Cross kaže da je Gorski kotar na Sjevernom Jadranu :lol: pa zato ovdje:

Mali cons. update iz Delnica:

http://i39.tinypic.com/2emcu36.jpg

http://i42.tinypic.com/2mer0ip.jpg

http://i41.tinypic.com/68uago.jpg

http://i44.tinypic.com/2nq84y9.jpg

^^da, tu je jer je u primorsko-goranskoj zupaniji :cheers:

steta sto nema nikoga iz GK, ali malo cemo popratiti mi sa novinskim clancima, sad kada je dretva tu :cheers:

odlican update. :cheers1:

za pocetak :cheers:

----------------------------------------------------------------------------

SPEKTAKULARNIM PROGRAMOM SINOĆ U DELNICAMA SVEČANO OTVORENA DVORANA ZA ZIMSKE SPORTOVE
Ledena »ljepotica« otvorila vrata
Višenamjenski sportsko-turistički objekt će tijekom većeg dijela godine služiti kao klizalište i dvorana za zimske sportove, a u drugom dijelu za organizaciju raznih sportskih, zabavnih i kulturnih događanja

http://www.imagesforme.com/images.php/i11652_409278.jpg

DELNICE – Raznovrsnim i na trenutke spektakularnim programom jučer je u Delnicama pred oko tisuću i pol posjetitelja svečano otvorena Ledena dvorana, višenamjenski sportsko-turistički objekt koji će tijekom znatnog dijela godine služiti kao klizalište i dvorana za zimske sportove, a u drugom dijelu godine moći će ga se koristiti za organizaciju drugih raznih sportskih, zabavnih i kulturnih događanja. Slavljeničko ozračje osjećalo se jučer u Delnicama od ranog poslijepodneva, a na samom klizalištu već od 17 sati nastupom na ledu »podgrijavale« su ga brojne delničke glazbene udruge kojima su se u prigodnom mimohodu uskoro pridružili i predstavnici 32 delnička sportska kluba koji su svojom masovnošću doista ne samo potvrdili tezu o Delnicama kao sportskom gradu, već i uljepšali uvodni dio slavlja. Isto se može reći i za voditeljske parove, Slavicu Kljaić i Zlatka Butigana koji su vodili službeni dio programa te Davora Grgurića i Marija Lipovšeka »Battifiacu« zaduženih za zabavni dio u kojem su predstavljeni zimski sportovi.
U ime Grada Delnica nazočne je pozdravio gradionačelnik Marijan Pleše istaknuvši kako će ovaj atraktivni objekt cjelogodišnjom ponudom raznovrsnih sadržaja obogatiti turističku ponudu Delnica i Gorskog kotara, zahvalivši Županiji i EU na pomoći te istaknuvši kvalitetan rad svih izvođača, kao i voditelja projekta Milivoja Tomca te voditelja izgradnje Miljenka Pešuta. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je kako mu je drago što i otvaranje ovog višenamjenskog objekta dokazuje kako je ideja PGŽ vezana uz razvoj infrastrukture sportskog turizma u Gorskom kotaru bila ispravna.
– Uvjeren sam da će Gorski kotar za nekoliko godina uz Jakova Faka imati i prvake u klizanju i hokeju, a zahvalni smo EU komisiji koja je prepoznala kvalitetu ovog projekta i pristala ga sufinancirati – rekao je Komadina najavivši kao realnu mogućnost nastavak izgradnje druige i treće faze kojom bi bile izgrađene tribine i dvorana pretvorena u zatvoren objekt.
Prije samog čina otvaranja, koji je zajednički priopao delničkom gradonačelniku Plešeu i županu Zlatku Komadini, dvoranu je blagosloivio msgr. Stanislav Kovačić, a nakon toga uslijedio je atraktivni program kojeg su bacanjem curling kugli otvorili Pleše i Komadina, potom je uslijedila prezentacija umjetničkog klizanja, zatim najatraktivniji dio plesa na ledu kojeg su majstorski izvele »Zagrebačke pahuljice«, a kraj je bio rezerviran za kratku demonstraciju hokeja u čemu su uz članove zagrebačkih klubova »Medveščaka« i »Zagreba« sudjelovali i prvi delnički mladi hokejaši kojima su Zagrepčani darovali opremu. »Ledena fešta« u Delnicama nastavlja se i danas i to od 11 sati kada počinje program umjetničkog klizanja, slijedi potom demonstracija brzog klizanja te na kraju i tri hokejaške utakmice zagrebačkih momčadi.

Marinko KRMPOTIĆ

^^Ma bravo za Delnice. :cheers:

Da nije otvoren ovaj thread ne bih ni znao za ovu dvoranu.

Nego, gdje Ogulin spada? Pod Liku ili G. kotar?

PREDSTAVNICI HRVATSKO-TALIJANSKIH INVESTITORA KOD OPĆINSKOG NAČELNIKA
I Fužine dobivaju vjetroelektrane
Samo mjerenje traje minimalno godinu dana, za studiju utjecaja na okoliš i ishodovanje lokacijske dozvole treba oko tri godine, 2013. godine bio bi gotov vjetropark, a sve bi koštalo više od 100 milijuna eura

http://www.imagesforme.com/images.php/i13321_413228.jpg
Tako će izgledati i vjetropark u Fužinama

FUŽINE – Već u tijeku travnja na Zvirjaku u Općini Fužine postavljanjem jednog velikog stupa počet će prva mjerenja vjetropotencijala tog područja, a cilj je točno ustanoviti pojedinosti vezane uz gradnju velikog vjetroparka od čak 28 vjetroturbina ukupne snage 56 megawata. O kolikoj je snazi riječ, najbolje svjedoči podatak da fužinska elektrana ima snagu 3,5 megawata, a svaka od 28 spomenutih vjetroturbina sama bi proizvodila 2 megawata! Nakon pokusnih mjerenja uslijedit će, već u tijeku ove godine, izrada Studije utjecaja na okoliš, rečeno je na sastanku predstavnika investitora – Gordane Puškarić (Prodomo) i Carla Draga (Elettrostudio) s načelnikom Općine Fužine Marinkom Kauzlarićem
Sve to samo je dio do sada već obavljenog posla započetog još 2007. godine, kada su počeli prvi pregovori između investitora, švicarske grupacije RES SpA čije je hrvatsko poduzeće Prodomo član, i Općine Fužine te županijskog Zavoda za prostorno uređenje. Uz punu podršku općinskih i županijskih vlasti nedugo nakon toga krenulo se na odabir najpogodnije lokacije što je, prema podacima dobivenim od Hidrometeorološkog zavoda RGH, bilo područje Zvirjaka. Potom je, krajem prošle godine ishodovano i prethodno Energetsko odobrenje od Ministarstva gospodarstva vezano uz početak procesa realizacije vjetroparka u Općini Fužine. Cjelokupan proces, ističe Gordana Puškarić, traje između 3 do 4 godine.

Posao za pet ljudi

Samo mjerenje mora trajati minimalno godinu dana, potom treba napraviti Studiju utjecaja na okoliš i dati zahtjev za ishodovanje lokacijske dozvole za što će sve trebati oko tri godine, kada bi mogli početi prvi radovi, a 2013. godine na ovom bi području trebao biti gotov vjetropark u kojem bi posao trebalo naći minimalno pet ljudi«, najavljuje Puškarić, podsjećajući kako je upravo Općina Fužine, prva od svih u Primorsko-goranskoj županiji, imala još pred 7-8 godina u svom prostornom planu predviđene vjetroelektrane: »No, one su bile planirane po staroj, a mi nudimo novu tehnologiju koja između svake pojedine turbine nudi razmak od 400 do 500 metara, čime je puno manja devastacija okoliša, flore i faune. Također, mi vjetroturbine gradimo na što višim područjima gdje obično nema nekih aktivnosti, što u Ličkom polju nije bio slučaj, rekla je Puškarić.
Vjetroparkom, a riječ je o investiciji od 100 milijuna eura, upravljat će poduzeće Elettrostudio koje je dio RES grupe, o distribuciji i otkupu brinut će HEP, a investitor se već posebnim ugovorom obvezao da će godišnje Općini Fužine isplaćivati 2 posto vrijednosti isporučene energije iz tog vjetroparka. Elettrostudio trenutno radi u Estoniji, Češkoj i Rumunjskoj, a ovaj projekt u Fužinama prvi je njihov posao u Hrvatskoj, rekao nam je Carlo Drago.

Na Zvirjaku i Kobiljaku

Zadovoljan dosadašnjom dinamikom i sređivanjem potrebnih dokumenata i dozvola je i fužinski načelnik Marinko Kauzlarić koji kaže: »Izmjenom Prostornog plana vjetropark smo smjestili na područje gdje se u najvećoj mjeri susreću kontinentalna i primorska klima pa je strujanje zraka i najjače, a uz to Općini Fužine neće biti nanesena ni ekološka ni vizualnu šteta jer će se te vjetroturbine nalaziti na području Zvirjaka i Kobiljaka, nepristupačnim i od naselja udaljenim lokalitetima. Štoviše, budući da je riječ o golemim stupovima veličine 80 metara i s 40 metara visokim lopaticama, to će područje zasigurno ubuduće privlačiti i pažnju turista jer se to događa i drugdje u svijetu. Dakle, korist ćemo dobiti na područjima energetike i turizma. Dobro je što na tom području već postoje izgrađene ceste koje treba dodatno urediti i prilagoditi, a većina tih vjetroturbina bit će smještena na zemljištima ovdašnjih ljudi koji će za korištenje tog prostora, do sada najčešće mrtvog kapitala, dobiti naknadu«, rekao je Kauzlarić.

Marinko KRMPOTIĆ, Novi List

Fužine, Jelenje, Bakar, Italija i Rumunjska

Carlo Drago je najavio kako su uz Fužine pregovori o izgradnji vjetroparka vođeni i s Općinom Jelenje te Gradom Bakrom gdje se također planira izgradnja ovih ekoloških postrojenja: »U okvirima naših poslova u Europi ovo je projekt srednje veličine. Primjerice, u Italiji bi ovih 28 vjetroturbina bilo velik projekt, ali u Rumunjskoj gdje su velika prostranstva s jakim vjetrovima ovo bi bio projekt manje srednje veličine. Vjerujem da će ovaj vjetropark, kao i oni koje planiramo u Jelenju i Bakru, donijeti korist ovom dijelu Hrvatske, a posebno bih zahvalio na pomoći i razumijevanju načelniku Kauzlariću, istaknuo je Drago.

^^Ma bravo za Delnice. :cheers:

Da nije otvoren ovaj thread ne bih ni znao za ovu dvoranu.

Nego, gdje Ogulin spada? Pod Liku ili G. kotar?

e to je i meni misterij... ali posto je u Karlovackoj zupaniji onda u centralnu Hrvatsku :cheers:

jos malo o najavljenim vjetroparkovima :cheers:

Počinje mjerenje vjetropotencijala na Jelenskom vrhu
Uskoro vjetropark u Jelenju?

JELENJE – Na području Općine Jelenje u narednoj će se godini najvjerojatnije početi s izgradnjom vjetroparka čiji je investitor talijanska tvrtka Elettrostudio Energy S.p.A iz Mestra kod Venecije. Projekt vjetroparka u Jelenju, koji će obuhvaćati 26 vjetroturbina na lokaciji Jelenskog vrha, pionirski je projekt takve vrste u ovoj županiji, budući da su konkakti s talijanskim investitorom ostvareni još 2006. godine. U međuvremenu je investitor iste projekte pokrenuo i u Bakru te Fužinama, a jelenjska je investicija vrijedna oko 100 milijuna eura.

Održan i radni sastanak predstavnika Elettrostudia Carla Draga i predstavnice hrvatskog poduzeća Prodoma (u vlasništvu Elettrostudio Energyja) Gordane Puškarić s načelnikom Jelenja Brankom Juretićem. Sastanak je za cilj imao utanačiti detalje oko postavljanja uređaja za mjerenje vjetropotencijala koji bi trebao dati podatke o isplativosti pokretanja projekta na ovom području, iako je po prethodnim ispitivanjima i podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda jasno da je Jelenje izvrsna lokacija za gradnju vjetroparka.

Prvi su pregovori talijanskih investitora s Općinom Jelenje te s Javnom ustanovom za održivi razvoj PGŽ-a počeli još polovicom 2006. Kako su i jedna i druga hrvatska institucija izrazile vjetroparku punu podršku, pristupilo se izradi idejnih projekata. Naime, Jelenski se vrh na osnovu preliminarnih istraživanja pokazao pogodnom lokacijom za izgradnju vjetroparka snage 52 MW. U međuvremenu su se definirali zakonski propisi koji su se uskladili s europskim zakonima o obnovljivim izvorima energije, pa je Prodomo krajem 2008. dobio od Ministarstva gospodarstva takozvano Prethodno energetsko odobrenje za početak procesa realizacije vjetroparka u Općini Jelenje. Sljedeći je korak spomenuto započinjanje s prvim mjerenjima vjetropotencijala na Jelenskom vrhu nakon čega će se pristupiti izradi detaljne studije utjecaja na okoliš te definiranju ugovora s HEP-om o priključenju na 110 kW mrežu.

Koristi su za Općinu višestruke: ugovorom je utvrđeno da će, godišnje, dva posto prihoda od HEP-u isporučene električne energiju pripasti Općinskom proračunu. Zatim, za izgradnju sve popratne infrastukture trošak isključivo snosi investitor, dogovoreno je da će se na svim radovima, kad god će biti moguće, zapošljavati domaći ljudi, a investitor obećaje ulagati i u lokalnu zajednicu. Općinska je obveza bila predvidjeti vjetropark u prostornim planovima, što je i učinjeno. Projekt podupire i Županija primorsko-goranska budući da je riječ o izvoru energije koji znatno doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Oko fužinskih jezera od subote vozi vlakić

Nedjelja, 17 Svibanj 2009, http://www.korzo.net/regija-aktualno/Oko-fuzinskih-jezera-od-subote-vozi-vlakic.html

http://www.korzo.net/images/stories/Regija/fuzine1-zs.jpg

Prekrasna jezera u Fužinama od jučer obilazi i turistički vlakić.

Vlakić može prevesti 40-ak osoba, a redovno će obilaziti jezera Lepenica, Bajer i Potkoš.
Vlakić "Fužine express" kupljen je u Sloveniji za oko pola milijuna kuna.

L.Z., foto: korzo.net

O još jedna dretva :cheers:
Tko će to sve pohvatati :nuts:

...

Za ogulin se kaže da je grad na tromeđi :D

po meni najslikovitiji dio lijepe naše :yes:

živjela dretva :cheers2:

Nego, gdje Ogulin spada? Pod Liku ili G. kotar?

Ni jedno,niti drugo,nego Ogulinsko-plaščanska udolina. ;)

^^Ma bravo za Delnice. :cheers:

Da nije otvoren ovaj thread ne bih ni znao za ovu dvoranu.

Nego, gdje Ogulin spada? Pod Liku ili G. kotar?

Ogulin nije ni Lika ni Gorski kotar, pripada Karlovačkoj županiji.

A što se dvorane tiče - ima nekoliko update-ova u delničkoj fotodretvi.

^^joj da. znam da sam negdje pratio napredak dvoran, a nikako se sjetit dretve :nuts:

idem polako prebacivati tih par postova, da sve bude na jednom mjestu, na CU dretvi, jer to je dosta vazan projekt za Delnice :cheers:

October 23rd, 2007, 10:27 PM

^^evo o klizalištu

da upozorim da je ova vijest od 28.11.2006 ;)
Počeli radovi na izgradnji klizališta
DELNICE – Radnici »Maxela« jučer su počeli s prvim radovima vezanim uz izgradnju budućeg delničkog klizališta koje će se nalaziti u Parku kralja Tomislava, na mjestu sadašnjeg rukometnog igrališta. Početni radovi vezani su uz uklanjanje ograda na rukometnom igralištu i iskopu zemlje iznad i pored igrališta.
http://img49.imageshack.us/img49/4341/234614ab6.jpg
na kraju bu to ovak izgledalo :banana::banana:
http://img49.imageshack.us/img49/17/klizalistevww5.jpg

inače gorski kotar se kandidiral za zimsku univerzijadu 2013. i ak ju dobiju,dobit će golemu sportsku infrastrukturu i 800 novih radnih mjesta za visokoobrazovane :banana::banana:

:cheers:

May 5th, 2008, 08:10 PM

Teren za klizalište

Priprema terena za klizalište, snimljeno pred deset dana:

http://img175.imageshack.us/img175/1812/delnice402xz7.jpg

http://img352.imageshack.us/img352/3548/delnice403wy2.jpg

:cheers:

December 19th, 2008, 02:37 PM

Novi list

http://img239.imageshack.us/img239/1473/klizalistedelnicelo1.jpg

U sitnim noćnim satima radnici »zaglađuju« beton

PRI KRAJU PRVA FAZA GRADNJE SPORTSKO-TURISTIČKE DVORANE U DELNICAMA
Trenutno se uređuje betonska podloga budućeg klizališta koja mora malo odležati, a nakon novogodišnjih praznika uslijedit će fini radovi te bi potkraj siječnja trebao biti postavljen led i dvorana krenuti u probni rad

DELNICE – Radovima završnog uređivanja betonske podloge budućeg klizališta, odnosno višenamjenskog objekta sportsko-turističke dvorane, kraju se ovih dana privode radovi ove faze izgradnje tog objekta od kojeg u Delnicama očekuju da će svojim radom dati novi poticaj daljnjem razvoju Delnica kao sportskog i turističkog odredišta.
Jučer i danas djelatnici »Skale« Jurdani danonoćno, čak i tijekom sitnih noćnih sati, u što smo se osobno uvjerili, rade na zaglađivanju betona, a njihov je rad zbog atraktivnosti strojeva koje nazivaju »helikopteri« izazvao pažnju Delničana koji rado navrate promotriti te završne činove »glancanja« prostora na kojeg će biti postavljena ledena podloga. Radovi na, kako se to u stručnoj terminologiji kaže, pisti, zadnji su veliki posao kad je riječ o obimnijim građevinskim radovima, ističe Milivoj Tomac, voditelj projekta izgradnje višenamjenskog objekta i dodaje:
– Budući da nakon postavljanja i zaglađivanja betonska podloga mora odležati neko vrijeme kako bi daljnji radovi na njoj bili mogući, odlučili smo preko božićnih i novogodišnjih praznika ljudima dozvoliti da se odmore pa stoga za predstojećih prazničnih dana ovdje neće biti živosti na kakvu smo bili navikli proteklih mjeseci. Uz radove na betonskoj podlozi kraju privodimo i poslove vezane uz montažu kompresorskog postrojenja i postavljanje elektro instalacija, a uz objekt buduće višenamjenske dvorane trenutačno traju radovi na izgradnji i uređenju vodovoda koji će uz ovaj objekt opskrbljivati i obližnju Srednju školu Delnice, kaže Tomac.
– Nakon božićnih i novogodišnjih praznika uslijedit će manji, fini radovi, a potkraj siječnja postavit ćemo led i krenuti u probni rad što znači da ćemo već ove zime, nadam se, u Delnicama moći klizati. Po završetku zimske sezone krenut ćemo u radove uređenja okoliša, a tada će biti jasniji i daljnji planovi, zaključio je Tomac.

Pohvale izvođačima

S dosadašnjim radovima i njihovom realizacijom vrlo sam zadovoljan jer smo usprkos nizu poteškoća uspjeli realizirati sve zamišljeno pa svi izvođači, pogotovo oni glavni, poput zagrebačkog poduzeća »Beton Lučko« i delničkog »Gorangrađevnog«, zaslužuju pohvale. S obzirom na plan mi smo gotovo do detalja u okviru zamišljenog, a da su nam uvjeti išli na ruku, bili bismo gotovi i prije zacrtanog roka, ističe Tomac.

January 24th, 2009, 05:08 PM

http://img177.imageshack.us/img177/1964/delkliz01ot6.jpg

http://img504.imageshack.us/img504/9594/delkliz02kc3.jpg

http://img514.imageshack.us/img514/5889/delkliz03ct0.jpg

:)

January 24th, 2009, 05:10 PM

http://img237.imageshack.us/img237/9288/delkliz04ql9.jpg

http://img514.imageshack.us/img514/2164/delkliz05at8.jpg

:)

:banana:

Ovo je stvarno lijepo ispalo. :)

Ovo je stvarno lijepo ispalo. :)

sta je molim sportsko-turisticka dvorana?

sta je molim sportsko-turisticka dvorana?

znaci da cer se vjerojatno koristiti kao ono klizaliste sto se montira svake godine u rijeci, koje sluzi samo za razonodu gradjana i za cije koristenje platis odredjenu cifru...

a zbog svojih dimenzija moze se koristiti ocito i za natjecanja :cheers:

Kako to mogu nazivati dvoranom? Pa to je samo natkriveno klizalište. Ima krov i sa tri strane je otvoreno.:nuts:

e to je i meni misterij... ali posto je u Karlovackoj zupaniji onda u centralnu Hrvatsku :cheers:

znači li to kako više nikog nije briga za realni, prirodne regije nego što su šupljoglavci u saboru rekli?

znači li to kako više nikog nije briga za realni, prirodne regije nego što su šupljoglavci u saboru rekli?

naravno :D

ali ogulin ne spada niti pod liku niti gorski kotar... nekako je sam za sebe :nuts:

nesto se radi u centru Delnica

http://www.imagesforme.com/images.php/i16392_IMGP6313.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i16393_IMGP6314.jpg

dom zdravlja

http://www.imagesforme.com/images.php/i16394_IMGP6317.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i16390_Delnicedomzdravlja.jpg

ovo su pretpostavljam POS-ove zgrade

http://www.imagesforme.com/images.php/i16391_IMGP6292.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i16395_IMGP6341.jpg

:cheers:

Je li još uvijek radi DOMOVINSKI RADIO - RADIO POSTAJA DELNICE?

nemam pojma, nisam slusao radio :shifty:

ovo su pretpostavljam POS-ove zgrade

http://www.imagesforme.com/images.php/i16391_IMGP6292.jpg

http://www.imagesforme.com/images.php/i16395_IMGP6341.jpg

:cheers:

jesu :cheers:

ovo su pretpostavljam POS-ove zgrade

http://www.imagesforme.com/images.php/i16391_IMGP6292.jpg



:cheers:

A što će ovi blokovi na kravu? To su vidikovci kakvi, zaštita od snijega, sunca, kiše i ostalih nepogoda koje GK mogu pogoditi tijekom godine, ili, pak, preša koja djeluje tako što susjedu mrsku osobu pkolopi?

nemam pojma, mene su isto iznenadile dimenzije :nuts:

valjda su zaštita od kiše i sunca

valjda su zaštita od kiše i sunca

ma da je ne znam što, odurno izgleda. Strši. Grozno. Pa mogli su bar kombinirati s tradicionalnim kosim krovom pa bi tako dobili zaštotu od svega i svačega. Ovo izgleda.... kao vješala....

to ti je moderna arhitektura,uostalom mislim da su ove zgrade pobrale neke nagrade

to ti je moderna arhitektura,uostalom mislim da su ove zgrade pobrale neke nagrade

I zgrade na Smrdečcu (poznati ST3 - Boškovićeva ulica) u Splitu je u ex yu pobrala sve moguće nagrade, kad su došli na izložbu u Pariz nisu ni ušli u konkurenciju koliko su bili loši.
Lako li je kod korumpiranog žirija pobrati nagrade.

DELNIČKO PODUZEĆE »SETING-INŽINJERING« POTPISALO UGOVOR O OSMOGODIŠNJOJ SURADNJI S UKRAJINSKOM TVRTKOM »AGROMAŠ«
Uz sušare, Delničani će u Ukrajinu izvoziti – znanje
Ukupnu vrijednost ovog osmogodišnjeg ugovora procjenjujemo na minimalno 3-4 milijuna eura, no točna svota i naš uspjeh u konačnici će ovisiti o sposobnosti ukrajinskog partnera ne samo da napravi kvalitetne sušare za zrno, već ih uspije i prodati, kaže direktor Siegfrid Nikola

http://www.imagesforme.com/images.php/i16502_425137.jpg
Postavljanje sušare Seting inžinjeringa

DELNICE – Iz delničkog poduzeća »Seting-Inžinjering« d.o.o. je prema Ukrajini krenuo dio opreme prve sušare za zrno koju će u Ukrajini potom kompletirati svojim dijelom proizvedene opreme i na jednom od najvećih tamošnjih sajmova u Kijevu izložiti predstavnici ukrajinske firme »Agromaš«. Ovaj zajednički ukrajinsko-hrvatski istup posljedica je nedavno potpisanog ugovora između dviju spomenutih firmi koje su dogovorile dugoročnu, za sada osmogodišnju, suradnju do koje je, ističe direktor »Seting-Inžinjeringa« d.o.o. Siegfrid Nikola, došlo nakon što su Delničani uspjeli pismom namjere doći do ukrajinskog ministra poljoprivrede koji je pokazao veliko zanimanje i odredio firmu »Agromaš« za kontakt s uglednim hrvatskim proizvođačem raznih vrsta sušara. Nikola ističe kako »Seting-Inžinjering« već nekoliko godina pokušava ozbiljnije ući na jedno tako veliko tržište kao što je ukrajinsko, a suradnja s »Agromašom« pruža priliku za ozbiljan istup.
– Poduzeće »Agromaš« bavi se proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije i u skladu s tim izrada sušara na određeni je način logičan nastavak njihovih djelatnosti. Sklopili smo ugovore o zajedničkoj proizvodnji sušara za ukrajinsko tržište, o prodaji tehničko tehnološke dokumentacije te je naša obveza, po ugovoru koji je na snazi do 2017., osiguravati im isporuku potrebnih dijelova za kompletiranje zajedničkog proizvoda, obučiti njihove stručnjake i radnike za izradu tih sušara, za njihovo puštanje u rad te prijenos tehnologije sušenja na njihove kupce.

Kontakti s novim partnerima

Riječ je, dakle, o prodaji našeg znanja, što je u ovom slučaju za nas i najbolja mogućnost. Naime, izvoz sušara u Ukrajinu nema dugoročnu perspektivu jer su troškovi transporta visoki, dok su pak troškovi proizvodnje znatno niži. Također, kreditnom politikom i poticajima za kupnju te ostalim državnim mjerama u Ukrajini snažno se stimulira domaća proizvodnja opreme za poljoprivredu. Prodaja našeg znanja i iskustva te djelomična isporuka opreme koja mora biti manja od 50 posto da bi se zajednički proizvod smatrao ukrajinskim, jedina je mogućnost za dugoročni nastup na tom tržištu. Ukupnu vrijednost ovog ugovora, pri tome mislim na svih osam godina, procjenjujemo na minimalno 3-4 milijuna eura, a točnu svotu teško je sada reći jer će u konačnici naš uspjeh ovisiti o sposobnosti ukrajinskog partnera »Agromaša« da ne samo napravi kvalitetne sušare za zrno, već ih uspije i prodati. No, uvjereni smo da svi temeljni uvjeti za to postoje, posebice stoga što je poljoprivreda za Ukrajinu temeljna grana razvoja pa je u priču uključena i njihova Vlada kojoj je cilj što kvalitetniji razvoj svih oblika poljoprivredne djelatnosti.
Ugovorom s »Agromašom« pokrili smo proizvodnju malih sušara kapaciteta od 1 do 5 tona kukuruza na sat. Po istom modelu kontaktiramo nove partnere koji su zainteresirani za proizvodnju velikih industrijskih sušara kapaciteta od 7,5 do 40 tona kukuruza na sat. Tu je riječ o vrlo velikom tržištu na kojem je prošle godine proizvedeno 50 milijuna tona zrna raznih poljoprivrednih kultura s velikim nedostatkom sušarskih i skladišnih kapaciteta, ističe Nikola.

Zastoji u investicijama

Inače, »Seting inžinjering« projektira i izvodi silosna postrojenja za zrno, proizvodi sušare za tržišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. No, stanje je trenutačno vrlo teško i recesija se jako osjeća, napominje Nikola
– Interes je vrlo velik, ove godine smo izradili više ponuda nego u istom razdoblju prošle godine, imamo u izradi više projekata manjih silosnih postrojenja za domaće tržište, ali sve su to samo ponude. Odluke o ulasku u gradnju se ne donose. Naime, kod nas, a isto tako u susjednim zemljama, većina investicija u poljoprivredi ovise ponajčešće o državnim poticajima i povoljnim kreditima, a s obzirom na sadašnju financijsku situaciju, mogućnosti su male.
Naravno, odlično nam dolaze ugovori poput ovog s Ukrajinom zbog dugoročnosti i perspektive, ali u ovoj godini ne utječu bitno na popunjenost kapaciteta proizvodnje jer nam je za uspješan rad poduzeća potrebno još poslova. Ovu godinu zaista će teško biti preživjeti. Radi ublažavanja posljedica smanjili smo plaće na 80 posto. O otpuštanju radnika nema riječi jer je naša osnovna snaga u znanju naših vrsnih radnika u proizvodnji i inženjera na razvoju proizvoda i projektiranju. Bez njih nema poduzeća, rekao je Nikola.

Marinko KRMPOTIĆ, Novi List

Interes svjetskih tvrtki

– Jedino područje gdje se kriza ne osjeća su sušare za usitnjenu drvnu masu koje se ugrađuju u linije za proizvodnju energetskih peleta. Taj tip visokotemperaturnih sušara razvili smo do visoke tehnološke razine i bilježimo interes svjetskih firmi, kao što je europska filijala američke firme CPM. Također smo razvili i pripremili za tržište niskotemperaturne sušare, računajući na njihovu primjenu kod kogenerativnih energetskih postrojenja. Tu su zastoji u investicijama manji i u ovoj godini očekujemo veće učešće u ovom sektoru, objašnjava Nikola.

Ukupnu vrijednost ovog osmogodišnjeg ugovora procjenjujemo na minimalno 3-4 milijuna eura, no točna svota i naš uspjeh u konačnici će ovisiti o sposobnosti ukrajinskog partnera ne samo da napravi kvalitetne sušare za zrno, već ih uspije i prodati, kaže direktor Siegfrid Nikola[/B]



Iako pozdravljam projekt, kao iskusni pravnik već vidim kako su naši već pripremili skuže u slučaju propasti pojekta. Uvik nan ne neko drugi kriv.

NOVI SJAJ ATRAKTIVNE GORANSKE DESTINACIJE

Obnovljena lokvarska Kalvarija

http://img15.imageshack.us/img15/4759/425947.jpg (http://img15.imageshack.us/my.php?image=425947.jpg)

LOKVE – Od jučer Lokve i Gorski kotar bogatiji su za jedan pažnje vrijedan vjerski objekt koji će uz svoju temeljnu religijsku funkciju svakako obogatiti i turističku ponudu ovih prostora. Riječ je o obnovljenoj lokvarskoj Kalvariji, križnom putu koji sa svojih 15 postaja veže, kao rijetko gdje drugdje, središte mjesta i poklon kapelicu na kraju puta. Zbog nemara i nebrige ova atraktivna destinacija godinama je bila zapuštena i propadala, a zahvaljujući trudu načelnika Antona Mihelčića i ulaganjima Općine Lokve Kalvarija je u posljednjih godinu i pol dana doživjela potpunu obnovu i sada pruža iznimno ugodan dojam. Radove obnove vodila je zagrebačka »Hidroelektra« i njeni kooperanti »Cenoza« d.o.o. Rupa i »Negocium«, a prigodnu svečanost primopredaje obnovljenog objekta počeo je načelnik Lokava Anton Mihelčić zahvalivši svim izvođačima radova, vlasnicima zemljišta koji nisu tražili naknadu za radove te, posebno, donatorima koji su od ukupnih 1,8 milijuna kuna potrebnih za obnovu osigurali čak 1,5 milijuna kuna, a ostatak je financirala Općina Lokve. Uz brojne goste među kojima su bili i malološinjski gradonačelnik Gari Capelli, direktor »Hidroelektre« Milan Stošić i direktor delničke Uprave šuma Robert Abramović, nazočne su pozdravili saborski zastupnik Anton Mance pohvalivši trud koji je doveo do obnove objekta te Herman Sušnik, državni tajnik Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodnog gospodarstva koji je naglasio kako ljudsku prolaznost moraju nadvladati djela koja svjedoče o nama, a lokvarska Kalvarija pruža takvu mogućnost. Detaljnije je potom o Kalvariji govorio lokvarski proučavatelj povijesti Rudolf Komadina spomenuvši da je kapelicu i Kalvariju izgradio ugledni lokvarski trgovac Ivan Pleše.
Na kraju svečanosti monsinjor Mirko Barišić blagoslovio je obnovljeni objekt.

M. KRMPOTIĆ


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28612863285D2863285A2858285828612863288F2893288C28632863285C285A285D2861285C285F28632863286328592863I

Jedini pristupni put do vikendica zagrađen »barikadama«

Mali Teksas na Malom Platku

Da bi došli do svojih vikendica, vlasnici su morali improvizirati drugi putić koji je toliko uzak da jedva prođe automobil, a ne može se ni okrenuti bez da se, opet, zađe na zemljište Čabrijana, što im on zabranjuje tvrdeći da je već dosta toga ustupio bez naplate

http://img199.imageshack.us/img199/7863/tmp7466.jpg (http://img199.imageshack.us/my.php?image=tmp7466.jpg)

RIJEKA – Vikend-naselje na Malom Platku njegovi stanovnici u šali nazivaju još i »Mali Teksas« jer, kako kažu, tu ima svega: od neobično velikih novogradnji koje u odnosu na postojeće vikendice iz 70-ih i 80-ih godina izgledaju kao neboderi, preko bespravno sagrađenih garaža, naknadne legalizacije bespravnih objekata, neovlaštene prodaje dijelova parcela i sličnog. No, u ovo prekrasno mjesto gdje riječki vikendaši na samo pola sata vožnje od grada nalaze svoj mir i tišinu u hladu duboke šume, pozvala nas je nekolicina stanovnika ponajprije zbog problema s makadamskom pristupnom cestom koja prolazi kroz dio naselja. Naime, posljednjih 50-ak metara te cestice od prošle godine stoji ograđeno metalnim sajlama i daskama, a naši sugovornici svjedoče kako su se tu znali naći i balvani. Stvar je u tome što se dobar dio spomenutog prilaznog puta nalazi na privatnoj parceli obitelji Čabrijan, koja je nenadano odlučila da prilaz za posljednje tri kuće uz cesticu sasvim onemogući.

– Punih 27 godina smo neometano prolazili do svojih kuća i onda su se odjednom pojavile barikade. Kako je to bio jedini pristupni put, pokušali smo se dogovoriti s vlasnikom parcele Gojkom Čabrijanom, ali on nas je ucijenio da ako želimo put i okretište, moramo otkupiti zemljište i to po 70 eura za četvorni metar. To nismo htjeli prihvatiti pa smo, da bismo došli do svojih vikendica, morali provizorno napraviti ovaj drugi putić koji je toliko uzak da jedva automobil prođe, a da ne govorim da se ispred kuća auto nigdje ne može okrenuti bez da se, opet, zađe u teritorij Čabrijana, što nam on na grub način zabranjuje.

Put sprječava gradnju

– Mi smo svi ovdje upravo od Čabrijana otkupljivali svoje parcele, ja konkretno 430 kvadrata te dio puta i svi smo ga normalno koristili do prije godinu dana. Ne razumijem takvo ponašanje jer po toj logici isto mogu postupiti i vlasnici donjeg dijela puta koji se nalazi na njihovoj privatnoj parceli, sve zagraditi i blokirati, pa da onda nitko više ne može proći nigkamo, kritizira Lukić. Okupljeni susjedi su dodatno izrazili svoje ogorčenje zbog činjenice da ovakve prepreke i nesuglasice onemogućuju i to da se u skorijoj budućnosti na Malom Platku uopće izgradi adekvatna cesta kroz cijelo naselje koja bi prema novom Zakonu o gradnji morala biti široka najmanje pet i pol metara, kako bi pojedini vlasnici neizgrađenih parcela mogli ishodovati dokumentaciju za nove gradnje. Naime, upravo zbog postojeće neadekvatne širine puta, koji jedva prelazi tri metra, nitko po novom zakonu ne može više dobiti odobrenje za gradnju. O svemu smo razgovarali i s prozvanim Gojkom Čabrijanom, no iako tvrdi da je spreman na dogovor sa susjedima, ističe kako bi oni ipak trebali poštovati njegove uvjete jer je ipak vlasnik parcele kojim prolazi cesta.

Općina nudi cestu

– Mi smo već ustupili bez ikakve naplate dio puta koji se nalazi ispred postavljene ograde, u dužini od 17 metara, no više od toga ne želimo dati badava jer radi se o velikoj površini od nekoliko stotina kvadrata. Oni bi da ja dam većinu svoje parcele besplatno, a da se oni ničeg svog pritom ne odreknu i da tako dobijemo svi put na korištenje. Svi su od mene kupili terene gdje su izvansudskom nagodbom od prije 28 godina dobili i dva i pol metra širine ispred parcela. Govorili su da im je to dovoljno, no sada ispada da nije i mi, logično, tražimo da nam se ostatak također plati. Neka se međusobno dogovore i neka otkupe zemljište po tržišnim cijenama za područje Općine Čavle, što je 50 do 70 eura po kvadratu, taj dodatni komadić puta svaki ispred svoje parcele, a mi ćemo tada pristati dodatno ustupiti jednaku širinu cijelom dužinom ceste, tako da onda sve skupa dobije neku pristojnu širinu za eventualnu buduću izgradnju prave prometnice, kategoričan je bio Čabrijan. On je dodao kako ga u krajnjoj liniji ne interesira tko će otkupljeni dio za potrebe izgradnje ceste u konačnici platiti – susjedi ili možda čak Općina Čavle, ali da toliki komad zemlje besplatno jednostavno neće dati. Novi-stari načelnik Općine Čavle Željko Lambaša tumači kako bi ipak najbrže i najbezbolnije rješenje za sve bilo da se susjedi međusobno dogovore i da svatko ustupi dio svoje parcele za izgradnju ceste koju bi financirala Općina.

– Općina ovdje, nažalost, nema svog zemljišta i sve ide preko privatnih parcela. Postoji, jasno, i rješenje prema kojem bi Općina mogla otkupiti privatne dijelove zemljišta za izgradnju ceste i da je to slučaj negdje u stalno naseljenim dijelovima Čavala, vjerojatno bi to i učinili. Ovdje se ipak radi o vikend-naselju gdje mi nemamo takav pravni interes, a osim toga, vjerojatno bi trebali pokretati postupke izvlaštenja koji su vrlo dugotrajni. Zbog toga još jednom pozivam sve tamošnje vlasnike parcela da se međusobno dogovore i u što većem broju okupe kako bi zajednički riješili problem ceste, napominje Lambaša.

Iva VLAŠIMSKY


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/mali-teksas-na-malom-platku.aspx

to ti je moderna arhitektura,uostalom mislim da su ove zgrade pobrale neke nagrade

i ja sam cuo da su zgrade dobile neke nagrade ali sam isto tako cuo od ljudi koji u njima zive da su katastrofa,da se raspadaju i da imaju prodore vode sa svih strana. Dali je stvar u pogreskama kod projektiranja ili samo u standardno traljavoj gradnji kod POS-ovih stanova....:bash:

i ja sam cuo da su zgrade dobile neke nagrade ali sam isto tako cuo od ljudi koji u njima zive da su katastrofa,da se raspadaju i da imaju prodore vode sa svih strana. Dali je stvar u pogreskama kod projektiranja ili samo u standardno traljavoj gradnji kod POS-ovih stanova....:bash:

biti će ovo posljednje

ovo cudo u Delnicama izgleda fantasticno!:banana:

ovo cudo u Delnicama izgleda fantasticno!:banana:

mislim dvorana,ne zgrade

NASTAVLJA SE STEČAJNA AGONIJA DRVNE INDUSTRIJE VRBOVSKO
Kreće treća dražba s prepolovljenom cijenom


http://www.imagesforme.com/images.php/i19074_431852.jpg
DIV na novoj dražbi

VRBOVSKO – Niti druga objava o prodaji imovine stečajnog dužnika Drvne industrije Vrbovsko nije dala rezultata. Na dražbu na kojoj su nekretnine i pokretnine DIV-a bile ponuđene za 25 posto manju cijenu od prve objave i to u iznosu od 30.775 000 kuna, ponovno se nitko nije javio. Kako nas je izvjestila predsjednica Odbora vjerovnika sindikalistica Zora Radetić DIV će ići na novi, treći, natječaj u kojem će cijena tvornica biti smanjena za još 20 posto. Kada bi se imovina uspjela prodati pod tim novim uvjetima odnosno po novoj utvrđenoj vrijednosti koja iznosi nešto više od 24 milijuna kuna, a koja je za čak 45 posto smanjena od početne cijene DIV-a podmirili bi se troškovi stečajnog postupka, razlučni vjerovnici i 86 posto tražbina vjerovnika prvog isplatnog reda gdje su na prvom mjestu radnici, objašnjava Radetić.
Za drugi isplatni red vjerovnika u tom slučaju neće biti sredstava. Na sjednici Odbora vjerovnika koja se održala netom poslije neuspjele druge dražbe tako je dogovoren izlazak s trećom objavom prodaje pokretnina i nekretnina DIV-a u stečaju, ali i saziv skupštine vjerovnika dogovorene za rujan.
U međuvremenu ćemo, kazala je Radetić, kao socijalni partner pokrenuti pregovore s resornim ministarstvima i Vladom RH-a o mogućnostima izlaska iz ove teške situacije koja je bila neminovna. Očekujemo pomoć države u bilo kojem smislu, ističe Radetić, koja smatra da postoje modeli koje će pripremiti u idućih mjesec dana, a u kojima je država ta koja bi mogla pomoći u pokretanju proizvodnje, nastavku rada i isplati radnika.
Kao i njegov predhodnik i novi gradonačelnik Vrbovskog Željko Mirković aktivno se uključio u proces stečaja DIV-a. Tragično je, kaže Mirković, da se u dva natječaja baš nitko nije javio zbog čega ide nova objava i znatno manja procjena vrijednosti tog cijelog industrijskog kompleksa. Mirković ističe, da se stečaj u DIV-u dogodio u najgore vrijeme svjetske recesije zbog čega usprkos kontaktima s mogućim ulagačima ipak nema ozbiljnih poteza. Stanje recesije koje je već duže prisutno i u okruženju te kriza u drvnoj industriji ne ide na ruku stanju u DIV-u. Nadam se da će se ipak uspjeti pronaći kupac kako ipak ne bi ušli u jesen i tražili neke druge modele izlaska iz stečaja, ističe Mirković naglašavajući da će i sam učiniti sve u cilju pronalaska ulagača. Industrijski je to kompleks koji može primiti i neke druge proizvodne djelatnosti i ono što je najvažnije je da se u njemu što prije pokrene proizvodnja i ljudi vrate na posao, zaključio je Mirković.

N. TATAR, Novi List

NA ŽUPANIJSKOJ CESTI KUPJAK – RAVNA GORA – VRBOVSKO
Započela sanacija mosta Dobra

http://www.imagesforme.com/images.php/i19715_433690.jpg
Završetak radova predviđen je u roku od dva mjeseca

VRBOVSKO – Na mostu Dobra u istoimenoj ulici u Vrbovskom odvijaju se građevinski radovi kojima će se sanirati nedostatci i dotrajalost mosta. Budući da je most na Županijskoj cesti na relaciji Kupjak – Ravna Gora – Vrbovsko, njegovo uređenje je u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Kako nam je kazao voditelj odjela za održavanje ŽUC-a Davor Vivoda, tijekom započete sanacije mosta uredit će se gornji ustroj mosta, što podrazumijeva novu kolnu konstrukciju, kompletnu izmjenu pješačkih staza i zaštitne ograde, hidroizolaciju te zamjenu cjevovoda koji su u nadležnosti Komunalca. Prema planu sanacije završetak radova predviđen je u roku od dva mjeseca, međutim, ističe Vivoda, sve će ovisiti i o vremenskim uvjetima, koji ovih kišnih dana i ne idu na ruku izvođaču radova. Posao sanacije mosta Dobra dodijeljen je Strabagu, a vrijednost radova je oko 860 tisuća kuna, istaknuo je Vivoda, dodajući da su na području Grada Vrbovskog u njihovoj nadležnosti i radovi na proširenju ceste Plemenitaš – Blaževci.

N. T., Novi List

Gorski kotar u turizmu bolji od Opatije!

Dožupan Vidoje Vujić danas je održao redovitu konferenciju za novinare na kojoj se osvrnuo na predstojeću županijsku skupštinu, i razne aktualnosti.

Prvo se osvrnuo na rezultate turističke sezone. Dakle, ovogodišnja sezona je lošija nego prošle godine, iako je spašena tijekom kolovoza, prvenstveno zbog kampova i privatnog smještaja koji su zabilježili povećanje. Ukupna zarada države od turizma iznosi 7 milijardi eura što je za pol milijarde manje nego prošle godine.

Što se tiče Županije, bilježi se manjak noćenja od 1 posto, odnosno ukupan broj iznosi 9 i pol milijuna noćenja. Najveći postotak ima Krk od 31 posto noćenja, dok je Opatija podbacila sa samo 11 posto noćenja. Posebno je istaknuo povećanje noćenja od 23 posto u Gorskom Kotaru.

Svid radio/R-1.hr
http://www.r-1.hr/gorski_kotar_u_turizmu_bolji_od_opatije/30262_3

MINISTARSTVO OBRANE O PET MILIJUNA VRIJEDNIM RADOVIMA U DELNIČKOJ VOJARNI DRGOMALJ
Zgrada po mjeri elitne hrvatske vojne postrojbe
Iduće godine još je u planu izmjena 35 godina starog tehničkog bloka kuhinje, čime bi ta vojarna bila u potpunosti uređena

http://www.imagesforme.com/images.php/i23371_447214.jpg
Zgrada novog zapovjedništva Bojne za specijalna djelovanja

DELNICE – Budući da su se nakon nedavne zabrane nazočnosti novinara obilježavanju devete obljetnice Bojne za specijalna djelovanja pojavile u goranskoj javnosti priče kako novinari nisu bili dobrodošli zbog navodno vrlo raskošnog uređenja novih prostora zapovjedništva ove elitne jedinice Hrvatske vojske, odgovor o radovima na spomenutom objektu i ukupnim troškovima potražili smo u Službi za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva obrane, čiji nam je načelnik Goran Grošinić odgovorio sljedeće:
»U vojarni Drgomalj gdje je smještena spomenuta Bojna za specijalna djelovanja, a sukladno planu izgradnje i održavanja objekata u OSRH za 2009. godinu, izvođeni su sljedeći radovi: adaptacija zgrade zapovjedništva BSD-a (dakle nije rađena nova zgrada već adaptirana postojeća), uređenje ambulante u sastavu vojarne, adaptacija operativnog centra u cilju permanentnog kontakta s pripadnicima BSD-a na zadaćama, uređenje sportske dvorane nužne za kondicioniranje i fizičku spremu pripadnika BSD-a, izmjena salonit ploča na objektu za smještaj vojnika, a temeljem preporuka o uklanjanju navedenih štetnih materijala po zdravlje, uređenje učionice za potrebe nastave (posebice nastave engleskog jezika), uređenje prostorije za objedovanje te spomen-sobe za poginule pripadnike BSD-a te uređenje i asfaltiranje nekoliko prilaznih puteva u krugu vojarne.
Sve aktivnosti bile su planirane za ovu godinu, započete su u veljači, a dovršene početkom rujna. S obzirom na raznorodne poslove kao i aktivnosti koje se odnose na adaptaciju, uređenje i održavanje izvodili su različiti ugovorni izvođači za MORH. Na sve navedene aktivnosti ukupno je utrošeno približno 5 milijuna kuna. Iduće godine još je u planu izmjena 35 godina starog tehničkog bloka kuhinje, čime bi ta vojarna bila u potpunosti uređena i adaptirana«, piše u svom odgovoru Grošinić, dodajući kako u obzir treba uzeti kako je riječ o vojarni u kojoj pripadnici BSD-a nisu samo tijekom radnog vremena, već u njoj borave od 0-24 h. On također napominje kako je Bojna za specijalna djelovanja Glavnog stožera OSRH postrojba za najzahtjevnije zadaće, a njeni pripadnici intenzivno surađuju sa srodnim postrojbama iz drugih zemalja te su sudionici raznih međunarodnih mirovnih misija. »Upravo prepoznajući kvalitetu, navedene postrojbe ove godine su srodne postrojbe američke vojske i donijele odluku o održavanju vježbe specijalnih postrojbi Jackal Stone upravo u Hrvatskoj«, kaže Grošinić potvrđujući tezu o tome da je BSD elitna hrvatska vojna postrojba.
Jasno je to i svima koji su rad Bojne za specijalna djelovanja pratili posljednjih godina i nimalo nije dvojbeno da uvjeti za rad ove postrojbe trebaju biti što kvalitetniji, tim više što Bojnu za specijalna djelovanja redovito posjećuju najviši vojni predstavnici stranih zemalja i što BSD često predstavlja ogledni primjerak Hrvatske vojske. Budući da je to svima jasno, nije bilo nikakvog razloga da se novinarima, koji su prethodnih osam godina izuzetno dobro surađivali sa zapovjedništvom BSD-a, ne omogući nazočnost obilježavanja obljetnice u vojarni, tim više što su tu vojarnu 1991. godine oslobađali u ponajvećoj mjeri upravo Gorani pa šira javnost ovog kraja, koja je s radošću prihvatila smještaj elitne hrvatske vojne postrojbe u Delnice, zaslužuje biti upoznata s pojedinostima vezanim uz svečanosti kakva je bila proslava obilježavanja devete obljetnice postojanja BSD.

Marinko KRMPOTIĆ, Novi List

Donijeta odluka o prodaji atraktivnih općinskih terena

Osam gradilišta na Gmajni za 300 kuna po kvadratu

Prema odluci Vijeća, prodaje se osam gradilišta u vikend-naselju Gmajna, a određeni su i novi iznosi sportskih stipendija

MRKOPALJ – Izvršenje proračuna za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine bilo je glavna tema Općinskog vijeća Mrkoplja. Općinski prihodi smanjeni su za 605.270 kuna pa sada iznose 8.029.429 kuna. Porezni prihodi manji su za 116 tisuća kuna, prihodi od pomoći za 440 tisuća kuna, a prihodi od prodaje građevinskog zemljišta za 150 tisuća kuna. Istovremeno, povećani su prihodi od komunalnog doprinosa za 70.729 kuna i pomoći od ostalih proračunskih korisnika za 90 tisuća kuna. Rashodi su smanjeni za isti iznos kao i prihodi, i to kroz izdatke za zaposlene te za katastarske izmjere. Oni sada iznose 220.000 kuna, što će biti dovoljno za podmirenje troškova radova po ugovoru. Smanjili su se i izdaci za nabavku opreme, za investicijska ulaganja u projekt vodovoda »Poljička kosa« te za kupnju građevinskog zemljišta.

Prema odluci Vijeća, prodaje se 8 gradilišta u vikend-naselju Gmajna po cijeni od 300 kuna po četvornom metru, a usvojena je i odluka o novim iznosima sportskih stipendija. Tako će sportaši prve kategorije (prema kategorizaciji HOO-a) dobivati po 1.850 kuna mjesečno, druge 1.400, treće 1.100, četvrte 850, pete 650 i šeste kategorije 500 kuna.

Povećani su izdaci za izgradnju uličnih cjevovoda te tekuće održavanje skijališta Čelimbaša zbog priprema za skijašku sezonu i sufinanciranje nabavke stroja za gaženje snijega. Treće izmjene i dopune proračuna donijele su pomoć stočarima u obliku sufinanciranja polovice troškova veterinarskih usluga (osjemenjivanja krava), a općina se uključila i u subvencioniranje troškova nabavke udžbenika za osnovce i troškova njihovih skijaških karata na Čelimbaši. Uvijek »vruće« pitanje financiranja sportskih udruga, i ovaj je put zagrijalo atmosferu, pogotovo pitanje sredstava koja se doznačuju NK »Mrkopalj« koji je ove godine imao troškove sanacije travnjaka, ograde i svlačionica. Nakon rasprave, vijećnici su pristali na planirane iznose, zaključivši da će sve udruge za sljedeći proračun morati predočiti planirane aktivnosti te potom dostaviti izvješća iz kojih će biti razvidno u što su novac potrošile.

Socijalna naknada povećana je s 300 na 400 kuna, a općina će rapisati i natječaj za dvije vrste socijalne stipendije za tekuću školsku godinu. Dvije zamolbe za obročno plaćanje komunalnog doprinosa riješene su pozitivno, budući da je riječ o većim novčanim iznosima.

Valentina SKENDER


http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/Gorski-kotar/osam-gradilista-na-gmajni-za-300.aspx

POPULARNO RIJEČKO SKIJALIŠTE PRIPREMA SE ZA NOVU SEZONU, SLIJEDEĆI POLAKO ALI SIGURNO, SVJETSKE TRENDOVE
Na Platku i snowboard park
Pet tisuća kvadrata sa svim potrebnim spravama bit će uređeno na stazi Radeševo, ispod obnovljene sedežnice

http://www.imagesforme.com/upload/0013afc5.jpg

Premda nije niti nalik razvikanim i općepopularnim inozemnim skijališnim centrima, gdje iz godine u godinu hrle brojni Hrvati, skijalište Platak ipak polako ali sigurno slijedi trendove. Tako će ove sezone na svoje konačno doći snowboarderi za koje se trenutno uređuje snowboard park koji će biti prvi takve vrste u Hrvatskoj. Nositelj ovog iznimno zahtjevnog projekta je novoosnovani Riječki snowboard savez koji, kako ističe član Uprave Tomislav Juretić, ima cilj popularizirati i profesionalizirati snowboard sport na ovim prostorima.
– Uređenje snowboard parka na Platku naš je prvi i za sada najvažniji projekt. Inače, sam snowboard savez ovih bi dana trebao dobiti i službene papire o osnivanju, a za sada ga čine tri snowboard kluba iz Rijeke Ri-fun, Nine i Borderi, pojasnio je Juretić.
Što se financiranja ovog projekta tiče, treba naglasiti da novoosnovani savez, bez obzira što se radi o projektu koji će pridonjeti ne samo promociji Platka već i šire, nije naišao na razumijevanje jedinica lokalne samouprave i Primorsko-goranske županije tako da će kako sada stvari stoje sami pokriti sve troškove. Naravno, uz pomoć sponzora.
Cijela investicija prema procjeni Riječkog snowboard saveza stajat će oko 150 tisuća kuna, a rezultat će biti snowboard park sa svim potrebnim spravama na čak 5 tisuća kvadrata.
Uglavnom, snowboard park će biti uređen i postavljen na stazi Radeševo, i to na lokaciji koju su i do sada uglavnom koristili snowboarderi, točnije ispod sedežnice od početka do međupostaje na stazi. Park će biti ograđen i opremljen elementima skakaonice odnosno kickerima, preprekama ili bolje rečeno railovima i boxevima koji su konfigurirani ne samo u svrhu treniranja već i natjecanja ili rekreativnog korištenja istih.
Naime, kako potvrđuje Juretić, u snowboard parku na Platku moći će se održavati natjecanja, a konfiguracija i veličina parka omogućit će po prvi put u Hrvatskoj kvalitetno treniranje natjecateljima te održavanje natjecanja višeg nivoa i kvalitete nego što je to sada bio slučaj. Rekreativci će ga moći koristiti na elementima koje mogu savladati, a bit će sigurno i onih koji će uživati samo u gledanju atraktivnih vratolomija.
– Smatramda je jedan ovakav park itekako potreban Platku, te će sigurno biti razlogom dolaska na ovo skijalište ne samo boardera iz Rijeke već i iz drugih hrvatskih gradova. Snowboard park planiramo svečano otvoriti 20. prosinca, odnosno na Svjetski dan snowboarda koji mi obilježavamo od njegovog ustoličenja, odnosno već tri godine, najavio je Juretić. Osvrnuo se i na dobru suradnju s vlasnikom »Žičara Platak« Daliborom Mladenovićem koji im je, kako je kazao, pružio podršku i prihvatio njihovu ideju.
Osim snowboard parka, skijaše i ljubitelje zimskih sportova na Platku će ove sezone dočekati i obnovljena sedežnica Radeševo. Naime, kako je potvrdio vlasnik tvrtke Žičare Platak i čovjek koji se već nekoliko godina brine o stazama i zimskoj ponudi Platka Dalibor Mladenović, sedežnica Radeševo skijaše će dočekati potpuno obnovljena.
– Sedežnica je bila u remontu, nove su sjedalice, a i žičara je novo obojana tako da smatram kako će skijaši biti zadovoljni, pojasnio je Mladenović. Dodao je i kako će o novim planovima konkretnije moći govoriti nakon iduća dva tjedna, ali je otkrio kako će na Platku ove zime sigurno biti održano natjecanje europskog kupa u skijanju, te će se u financiranje uključiti i Primorsko-goranska županija.
Da je Primorsko-goranska županija konačno počela ozbiljno misliti o Platku govore i smjernice razvoja Županije koje predviđaju da u razdoblju do 2013. godine ovo skijalište znatno izmijeni svoju sliku.
Naime, pod nazivom Sportsko-rekreacijski centar Platak, kako saznajemo od zamjenika župana Vidoja Vujića, u predostojećem razdoblju na Platku bi puno toga trebalo biti riješeno.
– Platak je definiran kao građevina sporta i rekreacije od važnosti za Primorsko-goransku županiju. Zbog specifičnog položaja, blizine glavnih turističkih središta Kvarnera, blizine Rijeke i Zagreba, Slovenije i Italije, pružaju se brojne mogućnosti vrednovanja područja Platka tijekom cijele kalendarske godine. Razvoj Centra planira dva aspekta, odnosno zimsku i ljetnu shemu razvoja sportova, pojasnio je Vujić.
Naime, Glavnim planom razvoja turizma PGŽ također su planirani brojni sadržaji na ovom prostoru kao što je vučnica Platak, cjelogodišnja turistička ponuda, žičare, umjetni snijeg, organizacija prometa, sport i rekreacija, hoteli i turizam. No, tu si i ključni problemi odnosno činjenice kako je riječ o vrlo osjetljivom zaštićenom području, točnije vodoopskrbni rezervat prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području, a nisu riješene niti vodoopskrba niti odvodnja.
Ciljevi iz smjernica su gradnja prve faze Županijskoga sportskog centra Platak sa sadržajima koji će omogućiti vrednovanje područja tijekom čitave godine, privlačenje potencijalnih ulagača u pojedine sadržaje Centra, kao i izrada cjelovite analize mogućnosti nastavka pripreme i sjedinjavanja većeg kompleksa koji bi osim Platka obuhvatio i Automotodrom – Grobnik, streljanu Kovačevo, skijalište Radeševo i sadržaje u čabarskom kraju.
Uglavnom, prvi koraci u realizaciji ovog projekta su priprema za izgradnju Doma Platak, uređenje parkirališta, rješavanje vodoopskrbe i odvodnje, te kandidiranje projekta prema pretpristupnim fondovima.
U svakom slučaju, Platku predstoji nešto blistavija budućnost, a dok se to ne ostvari svi ljubitelji ovog malog skijališta, koje nudi jedinstveni pogled na more, i dalje će moći uživati u svim ljepotama koje ono nudi unatoč brojnim nedostacima.

Od pastirskog »ljetovališta« do modernog skijališta

Platak je sredinom prošlog stoljeća zaživio kao izletište, no stoljećima prije, baš kao i danas, služio je grobničkim pastirima i njihovim stadima kao »ljetovalište«, odnosno kao mjesto za ljetnu ispašu. Istina, skijalo se na njemu još tridesetih godina već spomenutog 20. stoljeća, postojao je Jadranski slalom, no onaj »boom« doživio je 1979. godine kad je izgrađena dvosjedežnica »Radeševo«. Nakon »zlatnih« osamdesetih godina, kada je skijaška sezona na Platku trajala gotovo čitavu zimu, a snijega je bilo preko 2 metra, devedesetih je lagano posustao. Što zbog nedostatka snijega, što zbog zastarjele opreme i neulaganja u infrastrukturu. No, zadnjih nekoliko godina stvari se mijenjaju na bolje. Uložen je novac u pogon za umjetno zasnježivanje, kupljene su nove ralice, žičare se renoviraju, staze su dobile »face-lifting«, parkiralište je uređeno i prošireno, a ugostiteljski objekti su u potpunosti preuređeni. Osim ovoga od nedavno je u ponudi i noćno skijanje. Osim skijanja, Platak nudi i druge oblike zimskih radosti. U dolini Pribeniša napravljena je staza dužine za motorne sanjke, a osim sanjki (motornih i onih običnih), na Platku je moguće iznajmiti i kompletnu skijašku opremu.

Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ, Marko GRACIN, Novi List

»Jasnu i guasnu«: : komunalna problematika redovita tema Delničana

Pročišćivač preveliki zalogaj za Delnice

Cjelokupni projekt vrijedi najmanje 8,5 milijuna kuna i Grad ga sam ne može financirati, pa će se natjecati za novac iz EU i državnih fondova

http://img410.imageshack.us/img410/116/67bc6448eb2a4385a6cfc68.jpg (http://img410.imageshack.us/i/67bc6448eb2a4385a6cfc68.jpg/)

DELNICE – Na dio pitanja vezanih uz komunalnu problematiku Delnica postavljenih na prvom goranskom »Jasnu i guasnu« skupu odgovorila je Gordana Piskač, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Delnice. Odgovarajući na upit Branka Jakovca o tome gdje će u budućnosti, s obzirom na projektom predviđen velik broj zelenih površina, ljudi koji žive u Radićevoj i Školskoj ulici čuvati i sušiti drva, Piskač odgovara kako je po komunalnom redu svakom kućanstvu dopušteno sedam dana držati drva na javnoj površini, a nakon toga trebaju biti spremljena. To pravilo već se poštuje u Supilovoj ulici, a na takvo stanje priviknut će se i mještani u Školskoj i Radićevoj, kaže Piskač, koja na drugi upit Jakovca vezan uz svrhu rušenja tzv. Tišetove kuće, kaže: »Sve do sada učinjeno na toj lokaciji samo je dio projekta koji će u svojoj konačnici dovesti do dvosmjernog prometovanja, a zid koji je sagrađen zbog nivelacije bit će pomaknut. U prijedlogu proračuna za sljedeću godinu predviđena su rekonstrukcija Radićeve i spoj na Kamenitu te ukoliko taj prijedlog bude prihvaćen, sljedeće će se godine ići u realizaciju«, rekla je Piskač. Pojašnjavajući pak trenutačno stanje s projektom izgradnje pročišćivača kraj Setinga, što je bilo pitanje Davora Grgurića, predsjednika Mjesnog odbora Delnice, Piskač kaže:

»Trenutačno smo pred zahtjevom za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno još uvijek u fazi odabira jedne od tri ponuđene vrste pročišćivača, a uz nas aktivnosti vezane uz taj projekt vodi i »Komunalac« d.o.o. Delnice i bez njih sami ne možemo donijeti odluku. Vjerujem da ćemo do kraja godine riješiti bar taj dio, a u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu predlaže se iz sredstava Grada Delnica financirati početak radova na mehaničkom pročišćivaču. No, kad je riječ o realizaciji cjelokupnog projekta, treba reći da on vrijedi najmanje 8,5 milijuna kuna i Grad Delnice sam ga ne može financirati, pa planiramo natjecati se za sredstva iz EU i državnih fondova te tražiti financijsku pomoć »Hrvatskih voda«, kao i drugih sponzora«, rekla je Piskač.

Jedno od pitanja u akciji »Jasnu i guasnu« uputili su i mještani Lovačke ulice, buneći se zbog loše obavljenih radova u njihovoj ulici tijekom izgradnje kanalizacije. Djelatnici »Komunalca« u toj su ulici oštetili kolnik koji su potom sanirali djelatnici »Gorangrađevnog«, no, ta je sanacija zbog loših vremenskih uvjeta (pre)dugo potrajala pa ne čudi nezadovoljstvo mještana. No, danas je Lovačka ulica asfaltirana i uređena.

Marinko KRMPOTIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/Gorski-kotar/prociscivac-preveliki-zalogaj-za.aspx

Porast broja nezaposlenih u Gorskom kotaru

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem prošle godine na području cijelog Gorskog kotara ukupno je bilo prijavljeno 1834 nezaposlene osobe, među kojima čak 1107 žena. To je za 3 posto više u odnosu na mjesec studeni, ili za trećinu više no u prosincu 2008-me.

Grad Vrbovsko na čelu je liste broja prijavljenih nezaposlenih osoba, ima ih 585, od čega 346 žena. Na drugom je mjestu područje grada Delnica s 479 nezaposlenih, od čega 290 žena, a trećem grad Čabar s 230, među kojima 130 žena. Na četvrtoj je poziciji područje Općine Ravna Gora s kojeg su na Zavodu za zapošljavanje prijavljene 174 osobe s značajnim također udjelom žena, njih 115.

Općina Fužine na petom je mjestu sa 112, odnosno 73 žene, slijedi Općina Mrkopalj 65, odnosno 32, na sedmoj je poziciji općina Brod Moravice 69, odnosno 37, osma općina Lokve ima 64, čak 43 žene, na kao posljednja općina Skrad s 56 prijavljenih nezaposlenih osoba krajem prošle godina, medju kojima je 41 žena. Naravno, broj nezaposlenih u svakoj od lokalnih samouprava valjalo bi staviti u korelaciju s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva.

Uglavnom, situacija u Gorskom kotaru nalikuje onoj u cijeloj zemlji, tijekom cijele protekle godine bilježi se porast nezaposlenosti, veliki udio među prijavljenima imaju žene i osobe životne dobi od 45 godina nadalje. Loše stanje u drvnoj industriji i pratećim djelatnostima izravno se preslikalo na povećanje broja nezaposlenih, a početka godine rijetke su ponude novih radnih mjesta. Uobičajeno, one nešto brojnije, i to uglavnom u ugostiteljstvu počinju se javljati početkom turističke sezone, prve takve moguće su uoči Uskrsa.

RGK

http://www.r-1.hr/porast_broja_nezaposlenih_u_gorskom_kotaru/33563_3

Županova udarnička petoljetka
Prva faza uređenja Platka za pet godina
U prvoj fazi će se osim uređenja hotela i ceste urediti i sve žičare i nove staze tako da će Platak zasjati u novom sjaju

RIJEKA – Prva faza uređenja županijskog sportsko-rekreacijskog centra Platak trebala bi biti dovršena najkasnije za pet godina, a već do kraja ove godine planira se ishođenje prvih lokacijskih dozvola za parkiralište, pristupnu cestu i rekonstrukciju doma Platak u hotel s tri zvjezdice.

Kako je na redovitom press kolegiju župana izjavio čelnik Zavoda za prostorno uređenje dr. Mladen Črnjar, za cijeli projekt Platak planira se u više od desetljeća uložiti oko 300 milijuna kuna, a u prvoj fazi će se osim uređenja hotela i ceste urediti i sve žičare i nove staze tako da će Platak zasjati u novom sjaju.

»Ovo je izuzetno velik projekt, i ako za pet godina dovršimo prvu fazu, bit ćemo izuzetno zadovoljni«, rekao je Črnjar.

Govoreći o radu Zavoda za prostorno uređenje, Črnjar je za iduću godinu najavio značajne izmjene Županijskog prostornog plana. Osim što će u izmjenjeni plan biti ucrtana 123 postojeća telekomunikacijska stupa, u planu je i izgradnja još 156 novih stupova za mobilnu telefoniju.

No, u izmjenjeni Županijski prostorni plan ući će, kako je najavljeno, i Prostorno-prometna studija PGŽ na kojoj već neko vrijeme rade državna i lokalna povjerenstva, a koja bi morala biti dovršena do 1. srpnja ove godine.

U Županiji ističu da će to biti podloga za razvoj cijele regije, ali najvažnije će biti da državne tvrtke i ustanove doista u praksi i primjene rješenja iz spomenute studije.

– Ne može se dogoditi da HŽ ili HC ili druge državne tvrtke sada s nama rade na studiji, da to potom uđe u naše planove, a da se onda u praksi ne primijeni – rekao je Črnjar.

Kaže da je, međutim, problem u tome što državna tijela i Vlada još nemaju odgovor na pitanje koliki se teret u riječkoj luci planira idućih godina.


– O količini tereta ovisit će hoće li luka ostati u Rijeci ili će se širiti na Krk, kao i hoće li se graditi novi most za Krk sa željezničkom prugom, koja bi onda služila i budućem LNG terminalu itd.

U planu je i nizinska željeznica te novi krak kroz Učku prema Istri. No, u svakom slučaju, nećemo dopustiti da državne tvrtke kasnije izigraju dogovoreno.

Trase će morati ići utvrđenim putovima, koji će biti ucrtani i u novi Županijski plan 2011. godine – rekao je Črnjar, koji posebno ističe da je planska dokumentacija izuzetno bitna za kandidiranje programa prema strukturnim fondovima EU.

»Moramo biti spremni za apliciranje«, zaključio je.

Župan Zlatko Komadina tome dodaje da Županijski plan, koji sada vrijedi gotovo deset godina, nikada nije kočio razvoj – upravo suprotno, ide se ususret ulagačima i u Županiji su spremni plan fazno mijenjati po potrebi.

Na press kolegiju rečeno je da mjesečno oko 20.000 ljudi posjeti web stranice Zavoda za prostorno uređenje otkako su u Županiji zaduženi i za izdavanje dozvola, a sigurni su, kako kažu Črnjar i Komadina, da će uskoro na regionalnu samoupravu »pasti« i inspekcijske ovlasti, tako da se planira uvođenje jedinstvene baze podataka.

»Naš je cilj maksimalno štititi prostor, pogotovo otoke, priobalje i Gorski kotar, jer kad se on nepopravljivo uništi ili betonizira, povratka više nema. Naročito oprezni morat ćemo biti nakon ulaska u EU«, rekao je Črnjar.

Najavio je također da će se u Rijeci stvoriti i baza informacijskih podataka o svim regijama Jadrana koje su objedinjene unutar nove euroregije Jadran, koja ima sjedište u Puli. U taj projekt ulaže se oko milijun i pol eura.

Zvijeri i zvjerke

Javna ustanova Priroda ove godine će raspolagati s gotovo dva milijuna kuna, no s obzirom na to da je prema Nacionalnoj ekološkoj mreži čak 88 posto područja PGŽ-a pod posebnom zaštitom, dok je prosjek Hrvatske 44 posto, jasno je da su pred ustanovom zahtjevni zadaci, kazala je ravnateljica Prirode Sonja Šišić.

Prioritet je zaštita otoka, Gorskoga kotara te područja Obruča gdje se istražuju sve vrste životinja, pa i velikih zvijeri, kazala je Šišić.

»No, to nema nikakve veze s hvatanjem velikih zvjerki u aferama«, našalio se župan Komadina, koji ustanovu Priroda i Zavod za prostorno uređenje naziva perjanicama rada ove županijske uprave

Tihana TOMIČIĆ
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/prva-faza-uredenja-platka-za-pet.aspx

Odabran investitor buduće ski zone »Plasa«
Kapital iz Emirata gradi adrenalinski centar Vrata
Na lokaciji u Vratima, čiji je vlasnik Općina Fužine, inozemni investitor izgradit će manju skijašku i sanjkališnu stazu, adrenalinski park te hotel sa 70 smještajnih jedinica i svim pratećim sadržajima

FUŽINE – Projekt adrenalinskog centra Vrata, sasvim je izgledno, kreće u realizaciju. Općinski vijećnici Fužina dali su zeleno svjetlo i donijeli odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za osnivanje prava građenja radi izgradnje i uređenja ski zone »Plasa«. »Prevedeno« na svakodnevni jezik, Općina Fužine je raspisala javni natječaj za investitora koji bi realizirao već davnu zamisao izgradnje novog turističkog kompleksa u Vratima, na predjelu brda Plasa, svega kilometar udaljenog od čvorišta autoceste Rijeka – Zagreb. Riječ je o vrlo atraktivnoj zoni u neposrednoj blizini naselja Vrata s osnovnom zamisli razvitka zimske turističke ponude, ali i ljetnih sadržaja. Ponuđena je površina u vlasništvu Općine Fužine od ukupno 8,7 hektara i to na korištenje na 50 godina s obvezom da investitor izradi urbanistički plan uređenja prostora, ishodi svu potrebnu dokumentaciju, ugovori gradnju objekata i realizira sav posao u roku od 18 mjeseci poslije ishođenja građevinskih dozvola.

Kao najpovoljniji ponuđač za osnivanje prava građenja izabrana je tvrtka »Fužine hoteli i odmarališta« d.o.o. iz Fužina, koja je ponudila godišnju naknadu za korištenje zemljišta u iznosu od 18.000 eura.

Kako je pojasnio načelnik Općine Fužine Marinko Kauzlarić, riječ je o tvrtki koja je osnovana i registrirana u Fužinama, no, iza nje stoje vlasnici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata putem svoje europske grupe koja je već realizirala niz značajnih ulaganja na turističkim lokalitetima u cijelom svijetu.

– Tvrtka planira realizirati značajno veća ulaganja nego što je prethodno planom bilo zamišljeno. Uz izgradnju rekreacijske skijaško-sanjkališne staze, adrenalinskog centra, ljetno-zimske bob-staze, investitor će, naime, izgraditi visokokvalitetan hotel sa 70 smještajnih jedinica i svim pratećim sadržajima, od restorana i wellnessa do noćnog kluba. Također, bit će izgrađena i sva prateća infrastruktura, od parkirališta do pomoćnih objekata.

Zanimljivo je da investitor planira hotel izgraditi na hrptu brda Plasa s kojeg će gosti imati vidik na sva tri fužinarska jezera, Vrata, Fužine i Lič, a bit će vidljiv s autoceste. Prema procjeni Kauzlarića, moguće je očekivati da već do kraja iduće godine područje Općine Fužine postane bogatije za taj značajan turističko-hotelijerski kompleks.

Iza tvrtke »Fužine hoteli i odmarališta« d.o.o. iz Fužina stoje vlasnici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata putem svoje europske grupe koja je već realizirala niz ulaganja na turističkim lokalitetima diljem svijeta

Marinko JAKOVLJEVIĆ

http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/kapital-iz-emirata-gradi-adrenal.aspx

Zadovoljni izborom investitora za adrenalinski park
Arapski ulagači ulaze u Fužine za dva tjedna
Kompleks u Vratima gradit će EnZo group UAE, ugledna europska grupacija iza koje stoji kapital vlasnika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i koja je već u Švicarskoj i Austriji vlasnica nekoliko hotelskih kuća i toplica

Dok jedni misle da je ideja adrenalinskog parka dobra za razvijanaje turizma, drugi smatraju da je riječ o fantaziji. Ima i onih koji su, poput Božidara Kauzlarića, nepovjerljivi prema najavama, ponajprije stoga jer se u Fužinama posljednjih nekoliko godina samo priča o projektima, a realizacije nema

FUŽINE – Višegodišnja priprema terena za potencijalne ulagače, točnije rad na potrebnoj dokumentaciji, otkup zemljišta i izgradnja infrastrukture na području Općine Fužine, dat će, čini se, ove godine i prve konkretne rezultate u vidu zanimanja snažnog stranog ulagača koji područje ove najrazvijenije goranske turističke sredine smatra potencijalno dovoljno zanimljivim za ozbiljna turistička ulaganja. Naime, kako nam je pojasnio načelnik Općine Marinko Kauzlarić, nakon brojnih kontakata i pregovora čvrstu namjeru ulaska u projekt izgradnje Adrenalinskog centra »Vrata« iskazala je EnZo group UAE, ugledna europska grupacija iza koje stoji kapital vlasnika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i koja je u Europi (Švicarska, Austrija...) vlasnica nekoliko uspješnih hotelskih kuća i toplica.

– Već iz prvih razgovora s predstavnicima Enzo group bilo nam je jasno da su turistički itekako potkovani, da im je ta struka itekako poznata i da znaju što žele. Njihov dolazak svakako je svojevrsna nagrada za naše napore i ulaganja vezana uz ideju izgradnje adrenalinskog centra na brdu Plasa iznad naselja Vrata. Bitno je istaknuti da smo mi tijekom nekoliko proteklih godina po dobroj cijeni od lokalnog stanovništva otkupili zemljište, uglavnom pašnjake na kosini, te time okrupnili jednu ulagačima zanimljivu veću parcelu od oko devet hektara na kojoj je moguće izgraditi niz zanimljivih sadržaja turističkog tipa. Nakon tih poslova krenuli smo i u traženje investitora, kandidirali projekt i za pretpristupne EU fondove te očigledno izazvali zanimanje koje je na kraju, nakon niza upita, dovelo i do dolaska ovog jakog ulagača. Drago nam je da se naša temeljna ideja vezana uz adrenalinske sadržaje sviđa i investitoru jer to znači da ćemo u bliskoj budućnosti na Plasi moći uživati u vožnji atraktivnom ljetnom bob stazom dugom jedan kilometar, a zimi u skijalištu dužine 1,5 km i jednom manjem od 250 metara te, što je čak i više od našeg plana, hotelu sa sedamdesetak ležajeva koji bi trebao biti izgrađen na padini ispod repetitora, na poziciji s koje se lijepo vidi Lič, Fužine i Vrata, uočljiva su i sva naša tri jezera, a sam hotel vidljiv će biti i s autoceste Rijeka – Zagreb.

Za nepuna dva tjedna, točnije 6. lipnja, trebao bi biti potpisan ugovor između Općine Fužine i ulagača, nakon čega će se krenuti u izradu Urbanističkog plana, lokacijske dozvole te ostalih dozvola i dokumentacija vezanih uz poslove izgradnje hotela i ostale turističke infrastrukture budućeg Adrenalinskog centra Vrata«, rekao je Kauzlarić, istaknuvši kako će pojedinosti o dinamici izgradnje biti poznatije nakon potpisivanja ugovora između Općine Fužine i investitora.

U samom mjestu vijest o mogućem dolasku jednog ovako jakog investitora izazvala je različite reakcije. Većina ljudi, poput Anamarije Delak iz marketa »Anamarija« smatra da bi to bilo dobro za mjesto jer bi donijelo veći broj gostiju, a slično razmišlja i Marijan Urbanc, popularni Ujo koji je sa svojim konjem Liscom jedan od zaštitnih znakova Fužina i jezera Bajer: »Ako se izgradi hotel i sve što se priča, to će sigurno puno značiti za Vrata, ali i za sva ostala mjesta naše općine. Bilo bi dobro da takvih investicija bude i više te da obuhvate i sva druga mjesta naše općine«, smatra Urbanc. Ima i onih koji su, poput Božidara Kauzlarića, nepovjerljivi prema najavama, ponajprije stoga jer se u Fužinama posljednjih nekoliko godina samo priča o projektima, a realizacije nema: »Sve skupa prije je fantazija no realnost, a upitno je i koliko se na Plasi može skijati jer svi mi koji smo odavde, znamo da tamo bura puše tako jako da ne možeš ni stajati, a kamo li se skijati«, govori Božidar Kauzlarić.

Sjedište grupacije u Abu Dhabiju

Na internetu podaci o EnZo group UAE govore kako je tvrtka osnovana 2005. godine s ciljem rada na području građevinarstva, ali se u nepunih pet godina razvila na čak 12 međunarodnih kompanija koje su djelatnostima uz građevinarstvo obuhvatile i niz drugih različitih područja – naftu i plin, nekretnine, trgovinu, industriju te uslužne djelatnosti, među kojima je i turizam. Riječ je, očigledno, o vrlo jakoj grupaciji sa sjedištem u Abu Dhabiju pa bi zaista bilo lijepo kad bi se njihove najave o ulaganju u Fužine i ostvarile.

Općina je proteklih godina po dobroj cijeni od mještana otkupila zemljište, uglavnom pašnjake na kosini, te time okrupnila ovu ulagačima zanimljivu parcelu na Plasi

Marinko KRMPOTIĆ
http://www.novilist.hr/Vijesti/Kronike/arapski-ulagaci-ulaze-u-fuzine-z.aspx

Fužine dobile "plac"

http://www.r-1.hr/upload/program/465551337(4).JPG

Općinsko vijeće Fužina odlučilo je legalizirati već postojeće stanje, te dopunom Odluke o mjestima na kojima se može obavljati prodaja putem pokretnih prodavača, odredilo da će se ubuduće tržnica, tzv. plac održavati svaki petak u mjesecu na prostoru javnog parkirališta između dvorišta zgrade „Pivarne“ i benzinske postaje u Fužinama.

Naime, u posljednje vrijeme postalo je očitim da je fužinarsko područje postalo zanimljivim putujućim trgovcima, te se pojedinačno pojavljuju ondje tijekom cijelog tjedna. Općinski načelnik Marinko Kauzlarić predlažući takvu Odluku ne očekuje znatniji prihod od placarine, već u pokušaju legaliziranja postojećeg stanja prije svega vidi socijalnu notu.

Naime, žitelji s područja općine Fužine počesto četvrtkom odlaze na tržnicu u Delnicama, što jednom dijelu stanovništva lošijeg financijskog stanja stvara dodatan, ali nužan trošak. Mala tržnica u Fužinama za sve trgovce na klupama svakog petka mogla bi donijeti obostranu korist; i žiteljima i prodavačima.

RGK
http://www.r-1.hr/fužine_dobile_plac/35115_3

Do kraja godine plan uređenja Platka



ČAVLE Još nekoliko dana traje ponovljena javna rasprava o UPU sportskog centra Platak, značajnog jer definira turistički izrazito atraktivno područje čiji se procvat tek čeka. Plan, naime, predviđa mogućnost izgradnje novih žičara i staza za skijaško trčanje, na lokalitetu prema Jasenovici, te na taj način »zatvaranje« geografske cjeline Radeševo – Jasenovica, preko Malog i Velikog Pribeniša. Predviđa i trasiranje biciklističkih staza, uređenje parkirališta, sadržaje sportsko-rekreativnog karaktera te mogućnost izgradnje hotela s tri zvjezdice kao i mogućnost proširenja Planinarskog doma Platak kojeg se namjerava dići na razinu hotela s tri zvjezdice. Mali bi dom, planira se, zadržao status planinarskog doma, u skladu sa željom da Platak osim skijališne bude i planinarska odnosno rekreaciona destinacija. Po završetku ponovljene javne rasprave, Plan ide na suglasnost stručnim službama pa će se najkasnije do kraja godine naći i na usvajanju na Vijeću. (J. A.)

Novi List

Super planovi, samo pitanje je kada će se sve to realizirati. S obzirom da se o tome priča već nekoliko godina. Mogli bi za početak bar onaj parking asfaltirati, jer je tamo uvijek kaljuža.:ohno:

upu je podloga za sve daljnje akcije :cheers:

Tršće..

Poslije stavljanja novog asfalta kroz samo mjesto i sređivanja nogostupa,uređuje se i glavni trg u Tršću..

http://i33.tinypic.com/34ezubs.jpg

http://i35.tinypic.com/2enw8hv.jpg

http://i37.tinypic.com/ndvlh1.jpg

http://i37.tinypic.com/2u8w6cw.jpg

:cheers:

Gorski kotar :lovethem:

Na Platku radovi s tri mj. zakašnjenja

http://img245.imageshack.us/img245/727/x42443237143474807.jpg (http://img245.imageshack.us/i/x42443237143474807.jpg/)

Platak je u radnoj atmosferi. Deniveliranje staze Radeševo 2, sanacija kafića, proširivanje Radeševa 1 i postavljanje dodatnih sadržaja. Sve to se krenulo raditi kada je zahladilo. Hoće li snijeg ponovo "iznenaditi" svojom pojavom početkom prosinca?

http://img693.imageshack.us/img693/1687/x42443237143474801.jpg (http://img693.imageshack.us/i/x42443237143474801.jpg/)

Pred nepunih mjesec dana na Platku je nastavljena prošlogodišnja priča zvana Radeševo 2. Proširivanje i deniveliranje je počelo tijekom kolovoza, iako je bilo planirano za sredinu proljeća, odnosno "čim se otopi snijeg". Izvođači radova, na koje ponovo svi upiru prste, zbog velikog obujma posla na drugim projektima diljem Hrvatske krenuli su u vrlo opsežne zahvate praktički s prvim danima jeseni. Hoće li biti dovoljno brzi? Procijenite sami. U mjesec dana je završeno s četvrtinom posla, s time da su pravi problemi tek pred njima. No ukoliko sve prođe prema planiranom, skijaši i borderi već bi ove sezone mogli skijati na uređenom Radeševu 2 (fotografija dolje), barem onoliko koliko vremenske prilike dozvole.

Sve to tek je jedan od dva preduvjeta za ponovno uspješno dobivanje domaćinstva Europskog kupa, koje je u kalendaru za 2011. godinu još uvijek pod oznakom "*", što u prijevodu znači da bi FIS inspekcija kajem rujna trebala dati konačno crveno ili zeleno svijetlo utrci na Platku. Prvi preduvjet je uređenje staze Radeševo 2, a ako se to i ostvari na vrijeme drugi problem je ratrak s vitlom, koji je već trebao biti nabavljen, a bez kojeg nije moguće uređivanje staze Radeševo 2. No očito je ponovo negdje zapelo. U slučaju da do nabavke stroja ove sezone ne dođe, prema riječima koncesionara na Platku, staza će se uređivati s postojećim ratrakom, no samo kada će snijeg biti dovoljno tvrd, ili će se ratrakom uređivati staza od vrha prema dnu, što je puno lošija varijanta, ali za sada neizbježna.

O drugoj fazi investicija, odnosno o umjetnom jezeru i sustavu zasnježenja, a koje je također FIS uvjetovao, za sada se niti ne razmišlja, jer "daleko" je još 2012. godina (!?).

Osim teške mehanizacije čiji zvukovi se lome dolinom Pribeniš, ove sezone Platak će ući u sezonu s obojanom sjedežnicom te ponešto širom stazom na dnu Radeševa. Predio iza kafića se širi, a šumarija je dozvolila rušenje određenog broja stabala ne bi li se dobio prostor potreban za Snow Tubing te za postavljanje najduže pokretne trake ne samo u Hrvatskoj nego i u okolnim zemljama. Podsjetimo, najdulja pokretna traka za početnike u Sloveniji je na Krvavcu, a duga je 80m. Traka na Platku bit će gotovo duplo duža, a prelazit će put od čak 150 metara (!). Ukoliko se ovo pokaže kao dobar potez, već u sezoni 2011/2012. krenut će se u zamjenu vučnice Baby lift s još jednom pokretnom trakom.

"Zavoj 19" nastavlja s radom od prošle godine, no još uvijek potrebne sitnije korekcije učinit će se po svemu sudeći tek sljedeće ljeto.

http://img840.imageshack.us/img840/6397/x42443237143474806.jpg (http://img840.imageshack.us/i/x42443237143474806.jpg/)
Stolice čekaju novu sezonu

Završetak urbanističkog plana još uvijek nije na vidiku, a samim time još uvijek u zraku ostaju i sve one silne priče o gradnji turističkog naselja ili pak nove staze Radeševo 3 (!), a koja bi trebala prolaziti sjevernije od sadašnjeg jezera i spajati se na cestu između Velikog doma i parkinga. Zatim u zraku ostaje i postavljanje nove četverosjedežnice, za koju je navodno odrađen i natječaj, a koja je nakon toliko godina rada postojeće sjedežnice postala nužda, a ne luksuz. Sve to dobiva još više na težini sjetimo li se prošlogodišnjih problema Platka s Inspektoratom.

U svakom slučaju, na Platku niti uoči nove sezone nije dosadno, a koliko će se sve one poznate zavrzlame brzo rješavati, vidjet ćemo ubrzo.

http://img534.imageshack.us/img534/4962/x42443237143474805.jpg (http://img534.imageshack.us/i/x42443237143474805.jpg/)
Radovi na Radeševu 2

http://img412.imageshack.us/img412/8733/x42443237143474804.jpg (http://img412.imageshack.us/i/x42443237143474804.jpg/)
Pogonska jedinica nove pokretne trake je u pripremi

http://img534.imageshack.us/img534/350/x42443237143474802.jpg (http://img534.imageshack.us/i/x42443237143474802.jpg/)
Dijelovi za pokretnu traku

http://img138.imageshack.us/img138/1130/x42443237143474803.jpg (http://img138.imageshack.us/i/x42443237143474803.jpg/)
Krčenje šume na dnu Radeševa 1

http://img259.imageshack.us/img259/7674/x42443237143474800.jpg (http://img259.imageshack.us/i/x42443237143474800.jpg/)
Uređenje jedinog ugostiteljskog objekta na stazi

http://www.skijanje.hr/hr/skijanje/clanak.php?id=22143

baš dobro da se rade ovakva poboljšanja. platak ima potencijala.

na zavodu za prostorno uredjenje pgz (http://www.zavod.pgz.hr/novo/Home.aspx?PageID=4) postoji i projektna ideja (http://www.zavod.pgz.hr/novo/docs/zzpuHR/documents/128/Original.pdf) za zupanijski sportski centar platak, koji je predvidjen u planu razvoja turizma u pgz koji je dio strateskog razvoja zupanije...

predvidjena cijena projekta je 32 mil eura.

http://img245.imageshack.us/img245/727/x42443237143474807.jpg[/IMG][/URL]


^^ Nije valda da ja zimi bordam po ovome!? Nadam se da se ovo kamenje survalo dole radi radova.:nuts:

Inaće vesele me bilo kakvi radovi na Platku!

INVESTIRANJE U JESEN ŽIVOTA DELNIČKI VIJEĆNICI DALI PODRŠKU PROJEKTU »SENIOR PARKA«

Lučice će dobiti kompleks sa 160 stanova za seniore

Ukoliko se Delnice odreknu komunalnog doprinosa, cijene bi bile 36.630 eura za jednosobni i 49.309 za dvosobni stan, a rate kredita bile bi 347,99, odnosno 468,44 eura


http://img254.imageshack.us/img254/7275/525418.jpg (http://img254.imageshack.us/i/525418.jpg/)
DELNICE Jednoglasnim prihvaćanjem projekta »Senior parka«, vijećnici Grada Delnica stvorili su početne uvjete za realizaciju projekta koji bi, ukoliko se ostvari, omogućio da u Lučicama na površini 8.300 četvornih metara nikne stambeni kompleks sastavljen od tri međusobno povezana stambena objekta s čak 160 stanova, od kojih bi 72 bila jednosobna, a 88 dvosobnih.
Cjelokupni projekt vijećnicima je nedavno predstavio Zvonko Kostić, predstavnik »Ri trenda« d.o.o., koji je uz Grad Delnice i Wustenroth štedionicu, uključen u realizaciju ovog projekta. Stalni korisnici ovih stanova, istaknuto je u prezentaciji, mogu biti isključivo osobe treće životne dobi i to ne mlađi od 50 godina, samci ili bračni parovi. Stanovi bi se u vlasništvo kupovali uplatom gotovine ili na kredit, a moći će ih kupiti same osobe treće životne dobi za svoje potrebe, djeca i rođaci za smještaj roditelja ili rođaka, odnosno poduzetnici koji se registriraju za obavljanje dopunske djelatnosti iznajmljivanja poslovnog prostora. Cijene ovih senior stanova, ukoliko Grad Delnice pristane na odricanje naplate komunalnog doprinosa, bile bi 36.630 eura za jednosobni, odnosno 49.309 za dvosobni stan, a uz Wustenroth kreditiranje mjesečne rate kredita bile bi 347,99 eura za jednosobni, odnosno 468,44 za dvosobni stan, pri čemu posebno treba istaknuti kako rata može biti i manja ako se vlasništvo dijeli na dvije ili više osoba.

Cijela investicija vrijedna je 8,1 milijuna eura, a nakon podrške Grada Delnica, ići će se i na traženje županijske, možda i državne pomoći, rekao je Zvonko Kostić, čija je prezentacija izazvala znatnu pažnju i brojna pitanja, a zajednički stav svih delničkih vijećnika, uz različita mišljenja o lokaciji, bio je kako je ovaj projekt potreban Delnicama pa je očigledno kako su prvi uvjeti vezani uz realizaciju zadovoljeni. Znatno teže vjerojatno će biti osigurati sljedeći korak, a to je dovoljan interes za kupovinu stanova u ovom objektu. Po riječima Zvonka Kostića, minimum koji bi morao biti zadovoljen da se krene u gradnju bar jednog od tri moguća stambena kompleksa, je 16 jednosobnih i 48 dvosobnih stanova, a da bi se do tog broja došlo, potrebno je sada cjelokupni projekt što jače i detaljnije predstaviti javnosti i potencijalnim kupcima.

Marinko KRMPOTIĆ

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928612863285928592863285A2858285928582863288F2893288C28632863285D285A285D285C2859286028632863286328592863T

Bijela kosa zapela za oko kanadskom investitoru


Bijela kosa je najpogodnija jer je napola pripremljena za prodaju, no investitor još traži uređenje staze, parkirališta, marketinški plan i jednu test sezonu što je, bez pomoći »odozgo«, siromašnom Vrbovskom neizvedivo


VRBOVSKO Nakon što je prije nekoliko mjeseci Vlada RH svrstala projekt izgradnje skijališta »Bijela kosa« u skupinu pet najznačajnijih kontinentalnih turističkih projekata u Hrvatskoj, ovom budućem skijalištu dogodio se, dojam je, prvi ozbiljniji interes uglednog stranog ulagača.

Naime, uz pomoć nadležnih ministarstava te u suradnji s Milanom Tumarom , počasnim predsjednikom Hrvatskog skijaškog saveza, Hrvatsku je nedavno posjetio Zrinko Amerl, predstavnik potencijalnog kanadskog ulagača, obišavši skijališta Bjelolasica, Platak i Bijela Kosa.

Uz detaljan obilazak terena Amerl je, na inicijativu Milana Tumare, primljen i u Primorsko-goranskoj županiji gdje je svoja viđenja, ideje i zaključke iznio zamjeniku župana Vidoju Vujiću, pročelniku Odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Hrvoju Marušiću te čelnicima Grada Vrbovsko i Općine Čavle.

Iz dopisa koje je dostavio na adresu Županije, očigledno je da Amerl od tri skijališta s kojima se upoznao potencijalno najpogodnijim za buduće ulagače smatra upravo Bijelu kosu. Konkretnije, ističe Amerl, Bijela kosa je »napola pripremljena za prodaju, a da bi zainteresirala potencijalnog investitora trebalo bi još urediti glavnu stazu, iskrčiti i poravnati prostor za parkiralište pri dnu staze, postaviti trasu za donju žičaru te napraviti marketinški plan skijališta s jednom test sezonom«.

Dodatni zahtjevi

Ono što kanadski investitor traži od vlasnika prostora na kojem se nalazi buduće skijalište, a to je gradsko poduzeće Bijela kosa d.o.o. Vrbovsko, je da uredi prostor glavne staze, parkirališta i žičare te napravi početni marketinški plan rada skijališta.

Naizgled to nisu teški ni prezahtjevni zadaci, tim više što je Grad Vrbovsko prethodnih godina uložio i sredstava i rada u brojne poslove, pa je tako izgrađeno čak 11,5 kilometara pristupnih puteva do budućeg skijališta, u potpunosti je do skijališa dovedena i temeljna infrastruktura (voda, struja i telefon), a na obje planom predviđene ski staze posječena je šuma, što znači da su daljni radovi na njihovom uređenju olakšani.

Također, vrlo je važno i to što su, za razliku od ostalih skijališta, u cijelosti riješeni svi imovinsko-pravni odnosi te ishodovane lokacijska i građevinska dozvola. I tu negdje lijepim pojedinostima u ovoj priči dolazi kraj. Naime, da bi se krenulo dalje i ispunilo ono što potencijalni investitor traži, mora se realizirati predviđene poslove, odnosno uložiti nešto novca.

Nužna pomoć

Po grubim procjenama riječ je o 10 do 15 milijuna kuna, koje Grad Vrbovsko jednostavno – nema. Djelomično stoga što se realni godišnji proračun ovog goranskog gradića kreće oko gornje spomenute svote, a djelomično stoga što ih Grad ne može realizirati ni kroz kredite jer je proračun već opterećen s nekoliko zajmova zahvaljujući kojima su spriječili potpuno posrnuće drvoprerađivaštva te uposlili pedesetak ljudi u pilani koja djeluje u okviru gradskog Poduzetničkog centra.

Upravo stoga ne samo da je pred čelnicima Vrbovskog vrlo težak zadatak traženja potrebnih sredstava, već je, na žalost, lako moguće da i ova lijepa prilika za privlačenje stranog ulagača propadne. No, bude li razuma i vjere u vlastite mogućnosti, pogotovo u institucijama iznad lokalne, ponajprije državi i županiji, možda se ipak iznađe rješenje za »zemljane« radove i marketinški plan.

Primjerice, možda bi državna poduzeća (»Hrvatske šume«, »Hrvatske vode«) mogla pripomoći svojom mehanizacijom na svim poslovima građevinskog karaktera, a Županija sigurno ima ljudi dovoljno stručnih da Vrbovskom pomognu izraditi marketinški plan... Jer, kad bi Bijela kosa zaista proradila, sigurno je da bi bila zamašnjak razvoja cijelog ovog područja koje trenutačno spada u nezaposlenošću najugroženije dijelove Hrvatske


Marinko Krmpotić

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Regija/Bijela-kosa-zapela-za-oko-kanadskom-investitoru

Vojni kompleks u Skradu postaje sjedište zdravstvenog turizma

SKRAD Zakupac, vlasnik vojnog kompleksa Šiljar Drago Šturlić svako malo dolazi u Skrad pogledati objekte koji su u njegovom zakupu na 65 godina temeljem potpisanog ugovora od 25. studenog 2010. godine. Tijekom posljednjeg susreta razgovarali smo sa Šturlićem o budućnosti Šiljara.
U ovom trenutku najznačajniji poslovi su vezani uz izradu projektne dokumentacije za prva dva objekta, prvu i drugu zgradu, jer treba imati posve sređenu dokumentaciju da bi objekti dobili uporabnu dozvolu.

Dosad je najviše rađeno na vili Mateljan koja je bila nagrižena sa svih strana. Izmijenjene su vodovodne i elektro instalacije, kompletno je postavljena nova limarija krova, sanirana je stolarija. Slijedi oblaganje zidova i plafona te unutarnje uređenje kako bi se operativni dio firme Honores d.o.o. uselio 1. rujna ove godine u vilu Mateljan.

Uloženi novac neće propasti

Uz to uredili smo maksimalno zapušteni park i ostale zelene površine, pročistili šumu, 13 hektara, koja je u našem posjedu, odštopali i sanirali kanale oborinskih voda u cijelom kompleksu Šiljar te očistili asfaltne ceste i površine, stepenice i fontanu, obrasle mahovinom.
Na prvoj gornjoj zgradi koja je, u odnosu na ostale dvije, u najlošijem stanju izvršena je izmjena instalacija, sanirano je krovište i stolarija te kompletno obnovljen ulaz i stepenice za vidikovac na toj zgradi.
Uz to u sve dosad odrađeno ulažem kapital koji je moja obitelj godinama stvarala jer banke i njihovi krediti su preskupi.

Ozbiljniji radovi na objektima počet će 2012. godine. Naravno, računam na ulazak stranog investitora i zainteresiranih ima više. Zdravstveni turizam je moja vizija, no što konkretno ovisi od ponuda budućih investitora. Hoće li Šiljar biti, recimo, klinika za estetsku kirurgiju ili stomatologiju ili nešto treće doznat ćete uskoro.
Moguće je i nešto sasvim drugo, no sve će biti vezano uz namjenu prema Ugovoru. Moje je da Šiljar kada bude u funkciji i donosi dobit meni i lokalnoj zajednici. Vjerujte, ni na kraj pameti mi nije da moj uloženi novac propadne, odnosno da objekte ne stavim u funkciju. Stoga se Skrađani ne trebaju plašiti za Šiljar.

Nova radna mjesta

Završetkom radova i stavljanjem u funkciju bit će radnih mjesta za zapošljavanje i malog običnog čovjeka kao i vrhunskih stručnjaka u zanimanjima koja se tiču zdravstveno rekreativnih aktivnosti. Do tada trebaju biti strpljivi, kao i ja koji imam zadaću što prije revitalizirati najljepše područje Skrada. Ništa se ne radi na brzinu, kaže Šturlić.

U njegovim riječima nema euforije, no nema ni negativizma. Racionalno je to razmišljanje čovjeka koji nije otišao u mirovinu kao branitelj, već je nastavio svoj obiteljski biznis, u kojem sudjeluje cijela obitelj i svi su jedinstveni u jednom, nikad ne odustaju od realizacije započetog. Latinska izreka »Spes est ultimum Mori« ili »nada umire posljednja«, za Skrajane je od posebnog značenja jer kada su čekali toliko godina, tada mogu čekati još nekoliko do službenog otvaranja vratiju Šiljara.

http://i51.tinypic.com/2hh2crq.jpg

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Regija/Gorski-kotar/Vojni-kompleks-u-Skradu-postaje-sjediste-zdravstvenog-turizma

Evo nešto novo i u Mrkoplju...
U ulici Novi varoš, prema skijalištu niknula je nova zgrada. Sadrži 16 apartmana.

https://picasaweb.google.com/lh/photo/BuOaDkHDj8y197GPnpsTD34c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/lsgxUOIKMIh4oD3UlU223X4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/oeEYMyLaQ8fHcpiYj_pG7n4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/EhZcgMyXQcp8KBMGcQ6zxn4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink

Evo nešto novo i u Mrkoplju...
U ulici Novi varoš, prema skijalištu niknula je nova zgrada. Sadrži 16 apartmana.

https://picasaweb.google.com/lh/photo/BuOaDkHDj8y197GPnpsTD34c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/lsgxUOIKMIh4oD3UlU223X4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/oeEYMyLaQ8fHcpiYj_pG7n4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/EhZcgMyXQcp8KBMGcQ6zxn4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink

Prava Gorska zgrada.
Ja sam za razvoj Gorskog Kotara.

Evo nešto novo i u Mrkoplju...
U ulici Novi varoš, prema skijalištu niknula je nova zgrada. Sadrži 16 apartmana.

https://picasaweb.google.com/lh/photo/BuOaDkHDj8y197GPnpsTD34c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/lsgxUOIKMIh4oD3UlU223X4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/oeEYMyLaQ8fHcpiYj_pG7n4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/EhZcgMyXQcp8KBMGcQ6zxn4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink

jako lijepo !!

NEMA PREDAHA ZA GRADITELJE UNATOČ POODMAKLOJ JESENI, U DELNICAMA ZA GRAĐEVINARE JOŠ DOSTA POSLA

Priprema se teren za budući kolodvor i gradi Super Konzum

Do kraja idućeg tjedna bit će spremna površina za novu autobusnu postaju, čija gradnja vjerojatno kreće u proljeće, dok bi radovi na Konzumu trebali biti okončani do kraja studenoga


http://img708.imageshack.us/img708/4172/583508.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/708/583508.jpg/)


DELNICE Nepunih stotinjak metara od sadašnjeg delničkog autobusnog kolodvora, neposredno ispod vulkanizerske radnje, počeli su pripremni zemljani radovi vezani uz izgradnju nove autobusne postaje koja će zamijeniti sadašnju, na čijem će mjestu sljedeće godine biti izgrađen manji trgovački centar. Projekt zajednički realiziraju njemačko-hrvatsko poduzeće »Conceptio«, riječki »Autotrans« i Grad Delnice, a sukladno odredbama potpisanih ugovora, u rušenje postojećeg autobusnoga kolodvora, odnosno izgradnju trgovačkog centra moći će se krenuti tek nakon što bude izgrađen novi autobusni kolodvor.
Upravo stoga do sada se najviše odmaklo u aktivnostima vezanim za izgradnju novog kolodvora, a pripremni zemljani radovi, rečeno nam je u »Autotransu«, trebali bi biti gotovi do kraja sljedećeg tjedna, kada bi u potpunosti trebala biti uređena površina na kojoj će biti izgrađena nova autobusna postaja koja će veličinom biti gotovo dvostruko manja od postojeće.

Rješenje pa natječaj

Također, sljedećeg tjedna u »Autotransu« očekuju i dobivanje Rješenja o uvjetima gradnje čime bi, nakon natječaja za izvođača radova, bilo moguće krenuti u izgradnju buduće postaje. No to će, ističu u uglednom riječkom poduzeću za prijevoz, u velikoj mjeri ovisiti i o vremenskim (ne)prilikama, pri čemu na umu svakako valja imati za građevinare negostoljubivu goransku zimu pa će većina graditeljskih aktivnosti, najvjerojatnije, ipak početi u proljeće. Bude li drugačije, to će svakako ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta po kojem će sljedeće godine na ovom prostoru Delničani imati novu autobusnu postaju, novi trgovački centar, novi ulaz u grad s riječke strane te novu prometnicu prema Srednjoj školi Delnice.
Na drugom kraju najvećega goranskoga gradića, tristotinjak metara od INA benzinske crpke, novost će biti prvi Konzumov trgovački centar u Gorskom kotaru. Zahvaljujući dobrom radu dugopoljskog građevinskog poduzeća »Mučić & Co« početne konture dijela tog objekta već su jasno vidljive, a završetak radova planiran za kraj ovog mjeseca također ovisi o vremenskim prilikama. No, golim je okom vidljivo da se tu već puno napravilo.

Nova radna mjesta

Na upit o planovima, Ana Mitrović, voditeljica »Konzumovog« Ureda za odnose s javnošću, istaknula je kako će se u sklopu novog Konzumovog trgovačkog centra nalaziti Super Konzum prodavaonica na površini većoj od 2.500 četvornih metara. »Nova Super Konzum prodavaonica svojim kupcima nudit će bogatu i kvalitetnu ponudu prehrane i neprehrane – tekstila, igračaka, tehnike, opreme za kućanstvo i kozmetike. Na ovaj način Konzum će svojim kupcima iz Delnica i cijelog Gorskoga kotara omogućiti da obave povoljnu kupnju te ostvare dodatne pogodnosti, a otvorit će se i nova radna mjesta za stanovnike Delnica i okolice. Vjerujemo da ćemo otvorenjem novog prodajnog mjesta učiniti naše prodavaonice još dostupnijima za građane ovog područja«, rekla je Ana Mitrović, koja o datumu otvaranja nije konkretnije ništa rekla, a neslužbeno saznajemo kako će umjesto u početku najavljivanog Božića ove godine, zbog toga što se ide u u gradnju većeg objekta od onog planiranog u početku, to ipak biti Uskrs 2012. godine.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285928592863285A2858285928592863288F2893288C28632863285D2860285B285D2858286028632863286328592863T

^^ super vijest !!

Evo nešto novo i u Mrkoplju...
U ulici Novi varoš, prema skijalištu niknula je nova zgrada. Sadrži 16 apartmana.

https://picasaweb.google.com/lh/photo/BuOaDkHDj8y197GPnpsTD34c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/lsgxUOIKMIh4oD3UlU223X4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/oeEYMyLaQ8fHcpiYj_pG7n4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink
https://picasaweb.google.com/lh/photo/EhZcgMyXQcp8KBMGcQ6zxn4c7NjY0v0XQLWs3syYkO0?feat=directlink

^^ Super! Prava gorska arhitektura!

PROJEKT PLATAK
11. listopad 2011.
ODREĐENA LOKACIJA NOVE ŽIČARE

Projekt Platak - Radeševo ide dalje.
Određena je lokacija nove žičare koja će najvjerojatnije biti automatska šesterosjedežnica. Polazna stanica biti će 70 metara lijevo od sadašnje polazne stanice dvosjedežnice. Gornja stanica biti će na mjestu sadašnje gornje stanice (vrh Radeševa).
O daljnjim događanjima oko ovog projekta - uskoro. Prijedlozi, pitanja i kritike na projekt@platak.com

http://www.platak.hr/portals/0/Images/NovaZicara.png

http://www.platak.hr/SKIJALI%C5%A0TE/ProjektPlatak.aspx

Nadam se da će se ovo barem započeti sljedeće godine :cheers:

Vrtić čeka lijepo vrijeme

DELNICE » Dovršetak radova na objektu tzv. dječje igraonice kojim će biti dopunjeni kapaciteti sadašnjeg delničkog Dječjeg vrtića »Hlojkica« čeka lijepo vrijeme, jasno je nakon odgovora Gordane Piskač, pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela Grada Delnica na pitanje predsjednika Gradskog vijeća Mladena Mauhara o tome u kojoj je fazi izgradnja tog objekta: »Građevinski radovi u potpunosti su gotovi i sve što se čeka je sedam dana lijepog vremena kako bi se na izgrađenu konstrukciju postavio montažni objekt. Nakon toga moći će se krenuti u unutrašnje uređenje tog objekta«, najavila je Piskač. (M.K.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F286328592863285A28582859285B2863288F2893288C28632863285E285C285D285E285D285E28632863286328592863T

Zeleno svjetlo Domu za starije osobe u Gerovu

Dan prije božićnih blagdana u Gradu Čabru s velikim je zadovoljstvom zaprimljeno Rješenje Agencije za javno privatno partnerstvo Republike Hrvatske kojim se daje odobrenje i suglasnost na konačni nacrt ugovora za investicijski projekt Dom za starije i nemoćne osobe Gerovo kao ugovorni model javno-privatnog partnerstva. Na taj način stvoreni su preduvjeti za početak izgradnje objekta Doma od strane odabranog investitora-privatnog partnera, zajednice ponuditelja »Orkan Energija« d.o.o. Medulin i »Casa Vita« Gmbh Hannover. Nakon ove suglasnosti slijedi osnivanje i registracija Društva posebne namjene koje će s Gradom Čabrom sklopiti Ugovor o javno-privatnom partnerstvu i vjerujemo započeti s izgradnjom doma u proljeće 2013. godine. (Ž. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F286328592863285A28582859285B2863286F28732863288F2893288B2889288A2863285E285C285D285B285D285C28632863286328592863A

NAJVEĆE GORANSKO GRADILIŠTE KASTAVSKI CEDAR ULAŽE U VRBOVSKOM 110 MILIJUNA KUNA

Prodan: Sve je ovdje novo, stari su jedino zidovi pilane

Do kraja veljače svi će kapaciteti biti spremni za rad, a punim pogonom – godišnjim prorezom od 100.000 kubika – počet ćemo raditi u travnju, kaže direktor »Cedra« Darko Prodan ističući da Vrbovsko postaje jedan od njihovih najbitnijih pogona


http://img831.imageshack.us/img831/1194/646622.jpg (http://img831.imageshack.us/i/646622.jpg/)

VRBOVSKO » Najveće goransko gradilište u prošloj, a bit će tako i u ovoj 2013. godini, nedvojbeno je prostor nekadašnje Drvne industrije Vrbovsko kojeg je prošle godine kupilo ugledno kastavsko poduzeće »Cedar«. Do sredine 2014. godine »Cedar« planira u proizvodne pogone i infrastrukturu uložiti 110 milijuna kuna što je nedvojbeno najveća investicija u pilanarstvu – u tzv. tvrdom drvu, odnosno bukvi – u cijeloj Hrvatskoj, a i u europskim te svjetskim okvirima vrlo je značajna i po kapacitetima i po količni ulaganja, ističe direktor »Cedra« Darko Prodan dodajući kako je trećina te velike investicije, točnije nešto više od 40 milijuna kuna, već realizirana.
– Već sada u ovom je pogonu gotovo sve novo, a jedino što je ostalo staro su vanjski zidovi pilane. Unutra je sve zamijenjeno ili temeljito obnovljeno, a gradili smo i na brojnim lokacijama uz pilanu pa je tako ispred ulaza u pilanu izgrađena koraona kapaciteta 400 kubika po smjeni, izgrađene su nove kotlovnica sušare i parione pa je sve skupa, zapravo, potpuno nova proizvodnja. Od planiranih 55 milijuna kuna u 2012. godini realizirali smo nešto više od 40 milijuna kuna, a ostatak ćemo realizirati do kraja veljače ove godine kada će svi kapaciteti biti spremni za rad, a punim pogonom – godišnjim prorezom od 100.000 kubika – počet ćemo raditi u travnju.

Prvo poluvrijeme

No, sve je to samo prvo poluvrijeme, jer nam je cilj u drugi dio investicije, a to je pogon nekadašnjeg DIV-a, također uložiti oko 55 milijuna kuna. Već smo krenuli s izradom potrebne dokumentacije, ove godine počet će već neki radovi, a sredinom 2014. godine očekujemo završetak i tog dijela investicije nakon čega će nam, primjerice, kapaciteti sušare biti više od 5.000 kubika što će nam omogućiti siguran rad i opstanak na tržištu. Uz to mi ćemo osiguravanjem suhe piljene građe – što je temelj za bilo koji oblik finalne proizvodnje – pokrenuti i neku vrstu finalne proizvodnje pri čemu već sada razmatramo mogućnosti implementiranja određenih tehnologija (proizvodnja ploča, peleta...), a čemu ćemo se okrenuti vidjet ćemo s obzirom na stanje i zahtjeve tržišta, govori Prodan dodajući kako su ova ulaganja nužnost jer je praćenje suvremenih trendova proizvodnje i novih tehnologije preduvjet opstanka na tržištu na kojem vlada izuzetno jaka konkurencija.

Ukupno 13 pogona

– Trenutačno u proizvodnji imamo devedesetak zaposlenih. Sredinom ove godine taj broj bi trebao narasti za tridesetak radnika, a kada sredinom 2014. godine krene cijela zamišljena investicija ukupno bi u ovim pogonima trebalo raditi oko 150 ljudi. Povrat cjelokupne investicije očekujemo u roku od pet do osam godina, a ovim ulaganjima Vrbovsko postaje jedan od naših najbitnijih pogona kojih je ukupno 13 i prostiru se na području cijele Hrvatske, od Vrbovskg do Đurđenovca, govori Prodan ne propuštajući priliku istaknuti dobru suradnju s Gradom Vrbovsko, kao i činjenicu da su građevinski radovi bili vrlo zahtjevni, ali su ih radnici GP »Krk« dobro realizirali.

Toplinska i električna energija

Kako bi smanjili troškove poslovanja pilanari često koriste sve što nastaje pri obradi drva koristeći te otpatke drva za kogeneracijska postrojenja koja stvaraju energiju (toplinsku i električnu) potrebnu za rad. Tako je i u slučaju ovog pogona, kaže Prodan.
– Količina proreza od 100.000 kubika godišnje omogućava rad dvije velike kotlovnice. Jedna od 5,8 mW je već instalirana, a pripremamo izgradnju još jedne od 7 mW. Zajedno će proizvoditi struju od 1,4 mW te 5,3 mW toplinske energije što će služiti za pogon tih novih sušara kapaciteta 3.000 kubika. Toplinskom energijom pokrit ćemo sve naše potrebe za sušare, a električna energija će, sukladno zakonu, biti usmjerena u električnu mrežu HEP-a, ali ćemo zato pri kupovini struje za proizvodni proces imati od HEP-a povoljnije cijene, rekao je Prodan.

Čvrsta pozicija

– Zahvaljujući višegodišnjem kvalitetnom radu mi imamo čvrstu poziciju na svjetskom tržištu, a trenutačno najviše izvozimo u zemlje sjeverne Afrike, kaže Prodan. S novootvorenim sušarama i pojačanim kapacitetom taj ćemo izvoz znatno povećati, a s obzirom na zahtjeve tržišta mogli bi još i više kad bi bilo kapaciteta. Dakle, vjerujem da je budućnost povoljna i da ćemo dobro raditi te da radnici imaju siguran posao. Naravno, vrlo nam je bitna suradnje s Hrvatskim šumama koje su nam glavni dobavljač sirovina i kojima redovno sve plaćamo što im, vjerujem, puno znači jer smo među njihovim najjačim kupcima pa smo tako, primjerice, prošle godine od njih kupili 170.000 kubika, ističe Prodan.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285C286328592863285A28582859285B2863288F2893288C28632863285E285C285E285E285A285A28632863286328592863L

Izvor:limun.hr

NP Risnjak ulaganjima od 2,6 milijuna kuna postaje važna turistička destinacija

Ulaganjima u nove posjetiteljske centre u vrijednosti od 2,6 milijuna kuna NP Risnjak će dobiti zasluženo važno mjesto među turističkim destinacijama. Planiranim radovima će se osigurati prihvat većeg broja turista koji se s pravom očekuje u narednom razdoblju.“ – izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep za vrijeme radnog posjeta Nacionalnom parku "Risnjak“, ističe se u priopćenju.

U razgovoru s ravnateljem Javne ustanove "Nacionalni park Risnjak", Miljenkom Gašparcem i njegovim najbližim suradnicima, Pomoćnik se upoznao s poslovnim planovima javne ustanove za 2013. godinu. Obišao je i radove na rekonstrukciji dva objekta u selima Razloge i Kupari koja se nalaze u blizini izvora rijeke Kupe i neposredno uz državnu granicu između Republike Hrvatske i Slovenije.

Upravo je taj dio Nacionalnog parka "Risnjak", koji je dugo bio prometno izoliran i bez adekvatne turističke infrastrukture, prepoznat od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode kao perspektivna turistička destinacija. Važnost tog područja leži i u njegovoj velikoj prirodnoj i krajobraznoj vrijednosti, skorom otvaranju granice i uskoro boljoj prometnoj povezanosti izgradnjom moderne prometnice iz pravca Broda na Kupi. Iz tih se razloga ulažu znatni financijski napori kako bi se stvorila kvalitetna turistička infrastruktura za prihvat povećanog broja posjetitelja koji se u narednom razdoblju s pravom očekuje.

U selu Razloge izvode se radovi na rekonstrukciji i uređenju stare škole u multifunkcionalni centar za posjetitelje koji će moći koristiti i lokalno stanovništvo za svoje potrebe, a u selu Kupari na rekonstrukciji i uređenju stare obiteljske kuće, danas u vlasništvu javne ustanove, u suvremeni prostor za prihvat posjetitelja.

Radovi, čiji se završetak očekuje u lipnju, se u cijelosti financiraju iz proračuna Ministarstva zaštite okoliša i prirode kroz Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP), a ugovorena vrijednost radova iznosi 2,6 milijuna kuna.

Tijekom posjeta pomoćnika ministra održana je i prva NIP-ova radionica u sklopu pripreme izrade projekta uređenja i interpretacije interijera ova dva objekta i pješačke staze koja ih povezuje, navodi se u priopćenju.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prepoznalo je velike turističke potencijale Nacionalnog parka "Risnjak" koji je nažalost godinama bio zapostavljen i bez pravih ulaganja u turističku infrastrukturu pa su uz gore navedene radove u ovoj godini osigurana i sredstva za pripremu projektne dokumentacije za uređenje budućeg Volonterskog centra u Crnom Lugu čija se prijava na strukturne fondove Europske unije očekuje u 2014. godini.


http://limun.hr/main.aspx?id=889816

Za preuređenje Supilove 4,1 milijuna

DELNICE » Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Delnica u 2013. godini težak je 7,4 milijuna kuna od kojih je najveći dio – a riječ je o 4,1 milijun kuna – namijenjen prvoj fazi preuređenja Supilove ulice. Prema izvedbenom projektu poduzeća Geoprojekt d.d. Opatija najprije će se ići na izmjenu postojeće infrastrukture (oborinska i fekalna kanalizacija, vodovodne cijevi), potom će biti uređen gornji stroj ceste, rekonstruiran nogostup te uređene pješačke i parkirališne zone te vozne površine. U sklopu tih radova planira se i uređenje trga sa svom potrebnom infrastrukturom, a ukupna dužina zahvata obuhvaća 500 metara, točnije područje od raskrižja Lujzinske i Supilove prema semaforu.
Drugi po velilčini zahvat vezan je uz sanaciju odlagališta otpada u Sović Lazu za što je predviđeno 1,1 milijun kuna, a na istoj lokaciji s 500.000 kuna krenut će se u izgradnju infrastrukture za potrebe reciklažnog dvorišta. Ista svota od pola milijuna kuna namijenjena je izgradnji ceste i komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni K-2, a s 300.000 kuna financirat će se nastavak izmjene postojećioj svjetiljki javne rasvjete ekološkim svjetiljkama pri čemu se očekuje da će ove radove s 60 posto sredstava, kako je bilo do sada, sufinancirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Od ostalih poslova valja istaći sufinanciranje izgradnje pretovarne stanice u Sović lazu za što će biti izdvojeno 162.000 kuna, dok će se sa 100.000 kuna osigurati daljnji nastavak radova na izgradnji mrtvačnice u Kuželju, točnije uređenju fasade i poslovima unutrašnjeg uređenja.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285E286328592863285A28582859285B2863288F2893288C28632863285E285C285E2860285C286028632863286328592863T