kod serije od preostala četiri broda radi o handymax tankerima, nosivosti 65 tisuća tona, za prijevoz zemnog ulja i njegovih prerađevina. Ovi tankeri trebali bi biti isporučeni u ovoj i 2010. godini. Splitski brodograditelji ujesen prošle godine ugovorili su i sofisticiran ro-pax brod, namijenjen prijevozu putnika, automobila i šlepera, vrijedan čak 150 milijuna eura. Ovim poslom s francuskim naručiteljem »Brodosplit« se vratio programu izgradnje velikih putničkih brodova, poput »Amorelle« i »Isabelle« krajem osamdesetih godina. Ovaj 180 metara dugačak ro-pax brod, imat će 12 paluba na kojima će moći prevesti 750 putnika u 200 kabina, trebao bi biti isporučen francuskom naručitelju 2011. godine. Direktor Sektora prodaje i komercijale Branimir Kovačić tvrdi kako zasad nema naznaka da bi ijedan od klijenata otkazao dogovoreni posao.

Orjana ANTEŠIĆ

Vrijednost »trećemajskih« narudžbi 375 milijuna dolara

Da nisu ugovorena četiri »product« tankera za domaće brodare – zadarsku »Tankersku« i pulsku »Uljanik« plovidbu«, riječko brodogradilište »3. maj« nakon porinuća zadnjeg iz serije brodova za prijevoz automobila, koji se grade za njemačku kompaniju NSC, u svibnju ove godine ostalo bi s jednim praznim navozom, a vrlo brzo, u srpnju, zjapeći bi ostao i drugi navoz. Ugovorena četiri tankera za domaće brodare, koji zajedno vrijede oko 210 milijuna dolara, »3. maju« zasad osiguravaju predah, ne i stopostotnu zaposlenost kapaciteta. Kobilica za prvi tanker iz te serije »domaći brod na domaćem navozu« polaže se u srpnju ove godine, a isporuka posljednjeg planirana je za kraj 2010. godine.

Da bi popunili »rupe« u proizvodnom ciklusu trećemajci su se uhvatili posla i grade ponton za zagrebačku tvrtku »Viadukt«, za koji će »inkasirati« oko četiri milijuna eura. Željko Starčević, prvi čovjek »3. maja«, nada se da će se dobre vijesti izroditi i iz razgovora s Francuzima. Podsjetimo, riječ je o gradnji teglenica za prijevoz kamiona od Francuske prema Španjolskoj, a taj »paket« vrijedan je blizu 80 milijuna eura.

Ponedjeljak, 23. ožujka 2009.
Stižu novi trajekti za 140 vozila i 1200 putnika

U ovogodišnju sezonu Jadrolinija ulazi s jednim novim trajektom, a planira nabaviti još jedan za liniju Ploče-Trpanj

http://www.vjesnik.hr/html/2009/03/23/Jadrr2.jpg

SPLIT/PLOČE - U ovu turističku sezonu nacionalna brodarska kompanija Jadrolinija ući će s novim trajektom koji se upravo gradi u Brodogradilištu Split, a koji može primiti 140 vozila i 1200 putnika. Osim toga, planiraju nabaviti i trajekt velikoga kapaciteta, koji može primiti više od 150 vozila, za održavanje linije Ploče-Trpanj u kontekstu schengenske granice, rekao je Vjesniku predsjednik Uprave Jadrolinije Slavko Lončar. Uvođenjem ta dva trajekta u promet te razmještajem postojećih na nove lokacije gotovo sve linije koje Jadrolinija održava doživjet će pozitivne promjene, a tvrtki će se omogućiti da još više pomladi flotu.
Za sezonu 2009. ne planira se otvaranje novih linija prema otocima, što je i logično jer su vrsta linija i broj putovanja u pojedinoj liniji određeni zakonskim propisima, kaže Lončar.
U Jadroliniji tako očekuju da će i ove godine najveći broj putnika (s vozilima) posjetiti otoke Cres, Lošinj, Ugljan, Brač, Hvar i Korčulu, ali je još teško govoriti o broju gostiju u odnosu na prošlu godinu.
Osim toga, ove se godine ne očekuje promjena osnovnih cijena prijevoza, što bi značilo da će sadašnje (izvansezonske) cijene vrijediti do kraja svibnja, a od 1. lipnja na snazi će biti sezonska tarifa koja je oko 20 posto viša. Od 1. listopada ponovo će na snazi biti izvansezonska.
Putem prodajne mreže karte za prijevoz brodovima Jadrolinije na dužobalnim i međunarodnim linijama mogu se kupiti u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Grčkoj, Belgiji, Švicarskoj, BiH, Slovačkoj i Australiji, a putem interneta izravno svugdje u svijetu.

Stranci lani kupili 60.000 trajektnih karata

Putnički uredi koji u inozemstvu prodaju karte za Jadroliniju izravno ili putem interneta prodali su lani oko 60.000 karata. U isto vrijeme putem prodajne mreže Jadrolinije internetom prodano je još oko 10.000 karata. U Jadroliniji napominju da se sve te prodane karte odnose isključivo na putnike koji koriste usluge prijevoza na dužobalnim i međunarodnim linijama. Svi ostali putnici koji koriste vezu između kopna i otoka na lokalnim trajektnim linijama svoje karte su kupili u Hrvatskoj. Najveći broj putnih karata u inozemstvu prodan je u Italiji.

Ivan Smirčić

Ribari: Branit ćemo granicu na moru!

Ako se pokaže da je posredovanje Ollija Rehna i Ahtisaarijeve komisije trojanski konj za potrebe velikoslovenske politike, očekujem da će cijela Hrvatska (u)stati u zaštitu i očuvanje našeg teritorijalnog integriteta - poručuje savudrijski ribar, potpredsjednik Ceha ribara Bujštine i predsjednik Stožera za obranu integriteta teritorijalnih voda RH Danilo Latin.

Ovaj ribar, poznat u javnosti kao “čuvar” morske granice, odnosno crte sredine u Savudrijskoj vali, koja je nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije vrijedila za graničnu crtu između naših i slovenskih teritorijalnih voda, podastire brojne dokaze i primjere u prilog Hrvatske.

Tvrdi da su danas naši političari na onim istim pozicijama na kojima su ribari bili godinama prije, posebice nakon neprihvatljivog sporazuma Račan-Drnovšek potpisanog 2001. godine. ”Mi ribari smo još odavno predvidjeli slovenski scenarij, te upozoravali da nije ribarenje bit zahtjeva slovenske politike, nego posezanje za hrvatskim teritorijem“, ističe Latin.

Za njega je medijacija prihvatljiva tek kao postupak privole dviju država da se međugranični problem riješi pred međunarodnim pravnim institucijama, a nikako njezino preuzimanje prava određivanja granične crte.

Inače, Danilo Latin već je godinama, na temelju kasete koju osobno posjeduje, dokazivao da su još 1988. godine, u vrijeme Jugoslavije, slovenski milicijski zapovjednici na moru privodili posade talijanskih ribarica zatečene u krivolovu južno od crte sredine Savudrijske vale Prekršajnom sudu u Umagu.

Nadalje, on tvrdi da su osamdesetih godina školjkaši iz Sečovlja dozvole za uzgajanje školjaka i uzgoj ribe na potezu između rijeke Dragonje i Kanala sv. Odorika ishodovali u tadašnjoj Skupštini općine Buje.

Osam godina poslije, veli Latin, hrvatski ribari su trebali posebnu dozvolu za ribarenje u slovenskim vodama, jer je već tada crta sredine Savudrijske vale dijelila more na slovenski dio, sjeverno, te na hrvatski dio, južno od te crte.

Zanimljivo iskustvo

Zanimljivo je Latinovo iskustvo spašavanja slovenskih ribara 1993. Za ljetnog neverina oko 23 sata slovenska ribarica koja se nalazila pola nautičke milje južnije od crte sredine i 1,7 milje od ulaza u Savudrijsku valu zatražila je pomoć od slovenske lučke kapetanije i slovenske pomorske policije.

Toj je ribarici prijetila havarija zbog snažnog nevremena, kao i opasne rute kojom plove brodovi za Trst. Kako im nitko nije odgovorio sa slovenske strane, Latin je odredio poziciju ugrožene ribarice, koju je proslijedio preko Rijeka radija Lučkoj kapetaniji u Kopru.

No, preko Rijeka radija upućena je povratna informacija po kojoj se slovenska ribarica nalazi u hrvatskim teritorijalnim vodama, pa slovenski organi vlasti nemaju prava pristupiti spašavanju svojih državljana. “Prekinuo sam tada ribariti, svjestan potreba pomaganja kolegama u opasnosti, pa sam dvojicu slovenskih ribara i njihov brod uzeo u tegalj.

Oni su mislili da ću ih dovesti samo do crte sredine, no ja sam ih doteglio u Piran, unatoč opravdanoj bojazni da ću imati problema s njihovom policijom. Nakon što sam zavezao brod za bankinu, vidio sam slovenski policijski gliser s uključenim radarom, koji je pratio poziciju i komunikaciju preko crte sredine Savudrijske vale.

No, nije intervenirao, jer se radilo o moru druge države. Zato, koji je to pravni akt u međuvremenu promijenio takvo stanje, koje su godinama prihvaćale obje strane?” pita se Latin. Daniele Kolec, predsjednik Udruge “Mare Croaticum”, osnovane prošle jeseni radi zaštite interesa istarskih ribara, među kojima su i teritorijalne granice, smatra da su se hrvatski političari konačno probudili iz dubokog sna.

Premda su uoči svake sezone u Savudrijskoj vali uobičajeni incidenti od slovenskih ribara, koji su ulazili duboko u naše vode, Kolec vjeruje da se oni više neće ponavljati jer su neki slovenski ribari otišli u mirovinu, a drugi su se preselili, premda ne isključuje mogućnost ribarskih “igrokaza” u režiji slovenske politike, otpočne li rješavanje spora s Hrvatskom, suprotno njihovim očekivanjima.

Pritisak nacionalista

Marino Štokovac, ribar iz Crvenog Vrha, očekuje od naših političara da barem zadrže postojeće stanje, s tim što je osobno za to da se dopusti Slovencima izlaz na otvoreno more. On je uvjeren kako je cijela slovenska politika pod pritiskom njihovih desničara i nacionalista, pa stoga posežu za hrvatskim teritorijem.

“Ovaj dio mora i kopna u Istri nikada nisu bili njihovi. Nikada!“ naglašava Štokovac, zamjerajući susjedima što blokiraju ulazak Hrvatske u EU, na temelju neprihvatljivih i neargumentiranih zahtjeva. Matteo Soldatić, ribar iz Savudrije, krpajući mrežu na brodu, uz “asistenciju” četveronožnih prijatelja Yume i Kyra, tek nam je doviknuo: ”Budući da se sada uključila Europa u posredovanje između dviju ‘zaraćenih’ strana, ona bi trebala biti samo realna. I ništa više !”

Policijska šutnja

Ribari nam svjedoče da je prošlog ponedjeljka oko 20 sati slovenski policijski gliser prošišao velikom brzinom na samo 200 metara od savudrijske luke. Iako je, navodno, ganjao šverecere na moru, ribari drže da su Slovenci time povrijedili hrvatsku jurisdikciju prelazeći morsku granicu. Po njihovim tvrdnjama, hrvatska policija ima sve informacije, ali uobičajeno ne reagira.

ŠKVER Ibn Ouf, libijski desantni brod, za mjesec dana zaplovit će prema matičnoj luci

Najskuplji remont u povijesti trogirskoga brodogradilišta

http://img17.imageshack.us/img17/5028/remont2311.jpg (http://img17.imageshack.us/my.php?image=remont2311.jpg)

Ibn Ouf, libijski desantni brod, koji je već godinu i pol dana na remontu u trogirskom škveru, po mnogočemu je jedinstven i zanimljiv.

Uređena starudija
Kada za mjesec dana isplovi iz Salduna prema matičnoj luci, u Brodoremontu će zasigurno odahnuti jer će za njima biti najsloženiji i najskuplji posao obavljen u dugoj povijesti trogirskoga remonta brodova. U Libiji će ga vjerojatno dočekati s čuđenjem oni koji znaju u kakvu je stanju dotegljen do Hrvatske. I što je najzanimljivije, upravo će ta donedavna “starudija” postati zapovjedni brod libijske ratne mornarice, koji će imati i posebnu sobu za zapovjednika cjelokupne libijske vojne flote.

– Kad su ga u Trogiru dizali na dok, iz njega je puštala voda na sve strane, bilo je začuđujuće da brod nije potonuo na putu od Libije. Spasile su ga crpke za vodu, koje su neprekidno radile punim pogonom – sjećaju se škverani.

U potpuno rastavljeni brod ugradili su nekoliko desetaka tona novog čelika. Nakon dokovanja i pregleda trupa broda, ustanovilo se da je potrebno promijeniti približno 300 tona čelika, što je dvostruko više od planiranog, i to na podvodnome dijelu trupa broda.

Zbog toga je brod Ibn Ouf u doku ostao više mjeseci. Generalni remont ovog broda zasigurno je najveći remontni posao koji je Sektor brodoremonta ugovorio. Svi brodski sustavi posve su rastavljeni i remontirani ili zamijenjeni novima. U doku je zamijenjen kompletan podvodni dio trupa, gotovo do 600 milimetara iznad vodene linije, što je vjerojatno jedinstven slučaj u brodoremontoj djelatnosti u svijetu.

Sve je zamijenjeno
Preuređene su sve brodske prostorije, provučeni su kilometri novih kabela, zamijenjeno gotovo 350 rasvjetnih tijela. Zamijenjeno je oko 400 metara cijevi hidraulike, zatim cjevovodi gotovo svih brodskih sustava, što znači da su ugrađeni kilometri novih cijevi svih dijametara.

Ugrađeni su novi glavni i pomoćni brodski strojevi s generatorima, a nova je i kompletna oprema u strojarnici (sisaljke, pogoni za tretman sivih voda, klima centrala...).

– Navigacijsko-komunikacijska oprema je također zamijenjena u cijelosti, a obavljen je i generalni remont generatora za nuždu te svih elektromotora i uputnika od kojih je nemali broj i zamijenjen – s pravom su se pohvalili iz Sektora brodoremonta.

Lani je brodove pomoglo raditi 266 zavarivača iz drugih zemalja te 92 brodomontera

Čudna ste vi raja, kavu pijete na eks i stalno žurite - opisao je Istrane Kemal iz malog mjesta pokraj Tuzle. Radi na gradilištima i još nema papira. Tek mu je 19 godina, a živi u sobi s još četiri sunarodnjaka. - Posla ima, ali se strefi da ti gazda i ne plati, a ne možeš mu ništa kad nisi prijavljen - žali se Kemal. Iz Fojnice je u Pulu došao raditi 30-godišnji Mateo.

- Ovdje sam pola godine, po struci sam tokar. Najprije je došao moj brat pa me “povuk’o“. Dobro je jer su me odmah prijavili pa imam papire. Ne zaradi se loše, ali skupo je plaćati stan. Ipak u Bosni je život jeftiniji. Ostao bih u Istri duže da zaradim što više. Možda se i oženim, nikad se ne zna. Nije baš da mi se previše sviđa Istra, jer ovdje susjed susjedu slabo pomaže - kaže Mateo.

U Bosni sam ja bogataš
Zoran Barešić je u Istri već 16 godina. Došao je s obitelji jer je otac, iz Kiseljaka, krenuo trbuhom za kruhom. Barešić, kojem je 30 godina, radi kao vozač kamiona na gradilištima i ima prilike družiti se sa svojim sunarodnjacima.

- U Kiseljaku je približno 26.000 stanovnika, a barem 10.000 stanovnika radi u inozemstvu. Između Istre i Slovenije radije biraju rad u Istri jer se bolje plaća. Građevinac u Istri zaradi približno 500 eura, a Slovenac plaća barem 100 eura manje. Istrani rade i štede pa imaju, a Bosanac što zaradi, to i potroši - priča Zoran Barešić, kojeg smo sreli dan prije puta za Kiseljak.

- Kad dođem iz Istre, gledaju me kao bogataša. Vratit ću se u Bosnu živjeti, čim ovdje zaradim mirovinu. Tamo su mirovine oko 1000 kuna, a budem li imao 2500 kuna, bit ću bogat čovjek - priča. - Sad je i u Istri za nas građevince počela kriza. Dosta je rada na crno, pa privatnici koji zapošljavaju legalno ne mogu zaraditi. Ljudi iz Bosne traže posao bilo gdje da bi sagradili krov nad glavom a mnogi se žele oženiti, pa da imaju novca. Ne možeš im zamjeriti. I vaši, čijem, idu u Italiju pa rade na crno. Vremena su takva - zaključuje Zoran Barešić.

Istočna Europa u škveru
Istra je, kada je posao posrijedi, očito, za neke Eldorado. Prema podacima Policijske uprave, prošle je godine u Istri izdano 944 radnih dozvola. Od toga je 751 radna dozvola bila za građane Bosne i Hercegovine. Najviše je radnih dozvola u Puli (571), gdje je radilo čak 428 radnika iz Bosne i Hercegovine. Radnici iz susjedne države zapošljavaju se u brodogradnji, pa je svoju plaću ovdje zarađivalo 187 zavarivača iz Bosne i Hercegovine i 92 brodomontera iz susjedstva.

Za rad u građevinarstvu se ovdje bilo prijavilo iz Bosne i Hercegovine 112 zidara, 59 tesara i 20 armirača. U tri mjeseca ove godine izdano je 156 radnih dozvola po zanimanjima za strance, od kojih 124 za radnike iz Bosne i Hercegovine.

Do kraja godine dozvola će biti znatno više. Prošle je godine u pulskoj brodogradnji radila mala Istočna Europa, bilo je i 33 radnika iz Bugarske te čak 51 radnik iz Slovačke. Prošle je godine zatečeno i 217 stranaca koji su radili bez potrebnih odobrenja. Bruno Bulić iz Sindikata Istre i Kvarnera kaže da strani radnici nisu nikako organizirani i zaštićeni, pa ih često poslodavci i ucjenjuju.

Hrvatski pomorci ne napuštaju brod Sol Trader vezan u koparskoj luci

Zapovjednik broda Sol Trader koji je zaustavljen u koparskoj luci Aljoša Juras rekao je danas da je brod danas vezan uz jedan komercijalni terminal a pomorci ga još neće napuštati.

Brod "Sol Trader" zaustavljen je prije više od dva mjeseca zbog sudske zabrane koju su zatražile dvije tvrtke kojima vlasnik broda iz Rijeke duguje novac za gorivo i hranu, a u međuvremenu su mu istekle sve svjedodžbe za plovidbu. U tom razdoblju brod je bio na prislinom sidrištu. Posadu broda čine petorica Hrvata i trojica Ukrajinaca.

Aljoša Juras rekao je da će brod vjerojatno sutra biti službeno zaplijenjen, a posada broda očekuje daljnje poteze slovenskih vlasti. Po njegovoj procjeni, pomorci će ostati na brodu još najmanje 15-ak dana. Juras je također rekao da je vlasnik broda iz Rijeke do ožujka ove godine pomorcima za plaće dužan oko 75.000 dolara.

PREMA INFORMACIJAMA NAČELNIKA LOPARA
»Nosač« položio ispit na – buri

http://www.imagesforme.com/images.php/i12236_411332.jpg
Trajekt »Nosač« u loparskoj luci

LOPAR – Rabljani su se proteklog vikenda itekako uvjerili u značaj nove državne trajektne linije Lopar – Valbiska, na kojoj plovi trajekt »Nosač« linijske nacionalne plovidbe iz Splita. Kada je zbog olujne bure dva dana bila u prekidu trajektna linija Mišnjak – Jablanac, koju obavlja Rapska plovidba, otok Rab ipak nije bio odsječen od kopna kao što je to bilo ranije dok su otočani ovisili samo o toj jednoj vezi.
– Izuzetno smo zadovoljni što se pokazalo koliko je zapravo opravdana i otočnom stanovništvu potrebna linija Lopar – Valbiska. Već u petak kada zbog bure nisu vozili trajekti na liniji Mišnjak – Jablanac, dobili smo veći broj upita građana cijeloga otoka o liniji Lopar – Valbiska. Zbog pojačanog interesa odmah smo kontaktirali brodara Linijsku nacionalnu plovidbu i obavijestili ih o situaciji. Mislim da je za svaku pohvalu način na koji su reagirali, a to je uvođenje izvanredne linije zbog velikog interesa građana, pa koristim priliku zahvaliti brodaru na suradnji, rekao je načelnik Općine Lopar Alen Andreškić, te je iznio podatke o rekordnom broju putnika i automobila prevezenih na liniji Lopar – Valbiska tijekom proteklog vikenda. U petak je trajektom »Nosač« s otoka Raba prevezeno 194 putnika i 92 vozila, dok je u subotu taj broj nešto pao te su prevezena 124 putnika i 50 automobila.

R. J.

© Copyright 2002 NOVI LIST d.d.

Rusi odgodili kupnju šest Uljanikovih brodova vrijednih 315 milijuna dolara

Gradnja brodova koji su trebali biti plaćeni kreditom ruske VTB banke još nije počela, a najavljivano je kako će biti završeni 2012.

Ruska kompanija Vyborg Shipping, u vlasništvu grupacije Oslo Marine (OMG), odgodila je narudžbu šest teretnih brodova vrijednih 315 milijuna dolara koje je trebalo isporučiti brodogradilište Uljanik iz Pule, a glavni razlog su financijske poteškoće u kojima se nalazi ruski naručitelj. Realizacija ugovora mogla bi ovisiti o odluci ruske VTB banke s kojom OMG trenutno pregovara o 600 milijuna dolara vrijednom kreditu. Inače, gradnja brodova još nije započela.

Odgoda kredita
"Zbog problema financiranja odgodili smo narudžbe iz Uljanika za četiri mjeseca. Ranije potpisani ugovor i dalje ostaje na snazi, a vjerujem da ćemo ga realizirati kada se popravi situacija vezana uz mogućnost plaćanja. I dalje želimo hrvatske brodove", izjavio je za Poslovni dnevnik Vitalij Arhanđelskij, generalni direktor grupacije Oslo Marine. Napomenuo je kako je prošli tjedan razgovarao sa čelnicima Uljanika oko novih uvjeta ugovora no nije htio reći da li je ponudio nižu cijenu i hoće li Uljanik na nju pristati. OMG navodno dosad nije uplatio novac na Uljanikov račun što mu daje dobru poziciju oko dogovaranja nove cijene, a čini se da hrvatski brodograditelj ne može tražiti odštetu zbog odgode narudžbi. Inače, informacija o odgodi narudžbe stigla je i iz londonskog ureda ove tvrtke. Uljanik je na ljeto prošle godine potpisao ugovor za gradnju šest brodova za prijevoz kontejnera, kamiona i drugih tereta, a brodovi nosivosti 428 standardnih kontejnera, odnosno 1050 automobila, trebali su biti isporučeni u razdoblju od listopada 2011. do listopada 2012. godine. Dio je to plana širenja OMG-a prema kojem je kompanija iz Sankt Peterburga naručila 30-ak novih brodova, no nakon izbijanja financijske krize banke su odbile financirati buduće projekte uključujući i onaj vezan uz pulsko brodogradilište. OMG je tako zamrznuo 16 potpisanih ugovora među kojima i narudžbe iz poljskog brodogradilišta Remontowa u Gdanjsku te nizozemskog Damena. Nizozemci su u utorak potvrdili pregovore vezane uz nove uvjete narudžbi no nisu htjeli reći pristaju li na nižu cijenu. Nakon što su se ruske banke povukle iz daljnjeg financiranja, "na ledu" su projekti vrijedni 760 milijuna dolara, rekao je Poslovnom dnevniku izvor blizak ruskoj kompaniji. Kako kaže, uslijed trenutnih okolnosti koje vladaju na tržištu ovakav scenarij nije izuzetak. Brodski prijevoznici otkazuju narudžbe, banke se povlače iz projekata, dok brodovi ostaju neiskorišteni.

Nema raskida
U Uljaniku su demantirali informaciju o otkazu narudžbe ističući kako niti jedan ugovor sa Uljanikom nije raskinut. "Informacija je netočna", rekao je Ivan Pamić, zadužen za prodaju u pulskom brodograditelju. "Nije došlo do promjene niti u jednom ugovoru", izjavio je glasnogovornik Uljanika Hrvoje Markulinčić. On je rekao kako još uvijek niti jedan brod nije isporučen ruskom naručitelju, da gradnja nije počela, te kako je uobičajeno da se ugovori potpisuju dvije godine prije početka gradnje. Iz Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, institucije koja obuhvaća domaću brodograditeljsku industriju, poručili su kako ne znaju ništa o odgodi narudžbi u Uljaniku jer takve informacije dobivaju direktno od kompanija. Predstavnik Jadranbroda u Moskvi, Joško Buble, također je rekao da nije upoznat sa ovom informacijom.

Poslovanje škverova

Narudžbe vrijedne 1,3 milijarde dolara
Prema podacima Hrvatske brodogranje- Jadranbrod ukupne narudžbe Uljanika, najuspješnijeg hrvatskog brodogradilišta, iznose oko 1,3 milijarde dolara.

Lista čekanja domaćih brodograditelja
U knjigama narudžbi Uljanika, 3.maja, Kraljevice, Brodotrogira i Brodosplita nalazi se 39 brodova.

Ruske želje i mogućnosti
Ruski OMG u više brodogradilišta naručio je brodove za 760 milijuna dolara. EBRD mu je odobrio kredit od 115 milijuna dolara, od VTB banke traži 600 milijuna dolara.

Kruzeri zainteresirani za usluge dubrovačke bolnice

Nakon što je u Miamiju prošli tjedan na najvećem svjetskom sajmu kruzerskih kompanija Opća bolnica »Dubrovnik« potpisala ugovor o zdravstvenoj zaštiti posade i putnika s jednom od najvećih svjetskih kompanija Royal Carribean, u utorak je u bolnici ravnatelj Andro Vlahušić predstavio i detalje tog ugovora.

Dubrovačka bolnica je jedna od samo četiri bolnice u svijetu s tom vrstom ugovora. Lani je ostvarila dobit od oko 10 milijuna kuna, dok za ovu godinu očekuju novih desetak milijuna, od čega će dobar dio profita bito od gostiju s krstaša, jer se za ovu sezonu očekuje oko 411 ticanja i oko 2000 pacijenata godišnje.

Kapacitet brodova je između 1500 i 2000 putnika, a prosječno pet putnika, odnosno članova posade po brodu, zatraže zdravstvenu zaštitu. Nakon ugovora s Royal Carribeanom, slijede razgovori i s kompanijom Carnival.

SVJETSKA KRIZA I BRODARI
Hrvatski brodari ne puštaju kormilo iz ruke

Hrvatski brodari trenutačno grade 31 brod, od toga 12 u domaćim, a 19 u stranim brodogradilištima. Njihova gradnja i isporuka unatoč svjetskoj krizi na pomorskom tržištu neće biti upitna – izjavio je danas Branko Bačić, državni tajnik za more.

Ti brodovi vrijedni su 1,1 milijardu USD, a već je uplaćeno oko 50 posto vrijednosti. U siječnju je Vlada donijela program gradnje 11 brodova za domaće brodare na domaćim navozima. Grade se u riječkom 3. maju i Brodosplitu, zasad, bez problema.

Prema riječima Stjepana Papića, predsjednika Skupštine udruge Mare Nostrum, stanje na svjetskom pomorskom tržištu je teško, ali nije alarmantno. Virus bankrota nije zahvatio hrvatske brodare, kojima je najvažnije organizirati se tako da se ne ugroze plaće pomoraca. Poboljšanje stanja na svjetskome pomorskom tržištu očekuje se potkraj 2010. godine.

Što se tiče socijalne reforme za pomorce, Branko Bačić tvrdi da će prema poreznim prijavama, a podnijelo ih je 12 tisuća pomoraca, porez platiti samo 30-ak posto obveznika. Oko 70 posto bit će ih oslobođeno jer su lani plovili više od 183 dana.

Još se ne zna koliko Hrvatska ima pomoraca! Prema podacima sindikata, 32.000, ali prijavljenih je zasad 12 tisuća. (mpk)

Otvoren "Croatia Boat Show": od 450 plovila najskuplji Sunseeker

Usprkos teškoj gospodarskoj recesiji koja trese sve segmente domaćeg gospodarstva, pa tako i onaj nautički, ovogodišnje izdanje Croatia Boat Showa uspjelo se relativno uspješno oduprijeti udarima recesije.

Ovogodišnji broj izloženih brodova zabilježio je pad od 5 do 10 posto. Usporedbe radi, prošle godine bilo je izloženo 500-tinjak plovila, ove oko 450. Ipak, kako je rečeno na svečanom otvorenju 11. izdanja CBS-a, s obzirom na trenutačni globalni trenutak u nautičkom turizmu, može se govoriti o uspjehu.

-Biti među deset najvećih nautičkih sajmova u svijetu veliki je uspjeh - kazao je ministar turizma Damir Bajs koji je svečano otvorio sajam na trajektu "Petar Hektorović".

- Na svakom koraku ove manifestacije svjedočimo o velikom uloženom trudu, kao i o profesionalnosti organizatora. Slike i poruke koje će se narednih dana iz Splita slati u svijet je reklama koja se ne može platiti. Nautički turizam je važna grana naše industrije. Ne zaboravimo da je čak 80 posto nautičara koji dolaze u Hrvatsku visokobrazovano, odnosno riječ je o zahtjevnim gostima visoke platežne moći - kazao je prvi čovjek Ministarstva turizma.

Državni tajnik za more Branko Bačić najavio je izgradnju 15 tisuća novih vezova u slijedećih 10 godina.

Vicenco Blagaić direktor "Profectusa", tvrtke-organizatora sajma, kazao je kako će usprkos kriznim vremenima, CBS posvjedočiti svoju vitalnost.

-Ova kriza nam je svima upozorenje, ali njoj usprkos razina sajma ostat će na onoj prošlogodišnjoj razini. Tek po završetku sajma, znati ćemo u kojoj će mjeri utjecati na nautički turizam - kazao je Blagaić.

Najveće plovilo na sajmu je Sunseeker Predator 108, brod od čak 34 metra čija je osnovna cijena 7 milijuna i 300 tisuća funti. Svjetsku premijeru na sajmu imati će Rose Island 65 lobster, a prvi put u moru izložena je i motorna jahta Bavaria 46. Hrvatsku premijeru imaju, među ostalima, brodovi Alaska 45, Galeon 640, Duretti 55 i Bandido 90.

Zahvaljujući međunarodnim reputacijama splitske nautičke priredbe, najave govore da će među 50 tisuća očekivanih posjetitelja biti veliki broj inozemnih gostiju sajma, a do sada je već najavljeno više od 100 dolazaka privatnim avionima. Croatia Boat Show za posjetitelje će biti otvoren do 5. travnja.

Atlantska plovidba: 2008. dobit 666,5 milijuna kuna

Neto dobit Atlantske plovidbe lani je bila 178,8 posto veća nego u 2007. godini i iznosila je 666 milijuna kuna. Prihodi su povećani za 35%.

Dubrovački brodar Atlantska plovidba poslovao je prošle godine s neto dobiti od 666,5 milijuna kuna, što je za 178,8 posto više nego u 2007. godini, podaci su iz financijskog izvješća Atlantske plovidbe objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni prihodi Atlantske plovidbe prošle godine od 1,85 milijardi kuna bili su za 35,6 posto, ili za 487,2 milijuna kuna veći nego 2007. godine.

Glavninu prihoda, oko 92 posto, Atlantska ostvaruje na inozemnom tržištu i prihodi od prodaje u inozemstvu u prošloj su godini dosegnuli 1,35 milijardi kuna dok su godinu ranije iznosili 1,18 milijardi.

Prihodi od prodaje na domaćem tržištu povećani su pak sa 72,6 na 83,9 milijuna kuna.

Atlantska plovidba u prošloj godini bilježi i znatan porast ostalih prihoda, sa 84 milijuna kuna ostvarenih 2007. na više od 365 milijuna kuna u prošloj godini, dok su financijski prihodi porasli sa 31,9 na 56,2 milijuna kuna.

Glavninu prihoda Atlanske plovidba ostvarila je u pomorstvu. Udio te djelatnosti u ukupnim prihodima je 78 posto, avioprijevoza 18 posto, a hotelijerstva 4 posto.

Sa 19 posto u ukupnim prihodima sudjelovala je prodaja brodova, a kako se navodi u objašnjenjima Uprave, prošle je godine dubrovački brodar prodao brodove "Sveti Vlaho", "Mljet" i "Jadran". Kupila je, pak, brod "Pelješac" te preuzela novogradnje "Zagreb" i "Miho Pracat".

U napomenama o prošlogodišnjem poslovanju, Uprava također podsjeća da je bila ugovorena izgradnja četiri broda tipa panamax u brodogradilištu JES u Kini i jednog broda tipa capesize u brodogradilištu STX Južna Koreja. No, s obzirom na kretanje tržišta brodskog prostora otkazana su dva broda tipa panamax u Kini, a brod capesize zamijenjen je za dva broda tipa product carrier bez plaćanja ikakvih penala, podsjeća se u komentaru izvješća.

Ukupni rashodi Atlantske plovidbe tijekom prošle godine iznosili su 1,19 milijardi kuna i bili su za 6,6 posto veći u odnosu na rashode iz 2007. godine. (H)

:cheers::cheers:

JEDAN OD NAJVEĆIH JADROLINIJIH BRODOVA ODLAZI IZ BIJELE FLOTE DOMAĆEG PRIJEVOZNIKA
»Ivan Zajc« prodan u Tursku
Brod, koji je niz godina povezivao hrvatske i talijanske priobalne gradove, za 850.000 eura kupila kompanija Ziganoy shipping inc. Panama

http://www.imagesforme.com/images.php/i13228_412869.jpg
Umjesto po Jadranu, »Ivan Zajc« će ubuduće održavati linije na sjevernim obalama Turske

RIJEKA – Brod »Ivan Zajc«, koji je niz godina dužobalnom međunarodnom linijom povezivao Rijeku sa Zadrom, Šibenikom, Splitom, Dubrovnikom i Barijem, više nije u sastavu Jadrolinijine bijele flote. Prodan je, naime, kompaniji Ziganoy shipping inc. Panama po cijeni od 850.000 eura, a ubuduće će održavati linije za tu tvrtku na sjevernim obalama Turske. Isti je kupac, zanimljivo, prije više od desetljeća kupio i nekadašnji ponos Jadrolinijine flote, brod »Ilirija«.
»Ivan Zajc« donedavno je povezivao Split, Velu Luku i Lastovo te Split i Vis, pa će se i primopredaja održati u splitskoj luci 2. travnja. Kao osnovni razlog prodaje »Zajca« u Jadroliniji ističu njegovu neisplativost budući da je od 1. listopada 2008. morao biti povučen iz međunarodnog prometa jer ne udovoljava zahtjevima konvencije Marpol.

Preskupa rekonstrukcija

– Brod je po kriteriju otpornosti na prodor vode građen kao jednoodjeljni brod, a to znači da bi od 1. listopada 2010. bio ograničen na maksimalno 400 osoba u međunarodnom prometu. Naime, da bi se brod osposobio za plovidbu s punim kapacitetom, bila bi potrebna rekonstrukcija vrijednosti oko tri milijuna eura. S obzirom na godinu gradnje i ograničenja zbog međunarodnih propisa, usklađivanje broda bilo bi neracionalno i ekonomski neisplativo, rekao je Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije, istaknuvši da dodatni razlog za prodaju predstavlja i činjenica da proizvođač glavnih motora koji su ugrađeni na brod više ne posluje te na tržištu nema rezervnih dijelova za promptnu isporuku. Osim toga, brodu nedostaju i dnevni sadržaji za putnike budući da je bio izgrađen za noćna putovanja, a problem je i visoka potrošnja goriva u odnosu na mali kapacitet od samo sedamdesetak vozila.

Građen za Pescaru

»Ivan Zajc« izgrađen je u brodogradilištu Apuania u Italiji, pod imenom »Tiziano«, a građen je namjenski za luku Pescara, zbog čijih je specifičnih uvjeta plovidbe opremljen posebnim, aktivnim kormilom. Zanimljivo, prema prošlogodišnjim najavama gradonačelnika Pescare Luciana D'Alfonsa, »Ivan Zajc« je svoju plovidbu morima trebao i završiti u tom gradu, gdje su ga vlasti namjeravale privezati i pretvoriti u kulturni paviljon. No, iako je D'Alfonso takav prijedlog iznio čak i prilikom susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, u Jadroliniji kažu da iz Pescare nisu dobili nikakvu službenu ponudu za kupnju broda. Tako će posjet »Ivana Zajca« Pescari iz 2007. godine, kada je riječku delegaciju prevozio na izbore za domaćinstvo Mediteranskih igara 2013. godine, vjerojatno ostati i posljednji njegov privez u luci za koju je prvobitno bio izgrađen.
Osim najnovije prodaje »Ivana Zajca«, »Jadrolinija« je tijekom prošle godine u sklopu programa obnove flote prodala još četiri manja broda. Trajekt »Žigljen« prodan je domaćoj građevinskoj tvrtki Viadukt iz Zagreba, a »Nehaj«, »Ero« i »Božava« talijanskoj tvrtki Demolizioni Metauro.

Marinko GLAVAN

»Ivan Zajc« u brojkama

Ivan Zajc izgrađen je 1970. godine, kapaciteta je 70 vozila i 910 putnika, od čega 308 u kabinama. Duljine je 101,2 metra, širine 16,03 metra, pogone ga motori Fiat GMT B3016SS ukupne snage 5.885 kilovata, a maksimalna mu je brzina 20 čvorova.

Tankerska plovidba: Dobit 324,9 mil. kuna

Ukupni prihodi zadarskog pomorskog prijevoznika prošle su godine iznosili 1,19 milijardi kuna, što je za 6,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu

Bankamagazin / Hina

Zadarska Tankerska plovidba povećala je neto dobit u 2008. u odnosu na 2007. godinu za 49,6 posto, na 324,9 milijuna kuna, pokazuju podaci iz financijskog izvještaja Tankerske plovidbe na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Tvrtka je ostvarila neto dobit i u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, u iznosu od 110 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2007. godine poslovala s gubitkom od 14,9 milijuna kuna.

Ukupni prihodi zadarskog pomorskog prijevoznika prošle godine iznosili su 1,19 milijardi kuna, što je za 6,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi na inozemnom tržištu iznosili su 1,09 milijardi kuna i bili su veći za 16,5 posto prema prihodima iz 2007. godine.

Ukupni rashodi istodobno su smanjeni za 3,6 posto, na 869,9 milijuna kuna.

Prema podacima s internetske stranice tvrtke, flotu Tankerske plovidbe čini 16 brodova od kojih su 10 namijenjeni za prijevoz sirove nafte, a šest za rasuti teret. Tvrtka ima 189 zaposlenih i u većinskom je vlasništvu Silba Participationsa sa sjedištem u Amsterdamu, koji ima 83 posto dionica.

izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/50077/ttl/Tankerska-plovidba-Dobit-3249-mil-kuna/Default.aspx

Drugo porinuće u Brodosplitu ove godine

SPLIT - Splitski brodograditelji porinuli su u srijedu posljednji iz serije četiriju tankera iz panamax-programa koje je Brodosplit sagradio za ciparskog naručitelja. Riječ o drugom ovogodišnjem porinuću od šest, koliko je planirano do kraja 2009. Tanker veličine panamax, klase 1A, namijenjen za plovidbu i prijevoz naftnih proizvoda u ledenim područjima, ugovoren je za ciparskog naručitelja Skol Shipping Company Limited. Dugačak je 228 metara, a nosivost mu je 75.000 tona. Splitski brodograditelji već su sagradili dva tankera s dvostrukom oplatom, koji će biti na raspolaganju Tankerskoj plovidbi iz Zadra. Vlada je taj posao subvencionirala s oko 56,6 milijuna kuna, a još 43 milijuna državnih potpora osigurano je za dva broda koje će Brodosplit do kraja godine napraviti za splitski Jadroplov. [D. S.]


izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2009/04/01/vijesti.asp#8

JUČER U RABU POTPISAN UGOVOR O GRADNJI TRAJEKTNE LUKE
Nova luka Stinica gotova za 210 dana
Potpisani ugovor odnosi se na prvu fazu radova u luci Stinica, vrijednih 27,7 milijuna kuna, nakon čega slijedi druga faza radova koja uključuje izgradnju pristaništa za komunalne vezove 52 plovila

http://www.imagesforme.com/images.php/i13400_413951.jpg
Izgradnjom Stinice Rab će konačno dobiti adekvatno trajektno pristanište

RAB – Konačno smo dočekali i ovaj dan, kada se potpisuje ugovor o izvođenju radova u luci Stinica, čime će se promet vozila i putnika za otok Rab ubrzati za trideset posto, a nabavkom novih trajekata još i više, rekao je gradonačelnik Raba Željko Barčić prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji trajektnog pristaništa Stinica. U ime Ministarstva mora i izvođača radova riječke tvrtke »Sun Adria« ugovor su potpisali Josip Borić i Radojko Brnčić. Ovom, za otok Rab izuzetno važnom događaju, prisustvovali su gradonačelnici Raba, Senja i Lopara Željko Barčić, Darko Nekić i Alen Andreškić sa suradnicima, ravnatelji lučkih uprava Rab i Senj, Vanja Debelić i Predrag Dešić, te direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić.
Gradonačelnik Barčić je podsjetio na događaje vezane uz planiranu gradnju novog trajektnog pristaništa na kopnu, i okolnosti zbog kojih je prošlo previše vremena dok stvari nisu konačno došle na svoje mjesto. U Programu Vlade RH još 1991. godine bila su planirana sredstva za izgradnju luke u uvali Biškupnica, godinu kasnije postojala je projektna dokumentacija za luku i pristupnu cestu, ali čudne »sile« počele su djelovati kako s jedne, tako i druge strane Velebitskog kanala, i od gradnje se odustalo, rekao je Barčić. Desetak godina nakon toga, 2002. godine donesena je odluka o gradnji polazne luke za otok Rab u Stinici, te je prošlo gotovo sedam godina do konačnog početka radova.
Barčić i Nekić složili su se oko potrebe popravka potpornog zida i rekonstrukcije luke u Jablancu koja će ostati alternativno pristanište u slučaju lošeg vremena, a Nekić je najavio angažman oko rješavanja projektne dokumentacije. Pomoćnik ministra Josip Borić rekao je kako se potpisani ugovor odnosi na prvu fazu radova u luci Stinica vrijednih 27,7 milijuna kuna, s rokom izvođenja od 210 dana, nakon čega slijedi II. faza radova koja uključuje izgradnju pristaništa za komunalne vezove 52 plovila. Projektom je u okviru I. faze predviđena izgradnja tri trajektne rampe u uvali Mala Stinica, gdje se nalaze postojeće građevine poput napuštene pilane, ugostiteljskog objekta i objekta autokampa. Pristanište će biti povezano spojnom cestom u duljini 2,3 km s državnom cestom D-408, čija će izgradnja također uskoro započeti.
– Ovim projektom nije prediviđena izgradnja pristupne ceste niti terminalsko parkiralište koji su predmet drugih građevinskih dozvola. Predviđeno je da izgradnju pristupne ceste u iznosu od 14 milijuna kuna financiraju »Hrvatske ceste«, a dio materijala za izradu podmorskog kamenog nasipa bit će osiguran iz privremenog deponija na pristupnoj cesti kako bi smanjili troškove izgradnje pristaništa. Na pristupnoj cesti bit će dva vozna traka širine 3,2 metra i zaustavni trak širine 3 metra, a građevinska dozvola je pred izdavanjem, rekao je Borić.
Direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić zadovoljan je konačnim početkom radova i činjenicom da će trajekti sljedeće turističke sezone ploviti u Stinicu. Rekao je kako ova promjena predstavlja novu obvezu za rapskoga brodara. Morali smo zastati s našim planom obnove flote jer bez nove luke novi trajekti nemaju gdje pristati, zato je za nas početak gradnje luke značajan događaj pa tako nastavljamo s obnovom naše flote, rekao je Andrić.

Romana JURIĆ

U vijetnamskom brodogradištu porinuta novogradnja Atlantske plovidbe


U četvrtak oko 15 sati po hrvatskom vremenu, odnosno u 22 sata po lokalnom vremenu, obavljeno je svečano i uspješno porinuće još jedne novogradnje Atlantske plovidbe u brodogradilištu Ha Long u Vijetnamu, priopćeno je na Zagrebačkoj burzi.

U priopćenju se navodi da je brod porinut u noćnim satima jer je u to vrijeme vodostaj bio najveći što je jamčilo sigurno porinuće. Porinuti brod građen je pod oznakom trupa HR53-HL06, a nosi ime AP Sveti Vlaho.

Navedeni brod imat će nosivost od 53.414 DWT, dug je 190 metara, širok 32,26 metara, a visok (do glavne palube) 17,50 metara. Pokreće ga glavni stroj MAN B&W, a izgrađen je po projektu Diamond 53 prema kojemu je već sagrađena serija brodova blizanaca u brodogradilištima u Kini i Vijetnamu.

Nakon osam godina u Lencu, golemi dok 11 počeo je zarađivati

http://img212.imageshack.us/img212/8966/dok11.jpg (http://img212.imageshack.us/my.php?image=dok11.jpg)

Veliki dok škvera Viktor Lenac koji zbog svojih gabarita ne stane u zaljev u Martinšćici već „viri" prema pučini, nakon osam godina konačno je počeo zarađivati.

Da bi se dok osposobio za rad, u njegovo uređenje i opremanje uloženi su milijuni eura pa će tako ubrzo na remont primiti i velike tankere, duge 260 metara, a do sada je „odrađivao" manje poslove.

Dok 11 najveći je dok u Jadranu, u brodogradilište je dopremljen iz SAD-a, a posao s kupnjom „jedanaestice" mnogi su povezivali s bankrotom ovog brodogradilišta.

GRADOVI NOVALJA I RAB POTPISALI SPORAZUM S RAPSKOM PLOVIDBOM
Kreće nova brodska linija Lun – Rab
Novi brod Amico treba zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije

http://www.imagesforme.com/images.php/i13530_415132.jpg
Brod Amico plovit će na liniji Rab – Lun

LUN – Gradonačelnici Novalje i Raba, Ivan Dabo i Željko Barčić te direktor tvrtke Rapska plovidba d.d. Dragan Andrić potpisali su Sporazum o održavanju brodske linije Lun – Rab te o nabavci nove brodice. Naime, u organizaciji Rapske plovidbe ta je brodska linija uspostavljena još 1974. godine zbog potreba stanovnika s područja Luna koji je tada pripadao općini Rab pa su zbog raznih obveza svakodnevno morali putovati, a veza je imala status državne linije. Izgubivši taj status od 1. siječnja 2007. godine, linija se održava putem koncesijskog odobrenja koje izdaje Grad Rab. No, zbog nerentabilnosti linija je postala upitna – lani je ukupan prihod iznosio samo 35 tisuća kuna, dok su rashodi bili čak 165 tisuća kuna.
Jedan od razloga značajnog smanjenja broja putnika koji koriste tu liniju, a kojih je tijekom prošle godine bilo 1.447, je i uvođenje katamaranske subvencionirane linije između Novalje i Rijeke. Naime, katamaran koji kreće iz Novalje a pristaje i u Rabu brži je i karta je jeftinija pa se brojni turisti i drugi putnici radije odlučuju za tu varijantu. Kako ipak ne bi došlo do gašenja ove morske linije koja povezuje dva otoka i dvije županije, za održavanje veze uvest će se novi, moderniji i brži brod, a gradovi Novalja i Rab te Rapska plovidba potpisali su Sporazum kojim definiraju financijsku potporu ovom projektu. Sukladno tom Sporazumu Rapskoj plovidbi će, za nabavku brodice i pokriće manjka prihoda u ovoj godini, Grad Novalja dati potporu od 35 tisuća kuna, a Grad Rab 10 tisuća kuna, dok će iduće godine Grad Novalja izdvojiti 70 tisuća, a Grad Rab 15 tisuća kuna za taj projekt.
Novi brod Amico trebao bi zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije.

Gorana BADURINA

Bitka za naftu: Ježić upisao brodove, čeka se odluka Ine


Pomorska bitka za oko pet milijuna dolara vrijedan posao dužobalnog razvoza nafte, koja je počela Ininim pozivnim natječajem prema riječkom “Jadranskom pomorskom servisu” (JPS), dosadašnjem prijevozniku derivata, i novoosnovanom “Dinamarinu”, tvrtki-kćeri “Diokija” Roberta Ježića, dobila je dodatnu dimenziju.

Ježićeva tvrtka je, naime, kupila dva manja tankera, za koje je tijekom srijede već obavljena predbilježba u Upisniku brodova Lučke kapetanije u Rijeci. Brodovi “Kijac” i “Sepen”, koji su nazvani po lokalitetima u blizini naftnog terminala u Omišlju na Krku, stari su između dvije i tri godine i imaju dvostruku oplatu, što im na kontroverznom natječaju daje prednost u odnosu na JPS vlasnika Ante Marasa.

No, dvije akvizicije “Dinamarina” stigle su pod hrvatski stijeg nakon 1. travnja, što je bio rok propisan u Ininom pozivnom nadmetanju i nakon kojeg je Maras pozvao nacionalnu naftnu kompaniju da ispoštuje natječajne uvjete i nastavi dugogodišnju suradnju s JPS-om, koji razvozi naftu i derivate prema Dalmaciji.

^^i trakavica se nastavlja.:cheers:

A pobjednik se unaprijed zna(za koga je štiman natječaj)

Brodosplit: Primopredaja tankera Arctic Flounder

Tip tankera PANAMAX, duljine 228,50 m, širine 32,24 m, visine 20,45 m i nosivosti 74.999 tona, ima takvu klasifikaciju, jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom. Pokreće ga motor MAN-B&W, tip 6S60 MC-C, izgrađen u Brodosplitovoj tvornici diesel motora, od 13560 kw kod 105 okr/min što mu omogućava razvijanje brzine od 16 čvorova.

Nadalje to je brod koji ispunjava propise-PCA (Panama Canal Authority), Institucije panamskog kanala, koji pored određivanja tonaže broda daju i zahtjeve o opremi i uvjetima koje se moraju zadovoljiti za pilota koji zapovijeda prolaskom broda kroz kanal, a odnosi se na kormilarnicu. Njime pilot u svojoj toćno definiranoj poziciji mora imati takovu vidljivost-pogled da nema obstrukcija te da može nesmetano, gotovo u pravcu prijeći sa jedne strane krila mosta na drugu stranu krila mosta.

Na Novogradnji 458 ugrađen je Training Ship Concept, odnosno brodski koncept za obuku, sustav dvostrukih komandi za navigaciju i manipulaciju teretima uz pomoć kojega je olakšana obuka kadetima.

U ime Brodosplita primopredajnu dokumentaciju potpisao je Branimir Kovačić, direktor Sektora prodaje i projektiranja, a u ime naručitelja Rein Amels, direktor tvrtke W-O Shipping. Tom prigodom brod je i kršten imenom ARCTIC FLOUNDER.

Novogradnja 458 treći je brod iz PANAMAX programa od ukupno četiri, koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za ciparskog naručitelja, te druga ovogodišnja primopredaja u Brodosplitu, od ukupno šest planiranih za 2009. godinu.

Svi brodovi koji su do sada izgrađeni i isporučeni ciparskom naručitelju ocijenjeni su vrlo kvalitetnim, sofisticiranim brodovima, stoga se očekuje da će i ARCTIC FLOUNDER potvrditi takve ocjene.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/pokrenut-stecaj-adriatic-cruises.aspx

Žrtva pada turističkog bookinga
Pokrenut stečaj Adriatic Cruisesa

http://www.imagesforme.com/images.php/i13845_416068.jpg
Brod Dalmacija bit ce prodan

RIJEKA – Na Trgovačkom sudu otvoren je stečajni postupak nad tvrtkom Adriatic Cruises d.o.o. za kružna putovanja. Prijedlog za pokretanje stečaja sudu je podnijela uprava tvrtke, a odlukom suda stečajnim upraviteljem suda imenovan je Dušan Crljenko. Tvrtku Adriatic Cruises 2006. godine osnovao je riječki Autotrans, a iste godine od uljanik plovidbe tvrtka je kupila brod za kružna putovanja »Dalmacija«. Stečaj je, prema riječima predsjednika Uprave Adriatic Cruisesa Igora Krmpotića, pokrenut zbog stanja u turizmu uzrokovanim recesijom zbog kojeg je došlo do velikog pada bookinga, osobito na američkom tržištu, s kojeg je dolazila većina putnika na kružnim putovanjima. U stečajnom postupku brod Dalmacija bit će prodan, kako bi se namirila dugovanja i izbjeglo daljnje gomilanje troškova.

– Stečajni postupak započeo je kako smo i planirali. Već smo pokrenuli određene aktivnosti oko prodaje broda, a novcem od njegove prodaje podmirit ćemo dosad nastala dugovanja prema posadi broda, lučkim vlastima i dobavljačima, kratko je pokretanje stečaja komentirao Krmpotić.

Brod »Dalmacija«, izgrađen je 1965. godine, nakon kupnje od Uljanik plovidbe preuređen je za kružna putovanja, a od rujna prošle godine usidren je u riječkoj luci.

M.Gl.

Ponovo oglašena javna dražba bivše Titove jahte za 17. travnja
Slovenci zainteresirani za »Galeb«
Slovenska je tvrtka, neslužbeno se doznaje, ovih dana zatražila dozvolu za obilazak broda

http://www.imagesforme.com/images.php/i13844_416058.jpg

RIJEKA – Nakon više od osam godina koliko trune na mrtvom vezu u Martinšćici, za vrijeme koje se odvijala prava sudska trakavica oko bivše Titove jahte, riječki Trgovački sud zakazao je za ovaj petak, s početkom u 10 sati, javnu dražbu broda »Galeb«. To je treći put da se zakazuje dražba ovoga broda. Posljednja je, podsjetimo, bila zakazana u prosincu 2006. godine, no odvjetnik vlasnika broda Johna Paula Papanicolaua uspio je spriječiti da brod ode na licitaciju radi namirenja pravomoćnih ovršnih presuda kojima bi se riješili dugovi koje ovaj američki Grk ima prema riječkoj agenciji »Adriatica«, dvojici mornara, ali i prema »Viktoru Lencu«, kojemu je sud već priznao gotovo 500 tisuća dolara potraživanja, a još toliko u ovom remontnom brodogradilištu potražuju na račun priveza »Galeba« za razdoblje od posljednjih nekoliko godina.

Kako doznajemo na riječkom Trgovačkom sudu, početna cijena po kojoj će se »Galeb« prodavati ostala je nepromijenjena i iznosi 150 tisuća dolara. S obzirom na to da je Ministarstvo kulture u međuvremenu proglasilo bivšu Titovu jahtu i kulturnim dobrom, to znači da »Galeb« više ne bi smio napuštati teritorijalne vode Republike Hrvatske, osim uz posebna odobrenja i dozvole resornog Ministarstva. Stavljanjem »Galeba« na popis kulturnih dobara pravo prvokupa time su stekli Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i država. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel već se izjasnio da Grad Rijeka želi kupiti bivši Titov brod i pretvoriti ga u muzejsko-turističku atrakciju grada na Rječini.

Na Trgovačkom sudu u Rijeci neslužbeno doznajemo da, osim Grada Rijeke, postoje i druge zainteresirane strane za kupnju »Galeba«. Kao jedna od ozbiljnijih pretendenta pojavila se i jedna slovenska tvrtka koja je ovih dana zatražila i dozvolu za obilazak broda. Svi koji budu htjeli sudjelovati na usmenoj dražbi bivše Titove jahte morat će prethodno uplatiti jamčevinu u iznosu od 27.519 dolara, ali, kako neslužbeno doznajemo, do jučer to još nitko nije učinio.

O. ANTEŠIĆ

Grad Rijeka u popravak broda uložio pola milijuna kuna

Neovisno o licitaciji, a od prve je prošlo skoro dvije godine, Grad Rijeka je poduzeo konkretne korake pa je u prosincu 2007. na prijedlog riječkog Konzervatorskog odjela proglašen privremenim skrbnikom broda koji je bio ozbiljno ugrožen prodorom oborinskih voda u potpalublje. Iz riječkog gradskog proračuna plaćeni su najnužniji popravci da bi se spriječio daljnji prodor vode, i u Gradu Rijeci sada očekuju da im se pola milijuna kuna uloženih sredstava prizna kod prodaje broda.

Can someone post Jadrolinija fleet, I've done this while back, but it would be nice someone else did this here :cheers::cheers::cheers:

Objavljen javni poziv za dodjelu državnih potpora za obnovu putničke i izletničke flote


Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je poziv za javno prikupljanje ponuda za dodjelu četiri milijuna kuna državnih potpora za obnovu putničke i izletničke flote malih brodara.
Potpore se mogu dodijeliti za gradnju trupa i rekonstrukciju putničkih linijskih brodova do 100 bruto tona, izletničkih brodova do 500 bruto tona, jahti za gospodarske namjene i brodica za gospodarske namjene (izuzev ribarskih brodica), školskih brodova te brodica namijenjenih unapređenju, ispitivanju i zaštiti mora u hrvatskim brodogradilištima.

Javni poziv otvoren je do 1. lipnja 2009. godinu, a dokumentaciju koja je besplatna zainteresirani mogu dobiti u lučkim kapetanijama, u sjedištu Ministarstva u Zagrebu te na web stranici Ministarstva www.mmpi.hr .

Državne potpore daju se u visini od: 15% vrijednosti gradnje trupa plovila ili 10% vrijednosti rekonstrukcija plovila.

Program će omogućiti prvenstveno poboljšanje sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša, razvoj malog poduzetništva na obali i otocima, razvoj turizma kroz organizirane jednodnevne izlete i višednevna krstarenja brodovima, jahtama i brodicama kao i očuvanje postojećih školskih brodova.

Od 2005-2008 godine isplaćene su državne potpore u ukupnom iznosu od 12 milijuna kuna za izgradnju ili rekonstrukciju 49 brodova i brodica.

Uskoro novi ugovor »3. maja« i Wärtsila


Početkom svibnja trećemajska tvornica »Motori i dizalice« potpisat će sa švicarskom Wärtsilom novi licencni ugovor za proizvodnju i prodaju ove svjetski poznate marke brodskih motora.

Suradnja traje već više od pedeset godina, a novi licencni ugovor vrijedit će za naredno desetogodišnje razdoblje. Informaciju smo dobili smo od bivšeg direktora »Motori i dizalice« i aktualnog predsjednika Uprave »3. maja« Željka Starčevića koji je tim povodom nedavno boravio u Švicarskoj.

Prema njegovim riječima, Wärtsilä Switzerland kao licencodavac novim će ugovorom riječkoj tvornici brodskih motora bitno proširiti tržište koje je dosad bilo ograničeno samo na Bugarsku, Ukrajinu i Hrvatsku.

A kako onda 3Maj izvozi motore u Koreju iKinu ako imaju ugovore samo za ove tri zemlje:bash:

Brodosplitov "Mari Ugland" među najznačajnijim brodovima 2008.

Autor/izvor: SEEBiz
LONDON - Ugledno britansko udruženje inženjera brodogradnje RINA uvrstilo je u svoj godišnji pregled najznačajnijih brodova izgrađenih u prošloj godini („Significant Ships of 2008“) i tanker „Mari Ugland“ koji je prošle godine izgrađen u Brodosplitu.

Kako ističu u Brodosplitu, riječ je o jednoj od najpopularnijih publikacija brodograđevne industrije, koja izlazi od 1990. i predstavlja 50 najznačajnijih brodova izgrađenih u prethodnoj godini, pri čemu najviše mjesta zauzimaju brodovi od 100 i više metara. Svaki je brod predstavljen detaljnim tehničkim opisom, nacrtima i fotografijama. Tijekom godina „Significant Ships“ je postao nezaobilazan vodič struci u traganju za najinventivnijim i najkvalitetnijim proizvodima brodograđevne industrije.

O BRODU:

m/v “Mari Ugland“ je treći iz serije četiri tankera za švedskog naručitelja Marinvest Shipping AB. Riječ je o brodu posebno dizajniranom za plovidbu i prijevoz naftnih proizvoda u ledenim područjima, klase 1A.

Posebnost serije očituje se u ugradnji inovativnog „Take-me-home“ sistema propulzije pri čemu se, u slučaju nužde pri otkazivanju glavnoga motora, pogon prebacuje na spomenuti pomoćni sistem.

Tip tankera PANAMAX, duljine 228,60 m, širine 32,24 m, visine 20,45 m i nosivosti 75000 brt, ima takvu klasifikaciju, jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom, a pokreće ga motor MAN-B&W, izgrađen u Brodosplitovoj tvornici diesel motora, tip 6S60 MC-C od 13560 kw kod 105 okr/min što mu omogućava razvijanje brzine od 16 čvorova.

http://s.seebiz.eu/files/img/2009/4/17/brodoplit-006.jpg
http://seebiz.eu/UserFiles/08/Image/auto-moto/brodosplit-006.jpg

Royal Institution of Naval Architects (Kraljevsko udruženje inženjera brodogradnje) osnovano je 1860. godine u Londonu, a danas je visoko cijenjena međunarodna profesionalna udruga, čije se članstvo prostire na više od 90 zemalja svijeta. Članovi RINA-e su uključeni u sve aspekte brodograđevne industrije – od dizajna i proizvodnje do eksploatacije brodova, od visokoškolskih ustanova do pomorskih organizacija.

izvor: http://seebiz.eu/hr/tvrtke/brodosplitov-mari-ugland-medu-najznacajnijim-brodovima-2008.,43025.html

Opet otkazana dražba Titova Galeba


RIJEKA – Javna dražba nekadašnjeg Titova broda Galeba danas je po treći put otkazana radi provjere ukupne visine tražbina ovrhovoditelja u tom predmetu, doznaje se danas na Trgovačkom sudu u Rijeci.

Sud je odgodio dražbu jer se podac ovrhovoditelja – dvojice pomoraca i jedne riječke agencije koji su pokrenuli ovrhu – o visini tražbina nisu slagali s podacima koje je utvrdio Sud, pa je ročište uz suglasnost ovrhovoditelja i ovršenika odgođeno, kako bi se podaci konačno utvrdili. Osim pomoraca i agencije, naplatu tražbina traži i Brodogradilište Viktor Lenac i još nekoliko vjerovnika, koji nisu stranke u tom postupku.

Za kupnju Galeba danas nije bilo zainteresiranih kupaca, jer nije uplaćena ni jedna jamčevina, ali su kao ponuditelji nazočili predstavnici Grada Rijeke, koji je zainteresiran za kupnju broda i ima pravo prvokupa bez polaganja jamčevine. Na sudu su danas bili i predstavnici Republike Hrvatske, koji su zatražili odgodu ročišta radi provjere vlasničke strukture broda, što je sutkinja odbila. Naime, po podacima sa Suda, brod Galeb je na dan osamostaljenja Hrvatske bio na njenom području, a tek potom otplovio je na područje Crne Gore, gdje je prodan grčkom brodovlasniku.

Negdašnji Titov Galeb već je osam godina vezan u »Viktoru Lencu«, u kojemu je privremeno konzerviran i saniran. Ministarstvo kulture proglasilo ga je 2006. kulturnim dobrom. Po odluci riječkoga gradskoga Poglavarstva iz 2007. privremeni skrbnik Galeba je Odjel gradske uprave za kulturu, a za popravak je iz gradskih prihoda od spomeničke rente osigurano 500.000 kuna. Za osiguranje naplate troškova osnovano je založno pravo na brodu u korist gradske uprave.

Ministarstvo kulture utvrdilo je 2007. da je brod u vrlo lošem stanju i da može potonuti, pa je upozorilo vlasnika, tvrtku Placid Sea iz Liberije grčkog brodovlasnika Johna Paula Papanicolaua, da spriječi njegovo propadanje. Vlasnik nije reagirao na upozorenje, pa je Ministarstvo predložilo da grad Rijeka imenuje privremena skrbnika, koji će popraviti oštećenja.

Brod Galeb dugačak je 116,7 i visok 8,75 metara, gaz mu je 5,9 metara, a nosivost 1930 tona. Izgrađen je 1938. u brodogradilištu Ansaldo u Genovi kao teretni brod. Potopljen je u Drugom svjetskom ratu, a nakon rata je uređen kao putnički brod za Titove potrebe. Oprema za klimatizaciju, navigaciju i komunikaciju tog nekad luksuznoga putničkog broda djelomice je ili posve uništena i pokradena.

Srbijanske i crnogorske vlasti prodale su Galeb tvrtki Placid Sea i brod je dotegljen u Viktor Lenac. Budući da vlasnik nije podmirio višegodišnje troškove agencije i pomoraca koji su nadzirali brod, na riječkom Trgovačkom sudu pokrenuta je ovrha i prodaja broda, a vlasnik je potom uložio nekoliko prigovora.

Pravo prvokupa imaju Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija i grad Rijeka, a to pravo najprije može ostvariti riječka gradska uprava, koja je najavila mogućnost kupnje »Galeba«, te Županija. »Galeb« je procijenjen na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda utvrđena je svota od 150.000 dolara. (Hina)

^^

PRODAJU NEKADAŠNJEG TITOVOG BRODA NA TRGOVAČKOM SUDU U RIJECI ONEMOGUĆILI VJEROVNICI VLASNIKA JOHNA PAULA PAPANICOLAUA
Pravne smicalice ponovo odgodile dražbu »Galeba«
Da ovrhovoditelji, riječka agencija Adriatica i kap. Željko Matejčić nisu zatražili odgodu, tražeći da se njihova potraživanja popnu na 85 tisuća dolara i 106 tisuća kuna, vrlo je vjerojatno da bi Grad Rijeka jučer postao novi vlasnik »Galeba«

http://www.imagesforme.com/images.php/i13973_416740.jpg
Jučer se kao jedini kupac »Galeba«, po početnoj cijeni od 150 tisuća dolara, pojavio samo pravni opunomoćenik Grada Rijeke

RIJEKA – Sudska dražba bivše Titove jahte »Galeb« koja već osmu godinu trune na vezu u »Viktoru Lencu« ponovo je, po treći put, odgođena i to za 22. svibnja ove godine. Za razliku od prethodne dvije, kada je odvjetnik vlasnika ovog broda, američkoga Grka Jona Paula Papanicolaua uspio spriječiti da se uopće održi, na Trgovačkom sudu jučer se ipak održalo ročište na kojem se kao jedini kupac »Galeba«, po početnoj cijeni od 150 tisuća dolara, pojavio samo pravni opunomoćenik Grada Rijeke.
Da na kraju nisu sami ovrhovoditelji, točnije riječka agencija Adriatica i kap. Željko Matejčić zatražili odgodu, tražeći da se obavi uvid u spis, odnosno da se svoti od 68 tisuća dolara pridoda još jedna pravomoćna ovršna presuda čime se njihova ukupna priznata potraživanja penju na 85 tisuća dolara i 106 tisuća kuna, vrlo je vjerojatno da bi Grad Rijeka jučer postao novi vlasnik bivšeg Titovog broda. Sutkinja Nikolina Mišković odbila je, naime, prethodne prijedloge pravnog zastupnika Papanicolaua, ali i zamjenika županijskog državnog odvjetnika Mate Župića za odgodom ročišta.

Državno kulturno dobro

Reakciju Županijskog državnog odvjetništva prije nekoliko dana iniciralo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje je zatražilo da se preispita vlasništvo nad »Galebom« te da se zaštite interesi hrvatske države nad Titovim brodom kojemu je prije dvije i pol godine dodijeljen i status državnog kulturnog dobra. Ministarstvo smatra, kazao je u svom obrazloženju zamjenik županijskog državnog odvjetnika Župić, da »Galeb« potpada pod odredbe bečkog sporazuma o sukcesiji između zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ. Župić je ustvrdio da je Papanicolau kod kupnje Galeba« 2000. godine morao znati da taj brod nije na legalan način dospio u Crnu Goru. Naime, brod »Galeb« vodio se na flotnoj listi splitske luke »Lora«, odakle ga je JNA prebacila najprije na Vis, a potom 1992. godine u crnogorsku luku Boku Kotorsku.
Osim zahtjeva za utvrđivanjem prava vlasništva nad »Galebom«, Župić je kasnije u izjavi novinarima ustvrdio da zaštita državnih interesa podrazumijeva i pravo prvokupa od strane države. Međutim, sutkinja Mišković ovaj je zahtjev Županijskog državnog odvjetništva odbacila.
Osim predstavnika riječke agencije Adriatica i kap. Matejčića te »Viktora Lenca« kojemu, podsjetimo, Papanicolau po pravomoćnoj ovršnoj presudi duguje oko pola milijuna dolara, a još toliki iznos ovo remontno brodogradilište potražuje na račun priveza broda kroz proteklo razdoblje, na jučerašnjem ročištu »izrodio« se još jedan vjerovnik. Riječ je o tvrtki Tauck Inc. iz SAD-a koja prema Papanicolauovoj tvrtki »Placid Sea« navodno potražuje oko 3,3 milijuna dolara.

Založno pravo Grada

Ovaj novi vjerovnički zahtjev očito je stigao vrlo naglo jer se pravna punomoć jednom riječkom odvjetničkom uredu nije čak ni uspjela prevesti s engleskog na hrvatski, pa su se među okupljenim predstavnicima vjerovnika koji se već godinama povlače po sudovima radi naplate svojih potraživanja mogle čuti glasne sumnje da se radi o još jednoj »smicalici« američkog Grka, odnosno da iza vjerovničkog zahtjeva Tauck Inc. zapravo opet stoji Papanicolau.
Pravni zastupnik Grada Rijeke usprotivio se zahtjevima za odgodu javne dražbe, a sud je podsjetio i na založno pravo koje nad »Galebom« polaže Grad Rijeka na iznos od 498 tisuća kuna. Toliko je, naime, Grad Rijeka lani uložio u nužne popravke i sanaciju prodora oborinskih voda nakon što je, na prijedlog riječkog Konzervatorskog odjela, imenovan privremenim skrbnikom »Galeba«.

Orjana ANTEŠIĆ

Slovenci odustali

Nakon novinskih napisa o tome da je jedna slovenska tvrtka prethodnih dana zatražila dozvolu za razgledavanje »Galeba«, na jučerašnjem ročištu na riječkom Trgovačkom sudu pojavili su se i slovenski izvjestitelji s Kanala A. Premda su iskazali interes, očito je da su Slovenci nakon razgleda »Galeba« odustali jer, kako je izvijestila sutkinja Mišković, nitko nije uplatio traženi iznos jamčevine od 27 tisuća dolara, na koliko je utvrđena »ulaznica« za sudjelovanje na usmenoj dražbi za ovaj bivši Titov brod.

PRIGODNOM SVEČANOŠĆU OTVORENI RADOVI NA GRADNJI NOVOG TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA
Stinica – ostvarenje sna Rabljana i njihovih gostiju
Investicija vrijedna 50-ak milijuna kuna trebala bi biti okončana do početka sljedeće sezone, a od Jadranske magistrale do Stinice bit će izgrađena i nova cestovna infrastruktura

http://www.imagesforme.com/images.php/i13974_416870.jpg
Jučer su uzvanici simbolično doplovili »prvim« stiničkim trajektom

STINICA – Prigodnom svečanošću i u prisustvu pomoćnika ministra mora, prometa i infrastrukture Josipa Borića, župana ličko-senjskog Milana Jurkovića te niza lokalnih političkih čelnika, jučer je u Stinici obilježen početak radova na novom trajektnom pristaništu. Investicija vrijedna 50-ak milijuna kuna trebala bi biti okončana do početka sljedeće sezone, a taj će trenutak, istaknuto je prigodom otvorenja radova, predstavljati ispunjenje sna u prvom redu Rabljana.
– Ovo je uistinu povijesni trenutak, a smatram ga revolucionarnim gotovo isto kao i onaj iz davne 1963. kada je prvi put uvedena stalna linija između otoka Raba i kopna. Nova trajektna luka naprosto je nasušna potreba i nas Rabljana, ali i mnogih naših gostiju koji su u sezoni gubili sate i sate čekajući na suncu svoj brod u Jablancu. Tamošnja luka, moramo to priznati, bila je limitirajući faktor boljeg i bržeg razvoja Raba, s obzirom da u skučenoj jablanačkoj luci nije moguće istovremeno privezati dva trajekta koja su, k tome, manjih kapaciteta, a već za godinu dana sve će to postati prošlost. Prema izračunima otvorenjem pristaništa u Stinici vrijeme čekanja na ukrcaj bit će smanjeno za jednu trećinu, istaknuo je rapski gradonačelnik Željko Barčić podsjetivši kako je prve godine redovite plovidbe te '63. na Rab prevezeno oko 28.000 putnika i 580 vozila, a tijekom prošle taj se broj popeo na preko milijun osoba, 340.000 automobila i oko 20.000 kamiona i autobusa. Nije zaboravio uputiti i riječi hvale Vladi Republike Hrvatske koja u najvećoj mjeri financira izgradnju nove luke, ali i pokude na račun rapske politike koja, rekao je, na gradnji novog pristaništa nije položila ispit. Od 1991. godine, kada se počela planirati, mijenjane su lokacije, prostorni i idejni dokumenti, ali, eto, do danas se dogodilo nije ništa.
I senjski mu kolega Darko Nekić istaknuo je važnost projekta za grad Senj, pod čijom upravom se Stinica i nalazi, ali posebno onaj dio u kojemu će biti izgrađena cestovna infrastruktura, odnosno nova prilazna cesta od Jadranske magistrale do Stinice.
– Riječ je o 2,2 kilometra suvremene prometnice čija će gradnja stajati oko 15 milijuna kuna. Upravo ovih dana pokrećemo postupak javne nabave kako bismo na vrijeme osigurali izvođača radova i njezin dovršetak, najavio je zamjenik predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.
Pomoćnik ministra Kalmete, inače rođeni Rabljanin, Josip Borić, u uvodu svoje besjede naglasio je kako je do sada već uređeno 60-ak jadranskih luka i lučica što, tvrdi on, dokazuje i kvalitetnu skrb države o obalnom dijelu Hrvatske, ali i značajne pomake u kvaliteti života otočana i žitelja priobalja.

Ernest MARINKOVIĆ

Jablanac neće biti zaboravljen

Ova investicija u Stinici jedan je od većih projekata toga tipa i strašno je važna dobra povezanost Raba s kopnom. Što zbog domaćih ljudi i na Rabu i na kopnu, ali, naravno, i zbog brojnih turista koje smo godinama gubili upravo radi skučenosti pristaništa u Jablancu i nemogućnosti dobrog operativnog djelovanja. No, morate znati da nismo zaboravili i Jablanac. Tamošnje pristanište bit će uređeno i služit će kao rezervna luka u slučaju izvanrednih situacija, izreferirao je Borić zaključivši kako poslije stiničke u Ministarstvu mora kreću s gradnjom novih pristaništa u Orebiću, Drvbeniku i Veloj Luci.

Katarski emir ulazi u LNG konzorcij na Krku ili gradi svoj terminal u Pločama?


Katarski emir Sheikh Hamad bin Khalifah al-Thani dolazi u Hrvatsku 22. travnja kad će s predsjednikom Stjepanom Mesićem razmatrati mogućnost ulaska Katara u konzorcij koji gradi LNG terminal na Krku ili gradnja drugog LNG terminala na jugu Hrvatske, piše Večernji list.

Mesić je izjavio da je Katar zemlja „nabijena kapitalom“ i da je dolazak emira prilika za hrvatska poduzeća koje žele raditi u Kataru, poput Konstruktora, da uspostave kontakte, ali i prilika za hrvatsku da postane energetski neovisnija i da otvori nova radna mjesta.

Iako Mesić izrijekom ne spominje Ploče, vjerojatno misli na Luku Ploče kao moguću lokaciju drugog LNG terminala.

Osim Hrvatske emir će u sklopu europske turneje posjetiti i Bjelorusiju, Bugarsku i Portugal no ne i Bosnu i Hercegovinu, koja je također zainteresirana za katarsko ulaganje u opskrbu plinom BiH.

Bogat program proslave visokog jubileja
Kraljevički škver slavi 280. rođendan

U srijedu u planu je otvorenje tematskih izložbi dok se središnja zbivanja očekuju idućeg tjedna

KRALJEVICA – Brodogradilište Kraljevica od 21. do 28. travnja različitim kulturno-zabavnim programima uz nastupe pojedinaca i skupina grada Kraljevice obilježit će 280. obljetnicu postojanja.

Prva dva dana proslave obilježit će otvorenje tematskih izložaba. Tako će u utorak biti otvorena izložba »Povijest brodogradnje u Kraljevici« autora Danijela Jakovčića, uz nastup Hrvatskog glazbenog društva »Zvijezda Danica«, dok će u srijedu u isto vrijeme biti otvorena izložba »Kraljevi mora – tamo gdje sveti spavaju«, akademske slikarice i kiparice Edith Merle i Danijela Frke, biti otvorena u dvorcu Frankopan, a glazbeno će je obogatiti Mirjana Bobuš Cuca. U četvrtak i petak u Brodogradilištu s početkom u 19 sati na rasporedu su predavanja iz povijesti »Počeci Brodogradilišta Kraljevica«, prof. Igora Žica uz nastup KUD-a »Lanterna«, te »Gradnja brodova posebne namjene«, dr. sc. Krste Jurasa, Krunoslava Waltera i Danijela Jakovčića, popraćeno pjesmom Roberta Manestra i Alana Crnkovića. Subotnji koncert HGD-a »Zvijezda Danica« i Radojke Šverko uz klavirsku pratnju prof. Vladimir Babina započinje u 20 sati u Brodogradilištu.

Bogati program proslave je u ponedjeljak, 27. travnja, kada će se održati primanje za umirovljenike Brodogradilišta, dok će u Domu kulture i sporta biti postavljena izložba likovnih i literalnih radova Dječjeg vrtića »Orepčići« i Osnovne škole »Kraljevica« s temom 280 godina brodogradnje u Kraljevici. U Brodogradilištu u 18 sati Vladimir Konjević i Franjo Butorac prezentirat će monografiju »Brodogradilište Kraljevica 1729.-2009.« koja će tada, uz nastup klape »Sklad« iz Bakra, s plaketama biti podijeljena sadašnjim, a u jutarnjem programu i umirovljenim radnicima Brodogradilišta.

Siniša PUCIĆ

Naša san ovaj stari plan razvoja splitske Sjeverne luke:
http://i40.************/2d6r2wh.jpg

Kao šta se zna, samo je ovaj istočni dio sagrađen. Nadam se da će jednog dana dovršit i dio koji se naslanja na škver. Posebno sada kada najavljuju gradnju kontejnerskog temrinala. :cheers:

Hočeš da vam mi iz Ri pošaljemo jedan terminal,ionako debelo kasnimo s izgradnjom obadva :lol::lol:

i mi cemo jednog dana imati posteni kontejnerski terminal :D:cheers:

I to tri i onaj na Krku(kako je lijepo maštati):)

pa to i nije tako neostvariv projekt. promet luke bi lako mogao prerasti dva buduca terminala i jedino logicno rjesenje za sirenje je sjever krka (ili bakar, ali tamo ce se tesko dopeljati zeljeznica)
no onda to povlaci za sobom bolju povezanost krka s kopnom. tj izgradnju novog zeljeznickog/cestovnog mosta, sto vec je pomalo nerealno :nuts:

Pa već postoji željeznica u Bakru

Pa već postoji željeznica u Bakru

na platou koksare :?

to je mozda neka servisna pruga iz hepa ili ine... cisto sumnjam da bi se to moglo dic na razinu kukuljanova, barerm ne bez ozbiljnih financijskih ulaganja

Pa dobro ima na UUrinju a to se lako produži uz obalu,kakav mali tunelčić i riješeno

na platou koksare :?

to je mozda neka servisna pruga iz hepa ili ine... cisto sumnjam da bi se to moglo dic na razinu kukuljanova, barerm ne bez ozbiljnih financijskih ulaganja

Ubiti kako se iz luke u Bakru izvlače gomile vagona pune rudače nego željeznicom,skroz okolo Bakra,pa na Kuzam i Škrljevo

Pa dobro ima na UUrinju a to se lako produži uz obalu,kakav mali tunelčić i riješeno

:D

kako da ne... i do kuda? ta bi se pruga trebala spojiti negdje u dragi ili tako nesto, a nigdje nema mjesta za to...
eventualno ruknut tunel od kojih 3-4 km iz kostrene do kuzma :D

Ubiti kako se iz luke u Bakru izvlače gomile vagona pune rudače nego željeznicom,skroz okolo Bakra,pa na Kuzam i Škrljevo

brodom :?

edit: da ima pruga koja ide oko bakra pa tunelima prema kuzmu :nuts:

brodom :?

Ne,to je doživljaj vidjeti kako se puna kompozicija diže prema škrljevu,trebaju ti čepići za uši,kao da avion polječe

:D

kako da ne... i do kuda? ta bi se pruga trebala spojiti negdje u dragi ili tako nesto, a nigdje nema mjesta za to...
eventualno ruknut tunel od kojih 3-4 km iz kostrene do kuzma :D

A i biti će nešto tako,kada naprave nizinsk prugu govorilo se da bi na Kostreni bio ranžirni kolodvor

Ne,to je doživljaj vidjeti kako se puna kompozicija diže prema škrljevu,trebaju ti čepići za uši,kao da avion polječe

mogu mislit :nuts:

Naša san ovaj stari plan razvoja splitske Sjeverne luke:

Kao šta se zna, samo je ovaj istočni dio sagrađen. Nadam se da će jednog dana dovršit i dio koji se naslanja na škver. Posebno sada kada najavljuju gradnju kontejnerskog temrinala. :cheers:

Split nema perspektive kao teretna luka. Cijela županija 400 000 stanovnika - premalo za ozbiljniji promet. Za unutrašnjost Rijeka i Ploče su bolje luke.
Zadar i Šibenik imaju svoje luke.
A i luka je preplitka za moderne brodove. Očekujem da u budučnosti će biti određen promet manjih brodova i mutlifunkcionalni terminal. Teško je s tako malim prometom očekivati specializaciju terminala.
Ali očekujem sve više cruisera, e zato bi Sjevernu luku trebalo srediti. Nadam se da će za koju godinu i pred Splitom biti 2-3 velika cruisera istovremeno!

Split nema perspektive kao teretna luka. Cijela županija 400 000 stanovnika - premalo za ozbiljniji promet. Za unutrašnjost Rijeka i Ploče su bolje luke.
Zadar i Šibenik imaju svoje luke.
A i luka je preplitka za moderne brodove. Očekujem da u budučnosti će biti određen promet manjih brodova i mutlifunkcionalni terminal. Teško je s tako malim prometom očekivati specializaciju terminala.
Ali očekujem sve više cruisera, e zato bi Sjevernu luku trebalo srediti. Nadam se da će za koju godinu i pred Splitom biti 2-3 velika cruisera istovremeno!

T o da cruizeri su budućnost Splita

Jadrolinija prošlu godinu završila u plusu


RIJEKA – Nacionalni brodar, Jadrolinija, prošlu je godinu završio s neto dobiti od 199.000 kuna, stoji u izvješću o poslovanju objavljenom na Jadrolinijnim internet stranicama. Tako je Jadrolinija, unatoč znatnim gubicima zabilježenim u prva tri kvartala 2008. prošlu godinu ipak završila u laganom financijskom plusu. Ukupni prihodi Jadrolinije u prošloj godini, prema podacima iz izvješća, iznosili su 980,5 milijuna kuna, što je 14,8 posto više nego 2007. godine. Pritom su poslovni prihodi rasli za 8,5 posto i iznosili su nešto više od 889 milijuna kuna, od čega su prihodi od prodaje iznosili 526,3 milijuna kuna, što je pet posto više nego godinu ranije. Ostali prihodi povećani su u 2008. za 14,2 posto, na 362,9 milijuna kuna. Istovremeno su i ukupni rashodi povećani za 15,2 posto te su iznosili 979,6 milijuna kuna, pri čemu su poslovni rashodi iznosili 973,2 milijuna, što je 13,3 posto više nego u 2007. godini. Prema podacima objavljenim na internetskim stranicama Jadrolinija je prošle godine prevezla 9,4 milijuna putnika i 2,42 milijuna vozila.

M. Gl.

Započela proslava 280. rođendana Brodogradilišta Kraljevica
Najstariji hrvatski i svjetski škver

KRALJEVICA – Otvorenjem izložbe »Povijest brodogradnje u Kraljevici« autora Danijela Jakovčića, Brodogradilište Kraljevica započelo je s tjednom proslavom 280. godišnjice postojanja, jubileja koji će u tjedan dana obuhvatiti prisjećanje na minule epohe, važnije događaje, brodove i ljude koji su ovdje ostavili dubok trag.

Dio te bogate prošlosti najstarijeg hrvatskog i svjetskog brodogradilišta koje posluje u kontinuitetu gotovo tri stoljeća, mogao se premijerno razgledati kroz obilati postav izložbe u novouređenoj Konferencijskoj sali Brodogradilišta gdje će trajno svjedočiti sadašnjim i budućim naraštajima o djelovanju ovog industrijskog giganta. Autor je uz zalaganje, znanje i iskustvo suradnika izložio brojne slike, fotografije i makete sagrađenih brodova, stari alat i pribor za tehničko crtanje, te dokumentacija Brodogradilišta,

– Nalazimo se u muzeju hrvatske industrije i brodogradnje, kako bi mogli prezentirati samo dio povijesne baštine onoga što je škver bio, odgojivši vrsne brodograditelje, othranivši mnogobrojne obitelji u Kraljevici i šire, te sagradivši brodove koji sve do danas diljem svijeta pronose glas o vrijednim ljudima ovoga Brodogradilišta, koji žive uz njega. Naš cilj je oteti zaboravu časnu povijest škvera koju su stvarali naši preci, rekao je na otvaranju izložbe direktor kraljevičkog škvera Irvin Badurina pozdravivši goste, osobito sadašnje i umirovljene brodograditelje.

Prigodnu riječ uputio je i autor Danijel Jakovčić, i sam djelatnik Brodogradilišta, istaknuvši suradnju povjesničara Berislava Valušeka i bliskih suradnika u škveru koji su marljivo prikupljali sve sačuvane eksponate, koji, kako ističe, imaju svoju povijesnu, likovnu, čak i glazbenu dokumentarističku vrijednost. Tako je izdvojio potvrdu cara Karla VI. iz 19. siječnja 1729. kojom započinje povijest kraljevičkog škvera, zatim umjetničke slike i fotografije s početka 20. stoljeća nekih od najznačajnijih brodova, kako ratnih parobroda tako i brodova ratne mornarice, po čemu je Brodogradilište u svijetu bilo prepoznatljivo i cijenjeno. Glazbenim nastupom otvorenje izložbe uveličao je HGD »Zvijezda Danica«, jedno od imena u kulturno-zabavnom programu, koje će narednih dana pratiti otvorenje još jedne izložbe, povijesna predavanja, predstavljanje monografije Brodogradilišta, sve do centralne proslave ovog značajnog jubileja, predviđene za idući utorak.

S. PUCIĆ

Luksuzna megajahta Avangard porinuta u tišini i bez šampanjca

http://img407.imageshack.us/img407/3757/jahtathumbnail.jpg (http://img407.imageshack.us/my.php?image=jahtathumbnail.jpg)


Luksuzna megajahta “Avangard” dugačka 50 metara konačno je u pulskom brodogradilištu Avangard Shipyards u potpunoj tišini i bez šampanjca porinuta u more.

Riječ je o megajahti koju je prije tri godine za ruskog naručitelja počela graditi tvrtka Heli Yachts, koja je upravo zbog njezine gradnje zapala i u financijske teškoće, pa je vlasnik Heli Yachtsa Stefan Stangl u travnju prošle godine prodao brodogradilište švicarskoj investicijskoj tvrtki Alcor iza koje stoji ruski kapital.

Zapravo je brodogradilište prodano naručitelju jahte, odnosno ruskom biznismenu, poznatom bankaru i najvećem proizvođaču slada za pivo u Rusiji Kirillu Minovalovu. Minovalov je danas predsjednik Nadzornog odbora Avangard Shipyardsa, dok je na čelu tvrtke kao predsjednik Uprave Vladimir Dzangirov.

Luksuznu megajahtu “Avangard” dizajnirao je svjetski poznati Mulder Desing, a jahta ima i heliodrom. Tijekom ugovaranja gradnje megajahte s Kirillom Minovalovim posao je bio procijenjen na 24 milijuna eura.

Koliko sada jahta zaista i košta, ostaje tajna, kao što je tajna ostala i cijena za koju je Heli Yachts prodan investicijskoj tvrtki Alcor odnosno Kirillu Minovalovu. “Avangard”, iako u moru, još nije u potpunosti dovršen, pa će još neko vrijeme ova ljepotica ostati u Puli.

Brodotrogir: odgođeno porinuće, kooperantima otkaz

Recesija se duboko odrazila na poslovanje trogirskog brodogradilišta pa su nelikvidnost, otežano dobivanje kredita i općenito financijska kriza trenutačno najveći problemi škvera, koji bi se mogli riješiti jedino privatizacijom.

Tvrdi to Slavko Bilota, povjerenik Sindikata metalaca u Brodotrogiru, a odnedavno i regionalni povjerenik toga sindikata za Dalmaciju. S obzirom na to da nema nikakvih detaljnih informacija o tome kada će se raspisati natječaj za privatizaciju, podsjetio je kako je glavni povjerenik njegova sindikata Vedran Dragičević zatražio sastanak s ministrom Polančecom kako bi se došlo do točne informacije u kojoj je ona fazi.

Spomenuti problemi trogirskog škvera bili su središnja tema razgovora na sastanku što ga je Bilota dogovorio s predsjednikom Uprave Mateom Tramontanom.

U razgovoru je postavljeno pitanje osiguranja novca za isplatu plaća radnicima, zbog čega još nije ni donesena odluka o njihovu usklađenju s porastom životnih troškova u prošloj godini, a što je definirano u kolektivnom ugovoru. Zbog kašnjenja glavnog motora iz pulskog Uljanika i još nekih materijala koje škver nije bio u mogućnosti platiti, za mjesec dana odgođeno je porinuće tankera s velikog navoza.

Kako bi se u međuvremenu, kaže Bilota, uštedjelo na troškovima poslovanja, ukinuti su prekovremeni rad te rad nedjeljom i praznikom. Kooperantski radnici poslani su kućama, a zamijenili su ih radnici škvera.

Povjerenik SMH-a u Brodotrogiru izračunao je kako bi se uvođenjem ove recesijske mjere, koja će, kaže, trajati dok se ne osigura novac za nabavu materijala i počne posao, moglo uštedjeti i do nekoliko milijuna kuna. Istaknuo je kako odgodom porinuća nije doveden u pitanje rok isporuke tankera.

Čak je, kaže, bolje da se brod kasnije porine i da ga se maksimalno opremi na navozu. S obzirom na informacije što ih je dobio od direktora Matea Tramontane, ustvrdio je kako je Uprava Brodotrogira u pregovorima s poslovnom bankom preko koje bi škver trebao dobiti jedan kredit i olakšati daljnje financiranje proizvodnje i plaća radnicima.

U razgovoru je bilo riječi i o kašnjenju radnika na posao zbog radova na ekoprojektu koji se obavljaju na čiovskoj rivi. Naime, zbog minute kašnjenja radnicima se odbijalo pola sata. Zaključeno je da će oni koji zakasne morati nakon radnog vremena ostati dulje na poslu onoliko koliko su zakasnili, kako bi nadoknadili obveznih osam radnih sati.

Izabrani izvođači radova za gradnju Nove luke Zadar u Gaženici

http://img528.imageshack.us/img528/592/lukagazenica.jpg (http://img528.imageshack.us/my.php?image=lukagazenica.jpg)


Prvu fazu izgradnje Nove luke Zadar u Gaženici izvodit će konzorcij sastavljen od njemačkih tvrtki Strabag AG i Josef Moebius iz Hamburga. Njihova ponuda bila je najpovoljnija na

međunarodnom natječaju Lučke uprave Zadar, a vrijednost ugovora iznosi 43,4 milijuna eura.

Početak radova, koji uključuju zemljane radove i izgradnju sekundarnog lukobrana, najavljeni su za početak svibnja, neposredno prije lokalnih izbora, i trajat će godinu dana.

Ravnatelj Lučke uprave Zadar Ivica Burić nije nam mogao precizno reći koliku će vrijednost poslova njemački konzorcij prepustiti podizvođačima, ali smatra da to ne bi trebalo biti više od 50 posto vrijednosti ugovorena posla.

- Građevinsku dozvolu za prvu fazu radova izdalo nam je Ministarstvo graditeljstva u Zagrebu, a za izvođenje druge i treće faze radova očekujemo još sedam do osam dozvola. U ovom trenutku na terenu se već formira gradilište - kazao je ravnatelj Burić dodajući kako će nasipanje gotovo 20 hektara mora, na kojem će niknuti cijela Nova luka Zadar, potrajati do svibnja 2010., dok će izgradnja 270 metara dugog sekundarnog lukobrana započeti na jesen, završetkom ovogodišnje turističke sezone.

Samo za nasipanje mora njemačkom će konzorciju trebati 1,8 milijuna kubika materijala koji namjeravaju osigurati isključivo iz legalnih kamenoloma sa širega zadarskog područja.

- Uskoro namjeravamo raspisati i natječaje za izvođače druge i treće faze. Druga faza uključuje izgradnju obalnog i zaobalnog dijela luke s potrebnom infrastrukturom, gatovima, cestama i instalacijama, a treća izgradnju zgrade lučkog terminala.

Natječaj za drugu fazu radova trebao bi biti završen do konca ove, a za treću fazu do sredine 2010. godine. Projektnu dokumentaciju za Gaženicu, vrijednu 39 milijuna kuna, izrađuju Institut IGH iz Splita i Marinaprojekt iz Zadra i, prema Burićevim riječima, nalazi se u “završnoj fazi”.

Posao nadzora nad izgradnjom Nove luke Zadar dobio je Institut IGH iz Zagreba za 1,75 milijuna eura, dok je za posao tehničkog savjetnika, također na međunarodnom natječaju, izabrana francuska konzultantska tvrtka Egis BCEOM International s ponudom od 2,65 milijuna eura. Zajedno s prvom fazom radova, vrijednost dosad ugovorenih poslova za Gaženicu iznosi 47,8 milijuna eura. Ukupna investicija Nove luke Zadar inače je teška 236 milijuna eura.

Izabrani izvođači radova za gradnju Nove luke Zadar u Gaženici
.

Mislim da bi Zadrani trebali otvoriti posebnu dretvu za Luku Gaženica na "Projekti i razvoj" kada krenu radovi.

Radi se ipak o velikom i značajnom projektu za cijelu Državu.

U prva četiri mjeseca na Jadranu 10 posto više čarteraša

Nautičari ne osjećaju financijsku krizu. Do sredine travnja u Hrvatskoj je zabilježen veći broj čarterskih gostiju, veći broj stranih jahti te veći broj čarterskih tvrtki i broja plovila koje se iznajmljuju nego lani.

Posljednjih godina Hrvatska bilježi sve veći broj čarterskih gostiju u segmentu nautičkog turizma. U vrijeme globalne financijske krize, kada svi segmenti svjetskoga gospodarstva trpe određene štete, posebno ohrabruje podatak da je od početka ove godine do 14. travnja broj prijavljenih gostiju u čarteru na Jadranu veći za gotovo 10 posto nego u istom razdoblju lani. Istina, nije riječ o spektakularnom povećanju, no u ovo vrijeme povećanje broj čarteraša svakako daje dobre naznake za predstojeću turističku sezonu, kako u čarteru, tako i u cjelokupnom hrvatskom turizmu.

Ove je godine, dakle, do sredine travnja u čarteru zabilježeno ukupno gotovo 8700 gostiju iz 45 država i Hrvatske, dok je lani u istom razdoblju bilo 7944 takvih gostiju iz približno istog ukupnog broja država.

Ove je godine najviše gostiju bilo iz Austrije (2241), a nakon njih slijede domaći gosti (1651). Lani su u tom razdoblju najbrojniji bili Hrvati (1763), a tek su onda slijedili Austrijanci (1757).

Iza domaćih gostiju po brojnosti u čarteru ove godine slijede Nijemci (1181), Slovenci (1074), Česi (662), Mađari (598), Francuzi (374) te Talijani (128).

Ove je godine, dakle, do sada zabilježen nešto značajniji broj gostiju iz Austrije i Njemačke, a manji je broj gostiju iz Slovenije.

Svakako treba spomenuti i broj stranih jahti u Hrvatskoj kojih je do sredine travnja ove godine bilo za gotovo 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Lani je bilo prijavljeno 814 stranih jahti, a ove godine 969 stranih jahti.

Ove godine do sredine travnja registrirane su ukupno 1154 čarterske tvrtke s ukupno 3771 plovilom. Primjerice, lani je do istog razdoblja bilo registrirano 967 čarterskih tvrtki s 3449 plovila.

Kako ističu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, broj čarterskih tvrtki se konstantno povećava, no dvjestotinjak tvrtki je neaktivno, budući da, primjerice, lani nisu imale nijednog prijavljenoga gosta u čarteru.

Čarterske tvrtke zasad iskazuju zadovoljstvo, jer je dosadašnji dio godine pokazao i više nego dobre rezultate, s obzirom na globalnu krizu.

Hrvatska i dalje zahtijeva privatizaciju po posebnom modelu
Argumenti pred Europskom unijom su na strani Uljanika
Smatram da su legitimni zahtjevi koji dolaze iz Uljanika snažna pregovaračka platforma za hrvatsku Vladu. Trebaju ih zatražiti kao razumnu osnovu odluke o privatizaciji, a ne kao posebnu privilegiju ili izuzeće, smatra ekonomski analitičar Mladen Vedriš

http://www.imagesforme.com/images.php/i14438_tmp1300.jpg

PULA - Unatoč suprotnim zahtjevima iz Europske komisije, izgleda da Hrvatska ipak ne odustaje od zahtjeva za privatizacijom Uljanika po posebnom modelu. Barem su takve stavove posljednjih dana izrekli premijer Ivo Sanader i državni tajnik Leo Begović, pregovarač s Europskom komisijom. Time su ujedno i odgovorili na oštre stavove Uljanikovih sindikata koji su priprijetili štrajkom i izlaskom na ulice odustane li se od dogovorenog plana privatizacije.

Nije predizborni trik

- Vlada neće dopustiti da se s Europskom komisijom u ovo vrijeme krize pregovara o privatizaciji tog brodogradilišta po modelu koji odudara od ranije dogovorenog. Možda smo tako mogli pregovarati prije godinu dana, ali sada su uvjeti bitno drugačiji, izjavio je premijer Sanader prije petnaestak dana.

Premda svjesni da se u predizborno vrijeme obećava više, sindikalisti su ipak mirniji nakon razgovora s državnim tajnikom Begovićem. Prije puta u Bruxelles on je još jednom propitao stavove Uljanikovih sindikata i uvjerio se da nema odstupanja. Ujedno im je poručio da ne odustaje od privatizacije po posebnom modelu.

- Uvjeravali su nas da će i dalje zastupati dogovorene stavove, rekao je Đino Šverko, glavni povjerenik metalaca u Uljaniku. »Ohrabruje nas što Uljanik posluje s dobitkom i to je glavni argument. Mislim da za nas nema straha«, optimističan je on. Smeta ga što sada u predizborno vrijeme svi postaju eksperti za brodogradnju i spominju Uljanik u svojim predizbornim nastupima.

Rajko Kutlača, glavni povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera u Uljaniku, potvrđuje da su dobili obećanja o privatizaciji po posebnom modelu, ali ne znaju hoće li biti nekih izmjena u njemu.

Unatoč izborima, Begović najavljuje raspisivanje natječaja za prodaju brodogradilišta već tijekom svibnja, a dovršetak cijelog procesa do 30. rujna.

Nedostaju nove tehnologije

Privatizaciju brodogradnje komentirao je i ekonomski analitičar dr. Mladen Vedriš.

- Kad je riječ o ostaloj brodogradnji, osim Uljanika, očito je da zadnja dva desetljeća nedostaju nove tehnologije, svježi kapital i pristup tržištu. Dolaskom strateškog partnera taj se deficit može u znatnoj mjeri jednokratno nadoknaditi, jer ako to ne napravite pojest će vas konkurencija, veli Vedriš. »U slučaju Uljanika ne postoje takvi razlozi. On dobro posluje, s primjerenom tehnologijom. Smatram da su legitimni zahtjevi koji dolaze iz Uljanika snažna pregovaračka platforma za hrvatsku Vladu. Trebaju ih zatražiti kao razumnu osnovu odluke o privatizaciji, a ne kao posebnu privilegiju ili izuzeće«, smatra on.

Podsjetimo, ostala će se brodogradilišta na natječaju ponuditi za jednu kunu, uz obavezu dokapitalizacije i preuzimanja dijela kreditnih obveza. Za razliku od njih, četvrtina Uljanikovih dionica ponudila bi se putem javnog natječaja, 25 posto išlo bi radnicima, a ostatak u javnoj ponudi. Uvjet je da jedan vlasnik ne stekne pretežno vlasništvo, da se ne bi promijenila djelatnost te za očuvanje radnih mjesta.

Brodogradnja je okosnica industrije u Hrvatskoj, ne postoji slična grana koja pokreće cijeli ciklus proizvodnje. Za iduće dvije godine ugovoreni su poslovi vrijedni 3,5 milijardi dolara. Direktno s brodogradnjom posluje 560 poduzeća, koja su u 2007. godini fakturirala 3,5 milijardi kuna.

Uljanik trenutno ima 11 ugovorenih brodova vrijednosti 1,4 milijarde dolara. Prošle je godine ostvario dobit od 40 milijuna kuna i posluje bez subvencija države već više godina. U ovom pulskom brodogradilištu radi 4.500 uljanikovaca i kooperanata te još tisuću radnika u maloj privredi izvan Uljanika.

Jasna ORLIĆ

Nijema Uprava Uljanika

Upravi pulskog brodogradilišta uputili smo nekoliko pitanja u vezi s aktualnom situacijom:

- Očekujete li da će hrvatska strana u Bruxellesu ustrajati na uvjetima u privatizaciji Uljanika, dogovorenim s Upravom i sindikatima?

- Što za brodogradilište znači privatizacija u vrijeme recesije?

- Koliko ovog časa Uljanik ima ugovorenih brodova i je li to u skladu s vašim očekivanjima?

No, kao i mnogo puta do sada, odgovori iz Uprave nisu stigli.

Županija i Grad Pula žele suvlasništvo

Župan Istarske županije Ivan Jakovčić i gradonačelnik Pule Boris Miletić u više su navrata izrekli tvrdnju da bi Županija i Grad trebali participirati u vlasničkoj strukturi pulskog škvera. Tako je Jakovčić na zadnjem zasjedanju Skupštine rekao da privatizacije Uljanika ne bi smjelo biti bez razgovora s predstavnicima sindikata, Uprave i Županije. Rekao je i da će, »ako bude pameti u EU-u i Vladi«, Uljanik biti privatiziran na način da Vlada i dalje ostane u suvlasništvu, a manji bi dio u vlasničkoj strukturi trebao biti rezerviran i za Grad Pulu i Županiju. Miletiću je neprihvatljivo da se njih ništa ne pita, dok se u isto vrijeme o tome vode rasprave u Zagrebu i Bruxellesu.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nema komentara

Na upit da komentira uvjete Europske komisije Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, na čijem je čelu Olgica Spevec, odgovara sljedeće:

- Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne vodi pregovore s EU-om pa se stoga za sva pitanja u vezi s tijekom pregovora i eventualnim zahtjevima Europske komisije u pogledu privatizacije hrvatskih brodogradilišta izvolite obratiti Uredu glavnog pregovarača ili nadležnom ministarstvu.

‘Zbog Ine ćemo ostati bez kruha’

RIJEKA - Radnici riječkog Jadranskog pomorskog servisa okupili su se u četvrtak u putničkoj luci na prosvjednom skupu uz logistiku dijela flote JPS-ovih tegljača.

Točno u podne oglasile su se brodske sirene, a sami pomorci poručili su da će njihove obitelji uskoro gladovati jer je JPS, pod čudnim okolnostima, izgubio posao s Inom koji je bio i njihov osnovni posao.

Zamjena tvrtki

Naime, 60 pomoraca i 20 ljudi iz administracije činili su posade i logistiku četiriju tankera, isključivo angažirana za posao dužobalnog razvoza nafte za Inu.

Svi oni sada bi mogli ostati bez radnog mjesta, što im je, neslužbeno, i najavljeno. JPS je, kažu radnici, nakon 12 godina uspješnog odrađivanja posla dužobalnog razvoza nafte za Inu u tom biznisu zamijenila tvrtka Dinamarine, osnovana prije samo 20-ak dana, a radi se o tvrtki u vlasništvu Diokija koji je vlasništvo Roberta Ježića.

- Ta je tvrtka posao dobila u trenutku kada nije imala ni brodove, ni zaposlenike, a kamoli iskustvo - rekao Krešimir Bosanac uime Radničkog vijeća JPS-a koje je i iniciralo današnji prosvjed.

Na poziv prosvjednika odazvao se i tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro, koji je poručio da SPH pozdravlja dolazak novih brodara, no uz uvjet da se to događa na prihvatljiv način, a ne da ljudi ostaju bez posla. - Ina je ovdje odigrala lošu ulogu, način na koji je raspisan natječaj i način na koji je prihvaćen novi brodar treba preispitati.

Prekid prodaje goriva

Tražimo da se objave činjenice zašto se sve ovo dogodilo jer, prema informacijama koje su nama dostupne, natječaj nije napravljen tranparentno - kaže Brazzoduro.
Inače, pomorci JPS-a upozorili su i na drugi problem, prekid prodaje goriva brodovima u riječkoj luci, za što također izravno optužuju Inu. Premda JPS jedini ima koncesiju za davanje “bunkera” brodovima, Ina ih ne želi angažirati, a nije osigurala zamjensko rješenje, što je izravni udarac riječkoj luci i cijelom pomorskom pravcu. Sva četiri tankera Jadranskog pomorskog servisa postala su mrtvi kapital kompanije.

Vlasnik JPS-a Ante Maras nije se pridružio pomorcima, on, navodno, još pokušava izboriti kompromis s Inom i Ježićem te sačuvati bar dio posla koji je donosio gotovo polovicu ukupnih godišnjih prihoda njegovoj tvrtki.

Tržišna konkurencija

Gradonačelnik Vojko Obersnel, kojeg su u svojem proglasu pomorci pozvali da spriječi uništenje tvrtke koja je 50 godina dio riječkog pomorstva, kaže kako je pravo Ine da u tržišnoj konkurenciji odabere prijevoznika, no dodaje da mu nije drago što će pomorci JPS-a ostati bez posla.

- Volio bih da se riječki poduzetnici kao odgovorni poslodavci dogovore, a ne da do te mjere budu konkurenti da se dovodi u pitanje opstanak jedne brodarske tvrtke - kaže Obersnel.

ZAPOSLENICI JADRANSKOG POMORSKOG SERVISA JUČER PROSVJEDOVALI U RIJEČKOJ LUCI ZBOG STRAHA OD GUBITKA RADNIH MJESTA
JPS i Dinamarin postigli dogovor o zbrinjavanju pomoraca
Ante Maras i Robert Ježić dogovorili su na jučerašnjem sastanku u Zagrebu suradnju, vodeći prije svega računa o pomorcima čija su radna mjesta osigurana u JPS-u i Dinamarinu

RIJEKA – Na jučerašnjem sastanku u Zagrebu koji je bio kruna višednevnih kontakata Ante Marasa i Roberta Ježića, dogovorena je zajednička suradnja. Vodilo se prije svega računa o pomorcima čija su radna mjesta osigurana u JPS-u i Dinamarinu, pa to jučerašnji prosvjed čini potpuno besmislenim. Postignut je dogovor da JPS zadržava remorkerski biznis i svojom infrastrukturom (privez i odvoz), dugoročno osigurava flotu Dinamarina, a Dinamarin se pritom obvezuje da će u svom razvoju surađivati na ispunjenju svih dogovorenih ciljeva, kratko nam je prokomentirano iz Dinamarina.
Nakon što su iz Ine obaviješteni da je posao na dužobalnom prijevozu naftnih derivata dobila tvrtka Dinamarin, pedesetak radnika i pomoraca Jadranskog pomorskog servisa okupilo se jučer na riječkoj Rivi Boduli na prosvjedu na kojem su iskazali svoje nezadovoljstvo i strah za radna mjesta s obzirom da JPS-ovi tankeri, prenijeli su pomorci, već dvadeset dana stoje vezani. Prosvjedni skup pomoraca popraćen je sirenama s JPS-ovih remorkera »Venus«, »Mak« i »Rijavec«.
Prema riječima zapovjednika i zamjenika predsjednika Radničkog vijeća u JPS-u Krešimira Bosanca i njegovog kolege Marijana Mustaća, postoji opravdana bojazan da bi bez posla moglo ostati između 80 i 90 ljudi. Mustać i Bosanac posebno su istakli kako su JPS-ovi tankeri u proteklih dvanaest godina obavili više od 8.000 putovanja za potrebe Ine, bez ijednog incidenta.
– Danas kada se sa svih strana poručuje da se sačuvaju radna mjesta, kada dolazi do pada prometa, dupliraju se kapaciteti brodova i uništava tvrtka i naša egzistencija. Nije plaćeno ni ono što smo prevezli u siječnju. Kako ćemo dobiti plaću, zapitali su se pred okupljenim novinarima. Pomorci JPS-a upozorili su da već dvadeset dana Ina ne prodaje gorivo brodarima u riječkoj luci jer, prema njihovim tvrdnjama, nemaju ga čime dostaviti, a JPS se ne poziva za prijevoz.
Zaposlenici i pomorci JPS-a zatražili su jučer od odgovornih u Ini, te resornih Ministarstava mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva rada i socijalne skrbi te pravosudnih organa da im pomognu i preispitaju pravilnost Ininog natječaja o dužobalnom prijevozu naftnih derivata. JPS-ovim pomorcima na jučerašnjem se skupu pridružio i tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro.

O. ANTEŠIĆ, N. HLAČA

Maras: Bez komentara

Jučer smo pokušali doći do komentara vlasnika JPS-a Ante Marasa na održani prosvjed njegovih radnika. U kraćem telefonskom razgovoru jučer poslijepodne Maras je samo rekao kako se trenutno nalazi izvan Hrvatske (što nije točno jer se u Zagrebu sastao s Robertom Ježićem), te da ne može komentirati dok ne dobije izvješće o održanom prosvjedu.

Hlača: Opskrba gorivom uredna

Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka Bojana Hlače JPS je prije desetak dana izvjestio agente, a posredno i Lučku upravu, kako neće biti u mogućnosti isporučivati gorivo brodovima na sidrištu s obzirom da nisu dobili posao dužobalnog prijevoza naftnih derivata s Inom.
– No, to ne znači da brodovi u riječkoj luci ne mogu dobiti gorivo jer mi na lučkom području Rijeke imamo četiri koncesionara koji opskrbljuju gorivom brodove. Od toga, tri koncesionara obavljaju tu uslugu s obale, auto-cisternama, a jedan, u ovom konkretnom slučaju JPS, to obavlja na sidrištu, objasnio je Hlača te dodao kako se opskrba brodova gorivom koji dolaze u riječku luku kroz cijelo ovo vrijeme uredno obavlja s obale.
– Odnos između Ine i JPS-a nema direktne veze s koncesijom, kazao je Bojan Hlača.

jubilej kraljevičkog škvera: NAJSTARIJE HRVATSKO BRODOGRADILIŠTE SLAVI 280 GODINA NEPREKIDNOG POSLOVANJA
Megajahta kao rođendanski dar
Danas, središnjeg dana proslave, položena će biti kobilica za izgradnju trupa buduće superluksuzne 50-metarske jahte tvrtke Zepter International, što je značajno za brodogradilište koje bi se, prema programu privatizacije kojeg je prihvatila Vlada, trebalo preorijentirati prema gradnji megajahti

http://www.imagesforme.com/images.php/i14678_418987.jpg
U skoro tri stoljeća kontinuiranog postojanja, »Kraljevica« je prošla kroz mnoge uspone i padove

Brodogradilište Kraljevica svoju 280. godišnjicu postojanja i kontinuiranog poslovanja dočekuje s dosad najskupljim komercijalnim brodom u izgradnji na jednom od navoza. Riječ je o 40 milijuna eura vrijednom brodu za kombinirani prijevoz putnika, automobila i kontejnera, koji se gradi za kanadsku kompaniju Transport Desgagnes iz Quebeca. Istovremeno, danas, središnjeg dana proslave ovog, u svjetskim razmjerima, vrijednog jubileja u Kraljevici, položit će se i kobilica za mega luksuznu jahtu za Zepter International. U ovom poslu, koji se odvija preko splitske tvrtke Propela, u vlasništvu Zepter Grupe, »Kraljevica« će, doduše, graditi samo trup buduće superluksuzne 50-metarske jahte, dok će se njezino kompletno opremanje odvijati u aranžmanu samog naručitelja. Osim marketinškog značenja za brodogradilište koje bi se, prema programu privatizacije kojeg je prihvatila Vlada, trebalo preorijentirati prema gradnji megajahti, vrijednost ovom ugovoru, kako to ističe aktualni predsjednik Uprave brodogradilišta Irvin Badurina, daje i činjenica da je to jedini ugovor koji je potpisan u svijetu za gradnju megajahti od kraja prošle do početka ožujka ove godine. Kraljevičkim brodograditeljima ovo nije prva jahta, jer je 2003. godine, podsjetimo, u tamošnjem bazenu izgrađena 38-metarska jahta Poglianich za talijanskog naručitelja, a spomenimo i uspješno obavljeni remont poznate Queen K u jesen 2007. godine.

Austrijska ratna luka

U skoro tri stoljeća kontinuiranog postojanja, Kraljevica je prošla kroz mnoge uspone i padove. Godine 1927. završila je i u stečaju, iste godine kad je škver dobio električnu energiju iz redovne opskrbe. Ipak, ovo najstarije hrvatsko brodogradilište kroz to se dugo i burno razdoblje različitih vladara, država, sistema i ratova uspjelo održati. Zanimljiv je podatak da je 1913. godine u kraljevičkom škveru bilo zaposleno 900 radnika. Dvadesetak godina poslije, kraljevički brodograditelji, u Kraljevini Jugoslaviji, spojili su se sa splitskim brodogradilištem, u Jadranska brodogradilišta d.d. Prije nego što će buknuti 2. svjetski rat, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji postojalo je čak 86 brodogradilišta s ukupno 1.483 zaposlena, od čega je njih 1.016 radilo u Jadranskim brodogradilištima, koja su obuhvaćala Kraljevicu, pogon odnosno mehaničku radionicu na Sušaku i Split. U toj bogatoj i bremenitoj povijesti nailazi se na podatak da je još 1902. godine u Kraljevici izgrađen prvi brod s kompletnim čeličnim trupom, dok je gradnja prvog parobroda počela još davne 1836. godine.
Počeci kraljevičkog brodogradilišta vežu se uz davnu 1729. godinu, reskriptom Karla VI. o osnivanju ratne luke, brodogradilišta i, kasnije, arsenala u Kraljevici. Marija Terezija u listopadu 1764. godine proglasila je Kraljevicu ratnom lukom Austrije i ubrzo počinje gradnja prvih dviju fregata Aurore i Stella Mattutina koje su, doduše, doživjele neslavnu sudbinu i nikad opremljene prodane su tridesetak godina kasnije na dražbi. Godine 1797. Venecija je pripala Austriji i tamošnji dvor vrlo brzo donosi odluku o premještanju baze ratne mornarice iz Kraljevice u Veneciju. Posljednjih desetak godina 18. stoljeća brodogradnja je u »Kraljevici« praktički zamrla, grade se jedino brodovi za lokalne potrebe, a od većih gradnji spominje se trgovački brod Caesarea Aquila koji je 1784. izgrađen za kompaniju iz Antwerpena, za potrebe trgovine s Azijom. Značajnija ponovna brodograđevna aktivnost u »Kraljevici» se bilježi s dolaskom braće Pritchard, vrsnih engleskih konstruktora brodova, tridesetih godina 19. stoljeća. Kako i zašto su braća Pritchard došla u »Kraljevicu«, do danas nije dokraja razjašnjeno. Bili su profesionalni brodograditelji, njihova aktivnost zabilježena je i u Trstu i u Kopru, pa je očito da su ta poduzetna braća zakupljivala dijelove brodogradilišta na vrijeme koje im je bilo potrebno za izgradnju ugovorenih brodova. Za ratnu mornaricu Austrije braća Pritchard izgradila su 1836. parobrod Maria Anna koji je imao parni stroj od 120 konjskih snaga i bočne kotače kako bi postizao što veću brzinu. Prema dostupnim podacima, od 1837. do 1880. u »Kraljevici« je izgrađeno 50 jedrenjaka.

Titovo brodogradilište

Uoči 1. svjetskog rata u »Kraljevici« je porinuto 6 razarača klase Tatra od 800 tona. Završetkom rata u tadašnjoj Kraljevini SHS, s druge strane novostvorene granice na Rječini, osnovano je poduzeće Jugoslavenska brodogradilišta d.d., sa sjedištem na Sušakukoje je upravljalo pogonima u Kraljevici i Žurkovu, s temeljnim kapitalom od 5 milijuna tadašnjih dinara. Godine 1925. u »Kraljevici« se zaposlio i metalski radnik Josip Broz, koji je organizirao štrajk krajem ljeta 1926. godine zbog neisplaćenih nadnica. Tito je kasnije dva puta došao u Brodogradilište Kraljevica i to u jesen 1946. kada je preimenovana u Titovo brodogradilište, kako se kraljevički škver zvao sve do 1993. godine i pretvorbe. Drugi put Tito je ponovo obišao »Kraljevicu« 1977. godine, zajedno s Moamerom el Gadafijem. Tom prigodom uspostavljeni su kontakti koji su kasnije rezultirali remontom Gadafijeve jahte i libijskih brodova. U suradnji s tvrtkom Adria-mar iz Zagreba libijski ratni brodovi i danas, trideset godina kasnije,dolaze na remont u »Kraljevic«. Posljednji u nizu je desantno-transportni brod Ibn Haritah i raketna topovnjača Lahib.
Sedamdesete godine prošlog stoljeća za »Kraljevicu« odnosno tadašnje Titovo brodogradilište bile su godine uzleta, unosnih i brojnih poslova. Ocjenjuje to i bivši direktor »Kraljevice« Vladimir Konjević, koji je u kraljevičkom škveru proveo gotovo čitav radni vijek, a direktorsku funkciju obnašao je u dva navrata, kratko 1980. godine te od rujna 1994. do svibnja 1998. godine.

Uzlet sedamdesetih

– Od 1972. do 1982. godine brodogradilište je i više nego uspješno poslovalo. Bile su to godine gradnje, uz ostalo, i velike serije brodova za Sovjetski Savez i sjećam se da je u tom razdoblju brodogradilište iz vlastitih financijskih prihoda uspjelo investirati 53 milijuna dolara u razvoj i obnovu škvera, kaže Konjević. Osim novogradnji i remonta, »Kraljevica« je, podsjeća Konjević, radila uspješno i druge poslove. Više od pola rezervoarskih kapaciteta Inine rafinerije na Urinju izgradili su upravo kraljevički brodograditelji, a šira riječka javnost vjerojatno ne zna ili je zaboravila da je »Kraljevica« izgradila i čeličnu konstrukciju za most na Rječini te most u Bakru. Prema podacima koje je prikupio Konjević u svojoj monografiji o »Kraljevici«, u ovom škveru od 1977. do 2000. godine izgrađeno je ili je bilo na remontu 1.300 brodova.
Nakon što je sredinom pedesetih godina naglo prestala potreba za ratnim brodovima, ratna mornarica ex SFRJ u »Kraljevici« ponovo gradi seriju torpednih čamaca krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a treba spomenuti i dva superluksuzna broda za Stena Line, kompaniju iz švedskog Goeteborga, kapaciteta 1.500 putnika i 220 automobila. Za finskog naručitelja građena su dva broda blizanca za prijevoz tisuću putnika i 170 automobila – Kapella i Marella. Ipak, pravi uzlet dogodio se potpisivanjem ugovora s moćnom Sudoimport iz Moskve za koju je u razdoblju od 1969. do 1989. godine u »Kraljevici« izgrađeno 30 brodova, među kojima i dizalice za Kaspijsko more te 15 brodova za prijevoz opreme i opskrbu platformi u Kaspijskom moru, na koje su kraljevički brodograditelji bili posebno ponosni jer su ti brodovi izdržali i najteže kušnje i artičke uvjete Sjevernog mora. Nadalje, od 1971. do '89. godine u Brodogradilištu Kraljevica izgrađeno je 74 nova broda raznih tipova, a u remontu je bilo 1.075 brodova. Osim u modernizaciju škvera, godišnje se gradilo 20-ak stanova, ukupno ih je sagrađeno 409. Obnovljen je i hotel Almis, izgrađena su i dva hotela za samce, hotel Brodograditelj, a izdašno je financirana i izgradnja Doma kulture i sporta u Kraljevici.

Narudžbe do 2012. godine

U teškim i ratnim devedesetim godinama u »Kraljevic« je obavljena pretvorba i nikad do kraja provedena sanacija, jer konsolidacija poslovanja nije dovedena na početne pozicije tako da probleme tih neriješenih sanacija škver osjeća i danas. U »Kraljevici«, u kojoj su izgradili prvu raketnu topovnjaču Hrvatske ratne mornarice Kralj Petar Krešimir IV. i, kasnije 2001. godine Kralj Dmitar Zvonimir, nadaju se nastavku vojnog programa kroz gradnju patrolnih brodova za hrvatsku Obalnu stražu, za što se čeka da Ministarstvo obrane raspiše natječaj. Serija od četiri asfalt-tankera ugovorenih 2001. godine umalo je potopila kraljevički škver, ali je potpuni financijski kolaps ipak izbjegnut, dobrim dijelom zahvaljujući i promjeni uprave koja se dogodila u ljeto 2007. godine. Bez obzira na goleme probleme koje je donijela gradnja tako specijaliziranih brodova po, pokazalo se kasnije, smiješno niskoj cijeni s obzirom na ostvarene gubitke, danas se za »Kraljevicu« može reći da je najveći europski graditelj asfaltnih tankera. Kvaliteta, očito, nije nikad dovedena u pitanje, o čemu svjedoči da je jednog iz te serije od četiri asfalt-tankera, Asphalt Seminole, svjetski poznata brodograđevna edicija Naval architect 2005. proglasila jednim od značajnijih brodova te godine.
»Kraljevica« je prošlu godinu zaključila sa 102 milijuna kuna gubitka, od čega je 45 milijuna kuna zabilježeno iz financijskog poslovanja odnosno kamata na ranije kredite, naknada na reprograme kredita i negativnih tečajnih razlika. Ukupni akumulirani gubitak »Kraljevice« penje se na 800 milijuna kuna. Ovaj problem (pre)zaduženosti i gomilanih gubitaka muka je svih hrvatskih brodogradilišta, izuzev Uljanika, koji vape za što hitnijim čišćenjem negativne bilance, a što bi trebao biti cilj predstojeće privatizacije. Menadžment »Kraljevice« smatra uspjehom to što, unatoč financijskim dubiozama, i uz uvjerenje da će se u lipnju uspješno, još jednom reprogramirati postojeći krediti, plaće radnicima iz vlastitih prihoda nisu upitne do kraja ove godine, a i rok isplate kooperantima i dobavljačima, kako tvrdi direktor Badurina, uspio se »stegnuti« na 45 dana. Knjiga naružbi protegnuta je ugovorenim brodovima do 2012. godine, vrijednim oko 110 milijuna eura.

I Čigra iz Kraljevice

Tijekom 1994. godine u Kraljevici je građena i jedrilica Hrvatska čigra za Hrvatski oceanski jedriličarski klub s kojom je hrvatska ekipa kasnije oplovila svijet. Konstrukcija jedrilice je bitno ojačana jer je brod plovio i u vodama s vječnim ledom uz zemljopisne polove i na taj je način postavljen još jedan rekord za jedrilice koje, u pravilu, ne zalaze u takva mora.

Trajekt za Britance

Nakon Jadrolinijih brodova Sveti Krševan, Marjan te Hrvat i Juraj Dalmatinac, koji mogu primiti 138 automobila i 1.200 putnika, u »Kraljevici« su se okrenuli prema engleskoj kompaniji Wightlink, za koju su u protekle dvije i pol godine izgradili i predali tri trajekta, kapaciteta 65 automobila i 360 putnika, svaki vrijedan oko 10 milijuna eura. Za talijanskog naručitelja Petrolmar iz Genove nastavljen je program gradnje asfalt-tankera, od kojih je prvi, San Lorenzo porinut u more i u opremanju je, dok bi drugi trebao biti isporučen 2011. godine. Ova dva broda za talijanski Petrolmar ugovoreni su po cijeni od 20 odnosno 22 milijuna eura, što je bitno više u odnosu na prethodnu seriju od četiri asfalt-tankera koji su građeni za 17 milijuna dolara, a na njima je škver zabilježio dvostruko veći gubitak.

Međunarodno priznanje

Tradiciju i kvalitetu Brodogradilišta Kraljevica prepoznao je i Trade Leaders, uvrstivši kraljevički škver u svoj godišnji popis dobitnika zlatne nagrade International Award for the Best Trade Name, doznajemo od direktora »Kraljevice« Irvina Badurine. Priznanje će biti uručeno sredinom svibnja, na 35. godišnjici dodjele te nagrade u Parizu.

Mrtav grad bez škvera

Od kraja 2. svjetskog rata do danas u Brodogradilištu Kraljevica radilo je gotovo 10 tisuća ljudi. Premda je dobar dio tih radnika dolazio sa šireg područja Rijeke, Liburnije, Crikvenice i Novog Vinodolskog, neosporna je činjenica da je škver od samih početaka neraskidivo vezan uz grad Kraljevicu i njegove žitelje.
– Bez brodogradilišta, Kraljevica je mrtav grad, tvrdnja je koja se u posljednje vrijeme, u iščekivanju neizvjesne sudbine privatizacije prema kriterijima Europske komisije, čuje od mnogih političara, radnika, Kraljevičana, bivših i sadašnjih rukovodećih struktura Brodogradilišta.
– Privatizacija je neizbježan proces, ali nadam se da će u svemu tome prevladati razum. Najgore bi bilo da brodogradilište padne u ruke nekom tko nema nikakvu ozbiljnu namjeru zadržati brodograđevnu djelatnost, koja je u »Kraljevici« opstala i preživjela sve ratove i političke turbulencije u proteklih 280 godina. Bez brodogradilišta ovaj grad je mrtav, slaže se i Vladimir Konjević.

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA O 280 GODINA BRODOGRADILIŠTA KRALJEVICA
Stotine brodova – ni jedan nije potonuo
Knjiga predstavlja spomenik svima koji su gradili i popravljali brodove

http://www.imagesforme.com/images.php/i14679_419190.jpg
Svečanost u kraljevičkom škveru

KRALJEVICA – Mnoge generacije kraljevičkih brodograditelja do posljednjeg su mjesta jučer ispunile svečanu salu Brodogradilišta Kraljevica kako bi nazočile predstavljanju monografije o 280 godina povijesti ove najdugovječnije tvornice brodova u svijetu. Riječ je o drugom takvom povijesnom pregledu rada škvera, točno četiri desetljeća nakon izlaska prvog izdanja.
– Sada je važnije nego ikada da ovom monografijom pokažemo svima da ovaj dragulj hrvatske industrije zaslužuje opstanak radi egzistencije svih vas i vaše djece. Ona će budućim generacijama biti pokazatelj koliko cijenimo škver i ono što su nam prethodnici ostavili, poručio je mnogobrojnim bivšim i sadašnjim djelatnicima škvera direktor Irvin Badurina, istaknuvši da nije lako izgraditi stotine brodova za sve pomorske zemlje svijeta, bez da je ijedan od njih potonuo.
Kako su istaknuli autori monografije, Franjo Butorac u ime Nakladnog zavoda Globus i urednik Vladimir Konjević, u samo godinu dana valjalo je iz mnoštva zanimljivih materijala iz arhiva u Beču, Trstu, Rijeci i Kraljevici izabrati ono najvažnije, a u čemu su pomogli brojni suradnici.
– Ova knjiga predstavlja spomenik svim generacijama vrijednih ljudi koji su ovdje kroz 280 godina gradili i popravljali brodove. Njihova velika ljubav prema škveru, gradu Kraljevici i teškom poslu fascinira svakoga tko se susretne s takvim entuzijazmom i željom da se posao obavi što bolje, rekao je Butorac, dok je Konjević kazao za njih da su heroji rada jer mnogi ne znaju što to znači raditi u nemogućim uvjetima.
Monografija sadrži kopiju reskripta cara Karla VI. iz 1729. kojim se potvrduje osnivanje Brodogradilišta, popis svih izgrađenih brodova, posebno istaknuvši one koji su prošli remont, a kojeg je u posljednjih 40 godina prošlo njih 1.500. Uz bogatu dokumentaciju i fotodokumentaciju škvera autori su osobito veličali njegove zaposlenike. Tako je poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeno njih 10.015, medu kojima je 170 ovdje provelo cijeli radni vijek, dok je dio dragovoljno i bez naknade gradio brodove.

Siniša PUCIĆ

Posao za škverove: Obalnoj straži 10 brodova


Iduće godine hrvatska brodogradilišta prionut će na posao izgradnje ophodnih brodova za hrvatsku Obalnu stražu, objavio je ministar obrane Branko Vukelić na združenoj vježbi “Jadran 09”,

održanoj pred obalama Splita.

- Do početka ljeta raspisat ćemo natječaj. Vjerujem da će do kraja godine biti zaključen i prvi ugovor, tako da bismo već dogodine počeli gradnju prvog obalnog ophodnog broda. Riječ je projektu šest do deset brodova u kojemu će naša brodogradilišta imati posla sljedeće četiri godine. Nema smisla da brodogradilišta u Kraljevici i Splitu konkuriraju međusobno. Zajednička ponuda i podjela poslova bile bi dobro rješenje. Najavljena privatizacija brodogradilišta neće utjecati na izgradnju brodova - kazao je za “Slobodnu” ministar Vukelić.

Obalni ophodni brodovi bili bi dužine do 40 metara i brzine 30 čvorova, a cijena, neslužbeno se moglo čuti na vježbi, oko 8 milijuna eura.

Zapovjednik Obalne straže viceadmiral Zdravko Kardum kazao je kako, bez obzira na prosječnu starost brodovlja, Obalna straža može obaviti sve misije na moru.

- U 2008. godini brodovi straže su na moru proveli 500 sati. Za nadzor hrvatskog dijela Jadrana naše bi snage trebale raspolagati s desetak obalnih ophodnih brodova i 4 izvanobalna broda - izjavio je zapovjednik Kardum.

Održana vježba “Jadran 09” bila je provjera koordiniranosti djelovanja tijela nadležnih za nadzor i zaštitu.

Akcija Titanic: djelatnici ministarstva prodavali dozvole za vožnju


Policija je u suradnji s USKOK-om odlučila finiširati dugo pripremanu akciju “Titanic” te je zasad na kriminalističku obradu privela devet osoba među kojima, kako neslužbeno doznajemo, i Borisa Mirkovića (59), inače načelnika Odjela Stručno-tehničkih poslova Ministarstva prometa, mora i infrastrukture.

Mirkoviću, koji već punih 15 godina djeluje u Ministarstvu, policija je u utorak u gluho doba noći pokucala na vrata te ga odvela u policijsku postaju na obradu, a razlog je nastavak akcije oko nezakonitog izdavanja, odnosno “prodaje” dozvola za upravljanje plovilima jer je Mirković član komisije i povjerenstva za ispite.

Obavijesni razgovori

Provjeravaju se ujedno i vlasnici plovila koji su uz pomoć mita došli do dozvola za svoje vodene ljubimce, iako nisu zadovoljili zakonom tražene uvjete niti su položili za to potrebne ispite. Uz odgovarajuće sudske naloge policija je zbog toga “prošetala” i Ministarstvom Božidara Kalmete unatoč tome što nitko od čelnih ljudi Ministarstva nije bio prisutan u zgradi.

Policajci su iz Mirkovićeva odjela izuzeli veliki dio dokumentacije, a obavili su obavijesne razgovore s još dvoje Mirovićevih suradnika. Mirkovićevi kolege kažu da je atmosfera na svih pet katova zgrade Ministarstva na Prisavlju cijelo vrijeme bila napeta, pa čak i kada su istražitelji sa oduzetim predmetima napustili zgradu.

Špekulira se kako je Mirković “pao” jer ga je netko cinkao policiji nakon što mu je tražio mito za uslugu i da mu progleda kroz prste.

- Ne mogu vam potvrditi o kome se radi, ali vam samo mogu reći da je policija privela jednu osobu koja je izvrsno obavljala svoj posao i bila uzoran profesionalac – kazala je Kalmetina glasnogovornica Marina Halužan, te da su policiji, kad je došla u Ministarstvo, predali traženu dokumentaciju.
Istraga u Koprivnici

Djelatnici USKOK-a i koprivničke policije provode istragu i protiv voditelja koprivničkoga Auto kluba Siniše Čačića i još nekoliko osoba zbog sumnji da su zlorabili položaj i za novac puštali kandidate na ispitima za voditelja brodica.

U Policijskoj upravi koprivničko-križevačkoj ne žele davati nikakve službene informacije, no neslužbeno smo saznali da se Sinišu Čačića i “kolege” sumnjiči da su za određene novčane iznose kandidatima omogućavali dobivanje dozvola za voditelje brodica. Čačić je naime, u suradnji s Ministarstvom prometa privatno provodio osposobljavanje kandidata za voditelje brodica.

Neslužbeno, pak, saznajemo kako je među osumnjičenima i I. B. iz koprivničkog prigradskog naselja, koji je navodno dao mito za dozvolu voditelja brodica.

Kalmeta: Ne povezujte me s kriminalom

Ministar mora Božidar Kalmeta u kratkom je telefonskom razgovoru bio vidno uznemiren zbog prvih medijskih prezentacija privođenja Borisa Mirkovića:

- Ne da ne znam tog čovjeka, nego sam mu ime prvi put čuo maloprije, premda sam znao za MUP-ovu istragu i surađivali smo u toj istrazi. Moji su me najbliži suradnici samo izvjestili da je u Ministarstvu zaposlen preko 15 godina. Ministarstvo mora je surađivalo s MUP-om. Nevjerovatno je da se svaki put kad se otkrije nekakav kriminal u mojoj široj okolici, počinitelj direktno i otvoreno povezuje sa mnom.

Na koji bi to način ja mogao u svakom trenutku znati tko krši zakon, pogotovo kad su u pitanju ljudi koji rade u ovom Ministarstvu, a s kojima po prirodi stvari nemam direktne nego samo posredne veze. A prvi smo, baš u ovom Ministarstvu, krenuli u istragu svih vrsta kriminala i u javnim poduzećima koja pokrivamo, pa i u samom Ministarstvu - rekao je.

Kašnjenje tehničke prirode
Isplovljavanje Marka Pola kasnilo više od sat i pol

http://img207.imageshack.us/img207/6650/tmp3074p.jpg (http://img207.imageshack.us/my.php?image=tmp3074p.jpg)


RIJEKA – Isplovljavanje Jadrolinijinog putničkog trajekta Marko Polo na redovitoj liniji prema Splitu i dalje prema Dubrovniku kasnilo je u ponedjeljak navečer gotovo dva sata. Brod je, naime, umjesto u 20 sati, kako je predviđeno voznim redom, iz Rijeke krenuo tek nešto poslije 21 i 30. Nervozni putnici, njih oko stotinu i pedeset, dotad su zbunjeno stajali na riječkoj rivi iščekujući dolazak broda, koji je za to vrijeme bio na rivi u – Bakarskom zaljevu.

U Jadroliniji ističu kako je kašnjenje broda bilo tehničke prirode.

– Isplovljavanje Marka Pola kasnilo je iz isključivo tehničkih razloga. Brod je u Bakru bio kako bi se iskušale mogućnosti ukrcaja goriva na toj lokaciji pri čemu je bilo određenih tehničkih poteškoća. Želim istaknuti kako je brod, unatoč kašnjenju pri polasku iz Rijeke, u Split stigao prema redu vožnje, u 6 sati i trideset minuta, odakle je prema rasporedu nastavio s plovidbom, kratko je, uz ispriku putnicima, kašnjenje brzobrodske linije komentirao Slavko Lončar, predsjednik uprave Jadrolinije.

Marinko GLAVAN

PULSKO BRODOGRADILIŠTE U PRVOM TROMJESEČJU OSTVARILO DOBIT OD 10 MILIJUNA KUNA
Uljanik najavljuje rekordni prihod
Predviđa se prihod od 470 milijuna dolara prihoda, a ako se to ostvari 2009. bit će rekordna godina za pulsko brodogradilište

http://www.imagesforme.com/images.php/i14783_419956.jpg
Uljanik je prihodovao za trećinu više nego u prvom tromjesečju prošle godine

PULA – U prvom tromjesečju 2009. Uljanik je prihodovao 590,18 milijuna kuna što je za trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno čak 75 posto više nego u prvom kvartalu 2007. Istodobno je ostvario neto dobit od 10,11 milijuna kuna što je za 100 tisuća kuna više nego s usporedivim lanjskim razdobljem. Objavljeno je to u konsolidiranom financijskom izvješću Uljanika koje obuhvaća financijske rezultate tvrtki: Brodogradilište, Strojogradnja, Proizvodnja opreme, Zajednički poslovi, Financije, Komercijala, Standard i Informatika, razvoj, investicije.
Financijskim rezultatima iz prvog tromjesečja ne treba pridavati preveliku pažnju jer je to razdoblje kada Uljanik ostvaruje najmanje prihoda na što ukazuju sva financijska izvješća objavljena od početka 2007. U prvom kvartalu te godine ostvareno je 81,4 posto od prosječnog tromjesečnog prihoda te godine.
Uprava nije komentirala što je posljedica značajnog rasta prihoda i ostvarene dobiti u prvom tromjesečju, ali su objavili da grupacija Uljanik u 2009. planira prihodovati oko 470 milijuna američkih dolara. Taj rezultat namjeravaju ostvariti isporukom brodova za prijevoz automobila i prvom isporukom vrlo složenog, sofisticiranog i specifičnog plovila, jaružara (dredgera). Po njihovom mišljenju to pruža solidne temelje za budućnost brodogradilišta.
Godišnji prihod od 470 milijuna dolara značio bi 2,63 milijarde kuna po sadašnjem tečaju. Ostvare li te prihode bit će to rekordna godina za pulsko brodogradilište čime bi premašili 2,35 milijarde ostvarene 2000. godine. Pitanje je i hoće li Uljanik ove godine uspjeti ostvariti veću zaradu nego te godine kada su uknjižili dobit od 93,4 milijuna kuna. No, to je bila specifična godina jer je 30. rujna te godine okončana sanacija, a dotad je društvo uknjižilo zaradu od 104,1 milijun kuna.

Paulo GREGOROVIĆ

Uljanik Plovidbi zarada pala 40 posto

Uljanik Plovidba je u prvom tromjesečju povećala poslovne prihode za 14,5 posto, na 63,23 milijuna kuna. Istodobno je smanjila neto dobit za 40,3 posto, na 19,85 milijuna kuna što je posljedica smanjenja financijskih prihoda za 14,7 milijuna. Komentirajući te brojke Uprava je objavila da je rast prihoda rezultat višeg prosječnog tečaja američkog dolara u odnosu na kunu.

Potpisan ugovor 3. maja i Wartsila o licenciji za gradnju brodskih motora

Ugovor o licenciji za proizvodnju sporohodnih brodskih motora Wartsila, koji će se sljedećih deset godina proizvoditi u Tvornici motora i dizalica 3. maj, potpisali su danas predsjednik Uprave 3. maja Željko Starčević i predsjednik Wartsila Switzerland Martin Wernli.

Prvi ugovor o licenciji za proizvodnju brodskih motora potpisan je u 3. maju 1954. s tvrtkom Sulzer Brothers, a 1961. proizveden je u 3. maju prvi motor te tvrtke. Brand Sulzer zamijenjen je u međuvremenu brandom Wartsila pa motori koji se pod tom licencijom proizvode u 3. maju sada nose naziv 3. maj - Wartsila. Brodski motori godinama su se u 3. maju gradili za potrebe Brodogradilišta, ali i za kupce iz Njemačke, Rumunjske, Kine, Turske, Koreje i Brazila.

Novi ugovor o licenciji proširit će područje na koje će Tvornica motora i dizalica 3. maj moći izravno plasirati svoje motore pa će, osim u Bugarskoj i Ukrajini, brodske motore izravno plasirati u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Danskoj, Njemačkoj, Turskoj i SAD-u. Po riječima predsjednika Uprave Brodograđevne industrije 3. maj Željka Starčevića, od 1955. u 3. maju je pod licencijom Sulzer/Wartsila izgrađeno više od 260 brodskih motora ukupne snage oko 2,2 milijuna kilowata.

Tvornica motora i dizalica 3. maj u knjizi narudžaba do 2011. ima 18 motora, ukupne vrijednosti 55 milijuna eura, a od toga je oko 70 posto brodskih motora za izvoz. "Osvarujemo planirani cilj, proizvodnju 15 motora na godinu, što nas vodi do pozicije vodeće tvornice motora u Europi", rekao je Starčević.

Predsjednik Wartsila Switzerland Martin Wenrli izrazio je zadovoljstvo suradnjom s 3. majem, ističući da je novi ugovor osnova daljnje suradnje i razvoja dviju tvrtaka. Po podacima iz 3. maja, suradnja sa Sulzerom, to jest Wartsilom bila je vrlo uspješna. Osim dokumentacije i informacija za proizvodnju brodskih motora, ta je tvrtka 3. maju davala stručna mišljenja i savjete te odobrenja za neke proizvodne procese i inovacije.

(Hina/pd)

Trogirani rade pet tankera za Šveđane

Trogirski škver uspio je otkloniti najveću opasnost – gubitak poslova već upisanih u knjigu narudžbi. Sav posao Trogirana bio je vezan uz norvešku kompaniju Eitzen Chemical

koja je naručila seriju od 10 modernih kemijskih tankera.

Do sada ih je isporučeno pet, a Norvežani, premda treća po veličini svjetska kompanija sa specijaliziranom tankerskom flotom, kao i mnogi brodari sudarili su se problemom kreditnog praćenja svog investicijskog projekta.

Da Trogirane ne ostave na suhom, te spase već uloženi kapital, Norvežani su ušli u pregovore sa švedskom kompanijom Laurin Maritime i ponudili preprodaju ugovorenih brodova.

Eitzen je jučer priopćio da je dogovor uspio te Laurin, nakon još lani preuzeta dva, sada ‘‘otkupljuje’’ gradnju i preostala tri tankera na trogirskim navozima, ukupno vrijednih više od 130 milijuna američkih dolara. Tu informaciju nam je potvrdio i predsjednik Uprave Brodotrogira Mateo Tramontana.

- Naš pristanak na ovu transakciju bio je zadržavanje svih uvjeta kakve smo ugovorili s Eitzenom, od cijena brodova do dinamike uplate avansa.

Tramontana dodaje da intenzivno traže nove poslove jer s ovih pet tankera navozi su im uposleni samo do sredine 2011. Najdalje su otišli u pregovorima s Rusima o uključivanju trogirskog škvera u nacionalni program obnove ruske ribarske flote.

Izvor: Slobodna Dalmacija/Piše Nevenka Horvat / EPEHA

Zanimalo me koliko koja luka u RH ima prometa, pa evo i vama na uvid.
Nažalost za sve luke nama podataka na internetu za 2008 godinu, pa su podaci kombinacija 2007 i 2008 i nekih predviđanja


Luka Rijeka:
6,027 milijuna tona suhog tereta
168.761 kontejnera
oko 7 milijuna tona tekućeg tereta
oko 200.000 putnika

Luka Zadar:
oko 2.700.000 putnika
oko 500 000 vozila
oko 100 000 tona suhog tereta
oko 500 000 tona tekućeg tereta

Luka Šibenik:
oko 1.000.000 tona tereta
oko 600 000 putnika

Luka Split:
oko 3.000.000 tona tereta
oko 3.800.000 putnika
oko 670 000 vozila

Luka Ploče:
5.142.440 tona tereta
oko 78 000 putnika
35.163 TEU

Luka Dubrovnik:
12 000 tona tereta
961 000 putnika

Zanimalo me koliko koja luka u RH ima prometa, pa evo i vama na uvid.
Nažalost za sve luke nama podataka na internetu za 2008 godinu, pa su podaci kombinacija 2007 i 2008 i nekih predviđanja


Luka Rijeka:
6,027 milijuna tona suhog tereta
168.761 kontejnera
oko 7 milijuna tona tekućeg tereta
oko 200.000 putnika

Luka Zadar:
oko 2.700.000 putnika
oko 500 000 vozila
oko 100 000 tona suhog tereta
oko 500 000 tona tekućeg tereta

Luka Šibenik:
oko 1.000.000 tona tereta
oko 600 000 putnika

Luka Split:
oko 3.000.000 tona tereta
oko 3.800.000 putnika
oko 670 000 vozila

Luka Ploče:
5.142.440 tona tereta
oko 78 000 putnika
35.163 TEU

Luka Dubrovnik:
12 000 tona tereta
961 000 putnika

Ova tri milijuna tona tereta u Splitu je ukupni zbroj?
Znači da je Rijeka primila 13 milijuna tona + 168k kontejnera? :?

Ova tri milijuna tona tereta u Splitu je ukupni zbroj?
Znači da je Rijeka primila 13 milijuna tona + 168k kontejnera? :?

Teret luke Split obuhvaća osim Sjeverne luke i terminal Dalmacijacementa. (Automobili i kamioni iz trajektne luke se ne računaju u 3 mil!)

Mislim da je 168k kontejnera uključeno u 13 mil tona, jer kontejneri su suhi teret!

Ova tri milijuna tona tereta u Splitu je ukupni zbroj?
Znači da je Rijeka primila 13 milijuna tona + 168k kontejnera? :?

Šta te tu čudi da Rijeka ima 13 miliona t:)

Ma ne čudi me. Samo san se blago nada da Split ipak nije toliki patuljak u odnosu na vas. :D

Al aj.. bar vas šijemo kad su putnici u pitanju. :)

Ma ne čudi me. Samo san se blago nada da Split ipak nije toliki patuljak u odnosu na vas. :D

Al aj.. bar vas šijemo kad su putnici u pitanju. :)

Tu vas nikada nećemo stići:lol::lol:
Jedan od razloga je i ...."gdje će se već ovog ljeta privezati poneki cruiser srednje veličine". :lol::lol:Kada sami odgovorni kažu da će poneki zalutati na Kvarner :nuts::lol:

Ma ne čudi me. Samo san se blago nada da Split ipak nije toliki patuljak u odnosu na vas. :D

Al aj.. bar vas šijemo kad su putnici u pitanju. :)

Rijeka je po putnicima bolja jedino od Ploča!
Sve ima logiku:
Rijeka je duboko zavučena u kontinent i dobro povezana. = Super za teret.
Krk ima most, a ostali otoci ( Cres, Rab) nisu isključivo vezani za Rijeku. Italija je cestovno povezana. = Mali broj putnika

Split kao luka osim za županiju nema nikakvo značenje. Županija ima 450 000 stanovnika = malo tereta.

Otoci oko Splita su naseljeni, orjentirani isključivo na Split, turistička mjesta.
Italija je bliže morem nego kopnom = Puno putnika

Rijeka je po putnicima bolja jedino od Ploča!
Sve ima logiku:
Rijeka je duboko zavučena u kontinent i dobro povezana. = Super za teret.
Krk ima most, a ostali otoci ( Cres, Rab) nisu isključivo vezani za Rijeku. Italija je cestovno povezana. = Mali broj putnika


Možda se i to promjeni puštanjem u rad putničkog terminala u luci,možda ne ove godina a ono narednih:cheers:

U »3. MAJU« OBAVLJENA PRIMOPREDAJA PRVOG OD ČETIRI TANKERA ZA »ULJANIK PLOVIDBU«
Trideset milijuna dolara koji život znače
Novac će se iskoristiti za plaće radnicima, podmirenje dijela duga prema kooperantima i dobavljačima, te druga plaćanja

http://www.imagesforme.com/images.php/i14993_420760.jpg
Tanker »Kastav«, nosivosti 51.800 tona, dug je 195 metara

RIJEKA – U Brodogradilištu »3.maj« jučer je obavljena primopredaja tankera »Kastav« za pulsku »Uljanik plovidbu«. To je prvi iz serije od ukupno četiri takva broda, nosivosti 51.800 tona, koje bi riječko brodogradilište kroz naredne dvije godine trebalo isporučiti pulskom brodaru. Isporuka ovog broda »3.maju« donijet će predah, istina mali i kratkotrajni, u grčevitoj borbi s likvidnošću. Kako doznajemo od predsjednika Uprave B.I. »3.maj« Željka Starčevića, na račun riječkog brodogradilišta kod ove je primopredaje »sjelo« oko 30 milijuna dolara što će se iskoristiti za osiguranje, prije svega, plaće radnicima, podmirenje jednog dijela duga prema kooperantima i dobavljačima dok je blizu 15 milijuna dolara zasad rezervirano za vraćanje kredita Zagrebačkoj banci, iako se u »3.maju« nadaju da će s tom bankom postići dogovor o reprogramu tih kreditnih sredstava, pa bi se onda taj novac mogao kanalizirati u podmirenje drugih plaćanja, među kojima i za nabavku čeličnih limova za treći tanker iz serije za »Uljanik plovidbu«, novogradnju 710.

Aktivirana nova jamstva

Prvih 700 tona čeličnih limova i cijevi za taj brod stiglo je iz Makedonije i jučer se krenulo u proces obrade te crne metalurgije. Do kraja lipnja za »3.maj« mora se riješiti i reprogram reprograma kredita koji su stizali na naplatu krajem prošle godine. I u ovom slučaju za »3.maj« u pitanju je kredit Zagrebačke banke koji je jedini prolongiran na šest mjeseci. Prema riječima državnog tajnika za gospodarstvo Lea Begovića, koji je prisustvovao jučerašnjoj svečanosti u riječkom brodogradilištu, ukupna svota prolongiranih kredita, koji stižu na naplatu krajem lipnja i koji se do tada moraju riješiti u novim pregovorima s bankama, za sva brodogradilišta »vrti« se blizu milijardu kuna.
Prema neslužbenim informacijama, iz Depfa banke aktivirali su još jedna državna jamstva za kredit »3.maju« koji je stizao na naplatu krajem ožujka ove godine. Riječ je o novih 31 milijun eura koji su, prema dostupnim informacijama, plaćeni iz državnog proračuna. Podsjetimo, krajem prošle godine, iz državnog je proračuna istoj banci već plaćeno 55 milijuna dolara za kredit koji je »3.maj« dobio prije četiri godine.
Ukupna vrijednost jučer isporučenog tankera za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija za »Uljanik plovidbu« iznosi 53 milijuna dolara, što je ugovorena cijena i za drugi brod iz »stare« serije, a koji se upravo gradi na navozu i čije je porinuće planirano sredinom srpnja ove godine. Za preostala dva broda za Puljane, koji su ugovoreni sredinom veljače ove godine, kao i još dva identična tankera koje će »3.maj« graditi za zadarsku »Tankersku plovidbu« još uvijek nije riješena kreditna linija. Državni tajnik Begović ustvrdio je jučer kako posljednje informacije iz Ministarstva financija upućuju da su pregovori po tom pitanju s dvjema bankama u završnoj fazi i da će se ti novci »3.maju« osigurati vrlo brzo.

Opstaju najsposobniji

Obraćajući se uzvanicima na jučerašnjoj svečanosti primopredaje, predsjednik Uprave »3.maja« Željko Starčević podsjetio je kako je »Uljanik plovidba« značajan poslovni partner »3.maju«. U posljednjih pet godina riječki škver isporučio je pulskom brodaru, uključujući i jučer isporučeni »Kastav«, četiri tankera. Ukupna vrijednost ovih brodova, uzimajući u obzir još tri novogradnje za Puljane, penje se na više od 350 milijuna dolara.
Čelni čovjek »Uljanik plovidbe« Dragutin Pavletić ocjenio je ovu suradnju kao velik uspjeh za obje strane, pogotovo u okolnostima aktualne svjetske krize u pomorstvu u kojoj, kako je kazao Pavletić, opstaju samo najveći i najsposobniji. Kapetan tankera »Kastav« je Denis Arseta, a za prvi »vijaj« ovaj će brod, po svemu sudeći, otploviti prema južnoj Italiji.

Orjana ANTEŠIĆ, Novi List

Starčević: Radničke plaće za svibanj i lipanj nisu upitne

Predsjednik Uprave »3. maja« Željko Starčević tvrdi da, bez obzira na sve financijske probleme riječkog škvera, isplate plaća radnicima u trećemajskom hlodingu, u kojem radi blizu 3.000 ljudi, zasad nisu upitne. Ipak, Starčević je potvrdio glasine da se »3. maj« od početka ove godine nalazi u situaciji da plaće radnicima isplaćuje samo u neto iznosu.

Parni tegljač još iz doba Franje Josipa napokon ide u obnovu
‘Vridnon’ će otuć ruzinu pa izložit na ulaz u škver
Slobodna Dalmacija (http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/53324/Default.aspx)

Jedinom izvornom sačuvanom parobrodu iz 19. stoljeća na istočnoj obali Jadrana, parnom tegljaču “Vridni”, konačno dolaze bolji dani, kakvi priliče starcu rođenom davne 1894. godine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2009-05-07/Split/VRIDNI-110909-19.jpg

Doajen hrvatske brodogradnje prvi je put zaplovio u vrijeme dok je car Franjo Josip obilazio jadranske otoke. Preživio je pet država, nosio pet zastava, a sudbina je htjela da svoju životnu plovidbu skonča u Splitu gdje je proveo najvećio dio svog lučkog života.

Tužna izgleda, ruzinava trupa, skinutog nadgrađa i drvene palube, 115 ljeta stari “Vridni” nalazi se u blizini horizontalnog navoza “Brodosplita”, u sjeni velikih hala.

Triba sredit trup

- Ovog puta “Vridnog” ćemo obnoviti do kraja – kazao nam je Filip Bosančić, pomoćnik direktora za vanbrodograđevnu proizvodnju.

- “Vridni” je izvanredni artefakt povijesti i obnavljat ćemo ga prema pravilima konzervatorske struke i uputama Hrvatskog pomorskog muzeja. Njegov trup je od čelika male debljine, a svaki čelik blizu mora brzo propada. Važno je sanirati trup “Vridnog”, popuniti sve rupice i sanirati oštećenja preko kojeg ćemo stavljati pokrovni lim. Za sanaciju rupa koristit ćemo termostabilni kit otporan na sunce i vlagu. Radovi bi mogli biti gotovi za najviše 6 mjeseci – pojasnio nam je Bosančić.

Glavni meštar za radove na ovom spomeniku kulture, a pod ravnanjem konzervatora, bit će Stanislav Bavčević, koordinator skladišta sekundarnih sirovina i poznati škverski umjetnik.

- Bit će pravo zadovoljstvo radit na obnovi ovakvog broda. Važno je u prvoj fazi epoksi smolama sačuvati trup od propadanja – kaže Bavčević. Rekonstrukcija broda izgrađenog u Rijeci izvodi se u suradnji s Restauratorskim zavodom pri Ministarstvu kulture i Hrvatskim pomorskim muzejom u Splitu.

Do Drugog svjetskog rata “Vridni” je kao tegljač vridno radio u splitskoj luci te škveru. 1944. je oštećen u njemačkom bombardiranju, a obnovljen na Visu. 1969. godine iz škvera je otplovio u zasluženu mirovinu i biva izložen u škverskom parku, na mjestu gdje se sada nalazi izložen oklopni transporter iz Domovinskog rata.

Ako bude sreće, po okončanju obnove do kraja godine, “Vridni” će biti izložen pored istočnog ulaza u “Brodosplit”.

Spomenik pomorstva
- ”Vridni” je snažno obilježio splitsku lučku povijest i izvanredni je spomenik pomorstva. Nadam se da ćemo ga obnoviti prije nego što škver dobije novog vlasnika – kazao nam je Stjepan Lozo, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja.

Brod je, inače, dug 13 metara, širok 2,88 i visok 1,5 metar. Pogonski stroj od 45 konjskih snaga omogućavao mu je brzinu od šest čvorova, a minimalni broj članova posade bio je tri. Makinja, potpuno obnovljena, nalazi se u Pomorskome muzeju na Gripama.

Brkan: Spasit ćemo Brodotrogir

Zbog Brodotrogira sam prihvatio kandidaturu za gradonačelnika. Koalicija HDZ-a, HSLS-a i HSS-a jamči njegovu opstojnost i zaštitu svakog radnog mjesta – istaknuo je Vinko Brkan, HDZ-ov kandidat za trogirskoga gradonačelnika na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni njegovi zamjenici Joško Bilić (HDZ) i Anđelko Duvančić(HSS) te nositelj liste za Gradsko vijeće Ivan Tironi (HDZ), koji su iznijeli i svoje programe.

Brkan je naveo da su izgradnja mosta kopno – Čiovo, koja započinje ove jeseni, zatim smanjenje nezaposlenosti otvaranjem poslovnih zona i drugih gospodarskih sadržaja, te skrb o socijalno ugroženim građanima prioriteti u idućem mandatu te koalicije.

Govoreći o rezultatima ostvarenim u prošlom mandatu, kada je HDZ samostalno obnašao vlast u Trogiru, izdvojio je donošenje prostornog plana nakon gotovo 25 godina, izradu brojne prostorno-planske dokumentacije koja je uvjet za budući urbanistički i gospodarski razvoj grada.

Briga za socijalu Posebno je istaknuo da je za program socijalne skrbi izdvojeno iz proračuna oko 14 milijuna kuna, od čega samo za umirovljenike s niskim mirovinama 7,5 milijuna. HDZ je u prošlom mandatu pripremio sve temelje za uspješan razvoj grada, a HSS će u tomu pružiti svoj doprinos, kazao je Duvančić.

Joško Bilić govorio je o planu razvoja turizma.- Produljenje sezone na cijelu godinu konzervatorskim rješenjem, wellness hotelom i rješavanjem problema štekata tijekom cijele godine te razvoj gastronomskog turizma u suradnji s lokalnim ugostiteljima, kao i povećanje kapaciteta vezova u nautičkom turizmu i izgradnja četiriju novih lučica, tek su dio naših planova- kazao je Bilić.

U viziji gospodarskog razvoja Trogira, Ivan Tironi, pored turizma, vidi i brodogradnju, malo i srednje poduzetništvo, oživljavanje tradicijskih obrta.

Slobodna Dalmacija

Jadrolinija uvodi nove trajekte

Ovogodišnji sezonski plovidbeni red neće se pretjerano razlikovati u odnosu na lanjski, no Jadrolinija će u njega uključiti novi trajekt »Hrvat«koji se upravo dovršava u

Brodogradilištu Split.

Novi trajekt koji može primiti 140 vozila i 1200 putnika, zaplovit će na liniji Split-Supetar. Njegovim uvođenjem prerasporedit će se neki drugi trajekti s prošlogodišnjih linija, što će omogućiti racionalnije, brže i jeftinije održavanje prometa prvenstveno na najfrekventnijim linijama koje Jadrolinija održava, a to su Brestova-Porozina, Valbiska-Merag, Prizna-Žigljen i Biograd-Tkon.

Osim toga, planira se nabaviti trajekt velikog kapaciteta, koji može primiti više od 150 vozila, za održavanje linije Ploče-Trpanj u kontekstu schengenske granice, podsjećaju u Jadroliniji.

Ove godine očekuju da će najveći broj putnika u vozilima posjetiti otoke Cres, Lošinj, Ugljan, Brač, Hvar i Korčulu, ali je još teško govoriti o broju gostiju u odnosu na prošlu godinu.

Izvor: Vjesnik

Zepter u Kraljevici gradi brod od 30 milijuna eura


Za nepunu godinu dana iz brodogradilišta “Kraljevica” trebala bi isploviti prva superluksuzna megajahta izgrađena na domaćim navozima. Naručitelj i investitor,

tvrtka “Zepter International”, u vlasništvu jednog od najbogatijih srpskih biznismena Philipa Zeptera, tim se plovilom, koje će svjetsku promociju imati na prestižnom sajmu u Monte Carlu u rujnu sljedeće godine, želi probiti na zahtjevno yachting tržište.

Blaž Buble, direktor Zepterove tvrtke “Propela” sa sjedištem u Splitu, tvrdi kako se nisu slučajno opredijelili za hrvatski škver.

- Pune dvije godine obilazili smo najpoznatija svjetska brodogradilišta megajahti i u svakom smo naišli na hrvatske radnike, inženjere. Ovim projektom koji je samo početak projekta, jer planiramo gradnju dvije megajahte godišnje, želimo dokazati da hrvatska brodogradnja može isporučiti i takva luksuzna plovila. Dakle, ovaj program je iskorak ne samo za “Zepter” nego i za naše škverove - kaže Buble i dodaje kako je ta jahta zapravo splitsko dijete.

Od projekta koji je djelo Srđana Đakovića, kojeg Buble naziva jednim od najperspektivnijih splitskih projektanata, preko izrade kompletne dokumentacije koju su odradile tvrtke “Conmar” i “Anemo” do samog nadzora i praćenja projekta, za što je zadužena također splitska tvrtka “Armania”.

Tu je naravno i “Propela” koja je nositelj kompletnog “Zepterova” yachting programa. “Uljezi” u toj splitskoj priči, osim investitora, jesu kraljevički škver i “Studio L” iz Zagreba koji je osmislio cjelokupni interijer jahte.Buble kaže da su ponudu zatražili i od drugih domaćih škverova, ali “Kraljevica” je taj posao najozbiljnije shvatila.

Premda u ukupnoj cijeni 50-metarske jahte, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 30 milijuna eura, škveranima ide tek dio financijskog kolača, i to za radove na trupu i nadgrađu, u Kraljevici su dobro odlučili. Iskoristili dio slobodnih kapaciteta za nešto što im je primarno jako dobra marketinška investicija.

Bit će to prvi “Made in Croatia” proizvod na najpoznatijem svjetskom sajmu luksuznih jahti. Buble kaže da u Monte Carlo idu sigurno, a već su rezervirali i svoje mjesto. Pretpremijeru, ako gradnja bude tekla u planiranim rokovima, Zepterova će ploveća ljepotica imati na splitskom sajmu nautike.

Buble ističe kako im je želja u jahtu ugraditi maksimum domaćih komponenti, ali, nažalost, u Hrvatskoj još nema specijaliziranih “opremaša” za takav luksuzni program. Oprema za interijer stići će iz Italije, a uvoz je još i cjelokupna navigacijska oprema te brodski motori. Naravno, sve to je i najskuplji dio ove priče.

- Od nečega moramo početi. Ovo je test za hrvatsku brodogradnju, a “Zepter International”, kojemu su danas glavni biznis bankarstvo i telekomunikacije, ozbiljno je zainteresiran i za kupnju jednog manjeg hrvatskog brodogradilišta - zaključuje Buble.

Iz korporacije najavljuju ulazak u kupoprodajnu utakmicu, ali konačnu odluku donijet će kad hrvatska Vlada konačno raspiše natječaj. Prva jahta iz “Zepterove” ponude najvjerojatnije će ostati u kompaniji, a ostale, ako se potvrde kvalitetom, idu u prodaju.

Izvor: Slobodna Dalmacija/piše Nevenka Horvat / EPEHA

Jadrolinija uvodi nove trajekte

Ovogodišnji sezonski plovidbeni red neće se pretjerano razlikovati u odnosu na lanjski, no Jadrolinija će u njega uključiti novi trajekt »Hrvat«koji se upravo dovršava u

Brodogradilištu Split.

Novi trajekt koji može primiti 140 vozila i 1200 putnika, zaplovit će na liniji Split-Supetar. Njegovim uvođenjem prerasporedit će se neki drugi trajekti s prošlogodišnjih linija, što će omogućiti racionalnije, brže i jeftinije održavanje prometa prvenstveno na najfrekventnijim linijama koje Jadrolinija održava, a to su Brestova-Porozina, Valbiska-Merag, Prizna-Žigljen i Biograd-Tkon.

Osim toga, planira se nabaviti trajekt velikog kapaciteta, koji može primiti više od 150 vozila, za održavanje linije Ploče-Trpanj u kontekstu schengenske granice, podsjećaju u Jadroliniji.

Ove godine očekuju da će najveći broj putnika u vozilima posjetiti otoke Cres, Lošinj, Ugljan, Brač, Hvar i Korčulu, ali je još teško govoriti o broju gostiju u odnosu na prošlu godinu.

Izvor: Vjesnik

Trajekt Hrvat je izgrađen prije 2 godine u Kraljevici

Opet su naši novinari nešto zahebali


3. lipanj 2008

JADROLINIJI JOŠ DVA "HRVATA"
Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) splitskog 'Brodosplita' izgradit će dva najsuvremenija trajekta za lokalne linije koji će u brodovlje najvećeg hrvatskog putničkoj brodara, riječke Jadrolinije, biti uvršteni tijekom 2009. godine. Ugovor o gradnji trajekata, ukupno vrijednih 19,5 milijuna eura, u Splitu su 30. svibnja potpisali predsjednici uprava Jadrolinije i BSO-a, dr. Slavko Lončar i Damir Arapović, a svečanosti je nazočio državni tajnik za more Branko Bačić.
Novi trajekti bit će jednakih značajki kao brod 'Hrvat' koji je za Jadroliniju u lipnju 2007. godine izgrađen u Kraljevici. Dugi su 87,6 i široki 17,5 metara, a mogu primiti 138 vozila i 1200 putnika. Pokretat će ih četiri dizelska stroja 'Caterpillar' ukupne snage 2000 kilovata, a plovit će brzinom od 13 nautičkih milja na sat.
Prema slovu ugovora prvi brod će BSO isporučiti početkom srpnja, a drugi prvih dana prosinca 2009. godine. Iz Jadrolinije zasad nije objavljeno na kojim će linijama te prinove ploviti.


http://www.agencija-zolpp.hr/tabid/1534/articleType/ArticleView/articleId/653/JADROLINIJI-JO-DVA-HRVATA.aspx

Trajekt Hrvat je izgrađen prije 2 godine u Kraljevici

Opet su naši novinari nešto zahebali


3. lipanj 2008

JADROLINIJI JOŠ DVA "HRVATA"
Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) splitskog 'Brodosplita' izgradit će dva najsuvremenija trajekta za lokalne linije koji će u brodovlje najvećeg hrvatskog putničkoj brodara, riječke Jadrolinije, biti uvršteni tijekom 2009. godine. Ugovor o gradnji trajekata, ukupno vrijednih 19,5 milijuna eura, u Splitu su 30. svibnja potpisali predsjednici uprava Jadrolinije i BSO-a, dr. Slavko Lončar i Damir Arapović, a svečanosti je nazočio državni tajnik za more Branko Bačić.
Novi trajekti bit će jednakih značajki kao brod 'Hrvat' koji je za Jadroliniju u lipnju 2007. godine izgrađen u Kraljevici. Dugi su 87,6 i široki 17,5 metara, a mogu primiti 138 vozila i 1200 putnika. Pokretat će ih četiri dizelska stroja 'Caterpillar' ukupne snage 2000 kilovata, a plovit će brzinom od 13 nautičkih milja na sat.
Prema slovu ugovora prvi brod će BSO isporučiti početkom srpnja, a drugi prvih dana prosinca 2009. godine. Iz Jadrolinije zasad nije objavljeno na kojim će linijama te prinove ploviti.


http://www.agencija-zolpp.hr/tabid/1534/articleType/ArticleView/articleId/653/JADROLINIJI-JO-DVA-HRVATA.aspxiME NI SE JE ISTO ČUDNO UČINILO :lol::lol:

Vrhunski brod za naše vrhunske znanstvenike

Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu ubrzo će dobiti novi istraživački brod »Bios 2«, koji je za 22 milijuna kuna sagradilo Brodosplitovo brodogradilište

specijalnih objekata, potvrdila je Vjesniku glasnogovornica splitskoga brodogradilišta Tanja Jadrešić.

U tijeku je završno opremanje broda koji će se, prije nego što uplovi u lučicu Instituta, uputiti na probnu vožnju nakon koje će hrvatski znanstvenici raspolagati tehnološki najsuvremenijim plovilom za istraživanje morskih dubina.

Namijenjen znanstvenim oceanografskom i ribarskom istraživanju mora, »Bios 2« zajednički je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Instituta, a ujedno je prvo ulaganje u oceanografiju nakon gotovo 60 godina.

Iako Hrvatska ima 33.000 kilometara četvornih teritorijalnog mora i oko 6000 kilometara obalne crte, do gradnje »Biosa« nije raspolagala odgovarajućim plovilom za istraživanje neprocjenjive prirodne baštine skrivene u morskim dubinama.

S druge strane, Hrvatska ima vrhunske te u međunarodnim znanstvenih krugovima priznate stručnjake, koji su zbog neprimjerenih profesionalnih uvjeta za istraživački rad kaskali za svojim kolegama iz bogatijih zemalja, boraveći na njihovim brodovima kao gosti u ekspedicijama proučavanja Sredozemlja. Tako su splitski znanstvenici, primjerice, raspolagali pola stoljeća starim istraživačkim brodom, koji je tijekom pet desetljeća korištenja izgubio stabilitet. Zbog starosti nije smio zaploviti međunarodnim vodama, a nije mogao prihvatiti ni nove tehnologije, što se pokazalo kao najveća prepreka istraživačkom radu splitskih znanstvenika.

Na preporuku ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, Vlada je odlučila s 12 milijuna kuna sufinancirati gradnju novog istraživačkog broda koji je, kao prvi takve vrste sagrađen u Hrvatskoj.

Novi istraživački brod, dug 36 metara, opremljen je najsofisticiranijom tehnologijom, trima laboratorijima za ispitivanje života u morskim dubinama te posebnom sobom za elektroniku. Osim meteorološke postaje, opremljen je i akustičnim mjeračem profila struja, računalnom mrežom s pristupom internetu, brodskom navigacijom, sondama za mjerenje do 1000 metara dubine, hidrauličnim dizalicama, ledenicama te hladnjacima za pohranu uzoraka.

Na brodu će se, uz šest članova posade, nalaziti i 17 znanstvenika, koji će informacije o rezultatima svojih istraživanja izravno prenositi u bazu podataka Instituta.

Brod će pokrivati područje Jadrana i Jonskog mora, istodobno servisirajući Hrvatskoj susjedne pomorske zemlje, čime će prvi put naši znanstvenici ravnopravno konkurirati na međunarodnom tržištu i sudjelovati u projektima Europske unije.

Posebne pohvale za provedbu tog u tehnološkom smislu vrlo zahtjevnog projekta dobili su i splitski brodograditelji kojima je bila povjerena zadaća gradnje relativno malog broda kojoj se, međutim, trebalo pristupiti pažljivo, vodeći računa o posebnoj namjeni plovila te objedinjavanju svih komponenti važnih za oceanografska i ribarstvena istraživanja.

Izvor: Vjesnik/piše Dobrila Stella

Al aj.. bar vas šijemo kad su putnici u pitanju. :)

zar nije Split prvi na cijelom jadranu po putnicima?

JE PRVI JE:cheers:

»Viktor Lenac« ide prema jednom od vodećih remontnih škverova Europe

Riječko remontno brodogradilište »Viktor Lenac« je prošle godine u lipnju izašlo iz petogodišnjeg stečaja, da bi tu istu poslovnu godinu okončalo s dobiti od 27 milijuna kuna.

Doduše, svjetska recesija pogodila i »Lenac«, pa je u prvom kvartalu ove godine napravljeno nešto manje posla od planiranog što se tiče preinaka brodova, dok je remont odrađen po planu, odnosno u jedinom njihovu doku našlo se dosad planiranih sedam brodova.

Predsjednik Uprave »Lenca« Robert Škifić kaže da su snažno krenuli s tehnološkom obnovom škvera, jer je to jedini način da budu konkurentniji na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu remonta i dokovanja. On dodaje da se to tržište usprkos recesiji polako pokreće.

»Lencu« je pomogla Vlada RH da izađe iz stečaja, a novi vlasnici Uljanik iz Pule i Tankerska plovidba iz Zadra obvezali su se uložiti u tehnološku obnovu tog brodogradilišta 59 milijuna kuna, od čega je dosad uloženo 15,5 milijuna kuna. Treba naglasiti da je taj škver jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koja je preživjela stečaj. Štoviše, za njegova trajanja radnici su sami zarađivali za svoje plaće, obavljajući remonte brodova, pa čak i skuplje preinake, iako ih banke pritom nisu pratile jer su bili u stečaju. To najbolje svjedoči da su bivši poslovni partneri »Lenca« vjerovali da će to brodogradilište izaći iz teškoća, s obzirom na to da njegovi inženjeri i majstori posjeduju veliki ugled u svijetu remonta i preinaka brodova.

Kako je rekao Škifić, već idućih dana u punom pogonu mogao bi se naći mamutski dok 11, dugačak 260 metara, u čiju obnovu je samo u prošloj godini utrošeno 15 milijuna kuna. Taj dok moći će prihvaćati brodove tipa Aframax (nosivosti od 80.000 do 120.000 tona) i Suezmax (od 120.000 do 170.000 tona), kakve do sada »Lenac« nije mogao servisirati. Ako se zna da takav veliki tanker košta između 50 i 60 milijuna eura, znači da njihov osnovni remont košta oko milijun eura, a posao treba obaviti u roku od 15 do 18 dana.

Naposljetku, u floti Tankerske plovidbe nalazi se i nekoliko Suezmaxa te veći broj Aframaxa, pa se očekuje da će jedan od tih velikih brodova doći prvi na remont u »Lenac«.

»U cijeni novosagrađenog broda 65 posto odnosi se na materijal, dok kod remonta materijal čini do 25 posto cijene, a ostalo su sati rada. To je razlog zašto 'Lenac' sada puno ulaže u ljude i tehnološku obnovu«, dodao je Škifić. Još je napomenuo kako njihova konkurencija u Europi u ovoj recesiji spušta cijene usluga i do 40 posto, što »Lenac« ne čini, već nastoji povećati broj remonta brodova, koji su, inače, sve skromniji, jer vlasnici u ovom trenutku popravljaju samo ono što moraju.

Prije mjesec dana u »Lencu« je s morskog dna izvađen 7000 tona težak dok 7, koji je potonuo sredinom 2007. zbog kvara na električnim instalacijama crpki za izbacivanje vode. To iznimno složeno vađenje obavile su jedna nizozemska tvrtka i jedna riječka, a koštalo je dva milijuna eura. Vađenjem doka 7 oslobođen je prostor za nabavku novijeg doka, što će povećati konkurentnost »Lenca«. S jedne strane je možda dobro što dok 7 nije ranije izvađen, jer je prije dvije godine jedan polovni dok kakvim je »Lenac« htio zamijeniti potonuli dok 7, koštao na svjetskom tržištu između 12 i 14 milijuna eura, a danas, u recesiji, između pet i šest milijuna eura. U minulih 15 godina u »Lencu« nije ulagano u obnovu infrastrukture, ali je u planu što prije sanirati 250 metara operativne obale, u vrijednosti dva milijuna eura, te hitno obnoviti strojni park.

»Lenac« trenutačno zapošljava 587 radnika, koji su prošle godine dobili 13. plaću, a Škifić kaže da je cilj Uprave i radnika doći na razinu najbolje plaćenoga škvera - Uljanika, u kojem je prosječna plaća oko 5200 kuna, a koja je sada u Martinšćici niža za oko pet posto. U prošloj godini »Lenac« je vjerovnicima iz prvog isplatnog reda (radnicima) na ime potraživanja isplatio 13,5 milijuna kuna, a u iduće dvije godine vjerovnicima iz drugog isplatnog reda isplatit će 6,5 milijuna kuna.

Izvor: Vjesnik/piše Damir Herceg

Topovnjače "Krešimir" i "Zvonimir" idu u rashod

Zbog potpune tehničke neispravnosti, na vezu u ratnoj luci Lora mjesecima su privezane raketne topovnjače HRM-a “Kralj Petar Krešimir IV.” i “Dmitar Zvonimir” te će, kako neslužbeno doznajemo, nakon neuspješnih pokušaja prodaje nekolicini zemalja (“Krešimir” je nuđen Gruziji) oba broda, prema prvim informacijama, završiti u raspremi

Zagorčevi motori

Ključni su problem neispravni pogonski strojevi ruske proizvodnje tipa “zvezda” M-503, koji su se pokazali kompliciranima za održavanje, nepouzdanim u radu uz visok stupanj zagrijavanja, a glavna im je odlika visoka potrošnja goriva (2500 litara goriva na sat!). Pogonski strojevi na “Dmitru Zvonimiru” ugrađeni su u drugoj polovini 90-ih godina.

Premda su plaćeni novi motori (operaciju nabave vodio je glavni vojni logističar general Vladimir Zagorec), iz Rusije su isporučeni rabljeni motori.

− Odluka još nije donesena, ali posve je jasno da od modernizacije i konačnog opremanja raketnih topovnjača neće biti ništa. Ako već topovnjače odlaze u rashod, nije jasno zašto se u paketu topovnjača nedavno kupljenih u Finskoj, nalaze i dva pričuvna, remontirana motora MTU. Kad je građen “Dmitar Zvonimir”, trup mu je produžen nekoliko metara u odnosu na “Krešimira” kako bi se ugradili MTU motori.

- Međutim, zbog embarga na oružje, polovni motori kupljeni su u Rusiji. Ti se motori mogu, dakle, bez problema ugraditi na “Dmitra”, koji je u odnosu na finska plovila gotovo 15 godina mlađi. Mornarica nikako da dobije status koji zaslužuje – kazao nam je visoko pozicionirani časnik Glavnog stožera Oružanih snaga, čiji identitet s razlogom ne možemo otkriti.

Pramčani topovi “bofors” 40 mm na obje su topovnjače neispravni, a zbog neispravnosti i sustava za navođenje protubrodskih raketa RBS-15, teško se može govoriti o borbenoj vrijednosti tih plovila, čije su plovne karakteristike neusporedivo bolje od nedavno kupljenih topovnjača klase “Helsinki”.

Da je “Krešimir” već otpisan, potvrđuje i informacija da su kontejneri s raketama već skinuti. Za modernizaciju “kraljeva” potrebno je 25 milijuna eura, što neki u MORH-u ocjenjuju nerentabilnom investicijom.

Izvor: Slobodna Dalmacija; Denis Krnić

Zapovjednik kruzera Black Watch odbio uploviti u šibensku luku

Uzalud je Turistička zajednica Grada Šibenika pripremala bogat program dočeka oko 800 putnika s kruzera «Black Watch» koji je u srijedu ujutro trebao uploviti u Šibenik.
Naime, unatoč idealnim vremenskim uvjetima zapovjednik 205 metara dugog broda odbio je proći kroz šibenski kanal i vezati se na gat Vrulje. Propala je tako dugo iščekivana fešta jer je «Black Watch» koji plovi pod zastavom Bahama trebao biti najveći kruzer koji je ikada uplovio u Šibenik.



Neslužbeno doznajemo kako zapovjednik kruzera nije bio zadovoljan vezom. Navodno, smatrao je kako je gat Vrulje s dužinom od 130 metara prekratak za njegov brod te da neće moći sigurno iskrcati putnike.

Međutim, bolji poznavatelji prilika koji su željeli ostati anonimni misle da se zapovjednik prepao prolaska kroz Šibenski kanal i da je to pravi razlog njegovog odustajanja od uplovljavanja u Šibenik. Jer, tvrde oni, sve gabarite gata Vrulje znao je davno prije.

- Silno sam razočaran. U ovom slučaju radi se o čistom hiru zapovjednika. Držim da je imao sve idealne uvjete za pristajanje, odnosno nije imao niti jedan valjani razlog da to ne učini. Moram napomenuti da je odbio i dva alternativna rješenja koja smo mu ponudili. I vez na obali ispred katedrale i sidrište između Zlarina i Zablaća. Odbio je i savjete iskusnog lučkog pilota Branka Kovačeva koji mu je jamčio sigurno uplovljavanje - kazao nam je Marijan Petković, ravnatelj Državne lučke uprave Šibenik.

Petković napominje kako su u šibensku luku, do sada, sigurno uplovljavali i puno veći brodovi po tonaži. Pamtimo i iznimno sigurne prolaske kroz šibenski kanal kruzera tek koji metar kraćih od 200 metara.

Inače, kanal se godinama smatrao kao ograničavajući faktor razvoja «cruising» turizma u Šibenika. Procjene su, pak, da kroz njega sigurno mogu uploviti putnički brodovi maksimalno 280 metara dužine i 40 metara širine.

Osim štete za imidž Šibenika kao «cruising destinacije» koji se zadnjih godina silno popravio, neuplovljavanje kruzera «Black Watch» s oko 800 putnika donijelo je i financijsku štetu.

Naime, programom je bilo predviđeno da stotinjak gostiju s broda organizirano posjeti Slapove Krke. Ostatak od oko 700 turista trebao je boraviti u šibenskoj gradskoj jezgri, pa su «kratkih rukava» ostali vlasnici tamošnjih ugostiteljskih objekata, trgovina i suvenirnica.

U ovoj godini najavljeno je 65 ticanja brodova na kružnim putovanjima. Oni bi u Šibenik trebali dovesti oko 9300 putnika. To je 13 uplovljavanja manje nego prošle godine, što ujedno znači i dolazak oko 1200 gostiju manje.

Izvor: Slobodna Dalmacija/piše Krešimir Gulin / EPEHA

STIGLI PRVI OVOGODIŠNJI CRUISERI

Za nautički turizam kao da nema krize

Do sada su dolazak u Rovinj najavilo 69 cruisera, dok smo lani u ovo doba imali najavljena 44. U pregovorima smo s još nekoliko njih tako da će se broj dolazaka i povećati, kaže ravnatelj rovinjske Lučke uprave Donald Schiozzi

http://www.glasistre.hr/slika/GO335474.JPG


ROVINJ - U rovinjsku luku jučer su uplovili prvi ovogodišnji cruiseri. Luksuzni stometarski francuski brod »Le Levant« je na svom krstarenju po Jadranu, koje počinje i završava u Veneciji, doveo 80 turista. Ove će godine na jadranskoj ruti dolaziti u Rovinj svaki tjedan. Veliki 180-metarski cruiser »Insignia« ovamo će doći još samo jednom, na kraju turističke sezone. Ova je jahta, registrirana na Maršalskim Otocima, krenula iz Ancone i preko Venecije stigla u Rovinj sa 140 turista.
- U izletničkom nautičkom turizmu kao da nema krize. Do sada je dolazak u Rovinj najavilo 69 cruisera, dok smo ih lani u ovo doba imali najavljena 44. U pregovorima smo s još nekoliko njih tako da će se broj dolazaka i povećati, kaže ravnatelj rovinjske Lučke uprave Donald Schiozzi.
Prema statistici koju vodi Lučka uprava prošle je godine Rovinj morskim putem posjetilo 307 tisuća turista. Najviše ih je došlo izletničkim brodovima iz Pule, Vrsara, Poreča i Novigrada. Uz cruisere u Rovinj dolazi i puno megajahti, a najredovitije su one u vlasništvu poznatih ruskih tajkuna Romana Abramoviča i Olega Deripaske, koje dolaze i nekoliko puta ljeti.
Na raspolaganju im je veliki akvatorij, dvjesto metara rive u uvali Valdibora te 14 vezova podno povijesne jezgre. Po odlasku kočara »Dinko 1« i »Dinko 2« iz gradske luke uređuju se četiri nova veza za megajahte na velikom molu koja će dobiti i priključke za struju i vodu.
U Lučkoj upravi su se pripremili za ovogodišnju sezonu, pa se i na informatičkom punktu na rivi u Valdibori izletnici s mora mogu cijeli dan informirati. Za ovu godinu otisnuli su nove prospekte s uputama za nautičare, o gradskim itinerarima te novom punktu za prikupljanje otpada u Valdibori koji zadovoljava stroge standarde.
Na web-stranicama luke se u realnom vremenu objavljuju informacije za nautičare, uz ostalo i brojni parametri o vremenu. Zbog ovih i drugih lučkih usluga rovinjska je luka lani dobila nagradu kao najbolja na Jadranu. O njoj se svakodnevno brinu četiri stalna radnika, a ljeti se zapošljava i sedam sezonaca.
- Izletnici s mora obavezno razgledaju našu povijesnu jezgru. Turisti s cruisera vole i obilaske unutrašnje Istre, a najviše posjećuju Motovun, vinske i maslinove ceste. Mi im nastojimo pružiti najbolju moguću uslugu da bi nam se vratili, u čemu i uspijevamo, kaže Schiozzi.

A. POKRAJAC


http://www.glasistre.hr/?f09f90544e3b1f0095c9ab56a7526308,TS,4681,,22946,,285573,,

Kvartalna dobit Jadroplova 28,7 milijuna kuna


Ukupni su prihodi Jadroplova smanjeni za 16,6 posto te iznose 104,6 milijuna kuna.

Brodarska kompanija Jadroplov u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarila neto dobit u iznosu od 28,8 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju godinu ranije imala gubitak od 6,6 milijuna kuna objavljeno je u četvrtak Zagrebačkoj burzi.

Nadalje, ukupni su prihodi Jadroplova smanjeni za 16,6 posto te iznose 104,6 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji su blago smanjeni na 1,2 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu u odnosu na na istorazdoblje 2008. pali gotovo 50 posto na 54,3 milijuna kuna. Ukupni su rashodi smanjeni za 47,5 posto na 58,4 milijuna kuna.

izvor: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/51350/ttl/Kvartalna-dobit-Jadroplova-287-milijuna-kuna/Default.aspx

^^
Papiću, svaka čast!
:cheers: :)

Moram pohvalit svog direktora

Brodogradilištu Kraljevica nagrada za najbolji brend 2009.

To je veliko priznanje Brodogradilištu Kraljevica, najstarijem u Hrvatskoj i svijetu koje je ove godine proslavilo 280 godina neprekinuta poslovanja

http://static.nacional.hr/img/f720a435f06c9e5733e03d71234a93d8_large.jpg?rand=303982651

Brodogradilište Kraljevica dobilo je nagradu Editorial Ofice-a i Trade Leader's Club-a za najbolji brend/trade name 2009. kao priznanje za ustrajnost na poslovnoj izvrsnosti, izvijestili su danas iz tog Brodogradilišta.

Dodjela nagrade održana je u Parizu 10. i 11. svibnja, a time je, kako navode, Brodogradilište postalo član tog kluba i pridružilo se 7.000 ostalih članova iz 120 zemalja svijeta.

Članove tog kluba čine najreprezentativnije i vodeće tvrtke iz svih područja djelatnosti koje svake godine odabiru nove članove.

Klub je osnovan s ciljem povezivanja svih nagrađenih kompanija i postao je mjesto kontakata i brojnih poslovnih prilika te danas predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih organizacija toga tipa, ističu iz Brodogradilišta Kraljevica.

Iz Uprave naglašavaju kako je to veliko priznanje Brodogradilištu Kraljevica, najstarijem u Hrvatskoj i svijetu koje je ove godine proslavilo 280 godina neprekinuta poslovanja.

Ističu i da su izgradili stotine brodova, a obnovili tisuće, da nijedan od njih nikada nije potonuo te da povijest i tradiciju smatraju najvećim jamstvom kvalitete što prepoznaju i klijenti, koji unatoč krizi sklapaju s njima nove poslovne ugovore.

Nagrada i nedavna proslava 280. obljetnice pokazuje da Brodogradilište Kraljevica ima sigurnu budućnost, zaključuje se u priopćenju.

izvor: http://www.nacional.hr/clanak/58290/brodogradilistu-kraljevica-nagrada-za-najbolji-brend-2009

GLAVNA SKUPŠTINA ŠKVERA 17. LIPNJA
»Tankerska« najveći vlasnik »Lenca«

http://www.imagesforme.com/images.php/i15268_422532.jpg
Remontno brodogradilište u Martinšćici

RIJEKA – Glavna skupština »Viktora Lenca« zakazana je za 17. lipanj i prema prijedlogu Uprave, kojeg je podržao i Nadzorni odbor ovog remontnog brodogradilišta, uz izvješća o dosadašnjem poslovanju i novim planovima, najbitnija odluka o kojoj će se glasovati odnosi se na dokapitalizaciju ovog brodogradilišta, i to od strane »Tankerske plovidbe«. Time bi ova zadarska brodarska kompanija postala najveći pojedinačni vlasnik »Lenca« s 37,3 posto dionica na račun toga što je prošle godine uložila 13,5 milijuna kuna u opremanje i modernizaciju škvera u Martinšćici.
Nakon što je država u rujnu 2007. godine prodala svoja potraživanja i izlaskom »Lenca« iz stečaja u travnju prošle godine najveći pojedinačni vlasnici ovog brodogradilišta postali su pulski »Uljanik« i Zadrani, i to s podjednakim dioničkim paketom od po 28 posto. U međuvremenu, daljnjim otkupom dionica Puljani i Zadrani svoj su početni udjel povećali za nekoliko postotaka tako da u ovom trenutku »Uljanik« drži 31,4 posto, a Zadrani 30 posto dionica. Međutim, nakon planirane dokapitalizacije taj bi se omjer trebao povećati u korist zadarske brodarske kuće dok bi vlasnički udio »Uljanika«, objasnio je jučer predsjednik Uprave »Lenca« Robert Škifić, pao na 28,2 posto.
Remontno brodogradilište u Martinšćici jučer je posjetio i državni tajnik za gospodarstvo Leo Begović te s Upravom »Lenca« razgovarao o dosadašnjem poslovanju i planovim. Begović je rekao kako je iznimno zadovoljan rezultatima i politikom poslovanja u »Lencu«.

O. ANTEŠIĆ, Novi List

Rezultat Atlantske plovidbe lošiji za 300 milijuna kuna

15. svibanj 2009.| Darko Bičak
Atlantska plovidba ostvarila je u prvom tromjesečju 168 milijuna kuna prihoda, a Tankerska 266 milijuna

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/92737.jpg

Najveće domaće brodarske kompanije, dubrovačka Atlantska plovidba i zadarska Tankerska plovidba, zabilježile su u prvom tromjesečju znatno lošije rezultate nego u istom razdoblju lani. I dok je Tankerska, unatoč padu dobiti od 53 posto, uspjela ostvariti dobit od 33,6 milijuna kuna (lani 72 milijuna kuna), Atlantska je zabilježila pad uz gubitak od 42 milijuna kuna, dok je u 2008. dobit iznosila 258 milijuna kuna.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/92736.jpg
Ante Jerković, A. plovidba

Niske vozarine
Od ukupnoga gubitka Atlantske plovidbe 65 posto otpada na pomorstvo, 19 posto na zračni prijevoz i 16 posto na hotelijerstvo. Grupa je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila ukupne prihode u iznosu od 167,6 milijuna kuna. U istom razdoblju prošle godine prihodi su iznosili 479,6 milijuna kuna i kada se eliminira utjecaj prihoda od prodaje broda u iznosu od 152,6 milijuna kuna, tada su ukupni prihodi u 2009. godini manji za 159,3 milijuna kuna. Od ukupnih prihoda grupe 89 posto otpada na pomorstvo kao primarnu djelatnost, osam posto na avioprijevoz te tri na hotelijerstvo. Pritom je 88 posto prihoda od prodaje ili 124,3 milijuna kuna ostvareno na inozemnom tržištu. Za rezultate u prvom tromjesečju u grupi Atlantska plovidba kažu da su očekivani i sukladni planiranim veličinama. Rezultat su, kao posljedica globalne gospodarske krize, drastičnog pada vozarina na svjetskom tržištu brodskog prostora te sezonskoga karaktera poslovanja ostalih djelatnosti tvrtke. Tankerska je plovidba s ostvarenih 266 milijuna kuna ukupnog prihoda u prva tri mjeseca 2009. godine ostvarila 9,2 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju lani. No 39 posto veći rashodi s dostignutih 221,6 milijuna kuna u ovogodišnjem razdoblju uzrokovali su znatan pad dobiti. Iz Zadra pojašnjavaju da unatoč recesiji tvrtka namjerava zadržati postojeću razinu investicija u brodarstvu.

Novi brodovi
Konkretno to znači da će do kraja 2012. godine povećati flotu na 24 broda ukupne nosivosti iznad 1,7 milijuna metričkih tona. Investicije izvan osnovne djelatnosti društva će se također nastaviti, ali nešto sporijim tempom. Dionica Atlantske u četvrtak je bila najtrgovanija na Zagrebačkoj burzi. Uz 6,1 milijun kuna prometa zabilježila je pad od 0,8%, na 873 kuna, dok je Tankerska pala 1,5%, na 1612 kuna.

Ukratko

Brodari prvi iz krize
Hrvatski brodari su zbog svoje vezanosti za svjetsko tržište među prvima u Hrvatskoj osjetili efekte financijske krize. Recesija i smanjena trgovina su okolnosti na koje su se brodari morali prilagoditi. No analitičari najavljuju da brodari spadaju u djelatnost koja će krizu vrlo vjerojatno uspješno prebroditi. Poslovi su kod naših brodara unaprijed ugovarani i sasvim sigurno im neće ponestati posla, barem ne u dogledno vrijeme, a ekonomija se kad-tad mora probuditi, kažu analitičari.

izvor: http://www.poslovni.hr/116268.aspx

Topovnjače "Krešimir" i "Zvonimir" idu u rashod



Pramčani topovi “bofors” 40 mm na obje su topovnjače neispravni, a zbog neispravnosti i sustava za navođenje protubrodskih raketa RBS-15, teško se može govoriti o borbenoj vrijednosti tih plovila, čije su plovne karakteristike neusporedivo bolje od nedavno kupljenih topovnjača klase “Helsinki”.

Da je “Krešimir” već otpisan, potvrđuje i informacija da su kontejneri s raketama već skinuti. Za modernizaciju “kraljeva” potrebno je 25 milijuna eura, što neki u MORH-u ocjenjuju nerentabilnom investicijom.

Izvor: Slobodna Dalmacija; Denis Krnić

Sve bolje i bolje.... :lol:

Gubitak Jadrolinije 66,2 milijuna kuna

Jadrolinija je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarila gubitak od 66,27 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je gubitak iznosio 83 milijuna kuna.
Ukupni su prihodi iznosili 138,3 milijuna kuna i povećani su 8,8 posto, pokazuju podaci iz nerevidiranog, nekonsolidiranog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Pritom su prihodi od prodaje povećani 7,9 posto i iznose 135,75 milijuna kuna. Značajno su povećani i financijski prihodi, sa 536 tisuća kuna, na 1,3 milijuna kuna. Riječka Jadrolinija je u prvom tromjesečju zabilježila smanjenje ukupnih rashoda, za 2,6 posto, na 204,6 milijuna kuna. Pritom su poslovni rashodi smanjeni 7,2 posto, na 191,6 milijuna kuna.

Jadrolinija je nacionalni linijski brodar sa flotom od 53 broda, od kojih pet velikih putničkih trajekata za dužobalnu i međunarodne linije, 35 trajekata u lokalnom putničkom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i 4 klasična broda, ukupnog kapaciteta 3.862 vozila i 27.190 putnika. Prema podacima objavljenim na njenim web stranicama prošle je godine Jadrolinija prevezla 9,8 milijuna putnika i 2,5 milijuna vozila.

(Hina/pd)

Split će dogodine ugostiti svjetsku mornaričku elitu

Na NATO-ovoj konferenciji MARCOMET 2010. (Maritime Commanders Metting) u Splitu će se u svibnju iduće godine okupiti zapovjednici ratnih mornarica svijeta.

Kako doznajemo u Ministarstvu obrane, Hrvatska je prihvatila domaćinstvo velikog summita koji organizira Združeno pomorsko zapovjedništvo NATO-a u Napulju. Na splitskom susretu očekuje se dolazak šefova mornarica članica NATO-a i partnera iz 27 zemalja, od Europe, Rusije, zemalja “Mediteranskog dijaloga” (Egipat, Izrael, Jordan i Tunis) do Saudijske Arabije i daleke Australije.


Velika potvrda Hrvatskoj

U političkom smislu, to je velika potvrda maloj Hrvatskoj u kojoj će se, samo godinu dana nakon prijama u Sjevernoatlantski savez, okupiti zapovjedna elita ratnih mornarica. Istog mjeseca, a prve pripreme su u tijeku, ispred Splita bi trebao doploviti jedan od najsuvremenijih nuklearnih nosača zrakoplova ratne mornarice SAD-a.

Prigodom prošlotjednog nastupa orkestra američke vojske u splitskom HNK-u, o dolasku se šuškalo i na neformalnom “postkoncertnom” druženju u kazališnom foajeu.
− Iduće godine doći će još veći orkestar, ali i jedan od najsuvremenijih nosača zrakoplova − bile su riječi jednog američkog diplomata.

Međutim, očekivano s aspekta sigurnosnih priprema dolaska nosača, službenu potvrdu dolaska nismo dobili.
− Trenutačno nije planiran dolazak nosača zrakoplova – odgovor je Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu.
Ipak, da su pripreme o dolasku nosača u tijeku, neslužbeno nam je potvrdilo nekoliko izvora bliskih hrvatskom vojnom vrhu.

Sigurnosne pripreme

S obzirom na to da se ime broda drži u strogoj tajnosti, upućeniji govore kako bi u pitanju mogli biti “USS Ronald Reagan” (CVN-76) ili “USS George H.W. Bush”( CVN-77), posljednji iz klase “Nimitz”. Brodovi te klase najveći su ratni brodovi ikad izgrađeni.

Svaki je brod dug 340 metara, a isto toliko je, usporedbe radi, visok neboder Empire State Bulding u New Yorku. Svaki od tih “kapitalaca” (izgrađeno je ukupno 11 brodova u klasi) nosi po 80 zrakoplova, u čeličnoj utrobi skrivena su dva nuklearna reaktora, a bez uzimanja goriva mogu ploviti 20 godina. Smještajni kapaciteti mogu primiti 600 ljudi.

Zadnji nuklearni nosač koji je posjetio Split prije dvije godine, također u proljeće, bio je čuveni “Enterprise” (CVN-65).


Klasa ‘Nimitz’

• dužina: 340 metara
• širina: 78 metara
• gaz: 12 metara
• brzina: 30 čvorova
• ukrcani zrakoplovi: 80



Priznanje HRM-u

Ugled Hrvatske i njezine ratne mornarice potvrđen je i prijamom u punopravno članstvo neformalnog, nepolitičkog foruma “Chiefs of European Navies − CHENS”, koji je 8. svibnja održan na Cipru. CHENS okuplja zapovjednike mornarica zemalja NATO-a i EU-a.

Izvor: Slobodna Dalmacija; Denis Krnić

ZLA KOB ZERP-a PRATI I SLUŽBU KOJA GA TREBA NADZIRATI – NAPOKON DONESENA DVA PRAVILNIKA KOJI UREĐUJU NJEZINO FUNKCIONIRANJE
Obalnoj straži zastava s godinu dana zakašnjenja
Prema Zakonu o Obalnoj straži, oba pravilnika trebala su biti donesena do 1. svibnja – prošle godine

http://www.imagesforme.com/images.php/i15412_423090.jpg

ZAGREB – S više od godinu dana zakašnjenja, Ministarstvo obrane konačno je donijelo još dva pravilnika koji uređuju funkcioniranje Obalne straže. Jednim od njih propisuje se kako trebaju izgledati službene oznake Obalne straže, a drugim kako će ona surađivati s drugim tijelima u zaštiti kulturnih dobara na moru i u podmorju. No, prema Zakonu o Obalnoj straži, oba pravilnika trebala su biti donesena do 1. svibnja – prošle godine.
Ti pravilnici, međutim, nisu jedini koji se donose sa zakašnjenjem. Cijeli niz podzakonskih akata vezanih uz rad Obalne straže trebao je biti na snazi pred ljeto prošle godine. Umjesto toga, tek se očekuje njihovo donošenje i to u naredna dva mjeseca. No, odavna je jasno da Obalnu stražu prati baš takav usud: iako je ponosno najavljivana kao služba koja mora obraniti hrvatske interese u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, već se u kolovozu prošle godine moglo razaznati da nadležna ministarstva debelo kasne s donošenjem podzakonskih akata nužnih za njezino funkcioniranje.
U MORH-u kašnjenje objašnjavaju složenošću – nakon donošenja zakona počeo je, vele, »složeni proces organiziranja na nov način« i usklađivanja rada niza državnih službi zaduženih za zaštitu prava i interesa Hrvatske na moru. Ministar obrane donio je dosad, ističu u MORH-u, dva od tri pravilnika propisana Zakonom. Od pravilnika koje donosi u suradnji s drugim ministrima »do danas su donesena i objavljena četiri«. Ostali pravilnici postoje samo u radnim verzijama i još uvijek se usklađuju s drugim ministarstvima. »Ističemo da Obalna straža provodi sve veći broj aktivnosti u suradnji s drugim nadležnim tijelima i očekujemo da će do kraja srpnja ove godine biti doneseni svi podzakonski akti«, navode u MORH-u.
Ipak, zahvaljujući upravo donesenom pravilniku, Obalna straža sada zna da se njezina zastava i službeni znak moraju rabiti »na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo« te službe. Zabranjeno je javno isticanje dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene zastave i službenog znaka, kao i njihovo isticanje »na nedostojnom i neodgovarajućem mjestu«. Pripadnici Obalne straže, propisuje pravilnik, nose odoru Hrvatske ratne mornarice, ali na njoj moraju imati i službeni znak Obalne straže.

I. FRLAN, Novi List

Ministarstvo »odrezalo« pomorsko zanimanje

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – Uprava za srednjoškolsko obrazovanje, odbija prijedlog da se u lošinjskoj Srednjoj školi Ambroza Haračića, školske godine 2009./2010.,

formira kombinirano odjeljenje za zanimanja tehničar za brodostrojarstvo i pomorski nautičar, kako je to bilo do sada. Umjesto dva, Ministarstvo traži da se odluče za jedno od ta dva ponuđena programa.

Ovakva je odluka Ministarstva na otoku dočekana sa zgražanjem, posebno kada se zna da pomorsko školstvo na Lošinju ima povijest dugu više od dva stoljeća, koje je dalo brojne pomorce, kapetane, ljude od mora, koji su proslavili naše pomorstvo diljem svijeta.

Ogorčenje zbog odluke

Ni tradicija, ni revitalizacija, ni otočne specifičnosti, nisu međutim priječili birokrate u Ministarstvu da potezom pera odrežu jedno pomorsko zanimanje i tako uskrate otočne učenike u izboru, a pritom i umanje satnicu profesorima. Treba podsjetiti i da je Srednja škola Ambroza Haračića, po raznolikosti programa i zanimanja najsloženija na hrvatskim otocima te ima područna odjeljenja i u Cresu.

Ravnatelj škole Tomislav Gospodnetić kaže kako su u školi ovakvu odluku Ministarstva primili s ogorčenjem i da onaj tko je potpisao ovakav zahtjev očito ne razumije pomorsko školstvo niti prilike i povijesnu tradiciju i činjenicu da je postojanje pomorskih zanimanja u otočnoj školi preduvjet napretka i opstojnosti ljudi na otoku. Pomorci najbolji »izvozni proizvod«

Od 60-ih godina prošlog stoljeća, pomorci su se školovali u kombiniranim odjeljenjima.

– S obzirom na to da su hrvatski pomorci naš najbolji »izvozni proizvod« te da su jako traženi na svim svjetskim kompanijama, vrlo je štetno reducirati školovanje pomorskih kadrova u našoj školi. Napominjem da već gotovo deset godina nadležno Ministarstvo oprema naše pomorske kabinete vrlo skupom opremom – simulatorima, pa bi i zbog toga bila velika šteta da se ugasi bilo koje od postojeća dva zanimanja – kaže profesor Gospodnetić.

Izvor:www.novilist.hr

Raspisan natječaj za brodsku liniju Prvić - Vodice

Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet raspisalo je Javni natječaj za obavljanje javnog prijevoza u linijskom pomorskom prometu na državnoj brodskoj liniji broj 506 Prvić Luka-Prvić Šepurine-Vodice, priopćeno je danas iz Agencije.

Uspostava te linije predviđena je Odlukom o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, koju je vlada donijela 7. prosinca 2008. godine.

Stanovnici Prvića uvođenje te linije zatražili su ponajprije zbog učenika viših razreda osnovne škole koji će nastavu moći pohađati u Vodicama, umjesto u Šibeniku.
Nova brodska linija bit će cjelogodišnja, a koncesija se daje na šest godina. Ukupna duljina linije je tri nautičke milje, a predviđeno je 27 povratnih putovanja tjedno u izvansezoni, te 34 povratna putovanja tjedno u sezoni.

Za održavanje nove linije brodari se mogu natjecati brodom kapaciteta najmanje 40 putnika i s minimalnom brzinom od 10 čvorova.

Tekst natječaja objavljen je na Internetskoj stranici Agencije za obalni linijski pomorski promet, a u Narodnim novinama bit će objavljen 20. svibnja.

Zadnji rok za predaju ponuda u Agenciji je 19. lipnja do 15 sati, odnosno do 23.59 sati istoga dana ako se ponude šalju poštom.

Stručno povjerenstvo otvorit će prispjele ponude na sjednici koja će se održati 29. lipnja s početkom u 11 sati u prostorijama Agencije za obalni linijski pomorski promet u Splitu, Ulica grada Antofagaste 6.

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=4e58af27-b7d3-40ab-8126-5a7503451513&ref=lastadd

zanimljivo :cheers:


--------------------------------------------------------------------------------

RAZGOVOR: GORDAN KRPANEC, KLASTER MENADŽER HRVATSKOG KLASTERA BRODOGRADNJE O PRIVATIZACIJI BRODOGRADILIŠTA
EU ne traži prodaju navoza
Nikad od Hrvatske nije tražena privatizacija brodogradilišta, već samo restrukturiranje. Politika se umiješala, uprave brodogradilišta, u prosjeku, mijenjaju se svake dvije godine. Uljanik, koji jedini ima kontinuirani menadžment, u drugačijoj je poziciji od ostalih naših brodogradilišta

Razgovarala Bojana MRVOŠ PAVIĆ, Novi List

ZAGREB – Europska unija od Hrvatske nikad nije tražila privatizaciju naših brodogradilišta, već samo njihovo restrukturiranje – ističe dipl. ing. Gordan Krpanec, klaster menadžer Hrvatskog klastera brodogradnje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Brodogradilišta, međutim, nismo restrukturirali, jer iako je postojalo nekoliko planova tog procesa, niti jedan nije proveden u cijelosti.

Dijelu kadrova zahvaliti

– Privatizacija se od nas nije tražila. Tražilo se restrukturiranje i subvencioniranje u skladu s dobrom praksom u EU, no u taj posao nije se u potpunosti ušlo, dijelom zbog opsežnosti projekta i postojećih dubioza, ali i zbog velike socijalne osjetljivosti cijelog postupka. Zna se da višak ljudi u brodogradilištima postoji, pri čemu su procjene različite, no »happy enda« neće biti. Sve što se događa posljedica je nasljeđenih teškoća i rata, ali i umiješanosti politike u brodogradilišta, u kojima se uprave, u prosjeku, mijenjaju svake dvije godine. Uljanik, koji jedini ima kontinuirani menadžment, u drugačijoj je poziciji od ostalih naših »škverova«.
Što smo onda, umjesto privatizacije, trebali učiniti s našim brodogradilištima?
– Odmah je nakon Domovinskog rata trebalo pokrenuti njihovo restrukturiranje. No s političkim se odlukama odugovlačilo, zadržavala se situacija koja i dalje ima vrlo negativan odjek u javnosti. Svatko, naime, misli da mu »škverovi« uzimaju iz džepa, što je potpuno pogrešna percepcija. Činjenica je da naša brodogradnja čini 12 posto hrvatskog izvoza, što je izuzetno velik dio, a kroz brodogradnju izvozimo i druge proizvode. Subvencije brodogradnji kod nas se kreću od 8 do 12 posto vrijednosti broda, dok se vani, primjerice u Italiji, kreće oko 20 posto. Problem je samo u tome što su subvencije u Hrvatskoj vertikalne, direktne, a EU zahtijeva horizontalne potpore, tako da dobiva onaj tko zadovolji uvjete. U svim je brodogradilištima potrebno razlučiti stručne i proizvodne djelatnosti od političkih i socijalnih te osigurati stručnu konsolidaciju u svim segmentima organizacije, upravljanja i gradnje brodova. Nakon toga treba objaviti bilancu brodogradilišta, činjenice o njihovom stanju, a zatim »zbiti« redove postojećih vlastitih stručnjaka, menadžera, zaposlenika, otvoriti radna mjesta potrebnih kadrovskih profila za ljude koji imaju ugled i znanja stečena u brodogradnji ili drugim djelatnostima. Određeni broj zatečenih kadrova treba udaljiti od brodogradnje i zahvaliti im se na suradnji. Država mora hitno odraditi davno započetu sanaciju velikih bodogradilišta, izvršiti preuzete obaveze, a onda, do daljnjega, preuzeti i kreditna jamstva pri sklapanju novih ugovora.

Krenuli pa stali

Stavi li se na stranu pitanje je li uopće trebalo ići u privatizaciju ili ne, činjenica je da za to sada baš i nije najbolji trenutak?
– Za prodaju je sada definitivno loš trenutak. Prodajete li sada polovni automobil, vrlo teško ćete u tome uspjeti. Mi, kad su brodogradilišta u pitanju, jer to se u pregovorima često mijenjalo, ne znamo ni odgovore na osnovna pitanja – što privatizirati, a što ne, da li u vrijednost brodogradilišta ulazi pomorsko dobro ili ne, te kako uostalom privatizirati – da li javnim natječajima, pogodbama ili slično. Osim toga, nekoliko puta se mijenjala odluka o tome za koliko će se novca brodogradilišta prodavati – za jednu kunu ili pak svoju komercijalnu vrijednost. Najvjerojatnije, uslijed postojeće krize, nećemo biti u mogućnosti birati kupca. Može se dogoditi da za bodogradilišta budu zainteresirani nekakvi financijski konglomerati, možda turistički biznis koji u svemu vidi samo dobre lokalitete.
Vladi se, očito, s prodajom žuri. Potpredsjednik Vlade Damir Polančec nedavno je izjavio da će se, bez obzira na to jesmo li se s Europskom komisijom dogovorili o svim uvjetima natječaja, privatizacija pokrenuti?
– Vlada izjavljuje kako će restrukturiranje ići paralelno s privatizacijom, makar to nipošto ne može ići ruku pod ruku. Restrukturiranje je dugotrajan proces, kupnja je trenutačna. Ako prodamo brodogradilišta ovakva kakva jesu, bez restrukturiranja, ona će imati manju vrijednost, baš kao i polovni auto koji nije servisiran. Ako idemo u restrukturiranje, koje košta novaca, onda te novce možemo vratiti na konačnoj cijeni, ili zadržati brodogradilišta. Govori se da bi sve trebalo biti završeno do kraja ove godine, što se meni čini prebrzim, budući da samo potencijalnom kupcu treba nekoliko mjeseci za pregled dokumentacije. Najgore što smo napravili je činjenica da smo krenuli pa stali, i time produžili neizvjesnost u cijeloj brodograđevnoj zajednici. Knjige narudžbi još sadrže dostatan broj brodova za gradnju, ali ne bi bilo dobro da na njeno punjenje negativno utječe još nešto pokraj svjetske krize.

Rijeka kupila Titovog Galeba


http://img30.imageshack.us/img30/3412/029100717.jpg (http://img30.imageshack.us/my.php?image=029100717.jpg)
Već osam godina brod je vezan u brodogradilištu Viktor Lenac (Foto: PIXSELL)

Napokon je riješena sudbina broda koji je sagrađen 1938. i potopljen u Drugom svjetskom ratu. Na usmenoj javnoj dražbi prodan je Gradu Rijeci za 150.000 dolara.

Riječka gradska uprava jedina je predala ponudu za kupnju, a prema odluci Trgovačkog suda, vlasnica broda postat će nakon što uplati novac i rješenje o dosudi broda postane pravomoćno.

Odvjetnik ovršenika, odnosno dosadašnjeg vlasnika broda, tvrtke Placid Sea iz Liberije grčkog brodovlasnika Johna Paula Papanicolaua, dao je nekoliko primjedbi u vezi s prodajom, a o njima će se sud očitovati u pisanom rješenju o dosudi broda.

Galeb je procijenjen na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda bio je utvrđen iznos od 150.000 dolara, koliko je grad i ponudio.

Već osam godina taj je brod vezan u brodogradilištu Viktor Lenac u kojemu je privremeno konzerviran i saniran.

Ministarstvo kulture proglasilo ga je 2006. kulturnim dobrom.

Po odluci riječkog gradskog Poglavarstva iz 2007., privremeni skrbnik Galeba bio je Odjel gradske uprave za kulturu, a za popravak je iz gradskih prihoda od spomeničke rente osigurano pola milijuna kuna.

Ministarstvo kulture utvrdilo je 2007. da je brod u vrlo lošem stanju i da može potonuti, pa je upozorilo vlasnika da spriječi njegovo propadanje.

Vlasnik nije reagirao na upozorenje, pa je Ministarstvo predložilo da grad Rijeka imenuje privremenog skrbnika koji će popraviti oštećenja.

http://img30.imageshack.us/img30/3362/029400717k.jpg (http://img30.imageshack.us/my.php?image=029400717k.jpg)
Galeb je nakon rata uređen kao putnički brod za Titove potrebe (Foto: PIXSELL)

Brod Galeb dugačak je 116,7 i visok 8,75 metara, gaz mu je 5,9 metara, a nosivost 1930 tona. Izgrađen je 1938. u brodogradilištu Ansaldo u Genovi kao teretni brod. Potopljen je u Drugom svjetskom ratu. Oprema za klimatizaciju, navigaciju i komunikaciju tog nekad luksuznoga putničkog broda je djelomice ili posve uništena i pokradena.

Srbijanske i crnogorske vlasti prodale su Galeb tvrtki Placid Sea i brod je dotegljen u Viktor Lenac. Budući da vlasnik nije podmirio višegodišnje troškove agencije i pomoraca koji su nadzirali brod, na riječkom Trgovačkom sudu pokrenuta je ovrha i prodaja broda, a vlasnik je potom uložio nekoliko prigovora.

Pravo prvokupa imali su Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija i grad Rijeka, a to pravo prvi su mogli ostvariti riječka gradska uprava i Županija.


Hina|Net.hr
22.05.2009.

http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/05/22/0275006.html?pos=n2

Šibeniku zeleno svjetlo za investiciju vrijednu 12 milijuna eura

Nema više nikakvih zapreka za realizaciju jedne od najvećih investicija u povijesti Šibenika - pretvaranje gata Vrulje u pristanište za trajekte duge do 150 metara, kruzere duge
do 260 metara, trajekte i dužobalne brodove duge do 50 metara i brodove na međunarodnom prometu, sa suvremenim putničko-prometnim terminalom.



Nakon što su Ministarstvo financija i HBOR, uz suglasnost Vlade, dogovorili odobrenje zajma u iznosu od 12 milijuna eura, Europska banka za obnovu i razvoj u Londonu pokrenula je postupak pripreme, usklađivanja i potpisivanja ugovora.

- Ova investicija je moguća zato što smo već obavili geodetske istražne radove, napravili geodetske studije i studije utjecaja na okoliš, izradili plansku dokumentaciju, idejni i glavni projekt te već dobili lokacijsku dozvolu, kazao nam je Marijan Petković, ravnatelj Lučke uprave Šibenik, koja će, po ovlaštenju Vlade, biti investitor i potpisnik ugovora o zajmu.

- Moram naglasiti da projekt Vrulje ide usprkos aktualnoj krizi i recesiji, zahvaljujući kvalitetnim pripremama i njegovoj punoj ekonomskoj opravdanosti, ali i zalaganju župana Gorana Pauka, gradonačelnice Nede Klarić i naših saborskih zastupnika koji su ustrajno i znalački lobirali kod nadležnih državnih tijela.

Očekuje se da će radovi na proširivanju gata Vrulje za 9800 četvornih metara i povećanju dužine operativne obale za 510 metara, početi najkasnije krajem ove ili početkom iduće godine jer će ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj, zbog složene procedure, biti potpisan do kraja rujna.

Usporedo s potpisivanjem ugovora bit će raspisan natječaj za izvođača radova. Radovi će trajati dvije godine, a jamstvo za zajam daje Vlada RH.

- Investicija je velika, kaže Marijan Petković, ali je realna. Prošireni i modernizirani gat Vrulje, osposobljen za prihvat velikih trajekata i kruzera, sam će vratiti investiciju u roku od 10 godina.

Za Šibenik je to golemi napredak, jer donosi nova radna mjesta, veće prihode i neusporedivo veći putnički promet. Ne bi trebalo zaboraviti da će Vrulje kao pristanište za lokalni i međunarodni promet moći funkcionirati zato što smo ga tehnološkom cestom i tunelom već povezali s autocestom Zagreb-Split.

Natječaj traje do 21. srpnja

Zahvaljujući zelenom svjetlu za početak radova na proširenju i infrastrukturnom opremanju gata Vrulje, Lučka uprava je raspisala pozivni i javni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja pomorsko-putničkog terminala.

Pozvani su arhitekti Nikola Bašić, Tomislav Krajina, Emil Špirić, Ante Vulin i Tonko Zaninović, a mogu se natjecati i svi drugi arhitekti. Rok za predaju radova je 21. srpnja, a prva nagrada je 80 tisuća kuna. Za gradnju pomorsko-putničkog terminala zainteresirane su državne institucije; pomorska policija, carina, lučka ispostava i druge službe, a moguć je i javni natječaj za koncesionara. Osim toga Šibenik je taj projekt kandidirao za dobivanje potpore iz pretpristupnih fondova EU-a.

Izvor: Slobodna Dalmacija/Piše Stanko Ferić

Sutra porinuće »Biokova«

Novi Jadrolinijin trajekt »Biokovo«, kapaciteta 138 automobila i 1.200 putnika, sutra u 12 sati bit će porinut u Brodosplitu – Brodogradilištu specijalnih objekata.

Do 1. srpnja novi trajekt mora biti isporučen Jadroliniji, pa bi brod već ovog ljeta trebao zaploviti na splitskom plovnom području, vjerojatno na liniji prema otoku Hvaru. Kum “Biokova” bit će državni tajnik za more Branko Bačić.

Brod vrijedan oko 9,85 milijuna eura gradio se uz državnu potporu shodno programu gradnje domaćih brodova na domaćim navozima. Sutra će biti položena i kobilica trajekta istih karakteristika, koji bi se u floti Jadrolinije trebao naći u travnju iduće godine.

Biokovo je peti brod koji se u Brodosplitu-BSO-u gradi za Jadroliniju. Opremljen je rampama na pramcu i krmi te dvjema bočnim rampama za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila. Predviđen je za plovidbu u oba smjera , što je omogućeno pramčanom i krmenom kormilarnicom te okretnim propulzorima na krmi i pramcu. Brzina Biokova je oko 13 čvorova, a u salonu se može smjestiti oko 800 putnika. Brod je dug 87,6, širok 17,5 i ima maksimalni gaz od 2,4 metra. Nosivost na maksimalnom gazu je 560 tona i pokreću ga četiri dizel motora i četiri okretna propulzora.

Izvor: Novi list

Sutra porinuće »Biokova«

Novi Jadrolinijin trajekt »Biokovo«, kapaciteta 138 automobila i 1.200 putnika, sutra u 12 sati bit će porinut u Brodosplitu – Brodogradilištu specijalnih objekata.



Jadrolinija uvodi nove trajekte


Eto "Hrvat" je ipak "Biokovo"
Novi List je upućeniji od Vjesnika. Zagreb je ipak daleko od mora :D


Biokovo je četvrti trajekt u seriji
Podaci za "Hrvat" ( za "Biokovo" su isti, brod blizanac)
Dužina : 87, 60 m
Širina: 17, 50m
Gaz: 2,40 m
Visina garaže; 4,80 m
Snaga motora: 4 diesel motora po 537 kW
Brzina: 13 čvorova
Broj putnika: 1200
Broj automobila: 138 osobnih vozila ili 12 trailera nosivosti 40 t svaki

1. Marjan
http://img223.imageshack.us/img223/5893/marjan.jpg (http://img223.imageshack.us/my.php?image=marjan.jpg)

2. Juraj Dalmatinac
http://img223.imageshack.us/img223/5443/juraj.jpg (http://img223.imageshack.us/my.php?image=juraj.jpg)

3. Hrvat
http://img223.imageshack.us/img223/3070/trajekthrvatpg.jpg (http://img223.imageshack.us/my.php?image=trajekthrvatpg.jpg)

4. Biokovo
Tek porinut - nema još slike

ha ha,ipak je uuprava Jadrolinije uu Rijeci pa je lakše doći do informacija :cheers:

Jadrolinija je osim ova 4 gore navedena broda, u domaćim brodogradilištima izgradila još jednu seriju od tri blizanca. Nešto su manji od ove gore serije
Supetar
Sveti Krševan
Cres
http://img33.imageshack.us/img33/499/720supetar.jpg (http://img33.imageshack.us/my.php?image=720supetar.jpg)

TRAJEKT SUPETAR (Novogradnja 599)
Trajekt, kapaciteta 100 automobila i 600 putnika, izgrađen je za Jadroliniju u domaćem brodogradilištu po cijeni od 5,7 milijuna eura iz Programa obnove bijele flote. Trajekt je izgrađen uz subvenciju od 10% Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i subvenciju od 10% Ministarstva gospodarstva.

Zastava: Hrvatska
Izgrađen: Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata, lipanj 2004.
Klasa: Hrvatski Registar Brodova – Kategorija plovidbe 6
Duljina preko svega: 87.6m
Duljina između okomica: 80,0 m
Širina: 17,5m
Visina: 3,7m
Gaz: 2,4m
Bruto/neto tonaža:
Nosivost: 800 tdw

Kapaciteti:
Osoba: 600
Putnika: 585
Standardni automobili: 100
Čista visina garaže: 4.4 m
Pogon: 4x 400 kW - Caterpillar
Ukupna snaga: 1600 kW
Brzina kn : 12 max/11,5 serv

Postoje li slike unutrasnjosti tih brodova? Zanimaju me putnicke prostorije/kabine (garaze su uglavnom svuda iste)

Postoje li slike unutrasnjosti tih brodova? Zanimaju me putnicke prostorije/kabine (garaze su uglavnom svuda iste)
Ne mogu naći, nažalost.
Ovo su brodovi za kratke relacije pa nemaju kabine.
Imaju salon, ali detalje uređenja / rasporeda ne znam.
Nisam bio u nijednom :(

Brodosplit porinuo novi trajekt za Jadroliniju

U "Brodosplitu" je danas porinut novi trajekt "Biokovo" čiji je naručitelj "Jadrolinija" a koji je, kako je rečeno, namjenjen za plovidbu unutar područja unutrašnjih obalnih voda Republike Hrvatske.

Novom trajektu "Biokovo" kumovao je državni tajnik za more Branko Bačić, a među uzvanicima nazočio je i ravnatelj "Jadrolinije" Slavko Lončar.

Trajekt "Biokovo", kako je objašnjeno, uvrštava se u kategoriju Ro-Ro brodova namjenjenih za prijevoz putnika, automobila, teretnih vozila i vozila s opasnim teretom, a za to je opremljen otvorenom garažom na palubi.
Trajekt "Biokovo" je dug 87 metara, može prevesti 1300 putnika i 138 automobila te dostići brzinu od 13 čvorova, rečeno je na ceremoniji porinuća.


http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=e6affa9d-feb4-4518-8a0c-91673ea2638a&ref=lastadd

Megajahte otvaraju sezonu: pred Dubrovnikom 90 milijuna eura vrijedan Saint Nicolas

Sezonu dolaska raskošnih megajahti i njihovih megabogatih vlasnika otvorila je još jedna jahta s popisa najvećih stotinu jahti svijeta. Nakon prošlotjednog dolaska
115-metarske megajahte Pelarus čija je vlasnica bivša supruga ruskog milijardera Romana Abramoviča Irina, u nedjeljno jutro pred dubrovačkim zidinama osvanula je megajahta Saint Nicolas.



Riječ je o plovilu kojeg svrstavaju na sedamdeseto mjesto najvećih jahti na svijetu, a koja je tek prije nepune dvije godine zaplovila morima.

Morska sedamdesetmetarska ljepotica sa šest paluba, koje su osim stepenicama spojene i staklenim dizalom, u pet gostinskih kabina i master sobama može ugostiti do 19 gostiju o kojima se brine dvanaesteročlana posada.

Interijer je bogato ukrašen plemenitim drvom, kupaonice dekorirane mramorom, onixom i pozlaćenim slavinama, a na palubi je smješten i vanjski bazen.

O megajahti Saint Nicolas poznato je tek da joj je vlasnik jedan od moskovskih milijardera koji si može priuštiti luksuz 90 milijuna eura"teške" jahte.

Naime, Sveti Nikola, po kojem se zove jahta, osim što je zaštitnik pomoraca ujedno je svetac zaštitnik Rusije

Izvor: Slobodna dalmacija/piše Paulin PEKO

»3. maj« ovisi o starom kreditu

Od velike pompe s kojom su potpisani u veljači i ožujku potpisani ugovori o gradnji četiri tankera za »Uljanik plovidbu« i zadarsku »Tankersku«, kada su potpisivanju 220 milijuna
dolara vrijednog posla nazočili potpredsjednik Vlade Damir Polančec i premijer Ivo Sanader, »3. maj« je danas u situaciji da (o)visi o tome hoće li Zagrebačka banka do rujna prolongirati naplatu 15 milijuna dolara, koje je hipotekom osigurala na nedavno isporučeni tanker »Kastav«. U protivnom, »3. maj« naći će se u velikim problemima, jer će u pitanje doći i završetak tekućih novogradnji, dakle brodova mimo ove potpisane, ali ne i financijski riješene serije od četiri domaća tankera. Kako doznajemo iz dobro obaviještenih krugova, ovih dana znat će se hoće li biti što od ovog prolongata. Navodno, Zagrebačka banka zatražila je od Ministarstva financija izjavu kojom se želi osigurati da ukoliko »3. maj« u rujnu ne bude u mogućnosti vratiti tih 15 milijuna dolara, da će tu obvezu naplatiti od države.



Privolili Zadrane i Puljane

Četiri tankera za domaće brodare, nosivosti 51.800 tona, ugovorena su u vrijeme i pod okolnostima kada je hitno trebalo nešto učiniti za »3. maj« u kojem su počela radnička događanja zbog kojih je, podsjetimo, i smjenjena bivša uprava koja u dvije i pol godine svog mandata i vrhunca u potražnji brodova na svjetskom tržištu nije uspjela osnažiti niti jedan novi ugovor. No, krajem prošle odnosno početkom ove godine već je bilo kasno, jer su zbog krize brodarske vozarine već strmoglavo pale, a brodari su došli u situaciju da više razmišljaju o tome kako da eventualno otkažu već naručene novogradnje, umjesto da ugovaraju nove brodove. Pod patronatom Vlade i resornog Ministarstva gospodarstva tražilo se kakvo-takvo rješenje kako bi se popunila prazna knjige narudžbi »3. maja« i privoljelo zadarskog i pulskog brodara da uđu u taj aranžman s obzirom na njihove nedvosmislene poruke da novaca za gradnju ovih brodova – nemaju. Rješenje se našlo tako što je dogovoreno da će se »3. maju« osigurati kreditne linije koje će »pokriti« troškove gradnje ovih brodova do porinuća. Premda nitko od mjerodavnih nije službeno i precizno objasnio kako je to točno i do kraja zamišljena financijska konstrukcija za gradnju tih brodova, dostupna saznanja upućuju da bi Zadrani i Puljani pri porinuću platili jednu ratu u iznosu od 30 posto od ugovorene cijene od oko 53 milijuna po brodu, dok bi cjelokupne financijske obveze i trošak gradnje tih brodova preuzeli u trenutku njihove isporuke koje su, podsjetimo, planirane u 2010. i 2011. godini, i to po tržišnoj cijeni koja bi u tom trenutku vrijedila za te tankere. Potpisivanju ugovora za dva tankera za »Uljanik plovidbu« u »3. maju« prisustvovao ministar Polančec koji je tada najavio kako će financijska konstrukcija biti riješena »vrlo brzo«. Gotovo se zamjerilo novinarima što u tako svečanom trenutku postavljaju tako prizemna pitanja. Bila je to sredina veljače, mjesec dana kasnije stigao je i premijer Sanader na potpisivanje ugovora za još dva identična broda za »Tankersku«.

Devet odbijenica

Danas se bliži kraj svibnja, a u »3. maju«, doznajemo od predsjednika Uprave ovog škvera Željka Starčevića, dosad su razgovarali s devet banaka i sve su ih redom odbile. Polaganje kobilice za prvi tanker iz financijski još neriješene serije planirano je za 12. srpanj. Zahvaljujući 33 milijuna dolara, koje je »Uljanik plovidba« platila kod primopredaje tankera »Kastav«, ugovorenog s riječkim škverom 2006. godine, u »3. maju« dosad su uspjeli nabaviti oko 2.000 tona čeličnih limova iz Češke i Makedonije za taj tanker koji će se za Puljane početi graditi u srpnju. Za cijeli brod treba im, doznajemo, oko 8.500 tona limova. Da je riječ o »normalnim« komercijalnim ugovorima, prema kojima brodari prvu ratu plaćaju kod osnaženja ugovora, »3. maj« bi u ovom trenutku raspolagao s 25 milijuna dolara za ova četiri tankera.

Ministarstvo ne vidi problem

Na upit kada će i kako biti riješena kreditna linija za domaće brodove u riječkom brodogradilištu državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begović odgovorio je kako u tome ne vidi nikakav problem te da Uprava oko toga upravo pregovara s bankama. No, Uprava »3. maja« već više od pola godine ne može do nikakvog kredita. Posljednji kredit dobili su u listopadu prošle godine, a otad su isporučili tri broda. U ovom trenutku, doznajemo, »3. maj« pregovara i s desetom i jedanaestom bankom za kredit od deset milijuna eura, a što bi im osiguralo i koliko-toliko normalno odvijanje tekuće proizvodnje do rujna, a ako se stvari »poklope« i s prolongatom već spomenutih 15 milijuna dolara Zagrebačke banke, moguće i do kraja godine. Time bi se riješilo i pitanje isplate plaća radnicima, barem da se o tome ne mora razmišljati iz mjeseca u mjesec, a podmirio bi se i dio dugovanja koje »3. maj« gomila prema kooperantima i dobavljačima. S obzirom na to da je riječ o zatvorenom krugu, nelikvidnost »3. maja« uzrokuje kašnjenja u isplati dugovanja prema kooperantima koji u ovom trenutku, prema službenim podacima koje smo dobili iz škvera, potražuju oko 44 milijuna kuna. Prema dobavljačima, taj je dug još i veći. Plaće radnicima od početka ove godine isplaćuju se u neto iznosu, a Starčević objašnjava da se ta davanja prema državi »prebijaju« s povratom PDV-a »3.maju«. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku »3. maj« je u zaostatku plaćanja nužnih davanja prema državi plaću i pol.

Izvor: Novi list/piše Orjana ANTEŠIĆ

U Uljaniku isporučen brod Adria Ace

Brodogradilište Uljanik u Puli danas je kompaniji Ray car carriers isporučilo brod Adria Ace za prijevoz 4.900 automobila, nosivosti 12.200 tona.

To je druga ovogodišnja isporuka broda u Uljaniku, od pet planiranih. Adria Ace je deveti i zadnji brod iz serije car carriera ugovorenih s tvrtkom Ray shipping. Kao i ostali brodovi iz te serije, Adria Ace je dug 176 metara, širok 31 i visok 30 metara, a može razvijati maksimalnu brzinu od 20,8 čvorova. Brod ima 11 paluba ukupne površine 40 tisuća četvornih metara i s jednim punjenjem spremnika goriva može ploviti 33.000 nautičkih milja. Ugovor o gradnji tog broda potpisan je u prosincu 2006. godine, kobilica je položena početkom srpnja prošle godine, a u more je porinut sredinom prosinca 2008. godine.

(Hina/pd)

^^To je, koliko znam zadnji iz serije Ro-Ro brodova, sada nastavljaju s kompleksnijim brodovima, kombinacijama Ro-Ro i kontejnerskim a uskoro bi trebalo na redu biti porinuće prvog od dogovorena 4 jaružara.

http://www.uljanik.hr/typo3temp/pics/7a7f87fa2c.jpg

slika sa uljanikove stranice

čudni su :lol:

Ovaj bi mogao gradit ZG obalu.

nema on šta kopati na zg obali :cheers:

Znam da nema, ali mogu oni i nasipavat.