Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja. Najveći otoci u Kvarnerskom zaljevu su Krk, Cres, Lošinj i Rab. Ini manji otoci još su Unije, Susak, Ilovik, Plavnik, Prvić, Sv. Grgur, Goli otok itd.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8d/Kvarner_gulf_map.png

Otok Krk (talijanski Veglia) je uz susjedni otok Cres najveći (405,78 km2) od 1246 otoka koliko ih ima Hrvatska. Administrativno sjedište otoka je grad Krk. Otok se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Na otoku se nalazi Zračna luka Rijeka.
Od 19. srpnja 1980. godine otok Krk povezan je s kopnom putem Krčkog mosta (ex Titov Most), čiji su radovi započeli u srpnju 1976. sponzorstvom samog Tita.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6e/Krk.jpg

Otok Cres (talijanski Cherso) je poslije otoka Hvara najdulji i uz susjedni otok Krk najveći (405,78 km2) hrvatski otok, dug je 66 km, a u najširem dijelu širok 12 km. Otok se pruža u pravcu sjever-jug.
Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluotok Istra, a na istoku i sjeveroistoku otok Krk. Cres je nekad u povijesti bio povezan s otokom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su otoci odvojeni.

http://www.imagesforme.com/images.php/i15302_creskrkrab.jpg

Lošinj (talijanski Lussino) je otok na Kvarneru. Pripada administrativnoj jedinici Grad Mali Lošinj, odnosno, dijelom je Primorsko-goranske županije.
Pruža se 31 km u smjeru sjeverozapad - jugoistok.
Značajnija naselja na otoku su Mali Lošinj i Veli Lošinj.
Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen kanal.
Ovo nije bilo prvo umjetno rezanje Lošinja. U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstven otok. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike otočne mase na putu za otvoreno more.

http://www.imagesforme.com/images.php/i15303_losinj.jpg

Otok Rab (talijaski Arba) sa susjednim otočićima čini rapsku otočnu skupinu koja se, smještena na kvarnerskom prostoru, nalazi na izuzetno povoljnom geografsko-prometnom i geografsko-turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište.
Otok Rab se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog primorja.

http://www.imagesforme.com/images.php/i15304_rab.jpg

Otok Pag je površinom 5. najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 269,2 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Otok je poznat po svojoj slaboj pokrivenosti vegetacijom te ga se često uspoređuje s Mjesečevom površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara pomalo sablastan dojam, a rezultat je položaja otoka pod Velebitom s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake bure koje sa sobom nose posolicu iz Velebitskog kanala.
Na otok se, s južne strane, može stići mostom (340 m) iz pravca Zadra, tj. Posedarja ili trajektom u Žigljen na sjeveru otoka iz luke Prizna. Činjenica što se u oba slučaja otoku prilazi s njegove puste, istočne strane ponekad, kod posjetitelja koji dolaze prvi put, izaziva šok.

http://www.imagesforme.com/upload/0e538009.jpg

NA KRČKOM MOSTU RADOVI DO 1. LIPNJA
Mijenja se asfalt star 30 godina
Izmjenični režim prometovanja za sad ne uzrokuje veće zastoje osim u vrijeme vikenda kad se zbog pojačanog prometovanja na trenutke ipak stvaraju dulje kolone, kaže Boris Pavković

http://www.imagesforme.com/images.php/i15224_422070.jpg
Dio radova »seli« na završetak turističke sezone

KRK – Na Krčkom se mostu već nekoliko dana odvijaju radovi na sanaciji odnosno izmjeni kolničke podloge 800 metara dugog poteza na duljem luku koji povezuje kopno s otočićem Sv. Marko.
– Zahvati s kojima smo krenuli nakon prvosvibanjskih praznika i koji bi trebali biti dovršeni do 1. lipnja dio su opsežnog projekta izvanrednog održavanja tog objekta vrijednog više od šest milijuna kuna – prenio nam je u ime Autocesta Rijeka-Zagreb, tvrtke u čijoj je ingerenciji i poveznica otoka Krka s kopnom Boris Pavković, voditelj tehničke jedinice Krčki most. Zahvate sa svojim kooperantima izvode djelatnici »Viadukta«, a cijeli projekt dio je projekta obnove riječkog prometnog pravca »Rijeka Gateway« koji je hrvatska Vlada pokrenula u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj.
– Radovi koji se već nekoliko dana izvode dio su 1. i 2. faze ovog zahvata u sklopu kojega ćemo do početka lipnja u potpunosti zamijeniti asflat na duljem luku Krčkog mosta – rekao je Pavković. Dodao je kako se unatoč činjenici da kolnička površina naoko i nije tako loše izgledala radilo o više no potrebnom zahvatu s obzirom na to da se uklanja asfalt star gotovo tri desetljeća.
– Zajedno s tim zahvatom u tijeku su radovi i na postavljanju hidroizolacijske podloge pod samim asfaltnim slojem. Radi se tijekom cijelog dana, a potreba za preciznošću pri »struganju« starog partera u sklopu koje ne smije doći do oštećivanja nosivih betonskih podloga priječi nas u izvođenju radova i tijekom noćnih sati, istaknuo je voditelj održavanja Krčkog mosta. Prema Pavkovićevim procjenama, izmjenični režim prometovanja za sad ne uzrokuje veće zastoje osim u vrijeme vikenda kad se zbog pojačanog prometovanja na trenutke ipak stvaraju dulje kolone kojima prilagodbom semaforske regulacije »cestari« u okvirima mogućeg ipak nastoje stati na kraj.
– Radove nismo mogli planirati ranije zbog tehnoloških ograničenja odnosno vremenskih prilika koje su sad upravo idealne za asfalterske radove – naglasio je Pavković dodavši kako će nastavak radova na fazi tri i četiri, koje podrazumijevaju izmjenu asfalta na kraćem luku mosta kao i na usjecima na Sv. Marku i otoku Krku uslijediti tek nakon završetka turističke sezone odnosno od 15. rujna.

Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List

zavrseni radovi na krckoj magistrali D102

http://img412.imageshack.us/img412/4715/rotor01.jpg

http://img412.imageshack.us/img412/7822/rotor02.jpg

:)

Iako je na cesti ostalo dosta zavoja - treba istaknuti da je vožnja vrlo tečna, što znači da je dobro riješena.
Pohvalno je: na cijeloj dužini zahvata izgrađena je pješačko-biciklistička staza.

http://img145.imageshack.us/img145/8707/d102001.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/9837/d102002.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/1194/d102003.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/8550/d102004.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/7813/d102005.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/7666/d102006.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/9320/d102007.jpg

http://img139.imageshack.us/img139/4928/d102008.jpg

http://img139.imageshack.us/img139/6605/d102009.jpg

:)

jos malo D102

http://img139.imageshack.us/img139/906/d102010.jpg

http://img139.imageshack.us/img139/9562/d102011.jpg

http://img139.imageshack.us/img139/1708/d102012.jpg

http://img139.imageshack.us/img139/9606/d102013.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/6909/d102014.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/9855/d102015.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/3368/d102016.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/3622/d102017.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/9269/d102018.jpg

:)

http://img119.imageshack.us/img119/8295/d102019.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/9113/d102020.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/1664/d102021.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/1889/d102022.jpg

http://img119.imageshack.us/img119/2814/d102023.jpg

http://img213.imageshack.us/img213/3962/d102024.jpg

http://img213.imageshack.us/img213/4871/d102025.jpg

http://img213.imageshack.us/img213/319/d102026.jpg

http://img213.imageshack.us/img213/3010/d102027.jpg

:)

i jos...

http://img411.imageshack.us/img411/3500/d102povratno001.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/2125/d102povratno002.jpg

http://img228.imageshack.us/img228/8503/d102povratno003.jpg

http://img228.imageshack.us/img228/7467/d102povratno004.jpg

http://img228.imageshack.us/img228/2024/d102povratno005.jpg

http://img134.imageshack.us/img134/6830/d102povratno006.jpg

http://img134.imageshack.us/img134/192/d102povratno007.jpg

http://img134.imageshack.us/img134/3797/d102povratno008.jpg

http://img152.imageshack.us/img152/3291/d102povratno009.jpg

http://img152.imageshack.us/img152/3728/d102povratno010.jpg

http://img152.imageshack.us/img152/326/d102povratno011.jpg

:)

...

http://img145.imageshack.us/img145/5353/d102210.jpg

http://img156.imageshack.us/img156/7545/d102211.jpg

http://img156.imageshack.us/img156/6439/d102212.jpg

http://img413.imageshack.us/img413/3249/d102213.jpg

http://img413.imageshack.us/img413/1564/d102214.jpg

http://img413.imageshack.us/img413/1270/d102215.jpg

http://img413.imageshack.us/img413/4240/d102216.jpg

http://img413.imageshack.us/img413/2831/d102217.jpg

:)

i vrlo detaljno objasnjenje vezano uz tu cestu od uvazenog clana ssc kolektiva :cheers:

Evo napokon danas ulovio vremena i proveo nekoliko sati na forumu nakon par mjeseci.
Nemam puno vremena a ni nisam cesto na terenu pa ne mogu slikati.
E, svaka cast i VELIKA hvala svim autorima priloga. Tek kada covjeka nema par tjedana shvati vrijednost ovakvih dretvi. Tko bi inace to pohvatao sve te informacije? Koliko bi tu novina trebalo pratiti a opet ne bi imali tako dobre foto-priloge.
Ovaj forum uvijek odusevi a pogotovo nakon duljeg odsustva u koj se ubaci jos i predizborna kampanja:)
Nemam svojih novih priloga ali ipak evo par informacija o cestama na Krku.
Glavna otocka magistrala D 102 proteze se pravcem Most Krk-Omišalj-Njivice-Malinska-Krk-Baska u duljini od cca 40 km.
Trasa zaobilazi sva navedena mjesta.
Pocela se graditi tamo negdje 60-ih. Zapravo su se asfaltirale kozje staze o cemu svjedoci i donedavno stanje na dionici Malinska-Krk.
Most je sagradjen 1976-1980. Svi znamo do kakavog je preokreta doveo.
Malo je poznato do kakvog je stresa doveo njegove zagovaratelje. Novi list je jednom objavio razgovor s jednim od tadasnjih politicara. Covjek je dozivio srcani udar tih godina. Pritisak je bio uzasan, neki su navodno i umrli. Trebalo je tu lobirati, probijati sve moguce kordone birokrata da se dodje do Tita. Tip tvrdi da se bez Titova osobna blagoslova ideja naravno i nije mogla realizirati. Inace bile su to godine nevidjenog uzleta, prethodno je sagradjen aerodrom (1974?), terminal JANAF-a. Planiralo se u kamenlomu Voz sagraditi nove pogone "3.maja", zeljeznicki most Peskera-Voz, itd.. Mozete si misliti koji su to bili gusti satima u koloni cekati trajekt. A avion bas i ne ceka. off topic, nedugo nakon otvaranja udar bure je uzrokovao pad britanskog zrakoplova, poginulo je skoro 100 putnika.
Mnogi se pitaju zasto sam most nije sagradjen lokaciji gdje je Krk najblizi kopnu (Peskera-Voz). Navodno je sastav tla tamo losiji. Ne znam kako se to uklapa u price o novom cestovno-zeljeznickom mostu na toj lokaciji. A mozda se i uklapa obzirom na glasine da je most toliko nagizen solju da se vise isplati graditi novi...
Detaljnije o mostu: Petrica Novosel Žic: Otok Krk od trajekta do mosta : (socijalno-geografska transformacija), izdano 1987.

Zaobilaznica Malinske (raskrsce kod "Crossroada" do krizanja s cestom za Valbisku gradjena je sredinom 80-ih, kada je i uspostavljena linija Valbiska-Merag.
90-ih se nije bas moglo puno graditi.

2002. je u sklopu Bettermenta obnovljena dionica Omišalj-Njivice te neke diocnice od raskrsca za Vrbnik prema Baskoj.
2003,4 obnovljena dionica od Krka prema Puntu
2005 je sagradjena obilaznica gada Krka te obnovljena dionica lokalne cesta od Dobrinja prema Vrbniku te preko Vrha za Krk.
2006 je obnovljeno par km od Njivica prema Malinskoj
2008 obnovljena zaobilaznica Malinske i dovrsena obnova dionice Njivice-Malinska, onaj famozni zavoj kod jezera Ponikve
Preostaje napraviti kuzni tok na Dunatu (raskrsce Kornic-Punat-Baska) i tih par km od Dunata do raskrsca za Vrbnik. To bi trebalo biti dovrseno nakon sezone pa di krajem godine citava dionica bila obnovljena.
Inace, jos je 80ih u GUP-u planirana nekakva brza cesta koja bi isla sredinom otoka (oznacena crveno) i tako optimalno sluzila i sjevernom, tada zapostavljenom dijelu Otoka. Navodno je bio zapostavljen zbog toga sto ti krajevi nisu bili dovoljno "crveni". Danas je to sreca jer je taj dio Otoka (donekle) ostao prostorno sacuvan, bez masovnog turizma. Dobar primjer je razvoj Vrbnika. Cesta bi zavrsavala u Staroj Baskoj gdje bi bilo trajektno pristaniste za Rab. , nema velikih hotela a dovlace turiste u vinske konobe.
Moguce je da se uz realizaciju novog mosta napravi i prava autocesta tom trasom, barem do grada Krka.

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/kartaKrka-1.jpg
a evo za uspomenu kako je dionica Malinska-Krk prije izgledala:
http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/DSC09246.jpg

http://i179.photobucket.com/albums/w296/squirrelri/DSC09249.jpg

...

idemo dalje...

http://img245.imageshack.us/img245/1057/d102201.jpg

http://img245.imageshack.us/img245/2989/d102202.jpg

http://img245.imageshack.us/img245/8901/d102203.jpg

http://img128.imageshack.us/img128/733/d102204.jpg

http://img128.imageshack.us/img128/8850/d102205.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/1018/d102206.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/3966/d102207.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/9524/d102208.jpg

http://img145.imageshack.us/img145/7672/d102209.jpg

:)

^^Bravo Ivek, za novu dretvu. Ova nova podjela je puno preglednija tako da i manje sredine mogu doći do izražaja. A možda privučemo i nove forumaše.

Vidim stavio si talijanske nazive za Rab i Krk. Možeš onda i za Lošinj (Lussino) i Cres (Cherso).:cheers:

i za kraj krcke fotoreportaze...

Doček glagoljicom
http://img156.imageshack.us/img156/8989/vidikovac01.jpg

Pejzaž
http://img156.imageshack.us/img156/7576/vidikovac02.jpg

Baščanska dolina
http://img102.imageshack.us/img102/2524/baskadolina.jpg

:)

zahvaljujem MountManu na fotkama i squirelu na detaljnoj analizi krcke magistrale :cheers::cheers:

^^Bravo Ivek, za novu dretvu. Ova nova podjela je puno preglednija tako da i manje sredine mogu doći do izražaja. A možda privučemo i nove forumaše.

Vidim stavio si talijanske nazive za Rab i Krk. Možeš onda i za Lošinj (Lussino) i Cres (Cherso).:cheers:

nema problema... u biti sam samo kopirao uvodne tekstove sa wikipedije. sad cu promjeniti :cheers:

PRIGODNOM SVEČANOŠĆU OTVORENI RADOVI NA GRADNJI NOVOG TRAJEKTNOG PRISTANIŠTA
Stinica – ostvarenje sna Rabljana i njihovih gostiju
Investicija vrijedna 50-ak milijuna kuna trebala bi biti okončana do početka sljedeće sezone, a od Jadranske magistrale do Stinice bit će izgrađena i nova cestovna infrastruktura

http://www.imagesforme.com/images.php/i13974_416870.jpg
Jučer su uzvanici simbolično doplovili »prvim« stiničkim trajektom

STINICA – Prigodnom svečanošću i u prisustvu pomoćnika ministra mora, prometa i infrastrukture Josipa Borića, župana ličko-senjskog Milana Jurkovića te niza lokalnih političkih čelnika, jučer je u Stinici obilježen početak radova na novom trajektnom pristaništu. Investicija vrijedna 50-ak milijuna kuna trebala bi biti okončana do početka sljedeće sezone, a taj će trenutak, istaknuto je prigodom otvorenja radova, predstavljati ispunjenje sna u prvom redu Rabljana.
– Ovo je uistinu povijesni trenutak, a smatram ga revolucionarnim gotovo isto kao i onaj iz davne 1963. kada je prvi put uvedena stalna linija između otoka Raba i kopna. Nova trajektna luka naprosto je nasušna potreba i nas Rabljana, ali i mnogih naših gostiju koji su u sezoni gubili sate i sate čekajući na suncu svoj brod u Jablancu. Tamošnja luka, moramo to priznati, bila je limitirajući faktor boljeg i bržeg razvoja Raba, s obzirom da u skučenoj jablanačkoj luci nije moguće istovremeno privezati dva trajekta koja su, k tome, manjih kapaciteta, a već za godinu dana sve će to postati prošlost. Prema izračunima otvorenjem pristaništa u Stinici vrijeme čekanja na ukrcaj bit će smanjeno za jednu trećinu, istaknuo je rapski gradonačelnik Željko Barčić podsjetivši kako je prve godine redovite plovidbe te '63. na Rab prevezeno oko 28.000 putnika i 580 vozila, a tijekom prošle taj se broj popeo na preko milijun osoba, 340.000 automobila i oko 20.000 kamiona i autobusa. Nije zaboravio uputiti i riječi hvale Vladi Republike Hrvatske koja u najvećoj mjeri financira izgradnju nove luke, ali i pokude na račun rapske politike koja, rekao je, na gradnji novog pristaništa nije položila ispit. Od 1991. godine, kada se počela planirati, mijenjane su lokacije, prostorni i idejni dokumenti, ali, eto, do danas se dogodilo nije ništa.
I senjski mu kolega Darko Nekić istaknuo je važnost projekta za grad Senj, pod čijom upravom se Stinica i nalazi, ali posebno onaj dio u kojemu će biti izgrađena cestovna infrastruktura, odnosno nova prilazna cesta od Jadranske magistrale do Stinice.
– Riječ je o 2,2 kilometra suvremene prometnice čija će gradnja stajati oko 15 milijuna kuna. Upravo ovih dana pokrećemo postupak javne nabave kako bismo na vrijeme osigurali izvođača radova i njezin dovršetak, najavio je zamjenik predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.
Pomoćnik ministra Kalmete, inače rođeni Rabljanin, Josip Borić, u uvodu svoje besjede naglasio je kako je do sada već uređeno 60-ak jadranskih luka i lučica što, tvrdi on, dokazuje i kvalitetnu skrb države o obalnom dijelu Hrvatske, ali i značajne pomake u kvaliteti života otočana i žitelja priobalja.

Ernest MARINKOVIĆ, Novi List

Jablanac neće biti zaboravljen

Ova investicija u Stinici jedan je od većih projekata toga tipa i strašno je važna dobra povezanost Raba s kopnom. Što zbog domaćih ljudi i na Rabu i na kopnu, ali, naravno, i zbog brojnih turista koje smo godinama gubili upravo radi skučenosti pristaništa u Jablancu i nemogućnosti dobrog operativnog djelovanja. No, morate znati da nismo zaboravili i Jablanac. Tamošnje pristanište bit će uređeno i služit će kao rezervna luka u slučaju izvanrednih situacija, izreferirao je Borić zaključivši kako poslije stiničke u Ministarstvu mora kreću s gradnjom novih pristaništa u Orebiću, Drvbeniku i Veloj Luci.

JUČER U RABU POTPISAN UGOVOR O GRADNJI TRAJEKTNE LUKE
Nova luka Stinica gotova za 210 dana
Potpisani ugovor odnosi se na prvu fazu radova u luci Stinica, vrijednih 27,7 milijuna kuna, nakon čega slijedi druga faza radova koja uključuje izgradnju pristaništa za komunalne vezove 52 plovila

http://www.imagesforme.com/images.php/i13400_413951.jpg
Izgradnjom Stinice Rab će konačno dobiti adekvatno trajektno pristanište

RAB – Konačno smo dočekali i ovaj dan, kada se potpisuje ugovor o izvođenju radova u luci Stinica, čime će se promet vozila i putnika za otok Rab ubrzati za trideset posto, a nabavkom novih trajekata još i više, rekao je gradonačelnik Raba Željko Barčić prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji trajektnog pristaništa Stinica. U ime Ministarstva mora i izvođača radova riječke tvrtke »Sun Adria« ugovor su potpisali Josip Borić i Radojko Brnčić. Ovom, za otok Rab izuzetno važnom događaju, prisustvovali su gradonačelnici Raba, Senja i Lopara Željko Barčić, Darko Nekić i Alen Andreškić sa suradnicima, ravnatelji lučkih uprava Rab i Senj, Vanja Debelić i Predrag Dešić, te direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić.
Gradonačelnik Barčić je podsjetio na događaje vezane uz planiranu gradnju novog trajektnog pristaništa na kopnu, i okolnosti zbog kojih je prošlo previše vremena dok stvari nisu konačno došle na svoje mjesto. U Programu Vlade RH još 1991. godine bila su planirana sredstva za izgradnju luke u uvali Biškupnica, godinu kasnije postojala je projektna dokumentacija za luku i pristupnu cestu, ali čudne »sile« počele su djelovati kako s jedne, tako i druge strane Velebitskog kanala, i od gradnje se odustalo, rekao je Barčić. Desetak godina nakon toga, 2002. godine donesena je odluka o gradnji polazne luke za otok Rab u Stinici, te je prošlo gotovo sedam godina do konačnog početka radova.
Barčić i Nekić složili su se oko potrebe popravka potpornog zida i rekonstrukcije luke u Jablancu koja će ostati alternativno pristanište u slučaju lošeg vremena, a Nekić je najavio angažman oko rješavanja projektne dokumentacije. Pomoćnik ministra Josip Borić rekao je kako se potpisani ugovor odnosi na prvu fazu radova u luci Stinica vrijednih 27,7 milijuna kuna, s rokom izvođenja od 210 dana, nakon čega slijedi II. faza radova koja uključuje izgradnju pristaništa za komunalne vezove 52 plovila. Projektom je u okviru I. faze predviđena izgradnja tri trajektne rampe u uvali Mala Stinica, gdje se nalaze postojeće građevine poput napuštene pilane, ugostiteljskog objekta i objekta autokampa. Pristanište će biti povezano spojnom cestom u duljini 2,3 km s državnom cestom D-408, čija će izgradnja također uskoro započeti.
– Ovim projektom nije prediviđena izgradnja pristupne ceste niti terminalsko parkiralište koji su predmet drugih građevinskih dozvola. Predviđeno je da izgradnju pristupne ceste u iznosu od 14 milijuna kuna financiraju »Hrvatske ceste«, a dio materijala za izradu podmorskog kamenog nasipa bit će osiguran iz privremenog deponija na pristupnoj cesti kako bi smanjili troškove izgradnje pristaništa. Na pristupnoj cesti bit će dva vozna traka širine 3,2 metra i zaustavni trak širine 3 metra, a građevinska dozvola je pred izdavanjem, rekao je Borić.
Direktor Rapske plovidbe Dragan Andrić zadovoljan je konačnim početkom radova i činjenicom da će trajekti sljedeće turističke sezone ploviti u Stinicu. Rekao je kako ova promjena predstavlja novu obvezu za rapskoga brodara. Morali smo zastati s našim planom obnove flote jer bez nove luke novi trajekti nemaju gdje pristati, zato je za nas početak gradnje luke značajan događaj pa tako nastavljamo s obnovom naše flote, rekao je Andrić.

Romana JURIĆ, Novi List

GRADOVI NOVALJA I RAB POTPISALI SPORAZUM S RAPSKOM PLOVIDBOM
Kreće nova brodska linija Lun – Rab
Novi brod Amico treba zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije

http://www.imagesforme.com/images.php/i13530_415132.jpg
Brod Amico plovit će na liniji Rab – Lun

LUN – Gradonačelnici Novalje i Raba, Ivan Dabo i Željko Barčić te direktor tvrtke Rapska plovidba d.d. Dragan Andrić potpisali su Sporazum o održavanju brodske linije Lun – Rab te o nabavci nove brodice. Naime, u organizaciji Rapske plovidbe ta je brodska linija uspostavljena još 1974. godine zbog potreba stanovnika s područja Luna koji je tada pripadao općini Rab pa su zbog raznih obveza svakodnevno morali putovati, a veza je imala status državne linije. Izgubivši taj status od 1. siječnja 2007. godine, linija se održava putem koncesijskog odobrenja koje izdaje Grad Rab. No, zbog nerentabilnosti linija je postala upitna – lani je ukupan prihod iznosio samo 35 tisuća kuna, dok su rashodi bili čak 165 tisuća kuna.
Jedan od razloga značajnog smanjenja broja putnika koji koriste tu liniju, a kojih je tijekom prošle godine bilo 1.447, je i uvođenje katamaranske subvencionirane linije između Novalje i Rijeke. Naime, katamaran koji kreće iz Novalje a pristaje i u Rabu brži je i karta je jeftinija pa se brojni turisti i drugi putnici radije odlučuju za tu varijantu. Kako ipak ne bi došlo do gašenja ove morske linije koja povezuje dva otoka i dvije županije, za održavanje veze uvest će se novi, moderniji i brži brod, a gradovi Novalja i Rab te Rapska plovidba potpisali su Sporazum kojim definiraju financijsku potporu ovom projektu. Sukladno tom Sporazumu Rapskoj plovidbi će, za nabavku brodice i pokriće manjka prihoda u ovoj godini, Grad Novalja dati potporu od 35 tisuća kuna, a Grad Rab 10 tisuća kuna, dok će iduće godine Grad Novalja izdvojiti 70 tisuća, a Grad Rab 15 tisuća kuna za taj projekt.
Novi brod Amico trebao bi zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije.

Gorana BADURINA, Novi List

GRAD CRES I MINISTARSTVO MORA POTPISALI UGOVORE O SUFINANCIRANJU
Četiri milijuna kuna za ceste i luku Porozina
Svi dosadašnji kapitalni projekti u lučku infrastrukturu realizirani su kroz zajedničko financiranje od lokalne preko regionalne do državne razine, rekao je Negovetić

http://www.imagesforme.com/images.php/i11823_409992.jpg
Do sezone će biti završena prva faza dogradnje luke Porozina

CRES – Dva ugovora o sufinanciranju, ukupno teška četiri milijuna kuna, jučer su potpisana u gradskoj upravi, i to između Grada Cresa i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u visini milijun kuna, koji se namjenjuju za održavanje nerazvrstanih cesta te između Ministarstva i Županijske lučke uprave Cres ugovor vrijedan tri milijuna kuna, za radove na dogradnji luke Porozina.
Creski gradonačelnik Gaetano Negovetić naglasio je veliko razumijevanje Uprave za otoke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, i pomoćnika ministra Josipa Borića, jer kontinuirano prepoznaju potrebe i sufinanciraju otočne projekte koje iz gradskog proračuna, zbog nedostatnih sredstava, ne bi bilo moguće realizirati. Negovetić je naglasio i dobru suradnju Grada sa Županijskom lučkom upravom Cres te ističe kako su svi dosadašnji kapitalni projekti u lučku infrastrukturu realizirani kroz zajedničko financiranje od lokalne preko regionalne do države razine. Dobru suradnju pohvalio je i ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anđelko Petrinić, koji je istaknuo kako je Ministarstvo mora u posljednjih pet godina uložilo 20 milijuna kuna u unapređenje stanja u lukama, te je istaknuo kako će do sezone biti završena prva faza dogradnje luke Porozina. Pomoćnik ministra Josip Borić kazao je kako će do 2010. godine na riječkom plovnom području biti uređene sve trajektne luke i luke brzobrodskih linija:
– Država je prepoznala da u sustavu županijskih luka neće biti većih poboljšanja bez državnih potpora te je od 2004. do kraja 2008. godine ukupno uloženo 215 milijuna kuna u preko 60 luka. U prošloj godini realizirano je 60 milijuna kuna, a ove godine plan je za sanaciju, dogradnju i izgradnju novih luka uložiti 45 milijuna kuna iz državnog proračuna, rekao je Borić. Najavio je daljnju potporu Uprave za otoke na području Grada Cresa i to dogodine za luku Martinšćica. Izrazio je žaljenje što ni nakon pet godina nije učinjen pomak po pitanju luke Mrtvaška na otoku Lošinju, pa iako Ministarstvo svake godine rezervira srdstva za tu luku, do realizacije još nije došlo jer nije ishodovana građevinska dozvola – kaže Borić i dodaje kako je za to kriva Primorsko-goranske županija koja je trebala činiti više na pripremi dokumentacije i ishodovanju dozvola, a i općenito bi s više sredstava trebala podupirati projekte u lukama na svom području.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

PLOVPUT UREĐUJE SVJETIONIKE HRID ZAGLAV NA OTOKU CRESU I RT STRAŽICA NA PRVIĆU
Novi sjaj kvarnerskih svjetionika
Na zgradama svjetionika izmjenit će se krov, vrata i prozori, osigurano je 900 tisuća kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do početka srpnja

http://www.imagesforme.com/images.php/i11367_408483.jpg
Svjetionički kompleks na otočiću Prviću uskoro će doživjeti značajne popravke krovišta i stolarije

BAŠKA – Tvrtka Plovput zadužena za održavanje svjetionika na našoj obali Jadrana uskoro će pokrenuti značajne radove na uređenju svjetioničarskih zgrada koje spadaju pod nadležnost Plovnog područja Rijeka. Tijekom 2009. godine Plovput će pristupiti prvoj fazi uređenja zgrada pomorskih svjetionika Hrid Zaglav na otoku Cresu, ali i onog smještenog na Rtu Stražica, na otoku Prviću pred Baškom, pripćeno nam je iz ureda direktora Plovputa. Predviđeni zahvati, doznajemo od predstavika tvrtke, uključuju izmjenu krova i krovne konstrukcije, kao i zamjenu vrata i prozora na zgradama dvaju svjetionika. Za tu namjenu, unatoč recesiji i sveopćoj štednji, osigurana su sredstva u visini 900 tisuća kuna. Radovi (za koje je upravo u tijeku natječajni postupak) bi trebali biti gotovi do početka srpnja. Realizacija druge faze obnove dvaju sjevernojadranskih svjetioničarskih kompleksa koja uključuje temeljitije uređenje unutrašnjosti zgrade i opremanje svjetionika namještajem ovisit će o realizaciji Programa upravljanja svjetionicima i financijskim mogućnostima Plovputa, navodi u službenom priopćenju vodstvo spomenute tvrtke.
Doznali smo i kako je u doglednoj budućnosti planirano uređenje značajnijeg broja ostalih svjetioničarskih zgrada na području sjevernog Jadrana. Tako se u Plovputu već neko vrijeme radi na projektnoj pripremi ulaganja u obnovu svjetioničarskog kompleksa na Rtu Crna punta (istočna obala Istre), Rt Prestenice (Vela vrata), Rt Vnetak (otok Unije) te onog na otočiću Trsteniku u akvatoriju Kvarnerića. Svi radovi, naglašavaju predstavnici tvrtke koja skrbi o svim važnijim elementima sigurnog nautičkog prometovanja Jadranom, izvode se sukladno uzancama struke, poštujući sve zakonske propise i uz prethodne suglasnosti nadležnih konzervatorskih odjela, što nije nebitno s obzirom da se u većini slučajeva radi o zaštićenim spomenicima kulture. Svjetionik na otočiću Prviću, kao uostalom i svi drugi takvi objekti na Plovnom području Rijeka, u funkcionalnom smislu djeluje besprijekorno. Dugogodišnji izostanak ulaganja u svjetioničarske zgrade koje se odavna ne koriste ne znači da se ne ulaže u njihov siguran rad. Sva svjetla i objekte neposredno vezane uz navigaciju Plovputovi djelatnici redovito održavaju, što se ipak ne može reći i za danas mahom napuštene i zapuštene svjetioničarske stanove u njihovom susjedstvu koji tek čekaju bolja vremena.

Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List

Najveći nenaseljeni otok

Svjetionik Rt Stražica na Prviću, najvećem nenaseljenom otoku na Jadranu u sklopu projekta označavanja plovidbenih staza još koncem 19. stoljeća dalo je izgraditi austrougarsko Ministarstvo pomorstva. Dovršen je i pušten u funkciju 1875. godine. Od tada do danas njegovo je svjetlo vidljivo i s udaljenosti od 9 nautičkih milja i ne prestaje se paliti svakih nekoliko sekundi. Čvrsta zgrada s dva obiteljska stana namijenjena boravku svjetioničara i njihovih obitelji opustjela je još 1974. godine kada je ondje postavljen automatizirani svjetlosni toranj koji je do 1993. godine radio na plin. Od te je godine ondje u funkciji novi svjetionički stup na sunčanu energiju, a o njegovom radu skrbe djelatnici tvrtke Plovput.

malo o LNG terminalu

LNG terminal u Omišlju ne prije 2014.
Jan 14th, 2009 | By dš | Category: Vijesti



Iako se čini da je LNG terminal na Krku gotova stvar, čak se sad spominje gradnja još jednog u Dalmaciji, stvarno stanje je mnogo sumornije. Ekološko pitanje i neodlučnost hrvatskih kompanija mogli bi dokrajčiti grandiozni plan o Hrvatskoj kao važnom europskom LNG igraču još dok je sve samo na papiru. Projekcije su da će LNG terminal na Krku krenuti s radom 2014, a predviđeno vrijeme gradnje je tri godine. Prvi velik test za projekt bit će u proljeće ove godine kad bi trebala biti gotova studija o utjecaju na okoliš, nakon čega slijedi javna rasprava.

Studiju radi zagrebačka tvrtka Ekonerg, koja je izabrana na javnom natječaju. Već sam odabir Ekonerga digao je na noge zelene udruge.

‘Zagrebačka tvrtka radila je studiju utjecaja na okoliš za spornu tvornicu kamene vune Rockwool u Potpićnu. Oni su također radili nadzor nad tvornicom kad nisu uočili da je na dimnjak spojena cijev iz peći za sušenje preko koje su se mogli ispuštati plinovi direktno u zrak. Blago rečeno, izbor Ekonerga nije najsretnije rješenje’, kaže Vjeran Piršić iz udruge Ekokvarner.

Za Piršića od početka je sporna lokacija na Krku predviđena za gradnju LNG terminala. Riječ je o uvali pored Omišlja, u kojoj se već nalaze postrojenja kemijske industrije, tvrtke DINA-Petrokemija.

Tamošnja uvala, prema procjeni stručnjaka, zadovoljava sve uvjete. Blizu je veliko građevinsko zemljište, more je dovoljno duboko za tankere te su zadovoljavajuće geološke i seizmološke karakteristike terena. Uz to, već postoji potrebna infrastruktura te je Krk blizu kopna, što smanjuje troškove prijevoza plina.

S druge strane, udruga Ekokvarner s Piršićem na čelu predlagala je da se terminal gradi na otvorenom moru, najmanje 30 kilometara od obale, u području u kojem se već nalaze Inine plinske platforme na Jadranu. Velik broj postojećih LNG postrojenja u Europi nalazi se na pučini. Tako Talijani planiraju gradnju terminala u moru ispred Trsta.

‘Sporna su tri pitanja. Koliko je razumno graditi potencijalno opasno postrojenje u Omišlju na lokaciji gdje već postoji kemijska industrija? Kako će se riješiti problem hlađenja mora? I treće, kako će terminal utjecati na turizam? Na sve to studija o zaštiti okoliša mora dati odgovor’, kaže Piršić, uz opasku da strani investitori u Hrvatskoj često ‘nisu spremni implementirati najmoderniju tehnologiju kod nas kao u zemljama zapadne Europe, zbog labavijih pravila i kontrole.’

Do efekta hlađenja mora dolazi zbog toga jer se more koristi za uplinjavanje odnosno ponovno pretvaranje ukapljenog plina u plinovito stanje. Naime, kad se plin stavi pod veliki pritisak i rashladni na minus 161 stupanj Celzija, on postaje bistra tekućina, pogodna za transport u specijalnim tankerima.

Procjenjuje se da bi se oko dva milijuna kubika vode koristilo svaki dan za uplinjavanje, što bi okolno more ohladilo za pet stupnjeva. Pojedini stručnjaci, kaže Piršić, procjenjuju da će to čak pogodovati biljnom i životinjskom svijetu, dok drugi prognoziraju opći pomor.

‘Da se odlučilo graditi na pučini, problem bi bio manji jer su tamo jače struje i otvoreno je more’, misli Piršić.

Međutim, to bi dodatno poskupjelo ionako enormno skup projekt, koji će koštati oko milijardu eura! Kako je to za Hrvatsku prevelik zalogaj, nije bilo druge nego ući u partnerstvo sa stranim investitorima. U listopadu 2007. osnovano je društvo Adria LNG, u kojem su trenutno njemački energetski div E.ON Ruhrgas, francuski Total, austrijski OMV, češki RWE i slovenski Geoplin. U društvo bi s hrvatske strane trebali ući Ina, HEP i Plinacro, sa zajedničkim udjelom od 25 posto.

Hrvatska trojka zasad oklijeva jer se ne mogu dogovoriti o raspodjeli udjela. Veći postotak znači da će netko snositi veće troškove gradnje, od ukupno oko 250 milijuna eura, koliko bi trebala pokriti hrvatska strana. U ovom trenutku nijedna tvrtka ne raspolaže dovoljnom količinom novca za takvo ulaganje. Iako se čini da vremena ima jer je početak gradnje planiran za 2011, stranci su nestrpljivi jer žele što prije početi pregovore s dobavljačima ukapljenog plina, kako bi se dogovorila dugoročno sigurna opskrba.

‘Konačan kapacitet terminala bio bi između 10 i 15 milijardi metara kubičnih prirodnog plina godišnje, što je gotovo četverostruki iznos godišnje potrošnje plina u Hrvatskoj. Gradnja manjeg postrojenja samo za hrvatske potrebe ne bi se isplatila. Plin iz Omišlja distribuirat će se prema čitavoj srednjoj Europi. Radi se o velikom i važnom projektu i Vlada će morati urediti odnose unutar hrvatskog konzorcija’, kaže Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Uglavnom, gradnjom LNG terminala Hrvatska bi konačno riješila plinsko pitanje i ne bi svake zime drhtala zbog rusko-ukrajinske svađe. Također bi ubirala zaradu od transporta plina od terminala preko plinovoda do europskih potrošača. Nije nevažno ni što bi se promijenila naša ekonomsko-politička pozicija na karti Europe. Ali prije svega LNG terminal trebat će proći eko-test, stepenicu na kojoj je u prošlosti već nastradao jedan energetski projekt – Družba Adrija. (tportal)

LNG

Ubrzati gradnju LNG-a u Omišlju

Budu li Talijani brži od nas, i prije izgrade svoj LNG terminal kod Trsta, u pitanje će sigurno doći naš, domaći LNG projekt na Krku – slažu se hrvatski energetski stručnjaci, uvjereni kako će u tom slučaju projekt u Omišlju, odnosno Hrvatska, izgubiti svoja tržišta za dobavu plina – Sloveniju, Austriju i tako redom dublje u Europu.

Za sada je hrvatski projekt još korak ispred talijanskog, no kako je i potonji krajem prošle godine dobio blagoslov regionalne vlasti Friuli-Venezia-Giulie, nije da razloga za brigu nemamo. Tješiti ipak može činjenica da će hrvatski LNG krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine, dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju, te je sve izvjesnije da bi njegova gradnja mogla započeti 2011. godine, kako bi i prvi tanker u Omišalj mogao uploviti tri godine kasnije, koliko je za gradnju LNG-a potrebno, dakle 2014. godine.

Rješavanje ovisnosti o ruskom plinu

»Naravno da je ovdje riječ o utakmici, no ne natječemo se samo s Trstom, već i s ostalim LNG projektima«, odgovara glasnogovornica tvrtke LNG Adria, Andreja Pavlović.

Činjenica je, naime, da su potrebe za prirodnim plinom u Europi sve veće, baš kao i želja europskih država da se koliko god je više moguće, riješe ovisnosti o ruskom plinu. U Europi već ima 16 LNG terminala, dok je u planu još njih trideset, što znači da Hrvatska više nema vremena za oklijevanje. Za sada je, čini se, najveći kamen spoticanja upravo u Hrvatskoj, jer se već mjesecima u Vladi ne može složiti domaća tvrtka, LNG Hrvatska, koja bi sa 25-postotnim udjelom sudjelovala u Konzorciju LNG Adria, koji će graditi terminal. U njemu se trenutačno nalaze njemački energetski div E.ON Ruhrgas, francuski Total, austrijski OMV, češki RWE i slovenski Geoplin, dok bi se tom društvu, s hrvatske strane, trebali pridružiti Ina, HEP i Plinacro.

Kako je u nekoliko navrata ponovio Michael Mertl, direktor Adria LNG-a, da bi Hrvatska bila uspješna u »natjecanju« s ostalim europskim LNG projektima, mora biti, prije svega, brza. U protivnom, izgubit ćemo konkurentnost, no pritom šest mjeseci kašnjenja, ili prednosti pred drugim europskim projektima, ništa ne mijenja na stvari. Kao najveće konkurente Mertl navodi upravo Talijane, odnosno svaki terminal na talijanskom poluotoku. Italija je, naime, snažno tržište, i svaki prihvatni LNG terminal tamo oslabljuje naš položaj.

»Tko prvi djevojci«

Potrebne su, naime, tri do četiri godine unaprijed za sklapanje ugovora s dobavljačima, a okruženje je općenito takvo da je sve teže doći do kapitala. Točnije, sklapa li se ugovor s dobavljačem koji ima svoje brodove, za sklapanje ugovora trebaju dvije godine. Ako pak sama organizira prijevoz, potrebno je otprilike pet godina. Želi li tvrtka biti uključena u istraživanje novih nalazišta prirodnog plina, odnosno ulagati u izvozni LNG terminal, u tom je slučaju za osiguranje dobavnog smjera potrebno do deset godina.

S prvim čovjekom LNG Adrije slažu se i hrvatski energetičari, među kojima i Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Kad je u pitanju Trst, kaže on, problem nisu ti ugovori, već tržište koje ćemo izgubiti, odnosno države u koje bi plin iz Omišlja odlazio. Najjednostavnije rečeno, »tko prvi, njegova djevojka!«.

Kako pojašnjava Slavko Krajcar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, voditelj radne skupine za izradu Energetske strategije Hrvatske, kašnjenje za Trstom apsolutno je opasno, ne za Hrvatsku, već za LNG projekt i kapital uložen u njega. To je, kaže, velik, ogroman poduzetnički zalogaj, vrijedan više od milijardu eura, i svaka ga konkurencija ugrožava, a ona postaje sve jačom. LNG ne može živjeti bez »pretovara«, baš kao ni bilo koja, obična luka u svijetu. U našem je slučaju, zaključuje, dobro to što su tvrtke koje LNG budu gradile ujedno i trgovci plinom.

Begović: Svi terminali imat će posla

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Leo Begović optimistično ističe kako između Omišlja i Trsta konkurencije i natjecanja nema, jer su potrebe za plinom tolike, i sve veće, da će svi sadašnji i budući terminali imati posla.

– S obzirom na povećanje potrošnje, Hrvatska će sa ostalim tržištima moći imati samo izvanredan odnos, zaključuje Begović, spominjući i u budućnosti, za Hrvatsku, vrlo važno tržište poput BiH, u kojoj je plinoficirano tek dva posto teritorija, dok nam ostaje i plinofikacija ostatka Hrvatske, prvenstveno Dalmacije.

»Zeleni« zagovaraju zajednički terminal

Kako dodaje Igor Dekanić s Geološko-naftno-rudarskog fakulteta u Zagrebu, Trst jest »prijetnja«, no samo ako mi budemo kasnili.

Krčki LNG trebao bi godišnje primati oko 15 milijardi »kubika« plina, tršćanski oko osam, no prema mišljenju nekih, problematično je imati dva teminala toliko blizu. Prije tri godine, osim toga, slovenska vlada i parlament pozvali su Italiju da razmisli o odgodi planova o gradnji terminala u neposrednoj blizini Slovenije, prigovarajući kako bi terminal za tekući plin u blizini Slovenije negativno djelovao na slovenski turizam i ribarstvo u sjevernom Jadranu. Slovenija je višekratno upozorila i na moguće posljedice koje bi gradnja off-shore terminala na sredini Tršćanskog zaljeva, mogla imati na već dogovoreni režim odvojene plovidbe u sjevernom Jadranu koji je ugovoren između Slovenije, Hrvatske i Italije, a također i na opasnosti zbog udvostručenja prometa tankera koji bi do terminala dovozili tekući plin. Otad prigovaraju i talijanski, slovenski i hrvatski »zeleni«, napominjući kako će dva terminala na malo prostora bitno povećati promet brodova s opasnim teretom, jer bi pored postojećih 400 tankera za naftu godišnje, dolazilo još novih 200 za prijevoz plina. Najbolje bi rješenje, mišljenja su »zeleni«, bila izgradnja zajedničkog terminala na udaljenosti od najmanje 30 kilometara od obale, za što je najbolje područje ono na kojem se već nalaze jadranske plinske platforme.

HRVATSKI PREMIJER SUTRA S NJEMAČKOM KANCELARKOM: RUSKI ULAZAK U MOL POTAKNUO I RAZGOVORE O OMIŠALJSKOM PROJEKTU
Merkel će kod Sanadera lobirati za gradnju LNG-a
U projekt gradnje terminala na Krku uključene su dvije njemačke tvrtke, E.ON Ruhrgas i RWE, koje će imati najveći udio u Konzorciju. Ruskim plinskim kompanijama nije u interesu da se Europa opskrbljuje plinom alternativnim pravcima

http://www.imagesforme.com/images.php/i13499_414563.jpg
Nijemci žele požuriti Hrvatsku da odradi svoj dio posla, kako bi gradnja terminala na Krku počela 2010. godine

ZAGREB – Premijer Ivo Sanader sutra će u službeni posjet njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, a razgovarat će se, šturo odgovaraju iz Vlade, o hrvatskom ulasku u Europsku uniju i gospodarskoj suradnji dviju zemalja. Što se tiče hrvatskog puta u EU, svakako se neće moći izbjeći razgovor o slovenskoj blokadi pregovora, a gospodarska suradnja mogla bi, doznaje se u diplomatskim krugovima, značiti i razgovor o gradnji LNG terminala u Omišlju.
U Vladi nisu bili spremni govoriti o tome hoće li se razgovarati i o tom terminalu, ali iz diplomatskih krugova ističu da je logično da se govori i o tom projektu, odnosno da njemačke tvrtke uključene u gradnju LNG terminala iskoriste dolazak hrvatskog premijera u Njemačku i da preko svoje vlade nastoje ubrzati početak gradnje.

Nijemcima najveći udio

U projekt gradnje terminala na Krku uključene su dvije njemačke tvrtke, E.ON Ruhrgas i RWE. Zasad te dvije kompanije u konzorciju LNG Adria koji će graditi terminal zajedno imaju udio od 47,84 posto, a nakon što se hrvatske tvrtke uključe 25-postotnim udjelom, past će na 34 posto, što će opet biti najveći udio u Konzorciju. Najveći pojedinačni vlasnik bit će E.ON s udjelom od 22,5 posto, dok će RWE imati 11,5 posto udjela u Konzorciju.
Za zatvaranje priče o konzorciju nedostaje još uključivanje hrvatske tvrtke, koja će imati četvrtinu vlasništva u LNG Adriji, ali ta tvrtka još nije ni formirana jer se čeka dogovor Ine, HEP-a i Plinacroa koji bi preko te tvrtke trebali sudjelovati u gradnji terminala.
Kako je nedavno E.ON osnovao tvrtku u Kataru, odakle bi u Hrvatsku trebao stizati ukapljeni plin, vjerojatno želi požuriti i Hrvatsku da odradi svoj dio posla, kako bi gradnja terminala započela 2010. godine ako se želi da transport plina započne 2014. godine. Ako žele malo »pogurati« hrvatsku vladu da pokrene formiranje te kompanije, E.ON-u i RWE-u u tome dosta može pomoći njihova kancelarka, ukoliko doista odluči s premijerom Sanaderom razgovarati i o tome.

Ruski interes

Gradnju LNG terminala, makar se to projekta ne tiče izravno, mogao bi dodatno zakomplicirati i ulazak ruskog Surgutneftegasa s udjelom većim od 20 posto u mađarski MOL koji je najveći pojedinačni vlasnik Ine, a baš bi Ina trebala u LNG-u Hrvatska imati 56-postotni udio. Iako se u Mađarskoj svi, od uprave MOL-a do političara, brinu isključivo o tome što će ulazak Rusa u MOL značiti za mađarsku energetsku neovisnost, procjenjuju i da će to imati snažne refleksije na gradnju LNG terminala. Ruskim kompanijama koje se bave i plinskim biznisom sigurno nije u interesu da se Europa alternativnim pravcima opskrbljuje plinom iz, primjerice Katara, pa tako, ako na to budu mogli utjecati svojom ulogom u MOL-u, neće poticati ni gradnju LNG terminala u Hrvatskoj, preko kojeg bi plin trebao stizati u srednju i južnu Europu. Svakako će im više odgovarati da ta tržišta, pa tako i hrvatsko, ostanu ovisni o uvozu ruskog plina. Ako se tome doda povremeno inzistiranje predsjednika Mesića na tome da se razmotri gradnja terminala u suradnji s Katarom, ne čudi da se Nijemcima žuri i da žele da se sve formalnosti potrebne za početak gradnje što prije obave.

Jagoda MARIĆ, Novi List

Štern: Moramo gledati samo svoje interese

Naftni konzultant Davor Štern koji je godinama radio u Rusiji ističe da Hrvatska u slučaju gradnje LNG terminala mora misliti samo na svoje interese i ovisno o tome treba se uključiti u taj projekt.
– Ako Hrvatska za svoje potrebe može osigurati dovoljno plina iz ruskih izvora, onda joj ne treba ukapljeni plin koji je skuplji. Ako taj terminal hoće graditi europske tvrtke jer žele osigurati alternativne pravce, onda Hrvatska treba iskoristiti mogućnost da bude tranzitna zemlja i podržati gradnju, ali onda kompanije koje idu u gradnju moraju jače preuzeti inicijativu, poručuje Štern.

8. travanj 2009.| Mirela Klanac; Snježana Vujisić Sardelić
http://www.poslovni.hr/113076.aspx

Ini većinski udio, HEP i Plinacro u drugom planu

Dionički ugovor će predvidjeti osigurač u kojem će se u slučaju prodaje Ine drugom vlasniku povećati udjel Plinacra


Uponedjeljak je u Zagrebu konačno razriješena dilema kako će izgledati hrvatska komponenta u projektu LNG. Predsjednici Uprava tri tvrtke potpisali su izjavu o osnivanju društva LNG Hrvatska u kojem će najveći udio - 56 posto imati Ina, Hrvatska elektroprivreda će držati 40 posto, a Plinacrou bi pripalo četiri posto.

Izjava je temelj za formalno pokretanje procedure osnivanja tvrtke koja će biti hrvatska komponenta u međunarodnom konzorciju LNG Adria d.o.o., za gradnju terminala za prekrcaj plina na Krku. Tek po osnivanju tvrtke LNG Hrvatska, odnosno potpisivanju dioničkog ugovora između partnera i utvrđivanja načina rada, uključujući i donošenje statuta i definiranju stava prema LNG projektu, Vlada će obavijestiti konzorcij LNG Adria da je hrvatski predstavnik u konzorciju tvrtka LNG Hrvatska. LNG Hrvatska imat će Nadzorni odbor čiji će predsjednik biti predstavnik Vlade, dok će članovi NO-a biti određeni razmjerno udjelima kompanija osnivača. S obzirom da su omjeri među kompanijama koje čine hrvatsku komponentu promijenjeni u odnosu na prvotne ideje- govorilo se da bi Ina i HEP mogle imati udio od po 40 posto, a Plinacro 20 posto - te da je društvo na kraju u Ini dobilo dominantnog vlasnika, poznavatelji smatraju da će dionički ugovor između partnera biti presudan dokument za buduće funkcioniranje društva. Upućeni misle da je ovakvom podjelom omjera Vlada zapravo izašla u susret Molovim interesima te da je koncept proizvod dogovora Vlade i Mola iz faze pregovora o novom dioničkom ugovoru u Ini. Ina na jednoj strani izlazi iz plinskog biznisa, a na drugoj strani se kroz projekt LNG u njega vraća na velika vrata. Međutim, vlasnička struktura Ine u međuvremenu je promijenjena i glavnu riječ u kompaniji sada vode Mađari. Kako se doznaje da je određeni pritisak na Hrvatsku da požuri s odlukom o osnivanju društva koje će predstavljati hrvatske interese stizao iz Europe, ali i iz Amerike, jasno je da je riječ o novom geostrateškom preslagivanju opskrbe europskog tržišta plinom putem pravaca koji nisu pod kontrolom Rusije.

Kako se ne isključuje mogućnost promjene vlasnika Ine, dijelom i zbog najnovijih vlasničkih promjena u samome Molu, u potpisanoj izjavi predviđena je mogućnost da ako Ina dobije novog vlasnika, Plinacro može povećati svoj udjel u LNG Hrvatska. Izvori Poslovnog dnevnika kažu da je definiranje omjera unutar hrvatskog dijela u konzorciju tek prvi korak. LNG Adria još nema status investitora i tek se trebaju izraditi studije isplativosti i očuvanja okoliša. Već i to se može shvatiti kao poruka stranim partnerima u konzorciju koji je osnovan u listopadu 2007. i koji su već postali prilično nestrpljivi, a navodno su i postavili određeni ultimatum da se Hrvatska do ljeta mora odrediti prema projektu. Tako će premijer Ivo Sanader njemačkoj kancelarki Angeli Merkel danas moći predstaviti odluku o kretanju u projekt izgradnje terminala, s obzirom da će ključna gospodarska tema tih razgovora biti projekt LNG Adria u kojem njemačke kompanije E.ON Rhurgas i RWE zajednički imaju najveći udio, te još neki energetski projekti poput izgradnje Plomina III. To je naznačila i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora koja taj susret smatra snažnim poticajem za realizaciju već dogovorenih projekata od četiri milijarde eura.

http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/90026.jpg

malo o turizmu

na licu mjesta: U DOSADA NAJNEIZVJESNIJU TURISTIČKU SEZONU KVARNER ULAZI OJAČAN KVALITETNIJIM SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA, ALI I BOLJOM CESTOVNOM INFRASTRUKTUROM
Ulaganjima u kvalitetu protiv krize

http://www.imagesforme.com/images.php/i14415_417524.jpg

Pripremili Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Alenka JURIČIĆ, Mira KRAJNOVUĆ ZELJAK, Marinko KRMPOTIĆ, Andrej PETRAK, Mladen TRINAJSTIĆ, Marijana ZORIĆ

U pripremu ovogodišnje turističke sezone kvarnerske su hotelske tvrtke, turističke zajednice, lokalna i regionalna samouprava te država uložile oko milijardu i 200 milijuna kuna. Ove su godine ulaganja ipak smanjena što se može »zahvaliti« problemima financijskog sektora i težem pronalaženju financijskih sredstava te skupljem zaduživanju, no unatoč problemima kvarnerski su primjerice hotelijeri, u dobrom dijelu uspjeli izvući situaciju te nastaviti s planiranim ulaganjima. Tu su tako lošinjski Jadranka hoteli, potom Imperial Rab, ali i manji hotelijeri. Osim toga, Kvarner se može pohvaliti i najvećim turističkim ulaganjem na hrvatskoj obali – onim u Novom Vinodolskom. Impozantan turistički petozvjezdani kompleks Novi Resort tako ove godine, uz ostalo, goste dočekuje s najvećim wellness i SPA centrom u ovom dijelu Europe. Novo luksuzno turističko naselje ove godine dobiva i otok Krk, odnosno Malinska gdje se otvara Riu Blue Waves resort. Tu je i niz drugih ulaganja, kao u objekte tako i u turističku i ostalu infrastrukturu. Tako treba istaknuti i da se na kvarnerskoj regiji uvelike radi i na posebice cestovnoj infrstarukturi, od koje je sigurno najznačajniji projekt koji je završen krajem 2008. Autocesta Rijeka-Zagreb.

...

LOŠINJ
U family hotelu Vespera glavni – mališani

U Malom Lošinju tvrtka Jadranka hoteli d.o.o., koja djeluje u sklopu lošinjskog koncerna Jadranka d.d., u rekonstrukciju hotela Vespera ulaže 16,9 milijuna eura. U sklopu ove investicije bit će rekonstruiran hotel čija se kategorija podiže na četiri zvjezdice. Prve goste obnovljena Vespera primit će krajem svibnja. Na tri tisuće metara četvornih, između ovog hotela i lani obnovljenog hotela Aurora, kao posebna atrakcija gradi se kompleks vanjskih bazena na tri razine. Kompleksom dominira veliki bazen dužine 25 metara s masažerima i vodopadima. Hotel Vespera će raspolagati s 404 smještajne jedinice i nosit će titulu obiteljskog – family hotela. Stoga će sadržaji biti u potpunosti prilagođeni roditeljima s djecom svih uzrasta, počevši već od recepcije, preko mini buffeta i dječjih sjedalica u hotelskom restoranu do posebnog kutka za mame, u kojemu će moći pripremati hranu po ukusu vlastitog djeteta. Igraonicama i klupskim prostorima za djecu u hotelu se namjenjuje 300 metara četvornih. U vanjskim prostorima bit će različiti zabavni i sportski sadržaji. Maskota hotela bit će Pino, mediteranski bor, »praunuk« prirodoslovca Ambroza Haračića. Jadranka hoteli su prošle godine uređenjem wellness hotela Aurora, u koje je uloženo 18,5 milijuna eura, započeli petogodišnji ciklus ulaganja, a do 2012. godine investicije vrijedne 80 milijuna eura bi trebale obuhvatiti rekonstrukciju svih Jadrankinih hotela. Ulaganje se ostvaruje u partnerstvu s Europskom bankom za obnovu i razvoj.

KRK
Vrata otvara i Riu Blue Waves resort kraj Malinske

Otok Krk, točnije, Malinska uskoro turističku će ponudu obogatiti za luksuzno turističko naselje Riu Blue Waves resort. Naime, kraj Malinske na takozvanom predjelu Rova bi se prema najavama kroz nekih mjesec dana trebao otvoriti novi luksuzni resort koji će posjetiteljima nuditi smještaj u apartmanima i četverozvjezdanom hotelu kapaciteta ukupno 250 ležaja. Osim toga tu je i niz dodatnih sadržaja kao što su klub zdravog življenja, SPA centra, bazen... Izgradnja ovog kompleksa je započela 2006. godine, u nju je uloženo 20 milijuna eura, a projekt je tvrtke Byder projektiranje iz Zagreba. U ovoj su tvrtki nakon niza pregovora s različitim potencijalnim partnerima, među kojima su bile i neke domaće turističke kuće, početkom ove godine sklopili ugovor o upravljanju resortom s uglednim španjolskim lancem Riu Hotels & Resorts, a koji je trenutno prisutan u šesnaest zemalja.

...

RAB
Imperialu četvrta zvjezdica

Unatoč problemima oko zatvaranja financijske konstrukcije, radi činjenice da je HBOR otkazao već dogovorene kreditne linije, rapski je hotelijer Imperial u pripremu ovogodišnje turističke sezone utrošio 32 milijuna kuna, dvostruko više nego 2008. Izvore financiranja uprava tvrtke pronašla je u poslovnim bankama, te djelomično i u vlastitim sredstvima. Goste Imperialovih hotela i objekata ove će godine dočekati uistinu značajna poboljšanja smještajnih kapaciteta. To se prvenstveno odnosi na hotel »Imperial«, kojem je kategorija podignuta na četiri zvjezdice. Već prošle sezone obnovljene su sobe i prijemni odjel hotela, a ove su godine modernizirani i kompletno obnovljeni kuhinja, restoran i pročelje, odnosno fasada hotela koja je dobila i drugačiju boju. Najveći Imperialov hotel Padova turističku sezonu dočekuje s novim, većim vanjskim bazenom i pripadajućim ugostiteljskim objektom, te igralištem za badminton. Hotel Carolina u Suhoj Punti još će ove godine zadržati kategoriju od tri zvjezdice, no za ovu je sezonu obnovljeno i modernizirano prizemlje hotela. Kvaliteta je značajno podignuta i autokampu Padova III. U dijelu kampa je smješteno dvadeset i pet potpuno novih, modernih kamp kućica.

...

Bravo ivane majstore :applause::applause::applause::bow::bow::cheers:

Nije kontejnerski na Vozu,već pored naftnog terminala:)

thanks :cheers:

sad ce tek bit muka iskopati sve otocke projekte.. dobro, ima dosta toga najavljeno za Krk. LNG, novi most i autocesta do Valbiske, kontejnerski terminal na Vozu i sirenje petrokemije plus sto ce se jednog obnavljati Haludovo i nadam se modernizirati aerodrom. :cheers:

no ovi ostali otoci nemaju bas previse projekata. pored povremenih rekonstrukcija i prosirenja trajektnih pristanista gotovo da i nema znacajnijih projekata. dobro, na Cresu/Losinju je nedavno obnovljena glavna cesta, ali to je to. u biti citao sam nedavno i da se obnavlja vojarna u Malom Losinju...

pa ako netko zna za neki vazniji projekt, neka ga napise na dretvu pa cemo probati iskopati nesto mateirjala. ne znam, mozda su u planu kakve nove marine ili hotelsko-apartmanski kompleksi. :dunno:.

haludovo :lol::lol::lol:
To je još veća utopija nego KBC :ohno:

a znam... al morat ce se nesto i s tim napraviti... ako nista, barem nek naprave projekt rusenja :cheers:

Započet projekt „Lošinj – Zeleni otok”

Petak, 15 Svibanj 2009, http://www.korzo.net/regija-aktualno/Zapocet-projekt-Losinj-–-Zeleni-otok.html

http://www.korzo.net/images/stories/Regija/losinj-zeleni_otok.jpg

U Malom Lošinju oboga je tjedna špčela realizacija projekta "Lošinj - Zeleni otok".
Za početak je formirano organizirano odlagalište s pet spremnika na ulazu u Diskont "Jadranka" na Kalvariji gdje građani mogu odvojiti novinski i uredski papir, karton, stare baterije i PVC vrećice.
Prikupljeni otpad će se kasnije odvesti s otoka i, ovisno o vrsti, reciklažom ponovno upotrijebiti. Najvaljeni su događaji kao što su „Zelene noge" koji bi formirali svi učenici od škole do odlagališta, ručno oslikavanje reciklažnih punktova, razna natjecanja i slično.
V.D. foto: korzo.net

:cheers:

^^kriva dretva

^^kriva dretva

ups :bash::bash::bash::bash:

dogadja se :cheers:

evo kad smo vec krenuli raspravljati o utopijskim projektima...

Hoteli Haludovo mijenjaju vlasnike, ali ćud nikako

02.05.2007 12:39, business.hr (http://business.hr/Default2.aspx?ref=topsent&ArticleID=e1ae82c3-cff2-42b2-ab6b-4209d9a50caf&readcomment=1)

Nepoznata offshore tvrtka Bismass Limited International House sa sjedištem na otoku Man stekla je 54,59 posto vlasništva nad Hotelima Haludovo Malinska d.d.

Bismass Limited International House, koji zastupaju Diane Jane Palmer i Melanie Jane Quayle, stekao je 5.859.425 redovnih dionica društva, što čini 54,5931 posto temeljnog kapitala društva. Istovjetan udjel ranije je posjedovao Sauron Ltd iza kojeg je stajao Armenac Ara Abramian.

Krajem prošle godine nizozemska kompanija Sadika BV kupila je 2.553.101 dionicu od malinske tvrtke Eco-development d.o.o., dok je treći po broju dionica prema podacima od 30. travnja HFP koji ima 1.798.010 dionica, odnosno 16,75 posto.

Inače, Bismass ima dvije direktorice zbog zakonskih zahtjeva na otoku Man. Jedna od njih, Melanie Jane Quayle, inače je jedna od dvaju direktora Gull Holdings Limiteda, tvrtke koja posjeduje i većinski udjel kontroverzne američke multi level marketinške tvrtke Usama Health Sciences Inc.

http://business.hr/images/article/626f167a-51d5-4b37-a7fe-7e4ed5aee10d.jpg

Hotele Haludovo 1996. godine preko tvrtke Boman AG registrirane u Lihtenštajnu preuzeo je Božidar Andročec, ali su mu ih naknadno oduzeti zbog neplaćanja obveza Hrvatskom fondu za privatizaciju. Za vrijeme njegova vlasništva Haludovo je ostalo bez nekoliko objekata koje je rasprodao, a dizao je i kredite u Dubrovačkoj banci, koji nikad nisu sjeli na račun Haludova, već navodno na račune nekih drugih, privatnih tvrtki.

Tijekom kuponske privatizacije Haludovo je preuzeo fond Velebit, koji je dionice stavio na Varaždinsku burzu. Otkupila ih je off-shore tvrtka Bradley s otoka Man te ih ubrzo prodala off-shore tvrtki Islete Trading s Cipra, kojoj je jedan od suvlasnika Armenac Ara Abramian, koji je ujedno i predsjednik ruske korporacije Concorde, koja se bavila trgovinom dijamanata. Abramian se nalazi i iza tvrtke znakovitog imena Sauron, koja je do prodaje Bismassu posjedovala spomenuti udjel.

Inače, 8. ožujka ove godine Polančec se susreo s Abramianom te je tada dogovoreno kako će Uprava društva Hoteli Haludovo Malinska d.d. povući niz poteza vezano uz radničke otpremnine u roku tri tjedna, no to se nije dogodilo.

Tada je također zadužena Uprava društva Hoteli Haludovo Malinska d.d. da uputi zahtjev za ugovor o pravu građenja i zahtjev za koncesiju na pomorskom dobru u proceduru Vlade Republike Hrvatske, nakon čega će se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Hrvatski fond za privatizaciju aktivnije uključiti u njihovo donošenje, a sve pod koordinacijom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Damira Polančeca. Također, zadužuje se Uprava društva da u što kraćem roku krene s izradom projekta i procesom ishođenja lokacijske dozvole i građevinske dozvole.

Predsjednica radničkog vijeća Vesna Štropin, koja se danas treba naći s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, rekla je kako nije informirana o toj prodaji te se nakon kraćeg informiranja upitala ostaju li u poduzeću isti vlasnici kao i do sad, što je u dosadašnjim prodajama znao biti slučaj, no takvu informaciju još nije bilo moguće provjeriti.

i jos malo o Halodovu

Konačno na vidiku kraj agonije Hotela Haludovo

Armenski vlasnik odustao je od nedavnih otkaza, a Vlada će ubrzati dozvole za gradnju kompleksa

27. ožujak 2007., poslovni.hr (http://www.poslovni.hr/37942.aspx)

Krajem prošlog tjedna zamrznuti su svi otkazni postupci za 42 radnika zaposlena u Hotelima Haludovo iz Malinske na otoku Krku, a koje je nedavno armenski poslodavac Ara Abramyan podijelio, izvijestila je predsjednica radničkog vijeća Vesna Škropin nakon sastanka što su ga predstavnici Sindikata održali s GSV-om. "Krećemo u daljnje pregovaranje o radničkim uvjetima s poslodavcem uz posredovanje GSV-a, no mislim da i ovaj sastanak u GSV-u, ali i nedavni sastanak koji je potpredsjednik Vlade Damir Polančec održao s vlasnikom Haludova Arom Abramyanom još ne znače kraj sage o Haludovu, ali sigurno znače jedan veliki korak koji vodi pozitivnom rješenju", komentira Škropin. Vlasnik Haludova Abramyan, naime, podijelio je nedavno 47 otkaza radnicima od ukupno 57 zaposlenih, dakle gotovo svima.

Nakon toga, ali i zbog kašnjenja u realizaciji Haludova iz Vlade je stiglo reagiranje kako takvi potezi upućuju na zaključak da novi vlasnik nema namjeru ozbiljno investirati u obnovu nekada velebnog Haludova pa je državni aparat potom najavio da će krenuti u pravnu bitku za povratom kompanije. Na sastanku između Polančeca i Abramyana dogovoreno je primirje na način da poslodavac pristane na zadržavanje radnika ili pak otkaze pod njihovim uvjetima, dok je Abramyan inzistirao da državne insititucije započnu s prije dogovorenim aktivnostima, a tiču se dozvole prava građenja na zemljištu u sklopu Haludova (koje je u vlasništvu HFP-a), kao i dodjele koncesija na pomorskom dobru, na kojem je inače planirano nicanje ribarskog sela. Još je prošle godine arhitekt Boris Magaš, originalni tvorac prvobitnog Haludova, napravio idejno arhitektonsko rješenje novog kompleksa Hotela Haludovo, prema željama novog vlasnika Armenca Are Abramyana. Općina je usvojila DPU koji se oslanja na dokumente za građenje novog Haludova. No klinč je onda nastao zbog kapaciteta: vlasnici su tražili smještaj oko 1850 kreveta po objektima dok su im vlasti dozvolile kapacitet od svega 850. Nakon niza prepreka, međusobnih optuživanja te prebacivanja odgovornosti, dokapitalizacija preko drugih tvrtki pa onda transfera vlasničkih udjela u Haludovu s jedne na drugu tvrtku, ne bi li se tako blokirali pravni koraci koje je HFP poduzimao, u veljači ove godine Haludovo je konačno dobilo zeleno svjetlo za tražene kapacitete. Na kraju, ispriječili su se otkazi poslodavca radnicima. Upućeni tumače da je to bila jedna od metoda pritiska na Vladu kako bi ih se potaknulo na brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Inače, na sastanku u GSV-u Sindikat je za radnike koji su pod otkazom predložio nove uvjete. Traže od poslodavca da pristane radnicima koji prihvate otkaz isplatiti otpremninu od 6400 kuna po godini radnog staža, a da radnik pritom nije dužan odrađivati otkazni rok. Ovaj se zahtjev odnosi samo na 42 radnika koji su pod zamrznutim otkaznim rokom. Radnicima je također, navodi Škropin, ostavljena mogućnost da prihvate ili odbiju otkaz.

no agonija se nastavlja

RUGLO NA KVARNERU - Hoće li oronuli kompleks opet promijeniti vlasnika
Armenski trgovac dijamantima nudi Haludovo na prodaju

27.08.2008. | 13:23, slobodnadalmacija.hr (http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/20078/Default.aspx)

http://urednik.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-08-27/Novosti/RI-haludovo3003-pokThumbnail.jpg
Oronuli kompleks hotela u Haludovu u kojega nije uložena niti jedna kuna / Arhiv CROPIX

Armenski poduzetnik Ara Abramyan u čijem je vlasništvu Haludovo na otoku Krku, preko svojih beogradskih veza nudi taj hotelski kompleks na prodaju. Informaciju smo doznali od nekoliko domaćih hotelijera, a priča je zanimljiva i zato što je Abramyan sve dosadašnje podnude da preproda hotele odbijao.


Punih dvadeset godina Haludovo, nekad najveći i najluksuzniji hotelski kapacitet na Kvarneru, samo mijenja vlasnike, a da se u same objekte nije uložila niti kuna.

Haludovo je danas ruglo hrvatskog turizma jer nitko od brojnih gostiju Krka koji s čuđenjem gledaju hotelske ruševine, nema pojma da je Haludovo samo jedna od loših priča hrvatske privatizacije.

U samom Haludovu ovu informaciju nitko nije htio ni potvrditi niti demantirati. Predstavnica STUH-a Loredana Gluhak također nema saznanja da vlasnik, kojeg inače rijetko viđaju i radnici, odustaje od svih svojih planova za obnovu kompleksa i nudi ga na prodaju.

- Sindikat je za razrješavanje, a hoće li to biti sadašnji ili novi vlasnik, radnicima je svejedno - poručuje Gluhak.

Sama općina Malinska, na čijem je Haludovo terenu, živo je zainteresirana da se kapaciteti obnove i stave u funkciju. Načelnik općine Malinska Anton Spicijarić kaže da je nedavno s Abramyanom imao sasatanak, no da nije spominjao prodaju.

- U međuvremenu se priča i pravno zakomplicirala jer je otvoreno dosta sudskih sporova zbog upisa na dijelove nekretnine od strane vjerovnika i bivših vlasnika zemljišta. Na taj način postalo je sporno oko deset posto teritorija Haludova - kaže Spicijarić.

Pokušali smo kontaktirati i predstavnike vlasnika, no tajnica nam nije mogla pomoći niti nas povezati s prokuristom, a pogotovo vlasnikom.
Od cijelog kompleksa i ovoga je ljeta radilo samo Ribarsko selo, a među gostima su najbrojniji bili Rusi.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec svojedobno je najavljivao čak i mogućnost oduzimanja vlasništva nad Haludovim. Premda svako godine ljetuje kod ženine obitelji na Krku, ni kao bodulski zet nije se snažnije angažirao da se taj projekt pokrene.

Ako je točna informacija da Armenac prodaje Haludovo, moguće je da to sada čini u strahu da bi mu Vlada mogla oduzeti nekretninu jer nisu ispoštovane obveze iz kupoprodajnog ugovora.

Inače, u jednom se trenutku činilo da Armenac misli ozbiljno. Naime, naručio je izradu idejnog rješenja novog Haludova koje je napravio arhitekt Boris Magaš, inače tvorac starog Haludova.

Nevenka Horvat, Iva Balen/EPEHA

Ne znam koja im je fora ulupati pare za kupnju,a onda ništa ne raditi ili je tu u pitanju neka velika praonica

pa gdje su institcije :lol:

Ne znam koja im je fora ulupati pare za kupnju,a onda ništa ne raditi ili je tu u pitanju neka velika praonica

pa da, u tome je valjda problem

evo i zanimljivo razmisljanje jednog blogera

Haludovo - nekad i danas, I. dio

15.10.2007., http://linusov.info/svijet-oko-nas/ekonomija/haludovo-nekad-i-danas-i-dio/

Ovaj članak je uvod u moj drugi tekst o Haludovu (http://linusov.info/svijet-oko-nas/ekonomija/haludovo-nekad-i-danas-ii-dio/), hotelu koji je nekada bio svojevrsni kuriozitet na našoj obali; pomalo dekadentno mjesto gdje su se Dom Perignon i jastozi tamanili u neograničenim količinama i gdje su gosti dubljeg džepa nemilice trošili novac u kockarnicama. Zna li se kakva je situacija u društvu sedamdesetih, kada je bilo zlatno doba Haludova, još je više nevjerojatno kako je uopće čitava ideja zaživjela.

Danas je Haludovo devastirano i praktično stoji zapušteno već godinama, a radi se o jednoj od najboljih lokacija na Krku, uz samo more, s posebnim cestovnim prilazom i priličnim brojem kvadrata vrlo atraktivnog zemljišta.

Uz ime Haludova posljednjih se godina vežu različite tvrtke registrirane u poreznim oazama, a jedno ime je uvijek stalno: to je Ara Abramyan, armenski biznismen. U Jutarnjem listu objavljen je članak gdje Damir Polančec sugerira Armencu da se riješi Haludova ili da pokrene investicije (http://jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2007,10,14,Abramyana_Haludovo,94136.jl). Idejni projekti su revidirani, navodi se, već dva puta i posljednje rješenje Borisa Magaša (koji je i tvorac prvog Haludova) je prihvaćeno.

Što će se dogoditi s kompleksom koji definitivno nedostaje Krku, a posebice Malinskoj, nepoznato je. Detaljniji presjek što se sve događalo s Haludovom i što je Haludovo uopće - u II. dijelu.

Haludovo, nekad i danas - II. dio

http://linusov.info/svijet-oko-nas/ekonomija/haludovo-nekad-i-danas-ii-dio/

Offshore tvrtka Bismass Limited International House sa sjedištem na otoku Man stekla je 54,59 posto vlasništva nad Hotelima Haludovo Malinska d.d. Bismass Limited International House, koji zastupaju Diane Jane Palmer i Melanie Jane Quayle, stekao je 5.859.425 redovnih dionica društva, što čini 54,5931 posto temeljnog kapitala društva. Istovjetan udjel ranije je posjedovao Sauron Ltd iza kojeg je stajao Armenac Ara Abramian.

Ovu vijest moglo se pročitati u business.hr-u prije nekih godinu i pol dana (Hoteli Haludovo mijenjaju vlasnike, ali ćud nikako (http://business.hr/Default2.aspx?ref=topsent&ArticleID=e1ae82c3-cff2-42b2-ab6b-4209d9a50caf&readcomment=1)). Nekoliko mjeseci prije te su se vijesti susreli Damir Polančec i Ara Abramian (ruski bogataš armenskog porijekla, većinski vlasnik prije prijenosa vlasništva) i dogovorili su konkretne korake u razrješavanju apsurdne situacije koja traje desetak godina. To je bilo još 2007., a duboko na ulazu u posljednju četvrtinu 2008. nema gotovo nikakvih pomaka. Hoteli su još zapušteniji (odlična galerija fotografija (http://www.flickr.com/photos/30129084@N07/sets/72157607080654351/) koju je IdentitetNepoznat postavio na Flickr) nego prošle godine, iako ima poneki gost u vilama (čini se da je smještaj ipak moguć).

Haludovo se nalazi na možda najboljoj lokaciji na sjevernom dijelu Jadrana (svakako najboljoj na Krku), odmah uz more i sa ogromnim potencijalom koji je bio uočen još tamo 1968. godine kada se započelo s gradnjom. Gradnja je završila 1971., a godinu prije dovršen je i riječki aerodrom (koji se nalazi upravo na Krku) i od kojeg se do Haludova može doći za 20-ak minuta (već vidim oglas sjevernije u Europi u kojem se nudi let avionom do Krka i ekspresan smještaj u hotel na obali, kockanje, zabava 0-24). Nakon otvorenja u hotel se slila masa gostiju sa zapada, koji su dolazili brodovima i avionima i koji su nemilice trošili u kockarnici i hotelu (za tadašnje ludilo u hotelu zasigurno su bile zaslužne i Penthouseove zečice). Pili su se šampanjac i viski (http://www.vjesnik.hr/html/2002/04/14/Clanak.asp?r=gos&c=1), jeli kavijar i jastozi - svita se dobro provodila, a ljudi na Krku su bili zadovoljni. Kasnije je takva ponuda gostima ocijenjena kao “nemoralna” i svita je pokupila stvari i otišla, iako je i kasnije, sve do devedesetih, Haludovo oduvijek bilo simbol neke vrste luksuza jer je praktično bio jedini takav hotel na Kvarneru.

Haludovo je na vlastitom posjedu i prvi apartmani i kuće su prilično udaljeni, tako da je potencijal za kreiranje odredišta za non-stop zabavu prilično velik, no Haludovo je upravo zbog toga u škripcu - zemljište na kojem se nalazi toliko je atraktivno da bi praktično samo mazohisti išli u realizaciju novih hotela i sadržaja (treba samo zamisliti koliko bi administracije i patnje s birokratskim sustavom trebao proći neki investitor koji bi imao najbolju namjeru napraviti nešto smisleno na tom prostoru). I upravo tu je pat-pozicija - hotel je prodan za malen novac (jer je bio u dosta lošem stanju i opterećen dugovima - posljednja profitabilna godina bila je 1990.).

Sama privatizacija je otpočetka bila problematična - prvotni je privatni vlasnik posao obavio preko tvrtke u Lihtenštajnu; nakon klasične rasprodaje i izvlačenja novca iz poduzeća Haludovo je završilo u PIF-u i preko burze u Varaždinu Haludovo kupuje tvrtka registrirana na Cipru, a nakon toga slijedi prodaja udjela tvrtkama s početka priče - prvo Sauronu, a onda Bismassu.

U članku objavljenom u Vjesniku 2002 (http://www.vjesnik.hr/html/2002/04/14/Clanak.asp?r=gos&c=1). Veljko Božić je puno toga spominjao i nagoviještao za Haludovo, ali malo toga se obistinilo, tj. praktično je samo sve postalo još lošije nego tada. Iskreno, nije sve u imenu, ali jedna latinska izreka kaže Nomen est omen - zasigurno tvrtka koja se naziva po Morgothovom maiaru, mračnom liku iz trilogije Gospodar prstenova. Očito da je sudbina Haludova slična kao i Sauronova.

evo i par fotki... uglavnom totalno rasulo... :ohno::ohno:

ostatak fotki u galeriji - http://www.flickr.com/photos/30129084@N07/sets/72157607080654351/

http://farm4.static.flickr.com/3254/2822198147_09f58feb78_o.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3114/2822195419_f8f73bab08_o.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3009/2822197901_52142b6e3e_o.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3019/2822195193_bac2faccd5_o.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3086/2823031654_6cccf2cd76_o.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3145/2822195719_bf1b1eee7d_o.jpg

http://farm4.static.flickr.com/3027/2822194545_7977405e43_o.jpg

trebali su pstiti da radi kakav god bio a ne da se ovako devastira

to oko vlasništva me podsjeća na D-404 gdje se državne firme nisu mogle dogovoriti međusobno,ovako se pak nikada ne riješi

stvarno, ovo je prestrasno :ohno:

tko zna, mozda ce se jednog dana i obnoviti, ipak je to premium lokacija na krku i na kvarneru opcenito... samo da se rjese ove zavrzlame oko vlasnistva :bash:

no saga oko Haludova se nastavlja. izgleda da su ovdje bila jako mutna posla u igri

Ten largest privatization projects being prepared

27.8.2008 15:10:00 | Powered by PressCut, http://www.limun.hr/main.aspx?ID=327309&pojam=haludovo

A series of Government’s actions aimed at clearing out the Croatian Privatization Fund’s (HFP) portfolio starts soon with the tenders for Brijuni Riviera and Haludovo resort projects. Liburnia Riviera Hotels (LRH), Hotel Belvedere and others will follow soon.

In cooperation with the Ministry of Tourism HFP has been preparing a privatization strategy for the tourism portfolio in order to define optimal solutions for specific companies. HFP president Vedran Duvnjak is convinced the privatization of state-owned companies will be completed within a year. After the Government clears the strategy, the first step will be the founding of the first closed-ended investment fund that will gather stocks of nearly 200 companies worth HRK 8.5 billion.

The companies that fail to attract any interest by investors, such as Imota, will have to go through restructuring and it is estimated there are about 20 such companies.
(Jutarnji list )

Komadina: Mislim da je Haludovo preprodano

28.10.2008 10:37:00 | Izvor: Vjesnik, Powered by PressCut, http://www.limun.hr/main.aspx?ID=361806&pojam=haludovo

pdf -> Cijeli članak, Izvor: Vjesnik, 28.10.2008 10:37:00 (http://www.presscut.hr/Web%20Sharing%20ZON/10-2008/28-10-2008/Vjesnik%20večernje%20izdanje/Presscut_8442037.pdf)

"Imam dojam da je hotelski kompleks Haludovo na otoku Krku preprodan, iako za to nemam dokaza. Ni u Haludovu, ni u nekim drugim hotelskim tvrtkama na ovom području već dulje ništa se ne događa", kazao je župan Zlatko Komadina na redovitom susretu s novinarima uoči sjednice Županijske skupštine.

Prema posljednjim službenim informacijama, Haludovo je sa 75 posto udjela pripadalo Armencu Ariju Abramvaruju koji je, prema novom idejnom projektu "oca" tog hotela, arhitekta i akademika Borisa Magaša, koji ga je osmislio prije više od 40 godina, u obnovu kompleksa trebao uložiti 40 milijuna eura. No to se nije dogodilo. Novi vlasnik Haludova neprekidno je kao izgovor navodio nerazumijevanje lokalnih vlasti za razvoj projekta, obećavajući nastanak velebnih hotela u Malinskoj, gradnju ribarskog sela predviđenu na pomorskom dobru s kojeg se tek treba izvlastiti Općina.

"Haludovo je primjer loših ugovora i privatizacija. Nepojmljivo je da se tvrtka može nekome prodati, a onda zatvoriti", poručio je Komadina. Osvrnuo se i na privatizaciju rapskog Hotela Imperijal, gdje je vlasnički udio trebao biti podijeljen na zaposlenike i lokalnu samoupravu. Komadina je postavio i pitanje čije je vlasništvo opatijski LRH i zašto odavno nije objavljen natječaj za privatizaciju crikveničkog Jadrana, gdje je država najveći vjerovnik.

onda su nesto kao poceli raditi...

Hoteli Haludovo žele koncesiju za privezište

12.12.2008 15:27:00 | Izvor: Novi list, Powered by PressCut, http://www.limun.hr/main.aspx?ID=386779&pojam=haludovo

pdf -> Cijeli članak, Izvor: Novi list, 12.12.2008 15:27:00 (http://www.presscut.hr/Web%20Sharing%20ZON/12-2008/12-12-2008/Novi%20list/Presscut_8604983.pdf)

Županijsko poglavarstvo na jučerašnjoj je sjednici prihvatilo odluku o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru za privezište Haludovo, odnosno dio obale i morskog prostora ispred nekadašanjeg ponosa, a današnjeg rugla krčkog turizma. Odluka o koncesioniranju pomorskog dobra usvojena je nakon Dopune pisma inicijative tvrtke Hoteli Haludovo d.d. od 27. listopada ove godine.

Sama inicijativa za pokretanje postupka davanja koncesije, kako je objasnio pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Nikola Mendrila, potječe još iz 2005. godine, no postupak dosad nije mogao biti pokrenut jer je sve donedavno na pomorsko dobro ispred kompleksa Haludovo kao vlasnik bila upisana Općina Malinska.

...ali ni od toga nista

Hoteli Haludovo Malinska zaronili u gubitak

Dražen Tomić
drazen.tomic@business.hr

31.3.2009 12:00:00, business.hr (http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=b23230da-c1d4-4a55-9196-52590845a7d8&ref=rss)

Nakon poslovanja s dobiti u 2007. kada su zaradili 17,84 milijuna kuna Hoteli Haludovo Malinska što je rezultat zbog velikih izvanrednih prihoda od 46,38 milijuna kuna, prošlu su godinu završili s gubitkom od 10,2 milijuna kuna.

Rezultat je to katasrofalnog pada ukupnog prihoda sa 48,66 milijuna kuna, opet zbog izvanrednih prihoda, na svega 2 milijuna kuna.

Međutim, promatrano po segmentima prihoda vidljivo je da su im tek neznatno smanjeni prihodi od prodaje sa 1,74 milijuna kuna u 2007. na 1,71 milijun kuna na kraju prošle godine. Pritom je tvrtka smanjila za 4,7 posto kapital i rezerve na 205,45 milijuna kuna. Uz smanjenje kapitala i rezervi, smanjena je i aktiva na 242,4 milijuna kuna.

i jedan zanimljiv clanak o obnovi propalih hotelskih kompleksa

Hotelski dragulji prepušteni propasti

Datum objave:02.04.2009 09:58, http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/15694/Hotelski-dragulji-prepusteni-propasti.html
Autor: Romina Peritz

Sudbina nekad vrlo poznatih hotela, poput Haludova na otoku Krku ili hotela Grand na Lopudu, tijekom posljednjih godina gotovo da se pretvorila u pravu trakavicu. Nerazjašnjeni imovinski odnosi, novi vlasnici, nepostojanje koncepta za obnovu, ali i namjenu, nisu išli u prilog tim zdanjima s potpisom velikih imena arhitekture. Iz novog broja redizajniranog časopisa za dizajn i arhitekturu Dal Casa prenosimo priču
Zadnjih godina arhitektima i struci se često diže kosa na glavi kada vide odnos investitora prema našoj hotelskoj baštini s potpisom njihovih poznatih kolega iz dvadesetog stoljeća. Poznato je, naime, da mnogi hoteli duž hrvatske obale koji su u prošlosti živjeli punim plućima i bili čak mjesta elitnog turizma, danas zjape prazni i u vrlo su lošem stanju. Kada se pak obnavljaju, nerijetko se ruše do temelja ili se obnavljaju na krajnje neadekvatan način, bez suglasnosti stručnjaka, konzervatora. Sudbina nekad vrlo poznatih hotela, poput Haludova na otoku Krku ili hotela Grand na Lopudu, tijekom posljednjih godina gotovo da se pretvorila u pravu trakavicu. Nerazjašnjeni imovinski odnosi, novi vlasnici, nepostojanje koncepta za obnovu, ali i namjenu, čekanje građevinskih dozvola i druge okolnosti u koje nećemo ulaziti, nisu išli u prilog tim zdanjima s potpisom velikih imena arhitekture, koja su godinama bila izložena propadanju. Navodno se situacija u posljednje vrijeme mijenja, i hotel Grand, djelo arhitekta Nikole Dobrovića, čeka obnovu prema projektu arhitektice Lucijane Peko, a isto se najavljuje i za Haludovo prema projektu akademika Borisa Magaša koji je bio projektant i prvog kompleksa.

Dok čekamo kako će se obnoviti ti dragulji naše hotelske baštine, podsjetimo da se u prošlosti više držalo do mišljenja struke nego što je to danas. Iako se o ukusima ne raspravlja, šteta je da smo tijekom obnove nekih hotela ostali zauvijek zakinuti za umjetnička djela uglednih hrvatskih umjetnika i pionira dizajna na ovim prostorima.


.....


Kompleks Haludovo u Malinskoj na otoku Krku sedamdesetih je godina bio na glasu kao okupljalište elite, gdje su se služili jastozi i šampanjac u neograničenim količinama. No zlatno doba Haludova Borisa Magaša daleko je iza nas i danas je to još jedan od primjera devastacije naše vrijedne hotelske baštine. Magaš je napravio novi projekt prilagodivši ga današnjem trenutku, no vrlo je uzak krug onih koji vjeruju da će se vlasnik toga hotelskog kompleksa, jedan armenski biznismen, doista odlučiti na gradnju luksuznih hotela prema zamisli poznatog arhitekta. Na tom dijelu Jadrana još je jedan primjer hotela koji su postali dijelom baštine, Uvala Scott kod Kraljevice s potpisom Igora Emilija iz 1969. godine. To je hotelsko naselje začudo u dobrom stanju i u funkciji, za razliku od mnogih drugih primjera.


...

[Kvranerski otoci](Krk, Cres, Lošinj, Rab) - Construction update (2009) :lol:

auuu, greska :nuts:. cijeli dan stoji a da nitko nije skuzio :nuts:

[Kvranerski otoci](Krk, Cres, Lošinj, Rab) - Construction update (2009) :lol:

auuu, greska :nuts:. cijeli dan stoji a da nitko nije skuzio :nuts:

Već san se pripa da nam ih nisu slovenci zdipili pa preimenovali... :lol:

Projekt – vodoopskrba otoka Krka (sjeverni dio)

http://www.kdvik-rijeka.hr/default.asp?ru=130

uz izgradnju vodovoda Urinj - Tribalj dio je programa „Koncepcija razvoja vodoopskrbe na otoku Krku 2001. – 2008. između svih jedinica lokalne samouprave na otoku Krku, Ministarstva za javne radove, Hrvatskih voda i Ponikve“

Početak radova: krajem 2004. godine
Realizacija: kroz 3 faze
Trajanje izgradnje: 2 godine
Investitori:
Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Hrvatske vode, INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, Ponikve d.o.o. Krk

Ukupna vrijednost radova: 20.000.000,00 EUR

Opravdanost projekta:

http://www.kdvik-rijeka.hr/Slike/2004/11/17/3260003.JPG

Otok Krk prostire se na otprilike 409 m2 na kojem živi 17.875 stanovnika, što se tokom turističke sezone zna povećati i do tri puta. Otok Krk pokriva otprilike 30% ukupnog turističkog prometa Primorsko-goranske županije. Potreba za pitkom vodom je neizrecivo velika, a dovođenjem pitke vode iz riječkog vodoopskrbnog sustava uz opskrbu vodom iz vlastitih izvora omogućiti će se kvalitetna vodoopskrba i dostatne količine vode za daljnji razvoj otoka.

Izgradnjom vodovoda pitke vode Rijeka – Krk osigurati će se dovoljne količine pitke vode za potrebe stanovništva Krka i njihovih gostiju, te će se riječkom vodoopskrbnom području od Liburnije do Jadranova dati nova sigurnost pri opskrbi pitkom vodom.

Izgradnjom vodovoda Tribalj – Urinj Inina Rafinerija nafte Rijeka na Urinju osigurati će si opskrbu tehnološkom vodom iz akumulacije Tribalj.

Tehnički podaci:

Izvori Perilo, Dobra i Dobrica tokom ljetnih mjeseci znaju zaslaniti. Kako bi se povećanom broju novih korisnika pitkom vodom osigurala redovita i kvalitetna opskrba potrebno ju je omogućiti u kritičnim trenucima s izvora Zvir. Osiguranje potpune funkcionalnosti i stabilnosti vodovoda pitke vode postići će se izgradnjom u kopnenom dijelu:

nove crpne stanice Kozala kapaciteta 500 l/s i nova trafostanica Kozala 1
tlačnog cjevovoda od crpne stanice Kozala do vodospreme Streljana u dužini od 2.600 m
vodospreme Škrljevo kapaciteta 2.000 m3
novi kaptažni bunar Dobrica, sa sabirnom vodospremom Dobrica i rekonstrukcijom crpne stanice Dobrica


Ukupna dužina transportnog cjevovoda pitke vode: 7.000 m od spoja na Urinju do Krčkog mosta

Podjela po fazama izgradnje cjevovoda vode za piće prema otoku Krku:

1. faza: vodoopskrbni cjevovod za otok Krk od spoja na postojeći cjevovod kod vodospreme Sopalj (kapaciteta 3.000 m3) do mjernog mjesta i ventilske postaje Uvala Sršćica dužine 2.809 m
2. faza: podmorska dionica od ventilske postaje Uvala Sršćica do ventilske postaje rta Oštra dužine 1.028 m
3. faza: vodoopskrbni cjevovod za otok Krk od spojnog okna Punta Oštro u Kraljevici do prodajnog mjesta most Krk dužine 3.021 m

I sjeverni dio otoka Krka može se osvježiti riječkom vodom

Rijeka, 9. srpnja 2008. godine. http://www.kdvik-rijeka.hr/default.asp?ru=179&gl=200807100000001&sid=&jezik=1

Uz nastup dobrodošlice KD Ive Jelenović iz Dobrinja te kratke govore g. Vojka Obersnela, gradonačelnika Grada Rijeke, g. Željka Mažara, direktora KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, g. Frana Mrakovčića, direktora PONIKVE d.o.o. Rijeke, g. Gordana Gašparovića, direktora Hrvatskih voda – VGO Rijeka, g. Tomislava Thüra, člana Uprave INA d.d. Zagreb i g. Zlatka Komadine, župana Primorsko-goranske županije, obilježen je završetak radova na izgradnji vodovoda pitke vode Rijeka–otok Krk i vodovoda Tribalj–Urinj čija je realizacija trajala više od pet godina.

Svečanim otvaranjem elektro-magnetskog ventila od strane Gradonačelnika Grada Rijeke te zdravicom čaša punih osvježavajuće riječke vode na toplom ljetnom suncu započela je opskrba riječkom vodom oko 4 tisuće stanovnika sjevernog dijela otoka Krka kao i velikog broja njegovih gostiju. Dnevno će stanovnicima Općine Omišlja, odnosno mještanima Omišlja i Njivica te niskih zona Općine Dobrinj, uvale Soline i mjesta Šilo, biti dnevno na raspolaganju oko 5.000 m3 kvalitetne riječke vode.

http://www.kdvik-rijeka.hr/Slike/2008/07/10/4657098.GIF
Nastup dobrodošlice KD Ive Jelenović iz Dobrinja

Sporazum o gradnji dvaju vodovoda Rijeka – Krk i vodovoda Tribanj – Urinj potpisan je 21. lipnja 2002. godine čime su svoju suglasnost za zajedničko i koordinirano vođenje realizacije objekata vodovoda pitke i industrijske vode, a sve sukladno prihvaćenoj koncepciji vodoopskrbe otoka Krka i opskrbe tehnološkom vodom INA - Rafinerije nafte Rijeka, dali Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Hrvatske vode Zagreb, INA - Industrija nafte d.d., Zagreb, Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. - Rijeka, Ponikve d.o.o., Krk i DIOKI d.d. Zagreb - pravni slijednik Adria procesna industrija d.d. Zagreb.

http://www.kdvik-rijeka.hr/Slike/2008/07/10/4034845.JPG
g. Vojkom Obersnelom, g. Zlatko Komadina, g. Željko Mažar, g. Frane Mrakovčić, g. Tomislav Thür, g. Gordan Gašparović

Gradonačelnik Grada Rijeke, g. Vojko Obersnel, podsjetio je kako je sama realizacija povezivanja riječkog i krčkog vodoopskrbnog sustava ubrzana odlukom INA – Industrija nafte d.d. Zagreb da za svoje proizvodne potrebe umjesto vode za piće započne s korištenjem tehnološke vode iz jezera Tribalj. Realizacijom vrijednog projekta nakon mnogo godina od izgradnje mosta kojim su se otočani povezali s kopnom ostvareno je još jedno povezivanje – riječkom vodom te je istakao svoju nadu da će se osim stanovnika i gostiju sjevernog dijela otoka Krka ubrzo u riječkoj vodi moći uživati stanovnici i gosti cijelog otoka Krka.

Direktor KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka, g. Željko Mažar, istaknuo je kako se KD ViK Rijeka realizacijom ovog projekta potvrdio kao nadkomunalni operater čijom vodom se opskrbljuje Rijeka i riječki prsten te Opatija, Jadranovo i sada sjeverni dio otoka Krka. Samo riječki vodoopskrbni sustav zadovoljava preko 70% ukupnih potreba za vodom cijele Primorsko-goranske županije i nesebično je dijeli s onim dijelovima županije koji nemaju dovoljne količine vode ili im je ista neodgovarajuće kvalitete.
Voda će povezati i dva sustava, riječki i krčki, ne samo kroz isporuku vode već i kroz suradnju kako bi se ispunila očekivanja potrošača čiji su interesi iznad svih ostalih unatoč ugovornoj podijeljenosti odgovornosti za ispravnost vode do i od mosta.
Izlaskom INE iz sustava vodoopskrbe KD ViK Rijeka, bez obzira na mogući povrat dijela dosadašnjih količina prodane vode, Upravu KD ViK Rijeka i vlasnike stavlja pred nove poslovne, ekonomske, financijske i razvojne izazove.
Na samom kraju direktor KD ViK Rijeka predao je maketu Zvira direktoru Ponikve d.o.o. Krk za trajno sjećanje na ovaj događaj, ali i činjenicu da je riječka voda uspostavila trajni most između ova dva Društva.

Direktor Ponikve d.o.o. Krk, g. Frane Mrakovčić naglasio je kako je novi vodovod konačno riješio pitanje opskrbe vodom ne samo po pitanju kvalitete, posebno u ljetnim mjesecima, već i količina za idućih dvadesetak godina jer umjesto do sada raspoloživih 200 l/s raspoloživost 400 l/s.

Direktor Hrvatskih voda – VGO Rijeka, g. Gordan Gašparović i član Uprave INA d.d. Zagreb,
g. Tomislava Thüra izrazili su svoje zadovoljstvo sudjelovanja u zajedničkom projektu kojim se pripomoglo u rješavanju strateškog pitanja vodnog gospodarstva – vodoopskrbe te ekonomičnijem upravljanju vodnim resursima.

Župan Primorsko-goranske županije, g. Zlatko Komadina istaknuo je kako je pokrivenost stanovnika ove županije 97% te da PGŽ želi što prije i onih 3% stanovnika otoka Krka i Gorskog kotara opskrbiti vodom iz javnih vodovoda, ali i dalje inzistirati na međusobnom umrežavanju i podijeli raspoloživih količina vode.

http://www.kdvik-rijeka.hr/Slike/2008/07/10/4234539.GIF
Zdravica riječkom vodom na Mostu Krk g. Željko Mažar, g. Vojko Obersnel i g. Zlatko Komadina

Krčki dio projekta vrijedan 23,5 milijuna kuna

Dovršetak krčkog dijela projekta u kojem su izgrađeni cjevovod most Krk – vodosprema CD 320, vodosprema Dioki – prekidna komora Brgud te svi ostali zahvati na otoku potrebni za prihvat riječke vode svečano je bio obilježen 13. svibnja 2008. godine u sklopu obilježavanja Duhovskog utorka – Dana Općine Omišalj. Primorsko – goranska županija u ovom dijelu projekta učestvovala je s 3 milijuna kuna, a Ponikve d.o.o. Rijkea s 20,5 milijuna kuna.

Riječki dio projekta vrijedan 67,7 milijuna kuna

Novčana sredstva za izgradnju cjevovoda ukupne dužine 7.069 m, od čega je jedna podmorska dužine 1.060 m, osigurali su Grad Rijeka i druge jedinice lokalne samouprave iz proračuna te ViK Rijeka u iznosu od 10.723.000,00 kuna, Hrvatske vode u iznosu od 15.091.000,00 kuna te INA - Rafinerije nafte Rijeka u iznosu od 41.886 000,00 kuna.
Projekt na riječkom dijelu realiziran je postavljanjem cjevovoda za pitku vodu opskrbe Krka i tehnološku vodu za opskrbu INA - Rafinerije nafte Rijeka u zajednički rov. Cjevovodi su profila 500 mm na kopnenim dionicama - na dijelu lokacije Urinj i od Rta Oštro do Mosta Krk te po dva profila od 300 mm na podmorskoj dionici - od Uvale Mala Sršćica do Rta Oštro. Otok Krk opskrbljivat će se kvalitetnom vodom za piće s oko 130 l/s iz vodoopskrbnog sustava Rijeka, dok je INA – Rafinerije nafte Rijeka uspostavila sustav dovođenja tehnološke vode iz jezera Tribalj u količinama od 160 l/s izgradnjom svog opskrbnog cjevovoda koordinirano s realizacijom vodoopskrbe Krka. INA je vršila i dodatna ulaganja u objekte na lokaciji Tribalj i Urinj.

Projekte su izradili: FLUMING d.o.o. Rijeka i TE PROJEKT d.o.o. Kastav.
Izvođači radova: MONTER STROJARSKE MONTAŽE d.d. Zagreb sa DIRA GRADNJOM d.o.o. Rijeka na prvoj dionici, SUN ADRIA d.o.o. Rijeka i SUBMAR Mali Lošinj na drugoj, podmorskoj dionici, VODOTEHNIKOM d.d. Zagreb i GP KRK d.d. Krk na trećoj dionici.
Nadzor su obavljali: AG-PROJEKT d.o.o. Rijeka sa suradnicima na prvoj i drugoj dionici, te INA RAFINERIJA Rijeka i Sektor upravljanja investicijama na trećoj dionici.

Osim spomenutog, a kako bi se osigurala kvalitetna i sigurna vodoopskrba grada Rijeke te sjevernog dijela otoka Krka, na području grada Rijeke još je izgrađena nova crpna i transformatorska stanica Kozala 1, kapaciteta 500 l/s te je dovršena izgradnja 2.500 m dugog tlačnog cjevovoda od novoizgrađene crpne stanice Kozala 1 do glavne i najveće vodospreme Streljana.
Ukupna ulaganja iznose 40 milijuna kuna (osigurano iz proračuna Grada Rijeke i okolnih jedinica lokalne samouprave te ViK Rijeka, kao i učešćem Primorsko-goranske županije u iznosu od 3 milijuna kuna.) Osim spomenutog na određeni način se mogu pribrojiti i ulaganja u zamjenu cjevovoda od izvora Rječine do Zoretića te izvedeni vodoistražni radovi na izvorište Dobrica u Bakru. No svim učinjenim nisu završena ulaganja u sigurnu, ekonomičnu, kvalitetnu i kontinuiranu vodoopskrbu Rijeke, okolice i otoka Krka. Još predstoji rekonstrukcija crpne stanice Martinšćica, izgradnja novog cjevovoda od Martinšćice do vodospreme Sopalj u Kostreni kako bi se povećao stupanj sigurnosti vodoopskrbe otoka Krka i u najtežim hidrološkim prilikama, otvorile nove razvojne mogućnosti Kostrene, ako i eventualne nove potrebe za vodom INE.

Već san se pripa da nam ih nisu slovenci zdipili pa preimenovali... :lol:

lol :D

uredijá san ime :D

uredijá san ime :D

hehe, thanks :cheers1:

REKONSTRUKCIJA 5,5 KILOMETARA DIONICE HRASTA – BELEJ IZAZIVA NEZADOVOLJSTVO VOZAČA
Otočnom magistralom kroz oblake prašine
Vrijednost investicije je 19,5 milijuna kuna, rok dovršetka šest mjeseci, a Hrvatske ceste cjelokupnu dinamiku rekonstrukcije otočne magistrale rade maksimalno usporeno

http://www.imagesforme.com/images.php/i16500_425260.jpg
Građevinski radovi i promet vozila odvijaju se paralelno

BELEJ – Na cresko-lošinjskoj magistrali, državnoj cesti D-100, GP Krk, intenzivno se radi na rekonstrukciji 5,5 kilometara dugačke dionice Hrasta – Belej. Rekonstrukcija je počela u ožujku, a zbog visoke temperature, proteklih dana radi se u ekstremnim uvjetima, posebno što je gradilište ujedno i jedina prometnica kojom je moguće doći na južni dio otoka Cresa i na Lošinj. Unatoč činjenici da djelatnici ulažu maksimalne napore kako bi se promet odvijao sa što manje problema i zastoja, u pojedinim dijelovima dana stvaraju se kolone, a problem predstavlja golema količina prašine, koja se uslijed radova i prometa podiže na cesti. I dok se u vozilima moguće zaštititi zatvaranjem prozora, biciklisti i motoristi imaju priličnih problema vozeći se u oblaku prašine, ali ipak najgore prolaze radnici koji rade u iznimno teškim uvjetima.

Asfaltiran jedan kilometar

Svjestan je toga i direktor GP Krka Josip Purić, koji navodi da poduzimaju sve, da se posao organizira na najbolji mogući način, ali da postoji nekoliko ograničavajućih faktora na koje se jednostavno ne može utjecati. Radi se o rekonstrukciji ceste, dakle prometnica je istovremeno i gradilište, alternativne prometnice nema, cesta je imala širinu 5 metara, sada se proširuje na 6,5 metara i sve se odvija unutar tog prostora, od građevinske operative do prometa vozila. Purić kaže kako je do sada asfaltiran jedan, a do 1. srpnja pod asfaltom će biti tri kilometra ceste. S obzirom na pojačani dolazak gostiju pretpostavlja se da će se u špici turističke sezone radovi prekinuti na mjesec dana, da bi se ponovno nastavili s krajem turističke sezone, kada se planiraju rekonstruirati preostali kilometri do potpuno uređenih 5,5 km, koliko investicija obuhvaća.

Imovinsko-pravna pitanja

Valja podsjetiti da su investitor radova Hrvatske ceste, vrijednost investicije je 19,5 milijuna kuna, rok dovršetka šest mjeseci. Hrvatske ceste cjelokupnu dinamiku rekonstrukcije otočne magistrale rade maksimalno usporeno, a između ostalog sporo i nikako rješavaju imovinsko-pravne odnose i otkup zemljišta, kako bi se cesta mogla širiti i rekonstruirati. Tako još uvijek rješavaju imovinsko-pravna pitanja na dijelu dionice čija je rekonstrukcija u tijeku. Inače, GP Krk je na javnom natječaju za izvođača bio izabran još u listopadu prošle godine, ali se na početak radova čekalo pet mjeseci, pa umjesto da budu gotovi, to jest pri samom dovršetku, radovi su počeli tek u ožujku. Stoga za ovakvo stanje na otočnoj prometnici mnogo veću odgovornost od izvođača ima investitor Hrvatske ceste.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

Cres i Rab u drugoj fazi Jadranskog projekta "teškog" 90 milijuna kuna


Jadranski projekt je projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, koji su pokrenule Vlada i Hrvatske vode, a u tri faze provodi ga tvrtka Hrvatske vode Jadranski projekt.

U projektu sudjeluje Međunarodna banka za obnovu i razvoj koja je odobrila Hrvatskoj zajam za financiranje unapređenja sustava prikupljanja transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja uz morsku obalu i otoka.
Ugovorom o podzajmu i poddarovnici za Cres, vrijednom 25 milijuna kuna, predviđa se prvi dio izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda visokog stupnja pročišćavanja. Uređaj na lokaciji Kimen bit će dostatan za 10.500 stanovnika, prikupljat će 90 posto otpadnih voda grada Cresa i nadovezat će se na postojeći podmorski ispust. Radovi, koji su u pripremnoj fazi, trajat će do studenog 2011., a uređaj bi trebao biti spreman za rad u početku 2012.

Ugovor o podzajmu za Rab, vrijednom 65 milijuna kuna uređuje se izgradnja gravitacijskih kolektora, crpne stanice pripadajućih tlačnih cjevovoda, uređaja za pročišćavanje prvog stupnja pročišćavanja, dostatnog za oko 24.999 stanovnika, te podmorski ispust. Projekt će omogućiti prikupljanje 75 posto otpadnih voda grada Raba.

Osim za izgradnju komunalnih kanalizacijskih objekata, novac za koji su danas potpisani ugovori, koristit će se i za unaprjeđenje poslovanja komunalnih poduzeća, nabavku opreme i drugo.

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=98246156-487a-4cd5-8ee4-b5836b3ff09e&ref=lastadd

ISTRAŽIVANJE PODMORJA UVALE CASKA DOVELO JE DO VELIKOG OTKRIĆA – PRONAĐENI OSTACI PLOVILA KOJE DATIRA IZ 1. STOLJEĆA NAKON KRISTA
U novaljskom akvatoriju otkriven brod star 2000 godina
Radi se o drvenoj konstrukciji šivanog antičkog broda, kakve su koristili Liburni, plemenska zajednica poznata po razdoblju pomorske prevlasti na velikom području istočne jadranske obale

http://www.imagesforme.com/images.php/i16574_425361.jpg
Uvala Caska – lokalitet na kojem je pronađen brod

NOVALJA/CASKA – Istraživanje podmorja uvale Caska dovelo je do novog, velikog otkrića, a riječ je ostacima broda koji datira još iz 1. stoljeća nakon Krista. Točnije rečeno, radi se o drvenoj konstrukciji šivanog antičkog broda, kakve su koristili Liburni, plemenska zajednica poznata po razdoblju pomorske prevlasti na velikom području istočne jadranske obale, a koja je svoje uporište imala i na Košljunu, u neposrednoj blizini Caske.
Iako je tu drvenu konstrukciju skupina arheologa pod vodstvom mr.sc. Irene Radić Rossi pronašla još 2007. godine, nalazište je tada tek pregledano i ostavljeno za kasnija istraživanja. U suradnji Sveučilišta u Zadru i Francuskog nacionalnog instituta za znanost, CNRS-a, tim stručnjaka pod vodstvom prof. Zdenka Brusića, sada je proveo potrebna istraživanja na ovom lokalitetu te su došli do otkrića koje je potvrdilo prvobitnu prepostavku – riječ je o dobro očuvanoj konstrukciji broda starog oko 2000 godina.
– Liburni su poznati kao moreplovci, koji su oko 1000. godina prije Krista pod kontrolom imali širi dio istočnog Jadrana, pa čak i susjedne dijelove Italije. Svi ti brodovi koje su koristili Liburni bili su, prema našim saznanjima, šivani. Nijedna pomorska nacija u brodogradnji ne koristi dvije vrste konstrukcije već se bazira na jednoj. Liburni su svoje brodove šivali, a ova konstrukcija pripada manjim brodovima koji se nazivaju »cerilie«. Tako na našoj obali imamo pronalaske jedne od najstarijih tehnika, koja je i dosta rijetka jer ne koristi metalne dijelove, već se za spajanje koristi koža – objašnjava prof. Brusić, čija je uža specijalnost proučavanje upravo ovakvih, šivanih brodova, te ističe kako u Europi nema puno takvih pronalazaka.
Osim drvene konstrukcije, pronađeni su i ulomci amfora i opeke po brodu, drvena sjekira te niz manjih nalaza koji će poslužiti da se odredi točna veličina i izgled broda.
– Brod je pronađen na dubini od 2 metra, vrlo je dobro očuvan, ima i kobilicu, postoje vanjske oplate i rebra broda. Ovo što smo do sada otvorili je površine od oko 12 kvadrata, a sasvim sigurno ga ima još, jer vjerujem da je brod dužine od oko 10 metara, no zakopan je u pijesak, zahvaljujući čemu je i ostao tako dobro očuvan – napominje Irena Radić Rossi, koja također sudjeluje u ovom projektu.
Iako su istraživanja broda za sada stala, to nije kraj priče, jer Grad Novalja već niz godina financijski potiče ovakva istraživanja, pa je sigurno da će tako i nastaviti.

Gorana BADURINA
Snimili Vedran FRKA i Loic DAMELET, Novi List

Jadranka hoteli otvaraju vrata hotela nakon ulaganja od 17 milijuna eura

Tvrtka Jadranka hoteli, koja posluje u sklopu malološinjske kompanije Jadranka, ovog vikenda službeno otvara Hotel Vespera u poznatoj malološinjskoj Sunčanoj uvali, u čiju je rekonstrukciju i uređenje na razinu obiteljskog hotela s četiri zvjezdice uložila 16,9 milijuna eura te još 700 tisuća eura u uređenje okoliša, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije te tvrtke u Zagrebu.

Ulaganje u rekonstrukciju tog hotela dio je petogodišnjeg investicijskog ciklusa od 2008. do 2012. i u tom se razdoblju u razvoj, obnovu i uređenje objekata planira uložiti više od 80 milijuna eura, kazala je predsjednica Uprave Jadranka hotela Snježana Baljak.

Dodavši da u tom razdoblju svih svojih šest hotele žele 'podići' na četiri zvjezdice te se repozicionirati na tržištu, Baljak je ocijenila kako će time pridonijeti i povećanju kvalitete smještajne i turističke ponude otoka Malog Lošinja, Kvarnera, ali i ukupno hrvatskog turizma.
Navedeni je investicijski ciklus počeo lanjskim ulaganjem od 18,5 milijuna eura u obnovu i otvorenjem Hotela Aurora, hotela s četiri zvjezdice i pozicioniranog kao kongresni i wellness hotel, a nastavak tog programa je otvaranje novo uređenog Hotela Vespera.

Taj je hotel prve goste već primio 10. svibnja, a osim smještaja u 404 smještajne jedinice različitog tipa (od običnih do povezanih obiteljskih soba i apartmana) nudi brojne sadržaje prilagođene obitelji s djecom. Posebna atrakcija je kaskadno, na tri razine postavljen kompleks vanjskih bazena (veliki i dva za djecu) na površini od tri tisuće metara četvornih.

Govoreći o predsezoni, trenutnom bukingu i predstojećem glavnom ljetnom dijelu sezone, direktorica marketinga Jadranka hotela Sanja Trajkov kazala je da je situacija zadovoljavajuća, te da su primijetili trend tzv. kratkoročnih rezervacija (pred vikend za vikend i slično), što očekuje i u nastavku sezone.

Svi sadržaji hotela Vespera, Aurore pa i drugih vode k tome da im se sezona produlji, čemu se nadaju pogotovo zbog sve većeg broja kongresa i skupova u njihovim objektima. Veseli ih, kaže, i do sada zabilježeni 6 postotni porast domaćih gostiju.

Za cijene je kazala da su konkurentne i pristupačne, te da su po ocjeni turoperatora i gostiju u skladu s kvalitetom usluga.

S obzirom da je tvrtka Jadranka hoteli od 2007. u djelomičnom, odnosno 31,64-postotnom vlasništvu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), konferenciji je prisustvovao i njegov glavni direktor za imovinu i turizam Thibault Dutriex koji je naglasio da su u Jadranku hotele uložili 24 milijuna eura.

Istaknuvši odličnu suradnju s tvrtkom Jadranka hoteli, naglasio je da su se za ulaganje u tu tvrtku odlučili jer je to jaka kompanija s dobrom vizijom.

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=fe145fff-9d57-42b9-b6fa-c67bd1ace89c&ref=lastadd

JUČER U CRESKOJ I RAPSKOJ GRADSKOJ UPRAVI
Potpisani ugovori za izgradnju pročistača otpadnih voda

CRES/RAB – Jučer su u gradskim upravama Cresa i Raba potpisani ugovori za projekt izgradnje uređaja za pročišćivanje otpadnih voda Cresa, odnosno Raba, koji se financira i vodi u sklopu Jadranskog projekta, a koji Hrvatska realizira u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Creski ugovor vrijedan 25 milijuna kuna potpisali su generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, creski gradonačelnik Gaetano Negovetić i direktor komunalnog poduzeća »Vodovod i čistoća« Cres-Lošinj, Lino Sinčić. Projekt i karakteristike uređaja za pročišćivanje predstavila je direktorica Jadranskog projekta Fani Bojanić. Budući creski uređaj za pročišćivanje koji će se graditi na predjelu Kimen, imat će visok stupanj biološkog pročišćivanja, pa će se pročišćene otpadne vode moći koristiti za navodnjavanje.
Ugovor o podzajmu i poddarovnici za podprojekt Rab u rapskoj Gradskoj vijećnici vrijedan 65 milijuna kuna, potpisali su pak Husarić, i gradonačelnik Raba Željko Barčić te direktor komunalne tvrtke »Vrelo« Denis Deželjin uime nositelja investicije. Ova investicija omogućit će uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prvog stupnja pročišćavanja za 24 tisuće stanovnika, zatim podmorski ispust pročišćenih otpadnih voda, te tlačno-gravitacijski cjevovodi sa pripadajućim crpnim stanicama.

I. C. M. – R. J., Novi List

IZMEĐU KAMPA KOVAČINE I TN GAVZA NA OTOKU CRESU
Otvorena novouređena šetnica

http://www.imagesforme.com/images.php/i16609_425714.jpg
Jučer obavljena primopredaja rekonstruirane šetnice

CRES – Primopredaja i obilazak predstavnika izvođača i investitora radova na šetnici između Kampa Kovačine i turističkog naselja Gavza, označila je završetak radova, započetih polovicom ožujka, u sklopu kojih je proširena šetnica u dužini od jednog kilometra. Uz šetnicu je postavljena i infrastruktura za 35 stupova javne rasvjete, a tijekom idućih dana bit će ih postavljeno deset. Radove su zajednički financirali tvrtka Crepsa u visni 305 tisuća kuna, Grad Cres s 250 tisuća, Cresanka d.d. sa 122 tisuća i Turistička zajednica sa 60 tisuća kuna.
Sveukupna vrijednost radova je milijun kuna, a razliku do tog iznosa kreditirao je izvođač, tvrtka Elektrovoda, koja s Gradom Cresom ima četverogodišnji ugovor o održavanju pomorskog dobra. Investicijom je značajno unaprijeđeno stanje u prostoru u ovom, tijekom turističke sezone najatraktivnjem i najfrekventnijem dijelu grada, koje osim gostiju kampa i naselja Gavza, rado koriste, kako domaće stanovništvo, tako i svi ostali gosti mjesta, među kojima najviše biciklisti i ljubitelji pješačenja.

I. C. M., Novi List

Mlai Lošinj

Jadranka: U obnovu hotela do 2012. ulažemo 80 milijuna eura

http://s.seebiz.eu/files/img/2009/5/28/vespera.jpg

ZAGREB - Hotel Vespera obnovili smo investicijom od 16,9 milijuna eura, rekla je Snježana Baljak, predsjednica Uprave Jadranka Hotela. Investicija je većim dijelom financirana kreditom Erste Steiermarkische bank.
Najavila je da će kompanija do 2012. godine u povećanje kvalitete usluge i kategorije hotela na četiri i pet zvjezdica uložiti oko 80 milijuna eura. U tome će im pomoći i strateški partner Europska banka za obnovu i razvoj, koja posjeduje udio od 30 posto u kompaniji.

'Turizam je ključni sektor u Hrvatskoj i zato smo naročito zainteresirani za ulaganje. Jadranka Hoteli su jak brand zato smo u kompaniju i uložili 24 milijuna eura."'Turizam je ključni sektor u Hrvatskoj i zato smo naročito zainteresirani za ulaganje. Jadranka Hoteli (ZSE:JDRA-R-A) su jak brand zato smo u kompaniju i uložili 24 milijuna eura', kazao je glavni bankar EBRD-a Tibault Deutreix.

Dodao je da su u EBRD-u vrlo ponosni na kvalitetne rezultate kompanije u posljednjih 15 mjeseci i plasmanom investicija. Hotel Vespera pozicioniran je kao family hotel, a otvorit će se 5. lipnja u Malom Lošinju. Baljak je zahvalila lokalnoj zajednici na podršci i izvanrednoj suradnji u ciklusu investiciji. Hotel Vespera projektirao je arhitekt Tihomir Knezić, a raspolaže s 404 smještajne jedinice. Kao posebnu atrakciju u kompaniji navode kompleks vanjskih bazena površine veće od tri tisuće četvornih metara. Potpuno je posvećen djeci pa je tako organizirana usluga čuvanja djece, a u restoranu postoji i 'kutak za mame', u kojem roditelji mogu sami skuhati djeci hranu koju vole.

'Iza nas je predsezona i izuzetno smo zadovoljni rezultatom, koji je rezultat većm brojem kongresa, koji su se u Malom Lošinju održavali', rekla je direktorica marketinga, Sanja Trajkov.

Svaki dan se prima veliki broj rezervacija, nastavila je, ali su kratkoročne i 'danas primamo rezervacije za nadolazeći vikend'. Raste broj domaćih gostiju, kazala je Trajkov pa dodala da su u 2008. zabilježili rast broja domaćih gostiju od 6 posto. Hotel Aurora, lani je ostvario visoku popunjenost od 90 posto, kazala je Trajkov, ali je naglasila da je hotel otvoren tek u lipnju.

Investicijski ciklus Jadranka Hoteli započeli su 2007. investicijom u Hotel Aurora, wellness i kongres hotel, u kojeg je investirano 18,5 milijuna eura. Tim je ulaganjem kategorija hotela podignuta na četiri zvjezdica, a nudi gostima bazene, kompleks sauna, salona za masažu i uljepšavanje. Za okoliš i uređenje Sunčane uvale, u kojoj se oba hotela nalaze uloženo je dodatnih 700 tisuća eura.

Jadranka Hoteli zapošljavaju oko 300 stalnih djelatnika, a ovu će sezonu u glavnom dijelu udvostručiti radnu snagu zapošljavanjem sezonskih radnika. Đurđica Šimičić, direktorica Hrvatske turističke zajednice Malog Lošinja, naglasila je da je zajednički cilj svih aktera produžiti turističku sezonu na cijelu godinu. Najavila je investicije u prirodna bogatstva poput borove šume, koja obilježava lokaciju.

'Mali Lošinj je proglašen klimatskim lječilištem zbog vrhunske kvalitete zraka i čistog mora', kazala je.

http://www.seebiz.eu/hr/nekretnine/jadranka-u-obnovu-hotela-do-2012.-ulazemo-80-milijuna-eura,46557.html

NAČELNIK OPĆINE PUNAT I PREDSTAVNICI »FALKENSTEINERA« PODIGLI ZNAČAJNE DOKUMENTE

Lokacijske dozvole za školu, dvoranu i hotel

Ured župnijske uprave izdao je lokacijske dozvole za novu zgradu osnovne škole i polivalentne sportske dvorane, te za gradnju novog hotela i spa centra na lokalitetu današnjeg hotela »Park«

http://img37.imageshack.us/img37/7867/425969.jpg (http://img37.imageshack.us/my.php?image=425969.jpg)

PUNAT – Jučer smo zabilježili za stanovnike općine Punat vrlo značajan događaj – načelnik Mladen Juranić je u uredu župnijske uprave preuzeo netom izdanu lokacijsku dozvolu za novu zgradu osnovne škole i polivalentne sportske dvorane, a predstavnicima tvrtke Falkensteiner Hoteli Punat istom je prigodom predana lokacijska dozvola za gradnju novog hotela i spa centra na lokalitetu današnjeg hotela »Park«. Dva za društveni i gospodarski razvoj Punta vrlo važna projekta time su konačno ušla u novu, konkretniju fazu.
Juranić nije skrivao zadovoljstvo ishođenim dokumentom za kojim, kako je najavio, vrlo brzo slijede novi projektni zadaci vezani za izradu glavnog projekta, kao i postupka njegove potvrde, kao konačnog preduvijeta začetka gradnje nove osnovnoškolske zgrade. Projekt je djelo riječkog arhitekta Nenada Kocijana, naglasio je Juranić, dodavši kako će se nova škola, čija se vrijednost zajedno s dvoranom procjenjuje na oko 40 milijuna kuna, rasprostirati na 6.386 četvornih metara. Slijedi raspis javne nabave za izradu glavnog projekta i očekuje se da će gradnja nove škole započeti već tijekom iduće godine.
Lokacijsku dozvolu za novi hotelski objekt koji će biti uređen na razini četiri zvjezdice istom su prigodom preuzeli i puntarski hotelijeri. Iako je realizacija gradnje novog hotelskog kompleksa bila najavljena za ovu godinu, kako nam je nedavno naglasio Dino Hrelja, direktor Falkensteiner Hotela Punat, začetak radova na spomenutom objektu uvelike će ovisiti o gospodarskim prilikama u nacionalnim i globalnim okvirima.

Mladen TRINAJSTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285D2863285A28582858286128632897289C289728632863285C285A285D2861285E286128632863286328592863O

ČELNI LJUDI JADRANKA HOTELA PREDSTAVILI NOVI UGOSTITELJSKI OBJEKT S ČETIRI ZVJEZDICE

Mali Lošinj bogatiji za Hotel Vespera

U rekonstrukciju hotela uloženo je 16,9 milijuna eura, a još 700 tisuća u uređenje i okoliš Sunčane uvale. Hotel, osim smještaja, nudi brojne sadržaje prilagođene obitelji s djecom

http://img35.imageshack.us/img35/1772/425908.jpg (http://img35.imageshack.us/my.php?image=425908.jpg)

ZAGREB – Čelni ljudi malološinjske tvrtke Jadranka hoteli uoči vikenda i službenog otvaranja Hotela Vespera, predstavili su jučer u Zagrebu njegovu ponudu, te najavili nove investicije. U rekonstrukciju hotela pozicioniranog kao obiteljski hotel s četiri zvjezdice, uloženo je 16,9 milijuna eura, dok je još 700 tisuća eura uloženo u uređenje i okoliš poznate Sunčane uvale. Sve je to, kako je kazala predsjednica Uprave Jadranka hotela Snježana Baljak, dio petogodišnjeg investicijskog ciklusa od 2008. do 2012. godine, za kojeg se u razvoj, obnovu i uređenje objekata planira uložiti više od 80 milijuna eura. Cilj je, kako kaže, hotele dići na četiri i pet zvjezdica, te se repozicionirati na tržištu, čime bi se pridonijelo i povećanju kvalitete smještajne i turističke ponude Malog Lošinja, Kvarnera i hrvatskog turizma.
Sam investicijski ciklus počeo je lani ulaganjem od 18,5 milijuna eura u obnovu i otvorenje Hotela Aurora, pozicioniranog kao kongresni i wellness hotel. Nastavak tog programa je otvaranje Hotela Vespera koji je prve goste primio 10. svibnja i koji osim smještaja u 404 smještajne jedinice različitog tipa nudi brojne sadržaje prilagođene obitelji s djecom. Posebna je pri tom atrakcija kaskadno, na tri razine postavljen kompleks vanjskih bazena na površini od tri tisuće metara četvornih.
Govoreći o predsezoni, trenutnom bukingu i predstojećem dijelu sezone, direktorica marketinga Jadranka hotela Sanja Trajkov kazala je da je situacija zadovoljavajuća. Cilj je sadržajima hotela Vespera i Aurora produljiti sezonu, a veseli, kako kaže, do sada zabilježeni porast domaćih gostiju od šest posto.

S. PAVIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285D2863285A285828582861286328962897289E2863288F2891288E2863285C285A285D28612858286028632863286328592863J

Izdana Uputa o sadržaju studije utjecaja na okoliš LNG terminala

http://img2.imageshack.us/img2/8966/lngterminalomisalj.jpg (http://img2.imageshack.us/my.php?image=lngterminalomisalj.jpg)


Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je jučer Uputu o sadržaju Studije utjecaja na okoliš za budući LNG terminal u Omišlju na Krku koja je izdana nakon javne rasprave u sklopu koje je 19. veljače ove godine Ministarstvo u Omišlju održalo sastanak. U uputi su obuhvaćeni brojni prijedlozi izneseni tijekom javne rasprave, ističu u upravi Adria LNG.

– Iako investitori nisu dužni uključiti javnost u postupak utvrđivanja obveznog sadržaja studije, iskoristili smo zakonsku mogućnost i pozvali sve zainteresirane za ovaj projekt da se uključe u javnu raspravu. Zadovoljan sam odazivom javnosti, čime je sadržaj studije dobio na kvaliteti. Ovo je važan korak za dobivanje lokacijske dozvole, koji bi trebao omogućiti da LNG terminal postane operativan 2014., u skladu s najavama Vlade, izjavio je dr. Michael Mertl, generalni direktor Adria LNG.

Izvor: NoviList.hr

MALI LOŠINJ - "Destinacija Mali Lošinj nadaleko je poznata, a sada je dobila potporu u novim kvalitetnim kapacitetima", rekao je ministar turizma Damir Bajs, koji je svečano otvorio hotel Vespera. Ocijenio je da zadatak države da napravi bolju prometnu poveznicu ove destinacije i približi je turistima, te najavio da se na 'tome radi'.
O povezanosti je govorio i gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, koji je započeo novi mandat obećanjem da će za četiri do pet godina Mali Lošinj biti neprepoznatljiv u pozitivnom smislu te da će 'riješiti problem aerodroma'.

Hotel Vespera dio je hotelske kompanije Jadranka Hoteli i obnovljen je u sklopu investicijskog ciklusa tijekom kojeg kompanija namjerava u svoj portfelj uložiti oko 80 milijuna eura. U obnovu hotela uloženo je 16,9 milijuna eura, a radovi su završeni u roku od 6,5 mjeseci. Glavni izvođač radova Radnik Križevci posao je završio zahvaljujući ulaganju 350 radnih sati te 30 inženjera i tehničara koji su na hotelu radili, napomenuo je izvršni direktor te kompanije Mirko Habijanec.

Hotel Vespera raspolaže s 404 smještajne jedinice i prostire se na 19,4 tisuća četvornih metara. To je prvi family hotel ove kategorije u Hrvatskoj i u potpunosti je prilagođen djeci. U Jadranki su posebno ponosni na aqua park, koji se prostire na tri tisuće četvornih metara.

U Jadranki planiraju na jesen krenuti u obnovu hotela Punta, hotel Helios će se rušiti i graditi iznova, a obnavljat će se i hoteli Bellevue i Alhambra. Iz Jadranke Hotela poručili su lokalnoj vlasti da je za daljnja ulaganja nužno donijeti Detaljni plan uređenja te tražili administrativnu podršku.

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/turizam/jadranka-hoteli-otvoren-hotel-vespera,47394.html

U LUCI NA SJEVERNOM DIJELU CRESA ZAVRŠENA PRVA FAZA DOGRADNJE TRAJEKTNE LUKE VRIJEDNA SEDAM MILIJUNA KUNA
Na Porozini brzo i sigurno – na Brestovi usko grlo
Nažalost, dinamiku ulaganja na Porozini ne prate ulaganja u lučku infrastrukturu na Brestovi, gdje su uvjeti pristajanja za velike trajekte otežani, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što je to bilo protekli vikend kada je puhalo jako jugo

POROZINA – U Porozini, na sjevenom dijelu otoka Cresa, trajektnoj luci koja je veza cresko-lošinjskog otočja i kopna s istarske strane, završena je prva faza dogradnje luke, čime su značajno poboljšani lučki infrastrukturni uvjeti. Investiciju su financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u visini šest milijuna kuna te Primorsko-goranska županija s milijun kuna. Ravnatelj Županijske lučke uprave Cres Anđelko Petrinić i predsjednica Upravnog vijeća Marina Medarić obišli su pristanište i sa zadovoljstvom konstatirali da su radovi koje je izvodila riječka tvrtka Sun Adria uspješno okončani, te od ovog tjedna trajekti mogu pristajati na dograđenom dijelu luke.
Pohvale projektu i creskoj lučkoj upravi dao je kapetan na Jadrolinijinom trajektu »Bol« Marinko Vitezić, koji kaže kako pomorci pozdravljaju svako ulaganje u luke jer im se time olakšava posao.

Prošireno pristanište Merag

Poboljšavaju se sigurnosni uvjeti, povećava protočnost, budući se mogu angažirati trajekti velikih kapaciteta pa se brže i sigurnije prevozi veći broj putnika i vozila, a sve to rezultira i zadovoljstvom korisnika trajektnog prijevoza. Nažalost, dinamiku ulaganja na Porozini ne prate ulaganja u lučku infrastrukturu na Brestovi, gdje su uvjeti pristajanja za velike trajekte otežani, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što je bilo protekli vikend kada je puhalo jako jugo. Na Cresu je uređeno i prošireno trajektno pristanište Merag, ali još uvijek nije krenulo proširenje luke Valbiska na suprotnoj, krčkoj strani, pa su ovoj važnoj luci koja je veza s kopnom Cresa i Lošinja, ali i Raba, svakim danom gužve sve veće.
Inače, u drugoj fazi na Porozini, za koju su već obavljeni pripremni radovi, izgradit će se tri utvrdice za privez trajekata u uvali Trebeneš, južno od luke Porozine.

Noćenje trajekta na otoku

Time će se osigurati istovremeno pristajanje više velikih trajekata, kao i njihovo noćenje na otočnoj strani i u slučajevima loših vremenskih uvjeta i jakog jugozapadnjaka koji u Porozini radi najveće probleme. Radovi u uveli Tebeneš stajat će četiri 4 kuna, a pismom namjere Ministarstvo mora se ta sredstva obvezalo osigurati.
U sklopu radova u luci Porozina, izgrađena je i lučica za 80 komunalnih vezova, postavljena su dva elektroormarića i dva kandelabra. Ravnetelj Petrinić i predsjednica Upravnog vijeća creske Lučke uprave Marian Medarić, najavljuju i nove projekte. Ovog mjeseca bi trebala biti ishodovana lokacijska dozvola za izgradnju ribarske luke u Cresu, a ukoliko se osiguraju sredstva za ovu investiciju, radovi bi započeli dogodine. Vrijednost investicije je 30 milijuna kuna, radila bi se fazno, a sredstva se planiraju ishodovati preko pretpristupnih EU fondova.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

Pola milijuna za »kondot«

Radovi u luci će trajati još desetak dana, kada bi trebala biti dovršena izgradnja sanitarnog čvora koji zajednički financiraju Primorsko-goranska županija i creska Lučka uprava, a vrijednost radova je 500 tisuća kuna. Ova je cifra prilično odjeknula u javnosti, uz ocjenu da je pola milijune kuna za javni »kondot« prevelik iznos, ali ravnatelj Petrinić pojašnjava da je investicija tog iznosa zbog nekoliko okolnosti. Najprije, zona Lučke uprave je prilično uska, nije bilo prostora te je prostor za sanitarni čvor praktično »izdubljen« u kamenoj stijeni. Osim toga, Porozina nije priključena na vodoopskrbni, niti sustav odvodnje otpadnih voda, pa je trebalo izgraditi i sabirnu jamu te postaviti rezervare za vodu.

U Malinskoj nakon višegodišnjih građevinskih radova

S radom počeo »Riu Blue waves resort«

Turistički kompleks kategoriziran je sa četiri zvjezdice, a radi se o najvećoj turističkoj greenfield investiciji u Hrvatskoj vrijednoj 22 milijuna eura. Gostima je na raspolaganju 97 smještajnih jedinica (10 soba i 87 apartmana) raspoređenih u 6 različitih kategorija

http://img526.imageshack.us/img526/6449/tmpb94.jpg (http://img526.imageshack.us/i/tmpb94.jpg/)


MALINSKA – Tiho i bez pompe svoja je vrata nakon višegodišnjih građevinskih radova otvorio »Riu Blue waves resort« u Malinskoj. Hotelsko-apartmanski kompleks u vlasništvu zagrebačke tvrtke »Byder projektiranje«, kojim upravlja renomirani španjolski hotelski lanac »Riu Hotels & Resorts« u ovu ljetnu sezonu ulazi na velika vrata nudeći posjetiteljima Malinske i otoka Krka ugodan i skladan ugođaj obiteljski orijentiranih objekata u kojima gosti mogu uživati u čarima ljeta.

– Napokon smo spremni, rekla je direktorica »Blue waves resorta« Rebeka Pevec, istaknuvši kako se u slučaju tog turističkog kompleksa, kategoriziranog na razini četiri zvjezdice, radi o najvećoj turističkoj greenfield investiciji u Hrvatskoj poduzetoj u posljednjih nekoliko godina. A taj, više od 22 milijuna eura vrijedan projekt, naišao je i na odličan interes mahom stranih posjetitelja koji su već prvih dana gotovo u potpunosti ispunili sve raspoložive kapacitete. Na raspolaganju nam je 97 smještajnih jedinica (10 soba i 87 apartmana) raspoređenih u 6 različitih kategorija. Apartmani su prilično prostrani i oni najveći mogu primiti do 6 osoba, naglašava Pevec.

Iako još svi segmenti ukupne ponude »Blue Waves resorta« nisu u punom pogonu, glavnina sadržaja je u funkciji, a već za koji dan proraditi bi trebali i oni dijelovi kompleksa unutar kojih tehničari još uvijek užurbano rade.

Kapacitet 250 gostiju

Dovršavamo posljednje zahvate unutar wellness centra. Osim smještajnih objekata, u resortu su po jedan a la carte te buffet restoran, tri bara (otvorena i za posjetitelje koji nisu odsjeli u tamošnjim objektima), wellness centar s više odvojenih prostorija za različite vrste tretmana, mala teretana, saune i brojni drugi sadržaji. Ukupan kapacitet kompleksa, obogaćenog s 4 bazena, je 250 gostiju a kako nam je direktorica prenijela, ove će godine poslovanje biti sezonskog tipa.

– S obzirom na to da nam je ovo prva sezona, kanimo raditi do konca listopada. Srpanj i kolovoz smo već gotovo u potpunosti bukirali, a dobro teku i predbilježbe za posezonu. Iduće ćemo godine vrlo vjerojatno produljivati sezonu, a poslovni planovi našeg managementa idu ka cjelogodišnjem poslovanju za što ćemo se još morati dodatno pripremiti i ekipirati. Prodaja kapaciteta, naglašava Rebeka Pevec, ostvaruje se posredstvom većih touroperatora s kojima matična kuća već dulje surađuje. Otvoreni smo i za »walk in« goste, dakle putnike-namjernike, a dobar se dio poslovanja bazira i na internetskim rezervacijama. Odličnu smo suradnju uspostavili s lokalnim TZ-om, a upoznali smo se i s našim otočnim kolegama, hotelijerima s kojima ćemo zasigurno dobro surađivati – kaže Pevec.

Nijemci najbrojniji gosti

Naglašava kako 60-tak posto njihovih posjetitelja čine Nijemci, 30-tak posto rezervacija pokrivaju Britanci, a ostatak će, sudeći prema knjizi rezervacija, činiti Talijani, Francuzi, Austrijanci i ostali.

– Ovo je sezona u kojoj se tek moramo izboriti za svoju poziciju na tržištu. Vjerujem da će stvari vrlo brzo sjesti na svoje mjesto i da ćemo postati važnim kotačićem ukupnog turizma otoka Krka ali i cijelog Kvarnera, naglasila je naša sugovornica. Doznali smo i kako je unutar novog hotelskog kompleksa zaposlenje našlo četrdesetak mladih i školovanih ljudi. Napravili smo, vjerujem, sretnu mješavinu domaćeg kadra i ljudi iz unutrašnjosti naše zemlje. U dogledno vrijeme zaposliti ćemo još desetak, najviše 20 ljudi. Management je također u potpunosti hrvatski, istakla je Pevec, napomenuvši i kako dobar dio vodećih ljudi unutar tvrtke ima inozemnog radnog iskustva. Mlada samo, poduzetna i prilagodljiva ekipa. Spremni smo na profesionalne izazove što potvrđuje i činjenica da smo u svega mjesec dana uspjeli okupiti, obučiti i uhodati ekipu stručnih i vrijednih ljudi o kojima će zasigurno ovisiti i dojmovi naših posjetitelja, zaključila je Pevec.



Promotivne cijene

»Riu Blue waves resort« ove godine (kako je to i uobičajeno kod novih hotelijerskih oaza) nudi nešto povoljnije, promotivne cjenovne aranžmane.

– U globalu, ne kanimo odstupati od cjenovne razine nama sličnih objekata u okruženju. Prosječan polupansion u jednom od naših apartmana dostiže cijenu od 50 pa do 120 eura po osobi, ovisno o sezoni. Iako jednu od karakteristika poslovanja Riuovih hotela i resorta čini »all inclusive« ponuda, u malinskarskom kompleksu toga, prema svemu sudeći, neće biti. Takav način poslovanja »zatvorio« bi kompleks za širu javnost, što mi u ovom slučaju nikako ne bismo željeli, zaključila je Rebeka Pevec.


Mladen TRINAJSTIĆ


http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/s-radom-poceo--BBriu-blue-waves-.aspx

DOVRŠENA BAŠĆANSKA STAZA GLAGOLJICE
Postavljeno 20 tona teško slovo »B«

http://www.imagesforme.com/images.php/i18091_429852.jpg
Monolit u kojem je isklesano slovo »B« na ulazu u Bašku

BAŠKA – Na svoje je mjesto zasjela i posljednja velika glagoljaška skulptura koja čini Bašćansku stazu glagoljice. Pet metara visok i više od dvadeset tona težak kameni blok u kojem je isklesano glagoljaško slovo »B« rad je akademskog kipara Ljube de Karine iz Brseča. De Karina potpisuje i ostala tri monumentalna glagoljška spomenika podignuta u sklopu zanimljivog projekta osmišljenog i u djelo provedenog od članova bašćanske udruge »Sinjali«. Petmetarski monolit izrađen je u istarskom kamenu kanfanaru, a akadamski kipar koji se tijekom »izgradnje« Bašćanske staze glagoljice i sam zaljubio u taj kraj, skulpturu je klesao gotovo pola godine. Nakon mukotrpnog i vrlo osjetljivog rada na izradi spomenika postavljenog na ulazu u Bašku (prvo slovo čijeg imena i sam označava), spomenik je uz pomoć teške građevinske mehanizacije iz de Karininog istarskog ateljea prevezen na lokalitet na kojemu će ubuduće stajati i gdje je bez većih problema na koncu postavljen na postament koji su prethodno priredili sami »sinjalovci«.
Uz glagoljsko B, onaj uočljiviji dio Staze čine i glagoljske skulpture »A« i »L« te završni element – oznaka »omega« uklesana u kameni blok koji je zajedno s ružom vjetrova postavljen u parter nedavno uređene Stare rive u bašćanskoj luci. Kako nam je prenijela Branka Polonijo, predsjednica udruge »Sinjali«, netom postavljeno slovo »B« svečano će javnosti biti predstavljeno na skorašnjoj proslavi Ivanje – Dana Općine Baška.
– Slijede radovi na završnom uređivanju svih lokaliteta na kojima se nalaze spomenici postavljeni u sklopu projekta Bašćanska staza glagoljice. Posebnu pažnju poklonit ćemo ovim najvećim elementima. Uređenje šireg prostora oko slova »L«, koje se nalazi na ulazu u Jurandvor, u financijskom je smislu preuzela Primorsko-goranska županija. Veliku pomoć u ostvarenju zacrtanih planova dobili smo i od krčkih građevinara – predstavnika GP Krka, tvrtke koja nam je odlučila donirati asfalt i asfalterske radove na lokalitetima oko spomenika, naglasila je Polonijo.
Završna svečanost otvorenja dovršene i u potpunosti »ušminkane« Bašćanske staze glagoljice bit će upriličena 16. listopada.

M. TRINAJSTIĆ, Novi List

U MALOM LOŠINJU
U kampu »Poljana« ekološka rasvjeta

http://www.imagesforme.com/images.php/i18092_429854.jpg
U kampu »Poljana« nova rasvjeta

MALI LOŠINJ – U kampu »Poljana« smještenom na ulazu u Mali Lošinj, postavljena je nova, ekološki prihvatljivija rasvjeta. Zamijenjeno je 60 stupova rasvjete; uklonjene su »lopte« koje su nepotrebno bacale svjetlo prema gore, a postavljena su nova rasvjetna tijela s difuzorima svjetla na dolje. Postavljene su natrijeve visokotlačne žarulje, bez žive i olova.
– Žarulje imaju dug vijek trajanja (32.000 sati), smanjena je emisija CO2, a uz istu potrošnju dobili smo veću iskoristivost električne energije. To je naš mali doprinos zvjezdanom nebu iznad Lošinja – kazao je direktor Đanino Sučić.
U kampu »Poljana« može se smjestiti približno 1.500 gostiju, u mobilnim kućicama, bungalovima i na klasičnim parcelama za kamp-kućice, kojih je oko 300. Kamp je i ove godine dobio Plavu zastavu, te Žutu ploču ADAC-a, a bilježi lagani porast broja noćenja.

B. PURIĆ, Novi List

Komadina: Gotovo 100 milijuna kuna za kapitalne objekte u županiji

Jul 6th, 2009 | Kategorija: Vijesti http://www.rijekadanas.com/komadina-gotovo-100-milijuna-kuna-za-kapitalne-objekte-u-zupaniji/

Župan Zlatko Komadina izvijestio je novinare o zaključcima sastanka predstavnika Županije održanog u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naglasivši kako je za kapitalne županijske projekte osigurano oko 100 milijuna kuna. Ministarstvo je u prvom redu obećalo sufinanciranje izgradnje škole u Cresu te niz projekata iz njegova djelokruga. Za Rekonstrukciju županijske trajektne luke Mišnjak bit će potrebno 18 milijuna kuna. ŽLU Rab ove godine osigurala je putem kredita 6 milijuna kuna , Uprava za otoke i priobalni razvoj osigurat će 4 milijuna, PGŽ 1 milijun, a iduće godine preostaje 6 milijuna koje će osigurati Uprava Rekonstrukcija županijske trajektne luke Valbiska od strane države bit će podržana s 33 milijuna kuna. Luka Valbiska je od neupitnog značaja za povezivanje četiri sjevernojadranska otoka, te će se nastojati osigurati potrebna sredstva putem povoljnih kredita u visini od 100 milijuna kuna na četiri godine, a time bi se pokrili troškovi investicija za luku Mrtvaška i neke druge trajektne luke. Rekonstrukcija luke Cres bit će podržana sa 10 milijuna kuna za ulaganje novoga bazena creske luke u kojem je predviđen i ribarski gat. Za sada za taj projekt nema novaca. Također bivši gradonačelnik Gaetano Negovetić tražio je sredstva za sufinanciranje popločavanja spoja rekonstruirane rive i stare gradske jezgre u visini od 5 milijuna kuna. Za sada taj projekt mora pričekati. Za Zračnu luku Rijeka bit će utrošeno 28 milijuna kuna. Ove godine Uprava za otoke osigurala bi manji iznos za financiranje nove rasvjete na parkiralištu, dok se za kredit u iznosu 28.000.000,00 kn moramo obratiti Upravi za zračni promet. Za sljedeći tjedan najavljen je i sastanak s predstavnicima Tvrtke Adria LNG. Župann će od Konzorcija tražiti odgovor na pitanje što znači nova baklja u Omišlju jer, kazao je, ovdje u županiji imamo loša iskustva s bakljama. Na pitanje novinara da komentira ostavku premijera Ive Sanadera župan Komadina rekao je da osobno podržava odluku predsjednika Stjepana Mesića koji je mandat dodijelio Jadranki Kosor jer je to jedini razuman potez u smislu stabilizacije situacije u Republici Hrvatskoj.U ovakvoj gospodarskoj situaciji, zaključio je župan, Hrvastka ne smije dugo ostati bez Vlade, taj si luksuz nikako ne smijemo dopustiti. No, izjavio je također da legitimitet Jadranke Kosor ne smije proizlaziti od Ive Sanadera već od građana Hrvatske te da bi trebalo održati prijevremene izbore. Župan Komadina predlaže da se to dogodi istovremeno s predsjedničkim izborima. (R-1.hr)

U MALOM LOŠINJU
Otvoreno rekonstruirano parkiralište Budovina
Parkiralište ima 115 mjesta, proteže se na tri tisuće kvadrata, a u uređenje je uloženo milijun i pol kuna

MALI LOŠINJ – Duže vrijeme zapostavljen prostor, kojem gravitira velik broj otočana i turista, čiji je potencijal mnogo veći od onoga kako se do sada koristio, razlog je zbog kojeg je Grad Mali Lošinj krenuo u rekonstrukciju parkirališta Budovina. Ovom investicijom, osim bolje iskorištenosti prostora, poboljšana je kvaliteta života, kao i turistička ponuda, a rasterećen je i dio prometnica, koje su u ljetnim mjesecima izrazito opterećene, rekla je zamjenica gradonačelnika Ana Kučić, prigodom svečanog otvorenja rekonstriranog parkirališta u koje je uloženo 1.5 milijuna kuna. Radove je u visini milijun kuna financirala Uprava za otoke Ministarstva mora, prometa i razvitka, te ostalo iz gradskog proračuna. Parkiralište ima 115 mjesta, a proteže se na površini tri tisuće kvadratnih metara. U sklopu investicije postavljena je javna rasvjeta, riješene oborinske i otpadne vode, a prostor je i hortikulturno uređen. Radove je izvelo građevinsko poduzeće Terra Mar.
Parkiralištem upravlja gradska tvrtka Lošinj parking, a njen direktor Danijel Kljajić prigodom otvorenja istaknuo je da će osim naplate karte za parkiranje po satu, biti moguće ostvariti povlastice kupnjom parkirne karte za nekoliko dana, kao i mjesečne, tromjesečne, polugodišnje i godišnje parkirne karte.
Direktor Kljajić je najavio uređenje parkirališta na Novoj obali, predjelu Škverića, gdje bi u roku dvije godine trebalo biti uređeno 330 parkirnih mjesta. Prigodna svečanost bila je i prilika za prigodnu donaciju, pa je tako gđa. Marina Kovač, dobila besplatno parkiranje tijekom godine dana, a ova je iznimka napravljena iz humanitarnih razloga, to jest starosti i bolesti Marinine majke, zbog čega je obitelji Kovač važno da imaju uvijek slobodno i dostupno mjesto na parkiralištu.

I. C. M., Novi List

U POVODU OBILJEŽAVANJA 20 GODINA MARKIRANJA BJELOGLAVIH SUPOVA U EKO CENTRU CAPUT INSULAE OTVORENO NOVO OPORAVILIŠTE
U Belom najveća svjetska bolnica za supove
Razlog okupljanju u Belom bilo je i otvaranje novog oporavilišta, bolnice za supove, koje je 25 puta veće od dosadašnjeg, a ptice imaju na raspolaganju 10.000 kubičnih metara zračnog prostora. Trenutno je u oporavilištu 13 supova

http://www.imagesforme.com/images.php/i19713_433670.jpg

BELI – Jučer je u Belom, mjestu na sjevernom dijelu otoka Cresa, Tramuntani, bilo razloga za veliko slavlje, i to ljudi i ptica. Naime, don Josip Bandera, župnik Belog, Dragozetića i Predošćice, najstariji aktivni svećenik u Europi i šire, jučer je slavio 95. rođendan, a u Eko centru Caput Insulae Beli, veselilo se jer je izgrađeno najveće oporavilište za bjeloglave supove u svijetu, te je obilježeno 20 godina markiranja bjeloglavih supova, u sklopu kojeg je također oboren još jedan svjetski rekord – 660 markiranih kraljeva nebeskih visina u protekla dva desetljeća. Brojni posjetitelji i uzvanici došli su jučer u Beli i tako iskazali čestitke i podršku svim projektima koje u Eko centru predano, znanstveno utemeljeno i s velikim entuzijazmom rade stručnjaci i brojni volonteri koji iz cijelog svijeta već godinama dolaze u Eko centar te provode projekte zaštite prirode, kulturno-povijesne baštine te edukacije i senzibilizacije javnosti za pitanja zaštite okoliša i spašavanje jedinstvne creske kolonije supova. A da se radi o, po mnogo čemu specifičnoj i najbolje istraženoj koloniji supova u svijetu, predočio je ornitolog, dr. sc. Goran Sušić u zanimljivom i poučnom predavanju o markiranju i čudesnom letu otočnih supova koji prvih pet godina, do spolne zrelosti, kada se vraćaju na svoj otok prelete mnoge europske, afričke i azijske zemlje. Tako se moglo doznati da je sup Bančo stradao nakon što je sletio u ZOO vrt u Salzburgu na hranu koja je bila namijenjena leopardima, pa je sam postao hrana njima. Bjeloglavi supovi svojih pet prvih godina lutaju svijetom i uvijek se vrate na svoj rodni otok gdje po povratku zasnivaju obitelj i ostaju živjeti do smrti, a žive i do 60 godina.

Avanturist Leđni Zlajo

Međutim, ima i iznimaka pa se tako sup Bela – Pjer nije vratio na Cres nego je našao družicu i gnijezdo savio na stijeni otoka Naksos u Grčkoj! Creski supovi su veliki putnici, za razliku naprimjer od španjolskih, pa je tako sup Imela bio viđen najprije u Francuskoj, a potom 800 kilometara sjeverno od Moskve! Sup Nezaboravak je svoj prvi let imao u lipnju 2004., a već u veljači 2005. godine bio je u Izraelu, a u kolovozu nadlijetao je Francusku, da bi u listopadu 2006. bio viđen nad Cresom! Apsolutni rekorder u avanturizmu je Leđni Zlajo, koji je viđen u dalekom Chadu, četiri tisuće kilometara od Cresa. Svi ovi podaci poznati su zahvaljujući markiranju supova, koje 20 godina provodi dr. Sušić s već uigranom ekipom speleologa i penjača, jer dolazak do supova, koji gnijezda svijaju na liticama iznad mora, traži veliku vještinu i znanje. Osim 20. godišnjice markiranja razlog okupljanju u Belom bilo je i otvaranje novog oporavilišta, bolnice za supove, koje je 25 puta veće od dosadašnjeg, a ptice imaju na raspolaganju 10.000 kubičnih metara zračnog prostora. Od 1996. godine, kada je otvoreno prvo oporavilište u Belom je bilo 80 supova, a u subotu je primljen 81. sup, ujedno prvi u novoj »ptičjoj bolnici«. Trenutno je u oporavilištu 13 supova. Kompleks je izgrađen kako bi se pticama omogućio oporavak, a potom puštanje na slobodu i sve to na način da imaju minimalnan kontakt s ljudima, što je preduvjet njihovog uspješnog povratka u divljinu nakon oporavka.

Hvala duhovnom pokrovitelju

Publikacijom »Don Bandera«, autorskog dvojca Vesna Radek i Goran Sušić, Eko centar je zahvalio svom duhovnom pokrovitelju, msgr Josipu Banderi, čovjeku koji je punu podršku projektima Eko centra davao od samih početaka, pa tako i danas. Oporavilište su presijecanjem vrpce otvorili creski gradonačelnik Kristijan Jurjako i župnik Bandera, koji se prvi upisao u knjigu dojmova. Izgradnju oporavilišta u najvećem dijelu financirala je Uprava za prirodu Ministarstva kulture, a Ljiljana Vrbanec iz nadležne uprave istakla je da od proglašenja Eko centra državnim centrom za oporavak supova 2003. godine ministarstvo podržava projekt, koji je svojim sadržajem i znanstvenim pristupom potvrdio kvalitetu kakva nigdje u svijetu nije viđena niti zabilježena u zaštiti supova.

Kabina za promatranje

Unutar »bolničkog kompleksa« postavljena je kabina iz koje se može promatrati supove, bez uznemiravanja jer je staklo na kabini jednosmjerno, ljudi vide supove, a supovi ne vide ljude. Stoga je sada moguće iz neposredne blizine gledati ptice dok jedu, kupaju se u posebno izgrađenom bazenu, ili dok se odmaraju u gnijezdu na umjetnoj stijeni.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA OSIGURALO SREDSTVA ZA REKONSTRUKCIJU OTOČNE KIRURGIJE

Tristo tisuća kuna za operacijsku salu

Otvaranjem operacijske sale smanjili bismo liste čekanja, osigurali otočanima da dio kirurških zahvata za koje sada moraju odlaziti na kopno obavljaju na otoku, a s vremenom bi se usluge mogle i proširiti, navodi mr. Branko Lakner

http://img169.imageshack.us/img169/5025/435586.jpg (http://img169.imageshack.us/i/435586.jpg/)

MALI LOŠINJ – Ministarstvo zdravstva osiguralo je tristo tisuća kuna za rekonstrukciju operacijske sale u lošinjskoj ispostavi Županijskog doma zdravlja. Nakon što na javnom natječaju bude izabran izvođač radova, počet će rekonstrukcija što bi trebala biti i prva stepenica na putu revitalizacije kirurgije na Lošinju. Naime, Mali Lošinj u svom Domu zdravlja više od tri desetljeća imao je kirurga i mogućnost obavljanja kirurških zahvata što je, po razini zdravstvenih usluga, ovaj otok izdvajalo od većine drugih. Mnoge uspješne kirurške zahvate na Lošinju je godinama obavljao kirurg, pokojni dr. Vjekoslav Devčić, koji posljednjih godina rada više to nije bio u mogućnosti raditi, budući da je preustrojem zdravstva na otocima i novom zakonskom regulativom, kao i objedinjavanjem otočnih domova zdravlja u jedinstvenu županijsku zdravstvenu ustanovu, smanjen opseg zdravstvenih usluga na otoku.
Osim kirurške sale i operacija, Mali Lošinj je ostao i bez rodilišta. Međutim, posljednje dvije godine ponovo se pokušava uspostaviti kirurška operacijska sala.

Drukčiji tretman i pravila

U lošinjskom Domu zdravlja od prije dvije godine zaposlen je kirurg, dr. Boris Matec, jedan od najprestižnijih kirurga šake u Hrvatskoj. Na Lošinj je došao iz zagrebačke Traumatološke bolnice, a kako lošinjski Dom zdravlja ima i anesteziologa i anestetičara, stacionar, kiruršku ambulantu i salu, svi preduvjeti osim birokratskih su zadovoljeni da se na otoku rade kirurški zahvati manjeg rizika.
Iako bi sada samo trebalo da se na razini Minstarstva zdravstva standardi prilagode stvarnom stanju na terenu, taj će dio najvjerojatnije trebati najduže čekati. Naime, poznato je da se kod nas u pravili treba dugo čekati i na najlogičnije iznimke unutar kruto uspostavljenih standarda koji u pravilu ne uvažavaju specifičnosti određenih sredina. A otočne sredine, kako u svakom pogledu, tako i u zdravstvenom traže drukčiji tretman i pravila, koja inače prolaze i zadovoljavaju potrebe na kopnu.

Opravdan zahtjev

Ravnatelj lošinjske ispostave Županijskog doma zdravlja mr. Branko Lakner kaže da su lošinjskom gradonačelniku i saborskom zastupniku Gariju Cappelliju uputili dopis u kojem obrazlažu i argumentiraju potrebu ponovnog uspostavljanja kirurške operacijske sale u Malom Lošinju, kako bi se to pitanje aktualiziralo na razini Sabora i Ministarstva zdravstva.
– Nepotrebno se odugovlači s rješavanjem jer bismo uspostavljanjem kirurgije na otoku višestruko profitirali. Dakle, potrebno je napraviti iznimku unutar zadanog standarda, ali zahtjev je opravdan. Otvaranjem operacijske sale smanjili bismo liste čekanja, osigurali otočanima da dio kirurških zahvata za koje sada moraju odlaziti na kopno, obavljaju na otoku. Osim toga, s vremenom bi se usluge mogle i proširiti, pa naprimjer, ako imamo više pacijenata za operaciju, recimo, žuči, na otok bi mogao doći specijalist i u dan-dva te operacije obaviti na otoku, navodi mr. Lakner u nadi da će i nadležni prihvatiti opravdanost ovog zahtjeva te i administrativno riješiti ovo pitanje.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ


http://img169.imageshack.us/content.php?page=done&l=img169/5025/435586.jpg&via=mupload

Ministar Kalmeta otvara trajektno pristanište Porozina

U srijedu točno u podne svečano će biti otvoreno obnovljeno trajektno pristanište Porozina. Prvom fazom planiranih radova vrijednih 6,8 milijuna kuna koje su osigurali resorno ministarstvo i Primorsko-goranska županija produženi su istočni i zapadni gat pristaništa te uređena pristupna rampa čime j onemogućeno pristajanje jednog većeg i jednog manjeg trajekta u svim vremenskim uvjetima.

Očekuje se dolazak ministra Božidara Kalmete, a u ime Primorsko-goranske županije otvorenju će prisustvovati župan Zlatko Komadina.

R-1.hr/foto:moj.portal
http://www.r-1.hr/ministar_kalmeta_otvara_trajektno_pristanište_porozina/27995_3

Rekordna posjećenost Krka zbog iznimne pozicije
Šarm krčkih fešta i plaža
Otočani posljednjih godina bilježe oko 3,3 milijuna turističkih noćenja

Svoj otok Krčani vole nazivati ne samo zlatnim već i najturističkijim hrvatskim otokom. A da se takva razmišljanja ne temelje tek na pukom lokalpatriotizmu i samohvali bez pokrića potvrđuju i egzaktni statistički podaci prema kojima taj otok danas nosi trećinu turističkih ostvarenja Primorsko-goranske županije te nešto više od sedam posto ukupnog turizma Hrvatske! Otočani posljednjih godina redovito bilježe oko 3,3 milijuna turističkih noćenja, a otok Krk sam ostvaruje turističke rezultate kakvima se zajedno mogu pohvaliti Krku susjedni otoci – Rab i Lošinj. Po razmišljanjima iskusnog turističkog djelatnika Antona Bolonića koji je već dugi niz godina na čelu hotelijerske tvrtke »Hoteli Njivice« i predsjednik Turističke zajednice otoka Krka, razlog takvim rezultatima na našem (uz otok Cres) najvećem i u prometnom smislu najpristupačnijem otoku leži ponajprije u njegovoj »bezobrazno dobroj geografskoj poziciji«.

– Bio bi grijeh ne iskoristiti činjenicu da smo zahvaljujući Krčkom mostu samo uvjetno otočani i da se nalazimo na lokalitetu koji je samo nekoliko sati vožnje udaljen od velikih europskih gradova poput Beča, Munchena, Budimpešte ili Milana. Na Krk se uistinu može stići u trenu i na vrlo kvalitetan način, nastavlja Bolonić objašnjavati komparativne prednosti otoka čiji stanovnici već desetljećima žive od ali i za turizam.

Turizam se ne da

A da se u turizam, najvažniju gospodarsku granu koja unatoč sveopćoj gospodarskoj i financijskoj krizi pokazuje zavidnu žilavost i vitalnost, Boduli mogu pouzdati i u teškim, recesijskim vremenima pokazuju i najsvježiji podaci prema kojima je ovogodišnji posjet i broj ostvarenih noćenja barem do sad bio na razini lanjskih koji su, valja istaći i to, bili na rekordnim razinama. Ali što je to što Europljane uz već spomenuti »bezobrazno dobar geografski smještaj« vuče Krku? Jesu li u odabiru tog otoka kao idealne destinacije za ljetni odmor presudne klimatske karakteristike tog područja, njegove prirodne ljepote, očuvane i dobro uređene plaže ili pak bogatstvo kulturno-povijesne baštine?

Leži li snaga krčkog turizma u njegovim stanovnicima i turističkim djelatnicima ili pak u vrlo razvijenoj komunalnoj infrastrukturi, sad napokon i temeljito obnovljenim i sigurnim prometnicama, visokoj razini čistoće?

Čini se da je najjača strana bodulskog turizma upravo idealna kombinacija svega spomenutog. S obzirom na to da najveći broj posjetitelja na otok dolazi zbog mora i kupanja, đir otokom započet ćemo pregledom njegovih plaža, među kojima je njih čak 14 »okićeno« Plavim zastavama. Samo u gradu Krku na četiri se plaže vije taj međunarodni simbol predanosti očuvanju okoliša, a u okolici su istim simbolom urešene još dvije. Na Krku je 1998. godine podignuta prva Plava zastava u našoj zemlji, ona u Marini Punat, koja najstariji i po mnogima najkvalitetniji hrvatski nautičarski centar krasi i danas.

Plaža na otoku Krku ima svakojakih. Oduvijek je najpopularnija i najposjećenija bila bašćanska Vela plaža, jedinstvena šljunčana kupališna oaza duga čak dva kilometra, čiju čar u samom srcu sezone u određenoj mjeri uspije narušiti tek njena povremena prenapučenost. Sličnim se kvalitetama mogu pohvaliti među posjetiteljima otoka također vrlo popularne, istini za volju znatno manje starobašćanske plaže prekrivene kamenim oblutcima. Svoje fanove imaju i betonskim sunčalištima »opremljena« kupališta uređena na stjenovitim potezima priobalja Omišlja, Njivica, Malinske, Vrbnika te sve uređenije i posjećenije šljunčane plaže pored Punta. P

riča za sebe uvala je Soline. Plitka uvala ispunjena izrazito slanim i toplim morem ima svoj dodatni adut – ljekovito blato koje po predanju i spoznajama znanstvenika i medicinara pogoduje ublažavanju i liječenju tegoba vezanih uz reumatske i druge bolesti. Pravo bogatstvo otoka Krka, njegove udaljene divlje plaže i neponovljive vizure stjenovite obale brojnim posjetiteljima svakodnevno nastoje približiti lokalni brodari. Izuzetno brojni i dobro organizirani, brodari i barkarioli postaju sve traženijom »robom«.

Vole nas i Skandinavci

– Radimo svakodnevno, a najviše nas traže sjevernjaci poput Nizozemaca, Danaca ili Šveda kojih, istini za volju, ove godine ima manje no obično, rekao nam je jedan od »bookera« s krčke rive Živan Palić-Pax. Traže se panoramske vožnje, popularne su i ture koje uključuju kupanje, ali i one gdje se bacaju mreže i lovi riba, nakon čega slijedi blagovanje, prenosi nam neumorni Pax koji, s obzirom na svakodnevni rad na »prvoj liniji turističke bojišnice« ima izvrstan uvid u trenutne turističke trendove.

Turističku sliku otoka Krka sve zamjetnije obilježavaju i uljepšavaju trgovci koji u svojim »butižicama« i na štandovima nude autohtone krčke suvenire – u prvom redu vina, rakije, sireve ali i dopadljivo upakirana maslinova ulja, suhomesnate proizvode, slastice, kozmetičke proizvode, tjesteninu pa i ukrasne predmete svih vrsta i oblika. Takvi predmeti, slažu se svi, danas su najbolji otočni suveniri što iz dana u dan prepoznaju i turisti. Kineske drangulije, čaplje i druge arhetipske primjere nekvalitetne suvenirske ponude istisnuli su znatno kvalitetniji i smisleniji predmeti koji se nude na sve većem broju lokaliteta. »Oleoteka Nono« upravo je takvo mjesto, a Marija Tudor koja vodi spomenuti »butik« istakla je kako velik broj posjetitelja pokazuje interes za takvim suvenirima.

– Vino, rakija i maslinovo ulje najtraženiji su krčki suveniri – kaže. Njena kolegica Snježana Frey Brozić, koja slične delicije prodaje u dućanu »Placa natura« pokraj krčkih Malih vrata primjećuje kako se unatoč primjetnom zamahu proizvodnje i prodaje takvih suvenira i danas osjeća nedovoljan broj registriranih proizvođača autohtonih krčkih specijaliteta.

– Stoga se dio naše ponude temelji na ponudi istarskih, dalmatinskih ali i slavonskih specijaliteta. To i nije loše jer kroz našu ponudu nastojimo predstaviti cijelu Hrvatsku. Ipak, bilo bi ljepše imati još više pravih krčkih proizvoda svih vrsta – zaključila je.

Fešte, fešte...

Ljetnu sezonu na Krku oduvijek obilježavaju i fešte. Prigodne manifestacije tijekom ljetnih mjeseci održavaju se u svim krčkim mjestima a uz nezobilazne ribarske dane poput onih uvijek dobro posjećenih u Baški, Puntu, Njivicama i drugim krčkim mjestima sve je više događanja koja nastoje biti »originalnima« i drugačijima. Jedna takva upravo se zbila prošlog vikenda. »Krčki sajam« trodnevna je manifestacija koja je iz uobičajenog ljetnog feštanja s vremenom prerasla u događaj kojim se posjetiteljima grada i otoka Krka nastoji predstaviti duga i bogata povijest grada Krka i njegovih stanovnika. Kostimirani prikazi nekadašnjeg načina života Krčana i njihovih knezova Frankopana praćeni viteškim, gusarskim i sličnim elementima prerastaju u zanimljiv događaj koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Svoj doprinos ljetnom štimungu daju diskoteke i noćni klubovi poput malinskarskog »Crossroada«, kluba »Boa«, krčke »Jungle« ali i barovi poput krčke »Case« ili »Volsonisa« koji ljeti spretno balansiraju između dnevnog i noćnog radnog režima.

RAPSKI GRADONAČELNIK ZDENKO ANTEŠIĆ OGORČEN ODLUKOM HRVATSKIH CESTA

Supetarska Draga ostaje bez zaobilaznice

http://img40.imageshack.us/img40/2842/445030.jpg (http://img40.imageshack.us/i/445030.jpg/)

RAB – Običnim građanima naučenima da postoje određena pravila, zakoni i odluke koje moraju poštivati jednostavno je nerazumljiv najnoviji razlog odustajanja od izgradnje zaobilaznice oko Gornje Supetarske Drage. Naime, nakon što su provedene ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Raba, zbog ucrtavanja nove trase ceste D-105 kojom će se zaobići ovo mjesto smješteno uz samu obalu mora, Hrvatske ceste odgađaju početak gradnje zbog – neodgovarajuće trase. Gradonačelnik Raba inž. Zdenko Antešić burno je reagirao na ovaj najnoviji stav Hrvatskih cesta.
– Postojeća trasa po kojoj se trebala graditi cesta ne odgovara, jer prolazi vodozaštitnim područjem, a izvedba je na pojedinim mjestima nemoguća i preskupa. To su argumenti predstavnika Hrvatskih cesta koji su neki dan bili ovdje i obavijestili nas o tome. Ovo se sve događa nakon što su donesene izmjene i dopune PPU-a, kojima je određena nova trasa ceste. Postupak donošenja tih izmjena prošao je nekoliko razina prije konačnog donošenja, što znači da su trasu odredili stručnjaci za cestovni promet, suglasnost je dao Zavod za prostorno planiranje, te na kraju Hrvatske ceste, koje su suglasnosti potvrdile pečatom na ovaj dio Plana. Međutim, kada je došlo vrijeme za realizaciju, stigla je delegacija iz Hrvatskih cesta obavijestiti nas da gradnje neće biti jer – ne odgovara trasa, rekao je ogorčeno Zdenko Antešić, te je podsjetio kako su od 1985. godine do danas nekoliko puta ciljano provedene izmjene PPU-a kako bi se definirala trasa ceste obilaznice, u čemu su svaki put sudjelovali stručnjaci koji se bave projektiranjem u prometu, ali unatoč tomu nikako da se projektira odgovarajuća trasa.
O prometnim problemima koji već dulje vrijeme muče stanovnike Gornje Supetarske Drage, oglasili su se i sami mještani, izrazivši svoje neslaganje s planom Hrvatskih cesta.

R. JURIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C286328612863285A28582858286128632897289C289728632863285C285C285D2858285B285828632863286328592863J

JADRANKA HOTELI USPORAVAJU INVESTICIJSKI CIKLUS OBNOVE HOTELSKIH KUĆA
Obnova hotela Punta tek iduće godine
Jedan od osnovnih razloga odgode ulaganja za godinu dana je nedostatak vremena da se istraži konkurencija te da se kvalitetno osmisli proizvod hotela Punta

http://www.imagesforme.com/images.php/i23959_448676.jpg
Rekonstrukcija hotela Punta krenut će na jesen 2010. godine

MALI LOŠINJ – Jadranka hoteli, tvrtka koja djeluje u sklopu Jadranka Grupe, neće kako je to bilo planirano ove godine krenuti s rekonstrukcijom hotela Punta u Velom Lošinju, već se investicija odgađa za iduću godinu. Naime, u veljači 2008. godine Jadranka d.d. ostvarila je partnerstvo s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), koja je u Jadranka hotele d.o.o., ušla s kapitalom u vrijednosti 24 milijuna eura gotovine, što je 30 posto vrijednosti ove otočne hotelske kuće, dok je Grupa Jadranka d.d. ostala vlasnik preostalih 70 posto. Po ulasku EBRD-a u Jadranka hotele, plan je bio u pet godina, to jest do 2012. godine ukupno uložiti 80 milijuna eura kojima bi se svi postojeći hotelski kapaciteti podigli na kategoriju od četiri i pet zvjezdica. Ritam ulaganja se u prve dvije godine u potpunosti ostvario. U rekonstrukciju hotela Aurora uloženo je 18,5 milijuna eura, hotel je otvoren u svibnju 2008. godine, a godinu dana kasnije uspješno je okončana i obnova hotela Vespera. To je bila najveća pojedinačna investicija u hrvatskom turizmu ove godine, a vrijednost investicije bila je 17,5 milijuna kuna. Po prvom planu jesen ove godine trebala je biti termin početka obnove hotela Punte, nakon čega je do 2012. godine trebala biti završena obnova hotela Helios pa Bellevue i na kraju Alhambre.
Koji su razlozi da se obnova hotela Punta odgađa, pitali smo direktorici Jadranka hotela Snježanu Baljak, a ona pojašanjava:
– Poduzeće je u dvije godine podiglo razinu kvalitete gotovo 50 posto svojih hotelskih kapaciteta s tri na četiri zvjezdice i takva kvalitativna promjena rezultira promjenu imidža ne samo poduzeća, već i cijele destinacije. Kako je u našim strateškim ciljevima predviđeno da sve naše hotele obnovimo u toj ili višoj kvaliteti uprava poduzeća, vlasnici i Nadzorni odbor donijeli su odluku da sa investicijom u hotel Punta krenemo na jesen 2010. godine. Jedan od osnovnih razloga odgode ulaganja za godinu dana je nedostatak vremena da se istraži konkurencija te da se kvalitetno osmisli proizvod hotela Punta koji je dio kompleksa, a koji obuhvaća apartmane i izdvojeni dio »zabavnog centra« s vanjskim bazenima, ugostiteljskim, trgovačkim i zabavnim sadržajima. Pozicioniranje hotela na tržištu, osmišljavanje inovativnog proizvoda u vrijeme velike tržišne »utakmice«, najvažniji je korak pri planiranju investicije. Hotel Aurora sa wellness i kongres ponudom te hotel Vespera koji se pozicioniran kao family hotel pokazali su se kao dobro osmišljen proizvod. Hotel Punta morat će zadovoljiti neki drugi interesni segment gostiju. Aktivnosti na osmišljavanju projektnog zadatka za rekonstrukciju Punte su u tijeku, idejni koncept je osmišljen te smo upravo u procesu odabira projektantskog tima s kojim ćemo razrađivati detalje projekta, navodi direktorica Baljak te se osvrće i na krizu te kaže:
– Niti jedna turistička godina ne može se uspoređivati s prethodnom, a ponajmanje ova koju je obilježila sveobuhvatna gospodarska kriza. Dosadašnji turistički rezultati financijski su na razini prošle godine, a fizički nešto niži. Iako su mnogi hotelijeri snižavali cijene svojih usluga, naše poduzeće odlučilo se za politiku kvalitete i dodatne vrijednosti što se pokazalo kao dobra odluka, navodi direktorica Baljak te najavljuje da će tijekom zimskih mjeseci sigurno biti otvoren jedan od »Jadrankinih« hotela, a koji će to biti, ovisi o bookingu.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

Kod Beleja nastavljeni radovi

BELEJ – Nakon pauze tijekom turističke sezone, GP Krk je nastavio radove na cresko-lošinjskoj magistrali, državnoj cesti D-100, kod Beleja. U ovoj drugoj fazi radova, bit će obnovljeno nešto preko dva kilometra od ukupno 5,5 koliko obuhvaća rekonstrukcija cijele dionice, a osim proširenja ceste radovi obuhvaćaju i izgradnju pločnika kroz mjesto.
Da podsjetimo, rekonstrukcija dionice Belej – Hrasta, započela je u ožujku, a radovi su prekinuti u srpnju, kako ne bi priječili prometovanje tijekom turističke sezone. U prvoj fazi rekonstrirano je i asfaltirano tri kilometra ceste, a prometnica je s pet, proširena na 6,5 metara. Radovi su vrlo zahtjevni, jer je prometnica istovremeno i gradilište, pa se i promet i radovi odvijaju na istom prostoru, jer praktično čisti radni pojas ne postoji.

I. C. M., Novi List

Izložba o izgradnji LNG terminala

http://www.imagesforme.com/images.php/i24049_449013.jpg
Do 2. listopada može se razgledati izložba

OMIŠALJ – U omišaljskoj galeriji Lapidarij postavljena je prigodna izložba o projektu izgradnje LNG terminala na otoku Krku. Predstavnici tvrtke Adria LNG koja je potkraj 2007. godine osnovana radi izrade svih potrebnih studija nužnih za početak ulaganja u izgradnju prvog prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin želeći podrobnije i izravnije informirati lokalnu, ali i širu javnost o svim aspektima tog ambicioznog projekta pokrenuli su posljednjih tjedana opsežni program javnog predstavljanja najvažnijih značajki ulaganja u taj energetski kompleks. Iz predstavljenog materijala izloženog u galeriji Omišljani, ali i otočani tako će svakodnevno moći doznati »jednu više« o tome što je to prirodni plin, kako se i zašto ukapljuje, mnoge korisne informacije o LNG industriji.
Valja spomenuti i to kako je postavljena izložba tek uvod u znatno sadržajnije i preciznijim informacijama bogatije događanje koje će predstavnici Adria LNG-a upriličiti tijekom sljedećeg tjedna. Naime u petak, 2. listopada u sportskoj dvorani područne osnovne škole u Omišlju s početkom od 19 sati održat će se javna prezentacija aktivnosti tvrtke i svih važnijih informacija vezanih uz buduću gradnju omišaljskog terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina. Izložba se može pogledati od 15 do 19 sati, a vikendom od 10 do 13 sati.

M. TRINAJSTIĆ, Novi List

^^znaci krenulo se ozbiljnije sa LNG-om :cheers:

Malom Lošinju europska nagrada za uređenost i kvalitetu života

Sep 26th, 2009 | Kategorija: Biznis

Grad Mali Lošinj ovogodišnji je dobitnik nagrade Srebrni cvijet Europe za uređenost i kvalitetu života koju svake godine dodjeljuje međunarodni žiri Entante Florale Europe.
Lošinj je nagradu osvojio u konkurenciji 5700 europskih gradova koji su se prijavili na međunarodni natječaj, a predstavnici grada primili su je jučer na svečanoj dodjeli u Cardiffu.

Predsjednica Turističke zajednice Đurđica Šimičić ističe kako je Lošinj ušao u uži izbor natječaja kao jedini grad izvan Europske unije. Stoga je u lipnju grad obišla komisija sastavljena od 12 članova iz raznih europskih zemalja te ocjenjivala ljepotu krajolika, čistoću i kvalitetu okoline, očuvanost i brigu o povijesnom nasljeđu, tradicijsku kulturu, kulturna dobra te edukaciju i odgoj mladih.
Predsjednica žirija Austrijanka Monika Hetch izjavila je tada da je Lošinj zeleni otok u kojem se puno pažnje posvećuje uređenju okoliša i zelenila. Predstavljeni su im projekt Miomirisi i okusi Lošinja, brojni ekološki projekti u koje su uključeni mladi, te briga o objektima kulture i arhitekture.
Zlatni cvijet Europe osvojio je nizozemski grad Anhem, a Mali Lošinj dobitnik je jednog od nekoliko dodijeljenih Srebrnih cvjetova uz najviše osvojenih bodova u toj kategoriji. Osim gradova, za uređenost i kvalitetu života natječu se i sela, a ove godine među njima je bilo i hrvatskog selo Molve.
(hina/business.hr)

http://www.rijekadanas.com/malom-losinju-europska-nagrada-za-uredenost-i-kvalitetu-zivota/

ČLANOVI GRADSKOG VIJEĆA KRKA O UREĐENJU CENTRA »JOSIP URAVIĆ PEPI«

Budući sportski centar imao bi i bazen

Pored stadiona u centru bi se izgradili i neki trgovački sadržaji, čak i jedan manji hotel kao i podzemni garažni kompleks

http://img30.imageshack.us/img30/1108/450256.jpg (http://img30.imageshack.us/i/450256.jpg/)

KRK – Članovi Gradskog vijeća Grada Krka razmatrali su neke vrlo bitne razvojne projekte. Iako tek u razradbenoj fazi, prva prezentacija budućeg uređenja zone Sportskog centra »Josip Uravić Pepi« koju je vijećnicima razložio riječki arhitekt Idis Turato dala je naslutiti što bi ondje jednog dana moglo nastati i izrasti, naravno, poslože li se sve »financijske kockice« na željeni način. Novi sportski i rekreacijski ali i društveni, komercijalni pa i gospodarski sadržaji na mjestu sadašnjeg, zapravo poludovršenog sportskog kompleksa, kako je nakon Turatovog izlaganja objasnio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, trebali bi se graditi temeljem javnoprivatnog partnerstva. Mogući privatni ulagači interes za investiranjem sredstava u taj značajan gradski projekt trebali bi naći zahvaljujući ondje planiranim poslovnim, stambenim, hotelskim i garažnim objektima. Grad je imovinskipravno tu zonu »raščistio« i vlasnički objedinio, komunalna infrastruktura je tu, a uzmemo li u obzir i davanja s osnova komunalnog doprinosa, Grad ondje ima sasvim pristojan ulagački potencijal koji bi zainteresirani privatni ulagači mogli iskoristiti i obogati svojim investicijama.
Idis Turato predstavio je plan kojim se na SC »Josip Uravić Pepi« planira uređenje manjeg nogometnog stadiona koji bi okruživala atletska staza, ali i sadržaja poput natkrivenog boćarskog doma, višenamjesnke sportske dvorane i terena za različite rekreacijske aktivnosti. Pored stadiona iznikli bi i neki trgovački sadržaji, čak i jedan manji hotel kao i podzemni garažni kompleks. Vijećnici su nakon predstavljanja prvog idejnog koncepta razvili dugu raspravu u kojoj se iskristalizirala potreba za uklapanje bazenskih sadržaja koji su, složili su se svi, Krku prijeko potrebni. O Turatovom viđenju budućeg sportskog centra u idućih 30 dana trebali bi se očitovati i članovi većeg broja gradskih odbora čiji će stavovi uvelike odrediti smjer kojim će se taj ambiciozan projekt dalje kretati.
Gradsko vijeće na istoj je sjednici donijelo odluku o pristupanju realizaciji gradske optičke mreže. Slijedom te odluke Grad će pokrenuti izradu studije izvodljivosti takve moderne telekomunikacijske mrežne infrastrukture koja bi uz ostalo trebala učiniti analizu potreba za takvom mrežom, plan njenog izvođenja, izvore financiranja ali i sagledati sve aspekte pravne regulative koji prate takve projekte. Planira se i uspostavljanje evidencije odnosno GIS katastra svih već postojećih vodova. Vijeće je ujedno utvrdilo obvezu svih tvrtki u vlasništvu lokalne uprave da prilikom budućih građevinskih radova u iskopane kanale postavljaju i cijevi u koje će se naknadno uvlačiti optički vodovi koji bi Krčanima ali i svim drugim korisnicima komunikacijske infrastrukture trebali omogućiti jednostavnije i jeftinije priključivanje na širokopojasni Internet ali i distribuciju TV signala visoke rezolucije (HDTV).

Mladen Trinajstić

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B2858286328612863285A28582858286128632897289C289728632863285C285D2858285A285D285E28632863286328592863V

NAKON PAUZE U TURISTIČKOJ SEZONI NASTAVLJENI RADOVI NA POSLOVNO GARAŽNOM KOMPLEKSU

Poznati trgovački centri zainteresirani za Mali Lošinj

Za dolazak su zaintresirani Billa, Plodine, DM, Mana, ali i pregovori, s obzirom na složene uvjete poslovanja, nisu jednostavni ni okončani

http://img154.imageshack.us/img154/315/452260.jpg (http://img154.imageshack.us/i/452260.jpg/)

MALI LOŠINJ – Nakon prekida, zbog turističke sezone, nastavljeni su radovi na izgradnji poslovno-garažnog kompleksa s višenamjenskim sportskim terenom na predjelu Bočac, s tim da se rokovi dovršetka izgradnje sada ponovno produžavaju. Naime, kada je u ožujku započeta izgradnja, dovršetak radova bio je najvljen za lipanj, da bi ga u lipnju prebacili na studeni, a po sadašnjim najavama dio kompleksa bit će gotov do kraja godine, a dio do Uskrsa.
Da podsjetimo, poslovno – graženi kompleks i igralište se prostiru na 2.300 metara četvornih, na tri etaže i uključuje izgradnju 220 garažnih mjesta na prvoj etaži, dok će se na drugoj nalaziti poslovni prostori različitih namjena, a na posljednjoj polivalentno igralište i ugostiteljski objekt. Projekt, čija je vrijednost oko tri milijuna eura, zajednički realiziraju Grad Mali Lošinj i tvrtka »Navam«, a ugovor o surdnji potpisan je u siječnju ove godine.
Grad Mali Lošinj u ovu je investiciju uložio svoju nekretninu, temeljem čega će u budućoj građevini ostvarit pravo na višenamjenski sportski teren, te od ukupno 220 garažnih mjesta, Grad će preko svoje tvrtke Lošinj parking, upravljati sa 150 mjesta. Investitor, tvrtka »Navam« ostvaruje pravo na sedamdeset garažnih mjesta te poslovne prostore na oko 2.300 metara četvornih, a privode se kraju pregovori sa vodećim hrvatskim trgovačkim lancima, o najmu ili prodaji proslovnih prostora. Po riječima direktora poduzeća »Navam«, Arsena Mujagića postoji velik interes za dolazak u Mali Lošinja, iskazali su ga mnogi, među ostalim Billa, Plodine, DM, Mana, ali i pregovori s obzirom na složene uvjete poslovanja uslijed gospodarske krize, nisu jednostavni ni još uvijek okončani.
Direktor Mujagić navodi da je kriza usporila tijek realizacije projekta. Sada je plan do kraja godine završiti i u funkciju staviti polivalentno igralište i garažni prostor, dok se rok dovršetka poslovnih prostora odgađa do veljače, a početak rada u trgovačkim prostorima planira se do Uskrsa.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ



http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928582863285928582863285A28582858286128632897289C289728632863285C285D285A285A285E285828632863286328592863B

Bas nesto mislin kako bi super bilo spojit cres i krk s mostom , samo neznan dal je to ostvarivo i dal je uopce ikome od vaznosti palo na pamet :D

pa koliko ja znam o tome se nešto i razmišljalo za dalju budućnost, nakon izgradnje novog krčkog mosta i proširenja ceste od mosta do valbiske na 4 trake, iako je udaljenost čini mi se ipak malo prevelika

gledam malo na GE... najmanje je oko 5 km mostova a dubina je poprilicna...

mislim da to necemo vidjeti nikada

prije bi se dalo rab spojit, tamo kod jablanca je nekih kilometar i nešto, a i tuneli su uvijek mogućnost :)

ma ne isplati se... pa koliko rab ima stanovnika 10.000 mozda?

gledam malo na GE... najmanje je oko 5 km mostova a dubina je poprilicna...

mislim da to necemo vidjeti nikada

Steta , spajanjem krka i cresa bi se defacto spojila tri otoka(losinj je spojen s cresom) na kojima ukupno zivi preko 20 tisuca stanovnika..

HA HA mogli bi onda spojiti Cres s kopnom,pa Cres s Krkom a pošto je Krk već spojen dobili bi nekakvu vrstu zaobilaznice Rijeke :lol::lol:

Nakon 20 godina ponovno turistički rekordi
Mali Lošinj sutra slavi 2-milijunto noćenje

ZAGREB – Turistička zajednica Grada Malog Lošinja i drugi turistički subjekti tog grada sutra će radno obilježiti i proslaviti ostvarenje ovogodišnjeg 2-milijuntog turističkog noćenja i 257 tisuća dolazaka na taj otok, što je rezultat ponovo ostvaren prvi put nakon 20 godina, doznaje se iz Turističke zajednice.

Napominjući da je zadnji put na Malom Lošinju toliko turističkih noćenja i dolazaka bilo 1989., direktorica malološinjske Turističke zajednice Đurđica Šimičić zadovoljna je što je takav rezultat postignut baš u ovoj kriznoj godini.

Dodaje i da su do sada ove godine ukupno turističkih noćenja u odnosu na prošlu godinu imali 4 posto više, a dolazaka turista 2 posto više.

Sve to nije došlo samo od sebe, nego, kako ističe, velikim zalaganjem, koordiniranim aktivnostima, edukacijom te ulaganjima i javnog i privatnog, turističkog i drugih sektora Malog Lošinja.

Važnim za ovosezonske izvrsne rezultate izdvaja ulaganja brojnih tvrtki, posebno Jadranka hotela te poslovanje njihovog ove godine otvorenog Hotela Vespera (četiri zvjezdice), ali i pozitivne i sve uspješnije poslovanje malih obiteljskih hotela, kampova te privatnih apartmana i soba.

Osim što su koordinirano svi zajedno uređivali park šume, šetnice, plaže, središta mjesta te male otoke, počeli su i radove na dijelu državne ceste Hrasta-Belej, čime će se skratiti vrijeme potrebno za kretanje na otocima Cresu i Lošinju.

Unaprijeđen je i cjelokupni komunalni sustava Malog Lošinja, što je iznimno važno u ljetnim mjesecima kada se broj korisnika učetverostručuje, naglašava Šimičić.

Ove su godine počele i ponovne aktivnosti na revitalizaciji zdravstvenog turizma, promovirajući Lošinj otokom vitalnosti i zdravlja, ali i aktivnosti koje će im produljiti sezonu poput brojnih miomirisnih i drugih festivala te manifestacija vezanih za pojedina godišnja doba, astronomiju, iseljenike, gastronomiju, jedriličarstvo, sport, glazbu i drugo.

Šimičić u svemu ističe i važnost ove godine pokrenutog novog vizualnog identiteta otoka te pratećih promotivnih aktivnosti na brojnim sajmovima, te na web stranicama koje je ove godine do sada 'kliknulo' više od 300 tisuća posjetitelja.

Povodom 2-milijuntog noćenja na Malom Lošinju sutra, 13. listopada, svi posjetitelji otoka, turistički i drugi, mogu očekivati da će ih se tamošnjim delicijama, ali i besplatnim vikend aranžmanima te drugim poklonima, najavila je Šimičić. (Hina)

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/Otoci/mali-losinj-sutra--slavi-2-milij.aspx

OD POČETKA TJEDNA U KVARU »MOST ZA BRODOVE« U OSORU, A INFORMACIJA NEMA
Hidraulika na popravku, nautičari na čekanju

http://www.imagesforme.com/upload/2e5a6c2f.jpg
Mladen Grce od ponedjeljka usidren u Osoru čeka otvaranje mosta

CRES – Od ponedjeljka je u kvaru most u Osoru, koji povezuje otoke Cres i Lošinj, a koji se dva puta dnevno, u devet i sedamnaest sati, otvara za plovila, čime se značajno skraćuje putovanje između zapadne i istočne strane cresko-lošinjskog otočja. Kako »most za brodove« ne radi, to je prouzročilo nemali problem plovilima koja su planirala proći osorskim kanalom, jer prva dva dana nije bilo obavijesti o tome, pa je dvadesetak plovila uzaludno došlo u Osor i putovanje nisu mogli nastaviti planiranom rutom. Jedan od brodova je i koća »Lignja« iz Raba, a njen vlasnik Mladen Grce kaže nam kako je žalosno da u današnje vrijeme suvremenih tehnologija dva dana izostaje takva informacija.
– Od ponedjeljka sam ovdje i kao svi ostali nisam imao informaciju da se most ne otvara. Bilo je ljudi iz Pule, Lošinja, stranaca na jedrilicama, jahtama, nitko nije znao o kvaru na mostu. Nije ni u redu što nitko u 9 ujutro ni u 17 sati poslijepodne nije došao i objasnio ljudima koji čekaju da se most neće otvoriti, kaže ribar Grce.
Službenu informaciju o kvaru na mostu nisu dobili ni u Mjesnom odboru Osor, a predsjednik MO, Zvonko Spajić kaže kako je nedavno došlo do promjene mostara, kao i na mjestu šefa poslovne jedinice Cesta Rijeka, koje su zadužene za ovu prometnicu, pa da je to vjerojatno razlog da na vrijeme nije javljeno da se most neće otvarati. Uglavnom, dio koji je u kvaru, a vezan je za hidrauliku, na popravak je odnesen u Rijeku, a kada će most biti u funkciji, u Osoru ne znaju.

I. CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

UOČI BLAGDANA SVIH SVETIH U OMIŠLJU SVEČANO OTVOREN DUGO ČEKANI OBJEKT

Omišljani dobili novu mrtvačnicu

http://img263.imageshack.us/img263/9386/456309.jpg (http://img263.imageshack.us/i/456309.jpg/)

OMIŠALJ – Omišljani su uoči blagdana Svih svetih dobili važan i dugo čekan objekt. Pored mjesnog groblja Svetog Duha prigodnom svečanošću obilježen je dovršetak radova na izgradnji i uređenju nove mrtvačnice. Objekt u čiju je gradnju i infrastrukturno opremanje Općina Omišalj uložila gotovo pet milijuna kuna, pušten je u funkciju nakon što ga je blagoslovio omišaljski župnik dr. Anton Bozanić. Kako je pred mnogobrojnim okupljenim mještanima istaknuo općinski načelnik Tomo Sparožić, nova mrtvačnica koju je izgradila tvrtka »Rijeka asfalt« omogućit će dostojanstvenije ispraćanje pokojnika, a sudionicima takvih događanja stvorit će okružje u kojemu će preminule na vječni počinak ispraćati na primjereniji način. Tome će pridonijeti i za skoriju budućnost planirani zahvati širenja kapele na samom groblju.
– Komunalni objekt koji upravo otvaramo u projektnom smo smislu započeli pripremati prije gotovo tri godine. Da bi omogućili njegovo podizanje valjalo je riješiti niz imovinsko-pravnih pitanja. Otkupili smo gotovo 2.500 četvornih metara zemlje kako bismo uz mrtvačnicu mogli urediti i potreban parkirališni prostor. Velik je ovo i značajan projekt za Omišalj i Omišljane, zaključio je Sparožić, dodajući kako uz već spomenute planirane zahvate uređenja sakralnih prostora na samom groblju mještani mogu računati i na pomak u uređenju cestovne poveznice mjesta i groblja. – U tijeku su radovi na uređenju prometnice koja će dobiti nogostup. Ne samo da smo dovršetkom mrtvačnice olakšali organizaciju pogrebnih ispraćaja, već ćemo mještanima omogućiti lakši i sigurniji obilazak mjesta na kojemu počivaju njihovi najmiliji, naglasio je općinski načelnik. Vlč. Anton Bozanić dodao je kako planove proširenja postojeće grobne kapele ili pak gradnje nove crkvice ne treba donositi preko noći, već da planiranju budućnosti tog i takvih sadržaja valja pristupiti sustavno, razmišljajući na dugi rok i uzimajući u obzir želje i potrebe svih vjernika s omišaljskog područja.

M. TRINAJSTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B28582863285928582863285A28582858286128632897289C289728632863285C285D285E285B2858286128632863286328592863R

Radovi na D102 Krk - Dunat

http://img256.imageshack.us/img256/8885/dsc05263k.jpg

http://img5.imageshack.us/img5/108/dsc05264b.jpg

http://img405.imageshack.us/img405/3241/dsc05266a.jpg

http://img230.imageshack.us/img230/6054/dsc05267c.jpg

http://img4.imageshack.us/img4/263/dsc05269m.jpg

http://img5.imageshack.us/img5/8956/dsc05270tb.jpg

http://img142.imageshack.us/img142/8349/dsc05274c.jpg

Odličaan update ^^^^

Možeš i ovdje staviti http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=872632

Thanks

Hvala. Postavljeno.

OBEĆAVAJUĆI DEVETOMJESEČNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NEKIH TURISTIČKIH TVRTKI NA OTOCIMA
Otočni hotelijeri i u godini krize povećali svoju dobit
Vrlo teška turistička sezona imala je ipak i lagani preokret donijevši veći broj individualnih gostiju što znači i postizanje bolje cijene za smještaj

http://www.imagesforme.com/upload/cc97e5d4.jpg
Na nešto manju dobit »Jadranka« – hoteli utjecala su i ulaganja u objekte – hotel »Vespera«

RIJEKA – Najveće otočne hotelske kuće uspjele su ipak glavninu turističke sezone proći s dobiti, i to neki čak i većom nego lani. Recesijska godina donijela je upravo hotelijerima najviše problema, naime, tu se osjetilo najveće smanjenje fizičkog obujma prometa, što je bilo praćeno i ulaganjima nekih hotelijera te samim time povećanjem cijene soba. Vrlo teška turistička sezona imala je ipak i lagani preokret donijevši veći broj individualnih gostiju, što znači i postizanje bolje cijene za smještajne jedinice. No, mnogi hotelijeri potvrđuju da su im bolje radili kampovi koji su u sastavu hotelskih kuća, a koji su samim time mnogima popravili financijsku »krvnu sliku«. No, s obzirom na najave početkom godine, hotelijeri na kvarnerskim otocima sezonom ipak mogu biti zadovoljni.
Prema financijskim izvješćima hotelskih tvrtki za prvih devet mjeseci koji su objavljeni ovih dana na Zagrebačkoj burzi, a koji su se željno iščekivali kako bi se pokazalo je li sezona »uspjela« ili ne, »Imperial«, Rab, je primjerice u devetomjesečnom razdoblju ostvario 3,9 posto manje noćenja, ali 1,4 milijuna kuna više prihoda nego lani. Recesija je, kažu u Upravi, imala blaži utjecaj na pad noćenja što je i vidljivo iz podataka, no »Imperial« je uslijed takvog stanja uspio smanjiti i rashode za nekih 2 posto što je, kažu, rezultat štednje na svim razinama. Tvrtka je u konačnici ostvarila ukupnu dobit prije oporezivanja od 22,9 milijuna kuna što je za čak 8,9 posto više nego lani.
Drugi veliki otočni hotelijer, »Jadranka« – hoteli s Lošinja ove su godine imali nešto drugačiju polaznu poziciju. Naime, velika ulaganja u objekte i viša cijena koju su novouređeni smještajni kapaciteti držali na tržištu, donijela su također manji fizički promet, ali i manju neto dobit. Ovogodišnji dobitnik nagrade Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka je tako do konca rujna imao ostvarenih 11 posto manje noćenja nego lani (oko 370 tisuća) ali je ostvarena prosječna cijena sobe bila 415 kuna što je za desetak posto bolje nego lani. Lošinjski je hotelijer u konačnici glavnu sezonu zavšio s bruto dobiti od 18 milijuna kuna, dok je lani u istom periodu
ostvario dobit od oko 22 milijuna kuna. U tvrtki kažu kako su uprihodovali čak i nešto više nego lani, no da je na poslovanje negativno utjecala svjetska kriza iako je pad prihoda bio manji od toga koliko je fizički bilo manje gostiju. No, na konačno nešto manju dobit nego je ona bila lani, negativno su utjecali troškovi kamata na kredite za uređenje hotela »Vespera« i »Aurora« kao i trošak amortizacije. A rasli su i troškovi rada uslijed povećanja broja zaposlenih.
»Jadranka« – kampovi su pak u istom razdoblju imali gotovo 420 tisuća noćenja, dakle čak više nego su ostvarili sami hoteli. Kampovi su se i na Lošinju pokazali kao dobitnici turističke godine pa su tako oni »Jadrankine« prihode povećali za 11 posto, na 25,5 milijuna kuna, i to uz nekoliko postotaka višu prosječnu cijenu, što je rezultiralo ostvarenjem dobiti od 8,1 milijun kuna (čak 19 posto bolje nego lani). Kamp »Slatina« je sam imao 26 posto bolji financijski rezultat za ovu godinu.
Rast noćenja u kampovima su imali i u Hotelima Baška. Naime, hoteli bilježe pad noćenja od 8 posto dok kampovi imaju rast od 2 posto. Prihodi ove tvrtke u devet su mjeseci iznosili oko 77,5 milijuna kuna i za 5,4 posto su veći nego lani. Istovremeno je ostvareno oko 56 milijuna kuna rashoda koji su smanjeni u odnosu na lani za 3,4 posto. Konačno, hotelijer je ostvario dobit od oko 21 milijun kuna, veću nego lani. Broj zaposlenih je u prvom polugodištu bio 5 posto manji nego lani, odnosno tvrtka je imala 122 zaposlena.

Hoteli Haludovo – »crna točka«

Jedna od »crnih točaka« ortočnog turizma – Hoteli Haludovo, u devet su mjeseci uspjeli – smanjiti gubitak. Naime, dok je lani u istom razdoblju gubitak tvrtke iznosio nešto više od 7 milijuna kuna, ove je godine smanjen na nešto manje od pet milijuna kuna, a do čega je došlo, uz ostalo, zbog smanjenja stope amortizacije te smanjenja broja zaposlenih dok su ostali troškovi rasli. Istovremeno, prihodi su ovog gubitaša ostali otprilike na prošlogodišnjoj razini.
Hoteli Omišalj čiji je račun u blokadi, ostvarili su ove godine 3,6 milijuna kuna gubitka što znači da je u odnosu na lani u istom periodu povećan za oko 500 tisuća kuna. Ova je turistička tvrtka također smanila troškove zapošljavajući manji broj sezonaca, no kažu kako su im troškovi, uz ostalo, rasli i zbog spomeničke rente koje moraju platiti za objekte u povijesnim cjelinama...

Alenka JURIČIĆ, Novi List

NAKON NIZA GODINA ČEKANJA KREĆE IZRADA IDEJNOG PROJEKTA ZA REKONSTRUKCIJU I UREĐENJE LOŠINJSKE ZRAČNE LUKE
Proširenje aerodroma razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje
Projekt se sada radi za pistu duljine 2.000 i širine 45 metara, što bi pogodovalo udaljenijim tržištima, među ostalim skandinavskim zemljama i Rusiji. Investicija se procjenjuje na minimalno 15 milijuna eura, a u najboljoj varijanti njen početak bi mogao biti za dvije i pol godine

Piše Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List

http://www.imagesforme.com/upload/e10234e2.jpg
Lošinjska Zračna luka izgrađena je za potrebe svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine

Niz godina o lošinjskom aerodromu, službeno Zračnom pristaništu Mali Lošinj, govori se gotovo isključivo s aspekta njegovih ograničenja, jer aerodrom može prihvatiti samo male avione, pa je središnja tema produljenje piste i izgradnja poslovne zgrade, što su preduvjeti za prihvat većih zrakoplova. Iako se ta investicija smatra priroritetnom, budući da se radi o infrastrukturnom objektu iznimno velike važnosti za cijelo cresko-lošinjsko otočje, na nju se čeka godinama, pa se i prvotni planovi moraju mijenjati, jer se pokazuju nedostatnima. Naime, uzletno-sletna staza lošinjske zračne luke ima 900 metara, a posljednjih desetak godina govorilo se i radilo plansku dokumentaciju za njeno produljenje na 1.300, točnije 1.260 metara. To nije realizirano, a u međuvremenu najnovije studije pokazale su da je potrebno pistu produljiti na 2.000 metara, pa se sada projektna dokumentacija radi za tu duljinu piste.
Nakon dužeg vremena priča oko otočnog aerodroma, čini se, pomiče se s mrtve točke, što se moglo osjetiti i u razgovoru s direktorom Zračnog pristaništa Alanom Horvatom, koji je na naše pitanje ima li novosti oko aerodroma, nakon dugo vremena s entuzijazmom i veseljem informirao. Pa krenimo redom.

Početkom godine novi partner

Najnovija je vijest da je ovog tjedna potpisan ugovor s Institutom građevinarstva Hrvatske (IGH) d.d. iz Zagreba, o izradi idejnog projekta za ishodovanje lokacijske dozvole nove putničke zgrade te rekonstrukciju i dogradnju uzletno-sletne staze lošinjske zračne luke. Rok za izradu idejnog rješenja i ishodovanje lokacijske dozvole je godinu dana. Temeljem studije opravdanosti povećanja kapaciteta, projekt se sada radi za pistu duljine 2.000, širine 45 metara, a direktor Horvat pojašnjava da se pokazalo, ukoliko se Lošinj želi okrenuti udaljenijim tržištima, među ostalima skandinavskim zemljama, Rusiji, sa čijih se tržišta u narednim godinama očekuje povećanje dolazaka, potrebno je pistu produljiti. Uz rekonstrukciju i dogradnju, projekt sadrži i izgradnju pristanišne zgrade veličine 2.900 metara četvornih na dvije etaže. Investicija se procjenjuje na minimalno 15 milijuna eura, a u najboljoj varijanti njen početak bi mogao biti za dvije i pol godine.
Sredstva za izradu projektne dokumentacije osigurat će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U investiranju aerodroma uz suvlasnike, ključnu ulogu u investiciji trebao bi imati budući partner, s kojim se trenutno intenzivno pregovara. O kome se točno radi direktor Horvat za sada nije želio govoriti, nego je dodao da bi taj podatak mogao biti prezentiran javnosti početkom iduće godine, kada se zaokruže i definiraju pojedinosti. Osim osiguranja sredstava za ovu investiciju, na dinamiku njene realizacije značajno će utjecati i postupak izvlaštenja. Naime, poznato je da na cresko-lošinjskom otočju rješavanje imovinsko- pravnih odnosa ide izuzetno teško i sporo, jer je stanje složeno, na parcelama je upisan »mali milijun« vlasnika, stanje u gruntovnici i katastru u naravi je neusklađeno. Država je u prethodnom postupku izvlaštenja, kada su se radile pripreme za realizaciju produljenja piste na 1.300 metara, proglasila projekt od posebnog interesa za Vladu RH, kao što imaju autoceste, pa je rješavanje imovinskopravnog statusa išlo nešto brže. Isto će se tražiti od države i sada, kada treba ponovo rješavati imovinskopravna pitanja, budući da je projekt većeg obima od prvotnih planova. Do sada je imovinski riješeno oko 50 posto sveukupno predviđenog obuhvata.
Direktor Alan Horvat kaže kako je sada ispunjen jedan od vrlo važnih preduvjeta, a taj je da su svi suvlasnici usklađeni i jedinstveni u namjeri da se projekt produljenja piste i izgradnja pristanišne zgrade što skorije realizira.

Hoteli s pet zvjezdica

– Do sada se redovito kada smo govorili o investiciji postavljalo pitanje da li je isplativa, a to je isto kao da pitate da li je isplativa rekonstrukcija naše državne ceste, otočne magistrale D-100. Kao i ostala infrastruktura, aerodrom je neophodan za realizaciju strateškog gospodarskog razvoja, ne samo Lošinja nego i otoka Cresa. Lošinjski master plan razvoja turizma predviđa razvoj destinacije u kategoriji četiri zvjezdice. Povećanje kategorije smještajnih kapaciteta mora pratiti i prometna infrastruktura, a u ovom slučaju naročito je važan aerodrom. Grad je osnovao tvrtku Velopin d.o.o. sukladno planovima izgradnje marine za megajahte u Malom Lošinju. Projekt takve marine mora pratiti i adekvatna zračna luka. Ne može se očekivati da će vlasnik megajahte do marine putovati nekoliko sati automobilom, a procjena je da čak sedamdeset posto vlasnika megajahti u gradove u kojima su u marinama njihova plovila do njih dolazi vlastitim avionima.
Lošinj ima plan razvoja zdravstvenog turizma, izgradnje hotela sa četiri i pet zvjezdica, takvi projekti nemaju šanse razviti se i pozicionirati na tržištu ukoliko se ne razvija i zračni promet. Mislim da je sada vrijeme sazrelo i vrlo pogodno za projekt proširenja aerodroma jer će se raditi paralelno sa drugim značajnim investicijama koje su usmjerene na podizanje kvalitete i proširenje turističkih usluga. Produljenjem piste i izgradnjom aerodromske zgrade, Lošinj postaje destinacija do koje će se stizati vrlo brzo i to ne samo iz nama bližih europskih zemalja, već i onih do kojih sada putovanje traje satima. Naprimjer let Lošinj – Oslo trajao bi dva sata i petnaest minuta, a Lošinj – Moskva tri sata, kaže direktor Alan Horvat, koji smatra da će izgradnja novog, proširenog aerodroma biti razvojni okidač za cresko-lošinjsko otočje te da je vrlo važno da se to prepozna na svim razinama.

NAJVEĆI UDIO LOŠINJSKE PLOVIDBE

Temeljni kapaital lošinjske Zračne luke iznosi 44.699.200 kuna. Najveći udio ima Lošinjska plovidba – Turizam i to 50,84 posto, slijedi tvrtka Jadranka d.d. s udjelom u vlasništvu od 20,49 posto, potom Republika Hrvatska koja ima 12,63 posto, zatim Građevinsko poduzeće »Radnik« iz Križevaca sa udjelom od 10,07 posto, te Grad Mali Lošinj s 3,63 posto i Lošinjska plovidba – Brodarstvo sa 2,34 posto udjela u temeljnom kapitalu otočnog aerodroma.
Nadzorni odbor Zračne luke čine Marinko Dumanić predstavnik Lošinjske plovidbe, Darin Lekić, predstavnik Jadranke d.d. i Mirko Habijanec, predstavnik GP Radnik, Grada Malog Lošinja i RH.

POVEĆATI KAPACITETE VISOKE KATEGORIJE

Lošinjska Zračna luka izgrađena je za potrebe svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine. Prvih godina na lošinjski su aerodrom slijetali avioni s pedesetak putnika, a postajale su veze sa nekoliko europskih gradova te je aerodrom bio značajni promotor lošinjskog turizma tog vremena. Od 90-tih promet u otočnoj zračnoj luci sveo se na male avione tipa Cessna, ulaganja u opremanje bila su minimalna, što se odražava i na zračni promet koji godišnje iznosi oko 12 tisuća putnika i 4 tisuće malih zrakoplova. Rekonstrukcijom aerodroma plan je u roku tri do pet godina od izgradnje ostvariti promet od 150.000 putnika. Tu brojku bit će moguće realizirati ukoliko se broj smještajnih kapaciteta visoke kategorije poveća na deset, petnaest tisuća.

NAKON NIZA ARIHITEKTONSKI NE PRETJERANO USPJELIH PROJEKATA GRAD KRK MOŽE SE POHVALITI PROJEKTIMA KOJI PLIJENE PAŽNJU
Škola i vrtić svojevrsna su oda starogradskoj jezgri
Ono što ih spaja jest hrabar i beskompromisan pristup arhitektonskom oblikovanju koji moderno spaja sa tradicijskim pa zgrada škole nema stepenica i unutar nje sve su visinske barijere svladane rampama, dok je vrtić koncipiran kao rahla struktura omeđena gromačom koja asocira na lokalno graditeljsko naslijeđe

Piše Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List

http://www.imagesforme.com/upload/e0fb41c9.jpg
Krčka škola dobila je brojne nagrade

U svakom našem primorskom mjestu uz prirodne ljepote, klimatske pogodnosti te bogatstvo i šarolikost turističke ponude, jedan od glavih elemenata koji nas čine zanimljivima posjetiteljima zasigurno su i kulturno-povijesni spomenici. Graditeljska baština uz svoj povijesni značaj i tradicijske elemente koje u sebi nosi sasvim je sigurno važan čimbenik u ukupnom mozaiku koji neko područje čini zanimljivim, atraktivnim i vrijednim posjeta. Ipak, teško je ne primjetiti kako se među novijim graditeljskim i arhitektonskim projektima na otoku Krku (ali i šire) malo koji objekt svježijeg datuma može uvrstiti na listu onih koje vrijedi vidjeti i doživjeti. Nije tajna da svako vrijeme nosi svoja obilježja – kako na društvenom, kulturnom ili ekonomskom, tako i na arhitektonskom planu. Stoga je žalosno primjetiti kako se mnogi noviji graditeljski pothvati, barem oni veći i ambiciozniji koji se u pravilu financiraju sredstvima svih građana odnosno iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, a često i iz državnog proračuna, nerijetko uklapaju u prilično neambicioznu, uniformnu pa čak i pomalo neuglednu oblikovnu priču. Malo koji objekt podignut posljednjih desetljeća na otoku Krku bi se mogao nazvati spomenikom današnjem vremenu i postavkama modernog oblikovanja prostora u kojem živimo.
Izuzeci u tome sasvim su sigurno dvije pažnje vrijedne zgrade izgrađene posljednjih godina u gradu Krku. Nakon niza arihitektonski ne pretjerano uspjelih projekata među kojima se neki čak ni u funkcionalnom smislu ne mogu pohvaliti posebnim kvalitetama – poput primjerice krčkog Doma zdravlja, u zadnjih je nekoliko godina svjetlo dana ugledalo nekoliko zanimljivijih projekata koji s punim pravom plijene pažnju domaće ali i strane javnosti, čak i arhitektonskim krugovima.

Dom zdravlja nefunkcionalan

Inače, dom zdravlja potpuno je nefunkcionalna zgrada čiju unutrašnjost ispunjavaju monumentalni hodnici, međukatni podesti i silna stepeništa kojima se teškom mukom kreću svi bolesni i teže pokretni korisnici usluga ondje smještenih ordinacija.
Da se novi objekti mogu izgraditi tako da svojim oblikovanjem već danas mogu početi pretendirati na naziv »spomenika moderne arhitekture« potvrdila je najprije zgrada krčke osnovne škole, kompleksa izuzetno sretno i spretno uklopljenog u staru gradsku jezgru. Djelo riječkog arhitekta Idisa Turata i njegovih suradnika iz arhitektonskog ureda »Randić-Turato« unatoč svom pomalo kontroverznom lociranju uz drevne gradske zidine niz sakralnih zdanja, postala je objektom kojeg mnogi žele vidjeti. Isto vrijedi i za drugi Turatov projekt, novi dječji vrtić smješten u do sad neizgrađenoj zoni 26, preko puta već spomenutog krčkog doma zdravlja. Iako u nekim elementima slični projekti, arhitekstonska rješenja tih dvaju objekata (čija je izgradnja zajedno stajala preko 50 milijuna kuna) u mnogim se elementima razlikuju. Ono što ih ponajprije spaja jest hrabar i beskompromisan pristup arhitektonskom oblikovanju koji moderno spaja sa tradicijskim. Svaki od spomenutih objekata, rekao nam je Idis Turato, svojevrsna je posveta Krku kakav smo naslijedili od nekih davnih arhitekata i urbanista. Unutrašnjost osnovne škole, zgrade u kojoj nema stepenica i unutar koje su sve visinske barijere svladane rampama svojevrsna je oda starogradsjkoj jezgri, krivudavoj mreži često strmih primorskih uličica i kala, naglašava Turato. Za razliku od škole, vrtićka zgrada oblikovna je reminiscencija oblikovanju starog središta grada, opasanog srednjevjekovnim kamenim bedemima.
Sam vrtić, naglasio je Idis Turato, arhitektonski je koncipiran kao rahla struktura omeđena gromačom – kamenim zidom koji asocira na lokalno graditeljsko naslijeđe. Zid visine 3 m prati konfiguraciju terena a prekinut je tek na mjestima ulaza u objekt. Mjestimično je perforiran omogućujući skladan vizualni kontakt s okolinom.

Ravni zeleni krovoi

Turato dodaje i kako su vrtićke jedinice unutar zida organizirane kao skup izdvojenih volumena međusobno razdvojenih zelenim površinama odnosno zatvorenim igralištima. Izmjenjivanjem zatvorenih volumena i otvorenih vrtova nastojali smo postići uravnotežen odnos i prožimanje vanjskog i unutarnjeg prostora u čemu smo, uvjeren sam, na koncu u potpunosti i uspjeli. Prateći strukturu terena koji je u blagom padu prema jugu, jedinice su postavljene na različitim visinama a visinske razlike unutar objekta svladane su hodnicima i rampama, slično kao što je učinjeno i u krčkoj školi. Krovne površine izvedene su kao ravni, zeleni krovovi koji nadvisuju okolni zid i krovove komunikacije. Glavni ulaz u objekt smješten je na istoku, s jednosmjerne ulice duž koje se nalazi i parkiralište s 15 parkirališnih mjesta za potrebe dječjeg vrtića i jaslica. Tu je moguć ulaz u prizemlje objekta, u hall koji ujedno služi i kao prostor za tjelesni i glazbeni odgoj, igre, priredbe i slično, zaključuje Turato uvjeren kako će njegov projekt najmlađim Krčanima pružiti mogućnost provođenja ugodnog, sigurnog i kvalitetnog boravka u toj predškolskoj ustanovi.
I vrtić i škola tako su već danas, obzirom na svoj neobičan i razgledanja vrijedan izgled i oblikovanje postali sve ono što brojni drugi objekti građeni posljednjih desetljeća ni izbliza nisu. Iako se mnogi pobornici »tradicionalne izgradnje« neće složiti s našom ocjenom, njihova je kvaliteta već to što se o njima priča i što pored njih nitko ne prođe a da ih ne primjeti a često i fotografira. U moru neprimjetnih ili po lošemu primjetnih zgrada, krčki vrtić i škola zasigurno su pravo i više no dobrodošlo osvježenje.

U DRUŠTVU NAJBOLJIH

Arhitektonski ured Randić-Turato iz Rijeke s osnovnom školom Fran Krsto Frankopan u Krku i arhitekt Nikola Bašić s projektom Morskih orgulja u Zadru prije dvije su godine ušli u godišnji presjek najbolje europske arhitektonske produkcije. Članovi ocjenjivačkog suda uglednih svjetskih arhitekata za Mies van der Rohe nagradu Europske Unije za suvremenu arhitekturu potvrdili su tako oblikovnu vrijednost krčke škole, zgrade koja se našla u najužem krugu najboljih arhitektonskih ostvarenja u Europi već u prvoj godini u kojoj je hrvatska arhitektura sudjelovala na toj prestižnoj svjetskoj ocjenjivačkoj akciji. Među priznanjima i nagradama koje je krčka škola osvojila valja istaknuti i godišnju nagradu »Vladimir Nazor« koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za iznimne dosege u arhitekturi i urbanizmu. Najboljim ostvarenjem u 2005. godini proglašena je upravo zgrada OŠ »Frana Krste Frankopana« u Krku.

BROJNE NAGRADE KAO I NASLOV NAJBOLJE HRVATSKE MARINE JOŠ JEDNOM SU POTVRDILE KVALITETU NAŠE NAJSTARIJE MARINE
Kvalitetan vez – najjači je adut Marine Punat
Mi ni u budućnosti nećemo postati zabavni, rekreacijski ili šoping centar, već ćemo punu pozornost i nadalje pridavati razvijanju visoke razine primarnih potreba nautičara – veza i servisa, rekao je Krešimir Žic

Piše Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List

http://www.imagesforme.com/upload/924f5d17.jpg

U Hrvatskoj se uistinu nikome neće biti lako istaknuti kvalitetom pružanja usluga nautičarima sve dok je u tom poslu Marina Punat – najstarije a očito još uvijek i najbolje domaće nautičarsko središte. Da je tome tako potvrđuju brojne nagrade kao i ovogodišnji naslov najbolje hrvatske marine koji je čelnicima te velike i stabilne otočne tvrtke uručen na nedavnoj završnoj svečanosti u povodu Dana hrvatskog turizma upriličenoj u Bolu na Braču. Marina Punat naslovom »naj marine« okitila se treći put u posljednje četiri godine a u istom razdoblju naslov joj je izmakao samo jednom, kad su se Puntari morali zadovoljiti tek drugim mjestom. U čemu je tajna kvalitete te dobrodržeće »stare dame« pokušali smo saznati u razgovoru s Krešimirom Žicom, čelnim čovjekom »Marina Punat Grupe«, poslovne grupacije koja zapošljava dvjestotinjak otočana. – Veliku ulogu u našem sad već poslovično dobrom prolasku u takvim ocjenjivačkim akcijama moramo zahvaliti uistinu dobro osmišljenim i posloženim kriterijima koji su provedbu takvih akcija po ocjeni mnogih učinili objektivnom. Rezultate korištenja egzaktnih mjerila po kojima se vrednuje kvaliteta nautičarskih središta potvrđuju i dojmovi samih korisnika ali i ljudi koji se ovim poslom bave diljem zemaljske kugle među kojima je velik broj onih koji znaju za Marinu Punat i ono što je ona danas. Naša nautičarska središta ne samo da su na razini svjetskih već u mnogim elementima spadamo u sam svjetski vrh. Koncepti i poslovne filozofije pojedinih marina u Hrvatskoj donekle se razlikuju. Fokus naših djelatnosti, naglašava Žic, oduvijek je bio kvalitetan vez i inzistiranje na jednako kvalitetnim servisnim uslugama. To su naši najjači aduti.

Siguran vez za 850 plovila

Neke su marine zasigurno više od nas učinile u razvoju ugostiteljske djelatnosti, zabave ili rekreacijskih sadržaja. Mi jednostavno ne idemo tim putem već poslovne planove temeljimo na stalnom unapređivanju bazičnih usluga kojima dodajemo i sve te popratne sadržaje, ali u mjeri u kojoj će oni zadovoljavati osnovne potrebe naših korisnika. Marina Punat ni u budućnosti neće postati zabavnim, rekreacijskim ili šoping centrom, već ćemo punu pozornost i nadalje pridavati razvijanju visoke razine primarnih potreba nautičara – veza i servisa, naglasio je Krešimir Žic.
Od svog osnutka 1964. godine, pa do današnjih dana, Marina Punat je dosegla neslućeni uzlet. Uz kontinuirana ulaganja (mahom iz vlastitih sredstava) Marina kvalitetom i širokom paletom usluga može udovoljiti potrebama i najzahtjevnijih nautičara. To je mjesto koje nudi siguran vez za 850 plovila u moru te dodatnih 450 jahti i brodica »usidrenih« na kopnu. »Suhe rive«, kompletan servis za plovila, 10-tonska dizalica, navozi od 50, 150, 450 i 600 tona, vozilo za kopneni transport brodova nosivosti 30 tona, 7-tonski hydrolift, travel lift od 100 tona, osamdesetak garaža i spremišta za opremu nautičara, zatvorena hala za lakiranje brodova, ovlašteni mehaničarski servisi za sve svjetski poznate tipove brodskih motora, radovi na oplati plovila visokog standarda (drva-plastika-metal) samo su dio aduta puntarskih nautičarskih znalaca čije su usluge postale sinonimom za dobru i kvalitetnu skrb o svim, pa i onim najvećim i najluksuznijim jahtama. U sklopu marine nalaze se i restorani, hotel, tenis i dječje igralište, buffet i pizzeria. Ovdje djeluje i desetak čarter-tvrtki ali i mnoga kooperantska društva koja se bave popravcima brodske elektronike, čišćenjem i pripremom plovila za plovidbu, pranjem rublja, izradom i popravkom jedara, cerada za plovila, tapetarskim i bravarskim radovima, taxi-uslugama i čime sve ne, naglašava Žic. Vrijedni djelatnici Marine Punat nedavno su opremili svoje rive novim elektro-ormarićima s prepaid-sustavom praćenja potrošnje. Cijelo područje marine dobro je pokriveno Wlan-om, u marinu je uklopljen i veći »internet-corner-business centar« a sve se takve usluge gostima pružaju bez naplate.

Zaštita ljudi i imovine

– Iznimnu pažnju obraćamo i zaštiti ljudi i imovine – naglašava Žic. –Opremljeni smo protupožarnim vozilom ali i plovilom, i to prvi u Hrvatskoj. Davno smo ugradili separatore za prihvat otpadnih, zauljenih voda s platoa marine i to uzduž cijele obale. Pralište za brodove opremljeno je pročišćivačem vode, a opasni otpad odlažemo u posebne kontejnere, sve u skladu sa svjetskim ekološkim standardima očuvanja i zaštite okoliša.
Zahvaljujući svemu tome –zaključuje direktor Marina Punat Grupe – puntarsko nautičarsko središte prvo je u Hrvatskoj steklo pravo nošenja Plave zastave. Već smo devet godina nositelji certifikata kvalitete prema normi ISO 9002:1994. U travnju 2009. Marina Punat uspješno je recertificirala sustav kvalitete po novoj normi, ISO 9001:2008. a u tijeku je postupak ishođenja novih, još strožih i zahtjevnijih certifikata po čemu prednjačimo ne samo na Jadranu, već i na Mediteranu. Stoga nas ne iznenađuju ni česte nagrade koje u akcijama HGK i HRT-a osvajamo, zaključio je Žic dodajući kako u prilog kvaliteti njihovih usluga najbolje govori činjenica da se na mjesto u Marini Punat mora čekati, odnosno da su vezovi na moru i mjesta na kopnu zauzeta te da se danas ondje nalazi gotovo 1300 plovila.

MLADI IMAJU PERSPEKTIVU

– Svakog objektivnog i pozitivno raspoloženog čovjeka veseli uspjeh koji se postiže u našem mjestu, posebice kada taj uspjeh predstavlja uspjeh svih nas. Stoga želim izraziti veselje za uspjeh koji iz godine u godinu postiže Marina Punat – naglasio je Mladen Juranić, načelnik Općine Punat ne propustivši vodstvu i svim djelatnicima tog važnog gospodarskog subjekta čestitati na svim dosad postignutim rezultatima, a posebno na dosljednosti ne samo očuvanja, već i povećanja broja radnih mjesta zbog čega – naglašava – mladost Punta u toj tvrtki uvijek ima perspektivu.

U DUBAJU ZNAJU SVE O NAMA

– U Marini Punat nismo osjetili recesiju iako je tijekom godine bilo kolebanja u tranzitnom prometu i u dijelu naših popratnih aktivnosti– naglašava Žic. –Globalni karakter našeg rada ogleda se u tome da su svi u ovoj branši upoznati s tim tko smo, što smo i što nudimo. Nedavno sam razgovarajući s direktoriom marine u Dubaiju shvatio kako čovjek do u detalja zna sve o nama, našoj lokaciji i uslugama koje nudimo, jednako kao što i mi, želimo li ostati u svjetskom vrhu, moramo znati sve o našim konkurentima, gdje god se oni nalazili. Bez obzira na hrvatsku boljku doživljavanja vlastite ponude znatno lošijom no što ona objektivno jest, mislim da se najveći broj domaćih nautičarskih središta nema čega sramiti i da smo jako konkurentni, ne samo na Mediteranu, već i u znatno širim okvirima.

ZAVRŠETKOM SEZONE NASTAVLJA SE S KOMUNALNIM RADOVIMA NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
Obnovljenim prometnicama u poboljšanje turizma
Uređuje se dionica između Karinova i odvojka za Rovu

Piše Nedeljko GRŽETIĆ, Novi List

http://www.imagesforme.com/upload/57318f9e.jpg

Završetkom turističke sezone nastavlja se s radovima na komunalnom opremanju naselja na području Općine Malinska-Dubašnica. Iako su ove godine smanjene tzv. državne potpore, općinski proračun od 35 milijuna kuna ostao je nepromijenjen i to zahvaljujući prvenstveno komunalnim i poreznim prihodima, koji su veći od planiranih. Jasno da takav proračun omogućuje i ulaganja u komunalnu infrastrukturu, pa se ovih dana uređuje dionica županijske ceste između Karinova i odvojka za Rovu.
Prije uređenja kolnika obavlja se rekonstrukcija cjevovoda odnosno zamjena postojećeg cjevovoda s većim profilom cijevi, a dodatno se na tom dijelu polažu i cijevi za tzv. visoku zonu. Polaganjem telekomunikacijskih kablova i elektroinstalacije, steći će se uvjeti i za uređenje samog kolnika i nogostupa opremljenog javnom rasvjetom i ogradnim zidom. Ovim radovima na dionici od Karinova do Rove prethodilo je i predsezonsko uređenje prometnice od Milčetića do Karnova, kao i od Rove do Vantačića, gdje se također ugrađivala kompletna infrastruktura.
– U konačnici će za dio županijske ceste od Milčetića do Vantačića, u dužini od 1,5 kilometara, Općina Malinska-Dubašnica izdvojiti oko 2 milijuna kuna, istaknuo je općinski načelnik Anton Spicijarić, dodajući kako je osim za infrastrukturne zahvate na trasi prometnice, dio tih sredstava utrošen i na otkup zemljišta potrebnog za proširenje, dok se troškovi asfaltiranja i pripremnih radova na kolniku financiraju sredstvima Županijske uprave za ceste. Razvoj ove općine izravno je vezan za turizam, pa se ulaganjem u prometnu infrastrukturu i povećanjem propusne moći županijskih i lokalnih cesta, uvelike pridonosi i poboljšanju ukupnog turističkog proizvoda. U tijeku je i izgradnja kanalizacije i sustava odvodnje oborinskih voda u Ulici Joakima Tončića, Peterlini, Pavus i Poljina te u dijelu Ulice Branka Fučića (od Mužini do Ulice Nikole Tesle). Sredstvima općine i TKD Ponikve, u iznosu od milijun i dvjesto tisuća kuna, rekonstruirat će se magistralni cjevovod koji spaja vodospreme Haludovo i Bogovići. Nakon postavljanja novih cijevi transportnog voda, koje prolaze trasom malinskarske obilaznice, ista će se asfaltirati u dužini od 400 metara, a na njenom kraju, u smjeru naselja Sveti Vid, ove će se zime graditi kružni tok s cestovnim priključcima za ulaz u Malinsku, Sv. Vid i novoizgrađenu obilaznicu tog naselja.
Načelnik Spicijarić kaže kako je u pripremi preprojektiranje tog kružnog toka, kojim će se racionalizirati troškovi izgradnje, prvenstveno zbog imovinskopravnih odnosa, a radovi bi trebali biti dovršeni do Uskrsa iduće godine, čime bi se stekli uvijeti za dobivanje službene uporabne dozvole kompletne obilaznice naselja Sv. Vid.

NOSITELJI IZVRŠNE VLASTI GRADA KRKA OZBILJNO SU PRIONULI POBOLJŠANJU RADA GRADSKE UPRAVE
Maloj i velikoj vijećnici nov izgled
Za obnovu Male vijećnice izrađen je idejni projekt, a za uređenje predvidjelo se oko pola milijuna kuna

Piše Mladen TRINAJSTIĆ, Novi List

http://www.imagesforme.com/upload/1ad317c2.jpg
Budući izgled Male vijećnice

Nositelji izvršne vlasti Grada Krka ozbiljno su prionuli radovima na unaprjeđenju rada gradske uprave. Mjere koje provodimo na tom planu, naglasio je Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Grada Krka, ogledaju se u nizu konkretnih aktivnosti i projekata koji će u skorijem vremenu postati opipljivim i vidljivim svim građanima. Dogradonačelnik je takvim projektom okarakterizirao već započele aktivnosti sveobuhvatne obnove prizemlja sjedišta krčke gradske uprave.
– Ondje su smještene Velika i Mala gradska vijećnica, prostorije kojima se u Gradu služimo u različitim prigodama ali i koje stoje na raspolaganju svim Krčanima, posebice raznim kulturnim i udrugama civilnog društva te za održavanje svokojakih društvenih, političkih i kulturnih manifestacija. U pogledu uređenja interijera obje vijećnice odavna su »istrošene« i zastarjele, a dobrim dijelom i nefunkcionalne, naglašava Miler dodajući kako je temeljita obnova i preuređenje tih prostora jedan od prioritetnih tekućih zadataka ljudi u Gradu.
Odlučili smo najprije krenuti u obnovu Male vijećnice ali i sanitarija, također smještenih u prizemlju. Izrađen je idejni projekt njenog preuređenja koji će uz ostalo vijećnici donijeti i mnoštvo tehničkih novina vezanih uz ugradnju informatičko-komunikacijske infrastrukture ali i uklapanju novih vizualnih detalja unutar samog interijera. Matičari se tim prostorom služe i za organizaciju vjenčanja pa ćemo prilikom uređenja prostora koji će ipak najčešće služiti održavanju sjednica Gradskog vijeća i drugih skupova do 25 sudionika morati voditi računa i o tom pitanju. Za uređenje Male vijećnice predvidjeli smo sredstva od oko pola milijuna kuna, a sama obnova trebala bi krenuti već početkom iduće godine. Miler dodaje i kako će značajne promjene doživjeti i Velika vijećnica. Velika će vijećnica doživjeti promjenu orjentacije interijera pa će planiranih 112 sjedalica položenih na amfiteatarski, ukošeni parter nakon dovršetka radova gledati prema zapadu. Ta će prostorija, kad dođe na red, moći poslužiti ne samo za masovnije skupove građana već i za kazališne predstave i filmske projekcije, zaključio je Miler.

UVOĐENJE SUSTAVA KVALITETE

–Važan element u nastojanju unaprjeđenja rada cjelokupne gradske uprave bit će i uvođenje sustava upravljanja kvalitetom usluga po normi ISO 9001. Ovih dana činimo prve korake na pripremi uvođenja sustava koji do konca našeg mandata mora početi davati prve konkretnije učinke. Uvođenje ISO sustava u kojem nam pomažu konzultanti razradit će organizaciju, procese, ovlasti ali i sustav odgovornosti za kvalitetno i pravodobno obavljanje poslova svih naših službi i službenika. Korisnicima naših usluga omogućit će bolju, bržu i učinkovitiju komunikaciju s upravom koja, na koncu, zbog njih i postoji – rekao je Miler.

KVALITETNO UREĐENJE MREŽE ŽUPANIJSKIH PROMETNICA NA PODRUČJU OPĆINE
Između Solina i Klimna »uglancana« prometnica
Ukupna vrijednost radova iznosit će 2,4 milijuna kuna, a iz općinskog proračuna izdvojila bi se trećina iznosa

http://www.imagesforme.com/upload/05d4d8a6.jpg
Radovi na proširenju prometnice u Solinama

Dobra suradnja Općine Dobrinj i Županijske uprave za ceste (ŽUC) započeta je još 2004.godine, kaže dobrinjski načelnik Neven Komadina, dodajući kako je rezultat te suradnje vidljiv kroz kvalitetno uređenje mreže županijskih prometnica na području Općine Dobrinj. Tijekom ove godine obavljeni su radovi na sanaciji kritičnih zavoja, kao i na postavljanju mikroasfalta u naselju Kras, za što je iz općinskog proračuna izdvojeno 400 tisuća kuna, dok je ŽUC participirao s iznosom od 200 tisuća kuna. U tijeku su radovi na uređenju prometnice između Solina i Klimna, koja je naročito frekventna u ljetnim mjesecima, kad se tim uskim kolnikom, osim vozila, kreću i brojni turisti, koristeći prometnicu kao pješački koridor. U pregovorima sa ŽUC-om još se razmišlja o dvjema izvedbenim varijantama rekonstrukcije. Po jeftinijoj verziji odradilo bi se proširenje dvaju zavoja na ulazu u naselje Klimno, izradio bi se nogostup u naselju Soline, te u cjelosti asfaltiralo prometnicu između spomenutih naselja. Druga, proračunski teža verzija rekonstrukcije ove, 1.4 kilometra duge prometnice, predviđa usklađivanje nivelete s pravilima struke, djelomično proširenje kolnika i izvršenje pripremnih radova za izgradnju nogostupa u cijeloj dužini prometnice Soline – Klimno.
– Ukoliko ŽUC prihvati drugu varijantu radovi bi se izveli dijelom u ovoj, a dijelom u idućoj godini, kaže načelnik Neven Komadina, naglašavajući kako bi u tom slučaju ukupna vrijednost radova iznosila 2,4 milijuna kuna, a iz općinskog proračuna izdvojila bi se trećina navedenog iznosa. Bez obzira na obim dogovorenih zahvata, svi bi radovi trebali biti dovršeni do početka iduće turističke sezone. Navodeći planove vezane za uređenje prometne infrastrukture na području Općine Dobrinj, Komadina ističe kako se u dogledno vrijeme namjerava rekonstruirati i županijska prometnica između Melina i Čižića, kao i prometnica kroz naselje Gostinjac. Prema Čižićima će se krenuti najvjerojatnije 2011.godine, kaže Komadina, dodajući kako će se prometnica u Gostinjcu rekonstruirati tek nakon polaganja cjevovoda kroz to naselje. Zbog sigurnosti prometa redovno će se kritične djelove prometnica tretirati slojem mikroasfalta, čime se umanjuje mogućnost proklizavanja vozila, a zbog sigurnosnog aspekta Općina Dobrinj, u suradnji s omišaljskom Općinom, inicirati će i izgradnju dodatnog traka na dijelu skretanja s Državne ceste 102 prema nerazvrstanoj cesti u smjeru Čižića, zaključio je dobrinjski načelnik Neven Komadina.

(Novi List)

Plodine i DM dolaze na Lošinj, a konkurencija ruši cijene

MALI LOŠINJ – U sklopu poslovno-garažnog kompleksa na predjelu Bočac, svoje trgovine imat će Plodine i DM, najavio je gradonačelnik Gari Cappelli. Dolazak ova dva poznata trgovačka lanca uvelike će obradovati stanovnike cresko-lošinjskog otočja jer je poznato da je život na otoku skuplji nego na kopnu, a dolazak konkurencije u pravilu se odrazi na cijene, odnosno njihovo smanjenje.
Inače, izgradnja poslovno-garažnog kompleksa na Bočacu je počela u ožujku ove godine, kada je dovršetak bio najavljen za lipnju. Kako tada radovi nisu bili ni približno gotovi bilo je rečeno da će se završiti početkom studenog. Međutim, u listopadu je direktor tvrtke »Navam« Arsen Mujagić objasnio da je do promjene dinamike došlo zbog nekoliko nepredviđenih okolnosti. Najavio je da će dio kompleksa biti gotov do kraja godine, a dio do početka sezone, kada bi s radom trebali početi i novi trgovački lanci, Plodine i DM.
Podsjetimo, poslovno-graženi kompleks i igralište na 2.300 metara četvornih i tri etaže uključuju izgradnju 220 garažnih mjesta na prvoj etaži, na drugoj će biti poslovni prostori, a na posljednjoj polivalentno igralište i ugostiteljski objekt. Projekt, čija je vrijednost oko tri milijuna eura, zajednički realiziraju Navam i Grad Mali Lošinj. Grad je uložio svoju nekretninu, temeljem čega će u budućoj građevini ostvariti pravo na višenamjenski sportski teren, a preko svoje tvrtke Lošinj parking, upravljat će sa 150 garažnih mjesta. Investitor, tvrtka Navam, ostvaruje pravo na sedamdeset garažnih mjesta te poslovne prostore na oko 2.300 četvornih metara.

I. C. M.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285E2863285928592863285A28582858286128632897289C289728632863285C285D2861285C2860285D28632863286328592863U

MUL U KLIMNU VEĆ GODINAMA VAPI ZA PRODUBLJIVANJEM I UREĐENJEM

Radovi na privezištu startaju u siječnju

Naneseni mulj stvara probleme prilikom uplovljavanja i isplovljavanja, a za oseke more zna biti duboko samo 10-ak cm

http://img69.imageshack.us/img69/1230/459716.jpg (http://img69.imageshack.us/i/459716.jpg/)

KLIMNO – Privezište brodica u Klimnu već godinama vapi za produbljivanjem i uređenjem, no osim rekonstrukcije obale, na tom se dijelu nisu izvodili nikakvi drugi zahvati. Naneseni mulj stvara probleme prilikom uplovljavanja i isplovljavanja, a dubina mora za oseke zna biti samo desetak centimetara. Kako navodi Dijana Mihaljević, ravnateljica Lučke uprave Krk, obalnim dijelom vezova upravlja Lučka uprava, dok sredinom sidrišta, kao ugovorni partner, upravlja općinsko TD Komun. Općinski načelnik Neven Komadina kaže kako su čelni ljudi Općine već godinama svjesni problema vezanih za privezište u Klimnu te kako se svake godine u proračunu Općine osigura 200 tisuća kuna za uređenje sidrišta, no Lučka uprava nikako da prihvati sufinanciranje tog projekta, iako dosad nisu ništa uložili na području Općine Dobrinj.
Ravnateljica Mihaljević nedavno je najavila pokretanje projekta produbljivanja tog privezišta, a bi radovi trebali početi u siječnju 2010. godine. – Uz općinskih 200 tisuća kuna i mi ćemo participirati s tolikim iznosom, istaknula je Mihaljević, dodajući kako »Rijeka projekt« već izrađuje potrebni elaborat. Ona dalje navodi kako je malo osposobljenih izvođača za te radove, jer osim klasične građevinske mehanizacije mora se koristiti i splav-maona, a velik problem predstavlja i odvoz mulja, obzirom da se takav zasoljeni materijal ne može odlagati na kopnu, već će se najvjerojatnije transportirati van uvale Soline. Mihaljević kaže kako će obim poslova ovisiti o dogovorenoj cijeni radova, a u ovoj fazi neće se postavljati ni tzv. kolpa morta. Krajem listopada investiciju je trebalo potvrditi Upravno vijeće Lučke uprave, no dosad se to tijelo nije sastalo, pa obzirom da izvođenju radova prethodi i raspisivanje javnog natječaja, pitanje je koliko će najavljeni projekt biti moguće realizirati u siječnju iduće godine, kao što je najavljeno. I u Mjesnom odboru Klimno često raspravljaju o problematici privezišta, a ovih su dana, u sklopu planova za 2010. godinu, Općini dostavili svojevrsnu požurnicu, u svrhu što hitnijeg očitovanja vezanih za uređenje privezišta. Kako kaže Miljenko Fanuko, predsjednik MO Klimno, osim produbljivanja, trebalo bi postaviti i pontone, te kompletno upravljanje prepustiti TD Komun, čime bi se mogao popraviti i općinski proračun.

Bogaćenje na vezovima

Na kraju bi se valjalo upitati zašto se vezovi naplaćuju samo u privezištu Klimno, te dijelom u Šilu, dok se u Čižićima i Solinama vezuju deseci čamaca i brodova bez ikakvog nadzora i naplate. Uz takvo curenje novca, poznati su i dugogodišnji slučajevi svojevrsnog privatnog biznisa, pri čemu se naplata pojedinih vezova slijeva u džepove snalažljivih pojedinaca.


Nedeljko GRŽETI

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285928592863285A28582858286128632897289C289728632863285C285D2861285F2859285E28632863286328592863C

Kreću prve izmjene Prostornog i Urbanističkog plana Grada Cresa

CRES – Grad Cres kreće s prvim izmjenama i dopunama Prostornog i Urbanističkog plana Grada Cresa, a jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća formiran je i novi gradski Odbor za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u koji su imenovani Marčelo Damijanjević (predsjednik) te članovi Dubravka Fak, Vuk Zidanšek, Željko Mokorić, Jadranko Bjelkanović, Anton Damijanjević, Oliver Filipas, Mirko Parat, Rudolf Rozner. U izmjene, koje bi trebale biti tekstualne, ali ne i grafičke, ide se zbog usklađenja sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, ali s ciljem da se pojednostavi primjena planova, jer su uočena određena planska ograničenja. Gradonačelnik Kristijan Jurjako naglašava kako se u izmjene ide po preporuci gospodarstva, a njima će se omogućiti brža realizacija gospodarskih projekata.

I. C. M, Novi List

Prije svega, isprika, sto nisam bas najaktivniji, al vas redovno citam. Inace zivim u Ri ali sam iz Cresa, pa evo jedan najnoviji update s mog otoka.

Poznata hrvatska skijaška obitelj ulaže u stanogradnju u Cresu
Fleissovi grade stambeni kompleks »Creski vrtovi«
Vrijednost investicije je dva milijuna eura, a kompleks bi trebao biti dovršen u ljeto 2010. godine

CRES – »Creski vrtovi« naziv je stambenog projekta, na predjelu Grabar-Brajdi u Cresu, investitor kojeg je tvrtka CresRea d.o.o., naše poznate skijaške obitelji Fleiss. Radi se o zanimljivom stambenom kompleksu kojeg čine dva dvojna i jedan samostalni objekt, sa dvanaest stanova koji će se prostirati na 1.760 metara četvornih kroz prizemlje, prvi kat i potkrovlje. Vrijednost investicije je dva milijuna eura, a kompleks bi trebao biti dovršen u ljeto 2010. godine. Reno Fleiss, kaže da je ovaj stambeni kompleks tek dio poslovnog projekta kojeg planiraju razvijati na otoku. Naime, obitelj Fleiss već 28 godina tijekom ljeta boravi u Cresu gdje imaju vikendicu i poznati su zaljubljenici ovog otoka, a dugoročni je plan da im Cres bude stalna adresa boravka. Posljednjih osam godina tijekom sezone obitelj Fleiss vodi nekoliko djelatnosti u turizmu, među kojima rent a car, trgovinu u sklopu ACI Marine, a u Kampu Kovačine, Sebastijan Fleiss, pionir hrvatskog snowboarda, organizira izlete kanuima, pješačke ture i druge vidove turističke ponude s okusom avanture.

Reno Fleiss ističe kako je Cres idealno mjesto za turizam kakav se ne može doživjeti niti na jednom drugom jadranskom otoku, a osim jedinstvene biološke raznolikosti, ima mnoge druge komparativne prednosti, među kojima je njegova blizina zapadnoj Europi, te navodi kako se tvrtka CresRea u svojoj poslovnoj strategiji okrenula afirmaciji upravo tih otočnih specifičnosti te žele pridonijeti njihovoj valorizaciji. U tom cilju uspostavili su suradnju s agencijom iz Velike Britanije koja je na Cresu snimala materijal za promotivni film o otoku. Web stranica gdje je prezentiran stambeni kompleks »Creski vrtovi«, www.apartmani-cres-croatia.com (http://www.apartmani-cres-croatia.com/hr/index.html), donosi i podatke o otoku, i to upravo one koji predstavljaju njegova prirodna bogatstva.

http://i45.************/16i1op.jpg

http://i50.************/28c3k03.jpg

http://i49.************/2q0nebm.jpg

http://i48.************/2i1ggeo.jpg

http://i45.************/2q9m1ko.jpg

Miniranje terena kod Gornje Supetarske Drage izazvalo veliki odron

Minirano brdo zatrpalo cestu i izoliralo Lopar

Događaj je vjerojatno posljedica miniranja na posebno osjetljivom dijelu, pri čemu se oko 2 tisuće kubika kamenja i zemlje obrušilo na trup ceste

http://img412.imageshack.us/img412/8750/cc3f529c315c470c9c08cea.jpg (http://img412.imageshack.us/i/cc3f529c315c470c9c08cea.jpg/)

RAB – Lopar je od jučer prometno odsječen, jer je promet prema Rabu prekinut oko 14 sati, kada je uslijed miniranja terena radi rekonstrukcije i širenja državne ceste D-105, došlo do velikog odrona koji je zatrpao i urušio dio ceste. Sve se dogodilo u blizini zadnjih kuća u Gornjoj Supetarskoj Dragi tijekom redovitog miniranja, koje radnici građevinske tvrtke »Mikić« izvode u okviru rekonstrukcije i proširenja ceste. Prema riječima mještana koje smo zatekli, ali i gradonačelnika Raba Zdenka Antešića koji je obišao mjesto odrona, za normalizaciju prometa trebat će dva do tri dana, dok radnici koje smo zatekli na rasčišćavanju ceste tvrde da bi do danas ujutro trebalo sve biti očišćeno. Gradonačelnik Antešić rekao je kako je na temelju onoga što je vidio i doznao na mjestu događaja, zaključio da je cijeli događaj posljedica miniranja na posebno osjetljivom dijelu.

– Sreća u nesreći je da nema većih posljedica i šteta na objektima, koji se nalaze u blizini. Budući da je urušen i dio ceste, šteta je u tom smislu velika, a na temelju uvida u situaciju mogu reći samo da je moglo doći i do veće katastrofe, rekao je gradonačelnik Zdenko Antešić. Načelnik Općine Lopar Alen Andreškić rekao je kako je do odronjavanja brda došlo prilikom miniranja iskopa s gornje strane ceste, koja se strmo spušta prema moru.

– Veća količina iskopa se odronila na cestu, odnosno prekrila trup ceste. Ja procjenjujem da se radi o količini od oko 2 tisuće kubika materijala, kamenja i zemlje koji su završili na trupu ceste. Nadamo se da će radnici »Mikića« do jutra uspjeti uspostaviti promet prema Rabu i obrnuto. Za stotinjak ljudi i školske djece koji moraju svakodnevno odlaziti na posao i u školu, organizirali smo prijevoz do noćnih sati, i nastavak ujutro, a za školsku djecu organizirana je pratnja učitelja i profesora za dio puta koji moraju prijeći pješice, rekao je Andreškić, i dodao kako je dobio i jednu dojavu o šteti nastaloj na jednom od objekata najbližih mjestu miniranja, koji čini se, ipak nije stambeni.

Jedan od onih koji su se zatekli među prvima na mjestu događaja su loparski liječnik dr. Branko Koprić i njegova supruga Brigita, koji su čekali u automobilu da završi miniranje kako bi mogli nastaviti cestom do Lopara. »Nakon što je završeno miniranje, radnik nas je došao obavijestiti da ne možemo automobilom, nego pješke dalje, zbog odrona, kaže dr. Koprić, inače vijećnik u loparskom Općinskom vijeću. Kada smo krenuli pješice da zaobiđemo urušeni dio, imali smo što i vidjeti, strašan prizor – veliki dio brda jednostavno se srušio na cestu i ispod nje prema moru, rekao nam je dr. Koprić, zabrinut kako za normalizaciju prometa prema Rabu, tako i za nastavak rekonstrukcije.

Romana JURIĆ

Posljedica konstantne preopterećenosti ceste

Predsjednik MO Gornja Supetarska Draga Mirko Kurelić kaže kako mještane nije iznenadio ovaj događaj: – Mi mještani znamo da je riječ o vrlo klizavom terenu. Ovo što se dogodilo samo je posljedica konstantne preopterećenosti ceste, koja, sada se dokazalo, nije mogla više izdržati ovakav promet. I bez miniranja, ona je bila u teškom stanju, zbog značajnog porasta prometa, naročito teških kamiona, rekao je Kurelić, koji se zajedno s ostalim mještanima oštro usprotivio proširenju ceste kroz mjesto, upravo zbog opasnosti od širenja.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/minirano-brdo-zatrpalo-cestu-i-i.aspx

Ivane stavi i Pag pod kvarnerske otoke

:cheers:

ne mogu ja to staviti ;)

a i da mogu, sta nije to malo nelogicno... mozda samo sjeverni pag... jer gotovo cijeli otok gravitira zadru i bilo bi logicnije da oni prate radove na pagu?

Ti si stavio ovu dretvu,štaa je ne možeš preimenovati :dunno:

Pag je na Kvarneru,nema veze što je južni dio blizu Zadra,onda je i Lošinj bliži njima.Prije su na Pagu imali riječke tablice...
Uostalom to je kvarnerski otok ^^:cheers:

meni je svejedno.... stavio sam ova 4 jer spadaju pod pgz... pag je samo onim vrhom u lickoj, pa ne znam kud s njim...

ne mogu ja preimenovati dretvu... samo mod moze... tako, da pa, posaji OC-u poruku da promjeni to...

Ma baš hoću :lol:
Nego sam mislio da onaj tko otvori dretvu može je i editirati,mislim na naslov :cheers:

gorg, sta si ti nekako povezan sa Pagom ili zelis da se preimenuje reda radi? Baš sam se ponadao da ću vidjeti nekog Pažana na forumu:cheers:

A sta se tiče gravitiranja, oni mentalitetom gravitiraju i južnije od Zadra XD Ali slažem se da spada pod Kvarner...

Ma nisam nikako samo zemljopisno je Pag na Kvarneru,barem sam ja tako učio u školi,ili nisam :lol:


http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Kvarnerski_otoci

a jbg-a. Nadam se da ce OC staviti uskoro i pag u naslov da mi ne uleti ban jer sam stavio slike pod krivu dretvu, a imam ih gomilu:cheers:

Pag je Lički otok. :lol: :cheers: Ne damo ga nikome. :banana: :lol:

Inače ozbiljno, trebalo bi pogledati sjeverni dio Paga, dakle od Novalje gore i južni. Nebo i zemlja, oni od tog Zadra i nemaju prevelike koristi. Dok LSŽ itekako ulaže gore, naravno, Novalja to i zaslužuje, pa i više. :)

Vjerujem da ste čuli da je u toku izgradnja Doma zdravlja u Novalji, cirka 12 milijuna kuna.

Također se guraju radovi na trajektnom pristaništu Stinica za Rab teškom 50 miljuna koje bi navodno trebalo biti gotovo do iduće sezone. Jablanc jednostavno nema uvjete za povećanje prometa.

:cheers:

Pag je Lički otok. :lol: :cheers: Ne damo ga nikome. :banana: :lol:

Inače ozbiljno, trebalo bi pogledati sjeverni dio Paga, dakle od Novalje gore i južni. Nebo i zemlja, oni od tog Zadra i nemaju prevelike koristi. Dok LSŽ itekako ulaže gore, naravno, Novalja to i zaslužuje, pa i više. :)

Vjerujem da ste čuli da je u toku izgradnja Doma zdravlja u Novalji, cirka 12 milijuna kuna.

Također se guraju radovi na trajektnom pristaništu Stinica za Rab teškom 50 miljuna koje bi navodno trebalo biti gotovo do iduće sezone. Jablanc jednostavno nema uvjete za povećanje prometa.

:cheers:

ma ne samo da nemaju koristi, nego nemaju ni pretjerane želje za boljitkom. Svi bi tamo da Pag ostane u 1900. godini i da se ništa ne gradi ni ne mijenja. Novalja je druga priča, onaj Dabo mi je užasno mutan tip, ali da radi za grad, radi. Novalja kao grad bi trebala dobiti zasebnu dretvu jer koliko vidim svake godine, uzasno brzo raste i puno toga se gradi.

ja isto imam osjecaj da je sjever i jug otoka ono nebo-zemlja...

vidim, dosta se toga dogadja oko novalje i stvarno bi bilo ok da se to poprati na forumu... samo moramo usaglasiti kamo pripada :D

Nije uopće bitno gdje tko spada u koju županiju,ali je Pag zemljopisno kvarnerski otok :)

ja isto imam osjecaj da je sjever i jug otoka ono nebo-zemlja...

vidim, dosta se toga dogadja oko novalje i stvarno bi bilo ok da se to poprati na forumu... samo moramo usaglasiti kamo pripada :D

Kad se ljudi protive izgradnji marine koja bi gradu donijela hrpu para ljeti, onda je otprilike jasno o kakvim ljudima je riječ. Ja svake godine muku mučim sa vezovima dolje i tankanjem benze a Pažani se protive svemu što bi TREBALO izgraditi tamo da bi bio turističko mjesto. Srušili su most u gradu da naprave novi koji će biti napravljen kao prvi most, to je jedino što se dolje gradi, i čak i tome se ljudi protive(uključujući i mene ali iz drugih razloga).:bash:

Novalja je druga priča- svake godine nikne bar 20 vikendica i apartmana, održi se neki veliki događaj ili dobiju nešto novo u ponudi. Mislim da na Pagu samo Novaljci znaju posao ostatak otoka je nevjerojatno zaštopan po pitanju logike u razvitku

Kad se ljudi protive izgradnji marine koja bi gradu donijela hrpu para ljeti, onda je otprilike jasno o kakvim ljudima je riječ. Ja svake godine muku mučim sa vezovima dolje i tankanjem benze a Pažani se protive svemu što bi TREBALO izgraditi tamo da bi bio turističko mjesto. Srušili su most u gradu da naprave novi koji će biti napravljen kao prvi most, to je jedino što se dolje gradi, i čak i tome se ljudi protive(uključujući i mene ali iz drugih razloga).:bash:

Novalja je druga priča- svake godine nikne bar 20 vikendica i apartmana, održi se neki veliki događaj ili dobiju nešto novo u ponudi. Mislim da na Pagu samo Novaljci znaju posao ostatak otoka je nevjerojatno zaštopan po pitanju logike u razvitku

^^mislim da je novalja imala srece sto je upala u kos sa likom... drzava dosta novca ulaze u liku (licko-senjsku zupaniju) zbog toga sto je nerazvijenija od ostatka hrvatske... tu je i novalja dobro prosle jer to je po meni jedino kvalitetno mjestu u zupaniji za zaradu od turizma (osim plitvica koje su prica za sebe)... uglavnom, bas na primjeru novalje i ostatke paga se vidi razlika...

JUČER I FORMALNO OTVORENI VEĆ ZAHUKTALI RADOVI NA DOMU ZDRAVLJA U NOVALJI
Darko Milinović u temelje položio – temeljni kamen
Zašto su sami temelji izgrađeni prije postavljanja onog najznačajnijeg »kamena«, nije jasno, no sigurno je da je Dom zdravlja započet i da će se izgraditi

http://www.imagesforme.com/upload/daa5549e.jpg
Ministar Milinović polaže temeljni kamen u već izgrađene temelje budućeg Doma zdravlja

NOVALJA – Na gradilištu zgrade Doma zdravlja u Novalji održana je svečanost u povodu otvorenja radova, a temeljni kamen postavili su zajednički ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović, župan ličko-senjski Milan Jurković, gradonačelnik Novalje Ivan Dabo te ravnatelj novaljskog Doma zdravlja Hrvoje Tičić. Iako su radovi na novoj zgradi započeli još prije dvadesetak dana, svečano otvorenje radova i polaganje temeljnog kamenaodržano je tek sada. Koji je razlog tome što su sami temelji izgrađeni prije postavljanja onog najznačajnijeg – temeljnog kamena, nije posve jasno, no ono što je sigurno, Dom zdravlja je započet i on će se izgraditi. Rezultat je to nastojanja koja traju već desetak godina, kazao je gradonačelnik Ivan Dabo, a do sada su poduzeti mnogi napori kako bi se to i ostvarilo.
Ministar Milinović svoje je obraćanje započeo riječima koje je, kako sam kaže, tog istog dana rekao u Senju i u Vrhovinama, a sada i u Novalji: »Nulti stupanj tolerancije prema korupciji u Republici Hrvatskoj. To je opredjeljenje ove Vlade. Mi ovdje možemo
svjedočiti kako Vlada i resorno ministarstvo paze na trošenje proračunskih sredstava – kada smo išli u planiranje izgradnje ovog doma zdravlja, prva je projekcija bila oko 20-ak milijuna kuna. Zatim smo išli u preprojekciju, na petnaestak milijuna kuna, a onda, jednim transparentnim natječajem na kojega se javilo 20-ak izvođača, došli smo na 11 i pol milijuna kuna«, kazao je Milinović, naglasivši kako Vlada RH, ne samo sada u vrijeme krize, već uvijek, pazi na potrošnju svake kune, pa i svake lipe. »Da u resoru Ministarstva zdravstva nismo krenuli u reformu, danas ne bi govorili o ulaganjima, već o kašnjenju plaća. Danas je ovdje kao poruka vrh zdravstvenog sustava RH – ja kao ministar, državni tajnik Dražen Jurković te ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep, što na neki način garantira da projekti u Gradu Novalji neće zaostajati za ostalim područjima RH, ali se neće ni favorizirati«, poručio je Milinović.
Podsjetimo, u ovom projektu vrijednom 11 i pol milijuna kuna zajednički sudjeluju Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Novalja i Ličko-senjska županija. Završetak radova trebao bi biti 20. lipnja, no samo otvorenje optimistično se planira i tjedan dana ranije odnosno u povodu Dana Grada Novalje.

Veliki doprinos Grada Novalje

– Donirali smo zemljište od oko 4.000 četvornih metara, isfinancirali izradu projektne dokumentacije vrijedne oko milijun kuna, oslobodili Dom zdravlja komunalnih doprinosa, a prije negoli je ušao u sustav HZZO-a, sufinancirali smo njegov rad s oko milijun kuna – istaknuo je gradonačelnik Dabo.


Gorana BADURINA, Novi List

^^po ovim brojkama sto dabo iznosi vidi se da se novalja doeta potrudila oko ovog projekta :cheers:

^^mislim da je novalja imala srece sto je upala u kos sa likom... drzava dosta novca ulaze u liku (licko-senjsku zupaniju) zbog toga sto je nerazvijenija od ostatka hrvatske... tu je i novalja dobro prosle jer to je po meni jedino kvalitetno mjestu u zupaniji za zaradu od turizma (osim plitvica koje su prica za sebe)... uglavnom, bas na primjeru novalje i ostatke paga se vidi razlika...

E sad, reći da se ribolovni turizam na Gacki ne može iskoristit, da se Velebit ne može iskoristiti i masa ostalih stvari... Hm? Ostat ću na ovome jer izlazimo izvan topica.

ime dretve promjenjeno :) :okay:

ime dretve promjenjeno :) :okay:

To care ^^^^:cheers:

:cheers::banana: Živio OC i novo ime dretve :cheers1:

E sad, reći da se ribolovni turizam na Gacki ne može iskoristit, da se Velebit ne može iskoristiti i masa ostalih stvari... Hm? Ostat ću na ovome jer izlazimo izvan topica.

moze, naravno... ali u usporedbi s plitvicama se vjerojatno nista u hr ne moze mjeriti... a novalja je prerasla u party destinaciju di takodjer dolazi jako puno ljudi...

ime dretve promjenjeno :) :okay:

thanks :cheers1:

moze, naravno... ali u usporedbi s plitvicama se vjerojatno nista u hr ne moze mjeriti... a novalja je prerasla u party destinaciju di takodjer dolazi jako puno ljudi...



thanks :cheers1:

nije samo Zrće kumovalo tome. U novalji imaš hrpu apartmana gdje za razliku od paga, mnogo ljudi radi legalno i imaju odličnu ponudu što se tiče dnevnih zanimacija- izleti brodovima(najviše brzim gumenjacima i gliserima, ronjenje, zabavni parkovi...). To što ima Novalja nema mnogo mjesta na moru, a trebalo bi imati svako mjesto. Nije ni toliko teško to napraviti ali eto neki ljudi ne vide dalje od svog nosa. Čak i Gajac na Pagu ima više ambicija od samog Paga, a to je apartmansko naselje sa možda 100 stalnih stanovnika. Novalja je primjer turističkog naselja koje je taj pridjev iskoristilo u potpunosti. Šta ja ne bi dao da je takav mentalitet i kod nas- u roku od 30 godina bi bili novi Dubai:lol:

jednom davno...
http://img151.imagevenue.com/loc999/th_84121_n732692415_1556125_2907043_122_999lo.jpg (http://img151.imagevenue.com/img.php?loc=loc999&image=84121_n732692415_1556125_2907043_122_999lo.jpg)
malo manje davno...
http://img109.imagevenue.com/loc202/th_84129_n1283463384_30291198_9197_122_202lo.jpg (http://img109.imagevenue.com/img.php?loc=loc202&image=84129_n1283463384_30291198_9197_122_202lo.jpg)
http://img151.imagevenue.com/loc848/th_84131_n1283463384_30291239_3640_122_848lo.jpg (http://img151.imagevenue.com/img.php?loc=loc848&image=84131_n1283463384_30291239_3640_122_848lo.jpg)
Krenilo rušenje:ohno:
http://img147.imagevenue.com/loc256/th_84138_n1283463384_30348359_5849243_122_256lo.jpg (http://img147.imagevenue.com/img.php?loc=loc256&image=84138_n1283463384_30348359_5849243_122_256lo.jpg)
http://img237.imagevenue.com/loc487/th_84145_n1283463384_30348362_1720693_122_487lo.jpg (http://img237.imagevenue.com/img.php?loc=loc487&image=84145_n1283463384_30348362_1720693_122_487lo.jpg)
Srušen most:ohno:
http://img237.imagevenue.com/loc487/th_84145_n1283463384_30348362_1720693_122_487lo.jpg (http://img237.imagevenue.com/img.php?loc=loc487&image=84145_n1283463384_30348362_1720693_122_487lo.jpg)
http://img107.imagevenue.com/loc457/th_84152_n1283463384_30353068_2489785_122_457lo.jpg (http://img107.imagevenue.com/img.php?loc=loc457&image=84152_n1283463384_30353068_2489785_122_457lo.jpg)
http://img184.imagevenue.com/loc760/th_84094_4225_1162779631345_1283463384_30440808_8238089_n_122_760lo.jpg (http://img184.imagevenue.com/img.php?loc=loc760&image=84094_4225_1162779631345_1283463384_30440808_8238089_n_122_760lo.jpg)
http://img194.imagevenue.com/loc231/th_84082_n1660207041_159297_3686571_122_231lo.jpg (http://img194.imagevenue.com/img.php?loc=loc231&image=84082_n1660207041_159297_3686571_122_231lo.jpg)
http://img106.imagevenue.com/loc538/th_84112_n567269713_2592583_4876815_122_538lo.jpg (http://img106.imagevenue.com/img.php?loc=loc538&image=84112_n567269713_2592583_4876815_122_538lo.jpg)
http://img270.imagevenue.com/loc543/th_84090_4154_104464884713_567269713_2592584_8345988_n_122_543lo.jpg (http://img270.imagevenue.com/img.php?loc=loc543&image=84090_4154_104464884713_567269713_2592584_8345988_n_122_543lo.jpg)
http://img269.imagevenue.com/loc342/th_84110_4486_1165077651384_1361169094_30450057_6884850_n_122_342lo.jpg (http://img269.imagevenue.com/img.php?loc=loc342&image=84110_4486_1165077651384_1361169094_30450057_6884850_n_122_342lo.jpg)
http://img254.imagevenue.com/loc232/th_84119_n567269713_2657161_8071426_122_232lo.jpg (http://img254.imagevenue.com/img.php?loc=loc232&image=84119_n567269713_2657161_8071426_122_232lo.jpg)

Obnova starog paškog mosta ušla u završnu fazu

http://img509.imageshack.us/img509/2023/464165.jpg (http://img509.imageshack.us/i/464165.jpg/)

PAG – Tvrtka »Ploter« iz Zadra počela je sa završnim radovima na obnovi starog gradskog mosta u Pagu, što je najveći projekt u staroj gradskoj jezgri Paga u posljednja tri stoljeća. U obnovu mosta uložit će se 11 milijuna kuna, a druga, završna faza radova počela je postavljanjem električnih instalacija u konstrukciju mosta te ugrađivanjem optičkog kabela. Nakon toga će se početi s oblaganjem mosta kamenom. Kako kažu u tvrtki »Ploter«, most će se obložiti kamenom dolitom koji je već izrezan, obrađen i dovezen na gradilište. Koristit će se taj kamen jer je od iste vrste kamena rađena i obnovljena Branimirova obala na koju se sa sjeveroistočne strane naslanja most. Za radove na oblaganju mosta kamenom tvrtka je angažirala veći broj kamenorezaca kojima će najteže biti oblaganje lukova mosta. Međutim, radnici Plotera imaju iskustva u sličnim poslovima pa se ne očekuju veći problemi. Radovi na obnovi starog gradskog mosta bit će završeni do proljeća iduće godine.

J. P.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=286128632859285A2863285A28582858286128632897289C289728632863285C285E285C2859285E285D28632863286328592863J

U SKLOPU REKONSTRUKCIJE CRESKOLOŠINJSKE DRŽAVNE CESTE D-100

Završni radovi na dionici Hrasta – Belej

esta je s dosadašnjih pet, proširena na 6,40 metara, koliko nalažu standardi za državnu cestu, a vrijednost radova je 19,5 milijuna kuna

http://img64.imageshack.us/img64/2900/470101.jpg (http://img64.imageshack.us/i/470101.jpg/)

BELEJ – U sklopu rekonstrukcije državne ceste D-100, dionice Hrasta – Belej, privode se kraju radovi na postavljanju završnog sloja asfalta, dok za asfaltiranje oba sloja predstoji još 500 metara dionice koja prolazi kroz mjesto Belej. Rekonstrukciju ceste izvodi GP Krk, a infrastrukturu u mjestu Belej radi creska Elektrovoda. Inače radovi na infrastrukturi nisu bili predviđeni kod ugovoranja rekonstrukcije ceste i dijelom je usporavaju, ali su iskorišteni kako bi se obnovile vodovodne cijevi i postavila ostala potrebna komunalna infrastruktura. Postavljanjem komunalne infrastrukture stječu se uvjeti za nastavak radova na rekonstrukciji ceste, kao i izgradnju dvjestotinjak metara oborinske odvodnje i izgradnju pločnika u mjestu. Radi se o zahtjevnom gradilištu jer se i promet i radovi odvijaju na istom prostoru, budući da čisti radni pojas ne postoji.
Inače, rekonstrukcija dionice Belej – Hrasta, započela je u ožujku prošle godine, obuhvaća radove u dužini 5,4 kilometra, a cesta je sa dosadašnjih pet, proširena na 6.40 metara, koliko nalažu standardi za državnu cestu. Vrijednost radova je 19,5 milijuna kuna, a investitor su Hrvatske ceste.

Na cresko lošinjskom otočju s velikim nestrpljenjem čeka se potpuna rekonstrukcija ceste D-100 cijelom dužinom, od Porozine do Velog Lošinja, što je gotovo 90 kilometara, ali kada će to biti potpuno je neizvjesno. Već duže vrijeme najavljuje se početak rekonstrukcije dionice Vodice – Orlec, u dužini 11 kilometara, što bi se trebalo graditi po Betterment programu, a početak ovisi o rješavanju imovinskopravnih odnosa, na čemu se radi već duže vrijeme. U povodu Dana Grada Cresa, gradonačelnik Kristijan Jurjako je rekao da aktivnosti oko državne ceste D-100 sigurno sve posebno zanimaju:
– Svjesni smo da je glavna otočna prometnica naš najvažniji infrastrukturni objekt. Iako zbog opće gospodarske situacije radovi kasne, za dio dionice Batajna – Vodice uskoro će se raspisati natječaj za izvođača, kazao je Jurjako, ali nije precizirao kada.

Inače, prilošku oznaku vremena »uskoro« političari naveliko koriste kao termin početka radova, i to dulje od dvije godine. Da podsjetimo, otočna magistrala izgrađena je 1968. godine i nikada nije dobila uporabnu dozvolu, a u mnogim dijelovima ni približno ne zadovoljava standarde normalne državne prometnice. Od 1997. godine o njenoj rekonstrukciji se naveliko govorilo, ali se do početka radova trebalo čekati sve do studenoga 2002. godine, kada je započela prva faza obnove ceste i tvrdilo se da će u cijelosti biti obnovljena do kraja 2006. godine. Međutim, to se nije ni približno ispoštovalo. Godine 2003. obnovljeno je oko 25 kilometara na nekoliko dionica, raskrižje Beli – Predošcice te dionica Belej – Ustrine, kao i nekoliko kilometara od pristaništa Porozina. Na sljedeću fazu čekalo se dvije godine te je u drugoj polovini 2005. i tijekom 2006. godine obnovljeno 12 kilometara na dionici između raskrižja za Valun i Martinšcicu na otoku Cresu, u sklopu koje je izgrađena i zaobilaznica Vranskog jezera. U trećoj fazi, dionica Sv. Jakov – Ćunski, dužine oko 5 kilometara, obnovljena je u studenome 2007. godine. U kolovozu 2008. godine izgrađena je zaobilaznica Nerezina u dužini 4,5 kilometara. Kako je već navedeno, do kraja veljače trebala bi biti završena dionica Belej – Hrasta. Nakon toga za rekonstrukciju ostaje još oko trećina prometnice, a kada će ti radovi doći na red i koliko će trebati za njihov završetak za sada nitko ne iznosi podatke.

Otvorenje krajem veljače

Od ing. Zdravka Sršića iz GP-a Krk doznajemo da se završetak rekonstrukcije cijele dionice planira krajem veljače ako vremenske prilike dopuste, pri čemu ističe da upravo asfalterski radovi najviše ovise o vremenskim uvjetima.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285B286328592863285A28582859285828632897289C289728632863285C285F285828592858285928632863286328592863A

Predstavljen projekt pomorskog prolaza kroz Pag

U Gradskoj vjećnici u Pagu predstavljen je projekt kanala grad Pag – Košljun, što je najveći projekt koji se planira raditi na Jadranu. Radi se o izgradnji kanala koji će otok Pag

podijeliti na dva dijela i otvoriti pomorski prometni prolaz od južnog Virskog mora do Paške uvale i Velebitskog kanala.

O kanalu su govorili Nenad Mikulić, ravnatelj Uprave za zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta uz Splita, a nazočni su bili predstavnici Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Fakulteta rudarstva, geologije i nafte Zagrebačkog sveučilišta, Ureda za prostorno uređenje Zadarske županije, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije, predstavnici tvrtke „Moreuz" iz Zagreba koja je inicijator projekta i gradonačelnik Paga Ante Fabijanić sa suradnicima.

„Kanal će spajati južno Virsko more s Paškom uvalom i Velebitskim kanalom, a uz kanal će se graditi i turistički i gospodarski sadržaji," rekao je Mikulić. „Želimo prezentirati i dobre i loše strane ovog kapitalnog projekta i moramo vidjeti donosi li izgradnja kanala više koristi ili možda štete. Izgradnja kanala je predviđena u Prostornom planu Grada Paga, međutim Ministarstvo neće kanal staviti u detaljni plan uređenja grada Paga dok se ne provede postupak javnog uvida kako bi doznali što o tome projektu misle građani jer će kanal značajno utjecati na krajobraz, a morat će se raditi i neki veći zahvati u prostoru."

Od većih zahvata u prostoru najzahtjevnije će biti pomicanje dijela državne ceste D-106 kod mjesta Gorica i uz prigradsko naselje Sveta Jelena. U projektu je definirana početna točka kanala kod mjesta Košljun, ali, kako je rekao Mikulić, o spoju kanala s Paškom uvalom još treba raspraviti.

„Postoje tri varijante, a to su spoj na mjestu gdje se nalazi stari gradski most, zatim spoj između starog gradskog mosta i magazina soli i spoj na gradskoj plaži Prosika, a smatramo kako je varijanta o spoju između starog gradskog mosta i magazina soli najbolja," rekao je Mikulić.

Kanal grad Pag-Košljun bit će dugačak 6, 6 kilometara i podijelit će otok Pag na dva dijela. Od Košljuna do 1500 metara prema Pagu kanal će biti širok 64 metra, a dalje prema Pagu, u duljini od pet kilometara kanal će biti širok 490 metara. Procjenjuje se kako će se tijekom gradnje kanala iskopati oko pet milijuna kubika kamena koji će se iskoristiti za gradnju marine.

Izvor: Novi list/EZadar

Lošinjski pomorski velikani postaju turistički brend

Kroz projekt “Lošinjskim jedrima oko svijeta” u Turističkoj su zajednici u službu promidžbe otoka stavili nekoliko lošinjskih pomorskih velikana.
Turistima će se bogata pomorska povijest predstaviti kroz podvige čuvenih kapetana Petra Budinicha, Petra Petrine te Simeona Budinicha.



Kapetan Petar Budinich, koji je rođen u Velom Lošinju 1746., a umro u Port au Prince na Haitiju 1782. godine. Bio je prvi lošinjski kapetan koji je u gotovo dvogodišnjem putovanju do Jamajke, brodom “Santo Domenico” preplovio Atlantski ocean.

Velološinjski kapetan Petar Petrina (1706. – 1758.) odlikovan je zlatnom medaljom i redom Viteza sv. Marka za uspješnu i neustrašivu borbu 1752. godine protiv nadmoćnijeg alžirskog gusarskog broda.

Simeone Budinich (Veli Lošinj 1744. – 1815.), ploviti je počeo sa 12 godina, a nakon 40 godina pomorskog staža i plovidbe svim morima svijeta imenovan je mirovnim sucem Velog Lošinja, a 1808. postao je prvi predsjednik velološinjske općine.

Sve te zanimljive priče u Turističkoj zajednici žele kroz novi projekt valjano predstaviti gostima i tako dati edukativan začin boravku turista na lošinjskom otočju.

Izvor: Novi list

Predstavljen projekt pomorskog prolaza kroz Pag

U Gradskoj vjećnici u Pagu predstavljen je projekt kanala grad Pag – Košljun, što je najveći projekt koji se planira raditi na Jadranu. Radi se o izgradnji kanala koji će otok Pag

podijeliti na dva dijela i otvoriti pomorski prometni prolaz od južnog Virskog mora do Paške uvale i Velebitskog kanala.

O kanalu su govorili Nenad Mikulić, ravnatelj Uprave za zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Zvonko Gržetić, ravnatelj Hrvatskog hidrografskog instituta uz Splita, a nazočni su bili predstavnici Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Fakulteta rudarstva, geologije i nafte Zagrebačkog sveučilišta, Ureda za prostorno uređenje Zadarske županije, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije, predstavnici tvrtke „Moreuz" iz Zagreba koja je inicijator projekta i gradonačelnik Paga Ante Fabijanić sa suradnicima.

„Kanal će spajati južno Virsko more s Paškom uvalom i Velebitskim kanalom, a uz kanal će se graditi i turistički i gospodarski sadržaji," rekao je Mikulić. „Želimo prezentirati i dobre i loše strane ovog kapitalnog projekta i moramo vidjeti donosi li izgradnja kanala više koristi ili možda štete. Izgradnja kanala je predviđena u Prostornom planu Grada Paga, međutim Ministarstvo neće kanal staviti u detaljni plan uređenja grada Paga dok se ne provede postupak javnog uvida kako bi doznali što o tome projektu misle građani jer će kanal značajno utjecati na krajobraz, a morat će se raditi i neki veći zahvati u prostoru."

Od većih zahvata u prostoru najzahtjevnije će biti pomicanje dijela državne ceste D-106 kod mjesta Gorica i uz prigradsko naselje Sveta Jelena. U projektu je definirana početna točka kanala kod mjesta Košljun, ali, kako je rekao Mikulić, o spoju kanala s Paškom uvalom još treba raspraviti.

„Postoje tri varijante, a to su spoj na mjestu gdje se nalazi stari gradski most, zatim spoj između starog gradskog mosta i magazina soli i spoj na gradskoj plaži Prosika, a smatramo kako je varijanta o spoju između starog gradskog mosta i magazina soli najbolja," rekao je Mikulić.

Kanal grad Pag-Košljun bit će dugačak 6, 6 kilometara i podijelit će otok Pag na dva dijela. Od Košljuna do 1500 metara prema Pagu kanal će biti širok 64 metra, a dalje prema Pagu, u duljini od pet kilometara kanal će biti širok 490 metara. Procjenjuje se kako će se tijekom gradnje kanala iskopati oko pet milijuna kubika kamena koji će se iskoristiti za gradnju marine.

Izvor: Novi list/EZadar

hehe, to se pica vec desetljecima i nikad ništa. Stvar je u tome da ja znam mnogo ljudi sa Paga koji imaju zemljište tocno na mjestu buduceg kanala.
Kad se sjetim jednom prilikom smo bili na nekom rodendanu i jedan moj frend se napio ko letva, u 7 ujutro ja se zaletio po novine i kad je ovaj skuzio na naslovnoj strani plan za taj projekt, odmah kalkulator na stol i racunaj:lol:

kaže ispod 2000 eura po kvadratu ne ide... par minuta kasnije- "300 hiljada evra cu uložit u vikendice, još 200 u kafic, a ostatak za penziju":lol::lol::lol:

^^ imho, debilan projekt, unistavanje otoka. Je#ali ih kanali, pa nije to Suez da ce biti koristi od toga, wtf?!

NASTAVLJENI RADOVI NA REKONSTRUKCIJI DRŽAVNE CESTE NA DIONICI KRK – DUNAT

Korak do pune modernizacije krčke prometne žile kucavice

U tijeku su radovi na obnovi 1,6 km dugog poteza na čijoj je polovici još koncem prošle godine odrađena glavnina planiranih zahvata. Istovremeno se izvode zahvati na izgradnji biciklističke staze

http://img199.imageshack.us/img199/7843/472334.jpg (http://img199.imageshack.us/i/472334.jpg/)

KRK – Nakon kraće blagdanske pauze, ovih su dana nastavljeni radovi na rekonstrukciji državne ceste D102 na dionici između Krka i Dunata. Kako doznajemo od Silvane Sorić, voditeljice službe pripremanja, planiranja i ugovaranja u riječkoj ispostavi Hrvatskih cesta, u tijeku su radovi na obnovi 1,6 km dugog poteza na čijoj je polovici još koncem prošle godine odrađena glavnina planiranih zahvata.
– Osam stotina metara tog poteza dovedeno je u završnu fazu i ondje je već postavljen nosivi asfaltni sloj. Na ostatku dionice radimo na izmicanju elektro, telekomunikacijskih i vodovodnih instalacija koje su dijelom bile ugrađene u samu cestu, naglasila je Sorić dodavši i kako se istovremeno s radovima na rekonstrukciji ceste izvode zahvati na izgradnji biciklističke staze.

Sama staza već će do ljeta doprijeti do Dunata, lokaliteta na kojem ćemo uskoro započeti i s gradnjom rotora koji će olakšati prometovanje onih koji se na državnu cestu priključuju iz smjera Punta, odnosno Kornića. Doznali smo i kako je ovih dana intenzivirano izvlašćivanje zemljišta smještenih uz državnu cestu na posljednjoj, 6. poddionici koja od budućeg rotora na Dunatu vodi ka Kuki, odnosno skretanju prema Vrbniku.
– Paralelno s tim radi se na ishođenju građevinske dozvole za tu dionicu i nakon što je dobijemo, započet ćemo radove na tom posljednjem potezu koji nažalost, zbog dugotrajnosti ishođenja potrebne dokumentacije najvjerojatnije nećemo uspjeti dovršiti do početka turističke sezone. Taj ćemo potez prema svemu sudeći »zahvatiti« tek nakon ljeta a sasvim sigurno će biti dovršen do konca 2010., dodala je predstavnica HC-a, glavnog investitora u tom 100 milijuna kuna vrijednom projektu obnove otočne žile kucavice koja će po dovršetku svih planiranih zahvata napokon biti u potpunosti modernizirana, kaže Silvana Sorić, koja nije propustila naglasiti i kako će tijekom ove godine biti povezani dijelovi biciklističke staze koja grad Krk, s njegova zapadnog ulaza od sredine prošle godine povezuje sa skretanjem za Valbisku, i dijela koji se upravo gradi a koji s istočnog cestovnog gradskog ulaza vodi prema Dunatu.
– Biciklistička će se staza graditi sjevernom stranom krčke obilaznice i trenutno radimo na izvlaštenju dijelova parcela koje će biti zahvaćene tim objektom.

Dodala je i kako je uzduž pete poddionice na kojoj se opravo radi, uz potrebu izmještanja infrastrukturnih instalacija pred graditeljima bilo i nekoliko drugih neobičnijih izazova. Jedan od izgrađenih potpornih zidova, onaj pored ski lifta na Dunatu, zbog blizine obale morali smo temeljiti u moru. Svi zahvati uspješno su obavljeni i sigurni smo da će do sezone prometovanje do Dunata teći znatno ugodnije no što je to bilo ranijih godina, zaključila je voditeljica službe pripremanja, planiranja i ugovaranja Hrvatskih cesta.

Projektiranje rotora

Od Silvane Sorić čuli smo i kako je u tijeku projektiranje rotora na ne tako davno izgrađenom raskrižju kojim je krčka obilaznica povezana sa gradskim središtem.
– Na nepreglednost tog križanja prošlih smo godina dobili dosta kritika a tijekom ljetne su sezone ondje bilježene i kolone koje su zbog postojećeg stanja stvarala vozila koja na državnu cestu izlaze iz grada. Rotor će riješiti sve probleme, naglašava Sorić dodajući kako taj projekt ipak nije dio ugovorenih i već započetih zahvata na državnoj cesti D102. Taj će cestovni objekt, zaključuje naša sugovornica, biti predmet nekog drugog ugovora kojeg u HC-u tek trebaju »usuglasiti«.


Mladen TRINAJSTIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285D286328592863285A28582859285828632897289C289728632863285C285F285A285B285B285C28632863286328592863A

^^ imho, debilan projekt, unistavanje otoka. Je#ali ih kanali, pa nije to Suez da ce biti koristi od toga, wtf?!

Nece biti koristi drzavi, ali otoku hoce, i to puno. Zaljev ce dobiti izlaz na južnu stranu što znači da će vjerojatno i turisti češće dolaziti kad nemoraju raditi cijeli đir oko bilo koje polovice otoka, Paški ribari će također moći ploviti do južne strane uz puno manje troškove i puno kraće... ima toga dosta. Istina da je uništavanje otoka i ja sam po tom pitanju protiv toga,ali ni ti ni ja ne živimo tamo tako da nam se ovo čini debilno- lokalci misle drukčije.

Istina da je uništavanje otoka i ja sam po tom pitanju protiv toga,ali ni ti ni ja ne živimo tamo tako da nam se ovo čini debilno- lokalci misle drukčije.

I sta, lokalci u Ogulinu odluce sakupljat radioaktivan materijal i sve ok, jer oni ipak zive tamo? Ne utjece na druge, iako ga odlazu bez ikakve zastite, onako prospu iz bacvi po svojim livadama? Karikiram, ali to je to.

Cesto se nazalost dogadjalo u blizoj povijesti da se gleda subjektivno i selektivno, samo (nazovimo) dobre strane: a lose se ili ignorira ili u 'strucnim studijama' pobija davanjem bodova subjektivnim elementima, te se prosjecnom promatracu sve cini savrseno?

Hvala Bogu pa se nema para, pa od toga nece biti nista. Realno, u Pagu nema milijun ljudi niti bi taj kanal icem sluzio osim daljnoj devastaciji i silovanju obale, okoline i sl. Pa imamo primjere debilnog ponasanja svuda oko nas, ako treba neki vecih proporcija: Dubai i njegovi umjetni otoci koji su uvelike narusili ravnotezu cijelog Perzijskog zaljeva.

Ako se paskom ribaru lovi ribu na drugoj strani otoka, nek si veze brod na toj strani, tamo u Strasku. Pa to je kao da ribar iz Cresa odluci da bi htio loviti na istocnoj strani, pa koji k... ce on ploviti okolo naokolo: ajmo mi raspilat Cres na pola, pa nek i Pulezani navrate malo do Lopara? :nuts:

I sta, lokalci u Ogulinu odluce sakupljat radioaktivan materijal i sve ok, jer oni ipak zive tamo? Ne utjece na druge, iako ga odlazu bez ikakve zastite, onako prospu iz bacvi po svojim livadama? Karikiram, ali to je to.

Cesto se nazalost dogadjalo u blizoj povijesti da se gleda subjektivno i selektivno, samo (nazovimo) dobre strane: a lose se ili ignorira ili u 'strucnim studijama' pobija davanjem bodova subjektivnim elementima, te se prosjecnom promatracu sve cini savrseno?

Hvala Bogu pa se nema para, pa od toga nece biti nista. Realno, u Pagu nema milijun ljudi niti bi taj kanal icem sluzio osim daljnoj devastaciji i silovanju obale, okoline i sl. Pa imamo primjere debilnog ponasanja svuda oko nas, ako treba neki vecih proporcija: Dubai i njegovi umjetni otoci koji su uvelike narusili ravnotezu cijelog Perzijskog zaljeva.

Ako se paskom ribaru lovi ribu na drugoj strani otoka, nek si veze brod na toj strani, tamo u Strasku. Pa to je kao da ribar iz Cresa odluci da bi htio loviti na istocnoj strani, pa koji k... ce on ploviti okolo naokolo: ajmo mi raspilat Cres na pola, pa nek i Pulezani navrate malo do Lopara? :nuts:

Da, ali odkud pravo ljudima koji ne žive dolje da zabranjuju Pažanima da nekako zarade za kruh, a vjeruj mi- taj kanal bi uposlio mnoge kočarice i smanjio troškove za poprilično, također, postojala bi neka regulacija i samo tu imaš još par poslova što je za grad kao što je Pag velika stvar. Ja ne vidim kako bi ja smio reći čovjeku koji crnči po cijeli dan za minimalac da neće nikad raditi nijedan drugi posao zato jer moramo paziti da ne devastiramo obalu. Jebe se njemu za obalu, i tu mu dajem za pravo jer iskreno- mi nismo država koja si može priuštiti očuvanje okoliša ako to znači smanjenje standarda. OSim toga, naveo si Cres.

Možda i imaš pravo što se tiče toga, ali Cres sa svake osim sa sjeverne strane ima pristup otvorenom moru(32km puta do otvorenog mora), i osim toga- nema najdulju obalu. Pag ima. Tako da je za plovidbu iz grada Paga do recimo Vira običnim gliserom potrebno sat i nešto sitno vremena, kočaricom treba bar 4 sata. Znači- 8 sati po turi bi se gubilo na put(minimalno 55km). Zato sada i nema kočarica u Pagu, i ljudi skuplje plaćaju ribu(na kojoj familije sa otoka večinom žive) koja se dovozi iz Dinjiške, Miškovića itd. A plaće su im večinom minimalci tako da bi nekoliko poslova više i manje cijene hrane puno učinile za taj otok.

Kanal bi skratio vrijeme putovanja na 45 minuta. I po ljeti bi vjerojatno puno više turista koji su došli svojim plovilima i čarterom došlo u Pag upravo tim kanalom jer mislim da nitko nije lud da gubi 8 sati na gradić koji po njemu može i nemora biti zanimljiv jer ruku na srce- Pag kao grad nema neku ponudu kojom privlači turiste tako da mnogi dođu dolje uglavnom slučajno

^^ devastirati nesto radi nestabilne i (vecinom) neprofitabilne (kad se sve zbroji i oduzme) djelatnosti kao turizam je u najmanju ruku nakaradno.

Ja ne vidim kako bi ja smio reći čovjeku koji crnči po cijeli dan za minimalac da neće nikad raditi nijedan drugi posao zato jer moramo paziti da ne devastiramo obalu. Jebe se njemu za obalu, i tu mu dajem za pravo jer iskreno- mi nismo država koja si može priuštiti očuvanje okoliša ako to znači smanjenje standarda.

Takvo razmisljanje je vec postojalo, zato je i bilo industrije po obali i sl. nebuloza od Umaga, preko Pule, Rase, Plomina, svuda po Kvarneru, po Zadru i okolici, u Sibenskom zaljevu, Kastelanski da ni ne spominjemo... hvala Bogu pa se to vise ne dogadja. Sada je druga 'industrija' koja planira jos vece devastacije: 'turizam'.

Realno gledajuci, lakse je sagraditi luku na vanjskoj strani Paga, s obzirom da autom imaju par km iz grada Paga do mora. Pa neka plove kud god hoce. Lakse je, puno manje stete, a jednaka korist. A da ne govorimo tek o financijskoj strani medalje.

Pazani mogu zivjeti od paskog sira, paske cipke, paskog prsuta i paskog svega... al svi bi radili mjesec-dva, stavili zimmer-frei na kucu i to je to. Sumnjam da bi ih se puno upustilo u profesionalno ribarenje, cime se jedino pokusava opravdati (uz turizam) ova ideja.

Hvala Bogu na recesiji :cheers2:

^^ devastirati nesto radi nestabilne i (vecinom) neprofitabilne (kad se sve zbroji i oduzme) djelatnosti kao turizam je u najmanju ruku nakaradno.



Takvo razmisljanje je vec postojalo, zato je i bilo industrije po obali i sl. nebuloza od Umaga, preko Pule, Rase, Plomina, svuda po Kvarneru, po Zadru i okolici, u Sibenskom zaljevu, Kastelanski da ni ne spominjemo... hvala Bogu pa se to vise ne dogadja. Sada je druga 'industrija' koja planira jos vece devastacije: 'turizam'.

Realno gledajuci, lakse je sagraditi luku na vanjskoj strani Paga, s obzirom da autom imaju par km iz grada Paga do mora. Pa neka plove kud god hoce. Lakse je, puno manje stete, a jednaka korist. A da ne govorimo tek o financijskoj strani medalje.

Pazani mogu zivjeti od paskog sira, paske cipke, paskog prsuta i paskog svega... al svi bi radili mjesec-dva, stavili zimmer-frei na kucu i to je to. Sumnjam da bi ih se puno upustilo u profesionalno ribarenje, cime se jedino pokusava opravdati (uz turizam) ova ideja.

Hvala Bogu na recesiji :cheers2:

ti si dosta toga pobrkao, ali jasno mi je jer ocito nikad nisi bio u (gradu) Pagu ili si bio samo nekoliko puta.

Od paškog sira može živjeti možda par desetaka familija jer toliko sirana i upošljava. Ako itko više radi domaći sir dolje U pagu i okolici, onda je to možda par ljudi koji imaju ovce na nepristupačnom dijelu otoka, za sve ostale vrijedi to da sirana pomuze njihove ovce ili od njih kupi vec pomuzeno mlijeko i to je to što se tiče udjela neke familije u proizvodnji sira. Ostali koji imaju koristi od sirane su djelatnici, i samo oni mogu preživjeti od plaće, ovi kojima se plaća mlijeko nemogu jer su cijene mlijeka mizerne. Paški pršut ne postoji, ono što jedeš pod "Paški pršut" je iz Povljane,Dinjiške i ostalih mjesta- on nema nikakve veze sa gradom Pagom. Pašku čipku vezu samo starice koje su već na kraju života a još pred puno godina je zatvorena škola za vezenje tako da će paška čipka kroz par godina nestati(kupi dok je još ima- kasnije će vrijediti bogatstvo).

Mnogo ljudi bi se upustilo u ribarenje jer upravo to i rade, samo na kočaricama u Šibeniku, Zadru, Novalji, a kad se vrate doma, idu u ribolov sa svojom opremom, što iz potrebe, što iz gušta. jel to legalno ili ne, nemam pojma, ali radi se. Ne znam koliko zarađuju na tim koćaricama u drugim gradovima i koliki su im troškovi, ali zdrava logika kaže da bi bilo za svih isplatljivije da rade u svom gradu.

Kažem ti- Pag je gospodarski mrtav, jedino što je u pagu živo je kolko-tolko turizam i ta sirana. Ova ideja se ne pokušava opravdati nimalo, i to je žalosno, mislim da će biti ista situacija kao sa Pelješkim mostom(samo da se zemljoposjednici obogate od prodaje zemljišta državi), samo što će Pažani zapravo imati velike koristi od toga

^^ bio u Pagu par puta, nisam proucavao njihovu situaciju i shvatio da bas ovise o toj ribi u suprotnom kraj svijeta. Ako je tako, zasto jednostavno ne naprave ribarsku luku na zapadnoj strani otoka, tamo oko Simuna, Mandri? Jeftinije, a i brze, jer ne treba plovit 40 minuta da dodje do Vira, nego je iz Paga do tamo 5 minuta autom i eto ga na brodu, pa nek lovi prema Cresu, Losinju, Premudi, otvorenom moru, Zadru, gdjegod.

Ljetujem vec 11 godina na Pagu u Novalji. Kanal koji bi povezao grad Pag s otvorenim morem je glupost. Narusio bi se okolis kao prvo, kao drugo tko bi to platio?Drzava je na izdisaju, a kanal duzine 6,6 km kostao bi milijune? Radi se prvenstveno o jalu i ljubomori Pazana u odnosu na Novalju. Novalja se strasno izgradila i razvila u zadnjih 18 godina. Čitava priča ide ovako; Novalja je sve do 1992. bila pod općinom Pag. Novalja je bilo zaostalo malo selo ili naselje. Cesta od Paga do Novalje do 1960-ih bila je dovoljna tek da se mogu dva magarca mimoici. Grad Pag ima dugu povijest i vladao je citavim otokom kroz stoljeca osim jedno vrijeme kad je sjeverni dio otoka bio pod Rabom. Grad Zadar je u ratu s gradom Pagom srusio i zapalio grad Pag pa je Juraj Dalmatinac projektirao i sagradio novi na danasnjem mjestu. U planu je bilo da se vec tada prije 400-500 godina grad premjesti na mjesto gdje je danas Košljun. Medjutim od toga se odustalo. E sad Novalja je uvijek bilo seosko mjesto s malom crkvicom, malo selo ribara. Medjutim stvari se drastično mjenjaju za vrijeme rata 1991. Novalja dobija općinu odvaja se od grada Paga. To je velika stvar jer npr. sav novac od autokampa Straško (poznat u cijloj Europi) vise ne ide Pagu vec ostaje Novalji.
Nadalje trajekt je do 1991. oduvijek vozio na liniji Karlobag - Pag. Zbog ratnih okolnosti mijenja se trasa na Prizna Žigljen jer je kraca linija i sigurnija tj. udaljenija od ratom okupiranih područja. Ne zaboravite da su za vrijeme rata cetnici granatirali Paški most. Ratom okupirana područja bila su jako blizu. Kad je prekinut put prema juznoj Hrvatskoj ostala je jedino mogućnost puta preko otoka Paga pa na trajekt Prizna -Žigljen. To je BILA JEDINA VEZA DUGI NIZ GODINA. Tada je doslo do rekonstrukcije ceste Pag-Novalja te izgradnje novih trajektnih pristališta na Prizni i Žigljenu. Pojavom Zrca 2001. godine pocinje daljnji streloviti razvoj i izgradnja apartmana u Novalji i okolici. Dolazi i do izdvajanja Povljane i Kolana od grada Paga. To jos vise povecava jal i ogorcenost Pazana. Sada na malome otoku imaju cak 4 općine a svega 7 500 stanovnika.
Nadam se da sam vam pomogao.
Grad Pag treba izgraditi ribarsku luku i malu marinu za brodice u Košljunu. Pa to je 5 min. autom od Paga. Tamo mogu doci turisti s brodicama i sjesti npr. na besplatni autobus (placen od grada Paga) do grada Paga.

Ljetujem vec 11 godina na Pagu u Novalji. Kanal koji bi povezao grad Pag s otvorenim morem je glupost. Narusio bi se okolis kao prvo, kao drugo tko bi to platio?Drzava je na izdisaju, a kanal duzine 6,6 km kostao bi milijune? Radi se prvenstveno o jalu i ljubomori Pazana u odnosu na Novalju. Novalja se strasno izgradila i razvila u zadnjih 18 godina. Čitava priča ide ovako; Novalja je sve do 1992. bila pod općinom Pag. Novalja je bilo zaostalo malo selo ili naselje. Cesta od Paga do Novalje do 1960-ih bila je dovoljna tek da se mogu dva magarca mimoici. Grad Pag ima dugu povijest i vladao je citavim otokom kroz stoljeca osim jedno vrijeme kad je sjeverni dio otoka bio pod Rabom. Grad Zadar je u ratu s gradom Pagom srusio i zapalio grad Pag pa je Juraj Dalmatinac projektirao i sagradio novi na danasnjem mjestu. U planu je bilo da se vec tada prije 400-500 godina grad premjesti na mjesto gdje je danas Košljun. Medjutim od toga se odustalo. E sad Novalja je uvijek bilo seosko mjesto s malom crkvicom, malo selo ribara. Medjutim stvari se drastično mjenjaju za vrijeme rata 1991. Novalja dobija općinu odvaja se od grada Paga. To je velika stvar jer npr. sav novac od autokampa Straško (poznat u cijloj Europi) vise ne ide Pagu vec ostaje Novalji.
Nadalje trajekt je do 1991. oduvijek vozio na liniji Karlobag - Pag. Zbog ratnih okolnosti mijenja se trasa na Prizna Žigljen jer je kraca linija i sigurnija tj. udaljenija od ratom okupiranih područja. Ne zaboravite da su za vrijeme rata cetnici granatirali Paški most. Ratom okupirana područja bila su jako blizu. Kad je prekinut put prema juznoj Hrvatskoj ostala je jedino mogućnost puta preko otoka Paga pa na trajekt Prizna -Žigljen. To je BILA JEDINA VEZA DUGI NIZ GODINA. Tada je doslo do rekonstrukcije ceste Pag-Novalja te izgradnje novih trajektnih pristališta na Prizni i Žigljenu. Pojavom Zrca 2001. godine pocinje daljnji streloviti razvoj i izgradnja apartmana u Novalji i okolici. Dolazi i do izdvajanja Povljane i Kolana od grada Paga. To jos vise povecava jal i ogorcenost Pazana. Sada na malome otoku imaju cak 4 općine a svega 7 500 stanovnika.
Nadam se da sam vam pomogao.
Grad Pag treba izgraditi ribarsku luku i malu marinu za brodice u Košljunu. Pa to je 5 min. autom od Paga. Tamo mogu doci turisti s brodicama i sjesti npr. na besplatni autobus (placen od grada Paga) do grada Paga.

Boka, dobro nam došao

dosta toga sto si napisao je istina ali dosta toga i nije. Projekt kanala je star puno vise nego sto mislis(stari mi je pričao da se kanal spominjao i kad je on bio mlad), puno prije nego sto je Novalja procvala( i u tome se potpuno slažem, i u tome da postoji ogroman jal- pročitaj moje prijašnje postove), i nisam reko da oni ovise o ribi, kažem da je većini ljudi dolje ribarenje jedini izvor zarade kao malom otočnom mjestu, a pošto su zatvoreni-organiirani ribolov ne postoji u pagu. istina da za kanal treba puno para, ali najbolje bi bilo ovo opisati kroz odnose. Država bi puno lakše izgradila kanal nego pag ribarsku luku. Prvi put u 40 godina grad je nešto izgradio- Novi gradski most, i to je to. Nema se para ni za luku ni za kanal, zato je ribarska luka na donjoj strani manja vjerojatnost nego kanal.

ALi da se vratimo na jal- definitvno se slažem sa tobom i znam da za razliku od novalje, u Pagu ima samo hrpa "malimošćanskih šerifa" koji samo znaju prigovarat i tjerat po svom. ja sam samo zelio reci da pag ne bi odmah postao Bali kad bi se izgradio kanal, samo kažem da bi to pomoglo pagu. Svjestan sam ja itekako da nikad ništa od Paga kao ozbiljnog središta, upravo zbog gore navedenih i općenito mentaliteta. Ti ljetuješ dolje već 11 godina, ja od rođenja(pred 20 i kusur godina), moja familija potječe sa Paga... Molim te budi objektivan i reci je li većina tih ljudi ostala u srednjem vijeku po pitanju mentaliteta i odnosa? ne mislim sad na ostala mjesta nego samo na Pag. Koliko god mi bio drag i kao drugi dom, smatram da je 90% ljudi tamo užasno zaštopano i gluho za pametne ideje

Boka, dobro nam došao

dosta toga sto si napisao je istina ali dosta toga i nije. Projekt kanala je star puno vise nego sto mislis(stari mi je pričao da se kanal spominjao i kad je on bio mlad), puno prije nego sto je Novalja procvala( i u tome se potpuno slažem, i u tome da postoji ogroman jal- pročitaj moje prijašnje postove), i nisam reko da oni ovise o ribi, kažem da je većini ljudi dolje ribarenje jedini izvor zarade kao malom otočnom mjestu, a pošto su zatvoreni-organiirani ribolov ne postoji u pagu. istina da za kanal treba puno para, ali najbolje bi bilo ovo opisati kroz odnose. Država bi puno lakše izgradila kanal nego pag ribarsku luku. Prvi put u 40 godina grad je nešto izgradio- Novi gradski most, i to je to. Nema se para ni za luku ni za kanal, zato je ribarska luka na donjoj strani manja vjerojatnost nego kanal.

ALi da se vratimo na jal- definitvno se slažem sa tobom i znam da za razliku od novalje, u Pagu ima samo hrpa "malimošćanskih šerifa" koji samo znaju prigovarat i tjerat po svom. ja sam samo zelio reci da pag ne bi odmah postao Bali kad bi se izgradio kanal, samo kažem da bi to pomoglo pagu. Svjestan sam ja itekako da nikad ništa od Paga kao ozbiljnog središta, upravo zbog gore navedenih i općenito mentaliteta. Ti ljetuješ dolje već 11 godina, ja od rođenja(pred 20 i kusur godina), moja familija potječe sa Paga... Molim te budi objektivan i reci je li većina tih ljudi ostala u srednjem vijeku po pitanju mentaliteta i odnosa? ne mislim sad na ostala mjesta nego samo na Pag. Koliko god mi bio drag i kao drugi dom, smatram da je 90% ljudi tamo užasno zaštopano i gluho za pametne ideje

Ma gledaj ja bi volio da je Hrvatska bogata kao Dubai. Medjutim u danasnje vrijeme pricati o nekom kanalu je ludost. Kad sazrije vrijeme za to neka gradem e sad da li ce to biti za 10,15,30 ili 100 godina nije bitno. Uglavnom u hrvastkoj ima puno vaznijih stvari za izgraditi od ovog kanala. Npr. most Korčula-Pelješac, most Krk-Cres, most kopno-Hvar, most kopno-Brač .....
Sto se tiče mentaliteta to nije slučaj samo Paga vec cijele nase obale.
Pozdrav!

^^ boka7, slazem se u potpunosti. Ima puno vecih prioriteta od nekih kanala. Samo, nije to niti problem mentaliteta obale, vec cijele Hrvatske. Slavonac protiv Dalmatinca, Dalmatinac protiv Purgera, Purger protiv Istrijana, Istrijan protiv Licana, Licani protiv Rijecana, a Rijecani kako im 'slogan' kaze 'sami protiv svih' :rofl:

Treba se rijesiti toga, barem nesto dobro pokupit od Hercegovaca, Siptara i slicnih: pa oni se svi drze zajedno, a mi bi samo jedan drugom zabadali noz u ledja, ako zbog niceg drugog, radi 'odrzavanja tradicije' :nuts:

ti si dosta toga pobrkao, ali jasno mi je jer ocito nikad nisi bio u (gradu) Pagu ili si bio samo nekoliko puta.

Sasvim slučajno sam tražeći neke podatke, naletjela na ovaj vaš forum, pa se unaprijed ispričavam ako sam nepozvana upala među vas, komentirajući samo RI-Zeusa. I to samo komentare sa ove zadnje strane koji su me i naveli na ovakav moj komentar.
Gospodine TI-Zeus:
Očita je vaša neupućenost u, ne samo povijest, privredu i nego i u sadašnjost, kako samog grada Paga, tako i cijelog otoka.
Paški sir, njegova proizvodnja i korist od istog velika je, kako za samo Siranu, tako i za privatne proizvođače. Obzirom na činjenicu da je potražnja za sirom veća nego kapacitet proizvodnje, vaše tvrdnje u suprotno su netočne, da ne kažem – lažne.
Nadalje, Pašku čipku šile su i uvijek šiju i mlađe i starije osobe. Šije se još od 16. stoljeća i prenosi se s koljena na koljeno putem škole paške čipke ili jednostavno s majke na kćer.
Nedavno je Međuvladin odbor UNESCO-a pašku čipku uvrstio među sedam hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ov novoutemeljeni popis nematerijalne kulturne baštine. Paška čipka ima svoj certifikat, a od 1994. godine škola čipke otvorena je u sklopu paške srednje škole. Ova 2010. godina, nazvana je godinom paške čipke, a grad Pag će biti domaćin prvog Međunarodnog festivala čipke.
Ne znam o kojim vi to ribarima Pažanima govorite u svojoj priči o ribarenju na kočama Šibenika, Zadra i Novalje. Od kuda vama ideja da pažani žive od ribarenja i da je to jedini izvor zarade?????
Vaša usporedba sa Pelješkim mostom i prodajom zemljišta nikako ne stoji, jer istina je potpuno drugačija i suprotna: Novalja je upravo ta koja svoj navodni ekonomski procvat može zahvaliti prodaji zemljišta. Priču o Zrću i mafiji nama laicima nemoguće je dokazati, ali o njoj odavno pjevaju i ptice na granama.
Projekt kanal je nečija ideja, isto kakva bi bila i moja želja da na mjestu solina gradimo piramide.
Izgradnjom takvog kanala dovodi se u pitanje osnovno preživljavanje u gradu Pagu. I dok čekamo rezultate studija, znamo da bi nestala zakonom zaštićena flora i fauna koja obitava u također zakonom zaštićenim parkovima prirode. Jednako tako, direktno se ugrožava spomenik nulte kategorije, naši stari magazini soli. Uništava se plaža Prosika. Ne želimo ni pomisliti što bi muljevito dno učinilo obali paške uvale. Pješčanih plaža ima više nego igdje na Jadranu, a one bi prolazom velikih brodova, jedrilica, jahti, jednostavno bile pretvorene u muljeviti rub…i dalje da ne nabrajam, jer ovo je ipak samo obično mišljenje većine obrazovanih i nekompromitiranih građana grada Paga. Nadalje, sviđalo se to nama ili ne, unaprijed se moramo ograditi od ovakvog pothvata, jer samo ime vlasnika tvrtke koja je navodno (sa 20.000 kuna temeljnog kapitala tvrtke Moreuz) spremna na investiciju, izaziva u nama opravdani strah. Proguglajte malo i uvjerite se tko je taj čovjek, sve je dostupno na internetu.

U gradu Pagu, za vašu informaciju, osim mosta kojeg ste se ipak sjetili spomenuti, izgradilo se mnogo stvari, ali vašem oku nevidljivih, jer vi nemate pojma što je grad Pag i što čini jedan grad.
Možda je za vas pojam grada ono što je Novalja napravila sa predjelom zvanim Gaj? Hvala vam lijepo na takvom gradu. Istina, od uvijek je postojao raskol na relaciji Pag-Novalja, ali činjenica je da su rijetki pažani čija imena imati prilike vidjeti na oglasnoj ploči suda, dok je sa novaljskim ''poduzetnicima'' to svakodnevna pojava, što ih po meni nikako ne čini sposobnim i naprednim. Osvrnem li se na vaš komentar da ''za razliku od Novalje, u Pagu ima samo hrpa "malomištanskih šerifa" koji samo znaju prigovarat i tjerat po svom'', moram vam skrenuti pažnju da sami stanovnici Novalje svog dugogodišnjeg gradonačelnika nazivaju upravo takvim imenom. Pažani su poznati po svom mentalitetu prigovaranja, i to nas upravo čini ovakvima kakvi jesmo. Možda se vama sviđa ideja kanala. Navedite mi i jedan argument ZA a da pri tom ne osakatite ijedan vrijedan dio našeg grada. Kanal kao takav i pod takvim uvjetima, pažanima uopće nije potreban.
Možda vam se čini da je mentalitet pažana zaostao negdje u srednjem vijeku? Možda to i nije loš zaključak, jer grad Pag postoji odavno, a Pažani žive u gradu Pagu s mentalitetom građana grada Paga.
Ono što je za vas zaostalost, za nas je tradicija. Grad Pag ima više mogućnosti nego što vi uopće možete u svojem stanju zamisliti. Lijepo vas molim da prestanete sa takvim bezobraznim i s visoka upućenim govorima. Vi ste u dalekoj dijaspori i vaša osobna poimanja grada i građana grada Paga, ostavite doma, za privatne čajanke, jer ovdje samo širite lažne informacije, objede i vrijeđate pošten svijet.
Ispričavam se i nemojte mi zamjeriti što sam zauzela ovoliko vašeg prostora, ali ovakva bezobraština, neupućenost a ipak hrabrost za komentiranjem od strane osobe koja sebe naziva Ri-Zeus stvarno me je naljutila. I vjerojatno sam usput zaboravila još more stvari kojima bih mu argumentirano objasnila da vam svima govori gluposti.

Sasvim slučajno sam tražeći neke podatke, naletjela na ovaj vaš forum, pa se unaprijed ispričavam ako sam nepozvana upala među vas, komentirajući samo RI-Zeusa. I to samo komentare sa ove zadnje strane koji su me i naveli na ovakav moj komentar.
Gospodine TI-Zeus:
Očita je vaša neupućenost u, ne samo povijest, privredu i nego i u sadašnjost, kako samog grada Paga, tako i cijelog otoka.
Paški sir, njegova proizvodnja i korist od istog velika je, kako za samo Siranu, tako i za privatne proizvođače. Obzirom na činjenicu da je potražnja za sirom veća nego kapacitet proizvodnje, vaše tvrdnje u suprotno su netočne, da ne kažem – lažne.
Nadalje, Pašku čipku šile su i uvijek šiju i mlađe i starije osobe. Šije se još od 16. stoljeća i prenosi se s koljena na koljeno putem škole paške čipke ili jednostavno s majke na kćer.
Nedavno je Međuvladin odbor UNESCO-a pašku čipku uvrstio među sedam hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ov novoutemeljeni popis nematerijalne kulturne baštine. Paška čipka ima svoj certifikat, a od 1994. godine škola čipke otvorena je u sklopu paške srednje škole. Ova 2010. godina, nazvana je godinom paške čipke, a grad Pag će biti domaćin prvog Međunarodnog festivala čipke.
Ne znam o kojim vi to ribarima Pažanima govorite u svojoj priči o ribarenju na kočama Šibenika, Zadra i Novalje. Od kuda vama ideja da pažani žive od ribarenja i da je to jedini izvor zarade?????
Vaša usporedba sa Pelješkim mostom i prodajom zemljišta nikako ne stoji, jer istina je potpuno drugačija i suprotna: Novalja je upravo ta koja svoj navodni ekonomski procvat može zahvaliti prodaji zemljišta. Priču o Zrću i mafiji nama laicima nemoguće je dokazati, ali o njoj odavno pjevaju i ptice na granama.
Projekt kanal je nečija ideja, isto kakva bi bila i moja želja da na mjestu solina gradimo piramide.
Izgradnjom takvog kanala dovodi se u pitanje osnovno preživljavanje u gradu Pagu. I dok čekamo rezultate studija, znamo da bi nestala zakonom zaštićena flora i fauna koja obitava u također zakonom zaštićenim parkovima prirode. Jednako tako, direktno se ugrožava spomenik nulte kategorije, naši stari magazini soli. Uništava se plaža Prosika. Ne želimo ni pomisliti što bi muljevito dno učinilo obali paške uvale. Pješčanih plaža ima više nego igdje na Jadranu, a one bi prolazom velikih brodova, jedrilica, jahti, jednostavno bile pretvorene u muljeviti rub…i dalje da ne nabrajam, jer ovo je ipak samo obično mišljenje većine obrazovanih i nekompromitiranih građana grada Paga. Nadalje, sviđalo se to nama ili ne, unaprijed se moramo ograditi od ovakvog pothvata, jer samo ime vlasnika tvrtke koja je navodno (sa 20.000 kuna temeljnog kapitala tvrtke Moreuz) spremna na investiciju, izaziva u nama opravdani strah. Proguglajte malo i uvjerite se tko je taj čovjek, sve je dostupno na internetu.

U gradu Pagu, za vašu informaciju, osim mosta kojeg ste se ipak sjetili spomenuti, izgradilo se mnogo stvari, ali vašem oku nevidljivih, jer vi nemate pojma što je grad Pag i što čini jedan grad.
Možda je za vas pojam grada ono što je Novalja napravila sa predjelom zvanim Gaj? Hvala vam lijepo na takvom gradu. Istina, od uvijek je postojao raskol na relaciji Pag-Novalja, ali činjenica je da su rijetki pažani čija imena imati prilike vidjeti na oglasnoj ploči suda, dok je sa novaljskim ''poduzetnicima'' to svakodnevna pojava, što ih po meni nikako ne čini sposobnim i naprednim. Osvrnem li se na vaš komentar da ''za razliku od Novalje, u Pagu ima samo hrpa "malomištanskih šerifa" koji samo znaju prigovarat i tjerat po svom'', moram vam skrenuti pažnju da sami stanovnici Novalje svog dugogodišnjeg gradonačelnika nazivaju upravo takvim imenom. Pažani su poznati po svom mentalitetu prigovaranja, i to nas upravo čini ovakvima kakvi jesmo. Možda se vama sviđa ideja kanala. Navedite mi i jedan argument ZA a da pri tom ne osakatite ijedan vrijedan dio našeg grada. Kanal kao takav i pod takvim uvjetima, pažanima uopće nije potreban.
Možda vam se čini da je mentalitet pažana zaostao negdje u srednjem vijeku? Možda to i nije loš zaključak, jer grad Pag postoji odavno, a Pažani žive u gradu Pagu s mentalitetom građana grada Paga.
Ono što je za vas zaostalost, za nas je tradicija. Grad Pag ima više mogućnosti nego što vi uopće možete u svojem stanju zamisliti. Lijepo vas molim da prestanete sa takvim bezobraznim i s visoka upućenim govorima. Vi ste u dalekoj dijaspori i vaša osobna poimanja grada i građana grada Paga, ostavite doma, za privatne čajanke, jer ovdje samo širite lažne informacije, objede i vrijeđate pošten svijet.
Ispričavam se i nemojte mi zamjeriti što sam zauzela ovoliko vašeg prostora, ali ovakva bezobraština, neupućenost a ipak hrabrost za komentiranjem od strane osobe koja sebe naziva Ri-Zeus stvarno me je naljutila. I vjerojatno sam usput zaboravila još more stvari kojima bih mu argumentirano objasnila da vam svima govori gluposti.

1. dobro nam došla
2. Ja živim u Rijeci, ne u dijaspori
3. Nauči čitat, pročitaj SVE šta sam napisao od početka pa onda komentiraj.
Upala si usred rasprave i komentiraš doslovno sredinu priče. Ja nisam ni reko da Dabo nije malomišćanski šerif, ali on je jedan koji nešto radi. U Pagu ih mogu imenom i prezimenom navest hrpu, a neznaš ih jer očito ti osobno nemaš posla s njima svaki put kad hoćeš nešto napraviti. Ko zna, možda si i sama jedan. Postoji razlika između zostalosti i tradicije, a Pag ima oboje napretek- kao što smo i prije ustvrdili, to je slučaj sa svim manjim mjestima.
Dalje tvrdiš da sam rekao da pažani žive SAMO od ribe i da je proizvodnja sira DEFICITARNA. Citiraj me molim te. Rekao sam da od proizvodnje sira imaju koristi samo oni koji su direkto umješani u taj proces. Da hrpa ljudi odlazi na kočarice po cijeloj hrvatskoj i po ostatku otoka. Navedi mi jednu kočaricu u Pagu nakon Divkovog "Gorana", iako ni ona nije nikad bila u pogonu, a stajala je godinama vezana u mandraču. Čak i tada nije bilo nikakve inicijative za prof. ribarenjem u zaljevu jer je zaljev premali i brod je nestao. Vidiš danas par barčica sa mrežama i parangalima i to je sve od ribarenja u vali. A to za vrijeđanje poštenog svijeta- onoga tko je stvarno pošten i objektivan moje opaske ne bi uvrijedile jer koliko god ja imao za Pag negativnih argumenata, Pažani imaju za Rijeku X-puta više pa se ne ljutim. Familija mi je od dolje, ja sam od dolje, praktički živim tamo i poznam skoro svih, pa tako i tebe vjerojatno. I većina(kažem-VEĆINA, znam da bi me optužila za generaliziranje i laganje da to nisam napisao) napisanog nisu samo moja razmišljanja nego ukupni dojam skupljen nakon ispijanja mnogo kava, piva i druženja sa ljudima koje poznajem na pagu i mnogi od njih dijele moje mišljenje o organizaciji i mentalitetu, kao što ja dijelim njihovo za neke stvari što se tiču Rijeke. TO se zove objektivnost, nešto što vidim ti nemaš, nego je na snazi obrana svog grada pošto poto bez ikakve konstruktivne i postepene rasprave nego samo bombardiranje uvredama i pokušaj pobijanja činjenice da ja JESAM iz Paga, svidjelo se to tebi ili ne. Ja Pag volim na isti način kao i ti i iz istih razloga kao i ti, ali to ne znači da ga moram dizat u nebesa i govorit kako je najbolji jer je daleko od toga.

Sasvim slučajno sam tražeći neke podatke, naletjela na ovaj vaš forum, pa se unaprijed ispričavam ako sam nepozvana upala među vas, komentirajući samo RI-Zeusa. I to samo komentare sa ove zadnje strane koji su me i naveli na ovakav moj komentar.
Gospodine TI-Zeus:
Očita je vaša neupućenost u, ne samo povijest, privredu i nego i u sadašnjost, kako samog grada Paga, tako i cijelog otoka.
Paški sir, njegova proizvodnja i korist od istog velika je, kako za samo Siranu, tako i za privatne proizvođače. Obzirom na činjenicu da je potražnja za sirom veća nego kapacitet proizvodnje, vaše tvrdnje u suprotno su netočne, da ne kažem – lažne.
Nadalje, Pašku čipku šile su i uvijek šiju i mlađe i starije osobe. Šije se još od 16. stoljeća i prenosi se s koljena na koljeno putem škole paške čipke ili jednostavno s majke na kćer.
Nedavno je Međuvladin odbor UNESCO-a pašku čipku uvrstio među sedam hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ov novoutemeljeni popis nematerijalne kulturne baštine. Paška čipka ima svoj certifikat, a od 1994. godine škola čipke otvorena je u sklopu paške srednje škole. Ova 2010. godina, nazvana je godinom paške čipke, a grad Pag će biti domaćin prvog Međunarodnog festivala čipke.
Ne znam o kojim vi to ribarima Pažanima govorite u svojoj priči o ribarenju na kočama Šibenika, Zadra i Novalje. Od kuda vama ideja da pažani žive od ribarenja i da je to jedini izvor zarade?????
Vaša usporedba sa Pelješkim mostom i prodajom zemljišta nikako ne stoji, jer istina je potpuno drugačija i suprotna: Novalja je upravo ta koja svoj navodni ekonomski procvat može zahvaliti prodaji zemljišta. Priču o Zrću i mafiji nama laicima nemoguće je dokazati, ali o njoj odavno pjevaju i ptice na granama.
Projekt kanal je nečija ideja, isto kakva bi bila i moja želja da na mjestu solina gradimo piramide.
Izgradnjom takvog kanala dovodi se u pitanje osnovno preživljavanje u gradu Pagu. I dok čekamo rezultate studija, znamo da bi nestala zakonom zaštićena flora i fauna koja obitava u također zakonom zaštićenim parkovima prirode. Jednako tako, direktno se ugrožava spomenik nulte kategorije, naši stari magazini soli. Uništava se plaža Prosika. Ne želimo ni pomisliti što bi muljevito dno učinilo obali paške uvale. Pješčanih plaža ima više nego igdje na Jadranu, a one bi prolazom velikih brodova, jedrilica, jahti, jednostavno bile pretvorene u muljeviti rub…i dalje da ne nabrajam, jer ovo je ipak samo obično mišljenje većine obrazovanih i nekompromitiranih građana grada Paga. Nadalje, sviđalo se to nama ili ne, unaprijed se moramo ograditi od ovakvog pothvata, jer samo ime vlasnika tvrtke koja je navodno (sa 20.000 kuna temeljnog kapitala tvrtke Moreuz) spremna na investiciju, izaziva u nama opravdani strah. Proguglajte malo i uvjerite se tko je taj čovjek, sve je dostupno na internetu.

U gradu Pagu, za vašu informaciju, osim mosta kojeg ste se ipak sjetili spomenuti, izgradilo se mnogo stvari, ali vašem oku nevidljivih, jer vi nemate pojma što je grad Pag i što čini jedan grad.
Možda je za vas pojam grada ono što je Novalja napravila sa predjelom zvanim Gaj? Hvala vam lijepo na takvom gradu. Istina, od uvijek je postojao raskol na relaciji Pag-Novalja, ali činjenica je da su rijetki pažani čija imena imati prilike vidjeti na oglasnoj ploči suda, dok je sa novaljskim ''poduzetnicima'' to svakodnevna pojava, što ih po meni nikako ne čini sposobnim i naprednim. Osvrnem li se na vaš komentar da ''za razliku od Novalje, u Pagu ima samo hrpa "malomištanskih šerifa" koji samo znaju prigovarat i tjerat po svom'', moram vam skrenuti pažnju da sami stanovnici Novalje svog dugogodišnjeg gradonačelnika nazivaju upravo takvim imenom. Pažani su poznati po svom mentalitetu prigovaranja, i to nas upravo čini ovakvima kakvi jesmo. Možda se vama sviđa ideja kanala. Navedite mi i jedan argument ZA a da pri tom ne osakatite ijedan vrijedan dio našeg grada. Kanal kao takav i pod takvim uvjetima, pažanima uopće nije potreban.
Možda vam se čini da je mentalitet pažana zaostao negdje u srednjem vijeku? Možda to i nije loš zaključak, jer grad Pag postoji odavno, a Pažani žive u gradu Pagu s mentalitetom građana grada Paga.
Ono što je za vas zaostalost, za nas je tradicija. Grad Pag ima više mogućnosti nego što vi uopće možete u svojem stanju zamisliti. Lijepo vas molim da prestanete sa takvim bezobraznim i s visoka upućenim govorima. Vi ste u dalekoj dijaspori i vaša osobna poimanja grada i građana grada Paga, ostavite doma, za privatne čajanke, jer ovdje samo širite lažne informacije, objede i vrijeđate pošten svijet.
Ispričavam se i nemojte mi zamjeriti što sam zauzela ovoliko vašeg prostora, ali ovakva bezobraština, neupućenost a ipak hrabrost za komentiranjem od strane osobe koja sebe naziva Ri-Zeus stvarno me je naljutila. I vjerojatno sam usput zaboravila još more stvari kojima bih mu argumentirano objasnila da vam svima govori gluposti.

Pricas gluposti i nebuloze da mi se povraca.Gradonačelnik Novalje je serif i mutikasa ali je napravio puno za grad i općinu. Za njega ne postoji problem koji ne moze rijesiti i dao bi sve za Novalju. Osobno ga poznajem i znam da on zivi za Novalju. Pag je prekrasan ali nikad mi ne bi palo napamet tako ga uzdizati u nebo kao da je Dubrovnik. Lokacija grada Paga je promasena jer nije na otvorenom moru. Gradska plaža je u sezoni stalno prljava jer je zatvorena uvala. Pogled iz cijelog grada ide prema brdu koje sprecava pogled na otvoreno more. Ma uzas.
Malo se raspitaj i obiđi otok pa onda komentiraj. Pogotovo nemoj vrijeđat Novalju i dio grada Novalje Gaj koji je prekrasan. Takav dio grada bi pozelio svaki grad na obali. Pogled na Losinj i Cres zalazak sunca iznad Osora, lungomare od 1,5 km uz more itd.
Novalja nije samo grad Novalja vec čitava općina od Metajne do Luna a taj cijeli dio je dozivio pocvat.Navest cu samo primjer Hotel "Luna" s 4 zvjezdice u Jakišnici.(http://www.valamar.com/luna-hotel-pag)

Pricas gluposti i nebuloze da mi se povraca.Gradonačelnik Novalje je serif i mutikasa ali je napravio puno za grad i općinu. Za njega ne postoji problem koji ne moze rijesiti i dao bi sve za Novalju. Osobno ga poznajem i znam da on zivi za Novalju. Pag je prekrasan ali nikad mi ne bi palo napamet tako ga uzdizati u nebo kao da je Dubrovnik. Lokacija grada Paga je promasena jer nije na otvorenom moru. Gradska plaža je u sezoni stalno prljava jer je zatvorena uvala. Pogled iz cijelog grada ide prema brdu koje sprecava pogled na otvoreno more.

Mutikaša, ne bi ga ni sam bolje opisao. ALi za ostakak se ne bih baš složio. Paška vala za familiju na odmoru upravo daje ono što većina otoka nema, a to je zatvoreno more što znači- manji valovi i toplije more. Bio sam po Istri, Krku, Cresu, Otocima oko Zadra i svejedno mi je Paška vala najdraža upravo zbog te zatvorenosti. Ali definitivno je da za svako dobro i neko loše- nema pogleda na otoke i otvoreno more. To je šteta, ali meni je osobno draže zatvoreno, mirno i toplo more. Ali svakom svoje.

Samo da se osvrnem na još jednu stvariz inninog posta u vezi čipke. Navedi mi jednu osobu ispod 60 da veze PRAVU Pašku čipku. Paška čipka nije ono govno u obliku križa što prodaje svaki dućan i baba na ulici. Paška čipka NIGDJE u tim popisima nije uvrštena zbog oblika sidra, križa, majke Božje nego
zbog izvornog i tradicionalnog oblika. Osim par baki, reci mi koje su to mlađe osobe koje ju šiju? Poznam svu mulariju dole i ako misliš na one cure koje se navečer opijaju i rade sranja na katinama i onda idu na cajke u disko, onda se grdo varaš. Nijedna od njih ne bi znala izvest čipku koja nema stihove Mile Kitića na njoj. Jedino što mladi još uzdržavaju od Paške tradicije je nošnja.

1. dobro nam došla
2. Ja živim u Rijeci, ne u dijaspori.
Kad budete živjeli u Pagu i kad počnete prepoznavati ljude koji imaju više od 20, a manje od 60, znati će te o čemu ti govorim. U toj skupini su i čipkarice čiji rad očito apsolutno negirate.
Ovčarstvo i sirarstvo uvijek je bila važna djelatnost u gradu i od nje su živjeli oni koji su se njome bavili. Njihovo blagostanje ne pada samo na njih, jer oni proizvode sir, a radi sira u Pag dolaze turisti koji borave u nečijem apartmanu pa je taj sir na dobrobit cijele zajednice. Iskreno se nadam da neću morati objašnjavati ove svoje riječi i da ćete ih shvatiti u širokom pojmu a ne bukovito.
Sve vas ljubitelje Novalje želim obavijestiti da niti protiv tog mjesta niti protiv tih ljudi nemam apsolutno ništa protiv i ne tiče me se njihov stil života. Neke stvari nabrojala sam samo radi usporedbe, jer ste i sami nešto uspoređivali. Nadam se da sam ovim zatvorila usta i spriječila neugodne rasprave koje znaju proizići na temu Pag-Novalja, a očiti promjer za to je komentator boka7.
Često spominjete koče ribarice i slično. Gradu Pagu ta djelatnost nikada nije bila primarna, jer stanovnici su u većini živjeli od Solane. Svi ti pokušaji koje nabrajate samo su dodatna djelatnost, pokrenuta naročito u cilju turistučke ponude. Naravno, uvijek ima izuzetaka. Oni koji su ipak bili Paški ribari od uvijek su imali svoje koče u Šimunima i Košljunu. Pag nije samo grad u uvali, a paški izlaz na otvoreno more uvijek je bio Košljun. Nije nužno da u samomo gradu Pagu imamo marinu, kad je imamo u Šimunima. Ni ovce nisu u samom gradu, zar ne? Od Gorice do Miškovića, sve je to Pag.
Na vaše, kako ste ih nazvali, opaske, reagirala sam na ovakav način jer je očito da nemate pojma o čemu govorite. Vaša spoznaja o Pagu svodi se na sjećanja vaših roditelja koji su otišli trbuhom za kruhom i iskustva vaših prijatelja kojih većina još uvijek živi na račun svojih roditelja.
Ne poričem da je situacija u gradu teška. Recite mi gdje nije???? Činjenica da se paški političari bore rukama i nogama za vodeće pozicije u gradu, sama za sebe govori koliko je grad plodan, ali njihovim ponašanjem – samo za njih. Nadam se i vjerujem da će i tome doći kraj. Vi imate nekih dvadesetak godina? Što ste u tom vremenu mogli dobrog ocijeniti za Pag? Ratne godine? Borbe vlasti nakon tih godina? Pag nije od jučer.
Uključila sam se u raspravu jer mi je žao da netko na taj način, neuk, neupućen, na javnom mjestu govori o mome gradu, nekim ljudima koje moj grad skoro da uopće ne zanima, i tako stvarate pogrešnu sliku.
TO se zove objektivnost, nešto što vidim ti nemaš, nego je na snazi obrana svog grada pošto poto bez ikakve konstruktivne i postepene rasprave nego samo bombardiranje uvredama i pokušaj pobijanja činjenice da ja JESAM iz Paga, svidjelo se to tebi ili ne. Ja Pag volim na isti način kao i ti i iz istih razloga kao i ti, ali to ne znači da ga moram dizat u nebesa i govorit kako je najbolji jer je daleko od toga.
Ovo što vi zovete objektivnošću, u stvari je samo vaš osobni osvrt nakon puno ispijenih kava i piva sa prijateljima. Ja, naravno ne mogu biti objektivna, jer ste me svojim stavom uvrijedili, o čemu vam i pišem. Konstruktivnu raspravu u početku odbijate jer sam vam navela podatke koje očito ne možete provjeriti preko svojih prijatelja s kave i pive. Čipkarice, ribarstvo, sirarstvo…
Ja u Pagu živim, radim, družim se s ljudima koji imaju vremena za jedan makijato, sa ženama koje šiju čipku, sa muškarcima koji znaju što je sve potrebno kako bi se napravio sir, sa osobama kojima je parangal duševna obnova i sa svima koji vole ovaj grad. Sviđalo se to vama ili ne, ovaj Pag je grad koji živi, evo već 564 godine i na sreću nisu mu naudili takvi govori kakve vi ovdje predstavljate javnosti.
Vi ne volite Pag kao i ja, jer vi samo uživate na godišnjem odmoru u Pagu.

Lokacija grada Paga je promasena jer nije na otvorenom moru. Gradska plaža je u sezoni stalno prljava jer je zatvorena uvala. Pogled iz cijelog grada ide prema brdu koje sprecava pogled na otvoreno more. Ma uzas.
Za ovog komentatora mogu reč samo jednu stvar: Svašta…..

Kad budete živjeli u Pagu i kad počnete prepoznavati ljude koji imaju više od 20, a manje od 60, znati će te o čemu ti govorim. U toj skupini su i čipkarice čiji rad očito apsolutno negirate.
Ovčarstvo i sirarstvo uvijek je bila važna djelatnost u gradu i od nje su živjeli oni koji su se njome bavili. Njihovo blagostanje ne pada samo na njih, jer oni proizvode sir, a radi sira u Pag dolaze turisti koji borave u nečijem apartmanu pa je taj sir na dobrobit cijele zajednice. Iskreno se nadam da neću morati objašnjavati ove svoje riječi i da ćete ih shvatiti u širokom pojmu a ne bukovito.
Sve vas ljubitelje Novalje želim obavijestiti da niti protiv tog mjesta niti protiv tih ljudi nemam apsolutno ništa protiv i ne tiče me se njihov stil života. Neke stvari nabrojala sam samo radi usporedbe, jer ste i sami nešto uspoređivali. Nadam se da sam ovim zatvorila usta i spriječila neugodne rasprave koje znaju proizići na temu Pag-Novalja, a očiti promjer za to je komentator boka7.
Često spominjete koče ribarice i slično. Gradu Pagu ta djelatnost nikada nije bila primarna, jer stanovnici su u većini živjeli od Solane. Svi ti pokušaji koje nabrajate samo su dodatna djelatnost, pokrenuta naročito u cilju turistučke ponude. Naravno, uvijek ima izuzetaka. Oni koji su ipak bili Paški ribari od uvijek su imali svoje koče u Šimunima i Košljunu. Pag nije samo grad u uvali, a paški izlaz na otvoreno more uvijek je bio Košljun. Nije nužno da u samomo gradu Pagu imamo marinu, kad je imamo u Šimunima. Ni ovce nisu u samom gradu, zar ne? Od Gorice do Miškovića, sve je to Pag.
Na vaše, kako ste ih nazvali, opaske, reagirala sam na ovakav način jer je očito da nemate pojma o čemu govorite. Vaša spoznaja o Pagu svodi se na sjećanja vaših roditelja koji su otišli trbuhom za kruhom i iskustva vaših prijatelja kojih većina još uvijek živi na račun svojih roditelja.
Ne poričem da je situacija u gradu teška. Recite mi gdje nije???? Činjenica da se paški političari bore rukama i nogama za vodeće pozicije u gradu, sama za sebe govori koliko je grad plodan, ali njihovim ponašanjem – samo za njih. Nadam se i vjerujem da će i tome doći kraj. Vi imate nekih dvadesetak godina? Što ste u tom vremenu mogli dobrog ocijeniti za Pag? Ratne godine? Borbe vlasti nakon tih godina? Pag nije od jučer.
Uključila sam se u raspravu jer mi je žao da netko na taj način, neuk, neupućen, na javnom mjestu govori o mome gradu, nekim ljudima koje moj grad skoro da uopće ne zanima, i tako stvarate pogrešnu sliku.

Ovo što vi zovete objektivnošću, u stvari je samo vaš osobni osvrt nakon puno ispijenih kava i piva sa prijateljima. Ja, naravno ne mogu biti objektivna, jer ste me svojim stavom uvrijedili, o čemu vam i pišem. Konstruktivnu raspravu u početku odbijate jer sam vam navela podatke koje očito ne možete provjeriti preko svojih prijatelja s kave i pive. Čipkarice, ribarstvo, sirarstvo…
Ja u Pagu živim, radim, družim se s ljudima koji imaju vremena za jedan makijato, sa ženama koje šiju čipku, sa muškarcima koji znaju što je sve potrebno kako bi se napravio sir, sa osobama kojima je parangal duševna obnova i sa svima koji vole ovaj grad. Sviđalo se to vama ili ne, ovaj Pag je grad koji živi, evo već 564 godine i na sreću nisu mu naudili takvi govori kakve vi ovdje predstavljate javnosti.
Vi ne volite Pag kao i ja, jer vi samo uživate na godišnjem odmoru u Pagu.


Za ovog komentatora mogu reč samo jednu stvar: Svašta…..

komentirati ću ovo boldano:
1. Ja stvarno više ne znam na kojem jeziku da pišem da "obrazovana i nekorumpirana osoba" može to pročitati jer mislim da bi i najveći kreten već sada shvatio da NISAM NIGDJE rekao da je to primarna djelatnost nego da hrpa ljudi odlazi na koče u druge gradove

2.DA, stvarno nije nužno. Prvo svi serete po toj marini i kako će zagaditi a onda se na ljeto čudite kako dolazi jako malo brodica u Pag. Pag se uzdiže u nebesa, iznad Dubrovnika, Raba, Novalje itd. a svi dobro znaju da oni imaju svoje marine i da tamo stizu na stotine brodica svaki tjedan. Ali ne, "Obrazovani i nekorumpirani" znaju da Pagu NE TREBA marina

3.Reagirala si na taj način jer si svađalačke prirode, ja tebe nisam nigdje direkto vrijeđao niti sam igdje vrijeđao Pag. Ako netko u nečemu pogriješi, normalna osoba će pokušati uputiti tog nekog na pravi put i normalno razgovarati a ne ovako majmunski i primitivno s visoka gledati na sve ostale jer se prozvao/la obrazovanim

4.Vaše obrazovanje očito graniči na početnom znanju iz geografije jer bi trebali znati da je Rijeka udaljena svega 150 km i da po toj logici na Pagu boravim češće od par tjedana ljeti. I kakve veze ima to što su moji roditelji otišli trbuhom za kruhom? Šta to znači da nisu u toku zbivanja dolje? Da se više nesmiju smatrati Pažanima? I ti se zoveš civiliziranom osobom? Nazivaš me neukim i neupućenim a niti znaš tko sam niti znaš koliko vremena provodim dolje niti sa kime provodim to vrijeme.Tko si ti da imaš to pravo? U Pagu stvarno ima jako načitanih, obrazovanih i pametnih osoba, ali na tvoju žalost, SVI su moji vršnjaci, i TEK kad oni odrastu, stvari će se promijeniti na bolje, jer da ste vi svi tako pametni i samim time- utjecajni, Pag ne bi:
-imao most onakvog nagiba kad 50% umirovljenika živi na Novom Pagu a jedina ambulanta je na Prosiki
-imao cajke osim ako one ne potječu iz Paga; 5. Magazin se bar ne bi trebao sramotiti što onim kriminalcem i nasilnikom koji ga vodi; što glazbom koja nema veze sa zdravom pameti
-imao divlje vezove oko kojih izbijaju svađe koje nekad završe razbijenim glavama
-imao kanalizacijski ispust na Lanterni kod pristaništa- 100m od plaže na kojoj je svaki trenutak ljetnog dana po 1000 ljudi(da ne govorim o tome da svaka brodica nekog talijana koja prođe bliže lanterni svjedoči tome i čim se opskrbi i malo razgleda grad diže sidro i putuje dalje; te da ne spominjemo da struje također nose sve to prema gradskoj plaži)
-imao pankersku "rupu", znaš o čemu govorim, i znaš da se to mora riješiti

Da Pažani nisu upravo onakvi kakve sam ih opisao(više puta sam napomenuo-većina, ne svi), vi bi imali veći, ako uopće ikakav utjecaj. Ovako ste i samo taoci tih malomišćanskih šerifa i navedenih "mutikaša", zato mi nemoj pričati da nije tako

Dino, Kustiću, (Zeus-Ri) kukavički je izjavljivati nešto a ne potpisati to punim imenom i prezimenom.
Tvoje izjave nemaju težinu jer se nisi potpisao.
Zbog ovakvih izjava odlučio sam saznati tko si i oduzeo si mi nešto manje od 11 minuta mog dragocijenog vremena.
Lijep pozdrav od paškog "kriminalca i nasilnika"
Mateo Grubišić

Dino, Kustiću, (Zeus-Ri) kukavički je izjavljivati nešto a ne potpisati to punim imenom i prezimenom.
Tvoje izjave nemaju težinu jer se nisi potpisao.
Zbog ovakvih izjava odlučio sam saznati tko si i oduzeo si mi nešto manje od 11 minuta mog dragocijenog vremena.
Lijep pozdrav od paškog "kriminalca i nasilnika"
Mateo Grubišić

I šta sad? nisam te tako oslovio bezveze. štoviše, stojim iza toga isto kao i mnogi, i uopće me ne zabrinjava tko zna a tko ne zna moje ime i prezime. moje je pravo da izrazim svoje mišljenje, kakvo god ono bilo. a sad to dal imaju težinu ili ne, sam dokaži

a znan te, mali. Gle ovako, kad budeš svih dvanajst miseci živet u Pag onda bi moooožda ima ca za reć za budućnost nas par ijad ca celu zimu moramo živet. Ti vode dojdeš na godišnji, dojdeš se zabavljat dok većina nas radi. Mene ne zanima oćeš ti sa svojin gumenjakom i nekolicina njih kraće do Košljuna u svojim ljetnim danima odmora.iili ne ali samo znan da ti Pag ne moreš volit kai mi ki vode živemo. Zato te ni ne doživljavamo kao nekoga čije mišljenje je sve, samo ne mjerodavno.
Vrijeđaš inna. S druge strane, završi taj faks prvo pa kad i ako stekneš diplomicu možeš se busat iu prsa i nazivat se obrazovan.
Što se tiče ribarstva hrpa ljudi odlaze na koće u veće gradove jer je ribarska flota tamo jaka i idu na otvoreno more gdje ima ribe budu po više dana tamo a u velikim gradovima se i vrše otkup te iste ribe...valjda vas to uče na tom tvom pomorskom fakultetu.
Možda želiš važno danas sutra sa svojom brodicom uplovit u našu valu i opijat se po plažicama i ostavljat smeće kai i do sad?
Rijeka je 150 km to je isto kai i dijaspora za nas jer si, zapamti, stanovik Grada Rijeke a ne Paga i ti ne puniš naš proračun pa prema tome nemoj ni pomišljati o nekakavom pitanju kanala jer kao žitelj drugog grada ne možeš biti mjerodavan.
Smeta ti most? pogej, kad bude gotov biće najlipši..ipak je replika starog venecijanskog ki je nekad namo sta.
Stvar glazbe? Svako ima pravo na svoj ukus...neko sluša cajke a neko jazz. Većina mladih danas puše folk i ajmo reć da je to već pomalo out, ali vjeruj mi, ti si dno dna jel gotiviš Sennu M a šund veći od njega nema.
Kanalizacija kod Lanterne? Ti kao student pomorskog fakulteta, odnosno stalni gost ljetnih mjeseci dok ploviš valom onda si valjda primjeti da kurenat gotovo uvik gre u smjeru obrnuto od kazaljke na satu.
Što se tiče pankerske rupe, I pankeri su ljudi, imaju svoju glazbu, svoje punk idole i pjesme. Zar i njih treba uništit?? Zapalit možda? Možda su oni za tebe ljudi drugog reda? Zaista se ne čudim kad znam da takve stavove može imat samo jedan obični mali rasist i nacionalist poput tebe koji javno širi govor mržnje pa čak i protiv Roma.
HELLO GROW UP...još si zelen
I još nešto, SRAM TE MOŽE BITI NA OVO ŠTO SI DOSAD NAPISAO!!
Navedi mi jednu osobu ispod 60 da veze PRAVU Pašku čipku. Paška čipka nije ono govno u obliku križa što prodaje svaki dućan i baba na ulici. Paška čipka NIGDJE u tim popisima nije uvrštena zbog oblika sidra, križa, majke Božje nego
zbog izvornog i tradicionalnog oblika.
Direkno pljuješ po vrijednim rukama čipkarica koji ih šiju. Pa makar bila i u obliku križa...čipka se kroz godine mijenjala...bila je najprije na odjeći pa je postala sam primjerak za sebe. Maštovitošći i ispreplitanjem raznih oblika ona se godinama obogaćivala u dizajnima i mijenjala no osnovni dijelovi stvaranja te čipke ostali su isti.
Tebi ništa nije sveto. A čipkarska škola FYI djeluje i tamo ima mladih polaznica koji su ISPOD 60 godina.
Jednom rječju jadniji ne možeš bit. Žalosno da ovakvi poput tebe se usuđuju uopće javno nešto komentirati po pitanju žitelja i grada Paga i naše budućnosti.
Adios Mother F...r

I rest my case...

I rest my case...
Nisam se nadala da će se u ovaj govor uplesti još koja duša, ali eto...
Uglavnom, neću si dozvoliti da se spuštam na vaš nivo komentarima s epitetima tipa sranja, kreteni i tako to. Htjela sam OSTALIMA skrenuti pažnju da u svojim postovima Zeus govori nebuloze. (pogledajte ponovno svoje komentare, tamo sve piše, to što ste sami sebi kontradiktorni - ja vam tu ne mogu pomoći) Koga zanima, neka SAM potraži informacije o čipki i čipkaricama u Pagu, barem toga ima na internetu. Odustajem od daljnje rasprave koja sa dotičnim Zeusom nema svrhe.
Ribarstvo u gradu Pagu - navela sam vam osnovne upute, pa ako je koga volja sam će potražiti lektiru na tu temu. Preporučam izbjegavanje komentara dotičnog Zeusa, jer od njega nećete naučiti ništa.
Što se tiče kanala Košljun-Pag, koga je volja, taj će zaobići i planinu da bi došao do cilja. Ne mora baš sve biti na pladnju da bi bilo dobro.
U jednom trenutku zagovarate prekrasnu uvalu koju volite, da bi u drugom trenutku, ''lokalce' nazvali zatucanim malograđanima jer tu po vama ''jako dobru ideju'' odbacuju. Raspitajte se, već sam vam jednom spomenula tvrtku Moreuz.
Ako ste smatrali da ste u pravu, imali ste mogućnost odgovoriti mi ljudski na moj komentar, jer sam naglasila kome, zašto i na što komentiram. Ali ne, vi koristite vrijeđanje kao osnovni način komunikacije.
Čini mi se da ste uznemireni činjenicom da pažani svoj grad, makar i takav, vole i dižu u nebesa. Svak voli svoje, često i bezuvjetno. Vi ste osakaćeni za takav osjećaj jer nemate mjesto pripadnosti.
Vaš osoran način komunikacije, uvredljivi tonovi kojima se koristite samo naglašavaju koliko ste u stvari loš čovjek.
One stvari koje ste naveli na dnu svog posta nisu nepoznate. Na žalost, naša su svakodnevica s kojom se moramo suočavati ali i nastojati je riješiti. Ako vam se to u Pagu ne sviđa, i to baš toliko da ste spremni pred svijetom izgovarati ovakve gluposti o svemu ostalome, a vi lijepo odaberite neku drugu destinaciju za godišnji odmor. Ljudi idu onamo gdje im je ugodno i lijepo. Predavanja o paškoj privredi ostavite onima koji se u to bolje razumiju.

Na pomolu novi skandal Hoto Grupe

Horvatinčić »gradi« turistički grad na poljoprivrednom zemljištu na Krku

Teško je pretpostaviti da zagrebački poduzetnik »na slijepo« ulaže silni novac u poljoprivredno zemljište, a da prije svega nema »viziju« njegove planske prenamjene u turističke kvadrate i da ne računa na podršku, bilo s lokalne ili državne razine

http://img521.imageshack.us/img521/2335/ef43251ad7b045f8894992b.jpg (http://img521.imageshack.us/i/ef43251ad7b045f8894992b.jpg/)

KRK – Nedavno medijsko »priznanje« poznatog domaćeg graditeljskog poduzetnika Tomislava Horvatinčića kako unatoč globalnoj krizi i još uvijek prisutnoj recesiji sve intenzivnije razmišlja o projektu izgradnje 150 malih, »dizajnerskih« hotela na otoku Krku, zaintrigiralo je mnoge otočane. Nagađanja o Horvatičićevim planovima, prisutna još otkad je prije nekih pet godina »Santa Marina« – tvrtka kćer Horvatinčićeve Hoto Grupacije – na predjelu između naselja Pinezići i trajektne luke Valbiska počela nemilice kupovati poljoprivredno zemljište, sad su iznova intenzivirana. Osim spoznaje da je pod kapom Hoto Grupe ondje danas više od milijun četvornih metara te činjenice da je u njihovu kupnju investiran kapital od više desetaka milijuna kuna, i to unatoč činjenici da se spomenuto zemljište, prema odredbama Županijskog, kao i Prostornog plana Grada Krka, nalazi izvan obuhvata zona u kojima je moguća bilo kakva gradnja, izglednost ostvarenja Horvatinčićevih vizija potvrđuje i detaljan opis njegova krčkog projekta kojeg nalazimo na službenim stranicama Hoto Grupe.

Taj turistički projekt tamo najavljuju kao izvjesnu investiciju. »Naš se novi projekt već priprema i smješten je na više od milijun četvornih metara neodoljivoga krčkog primorja. Smještajni kapaciteti, iščitavamo u prezentaciji, moći će se podijeliti u pet cjelina – glavni hotel s oko 580 soba, rezidencijalni dio s depandansama s oko 150 smještajnih jedinica, više malih hotela s oko 160 smještajnih jedinica, sportski hotel sa 100 smještajnih jedinica, sportskom dvoranom i rekreativnim prostorima te golf hotel sa stotinjak soba, namijenjen korisnicima obližnjega golf terena s dodatnim sadržajima.«

Iako nam je svojevremeno Miroslav Vajagić, član Uprave Hoto Grupe, tvrdio kako planovi te tvrtke, barem što se Krka tiče, nemaju nikakve veze s golfom, projektna vizija pokazuje kako golf čini važan dio projekta kojeg investitori prikazuju planom zasnovanim na tradicionalnoj, autohtonoj mediteranskoj poljoprivredi i sadržajima koji se ne mogu povezati s nekim oblikom apartmanizacije i betonizacije.

– Glavni će hotel biti građen tako da što veći broj soba ima pogled prema moru ili atraktivnim sadržajima kao što su igralište za golf, okolno zelenilo ili vanjski prostor s bazenima. I sam ulaz u prostor glavnog hotela bit će impresivan, uređen u bojama zelenila i vode te će se nastavljati na javni prostor središnjeg trga koji čini centar resorta sa svim glavnim zajedničkim sadržajima – ulicom namijenjenom kupovanju, kulturnim i kongresnim centrom, arheološkim parkom, dječjim igralištima i ugostiteljskim sadržajima, kažu u Hoto grupi.

Uz glavni hotel, nastavljaju promotori projekta, nalazit će se 150 jedinica apartmansko-rezidencijalnog karaktera u kategoriji pet zvjezdica, namijenjenih obiteljima s djecom. Najelitniji dio biti će kompleks malih hotela koji će biti izdvojeni od ostatka resorta, u intimnoj atmosferi, ali i u dosegu svih bitnih sadržaja resorta. Svaki će hotel imati bazen ili jacuzzi, ovisno o veličini hotela, a moguća će biti i opcija njegova dugotrajnog najma. U krčkom resortu planirana je i izgradnja sportskog hotela sa stotinjak smještajnih jedinica koji će moći služiti kao pripremno mjesto dostojno najboljih svjetskih sportaša. Taj bi hotel trebao imati i unutrašnji bazen te prostorije za opuštanje. Golf hotel, sa stotinjak soba u kategoriji pet zvjezdica, bio bi smješten tik uz igralište za golf, ali i uz druge sadržaje »nužne za stvaranje pozitivne golfske atmosfere« poput golf kuće, prodavaonica s opremom, ugostiteljskih sadržaja, golf akademije te igrališta za djecu. Kompleks sadrži desetak luksuznih golf vila prosječne veličine 250 kvadrata, smještenih uz igralište, te golf klub. Planiraju se i drugi sportski sadržaji – teniski tereni, nogometna igrališta i sportska dvorana s potpunom infrastrukturom za rukomet, mačevanje, borilačke sportove, squash, kuglanje i badminton. Cijeli će kompleks biti »istočkan« pomno odabranim restoranima, barovima i ostalim sadržajima namijenjenim ugodnom odmoru, poput ulice namijenjene kupovanju, wellness i fitness kompleksa, unutarnjih i vanjskih bazena, dječjih igrališta i uređenih plaža. »Kod ovakvih projekata, građenih po mjeri današnjice, posebno je bitno ostvariti sklad s okolišem – dopustiti da se prostor odmarališta neupadljivo stopi s prekrasnom prirodom otoka Krka«, ističu investitori.

A to će, doznajemo iz predstavljenog promomaterijala, činiti kroz gospodarstvene sadržaje resorta u kojima će se proizvoditi autohtoni poljoprivredni proizvodi – maslinovo ulje, sir iz vlastite sirane te vino. »Sirana će otkupljivati mlijeko i druge proizvode potrebne za proizvodnju sira od svih zainteresiranih seljaka iz kraja, a uljara bi osim maslina s vlastitog posjeda prerađivala i masline s cijelog otoka« – stoji u opisu Horvatinčićeva projekta u kojem navode da će se mjesta naći i za »šarmantni muzej koji će posjetitelje educirati o životu tamošnjih seljaka i oruđu kojim su se služili u prijašnjim vremenima«. Investitori kažu kako se podrazumijeva kako će posebna pozornost biti posvećena prostoru marine i privezišta koje će svojim konceptom sličiti tradicionalnom ribarskom selu, s petnaestak vezova, ali i s mogućnošću primanja jahti ili brodova veličine do 50 m!

Teško je pretpostaviti da Horvatinčić »na slijepo« ulaže silni novac u kupnju milijuna kvadrata poljoprivrednog zemljišta, a da prije svega nema »viziju« njegove planske prenamjene u turističke kvadrate i da ne računa na neki oblik podrške, bilo s lokalne ili pak državne razine. Krčki gradonačelnik rekao nam je kako podržava sve razvojne planove koji će turizam dići na višu razinu, uz uvjet da realizacija takvih sadržaja ne znači multiplikaciju turističkih zona.

– Horvatinčićev plan podrazumijeva otvaranje nove zone, najprije u županijskom, a potom i u gradskom prostornom planu. Na račun tamo »otvorenih« kvadrata trebalo bi »zatvoriti« neke druge u već postojećim zonama u kojima se dosad nisu ostvarili projekti. Dođe li u međuvremenu do realizacije planova u nekoj od postojećih zona, mislim da bi i Hoto-ov plan mogao postati upitan, zaključuje Vasilić koji vjeruje da bi prvi konkretniji razgovori o »uklapanju« Horvatinčićeve zone u planove mogli uslijediti za kojih godinu dana, kad na županijskoj razini krenu ozbiljniji razgovori i analize vezane uz promjenu županijskog PPU-a.

Mladen TRINAJSTIĆ

Vasilićeva bliža rodbina prodala na njegovu preporuku 20.000 m2

Zanimljivost priče leži i u činjenici kako se između većeg broja Horvatinčiću prodanih zemljišnih čestica na području iznad uvale Sv. Fuska nalazilo i 20 tisuća kvadrata u suvlasništvu roditelja krčkog gradonačelnika Darija Vasilića i njegovih bližih rođaka.

– Ne vidim u tome ništa sporno. Moji su se roditelji i rođaci odlučili na prodaju po preporuci koju sam im sam dao. Osam eura po četvornom metru uobičajena je cijena poljoprivrednog zemljišta na ovom području, a kad su prodavali svi, prodali su i oni, zaključio je Vasilić kada smo ga ne tako davno upitali o toj temi i dodao kako u cijeloj transakciji nije bilo elemenata nikakvog pogodovanja članovima njegove obitelji. Ipak, teško je ne zaključiti kako ta činjenica zasigurno ne odmaže Horvatinčiću u pridobivanju podrške za svoje vizije, ako nigdje drugdje – onda barem na lokalnoj razini.


Odmor u vrhunskom luksuzu

»Bit će to prostrani kompleks stvoren za odmor u vrhunskom luksuzu, uz ponudu koja prati posljednje trendove aktivnog i dinamičnog, ali i pasivnog, opuštajućeg odmora u potpunom skladu s prirodom« – stoji u opisu Horvatinčićeva krčkog projekta na službenoj internet stranici Hoto Grupe.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/Otoci/horvatincic--BBgradi-AB-turistic.aspx

Baš sam sad to maloprije pročitao. MAMA MIA. :D
Perverzno zvuči, sasvim jasno da bi realizacija takvog čega bila fenomenalna!

GP Krk će na otoku proizvoditi struju iz sunčeve energije
Tvrtka, koja je poslovanje bazirala na građevinarstvu, već neko vrijeme intenzivno priprema projekt izgradnje solarne elektrane čija bi instalirana snaga dosezala 5 MW i koja bi se prostirala na zemljištu površine 10 hektara

KRK – Krčki građevinski gigant i jedan od najuspješnijih otočnih gospodarskih subjekata na pragu je otvaranja jednog sasvim novog poglavlja u svom radu. Željko Velnić, zamjenik direktora GP Krka upoznao nas je s ambicioznim planovima vodstva te tvrtke vezanim uz ulaganja u energetiku, posebice u dijelu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Tvrtka koja je do sad svoje poslovanje bazirala na građevinarstvu, potvrđuje nam Velnić, već neko vrijeme intenzivno priprema projekt izgradnje solarne elektrane čija bi instalirana snaga dosezala 5 MW i koja bi se prostirala na zemljištu površine 10 hektara.
– Vođeni nastojanjima svojevrsnog diverzificiranja djelatnosti kojima se bavimo, praćenja tehnoloških noviteta, ali i pomalo lokalpatriotskim motivima ulaganja u sredinu u kojoj smo nastali, želja nam je izgraditi energetski kompleks koji bi grad i otok Krk uveo u doba u kojem će obnovljivi izvori energije postati ključnom komponentom razvoja i napretka.

Stvaranje određenog stupnja energetske samodostatnosti otoka Krka nije nimalo lak i nezahtjevan zadatak, napominje Velnić, ističući kako je dosad najčešće tek deklarativno poticanje takvih projekata u praksi obilježeno izuzetno zahtjevnim formaliziranjem i priličnom količinom zrakopraznog prostora u kojem se od investitora zahtijeva zavidna razina strpljivosti, birokratske upornosti i snalažljivosti.
Dobivanju statusa povlaštenog proizvođača energije, koji se nužno moraju steći kako bi GP Krk ušao u projekt koji će mu omogućiti proizvodnju električne energije i njenu prodaju Hrvatskoj elektroprivredi, iziskuje neumoran rad na ishođenju više od 60 suglasnosti, Potraga za lokacijom

Solarna elektrana GP Krka, na čijem su smještaju u prostoru tamošnji stručnjaci već počeli raditi, morala bi naći svoje mjesto na nekoj od osunčanijih, prema jugu okrenutih padina u gradskoj okolici. Neke smo lokacije već detektirali, s nekim smo vlasnicima zemljišta već počeli načelno razgovarati i još se razmatraju modaliteti realizacije tog projekta u pogledu imovinsko-pravnih, odnosno (su)vlasničkih odnosa. Prikupili smo i tehničku dokumentaciju nekih najrenomiranijih proizvođača fotonaponskih panela. Istini za volju, neki od ponuđenih elemenata zasad samo dijelom zadovoljavaju naše planove i očekivanja. Na sreću, tehnologija na tom planu napreduje doslovce iz dana u dan, pa vjerujemo da ćemo za oko godinu i pol, u roku u kojem smo si zadali, riješiti sve planske i papirnate probleme i na tehnološko-eksploatacijskom planu moći govoriti o tehnologiji koja će nam pružati znatno bolju iskoristivost sunčeve energije i koja će biti ekonomski prihvatljivija. Sama elektrana, koja bi mogla zadovoljiti energetske potrebe grada Krka, čak i ljeti kad potrošnja struje skače »nebu pod oblake« trebala bi biti uklopljena u prostor tako da osigura najmanje moguće vizualno zagađenje, kaže Velnić.

različitih dozvola i drugih dokumenata »svih Potraga za lokacijom

Solarna elektrana GP Krka, na čijem su smještaju u prostoru tamošnji stručnjaci već počeli raditi, morala bi naći svoje mjesto na nekoj od osunčanijih, prema jugu okrenutih padina u gradskoj okolici. Neke smo lokacije već detektirali, s nekim smo vlasnicima zemljišta već počeli načelno razgovarati i još se razmatraju modaliteti realizacije tog projekta u pogledu imovinsko-pravnih, odnosno (su)vlasničkih odnosa. Prikupili smo i tehničku dokumentaciju nekih najrenomiranijih proizvođača fotonaponskih panela. Istini za volju, neki od ponuđenih elemenata zasad samo dijelom zadovoljavaju naše planove i očekivanja. Na sreću, tehnologija na tom planu napreduje doslovce iz dana u dan, pa vjerujemo da ćemo za oko godinu i pol, u roku u kojem smo si zadali, riješiti sve planske i papirnate probleme i na tehnološko-eksploatacijskom planu moći govoriti o tehnologiji koja će nam pružati znatno bolju iskoristivost sunčeve energije i koja će biti ekonomski prihvatljivija. Sama elektrana, koja bi mogla zadovoljiti energetske potrebe grada Krka, čak i ljeti kad potrošnja struje skače »nebu pod oblake« trebala bi biti uklopljena u prostor tako da osigura najmanje moguće vizualno zagađenje, kaže Velnić.
boja i oblika«. U tijeku su izmjene zakonske
regulative koja definira neka ključna pitanja vezano uz gradnju i samu eksploataciju takvih pogona, postrojenja kakva u svijetu već postoje i pokazuju smisao svog rada. Zamjenik direktora GP Krka, jedan od najangažiranijih predstavnika tvrtke na tom projektu, kaže kako je jedan od ograničavajućih faktora kod takvih projekata potpuna neprilagođenost prostorno-planske dokumentacije takvim inicijativama.

– Činjenica je da u Prostornom planu Grada Krka danas ne nalazimo nikakve okvire vezane uz ovakve projekte, izgradnju takvih objekata, a ne postoje niti odrednice vezane uz definiranje uvjeta rada postrojenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije. Ne zna se niti po kojim bi se parametrima sutra izračunavali komunalni doprinos i komunalna naknada. S ciljem razrješavanja tih pitanja, dakle elemenata koji će uvelike utjecati na ostvarivost i isplativost takve investicije, nedavno smo od lokalne vlasti zatražili da se u postupku izmjena gradskog PPU-a predvide lokacije za takve sadržaje i da se definiraju svi ostali uvjeti vezani uz gradnju i eksploataciju takvih objekata.

Prema predviđanjima predstavnika GP Krka, sam projekt mogao bi »težiti« više od 20 milijuna eura, a na njegovu ekonomsku isplativost uvelike će utjecati zakonske odredbe, mjere kojima će država poticati ulaganja u alternativne izvore energije ali i sluh lokalne zajednice.
– Bilo bi žalosno ukoliko nas ili bilo kojeg drugog investitora svi ti elementi »iscjede« prije no što uopće u zemlju zabodemo prvi kramp. Držim da bi ulaganja te vrste morala imati podršku najšire javnosti, ali i upravih struktura, kako onih na nacionalnoj tako i regionalnoj, odnosno lokalnoj razini. Samo s istinskom podrškom možemo stvoriti klimu koja će pogodovati svima koji ulažu u čiste tehnologije i sve ostalo što bi ovaj otok trebalo učiniti spremnim za budućnost koja je zapravo već započela, zaključio je Velnić.

Energetska infrastruktura i sigurnost dobave važni su za Hrvatsku
LNG na Krku prioritet Vlade
Na summitu u Budimpešti naglašena je važnost povezivanja pravca sjever-jug, između planiranog hrvatskog i poljskog terminala za ukapljeni plin

http://www.imagesforme.com/upload/6308a0b0.jpg

ZAGREB – Važnost zajedničke suradnje na energetskoj sigurnost, diverzifikacija opskrbnih pravaca i energenata naglašeni su na ovotjednom sastanku posvećenom energetskoj sigurnosti u Budimpešti, a na kojemu su sudjelovali predstavnici država Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka), još sedam država srednje i jugoistočne Europe među kojima je i Hrvatska, te EU-a, SAD-a i Međunarodne agencije za energiju. Posebna pozornost posvećena je diverzifikaciji opskrbnih pravaca naftom i plinom i slaboj povezanosti regije pri čemu su naglašeni pravci sjever-jug, odnosno pravci od Poljske do Hrvatske. Na sastanku je sudjelovala i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Prema njoj prioritet za Hrvatsku je izgradnja energetske infrastrukture i diverzifikacija dobave, zatim energetski odnosi u europskom okruženju, osiguranje strateških zaliha nafte i plina i mehanizmi odgovora na krizna stanja. Govoreći o konkretnijiim projektima Kosor je navela planirani terminal za ukapljeni plin na Krku koji je za Vladu prioritet, a koji je, pak, prema njoj »dosegao točku s koje nema povratka«. Hrvatska je otvorena i za strana ulaganja u energetici u koju, pak, do 2020. godine namjerava uložiti 15 milijardi eura. U završnoj Deklaraciji sastanaka okupljeni političari izrazili su svoju podršku jačanju suradnje i daljnjoj integraciji plinskim mrežama i diverzifikaciji opskrbnih pravaca, uz ostalo, i promicanjem povezivanja na pravcu sjever-jug, između planiranog hrvatskog i poljskog terminala za ukapljeni plin, te podršku izgradnji LNG-a u Constanti, izgradnji drugih terminala za ukapljeni i stlačeni plin i plinovoda Nabucco.

Energetski stručnjak Davor Štern kazao je da se s realizacijom LNG terminala kasni, kao i da su se lani dogodile neke »dobre stvari« za ukapljeni plin. Naime, cijena je ukapljenog plina pala ispod cijene prirodnoga plina. Nadalje, Štern pozitivnom ocjenjuje i prošlotjednu promjenu sustava formiranja cijena Gazproma koji cijenu ukapljenog plina više neće formirati u odnosu na cijenu nafte na bazi tromjesečnog prosjeka, već će ukapljeni plin tretirati kao robu čiju će cijenu formirati na dnevnoj bazi. Upozorio je i da su se u međuvremenu uslijed tehnološkog napretka pojeftinile i moguće solucije za izgradnju samog terminala. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić kazao je da je izgradnju LNG-a već otprije podržala i Europska unija te da se radi o nastavku podrške, a »bolje bi bilo da manje podržavamo, a više radimo«. Ustvrdio je i da je LNG sigurniji od klasičnog plinovoda, ali za njegovu izgradnju potrebno je četiri do pet godina, a »posljednje dvije-tri godine samo smo pričali«.

Tihomir PONOŠ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/lng-na-krku-prioritet-vlade.aspx

Krčka magistrala pri kraju

Apr 25th, 2010 | Kategorija: Vijesti

Iako osjetno usporena, cestogradnja ipak nije potpuno stala. Privode se kraju radovi na krčkoj magistrali dugoj 22 kilometra – projektu vrijednom više od 100 milijuna kuna. Nekadašnja stara opasna prometnica na kojoj su se često događale nesreće pretvorena je u modernu turističku cestu.

Donica od grada Krka do Dunata, nedaleko od Punta, pripremljena je za polaganje završnog sloja asfalta. Za preostala dva kilometra prometnice, do skretanja prema Vrbniku, u tijeku su pripremni radovi. Državna cesta D102 obnavlja se novcem Svjetske banke u sklopu programa Bettermen.

Kako u vrijeme turističke sezone stupa na snagu zabrana radova na prometnicama, Hrvatske će ceste od mjerodavnog ministarstva tražiti dopuštenje za izvođenje radova kojima se neće ometati sudionici u prometu.

Hrvatske su ceste uložile dodatnih 11 milijuna kuna u gradnju biciklističkih staza koje vijugaju uz krčku magistralu. Cesta će biti dovršena do kraja 2010. – nakon dvogodišnje vrlo zahtjevne rekonstrukcije. (tekst i foto: HRT)

http://www.rijekadanas.com/krcka-magistrala-pri-kraju/

jel znate možda kaj se događa sa onim trajektnim pristaništem u stinici za otok rab??

Nastavak...nikako da stavim...
http://farm5.static.flickr.com/4050/4718114947_fd51d9aa6f_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4031/4718115065_7518607ba2_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4017/4718761646_df5fe509f0_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4019/4718115327_14bb3e734e_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4062/4718761892_e3e55d3d8c_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4056/4718760334_af632b8ce7_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4016/4718760468_ea8843b22c_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4057/4718760600_bcd2c08e35_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4064/4718114435_e7ac10ab83_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4068/4718114333_ba50d605fa_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4034/4718114519_b60137bcbc_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4058/4718761118_1762a901fc_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4069/4718112959_215cdef1f0_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4034/4718113089_edbf1dd28b_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4066/4718759588_576f0486b5_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4067/4718759840_6b18fe139e_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4025/4718113567_c1fff026b2_b.jpg

Ima još... :fart:

Gradski trg Krk.
http://farm5.static.flickr.com/4059/4718201983_3b280f8697_b.jpg
Cesta za Punat.
http://farm5.static.flickr.com/4022/4718200387_633ec741f9_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4070/4718847422_6cc56ebd6a_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4052/4718847046_15fe3df76c_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4027/4718200253_154f422de3_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4071/4718199809_004db3a8d1_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4067/4718199967_b441dbe827_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4049/4718200639_32fd4f46ce_b.jpg
Najstarije jaslice u Hrvatskoj koje se čuvaju u Franjevačkom samostanu na otoku Košljunu, nasuprot Punta.
http://farm5.static.flickr.com/4072/4718848806_ede43795ac_b.jpg
Prema Baškoj.
http://farm5.static.flickr.com/4021/4718846672_6df2d355a4_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4032/4718846114_a56066c4b8_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4057/4718846256_e633a2d652_b.jpg
Radovi na cesti, ide se zaobilazno preko Jurandvora.
http://farm5.static.flickr.com/4054/4718199401_f2d339afc0_b.jpg
Idealna prilika za kulturno uzdizanje i ponavljanje hrvatske povijesti te, za posjet Jurandvorskoj crkvici sv. Lucije u kojoj se čuva Bašćanska ploča.
http://farm5.static.flickr.com/4027/4718848300_0ce2b1a716_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4032/4718201131_5ea80fd982_b.jpg
Bašćanska ploča. Naravno ovo je samo kopija. Original se čuva u Zagrebu.
http://farm5.static.flickr.com/4064/4718848524_df6f2022ba_b.jpg
http://farm5.static.flickr.com/4030/4718200891_f7e216f1cd_b.jpg
Stižemo na odredište - Baška (Najdulja pješćana plaža u Hrvatskoj 1800 m)
http://farm5.static.flickr.com/4006/4718847644_1deb620a20_b.jpg

Motherfuckeeeeeeeer
:dance:

Odlična reportaža. :cheers:

Thx.

Ujedno i 300-ti post :banana: :tongue3:

http://farm5.static.flickr.com/4068/4718114333_ba50d605fa_b.jpg

Jos uvijek mi ovaj znak sa strelicom lijevo ne ide u glavu. Koliko se sjecam na kruznim tokovima se napravi i 'kruzni znak' sa strelicama u raznim smjerovima, kako su vec izlazi poslozeni, ovo je prestrasno. Kakav lijevo, kad je to treci na desno?

Ma valda nisu mijenjali znak od kada su raskrižje pretvorili u kružni tok.:nuts::lol:

Dva različita znaka :wtf:
http://img695.imageshack.us/img695/1752/dsc04418wn.jpg

Tehnički pregled

Garaža Bočac i poslovni prostori dobili uporabnu

http://img408.imageshack.us/img408/7950/bdaa036e3854412dadc6890.jpg (http://img408.imageshack.us/i/bdaa036e3854412dadc6890.jpg/)

MALI LOŠINJ Nakon tehničkog pregleda, izdana je uporabna dozvola za garaže i poslovne prostore, ali ne i za igralište koje se nalazi na posljednjoj etaži kompleksa Bočac. U četvrtak 8. srpnja, s radom počinju DM, Moda i Mana, dok će trgovački lanac Lidl svoja vrata otvoriti 15. srpnja, najavio je Arsen Mujagić, direktor tvrtke Navam, koja je investitor ovog projekta te je istaknuo da vjeruje kako će u nekoliko narednih dana i igralište dobiti uporabnu dozvolu budući je potrebno samo zaštitnu mrežu sniziti za dva metra.

Podsjetimo, radi s o investiciji teškoj pet milijuna eura, u kojoj je partner Grad Mali Lošinj, koji je u projekt uložio svoju nekretninu, temeljem čega ostvaruje pravo na višenamjenski sportski teren, a preko svoje tvrtke Lošinj parking, upravljat će sa 150, od ukupno 220 garažnih mjesta u sklopu kompleksa. Inače, posljednjih dana ovaj je projekt naveliko komentiran u javnosti, pa je baš u vrijeme dok je obavljan tehnički pregled bila plasirana informacija da se odstupilo od građevinske dozvole, a po najnovijim informacijama policija provodi istragu vezano za postupanje Grada u ovom projektu. Gradonačelnik Gari Cappelli potvrdio nam je da je policija zatražila dokumentaciju, te ističe, kao i odvjetnik Grada Zoran Vujasin, koji je sastavljao ugovor za ovaj projekt, da se radi o anonimnoj prijavi koja insinuira krivnju, a anonimna je upravo kako se ne bi mogao pokrenuti postupak za lažno prijavljivanje. Grad je uložio nekretninu i jedini trošak koji je imao bio je nadzor, koji je izabran na javnom natječaju upravo da bi interes Grada bio u cijelosti zaštićen. Uz to, na ime komunalnog doprinosa i naknade Gradu je uplaćeno 2,7 milijuna kuna, a projekt nije bio na natječaju, jer se radilo o posebnom obliku partnerstva gdje je zainteresiranim investitorima bio upućen javni poziv.

I. CUPAĆ MARKOVIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/garaza-bocac-i-poslovni-prostori.aspx

PREPOROD NAKON SLOMA KRČKO MJESTO BILJEŽI SVE BOLJE REZULTATE

Malinska izišla iz sjene propalog Haludova

Zadnje dvije godine izgrađeni su ili renovirani hoteli koji su, uz »Malin«, postali nove perjanice turizma, poput »Blue waves resorta« i »Pinije«


ALINSKA Iako bi se kroz praćenje posvemašnjeg propadanja hotelskog kompleksa Haludovo moglo zaključiti kako je s tim odavno pokopanim turističkim subjektom slična sudbina zadesila i turizam Malinske, takva slika ni izbliza ne ocrtava pravo stanje stvari i ukupnu sliku turističke privrede na području Općine Malinska-Dubašnica. Direktor TU TZO Malinska Nediljko Vučetić kojeg smo, radeći prilog o nastavku poslovnog zamiranja i doslovnog fizičkog nestajanja objekata posrnulog turističkog diva Malinske također upitali za mišljenje, ponudio nam je zanimljivo razmišljanje kakvo, uvjeren je, dijele i njegovi sumještani, posebice oni koji rade u turizmu. – Naravno da je šteta što smo ostali bez dvije tisuće kvalitetnih postelja kakve je svojevremeno nudilo Haludovo i da bi se drukačiji ishod te tužne i poučne priče sasvim sigurno vidio i na ukupnoj slici ovog mjesta. Ipak, promatranje Malinske i njenog turizma isključivo kroz prizmu te nesretne kompanije neobjektivno je i netočno, štetno, a možda čak i uvredljivo za sve one koji danas »vuku« i na svojim leđima nose turizam ovog krčkog turističkog središta, kaže Vučetić.

»Zvjezdani« hoteli

On ističe kako je samo u posljednje dvije godine na širem području Malinske izgrađeno ili potpuno obnovljeno nekoliko značajnih hotelskih objekata koji ukupnu ponudu te sredine u kvalitativnom smislu pozicioniraju u sam vrh otočne, a možda i nacionalne turističke ponude. – Lani smo dobili novi RIU-ov turistički Blue waves resort koji je na razini 4 zvjezdice, kompleks u čiju su izgradnju, uređenje i opremanje utrošeni deseci milijuna kuna i kojim upravlja jedna od najrenomiranijih hotelskih grupacija u Europi. Četiri zvjezdice odnedavna krase i hotel Piniju, samo jedan od čitavog niza malih, ali vrlo kvalitetnih obiteljskih hotela na ovom području koji odavna upotpunjuju i obogaćuju ukupnu sliku naše ponude. Treba li trošiti riječi na hotel Malin, objekt u vlasništvu našeg domaćeg poduzetnika Nikole Turčića. Taj je hotel također na pragu dobivanja četvrte zvjezdice. Malin je u punom smislu riječi bio i ostao motor otočnog turizma, posebice u onom izvansezonskom dijelu kad se na prste jedne ruke mogu izbrojiti mjesta na kojima posjetitelji otoka Krka mogu odsjesti i uživati u ljepotama ovog dijela naše obale, naglašava čelnik TZO Malinska.

Plus kao konstanta

Malinska koja je prošle godine proslavila stogodišnjicu svog turizma, mjesto koje unatoč svim problemima, investicijskom i poslovnom glavinjanju Haludova nikad nije prestalo biti turističkim, u ovom trenutku ugošćuje više od 6.800 posjetitelja, čak 4 posto više no lani. Dodamo li toj brojci još barem toliko vikendaša i značajan broj njihovih »prijatelja«, vidjet ćete da za razliku od mnogih drugih mjesta na otoku Krku ali i na Kvarneru, mi ovdje i ove godine konstantno bilježimo pluseve, i to osjetne, zaključuje Vučetić, naglašavajući kako takvi pokazatelji nisu tek splet sretnih okolnosti. Ponovio je kako mu je kao turističkom djelatniku žao zbog »slučaja Haludovo«, ali i kako s tim kompleksom nije nestao i propao turizam Malinske. Naprotiv.




Koga nema, bez njega se može

U medijima se nerijetko prikazuje kako zbog Haludova turizam Malinske i njene okolice stagnira i propada. Prava je slika pak potpuno drukčija i rekao bih da svi zajedno živimo onu »koga nema, bez njega se može«, naglašava prvi operativac tamošnje TZ.

Mladen TRINAJSTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285E286328602863285A28582859285828632897289C289728632863285D285828612858285B286128632863286328592863N

:cheers:

ROTOR NA ULAZU U GRAD KRK OMOGUĆIT ĆE BOLJI PROTOK VOZILA

http://img840.imageshack.us/img840/3024/510804.jpg (http://img840.imageshack.us/i/510804.jpg/)

KRK Na nedavnom kolegiju krčkog gradonačelnika Darija Vasilića usvojen je prijedlog Hrvatskih cesta da se u sklopu projekta obnove državnih cesta, odnosno već poodmaklog projekta sveobuhvatne rekonstrukcije državne ceste D-102 na potezu od Njivica do Treskavca, pristupi izgradnji kružnog toka na križanju te prometnice sa županijskom cestom Ž5131. Taj zahvat rezultirat će izgradnjom rotora na ulazu u grad, na raskrižju koje po ocjeni mnogih vozača dosad nisu krasile ni preglednost ni protočnost prometa. Gradska će uprava, odlučio je gradonačelnik, u realizaciji izgradnje rotora sudjelovati s iznosom od 500 tisuća kuna, sredstvima koja će biti osigurana u proračunu Grada za 2011. Zahvati na dovršetku obnove najvažnije otočne prometnice bit će nastavljeni po završetku turističke sezone. Uz netom odobreni zahvat na ulazu u grad Krk, izvođačima radova čiji su investitor Hrvatske ceste preostao je i dovršetak obnove poteza između Dunata i raskrižja Kuka, kao i izgradnja rotora na mjestu gdje se sa spomenute državne ceste skreće prema Puntu, odnosno Korniću. (M. T.)


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F286328602863285A28582859285828632897289C289728632863285D2859285828602858285C28632863286328592863Q

:)

DJEČJI VRTIĆ »CVRČAK« PRI KRAJU PRVA FAZA REKONSTRUKCIJE TOPLINSKOG SUSTAVA

Zbog radova lošinjski vrtić otvara vrata 6. rujna

Kako sve prostorije u vrtiću nisu bile dovoljno grijane, krenulo se u rekonstrukciju sustava, što financira Grad Mali Lošinj i djelomično Fond za energetsku učinkovitost

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

http://img294.imageshack.us/img294/4797/511725.jpg (http://img294.imageshack.us/i/511725.jpg/)
Ugradnja novog sustava grijanja i hlađenja odgodila početak rada Dječjeg vrtića Cvrčak

MALI LOŠINJ U matičnoj zgradi Dječjeg vrtića »Cvrčak« u tijeku su završni radovi prve faze rekonstrukcije grijanja i hlađenja, pa će službeni početak pedagoške godine biti u ponedjeljak 6. rujna, a ne danas, 1. rujna. Radovi su započeli prije mjesec dana, ali pedagoški rad u otočnoj predškolskoj ustanovi nije bio zbog toga prekinut, budući tijekom ljetnih mjeseci ustanovu polazi pedesetak djece, što je značajno manje nego u ostalom dijelu godine. Investitor radova je Grad Mali Lošinj. Investicija rekonstrukcije grijanja i hlađenja iznosi 2.570.000 kuna, a kako se radi o sustavu koji u jednom dijelu koristi solarnu energiju, dakle ekološki energent, investiciju s 850.000 kuna podupire Fond za energetsku učinkovitost. Prvoj fazi radova, koji se trenutno izvode u tri vrtićke grupe na jugozapadnoj strani objekta, prethodio je elaborat Energetskog pregleda, kojeg je izradio Ekonerg d.o.o. 2008. godine, i tada je bilo utvrđeno da sve prostorije u vrtiću nisu dovoljno grijane. Nedostatno grijanje u određenim vrtićkim prostorijama posebno je bilo primjetno nakon što se na jedinstven sustav grijanja zgrade Srednje škole i Vrtića, prije nekoliko godina priključila i Osnovna škola.

Toplinski gubici

Naime, centralna kotlovnica za grijanje smještena je u zgradi lošinjske srednje škole Ambroza Haračića, pa se grijanje za sve tri otočne odgojno-obrazovne ustanove osiguravalo preko te jedne kotlovnice. Utvrđeno je da iz različitih razloga dolazi do energetskih gubitaka te je utrošak toplinske energije iz kotlovnice veći od očekivane potrošnje topline za grijanje prostora za 29 posto. Stoga je bio izrađen Pilot projekt ugradnje sustava za korištenje UNP-plina i sunčeve energije za grijanje, pripremu potrošne vode i hlađenje, i upravo temeljem tog projekta osigurana je potpora Fonda za energetsku učinkovitost.
Temeljni je princip projekta u korištenju ekoloških prihvatljivih energenata pa se na objektu predviđa minimalno koristiti električnu energiju, a u potpunosti se isključuje lož ulje.

Bolji uvjeti boravka

Radovi su obuhvatili i kompletnu rekonstrukciju sanitarija, izolaciju, novu rasvjetu te će početak pedagoške godine djeca i djelatnici vrtića dočekati u značajno unapređenim uvjetima boravka i rada, navodi ravnateljica otočne predškolske ustanove, Radmila Bišćan.
Inače ove pedagoške godine u deset odgojnih skupina, od kojih su tri jaslične, matičnu ustanovu polazit će 271 dijete. Dječji vrtić »Cvrčak« ima i dva područna odjeljenja, ono u Nerezinama polazit će dvanaestoro djece, a u Velom Lošinju u dvije skupine bit će ih trideset i dvoje. U pedagoškoj 2010./2011. godini po prvi put DV Cvrčak organizira i predškolsku grupu na talijanskom jeziku. Ovaj program odvijat će se u zasebnom objektu, zgradi Talijanske zajednice – Vili Perla, na predjelu Škverić. Program je realiziran u suradnji Dječjeg vrtića, Grada i Talijanske zajednice te verificiran od nadležnog ministarstva, a početak rada vrtića ovisi o završetku rekonstrukcije Vile Perla.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859286328612863285A28582859285828632897289C289728632863285D28592859285F285A285D28632863286328592863C

Odlična tema, odliče slike :cheers:
Imam jednu molbu. Ako netko ima dokumentarac o Haludovu ( snimljen negdje u zlatno doba Haludova i prikazan na HTV-u ). Može link na pm ili eventualno link na rapidshare. Hvala unaprijed.

INVENTIVAN ZAHVAT STARA RIVA DOBIVA NOVI PLUTAJUĆI PRODUŽETAK

U Baški osamdeset pontonskih vezova

Dobavljač pontona i izvođač radova na njegovu postavljanju bit će odabrani u natječajnom postupku do konca ove godine, kaže Toni Juranić

Mladen TRINAJSTIĆ

http://img819.imageshack.us/img819/765/512618.jpg (http://img819.imageshack.us/i/512618.jpg/)
Broj plovila koja će se moći vezati ovisit će o završnoj ocjeni stvarnih potreba

BAŠKA Manjku vezova u mjesnoj luci, kroničnom problemu koji već dugo muči Bašćane nositelji izvršne vlasti uz toj krčkoj lokalnoj jedinici uskoro će doskočiti inventivnim zahvatom postavljanja pontona. Stotinu metara dugi plutajući produžetak prije nekoliko godina temeljito obnovljene Stare rive trebao bi biti dovoljan za sigurni smještaj većeg broja barki i brodica.
– U tijeku je javni natječaj za dobavu stometarskog pontona koji je sredinom kolovoza raspisla Županijska lučka uprava Krk, istaknuo je bašćanski općinski načelnik Toni Juranić naglašavajući kako će po dovršteku tog postupka biti jasniji financijski okviri projekta čija je vrijednost procijenjena na oko 2,5 milijuna kuna. Prema projektantskim procjenama, na novom će se pontonu moći smjestiti između 60 i 80 plovila, dodao je Hajrudin Mulaosmanović, zamjenik bašćanskog općinskog načelnika koji je uz ostalo zadužen za komunalnu problematiku. Broj plovila koja će se ondje moći vezati ovisiti će o završnoj ocjeni stvarnih potreba vezanih uz dimenzije barki koje ćemo ondje nastojati prihvatiti, rekao je Mulaosmanović. Naglasio je kako će bez obzira na konačan kapacitet tog dugo čekanog objekta lučke infrastrukture polovica ukupnog broja vezova biti namijenjena komunalnim potrebama odnosno prihvatu plovila domaćih stanovnika dok će se preostali dio namijeniti komercijalnom korištenju, zaključuje zamjenik načelnika.
Toni Juranić naglasio je kako će pontonom odnosno ondje lociranim vezovima u svojstvu koncesionara upravljati komunalno društvo TD Baška.
– Dobavljač pontona i izvođač radova na njegovu postavljanju biti će odabrani u natječajnom postupku, u svakom slučaju do konca ove godine, dodao je načelnik ustvrdivši kako sve mora biti u funkciji do početka iduće turističke sezone. Čelnici Općine nisu propustili istaknuti i kako će polovicu sredstava nužnih za realizaciju tog projekta osigurati ŽLU Krk dok će se za ostatak potrebnog novca pobrinuti Općina. Juranić i Mulaosmanović kažu i kako su više no zadovoljni sad već sasvim izvjesnim »sretnim ishodom« projekta na čijoj se realizaciji u suradnji sa nadležnim županijskim službama radilo pune dvije godine. Postavljanje pontona ne znači završetak ulaganja u našu luku. Potrebe za novim vezovima ovime neće biti u potpunosti zadovoljene pa na cijeli zahvat možemo gledati kao na svojevrsni pilot projekt koji će nam dati smjernice za neka nova ulaganja. Izrađene studije govore kako u akvatoriju luke ima prostora za postavljanje dodatnih pontona, a što ćemo pokušati realizirati u suradnji s hotelijereima koji tu imaju interesa zbog svojih gostiju, zaključuje Mulaosmanović.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285E286328612863285A28582859285828632897289C289728632863285D2859285A285E2859286028632863286328592863X

DOGRADNJA ŠKOLE NIČE NOVI OBJEKT ZA CRESKE SREDNJOŠKOLCE

Gimnazijalci sele iz osnovne škole

U novoizgrađenom dijelu bit će knjižnica i informatički kabinet za potrebe srednje i osnovne škole te zbornica za djelatnike srednje škole

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

http://img801.imageshack.us/img801/1093/513221.jpg (http://img801.imageshack.us/i/513221.jpg/)
U tijeku su radovi na krovištu i postavljanje instalacija

CRES Radovi na dogradnji creske OŠ Frane Petrić, odvijaju se predviđenom dinamikom i u rokovima, pa se već jasno vide konture budućeg objekta kojem se posebno raduju učenici i nastavnici Područnog odjeljenja opće gimanazije Srednje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj. Naime, creski gimnazijalci godinama rade su u zgradi osnovne škole, pa iako se njihovi domaćini trude da gimnazija ima sve uvjete za kvalitetan rad, dogradnjom škole to će biti u potpunosti zadovoljeno, a podstanaraki staus manje izražen. Na novih, 400 metara četvornih prostora, o čijoj se dinamici izvedbe posebno brine Mirko Prat, ravnatelj OŠ Frane Petrić, značajno će se unaprijediti uvjeti za gimnazijsko Područno i njihova četiri odjeljenja koja će dobiti svoj poseban ulaz, profesori zbornicu, a učenici standard sukladan gimnazijskim pedagoškim potrebama. U sklopu novog objekta bit će i knjižnica i informatički kabinet za potrebe srednje i osnove škole te zbornica za djelatnike srednje škole. Radove izvodi tvrtka »Gradin« Rijeka, vrijednost investicije je 4.6 milijuna kuna, a rok dovršetka prosinac ove godine. Predstoji osiguranje sredstava za opremanje zgrade, a ukoliko sve bude po planu zgrada bi u funkciji trebala biti s početkom drugog polugodišta školske 2010./2011. godine. U tijeku su radovi na krovištu, postavljanje instalacija, ali i pregovori o proširenju projekta u sklopu kojeg bi se izgradila nova pristupna cesta, čime bi se oslobodio sadašnji prilaz, a time i prometne gužve koje nastaju u jutarnjim satim s početkom rada vrtića i škole, budući je sada jedini prilazni put uska prometnica uz vrtić i školu.
Cres će ovom investicijom dobiti pravi mali odgojno obrazovni kompleks u sklopu kojeg djeluje predškolska ustanova, osnovna škola i gimnazija, budući su objekti u neposrednoj blizini. Ostaje nada da će u svakom od njih biti dovoljno djece i mladih da osiguraju budućnost ovom otoku koji kronično pati od sindroma odlaska, raseljenosti i depopulacije.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2861286328612863285A28582859285828632897289C289728632863285D2859285B285A285A285928632863286328592863H

^^ Jel o ovoj školi bilo govora da će se zatvoriti? Ili sam ja fulao otok?

Međunarodni tender za investicije u zdravstveni turizam

Traži se ulagač u Lječilište u Velom Lošinju

Županija bi uložila imovinu i zemljište veličine 12.500 četvornih metara na atraktivnom terenu, dok bi privatni partner uložio novac u obnovu i dogradnju zgrade

RIJEKA – Do kraja ovog tjedna bit će objavljen međunarodni tender na kojem Primorsko-goranska županija kao vlasnik i osnivač Lječilišta u Velom Lošinju ispituje interes investitora za javno-privatno partnerstvo za ulaganje u ovu zdravstvenu ustanovu.

Kako je izvijestio župan Zlatko Komadina, da bi Lječilište iskoristilo sve svoje prostorne kapacitete na modernim tržišnim osnovama, potrebno je ulaganje od oko 15 milijuna eura, pri čemu bi Županija uložila svoju imovinu i zemljište veličine 12.500 četvornih metara na atraktivnom terenu u Velom Lošinju, dok bi privatni partner uložio novac u obnovu i dogradnju zgrade.

Kako je rečeno na redovitom županovom press-kolegiju, natječaj za iskazivanje interesa za ulaganje u Lječilišni centar Veli Lošinj bit će otvoren 60 dana, a dokumentacija će biti poslana i veleposlanstvima zemalja iz kojih bi mogli doći potencijalni investitori, umjesto da se troši novac na objave u međunarodnim medijima. Župan i pročelnik Odjela za zdravstvo Ivo Afrić nisu međutim željeli niti nagovijestiti tko bi investitori mogli biti, no sigurni su da će stići barem nekoliko ponuda jer se stalno netko raspituje za ustanovu smještenu na atraktivnom području koje je i prostornim planom rezervirano kao područje zdravstvenog turizma i ugostiteljstva, a u sklopu kojega je i 60.000 četvornih metara parka-šume. Najvažnije je, najavljuje Komadina, da će ondje i u idućih tridesetak godina, na koliko se ugovor o javno-privatnom partnerstvu planira sklopiti, biti medicinska djelatnost.

– Lječilište ostaje i zdravstvena ustanova za liječenje plućnih i kožnih bolesti. To neće biti neki wellness za »namakanje«. To ostaje medicinska ustanova, jer kao što i u našim smjernicama piše, cilj nam je razvijati PGŽ kao središte zdravstvenog turizma u Hrvatskoj te time produžiti sezonu sa dva mjeseca »brčkanja« u moru na cijelu godinu – upozorava Komadina. On podsjeća da je Županija već revitalizirala svoje thallassotherapije, koje su pravi »manekeni« zdravstvenog turizma, dok pročelnik Afrić objašnjava da se broj kreveta sa sadašnjih 130 planira podignuti na tristo u Velom Lošinju.

Lječilište Veli Lošinj sada, inače, ima s HZZO-om ugovoreno tek 12 kreveta, i stoga im, kako kažu, ne preostaje drugo nego da pokušaju naći privatne investitore. Cilj je naći ne samo financijskog investitora nego i operatera, dakle tvrtku koja će upravljati ustanovom i razvijati je kroz duže razdoblje, kazao je Afrić. On ističe da je ovo tek natječaj za iskazivanje interesa, i neobavezujući je, tako da još ima dosta vremena za nalaženje najboljeg partnera.

Na kolegiju je objavljeno i da su pri kraju radovi na županijskom projektu osnivanja muzeja lova u Brodu na Kupi, ali se on ipak neće tako zvati – jer prema zakonskim obavezama to puno više košta – nego Stalni izložbeni postav šumarstva, lovstva i ribolova. Kako je rekao zamjenik župana dr. Vidoje Vujić, radi se o projektu teškom 4,8 milijuna kuna u koji zajedno investiraju Županija i Grad Delnice, a osim turizmu bit će okrenut i edukaciji djece jer djeca danas – kaže župan Komadina – misle da su krave ljubičaste.

– Polovinom 2011. godine očekujemo otvorenje ovog izložbenog prostora koji se nalazi u kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi na tri etaže i s multimedijalnom dvoranom. Želimo da to postane jedna od novih turističkih destinacija u PGŽ-u – rekao je Vujić, dodajući da je projekt bio kandidiran za EU sredstva, ali nije prošao, a za novu kandidaturu projekta sada je prekasno, budući da je već u tijeku opremanje postava.

Tihana TOMIČIĆ
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/trazi-se-ulagac-u-ljeciliste-u-v.aspx

...

Obnovljivi izvori proračuna

Vjetar počeo puniti pašku blagajnu

PAG Šest godina nakon izgradnje paških vjetroelektrana, u gradski proračun su se počela uplaćivati sredstva od proizvedene električne energije pa premda se ne radi o velikom iznosu, za Pag je i to značajno. Ove godine Pag će od vjetroparka dobiti 100.000 kuna, što je oko 30 posto više od očekivanog. Vjetropark na Pagu izgradila je tvrtka »Adria Wind Power«, a čelnici te tvrtke, osobito direktor Tonći Panza, najbolje znaju kakav je trnovit put trebalo proći od početne zamisli do konačne realizacije jer 1998. godine, kada je prvi put predstavljen projekt u Hrvatskoj, nije bilo zakona koji bi regulirao gradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Kako nije bilo zakona, nisu postojali ni podzakonski akti, pravilnici i ostalo na temelju čega bi se regulirala gradnja vjetroelektrana, distribucija električne energije, a nisu postojali ni propisi po kojima bi jedinica lokalne samouprave na čijem su području izgrađene vjetroelektrane imala financijsku korist. Upravo je to paška gradska vlast godinama prigovarala tvrtki »Adria Wind Power«, no ta tvrtka nije bila kriva za nepostojanje zakona i drugih propisa.

– Nas se često neopravdano proziva i navodi se kako vjetroelektrane ništa ne donose jedinici lokalne samouprave, međutim, mi na tome radimo jer i mi, kao investitori, želimo da Pag dobije dio novca od proizvedene električne energije u vjetroparku – govorio je Tonći Panza.

Na Pagu je izgrađen vjetropark duljine dva kilometra na kojem se nalazi sedam vjetroelektrana tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kilovata, odnosno ukupne snage 5,95 megavata. Visina stupa svake turbine iznosi 49 metara, a promjer rotora 52 metra. Vjetroelektrane godišnje proizvedu 15 milijuna kilovata električne energije koju distribuira HEP.

J. PORTADA

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/vjetar-poceo-puniti-pasku-blagaj.aspx

...

Plan B: Plinacro će graditi mini-LNG

http://s.seebiz.eu/files/img/2010/6/4/LNG.jpg

Autor/izvor: SEEbiz / Novi list

ZAGREB – U Plinacru, tvrtki u državnom vlasništvu, radi se, kako doznaje Novi list, na novom projektu LNG-a na Krku, kao alternativi dosadašnjeg, očito sve neizvjesnijeg LNG terminala.

Konzorcij Adria LNG, sačinjen od velikih inozemnih energetskih komapanija, kojima bi se trebali pridružiti i domaći HEP, Ina te Plinacro, revidirao je svoje planove, pomaknuvši otvaranje LNG terminala s 2014. na 2017. godinu, zbog čega su u Plinacru, sami, odlučili napraviti plan rezervne varijante. Vođeni izrekom »bolje išta nego ništa«, razradit će plan izgradnje terminala koji ne bi imao skladište plina, već bi brodovi s plinom u tekućem stanju stizali pred Omišalj, plin bi se na licu mjesta »rasplinjavao« i dalje, u plinovitom stanju, odlazio u mrežu. To je jednostavnija varijanta koja će, međutim, prepoloviti kapacitet plina koji će stizati u Omišalj, s prvotno planiranih 15, na sedam, do najviše osam milijardi kubika godišnje.

Osim toga, iako je riječ o jeftinijoj investiciji, za kupca-državu će ona značiti skuplji plin. U Adria LNG-u, koji čeka na lokacijsku dozvolu za svoj, prvotno planirani, veći projekt, koji uključuje i skladištenje plina, s Plinacrovim planovima nisu upoznati, no jednako tako već duže vrijeme napominju i to da u Hrvatskoj ostaju.

Na jučerašnjoj sjednici Vladinog povjerenstva za plinofikaciju Hrvatske o tome nije bilo govora, no premijerka Jadranka Kosor, koja povjerenstvom predsjedava, potvrdila je zato da Vlada pregovara o pitanju otkupa plinskog biznisa od Ine (ZSE:INA-R-A). Između redaka, Vlada očito nema namjeru ni ovaj put od Ine preuzeti kupovinu plina od Rusa i ostalo poslovanje s plinom, niti za to ima novaca, pa će nastojati još jednom prolongorati preuzimanje, pomaknuto za prosinac ove godine, ili od njega potpuno odustati. Hoće li, ponovno, odustajanje značiti ustupak Ini u obliku poskupljenja plina za kućanstva i, još jednom, za industriju, znat će se nakon 1. prosinca, kad ističe jednogodišnji moratorij na preuzimanje plinskog biznisa.

Do kraja godine, potvrdio je jučer član povjerenstva, prvi čovjek HEP-a Leo Begović, sigurno neće biti niti poskupljenja struje, a sve dalje ovisi o – Ini.

»HEP-ova dobit u prvih osam mjeseci ove godine iznosi 1,2 milijarde kuna, i poskupljenja do kraja godine sigurno neće biti. Ako nam, međutim, iduće godine Ina poveća cijenu plina, ni mi nećemo moći zadržati postojeću cijenu struje«, najavio je Begović.

Na pitanje je li Hrvatska dogovorila s Rusijom novi ugovor o kupovini ruskog plina te tko u ime države uopće pregovara – Ina ili Vlada – premijerka Kosor jučer nije odgovorila. Rečeno je samo kako je Hrvatska spremna za novu zimu, te da problema ne bi trebalo biti.

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/plan-b-plinacro-ce-graditi-mini-lng,92999.html

I BIROKRACIJI DOĐE KRAJ KONAČNO SREĐENI PAPIRI ZA DOGRADNJU ZAPADNOG DIJELA CRESKE LUKE

Nakon osam godina luka Cres dobila građevinsku dozvolu

Nakon ove nimalo lake pripremne faze tijekom koje je trebalo savladati brojne prepreke, sada predstoji ništa manje zahtjevna faza, jer valja osigurati pet milijuna eura za realizaciju

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

http://img88.imageshack.us/img88/6882/525773.jpg (http://img88.imageshack.us/i/525773.jpg/)

CRES Izdavanjem potvrde na glavni projekt, ovaj je tjedan nakon dugih osam godina završena pripremna faza pet milijuna eura vrijednog projekta dogradnje zapadnog dijela luke Cres – lungomare, u sklopu kojeg će biti izgrađena ribarska luka. Ravnatelj Županijske lučke uprave Cres, Anđelko Petrinić ne krije zadovoljstvo i kaže kao mu se u proteklih osam godina ponekad činilo da do faze građevinske dozvole nikada neće ni doći. Osim što je proces izrade dokumentacije bio zahtjevan, valjalo je pokucati na bezbroj vrata naoružati se strpljenjem i upornošću budući je sa svakim gotovim dokumentom u pravilu trebalo ishodovati još neki novi. Uz mnoštvo dokumentacije trebalo je osigurati i značajna financijska sredstva, a samo ova pripremna faza stajat će oko dva milijuna kuna, što bi trebalo biti dostatno za podmirenje troškova, među ostalim, izrade idejnog i glavnog projekta, Studije utjecaja na okoliš, arheološke studije, potom troškova komunalne naknade, vodnog doprinosa, analize strujanja mora i valova i svega drugog što je ova prva faza uključivala.

Usporavali konzervatori

I dok je izrada određenih dokumenata i procedura njihovog usvajanja s razlogom iziskivala određeno vrijeme, bilo je i situacija kada se proces odugovlačio iz posve neopravdanih razloga, a među onima koji su postupak u jednoj fazi najviše usporavali bili su konzervatori, pa je tako zbog ocjene da će jedra i brodovi zakloniti pogled na staru jezgru, postupak također jedno vrijeme bio zavlačen, pojašnjava Petrinić.
Nakon ove nimalo lake faze, sada predstoji ništa manje zahtjevna, jer valja osigurati pet milijuna eura za njenu realizaciju. Projekt je preko Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze, Primorsko-goranska županija kandidirala europskim fondovima, a velike se nade polažu i u nadležna ministarstva, posebno u Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja budući je pravilnikom ministarstva, luka Cres iskrcajno mjesto za ribarske brodove.

Novi lukobran

Ravnatelj Petrinić ističe kako će realizacija ovog projekta Cresu donijeti mnogo dobra. Dogradnjom i rekonstrukcijom luke dobit će se dvjestotinjak novih vezova za različite namjene od čega pedesetak vezova u ribarskoj luci.
Plan je u prvoj fazi, vrijednoj oko 25 milijuna kuna, izgraditi ribarski lukobran, koji bi omogućio pristajanje ribarskih brodica, kao i ukrcaj te iskrcaj ribe, što dosad nije bilo moguće zbog nedostatka kolnog prilaza creskoj luci. Ribarska luka bit će formirana uz novi lukobran na čijoj će se vanjskoj strani obavljati ukrcaj i iskrcaj ribe, a unutarnja strana lukobrana namjenjuje se za privez ribarskih barki. Creski zaljev je zaštićen od vjetra, a lukobranom će ta zaštita biti potpuna, a cijeli prostor dodatno atraktivan nautičarima. U drugoj fazi plan je izgraditi gat za nautičare i domicilno stanovništvo.

Arheološka prethodnica

Pripremni radovi za dogradnju i rekonstrukciju luke obuhvatili su i zahtjevna arheološka istraživanja koja su obavili stručnjaci Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Pregledom lokaliteta pronađeno je na površini dna više ulomaka novovjekovne glazirane keramike te jedno grlo amfore Lamboglia.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28582863285928592863285A28582859285828632897289C289728632863285D285A285D285F285F285B28632863286328592863N

USKORO BOLJI PROMETNI UVJETI NA DRŽAVNOJ CESTI D -102

Novi krčki rotori pri kraju

http://img717.imageshack.us/img717/7109/535075.jpg (http://img717.imageshack.us/i/535075.jpg/)

Između dva rotora uređuje se biciklistička staza


KRK Rotor na ulasku u Krk, te rotor Dunat, uskoro će biti završeni – ovih dana treba položiti još završni sloj asfalta i urediti horizontalnu signalizaciju. Dionica državne ceste od Dunata do Kuke, s križanjem za Vrbnik, izgrađena je, a u tijeku su radovi na izgradnji biciklističke staze na dijelu obilaznice Krka, čije se završetak očekuje do kraja travnja. Silvana Sorić, voditeljica službe pripremanja, planiranja i ugovaranja u riječkoj ispostavi HC-a, kaže kako radovi na rotorima kasne zbog nepovoljnih vremenskih prilika, jer polaganje završnog asfaltnog sloja iziskuje više temperature zraka i suhu podlogu. U oba rotora ugrađena je potrebna infrastruktura za električnu rasvjetu i navodnjavanje, a u proračunu Grada Krka za tu je namjenu osigurano oko 300 tisuća kuna. Zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler kaže kako će se s tim sredstvima postaviti rasvjetna tijela na rotoru sjevernog ulaza u Krk, a naknadno će se prići uređenju rotora Dunat. U trup rotora ugrađene su alkatenske cijevi, no još uvijek se razmišlja o načinu hortikulturnog uređenja, odnosno eventualnog navodnjavanja zelene površine rotora – zaključio je Miler. Dovršetkom radova uvelike će se olakšati prometovanje tim dijelom državne ceste D -102, a u ljetnim mjesecima izbjeći će se stvaranje prometnih zastoja i kvalitetnije osigurati nesmetano odvijanje prometa na tim, dosad nepreglednim, pa i opasnim križanjima. (N. G.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F286328592863285A28582859285928632897289C289728632863285D285B285D2858285F285D28632863286328592863A

Tomo Horvatinčić na Krku gradi turistički kompleks vrijedan milijardu i pol eura

Horvatinčićev resort će se graditi u sklopu projekta koji se zove Santa Marina - Sveta Fuska
RIJEKA - Uskoro bi mogla biti uklonjena najveća prepreka za veliki projekt Tome Horvatinčića i njegove Hoto grupe na otoku Krku.

Riječ je o milijardu i pol eura vrijednom turističkom naselju na potezu između sela Pinezići i trajektnog pristaništa Valbiska, ujedno najvećem turističkom projektu u Hrvatskoj koji je Vlada uvrstila u Katalog investicija koje bi trebale pokrenuti gospodarstvo.

Posljednja je zapreka za početak radova Prostorni plan Primorsko-goranske županije koji Horvatinčićevih milijun četvornih metara još vodi kao poljoprivredno zemljište, no prema izjavama župana Zlatka Komadine, izgledno je da će se u predstojećim izmjenama PP-a to područje prenamijeniti u turističku zonu.

Komadina je istaknuo da je projekt dobio zeleno svjetlo od Grada Krka i da PGŽ načelno podržava sve investicije, no prethodno se moraju uvjeriti da je riječ o ozbiljnom i transparentnom projektu, a ne špekulacijama s preprodajom zemljišta.

-Ma kakva preprodaja, kome bi se to uopće moglo preprodati. Hoto grupa uložila je 15 milijuna eura u kupnju zemljišta. Ispitali smo svaki grm gdje bi se mogle saditi masline, gdje razviti stočarstvo, a gdje graditi hoteli i sve je već detaljno projektno razrađeno. Ja sam, dakle, vlasnik zemljišta, a imam već i potencijalne investitore za planiranu prvu fazu, izgradnju hotelskih objekata. U pitanju su respektabilni operatori koji su, na moju žalost, ‘na čekanju’ - rekao nam je Tomo Horvatinčić.

http://www.jutarnji.hr/tomo-horvatincic-na-krku-gradi-turisticki-kompleks-vrijedan-milijardu-i-pol-eura/923736/

Tomo Horvatinčić na Krku gradi turistički kompleks vrijedan milijardu i pol eura

Naš se novi projekt već priprema i smješten je na više od milijun četvornih metara neodoljivoga krčkog primorja. Bit će to prostrani kompleks stvoren za odmor u vrhunskom luksuzu, uz ponudu koja prati posljednje trendove aktivnog i dinamičnog, ali i pasivnog i opuštajućeg odmora u potpunom skladu s prirodom.

Smještajni kapaciteti moći će se podijeliti u pet cjelina. Prvu cjelinu činit će glavni hotel s oko 580 soba. Drugi, rezidencijalni dio, sastojat će se od depandansi s oko 150 smještajnih jedinica, a treći će sadržati više malih hotela s oko 160 smještajnih jedinica. Osim toga, u našem će se novom kompleksu nalaziti i sportski hotel sa 100 smještajnih jedinica, sportskom dvoranom i rekreativnim prostorima te golf hotel sa stotinjak soba, ponajprije namijenjen korisnicima obližnjega golfskog terena s dodatnim sadržajima.

Glavni će hotel biti sagrađen tako da što veći broj soba ima pogled prema moru ili atraktivnim sadržajima kao što su igralište za golf, okolno zelenilo ili vanjski prostor s bazenima. I sam ulaz u prostor glavnog hotela bit će impresivan, uređen u bojama zelenila i vode, te će se nastavljati na javni prostor središnjeg trga koji čini centar resorta sa svim glavnim zajedničkim sadržajima – ulicom namijenjenom kupovanju, kulturnim i kongresnim centrom, arheološkim parkom, dječjim igralištima i ugostiteljskim sadržajima, da navedemo samo neke.

Uz glavni hotel nalazit će se i 150 jedinica apartmansko-rezidencijalnog karaktera, u kategoriji od pet zvjezdica. Ponajprije bi bile namijenjene obiteljima s djecom i svima ostalima koji istodobno drže i do luksuza i do udobnosti. Te će depandanse biti površine 100, 150 i 200 m2, ovisno o tome je li riječ o apartmanima s jednom, dvije ili tri sobe.

Najelitniji dio našeg kompleksa bit će kompleks malih hotela, opremljenih kako bi gostima pružili vrhunsku i cjelokupnu uslugu unutar objekta. Oni će biti izdvojeni od ostatka resorta, u intimnoj atmosferi, ali u dosegu svih bitnih sadržaja resorta. Svaki će mali hotel imati bazen ili jacuzzi, ovisno o veličini hotela, a moguća je i opcija dugotrajnog najma tih hotela.

Od komponenti koje čine prostor stvoren za vrhunski aktivni odmor u našem se krčkom odmaralištu planira sportski hotel sa stotinjak smještajnih jedinica vrhunske kategorije, koji će moći poslužiti kao pripremno mjesto dostojno najboljih svjetskih sportaša. Osim soba, sportski bi hotel trebao imati i svoj unutrašnji bazen te prostorije za opuštanje. Sportski će hotel biti izdvojen od ostatka smještajnih jedinica kako bi sportaši i ostali gosti zadržali visoku razinu udobnosti i privatnosti.

Golf hotel sa stotinjak soba u kategoriji pet zvjezdica bio bi smješten tik uz
igralište za golf, uz druge sadržaje nužne za stvaranje pozitivne "golfske atmosfere" kao što su golf kuća, prodavaonica s opremom, ugostiteljski sadržaji, golf akademija te igralište za djecu. A kad smo kod vrhunskoga golfskog iskustva, vrijedi spomenuti i kompleks od desetak luksuznih golf vila, prosječne veličine 250 m2, koje će biti smještene uz igralište za golf, te golf klub koji će osim prostora recepcije i prijama sadržati i prodavaonicu s rekvizitima za golf, prostorije za presvlačenje i iznajmljivanje obuće i odjeće, luksuzni i ekskluzivni restoran i bar te prostor za dodjelu trofeja nakon turnira u golfu.

Postojat će i drugi sportski sadržaji – teniski tereni, dva nogometna igrališta i zatvorena sportska dvorana s potpunom infrastrukturom za rukomet, mačevanje, borilačke sportove, squash, kuglanje i badminton.

Cijeli će kompleks biti istočkan pomno odabranim restoranima i barovima te ostalim sadržajima namijenjenim ugodnom odmoru, poput ulice namijenjene kupovanju, wellness i fitness kompleksa, brojnih atraktivnih unutarnjih i vanjskih bazena prilagođenih svim dobnim skupinama, raznolikih i dinamičnih dječjih igrališta te lijepih, uređenih plaža.

Kod ovakvih projekata, građenih po mjeri današnjice, posebno je bitno ostvariti sklad s okolišem – u našem slučaju to znači dopustiti da se prostor odmarališta neupadljivo stopi s prekrasnom prirodom otoka Krka. A to ćemo činiti na nekoliko načina: prvo treba spomenuti gospodarstvene sadržaje resorta koji će proizvoditi autohtone poljoprivredne proizvode, prije svega maslinovo ulje, sireve iz vlastite sirane i vino. Sirana će otkupljivati mlijeko i druge proizvode potrebne za proizvodnju sira od svih zainteresiranih seljaka iz kraja, a uljara bi osim maslina s vlastitog posjeda prerađivala i masline s cijelog otoka. U sklopu tog dijela kompleksa nalazit će se i šarmantni muzej koji će posjetitelje educirati o životu tamošnjih seljaka i oruđu kojim su se služili u prijašnjim vremenima. Nadalje, arhitektura našeg kompleksa bit će nadahnuta tradicionalnim, autohtonim zdanjima koja krase stoljetnu graditeljsku tradiciju otoka Krka, što će dodatno pridonijeti dojmu nenametljivog uklapanja u okoliš.

Nadalje, tu će biti i lijepi botanički vrt, smješten tik uz more, bogat autohtonim biljnim vrstama i ispresijecan romantičnim šetnicama i suhozidima.

Naš će kompleks živjeti na moru i razumljivo je kako će posebna pozornost biti posvećena i prostoru marine i privezišta koje će svojim konceptom sličiti na tradicionalno ribarsko selo, s petnaestak vezova, ali i s mogućnošću primanja jahti ili brodova veličine do 50 m.

I konačno, naš će novi kompleks biti obogaćen vrhunskim, multifunkcionalnim kongresnim centrom veličine oko 3000 m2. Taj bi prostor obuhvaćao glavnu dvoranu površine 1100 m2 te osam do deset manjih zasebnih dvorana koje bi, zahvaljujući svojoj modularnoj strukturi, mogle biti spajane u veće prostore. Osim kongresa, taj će prostor biti osposobljen za održavanje izložbi, modnih revija, prezentacija, svečanih večera i slično. Naravno, uz takvu lokaciju bila bi šteta kad posjetitelji ne bi mogli uživati na otvorenom – zato će biti omogućeno i održavanje prijama, svečanih večera ili svadbi na svježem zraku, s pogledom na inspirativne krčke vizure.

Krk je lijep cijele godine, a ne samo ljeti; stoga smo predvidjeli mogućnost višegodišnjeg zakupa naših manjih hotela za potrebe team buildinga, kongresa i svih drugih prohtjeva suvremenog poslovnog hedonista. Ispuniti dan ni tijekom zime neće biti teško – posjetitelji će moći uživati u svim čarima zimskog otočkog turizma, lovu i ribolovu te u brojnim drugim zabavnim, opuštajućim i aktivnim sadržajima.

HOTO - KRK (http://www.hoto.hr/hoto-grupa/buducnost-krk/)

Link za sliku (http://www.hoto.hr/files/1255444452-0-mapa-varijanta1.jpg)

^^ ma super, nek razvali sve od Sv. Fuske do Valbiske :nuts: Ali neka, ajde barem cu napokon moc odigrat partiju golfa negdje na Kvarneru :cheers:

Horvatinčića gerila čeka i na Krku?

Feb 9th, 2011 | Kategorija: Top Vijest

Megalomanski projekt Tome Horvatinčića na Krku Vlada je uvrstila u katalog velikih investicija. Spominju se milijuni četvornih metara, milijarde eura investicija, no hoće li projekt Hoto grupe zaživjeti, s obzirom da se planira graditi na poljoprivrednom zemljištu?

Na to je pitanje u sinoćnjem ‘Dnevniku 3′ pokušao odgovor dati sam Horvatinčić i župan primorsko-goranski Zlatko Komadina. Naime, kako bi projekt zaživio, zemlju kupljenu kao poljoprivredno zemljište i po takvoj cijeni treba prenamijeniti. Iako su i Grad Krk i općina dali zeleno svjetlo, županija je ta koja donosi novi prostorni plan.

No Horvatinčić cijelu priču pokušava zapravo prikazati kao hajku na njega, a Hrvatsku kao zemlju koja odbija investitore, ‘mala’ razlika između poljoprivrednog i građevinskog zemljišta nije mu sporna. Ako ponovno dođe do sličnog scenarija kao u slučaju Cvjetnog, odustaje od svega.

‘Četiri smo godine u gerili s ulicom, a samo godinu dana se radilo na gradilištu na Cvjetnom. Ako opet uđemo u jednu takvu varijantu dobivanja dozvola, bože sačuvaj. Zar mislite da je lako u ovakvu pretklimu oko projekta dovesti ozbiljnog turističkog operatera?’, upitao je u ‘Dnevniku’ Horvatinčić, a voditeljica i urednica Dijana Čuljak Šelebaj suosjećajno je zaključila je to vrlo teško.

Horvatinčić tvrdi kako projekt nije špekulantski, kako je on vlasnik i kako neće biti nikakve preprodaje zemljišta, no župan Komadina je oprezan. ‘Načelna spremnost za investiranje uvijek postoji, ali to investiranje mora biti u realnim kategorijama, a ne u špekulativnom smislu. Županija neće podržati niti jedan projekt kojem je cilj da se naprave određene aktivnosti da bi preprodajom netko špekulantski zaradio na tome’, ustvrdio je i istaknuo da treba naći mjeru između privatnih interesa i koristi zajednice.

Pojasnio je da županija sigurno neće dati zeleno svjetlo bez obeštećenja otočana koji su Horvatinčiću prodali zemljište kao poljoprivredno i bez garancija da će se projekt doista i realizirati.

‘Moramo se odrediti da li hoćemo raditi. Da li jesmo marljiva i vrijedna nacija, hoćemo li skupa staviti glave, da li hoćemo nova radna mjesta, da li ćemo sjediti i piti kave u kafićima i ležati u šatorima ili ćemo u novim projektima tražiti nova radna mjesta’, zaključio je Horvatinčić ne propustivši još jednom spomenuti prosvjednike iz Varšavske. Horvatinčić je u HTV-ov studio došao oboružan planovima i kartama te je pompozno nabrajao sve moguće sadržaje novog hotelskog kompleksa u Pinezićima. Prostor za besplatnu reklamu je, podsjetimo, dobio na javnoj televiziji i ranije, kada je bio gost u emisiji ‘Otvoreno’ Hloverke Novak Srzić.

Damir Franolić, predsjednik ogranka Eko Kvarner za Malinsku, kaže da ‘Vlada Republike Hrvatske sramoti sve nas investitore prikazujući jedan špekulantski projekt, u kojem bi Horvatinčić zaradio čistih sto milijuna kuna, kao najveću hrvatsku investiciju. (tportal)

http://www.rijekadanas.com/horvatincica-gerila-ceka-i-na-krku/

jel ima vise informacija netko?

22. veljača 2011.
Investitori usporili, ali ipak se gradi

Za razliku od prijašnjih godina, banke i investitori sada se ne upuštaju u projekte bez pripremljenih studija i analize tržišta

U posljednjih pet godina sigurno nije bilo teže pronaći projekte koji će sigurno biti započeti i završeni. Mnogi investitori koji su već trebali početi graditi čekaju financiranje ili bolje prilike, dok su mnogi morali prekinuti radove. Iako Vlada s načelne razine šalje poruke da će učiniti sve kako bi uklonila administrativne prepreke i privukla ulagače, zastoji zbog birokracije su učestali.

Poslovni dnevnik donosi deset komercijalnih projekata koji su financirani privatnim kapitalom i koji bi trebali biti dovršeni ili započeti do kraja godine. Zamjetan je zastoj u uredskim projektima iako bi sada bilo idealno vrijeme za početak gradnje kako bi uredske zgrade došle na tržište krajem 2012. godine. Kriza bi do tada već trebala jenjavati. Osim toga zakupcima ističu petogodišnji ugovori koji su sklapani mahom 2007. i 2008. godine. Ipak, ima i pozitivnih primjera, poput Green Golda, a napokon se nastavio graditi odavno najavljeni Sky Office u Zagrebu, zajednička investicija Dalekovoda i Zagreb montaže. Za razliku od prijašnjih godina, poučeni brojnim promašajima, prije svega u stanogradnji, banke i investitori sada se ne upuštaju u projekte bez pripremljenih studija i analize tržišta. Međutim, to ne znači da će svi planovi biti ostvareni.

...

Hotel Haludovo

Još jedan projekt o kojem se govori deset godina. Ove bi godine napokon trebala krenuti gradnja. Investitori kažu da su uspjeli riješiti problem koncesija na zemljište, pa više ne bi trebalo biti prepreka za gradnju hotela i popratnih sadržaja na Krku. Investicija je procijenjena na oko 60 milijuna dolara koji bi trebali biti dovoljni da se izgradi moderno izdanje i poveća broj ležajeva sa 1400 na 2000 uz brojne popratne sadržaje. Investitori su Bismass limited iz Engleske i Sadika iz Nizozemske.

...

http://www.poslovni.hr/vijesti/investitori-usporili-ali-ipak-se-gradi-172650.aspx

PRI KRAJU SANACIJA CESTE U CRESU

CRES Radovi na županijskoj cesti u Cresu, u dužini 290 metara, na samom su kraju, a osim sanacije ceste, izgradnje pločnika, u sklopu investicije postavljena je vodovodna i oborinska infrastruktura te kabel za buduću javnu rasvjetu. Vrijednost investicije je 1.030.000 kuna, od čega je Županijska uprava za ceste osigurala dvije trećine, a Grad Cres jednu trećinu iznosa. Izvođač radova bila je creska tvrtka Elektrovoda. Po završetku turističke sezone plan je da se sa sanacijom ceste i izgradnjom pločnika krene i na prometnici koja se od upravo uređene ceste nastavlja kroz naselje Melin do hotela Kimen. (I. C. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285A2863285A28582859285928632897289C289728632863285D285C2859285E285F285D28632863286328592863A

što se zbiva na krku na ulazu u njivice kod kijca, prije tri godine renovirana cesta je raskopana?

što se zbiva na krku na ulazu u njivice kod kijca, prije tri godine renovirana cesta je raskopana?

Pa, gradi se cesta (spoj dvaju rekonstrukcija iz 2008) kako bi imala potrebnu širinu 7.10m. sadašnja dionica ima širinu 6.80m
Navedena dionica je rekonstruirana 2005.

zar na Krku ništa novo? kakve su gužve kod Omišlja, jeli rekonstrukcija gotova. može li koja slika.

Počeli pripremni radovi na LNG termanalu u Omišlju

Hrvatska ozbiljno kreće u pripremu projekta gradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku, a nacionalni operater transportnog sustava Plinacro, kao nositelj projekta, uskoro će kod Omišlja, u suradnji s Janafom i HEP-om, početi konkretnu pripremu gradnje. Projekt LNG terminala, nakon što su od toga odustali članovi konzorcija Adria LNG, prijavljen je pretpristupnom programu EU Western Balkan Investment Framework.

Projekt, čije je idejno rješenje dovršio Plinacro, već je uspješno prošao dva međunarodna monitoringa WBIF-a, ovih ga dana očekuje i treći, nakon čega će biti pridružen energetskom paketu Europske komisije, čime mu se otvara put do novca iz sredstava europskih fondova.

LNG terminal bit će kapaciteta četiri milijarde kubika plina na godinu, s mogućnošću povećanja kapaciteta na 16 milijardi, a izrada projektne dokumentacije bit će financirana i bespovratnim sredstvima europskih fondova.
Ovih je dana Plinacro dobio pozitivne odgovore iz Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i Slovenije, kojima je u travnju poslano pismo s molbom da se izjasne o zainteresiranosti za korištenje kapaciteta hrvatskog LNG terminala.
Prema primljenim odgovorima, tih je pet zemalja iskazalo potrebu za ukupno oko 2,3 milijarde prostornih metara plina na godinu.

Prema istom izvoru, vrijeme do gradnje kopnenog LNG terminala premostit će se zamjenskim projektom pokretnog terminala za priključenje broda za transport LNG-a s regasifikatorom kapaciteta između 1,3 i 1,8 milijardi prostornih metara plina na godinu, kako bi Hrvatska što prije vlastiti plinski transportni sustav ponudila na korištenje i tranzit za potrebe zemalja Europe.
Naime, prema procjenama stručnjaka, početak gradnje kopnenog LNG terminala objektivno se može očekivati tek za četiri godine, što znači da on ne bi mogao biti u funkciji prije 2016. ili 2017., a to će se razdoblje premostiti upravo pokretnim LNG terminalom za prihvat brodova za uplinjavanje, čiji bi najam, kako smo doznali, mogao biti ugovoren već za šest mjeseci.
Iz europskih bi fondova, kako smo doznali, mogao dijelom biti financiran i drugi veliki regionalni prijekt – dovršenje magistralnog plinovoda prema Pločama i Albaniji, kao dio budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), koji se u Albaniji spaja na drugi veliki međunarodni projekt TAP (Trans Adriatic Pipeline).

TAP je projekt gradnje plinovoda koji bi Grčku i Albaniju podmorskim putem povezao s Italijom. Taj plinovod, iza kojega stoje švicarski EGL, norveški Statoil i njemački E.ON Ruhrgas, u budućnosti bi trebao transportirati plin iz Azerbajdžana do Europe, a Plinacro je u veljači sa Statoilom potpisao memorandum o razumijevanju i suradnji, čime je osigurano priključenje Hrvatske TAP-u.

Prema neslužbenim izvorima, veleposlanik Azerbajdžana u petak se sastao s državnom tajnicom za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Natašom Vujec, a pripremni razgovori koji su tom prilikom počeli potvrđuju interes obiju strana da se aktivno uključe u projekt transporta azerbajdžanskog plina u Europu i kroz magistralne plinovode Hrvatske. (business.hr)

Na ulasku u Malinsku (disco i trgovina građevnim materijalom) sve je srušeno i sravljeno sa zamljom. Što se radi što se gradi? Zna li tko.Hvala.

^^plodine

Bome se sire te Plodine... Soto Vento je... gdje? Cuo sam da na cesti za Valbisku?

Stigla građevinska dozvola, počinje izgradnja Muzeja Apoksiomena

RIJEKA Mali Lošinj je spreman za početak izgradnje Muzeja Apoksiomena koja bi po svemu sudeći trebala početi već ove jeseni. Građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, stigla je prije desetak dana, a ostatak ljeta bit će iskorišten kako bi se pripremio raspis natječaja za odabir izvođača radova – rekla nam je dogradonačelnica Ana Kučić koja procjenjuje da će izvođač biti poznat u listopadu. Tada bi se moglo krenuti i s prvom fazom rekonstrukcije Palače Kvarner u kojoj će brončana antička skulptura dobiti svoje trajano prebivalište.
Za prvu fazu izgradnje Muzeja u gradskoj je blagajni za ovu godinu osiguran iznos od 4,7 milijuna kuna, a ona podrazumijeva rušenje kompletene unutrašnjosti Palače Kvarner koja će zadržati samo krov i vanjske zidove, te izgradnju osnovnog kostura nove muzejske zgrade smještene unutar oplošja postojeće građevine.

Prema projektu arhitekata Saše Randića i Idisa Turata ta »kuća u kući« razlomljenog oblika bit će čeličnim nosačima ovješena na kamene zidove palače, kao da lebdi iznad prizemlja postojeće građevine. U njezinom središtu, kroz dvije etaže, bit će smještena kapsula s Apoksiomenom u kojoj će se kipu osigurati optimalni mikroklimatski uvjeti.

http://i51.************/icu3yp.jpg

http://www.novilist.hr/hr/Kultura/Stigla-gradevinska-dozvola-pocinje-izgradnja-Muzeja-Apoksiomena

:cheers:

^^ odlična vijest !!! :cheers:

Na GO sam na Krku - kružni tokovi su odlični. i onaj kod Kornića je odličan i nema problema kako su neki mislili da će biti. Možda je jedino kad se ide iz Baške i izlazi iz kružnog toka prema Krku preoštar i previše isturen desni rubnik kad bi bio zaobljeniji bilo bi lakše zaokrenuti pogotovo autobusima.

VELIKI INFRASTRUKTURNI ZAHVAT NA PAGU

Gradnja kanalizacije u Staroj Novalji

http://img829.imageshack.us/img829/1042/576113.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/829/576113.jpg/)


NOVALJA Počeli su radovi na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na području Grada Novalje otkad je postao samostalna jedinica lokalne samouprave – sustavu odvodnje otpadnih voda u Staroj Novalji. Cijeli projekt je dio sustava kanalizacije u Novalji te se stoga i uključuje na taj sustav kod rotora na križanju novaljske obilaznice i ceste prema Staroj Novalji. Izgradnja kanalizacije u Staroj Novalji provodit će se u četiri faze, od kojih su prve dvije izgradnja sustava na glavnoj prometnici, a treća i četvrta odnose se na gradnju odvojaka s većih prometnica koje idu prema glavnoj cesti. Prva faza je od rotora na novaljskoj obilaznici do Livića na Staroj Novalji, a druga od Livića do Drljande. Između osam ponuda pristiglih na natječaj, najpovoljnija je bila zajednička ponuda tvrtke TKM-telekom iz Zadra, Kristal Investa i Škunca Commercea d.o.o. iz Novalje. Vrijednost prve faze iznosi 4.826.500 kn. Investitori projekta su Hrvatske vode i Grad Novalja. (M. Š.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285E286328612863285A28582859285928632897289C289728632863285D285F285E28592859285B28632863286328592863Y

U BAŠKI DRUGI TJEDAN NOVI VRTIĆ I JASLICE

BAŠKA Novi dječji vrtić i jaslice u Baški u ponedjeljak otvaraju svoja vrata. Modernu, lijepu i prostranu građevinu projektirao je riječki arhitekt Marko Franković. Unutar dopadljivo i funkcionalno oblikovane dvoetažne zgrade čija je izgradnja stajala gotovo 11 milijuna kuna, nalaze se dvije vrtićke te jednako toliko jasličkih skupina, prostrana sportska dvorana, kuhinja i mnoštvo drugih, pedagoškim standardima propisanih sadržaja koji bašćanskim mališanima obećavaju uistinu ugodan i kvalitetan boravak u zgradi. Uz već spomenutih 11 milijuna kuna uloženih u opremanje vrtićko-jasličkog kompleksa namještajem, igralima i didaktičkim pomagalima, Općina Baška uložila dodatnih 1,3 milijuna kuna, tako da je cijeli projekt stajao nešto više od 12,2 milijuna kuna. (M. T.)


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592863285928582863285A28582859285928632897289C289728632863285D285F285F2858285E285F28632863286328592863H

Lošinj Hotels&Villas ulazi u treći ciklus investicija

U sklopu ugovora o suradnji koji su 2007. potpisali Jadranka hoteli d.o.o. i Europska banka za obnovu i razvoj, a tijekom kojega je do sada, u dva ciklusa, investirano preko 35 milijuna eura, kreće i treći ciklus investicija vrijedan 12 milijuna eura, izvijestio je Lošinj Hotels&Villas.

Pritom je 3 milijuna eura iz vlastitih sredstava te 9 milijuna iz kredita namijenjeno obnovi i dokategorizaciji velološinjskog hotela Punta. Ukupna vrijednost investicija u sklopu ugovora o ulaganju u razvitak i poboljšanje usluga hotela grupacije iznosi preko 80 milijuna eura. Pripremni radovi na hotelu Punta započet će 6. listopada, a u planu je da novi hotel, pod imenom Club Hotel Punta, primi svoje prve goste u lipnju 2012. Projektno rješenje potpisuje Agro Inženjering iz Zagreba i arhitekt Zoran Balog, a radovi će obuhvatiti obnovu cjelokupnog hotela te uključiti izgradnju vanjskog bazena sa sunčalištem.

Novi Club Hotel Punta imat će četiri zvjezdice te će raspolagati s 219 suvremeno opremljenih soba i 16 hotelskih apartmana s balkonima s pogledom na more ili park i stoljetnu borovu šumu, unutarnjim i vanjskim bazenom s grijanom morskom vodom, relax i wellness sadržajima te restoranom i barom s panoramskim pogledom na Kvarnerski zaljev.

(pd)

http://www.poslovni.hr/vijesti/losinj-hotelsvillas-ulazi-u-treci-ciklus-investicija-187659.aspx

VELIKA INVESTICIJA JUČER U BAŠKI SVEČANO OTVOREN NOVI VRTIĆKO-JASLIČKI KOMPLEKS

Mali Bašćani napokon dobili novi, moderan vrtić

Na više od 760 kvadrata moderno uređenih prostorija na dvije etaže, moći će boraviti 75-ero djece, a tu su i sportska dvorana, kuhinja, natkrivene terase i brojni drugi sadržaji


http://img163.imageshack.us/img163/4932/577387.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/163/577387.jpg/)

BAŠKA Mali Bašćani dobili su novi vrtić. Velebno, moderno i funkcionalno zdanje podignuto na lokalitetu Ditris u kojem se uz sadržaje za djecu vrtićkog, nalaze i prostorije namijenjene djeci jasličkog uzrasta jučer je prepušteno na upravljanje predškolcima s područja Baške, kao i njihovim tetama koje će od sad raditi u znatno ugodnijim, ljepšim i 21. stoljeću primjerenijim uvjetima. Kako je na svečanosti otvorenja naglasio načelnik Općine Baška Toni Juranić, novo, gotovo 11,5 milijuna kuna vrijedno zdanje rezultat je zalaganja aktualne općinske vlasti, ali i jednako predanog rada dosadašnjih saziva na čelu s načelnicima Marijanom Dekanićem i dr. Milivojem Dujmovićem koji su u netom dovršeni projekt također utkali dio sebe. – Uvjeren sam da će naši maleni stanovnici od danas uživati u jednoj od najljepših i najmodernijih predškolskih ustanova na ovim prostorima, naglasio je Juranić dodavši kako će općina nastaviti pomagati rad vrtića.
Otvorenju su, uz brojne uzvanike, prisustvovali i državni tajnik Josip Borić te zamjenica župana Nada Turina-Đurić, a objekt je blagoslovio generalni vikar Krčke biskupije vlč. Anton Valković. Vrtić koji malenim Bašćanima donosi više od 760 kvadrata moderno uređenih prostorija na dvije etaže, planiran je za »udomljavanje« 75-ero djece.

Općina se »isprsila«

Unutar funkcionalno oblikovane dvoetažne zgrade nalaze se dvije vrtićke te jednako toliko jasličkih skupina, sportska dvorana, kuhinja i mnoštvo drugih, pedagoškim standardima propisanih sadržaja koji mališanima obećavaju ugodan i kvalitetan boravak u zgradi. Od spomenutih 11,5 milijuna kuna u opremanje kompleksa namještajem, igralima i didaktičkim pomagalima, Općina je uložila 1,3 milijuna kuna. Cijeni valja pridodati i vrijednost otkupljenog zemljišta tako da je cjelokupno vrtićko ulaganje Općinu Baška naposljetku stajalo gotovo 13 milijuna kuna.
– U vrtić je uselilo 40-ak mališana koji su se još prošlog tjedna stiskali u pretijesnim i derutnim prostorijama prizemlja bašćanske škole, prenijela nam je Irena Žic Orlić, ravnateljica Dječjeg vrtića »Katarina Frankopan« Krk, dodavši kako još uvijek ima slobodnog mjesta u novom vrtiću i jaslicama te je pozvala roditelje da iskoriste mogućnosti koje im se sad nude.

Nova radna mjesta

– Otvaranjem novog vrtića povećali smo broj naših zaposlenika. O predškolcima će sad skrbiti šest odgojiteljica, od kojih su tri novozaposlene, kao i domar, odnosno dvije spremačice, zaključila je Žic Orlić. Izgradnja novog vrtića započela je početkom 2010. godine, a sve građevinske radove uspješno je i u zacrtanim rokovima izvela tvrtka GP Krk iz Krka. Spomenimo kako novi vrtić (projektiran od riječke tvrtke »F&F«) uz 760 kvadrata zatvorenog prostora raspolaže i s dodatnih 250 kvadrata natkrivenih terasa. Klincima je na raspolaganju i prostrano, igralima i gumiranim parterom opremljeno ograđeno dvorište. Zgrada je energetski učinkovita i »štedljiva«, glavni energent je ukapljeni plin, a sve prostorije su opremljene podnim grijanjem te klimatizacijsko-ventilacijskim sustavom.

Još čekaju obećanih 2,2 milijuna

Općina Baška gotovo je u potpunosti samostalno zaokružila financijsku konstrukciju tog važnog projekta. – Kreditno smo se zadužili za 6,4 milijuna kuna, a dodatnih 3,7 milijuna osigurali smo i općinskog proračuna, naglasio je Juranić. Fond za zaštitu okoliša projekt je pomogao sa 674 tisuće kuna, Ministarstvo mora s 200, tvrtka Hoteli Baška s 500 tisuća, a hotel Tamaris sa simboličnih 10 tisuća kuna. Iako je svojevremeno bio postignut dogovor da će izgradnju s 2,2 milijuna kuna sufinancirati i Ministarstvo mora i infrastrukture, ta sredstva do današnjeg dana još uvijek nisu realizirana, na što je državnog tajnika tijekom svečanosti »podsjetio« Juranić, iskazavši nadu da će obećanje ipak biti ispunjeno. Borić se po tom pitanju jučer ipak nije očitovao, bar ne javno.

Cijena ostaje 400 kuna po djetetu

Stanovnici Baške uživaju u najnižem mjesečnom učešću u financiranju boravka djece u vrtiću u visini od svega 400 kuna po djetetu. Iako će novi vrtić ponuditi neusporedivo viši standard, novootvoreni će objekt općinskoj vlasti donijeti nešto više režijske i kadrovske troškove koji, zaključio je Juranić, ipak neće biti »preliveni« na leđa roditelja.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C2863285928582863285A28582859285928632897289C289728632863285D285F285F285B2860285F28632863286328592863M

BORIĆ U »PUNOM POGONU« JUČER POTPISAN SPORAZUM O SUFINANCIRANJU PRVE FAZE RADOVA U NJIVIČKOJ LUCI

Amen na njivički lukobran

Tijekom iduće godine bit će izgrađen 80 metara dugi i šest metara široki produžetak lukobrana te produbljeno morsko dno, što će luku učiniti sigurnijom, prostranijom i ljepšom


http://img11.imageshack.us/img11/6072/577487.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/11/577487.jpg/)


NJIVICE Boduli se uvijek iznova pobrinu da boravak Josipa Borića, državnog tajnika pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na Krku ne prođe »lišo«. Tako je jučer, netom po dovršetku svečanosti otvaranja novog vrtića u Baški Borić u društvu primorsko-goranske dožupanice Nade Turine-Đurić, omišaljskog načelnika Tome Sparožića i Dijane Mihaljević, ravnateljice Županijske lučke uprave Krk u Njivicama stavio potpis na sporazum o sufinanciranju 1. faze izgradnje i rekonstrukcije njivičkog lukobrana. Projekt koji je u početnoj fazi procjenjivan na više od 9 milijuna kuna, a koji se, nakon što je proveden natječajni postupak »istopio« na 4,6 milijuna kuna, dobio je svoj »formalni amen« nakon što su jučer svi spomenuti potpisali ugovornu raspodjelu troškova zahvata koji će u naredne dvije godine njivičku luku učiniti uvelike sigurnijom, prostranijom i ljepšom. Luka koja zbog prekratkog lukobrana još ne omogućava siguran vez, uskoro će poprimiti posve drugačije obličje nakon što tijekom iduće godine bude izgrađen 80 metara dugi i šest metara širok produžetak lukobrana, ali i nakon što budu odrađeni zahvati produbljenja morskog dna.

Sigurni vezovi

Kako su prigodom potpisivanja sporazuma jučer naglasili Sparožić, Mihaljević i Turina-Đurić, njivička će luka u doglednoj budućnosti napokon obuhvatiti veći akvatorij i značajno veći broj sigurnih vezova, omogućiti pristajanje većih brodova, ali i poboljšanje ukupne ponude tog otočnog turističkog središta. Radovi započinju odmah, iako se narednih tjedana u Njivicama neće mnogo toga događati. – Zahvati kreću na prostranom platou u Bakru gdje je već započelo lijevanje masivnih betonskih blokova koji će potom, negdje iza Nove godine, maunama biti dovezeni do Njivica i postavljeni na predviđeno mjesto, naglasila je Mihaljević od koje smo čuli i kako će početkom iduće godine u Njivicama zabrujati operativa riječke tvrtke »Sun Adria« koja se izborila za spomenuti posao.

Zajedničko ulaganje

Od 4,6 milijuna kuna potrebnih za realizaciju projekta, čak 1,9 milijuna osigurat će Općina Omišalj, po 1,09 PGŽ i ŽLU Krk, dok će Ministarstvo mora tom iznosu pridodati dodatnih pola milijuna kuna. U 2011. godini biti će investirano 2,9 milijuna, dok će u idućoj godini na red doći preostalih 1,75 milijuna kuna. Josip Borić je naglasio kako je njivički projekt 11. investicija u pomorsku infrastrukturu koju resorno Ministarstvo realizira zajedničkim snagama s nadležnim županijskim tijelima na području PGŽ. – Pokazali smo i dokazali da se zajedničkim radom državnih, županijskih i lokalnih tijela može realizirati vrlo zahtjevne i skupe projekte kakvi su u pravilu oni koji se izvode na pomorskoj infrastrukturi, naglasio je Borić, dodavši kako je u proteklih osam godina na cijelom Jadranu kroz sličan model suradnje realizirano 70-ak projekata sličnih ovom njivičkome.

Rušenje starih i gradnja tri nova gata

Njivička bi luka, u drugoj fazi projekta njene rekonstrukcije, nakon predviđenog produljenja lukobrana i produbljenja dna, trebala »vidjeti« i rušenje dvaju postojećih manjih gatova. Umjesto njih, Njivice će dobiti 3 nova lučka gata. Taj dio projekta bit će ipak dio nekih budućih ugovora i sporazuma.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C2863285928582863285A28582859285928632897289C289728632863285D285F285F285C2860285F28632863286328592863L

VELIKA INVESTICIJA JUČER U BAŠKI SVEČANO OTVOREN NOVI VRTIĆKO-JASLIČKI KOMPLEKS

Mali Bašćani napokon dobili novi, moderan vrtić

Na više od 760 kvadrata moderno uređenih prostorija na dvije etaže, moći će boraviti 75-ero djece, a tu su i sportska dvorana, kuhinja, natkrivene terase i brojni drugi sadržaji


http://img163.imageshack.us/img163/4932/577387.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/163/577387.jpg/)

BAŠKA Mali Bašćani dobili su novi vrtić. Velebno, moderno i funkcionalno zdanje podignuto na lokalitetu Ditris u kojem se uz sadržaje za djecu vrtićkog, nalaze i prostorije namijenjene djeci jasličkog uzrasta jučer je prepušteno na upravljanje predškolcima s područja Baške, kao i njihovim tetama koje će od sad raditi u znatno ugodnijim, ljepšim i 21. stoljeću primjerenijim uvjetima. Kako je na svečanosti otvorenja naglasio načelnik Općine Baška Toni Juranić, novo, gotovo 11,5 milijuna kuna vrijedno zdanje rezultat je zalaganja aktualne općinske vlasti, ali i jednako predanog rada dosadašnjih saziva na čelu s načelnicima Marijanom Dekanićem i dr. Milivojem Dujmovićem koji su u netom dovršeni projekt također utkali dio sebe. – Uvjeren sam da će naši maleni stanovnici od danas uživati u jednoj od najljepših i najmodernijih predškolskih ustanova na ovim prostorima, naglasio je Juranić dodavši kako će općina nastaviti pomagati rad vrtića.
Otvorenju su, uz brojne uzvanike, prisustvovali i državni tajnik Josip Borić te zamjenica župana Nada Turina-Đurić, a objekt je blagoslovio generalni vikar Krčke biskupije vlč. Anton Valković. Vrtić koji malenim Bašćanima donosi više od 760 kvadrata moderno uređenih prostorija na dvije etaže, planiran je za »udomljavanje« 75-ero djece.

Općina se »isprsila«

Unutar funkcionalno oblikovane dvoetažne zgrade nalaze se dvije vrtićke te jednako toliko jasličkih skupina, sportska dvorana, kuhinja i mnoštvo drugih, pedagoškim standardima propisanih sadržaja koji mališanima obećavaju ugodan i kvalitetan boravak u zgradi. Od spomenutih 11,5 milijuna kuna u opremanje kompleksa namještajem, igralima i didaktičkim pomagalima, Općina je uložila 1,3 milijuna kuna. Cijeni valja pridodati i vrijednost otkupljenog zemljišta tako da je cjelokupno vrtićko ulaganje Općinu Baška naposljetku stajalo gotovo 13 milijuna kuna.
– U vrtić je uselilo 40-ak mališana koji su se još prošlog tjedna stiskali u pretijesnim i derutnim prostorijama prizemlja bašćanske škole, prenijela nam je Irena Žic Orlić, ravnateljica Dječjeg vrtića »Katarina Frankopan« Krk, dodavši kako još uvijek ima slobodnog mjesta u novom vrtiću i jaslicama te je pozvala roditelje da iskoriste mogućnosti koje im se sad nude.

Nova radna mjesta

– Otvaranjem novog vrtića povećali smo broj naših zaposlenika. O predškolcima će sad skrbiti šest odgojiteljica, od kojih su tri novozaposlene, kao i domar, odnosno dvije spremačice, zaključila je Žic Orlić. Izgradnja novog vrtića započela je početkom 2010. godine, a sve građevinske radove uspješno je i u zacrtanim rokovima izvela tvrtka GP Krk iz Krka. Spomenimo kako novi vrtić (projektiran od riječke tvrtke »F&F«) uz 760 kvadrata zatvorenog prostora raspolaže i s dodatnih 250 kvadrata natkrivenih terasa. Klincima je na raspolaganju i prostrano, igralima i gumiranim parterom opremljeno ograđeno dvorište. Zgrada je energetski učinkovita i »štedljiva«, glavni energent je ukapljeni plin, a sve prostorije su opremljene podnim grijanjem te klimatizacijsko-ventilacijskim sustavom.

Još čekaju obećanih 2,2 milijuna

Općina Baška gotovo je u potpunosti samostalno zaokružila financijsku konstrukciju tog važnog projekta. – Kreditno smo se zadužili za 6,4 milijuna kuna, a dodatnih 3,7 milijuna osigurali smo i općinskog proračuna, naglasio je Juranić. Fond za zaštitu okoliša projekt je pomogao sa 674 tisuće kuna, Ministarstvo mora s 200, tvrtka Hoteli Baška s 500 tisuća, a hotel Tamaris sa simboličnih 10 tisuća kuna. Iako je svojevremeno bio postignut dogovor da će izgradnju s 2,2 milijuna kuna sufinancirati i Ministarstvo mora i infrastrukture, ta sredstva do današnjeg dana još uvijek nisu realizirana, na što je državnog tajnika tijekom svečanosti »podsjetio« Juranić, iskazavši nadu da će obećanje ipak biti ispunjeno. Borić se po tom pitanju jučer ipak nije očitovao, bar ne javno.

Cijena ostaje 400 kuna po djetetu

Stanovnici Baške uživaju u najnižem mjesečnom učešću u financiranju boravka djece u vrtiću u visini od svega 400 kuna po djetetu. Iako će novi vrtić ponuditi neusporedivo viši standard, novootvoreni će objekt općinskoj vlasti donijeti nešto više režijske i kadrovske troškove koji, zaključio je Juranić, ipak neće biti »preliveni« na leđa roditelja.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C2863285928582863285A28582859285928632897289C289728632863285D285F285F285B2860285F28632863286328592863M

evo još par slika (http://www.stanisic.hr/index.php?view=properties&id=53%3Adjecjivrtic-baska&option=com_jea&Itemid=10&lang=hr)vrtića

Kao mali zatvor :lol:

Ne sviđa mi se arhitektura.

Jedan od ružnijih vrtića što sam vidio do sada..

:ohno:

»PREKOMORSKI« ISKORAK VELIKI LANAC SVOJ 65. TRGOVAČKI CENTAR OTVORIO NA OTOKU KRKU

Prve otočne »Plodine« otvorene u Malinskoj

Supermarket rasprostire se na 2.160 kvadrata, u sklopu kojih su prodajni, skladišni te ugostiteljski prostori, a tik uz državnu cestu uređeno je i 115 parkirnih mjesta


http://img204.imageshack.us/img204/9619/581333.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/204/581333.jpg/)


MALINSKA Jučer, točno u 9 sati u Malinskoj je svoja vrata otvorio novi supermarket riječkih Plodina, drugog po veličini trgovačkog lanca u našoj zemlji. Otočne kupce, koji su u velikom broju ujutro pohitali u novi prodajni centar, uz predstavnike Plodina na ulazu je dočekao i Anton Spicijarić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, koji nije krio svoje zadovoljstvo dolaskom tako uspješnog poslovnog subjekta u »svoje dvorište«, ali i činjenicom da je taj supermarket Malinskoj i cijelom otoku donio 40-ak novih radnih mjesta. Svečanosti otvaranja velebnog zdanja koje je, u izvedbi GP-a Krk iz temelja izraslo u svega 50-ak dana, nazočila je i Mirjana Palada Kmetović, članica Uprave Plodina. Od nje smo doznali kako je u izgradnju i opremanje njihovog prvog supermarketa izgrađenog na jadranskim otocima uloženo čak šest milijuna eura. – Novi trgovački centar rasprostire se na 2.160 četvornih metara, a podignut je na zemljištu tik uz državnu cestu D102, ukupne površine oko 9 tisuća četvornih metara u sklopu kojega je uređeno i 115 parkirnih mjesta. Sam prodajni prostor zauzima 1.600 kvadrata, a ostatak pokrivaju skladišni te ugostiteljski prostori.
– Sigurna sam da je, iako dosad ovdje nismo bili direktno prisutni, naša ponuda otočanima već dobro znana. Kupcima ćemo ponuditi uistinu širok asortiman kvalitetnih proizvoda – od svježeg voća i povrća, mesa, gastro i pekarskih proizvoda, vina, ali i širok asortiman drogerijskih proizvoda i ostale robe široke potrošnje, naglasila je Palada Kmetović dodajući kako je čak 70 posto proizvoda na policama Plodina u Malinskoj domaće proizvodnje. Uvijek njegujemo dobre poslovne veze i s lokalnim proizvođačima. U svakom kraju gdje otvaramo naše centre, a ovaj je 65. po redu, nastojimo u ponudu uklopiti kvalitetne lokalne proizvode na koje su kupci naviknuti. Tako će biti i u Malinskoj pa pozivam sve one koji našim kupcima imaju što ponuditi, da se jave u naš odjel nabave i prodaje radi dogovora o budućoj suradnji. Članica Uprave istakla je i kako su Plodine u 2011. otvorile veći broj novih objekata. – Plan je da do konca godine otvorimo supermarkete u Petrinji i Karlovcu te hipermarket u Zagrebu. Tu naši planovi ne staju, već sigurno kročimo prema planiranoj brojki od stotinu trgovačkih objekata u zemlji. Sljedeće godine Plodine kane otvoriti još deset super ili hipermarketa među kojima bi, već do iduće sezone novi supermarket trebao biti izgrađen i u gradu Krku, u poslovnoj zoni Sveti Petar. Cilj nam je »pokriti« cijelu Hrvatsku, ali i zadržati prisustvo na ovom našem, »matičnom« području. Iako je još možda rano o tome govoriti, vjerujem da ćemo u skorijoj budućnosti otvoriti prodajne centre i na drugim otocima Kvarnera, poput grada Cresa i Malog Lošinja, gdje već neko vrijeme vodimo vrlo konkretne razgovore, zaključila je Palada Kmetović.

Krenuli 1993. godine iz Rijeke

Tvrtka Plodine osnovana je u Rijeci 1993. godine. Ondje je otvoren i njen prvi prodajni centar. Dugogodišnje iskustvo, praćenje zbivanja na tržištu, pozitivne poslovne procjene te ustrajan angažman, ističu predstavnici te kompanije, po ukupnim su prihodima dovele Plodine na današnje čvrsto drugo mjesto među trgovačkim lancima u Hrvatskoj.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28602863285928582863285A28582859285928632897289C289728632863285D28602859285B285B285B28632863286328592863T

http://img97.imageshack.us/img97/4256/dsc00174hb.jpg (http://img97.imageshack.us/i/dsc00174hb.jpg/)

http://img717.imageshack.us/img717/4112/dsc00172ij.jpg (http://img717.imageshack.us/i/dsc00172ij.jpg/)

http://img256.imageshack.us/img256/5249/dsc00179tc.jpg (http://img256.imageshack.us/i/dsc00179tc.jpg/)

http://img443.imageshack.us/img443/4569/dsc00181idqc.jpg (http://img443.imageshack.us/i/dsc00181idqc.jpg/)

http://img534.imageshack.us/img534/6743/dsc00187h.jpg (http://img534.imageshack.us/i/dsc00187h.jpg/)

Akcija :bash:

koliko noci izgubljenih tamo, koliko alkohala ispijeno na tom mjestu :cheers:

R.I.P. Crossroad

Zvonkec :okay:

BODULSKA ŽILA KUCAVICA VIŠEGODIŠNJA REKONSTRUKCIJA NAJVAŽNIJE KRČKE PROMETNICE PRIVODI SE KRAJU

Obnovljena krčka magistrala bit će u funkciji uoči Božića

Riječ je o nastavku radova prekinutih zbog turističke sezone u okviru kojih će biti »poboljšana« i križanja za Čižiće i Zračnu luku Rijeka, te raskršće prema Omišlju


http://img257.imageshack.us/img257/9817/582144.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/257/582144.jpg/)


OMIŠALJ Baš kako je iz Hrvatskih cesta bilo najavljivano sredinom lipnja kad su, obzirom na turističku sezonu već pomalo prekasno završavali radovi rekonstrukcije državne ceste D102 na dionici između raskrižja s cestom koja vodi do Zračne luke Rijeka i križanja sjevernog ulaza u Omišalj, nastavljena je sanacija preostalog omišaljskog dijela te državne prometnice. Građevinari tvrtke GPP Mikić po nalogu investitora iz HC-a »zagrebli« su u tri kilometra dug cestovni potez između sjevernog ulaza u to krčko lokalno središte pa do križanja koje vodi prema mjestima Rudine, odnosno Čižići. Kako nam je rekla dipl. ing. Silvana Sorić, voditeljice službe pripremanja, planiranja i ugovaranja u riječkoj ispostavi Hrvatskih cesta, tim zahvatom vrijednim šest milijuna kuna napokon bi se trebao završiti višegodišnji projekt temeljite obnove i rekonstrukcije krčke žile kucavice u čiju je modernizaciju i sanaciju posljednjih godina uloženo više od 100 milijuna kuna osiguranih putem kreditnog zaduženja kod Europske investicijske banke.
– Radovi će trajati do konca godine, odnosno do 23. prosinca kad bi sukladno s izvođačima potpisanim ugovorima zahvat trebao biti zaključen, naglasila je Sorić dodavši da se radi o nastavku infrastrukturnih zahvata koji su proljetos pokrenuti i potom u lipnju privremeno zaustavljeni zbog povećanog prometa kojeg nosi turistička sezona. Sorić kaže i kako će do konca godine značajne preinake biti izvedene na pomalo »improvizatorski« riješenom križanju ceste D102 s prometnicom koja vodi prema Čižićima, cestovnom objektu koji nije bio izveden na najsretniji način i koji nije nudio dovoljno sigurno prometovanje. Ondje će biti izgrađen lijevi skretač, što će svima koji se iz smjera Krčkog mosta kreću prema tom dijelu Dobrinjštine omogućiti sigurnije skretanje na taj asfaltirani put. Osim na tom križanju, zahvati će biti izvedeni i na križanju za Zračnu luku Rijeka gdje ćemo poboljšati karakteristike kolnika koji je danas prilično dotrajao i popucao. Jednako tako, kanimo urediti i križanje s kojeg se skreće prema Omišlju, naglasila je Sorić dodavši kako bi taj objekt trebao doživjeti značajne geometrijske korekcije.
– Intencija je Općine Omišalj da se na tom mjestu umjesto raskrižja izgradi kružni tok. O tome s njima razgovaramo i tek treba vidjeti hoće li u okvirima sredstava koja su nam na raspolaganju biti moguće ondje izgraditi takav objekt. Ispitujemo i tražimo mogućnosti izvedbe takvog zahvata, a kako sad stvari stoje, vrlo je izgledno da će po ugledu na neke druge lokalitete na kojima smo na Krku prometovanje riješili kružnim tokovima i ondje niknuti takav objekt, zaključuje Silvana Sorić. Za trajanja radova Krčani će se (iznova) morati prilagoditi nešto sporijem prometnom režimu odnosno naizmjeničnom prometovanju reguliranom semaforima.

Na 30 kilometara ceste tri rotora i kilometri biciklističkih staza

Najnovijim radovima u potpunosti će biti realiziran investicijski ciklus kojeg HC na otoku Krku odrađuje već pune tri i pol godine, a koji je uz 30-ak kilometara obnovljene, proširene i uvelike ispeglane ceste otočanima donio i tri rotora te kilometre biciklističkih staza u čiju je izgradnju uloženo dodatnih deset milijuna kuna. Projekt koji je financiran sredstvima programa Betterment II na Krku izvodi građevinski konzorcij kojeg su za tu prigodu oformile dvije velike otočne građevinske tvrtke – GP Krk iz Krka i GPP Mikić iz Omišlja.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B2863285928592863285A28582859285928632897289C289728632863285D2860285A2859285C285C28632863286328592863U

:)

UREĐENJE CESTE OD CRESKE KULE DO MELINA

http://img842.imageshack.us/img842/9283/582779.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/842/582779.jpg/)


CRES Nakon što je u prvoj polovici godine završeno uređenje prometnice od Kule do županijske ceste prema naselju Gavza, sada je u tijeku druga faza radova koja obuhvaća uređenje prometnice od Kule do raskrižja za ulaz u naselje Melin. Kao i prvu fazu, investiciju zajednički financiraju Županijska uprava za ceste s 1,5 milijuna kuna i Grad Cres s 500 tisuća kuna, a izvođač je GP Krk. Gotovo pola kilometra prometnice imat će širinu 5,5 metara, gradi se pločnik, u planu je promjena javne rasvjete i postavljanje štednih tzv. led žarulja, a bit će posađen i drvored lipe. Paralelno s ovom investicijom radi se i rekonstrukcija vodovoda te se azbestno-cementne cijevi, koje su postavljene prije više od 40 godina, zamjenjuju čeličnim, pojašnjava djelatnik gradskog komunalnog odjela Vuk Zidanšek. Ovu investiciju čija je vrijednost 613 tisuća kuna uvećano za PDV financira komunalno poduzeće Vodovod i čistoća Cres/Lošinj, a radove izvodi Elektrovoda.
U trećoj fazi u planu je izgradnja parkirališta između Kule i naselja Melin s 68 parkirnih mjesta, ali njen početak još nije definiran. (I. C. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F2863285928592863285A28582859285928632897289C289728632863285D2860285A285F285F286128632863286328592863U

Jedan od ružnijih vrtića što sam vidio do sada..

:ohno:

Ja baš htio reći kako je vrtić zakon. Uklapa se u okoliš!

A za Plodine sve pohvale. Konačno da i otočani dobiju respektabilni supermarket. Nadam se da će se to dogoditi i na drugim hrvatskim otocima, ako ništa drugo, bar onim većim!

Da, vrtić u Baškoj uklapa se u okoliš krčkog kamenja i tipskih apartmanskih kućica, ali stvarno smeta ograda oko njega.

A za Plodine sve pohvale. Konačno da i otočani dobiju respektabilni supermarket.
Konačno? Konzum na Krku je veći i jeftiniji.

POSTAVLJANJE SEMAFORA NA ULAZU U KRK

http://img546.imageshack.us/img546/7371/583421.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/546/583421.jpg/)


KRK Nakon dugih i prilično zahtjevnih najprije formalnih, a potom i projektnih priprema, napokon je započela dugo najavljivana semaforizacija križanja Ulice Slavka Nikolića te Vršanske ulice, dvaju vrlo prometnih pravaca čije se sjecište nalazi na samom ulazu u grad Krk. Projekt se počeo materijalizirati nakon što su prethodnih tjedana odrađeni radovi vezani uz lociranje i premještaj šume infrastrukturnih instalacija koje su remetile planove gradske vlasti o postavljanju semafora, koji bi trebali pridonijeti protočnosti prometa i, još važnije, otkloniti zadnju zapreku da Grad Krk zadrži status ispitnog središta za polaganje vozačkih ispita. Vrijednost projektiranja i postavljanja svjetlosne prometne signalizacije, saznajemo u Gradu, premašuje 500 tisuća kuna, iznos koji se temeljem sporazuma, Grad i Županijska uprava za ceste trebali pokriti u jednakom omjeru. Podsjetimo, projekt semaforizacije raskrižja otočanima je bitan ponajprije zbog toga jer je to glavni uvjet MUP-a još iz 2006. godine da bi Krk ostao na nacionalnoj listi ispitnih centara za autoškole. Semafori su trebali zasvijetliti još koncem prošle godine, no planove je neko vrijeme remetila sva sila instalacija položenih u trup dviju prometnica i okolnih nogostupa, zbog kojih nije bilo moguće uvesti sustav semafora. Sada je problem riješen, pa bi krčki semafori mogli zatreptati već za koji dan. (M. T.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285928592863285A28582859285928632897289C289728632863285D2860285B285C285A285928632863286328592863N

VITALITY OAZA U PUNOM JEKU REKONSTRUKCIJA JADRANKINOG HOTELA U VELOM LOŠINJU

Svaki kutak hotela Punta za potpunu okrepu duše i tijela

Paralelno s građevinskim radovima osmišljavaju se programi koji bi ovaj hotel trebali profilirati


http://img707.imageshack.us/img707/7497/583826.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/707/583826.jpg/)


VELI LOŠINJ Rekonstrukcija hotela Punta, vrijedna 12 milijuna eura, u punom je jeku. Paralelno s građevinskim radovima intenzivno se osmišljavaju programi koji bi ovaj hotel na tržištu trebali profilirati u skladu s destinacijskim menadžmentom Lošinja koji se brendira kao otok vitalnosti. Od Tatjane Braškić, direktorice razvojnih projekata tvrtke Jadranka, doznajemo da će upravo u nastojanju da se naglasi aspekt kojim se promiče zdravlje, vitalnost, bogatstvo prirodnih ljekovitih činitelja hotel nazvati Vitality hotel Punta. U skladu s nazivom kreirat će se svi hotelski sadržaji, od uređenja interijera, boja, gastroponude te sportsko-rekreativnih sadržaja, pa bi Punta trebala postati u pravom smislu te riječi hotel za okrepu duše i tijela. Pri tome će se maksimalno iskoristiti brojne komparativne prednosti, među kojima pozicija, okruženje koje je prije više od stotinu godina proglašeno klimatskim lječilištem te bogata kulturno-povijesna baština Velog Lošinja.

Posebni jelovnici

U gastroponudi uz makrobiotiku i vegeterijansku kuhinju, posebno će se razraditi jelovnici koji će valorizirati prednosti tradicionalne otočne te općenito mediteranske kuhinje, a u kreiranju će sudjelovati i poznati lošinjski kuhar Adriano Nikolić. Vitality hotel Punta obilovat će sportsko-rekreacijskim sadržajima, a u planu je organiziranje različitih radionica u cilju unapređenja psihofizičkog zdravlja i vitalnosti.
Rekonstrukcija hotela koji bi prve goste u novim uvjetima i s četiri zvjezdice trebao primiti u lipnju iduće godine, obuhvatit će većinu sadašnjeg hotela s izuzetkom postojećeg prostora namijenjenog za wellness sadržaje koji je obnovljen prije nekoliko godina. Hotel Punta do sada je u 234 sobe imao 612 kreveta, a rekonstrukcijom će se taj broj ležajeva smanjiti te će gostima u kategoriji četiri zvjezdice na raspolaganju biti 219 dvokrevetnih soba te 16 hotelskih apartmana, što je 235 smještajnih jedinica sa 470 osnovnih i 86 pomoćnih postelja.

Bar do bara

Postojeći unutarnji bazen bit će renoviran i uz njega će se izgraditi manji vanjski bazen sa sunčalištem. Gosti će u ponudi imati hotelski te a la carte restoran, lobby & lounge bar, pool bar, beach bar, tennis bar. U wellness & spa dijelu hotela bit će unutarnji bazen i whirlpool s grijanom morskom vodom, jacuzzi, turska i finska sauna, vanjski bazen s morskom vodom, prostorija za relaksaciju. U beauty centru pružat će se kozmetičke usluge, masaža, solarij.
Inače, rekonstrukcija Punte je treći projekt tvrtke Jadranka hoteli, u sklopu investicijskog razvojnog koji je započeo 2007. godine ulaskom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kada je i potpisan ugovor o ulaganju u razvitak i poboljšanje usluga hotela koji pripadaju Grupi Jadranka. U razdoblju od 2007. do 2009. godine obnovljeni su Wellnes hotel Aurora i Family hotel Vespera, povećavši kategoriju s tri na četiri zvjezdice, a u njihovo uređenje uloženo je više od 35 milijuna eura.

Tri ciljane skupine gostiju

Prvenstveno se cilja na tri skupine gostiju i to one u dobi između 50 i 65 godina, potom na mlade parove i prijatelje u dobi od 25 do 35 godina, a treću ciljanu skupinu gostiju čine zaljubljenici u sport, naročito šetači, planinari, ronioci, biciklisti, ali i sportski klubovi koji bi u novoj vitalnoj Punti trebali pronaći sve uvjete za vrhunske sportske pripreme.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285C2863285928592863285A28582859285928632897289C289728632863285D2860285B2860285A285E28632863286328592863Y

JUČER POTPISAN UGOVOR ZA IZGRADNJU KAPITALNE LOPINJSKE INVESTICIJE, VRIJEDNE 29,3 MILIJUNA KUNA

Kreću radovi na Rivi Priko u Malom Lošinju

MALI LOŠINJ Krajem ovog mjeseca kreću radovi na rekonstrukciji Rive Priko, koja će obuhvatiti rekonstrukciju prometnice, prateće infrastrukture, proširenje te dogradnju obalnog zida Rive Priko. Ugovor za ovu kapitalnu investiciju potpisali su lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli i predstavnici izvođača radova, Dag Baldasar i Božidar Šimundić, iz splitske tvrtke Pomgrad inženjering te Željko Velnić, zamjenik direktora GP-a Krk. Ugovorena vrijednost radova iznosi 29,3 milijuna kuna s PDV-om, a u to nije uključena vrijednost urbane opreme, kao ni hortikulturno uređenje, što će biti ugovoreno naknadno. Uz to, vrijednost se uvećava i za troškove projektne dokumentacije, nadzora, koordinatora radova te se investicija procjenjuje na ukupno 35 milijuna kuna.
Inače, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća jednoglasno je donesena odluka o kreditnom zaduženju za realizaciju ove investicije, i to u visini 13 milijuna kuna. Grad se zadužuje kod Erste banke, rok povrata je 11 godina, a poček tri godine. Uz kreditna sredstva za ovu investiciju predviđa se još 12 milijuna kuna od povrata poreza na dohodak te još osam milijuna od prodaje nefinancijske imovine. Time bi se investicija zaokružila gradskim sredstvima, ali je najavljeno kandidiranje projekta od županijske, preko državne razine do pretpristupnih fondova, što bi trebalo smanjiti iznos koji će Grad u konačnici izdvojiti za uređenje rive. U projektu se očekuje i partnerstvo Županijske lučke uprave Mali Lošinju, budući će se značajno unaprijediti stanje u luci. Investicija obuhvaća obalu u dužini oko 400 metara, i potpuno će promijeniti Rivu Priko, kao što je to prije nekoliko godina učinjeno na suprotnoj strani, na Rivi lošinjskih kapetana.
Radovi će se odvijati u dvije faze – do 15. lipnja iduće godine te od 15. rujna do kraja siječnja 2013. Dio obale od ribarnice na Trgu RH, do postojećeg plutajućeg valobrana, proširuje se od 1,5 metara do oko 7,5 metara, čime bi se formirala nova obalna crta u pravcu. Dio obale od postojećeg plutajućeg gata – valobrana, do staroga gata ispod INA-ine pumpe proširuje se u širini oko 10 i dužini od sto metara. Zaobalni dio koji sadržava prometnicu, šetnicu, pristupne puteve luci te postojeću temeljnu infrastrukturu, rekonstruirat će se i dodatno opremiti instalacijama. Na svakom dijelu u dužini od 400 metara osigurava se obalna šetnica koja ima istu širinu oko 4,5 metra te prometnicu s novim prometnim rješenjima te proširen prostor od prometnice do postojećih objekata. U posljednjoj fazi prostor će se opremiti žardinjerama, kandelabrima, novim rasvjetnim tijelima i kamenim popločenjem.

I. CUPAĆ MARKOVIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285D2863285928592863285A28582859285928632897289C289728632863285D2860285C28582859285A28632863286328592863G

ŽALBA ZAKOČILA RADOVE NA CESTI KOD OSORA

MALI LOŠINJ Iako je iz Hrvatskih cesta početkom prošlog mjeseca bilo najavljeno da će radovi na rekonstrukciji državne ceste D-100 kod Osora u dužini 2,7 kilometara početi uskoro, investicija vrijedna deset milijuna kuna još uvijek ne kreće, te smo pitali koji je tome razlog. Iz ureda za odnose s javnošću, Tamara Pajić Marković, navodi da su Hrvatske ceste za ove radove izabrale GPP Mikić iz Omišlja, čija je ponuda ocijenjena najpovoljnijom. Budući da je u međuvremenu došla žalba na odluku o odabiru, radovi ne mogu započeti sve dok traje žalbeni proces, navode iz Hrvatskih cesta, pri čemu nisu precizirali kada bi mogao biti okončan. (I. C. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285928592863285A28582859285928632897289C289728632863285D2860285D285C285A285D28632863286328592863T

HOROR NA ASFALTU DIONICA CESTE D-100 IZMEĐU VODICA I BATAJNE NIKAKO DA DOČEKA OBEĆANU REKONSTRUKCIJU

Na 11 kilometara creske magistrale 387 zakrpa

Na čak sedam mjesta brzina vožnje ograničena je na 40 km, a po jednom na 50, 30 i nevjerojatnih 20 kilometara na sat. Od 90 kilometara za rekonstrukciju preostalo još 30


http://img163.imageshack.us/img163/5386/593513.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/163/593513.jpg/)

CRES/LOŠINJ Nakon dugih godina čekanja dovršetka rekonstrukcije ceste D-100, otočanima nije preostalo drugo nego brojati rupe, zavoje i prometne znakove, na državnoj cesti, otočnoj magistrali, koja vijuga cresko-lošinjskim otočjem u dužini gotovo 90 kilometara, od Porozine na sjeveru Cresa do Velog Lošinja. Fascinantan podatak o ovoj prometnici, za koju je jedno vrijeme bio popularan naziv »samajama«, iznio je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici creskog Gradskog vijeća, njegov predsjednik, Marčelo Damijanjević. Ilustrirajući horor stanje, kazao je kako samo na 11 kilometara dugačkoj dionici Vodice-Batajna, iako se radi o magistrali, pa bi dozvoljena brzina trebala biti 80 km/h, postoji čak sedam ograničenja brzine na 40 km, jedno na 50, jedno na 30 i jedno na 20 km, a o stanju asfalta govori podatak da je »zakrpan« na čak 387 mjesta!

Deset dugih godina

Unatoč ovim zapanjućim podacima i katastrofalnom stanju, ova dionica, kao i još nekoliko drugih čeka na rekonstrukciju, iako su njen dovršetak davno, davno obećali mnogi. Naprimjer, u Novom listu, iz prosinca 2002. godine, izvjestili smo da je »prošli mjesec počela dugoočekivana rekonstrukcija ceste D-100 od Porozine do Malog Lošinja. Prva faza radova obuhvaća obnovu na dionici Belej – Osor u dužini od šest kilometara, te na dionici Ćunski – Mali Lošinj u dužini od 9,8 kilometara. Ukupna vrijednost prve faze radova koje financiraju Hrvatske ceste je oko pedeset milijuna kuna, stoji u novinskom tekstu od prije deset godina. Tom smo prigodom prenijeli izjavu ondašnjeg direktora Hrvatskih cesta, Vladimira Bizjaka, koji je na konferenciji za novinare u Rijeci tada izjavio da se završetak cjelokupne rekonstrukcije ceste D-100 planira u 2006. godini, te da imovinsko-pravni odnosi nisu u cijelosti riješeni, ali ni to ne bi trebao biti problem jer država će ih riješavati »u hodu«, kazao je Bizjak prije deset godina. Od tada su se rokovi o dovršetku stalno produljavali, iako su svi ponavljali kako se mora, treba i hoće, to učiniti što prije, pa je tako npr. Ivo Sanader za posjeta Lošinju 2005. obećao dovršetak 2009.godine. Rekonstrukciju su na predizbornim skupovima obećavali i lokalni političari, kao i oni koji su na otocima održavali predizborne skupove za Sabor. I Zlatka Komadinu koji je na Cresu i Lošinju boravio par dana prije nego je Kukuriku koalicija pobjedila na posljednjim izborima, otočani su podsjetili da kada dođe na vlast mora učiniti sve da se ova cesta konačno završi, a valja podsjetiti da je njena rekonstrukcija i počela u vrijeme Račanove vladavine.

Žalba pa muk

No, kada se već ne zna kada će se rekonstrukcija konačno u cijelosti završiti, uporno pokušavamo doznati barem kada će se nastaviti. Naime, cijelu proteklu godinu govorilo se da će krenuti radovi na dionici kod Osora u dužini 2,7 kilometara, a vrijednost kojih je oko deset milijuna kuna. Međutim kada je konačno bio raspisan natječaj i izabran izvođač, uslijedila je žalba na odabir, nakon čega izostaje svaka informacija iz Hrvatskih cesta. Još 20. prosinca preko ureda glasnogovornice Hrvatskih cesta, pokušavamo doznati što je sa žalbenim postupkom, da li je izabran izvođač, ili će natječaj biti poništen, ali glasnogovornica Ivana Bekavac, ponavlja kako nije zaboravila na upit, ali da još uvijek čeka odgovor nadležnih. Do kada, ne zna se.


Dvije godine – ništa

Rekonstrukcija otočne magistrale počela je krajem 2002. godine. U 2003. godini bilo je obnovljeno 25 kilometara na nekoliko dionica, Beli-Predošćica, Belej-Ustrine i par kilometara kod Porozine. Potom se na početak novih radova čekalo dvije godine da bi 2005./2006. godine bilo obnovljeno 12 kilometara na dionici od raskrižja za Valun i raskrižja za Martinšćicu, u sklopu koje je izgrađena i zaobilaznica Vranskog jezera. Godine 2007. odrađeno je pet kilometara ceste Sveti Jakov – Ćunski, a dvije godine nakon toga, u promet je stavljena zaobilaznica Nerezina u sklopu koje je izgrađen i jedini vijadukt na otočju. Posljednji radovi bili su u ožujku 2010. kada je završeno pet kilometara ceste kod Beleja.


Tri milijuna noćenja

Žalosno je da dinamika davno obećane rekonstrukcije ide ovako sporo, posebno što se na cresko-lošinjskom otočju ostvari gotovo tri milijuna noćenja, a najveći broj gostiju dolazi upravo ovom prometnicom. Uz to poražavajuće je i što se ovako lošim stanjem otočne magistrale praktički umanjuje vrijednost velikih investicija u turističkom gospodarstvu, napose na Lošinju, gdje je sve više hotela i drugih smještajnih kapaciteta u kategoriji visoke četiri zvjezdice, ali se do njih dolazi cestom koja je više nalik kaldrmi na putu do nekog zaseoka.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F286328592863285A28582859285A28632897289C289728632863285D2861285B285D2859285B28632863286328592863U

:)

http://img195.imageshack.us/img195/9646/p4080012t.jpg

http://img689.imageshack.us/img689/678/p4080013.jpg

http://img59.imageshack.us/img59/521/p4080014.jpg

Jebeš Splitsku,uva riva je bouša i mirnija :drunk:

Jebeš Splitsku,uva riva je bouša i mirnija :drunk:

:lol: možda kad bude gotova bude i bolja... ali ova druga strana koja je pred par godina sređena, definitivno je ljepša i veća od splitske!:nuts:http://img190.imageshack.us/img190/3258/screenshot134l.png

^^ lijepa je, ali ljepsa od splitske nije. Da se malo ujednace ovi satori bi mozda bilo nesto od svega toga.

Na ovom centralnom trgu, zar se bas nikako nije mogla napraviti bolja rasvjeta, ima previse stupova, a nije bas (pre)dobro osvjetljeno po noci, moglo se to estetski malo bolje rijesiti?

@apsyrt: ima kakvih novosti, Muzej Apoksiomena, Priko? Neke nove fotografije?

@apsyrt: ima kakvih novosti, Muzej Apoksiomena, Priko? Neke nove fotografije?

Radovi na Priku teku u punom jeku! Riva već lagano dobiva konture kakve će je krasiti slijedećih par stoljeća, nadam se... :nuts: A što se tiće muzeja Apksiomena, u tijeku je postavljanje čeličnih nosaća u samoj unutrašnjosti zgrade. I tamo je sve užurbano od radnika. Na oba projekta nije bilo stanke čak ni za 1.maj! Par slikica s rive u nastavku, a sa gradilišita muzeja za koji dan...

http://img341.imageshack.us/img341/5352/30614238148933188844223.jpg

http://img16.imageshack.us/img16/9407/30615238148781855526032.jpg

http://img15.imageshack.us/img15/1048/52592138148873188850216.jpg

http://img803.imageshack.us/img803/4384/52806735072580496479513.jpg

http://img35.imageshack.us/img35/9611/53340438406822163055323.jpg

http://img28.imageshack.us/img28/8569/55543838148805188857011.jpg

http://img705.imageshack.us/img705/2609/55551936982555972148665.jpg

super slike! Dali je sta sira riva u odnosu na staru?

je, u prosjeku je šira za oko 3 metra, a na jednom mjestu u potezu od kojih 70 ak metara, šira je čak 10 metara!

^^ super, hvala za update. Kad je ocekivani datum zavrsetka, 1.7.? I... auti ce (nazalost) i dalje tuda ici, zar ne? Steta sto ih se nema kuda drugdje gurnuti da se penju na brdo, a rivu ostaviti bez prometa, osim za dostavu u ranim satima i interventna vozila.

da, to su učinili pred par godina sa istočnom rivom, maknuli aute i napravili pješačku zonu.. ovdje će pojas za aute ostat, ali pošto je riva sada bitno šira, bit će mjesta i za normalnu šetnju.. inače, radovi staju 15.06 - 15.09. za vrijeme sezone... na jesen pa do proljeća je završno šminkanje i uljepšavanje... mislim da će riva ispast jako dobro.

http://img692.imageshack.us/img692/6812/25545339446101725794020.jpg

http://img560.imageshack.us/img560/6198/26926839446104059127164.jpg

http://img526.imageshack.us/img526/379/29225739446085392462312.jpg

http://img16.imageshack.us/img16/4236/29499739446096059127915.jpg

http://img811.imageshack.us/img811/7232/39877539446091392461764.jpg

http://img820.imageshack.us/img820/792/48431739446098392461023.jpg

http://img155.imageshack.us/img155/3613/53586639446079059129629.jpg

http://img689.imageshack.us/img689/6169/56208939446108059126723.jpg

Odlično! :cheers:

Samo ne moraš svaku sliku u novi post stavljat. Do 10 slika po postu je OK :okay:

@apsyrt: odlicno, jos malo pa je gotovo... Ova "fontana" (tj. betonska torta), to je tamo kod ribarnice negdje, il kod kafica Priko, tamo mi se cini da ima prostora za tako nesto?

Ova fontana ti se nalazi ispred stare Nautike, tj malo lijevo od kafića Priko, gledajuć s mora. To je inaće postolje za spomenik podvodnom ribolovcu, koji se i nalazio na istom mjestu i prije rekonstrukcije rive....

Btw, riva Priko pred par godina ... Vidjet ćemo dali će se ovakve stvari dešavali i dalje, iako je ovaj događaj bio prilično radikalan.....
OdiYj8Wz2OE

http://img838.imageshack.us/img838/6816/25239639843564019381187.jpg

http://img28.imageshack.us/img28/2779/31802539843558686048351.jpg

http://img109.imageshack.us/img109/260/48131639843553019382213.jpg

http://img62.imageshack.us/img62/4213/54239039843539686050269.jpg

http://img513.imageshack.us/img513/7348/57674539843534352717413.jpg

^^ super, nadam se da nece dozvoliti ugostiteljima da naprave eksklavu svoje terase i na drugoj strani, tj. uz obalu na setalistu, pa da ljudi opet nemaju kuda hodati, konobari pretrcavaju cestu, itd?

P.S. Ako je ovo jucerasnje stanje, nadam se da nisu stali, nego ce ipak dovesti to u neku fazu (makar poasfaltirati i pocementirati sve) pa onda zatvoriti radove do 15.9? :)

ne, mislim da će terase ostati na strani kuća, dok će prostor uz more bit uređen kao šetnica. pogotovo sada kada je riva znatno proširena! nakon ovog asfaltiranja, radovi staju do 15.9. mislim, a onda slijedi popločavanje, uređenje zelenih površina i osvjetljavanje kandelabrima..